1 800 2 https://kolekcije.nub.ba/files/original/3c66ea1b95c8544fe811ce12c6b1eb8c.pdf 37fa270b91919f1f72eba7964f5afa59 PDF Text Text � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3cb22400b6773cf80daee21ca02b47fd.pdf c81ac90a7ab9014892ae8b8adef45548 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR'^B POJEDINI BROJ 30 HELERA'’ PRETPLATA: GODIŠNJE 32. KRUNR : : NA POLA GODINE 16 — KRUNA®-: UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA)!-: TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111». Гласило Југославенске Муслиманске Организације. | Broj 1. Godina I. 'Sarajevo, subota 22. februara 1919. (21. džumadil-evvela 1337.) Za slobodu štampe. ■ U^Bobodnoj državi nema i ne može biti gušena slobodne riječi. Cenzura je jedno Brakonsh' sredstvo, kojim se ne može postignuti konsolidovanje; ona samo unosi gorčiiv * Р&идјије gnjevan osjećaj prema ЛоЈети^ koji hoće da utamniči Misao^pa makar bio vogjen i dobrim тЈешВлт a /А Jtad preventivnu pogjc tako dalekog da ne da iznijeti nf najprostijeg nasiljek onda prigušeni epoiva još i os­ jećaj ■ toesprarljenosti pa uskipljujeiproti -■ samom sistemu državne uprave, brži ga sukr^cem / m cenzura postizava sasvim- obmak: i zaštićeni krivci uzimaju maha ponavljaju svoja /nedjela, a njihove žrtve padaju u očaj t skrajnju ot/Jasno je da se na ovaj i ovaki način ne će i ne može postići konsolidonaših tužnih i zamršenih prilika. ^Ш/adahnut dobrom željom za procvat j :lidše mlade države i vogjen jedino isprav^pimAhvatanjem, da će slobodna država samo iz slobodna izražaja narodпЛр1је i osjećaja, plenarni sastanak de­ legata naše organizacije jednoglasno ojio zaključak, kojim prosvjeduje uvogjenju cenzure i odlučno zah■" da se ovoj nesavremenosti jednom fvijek učini kraj. Vršimo ugodnu dužnost, kad ovaj zadk i na ovaj način stavljamo na znanje i vladi i našoj javnosti. Živjela sloboda štampe!, E Sarajevo. 20. februara. ■ Na lojalan način borbe pristali su i IjOi oko »Jednakosti*. pa su našim dele­ gat Ina izjavili da će napustiti dosadanji polemike i prigovarati nam samo i objektivno. To rekoše u ponedjea već u broju od četvrtka donose ovaj ^^^Kvak: „Grupa političara oko »Vremena« po­ žurila je da istakne svoj program i prilitoga utrkivanja prebacila je nama, što ^^Ksmo bili prvi u utrkivanju. Priznali su ^^Binstvo države SHS. i konstitucionalnu ^^■narhiju pod dinastijom Karagjorgjevića, ^^Bleći da je to dovoljna kvalifikacija za ^^Klstvo politiko, kao što je nekada bila iz^^Va lojalnosti »previšnjem« domu Haba­ hu jvaca ili kakva »poklonstvena depu ^^мја«. ■ Sada su uvidjeli da to nije glavno pa •malo korigiraju svoj program. Nije lako ■ današnje vrijeme za inad pogaziti propa ga sadapo malo nagrizaju. Но konačnog ustavnog uregjenja države postavili su se preko noći.na stanpviste Narodnog Vijeća u Za■rebu kao »nepatvorenog« izra* i Ij a narodne volje u Sarajevu, ^■estaće da izlazi i list • Vrijeme« zbog Kugih prilika, koje su nastale, jer novo vrijeme ne dozvoljava da sve bude po sta­ rom vremenu*. Prije svega konstatiramo, da ovi ljudi počeše prvi zabadati trn u zdravu nogu, a za tim ističemo da iskrivljuju tačku našeg programa i hoće da zamijene »Nar. Vijeće sa „Državnim Vijećem*. Mi u svom programu tražimo da »Drž. Vijeće* bude nepatvoren izraz narodne volje, a što se na to stanovište' ne mogu i ne smiju postaviti i gospoda oko »Jadnakosti* nije krivnja na nama, nego na njima i njihovom tobožnjem „višem stajalištu intelektualno jačih jedinicaJer mi zastupamo jedno­ stavno stanovište, da narod sAm odlučuje o svom držanju, dočim bi „Jednakost* htjela nametnuti vogje* i uz to ih staviti pod komandu g. P r i b i* ć e v i ć a. Na čast joj ovaka sloboda i ovaka demokracija. ni u kako raspravljanje. Pričekat ćemo, što će „Vrijeme" o tome napisati." „Vrijeme" je prestalo, pa ne može dati odgovora. Ali za ljubav istine valja nam ovo pitanje izvesti na či­ stac, jer su baš ljudi oko „Jednako­ sti" mnogo operisali sa frazom o slozi svih muslimana. „Jednakost" priznaje da je predlog o pregovorima potekao s naše strane, dakle potvrgjuje navode našeg zapisnika od 14. februara, što je iznešen u 15. broju „Vremena1*. Što se tiče navoda u „Jednakosti" o mandatima za „Drž. Vijeće" valja nam izjaviti da su potpuno netemeljiti. U službenim pregovorima nije o man­ datima bilo nikakva govora, jer se nije moglo dalje ići, radi zahtjeva „de­ mokrata" o „bezuvjetnoj centralizaciji" Sarajevo, 21. februara. države. To je pitanje nabacio jedan Isti nepravedni aršin, kojim se je naš delegat, koji nije bio član odbora mjerila snaga naše organizacije upo­ za pregovore i to nakon prekinuća sjed­ trijebilo je naše ministarstvo i prema nice. Netačno je prikazan i sam upit muslimanima u kraljevini Srbiji. Sa tog delegata, jer je oiTrćkao: „Valja pouzdana izvora doznali smo,. da pre­ prečistiti i pitanje, jesu li članovi vaše ma osnovi ministarstva i stranaka u grupe spremni položiti svoje mandate Srbiji nije predvigjeno nijedno mjesto u „Drž. Vijeću" na ruke plenarne skup­ za zastupnike tamošnjih muslimana u štine delegata obiju grupa?" Tako, je »Državnom Vijeću«, premda ih ima glasilo to „strašno" pitanje, a o pra­ preko milion. vim uzrocima razlaza najbolje će nam Mi protestiramo proti ovom po­ reći Sami učesnici tih pregovora, pa stupku, i odlučno tražimo, da se pre­ s toga donosimo ovaj kine sa ovim sredovječnim zapostav­ Zapisnik ljanjem. Nemojte zaboraviti pravila: -sastavljen dne 15./IL 1919. izmegju »Pritisnuto jače, sve to više skače«... opunomoćenika „Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije" i „Jugoslavenske Muslimanske Demokratije" u svrhu Pod gornjim naslovom donijela je ujedinjenja obiju stranaka. Ispred „Ju­ „Jednakost" u svom broju od utorka goslavenske Muslimanske Organizacije" (18. februara) ovu noticu: „Povodom prisutni su: Maglajić, Mesihović, A. dolaska gosp. Pribićevića iskupili su čokić, Kovačević, Begović, Porobić, se u Sarajevu mnogi Muslimani iz po­ Baljić, Vilović, Dr. Bukvica i F. Kurkrajine na poziv i jedne i druge grupe begović. Ispred „Jugoslavenske Musli­ i one oko »Jednakosti« i one oko manske Demokratije": A. Salihbegović, „Vremena". Gosp. tuzlanski muftija Dr. Mujezinović, Muderis Salihbegović i Zejnil Vukotić. poslao je zaključer poziv grupi oko „Jednakosti", da pošalje svoje dele­ gate, da pregovaraju o slozi svih boIspred „Jugoslavenske Musliman­ sansko-hercegovačkih muslimama. Gru­ pa oko „Jednakosti" izabrala je deset ske Demokratije" obrazlažu svoje sta­ ljudi iz pokrajine, a ni jednoga, koji novište gg.: Salihbegović i Dr. Muje­ je izrazito pokrenuo ovaj naš pokret zinović navodeći na neophodnu nuždu, osim Ahmetbega Salihbegovića. Ra­ da se muslimani moraju u svome in­ spravljanje je u glavnom ovo bilo, ko teresu izjaviti za centralistički uregjeje za centralizam, a ko za autonomiju nu državu sa širokim autonomijama u i koliko će se dati mandata onim oko općini, kotaru i srezu pa i u Regionu „Vremena*. Što se mandata tiče, mi bez autonomija i pokrajinskih granica. bi im za hator sloge prepustili sve, Smatrajući takvo uregjenje države najjer se mi za to ne borimo, ali o pi­ podesnijim, to .će isto načelo i zastu­ tanju centralizacije i autonomije za pati u svome radu, omogućujući time nas ne može biti niti kompromisa, niti uzajaman rad muslimana Bosne i Her­ diskusije. Dakle sloga se je razbila i cegovine sa onima iz Srbije. Izaslanici «J. M. O.» sa svoje mi se o tome za danas ne upuštamo Sloga megju muslimanima. strane obrazlažu svoje stanovište I javljujući, da je interes i državni a i muslimanski u decentr&listiČki uregjH noj državi sa pokrajinskim autonon^ijama. Megjutim smatrajući slogu mu­ slimana Bosne i Hercegovine kao naj­ veću našu potrebu, te nastojeći, koliko god je moguće, da ne dolazi do cjepkarenja megju nama, pripravni smo se odreći svoga zahtjeva o decentralističkom uregjenju naše države, sta­ vivši se na postojeće stanje t. j. na Д stanje, koje je utanačeno od strane V centralnog nar. vijćća u Zagrebu, *u * adresi i uputama cd 28. novembra j 1919. kao i odgovor Nj. Кг. Vis. Re­ genta od 1. decembra 1919. Nakon podužeg raspravljanja bi utanačeno da izaslanici izmijene izme- s gju sebe dotične programatične tačke, j te da ih iznesu na sastanke obijaj grupa. Dr. Bukvica ispred «J. M. O.» pre­ daje g. Ahmedbegu Salihbegovićir etr*^ lizaciju prve tačke programa u dvjema formulama odnosno stilizacijama, a gos. Ahmedbeg Salihbegović g. Dru. Buk­ vi cistilizaciju tačke programa grupe oko «Jednakosti». ’ d Izaslanici obiju grupa utanačiše dati jedni drugima definitivan odgovor sjutra u nedjelju do 11 sati prije podne.. * Nastavljamo u nedjelju u 11 sati J prije podne. Ispred grupe oko »Jed­ nakosti« izjavljuje g. Ahmedbeg Sa­ lihbegovića, da ne mogu poprimiti .ni jedne od predloženih stilizacija tačke programa, koja se odnosi na državno uregjenje, te da oni ne mogu ni pod kakvim usloviina odstupiti od svoga stanovišta, koje je principijelno. U svo­ me radu biće im to princip i koope- J rirati će sa novom «Jugoslavenskom Demokratskom Strankom®, koju osniva ministar Pribićević, ne reflektirajući pri tom na masu naroda i njegovu suradnju. Dr. Bukvica ispred aJugosl. Musi. Organizacije® izjavljuje, da takvo sta­ novište ne može poprimiti, te »pošto nas time rastavljaju principijelne a taktično opreke®, apeluje na gosp. Ahmedbega Salihbegovića, da upliviše na svoju grupu, da se u interesu našeg uzgoja, u stranačkim listovima piše samo stvarno i da se ne unose lični napadaji. Izaslanici obiju grupa obe­ ćaju iznijeti to na svoje stranačke skup­ štine, čime se ovo pregovaranje za­ ključuje." Držimo da je time ovo pitanje s naše strane potpuno osvijetljeno, pa se , s toga ustežemo od svakog daljnjeg objašnjavanja. �Strana 2 Страна Bilješke. Muslimanski poslanici bivšeg b.-h. sabora dali su u jučerašnjoj „Jednakosti« ovu izjavu: .Nakon mnogih naših i medjustranačkih konferencija izjavljujemo, da u našim političkim nazorima i nazorima jugoslaven­ ske muslimanske demokratije, koja se kupi oko »Jednakosti« nema nikakve razlike (!) i da je pravac »Jednakosti* jedini (!) pravi put, koji može donijeti koristi kako islam­ skom dijelu našeg naroda tako i čitavom našem narodu. Prema tome, od danas sa­ činjavamo jednu jedinstvenu stranku (1), za koju ćemo sa ostalim našim istomišljenici­ ma u državi SHS svom silom raditi i na­ stojati da što više muslimana okupimo u ovu našu organizaciju. Ostali saborski po­ slanici, naši sudrugovi, koji ne potpisuju ovu izjavu, čine to samo zato što sad iz svojih privatnih razloga (starosti, familijar­ nih odnošaja etc.) neće aktivno sudjelovati u politici, a ne čine to nipošto, za to, što se možda slažu sa protivnom organizacijom, koja se kupi oko .Vremena-, koju svi re­ dom osugjuju. I ovo naše aktivno istupanje u suglasju je sa našim sudrugovima, koji su odlučno od nas to zahtjevali. Na konfe­ rencijama nas bivših saborskih poslanika sudjelovalo nas je deset (ostala petorica nisu mogli zbog nevremena doći u Saraje­ vo) i svi smo bili u svemu složni. Takovi smo se u bratskoj slozi i rastali osim jed­ nog. koji se nenadano i bez da nas je oba­ vijestio od ns odlučio i pristupio organiza­ ciji »Vremena« — i ako se u svemu s nama slagao, i ako je naše fundamentalno stanovište međju nama ne samo odobra­ vao, nego i najodlučnije zagovarao. U Sarajevu, dne 18. jebruara 1919. Sefkija Gluhić, Suljaga Salihagić, Dr. Mustajbeg M u t e v e 1 i ć, Šemsibeg S alihbegović, Hasan Smailbegović." Mi ćemo se na ovu izjavu posebno osvrnuti, dok progovori g. Karamehmedo­ vić, a za danas konstatiramo činjenicu, da —je g. Sevkija Gluhić bio član mjesnog i okružnog odbora u Tuzli. Prema tomu je stajao na potpuno automističkom stanovištu i tražio .očuvanje postoje­ ćih pokrajinskih granica sa njiho­ vim autonomnim predstavništvima i zaseb­ nim pokrajinskim upravama-. Išao je i dalje, pa je zahtijevao „da pokrajinska pred­ stavništva izaberu proporcionalno delegate, koji će sačinjavati konstituantu.Kako je na jednom došao do „osvjedo­ čenja-, da je centralistički pravac „Jednakosti-jedi ni pravi put? Nas baš mnogo ne interesira ovo novo osobno „osvjedočenje- poštovanog g. bivšeg za­ stupnika, ali ga bilježimo kao zgodan pri­ mjer za osvjetljenje postupka nekih i ne­ kih ljudi i — mećemo tačku . . . Zapisnik IV. o plenarnoj sjednici kotarskih dele­ gata naše organizacije, koja je održana 16. februara 1919. u 6 sati po podne. Predsjednik Maglajlić otvara sastanak i poziva g. Dr. Halidbega Krasnicu, da iz­ vijesti skupštinu o megjustranačkom sastan­ ku sa ministrom Pribićevićem, koji se odr­ žavao u zgradi zemaljske vlade. Dr. Hrasnica izvješćuje, da je sa Dr. Karamehmedovićem otišao u zgradu zemaljske vlade, te je na istom iznio našu izjavu, (ovu smo izjavu donijeli u zadnjem broju „Vremena-) na koju se ministar odmah u kratko i os­ vrnuo. Radilo se o osnivanju guvernementalne stranke, za koju se izabrao već i uži odbor. Naravno, ne priključivši se istoj stranci, ostavili smo konferenciju, nakon što smo iznijeli naše stanovište, kako pre­ ma toj stranci, tako i u pogledu popunjenja mjesta za Državno Vijeće, o čemu će se sjutra odlučiti u 2 sata po podne. Po tome se prelazi na prvu tačku dnevnoga reda: Usvajanje programa. Na podlozi stilizacije novog programa, „PRAVDA* - „ПРАВДЛ* sastavljenog po naročitom ređakoionom odboru razvija se duža debata, u kojoj su­ djeluju delegati iz svih mjesta, te se nacrt uz neke preinake jednoglasno usvaja. Ujedno se zaključuje, da se stranka zove: »Jugoslavenska Musliman­ ska Organ iza čija«. Za tim se prelazi na drugu tačku dnevnog rada: izbor cen­ tralnog i radnog odbora organizacije. Nakon megjusobnog sporazuma za centralni odbor biraju se jednoglasno gg. 1. Dr. Halidbeg Hrasnica; 2. Sakib ef. Kor­ kut; 3. Dr. Hamdija Karamehmedović; 4. Zija ef. Rizaefendić, 5. Hajdar ef. Cekro; 6. Edhem ef. Mulabdić, 7. Veli ef. Sadović; 8. Dr. Atif ef. H. Kadić; 9. Šemsudin ef. Sarajlić; 10. Hivzi ef. Bjelevac, svi iz Sa­ rajeva; 11. Ibrahimaga H. Salihović, načel­ nik, Bjelina; 12. Dr. Avdibeg Bukvica, li­ ječnik, Brčko; 13. Uzeirbeg Uzeirbegović, veleposjednik, Maglaj; 14. Ahmetaga Kovačević, posjednik. Lukavac (Tuzla); 15. Osman ef. Vilović, gradonačelnik, Tuzla; 16. Fehim ef. Kurbogović, sudac, Gračanica; 17. Dr. Ahmedbeg Defterdarević, kut. pred­ stojnik, Tuzla; 18. Hamdi ef. Afgan, trgovac Banjaluka; 19. Hamdibeg Džinić, velepos­ jednik, Banjaluka; 20. Alibeg Biščević, gra­ donačelnik, Bos. Novi; 21. Dr. Ali Kjamil beg Džinić. gradonačelnik. Banjaluka; 22. Ahmeđ ef. Šerić, gradonačelnik, B. Dubica; 23. Mahmudbeg Hrasnica, sudski savjetnik, Travnik; 24. Hamidbeg Kurbegović, posjed­ nik, Donji Vakuf; 25. Hasanaga Milković, posjednik, Cazin; 26. Husejnbeg. Biščević, posjednik, Bihać; 27. Dr. Osmanbeg Kulenović, pol. pristav, B. Novi; 28. Muhamed beg Ibrahimpašić, veleposjednik, Bihać, 29. Salih ef. Baljić. prof., Mostar; 30. (jedan delegat iz Konjica), koji će se naknadno označiti i 31. Muftija Šakir ef. Mesihović, (ako se ne primi, onda se njegovo mjesto ustupa jednom iz hercegovačkih kotareva, da ga popune). Ujedno se prvih 10 članova centralnog odbora biraju za stalni radni (poslovni) odbor. Zasijedanjima centralnog odbora imadu prisustvovati svi članovi, a ako je koii član zapriječen, to se jednoglasno zaključuje, da može ispred sebe ovlastiti kojeg drugog člana od odbora mjesnih organizacija. Za predsjednika »Jugoslavenske Mu­ slimanske Organizacije- jednoglasno se bira tuzlanski muftija H. H. Ibrahim ef. Mag­ lajlić, koji se zahvaljuje na toj časti radi •starosti, ali se na opći zahtjev uz burno odobravanje prisutnika konačno prima pred­ sjedništva i u odveć dirljivom govoru za­ hvaljuje na iskazanom povjerenju (Poklici živio predsjednik »Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije-). Za podpredsjednike jednoglasno se bi­ raju gg.: Dr. Halidbeg Hrasnica i Dr. Hamdi ef, Karamehmedović Po tome se prelazi na treću tačku dnevnog reda: „eventualije*. Dr. Avdibeg Bukvica u. poduljem go­ voru predlaže: 1. Da list „Vrijeme- presta­ ne izlaziti, a da se pokrene novo glasilo stranke i to po mogućnosti dnevnik, 2. da kao prilog glasilu stranke izlazi najmanje svako dva mjeseca prilog za na­ rod, pisan u popularnom stilu, u kojem će se iznositi sve naše potrebe i zagovarati sve korisne ustanove, 3. da se stavi u dužnost centralnom odboru, da što prije izradi pravila i po­ slovnik organizacije i 4. da centralni odbor temeljito ispita i poduzme korake glede financiranja lista i troškovima, skopčanim sa urednim funkcionisanjem organizacije. Na sve ove predloge razvija se živa debata u kojoj sa lijepim govorima i izno šenjem novih ideja sudjeluju gg. Hdmidbeg Kurbegović, Fahrudinbeg Demirović, Sakib ef. Korkut, Fehim ef. Kurbegović, Asimbeg Dugalić, Mehmed ef. Hulusi, Uzeirbeg Uzeirbegović, Hamdibeg Džinić, Ahmetaga Kovačević, Osman ef. Vilović i Ajanović, te se jednoglasno zaključuje: 1. Da list promijeni ime i da izlazi kao dnevnik čim se dobije papir, 2. da se izdaje popularno pisati prilog svako dva mjeseca i štampa u većoj na­ kladi, te megju narod širi besplatno. 3. da centralni odbor najdalje kroz mjesec dana izradi pravilnik organizacije i 4. da sve mjesne organizacije sakup­ ljeni novac šalju radnom odboru, a radni će odbor prema obrazloženom predlogu doznačivati mjesnim organizacijama potre­ biti iznos od 1000—15.000 K, već prema potrebi. Dalje se zaključuje apelirati na ona mjesta koja nijesu ništa sakupila, da nastoje što više novaca ukupiti i radnom odboru otpremiti, a pravilnik ima naročito urediti pitanje financiranja organizacije i glasila stranke i 5. Članovi centralnog odbora imadu pravo na naknadu troškova, ako ih budu tražili, prilikom zasijedanja (Predlog gosp. Demirovića). Predsjednik odgagja ovaj sastanak u 9 sati noćno i zakazuje buduću sjednicu za sjutra u 9 sati prije podne. Pri zaključku predaje g. Dr. Ali Kjamilbeg Džinić za list prilog od 10.000 K; g. Hamdibeg Džinić 5.000 K, te delegati iz Rogatice 5.000 K. (Poklici: Živih!). V. Zapisnik sjednice od 17. februara 1919. u 9 sati prije podne. • Predsjednik Maglajlić otvara plenarni sastanak i podjeljuje riječ g. Dr. Atif ef. H. Kad i ću, koji izvješćuje, da je čuo, kako delegati iz Dervente hoće da ne pri­ stupe organizaciji, te da je telefonski raz­ govarao sa derventskim muslimanima, koji su se radi toga silno uzrujali naglašujući, da su njihovi opunomoćenici dobili izričiti ’ nalog da pristupe organizaciji, pošto je Derventa organizirana na osnovi tuzlanskog programa. Istodobno su izjavili, da oni uz organ-zaciju pristaju i da će izabrati druge delegate mjesto njih. Prima se na znanje. Dr. Hrasnica izvješćuje, da će danas biti konferencija za popunjenje mjesta u Državno Vijeće, te pošto će na tu konfe­ renciju biti pozvana i naša organizacija, treba izabrati dvojicu članova da na istoj sudjeluju. Nakon raspravljanja o stanovištu organizacije prema tome pitanju ovlašćuju se gg. Dr. Halidbeg Hrasnica i Sakib ef. Korkut, da odu na tu konferenciju i da stanovište organizacije zastupaju. Na predlog g. Korkuta usvaja se rezo­ lucija protiv zavagjanja preventivne cen­ zure. Radi upadice sa nekim delegatima ove skupštine kad su se vraćali sa sino­ ćnjeg sastanka, kao i za slučaj koji se trefio sa H. Alijagom Šišićem bi usvojena jednoglasno rezolucija, koja će se odnijeti vojvodi srpske vojske g. Stepi Stepanoviću, i predsjedniku vlade gosp. Soli. (Ovu smo rezoluciju iznijeli u zadnjem broju »Vre­ mena-, ali je prevučena ma vi olovkom.) G. Zija ef. Rizaefendić obrazlaže tačku programa naše organizacije u pogledu agrarnog pitanja kao i namjeravajuću pro­ vedbu toga riješenja, koja najviše pogagja naše maloposjednike i predlaže da se mi­ nistru Pribičeviću podnese jedna predstav­ ka, u kojoj će se iznijeti želje malih po­ sjednika a i njihovo stanovište prema tome pitanju. Veći posjednici su predali jedan memorandum ministarstvu u Beogradu te i maloposjeđnici' moraju to učiniti. Izvije­ stivši o toku cijelog rada većih posjedni­ ka i obrazloživši svetrano osnovu o agrar­ nom riješenju razvija se iscrpna debata o ovom predmetu, u kojoj sudjeluju mnogi delegati a osobito gg. Ajanović, F. Kurbe­ gović, .Sočo i drugi, te se jednoglasno us­ vaja predstavka, koju će predstavku odni­ jeti g. ministru Pribičeviću gg.: Hasanbeg Šahinpašić, Atif ef, Sočo, Hasanbeg Kulenović i Hamidbeg Kurbegović. Dr. Atif ef. H. Kadić obrazlaže potre­ bu, da se pobrinemo za našu siročad, koja su prošle gladne godine smještena u Vin­ kovcima i za koje je centralni odbor u Za­ grebu već do sada izdao preko 100.000 K. Iscrpno govori o čitavom toku te akcije kao i svake hvale vrijednom zauzimanju centralnog odbora u Zagrebu, koji se bri­ ne za 150 naše siročadi te apel uje na sve Broj 1 prisutne, da porade što više u шјевшЈ organizacijama na sakupljanju dobrovoljujl priloga u tu svrhu. Usvaja не jedooml Na predlog Fahrudinbega DemirJ vića stavlja se u dužnost centralnom ш boru, da nastoji, da se dogje što prije J dodir i uzajaman rad sa muslimanima■ Srbije. Muhamed ef. Zahirović iznosiц.1 ključak muallima inektebi-ibtidaija, koji^l zaključili obustaviti predavanja na 1. ta o. g. budući vakufski sabor nije uđovol Ijio njihovim opravdanim zahtjevima u I gledu poboljšanja njihovog mizernog мЈ nja i moli da bi plenum zauzeo svoje цЈ novište prema tome, za nas odveć važnonl pitanju. Povodom ove izjave razvila se deki debata u kojoj se svestrano tretiralo nje stanja muahima, kao i uopće o ilanjg naše vjersko-prosvjetne autonomije. U ral pravi su sudjelovali mnogi delegati a ац| bi to gg.: Ajanović, Kurbegović, Demiroviil drugi. Gosp. Ajanović predlagao je uld svrhu rezoluciju, koju plenum iz taMM razloga nije usvojio, nego je jednoghđ zaključio, da organizacija nastoji pri iduftj izborima za autonomna tijela birati spon bne ljude, koji će znati i htjeti raditi ом čanju i podizanju naše vakufsko-meariH samouprave i da centralni odbor dogjeи dodir sa organizacijom muallima te ии prema utanačenju sa istom organ izacijoJ dadu upute mjesnim organizaaijan>s» l|^ će poduprijeti muallime, pritekavši iml pomoć, pa da nastavu ne obustave. I Ujedno bi zaključeno, da centralni odi bor izradi osnove u svrhu osnivanja na nih gospodarstvenih udruga i trgovažhl obrtničkih zavoda. I Dalje se jednoglasno zaključuje, ш sve mjesne organizacije pojedu popis ni ju članova organizacije u svome mjestai da taj poziv otpreme centralnom odboru 11 roku od 10 dana, koji će im izdati legi I macije u smislu pravilnika organizacije, I Pošto je time iscrpljen dnevni red 11 sijedanja plenuma, to predsjednik gosp.lb I glajlić u podužem i stvarnom govoru л luje na sve prisutne da svim silama ni I na jačanju naše organizacije, a po tome u I opstanku te jačanju i kulturno ekoDe I skom podizanju nas Muslimana i zakljuhj I zasijedanje uz burno odobravanje. t Sarajevo, 17. februara 1919. I Predsjednik: ' Tajnik I Maglajlić, v. r. Ćekro, ti I Verifikatori: I Ajanović, v. r. Dr. Džinić, v. r. ,,Megjustranačka“ konfe rencija. I U prošlom broju „Vremena- donijM smo stanovište naše grupe glede držane prema „biti imajućoj* ministerijalnoj strail ci g. ministra Pribićevića. Da se vidi Л što se nijesmo ućoravo mogli povesti 11 ovim gospodinom centralistom, donosim I njegov govor u punom izvatku. I Govor donosimo po službenom 1м I ispuštajući samo suvišne govorničke fm I i ispravivši pasus o postupku »Narodnoj Vijeća«, jer ga je službeni list ten dal I c i o z n o iskrivio. Evo šta je govori g. ministar Pribičević. Svrha konferencije. Nema nikJI sumnje i mislim, da niko neće biti u od I ličnom zboru, koji nije to primjetio, daj I u našoj javnosti nastala zbrka i pomeM nost pojmova, da je nastala velika nesnl gjenost pogleda i da naša javnost nervozniB i uzbugjeno traži jasnu orijentaciju. ImaM vrlo krupnih problema, o kojima se dosadiB mjerodavni ljudi iz našeg javnog života Л nijesu izražavali ili su se ustručavali o tM me izražavati. B A ipak stvaranje jedne države iz tolfl ko posebnih krajeva, iz koliko je sastavljeB na naša država, stvaranje jedne države ™ ko je jedan veliki zadatak, da se taj zadiB tak može riješiti samo jednim odregjeaH �■j 1 Broj ■nom i мто onda, kada je jasna Kcija onoj većini naroda, koja je ■odavna kod i z g r a g j i v a n j a Ive. Problem narodnog ujedinjenja I uloga ■ Glavni osnov, na koji bi se imala Boži izgradnja naše države, jest osnovвао naša o narodnome jedinstvu Srba, в i Slovenaca. To ne bi imalo da bu­ jno jedno formalno jedinstvo, koje do« o izražaja formalnim zaključcimn, pa I ti zaključci dobivali vidni stranački im, nego to jedinstvo narodno ima da jedino idejno i unutarnje. 1 tako, ako svaki dio jedinstvenoga na* jednako kao i drugi dijelovi shvaća, K ovo njegova država, samo K položeni zdravi osnovi za dalji razvi* ■ dižave. Baš pred srpskim dijelom K stojao je problem, da li će se pita* Bšeg narodnog ujedinjenja riješiti sa Bli širega gledišta; da li će se pitanje Kog ujedinjenja ograničiti na onaj dio K naroda, koji nosi srpsko ime i nji— ■ ponosi; ili se ima pitanje našeg naK ujedinjenja šire shvatiti i riješiti u Kome svome obimu. Mjerodavni faktori kraljevine Srbije ■ su na kocku svoju cijelu eksisten■dragocjeni život svojih sinova, žena K; svi su se javni radnici Srbije, bez K kojoj stranci pripadaju, postavili na ■ište, da se pitanje našeg narodnog ■jenja ima riješiti u potpunom obimu. ■ jednom dijelu javnosti nije dovoljno Bena ova uloga kraljevine Srbije u Kju naše nove države, ali ipak mo■a upozorim na to, da je. kraljevina ■ mogla, da je htjela, možda i sa mno* Boje žrtava riješiti pitanje našega naK ujedinjenja, da ga je htjela riješiti Bn smislu. ■ ni u Najtežim časovima, koje je ■jela kraljevina Srbija, nije se ona n u takove separatističke ugovore kojim stranim faktorom u tom prav* a se pitanje narodnoga ujedinjenja kao srbijansko pitanje, niti je činila lija kojemu stranom faktoru u tome i, da se garantira ujedinjene srpskoga ц a da se napusti hrvatski i slovenski roda. Nema danas ni jednoga strano* tora, koji bi se mogao pozvati na to, kraljevina Srbija bila pripravna, da a ujedinjenje našega naroda u potpuKlini njegovoj, da je kraljevina Srbija i pogledu učinila korake ili dala sa strane kakvu obvezu. a se činjenica mora uzeti u razmati dovoljnu ocjenu. Minstvo mora biti unutrašnje. Kaim, da naše narodno jedinstvo ne smije imo formalno, nego mora biti unu* i prema tome onaj dio našega naroli živi na teritoriju bivše Austro[e mora da se shvaća jedinstvenim m dijelom, koji je živio i borio se u zini Srbiji, i to tako, da mu dosadašgionalni centri ne mogu biti miliji od „ koji je vodio Srbiju. Го bi bilo ne samo jednostrano nego opako shvaćanje našega narodnoga tva, kad bi makar iz kakvih razloga [ana i Zagreb bili predpostavljeni Be­ li. I tek onda, ako se svaki od nas, kad ; u kraljevinu Srbiju, osjeća, da je do* kojoj kući, da je sve ono, što tamo ijegovo rogjeno, tek onda, kad u cijeiašem narodnome društvu bude jak j, da mi svi spadamo zajedno i to da nas ništa ne može raskinuti: tek može se govoriti da je naše unutarnje no jedinstvo potpuno. • državnom ujedinjenju čine se ne* tne izjave, pa je u jednom zagrebačlistu stajala teza, da Jugoslaviju drži spoljni pritisak i 50.000 .srpskih ba> i. Mogli ste opaziti da je tu tezu prih■ talijanska štampa i iz nje napravila u stvar za svoje interese. „Narodno bće“ mnogoje kolebalo i u grad je moralo ići pod pri­ tom narodne volje i njegovu e r a t i v u. To je narod zahtijevao ipoda su bila na čisto o tom da je na- „ПРАВДА* Отража S Strana „PRAVDA* rod tražio da se odmah provede narodno i pustim ni onda kada sam ministar unutar­ janskim poluostrvom. Vijeće je potom udržavno ujedinjenje. Uza sve to se sada s njih poslova, nego ih i onda razvijam, ne zelo u pretres pitanje, da li će odrediti novih strana, koje naše narodno jedinstvo zatajivajući svoju ličnost. Imam da izjavim novo povjerenstvo kao što se već odredilo nijesu shvatile u potpunoj njegovoj dublji« to, da ja nikada nijesam stajao na tom sta­ za Grčku i Srbiju. Sonnino je prigovorio, • * ni, stavljaju i u pitanju uregjenja naše na­ novištu d a svoju vlast zloupotre­ da se tu radi o jednom osobitom slučaju, rodne države i u pitanju pripremnih mjera, bi m u svrhe političke, koju vlada budući da su neke vlasti vezane ugovorom. a koje služcf za izgragjivanje naše narodne ili koji član vlade zastupa, ali kao javan Ušljed toga bila su pitanja razlučena: ja­ države, prigovori, koji bi prema stranom radnik pretendujem na to da imam pravo dransko je ostavljeno kao samo za sebe, a svijetu imali pokazati, da naše narodno je­ da izjavim svoje gledište o najvažnijem pitanja granica prema Bugarskoj, Banatu, dinstvo nije potpuno. Time samo daju sred* pitanju, pitanju uregjenja naše države. Madžarskoj i Austriji predana su povjeren­ ‘stvo u ruke naših neprijatelja. Kažem da se stim elementom moramo stvu, kojemu je na čelu Tardieu i koje se Ako smo jedan narod, kako možemo u borbu upustiti. Jer kad je Narodno Vi­ bavi rumunjskim pitanjima. jedan prama drugome stajati na stanovi­ jeće 19. oktobra 1918. donijele svoj čuveni Atentat na Clemencaua. Pariz, 19. štu, da mi jedan s drugim imamo prego­ zaključak o ujedinjenju cjelokupnog našeg varanja i ugovaranja. Hrvatska je naroda, onda je Državno Vijeće kao osnovu, februara. (R.) Jutros, oko 9 sati, g. Clemenmogla da ugovara i pregovara sa Ugarskom: na kojoj cio narod stoji bez razlike stra­ cau izišao je iz kuće i ušao u automobil. česi i Nijemci mogli su megjusobom da naka, postavilo tezu da naša država ima Kad je stigao na ugao „Franklinove ulice-, ugovaraju i pregovaraju, mogli su megju­ da se organizuje kao jedinstvena država. neko ispali na ministra predsjednika više sobom da stvaraju nagodbu, ali izmegju Ako država ima da se organizuje kao je­ hitaca iz revolvera i lako ga rani. Clemendijelova jednoga narod« Srba, Hrvata i Slo­ dinstvena država onda ne može u toj dr­ cau se nimalo ne uzbuni, već se sasvim venaca, kad su se sastali, da stvaraju svo­ žavi jedna vlada, koja reprezentuje one dr­ mirno vrati kući, veleći onima, koji pritrju jedinstvenu državu, nije moglo i nije žavne poslove koji su od interesa za cjeli­ čaše da mu pomognu: „Nije ništa!*, pa usmjelo biti nikakvih ugovora. (Oduševljeno nu, — biti zajednička vlada i zajedničko opšte nije htio ni da čuje o kakvoj pomoći. Megjutim nekoliko policajnih stražara odobravanje). Jer ugovor u pitanju ure- zakonodavstvo, i onda opet pokrajinska gj^nja državnog može da bude jedan dr- vlada sa pokrajinskim zakonodavstvom. potrča nepoznatom zlikovcu; ovaj je poku­ žavopravni ugovor, a jedan državopravni Primjer što ga gospođa učenjaci sa svojih šavao,* da im se istrgne iz ruku; ali neko­ ugovor izmegju kraljevine Srbije s jedne političkih katedra navode u obranu svoje liko prolaznika priskoči u pomoć policiji, strane i zemalja i dijelova našeg naroda, teze, primjer sjeverne Sjedinjene Američke te ovoj uspije da ga svlada i da ga sobom koji su bili pod Austro-Ugarskom monar­ Države i Švajcarske, apsolutno se ne može odvede. Zlikovac je izjavio, da se zove Cottin. Gospodin Clemencau vratio se kući hijom, s druge strane, ne samo da je ne­ primijeniti na odnose koje mi imamo; jer Njegovo stanje ne ulijeva nikakve moguć, nego je apsurdan, ne samo da je Švajcarska je Svajcerbund, a nije jedin­ pješke. bojazni. apsurdan, nego je potpuna negacija našeg stvena država, a isto tako Američka Unija Diplomacija „radi za mir.“ Komisija narodnog jedinstva. (Odobravanje). Ne radi je jedna federacija, a nije jedinstvena dr­ se tu o tome, šta se o tome pitanju misli žava. (Uza sve to je tako jaka, da je od­ za ratne odštete vijećala je u srijedu u 10 i po sati ujutro, pod predseđništvom mi­ u Srbiji, jer su ljudi u Srbiji jako pažljivi, lučila sudbinom svjetskog rata. Op. ur.) jako diskretni, jako delikatni, nego se radi Državno Vijeće izjavilo je 19. oktobra nistra Klotza. Na prijedlog Hughesa (Veli­ o tome, kako mi to pitanje shvatamo; da pred cijelim narodom da ono neće konbi- ka Britanija) komisija je zamolila svoga predsjednika« da izjavi g. Glemenceau-u li se mi uopće i u ideji možemo postaviti novanu državu nego jedinstvenu državu. na stanovište, da izmegju nas i Srbijo mo­ 1 kad sam ja, u daljem razvoju našeg ogorčenje komisije zbog atentata, što je na že i smije da postoji jedan ugovor. narodnog pitanja, stojao na tom, da prin­ nj učinjen, i njezine srdačne želje, da se Kad smo išli u Beograd, da se spora- cip jedinstvenosti naše države dogje do iz­ oporavi. Iza toga je komisija nastavila is­ zumemo kao braća o privremenom uregje- ražaja, onda sam ja ostao vjeran zaključku pitivanje prava na odštetu, pa je saslušala nju naše narodne kuće, nijesmo išli kao je­ Narodnog Vijeća, a ne oni koji naš akt g.g. Mortsua (Japan), Dullesa (Sjedinjene Dr­ dna stranka koja ima s drugom strankom kombatuju. Ja govorim o tom pitanju is­ žave), Chiesu (Italija), Louchera (Francuska) da čini perfektan ugovor. Mi smo tamo do­ kreno, jer iskrenost je u tom pitanju po­ i t. d. U srijedu ujutro sastala se na vije­ šli doduše zajedno, ali ne da prema Srbiji trebna. Netreba da jedan drugoga obmanju­ ćanje u ministarstvu unutrašnjih djela prva podkomisija komisije za odgo­ pravimo blok, koji se smatra kao jedna jemo: istini treba gledati u oči. vornost (to je podkomisija т? * odvojena c j e li n a od Srbi je i koji , Pitam vas, kad bi činili koncesije na djela). Predsjednik podkomisije V/. U. Mospod uslovima izvršuje svoje uje­ štetu principa koji "zastupamo u politici, sey — delegat Velike Britan dinjenje sa Srbijom. zar bi to bilo moralno? je sjednicu ovim riječima: и. « sau, j Ušljed toga što smo živjeli pod raz­ Uzevši da dopustimo koncesije protiv* ličitim zakonima, ušljed toga što se jed­ nicima koji zastupaju stanovište federativne guran, da ću tumačiti osjećaju svih Mauunim mahom ti zakoni nijesu mogli iz te­ države, kako bi u praksi to načelo proveli? va, ne samo podkomisije, već i čitave ko­ misije, čestitajući g. Clemanceau-u što se melja izmijeniti, dak 1 e i z razloga či­ (Svršiće se.) spasao od zločinačkog atentata i želeći mu sto tehničkih stalo se na gledište, da da se brzo oporavi i da na mirovnoj kon­ ostanu privremene organizacije, dok se ne ferenciji opet zauzme odlično mjesto, koje bude moglo zakonskim putem da stvori mu pripada. G. James Broun Scott — za­ potpuno jedinstveno uregjenje naše države. I stupnik Sjedinjenih Država — pridružio se što smo mi s razloga jedino tehničke nuž­ Jugoslavija pa mirovnoj konferenciji. gornjim riječima, dodavši još, da treba če­ de učinili, danas se ne smije prikazivati stranom svijetu kao jedan izmegju nas U utorak je u vijeću velikih sila prihvatio stitati Francuskoj i čitavom svijetu, što je riječ ispred kraljevstva Srba, Hrvata i Slo­ g. Clemenceau izbjegao atentatu. Iza toga sklopljeni državno-pravni ugovor. venaca srpski izaslanik u Parizu Vesnić. se g. Larnauđe, ispred članova francuske Za centralizaciju. Ja imam u tom pi­ Ponajprije je podsjetio na ulogu, što ju je delegacije, zahvalio g.g. Mossey i Scottu. tanju svoje sasvim izragjeno mišljenje. imala Srbija u ratu, na žrtve, koje je do­ Naša država sastavljena iz Srba, Hrvata nijela te na obećanja, koja su joj dali sa­ i Slovenaca, koja se treba inostranski da veznici a zatim je ispred svoje vlade izja­ reprezentuje kao kraljevstvo Srba, Hrvata vio, da jugoslavenske „oslobogjene pokrai Slovenaca, ta država može da bude ure- jine“ kao takve za nju više ne postoje. Na­ Prijedor, 9. februara. gjena samo t a k o, da volja naroda za dalje je označio granice, što ih nova dr­ Prvih dana nakon prevrata čuli smo narodnim ujedinjenjem i u organizaciji dr­ žava zahtijeva prama Bugarskoj i Madžar­ utješljivih riječi od strane srpskih prvaka žave dogje do svoga potpunog izražaja. skoj. Iza njega govorio je izaslanik Žolgsr kako na skuštinama tako i u štampi. Go­ Učenjačka dokazivanja o predmetima te označio granice, što bi ih nova država vorilo se o slozi, bratstvu i demokraciji. federacije i decentralizacije ne mogu biti morala imati prema Njemačkoj Austriji. Kritikovao se stari režim propale monaarmjerodavna za slobodnog političara, čovjeka Napokon je izaslanik Trumbić tretirao ja­ hije. Preporučivalo se megjusobno pošto­ narodnih osjećaja i javnog narodnog rada. dranski problem. Izjavio je, da nova drža* vanje i narod upućivao da ne bi okaljao Osjećaj narodni je taj da naša država, ima va temelji svoje zahtjeve na narodnosnom teško stečenu slobodu. Ko je to sve slušao da bude i treba da bude država jedinstve­ pravu i na načelu prava naroda, da sam i pratio, mislio je da će biti sve u redu. 1 na ili kako se to ljepše kaže jednostavna odlučuje svojom sudbinom. Na ovoj osnovi u istinu nekoliko je hefti išlo sve glatko. a ne da bude kombinovana ili složena, ima — rekao je Trumbić — traži naša država Ništa se nije dogodilo, što bi bilo kadro da bude država, koja ima jedan suverenitet, za sebe teritoriju, u kojoj je pučanstvo ju­ poremetiti red i sigurnost. Svak se osjećao jednu vladu i jednu legislativu. I baš u goslavenske narodnosti, te hoće da dogje u slobodan u slobodnoj državi. Nikom od nas interesu tog jedinstva moramo se upustiti zajednicu naše države. Na cijeloj jadranskoj nije bilo ni na kraj pameti, da će nakon u oštru borbu sa svima, koji se stavljaju obali od Monfalcona do špiča, na cijelom nekoliko hefti doći ono, što bi moglo pona drugo gledište i zastupaju tezu, da na­ području i u zalegjini ove obale stanuje trest^slogu megju troimenim narodom. ša država doduše može da ima jedan su­ jugoslavensko pučanstvo izuzev samo pet ^FSrbi težaci zaboraviše na savjete svojih verenitet i jednu zajedničku vladu, ali treba talijanskih sela sjeverno od Pule. U većini prVMRMBOtpočeše na razbojnički način uni­ da ima i posebne pokrajinske vlade, sa po­ je gradova pretežan dio slavenskog ele­ štavati privatnu svojinu svojih sugragjana sebnim pokrajinskim zakonodavstvom, koje menta izuzev nekoliko izolovanih gradova, muslimana. Razumije se, da su na prvom će zakonodavstvo raspravljati i riješavati u kojima prevladava talijanski živalj kao u redu došli spahinski čardakovi i hambarovi, pitanja, koja nijesu od interesa za Gorici, Trstu, u gradovima na zapadnoj a za njima imovina muslimana težaka, koji obali Istre u Lošinju u Zadru te na Rijeci, neimaju ništa pomiješano s omraženim Čarcjelinu. Molim da se krivo ne shvati stvar. Ja kojoj su sadašnje granice izvještačene. Ta­ dakovima. Paljenja i pljačkanja čarđakova ovdje o tom pitanju ne govorim kao mi­ lijanski se živalj pojavljuje poput osamlje­ mogla bi se donekle i razumjeti, ali oti­ nistar unutrašnjih djela; ja zastupam svoje nih otočića ili oaza megju Slavenima, te manje dobra slobodnih težaka muslimana stanovište i principe, koje ne mogu da na­ nije u nikakovom stalnom dodiru sa tali­ baš nikako. Ovi napadaji Srba težaka na Pregled. Naši dopisi. (X �Strana 4 Cтрана slobodu, život te imetak muslimana u ovom kotaru ne će imati dobrih posljedica. U najmanju ruku mogli bi naškoditi dobrim odnosima, koji su vladali megju muslima­ nima i pravoslavnim. Mi, koji smo slušali i čitali o pravno sregjenoj državi, držimo, da se ovakova što ne bi smjelo dogoditi u ' takoj državi. Na prvom mjestu je pozvana eksekutivna vlast, da zaštiti život, imetak i zakonitu slobodu svojih ’gragjana u takvoj državi i da im pruži u svakom slučaju nužnu pomoć. Do danas vlast u tom pogledu nije kod nas skoro ništa poduzela. Da li će tako i u buduće ostati, vidjećemo. Ovo nekoliko ri­ ječi napisasmo u najboljoj namjeri, apelira­ jući na srpske prvake u ovom kraju, da barem oni štogod poduzmu u tom pogledu i da djeluju na težake, da prestanu s tak im i sličnim napadajima na svoju jednokrvnu braću, jer u interesu je naše mlade države, da te nemile pojave prestanu. Ovdje ćemo spomenuti samo nekolika konkretna primjera, da se vidi koirku je štetu pretrpilo nekoliko muslimana^adi pa­ leža i pljačkanja. Dne 22. decembra 1918. upalili su Srbi kmetovi u Miskoj glavi, kotar Prijedor, stanje Osman bega, Suleiman bega te Bećir bega H. Selimbegovića. Šteta počinjena^tim paležom ustanovljena je 22.850 K po sud­ skoj komisiji, koja je provela postupak za vječnu spomen. Dana pak 29. januara 1919. opljačkali su isti kmetovi magazine i kuruzane spo­ menutim vlasnicima u istom selu i odnijeli oko 30.000 kg. žita, a zatim razvalili ma­ gazin i od vezi i svojim kućama. Šteta iznosi 58.500 K. Kod ovoga su plačkanja —- koli­ ko je dosad poznato — sudjelovali: Nikola Radlović, Pavao Proštalo, Gjuro Bilbija. Jovo Vukić, Marko Malenić i drugi. Osim toga su sasjekli u beglučkoj su­ mi hrastova u promjeru od 25—45 cm. i tim počinili štetu minimum 20.000 K. Tako spomenutoj trojici vlasnika učinjena šteta iznosi 107.160 K. Prije nekoliko dana opljačkali su i od­ nijeli stanje kmetovi Ahmed bega Cerića iz Bos. Dubice u selu Gaćani, kotar Prije­ dor. Šteta iznosi oko 70.000 K. U selu Uejrecima, kotar Prijedor, upalili su stanje i hranu težaka Hasan a Pilipovića j time ga oštetili za 25.000. U istom su seH^nopalili nekoliko sijena muslimana teŽaka^^ Tražimo u ime pravde, dese spome­ nutim oštećenicima šteta nadoknaditi, a krivci po zakonu kazne. Тенаој« 15. februara. Odobravam i potpuno se slažem sa vašom izjavom u 13. broju „Vremena . Bilhajr, kad pokrenuste pitanje o vjeroučiteljskim mizernim platama. Ta i najgore čobanće iz najprostije seljačke kuće, omalovaženo bi bilo sa platom. koju vjerouči­ telji dobivaju. Sram, stid i Božije proklet­ stvo neka je na one, koji ništa ne pomogoše. da se i vjeroučiteljima stanje poboljša! Vidi se, da je vjera bila na najzadnjem stepenu. Kako su radili tako su i zaradili: propast i rasulo. Sada je drugo. Preporod. Novi život, život kojim ćemo iz dana u dan sve na­ predniji biti. Život iz koga će se svi stra­ ni elementi istrijebiti, koji nam nisu dali kročiti na pred. Stoga mislim, da će i naša narodna vlada našoj želji udovoljiti, čim joj molbu podastremo. Ne oklijevajmo u tom pogledu ni časa i ne sumnjamo u to nimalo da nam se neće ostvarati opravda ni zahtjevu Prošlo je vrijeme, kada je tugjin našu sudbinu krojic, kako je htio. Da­ nas, Bogu fala, radosno dočekasmo našu narodnu vladu, koja će, nadamo se, u sva­ kom pogledu i na svakom mjestu prama nama biti Ijubezna i susretljiva. Za to molim g. vjeroučitelje, da što skorije sastave uži odbor vjeroučitelja u Sarajevu i da o toj stvari odmah energično porade. A. Mulalić, vjeroučitelj. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. „PRAVDA* — „ПРАВДА" Brčko, 16. februara. Poznato Vam je, da se je u na^m ko­ taru za vrijeme prevrata dogodi gotovo. najviše razbijanja i pljačkanja na 'agmskim i begovskim dobrima^Ovih dana su dobile neke žandarske postaje nalog od političke vlasti, da poduzmiHu njihovim rajonima pretraživanja i prokopavanja kuća onih osoba, za koje se znade, da su pri pljački sudjelovali. Prilikom ove premetačine iznašlo se dosta predmeta i to takvih, koji se nisu mogli sakriti, ali ogromna v eć i n a p o k r a g j e n i h s t v a r i ne mo­ že se n a ć i. To je posve i prirodno, jer su protekla puna 2 i pol mjeseca izmegju počinjenih zlodjela i ovog pretraživanja pa su zločinci imali vremena, da provde sa ukragjenim i otetim stvarima. Interesantna je činjenica, da žandarske patrole ne istra­ žuju upljačkane hrane, nego preko tog mirno prelaze premda je baš u hrani naj­ više štete počinjeno. I ako je ovo pretraživanje manjkavo, nama je drago, da se makar i kasno po­ čelo u ovoj stvari oblasno postupati. Ne ćemo zasada svojega suda izricati, nego će­ mo sačekati rezultat ove istrage pa ćemo Vam onda opširnije pisati. Držimo svakako, da će ovaj istražni materijal služiti za pod logu sudbenog progona onih, koji su se ogriješili o tugje vlasništvo.. Proširenje prometa vrijednoetnlm pismima i paketima. Od uprave pošte i brzojava dobivamo ovo saopštenje: „Promet sa vrijednostnim pismima i paketima uvagja se sa 15. februarom t. g. i sa Magjarskom, izuzevši zaposjednute predjele Magjarske uporabom onih u prometu sa Magjarskom u krijeposti bivših pristojbi. Pri­ manje novčanih pošiljaka u zatvorenim pismima i paketima nije dozvoljeno. U po­ gledu vrijednostnih paketa za Magjarsku važe ona za promet sa njemačkom Austri­ jom ustanovljena ograničenja/ ==============^==== Iz naše organizacije. Konstitnlsanje našeg centralnog od­ bora. Uskupštini delegata izabrani su: za pred­ sjednika »J. M. ОЛ H. H. Ibrahim ef. Maglajić^ muftija iz Tuzle, a za potpredsjed­ nike Dr. Halidbeg Hrasnica, advokat i Dr. H. Karamehmedović, primarni liječnik. U prvoj sjednici centr. odbora izabrani su na dalje: za prvog tajnika Šemsuddin ef. Ša­ rajlič, računarski revident a za drugog taj­ nika Veli ef. Sadović, profesor, za I. bla-' gajnika Edhem ef. Mulabdić, direktor žen­ ske preparandije, a za II. blagajnika A. Hifzi ef. Bjelevac, porezni pristav. Revizori su za pregledaeje blagajničkog poslovanja: Zija ef. Rizaefendić, posjednik i nas urednik Sakib ef. Korkut^ a odbornici Radnog Odbora bez funkcije* Dr. Atif ef. Hadžikadić profesor i Haj dar ef. čekro, inžinir. U ispostavi Varešu i okolici prove­ dena je naša mjesna organizacija na 15. Lijep primjer dali su gjaci šeriat. sud. februara o. g. i izabran odbor od devet škole poslavši »privr. odboru muslimanki« lica koji se je ovako konstituisao: Predsjed­ ovo pismo: „Imajući pred očima teški po­ nik: A r a p o v i ć Muhamedaga; podpredložaj naše muslimanke, u koji ju je ponaj­ sjednik: Semić Mehmed ef; tajnik: Ka­ više rat dotjerao, radosna smo srca pozdra­ ra m e h i ć Avdaga; blagajnik: S a 1 e t ovili vašu organizaciju, koja će olakšati v i ć Muhamedaga; odbornici: Višća Alija, život našim sestrama i udariti temelje na­ Hrvat Alihodža, Džafo Bećir, Zubaća Alija šoj boljoj budućnosti. To nas tim više ve i Ašćerija Mustafa. seli, što ste se vi same za se počele brinuti Provođenje organizacije muslimana i što ste uvidjele prave razloge ove, naše kotara Rogatice. Javlja nam odbor: čim socijalne bolesti, pa je prema tome počele je izišao prvi broj „Vremena* i u njemu i liječiti, ne obazirući se na isprazno teoiznešen program „Muslimanske organiza­ retisanje pozvanih i nepozvanih. cije", nekoliko muslimanskih uglednika sa­ Svjesni važnosti ove akcije i znajući, stavili su akcioni odbor za provođenje or­ kolike ona moralne i materijalne žrtve za­ ganizacije muslimana u cijelom kotaru. Taj htjeva, odlučismo — prije nego što smo na je odbor spremio u svaki džemat po jed­ to bili pozvani — da i mi, držeći se one: nog povjerenika, koji je muslimanima ra­ „Zrno po zrno pogača*, prema današnjim stumačio- svrhu organizacije i program, na svojim gjačkim prilikama pridonesemo svoj što su sve kućne starješine i punoljetni mu­ obol u tu plemenitu svrhu i uzidamo jedan slimani stavili svoj potpis odnosno prstokamen u zgradu zajedničke nam bolje bu­ znak na izjavu, da pristupaju „Musliman* dućnosti. Ujedno Vam obećajemo, da ćemo skoj organizaciji* i da usvajaju njezin pro­ Vas svagdje i zborom i tvorom što više gram. Ujedno je tom prilikom povjerenik potpomagati. od potpisnika primao dobrovoljne priloge U to Vas ime pozdravljamo i molimo, za organizaciju. da na klonete duhom, a za to će Vas Bog Članovi iz svakog džemata izabrali su nagraditi i u narodu će Vam ostati vječna svoje opunomoćnike i to od 4—12 svaki harnost i spomen. Dao Bog, da se i druge džemat, a ovi su se sastali dne 4. februara muslimanke širom naše domovine u Vas 1919. u islamskoj kiraethani, da izaberu ugledaju. radni kotarski odbor. Bilo je prisutnih preko Pri koncu nam je napomenuti, da su 100 pouzdanika odnosno izabranih puno­ se našem pozivu za ovu akciju rado oda­ moćnika. Skupštinu je otvorio H. Nuruddin zvali gg. nastavnici našega zavoda i naše ef. Hafizović dirljivim i jezgrovitim govo­ mlade kolege učenici šerijatske gimnazije rom, rastumačio današnje stanje nas mus­ te podvoroičko osoblje, pa Vam u to ime limana i šta nas je nagnalo na organiziranje. Husejin čamo potanko je protumačio šaljemo ukupnu svotu od 1012 K.* program organizacije, koji je skupština sa \ Izgorio čardak. U Vogošći je prije neopisivim oduševljenjem usvojila. Zatim je nekoliko dana izgorio čardak Mujage Bekjednoglasno izabran radni odbor, koji je u tašagića iz Sarajeva. Ne zna se, kako je 10. broju „Vremena" objavljen, a ovaj se vatra nastala. Uz kuću je izgorjelo i cijelo je odbor ovako konstituisao: predsjednik pokućstvo te nekoliko plastova sijena. Šteta Hasanbeg Šahinpašić, potpredsjednik Osje prilično velika, a ništa nije bilo osigu­ managa Akšamija, I. tajnik Husejin Čamo, rano. Ne pamti se da je u ovom selu šta- II. tajnik Idrisbeg Šahinpašić, blagajnik Ragod prije gorjelo. gibaga čapljić. Delegati za okružnu skup Opasnost od bjesnila. U gradu Sara­ stinu u Sarajevu: Hasanbeg Šahinpašić i jevu pojavila se je množina pasa skitalica. Muhamed ef. Mušić. a njihovi zamjenici: Ako se pojavi bjesnoća megju psima, pri­ Omerbeg Sijerčić, Osmanaga Akšamija i jeti velika opasnost zdravlju i životu gra- Sinanbeg Branković. gjana. Radi toga je odregjeno hvatanje i U prvoj sjednici odbor je zaključio, da uništavanje pasa počamši od 13. ov. mj. se od sakupljenih priloga pošalje potpora i svaki pas, koji se na ulici bez brnjice za „Vrijeme^ 4000 (četiri hiljade) kruna. zateče odnosno, koji ne bude na lancu vo- Tako je kod nas provedena jedinstveno or­ gjen, utamaniće se bezuslovno. Vlasnici ganizacija muslimana, u koju su pristupili pasa opominju se, da čim prije psetarinski bez iznimke svi muslimani ovog kotara. porez uplate, te da svoje pse zatvorene Bože daj, da bude sretno! Rogatica 11. fe­ drže. Grad, poglavarstvo. bruara 1919. Odbor. Domaće vijesti. Vlasnik privremeni odbor. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc9d24655bfa543740d6d64d4d13739d.pdf f4b0208bd45a6698b1a8a4ce361b29c5 PDF Text Text PRAVDA Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, i:-: NA POLA GODINE 16.— KRUNA! UREDNIŠTVO I UPRAVAU ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN.. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 2. Sarajevo, utorak 25. februara 1919. (24. džumadil-evvela 1337.) Prema zaključku skupštine kotarskih delegata iaše organizacije obustavljen Je list „Vrijeme0, pa će se njegova pret­ plata zaračunati kao uplaćena pretplata za hi list. „Pravda" će u najskorije vrijeme izla­ ziti svaki dan, pa molimo svu braću koja odobravaju naš program, da „Pravdu" što moguće više potpomognu i da je rašire na­ ročito megjn naše težake. To je najpreča nužnost naših mjesnih odbora 1 povjerenika, jer je „Pravda" najzgodnije sredstvo za prldlzanje svijesti u našem dijelu naroda. Povodom muallimskog štrajka. Stari rimski carevi i njihova okolica imamahu običaj, da sejre bolove i patnje drugih, pa su se pod konac svoje moči i slave tako pzobijestili, da su zaveli i tako zvane borbe gladijatora. Posebni su činovnici prpbirali najjače i najvještije robove, koji su imali lu dužnost, đa svojim gospodarima pružaju ■žitak i zabavu time, što su se .pred njima Imali boriti, krvariti i kasapiti. {Polazeći u ко prisilno kreševo imali su i tu dužnost, da prije smrtne borbe pozdravljaju svoje ugnjetače i viču im : „Živio care Impera­ tore; pozdravljaju te — umirući" . . . Sličnu ulogu imali su da vrše i naši hnuallimi. Kroz deset godina naše vjerskobrosvjetne autonomije oni su prilikom sva■og zasijedanja vakufskog sabora morali prikazivati svoje jade i nevolje, svoje patpje i borbe sa silnim dušmaninom, koji se u običnom govoru naziva — glad. 1 va■ufskomearifski su Cezari sasvim mirno ■ bez milosrgja saslušavali ove tužaljke, [katkad ih bagatelisali, a katkad se »smilo* Brali« i udijelili koju sitnu potporu. Pardon, [provodili su i reforme, pa čak i^sregjivali* bvo važno pitanje. I rezultat je tih daleko­ vidnih odredaba i „reforama", da su se pnuallimska berita u desetoj godini nastonanja tih „milletskih" pretstavnika popela [na basnoslovni iznos od šezdeset kruna mjesečno! Za taj honorar morali su naši hnuallimi đeverati sa sitnim i neobuzdanim bilježom naših ibtidaiija, za taj se je [honorar tražila pedagoška aprem a i uzoran red u našim rnektebima. Taj [honorar imao je i u ratno doba biti dovo­ ljan za uzdržavanje čitavih familija, radi [njega su se disciplinirali bijednici, koji su po katkad izostali od mekteba i potražili zalogaj sa druge strane. Sve je to moglo [prolaziti kormilašima, jer su u rukama držali strašan bič prijetnje: vojnu frontu. I pod pritiskom te strašne nemani mualli­ mi su šutjeli i trpjeli. Nadčovječno trpili. A kad popucaše niti, kojima je sputa­ vana i gnječena njihova sloboda, kad više [nije palila prijetnja oduzimanjem 29. para­ grafa, sastadoše se i oni da iznesu svoje zahtjeve, čovjek se upravo mora čuditi čednosti i umjerenosti njihovih zahtjeva. Pored svih patnja i bolova, uza sve muke i tegobe naši muallimi nijesu tražili nego samo 120 do 150 kruna mjesečne plaće, 600 do 800 kruna ratnog doplatka za go­ dinu 1918. »kako bi se mogli donekle spasiti duga-, u koji su upali za vrijeme rata, te uregjenje službovne pragmatike i mi­ rovinskog štatuta u najčednijem obliku. I eto, tu i taku pretstavku odbija va­ kufski sabor uz jednostavno obrazloženje: nema se odakle. Radi tih i tako čednih zahtjeva doziv Ijuje „autonomna" vakufska uprava i tu blamažu, da joj najavljuju štrajk baš oni, radi kojih je naš narod i zagazio u „deset­ godišnju borbu-. Zaista je reisul-ulema imao potpuno pravo kad je rekao, da je vakuf u rasulu. Ovdje se ne ćemo podrob­ nije upuštati u dokazivanje, đa je vakufski sabor bio na potpuno krivom putu, kad je odbio opravdanu pretstavku muallimskog zastupstva. Biće za to zgode i drugi put. Ali nam valja upozoriti naš millet na opa­ snost, koja prijeti našoj mladeži i našem opstanku, ako se čim prije ne pobrine za uregjenje muallimskog stanja. Ne radi ве sad o tom, da iznagjemo krivce naopakog zaključka vakufskog sabora, već o tom, da pri pomognemo svoje muallime i osiguravši im pristojnu opskrbu omogućimo, da naša mladež mogue svršiti započetu nauku. Niti je pravo, niti je pošteno tražiti od naših gladnih, ogoljelih i obosjelih muallima, da se pate kao niko živ. Na dvije krune dnevne zarade ne gleda danas ni obični metlar, pa i obični dječarac, koji raznaŠa novine traži više, nego li su zahtijevali naši muallimi. Muallimi su istina vakufski službenici, pa bi ih on trebao i platiti, nu kad vakuf­ ska uprava nema ili ne da sredstava, onda je dužnost roditelja, đa se sami brinu za uzdržavanje muallima. — „Kako?" pitaće neki ljudi. — „Sasvim jednostavno, odgovaramo mi. Dovoljno je ako se svaki roditelj oba" veže na mjesečni prilog prema svom stanju. Neko krunu, a neko i deset. Ubiranje pri­ loga moglo bi se povjeriti posebnom od­ boru, pa apelujemo na sve mjesne odbore i povjerenike naše organizacije, ћа se po­ brinu za izbor ovih odbora. Svak po malo i muallimi su vraćeni našim rnektebima. Šaraj evo, 24. februara. U desetoj sjednici vakufsko-mearifskog sabora od 28. januara o. g. jednoglas­ no je zaključeno, da se raspišu novi izbori za vakufska povjerenstva i ostale organe vakufske uprave. Još tri dana, pa će se na­ vršiti ravan mjesec dana od tog saborskog zaključka, a vakufska se direkcija još nije maknula đa te izbore raspiše. Pošto je bilo mnugo saborskih zaklju­ čaka, koje je ova direkcija strpala pod svoje šilte, pozivamo predsjedništvo vak. sabora, da se pobrine za pravodobno izvršenje ovog jednoglasnog saborskog zaključka. Ovom prilikom upozorujemo i na § 82. „Štatuta-, koji propisuje đa se novi izbori imaju pro­ vesti „za dva mjeseca nakon što je istekla perioda pregjašnjeg sabora". Zaključivši raspis novih izbora vakuf­ ski je sabor priznao, đa mu je istekao man­ dat, pa bi se prema tomu morao držati na umu gornji propis „Štatuta*. Ili se možda opet ide za kakvim ko­ mesarijatom? Čekamo odgovor i — raspis izbora. O izjavi petorice bivših poslanika. Bivši saborski poslanici Gluhić, Salih* agić, Mutevelić, Salihbegović i Smailbegovič javljaju, đa su pristupili uz grupu po­ litičara oko »Jednakosti.« Ja bih se na tu izjavu obazreo, da se u njoj i nije pokušalo baciti ružno svjetlo na moj postupak pri­ godom moga stupanja u Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju. U toj izjavi vele moji bivši saborski drugovi, da sam se ja u svemu s njima slagao, pa da sam se ipak bez zdogovora s njima od njih od­ vojio. Gospoda su valjda zaboravila, da sam u jednoj sjednici izjavio, da ja ne odobra­ vam političkog pravca grupe oko „Jed­ nakosti-, koja ne stoji iskreno na stanovištu narodnog jedinstva, dok u svakoj prilici i bez ikakove potrebe izaziva hrvatski dio našeg naroda, koji nam ni u vrijeme pro­ cvata nije ništa na žao učinio. U pitanju unutarnjeg državnog uregjenja, koje oni smatraju najglavnijim („fundamentalnim"), ja sani se istina u glavnom s njima slagao, obrazlažući svoje stanovište razlozima re­ alne politike vjerojatnosti u razvoja ovoga političkog pitanja. Svomu stanovištu nijesam se iznevjerio ni u momentu stupanja u Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju, kako se vidi iz objavljenog skupštinskog izvještaja i iz moje poruke mojim hercego­ vačkim biračima. Ja u ostalom ne uvigjam, da je to pi­ tanje za na nas bos.-herc. muslimane najglavnije i ne razumijem, kako je centra­ lizacija jedini s p a s, a autonomija Bosne, za koju su se neka od potpisane gospode i previše zalagala, sad od jednom postala sigurna propast za bos.-herc. muslimane i opasnost za jedinstvo naše države. Na sastancima bivših saborskih posla­ nika govorio je jedan od potpisanih i o men­ talitetu političara oko »Vremena« kao razlogu, zašto on ne može s njima raditi, dok sam ja, pozivajući se na jednu izjavu g. dra Hrasnice, dokazivao, da je i u pita­ nju državnog uregjenja moguć sporazum s grupom oko „Vremena-. I dok sam ja za­ govarao iskrenu slogu i sporazum, dotle ste neki od Vas predlagali samo neiskrene pre­ govore, da biste u slučaju odbijanja Vaše ponude imali jak »šlager« u narodu, kako grupa oko „Vremena" nije htjela slogu. Taj mentalitet kao i onaj jednoga od Vas, koji misli, đa se naš islamski dio naroda treba đa zadovolji ulogom pobiranja mrvica ispod srpskopravoslavnog s t o1 a, meni se manje svigja, nego mentalitet političara oko „Vremena", koji je bar dje. lomično našao izražaja na jednom od Vaših sastanaka u mojoj izjavi, da muslimanski dio srpško-hrvatskog naroda ne treba da fatalistički snosi hegemoniju nijedne vjerske ni plemenske grupe i da mu je dužnost, da se složno rame о rame bori sa svakom političkom grupom našeg naroda, koja ne da, da se u našoj državi stvaraju gragjani prvog i drugog reda radi plemenskih i vjer­ skih razlika. I iz dosada navedenog vidi se jasno, da se ja i gospoda potpisnici izjave u „Jednakosti" nijesmo u svemu slagali, kako to oni tvrde. Godina I. Za mene je već na prvom sastanku bilo jasno, da mi svi ne možemo skupa, sve kada centra! isti među nama i ne bi uzimali previše obziranaautonomist i č k o stanovište, koje su odlučno zastupali neki bivši poslanici na našim sas­ tancima i koji prema tomu u „fundamen­ talnom" pitanju mnogo bliže stoje „autonomašima" u mojoj sadanjoj grupi, nego Ii Vama. Po tom se Vaša tvrdnja, da drugi bivši poslanici odobravaju Vaš rad i pravac, a odlučno osuđuju politički smjer naše organizacije, ima razumjeti samo kao agitaci­ ja za Vašu Jugoslavensku Demokratsku Stranku a protiv Muslimanske Jugoslaven­ ske Organizacije, ali znajte: Naša je Organi­ zacija tako jaka, da joj ta agitacija ne će nimalo naškoditi. Unatoč momu osvjedoče­ nju, đa mi svi ne možemo skupa, ipak bih došao i na zadnji Vaš sastanak, da Vas obavijestim o svojoj odluci, da nijesam pre­ kasno obaviješten o njemu i da u isto vri­ jeme nijesu obdržavali sastanak zastupnici hercegovačkih kotareva, u kom se imalo zauzeti stanovište prema postojećim politič­ kim grupama. Smatrao sam većom dužnos­ ti otići u narod i djelovati na njeg, d a ne c i j o p a svoje snage, već da od- * lučno i smjelo stupi u jednu falangu, koja je spremna da brani njegove interese, bez obzira na to, hoće li se komu zamjeriti i hoće li izgubiti kvalifikaciju da bude zastu­ pana u Državnom Vijeću. Pa i da sam došao na Vaš sastanak, pa čak da sam odlučio s Vama i raditi, morao bih se odmah na prvom koraku od Vas rastati, jer ne bih mogao dozvoliti, da muslimanske vogje stupe u Pribićevićevu stranku ne dobivši garancija, đa će se uzeti obzira na najveće potrebe našega dijela naroda, kao što je rasterećenje malog seoshog „slobodnog" a zaduženog posjeda, odšteta za popljačkana islamska dobra za vrijeme prevrata, pravedna naknada za odu­ zeta kmetovska selišta i riješenje vjerekoprosvjetnih islamskih pitanja na način, koji nas može zadovoljiti. Vi ste, odvojivši se od gotovo cijelog svoga naroda, dali mogućnosti pravoslavnim Srbima da pregaze volju isl. dijela našega naroda i da oni odrede, ko će naš eleme* nat u Državnom Vijeću zastupati. Kako ste kao demolcrate stupajući u demokratsku stran­ ku mogli odobriti ovaj, sve prije nego de­ mokratski postupak? Da ste i vi kojom srećom učinili isto što i ja, pa se zbili u čvrste obranbene re­ dove sa svim našim narodom, vaš bi položaj bio jaci u stranci, u koju ste unišli, i ne biste trebali u nju tako slijepo unići, kao što jeste, bez ikakvih i obe6anjat a kamo li ga­ rancije od strane onih, koji neke od Vas imenovaše za članove Državnog Vijeća. Bivši drugovi iz bosanskog sabora, ja vam želim puno uspjeha, ne poričem vam ni patriotizma, i ako vaše političke taktike ne samo da ne odobravam, nego najoštrije osugjujem. Vaš položaj u Državnom Vijeću biće težak, jer oni, koji vas tamo postaviše znaju da za vama ne stoji vaš narod. Idite i moljakajte milosti od onih, koji vas proUv volji našega dijela naroda postaviše za naše zastupnike, i tražite mrvica ispod Glišina stola! Gledajte da svojim radom i svo­ jim uspjesima ublažite srdžbu naroda, koji vas osugjuje radi.vašeg nedemokratskog po- �„PRAVDA" — „ПРАВДА* Strana 2 Страна stupka ,radi vašeg odvajanja od naroda, radi ignoriranja njegove voljo i radi previše mli­ tavog zastupanja njegavih opravdanih zah­ tjeva. Na krivom i štetnom Vašem putu ja Vas nijeum mogo pratiti Sarajevo, 21. februara 1919. Dr. H. Karamehmedović, bivši narodni poslanik. Proglas naših muallima. Braćo muslimani! Muallimi mektebi-ibtidaijja u Bosni i Hercegovini tužnim srcem i bolom u duši stavljaju do znanja braći muslimanima slijedeće: Mi smo kako za stare, tako i za ove nove autonomne vakufsko-mearifske uprave svake godine molili, da nam ве poboljša naše kukavno materijalno stanje, ali su svi naši vapaji i molbe ostali bez uspjeha izuzam neke neznatne ratne doplatke, koji nam vrlo malo pomogoše. Pošljednom predstavkom na vak. mear. sabor stavili smo u skrajnjoj nuždi i pot­ punom očaju ultimatum, kojim smo tražili 100*/»*ni doplatak za god. 1918^ ne bi li se bar koliko toliko riješili duga u koji smo zapali služeći kao muallimi. Ujedno srne mo­ lili, da se službovna pragmatika i mirovin­ ska uredba usvoji tako, da od 1. januara 1919. u krijepost stupi, jerbo ju je vakutmearifski saborski odbor izradio i predložio. Očekujući bar tu utjehu doživjesmo razo­ čarenje, jer je vakuf-mearifski sabor našu predstavku u cjeloeti odbio, odredivši samo da nam se dade 50*/« ni doplatak za g. 1919. Braćo muslimani! Stavljajući vam do znanja ovo siste­ matsko zabacivanje naših zahtjeva javljamo vam, da. smo zaključili počam od 1. marta o. g. obustaviti rad na mektebi ibtidaijjama i zatvoriti ih sve dotle, dok se naš rad doa stojno ne nagradi. Sigurno vam je poznato, kako smo bili slabo plaćeni još u predratna vremena. Ta je „plaća* ostala i kroz ove 4 Vi godine rata, premda se je svemu povećala cijena za 10—100 struko. Mi smo mislili, da će nam odlučujući faktori makar u skrajnoj bijedi na svaki način izići u susret dolič­ nom pomoći, pa smo radili iz dana u dan u mektebu. Obzirom na naše strašno i bi­ jedno stanje često puta smo pomislili da svoje službe napustimo i da se latimo dru­ gih sredstava, odakle bi se mogli sa svo­ jom porodicom kao ljudi prehranjivati, ali se na to nijesmo mogli odlučiti, jer smo kao muslimani i iskreni prijatelji islamskog vjerskog odgoja, osjećali neku grižnju sa­ vjesti, ako bi pustili naš islamski narod, da ga još većma pritisne tama džahaleta. Ni naš sabur ne može više da ogajreti. Pokleknu pod teškim bremenom du­ FELJTON. (1 đonima slobode. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) IIL »Onaj narod, koji se je borio za svoja slobodu i izvojevao je, često nadomješčuje drugim pleme­ nima, koja panu u nje­ govu vlast drugog — ti­ ranina.« Voltaire. Broj 2 Број tički krugovi ne drže ovakve mjere za po* Da bi se tome zlu bar donekle u ц desne, ota više, doći će jedna korektura slalo, a naročito da se tom bolesti ое|ј centralizma, koja se iz skroz praktičnih zarazili još mnogi naši mladići, MjesniOj razloga pokazuje neizbježivom potrebom. bor naše organizacije u Sarajevu odluiioj Rezolucija Priblćevičeve stranke gla­ poduzeti jednu življu akciju oko namjt si: „Uvigjamo potrebu da se ima osnovati štanja naših dječaka u razne modernijeg jedna velika demokratska državotvorna stran­ nate i trgovine, pa je u tu svrhu iiihi ka Srba, Hrvata i Slovenaca za organizaciju posebni odbor od desetak naših agilniji ljudi, koji će tu stvar rukovoditi. I naše jedinstvene države kao ustavne parla­ U svrhu, da se ta naša mladež tako * mentarne monarhije pod dinastijom Karagjorgjevića, koja će tražiti takuvo uregjenje kuć sa buništa makne i da jednom odiš države da ona bude vladana centralistički postanu čestiti, valjani i za ljudsko draM a upravljana decentralistički L j. da u njoj dostojni ljudi, dužnost nas je sviju, dtšj bude jedna vlada a jednim zakonodavstvom ovog odbora što bolje i obilnije kako ц a široka lokalna samouprava. Ona će ral no, tako i materijalno podupremo, jerje u pitanjima socijalnim i ekonomskim naročito bez materijalne pomoći odborom biti moderna i radikalna stojeći na staja­ moguće izvršivati svoju dužnost. Materijalna je pomoć tim potrebDiji lištu zaštite slabih prema jačima i oslanja­ jući se na najšire slojeve naroda. Izabraće što odbor ni u kojem slučaju ne bi Ц se privremeni odbor, koji će stupiti u do­ da ovu mladež po štokakim zakutcimaц sije, te da se ona ušljed pomanjkanja Dadzoii ticaj sa strankama u Srbiji i koji će zajed­ još većma kvari i udaljuje od vjere i oki no sa onima od njih, koje su nam načelno čaja, već bi želio, da je smjesti ondje, fl najbliže ii hoće organizaciju jedne ^stranke mandat za „Državno vijeće" ovi musli­ na cijeloj teritoriji kraljevstva Srba, Hrvata će moći bditi nad njezinim vjerskim i ц manski „predstavnici*: lbrahim ef. Sarić, i Slovenaca izraditi definitivni program. ratnim odgojem. Inače se ne bi poetip Suljaga Salihagić, Dr. Ejub Mujezi­ Ovaj će se prodložiti konstituanti stranke. prava svrha. Naročito apeliramo na naše M n o v i ć, Sevkija G 1 u h i ć Sukrija Kur- Na tu konstituantu doći će delegati iz svih trgovce i zanatlijo svih vjera, da ovomoj t o v i ć (!!!), Abmedbeg Salihbegović, krajeva kraljevstva. boru budu pri ruci kod namještanja !■ Dr. Mehmedbeg Z e č e v i ć i — H. MahmudPrivremeni akeionl odbor demokrat­ šegrta, čime će i svom vlastitom stalei beg D ž i n i ć. ske stranke sačinjavaju: Svetozar Pribićević, Ostavljeni su još: Dr. Hrasnica, dr. Spaho dr. Edo Lukinić, dr. Albert Kramer, dr. Ivo mnogo pridonijeti, a i mi ćemo se muš i Hadži Hamid Svrzo, pa su muslimani u Krstelj, dr. Vladimir Corović, dr. Bogdan mani uvjeriti, da im to uistinu leži naм svemu dobili samo jedanaest mandata, Gavrilović, dr. Srgjan Budisavljević, Veće- kao što im je počesto i na jeziku, da M muslimanima dobro. a pripada im — petnaest Lijepo su zapo* slav Vilder, dr. Prvsslav Orisogono, dr. Ri Ponovno apeliramo na naše rodoljubi ćeli novi naši „mehkiši*. Izgubiše na prvom bnikar, Juraj Demetrovič, Sukrija Kur piku ništa manje nego četiri mandata. Pa tović, dr. Slavke Sećerov, Danilo Dimo- da odborov rad podupru dobrovoljnim p lozima, koji se šalju odboru za šegrtepj da nijesu spas i dika svog naroda!... vić, dr. Ljubo Tomašić, dr. Pećarević, dr. našeg lista. Bivši zastupnik i bivši Član tuzlanske Jovo Zuhović. dr. Milan Srškić, Gjorgjo Peorganizacije, advokat „ро milosti* — pro­ janović, dr. M. Ćutić, proto Dušan Kecmapale bosanske vlade dao je u jednom po- nović, Hadži Harnid Svrzo, Sefkija luzvaničnom lis.u izjavu od velike važnosti. Gluhić(!) i Gjuro Džamonja. Ne mislimo na kakvu političku važnost, već Protić o našoj državi. »Times* 4 U uži akeionl odbor privremenog eto tako^ odbora demokratske stranke Srba, Hrvata nosi intervju svoga dopisnika u Beograi U izjavi naime stoje i ove riječi: „Os: i Slovenaca unišli su: Predsjednik Svetozar sa ministrom predsjednikom StojanomH tali saborski poslanici (od petnaest — deset), Pribićević. Pod predsjednici: dr. Bogdan tićem. Gosp. Protić je megju ostalim naši sudrugovi, koji ne potpisuju ovu izja­ Gavrilović, Adolf Ribnikar, dr. Ivo Krstelj. vio: „Kraljevstvo SHS istina još nije 1опц vu, čine 4о sam o(!) za to, što sad iz svo­ Tajnici: Slavko Šečerov (Beograd), dr. Marko no i zvan'čno priznato u megjunaredM jih privatnih razloga (starosti, familijarnih ćutić (Sarajevo), Sukrija K u r to v i ć (I!) pogledu, ali u stvari ono postoji. Ono ■ odnošaja etc.) ne će aktivno sudjelovati u (Sarajevo), Juraj Demetrović (Zagreb), dr. Prvi- svoga regenta, svoju upravu, svoju жИ politici, a ne čine to nipošto za to, što se stav Grisogono (Split), dr. Pestetnik (Lju­ • svoju diplomatiju, svoje finansije i svoji možda slažu sa protivnom organizacijom, bljana). ritorij. Već sada se mi osjećamo kao jež koja se kupi oko „Vremena*, koju svi re­ država i govorimo kao jedna država uip dom osugjuju.* kos različitih imena, koja su nam dali Neka sve to, ali ne razumijemo stara­ Namještanje naših naučnika Parizu, Londonu i na drugim mjestini ca, koji idu na sastanke, a ne mogu da se Kraljevina Srbija nc postoji u pogledu fon (šegrta). potpišu. Da možda nijesu dobili šlager, koji prava, ona postoji u pogledu megjunami ih baca u zapećak? Na koga li se adžeba, Kako ja kod nas još i prije rata bila nog prava još samo nekoliko dana, јегкв odnosi prvi dio uvodnika „Na riječi i na sva sila besposlene mladeži koja se je kroz Ijevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca nije j djelu*, što izagje u Jednakosti* od 2. feb­ cijele dane klatarila okolo po gradu, po- zvanično priznato kao megjunarođna ini ruara? činjajući razna zla i nanašajući drugima vidualnost. Naš* konstitucionalni progroaj Centralizam se ublažuje. Zagrebačkom ogromne štete, to se je taj broj besposli­ jednostavan: kraljevstvo Srba, Hrvata, Sli listu „Hrvat“-u javljaju iz Beograda, da uki­ čara ratom silno umnožio, pa onda nije venaca sa kraljem Petrom I. i sa a danje hrvatske autonomije na području nikakvo čudo, ako se iz dana u dan do- atijom Karagjorgjevića; sa općim, j4 trgovine i obrta ne odgovara intencijama gagjaju razne kragje i zbivaju druge opa­ kim i direktnim pravom glasa: sa loli nom upravom, kako to kažu Englezi, 8 ministra Ribaroa. Uopšte beogradski poli­ kosti. gova i ostalih potreba, pa moradosmo reći: „Ne možemo dalje!" ... Na ovaj su nas po islamski narod sud­ bonosni i po nas sve sramotni korak na­ gnali narodni predstavnici u vakufskom sa­ boru. Držimo, da narod nije s ovim postup­ kom vakufskog sabora sporazuman, pa mu se s toga izravno obraćamo da i on rekne je li sporazuman da mu muallimi i prvi vjerski odgojitelji zbog bijede i nevolje napuštaju mektebe ili nije. Ako nije, onda n ka učini ono, čim bi nas povratio u mek­ tebe k odgoju njegove djece. Bio, islamski narode, mektebi ti se zatvaraju, pa ako držiš do svoje vjere i vjerskog odgoja svoje djece učinićeš svoju dužnost. Pregled. su svaki svojim putem, da se možda više i ne susretnu. Svaki je imao svoje misli, želje i težnje, koje je njegova mašta iz­ vezla na zastoru, koji je prekrivao skoru budućnost svih naroda — u jednom cilju udruženih... čim su lanci popustili, čim je nestalo one sile, koja je držala sve ва okupu do­ godilo se strašno rasulo — rasulo čestica jednog velikog organizma. Kao povodanj prelila se silna rijeka izašavši iz svoga ko" rita i zahvatila gomile. One se pokrenule, polagano, a onda sve brže i brže... Teško onome tko im se suprotstavi!... Od skrajnjeg Istoka prema Zapadu pošla je jedna misao — misao o slo­ bodi naroda, da je za čas zaustave topovi na Piavi i na Rajni, pa da sačuvaju pobjeditelje, da bar kratak sanak uživaju sa svojim lovor vijencima, da se nanose odličja dok i njih nije zahvatila ona rijeka, da ih sruši i ponese u zaborav,.. Boje se postati običnim gragjanima i biti jednaki sa onim ložačima peći u gospodskim ku­ ćama! ... Prvo jutro, kad sam ugledao Sara* jevo kaj djevojku, koja hoće da dočeka svoga zaručnika, osjetio sam gdje je ono Što mi je manjkalo. Nije bilo u meni nego u ovoj šarolikoj i čudnoj sredini koja me je okružavala. Sad sam bio zadovoljan, da nisam ja onaj koji ne razumi slobodu, nego sredina, kojoj je ta sloboda u dio pala. Ovoj sredini manjkalo je pravo poimanje toga pojma, jer odgojena u ropstvu i tam­ nicama našla se je odjednom na jednom mjestu, gdje nije mogla viditi granice doklen joj je poći. Ova gomila robova sa ne­ ograničenim željama, ali ograničenim shva­ Nestalo je sile i gomile se makle ... ćanjem onoga što je postalo njihovo pošli 1 odmah su došle megju sobom u sukob — sukob ideja; sukob nacionalizma sa — (Primjedba: Pazi Hadžermereš! Nj socijalizmom... idealisati o slobodi; nemoj se zanositil)' Ovu borbu osjetio sam i prvi dan, i Ko ima pravo na nju? Je li ovo H drugi dan slobode, kad su naše buržoaske i socijalističke novine počele tumačiti do­ zadnja borba, ili će se još jednom Ijudslf uhvatiti u koštac? bivenu slobodu — svaki na svoj način. Na ovo dobismo poruku tamo od po To shvatanje nije me toliko intereso- bjeditelja iz lijepog Pariza, da će oni Л valo, jer pojam slobode za me je bio još riti ligu naroda, da će izraditi propisi uvijek svjetlica iz prostora vasione, gdje je paragrafe, pa će se svakom jednaki jedino bila slobodna. Čovjek sa svojim ogra­ suditi. Ne će više biti rata, ali ono što i ničenim shvatanjem ne može je nikad pravo ostati megju narodima, megju nama ■ primijeniti, jer je svak svojata i tamači nesnosnije i gore nego sam rat. kako će s njoma opravdati svoja skučena Ovo rekoh na gornju primjedbu A načela, da mu posluže interesima. mi je nepoznata ruka stavi, pa ću prebi Zapazio sam već drugi dan to svoja­ nuti... tanje slobode. Jedni su bili osloboditelji, a Netko mi metnu ruku na rame: J drugi mučenici, treći su bili sluge tugji— »Zdravo!...« naca, a na neke se nije ni računalo. — Zdravo —odgovaram i preko volji Osloboditelji, kojih još megju nama pružajući ruku prijatelju. ne bijaše, jer su bili najavljeni, da će doći »Sigurno si zabasao?« pita me, ji — baš osloboditelji ponesoše se spočetka sam pošao prema vojnoj bolnici. dostojno, nu oni drugi posegnuŠe za slo­ — »Nisam« odgovaram. bodom, da je za se prisvoje. »Znadeš li šta je novo? Mato okrt . л. I nasta jagma za slobodu. Oderaše nuo politiku, a beg postao Srbin .. .< j — Možda i Mato? joj svijetlo odijelo, zaprljaše je i baciše u »Možda i ti?« w blato yeć prvi dan — robovi, koji je nisu dostojni... Možda... �„ПРАВДА*4 — „PRAVDA" »poj 2 Broj rok im administrativnim samoupravama, 1 no to obično mi kažemo. Kada se Sr ja u pogledu javnog prava pretapa u krahrstvo »HS prirodno je, da isto treba da ■do i sa Hrvatskom tako, da u novom kra* [vstvu u pravnom pogledu ne bude viče {Srbije ni Hrvatske, kao ni Bosne ni Dal* Ičije, ni Slovenije ni Crne Gore. Sto se ke granica novoga kraljevstva izjavio je g. ptić da se one imaju odrediti po principu [rodnosti. Granica novog kraljevstva na madu ima biti Jadransko more, koje [uhvata Dalmaciju sa njezinim ostrvima, rvatsko Primorje sa ostrvima, Rijeku i kru. Razumije se, da bi našoj "državi bbao da pripadne i Trst. No u slučaju i ima takvih razloga — koje je megjum teško opravdati — da ne treba da ■t bude dodijeljen kraljevstvu SHS ■ino je moguće i korisno riješenje, da i se dade jedan megjunarodni štatut. L bi tako i varoš Gorica sa njezinom oko* lom po prjncipu narodnosti trebala da ide dio novog kraljevstva. Teškoće ustapljenja granica novoga kraljevstva proiz* se iz čuvenog tajnog londonskog ugovora, bgjutim ovaj je ugovor izgubio svoju vredK zbog izjava samih saveznika, kao i zbog kpune izmjene političke i vojne situacije, Lose napominjem da je ovaj ugovor bio ■opijen bez znanja Srbije i bez njezina odo|н;а. Naši najbolji prijatelji iz Engleske ide se da uvjere g. Sonina i vladu Ita* k da se odreknu londonskog ugovora, a ■ hoće da dovedu do toga, da se spora" bijemo s njima jednim ugovorom. Što I mene tiče, ja nalazim da bi bilo mnogo btije, prirodnije i brže, da se londonski b>r proglasi formalno zastarjelim. Put [odložen od naših prijatelja Engleza ne idi k cilju. Iskustvo nam je dokazalo da ■pakt koristio samo Talijanima, a na inkektan način i saveznicima. Mi ne samo I nismo izvukli iz njega koristi, nego smo ■čekali da vidimo talijanske trupe da okugaju našu teritoriju. Granica u Banatu fogla bi se jednako odrediti prema istim irodnosnim principima. Ovdje opet susrelm težnje Rumunja, koji takogjer imaju u [epu jedan tajni ugovor. Pretenzije Rubnja u Banatu apsolutno su neopravdane. I Američke prijetnje. Javljaju iz Newbrka: „The Journal of Commerce" javlja, I su američki zastupnici trgovine i finanja zasnovali veliki plan, kako će ekonom* ti bojkotovati one nacije, koje ne budu ihvatile zaključke saveza naroda. I Jedna talijanska izmišljotina. U taanskim novinama bila se raširila vijest, I je Dr. Trumbić godine 1918. u razgo■ru sa talijanskim generalom Mulo priznao {lijanima Istru, Trst i Goricu. Na ovu vi* ■t stiglo je iz Ženeve od Banjanina, Grebrina i Meštrovića obavještenje, da Dr. rumbić nije nikada preuzeo ovakove obaOnda mi je razložio: Beg je iz SanBaka, pa kaže, da tamo živu samo pravo* hvni i muslimani, pa je on zaključio od­ ale biti Srbin. A Mato valjda ostupa sa rograma „Velike Hrvatske*4... ko će to pati! Ali su take prilike ... Tako je naj-< godnije. A hoće li bega tako priznati, ta do Mer je nosio nišane austrijske, koje je iko neki kažu kupio kod poštanske šteionice gdje li? ...« pitam prijatelja. nSava ga ne priznaje Srbinom, jer veli в ćemo mi ovakih preko noći. Nek ostane určin, musliman, Hrvat, pa ćemo mu više jerovati*4 — odgovara mi drug. Prolazi auto i mi se uklanjamo. Okićen I narodnim zastavama Srba, Hrvata i Slo* ■nača. Bilo je lijepo to pogledati kako zasivice lepršaju, ali me nešto stisnu oko ’ca, kad u autu prepoznah jednog austrijtog oficira, koji je stupio u jugoslavensku ojsku. Pa to je ništa, reći će tko.. . Ali, ali... A-Hifzi Bjelevac. veze i da niko od Jugoslavenskog odbora nije priznao Italiji ni uslovno ni bezuslov no zapadnu Istru, Trst i Goricu. Sta više, Dr. Trumbić je najodlučnije pobijao slične zahtjeve Talijana. Domaće vijesti. Agrarna reforma. Javlja se iz Zagreba, da će naredba o agrarnoj reformi izaći za koji dan. Sadržavaće razdjelu velikoga posjeda obližnjim se­ ljacima i ukidanje kmetstva. Veći kompleksi šuma predaju se u vlasnost države. Predvigja se kolonizacija i razdjeljenje posjeda invalidima. Nada­ lje će se posjedi razdijeliti Jugoslave­ nima iz Amerike, koji su bili ratnici i koji se još nalaze ondje. Cilj je te čitave reforme da bude zemlja što prije razdijeljena i da je se što više obradi. Cijela ova naredba ima pri­ vremeni karakter, jer će definitivni zaključak stvoriti Državno Vijeće. Saziv „Drž. Vijeća*. Beograd, 21. fe­ bruara. Službeno se saopštava da će se na­ rodno predstavništvo sastati 1. marta, a ne 15., kako su to donijele loše informisane novine. Zadnji rok ža prijavu ratnih šteta. Javlja se službeno: »Okružnicom broj 14.165 prez. bio je rok za prijavljivanje ratnih šteta odregjen do 31. decembra 1918., a kasnije je bio produljen do 15. januara 1919. Us­ prkos tome stiglo je iza roka još mnogo prijava koje su, u koliko stigoše do 15. februara 1919. uvažene u iskazu ratne štete. Spomenuti iskaz zaključen je sa 15. febru­ arom 1919. te od ovdašnjeg delegata već odnešen na mirovnu konferenciju. Obzirom na to, što još mnogo molba dolazi, odregjuje se kao konačni rok za primanje prijava dan 28. februara 1919. što se ima tako razumjeti, da će se prijave za štete, koje budu stigle na zemaljsku vladu do 28. februara 1919. još pribilježiti makar što se ne mogu u spomenuti iskaz šteta više uvrstiti. Nikako se neće uvažiti molbe koje stignu iza 28. februara 1919. Obzirom na to, što će svi spisi biti na čuvanju kod kotarskih ureda mogu ovi naknadno njima prispjele molbe priklopiti ovim spisima, ali moraju pri tome točno naznačiti da su im ovake molbe prispjele iza 28. februara 1919. Za „Muslimanski internat i narodnu osnovnu školu u Vinkovcima" (Slavonija) darovaše delegati pojedinih naših kotareva na skupštini „Ј. M. O.“ održanoj dne 17. o. mj. lijepu svotu novaca. Skupštini je pri­ kazao cijeli historijat ove plemenite akcije Sred. Zem. Odbora u Zagrebu prof. dr. Hadžikadić napominjući koliku je bratsku su­ sretljivost i humani osjećaj prema bližnjem siročetu pokazao Sred. Zem. Odbor zagre­ bački u najtežim gladnim danima, čime su mu zaduženi svi b.-h. muslimani na trajnu blagođarnost. No samo kod ove zahvalnosti ne smiju ostati muslimani, jer su to naša braća i djeca, koja su u čemernim časovi­ ma našla okrilje u toplom zagrljaja braće preko Save, te smo svi zaduženi priteći im u pomoć, da nam se poslije ne prigovori s pravom, koliki smo nehaj pokazali za svoju rogjenu krv. Zato se apelira na svu braću širom Bosne i Hercegovine, da po­ mognu liječiti ovu našu socijalnu ranu i daruju milodare za našu siročad u Vinkov­ cima, čime će moći odužiti propisani zekjat, a ovim sirotnim mališanima osigurati budućnost i Časno mjesto u našem društvu. Neka se u svim krajevima povede akcija za sakupljanje pomoći i šalje na našu Or­ ganizaciju, da se spremi našoj siročadi. Na samoj skupštini primila se ova namisao sa pravim razumijevanjem, te od­ mah darovaše ova gospoda: po K 1.000 Hamdija Afgan; po K 500 H. Salihaga Bičakćić i H. Abdaga Delić; po K 300 Muhamedaga Šabić; po K 200 H. Hasan Nezirhodžić; po K 100 Gjumišić Hifzibeg, Dedić Ahmedaga, Hafiz Salih eff. H. Egrić, Hamdibeg Džinić, Dr. Ali Kjamilbeg Džinić, N. N. i Hafiz H. Mehmeđagić; po K 50 Hakibeg Klempić, Mehmed eff. Hadžić, Nuraga Hasagić, Mujaga Svrzo, Sulejmanbeg H. Se* limbegović, Omeraga Alagić, Šaćiraga Šehović, Hasan eff. Rustempašić, N. Mujagić, Omerbeg Cerić i Hamidbeg Kurbegović; po K 40 Sunulah eff. Teftedarija i Alijaga Ponjavić; po K. 30 Hasib Hifziefendić i Muha** medaga Kovačević; po K 20 Ahmed eff. Šerić, Osman eff. Vilović, Ahmedbeg Siočić, Ibrahim eff. Džanhodžić, Dr. Abdulahbeg Bukvica, Ibrahim eff. Gokić, Husein čumo* vić, D. Kapetanović, N. N., Ahmedaga Ko* vaćević, N. N. i Smail Mehmeđagić; po K 10 Abdul-Aziz Tafro, Mustafa eff. Berbić, H. Hafiz eff. Sofić, N. Spahić, Mujaga Muftić i H. Kulenović. Ukupno K 4.190. Porezovnicinia na znanje. Primamo od vladina povjerenika za grad Sarajevo: „Р. n. porezovnici upozoruju se, da organi koji vode ovrhu radi naplate poreznih du­ gova, ne mogu pravovaljano da primaju od stranaka novac odregjen za namirenje po­ reza. U dekretima dotičnih organa stoji iz­ ričito, da ovrhovoditelji nemaju prava no­ vac primati od stranaka, te su prema tome valjane potvrde o primanju novca za sve državne daće samo onda, ako su potnisane od dvojice porezovnih činovnika a ako ■tranKa položi novac kod poštanske štedio­ nice, onda je naravno valjana i njezina pot­ vrda isto onako, kao i ona poreznog ureda. S toga se p. n. porezovnici upozoruju, da se eventualne reklamacije stranaka u ovome smjeru ne će uzimati u obzir." „La Benevolencija", žid. sef. prosvjet­ no društvo u Sarajevu, priregjuje prigodom 25. godišnjice svoga blagotvornog prosvjet­ nog djelovanja u svim prostorijama »Druš­ tvenog Doma« dne 1. i 3. marta t. g. ve­ liku jubilarnu zabavu sa vrlo lijepim i biranim programom uz sudjelovanje ovdaš­ njeg profesora muzike g. A. Suzina, mje­ šovitog pjevačkog zbora ovdašnjeg društva „La Lira*4, te člana zagrebačkog pozorišta g. Josipa Papića. Zanimanje je za tu veliku i rijetku proslavu neobično živo. Gospodarstvo. 1 : 3 »Jugoslavenski Ekonomista« piše : Prema najnovijim vijestima iz Beograda pao je ponovno tečaj krune u relaciji prema dinaru. Ista brzojavka veli, da 100 dinara stoji K 280'—, a jedan dinar, da će se izmjeniti za tri krune. Mi se doista ovoj od­ redbi ministarstva finansija .čudimo. Mi se čudimo već radi toga, šta je ova odredba nakon prebiljegovanja banknota u kraljev­ stvu SHS. ne samo nepojmljiva, nego i ničim opravdana. Nama nije poznat nijedan razlog, ni politički ni financijalne naravi, koji je mogao dati povoda opadanju tečaja prebiljegovanih kruna. Baš protivno, očeki­ valo se, da će vrijednost prebiljegovanih kruna porasti. Uslijed nastupa povoljne zime izgledi su za proljetnu sjetvu vanredni. U Slavoniji su mnoge površine za sjetvu priregjene i dovršene, velike površine ku- | kuruzom oborene, tako da će vrlo loši iz­ gledi jesenske sjetve biti paralizovani. Osim toga na financijalnom polju naših susjeda nije nastupio nikakav važan preokret koji bi išao na štetu naših financija. Naša iz­ vanjska politika nije se na štetu našeg kraljevstva pogoršala, nasuprot, može se reći, da je uslijed priznanja Jugoslavije po Američkoj Uniji i u povoljnijem1 stanju nego prije, pa doista ne vidim nikakova razloga zašto je tečaj prebiljegovanih kruna po­ novno pao. Ovim nerazumnim financijalno politič­ kim transakcijama izaziva se nepotrebna socijalna revolucija u redovima onih klasa, koji uživaju stalna beriva. Tim više se ta socijalna revolucija zapaža u našoj javnosti, Što cijene robi, a napose živežnim namir­ nicama, uslijed opće nestašice sve više skaču. Uslijed nerazumne trgovinske politike iza prevrata naprama Austriji i Magjarskoj, I dospjeli smo u vanredno neugodan položaj, Отрана 3 Strana đa nemamo danas dostatno robe u zemlji« pa je i to veliki razlog nestašici robe i velikoj skupoći. Kao što u svakom pitanju, tako bi i u ovom bilo potrebno tražiti zgo­ dne prelaze, a nije trebalo takp radikalno istupati. Da smo mi bili spremni za uspo­ stavu trgovačkih veza sa zapadom ili neu­ tralnim zemljama, ne bi se moglo nikome ništa predbaciti. Uslijed toga što mi finan­ cijalno i valutarno nismo bili spremni na trgovinu zapada, a nijesmo bili prema na­ šim kombinacijama spremni, trebalo je pa­ pirni novac, koji vrijedi u Austriji i Ugar­ skoj, zamjeniti za što više robe pa makar i uz žrtve kompenzacija. Da se ovako po­ stupalo, imali bismo veće zalihe robe na skladištu, a to bi bilo uplivalo i na sniže­ nje cijena robi, tako da se devolvirana vrijednst krune ne bi ni zapazila. Ako je možda devolvaciji prebiljegova­ nih kruna uplivao tečaj krune na inozem­ nom tržištu, onda ne razumijemo, zašto je ministar financija odredio prebiljegovanje kruna i zašto je izazvao nepotrebnih kri­ tika i nepovjerenja prebiljegovanih kruna unutar onih zemalja, gdje krune vrijede kao plaćevno sredstvo. U ostalom je službeno bilo javljeno, da se tečaj krune u relaciji 1 : 2 i pol ne će mijenjati do konačnog uregjenja va­ lute. Koji bi razlozi mogli biti, da se od toga odustalo, nama su 'posve nerazumljivu Zašto se izazivlje kriza na ovom polju, takogjer nam nije razumljivo. Mi odlučno tražimo, da se pitanje valute što skorije riješi, jer se time izazivlju nepotrebne krize u svim slojevima naroda. Još nešta imademo primijetiti. Ako se već izazivlje na taj način, onda neka se službeno komentiraju razlozi zašto jo to učinjeno? Iz naše organizacije. Pozivaju se članovi šireg odbora no­ se sarajevske organizacije, da nefaljeno dogju na sjednicu, koja će se danas obdržavati u „Kiraethaniu u tri sata iza podne- Vijećaće se o pomoći našim muallimima i drugim prešnim poslovima. Pr eds jedni sivo. Odbor nage mjesne organizacije za namještanje naučnika muslimana konsti? tuisao se je ovako: predsjednik: Sejd-alibeg Filipović; tajnik: Asimbeg Dugalić; blagaj­ nik Edhemaga Đulizar, a odbornici bez naročite funkcije: Mujaga Sudžuka, Mujaga Ahmetašević, Ibrahimaga H. Baščaušević, Mujaga H. Baščaušević, Hašimaga Alagić, Mehaga Šarenkapa, Zulfo Nuhanović i Mehaga Vreto. — O zadaći ovog odbora go­ vorimo na drugom mjestu. Bio hajirli rad ovog odbora! Iz mjesnog odboru naše organizacije. Na skupštini sarajevske muslimanske orga­ nizacije izabrat je u širi odbor i gosp. Aliaga Poturović, čije je ime nekom pometnjom ispušteno iz popisa članova šireg odbora za kotar Sarajevo, koja su imena iznešona u 5. broju lista „Vrijeme", što ovim nak­ nadno ispravljamo. Dobrovoljne priloge za bivšu organiorganizaciju oko „Vremena" dadoše ovdje još ova gospoda: po K 500 N. N. Prijedor; po K 200 Sunulah ef. Teftedarija; po K 100 šahinaga Alihodžić, Ahmetaga Dugonjić, Puračić, Muhamed Nalić, Tuzla; po K 50 Kasim Đipa, Mujaga Kaliman, Neziraga Imamović, Ibrahimaga Tutundžič; po K 40 Bajram Maličević, Prijedor; po K 30 Hajdar beg Imširija, Ahmedaga Šahinagić; po K 25 Edhem Alikavazović, Mustafa Zukić; po K 20 Mehaga Butmir, Ibrahim Brkanić, Mehaga Tosun, Bajro Abazović, Ahmedaga Begić, Muhamed ef- Hadžić, Šaban Berberović, Mehmed Kahvedžić, Sabit Hasečić, Mehmed Zagorica, Ahmed Sulejmanović, Mujaga Tokić, Ahmed Fejzić, Mehaga Buzadžić, Sabit Mujkanović, Bos. Brod, H. Šaćiraga Denišlija, H. Adem Hodžić, Odžak; po K 10 Ibrahim Bikić, Haso Krajina, Omer Bikić sve tri iz Prijedora, Muhamed ef. Bećirefendić, Mustafaga Ekinović, Mehmed Bravo, Mustafa Višić, Fehim Bucalo, leme- �Strana 4 Ограна taca Salketič, Mehaga Imamović, Hilmi ef. Halačević. Agan Fejzić, Avdaga Kalokan; po K 6 Mehmed Mulić, Muharemaga Hadžić, Ahmedaga Mrkovac, Mehaga Fočo, Osmanaga Hadžić, HasagajBašić, Ibrahimaga Spržo; po K 5 Fehim Kolar, Šerifaga Džemidžić, Mujaga Kaćun, Muhamedaga i Avdaga Mušić, Ragib ef. Batalović, Mubamedaga Ablaković, Muhamed ef. Softić, Ibro Tenjovic. Avdija Kulašin, H. Hafiz ef. Tužio, Hafiz Ibrahim ef. Smajić, H. Ahmed ef. Sirčo, Ahmedaga Porča, Muharem Telegrafčić. Hasan ef. Dedić; po K 4 Avdo Saračević, Mujo Zubetljak, Sabitaga Ablaković, Osman Tucaković, Edhemaga Sačak, Мцјо Maletović, Ahmedaga Sladić, Mehaga Handžić. Ahdurahmau Kahrimanagić. Dervišaga Bagilović, Salihaga Bektić, Hilmaga Malić, Ibrahimbeg Čengić, Salih aga Abas, Sejfaga Seferović, Ibrahimaga Pašalić, Mehaga Sljako, Ibrahimaga Feragat, Jusuf Pajevi«, Muhamed Lazović; po K 2 Muharem Misirlija; po K 1 Mehmed Hrnjić, Hadžići. (Nastaviće se.) Naš program. I. Temeljna načela. Teime 1 j na su načela naše politi­ ke: demokracija i ustavnost, pravda i sloboda, jednakost i tolerancija. Stojimo na stanovištu narodnog i državnog jedinstva SHS i konstitu•ionalne monarhičke državne forme pod na­ rodnom dinastijom Karagjorgjevića. Do ko­ načnog ustavnog uregjenja države stojimo na stanovištu, izraženom u adresi „Narod­ nog Vijeća" u Zagrebu te odgovoru Regenta, pa tražimo da se vlada strogo drži tih na­ čela. „Državno Vijeće", koje će biti nepat­ voreni izražaj narodne volje, treba odmah sazvati. Stojimo na stanovištu potpune rav­ nopravnosti triju plemenskih imena i konstatujemo fakat, da se b.-h. muslimani nijesu nikad otugjili ni svojoj domovini, ni svom narodu, ni svom jeziku. Oni su zadržali sve biljege čistog naciona­ lizma, a nijesu svjesni samo plemenskog imena. S toga u pitanju našeg n a c i o n alizovanja stojimo na stanovištu, da je to polje za kulturni rad društva, a nipošto stvar dnevne politike. Rad u tom pravcu treba da se temelji na snošljivosti i obazrivosti, pomirljivosti i evoluciji. 1 zato smo proti svakoj tjesnogruđnosti i strastvenosti, a naročito protiv nasilnosti u narivavanju kojeg plemenskog imena. Zbližavaćemo, a nipošto dijeliti. Jugoslavenstvo držimo naj­ prikladnijim putem zbliženja i ujedinjavanja П. Pitanje ustava. Stojimo na stanovištu potpune od­ govornosti vlade narodnom pred­ stavništvu, kao izrazu suverenosti naroda, te izbornog reda na temelju općeg, jedna­ kog, izravnog, tajnog i proporcionalnog prava glasa u svim tijelima, koja se biraju. Tražimo, da državni ustav done­ se isključivo narodna konstituanta, birana prema gornjem načelu sa većinom od Vi glasova. Isto tako tražimo, da se ustav mi­ jenja u velikoj narodnoj skupštini sa veći­ nom od Vi glasova. Vladar se zaklinje na ovako doneseni (odnosno izmijenjeni) ustav, a nema prava na njegovu sankciju, izmje­ nu ili povratu. Tražimo slobodarsku zaštitu vjere, islamskih običaja i savjesti, nepo­ vredivost lične slobode i privatne imo­ vine, slobodu rada i djelovanja, slobodu kretanja, sastajanja i udruživanja, govora i štampe, te poštivanje kućnjeg praga i listovne tajne. Tražimo, da se u ustavu izričito istak­ ne neograničeno priznanje ravnoprav­ nosti Islama 8 kršćanstvom i drugim vjerama. Tražimo ustavnu garanciju, da će se poštivati neograničeno uživanje v a k uf skog, vasijetskog i ostalog dobra islamske zajednice, da ćemo u vjerskim, vakufskim i mearifskim poslovima imati Odgovorni urednik: M. Sudšuka. .PRAVDA- — „ПРАВДА" potpunu samoupravu, te da će se osigurati naša veza sa Hilafetom i urediti tako, da imadnemo jednako slobodne voze kao i katolici s papinskom stolicom. Tražimo ust. garanciju, da će ostati netaknuta ustanova šeriatskih sudova kao državnih vlasti za sudovanje po propisima šeriata u dosadaajem djelokrugu. Taj se djelokrug ima proširiti u tom pogledu, da se šeriat. sudovima dadne pravo sugjenja u svim obiteljskim poslovima muslima­ na i stavi u dužnost vogjenje musliman­ skih jetimskih (pupilarnih) poslova i matič­ nih knjiga o porodu i smrti muslimana, te sklapanju i razrješavanju njihovih brakova, pa da se tim matičnim knjigama prizna značaj javnih isprava. Dalje tražimo sudbenost šeriatskih sudova u svim vakufskim pitanjima, o kojima treba hukjmi šefi. Tražimo da se tim sudovima dadne eksotivna vlast u svima njihovim odlukama i osudama, a radij osiguranja sudačkog au­ toriteta imađe se šeriat. sucima dati pravo izravne disciplinarne vlasti nad strankama. Ш. Gospodarska politika. Tražimo jednaku slobodu priv­ rednog rada i sticanja za sve gragjane na čitavom području države SHS. Ograni­ čenje slobode privrednog rada i sticanja dopušteno je samo iz javnih obzira, te se po tom slobodno vršenje obrta i trgovine može samo putem zakona vezati za predhodno podjeljenje koncesije od državne vlasti. Potpuno slobodna utakmica na polju privrednog rada ne smije da bude izigrana podjeljivanjem privilegija. Privredne privi­ legije, a isto tako i koncesije za iskorišći* vanje privrednog bogatstva naše države, mogu se podijeliti samo ustavnim putem. Došljedno tome imadu se sve postojeće privredne privilegije i sve do sada podije­ ljene koncesije za iskorišćavanje državnih šuma i rudnika ustavnim putem revidirati. Korisnik i nosilac monopola može biti samo država SHS. U pogledu a g r a r ж i h o d n o š a j a u zemlji, ističemo: sva zemlja, koja se obragjuje, ili je slobodni posjed, ili stoji pod kmetovskim odnošajem. Slobodni je posjed ili mali težački ili veći begl. posjed. Ovaj slobodni mali težački posjed u pretežnoj je većini slučajeva danas zadužen i nema iz­ gleda, da bi se ti tereti mogli u dogledno vrijeme namiriti iz vlastite privredne snage pojedinih vlasnika tih malih zemljišnih pos jeda. Smatramo ovo opterećenje slobodnog težačkog posjeda zaprekom uspješnom raz­ vitku zemljoradnje isto tako, ako ne i u većoj mjeri, kao što je kmetovski odnošaj na kmetskom zemljištu, pa tražimo, da se istodobno i na isti način sa ukinućem kmet­ stva rastereti i ovaj težački posjed. Svaki zemljoradnik mora dobiti zem­ lje i to toliko, koliko mu je potrebno za njegov opstanak. U nužnim slučajevima tre­ ba uzeti državne mere. Da bi se ovako ras­ terećeni seljački posjed i u buduće očuvao, treba zakonom ustanoviti minimum zem­ ljišnog posjeda, koji se ne će moći ni pro­ dati ni opteretiti. Opći gospodarstveni interesi iziskuju, da ima većih posjeda, pa gdje ovi već pos­ toje kao slobodan posjed, treba ih održati. Stoga i pri dokinuću kmetstva treba s tim računati, te vlasniku zemlje, — u koliko to gospodarstveni obziri iziskuju — putem komasacije zajamčiti zaokružen je njegove beglučke zemlje u veći posjed. U onim slučajevima, gdje vlasnik zemlje ne­ ma dovoljno begluka, a hoće sam da obragjuje, ima mu se odijeliti toliko zemlje, koliko je za njegov opstanak potrebno. — Do riješenja kmetovskog pitanja ostaju ne­ promijenjeno na snazi i dosadašnji pravni odnošaji izmegju zemljovlasnika i kmeta, te pravna zaštita toga odnošaja za obje strane. Naročitu ćemo brigu posvetiti pridignuću naše braće na selu i u gradu osni­ vanjem zemljoradničkih i zanatlijakih or­ ganizacija, Radništvo treba da bude poseb­ nim zakonima zaštićeno od kapitalističkog izrabljivanja poslodavaca. Tražimo naročito uvogjenje obligatnog osiguranja radnika za slučaj bolesti, nezgode, nemoći i starosti, te osiguranja potpore za radničke udovice i siročad. IV. Prosvjetna politika. Tražimo što izdašnije p o već a n j• budžeta za javnu nastavu i uvogjenje praktičnih reforama u javnoj na- | stavi. Osnovna je nastava obligatna za svu djecu obojega spola. Nastavni program za osnovne, srednje i velike državne škole imađe se uvesti prema najsavrŠenijoj savremenoj metodi. Na osnovnim i srednjim školama bide za sve vjeroispovijesti ob­ vezatna nastava u nauci vjere. — Zahtijevamo otvorenje što većeg broja raznih stručnih škola i tečajeva sa praktič­ nim zadatkom, da svojim polaznicima uz dobru stručnu spremu omoguće, da se privredno što brže osove na svoje noge. — Društvo i država treba da upru sve sile za suzbijanje nepismenosti i da za to potrebita novčana sredstva stave na raspolaganje. To isto vrijedi i za osni­ vanje domova za ratnu i drugu siročad. Za odgojem zanemarenu, pokvarenu i u stranputici zagrezlu djecu i mladež imadu se otvoriti državna p o'p ravilišta, a pošto će boravak u njima biti prisilan, moći će smještenje u njih uslijediti istom na sudski pravorijek i ovlaštenje. V. Sudstvo. Zahtijevamo potpunu neodvis­ no s t sudaca; porotu za sve poli­ tičke i štamparske delikte, te što strožiji progon lihvarstva i zaštitu malo­ ljetnih. VI. Vojska. Tražimo, da se i u vojsci poštuju propisi Islama, a naročito da se musliman­ ski vojnici ne opterećuju uz ramazan teš­ kom službom. Nadalje tražimo, da se uvede apsolutna zabrana za sva vojnička lica, da se miješaju u politiku i da u isto vrijeme obnašaju gragjanske i vojničke funkcije. VII. Zdravlje. Narodnom zdravlju i higi­ jeni posvetićemo osobitu pažnju, naročito suzbijanju alkoholizma. VIII. Vjersko-prosvjetna autonomija. Nastojaćemo da se n a š autonom­ ni „Š t a t u t“ odmah podvrgne temeljitoj reviziji. IX. Odnos prema muslimanima Jugo­ slavije. Nastojaćemo da našoj organizaciji pri­ stupe i muslimani iz drugih jugoslaven­ skih krajeva. X. Nemirenje šteta. Sve štete, koje su nama .muslimanima učinjene tokom rata, a naročito od pre­ vrata, imadu se potpuno i što brže na­ knaditi. Pri zaključku lista. Ljubuškl za našu organizaciju. Na Centralni Odbor naše Organizacije stigao je jučer ovaj brzojav iz Ljubuškog: „Mi Muslimani kotara Ljubuškoga iz­ javljujemo i svojim potpisima potvrgjujemo, da smo na široj odborskoj sjednici i sa prvacima muslimanskim grada i kotara, od­ ržanoj na 23. ov. mj. primili jednoglasno program „Jugoslavenske Muslimanske Or­ ganizacije", te ovijem Centralni Odbor u Sarajevu o tom obznanjujemo. Ujedno po­ zdravljamo naše kandidate za Državno Vijeće Dra Karamehmedovića i profesora Baljića izrazujući im neograničeno povjerenje za rad u smislu programa naše stranke. Odbornici: Jusuf ef. Tančica, pred­ sjednik; Hasanaga Gujić, trgovac i posjed­ nik; Memišaga Mesihović, gradonačelnik; Mustafa ef. Mušić, imam i posjednik; Ha­ sanaga Dizdarević, trgovac i posjednik; Abdulah ef. Sadiković, imam i posjednik; Memišaga Mahić, posjednik; Mumin Elezo- VlMaik Centralni Odbor „Ј. M. O.* Broj f ђј vić, težak i posjednik; Mehmed Alibeg petanović, veleposjednik iz Vitine; Mesihović, veleposjednik iz Vitine; Dr. san ef. Mahić, kotarski liječnik? Tako se eto i ostaci našeg hfll dijela naroda, koji još ne bijahu priji uz našu Organizaciju, okupljaju u bn kolo, da složno i što jače porade na a svojih interesa. Iza Visokog eto i Ljubu u našu Organizaciju. Tvrđo smo М da će se ubrzo i ostala nekolika kolara še domovine, koji se još ne izjaviše za šu Organizaciju, pridružiti ostaloj ц braći. Naprijed braćo! U slozi je spas. Živjela naša svjesna braća Ljubuž Visočani, koji dadoše lijep primjer ostalii Trešeljak. Jedan herdžu-merdi. Herdžu merđje džepu neke naše gospođe naprednjakijM njihova plaća ne dostaje ni za podmirenje пајц jih vlastitih potreba, pa zato ne mogu ništa < vati u koju dobrotvornu svrhu kao n. pr. u j organizacije muslimanki, a mogu davati pa f K za narodna vijeća, koja su najviše zla ui nama muslimanima. Daj« a« na znanje, da- je vladin iin sada: Zemaljska vlada za Bosnu i Hercego, Sudovi, uredi, oblasti i zavodi nazivaće ie| dosada, dok ne dogje druga naredba. (Un zaltaj „Diplomatska" posla. Jutarnji list" dm iz Beograda da ustav, koji je indiskrecijo« i metnjom došao u javnost i bio konfiskovan,d sada konačno ni prihvaćen u ministarskom ■ I u šeć«r udarila centralizacija. U Bn du se sprema osnivanje Šećerne centrale u ( državu. Upraviteljem će biti imenovan poiebnl mesar ministarstva. Razdioba se misli urediti t da na pojedinu osobu otpadne mjesečno ‘/»I grama šećera. Tako brzojav, a mi se pitaae li će ćariti na izvoznicama? Da ne bude ka bijeljinskom pšenicom!.. . Oglas. J Slobodne ruke prodajem jednu | sa svima potrebnim prostorijama i bal na vrlo lijepom mjestu u тиеНмЦ dijelu građu. Ko želi istu kupiti ili i informacije saznati neka se obrati nan adresu u Gor. Tabacima ulica broj 11 s-2 Mehmed Hilmi PrešlJ Prodaja. Na 4. marta ov. god. u 9 prije podne prodavače se u kotard sudu kod nadtutorstvene oblasti:Ш skog sudca) u Sarajevu jedna mala kuća sa dvorišta u Dugom sokaku br. 11 (Careva mM Natječaj. Kod novoosnovane Težačke banke Cazinu imađe se popuniti mjesto direkt (ravnatelja) bhgaj«iku i knjigovogje. Reflektanti koji žele stupiti u ga banku imadu podnijeti potpisanom om juć«m odboru propisno biljegovane a a ove moraju biti obrazložene kako ■ 1. Svjeđočbom, da je bio u jednom vodu bankovnom kao ravnatelj, blagaj ili knjigovogja; 2. svjedočba o moralnom ponašanje 3. liječnička svjedočba; 4. da govori i piše srpski ili hrva I U molbi neka navede uvjete pod ka bi stupiou službu ove banke i koliku ■ traži. Prvenstvo imaju oni koji su radili robnom odjeljenju. Molbe moraju biti podnesene пајкш do 1. marta 1919. a poželjno je da bi i flektanti i osobno stupili u dogovor sa J pisanim odborom. Za privremeni osnivajući odki Hosnibeg Ćorovid. Islamska dionička štamparija u Šaraju* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8730b610af5a62c5745f5ace72aa878e.pdf 836894c524bcaa6972b5faa543229aa6 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom, UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR :• POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) ČEKOVNI TELEFON BROJ 124. RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111» Гласило Југославенске Муслиманске Организације Broj 3 Sarajevo, četvrtak. 27. februara 1919. (26. džumadil-evvela 1337.) №oš jednom protestiramo. I Na 1. marta imalo bi se sastati naše Narodno Vijeće« i otpočeti neprekidno Koje zasijedanje sve do saziva narodne ■hstituante. Mi smo u više navrata iznijeli Boje stanovište o popunjenju ovog vijeća i mreno pozdravili zahtjev da sa se­ Vogja «Radene» g. Dr.»Rađene*, Zubović ne Kstojeći imaju podvrgnuti da se članovi je solidarisao sa držanjem starih В viziji. To smo stanovište zastupali lova vijeća, koji se ni pod koju cijenui 1«megjustranačkoj» konferenciji, kojoj je su dali odlijepiti sa zaposjednutih isijedao Pribićević. ica, nego g.je ministar otišao tako daleko, Pa dašta je je grupi oj dogodilo? osporavao svako pravo na manj u «Drž. Vijeću* i preuzeo nelijepu ?u, da kao ‘demokrat* brani gazdi no »pravo" monopola i prizna im patent na rezentovanje naroda. Pošao je sa stanoa, da se sad ne inogu provesti izbori i la po sebi zaključio, da je i naša grupa rganizovana isto onako, kao njegova i rovih drugova oko bivšeg «Naroda». Ne iimo se g. Pribićeviću, jer su mu nepo" te naše prilike, nu Zubovića ne shvaća- dapače iznio tezu: »Pa što će vam man- ! dati? Prema trista drugih zastu­ pnika ne mijenja ništa na stvari da li ć e t e d o b i t i pet ili petnaest mandata!* 1 niko se ne nagje da *оуај absurd označi' njegovim pravim imenom^Pa ni socijalistički predstavnik, koji je radi je­ dnog ciglog mandata aranžirao petsatni generalni štrajk . . . Tako izgleda demokratizam ljudi, koji osnovaše jednu »demokratsku* stranku. A sad ćemo da ponovimo još jednu konsta­ taciju, na koju takogjer ne dobismo nika­ kva stvarna odgovora, jer ga ni svi dok­ tori svijeta ne bi mogli naći. Na 400.000 Hrvata-katolika priznala je »demokratska0 stranka sedam mandata »Hrv. Nar. Zajednici», a 600.000 тиеЦтапа potpuno je uzela pod svoje tutorstvo i nametnula im za pretstavnika čak i jednog — Su krij u Kurtovića. Veće ironije nije moguće zamisliti. Odakle pravo g. Pribićeviću i nje­ govim nametnutim članovima vijeća, da jednim ministarskim gestom onako oiahko pregju preko naše izjave, da smo p r i pravn i za 14 da na pridonijeti tačan imenik svih članova naše or­ ganizacije. Kad jedan Hamid Svrzo ili Ahmedbeg Salihbegović šute na ovaku otvorenu ponudu za mjerenje snage, nama je to shvatljivo, jer znamo da se s nama ne smiju ogledati u narodu i pred javnoš­ ću. Nu neshvatljivo nam je kad to »ne čuje» jedan odgovorni ministar kraljevstva, koje ima da se izgradi na najširem demo­ kratskom temelju. To onda nije stranačka nemoć, već reakcionarstvo, koje graniči apsolutizmom. A mi se ne borismo za ap­ solutizam, nego smo ga rušili i obarali. Pri koncu ovog članka neka nam je dozvoljena i ova konstatacija. Zaslugom ne­ kolicine podzemnih rovara, Visoko se je bilo postavilo na stanovište «neutraliteta» i zatražilo »slogu*. Ali čim je raspršena varka, Visoko je progovorilo na tako jasan nedvouman način, đa bi se g. Pribićević trebao dobro promisliti prije nego li pred loži verifikaciju mandata muslimanskih »pretstavnika* u svojoj grupi. Jer Pribićevićev narodni zastupnik ne samo da nije do­ bio potpunog povjerenja u svom rodnom mjestu, nego je doživio čak i tu blamažu, da mu rogjeni mješćani nijesu dali ni go voriti. Ime mu je Mehmedbeg Zečević, a pratio ga je bivši tamošnji zastupnik Dr. Mutevelić. I obojica dobiše — žutu, prem­ da od naše grupe nije niko otišao da ometa rad visočke skupštine. I eto ti i taki ljudi idu u Beograd, da zastupaju nas muslimane. To bi imali biti nekakvi narodni pretstavnictr Držimo, da je to sram ni je i od trgovanje*® man­ datima, što ga je učinio g. Šćepan Grgjić... Sarajevo, 24. fehrtfara. »Hrišćanski dio našeg naroda tako je »nacionalno »vestan*, da su se i hrabri Crnogorci poveli za primjerom Srbijanaca, pa ni oni ne dadoše ni jednom muslimanu Crnogorcu, da zaviri u »Drž. Vijeće.* Bili su ipak predusretljiviji od Srbijanaca, jer su za zamjenika izabrali Omerbega Selmanoviča, nu ni oni se ne mogoše odlučiti na bratskiju susretljivost, premda su za to imali osobita razloga. Selmanović je naime za vrijeme aus­ trijske okupacije bio interniran, a kad su ga kasnije htjeli pustiti na slobodu, rekao je nasrtljivim tugjincima: »Ne ću o s 1 obogjenja, dok se ne puste i moji pravoslavni drugovi.* I eto tom i takom bratu i čovjeku, ne dadoše u »Drž. Vijeće." Znatiželjni smo kako će se prema ovom nebratskom postupku ponijeti »naš* zastupnik Ibrahimkadija Sarić...................... Još malo objašnjenja*). »Jednakost* u svom 16. broju o. g. napala je na nelijep način predsjednika na­ še organizacije, vrijednog starinu i u cijeloj Posavini veoma štovanog tuzlanskog muf­ tiju H. Hafiz ef. Maglajlića — podvaljujući mu ono, što se njemu, zbilja, pripisati ne može; naime, da on šuruje sa poznatim izvehćalim političarom Mehmed ef. Spahićem iz Mostara. Da se »Jednakost nije onako nelijepo otrla od našeg predsjednika i da joj tim nije bila namjera prikazati našu organiza­ ciju nesolidnom, ja se ne bih ni obazirao na »otvoreno pismo* Spahića, kao što mu ni drugi nikakve važnosti ne daju. Nu radi dobrog glasa naše organizacije u cijeloj zemlji, prikazaću tok, kako je došlo do muftina brzojava i osvrnuti se na podvale »Jednakosti* i to »otvoreno pismo*. Kada je naša organizacija započela svoj rad, osnova je našeg programa sa popratnim pismom poslala po na više osoba u sva kotarska mjesta cijele Bosne i Herce* govine i to na osobe, kojih su se mogli sjetiti članovi akcionog odbora. Pri tome se nije pazilo ni na bivše stare stranke, niti na lične opreke megju pojedincima. Gledalo se je, da se nitko — po moguć­ nosti — ne zaboravi; jer se je željela: slo­ ga svih muslimana. Tako je otišla ta osnova sa popratnim pismom i g. M. Spahiću. Brzojavi su dolazili sa raznih strana, đa se organizacija provodi na našoj osnovi, ali nije dolazilo ništa iz okružnih sjedišta, a popratno pismo naše organizacije išlo je za tim, da se svako okružie organizira na pose, te da se delegati svih okružja sastanu i tako na centralnoj skupštini zaključe sta­ lan program. Nemili napadaji na muslimane s dana na dan su se množili, politički dogagjaji kao imenovanje tolikih ministara, megju kojima dobismo samo jedno mjesto, odstup privremene Narodne Vlade, povjeravanje sastava naše vlade g. Šoli, postupci grača ničke pravoslavne čaršije sa predstojnicima .muslimanima — preko noći su se dogagjali, tp smo tako svaki put stavljani pred gotov čin i to u svakom slučaju samo na našu štetu. Tako je htjelo đa bude i sa agrarnim pitanjem. Tako bi moglo biti i sa imeno­ vanjem državnog vijeća, a i sa svi n dru­ gim, što se u ovakom prevratu može dogo­ diti. Stoga je akcioni odbor — uzimajući u obzir sve navedeno — zaključio požuriti ’)Donosinio ovaj članak radi boljeg osvjetljenja naših stranačkih prilika, a i zbog zdravih misli i dobrih želja, koje su u njem makar i usput naba­ čene. Valja nam lojalno priznati, da su Tuzlaci pos­ vjedočili plemenite ciljeve svoje akcije i u svemu potvrdili izvode g. pisca. Žao nam je što članak štampamo sa zakašnjenjem. Uredništvo. Godina I< organizaciju i upitati okružna sjedišta (osim Sarajeva): jesu li šta poduzeli u svom ok­ ružju oko organizacije, jer je stvar hitna obzirom na državno vijeće i druga važna pitanja. Pošto muftije ni jesu bile na svojim mjestima radi zasijedanja v. m. sabora, br­ zojavi su poslati po na dvije-tri druge oso­ be u okružnim sjedištima, kojima su poslate osnove programa, te je tako došao megju ove i Spahić. Svi poslati brzojavi doslovno su isti. Koncept su sastavili drugi, a predsjednik je samo potpisao. Eto to je čista istina o onom brzojavu, a nije — kako to člankopisac »Jednakosti* zlobno podvaljuje — H. mufti ef. Maglajlića zakulisno šurovanje sa Spahićem i »oso­ biti merak* da dogje u »Državno Vijeće*! (Ko trči za mandatima pokazali su dogagjaji: Maglajlić je otklonio jednoglasno ponugjenu kandidaturu, a informator »Jednakosti“ trči za mandatom ko ovca za soli. Jedan otkla­ nja ponudu sada biranih narodnih pretstavnika, a drugi se opire na negdaš­ nje povjerenje. Kolika razlika1 Op. ur.) Kobasice oko »Jednakosti* bi morale bolje poznavati dušu muslimanskih sijedih prvaka, koje islamski narod dostojno poštivaikao takove —bez njihova zahagjanja, pa i preko njihove volje •— preda se protura. Oni bi time dizali ugled jednom islamskom listu megju islamskim milletom, a ne bi kao što su učinili sa tim člančićem i dru­ gim sličnim, bili povod, da muslimani zakreću glavu od jednog muslimanskog glasila. Koliko se može naslućivati iz članka protiv našeg H. mufti ef. kao predsjednika naše organizacije, gospoda oko »Jednakosti* (ili možda pravije: oni nemuslimani, koji se u njenom uredništvu kupe i nalaze) stenju na našu organizaciju, Htjeli su je odavna napasti, ali za to ne imadoše pri* like, dok im je eto ne pruži Mehmed ef. Spahić iz Mostara. Ne vidim nikakva prin* cipijelnog razloga za napadaj. Naša orga­ nizacija ne čini nikakve razlike ni megju starim, ni megju sadanjim musi, strankama i grupama, niti uzima u obzir lične opreke megju pojedincima. Ako se ljute na nas, što stojimo bliže »Vremenu* nego njima, ni za to nemaju pravo. Naša je organiza­ cija u ime bratske sloge pošteno pružila obje ruke objema sarajevskim grupama. Nu dok je »Vrijeme* odmah prihvatilo našu ruku, »Jednakost* je šutila i šutila, pa nas na koncu eto počela i bockati. Pa zar da zato odbijemo i ruku »Vremena*, što nam drugu ne htjede prihvatiti „Jed­ nakost* ? . . . To ne možemo učiniti, pa makar se na nas ljutiti i centraliste i decentraliste, i Tafre i šeširlije, i oni što vode inovjerce u petak po našim mahalama, da gledaju naše djevojke, i naši »Ra-de-na*-ši i Dževadi ve emsali (Ah, gdje si Firduse, da vidiš zeta i unuka!), i oni i oni (mal ne zaboravih!), što pišu rugalice i ironičke članke protiv »braće* muslimana po »SI. Jugu* i »Gl. Slobode", jer nemaju gosto­ primstva u isl. listovima za svoj »veleumni rad“, pa i oni svi inovjerci, koji iz »patri­ otizma* i »tolerancijo* pristupaju gornjima, te u ovo najburnije doba skupa s njima svojim postupcima do bijesa uzrujavaju sve široke muslimanske mase i devedeset po sto inteligencije, i time na muke stav­ ljaju državnike, kojima mozak plamti od �„PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна brige, tražeći načina za stišavanje duhova, za red i mir i megjusobno povjerenje pri­ padnika svih konfesija! Naša je ruka pružena njima i sada, samo neka od nas ne traže, da pustimo ruku „Vremena*, jer je naš cilj: po moguć­ nosti sloga svih muslimana. oto se tiče njihova centralističkog i našeg autonomaškog stajališta „Jednakost* je ispred nas odgovorila sama sebi, prvo tim, što je bez reagiranja donijela manifest [Kraljevića Regenta, a drugo: svojim uvod­ nikom u 17. broju pod naslovom: „Dola­ zak ministra Pribićevića u Sa­ rajevo*. Jer u tom uvodniku veli, da Truni bičeva decentralistička „Ј u g o в lav e n н k a demokratska Liga* ima ®voje opravdane razloge kao i cen tralistička stranka, za kojom ide ministar Pribićević.— Ona oboji­ ci tih pročelnika priznaje patrioti­ zam, te je time isto to priznala i našoj osnovi i organizaciji, i time je i „tobožnji jaz* megju nama postao lahko premostivim Treba dakle zabaciti ličpe opreke, imati malo dobre volje i potegnuti se iz vladi* nih voda, kojima je — kako se vidi iz pisanja — „Jednakost* prilično zaplovila. 1 — sloga je gotova! (Svršiće se). Dojmovi sa zbora. Sarajlije su dne 15. ovog mjeseca . imale rijetku priliku, da čuju razlaganje naših novih ministara, a naročito napeto očekivani govor g. Pribićevića, koji je svu govorničku vještinu uložio, ne bi li ovdje u Bosni udario temelj svojoj apsolutističkoj centralističkoj stranki. I mi smo ga željno očekivali -i pozorno saslušali. Odmah mo­ ramo iskrenu izjaviti, jer g. ministar voli — kako reče — »iskrenost«, da mu nije pošlo za rukom, da baš uvjerljivo prikaže i obrazloži svoju ministarsku stranku i cen* tralistički program. Govor mu udavaše ve­ liku mjeru demagogije i frazeologije, čuli smo vješto izbacane političke fraze o nuždi ostvarenja centralističkog programa, ali je bilo i previše poredaba. A svaka poredba hram lje, a naročito ove ministrove. Sa smi­ ješkom na usnama sjećao se ministar po* iitičkih teoretičara, koji govore kao učenjaci s katedre o političkim pitanjima i uregjenju naše države (misleći na Jugoslav. demokrat, ligu, koje je publikaciju i napomenuo), a sam istrkuje s jednim oktroj-programom, prijeteći odlučnom ličnom borbom svim »se­ paratistima« i »autonomistima«, s kojim po njegovu nazoru ne može biti nikakva kom­ promisa, premda je kao praktičan političar morao da poznaje jednostavno prirodno pra­ vilo’i nepromjenljivi zakon : priroda ne trpi skokova. Stranka se ne osniva samo s jed­ nim govorom u narodnom zboru, za to se hoće vremena i rada, hoće se velikih za­ jedničkih ideja vodilja, kakvih u nas u Mahmad Muhtar-paAa: (6) Islam po Kur anu i Hadisu*). IV. Tolerancija u Islamu. Islam spada uistinu megju najsnošljivije bd svib vjera. Mnogi pripadnici drugih vje­ ra, kuji su življeli cijela stuljaća u musli­ manskim zemljama te mogli očuvati svoju vjeru i običaje, pružaju najrječitije svjedo­ čanstvu o lom. Kur’an kaže: 45ц-и Reci vjernima, da oproste onim, koji se ne nadaju u Božje dane (koji se ne boje dana Božjeg suda), jer Bog nagragjuje jedan narod po njego­ voj zaslugi. Ko dobro čini, čini sebi, a ko griješi griješi sebi, jer ćete se na koncu svi vi vratili svorhe Bogu. — 5м Da je Bog hoto, učinio bi vas sviju jednim jedi­ nim narodom; ali vas hoće da kuša u onom, što vam je dao. Za tu se natječite u dubru! )Pećetak ove radnje štampan ie a 7., 10., 11., 12. I 14. broju „Vremana*. uredništvo. Bosni još nema, nego svaka grupa tegli na stranu, a najmanje se to može postići te­ rorom, jer to u nas ne pali. Ali ipak naš ministar želi da skoči, ima volje da s nama pravi pokus ne obzirući se na uvjerenje i osjećaje našeg na­ roda u cijeloj prošlosti našoj, već bi hotio jednim mahom prekinuti sve niti naše hi­ storije, pa se žuri i iznosi svoje morske želje, ne pitajući ni eebe, a još. manje nas, da li je to u skladu s narodnim interesima i s našim mentalitetom. No narod će imati prilike da progovori o raznim oktrojima, pa makar se to g. Pribićeviću činilo певаvremenu, ako narod u posebnim organiza­ cijama istupa, jer svaki oktroj ragja raspo­ loženjem. koje ne miriše nametljivcima. G. ministar se sjeća sa ironijom onih ljudi (H. N. Z.), koji ga podsjećaju na kr­ šenje uvjeta i podnesaka izraženih u adresi 28-rice i putvrgjenih u ogovoru regentovu, te se čudi tume, da može megju nama biti kakvih ugovora i ogragjivanja, a sam iz­ nosi želju, da se njegov program apsolu­ tističke centralizacije utvrdi u svemu narodu, da se dakle stranka njemu povoljna stvori u narodu i vogje ugovorom obavežu, da će njemu i vladi služiti u provagjanju oktrbisanih naredaba. I mi se u čudu pitamo, gdje je logika! Zar se tako predobiva na­ rod? Zar je to demokratski? Naravno je. da ovaka argumentacija ne osvaja, i mi smo ostali prema ovakom razlaganju posve hladni, jer smo osjećali, da su na slabu temelju i uvjerenju. „Mi osjećamo u vazduhu, da nad našim glavama visi zahtjev, da se u ovom haosu trgnemo i centraliziramo, mi ne smijemo dopustiti, da se koncentrična paljba okreće prema Beogradu*, kliče g. Pribićević! I mi smo se u čudu zapitali, u čemu je ta usre­ dotočena paljba? Su to opet znači i šta se je prisililo g. ministru? Zar on vidi opasnost po državu u to*n, što jedni, raču­ najući s faktičnim prilikama i sa slobodnom voljom cijelog troimenog naroda, a ne po­ jedinih političara, slijede povjesnički i pri­ rodni zakon i evoluciju te uvažujući osje­ ćaje triju plemena, koja su vijekovima provodila svoj posebni život, a koji se neda naredbama i dekretima tako jednostavno zbrisati preko noći na jednoj skupštini? Zar u tom, što se ide za narodnim i držav­ nim jedinstvom putem, istina polaganijim od naredaba, ali sigurnijim i korisnijim — putem postepenog stapanja bez obzira na neprirodne želje pojedinih politi­ čara i ministara? Prirodni zakoni ne poz­ naju skokova! A u stvari je ovo. Imamo dva tabora, dvije političke struje: Jugoslavensku demo­ kratsku Ligu i Juguel. dem. stranku. Neutralaca vrlo malo, a brzo će ih i nestati. Ligu vodi naš ministar dr. Trumbić i mno­ gi srpski učenjaci i političari, a J. d. stranku ministar Pribićević i srpsko hrv. koalicija. ' Prvi su pristalice Wdsonovih načela i zas­ Svi ćete se Bogu povratiti, koji će vam raz­ bistriti odo, u čemu ste nesložni. Karakteristični su i ovi hadisi: 277 Ja nisam poslan, da proklinjem, već da dono­ sim blagoslov (sreću) — 8 Ja vam dajem veselu vijest, koju vi možete širiti megju svojim potomstvom, da će onaj, koji iskre­ no prizna, da ima samo jedan Bog, u raj (džeunet) doći. Duh snošljivosti, što provejava jezgru Kur’ana i hadisa, poslije je osobito procvao u obliku sufizma. A jedan perzijski pjesnik po imenu Ebu 3aid ibni Ebul Hair (umro 1049 ), pjeva ovako: Božja je staza lijepa, išli mi po njoj ovom ili onom kolotečinom; užitak Njegove milosti je lijep, premda potegnut na raznovrstan način! lste je lje­ pote i Njegovu lice, kakvim god ga okom mi gledali, Njegova je slava lijepa, u kojemgod jeziku slavili Ga mi. „Biser“ Hst za širenje islamske pro­ svjete, bruj 17—20. III. godišta, za september i oktuber 1918. izišao je s ovim sa držajem: H. M. B.: Hiiafet; Šemsudin Šaraj I ić: Maskenbali; Dr. Salih Kazazović: Savreme- tupnici antantinih principa, a drugi su učes­ nici apsolutističkog režima propalih eertr&lnih vlasti. Prvi su se odrekli svoje službe, plaće i rogjene grude inetnuvši glavu u torbu, samo da mognu slobodno misliti i raditi u tugjini, a drugi ostadoše Kroz cije­ lo vrijeme rata lijepo kod kuće, da plivaju u lasti i slasti i da в Peštom i Bečem dije­ le gospodstvo nad rajom pomažući Tiszi i Madžarima gaziti ustav kraljevine Hrvatske. 3 takovom je legitimacijom došao me­ gju nas gosp. Pribićević. ali je zaboravio da još nisu zarasle staze, kojim je prohodio na vječnom putešestviju Zagreb—Pušta i obratno. Pod ovim dojmom ostavi nas govor gosp. Pribićevića. Što se tiče muslimana, koje g. ministar upravo mimoilazi i vadi iz računa, mislimo, da im se nije teško od­ rediti, kojim će putem poći, jer g. ministar ama ni jednom riječi ne spomenuAulume, koji su nam učinjeni za njegova mieistrovanja^On će samo agrarno pitanje radikal­ no jjfešiti, ali ne spominje kako če se vlasni^fn a platiti zemlja. Eto to je ministrovo raspoloženje prema nama! Bilješke. Vakufskom bi direktoru bilo mnogo preče, da raspiše nove izbore i sredi — zaključne račune, nego li da su uzaludno praćaka po bistroj stranačkoj „vo­ di* i nastoji ne bi li situaciju zamutio. A i »Jednakost« bi mnogo bolje učinila, kad bi njegovo „oštro pero* spravila u — mu­ zej, kud mu i gazda spada, nego li da pro­ pušta besmislene njegove prijetnje „morati ćemo dublje (!!) za peru prihvatiti*. Ko se još boji tupog guščijeg pera „raškogorskog patenika*,koji bi svoje poštanske simsarluke htio prekriti izveštalih lan* cima zeničke kaznione? Ako g. uvodničar „Jednakosti* nema jačih »šlagera« od ovih 'neslanih ujdurmi, pomoću kojih se je jedan •samouk« pupeo na • stolicu vakufskog di­ rektora (da vakuf dovede u ćor-so­ kak), onda bi mu bilo mnogo bolje, da študira pitanje iznajmljenja »Hotel Centrala« ili pitanje muallimskog — štrajka. Jer doći će ljudi, koji će ovo pitanje pograbiti sa prave strane, pa bi moglo biti i - kakva rusvaja. Ovi će razgovori biti take naravi, da će ih „Jednakost* ušuškavati isto tako, kao što ušuškava Protićevo oprovrgnuće. Tad ne će paliti nikakve lažne suze i elčabukluci, niti će pomoći neslani vicevi kao onaj o Pašićevom pozivu, gdje se veli: »Jok, srpska javnost ne govori o šerifovu kompromitovanju, čak predsjednik srpskog mi­ nistarstva Pašić na prolazu kroz Sarajevo poziva sebi iz sve B. i H. samo jednog jedinog šerifa da ga pozdravi i s njim se — por azgo vo r i«. na filozofija i njeni sustavi (studia); Jusuf Tanović: Proljeće; Halil Halid: Ropstvo kod muslimanskih naroda i njegovi evropski kritičari; Nazif Resulović: Sloga; Hazim Muftić: 0 selamu i pozdravu; Muhamed Gjugumija: Na rastanku; Abdul Aziz Caviš: Istok i Zapad; Nafija Sarajlić: Teme; Sakib Korkut: Baja laži, bau, bau; A. Hifzi Bjelevac: Hadžermerešovi zapisci; Paik: Pre­ gled turske književnosti; Husein Mehmedagić: Bajram. — Narodne umotvorine: Biserdžik: Beg Ljubović i zagorkinja vila; Biserdžik: Ah med-paša i ljepotica Mejra. — Lietak; Islamski svijet: Dogagjaji na Kavkazu. — Kulturne bilješke: Ittihadova zabava; Muslimanski internat i nar. osnovna škola u Vinkovcima. — Razno: Poruka suradniku. Preporučujemo „Biser* najtoplije evo* jim čitateljima! „Biser* se bori н velikim tehničkim poteškoćama, pa stoga i zakašnjava ovako mnogo. Godišnja mu je pret­ plata 24 krune, a za učitelje (muallime) i siromašne učenike 16 kruna. Vlasnik i izdavač ie: Prva musliman­ ska nakladna knjižara (Muhamed Bekir ef. Kalajdžića) u Mostaru. Broj 3 Брј Kad smo već kod tih „razgovora* । će biti na odmet. ako redakciju »Jedu kosti« upozorimo na izjave nekih irpa zastupnika u bivšem bosanskom aabom] i na pisanje nekih priječkih novina, ■ su ove „prijateljske zdogovore* svele ■ sasvim nešto treće: nešto sasvim пебаш po »jodnog jedinog« gospodina. — — 1 Nek se razbistre oni povici i ош pisanje „prečaua*, pa će i »jedini« Д govoriti. Ovako spada u prošlost i um mu je svako koprcanje, premda bi »шои dalje«. — — — Trgovanje s mandatima. Bosna je J Švabom bila svjetski specialitet Bez рм i bez gospodara. Pa joj je i sabor bio м tra. U njemu su viadinovci držali opozid nalne govore, a onda bi na kraju парпЛ skok i х— glasali za vladine predlogk I novo doba nije nam donijelo kakvih iznl na. »Revolucionarci« su preko noći ром narodnim povjererenicima, da — trgujil prave unosne poslove. Sad dobismo м »specialitet« demokratske ere — trgOTiJ sa mandatima za Državno Vijeće. ЈИ podebeo gospodin došao je do zakljuM da je komotnije biti šef prosvjetnog ođ ljenja sarajevske „zemaljske* vlade, pafl pristao da svoj mandat u »Drž. Vijed ustupi g. Dušanu Vasiljeviču uz uvjet,! mu se dadne uprava prosvjetnog odjeljJ naše vlade, koja bi imala—da likvidinl Daj pa se snagje u ovim teorijamil decentralističkom centralizmu i saldokoM nametnutih narodnih »pretstavelika«. Pol jetli malo, gataČka delijo! ... I Iza jelsel insanu tale lisanuhu. bi i »Jednakost« — mahnita. Poražena м ■ strane, odgurnula u svim krajevima uđ se je brižnoj njezi jednog prijatelja, ■ joj daje „mehlem* na bono i ucviljenoM pa joj servira izmišljene razgovore м! stupnikom bihaćkog sandžaka g. Bišćeviie bunca o nekakvu teroru cazinskog pnl ■tojnika i njegovu „vatrenu govoru м „Jednakosti*. Tuhat. Mi ne čusmo tog! trenog govora, jer se je naša skupštinill vila ozbiljnijim poslovima nego li je фј| pojava jodne „Jednakosti*, a što se tikl Biščevića znamo to, da je odobrio nakl žanje i bio član odbora za izbor dm Centralnog Odbora. I „Mostar će već ožigosati патем kandidate dra Karamehmedovića i UČM (!) Baljića* tješi se „Jednakost*. Imapnl samo je pitamo: bi li ona smjela вам skupštinu u Mostaru i odaslati tamo ■ generalštab sa vogjom na čelu. Mi smo! pravni odaslati svole izaslanike, pa abl ćete baš i — »bratića čuvenog aneksiotl muftije Korkuta«.... I 0 Travniku možete naći obavjeM u današnjoj rubrici „Iz naše organizaM a o Bugojnu ne možemo govoriti, јД bojimo uzdaha bivšeg zastupnika, koji! onako spreman da zaplače nad svojonB nom sudbinom.......... I Mudre riječi. (Sabrao: Edhem Mulabdić) J I Strast vlade pokazuje njezinu slali a strast naroda njegovu snagu. I • I Narod nema političke uvigjavnoeli,! ima politički osjećaj. LamsM • I Narodu je u sudbini ili previše ili! malo zahtijevali. 1м • I Snarodom valja postupati kao šal nom, ne smije mu se više kazati, ■ smije čuti. G(M * I * I Najmanja domovina nije maleuil najveću ljubav; što je Čovjeku uŽa,ll srcu bliža. W. |1м Ljubav za pravednost kod mnogi ljudi strah da nepravdu ne trpe. I La Rachefavcl * I Narod bez zakona — čovjek beil čela. Zacbl �f Број 8 Broj * Zašto je od тrij Io Šovklja Gluhlć ob* ašnjava nam tuzlansko „Oslo bogjenja**, koje I broju od 22. februara donosi i ovaj sta­ vak u izvještaju o skupštini „Jugoal. dem. itrunke**: »Šefkija Gluhić je u svome govoru prikazao kako nas je Austro-Ugaraka razIvajala megju se iz megju ostalpg i agraroiin pitanjem. Danas je jasno svima da se Igramo pitanje mora riješiti, a neki mii’ llimani (oni oko »Vremena*) naBtavljaju i dalje da trguju ва jedin­ stvom našega naroda samo da pmetu i otežaju riješenje agrara. B tim ljudima nije mogao i za to je stu­ pio u ovu novu veliku demokratsku stran* ku uvjeren, da je u njoj mjesto svima koji iskreno stoje na stanovištu jedinstva našega naroda od tri imena i tri vjere.* nBurno odobravanje popratilo je ovaj govor, kojim je završena ova skupština**, veli »Oslobogjenje«, a mi pitamo poštovanu LJednakost*, da li se i ona solidariše sa ovim i ovakim izvodima jednog oktroira« pog i narodu nametnutog člana „Dr* lavnog Vijeća**. Pregled. Naša zahvala Americi. Ministar ino­ stranih dela odgovorio je gospodinu Lanpingu ovim pismom: čast ini je potvrditi prijem pisma kojim ste mi saopćili tekst izjavo Vaše vlade. Zahvaljujući za nju meni* je čast u ime kraljevske vlade zahvaliti vladi američkih Sjedinjenih Država što je ■pozdravila ujedinjenje Srba, Hrvata i Slo* репмса tim aktom. Njim je vlada američ­ kih država htjela dati našem tro imenom narodu koji se ujedinio svojom voljom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca još je* [dan dokaz svojih simpatija za njegove nahore za ujedinjenje i nezavisnost. Molim nverite Vašu vladu da će ovaj Čin proiz* [vesti u našem narodu oduševljenje i poja­ čati njegove srdačne odnose koji ga vežu sa narodom velike američke republike. Zahtjevi naše države. Vijeće deseto* pce saslušalo je u utorak poslije podne de­ legate kraljevstva Srba. Hrvata i Slovenaca, koji su pročitali dva memoranduma po­ gledom na zahtjeve njihovih zemalja. Jedan od ovih memoranduma iznosi razloge, radi [kojih je bilo nužno ujedinjenje srpskog, hr­ vatskog i slovenskog naroda u jednu veli­ ku naciju. Drugi memorandum tretirao je srpsko bugarske odnose i rektifikaciju srpske granice prema Bugarskoj. Nakon hi­ storijskog eksposea, iznosi srpski memoran­ dum zahtjev, da se Bugari učine odgovornim za njihova nedjela, te da budu primoI rani da naknade počinjene štete. U memo randumu se tvrdi, da Srbija mora poduzeti sve mjere, kako bi se osigurala protiv taI kvog susjeda, koji bi bio spreman na izneI nadnu navalu. Dokazujući potrebu rektifiI kacije granice prema Bugarskoj memorandum se pozivlje na kartu, koja mu je pri[ klopijena i prema kojoj bi nova granica f išla u glavnom paralelno sa starom grani' com, samo što bi se mjestimice udaljivala I od stare za 10 do 60 kilometara. Nova bi megj • išla rijekom Strumom do Cermena te dalje prema sjeveru lijevom obalom ove I rijeke a uporedo sa gorskim bilima na ' istoj obali sve do dragomanskog klanca, । odakle bi udarila sjeverno i sjeverozapadno sve do ušća (nečitljivo) u Dunav. Grčka bi htjela Carigrad. Kad je grčki ministar predsjednik V e n i z e 1 o s razgovarao onomadne sa helenskim dele' gatom na konferenciji mira, dao je uredniku »Petit Parisien t« ovu izjavu: «Ja sa potpunim povjerenjem gledam u rezultat rada konferencije mira: ne treba se nadati, da će se sva pitanja riješiti sama od sebe bez sukoba i trvenja, ali ja pouzdano držim, da će načela pra­ vednosti, kako ih je formulisao W i 1 s o n i koja vode naš rad, osigurati svakome njegove legitimne zahjeve. Po srijedi je pi­ tanje Carigrada. Ako se tačno provede dvanaesti članak Wilsonova programa, pre­ ma kome bi imale potpasti pod otomanaku „ПРАВДА- — .PRAVDA* suverenost samo turske pokraj ine sadašnjeg carstva, onda Carigrad nebi smio ostati pod turskom vladavinom. U Carigradu i carigradskom vilajetu, koji se sastoji od Stambola, Pere, Skutarija i okolice sve do Cataldže, nema nego 449.114 Turaka megju stanovništvvm od 1,173.670 stanovnika. Grci su sa brojem od 364450 numerički najjači elemenat pored drugih narodnosti izuzev Turke. Kako prema tome nemože pripasti otomanskom carstvu, Carigrad bi se imao povratiti Grcima, jer je vijekovima bio prijestolnica grčkoga carstva i kroz sva vremena bujna grčka kolonija. Ipak bi bilo shvatljivo, da se imajući u vidu velike nacionalne interese* koji teže za posjedom carigradskih tjesnaca sa do­ voljnom zalegjinom, osnuje internacionalna država pod protektotoratom društva naroda i autoritetom jedne vlade, koja bi se ime­ novala za odregjene periode. Opet hapšenja u Carigradu. Javljaju iz Carigrada: Engleske vojne vlasti uhapsile su nekoliko ličnosti, za koje se govori, da su zlo postupale se engleskim ratnim za­ robljenicima. „Prijatelji* malih naroda. Prema vi­ jestima iz Praga stigao je onamo francuski general P e 11 e t sa svojim štabom te je imenovan za šefa češkog generalštaba. Daljnja hapšenja Mladoturaka. Jav­ ljaju iz Bejruta: Komisija, kojoj je vojna uprava povjerila anketu o zvjerstvima, po 'činjenim u Siriji i na Libanonu tečajem rata, izdala je nalog da se uhapsi Džemal paša, bivši ministar mornarice i zapovjednik IV. vojnog zbora*; Ali Munif beg, bivši zapo­ vjednik bejrutskog vilajeta i Ali Munif beg bivši libanski guverner. Svi su ti pod op­ tužbom ubijstva, kragje i silovanja. Komi­ sija hoće da pozove na odgovornost Džemal pašu radi toga, što je dao objesiti nekoliko stotina vigjenih ličnosti u Siriji i Libanu pod izgovorom da su počinile političkih zločina. Domaće vijesti. Dr. Spalio dao ostavku. Današ­ nja socijalistička ,»Sloboda< donosi ovu telefonsku vijest iz Beograda: Mi­ nistar za socijalnu politiku Vitomir K o* r a ć predao je ostavku. Još pri­ je njega predao je ostavku ministar dr. Spaho. Demisije su radi agrarne reforme, u kojoj je Korać bio za radikalno i brzo riješenje, dok je Dr. Spaho zastupao protivno stanovište, t. j. da su Koraćevi pred­ loži odviše radikalni i da se rješavanju agrarne reforme prebrzo pristupa. Ostavke još nisu prihvaćene. Tako glasi službeni komentar ostavke g. dra Spahe, a mi doznajemo, da ostavka ima još razloga, megju kojima je na prvomu mjestu nasilno nametanje musli­ manskih kandidata iz Bosne i Hercego­ vine za Državno Vijeće, pa и izbori “ u Crnoj Gori. Ostavka je primljena i odmah je stigao nalog iz Beograda, da se po onoj „bir Avram lazum“ predloži za našIjednika musliman, koji će bezuslovno si uš a ti Pribi.će v ića. Sve tri grupice koje tamo spadaju, svu noć su bile na nogama, jagmeći se za to mjesto. Stari Šerifovci kandidiraju Gluhića, novi šerifovci Ah med bega Salihbegovića (ha, ha, ha!) a nacijonalci Sukrije Kurtovića se usugjuju iznijeti čak jednog vladina poljoprivred­ nog činovnika Dra Mahmuda Mehmedbašića. Kako čujemo Kurtović će odnijeti pobjedu, jer se je sa svojim kandidatom najčvršće prihvatio za velike rukave' Bilo bi zaista žalosno, kad bi se kogod od muslimana u sadanjim prilikama toliko ponizio, pa primio ovo mjesto. Načelnikom musi, odjelenja u minis­ tarstvu vjera imenovan je vladin tajnik g. Fehim ef. Spaho, a njegovim referentima gg. Hidajetbeg K u 1 e n o v i č, š t u d e n t iz Travnika i Hasan ef. R e b a c, učitelj osnovne škole. Bilo sretno! Premještaji bez potrebe. Iz Banje Lu­ ke ‘nam piše prijatelj, kako su tamo pre­ mještaji dvojice kadija izazvali vrlo nepo­ voljno raspoloženje megju muslimanima. Premješten je odanle kadija Muhamed ef. Maglajlić, za koga ne samo što nije bilo potrebe premeštaju, nego je u opće ovaj premještaj vrlo neugodan za njega, a isto toliko nepovoljan i za gragjane. Maglajlić je ovdašnji gragjanin i čovjek na svom mje­ stu u svakom pogledu. Ali još je žalosnije i za gragjane neugodnije, što za ovaj pre­ mještaj nema ni službene ni disciplinarne potrebe, već je taj premještaj uslijedio sa­ mo zato, što je valjalo premjestiti ovamo iz Gradiške kadiju Mujezinovića a Maglajića otrgnuti od njegove familije koja broji 18 članova. Taj kadija dolazi ovamo po nečijoj želji i jer nije mogućan njegov dalji op* staiiak u dosadanjem mu mjestu službova­ nja, jer se kompromitovao za starog reži­ ma kao najveći pristaša Austrije. Za to da* kle, što ga je valjalo premjestiti iz Gradiške, prouzrokovan je premještaj Magiajića i on sad mora da ostavi svoje mjesto ni kriv ni dužan, a onaj ko je kriv da je došlo do premještaja, taj se nagragjuje boljom štacijom. Pored toga je Maglajliću tako oteščan ovaj premještaj jer ima mnogobrojnu poro­ dicu, da je zatražio dopust bez plaće pd godine, samo da ne mora sad prtljati, na­ ravno pošto je pokušao molbom, da ovaj premještaj osujeti. Ali uzalud. Ni na molbu sto pedesetorice gragjana banjalučkih, da se on zadrži u Banjoj Luci, vlada ne uzima obzira. Zbog ove nepravde gragjani su ljuti i na novog kadiju, ma da on lično nije njima ništa kriv i on sad ili ne izlazi iz kuće, ili kad izagje, nema gdje sjesti ni kome riječ progovoriti, kad svak okreće od njega glavu. Tako je dakle nezadovoljan i on, a gragjani i Maglajlić pogotovo, na­ pokon biće nezadovoljna s ovim i vlada, kad joj ovaki nepotrebni premještaji zadaju i više nepotrebna posla. Ali na koncu biće nezadovoljan i onaj, ko je prouzrokovao sve ovo bez potrebe, jer zaista za njegova brata dra Mujezinovića nema ni najmanje potrebe, da mu burazer služi baš u Banjoj Luci. Ali on hoće da pokaže svoju moć i .upliv na vladu* pa eto tako prouzrokuje opće nezadovoljstvo. Preporučujemo povje­ reniku Dimoviću da posveti malo pažnje ovom slučaju i popravi nepravdu, koja je Maglajliću učinjena. Poboljšanje Činovničkog stanja. Iza­ slanstvo saveza javnih namještenika iz Za­ greba predalo je jučer ministru predsjed­ niku Stojanu Protiću zajedno sa izaslan­ stvom saveza državnih službenika iz Ljub­ ljane spomenicu o uregjenju materijalnog stanja činovnika. Ministar je obećao da će stvar odmah uzeti u pretres te za najkraće vrijeme riješiti na opšte zadovoljstvo. Kako se doznaje sa autoritativne strane u mini­ starstvu financija izragjen je plan o preure^jenju plaća državnih činovnika na cijeloj teritoriji SHS. /Austrijanština se povampirila.XNaгоЉм^ Novine* donose ovu objavu bana: Prema obavještenju načelnika štaba vrhovne komande naredio je gosp. ministar vojni i mornarice iz razloga što se pronose glasovi da se priprema štrajk željezničara na pruzi Zagreb—Zemun, da svi željeznički službe­ nici na vojišnom području potpadaju pod vojne sudove za štrajk, koji će se smatrati kao pobuna u vojsci. Iz Privremenog Odbora Muslimanki. Daljnje priloge darovaše: po K 200 Bašić Salih ef.; po K 120 Pandža haf. Muhamed; po K 100 Pašić Muhamed ef. i Muftić Salih ef.; po K 50 Dizdar Muhamed ef. i Zafranija Ibrahim ef.; po K 20 Prohić Sejfullah ef., Prešljo Abdullah ef., Gruhonjić Abdulah, Mehinagić haf. Ibrahim, Huremović Asim, Muidović Munib, H. Halilović Muhamed, Džindo Hajdar i Teskeredžić Našid; po K 10 Imširović Ibrahim, Bajraktarević Sejid Ali, Gavranović Abdullah, 8alihagić Behaija, Hadžibegić Hamid, Ridžanović haf. Ibrahim, Ribić Atifaga, čečo ■ Страиа 3 Strana Omeraga i Salihbegović Vejsil; po K 8 Herehda Hilmija; po K 6 Begić Nurudin i Muhasilović haf. Abdulah; po K 5 Mulalić haf. Ahmed, Ajanović haf. Muhamed,- Hajdarović Kadrija, Kamarić haf. Ćamil, Džaferović M., M. Sadiković, Ibišević Mehmed, Haznadarević Nedžib, Hajrović haf. Mehmed, Omerhodžić Oeman, Abdurahmanović, Forta Osman i Arapović Asim; po K 4 Tirić haf. Emin, Fazlagić Nedžib i Velić Abdullah; K 25 darovaše 13 učenika 'šer. gimnazije. Svega K 1012 Prije iskazano K 12240Ukupno K 13252 Gospodarstvo. Konferencija trg. komora. Na inicija­ tivu beogradske trgovačke komore sprema se konferencija sviju komora na području kraljevstva SHS. Odnosna konferencija održavaće se koncem februara u Beogradu. Na njoj će se raspravljati o trgovačkim odnošajima sa saveznim državama. Tom prilikom pretresaće se i pitanje ujedinjenja komorskih organizacija. Dozvole za uvoz i izvoz. Pošto izda­ vanje dozvola za izvoz i uvoz preko demarkacione linije pada u isključivu nadležnost ministarstva trgovine i industrije, to se ovim putem skreće pažnja zainteresovanih lica, da se za takvu dozvolu obraćaju gore spomenutom ministarstvu, a ne vrhovnoj komandi. Radi slinavke i šapa, koji se po kazaše u više općina rogatičkog kotara naregjuje zemaljska vlada, da bi se ustavilo dalje širenje ove bolesti, da se cijeli rogatički kotar zatvori za promet sa svima papkari* ma. Prema tome je zabranjen izvoz i uvoz papkara iz kotara i u kotar Rogaticu. Od ovog su izuzeta goveda za klanje vojnih jedinica. Izuzetne dozvole za izvoz odnosno uvoz ostalih papkara, koji se imaju odmah poklati, mogu se dobiti jedino od vlade, ako to kotarski ured u Rogatici preporuči. Iz naše organizacije. Poziv. Pozivaju se svi članovi šireg mjesnog sarajevskog odbora na­ še organizacije da nefaljeno dogju na sjednicu, koja će se držati u subotu (1. marta) u 3 sata poslije podne u prostorijama Islamske Kiraethane. Pre­ dmet je zdogovora, kako da se nagje načina, da ne dogje do zatvaranja na­ ših ibtidaija. Pošto radi kratka roka nijesu mogli biti obaviješteni svi članovi od­ bora, te se većina nije mogla oda­ zvati, to se nije moglo ni doći do stvarnog zaključka. Radi važnosti predmeta očekuje se da će svi g.g. odbornici doći na urečeni sastanak. Predsjedništvo. I u Travniku je redovito i legalno provedena organizacija muslimana na tuz­ lanskom programu, te su na održavanoj kotarskoj skupštini izabrani u kotarski odbor: H. H. Husni ef. Numanagić. Mahmud ef. Bahtijarević, Osmanbeg Teskeredžić, Hašimbeg Badnjević, Mahmudbeg Hrasnica, Dr. Sulejmanbeg Haflzadić, Osman Leko, Salihaga Džulabić, Uzejirbeg Rustanpašić i H. Omer ef. Arnautović, a za zamjenike , Mehaga Čatić, Avdibeg Ibrahimpašić i Osman Omanović. Gg. Badnjević i Dr. Hafizadić su se zahvalili na izbornoj časti, a mjesto njih su došli zamjenici Čatić i Ibrahimpašić. Na konstiturajućoj sjednici odbora jednoglasno su izabrani: za predsjednika: Mahmud ef. Bahtijarević, šerijatski sudija; pa podpredsjednika: Omer ef. Arnautović, trgovac; za tajnika: Mahmudbeg Hrasnica. sudski savjetnik; a za blagajnika: Avdibeg Ibrahimpašić, posjednik. �Strana 4 Отрана Izlazi, kad je .naš urednik*1 dobre volje i kad ga ne poresidi najnovijim vijestima „Pri zaključku lista*. .PRAVDA* — »ПРАВДА* Г1<REŠELJAK nije nikakav list za šalu. Broj 8 Број Pri zaključku Ušla. Pojedini broj ;dlabe. Urednik: stoji ii van : : redakcije. : : Niti ima uredništva : : ni uprave. : : Telefon: bez žica. Predsjedništvo Narodnog Vig Slovenaca, Hrvata i Srba u Zapjj izdalo je sve desetorici naših člaj| »Drž. Vijeća«( i njihovim zamjenici »vjerodajnice«, kojima tem Uvodnik. Dolazio nam je u goste gospodin mi­ nistar; dahilije nazor. I sazvao na vijeće u Sarajevo butum Bosnu i Hercegovinu. Natuljio sabor, ko puna šibica. I sve čeka, a ministra nema. Tako sat, tako drugi. 1 skup­ ština se razdijelila u velike i male glave: Gj. Džamonja prema Smailagi Ćemaloviću i policajni direktor Mandić prema H. Hamidu Svrzi. Dok i ministar dogje i poče divaniti. Upamtili smo biva, kad su i austro­ ugarski ministri dolazili ovamo i prijetili, da se to i to potpiše. Ali ovako još nikada, kao što zaprijeti g. Pribićević, »da se mo­ ramo boriti proti svakoga* ko ne pristupi u njegovu političku stranku. I to stranku navodno demokratsku. Kao s toljagom u ruci 1 Protivan je, kaže, konfesionalnom klju­ ču i želio bi, da narod bude sačinjen iz zadovoljnih jedinica. Za to se sve postojeće stranke SHS imaju razriješiti. To je dao na znanje i za sutradan od­ godio »vijećanje.« Ali do toga nije ni doš­ lo, jer je drugog dana na vratima prilijep­ ljena objava, da pristup imaju samo oni, koji žele na osnovi izloženih načela stupiti u jedinstvenu stranku.* Dakle: sve frakcije, — jezik za zube! Nova stranka će se srezati makazama! Drugi je: Ima kod nas ljudi, koji se nošnjom odalečuju od cjeline, ali za to neće i da našu čistu zajednicu poštede; nego joj se nameću, naročito gdje misle da bi bio tlabiji otpor, kao konjske muhe. Tako i je­ dan »šesirdžija* našemu mladom ženskom udruženju. Jodnom mu je ponudio »svoje usluge* i dobio — košaricu. Ponudio je dru* gi put, dobio je i opet odbijenicu. Ponudio treći put, dobio je i opet, i to — pismenu uhrudž teskeru. I mislite da je prestao? Nije! Nego sada vreba na ulici, da koju ođbornicu gdje vidi i pod svaku cijenu s njom da zapodjene razgovor. Stjepan Radić je jednom u hrvatskom saboru javno konstatovao, da je Osman Nuri Hadžić stajao u službi tajne policije bivše crno-žute-vlade u Bosni, što on nije nikada pobijao. Pa kad je krupni Osman takav, ko će nam jamčiti za jednog sitnog »šeširdžiju“, da i on ne tjera sličan zanat u službi drucre centrale? . ... ml bilješke. bilo, a glavno slilo u jaku musi, organiza­ ciju. Tako se rastepla i »Org. juguši, radiknaprednih nacionalista za rad megju mus­ limanima*. Ostao je od te (... teško je i ponoviti) grupice samo jedan Čvarak i jedan ugljenčić. I ita mislite, njima će vlada dati pet mandata za drž. vijeće, a čitavoj našoj organizaciji ne da — ni jednog. tvrgjuje, da su od rečenog narodij vijeća izabrani članovima »Drž. Vije^ u Beogradu. Vjerodajnice nose datum od 24.t bruara i potpis potpredsjednika Di A. Pavelića sa službenim ре&Д „Našia dopisi. E, to ne ide poštom, jer sada cenzura otvara pisma, nego se sjede i ispripovijeda. Jedan takvi »dopis* bio bi: Rogatica, jednog kišnog dana Herdžu-merdž... (Jok! Otišao je od nas. Drugo nešto! Ur.) Onda dar-mar je u našem kotarskom uredu kod podjeljivanja odjeće siromasima, koji ne dobiju ni toliko, da se riješe otrcanih vojničkih haljina, a bogatiji dobiju po više komada i bolju ro­ bu. Dar-mar je što kotar, ured ne postavlja cijene za bijeli kruh, nego ga pekari pro­ daju pošto hoće. Dar-mar je što oružnici rekviriraju po ćaršiji gas, šećer i drugo, jer se navodno skupo prodaje, ma da ti artikli nemaju nikako maksimalnih cijena. Ne bi bio dar-mar što kot. ured daje točarinske dozvole svakom ko hoće, ali je dar-mar, što se rakija prodaje i u najprostijim kafanama, a pazarom i na pijaci na čašice i na frtalje. Dar-mar je... (Dosta, ako Boga znaš, zatvori telefon!) Oglas Blagajna Centralnog Odbora „Ј8|М venske Muslimanske Organizacije0 potrebi solidnu (novu ili upotrebljavanu, najragjo Werthj movog sistema). Ponude molimo da se | šalju na upravu našeg lista. Glavni sazivač Pribićevićeve skupštine bio je g. Dr. Milan Srškić. Jedan list je »Jugoslavenska Muslimanska Огцм pred skupštinu pisao, kako je Dr. Šrškić хасЦа* potrebite za svoj radni odbor u 8 izjavio, da centralizacija znači isto što i rajevu po jednog hagemonija Srba u državi SHS. Prema ovo­ me su neke stranke iza ministrova progra­ poslovogju i knjigovođi ma zauzele stanovište i izjavile se. A tek Poduvodnik poslije, pri koncu druge skupštine, pošto Sarajevo u veljači. te za svoje glasilo »Pravda* jednog Drugi dan na Pribićevića skupštini go­ je sve bilo gotovo za zaključak, uzeo je ri­ ječ g. Dr. Srš kić i izjavio da ta vijest nije vorio je i bivši poslanik Suljaga Salihagić. On je, ne slušajući ministrove jučerašnje istinita. Domaće vijesti. Lijepo bi to bilo, da je na vakat rečeno! Kompetenti neka pošalju svoje ponui naredbe, da se sve dosadašnje stranke imaju Na Pribićevića skupštini stao je jedan sa uvjetima i dokumentima najdalje do 1 »Zajedničar* Džamonja naučio se, da razriješiti, pristupio »sa svojim drugovima, policajni činovnik, široke, crvene glave i marta 1919. na »Centralni Odbor^Jugod bivšim poslanicima* u novu vladinu uvijek prvi leti u zajednicu —- pa kud bilo. stranku (puka navika 1) 1 pozdravio je mo- Tako je i na Pribićevića skupštini uskočio davao signale kad treba pljeskati u govo­ vensko Muslimanske Organizacije u OM rima ministara. Lijepo je, da se i to pred* jevu (za sada u zgradi Islamske stampari| menat, kada će se riješiti agrarno pitanje! brzo u novu vladinu stranku. »U vladajuću!« Za ovo je dobio burno odobravanje skup­ ispravljali su ga iza legja. A on se u čudu I vidilo. Ne treba zaboraviti na to ni u Careva ulica). Ljubljani i — Zagrebu. štine. Da požanje valjda još veće, kazao je, okrenuo, kao da ne razumije, kuda bi to Tajnik: Potpredsjednik: Jedan mladić poslao nam je vijest o kako mu više nije drago da spominje naziv sad imao da skrene sa — starih tračnica. Š. SarajlU Dr. H. Hrasnlca. „islamski dio našega naroda" . . . Jedan član naše organizacije je na 15. osnutku, muslimanske čitaonice u Falan Suljaga, Suljaga — zar se ne ne sti- februara u velikoj skupštini muslimanske mjestu. Vrlo lijepo. Samo traži mnogo diš za to? . . . organizacije rekao: Možete kušati da se в žrtve- ako bi htio da štampamo imena i ... 1 »Jednakost« je primila Suljagu ljudima oko »Jednakosti" sporazumite, ne svih članova, koji se u čitaonicu upisaše. i njegovo društvo u svoju »Grupu«. bi li došlo do sloge. Ali, koliko ja te ljude Eto to ne bi moglo ni u »Trešeljak* doći. Na megjustranačkoj konferenciji ne Sarajevo, februara, poznajem, ako bi se pojam centralizacije Kola vijest, da je žalostan rezultat dao raščlaniti matematički u 100 dijelova i I predloži gazda Gliša ni jednog muslimana jedne deputacije, koja je nedavno išla u mi usvojili 99 dijelova,' oni ne biše htjeli za pod predsjednika, pa i tajnika samo Beograd. Dvojica deputanata tražili su na popustiti svog jednog dijela i do sloge ne zadnjeg. I to, kako mu valjda leti jezik na Dr. Spahu, to i predloži: Mehmeda Spahu. čelničko mjesto u ministarstvu vjera, ali bi došlo. Slobodne ruke prodajem jednu kudi ga ni jedan nije dobio. A dvojica su tražili Na 16. februara, kad smo čuli da do Prima li se? Prima! — Ali, kako je M. sa svima potrebnim prostorijama i baščon izvoznice i dobili ih pun naramak. I sada sloge nije došlo, sjetili smo se i nehote Spaho u Biogradu, H. Hamid Svrzo ustaće na vrlo lijepom mjestu u muslimanskog je nastalo trvenje megju deputantima. Prvi Hamdibega: od kud on to znade?! — Tač* I kapu i promigolji se kraj stenografa. Uspjeh dijelu gradu. Ko želi istu kupiti ili dalji je polučen: zabilježen je kao zadnji tajnik. informacije saznati neka se obrati na moji traže konpenzacije od drugih, da im ustupe na prognoza. Eto — makar i to .. . »Bir Avram lazum!« adresu u Gor. Tabacima ulica broj П. makar koju — izvoznicu. Jer nije pravo ... 3 kakvim su osjećajem apsolutni cen­ 1 nije! . . . Lice i naličje. Mehmed Hilmi Prešljo tralisti muslimani oko ministra to sve pro­ S-3 U pregovorima za slogu rekoše nam matrali?! Članci bi se mogli napisati o ova dva slučaja, koje protivnici od »Jednakosti* na 16. februara, da oni ne reflektiraju na masu naroda i ovdje iznosimo. Prvi je: Gospodarstvo. Na Pribićevića skupštini — drugi dan njegovu suradnju. To prije podne. A poslije podne mi dobismo brzojav iz Fojnice, po ­ Čujemo, da su srpsko-pravoslavni se­ — govorio je jedan doktor na adresu inte­ ligencije, najviše srpske u B. i H., kako od slan 15. februara u 4 sata po podne, da ljaci održali vijeće, da pismeno, zahvale prevrata ona nije bila na svom mjestu, »Pu- Fojničani dobrohotno otklanjaju kandidaciju popu Gašiću, što im je za svog pašovanja u Narodnom Vijeću u Sarajevu razdijelio stilili ste — rekao je — tamne elemente, Šerif ef. Arnautovića za Državno Vijeće. Na Pribićevića skupštini govorio je i hiljadama konja i volova. — Zdravo lepo! da se pojave sa zlobom na površinu... In­ Stavlja se na znanje, da teligencijo, nemojte imati za sobom rezer­ jedan »seljak* navodno katolik, naročito za Trešeljčlć. vnih misli.’... Jer vidite kako sada manjka to pozvan iz Zagreba, da bi kod sveopće niko ne može preko Broda povjerenje (razumjelo se kao da je htio centralizacije u državi SHS trebalo ujediniti Herdšumerdi je isprtljao iz »Trešoljka* i stu­ reći od Hrvatske Narodne Zajednice i Ju­ i vjere katoličku i pravoslavnu i sjediniti pio u mioisterijaluu stranku. Čeka samo GliŠin u Slavoniju ni obratno bez crkve. Srećom, ovaj p u t je obišao oko , dekret i ekstra-zug da putuje u Državno vijeće. liječničke svjedodžbe, jer se goslavenske Muslimanske Organizacije). Držte ga tamo . . . džamije. — Ko zna. da neće drugi put koji gragjaningdje otom progovoriti? Zaziremo, je pojavio na obje strane pje­ FELJTON. Poruke uredništva. znate, od igre oko hodžina jorgana. Jer I Naš je urednik planuo, kad je ugledao gavi tifus. Nepregledani biće Zaboravlja. Brku, vrlo susretljiv, po­ koga su guje klale i guštera se boji. ovoliki »Trešeljak*. Zagrmio je kao Vezuv, ovdje pregledani. nudio je, da se kod njega održi odborska Pregled. jer mu oduzima mnogo prostora. Moramo sjednica. Pročelnik je pitao : ima li ćumura? Nema 1 —- Pa kuda onda zove družinu ? — Kod nas su nicali programi za stranke kapitulirati, pa u buduće izdavati pojedine Poticajna direkcija. E, on na to nije mislio. . . . i strančice kao gljive do Pribićevića udara. dijelove »Trešeljka*, makar negdje napisali i Obična profesorska rastrešeuost. Tada su se pročistile prilike. Nešto se zđro(Naetariće м) ШШШШШШШУШШОШ« Oglas. Oglas. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik Centralni Odbor WJ. M. 0/ Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8edd51cb2ab0c65f38392aadbed84eef.pdf d42e957b361a01b3b84c9111aa20a1f8 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI 30 BROJ HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32.— KRUNE, м NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) ČEKOVNI TELEFON BROJ 124. RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE Ш9 Гласило Југославенске Муслиманске Организације Broj 4. Sarajevo, subota 1. marta 1919. (28. džumadil-evvcla 1337.) Umoljavaju se svi mjesni odbori naše aii i zacije, da nam odmah pošalju zanike o konstitnisanju odbora, te prepis upštinskih zapisnika. CENTRALNI odbor. Austrija dogje; dosad se moglo živjeti a ništa ne raditi, ali sad treba zasukati ru­ kave pa raditi onako, kako to novo vrijeme zahtijeva! Dajimo djeeu u škole i na mo­ derne zanate, zagjimo u Austriju, Ugarsku, Hrva sku, vidimo kako se tamo vodi trgo­ vina, kako se obragjuje zemlja, kakvi za­ nati donose najbolje koristi, latimo se oz­ biljno tih poslova, nastojmo da se materi jalno ojačamo, jer ćemo samo tako osigurati svoj opstanak" . . . i t. d. To nije niko mu­ slimanima rekao, i za to su se oni, nakon odlaska Turske „uhvatili" i stali ne zna­ jući šta da rade. Zbunjeni i potišteni, neki su počeli govoriti: „ovdje nema nama op stanka", ili „ne mili mi se ni raditi, a i život mi je omrznuO . . ." Drugi su opet govorili da je Austrija ovdje došla privremeno i samo brojili godine kad će opet izići. Većina ih nijesu slali djeeu u škole, bojeći se da se ne pokrste. Ako su kud slali djecu na nauku, to je bilo ili u Tursku ili u medresu, i to iz jedinog razloga, što se to tako i prije radilo i od djedova naslijedilo. A ko je poslao svoje dijete u školu, učinio je to za to, da mu esigmn hljeb i пв inislećL da. će. ga tak? uhljebljujući učiniti Švabinim robom. To se radilo sve do danas, pa je gotovo sva naša inteligencija sama fukara, koja nema drugog sredstva za život osim plaće. Ali za tu pla­ ću je inteligencija morala prodati svoju slobodu i žrtvovati mnogo od svojih ideja, koje bi mogla u narodu provagjati da je slobodna. Ta konzervativnost, koja je pro­ uzročila oskudicu slobodne inteligencije, ljuto nam se sveti, a u buduće može još više da nam se osveti. Samo nek se dobro prorešetaju ove riječi ministra Pribičevića: „Treba da se borimo svojim sposobnostima tako, da samo sposobnosti i moral dižu po­ jedinca do vlasti i časti u ovoj državi, ali nikakav konfesionalni plemenski ključ." Osim konzervatizma još imamo puno naslijegjenih kusura. Jedan je od njih neistrajnost u radu. Kad prihvatimo za jedan posao, brzo nam se dosadi pa ga napustimo. Napustimo ga ili zbog toga što smo u tom poslu imali neke poteškoće, koje bi se čvr­ stom voljom mogle prebroditi, ili klonemo duhom za to šio nam se vlast zagrozila i kaznom zaprijetila. U prošlih 40 godina koliko su se puta organizacije stvarale, no­ vine pokretale i za kratko vrijeme od toga ništa. Nestalan, neistrajan čovjek još ako je i strašivica ne može polučiti nikakva us­ pjeha. Šta nama sve treba, koliko pitanja ima da nas tišti! Novo doba, koje je nastupilo iza rata, odjednom je izbacilo sva ta pita­ nja i sve te stvari. Danas svi treba da se interesiramo za sve. Nema većeg grijeha kao kad ko rekne: „to se mene ne tiče, mene nije briga* ja znam samo svoj posao, ja ne pripadam ni jednoj ni drugoj stranci, jer mi se ne dopada ni jedna ni druga ni treća ni stota!" Time čovjek pokazuje da mu je srce od kamena, da ne osjeća za zajednicu. Grupirati se, organizirati se, sti­ snuti redove i zajednički raditi, sastajati se i dogovarati se, ispitivati gdje koga šta boli, pa se uzajamno pomagati ako je ko­ me učinjena nepravda, svi zajednički ustati i poraditi da se ta nepravda ispravi, to je danas tako nužno kao kora hljeba. Od da­ nas nastaje prava borba za život. Ali b<»riti Tu smo i tu ostajemo. Stara je istina: upoznati samog sebe, najvrednija i najuzvišenija znanost, z cijeli život da čovjek sam sebe študira, pda ima nešto da nauči o sebi. Upozna­ vajući svoje mane i pogreške, .pobudi se u M'vjeku volja da ih popravi. Nema boljeg junaka od onoga koji može du ukine svoje navike, koji je kadar da obuzda svoje ^■asti, koji može da ograniči i stegne svoje Kn bi čije, koji se podvrgava razboritosti i Kadnom prosugjivanju, pa ne srče onamo Kida ga goni želja i osjećaj, nego slijedi Kizvršuje ono što mu nalaže zdrav razum I eregjeno iskustvo. % I Kako ta stara istina vrijedi za pojedin* tako vrijedi i za zajednicu. U starim Kamenima mnogo je država i naroda proKdo, ne za to što ih je neprijatelj*^)ništio, K)go zato što su se oni sami iskvarili, da■Ći maha svojim strastima i živeći u rasK)šju i raskalašenosti. Ovako pokvareno dru' Kvo bude uništeno jednim malim udarcefn ia vana i za čas izgubi e državu i gospod' K Neki su propali zbog toga, što su činili Mepravdu svojim podanicima nižeg staleža K druge vjere i druge narodnosti. Nekih je K)et nestalo za to sto su bili gluhi i slije­ de prema promjeni vremena, prema novim Kritikama. koje zahtijevaju da im se čovjek Krila god i ako hoće da živi. Mi jugoslavenKki muslimani mogli bi se ubrojiti u ovu Keću klasu, ako ne shvatimo ozbiljnost vreKena i ako ne upregnemo sve sile, da mu Ks prilagodimo. Prilagoditi se n. pr. klimi, Knači ako je hladno, obuči kaput, ako pada Kiša otvoriti kišobran; prilagoditi se životu Kdnog društva znači primiti njegove obi' Kaje, a prilagoditi se radu jednog društva Kbači radili onako i onoliko, kako i koliko K) drugi rade. U Jemeni ili Turkestanu Kiože čovjek da radi sahat ili dva na dan Koštalo vrijeme da provodi ljenčarenjem; Kli u Evropi gdje su narodi valjani i marKivi, gdje svi ljudi traže i duševne i tjeKene sile, ne može se živjeti niti onako Kako se u Evropi samoj živjelo unazad KOO godina. Mi muslimani imamo dosta Kvojih kusura. I mi ćemo osigurati svoj Kpstanak ovdje samo tako, ako upoznamo Kvoje kusure, pa ih otresemo od sebe. I Budimo iskreni prema sebi i ne ljutimo Ke kad nam se naši kusuri ističu i udaraju К lice. Sigurno je najglavniii kusur naša Kvrdoglava konzervativnost. Kad nam neko Kroući ajet u kum se veli, da su Ebu Dže Kel i njegova družina, na pejgamberov poKiv, odgovarali: „Mi ne ćemo pristati uza Ke, jer mi smo ovako naslijedili od svojih Kjedova, pa pri ovom i ostajemo14 i kad Kam se to kaže, — mi osugiujemo EbuKDžehela i njegove pristaše, zbog njihove ■tvrdoglavosti. A i ne pada nam na um da Kavirimo sami u se, pa da vidimo da li I mi u Čemu ne sličimo na take tvrdoKlavce. Kad je Austrija došla u Bosnu, ne Kagje se niko da istupi pred muslimane i Ka im rekne: „Draga braćo, Turska ode, t se sAm, nikad ne dovodi do uspjeh^; a boriti se u zajednici nije nikad bez uspje­ ha. čime ćemo se boriti? Borićemo se, kako' sam ministar kaže, svojim sposobno­ stima. Kako ćemo se boriti? Borit ćemo se ulagajući sve svoje sile. Ko ima znanja, neka piše i neka kaže ono što zna; ko ima dobru kesu, neka dadne što više može. Svi treba da žrtvujemo zajednici jedan do­ bar dio onog što imamo, pa to bio novac ili znanje. Osim toga imamo još nešto žrt­ vovati i jedni i drugi. A to je je jedan dio naše huje, naše ćudi. Ako nam je neko ne­ poćudan, ako ga mrzimo, a vidimo da on radi za dobrobit zajednice, žrtvujmo tu mržnju; pa makar u privatnom životu a njim ni riječi ne progovorili. Nemojmo bježati od zajednice za to, što je i on u zajednidi, nego baš za hatur te zajednice nastojmo ga zavoljeti. Proti koga ćemo se boriti? Na ovo pi­ tanje lako bi se moglo odgovoriti, kad bi se tu radilo o običnom ratu, gdje čovjek ima samo jednog neprijatelja pred sobom i gdje treba da sve svoje sile okrene prema jednom neprijatelju. Ali ovdje se imamo boriti prnti svoiiji mana i kusura: suzbijati neznanje, konzervativnost, boriti se proti svojoj mlitavosti, proti zlim navikama kao što je samoća u životu, izbjegavanje druš­ tva i zebnja od druge braće sugragjana. Unigjimo svi u jedno kolo, interesirajmo se svi za sva pitanja, čitajmo, pitajmo, pretre­ sajmo; neka nam mozak ne spava, uzdr­ majmo s njim, prisilimo ga da misli o svemu što se nas tiče, isturajmo na polje svoje misli, pri pitajmo šta drugi misle. Ako budemo svi u jednom kolu i ja­ koj organizaciji dosta ćemo naučiti jedan od drugoga, pa ćemo znati šta ćemo raditi i moći ćemo se uspješno boriti za svoj opstanak, jer ćemo se boriti na najshođniji način. Polazeći i čisto sa egoističkog sta-. novišta, to moramo činiti, jer raštrkani niti ćemo znati, a niti ćemo se moći boriti. U čvrsto zbijenim redovima to ćemo i znati i moći. Vrijeme leti, i nemilosrdno ruši sve što se nije kader boriti, obara i uništa­ va sve one. koji se ne znaju prilagoditi no­ vim prilikama. Zagjimo megju braću Srbe, Hrvate, Slovence, vidimo kakav je kod njih život., kako oni rade i kako su radili, šta su osnovali, poduzeli, i kako su sve to či­ nili. Primimo od njih lekciju, koristimo se njihovim iskustvom, pa onda to, što smo čuli, vidje-i, naučili, primijenimo kod nas koji smo najviše zaostali. Napadne nas neko, učini nam se ne­ kakva nepravda, ovamo u kolo, u organi­ zaciju, nek se. pretresa, nek se tretira, nek se istražuje način kako da se to ispravi. Na koju god stranu okreni, do čega god sei takni, osjeća se silna potreba jake or­ ganizacije, iskrenog i čvrstog ujedinjenja. Ako hoćemo da ovdje ostanemo treba da se naučimo boriti. To ćemo se naučiti ako budemo u tijesnoj vezi jedni s dru­ gim, ako se uzajamno budemo potpoma­ gali i ako budemo jaku organizaciju stvo­ rili. Tu treba da ostanemo, jer smo se tu rodili i odrasli, jer je to naše ognjište i gruda, jer tu leže kosti naših djedova od stotina godina, jer nigdje u tugjini ne mo­ žemo naći spasa ni sreće kao u svoioj rogjenoj grudi, jer nam je život navikao na ovu havu, na ovu vodu, na ove šume i Godina I. planine, jer sto smo god od djetinjstva vi­ djeli i što vigjamo oko sebe pa to bila zemlja, drvo, voda, kamen, za sve su to vezane naše uspomene, u svemu tomu vi­ dimo neku svojinu, u svemu osjećamo ne­ ku dragost i milinu, a u tugjini ništa toga, sve tugje, sve hladno i sve nas odbija. Za to se dobro pričvrstimo uz svoju domo­ vinu, zaljubimo je iz svega srca, nek nas ništa ne plaši; nikakva poteškoća, nikakva nepravda neka ne bude uzrokom da bi re­ kli: »Sve mi se ohladilo, ne mili mi se ništa, i ovdje nema selameta". Ne klonimo duhom, uočimo sve poteškoće i kako se one gomilaju, povećajmo svoj trud, poja­ čajmo svoju volju i očeličimo se u borbi. Onda ćemo moći kazati: »Tu smo i tu ostajemo!« Sarajevo, 28. februara. „Jednakost* od četvrtka donijela je ovu vijest: „Banja Luka za „Jednakost*. Sinoć smo dobili iz Banja Luke ovaj brzo­ jav: Danas na javnoj skupštini provedena organizacija na programu „Jednakosti". Iza­ bran je ovaj odbor: predsjednik banjalučke organizacije H. Hivzo Bahtijarević, podpredsjednici Mahmudbeg Džinić i dr. Ejub Mujezinović, tajnik Husnija Gjumrukčić.* Odmah nam je upalo u oči, da nema imena ostalih članova odbora te „velike" organizacije, pa smo došli do zaključka, da se radi o izmišljenoj javnoj skupštini. Megjutim nijesmo morali mnogo čekati na objašnjene ove zagonetke, jer danas dobi­ smo ovaj brzojav iz Banjaluke: „Н. Mahmutbeg Džinić, Dr. Ejub Mujezinović, Hamzaga Husegjinović i Husnija Gjumrukčić sazvali skupštinu na 25. februara u donjoj sobi H. Mahmutbega Džinića i pozvali sa­ mo pristaše oko „Jednakosti." Nijesu se usudili sazvati opću javnu skupštinu, jer biše doživili krah kao i na našoj skupštini. Oni to nazivaju skupštinom, a u istinu nije to skupština. Na tu njihovu plakatiranu „skupštinu" odazvalo se 25 insana i to sa­ zivači, subaše, sluge, sinovi, malodobni i tako dalje. Afgan." Eto tako je izgledala ta „skupština", a što se tiče „uspjeha" gg. delegata upozorujemo na protesne brzojave iz Banjaluke i Novog. I mećemo tačku. Još malo objašnjenja. (Svršetak.) Mi ćemo zastupati naše decentralističko stajalište, nu to stajalište — kako ja shva­ ćam našu osnovu — nije os, oko koje se osnova okreće, nego ono drugo, što nas je prisililo na organizaciju i diktiralo u našu osnovu riječi „ . • . uzajamno po­ štivanje !“ — Pri izragjivanju naše osnove nije se mislilo na borbu sa braćom musli­ manima, nego se je mislilo na našu obranu i zaštitu kako u sadašnjosti, tako i u buduć­ nosti Prime li se kako od vogja, tako i od masa drugih konfesija — gornje istaknute dvije riječi iz naše osnove onako, kako ih mi iskreno primamo prama svim drugim konfesijama, primljena je istodobno i cijela �I Strana 2 Отрана „PRAVDA* - „ПРАВДА* naša osnova, a po tom i programi »Vre­ mena* i „Jednakosti**, bez obzira na decentralistićko ili* centralističko stajalište. Nu ne prime li se te dvije riječi, ne basni nam ni centralizacija ni decentralizacija, pa čak ni autonomaštvo. Tad ćemo svi skupa, kao Vieočani, zabaciti i osnove i programe, pa šta Bog i sreća dade. Inače mi smatramo centralizaciju kao nabijati obruč na nešto, ^to se hoće da raspe, ili da mu jedan dio otpadne. A tko je taj u Jugoslaviji, ko bi želio, da šta otme ili odcijepi od Jugoslavije! Tko se opire tom, da država bude prama vani je­ dinstvena? Tko se opire tom, da budu za­ jedničke pošte, brzojavi, željeznice, Carine, vojska i momaric? Mi nemamo ništa pro­ tiv tuga, da Beograd bude prijestolnica kao ni protiv tog, da Srbija bude matica prama vani, a i u zajedničkim poslovima, u ko liko postupak ne će druge dijelove naroda u državi ozlovoljavati. Pa čemu onda jo4 centralistički obruč i na one, koji bi se pod j njim osjećali stegnuti i vezani! Jedan Slovenac i jedan Srbin mogu biti dobri prijatelji, ali pošto su do sad Živjeli odijeljeni, to su im život i običaji veoma različiti. Stoga će proći decenije dok oni, sastajući se, prime jedan drugog običaje, te htjednu i odluče se, da urede kuću po jednom kalufu. 1 mi u Bosni i Hercegovini, a naročito mi Muslimani, isto smo tako raspoloženi i spram jednih i spram drugih, a i spram trećih. Nu i kad ne bismo bili taki, nego neka iznimka na svijetu — bez osjećaja, bez tradicija, bez običaja — kao hajvani, kojima je svejedno, što su prevedeni iz jedne pojate u drugu, ipak kao članovi jedne nove zajednice moramo misliti na sadanjeg Slovenca i Srbina kao i Hrvata, (a ne na one, koji će biti nakon 40—50 godina). Jer, ako se oni, strpani pod jednu kapu, .u jednu kuću, počnu svagjati radi svojih običaja i tradicija, tada i mi, kao članovi zajednice, imađemo riječ, da u nji* hovu sporu govorimo, — da u zajedničkom saboru odlučimo našim glasom na jednu ili drugu stranu. Na kojoj god strani bu­ demo, drugoj nije pravo. Ona će vazda gledati priliku, da svoj ideal naglasi i po­ novno na tapet stavi. Tako ćemo u džabu gubiti vrijeme o njihovom sporu, i možda biti prinuždeni, da nekom učinimo iznimku iz zajedničkih propisa. Tko pomogne jednoj stranci, da ona nešto poluči za se, traži od nje u nečem drugom kompenzacije za se. To opet znači: dijeliti obitelj, ostavljajući samo jedno starješinstvo, ili da ne duljim: decentralizacija ili naše autonomaštvo! S toga „što bi moglo biti jesenas, neka bude večeras.* Jer pametni ljudi, da održe ljubav i sklad u svojoj obitelji — podijele sinove, davši im svakom po nešto, prije nego li I FELJTON. Mahmud Muhtar-paya: (7) Islam po Kur’anu i Hadisu. V. . Kur’an. Kuran (t. j. lektira ili predavanje) je sveta knjiga, koja je objavljena Muhamed pejgamberu (a. s.) Njegov je sadržaj tako udešen, da posluži kao ravnalo u svjetskom i moralnom pogledu. Megju ajetima, koja tumače način ob­ jave, a od kojih su već neka prije navede­ na, znamenita su još ova: 42б0 Ne dogagja se jednom čovjeku, da Bog s njim druga­ čije govori nego pomoću objave ili iz skrovitosti (iza zastora). Ili On pošalje jednog poslanika, da objavljuje s Njegovom dozvo­ lom, šta hoće. 42Bt Tako smo poslali i Te­ bi (Muhamedu a. s.) jednog duha (Džebraila) в objavom po’svojoj zapovijedi. Ti nisi znao, šta je bila knjiga i vjera. Ali smo mi to učinili svjetlom, kojim upućujemo, koga hoćemo... 16io*: Reci: Kur’an je snosio sveti duh (Džebrail) tvoga Gospoda na temelju istine, da jača njime pravovjerne i da bude uputa i spas muslimana. Za muslimana je Kur’an konac svih svetih knjiga, koje su Kur’anom potvrgjene i potumačene: 10зв Kur’an nije mogao biti se počnu svagjati. Za to i mi stojimo sada na decenstralistiČkom stajalištu, jer se bojimo teške svagje pod centralističkim obručem. Mi ćemo biti u državi zadovoljni, ako u njoj bude svako zadovoljan. A da bude svatko zadovoljan, mora svatko od svojih daljnih ideala po nešto popustiti. Mi ne tražimo potpunu samostalnost naše uže do­ movine, niti personalnu uniju, niti išta drugo nego li ono, što je u našoj osnovi programa, ali ne ćemo ni Čije ruke, koja bi nas za vrat i perčin držala. Mi ne vi čemo samo „živila sloboda!* nego vičemo „živila pravda!" i u granicama pravde živila sloboda! Mi kao manjina, tražimo zaštitu i rav­ nopravnost, i ne osporavamo nikakvoj gru­ pi niti konfesiji onaka ili slična prava, kakva sebi tražimo. Stoga smo uvjereni, da smo patriotični i prama svima drugim državljanima bratski raspoloženi, jer ne osporavamo drugima što za se tražimo, da­ pače u agrarnom pitanju žrtvujemo, žrtvu­ jemo i žrtvujemo! Nu u vakufima i dalj­ njem privatnom našem dobru ne mužemo žrtvovati, nego tražimo da nam se one silne stotine mliiona nanešene štete podmire, a to traži pravda i svi zakoni, božji i ljudski. Ovde imam da primijetim na tvrdnju grupe oko .Jednakosti*, da bismo izgubili veze sa ostalim muslimanima Jugoslavije, ako se ne bi država uredila centralistički. Izgleda, da je to njihov jedini argumenat, radi kojeg se opiru slozi s nama. I Srbi pravosl. nam to isto govore. Baš na protiv ja držim, da je to preslab argumenat, jer: 1. kod automnog uregjenja, Makedo­ nija bi bila ili sama za se ili u zajednici sa Srbijom. U prvom slučaju tamošnji bi muslimani sačinjavali skoro polovicu tamoš­ njeg pučanstva, a to bi značilo, da se bez njih, a još manje protiv njih ne bi moglo postupati. U drugom slučaju, činili bi oko četvrtinu srpske skupštine, te bi tako u borbi srpskih stranaka igrali važnu ulo­ gu ito veću, nego li skupa s nama u za­ jedničkoj skupštini, gdje bismo svi skupa činili sedminu ili šestinu. Reći da im Srbi ne bi dali u skupštinu, držim, da nije opravdano, jer bi to značilo, da oni hoće njiha gnjaviti i pod teškom rukom držati. To bi opet jasno govorilo, da je jednakopravnost svih državljana u Jugoslaviji gola fraza, kojom se hoće drugi zavarati. Tim bi se osudilo sve ono, što je do %ad lijepo i pohvalno o Srbima govoreno. 2. Mi u Bosni i Hercegovini sačinja­ vamo trećinu pučanstva, te smo tako za se jači, nego li bismo bili skupa s njima u centralnoj škupsini. 3. Za političko vodstvo oni imadu spremne inteligencije, sa kojom bismo i mi morali računati, kad bi se vodstvo hama izmišljen bez Boga, šta više je on potvrda onoga, što je prije njega došlo i tumač knjige od gospodara svijetova, o tom nema sumnje. Kur’an je bio još za života Muhameda (a. s.) ispisivan i napamet učen. Poslije smrti pejgamberove nastojale su prve balife oko toga, da te rukopise skupe u jednu knjigu. Ta zbirka izvršena je na takav način, da nije bio dovoljno uvažen kronološki (po vremenu) redni sadržajni savez, te zato se pri učenju (lektiri) Kurana često gubi dojam suvislosti i krnji ljepota same knjige. Prvi halifa Ebu Bekir pobrinuo se je, da se Kur’an skupi u jednu knjigu te je tu za­ daću povjerio mladom Medineliji po imenu Zejd-ibni Sabitu, koji je služio Pejgamberu kao pisar. Nekako dvadeset godina poslije naložio je treći halifa Osman istome Zejdu dodijelivši mu za ojačanje njegova ugleda još trojicu Kurejšija, koji su poznavali Kur’an, da sav predmet iznova prouče i srede. Tada su zgotovljena tri prepisa, koji su poslani u Damask, Basru i Kufu. Ovi su prepisi svuda' primljeni s potpunim odobravanjem. Najstariji sačuvani primjeri Kur’ana potječu iz početka drugog islam­ skog stoljeća Sadržaj Kur’ana je kao i Biblije veoma različit i mnogostran; on se sastoji iz mo­ ralnih izreka i savjeta, propisa i zakona, obećanja i prijetnja, iz objava o svojstvima Broj 4 predalo, jer bez te inteligencijo ne bismo Protesti protiv nametnu mogli za njih ništa učiniti. „zastupnicima**. 4. Što se tiče specijalno islamskih pi­ tanja, ne znam kakav bi imala interes prema Banjaluka je protestirala proti odi vani jedinstvena Jugoslavija, da imadne u „svojih" zastupnika i izvijestila dm o svojoj unutrašnjosti dvostruke, nejednake brzojavom: uregjaje za istu konfesiju. To je moglo Danas je odaslan slijedeći brzojav:,( biti u bivšoj monarhiji, u kojoj je evala podinu predsjedniku ministarstva, м politika zavagjanja, a valjda Jugoslavija neće poći njenim stopama. Šta bi smetalo n u Prutiću, Beograd. Gospoda H. I mutbeg Džinić i Dr. Ejub Mujezinom srpskoj ili makedonskoj autonomiji, šfo bi putovali su u Beograd u svojstvu dele tamošnji muslimani imali isto onako ureza „Državno Vijeće*. Mi Muslimani g gjene šerijatske sudove kao i kod nas, što i kotara Banjaluke, organizovani na i bi recimo imali s nama zajednički vrhovni I šerijatski sud i zajedničku šerij. sud. (školu, gramu „Jugoslavensko Muslimanske 0; nizacije* sa preko 90 procenata puču što bi nam vakufi bili uregjeni po jednom protestujemo protiv nametanja gornje i kalufu, pa recimo imali i zajednički v.-m. jic.e za narodno predstavnike, jer nisu i sabor, što bismo imali zajedničkog reis-ulizabranici. Mi priznajemo samo one 4 ulemu i rijaset, te hodžinsku kuriju itd.? gate, koji su predloženi od Centralnog To sve može biti i to u našu korist, a ni bora „Jugoslavenske Muslimanske Org na čiju štetu. Ovo tvrdim, jer pošteno mi­ zacije*. Za mjesni odbor „Jugoslavei slim i na nas i na druge. Muslimanske Organizacije": Muhamed, A Turkofilstvo ? reći će kogod. To su ket Kurt, muftija banjalučkog okruga; i riječi i misli bez važnosti. Turska ne gra­ Ali-Kijamilbeg Džinić, gradonačelnik; niči sa Jugoslavijom, i ovaj je rat izgubila. I mdibeg Džinić; Hamdija Afgan, prede S toga nitko i ne misli na povratak Tura­ nik organizacije." ka u ove krajeve. Nu tko je uza sve to 0 protestu iz Bos. Novog dobis turkofil, on će se iseliti, pa ne znam šta da mu daješ. Tko sumnja može li živjeti slo­ ovaj brzojav: „Danas smo upravili ga bodno ispovijedajući svoju vjeru i vršeći dinu ministru predsjedniku Stojan Proti svoje običaje, kada vidi, da je dobio sva brzojav slijedećeg sadržaja: „Proti prava kao Čovjek, da mu se ne vrijegja Beograd. G. H. Mahmutbeg Džinić i vjera i čast, da mu se u tom puštaju slo­ Ejub Mujezinović otputovali su u Beog bodne ruke, ostati će na svojoj grudi i biti u svojstvu delegata za „Državno Vij® dobar državljanin i dobar susjed svojih Mi muslimani grada i kotara Bos. N organizovani na programu „Jugoslavei starih komšija drugih konfesija. 0 ovom se može još dugo i dugo go­ Muslimanske Organizacije" protestuje voriti, ali držim, da nije ni ovoliko prema­ protiv nametanju gornjih dvojice za i lo. S toga držim da sam i sa ovoliko moje rodne predstavnike, jer oni nijesu naši i i mojih istomišljenika „autonomaštvo* pri­ branici. Priznajemo samo one delegi lično rasvijetlio. A sad da nešto reknem g. koji su predloženi od centralnog odi »Jugoslavenske Muslimanske Organizici Spahiću na njegovo otvoreno pismo. Kakvo sjeme, takav plod! ili: Kakav Predsjednik Alibeg B i š ć e v i ć.“ Moli nijjet, takve i posljedice! Mimo čitav toliki za uvrštenje navedenog protesta u vaš svijet, na koji su otposlane osnove progra­ cijenjenom listu. Za mjesni odbor mu ma i brzojavi — zašto samo on piše otvo­ manske organizacije: Predsjednik Ali reno pismo predsjedniku naše organizacije? B i š ć e v i ć“. Kako god i kolikogod se puta to pismo Nas vesele ovi brzojavi, pa moli® pročita, iz njega se vide samo tri željice. sve ostale mjesne organizacij’e u M Jedna je: istaknuti da on ima pismo od g. da se ovom protestu priključe i odah Nikole Pašića. Druga: da se o njem u jav­ sličan protest na ministra predsjedi nosti govori u ovo burno doba, ne bi li Protića. Nas treba samo kratko obavija kakogod na površinu isplivao. Treća: pri­ da je protest odaslan.kučiti se „Jednakosti" i — valjda — nje­ nim posredovanjem „elementu, čija je he­ gemonija neizbježiva" — —- — Pašićevo mu pismo nije upalilo. „Jed­ nakost" ga je od sebe odgurnula, a hoće li mu se daljnja želja ispuniti, vidjećemo. Čovjek ne bi ni vjerovao da u nd Ćini mi se da- mu za to nije pružio dobru I Sarajevu ima toliko banaka, štedionit priliku Maglajlićev brzojavi osiguravajućih zavoda, dioničkih druib Tuzla, 12. februara. industrijalnih i sličnih poduzeća u kuji Član tuzi. org. je namješteno nekoliko stotina činovi Božjim, o stvaranju i budućem životu, o prijašnjim poslanicima i narodima te napo­ kon iznosi dnevna pitanja opće i domaće prirode. Da ispuni Muhamed (a. s.) svoju pos­ laničku zadaću morao se najposlije kao i drugi poslanici osloniti na moć i snagu, da udovolji zahtjevima najrazličitijih socijalnih, političkih i ratnih prilika. Kada je zadruga pravovjernih sve više rasla i nabujala do jedne države, valjalo je pejgamberu istupiti kao njezin poglavica te se podvrći svim dužnostima i poslovima njezinim. Prema tome daje Kuran izražaja nadahnuću i ob­ javama u svim položajima, u kojima je poslanik trebao Božje pomoći. On pruža vrlo razlićnu gragju te je pravo ogledalo borbi i poteškoća, koje je Islam morao savladati, da sebi steče važnost. Uza sav nesklad u odsjecima i možda u mnogim izrekama mogu se opet uočiti razne faze (mijene, oblici) poslanstva Resulul-lahova. U prvim stoljećima svoga istupa obra­ ća se na svoje uže zemljake. Na raznim mjestima stoji u Kur’anu, da je za to dan na arapskom jeziku, da ga razumiju. Tako se kaže n. pr. 42» Mi smo Ti objavili Kur­ an ha arapskom jeziku, da opomeneš majku gradova (Meku) к sve unaokolo, — 26ai< I opomeni svoju najbližu rodbinu! S napredovanjem i s uspjehom proši­ rio se je Njegov opseg na cijeli svijet, jer Naša novčana poduzeća muslimani. se veli 6iB . . . Kur’an je meni objavljen, vas upomenem i svakoga, do koga M Prema ovom je ajetu poslao Muhamed^ glasnike perzijskom kralju, bizantineh caru, abesinskom Negusu i egipatske namjesniku s naročitim pismima, da ih| zove, neka prigrle Islam. Resulul-lah je sprva istupio s'oeobilt dobrotom i susretljivosti prema kršćani i jehudijama, kojima dosugjuje blaženo ako pristanu uz jedinoga Boga te b» pošteni i dobri, dok najavljuje srdžbu Boi poganima i zlim ljudima. Iz Kur’ana jasno razabire, da je pejgamber najpr jedino pomirljivi i milostivi Božji poslani koji je poslan čovječanstvu samo iz ini srdža (Sura Kao i svi prethodi morao je i Muhamed (a. s.) da pretrpid prijateljstva, progone i nesreće. Pogrgjiv je kao: lažac, varalica i mahnitov, mol su mu prijetili ubojstvom i smrti, a niži ga ismijavali i ostavljali. Najzad je.moi bježati iz Mekke, svog rodnog mjesta, širi nauku u Medini. Jasno se odrazuje Kur’anu srdžba Božja zbog prCgona i I prijateljstva, kojima je Islam izložen. Ni Medini nisu prestali pokušaji neprijate da odstrane poslanika i Islam unište, to napokon došlo do boja i bitaka, l^oje su i povoljno svršile za islamsku zadrugu. 8 porastom i moći Islama uvećala je mržnja i zavist njegovih neprijatelja. �Spoj 4 Broj* Страна 3 Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* bd ovih je na žalost samo desetak-petnaMt muslimana, koji su većim dijelom nabješteni kod zemaljske i muslimanske banke, dok ih u drugim zavodima nema bopćo, ili ako ima po jedan, izvržen je na najvidljivijem mjestu, da služi valjda pred muslimanskim mušterijama za reklamu. Ii Mi ovo zapostavljanje nas muslimana sa strane novčanih zavoda ne razumijemo tim više, što ovako va namještanja ni jesu isključivo skopčana sa visokom naobrazbom i doktorskim/častima, pa da nam se može leći da mi ovakvih ljudi dovoljno nemamo, već se u ovakove službe mogu uzimati i nudi sa manjom Školskom naobrazbom na br* trgovačkom i gragjanskom školom, gimnazijom, realkom, trg. akademijom, a i bni sa više razreda srednje škole, kakovih bni muslimani imademo hvala Bogu posta. Mi ovdje vidimo jednu nepravdu, jer imamu teliko primjera, gdje se je ponudio Jedan svršeni gimnazijalac musliman kojem novčanom zavodu i bio je odbijen iz razlog*. što nema tobože trgovačke akademije. Drugi opet svršeni pravnik traži namješlenje u kojoj banci, pa se i on odbija zato, ■to nema prakse ili što nije svršio koji tr­ govački kurs. Napokon treći svršeni trgo* bački akademičar moli vježbeničko mjesto I bez. predbilježbe odbija se s razloga, što bajagi u zavodu nema nikakova prazna Injest ‘, dok se u isto doba namješta kako* po protekcijsko dijete i to sa kud i kamo blabijom kvalifikacijom, pa Čak i sa dva tri razreda srednje škole. Eto tako su dosad в nama postupali naši novčani zavodi, inače bi mi dan danas drukčije stajali, imali bi ■voje vlastite banke i druga trgovačka po■uzeća, a u njima vlastite, sposobne i is­ kusne činovnike. Mi preko ove nepravde naših novčanih kavoda ne možemo i' ne smijemo preći, peć od njih tražimo, da nas u buduće pri hamieštavanju svoga personala ne mimoi­ laze, a napokon na to imamo i pravo bar bndje, gdje je angažovan'muslimanski kapiал1, gdje se sa muslimanima radi i gdje se najviše muslimanskim znojem i žuljevima reče. Sada, kada se uvodi naš jezik u nu larnje poslovanje, nemaju se razloga musli­ mani odbijati, ako koji potpuno no vlada njemačkim ili kojim drugim, stranim jepikom, pa se nadamo, da će sva naša tr­ govačka poduzeća, a naročito banke u vla štitom interesu imati u tome pogledu više pbzira naprama muslimanima, te da će na­ doknaditi one propuste, koje su prije po­ dčinili, jer će nas .samo na taj način uvje­ riti o onome što nam tako slatko tepaju, kad nas traže za svoje mušterije. ad. Atentat na Wilsona. U Bostonu je uapšeno 14 Španjolaca, koji su spremali atentat na predsjednika W i 1 s o n a. Dvo­ jica španjolskih anarhista, koji su uapšeni u Bostonu, izjavili su, da su dobili nalog, da izvedu atentat na W i 1 s o n a. Na te­ melju iskaza uhapšeno je još 9 španjolskih anarhista. Tako brzojav iz New-Yorka, a iz Genove se još javlja, da je atentat na W i I s o n a zasnovan od španjolskih i tali­ janskih anarhista. Istragom u Bostonu do­ kazalo se da postoji živahan saobraćaj megju anarhistima u Evropi i Americi i da su u vezi sa atentatom na W i 1 s o n a i i Clemenceau-a i neke zavjere u Nje­ mačkoj. Buna u Italiji? Iz krajeva koje su okupirali Talijani javljaju da se kod Udine vide plamenovi i da se po Italiji šire rad­ nički nemiri. Talijanske „željice“. „Narodnoj Poli­ tici* javljaju: Na Rijeci se pronosi glas, da talijanska vlada, ako ne dogje do sporazuma megju Talijanima i kraljevstvom SHS, na­ mjerava okupirati naše krajeve do Karlovca, i odlučno zahtijevati priznanje Jugoslavena na opravdanost talijanskih aspiracija. Katolička biskupija u Beogradu. Kako se doznaje s pouzdane strane, radi se o tome, da se u Beogradu osnuje biskupija za rimokatolike. (A ita je sa ukinutim muftilulcom? Op. ur.) I to je neki zaključak. Ministri antant* skih i savezničkih sila vijećali su u ponedeljak po podne od 3 do 5 sati. Odmah su bili pripušteni u vijećnicu albanski zastup­ nici, ispred kojih je Turhan paša iznio al­ banske zahtjeve. Vijeće je povjerilo komisiji za grčke poslove, da se tim pitanjem bavi. Bugari traže pomagače. Javljaju da je talijanski general Montebelli, komadant ekspedicionog korpusa talijanske vojske na Balkanu bio primljen u audijenciju kod bu­ garskog kralja. U izvještaju se iznosi, da je ta audijencija trajala dugo i da je bila vrlo srdačna. Naročito se ističe da je bu­ garski kralj tom prilikom pohvalio držanje talijanskih«četa u Bugarskoj. General je ovu kraljevu izjavu objavio u dnevnoj za­ povijedi. Ovoj vijesti nadodaje .Epoka*: „Ova posjeta pada u oči, kada se u evrop­ skoj štampi otvoreno govori o željama Bu­ garske, da se združi sa svima onima, sa kojima smo mi u sporu*. Grčka „vjernost*. Javljaju iz Soluna: Grčka štampa mnogo govori o grčko-talijanskom zbliženju. Donose se brzojavi iz Rima, kojima se ističe opravdanost grčkih pretenzija koje su podnesene konferenciji mira i izražava zadovoljstvo talijanskih je Resulul-lah morao računati pri kasnijem vršenju svoje dužnosti kao vojskovogja i poglavica islamske zajednice i s neprijate­ ljem i s prijateljem, pa je zauzimao u svo­ jim izjavama i činovima stajalište odrešito prema položaju i stanju stvari. Mjesta u Kur’anu, gdje izbijaju tragovi žestokih bojeva i uzrujanosti, već su onda uistinu postigla svoju svrhu te čine samo još izražaj izvjesnih, po vremenu i mjestu omegjenih odnosa i podsjećaju na davno već prebrogjeho gledište, jer nije sve u Kuranu jednake vrijednosti i trajno. Ima naime nekih dijelova i odredaba, koje su ukinute i drugim nadomještene. Sam Kur­ an nagoviješta, da su mnoge objave nastale iz shodnosnih razloga te pripadaju prošlosti, jer se kaže: 2i«0 Kojegod mi. izreke (stiho­ ve) dokinemo ili predamo zaboravi, daćemo mjesto njih bolje ili jednake (prema mni­ jenju islamskih teologa opozvano je 225 ajeta kasnijim ajetima, в kojima su došla u protivuriječje.) Trajna i mjerodavna ostaju ona doista lijepa mjesta u Kur’anu, koja govore o vječ­ nim i nepromjenljivim načelima,, što se označuju u svim vjerama temeljima spasa i blaženstva, a iz kojih se ori močan glas: mir i ljubav, opraštanje i m i 1 osrgje. Stil (izraz misli) Kurana je u arap­ skom upravo nesravnjive ljepote, te se ne da u drugim jezicima oponašati (ponoviti) ni na koji način. Punoća misli, što sjaju iz pojedinih riječi ili iz kratkih sažetih re­ čenica, harmonija (sklad) glasova, koja dje­ luje ritmički (pravilna izmjena glasova) i zanosno na čitača i slušača, već mu je sprva pri nastanku pribavila daleko prvo mjesto megju svim arapskim literarnim (književnim) djelima. Glasoviti arapski pjesnik Lebib ibni Rabija bijaše po običaju objesio jednu svo­ ju lijepu pjesmu u Kjabi, da se vidi kao na izložbi. Niko se nije usugjivao otimati so s pjesnikom o prvenstvo, dok se nije metnula druga sura Kurana uz njegovu pjesmu. Lebib je bio čarobnom ljepotom te sure tako oduševljen i osvojen, te je odmah sam svojom rukom skinuo svoju pjesmu. Ovo neodoljivo djelovanje Kur*ana vidi se i po toj činjenici, što je kasnije halifa Omer, koji je sprva bio megju ne­ prijateljima pejgamberovim te se spremao, da ga ubije, prešao u Islam pun kajanja i oduševljenja, čim bijaše proučio jednu suru (20) Kurbana. — Kur*an se smatra megju muslimanima ne samo zbog sadržaja, već i radi savršene ljepote stila jednim čudofh, što ga je Resulul-lah izvršio. • Goethe piše u svojoj raspravi o Mu­ hamedu (a. s.) ovako o Kur’anu: to je sve­ ta knjiga, koja nas, kad god je uzmemo, uvijek iznova odbija, onda po malo privla­ Pregled. krugova prema Venizelosu, koji je priznao talijanski karakter Rijeke. Grčka porfidija. U Lyon je stigla jedna nova delegacija: „narodna ponteuxinska delegacija", koja zastupa neoslobogjene Grke na Pont-Euxinu. Oni zahtijevaju od mirovne konferencije, da na sjeveru Male • Azije, na južnoj obali Crnoga mora (Pontus Euxinus), osnuje jednu nezavisnu republiku, koja bi zahvatila jedan dio nekadašnjeg trapezuntskog kraljevstva Komnena i sizala od Kavkaza pa do na zapad od Sinopa, sa njegovim zalegjem. Blago Maroku! Konferenciji mira je povjerena zadaća, da revidira pitanje Ma­ roka, koji je još pod ugovorom sklopljenim ' u Algecirasu.* G. de Peretti, pođdirektor za Afriku, iznio je zahtjeve Francuske, koji idu za tim, da se ukine ugovor u Algeci­ rasu i da se nametnu Njemačkoj sve one garantije, koje su nužne za to, da ne bi Njemačka u Maroku ponovila neprijatelj­ sku akciju, koju je vodila protiv Fran­ cuske. Talijansku glad utažiće Jermenija! Riječi 8.H.S. javljaju ih Ženeve da je mi­ nistar Dr. Trumbić svojom sjajnom diplo­ matskom spretnošću stvorio sebi vrlo čvrst položaj. Jednako javljaju da Amerika na­ mjerava da skloni Italiju na popustljivost u jadranskom pitanju i to na taj način, da se Italiji kao kompenzacija povjeri mandat za upravu u Jermenskoj. Ratna šteta Rumunjske. Angelescu, rumunjski ministar nastave i ujedno pred­ sjednik komisije, obrazovane u Rumuniji za procjenjivanje šteta, nanesenih ovoj zemlji za vrijeme neprijateljske okupacije, uručio je ovih dana g. B r a t i a n u, rumunjskom ministru predsjedniku, sve akte komisije iz kojih se razabire, da ukupni iznos šteta — koje su prouzrokovati Nijemci, Austri­ janci, Ugri, Bugari i Turci — dosiže do 26 i pol milijarda franaka, dok štete, koje su nanijeli vojnici iznose još 4 milijarde franaka. Zapljena njemačkih brodova. »Temps« piše, da je g. L e у g u e s, ministar za mor­ naricu, bio interpeliran u sjednici od 19. februara parlamentarnog odbora za proračun o sudbini njemačkih parobroda. Ministar je odgovorio, da on drži, da ne­ prijateljske brodove treba porazdijeliti me­ gju saveznike, koji će s njima raspolagati kako im se bude svidjelo. To je mišljenje jednodušno usvojio proračunski odbor, ko­ jega taj problem jako interesuje. Francuski trgovački ured u Beogradu osnovan je sa zadaćom, da posreduje izme£ju jugoslavenskih i francuskih firma u sklapanju poslovnih veza. Naši dopisi. Gračanica, 16. februara. Kako Čujemo uzeće se nama imamima vjenčanja Ч. j. šeriatski sudovi preuzeće to u svoje ruke, a to nije pravo iz ovih raz­ loga: 1. Do sad nismo mi imami dobivali nikakvih uputa glede vjenčanja, pa za to ne leži krivica na nama nego na visokom rijasetu. 2. Svakako smo plaćeni po 16 groŠa mjesečno, pa zašto da nam se i ovo odu­ zima odakle smo imali bar toliko, da smo mogli kroz godinu srezati makar po jednu košulju. Za to tražimo od visokog rijaseta da nam se ovo naše pravo ne oduzima, nego da isti izda upute za vjenčanje, pa koji ne zna nek se poduči za taj posao. Imami. či i začugjuje te napokon prisili na što- ; vanje. O bitnosti Kur’ana samoga imade mno- I go ajeta, od kojih su ova najvažnija: 86.ц. Kur’an razlikuje dobro od zla. — 3». Bog je onaj, koji ti je poslao knjigu (Kur’an). U njoj su jasna ajeta, koja su mati knjige (t. j. jezgra, temeljni dio knjige), a ima i drugih tamnih, koja su alegorična (u sliko­ vitom, prenesenom smislu) i u poredbama izrečena (mutešabihat i muhkemat). Oni, što u srcu naginja na bludnju (sumnju), povode se za alegoričnim (nejasnim) te ih krivo tumačeći siju neslogu i nesreću. A niko osim Boga ne zna ih pravo tumačiti. Već je navedeno, da je Resulul-lah rekao, da je On — kad je objava bila svr­ šena — samo ono kazivao, čega se sje­ ćao. Ima u Kur’anu ajeta, u kojim Mu je preporučeno, da objavljeno polagano pono­ vi: 75.ie.-„. Ne kreči jezikom, da objavu ubrzaš, jer se mi bavimo njegovom (Kur’anovom) zbirkom i pročitanjem. — 2O.ns* Ne prenagli se s Kur’anom, dok Ti nije njegova objava dovršena i reci: Moj Go­ spode, povećaj moje znanje! U svoje se vrijeme mnogo oko toga prepiralo. da li se imade Kur’an smatrati Božijim djelom samo po smislu ili po rije­ čima. Ovaj je zadnji nazor pobijedio te se broji od drugog islamskog stoljeća megju načela (principe) pravovjernih učenjaka. Doboj, 22. februara. Jučer u petak obdržavana je ovdje skupština, na kojoj je naš delegat za glavnu skupštinu u Sarajevu Mehmedaga Hadžimujagić opširno referisao o toku skupštine. Skupština je izvještaj primila na znanje i oduševljeno pozdravila ujedinjenje tuzlanske i sarajevske organizacije. Po želji našeg bivšeg narodnoga poslanika delegat je pred­ ložio, da se pita skupština, želi li, da SuIjaga Salihagić ogje položiti račun o svome radu u em saboru? Skupština. je to j e d n 1 a в n o odbila uz povike: „Каз jfrtim je delegat prikazao ža­ losnu stanj^vakufa prema govoru g. čekre, što j^^Pupštinu jako iznenadilo i ogorčilo; prešao je dalje na prikazivanje akcije musi, ženskog odbora, na konvikt i školu naše djece u Vinkovcima i na potrebu podupi­ ranja našega organa »Pravde«. Po tom je uzeo riječ H. Džafer Mehmedagić i govorio o dužnosti sviju Musli­ mana, da se staraju za sirotinju uopće, a naročito zatražio, da se podupre akcija musi, ženskog odbora i predložio, da se po­ čnu sabirati prilozi za ženski odbor, za naš organ „Pravdu* i za uzdržavanje naše dje­ ce u Vinkovcima. Na skupštini je sabrano 1024 K, a izabrana su trojica gragjana, koji će dalje sabirati, jer zbog pazarnog dana mnogi trgovci nijesu mogli prisustvovati skupštini. Za tim je skupština zaključena. Još dodajem, da je prije mjesec dana naš grad sakupio za svojih pet vjerskih službenika preko 5000 (pet hiljada) kruna i odmah im razdijelio. M. Samo s dubokim osjećanjem poštova­ nja i u potpuno čistom stanju dotiče se pravi musliman Božije knjige, jer stoji na­ pisano: 56.78. Samo čisti smiju ga ве do­ taknuti! Radi toga, što se mogu arapske riječi često različito tumačiti i što je Kur’an uop­ će sastavljen iz veoma kratkih (lapidarnih) rečenica, nije baš lagan posao uhvatiti pra­ vi smisao, a to tim više, jer se radi često o samim poredbama. Treba uzeti u obzir, da je Kur’an objavljivan od slučaja do slu­ čaja i ponajviše za odregjene dogagjaje. Pa da se mogne smisao pravo ra­ zumjeti, moraju se. poznavati prilike, u ko­ jima je došla objava, jer pravo ili doslovno tumačenje može lasno zavesti do krivih zaključaka. Zato je nužno poznavati tradi­ ciju (predaju) radi pravog razumijevanja stvari. Iz ove je spoznaje nikla znanost o Kur’anu (ilmi bejan), koja čini ključ u tu­ mačenju Kur’ana. Pa i za jednostavno prevogjenje Kur’ana je potrebno poznavati tradiciju i ekzegetu (tumač) barem donekle, ako se želi dati prijevod bez prigovora, kakovih nažalost u tugjim jezicima nalazi­ mo rijetko. Roman „Minka“ našeg saradnika g. A. H. Bjelevca potpuno je rasprodan, pa se gospoda naručitelji obavješćuju, da pisac ne može udovoljiti novim narudžbama. �Strana 4 Ограна.PRAVDA* — „ПРАВДА*__________________________________________ _ B«>H Вц Domaće vijesti. Ostavku g. Dr. Spalio motivišu iz Be­ ograda time, što ga ni jedna muslimanska Stranka nije izabrala u narodno predstavni­ štvo, jer je vlada parlamentarna Zato je vjerojatno, da će takogje i g. M. Rajčević predati svoju ostavku. Istodobno javljaju, da vijesti o ostavci ministra Korača ne odgovaraju istini. Tako službeni krugovi, a mi na ovu tendencioznu vijest imamo dodati, da je skupština naših delegata g. Spahi izra­ zila potpuno povjerenje na dotadanjem radu. Izmotacijama kao što je gornja, nema dakle nikakva mjesta, a nepovjerenje neko­ licine ljudi oko »Jednakosti* nema nikakve vrijednosti. Novi okružni predstojnici. Gosp. Živojin Ružić načelnik 1L klase u Vranji po­ stavljen je za Okružnog načelnika iste kla­ se u Sarajevu. Gosp. Dušan Nikolić, načel­ nik III. klase bitoljskog okruga, postavljen je za okružnog načelnika iste klase u Tuzli. Blago Bosni 1 Sastav „Državnog Vijeća*. Narodno predstavništvo biće sastavljeno ovako: Sr­ bija 84 mjesta, Nova Srbija 24, Hrvatska i Slavonija sa Megjumurjem i Rijekom 62, Slovenačka 32, Istra 4, Dalmacija 12, Crna Gora 12, Banat, Bačka, Baranja 24, Bosna 42. Prvoj sjednici do konstituisanja predsjedaće najstariji narodni zastupnik. Kao prve tačke dolaze privremeni ustav i agrarne reforme. Ovo državno vijeće nazivaće se <zvanično .pri­ vremenim predstavništvom*, a biće sazvano naročitim ukazom ministarskog savjeta, koji će biti objavljen ovih dana. Vrati Ii se dotle prestolonasljednik regent, onda će on otvoriti parlamenat prestonom besjedom. Parlamenat ostaje u permanenciji sve do ustavotvorne skupštine. 0 vjerodajnicama članova „Državnog Vijeća* doznaje dopisni ured, da će od Narodnog Vijeća izabrani delegati za na­ rodno predstavništvo dobiti svoje vjerodaj­ nice pred sam sastanak narodnog predstav­ ništva u Beogradu, gdje će u tu svrhu biti uregjena posebna kancelarija predsjedniš­ tva Narodnog Vijeća. Pohvalan rad musi. Organizacije u Banjaluci. Kako saznajemo, musi, je orga­ nizacija u sporazumu sa musi, zanatlijskim društvom „Fadilet* zaključila, da se musli­ manskoj siromašnoj djeci, koja su bespos­ lena, dade prilika da pohagjaju razne za­ nate. Odbor musi. org. je obećao, da će poraditi na tome, da se u društvo „Fadilet* upiše što veći broj članova, te da isti osim redovite članarine plaćaju mjesečno od 5 do 100 kruna. Dosad se je ovakih članova upisalo više sa ukupnim iznosom mjesečne članarine oko 500 kruna. Gosp. Abmet ef. Ščeta se je primio, da će obdržavati dobro­ voljno analfabetski tečaj i primitivno knji­ govodstvo, a društvo „Fadilet* će mu u tome ići na ruku, da se u taj tečaj upiše što veći broj učenika. Gosp. Zaim Hadži Dedić opet se je primio da će po selima obdržavati iste tečajeve i predavanja o ra­ cionalnom obragjivanju zemlje. Akcijom se je otpočelo. Bil hajr. (»Novi Život«), Osječki listovi ne izlaze, jer na 26. o. mj. je buknuo štrajk tipografa. Iz naše organizacije. Ustuk na podvalu- U „Jednakosti* je izašao izvještaj o političkim -prilikama u Bijeljini, u kojem-se tvrdi da je cijeli ovaj kotar uz „Jednakost.. Nu prije nego su gospoda oko „Jednakosti* izašla sa progra­ mom, odazvali smo se pozivu Tuzlanskog muftije, odaslavši svoje izaslanike na prvu skupštinu, koji su onda sa drugom braćom zaključili osnovu programa i ujedno kratki organizacioni plan. Ta načela bila su sve­ strano objašnjena svakom do zadnjega te su, osim nekoliko nestalnih ljudi, od svih muslimana u ovome kotaru prihvaćena i Odgovorni urednik: M. Sudžuka. na osnovu tih načela u smislu organizaci­ onog plana provedeno je organiziranje svih muslimana u cijelom ovome kotaru. Konačno je izabran djelatni odbor od • 6 lica i to Hašim ef. Topčić predsjednik, Izzet beg Salihbegović potpredsjednik, Jusuf Zija Amailagić tajnik, Ibrahim aga H. Salihović blagajnik, te Jusuf aga Abdullahagić i Hasanbeg Pašić bez funkcije. Moram naglasiti da izvan ove organizacije stoje samo četiri mualimana u cijelom ko taru i to Hasanbeg, Muharembeg i Omerbeg Salihbegović te Murad ef. Sinanagić. Prema tome bi .Jednakost* izašla ve­ oma kratkih rukava ako joj u svim kota­ revi ma ovako šanse stoje kao u Bijeljini. Megjutim nije isključeno da će i ta gospoda prihvatiti za one principe, što ih usvaja ci­ jeli ehli Islam ovih zemalja, uvjeren da sa­ mo na taj način može spasiti svoja prava i svetinje. Na okružnoj skupštini u Tuzli predvigjeno je da se odašalju delegati ovoga okružja u svrhu pregovora sa izaslanicima drugih okružja, odnosno manjih pol. par­ tija te se ipak nadamo da će doći do pot­ pune sloge svih muslimana u ovijem zem­ ljama, budu li se odbacila neprihvativa na­ čela i dosadašnja lična politika. Za odbor: Jusuf Zija Smailagić. Iz općine Tarevci nam javljaju: Mi smo. bili otišli u Gradačac, da se provede organizacija. I pošto se nismo mogli složiti, mi se vama priključujemo, dok se u Gradačcu ne provede organizacija i odobrava­ mo vaš program i vaš rad, te želimo us­ pjeh u vašem svakom podhvatu. Dobrovolj­ ni prilog kasnije ćemo poslati. Mahsus selam. Za odbor Organizacije: Hamdi ef. Murninović, Hf. Husejn ef. Kadrić, Hasanbeg Muratbegović, Huseinbeg Sirbegpvić, Hasanaga Herceg, Alijaga Mešanović, Serifaga Hurtić, Himzo Topčagić. / Gospodarstvo. Rat i njegove posljedice. i. Prebiljegovanje novaca. Jedno od najtežih pitanja, koje je stvo­ rio rat jest sregjenje financija pojedinih dr­ žava i uregjenje valute. Pred dvije godine rekao je negdje jedan stručnjak, da će bi­ ti teško naći državi ministra finacija. I u istinu se danas nalazimo u jednom kaosu nesregjenosti, pa je pitanje uregjenja nov­ čanog saobraćaja izbilo najprije na po­ vršinu. Silna masa bankovnih nota što ih je naštampala austro-ugarska banka morala se negdje zaustaviti, da se narodu, koji ih je upotrebio kao novčano sredstvo osigura bar neka vrijednost. Da se ustanovi, koli­ ko ima ovih nota u pojedinim novim dr­ žavama bivše monarhije i da se zapriječi daljnje uvlačenje ovoga novca odlučilo se na prebiljegovanje. Najprije je to obavljeno kod nas, u državi SHS., za tim ga je odredila čehoSlovačka, pa sada Njemačka-Austrija. I ugarski ministar financija boravio je ovih dana u Beču, da se sporazumi s austrij­ skom vladom. Kako se vidi: zajednička krunska vrijednost leži u zadnjim trzajima. Za ovim državama moraće se skoro pove­ sti i Poljska, Galicija i Ukrajina. Kada se provede ovaj ogromni po­ sao i prebiljeguje do preko 30 miliardi kru­ na bankovnih nota po različitim kategori­ jama, imaće teritorij stare monarhije šest različitih vrijednosti u notama koje su iza­ šle iz jedne te iste banke, koje sve glase na krune, svakako na krune različite vri­ jednosti i oštro označene mjere u prome­ tu. Sada se već pokazuje razlika u vrije­ dnosti na neutralnim tržištima. Zttriška va­ lutna spekulacija notira njem, austr. krune drugačije nego ista prometna sredstva češ­ ke ili ugarske države. Isplata u Pragu'ima prema Beču ili Budimpešti agio, koji je prije nego su postale nove vrijednosti iz­ našao 2’/o u Švicarskoj kao spekulativna opreznost. Skoro će morati svaki, koji pri­ ma staru banknotu ili ju izdajo, brižno pa­ ziti na biljeg, jer samo on daje platežnu moć i tko pogje na putovanje, moraće po­ nijeti u lisnici banknote -svakovrsnih prebiljegovanja. Onda će češki prebiljogovani papiri n. pr. u Beču biti roba a ne novac, deviza Prag biće na bečkom tržištu isto tako predmet trgovino, kao sada mjenica za Berlin ili koje švicarsko tržište. Krun­ sko cedulje imaju već odavno samo vanj­ ski oblik i karakter banknote i doskora će postati prebiljegovanjem jedino samo sred­ stvo za pokriće kredita. Njem. Austrija nije želila potrgati vri­ jednost krune, jer joj je to išlo u račun. Šla više izrazivala je volju, da se održi jedna valuta, kao zadnji ostatak prijašnje zajednice, kao temelj prometa, koji mora biti napravljen ne na razvrgnuću nego za d*ljnji razvitak gospodarstva. Državni tajnik austrijskih financija nije se ustručavao, da se češkom ministru financija sa ovim pitajem približi, koji nije na predloženu usme­ nu raspravu u toj stvari pristao. Kada je jugoslavenska država preduzela pred mje­ sec dana u svojim granicama prebiljegova­ nje i brojenje novca, Austrija nije mislila na ovo i kako pišu njihove novine, mislili su pripustiti bezuslovno naše prebiljegovane note kao platežno sredstvo. Ali sada, kada je najbogatija i najindustrijalnija država češka sama pusegla za ovim sredstvom, ni Astriji nije ništa drugo preostalo nego da i ona pogje »ludim ovim' korakom* i da se i zadnji ostatci uspomene na monarhiju izbrišu. Prije nekoliko dana zatvorila je Njem. Austrija svoje granice za svaki novčani promet, te će se kroz više nedjelja na sve moguće načine nastojati, da se stane na put, da ikakav novac u Austriju ugje. Predoznaćivanja bankovnih dobara, koja su još slobodna, zabraniće se sasvim, filiale bečkih banaka neće više primati novce na prera­ čunavanje na konto centrale. Naravno, da će se promet gotovim novcem strogo nad­ zirati, novčana pisma neće se više poštom moći otpremati, a otvorene poštan. naputnice će se suziti na najnužnije potrebe dnevnog platežnog prometa. Putnici, koji 'dolaze iz čehoslovačke ili inozemstva u Njem. Austriju, biće strogo premetnuti u pogledu novčanog posjeda. Bankama će biti zabranjeno u ovom roku u Beču kupovati na račun čeških posjednika ma ikakove papire; pošte i željeznice uopće sva platež­ na mjesta biće podvrgnuta najstrožijem nadzoru. Ovi bi okovi bili u normaln j doba nepodnošljivi, ali nakon četiri godine rata, neće ništa biti neobično, budući je trgovina i onako spala na dosad nepribilježeni niski stupanj, češka država će prebiljegovanjem nota zadržali polovicu pridonešenih nota u svrhu, da ih kao prisilni zajam ukamaćuje. Financijalno izučeni promatrač pratiće sa začugjenjem i prepašću ovakav diletant­ ski eksperimenat na skliskom podu ban­ kovnih vrijednosti. Od 36 milijardi kruna u notama otpada na Jugoslaviju 7 milijardi, a skoro polovica ostalog na čehoslovačku državu; vjerojatno je, da će u Austriji biti mnogo manje banknota radi upisivanih ratnih zajmova. Ostaće još vazda neriješenih pitanja, u prvom redu odgovornost za ovaj novac, koji je u inozemstvu neprebiljegovan i platež ostalih inozemnih dugova u koliko ne glase na sirane vrijednosti. Put k rasprav­ ljanju i izjednačenju valute, moraće se na ne­ kakav način tražiti i neće se moći mimo­ ići to- pitanje kod rasprave o ratnom dugu. Prebiljegovanje je predznak likvidacije A-ug. banke, čiji je daljni opstanak, kao za­ jedničkog-zavoda bankovnih nota sasvim onemogućan budući je raspad i raskinuće sa rastavom u prometnim novčanim pokraj i ha ma počeo. Beogradska burza, Sjutra se otvara u Beogradu burza, koja će se za sada baviti samo bankarskim poslovima. Radiće dnevno Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O-* od 11—12 prije podne, osim ntdjejj praznika. Prostorije se nalaze u Juus ćevoj kući na uglu ulice kneza Milujl Vuka Karadžića. Francuska neće rekvirirati гвијј žavni podtajnik na ratnome niinieln, saopćuje ovaj kominike: „Vojna upravu rekvirirati vunu god. 1919. Prema b već je od ovoga časa slobodno trgonj prevoziti vunu.* Francuska, Italija i Srbija otlui su na 30. decembra 1919. svojo oluk na megjunarodni ugovor u svjetsko-Jelj ničko-tovarnom prometu. Razlog tomu |e u okolnosti, što ove tri države traže, j se ovaj ugovor uslijed promijenjenih lika na novi temelj postavi. Tržište kuhve. Svjetska je žetva ц sljednih dviju godina dobro uspjeh. J gospodarsku godinu 1917.—1918. cijeni i žetva na 22 milijuna vreća (po 60 kgl| čega otpada naBraziliju 17’5 milijuna, velikih spekulativnih poslova nazadovao izvoz kahve općenito, a osobito iz Brazil; od god. 1915. dalje. lariio je i u vakufske Činovn Trešeljak. h mjesta, kao mornari ispred je u papirne novce, da nji Džemreta padaju dana zrak, u njr vaki čas ovih dolje gore. u Udariloje алоЂе i u zemlju. Ali ih ima iAtdrugih, koja i ,Tahj davno u čitav naš javni i politički život, ДЦ| eia primjer: Ove godine je čisti udae napravio čitav kaos i u njemu se prekalili ras sloge u drva još u jesen, ti® menti do čvrste u organizaciji: svi zau jeda a i ugdje kesusu činovnika a jedan za sve posve noviudara ljudi in| dol Cy» bivše »eliti povjerenje od 00% naroda, iateneke kao iscijegjeni limuni izletjeli kroz prozor na ptl Prodaja. Na 4. marta ov. god. u 9 a prije podne prodavače se u kotarska sudu kod nadtutorstvene oblasti (jetii skog sudca) u Sarajevu jedna mala kuća sa dvorišta ii Dugom sokaku br. 11 (Carevamahali čast nam je svim našim cijenjaa mušterijama i znancima na znanje stali da smo otvorili u Mostaru trgovačke svratiste (Efičln han) u Cernici ulici broj 19., te isto »nabili sa modernim krevetima, te sa svakovnlnh pićem, jelom i kaf^nom. Za solidnu poslugu jamči Omer Lutfl Falađžić I inj. Intendanclja povjer. za N- Q. Sarajen Br. 2284 od 1919. Natječaj. II. armijska oblast kr. srpske vojib raspisuje natječaj za sabiranje, vezanje dostavu sijena, koje se nalazi na sabirali tima u Gračanici, Sjedinama, Travnika Han Pijesku i Podromaniji. Uvjeti: franko vagon na željezničko slanici onog mjesta u kojem se dolični sabirahšte nalazi, a za Podromaniju fraci opskrbno slagalište u Aleksandrovom logor u Sarajevu. Reflektanti imaju poslati svoje ponudi, uz naznaku najniže cijene, na vojnu intw danciju povjerenika za Narodnu Obranu l Sarajevu, pozvavši se na broj 1537 i I najkašnje do 5. marta 1919. (po nova kalendaru.) Islamska dionička štamparija u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf45f40b6575ebded3839d338f3e27f9.pdf e1f6afcfb21c744773bcc602a2d4d1cd PDF Text Text RAVDA Ш ■■ ■■ l W IV IV Izlazl subotom, utorkom i četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ žO HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32.— KRUNE, :-: NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ :-: ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 5. „ Osvrtanje. “ I Privremeni odbor, naših vrijednih Muslimanki, koje su prije mjesec — Iva izdale proglas i poziv za sakuplanje priloga u svrhu prosvjetnog i Irivrednog pridizanja našeg ženskinja, lobio je dosad i još uvijek dobiva toIko i tako topla odziva od braće ■uslimana naše domovine, da se osptio ponukanim, da svoju lijepu zanisao u djelo privodi. Nema gotovo tijesta ni manjeg ni većeg u našoj niloj domovini, da se ne odazvaše Iraca i sestre i novčanom potporom i Euševljenim pismom, punim topla osIćaja i hvale za pokretačice ove; ple­ menite ideje. To sve dade povoda člaicama privremenog odbora, te odluIŠe, da izrade pravila, sazovu skuplinu i sve prirede za osnutak jednog druženja в tom svrhom. Pune su rue imale posla te vrijedne i marljive celice, primajući tolike pošiljke, sre|ujući i uregjujući knjige. Osim toga abaviše dobrom i povoljnom prilikom osta dobre robe i potrebnog materi­ ca za krojenje, šav i uopće rad svoje ake, a očekuju nekoliko i šivaćih lešina, koje takogjer dobivaju povoljbm prilikom. Sad se još traži zgodna uća r podesnim prostorijama, gdje će i poduzeće otpočeti svoj rad.*) I Ali pregjimo na dalji rad i prircmu oko osnutka društva. Pravila u izragjena i sve pripravljeno za kupštinu. Jučer je ta skupština odrina u prostorijama muslimanske djebjačke škole (Kečina ul. 22.). Bijaše ) rijetka, ne rijetka, nego uopće z.alebna, originalna prva skuptina muslimanki, koje u moderbj savremenoj formi ostvaruju jednu roju ideju za pomoć svojim sestrama, bje nemaju sredstava za život, a uz o nemaju ni dolične zarade. Evo ikraiko toka ove skupštine: i U 3 sata po podne skupštinu otara i prisutne pozdravlja članica priremenog odbora, učiteljica Hasni-haiunia Berberović, ovim govorom: I »Odlične hanume! Drage sestre! I Stanje našeg ženskinja, naših kćeri I sestara, dalo je češće povoda i u luškim i u ženskim sijelima govoru i rizi, našoj za našu budućnost. Naše Bnskinje nižeg sloja naroda nema pri­ rede ni zarade, a živjeti se mora, pa ■ u nevolji u svašta udara. To bijedio stanje dalo je pobude i nama nekim, tako smo to i u našem proglasu na: ’) Kako bi bilo, da im se sredi Džinina kuća, to Je imala služiti za konvikt okružne medrese ? Uredulitro. Sarajevo, utorak 4. marta 1919. (2. džumadil-ahira 1337.) pomenule, te smo pokrenule jednu akciju za širenje prosvjete i privrede megju našim ženskinjem. Izdale smo proglas i razaslalo ga sa sabirnim sr­ cima, a odziv našeg islamskog naroda iz cijele naše domovine upravo nas je iznenadio. Naša je akcija svuda poz­ dravljena najtoplije kako riječju, tako i djelom, novčanim prilozima; znak da sav naš narod istu potrebu s nama zajedno osjeća. Taj odziv, počevši od hiljada pa do sitne male krune, dade nam toliko uvjerenja, da u njemu vidjesmo naj­ bolji Izvor dobre volje našeg naroda za dobro našeg ženskinja, kome treba pomoći. Taj nam odziv dade i odu­ ševljenja i snage, te krenusmo korak naprijed, da osnujemo čitavo jedno naše islamsko žensko udruženje, koje će rukovoditi ovaj rad i ovu akciju oko ostvarenja naše zamisli.. Pa eto i Vi, plemenite i odlične hanume, pokazaste i svojim darom i ovim posjetom da je ova naša akcija opravdana i da je potrebno da eud jelujete na osnutku ovog našeg udru­ ženja. Za to Vam u ime privremenog odbora najtoplije zahvaljujem na tako mnogobrojnu sudjelovanju. Želim od dragoga Boga, da nam ovom djelu bude sretan i hajirli početak. Amin!« Povikom: ,,Amin!“ pridružuje se cijela skupština ovoj toploj želji go­ vornice. Iza ovog pozdravnog govora pred­ laže ista učiteljica, da skupština iza­ bere predsjednicu, koja će predsijedati ovoj skupštini. Skupština jednoglasno proglašuje samu predlagačicu za pred­ sjednicu skupštine, na čemu se ona skupštini toplo zahvaljuje. Na to se na njezin predlog izabiru: za vodite­ ljicu današnjeg zapisnika Šefika-hanuma Bjelevac, a za ovjerovljenje zapis­ nika Munire-hanuma Hrasnica i Razijehanuma Tvrtković. članica privremenog odbora, učite­ ljica Rasema-hanuma Bisić, izvješćuje o dosadanjem radu tog odbora. Taj je odbor izdao i razaslao proglas (štam­ pan u svoje vrijeme i. u novinama), koji izvjestiteljica na skupštini još jednom čita. Uz to je. odbor razdijelio i razaslao na prijatelje i prijateljice, čije su se adrese mogle saznati, sabir­ ne arkove za sakupljanje .priloga. Odmah čim. su novine objavile ovaj pokret .osjetio se silan interes megju braćom muslimanima, • pa su se mnogi interesirali i raspitivali: kako se za­ mišlja cijela osnova ovog rada. Brzo su počeli stizati darovi od braće mus­ limana s izražajima toplih želja za ovaj naš pokret. Privremeni je odboru svemu do sad pri­ mio preko 46.000 kruna, a pri­ lozi još neprestano stiguj u. Izvještaj se prima sa zadovoljstvom na znanje. Na to članica privremenog odbora učiteljica Umi-hanuma Vranić čita osnovu društvenih pravila. Iz tih pravila vadimo ove najvažnije podatke: „Društvu je ime: „Osvitanje", ud­ ruženje muslimanki, sa sjedištem u Sarajevu, a svrha mu je: duševno i materijalno podizanje muslimanki. Ta se svrha postiže: 1) nastojanjem, da se uklonu manjkavosti vjerskog t kućnog odgoja, da se čuvaju dobri, a zabacuju loši običaji, te da se suzbija raskoš i besposlenost; 2.) širenjem pismenosti i znanja; 3.) organiziranjem tkalačkog i vezilačkog rada, školom za krojenje i šivanje i ručnim radom. Gotovi će se proizvodi unovčavati u korist društva. Članovi su društva: dobrotvori, koji plate društvu 1000 K; utemeljitelji, koji plate 200 K i redovni sa 5, 3 ili 1 K mjesečnog prinosa. Ovi plaćaju još po 2 K upisnine jednom za vazda, članicom društva mogu biti samo mu- slimanke, odrasle, čestite i neporočne. Ima još članova pomagača, a to su muslimani ili muslimanke, ali ovi nemaju prava redovnih članova. Prava i duž­ nosti članova su obična kao i u svim pravilima. U pravilima se nadalje go­ vori o upravi, članovima odbora, nji­ hovim pravima i dužnostima. Iza čitanja pravila, koja se primaju, prelazi se na upisivanje članica tog novog društva. Sve prisutne hanume pristupaju u to, novo društvo, polažu upisninu i članarinu za više mjesci, a sve se prijavljuju za članice prvog reda od 5 K mjesečno. Tom prilikom pade takogjer lijepa svota dobrovoljnih pri­ loga. I time se udari temelj ovom no­ vom i jedinstvenom našem društvu. Na to se prelazi na izbor odbora. Prema zaključku skupštine četiri čla­ nice iz skupštine odlaze u drugu sobu, da sastave listu odbornica. Na njihov prijedlog i uz kratku debatu, te pre­ kide mnogih izabranih, koje izbor ot­ klanjaju, usvaja se lista, koju donosi­ mo u domaćim vijestima. Time se skupština oko 5 sati svr­ šila. Bijaše na skupštini zbog nedo­ voljnih prostorija tek 60 hanuma, iz odličnih sarajevskih kuća. Skupština proteče u najboljem redu, šta više vrlo srdačno, sa puno razumijevanja i još više topla osjećaja prama svrsi i cilju ove zadruge. A bijaše i veselih upa­ Godina L dica, iskrena i neusiljena držanja kao da su to sve samo članovi jedne je­ dite porodite. Ah lijepi li su naši običaji, naši srdačni susretaji, naši osjećaji, naše držanje i saobraćaj, dok to .ne zapuhne tugjinski pseudo-kulturni zadah. Ovom nam se prilikom ponoviše vrlo ugodne uspomene lije­ pih i srdačnih slika s lanjske zabave, koju za naše ženskinje prirediše onako lijepo učenice muslimanske više dje­ vojačke škole i ženske preparandije. Kad se ovako lijepo, čedno, is- ■ kreno i srdačno udari temelj ovom našem prvom društvu muslimanki, , predsjednica najavi, da je skupština svršena, te se sve razigje razdragano ovako lijepim uspjehom. Ponovimo iz srca riječi predsjed­ nice: neka je sretan i hajirli početak ovog našeg društva! Amin! Iz Serifova memoranduma. U članku „Kompromitovani,” koji je izišao neki dan u „Jednakosti* iz pera za­ kulisnog vogje naših „demokrata,* denun­ ciraju se ugledni članovi naše organizacije i stavlja im se u grijeh, što su vodili neke deputacije u Beč iza aneksije ili držali ne­ ke govore u gradskom zastupstvu u po­ četku svjetskog rata. Da to čini ko drugi nego šerif Amautović, koji je do dana sloma austrijske dr­ žave najodlučnije podupirao težnje najopa­ snijih dušmana našega naroda, ne bi nam ni čudo bilo. Ali kad jedan čovjek pred­ bacuje nekomu austrijanštinu iz doba anek­ sije ili iz doba prvih početaka rata, a sam je do samog sloma austro-ugarske države radio protiv svoga naroda — onda se no možemo dovoljno da načudimo tolikom cinizmu. Svima nam je još u živoj uspomeni izjava Arnautovićeva u Sarkotićevu konaku pred ministrom Tiszom, koja je bacila cr­ nu ljagu na lice muslimanskog dijela na­ šeg naroda. I da se kojom nesrećom ne nagjoše dr. Hrasnica i dr. Spaho u listi po­ zvanih političara, ona bi crna ljaga ostala na našem obrazu i niko nam je naknadno ne bi mogao oprati. Široj javnosti manje je poznat Arnautovićev memorandum, koji je predao caru Karlu nekoliko mjeseca nakon glasovite bečke majske deklaracije. Iz toga memo­ randuma donosimo nekoliko izvadaka da se vidi, šta je ovaj politički šarlatan mi­ slio ne u doba iza aneksije, ni u doba pr­ vih početaka svjetskog rata, već u doba, kad su se počeli ljuljati temelji stare mo­ narhije. kad su zavagjena braća Srbi i Hr­ vati pružili jedni drugima ruku pomirniou i udarili prvi temelj naše velike zajedničke države. Evo nekoliko odlomaka: „Zahtjev, koji su postavili u posljednje doba vogje hrvatskoga, srpskoga i sloven­ skoga naroda u raznim prilikama, a naro­ čito u austrijskom parlamentu, kod austrij­ ske vlado i u hrvatskom saboru, da se uje­ dine zsve one zemlje u monarhiji, u koji- �Strana 2 Страна Впјб| „PRAVDA * — „ПРАВДА* ma stanuju ova plemena, ima izvanrednu važnost, kako za našu domovinu, tako isto i za čitavu monarhiju? „Sto se tiče nas bosansko hercegovač­ kih muslimana to se mi najodlučnije ograдјијето protiv ovome južnoslavenskom zah­ tjevu za ujedinjenjem ukoliko se tiče Bosne i Hercegovine i to iz kulturnih, historijskih i socijalnih razloga.* Govoreći nadalje o ustanku pod Huseinkapelanom veli ovaj novopočeni centra/uto: »Ovo samo dokazuje, kako je bila jaka kod nas samostalna svijest, koja nije dopu­ stila ni samom Sultanu, svom svjetskom vladaru i najvećem svom vjerskom pogla­ vici, Halifi, da dira u nače tradicije i u naču posebnosti *Iz toga se jasno vidi, da je Bosna i Hercegovina od vajkada samostalno, auto­ nomno upravno područje i da nije žalila nikakovih žrtava, da se kao takovo održi. „Danas imamo još manje razloga da odstupimo od ove starodrevne tradicije." „Neda se poreći, da u svim ovim zem­ ljama, koje bi trebale da budu ujedinjene u jednu južnoslavensku državu, stanuje etnografski dosta jedinstven narod. Ali ovaj je narod živio u tri države, imao je tri različite konfesije, usisao je tri razne kul­ ture, pa ima različit socijalni i familijarni život, različit karakter, različite tradicije, ambicije — pa i različite ideale. Po tom . zaključuje: „Mi bosammo-hercegovački Muslimani moramo protiv toga ustati, jer nam to ujedi­ njenje — prema-našem najboljem uvjere­ nju — ne bi donijelo nikakove koristi, a bojimo ae da bi nam moglo jako na* škoditi? „Niti je naša želja, niti to zahtijevaju naši interesi, da se mi utopimo u južnosla­ venskoj državi? „Veličanstvo, pomozi nam, da se to ne dogodi!" doslovan je poklik sadanjeg „uvjerenog* centraliste, pa ga podnosimo pod nos njegovu glasilu u očekivanju, da će se i ono stresti i zacrveniti radi ovakog »hvatanja svog podzemnog vogje. ne možemo da se snagjemo u današnjem položaju i ne znamo kuda bi prije pošli: ili desno ili lijevo i šta bi zapravo trebali pisati. Mi smo u našem radu primorani zsstajati kod kojekakvih stvari, koje bi mo­ rale biti u najboljem redu, jer to nije sa­ me interes djelomični, nego opće narodni. 1 tako je naš rad raštrkan, jer se moramo baviti i onim, što drugima pripada i što uvjetuje zdravi narodni i državni razvitak. Tako se eto moramo pozabaviti sta­ njem činovnika muslimana, koje bi mo­ ralo biti u najboljem redu, jer je to od općeg interesa. Nećemo se o tom najde­ taljnije baviti, ali hoćemo da iznesemo je­ dan primjer u tom pogledu i upozorimo, da ovako daljo ne ide.' Mi smo prije iznijeli, kako u nekim mjestima jedan dio našeg naroda ne trpi činovnika muslimana i to samo za to, jer je musliman i jer nosi fes. To se je dogo­ dilo u Gračanici. Za tamošnji kotar bio je dodijeljen za kot. predstojnika musliman, kojega sc pokušalo silom odatle maknuti. Mislili smo. da će to biti osamljen slučaj, ali se prevarismo. Za kot. ured u V. V. dodijeljen je takogjer jedan musliman kao upravitelj kotara, kojemu se prijeti životom, ako odnosno mjesto nastupi. 1 naravski da taj čovjek nemože pod takim okolnostima mjesto nastupiti. Upravu toga kotara vodi nekakav gruniovnicar(V^, kojem se hoće da postane predstojnik, jer mu se osladilo sje­ diti u predstojničkoj kancelariji. Čini mu se, da bi on to postao, ako ovaj musliman ne zauzme svoje mjesto. Radi toga je to sve tako i udešeno, da se pravom kot predstojniku onemogući dolazak, ne bi li naša vlada gospodina grunlovničara imeno­ vala upraviteljem kotara. Kotarski ured stoji sve dosad bez kot predstojnika, a predstojniku ne daju doći. Vlada je o ovom svemu obaviještena, a da dosad nije ništa učinila. Bar o tom nema nikakovih znakova, jer dodijeljeni predstoj­ nik nije još na svom mjestu, budući mu se životom prijeti. si posljedice, koje su onda od dalekose­ žne važnosti. Tražimo, da se to uredi i u kotar­ skom uredu u V. V. napravi red. —hk. Bilješke. Istrčali pred rudu. Ljudi oko „Jedna­ kosti44 imaju taj običaj, da pripisuju sebi u zaslugu sve, što bi moglo danas biti od ko­ risti muslimanima. Tako u broju od četvr­ tka u svom uvodniku izrabljuju netačno javljenu ostavku ministra Korača, pa pišu o agrarnoj reformi kao da će se njihovom zaslugom nešta poboljšati. U broju od pet­ ka morali su odmah sami sebe oprovrgnuti, kad su javili, da su glasovi o Koraćevoj demisiji neistiniti. Dakle ipak će se agrarna reforma provesti radikalno. Tom zgodom pišu, kako su razlozi de­ misiji dra Spahe neiskreni. Jedan Spahin prijatelj ustupio nam je ovaj brzojav, što ga je od njega dobio, a koji nije bio odregjon za javnost, ali ga donosimo, da se vidi , kako „Jednakost" podmeće. Brzojav glasi: „Radi agrarne reforme, izbora u Crnoj Gori, a naročito radi nepravedne podjele mandata u Sarajevu dao sam ostavku, koja je prim­ ljena. Ostajem ovdje do otvorenja parla­ menta — Spaho44. Sada neka sude čitaoci, jesu li razlozi neiskreni, kada Korać ostaje i prema tomu se agrar rješava radikalno. Na službenu brzojavku iz Beograda, koja opet javlja, kako je dr. Spaho dao ostavku zbog toga, što ga nije ni jedna musliman­ ska stranka kandidovala u Državno Vijeće, iznijeli smo u prošlom broju zaključak naše skupštine od 16. februara. Za sada ovoliko, a imaćemo prilike, da o ostavci dr. Spahe i opširnije progovorimo. ^Muslimani п Državnom Vijeću? „Jednakost44 nemajući šta da nam odgovori na našu bilješku o malom broju naših mandata u Državnom Vijeću, traži od nas račun o broju muslimana u nekojim tije­ lima iz prvih dana prevrata, pa . veli, da je rezultat našeg računanja bio ovaj: „U na­ rodnom vijeću 12 pravoslavnih Srba, 8 kaOvo nije jedini slučaj s muslimanima tolika-Hrvata i 5 muslimana. činovnicima, ^oji su izvrgnuti tećbru ižvjo-f' U narodnoj vladi 7 pravoslavnih Srba, snih ljudi, a ih шИб ud tog neyBtiti.-' 4 katolika-IIrvata i samo jedan mu­ Biće ih još mnog^ Mi se pitamo, zašto se sliman. (Na adresu nače vlade.) jednom ljudima a la g. gruntovničar i nje­ U sarajevskoj općini 13 pravoslavnih Sve čudnovatije pojave izbijaju u na­ gova koterija ne izbije iz glave, kao da je Srba, 13 katolika-Hrvata i 9 muslimana. naše kraljevstvo bez jednakopravnosti i sa* šem javnom životu, o kojima moramo na­ To je bilo njihovo računanje i mi smo žalost voditi računaj jer kao i sve drugoi mo za izvjesni dio naroda. Muslimani čino­ šutili, a u našem računanju eventualno vnici bili su zapostavljeni pod Austro­ fali samo jedan i već se digla čitava dreka tangiraju isključivo nas muslimane. Joč ni­ ugarskom i ta je nepravda prevratom mo­ sa strane herdžu-merdžu? Tako »Jednakost44. su prestali napadaji na imovinu i osobnu .slobodu muslimana, kojima se milionima rala prestati. Ako se ne stane ovakim slu­ Gospodo, obratili ste se na ,krivu ad­ čtete nanijelo, a već imamo i drugih po—| čajevima jednom na kraj, njihov je položaj resu, pa ćemo vas mi uputiti — koliko java, koje su svakako žalosne?Mi zapravo više nego očajan. Naravski, da to onda no- I budemo znali —■ na pravu: Položaj muslimana činovnika. FELJTON. Muslimansko žensko pitanje.*) Napisao: Ibni Muslim. (3.) (Nastavak) Druga dva ajeta, koja govore o ovoj stvari nalaze se u Sure'i Eh žabu1). Prvo ajeu strogom prijevodu znači: „0 mumini! Nemojte u neodregjeno vrijeme ulaziti'u Pejgamberov stan, radi jela. Kad budete pozvani, onda unigjite, a kad se nahranite razigjite se. Tako isto nemojte se na dugo razgovarali kod Alejhisselama, jer take stvari njega uznemiruju, pa se od vas sti­ di, a Allah (dž. š.) se ne stidi reći istinu. Kad budete što iskali od Njegovih žena, išćite iza zastora (hidžaba). Ovaki postupak Čišći je za vaša i njihova srca. Nije vam dozvoljeno, da uznemirujete Alejhisselama, nije vam nikad dozvoljeno da vjenčate Nje­ gove žene, nakon Njegove smrti. To je kod Boga veliki grijeh*. Ovom je ajetu ime i ») Početak ove radnje štampan je u 12. i 14. broju „Vremena". Uredništvo. *) A ne „Erabu" kao što se veli u brošuri. „Aje’i Hidžab". Drugo aje u istoj^suri veli ovako: „0 Božji poslaniče! Reci svojim že­ nama i kćerama i ženama vjernika, nek navuku na se jedan dio čaršafa; ovaki po­ stupak za njih je prikladniji, da se poznaju i da ne budu napastovane, a Bog oprašta *i milostiv je? Ovo aje zove se u znanstve­ nom svijetu »Aje’i Džilbab«. Prvo aje premda je posvećeno Resulullahovim ženama, ipak vrijedi za sve mu­ slimanke, jer ono što se njima zapovijeda, zapovijeda se uopće svima muslimankama. U prvom ajetu gdje veli: „kad budete što god od njih iskali, išćite iza zastora* (hi­ džaba), jasno se razumije, da se ne će gle­ dati u obraz i da gledanje u lice nije dob­ ra stvar. (Ovo ie aje gosp. S. »zaboravio« i nije ga q i kako donio). U drugom ajetu kod rečenice »nek navuku na se jedan dio čaršafa« Kazija kaže: »Sa tim dijelom čar­ šafa pokriti će svoj obraz«. Sujutija veli: »Navućiće jedan dio na obraz, a ostaviće jedno oko ne pokriveno«. Alusija kaže, da ova zapovijed nije baš tako stroga, te ob­ raz može opet ostati otkriven, ali pod gore navedenim uvjetima t. da je siguran od strasti i »Gtneta«, ali se je ljepše pokri'i, jer se priča, kad je ovo aje došlo Alejhisselamu, da su se taj dan pojavile ensarske žene „kao vrane* (mislim svakako, da su bile zamotane* u crno i da su izgledale sa­ svim crne), te ih je zato očevidac i prispo­ Narodno je Vijeće izabrano u M a tomu izboru nije prisustvovao nihi muslimana. Oni, koji su sastavljali Vijeće postavili su tri muslimana :dn^ dra Krasnicu i H. Svrzu. Čim se je q sastao Glavni Odbor Narodnog Vije4i BK., tražili su d r. 8paho idr.Нц n i c a, da se opcijom povisi broj MM i odmah su kooptirani bez prigovora:| ef. Bašić, Smajlaga Ćemalović i Dr. | medbeg Zečević. No dr. Spaho je rao u društvu e drum Krasnicom, fl vičem i drom Jojkićem, da se koople još trojica, i to Dr. Safvet beg Baii Derviš beg Miralem i Rifat beg Suleji pašić, koji se tih dana bijahu ziji s reis-ul ulemom izjavili za Narodno Vije ali je protiv toga o dl učno ni H. H a m i d S v r z o, kojega je u toni mogao Grgjić sa svojom družinom' i li je ovaj prijedlog propao. Prema loma bilo u Narodnom Vijeću 6 (ne 5) MH na, a bilo bi ih deset, da nije отеођ 8 toga, gospodo, povucite za to njega odgovornost. U Narednoj Vladi bio je bar jd ali vrijedan musliman. Do sada bi ih I i više, da se nijesu okrenula stražnja | naprijed. Ali tf sadašnjoj Zemaljskoj Ч ni jednog i mi vam zadajemo tvrojM da ga ne će biti ni polovice/ i »»Цц pjihićeiH* Da купнкђ Ako i TsposTujete makar jednoga, mi ćemo i reći: ejvalah i priznaćemo vam, da lit nešto učinili za muslimane. Л Današnji odbor sarajevske općinei tavio je — koliko znamo nekakav ngrag ski sastanak*, što ga je sazvalo МД viječe. U kandidacionom odboru toga i tanka bili su od muslimana Ibrahim I čengić, Dr. Denišlić i Asim beg Muten Kada su oni izašli sa svojom listom, ■ testovao je ispred ostalihl s 1 i m a n a Uzejraga H. Hasanovič, И nas spada u našu organizaciju, ali mi nije pilo vode. Dakle, gospodo, izvoli i zbog te nepravde obratiti svojim M Čengiću i Dru Denišliću, pa ako М vala i Muteveliću, jor ni on ne spada i gju nas. Ovo napisasmo, da uputimo „Jednaki na pravu adresu, inače ne primamo M odgovornosti za svo to poslovanje Ш vih vijeća, jer naše organizacije nije I ni bilo, a da je je i bilo, preskočile H Pribićevičeve delije . . . j Muslimani! Ogiašujte u „Pni dobio na vrane?) Veliki tabi' Seid bin DŽu- ul-Bejanu veli: „Jedni rekoše, da mora bejr veli: „Džilbab je pokrivka, koja stoji kriti sav obraz osim jedng oka, a k po „himaru*. Pošto je »himar« donja ha- kažu da će pokriti čelo do obrva. Рпо Ijinka, onda je „džilbab44 gornja haljinka. šljenje rivajet se čini od Ibni Abba Dokle god se vrat i glava ne poveže sa Ubejdeta, a drugo opet od Ibni Ab „džilbabom*, ne može muslimanku gledati Mudžahida i Katadeta. Dakle za ovuil jedan jabandžija«. Muhamed bin Ha’b E1 od Ibnni Abbasa imaju dva rivajeta*. I Kani veli tumačeći ovo aje: „Pokriti, će miul-Bejan dio 20. str. 84.) svo lice, osim jednog oka*. Veliki ashab i Ovaj slučaj potsjeća me na lijepi alim, a sa tim zajedno Alejhisselamov ami- vitak naših majki i ne na, koje noM džić, Abdullah bin Abbas (Sultanul mu- redže i bijahu mnogo čestitije od I fossirin) tumačeći ovo aje rekao je ovako: mladih hanuma. Dakle megju ajetimai »Allah zapovijeda muslimankama prilikom disima nema kontradikcije, premda su i izlazenja u Čaršiju, da pokriju svoje lice, strožiji a neki blaži. To je naravna«! a dozvoljeno im je ukazati jedno oko. Kad da se i govori nekom malo strožiie je Seid bin Musejjeb [(znameniti ta'bi) pitao n. pr. raskalašen) a nekom blaže (ko j Ubejdeta (ashab) za tumač ovog ajeta, ovaj sebe diseiplinovan). Mi odavle jasno je ashab mjesto usmenog odgovora učinio žemo razumjeti kako su se nosile i slijedeće: Uzeo je jedan jorganski čaršaf i čile kako muhadžirke, tako i IM zamotao se njim. Pokrio je glavu i čelo do Obraz i dlanovi mogu se ukazati ta obrva. Onda je pokrio obraz. Samo je os­ potrebno, a ne u svakom slučaju. Pf tavio jedan prostor na lijevoj strani obraza tome žene će izlaziti u čaršiju pokri i ukazao lijevo cko". lica, a kad je potreba, mogu ukazat Islamski alim, mudžtehid i povjesničar, obraz jabandžiji. Ovdje još treba zapamtili, da se p( a sa tim zajedno najpopularniji mufessir, Ibni Džeriri Tabori (umru 224. g. po hidž- ba usvaja kad u istinu postoji i od( retu) spominjući ova razjašnjenja od Ibni koliko je nužno, a ne više. („Erzaruratl Abbasa i Ubejdeta u svome tefsiru Džami- kadđeru bi kadriha*). 9 Alusija napada današnje (t. J. za njegova Da su Arapke bile sasvim otkrive vremena) uske svilene žarove i kaže, da se oni ne gole, to se ne može priznati. I ako p mogu u sklad dovesti sa šeriatom, jer se u njima prepoznaje oblik ženskog tijela. Tako isto osugjuje takih slučajeva, to nije bilo općenito! su se zapamtili pojedini izrazi njihovih maženje žena pred djeverove (čovjekovu braću). �Отрана 3 Strana ПРАВДА* — „PRAVDA* ipoj 5 Broj vanja našeg naroda i odstranjivanja pokva­ aga čeligija, Muhamedaga Pliska. Muhumcdrenosti, mislimo da bi najbolje bilo, kada aga H. Jusufagić, Husejn Mašić, Šemsuddin bi se naša ulema probudila iz dosadašnjeg Sarajlić, Asim Dugalić, Mujaga Svrzo, Ed’ I Dan-danas se megju nama muslimani- svoga sna, te se svojski zauzela da ispita hem Gjulizar i Hašimaga Alagić. U prošlom broju donesosmo protest K najviše čuju jadikovke o pokvarenosti uzroke te svagje, pa gdje nagje nešto, što №eg — osobito mlagjeg naraštaja. Svak se protivi šeriatskim propisima, da to od­ odbora naše organizacije u Banjaluci, a ■ tuži na pokvarenost ahlaka u našem na- mah dotičnicima saopći i na taj način na­ možemo da pozdravimo još jedan korak ■du, te na onu demoralizaciju, koja sve gje dodirnu tačku, kako bi se braća izmi­ dalje u ovom pitanju, jer Banjalučani odr№ i više preotima maha. Iza svakih ova- rila i na zajednički rad oko narodnog na- žaše i širi sastanak, o kojem dobismo ovaj brzojav: m razgovora čuju sc odmah riječi: „da je predka, u jedno kolo okupila. Ovo bi najpreča dužnost bila našeg „Danas smo poslali predsjedniku mini­ B iliti ono zabraniti, da je ovo ili ono lediti, jer za sobom vuče pokvarenost.* rijaseta i ulema-medžilisa, naših muftija starstva Stojanu P r o t i ć u ovaj brzojav: lema tome izgleda, kao da mnogi shvaća, kao i ostale uleme, jer oni su po svom „Gospodinu predsjedniku ministarstva Sto­ I bi se pokvarenost, koja je većinom du- zvanju dužni zavagjene izmirivati i na slo­ janu P r o t i ć u, Beograd. „Jugoslavenska hna, mogla i morala samo silom iskorije- žan zajednički rad upućivati i isti rukovoditi. Muslimanska Organizacija u Banjaluci na Bi, dakle da joj se samo »a štapom u Kada bi se u ovo pitanje umiješala pozvana svom širem sastanku, držanom 28. februara hci, sa prijetnjom, globom i zatvorom ulema, i kada bi nepristrano ispitala uzro­ 1919., donese ovaj zaključak: Ne priznajemo ke svagje i uprla prstom u pogreške, onda izaslanika u »Državno Vijeće« H. MahmutKože na kraj stati. I Po našem mišljenju ovo je vrlo krivo bi i oni najokorjeliji tvrdoglave! morali bega Džinića i dra Ejuba Mujezinovića i kaćanje, jer premda se ne može zanije- da popuste i da se sa krivog puta povrate, protestiramo njihov pripust u isto vijeće. ■ti, da ponekad i prijetnja i sila može jer napokon i oni znadu da je avam za Mi priznajemo samo ono delegate, koji su Lsta doprinijeti, da se daljnje širenje zla legjima uleme, (ali samo one koja hoće da predloženi od Centralnog Odbora Jugosla­ ■spriječi — ipak ovo se sredstvo može radi) i da bi sa nastojanjem uleme mogli venske Muslimanske Organizacije. Pred­ botrijebiti samo onda, kada su sva ostala izgubiti i ono pristaša u avamu, što su ih sjednik : Hamdija Afgan.* ledstva za poboljšanje ahlaka ostala bez- teškom mukom sakupili. _ Ovoliko za sad, u a dojdućemu članku ■pješna i kod onih individua, koji su to­ ku nisko pali, da ih ništa drugo — osim ćemo progovoriti o dužnostima uleme i S. |le — ne može osvijestiti i izliječiti. Ovo- inteligencije prema avamu. Wilson o zaključku mira Londonski be je najbolji dokaz toliko puta poduzi­ mati koraci za zabranu prosjačenja u na- Protesti protiv nametnutim listovi dobivaju vijest iz Washingtona, da je Wilson izrazio nadu, da će u junu moći »m gradu. Nebrojeno .puta su se poduzi­ podastrijeti kongresu 'definitivni ugovor o „zastupnicima'*. mali koraci, da se zapriječi prosjačenje, miru. Francuski ministar Pichon drži, da [ je u tome i vlast sudjelovala, pa ipak Sarajevski širi odbor naše organiza­ će to biti moguće u mjesecu martu. e nikada ni blizu ne poluči onaj uspjeh, 0 našem sporu s Italijom primismo ;oji se je očokivao. Kako kod pitanja pros- cije odaslao je ovaj brzojav: Predsjedništvu ove vijesti: Pošto je Itaiija definitivno od­ kčenja, tako isto se polučio negativan uspjeh „Državnog Vijeća*, Beograd. Širi mjesni odbor Jugoslavenske Mus­ bila Wilsonovu arbitražu, predali su Jugo­ 5 kod svih drugih pitanja o suzbijanju polimanske Organizacije protestira proti na­ slaveni konferenciji mira svoje zahtjeve, u rvarenosti i popravku ahlaka. Za to, po našem mišljenju, treba se metanju muslimanskih članova „Državnog kojima traže, da Soča bude granica. Prema ikaniti površnih radova za suzbijanje po- Vijeća* iz Bosne i Hercegovine i kao iza­ ovamo stiglim vijestima odredili su Jugo­ rvarenosti, a započeti sa temeljitim i radi­ brani legalni predstavnik muslimana grada slaveni opštu mobilizaciju. Ušljed toga zab­ i kotara Sarajevo izjavljuje, da priznaje sa­ ranila je Italija povratak jugoslavenskim jalnim radom oko ovog pitanja. U ovom radu treba da u isto vrijeme mo izabrane članove naše organizacije, koji zarobljenicima. Izgleda da evropski mir ugrožava sjena »djeluju sve klase naroda i to pod vod- dobiše mandat od plenarne sjednice dele­ rata izmegju Jugoslavena i Italije, koji je itvom uleme, a uz izdašno sudjelovanje gata iz cijele zemlje. Ujedno protestira proti zapostav­ mogućan. Državnici se spremaju da upotre­ ivjetski izobražene inteligencije. Ove dvije klase bi morale u potpunom skladu i za- ljanju i prikrati ostalih muslimana be sva srdstva, da spriječe ovaj konflikt. ■dničkom radu, da daju inicijativu i ruko­ naše države i traži da im se dadne pro­ Vjerojatno je da će konferenciji uspjeti, da vode taj rad, a da ih u tome čitav narod porcionalan broj zastupnika u hladnim držanjem i prijetnjom bojko­ toni vijeću. ta obiju državaodrži mir i spriječi ne­ inoralno i materijalno potpomaže. Potpredsjednik: Hifzi Muftić; članovi: prijateljstva. Ali da se na ovoj bazi zapoćme sa [uspješnim radom, u prvome redu treba da H. Salihaga Bičakčić, Sunullah ef. Tpfteda„Težak položaj Jugoslavije." Pod ovim usčeznu one lične i političke zadjevice i rija, Atif ef. Sočo, Muhamed ef. Kadić, H. naslovom donosi zagrebačka „Nar. Pol.* razmirice, koje i jesu ponajglavniji uzrok Hasan ef. Muhameđagić, Hašimaga Demiš- ovaj interwiev s dr. Cokom, koji je došao našoj propasti. Suvišno je raspravljati o po- lija, Salihaga Nuhić, H. Mehaga Samedović, iz Pariza kao kurir. On je izjavio: ■itičkoj boji, o nacionalnom pitanju i jag- H. Abđaga Delić, H. Ibrahimaga Bakarević, „Pred istinom ne smijemo zatvoriti miti o stolicama, kad masa naroda sve to H. Hafiz Tabaković, Ahmetaga Kumašin, očiju. Naš je položaj na konfe­ više propada, i kada joj prijeti posvemašnja Mujaga Sudžuka, Bešir ef. Mašić, Ibrahim­ renciji o miru vrlo težak. Vod­ [propast, jer kada nestane vojske, onda ne aga H. Baščaušević, Edhemaga Bičakčić, stvo je na konferenciji dosada imao odbor [treba ni vojskovogja. Eminaga Šehić, Alijaga Poturović, Hajdar- desetorice. U tom su odboru po dva zastup­ Da se ove političke razmirice i megju- aga Arnautović, H. Osmanaga Jamakusma- nika ovih velikih vlasti: Amerike, Engleske, [sobna trvenja naših vogja odstrane i da se nović, Alija' Hujić, Alijaga Brekalo, Salihaga Francuske, Japana i Italije. Dosada je predtzapočme sa zdravim radom . oko osvješći- Rizvić, Atif Brkanić, Mehaga Vreto, Jusuf- sijedao Wilson, a odsada će Lansing. Sva- ka država, koja je interesirana u nekom pitanju, ima pravo, da u taj odbor pošalje svoje delegate, kad odbor raspravlja o tom pitanju. Odbor jo desetorice najviše sudište. Za svako se pitanje izabere pododbor, u kojem su opet članovi velikih vlasti. Taj študira ono pitanje, te stvara zaključke. U odboru se nije još riješilo nijedno veće pi-, tanje. Za nas je situacija teška, jer u od­ boru sjede delegati Italije, koja je ujedno sudac i stranka. Ministar je vanjskih poslova Pichon oficijelno izjavio našim zastupnicima, e ne može biti govora, da se Engleska i Francuska ne bi držale ugovora, što su ga sklopilo s Italijom, Lj. londonsko­ ga, osim u slučaju, kad bi nastupili takovi dogagjaji, k oj i b i uništili london­ ski ugovor. Francuski listovi prate ve­ likom simpatijom pokret južnih Slavena, ali se u našim sporovima s Italijom drže s i mp a t i č n o prema Italiji, a isto tako i francuska cenzura. Naša je delegacija bila saslušana od odbora de­ setorice dne 18. i 19. februara. Upravo pred odlaskom dra Coka izjavio je dr. Žolger, da je dojam bio upravo sjajan. Vesnić je ocrtao žrtve Srbije i južnih Slavena u ovom ratu. Dr. Žolger, koji je prvi put kao dele­ gat države SHS. istupio oficijelno pred de­ legaciju, obrazložio je pitanje sjevernih grani­ ca. Dr. Trumbić osvijetlio jadranski pro­ blem i pitanje sjeverozapadno granico pot­ puno u smislu slavenskih težnja, naročito glede Trsta. Njegov je govor osobito djelo­ vao na delegaciju radi svog energičnog držanja. Ipak nije uspjeh dosta velik. Moje je lično mišljenje, da .moramo imati moć, da stečemo svoja prava. Dolazak je regenta Aleksandra napravio dobar dojam. Pismo i priznanje Lansingovo jest ro­ ge n t o v uspjeh, kao i to, što naše trgovačke lagje mogu putovati s interaliirskom zastavom na drugom jarbolu, a s narodnom na prvom. Cesi vode državnu, a ne na­ rodnu p o I.i t i k u. Njihov je generalisimus Talijan. U pitanju su Trsta proglasili • desinteresoment, a zahtijevaju, da se naše željeznice internacijonalizuju. Naše bi odnošaje s Cesima trebalo razjasniti. Naša je moć u Wilsonu i u njegovim načelima, ali i u našoj samopomoći. Apelujem na sve staleže, nek se okupe u jednu falangu na obranu naše domovine.* Knez velikog naroda. Pod ovim nas­ lovom donosi Glemenceau-ov list „Homme Libre* ovaj članak prilikom regentova bo­ ravka u Parisu: Mladi princ, koji je ujedno i veliki princ, jer je knez svoga naroda i prvi gragjanin svoje nacije, nalazi se od jučer megju nama. krivača. N. pr. nesif, gifar, mikna’, midžerre li t d. One su njima pokrivale glavu, ali se nijesu pobuljivale, nego bi krajeve prebaciie natrag, te bi im se vidjela kosa i vrat. Tome stanju kaže se teberrudž i musli­ mankama to nije dozvoljeno. Islam nije od i sebe nikakvu haljinu uspostavio, nego je . svaki narod primio Islam u svojoj haljini. Arapi su prije Islama imali dvostruke haI ljine: šiar i disar, t. j. unutarnja i vanjska haljina, ota više u predislamskim pjesmaina-spominjo se riječ „burku’* a to je na­ ša .peča*. Po tom možemo zaključiti, da je bilo Arapki, koje su se sasvim krile, kao što je bilo Arapa, koji su vjerovali jednog Boga i nisu pića upotrebljavali, ali su to rijetki slučajevi.') Sada otvorimo fikbske kjitabe i letve, pa pogledajmo šta je tamo zapisano o ovoj mes’eli. Njihovo mišljenje potrebno nam je .znati, jer su oni ovu stvar svestrano pro­ učili i promislili, te na koncu rekli svoj sud o toj stvari. Da vidimo na prvom redu šta kaže Ibni Abidin: .Čovjek može gledati obraz i dlanove jedne edžuebije, ali pod uvjetom, da ga ne će strast obuzeti. Ako nije siguran ne smije gledati. (Ibni Abidin svez. 5. str., 325.). „Zabraniće se mladoj ženskoj, ako bi htjela otkriti obraz^pred odraslim muškim, jer se može otale poroditi fitne*. (Ibni Abidin svez. I. str. 377.). •) Vidi „Sebilurrcšad* svezak 12. str. 13. svojih žena i robinja; zaista oni neće biti ruženi.* Kad se mora čuvati sramotno mje­ sto, onda se mora i oko, jer je Alejhisselam u hadisi šerifu kazao: „Oči obavljaju prostituciju*'(mi smo ga gore naveli.) To se može dozvoliti samo u nuždi, jer nužda .dozvoljava zabranjene stvari* (Ibni Nudžejm). Tražeći, da se što boljo orijentiram o ovoj stvari slučajno sam nabasao i na ove hadisi šerife: „Nije halal onoj ženi, koja vjeruje u Boga (dž. š.) i sudnji dan, da pu­ tuje dan i noć bez mahrema.* Ovaj hadisi šerif rivajet je učinjen od Ebi Hurejreta,a nalazi se u Buhariji, Muslimu, Tirmiziji i Ibni Madži. Drugi hadis glasi: „Nek žena ne biva osamljena sa jabandžijom* i nalazi se u Buhariji i Muslimu, a rivajet ga je učinio Abdullah bin Abbas. Tako sam isto nabasao i na ovaj H. Ajišin govor: „Jednog dana bijasmo suput­ nici Resulul-iahovi na hadžu. Tom prilikom prolažahu ispred nas razno kafile (karavani). Bijasmo na ihramu. Kad bi nam se putnici približili, mi bismo oborilo pokrivače s gla­ ve na obraz, a kad bi oni prošli, mi bismo ih opet podigle na glavu.* (Nastaviće se.) ■okvarenost i njezin lijek. I 1 Pregled. »Ne može gledati u edžnebiju osim obraza i dlanova i to ako je siguran od šehveta, a ako nije, nije nikako dozvoljeno. Samo se dozvoljava hakjimu i šahidu* (Medžmeul Enhur* i „Durrul Munteka* svez. II. str. 540.). Ovako piše i u Hidaji, Kenzu, Bedajiu i drugim hanefijskim kjitabima. Pogledajmo fetve: „Nije džaiz gledati u edžnebiju osim obraza i dlanova. Ako nije siguran da će ga strast obuzeti, ne će gledati ni u obraz bez potrebe* (Bedaji') „Ako nije siguran, to znači: ako sumnja ne će gledati* (Hidaje). „Dozvola, da će čovjek gledati u lice edžnebije (ona koju, može nikjah učiniti) bila je u krijeposti za njihova vremena. U našem vremenu ne bi se moglo dozvoliti gledanje u mladu žensku*. (Džamiur-rumuz). „Natifija je ka­ zao, da će žena metnuti jednu krpu na obraz, a pri potrebi će ju dignuti Ova mes’ela znači da žena ne će otkrivati svoga obraza pred jabandžijom bez po­ trebe* (Medžmeul letva). U Kjerhinu ko­ mentaru stoji ovako: „Gledati u jedne edžebije obraz nije haram (strogo zabra­ njeno) ali jest mekjruh (grijeh) bez potrebe. Jasno je, da je mekjruh i ako nema tu strasti. Tako je rekao Kohustanija. Onda je nastavio: Da mogne jedno u drugo gledati trebaju biti pozitivno uvjereni (t. j. i on i ona) da im neće ni na um pasti, da se je­ drio drugom približi ili da se jedno dru- gog samo dotakne. Ako bi im samo to na um palo, odmah slijedi .stroga zabrana. Kad se jedno bude drugom spadalo onako, kao što im se spadaju druge stvari, koje su li­ jepe n. pr. pokućstvo ili kao što se spada ocu svoje dijete ili bratu sestra, onda mo­ že gledati jednu u drugo. Na drugi način ne mogu nipošto* (Tatarhanijje). „Imamul Haremojn je rekao: „Svi su muslimani slo­ žni, da se ne će muslimanke pustiti da izlaze otkrivena obraza u čaršiju, jer se iz pogleda poragja sumnja, da bi so moglo poroditi fitne, a sami pogled pobugjuje šehvet (strast). Šeriatskim ljepotama bolje do­ likuje, da ovo spriječi. Što više, imam (vla­ dar) to može spriječiti jer je za općn ko­ rist Ako se iz ajeta može razumjeli, da im je dozvoljeno obraz otkriti, može se takogjer razumjeti, da one moraju pogled obarati, a to iziskuje da se ne može gle­ dati. Kad aje bude značilo, da se obraz može otkriti, ono ne znače niti i z i s k u j'e, d a se mož e u obraz gledati.* (Serhi Minhadž) „Onaj ko je punodoban ne može gledati strastveno u onu, koja je punodobna. Iz ovog je izuzeta samo žena i robinja, a drugi niko. premda je taj drugi akreba. Na početku surci Nura Allah nam kazuje, koji će mumin na onom svijetu spas naći. Tom prilikom on veli: „1 oni će se spasiti, koji čuvaju svoja sramotna mjesta, osim od Roman „Minka" našeg saradnika g. A. H. Bjelevca potpuno je rasprodan, pa se gospoda naručitelji obavješćuju, da pisac može udovoljiti novim narudžbama -a ?• .j da ne da kao mi mjes- �Strani 4 Ограна Princ Aleksander do jučer regent Srbi­ je, a danas cijelog jugoslavenskog naroda je najtočnija i najvjernija inkarnacija srp* skog junaštva. On predstavlja do sada naj* potišten iju izmegju država, koje su izbile iz pobjede i baš s toga postaje u našim očima najjasnija slika u ovom narodnom uskrsnuću, za koje je toliko naših dalo tako junački svoju krv. Dvostruki je to naslov, koji ga čini dostojnim posebne ljubavi Francuske, koja se divi, ganuta plemenitim podnaŠanjem nesre­ će i junački izvršenim naporom. Uspomene na divni boj protiv Austrije, ponovljen svaki dan za toliko mjeseci, koji je doveo do stalne pobjede, isprepliću se s uspomenama tragičnog, epskog i nadčovječnog uzmica­ nja pred njemačkom hordom, koja se u masama bacila na malu državu, dok se svakog časa i svakog kilometra doživljavali veličanstveni dogagjaji, više nego li za mnogo godina historije. Nikad i nigdje nije bilo sličnih vojnika tako čvrsto i nepopustljivo skopčanih s ob­ ranom slobode. Ali zadaća Srbijanaca i njihovog kneza nije još dovršena. Oni su postigli da ostanu kao jedna nacija, ali im još nije priznato pravo da postanu srcem jedne velike vlasti. I premda su Hrvati, Slovenci, kao i svi Jugoslaveni oslobogjeni od austrijske vlasti, svečano potvrdili svoje jedinstvo sa Srbijom; akoprem su oni to izrekli te sudjelovali ostvarenju novog na­ roda, to ipak nisu postigli, da im se zvanično privoli, da kao Čehoslovaci ili Polja­ ci zauzmu svoje mjesto u Vijeću novih demokracija. Razlozi posebnih interesa tako žalosno otkriveni navalama jednog D* Anunzija priječe da se nesvedivo načelo o ne­ zavisnosti malih naroda i njihovom pravu samoodregjenja primijeni i na one, za čiju je stvar princ regent došao u Pariz kao zagovaratelj. Vrijeme je da se svrši s ovim uznemirujućim izlikama. Neka bar prisut­ nost sina kralja Petra uspije da riješi prob­ lem, koji se nije smio ni postaviti. Zasnovan atentat proti tal. ministri­ ma. Pariška policija ušla je u trag zavjeri protiv Orlanda i Sonina. Na obojicu se spre­ mao atentat Nekoliko je osoba uhapšeno. Istraga se vođi tajno. Domaće vijesti. Odbor „Osvitanja« ovako je konstituisan: Predsjednica: Hasni-hanuma Berberović, potpredsjednica: Munire-hanuma Hrasnica, prva tajnica: Sefika-hanuma Bjelevac, druga tajnica: Raseme-hanuma Bisić, blagajnica: Umi-hanuma Vranić, nadzornica kuće: Almas-hanuma Iblizović, odbornice: Nafije-hanuma Šaraj lić, Memnune-hanuma Hrasnica, Asife-hanuma Širbegović, Habibe-hanuma Kajmekamović, i Fatime-hanuma Hadžikadić; zamjenice: Habibe-hanuma Šahinović, Atife-hanuma Hadžibašćaušcvić, Feh me­ hanu ma Kartal, Hajrije-hanuma Džinić, Hajrije-hanuma Hadžibajrić i Esmehanuma Ruždić. Časni sud: Hafe-hanuma Šahinagić, Munire-hanuma Sokolović, Esme-hanuma Spaho, Zumrut-hanuma Kapetanović, Šemse-hanuma ćengić, Behijehanuma Ukšinagić; zamjenice: Razijehanuma Tvrtković, Maide-hanuma Bajrović, Hajrije-hanuma Arifhodžić i Zehre-hanuma Curčić. Nadzorni odbor: Edhem ef. Mulabdić, A. Hifzi ef. Bjelevac i Šemsudin ef. Sa raj lić. Bevizioni odbor: Muhamed-Hamdi ef. Uvejs, Fehim ef. Hadžibaščaušević i Hadžiomerović. urednik: M. Sudžuka. „PRAVDA* — „ПРАВДА* Broj 5 Obustava nastave na mektebi ibtida- Bugojno, 'Pravnik, Vareš, Pazarić, Konjic, Iz Duvna dobismo ovaj brzojav:I ijama. Zaključku šireg zastupstva muallima Mostar, Čapljina, Zavala, Metković, Trebinje, slimani iz Duvna nijesu se još organizit niti se kojem programu priključili.-! Prača, Mesići-Rogatica, Ustiprača-Goražde, od 14. februara o. g. glede obustave na­ stave na mek. ibtidaijama priključilo se do Višegrađ, Vardište, Rudo i Uvac uslijediti. dnakost« je u svom 33. broju donijeh sad 35 kotareva i o tom su brzojavno obavi­ 2 .) U ovim stanicama smije se samo smo brzojavili Bašiću i da smo za (■ jestili mjesni sarajevski odbor. toliko voznih karata izdati, koliko ima kod lizaciju. Brzojavili smo »Jedna] Tako naše ibtidaije stoje pred zatvo- dotičnog voza raspoloživih mjesta. Putnici sti« da to ispravi i pozvali Bafifl renjem, a što je najvažnije, naš vakuf i moraju u tu svrhu, već jedan dan prije iznese putem javnosti imena onih, koji naš rijaset i ne miču se da posegnu u rje­ svoj put stanici najaviti, slijedećeg dana mu brzojavili. Toliko radi ravnanja. Na| šavanje ovog pitanja. Mirno gledaju ovo na temelju iskaznice izdane od policajne provedenja organizacije 7. marta M stanje i očekuju da drugi ljudi za njih va­ uprave ili politične oblasti i po mjerilu slijedi. Duvanjski muslimani.« de kestenje iz vatre. Ima riječ g. Salih ef. Bašić. raspoloživih mjesta, voznu kartu kupiti. Ima li tamo iko, ko osjeća kakvu od­ Bez oblasne iskaznice nemoguće je govornost radi svog djelovanja? voznu kartu aobiti ali i ako je ko u pos­ U Rogatici se osniva trgovačka i po­ jedu iste, ne ima bezuslovno pravo na ljodjelska banka, o čemu smo izviješteni ovim otpremu. Duhan poskupljuje. Zagrebački | brzojavom: „Na danas obdržanoj skupštini 3 . Prodaja voznih karata u trgovini beni list „Nar. Novine" donosi da ie delegata „Ј. M. 0/ iz sviju općina ovog Finzi obustavlja se. 1. marta ove godine povisuju danaloje kotara zaključeno jednoglasno, da se ovdje Električna gradska željeznica stajati će jene duhana za 50%« osnuje „Trgovačka i poljodjelska banka" sa odredbi više oblasti, a iz sanitarnog Papiri skaču. Radi sniženja kim dioničkim kapitalom od 500.000 K. Izabran po razloga od 2. marta o. g. na slijedećim mje­ njaka u novčanim zavodima poraslo je । je odbor od 40 lica, da privede kraju upis stima: Glavni kolodvor, Marijin dvor, KoŠevo traživanje za papirima. Promet na dat i da isposluje odobrenje pravila. Odbor. ulica, Zemaljska banka, Katolička crkva. njoj berzi bio je vrlo živahan. Tečajevi Miču se ovi muslimani, miču ... Duhanska tvornica, Glavna pošta i Gradska jedinih papira pokazuju neprestano M Sta to značit „MutUmanska centralna vijećnica. čiju restenja. banka" u Sarajevu darovala je odboru mu­ wFrancnsko-srpska“ banka u Beogn Da se onemogući prepunjenje električ­ slimanki krupni iznos od K 250.— (dvije otpočela je 24. pr. mj. svoj rad. stotine i pedeset kruna). Čudnovato je da ne željeznice, smije se u motornim i pri­ Pitanje šećera. Ministarstvo trgov je uprava ovog zavoda „previdila" Činjeni' kolicama samo mjesta za sjedenje [zaposjesti, u Beogradu poslaće u Osijek svoga м cu, da obične naše zanatlije daruju u tu dok stajanje se zabranjuje. Na prednjoj ^stojnici motornih kola, čitog izaslanika, koji će imati vrhovni mi svrhu veće iznose i da ima pojedinaca, koji đarovaše četrdeset puta veći iznos. Banka, smije osim vogje motora samo 5, dok na nad poslovanjem šećerane, da se takoij koja je Sarkotiću stavljala iznos od 100.000 stražnjoj stojnici 9 osoba, mjesto zauzeti. ječe razne špekulacije. kruna, da zakrpi bakrenu i druge afere svog Na stojnicama prikolica dozvoljeno je staja­ direktora, usugjuje se jednu plemenitu ak­ nje od 7 osoba. (Primjedba uredništva. Ovaj ciju „poduprti" prinosom, koji se daje obič­ Tesadumi efkjarden „Dolje s njim!* 91 švapski sastavak donosimo neispravljen radi noj fukari. Sramota. Visokom se je tu skoro održavala skupštini Svu gospodu trgovce, obrtnike i dru­ toga, da upozorimo »višu oblast« na jednu U kojoj se je imao odobriti .rad* i program OJ ga slična poduzeća molimo, da se u slučaju njenu veliku sramotu. Pitamo je: Kakav je riče sarajevskih ljudi. Napraviše čitav| potrebe radi naučnika (šegrta) obrate preko ovo vražji stil i dokle ćemo se brukati odaslaše komisiju, koja bi imala učvrstiti tea U komisiji je bio jedan liferant konja, jedan i našeg lista na naš mjesni „ Odbor za namje­ ovakim jezičnim nakaradama^-^туц1 putt medicine, jedan doktor prava i jedan doktoru ćemo gluposti štanje šegrta*. dogje komisija „na lice mjesta*. Prijaviše se u ječ, ali „konzervativna masa* ne da ni on Iz sarajevske opštine. Potpredsjednik „Zdravi smo, pa nam ne treba liječnik* misli sarajevske opštine Jbrahim ef. Sarić zahva­ skupštinari, pa zaćcpiŠe usta Dr-u M. Zečeva lio se na časti opštinskog potpredsjednika, „Daću im besplatan savjet*, mišljaše jer će kao član Državnog Vijeća morati vokat i upirući se na nekadašnji svoj mandat I Nevesiilje je pristupilo našoj tražio je riječ, da izvuče iz neprilike svog i duže vremena boraviti u Beogradu, pa mu „Što Ii je ovo sad u fesu?* misli nije moguće vršiti potpredsjedničke duž­ organizaciji, pa o tom dobismo ovaj liječnika. skupštinari i zakrčiše mu riječ pitanjem: „А1 nosti(„Jednakost"). brzojav: »Muslimani grada i k o- nam do sad koristio?*. — „Pardon. molim sM U Busovači se osniva islamska čitao­ t a r a N e v e 8 i n j a osim par osoba riječi* htjede reći advokat, ali ne smjede, je prepade povika: „Dolje s njime I* Bilo je i1 nica, pa će se tom prilikom provesti i mjes* priključuju se »Jugoslavenskoj Musli­ stvari, pa se je advokat Dr. Mustajbeg Mu® na organizacija tamošnjih muslimana. manskoj Organizaciji.« Nevesinje, 28. povukao u drugu liniju, da ga zamijeni jedio Bilo в hajrom! jentallst sa prišvarkom — „Dr.* „Zaturkesaću za hatur principa,jer se ' Novi ministar trgovine. Na mjesto februara 1919. Predsjednik: Pašić.« Kraljević iz inada turčio* mislio je I Ovo je drugi neutralni hercego­ Marko ministra trgovine dra Stojana Ribarca, koji merzer, pa otpoče: „Tesadumi efkjarden*... J je odstupio radi žalosti za iznenadno umr­ vački kotar, što se priključuje našoj počeše prvi povici. „Ama ljudi iskra istine Ш lim sinom, dolazi kao našljednik dr. Voja organizaciji, pa su prema tomu s. na­ sukoba misli" htjede reći Dr. Osman Sikirić, I može, jer je nastala bura, bura negodovanja i iz Veljković, njegov bliži politički istomišlje­ ma: Mostar, Konjic, Ljubuško i sad sadumi efjara izagic: „Dolje s njim!"... . nik, a takogjer veliki pristalica jugoslaven­ I pokunji se komisija, pa poče gledati u ■ Nevesinje. Živjeli Nevesinjci i bili do­ ske ideje. „Do tri put Bog pomaže* mišljaše Sikirić, pat Izgon stranaca iz Zagreba. Radi pri­ bar primjer i drugim hercegovačkim zazinu. Ali situacija ista: „Dolje s njima, polje!*.... Zadnji merzer bijaše crven i vlaža jeteće oskudice životnih namirnica namje­ kotarev ima. rdvije se razilaze u tom, da Ii mu je kapao rava gradsko poglavarstvo u Zagrebu iza­ I Bileća je uz nas, jer odatle dobismo ili suza. Da tevfik učinimo megju ova dva kl gnati sve strance, koji nisu državljani kra­ ovaj brzojav: »Muslimani kotara Bileća pri­ velimo da je možda i plakao i znojio se. Jer zi je grozna »situacija,, kad iz „sraza misli* (tesad ljevine 8. H. S. ključuju se vašoj organizaciji. Pozdravljaju efkjardeujr izlazi „Dolje 9 njim I* Ali Zastupnik poslanika poljske republi­ svoje delegate i daju im neograničeno po­ brige vas sivi tići, Ч sSama su l*ribićevićr‘^^j^ ke u Beogradu ministerialni savjetnik g. vjerenje. Predsjednik: Kapičić.« Osobitu čast doživili sna^Vme, što nam Ama ljudi Božiji, zar baš niko ne će Zygmunt Merdinger stigao je prije neko­ jedan člančić posvetio čak i Fadil ef. Kurtagit liko dana u Sarajevo, gdje je odsio u ho­ uz spasonosnu »Jednakost,« i njene »opro­ byrryna pamfleta, eto se javlja i drugi .public® telu Evropi. Njegova je zadaća, da uspo­ bane karaktere«? Živjeli Bilećani!. Ima Ii još koji? stavi što tješnje veze izmegju poljske re­ Sa sjednic® musi, organizacije u Foči. publike i kraljevine Srba, Hrvata i Slo­ Na sjednici musi, organizacije u Foči, koja venaca. je održana na 23. februara nakon pročiU tu svrhu posjetio je vojnog zapo­ tanja zapisnika prošle sjednice i izvještaja vjednika vojvodu Stepanovića, predsjednika delegata o rezultatu njihova rada u Sara­ marta 8°^ zem. vlade g. Atanasiju Solu kao i šefove jevu, četiri petine prisutnih odbornika iz­ Hrlsio co Qd odjelenja kod vlade i trgovačku komoru. javi nezadovoljstvo prama njihovu radu, l&UuJv uv Talirevića ulici bro Ujedno se informiše o prilikama ov­ jer su zloupotrebili povjerenu im dašnjih poljskih pripadnika i daje sam in­ misiju. Na to su se demonstrativno ra­ formacije. zišli skupštinari izjavivši svoj istup iz or­ Mjere opreznosti proti pjegavcu. Na ganizacije, te su četiri u »Jednakosti« spo­ temelju odredbe više oblasti uvagjaju se menuta delegata izabrali novi odbor. Njima za suzbijanje širenja opasnosti „pjegave je od 49 ukupnih odbornika pristupilo još Vrlo zgodno za fljakerdžije i kolari groznice" na svim prugama bos.-herc. zem. četiri, a na čelu im Huseinbeg ZulfikarUpitati u istoj kući. 1 željeznica slijedeće ograničenosti počevši pašić." / od 5. marta o. g.: Tako naš prijatelj, a mi držimo, da 1 .) Primitak putnika kod osobnih vo­ nije bilo umjesno istupati iz organizacije, zova smije samo u stanicama Sarajevo, nego je trebalo jednostavno manjinu isklju­ Pođlugovi, Visoko, Lašva, Zenica, Žepče čiti. Nu kad je već došlo do istupa većine, Braćo muslimani! Trošit Zavidovići, Maglaj, Doboj, Derventa, Bos. onda ih molimo da provedu organizaciju cigarćage „Merhamet “! Brod, Tuzla, Lukavac, Gračanica, Jajce, na našem programu i izaberu stalan odbor. Gospodarstvo. Trešeljak. Iz naše organizacije. kuća sa dva stana, štalom = dvorištem. = Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O." islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bb51b8e140038cab27f3a2694c3a083b.pdf 9c42d208e5f3bd2e2cdbad2159431d29 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR POJEDINI BROJ 80 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ м ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 6. Sarajevo, četvrtak 6. marta 1919. (4. džumadil-ahira 1337.) Godina I* ši predsjednik ministarstva Nikola Pa- se zemlje dati onim državljanima, koji s t a 1 a c a : Lorkovićeva napredna demo­ šić. Nu narod se nije dao zavarati, se bave obradji vanj em zemlje, a kratska stranka, a uz njih m uв 1 i m. zemljo uopće nemaju, ili je nemaju u do­ nego je zbijao svoje redove i takim voljnoj mjeri i to toliko, koliko mogu grupa S p a h e i II r a в n i c e. Do njih dalje na ljevici: Starčevićanci i članovi držanjem nametnuo vladi ozbiljan sami svojom porodicom obragji- »Hrvatske zajednice* iz Bosne. i. zahtjev, da učini kraj nezakonitostima i vati. Prvenstvo kod охе razdiobe imadu U centru a bliže ljevici sjede socijalni de­ Ima kod nas jedan list čijim gonasiljima. I ona je morala uzmicati. invalidi, udovice, siročad ratnika, vojnici i mokrati (Biva da ašikuju в vladom. Op. ur.). |ama nikako ne ide u pamet, da su A da se na neki način pokrije ovo dobrovoljci, koji su se borili za oslobogje- U samom centru (mehkiši) zauzela je mje­ bačeni u kut, te da je vrijeme predio uzmicanje, služnici su morali u Beo­ nje i ujedinjenje Jugoslavena. Veleposjedni­ sto jugoslavenska demokratska stranka, a cima će se isplatiti za ekspropriranu zemlju na krajnjoj desnici (obervladinovci) stari rabreko njih i potpuno zgnječilo njihograd. I tako je došlo do beogradske dikali, pomiješani sa poslanicima iz Vojvo­ ru na umjetan način skovanu moć i deputacije „četvorice Narodnih Lju­ zakonodavnim putem odregjena svota. Bez oštete oduzimaju se ovi posjedi: dine. blavu. Navikli su na pokornost i sadi0 i drskog razmetanja „Jednakosti0, Ministar za konatituantu Dr. Albert 1. Posjedi habsburške dinastije, člano­ novolju, pa im nikako ne ide u pa* da su ,,oni° spasili muslimane od na va habsburških porodica, posjedi dinastija K r a m e r čita slovenački ukaz o sazivu net, da i narod može i smije na silja i obezbijedili im miran život u neprijateljskih zemalja i posjedi, koji su narodnog predstavništva. Poslanik Gjuro D ž a m o n j a (»Hrvat* iz Mostara, kojeg i ▼ o j način progovoriti. S toga se jednoj demokratskoj državi. Kao da u negda darovani za usluge, učinjene habs- Hrvati odbaciše, pa se je prilijepio Neprestano bave mišlju, kakđ bi po­ takoj državi može i smije biti nasilja burgovcima, a nisu do sada prešli u treće uza Srbe. Op. ur.) predlaže za privremenog ruke. korno zaveli svoju komandu i svojim predsjenika predstavništva —- Gligorija J e fnad jednom skupinom. 2. Otšete se ne će isplatiti onima, koji Ičnim ćejfovima pribavili poštovanje. Nu kao sve makinacije, tako je i su stekli imanje ratnim dobitkom. t a n o v i ć a. Prima se jednoglasno. Nu kojim god putem udare, kako god Predsjednik je izrekao na to slijede­ isticanje „uspjeha0 ove deputacije do­ Naplaćuje se davanje zemljišta pod zakup. će: »Poštovana gospodo, neobično sam sre­ bokušaju sreću, uvijek im izlazi na bilo zasluženu ocjenu naroda. Protićev Svi veliki šumski pobjedi prelaze u držav­ tan što sam mogao na pragu groba i u edno: narod više ne će tuinterwiev sa Hamidom Svrzom polu­ nu svojinu. Za provagjanje agrarne reforme svojoj starosti da doživim veliki dan slo­ o r s t v a. čio je sasvim protivan učinak i jedini osniva se naročiti državni ured za agrarnu boda i ujedinjenja narodnog; dočekao sretni reformu. Ovaj će ured stajati pod nadzorom Z a k u i i s n i im je vogja bio tako mu je uspjeh u tom, što smo doznali ministra za socijalnu politiku. Narodnom čas sastanka prvog narodnog predstavniš­ laplovio austro magjarskim vedama, da je naša država u njegovim očima predstavništvu predložit će se ove odredbe tva ujedinjenog naroda Srba, Hrvata i Slo­ venaca*. U čitavoj dvorani dugotrajno pije1д u prvim danima narodne elo- I — hrišćansko kraljevstvo. A kod po­ na naknadno ustavno odobrenje.* skanje, (jer ne znaju, da je Gliša ljuti nkode nije moglo biti mjesta ni u za­ Kao što je poznato našim čitateljima, dikal i da je zatražio otštetu od 8 dnošenja agrarnog memoranduma ljudi pećku. To je bilo jasno svakom, osim ministar Dr. Spaho nije odobravao ove ra ­ m i I i o n a kruna. Op. ur.). U nastavku od „Jednakosti0 nesamo da nijesu me­ Njemu i njegovoj dvojici »VojAo*), tnuti u vodstvo, nego se nije niko ni dikalne reforme, pa se je proti njoj borio govora pozdravlja narodne poslanike, koje sve do zadnjeg časa svog ministrovanja. A koji su i nogama i rukama radili oko sjetio da postoje. Kao da ih i nema. kad »nije mogao dalje*, nije zaplovio pro­ čekaju veliki i teški poslovi u ovom tijelu. Dalje izriče pozdrav našoj slavnoj vojsci, njegova spašavanja. I kad su dobili Eto taka su sila i tako ih cijeni islam­ tivnim pravcem, kao što to rade neki i ne­ koja je izvršila glavno djelo našega osloieiinitivan tuš „uvukoše roge°, a podki naši »političari*, već je ispunio na ski dio našeg jedinstvenog naroda . . bogjenja i ujedinjenja (Dugotrajno pljestemac izjavi da u politici „sad za sad“ Kao objektivni posmatrači ovog skupštini zadanu riječ i — dao kanje.) pod vodstvom dinastije KaragjorgjeNe će aktivno sudjelovali. Nu i dalje ostavku. Tako rade ljudi. A kako postupa vića (Pljeskanje). Svoj govor završuje po­ koprcanja moramo još konstatirati da »demokracija*? Služi našim dušmanima i Ne je koprcao. Izrabljujući naivnost i je rezultat ove deputacije i ,,befel° o mjesto na Korača, obara se na branitelja zdravom sijedom vladaru Petru prvom i našljedniku regentu Aleksandru. (Poslanici ambiciju nekih mlagjih ljudi šaptao „pomirenju0 Hamida Svrze i njegovih islamskih.interesa. Hoće da ga oblati i po­ ustaju i kliču: Živio kralj Petar i regent m je i sokolio ih, da pokrenu list „nekompromitovanih“ drugova sa skra­ miješa u sortu svojih ,vožđovau. Naravna Aleksandar!) provedu organizaciju, a da im olak­ Predsjednik Jeftanović predlaže da se hiranim ,,vogjom° 90 postotaka b.-h. stvar, da joj je trud uzaludan, jer Spaho ša pjeh i sam je učinio jedan „8 a Imuslimana. Dotadanje izigravanje i je odstupio, pa svijetla čela može reći da prihvati zakon o poslovnom redu Srpske nije hizmećar. 10 m oх t a 1 e“ (smion, smrtonosan Narodne Skupštine kao privremeni stidljivo nećkanje zamijenjeno je „is­ predstavništva A šta će reći Pribićevićeva kreatura, poslovnik narodnog bkok) i izjavio se za — pripojenje krenom slogom0, a ostacima i brodo­ koja po neupućenoj čarŠiji pronosi „vesele (Prima se), te da se kao privremeni sekre­ posne Srbiji. I u tom je doživio jedno lomcima „ujedinjenih0 priznato je pra­ glase*4 o svom budućem ministrov uju? tari (bilježnici) predstavništva izaberu Mi­ grozno razočaranje. Djeca nijesu imala vo, da mogu sudjelovati u „narodnim0 na koga će se osloniti, penjući se na to vi­ lutin Dragović, Dr. Ivan Novak, Dr. Vla­ nikakva razumijevanja za politiku, a dimir ćorović i Dr. Josip Lovrenčić. (Pri­ redovima. Nijesu ih se više stidili soko mjesto? btac je dobio novi brus. Njihovi emiPitamo njen organ i za danas ^е« orno ma se). Svrze, Sarići i drugovi. Pravo rekavši, Poslanik Živojin Rafajlović (srpski natačku, značajnu i preznačajnu. ješni skokovi i slijepo ulagivanje prema nijesu ih se nikad trebali stidjeti, jer cionalac) pozdravlja ujedinjenje jednokrvSrbima pravoslavnim izvrglo ih jp rug­ vladine prišipetlje ne gledaju ni na nog, a troimenog naroda Srba, Hrvata i lu i narodnom preziru. I možda je baš Iz „Državnog Vijeća* Slovenaca. prošlost, ni na budućnost. Oni slušaju. u tom glavni razlog, da je ovako br­ Predsjednik saopštava, da će preko Prva sjednica. A ko je pokorniji sluga vlade i siste­ ao i ovako sjajno provedena organisvojih sekretara službenim putem zatražiti 0 otvorenju ovog privreu jod­ ma od dosadanjih naših nazovi — ■aoija muslimana, te (A je njeno dr­ nog predstavništva javlja siu^ea »opisni spisak članova ovog narodnog predstavniš­ vogja i „pretstavnika0? manje dobilo ovako odlučan i jedno­ ured ovaj suhoparni izvještaj: £ Danas u tva od ministra za konatituantu (Sjednica Drugi put ćemo dalje. so prekida) i zakazuje drugu sjednicu za pola 11 sati iskupili eu se posla­ utorak 4. marta u 9 sati prije podne. dušan izražaj. • nici iz čitavog kraljevstva S Hrvata i Izgubivši bitku na narodnom mezevu Poziva sve poslanike da pogju na blagoSarajevo, 5. marta Slovenaca u privremeno naro- ’O^pređbtav- đarenje, koje će se odslužiti u pravoslav­ utekoše se oprobanoj metodi borbe dolaaili u noj i katoličkoj crkvi i u džamiji. Službeni dopisni ured javio' je ovih nišlvo. Poslanici su u grupar ibičenh i zobi«, pa otvoreno zaploviše dana, da’je ministarski savjet u pitanju ag­ dvoranu i megjusobno se srde »o požaravOsnivanje demokratskog klubavladinim vodama. Erazii o „narodnom rarne reforme izdao ove odredbe: Ijali. U ministarskoj klupi гац <t.nu svoja Beograd 2. marta. Jučer poslije podne „1. kmetovski odnos ii Bosni i Herce­ mjesta svi ministri, koji se n азе u Beo­ jedinstvu0 zamijeniše prijetnjom i obe­ sa još održala se u zgradi Narodnog predstavniš­ ćanjima. Izjave li se muslimani za govini, kako i u novim krajevima razrešuje gradu. Grupacija stranaka ne tva konstituirajuća skupština demokratskog njihov „jedino ispravni0 pravac, ne se. Dosadašnji vlasnici dobivaju za odu­ danas nazvati iskristalizovahom inijb još kluba, kome su pristupila 82 č 1 azetu zem Iju odštetu, koju im ga­ jasno kako će se držati pojedi ic stranke samo da će biti poštegjeni od zuluma van lira država. prema vladi Op. ur.J, ali se ve-i primjećuju n a demokratskih stranaka iz Slovenije, i nasilja, već biše mogli dobiti i i z2. Kolonat i ostali kmetstvu slični od­ glavne konture stranačkog grupisar.je. Na Hrvatske i Slavonije, Istre, Bosne i Herce­ niman položaj. Da ovoj opsjeni nosi izmegju gospodara zemljišta i težaka krajnjoj ljevici (opozicija) zauzeli su mje­ govine i Dalmacije. Kandidacioni odbor po­ dadnu oblik vjerojatnosti, proturiše u Istri, Goričkoj, Dalmaciji i drugim obla­ sta: srpski s a m o s t a 1 c i i kvcsloven- nudio je predsjedništvo kluba ministru g. ska narodna stranka sa nek'm hrvatskim Svetozaru Pribićeviću, koji je izjavio da ne vijest da je to obećanje dao sAm biv- stima kraljevstva SHS ukidaju se. 3. Svi veliki posjedi na teritoriju kra­ poslanicima. Pred njima su bili srpski na- smatra oportunim i kompatibilnim, da kao •) Gordi Vojialav Šola i slatki Vlado Besarović. ljevstva SHS ekspropriraju se i njihove će cionalci. Na ljevici sjede blizu samo- ministar i predsjednik stranke primi mjes- Fošljedice političkog šarlntanstva. �.PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Оцжнл to predsjednika kluba. Na to je izabran ovaj odbor: predsjednik Dr. Bogdan Medaković; podpredajedniei: Adolf Riboikar, Ivo Grizogono; tajnici: Dr. Vladimir ĆoroVić, Dr. Vladimir Caldarevid i Dr. Peatotnik. U eksekutivni odbor kluba došli su: Vojielav Šola, Dušan Vasiljević, Dr. Srgjan Budisavljević, Većeslav Vilder, Gjuro Džamonja, Hamid Svrzo, Vjekoelav Kuko* vec, Dr. Poščić, Dr. Živko Nježić i Dr. BoŽidar Vukotić. Odbor ža spoljašuje poslove: pred­ sjednik: Miroslav Kulmer, podpredajednik: Dr. Karlo Triler, izvjestitelj: Dušan Vaši I jevid, a Članovi: Dr. Stjepan Kukrić, Dr. Poščić, Dr. Dinko Puc i Š e f k i j a G1uhi A Ustavni odbor: predsjednik: Dr. Svje* tislav Popović, podpredajednik: Dr. Fran Novak, izvjestitelj: Većeslav Vilder, a člano­ vi: Dr. Ste van Simenović — Cokić, Š u • krija Kurtović, Dr. Ivan Ribar, Dr. Gavro Manoilović i Dr. Dinko Puc. Agrarni odbor: predsjednik: Ante Gju* kič, podpredajednik: Živko Nježić, iz* vjestitelj: Dr. Henrik Krizman, a članovi: Josip RajaČić, Anto Mihalović, Gjorgje Pejanović, Ahmed Salihbegović, Dr. Savo Ljubi bratić, Dr. Božidar Vukotić, Dr. Franjo Poljak, Š u k r i j a Kurtović, Adolf Ribnikar, Gjuro Džamonja, Dr. Vje* koslav Kukovec, Mihailo Slagojević, Su* ljaga S a 1 i h a g i ć i Vaso Muačević. Odbor za Ishranu: predsjednik: Vaso Muačević, podpredajednik: Dr. Karlo Triler, izvjestitelj: Dr. Franjo Poljak, a članovi: Dr. Savo Ljubibratić, Dimitrije Zakić, Fran Novak, Dušan Kecmanović, Dr. Milenko Marković, Dr. Richard Kraua, Ivan Kej žar, Vojielav dola, Mihailo Blagujević, Adolf Ri* bnikar i Dr. Ejub Mujezinović. Svjestan svoje odgovornosti kao naj­ jači parlamentarni klub odredio je demokratski klub, da njegov eksekutivni odbor odmah stupi u doticaj sa drugim strankama naročito a onim u Srbiji, da se osigura jak blok za rješavanje najaktuelni* jih državnih pitanja i potreba. On će od­ mah danas početi sa pregovorima. radosti, što smo doživjeli dan sastanka za­ stupnika ujedinjenog naroda prvi put u vlastitom parlamentu. Spomenuće sto­ ljetne borbe za oslobogjenje i neopisive žrtve. Sadržavaće apel na naše saveznike da se kod uregjenja prilika u Evropi drže načela, koja su sami proklamovali. Nas na­ rod ne traži ništa što nije njegovu. Apelovaće na dužnosti narodnih delegata, a ko­ načno će nabrojiti najvažnije zakone, koji­ ma će se baviti parlamenat. Razmjer stranaka. (Najnovija vijest.) U .Drž. Vijeću" stoje stranke u ovom omjeru: .Demokrati" 82 mandata (zajedno sa devet naših memluka, koji nemaju ni­ kakva prava na mandat, već ovise o mi­ losti ...) ujedinjeni srpski radikali 55. Via* dinovaca dakle ukupno 137. Prema njima stoje: Trifkovićeva grupa, samostalci i radi­ kalni disidenti 33, Starčevićanci i .Hrv. Nar. Zajednica" 26, Jugoslavenski klub (hrv. i slovenački klerikalci) 19, / srpski li­ berali 11, socijalisti 11, Lorkovićeva grupa 4. Ukupno od opozicije 104. Lijep je već prvi uspjeh g. Pribićevića .... Rezolucija. Muslimani grada Mostara i okolice mostarske, sakupljeni na skupštini „Ј.М.О." u svrhu izbora kotarskog odbora, pretresa­ jući nesregjene vjersko-prosvjetne prilike i bijedno stanje svojih muailima, te rasprav­ ljajući o njihovim zahtjevima, koje je od­ bio vakufsko-mearifski sabor, donijeli su sli­ jedeću rezoluciju: 1. Držeći, da bi inače vjerski odgoj muslimanske mladeži došao u opasnost, tražimo da se našoj djeci prema današnjim prilikama omogući vjerska obuka, koju smatramo neophodno potrebnom kao prvo primanje vjerskoga uzgoja i uzvišenih is­ lamskih zasada. 2. Osugjujemo najoštrije pozvane, koji su zapostavili zahtjeve i molbe našega muallimskog staleža, koji vršeći najuzvišeniju zadaću svoga zvanja, zapaduše sami kao i njihove obitelji u najveću bijedu i Izbor predsjedništva. Beograd, S. Marta. Za predsjednika nevolju. 3. Opažajući, da uzroci ovoj bijedi i privremenog narodnog predstavništva biće izabran jedan od poslanika iz Srbije. Bira­ ovom opasnom stanju leže jedino u slaboj če se i dva podpredsjednika i to jedan Hr­ volji i trezvenosti kao i u pomanjkanju vat i jedan Slovenac. Jučer popodne pre­ intezivnoga rada u našim vjersko prosvje­ govarale su stranke o kandidaciji za pred­ tnim pitanjima, tražimo da se bezodvlačno raspišu novi izbori za va­ sjedništvo. Pariz, 3. marta. U ovdašnjim diplomat­ kufsko mearifski sabor, kojemu stavljamo skim krugovima raspravlja se o velikom u prvu dužnost saniranje ovih nedaća. 4. Pozivamo svu braću Muslimane ši­ značenju govora, kojim će regent Aleksan­ dar pozdraviti zasijedanje narodnog pred­ rom Herceg Bosne, da solidarišući se sa stavništva. Regentov govor daće izražaja zahtjevima naših muailima — pomognu ih FELJTON. Uspomene. Čitajući jednom nađem časnom starini novine i razgovarajući o dogogjajima koji se zbiše u ova tri-četiri mjeseca, pobudih u nieg uspomene iz starih vremena, pa i nehotice uze da usporegjuje vremena i dogogjaje sada i nekad, a njemu je — veli on — ono nekadanje mnogo bistrile u pa­ meti i od ovog, što proživljava. Cesto se on zanese i zapliva strujom svojih uspo­ mena, pa reda i niže doživljaje i na jed­ nom kao da nAgje dvije srodne stvari ba­ čene na razne strane, izbere ih i složi jed­ nu s drugom, pa opet dalje. Švabin vakat pred svoj svršetak puno je sličan prilikama pred okupaciju, kad se po svačem naslućivalo i osjećalo, da to stanje ne može dugo ostati, da će tome brzo biti kraj. I Turska je onda ratovala na sve strane, a vojske sve manje, vodstvo sve lošije, izdaja svakdanja pojava. Švabo se kočoperio i vanjštinom nastojao da odr­ ži svoj glas, dok mu nutarnja uredba i sna­ ga bijaše kao dim na vjetru. Turčin na­ protiv i što imagjaše snage u sebi ne po- I kazivaše je, dok ne dogje do potrebe; zai- | ista nesposoban za upravu u evropskom smislu. Švabo ne bijaše nikom prijatelj, pa tako smatraše svakog prama sebi. I čisto mu je krivo, kad sve teče mirno svojim tokom, voir da mu se ko usprotivi, da imade povoda uredovati. Turčin se i u tom razlikuje; on je lijen i da misli, da li mu je ko neprijatelj, voli, da sve teče svojim to­ kom, da mu ne zadaje brige. Na jednog gazdu mostarskog dolazi iz inozemstva oveća svota novaca za potporu ustašima. To sad valja nositi u Trebinje, da se odanle raznose eškiji u planine i na granice. Gaz­ da, da sigurnije dogje s novcima u Trebi­ nje, ide mutesarifu i on mu daje par zaptija da ga prate na putu do Trebinja, gdje ima da posjeti bolesnu rogjakinju. I tako carske zaptije prate potporu ustašama. Ta­ ka bijaše turska uprava naivna. Švapska naprotiv nalazaše veleizdaju i ovdje, gdje je lojalnost cvjetala. Ali i jedna i druga žela je u narodu našem samo nezadovolj­ stvo. Nije ni čudo. Učiniti Što god za na­ rod i zemlju turska uprava nije umjela imati osjećaja, a Švabo ga nije htio da ima. Turska nije zadovoljila ni same muslimane, koje su i oni a i svi drugi smatrali dije­ lom Turaka i turske uprave. Velika razlika megju njima bijaše i u tom, što nas Švabo bijaše ogulio do ko šulje, a poznati pjesnikov vapaj, što ga u ovim nezgodnim časovima i ne dopuste, da nam strada ovaj ugledni stalež kao i vjerski odgoj naše mladeži. Bilješke. Štadlerovci. Pristojno i stvarno rasprav­ ljanje obećaše nam u doba iza prekinuća pregovora za ujedinjenje političari oko .Jednakosti". Nije prošlo ni nekoliko dana a oni opet udariše u stare diple. U broju 33. nazivaju nas čak i Štadlerovcima. U našoj organizaciji okupljena je pored islamske inteligencije gotovo sva naša ule­ ma. Predsjednik je Organizacije muftija. Taj fakat iskoriščuju naši protivnici, da nas u očima moderno obrazovana svijeta prika­ žu konzervativcima, pa čak i nazadnjacima. Tim načinom ne mogu nas ubiti u našim masama. Za to treba u potrebiti staro oružje i sjetišo se izraza „otadlerovac", koji im je u doba autonomne borbe pribavio dosta pristaša. Sirote zaboravili, da je zakulisni vogja njihov sklapao pakt sa Stadlerom. Ovakovim načinom^borbe samo si se jednom, Še­ rife, popeo narodu na grbaču. Drugi put ne ćeš, budi uvjeren, ta se metoda preživljela. Čvrsta li je Priblćevićeva stranka! Pod naslovom: »Na adresu jugosl. demokr. stranke* donosi »Slovenski Jug« ovaj upit: »čitamo kako je nastao uži akcioni odbor te stranke i ko ga je izabrao. Jer, i mi smo obećali saragjivati u toj stranci, a ne znamo, kako je došlo do tog odbora, pa mislimo da smijemo postaviti ovo pita­ nje na one, kojih se tiče. Ili možda gospo­ da is užeg aQ^nog odbora ne žele naše saradnje ?« Sirote »Rađenaši« i njihov Zubović! Lomili su najviše koplja osporavajući našoj grupi ulaz u »Drž. Vijeće«, a sad su eto u — neizvjesnosti. Ne će ni da im kažu mo­ gu li se brojati u vladine prišipetlje. Žao nam ih je, iskreno žao, ali šta ćemo de, kad se zanose — »demokracijom« jednog Grgjića i Srškića. Sami krivi . . . . „Vladlčanske izvoznice.“ Da se vidi kako se otštećuju pojedini .narodni muče­ nici", prenosimo iz ovdašnjeg .Slovenskog Juga" ovu vrlo značajnu bilješku: .Jedan pravoslavni vladika dobio je, kako nam javljaju, jedn u izvoznicu koju je prodao za 50.000 kruna. Izvoz­ nici nije glasila na njegovo ime, nego na tugje, a s njom je platio dugove koje je napravio u svom pastirskom radu, pored svoje skromne plate. U koju vrstu naro­ dnih mučenika spada ovaj duhovni pastir?« Tako pita jedan srpski list, pa naravna stvar, da se i mi priključujemo tom upitu uz dodatak: .ja koliko li izvoznica dobiše ljudi, koji su ležali u hapsu?" . . dade raji u usta „hljeba, hljeba, gospoda­ ru" Švabe ee i no tiče, odnosi se samo na Turčina, makar da onda ne bijaše ni hljebnih karata, za koje Turčin nije imao ni smisla niti je osjećao potrebe. Prelaz iz turske uprave u Švabinu i opet ovaj prelaz u slobodu zanimivi su po svojoj usporedbi. Kad se pred dolazak Šva­ bin ono malo turske vojske rasprši na sve strane, ostadosmo mi jedini gospodari u vrtlogu Hadži-Lojina pokreta. Svi bijasmo tada u vrlo kritičnu položaju i mi i naši sugragjani drugih vjeroispovijesti. Šta se je moglo dogoditi — tada, kad i naša dje­ ca bijahu naoružana, kad za svakog red i zakon bijaše u njegovu silahu. A šta se je dogodilo? Mjesto gragjanskog raja i krvo­ prolića, mjesto da oružani napadne goloru­ ka, mjesto pljačke i otimačine, ustrajaju se straže od gragjana muslimana da čuvaju red, da zaštite život i imanje sviju, a u pr­ vom redu sugragjana drugih vjeroispovi­ jesti. Moj časni starina dobro se sjeća poje­ dinosti, kad je s tom stražom obilazio po Sa­ rajevu, nitko — veli —- nije se tih noći smio pojaviti na ulici bez fenjera. Danas doduše nije potreban fenjer nikome, lam­ pe gore po svu noć, ama .. neise. Gdje bi straža opazila makar po 2—3 u skupu, sve bi rastjerala. Tako se je radilo i po kasa­ bama i tako ве održavao red, makar da Broj 6 Бц Pregled. Regent otputovao iz Pariza. 8q princ-regent Aleksandar krenuo je itPi u subotu naveče. Na željezničkoj Ma pozdraviŠe ga: predsjednik republj P o i n c a r e, ministar spoljnih poslon | chon i general Alby ispred ministra рц sjednika Clemenceaua. Regent na povratku u Srbija JaMj iz Toulona: U nedjelju u dva sala i45i nuta stigao je ovamo zasebni željezM voz sa princom-regentom Aleksandn Odmah je obavljen službeni prijem. | je princ-regent izišao iz voza, zahvalio toulonskim vlastima na dočeku, pa joj javio da je zadovo ljan svojim i r a v k o m u Parizu. Iza toga je pi otišao na oklopljeni krstaš .Julien de Graviere", koji je u 5 sati otplovio u | ras i Pirej. Dignuta blokada Turske. Javlja a Carigrada: Vijest o ukidanju blokade obalama Male Azije kao i u dardanehb tjesnacu primljena je sa velikim zaiN sivom, čim je stigla ta vijest, ministanl za trgovinu odmah je konslituisalo w komisiju, u koju su ušli delegati m ministarstva, a za predsjednika joj' je । stavljen jedan državni podtajnik. On komisija imati da sastavi popis artikla, | bi se mogli zamijeniti za drugu robi antantskih zemalja, koja se u Turskoj proizvagja. Ovako rade demokrati. J^vljaji Washingtona: Predsjednik je Wilsoo Л da se odazove pozivu New-Yorškog p nera Smitha, da dne 4. marta u Међ litan Opera House u New-Yorku održi। davanje o konferenciji mira i oligifl I bivši predsjednik Taft govoriće tom| likom o istom predmetu. Predsjednik! son otići će iz Washingtona u utorak. I stigne u Nev-York odmah će se uputil „Metropolitan Opera Hoilse". Iza dovrii predavanja poći će na lagju .Georgel shington", koja će u srijedu u 1 sat 4 otploviti u Evropu. WUsOn o ligi naroda. Javljaju iz! shingtona: Odgovarajući na pitanja, ■ mu stavljali članovi kongresa Sjedioji Država prilikom rasprave o ligi narofl kao je Wilson, da se ne može đoni slobodna trgovina pamukom, dok se i beno ne objavi da je zaključen mir. Su tiče klauzule, кгфа će 'društvu naruši vati pravo, da ispituje djela, koja ugw vaju opiti mir, rekao je Wilson da če< klauzula biti objašnjena garancijom pin teksta, kojemu će najbolja preporuka jednodušnost parlamenta. *Wdson je a protiv tvrgjenja da razoružanje ne ćei tolika opreznost nije ni potrebna bila,JI svak onda imao oružje i mogao ee bru Zar nijesu tada muslimani mogli| segnuti za oružje osjećajući donekle u du turskog gospodstva i svoj pad, омК što se megju ostalim dolazak Švabin Д taji s veseljem očekivao. Ali ne! Oni samo Švabi opriješe i kad bijahu prisiljl da polože oružje i kad Švabo dogje, ■ zemlju i narod gotovo bez buna, 1 unutarnjih bojeva, bez boljševizma I b oni jedini osjećaju njegov udarac, omi jahu proganjani i vješani, ako ee u ■ kremen našao u kući. Bijahu i deo cirani. Ali brzo se prilike staložiše. Svalki osjeti u nekom novom stanju, sve odali iza onog napetog stanja i neizvjesnostiI turskom upravom. Samo muslimani'ii dalje ostaju nišanom za svu svoju okoli Iza krvavih bojeva sa Švabom, iza pon na sve strane, gdje ih po prostom shnl nju i Turska ostavi na cjedilu, oni mi im adu da podnese udarce, porugu Ml naciju. Smatrani nekim ostatkom profl turskog gospodstva dočekivahu iz dam dan ono prkošljivo izazivanje, poruglj pjesmu i osvetu za propast Turske, kao su upravo oni Turke doveli u ove kraji i zadržali ih pet vijekova. Dok nam I jedne strane poče lijepom riječi da dl �Број 6 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Огрлнж 3 Strana |iti daljnju egzistenciju vojničkog sistema, identno je, rekao je on, da jedan korpus vježbane vojske ne će sačinjavati opassi za opiti mir, ako bi njegovo naoru* lje bilo ograničeno. Wilson je izjavio, da ne može ni pomisliti, da će megju nalima biti kakve jednoduinosti u tome, ko bi otklonili rat i zaštitili slabe narode, o svaki narod ne bude voljan da prinese ju žrtvu. Društvo-naroda, spomenuo je, Jje Wilson, mora da oduzme kongresu pć da objavi rat Moć društva naroda tepljiće se na prijateljstvu izmegju AmeriL Britanije, Francuske, Italije i Japana, a tom nema ni govora, da bi izmegju ovih it velikih naroda mogle postojati ozbiljne nrotnosti. Odgovarajući na pitanje jednog natura rekao je Wilson, da Irska nema pada glasa u ligi naroda, a irsko pitanje i će riješiti Irska i Velika Britanija samo megju sebe. Na razna pitanja o delegatima Nike Britanije i o mogućnosti da Velika Htanija dobije više od jednog glasa u bekutivnom vijeću- lige naroda, odgovorio I Wilson: „Malo ima izgleda za ■ kovu eventualnost14 Tečajem ras­ lavijanja članovi su kongresa više * puta ladali Wilsonu u riječ. Kad je senator mndagee rekao: »Ta liga naroda neće [riječiti rata,* odgovorio je Wilson: „Ništa i svijetu ne će spriječiti rata, ali liga na« ■a dovesti će nas do toga, da raspravlja­ ju prije nego li započnu neprijateljstva, bije nego je započeo evropski rat da smo no 8 dana imali vremena za raspravlja« в, ne Ш toga rata ni bilo*. ! Rad mirovne konferencije. Vijeće 5 likih sila sastalo se u subotu popodne L ministarstvu spoljnih poslova u sobi g. Ichona. Vijeće je saslušalo izvješća dviju [misija, kojima je povjerena zadaća da ■tave program financijskih i ekonomskih tanja, koja će se podnijeti mirovnoj kon* rencijt. i Financijska komisija sastoji se od gg.: trauma (Sjedinjene Države), Montaguea bgleska), Klotza (Francuska), Salandre klija) i Morija (Japan). Ekonomska se komisija sastoji od gg.: irucha (Sjedinjene Države), sir Huberta ewela Smitha (Engleska), Clementela francuska), Crespija (Italija) i Fukina apan). [ G. Craspi iznio je izvještaj financijske om i sije, koji je izvještaj sumaran i u ko* im su prije svega nanizana pitanja, koja iirovni ugovor mora riješiti. Megju njima ima, koja su finansijske prirode, kao n. : po kojem će redu neprijatelj biti ovŠten da ispuni svoje razne obveze (od­ ete, dugove i obveze, na koje se obveio prije rata, za vrijeme rata i poslije .ta), zatim kako će se porazdijeliti javni dug, i onda kako će se prenositi javna imovina u slučaju teritorijalnih promjena. Druga su pitanja opet novčanog karaktera. Osim toga bilo je povjereno financijskoj komisiji, da riješi još neka pitanja, koja interesuju samu antantu ili saveznike i koja prema tome ne će biti uvrštena u mirovni ugovor, kao na primjer kako će saveznici složno istupiti da podupru mijenjanje no­ vaca, da konsoliduju i porazdijele ratne te­ rete, da zaštite financijske interese alijiraca u Rusiji, da zaštite prava i interese aliji­ raca u neprijateljskim zemljama i t d. Izvještaj ekonomske komisije, koji je iznio g. Clementel nije drugo već prelimi­ narni program te komisije. Ovu će konač­ no sastavljati 15 članova, od kojih će svaka velika sila imati po 2, a 5 imati sve ostale države skupa. Što se tiče radnog plana te komisije, on će sadržavati proučavanje ovih zamašnih pitanja: koje će se opće mjere poduzeti, da se ustanovi na praved­ noj osnovi načelo jednakosti trgovinskih uvjeta u megju narod noj trgovini; zatim koje će se stipulacije utvrditi, što se tiče ugo­ vora prije rata i proklamacije za štete, re­ kvizicije, sekvestra i t d.; zatim koje će eventualne mjere poduzeti saveznici prema neprijateljskim strancima, i najzad koji će se ekonomski ugovori staviti izvan snage, a koji će se opet staviti na snagu. „Komisija za podjelu teritorija14 in­ tenzivno pospješuje svoj rad. Evo kako sad stoji stvar prema izvještaju „Temps-a*: 1) Komisija za belgijske poslove, koja je isprva bila dobila mandat, da pronagje eventualne konpenzacije za Holandiju u zamjenu za teritoriju, koju zahtjeva Bel­ gija, bavi se sada ispitivanjem revizije ugo­ vora iz god. 1839. a u subotu prije podne pristupila je rješavanju šlezviškog proble­ ma, koji je takogjer njoj povjeren. Ova će komisija po svoj prilici već sredinom na­ redne sedmice donijeti sva rješenja. 2) Komisija zarumunjske poslo­ ve, kojoj je ujedno povjereno ispitivanje granica Jugosla­ vije, Bugarske, Crne Gore i Albanije (izuzev krajeve oko Jadranskog mora) dovršiće svoj rad prije svršetka naredne sad­ nice. Ova je komisija objavila, da još nije stvorila definitivne odlu­ ke o granicama Rumunjske i Jugoslavije. 3) Komisija za grčke po­ slove, koja je u subotu ispitala helenske zahtjeve u Maloj Aziji, upravo za­ vršava svoj rad. 4) Komisija za českoslovačke poslove biće takogjer krajem nared­ ne sedmice gotova sa svojim radom. 5) Komisija za poljske poslove održala je u subotu prije podne svoju prvu sjednicu, na kojoj se bavila odregjivanjem poljskih gra­ nica. Misli se, da će i ona moći dovršiti svoj rad prije 8. marta. 6) Centralna ko­ misija, koja ima da grupiše postignute re­ zultat«, nije još u cijelosti imenovana. Vjerovatno je, da će sve ove komisije do­ vršiti svoj posao do odregjenog dana a to j e 8. mart a. Magjarska raspisuje Izbore. Magjarsko ministarsko vijeće zaključilo je da raspiše izbore za ustavodavnu narodnu skupštinu. Pri stvaranju te odluke uzelo se u obzir, da je današnje stanje izvanjske politike ta­ kovo, da je neophodno nužno da se raspišu izbori. Najprije će se raspisati izbori za konstituantu, a potom općinski (A kod nas se imenuje sve u šesnaest. Op. ur.) i municipalni izbori. Oni prvi obaviće se u prvoj polovici mjeseca aprila. Vlada će ras­ pisati izbore za cijelu zemlju bez obzira na to, sto je neprijatelj posjeo neka područja premda je malo nade, da će se izbori mo­ ći provesti u posjednutim krajevima. Izbori će se obaviti po sistemu glasanja po listi­ nama i uz zaštitu manjina. Zemlja će se podijeliti na izborne ko­ ta r e v e i u svakom izbornom kotaru bi­ rače se u isto doba više zastupnika. Eriuenski zahtjevi. Ermenska delega­ cija iznijela je u srijedu, na konferenciji mira ekspoze o ermenskim zahtjevima. Tom prilikom dao je član delegacije Makronian ovu izjavu „Tempsu*: Armensku narodno vijeće proglasilo je 27. maja 1918. neza­ visnost Armenije. Sazvan je bio armenski parlamenat, konstituisala se vlada, a naro­ dno joj vijeće dalo sva opunomoćenja. Ar­ menska republika obuhvaća sada teritoriju od 60 OuO četvornih kilometara. Armenski je narod već od prvih dana ustao protiv turskih nasilja i stao na stranu saveznika. No armenski se narod uvelike razočarao, kad je vidio da nema pristupa na mirovvu konferenciju. Moja je vlada stavila stoga delegaciji, kojoj sam ja na čelu, u zadaću, da u prvom redu iznese ove zahtjeve: 1. priznanje nezavisne armenske republike; 2. da se predstavnici republike puste na kon­ ferenciju mira. Što se tiče naših nacional­ nih zahtjpva, to mi u‘glavnom tražimo ne­ zavisnost cjelokupne Armenije, koja će obuhvatati teritoriju armenske republike i armenske pokrajine u Turskoj. Tako uspo­ stavljena nova armenska država imala bi se staviti pod zaštitu lige naroda, te bi je za vrijeme prolaznog perioda imala da po­ mažu jedna vlast, koja bi dobila mandat od lige naroda. člana svoga centralnoga odbora đra Halidbega Krasnice proti uzurpiranju vlasti, ma bilo s koje strane, nad narodnom voljom, a naročito u pogledu biranja članova za »Dr­ žavno Vijeće.* Ujedno ne priznaju valja­ nost mandata onih, koji su silom, a proti demokratskom duhu vremena, nametnuti za narodne prestavnike. Izrazuju svoje neo­ graničeno povjerenje svojim delegatima gg. dru Hamdiji Karamehmedoviću i prof. Sa­ lihu Baljiću.* Bugojno. Otposlani brzojav ministru Protiću glasi: „Muslimani kotara bugojanskog organizovani na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije* protestujemo protiv nametanju delegata u Državno Vi­ jeće, jer ih mi ne izabrasmo. Priznajemo samo one delegate, koji su predloženi od centralnog odbora „Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije*. Ovo je ujedno i oprovrgnuće brzojavne vijesti „Bugojno uz „Jednakost* u broju 33 od 15/2. 1919. Predsjednik: Rus tem paši ć“. Donji Vakuf. Danas smo upravili gosp. ministru predsjedniku Stojanu Protiću br­ zojav slijedećeg sadržaja: „Protiću Beograd. Muslimani grada i okolice Donjeg Vakufa organizovani na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije* protestujemo protiv nametanju delegata u Državno Vi­ jeće, jer ih mi ne izabrasmo. Priznajemo jedino one delegate, koji su predloženi od centralnog odbora „Jugoslavenske Musli­ manske Organizaaije.* Predsjednik: Kurbegović.* Tešanj, 3. februara. Danas htjeli otposlati brzojav donjeg sadržaja, ali pošta ne prima. Poslali pismeno: „Gospodinu predsjedniku ministarstva Stojanu Protiću Beograd. Kotarski odbor .Jugoslavenske Mu­ slimanske Organizacije* u Tešnju kao reprezentant cijelog muslimanskog žiteljstva tešanjskog kotara izjavljuje, da nekadašnji naš zastupnik Šuljaga 8 a 1 i h a g i ć i dru­ govi nemaju našeg povjerenja te da nemaju n i k ak o v a рга va u naše ime ništa govoriti ni ra­ diti, budući da su njihovi mandati već davno utrnuli. Ujedno najenergičnije pro­ testiramo protiv neparlamentarnog, nede­ mokratskog i oktroisanog pozivanja ljudi u „Državno Vijeće,* koji ne uživaju naro­ dno povjerenje. Za odbor organizacije: Presjednik: Ferizbegović, tajnik: Ajanović.* Protesti protiv nametnutim „zastupnicima**. Banjalučki muallimi izdali su u nakla­ di Hafiz Muhameda Šerbića ov^j proglas: „Braćo Muslimani! Pod teškim životnim prilikama, koje i Vas tište, odlučili smo obustaviti nastavu na 1. marta 1919. radi toga, što nam se ivo nam nametnuto ime Turci, da mi ljesmo Turci, nego Slaveni, s druge straf kaa god to opet bude potreba u istinu as Turcima smatraju. I taj apsurdum: izliku njihova mišljenja i riječi, taj apsurum mjesto sebi nama vješaju o vratu. To potraj a godinA Ali čudo! Kad mu« limani počeše otvarati oči prama prvim rakama zapadnog svjetla, kad počeše da I povoljno odazivlju ovom prvom kultur« om pozivu: da bar saznaju šta nijesu, naidnom u njima preko noći nalaze Švabi ovce. Dok ih Švabo, na oči prijazan, šika« ira svagdje ne samo u agraru, drugi u jima vide Švabi novce, gdje je do jučer irkofil bio. Taku firmu sad muslimani sti« u: kad si narodan, Turčin si; a kad si apredan, Švabo. Kao zemljo vlasnik sredoječni si feudalac, pa te tada nitko ne šte« i, uprav nitko. U službi možeš biti- izvr­ tan, tada si jedva dobar činovnik, a u oima drugih izrod, Švapska ulizica, franko« ic i t. d. Popustiš li malo, nepouzdan si, to je sve zato, što si Mujo. U službi če•deset godišnjem režimu svi su se natjeili, ali za to si samo ti Mujo, crno-žut, drugi ije. Ti si Mujo, bio kriv, što si ouda puco htio Švabi da zapriječiš dolazak u Bosnu, id si kriv, što se on zadržao toliko vre­ tena ovdje. Inače se ne može razumjeti, išto se samo muslimani krivo gledaju pri- likom prelaza ispnd Švabe u slobodu. Onda je musliman s oružjem u ruci štitio sva­ kog svog sugragjanina, a u ovom prelazu on goloruk biva napadan, makar da on nije ni Turčina ni Švabu ni gonio ni zadr­ žavao ovdje. Ravnati se po postupku, kakav se udešavao prama nama, pa odatle stvoriti za nas neki pravac teško je i gotovo nemo­ guće. I prije i za vrijeme Švabe a i danas potvaraju nas, da nijesmo pristupačni pro­ svjeti. Pa zar je i čudo i kad bi bilo tako? Jedan gazda dolazi na dućan svom komšiji muslimanu i ocrnuje mu školu i od­ vraća da ne šalje svog sina na nauke, a što je on svoja dva poslao, zato se kaje, jer su se iznevjerili običajima i životu kućnjem, ali ih ipak ne povraća iz škole kući. Drugo: Kad musliman diže svoj glas za naobrazbu našeg ženskinja, jedna kršćanka se protivi tome, a ipak trpi na stotine svo­ jih sestara u najmodernijim školama. Što više taj tobošnji vapaj njezin širi jedno bratsko kršćansko društvo u naš narod da se on odvrati od moderne prosvjete za ženskinje. A naprotiv tome kad se ne odazi­ vaš savremenom pozivu naobrazbe, onda te ponizuje do azijate. Pa daj sad snagji se u takom kaosu mišljenja svoje okolice! Ali mjesto, da taj kaos raščišćavamo, uočimo radije svoje vlastite pogreške. Ma da nije kasno, da se te pogreške poprav­ ljaju, treba da ih što više ističemo, da ih što više ističemo, da ih upoznamo, da ih liječimo. Naša je prva pogreška, što smo nesložni, a druga što smo mi na sve rav­ nodušni, ma šta se o nama mislilo i govo­ rilo. Mi smo dobri, a lošim nas prikazuju; mi nikom zlo ne mislimo, a takim svakog smatramo, a trebalo bi da budemo oprez­ niji. Kad ne igramo, kako drugi hoće onda, nam vele, da smo natražni. Mi na to šu­ tirao. Mi smo dokazali svojim životom, da smo u nepovoljnijim prilikama očuvali svo­ ju individualnost, a ipak nam kažu da smo anacionalni. Dok drugi spliću vjeru i na­ rodnost u jedno, da tako oboje očuvaju, mi te svojine u zbilji provodimo i obaška dr­ žimo, a oni ipak nama ugone u glavu: da je baška vjera, baška narodnost. Mi i na to šutimo. A zašto to sve? Oni nas osugjuju tako, jer mi nemamo svog imena. Oni vole ime, riječ, nego sadržinu. Budi ti Srbin, budi Hrvat, a. nemoj ništa učiniti za svoj narod, onda si toliko privrijedio, koliko i bez tog imena. Učini ti ono, što se traži od svakog člana jednog naroda, t. j. čuvaj mu njegovu individualnost, onda si učinio više nego onaj aa samim imenom, ali ako tada i ime svoje znadeš, onda si i korak u napretku. Budi svjestan svog prava, brani ga svom snagom i od svog brata sumišlje- Muslimani mostarskoga kotara, sa­ kupljeni na skupštini „Ј. M. 0.* na 28. fe­ bruara 1919. protestuju najodlučnije preko Štrajk muallima u Banjaluci. nika i po vjeri i po jeziku, ko god te na­ pada brani se zakonitim sredstvima (soci­ jaliste navješćuju, da će se i nezakonitim sredstvima boriti za svoja prava). Moj čestiti starina kaže: Još prije oku­ pacijo neko je rekao, da smo mi kao ro­ govi u vreći. Ali nije ni tako uvijek bilo, niti će biti. Naša narodna pjesma kaže, ka­ ko su Sarajlije u igri kamena s ramena čuli, da je neprijatelj navalio na Banja Luku pa bosi putrkali braći u pomoć. Nije tu bilo današnje moderne organizacije, ali je bilo bratstva, bilo svijesti, što je vezalo sv« u jedno kolo. U nas je te stare krijeposti nestalo, a nova nam još nije pritekla u pomoć kako treba. Stoga valja da se osvješćujemo što prije; temelj je evo uda­ ren, moderna organizacija provedena, a ti sad ne odstupaj od većine ni za živu gla­ vu, ne daj se zavarati. Naglašivam: kad budemo svjesni svog prava, kad ga budemo branili dopuštenim sredstvima odoljećemo svakom nasrtaju, jer svaka je sila za vremena. A kad još bu­ demo složni i svjesni zajedničkog svog pra­ va pogotovo ćemo moći odoljeti svakoj navali. —i®* �Strana 4 Ограна »PRAVDA* — »ПРАВДА* ne će, da udovolji našim skromnim zah­ tjevima glede poboljšanja naših plaća. Do­ sta amo gladovali i patili sa našom sitnom djecom, pa pošto su došla legja đuvaru, da ne možemo više trpiti, to smo se od­ lučili na ovaj teški korak. Molimo svu bra­ ću muslimane da nam ne zamjere za ovaj naš postupak, jer ga ne činimo iz obijesti, nego od gladi. Na koncu molimo i to svu braću, da nas, — u interesu islam iјjeta u našoj tražbini potpomognu. U Banjoj-Luci, dne 21. febr. 1919. Muallimi grada i kotara Banja-Luke*. Pravo naš narod veli: prva muka, a pošljedna last. Svaki posao s početka je težak, a poŠljedak vrlo lijep i hajirli bude. I naš muallimski štrajk ružno je ćuti, ali napokon ne može se ni kamen gristi. Šta je po nas najbolje, narod je s nama, koji zna da mi tome nismo krivi, niti smo mi taj štrajk donijeli, već su ga donijele samo naše vjerske vogje, koji će narodu odgovarati. Ja šta sad misle sevepčije na­ šem štrajku? Znamo svi da, kao predsjednik vakuf­ skog sabora, reis-ul-ulema, od kako je reis, nije ništa smako, ako nije šta namako. Pa neka je, jer je reis, dok su svi mu­ allimi bez svega ostali, pa još samo što nisu svoje dječice isprođavali. Eto zna i Meho Vrbanjac, da polu­ godišnja plaća reisova (osim sa­ borskih dnevnica!) iznaša kolik cijela go­ dišnja plaća đevetnaestorioe banjalučkih muallima, koju trebaju razdijeliti na 110 kućnih članova svoje obitelji. »Šta bolan*? — veli M. Vrbanjac — odmah š-štrajkujte!* Narod znade, da to ne činimo, što smo siti, već što smo gladni i nije^malo goli i bosi te, još od prije rata zaduže­ ni, pa se nismo odužili ni onda, kad smo svoje imetke i svoje kućne stvari, bez kojih se ne može biti, isprođavali, Ima i u nas trutova, kao i svagdje, koji vele, da će prilikom muallimskog štrajka popunjavati njihova mjesta sa talebom. Mi opet njima velimo, koji tako mi­ sle, da su to trutovi, baš kao i oni. koji su siti i misle šta će bolje i ljepše izjesti, a gladna oc vili ti. Znaju li »oni* koliko nas košta rat; znaju li »oni*, da su naša mjesta popunjena; znaju li oni, da je uz nas narod i naša jaka »Narodna Musliman­ ska Organizacija*, koja će sa svim silama raditi da što prije, do već davno zaragjene korice kruha dogjemo. M u a 11 i m. Domaće vijesti. Našem listu ne daju u Sandžak. Od svog povjerenika u Plevlju dobismo ovo saopšlenje: »Moram vam na žalost javiti da je p o I i cij a zabranila dola­ ziti vašem listu (i ^Jugoslaviji*). Zabra­ na vrijedi od 14. februara" Tako naš povjerenik, a mi dodajemo da pismo predano u Cajniču, jer bi ga drukčije po jeo mrak. A šta da rekne­ mo o zabrani? Ništa, već ju bilježimo kao znak vremena i — demokracije sa dna kace. Obustavu nastave provele su mektebi ibtidaije u ovim mjestima: Banjaluka, Bijelina, Brčko, Bugojno, Gornji Vakuf, Derventa i Odžak, Duvno, Gacko, Gračanica (Brijesnica. Lukavica), Gradačac, Modrić, Kladanj, Konjic, Kotor Varoš, Livno, Ljubinje, Maglaj, Mostar, Nevesinje, Petrovac, Prozor, Rogatica, Sanski Most, Stolac, Sarajevo, Travnik, Trebinje, Tešanj, Doboj, Tuzla, Varcar Vakuf, Višegrad, Visoko, Vlasenica, Zenica, Zvornik, Cazin, Bos. Šamac, Bos. Krupa, Bihać, Ključ, Prijedor, Petrovac (sa Kulenvakufom i Bjelajem.) Ukupno 40 kotareva. Doznajemo, da vakufska direkcija daje polugodišnje ratne doplatke uz reverz, da će muallimi odustati od svog zaključka, pa Odgovorni urednik: M. Sudžuka. molimo braću muallime da ne nasijedaju ovoj smicalici. Mi ćemo dobiti svoju za­ slugu na drugi način. Direkciji bi bilo bo­ lje, da odmah raspiše izbore, jer što više zavlači, sve će teže odgovarati. Zastupstvo muallima. Ko je kriv našoj konfesionalnosti t Broj 6 Бр ganizaciju" kotara Fojnioe: Predsjednik stane na put. Ko zna za nju, a ne juj Edhemaga S a 1 i h ag i ć, tajnik Ševkija ko je zataji, najveći je neprijatelj i ц %vog naroda. Di zdarev ić. I Kupres je us nas. Iz ^upresa smo dobili ovo pismo: »U Kupresu i okolici pro­ veli smo organizaciju, te je skupština jed­ noglasno zaključila, da se priključujemo Jugoslavenskoj Muslimanskoj Organizaciji i da primamo njezino glasilo »Pravdu*. U odbor su izabrani: predsjednik: Muhamed ef. M u f t i ć. podpredsjednih: Nuribeg Alaj begov i ć, tajnik: Abazaga Mandžuka, blagajnik: Ahmedaga Husanbegović i članovi: Husein Horoz, Alija Mešan i Sinan Musi A — Molimo, da nam se pošalju direktive i upute za daljnji rad. Šaljemo naputnicom 756 kruna sakupljenih darova i to: za »Pravdu* jednu polovinu, a za siromašnu musi, djecu u Slavoniji po­ lovinu. Odbor* Živjeli Kuprešani, kad ne odvrljiše od 'ogromne većine isl. dijela našeg naroda!,, Svaki nam Čas prigovaraju radi konfesio­ nalnosti, pa ističemo kakvi su drugi u tom pogledu. Pravoslavna sirotinja grada Sara­ jeva dobila je koncem prošle godine ču^ mura uz jeftinije cijene, a to su isto ovih dana dali i Hrvatima katolicima. Njima su dodijelili 20 vagona uz cijenu od pet kruna po metru. Pojedina obitelj može do­ biti po 10 metara, a dnevno će stizati po vagon. Pozivajući „Мerham e to v“ odbor, da odmah zatraži muslimanima pripadajuću količinu * r.mura. prosvjedujemo proti ovom konfesionalnom dijeljenju čak i sirotin j e, te upozorujomo vladu i općinu, da je vrijeme prestati sa ovim radom ispod žitA Anomalije u školstvu: Davno je naš službeni list javio, da ima 40 škola bez učitelja. To se još nije popravilo, ako nije, i još više pogoršalo. Učiteljstvo se nepres­ Veliki neprijatelj naiog naroda. tano sliježe s osamljen i n mjesta u manje To je sada tifus. Zaprijetio nam ie kao centrume, a već veliki centrum je tako prepun, da se kazati ne može. Ima vele najveći neprijatelj naš, kao krvolok, da nas kasabica, gdje sjede po dva do tri učitelja uništi. To je kuga. Svaki čas po neko oboli, posve besposleni, jer oni hoće upravo on­ a teško je to trpiti i gledati kako ti se Гоdje da služe, pa oni jednostavno tu sjede, gjeni brat, sestra, sin, kći, roditelj pati i a što je tu nepotreban toliki broj nastav­ umire u mukama, a ti mu pomoći ne mo­ nika, to nije pitanje. Za to što je mnogi žeš. Za to se moramo prenuti i osvijestiti, nastavnik za starog režima trpio, valja da da zapriječimo tu kugu, da nas ne snagje. se nagradi boljom štacijom. Pa ne treba A to mi možemo, kad hoćemo. Ljudi od ni da je šta trpio, dosta je da on dokaže, zanata, ljudi, koji život svoj posvetiše nauci da je podulje služio po selima i odmah za zdravlje čovječije, liječnici dokazuju, da ima pravo na bolju štaciju. Ovo premješta­ tu bolest prenose uši s jednog čovjeka na nje i nepremještanje zadavalo je posla i drugog. Sad nam se »bar lakše odu pirati toj prijašnjoj vladi. Nećemo tjm da odobrimo kugi, ne dajmo uši na se, čuvajmo se, čis­ sve što je radila stara vlada, ne nipošto, timo i trijebimo od ušiju, pa ćemo se na nego i prije je postojala silna navala s pe­ taj način sačuvati od te opasne bolesti. riferije na centrum ih uopće s loših štaciKonzervativan svijet ne će da vjeruje, ja na bolje. I vlada nije mogla da nagje štogod mu se stavi u korist njegovu za načina, da stvori kakav turnus, da svak dobro njegovo. A zašto? Jer to on nije vidio, služi ondje, gdje mu je faktično mjesto. o tom se on nije osobno uvjerio, pa ne Bilo je sila slučajeva da jedni učitelji dugo poima i ne će da vjeruje. Ni najprostijega čame na selu, a drugi opet dugo šetaju po seljaka planinskog ne možeš skloniti da n. korzu. To je sve stoga, što je bilo prote­ pr. ostavi svoje ovce u planini izvan tora, žiranih elemenata, vlada je. odnosno školski bez jaka torne psine i bez oružja, jer će odsjek bio pod pritiskom sviju drugih od­ mu vuk poklati ovce. To on zna i tu mu sjeka i iz koga god doneseš vizit-kartu, ne treba savjeta. školski odsjek popušta i opoziva tvoj pre­ Kako je poznato uš lahko prelazi s mještaj, ako ti je nepoćudan. Izgleda da i jednog čovjeka na drugog, pa tako, ko se ova vlada nema ni načina ni dosta autori­ ne čuva, brzo može da ga uš okuži ovom teta, da uspostavi red i da sve funkcionira bolesti, ako pregje s čovjeka, koji je bolestan kako treba. od tifusa, naravno, ako je ta uš ujela bo­ Uzroci ostavke dra. M. Spahe. Beo­ lesnog čovjeka, pa kad pregje, nakolje zdra­ gradska „Pravda* u broju 118. od 28. fe­ vog. Da se očuvamo od tog, najbolje je bruara donosi: sredstvo u prvom redu čistiti se sam, a G. dr. M. Spaho izjavljuje, da je član onda ne miješati s ostalim svijetom. Nar. Predstavništva po tome, što je član Rublje u kom je čovjek spavao kao i pos­ Narodnog Vijeća od njegovog postanka. teljinu treba iznijeti na zrak, da so preko Spaho je dobio povjerenje jugoslovenske dan provjetri, a rublje, koje so obdan nosi, muslimanske stranke. Uzrok njegovoj os­ pred spavanje svući i objesiti na zgodno tavci je: 1., nepravedna podjela mandata u mjesto, da tako4 prenoći. Dakle ne valja u Bosni, pri čemu najjača muslimanska stran­ jednom rublju i u* dan hodati i u noći ka nije dobila skoro nijednog mandata; spavati. Osim toga treba se što češće kupati, 2., odsustvo muslimana u izborima u Crnoj prati i češljati kosu, a rublje i odijelo, koje Gori i 3., neustavan postupak pri donoše­ je sumnjivo da je ušljiyo, pokiseliti i pro­ nju agrarne reforme u oči sastanka Nar/ kuhati. Predstavništva. Kakvi su znakovi oboljenja? Prvo je, Jedva jednom. U Beogradu je uapše- što se pojavi, kad ko oboli od pjegavog no desetak srpskih gragjana, koji su kao tifusa, glavobolja i nemoć u tijelu. U to se detektivi za vrijeme austrijske okupacije pojavljuje i velika vrućina. Iza 3—4 dana denuncirali beogradske gragjane. Održava- pojave se pjege na rukama t. j. sprijeda će se u Beogradu i zbor bivših interniraca, na donjoj polaktici. na kome će se iznijeti pred širu publiku čim ko oboli, treba bezuvjetno pozvati < imena i djela svih onih, koji su pod aus­ liječnika i odmah bolest prijaviti. trijskim režimom denuncirali svoje sugraNaše zdravlje i naš život u opasnosti ; gjane. su zbog ove bolesti. Evo sve su škole za­ tvorene, sve zabave i svi sastanci obustav­ ljeni zbog te opasne bolesti, jer gdje se mnogo ljudi sastaju, lakše se bolest širi. I Fojnica pristupila našoj or­ Šta nam je milije od naše mladeži, a šta korisnije za nju od nauke, pa smo mo­ ganizaciji, pa nam je to saopćila ovim li i tu žrtvu doprinijeti, obustaviti je od brzojavom: „Jučer na našem širem uke samo za to, da se koliko bilo sprisastanku zaključen priključak ,,Pravdi“. ii širenje te bolesti. Za to je svačija dužZapisnik slijedi. Za „Muslimansku Orit, da upregne sile, da se ovoj bolesti Zdravlje. Iz naše organizacije. VIasnik: Centralni Odbor »J. M. О/ Zdravstveni savjet u Beogradu ( starski je savjet zaključio da se obu zdravstveni savjet, u koji će ući strah za pojedino krajeve kraljevine SH8, | uregjena i posebna komisija za epidei bolesti. ^^===. i ~j Priposlano*). U »Srpskoj Zori* od 2. marte ■ me je na prostački naći/. Milan Šipka, । rezni pristav, pa radi poštene javnoalii jem ovo razjašnjenje: Za vrijeme demonstracija išao mi ^vnjim prijateljem Čemalušom, te kadi biii pred parkom, v vidjesmo jednu n svijeta da ide niz Čemalušu i gonih liko seljaka. Ja stadoh sa svojim priji Ijem kao i sva znatiželjna svjetina, h dim kuda će sa njima. Tu su se веј stali otimati i nešto vikati, na to ja raki svojem prijatelju: »Budala ovijeh, zašto ne predaju ovim lopovima i ne ивиЦ neće ih objesiti*. Ja ovo nijesam ni vorio, a iza mojih legja progovori moj! lega, dapače dobar prijatelj još iz Bogdan Šipka i reče mi: »Mašiću, em je da ti tako govoriš*. Ja mu mirno oi vorih: »Bogdane, kad me nijesi ranu nemoj da se miješaš u naš razgora osim toga nijesi sa nama ni u društva1 to sve nijesmo ni izgovorili, a već мј neko iz rulje, koji su još tuđe stajali i। ljake prekopavali, uzeše Bogdan^ za n rekavši: »I to je Srbin, on ih brani. Ш ga megju se i povedoše. Na njegovui bu, da nije kriv i njima da nije ništi kao no htjedoše ga pustiti. Ja sam oda otišao sa mojim prijateljem, došao 11 ku, obrazložio stvar direkciji i molio odmah intervenira jer je Bogdan м| zatvoren. Banka je intervenirala ali M uspjelo da ga puste, nego istom kd Bogdan tražio, da se ja preslušam i n mene pozvali na vojni sud, da rečem, je na stvari. Ja sam rekao da je ■ posve nevin, jer se je on samo saiB razgovarao, ena što je sudac rekao: J post, radi toga da čovjek nastrađa. Ii je odmah sutri dan Bogdan bio pušćal istom nakon moje izjave. Prema tom vidi da mi je bilo stalo da ga kao bi spasim, a ne da ga denunciram,* Dodajem i to, da su moji komšijel pravoslavni predali »Srp. Zori* izjan kojoj potvrgjuju moje ispravno držanji cijelo vrijeme rata. Taka je zahvala ii pana i u Dimovićevom listu »Istini* iz dino 1914. Sad nek javnost prosudi postupa! por. pristava M. Šipke,' koji će mi za I napadaj odgovarati i pred sudom. 1 Sarajevo, 5. marta 1919. Hamdija Mašić, činovnik zem. bu •) Za stvari pod ovom rubrikom urcdnitel odgovara. Prodaju se 2 kuće sa svim nuzgredni prostorijama i bašćom u Hadži Abdinici ulici broj 2 i 4. Upitati kod Hasage Hađžari berbera u Ašćiluku ul. br. 7. Rasprodaja. U utorak, 11. marta izjutra f hotelom j,Po3avinau u Brčkom, pa vaće se konji, kola i druge sM U ostavštine Fadllbega Fadilpašića Islamska dionička štamparija u Sarajevi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/caaa3e7669a028ed707aa156c33cb6c0.pdf 4e353ac5f871893915f27568f6ce219c PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom х UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR POJEDINI BROJ oO HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32.— KRUNE, NA POLA GODINE 16.— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA JJLICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119^ Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 7. Sarajevo, subota 8. marta 1919. (6. džumadil-abira 1337.) Za ukinuće cenzure. (ztpel na Dri. Viječe.) Sastadoste se, gospodo narodni predtavnici, da udarite. demokratske temelje tišem mladom kraljevstvu. Pune su sam tke posla, glave pune brige, ali uza sve i им нромгнјсто na jednu anomaliju, »ja nas bruka pred stranim svijetom. Cenzura nas davi i ometa javnu risč, preo i najprirodnije pravo slobod»g gragjanina. Budite svijesni svoje đudošli i dokinite ovaj absurd nad aburdima I Za t ovaj zahtjev ne treba obrazlože­ na, pa čekamo na važu akciju i djeloмгш’ rad. Ukinite cenzuru! . . . I. C======^==========: Posljedice političkog šarlatanstva. L ... п. Provodavši potpunu fuziju sa »voyom« iz zapećka, naši su se »demo­ lirati« dali na posao i njihov organ preuze dužnost, da radi o »slozi« mu­ slimana. Mišljahu da će ovom krilaticom pokolebati naše pristaše, a u kokarevima, gdje još nije bila provedena organizacija dobiti zgodan »šlager« za agitaciju u korist šačico svojih vogja. plavnu su ulogu dali jednom »neu.tralnom« muderisu iz provincije, koji ije razaslao svoja štampana »ljubavna 'pisma« po cijeloj zemlji, a uz to je i osobno išao- u neke gradove, da na­ pravi zbrku i zabunu. Znajući dobro, da će i ova neiskrena podzemna ra­ bota naići na isti prijem kao i dota­ danje akcijo »demokratskih* generala bez vojske, mi smo mirno i dostojan­ stveno sejrili ovo koprcanje, potpuno uvjereni, da je narod svjestan svoje dužnosti i da će im odgovoriti onako, kako su zaslužili po svom dotadanjem radu i držanju. I nijesmo se prevarili. Velik dio kotareva priključio se je našim dvje­ ma organizacijama, a napadaji „Jed­ nakosti" na predsjednika tuzlanske or­ ganizacije samo su ubrzali odluku na­ roda. Fraza o „slozi" ocijenjena je potpuno ispravno, i niko joj nije nasio. Gradiška i Kotor Varoš, te ispostava Samac — cijeli je uspjeh naših „de­ mokrata". Dalje nijesu mogli. Kad su i sa frazom o „slozi" os­ tali kratkih rukava, „demokrati" se ponovno utekoše okrilju vlasti i u svoja kola upregnuše ministarsku skup­ štinu. Mislili su da će ih izvući iz gli­ ba pojava četvorice ministara, pa u društvu sa svojim plači-drugovima iz „Nar. Vijeća" udarišo klin u megju- stranačku konferenciju. Obišli su izabra­ opstanak i svoj 'ištah za strženjem na nog predsjednika i odaslali silesiju po­ površini. I tako izbaciše smiješnu tvr­ ziva na privatna lica U čvrstoj nadi, dnju, da smo mi — proti SrbimaNimalo ih ne boli glava, što će da će bar laskanjem koga predobiti. Pa šta se je dogodilo? Ponovna bruka tom i takim svojim izmišljotinama na­ i grdilo. Na našu skupštinu pristupilo nijeti štetu cjelokupnom isl. dijelu na­ je dva puta više delegata, nego šeg naroda, jer i vrapci na krovu li je na skupštini demokrata bilo — znaju, da je naš list jedini legalni or­ pojedinaca. Kod nas je svak mo­ gan log dijela našeg naroda. Nu o rao imati punomoć i to tako, da je tom drugi put. na 4.000 stanovnika mogao doći samo Sarajevo, 6. marta po jedan delegat, dočim „demokrati" Sramota 20. Tijeka. Iz Gornjeg niti su tražili kakve punomoći, niti su ih uopće mogli i dobiti. Ništa ne po- Vakufa dobili smo ovaj brzojav.„Postoje upravitelj ispostave Gusković može, što su im govornici bivšeg sa­ borskog kluba „ujedinjene" organiza­ naložio žandarima, da vode istragu proti cije zvektali nekadašnjim zahrgjalim procagjanja naše organizacije kao bunjelancima zeničke kaznione, a drugi plač­ nja, nije nam moguće provesti popis čla­ ljivo kimali glavom i isprsavali svoje nova. Odbor". Staje nam pamet u prvi mah pred časne osobe. A kad je Dr. Karamehmedović javno izjavio da su nelačni ovakom vijesti. Pitamo se: gdje smo izvodi raškogorskog „paćenik^" nasta­ to na jedan put, pa da se smatra la je „mala" neprilika i — prod rudu zločinom, ako se ljudi pod silom pri­ istrčaše ljudi druge klase. „Prvaci" lika moraju da organiziraju u jednu ne mogoše ni izjave potpisati, a kamo cjelinu, kako bi lakše obranili i li da bi ušli u račun pri imenova­ štitili svoje interese? Je li to proklanju članova „Državnog Vijeća". Opet movana sloboda zbora i dogovora, lične sigurnosti i sastajanja? Ili je .to su bili bačeni u zapećak . . . . Ujdurma o potrebi „sloge." tako- najogavnije ugušivanje misli i nade u gjer se je potpuno rasplinula i jasno opstanak i bolju budućnost kod nas? se pokazalo da se je tim litom samo Ili je to sistematsko suzbijanje i is­ korjenjivanje u zametku svih ovdaš­ htjelo dignuti propale veličine. njih muslimanskih zdravih pokreta od Kako je došlo do tog, .da su uza strane sadašnjih vlastodržaca na našoj sav javni neuspjeh stražnja kola ipak, musalli? Ili su to smiješni pokušaji prošla naprijed, objasnili smo. u član­ zastrašivanja naroda od vlasti pred cima prilikom ministerijalne skupštine. '■njegovom organizacijom, koja se poHtjelo se je pošto poto,. da ministri . najviše ima da razvije na korist na­ pokažu nekakav uspjehjZpa kad nije šeg kulturnog i ekonomskog pridigišlo legalnim nntem, nlorali su se nuća, kako bi tim bili što bolji i ko­ uteći načinu, -koji sliči postupcima. risniji gragjani naše države?! Tisze i Buriana^Nu žalosno je da se Šta bilo, fakat je tu, da je politič­ je u njihova kimi upregla šačica ljudi, ki činovnik u Gornjem Vakufu upo­ koji nose zvučno ime „demokrati" i trijebio oružničke bajonete proti prokoji bez imalo rumenila u licu nepre­ vagjanju naše organizacije i mi smo stano trube, da im nije do mandata.. prisiljeni, da proti te napasti najod­ Ja za koje babe dušu gaze narodno lučnije protestiramo! pravo aamoodiuke i šta ih vodi pri Tražimo, da se upravitelj isposta­ njihovu nametanju, kad i sami prizna­ ve u Gornjem Vakufu najstrožije po­ ju da nije niko uz' njih osim dva ko­ zove na odgovornost, jer baca ljagu tarska mjesta, jedan ispostavni gradić na demokraciju, slobodu i jednakost i' pedesetak pojedinaca iz pokrajine ? naše mlade države, koja se kod nas „Hoćemo da branimo narodno je­ svuda „odozgor" naglašava — i to dinstvo i monarhijsku formu države" baš u doba, kad se u prijestonici Bio­ govorili su prije pokretanja našeg gla­ gradu sastaje Narodno Predstavništvo sila, nu naš program i naše ispravno na; vijećanje! Isto tako tražimo, da se držanje u oba ova pitanja ubili su ih naš mjesni odbor u Gornjem Vakufu u pojam i svakom je bilo jasno, da odmah obavijesti da može nesmetano je naše stanovište u tom pogleda i obaviti popis članova našo organiza­ demokratskije i iskrenije i — raz­ cije, keja niti je uperena proti drža­ boritije. Nu njima nije do tog, da ve, niti proti kojeg dijela našeg trozavladaju ta načela i da se učvrste u imonog naroda A za obranu imaju valjda pravo isl. dijelu našeg naroda, već do tog, da imaju kakvu-takvu izliku za svoj ljudi i u Kini. Godina I. Pokvarenost i njezin lijek. u. U prošlom članku rekosmo o dužnosti uleme u radu za slogu i jedinstven rad naših prvaka, a sada ćemo koju protrovoriti o dužnosti uleme u radu oko podizanja naroda i suzbijanju pokvarenosti. U prvom redu je potrebno, da se na­ ša ulema, odbacivši dosadašnji svoj nemar i istrijebivši hasedluk izmegju sebe, uhvati u jedno kolo, da poradi kako će što više doći u doticaj sa širim slojevima naroda, da mu živom riječi i dobrim primjerom pokaže, kojim putem treba da krene, pa da svoj ahlak popravi i da živi i radi ona­ ko, kako to islamski propisi zahtijevaju. Stara je našu poslovica: „Lijepa riječ i gvo­ zdena vrata otvara", pa za to dobar alim može sa nasihatom najlakše dazalutalog na pravi put izvede. Samo se po sebi razumi­ je, da u ovom pravcu najviše mogu uči­ niti naši v a i z i, samo bi trebalo da se na nadležnom mjestu pobrinu, da se za vaize postavljaju sposobni i marljivi alimi, da- im .se .daje direktiva o tom šta će kazivati i da im se eventualno u tome pravcu drže i predavanja. Po našem miš­ ljenju trebao bi i reis-ul-ulema kao i čla­ novi rijaseta, da sa pokadkad nakane izaći na ćurs i narodu kazati vazu nasihat, jer bi timo mnogo doprinijeli, da bi se s jed­ ne strane ovim mnogo više zainteresovao za vazove, a s drugo strane bi i drugi vaizi dobili naputak o čemu im je najpreče važiti. Premda bi se o ovom predmetu dalo još mnogo što šta govoriti, ipak držeći se one „lil arili jekjiil išare* nadamo se da će se pozvani probuditi i latiti posla. Nu ako li ovo ostane, „glas napijućeg u pustinji onda ćemo po na ovu temu ponovno po­ vratiti i iznijeti kojekakvih stvarčica, koje nekome i nekima ne će biti ni malo ugodne. A sada da pregjemo na našu inteli­ genciju. Iza uleme najviše je pozvana naša in­ teligencija, t j. svjetski izobražeua klasa ljudi, da radi na podizanju naroda i po­ pravljanju njegova ahlaka. Savremena na­ uka toliko jo napredovala da se njezinom poinoču može naći svomu lijeka, a da ima lijeka i poboljšanju pokvarenog ahlaka, svjedoče nam tolika djela ne samo novijeg tei i starog vijeka. Uzmimo statistiku pi­ saca civilizovanih naroda, te pogledajmo koje vrste pisaca i književnika najviše ima, pa ćemo odmah vidjeti da je velika veći’na onih, koji rade na poboljšanju ahlaka dotičnog naroda. Svaki piše na svoju ruku, neki piše u formi priče, drugi ■ u formi pjesme, a treći opet strogo znanstveno. Ti se pisci razlikuju u samom načinu pisanja pa n; pr. jedni crtaju pokvarenost u pravoj njenoj slici, jer tvrde da će veći utisak učiniti ona prava slika gadne navike, dok drugi opet misle sasma obratno, L j. da će viši efekat imati predstavljanje dobrih pošljedica uzorna morala. Nu i jedni i drugi počinju istom onda raditi, kad svestrano ispitaju uzroke onih zlih navika, osjećaje i sve druge okolnosti onih, kojima to pisa­ nje namijenjuju, te na osnovu toga stva­ raju zaključke, kojim se načinom dade nevaljaština izliječiti. �Sirana 2 Отрана PRAVDA" — „ПРАВДА" Tako eto radi inteligencija prosvije­ ćenih naroda, a šta radi naša inteligencija!? Neki se udubili u svoja službena zvanja, te nemaju kada ni pogledati na ovom, a kamo li da zagju u redove istog, da ispi­ taju njegove rane i bolesti i da im potra že lijeka. Mnogome je ispod časti i na ulici zastati sa gragjaninom, a kamo li da bi zašao megju seljake i s njima posjedio i za njegove tegobe ga ispitao. Drugi se opet megj* sobom prepiru o narodnosnom pitanju i političkim bojama, te se jagme za stolicama i masnim mjestima, a o ovo%iu vode računa samo onda, kada im je potreban da do svog cilja dogju. Za to bi trebalo da i naša inteligen­ cija pogje drugim putem, te da se oni, koji su u službama malo vise na narod i njegove potrebe ^pobrinu i za njegov boIjak porade. Naročito bi trebali oni, koji imadu vremena za svagju o narodnosnom i političkom pitanju, da se toga već jed nom okane, jer nije vrijeme raspravljati o tom, ko je vatru podmetnuo onda kada vi­ še glave gori. Treba najprije vatru udunuti, a onda ako ustreba uzroke tražiti. 8. Mjesni odbor naše orga­ nizacije .smjestio bi desetak šegrta na zanat ili u trgovinu. Reflektanti neka se obrate na naše uredništvo. Bilješke. Suše I centralizam. „Svi se još sjeća­ mo kad je g. Lukinić, ministar pošta i brzojava, u svom govoru na sarajevskoj megjustrahačkoj konferenciji vrlo zgodno primjetio da su mnogi naši političari samo stoga za federalizam, da mogu u raznim provincijalnim vladama i saborima sve one šuše.izaći na površinu, koji* to u jednoj centralistički uregjenoj državi ne bi bilo moguće. I mi smo odobravali ovo gledište g. ministra. Pa ipak danas vi­ dimo da ni centralizam nije dovoljna garantija protiv invazije raznih predratnih i skorašnjih šuša. Tako doznajemo, da u Pri­ vremenom Narodnom Predsjedništvu sjedi i neki Hadži Mahmutbeg Džinić, koji je možda jedino radi toga pravi predstavnik narodni, jer ne zna ni čitati ni pi­ sati. Po njegovom primjeru mogao bi po* vršan čovjek lako ustvrditi da su zaista i birani taki ljudi, koji će dostojno predstav* ljati narod analfabeta i istinski moći shva­ titi njegove želje i potrebe, jer su identične sa njegovim ličnim. Nu nije to jedini čovjek iz naroda. Na prvoj sjednici Privremenog [ Narodnog Predstavništva predložio je jedan gospodin, koji je, pored sve svoje tjelesne | FELJTON. Muslimansko žensko pitanje. Napisao: Ibni Musi im. Veleučeni i na daleko čuveni islamski aiim Ismail Haki Izmirli1) raspravljajući o ovom pitanju (t. j. tesetturu) reče ovako: „Cilj čistog Muhamedovog (a. s.) šeriata jest pet stvari i to: čuvati vjeru, čuvati osobu, čuvati pamet, čuvati kapital i čuvati čovječji plod (nesl). Čuvanje vjere vrši se na taj način, ako budemo ratovali sa onim osobama, koje misle da se mi nalazimo u ratnom stanju s njima, i ako kaznimo one osobe koje zbilja žele srušiti našu vjeru. Hanefijski su imami kazali, da muslimani ’) Ko je pratio Scbilurrcšad, laj dobro poznaje ovu Ijčnost. Ko je ćulio njegova predavanja, taj se ne može nadiviti njegovu svestranom pozna­ vanju ieriata, a osobito Umi fikha i ilmi usula. Za Abdui Hamidove vlade bio je rektor vjerstog fakulteta, a sad je profesor islamske filozofije na Mutehasisinu i član Metihata. Kako god je orijent-ran o istoku tako isto, poznaje i zapad, njegovu' kulturu i jezike. težine, bio u posljednjem momentu toliko hitar i okretan, da brže bolje uskoći u ve­ liku stranku za privremenog predsjednika jednog sarajevskog gazdu. Ovaj se stari gospodin dao birati ta p red8 j e d n i k a s v i b 8 k u p š t i n a, štose održaše u Sarajevu otkako je dobilo slobodu. Svakoj je skupštini on predsjedavao ina svakoj se je upravo olimpijski obrukao. Treba­ lo bi doista imati malo obzira spram ovog starca, koji je imao davno nekad izvjesnih zasluga i kojeg bi trebalo staviti u stanje pokoja, zajedno sa još nekim njegovim sapatnicima u mentalitetu i moralu/ Eto tako slika neke „narodne* pred­ stavnike srpski list „Slovenski Jugu, a mi, potpuno se solidarišući sa ovim pisanjem dodajemo još i to, da je koplje za ovake ljude lomio baš urednik tog naprednog lista . . . Iz „Državnog Vijeća44. Druga sjednica. Beograd, 4. marta. Predsjednik Jeftanović otvara sjednicu u pola deset Čita se zapisnik prošle sjednice. Primjedba đra Meh* meda Spahe („Jugoslavenska Muslimanska Organizacija*), da se zapisnik ne primi, nije uvažena. Poslije toga Čila sekretar dr. No­ vak spisak svih poslanika i konstatuje, da u Makedoniji još nisu obavljeni izbori*). Dr. Ante Pavdić i Starčevićeva stranka protestuje u ime Narodnog vijeća protiv postupka mini­ stra za konstituantu, što nije zatražio od nje­ ga kao potpredsjednika Narodnog Vijeća spi­ sak delegata Narednog Vijeća. Zato predlaže da verifikacioni odbor uzme njegov spisak u pretres. Predsjednik ministarskog savjeta Stojan Protic: Molim gospodu poslanike, da sada ne vode besplodne debate o verifika­ ciji poslanika, dok se ne izabere verifikacioni odbor, koji će u toj stvari dati pred­ stavništvu podroban izvještaj. Riječ uzima poslanik Nastas Petrović („radikalni disident*) i izjavljuje da je nepra­ vilno to, što je spisak poslanika sastavila vla­ da, a ne samo narodno predstavništvo. Naro­ dno Predstavništvo će samo odlučiti o svo­ jim članovima bez svakog vladinog upliva. Pita na osnovu čega je napravljen spisak poslanika i da li su tijela, koja su vršila izbor delegata, primila i žalbe protiv izbo­ ra, kojih je svakako bilo. Ministar predsje­ dnik Protić naglašava da se svi poslanici, koji su predali vjerodajnicu smatraju za ta­ kove dok verifikacioni odbor ne izvrši svoj posao i ujedno predlaže, da se pregje na dnevni red. Ministar za konstituantu dr. Kramer javlja, da je dobio spisak poslanika od pred­ sjednika tijela, koji su izbor obavili. Time nije htio ni u čem da prejuducira verifikacionom odboru, već je ovaj spisak sastavio iz praktičnih razloga, da bi se omogućio čim prije rad Nar. Predstavništva. Sekretar dr. čorović čita poslovnik o izboru devet sekcija. Prelazi se na izbor sekcija, a po tom naregjuje predsjednik izbor verifikacionog odbora. Poslije kratke pauze saopštava sekretar dr. Čorović rezul­ tat sjednica izabranih devet sekcija, koje su u verifikacioni odbor izabrale ovu go­ spodu: Uroša Lomovića, Dušana Vasiljevića, dra Dragomira Lončara, dr. Hinka Kri­ zmana, Borivoja Popovića, Anastasa Petrovića, Dragutina Pećića, dra Jozu Sunarića (drži se Jozo, jer ako propustiš naše i svo­ je nametnike, nemaš kud u Sarajevo. Op. ur.) i dra Milutina Mažuranića. Predsjednik poziva odbornike da se odmah konstituišu i u tu svrhu naregjuje kratku pauzu. Poslije ove saopštava sekre­ tar dr. čorović rezultat konstituisanja veri­ fikacionog odbora. Predsjednikom je iza­ bran poslanik Dragutin Pečić (srpski samostalac), a sekretarom dr. Hinko Krizman („demokratska* stranka). Prema privreme­ nom poslovnom redu zaprema predsjednik verifikacionog odbora privremeno predsjed­ ničko mjesto Narod. Predstavništva i po­ ziva sve poslanike, da danas i sutra do po­ dne predadu sekretarima svoje punomoći (vjerodajnice). Verifikacioni odbor će te pu­ nomoći pregledati i sastaviti izvještaj, koji će se štampan razdijeliti poslanicima. Od časa štampanja izvještaja u roku od 24 sata sazvaće se nova sjednica. U jedan sat 15 minuta zaključuje predsjednik današnju sjednicu. Daljnji brzojavi. Broj 7 B* Nar. Skupštine, što je za Megjumurje ( regjen samo jedan delegat. Isto tako* su proteste za Dalmaciju Stanko Вц& za Sloveniju dr. Korošec. Šta je s „Gajretom^ Od „starog odbora* ovog našega štva dobismo ovo saopštenje: „Umoljava se slavno uredništvo, voli besplatno (Kao da se nešto,dri može i zamisliti. Op. ur.) donijeti цД nom broju svog lista ovo saopćiti poziv: „Gajret* Stari odbor društva Д reta“ počeo je posao u društvu te se prvoj sjednici (Kada? Op. ur.) privremj konstituirao kako slijedi: predsjednik, ■ tajbeg II a 1 i 1 b a š i ć, podpredsjednik:^ ef. M u f t i ć, (Taj će raditi! Op. ur.^td Asimbeg M u t e v e 1 i ć, blagajnik: Ali K u r t o v i ć. revizori: Muhamed ef. ] džalić i Jusuf Džebo. Ostali odbornici: | Safvetbeg Bašagić, Ibrahim ef. Sarić, J med ef. Burek i Mustafa ef. Fočo. 1 „Gajretov poziv “. Kako je poza društvo „Gajret* skoro pet godina ne fm cionira svojim normalnim tokom rada.^ ovo vrijeme upravljala je društvo^ vak ska uprava. Vakufsko mearifski sabor odbor primao je prihode od Gajretovihi ti kala cigarpapira i šibica, te dobrovolj priloge, a članarine nij e s u kl I j e n e ni tražene. Tkb"fi? sv^nid ponudio članarinu primljena je, ali je k bilo vrlo malo. Sada je odbor zakljti da u smislu pravila društvenih dadnei kom priliku, da bude članom „Gajreta* pravom glasa, voditi upravu dri štva 6 mjeseci i tad održi skupštinu društva. Odbor umolja stare pododbore i povjerenike da nasla prekinuti posao oko podizanja i unapreg vanja ovog društva. 'Dalje umoljava kob ska vakufska povjerenstva i šeriatske su da pomognu pododbore i povjerenike i štva »Gajret« u njihovom radu. Gdje4 pododbora ili povjerenika, neka se odmi sastave pododbori ili izaberu povjeren za „Gajret*. Držimo, da nije potrebei glasi vati svrhu društva ni dokazivati pob bu istog, jer je to svakom jasno. Osobi molimo, da se otpočne odmah sa upisii njem članova, ubiranjem članarine i kl ljenjem dobrovoljnih priloga. Tajnik: Predsjednik.I •) još jednom ponavljamo zahtjev, da se uzme u obzir proporcionalan broj muslimanskih zastupni­ ka i kad su već odrekli legalno zastupanje ovdaš­ njih muslimana, neka bar srbijanskim dadnu zado­ voljštinu. Uredništvo. Beograd, 5. marta. U verifikacionom odboru potrajaće rad nekoliko dana. Na­ redna sjednica Drž. Vijeća biće vjerovatno tek u ponedjeljak. Beograd, 5. marta. Vlada je podni­ jela Državnom Vijeću na pretresanje zakon­ sku osnovu o državljanstvu kraljevstva SHS. čim se obavi verifikacija mandata, dolazi na red rasprava o poslovniku, a zatim ag­ rarna reforma. Prema osnovi poslov­ nika imalo bi Drž. Vijeće ove odbore: ad­ ministrativni, budžetni, financijalni, imuni­ tetni, verifikacioni, vojni, nacionalno-ekonomski i ustavni. Osim toga će se ustano­ viti veliki odbor za ispitivanje umjesnosti Mutevelić M. HalilhalH predloga narodnih poslanika. (Naravno u •' duhu demokracije! Op. ur.). Beograd, 5. marta. Slovenski i hr­ Protesti protiv nametnuli vatski klerikali osnovali su zajednički ju­ „zastupnicima44. goslavenski klub. Predsjednik je dr. Korosec, podpredsjednik dr. J. Šimrak. Rogatica, 3. marta. Danas sme j Beograd, 5. marta. Dr. Šimrak i slali ovaj protestni brzojav: GospodinuSl drugovi uložili su protest na predsjednika janu Protiću, ministru predsjedniku U BI ne smiju ratovati sa nemuslimanima za to, što oni nijesu muslimani, nego za to, što su se oni izjavili spram nas kao ratujući, t. j. što su nam rukavicu bacili- (Kur’an kaže: „Da je Muhamede tvoj Gospod htio, svako bi bio mumin (vjernik). Zar ćeš ti svijet prisiliti, da. budu mumini?* Op. pisca.) Dakle uzrok rata nije različitost vjere, nego ratno stanje. Za to je kazala sva isslamska ulema, da islamska vojska ne smije tikati u sveštenike (popove), žene, djecu, raju, (svoje podanike) i one, koji se predadoše i zatražiš« zaštitu. Čuvanje osobe vrši se sa kisasom (od­ mazdom). Bog kaže: „Vama je u odmazdi život." Odmazda (kisas) uzakonjena je radi sprečavanja daljnih zločina i radi utjehe. čuvanje pameti postizava se vršenjem kazne, koja je propisana za pjančarenje. i Piće je zabranjeno za to, da se pamet čuva, i (Kad su upitali jednog Arapa: Za što ne | piješ ?, on je na to odgovorio: Kako da pijem ono, što pije moju pamet ? Op. pisca.) čuvanje kapitala postizava se izvrše­ njem onih kazni, koje su propisane za kradljivce i pljačkaše. Čuvanje ljudskog ploda (nesla) vrši se ispunjavajući one šeriatske kazne, koje su propisane za prostituciju, čuvanje roda vrlo • je važna stvar po šeriatu. Prostitucija rod je htjelo popraviti. Uzvišeni šeriat, pol upropašćuje. Prostitucija nije gadna samo je zabranio prostituciju, zabranio je i oi po svojoj suštini pa nije samo radi toga što bi je moglo prouzrokovati. zabranjena, nego više stoga, jer se u njoj Dakle samo kad budemo sigurni,) gubi rod i upropašćuje ljudski plod. Inače .se ne trebamo plašiti od ргозвИ kakva bi bila razlika izmegju nje i zako­ onda možemo mirne duše izjaviti, nitog braka. U zakonitom se braku plod ne treba tesettur ni hidžab. Na ж ne gubi, niti se raskošnost traži, pa za to on i jest odabran. Pošto prostitucija ne posje­ način to se ne može opravdati duje ove uvjete ne može se ni dozvoliti. vjerskim dokazom, dokle god ima Tako isto ne može se prilikom prostituisa- koji stoje na braniku vjere i dokle9 nja ni izdati jedna pravoriječna šeriatska se ne zapovjedi ovim osobama, кој^ш osuda. N. pr. ne može se kazati: dijete je na dobro napućuju, a od zla odvrifl filanovo, pa ga on mora i hraniti. To se ne može kazati, kad se ne bude znalo čije da moraju šuiiti.. Ono što se govori pn je dijete. Dakle prostitucija se ne može ni našim teolozima to nema nikakve IM na kakav način dozvoliti. Pokrivanje je nosti u islamskom svijetu, (izmirli lem uzakonjeno radi sprečavanja prostitucije. ii Haki: „Sebilurrešad svez. 12. str. fl Kad bude prostitucija nezakonita, moraju Ovom slično govori i Ibni Haldun biti nezakonite i one stvari, koje vode svojoj Mukadimi na str. 322. raspravljaju k njoj. To je naravna stvar. Kad jedan Čov­ a nasilju (zulum) kojemu je posvetio )■ jek svojoj obitelji nešto zabrani, kako bi posebni odsjek. (Nastaviće ae). joj posije toga mogao dozvoliti nešto, što bi vodilo, da bi ta zabrana ostala izvan (1 danima slobode. krijeposti ? Naravna je stvar, da će im i |to (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) 4 zabraniti. Tako rade i liječnici pregledajući bo­ lesnike i dajući im recepte. Ako se tako razlikujem dvije vojske: jugoslavei ne-bude vladalo, pokvariće se ono što se skirT srpsku, a prvu dijelim na one k4 z IV- �Epoj 7 Broj Lju. Mi svi muslimani grada I kotara Latice, organizirani na programu *»Jugo> (venske Muslimanske Organizacije«, pro~ Ltujemo protiv nametanja delegata u drIrno vijeće i nepriznajemo nikoga za svoga Ltupnika, nego samo one delegate, koji I predloženi od Centralnog odbora .Jugo* (venske Muslimanske Organizacije*. Pred** idnik: Hasanbeg ŠahinpaAić, potpredsjed■: Osmanaga AkAamija. I Bos. Dubica, 5. marta. Mjesna orgaLcija je protestovala * kod Prutića radi Inietoutih delegata za državno vijeće, H. khmudbega Džinića i doktora Mujezine-* L Šerić. , Pregled. I Dalmatinska delegacija u Parizu. Kgla je u Pariz delegacija dalmatinskih Kćina, na čelu koie je g% Kunjašić, narodni Bdanik na dalmatinskom saboru i načelnik Bala (na ostrvu Korčuli). Delegacija je doBela sobom dokumenata, iz kojih se razabi „nepokolebiva volja dalmatinskog sta■vništva, da bude član jugoslavenske drByo.“ Delegati hoće da predadu te doku* Bnte generalnom sekretarijatu mirovne ■nferencije. [ Bugari za Madžare. Zastupnici Bugara, Ki žive u Banatu, zaključiše na,jučerašnjoj Kđnici, na koju su bili došli izaslanici Bovo iz svih bugarskih općina u Banatu, B|sastave memorandum, u kom će izreći Boju privrženost Ugarskoj i želju, da se Bova integritet Ugarske. Ovaj će memo* Bdum predati ministru predsjedniku. [ Povratak regenta. Beograd, 5. marta, ■bstolonasljednik Aleksanoer dolazi u Be* Brad 9. 'о. mj. Putuje- preko Soluna vozom ■ Mitrovice, a odatle automobilom. I Uregjenje granice naše države. TakoBna rumunjska komisija konferencije mira Bršila je svoj rad, pa će još tečajem ove Bmice podastrijeti izvještaj o uregjenju Boslavenske granice izuzev zapadne i t. B jadranske granice. (Brzojav iz Ženeve). I 0 talijanskim aspiracijama. Ljubljana, Bmarta. Izvršni odbor Jugoslavenske deBkratske stranke (za Sloveniju) održao je Bdnicu na kojoj se raspravljalo o vanjskoj naciji kraljevstva SHS. Na tom je sastanL jednoglasno riješeno da se centralnoj vi ii pošalje rezolucija, da odmah opozove ■Pariza delegate za konferenciju miru, Bo bi londonski ugovor ostao podloga za H renciju s obzirom na pitanje naših Banica. I Česi uspjeli. Pariški »Temps* potvrВје vijest da je definitivno zaključeno B t. zv. Njemačka Češka ostane pod čehoBvačkom republikom. Čehoslovačka će doB$ svoje stare historijske granice. ■pse, da se bore za slobodu i koji podniBe sa srpskom vojskom sve patnje i mu■ progonstva u tugjini. Druga jugoslaKiska je vojska sastavljena od onih kojima ■ bijaše žao rastati od masnih plaća i,preBi sablju, kojom su se ponosili korzom i ■ d damama. Ovi pošljedni bili su do Bdnjeg časa vjerni ćesaru; — bili su sluge ■izvršitelji — pa i začetnici tiranske volje, Bjom su progonili i gušili slobodu, da u Blnjem času postanu opet „vjerni i odani* Brodoom Vijeću iza kojega je došla i kraBvska osoba Petra I. Naučili su brzo Beku himnu i sve ratoborne srpske pjesB, da mi je jednom podrugljivo rekao ■dan srpski časnik: 11 „Qvi novi Srbi, koji preko noći postaše, Bdmašili su nas. Ta samo pogledajte: koBo ovdje sjedimo već se moramo po peti ■it dignuti na noge, da se otpjeva srpska Bnna! . . . A da ih pozovete sutra u boj ■•oti neprijatelju, bile bi ih pune bolnice.. i A poslije je ostao demonstrativno na Bome mjestu kad su po šesti put pjevali Bu pjesmu. Kad mu je neko prišapnuo od Begova, rekao je glasno: „Gospoda pjeva■ kad se zagriju pićem, a ja sam je triBan pjevao samo po jedan put u godini B krsnu slavu kraljevu*.. . „ПРАВДА* — »PRAVDA* Naši dopisi.*) Janja, 15. februara Dvadeseti broj »Jednakosti* donosi do­ pis iz Janje, koji joj je spremljen od jednog prijatelja, kao popratno pismo uz pretplatu i dobrovoljne priloge. U tom se dopisu obara sva krivnja slabog uspjeha pri sakup­ ljanju pretplatnika i dobrovoljnih priloga na jednog hodžu, koji je tobož rekao da „ J.“ nije muslimanski list i da ne štiti naše in­ terese, pa da je zato ne smijemo ni čitati niti potpomagati. Gosp. je prijatelj 'bio za-^ okupljen nekakvim mislima, pa nije ni Čuo šta je sve hodža govorio. Hodža'nije rekao da „Ј.“ nije naš list i da ga ne trebamo potpomagati, nego je rekao, da ona ne štiti naše interese Onoliko, koliko ih štiti »Vri­ jeme* i stoga je ne trebamo onoliko pot­ pomagati i širiti koliko „Vrijeme*. Pa i kad bi hodža govorio onako, kako prijatelj navagja, pitam zašto se taj list nije proširio prije hodžiua govora; kad je „Jednakost* počela izlaziti na 40—50 dana prije hodžina govora. „Ј.“ veli u jednom svom broju: „sav je bjelinski kotar uz nas*. Koliko je tu istine, vidi se najbolje po pretplati i dobrovoljnim prilozima. 1 ako je ona poče­ la izlaziti mnogo prije „Vremena*, opet u Janji nema više od desetak pretplatnika, a „Vrijeme* ih ima okolo 40. Neise, o tome nećemo voditi računa, nego ćemo istaknuti šta je hodži lebdilo pred očima, kada je dao veću važnost „Vremenu*. Hodža je imao u vidu program „Vremena*, koji je kudikamo suvremeniji, shodniji i podeaniji negoli program „Ј.“, pa želeći svojim istovjernicima i sugragjanima dobro, preporu­ čio im je samo ono, što je za njih dobro i korisno. Mislim da nitko neće tvrditi da se ho­ dža prevario u računu i da je krenpo kri­ vim putom. Muhlbbl-hakk« D. Vakuf, 26. februara. Tim povodom, što se je ovdje u veli­ koj množini pojavila divljač, podijelio je kotarski, odnosno šumski ured u Bugojnu preko 100 komada pušaka, radi tamanjenja zvjeradi. Pri toj podjeli muslimani su sasma mimoigjeni, prem ih ima toliko, koli­ ko i Srba-pravoslavnih, a živom stokom su bogatiji od njih. Upada u oči, da je pri toj podjeli najviše odlučivao onaj, koji se je ovdje otvoreno muslimanima prijetio veleći: „pričekajte vi muslimani, dok se šuma zazeleni.. .“ Šta je sa tim mislio, to je ra­ zumljivo iako nije dorečeno, pa upozorujemo mjerodavne faktore, da to „uraboše* ako im je stalo do reda i mira u zemlji. Isti •),Molimo gospodu dopisnike, da budu što kraći, jer nemamo dovoljno prostora za dulje do­ pise. Lokalne dogogjaje treba javiti sasvim kratko, da ih možemo donositi u »Domaćim vijestima*. Uredništvo. Pa eto Tadi čega se Je uvijek bunilo nešto u meni, kad sam v№o „nove vojni­ ke* jugoslavenske državeJtako je bilo i kad sam vidio jednog dcmro poznatog tlačitelja naroda i izvršioca volje Potiorekove u osobi jugoslavenskog časnika drugi dan slobode, kako udobno sjedi u autu... Na­ šao se blizu; ovdje u Sarajevu, pa se sta­ vio na raspolaganje Narodnom Vijeću. Je li nužno još? Ne! Dalje ne smijemo, jer bih prešao 12 granica ovih zapisaka. A najposlije i zar je Hadžermereš za to’? Nek se čovjek vozi, možda će ipak od njega nešto biti... Možda je morao tla č^t i, da održi i s e b e i svoje. Možda će i drugi to raditi, da se održe?. . Možda će Wječ „sloboda* opet otići u okove, jer će mož­ da biti viših interesa i u na^H • ? .. Da, mećem\ i ovdј8 znak pitanja jer ne znamo šta nam nosi budućnost. U „čaršiji* se raspravlja pitanje: kako je vlada sastavljena. Čudnovat je taj svi­ jet, ta čaršija koja ne vidi odaklen vje­ tar puše, nego hoće — eto da i ona reče svoje. Za što baš tako? — pita čaršija — ko kad nekoliko ljudi dogju u Brusa-Bezistan, istjeraju Mujagu i sjednu u njegovu kancelariju —: ovo mi ćemo biti konzor­ cij, vlasnici svega što je ovdje, pa ćemo taj gospodin svakom veli da je crno-žut i »kompromitovan«, a zaboravlja da je i sam vršio sve, pa čak i gore tako, da se i on kao takav mirne duše smatrati može. Dosta je spomenuti njegovo preko­ mjerno primanje „rušveta* od siromašnog svijeta prigodom popisa hrane i ustanov­ ljenja ljetine. I da se o njemu ništa više ne rekne previše jasno proizlazi, da nije ništa bolji od onih, na koje on samo ako je u dobrom „raspoloženju* na sav glas viče i diže kuku i motiku. Sad za sad mu ne iznosimo imena, nu ako produži sa svo­ jim prijetnjama mirnim muslimanima, tada ćemo to bez imalo milosrgja učiniti i sve, čega još mnogo o njemu znamo, na jav­ nost iznijeti. Gragjanin. Rogatica, 19. februara 1919. U 41. broju »Srpske Zore* traži pop Vaso Kosorić u rubrici »Zahtijevamo*, da se nekoliko muslimana stavi pod istragu odnosno zatvori, jer da su godine 1914. naveli austrijsku vojsku, pa da je nedužne Srbe poubijala. Uopće, kad hoće naša braća Srbi da opravdaju bezakonja i napadaje na nas muslimane sada prilikom državnog pre­ vrata, uvijek spominiu godinu 1914. da smo im mi muslimani zla činili, pa da radi toga to vraćahu. Da se vidi, ko je godine 1914. u našem kotaru viš^ stradao, dokazaćemo brojkom i faktimoKad je 1914. u Rogaticu unišla srpska i crnogorska vojska ubijeno je na kućnjem pragu bez ikakve krivnje 244 muslimana i muslimanke, a odvedeno u taoce 107; dočim je, pošto je austrijska vojska te iste godine unišla u Rogaticu poubijala 107 Srba. Svi ovi muslimani iz­ ginuli su ušljed podgovora svojih komšija, što su mnoge sudbene istrage dokazale. Ima mnogo slučajeva, gdje su muslimani te godine umoreni, a ne strijeljani, pa ipak, muslimani — premda su mogli — na sličan način nijesu pokazali ni jednog slučaja osveug Da se ne ne rekne, da mi navodMfo netačne podatke, za kratko vrijeme — dok to potanko sredimo — iznijećemo imena sviju muslimana i pravoslavnih, koji te go­ dine (1914) ovdje poginuše. Ovo iznosimo sada kao predgovor po­ pu Vaši, pa se i mi potpuno s njim slaže­ mo i zahtijevamo, da se krivci kazne, ali ne samo da se provede istraga protiv mu­ slimana, koje je on naveo, nego i proti pravoslavnih, za koje se podsigurno zna, da su sudjelovali, odnosno izvršajtdi uboj­ stva, o čemu imamo i svjedoke^^Lsto tako za paljevine. Osim toga ističemЛИЛе sada od muslimana nemilice krade i otima haj­ van, a uvijek se ističe: „То ste vi 1914. od Srba opljačkali.* Istina je naprotiv, da su rogatički pravoslavni sav muslimanski mal (hajvan, ovce, konje i kućni namještaj) otjerali 1914. godine, kad su otišli sa srpskom i crnogorskom vojskom. Sada im nije pravo, se podijeliti. Jedni će ostati ovdje i uregjivati, a mi ćemo tamo u magistratu odregjivati cijene i ravnati povrh svega. Eto. vi znate kako ćete? .. Znak jedan i sporazum je bio gotov — ugovor potpisan i imenovanja uslijedila. Pa čarčija opet nezadovoljna. Pa šta bi ona htjela? Zar iznijeti „demokratski„ stolice na Baščaršiju, sazvati svijet sa svih strana i pitati: šta vi velite? Je li ovako dobro — munasib ? , . . Zadovoljiti taštinu svijeta, biti demo­ krata, pa hajde onda trgni kako hoćeš, ta­ man i s mojom kožom. . . Eto to ti je ta nezadovoljna čaršija, koja se nije sporazumila prije sa svojim .starim vogjama*! ... . . . I još nešto! Čaršija neće da shvati da u ovo napredno doba — u doba „revo­ lucije" ne gleda se više na ljude nego na sposobnost, ne gleda se na vjeru ili narod­ nost, „nesretni švapski konfesionalni ključ* nego samo da dogju ljudi na upravu spo­ sobni, agilni, stručnjaci . . *) Treba našu državu pridignuti, obnoviti i uvesti u ») Čitamo da u Češkoj ima na zalihi Šećera 1 Miliion kruna, a mi uzimamo zajam na račun... Uredništvo. Страна 3 Strana ako je koji musliman, koji je 1914. imao preko 100 grla hajvana — nabavio što bilo od hajvana, nego odmah nagju jalan-šahite, a žandari su odmah gotovi, da bez sudske istrage i odluke odmah dadu dofl^om pra­ voslavnom „prepoznati hajvan*^^ Kotarski odbor „Ј. M. O.“. Domaće vijesti. Besplatne upute i savjeti. Mjes­ ni odbor naše organizacije u Mostaru pretresajući nevolje naše ehalije uva­ žio je da mi svi, a naročito naš težak, patimo najviše radi opće disorijentacije (neupućenosti), pa da bi se tome stalo na put, odredio je četvo­ ricu svojih članova, koji će svim ta­ mošnjim muslimanima davati besр>1 a t n e upute i savjete. Po dvojica od tih članova nalaziće se svakim danom po podne u prostorija ­ ma zanatlijskog društva „Ittihad0, a druga dvojica u „Jugoslavenskom Musi. Klubu". Nas veoma veseli ovaj zdravi i ko­ risni korak naših Mostaraca i prepo­ ručujemo svjema odborima, da Slje­ duju ovaj lijepi primjer Mostara. U svakom mjestu ima naše inteligencije, pa bi ovim i ovakim radom mogla osvjetlati svoj obraz pred narodom. Nadamo se, da će nas mostarski od­ bor podrobnije izvijestiti o ovoj ple­ menitoj svojoj službi u korist naroda i još jednom toplo pozdravljamo ovaj b korak, stavljajući ga na srce naročito mjesnom odboru za grad i kotar Sara­ jevo. Zabrana održavanja zabava. Da se zapriječi širenje pjegavog tifusa, zabranila je zemaljska vlada održavanje zabava u razdoblju od 4. marta oo 1. aprila o. g. To se daje na sveopće znanje, a osobito priregjivačima zabava i posjednicima lokala, kako bi prištedjeli trud i eventualne troš­ kove. „Ministarstvo saobraćaja*. Današnje službene novine objavile su uredbu o us­ trojstvu ministarstva saobraćaja. Ministars­ tvo ima odjeljenja: opšte, saobraćajno, mašinsko, za održanje pruga, ekonomno, ko­ mercijalno, za kontrolu prihoda, za gragjenje novih željeznica, za pomorsko i riječno brodarstvo. Danas je objavljena i uredba o osnL vanju državnog odjeljenja ža zaštitu djece. kolo kulturnih prosvjećenih naroda. Tre­ ba ti Aarnauta, Srbina i Makedonca iz Stare Srbije; treba ti što je najgore Tur­ čina, Crngorca i sve druge „evropejizirati*, ’ pa kad pogjemo — uzmimo u pohode Ce­ sima u Prag, da ne bude k’o kad je BAja Ganja išao sa Bugarima Masariku. To „čaršija* ne shvaća nego se pita: a kamo naši ljudi? Zašto baš samo ovoliko kad je ravnopravnost, a glasi sa svih strana: „Gdje su vaši ljudi? ...“ Neko se usudi, nabroji neka imena sa „dr“, a odgovor jednoglasan: „Kompromitovani su* . .. — A oni svi drugi ’koji unigjoše pod drugom firmom? ... !? . .. čaršija prelazi u opoziciju, a 8 njom bogme i oni, koji su se našli u ovom za­ postavljeni. Kraj mene viče nekakav oderan i bo­ sonog dječak: „Glas Slobode*!. . Prva necenzurirana novina u Bosni i Hercegovini. .. »Glas Slobode*. .. A-Hifzi Bjelevac. �Strana 4 Страна Iz naše organizacije. Mostarskim članom našeg: cen­ tralnog odbora izabrala je tamošnja akupština od 28. februara jednoglasno g. Mujagu Komadinu. Bilo s haj roni! Mjesni odbor naše organizacijo u Mo­ staru ovako se je kc^rtituisao: Predsjed­ nik: Mujaga Komadina, potpredsjed­ nik: Hafiz Omer ef. Džabić, tajnici: Dr. A. Adi! ef. Čokić i Derviš et Hadžioman blagajnici: Hat Husejn ef. Pužić i Muhamed et Butum, re v i zori: Muhamed ef. Karabeg i Hakibeg Kolaković. a članovi bez funkcije: Arif ef. Smajkić i Hajdar ef. čolić. Visočki mjesn! odbor naše organiza­ cije ovako se je konstituisao: predsjed­ nik: Vehbi ef. Sikirić, potpredsjednik: Osman ef.Valjevac, tajnik: Muhamed ef. Ahić, blagajnik: Ibrahimaga Handžič a bez funkcije: Hat Mehmed ef. Mulić, H. Salihaga Oruč, Salih ef. Softić, H. Hašim Dlakić, H. Salihaga Mulagić, Selim ef. Merdan i Adem ef. Smailbegović. Na skupštini od 21. februara sakup­ ljeno je K 1.570’— dobrovoljnih priloga. GračaniČki mjesni odbor naše organi­ zacije konstituisao se je ovako: predsjed­ nik: M. Ali ef.Kapetanović, podpredsjednik Mujaga Muftić, tajnik- H. Selim ef. Alić< blagajnik: Hasibaga Hifziefendić, a odbornici: H. Hasan ef. Hadžiefendić, i FehimbegKurbegović.Kao članovi šireg od­ bora izabrani su još: Huskanović Hašim ef. Muharem ef. Spahić, H. Mehmed ef. Devedžić. i Osman ef. Vikalo. Iz Tašnja nam pišu da su svi musli­ mani tešanjskog kotara pristupili Jugosl. Musi. Organizaciji (statis. iz 1910. god. je 18. 086) osim trojice Smailbegovića, trojice Turalića. S. Mujičića, R. Ferizbegovića iz Tešnja te M. Halepa iz Rađaše i 8. čamđžije iz Ljetinića (Opaska uredništva: Jedan Smailbegović bio je narodni poslanik.) Gospodarstvo. Rat i njegove posljedice. П. Češko prisilno upisivanje zajma. Po najnovijim vijestima skopčano je u ■ čehoelovačkoj prebiljegovanjem banknota prisilno upisivanje zajma. Donosiocima nota isplaćuje se polovica vrijednosti prebiljegovanih banknota, dok im se druga polovica upisuje kao od države primljeni kredit u dobro kao ukamaćeni kredit Na koji bi se način dokumentirao ovaj kredit posjednicima nota, nije poznato, dali će uopće pojedinci dobivati zadužnice i kakve vrste. Nije takogjer poznato kako će država utržak ovog prisilnog zajma u potrebiti, dali za svoje­ vremenu povratu a. ug. banci ili za pokriće državnih potreba. U prvom bi slučaju po­ lovica banknota u čehoelovačkoj u neku ruku bila preokrenuta u ratni zajam sva­ kako u manjem postotku ukamaćenjanego je bio austr. ratni zajam. Kada bi dakle svota prebiljegovanih nota u Čehoelovačkoj iznosila 15 milijarda kruna, iznosila bi vri­ jednost ovih nota 7’Д milijarda, dok bi lxh milijarda kruna bilo investirano u već po­ trošeni češki zajam. U .drugom bi slučaju Češka država ustegnute note nanovo izdala i zajam, od 7Ув milijarda K stupio bi na mjesto netak­ nutih 15 milijuna kruna koje su u prome­ tu u čehoslov. državi. U jednom bi slučaju kroz redukciju kruženja ovih nota na po­ lovicu bilo olahkoćeno saniranje češke vri­ jednosti banknote i odstranjenje cijena, dok bi u drugom slučaju iznenadna provedba ovog reduciranja banknota na polovicu do­ vela do katastrofe. U drugom bi se slučaju znatno povisila cjelokupna obveza češke države, za saniranje vrijednosti češkog nov­ ca nebi bilo ništa učinjeno, uopće nebi se ništa drugo dogodilo nego kada bi češka država uzela novi zajam s tom razlikom Odgovorni urednik: M. Suđžuka. .PRAVDA" — „ПРАВДА“ da je ovo prisilni zajam, da bi visina pri­ silnog zajma možda da’eko prekoračila ras­ položive kapitalije Češke, i da bi bile pri­ siljene upis ovog zajma i onakove osobe, koje nisu u stanju državi dati zajam. Neka se pomisli na masu namještenika, koja bi bila ovim načinom upisivanja prisiljena, da polovicu svoga mjesečnog đohodka posudi državi, na poduzeća, koja bi bila prisiljena polovicu svoga fonda žrtvovati i koja nisu u stanju manjak lombardiranjem namiriti, jer im se uopće titres ne izdavaju. Sasvim naravno bi lombardiranje povećalo prometa samo polovice banknota. Ovaj namjeravam prisilni zajam ne može se dakle smatrkti mudrom uredbom koja bi se mogla u nas uvesti kao sredst­ vo za lijek protiv novčanom umnožanju. Mož­ da je skopčavanje ove tr ansakcije sa prebilje­ govanjem lukavija, nego se na prvi pogled vidi. Ona je jako djeluj uče sredstvo, da se posjednici banknota zastrašuju biljegovanjem i na taj način i od prijave svoga posjeda na banknotama dio naroda, koji nije u sta­ nju polovicu svoga novčanog posjeda dati državi trsiće se, da do najkrajnje nuž­ de ne prijavi svoj posjed banknota, neki ljudi učiniće sve, da u kritičnom vremenu budu posjedovali samo note od I K i 2 K, koje nisu podvržene prebiljegovanju, a dru­ gi će gledati da veće note po mogućnosti smjeste u Njem. Austriju, Ugarsku i Gali­ ciju, eventualno, da ih sasvim zataje u na­ di, Љ će s ovim notama kada tada ipak nešto 'moći učiniti. Na\)vaj način bi se dogodilo, da. bi samo dio novca koji je u Češkoj u pro­ metu došao do prijave za promjenu i češki ministar financija bio bi u stanju triumfi rajući dokazati, da je njem, austrij. tvrdnja neistinita, po kojoj su Česi tim na višem stepenu na zajedničkom prometu nota zainteresovani u koliku su manje upisali zajma. RkopČanje prebi Ijego vanja sa prisilnim upisom zajma dokazivalo bi dakle da je si- * gurno sredstvo, da se krivotvore rezultati javnih objelodanjen ja o Češkom novčanom prometu i da se ojača mjesto češkog mi­ nistra financija kod pregovora o likvidaciji. S druge strane bi se mogla dokazati nepotrebnost na ovakov način postignutog resultata, da bi eventualno i druge države sve konsekvencije mogle odbiti. Osobito kada bi kod ustanovljenja prometa bank­ nota na svome području bili isto tako op­ rezni, opazilo bi se da bi najveći dio za­ jedničkog prometa banknota ostao res nullius. »Die Zeitu. Trešeljak. Broj 7ђ Priposlano*). десст дана. Када су провалили Ши навалили су одмах na моје село i м« рднпо je њему потврду, која je obu спла: Госп. предсједнику у Автопц вашој народби опљачкали смо за еш Арифа Тановпћа из Међуљића. Онје сипу одговорио: Hehy да знвм за ш Нећу даљо ништа наводвтв, пљачкање крупна je ствар, и о н>ему| компетантни судови зчдуго бавпти, н злочинци морати бити позважи. Гацко, 8./П- 1919. U „Srpskoj Zori" od 25./2. o. g. broj 53 napadnut sam po anoifimDum piscu iz Srebrenice, da sam „au8trofđu i „Srbožder“, da sam 1914. god. prigodom jedno rasprave kazao njegovoj majci: „Nemožeš ovdje govoriti, možeš samo u Srbiji" te da sam dao 20 žena iz Srebrenice po zimskom vremenu stražarno u Tuzlu otpratiti. Da ovim Člankom ne bi bilo zavedeno stanovništvo onih mjesta, gdje sam dosada služio i koje je steklo drugo mnijenje o meni, izjavljujem ovim, da sadržaj pomenutog članka pod naslovom „Breštan i 0ljača“ neodgovara istini, da se ja kao sudac nisam nikada politikom bavio, već da je Najuljudnije umoljavamo gospi za mene bio samo zakon mjerodavan, koji sam primjenjivao jednako za svakoga koje goste, koji znadu srpsko-hrvatstf vjere bio, tim manje pak mogu dopustiti rte bi u našim lokalima govorili da mene ko zove ausrofilom i neprijateljem mačkim i magjarskim jezikom, Srba, jer ja kao čeh nemam razloga, da time ne samo, što vrijegjajti м budem njihov neprijatelj. nalne osjećaje mirnih građana W Pisca pomenutog Članka molim, da mi. sebe izvrgavaju kojekakvim nea« naznači svoje ime i prezime, da mu mogu na sudu pružiti priliku, da dokaže šta je nostima. S poštovanjem na stvari istine. Vas pak gospodine uredniče molim, da Ludvig Plntarić i Braća H. Jueuft u interesu istine i pravde ovaj moj dopis vlasnici hotela „Central u Vašem cj. listu uvrstite. Rogatica, 28./2. 1919. Antun Breštan, sudski tajnik. Objava. Najam. Ha број 37. „Српске Зоре* дајем на знлње слиједеће: Да нпјесах „харао, плијенпо и пљачкао“ нн у каквој општпни позивам се на овдашки суд, који свакога пљачкаша н злочпнца мора да јустифицира и позпваи се на тежаке ne Мећуљића и Автовца, које ‘оптужитељ као свједоке наводн. Да нијесаи нпкаква лажног свједочанства ■ уопће никаква свједочанства код војнпх судова у 1914. и 1915. год. починио, позивам се на цијело Гацко без разлике вјере. Да ме тужитељ безобравно деиунцира докавујем тиме, да у тпм годинама нико ни објешен није код нас, него je вјешање наступвло у год. 1916. након капптулације Црнегоре, када сам ja у грозничавој Ад* банији као војнпк служио. Нити пнсмено нити усмено нпјесам давао војноме суду ннкакова матервјала пп у једнои случају вјешања. Доказ су ми преписп који су о томе негдје морали остати. Да пијесаи денунцирао пол. прпстава Петровића као некаква помагача дезертера поаивах се na саип његов спис, него сам га тужпо као пристрава аустр. чвновним, I који Муелиианима неправо чинн. Декориран јесам био као хиљаде и хиљаде православннх војвпка u осталах. „Zugsftihrer јесам био као и хиљаде и xuљаде осталпх, (додуше волио блх да сам био прнстав). Kao одговор „Српској Зори“ немам ништа друго навести, јер нвјесам дужан брапити се за ohđ, зашто ме нлко не напада. Ha обране прелазим у одтужбу и on тужујем пол. приетава Петровића, којп je и мене у „Срлској Зори“ оптужио. Најпрнје држећп се самога садржвја љеговог on* тужног материјааа и иога протуматернјала, што ће имати суд да рмјеши. оптужујом га као денунцијанта највећега степена, јср денунцирати некога, да na темељу тога буде објешен, то je највећл злочин, a денунцирати некога као такчога двнунцијанта и то je бауи велики зло«ин. ^Интересаптна стлар. Протестира ради п.*М1н>а, хар.чња л плијељења onaj, који je узроком највећој пљачки, која je од памтиввјека .Ц^дана; na муслим. елеиенту извршепа.Јш БиошПи очевидац у Автовцу. када je тај пол. приетав послао Мплана Сенића no Црногорце, којп еу се свакако томе повиву одазвали и починллп познато барбарство. Била je то личноет, коју je слушала Пива и Голија — та on je био „предсједлак некаков“ у Автовцу. Да није било н»егова писма Цриогорци ne би дошлв ни за Javna zahvala. Naša družici „Jednakost" razaslala je Štampane iskaze dobrovoljnih priloga i pretplate za svoj list. Mi nijesmo bili došli na tu1 ideju, nu p r a k t i č n i ljudi iz provincije ispraviše ovaj naš propust, pa nam pretplatu i ostalo šalju na iskazima Jednakosti." Provedu samo malu korekturu i prekriživši riječ Jednakost" napišu „Vrijeme" ili „Pravda". Lijepa uzajamnost, pa s toga Jednakosti" izričemo javnu zahvalu za ovu uslugu, makar bila i nehotična. Oglas. Stavlja se do znanja, da je gradska opština sakupila u velike hrpe smetlje i blato — „i koješta" — koje od jeseni 19'8.leži po ulicama Nadkovači. Podkovači, Ploča, Širokima i drugim „turskim" sokacima, koje su za ove vezani. To gjubre veoma je podesno za gjubrenje zemlje, jer je ušljed dugog ležanja po ulicama posve zrelo. Upozoruju se reflektanti zemljoposjednici i bostandžije, da se za vremena obrate gradskoj općini radi Jzvozbe upitnog džubreta", dok ga nije snijeg opet pokrio ili jaka kiša po ulicama raznijela. Za gr. opštinu: Bivši konsul, a sada načalnik: P. Petrakyi.“ (Primjedba uredništva. Kako bi bilo daše ovaj debeli gospodin imenuje u Tuzlu, da obraduje ,Oslobogjenje“. 1 onako su mu ovdje dani od­ brojeni.) rremjcštenje. Vrhovna komanda, koja je stvo­ rila jednakost (u znaku navoda) premjestila je Stjepu Kobasicu iz redakeije Jednakosti" u redakciju „.Srpske Zore", a Milana Rašovića obratno Iz taktičnih razloga, jer je prvi kao čovjek morski (s mora) vruće krvi i nagle naravi, pa bubne koješta, što je „Turcima" razorno (ne trpi MuhtarpaŠu u „Vreme­ nu"), a ovaj drugi je čovjek miran, tihe i blage ćudi, pa je svakako munasibniji za jedan musliman­ ski žurnal kasti. Dodatak čaršije na ovaj premje­ štaj. Zaista i jest bio neki konglomerat ovaj Koba­ sica u Jednakosti": povjeri katolik, po narodnosti •JZa stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne Srbin, po zanimanju tursko gazetadži. A Srbi odav­ na za njeg govore; S mora Latinče ., . odgovara. VlM8hik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Vakufsko mearifski saborski odbor putem javne dražbe u najam poštu 1. aprila 1919. vakufski han „Kohli Javna će se dražba obdržavati ni subotu 15. marta. 1919, u 10 Mtij podne u uredu vakufsko mearifek^ skog odbora soba broj 2, gdje se imado gledati dražbeni kao i najamni ш vrijeme uredovnih sati. | Najam. Vakufsko mearifski saborski odb« daje putem javno dražbe u najam ■ od 1. aprila 1919. trgovačke lokale I pisarne u prizemlju vakufsko ШМ dvora u Kralja Petra ulici 8. Javna dražba obdržavaće se ni nedjelju 16. marta 1919. u 10 sati prije podne u uredu vakufsko пи4 saborskog odbora sobe broj 2 u istoj gdje se mt*gu pregledati dražbeni кној jamni uvjeti za vrijeme uredovnih м 874910 ođ niarta °‘ ■ llllajU co Ot Talirevića ulici bi kuća sa dva stana, štalo = dvorištem. = Vrlo zgodno za fljakerdžije i kd Upitati u istoj kući. 1 čast nam je svim našim cijeom mušterijama i znancima na znanje d da smo otvorili u Mostaru trgovaćku svratišfe (EfICIn han) u C e r n i c i ulici broj 19., te isto Л sa modernim krevetima, te sa svakon pićem, jelom i kafanom. Za solidnu poslugu jamči Omer Latfi Faladžić i ft Rasprodaja, j U utorak, 11. marta izjutra | hotelom „Posavina^ u Brčkom, pri vaće se konji, kola i druge sti iz ostavštine Fadilbega Fadilpašiđ Islamska dionička štamparija u Sr.rujei � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30b09ea109ef80aa9d95d71c11c66db4.pdf 46517e4e8cb8c59df66357eee9e1dffa PDF Text Text iz! subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32'— KRUNE, :: NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124.. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославеиске Муслиманске Организације. Umjesto praštanja nastali su novi )rogoni, umjesto viđanja rana, što ih Sarajevo, utorak 11. marta 1919. (9. džumadil-ahira 1337.) roj 8. Posljedice političkog šarlatanstva. Ш. .U pitanju našeg nacionalizovanja stojimo na stanovištu, da je to polje za k u i t u rni rad društva, a nipošto stvar dnevne politike. Rad u tom pravcu treba da se te­ melji na snošljivosti i obazrivosti, pomirljivosti i evoluciji. I za to smo proti svakoj tjesnogi udnosti i slrastvenosti, a naročito proti nasilnosti u narivavanju kojeg plemenskog imena. Zbližavaćemo, a nipošto — dijeliti-. Iz našeg programa. Prikrivenim veliko-erpskim enima oko »Jednakosti« najviše je ku naša širokogrudnost i pot pa ispravnost u pitanju našeg nacilizovanja. Srčika naših inteligent­ ni pristaša zauzimala je ovo ispravI stanovište još za vrijeme austrijskog ima zle uspomene, pa se nije nabivala na srpstvo ni onda, kad je ^bilo u modi i kad su novopečeni fntralisti pisali članke o Karavlaškim inama i „kralju — prosjaku". Na- i dnu slobodu i ujedinjenje pozdrav- I Kli smo i na godinu dana prije pada ■ze i sloma Austrije i baš se je iz ih redova čuo prvi otvoreni ■ a в proti magjarskim hizmećarima i ■ihovu protunarodnom rovarenju. Kad padnemo na raspolaganje više prostora, Primivši s iskrenim oduševljenjem Inijećemo neke tadanje izjavesmo, i član'ođno oslobogjenje očekivali da pa će i širapasti javnost ponovno dotim ujedno i uzroci dosada.ti je narodni neprijatelj.trvenja, Ovdje g ko gloženja i nebratskog do se unio pozabaviti samo sadanjim e je i podržavao tugjinac. dr* Biijem naše grupe. mo tvrdog uvjerenja, da je padom atrije zakopan i njezin dušmanski tem »zavadi pa vladaj«, pa smo ikivali da će novi narodni ljudi dojti i—- narodni sistem zbliv.a n j a i bratske susretI v o s t i. Nije nam moglo leći u amet, da će se i dalje naći ljudi, :oji će svoj rad usredotočiti u nastojaju, da podržavaju, a kamo li još uveavaju opreke, kojima je Austrija po­ državala dva oprečna tabora u jednorvnom narodu sa dv^plemenska imea. Razočarasmo se^,Novi“ ljudi uneoše u svoj novi raTK-^ve slaboće i le strane svog starog rabotanja i sva 0 razlika u tom, što se je dotadanjeg (rvničkog užeta mašala „narodna^ •uka nesavremenih i nebratskih „па•odniha državnika. je tugjinac ostavio na izmučenom i kremenjaka oko »Jednakosti® zadržaše raskomadanom tijelu našeg jedinstve­ svoje pozicije u »narodnom® vijeću nog naroda, nastavljeno je novo ka­ tih istih »narodnih poverenika®. Nije sapi jenje našeg jedinstva i novo seci- ' im se dalo odlijepiti od tih časnih viranje naše zajednice. „Narodni^ liječ­ ječnićkih mjesta ni onda, kad je na­ nici pretvorili su se u grobare narod­ rod kategorično zahtijevao da se ta nog jedinstva i njihove početničke mjesta podvrgnu reviziji. Eto u toj je „operacije" bdjele su tim većma, što »malenkosti® razlika izmegju nas i se u interesu zajednice nije njih, u tom krupnom razilaženju moglo na sav glas pomagati i jadi- leži ferak izmegju narodnih predstav­ nika i narodnih — nametnika. kovati. Da prikriju svoj mehkišluk i ištah Ovo neprestano i besavjesno bara­ tanje sa opasnim oštracem samo­ za stolicama, predbaciš© nam da smo zvanog sudije učinilo je veću štetu proti Srbima, premda je svakom ja­ našoj mladoj državi, nego li i najpre­ sno, da je haška opozicija prema Sopredenije spletke naših vanjskih nepri­ lama, Grgjićima & Co, a baška srp­ jatelja. Ta nasilnička „sloboda" ubila stvo i srpski dio naroda. Što gospoda je u pojam sve iskrene prijatelje oko »Jednakosti® miješaju ova dva zdravog narodnog jedinstva, pa su se oprečna pojma, nije krivica na nama, povukli u kraj, jer nijesu mogli sara- nego na p’r i k r i v e n o m šovinizmu gjivati sa samozvanim grobarima na­ njenih gospodara i obergospodara, koji rodne budućnosti. A kad se je čaša u današnje doba demokratizma moraju prepunila, kad se više nije moglo, niti' ’ imati formalno pokriće i odobrenje, pa smjelo trpjeti ovo sistematsko zatira­ makar i od nametnutih »predstav­ nje izvjesnih dijelova našeg jedinstve­ nika« naroda. Makar i šepavo. Istim načinom opravdava »Jedna­ nog naroda — istupili su iz rezerve i dali prve znake svog negodovanja i kost® i svoje služništvo g. Pribićeviću, protesta protk raspojasanosti sile i o čemu ćemo govoriti drugi put. ugnjetavanja^ntupili su mirno i tri­ Sarajevo, 9. marta. jezno, alr^tvarno i odlučno. Ponosimo Denuncijantima oko „Jednakosti- dobro se time, sto smo u prvim redovima tih pobornika narodnog prava i me- je poznat nas program, koji traži da musli mani nastoje da se bratska plemena Srbi i gjusobne snošljivosti, čast nam je što Hrvati jedni drugima približuju, a nipošto se ne prikljuČismo razbijačima narod­ da se kakovim našim makinacijama razdva­ nog jedinstva i što ne nosimo njihove jaju. Pa ipak skrahirani vožd i njegovo odgovornosti za sadanje rastrovano prišipetlje nastoje svakom prilikom da pri stanje naše državne zajednice. Osobito kažu našu Organizaciju neprijateljicom Srba i Srbije. Tako i ц 40. broju „Jednakostinam je veselje, što se ne moramo vele, da nam je namjera bila širiti mr­ koprcati kao što se koprcaju „brodo­ žnju p ro t i v Srbije i Beograda, lomci", što zaploviš© strujom hegemo­ kad smo upitali, šta je в imenovanjem muf­ tije za Beograd. nije i plemenskog separatizma. Tendencija ovakovog pisanja „Jedna­ Mi se svijetla čela možemo obazrti kosti- posve je prozirna. Izgubivši oslon u na svoj dosadanji rad, jer smo od po­ narodu htjele bi propale veličine da ih vla­ četka bili za pomirljivost i obazrivost stodršci spase i izvuku na površinu. Stoga i jer nikad ne plovismo strujom, koja se do bljutavosti ulaguju i umiljavaju Srbi­ dijeli i razdvaja. Uvijek smo preporu­ ma i Srbijancima, a nas, svoje političke protivnike, prikazuju neprijateljima srpstva čivali snošljivost, vazda smo opominja­ i Srbije. li ‘da se ne goni mak na konac. I 8 Što je ovakav postupak štetan za cio toga nema ništa smješnije nego li kad islamski dio našega naroda, koji se sav prikriveni separatisti hoće da svo­ (osim nekoliko pojedinaca) okupio u našoj ju krivipu bace na nas, a upravo je Organizaciji, to je propalom vogji deveta tragično, kad se ti i taki ljudi pozi­ briga. Prikazati našu Organizaciju neprija­ teljem Srbije i Srpstva znači prikazati tako­ vaju na snošljivost i preporučuju je vim cio islamski dio našeg naroda u Bosni onima, koji su je se uvijek držali. i Hercegovini — osim ono nekoliko indi­ Kad ittupismo proti držanju naše vidua oko „Jednakosti". A stvoriti kod pra­ voslavnog dijela našega naroda uvjerenje, pokrajinske vlade i stvarno uprijesmo da mu je islamski dio neprijatelj, znači iz­ u njene pogrješke, ljudi oko »Jedna­ vrgnuti muslimane mržnji, preziru, a možda kosti* mišljahu da će se prodati na­ i proganjanju od strane onih, koji danas rodu svojim šupljim glamatanjem, pa imaju vlast u ruci. Hoće li Srbijanci nasjesti ovim nepri­ udarahu na tu vladu mnogo žešće i jateljskim i denuncijantskim makinacijama mnogo češće. I razlika je megju nama političkih šarlatana? u tom, što blaži prigovarači ostadoše Sudeći po izvjesnim pojavama iz zad­ u opoziciji, a predstavnici ratobornih njega doba, izgleda da hoće. No Muslimani u Godina I. našoj Organizaciji ne će se dati zastrašiti tima pojavama, niti će iz inada krenuti kri­ vom stazom. Vjerni svom programu teti­ će i za unutarnjim ujedinjenjem našega troimenog naroda i čuvaće se svega, što bi u očima objektivnog p o s m at* r a б a moglo izgledati kao nebratstvo ili mržnja prema kojem bilodijei'u našega naroda Muslimani Bosne i Hercegovine pretr­ pjeli su u doba prevrata mnogo, ali su uvjereni, da bi pretrpjeli i više, da nije brzo došla pomoć iz Beograda i Srbije. Stoga prema Beogradu i Srbiji imaju samo osje­ ćaj bratske zahvalnosti, a mržnja njihova upravljena je samo protiv nepravde i nasilja. Ulizice i denuncijanti, prestanite sa ro­ varenjem protiv svoga naroda, da vas ne stigne i gori narodni prezir, nego vas je i onako već stigao! Za raspis vakufskih izbora. Prema zaključku šireg sarajevskog od­ bora naše organizacije odaslano je ovo pi­ smo u stvari raspisa vakufskih izbora: „Presvijetlom gospodinu H. Mehmed Džemaluđin ef. čauševiću, Reis-ul-ulemi i predsjedniku v. m. sabora Sarajevo. Bez sumnje je poznato Vašoj Presvjetlosti, da su muallimi na našim mektebi ibtiđaijama obustavili nastavu početkom ovog mje­ seca radi neuvaženja njihovih zahtjeva po vak. mear. saboru. Slučajno su radi trbušne pošaline zatvorene mnoge ibtidaije, ali bi one bile zatvorene i da nije uslijedila zabrana iz zdravstvenih obzira, kako se vidi iz toga, Što dolaze vijesti iz većine mjes­ ta da su ibtidaije zatvorene i ondje, gdje iz zdravstvenih obzira nijesu zatvoreni nastav­ ni zavodi. Možda će se ova zabrana u brzo dokinuti, ali će naše ibtidaije ostati i dalje zatvorene, jer muallimi ne će da obdržavaju nastavu sve dotlen, dok se njihovo mizerno stanje ne poboljša i njihovim op­ ravdanim zahtjevima ne udovolji. Vakufski sabor zaključio je raspisati nove izbore, te svoja zasijedanja završio je na 13. februara o. g. a na zaključeni raspis izbora još ni danas nijesu raspisati novi izbori za autonomna vak.-mearif. tijela i ako se novi sabor imade izabrati kroz dva mjeseca nakon što je istekla perioda pregjašnjeg sabora i to na temelju § 82. au­ tonomneg štatuta. Radi toga nemara autonomne vak. mear. uprave potpisati ispred mjesne »Jug. Musi. Org.“ najodlučnije protestiraju kod Vaše Presvjetlosti, kao predsjednika cijele naše vj. pr. autonomije zahtjevajući, da se naredi vak. mear. sab. odboru, odnosno uredu sab. odbora, da nove izbore bezodvkčno raspiše u smislu propisa autonom­ neg štatuta. Na ovaj korak spomenutu organizaciju, u kojoj su zastupani s malom iznimkom svi muslimani kotara sarajevskog, sili naša svijest za poštivanje propisa aut. štatuta kao i svagdanja naša briga za jačanje i usavršivanje naše vj. prosvj. samouprave, a osobito pitanje uređenja naših ibtidaija odnosno poboljšanje mizernog stanja muallima i drugih vjersko-prosvjetnih služ­ benika. �„f^AVDA* — „ПРАВДА" Strana 2 Отрана Zatezanje izbora za aut vak. mear. tijela može nam jedino škoditi, jer naša vjerska zajednica stoji u neizvjesnosti, premda su na dnevnom redu tolika pita­ nja naše autonomije koja traže što skorije i što temeljitije riješenje. Odgodom izbora samo se povećava narodno neraspoloženje. Uvjereni, da će Vaša Presvjetloet ovo sve uvažiti i u interesu sregjivanja naših vjerskoprosvjetnih pitanja narediti uredu ^sab. odbora, da izbore odmah raspiše — to se umoljava, da bi se pismeno o toj stvari obavijestila i rečena Jug. Musi. Or* ganizacija za kotar Serajevo, ispred koje primite Prosvijetli gospodine i ovom prili kom uz mahsua selam izraz osobitog štovanja. Sarajevo, 5. marta 1919. Za sarajevsku »Jugoel Musi. Org-: Hifzi Muftić v. r. H Salihaga Blčakčlć v. r. Sunulah Tetdedarija v. r. Bilješke. Ištahllje. „Jednakost" se razguli doka* zujući da je njoj do principa, a ne do po* zicija i mandata. U potkrepu joj „može* služiti i ovaj brzojav iz Beograda: „Muslimanski poslanici u „Jug. Dem. Stranci" zahtijevaju, da se kao nasljednik eksministru dru Spahi odredi poslanik iz njihove sredine." Na koga će se osloniti taj njihov mi* nistar. sporedna je stvar, glavno je: biti ministar i „narodni* pretstavnik. . . . Našoj braći pravoslavnim Srbima u redakciji „Jednakosti* preporučili bismo, da nas ne zamjenjuju sa svojim gosom Šeri­ fom. Jer i njima bi trebalo da bude jasno, da se on najviše „gruVa u prsa kao naro­ dni mučenik* i da se on „muva za man datum* više nego iko. Sjećate li se Fojnice i prazne zveke zeničkih lanaca u klubu i u „Jednakosti-? Prema tomu je i uvodnik u 42. broju „Jednakosti'*, koji govori o gruvanju i mu* Tanju, istina „blijedu slika* „političkog utr­ kivanja-, ali jasno pokazuje, ko musli­ manski dio našeg naroda denuncira kao neprijatelja naše države i ko iz toga i na čiji račun crpe korist. Propalom vogji savjetovali bismo da nagje bar koga, ko će mu — pošto je sam nepismen — korekturu provoditi i brisati slovo »v,* gdje mu nije mjesta. Inako će mu se račun posve pomesti, jer i' ono ne­ koliko pristaša, sto ih ima, odbiće mu se kad vide čiji je list „Jednakost“, za čije interese radi i zašto našu organiza­ ciju prikazuje neprijateljem drža­ ve. A kad izgubi i onu šačicu pristaša, onda će ga i Srbi, kojima se sada toliko FELJTON. Malim ud Muhtar-pain: (8) Islam po Kur’anu i Hadisu. VI. Jehudije, kršćani i muslimani. U Kuranu se postavlja načelna razlika izmegju idolopoklonika (pogana), kuji se na­ zivaju kjafirima (bezbožnicima) i mušricima (oni, koji Bogu pridodaju drugove) te se smatraju nečistim (928), te Kršćana i Židova, koji se označuju kao ehli-kjitab“, t j. ljudi (svetih) knjiua. Kuran preporučuje osobitu blagost prema njima: 29u I ne svagjajte se s narodom (svet.h) knjiga, pa makar i na najljepŠ! način (za nešto bolje), osim s onima od onih koji čine nepravo; i recite: mi vje­ rujemo u ono, što je nama poslano i što je vama puštano (t. j. Kur’an, Te vrat, Zebur i Indžil). Naš Bog i vaš Bog jedan je jedini B< g, i mi smo Njemu odani. Ali se narodu knjiga prigovara i zamjerava, da se više ne drži svetih propisa: 51* Reci: O narode Knjige, vi ne stojite ni na čem. dok ne ispunite Te vrata i Indžila i onoga, što vam je od Boga poslano. — Naprotiv se onima od nj h obećaje blažensvto, koji se pokoravaju Božjoj volji. 5?i Doista Broj 8 d ulizuje, odbaciti kao iscijegjeni limun i nje­ rala je od svoje strane za privremenoga govo muVanje za jednim od ona dva rezer­ sekretara Narodnog Predstavništva, koga? virana mandata u Državnom Vijeću biće Biv. čuvara šuma, Milutina Drago vica! Rabezuspješno. dikalski „demokrati- mogu se ponosit što Moral koalicijlna glasila. Osvrćući se su toga svog prvaka uputili u društvo tro­ na poruku Charlesa Riveta, što je izašla u jice doktora, koje su delegirale političke predzadnjem broju „Vremena" donijela je grupe s one strane Save i Dunava. Lepa „Riječ 8HS i ovaj stavak u svom uvod­ reprezentacija!*4 niku: „Što gospoda oko „Vremena- i ne Mišljasmo da se samo kod nas provo­ slute da g. Rivet radi ove svoje izjave ne de imenovanja narodnih predstavnika će ni najmanje biti pohvaljen u Francuskoj, i protežiraju »mučenici-, kad eto taj demo­ to je sporedna stvar, ali bi za njih moglo kratski cvijet behara i u Srbiji. biti od vrlo velike važnosti da znadu, da mi svoju državu ne smatramo drugim iz­ danjem Turske, kojoj svaki stranac Organizujmo naše kapitale! ima pravo da t u t o r i š e-. Da bude Riješenjem agrarnog pitanja prestajemo finija, na jednom je mjestu članka usklik* mi bosansko hercegovački muslimani biti nula čak i: »Siromah Rivet!« Tako je gospodujući elemenat, kojem je moglo dati sudila u broju 95. od 27. februara. ruku i manje raditi, jer smo znali, da ćemo Nu kad je g. Rivet donio i simpatičan — radili ili ne radili — dobiti sa svoje Članak o politici srpsko*hrvatske koalicije, zemlje hak, koji nam je počesto služio onda je »Riječ« dobila sasvim drugo »uvje­ znatnom potporom, a nekima i isključivom renje o miješanju stranaca-, pa sadržaj Ri- i jedinom idarom u životu. No agrarnim vetova čianka donosi pod bombastičnim na­ riješenjem, koje se kao najvažnija socijalna pisom „Т e m p s* o srp. hrv. koaliciji. Gla­ reforma provodi po cijelom svijetu, pa golja o tom članku dosta opširno i raz­ prema tomu i kod nas, presahnjuju ta naša maknutim slovima donosi sud „siro­ vrela, iz kojih smo trajno dobivali dohotke, maha* Riveta o sebi i svojoj politici. Pre­ pa smo sada primorani potražiti druga izpuštamo poštenoj javnosti, da presudi o । dašnija, iz kojih ćemo trajnije crpsti našu ovoj dvoličnoj mjeri »Riječi« o jednom narodnu snagu. Mi ovakovih koristonosnih te istom čovjeku — strancu, a »Riječi« vrela imamo hvala Bogu dosta u našoj stavljamo do znanja da nas njene prijetnje domovini megju nama samim i nije nam ne će nimalo skrenuti sa našeg pravca, ni nužno ni potrebno, da idemo u potjeru jer smo svijesni, da radimo pošteno i na­ za njima u tugji svijet, već se jedino tre­ predno, demokratski i narddno. Može li to bamo pronuti iz našeg dosadanjeg mrtvila, isto o sebi reći i zagrebački »demokratski« zasukati dobro rukave i odmah se svojski praporac g. Pri biće vića? prihvatiti posla. U tuzlanskom „Oslobogjenju“ raspi­ Ta su neiscrpiva vrela za nas u prvom sao se nekakav mudrac o našoj organiza­ redu racionalno obragjivanje zem­ ciji, Pa nam podmeće da od ratnih doga- lje, koja će nam nakon riješenja kmetstva gjaja nijeamo ništa naučili. Smeta mu naš preostati, a odmah za tim naša trgovina, zahtjev o rasterećenju seoskog maloposjeda, naš obrt i naša industrija. Za nas pa ga svodi na želju, da osiguramo — nije tako važno niti centralističko, a niti depjančarenje i kockanje. Tako pi­ centralističko pitanje o uregienju naše mla­ šu ljudi, koji su u ratu „mnogo* iskusili i de države, koliko je za nas važno naše prekalili se. ekonomsko — naše životno pitanje, jer se Još je tričaviji „pobijajući* naš zah samo u tom slučaju ne trebamo bojati, da tjev o odštetama za vrijeme rata, a naro­ će nae pregaziti današnje Vrijeme, ako se čito od prevrata. On iz tog zahtjeva zaklju­ budemo ekonomsko-goapodarski pridizali. čuje da smo mi proti nemirenju šteta koje Pri našem ekonomskom pridizanju igra su učinjene Srbima i Hrvatima. Kako je najvažniju ulogu i ima prvu riječ naš ka­ došao do ovako „mudrog* zaključka Bog pital, naši novci, koje treba okupiti, da odragi zna, nu glavno mu je da konstatuje, vako ujedinjen i pojačan naš kapital može utješljivu pojavu da smo mi oko »Pravde« polučivati onakove učinke, koje rasijan i ostali — osamljeni, jer muslimanski narod oslabljen ne može nikada pospješiti. Najbo­ misli pravednije i plemenitije, nego što mu lji je način organ izovanja naših kapitala podmeću ljudi oko „Pravde«. osnivanje raznih zajednica i zadruga, trgo­ Bilježimo ovu mudrost i čestitamo vačkih, obrtničkih, industrijalnih i sličnih Gluhiću i družini, što ih hvali ovaka „du­ poduzeća, kao i osnivanje raznih novčanih ševna gospoda*. .. zavoda i banaka. Ovakova poduzeća nije „Srećan izbor-. Pod tim naslovom do* dan danas teško osnivati kad imamo na nosi beogradska „Pravda* ovu noticu: To­ našem tržištu toliko novca, koji će se kod božnja najveća srbi janskastranka nas muslimana naskoro agrarnom olštetom u skupštini, radikalna stranka, delegi­ još i povećati. I nema za pravovjerne, ža Židove, Sabejce i Kršćane, koji vjeruju u Boga i u sudnji dan, te čine pravo, nikakva straha ni muke. — 21ов Oni (Židovi i Kršćani) vele: Niko neće unići u raj osim Židovi i Kršćani. To su njihove želje. Reci: Dajte ovamo dokaz ako ste pravi! Ne; ko se Bogu okreće (ko priznaje Islam) i radi dobro, dobiće svoju nagradu kod Boga, te se ne treba ničega bojati niti se žalostiti. Resulul-lah drži to prvom svojom duž­ nosti, da utvrdi mir i složi pristalice svetih knjiga. 4214 Reci: Ja (Muhumed a. s.) vje­ rujem u knjige, koje je Bog poslao. Meni je zapovjegjeno, da vama (muslimanima, kršćanima i Židovima) pravo sudim. Bog je naš i vaš gospodar. Nama će se suditi po našim djelima, a vama po vašim, ne treba da se svagjamo, Bog će nas sastaviti, koji je naše utočište. U Kur’anu se označuju kršćani kao muslimanima blizu stojeći. 58e Ti ćeš naći, đa oni, što govore, da su kršćani, stoje pre­ ma muslimanima veoma prijateljski, jer ima megju njima svećenika i kalugjera, koji su ponizni i odani. Kada su u svoje vrijeme kršćanski Bi­ zantinci bili potučeni u ratu protiv pogan­ skih Perzijanaca, objavljena su ajeta u Kur­ anu u prilog Kršćanima: 30i-A Grci (Dizan- I tinci) su potučeni na granici, ali će oni iza ovog poraza s Božjom pomoći opet pobije­ diti poslije malo godina. Božja je zapovijed i prije i poslije. I onoga će se dana veseliti pravovjerni zbog Božje pomoći, jer On po­ maže, kome hoće, On je moćan i milostiv. Treba uvažiti i ovaj ajet: 5«. Danas su vam dopuštene dobre stvari, i jelo onih, kojima je dana knjiga, isto vam je dozvo­ ljeno, kao što je vaša hrana njima. I (vama je dozvoljeno) ženiti se в pristojnim žena­ ma, koje vjeruju, a i s pristojnim ženama onih, kojima je data knjiga prije vas, ako ste im darovali dužnu svotu iza vjen­ čanja i в njima živite pristojno bez bluda i ne držite suložnice (konkubine). Naročito valja istaknuti ovdje, da se ne odnosi na ženo poganskog koljena ono, što je dopušteno s obzirom na žene od koljena naroda knjige: 2.ив. Ne ženite se sa pogankama, dok ne prime vjere.... Ne udaj i te (svojih kćera) za pogane, dok ne prime vjere. 0 Židovima se Kur’an očituje ovako: 4б.ц.1в. Zaista smo dali djeci Israilovoj kDiigu, zakon i poslanstvo; hranili smo ih Čistom hranom (opskrbili ih dobrom) i od­ likovali ih pred svim svijetom. Mi smo im dali jasne dokaze za stvar (vjere); prije ne postaše nesložni, dok im nije došlo znanje Istina mi imamo nekoliko ovaku duzeća, pa čak i pet-šest banaka uj ali se nažalost ne možemo pohvaliti i pjehom dosadašnjeg djelovanja nekih । novčanih zavoda, jer tih uspjeha i blag koje jedna banka može pružiti, ne h u narodu za čiju su korist ova pođi morala biti i osnovana, jer su ovi i —- uz časnu iznimku — imali pri čima samo svoje interese, toi dupirah spekulacije pojedinaca, dok o kim slojevima našega naroda, каооц malom trgovcu i malom obrtniku i uopće nikakova računa vodili. 1 Obzirom na to, da se kako Dah vina, tako i obrt i industrija iskljuđm ra u gradovima i da je najveći bnl muslimana baš po gradovima ош trebamo naša poduzeća osnivati taU bi imala organizirati kako našeg Ш tako i obrtnika i industrijalca i ra im zgodom kako kreditom, Itako i S&n ići na ruku. Osim toga bi ovakova zeća imale dužnost, da odgajaju ili broj našeg činovništva, tu slobodnu i genciju, koju poput svega svijeta tra i mi muslimani. Ovakovu jednu banku, koja će i čivo podupirati vrijednog malog tr?oi malog obrtnika i po mogućnosti М vati, kredite i bez osiguranja da im osigura njihovu ekzistenoiju, roči to onima, koji ratnom nevoljom ■ daše, osnivaju u našem gradu neki ti ci i obrtnici, pa želeći toj našoj b« inštituciji mnogo sreće u njenom ■ skom radu, nadamo se, da će se u I jevo ugledati i druga naša mjesta, će sve ovake naše ustanove složnom ti na tom, kako bi nas što bolje « kako kulturno, tako ekonomski ia darstveno. Iz „Državnog Vijeća1 Manlfestlciona sjednica. Beograd, 7. marta, čim bude dovde verifikacionog odbora, održaće se pledara nica narodnog predstavništva, na kojoj izabrati predsjednik i potpredsjeđnici.1 sjednik će pozdraviti narodne poslan naglasiti da se u pitanju granica ne i za dlaku popustiti Talijanima. Iza tog slijediti debata o granicama. Sjedni^ imati manifestacioni karakter. Ispred Jugoslavenskog Kluba god poslanik Smodeja, urednik »Mira i lovcu. Rad verifikacionog odbora Beograd, 7. marta. Rad u verififc nom odboru napreduje. Za sada će vrij samo oni mandati, protiv kojih a uložen protest. i spoznaja, i to iz zavisti i pohlepe. Megju posjednicima svetih knjiga irai koji ti, ako im povjeriš jedan taleotfri uvijek vrate, a ima ih, 'koji ti teško w ju dinar (srebrenjak), što im ga pfl ako ga uvijek ne tjeraš. Oni naime 1 da za njih nije grijeh jednog drugog prevariti. Ovaki lažu u lice Bogu, ara su toga. — 3.109.-H1. Ni jesu svi jednaki, megju posjednicima knjige jedna ii zadruga, koja ući Božju knjigu ote klanja se pred Bogom. Ovi vjeruju u I i sudnji dan, preporučuju dobro, zabn ju zlo i natječu se u vršenju dobrih đ Oni spadaju megju čestite. I što oni h učine, ne će im Se nikad osporavati Bog poznaje pobožne. — 3.«. Zaista ■ megju njima jedan dio, koji izvrće ■ svojim jezikom, da je vi držite jedoia jelom knjige (prave), a ona ne pripada voj knjigi. — 8««. 0 narode, koji i svetu knjigu, zašto zaodijevate istinu i te skrivate istinu protiv svoga хмД 3. i«. Ne dolikuje onome, kojemu je dao knjigu, zakon i poslanstvo, da M govori: Budite moje sluge, nego Budite sluge Božje! ~ З.74. Bog vam zapovijeda, da smatrate angjele i poslu svojim gospodarima. Zar bi vam м nevjerovanje zapovijedati, pošto ste рм �[Број 8 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Stanovište „Narodnog Kluba*. | Beograd, 7. marta. Narodni Klub (Star* bvićanci i „Hrv, Nar. Zajednica*) stoji na mnovištu, da ne smije tadanje narodno Lrdstavništvo utvarati nikakvih zakona, niti ivagjati reformi osim zakona za konsti■antu. roor izmegju Priblćevaca 1 srpskih radi kala ' Beograd. 7. marta. Spor izmegju „Jumslavenake Demokrat. Stranke* i ujedinje* ■h srpskih radikala zauzima ave јабе ■menzije. Isprva se je držalo, da će radi** ■li stupiti u „Jug. Dem. Stranku", a danas kmnjaju, hoće li uopće poduprijeti u sveKu tu stranku, kako se je to već javilo. nistarskog vijeća, ministra inostranih djela, bivšeg predsjednika parlamenta, Dr-a Petra Soda, ministra pravde, i generala Novića, 1 crnogorskog poslanika u Vašingtonu; 3) pitanje ishrane Austrije. Ukrajinci proti Poljacima. Pošto su Ukrajinci otkazali primirje započela su u nedjelju u 5 sati ujutro neprijateljstva na cijelom frontu. Ugovor o primirju je otka­ zan zato, jer Ukrajinci nisu mogli prihva­ titi uvjeta o demarkacionoj liniji, kako im ih je predložila antanta. Ukrajinske Čete stoje u predgragjima Lavova i drže u svo­ jim rukama željezničku prugu Pšemisl— Lavov. Ljudski gubici u ovom ratu. Javljaju Držanje ministra Alaupovića. iz Washingtona: Prema statističkim tabli­ Beograd. 7. marta. Mnogi poslanici dr- cama, što ih je sastavio i objelodanio ge­ le, da je ministar vjera dr. Alaupović vrlo neral Marsh, poglavica generalnog stožera ■Ion političkoj grupi poslanika, Sto ih je čitave armije Sjedinjenih Država, ratni gu­ ■dabrala Hrv. Nar. Zajednica. Jedan je Član bici 13 naroda iznose svega 7 milijona i lugosl. demokratske stranke saopćio dopi- 354 hiljade momaka. U pomenute su tab­ ■iku „Jugoslavije", da ministar Alaupović lice uvršteni samo vojnici, koji su ili pogi­ bak ne će dati radi toga demisije. nuli u bitkama ili bili ranjeni, pa poslije umrli od rana. Evo tih gubitaka: Rusija: protesti protiv nametnutim 1,700.000; Njemačka: 1,500.000; Francuska: 1,305000; Au stro-Ugarska: 800.000; Engles­ zastupnicima'*. ka: 706.000; Italija: 460.000; Turska: 250.000; Gračanica, 7. marta. Danas otposlan Belgija: 102.000; Bugarska: 100.000; Rubredsjedništvu državnog vijeća , u Beograd munija: 100.000; Srbija i Crna Gora: 100.000; ■vaj brzojav: „Muslimani kotara Gračanice, Sjedinjene Države: 50.000. Kanizirani na programu »J. M. O.« pro* Onoga dana kad je sklopljeno primirje, ■eti raj u proti delegata državnog vijeća, Sjedinjene Države imale su u Evropi 2 i koji neimaju narodnog mandata i traže da pol milijona vojnika. k pripuste u državno vijeće oni delegati, Razorušenje Njemačke. U srijedu je loje je izabrala skupština jugoslavenske vojni odbor francuskog parlamenta usvojio Muslimanske organizacije u Sarajevu. Pred- ovu rezoluciju: „Vojni odbor parlamenta, lednik: Kapetanovih. uzevši u obzir opasnost, kojoj bi bila izlo­ žena i Francuska i svjetski mir, kad bi u Njemačkoj sve industrije za fabrikaciju ratnag materijala nastavile svoj rad i kad Mir na vidiku. 2 e n e v a. 6. marta. bi uz to ostala i oružana sila, pozivlje vla­ Lloyd George vraća se svršetkom ove aed* du, neka uporno traži od konferencije mi­ puce u Pariš, a Wilson izmegju 11. i 15. ra razoružanje Njemačke*. Švedska i savez naroda. Javljaju iz b. mj. Preliminari mira biće dovršeni do 10. marta, 25. držače se plenarna sjednica Stockholma: Dr. Eden, švedski ministar konferencije mira, a nakon toga odlazi Wil* predsjednik, u nedjelu je u Oerebrou držao Ion u Belgiju. Za 1. aprila pozvani su u govor o savezu naroda, pa je megju osta­ Pariš njemački delegati, dok će se još kra­ lim rekao: „Ne samo pogledom na nas, jem marta sklopiti mir sa Austrijom, Bu­ već i pogledom na čitav svijet, pitanje o savezu naroda kudikamo premašuje sva garskom i Turskom. Rasprava vijeća velikih sila. U srije- druga pitanja spoljne politike". Švedska Ви popodne sastalo se vijeće velikih sila jednodušno pristaje uz ideju saveza naroda, na ministarstvu inostranih djela, u sobi g. uz uvjet da vlada ne propusti nijedan ko­ Pichona, pod predsjedništvom Clemenceaua. rak, koji bi mogao obezbijediti Švedskoj Dnevni red sadržavao je: 1) usmeni izvje­ mogućnost učestvovanju u tome velikome štaj g. Julesa Cambona o sjednici, koju su djelu. male u ponedjeljak države sa zasebnim Buduća njemačka vojska. „Dejli Te­ nteresima i u kojoj su tražile, da se broj legraf* javlja, da po najnovijim uslovima, njihovih zastupnika poveća od 5 na 10 i koji su postavljeni Njemačkoj, može Nje­ h ekonomskoj i u financijskoj komisiji; 2) mačka imati svega vojsku od 18.500 voj­ Saslušanje zastupnika Crne nika, i od ovog broja mogu biti s«mo 5*/« Bore, Jovana Plamenca, predsjednika mi- aktivni. Prema tome cijela Njemačka ar- Pregled. ■pualimi? — 2«i. Mi smo dali Musa-pej■gamberu knjigu pa smo slali poslanike pnKije njega: mi smo dali Isatu, sinu MejreKninu, jasne znakove, (čudesa) i ojačali smo ■ga svetim duhom. Zar nijeste, kad je je■an poslanik donio, Što vam se nije sviKalo, uvijek postali oholi te proglasili jed Ke lašcima, a druge ubili? ■ Iz dosad navedenih ajeta jasno se vi■di, da se je Islam postavio jedino na staKovište pravjere, jer čvrsto drži do vjere u Medinoga Boga i u uskrsnuće te propisuje, ■da se samo Bogu klanja i da se vrše ■dobrotvorna djela t. j. nalaže ljubav prema ■bližnjem. Na to se odnose ovi ajeti: 23.u. Kaista je ova vaša vjera samo jedna jedi­ na vjera, a Ja sam vaš gospodar (Bog). — ■2п«. Ne sastoji se pobožnost u tome, da ■okrećete svoje lice prema zapadu ili istoku, ■nego je onaj pobožan, koji vjeruje u Boga K u sudnji dan, u angjele, knjige svete i ■ poslanike Božje i onaj, koji svoj novac diIjeli iz ljubavi prema Bogu svojim bližnjim, sirotama, siromasima, putnicima, prosjaciIma i sužnjevima, i onaj, koji vrši molitvu li daje zekjht; i oni, koji se drže svojih ob■veza, ako su se obvezali; i oni, koji su ■Stalni i srčani u nesreći, nuždi i patnji. lOvaki su, koji su pravi i čisti, oni su poLbožni. — 2.1ц. Ako oni (ljudi sa knjigom) vjeruju, što vi vjerujete, onda su na pra­ vom putu, inače su u opreci s vama kao odmetnici. Budući da postoji više evangjelja, koja se u svim dijelovima ne podudaraju kao i mnoge kršćanske sekte (vjerske stranke) na istoku, koje se nijesu mogle složiti u obliku i sadržaju kršćanske nauke i u pi­ tanju osobe Isatove, to se je porodila mi­ sao. da se to neslaganje ima svesti na to, da su namjesto istinskog prastarog Evangjelja uskrsle više ili manje neprave ili tendenciozne (smišljene) knjige, koje iznose nauku lsa-pejgambera u krivom svjetlu. Uza sve to se Muhamed (a. s.) poziva na Indžil (Evangjelje), kao što ćemo vidjeti u narednom poglavlju u hadisima. Iz svega se ovoga dade zaključiti, da je Evangjelje onako, kako se danas propo­ vijeda, u onim mjestima, koja se poduda­ raju s Kuranom, pravim i istinitim prizna­ to megju muslimanima. Ovo isto vrijedi i za Tevrat (tora), dok ostali dijelovi biblije i he dolaze u račun. Što se pak tiče psalama, koje Kuran na­ ziva „Zeburorn*, što je bio poslan Davudpejgamberu, to ih i Islam priznaje kao svetu knjigu. mija može se sastojati iz 15 pukova pje­ šadije i pet od jelen ja artiljerije. Saveznici dalje traže, da se sve njemačke tvrgjave poruše, a generalštab da se raspusti. Naši dopisi.*) Varcar-Vakuf, 27. februara. Od prevrata, pa do danas naš kotar nema predstojnika radi ovih razloga: Gosp. Svetozara Zrnića bila je narodna vlada uz prevrat imenovala vladinim povjerenikom za naš kotar. Vršeći ovu službu uplivisao je na tada postojeće nar. vijeće, pa mu je ono izdalo pismenu preporuku, kojom je išao osobno nar. vladi, da ga imenuje kot. predstojnikom za naš grad. Ova usmena molba g. Zrnića i pokraj tople preporuke nar. Vijeća ostala je kod nar. vlade bez uspjeha. Megjutim nam je bio dodijeljen za kot. predstojnika g. Bahtijarević. Prije nego je ovaj došao, otišao je g. Milan Cvitković nadgruntovničar, a sada privremeni kotar­ ski upravitelj sa g. Perom Graićem, pred­ sjednikom bivšeg nar. vijeća u Sarajevo i tamo su sve sile upotrijebili da nam ne dogje g. Bahtijarević, nego da bude ime­ novan predstojnikom g. M. Cvitković., koja je molba mislim ostala takogjer bez uspje­ ha. Kako to, da ovi ljudi prisvajaju sebi prava i umišljaju da bi mogli biti imeno­ vani kot. predstojnikom kad nisu školski naobrazovani? Oni valjda misle da Jugosla­ vija nema sposobnih sila, pa mogu biti predstojnicima i ljudi sa osnovnom školom, kao što je to bilo i za vrijeme okupacije. Eh jazuk. Dakle samo zbog ove dvojice, koji su umišljeni da bi mogli biti predstojnici, mi ostasmo do danas bez predstojnika. Za sa­ da ovoliko, a drugi ću put, ako bude nuž­ no, navesti malo opširnije. B. Orugla. Domaće vijesti. Отрана 8 Strana vrlo ljubazno i popljačkanima obećao brzu pomoć. Izaslanici nevesinjakih sela predah su predsjedniku vlade popis svih šteta, si u su ih pretrpjeli, a uz to i molbu, da se to štete nadoknade. Upozorili su da nemaju hi sjemena, a ni marve za oranje, pa da su za iduću godinu u velikoj opasnosti da će biti bez žita. Predsjednik vlade obećao je da će se sve štete nadoknaditi, da će se sjeme odmah poslati i davati siromasima i besplatno, to da će se pokradeni hajvan, ako se mogne naći, povratiti odmah vlasnicima. Rekao je još da vlada namjerava u Hrvatskoj naba­ viti nešto marve i podijeliti je megju si­ romašne seljake, no obzirom na razne po­ teškoće, reče, da nema izgleda, da će se ta marva ubrzo početi dijeliti. Predsjednik je pohvalio mirno i ko­ rektno držanje muslimanskih seljaka za vrijeme prevrata, osokolio ih da se za bu­ dućnost svoju ništa ne boje i poručio po njima (A što će mu onda okružnik i predstojnici? Op. ur.) njihovim susjedima, da se u buduće neće trpjeti nikakovi izgredi i da će se od sada primje­ njivati najstrožije mjere, — pa i samo stri­ jeljanje na mjestu zločina, — protiv sva­ koga, pa to bio Mujo, Risto ili Mate. Deputacija se je umirena povratila ku­ ći, nadajući se da će se lijepe riječi utjehe vladinog predsjednika i u djelo provesti i to što prije. Bijeda je velika, a brza je pomoć dvo­ struka pomoć. H. K. Nova imenovanja. Gosp. MiHčević, okružni načelnik u penziji, imenovan je načelnikom I. klase u ministarstvu za kon stituantu. Gosp Vaša Petrović, sudski taj­ nik u Sarajevu, takogjer je dodijeljen ovom ministarstvu. Putovanje željeznicom. Da se ukloni stiska kod željezničkih blagajna, saopštava se ovo: svaki putnik (osim onih koji putuju u službi) treba da ima putnu legitimaciju, izdatu od policije (političke oblasti), koja je i vidirana od mjesne vojne komande. Na sta­ nici će svaki biti pregledan od zdravstvene I komisije, i ako bude utvrgjeno da je čist, I dobiće modru kartu. Sa tom kartom i legi­ timacijom može on onda kupiti voznu kar­ tu. Čekati pred blagajnom bez tih dokume­ nata nema smisla. Ljekarska svjedodžba nužna je samo u slučaju prelaženja preko granice Bosne i Hercegovine, a za putova­ nje u granicama tih pokrajina nije potrebna. Francuske Stipendije za srpske gjake Francuska je vlada u svom ovogodišnjem biđžeu votirala 1,300.000 franaka za izdr­ žavanje srpskih gjaka u Francuskoj. Друштво Бапковппх п Штедпонпчпх Чповппка Б. и X. позива своје члан ве ■ чланице на ивванредну глa в■ у скупштину, коja he се обдржавати у недјељу 23. марта о. г. у просторијака друштва „Требеввћ* у 3 и пол сата no подне са дневним редои: 1. Саопштење одбора о његовој оставци, 2. Бирање управног и надворног одбора, 3. Евентуалије. Škandalčlći u kafani Evropi. Pod ovim naslovom donosi „Slovenski Jug* ovu vijest: „Neprođe dan da se u kafani Evropi ne dogodi po kakva više ili manje ugodna scena zbog njemačkog jezika. »Evropa® je naša neprotokolirana berza, pakako bi joj ovaki incidenti mogli samo da škode, mislimo da bi naši pozvani faktori morali da preduzmu nešto da naša berza ne gubi ugled koji joj je prijeko* potreban odkako joj se je na Musali pokazao opasni suparnik.« O istoj stvari donosi poluzvanična „Jednakost* ovu bilješku: Šta je ovo? čitamo u novinama da čak i vladike dobi­ vaju nekakove dozvole izvoza, na kojima onako iz ruke u ruku zalijepi Šće pano v potpis na dozvoli ućare po 50.000 K. Zatim se govori i o nekakvih 40. va­ gona šećera, a ponajviše se govori, da se svaki dan u kafani «Evropi® može uzeti po desetak dozvola za izvoz, naravno uz dobre pare. Svakako bi trebalo unijeti malo svjet­ Sanski Most, 6. marta. Švi muslimani la u ove bajnoslavne pripovjetke, jer se ovako pravi jedno ogromno nezadovoljstvo grada kao i kotara Sanskog Mosta, koji broji proti vlade, a sumnu^e se i izvjesni narod­ oko 11.000 muslimana pripadaju bez iz­ ni mučenici — sada zauzimaju viđan nimke »Jugoslavenskoj Muslimanskoj Or­ ganizaciji«. Javite da li je potreban popis položaj u upravi/ Gukni dragi Šćepane „Lijepe" sđ "W<Vari kojima se dovodi svih pristaša. Odbor.« DuVnO, 7. marta. Izuzevši nekoliko Iju u savez ime „poznatog borca* Grgjića, pa nam je tek sad jasno, zalio je trgovao sa đi, muslimani kotara Duvna organizirali se mandatom u „Drž. Vijeću ovu stvar na programu »Pravde« i podjeljuju povje­ mora „Narodno Jedins^jHr^unijeti obilna renje delegatima državnog vijeća, postav­ svjetla i to odmah, Дж nije došlo do gr- ljenim od »Jugoslavenske Muslimanske Or­ gjih 8 ganizacije«. Zapisnik i dobrovoljni prilozi slijede. Za odbor: H. Omer ef. Pehliva.-•‘Gukni dragi predsedniče vlade! ^Deputacija iz Nevesinja, koju ди^гга- nović. Težanjskl mjesni odbor naše organi­ slala popljačkana sela, predveo je u subotu jedan član našeg Centr. Odbora predsjed­ zacije konstituisao se je ovako: pred­ niku zem. vlade, ikoji je deputaciju primio sjednik: Smailbeg Ferizbegović, potpred­ sjednik: H. Hfz. Derviš ef. Mulalić, taj­ •) Molimo gospodu dopisnike, da budu što nik: Hamzalija Ajanović, blagajnik: kraći, jer nemamo dovoljno prostora za dulje do­ Hasan ef. Midžić, a odbornici su: H. Supise. Lokalne dogogjaje treba javiti sasvim kratko, liaga Eminagić, Ali Riza ef. Dizdarević, da ih možemo donositi u „Domaćim vijestima**. Uredništvo. Ademaga Mešić, Muhamed ef. Terzić, Srna- Iz naše organizacije. �Strana 4 Отрана ilaga Galijašević, Samibep Ajanović, Mehmed ef Turalić, Alibeg Kapetanović, M. Širbegović i Ibrahimbeg Gjonlagić. Fojnićkl mjesni odbor naše organiza­ cije konstituieao se je ovako: predajednik: Edhemaga Salihagić, po tpredajedn i k: Mustafa ef. Huzbašić, tajnik: Ševkija Dizdarević, blagajnik: Ragib ef. Kazaferovid, a odbornik: Ruždi ef. Cohadžić. Kao dlanovi šireg odbora (za sela) izabrani tu još: Abdullatif ef. S i k ir ić, Mahmud Kršić i Adem ef. Saldinović. Za našu organizauiju izjaviše se svi delegati fojnidkog kotara osim C. čohadžića, D. Salihagića i S. Sudžuke, svi iz Fojnice, koji se izjaviše za „Jednakostte kadije Hafiz Mehmed ef. Jakića, koji je ostao neutralan. Mjesni odbor naše orga­ nizacije smjestio bi desetak šegrta na zanat ili u trgovinu. Reflektanti neka se obrate na naše uredništvo. „PRAVDA* — „ПРАВДА" MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA ZA BOSNU I HERCEGOVINU (dioničarsko druJtvo) u Sarajevu Sarajevo, 1. oktobra 191® II emisija dionica P. n. Izvršujući zaključak pete redovite glavne skupštine dioničara Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu držane 4. maja 1918. raspisuje ovime potpisano ravnateljstvo povišenje dioničarske glavnice društva Od K 3,000.000 na K 5,000.000 Muslimani! Oglašujte u „Pravdi”! Prodaju se izdajući 20.000 komada novih dionica po K 100-— nominalne vrijednosti. 25'/. ovih dionica glasiće na ime, a 75% glasiće na donosioca. Tih dvadeset hiljada komada novih dionica stavlja ovo ravnateljstvo na 2 kuće sa svim »uzgrednim prostorijama i bašćom u Hadži Abdinici ulici broj 2 i 4. Upitati kod Hasage Hadžavdića berbera u Ašćiluku ul. br. 7. ШННМНННННННННШНЖЖШМ Prodaje se više neizragjenog tišleraja, kao vrata i pro­ zora (od 2, 4 i 6 krila) i ostalog materi­ jala, koji spada u tu struku. — Upitati u upravi lista. Najam. Broj 8 Број javnu subskripciju uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije), tako, da na svake tri stari dionici I upišu po jednu MW, UX Cljm Nd K 110 — po kimadu, i to, da onaj, koji upisuje do četiri dionice, dobiva I sve dionice glaseće na ime, a onaj, koji upisuje preko toga broja dobiva % dionica koje glase na ime, a m i dionica koje glase na donosioca. 2. Uz opciju primaju se istodobno i predbilježbe dioničara kao i nedioničara i to uz cijenu Od K 138 — za sraku dionicu Oni, koji plate počam od 1. januara imadu platiti osim tečajne vrijednosti još 5*/. kamata od komada i to od 1. januara 1919. do dana uplate. 3. Ove nove dionice imadu se pri upisu od jednom potpuno uplatiti4. Upis, predblljelbe I uplata počinje 1. oktobra 1918. I traje glasom zaključka rawnateljsfwa od 11 I decembra 1918 da uključivo 31. marta 1919 5. Suvišak, koji se uplati preko nominalne vrijednosti dionica, po odbitku svih troškova i pristojbi S* ove nove emisije, ide u pričuvnu zakladu banke. 6. Nove dionice sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. januara 1919. 7. Pravo razdjele dionica pridržaje ravnateljstvo, te će upise razdijeliti odmah nakon izminućl i upisnog roka, izlučivši najprije optirane dionice. 8. Za slučaj, da potpisatelju bude prigodom razdiobe dodijeljeno manje dionica, nego li je predbiilježio, to će mu se uplaćeni višak odmah nakon razdjele u gotovom povratiti. 9. O uplatama izdati će Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, posebne privremene potvrde. Ove privremene potvrde treba sačuvati i kod preuzimanja originalnih dionica vratiti. I j 10. Potpisatelji,. koji uplate putem naše podružnice ili kojeg drugog mjesta, imadu istim tim putem Vakufsko mearifski saborski odbor iz­ i podignuti svojevremeno izvorne dionice i povratiti potvrdu o uplati i to šve bez ikakvih troškova za stranke. daje putem javne dražbe u najam podam 11. Za izvršenje prava prvenstva (opcije) na temelju starih dionica, treba svaki dioničar predočiti od 1. aprila 1919. trgovačke lokale kao i pisarne u prizemlju vakufsko mearifskog | potpisnom mjestu kod kojega bude upisivao nove dionice, potvrdu o trećoj (III.) i zadnjoj uplati na naše dvora u Kralja Petra ulici 8. I akcije, a potpisno mjesto imade na te obadvije potvrde udariti štampilju (muhur), koju je u tu svrhu od pol Javna dražba obdržavaće se na dan nedjelju 16. marta 1919. u 10 sati prije | pisanog ravnateljstva dobilo, da se vidi kako i gdje je pravo opcije izvršeno. prije podne u uredu vakufsko mearifskog Upisati i platiti može se osobno ili poštom kod slijedećih novčanih zavoda: Naše blagajne u Sarasaborskog odbora sobe broj 2 u istoj kući gdje se mogu pregledati dražbeni kao i na­ I jevu. Naše podružnice u Tuzli. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju. Prve muslimanski jamni uvjeti za vrijeme uredovnih sati. | banke u Banjoj Luci. Muslimanske kreditne banke u Foči. Muslimanske štedionice u Stocu. Podružnice Hrvatske | Centralne Banke u Mostaru. Trgovačke banke u Trebinju. Hrvatske trgovačke banke i štedionice u Livnu i čast nam je svim našim cijenjenim Hrvatske banke u Derventi. mušterijama i znancima na znanje staviti f a Vakufsko mearifski saborski odbor daje putem javne dražbe u najam podam od 1. aprila 1919. vakufski han „Kolobara“. Javna će se dražba obdržavati na dan subotu 15. marta. 1919, u 10 sati prije podne u uredu vakufsko mearifskog sabor­ skog odbora soba broj 2, gdje se imadu pre­ gledati dražbeni kao i najamni uvjeti za vrijeme uredovnih sati. Najam. da smo otvorili u Mostaru Ravnatelj stvo . trgovački svratiste (Eličln han) Muslimanske Centralne Banke u Cernici ulici broj 19., te isto snabdjeti sa modernim krevetima, te sa svakovrstnim pićem, jelom i kafanom. Za solidnu poslugu jamči za Basnu I Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu. Omer Lutfl Faladžlć I drug. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor ШЈ. M. O.' Islaneka dionička štamparija u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/42cc10888fb88daf84c4766e3d3e3ea0.pdf 7abafdb8a046b6aa561701d43a8cc5e8 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom >s UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 80 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, м NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ M ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 9. Sarajevo, četvrtak 13. mart* 1919. (DL diumadil-ahira 1337.) Na znanje! Sat ajcvskc su štamparije pogledom na povišicu radničkih placa i na rupidno poskupiiivonje svih za štamparsku proizvodnju potrebnih materijalija obavijestile sve uprave Ustava, da već od 10. marta povisuju sve cijene bez obzira, da li su ^govorom utvrgjene ili ne za 25*/9 dnevnim novinama odnosno onim, koje izlaze barem dva puta na sedmicu. Ujedno su obznanile Novinstvo, da odsele ne mogu jamčiti Za odridnje ugovorenih termina izloženja pojedinih listova, te će odsele napose zaračunavati posebne satove upotrebljene za obdržavanje termina izlaženja bez obzira na to, da li jc uredništvo dalo rukopis na vrijemš ili nije. I » Osim ove povišice sa strane štamparija pridošao je novinstvu sa 1. martom velik izdatak, što ga dotle nije imalo — Br se već od prvoga o. mj. moraju svi listovi frankirati, a to znači za svaki list velik dnevni izdatak. * Radi toga su uprave potpisanih sarajevskih listova bile prisiljene, da zaključe: Od 15. marta ustanovljujemo cijenu pojedinom broju najmanje 40 helera; dnevni listovi povišuju tim danom pret­ platu najmanje za jednu trećinu dosadašnje pretplate. Za oglase će se računati najmanje 50 helera za prostor 1 cm*. Za oglas naručen na 1. strani 15049t na 2. strani W*l9, na 3. strani 50°više. r£riposlano“ se računa za 100*/9 više od oglasne tarife; tako isto i obične bilješke u tekstu, в ovamo se broje: sve trgovačke i koristonosne bilješke, objave otvorenja ili prcsdenja, vjenčanja, iskazi prinosa u koju bilo wrhti i si. Objave dobrotvornih i društvenih zabava, sijela i koncerata računaju se po jednostavnoj oglasnoj tarifi. Kod Mrštenja od 6 puta do Kaputa odbija se 5*/9, kod uvrštenja iznad 10-puta lQ*/9 popusta. Ova tarifa za oglase vrijedi za be privatne ličnosti, za sva privatna udruženja i za sve općinske, državne i vojne oblasti, pošto se od 15. marta ne će ni plno saopćenje tiskati besplatno. Nijedan od potpisanih sarajevskih listova ne će primati oglasa, ispod naznačene minimalne šjtne, ali svaki može prema svojoj specijalnoj tarifi da naplaćuje i iznad-minimalne-favifs. Prodavačima u Sarajevu i izvan Sarajeva davat će se 30*/9 provizije. Natrag se ne će primati »ijedan broj, nego je waki obvezan, da upravi javi onolik broj, koliko može prodati. Tako ima svaka sarajevska prodaja odmah javiti, koliko novina uisli držali od 15. o. mj. dalje, a isto tako i prodaje izvan Sarajeva, kojima se radi sporosti prometa produljuje rok do 1. aprila o. g. Onim prodavačima koji se naspram jednog lista ogriješe o svoje dužnosti obustaviće se i preprodaja svih ostalih listova. Godina I. U agrarnom odboru „demokratskog" kluba nalaze se i tri naša aminaša: študenti Ah medbeg Salihbegović, ^uljaga Salihagić . i Šukrija Kurtović. I eto li mladići bez ika­ kva iskustva i bez ičijeg ovlaštenja, ne samo da su za Koraćevu agrarnu osnovu, nego još odobriše i izaslonje deputacije, koja bi požurila | i ubrzala provedbu te nepravedne agrarne za­ konske osnove. Ne ćemo dalje. Gadi nam se. Šta je s ,,Gajretom“?*) L Ipak jednom! Vakufska uprava predaje nGajret u ruke starog odbora, pa nam je sada bar poznato gdje je. No gornje pita­ nje nije još riješeno. Trebamo znati nešto podrobnije o upravljanju Gajretovim imetkom kroz ovo pet godina. Tražimo od odbora, da nam pruži iskaz kolika je Gajretova imovina i u čemu je uložena? Da li je primljen „Gajretov" dio one svote od jedan milion kruna, koju je Narodno Vijeće stavilo na raspolaganje prosvjetnim društvima? To su upiti, koje stavljamo u najboljoj namjeri na sadašnju upravu, jer ćo tu interesirati črtav naš mčslimamšd narod prije nego što počnemo raditi na ob­ novljenju „Gajreta". , Uz „Gajretovo* ime vežu nas doduše gorke i tužne uspomene naše tjesnogrudnosti i stranačke strasti, koja je triumfirala zadnjoj „Gajretovoj" skupštini, kad je i ADMINISTRACIJE LISTOVA: „Glas Slobodu", Jednakost", Jugoslavija", Jugoslavenski Mit", „Pravda", „Ш- na otkucnuo „Gajret"-u zadnji čas njegova og­ raničenog djelovanja. Mi nijesmo bili svje­ slavlscber Courler", „Slovenski lug", „Srpska Zora", „Zvono". sni ni dovoljno stvarni, da tu instituciju podvaljivali su im da su proti ujedinjenoj tim bi izgovorio: Svaka sila za vremena, a održimo na visini njezina zadatka, nego Posljedice političkog državi, proti njenoj budućnosti, pa čak i nevolja redom hodi. Ko pod drugim jamu smo je okaljali strančarskim blatom, da šarlatanstva. proti vladaru Skand ariju. Nijesu im dali u kopa, sam u nju upada. Narod bi vikao: nas i danas sjeća kao mernento onoga vladu, progonili su činovnike, koji su za „Kadli tadli!*. a brahman bi zaplakao i doba, kad smo soružjem otimali upravu iz ni. njima pristajali, prijetili se paragrafom o okrenuvši se narodu jedva bi promucao: ruku jednih, koji su se „odnarodili" i pre­ (Dodatak.) veleizdaji, otimali i uništavali imetke nji­ „Bijah lija pa — dolijah". Šolato-Ho i dru­ davali je u ruke drugih, da je dovedu u Motto*: Dobro se daleko čuje, hovih privržen i ka, ukratko: postupali s nji­ žina morali biše uz taj poklik^dodati još i ćor sokak. Koliko je radi toga „Gajret" tr­ a zlo još dalje. ma kao s Afrikancima i degredirali ih na riječi: „Pletoemo mrežu druj^aa, pa se pio najbolje pokazuje njegova današnja bi­ Prije nego Ii prijegjemo na odnos na- gragjane drugog reda. lanca* Kad pogledamo oko sebe i uočimo sami zapletosrno i zapetljasmoj^^hb tih „demokrata" prema gosp. Pribićeviću, Eto ti priče, mašinski v^ze^ a sad nam šta su r.aši sugragjani učinili i do koje su Ali im nije upalilo. Narod je ostao uz valja nam se potužiti na svog „ma&nmaiučini protuuslugu pa dalie štampaj krupni­ visine, uzdigli svoje ovake institucije udara Itera/ kuji nam je u prošlom članku iz­ svoje prvake i sve ih jače i odlučnije po* jim slovima. Jer „veliki" su ljudi, o koji­ nam rumen u lide, jer smo sami krivi, da dupurao. Šolato-Hou nije pomoglo ni to, što još nemamo ni „Gajretove* palače ni „Gajvadio bez naše privole više od pola ma ćemo da zborimo .... stupca. Ko zna šta mu je naspjelo, da nam je svojim protivnicima zabranio slobodno retova" konvikta. Kako ćemo to opravdati govoriti i što je plijenio njihove pisane sa ­ pokvari cijeli efekat članka. Da je bio pjan našoj djeci teško je odgovoriti, tek moramo vjete i upute narodu. Jefglija je brzo izi ­ Sarajevo, 12. marta. biti svjesni da je zadnji čas, da se talimo F- nije; da smo se evadili — nijesmo, ali šao na mavi ćage, pa ga zajednički veliki 0 agrarnoj osnovi šalje službeni do­ I stvarna rada za „Gajret" i njegovo podigmu je bio neki vrag, pa je neprestano visabor zbaci sa predsjedništva i proglasi pisni ured ovaj brzojav od 8. marta: „Na nuće. kao: „Mora se vaditi, jer ja drukčije • Potpomognimo „Gajret" i gledajmo ne ću štampati/ Da nam i ovaj put ne bi matuhom, a narodni predstavnici, vidjevši vijest beogradskog lista „Pravda" od 7. o. da Šalato-Ho i njegova družina rade neiskre ­ mj. o stanovištu, što ga navodno zauzima u njemu zajedničko dobro, jednu zajednič­ napravio slične neprilike, udubrovoljićemo ga jednom pričom, jer „strašno" voli prošlost no i da su oni krivi sijanju razdora, osudi demokratski klub narodnoga predstavništva ku instituciju, pred čijom se kapijom mo­ i istočim anegdote.* Slušaj dakle mašinski ih da pospu glavu« otetom zemljom i — u pitanju agrarne reforme saopćuje potpi­ raju ostaviti stranačke strasti i zatomiti i vražja i ti dragi čitatelju možeš osluhnuti, pepelom zapaljenih papira, kojima su svo­ sani klub ovaj demanti: Ne odgovara istini najneugodniji osjećaji. Gajret ne smije biti jim prijateljima, rogjacima i zetovima omo­ da je u plenarnoj sjednici demokratskog osinjak politike, a još manje smije biti ne će biti na odrn^t. Južnoj Indiji pogje za rukom vla- gućivali ćarenje na robi, koja se po zakonu kluba diskutovano pitanje agrarne reforme svojina privilegisane skupine, koja će u dan^Btetndariju da ujedini nekoliko za vu­ ne bi smjela izvoziti. Ovako nagareni i „па- i da većina poslanika odnosno svi poslanici njem provoditi svoj ćejf i potpomagati sa­ nenih plemena i isposluje priznanje svog čakareni* morali su snositi porugu naroda, a toga kluba smatraju reformu, preuranjenom. mo svoje. „Gajret" mora biti svo­ hnanata. No u jednom plemenu progjoše svake su hefte morali ići ulicama, za tela- 0 agrarnoj reformi raspravijao je samo klnb- jina svih nas i jednako mio i na kormilo ljudi, kojima nije mirisala brat­ lom, koji bi vikao: „Ко god sije mržnju i ski odbor za agrarnu reformu. Demokratski drag svima. Ko tako ne misli, neka ga ska sloga i ujedinjenje, pa su svim silama zavagja narod biće — naČakaren. Ko petlja klub zauzeće svoje stanovište o agrarnoj re­ ne potpomaže i nek ne smeta njegova ra­ nastojali da raskopaju Skandarove pleme­ i podvaljuje biće — osramoćen. Ko svoju formi na jednoj od slijedećih sjednica, ali zvoja, vodeći se kakvim zadnjim ciljevima. Ovoliko za prvi put prilikom poziva nite nakane. Zavedoše teror i na silu su krivnju podvaljuje drugome biće — uhva** već sada ističe da je nepodijeljeno uvjerenje kluba, da se irnade bez odlaganja pristupiti „Gajretova" odbora, a slijedeći put ćemo htjeli da se svi njihovi zemljaci izjave za nji­ ćen u laži. Kadli tadli, kadli tadli... te Narod bi ponavljao povike: „Kadli ta­ provogjonju agrarne reforme. U tu svrhu, se osvrnuti na „Gajretov* list hove razdvajačke nazore. Nu udariše na odlučan otpor. Veći dio naroda ne htjede s dli/ a onda bi istupio nagragjeni brahman delegirao je agrarni odbor kluba u svojoj •) Još jednom naglašujemo, da su naši stupci sjednici od 6. marta dvojicu članova, da njima. Namjesnik Šolato-Ho sa „prvom* Jef- (indijski veći sveštenik, ne bud primijenjeno otvoreni za stvaran pretres ovog našeg valnog pi­ glijem I njegovim zetovima i pomagačima kao naš muftija, srpski prota ili vladika), i kod ministra predsjednika požure provođe­ tanja. Donijećemo svako objektivno mišljenje, pa i iz gradića Gdčakho upnu sve sile, da pr­ lupio tri put u nos najprije sebe, onda na­ nje agrarnog zakona. Za demokratski klub: od ljudi, koji inače nijesu naši istomišljenici. Uredništvo. vake nepoćudne većine omraze u narodu: mjesnika, pa redom prve doglavnike. Za predsjednik dr. Medaković/ �Strana 2 Отрана Bilješke. „ITAVDA” — .ПРАВДА’ Koji će se sistem usvojiti, pije još od­ lučeno. Za sada se sve osniva samo na tome, da pravo glasa bude opšle, nepo­ sredno, jednako i tajno. Na priznanje izbornog prava žena i ne po­ mišlja se. »Правда« Drugi je slučaj g. Vojislava Sole, pod predsjednika bos. sabora, člana Narod­ nog Vijeća, miljenika Burijanova i t. d. (AfaiMMi/iMa brata, dodajemo mi. Op. ur.).' Poznato je da je zabranjen izvoz drveta sa teritorija B. i H. Razlozi su: potreba re­ zerva drveta za reparature u državi SHS, valuta i jedna interna stvar koju prešuću­ jemo iz izvjesnih motiva. Napose su ne iz­ daju izvoznice u Dalmaciju, jer se iz Dal­ macije mungo kriomčari u Italiju. Ipak g. Vojislav Sola sa još jednim gospodinom traži izvoznicu. (Zaplijenjena četiri retka, pa se ne zna ko se je protivio intervenciji. Op. ur.) Ipak stvar ide u Beograd da dobije potpis. G. V. Sola uv'gja uspjeh i pal^sno ‘ dovikuje sa s gurnoššu da će u Beogradu već stvar privesti kraju. Važno je »pri tom da gosp. Šola nema vlastite šume, nego da se radi o nekoliko stot na vagona drveta koje mu je odnekle iz- druge ruke dopalo. I tako dalje. Gosp. interesenat je još govorio i bunio se što i on ne pozna ni g. Sole ni g. Srškića. Bunio se što smo naiv­ ni idealiste i što vodimo politiku bez po­ moći svojim bližnjim. Ali to nas se malo tiče. Nas se ne tiče ni put kojim je on došao do Optužbi na svoje drugove i njihove zaštitnike." »Slov. Jug« je bio napisao još deset redaka, ali ih je cenzor prevukao svojom olovkom. Kad li će se moći iznijeti istina u ovoj slobodnoj zemlji . . . . _ Broj B Bgj svih slovenačkih poslanika toj novoj a ci je pristupilo svega 9. BlovenačlhM stranka zadržala je svoju samostalnu on nizaciju, a u parlamentarnom radu je pila u vezu sa hrvatskim opozicionim i parna. Pored tih grupa Slovence u pj mentu predstavljaju i šest socijalista i vodstvom Dr. Lončara i poznatog soc. । bliciste i organizatora Kristana. Spor radi mandata. I Beograd, 9. marta. Verifikacionij bor još nije svršio svoj posao. Najveća i prepirka radi vojvogjanskih mandata, јец dikali nisu htjeli kompromisa. PregoiM vode u tom pravcu, da se priznaju birani od skupštine, (vojvogjanske) i da| mokrate dobiju 3 mandata. U tom slu^ bi Bunjevci (4) i Slovaci (1) primili и date, koji su za njih odregjeni. (Bunje, i Slovaci nisu htjeli primiti mandate, J se ne postigne sporazum). Oko Korošca. Beograd, 9. marta. Tajništvo slavenskog Kluba najodlučnije đdUB novinsku vijest, da je dr. Korošec M da hoće da održi politiku slobodnih n| Zar pod Šerifovom zaštitom! „Jedna* kost- veli u 42. broju, da amo mi utek­ li pod zaštitu onih, koji plaču za A ua t г i j o m. Koliko je nama poznato, za AuitroUgarekom najviše je plakao glavni faktor „Jednakosti" Šerif Arnautuvić. U do* Kako počinje korupcija? ba njena sloma plakao je u svom klubu, da U prošlom broju prenesosmo vijesti će na Carevoj ćupriji vatrom dočekati srpsku vojsku, samo da i sam pogine. A dviju ovdašnjih novina o »berzi« u Hotel prije toga, kad su ga uvigjavni ljudi opo­ Evropi i Grgjićevlm iz vozni čama, a danas minjali, da se kani svoje madžarske politike, ćemo da prenesemo sadržaj članka, što ga govorio je: „Ne mogu. Kad me dovedu je pod gornjim naslovom donio ovdašnji i na mrtvo tijelo Madžarske i reknu mi: „Slovenski Jug" u broju 39. od 8. marta v Okreni se od nje ili ćeš i ti в njom pogi­ ove godine. Otkrića ovog lista, koji je is­ nuti, odgovoriću: Ne ću se ni od mrtve kreno težio i teži za sregjenjem naših pri­ lika, imaju osobitu vrijednost baš radi to­ okrenuti, pa- makar i sam propao." Pri velikoj ljubavi za Austro Magjarsku ga, što su njegovi izdavači i urednici do­ i on o 1 i k o j m ržn j i protivSrbije skora stajali u dobrim odnosima sa vla­ nije nikakvo ćudo, da mi Šerifa smatramo dom i njenim prijateljima, pa su im iz* čovjekom, koji u duši najviše plače za bližeg poznati Čini i nakane ljudi, koji se propalom monarhijom i ako se sada do još i sad igraju „dobom domoljuba", a u bljutavosti ulizuje Srbijancima, od kojih se stvari su špekulantк/јтјi trguju pomoću nada da će ga oni kao vlastodršci iz gliba svojih položaja na vladii^bogaćuju se na račun siromašnog naroda. izvući. Dok je još i sacpHaze krv narodnih Da je ovo ovako, da Šerif najiskrenije u duši plače za Austijom, to valjda znadu kurbana, što za sloboou dadose svoj život, ili bi trebali da znadu i pravoslavni redak­ sebičnjaci guraju naprijed svoje lične inte­ Protesti protiv nametnuli tori ^muslimanskog" lista. A kad to znadu, rese i iskorišćuju položaj. »Lovi se u mu­ ne bi trebali pisati, da smo mi utekli pod tnoj vodi. Za prevrata se lanko gubi, ali „zastupnicima4*. zaštitu onih, koji plaču za Austrijom. Jer još lakše dobiva. — Samo dovoljno bez­ Ćajniče^ 5. marta. Po zaključku оф to bi značilo, da je Muslimanska Jugosla­ obzirnosti i amoralnosti«. Tako počinje ko­ ske sjednice od 5. marta 1919. danas si venska Organizacija pod Šerifovom zaštitom rupcija veli „Slovenski Jug", a onda na­ odaslali ovaj brzojavni protest na predat i komandom. A to je sasvim netačno. Pod stavlja: „Mi smo je (korupciju) opazili dok se nika minastarstva: komandom toga političkog Šarlatana nema Iz „Državnog Vijeća4*. Organizacija Muslimana užeg podni više nikoga, osim ono nekoliko individua, je pomolila, mi vidimo sad kako se širi i Prigovor Dra Spahe, kotara Cajniča provedena je na prograi što se muTaju za mandatima bez narodnog kako napreduje. Počela je diobom mjesta, 0 izvještaju dopisnog ureda nejasan Jugoslavenske Muslimanske Organizaci povjerenja i nekoliko zavedenih ljudi u pro­ podjelom vlasti, ne po sposobnosti i zasluzi, nego po rodbini i srodbihi, po poznanstvu i je pasus o Spahinom prigovoru, što ga je Time priznajemo samo po istoj postav^ vinciji. Soelćtć апопуше. Ima ovdje kod nas protekciji. Mi smo govorili mnogo o imeno­ stavio u drugoj sjednici, pa ga objašnjuje- delegate za državno vifbće. Mjesni odbor. jedan konzorcij, koji se zove .Jugoslaven­ vanjima i unapregjenjima. Bunili se protiv mo prema beogradskoj „Pravdi". Ovaj list ski list". 1 on hoće sada da vodi nekakvu trke za nezasluženim mjestima. Ali to je piše: „Posle pročitanoga zapisnika ministar riječ u našoj politici, premda se je s po­ bilo uzalud. Danas je obično da skaču na- u ostavci, g. đr. Spaho dobija riječ da bi Ispod Riše pod oluk. četka bio ograničio samo na senzacionalne pred ljudi, koji su pod istragom (!•’), koji ne­ izjavio: da on nije odobrio, sa svo­ vijesti. — Nakon dolaska ministra Pribioe- maju kvalifikacija, koji su nesposobni i td. jom grupom, naimenovanje g. J e fVladino „Narodno Jedinstvo" u tu vića počeo se je i ovaj list baviti domaćom Poslije podjele mjesta dolazi na red podje­ tanovića za privremenog predsedbroju od 10. o. mf. donosi ovu našom politikom, pa bi htio da vodi i ne­ la koncesija za pljačkanje, izvodnica za sodu, n i k r. Predseđnik pita, da li Predstavništvo vijest: Obavještenje. U ovdašnjim novinu kakvu riječ u javnom životu. Pošljednih za špiritus, suhe šljive i i. d. Kupovanje pše­ usvaja pročitani zapisnik, koji je primljen izišla je bilješka, u kojoj se tvrdi da dana nadovezao je na svoju dosadanju tvrt­ nice, lifcracije t si. jednako su poznate. Obra­ ustajanjem većine članova." Drago nam je što je g. Spaho ispravio jednom pravoslavnom mitropolitu Zemal| ku još i naziv „demokratsko*liberalni"... zloženje je bilo: otšteta -za postradale. Otšteta Vlada dala izvoznicu u svrhu plaćat: Šta ćemo reći o njemu? A ništa! Stav­ odozgo, za one najbliže, najsrodnije, za one pogrješku mostarskog filozofa. dugova. Ove tvrdnja ne odgovu Držanje Vlade. ljamo samo jedan upit: Pod čijim je ime­ koji razumiju konjukturu, koji razumiju posao. istini. nom proto kuli ran?... 1 zašto voli često go­ Za one koji hoće da što prije svoje muke, I ako veći dio naročito opozicionih Ponovo se naglašava, da pripomoć voriti o .Pravdi" i .Jugoslavenskoj Musli­ aku su ih imali, naplate i svoje ideale re- poslanika misli, da bi vlada trebala da od­ manskoj Organizaciji"? Možda je to tako atizuju u monetu. stupi, pa iz parlamenta da se obrazuje, obliku dozvola za špirit dobin utvrgjeno u ugovcru na zadnojoj megjustraAli to nije dosta. Trebalo je poći dalje. saznajemo iz parlamentarnih krugova: da samo oni, koji su stradali u ratu i odi načkoj konferenciji? To će nam valjda znati Došao nam je neki dan jedan domaći je vlada odlučila, da ne podnosi odmah mašili. U koliko ti ljudi budu prevare reći Socićtć апопуте .Jugoslavenskog šumski interesenat sa kojim smo vodili ostavku. Za sada će se samo po toj kom­ od pojedinaca, koji jeftino prekupe od iq Lista"... jedan značajan dialog (razgovor). On se in- binaciji popuniti ministarski portfelji, a vla­ te dozvole, ne može biti k r i v a Z Izborni zakon. Pitanje izbornog zako­ teresovao pitanjem drveta i pitao za inter­ da će na prvom predlogu zatražiti pove- m a 1 j s k a -Vlada, nego s a m o d гп t v o. Gdje se p r u ž i prilika pojedi na je najvažniji uslov za ustavotvornu skup­ venciju. Imao je i jednu preporuku i po­ renje. („Pravda".) organi upućuju ove ljude na firme, L štinu. 0 tome zakonu se sada samo disku- zivao se na ranija poznanstva. Mi smo od­ Opozicija se gruplše. je b p I j e plaćaju, ali se stvar ne md tuje u osnovnim načelima. Srbijanski po« bili intervenciju sa riječima: ima red i za­ Kako saznajemo, oni politički elementi potpuno organizovati, jer nema dovolji slanici su većinom za majoritetni sis­ kon. Ali interesent je bio vrlo interesantan koji su se uzdržali od stupanja u novostvo­ predusretljivosti u sarnom društvu." tem izbora po Brezovima. U hrvat­ i dokazivao nam da smo naivni idealiste, Plava će nam olovka brisati pm skim i slovenaćkim krugovima ima više ali da život ide drukčije. Svejedno bi nam reni! jugoslavensku demokratsku stranku, traže izmegju sebe dodira i spo­ pristalica proporcionalnog sistema, bilo šta on misli o nama, ali on je zajed­ razuma. Već je, izgleda, stvorena jedna ve­ ilustraciju ovog> „demanta", pa inoramol ti kratki i sustežljivi. U prvom redu kontl ali se i oni razlikuju u primjeni toga siste­ ljivo i uporno dokazivao našu naivnost: što ma. Po srijedi je pitanje: da li da se izbori ne ćete vi, učinićo drugi. Za dokaz je na­ ća parlamentarna zajednica, u koju bi sa tiramo, da je nejasno i d v o s m ielet svojim grupama ušli: g. g. Pavelić, Lorko- ^provrgnuće „vladičanske izvoznice". D sprovode na jedinstvenim stranačkim lista­ veo dva važna politička slučaja. vić, Surmin, Sunari ć i Hrasnica. Ta novo­ ma za cijelu državu, ili bi se zemlja Prvi je slučaj g. dr. Milana Srškića, stvorena grupa imala bi sada opozicio­ mentira se naime samo tvrdnja, da je i voznica data „u svrhu plaćanja dugova", podijelila u izborne reone (okruge), ideologa Jugoslavenske Demokratske Stran­ ni karakter i u Narodnom Predstavni­ nema ništa izričita o tom, je li ta izvoznii od kojih bi svaki imao da bira odregjeni ke, potpredsjednika Srpskog Kluba, ex-člaštvu bila bi politički protivnik jugoslaven ­ uopće izdana. To treba i z r i č i to I broj poslanika. na Jugoslavenskog Odbora, advokata i t. d. Prvome načinu se istavlja-prigovor, da (GliŠina zeta, dodajemo mi Op. ur} Gosp. skoj političkoj stranci. glasiti. Ovaka oprovrgnuća ne spadaj Maćedonski zastupnici. još nema i da za dugo neće biti jedinst u „gradske vijesti", nego ih treba štampi Milan Srškič intervenirao je pošljednih da­ Beogradska „Pravda" javlja da je za­ u formi zvaničnog saopćenja ij venih i velikih stranačkih organizacija, koje na za jednu siranu firmu ispred g. Fišera bi bile proširene na cijeloj oblasti naše sa tedencijom, da joj se prizna pravo ua vršen izbor povjerenika u Maćedoniji. „Bi­ na vidnu mjestu. Kome bi palo na parne države. I pod tom stvarnom pretpostavkom jedan ugovor. Intervenirao je zato, jer joj ranje se je vršilo po općinama i to ta­ da se ovake krupne ^stvari furtima! postoji bojazan, da se u. biračke mase ne se redovnim putem nije išlo po želji. Gosp. ko, da na svaki hiljadu glasača dolazi po megju vijestima o gradskim besposličara unosi zabuna, koja bi izazivala ne potrebnu Srškić je bio jednog dana kod predsjedni­ jedan povjerenik. Odregjenog dana, koji će Kad se baje u oči se gleda. dezorijentaciju, a ta dezorijentacija uticala ka vlade g. Atanasije Sole, kojeg zovu pre­ se naskoro naznačiti, ti će povjerenici preći Što se tiče „pripomoći u obliH bi rgjavo na naše zbližavanje i ujedinjava­ ma našem shvatanju demokratije Atom, i izboru narodnih povjerenika". Izbor posla­ dozvola za špirit" napominjemo I nika vršiće se u okružnim mjestima, a nje masa. Šumsko odjelenje je dobilo istog dana usmenu bi vlada za ovako rabotanje „ispod '■ Drugome načinu se prigovara to, sto [Za što baš usmenu, g. Atanasije? Op. ur.) svaki će okrug dati po dva narodna po­ trebala imati neko odobrenje i — sisten bi po njemu manje partijske grupe bile u zapovjed preko gosp. Fišera da se udovolji slanika". Ovake se „potpore*4 ne bi smjele al opasnosti, da ne dobiju predstavnike uopšte. njegonoj želji. Stvar se zategla do drugog Kako se dakle vidi Makedonci se drže izdavati, nego je taj način potpore trebd izbornog re^a za turski parlamenat, pa sfe Proporcionalnom sistemu po okruži ma dana: I onda se pomolio g. Srškić u od­ najrije oglasiti, s.,aviti mu granice, ■ primjećuje se i to. da bi otvorio vrata po­ jeljenju sa zahtjevom: „Trebalo je jučer do čudimo, JKa Pribićević nije i u to zahod pisati uvjete, pod kojima se može podijeli svog nosft*Biće da se nad^Jovini jer i ta ­ krajinskoj politici, ali mu se isto tako pri­ 7 sati izvršiti naregjenje predsjednika. Zašto i — objaviti „mučenike slobode", koji sed daje naročiti značaj po tome, što bi on baš ta. nije. učinjeno^ G. Srškić se čudi f mo ima dosta muslimana. ovaki način bogate. Radeći „ispod žili Slovenci i de|mratl« stvorio prikladni korektiv, regulator central­ prijeti u odjeljenju. Ovako hoće g. Srškić vlada će zavesti sistem pplitičke nog zakonodavstva, koje bi jako pomoglo da provagja zaštitu ekonomski slabih, ka- I Osnivanje jugoslov. dem. stranke, na­ društvene korupcije, pa dokle dei privredni i kulturni napredak. ko se veli u programu. išlo je kod Slovenaca na slab odziv. Od onda doći u privatnom i političkom moralo �9 Број 9 Broj ■Gdje se pruži p r ii i k a(l!!) poje­ lini organi upućuju ove ljude na firme, loje bolje plaćaju" veli vladina gradka vijest broj 3. A šta to zapravo znači? Ništa drugo, nego da se od činovnika pra­ te trgovački agent i, koji dobavljaju bbu izvjesnim firmama. A znači i to, da p preko činovništva daje mogućnost nekim krmama, da dogju do potrebnog materijala, pčim bi se javnom dražbom izvoznica o* ■ogućilo, da i naći obrtnici dogju do potibnog špirita[ Što se tiče predbacivala društvu, drEmo da mu to može eUniti s a rrNin a last, jer je ovaj sisten^jedno ruglo (pra[bg izraza ne emijemo^M^rijebiti od plave lovke), pa tražimo da mu se odmah stane Rit. f Ujedno tražimo da se »mučenici* iz* lesu na svjetlo dana, jer to zahtijeva javni koral, a začetnici ovog korumpiranja našeg pštenog svijeta stave pod odgovornost Jednakosti“ je dozvoljeno da rekne: »G u k* i, dragi 3će pan e«, pa da vidimo »će li se ta izreka ponovno zaplijeniti u Pravdi«. ... . . Pregled. L 0 sudbini Rijeke. Bilo je javljeno, da nava Orlandova znači da je aneksija Riме Italiji već formalno osigurana. Megjuun depeša upućena iz Rima i ališirana na ■jeci ne znači, da je aneksija Rijeke od [rane Italije formalno osigurana, već da će b talijanska tlada svom snagom boriti na bnferenciji mira, da se Italiji prizna pravo peksije Rijeke. I Talijani proti Tramblća. Sve talijanke novine nastavljaju žestoku kampanju potiv Trumbića. Nazivlju ga renegatom i Majicom. Neke novine zahtijevaju da bude taknut sa konferencije mira. i Italija i Magjarska. Prema jednoj invmaciji, * koju je »Alkotmany* dobio na* odno s pouzdane strane, boravio je po* Ijednjih dana u Pešti bivši talijanski mini* tar za inostrana djela Tittoni pa se je kod ise magjarskih političara informisao o si* aaciji u Magjarskoj i prikupio materijal, bji talijanska vlada namjerava iznijeti pred onferenciju mira. Tittoni će izvijestiti ta* Ijaosku vladu o pitanju, kakvo bi držanje Inala talijanska vlada, da u budućnosti za* zrne prema Ugarskoj. Talijanska nasilja n Dalmaciji. U nejelju su se u Splitu zbili vrlo nemili đoagjaji: Talijanski vojnici pogošćeni kod rojih splitskih sumišljenika izvedoše po eć unaprijed dogovorenom planu s mje* nim talijanašima nemire, koji su imali vrhu da dovedu do ozbiljnih i krvavih su* oba da tim spriječe već za sutra naumlje* o povlačenje i zadnjih megjusavezničkih atrulja, koje su postale suvišne radi pot« unog reda i mira u gradu. Ne žacajući 5 nikakvih sredstava, vrijegjajući najsvetii osjećaje, zlorabeći upravo svetačku strIjivost gragjanstva, gazeći sva kulturna, □vječna i moralna načela, zlobnom nami* i htjedoše izazvati sebi toliko potrebitu (akciju da stupe nasilno stalnom nogom a ovo jugoslavensko tlo. 0 istinitosti ovih roznih dogagjaja svjedoče oficiri američki, ancuski i engleski, koji su se nalazili u itaonici i na obali. Stanovništvo je bilo rio mirno te se mnogo hiljada ljudi šeUo obalom i po Petrovoj njivi bez ikaivog incidenta premda je bilo prisutno mno* d talijanskih mornara s mjesnim talijananna. U velikim skupinama bili su talijanki vojnici na objedu kod jednog pristaše llijanske stranke naime Vicka Zlodro Lu* ića, gdje su ostali više sati i gdje se pjeZlo i držalo razdražujuće govore. Prije 6 Iti izipjoše praćeni od nekoga Galaeso i ma njihova gostoprimca Lučića te pogjoše talijanaški kabinet. Izišavši iz kabineta ogjoše na francusku obalu vukući jedno* t mladića* koga su bili negdje zgrabili i oga su na naj suroviji način tukli. Prisutni rijatelji uhvaćenoga htjedoše ga obraniti, ištu vojnici istrgoše svoje noževe te pu­ še udarati i desno i lijevo. Zatim nava* ЛРАВДМ liše na obližnju kavanu, pograbiše gvozde­ na sjedala tukući u divljem bijesu po dje* ci, ženama i starcima. Talijanski vojnici ko­ ji ne bijahu oboružani pograbiše kamenje te se stali nabacivati na mirnu masu tako da je pridošla megj usaveznička patrula mo­ rala vojnicima silom oteti kamenje. I ove dogagjaje gledahu sa prozora hrvatske či* taonice antantini oficiri. Sta više i njima su talijanski vojnici prijetili svojim noževima. Napokon pristupi megjusaveznička ophodnja i odbi pomamljene vojnike, kojih se većina bila sakupila pred gradskim vratima vi-4 ćući »eviva spalato italiano* itd. Ti su se povici ponovili i onda kad su oni na po­ vratku na ratnu lagju prošli mimo palače pokrajinske vlade. Treba istaknuti da su mornari bili plaćeni od talijanskik oficira. Ovo može biti posvjedočeno od osoba koje su se nahodile na licu mjesta, a osobito od predsjednika Krste Ija, te dr. Grizogona, dr. Tartaglie, dr. Pederinai Vicka Arambašina. Po svjedočenju gosp. Aute Ružića te Ante Plazi bata i njegove supruge Anke, utvrgjeno je da su srpski vojnici koji su dolazili s obale i neznajući za sve te dogagjaje, bili izdajnički napadnuti noževima i ka­ vanskim sjedalima od talijanskih mornara. Prisutni francuski mornari teškom mukom obraniše ženu spomenutog Plazibata i pri* sutnu djecu. Talijanski mornari vikali su vitlajući sjedalima poviše glava 9eviva spalato italiana*, »abasso gli Jugoslavi*, abasso la Jugoslavija*. vinovnik okružnog sudišta Ivan Borozan svjedoči da je neki gragjanin ležao na narodnom trgu udaren i ranjen od talijan­ skog vojnika. Isti Borozan izjavljuje da je susreo na narodnom trgu jednog srpskeg vojnika ranjena na licu. Na njegov upit ovaj mu odgovori: »Prolazio sam sokakom a, da o ničem nisam znao, kada me jedan Talijan udari nožem po licu.* Jedan starac po imenu Ivan Senjanović, pristaša socija­ lističke stranke u dobi od 68 godina, naj­ mirniji čovjek, stajao je pred kavanom kad više talijanskih mornara navali nanj zlostav­ ljajući ga, a jedan ga od vojnika rani no­ žem u lijevo oko, dok je drugi gvozdenom stolicom tukao dvoje djece po glavi tako da su pala opasno ranjena. Gimnazijski pro fesor Stijepo Givoje bio je napadnut bez ikakvog povoda od jednog talijanskog mor­ nara, koji mu je zaprijetio nožem te mu je jedva uspjelo da se spasi. Anton Vidović svjedoči, da je vraćajući se iz grada vidio kod gradskih vrata trojicu talijanskih mor­ nara koji su trčali za djecom i starcima vičući »evo ih*. Djeca i starci nisu reagi­ rali već bježali. Baš sada doznajemo da su dr. Beroš i dr. Ancalović susreli nekoliko sati prije ovih brutalnih napadaja jednog talijanskog mornara potpuno pijana koji je bio izvadio bodež te iz svega grla vikao talijanski »od ovoga bodeža mora poginuti koji Hrvat*. Ovo je prvi izvještaj za koji imamo masu dokaza da se radi o organi­ ziranom atentatu na mir i red u gradu. Odmah izigjoše patrulje od samih engles­ kih, francuskih i amerikanskih vojnika pod vodstvom svojih oficira. Srpska je vojska 'konsignirana i patrolira gradom. U ovom času vlada mir. Slijedi daljnji dokumenti­ rani izvještaj. Pokrajinska je vlada odmah večeras sastavila prvi memorandum te ga osobno na čelu s dr. Krateljem podnijela megjusavezničkim admiralima. Službeno i najozbiljnije moiimo alarmirajte cijelokupnu našu štampu, bezodvlačno organizirajte pro­ teste gragjanstva, općina i korporacija. Razašiljite mjesne protestne brzojave konferen­ ciji u Pariz i vladama savezničkim. Ne oklijevajte ni časa jer je položaj izvanredno težak. Ne smije doći do druge Rijeke. za »hater istine*, a ipak su istinu — mimoišli. U njemu su naime naša braća Srbi prikazali onaj žalosni dogagjaj od 2. janu­ ara u sasvim drugom svjetlu, nego što se je on dogodio. No za taj njihov prikaz ne navedoše nikakvih dokaza ni svjedoka, a niti ih za to imaju osim samih napadača vojnika sa »osviještenim* omladincima, koji su »istragu* vodili i odmah »na licu mjesta* osudu izvršivali. Mi naprotiv imamo za ono, što smo rekli u 4. broju »Vremena* o tom tužnom dogagjaj u i previše toga. e Najprije ističemo, da se tu nije vodila nikakva istraga, kako oni tvrdpf nego su toga dana došli iz ^ukavca^olupijani i pijani nekakvi vojnicima su s tn^pjihovim »osviještenim* oml^lracima jednostavno na­ padali muslimanove do 7 sati uvečer, a na onaj način, koji istaknusmo u 4. broju »Vremena*. Nije tom prilikom udaren ša­ mar, pa ni »nekoliko* šamara, kako oni tvrde, nego je tu odvaljeno nekoliko »testeta* šamara i to tolikom jačinom da su u dvojice napadnutih muslimana puknuli u uhu slušni bubnjići. Osim toga se je tom prilikom i »nogetalo« tako, da su tim ne­ sretnicima ostale po tijelu utisnute potko­ vice od cipela napadača, a bilo je i krva­ vih glava. Ove nam tvrdnje može potvr­ diti i liječnik, koji je u okr. sudu u Tuzli pregledao nesretne žrtve ovih vajnih omladinaca. Naši su Srbi gragjani zagonetni i vrlo neiskreni. Oni naime u tom dopisu apeli­ raju na Srbe pravoslavne, da: »u ljubavi žive sa braćom muslimanima, da njihovo imanje i ličnu slobodu čuvaju kao svoju*; oni osugjuju ovaj napadaj, ali istodobno i brane te njihove mlade »junake* naziva­ jući zlostavljane muslimane: neprijateljima Srba, denuncijantima, frankovcima i t d» a da nijesu za te njihove tvrdnje naveli niti jednog jedinog dokaza. Oni tako o tim muslimanima, a mi opet dobro znamo, da su upravo neki od ovih muslimana bili naj­ bolji »ahbabi* naših Srba gragjana. Ti su muslimani s njima zajedno radili, jeli i s njima uvijek u zajednici bili. Naši su Srbi pravoslavni dapače jednog od tih muslima­ na od dragosti prozvali svojim »dajdžom*. Kada su nekom prilikom jednog našeg gaz­ du htjeli oružnici crno-žutog režima da arefiraju, ovaj je »dajdža* — musliman proti tome najenergičnije istupio i volio je i sam biti svezan i otjeran sa tim gazdom, nego pustiti da ovoga oružnici samog otje­ raju. Pa zar da su ovakovi muslimani ne­ prijatelji naših Srba gragjana i zar da su ih oni nekada denuncirali crno-žutim? Ne, i pet — ne! — Nu Srbi hoće da operu nedjela (pa makar izmotavanjem) tih »os­ viještenih omladinaca, koja počiniše na muslimanima u času kada je upravo tre­ balo bratske pomirljivosti, ljubavi i sloge. No sasvim bi drukčije postupali naši Srbi gragjani u ovom nemilom dogagjaju, da im јф zaista stalo do nas i do naše ljubavi. Oni bi naime odmah po tom dogagjaju za­ tražili na kompetentnom mjestu da se o tome provede najstrožija istraga i da se krivci ekzemplarno kazne kako se u budu­ će ne bi dogagjali ovaki li slični ekscessi. Mi bismo im onda s radošću pružili ruku pomirnicu kliknuvši im: »Ejvala vam, bra­ ćo Srbi pravoslavni! Postupali ste sasvim korektno i radili ste prema onoj narodnoj: »Ni po babi, ni po stričevima, ve<f po prav­ di Boga jedinoga*. Sad vidimo da želite s nama živjeti bratski i da mislite iskreno*. Tom bi se prilikom mogla povesti i »razzija* na one (muslimane), koji, kako rekoše „još i danas vapiju za crno-žutim režimom*. No ta bi »razzija*, neka budu uvjereni na­ ši Srbi gragjani, bila uzaludna, jer vnegju nama nema ama baš ni jednog jedinog muslimana, koji bi žalio za cmo-žutom aveti. Ona nikome od nas nije dobra uči­ nila, a pogotovo nije nama muslimanima, Puračlć, 20. februara. pa kada za njom ostala naša braća po je­ U »Srpskoj Zori* od 9. februara izišao ziku i krvi ne žale i ne uzdišu, čemu onda je dopis od Srba gragjana kao odgovor na da mi to činimo? Naprotiv je i mi mrzimo naš dopis u 4. broju »Vremena*, u kome\ i osugjujemo, jer je više hiljada nas mus­ iznesosmonajavu nasilja, koja na 2. januara limana raskućila i u tugjinu raselila, a da počiniše neki njihovi omladinci na nekoliko ne spominjemo sada njezine nepravde, muslimana. Oni su, vele, taj dopis donijeli radi kojih i danas trpimo i radi kojih će­ Naši dopisi, v* Отплна S Strans .PRAVDA' mo možda dugo patiti. Uostalom neka naši Srbi gragjani budu uvjereni, da smo se mi već davno sprijateljili »sa postojećim sta­ njem* i da nas veseli, što je već jedan put došlo do našeg oslobogjenja i ujedi­ njenja troimenog bratskog naroda u našoj miloj Jugoslaviji, a pod slavnom dinasti­ jom Karagjorgjevića, kojoj zaista treba da smo svi harni, što je ostvarila stari san sviju nas Jugoslavena — bratsko ujedinjenje. Eto mi tako, iako smo pravi pravoati j — »frankovci*, ali naravno po tom, što još »harčimo« »Frankovu kahvu« kao pridodatak pravoj, jer je ova još i sada za naše »ćese* preskupa, pa se čista »bez primje­ se* — ne isplati piti. Da li je koji od naših Srba pravoslavnih prije našega oslobogjenja i ujedinjenja bio »čisti* — »bez primjese*? Možda, ali ipak — sumnjamo. Nokta (točka)! Više muslimana gragjana. Banja Luka, početkom marta. U 13. broju »Vremena* izišao je do­ pis — odnosno apel — na našu zemaljska vladu glede uregjenja plaća vjeroučitelja * narodnih osnovnih škola. Pridružujući se tom apelu nadovezujemo f to, da je još u početku godine 1914. zemaljska vlada od­ govorila muallimskoj organizaciji, da je za­ konska osnova o uregjenju vjeroučiteljskih plaća na osnovnim školama kod vlade uregjena i čim sabor zasjedne, da će mu se na odobrenje predložiti. Megjutim je buk­ nuo rat i ta je naša zakonska osnova za­ spala. Mi molimo i apelujemo na sadanju zemaljsku vladu, da tu našu zakonsku os­ novu odobri i u život privede, jer kad je jedna tugjinska i tlačiteljska vlada htjela da naše stanje uredi, pogotovo će to htjeti i učiniti naša narodna vlada. Na koncu apelujemo na sve naše ko­ lege drugih konfesija, da se pridruže ovoj našoj molbi i skromnom, ali opravdanom , zahtjevu. Batrić Haliz Mustafa, Husejn Ćahut, Zukić Muharem i Imočanin Mehmed____ Domaće vijesti. 0 agrarnoj nepravdi dobismo iz Fojnice ovaj brzojav: »Iz novina razabrasmo, da će agrar na štetu aga biti riješen. Mi maloposjednici protes­ tiramo da nam se zemlja jednostavno oduzme i da nas upućuju na jamstvo države. Treba i nama zemlje da ne ostanemo beskućnici. Država je tu da štiti svačije interese. Edhemaga Salihagić, Mustafa Huzbašić, ćamilaga Cohadžić, Ruždija Čohadžić, Emin čohadžić, Salih i Ah med Čoha­ džić, Hadži Nezir i Ibrahim Salihagić, Ahmet Polutan." Mi bismo preporučili svjema našim pododborima, da ovaki brzojav odaša* Iju na predsjedništvo „Drž. Vijeća", nek se zna da ne važi riječ osam na­ ših nametnika iz Pribičeviča kluba. Tako valja. Mjesni odbor naše organizacije u Donjem Vakufu podu­ zeo je korake oko osnutka jednog t rgovačkog udruženja. Ujedno će nanovo oživjeti obustavljeni rad ta* mošnje mljekarske zadruge. Bio hajrli ovaj korisni* rad našeg odbora i služio i drugim našim odbo­ rima kao dobar primjer za ugledanje. Tako valja. Samo naprijed! Za materinsku riječ. Predsjednik sa­ rajevske opštine izdao je ovaj proglas na gragjanstvo: ** Odmah iza oslobogjenja našeg ispod tugjinskog jarma objavljeno je u punom skladu sa osjećajima cijeloga bos.*herc. na­ roda, da se u našoj domovini samo srpski i i hrvatski govori. Ovaj poziv našao je ne samo opšte odobravanje nego i razumjevanje, pa je nestalo njemačkog i madžarskog I jezika u javnom životu. �Strana 4 Ограна „PRAVDA* — „ПРАВДА* No primjećuje se u zadnje doba, da se i po pravilu: „tko plati više..* Najavilo bi interesi Francuske mogli naći i ovdje mnogi ne samo stranci nego, što je daleko se je odmah i čišćenje в raznih strana, ali svoj zahvalni djelokrug. žalostnije, i domaći sinovi služe po javnim izgleda, da se slabo čisti. .Srpska Zora* Jugoslavenska trgovačku agentura u lokalima i po ulicama ovim tugjim jezikom, zahtijeva svaki dan wu ime pravde* i ape­ Pkrizu. Josip Vidović, Dubrovčanin otvorio koji je za vrijeme austo-ugarske vlade u lira na vladu, da se čisti, ali opet..., I je agenturu za ekspediciju, komisionslm po­ Bosni i Hercegovini bio simbol tugjinskog sad je sve po starom: na vladi, u općini, u sao i zastupstvo francuskih i inostranih gospodstva u zemlji. Ovo je izazvalo prirod* uredima i aprovizacijama. Počelo se čistiti kuća. G. Vidović svršio je u Parizu visoku, uo negodovanje u svim patriotskim krugo­ u agraru i kod prehrane jer je agrar rije­ praktičnu školu za trgovačko zastupništvo. vima. i pobudilo je živahnu mladež, da šio Korač, a prehranu rješava Grgja s i a* Daje besplatne informacije, koje se odnose protiv ovake povrede domovinskog praga v o z n i c a*m a. U kavani Evropi — piše na francusko tržište. Narudžbe i pisma slati reagira na način, koji obzirom na uzdrža­ „Jednakost* — može se dobiti svaku ve­ na adresu Josip Vidović, 27 Rub Le Paletien, vanje zakonskog poretka u gradu nije sim* čer po nekoliko Izvoznica. Valjda je gazda Pariz (9). Gliša ostavio muhur prije nego je oti­ patičan. Pošta i brzojav u Bosni pred teškim Meni, kao predsjedniku opštinskog od­ šao u .Vijeće*. neprilikama. Posljedni broj »Pošte« javlja, Svugdje je naviješteno čišćenje samo da od sveukupnoga poštanskoga činovništva bora grada Sarajeva, ne preostaje u ovom slučaju ništa drugo, nego da dadem prija­ je gradska tržnica ostala zaštićena. Ili je Bosne i Hercegovine imade najmanje 60 teljski savjet svakom pojedinom gragjaninu, tamo toliko smeća nakupio nad povjerenik po sto stranaca, koji će otići iz zemlje, te da se od upotrebe njemačkog i madžanskog Meixner (odaklen ovaj delija?) da se ne mi­ izjavljuju, da ni pod kojim uvjetom ne os­ jezika na javnim mjestima najstožije i naj- sli ni čistiti. A moguće tamo treba da i taju. Tako će pošta ostati bez personala, a savjesnije uzdržava, jer svaki onaj, koji bi dalje .smrdi*. poštanska uprava, koja je posvema u ru­ A ko je taj Махпег? I štaon još čeka? kama stranaca, ne čini upravo ništa, da so protiv ovog savjeta radio, imao bi da prije ovamo prije 25 godina s onim Došao piše pošljedice sam sebi. već sada namakne podmladak, koji će is­ „Zemhiljevim* Wenzilima i Moricama i kroz puniti ispražnjena mjesta. Uvjereni smo da­ Općinski predsjednik: Petrovlć v. r. to vrijeme nije naučio ni srpski ni hrvat ­ Mi pozdravljamo ovaj proglas i iz sve* pače da mnogi od tih stranaca kod uprave ga se srca priključujemo ovoj umjesnoj ski, pa ni — „bosanski*. Mnogi su strada­ smatra takove propuste svojom patriotskom obrani materinske riječi. Da je to i prije li zbog njega, pa bi vrijeme bilo da se i dužnošću, pa će se poslije i ponositi, kako on .čisti* iz tržnice, ne bi li tko drugi je vladi kraljevine SHS. priredio nepriliku. učinjeno ne bi bilo loše. red napravio. Tko ga to drži? Da ga mož­ Položaj činovnika. Tuže nam so iz da ne čuvaju šef .zdravstvenog odsjeka* i Zašto se u Sarajevu i po Posni ne osni­ činovničkih krugova: Položaj činovnika sva­ stari .zupari*, kojima liže pete? Možda mi­ vaju tečajevi? ki dan postaje gori i nesnosniji. Mnogi su sle, da se ne bi više niko našao tko bi Magjarska otvara vrata trgovini. U izgubili posve nadu u bolje prilike i pobolj­ im mogao prepisivati razne analize iz lek­ ministarstvu finansija konetituisala se ko­ šanje njihovog položaja. Vlada kao da je sikona. Dobro bi bilo da se riješi tužba nje­ misija za uvoz i izvoz i za uspostavu iz­ zaboravila na one, s kojima sve vlade na govih potčinjenih iz septembra pr. godine vanjske trgovine. Zaključeno je da se do­ svijetu računaju, pa izgleda da se hoće otu* ili će možda otići u zaborav kao i ona zvoli uvoz naranči, limunova, drogerija, pa­ gjiti i svome činovništvu. Sva moljakanja i sudbena istraga, što je proti njemu dignu* pira za cigarete, materijala za strojeve i svi protesti ostali su glas vapijućeg, pa i ta prije deset godina? instrumenata, a u zamjenu za to dozvoljen deputacija, koja je putovala u Beograd vra­ je izvoz paprike, sirove kože, konjaka, ra­ Šta na ovo veli g. Jojkić i đr.? tila se je samo sa lijepim obećanjima mi­ kije, sitne robe i boja. Gradska je općina prva počela .čisti* nistara. Iz tih obećanja nema ništa — a 0 slobodnoj trgovini. Beograd, 5. ti* ulice a mi predlažemo da čisti najprije gladno činovništvo ne može se tim zasititi. marta. Zaključak o slobodnoj trgovini ovdje Da bude ironija još veća uvedeno je, i tržnicu! Kada će već jednom ti .mrski se tumači tako, da je slobodna trgovina dvostruko uredovanje kod vlade i svih nje- stranci* prtljati primljena samo u principu. Još će doći Onamo, onamo . . . 1 zinih odjelenja. Tim je vlada stotinama či­ provedbena naregjenja sa konačnim odlu­ Otklen su došli?------novnika oduzela mogućnost nuzgredne za­ kama protiv prekupaca i kriomčara. Poli­ Gjačka trpeza u Beogradu. Beograd, tičke granice izmegju pojedinih dijelova rade, kojom su nadoknagjivali ono, što im vlada nije dala. Sada je i to otpalo. No još 9. marta. Ministarstvo presvjete odlučilo je kraljevstva sasvim su ukinute. nije svršeno. Vlada ukida, kako smo čuli i I radi teških životnih prilika da otvori u Be­ Američka hrana za nas. Jučerašnji povlastice činovnicima kod putovanja na ogradu gjačke trpeze za akademičare i željeznicama, da popravi slabu bilancu srednjoškolce. Za to je zatražilo u vlade „ Hrvat * dozna je da se ne treba bojati pokredit i to za prve 300.000 dinara* a za skupljivanja životnih namirnica, jer će iz prometa. Slab je to način, a donijeće još i gore druge 900.000 dinara. (A šta je sa našim Amerike doći hrane. Već je prispio brod sa 700 vagona žita, a ovih dana dolazi pošljedice, kada se vlada jednog lijepog da­ gjaštvom? Op. ur.) opet jedan brod sa 700 vagona mesa i masti na nagje osamljena i omražena i od naroda za državu SHS, a stići će osim toga još i i od činovništva. druge hrane. Tražimo u ime pravde, da se odmah popravi ovo bijedno stanje, jer ipak je to Amerika pomaže gladnim evropskim Likvidacija austro-ugarske ban­ narodima. Javljaju iz Washingtona: Jučer klasa ljudi, koji nijesu zaslužili da njihova ke. Generalno vijeće austro-ugareke djeca idu bosa i gola i da — gladuju... je predsjednik Wilson potpisao »appropriaA činovnička deputacija mogla je biti banke zaključilo je na jučerašnjoj sje­ tion bili*. To je zakon, kojim je država malo i energičnija prema govorima gg. mi­ dnici da se već sada započne sa likvi­ ovlaštena, da potroši 100 milijona dolara za nistara. ako su išli ispred svega činovdacijom banke. Vijeće je ovlastilo gu­ pomaganje evropskih naroda, koji su u bi­ ništava da traže načine ovim bijednicima. jedi i nevolji. Wilsonovim potpisom zakon Ili su gospoda išla napraviti samo pos­ vernera da stupi u pregovore sa na­ je stupio na snagu. Tim će fondom raspo' jetu Beogradu i gg. ministrima, te samo rodnostima bivše monarhije i da po­ lagati po svojoj uvigjavnosti direktor rob­ sebe preporučiti?! zove njihove zastupnike u likvidaci* nog odjeljenja Hoover, a pod njegovom uPrimjedba uredništva: I ovo je oni odbor. pravom biće veći dio hrane i robe otprem­ jedan razlog, radi kojeg bi trebalo dokinuti ljen u poharane krajeve Francuske, BelgiŠvicarska broji uustrljske banknote. izvoznice špirita i drugih artista. Kad br je, Poljske, Sirije, Grčke i Jermenije i ta­ Švajcarska brzojavna agentura javlja, da se cijena ovoj robi digla u korist činovničke mo porazdijeljen. raje učinila bi se zemlji mnogo veća korist. je tamošnje savezno vijeće odredilo anketu, Željeznica Beograd—Solun. Javljaju iz koja ima da ustanovi broj banknota iz ze ­ Tetke Štake ne moraju baš odmah sjati u malja bivše Austrugarske i to u cilju osi­ Soluna, da se punom parom radi oko us­ svili... postavljanja velike željezničke pruge Beo­ Me r li um Smailbeg Kulenović. Na 9. guranja prava vlasništva. grad—Niš—Solun. Nijemci i Bugari bili su Trgovačka veza sa Francuskom. u svoje doba razorili sve mostove, ostale januara je u zemaljskoj bolnici preselio na ahiret i u cvijetu mladosti u 26. godini »JugoM. Ekonomista* javlja: Kako javlja । naprave i samu prugu nadugo i široko. ispustio svoju dobru dušu dobri Smaill trgovačka i obrtnička komora zagrebačka i Drži se. da će se prvi vozovi megju grani­ Merhum je svršio mostarsku gimnaziju i ustrojen je u Beogradu francuski trgovački com i Nišom moći voziti već koncem ovog pravne nauke na zagrebačkoj univerzi, te ured, koji imade svrhu, da posreduje iz- mjeseca. Dosada je gotova sasvim uspostav­ položivši sudački ispit i rigoroz, služio je medju jugoslavenskih i francuskih tvrtki, ljena telegrafska pruga, koja ide u poredo već godinu dana kod okružnog suda u Tuzli, glede । sklapanja poslovnih veza. Ured- će sa željeznicom. kao prislušnik. Bio je nadaren i spreman, pribavljati adrese, kataloge, cjenike i druge MitrOvIčlđ most. U tečaju su priprave jer je cijelo mladenaštvo posvetio samo na- informacije i francuske robe, sakupljati upite, uci, u čemu mu nije smetala ni- sušica, ii ponude naših trgovaca, pa ih fracuskim za podizanje novog mosta na Savi kod Mikoju je već u šestom razredu gimnazije 1trvrtkama saopćivati, isto tako obratno po* trovice, koji je prešno potreban radi us­ dobio. On joj se je otimao samo da jednom nude i francuskih trgovaca ovde razglašivati postavljanja saobraćaja. bude u stanju svome narodu na pomoći Ured 1 će imat po mogućnosti razne uzorke Sagjonje duhana. Vlada je odobrila da biti Ali podleže toj nemani, koja prati mno- na i uvid, te će nastojati oko olakšanja otpre­ se u tekućoj godini u kraljevstvu SHS pro­ gog i mnogog našeg študenta. ।me robe u okviru vojničkih propisa i pu­ izvede 18 milijona kg duhana, pa je ozna­ Rah metu Hahi alejhi rahmeten vasiah! tovanja t ovozemnib trgovaca u Francusku čila okruge u kojima će se duhan proiz­ Čišćenja. Gradska opština je počela pr- u1 svrhu sklapanja poslova. voditi. va. Oglas što smo joj ga pripisali u zad­ Nadamo se, da će Fracuska i u Zag­ Srpsko novčanice. Ministar finansija njem TreŠeljku javlja da će općina čistiti I rrebu otvoriti ovakav ured, jer će preko dozvolio je da se srpske novčanice mogu gjubre po sokacima i to putem posjednika * žHrvatske ipak ići tranzitna trgovina pa sada unositi na čitavu teritoriju kraljevine Broj 9 ђ SHS. Zabrana izvoza srpskog novca ii granica kralj. SHS ostaje i dalje u । Pomoć Srbiji. „Journal do ОеаеЈ svome broju od srijedo donosi pozir Švajcarska pomogne Srbiji, a naročitoj ogradu i traži da se odmah započu trgovačkim prometom izmegju i Srbije. Promet sa manufaktnmom robot Bosni 1 Hercegovini. Zemaljska vlada Bosnu i Hercegovinu izdala je ош prema kojoj imadu svi trgovci u Sanji koji trguju manufakturnom robom, priji sve svoje zalihe prema stanju od 15. a zavodu za odjevno povjerenstvo puhu u Sarajevu. Isto vrijedi i za trgovce u krajini. Glede prodaje manufakturne cij odregjeno je, da ее ne smije prodavati’ nego što je potrebno za najpreču lili potrebu. Američki zajmovi. Javljaju iz Waći gtona: Američka je vlada ograničila budi zajmove alijircima na 1 milijardu i 1581 liona dolara. Dok se god ne sklopi a davače se zajmovi alijircima prema g«i bilanci u svakovrsne ratne svrhe. Ali pori mira davače se zajmovi za godinu i dana jedino u tu svrhu, da alijirci idi američku vlasnost u Evropi ili na Дн kontinentima ili da se finansira žito, Ц ga alijirci kupili za vrijeme rata uz čije koju je zajamčila vlada Sjedinjenih Ml Javni dug Italije. Jedan službeni I munike javlja, da je konsolidirani javni poskočio na 48 milijardi lira,dok je | 1914. iznosio 15 milijardi. Tu nijeeu i čunani dugovi, sklopljeni s inozemstvom viseći dugovi. Prodaju so 2 kuće sa svim nuzgredm prostorijama i bašćom u Hadži Abdinici ulici broj 2 i 4 Upitati kod Hasage Hadžavi berbera u Aščiluku ul. br. 7. /1 Gospodarstvo. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik1 Centralni Odbor _J. M. 0/ Prodaje se više neizragjenog tišleraja, kao vratai| zora (od 2, 4 i 6 krila) i ostalog Д jala, koji spada u tu struku. — UpS upravi lista. Najam. Vakufsko mearifeki saborski odbori putem javne dražbe u najam počam 1. aprila 1919. vakufski han „Kolobal Javna« će se dražba obdržuvati na i subotu 15. marta. 1919, u 10 sati p podne u uredu vakufsko mearifekognk ekog odbora soba broj 2, gdje se imađa.| gledati draž beni kao i najamni uvjeti vrijeme uredovnih sati. Najam. Vakufsko mearifeki saborski odbor daje putem javne dražbe u najam pol od 1. aprila 1919. trgovačke lokale bi pisarne u prizemlju vakufsko mearifri dvora u Kralja Petra ulici 8. Javna dražba obdržavaće se na i nedjelju 16. marta 1919. u 10 sati p prije podne u uredu vakufsko mearifri saborskog odbora sobe broj 2 u istoj k gdje se mogu pregledati dražbeni kao i i jamni uvjeti za vrijeme uredovnih sati Muslimani! Bglašujte u „Pni I 1 Islamska dionička štamparija u Sanji � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b179ccb1ee57528315744fa5b9e72edc.pdf a6020213292af1aee88f9ec0a7a0c144 PDF Text Text PRAVDA Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom UREOJUJE REDAKCION1 ODBOR :: POJEDINI BROJ 30 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, :: NA POLA GODINE 16' - KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило SЈугославенске Муслиманске Организације. —' ———————— Ј ■■ 1 ■ Broj 10. . Gg. čitateljima. Naručeni i veČ plaćeni papir štampa­ rija još nije dobila. S .toga danas izda­ jemo list na dvije stranice, a budući bro j izaći će tek kad dogjemo do papira. Na­ damo se, da ćemo oru nepriliku savla­ dati za tri-ćetiri dana. Dokazi veleizdaje. Sarajevo, subota 15. marta 1919. (13. džumadil-ahira 1337.) kako postupa »demokracija«? Služi našim dušmanima i mjesto na Korača, oba­ ra se na — branitelja islamskih interesa«. Ko ima imalo mozga u glavi, jasno mu je da se gornjim stavkom osugjuju sa­ mo Korač i puzavi hizmećari, a mi nije« mo nimalo krivi što u »Jednakosti« komanduju potpuno ograničeni samouci, koji misle da se mogu iz gornje rečenice istrgnuti dvije sporedne riječi. Je li moralan ovakav način borbe i šta zaslužuju šeprtlje i petIjanci, što nadrljaše čak jedan uvodnik o ovom sporednom stavu citirane rečenice? Prepuštamo to sudu poštene javnosti, a jadnu »Jednakost« upozorujemo da je ištah svojih »narodnih« predstavnika mogla oprav­ dati i na drugi način nego li podvalom, da smo mi proti Srbiji i Srbima uopće. Mogla je kratko reći: Dragi Svetozare, udijeli nam polfolj jer i sam vidiš da smo kudikamo jeftiniji i pokorniji od onih oko »Pravde«. To bi joj palilo isto tako, kao što joj je upalilo poslati svoje ljude u »Drž. Vijeće«. Jer ne radi se o zadovoljstvu naroda, nego o udovoljenju izvjesnih ćejfova. Što se nas tiče imamo izjaviti^ da pro­ vizornu vladu nečije k’ike drogo lučimo od naroda njegove prave volje. Mi ne smatramo Srbiju i Srbe islamskim dušma­ nima, premda vidimo težnju sad mjerodav­ nih faktora, da jedno vitalno pitanje riješe na štetu islamskog dijela našeg naroda. Nu doći će otrežnjenje, jer mora doći. Ta i mi smo jedan važan dio jedinstvenog naroda SHS., a nisko izvrtanje skrahiranih »veli­ čina** oko „Jednakosti" ubrzo će dobiti stvaran odgovor na izborima. Tamo im ne će moći niko pomoći. 4. četvrti i zadnji dokaz naše vele­ izdaje jest naš najnoviji „ispad" u 8. broju „Pravde**, gdje se propali vogja i njegova družina nazvaše brodolomcima, koji zaplivaše strujom plemenske hegemonije i se­ paratizma. Veliki i truli brod, na kom je plovio propali vogja, zvao se je Austro-Ugarska. Kad su valovi slobode i demokracije lupili ovim starim brodom o klisure, bačen je na obalu pored ministra Tisze i njegov po­ nizni sluga i grobar svoga naroda Šerif Arnautović. Prvih dana bio je o b e s v i јеšten te nije ništa govorio. Kad se osvije­ stio, bila mu je prva riječ, đa*neće da umre od žalosti za mrtvom Magjarskom, ka­ ko je govorio prije na nekoliko dana. Od straha, ili u želji, da opet bude na površi ni, počeo je iz svega glasa vikati da je najveći dušmanin propale monarhije, a naj­ veći prijatelj Srba i Srbije, te je odmah kod pukovnika Nedića zagovarao — anek­ siju Bosne Srbiji. Taj brodolomac krenuo je time odmah strujom separatizma i ple­ menske hegemonije, ali je to još jasnije izbilo na političkoj konferenciji bivših sa­ borskih poslanika, gdje je dokazivao, da bi bilo u najboljem interesu muslimana, da se raspano naša velika država od Soče do Vardara u dvije države: Srbiju i Hrvatsku, pa da pritom Bosna pripane Srbiji. I taj se čovjek još ljuti, kad mu se rekne, da je brodolomac i da je krenuo strujom separatizma i plemenske hegemo­ nije! Pa još hoće da iz toga izvede dokaz naše veleizdaje i naše mržnje prema Srp­ stvu i Srbiji! To može samo on — bezprimjerni ci­ nik i politički šarlatan bez konkurencije. G. Šerifu Arnautoviću i pravoslavnim redaktorima muslimanskog lista »Jedna­ kosti« najmilija je tema prikazivati našu Organizaciju neprijateljem države ili bar Srpstva i Srbije. Njih nije ništa briga, šta stoji u našem programu; glavno im je da nagju u našem listu jednu riječ, koju mogu izvrnuti i krivo protumačiti, pa pri­ kazujući nas neprijateljima Srba da mogu sebe kod vlastodržaca preporučiti. U 45. broju svog mršavog glasila iz­ nijeli su cio dokazni materijal, iz koga je svakomu, ko je pametan kao oni, jasno, da smo mi veleizdajnici. 1) Prvi i najglavniji su dokaz: dimijo pravoslavnih seljanki. Sazvao Cokorilo pra­ voslavne Srbe seljake iz sarajevske okolice na skupštinu o Savindanu. Policija se po­ bojala da se ne ponove nemili dogagjaji, koji su se tih dana odigrali na Vratniku, islamskoj mahali Sarajeva, pa je zabranila tih dana točenje pića i odredila da se za­ tvore mejhane. 0 tom je policija poslala novinama i zvanično saopštenje, a kako je jedan saradnik u istom broju našeg lista iznio sliku vratničkih dogagjaja, uredništvo je dodalo primjedbu na saopštenje policije koja glasi: »Nezaboravite još pretražiti dimije pravoslavnih seljakinja«. Ustanovlje­ no je naime, da su seljakinje kriomčarile oružje i to u torbama i — dimijama. Kobasicama se htjelo izbiti kakva bilo kapitala proti nama, pa su u »Jednakosti« protumačili te riječi kao — nasrtaj na čast i poštenje srp.-pravoslavnog ženskinja, premda je svakom jasno, da je du­ žnost policije vršiti samo pretragu, kao što je vrši u svjema sumnjivim slu­ čajevima. Naravna stvar, da tu dužnost obavlja opet ženskinje. Nu kad se kome hoće izvrtanja, onda tumači po svom ćejfu i onako, kako mu ide u račun. Tom nam je prilikom jedan srpski list doviknuo da smo nemoralni i da nas radi ove dimijske afere treba prognati u Aziju. Eto to je ta veleizdajnička afera o dimijama, radi koje e »Jednakost« doživjela jedan užasan fiasko. Prvi uzaludni trzaj. 2. Drugi je dokaz jedan članak Gharlesa Riveta, dopisnika francuskoga lista »Tempsa«. U tom članku veli taj odlični i kulturni Francuz, da mu je simpatično stanovište muslimana, koji se izjavljuju pro­ tiv vjerske hegemonije u politici i dodaje4, da kulturni narodi zapadne Evrope ne bi mogli simpatizirati sa kakovom balkanskom Prusijom. Radi toga ćlančića, koji je izišao u »Vremenu«, prijetio nam je Pribićevićev ј zagrebački organ ničim manje nego — vje। šalima, pa nije čudo što se je onda i „Jed­ nakosti** dopala ta misao,.te i ona osugjuje naše stanovište protiv vjerske hegemonije. Čudo što ne pita, zašto se ta vješala već ne dižu. . . .. -3 . Treći je dokaz veleizdaje i mržnje фгета Srbima članak o odstupu ministra ‘dra Spahe. U toni člančiću stoji da g. dr. Spaho nije odobravao radikalne reforme u agrarnom pitanju, pa se je proti njoj borio I sve do zadnjeg časa svog'ministrovanja. A Had nije mogao dalje — dao je ostavku. 1 Agrarno je pitanje tako važno za bo1 sansko hercegovačke muslimane, da nije [nikakovo čudo, ako bismo nazvali dušmaninom svakoga, ko traži da se to pi t a n ј e r i j e š i n a štetu hiljada muslimanskih posjednika. Megjutim mi smo šutjeli čak i o ministarskim pomagačima social-patriote Korača, pa-amo samo pohvalili držanje dra Spahe i uspo­ redili ga sa držanjem Pri biće viče vih pra­ poraca i praporčića. I napisasmo riječi: »A Sarajevo, 14. marta. »Demokratima« je uspjelo zavarati na­ rodno predstavništvo i sarajevskom nasilju isposlovati beogradsku sankciju. Njihovi su mandati u »Državnom Vijeću« proglašeni valjanim, a- našoj je organizaciji ukazano to »veleđušje«, da su verificirani mandati gg. Dr-a Hrasnice i Dr-a Spahe. Po vrhu eu demokrati dobili i portfeuille ruda i — šuma. Je li čudno što se veselel Nimalo. Ta evo mjesec dana kako trube da im nije do mandata i pozicija, a kad im je to konač­ no uspjelo — promijeniše kajdu. pa evo kako pišu o svom novom ministerijalnom predstavniku: »Iza pada g. Dr-a Spahe potrebno je da progovorimo nekoliko riječi o' ovoj po- Godina I. litičkoj promjeni u upravi koju nisu odgovorni samo pojedini ministri, zemlje«. — »Mi ne ćemo ni da hvalimo, nego cjelina. Naše ministarstvo rješavajući ni da kudimo Dr-a Šefkiju Gluhića. Nje­ naš agrarni problem nije uopće ni mislilo, gov «e budući rad pokazati koliko vrijedi. da to treba pravedno i temeljito riješiti, Samo bi prilikom njegova stupanja n a nogo ga je riješilo onako, kako će se naš upravu naše -zemlje trebali da is­ savkoliki gospodarski život staviti na ne­ taknemo ovo: Kao zastupnik jedne manji­ zdrave temelje i pri tom najviše oštetiti i ne našega naroda, on dolazi kao priznati uništiti mi muslimani. Da se je rješavanju član većine, sa kojom mi hoćemo i mo­ ovako važnog pitanja posvetila pažnja, ko­ ra m o (!) da radimo, ako želimo da se ju ono u svakom pogledu zaslužuje i da održimo kao ravnopravna braća u državi. se je ono makar površno proučilo, lahko Dr. Gluhić dolazi iza pada jednog slučaj­ se je moglo doći do spoznaje, da to pita­ nog predstavnika naroda, koji je morao da nje treba posve drukčije riješiti. U tom se pane zbog svoje političke prošlosti koja se slučaju ne bi „zaboravilo", da smo mi svi ne može da složi sa jednim revolucionarnim u Bosni težaci, izuzam sasma mali broj ve­ društvom, koje svoju sredinu — prečišća- ćih posjednika i da je osnov našeg života va. To je našoj stranci zado­ jedino u — zemlji. voljština. Imenovanje g. Gluhića za Da se pošlo principom proučavanja i sve­ ministra, ne veseli nas kao prirast na­ stranosti ne bi agrarna reforma predvigjala šeg upliva na vlast, koliko nas ve­ našim maloposjednicima zemlju u erarnom seli zadovoljština, koja se time daje našoj zemljištu, koju još moraju i platiti, nego narodnoj manjini po njezinoj neizvještačnoj bi se predvidila — komasacija obragjivane volji«. — zemlje, koja je odmah sposobna za produk­ »Mi znamo da će naši protivnici, koji ciju. Čisto ne razumijemo, s kojeg se gle­ u ovome aktu vide svoj poraz, izliti sav dišta rješavao ovaj problem. Ovo rješ tvanje gnjev na našeg jedinog predstavnika, da niti je u skladu s pravednošću a ni sa so­ bi sebe opravdali« veli ' »Jednakost« pri cijalizmom, jer konačno i socijalizam traži koncu svog šašavog uvodnika. jednake uvjeteza svakog i da A mi sliježemo ramenima i smješka­ bude s v a k u blagostanju. A mi jući se novopečenom doktoratu g. Gluhića te principe ne vidimo u ovoj agrarnoj re­ konstatiramo činjenicu: formi, je će ova „reforma* napraviti dvije 1 .) da g. Gluhić ne dolazi povjerenjem klase: težačku buržoaziju i proletarijat. Zar islamskog dijela našega naroda, ne će nastati klasna borba, kad se bogatom 2 .) da je potpun laik u svom resortu, kmetu dadne produktivna zemlja 3.) da nam je nametnut i u »Vijeću« i još badava, a siromašni maloposjeđi u ministarstvu i prema tomu nik kad dobije erarno zemljište, koje će tek 4 .) da će pasti čim naš narod progo­ nakon dugo godišnjeg obragjivanja postati vori na izborima. A ti nijesu daleko. produktivnim? Tu nema jedinstvenih uvjeta Sto se tiče njegova rađa i djelovanja za opstanak i utakmicu, i novi je zemljo­ ocjenjivaćemo ga objektivno i ne ćemo se radnik osugjen na propast. nikad spustiti u nizinu, u kojoj je bila „Zar je i rob čovjek?" — rekla je jed­ »Jednakost« navaljujući na dr-a Spahu. na Rimljanka ubijajući svog roba. „Zar smo izjednačeni?** — pitamo mi, kad gle­ damo dogagjaje oko sebe. I sve nam se Ostavka dra Spahe. čini da su gospoda ministri pri rješavanju (Od prijatelja izvan uredništva.) agrarnog pitanja bili rukovogjeni pitanjem: »Zar je dostojan musliman maloposjednik L da bude jednak — kmetu, našem bratu?* Agrarna reforma. Jer kako bi inače uzakonili, da mali po­ Ministar dr. Spaho istupio je iz central­ sjednik dobije samo onoliko zemlje, ne vlade s toga, što se agrarno pitanje rje­ koliko je u stanju sobom obragjivati, šava radikalno i nepravedno, što se nije a kmet postaje slobodni vlasnik dalo ni jednog mandata u privremenom a gine zemlje, ma kolika ona bila predstavništvu muslimanima s onu stranu i za njega nema odregjene granice. U za­ Drine i što je ovako provedena podjela konskoj osnovi o agrarnoj reformi mi ne bosanskih mandata. Prema tome je netačna vidimo odgovora na najvažnije pitanje — vijest dopisnog ureda u Beogradu, da je pitanje ravnotežja — i onda se pravom ministar dr. Spaho odstupio radi toga, jer čudimo, kako je i na temelju čega se mo­ u „Drž. Vijeće" nije kandidiran ni od jedne glo poći ovim putem? Ovom se agrarnom reformom nije to pitanje riješilo i ona os­ muslimanske partije. Ne ćemo se zasada baviti netaćnim tavlja za sobo n drugi problem: stavlja u vijestima dopisnog ureda, nego hoćemo da pitanje opstanak maloposjednika, jer nemaju konstatujemo toliko, da nije uvijek ispravno valjanih preduvjeta za jednaki i nesmetani njegovo izvješćivanje Mi ne znamo razloga gospodarski razvitak. Kad se radi o potrebi novog i boljeg tume, ali čudnovato je da se tako neisprav­ na vijest mogla skovati. Biće, da našem socijalnog poretka, kad se dokida nešto, ministarstvu nije bilo ugodno, da se sazna što priječi gospodarski razvoj, onda ne srni pravo stanje stvari i da prizna da ic dr. je ostati ni klica, iz koje će izrasti nova Spaho morao odstupiti u š 1 j e d teškog zapreka, nego se mora posvema iskorijeni­ položaja, u kome se on, a po tom i ti. Kad se radi, da jedna socijalna borba sami muslimani nalaze. prestane, ne smije se izazivati druga, koja Nema sumnje, da su vrlo krupni raz­ će sigurno nastati ovakim jednostranim rijelozi, radi kojih je dr. Spaho morao odstupiti. šenjem i zadati više brige, no današnja. Tako teške razloge i zamišljali smo, da bi Duh jednakih principa — duh je socijalne ga mogli natjerati na ostavku, kad smo revolucije, a taj duh treba da vlada u doba čitali izvještaj u drugom iskrivljenom slobode i demokracije, treba da je ishodi­ —hk. svjetlu. I dok smo mislili, da bi mogao šte svemd životu. samo ušljed vrlo teška položaja istupiti, za­ ista nismo vjerovali, da bi mu takav težak Iz „Državnog Vijeća-1. položaj pribavilo baš naše ministarstvo. Df žanje dra Spahe u ministarstvu nije bilo Beograd, 11. marta. Vjerovatno je ni najmanje neispravno, jer je on dokazivao, da će regent A1 e k s a n d e r već na nared­ da politika, koju je do sad vodilo naše mi mistarstvo a naročito u pogledu agrara i noj sjednici, eventualno prekosjutra, proči­ naših zastupnika, nimalo ne odgovara želja­ tati prestonu besjedu, a zatim će narodno ma musi, dijela našeg naroda. Tome je predstavništvo u prisustvu regenta manifes dokaz objelodanjena agrarna reforma, koja tovati za ostvaranje sviju naših narodnih nam ne daje ni najmanje jamstva, za jed­ prava. Na toj će sjednici' svi klubovi preko naki i nesmetani gospodarski život, pa je svojih govornika dati izjave, a biće kako se dr. Spaho nije mogao potpisati ni preuzeti čuje, predložena prestavništvu zajednička odgovornost za pošljedice tako jednostra­ rezolucja. Ovoj se sjednici već sada pri­ daje velika važnost. nog r i j e š e n j a toga pitanja. Izvještaj o vanjskom položaju. Ne trebamo sami sebe zavaravati i mo Beograd, 11. marta. U Beograd je ramo priznati, da politika našeg ministarI stva ne ide u korist nas muslimana, za doputovao dr. Mihajlo Ga vri lovi ć, izvan­ �Strana 2 Страпа »TTAVDA' — .ПРАВДА* redni poslanik i pomoćnik ministra inostra­ na besjeda regenta Aleksandra. Iza njegove govor koji je navodno imao sa nekom lič­ nih djela, iz Pariza. Listovi donose da će besjede odmah će se izabrati odbor za iz­ nošću kojoj ne kaže imena, nego je jasno on u jednoj tajnoj sjednici narodnog pres- radu odgovora na regentovu besjedu, a na­ opisuje kao jednu od najmjerodavnijih ju­ tavništva dati opširniji izvještaj o vanjskom kon toga započeće adresna debata. Odmah goslavenskih branitelja srpske teze. Iz ovog položaju naše države .i o tečaju pregovora poslije toga, pošto će se raspraviti poslov­ razgovora — veli, koresponđeht — saznao na konferenciji mira. nik, biće tajna sjednica o vanjskom položaju je plan o razgraničenju sa Italijom.. Po kraljevstva S1IS. Nadalje staviće* se na tom planu delegacija kraljevstva S.H.S. o Treća plenarna sjednica. Beograd, 12. marta. Predsjednik dnevni red sadanjeg zasijedanja osnova o dustajo od pretenzija, za koje jo unapred verifikacionog odbora g. Pećić kao privre­ privremenom ustavu, agrarna reforma, kao znala da su neprihvatljive, pripravila jo svoje povlačenje i spremna je da ustupi meni predsjednik skupštine otvara sjednicu i razna prehranbena pitanja. Italiji osim Trsta još i cijelu dolinu Soče, U 10 sati i 5 minuta prije podne. Zapisnik cijelu Istru, otok Vis, neka ostala ostrva, a prošle sjednice žita sekretar dr. Čorović. čak i neko poravnanje u pitanju Rijeke. Zapisnik se prima na znanje. Poslije toga Delegacija kraljevstva S.H.S. izjavljuje da odobrava predstavništvo molbe nekih posla­ Dr. Hinković, jedan od glavnih sastav­ nika za dopuste. (Zar već u „medenim da­ ljača krfskog pakta dao je američkim no­ ti navodi ne odgovaraju istini i da nisu nima* bježe gospoda- predstavnici? Op. ur.) vinama tumačenje nekih članaka tog zna­ mogli biti potpisani ni od jedne mjerodav­ ne ličnosti sa jugoslavenske strane. Ministar unutrašnjih djela saopštava da menitog pakta. Dr. Hinković veli: neki poslanici iz Dalmacije ne mogu doći »članak, koji se tiče saziva ustavotvor­ u Beograd, jer ih tal i j a neka oku­ ne skupštine, jest temeljni i najvažniji čla­ paciona vlada ne pušta (ogorčenje nak deklaracije, Učesnici konferencije na i protesti u cijeloj skupštini). Ova se stvar Krfu smatraju se tek provizornim" manda­ Već se radi agrara mu„v“aju. daje na riješenje verifikacionom odboru. tarima svog naroda, t. j. sve dotle, dok se Prošli put smo izvijestili o zaključku Na to sekretar odbora dr. Hinko Kriz­ ovaj sam ne bude mogao izjaviti u usta­ man čita izvještaj verifikacionog odbora na votvornoj skupštini. Ova skupština mora Pri bičevićevaca, da se provedenje ag­ srpsko-hrvatskom jeziku. Kad se izvještaj biti i biti će apsolutno suverena. rarne reforme ima požuriti. Danas mo­ u slovenskom jeziku dao na čitanje članu Ustavotvorna skupština imali će pravo da žemo donijeti jedan novi zaključak te odbora dru. Lončaru, nastao je nemir me- izradi ustav prema svojoj volji. Taj ustav heterogene skupine. -Iz Beograda se gju slovenaćkim poslanicima. Potpredsjednik ne mora biti upravo onaj, koji se pretpo­ naime javlja putem službenog do­ ministarskog savjeta dr. Korošec (Jugosla­ stavlja u krfskoj deklaraciji. Konslituanta, venski klub) predlaže uz odobravanje čita­ a prema toma i narod, koipga volju one pisnog ureda, da su „demokrati1* u vog predstavništva da se čitanje na slove- pn-lstavlja, mvći <- - "drvMiti takak ’uGlik srijedu iza podne držali plenarnu načkom jeziku smjesta prekine, jer svi -države i vlade, kakav se bude njoj svidio sjednicu kluba, na kojoj je rasprav­ Slovenci razumiju srpsko hrvatski. Na to je i imati će da im (državi i vladi) izab -re ljano i o agrarnoj reformi. 0 zaključ­ čitanje izvještaja na slovenačkom jeziku šefa i prestavnike. Ako se ustavo­ ku veli brzojav.prekinuto. tvorna skupština'odluči za monarhijski ob­ Predsednik ministarskog savjeta g. Pro- lik i izabere kralja, razumije so onda samo i . „Prihvaćeno je mišljenje da se tić primjećuje da bi i manjina odbora po sebi, daće ovaj biti obvezan I mora sve učiniti, da se urede naše trebala podnijeti pismeno svoj odvojeni iz­ prihvatiti ustav i ostale te­ agrarne prilike i da se ovo mora provještaj. Na ovo izjavljuje član manjine u meljne državne zakone. Narod, I vesti uz odobravanje parla­ verifikacionom odboru Nastas Petrović (ra­ po ustavotvornoj skupštin*, i kralj, -po nje­ menta. (Zaključci ministara moraju dikalni disident) da odvojeni izvještaj ma­ zinoj sankciji, postaju onda dvije ugonjine nije podnesen pismeno radi toga, da varajuće stranke. Ako bi se.izabrani se dakle malo ohladiti. Op ur.) Neki se ne bi odugovlačio rad predstavništva. kralj ustručavao sankcionirati ustav, to bi su govornici isticali, kako ponegdje Predsjednik Pećić- saopštava, da je verifika- značilo, kao, da odbija krunu. т0 tu­ ušljed krivog shvaćanja nastaju cioni odbor nakon svršenog posla dobio mačenje odgovara samOme duhu, u kome su smetnje, koje bi dovele do zastoja vjerodajnicu istarskog poslanika Matka' La- se vodile rasprave na konferencijama na u obragjivanju zemljo. Postignut je ginje, a dr. Cervar je podnio predstavku Krfu, i ja se kao član, koji sam sudjelovao sa dokumentima, da su svi izbori istarskih kod tih konferencija, smatram ovlaštenim, sporazum u tome, da se sa vladine poslanika osim Matka Laginje provedeni da to tumačenje proglasim autentičnim.« sirane reforma ima s r e d i t i ta ko d a f nepravilno. Još je predao naknadno u tom prolaznom vremenu ■ svoju vjerodajnicu g. Jovo Smitran. Sve će ne nastanu nikakve smetnje.“ i ovo verifikacioni odbor naknadno pretreNjima je do principa. Iz Beograda se i sti. Naredna sjednica biće sutra trinestog ' marta u 9 sali prije podne. Dnevni red: Naš položaj težak. »Riječ* S. H. S. javlja službeno, da je lisnica ministra ruda pretres izvještaja vgfifikacionog odbora. -prima iz Beograda: Naš je položaj na kon­ i šuma data poslaniku g. Pribićovića ferenciji mira izvanredno težak. Francuska advokatu Sefkiji Gluhiću. Prvi zajednički proračun. Tako na djelu izgleda tvrdnja »Jed­ Zagreb, 12. marta. Iz Beograda jav­ se postavila sasvim na strahu Italije. En­ nakosti*, da je njoj i njenim ljudima stalo gleska nam je doduše naklonjena, ali se ljaju da će ministarstvo finansija u najkra­ samo do principa. . . ćem roku predložiti Nar. Predsjedništvu osjeća obvezana londonskim ugovorom.-Je­ Novi ministar ishrane. Za ministra dino se Amerika sveudilj održava u svojoj prvi bidže cjelokupnog kraljevstva S. H. S. nepristranosti. Naša je mirovna delegacija ishrane postavljen je Pavle Marinković, Predsjedništvo „Nar. Vijeća.1" odlučila ponuditi antanti skrajnje sredstvo poslanik srpske napredne stranke, naš doBeograd, 12. marta. Došlo je do me- dokaza da ne tražimo ništa što je tugje, sadanji diplomatski zastupnik u Bukureštu. gjustranačkog sporazuma o izboru predsje­ nego samo ono što je naše. Predložiće Demisije ministara. Ministar bez pordništva Nar. Predstavništva. Predsjedni­ plebiscit (narodno glasanje) u svima tefeuillea, Crnogorac Rajčević podnio je kom biće izabran radikalni disident Dr. pokrajinama, koje su sporne izmeg*u nas i ostavku. Dragoljub Pavlović (opozicioni blok srbi­ Italije kao i izmegju nas i Rumunja. Dopisnik »Riječi S. H. S.“ doznaje, da janskih stranaka), a podpredsjednicima: Hr­ Jugoslavija pred konferencijom mira. će odstupiti vojni ministar general Rašić vat Dr. Ivan Ribar (Demokratski klub) i Iz Že'neve se javlja: Naredna sjednica od­ jer je već dulje vremena boležljiv. Očeku­ Slovenac Dr. Janko Janković (Jugoslaven­ bora desetorice biće izvanredno važna za je se da će već tečajem sutrašnjeg dana ski klub). nas Jugoslavene, jer će se baviti našim predati demisiju. Povišenje broja mandata. Dolaze gospoda žandari. Beogradsko' problemom. Orlando je naročito stigao u Beograd, 12. marta. Sutra će se o- Pariz da prisustvuje ovoj sjednici. novine javljaju da je provedena reorgani­ držati megjustranačka konferencija o povi­ Granice Jugoslavije. Tako zvana ru­ zacija žandarmerije na teritoriju kraljevstva šenju broja mandata i o manifestaciji pred­ munjska komisija dovršila je svoj rad i S.H.S. Cijela je žandarmerija podijeljena u sjedništva Narodnog Vijeća. izradila operat o megjama kraljevstva S. H. S. G brigada, koje su ovako porazmještene: Prva u Beogradu sa tri bataljona, dru­ Naknadna „imenovanja® zastupnika. izuzevši one prema Italiji. Granice našeg Beograd, 12. marta- U pitanju vojvogjan- kraljevstva su prema tom operatu fiksirane ga u Skoplju sa 2 bataljona, treća u Sa­ skih delegata došlo je skoro do direktnog sukoba spram Njem. Austrije, Madžarske, Rumunj­ rajevu sa 3 bataljona, četvrta u Za­ sa staroradikalima, koji su tek u zadnji čas ske, Bugarske i Grčko. 0 pojedinostima se grebu sa 3 bataljona, peta u Ljubljani sa ne može ništa doznati. Prema informaci­ 2 bataljona i šesta u Splitu sa toliko bata­ popustili. Tako je došlo do poznatog kompro misa, po kom je za Vojvodinu veri/ikovon 21 jama iz krugova jugoslavenske demokratije ljona koliko bude potrebno. Zapovjednik mandat. Preostala tri mandata ustupile se kao i iz francuskih i engleskih krugova brigade je pukovnik, bataljona potpukovnik, naknadnom imenovanju (Ili) sa strane demo­ sasvim je sigurno da su gra­ a čete major ili kapetan I. klase. Za povratak zarobljenika. Ministarski nice za Jugoslavene vrlo p okratske stranke. Iv o 1 j n e, naročito prema Njem. Austriji. savjet donio je odluku da se svi gragjani 0 bosanskim mandatima, Granice prema Italiji nije komisija odre- sa ove teritorije, koji su učestvovali u oBeograd, 12. marta. U verifikacionom . giivala, već je samo uzela na znanje ela- vom ratu kao vojnici bivše austrougarske odboru glasovali su svi članovi odbora osim I borate obiju strana, da ih predloži odboru' monarhije, a koji se nalaze sada u Rusiji dr. Sunarića za verifikaciju bosanskih man­ I desetorice, koji će u prisustvu Wilsona i kao ratni zarobljenici imadu evakuisati iz data, koje je Narodno Vijeće predložilo. Rusije i dovesti u domovinu pod kontro­ I Orlanda stvoriti definitivne odluke. Jedan dementi. Američka prijetnja Italiji. Jugosla- lom države. Ovaj zadatak stavlja se u du­ Beograd, 12. marta. Dr. Spsho i Dr. II venskom dopisnom uredu javljaju iz Pa­ žnost specijalnoj misiji, koja će kao dele­ Urasnica izjavili su da je nelačna novinska I riza, da je Amerika zaprijetila Italiji, da će gacija ministarstva početi organizaciju sa vijest, da su oni stupili u Narodni klub. I obustaviti snabdijevanje životnih namirnica sjedištem u Odesi. Jaki vladin blok, I i nabavu vojničkih potreba, ako Italija na­ Beogra d, 11. marta, Sve se više sire I stavi svoju imperijalističku politiku i ne Bilješke. Domaće vijesti. Pregled. Broj 10 I jo za grupu oko „Vremena" (sada »Pravtff dočim se oni za „Jednakost dadu na pnj izbrojili. U toj izjavi oni navode, da jo u iju nici od 13./I1. zaključeno, da se priključni, većini muslimana — »nu pri tom misle# na muslimane eijolog kraljevstva SH3, ац samo Bosne i Hercegovine.* Na ovo primjećujemo da je u zapili ku izrično navedeno, da »skupština ovlašd odbor, da se priključi onoj grupi gdje и de većina muslimana" — ali nijesmo тиЦ na ono u Sandžaku i Macedoniji, jer | sad nijesmo s njima imali nikakve veu Ali kad se gg. delegati pozivaju na pastu »većina muslimana«, pitamo ih da li sati svi baš uz grupu oko »Jednakosti«? Megi li nam to dokazati? Da su ovi navodi istiniti, najbolje kazuje odborska sjednica od 23./И. koliki je ogorčenje izazvalo megju odborničlM kad su delegati izvijestili da su se prikljft čili grupi oko »Jednakosti«. To je dalo to voda, da se je većina odbornika zahvali# i da se odborska sjednica razasuta, a dij glavnom nije ništa zaključila. Isto je tak« veliko ogorčenje zavladalo i megju gi» gjanstvom. Pošto je većina odbornika ш monstrativno ostavila sjednicu, smatrani da više ovdašnja organizacija ne postoji Stoga mi danas izjavljujemo da se prikli čujemo grupi »Jugoslavenske Muslimanski Organizacije« t j. grupi oko »Pravde Dakle današnjim danom sve izjave S bivših naših delegata kao i odbornika snul raino ništetnim i nevaljanim. U Foči, 5. marta 1919. Bivši odbornici Muslimanske Organi! čije: Gjonlagić Rašid,Mušanbeg Ireiz, Mujaj Tafro, Jusuf Karup, Lučarević, Sulejni Lojo, šteta Ferhad, Jusufbeg FerhatbegoM Mujo Džebo, Begović Salko, Herenda Avdi Daidžić Osman, Džonbo Ahmet, Mahne Kurtović, Šahinović Salih, Šahbaz Нш M. Hodžić, Mujo Šehović, Alija Bajron Abdul Hamid Muftić, Š. Karabdić, Huseio beg Zulfikarpašić, Selimović Salko, Mehmii Hadžimešić, Derviš Dreca. Gospodarstvo. Sad nijesmo blokirani. VO desetorice zaključilo je dignuti blo­ kadu protiv bivše Austro-ugarske, nu da se Italija teme vrlo lestoko opirala. Pruga Solun—Beograd. 20. o. mj. počinje redovni saobraćaj- bez pretomf vanja na pruzi Skoplje—Niš.. Od 15. maji uspostaviće se potpuni saobraćaj izmegjii Soluna i Beograda. Trgovina so oslobagja. Beogradski „Pravda* od 12. o. mj. donosi: .Engleih ministarstvo trgovine naredilo je da м otvore, trgovački poslovi sa Hrvatskom; Slavonijom i Bosnom i Hercegovi­ nom. Proglašena je sloboda trgo­ vi n e sa Albanijom i Crnom Gorom.1 ttvono je promet sa cijelim Jadranom i balkanskim poluostrvom. 0 slobodnoj trgovini. Službene no­ vine donijele su naredbu zastupnika mi­ nistra ishrane, kojom se reguliše uvogjad* slobodne trgbvine. U naredbi je najstrožijtf zabranjeno n a g o m ii a v a n j e robom tom nakanom, da se ona izvuče iz prometi, kako bi se docnije postigle veće cijene.Ovo se odnosi i na špekulante, koji ne nkrivnju robu, ali namjerno odbijaju kupee traženjem prekomjernih cijena. Nagomili? vanjo robe dopušta se jedino pokrajinskim,' opšlinskim i mjesnim odborima za siiab-i dijevanje i to jedino radi obezbjegjenji opskrbe siromašnih slojeva gre gjanstva. Radi kontrole propisuje, se, da № željezničke i parobrodarske, stanice Biljevstva-S. H. S. 'imaju svakoga 1. i ih U mjesecu uputiti ministru ishrane statistička podatke o predanoj i primljenoj robi n* odnosnim stanicama. Prekršaj naredbe g nagomilavanju kazniće se konfiskovanjem robe, novčanom globom-Л 20.000 K i zatvorom od 6 mjeseci. Samo još kad bi se to provoditeД Iz naše organizacije. ući demokratska stranka, radikalnu stranka I i koja manja stranka. To bi ujedno značilo 1 formiranje novog kabineta, koji bi bio skroz parlamentaran. Zbrda — zdola. B 6 o g r a d, 12. marta. U narednoj sjednici izabraće po osim predsjednika i podpredsjednika, 7 tajnika Nar. Predstavniš­ tva, za svaku voću stranku po jedan tajnik. U petak ne će biti plenarno sjednice, već samo rasprave pojedinih stranaka a poslije podne zajednička sjednica pročelnika stra­ naka. Velikom napetošću očekuje se presto- Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Talijansko mahnitanje. Talijanskaštampa počela je nakon Orlanđova govora u ta­ lijanskoj komori zahtijevati da talijanska vojska okupira Split. I ovo je dokaz datalijansko imperijalističko ludovanje nema granica. Talijani lažu i lažu. „Journal dos De­ bate1 donosi ovo saopštenje Jugoslavenskog odbora: „Milanski „Scccolo* objavio je 21. februara jedan dopis iz Pariza pod naslo­ vom „jugoslavenske aspiracije i Talijani* i članak »Uzmicanje srpskih pregovarača". Pisac u tim svojim člancima objavljuje raz­ Izjava. U 29. broju »Jednakosti* izašla je izjava muslimana — delegata fočanskog kotara, pb kojoj se priključuju grupi oko' »Jednakosti" Ispred svih muslimana ovog kotara. Mi sa ovom njihovom izjavom nijesmo sporazumni. Odbor im je uistinu dao neograničenu punomoć, da nas zastu­ paju na megjustranačkoj konferenciji u Sa­ rajevu, tvrdo vjerujući, da će zastupati želje nas ogromno većino muslimana kota­ ra fočanskog, pošto im je bilo dobro poznato naše raspoloženje, leda će nas prema tome i zastupati. Većina nas Vlasnik-' Centralni Odbor „Ј M. O.“ Prodaja sjemenja. Gradska aprovizacija u Sarajevu ima sje menja, koje će dok zaliha traje prodavši po ovim cijenama. Mrkva bijela, žuta, crven i karola K 180'—, španać K 12'— reD bijela K 4.0'—, mangold K ®® ~» Perši K 30—, grah K 3—, heljda K 3'20 ke K 400'—, sočivo (leću) K 6"—. kupus K 300'— sve po kilogramu. Islamska dionička štamparija u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0e2b901d76082366adb57a8699ebb5ae.pdf 4a7204cafb35ccd5f722af6c3cbd6ad9 PDF Text Text Izlaz! subotom, utorkom ! četvrtkom м UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, M NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI {CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111». Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 11. Sarajevo, utorak 18. marta 1919. (16. džumadil-ahira 1337.) bovima brda i doline naše, morske dubine i svjetska razbojišta. Oni će učiti i naše I U nedjelju u 10Vi sati prije podne najdalje potomke, kako se služi otadžbini j. Kr. Visočanstvo Prijestolonasljednik i kako se teče veliki život u ljudskoj uspo­ jeksandar svečano je otvorio sjednice meni. Uporedo s njihovim spomenom ure­ rivr. Nar. Predstavništva ovim prijestolnim zano je u Mom srcu zahvalno sjećanje vojskovogjama, oficirima i vojnicima sve borom: savezničke suhozemne i pomorske snage na I Gospodo narodni poslanici! I U ime Njegovog Veličanstva našega našem istoku, koji s tolikim pregorijevanjem ralja Petra I. pozdravljam vas i preko podnesoše sve napore, dok zajedno s nama k cio naš narod, koji vi danas pred- ne povratiše ugroženu slobodu i nama i Uvijate. Pozdravljam svu braću slavnoga njima. Neka je slava i nepreglednim armi­ Lena srpskoga, hrvatskoga i slovenačkoga. jama njihovih ratnih drugova, velikim za­ I (dijelim sa svima vama neograničenu točnicima ljudske pravde i slobode, koje idost, Sto nas višnja promisao udostoji čovječanstvu odbraniše ugrožena prava »živjeti dan, kad se prvi put u ovom nezavisnog života. Neka je hvala svima sa­ ligom historijskom životu uzvisismo svojom vezničkim vladama i narodima, koji viteški liješću do sreće, da samo na jednom stupiše s nama u tu ispolinsku borbu i u navnom saboru, u samo jednom Narodnom njoj pobijediše. Ja se osnovano nadam, da će ono isto bedstavništvu, kao nezavisni gospo* prisvoje sudbine započnemo ple* staranje, koje su saveznici stalno ukazivali Litu saradnju Krune i Naroda na dobro Mojoj hrabroj.vojsci, oni posvjedočiti L lijepe ujedinjene otadžbine i svih prisvojim odlukama i n a kon­ Lih sinova i kćeri. Vijekovi ma razjedi* gresu mira i narodu i zemlji, koji Li — ali neodregjeni, rastrgnuti grubom su tu vojsku odnjegovali onakom, kakva se Dom ili lukavstvom svjetskih imperija pokazala. Ona ista nepokolebiva vjernost, ■ma i Bi zaritije, Beča i Stambula — ali koja nas je odlikovala u dugim iskušenjima, ■kad neslomljeni dušom, čuvali smo vjerno te nije dopuštala, da nas savlada gorka sumnja i ledeni očaj, može svima biti jam­ leta naslegja naših pradjedova. I Na toj podlozi zajedničkoga porijekla stvo, da će u svojim pravednim zahtjevima ■jekove smo provodili u teškim istorijskim zadovoljeno i kraljevstvo Srba, Hrvata i Klikama pod raznovrsnim uticajima i Slovenaca biti na evropskom Istoku uvijek Izvijali, kako smo i gdje mogli, svoje za* i jedino predan čuvar interesa i načela Ličke ili svoje posebno osobine, uvijek pravde i slobode, koji su toliko sveti veli­ ■bro pamteći i znajući, da smo braća, da kim dušama saveznih naroda. I ako smo poslije ujedinjenja mali pre­ po jedno, A kad je nastao srećni dan, da ma veličini naših velikih saveznika, m i ■prijatelje pobijedi moja junačka vojska, Bojim sastavom već onda oličenje jedin- vjerujemo, da se neće prema tome od­ kva narodnog, sa sjajnim armijama naših mjeravati i veličina našega prava. U tom uvjerenju mi se e razlogom ■veznika i da na krvavom svjetskom razpji^tu sine i nama punim sjajem istorijska nadamo, da nam se neće nametati Lvda, onda se kao div podiže od Alpa ono, što je po nekoj pometnji ili p Balkana narod sa tri imena, ali jedne pod pritiskom prošlosti o d lu­ či v a n o o nama, a bez nas. Mi ne pije, jedne misli, jedne volje. II Sa zadovoljstvom i zahvalnošću spo- tražimo ni od koga nikakvih žrtava, mi Ljem tumače te volje i izvršioce toga tražimo jedino ono, što će donijeti dobra La: Odaslanstvo Nar. Vijeća i odluku voj- ne samo nama, nego i predstavnicima sa­ Ljanske Nar. Skupštine za naš narod veza oko nas. što će i nama i svakom Lgjašnje Aus tro-Ugarske monarhije, Nar. drugom uštediti mnoge nevolje, a budućim Skupštinu kraljevine Srbije i Vel. Nar. pokolienima i mnoga iskušenja. Mi se nadamo, da će se naši plemeniti ■kupat inu kraljevine Crne Gore. Njihove ■luke i Moj vladalački odziv prihvatili su saveznici prema nama rukovoditi samo ■ neizmjernom radošću Sarajevo i Beograd, načelima, koja su za kongresne Lpeb i Novi Sad, Ljubljana i Četi nje, odluke sami javno unaprijed Lit i Skuplje. A još više nego iskazana propisali i p r o g 1 a з i 1 i. Mi ne tra ■dost našu su slogu posvjedočili mir i žimo ništa, što nije pravo, jer ne tražimo ■ostojanstvo stanovništva za evo vrijeme, ništa, što bi bilo u istini tugie. Mi hoćemo, Lad se nad njim zacari sloboda do današ- da se našoj braći i drugom stanovništvu, ■jega dana. Tako je to i trebalo da bude, koje živi s njima zajedno u našoj narodnoj ■ ako je narod naš imao i ima još da kući dopusti, da sami slobodno Izdrži teška iskušenja, što mu na odluče o svojoj sudbini. Gospodo narodni predstavnici! ■nogo mjesta tek od neprijatelia osloboBjenu narodnu teritoriju drži drugi Ja se nadam da će i Narodno Pred­ ■Ugjin. Da je drukčije bilo, pokazali bi stavništvo pridonijeti da se pitanja naše L manje dostojni onih dragocjenih žrtava, budućnosti na velikom kongresu rasprave Lnesenih na oltar oslobogjenja i ujedinjenja, na korist naše pravedne stvari. Mnogi i i [ Pomisao na te svete žrtve neka i nas teški zadaci stoje pred nama. ■ naše potomke prati u svakom radu, opo* Budućnost očekuje od Vas, da oprezno ■ninjući nas, da nikad ne skrenemo s pra­ ali i bez usporavanja pripremate i izragju* voga puta. Vjekovi će prolaziti i mi se jete najpotrebnije nam dijelove nove naše L ćemo moći odužiti onim armijama naših državne zgrade. Sadašnjost nestrpljenjem ■unuka i mučenika, koji^padoše za odbranu gleda u Vas i da zaliječite teške rane, ko­ ■tadžbine i ostvarenje njeno velike misli. je joj je veliki neprijatelj zadao i da počnete Melike su to i skupe su to žrtve bile. što skorije i nezadržano raskivanje drevnih Neka je hvala i slava svim znanim i okova, koje tugjinski sistem još u nas odr­ neznanim, koji zasuše svojim svijetlim gro­ žava. Ja se nadam, da ćete u parlament^r Prijestolna. Besjeda. noj saglasnosti s Mojom vladom složno i odlučno savladati golemeteškooe, koje su nam se ispriječile u a s a m o m ulasku u naš novidrž a v n i i n a r o dn i život. Nadam se, da će i u tom pogledu Vaš rad imati velikog značaja, a naročito ako bude .i obilat poslovima, koji su dosad če­ kali na ovakvo Narodno Predstavništvo. J a posebice ističem hitnost pot­ re b e, d a sezeljoradnik poslije hiljadu godina teškoga ž i v o v an j a oslobodi veza, kojega još čine z a v i s n i.m od vlasnika zem­ lje, koju on radi, i da on postane gospodar grude, koju natapa svojim znojem. Bratstvo, koje nas sve zajedno spaja, društve­ na pravda, kojom treba da se rukovodimo i veliki državni interes,- o kome smo se dužni starati zahtijevaju da seta odluka neodlaže. Onako isto kao što je slobodni i privredno samostalni seljak u kraljevini Sr­ biji, ovako primjerno razvio svoju druš­ tvenu, vojničku i moralnu snagu, tako i njegov brat širom cijeloga kraljevstva ne­ ka postane u svojoj sreći nepokolebivi te­ melj, na kojem će naša država bezbjedno dočekivati i savladavati svaku buru vre­ mena i dogagjaja, koji bi je snašli u bu­ dućnosti. U istom smislu potrebno je da se i dosadanji plodovi unutrašnjeg državnog raz­ voja, koji su u Srbiji stekli zasluženi glas, u cijelom našem narodu što prije presa­ de i na svu ostalu državnu oblast privremenim ustavom, po kom ćemo vla­ dati i upravljati, dok Velika Naro­ dna Skupština, kao ustavotvorno tijelo ne izradi konačno temeljni zakon našega kraljevstva, a staranje za naše invalide i ratnike neće oslabiti ni jednoga trenutka ni kod Moje vlade, ni kod Vas, u to sam uvjeren. Moja će Vam vlada, gospodo poslanici, podnijeti na ocjenu i odobrenje i druge pređloge, koje sadanji trenuci traže da se iznesu, prouče i ozakone, da bi se zemlja što prije podigla, obnovila za privredu i kulturan život osposobila. Neka Vam taj i cio ostali rad pratibožji blagoslov, Vama na diku, Otadžbini i Narodu na dobro. Prograšavam da su otvo­ rene sjednice Nar. Predstavništva Kraljev­ stva S.HS. Živjeli svi moji vjerni i mili Srbi, Hrvati i Slovenci! Sarajevo, 18. marta. U svojoj sjednici od 16. o. mj. donio je Radni Odbor naše organizacije ovaj jednoglasni zaključak: S ushitom pozdravljamo ponovni rad za društvo^ »Gajretu, jer nam bez dovoljna broja inteligencije nije moguće osigu­ rati bolju narodnu budućnost. Sta znači pomanjkanje inteligencije, držimo da je isl. dio našeg naroda osjetio baš u ovo burno doba narodne slobode, pa se čvrsto uzdamo da će sad najizdašnije poduprti akciju oko „Gajreta*, kako bismo što izdaš­ nijim radom nadoknadili dosadanji propust. S toga od mjesnih odbora naše organizacije očekujemo da će u ovom pravcu razviti najjaču akciju i da će se takmiti u Godina I. radu oko napretka i razvitka ovog našeg kulturnog društva. Dosadanji neuspjeh nGajreta“ vidimo' u tužnoj činjenici, da je u ovo čisto kulturno društvo unešena politika i strančarstvo. Hoćemo li uspjeha, moramo zabaciti ovaj pogubni postupak, pa ape­ liramo na naše mjesne odbore i sve članove naše organizacije, da se u svom radu za »Gajret« nipošto ne rukovode stranačkim motivima. Od protustranke takogjer očeku­ jemo, da će se postaviti na ovo jedino ispravno stanovište. „Gajretovo** vodstvo treba prepustiti samo spremnima ob­ jektivnim kulturnim radnici ma, koji nijesu politički istaknuti. Od sađanjeg odbora tražimo, da „Gajretovu“ skupštinu sazove prema propisu društvenih pravila i da se o ovom zahtjevu odmah javno očituje. Isto tako tražimo očitovanje, prihvaća li naš zahtjev o budućem rukovodstvu „Gajreta". ......... "1 — Novi glasi o agrarnoj reformi. Kad smo se postavili na stanovište, da se zemlja — kao vlasništvo mnogih hilja­ da naših porodica — ne može smatrati malom bez sahibije i da je valja gotovi­ nom otkupiti, ako se želi predati u ruke novog vlasnika, nazvaše nas sredovječnim feudalcima i osuše na nas i drvlje i kame* nje. Pa i šačica umišljenih i nezrelih naših studenata, što se umiješa u velike ljude i započe baviti politikom velikog stila istrčala je pred rudu, pokazala svoju „naprednost* i izjavila da i u agrarnom pitanju ima svoje odvojeno shvatanje. I tu je najavila svoj poseban put, koji — naravna stvar — nije iznešen na javu, nego je ostao megju ovom nezvanom političkom ^mladeži, Ašto »zastupa«, a nema ovlaštenja. Mi smo svo­ je shvatanje o agrarnoj reformi iznijeli u pozuatom memorandumu i vrlo nas veseli što ga možemo potkrijepiti i pisanjem poluzvaničnog organa centralne vlade u Be­ ograda. On nije feudalan. »Samouprava« od 13. o. mj. broj 58. donosi uvodnik, u kojem u početku govori o važnosti i formalnom riješenju agrarnog pitanja, te osugjuje političare, koji iz tog pitanja vade stranački kapital. Ističe prednost dobra maloposjeda i naglasuje da je agrarno pitanje čisto ekonomsko pitanje, pa se pri njegovu rješavanju stranke mo­ raju voditi općim interesom naroda. Za tim nastavlja ovako: »Riješenje agrarnog pitanja u nas pred­ stavlja tako težak, i takpkomplikovan problem (zamršeno pitanje) i za to riješenje vezuju se tako velike i tako opravdane nade, da je sa svim razu­ mljivo i opravdano živo interesovanje najširih slojeva dru­ štvenih, za put i načine, kojim se misli riješiti to pitanje. Za svaki posao, traži se, osim pouzdana i zdrava saznanja o onome što treba učiniti, još i mogućnost da se to učini. U tom pogledu, naročito, agrarno pitanje i njegova rasprava u nas, čine jedno od najtežih političko-ekonomskih pitanja. Jer, nije dosta, znati u kome prav­ cu valja izvesti namjeravanu reformu, ne­ go valja biti na čisto o sredstvima, �Strana 2 Ограва JTAVDA* — „ПРАВДА* Broj II """^1 kojima ве ta reforma daje izvesti bez teških i ubilačkih unutrašnjih trzavica. Do duše, boljševički sistem — pro­ sto otimanje zemlje od njenih dosa­ dašnjih sopstvenika, i njena razdioba megju zemljoradnike, — bio bi najlakši za iivršioce te reforme. Ali bi on donio sobom potres, koji bi od vrha do dna poremetio sve socijalne odno* šaje — upravo kako to danas i jeste u Rusiji, — i mjesto napretka u ekonom­ skom pogledu, donio samo bijedu i očajanje, kako je to danas u Rusiji. Ostaje, kao jedino mogućno i zdravo riješenje: otkupljivanje zemlje od dotadanjih sopstvenika uz pri­ stojnu i pravednu cijenu, i njena r a zdioba megju zemljoradnike, uz obavezu,da, u d uie m to ku vremena, isplate dio duga, koji bi pao na zemlju, k o j a b i i m bila pre đ a ta. Zemljoradnik bi, prema tome načinu riješenja ovoga pitanja, u samoj stvari b i o samo zakupac dobivene zemlje —naravno zakupac, koga bi zakon štitio i ogarantovao mu stalnost na zakupljenoj zemlji, dok god on bude uredno ispunjavao primljene obaveze, — a pravi sopstvenik i gospodar sa punim pravom raspolaganja, imao bi postati tek k a«d isplati sav iznos duga na predatu mu zemlju... Kako pak sopstvenicima valja odmah isplatiti vrijednost njihove zemlje, dabiioni od prinosa svojega dobra mogli živjeti, mora se stvoriti naročiti fond za isplatu oduzete zemle. Kako pojedinci ne­ maju mogućnosti da stvore taj fond, mo­ ra se oko toga pobrinuti sama dr­ žava, koja bi imala upravljati i otkupom zemalja i njihovom raz­ diobom zem Ijorad ničim a i optere­ ćivanjem ovih za ustupljenu zemlju, i vog j e n j e m nadzora, ili bolje, upravlja­ njem oko otplaćivanja i t. d. Kaku je sve to jedan kolosalan posao, u njegovo izvogjenja ne smije se ući nasumce, i bez potrebna prouča­ vanja. Mora se, naime, najprije saznati i utvrditi količina zemaljaza otkup i njihova novčana vri­ jednost. Mora se izračunati ukupna cifra za taj posao potrebnoga novca. Taj se novac mora naći, bilo u zemlji ili na strani, putem zajma ili na koji drugi način.... I tek posle svega toga, može se ozbiljno i odlučno pristupiti izvogjenju željene reforme. Kao što čitaoci vide, sve su to vrlo ozbiljni i vrlo teški poslovi. Oni zahtijevaju intenzivan rad pozvanih struč­ njaka, a za tim i marljivo ispitivanje od strane Zakonodavnoga Tijela. Tako se mora raditi u ustavnoj zemlji, u k o j o j z a k o- I ni štite prava svakoga gragjanfna. Prema tome ovome pitanju mora se pokloniti sve potrebno vrijeme, ako se iskreno želi da ono bude pa­ metno i pravedno riješeno. To megju tim ne znači da se posao oko riješenja ovoga pitanja mora otegnuti u nedogled. Jer, i ako se ono ne smije naglo i preko koljena rješavati, jer bi to bilo i štetno i opasno, ipak se može naći puta i načina da se, pri­ vremenim zakonskim mjerama, na primjer obavezom za veleposjednika, đa zemlju, koju nije kadar sam obraditi, mora dati pod zakup zemljoradniku koji ima malo svoje zemlje, i koji, kao susjed, može lakše tu zemlju obraditi nego koji drugi zakupac, ■— bar u izvjesnoj mjeri počne ostvarivati osnovna težnja, iz koje je potekla agrarna reforma. I sama ta pri­ vremena mjera, bez svake sumnje, značila bi ipak jedan, i ako mali korak u napred u narodnoj, proizvodnji, dok ne đogje puna i opsežna reforma, koja bi skinula to pita­ nje s dnevnog reda. Ovo su, naravno, samo opŠti pogledi na izneseno pitanje, a pozvani stručnjaci i odgovorni faktori državni imaće da se is­ crpno potrude oko njegovog definitivnog riješenja. Sama opita korist, koju to rije­ šenje ima da ostvari, i svečano data riječ sa P^stoJa, Uđiniće ipak sve što je u ljud­ skoj moći da se na riješenje toga pitanja neće suviše dugo čekati."* Eto tako piše organ kraljevskog predejedn/ka ministarstva, a kad o njem progo­ vore i Pnb i će vicevi praporci ORvrnućemo se na stvar opširnije. „Samoupravi već danas veli mo: „Hvala na muževnoj i patri­ otskoj riječi! . . . Ostavka dra. Spahe. п. Uskrata mandata muslimanima iz Srbije i Crne Gore, da ne dogju u privremeno predstavništvo, vrlo je važna činjenica. Ne­ prestano se naglasuje, da narod mora v I ad a t i, a ne biti — v 1 a d a n. Mi smo s tim suglasni i to odgovara dobu, u kojem se nalazimo, ali nam izgleda, da ovo zapostav­ ljanje muslimana u zakonodavnom tijelu, gdje se mora čuti riječ skoro svakog čov 'jeka, protuslovi najsvetijim načelima parla­ mentarizma i političke tolerancije. Mi smo svi složni u nazoru, da rad u narodu mora biti najopćenitiji, a kad smo za to, kako ju onda jedan rad općenit, kad se dobar dio našeg naroda potpuno odstranjuje odanle, gdje je najpotrebnije, da bude prisutan? Mi ne smijemo naš narod dijeliti po vjerama, ali da u narodnom radu sudjeluju sve narodne jedinice, da bude i muslimana kao i drugih, držimo, da je to od prijeke potrebe. Davši i muslimanima 8 onu stranu Drine, da imaju svoje predstavnike, ne će se uda­ riti konfesionalnim ključem, nego principom širokog narodnog rada, u kojem muslimani ne smiju biti izostavljeni. Valjda će nam se priznati, da potrebe muslimana malo k o drugi poznaje, osim njih, jer do sad ne bijaše za to interesa kod drugog dijela našeg naroda. Osim toga pored našeg zajedničkog nastojanja musli­ mani imaju i svoje specialno, naime svoje neke posebne interese, koji nisu u vezi s općenitosti, a koje može samo musli­ man poznavati. S toga rad u narodu ne može biti uopće općenit, ako pri tom ima udjela samo jedan dio naroda, pa makar taj dio stajao na ne znam kako viso­ kom stupnju naobrazbe. Ne treba zaboraviti, da u širokim na­ rodnim ali neprosvijećenim masama vladaju opreke. U našoj masi jedni se osjećaju gospo đari položaja i misle da će oni ušljed vjer­ ske razlike gospodariti drugima, pa tom i takovom svom shvaćanju daju i javnog izražaja. Drugi se osjećaju faktično potište­ nim, jer drže, đa je mišljenie prvih ispravno i đa će oni biti gospodari, a ovi samo sluge. Nažalost ovo shvaćanje dijeli i mnogo poluinteligencije, koja ima veliki utjecaj u narodu, i ne samo da ovo krivo mišljenje iz narodnih masa ne iskorjenjuje, nego ga i učvršćuje i dalje širi. Ovom će se stati na kraj jedino na taj način, kad narodni redovi budu izmiješani i kad se svi uvjere, da smo mi bez razlike jednaki. To će biti kolosalni uspjeh u probugjenju svijesti o zajedničkoj našoj otačbini i jednom narod­ nom pripadništvu. Ni državno, ni koje drugo uregjenje ne može biti potpuno i onakvo, kakvo se želi, ako svi slojevi naroda nemaju sudjela pri organizovanju narodne snage i napretka. Naravno inteligencija mora biti u svakom narodnom radu najviše zainteresovana i to samo ona inteligencija, koja svestrano po znaje naš narod. Onaj, koji ne poznaje na­ rodne potrebe, ne može raditi u tom smje ru i od slabe je koristi po narodni razvi­ tak, jer mu pored sve inteligencije manjka glavni uvjet za uspješan rad: poznavanje naroda. A mi znamo, da je uvjet svemu — spoznaja i nema Ii te spoznaje kod čovjeka, slabo dolazi u obzir njegova inteligencija, jer rad toga čovjeka ne može biti potpun. Bez potpuna rađa pako nema evolucije, jer će bez toga onaj kraj naše otačbine i onaj dio našeg naroda koji se ne poznaje — ostati zanemaren u svom kulturnom unapregjenju. Sigurni smo, da nam se ne će prigo­ voriti, kad poznavanje potreba musliman­ skog dijela našeg naroda odrečemo drugi­ ma, osim muslimanskoj inteligenciji, koja je istom sada dobila povjerenje svoje jed novjerne braće, budući se ugled naše inteligencije (ne mislim pod tim poluinteligentne ljude evropskog majmunisanja, op. pisca) prije potpuno ubio, jer se htjelo da se onemogući rad inteligencije, a s njim zajedno i kulturni napredak muslimana. Išlo se naime za tim, da se mogu kojekake „šuše** na narodni vrat popeti. Muslimane dakle može zastupati samo onaj koji je ne­ prestano u njihovoj sredini, koji ih pozna­ je i koji uživa njihovo povjere­ nje. I ako se žele čuti boli muslimana, treba zovnuti čovjeka iz njihove sredine, kojemu smiju otkriti svoje potrebe. Drža­ nje dra. Spahe u* tom pogledu odgovara tom principu i ono je potpuno ispravno, jer se drugim putem ne smije udariti, želi li se muslimanima pomoći. Tako je stanje i kod drugih konfesija, pa sigurno ni one nebi mirno dozvolile zapostavljanja u privr. predstavništvu. To se vidi po izboru i mi konstatiramo, đa konfesionalni princip ima svoj početak izvan sredine muslimana. U drugima je nikao, a mi ga presadismo. Nazor, da samo „duševni gospođin** ima pravo na narodni rad, nije ispravan u cijelosti. Može se ne znam kako biti du­ ševno bogat, može se biti ne znam kakav učenjak, može neko poznavati svjetsku kul­ turu i biti tako isto naobražen, a da ipak ne poznaje općenito svoj narod. Osim toga sva­ ki čovjek ima prirogjenih svojstava kao što nasilje u politici, teror u dokazivanju iz­ vjesnog nazora itd. Zar to može prekriti i opravdati — duševno gospodstvo? Gaziti volju drugog i biti bezobziran ne može se ničim opravdati. Raditi na tom, đa samo jedan d i o naroda protiv v o 1 je d r ugog o svemu odlučuje ušljedsvoje »više** naobrazbe jest prava hegemonija, nesamo hegemonija, nego isto, što i pravo jačeg. Privilegisan ne smije niko biti, niti se ko ima prava pozivati bilo na fizičku, bilo na duševnu jakost jednog dijela naroda ili kojeg pojedinca, jer je ovo mišljenje uništio baš ovaj rat i svjetska revolucija. Samoodlučivati u nijednom slučaju danas više nije dopušteno i svak, ko za tim bilo di­ rektno ili indirektno teži, mora podleći radi okolnosti, koje je donijela svjetska revolu­ cija. U ovom svjetskom ratu nije pobije­ dila fizička sila ni duševna jakost, nego pravda i istina, demokratija i sloboda. Svjetska bura promijenila je iz temelja poredak i nazore ljudstva, pa mora promi­ jeniti i nazor, da muslimani ne smiju tra­ žiti ono, što im je donijelo novo doba, kao tekovinu Pravde i ‘Istine: posvemašnju jednakopravnost i najšire u d i o n i š t vo u narodnom radu i kulturnom napretku* —hk. Bilješke. Dr. Pavelić o našoj državi. Beograd­ ska „Pravda" donijela je razgovor sa pred sjednikom Starčevićeve stranke prava, koji prenosimo u cijelosti: „Stojeći nepokolebivo na stanovištu na­ rodnog jedinstva ja idem do krajnosti za tim da organizujemo jednu jedinstvenu dr žavu sa svim atributima, koji joj pripadaju, ali jačinu države vidim samo u privrednoj snazi i u zadovoljstvu njenih gragjana. Na­ žalost forsiranim djelovanjem za posljednja dva mjeseca, kojem se postojeći red stva­ rao, a da se nije ništa bolje izgradilo, stvo­ ren je haos u Hrvatskoj i Slavoniji. Protiv­ no programatičkom stanovištu izneŠenom u adresi i u odgovoru Regentuvom, da se do Konstituante ima respektovati postojeće stanje, ukinuta su sva povjereništva, ne samo u onim upravnim granama, koje treba da budu zajedničke, nego i ona, koja su bez ikakve štete po državni opstanak mogla ostati u snazi. Usljed toga, što je pokra­ jinski aparat prestao djelovati, a centralni još nije stupio u akciju, nastao, je jedan vaouum i usljed toga nastupilo je nezado voljstvo: izazvani su ekonomski рокц je uopće zapeo sav narodni život m ovim teškim prilikama znači, gdje se im snositi još i posljedice rata, ne treba । mačiti. Moralo je nastupiti opće nezado) stvo, po gotovo jer je usljed оим pojedinih uredaba počela tugjinština f glavu i spletkariti protivu naše drUn Zahtjev je zato naš, da se preslane nerazumnim pokušajima i da se do | sti.tuante održava onu, što je ОИМ adresi i odgovoru Regenstva. Na pita kako shvata zadaću privremenog parlane izjavio je dr. Pavelić: Obzirom na to, je ovaj parlamenat sastavljen na tem jednog otkroja bilo bi potrebno i željeli da se suverenom narodnom predstavnij a to je jedino Konstituanta, omogući dj vanje čim se utvrde granice naše dri Ovo privremeno predstavništvo imalo b ograničiti samo na pripremni rad u E etituantu, i na rješavanje najprečih ц nih i državnih potreba, kao što su piti ishrane i prometa, a naravno i na prij potrebnu kontrolu Vlade. Dr. Pavelid vršio je razgovor ovako: Centralizam, | je započeo djelovati za ova dva mjei sam se po sebi istrošio. Iskustvo i i koji je jači od svake teorije, mora ga < riti, ako država hoće da računa na u voljan narod. Drugačije je naravno, ak| možda računa sa maksimom austro-ugin centraliste koji je rukovodio mirovni I gres 1815., da narode treba podržati „moderiranom nezadovoljstvu . Iz „Državnog Vijeća**; Četvrta prethodna sjednica, Beograd, 13. marta. (J. D* Uli sjednik verifikacionog odbora kao pm meni predsjednik skupštine Pećić,oh sjednicu u 9 i po sati prije podne. Cib zapisnik prošle sjednice, koji se ovjeri Predstavništvu je stigla brzojavka, ubi širi odbor jugoslavenske muslimanske ganizacije za kotar Tuzlu u Bosni prol tuje protiv izbora muslimanskih Ш na centralnoj skupštini u Sarajevu i p tiv zapostavljanja muslimi izostalih krajeva naše drži kojima je t a k o g j e r trebalo I zastupnike. Isti odbor priznaje u nitim delegatima muslimana iz Bosne mo dra Krasnicu i dra Spahu. (Biće da u protestu stajalo još »i drugove®. Op. i Prelazi se za dnevni red: Pretres vještaja verifikacionog odbora. Predsjd saopštava, da prema privremenom pod niku imade najprije, svršiti diskusija o vještaju u načelu (generalna debata), a tim diskusija o pojedinostima (speciji debata). Poslanik dr. Jozo Sunarić u imei n j i n e verifikacionog odbora s obli na razne okolnosti, u kojima se nalazi sa država, a naročito obzirom na Ц su se u tom predstavništvu prvi puti tali svi zastupnici našeg oslobogjenfl ujedinjenog naroda i s obzirom i m e g j u n a r o d n i p o 1 o ža j naše ž a v e, predlaže da se odustane od ge ral ne debate, pošto bi u debati koja nastala, moglo doći do nesuglasica i I vica u narodnoj skupštini. To je potre! da se manifestuje prema svima naša d i jedinstvo, naša volja za zejednićki п naše osjećanje dužnosti, da se u ovako vremenima očito pokaže jednodušnoiti ga našeg naroda. (Odobravanje*) i plji u sabornici). Pošto je predlog jednodušno pril ćen pristupa se glasanju o izvještaju, vještaj se u načelnoj diskusiji jednodi prihvaća i prelazi se na diskusiju o p dinuslima. Predsjednik saopštava, da ■ izvještaj kao terifikovam naknadno IM za Istru: Dr. M »klo Laginja i za ВовпиЈ vo Sinitran. Poslanik dr. Jozo predlaže, da se iz broja ovjerovljenih ni data odvoji crnogorski delegat Boškoi *) Ml ćemo se na ovo odobravanje, kao ii sam predlog posebno osvrnuti, dok dobijemo ii podataka. U r e d n išli �Број 11 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* kove. Narod je na tom mjestu morao po­ narodni organizam. Naša treba da bude Ko­ dleći pored sve svoje snage. U i 1 j e d raz­ ruška, Prekomurje, Gorica, Trst, Istra, Ri­ voja historije odvojiše se jedni dije­ jeka i Dalmacija. (Burno odobravanje i aplovi od drugih pod pritiskom raznih nepri­ laus. Poslanici ustaju i bez prestanka kliču: jatelja, ali to je bio samo privremeni nji­ dolje в talijanskim imperijalizmom, dolje hov nspjeh, jer konačno je ipak prevladala talijansko-njemački savez!). Hoćemo ostvare­ ideja nacionalizma sa razvojem nacionalne nje naših prava na osnovi principa, koje je svijesti. Prvi put se jasno osjećanje zaje­ proklamovao Wilson (oduševljenje, poklici: dnice i osjećanje jednog odregjenja sviju živio!) principa iovješnosti i pravde, koji su plemena naših očitovalo godine 1848. ali od vremena francuske revolucije najoduposlije opet je nastupilo doba n e s p o r a* ševljenije prihvaćeni od cijelog svijeta. Onaj z u m k a i omraženosti, doba kriza koji hoće s nama živjeti u ljubavi mora nacionalnih. U vanredno teškim prilikama poštovati naše svetinje. Nepravda ragja osve­ živio je naš narod u habsburškoj monarhiji. tu (Odobravanje i poklici: tako jel). ZavrTo je bila prava policijska država samo sa šujući ističe kako će početak u našem par­ fasadom parlamentarizma (poklici: dolje s lamentarnom životu biti težak, kao svaki njom), živa nesavremenost u Evropi. Po početak, ali ljubav sviju prema narodu učisvom prokušanom metodu „divide et im- niće, da budu izglagjene sve razlike, koje pera* (zavadi po vladaj) izigravala je razne još odvajaju jedne od drugih i da bude Peta predhodna sjednica. Beograd, 14. marta. (J. D. U.), Predaje- narode megjusobno, a naš je narod nasto­ stvoren zdrav osnov državnog jedinstva, Inik Pećić otvara sjednicu u 5 sati posli- jala uništiti i onemogućiti mu svaki na­ čast izbora za predsjednika ne pripisuje e podne. Zapisnik prošle sjednice usvaja predak raznim načinima. Dalmaciju je eko­ svojoj ličnosti, već ga smatra manifestacijom ie bez primjedbe i prelazi na prvu tačku nomski izolovala, da sa siromašnom što priznanja Srbiji, koja nije žalila žrtava za Inevnog reda: polaganje zakletve onih po- lakše vlada. U Bosni je soldačko*po- narodnu slobodu. (Burno odobravanje! Pos­ ilanika, kojih je mandate skupština ovjey 1 i čajni sistem bio nosi l^e«kul ture. lanici ustaju i kliču: Živila Srbija’). Smatra »vila. < (Još ga n4je nestalo. Og. ur.) USroveniji se ga izljevom priznanja Srpskoj Narodnoj •nasilno odnarogjivalo i tlačilp/fj Hrvatskoj Skupštini, koja je i u najtežim vremenima Dr. Ante Pavelić daje u ime „Narodiog Kluba" ovu izjavu: „Privremeno na­ su se inaugurirale državnopravne borbe sa dostojno vršila svoju dužnost. Sa svoje stra­ rodno predstavništvo prihvatilo je poslov­ Ugarskom na štetu Hrvata. S Vojvodinom ne izjavljuje da će savjesno vršiti svoju nik skupštine, da bi time omogućilo kon- se postupalo kao sa kolonijom, a Istra je dužnost i poštovati prava svih poslanika i svršava a pozivom na zajednički rad. (Burno itituisanjo narodnog predstavništva. Po tom bila siromašna i nemoćna. poslovniku poslanici su dužni da polože Ali sve to nije uništilo našega naroda, odobravanje i dugi aplaus). Poslanik dr. Kukovec (demokratski »kletvu. Narodni Klub smatra svaku jer je pobjeda morala biti na strani idejnih zakletvu suvišnom, no da bi i u to­ boraca. Iz čitave te krize izašao je naš na­ klub) predlaže da se predsjednikov govor ne dao dokaza, da njegovi članovi ne žele rod neokaljan i čist, a narodna zajednica odštampa i afišira po cijeloj zemlji, što je iprečavati rad narodnog predstavništva j)o- najsjajnije se očitovala u ovome ratu. Sva jednodušno prihvaćeno. Zatim se prelazi na a hi u zakletvu tumačeći riječ „ustav" u obećanja i ponude neprijatelja odbijene su izbor dvojice podpredsjednika i sekretara imislu, da se pod tim imadu razumijevati jer se tvrdo vjerovalo u pobjedu pravde. predstavništva. Pod predsjednicima su iza­ Hadajuće ustanove o jedinstvu Ali neprijatelj je znao, da se ne da slomiti brani gotovo jednodušno Hrvat dr. Ivan IBS, te one o zaštiti gragjanskih naš narod ako se ne slomi onaj dio naroda Hribar (demokratski klub), i Slovenac dr. kava i ustavnih sloboda. Državni koji je, imajući svoju državu i slobodu, Fran Janković (jugoslovenski klub). Novo istav im ade stvori ti jedino ustavo* vazda bio „zvijezdom vodiljom1* onima, koji izabrani podpredsjednici zahvaljuju izborni­ hroma skupština". su bili u ropstvu (buran pljesak i odušev­ cima za povjerenje. Na to su izabrani kao, Poslanik Josip Petejan (klub jugosla­ ljeno odobravanje). To je bila Srbija (Na sekretari narodnog predstavništva ovi: Pera venskih soc. demokrata) veli da niti kao repu- ove riječi poslanici iz oslobogjenih krajeva Jovanović, srpski radikal, dr. Joca Manojlollikanac, niti kao demokrata ne bi smio svi ustaju i uz dugotrajno pleskanje kliču: vić, radikal iz Vojvodine, dr. Aleksa Mijović, »oložiti ove zakletve. Klub jugosla­ živjela Srbija!). Ona je bila živi protest pro­ samostalac, Josip Bojinović, srpski nacionavenskih socijaldemokratskih poslanika (o- tiv austrijske tiranije i negacije Austrije. lac, dr. Ivan Krnic, Norodni klub, dr. Pavel laljivši se od svojih gore istaknutih „na- Zato je naročito pošljednjih decenija Aus­ Pestotnik, Demokratski klub i dr. Dragutin Wa" Op. ur.) p o 1 o ž i ć e usprkos tomu trija radila da upropasti Srbiju, a kada se Lončar, socijalni demokrat. Svršetak u 8 i akletvu uz ovu izjavu: „Narodni po­ dala na to, da je smlavi — planuo je boj. po sati u večer. danici predstavljaju narod, koji je jedini Srbija je morala podleći, ali heroji njene luveren, pa zato za svoje djelovanje u par- vojske na solunskoj fronti, gdje su se u Obnova „GajretaM. amentu odgovaraju samo narodu. Stoga njenim redovima borili i Srbi i Hrvati i ih a zakletva ne može da veže, ako sami Slovenci iz monarhije, borili su se i dalje ii. ne osjećaju dužnosti prema svom narodu. za slobcdu naroda. (Odobravanje i poklici: „Gaj retov" list Smatramo zato ovu prisegu suvišnom i Slava palim junacima!) I poslije pobjede U našoj specijalno „bosanskoj« knji­ pukom formalnošću i anahronizmom. Ipak vaskrsla je Srbija kao feniks iz pepela, a polažemo zakletvu, pošto nas na to obve- monarhija je propala (poklici: Živjela Srbija!). ževnosti listovi su bez sumnje vršili jednu luje privremeno prihvaćeni poslovnik". Pri- Sada su se u prijestolnom gradu Beogradu veliku kulturnu misiju Tamo se je obično Itupa se zakletvi, koju obavljaju pravoslav sastali svi predstavnici naroda, da stvore koncetrisalo sve ono, što je osjećalo i što li, katolički i muslimanski svećenici (Mi prve temelje našega narodnoga i našega je htjelo raditi. Radilo se iz zanosa, iz pa­ lemamo nikakvih svećenika, pa se ogra­ državnoga jedinstva na čvrstoj osnovi. De­ triotizma i kako je ovaj zanos jenjao tako đujemo proti ovom iskrivljivanju. Op. ur.) mokratija, koja je podigla čovjeka, istinska je bivao i manji krug onih, koji su se u № svojim vjernicima. Za pravoslavne fun- ^pravedna demokralija izgladiti U i one таа- početku kupili oko pojedinih književnih lipra prota Božić iz Beograda, za katolikp> like (Da, da. Istinska, a ne nazvana^ praved­ stova, jer je ovdje i govor o njima. Oni napisali dvije-tri crtice mislili su: leogradski župnik Vagner, a za muslimane na^a ne nasilna ptfiudodeniokraliia-, Op. ur.) жДЈ! iiški muftija Zekelija (Valjda: Zekj'enjja. koje je mnogogodišnja prošlost ostavila me^ ^etfpostali pisci, a poletarci, čija jedna Op. .) efendija. Za vrijeme polaganja za* gju nama i od tri plemena biće jedinstven pjesma dogje u list, pa makar i za hator, [letve stoje svi poslanici i galerija. Krat- narod. Jedinstveni suprotstavićemo se svi­ osiliše se i pogjoše u druge listove, jer su im naši postali neznatni i nepriznati, da tom molitvom završuje se zakletva. ma pokušajima protiv nas. Oni nas neće Poslije kratkog odmara nastavlja se nikada naći slabe i malodušne, nas koji smo njihovo ime pronesu širom svijeta. Tako ijeđnica u 5 sati i 40 časaka. Prelazi se rasa izabranika. (Burno odobravanje). Kao su naši listovi ostajali i bez početnika — na drugu tačku dnevnog reda: izbor stal­ što mi poštujemo svačija prava tražićemo suradnika. Urednici su se mučili, kuburili nog predsjednika i ostalog osoblja u pred od svakoga da poštuje naša. Onda će naš i najposlije napuštali zamišljeni posao. Iz ovih su razloga propali i „Behar" i navništvu. Kod glasanja o izboru predsje­ narod moći da dade svoj prilog svjetskoj dnika predana su svega 184 glasa od toga kulturi, što dosada kao stražar i uvijek u „Gajret" i „Biser". Od toga su bolovali 177 za poslanika đra Dražu Pavlovića (ra- borbi nije mogao. Da se uzmogne tome ovi naši čisto islamski listovi, no ni oni iikalni disident) a 7 glasovnica predano je posvetiti, naše nacijonalno ujedinjenje mora nisu osamljeni. Je li bilo još kojih drugih praznih. Privremeni predsjednik proglašava biti integralno. (Burno odobravanje!) Svi razloga, da se nisu mogli održati ne ću ov­ da e stalnim predsjednikom izabran dr. naši krčevi, koji su natopljeni našom krvlju dje da ispitujem jer mi nije to namjera. Pavlović (buran aplauz i poklici živio), pa i našim suzama treba da budu naši. (Odo­ Govoriti ću o samom „Gajretovu" listu, p, jer ovim momentom prestaje funkcija bravanje!) Za nas ne postoje ugovori (Odo­ ali ne o onom, Što je nekada bio, nego o privremenog predsjednika, poziva da se bravanje i poklici živio! Dugotrajni pljesak. onom, kakav bi trebao da bude. Treba li „Gajretov" ’ list? Kakav tre­ primi svoje dužnosti i zauzme predsjednič' Poklici: „Dolje Talijani!"), koji narode daju <o mjesto (odobravanje privremenom pred­ kao stvari. Ovaj rat bio je vogjen protiv im­ ba da bude? sjedniku Pećiću). To su dva pitanja na koja ću odgo­ perijalizma (pok'.ici: dolje в njim) ta velike Predsjednik dr. Draža Pavlović nastu­ principe, koje su proklamovali veliki naši sa­ voriti sa svoga stanovišta ne držeći ga za­ pajući svoje mjesto pozdravlja najprije pred- veznici, po kojima se moraju ostvariti prava dnjom riječi, pa bih rado čuo mišljenje i itavnike nareda iz čitave otadžbine i na* velikih i malih naroda. (Odobravanje!) Za drugih prije nego se pregje na možebitno stavlja: „Fatum (sudbina, kader Op. ur.) je nas ne vrijedi ni londonski ni bukureški pokrenuće ovoga ili sličnog lista. Da li bi laš narod bacio u kraj, koji je bio rasto- ugovor, ni ikakvi tajni ni javni ugovori« „Gajretov" list bio samo za društveno vi­ Snica raznih struja, kapija sa Istoka na koji nam mogu odnijeti naše dijelove. jesti samoga društva, uz koje bi populariZapad i ukrštaj sviju najezda sa Istoka na Živi se nedamo isjeći (burno odobravanje). sao Gajretovu ideju i odgajao najšire slo­ Zapad i sa Zapada na Istok kroz sve vije- Udarac jednom našem dijelu osjeća čitav jeve naroda; da li bi list trebao u svojim ef je on došao ovamo kao zamjenik delejata, koji je položio mandat, ali nije učilio to kako zakon propisuje u ovom paramentu. Na to predsjednik stavlja na gla«оје dio izvještaja, kojim se verificira 258 nanđata. Narodna skupština jednoglasno jroglašava, da su mandati 258-morice ne»sporni. Predsjednik saopštava: Pošto je rerifikovan dovoljan broj mandata može ie prema poslovniku pristupiti izboru pred ijedništva i svečanom otvorenju redovnih ijeđnica. Skupština jednodušno izražava da e voljna, da se tome pristupi. Poslije toga predsjednik odregjuje narednu sjednicu za Unas po podne u četiri sata s dnevnim relom: 1) polaganje zakletve ovjerovljenih poslanika i 2) izbor stalnog predsjedni­ ca. Svršetak sjednice u 10 sati i 10 min. Отрана 3 Strana stranicama raspravljati o svim našim kulturno-ekonomskim pitanjima, ili bi trebao biti beletristički ? I na ovo pitanje prije odgovora treba­ mo se okrenuti oko sebe, da vidimo ko bi mogao suragjivati u ovakom listu. Pa oni, koji su i dosad suragjivali — reći će netko. Tako su uvijek pokretači naših listova i računali, pa su se uvijek prevarili. Za što? Pokretači ovakih listova nisu nikad uvažili dvije okolnosti i to: da se sporazume s onima koji će biti glavni saradnici i — da riješe pitanje honorara. Kod prvog je običaj: da glavni surad­ nici uistinu suragjuju na listu i izgragjuju ga, a ne da se vrši volja urednika (pa kakva on bio ukusa) ili što je još gore, volja knjižara kao nakladnika. Kod drugog: danas se sve plaća, pa se moraju i duševni proizvodi plaćati. Živimo u duba unovčavanja svega, pa zar treba tražiti još uvijek, da neko iz patriotizma radi? Ovaki radovi i koliko se pišu ne će biti dobri, a što je najvažnije ne možemo в njima računati. Dakle ukratko: prije nego će se list pokrenuti treba biti načisto sa suradnjom. Može li „Gajret" to provesti? Ja odgo­ varam da može, i „Gajret", osnovan na ovakim temeljima mogao bi tražiti od su­ radnika ono što mu trebu, a ne čekati dok mu oni sami pošalju. Mogao bi razdijeliti posao megju glavne suradnike i urednik bi imao zadaću, da to sve sredi; provodi teh­ ničke strane i vodi nadzor nad listom. A sad da predložim kakav bi trebao da bude „Gajretov" list. Ja bar što se mene tiče ne bih bio za jedan mali „Gajretov" listić, ne bih bio za reviju, a ne bih zagovarao ni čisto beletris­ tički list. Revija ne bi дmala dovoljno surad­ nika, a beletristički list ne bi imao dovoljno književnika, ako bi se ograničili na naš krug, nego bih bio za sredinu, pa makar se i tomu našlo prigovora i to možda oprav­ danih. No još jedna stvar kod ovoga! Naš svijet ne voli mnogo pouke, jer nije je svijestan — radije čita zabavno gradivo, pa ono što bi tražio po raznim bibliotekama, koje su nikle ko gljive za vrijeme rata volio bih, da naš svijet čita u „Gajretu". A da svemu tome zadovolji morao bi „Gaj­ ret" biti mnogo obilniji nego što su do sada bili naši listovi, ili bi morao izlaziti bar svake hefte. Ne bih bio za redakcione odbore koji bi uregjivali list, jer bi to jako otešćavalo posao urednika i ne vjerujem, da bi se ikakav književnik prihvatio toga. Osim toga u čistu belestričkom dijelu lista zagovarao bih slobodu pisca i pisanja, a u revijalnom dijelu imalo bi se paziti na potrebe naroda i na niveau, na kojem se nalazi prosječno naobražen čovjek. Svakog mjeseca, ili po potrebi trebalo bi izdati prilog za seljake i narod ispod razine prosječno naobraženog čovjeka. Bio bih principijelno proti prijevoda osobito onakih, kakvim su punjeni stupci „Bisera", jer povrh sve njihove dobre gragje oni su ostali neopaženi i bez korist/ za šire slojeve naroda. Samo prijevode, koji su popularno pisani i mogu se odnositi i na naše prilike zagovarao bih, dočim čisto vjerska pitanja ne bih nikako u listu tre­ tirao, nego ako bi se pokazala potreba to bi se moglo učiniti brošurom, knjigom i sličnim. »Gajretov« list na ovoj visini i ovako uregjivan mogao bi biti na ponos nas sviju — mogao bi biti centar naše književne elite i ovo napisah u namjeri, da upozorim one, koji će se možda nositi mišlju, da se po­ krene i »Gajretov« list. —ac. Gajretove vijesti. Prvi pododbor, osnovao se u Knežini (kotar Vlaseuice). Predsjednik mu je Asim ef. Sarajlić a potpredsjednik Stevo Tudorović. Do sada imade javljenih 17 utemeIjača i jednog dobrotvora (Ahmed ef. Sarajlića). Ako druga mjesta pogju ovim pri­ mjerom sela Knežine nadati se je dobru. U Sarajevu se počelo sa upisivanjem Članova, pa se javio priličan broj Članova �Strana 4 Отрава —— I I. i II. reda. Kao dobrotvori pristupile društvu: Muslimanska centralna bauka i Ahmeđaga Hadžomerović, a kao u te me* ljitelj Sulejman ef. Pašović. Umoljavaju se svi prijatelji ovog društva, da u svojoj okolini upišu što viši broj članova i da po* pis predadu kome od odbornika ili u va­ kufskom uredu soba broj 8. Naročito se umoljavaju sva naša društva u Sarajevu da svoje članove ponude i upišu u društvo „Gajret". U Gračaulci je g. šeriat. sudac Meh* med-A li beg Kapetanović, sakupio megju svojim prijateljima svotu od 198 K. Sulejman Syrry ef. Abdaglć darovao je K 16, a po K 10 dadoše Zivan Kovačević, Abdurahmanaga Cehovid i Anton Hepp. Pregled. ■ I .PRAVDA" — .ПРАВДА" I —_■■■■■■■ Protesti protiv nametnutim „zastupnicima**. ТмН, 12. marta. Jučer smo poslali predsjedništvu državnog vijeća i verifikacionog odbora, te Dr-u Halidbegu Krasnici u Beograd brzojave slijedećeg sadržaja: Širi odbor Jugoslavenske Muslimanske Organizacije kotara Tuzle jednoglasnim za­ ključkom današnjeg sastanka protestira pro­ ti zapostavljanju za državno vijeće izabra­ nih delegata na centralnoj skupštini naše organizacije u Sarajevu, kao i zapostavljanju i prikrati ostalih muslimana naše države, kojima treba da se dade proporcionalni broj zastupnika u tom vijeću. Priznajemo samo kao naše zastupnike doktora Hrasnicu i doktora Spahu, a ne priznajemo Šefkiju Gluhića i drugu osmo­ ricu muslimana, koji su nam oktrojem na­ metnuti. Predsjednik Maglajlić, članovi Ahmedbeg Morankić, Hafiz Halil Selesković, Kara| begović Abdibeg, Dizđarević Derviš, Hadži Jakubaga Begić, Hamdija Prcić. Hafiz Su­ lejman Damadžić, Hafiz Salih Hrustić, Ahmedaga Žilić, Abdullah Berbić, Husejn Hafizović, Muharemagič Nezir, Ahmedbeg Sijerčić, Zejnilaga Muharemagič, Muhamed Zahirović, Hadži Mujaga Mujezinović. Cazin, 13. marta. Ođaslasmo ovaj br­ zojav: Gospodinu ministru predsjedniku Stojanu Protiću, Biograd. nJ. M. Organizacija kotara Cazina protestira protiv oktrojem izabranih članova državnog vijeća i izja­ vljuje da je protiv po vladi izabranim čla­ novima, a da je za Članove državnog vi­ jeća, izabrano na skupštini „Ј. M. O.“ od 19. februara 1919. u Sarajevu. Predsjednik: H. Omerović." Duvno, 16. marta. Protest kod ministra Protića proti nametanju delegata u dr­ žavno viječe uložen. Odbor. Brčko, 17. marta. „Na današnjoj skup­ štini „Ј. M. Organizacijo*1 jednoglasnim za­ ključkom skupštinara od poslan je slijedeći brzojav: Ministru Protiću, Biograd. Musli mani grada i kotara Brčkog na svojoj obdržanoj skupštini od 14. marta, koji su or­ ganizirani na programu „Ј. M. O.“ priznaju samo one delegate za državno viječe, koji su izabrani po ovoj organizaciji. Uime od­ bora: I. Hadžić, predsjednik, Dr. Bukvica, potpredsjednik." Boljševici bune Indiju. >Newyork Herlad* javlja: Engleska je vlada doznala da ruski boljševici spremaju revoluciju u Engleskoj i Indiji. Indijski su revolucionaroi sada u Rusiji da prime informacije o revo­ lucionarnoj akciji. Oni raspolažu sa dovoljno materijalnih sredstava. Zahtjevi Егтбпа. Delegati ermenske republike predali su zahtjeve konferenciji mira, u kojima traže, da ermenska država bude sastavljena iz ovih oblasti: Kilikija, E r z e r u m, Bitlis, Van, D i j a r b e k i r, Harput i Sivas, jednog dijela Trapezuntskog vilajeta i od kavkaskih oblasti ermenske republike. Osim toga traže pristanište Alek* sandrete, na koje polažu pravo i Sirijani. Od političkih zahtjeva navode potrebu pri­ znanja ermenske nezavisnosti i pravo, da na konferenciji mira budu n e p o s r edn o saslušani. Sadašnja nezavisna teri­ torija iznosi 6000 kv. km. sa 200 hiljada stanovnika; razumije se da bi velika Ermenska obuhvatila nesrazmjerno veće teritorije sa milionima stanovnika. Ermeni još traže da se obezbijedi budućnost njihove države kao i privredni napredak, jer su opkoljeni neprijateljima. Srpski gubitci. Jugoslavenski presbiro objavljuje ove podatke: „Za vrijeme rata Srbija je mobilizovala 707.343 momka, a to je 20 posto čitavog stanovništva. Od Jugoslavenskih dobrovaljaca ona je obrazo­ vala dvije divizije, koje su operirale u Rumuniji i bile jake svega 40.000 momaka. Uračunavši 10.000 dobrovoljaca iz Amerike । i drugih strana svijeta, koji su stigli na solunsku frontu, zatim one, koji su se bo­ rili na drugim frontama u alijirskoj vojsci, U Ljubuškom se je ovako konstituisao pa ono 50.000 momaka, što je mobilizovala odbor naše organizacije: Pred­ Crna Gora, Srbija je u ovome ratu digla u mjesni sjednik: Jusuf ef. Tančica; potpred­ vojsku svega 800.000 vojnika. A sad evo koji su gubici: Što pogi­ sjednik: Hasanaga Gujić; taj pik: Dr. nulih što umrlih od rane, a što od bolesti, Hasan ef. Mahić; blagajnik: Memišaga svega: 369.818 momaka. To jest: polo­ Mesihović, a odbornici su: Abdullah ef. Šavica mobilizovanih vojnika. Gubici dikovič, Mustafa ef Mušić, Mehmeđ-Alibeg stanovništva, koje je ostalo u Srbiji — to Kapetanović, Hasanaga Dizđarević, Memiš­ je prema službenoj statistici austro-ugarske aga Mahić i Mumin Elezović. U Berventl se mjesni odbor naše or­ vlade od god. 1917. — zatim gubici u lo­ gorima zarobljenika ili interniraca, iznose ganizacije konstituisao ovako: predsjed svega 630.000 duša. Iz toga se razabire nik: Osman-beg Osmanbegovič; potpred­ da je srpski narod u samoj Srbiji žrtvovao | sjednik: Smail ef. Halepović; tajnik: preko milion duša za pobjedu nad zajed­ Adem Kapetanović; b lagaj n ik: Mustajbeg ničkim neprijateljem, a to je gotovo četvr­ Jusufbegović; odbornici: HaliI-aga Ugjtina čitavog stanovništva kraljevine Srbije*. varlič, Mahmud-beg Gradaščevič i Numan Zlatno držanje dalmatinskog člnov- H Abdič. Zamjenici: Abdaga Husejnčenlštva. Pored svih presija od 120 financij­ bajić. Abdaga H. Dervišagić, Smail Imamoskih namještenika financijalne straže u za­ vič, Mahmut Halepović, Hamdi hafiz Isakdarskom kotaru samo 5 ih je udovoljilo agič i Smail H. Kađić. Odbornici Iz Ko­ zahtjevu okupacione vlasti i predalo molbu torskog: Abdulkadir ef. Mahmutović i Avdo za dalje službovanje. Svima koji ne preda- Muftič. Iz Dubočca: Mahmud Sinanovič i doše molbu obustavljena je plaća na 1., a Mehmed ef. Ibrahimović — Odbor je dosad sakupio za Organizaciju preko 5000 K, a na 4. otpušteni su iz službe. Buduća njemačka vojska. „Deli Tele- za muallime preko 1000 K. graph«javlja, da po najnovijim uslovima, U Gornjem Vakufu ovako je konstitukoji su postavljeni Njemačkoj, može Nje­ isan mjesni odbor naše organizacije: predaj.: mačka imati svega vojsku od 18.500 vojni­ Hasan ef. Hadžabdić; potpredsj.: Mula ka, i od ovog broja mogu biti samo 5*/о ef. Aščerić; tajnik: Salih ef. Mišić; bla­ aktivni. Prema tome cijela njemačka armija gajnik: Rašid ef. Bajraktarevič, a bez može se sastojati iz 15 pukova pješadije i funkcije: Muhamed ef. Hadžabdić i Mustapet odjelenja artilerije. Saveznici dalje tra­ fa ef. Calkič. Zamjenici: Mullaga ćalkič, že, da se sve njemačke tvrgjave poruše i Sulejmanbeg Manovič i Ahmedaga Gageneralštab da se raspusti. vranović. Iz naše organizacije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. I I " Ii Odžaka kod Dervente dobismo ovaj brzojav: „Kod nas u ispostavi Odžaku i JakeŠu jedinstveno provedena organizacija na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije", u koju su stupili svi musli­ mani. Dopis o konstituisaoju odbora i osta­ lo slijedi. Za odbor: Predsjednik: Fazlić, muderis" Domaće vijesti. Zar i sad progonit Brčkog dobišmo brzojavnu obavijest, da je našoj vladi odaslan ovaj protest: »Predsjednik vlade Šola, Sarajevo. Muslimani grada Brčkoga na obdržanoj skupštini 14. marta protestiraju najenergičnije proti šikanacijama i nepravdama, koje provodi na musli­ manskom žiteljstvu u Brezovom polju oružnički narednik Levnaić i traže da se isti odmah makne i pod istragu stavi. U ime odbora »J. M. Organizacijey l. Hadžić, doktor Bukvica«. /čudimo se da se još i sad dogagja^U'tMf^ki postupci i to od ljudi, koji imaju da prave red i mir u ovoj tužnoj našoj domovini. Kad li će će jednom trgnuti ovaj naš Atanasije, kojem su puna usta brat^a^slobode i jednakosti? Vrijeme je. . Iz Kfraeth^B; Na 16. o. mj. obdržavana je glavna'^skupština jedne od najsta­ rijih čitaonica u Bosni i Hercegovini, Mus­ limanske čitaonice (Kiraethane) u Sarajevu, na kojoj je izabran ovaj novi odbor: Predsjednik: Jusuf ef. Midžić, podpređsjednik: Ćamil ef. Raši dagić, tajnik: Asimbeg Dugalič, b 1 ag a j n i k.* Muhamed ef. Muftič, k u ć e nadzornik: Akif ef. Biserovič, knjiž­ ničar: Hamdi ef. Mašić, odbornici: Abduselambeg Hrasnica, Atif ef. Sočo, Sa­ lih ef. Svrzo i H. Abdaga Delič; zamje­ nici: Ahmed ef. Sočo i Muhamed ef. Šolbat; revizori:. Hajdar ef. Fazlagič i Vejsil ef. Šahinagić. Novom odboru želimo uspjeh i nada­ mo se da će Kiraethanu dignuti na dostoj" nu visinu. Bilhajr! Povišica činovničkih borlva. Kako se doznaje, radi se sada na izjednačenju plaća svih državnih činovnika i službenika u kra­ ljevstvu SHS. Nacrt je već gotov, te će u skoro vrijeme biti objavljen. Prema novoj uredbi biće. činovnički stalež podijeljen u 11 plaćevnih razreda, i to tako, da će au­ tomatskim napredovanjem biti osigurana činovnicima sa fakultetskom spremom kao konačna plata bar 6 600 dinara, onima sa maturom bar 5.000, a onima bez mature 3.800 dinara konačne plate. Pokraj plate dobivaće državni činovnici još posebni aktivitetni doplatak. Uredba bi imala stati na snagu početkom mjeseca maja. Poslije regulisanja biće ukinuti svi drugi doplatci. Vlada hoće da ovim regulisanjem i izjed­ načenjem činovničkih plata omogući Činov­ nicima obnovu normalnog ekonomskog ži­ vota. Из чиновпичких кругова. Данас у доба изграђивања наше државз сваки стадеж настоји да што јаче осигура свој положај и што бпље уреди прилике својих припадник*. Видимо стога, да се на све стране жиио ради на сталешкој органиоацији. Чиновнпчки сталеж, осии стручних организацнја, ииа своју велику заједиичку органпзацлју у Чиновничкои Друштву. Ово друштво показало je много агилности одмах еада при темељном уређивању наше државе. Држане су скупштине, одбор je неуморпо радио на свим мјеродавним мјестжиа, да се биједно материјално стање чиновника поправи. Какав he успјех пиати та акција, видјећеио убрзо. Али да би друштво могло још живље радити и његов одбор да би могао још о Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O." " ' ” 1 ,И| u Broj 111Ц длучнијо иступати, неоиходиа je потр^ да се свн чнновници у Б. и X. окупејј тога друштва, јер he саио у тои слу^ моћи одбор излазитн о великпи муктоц том као представнмк цјелокупног чипоц штва. У Сарајеву ое je повела жива ц ja, да се сви чпионницк, који служе у ј рајеву, упишу у друштво. Треба и по^ јина да дође истим путем. Зато сарајец чиновницп моле другове ив провинциј^ј и они ucTO ураде na да не буде у К 11 чиновннка, који није члан Чиновивиј Друштва. (Доносећи горњи апел упозорујеко a чиновиике, да je нужно у одбор приуц ти и ноколико — муслимана. Будш јц ђавпи! On. ур). Trešeljak. Nemojte se ljutiti. Svijet se ljuti, što ljka“ nema. E, ne može vazda biti. Odkako proljeće prokrtilo, nema mu urednika ni na ов| nam dogje. Pa smo morali poslati pozivku po ih Ispričava se, da je iza naše skupštine toliko opit rečen, da nema kada više ni naspavati se, a кц li čestito jesti i napisati štogod. Ipak za hatortt telja nabaciće — veli — prlgodice po koji redili u „Trešeljak-. Ima on, kaže, saradnje i sa stn« — i izvuče iz džepa evoliki dopis za »Тгеш iz Tuzle o „skupštini- desetak otpadnika iz ih ske cjeline. Ali neće ga štampati. Nema kada. № će po telefonskoj vijesti bez žica kazati nam oj originalno iz Mostara. Nema tu kazati — nap®| on sjede pa piše: Samostalac Smailaga. Kolačite oči: ŠU| znači? Jest, ostao je samo sam u Mostaru, nspiiiiq od sviju. Kantarska kuka iz „Jednakosti- pritisln svom snagom, da im svi pouzdanici po Bosa Hercegovini održe skupštine, ne bi li uz njih Moli rem tri stotine ljudi u zemlji. Za Mostar je p« kocka na Smaiiagu. I on održao skupštinu. Di| je govoranciju od рб kilometra. Prisutni su ga rt fiomno slušali. I kad je završio pitanjem: .Slala I se samnom?" svi su odgovorili posve MHi razumljivo: „Brate dragi — ne slažemoP Al| nije sve. Mnogo je interesantnije ono, Šta je ri bilo. Smailaga je davao večere ljudima, koji Nil na skupštini. Na jednu je pozvao njih fridadi sedam. I čekao je kao pred iftar. . . Došlo ■( je samo pet. Ali od tih peterice četiri su mu odat te večeri kazali da ne mogu s njim zajedno пв A onaj peti — nije mu ni došao na skupštinu. HnJa je to. Iz Plevlja smo dobili ovaj brzoju „Administracija „Pravde" Sarajevo. Zastavite; i šaljite više novine. Knjižara Gomilanovif* Datt Zastavite, ako Boga znate 1 da se muslimanima ■ metnuti pop poslanik ne zacrveni u Držanu Vijeću. . . . Pop u hotel Galiji. Navadio se, pa dogje p gdjekad. Visok, tankovilast. Oni što bir vaktilei sarajevskom polju... Ali čemu rane povregjivatl?i od preokreta prošle jeseni hoćemo da zaboraviš sve neugodno, što Je prije bilo. A eto hoće i oil dogje počesto izjutra u hotel Gazi na kahvu. li sabaha, kad u sali po divinu ispod pendžeran sjedu naši agalari i šarene alimedije. Navadio« Pa i pravo Je. Od prevrata se vidi često u kabl „Evrope", kako su se izmiješali feslije sa gologli vima. E, sada valja, da im se negdje i vizita vnb Ali gdje će ? Naša demokratija nema svoga taba gdje bi se pokazalo, kako im se itibar čini. I tili je povisoki proto osvanuo megju našim ljudini hotel Gazi. Pa „neka nam ga, nek je došao*.! razdivanio se. Divani proto svako jutro, kao ni ručen i sve dublje zalazi... Pa sve jedna-dvije I u bacuje pitanje muslimanima: što se ne slože i zajednički rad sa Srbima-pravoslavnim? I prepun čuje ga. — Sve je to lijepo, vele naši ljudi, Ni si pope skrenuo sa ćize. Ti si duhovni pastir Imaš svoje stado; njega pridobi za se iza takli ideje, pa smo mi vazda gotovi. Jer, dok se ne pomćte, avlija se ne čisti. Mi smo bili f žatfrad kao i uvijek. Pritom i ostajemo. slučaju, kao što se nekad pitalo: „ilol po Orlovu vojska?** mogli bi mi sada pib rŠto će pope po Bosni pljačkanje? Što će tvome seljaku oružje? . Ko napada goloruke „Turke-? 4 PRODAJE SE radi bolesti dobro iduća u Sarajevu kod milte u kući H. Šišidain vrlo umjerenu cijenu. — Upitati u istoj kut Prodaje se više neizragjenog tišleraja, kao vrata i pir zora (od 2, 4 i 6 krila) i ostalog mateif jala, koji spada u tu struku. — UpitaUl upravi lista. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/61092c1ef2466f8ef0831185206370d6.pdf e54e339ea41d84ab648876697aff7b19 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UREOJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE,' NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. I Гласило Југославенске Муслиманске Организације. feroj 12, Sarajevo, subota 22. marta 1919. (20. džumadil-ahira 1337.) [a osiguranje nastave na mektebima. I Centralni odbor naše organizacije ukvio je dne 16. marta o. g. ovu okruž­ en na mjesne odbore: [ „Sarajevski širi mjesni odbor naše vanizacije zaključio je u pogledu poSjšanja stanja muailima ovo: I 1. Da se po naročitom, izabratom odwu imadu kupiti dobrovoljni prilozi, koji ■ sačinjavati zasebni fond za podupiranje Bih vjersko-prosvjetnih službenika, a na rvom mjestu muailima i drugih službe­ na ва mektebi ibtidaijama. Iz ovog fonda na se davati organizaciji muailima raz|a iz beriva, koja sad dobivaju i beriva, Na su, kao svoj minimalni zahtjev stali u svojoj peticiji na vak. mear. sabor i i za sve mektebi ibtidaije kotara saraivskog. Kad prestane potreba podržavanja rog fonda preostali novac pripada „Ј. f P" [ 2. Da mjesni odbor nastoji popuniti pražnjena mjesta muailima u sporazumu [ kctar. vakuf, mear. povjerenstvom. P Prema tome će se muallimi na mekbi ibtidaijama u gradu Sarajevu i kotaru ifajevskom osigurati, da bi mogli s nova početi sa nastavom, koja je na 1. marta , g. obustavljena. Ali, kako naši muallimi Daju svoju posebnu organizaciju, i kako I po zaključku njezine uprave obustavili vi solidarno nastavu u čitavoj B. i H., to pet na novo neće otpočeti s nastavom iti djelomično u pojedinim kotarevima, ili pojedince, ako se za sve njihove člaove не udovolji u njihovim zahtjevima. Uihovi su zahtjevi bili na vakufski saor, da im se uz poboljšanje beriva usvoji mirovinski štatut, a na našu želju, da ;onovno otpočnu s nastavom do saziva bvog vakuf, sabora ili najdalje do ispita ve godine, izlaze nam u susret u toliko, 1 bi $e zadovoljili za ovo periodično prolužepje nastave, ako bi im se satno dolatifa zahtijevana razlika u berivima do pita, jer i njima leži na srcu, da djeci bdina dana ne propadne u džaba. [ S toga se preporučuje svim mjesnim oborima naše organizacije u zemlji, da im prije donesu zaključke, slične onima beg mjesnog sarajevskog odbora za osi­ guranje beriva svojih muailima — i to, još bdoom naglašujemo: svi bez iznimke, jer 1 protivnom slučaju neće muallimi nastave irodužiti —- i da nas o tom po mogućnoti brzojavno obavijeste. I Brzojavno, velimo, jer se mi moraао što prije staviti u dodir sa organizaijom muailima, a po potrebi i sa Ulemanedžlisom i vakufskom upravom, da bi :akogod izgladili razlike, koje će ostati :od onih kotareva, koji još ne pristupiše lasoj organizaciji, da njihovo neosiguranje ie bi pomelo produljenja nastave? Sarajevo, 21. marta. Iz Donjeg Vakufa dobismo ovaj brzojav: Danas odposlasmo brzojav, koji glasi: predsjedništvo Državnog Vijeća", Beograd. Ibjelodanjenu osnovu o predhodnim mjeraоа za agrarnu reformu ne smatramo praednim riješenjem našega socijalnoga prob­ ama, jer se našem maloposjedniku ne pred- ▼igjaju odnosnom reformom jednaki udovi Da im pomrsimo ovu hillu, donosimo za­ gospodarskoga razvoja, pa je očito, da bi ključak Pribićevićevog saborskog kluba, u se ovakovim riješenjcm stvorilo drugo so­ kojem sjedi i osam nametnika grupice oko cijalno pitanje i izazvala nova socijalna „Jednakosti* i molimo svu braću, da ovaj borba, koju bi maloposjednici za osiguranje zaključak dobro pročitaju, pa će vidjeti da svoje eksistencije morali najžešće voditi. se potpuno razlikuje od „Samoupravina* Da se tome predusretne, tražimo rijeienje članka, šta ga donesosmo u prošlom broju. ovog pitanja na način, kako će i naš malo* Evo šta su j e d n o g 1 a s n o zaključili posjednik doći do produktivne zemlje, jer „zastupnici Jednakosti i njihovi drugovi iz predvigjeno erarno zemljište treba godina­ demokratskog kluba: „Beograd, 17. marta. Demokratski klub ma meliorirati, a da postane za produkciju sposobno. Predsjednik mjesnog odbora Ju­ prihvatio je na svojoj sjednici od 15. o.mj. goslavenske Muslimanske Organizacije: Kur- ovu rezoluciju: begović." Državna, socijalna i privredna potreba Preporučujemo svima, mjesnim odbo­ je da se predhodne odredbe za pripravu rima nače organizacije, da se povedu za agrarne reforme, sadržane u zakonskom ovim primjerom i da odmah odašalju slične predlogu od 29. februara 1919. započnu pro­ brzojave na predsjedništvo Narodnog Pred­ voditi prije dovršenih rasprava u Nar. Pred­ stavništva. To je nužno radi toga, da se stavništvu, kojemu je pridržano pravo, da agrarni odbor obavijesti o raspoloženju na­ donese odluku u sijelom opsegu u smislu šeg svijeta, jer se iz današnjeg članka o proglasa Njegovog Visočanstva prestolona­ agraru jasno vidi, da su nezvani naši na­ sljednika. Za to demokratski klub Narod­ metnici krenuli naopakim putem. Treba ih nog Predstavništva donosi jednoglasni za­ stuknuti i otrijezniti. ključak, da ministarski savjet pristupi smjesi* prsvogjenja priprava za agrarnu reformu i to svojom saradnjom sa Narodnim Predstav­ Novi glasi o agrarnoj ništvom putem parlamentarne komisijo, koja se imade c naročitim obzirom na prilike reformi. pojedinih pokrajina u tu svrhu obrazovati. IL Provogjenju priprema za agrarnu reformu (Rezolucija „demokrata*) imade se pristupiti bezodvlačno, obrazova­ U prošlom broju prenesosmo članak njem. središnjeg državnog ureda za agrarnu „Samouprave* o agrarnom pitanju i rekos­ reformu. Taj državni ured imao bi se po­ mo da ćemo se na stvar povratiti čim pro- dijeliti u sekcija i to: gospodarsku, fiuancigovore i Pribićevićevi praporci. Interesantno jalnu, pravnu i м sekciju za kolonizaciju, a je da je isti članak „Samouprave* preni­ vodio bi svoje poslove preko svojih pokra­ jela ovdašnja „Jednakost*, pa ga još pobi- jinskih ureda uz učešće kotarskih i općin­ berila svojim frazama o skrbi mjerodavnih skih odbora, sastavljenih od interesenata krugova i njihovoj predusretljivosti. Računa kao savjetnika državnih organa. Kao najpre­ na neobaviještenost našeg svijeta, pa osje­ če poslove imao bi taj državni ured po­ ćamo potrebu, da u ovu rabotu unesemo sredstvom svojih pokrajinskih ureda pro­ vesti : malo svjetla. Današnja je centralna vlada sastavljena < 1. diobu zemlje onim državljanima, od zastupnika svih većih i uplivnijih stra­ koji se bave obragjivanjem zemlje, ali zem­ naka*. I nije sve jedno šta govori recimo lje uopće nemaju sa naročitim obzirom na ministar Protić, a šta opet ministar Pribi- invalide, udovice i siročad vojnika, te do­ ćević, jer ne pripadaju jednoj te istoj stran­ brovoljce koji su se borili za oslobogjenje ci. „Samouprava* je glasilo Protićeve (ra­ i ujedinjenje domovine. 2. posredovanje u dikalne) stranke i sasvim je baška što zakupljivanju zemljišta, naročito onih kom­ ona piše« a baška opet što bi htio ministar pleksa, koji budu pridržani za kolonizaciju. Pribićević. Pribićević je u agrarnom pita­ 3. predradnje za preuzimanje šumskog gosnju mnogo žešći od „Samouprave*, a 'podarstva u državne ruke. 4. uregjenje prav­ pošto u Beogradu još nije počeo izlaziti nih odnosa, bezodvlačno pravno razrešenje list njegove stranke, to obranu njegove po­ kmetstva i kolonata kao i provogjenje odlitike izvršava zagrebačka „Riječ SHS*. I svojno zabrane. 5. financijske predradnje sa u Sarajevu će ova stranka pokrenuti jedan ustanovljenjem renti i odšteta. 6. sabiranje poseban svoj list, a megju muslimanima materijala i predradnje za kolonizaciju, kao širi njezinu misao „Jednakost*, jer su svi i spremanje svega, što je potrebno za ko­ nametnuti muslimanski „zastupnici* načno provogjenje agrarne reforme. stupili u Pribićevićevu (demokratsku) Pošto je megjutim nastupilo vrijeme stranku. I kad je govor o agraru, onda da se počne sa proljetnim obragjivanjem „Jednakost* nema prava da prenosi članke naše zemlje u državi, poziva demokratski iz lista druge stranke, nego bi trebala da klub kraljevsku vladu da bezodvlačno izradi piše i kazuje ono, šta želi i šta radi nje* naredbu o podjeli zemljišta, kmetovima, koloz i n a stranka (demokratska). nima i onima seljacima u cijeloj državi, Nu ona toga ne može i ne smije raš- koji nemaju dovoljno zemlje — i to za po­ činjati. jer bi onda naš svijet vidio da nje­ sljednje u smislu § 9., 10. i 14. predhodzini „zastupnici* nijesu ovarisali što su se nih odredaba za pripremu 'agrarne reforme prilijepili uz Pribićevića. Tada bi od 25. marta 1919. Tom diobom treba da bilo jasno i malom djetetu, da je njihova se zajamči obragjivanje zemlje na što ve­ zelja bila samo to, da dogju u vijeće i da ćoj površini, kao što i veća poljoprivredna proizvodnja u rukama spomenutih zemljo­ svrše svoj, a ne narodni posao. Vidi lo bi se da su hizmećari, a Фе narodni radnika sve dotle, dok Narodno Predstav­ branitelji. S toga prenose pisanje listova, ništvo ne bude moglo donijeti svoju ko­ koji su nama prijateljskiji, ne biše li bar načnu odluku o predloženoj agrarnoj re­ na taj način zabašurili svoj hizmećarluk. formi. Provagjanje ove podjelo ne smije Godiua I. da prejudicira konačnom riješenju agrarne reforme i da ugrožava postojeću agrarnu industriju i gospodarske institucije, koje služe općim interesima. Ovu podjelu zem­ ljišta freba da organizuju i provedu držav­ ni organi uz suradnju kotarskih i općin­ skih odbora. Dioba zemljišta treba da se provodi — odmah i na taj način, da se na svakom mjestu ili u više mjesta blizu diobnih zemljišta interesenta izaberu seoski odbori, koji će brzo i bez oklijevanja po­ pisati zemljoradnike, koji nemaju dovoljno zemlje. U odbore treba da ugju interesenti malog i velikog posjeda, objektivna lica i valjani ekonomi. Odborima treba da asistu ; i da daju potrebne podatke činovnici, civilni inžiniri, geometri, dosadanji vlasnici zemlje ili njihovi ekonomi. Podjela se mo­ ra provesti nepristrano,, brzo i stručnjački.. Partijski interesi ne smiju u podjeli imati nikakakva utjecaja. Svaka siromašna poro­ dica treba da dobije toliko zemlje, koliko može obragjivati sama sa svojim članovi­ ma i da bude snabdjevena sa poljoprivred­ nim orugjem i sjemenjem. Ad hoc izabra­ na agrarna parlamentarna komisija mora odmah odrediti maksimum i minimum di obnog zemljišta prema pokrajinama i nji­ hovim ustanovama«. U budućem članku ini ćemo opširno prikazati ogromnu razliku izmegju pisanja „Samouprave" i gornjeg zaključkaIbrahimkadinih »ame^-drugova, a ovaj put ćemo prenijeti samo riječi, kojima je „Jednakost* propratila članak „Samouprave". Ona je doslovno napisala: „Samouprava*, organ starih radikala pod vodstvom Nikole Pašića i današnjeg ministra predsjednika Stojana Protića, te najjače stranke u Srbiji, koja imade nesum­ njivo najviše moći i upliva u našem narodnom predstavništvu, donijela je jedan članak o rješavanju agrarnog pitanja, članak je na­ pisan s potpunim poznavanjem i razumije­ vanjem težine i važnosti ovoga velikog pi­ tanja. Interesi i jedne i druge strane u njemu su potpuno bratski i državnički shvaćeni, pa naši posjednici mogu biti sasvim mirni, da se na njihovu štetu i propast ovo pita­ nje ne će riješiti, tim više, što se na sta­ novište pravednog riješen ja i po jednu i po drugu stranu stavljaju najodlučujući faktori u Srbiji." Tako je „Ј.* pisala o drugoj stranci, kojoj ne pripadaju njezini „narodni zastup­ nici*, a o zaključku svog kluba nema ni bijele, nego ga samo donosi pod suhopar­ nim naslovom „Agrarna reforma . A baš bi nam o tom trebala koju guknuti, da znamo njeno stanovište. Bilješke. Jedan dementi. „Sarajevski presbiro* (tako se je sam potpisao) šalje nam ovaj ispravak: „Zagrebačka „Narodna politika* od 13. o. mj. donosi vijest, da u savezu sa islegjenjima o nedjelima iz 1914. predstoji uapšenje dr. Joze Sunarića i da je dr. Nikola Mandić stavljen pod policajnu pasku. Sa mjerodavne strane saopštava nam se da o uapšenju g. dra. Sunarića ne može biti ni govora. Nema apsolutn* - - -va povoda da se protiv njega povede .... • snje ma u kom �Strana 2 Страпа pravcu. U isto doba ovlašteni etno izjaviti da g. dr. Nikola Mandić ne stoji pod poli* čajnom paskom. Vijest istoga lista, da je u ime odštete radi demoliranja 1914. godine isplaćeno gosp. dru Milanu Srškiću 3 milijona kruna i. da će se gosp. dru Dušanu Jeftanoviću isplatiti 11 milijona, potpuno je izmišljena bez svake podloge. Nerazumljivo je kako može organ jedne grupe, kojoj su šefovi poznati kao časni i ozbiljni ljudi, donositi ovake lažne izmišljene vijesti sa destruktiv­ nom tendencijom." Nama se čini, da će se i iz ovog isprav­ ka nešto izleći. Jer kako smo čuli sa više strana, jedan se je oficir zgražao na kolo­ salne zahtjeve Gazda Gliše Kako bi bilo da se objelodani podnesak Gazda Gliše o ratnim štetama?... Značajna pojava.Saradnik »Riječi SHS« razgovarao je u Zagrebu sa Dr. Vojislavom Janićem, profesorom na beogradskoj bogo­ sloviji. Na pitanje, kakvo je utiske dobio engleski kardinal Boru za svog boravljenja u jugoslavenskim krajevima, odgovorio je Dr. Janić: »Najprije treba da znadete, da je kardinal Bora došao kao izaslanik engle­ ske vlade i kao izaslanik rimske stolice. Nije on nipošto bio tako oduševljen prija­ telj Jugoslavenu, kao što ga prikazuju svi naši listovi. On je naprotiv došao kao ne­ pristran sudija bez ikakvih predrasuda, a ako ih je imao, onda su te bile prije na našu štetu, nego na našu korist. Može se mirne dušo reći, da kardinal nipošto nije bjo zagrijan za našu stvar. No za vrijeme svoga boravljenja u Beogradu, Djakovu i Zagrebu njegovi su se nazori o Jugoslaviji sasvim promijenili u našu korist. Osobit je utisak izveo na kardinala govor nadbiskupa Dra. Bauera na dineu, u kojem je naglasio, da ni jedno jugoslavensko selo ne smije doći pod neprijateljsku vlast. Kardinal je iza ovog govora obećao, da će svim sUama raditi i kod pape u Rimu i kod mjerodav-. nih engleskih krugova, da se udovolji oprav­ danim željama Jugoslavena. Izjavio je da će na mjerodavnom mjestu reći da se ne smiju naša prava pogazili ako Evropa želi mir." Iza toga iznio je dr. Janić svoje na­ zore o zbliženju istočne i zapadne crkve, te naglasio da se pravoslavna crkva n a 1 azi pred velikim reformama. Re­ formatori, koji imaju uza se ogromnu veći­ nu, zahtijevaju- da se u bogoslužje uvede srpsko-hrvatski jezik, da se dozvoli sveštenicima drugi i treći b r a k i da se isto tako dozvoli ženidba i episkopima. Ko­ načno zahtjevaju da se crkva prilagodi savremenim potrebama društva. Ista ta sku­ pina pravoslavnog sveštenstva radi na zbliženju i.s točne i zapadne crkve. Muslimani! Oglašujte u „Pravdi”! FELJTON. U danima slobode. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) V. Svijet voli senzacije, pa ako ih nema, ako mu ih drugi ne prirede, on ih sam iz­ misli i inscenira. Tako su neki, tumačeći slobodu sa svoga iastiktivnog gledišta, po­ mislili na svoju korist. Jer najposlije i istina je: u mutnoj se vodi riba lovi. A i svijetu prirediti jednu malu senzaciju nije zgorega. Pa neki, koji se držaše toga pravila, zapališe nešto u Sarajevu, „nešto;" — eto jednu zgradu, gdje su biia vojna spremišta, pa začetnici gledahu da ponesu što kući. . . . Vat ral Vatra!.. Gori „Bergestelle!" .. Šta je to? U nas svak zna. Rat jo do­ nio tu riječ i megju najšire slojeve naroda, rat je strpao tamo na stotine radnica, gdje su sebi zasluživale svagdašnji krah — sva­ ka kako je znala i htjela. To je ratna in­ stitucija i uzalud ćeš je nazivati drugim imenom — najpoznatije je „Bergestelle". Šta se je tamo izragjivalo i kako, ko je to prvi počeo i za što, ne ću ovdje reći . . . „ITAVDA" — „ПРАВДА" Politika straha i zastraši­ vanja. Ko ima pravo na svojoj strani, treba da ga odrašito zastupa; mlitavo pravo ne znači ništa. Ooethe. Različni su psihički motjvi, koji po­ kreću političke akcije, odnosno koji daju pravac tim akcijama. Kolikogod su različni po svojoj suštini, toliko su različni i po utjecaju na narodni uzgoj, o kome politika i te kako mora voditi računa. Politika, koja reflektira na časni naziv „zdrava narodna politika" ne smije se oslanjati na kojekakove ishitrene mudrolije, trikove ili možda na časovite duševne dispozicije gomila. Pra­ vi političar mora uvijek gledati i — što je glavno — vidjeti „dalje od nosa ; mo­ ra imati bar izvjesni stupanj intuitivne mo­ ći, te po mogućnosti prezreti i u buduće decenije, ako ne u stoljeća. Da pri tom ne smije ispustiti ispod nogu realnu podlogu, razumije se od sebe. Smjer cijelog poli­ tičkog rada i nastojanja mora biti uperen prema tečno opredijeljenom cilju, a sve po­ litičke akcije moraju rezultirati na kom­ ponentama svih grana javnog života: kul­ ture, društva, gospodarstva, odgoja i t. d. Broj 12 h da će oni kao neznatna manjina, koja nota bene nema za sobom nikakova oslona u narodu, moći utjecati, odnosno odlučivati o držanju te stranke. Megjutin} sam sjrupozorio i na pošljedice, kojijna b^mihpvo držanje prema vladi moglo ut^ni. ЛхУ АиисммАмс * > • Af ЛЛк da a i ostali odlučujući faktori dobUj^i o nama dojam, da smo puzavci, »krotWjanjad«, koji ćemo nasveaminati, što nan^ngje od vla­ de. S druge strane to bi značilo u famom narodu ubijati vjeru u opstanak. No trebamo drug­ dje tražiti svjedočanstva za to. Evo nam Srbije! — Mislite li Vi, gospodine, rekao sam mu, da bi Srbija ikad doživjela ova­ kav triumf, da su njeni političari, učenjaci i pjesnici ulijevali u narod mjesto borbene odvažnosti osjećaj straha i prezanja?! Upra­ vo odvažnost je ona vrlina, koja je ispu­ njavala i vojnika i državnika i učenjaka i pjesnika u Srbiji i baš je ta vrlina od­ lučila srpsku pobjedu. Ovu politiku straha počela je naša do­ mokracija provoditi i prema dolje, te joj je glavno agitaciono sredstvo protiv nama — zastrašivanje neukog svijeta, da će naše opozicionalno držanje prema vladi uroditi srdžbom sa strane vlade prema nama. I ako im to ne pomaže, jer,naš čovo, koji jo bio uvijek u opoziciji i prema austrij­ skoj upravi, koji je izdržao strahote rata, — pa ga nije lahko zastrašiti, ipak stav­ ljam na naše „demokrate" pitanje: Zar vas ne peče savjest, ako vam nije potpuno začmala, što hoćete da stvarate ovakovo ras­ položenje u narodu i to u predvečerje velike socijalne, ekonomske i kulturne utakmice našeg naroda sa ostalim evropskim narodima? Pitam. H. A. Iz „Državnog Vijeća4*. Sjednica od 17. marta. imao sam priliku, da s jednim od^F gja te stranke (g. S. S.) razgovaram^ubrazlažući svoj ustup u vladinu (П^како se ta stranka voli zvati: vladajući stranku, rekao mi je da se uzda, daj^e oni unutar te stranke moći jače utjecati i na stranku, a onda prema tome i na samu vladu, da promijeni držanje prema nama. To zahtije­ va opurtunizam, koji veli, da u danim pri­ likama, pa makar one bile ne znam kakve, iscrpimo najveću korist, što se uopće mo­ že iscrpiti. Kao odgovor na to obrazlaga­ nje ja sam ga upozorio na omjer, koji će oni imati u toj stranci prema ostalim vje­ rama, te da je potpuni nonsens vjerovati, Beograd, 18. marta. Predsjednik na­ rodnog predstavništva dr. Draža Pavlović otvara sjednicu u 4 sata 25 min. poslije podne. Zapisnik se prima bez primjedbe. Čitaju se neke molbe, koje su stigle pred­ stavništvu. One će biti upućene odboru za molbe i žalbe. Odobravaju se neke molbe narodnih poslanika za dopust Na pojedina ministarstva podnešeno je sedam interpe­ lacija, na koje će zainteresovani odgovoriti kad budu stavljene na dnevni red. Dragu­ tin Lapčević (socijalista) interpelisao je mi­ nistra unutarnjih djela o uspostavi slobodne štampe i protiv tog, šio se vrhovna komanda miješa u djelokrug civilnih vlasti. (Nas žalosti, Kuda su došle sve one paćenice, ni to nije za ove retke. Trebalo bi tvrgje pero i „deblji" papir, pa da se napiše . ... Tek eto: senzacija... Bergestelle gori! . . . Ta sloboda je, pa za što ne bi mogla jedna kuća, jedna štala izgoriti, kad je rat na milibne kuća porušio? Za što u danima slobode da ne plane koja kuća; pa svejedno što je i erarska ... Gradom se pronesoše najprotuslovnije riječi, pa radoznala svjetina trči da i ona nešto vidi! . . čuju se puške . . Aha! Šta je to?! . . Rat prošao, a mi ovdje nismo čuli puške! . . . Zaustavio me jedan čovjek pred poštom i napomenuo mi da ne idem tamo, jer se pobunila jedna kompanija vojske... Buna!.. E, onda natrag . . . A ja k’o strašivac, pa natrag, a da se nisam ni uvjerio šta je na stvari. Zastanem nešto okuražen gledajući ka­ ko ženske idu naprijed i pogledam niz MiIjacku odaklen se j.e čuo pucanj pušaka. Dim. Gust dim digao se visoko i zahvatio dosta široko polje. Vjetra nema, pa je dim sve gušći. Gledam i slušam. Neko prolazi kraj mene. Makar i nepoznat pitam ga: „Šta je dolje?" — Zapalili soldati i radnici Berge­ stelle ... 1 gori . . . Pljačka se . . . Nosi svijet što ko može . . . Prva informacija je tu. Ja se smirih na ove riječi i okrenem niz kej, da i ja vidim, kako se pali . . . Nije ni čudo! Revolucija je. Nema više Austrije i ako još sjedi Sar kotić u konaku . . . A „Narodno Vijeće?" ? . . . Dim se diže, crn, gust dim, e bi rekao da gori čitav dio grada. Nekakva tišina; prestale su puške pucati, pa ti se čini kao da te sapinje onaj dim, koji se je visoko digao i raznosi ga vjetar prema sjeveru. Neka nemila slutnja, ozbiljnost vremena u koje stupamo sapinje mi mišljenje i moje misli mjesto da se srede, one bježe, hite daleko . . . čini mi se da vidim Petrograd, Moskvu . . . čini mi se — to instiktivno osjećam — kako sam se umiješao u svje­ tinu, u masu, kao da me je zahvatio val revolucije, kao da mi je radnik sa crvenom kokardom utisnuo u ruku karabinku i do­ viknuo: Dolje kapitalizam! Zivila socijalna revolucija! _. . ... i kao da sam najednom osjetio tup udarac po glavi, kao da me je neko da je baš socijalistu morao црт progon o slobodi. Gdje su drugi „borci za d dq | Qp. ur.) Pos|anik Stanko Banić i ^rugovi« ljaju interpelaciju na ministra za aocji poli tikq i ministra za prehranu o unl vanju svib većih gradova u drzapj. ћ nik dr. Šimrak i drugovi interpelinji । nistra za socijalnu politiku o dpranml tanju i o kolonizaciji. Predsjednik saopštava, da su izng krajeva stigli mnogi pozdravi u kojima izražava želja za složan i koristan, nfj goslavenske muslimansko organizacije nekoliko gradova Bosne uputile su ргц protiv izbora (Ne, nego imenovanja g. ц sjedniče!) muslimanskih poslanika Čili telegram dr. Matkovića iz Bakra narodu predstavništvu, u kome se osugjujo nil dajnički rad Stjepana Radića (buno« bravanje) i izražava mišljenje, da пд nema mjesta u našem javnom životu.« no odobravanje). Hadži Mahmud (Beri mu jo odbio presbiro! Op. ur.) Dimili opštava, da ušljed familijarnih prilih slabog zdravlja — polaže mandal Čita se dopis parlamentarne konj grčke narodne skupštine koji je ova upo! srpskom komandantu u Solunu u sli izviđa o bugarskim nasiljima i zlodjelij okupiranim krajevima istočne MakedotjB Ministar predsjednik Stojan Protić odg» ra na interpelaciju zastupnika Puca, to ■ na i drugova o nepovoljnom riješenjue nica naše države, pa izjavljuje: „NijaA tinite vijesti, da je na konferenciji mini Parizu definitivno odlučeno o našim цВ ljama na zapadu naše kraljevine u 1аЛ smislu, koji nikako ne bi odgovarao пцВ narodnim aspiracijama, tako da bi шЛ dijelovi naše domovine sa brojem od hH pol miliona stanovnika otpali od naše krelje no. Nikakva odluka o našim narodnim pila« ma nije još pala. Klada o tome nema NibihlM vješlaja. Stoga sasvim sigurno možemo иЛ čiti da ta odluka zaista nije pala. Isto takoal naša delagagija ulazila ni u kakav konj« mis niti s Italijom niti s kim drugim. ]■ da stoji u najtješnjem dodiru i vezi взчЛ šom delegacijom i na takav korak nijefl kada upućivala delegate, niti je dobila Л kvu molbu sa strane delegata, da bi тсш tako šta poduzeti (odobravanje). 10^1 time da sam odgovorio na sva pitanjalM su gospođa pitači na mene stavili i шМ ih đa sa ovim odgovorom budu zadovdjfl (Jednodušno odobravanje.) Poslanik dr.FnB Novak (demokratski mehkiši daje iziaM povjerenju da će odgovorni faktori navhM upotrebiti sva sredstva, da svi naši кгајЛ pripadnu kraljevstvu Srba, Hrvata i Sloifl nača i predlaže da se odgovor minišfl predsjednika primi na znanje. (PrinuM Prije prelaska na dnevni red predijtH nik najavljuje dolazak u narodno preditiM čekićem udario. Ja sam došao sebi i оан se sam pred glavnom poštom . . . j I Pucanje je sada bilo češće i jaM.il lazilo je s lijeva, s teste koja vodi utTitl bević. Dim je bio rjegji, a graja svjeid jača, čuo sam trublje automobila, kratiti reske, a onda zvonce tramvaja, koji je ■ lazio od magistrata. I Ja sam skočio u tramvaj i odvezao s| do „Bergestelle". I Gardisti. „Narodnog Vijeća" i „роад mijena Sarkotićeva vojska" zakrčili su ■ put do garišta, tek sam vidio, kako ■■ stavljaju radnike i vojnike, seljake, kobi sve 'što je kretalo gore ili dolje. Probinil su i tražili opljačkane stvari. Sva sili dl pela, kabanica, haljina, košulja1 i ostllm vojničkog pribora ležalo je na hrpim^U tamo malo dalje bilo je sve okolo spaljenu Noć se približavala. Noć revolucijefl puškaranja u glavnom gradu, — nod 1 kojoj je izgledalo kao da so po ulicamajd i kasno bije boj . . . Ali to nije bio bij nego neozbiljno, nesavjesno puškaranje'№ puštenih vojnika i dječurlije, koja им vježbala u pucanju, da od nje postanu M dieti. �1ТРАВДА* Бреј 12 Broj pitvo starog borca don Jurja Biankinija ii mjeva, koje su okupirali Talijani. (Burni ■ozdravi sa svih strana). Pošto su neki čla* lovi odbora i sekcija zahvalili pristupile ie ponovno izboru. Dnevni red naredne lednice bide isti kao i današnji sa tom hzlikom, da će mjesto izvještaja verifika■onog odbora doći izvještaj adresnog odbora. Za raspis vak. izbora. Sarajevo, 21. marta. U svom organu od 13. marta napisao a g. vakufski direktor ovu neistinitu bi" Hku: „Vakufski izbori. Dokle ide p e r f i lija (niskost). »Pravdaša« dokazuje ovaj lučaj. Jučerašnja »Pravda« donosi pred* uvku, koju su trojica duševnih ihtijara kalali Reisu, da se vakufski izbori što pri* K raspišu. A u stvari je ovo: vakufski sa* lorski odbor radi svom ozbiljnošću, ih м što prije provedu izbori za vakufska, njela. Već deset dana štampaju se u Islam■oj štampariji potrebne tiskanice. Klika bko »Pravde« vidila je da se u njenoj Štam­ pariji već štampaju tiskanice, pa je brže bolje kanderisala onu trojicu potpisnika kroje predstavke, da potpišu predstavku Reisu, da se vakufski izbori raspišu, koji |e se i inače — bez obzira na tu njihovu predstavku — za nekoliko dana rasbisati, čim sve tiskanice štamparija dovrši, pa će onda »Pravdaši« klicati, kako je uspjeh njihove predstavke, da su se izbori raspisali. Eto kakovim sredstvima a g i t u j e klika oko »Pravde« i/ na kakav nemora­ lan način zavagjaju i javnost i onu tro­ jicu potpisnika — ihtijara, kojim nisu smjeli kazati, da su svojim vlastitim očima v i gj e 1 i biše se vidjeli, dragi direktore. Op. ur.) n;se izborne tiskanice u njihovoj štampariji štampaju, nego su im slagali, 9a se sa izborima oteže i da oni trebaju istati protiv tom otezanju*. 1 Tako piše g. vakufski direktor. A šta ie na stvari? Potrebu novih izbora iznijeli imo u uvodniku 3. broja »Vremena« od 18. januara, podgrijali je u uvodniku od februara i upozorili sabor, da bi izbore trebalo raspisati još za vrijeme njegova zaIjedanja. Ljudi su imali »dobru volju«, pa ■u to ostavili na oprobani insaf g. direkto­ ra. I šta se je dogodilo? Izašlo je onako, kako amo mi predvidili. Izbori su metnuti pod šilte. Tad smo ii 2. broju „Pravde* od 15. februara donijeli poduvodnik, u kojem imo zatražili raspis izbora i ponovno upo­ korili na § 82. Statuta. »Jednakost« je šutjela, k g. direktor mišljaše, da će se na tom rrazminuti. . Nu progovorio je rodni grad g. direk­ tora i na skupštini od 28. februara donio rezoluciju, koju štampasmo u 6. broju »Pravde« od 6. marta i u kojoj se traži Mzodvlačni raspis vakufskih izbora. U isto Y Revolucija nesavjesnih elemenata u rradu, koja je sutra prešla kroz gradske tapije —, val se razlio po selima i svoj lemjji — A. Hifzi RjeltvM. Mudre riječi. (Sabrao Eđhem Mulabdlć) Mir je uvijek pošjjednja želja rata. Wieland. Ništa mi nije ugodnije od razgovora ia praznički dan po podne o tom, kako se uku narodi negdje tamo u Turskoj. Goethe. • • • Kad vladari rat žele, oni ga zapovrguu, i onda dogje jedan naučenjak, koji dokaže la je rat opravdan. Friedrich II. Religija je stvar srca, a ne glave. Wieland. Zar to nije čudo, da se ljudi rado bore a vjeru, a ne žive rado po njezinim pro Naima? Lichtenberg. doba držao je sjednicu i ovd. mj. odbor naše organizacije i pretresajući pitanje ovih iz­ bora donio je zaključak, da se intervenira kod predsjednika vak. sabora. Taj je zaklju­ čak donešen na 1. marta, proveden na 5. marta, a objavljen u »Pravdi« na 11. marta. Eto. Tad i tog datuma poduzimani su koraci naše organizacije, a za narudžbu tiskanica u »našoj« štampariji doznali smo tok iz »Jednakosti«, pa smo se raspitali kod uprave za tu narudžbu. I šta smo doznali? Narudžba je došla štampariji tek 6. marta, a izvršena je 8. marta. I to nijesu bile ti­ skanice ureda sab. odbora, nego —- mjesnog vakufskog povjerenstva. Sad neka poštena javnost sudi o tobožnjoj laži klike oko »Pravce«. A mi mećemo tačku uz dodatak, da saborski odbor nije zasijedao od kako se je razišao iza saborskog zasijedanja. Prema tomu nije istinita tvrdnja, da on »radi svom ozbiljnošću« oko izbora, a naša agitacija ne će se voditi lažima i podmeta­ njem, kao što drže ljudi, što napisaše gor­ nju bilješku »Jednakosti«. Šta više, nama agitacija nije uopće potrebna, jer je sav narod uz našu organi­ zaciju, pa će nam trebati samo to, da istak­ nemo kandidate za pojedina tijela i organe naše vj. pr. autonomije. Mi sasvim mirno očekujemo, raspis izbora i još jednom požurujemo g. predsjednika vakufskog sabo­ ra, da odredi izbore. Samo to traži­ mo, a za ostalo AIlah kjerim, draga »Jedna­ kosti«. Ne bojte se, slapčine! . . . Pregled. Austriji ne daju uz Njemačku. Već je sigurno da je u Parizu došlo do spora­ zuma u pitanju priključenja, Njemačke* Austrije Njemačkoj. Do priključenja neće doći. Antanta o tom pitanju neće pregova­ rati sa Njemačkom i neće joj uopće ponu­ diti nikakvih konpenzacija zato da odstupi od svog nauma, jer vijesti iz Beča doka­ zuju bezuspješnost ovakovih pokušaja. Pri­ ključenje Njemačke-Austrije Njemačkoj osujetiće Antanta na taj način, da će sva teri­ torijalna, financijska, politička i gospodarska pitanja tako riješiti da neće biti moguće ujedinjenje praktično provesti. Wilson se o tom pitanju još nije izjavio jer je Amerika u tom pitanju desinteresovana. Amerika za savez naroda. Javljaju iz Nevv-Jorka: List „New-Jork“ konstatuje, da su izdavači svih glavnih listova utvrdili, da je čitava zemlja u prilog savezu naroda. Na istoku 63 novine pišu u prilog saveza, 43 protiv njega, a 16 se drže neutralno. Na jugu 347 novina izjavilo se u prilog savezu, a samo 12 je stupilo u odrešitu opoziciju. Naši dopisi. Derventa, 10. marta. Dne 7. ovog mjeseca održana je u Derventi skupština gragjana i težaka u svrhu proveđenja organizacije na progra­ mu Jug. Musi. Org. Skupštinu je otvorio jednoglasno izabrani predsjednik Osmanbeg Osmanbegović, te je uz pozdrav prisutnima izrazio .opće žalenje, što ovoj skupštini nije mogao prisustvovati pozvani član Central­ nog Odbora radi prometnih poteškoća ni uz najbolju volju. Zahvaljujući se na povjerenju muslimanima grada i kotara derventskog u ovako važnom momentu po islamski elemenat, njegovu budućnost i opstanak ape­ lira na prisutne, da složno u kolu ostale naše braće muslimana porade zajednički za dobro Islama i muslimana u Jugaslaviji, odbacivši dojakošnje naše mane: lične raz­ mirice i nebratsku neslogu. Osvrćući se na program Jug. Musi. Organizacije ističe, da je stranci i njezinim vogjama na srcu je­ dino dobro i sreća svih muslimana Jugo­ slavije i da ne dopuštaju nikome, da radi o nama bez nas. O prigovaranju naših polit, protivnika da se kupimo na konfesionalnoj podlozi, veli, da je toj grupaciji jedino taj razlog, što mi muslimani hoćemo najprije da se »PRAVDA* Страна 3 Strana Društvo je već otpočelo svoj rad, pa je izabran i odbor, koji se je ovako konstituisao: Predsjednik: Adem Afgan; Pot­ predsjednik: H. Selim ef. Alić; Tajnik: Ibrahim Džafćić; Zamjenik tajnika: Muhamed ef. Jusufagić; Blagajnik: H. Mehmed ef. Ahmetašević; Knjižničar: M. ćejvan; Zamjenik knjižničara: Mustafa Karahasanović. Revizori Dr. Ali Kyamilbeg Džinić i Avdo H. Mešinović. Ostalni odbornici: Muhamed Šefket ef. Kurt, Hafiz Mehmed Ali ef. Dukatar, Mustabeg Kapetanović, H. H. Omer ef. Švraka, Atif Kadenić i Ha­ -i ~rn i-nJt 1 fiz Bekir ef. Demirović. Mi s veseljem pozdravljamo ovu svijest banjalučkih gragjana i inteli­ gencije, koja skida prašinu našeg do­ tadanjeg praznog „radau na riječi; pa setejaša sredstava, koja su u stanju pd^f^rave dosadanje propuste. OsoU daljnjem govoru napominje, kakc^ Длго nas veseli da su se članovi naše nam naši polit, protivnici podmeću, da dimo protiv državnih interesa, ali ta p<rala organizacije, koji osnovaše ovo kori­ izmišljotina, kako se najbolje vidi iz našeg sno društvo, uzdignuli na pravu visi­ programa, kojemu je načelof ostvare­ nu, pa iz društva isključiše svaku po­ nje jedinstvene narodne i dr­ litiku. Bio im sretan i berićetan ovaj žavne zajednice pod narodnom di­ hajirli početak! nastijom Karagjorgjevića. Prigovara nam »Gajretore" vijesti. Odbor društva se, da radimo s Hrvatima, a protiv Srba, a da je i ovo samo puka neistina, dokaz je „Gajret* umoljava sve stare povjerenike i to, što su se u J. M. 0. našli skupa ljudi, koji i pododbora društva „Gajret* da jave druš­ su po svom nacionalnom uvjerenju Hrvati, tvu slijedeće: 1. Hoće li i nadalje vršiti svoju dužnost. a drugi su opet Srbi, ali kad se radi o či­ 2. Da li su već počeli sa radom i tre­ sto muslimanskim interesima, ti ljudi za­ baju li kakvih tiskanica. boravljaju na svoje lično osjećanje i uvje­ 3. Odbor kani sazvati skupštinu počet­ renje, te zajedno svim silama rade za do­ bro islamskog elementa. Pri kraju napo­ kom septembra. Na skupštini imade pravo minje, da se to sad ne može odrediti, ■ glasa onaj, tko je postao članom prije skup­ kim će i kako će u buduće naša stranka štine na 6 mjeseci i u redu platio članari­ raditi, jer će to vrijeme samo i vogje naše nu sve do skupštino. Za to se umoljavaju odlučiti, ali se već sada može podsigurno pododbori i povjerenici da članove upišu reći, da će oni krenuti stazom, koja vodi još ovog mjeseca. 4. Koji je povjerenik zapriječen vršiti dobru jugoslavenskih muslimana, jer se je rad naših vogja uvijek temeljio na općoj povjereničku dužnost umoljava se da izvoli koristi našeg elementa. — Iza ovog govora tiskanice koje se kod njeg nalaze, novom pročitan je i protumačen program, koji je povjereniku u istom mjestu predati. Jedna tužba. Primamo ovaj brzojav iz skupština jednoglasno usvojila. Iza izbora odbora uzima riječ muallim Abdulah ef. Cazina: „Preko odvjetnika dr. Ritza danas Sokolović te crta žalosno stanje muallima sam predao tužbu proti „Srpskoj Zori* radi i razlaže uzroke muallim»kog štrajka te podvala, donešenih u broju 61. od 11. marta pita skupštinu, da li odobrava njihov po­ 1919. б o k i ć.tt Napadaj nS. Z.“ na g. če­ stupak, kojemu je povod nehaj vakufske kića prešao je sve granice pristojnosti i uprave za muallimsko pitanje. Skupština vjerojatnosti, odobrava muallimski očajni korak i prelazi na sakupljanje dobrovoljnih priloga za fond Nedostojan postupak. Tuži nam se stranke i materijalnu pomoć muallimima. —ić. prijatelj iz Broda, da je polovicom januara iz tamošnje gjamije ukraden čilim od K 2.000 vrijednosti, a polovicom februara polupane su čak i džamijske lampe. Još nema podataka o počiniteljima, nu mi se Islamsko društvo „Spasa u Ba­ nadamo, da će oblast uzeti u zaštitu bar kad već. . . njaluci« Javljaju nam da je tamo dne bogomolje, Tražimo da se povedu opsežni izvidi. 7. marta osnovano „Musi, prosvjetno Agitacija u Gornjem Vaknfu. Agenti i podupirajuće društvo „Spas", koje „Ј.“ H. B. i I. S. iz Bugojna prije nekoliko će imati svrhu, da se brine i podupire dana »hodočaslili« su u »plemenitoj« misiji muslimane u prosvjeti i radu, a na­ u Gor. Vakuf, nu kako se priča, bio im je ročito.- 1. da što više muslimanske djece — »rnafiš«... Sav majstorluk, finta i uj­ durma agitatora ostala je bezuspješna. Svjes­ pohagja škole i da se siromašnijim u ni „Skopljaci* su im okrenuli papuče i odluč* tu svrhu daju potpore, 2. da se svim no izjavili, da nikako ne odustaju odprograma. Pri tome je značajno daše upravitelj is­ sredstvima s t a n en a put širenju nemorala megju muslimanima, 3. postave Gusković — i pored svoje poznate da se drže poučna predavanja i ras- mahane sasma mirno 'držao i njihovo agitovanje nije shvatio „bunjenjem*, dok proprostiru lijepe knjige megju mu­ vagjanje „Ј. M. O.* i popis članova po slimane, 4. da se po mogućnosti suz­ selima prijeći oružničkim bajonetama. Ima veliki merak, da mu se ime „ovje­ bija pjancarenje, 5. da se obdržavaju analfabetski tečajevi, 6. kovječi*, pa da to do izražaja dogje, čim da se uvede tjelovježba za članove saborem podatke o njegovim ispadima pri tučnjavi sa ukućanima — sa ostalim društva, 7. da se muslimanskoj sirotinji sam gotov — fotografisaću ga u „Trešeljku . koja je sposobna za rad daju sredstva Dr. Milasin osugjen. Na 9. o. mj. za isti, 8. da se pomaže muslimanska okružni je sud u Travniku osudio jajačkog sirotinja, koja je nesposobna za rad, predstojnika Dr. Milasina radi raznih pro9. da muslimani otvaraju što više raz­ nevjerenja i zlouporabe uredovne vlasti na 6 mjeseci hapsa pooštrena sa jednim postom nih modernih zanata, i 10. da se spri­ u mjesecu. Istražni zatvor od blizu 4 mje­ ječi prosjačenje. seca — uračunat je u kaznu. skupimo kao muslimani, da se s nama ra­ čuna kao s jednom jakom cjelinom, koja će se morati uvijek uvažavati i koja neće dati gaziti svojih interesa ni za čiju volju, ni pod kojim uvjetima. Muslimani u Sta­ roj Srbiji i Makedoniji nijesu bili organi­ zirani, pa su preko njih jednostavno prešli bez saslušanja ne davši im ni jednog man­ data u Drž. Vijeće, pa je to bio jedanj)d glavnih r a z 1 o ga pored agrarne refoone i postupka ministra Prebićevića uBosni s mandatima, da je ministar At, Spaho dao ostavku na časti minist^Roj.^^^^ Domaće vijesti. �Strana 4 Ограпа .PRAVDA' Broj 12 В^; ЛРАВДА Alijaga Malić, Salih ef. Spahić, Abdaga Su­ živi. Po spomenutim iskazima nije bilo džuka, Mujaga Crnče vic, Mu harem aga Lju- zasijano ni onoliko ozimnih usjeva, koliko U kotara Gračanici sakupljeno je za bović, Mujaga Abdihodžić, Dervisaga Pro­ je to bilo pr«d rat, a svakako manje nego našu organizaciju K 25.629, od čeg« otpada zora«, Ibrahimaga Sarić, Ibrahimaga Pože- u zadnjim godinama rata, ma da je vrijeme na grad Gračanicu K 8.611, a ostalo je po­ gija, Vejoilaga Jasik«, Mehaga Zubelljak, prošle jeseni bilo za sijanje vrlo povoljno, kupljeno po selima i to: Ra patnici K 500, Eđhemaga Gaćo, Mehaga Mujkič, Halidaga a težak, ako ikada, to u jesen morao imati Džakulama K 965, Lohinji K 200, Piskavici Tuho1jao, Ibrahimaga čaušević, Saćir Nišić, sjemena. Istina je, ove je povoljno uvjete K 326, Stanićrijeci K 500, Brijesnici K 1.001, Abdullah Kulić, Ibrahimaga Kivil, Mujaga nešto ometao i državni preokret, a možda Sokolu K 1.500, Babićima K 245, Svjetlićoj Krtica, Osmanaga Pejda, Ah aga Gluhi«, i nada da će nas i saveznici ishraniti. (VaK 118, Doborovcima K 958, Vranovićima Mujaga Jamaković, Mujaga Dizdarević, Me­ 1 j a nam primijetiti, da su ovom K 500, Grabskoj K 516, Škahorici K 318, haga šakić, Mubaremaga Kavza, Avdaga mnogo doprinijeli i lažni izvje­ Stjepanpolju K 775, Babunovićima K 500, Kurio, Fehim Stovro, Salih GluhiA Huoaga štaji dopisnih ureda. Op. ur.) No Sladnoj K 811, Malešićima K 532, čekani- Basić, Eđhemaga Kalajdžisalihović, Salihaga ako je u burnim vremenima i patnji narod ćima K 500, Orahovici K 2.889, Klokotnici Karić (Muhameđagio), Dervišaga Kupusović, i mogao zaboravili, treba sada da ga podK 1.500. Sjeninoj K 600 i Lukavici K 1.264. Sukri-Deđe Arnautović, Salihaga Spržo, •jete svi svjesniji, da se pojedina« pa i na­ rod mora prije evega uzdati u se. Osim Dobrovoljne priloge za bivšu organi­ Ibrahim ef. Puška, Ibrahim ef. Zolja, Šerif toga treba uvažiti da nam naši saveznici ef. Karahusić, Vejoilaga Kaljo, Mujaga Ka­ zaciju oko „Vremena“ dadoše ova gospoda: ljo, H. Muharem Muhić, Hasaga Karahusić, ni uz najbolju volju i razumijevanje našeg Po K 300. — Atif ef. Sočo; po K 200. — H. Omer ef. Karahusić, Alijaga Arnautović, bijednog stanja ne mogu prema našoj želji Mehaga Henić i Eminaga Hasibović; po K Mehaga Kalamujić, Numanaga Feragat, N«- i potrebi pomoći, jer su i oni trpjeli od 100. — Ibrahim Krajina, Hajrija hanuma ziraga Karić, Fehim Hadžović, Vejsil vi. ef. rata, pa s« i njihova produktivna snaga Henda, Saćir Mujanović iz Zavidovića, Šahinagić, Ibro Šošić, Ismetaga Nuhić i smanjila, a mnogo ima i drugih, koji od Hasaga Hasanbegović i Ešref ef. Rašidagić. Sulejmanaga Požegija. njih iščekuju pomoći. Po K 60: Mehaga Topčić i H. Hasaga Po K 4: Mujaga Feragat, Salihaga Naš narod treba da ima na umu, đ« i ZupČević. Goršanović, Osmanaga Sjenarović i Mujaga ono, što nam saveznici mogu dati, ne ć« Po K 50: Avdaga Kerić, Jusufaga Čizmić, Sjenarović. Po K 3: Mehmed čaušević, možda zbog hrgjavih prometnih prilika Hamdija Rašidagić, Ragib ef. Bakarević, Me­ Salihaga Tenjović, Mujaga Sarija i Ibrahim stići na vrijeme, iako j« zemaljska2.vlada haga Mašić, Beširef. Mašić, Hilmaga Sahačić, aga Daudbegović. Po K 2: Ademaga Bunić, neumorno nastojala i nastoji, da se još za Mehaga Muzdeđžija, Nuraga Zlatar, Abdul­ Mustafa Žerava, Suljaga Sulejmanović i Su- vremena namakne sjem« i ratarsko orugje. lah ef. Prešljo, H. Mehmed Abadžič, Osman Ijaga Pašalić. Po K 1: Muhamed Fočo. Nema druge, nego da sami zasučemo ruka­ R Jamakosmanović, Mehaga Nuhić, Sabitaga Do 14.br. »Vremena« iskazano K 31.070 ve i svojski se prihvatimo posla kako bi Gackić, Rifataga Šabanagić, Sabitaga MujeziK 2.020 ono, što smo u jesen zanemarili, sada u U 2. broju »Pravde* nović, Muhamedef. Kadić, N. N. iz Čajniča.. K 4.686 proljeće popravili tako, da no ostane n«uDanas Mehaga Čatić, Ali Riza ef. Prohić, Avdaga Ukupno K 37.776 zoran i ne posijan ni pedalj zemljo koji je Slinić, Tuzla i H. Hakija Hodžić B. Brod. za sijanja. Po K 40; Mujaga Kurtović, H. Meh­ Ko možda ne imadne sjemena, nek se med Zelić, Salihaga II. Alajbegović, Hajdar do izgovara da mu ne treba na vrijeme aga Arnautović, Omeraga Bećirović, Sulja­ uzorati. Težak neka učini svoje i neka uzo­ ga Dautović i Nadži ef. Kahić iz Novog re zemlju, a vlada se nada da će joj uza Sijmo zemlju. Pazara. sve poteškoće uspjeti da na vrijeme pribavi Po K 30: Hasaga Požegija, Mujaga Zu­ Od vladina ured« za štampu primismo sve što je potrebno. Po obradi će se naj­ betljak, Sulejmanaga Nijemčević, Muhamed ovaj apel, kojeg donosimo bez velikih prim­ bolje vidjeti ko je vrijedan težak i koliko Softić, Mehaga Musakadić, Nurija Kršlak, jedaba, a do zgode ćemo se na njeg opšir­ kome treba zemlje. T a ć e s e potreba Ibrahimaga čojo, Murat Šahovič i Hafiz nije osvrnuti. — a no puka želja za zemljom — uzeti Muhamed ef. Pandža. „Dugotrajni svjetski rat bio je od mno­ uobzir kad se bude rješavalo Po K 20: Mehaga Pašalić, Neziraga gostruko lošeg utjecaja na moral i radinost, agr arno p i tan j e. Crnčević, Hasaga Pindžo, Salihaga Zubet­ ne samo kod nas, nego i kod naroda vaspiKome je dakle stalo da bude sit, svoj ljak, Mujaga Hadžović, Muhamedaga Seči- taranih za intenzivan rad kroz dugi niz na svome, neka svojski zasuče rukave, neka vica, Husein aga Sarić, Haišmaga Denišlija, stoljeća. I kod nas se naročito u-pošljednje ore i sije, da mogne u jesen žeti. Ko ne Mehaga Kiseljaković, Jusuf ef. Rašidagić, vrijeme na mnogo mjesta pokazala velika stigne sam na sve, neka mu pomognu su­ Sadik ef. Mustajbegović. Osmanaga Zildžo, nemarnost u radu oko proizvogjenja naj­ sjedi i općina mobom. Vejsilaga Begić, Mustafa Rizvo, Omeraga nužnijih sredstava za život. Baš za to, jer Dosadašnje odredbe o sudjelovanju Đutmir, Mehmed Sočo, Salihaga Pašić, Me­ je to pošljedica samo momentanog raspo­ općina s mobom kod proljetnog sijanja i o haga Šarenkapa, Ibrahimaga Jusufspahić, loženja, prouzročenog jednim prolaznim i zasijavanju općinskog zemljišta i mera pre­ Avdaga ćeremida, Alijaga Jelko, Mujabašić, kratkotrajnim stanjem stvari, lako je mo­ ma okružnici zem. vlade 24./11. 1917. broj Sejfaga Vejailović, Alijaga Mujezinović. H. gućno zauzimanjem svih agilnijih i inteli­ 36119/1—4 valja i ovoga proljeća nalogno Avdija Bravo, Mehmed Heljo, Šerif beg gentnijih slojeva društva u dobroj mjeri upotrebljavati, a o uspjehu zasijevahja iz­ Cengić, Abdaga Reso, Ali ef. Fagin, H. ukloniti zlo, koje bi se moglo izleći iz vješćivati zemaljsku vladu i to svakog 1. i Muhamed ef. Garibija, Abdaga Mornjaković, nerada i navike na nerad (Naj­ 16. u mjesecu, počevši od 1. marta ove Jakub bin Jusuf, Suljaga Kantardžić, Hu- zgodniji primjer su izvoznice špirita. Zimi, godine. Francuski trgovinski ured u Beogradu. sejn aga Pindžo, Alijaga Saračević, Sabriia nezaslužena hrana dolazi sama od sebe u Redžepović, H. Mehmed Mulaibrić, ćamil usta. U r.) Osim toga — što je još najvaž­ Javljaju iz Beograda da se je tamo otvorio aga Sudžuka, Arifaga Mujezinović, Bajro nije —- za ovu godinu je ozbiljno ugrožena francuski trgovinski ured, kojemu j« svrha Hadžović, Junuzaga Trnka, Sulejmanaga Kaj­ prehrana naših krajeva. Slobodni smo s toga da razvije trgovinske i ekonomske odnose mak i Ahmeđaga Kantarija. zamoliti cijenjenu redakciju, da u svom megju Francuskom i Jugoslavijom i da ju­ Po K 15: Ibrahimaga Sočo. listu donese češće po koji članak ili bilješku, goslavenskim trgovcima dade sve nužne Po K 13; Aliiaga Nanić. koja bi zainteresovala javno mišljenje za obavijesti, koje se tiču francuske robe, te Po K 11; Salihaga Puška. to pitanje i dala podstreka svima onima da im olakša putovanje u Francusku. Po K 10: Hasan Juzbašić, Mehaga Su- koji su u mogućnosti, da sa svoje strane Češka ne priznaje dugove Austro­ lejmanović, Salihaga Hadžuglija, Ibrahim pridonesu štogod, da se kod nas ove godine ugarske- Na bečkoj berzi posvećena je na­ aga Kašmo, Halim Rašidagić, Husaga Ja- obradi što više zemlje. ročita pažnja govoru Češkoga poslanika g. šarević, Alija Hasić, Avdija Kadrović, Bego Prilažemo izvod iz uputstva zemaljske Tustra, iz kojega izlazi da Češka republika Bjedić Ibrahim Rahmanović, Ibrahimaga vlade svim kotarskim uredima i ispostava­ odbija sudjelovanje u isplaćivanju dugova Đibić, Salihaga Rizvo, Šerifaga Šakić, Mu­ ma 19./II. 1919.: pregjašnje Austro-Ugarske monarhije. Tujaga Kulašinac, Ibrahim Kadrović, Ahmed Zemaljska je vlada opazila iz predlo­ sar je rekao, da česko-slovačka država ne Sahačić, Mujaga FoČo, Meho Okan, Salih ženih iskaza o sijanju u prošloj jeseni, d a će toga duga ništa plaćati jer Jamak, Ahmedaga Denišlija, Ibrahimaga sve ratno gladovanje na žalost ne priznaje dugovanja bivše monarhije. Begović, Haliz M. Muharemović, Arifaga nije naučilo našeg težaka da Prndelj, Arif Nišić, Huso Selimović, DŽe- zemlju treba svojski o b r a g j iŠaljite Pretplatu4*! milaga Ajdinović, Muhamedaga Husejnović, vati, ako hoćemo da ostanemo Iz naše organizacije. Gospodarstvo. Trešeljak. Praktičan prevodilac. U JednakesP м čitamo prevode u feljtonu od Fadila KurtajKiJ kad od talijanskih, nekad od ruskih pisaca, a |цо da Fadil ne zna ni jednog tog jezika. 1)ц Fadil po čemu ne prevodi odnekle iz ćirilici latinicu Ili je možda na jednom postao tako | verzalan, da je otkrio savršeniju metodu litzave? Sve je sad moguće . . . . Žalimo ga. Ka« kahtarska kuka ili klok^ paragraf hoće jedan bivši vožd da se za ud zakači, samo da se opere pred svijetom. Raziy nuo je rukama, pa sad preklinje, sad don snebiva se: kako to da kolo vremena i preko uji pregje... I č«vjek se ne da. Utekao se najprije | fatbeg«vim suzama u saboru i jednoj оергЦ geeti nogom.. Opazio je, da su dvije trećiie ( ničara u Muslimanskoj centralnoj banci da naše «rganizacije i prolio suze u jednom ovdašu listiću, da više ne trebamo uvlačiti pol u naše kulturne i gospodarske inititucije. Opi je da devet desetina muslimana stade u aasetć dov« i da sad dolaze vakufski izbori, pa и tio: sad taj narod kune, aad ga objegjuje pred dri gima, aad ga preklinje, da se sjeti početka ijuoi političke karijere (ali nipošto završetka), ad« pada ugledne naše članove, misleći da mu oiit^ taju... U polovici sjednica daje vakufskom cake ostavku na svom mjestu, na zadnjoj sjediici d tuje da ipak ostaje na m«lbu nekih svojih prijaj a sada opet lansira vijest po čaršiji, da nipiitoi ostaje u vak. službi dalje od 1. maja... ZaplN« sve se više zapleće u — svoju mrežu. Ne pomaže mu ni poslano pismo Prstihi 18 stranica, ni pola sata .drhtanja® u vlah Broda d« Vinkovaca ni plaćeni čajevi sa 50 km na kolodvoru u Sarajevu, ni još nenaplaćeii м troškovi ха obilaženje djece u svilani... м .veleizdajnici" ne okreću više glave na to, a kopni... Mi ga žalimo! I eto da je po čemali urednik .Trešeljka" na Alaupovića mjestu u рп svjetnom «djelenju. sigurno bi ti Šerif eff. ispH enu namiru, koja зе sada našla na vladi, м| žena za refundiranje putnih troškova u Viskom plaćenih — čajeva. Braćo muslimani I Trošit cigarćage „Merhamet"! Mjesni odbor našeorga nizacije smjestio bi deseta šegrta na zanat ili u trgovini Reflektanti neka se obrat na naše uredništvo. ili! шii Prodaja sjemenja. Gradska aprovizacija u Sarajevu ima uje menja, koje će dok zaliha traje prodani po ovim cijenama. Mrkva bijela, žuta, crve i karota K 180*—, španać K 12'—, ■ bijela K 40*—, mangold K 60*—, peifi К 30' grah K 3*—, heljda K 3’20, K 400*—, sočivo (leća) K 6’—, kupus K 300'sve po kilogramu. iml PRODAJE SE radi bolesti dobro iduća ; Gostioničarska rađaj u Sarajevu kod malte u kući H. Šišidai vrlo umjerenu cijenu.;— Upitati u istoj M I Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Tešnju prima i isplaćuje štedne uloške u DINARIMA te ih ukamaćuje najpovolnije. Obavlja sve bankovne poslove najkulantnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Viasnik: Centralni Odbor BJ. M. О/ Islamska dionička štampu* jk u Вагајета � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b7721a706c759d55b0a72919f5a0b12d.pdf 1fbd7eab06d98e81b927c11f8cd0358c PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR >: POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ štampariji (careva ulica) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. I Гласило Југославенске Муслиманске Организације. s=======================================================================^^ Broj 13. Sarajevo, utorak 25, marta 1919. (23. džumadil-ahira 1337.) azgovor sa drom Spahom. Naš je urednik razgovarao s ministrom j raepoloženju i članom privremenog naJnog predstavništva g. drom Mehmedom hboin o. uzrocima njegove demisije. G. i Spaho je rekao našem uredniku: k Znam, da su u javnosti šireni različiti »ovi o uzrocima moje ostavke. Stoga m zamolio Jugoslavenski dopisni ured u iogradu, da to vijesti ispravi: i da javnosti Opći prave uzroke moje ostavke. I nakon, n saupštenja jedan je ovdašnji list do o očevidno tendencijozne vijesti o mojoj. misiji. Da bi. javnost bila posve autentično I' eštena u uzrocima moje-ostavke, dra«*e najbolje biti, ako Vam saopćinp iosti svoje pismo gospodinu predsjemiuistarskog savjeta Stojauu M. Pro njegov konačni odgovor nakon pop razgovora, u kome me je nastojao ti, da makar privremeno do demisije ( kobineta ostanem u njemu. lje cjelokupnog naroda, već nepravednim trojom. [ Prilikom pretresanja agrarno reforme ministarskom savjetu, zastupao sam mišmje, da se ovo pitanje — jer zasijeca u tavom zagara iitova no pravo svojino — ože samo zakonodavnim putem riješiti. Kako u ministarskom savjetu usvojene ■ethodne mjere za pripremu agrarne refor■a imadu po svom naslovu provizoran Baćaj, ipak one pitanje oduzimanja svojine ■efinitivpo rješavaju, a riješenje pitanja o №teti odgagjaju na neizvjesno vrijeme. I' 1 ovo odgagjanje riješenja pitanja e ■šteti stoji u opreci s temeljnim načelom ■šega ustava, po komo se svojina može ■uzeti samo uz naknadu; pitanje o oduzi■aoju svojine i pitanje naknade moralo bi se po ustavu u isto vrijeme riješiti. Pošto se ovo pitanje na ovakav neustavan način rješava upravo u oči sastanka Narodnog Predstavništva, nijesam se mogao odlučiti, da potpisom prethodne odredbe. S tih razloga odlučio sam, da Vam svoj resor stavim na raspolaganje. , Vrlo mi je ugodno, što ovom prilikom mogu konstatovati, da sam u osnovnim pi* tanjima, koja se tiču izgradnje naše države, bio složan s ostalom gospodom u kabinetu. Primite, gospodine predsjedniče, i ovom zgodom uvjerenje moga odličnog štovanja.*4 Odgovor g. Protića na gornju ostavku glasi doslovno: „G. kolega, > čast mi je izvestiti Vas, da je kabi­ net, žaleći Vašu odluku, odlučio uvažiti Vašu ostavku, u današnjoj sednici — po­ što se nije mogao naći nikakav zgodan iz­ laz da se ona izbegne, prema Vašim na­ pomenama. . Primite g. kolega, i ovom prilikom uverenje o mom odličnom poštovanju/ Tursko pitanje. Godina I. požara. Pošto je Rusija potisnuta, a Nje­ mačka potlačena, Amerika oprezna i nepri­ strana, našla bi u Turskoj najviše pristaša i tako prepriječila bučne bizantinske revindikacije (osvete) Grčke i aspiracije Bugars­ ke, ali i stanovite tendencije Engleske, te financijalne osnove Francuske. Sudbina Turske podvrgnuta je mnogim faktorima i mnogo je kombinacija, koje se križaju. Iako je pitanje usmanlijskog cars­ tva jedno od najtežih pitanja, koje će mo­ rati riješiti mirovna konferencija, ipak će uregjenje ovog pitanja ovisiti o riješenju mnogobrojnih teritorijalnih, kolonijalnih i ekonomskih pitanja, koja su na tapetu mi­ rovne konferencije. Francuzi <8е megjutim već sada spremaju na svoj mandat u Siriji, dok Englezi isto Čine glede Mezopotamije ' i Palestine, a jedni i drugi preuze­ li su već upravu bagdadske že1 j e«z n i c e. Grci se baš odviše ne vesele, ali se tješe da im je Venizelos ishodio Smyrnu. Jermeni, sigurni već svoje neodvisnosti, na­ stoje proširiti granice svoje buduće države? Talijanski novinar žali;' što je čitavo talijan­ sko javno mnijenje hipnotizirano jadranskim pitanjem i što zatvara oči pred mnogo­ brojnim drugim vrlo važnim pitanjima, koja se rješavaju u Parizu, a koja da se tiču u velikoj mjeri i Italije. Dopisnik veli, da je Rijeka talijanska, da to moraju biti i obale i otoci Dalmacije, ali da nema nikakve sumnje, da ne. leži čitava budućnost Italije samo izmegju dviju obala Jadrana. Mirovni zaključak, koji bi zadovoljio samo talijanske nacionalne i strateške aspiracije na Jadranu, značio bi porazan mir za Italiju. U Aziji; Africi i na Istoku, imademo, veli talijsuski dopisnik, pozicija, koje su od velike važ* nosti za budućnost Italije. Njihovo održanje i njihov razvitak ve­ zano je s procvatom Italije i o svjetskoj veličini Italije. Zato dopisnik moli Talijane, da prošire, svoj pogled preko Jadranskog mora, dolje preko Jonskog i Sikulskog mo­ ra. Narom Istoka da gledaju danas U Italiji drugu Italiju, t. j. onu Italiju, koja je po­ tukla jednu od najjačih vujvka na svijetu, Italiju bogatu, moćnu i mladu. Ništa na Istoku da ne imponira nego li sila, moć, bogatstvo i mladost. Italija mora da iskoristi ovaj svoj „veliki pruetige*. Budućnost Ita­ liju je na Istoku. Dogodilo se ma bilo što sa Turskom, obzorje, koje se otvara Italiji, da je prostrano i puno nada. Zagrebački „Obzor*4 donosi ovaj dopis carigradskog izvjestitelja rimskog lista „II Giornale d* Italia*4: Upliv Amerike u političkom položaju na Istoku izbija u sve većoj mjeri nakon sklopljenog primirja izmegju Turske i Spo­ razuma. Kad je buknuo evropski rat, ame­ ričko je poklisarstvo u Carigradu dobilo veliku diplomatsku važnost. Kad se Ame­ rika odlučila na intervenciju, ipak nije na­ vijestila rat Turskoj, već se ograničila samo na prelom diplomatskih odnošaja s turskom carevinom. Kad je američki poklisar Morgenthan otputovao iz Carigrada, odmah je objelodanio svoje dojmove, u kojima je iznesao turska nasilja protiv Jennonaca, koja su u čitavom svijetu pobudila duboki dojam. Prije sklopljenog primirja izmegju En­ gleske i Turske, vodili su se povjerljivi pregovori izmegju Turske i Amerike u Washingtonu i u Švicarskoj. Kad je pri­ mirje potpisano, Amerika, jer nije bila za­ raćena s Turskom, nije učestvovala kod Sarajevo, 23. marta. vojničke okupacije Carigrada, niti je zastu­ Za proporcionalni izborni sistem izja­ pana u vijeću antantinih povjerenika. Ame­ vila se je naša organizacija još u doba, rika se ograničila samo na izaslanje jedne kćul nije bilo potpuno jasno kako će se ratne lagje, ali naprotiv odaslala je u Turs­ dRati naši suplemenici pravoslavne vjere. ku mnogobrojna povjerenstva za proučava­ Ћапаз, kad je „vladaj uća“ stranka g. Pri* nje prilika i davanje pomoći, čitavu četu mćevića pošla stopama skrajnje stranačke, novinara, financijera i industrijalaca, jedan netrpeljivosti i kad navješćuje borbu na odsjek Crvenog križa, itd. Svi su ovi išli u svim linijama, da pomoću ugrabljene Jermensku, da ondješnjein pučanstvu pruže vlasti provede hegemoniju jednog ple­ pomoć i da doznaju za pravo njegovo sta­ mena bez ikakva obzira na pravdu i rav- nje. Dugotrajne m^e jermenskog naroda n»»pravnost, danas je ta tačka našeg pro­ pobudile su u američkom javnom mnijenju grama kamen-temeljac naše politike i otvo­ i u službenim krugovima toliko ogorčenje reno izjavljujemo, da ćemo se za njenu i toliku sućut, da Amerika neće nikad’do­ zvoliti, da ovaj narod dogje opet pod turs­ pobjedu i mi latiti o trijih sredstava. ku vlast. Američke nakane u tom pogledu Našoj ^organizaciji — tačnije rečeno: posve su jasne, a mogu se razabrati iz islamskom dijelu našeg naroda —- učinjena izjava američkih ličnosti, i službenih i ne­ je jedna ogromna nepravda, jer su nam , službenih, iz prikrivenih i otvorenih izjava. ta||ihapske^ sa t.Posebni ižvpšstiteir „New Ydrk Heralsvojim zetovima i kumovima oduzeli mo­ gućnost, da u privremenom Narodnom da“ upitan od jednog turskog novinara, Predstavništvu dogiemo do riječi i iznese­ izjavio je, da je javno mnijenje Sjedinjenih mo svoje jade i tegobe. Mi smo progutali Država protiv Turaka. Masakriranje Jermeovu otimačinu mandata i nijesmo htjeli da naca naišlo je u Americi na najživlji protest: joj se su proslavimo na način, koji bi mo­ Nečuvena zločinstva, što ih je počinila gao dovesti do jačih konflikata. I pustismo stranka „Jedinstvo i Napredak*4, nijesu imali n;egove sluge, da mirno sjede pod firmom za posljedicu samo neprijateljstvo Amerimuslimanskih zastupnika. Računasmo, da čana, već i čitavoga svijeta. Ništa blaža nije ne će biti velike štete, ako i ovi n a m e- izjava niti visokog američkog povjerenika t n i c i dogju do riječi bar u vrijeme ovih g. Hecka, koji je dobar poznavalac prilika na Istoku i kojemu se pripisuje nakana, da „dobrohotnih*4 oktroja. Amerika poradi, kako bi Turske pot­ . Nu sad čujemo, da bi se njihov šef puno nestalo sa zemljopisne htio ponovno igrati slijepog^jniša, pa sanja karte. Jedan turski list intervjuisao je i o novoj izbornoj geometriji, kojom bi na neku drugu visoku američku ličnost, koja Nesloga megju ovdašnjim Pribićevumjetan način htio izigrati pravu narodnu je oštro osudila upravu turske vlade. „Uz cima. Da nam se ne prišije da šta izmiš­ volju. Hoće mu se novih izbornih kotare- ovakav položaj, — rekao je on — Ameri- ljamo, prenosimo o tom jednu bilješku va, da pomoću njih proturuje svoje krea­ čani mogu reći samo ovo: da se Turska „Jednakosti44, jer im je i ona ortak. Evo ture i ližisahane. navede na put napretka, da turski narod šta zbori taj „demokratski*4 list: Silno se vara, ako misli da ćemo ošu- može procvasti neophodno je potrebnć, d a „Sa stranački upućenog mjesta doznatjeti i na ovu provokaciju, pa ga ozbiljno nad njim vlada strana vlast, jemo, da bi se ovih dana imao pokrenuti savjetujemo, da so ne' igra sa ulhko važ koja je prožeta iskrenim osjećajima. Bez organ Demokratske Stranke SHS. U izgle­ nim pravom našeg dijela naroda^Mi ni ovakve pomoći Turci će propasti. Držimo, du je da bude glavni urednik ovoga lista pod kojim uvjetima ne ćemo erfustati od da će Turci prihvatiti ovu misao44. Turski g. V a s i I j G r đ i ć, (Radi li so o kakvim proporcionalnog izbornog sistema, pa ni u krugovi uistinu bi željeli, da Amerika bude častima i masnim platama, razume se, da slučaju, da bi nas „Riječ*4 radi njega po­ ona vlast,-koja bi upravljala Turskom. Na­ su na prvom mestu gatački Orlovi. Op. ur.) novno proglasila veleizdajnicima. Pa i kad ravno, da će pitanje o upravi Turske biti a kao urednici gg. K. Marić, S. Dmitrović, bi to učinio i sam šef „demokrata44. riješeno tek na mirovnoj konferenciji. Ame­ R. štagljar i B. Jevtić. Megjutim smo s ko­ Stoga kategorično zahtijevamo da se rički idealizam našao je najsretnije riješe- legijalne strane izviješteni, da neki od poovom sistemu posveti jedan poseban pasus nje, di se izbjegne, da Carigrad jednog menutih neće stupiti u redakciju ovoga odgovora na adresu. Za sad ovoliko. dana opet postane iskrom novog evropskog lista, jer žele da u redakciji budu samo Bilješke. �Strana' 2 Огран* JTAVDA* — „ПРАВДА" Broj 13 novinari po svanju. Osim toga pri pri­ svrhu, što je pravila tog društva traže i „Gajretove" vijesti. Iz „Državnog Vijeća“. premama za pokretanje ovoga lista iz­ propisuju; Dalje se javiše »Gajretu^ za | 0 adresi/ bila su na površinu 1 iбna trvenja ošto Naročito se ovom prigodom mora ista­ dobrotvora: Dr. Mustajbeg MuteveliH| veći uticaj na list, Što je još više doprini­ Iza svršene adresne debate u odboru knuti dosadašnja hrgjava naša navika, da himbeg Ćengić, a za utemeljitelje:Ma jelo, da neki od navedenih novinara nisu pošli su sa gotovom adresom predsjednik se za svaku iskrsnulu misao veoma rado ef. Spaho, Ahmedaga Ćengić, Medija; voljni da stupe u redakciju lista, koji i tajnik odbora do ministra predsjednika zagrijavamo bilo proti ili bilo u prilog te haga, Hadži Mehaga Samedović,H. Adei neće biti organ složnih i jednodušnih koji je izrazio osobito veselje, što je posti­ nam išli. Pustimo se u široko i beskorisno Mornjak, Alijaga Poturović, Hamidagai pristaša nove velike stranke". gnut sporazum. Osobito se interosovao za raspredanje do u najmanje tančine o sa­ rija, Salihaga NaniĆ i Junuzaga Magjuvi Mi smo unaprijed konstatirali da ovu mjesto adrese, koje govori o cjelokupnosti moj stvari i podijelimo so najmanje u tri Prijavilo se dalje nekoliko članova dopi „stranku* okupljaju samo puni čanci, za teritorija SHS. Na ovom mjestu adresa skupine. Jedna skupina obično zastupa sa­ siocima. Umoljavaju se svi oni. koji] kojima rastu zazubice još nenagragjenim energično naglašuje naše nacionalne težnje mu stvar, druga je skroz i skroz — a po­ Sarajevu upisivali članove za „Gajrati narodnim mučenicima. 0 načelima i jedoo- i spominje da narod Srba, Hrvata i Slove­ najviše puta bezrazložno — proti, dok je treća iskaze odmah odboru predadu. dulnosnosti nema tu ni govora. 1 eio prvi naca smatra svojom svojinom Goricu, Trst, skupina prema tim pojavama posve nehajna Priloge za „Gajret* dadoše ovi: Hiifl počeci i već pucaju „čvrste* veze -nepro­ cijelu Istru, Rijeku, cijelu Dalmaciju, Bačku, i stvar promatra iz prikrajka, kao da se lagić Uzejr ef. iz Вон. Gradiške 60 K, | bojne zajednice. Ovq su samo počeci, a ko­ Baranju, Banat i Megjumurje. U debati u nje to ni najmanje ne tiče. Tako se ta po­ haremović Mehmed-Ali ef. iz Pazara 20 nac će zavedene i obmanute Srbijance narodnom predstavništvu paziće se osobito java i na početku rađa oko „Gajreta* poja­ i Abdullah ef. Ćulahović iz Taslidže 10 uvjeriti o tom, da je paljba na nas imala ha to, da govornici budu iz svih ugroženih vila. Iz raznih ne temelji tih razloga, a po­ svrhu prekriti unutarnju razrožnost ove ne­ krajeva. najviše iz čisto osobnih, nutarnjih i onissavjesne klike.... krn >oriva praznom riječju i hićenim pis­ Protesti protiv nametnuli Adresna rasprava. Referent sa Oštetu. G. Dušan Vasiljemom toliko se zlatna vremena utukle i „zastupnicima3. Beograd, 22. marta. Danas je započela vić morao je prije mnogo vremena da ode potrošilo, kao da je to bila glavna svrha u Narodnom Predstavništvu adresna de­ u Pariz i da bude referent za Gajreta i sada, kad to sve metnemo preda Velika KlatfuŠa, 19. marta. Zbog zali bata, koju je otvorio predsjednik ministar­ štete, koje je pretrpjela Bosna. se — mora nam sve to biti više nego li renja pruge bilo nemoguće doluji lelegn skog savjeta Stujan Protić svojim ekspoOn je pokupio sav potrebiti materijal, sve zeom. Prvi je uzeo riječ referent Grisogo- smiješna i tugaljiva pojava. Ali oto, lako direktno otposlati: Državno vijeće, verilj zahtjeve za oštetu, čak je dobio u ime pu­ je to bilo. cioni odbor, Beograd. Zbog silom nameti no, a onda su govorili Voja Veljković tnog troška 2000 franaka u zlatu (danas Vrijeme .mora da izbaci sve svoje na tih muslimanskih zastupnika ostao jed i France Smodej (Jugoslavenski klub), koji oko 7.600 K) koju mu je svotu isplatio g. površinu. Staloženje društva, razna mišlje­ kotar bez ikakva legalnog zastnpi đr. Vlado čoruvić. I zbilja g. Vasiljević, su se izjavili odlučno protiv talijanskog nja, kako pojedinca, tako i gomile, jasno te u ime 36 hiljada muslimana ovog imperijalizma. U 5 sati popodne zaključio u a silne telegrafske urgencije , je predsjednik sjednicu. Naredna sjednica se ogledavaju u onom vremenu, koje pro- ■ najodlučnije zahtijevamo, da nam Heprizi krenuo je u Pariz, ali je došao samo do življujeino i odaje vidne tragove duševnog na skupštini „Ј. M. O.“ u Sarajevu iia švajcarske i vratio se u Beograd. Pariška održaje »e sutra u 9 sati u jutru. stanja i raspoloženja kako u sitnim, tako i zastupnici. Mjesni odbor J. M. 0. 1 Maćedonski kandidati. delegacija, traži bosanske štete, urgira na u znatnijim pojavama. Doboj, 18. marta. Gospodinu Sm Megju kandidatima za «narodne« po­ sve strane, a g. referent sjedi u Državnom Protiću, ministru predsjedniku, Beograd, Dopustimo da je sve to moralo bili i slanike u Maćedoniji nalazi so i g. Jovan Vijeću, gdje se može raditi i bez njega. ime muslimana grada Duboja i dl Gjirković, do evakuacije načelnik okruga da je vrijeme trebalo svojo da provede Ovo je zbilja čudnovato! makar i na našu štetu. Ali se svakako u organ i zo va ni h na programu „Ј. M. I G. Vasiljević, .osim putnog troška, po- ohridskog. On so kandiduje u Bilolju i raprotestujemo protiv nametanju delegali bire dnevno 60 franaka u zlatu kao dele­ dikal je. Prije kratkog vremena on je pen­ današnje doba trebamo okoristiti poukom, državno vijeće, koji nas no zastupaju,; što nam je dolično doba dade i pruži. Od gat za bosanske štete, a 50 dinara kao član zioniran, kako jedan list veli, zbog neis­ ih mi nismo izabrali. Mjesni odbor „Ј Hl Drž. Vijeća (dnevno skupa preko 370 K, a pravnog rada, te во čudi ko ga kandidova. praznih riječi, suvišnih, bezrazložnih i omjesečno 11000 K!) a ne radi svoj Treba razumjeti da je on penzionisan zato prečnih misli ništa se ne zameće. To smo u više mahova i gorko iskusili. Sada je glavni posao. Mi mislimo, da narodni novac da bi se mogao kandidovati/ Ko iole poznaje rad naše policije skrajnje vrijeme, da upoznamo tu našu nije Alajbegeva slama i da svak mora da radi ono, za stoje i preslano plaćen. Dosta u Maćedoniji, a osobito pašovanje g. Gjir- mahanu, pa da se je otresemo, barem on­ Čestitka Regentu. Diplomata ima srpske sirotinje u Bosni, koja čeka po­ kovića u Ohridu, mora se zgražavati na dje, gdje nas čeka zajedničko polje rada. zbor korporativno čestitao regenta! Ako bacimo pogled oko nas vidjećemo njegovu kandidaciju. I taj će čovjek, pošto moć i u očekivanju gladuje. To piše ovdašnja „Српска Рпјеч“ .. .. * su izbori vrlo zakonski i slobodni, doći u jednu najveću našu rak-ranu, opazićemo di srdačnog dočeka, koji inu* je p silne čete i ordije naše sokaku i ćor bu- redilo Narodno Predstavuišto prtlitt „Treba* i drugi. Brzojavljaju iz Beo­ parlament da predstavlja one, koji ne mo grada: Molbi pukovnika Milana Pribićevića gu očima da ga vide, jer ga se boje. Ako džaku prepuštene mladeži, koja jadna hrli njogove prestone besjedo. Na đj . za otpust iz vojske udovoljeno je, a ujedao narod u Staroj Srbiji i Maćedoniji budu ponoru da se unj surva. Nju moramo oso­ matski je zbor veoma ugodno djelou mu je odobrena i mirovina. Pukovnik Mi- predstavljali ovakvi ljudi onda će to biti viti na sopstvene noge i izbavljati je raz­ sto je čitavo predstavništvo* odoM nim načinima od neminovne propasti. lan Pribićević odlazi iz vojske, jer hoće isključivo na štetu samoga naroda. valo besjede i misli da je to najk („Slobodna Reč*.) da aktivno učestvuje u političkom životu.* Kako je Gajretova svrha čisto kulturna, znak za konsolidaciju mlade dH Malo nam je Svetozara, pa će da i Milan humana i jedino veličajna briga za našu Talijanska nasilja. Talijanski je ga posegne u politiku. Samo naprijed. . . . mladež, to se ni izdaleka no smije više Za naš ,,Gajret.“ Ako je Istina. Iz—Beograda se javlja unašati u radu za Gajret kojekakvo stran- ner izdao odredbu, da se u Trstu i oU pod datumom od 20. o. mj.; „Demokratski Nakon tolikog zastoja u radu oko na­ čarstvo, niti mu ometati rada, nego ga svi imadu odstraniti svi slovenski natpis je klub u svojoj jučerašnjoj sjednici ras­ šeg Gajreta, vidimo iz poziva glavnog od­ zdušno potpomagati, da što bolje i uspješ­ nadomjestiti talijanskim. Ko se ovome,I pravljao o adresi. Izneseno je gledište, da bora i razabiremo, da se ponovo kani i nije procvate, kako će što više moći svojoj zu ne pokori biće kažnjen novčanom M treba što jače naglasiti naše zahtjeve u sprema što življa zauzetnost oko' rada u svrsi udovoljavati i pružati ruku pomoćni­ ili zatvorom. vanjskoj politici i da se ima tražiti ispu­ tome nama najpotrebnijem kulturnom dru­ cu našoj siromašnoj mladeži, izvodeći je Isti je guverner odredio da sa svi I njenje naših teritorijalnih zahtjeva. Demo­ štvu. Svaki se pojedinac, kao i razne sku­ na selamet, da danas sutra bude čestiti član novnici slovenske narodnosti na tršćand kratski klub stoji na stanovištu, da se sva pine naše zajednice trebaju da osjećaju i ljudskog društva. To možemo pošti imadu odmah odpustiti. Л postigne­ pitanja oko ustava i izbornoga reda smatraju tim pozivom odbora pozvanim, mo samo samopregaralaČkim radom, ima­ Talijansko junačenje. Radio vije# imadušto prije riješiti i t o n a da po mogućnosti porade u svakoj prigodi jući na umu plemenitu i čovjekoljubivu Sjeverne Amerike potvrgjuje, da su pol najširoj demokratskoj osnovi. oko što općenitijeg t i prošircnijeg rada za zadaću našeg „Gajreta*. f. mošnjim informacijama zahtjevi (»redsje Pregled. FELJTON. Mahmud Hubtar-paAa: (9) Islam po Kur’anu i Hadisu. VII. Isa (a. 8.) po Kur’ann i Hadisu. Poznato je, da se Isa-pejgamber u Is­ lamu priznaje i štuje kao poslanik Božji. Ime Njegovo, matere Mu Merjeme i svih drugih poslanika ne izgovara se nika] dru­ gačije nego s dodatkom ahazret“, L f. uz­ višeni ili „seidi-na*, t. j. naš gospodar. Rekne se i piše iza imena i ovo: Molitva i pozdrav Božji neka mu u dio padne! „Ei-Mearri, jedan arapski pjesnik iz trećeg islamskog stoljeća, pjeva ovako: Ne­ mojte me činiti ciljem vašeg neprijatelj­ stva, jer za me doista jednako vrijede lsa i Muhamed (a. н.).* Imade u Kuranu mnogo ajeta, koja se odnose na Isa-pejgambera. Ovdje ćemo na­ vesti samo ona, koja tačno odregjuju gle­ dište Islama prema Njegovoj osobi. 23 и« Mi smo učinili sina Merjemina i Njegovu mater jednim čudom te smo oboma dali za stanovanje jednu visinu, mjesto sigurnosti i vrela. — 5.»«. Mi »mo poslali I sata, sina Merjemina, da potvrdi Tevrat, koji je prije objavljen, te smo mu dali Indžil (Evangjelje), u kojem se nalazi upu­ ta i spas, svjetlo i opomena za pobožne. — 43.es/ Iša je došao s jasnim znakovima te je rekao: Ja sam vam donio mudrost, da vam razjasnim nešto od onog, u čemu ste nesložni. Bojte se Boga i slijedite me­ ne! — 43^«. Bog je moj gospodar i vaš, služite Njemu, to je pravi put — 43.«в* Ali su sekte bile megjusobno nesložne. Slijedeća ajeta se odnose na Merjemu, na rogjenje, djelovanje i smrt lentovu. бб.ц. Bog je stavio Merjemu, kćer Imra­ no vu, za primjer vjernima, koja je čuvala svoju krepost (stid); zato smo joj udahnuli svoj duh, a ona je vj aro vala riječima svo­ ga Gospoda i u Njegove knjige te je bila jedna od poniznih. — 3.s7. as. Angjoli reko­ še: Merjema, Bog je tebe izabrao, očistio i odlikovao te nad ostale žene svijeta. Mer­ jema, budi pobožna i poslušna svome Go­ spodaru, klanjaj i sagu i ne s onima, koji se klanjaju. — З40. 4В. Kada su joj angjeli rekli: O Merjema, Bog to objavljuje, jednu svoju riječ (u meso pretvorenu riječ); Nje­ govo je ime spasitelj Isa, sin Merjeinin ugledan u svijetu ovom i onom i jedan od bližnjih Bogu. On će .narodu govoriti iz ko­ lijevke i u punoj snagi kao čovjek i bi­ će jedan od poštenih. — Ona reče: O moj Bože, kako ću ja dobiti dijete, a nije me so nijedan čovjek dotakao? On reče: To ćo ipak biti, jer Bog stvara, šta hoće; Kad On odredi nešto, satno rekne: Budi l i već je gotovo! — On će ga naučiti knjigu i mudrosti, Tevrat i Indžil. — 3«. <■. Ja (Isa) dolazim s Božijom riječi,' da potvrdim va­ ma prije objavljeno u Tevratu i da vam dozvolim nešto od onog, što vam je bilo zabranjeno... — Ali kad je Isa opazio nji­ hovu nevjeru, reče: Koji su moji pomagači na Božjem putu? Tad odgovoriš« učenici: Mi smo pomagači Božji, mi vjerujemo u Boga i posvjedočujemo, da smo Bogu oda­ ni (muslimi). — 61.u. Jedan je dio poto­ maka Israilovih vjerovao, a jedan je ostao nevjeran. I mi smo pomogli vjerne protiv neprijatelja njihova, pa su pobijedili. Nalazi se jedan ajet, koji navješćuje, nastup carstva nebeskog, kako je proricao Isa-pejgamber: 43 «i. Zaista služi Isa za zna­ nje izvjesnog „sata*. (Po Islamu je povra­ tak Isa pejgamber« na zemlju predznak sudnjeg dana). O samoj prirodi Isa pejgambera pou čavaju ovi ajeti: 4.je». O narode, koji si dobio knjigu, ne prekoračujte svoje vjere i 1 govorite samo istinu o Bogu. Spasitelj i sin Merjemin, poslanik je Božji i riječi gova, koju je stavio u Merjemu i Njee duh. Vjerujte u Boga i Njegova posla« i ne govorite, da ima tri Boga. Sto se tiče duha, o tom veli Kuri 17 87. I oni će Te pitati o duhu (tj Džebrailu ili o duši). Ti reci: Duh je| zapovijedi moga Gospoda (stvoren), vu je dano malo znanja o tom (0 M tajnama). • O zadnjem času lsa pejga nbera iiM raznih ajeta. Po jednim objavljuje I Isa-pejgamberu smrt, po drugim opet| bjegjuje volja B zžja lukavost i podlosti prijatelja lsatovih. čujmo, šta veli Kuri 3.48 Bog je rekao: O Isa, Ja ću Ti Ш smrt i uzdignuti Te sebi i očistili nevjernih, a tvoje ću našljednike poslajl iznad nevjernih do sudnjega danaV ćete se Meni svi povratiti, i ja ću vaei diti o onom, u čemu ste bili nesložoi.* Prema ovom ujetu imade još jedno, li kaže: 4.]oe. Oni govorahu: Zaista нто1 Išala, sina Merjemina, poslanika Вм ubili, ali ga oni nisu ubili niti razapeli,« jednog drugog njemu slična. Dolutali« koji so o njemu ne slažu, u pravoj Bluni što se tiče njegove osobe. Oni neS �Страна 3 Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* Број 13 Broj nika Wilsona u Italiji, naišli na veliki otpor. Talijanski delegati na pariškoj konferenciji zaprijetili su za slučaj, ako se preliminarni mir sa Njemačkom Austrijom ne bude za­ ključio u isto vrijeme kad i sa Njemačkom, da će ostaviti konferenciju mira. U tom će slučaju Italija zaposjesti oružanom silom sve one krajeve, koje su joj zajamčili ali— jirci londonskim ugovorom. Popuštanje Entente. Iz Londona jav­ ljaju: Pariški zastupnik Manohester Ouardiana javlja, da je u pitanju preliminarnog mira sa Njemačkom postignut potpun spo­ razum izmegju antantinih država. Francus­ ka je odustala od svog zahtjeva, da se otmuje nezavisna ^nska provincija, a jed­ nako je napustila svoj otpđr protiv sjedinjenja Njem. Austrije sa Njemačkom. Ovaj jo sporazum postignut ni jednoj konferen•čiji izmegju Wilsona, Clemenceaua i Lloyd Georgea. Komunizam u Madžarskoj! U Beč je 21. o. mj. stigla vijest iz Budimpešte, .da eu komunisti za vladah gradom. Komunisti su oborili Karoly>jevu vladu i postavili sv< ju. Grof Karolyi je pobjegao iz Budimpešte. Svi javni uredi kao i sve vojarne, te pri­ vatna ioduatrijalna poduzeća nalaze se u rukama komunista. Gradske oblasti takogjer •su zauzete od komunista, te su komunisti postavili svoju gradsku upravu. Izmegju komunista i vladinih četa došlo je do krva­ vih uličnih bojeva, u kojima su pod legle ' vladine čete. , Naši boljševici. Beogradsko stranačko vijeće socijalnih demokrata održalo 19. o. mj. svoju sjednicu, gdje se raspravljalo o nekim pitanjima te je dana izjava, da se ne priznaje intercionalni socijalistički kon­ gres u Bernu. Oduševljeno je pozdravljen .prvi kongres internucipnale u Moskvi. I papa suveren. „Daily Mail* javlja ii Rima: „Posjeti kardinala Amette u Va­ tikanu pripisuju u ovdašnjim političkim krugovima veliko značenje. Kako se pogovara namjeravaju velike sile pozvati pa­ pu da stupi u savez naroda, čime bi bio ; međunarodno priznat suverenitet Vatikana, a (rimsko pitanje riješeno na opće zado1 voljstvo. Karlo bi n Švicarsku- Bernski listovi Javljaju, da je' bivši car Karlo od švajcar•kog vijeća zamolio dozvolu, da se može nastaniti u Svajcarskoj. Saveznička je vla­ dalo tom obavijestila bečko državno tajniiŠtvo za izvanjsko poslove, te će odlučiti u skladu sa njegovom'odlukom. Šta znači ovo?^ ' U službenom listu od 18. o. mj. objav­ ljeno je premještenje profesora Saliha Baljića iz Mostara u Bihać. Ovaj nas je korak pro­ svjetnog odjelenja veoma začudio, jer sada nije nikako .sezona* premještanja profesora, pa se je mogla ova i slična željioa kojeg .mučenika* posve lijepo ostaviti do ferija. Ako se hoće jednom iz izvjesnog tabora ispuniti želja na račun jednog drugog ko­ lege, onda treba uvažiti interes školo i ve­ ćine naroda, a ne dati se zavesti očevidnom strasti i pristranosti. Ovaki pokusi obično ne postizavaju svoje tajne, a glavne svrhe, već izazivaju objektivne ljude i stvaraju u narodu neraspoloženje, te ubijaju svaki au­ toritet vlasti, kad može svako na račun na­ še prosvjete Jariti i paliti. Toliko su puta ispravni i nepristrani pedagozi isticali veliku štetnosb šikanacija nastavničkog staleža, jer škodi narodnoj prosvjeti i ne služi na čast prosvjetnoj politici, pti не to opet prakticira ugledavajući se u omražen* crno žuti sistem! Taj je nemoralni sistem odgajao svo­ jim oproban >m makinacijama nenarodne činovnike i udaljio narod od.činovništvn.Naše društvo danas osugjuje takove odrogjene sinove, i to je posve u redu, samo se bojhno, da se sličnim šikanacijama ne otvore vrata toj anomaliji i u nas, pa zato valja da nam bude dika, kad naš jedan činovnik ima povjerenje u narodu. В>š u ovom slučaju vidimo jasno, o če­ mu se radi. Prof. Baljić je omiljena ličnost kod muslimana n Hercegovini te je bio izabran i u .Državno Viječe* kao delegat heroe ovačkih muslimana uz dra. Karamehmedovića. Ovo je bilo zazorno izvjesiv j .demok­ ratskoj* kliki, te su pravili Baljiću razne neprilike, o čemu su nam dolazile razne igjesti. No mi u to ne mogosmo vjerovati držeći, da u slobodnoj i demokratskoj državi svi gragjani imadu jednaka praJ i dužnosli, ali se na žalost prevarismo. Uspjelo je ipak nekim dl uividuama, da proture svoju namjeru preko novih .pe­ dagoga* u prosvjetnom odjelu, pa makar to bilo na štetu prosvjete i protiv volje većine naroda. Da je slučajno na okupu mostarsko općinsko zastupstvo. Čuo bi se zbog ove šikanacije jednog vrijednog nastavnika odlučan i muževan protest, koji bi bio puno iskreniji od svojedobno naru­ čenoga protesta u mostarskoj općini radi afere glasovitog suplenta mostarske gimna­ zije, koji danas u prosvjetnom odjelenju zagovara iste onake makinacije, protiv kojih se je i напу bunio 4za crno-žutog režima. Ali danas ^д)апав se isto radi protiv muslimana ika, koji su našem narodu simpatični i priljubili mu se, a odrodi narodni^rže se za mustru na glavnim žavo~ dima.^^ ^^ored svih ovih nečistih motiva, koji su prouzrokovali premještenje prof. Baljića, hoćemo da istaknemo još i tu činjenicu, da je prof. Baljić služio već u Bihaću, te je iz zdravstvenih razloga premješten u Mostar, jer mu nikako ne prija bihaćki zrak, pa je bio opasno obolio. Za to tražimo u interesu narodne prosvjete i zdravlja prof. Baljića, da se ovo nepravedno premještenje odmah opozove i dade tako satisfakcija povrijegjenoj pravdi i pogaženom narodnom osjećaju. Mislimoyla možemo bar to zahti­ jevati s pravon^er su muslimani i onako ogorčeni zbog m№lfl oktroiranih zastupnika i ekonomskih potresa, koje je đonijelo лгозto otimanje zemlje od zemljovlasnika^h Domaće vijesti. Agrarni ministar. Radi važnosti riješenja agrarne reforme govori se u parlamentarnim krugovima, da će se osnovati posebno ministarst­ vo s posebnim ministrom za riješenje agrarne reforme. Posve je sigurno, da tu lisnicu neće preuzeti Korać. ništa o pjemu, nego samo nagagjaju. Uis­ zičkom (tjelesnom), već se mogu tumačiti tinu ga oni nijesu ubili, nego ga je Bog u psihičkom (duševnom) smislu. Dakle ajet sebi uzdigao. Bog je moćan i mudar. 4>1и. ne sadržaje tjelesno izbavljenje IsaU ovome ajetu, ako se shvati u pu­ tovo, nego navješćenje spasa i uskrsnuća nom smislu riječi, zrcali se nazor gnostika (uzvišenja) vječn * Božje istine, koju je Isa (jedna kršćanska filozofska sekta, koja je pejgamber propovijedao i utjelovljivao. Ta­ postojala п početku kršćanstva), koja je tvr­ ko misle mnogi odlični muslimanski uče­ dila, da je mjesto Isata razapeta pogrešno njaci. Ovaj nazor nalazi svoju potvrdu u jedna druga osoba, njemu slična. S obzirom ovim ajetima: 3.ih. Reci: Već su vam do­ na ovo mišljenje sadržaju mnogi tumači lazili prije Mene poslanici s jasnim znaci­ Kurana opširne i različite pojedinosti, ka­ ma i в onim, o čemu vi govorite. Pa zašto kove je to odigralo, pri Čemu se iznose ste ih ubili, kad ste pravi? — 19.>4. Ja slični prizori, kako se opisuju u Evangjelju (Isa) sam zaštićen Božjim salamom (pozdra­ pri pojavi Isatovoj poslije raspeća. Ovako vom) na dan moga rogjenja, na dan moje mišljenje komentatora bilo je sigurno po­ smrti i na dan moga oživijenja (uskrsnuća). jačano osjećajem, da Bog nije mogao do* (Ovaj će se odsjek svršiti.) pustili neprijateljima lsatovim, da se osvete na odabraniku Njegovu, te su u tome gle­ Prva knjiga Jugoslavenske Demo­ dali izraz sigurne Božje pomoći za svako­ kratske Lige. ga, koji radi za stvar Božju, kao i očitu Ovih je dana izašao u Zagrebu prvi objavu pobjedo dobra nad zlim i svjetla svezak Jugoslavenske Demokratske Lige. nad tminom. , I Ali komentari nemaju sigurne ni vječ­ Uz nacrt pravila nalazimo u njem mišlje­ ne vrijednosti, a u ovom pitanju nijesu ni nja odličnih Ligjnih osnivača o uregjenju i oni svi složni, jer imademo i drugih ajeta, položaju naše države: Kipar Ivan Meštrovii koja dopuštaju drugačije tumačenje spo­ piše o velikom pozivu svih naših umje­ menutog ajeta (4-im.) i to tako, da raspeće tničkih i kulturnih udruženja; Ljubo MihajlM*pejgaqibrra nije nemoguće. Stoga pije lovič o prvim brigama u državi; dr. Nikola baš nužno ajeta З.м. i 4-im. shvaćati u fi­ Sianojevii o organizovanom radu; Miloi Sav) Otstup ministarstva. „Nar. Politici* javljaju iz Beograda: Vijesti se o demisiji cijelog kabineta potvrgjuju u političkim krugovima, čini se da će ministarstvo demisionirati u utorak. Demisija Če biti formalno naravi i to poalije predaje adrese narodni predstavništva Regentu, jer se drži da je time dovršen posao ministar­ stva i da narodno predstavništvo treba da predloži novo ministarstvo. Drži se da neće nastati nikakvih komplikacija u sastavu koalicijonog ministarstva. Dr. Nikola Mandlć 1»ivši civilni ađlatue u Bosni i Hercegovini, otpušten je iz Službe bez mirovine. Činovnički doplaci. U jučerašnjoj ple­ narnoj sjednici demokratskog kluba dao je razjašnjenje ministar Dr. Kramar o namje­ ravanoj poboljšici činovničkih pinta, koja će stupiti na snagu od 1. maja. Vlada će 1. aprila podijeliti posebne skuparinske dopl itko koji će ostati tako dugo, dok se de­ finitivno ne urede plate. Braći Trebinjcima dovikujemo «Živjeli!« i molimo ih, da se svim sila­ ma zauzmu za širenje <Pravde< i da nas podupru dobrovoljnim prilozima. Slijedite lijepi primjer Graćanice... Mjesni odbor naše organizacije u Varcar-Vakufu konstituirao se je ovako: predsjednik: Ragib ef. Hadžiabdić; podpred sjedni k: AbdUllah ef. Hadžić; tajnik: Hasan ef. Bešlić; blagajnik: Ah med aga Dedić, a odbornici: Hafizbeg Bahtijarević i Saćiraga Šehović. — Dalje nam odbor naše organizacije u Varcar Vakufu javlja, nda su svi muslimani ovoga kotara prihvatili program „Jugosl. musi, organizacije* te jednodušno i čvrsto stoje uz ovu organizaciju*. U Konjicu se je ovako konstituisao mjesni odbor naše organizacije: predsjed­ nik: HL Ahmed ef. Kasumović, pod pred­ sjednik: Islambeg Agić, tajnik: MehmedAli ef. Hadžić, blagajnik: Sulejman ef. Sokolović, a odbornici: H. HL Smail ef. Džumhur i Mehaga Džumhur. Za širi kotar, odbor birani su još: Zulfaga Bajraktarević, Mehaga Drkić, Džaferaga Dženetić, Omer ef. Mijušić, H. Mustafa ef. Šaraj li ć i Ahmedbeg Nuhbegović. U Prijedoru se je ovako konstituisao mjesni odbor naše organizacije: Pred­ sjednik: Sulejmunbeg H. Selimbegović, potpredsjednik: Ibrahim ef. Kurbegović, tajnik: Mehmed ef. Juaufbegović, blagajnik: Muhamedaga Kovačević, a bez funkcije: H. Raaim ef. Modić, Ilasaga Kolonjić, H. Salibaga Džihić i Mehaga Hodžić. Iz naše organizacije. 1 Trebinje nam se je priključilo ovim brzojavom: »Jučer u petak na sveopćoj kotarskoj skupštini svi mu­ slimani grada i kotara Trobiii j e jednoglasno zaključili da se pridružuju »Jugoslavenskoj Musi. Or­ ganizaciji« i primaju njezino glasilo »Pravdu«. Zapisnik slijedi. Predsjednik: Hadžihasanović; Tajnik: Zubčević.* Od hercegovačkih mjesta rezervi­ rano se drže još Gacko i Stolac, pa je vrijeme, da se i oni povedu za ostalim mjestima Hercegovine. Hć o potrebama materijalne kulture; dr. Živan Spaeojevii o savremenom pravu i državi; Milan Cemerikii donosi remiuiscenee iz sopstvenih iskustava, a urednik Lige Milan Grol piše o našim zadacima i na­ šem radu. Veoma je interesantan članak dr. Božidara Markovima o unutrašnjem uregjenju Jugoslavije. Ovdje raspravlja dugogodišnji predsjednik Slovenskog Juga i glasoviti srpski pravnik pitanje o decentra 1 iza* čiji u državi SHS, tražeći administrativnu i zakonodavnu samoupravu krajeva. (Mi ćemo ovaj članak prenijeti u jednom od idućih brojeva. Op. ur.) Predsjednik Lige dr. Jovan Cuijić, profesor na pariškoj Sorbon ni, piše o programu Lige. Drugi su članci: Milana Grola o savre­ menom nacionalizmu; dr. Nikole Stojanoviča o agrarnom pitanju u Bosni i Hercegovini; dr. B. Markovima o omladini u jugoslaven­ skom pokretu; onda prijevod jednog članka „The N«w Europe* o jadranskom pitanju. Pod naslovom .Mišljenja i dogagjaji* nala­ zimo poruku dr. Ante ^rumbita. govor dr. F^. Veljkoviča i nekoliko misli Mt/ana PribUevUa. Cijena svesku je 4 K, a dobiva se i naručuje u knjižari .Dioničke tiskare*, ZaдгЛ% Gundulićeva ul. 18. Gospodarstvo. Neutralci o nustr. krunama. Manchester Guardian* javlja: Zastupnici neu­ tralnih država stavili su zahtjeve na kon­ ferenciju mira, da se poduzmu nužne mje­ re, da se banknote bivše hustro-ugarske monarhije koje se nalaze u inozemstvu, zaštite od eventualne bezvrijednosti, koja bi mogla nastati, jer je većina narodnosnih država odredila žigosanje. Kriza u prehrani. Zagrebački »Ju­ tarnji List* donosi ovaj uvodnik: „U pre­ hrani nastupio je kritični momenat Bivši ministar prehrane gosp. Jovanović nije htio ostati na mjestu ministra čim su prevla­ dali argumenti zagovaratelja slobodne tr­ govine, već je povukao konsekvencije. Gospodin Pavle Marinkovič, koji je bio designiran da preuzme lisnicu ministarstva prehrane, Vratio se na svoje ambasadorsko mjesto u Bukarešt, stekavši uvjerenje, da su u organizaciji naše opće prehrane na­ stupili momenti, koji bi mogli biti u sta­ nju, da zemlju dovedu u jedan vrlo deli­ katan i neugodan položaj. 1 tako se je­ dan od najvažnijih ministarskih resora vodi dalje bez popunjenja, a umjesto da se pri­ stupa sustavnoj organizaciji narodne pre­ hrano, vidimo, da sve više zahvaća desorganizacija. Umjesto da se postavi i izradi jedan ustav, koji bi obećavao uspjeha, mo­ ramo konstatovati, da umjesto toga vidimo na djelu divlju spekulaciju, gomilanje robe na pojedinim točkama i sustavno tjeranje cijena u vis. U osam dana od kako je uvedena slo­ bodna trgovina, poskočile su cijene n. pr. masti u Srijemu od 18 K na 40 K po ki­ logramu. Cijene pšenici, koja se je nudila na prodaju prije uvođenja slobodne trgo­ vine i ispod maksimalnih cijena, poskočile su veo danas na 200 K po q, a vjerojatno je, da će ta cijena za malo dana f dalje porasti. Iz naših, živežoTn bogatih krajeva; Bačke, Banata i Srijema, odilazi živeš bez kontrole, a da se u krajevima, u kojima su prohranbene prilike teške ne opaža nikakova polakšica; naprotiv opaža se daljnje povisivanje cijena. Ova je situacija teška i mjerodavni krugovi ne bi smjeli ni časa da čaše, već bi naprotiv, ako želi da se spasi što se spasiti dade, morali energično pristupiti I rješavanju ovoga pitanja. Riješenje može �Strana 4 Ограва biti samo dvojako: ili lisnicu ministarstva prehrane povjeriti odgovornoj osobi iz re­ dova pristaša slobodne trgovine, koja je obvezana, da na djelu pokaže, da li je već danas' opravdan taj sistem trgovine; (ta li­ čnost i pristaše slobodne trgovine moraju, ali tada, da pred narodom preuzmu i svu odgovornost za možebitne posljedice) — ili dokinuti slobodnu trgovinu, ustanoviti za­ lihe i prema raspoloživim zalihama uroditi racioniranje. * Nema drugoga izlaska iz nastale ka­ tastrofalne situacije.* Naše veze sa Austrijom) Na izjavu ministra predsjedniku Stojana Prutića za­ stupniku dopisnog ureda, da kraljevstvo SHS. želi sa Njem. Austrijom živjeti u naj­ boljim odnosima i da smatra potrebnim uregjenje njem, austrijskog zastupstva u Beogradu radi uspostavljenja tješnih megju sobnih odnosa, javlja politička korespodencija iz dobro imformiranog vrela, da je ova Protićeva izjava na njem, austrijsku vladu uplivisala vrlo simpatično, pa su već po­ duzeti koraci radi uregjenja njem, austrij­ skog zastupstva u Beogradu. Državni urod za inostrana djela uvjeren je da će nakon uspostave megjusobmh odnosa nastati sr­ dačan saobraćaj sa kraljevstvom SHS., a naročito da će se uspostaviti stari živahni gospodarski promet. Mostarski ugljenokop. Još pred pola godine počelo se u blizini Vihovića sa po­ kusnim bušenjem ugljena.' Kako je stvar zauzela danas veći objam, a proba izbuše­ nog ugljena omogućuje da se ostane pri tajnom kopanju. Uputio se je' naš saradnik g. upravitelju ugljenokopa, da- mu dade podatke б ovom za Mostar toliko važnom poduzeću. Gosp. ■ je nadpovjerenik bio su­ sretljiv i potanko uputio našeg suradnika o dosadanjem radu, a i o izgledima uglje­ nokopa u budućnosti. Bušenje ugljena otpočelo se kod biv­ ših tvrgjavica br. 18 i 19. Sloj, na koji se je sa svrdlovima naišlo debeo je 4'5 do 10 m, a mjestimice i više. Analizom usta­ novljena je ogrijevna snaga sa 4500 kalo­ rija, dakle ugljen srednj^e vrste..Pred koja dva mjeseca počelo se sa zidanjem prvog rova, koji je zasnovan za dnevnu proizvodnju od 40 vagona ugljena. Do ug­ ljenih naslaga doći će se kroz dva, najda­ lje tri mjeseca. U slučaju da ugljen bude odgovarao dosadanjim potrebama, a na tr­ žištu nagje progje, izgraditi će se još je­ dan drugi, širi’ rov, koji bi sa onim prvim omogućio dnevnu proizvodnju od 100 va­ gona. Kad bi se ugljenik ovako izgradio, zaposlio bi oko 2000 radnika, dočim bi za prvi rov bilo dovoljno 500. Sad ih radi oko 150, a do konca godine biće ih uposleno do 300. Kao u svakom ugljeniku i rudokopu pravi i ovdje voda zapreke, jer već pri du­ bini od dva-metra izbija. Da se ova voda odstrani uvešće će se električne sisaljke. U tu se svrhu sada,spri samome rovu, gradi električna centrala sa 3000 konjskih sila. Ove sisaljke moći će da isisaju 4 m’ za minutu t j. 40.000 1. Električna će se sila moći upotrebljavati i u privredne to industrijalac svrhe, a takogjer i voda. Os­ nivači pivare već su stupili sa upravom rudokopa u pregovore radi jednog i dru­ gog, a i sve željezničke radionice dobivat će otud električni pogon. Ovaj će ugljanik biti svakako od ve­ like koristi za naš Meštar, gdje je nastao Bruj 18 Брсј .PRAVDA* —• „ПРАВДА" gospodarski zastoj, a izgleda da će još i potrajati. ’ („Narodna Sloboda-.) Šećerni kartel. U Beogradu se je os­ novao kartel svih fabrikanata šećera. Svrha mu je da r e g u 1 i š e proizvodnju i pro­ daj u šećera, kao i cijenu rube. Trešeljak. Gospođine uredniče, dopusti mi, da bacim ne­ kolika piligrapa u „Trešeljak", pa kad se je nagelo, neka se i prevali, a ja držim, da će se pre­ valiti na zemlju ili — modernije rečeno — na agrar. Žalosti moja, ravne četiri godine odvrnuh na sveučilištu, slušajući pravne nauke i njihova neu­ mrla pravila, (kako to tumačiše profesori — doduše — iz švapskih knjiga) koja su nikla na ekonomsko socijalnim i kulturno-moralnim principima i koja su u cijelom svijetu (mislim kulturnom) općenito priznata i nepromjenljiva. Učiše me: »Zakon dokida naredbu, a naredba ne može dokinuti zakona; Zakon ne djeluje una­ trag (a sigurno ni naredba); Vlasništvo je nepovredivd; ono se može prenijeti na drugoga jedino • voljom dosadanjeg vlasnika; Izvlastiti se neko pri­ vatno dobro može samo u opće korisne svrhe (kao za javne zgrade), ali uz potpuno primjerenu otštetu, koja se po komisiji ustanovi; Realni dug ne može se pretvoriti u personalni ili prenijeti na drugi objekat bez \Otie vjerovnika; Jus đispozitivum (status negativu« u državnom pravu) daje pravo pojedincu, da sklapa ugovore, u koje mu državna vlast ne smije dirati. Pa šta sad imam iz toga? — Imam samo to, da vidim, da mi je bio trud uzalud: Ta pravila više ne vrijede. Prevrat ih je prevrnuo i ukazao, da se više na zemlji primjenjivati, neće. Kako bi se to dalo protumačiti, ne znam, sa­ mo sam čuo od profesora, da ima jedan paragraf, koji se zove »vis maior-, pa može prevrnuti svaki drugi paragraf. , .• » • Ч . • Hoće li se pravda i mudrost na taj kaluf na­ tegnuti? — Ne znam. Evo mu fetfa iz džepa!* Jedan vrlo brkati gospodin, po imenu musliman, po zanatu klasik, nosi strehu ili škrlju, da mu se brkovi ne orose..... pa bi Me, da ima i fetfu na to i pita: je li mu džai^k r 1 j a. Odgovor.; Pop na kobili jaše, a kobilu traži. BivdMa je potašuljao; pa kad nema pameti, neubrojiv jej> b) To ti je klasičan prejađicium, pa je narav­ na stvar, da klasika ne bi mogao zadovoljiti nega­ tivan odgovor. лго.*«. ,► 4 Smeta im. Jedan od naših dječaka prepro­ davača viče: „Pravda-, muslimana.J liši) Okraj njega prolazi' jedna ženturina pa’ se osovi na dje­ čaka u tonu svog odgoja (vaspitanja), opsova ne­ što »i dobaci da je list prazan, da nema- ništa u njemu. Šta ćeš, smeta „Pravda" kad'je puna, smeta kad je prazna. Istinu rekla. U broju 40. od 6.' o. tnj. u bi­ lješci o Spahinoj ostavci piše „Ј." i o nama, pa veli: .Kolika razlika izmegju nas i njih! Oni bi sve dali za mandate, a mi moramo šilom na­ goniti naše ljude, da učine veliku žrtvu i da prime bar na kratko vrijeme mandat-. Tačno. I svak će vam to vjerovati da je vaše ljude sila na­ gnala, da se prime mandata. Narod ih beli nije na to nagnao. Dvije. Prigovoriše nam neki, što dadosmo našem listu novo ime .„Pravda", kada ima jedan list pod tim imenom u Beogradu. Ništa to ne smeta, jer nitko ne će ova dva lista* zamijeniti: baška je Pravda u Beogradu, a baška — u Sarajevu. Za ,,Osviianje“ Za „Os vi tanje- sakupili su: Ibrahimaga H. Baščaušević, Berberu vić Hasnija i Vranić Um ija iznos od K 4.721, koji daru vaše: Po K 1.120 H. Mehaga Sameduvić; K 650 Ц. Salihaja Bičukčić; po K 500 Braća Šabići i H. Abd Delić; po £ 150 H. Alja Šišić; po K 100 Ahinedaga Kumašin, Murataga Burunčević. H. Hasanaga Nezirhodžić i Ju* nuzMga Mađžarević; po K 50 Ar faga Kobić, II. Bajrić Muh^medaga, i Husara Hasanbegović; po K 30 Ferid cf. Saračević i Asim ef Džino; po K 20 Mu)aga Sulejmanović, Abidaga Brdarić, Mujaga S*rajlić, Ibrahim- aga Hodžić, Salihaga' Vukotić, H. Mulaga Omanović, H. Salihaga Nišić, Obmanaga Durović (Rakova Noga), Mujaga Zubetljak, Ahmedaga Šakić, Huseinaga NumanoVićJ Asimbeg Ljubović, Akif. ef. H. Huseinović, Aslmaga Ajdinović, Ahmetaga Hajro, Ibrahim ef. Zujić, Salihaga Karačić, Salihaga Nanić, Huseinaga Krajina, Sulej inanaga Hodžić, II Ahmedaga Kujumdžić, gosp. Jakob Kajon, Isak Levi, Ismet ef. Izmirlija i Mujaga Mahmutagić; po K 16 Šefkibeg Hrustenpašić; po K 10 H. Hasanaga Cinarević. Meha* ga Alihodžić, Salihaga Hečimović, Hajdaraga Hodžić, Salihaga Mehmćdagić, Mehmed ef. Nanić, N. N., Ibrahimaga Sarić, Omerbeg Halilbašić, Sulej managa Njemčević, Avdaga ZildŽo, Mehmedbeg Ljubović, Salihaga Kurto, Seliinaga Hanjalić, Džaferaga Duvadžijaj Alijaga Parić, Mehmedaga Fočo, Asimaga šišić, šaćiraga Batalević, Šovkijaga Bisićj Ahmedaga Babić, Muslifaga Kačun, Mehaga Mahinutović, Hadžija M. Zelić, Mahmudaga Numić, Ismetaga Prelić, Huseinaga Varešanović; Safet Diko, Mujaga Kaukčija, Mujaga Lazović, Ragibaga Ljuća, HaBaga Delić; Mahmutaga ’Nekaš, Mustafa ef.’ Ropić, Ali" aga Šehić, Hamidaga Zlatar, Salihaga Skaka, Mujaga Slinić, Alijaga Misirlija, Hasanbeg Pašić, Mehaga Topčić, Braća Sudžuković, Alijaga Poturović, Edhemaga Mačkar, M. Halilbašić, Hamidaga Česrija, Salihaora Me­ dija, Huseinaga ČaUšdvid, Rćgatica, Mustajbeg Rahotić, uajaiče,' Mehaga Gačanih Prača, Ragib ef. Memišević,1 Gaj niče, Lutfaga Kadrić, Bileće, Muhameđaga Serdarević, Ljubi nje, Šmail ef.' Serdarević, Ljubi nje, Muhamed ef. Mušić, Rogatica; po K 9 Edhemaga Mahmutović; po K 6 Abidaga Skender, Avdaga Išić, Husaga Hadžagić, I Omeraga Hodžić i H. Muharemaga Muhić; po K 5 Jus ufaga Bravić, Aliaga Handžić, Muhameđaga Jasika. Murat ef. Nuhefendić (Prozor) i Mujaga Turak; po K 4 Gosp. Avram Altarac. Sofić Ibrahima­ ga, Ibrahimaga Mrkva, Mujaga Kolar, Sulejmanaga čeligija, Mehaga Karahasanović, N. N„ Salihaga Fočo, Hasaga Pindžo, Fehimaga Kolar, Mehaga Hodžić, po K 3; Asimaga čatić i Mehaga Šahmić; po K 2: Salihaga Vreto, Ademaga činare* vić, Salihaga Spahić, N. N., Muhameđaga Lanđžo, N. Huseinbašić, Mehaga Sarić, N. N., N. N, Mujaga Mehmedagić, Mehaga Mulić, N. N., Hasaga Begić i N. N.; po K 1: Adem­ aga Ibrahimagić, Mehaga Fočo i N. N. Orhan ef. H. Huremović sakupio je u Janii iznos od K 505 koji đarovaše: po K 50; Mehmedalij&ga H. Huremović; po K 30: Orhan ef. H. Huremović; po K 20: Alijaga Ađanalić, Sulejmanaga Skakić i X. Y.; po K 15: Šuhreta H. Huremović; po K 10; Mejrema H. Huremović, Ahmedaga Alibegović, «Mustafa, Almasa . Alibegović, Ham za ef. čorabdić, Safet ef. Slatino vić, Salihaga Huremović, Asimaga i Esme h. čemerlić, Hanife h. i Šuhret h. Ć ‘merlić, Mujaga Musemić, OmeragaH Muharemović, Idrizaga Sejran, Ramizaga Grohonjić, Ali ef.. Sadiković, Mustafa ef. Camić, Avđo De mirović, Pašaga H. Imamović, Ahmetaga Skakić, Mehmed Musemić, Dervišbeg i Emin* beg Alibegović, Juso Velagić, H. Hasanaga Huremović i Hasaga Skakić; рО K 6: Rizvanaga Bukvić; po K 5: Omer Berberović, Magbula h. H. Huremović, Jusufbeg i Še­ rife h. Gradašćević,. Salih Hadžić. Hamid Mešanavić. Mustafa Mujkanović. Ali ef. Ali* efendić i- Emin Top^lović; po K 4: Emin Zuberović i Ibro Gutić; po K 3: Hasan Rapkić; po K 2: H. M., Mujo Spahić, 8Ц| Karajac i Huso Nurić. I Dalje đarovaše „Osvitariju-: po 1Ж| Bos. h. otpremno trgovačko društvđ 1'рл1 vilegovana zemaljska banka za 'В. i H. I Danas iskazano K 5.8M 1 Prije Iskazano K 13.10! д Ukuph7713^^| Braćo muslimani! Trošit? cigarćage „МггђатеП Oglas. Kotarski šeriateki eud u Sarajeta daje na sveopće znanje, da će м m molbu nasljednika iza umrlog ef. čurčića umrlog Ragib ef. ii San. jeva prodavati javnom dražbom cij^j njegove mulk nekretnine upisane j A: I gr. ul. broj ХС1Х/1 kat. opć. S* rajevo i to: kat. čest, broj 14 kuj sa kućištem i dvorištem u površini oj 322 т. (kuća za gradskim fizik&kMl i dijela mulk nokret. upis, u A] gr. ul. broj СХХХ/56 kat. opq. 10 jevo i to: kat. čest.-broj 115 vrt poj tekijom u površini od 515 m. na d^ 3. aprila 1919. u-’ četvrtak u 1| sati prije podne u sobi broj 3, te 4 se te nekretnine toga dana najboljoj nudioou prodati uz privolu nasljedni^ ali kuća ne ispod procjenbene vrijeđ nosti od 70.000 K, a Vrt ne ispu 8.000 K U Sarajevu, dne 13. februara 1911 Kotarski šeriatski sud. PRODAJE SE jedan đučan ва cijelim po­ trebnim halatom za izragjivanje bosanskih koža (džona) u Dol. Tabacima vie-a-vie Duhanske režije. Upitati u upravi lista pod brojem 35. Prodaja sjemenja. Gradska aprov izaći ja u Sarajevu ima ф menja, koje će dok zaliha traje prodani po pvim cijenama. Mrkva bijela, žuti, crven i karota K 180’—, španać K 12 —, rep bijela K 40'—, manguld K 60'—, perŠi K 30—, grah K 3 —, heljda K 3'20, Ц K 400’—, sočivo (leća) K 6’—. kupus K 300'sve pd kilogramu. ишннте Muslimani! Oglašujte u „Pratf Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko društvo u Tešnju prima i isplaćuje štedne uloške u DINARIMA te ih ukamaćuje najpovolnije. Obavija sve bankovne poslove najkulantnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Viasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Islamska dionička štamparija u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/866c6d463e5ad0df779ff98868d0aad0.pdf 359a10226da82cb4786b3e4e94c2986c PDF Text Text VDA Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom, м UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 32 — KRUNE, NA POLA GODINE 16 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 14. S a r a j e ▼ о> četvrtak 27. marta 1919. (25. džumadil-ahira 1337.) Svim mjesnim odborima. Na okruz^ hi od 16. o. mj. broj 73. saopćuje km mjesni sarajevski odbor, da je sa mi/ muallima do sada sakupio preko !.W K, te su tom svotom ga ovu go­ nu osigurani zahtjevi muallima kotara gajevo. I Isto tako dobismo iz Banjaluke brzok da je i tamošnji odbor za ovu godi­ li osigurao plate muallima svog kotara ртш njihovim zahtjevima. I Umoljavaju se svi mjesni odbori, da к brzojavno obavijeste o rezultatu svog L;, kako bi se ovo pitanje moglo makKi sa mrtve tačke i kako bi radni odr mogao doći u doticaj sa muallimskim lerom. Kadni odbor, [Gaženje narodne volje. I (Od prijatelja izvan uredništva.) i Naše je stanovište, da samo onda mo■biti govora o potpunom narodnom radu, ■ se taj rad kreće onim pravcem, kojeg no označili u člancima „Ostavka dr-a hhe“ i potkrijepili ga tekovinama svjetI revolucije. To je stanovište potpuno pravno, jer se temelji na neograničenoj Dji naroda, dakle načelu, koje mora zastuki svaki liberalni političar, jer je ono reBtat narodnog htijenja. I mi se čudimo ■u je jedan političar, koji ie na jednom i najvažnijih mjesta u upravi našeg kraIvstva, udario putem oktroisanja i protiv ličite volje muslimanskog dijela našeg Boda u Bosni i Hercegovini nametnuo ■n zastupnike, kojih mi ni pod kojim lolnostima ne možemo primiti, jer nisu Brani slobodnom voljom muslimana. Ok|j, koji se nad nama proveo nema pri■era u parlamentarnoj povjesti zrelih i llturnih naroda. Tim se nisu pridobili Eslimani za politiku, kakva se želi u naIn javnom životu povesii, niti je oktroine put iz političkog meteža k jasnijoj ■entaciji i kristalizovanju naših političkih Kika. i To je samo po sebi pojmljivo: kome ld se priječi, da njegova volja dogje do Utaja, »n sve više u^toji da to postigne Ive više postaje otporniji u političkoj fbi. Stoga oktroj može da stvori veći Etež i nezadovoljstvo i on je najopasnije Idstvo političke borbe. S oktrojem se Eže postignuti samo protivno, jer se val Kodne volje ne da ničim zadržati. Volja poda je nepreeahlu vrelo, koje se ne Eže ničim zasuti, da ne provali — svi­ li o državljanskim pravima i dužnostima ladava sve zapreke, a nepatvoreni izraz Kodne volje mora pobijediti, jer je osnoK na pravdi i istini. ■ Danas je svak svjestan svoga prava i Eda ga ničim gaziti. Pravo jačega i žeKza supremacijom i hegemonijom, vrlo je latkotrajno, jer i naj-jači mora podB pred silom prava i istine. ■ Nema nikakve fajde ovom nasilju da■i ime nekakva „duševnog gospodBč. Ono je grubo, a trajnost ima samo В što je nepatvoreno i voljom naroda stvoreno. Stoga mi ni malo ne sumnjamo u pobjedu naših načela i sigurni smo i uvjereni o njihovu brzom ostvarenju, jer su prihvaćena od svih muslimana, koji od njih no će nikada odstupiti Ne mogu otstupiti. Mi ne dvojimo, da moraju biti isprav­ ljene pogreške sarajevskog oktroja. Kad budu muslimani slobodno birali, uvidiće se neparlamentarni postupak s nama, koji nas je sve i jednog prenerazio, jer nismo vje­ rovali da se tako šta može dogoditi u doba proklamovanja načela slobode i gragjanskih prava. Naročito nismo vjerovali da bi sis­ temom prigušivanja prava i slebode udarili državnici, čija bi politička širokogrudnost i shaćanje narodnog rada trebala da se uzdig­ ne nad poimanje prosječnih i nižih elememenata, koji samo sebi svojatuju pravo na takav rad i sami se sobom kvalifikuju kao jedine patriote i narodni ljudi. I mi se ne čudimo ovim ljudima, jer im je nužno, da nekako obrazlože svoje plivanje na površini. Pojmimo njihovo nastojanje, da razliku u političkom nazitanju označe onim, što je kulturnim ljudima daleko i od pomisli. S toga se ne čudimo, što ovaki ljudi hoće i nastoje da iz političkog života isključe sva­ kog, čiji se nazori ne slažu s njihovim us­ kim shvatanjem i nepojimanjem rada za narod, u višem i najširem smislu. Nu ču­ dimo se kad ovaki postupak dočekasmo od skupine, koja bi imala da bude predstav­ nica višeg duha i zdravijeg 'poimanja, pa se nadamo, da će se ta pogreška uviditi i izbjeći suvišnim trzavicama. Te se pogreš­ ke moraju čim prije ispraviti, jer drukčije nije moguće provesti konsolidovanje našeg političkog života. Što ne valja, treba zaba­ citi, pa se nadamo da će mladi ministri popraviti krivo mišljenje, da je samo onaj „narodan" čovjek, ko nema vlastitog poli­ tičkog naziranja nego se ravna prema ko­ mandi izvjesnih lica u ministarstvu i oko njega. Smiješno je udarati žig nenarodna čov­ jeka na svakog, ko se ne slaže s izjavama u zgradi sarajevske vijećnice. To je nesamo smiješno, nego i fatalne. To, što nismo mogli ćoravo unići u stranku g. Pribićevića, uzrok je da nismo dobili onoliko mandata u privremeni parlamenat, koliko nam pripada i ujedno po­ vod, da smo označeni klerikalnima. I još koješta. Prema tome čini nam se, ko hoće da sudjeluje u političkom radu i da mu se rad prizna kao „narodan“, mora ići naj­ prije po svjedodžbe ministru unutrašnjih djela ili ovdje ih potražiti od kojeg člana sarajevskog Narodnog Vijeća. Istom onda može stupiti na poprište političkog rada, jer pravi narodni rad uzet je u monopol „državotvorne* stranke i ona na njeg po­ djeljuje patente. Kad imaš u džepu taj pa­ tent rodoljuba, onda ćeš dobiti sve, što te pripada i ne može ti se reći, ni ono, što si sad, niti ito si bio nekad. Nemaš li patenta, onda vodiš politiku na vlastiti riziko i sa sigurnošću možeš računati na n počasni “ naslov — „protunarodan". Nu politički rad ne može bili monopoliziran, pa ni od „dr­ žavotvorne stranke**, koja u Sarajevu ima nekoliko ureda za kvalifikovanje narodnog rada, a ima jedan i u Zagrebu. Naravna stvar, da nama nije podijeljena kvalifika­ cija „naredan* i mi radi toga ne možemo doći u Državno Vijeće. Dapače smo „ne­ narodni", jer nismo mogli odobriti da je agrarna reforma pravedna i što smo rekli koju istinu prije i poslije dolaska g. Pri­ bićevića. Nu normalni parlamentarni razvitak i bliza budućnost potvrdiće ispravnost našeg naziranja i našeg, a ne protivničkog na­ stojanja. Budućnost će pokazati kako je štetno odricati pravo na narodni rad sva­ kom, ko ne misli i ne radi po stanovitom ćejfu izvjesnih političara; pokazaće kako je štetno podmetanje i klevetanje onih, koji to svojim nastojanjem i radom ne zaslužuju i kako je štetno mimoići volju muslimana, koji u našem kraljevstvu čine jaku političku partiju. Silni protesti muslimana iz Bosne i Hercegovine predznak su toga i dokumenat, da oktroisanje ne može preokrenuti njihove želje i zahtjeve, nego samo izazvati veće ogorčenje nad politikom tutorisanja. —h kg — Godina I. hija oduzimati i da je ovakim postupkom dao povoda uzbugjenosti. Mi smo istaknuli da je g. upravitelj ovim postupkom dao povoda buni i da mi više ne smijemo u selo, jer su nam odmah neki poručilidase mi n e š a 1 i m o o r a t i ono, što njima je dodijeljeno, te smo tražili da se provede disciplinarna is­ traga protiv upravitelja, jer je isti napravio vel. fesAd, a knez da se odmah skine i da se kazni. Obećao nam je, da će se stvar temeljito ispitati i urediti./Eto tako rade, neki zvaničnici, pa kad iđfГ čvakih ljudi, zar se je čuditi što se pale čardakovi i spahinska dobra raskopavaju? Tu je klica, koja nanosi ogromni fesad iAoja nas bez ikakva prava ruši i raskućava.^^* Ovako je učinjeno i sa posjedima Hasanagine, H. Alagine i H. Sejdagine djece. I oni su dali u zapisnik svoje tužbe i za­ tražili zaštitu. Ako nam to ne uspije u naj­ kraćem roku, mi onda ne bi imali kud i naš bi toliki sibjan ostao bez življenja.’ Je Sarajevo, 26. marta. li pravo, da se radi ćejfa jednoga šum. Po metodi Kalaja i Buriana, onako is­ upravitelja i jednog kneza uništi pet naših pod žitA, da se naša organizacija ne sjeti, obitelji? vekamo odgovor". ^znoseći ovaj slučaj pozivamo g. Šolu, raspisani su vakufski izbori i još na 15. o. mj. izdana je okružnica o sastavu i isprav­ da se makne i da jeđnem pregje i na za­ ku biračkih spisaka. Mi ćemo se na ovu štitu nasinuslimana. Jesmo li mi javan stvar opširno osvrnuti u idućem broju na­ zakona?^^ šeg lista, a za sad konstatujemo, da su po­ čele izborne priprame, pa makar i furtim, Proti agrarnoj osnovi. što mi reknemo ispod žitS. Ipak se kreće... U 12. broju našeg lista donesosmo brzojav, što ga je odaslao mjesni od­ Ko izaziva zbrku? bor naše organizacije u Donjem Va­ U zadnje su doba učestali slučajevi svojevoljnog zaoravanja beglučkih posjeda, kufu i upozorisino sve mjesne odbore, pa se posjednicima, većinom muslimanima, da je prijeka potreba, da se priključe oduzima i ta mogućnost, da obradom vla­ ovom prosvjedu i odmah o d a š a 1 j u stitog zemljišta i u vlastitoj režiji osiguraju sličan brzojav napredsjesvoju eksistenciju. Da se vidi odakle po­ dništvo N a r o d n o g Predsta­ tječe inicijativa za ovako nezakonito odu­ zimanje privatnog posjeda iznijećemo slu­ vništva u Beogradu. Danas čaj, što se je dogodio Halilagi i Omeragi donosimo protestni brzojav mjesnog od­ Udžvarliću iz Dervente i pozivamo nadlež­ bora za kotar Sarajevo, koji se pozi­ ne oblasti, da ovom pitanju prešno posvete va na agrarnu pretstavku što ju je u svoju pažnju i jednom snažnom i odlučnom Beogradu uručila deputacija šestorice naredbom prepriječe presizanja, koja vrše pojedini organi naše uprave. Evo šta pišu delegata, pa ponovno upozorujemo sve odbore, da se ovim protestima braća Udžvarlići: „U četvrtak 6. marta dogjošs nam dva odmah priključe i odašalju protestne kmeta iz Bukovice i rekoše nam da je prije brzojave. Stvar nije za odgagjanje. tri dana knez u Bukovici sazvao selo i Protest Sarajeva glasi: naš cijeli begluk od više parcela u povr­ „Stojeći na stanovištu, izraženom šini okolo 350 dunuma megju seljake raz­ dijelio. U to spada i naš čardak i bašča ko­ u predstavci predatoj ministru Pribije je dao našem dvoraninu iz tog sela, ćeviću u Sarajevu u pogledu riješenja čim smo to čuli otišli smo kotarskom ure­ agrarnog pitanja najodlučnije protesti­ du i stvar saopćili, te kod istog dali u za­ ramo, da se to tako važno pitanje pisnik. Pozvan je bio knez, koji je u našoj* rješava naredbenim putem u oči zasiprisutnosti pitan po čijem je nalogu ovo učinio. Knez je najprije počeo hašati, ali je jedanja Državnog Vijeća. Predhodnim na koncu priznao izgovaraju^ se, da je mjerama rješavanja toga socijalnog bio tamo šumski upravitelj i problema od najveće zamašitosti ugd a m ii j e o n t o rekao. Bio je saslu­ rožuje se opstanak malošan Šum. upravitelj Amidžić Vukašin i pi­ posjednika, te tražimo, da se to tan je ko mu je rekao da ovaki nalog iz­ daje. I on je počeo hašati, ali je na kraju velevažno pitanje riješi praved­ priznao da je knezu rekao da popiše spa- no i a obje strane, te da se hinske begluke, jer će valjda spahije dobre omogući da i mali posjednik dobije volje iste prodati, da bi ih onda vlast ku­ dovoljnoproduktivne zemlje na pila za invalide. Valja nam sa zadovolj­ način, kako je to u spomenutoj pred­ stvom istaknuti da je upravitelj upozoren da on nije pozvan da to radi i da treba stavci istaknuto. Predsjednik „Ј. M. da zna da se ovaki begluoi neće od spa- 0e: Muftić? �Strana 2 Ограна JTAVDA* — „ПРАВДА** Bilješke. čišćenju narodnih redova. Mi naravno ne­ mamo ovakog aršina, ali gdje je „Ј/ zabo­ Nijesu samo age . . . Publiciranom ravila svoj ? ! . . . Potpredsjednik M. Begović i član od­ osnovom o agrarnoj Reformi Jne samo da nijesu age zadovoljne, nego i kmeti. Veći bora F. Porobić bili sa na našoj skupštini broj kmeta u okružju travničkom dolazili i izabrani su čak za delegate naše grupe, su svojim agama i molili ih, da se oni da pregovaraju o slozi sa ljudima oko „Ј.“ izmedju sebe (age i kmeti) sporazume u Prvi je „Vremenu** poslao i prilog od pet pogledu kmetstva. Priznaju, da je kmetov- stotina kruna. Sta li ih odvede u „demo­ ski odnošaj za njih nesnošljiv i vele da se krate" i kako li opravdavaju svoje držanje. oni ne zadovoljavaju sa zak. osnovom o I pitamo ih i ne pitamo, ali tek konstati­ agrarnoj retormi^er je sMoz ne p r a v e d- ramo fakta i — taČka ili nokta ... n a, pa se boje иЛћ*4е rfiti benćeta (bla­ goslova) na nepravedaiy način prisvojenoj Iz „Državnog Vijeća“. zemlji. / Adresa Narodnog Predstavništva. Takovih slučajeva je mnogo, pa se mjerodavnim faktorima, a osobito komiteu Vaše Kraljevsko Visočanstv.o! za izradu osnove o agrarnoj reformi stavlja Narodno Predstavništvo hita, da Va­ ovo na srce, jer zasnovano riješenje pored šem Visočanstvu kaže svoju srdačnu za­ ito ne odgovara načelima pravde i jedna* hvalnost za topao pozdrav koji je u ime kosti, još eto kako se vidi iz gornjeg ne­ Njegovog Veličanstva našeg Kralja Petra I. zadovoljstva čak ni one, u čiji ве prilog uputilo preko nas svoj braći slavnog ime­ rješava- — na srpskog, hrvatskog i slovenačkog uIspravljamo. U jednom broju našeg druženoj sada i za uvijek u jednu narodnu lista donijeli smo potpisan izvještaj, u ko­ državu. Ono Vas moli, da Njegovom Ve­ jem stoji da su u bijelinskom kotaru uz ličanstvu Kralju Petru I. isporučite osjećaje „Jednakost** samo četvorica ljudi. „Ј.“ od dubokog poštovanja, priznanja i odanosti utorka dementira tu vijest nakon čitav koje su mu u narodu obezbijedila njegova mjesec dana i denosi izjavu Osmanbega čvrsta vjera, postojana vjernost i predana Pašića i još četrdeset i dvojice služba velikom nacionalnom idealu slobode njegovih drugova. Stoji doduše još i jedno i jedinstva. Od rane mladosti do duboke „i L d.“, nu biće da se pod tim ne krije starosti On je ostao solidaran aa svojim mnogo imena, jer bi ih „Ј.“ sigurno izni­ narodom u svima dobrim i mučnim mije­ jela. U nje je naime adet, da od muhe nama njegove nacionalne borbe i neka je i pravi megjeda. Tako je jednom donijela Njemu i Vašem Visočanstvu i cijelom Na­ vijest „Bihać uz „Jednakost**, a pod njom rodu srećan postignuti historijski rezultat štampala brzojav — četvorice činovnika. zajedničkih napora. Mi megjutim ispravljamo svoju vijest o Ti su napori stvorili sretnu mogućnost „demokratima** grada Bjeline i konstatira** mo, da je od 13.000 muslimana^ijeljinskog da prvi put odkako zna za se, naše trokotara nijesu svi uz našu organizaciju, nego imeno pleme počne svoj suvereni posao u ih je 43 uz „Jednakost**. 1 još jedan: i t. d. samo jednom državnom Predstavništvu u Da budemo potpuno objektivni valja nam skladnjoj saradnji Vladaoca i Naroda. Cijelo naše pleme radilo je na pravdi kazati, da se bijelinski demokrati štampaju i dočekalo je pravdu. Ispunjen je vjekovni masnim slovima • . . • „Derveuta uz Jednakost*. Molimo da zavjet i krunisan stoljetni rad muke, patnje se krivo ne shvatimo. To stoji u „Jedna­ i borbe svih dijelova našega naroda, da od kosti**, a svak zna da taj list falsificira is­ tugjina obrane svoje narodne osobine i tinu i prikazuje je u svom svjetlu. Prema svoj narodni posjed. Urodilo je blagoslovetomu ne jamčimo za ispravnost gornjeg nim plodom nastojanje naših narodnih ve­ naslova, nu preuzimamo potpunu odgovor­ likana, umnika, pjesnika, političara i muče­ nost za konstataciju ovih činjenica: Pred­ nika, koji su kroz vjekove u svim kraje­ sjednik njihova mjesnog odbora 8. Smail- vima naše prostrane lijepe domovine ži­ begović poslao nam je brzojav, koji je vjeli, trpjeli, pjevali i umirali za jednu mi­ Štampan u 14. broju „Vremena** i u kojem sao, jednu želju. Ona je sada oživotvorena stoji da se je Derventa organ i zova I a na preduvjetima, stvorenim pobjedonosnom na­ programu bivše Tuzlanske organizacije. rodnom vojskom,.vogjenom od Vašeg Kra Odobrio je dakle decentralističko uregjenje Ijevskog Visočanstva kao vrhovnog ko­ paše države, a sad je eto „uvjereni** cent­ mandanta. Kadgod spomenemo .ta divna junaštva ralista. Adžeba, da se tu nije umiješao ka­ kav strah? i jedinstvenu krepost slavom ovjenčano •Tajnik Sukrija Alagić poznat je kao sprske pobjedničke vojske i dičnih jugočisti frankovce, ako nije i frankovce i po. slovenskih jedinica u njoj drhti, nam srce Čudnovato nam je da ga „Jednakost** nije od zanosa i zahvalnosti a oko nam se rosi odbacila, jer neprestano trubi o nekakvom suzom za dragocjenom krvi najboljih si- FELJTON. Mahmad Muhtar-paša: (10) Islam po Kur’anu i Hadisu. VII. Isa (a, s.) po Kur’anu i Hadisu. Ne leži u tome glavna razlika izmegju Islama i Kršćanstva, da li jć Isa razapet bio ili nije, jer se o ovom slučaju mogu i podudarati, kako je gore rečeno. Ta se razlika poglavito u tom nalazi, što ni raspeće ni krst ne vrijede kao simbol (znak) spasa čovječanstva, jer po islamskom shvatanju ako je Isa za Boga i istinu živio, borio se stradao i umro — On je samo rasvijet­ lio lomni i trnoviti put do spasa i izbavlje­ nja. A prema Kuranu i hadisima valja da se pobrine sam musliman bez posredovanja za svoje izbavljenje ugleda ajući se u Božje poslanike, pri čemu on treba da ukloni pregradu izmegju svoga >ja« i božanskog duha, koji ga potiče svojim krepostima te tako stupi na stazu, koja vodi do vječnog spasa odanošću B gu, nesebičnom ljubavi, strpljenjem i miiosrgjem. Pojam ponovnog sagragjenja i povratka blaženstva pomoću Isata, kao početak carstva 1 Broj 14 osjetljivijih mjesta Evrope, pa posred^ svijeta. Opšti je interes mira i beil nosti civilizacije ljudske, da na njemaj vladaju odnosi pravde. Mi ne tražimo nas ma oko ojača na ma čiji račun, javljujemo na sav glas, da smo prolih da se ma Čiji prohtjevi zavlagjivanja м čavaju na račun našeg narodnog јеЈЦ Vaše Kraljevsko Veličanstvo! 1 nova domovine,. suzom žalosti ali i utjehe što su te epske žrtve uspješno prinesene velikom djelu oslobogjenja i ujedinjenja na­ šeg naroda. Uspomena na njih živjeće za sva vre­ mena u srcima svih Srba, Hrvata i Slove* nača i prenosiće se kao sveto nasljegje predaka od pokoljenja na pokoljenje. Nji­ hove ratne' dru Tove koji doživješe da vide pod krovom veličanstvenu gVagjevinu koju su gradili, okruživaće ljubav i poštovanje cielog naroda, čijem su imenu pribavili u svijetu slavu i sjaj, koji ne će nikada utrnuti. Mi u ovaj mah gledamo u slavne da­ ne, kada je Karagjorgjem i Mi lošem Srbija otpočela veliko djelo oslobogjenja našeg naroda i na njemu od onda do danas uvi­ jek vjerno i neumorno radile. Ona je uda­ rila i temelje pravednomu uregjenju ne samo političkih, nego i ekonomskih i dru­ štvenih odnošaja naroda. Ta velika misao narodne slobode i društvene jednakosti učinila je najviše da se cio naš narod jed­ nodušno okupio oko toga čvrstog stožera naše slobode. Vjekovne borbe i nad čovječ­ ne žrtve naroda Srbije, bezgranična ljubav i zahvalno priznanje cjelokupnoga naroda neka budu najjača zaloga obezbjegjenja naše velike budućnosti. Pravedna stvar, koju je zastupala Sr­ bija, okupila je snagom ideala velike pro­ svijećene narode, koji su oslobodili svijet od brutalne sile i varvarstva. Mi se dubo­ ko zahvalni sjećamo bezbrojnih podviga, koje su u gigantskoj borbi za neprolazna velika načela čovječnosti oni izvršili i na evropskom istoku i na svima bojištima kopnenim, vodenim i vazdušnim. Starajmo se svi i svime da odsada u miru, kao do sada u ratu budemo njihovi dostojni dru­ govi i napredan član velike pprodice slo­ bodnog čovječanstva. Naš narod, odkako borio se je, protiv svih redom tugjinskih nasrtaja na svoju zemlju i nije nikad ni jednom svojom rad­ njom u istorijskoj prošlosti iznevjerio na­ čelo, da Balkan ima ostati narodima koji ga naseljavaju. Nije bilo i nema nikakve pogodbe ili akcije njegove, koja je makar kome olakšavala prodiranje i zauzimanje čije bilo nacionalne baštine. Poslednji je u borbi podlegao navali Turaka, a prvi se digao protivu njih, pozivajući na saradnju sve svoje susjede i pomažući ih. Kad je invanziju azijatsku imala u ovome vijeku da zamijeni invazija iz srednje Evrope, naš narod joj se usprotivio isto tako upor­ no, opet pozivajući na zajednički otpor i saradnju sve svoje susjede na Balkanu. Mi smo dužni pravdi i miru svijeta ponoviti i i ponavljati, da smo na evropskom istoku bili svakad jedini čuvar, pouzdan, neustra šiv i nepotkupljiv, velikih etičkih načela pravde i slobode. Balkan je jedno od naj- S trepetom u duši naš cjelokupnij rod u Goričkom i Trstu, Istri i Rijeci,!)] maciji i Crnoj Gori, Albaniji i dijelp^ Bugarsko, Banatu i Bačkoj, Baranji, Mri murju i Prekomurju, Štajerskoj i КогЦ| Kranjskoj i Srbiji, Hrvatskoj i Slavo® Bosni i Hercegovini prati kako se rjek njegova stvar na kongresu mira, м nisu predmeti koji nepitani mogu prelu iz vlasti jednoga pod vlast drugoga. Pj jarmiti jedan čitav narod ili jedan njq dio jeste megjunarodni prestup. megjunarodne solidarnosti mora da gat nemogući. To je razumljivo i mi 0k| jemo svjesni svojeg prava, žrtava i ц da nas razumiju svi oui veliki i mali h smo mi i koji su nas dosada razumjen| Ne može za Evropu početi dotom života, ako se poslije dvije invazije аиЦ i sjever^ omogući sada treća invazija, | bila. Udružene Države Sjeverne Amerili koje su ratovale da omoguće novo dobi novo ljudsko društvo uregieno na оаМ pravde, jednakim za sve i obaveznim ј sve, imaju ■ narodima Evrope koji suq tovali, jednu pogodbu višu i obvezataijid ma bkakoga drugoga tajnog ЦМ vlada, zaključenog o našemu bez ц Naš narod poštuje tu visoku pogodi i uslov pravde i podvrgava im se. Ne i rajući ničije pravu, mi tražimo potpm ujedinjenje cijelog našeg naroda. Žrtvovaoj dragocijenih dijelova našeg naroda ili fl lova našeg Jadrana ostalo bi trajan м trzavica i sukoba, jkoji bi vječito дД vali nas. Ratu smo dali strašni i krvavi ш Dajemo sada miru zalogu naše dobre м i očekujemo da se to ocijeni kako zasluluji Ne čineći nikom nasilje ne ćemo trpjetid nam ga drugi čini. Sila ima da služi pnij a ne da ga stvara. Mi ostajemo pouzda u snagu svojeg prava i branićemo ga i kraja. Jedan za sve i svi za jednoga! ч Vaše kraljevsko visočanstvo! . Životne i žurne potrebe našega narodi nalažu Narodnom Predstavništvu, da be usporavanja prilazi izragjivanju najpotrebni jega u našoj državnoj zgradi. Ono će м poslanstvo u ovo prelazilo doba ispuni s jedne strane odvaŽntm raskidanjem okon koje je neprijatelj nametnuo našoj оагом snazi, a s druge strane marljivim čuvaujei onoga, što je narod u svojoj prošlosti Л kao i održao i što je taj narod održalo, ii I Božje slave, kako se to uzima u kršćanskoj u štovanju Resulul-laha tako daleko pošli, crkvi kao izvogjenje iz riječi Isatovih, ne koliko se dade ikako složiti s Kuranskom odgovara nikako islamskom shvatanju, koje objavom te, kao što su učinili kršćani s vidi prema Kuranu povratak blaženoga osobom Isatovom, osobu Muhamed pejgamcarstva od onog časa, kada je Adem pej- bera stopili i izjednačili s naukom Islama gamber zamolio oprost u Boga i kad je dovodeći poslanika Božjeg u najužu duševnu njegovo kajanje uslišano. (20ц» Onda ga je vezu s islamskom zajednicom, ipak nije njegov Gospod odabrao, primio njegovu mogla uhvatiti korijena u Islamu formula pokoru i uputio ga). „Nema spasa izvan crkve«. Ne postoji ni jedna islamska zajednica, Jedna druga temeljna razlika izmegju koja bi u smislu kršćanske crkve prikazi­ Islama i ondašnjeg kršćanskog nauka ležaše vala carstvo Božje na zemlji. Po islamskom u vjerovanju i zaključcima prvih četiriju shvatanju temelji se Božja moć i uzviše- crkvenih sabora god. 325—458. po Isatu o nost u nastojanju mnoštva vjernika, da toj trojstvu i o Božjoj prirodi IsatovOj. moći i uzvišenosti pribave važnosti bilo za­ Iz dosad navedenjh ajeta izlazi, da jednički bilo pojedinačno. Islam vidi u Isatu čovjeka stvorena od Već u samoj bitnosti nastanka Islama Božje riječi i duha i poslanika, kojega je leži ta oznaka, da u svojoj daljnjoj izgrad­ Bog osobito pomilovao, ali nikako ne do­ nji nijte doveo do obrazovanja posebne sve­ pušta oznake sin Božji, jer Kur’an veli: ćeničke klase, kako je to kršćanstvo doživljelo. 23м Bog nije rodio nikakve djece, i nema Nauka Kurana stavlja muslimana izravno drugog Boga uz njega. — Зи Zaista je Isa pred njegova stvorca. Posrednik Božje istine, pred Bogom jednak Ademu (t j. ni sam Muhamed (ж. s.) predstavlja se u Kur­ jednom od njih nije bio otac čovjek); On anu samo kao čovjek i sluga Božji kao i ga je stvorio od zemlje pa mu je tada re svaki drugi, koji ima jedino prvenstvo u kao: Budi! i on postade. — Protiv krivog tom, što je odabran za objavu s tom svrhom, vjerovanja u više bogova govori odlučno da pozove ljude u Božju istii^i. (18цЈ Nje­ sure 112 (kul-huval lahu): Reci: On je jedini gova osoba izčezava iza Božje riječi, koju Bog, vječni Bog; On ne ragja niti je rogjen i On objavljuje. I ako su pozniji naraštaji niko mu nije ravan. — Dakle, pojam trojstva nema mjesta i apsolutni monoteizam Islama, prema kojti je Bog samo jedno jedino biće u slrogoi smislu. Ali imade i kršćanskih ogranaka, M pogledom na osobu Isatovu, odnosno sol žirom na apsolutni monoteizam zastoj slično gledište kao i muslimani, a to i u n i t a r c i (ima ih 'бко 800.000 u Sedmi gradskoj, Engleskoj i Sjev. Americi), I vide u Isatu jedino Čovjeka i zabacuj trojstvo kao nespojivo s pojmom јеМ Boga. Ni Bibliju oni ne priznaju za rijd Božju, nego kao knjigu, koja sadrži ■ Božju. Reformirana kršćanska ^rkva, Ul je zastupa Cvingli1) u doba reformnijl imade mnoge crte u shvatanju Boga, И krsta i propovjedaonice slične islanukoi poimanju, jer i Cvingli se klanja vrhovnol načelu apsolutnusti (neograničenosti; ј i zavisnosti) i samoradinosti Boga. Od | priznao i neposredno unutrašnje djelovujl Božje na čovjeka bez ikakva djelotvorai sredstva, kao slika, krstova, oltara, a i И sudjelovanja organa tjelesnosti. UvaiuH Cvingli protivutajinstveni temelj i puriM čovječijoj prirodi Isatovoj posjed Bolji ‘ Zwin<1l (1484—1531.) bio je uz Kalvini U tera utemeljač reformirane crkve. �lađu je sa evrhom koju smo do sada svi »žno obećavali i isticali: I Narodno Viječe Zagrebu i Vojvogjanska Narodna Skupšti» u Novom Sadu i Velika Narodna Skup­ ina u Crnoj Gori i Srpska Narodna lupština u Beogradu i što je naišlo na Malački odziv na Prijestolu i odjekivalo neizmjernu radost po svima gradovima selima, planinama i ravninama našeg ludog Kraljevstva, širom cijelog našeg naidnog neprekinutog etnografskog područja, i U parlamentarnoj saglasnosti s Vladom srodno predstavništvo će se dati na posao danja teških rana daleke i neposredne pšlosti i spremiti podloge procvata uje * njenog naroda i domovine, stvarajući pred * ilove za konačnu demokratsku organizaciju jŠega Kraljevstva. Nju će položiti Ustav, Mi donese Ustavotvorna Skupština, izabrana im se poslije sedmogodišnje straže i borbe I narodne ideale, mognu svojim domovima patiti slavom ovjenčani ratnici naši. Izradu bornoga reda za tu skupštinu, Narodno reditavništvo smatra kao jedan od svojih ijprečih poslova, pri kome će se ono inprisati načelima moderne demokratije, koja notfućuje u pravednom srazmeru saradnju ph struja naroda u državnom životu. Отраиа S Strana ИПРАВДА“ — .PRAVDA* Број 14 Broj unapregjivanje odnosa u političkoj, ekonom­ skoj, socijalnoj i prosvjetnoj grani javnoga života, pažljivo proučavajući situaciju stvo­ renu ratom, izmijenjene odnose pravne i faktične, nove snage i težnje u društvu. Narodno Predstavništvo će u duhu društvene solidarnosti i modernih zahtjeva socijalne politike davati maha svemu onome, što će ojačati naš državni i drušveni organizam, . osobito podizanjem i obnavljanjem privred­ I nog života on(h redova društva i oblasti, I koje su tokom rata najviše stradah. Da živi Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slo­ venaca! Da živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I! Da živi Vaše Kraljevsko Visočanstvo! Da živi Kraljevski Dom! Da živi narod Srba, Hrvata i Slovenaca! Idući za potrebama života i vremena i jdovoljavajući ih po najboljoj mogućnosti, »rod. Predstavništvo će osjećajući potrebu slavnoga poretka na cijeloj oblasti naše ralje vine, privremenim Ustavom riješiti išin, kako će se upravljati i vladati zem * om dok Ustavotvorna Skupština ne izradi onačno tenjeljni zakon Kraljevstva. ' Uvjereno, da samo država, uregjena po »čelima potpunih gragjanskih sfobcda, ravne jednakosti, kulturnog i socijalnog rogresa, može biti bezbjedna od opasnosti polja i iznutra, Nar. Predstavništvo je zaovoljno, što je, već prije njegova sastanka roglašcna daljnja nemogućnost feudalnih grarnih odnošaja. Ono će i u pojedinostiia i hitno dovršiti ovo djelo pravde društvee odredbama, da pri diobi velikih posjeda rvi na red dogju svi oni, koji su bili žrre ratnog stradanja ili čiji su roditelji to ili a imaju potrebo za zemljom. Narodno ‘redstavništvo će i ukidanje kmetskog onosa i podjelu velikih imanja okružiti imstvom i ustanovama, koje će trajno po ičavati agrikolnu produkciju i definitivno posoli do vati odnose na selu. Ovo Narodno Predstavništvo ва istom isrđnošću sudjelovaše na tome, da narod branjem za invalide i druge nebrojene »učenike za naše narodno oslobogjenje i Jedinjenje i brigom za njihove porodice i iročad iskupi najsvetiji narodni dug, što ;a jedan narod može imati. Sa istom goto?ošću biće prihvaćene, proučavane i okenhvane sve parlamentarne inicijative, vladine ili poslaničke, za obnavljanje, sregjivanje i svojstava približio se je islamskoj nauci u teme. Isto je i tim učinio, što je kao i Islam zabranio svako slikanje i ikone Božje. Jedna je karakteristična crta Islama to, Što se počesto nagje mišljenje kod običnog čovjeka "u narodu, da jedan Židov mora najprije postati kršćanin ako želi preći u Islam. To se razumijeva naravski tako, da za islamsko vjerovanje treba bezuvjetno i vjerovanje Isa-pejgambera. A kako se je osjećao Resuliil-lah jedno s Isatom, razabire se iz ovog hadisa: 176. „Ја sam onaj, koji stoji Isatu, sinu Merjeminu, najbliže na ovom i onom svijetu. Nema nikakva poslanika izmegu Mene i Njega; svi su poslanici si­ novi jednog oca, samo su im matere različne, a vjera je svima ista." Ako je uza sve ove približne oznake i sredne crte došlo s vremenom oštrih opreka izmegju pristalica Islama i Kršćan­ stva te je nastao velik jaz megju oba smje­ ra, treba promisliti, da li to sve ne potječe iz istog partikularnog (zasebnog) duha, koji je tako često prouzrokovao veliko krvopro j.je tako često prouzrokovao veliko krvoproNiće megju braćom iste vjere. U prvim je stoljećima Islama čini se -vladao megju muslimanima i kršćanima “dobar odnošaj. 0 tome piše poznati učenjak je na svojoj skupštini da će protestvovati protiv kapitalističkoga mira i da će progla­ siti sveopći štrajk. Kako javlja „Avanti" vodstvo talijanske socijalističke stranke od­ lučilo je da stranka istupi iz socijalističke internacionah i pristupi revolucionarnoj socijalističkoj internacionali po uzoru na­ čela ruskog boljševizma. Muslimanski internat i narodna osnovna škola u Vinkovcima. *) prehranjuju nego se tove . * Svaki dan do­ bivaju djeca za objed i večeru hranjivo va­ rivo, kruh, a u jutro kavu s mlijekom i kruhom. Dnevno dolazi u internat 25 litara zdravog mlijeka. Svakog petka dobivaju djeca uz varivo i „slatko" (kolač) a svakog Četvrtka i nedjelje meso. — Aprovizaciju internata vodi zavodski prefekt i ekonom Juzuf ef. Imamović, muftijski tajnik iz Bi­ haća, koji to uzorno uregjuje. Od gospojinskog odbora, koji našoj djeci posvećuje osobitu pažnju, ističu se gospogja Ljubica Steinfl, supruga županijskog fizika, koja od prvog dana požrtvovno i s materinskom ljubavi djeluje za dobro internata, te gos­ pogja Anka Sorek, supruga ljekarnika, koja se brine za krojenje i šivanje odijela. Gos­ pogja Sorak je osobito sada nakon prevrata priklonila posebnu pažnju našoj djeci. — Gospodin profesor Dr. Josip Matasević, biv­ ši tajnik odbora Narodnog Vijeća, išao je * upravi internata na ruku, te je od „Crve­ nog Križa * 4 dobio za djecu: 200 (košulja, 100 pari gaća i 5.700 K za nabavu druge odjeće i obuće. Liječnik Dr. Matija Divić nadzire redo­ vito i s najvećom požrtvovnosti zdravstveno stanje djece. Djeca su sada iva zdrava. Za­ raznih bolesti ove godine uopće nije bilo u internatu. Dr. Gjuro Basariček, tajnik Središnjega Zemaljskog odbora iz Zagreba, dva puta je ove godine inspicirao naš vinkovački internat U pošljednje vrijeme došli su mnogi roditelji (braća) u Vinkovce po djecu, jer da im trebaju kod kuće za rad. Tako se broj djece od 174 smanjio na 71. Kako idemo u susret poboljšanim prehranbenim prilikama u Bosni i Hercegovini, ima nade, da će se koncem ove školske godine sva naša djeca povratiti megju svoju braću u Bos­ ni i Hercegovini, koja) treba da se pobrinu za njihovu budućnost Izdržavanje toga internata stoji Hrvatski Središnji Zemaljski Odbor u Zagrebu mnogo novaca, podmiruje iz vlastitih sredstava. Zemaljska vlada nosi sve troškove, koji su skopčani s izdržavanjem narodne osnovne škole i plaća sve u internatu zaposleno I osoblje. Prije 3 mjeseca otposlana su u Vinkovce dva vagona ugljena i jedan vagon drva. Našoj braći u Hrvatskoj dugujemo ve­ liku zahvalnost za ljubav i požrtvovnost, što su je iskazali hiljadama naše gladne i bi­ jedne, gole i bose hrvatske i srpske djece. Time se najljepše dokumentiralo naše narodno jedinstvo, jer se u nesreći brat poznaje. Svakako bi trebalo pokrenuti posebnu akciju sakupljanja pri­ loga, da se i s naše strane pokaže interes i briga za tu sirotnu našu djecu. — I u tome je učinjen početak. Bilo u dobar čas! Nastavimo rad oko sa­ kupljanja priloga za ratnu siročad i omo­ gućimo im naobrazbu, jer su: „Djeca -bez škola — Siročad gola!14 Piše: Dr. Engen Sladorić pl. Sladoovlčki. U zadnjem broju „Vremena * 4 izašao je poseban članak, koji je u kratkim crtama opisao postanak „muslimanskog internata i narodne osnovne škole u Vinkovcima". Poznavajući zanimanje, kojim se osobito u muslimanskom dijelu našega hrvatskog i Се»1 proti Talijanima! U Pragu se srpskog naroda prati život naše djece, koju održavala sjednica češke državopravne de­ su naša braća u Hrvatskoj u najteže doba mokratske stranke, kojoj je vogja Dr. Kra- prehrane, — u vrijeme glada! —, očinski marž. Na sjednici se raspravljalo o jugo- preuzela pod svoje okrilje, želim u neko­ slavensko-talijanskom sporu. Zaključeno je, liko redaka prikazati sadašnje stanje toga da se pošalju brzojavno protest i protiv tali­ internata. janskog imperijalizma u Zagreb, Ljubljanu Do pred slom bivše Austro-Ugarske i na Narodno Predstavništvo u Beogradu. monarhije nalazio se internat u zgradi svi­ Povodom pisanja nekih zagrebačkih lane. To je ogromna zgrada, koja je sagranovina kao da je dr. Kramarž izjavio, da gjena za gojenje svilenih buba, te nikako su prilike u Ceškoslovačkoj sasvim uregje- ne odgovara svrhama jednoga internata. Za ne, a u Jugoslaviji da je nered sve veći i ljeto je doduše ta zgrada bila upravo ide­ katastrofalni]i, opunomoćenik češkoslovačke alna: veliki prozori, široke prostorije, puno republike u Beogradu izjavljuje da u Pra­ zraka i svjetla, a pred zgradom široko dvo­ gu kod tamošnje vlade nije ništa poznato rište. Samo zimi je bila silna poteškoća s o kakvoj nepovoljnoj izjavi o kraljevstvu grijanjem. Onaj veliki prostor, u kojem su djeca spavala, nije se za jake zime uopće SHS. Naprotiv je istina, da u čitavom češ koslovačkom narodu vlada najveće ogorče­ mogao ugrijati. Pošto druga zgrada nije nje protiv projektovanog riješenja jugosla­ stajala na raspolaganju, morala su djeca venskog problema na kongresu mira. Uop­ ostati u svilani. Kako je svilana daleko od će češki je narod uvjerenja, da ovo rješe­ gimnazije (oko 20 minuta pješke), gdje se nje nije još definitivno. Češkoslovački na­ nalazila njihova narodna osnovna škola, rod, koji se borio u ratu sa Jugoslavenima morala su djeca i ljeti i zimi svaki dan za zajedničke ciljeve, nije izgubio nadu, da ići iz svilane u školu. Zimi je to bilo oso­ će Jugoslavija dobiti svoje pravo i znade bito tegotno, pošto lanjske zime usprkos da je jadranski problem vitalno pitanje Ju­ svega nastojanja nismo mogli djeci nabaviti goslavije. On mirno gleda u budućnost i poštene i dobre obuće, jer je bila opća ne­ vjeruje u pravedno rješenje jugoslavenskog stašica kože. čim je došlo do sloma bivše monarhije, pitanja. Kostrošenje Italije. Na otvorenu pri­ smjestio je odbor Narodnog Vijeća u Vin­ jetnju beogradske vlade, da je rat neizbje- kovcima naš muslimanski internat u zgradu živ, ako Italija ne odustane od svojih im­ bivše magjarske škole. Tu su djeca imala perijalističkih težnja i ako i nadalje bude moderne prostorije za spavanje i za školu. prisvajala jugoslavenske pokrajine, talijan­ Ovdje megjutim nisu djeca dugo ostala. ski listovi izjavljuju da Italija od svojih Pošto je zgrada bivše madžarske škole tre­ zahtjeva neće odstupiti i da je talijanski bala za druge svrhe, preselio je spomenuti zahtjev za razoružanje jugoslavenskih četa odbor naš internat u zgradu više djevo­ siguran. Kao što će savez naroda spriječiti jačke škole. Ta dvokatna zgrada leži u sre­ Njemačku, da u buduće zasnuje misao re­ dini grada, u školskoj ulici, na glavnom vanša, tako će spriječiti i malo narode, da trgu. U toj modernoj školskoj zgradi smješ­ u budućnosti ugrožavaju mir kako to sada ten je pred dva mjeseca internat i narodna namjerava Jugoslavija. osnovna škola. U prizemlju je jestvionica, Štrajk u Italiji. Centralni komite so- kuhinja i smočnica, a u prvom katu se na­ cijalno-demokratske stranke u Italiji riješio laze 3 prostrane spavaonice, 2 razredne sobe i jedna soba za prefekte i muallime. K r e m e r u „Kulturgeschichte Streifziige — Drugi kat je sada prazan. Tako su^djeauf dem Gebiete des Islame , * Leipzig 1873. ca ove zime dobro smještena i ne moraiu str. 2. i 3. ovo: Kršćani nijesu imali samo po studeni izlaziti iz kuće radi nastave. Sada imade u internatu 71 dijete. Od slobodan pristup na dvoru, nego su obnašali i najznatnije pouzdaničke časti. Tako je bio te djece polaze njih 62 narodnu osnovnu Sergios, otac Ivana Damascenusa, kod halife školu, i to: 24 prvi, 18 drugi, 17 treći te Abdulmelika namješten, a Ivan sam bijaše 3 četvrti razred. Sva djeca uče dobro. U iza smrti oca svoga od halife imenovan za trećem razredu ima četvero djece, koja će prvog savjetnika. Pa i panegiričar (pjesnik koncem, ove školske godine polagati ispit u slavu) na dvoru halifa Omejada bijaše za četvrto godište. Prvi i drugi razred uči jedan kršćanin (Ahtal). Tada je bio položaj u jednoj, a treći i Četvrti razred u drugoj kršćana tako povoljan, da su nesmetano po- školskoj sobi. Upravitelj osnovne škole je hagjali džamije i bez ikakve zapreke mogli Hamdija Kreševljaković, učitelj i hrvatski književnik, a dodijeljena je učiteljica Olga nositi javno zlatne krstove. Franz. — Vjeronauk predaje muallim ef. No s krstaškim vojnama, počela je nova Begić, koji je dodijeljen internatu od prvog era (razdoblje), te je sumnja i protivnost, početka. Vjeronauk se predaje svaki dan od koje te vojne donesoše, potrajala sve do 7 do 8 sati prije podne osim petka. Svaki najnovijeg vremena. Ali pored svega toga petak je prosto i klanja se džume. U ne­ je ostala temeljna misao islamske filozofije djelju se drži samo vjeronaučna nastava trpljivost i nadzemaljska ljubav, a ljubav od 8 do 10 sati prije podne. prema Bogu je zvijezda vodilja na putu do Za aprovizaciju internata brine se hr­ blaženstva; to je jedna misao, koja je u svim jezicima islamskih kulturnih naroda vatski Središnji Zemaljski Odbor u Zagrebu. odjeknula u pjesničkoj književnosti, koja Hrana djece je dobra i obilna, a prema to­ me je i izgled djece vrlo povoljan. Krešev­ spada megju biser svjetske literature. ljaković mi piše: „Djeca ne samo da se Pregled. Muslimani! Oglašujte u „Pravdi”! •) Rado dajemo mjesta ovom članku g. Sladovića. koji je kao referent ovog predmeta u stvar dobro upućen. Uredništvo. Protesti protiv nametnutim *'. „zastupnicima Maglaj, 10. marta. Ministru predsje­ dniku gosp. Stojanu Protiću, Beograd. „Mu­ slimani ovog kotara, organizovani na pro­ gramu „Jugoslavenske M. Organizacije pfotestujemo proti namet-kandidata za dr­ žavno vijeće, jer onaj, koga nije narod bi­ rao nema prava da narod zastupa u demo­ kratskoj državi. Za kotarski odbor organi­ zacije, predsjednik: Uzeirbegović Uzeir-Nur. Fojnica, 19. marta. Danas smo oda­ slali ovaj protesni brzojav: „G. Stojanu Protiću, ministru predsjedniku u Beogradu. Mi svi muslimani građa i kotara Fojnice4 organizirani na programu „Jugoslavenske Muslimanske Organizacije * 4, protestujemo protiv nametanja delegata u državno vije­ će i nepriznajemo nikoga za svoga zastup­ nika, nego samo one delegate, koji su predloženi od Centralnog odbora „Ј. M. O. Mjesni odbor. _ ______ ____ Šaljite pretplatu! �Strana 4 Ограна Domaće vijesti. .PRAVDA .mirne еи !e muslimane? Jesmo li u Romad^R . Jugoslavenski musi, klub* u Mosta­ ru. Dos 23. februara o. g. u nedjelju odr­ žala se je konstituirajuća skupština ovoga kluba, koja je nakon nekih izmjena primila pravila te izabrala odbor, u koji su ušla gg. Muhamed ef. Džabić kao predsjednik, Ibrahim ef. Ribica kao podpredsjednik, a Kao odbornici. H. I. ef. Slipičević, II. ef. Arpađić, M. ef. Konjhodžić, D. Hadžioman, A Alikalfić, H. M. ef. Behlilović, I. ef. Fejić i H. ef.. Brkić. Ko pozna rastrovane društvene prilike u Mostaru ova ga pojava mora veseliti, jer znači za naše priliko nešto više, nego samo osnutak jednog društva. Dosta je ako na­ pomenem, da su kod nas opstajala društva: »Musi. Klub*, „Podružnica Džemijjeti-Ilmijje” i »Musi, dobrotv. društvo*, koja su osnutkom ovoga kluba likvidirala. Vjerujući u dobru volju svih članova i u sposobnost odbornika, držimo, đa će se novo' osnovani klub znati i moći održati na visini svoga poziva, te đa će svojim djelovanjem u mno­ go čemu pomoći konsoliđiranju naših slabih socijalnih prilika. U to ime kličemo: M. Sretno! gledu političkom, socijalnom i zdravstve­ nom nije potrebno dokazivati. Zemlja i na­ rod u ovome vremenu mogli su biti poIs^uredništva. Prošli broj našeg lista štegjeni od toga. zakasnio je radi ćejfa g, cenzora, koji Ukidanjem racioniranja napušta se nam nije htio primiti lista u ponedjeljak, princip prinudne ekonomije u ishrani, čija je posledioa znatno uvećanje potroš­ a u utorak nije radila štamparija. nje preko granica, koje dopuštaju naše težački prilog našeg lista đače se rezerve. Naša je država prva, pre sviju ovih dana u štampu, pa se umoljavaju drugih, dopustila neograničenu potrošnju sviju životnih namirnica osim monopolskih mjesni odbori da odmah jave koliko žele predmeta i šećera, i ako ovim po mome primjeraka. Inače ne možemo odrediti uverenju jedva možemo imati do­ stalne naklade. voljno pri jednom strogom i odmjere­ nom racioniranju. Koliko smo jučer tražili, Muallimima na znanje. Na mnoga pi­ da nam saveznici priteknu u pomoć na­ tanja naših kolega, nije nam moguće po­ mirnicama, jer smo oskudni. Danas ipak sebno odgovoriti, nego im putem javnosti dopuštamo slobodnu trgovinu i napuštamo saopćujemo slijedeće: Pošto nas centralni princip racioniranja, i ako se stanje nije odbor »J. M. O.“ još nije pozvao za konač­ ni u koliko izmijenilo. Valjalo je vi­ no uregjenje privremenog sporazuma, radi šak ove godine u produkciji i izvozu, ako kojeg je razaslao i okružnice na sve mjes­ bi ga bilo, pričuvati za iduću go­ ne odbore u zemlji, zato ne možemo još s dinu, koja po svemu sudeći ne obećava nastavom otpočeti. < mnogo, jer po obaviještenjima mnogo ma­ čim dobijemo rezultat o ovoj stvari, nje zemljišta biće uragjeno i zasijano, nego mi ćemo obavijestiti sve drugove putem što je to bilo u prošloj godini. .Pravde”. Zastupstvo. Poskupljivanje životnih namirnica prve Bihać za mualllme. Pri zaključku lista važnosti pojaviće se u početku neminovno dobismo brzojav mjesnog odbora u Bihaću, kacr posledica konkurenciji pri kupovini od „Gajretove“ vijesti. da su tamo osigurani zahtjevi muallima i proizvogjača, a održavaće se docnije ne­ Upisivanje članova. Odbor društva dozvoljenim manipulacijama, prikrivanjem i pokupljen iznos, koji osigurava muallimska „Gajret” umoljava one, koje upisuju čla­ akapariranjem robe, koje je pojave bilo beriva za šest mjeseci. Et tu, flll, Brnte! Beograd, 23. marta. nove za „Gajret” da ih upisuju u prvi i mnogo lakše u početku ne dozvoliti, pa ih Ministar za vjere Dr. Tugomir Alaupović drugi red, jer upisivanje članova IIL i IV. poslije suzbijati. Na poskupljavanje cijena reda prema današnjoj valuti novca skoro naročito će uticati i stvaranje rezervi pre-' • stupio je u demokratsku stranku. 1 / Čudnovato uredovanje. Jedan musli- je beskorisno. Tiskanice su jako skupe, pa ko potrebe u privatnim domovima, koje man posjednik u Sarajevu (H. D.) predao trošenje istih za članove, koji plaćaju 50 h se apsolutno ne može spriječiti, a koje će je molbu Narodnoj obrani, u kojoj je tra­ i 20 h mjesečno pa još kupljenje tih čla­ u kratkom vremenu izvući sa tržišta ve­ žio, da mu se isplati odšteta za 33 du- narina zadaje toliko posla i troška, da se ne liki dio namirnica, namijenjenih za pokriće numa zemlje u Rajlovcu, koju je za- isplati društvu. potreba daleko većega kruga potrošača. Na Rad za nGajret“. Do danas je odbor ovo će uticati naročito i to, što će mnogi premila aeroplanska stanica i držala je pu­ primio iz provincije vrlo malo vijesti o ra ­ ne dvije i po godine. Tim je vlasnik ošte­ naći za oportuno, da hrgja novac, ko­ ćen znatno, jer za to vrijeme nije imao du za »Gajret*, a molbe za potpore stižu jim raspolažu, i čija vrijednost poka­ svaki dan. Umoljavaju se svi prijatelji na ­ nikakve koristi od zemlje, a inače mu je zuje tendenciju padanja, plasiraju u robu, ta zemlja prve klase mnogo bacala. Od šeg napretka đa pohite sa kupljenjem pri­ te se na taj način dvostruko osiguraju: od prijašnje je komande tražio, ali mu je re­ loga i upisivanjem članova, jer inače dru­ gladi i skupoće s jedne strane i od gubi­ čeno, đa će naplatiti iza svršetka rata. Me- štvo neće moći udovoljiti svom zadatku. taka zbog padanja vrijednosti novca, koji Novi članovi „Gajreta“. Jusuf Šemić imaju, s druge strane. Poskupljivanje gjutim je te komande nestalo, te se sada obratio na povjerenika za Narodnu Obranu. iz Stoca javio se kao član utemeljitelj i namirnica će se odmah u početku Molbi je priložio gruntovni izvadak i na­ poslao cijelu članarinu. Halil Osmanagić osetiti naročito u onim krajevima, gdje crt zemljišta, da svoje navode potkrijepi nadlugar iz Maglaja upisao je tamo 35 čla­ je roba do sada bila relativno jeftinija. Već službeno i tražio je za dunum 60 K go­ nova i sakupio 83 K dobrovoljnih priloga, sada dolaze žalbe np. da je posle prokladišnje oštete kao za zemlju prve vrste (u članovi Musi, kluba su ве svi upisali u movanja slobodnog' prometa mast u nekim svemu oko 4.000 K). Iza nekog vremena „Gajret”. Društvo „El-kamer“ upisalo je mjestima u Vojvodini skočila za tri dana dobije riješenje od g. St. Žakule, koji mu do sada 24 člana za »Gajret*, a i društvo sa sedam kruna, od 17 na 24 krune po molbu odbija, jer da te u mo 1 bi nave­ „Gjerzelez* marljivo radi za „Gajret*. kilogramu. dene zemlje nema nikako na AliObjavom slobodnog prometa gubi se pašinu Mostu (I?), niti je bila obrasvaka mogućnost kontrole nad kre­ gjivana, hiti se nalazi u izvatku. tanjem robe. Posledica ovoga neminovno Na ovaku naopaku odluku zaputi se naš će biti, što će preko granica, gdje su prijatelj g. Žakuli misleći da je na stvari cene namirnica ogromne, ubrzo otići jedan nehotični sefluk, te razloži gospođinu, da U prošlom broju donesosmo članak dio predmeta, koji su nam tako potrebni, on traži odštetu za zemlju u Rajlovcu »Jutarnjeg lista* o ovom važnom pitanju, a unijeti će se hrgiav novac, koji će našu i da je priložio izvadak, ali je opet odgo­ a danas ćemo đa prenesemo razgovor, što tešku monetarnu situaciju još više pogor­ vor glasio, đa te zemlje nema na Alipa- gaje imao urednik beogradske »Pravde* sa šavati. š i n u Mostu! Uzalud se vlasnik pozivao bivšim ministrom ishrane g. Milojem Ž. Sve ove razne okolnosti učiniće, đa će na krivo shvaćenu (?) molbu, jer mu je ne Jovanovićem. Bivši ministar je rekao spo­ nekih glavnih životnih namirnica ubrzo htjedoše pokazati niti sebe razuvjeriti, već menutom uredniku: nestati iz prometa, i da će naročito ga otpremiše nesvršena posla. Da ovako »Odmah ću vam izjaviti, đa sam i naopako rješava molbe kakav švapski feld- bio i ostajem za regulisani i ve­ sirotne klase osetiti svu teškoću takve si­ vebel, koji ne razumije jezika i naših na­ zani promet -u granicama mogućega i tuacije. Šta će onda biti! Moraće se pri­ ziva, moglo bi se nekako opravdati, ali kad ostvarljivoga za glavne životne namirnice. bjegavati ponova ograničenjima, što će biti | teško, kada se ova jednom ukinu, a mo­ ovako hotimično izvrće jedan bivši profe­ Protivan sam proklamovanju slobodnog raće se činiti istovremeno i apel na save­ sor našeg jezika i zemljopisa, pa mu je prometa sve dotle, dokle prestankom rata znike, da nam omoguće uvoz onih pred­ Rajlova.c i Alipašin Most isto, ne nastupe redovne prilike u proiz­ meta, u kojima i oni sami oskudijevaju, te onda je to baš zagonetno. Može biti, đa za vodnji, saobraćaju i potrošnji zemlje, i ne muslimane ni nema odštete ni isplato, jer stvori se osnova za mogućnost snabđevaaja se zbog toga i racioniraju. Pitanje je još: hoće li se, u kojoj meri i za koje vreme ima mnogo prečih! putem trgovine, isključujući potrebu dr­ u tome uspeti. Perspektive dakle nisu /Spis ranja pnstaju. U zadnje žavnih organizacija za ishranu. Neophodno ni malo ružičaste za ishranu naše Boba он je potrebno dakle zadržati vezani 'promte zemlje pod režimom slobodne trgovine. na na id ■ dokle zemaljska produkcija i zagranična — Kakva ima prema svemu tome da pvih dan eku at trgovina ne budu mogle u potrebnoj mjeri bude uloga novoga ministra-ishrape gospo­ ćebainoi priji j. d čaj i dv: ■oj ni snabdjevati zemaljske pijace. Tek tada bi Ministre? ka” je og musliman >teše m 300 K> se smjelo pristupiti slobodnoj trgovini i đine — Sa svim prosta. On ima đa nosi Istu ć u Mudž.-ll jl. ncuen dan po­ ukidanju racioniranja, koje postoji danas u jedino odgovornost zbog svega što u tome lio muslimana lu dućanu svima evropskim državama. pogledu bude u zemlji hrgjavo: za osku­ par stotina ј^ nešto Kšiša za vojTo vrijeme još nije došlo, te je i de- dicu, za glad i skupoću. Kad se pusti slo­ qike pomaci subotu u kretiranje slobodnoga prometa od strane boda trgovini i ostavi njoj đa zemlju snabsabah, ka ju, dočekan je Kraljevstva Vlade i ukidanje racioniranja u djeva potrebama, a ukinu ograničenja mo­ Hadži-Mulića svima oblastima jedna pogreška, koja nopolskog karaktera, onda je državna u ii, koji mu uz će vjerovatno imati u pogledu ishrane vlast postala nemoćna, đa nekim — Kad će u teških posledioa. Da ovo može kao malim korekturama prometa učini kakve sigurnost za dalji rezultat imati štetna djejstva i u po- znatne popravke u cilju poboljšanja ishra- Gospodarstvo. Slobodna III vezana trgovina? Odgovorni urednik: M. Suđžuka. Broj U .ПРАВДА Vlasnik- Centralni Odbor »J. M. O.* ne i snabđjevanja u opšte. Kada и и muje princip „laissez fairć, laisiet t| onda i ministar ishrane nije^ potreban zemlji. Cijela ueb'ntMj stajo dakle bezpredmetna i izlišna, lig še što je ministar finansija izjavio nj nema sredstava da država f neke nabavke i da to treba prepi privatnoj inicijativi. — Jeste li vi sudjelovali, gospo. Ministre, na ministarskoj sjednici, kadi odlučivalo o proklamovanju slobodne ti vine i izložili naše gledište na stvar? 1 ■— Nisam, jer- sam zbog bolesti ■ dneo ostavku još 16. februara. Svojeg dište na proklamovanje slobodne trgovi, izložio sam megjutim u samome aktu g je ostavke, i nisam se ustručavao dag dočim, da taj korak, ako mu se prisu može imati fatalne poeleđij 22-og februara t. g. donošena je odlti vladina, pošto se kabinet nije solidarig sa mojim gledištem, đa treba održati j zani regulisani promet i racioniranja ih tnih namirnica. Oglas. Kotarski šeriatski sud u Sarajej daje na sveopće znanje, da će se i molbu nasljednika iza umrlog Peki ef. čurčića umrlog Ragib ef. iz San jeva prodavati javnom dražbom cijt njegove mulk nekretnine upisane | A I gr. ul. broj ХС1Х/1 kat. орб.Ј rajevo i to: kat. čest, broj' 74 kuj sa kućištem i dvorištem u površini i 322 m. (kuća za gradskim fizikatoi i 7a dijela mulk nekret. upis, u A gr. ul. broj ОХХХ/56 kat. орб. San jevo i to: kat. čest, broj 115 vitјо tekijom u površini od 515 m. na da 3. aprila 1919. u četvrtak u 1 sati prije podne u sobi broj 3, te i se te nekretnine toga dana najbolja nudiocu prodati uz privolu nasljednih ali kuća ne ispod procjenbene vrije! nosti od 70.000 K, a vrt ne ispo 8.000 K U Sarajevu, dne 13. februara 191! Kotarski šeriatski sud. PRODAJE SI jedan dućan sa cijelim po­ trebnim halatom za izragjivanje bosanskih koža (džona) u Dol. Tabacima vis-a-vis Duhanske režije. Upitati u upravi lista pod brojem 35. Soda bicarbui veća količina odmah za dobiti u burađima 50, 100 i 200 kg. uz cijenu od 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po komadu —i— u špeeerajskoj radnji se Kasan Karahasanović, BBĆKO, laragjorgjevlća ul. 15. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. ' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a203825397cd247d748547a1d94dd72.pdf a1fc9e65b6aec045e3d6da499295c18c PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom, м UPEGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE ЗГ— KRUNE, NA POLA GODINE 16 — KRUNA м UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ м ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организаиије. Broj 15. Sarajevo, subota 29. marta 1919. (27. džumadil-ahira 1337.) [Demokratske podvale. | Agrarno pitanje bolesni je zub naše nokrat je*. Samu ga se dotakni i oni Bikću. Kao guja u procijepu. Ne ljute baš radi samog tretiranja agr. pitanja, to ве uzrujavaju kad im kogod stavi kuje: „Kakvo je vaše stanovište o zaklju* I vašeg kluba u Drž. Vijeću?* Mi amo sli to nesretno pitanje i stavismo im I u 12. broju „Pravde* prikazujući nji* ro koprcanje. Uprijesmo prstom u činje­ ni, da se „demokrati* ne mogu pokri­ li pisanjem „Samouprave* i — redakcija niskosti* pregje u ponovno mahnitanje. ||ljeeto da objasni svoje stanovište o agrai ona se je osvrnula na članak „Politika •aha i zastrašivanja* i ponovno prešla na Sazivanje naše „veleizdaje*. Misli da će I odvesti na drugu stranu. Nu vara se. Ijoj ponovno stavljamo upit: Š t a m ii o agrarnoj osnovi i konstatiramo, I o agraru vrlo malo piše, premda je i Ima priznala da je to pitanje — krupno [veliko. Godina I. i kom naročitom tendencijom, ne ističe kako nih tipova ne smatramo strankom, makar ef. Arnautovića. Prvu se dvojicu nastoj je Srbija naš prijatelj, kome se duguje za­ i imala glasilo. Ona je za nas „repa bez utući da se trećem mjesto napravi, pr hvalnost i kako su Srbijanci u svemu do­ korjena , jer nema nikakva oslona u naro­ čem se ni malo ne gleda na spremu, spo" stojni divljenja i poštovanja. U tome nas du. Islamski dio našeg naroda zastupa samo sobnost i kvalifikacije. —- Po tom su uvod* * naša organizacija, koja traži narodna niku prva dvojica kompromitovani, a treć1 pretiču*. Normalni ljudi i iskreni prijatelji na­ prava, a ulizivanja niti je vršila, niti će nije. U članku se najprije ispravno osugju* roda i države samo bi se veselili ovakom vršiti. To prepuštamo onima, kojima su i je krilatica „kompromitovan , te bi je kao preokretu kod svojih političkih protivnika, ćevapčići nekakav dokaz . . . . takovu trebalo sasvim zabaciti, i oni su je, nu „Jednakost* nesamo da se ne veseli kako se razumije iz sadržaja, bili zabacili. ovom „preokretu* nego se još goropadi Ali za hatur Šerif ef. i ne navodeći ništa Sarajevo, 27. marta. i ponovno utječe svojoj metodi — denun­ Divna je i interesantna ova Pribićevi- nova, nego ponavljajući ono, o čem su pri­ ciranja vlastitog dijela naroda. ćeva „demokratska* stranka. Nije preživjela je jedan put, dva put ili više puta pisali Kad nije mogla ni probijelili na odgovor ni medenih mjeseci, a već se stupci nje­ — još i sad podržavaju tu „п j i m a mr­ u 10. broju našeg lista, u kojem smo raš- zinih organa pune vijestima o pojedinim sku* krilaticu. A još će je dugo i dugo činili svu tričavost njenih „dokaza* o to­ predstavnicima ove šarolike grupe. „Jedna­ podržavati, ako woni* „dublje* prihvate za božnjoj našoj veleizdaji, izvukla je novi kost* je pošla korak dalje, pa je u broju pero — pa makar ga i po malo u tintu dokaz i sad operira — poklonstvenim de­ od četvrtka donijela uvodnik pod zvuč­ zamakali. Bolje bi bilo, da oni ispred svo­ putacijama. 0 ovoj temi dobismo slučajno nim naslovom „Korupcija*. U njem se naj­ jih vrata metu, nego li da ovakim praz­ članak od našeg prijatelja iz Posavine, što prije prenosi vijest „Srpske Riječi* o članu nim prijetnjama bacaju lug u oči neupu­ ga donosimo u današnjem broju, pa skre­ „demokratskog* kluba g. D. Vasi- ćenim svojim čitateljima. Njihovo pisanje ćemo na njeg pažnju naših čitatelja. ‘ Ov­ Ijeviću, koju smo i mi donijeli u 13. broju nikako ne govori, da bi oni iz veledušja dje ćemo radi bolje ilustracije dodati sa­ „Pravde*, a onda se ovako slika jedan ili radi islamskog bratstva, išta sakrili ili mo nekoliko primjedaba. 0 poklonstvenim drugi član „demokr.* kluba: prešutjeli kako o toj dvojici doktora, tako deputacijama, počasnim gragjanstvina i „to­ isto i o Maglajliću, Dr-u Karamehmedovi„То čitajući, pada nam na um jedna me sličnim ulizivačkim rabotama* veli „Ј.* ću, Korkutu i drugim vigjenijim ličnostima delikatna stvar dra ćorovića, njegovih mje­ da su nam prljale „narodnu čast i naše organizacije. sta, njegovih plaća, od kako je današnja dokazuju potpunu nesposob­ Ja zašto oni tu krilaticu podržaju i za­ nost onih, koji danas citiraju Goethea*. vlada došla na čelo uprave Bosne i Herce­ što će to u buduće činiti? Je li to baš sa­ Držeći „Jednakost* za njezine riječi pitamo: govine. On je kustos zemaljskog muzeja i mo radi Šerif ef., koji bi mogao i umrijeti prima plaću kao kustos, gosp. ćorović je 1. Kako se je mogla priključiti Meda- sef bos. presbiroa, prima i tu plaću, g. ćorović — što na koncu konca mora i biti! Nije koviću i njegovoj družini, koja je izglasala je Član Državnog Vijeća i tu prima dnevnicu nego — držim — evo zašto: i odnijela poznatu okvirasku adresu od 50 dinara. Šta više novine pišu, da će Njima je stalo da se uvuku u islam­ hrvatskog sabora? biti još i glavni urednik novog demokrat­ sku masu, za koju — pri stupanju u stran­ 2. Kako u svom krugu trpi Šerif ef. skog organa i opet — bezbeli — s nekom ku Pribićevića — rekoše, da do nje ništa Arnautovića, koji je slikan u više tih plaćom. Dr. Ćorović stanuje sada stalno u ne drže. Sad vide da bi im za to uvlače­ poklonstvenih deputacija i koji je »predveo« Beogradu pa je sasvim naravno, da on o nje trebalo popularnih ličnosti, koje ne pri­ ratnu povorku Potioreku, posluživši se na poslovima šefa presbiroa bosanske vlade i padaju našoj organizaciji. Ali ih nemaju.1 nedopušten način sa autoritetom reisul-ule- o poslovima kustosa zemaljskoga muzeja Stoga se vraćaju u davnu prošlost, upiru me, u čije je ime sazvao ehaliju? ne može voditi računa, a da ne govorimo prstom u izvehčale veličine, zaboravljajući 3. Koji je ono Franjin orden na dičnim o tome, kako mu se mnogo ni ime ne spo­ da su ih u početku izdavanja svog lista prsima onozicionalnog vožđa „islamskog minje u izvještajima sa sjednica Narodnog od sebe otiskivali, a njihove članke samo naroda*? I kakvi su u šole, Glišei ostalih? Predstavništva. I gosp. đr. ćorović je isto kao novinari u organu donosili. Sada ih, u Kad „Ј.“ pomete ispred svojih vrata, tako kao i Dušan Vasiljević jedan od ista­ oskudici popularnosti, trome i zamrle, na­ dopustićemo joj da pometa i ispred naše knutijih vogja grupe oko „Naroda*. I on je stoje pomladiti i na svojim rukama dig­ kuće, a kad se povuku Medakovići, premiš- kao i Vasiljević bio u jugoslavenskoj ligi nuti. U to ih ime bijele izlapljelim starim Ijaćemo i mi o svojim deputircima. Prije ne. koju je osnovao đr. Nikola Stojanović, pa bjelilom i rumene izblijegjelim i zatruhlim Što se tiče naših »frankovaca«, koji je i on za vrijeme Pribićevićeva boravka u rumenilom. Ali to sve ne hasni, pa makar „svoj frankovluk s jedne strane prikri­ Sarajevu — kad je vidio da drukčije ne ih umivali i pravom gjulsijom, jer svijet vaju ulizivanjem Srbiji i Srbijancima a s ide — formalno ostavio ligu i pristupio đe- znade da bjelilo i rumenilo, a i ostale madruge strane pozivaju gomilu na otpor demokratskoj stranci, da bude izabran u zalice sakrivaju^ nove mahane, koje su — prema narodnoj upravi, koju sam Državno Vijeće i da i dalje ostane i kustos nekada lijepo — lice nagrdile. To bi sve narod postavlja*, valja nam izjaviti zemaljskog muzeja i šef presbiroa i član trebalo napustiti, jer od bjelila i rumenila slijedeće: Mi smo od početka bili za de­ Državnog VijeĆH i urednik zajedničkog or­ mogu curi i zubi omanjičav’ti. mokratsko kraljevstvo i nikad nijesmo tajili gana demokratske stranke pa kako se po Po onoj staroj: „Ustanite dvojica, da svog uvjerenja, da je bosansko „Narodno čarŠiji govori i šef presidionalnog ureda jedan sjede* „Jednakost* u tom uvodniku Vijeće^ skupina nametnutih pojedinaca, koji zemaljske vlade. na sav glas viče protiv Dr-a Hrasnice i su ugrabili vlast. Mi smo im oponirali veću To su zadnje dvie male panamske Dr-a Spahe. Dakle njima i onima, koji im prvim danima narodnog oslobogjenja, a ovdje afere, o kojim se u posljednje vrijeme kod šapću, ta dva muža smetaju. Da nu du­ konstatiramo fakat, da im je sad i „Jedna­ nas vrlo mnogo govori*. ljim, evo šta im se u neoprostivi grijeh kost* počela posvećivati uvodnike pod Ovaj nastavak bi bio još interesantniji, upisuje: Hrasnica je prije . deset godina naslovom —„Korupcija*. Njihov rad nije i ali ga je zaplijenila cenzura, pa se iz propušte­ išao u deputaciji Čestitati aneksiju, a iza ne može biti narodna volja. Baška narod a nih redaka vidi samo to da je uperen proti Gr- prevrata rekao je da ne će ondje, gdje je baška Grgjići & Co. Da bunimo „gomilu* fiiću i družini. Nu što ne prolazi ovdje, Šerif, šta Dr. Hrasnica u duši misli o Še­ to je prosta d e n u n c i j a nesavjes­ proći će u interpelaciji, pa ćemo onda moći rifu, to ne znam, aii daje o tom pisanje „Je­ ne čeljadi oko „Jednakosti*, koja donijeti. Sad završuiemo poklikom: ne žmi­ dnakosti* zlobno izvrtanje činjenice, o tom u svojoj obezglavi jenosti ne čuje što joj je­ rila naša n demokrati ja*! . . . smo se uvjerili na prvom sastanku u Sa­ zičina izvaljuje. Da je istinita ta tvrdnja, rajevu, kada je taj dogagjaj jedan mostar­ davno bismo bili ondje, gdje bi željela bi­ ski odaslanik veoma odlučno na skupštini »Kompromltovani“. jesna šačica naših „demokrata*. Nu mi iznio, tražeći da se i Dr. Hrasnica i Arnanijesmo ograničeni, pa da nas mognu za­ utović, a i svi drugi povuku ili otstrane, (Piše: Ćato iz Posavine.) vesti siktanja agenata-provokatera. Na to nji­ ako ometaju slogu muslimana. Odgovor t hovo bjesnilo imamo samo — smiješak Dr-a Hrasuice, njegovo razjašnjenje i sprem­ Čestitanje aneksije. prezira. Ništa više. nost, da se povuče, zadovoljila je kako mo­ Tako se zove uvodnik „Jednakosti* u starske izaslanike, tako i cijelu skupštinu. 0 Rivetu ćemo govoriti drugi put, a što se tiče naših demokrata i njihove „stran­ broju 33. o. g. On se sav okreće oko tri I Na to je izabran odbor od 10 ili 11 lica, ke* valja nam naglasiti da ovu šačicu raz­ osobe: Dr-a Hrasnice, Dr a Spahe i Šerif I da pregovara sa grupom oko „Jednakosti �Strana 2 Страна JTAVDA' o slozi, u koji su ođregjeni uz mostarske delegate i drugi, koji su u duži vjerovali da se može sloga postići. — Pa šta se do­ godilo? Čitaocima je poznato, da su demo­ krati odbili slogu. Dr. Hraanica je sa drugovima išao u poklonstvene deputacije. Jest Ali samo on* da. kada su citirane ličnosti, koje se imadu pozvati. Svi su pozvani manje ili više kolebali. Mnogi su se ispričali, a mnogi opet jedva jedvice se pozivu odazvali. Za­ što? To znade svatko, pa i oni, koji tom prigovaraju. Čestitali su aneksiju. Kome? Tadanjem bečkom Ćeaaru; dakle tadanjoj glavi cijele bivše monarhije od kojih 55 miliona. koja se sva veselila, i dušom i srcem radi te nama nemile aneksije i je­ dino mrko i sa nepovjerenjem, — ponaj­ više radi bojkota u Turskoj — gledala na šaku muslimana u Bosni i Hercegovini. Zašto su oni aneksiju čestitali? Je li to bilo od srca i radi izražaja „neopisivog veselja“ islamske duše ovih krajeva, ili recimo baš samih deputanata? Nipošto. Na to će naj­ bolje odgovoriti slijedeća priča, koja će, držim, dovoljno ilustrirati kako dušu depu­ tanata, tako i onih, koji su se držali po­ strance , rezervirano, ili čak aneksiju pro. testirali. Evo te priče: Pripovijeda se, đa je nekad u prošlom zemanu jedan bosanski beg otišao u Stambol. Tadanji veliki vezir je bio rogjak toga bega. Beg je došao svome rogjaku i pre­ krstivši noge turski sjedio na sećiji i raz­ govarao s njime. Megjutim je javljeno ve­ likom veziru, da mu dolazi poslanik je­ dne velesile. Na to veliki vezir skoči sa svog mjesta i brzim korakom pogje prama vratima, gdje sa smiješećim se licem, učtivošću, prijateljskim postupkom i dubokim osmanlijskim temenaom dočeka toga po­ slanika; posadi ga na najbolje mjesto, oso­ bno mu savi i ponudi cigaru, zapali šibicu i — po slugi donešenu kahvu, svojom mu rukom nalije itd. Nakon razgovora o nji­ hovu poslu, na sličan ga način isprati. Beg je cijelo to vrijeme nepomično sjedio na svom mjestu i sa gnjevom u duši proma­ trao cijelu tu ceremoniju. Kada je poslanik otišao i on ostao sam sa svojim rogjakom, prijekornim mu je to­ nom dobacio: Šta je tebij dobar čovječe, pa da ti kao lala i veliki vezir našeg padišaha onako skačeš oko jednog našeg dindušmanina! Ja se tome od tebe ne bih ni­ kad nadao! Na to mu veliki vezir odgovori hladnokrvno: „Beže, beže! Dok ja sa svo­ jim društvom ovako oko njih skačem, do­ tle vi u Bosni možete tako slobodno i pr­ kosno sjediti, a i nas prave-zdrave murtatima nazivati. Ali kad bismo ml prestali FELJTON. Zmaj Jovan Jovanović: Slobodna štampa*) Svom „dragom" cenzoru g. Stevi Mandiću posvećuje zahvalna sarajevska „Pravda". Sto si znojem steko, mogu ti uzeti, Sinove ti mogu pod pušku odneti; Blago j’ bilo tuđe — hajd’, neka se menja! A za decom - šta češ? - smrtna su stvorenja! A1 bi mukom,stidom,gnjevom,gromom plano Kad mi darnu ono. što je Božje samo, Što je više, lepše, svetije i veće. Kad ....... drznu, da mi misli spreče. Pa šta vele, jadni! — Misao, vele, sune, Kroz svetinu prodre, pa se ljudi bune. Ta pobunit, more, ne daju se ljudi, Samo s* sluge bune i robovi budi. U slobodna sveta razumna je duša, I slobodan narod samo pravdu sluša. A od Božje pravde niko se ne boji Do ...... grešni sa nedela svojih. Spominju sk’urnost! 0, Čudna im zbora! I malo se dete nasmejati mora: Tu li smo sigurni — no, sigurni krasno! Gdje je jedno slovce strašnp i opasno! *) »Pevanija" I. str. 268. ovako oko njih skakati, vi biste to morali činiti* . .. . Aneksijski deputanti*) otišli su .u Beč i svojom Čestitkom kod cesara odigrali ulogu velikog vezira prama onom poslaniku vele­ sile. U zaklonu te čestitke — pa makar na taj zaklon i ne mislili — drugi su mo­ gli lakše odigrati ulogu bosanskog bega, te sa gnjevom u duši ne micati se sa svo­ ga mjesta i prigovarati deputircima, a i bez bune i ustanka protestirati bez težih pošljedica, jer je ta čestitka prilično tuši­ rala nervozne duhove, koji su na nas mrko i sa nepovjerenjem gledali. Kada su deputanti polazili u Beč, zna li su za raspoloženje islamske duše o anek­ siji. Znali su da će ih — u njihove na­ mjere neupućena masa — prekoravati i napadati. Ali su oni tome glavu ugeli, jer su bili svjesni, kuda njihov postupak vodi. Po ovoj: „ . .. . . niz dlaku“, na jeziku im je bila čestitka aneksije, a u duši zaštita sviju muslimana B. i H., pa i njihovih po­ litičkih protivnika, od progona željezne ru­ ke ćesareve vlade. Oni su u tom uspjeli, i hvala im- Da tog koraka nijesu učinili nego kao i ostali slušali moru, koja im peče dušu radi te mrske aneksije i da su ostali sjedeći kao bosanski beg kod veli­ kog vezira, ne bi bilo isključeno, da se vrzino kolo okrene nad islamskim glavama u našoj domovini i da baš radi tog vrzina kola zaredaju mnoge i veće poklonstvene deputacije u Beč i Peštu do ćesareva „po­ dnožja? Protestima se nije mogao Švabo istje­ rati. Za to je trebala, kako smo vidjeli, mnogo veća sila. Sami protesti i neraspoložena šutnja — bez glagjenja niz dlaku sa koje bilo strane — mogli su lahko dovesti do kulminacije gnjev sto puta brojčano a spremom i hiljadu puta jačeg dušmanina; te bi to značilo ni manje ni više, nego li očitu katastrofu. Tad se ni velika Rusija nije usudila ne priznati aneksiju. Stoga će povijest biti nepristrani sudija kako onih, koji deputiraše u Beču, tako isto i onih, koji svoje nezadovoljstvo izrazite u pro­ testu aneksije, ili potišteni, ne makoše ni na jednu ni na drugu stranu. Taj će sud biti objektivan i daće pravo svima, jer su njihovi postupci bili dopuna jednih drugi­ ma — jedni su aktivno radili, protestirali ili svojim pasivnim, ali potištenim drža­ njem svoje nezadovoljstvo izkazivali, a Mi ćemo imati prilike, da sličnu i grgju izjavu Srba pravoslavnih prenesemo u naše stupce, pa će se vidjeti da je bilo još „aneksionaša." Razli­ ka je samo u tom, što to Jednakost" zamjerava samo muslimanima, a o drugima šuti, jer su u Pribićevićevoj grupi i jer pravoslavni urednici »Jednakosti1* štede svoje istovjernike. Uredništvo. Gde dršćuća sila ne dokoli radu Oko opšte sreće na državnom sadu, Nema kade, mora vazda čuvat stražu, Da sićana slova kome što ne kažu. Jest! Slobodnu štampu! — i dogod nje nema, Sva su vaša dela obmana golema; Odkud tamo dela slobodna, valjana, Gdje je misao ropskim lanci’ okovana!? — Pa mrzite 1’ i vi verige proklete, čini Г s’ i vam doba da ih raskinete? Ne poČinj’te s nogu vesela vam sreća! S duše valja počet, duša nam je preča! Za jedinstvo u školi. „Ј. M. 0.“ je u svojim temeljnim na­ čelima u pogledu nacionalizovanja nas mu­ slimana sebi postavila slijedeću osnovku: „Stojimo na stanovištu potpune ravno­ pravnosti triju plemenskih imena i konstatujemo fakat, đa se b. h. muslimani nijesu nikad otugjili ni svojoj domovini, ni svom narodu, ni jeziku. Oni su zadržali sve bi« Ijege čistog nacionalizma, a nijesu svjesni samo plemenskog imena. Stoga u pitanju našeg nacionalizovanja stojimo na stanoviš­ tu đa je to polje za kulturni rad’ društva, i a nipošto stvar dnevne politike. I zato smo proti svakoj tjesnogrudnosti i strastvenosti, a naročito proti nasilnosti u na- ПРАВДА' drugi ih štitili — pa makar ti postupci s vana izgledali i megjusobno oprečni. Stoga je grijeh radi čestitke aneksije, koja je čestitka bila gola formalnost — a nipošto izražaj veselja isl. duše — smatrati i pro­ glašavati prve i ugledne naše ljude „kompromitovanim? Bilješke. Ožigovani i okuženi* Ima ih svugdje, pa ih ima i u nas. Ima ih u politici i u društvenom životu. No ima ih i okuženih. Ovi su najgori i najopasniji jer okužuju i atmosferu. Laćaju se svih sredstava i služe se najgadnijim smicalicama. Huče, da budu „reformatori*, pa se primiču i našim do­ movima, jer nose još samo muslimansko ime. Da provedu svoje ideje i da se peka* žu\ nagovoriše jednu nevinu djevojčicu da se otkrije. Dobro. Ali još dalje pogje „re­ formator i ponudi se jednoj čestitoj inte­ ligentnoj muslimanki da stupi e njom u brak, e bi pospješio riješenje otkrivanja muslimanke. Dobio je odgovor! Još jedan za njim se poveo pa rekao: đa će uzeti koga mu drago samo da je otkrije . . čudna je to manija 1 Za što baš traže muslimanke, kad su ih do pred jučer po* nizivali? Da ih otkriju? . . . Glupo! Zar nam ništa više ne fali ? Ako ustaknemo šešir i otkrijemo žene misle gospoda, da ćemo odmah sve postići . . . Varaju se. A nas najviše čudi šta se oni „pačaju u islamske stvari“! Mi ih ne trebamo, jer ćemo moći i bez njih nešto učiniti. Samo ovijem upozorujemo naše djevojke i roditelje, da ne panu na Ijepak i da ovakim ljudima dadnu dos­ tojan odgovor, kako je dala i jedna inteligen’na muslimanka. Oni su već ožigovani, ali ne zaboravite, đa su i okuženi i da — zarazuju . . . 0 unutarnjem stanju naše države pi­ še jedan beogradski list ove retke; „U unu­ trašnjoj politici vidimo isto. Pored centralne vlade postoje i pokrajinske. J^ava je jedna, a oblasti su decentralisane.Beograd naregjuje jedno, a u Ljubljani, Zagrebu i Sara­ jevu izvodi se drugo. Svi se pitaju: šta je ovo, dokle ovako? — a sve ostaje po sta­ rom. Zemun je još uvijek na granici Srbije. Preko Drine, Save i Dunava je druga „drža­ va , s drugom upravom. Današnji režim je bolno mjesto, živa rana ako ne cijeli. Ju­ goslavije, ono izvjesno naroda u Srbiji/^ps Oportunitet ne zna granice. Da|^t№vi su nove tekovine rata, bar za nM^rSrbiji. Mi smo akceptirali mnogo što^a od bivše Austro-Ugarske, a nismo obnovili ništa do­ bro iz naše prošlosti. Iza vlade ne stoji jedna rivanju k o j e g p le m e n s k o g i m en a. Zbližavaćemo a nipošto dijeliti? Da budemo došljedni svome programu, naročito ćemo paziti na školski odgoj naše omladine u tome smislu, jer istom u pra­ vom i zdravom odgoju naše omladine vi­ dimo siguran napredak na putu u ljepšu budućnost. Gornja tačka našeg programa nije olahko nabačena, jer smo baš mi is­ kusili mnogo nesreće u škol. odgoju naše omladine za prijašnje vlade. Njezin je škol­ ski sistem bio udešen tako, da je već na­ šu djecu u osnovnim školama počeo dije­ liti na različite plemenske skupine, a time u naš narod još u mladim godinama po­ stepeno unosio klice plemenske mržnje i neprijateljstva. Vjerujemo, da nije lahka stvar u ne­ kulturnom narodu iste nacije ali različite vjeroispovijesti pobugjivati jake osjećaje ljubavi i bratstva i buditi ih na zajedničku borbu protiv nekulture uopće. Ali pleme nita namjera i dobra volja mogu i teže zapreke da svladaju. A u tom je pogledu najmjerodavnije a i najlakše početi sa je­ dinstvenim školskim odgojem omladine. Mi smo svi u B. i H. jedan narod do­ duše sa dva imena (Srbi i Hrvati) a najsvjesniji inteligenti obaju tih bratskih ple­ mena danas nastoje, đa se oba imena sto­ pe u jedno ime: Srbohrvati. To se tim jače danas nastoji što će naskoro doći čas, volja, već odsustvo volje^Bah цј vam pirio u državi Sr!\ HrJ i Slovenaca. Isto onako kao ikl apsolutizam zasnivao na uzajamnom J lisanju konzervativnih i revolucioi^ snaga, isto tako i naše jedinstvo predsij jedan bolestan kompromis reakcionarneјј ologije 8 demc kratŽhim težnjama. RavnJ se održava inijCerijon^N a r o d n e ne znaju đn a k a b i ne tu d p r a v 1 j a.lađa je centar, oko koga i sve ne okre^^ali so oko nje, i zbog« sve komplikuje . “s. Iz „Ofavnog Vijeća"; 1 Beograd, 26. marta. Sjednicu J nog predstavništva otvara predijediM 4 Vs sata posiije podne, čita se zim prošle sjednice i prima bez primjetbe. M nego se prošlo na dnevni red bivši miid Jovanović osvrće se na govor жм nika P e t r o v i ć a koji je podvrgao oJ kritici njegov rad. J o v a n o v ić izjaiS da on nije mogao svoj resor bolje J jer mu nije odobren nikakav kredit, ।■ novaca se ne može voditi minisbretrj naročito za ishranu. Ministar za poštu dr. Lukioiti tako odbija prigovore Petrovima i| liko se odnose na njega. Poštu je d urediti jer nema dobrog saobraćaja ni1 novništva, ali svaki dan sve ide na м Poslije toga prelazi se na dnevni J Riječ uzima Vilim B u k š e k (socijaM i govori proti miješanju vojne vlasti u J danske stvari, protestuje protiv zabrJ javnih skupština i osuđuje što 88Д||И prilike nisu bolje. Govori protivili bod ne trgovine i glasa prsi kredita, Dr. Svetislav P o p o v i ć (dmokutf klub) govori o potrebi da se udari м na ratne dobitke. Najprije treba da ш pomogne onim krajevima i onim druitveJ slojevima, koji su za vrijeme rata пајм postradali. Vjeruje da će vlada prebrđ sve poteškoće. S jedne nam strane рм imperijalizam, a s druge boljševizam.! ćemo se boriti protiv jednih i dm (odobravanje). Financijsko pitanje ima riješiti prema potrebama cjeline, Каом su pojedinci žrtvovali živote za slohi cjeline, tako će pojedinci sada morati м vovati svoje blago za blagostanje cjela Ako neke grupe ne bi htjele učeetvond vladi,- moraćemo tada posao uzeti u еиј rđke. Glasa u ime demokratskog kluba i kredit. Iza pauze od 10 minuta sjednica i nastavlja. Govori dr. M. Laginja i zauzii se za potpore oštećenim u okupiranim■ kad će se obzirom na interes cjelokupna® našeg kraljevstva tražiti da se s namastOM u jedno i braća Slovenci. I Za to se u školama moraju poštinB jednako oba imena. Do danas toga svagijn nije bilo. Šta više u najviše slučajeva J še su škole razdvajale narod mjesto đa ga ujedinjuju. I U našim osnovnim školama uče da sve triju vjeroispovijesti. Pravoslavnu djeca odmah učahu samo ćirilskom piM a ostala djeca latinici. Tim se je i ■ djeci već na prvom koraku predstavljd đa su oni, koji pišu latinicom posve M pleme, nego oni, koji pišu ćirilicom. Ii bratno.*) Eto odmah tu su se počeli liti. Ta je anomalija u školskom OM trovala duh našega ujedinjenja. Otada i n?stale one silne razlike u mišljenju i« jećanju, a poslije toga kobne posljedicemržnja i svagja. Te su se anomalije dogi gjale još u jednom odgojnom predmeta predavanju domaće povjesti.Pi jašnja zemaljska vlada koja je davno la svoju „Povijest Bosne i Hercegovine nije označila pravo nacionalno ime nad pradjedova, pa su djeca učila domaću I vijest bez ikakva nacionalnog osjećaja. D i tamo je koji Srbin-učitelj označio djet *) A vrag bi znao po čemu se je doJloi zaključka, da muslimani trebaju pisati bai latioin OM �jevima. Kritikuje vladu što je dala uapeiti Radića, Prebega i Pazmana. Ne brani njih, rei poslanički imunitet. Kriti|кuje zabranu novina i cenzuru. Izjavljuje da će Narodni klub glasati za proračun, ali to još ne znači da ве klub time veže. Na to ministar Pribićević odgovara na ratne primjedbe i napadaje nekih poslanika. Zatim govori poslanik Dimitrije Popadić radikal) o prilikama megju srpskim selja ,cima. Preporučuje da se seljacima izagje u Ijusret. Glasače za bidže. Zaključnu riječ uzima ministar pred­ sjednik Protić. Nakon njegova govora pre­ lati se na glasanje. Bidže je primljen je­ dnoglasno, izuzev socijalista. Sjednica je uključena u 9*/i sati na večer, a naredna sjednica zakazana za 1. aprila u 9 sati na­ večer sa dnevnim redom: „Pitanje indernmiteta i izvještaj verifikaoionog odbora." Страна 3 Strana ПРАВДА* - .PRAVDA* Број 15 Broj d i m a za vrijeme prevrata odmah naknade." Još jednom molimo sVe mjesne odbo­ re, da se priključe ovim protestima i odmah ih odačalju na predsjedništvo „Nar. Pred­ stavništva". Na brzojavima treba da se potpišu predsjednik i tajnik odborai Naši dopisi. Brčko, 14. marta 1919. daj od strane nekog prolaznika. S toga ne ću da se upuštam ni s njime ni u kakovu polemiku, nego ga pozivam pred javnošću da se pokaže sa svojim pravim potpisom, pa ako vidim da mi je ravan, onda ću ee i upustiti s njime u razgovor bilo novin­ stvom ili drugim načinom i dokazati da su i njegove tvrdnje neistinite. Tko mene i moju prošlost poznaje, uvjeren sam, da u moje poštenje i korektan život ne će po­ sumnjati, a za drugima nije me briga jer: „Za kojim vukom psi ne laju, taj nijo ni vuk". H. Haflz Rasan Iladžiefendić, Na 14. marta 1919. obdržavala se je skupština „Ј. M. O.“ na kojoj su bila zastu­ pana sva muslimanska sela kao i svi ugled­ ni 'gragjani građa Brčkog. Predsjednik mjesne organizacije I. Hadžić, šer. sudac otvara skupštinu, pozdravlja članove i moli Dra, Bukvicu, da referiše u dosadanjem 0 konferenciji mira primaju zagr. radu. Dr. Bukvica referiše potanko o toku »Novosti« iz Pariza ove važne izvorne in­ skupštine u Sarajevu, te o ujedinjenju organi­ umirovljeni vrhovni šeriatski sudac. formacije: Jugoslavenska delegacija ima da zacije tuzlanskog okružja sa onom oko lista se bori s velikim poteškoćama. Te su po­ „Vremena". Pokušavala se je — veli — teškoće u glavnom u ove dvije stvari: 1. sloga i sa grupom oko »Jednakosti« nu na što Jugoslavija nije priznata i 2. što naša žalost do sloge nije došlo. Potanko tumači program naše organi­ Gajretovom odboru. U 11. broju na­ stvar ima više neprijatelja nego li prijatelja. Situacija je naime takva, da kod Francuza zacije, koji se može svesti na ove tri tačke: šeg lista donesosmo komunike našeg ra­ koji momentano igraju najvažniju ulogu ne­ 1. Sloga i ljubav svih gragjana bez razlike dnog odbora o radu za Gajret, te o sa­ mamo dovoljno zaštite, a Talijani rade pu­ vjere i plemena, te nepokolebiva odanost stavu njegove buduće uprave. U tom je nom parom da oteščaju naš položaj. Pri­ narodnoj dinastiji Karagjorgjevića. 2. Kultur- komunikeu na provizorni odbor stavljen Metež u strankama. vatna je Francuska listom uz nas, dok no-ekonomski rad u narodu i 3. Demokra- zahtjev, da „Gajretovu" skupštinu sazove Beograd, 27. marta. Rekonstrukcija se službena Francuska postupa sasvim drukčije, tizam u najširem smislu. prema propisu društvenih pravila. Nu prije kabineta provodi. Naprednjaci još nisu po- a pogotovo francuska štampa koja stoji pod Organizaciji nije stalo do stolica posla­ štampanja tog komunikea dobili smo sa­ punili mjesto ministarstva za ishranu. Na­ komandom vlade. Francuska je naime sama nika i ministara, nego do narodnog napretka općenje odbora, da će skupštinu sazvati stoji se postići sporazum. u vrlo teškom položaju. Ona je iscrpila sve i njegovog blagostanja. U tom radu neka početkom septembra. Beograd, 27. marta. Socijalni demo­ svoje sile i poplavljena je banknotama slično nas ništa i nikakova podmetanja ne plaše, Pošto je ovaj zaključak odbora u pro­ krati stupili su u opoziciju. Dosada su pre- kao i mi, pa da svoj deturni položaj popravi nego treba da složno svim silama poradimo tuslovlju sa propisom § 44. društvenih pra­ dali svoje demisije povjerenici Vilim Buk- i da javnost umiri, morala je iznijeti tako u narodu i za narod. Nacionalizovanje i vila, koji propisuje saziv skupštine u m j ešeg, Kristan i Prepeluh. visoke odštetne zahtjeve prema Njemačkoj. hrvatsko i srpsko li narodu pozdravljamo i seou julu i pošto se odbor još nije iz­ Zahtjevi „Narodnog kluba". No svakom dobrom poznavaocu prilika ići čemo u tom radu na ruku. Izvješćuje javio o našem zahtjevu, tražimo da to uBeograd, 27. marta. Narodni klub o- jasno je, da Njemačka ako i prihvati fran­ nadalje o mizernom stanju muallima, čije čini odmah i da nam objasni svoje držanje dlučno traži da se reformiše uprava u Bo­ cuske zahtjeve, ne će ih nikad ispuniti. je bijedno stanje skrivila samo sadanja va­ u ovom pitanju. Čijom krivnjom I Ćurs Begove dža­ sni i Hrvatskoj. Klub traži da se u tim po­ Time se već ragja klica budućem ratu i kufska uprava, te apelira na prisutne, da krajinama osnuju posebna narodna pred­ nesregjenosti evropskih prilika. Engleska i porade kako bi se muallimima pomoglo mije bio je povjeren g. Hamdi ef. Berbebar dok se ne raspišu novi izbori. Moli da roviću, za kojeg je i sam prosvijetli reisstavništva i uvedu posebne autonomije. Sa Američka država ustale su protiv tih zah­ predsjednikom vlade Protićem konferirali tjeva i tako se Francuska silom tih okol­ što više pristupe kao članovi društvu mu- ul-ulema izjavio da spada u dobre vaize, slimanki „Osvitanje" u Sarajevu, te da se nosti našla protiv Engleske i Amerike, a u pa da ga i on sam rado sluša. G. Berbe- ■ hi dr. Pavelić, dr. Drinković i dr. Bulić, koji su izjavili da je narodni klub spreman zagrljaju s Italijom. Metoda, kojom se Italija pobrinemo za siroto u muslimansku djecu u rović važio je čitavu godinu dana, a da mu Vinkovcima. nije đata pripadajuća važila. Nadležni su u oči u vladu' i da će šta više preuzeti i dva služi protiv nas upravo je makiavelistička. Skupština zaključuje jednoglasno, da više navrata opominjani da tu vazifu is­ resora, ako se zadovolji ovim njegovim Nešto manje od 500 milijona votirala je zahtjevima. S obzirom na vanjsku situaciju talijanska vlada za propagandu na kongresu. se otpošalje u Beograd protestni brzojav plate, nu pošto u našoj autonomnoj upravi glede delegata za državno vijeće, kao i ima mnogo gluhih, ne mogoše se dovikati iinade se provesti samo rekonstrukcija ka­ U Parizu ima hiljade Talijana, počevši od protestni brzojav zemaljskoj vladi u Sara­ □i ovaj put, pa ćurs opet sp a de na ministara, senatora, književnika i novinara, bineta. Ministar Rašić imao bi i dalje ostati do posljednje kokote, koji svi stoje u službi jevu radi šikanacija i nepravdi narednika stare grane. Ko je kriv, visoki riministrom vojnim. Italije i svaki u svom krugu radi za nalo­ oružničke postaje u Brezovom polju nad jasete? ge svoje vlade. Talijani šalju dnevno cijele tamošnjim muslimanima (Štampasmo ih u Na adresu državnog odvjetništva u Proti agrarnoj osnovu brzojavne izvještaje svojim novinama, u . 11. broju „Pravde". Op. ur.)’ Sarajevu. Željeli bismo znati šta je sa raz­ Apel g. Bukvice naišao je na krasan bojstvom, što su ga na Aliji A r n a u t u Izvješćuju nas iz. Banjaluke, da su na kojima se služe najkrupnijim neistinama. 23. o. mj. na predsjedništvo Drž. Vijeća Tako su naprimjer neki dan talijanske i ođziv, pa se je za »Osvitanje« upisalo 33 iz Jošanice, (opć. Dol. Vogošća) počinili ne­ odaslali ovaj protestni brzojav: francuske novine izvijestile daje Venizelos člana i ukupilo oko 1000 K priloga, a za poznati zlikovci, ali uz pratnju dvojice kne­ . „Iz novina razabrasmo da će agrar na na jednoj večeri nazdravio Italiji i zdravicu djecu u Vinkovcima palo je 4.480 K — zova, Jovanovića i Jovandića, štetu aga biti riješen. Za to protestiramo završio s poklikom: Eviva Fiume Italiana. Novac za Vinkovce, kao i za društvo „Osvi­ od kojih je prvi iz istog sela Jošanice, a proti riješenja agrarnog pitanja, prema kojem Venizelos je to sjutradan u pismu Pašiću opo­ tanje" i nadalje će se kupiti. drugi iz susjednog sela iste općine. Odbor mjesne organ izaći je stupiće odmah bi maloposjednici ostali bez zemlje i protiv vrgnuo oštrim riječima protiv Italije, no Dva mjeseca progjoše, a ti knezovi tomu, da se naplata haka za godinu 1918. francuski listovi — premda zamoljeni — u pregovore sa muallimima kotara Brčkog nisu još n i pozvani, da kažu koje su otkloni do konačnog riješenja cijelog pitanja nijesu htjeli donijeti ovaj Venizelosov de­ da se njihovim zahtjevima u susret izagje, razbojnike pratili, makar su ih prije čina ' i pribroji otkupnini za zemlju. Tražimo manti. Uz ovakve prilike nije položaj naše dok novi vakufski sabor ne bude zasijedao. častili pečenim kokošima, ra­ da se pitanje haka za godinu 1918. delegacije u Parisu ui malo zavidan. Neka Primijetiti mi je da je cijeli grad Brčko i kijom itd. Zar to smije zaspati ? odmah uredi jer nemamo drugog se kod kuće zato ljudi ne podavaju nikak­ okolica isključivo za „Ј. M. O.“, te da Zadnji trzaji. U zgradi vakufa Ahmeduzdržavanja. Tražimo da nam se vim iluzijama, da poslije razočaranje ne ni o kakvoj drugoj organizaciji ne će ni age Hende na Novoj teati prema džamiji da čuju. štete, počinjene na našim posje­ bude odveć veliko". čekrći-Muslihud-din namjerava se otvoriti Popise naših članova, kao i dobrovoljne m e j h a n a u gornjem boju a u donjem priloge poslaćemo naskoro našem central ­ su smještena bureta. Ista je zgrada služila pravoslavne vjere srpski nacionalni karakter nicom i ćirilicom, jednako, jer će i članci ili Hrvat-učitelj katoličkoj djeci hrvatski u svim čitankama (osim u prvoj) biti na­ nom odboru u Sarajevo, a na skupštini se prije za trgovinu rahmetli Muhamedje ukupilo kao dobrovoljni prilog oko 7.000 K age Šalica, te su od njezine kirije isplaći­ nacionalni karakter. Muslimanska su djeca izmjence štampani-obim pismima. — te će se i nadalje kupiti. vani muallimi mektebi-ibtidaije rahmetli ako im nijesu učitelji i Hrvati i Srbi silom I Domaću povjest neka svi učitelji jed­ (Primjedba uredništva. Ovaj Hende. Kiriju ove zgrade od 200 K po F-narivali svoje plemensko ime većinom os­ nako uče, davši svoj djeci jedinstven pojam tala u nacionalnom odgoju po strani ili srpskohrvatskoga imena. U tom smislu će je dopis putovao šesnaest dana, pa mo­ staroj licitaciji odobrila je vakufska utkao »Turci", ili kao „Bošnjaci" ili ništa. se i dalje jednako i jedinstveno odgajati i limo gg. dopisnike, da nam ne zamjeravaju prava novom kirajdžiji bez javne lici­ Gornje su se anomalije nastavljale i u zbližavati u jedinstvu imena zatim u brat­ radi zakašnjenja. Ministar pošta govorio je tacije. Kad istaknemo, da je kirajdžija srednjim školama, pa danas vidimo kakvo skoj ljubavi. Pri odgoju valja naročito pa­ o decentralističkim šušama, pa nam se čini, „vigjen" član „Jednakosti", da je trgovao su sve hrgjave pošljedice toga kobnog ziti da se ni u koliko ne pravi kakva raz­ da na taj naziv kompetira u prvome redu konjima, a sad je patentirani rodoljub i mecena đemokr. lista, onda smo rije­ Školskog sistema. Razdvojeni smo i rastro­ lika radi razlike u vjeri i najveću pažnju njegova pošta.) Gračanlca, 20. marta 1919. šili i zagonetku, za što je ovaj posao uči­ jeni, pa ćemo da o tom iznesemo nekoliko treba posvetiti vjerskoj trpeljivosti i snoš­ Dopisnici: „Srpske Zore" broj 54. od njen bez znanja m u t e v e i je. Što napomena Kada bismo se svi na jednom ljivosti.*) priključili naprednom mišljenju naših naj­ 26. februara 1919. i „Oslobogjenja" broj je nezakonit postupak, „nije" ništa važno. U tom smislu tre'balo bi od Ovim je nesavjesnim zloupolrebljavavećih kulturnih radnika (istomišljenika svih vjeroučitelja i nastavnika 16. od 8. marta 1919. napali su me i de­ Jovana Skerlića) onda bi sva naša djeca tražiti što više nepristranosti, nuncirali bez svojih pravih potpisa, valjda njem narodnog povjerenja oštećeno naše I trebala učiti latinicu. Ali dok još u tom razborita i savjesna rada, koji da ih ne mogu tužiti za nanesenu uvredu. vakufsko dobro u najmanju ruku za 6.000 K pogledu nijesmo svi složni, onda tra­ će zbližavati. Prvoga nazivam lašcem kad tvrdi, da godišnje. To sve ide na račun naših siro­ žimo uregjenje nastave prema ovom pra­ nijesam bio prisutan na dovi u džamiji po­ mašnih muallima, kojima narod danas kupi To je jedini način, da se u daljnjem četkom decembra 1918. koja se je obavila potpore, a vakufska uprava puni jednom vilu: U narodnim osnovnim školama, gdje školovanju naše mladeži mogne razviti smi­ u Gračanici kao i po drugim mjestima, a milioneru džepove na račun naše vjerskosao za gajenje bratstva, ljubavi i uzajam ­ po nalogu presvijetlog gospodina reis-ul- prosvjetne autonomije. Sto je još gore i su djeca većinom pravoslavne vjere, a os­ tala djeca u manjini, neka odmah u prvoj nosti sve triju plemena našeg naroda. Samo će uleme za dug život i zdraljo Njegova ve­ zazornije muslimanima ovoga grada, hoće se tako moći pobuditi zdrava nacionalna svigodini uče svi samo ćirilicu, a latinicu tek ličanstva kralja Petra I. i Njegovog viso- vakuf da otvara birtije uz džamije, U drugoj. U školama, gdje su opet u ve­ jost, koja će davati potstreka, da kao zreli čanstva našljednika prijestolja regenta Alek­ a po zakonu ne smije se otvarati mejhana ljudi mognu oduševljeno i bez pred rasuda sandra. Što se tiče drugih podvala i napa­ u blizini bogomolja. Ali neka se i ovaj čin ćini djeca islamske ili katoličke vjeroispo­ vijesti, neka svi uče u prvom godištu lati­ raditi za dobro zajedničke nam velike do daja, ne ću da se upuštam u polemiku sa naše vakufske uprave zapamti! movine. II. M. Doći će uskoro obračun ... nicu, a ćirilicu u drugoj godini. Ovako će svakom sortom ljudi. Ubilo ga vrđanje. Javlja se iz Beo­ во najlakše ukinuti razlike, jer ih djeca ne­ Drugom dopisniku neka bude odgovor *) Neka se naime neki naši profesori sred­ grada pod datumom od 26. o. mj.: „Mini­ će moći uočiti, nego će se jednako odga­ njih škola otresu uobičajene protekcije „svojih gja- grčkog filozofa Sokrata svome gjaku, kada jati narodnim pismom. Na taj će način u ka“ a zapostavljanja „tugjih*. Razlika vjeroispovijedi ga je potonji nagovarao da traži zaštitu i star za socijalnu politiku Vitomir Korać Op. ur. III. i IV. godištu djeoa čitati i pisati lati- ne smije biti povod pristranosti. zadovoljštinu za nanešenu uvredu i napa­ predao je demisiju . Pregled. Domaće vijesti. �Strana 4 Ограна Dalje zatvaranje osnovnih Škola i mekteba. Zemaljska vlada javlja nam služ­ beno: Zbog zaraze pjeirave groznice ostaju sve osnovne Škole u Bosni i Hercegovini zatvorene do 15. aprila 1919. a m e k t e b i do 15. maja 1919. Pohvalan čin. Dva člana našeg odbora Sabrala su jučer potrebni broj fesova za naše jeti me u Vinkovcima. Išlo je glatko, jer su se svi trgovci odazvali ovom merhametli darivanju. Neka im je i na ovom mjestu hvala. Zaposlenost radnika u Srbiji. Ušljed neobaviještenosti dolazi u Beograd voljki broj radnika, koji traže posla i zarade u uvjerenju, da ondje ima dovoljne prilike za rad i da su visoke nadnice. Dotični se optroše putovanjem, dangube u traženju posla i na koncu se razočaraju, jer u Beo­ gradu sad za sad nema posla, nego vlada velika besposlica, zarade su slabe, a na­ dnice malene. Da se pojedinci radnici sačuvaju od nepodoba putovanja i bezkorisnog trošenja novca preporučuje im se, da sada ne pu­ tuju u Beograd radi traženja posla, jer ondje posla nema. U svoje vrijeme, kad otpočne saisona rada, biće o tome svi interesirani na shodan način putem javne Štampe obaviješteni. Sarajevske banke, zaključile su da od 1. aprila o. g. uvedu jednokratno uredovanje. Blagajne svih sarajevskih novčanih za­ voda otvorene su za stranke od 8'k do 12xh sati, pa se o tome obaviješćuje slavno općinstvo s molbom, da od 1. aprila svoje poslove kod banaka obavlja u to propisano vrijeme, jer poslije podne nema saobraćaja sa strankama. Iz naše organizacije. Naš mjesni odbor u Brčkom ovako se je konstituisao: Predsjednik: Ibrahim ef. Hadžić, kadija, potpredsjednik: Dr. Bukvica, tajnik: Smail H. Mehmedagić, blagajnik: Hafiz Abdaga Kučukalić, a odbornici: Hafiz Mustafa H Mehmedagić, Hafiz Zekrija H. Halilović, Mehaga Kantardžić, Ahmed Džindić i Omer ef. Kapić. Kao pomagači odbora za rad po selima izabrano je još osam odbornika i to: muderiz Abdul Gani ef. Ibrahimbegović, Husein ef. Trebinćević, H. Sahhaga Novalija, Hasan Karahasanović, Osmau Krajnović. Hamza Dervišević,Salih H. Mehmedagić i Ago Pašalić. Trebinjski mjesni odbor naše organi­ zacije konsttuisao se je ovako: predsjed­ nik: Avdaga Hadžihasano vić, p o d p r e ds jedni k: Tahir ef. Pozderović; tajnik: Avdaga Resulović; blaganik: Mahmut ef. Zubčević, a bez funkcije Sabit beg Resulbegović i Dervišaga Kabil. U odbor za podj eljivanj e savjeta: Alaga Salahović Smajlaga Hajdarhodžić, Mehmedaga Sadović, Ađemaga Čerimagić i Omeraga Alečković. U odbor za humanitarna i pros­ vjetna društva, te druga poduzeća birani du: Jusuf ef. Fetahagić, Nazifaga Hadžović, Kasimaga Viđen i Omeraga M. Tičić. Osim toga konstituisao se je seoski odbor ovako: Arslanagić Most op­ ćina: Arslanagić Suljo Muharemov kao predsjednik, a odbornici su Arslanagić Avđo Omerov i Arslanagić Abaz Mujov; L a s t v a : predsjednik: ćerimagić Mujo, Odbornici: Džafer Begović i Ibro Salković; Župa: , „PRAVDA* - .ЦРАВДА* predsjednik: Ćamil Begović, odbornici: Bećir Kravić, Šaćir Šehović; GranČ,arevo: predsjednik : Ago Šehović; Odbornici: Sadik Bijedić i Mujačić Mustafa; Jasen: predsjednik : Begović Ahmet, odbornici: Omerčehajić Hašim i Bijedić Suljo; Bih ovo: predsjednik Aliagić Suljaga, odbornici: Spahović Hamza, Hadžović Džafer i Busubadžić Nazifaga; S k o č i g r m : predsjednik: Zubčević Ahmet-hodža, odbornici: Murat Bećirović, Nazif Baraković; P r i d v o r c i i Gomiljani: predsjednik: Mehmed ef. ćatpvić, odbornici: Suljaga BraČković, Asim ef. Hadžihasanovid i Hamzaga Viđen; Cičevo: predsjednik: Suljaga Galijatović, Husein ef. Zubčević i Mehmed Zubčević; Brda: predsjednik: Džafer Ramić, odbornici: Salko Begović i Huso Nikontović. Ovaj svjesni i razboriti rad Trebinjaca pozdravljamo s oduševljenjem i molimo i ostale mjesne odbore, da se ugledaju u ovaj primjer trebinjskog odbora. Broj 15 Број obratiti što veću pažnju na ličnu čistoću i očistiti se od vašiju i njihovih gnjida. Ovu čistoću treba rasprostrijeti i na posteljno Mjesni odbor našeorgal rublje, preobuku i sve one predmete i mjesta, odakle bi se vaši mogle dobiti. Tu nizacije smjestio bi desetak spadaju javni lokali i mjesta, u kojima se šegrta na zanat ili u trgovini ljudstvo kupi i dolazi u tješnji dodir: sud­ nice, mehane, gostionice, čekaonice, željez­ Reflektanti neka se obrate nice, lagie, tramvaji, apsane i t. d. Skitnice, čergari i prosjaci, sem toga, najčešće pre­ na naše uredništvo. nose pjegavi tifus. 8. Vaši sa osoba, koje boluju ili su preležale pjegavi tifus, ujedom svojim, ili češanjem i raskrvavljenjem kože, naročito kad so one razgnječe, unose u krv čovjeĆiju zaraznu klicu i izazivaju bolest kod zdra­ Kotarski šeriatski sud u Sarajevu vog čovjeka. daje na sveopće znanje, da će se na 9. Prema tome, najbolja predobranaod ove bolesti, pored lične čistoće i čistoće molbu nasljednika iza umrlog Fehim stana, postelje, odijela i rublja je: izbjega­ ef. čurčića umrlog Ragib ef. iz Sara­ vanje svih onih mjesta, gdje leže oboljeli jeva prodavati javnom dražbom cij od pjegavca i gdje se mogu dobiti vaši, njegove mulk nekretnine upisane kao prenosioci zaraze. 10. Iz toga razloga, oboljeli od pjega­ A I gr. ul. broj ХС1Х/1 kat. opč. 8t vog tifusa moraju se odmah izdvojiti (izo- rajevo i to: kat. čest, broj 74 kuii Kratka upustva za čuvanje od pje­ lovati) od zdravih i ne smiju se prenositi sa kućištem i dvorištem u površini od gavoga tlfusa. Pjegavi tifus počeo se po* iz mjesta, gdje su oboljeli u drugo koje 322 m. (kuća za gradskim fizikatom nova pojavljivati u raznim krajevima naše mjesto. Zdrava čeljad moraju izbjegavati i dijela mulk nokret. upis. uA| zemlje. I ako je on dobro poznat našem svaki dodir sa takvim bolesnicima. Samo gr. ul. broj СХХХ/56 kat. opč. Sara­ Ijekari, bolničari, naročito izvježbana lica i narodu iz minulog rata sa Austrijancima, jevo i to : kat. čest, broj 115 vrt pod po ogromnim žrtvama, koje je pokosio, posluga mogu prilaziti bolesnicima. Ko slu­ opet je za to potrebno.da se svaki pojedi­ čajno ili iz neznanja ugje u kuću ili stan tekijom u površini od 515 m. nadu nac pripremi za borbu protiv u te opake takvih bolesnika, mora se podvrći strogoj 3. aprila 1919. u četvrtak u U bolesti, jer će se samo na taj način uspjeti dezinfekciji: odmah okupati, uzeti čistu sati prije podne u sobi broj 3, te di preobuku i promijeniti odijelo. da se ona suzbije. 11. Sredstava za dezinfekciju (održanje se te nekretnine toga dana najboljen Toga radi, u prvom redu, treba biti nudiocu prodati uz privoli? nasljednici dobro upoznat sa prirodom ove bolesti, ka­ lične čistoće) ima veoma mnogo. Najbolje ko se prenosi i širi i kako se od nje mo­ je, toga radi, obratiti se Ijekaru, od koga ali kuća ne ispod procjenbene vrijed će se dobiti i potrebna upustva za upotre­ nosti od 70.000 K, a vrt ne ispod žemo najbolje sačuvati. 1. Pjegavi tifus („pjegavac*, „pjegava bu njihovu. Gdje Ijekara nema, treba se 8.000 K groznica ) spada megju najopasnije i naj­ pridržavati: sapuna i tople vode, čestog ku­ U Sarajevu, dne 13. februara 1915 teže akutne zarazne bolesti i veoma je pri- panja, čiste preobuke i odijela, kao jedine Kotarski šeriatski sud. i sigurne zaštite od ove opasne bolesti. Ijepčiv. 2. Bolest počinje drhtavicom i grozni­ Sve drugo, za organizovanu borbu protivu com (vatrom), kuja- ne popušta prvih 15 zaraze,, u rukama je Ijekara, uz pripomoć dana i dostiže visinu od 40*. Bolesnik osje­ opštinskih i policijskih vlasti, čijih prepo­ ća jaku glavobolju i nesvjesticu, bolove u ruka i upustva treba se pridržavati i po kičmi, a na bjeonjačama pojavi se crvenilo. njima se upravljati. Iz Ministarstva Oko 5-og dana po tijelu bolesnikovu ukažu za Narodno Zdravlje. se ospe, po koji put nastupa krvoliptenje iz nosa, a ponajčešće gagjenje i bljuvanje. veća količina odmah za dobiti u buLice pomodri, često se pojavljuje kašalj, radima 50, 100 1 200 kg. uz cijenuod Priposlano*). bolesnik mokri rijetko. Buncanje i zanos redovne su pojave. Uporedo sa ospom po Na noticu od 8. februara 1919. u tijelu pojavljuju se i ospe po ustima, a 36. broju „Narodnog Jedinstva" iz­ docnije su zanos i buncanje sve jači, često Burad so računaju 10 K po komadu nastupa škljocauje vilicama, drhtanje prstiju javljujem: == u špecerajskoj radnji = i cijeloga tijela, a najzad opšta zanetost i Nije istina, da sam ja u godini klonulost. 1917. došao gcsp. Tereziji Maron i 3. U 15 do 50 slučajeva od sto, smrt isprosio od nje njezinu kćerku Irmu, BRČKO. Karagjorgjevica ul. 15. nastupa, i to, u opšte 11-og ili 13 og dana. te joj ujedno obećao, da će vjenčanje Vatre nestaje sasvim postupno u roku od 3—4 dana. Ozdravljenje ide uvijek sporo, uslijediti tokom pola godine. opšta klonulost i malaksalost traju dugo. Istina je to, da ja sa Irmom Ma­ 4. Pjegavi tifus je često otežan poja­ ron nisam stajao ni u kakvom odnovama drugih bolesti, koje ga u većini slu­ šaju, a još manje sa njezinom majkom čajeva prate, kao što su: zapalenje grla, pluća, bubrega, ušiju, pokadkad i zaušnica. Terezijom. Kao bivši vojnički imam u pričuvi, 5. Pjegavi tifus se pojavljuje tamo, gdje vlada opšta bijeda, glad, umor, rgjave došao sam u novembru 1918. po svoje jedan dućan sa cijelim po­ zdravstvene prilike, nagomilanost po stano­ stvari, ali se sa Terezijom Maron ni­ vima. slaba njega, prljavština i tome slično. sam ni razgovarao o tom, da ću doći trebnim halatom za izragjiva6. Naučnim ispitivanjem dokazano je, nje bosanskih koža (džona) po njezinu kćerku. da pjegavi tifus ne prenose ni buhe, ni Ovo dajem samo radi javnosti, a u Dol. Tabacima vis-a-vis stjenice, ni komarči, no jedino bi j e 1 e v aš i („u š i“), koje žive na odijelu i rublju. stvar će se i onako svršiti pred su­ Duhanske režije. Upitati u Megjuvrijeme od zaraze do pojave bolesti dom. Derviš ef« Hatibovlć. upravi lista pod brojem 35. traje do 15 dana. 7. Najpouzdanije sredstvo, da se saču­ •]Z^ stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne vamo od ove bolesti vrlo je prosto: treba odgovara. ППИШШМ Oglas. Zdravlje. Soda bicarhona 4 krune za 1 kg. Hasan Karahasanović, PRODAJE SE Muslimanska trgovačka i poljodjelska banka dioničarsko droštvo u Tešoju prima i isplaćuje štedne uloške u DINARIMA te ih ukamaćuje najpovolnije. Obavlja sve bankovni poslove najkulantnij'e. :< Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4a2a202fe4a121ef62732f86b8f3789.pdf 3c846d625ef4a30ad20469eca6da9b25 PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 40'— KRUNE, NA POLA GODINE 20 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 16. S a r a ј е v o, utorak 1. aprila 1919. (30. džumadil-ahira 1337.) Tuzla, 25. marta. znanje cjelokupnog naroda. Srpska vojska DSpodinu ministarskom predsjedniku i i jedinice juguslav. legije izvršiše u titanskoj borbi za velike narodne ideale i ne­ Stojanu Protiću prolazna načela čovječnosti bezbrojna ju­ Beograd. načka djela. Pa uza sve to ne tražimo, da nas iko ojača na čiji račun, ali smo pro­ Danas sam poslao na pređsjedni- tivni, da se ma čiji prohtjevi zavlagjivanja vo narodnog predstavništva u Beograd pojačavaju na račun našeg narodnog jedin­ raj brzojav: stva. Sad je novo doba i novo ljudsko druš­ „Osnova za resavan je agrarnog pi- tvo, kuje je uregjeno na načelima pravde mja ne predvigja sudjelovanje inte- za sve jednako i obavezno te prema tim uslokovanih stranaka zemljoposjednika i vima pravde tražimo potpuno ujedinjenje cje­ lokupnog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca, netova kod rešavanja loga pitanja. da se tim ukloni trajan izvor trzavica i su­ obostranom interesu je to eudjelo* koba, koji bi mogli u buduće ugrožavati inje, pa ispred zemljoposjednika ovog mir. ^Ne čineći nikom nasilja, nećemo trpjeti, jtara molim Narodno Predstavništvo, da nam ga drugi čine. Sila ima da služi pravdi, a ne da je stvara.'* Vjerujući u snagu svojih I kod pretresa osnove za riješenje prava branićemo ih do kraja. Soi za jednog, parnog pitanja dade poticaja, da jedan za sve\ i u zakonsku osnovu uvrsti odredba, Narodno će predstavništvo prema ži­ bu predvigj enom povjerenvotnim potrebama našeg naroda izdavali tvu i odborima sudjeluju za­ najpotrebnije u našoj državnoj zgradi. U ovo kupnici zemljo vlasnika' i kme- prelazno doba ono će marljivo čwoati sve ono, što je naš narod u svojoj prošlosti stekao Ova u jednakom broju. i održao i što je naš narod održalo, a u [ Pošto kmeti uŠljed državnog pre- skladu je sa svrhom, koju je složno istakla rata ne samo da nijesu za prošlu i Narodno Vijeće u Zagrebu i vojvogjanska Minu haka u cijelosti predali, nego skupština u Novom Sadu i veUlca narodna i većim dijelom i odloženi hak opet skupština u Crnoj Gori i srpska narodna skupština u Beogradu. Sve je to naišlo na vlaimovoljno sebi prisvojili, te time dalački odziv na prijestolju i odjekivalo ši­ koro sve zemljovlasnike, a osobito rom našeg neprekinutog narodnog etničkog iale posjednike koj i su sve držav- područja. (Adresa Narodnog Vijeća u Za­ e poreze i daće morali pla* grebu i odgovor' regenta Aleksandra od 1. i ti u najbjednije materijalno stanje decembra 1918. gdje je priznat suverenitel ustavotvorne skupštine t izborni red i proporoveii, to molim Narodno Predstavnieiionalnost). tvo, da se shodno pobrine da se ne* Nar. predstavništvo sprema „podlogo Složeni nam hak za prošlu godinu procvata ujedinjenog naroda i domovine <dmah po kmetima odloži ili stvarajući preduvjete za konačnu demokratsku lati ili iz državnih sredstava organizaciju našeg kraljevstva'*. »Nju će polo­ žiti ustav, koji donese ustavotvorna skupština, ado k n a d i. I Molim Vas gospodine ministre u izabrana, čim se mognu domovidia vratiti sla­ vom ovjenčani ratnici naši,u Izborni red za tu me zemljovlasni ka ovog kotara da se skupštinu najpreči je posao Narodnog Pred’ , Vi za naše opravdane želje kako u stavništva, pri čemu će ga voditi načela mo­ hustarekom savjetu, tako i kod Na- derne demokracije, koja omogućuje «prave­ odnog Predstavništva zauzmete i ovoj dnom razmjeni suradnju svih struja naroda u državnom životu. (Suverenost konstituante aolbi u susret izigjete. i proporcionalni izbor.) Osjećajući potrebu r Za muslimansku organizaciju ko* ustavnog poretka u cijeloj našoj kraljevini Na' sra tuzlanskog : Muftija Maglajlić. rodno predstavništvo po najboljoj mogu­ ćnosti riješiće privremenim ustavom način, kako će se upravljati i vladati zemljom, Povodom adrese Državnog dok ustavotvorna skupština ne izradi konačni i temeljni zakon našeg kraljevstva. (Suvere­ Vijeća. nost konstituante.) I Narodno predstavništvo našeg kraljev* Narodno je predstavništvo uvjereno, da tva predložilo je na 21. marta t. g. već samo država, uregjena po načelima potpunih bjavljenu adresu kao odgovor na prijestol- gragjanskih sloboda i pravne jednakosti, kul­ II besjedu našeg regenta. Želimo ovde pu- turnog i socijalnog napretka, može biti sigur­ edati glavne misli tog znamenitog sastavka na od opasnosti vanjske i unutarnje, pa će i iarodoog predstavništva i na to nadovezati feudalni agrarni odnošaj urediti po druš­ lajaliJ te naše organizacije, da se još jed tvenim odredbama pravde, ali će ukidanju om naglasi, šta muslimani hoće i kako kmetskog odnosa i podjelu velikog imanja lisle. okružili jamstvima i ustanovama, koja će 1 Nakon što je adresa napomenula slav pojačavati ratarsku proizvodnju i konačno e dane u početku velikog djela za oslo utvrditi odnose na selu. Narodno će pred­ ogjeoje našeg naroda, naglašuje, da je Sr­ stavništvo u duhu modernih zahtjeva soci­ lja udarila temelje pravednom uregjenju jalne, ekonomske i prosvjetne politike da­ olitičkih, ekonomskih i društvenih odno- vati maha svemu onome, što će ojačati ij& Ova je velika misao narodne slobode naš državni i društveni organizom (ustroj­ društvene jednakosti okupila cio naš. na- stvo), a osobito će podizati i obnavljati pri­ )d jednodušno oko čvrstog stožera naroda vredni život onih krajeva, koji su ii ratu rbije, koji je stekao ljubav i zahvalno pri« najviše stradali. Godina I. Ovo su najglavnije misli tog zname­ odgovoru Regentovu. Toko adresa Nar. nitog akta Državnog vijeća. Nama je oso­ Predstavništva potvrgjuje valjanost i demobito milo, što možemo na temelju gornjih kratnost našeg programa, premda je mmiu adresi navedenih želja javno i ponovno star Pribićević^na sarajevskom zboru oštro konstatirati, da se je još davno naša orga­ pobijao vrijednost ugovora i obveza izmenizacija postavila na posve iste principe i gju Zagreba i Beograda i poricao opstojazahtjeve. U adresi je napomenuto sve ono, nost privremenih organizacija naših pokra­ što je naša organizacija istakla suverenost jina, i ne čekajući da se donese гакопЛл (neograničeno gospodstvo) ustavotvorne skup­ putem uregjenje naše države. štine, izborni red na temelju jednakog i S osobitim zadovoljstvom naglašiijemo, proporcionalnog prava glasa te marljivo da je ipak pravda i demokracija pobijedila čuvanje narodnih osobina i individualnosti razne centralističke želje i oktroje ministra narodne, koja je izražena u adresi Naro­ Pribićevića i njegovih pristaša, jer je adre­ dnog Vijeća u Zagrebu te potvrgjena u sa osigurala narodu našem sve ono, Sto Objektivnost naše cenzure. (U spomenar g. Pri bideviču prilikom njegova »liberalnog** govora o cenzuri.) 4 Da ee vidi objektivnost našeg g. cenzora donosimo nekoliko zapli­ jenjenih bilježaka iz „Vremena" i po jednu nezaplijenjenu vijest „Srpske Zore" i „Srpske Riječi". Za bolje razumijevanje valja nam dodati da su bilješke „Vremena" potpuno istinite, dočim su vijesti citiranih srpako-p г av o s 1 a v n i h novinara bez ikakva temelja. „Vrijeme" broj 6. (Rubrika Lice i naličje.) 18. Dr. Jovan Zec, seoski kot. predstbj^ik u Banjoj Luci, pitao je prilikom jedne 'posjete načelnika banjalučkog, dra Alibega Džinića, da li on ima kmetova u okolici Banja Luke; kad mu je ovaj odgo­ vorio da nema, nego da ima njegov rogjak Hamdi-beg Džinić i da mu je sve opljač­ kano i popaljeno« primjetio je predstojnik: „Seljaci su zaista nedužni, a subaše su kri­ ve, što idu i traže hak od kmetova*. Ovo je zaista značajno! Ja šta li taj gospodin govori pred učiteljima i popovima, kad se ovako izrazio pred rogjakom Hamdi-begovim?! Taj isti dr. Zec zabranio je Hamdi-begu Džiniću. da odveze iz sela Krmine i da spasi od pljačkanja 4 vagona žita, premda je imao dozvolu za izvoz od Nar. Vlade. Mjesec dana poslije toga su seljaci žito po­ pljačkali, a zgrade popalili. 19. Prešljo Abdulah ef. profesor šer. sud. škole, bio je skorih dana napadnut na pravdi Boga, kod vile Mandićeve od jednog pravoslavnog seljaka golim nožem u ruci, te umalo da nije poginuo i samo se je bje.žanjem spasio od očite smrti. Taka je si­ gurnost usred Sarajeva. 20. Hadži Uzejragu Kreču napao je je­ dan pravoslavni seljak nožem u ruci usred njegova dućana pred Imaretom, gdje je najživahniji promet Sluga Krečin vješto je uhvatio napadačevu ruku, te Klrečo nije po­ ginuo, a inače bi zaglavio. Je li to sloboda? 21. Dne 19. o. mj. napala je rulja pra­ voslavnih seljaka jednog hodžu naJekovcu, za tim su napali nekoliko muslimanskih žena na Mejdanu na Vratniku i nekoliko musi, kuća na Vratniku, a najposlije su na karaulu u Vratniku bacali kamenje. Ggje smo ? 22. Dne 19. o. mj. na pravdi Boga na­ pao je toljagom jedan pravoslavni seljak jednog našeg odličnog šerijatskog sudiju čamil ef. M u j a g i ć a usred Čemaluše ulice i tolja rom ga po legjima ošinu^viknuvši: »Stanite, adžne!« Drugi su seljaci I megjutim vikali: »Udrite ih, Turci su!« . »Srpska Zora" broj 61. 173. Zahtijevamo, da se smjesta otpusti iz službe Ahmed Čokić, bivši upravitelj is­ postave u Donjem Vakufu —- sada kotarski predstojnik u Cazinu i da se protiv njega provede istraga radi zuluma, što ih je u godini 1914.—1916. počinio na srpskom na­ rodu ispostave Donji Vakuf. Javno u uredu psovao je strankama Kralja Petra — onoga kralja, kome danas polaže zakletvu vjer­ nosti i u čije ime sudi. Sve Srbe nazivao je lopovima, govoreći, da će polovina njih izginuti, a druga polovina krepati kod kuće. Srpske žene nazivao je kučkama, govoreći, da su svi njihovi zaslužili kuglu u glavu. Oduzeo je (ili predložio da зе oduzmu) mnogim Srbima gragjanima obrtne dozvole bez ikakvog razloga. Ratne zajmove upisi­ vao je nasilnim sredstvom prijeteći svako­ me ko ne dadne hapsom i komorom. Na­ oružan i sa zapetim revolverom u ruci, a uz pratnju stražara provaljivao je noću u srpske kuće u gradu, u kojima- su bile sa­ me ženske tražeći u njima tobože sakrivene komke. Svjesno i namjerno upotrijebio je Ahmet čokić sva sredstva, da srpski dio naroda do kraja uništi. (G. čokić je podnio tužbu, pa će se na sudu lahko ustanoviti da su ove objede bez ikakva temelja. Pr. ur. »Pravde«.) „Srpska Riječ* broj 7. Jedan napadaj. Jučer prije podne stajala je jedna ugledna muslimanka pred izlogom knjižare Đ., gdje su izložene fo­ tografije vješanja i ubijanja Srba. Hanuma se zagledala i duboko zamislivši se uzdahne: »Jadna moja majko« pravda ipak pobijedi; eto niko ne može ko dragi Allah. Dragi mo­ ji robovi....** Ona nije ni izgovorila ove ri­ ječi, jer je Vejsil Henda poznati š u ck o r i denuncijant tako silno udari pesni­ com u zatiljak, da je ova dobra hanuma pala u nesvijest. Eto što se događa i d a nas u sred bijela dana u Kralja Petra ulici. Životinjski instinkti onih, koji su vješali i ubijali nevine Srbe probijaju čim vide vje* šala, žaleći valjda da je njihovo vrijeme prošlo. (Valja primjetiti, da je Henda o d p o četka rata pa sve do sad u službi kod vojnih automobila (Op. ur. „Pravde**.) �Strana 2 Страпа mu je bilo obećano adresom N. V. u Za­ grebu i odgovorom regenta Aleksandra od l. decembra 1918, Isto je stanovište pri* hvatila i naša organizacija jednoglasno na skupštini delegata mjesnih organizacija iz cijele naše domovine, te je na taj način mišljenje svih muslimana Bosne i Herce­ govine (jer J. M. 0. ima jedino pravo da zastupa musi, element, koji se je gotovo u cijelosti nama priključio) došlo do izražaja u adresi N. P., kad imenovanje i nameta­ nje „narodnih* zastupnika sa strane našeg ministra nije dalo muslimanima mogućno­ sti,, da izreku svoju volju i želju u D. V. Premda je i vlada Protić-Pribičevića jasno izjavila, da nikako ne može odobriti proporcionalni sistem izbora niti priznati suverenitet ustavotvornoj skupštini, ipak je u adresu sve ono ušlo, što je narod na usta N. V* izrazio, naime da ustav novoj državi dade prva narodna ustavotvorna skupština najkasnije 6 mjeseci poslije sklop­ ljenog mira i da će se izbori za nju pro­ vesti na temelju općeg, tajnog i proporcio­ nalnog izbornog reda, koji zaštićuje manjine. * I kad smo mi ovako mišljenje iznijeli, 'dočekani smo sa svih strana od novopeče­ nih centralista i demokrata s porugom i zlobnim izvrtanjem te smo proglašivani »destruktivnim® i »rastvornim elementima®, pa čak i »veleizdajnicima«, koji da stavlja­ mo na kocku najhitnije interese nas musli­ mana i da muslimane dovodimo u jedan strašan položaj, u kojem bismo mogli oče­ kivati teške pošljedice. Mi da smo se bez­ razložno stavili u pozu opozicije, a nismo htjeli pristupiti u jedinstvenu demokratsku (1?) stranku ministra Pribićevića, kada je vodio stranačke pregovore u Sarajevu, gdje nije dao nikakvih izjava ni obveza u pogledu pitanja, koja se naročito tiču našeg musi, elementa. Na ovo naše držanje odgovorio je ministar Pribićević našim isključenjem iz Drž. Vijeća, što mi nimalo ne žalimo, jer smo na taj način riješeni svake odgo­ vornosti za nenarodne oktroje, na koje smo dosta upozoravali imajući pred očima veliki cilj, za koji moramo svi skupa zajedno ra­ diti, a taj je: izgradnja naše države na te­ melju istinske demokracije u jednu veliku i snažnu cjelinu, u kojoj će biti jedno tijelo — jedna radost, te će udarac na jugosla­ venskog muslimana osjećati bratski svaki ■ Srbin i Hrvat, kao da je njih same pogodio, Ali nam ponos ljudski ne dopušta, da se ulizujemo, jer nismo prosjaci ni zlikovci, da tražimo milost, mi ne molimo, nego zahtijevamo samo ljudska prava. No mi ne vjerujemo, da je oVa politika gaženja, podmetanja i izavivanja izraz duše FELJTON. U danima slobode. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) IX.*) Da Austro-Ugarska nije planula revo^ lucijom treba to pogledati s dvije strane. Prvo je što sam uečio: velika razlika u shvaćanju naroda bivše monarhije. Narodi nekadanje A usto Ugarske bili su podijeljeni već i prije rata i svaki je živio za se po­ sebnim životom: odijeljeni jedan od drugog kulturom, upravom i megjama državnim i pokrajinskim. Vezala ih samo mržnja, novac i vojska, pa u času, kad je nestalo zadnje sile, koju je predao zadnji Habsburg u ruke pojedinih naroda postali su ti narodi me gju sobom stranci — strane države. A uspo­ mena na negdašnju zajednicu bila je još samo austro-ugarska banka. Novac je ostao, da i on bude kasnije obilježen i rastavljen po sferi narodnosti bivše monarhije. Vlast nije došla neposredno u ruke go­ mila —. narod u prvi čas nije bio svjestan onoga što je imao u rukama, pa su oni, koji su bili posrednici kod predaje si lje pokušali da revoluciju provedu proglasima •> Gospodine uredniče! Opazio sam, da mi Je neko „izostavio* zadnju rečenicu poglavlja petog, pa molim da to ne bude više. Za to i ja izostavljam tri poglavlja za bolje dane slobode. Pisac. ,ГГАУРА" — „ПРАВДА* srpskog naroda, jer bezakonje, samovolja i nasilje ne će biti uzidani u temelje naše državne zgrade, kako nam potvrgjuje i adresa 1). V., što su je donijeli megju osta­ lim i najbolji sinovi izmučene Srbije, koja ne će dopustiti nikakvo nasilno nametanje. Diktatorskim dekretima odozgor ne uzi­ ma se monopol na patriotizam, jer se ne smije nikome, pa ni b. h. muslimanima udarati žig separatizma i destruktivnosti samo za to, što oni imadu drugo mišljenje 0 jednom ustavnom pitanju. Kad je naša organizacija prihvatila misao narodnog je­ dinstva Srba, Hrvata i Slovenaca, onda je prosta i nesavjesna demagogija, upravo ne­ dostojna našeg vremena, identificirati patri­ otizam i narodno i državno jedinstvo sa jednom odregjenom državnom formom, koju bi htjeli nametnuti neki privremeni vlastodršci protiv narodne volje. Jer osim nesavremenog i nedemokratskog centraliz­ ma, koji se diktira narodu odozgor, valja znati, da ima po svjedočanstvu historije i života drugih naroda još u različitim držav­ nim formama narodnog i •državnog jedinstva. Sarajevo, 30. marta.. Prekjučeranja „Srpska Riječ* donosi vi* I jest, da na prosvjetno odjeljenje naše vlade dolazi g. Sćepan Grgjićfpoznat našoj jav­ nosti iz raznih afera ea^w^^^voznicama i drugim „sitnim" krupo icama^Bve kad g. Grgjić i ne bi bio jedan s||/oz partaičan radikal, mi bismo se morali ograditi proti njegovu imenovanju, jer je skrajnje vrijeme da se i nama muslimanima pruži prilika za sudjelovanje u našoj upravi. Dosta javilo komande „Narodovačkih" zasukanacyq>a g. Bolu upozorujemo da već prestane »^evojim izazivanjima, баа&^цдšeg ustrpljenja počela se je preljevati Stvaranje prosjaka 1 ^gazda u^lobodnoj" državi SHS. Feudalac", „gotovan*, „kmetoder*, ,,demSRTSTtZam", „radikalno riješenje agrarnog pitanja", „oslobogjenje kmeta" i t. d. to su obične krilatice, to su obični otrcani bonbastični izrazi i oružje, kojim se operira, ili bolje rečeno, kojim se zaskače i sa više izvjesnih strana nastoji ugušiti i pomisao na podizanje glasa u obranu ugroženih pra­ va i opstanka jednog našeg staleža, koji je i prije uvijek kukavno prolazio i vazda tanji kraj izvlačio, a čija je bijeda i nevolja oso­ bito iza prevrata pa ovamo, sticajem naših mutnih i nesregjenih prilika postigla upra­ vo kulminaciju. i da se sloboda pojavi nad narodima tek kao kakav znak neba i da je nestane. Bez i jedne skupštine, bez upita i saslušanja gomila — mase, naroda prešla je vlast u ruke »Narodnih« Vijeća, koja su se mogla svakim drugim nazivom osloviti osim na­ rodnim. . . . ' I druga sila sapela je narodnu volju . . . Drugo gledište je, da nije došlo do revolucije: umorenost naroda od dugotraj­ nog rata i pomanjkanje snažnih intelektu­ alaca, koji se ne bi poveli za instiktom slavičnosti i egoizma, te konačno duh shva­ ćanja šustine revolucionarnog preokreta. Kod ovoga treba uočiti i tu okolnost, da su narodi bili podijeljeni u dVa protivna tabora; u Nijemce s Magjarima, koji su vladali i Slavene, kojima su oni Vladali. Je­ dni su se osjećali pobijegjeni, a drugi pobjeditelji, pa su jedni još upirali očima u izmučenu Njemačku, koja se je zadnjim trzajima branila, a drugi su pristupili u kolo „saveznika", tražeći od njih zaštitu i i predavajući svoju sudbinu u njihove „pra­ vedne ruke*. A narod? Narod je ostao megju dvije sile — nije se micao, nije se pokretao tra­ žeći jedino kruha i od i je I a,.. Da je došlo do revolucije, da je ona pročistila trule dvore nakon bankrota Habsburga ne bi se osjetilo trvenje i oprečno shvatanje, ne bi izgradnja nove države za­ To su jadni i kukavni naši posjednici, ili još gore: posjednice sa dvijetri do desetak kuća kmeta, kakvih najviše ima. I preko njih su pregrmile sve grozote rata. I Mehmed-naga“ je morao isto kao i | onaj barabin i beskućnik u komorama na Karpatima gladovati i zepsti. I Salih-„agi* je valjalo iznenada po noći i glavom bez obzira sa istočne granice u hidžret u unu­ trašnjost, ako mu nije bilo svejedno, da mu bude obešćašćen i kućni prag i obraz i vjera i sve, te je morao, često put i bez helera, godinu dana i više potucati se od nemila do nedraga, a kasnije pri povratku zateći sve opljačkano, porušeno, a možda i | popaljeno. I Vejsil-„aga* je izgubio u Er- I deljskim Alpama jedinog sina, a Hajrije„hanuma" na Pijavi muža, a-da nijemi ni I potpore za njih primali, jer — .„oni imaju kmetove". I Hašim-„aga" se morao rastati sa pošljednje dvoje junadi, koju mu u bescijenje rekviriraše, a Esme-„hanumi“, u ko- I je se muž na Monte Grappi smrze, halaliti se sa jedinom kravicom i to muzarom i | ostati plačući sa petero nejači u jadu i čemeru. Ali to sve nije ništa, to sve ne poma­ že, pa kad se od njih i porez za 1918. na tu istu zemlju ubere, oni ipak ne smiju do­ biti ono malo tretine za tu godinu, koja je I ponijela i rodila kao malo koja prije, jer I su opet i »feudalci* i „gotovani" i ,,kmetoderi" i jer se to protivi današnjem „de- 1 mokratskom" duhu vremena. Niko se ne brine što oni treba da poskapaju od gladi, pa i one jadnice i čemernice, koje u ratu izgubiše hranitelja i ostadoše sa ucviljenom nejakom dječicom; ta oni su — kad to ne­ kom ustreba — „Turci* odnosno „Turkinje" i treba da se gube ovdale, da sele u Tur- । sku, jer ovdje smetaju, ma da govore čis­ tije i ljepše nego i sam Stanuje i Jure i | Mara i ma da su sačuvali svoje slavensko nacijonalno obilježje možda bolje nego iko drugi, jer i ne pomišljaju, da nanosu kakvu , materijalnu štetu nijednom svom bratu dru­ gog plemena i druge konfesije. Svi su ostali staleži organizovani i svi bolje prolaze nego „age" i »posjednici* sa nekoliko kućica kmeta. Organizovan je ra­ dnik, orgauizovan je činovnik, trgovac, advokat, Ijekar, jednom riječju svi. Za prava i interese svakog toga pojedinog staleža zauzima se njegovo organizaciono vodstvo. I mjerodavni krugovi i štampa i društvo i svak kaže da vodstvu tog i tog staleža tre­ ba izaći u susret, jer su mu želje i zah­ tjevi opravdani, a vogje radnika, kad pred­ stavka ne upali, umiju sastaviti i po neko­ liko hiljada duša te demonstrirati, a po po- pela. Da je prevedena revolucija ne bi se trebalo Narodno Vijeće mučiti s čišćenjem i srpska bi vojska mogla doći bez oružja u bratski zagrljaj — braći. Da nisu Članovi Narodnog Vijeća sami sebe zavaravali i praštali jedan drugom pogreške iz puke kurtoazije, drugačije bi se stvar razvila i ne bi se trebali ljudi iz onih lijepih soba gradsko vijećnice plašiti naroda i utjecati se oružju — — — A inače? Revolucija se je provodila. Revolucija se provodi polagano u svakom. Ja sam je i sam osjećao, čutio sam, kako se u mojoj duši nešto ruši, preokreće . . . Ja gledam svijet drugim očima, prodirem u unutrinu bitnosti. Zbrka pojmova nastaje uŠljed kri­ žanja novih i starih nazora, ušljed dodira jakih, zdravih ideja sa dosadašnjim stalože­ nim pogledom na život. Borim se sam so­ bom; vidim i zapažam tu borbu kod sva­ koga i na svakom mjestu. Jedan stari svijet, koji se je opirao o silu i gnječio slobodu misao — duši se, iščezava . . . — Još je u zadnjim trzajima, bori se za opstanak, nu gladni’ i bosi dižu ruke, traže svoje ... Nastaje revoltiranje duhova i spretnost jed­ noga čovjeka očuvaće od izgreda; jedan jak čovjek, jedan pravedan diktator spasiti će uzdrmani položaj, jer će on jednako mje­ riti svakome i kad svak to opazi, uvidi, pokpriti ćć se revoltirani duhovi — pravdi. I Iz ovoga će niknuti pravo cvijeće slobode I �7 Број 16 Broj ПРАВДА- — „PRAVDA" Страна 3 Strana Bivša zemaljska vlada osnovala je do ko uopće ozbiljno misli i preuzeti tu ob~ uzimati u usta riječi: sloboda i d e mo- Ijedicu obasipanje našega vladara pogr­ ezu na se, a onda taj teret dakako kasnije k r a t i z a m pa još preuzeti svetu dužnost dama, to ja dok sam god ovdje neću do­ danas dva „zemaljska doma za ratnu siro­ taliti na sve državljane. Što tu tretinu. izgradnje naše mlade državt^Sramota i zvoliti. Ja sam od verifikacionoga odbora čad", i to u Reljevu (nedaleko Sarajeva) i ;oja se otima od naših kukavnih posjedni- pred. Bogom i pred historijom.^’^KS&^ narodnoga predstavništva dobio akt kojim u Kraljevskoj Sutjesci (kotar Sarajevo, 8 — an. ц, od naših žena, od njihove p idr. Pazman “i dr. Prebeg protestovali km. od željezničko postaje čatići). Siročad jeiii siročadi ne bi odložil|i protiv sastava Narodnoga Predstavništva, islamske vjeroispovijesti smještena je u dom )dosno odmah platili sami kmeIz „Državnog Vijeća^^ protiv njegove kompetencije, protiv jedin­ u. Reljevu. •i, koji taj tugji hak i ustežu, te i sami u stvenosti našega naroda sa izjavom, da su U razdoblju od 15. jula . 1918. do 15. Izjave ministra Pribićevića« posljednje vrijeme uvigjaju i osjećaju, da taj protest poslali konferenciji mira а-Pa­ marta 1919. primljeno je u taj dom , 71 nemaju pravo i da bi ga morali ili dati ili B e o g r a d, 27. marta. Za vrijeme rizu. Jednako je i Radić podnio ovakav pro­ ratno siroče islamske vjeroispovijesti .iz platiti isto kao što su i posjednici morali budžetne debate osvrćući se na prigovore test, a kako se agitacija te gospode isko- različitih krajeva naše domovine. Sva su platiti porez. Što to vlada odnosno ministar*! nekih govornika uzeo je riječ ministar rišćuje u protivničkoj štampi, to je svima ta djeca imala samo privremeno ostati, u ski savjet, ako misli iskreno, nepristrano i unutrašnjih djela Svetozar Pribićević, poznato. Gospodo, mi se u mišljenju mo-: Reljevu, dok se ne otvore posebni domovi pošteno sa svjema gragjanima, ne bi ure 4 koji je izjavio da se osjeća ponukanim da žemo razilaziti koliko hoćemo, možemo po­ za islamsku djecu na Ilidži i u Tuzli. Na­ dio, pa nek je i jednoj i drugoj stranci se osvrne na prigovore poslanika K n e ž e-| bijati jedni druge; ali jedno mora biti za kon sloma bivše Austro-Ugarske monarhije pravo, a ako je gospoda nemoćna i nije u vića,Bukšega i Laginje. Gospodin nas sveto a to je suverenost naše države. odustalo se od otvorenja tih daljnih.dojmo­ stanju uvesti reda, kako bar ni ove naše B u k š e g podvrgao je kritici cenzuru Ja stojim na tom stanovištu da se niko va.-Uprava zemaljskog doma dobila je na­ žene i siročad ne bi poskapala od gladi, i ujedno se osvrnuo na zabranu skupštine strani ne može i ne smije upletati u rije- log, da pozove roditelje i staratelje djece, sto to onda ta gospođa ne bi otvoreno pri­ javnih namještenika u Zagrebu. Kako sam šenje naših unutarnjih pitanja. Ja sam. od­ da svoju djecu vode natrag kućama. Na taj mala i kao ljudi odstupili sa svojih mjesta? izviješten — reće Pribićević —- ban je ovu govoran za rad u našoj državi,- te sam pri­ poziv odazvale se mnoge majke i staratelji Ali to sve nije tako, već: „Zeče, bježi, liso, skupštinu zabranio jer mu namještenici pravan da nosim potpunu odgovornost pred pitomaca bez razlike vjeroispovijesti. Od drži!u nisu mogli dati garancija, da se na skupšti­ narodnim predstavništvom, jer sam u svo­ pitomaca islamske vjeroispovijesti odvedeno I tako čifčije idući u školu potajnim ni neće govoriti o štrajku. Po njagovu miš­ joj dužnosti morao postupati onako kako i ih je kući 18, a samovoljno ih je pobjeglo svojim učiteljima, koji ih marljivo pouča­ ljenju ban je potpuno korektno postupao. sam postupao. .5 (otišlo ukupno 23). Tako je u domu pre­ vaju, kako će i šta će, i koristeći se hoti­ Ministar Pribičević stoji na stanovištu, ostalo 48 pitomaca, koji se i danas ovdje nalaze. mičnim zatvaranjem očiju nametnutih da činovništvo treba da bude dobro nagra­ Od tih 48 pitomaca islamske vjerois­ Socijalna skrb za musli­ nam nadležnih faktora pred otimačinom đeno, da može savjesno vršiti svoje duž­ povijesti rodom je iz okružja: banjalučkog im se jednostavno i otvoreno kaže, nosti. Ali dok on sjedi na ministarskoj mansku ratnu siročad. 9, bihaćkog 16. mostarskog 2, sarajevskog 'da ne moraju ni odasuti ni platiti), te na stolici apsolutno ne će dopustiti nikakve 4, travničkog 17. Po godinama ima djece: Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. pokon izrabljujući loše prilike narodne činovničke organizacije, koja bi imala za od 6 g. 1; od 7 g. 4; od 8 g. 11; od 9. g. ^prehrane, tu otetu tretinu prodaj u cilj štrajk činovnika. Činovnici su zakleti dr­ Stara je naša riječ: Na mlagjima svijet 12; od 10 g. 12; od 11 g. 4; od 12 g. 2; pomalo uz lihvarske cijene, obo­ žavni organi. Oni su položili zakletvu za ostaje. „Mlagji" tb su budući državljani. od 13 g. 2. gaćuju se po malo i postaju gazde, a Arif savjesno vršenje službe. Toj zakletvi moraju Za to treba da se državna uprava u zajed­ 40 pitomaca je bez oca, otac -nageu, Smajil-„age“, Senije-„hanume“ i odgovarati. Ko joj ne bude odgovarao mo- nici s čitavim društvom pobrine, da od tih Vasfi-„hanume“' sa svojim jetimima, sa raće povući konsekvencije Na ovom stano­ mlagjih zaista postanu valjani i čestiti dr­ im je poginuo na bojnom polju ili u bol­ svojom siročadi zgone se na prosjački štap, vištu stoje i državnici svih slobodnih drža­ žavljani. Tu valja da sporazumno postupaju: nici od zadobivene rane. Bez oca i^hajte ne samo da sad nemaju prehraniti sebe va zapadne Evrope. Naš narod u mnogim roditeljska kuća, društvo i državna uprava, ke je 8 pitomaca. Pokretni i nepo­ i i svoje dječice, nego im se s obzirom na našim krajevima vrlo bi rado vidio kad bi jer je svaki od tih faktora sam za sebe kretni imetak sve te siročadi vrijedi ukup­ ova kritična vremena i slabe izglede naše neki činovnici štrajkovali i to samo sa jed­ preslab, da budućem državljanu dade sva no 21.300 K, a kod kuća je preostalo još 124 neopskrbljene osirotjele djece ... prehrane na cijelom teriotoriju našem i u nim razlogom, da ih ne vidi u vršenju ona svojstva, koja če ga učiniti korisnim Odmah po dolasku islamske djece do­ buduće i godinu i dvije oduzima svaka svojega zvanja. (Mi mislimo, da^bi bilo članom državne i opće ljudske zajednice. dijeljena su zavodu na privremono službo­ mogućnost života i opstanka, jer i ako bi jednostavnije, kad bi se g. ministar latio Roditeljska kuća je sveto ognjište, na vanje tri učiteljska lica islamske vjeroispo­ t proljetos sobom šta poduzimali i sijali, čime ^pravednih mjera čišćenja^ Nije dobro kojem vječito tinja sveta vatra majčine vijesti, koji su do pred slom bivše monar­ će prve težake nahraniti, kad sada nemaju držati činovnike u službi, рч^уако ih ku­ ljubavi. U njoj zadobiva dijete s majčinim da sebi šta da skuhaju) kavno napadati. Ministar bi morao" biti na mlijekom ljubav spram r o g j e n e hije služili u zavodu. Svakako je potrebno, da se što prije imenuje stalni^ is­ J Jasno je kao sunce, da se kmeti favo­ većoj visini. JBpi ur.) grude, domovine i materinskog lamski vjeroučitelj, kako je to sa riziraju, a od posjednika i posjednica se stva­ Što amće prigovora radi zabrane skup­ jezika. A sve je to temelj domovinske raju prosijaci samu za to; što je ogromnoj štine u Bačkoj i Banatu odgovara ministar ljubavi!... U roditeljskoj kući dobiva dijete । strane uprave doma predloženo.*) Pitomci . većini prvih ime\ Vasilije, Spasoje, Timotije, gospodinu Kneževiću, da je prva ar­ prve pojmove o svijetu i moralu, o štova- | islamske vjeroispovijesti imaju svoje poseb­ ne spavaonice. Svaki ima svoju posebnu jiRisto, Simo Đorđije i. t. d, a> ovim drugima mijska komanda u Novom Sadu uputila nju pravnog poretka. Kad dijete ponaraste ‘ Ađul-„aga“,Rustem-„agaw,Nafije-„hanumau molbu, kojom se traži generalna dozvola dolazi u društvo, pohagja škole i tu stiče postelju. Posteljina izmjenjuje se svakog •Fatima-„hanuma“ i t. d. A da su po čemu za održavanje skupština u Bačkoj i Banatu. glavnicu znanja i umijeća za svoj 'budući > mjeseca, a rublje svake subote. (Hrana sviju pitomaca je veoma krepka ldosadašnji,kmeti bili age, a age kmeti. saOdsjek za Bačku, Baranju, Banat sporazu­ život. Državna uprava treba da vodi brigu , svim bi se pravedno postupalo i nikom ne mi© se s njima ali on je odredio da se ne o valjanim nastavnim zavodima, o školama i hranjiva. Za pitomce islamske vjeroispo­ i bi krivalo. izda ovakova dozvola, pogotovo u ovakovo za različita zanatlijska, obrtnička i prometna vijesti priprema se hrana prema vjerskim I ti ljudi, koji ne promislivši, prije vak- doba, kad nas zapljuskuju talasi sa svih zvanja te da podupire pojedince u nastoja­ .propisima. Na svakog pitomca otpada mje­ ta donesoše svoju famoznu „agrarnu refor­ strana, a u susjedstvu liže plamen. nju za postignuće svoje samostalne egzis­ sečno: 1 kg. ulja, 0’5 kg. masla, 8 kg. bi­ jeloga krušnog brašna. Dnevno se hrana mu , koji ovako svojim nebratskim istupom Onda se osvrće na prigovore poslani­ tencije. ■ i postupkom načinivši čitav dar-mar među ka Laginje glede cenzure, pa veli da često nastupi zgoda, koja izlučuje rad izmjenjuje prema zavodskom jestvioniku. nama jednim potezom pera unište hiljade on kao profesionalni novinar stoji na sta­ roditeljske kuće oko uzgoja budućeg držav­ U dovoljnoj mjeri im se davaju jela od: [ naših žena i djece, još ni sad se ne stide novištu da treba da bude slobodno izraža­ ljana i to zbog smrti jednoga ili obaju mesa, graha, griza, tjestenine, krumpira, zelja, repe, suhog voća i pekmeza. —* Uz vanje mišljenja, ali neka se ne zaboravi roditelja, dotično kad u nekoj obitelji na* -Novi Savremenik. ,U . prve tri ovogo- da mi u ovom času još ne živimo u nor­ stupe takve prilike (pijanstvo ili nemoralni zajutrak, objed i večeru primaju pitomci i - dišnje sveske donio je 'Savremenik 90 knji­ malnom vremenu, nego da se još nalazimo život oca odnosno majke), koje odlučno doručak i užinu. Za bolesne pitomce priregjuje se hrana prema liječničkom propisu. ževnih priloga .od pedesetorice književnika u nacionalnoj revoluciji i u ratnome stanju. traže, da se dijete odstrani iz sredine. Svaki zavodski pitomac ima jedno odi­ i to: 10 pripovijedaka, novela i crtica 23 Konferencija mira u Parizu još nije svoj Strašan svjetski rat, koji je iziskivao pjesme, 1 dramu, 5 većih poučnih članaka, posao dovršila, te pita ima li države na golem narodni porez u krvi, donio je za jelo za svaki dan i jedno za svečane dane, .u glavnom dijelu lista i preko 50 ocijena, svijetu, koja se nalazi u ratnom stanju a naravnu pošljedicu veliki broj r a t n ih dva, para cipela (jedan s drvenim, a drugi prikaza, izvještaja o novim, knjigama, izlože da bi imala štampu bez cenzure. Zato ne*, udovica i ratne siročadi. Mnogo s kožnatim potplatima), fes, zimsku kapu, I bama, koncertima i kazalištnim novitetima mojte tražiti, u našem kraljevstvu ono, dijete, koje je prije bilo bez majke, ostalo zimski kaput i tri para rublja. Prema tome i iz oblasti hrvatske, srpske, slovenačke, češke u drugom svijetu ne postoji. (Proti objek­ je sad i bez oca i hranitelja, pot­ se može reći, da su dobro opremljeniOpćenito zdravstveno stanje pitomaca ■ i poljske književnosti i umjetnosti. U bele* tivnoj vojnoj cenzuri ne bi niko bis^Nu pun o siroče. Neka su djeca izgubila :trističnom dijelu lista, donio je Savreme- kod nas je stranačka cenzura, кШц , samo oca, ali ih sirota udovica majka sama posve je povoljno. Do danas je od sveu­ ; nik priloge od Alaupovića, Crnjanskoga, brani izvjesne stranke i ne da zubnuti ni 'mije kadra izdržavati i odgajati. Teški uslovi kupnog broja islamskih pitomaca bilo bo« • Curčića, Draženovića, Gjalskoga. Katalinića- o trima, niti o članovima pokrajinske života tjeraju majku na rad, u tvornice, a lesno 15 (ili 21®/»)- Svake sedmice posjećuje , Jeretova, Krkleca, Krnica, Milčinovićeve, vlade. To je trebalo objasniti g. Pribićević. dijete ostaje po čitav dan bez nadzora, pre* zavod zavodski liječnik. Teže bolesna djeca I Nazora, Novaka, i mnogih drugih, a u popušteno samo sebi i ulici. Ko da se za nj otpremaju se u zemaljsku bolnicu, a u za­ । učnom: od Dr. V. Dvornikovića; V. Dukata, se natrag na prigovore protiv brine, tko da ga uzgaja?!... U takvim vodu imade i posebnih soba za izoliranje I Dr. B. Jurišića, Dr. S. Jošića, K. Kovačića, zabrane činovničkih organizacija pa veli slučajevima ili posve otpada ili tek neznat­ bolesnih pitomaca. Sva djeca polaze narodnu osnovnu ško­ (G. Krkleca, J. Ivakića, A. Milčinovića, M. doslovno: „Ja sam prijatelj slobode, ja mis­ no djeiuje onaj važni faktor uzgoja budućih . Pribićevića, Dr. D. Pn haške i drugih. Osim lim da ću to dokazati, ali sam neprijatelj državljana, koji čini roditeljska kuća. Tu lu u zavodu. Po godištima ima pitomaca: -štiva donio je Savremenik u prve tri ovo­ nasilnih mjera ma sa koje strane one do­ treba da društvo i državna uprava djelo­ u I. raZi 41; u II. raz. .5; u III. raz. 1; u godišnje sveske 24 slike i ,to: 8 umjetničkih lazile, Držim se načela: Kad se o sili radi tvorno primijene svoju skrb takvom siročetu. IV. raz. 1. Po uspjehu u nauci ima pito­ . priloga otisnutih na posebnom papiru i 16 da se mora klin izbijati klinom, a na silu Stvar je socijalne politike, da prosudi kakva maca: vrlo dobar uspjeh 17 t35°/<); dobar I slika u tekstu. Slike su repredukcija litogra- treba silom odgovoriti*4. Osvrće se na pri­ će biti ta skrb i u čemu će se sastojati uspjeh 15 (31%); dovoljan uspjeh 7 (h£5®/0); nedovoljan uspjeh 9 (19*5e/o). Po vladanju 1 fija i crteža i .drugih radova čuvenih ino- govore protiv uapšenja u Zagrebu pa veli: skrbne mjere. > stranih umjetnika (Forajn,. Gova) te od neko* Sto se tiče gosp. Radića ako treba da bu­ Prijašnja zemaljska vlada započela je bilo je vrlo dobra vladanja 40, a. ^obra j jih naših (Gjurić Jean i Kerđić). Savremenik dem pozvan na odgovornost, onda imam pijovagjati skrb nad ovom siročadi, kojoj je vladanja. 8. Pitomci se snalaze u zavodu dobro. i izlazi svakog prvog u mjesecu na tri arka da budem pozvan samo za to, što sam ta­ hranitelj poginuo u ratu, a koju nije mogla i (48 strana) velikog formata, a cijena mu je ko kasno istupio. Neka svakome bude slo­ izdržavati njezina uža i šira obitelj. Ne u- Prvi dani boravka bili su im malo teški, ali ■ ла cijelu godinu 40 K. Do sada izašle sveske bodno raditi za svoje mišljenje (Nama se puštajući se u kritiku praktičnosti i svrsi- su se potpuno priučili. Sad žive svi u skla­ mogu se još dobiti kod uprave Savremenika priječi odbiti denuncijacije Pribićevićevih shodnosti tih skrbnih mjera, želio bih samo du kao u jednoj velikoj obitelji. Plač i suze ! Zagreb, Gundulićeva 7 za unapred poslani praporčiča. Op. ur.), no razvijati razuzdanu ..uputiti širu javnost o onom, što je dp sada su rijetke pojave. U slobodnim časovima hajku protiv jedinstva naše države faktično,učinjenp za ratnu siročad hrvatskog n novac. ♦) Šta ovaj radi naš mufti efendija? i razvijati agitaciju,* koja nosi kao poš- i srpskog- naroda islamske vjeroispovijest^. i Uredništvo. �Strana 2 Страна PRAVDA" — ЛРАВДА* se i za svoje istovjernike' u drugim kraje­ Ukinuta blokada Jadranskog м plaće za ovaj džihet izmegju vekila i muvevima. naše Jugoslavije/Ovaki ćemo ostati i Javljaju iz Rima: Po nalogu vrhovnogI kila došao je predlog na rijaset dne 14. marta poslije, ako nam se budu kršili ili krnjili Kjurdska delegacija. „Journal des De­ 1919., a na 16. marta 1919. otpremljeno ri* povjodnika talijanske mornarice ukinuti vjerski propisi i naši običaji, ili naša prava blokada Jadranskog in ora od dana kao jednakopravnih* gragjana ometalK Ne bata" javlja, da je general Šerif paša ime­ jelenje na vakuf. Sad se vidi kod koga je marta u ponoći. zadržavana stvar, pa pitamo vakufsku di ­ novan predsjednikom kjurdske delegacije bude_ li tog, „ključ* ćemo položiti u urdzej. rekciju šta je uzrok ovakom držanju? Amerika proti Engleskoj. „Tin« na konferenciji mira. U toj nas je sumnji i sam g, Pribiče Pokret Arapa. U Pariz je stigao en­ Sojisavanje, a no ašiklak. „Jugosla­ javljaju da se u pošljednje vrijeme On vić donekle učvrstio. On u konferenciji rede našim delegatima: Uz 300 drugih ništa ne gleski general Eduard Allemby, vrhovni venski list* donosi u svom 69. broju od u Americi jaka protivengleska proparan Čini, hoćete li vi imati 5 ili 15 mandata. zapovjednik savezničkih četa protiv Tura­ 23. marta o^ g. u rubrici „Gradska kronika" a vode je američki trgovački krugovi, | se boje engleske konkurencije. Ovom Da, tako .je. Po tom .je g. ministar mogao ka, koje su završile rat prodorom fronte u u naslovu „Postradali ašiklija" jodnu skroz se pokretu odmah pridružili američki I rijeti: 5 ili 20* jer ni 20, a ni 25 ne Čini Palestini i Mezopotamiji. General je otpu­ netačnu vijest Naime navodi, da jo jedan Sarajlija po noći išao u ašikovanje i da su jemci i Irci, koji hoće da mu dadu poli! ništa prama 300. Sa riječima »5 ili 15.. Л tovao u London, odakle će u Kairo, gdje nacionalistički pokret zahvaća ga ustavila ,trojica oboružanih ljudi, obučeni ku boju. on nas nije razoružao, nego nam sumnju takve dimenzije, da je potrebna pri­ u austrijske uniforme i zahtijevali „u ime Francuska nam šalje robot „Obg učvrstio. Nu da je kao »demokrata rekao: sutnost zapovjednika tako energičnih zakona^Zar no zna taj ašiklija, da je kragja javlja da je posredovanjem vlade beogn Dobro, eto vam kao političkoj stranci prema kolonijalnih četa, kakve posjeduje samo i otimačina Zakonom zaštićena. Op. slagaraL ? skim trgovcima uspjelo da nabave u Pa njenoj brojnoj snazi 12 ili 13 mandata, a da mu dade pare. On im je predao oyeči cuskoj velike količine rob&O Engleska. mi ćemo — da vidite, da ne stojimo uz General Allemby podastro je opširan iznos u zlatu i око 1000 kruna tvrdog se roba ukrcava u lagje te će uskoro b konfesionalni ključ. — uzeti još 6 ili 7 izvještaj o vojničkom položaju na dalekom novca. Tako „Ј. L.“ dopremljena u Brailu, a odatle Dunavo muslimana, koji se priključiše nama, da je Megjutim nije to bio nikakav ašiklija, u Beograd. tursko-azijekom Levantu. U glavnom nije tako učinio, on bi nas time razoružao. On nego razvijao stanovište, koje je već izja­ koji po noći vrluda, nego ugledni gragjanin „Jugoslavenska banka." Radi se в bi tada vidio (a to će i inače vidjeti) da vio i Lloyd George, t j. želju londonskog Mehaga Skaka, koji stanuje u ulici Gor. Ašikomi u izgragjivanju naše nove države no kabineta, da povuče svoje čete iz Sirije i vac, koji je išao u džamiju i to rano, u pola osnivanju velike jugoslavenske banke i stojimo slijepo uz konfesionalni ključ, nego Mezopotamije, za koje Engleska ne traži pet sati iz jutra. Taj nam je slučaj prijavio američkim kapitalom. Osnovna gi da smo pravi Jugoslaveni demokrate i pa­ nikakav mandat. Ovaj postupak Engleske sam S. M. i navodi, da je taj oveći iznos vnica biće 50,000.000 franaka. DomadH triote, ako ne više, a uho svakako koliko vlade tumači se tako, što Lloyd George u zlatu isnašao ništa manje od 5000 kruna. kapital učestvovati u visini od 10% osaon glavom g. Pribičević. (.Ali on tako ne učini, hoće da odmah demobilizira nestrpljive čete Čudi nas tako izvrtanje istine, pa bismo glavnice. Centrala će biti u Americi, a pi nego nam u ovoj eri „demokratskog oktroja14 na područjima, koje je engleski desinte- željeli znati čijom je krivnjom to učinjeno. družnica u Beogradu. Češki šećer. Javljaju iz Praga I u našoj Bosni, u kojoj još i danas pod nje­ ressement prepustio Francuzima ili dru­ A kod nas? Zemaljska vlada za Slo­ koncem ove kampanje rafinerije imaj govim ministrovanjem pa i starim zakonima i gima, povukavši se u područja, u kojima propisima sjedi i ureduje autonomna zemaljska govore drugi u ime engleskog carstva t. j. veniju odredila je podvornike u javnim golemih količina šećera. One traže od vk vlada — i gdje ključ nije dokinut — apso­ Emir Fejsal. Kad će se povući engleske uredima popunjavati isključivo ratnim in­ de, da im olakša izvoz u savezničke dM lutistički otkide tri ili četiri mandata i dade čete, zaposjest će ova područja francusko- validima. Isto tako imade barem dvije tre­ Porez na ratni dobitak. Zakooaj ćine mjesta svih pisarničkih činovnika i ih drugoj konfesiji. -Velim drugoj konfe­ talijanske čete. prijedlog o porezu na ratni dobitak, vedj pomoćnih sila rezervisati za invalide. siji, jer je danas syakoin poznato, da preko izrađen. Na istoku zbivaju se novi dogagjaji, 600.00U stoje organizirani u dvije političke koji pobugjuju uz nemirenost. Krš­ „Gajretove“ vijesti. organizacije i t<» oko 23/24 uz »Pravdu«, ćani i Muslimani puškaraju izmegju Adana Kotarsko povjerenstvo iz Ljubinja ШШШШШШШЈ a 1/24 oko »Jednakosti«, te je po tom i Alefra, dok turska vlada u Damasku do­ javlja, da će rad za »Gajret« voditi i dalje tim dvjema organizacijama moralo pripasti zvoljava smionim Arapima, da razvijaju re­ trećina sveukupnih b. h. mandata, a to im volucionarne manevre, za koje engleski kru- stari povjerenik Dervišaga Bakšić. Dobrovoljni prilozi za „Gajret": Iz nije dato. Kud su 3 ili 4 mandata otišla, g vi u Parizu drže, da. su u vezi sa doga to će znati »nekonfesionalni« Pribičević i gjajima u Egiptu- Francuzi se protive, da Petrovca nam šalju dobrovoljnih priloga Svima onima u gradu i provh oni, koji se o njegove hlače vješaju. Mi se necivilizovanim i nezrelim narodima da* 84 K, a darovaše: A. Hodžić, gruntovničar čiji, koji su meni odnosno mojoj I 22 K, a po 10 K S. Ljubunčić, učitelj; Gosamo znamo, da nismo na prvom koraku vaju obećanja. To bi moglo imati teških miliji čestitali moj vrlo dočekani ■ dobili ono, što nam kao državljanima pri­ posljedica. Sve mora da ide postepeno, pa rić Ibrahim, učitelj, Đakarević, kancehst; O. pada. Nismo to dobili ni kao ktmfesiooalna, i onda, kad udruženje naroda preuzme Beganović, kadija; Kahvedžić Derviš, akade­ barekj, to jest vjenčanje i udaju moji mičar i Eškić Sabrija, posjednik; te A. Ku- kćerke za gosp. Avrama Danona, 1 . niti kao politička skupina. protektorat nad svim plemenima. Recite lenović 2 K. Ujedno javljaju, da će odmah Tako je ragjeno ovdje, a u Makedoniji Ovim putem izrazujem od straa Beduinima, da je njihov Istok i oni će u- sazvati skupštinu i izabrati povjerenika. je još gore. Tamo je oko polovice pučanstva svoje i od strane novo-vjenčanih sva čintti sve moguće, da ga uzmu. Treba da­ muslimanske vjere. Ta je pokrajina dobila Utemeljitelji „Gajreta": Kao članovi ku hvalu i vječitu odanost. kle zapriječiti Arapima, da uzmu oko 24 mandata (a trebali bi sami musi, vlast, koju im naivna (ili tako smatrana) utemeljitelji za »Gajret« javiše se: HašimSa osobitim štovanjem I prema nama u B. i H. dobiti oko 28—30), engleska politika stavlja pred oči. Svaka beg Badnjović Pašalić, sudski nadsavjetnik aji ni jedan jedini taj mandat nije zapao Hadži Zadik Hajim Ш pojedina evropska vlast morala bi preuzeti iz Travnika, Sulejman-Nagji ef. Mašić, Asim ni jednog muslimana. Sada pitamo »Jedna­ sa familijom« obvezu, da uspostavi red u Siriji, Anatoliji, ef. Kurt, Arifaga Kobić i Mustafa ef. Sarajkost« i njene gospodare svih pol. boja: lić,trgovci iz Sarajeva, te Hafiz Omer ef. Armeniji i Palestini. vjeruju li da se tu nije mislilo nikako na Džabić iz Mostara. Rim, London i Pariz morali bi se br­ konfesije? Kada je u centralistama već sada Zauzimanje za „Gajret" u Mostaru: zo sporazum i ti, revidirati tajne i javne u* bilo zazorno i nepodnosivo, da u Narodnom govore, uzeti u svoje ruke rezultate po­ Jngoslavenski Muslimanski klub u Mostaru Predstavništvu vide naših 15 odnosno 14, pokrenuo je akciju za »Gajret«, te nam (pa su ih snizili na 11) ja kako bi im bilo vjerenstva za istočne probleme, te predati Išalje prvi iskaz od 40 članova prinosa i ka pri duši, kad bi se svi muslimani u cijeloj mandate pojedinim državama, hoće li 1I. i II. reda i 60 K priloga što darovaše: Jugoslaviji organizirali u jednu ili dvije po­ izbjeći, da se Arapi proglase Mebmed ef. Džikić, Muhamed ef. Džabić i litičke stranke, pa da ih tamo vide 40—45 ? nezavisnima ne samo ondje, gdje И. Muhamed Behlilović svaki po 20 K. Nas ima u Jugoslaviji skoro 2 miliona. evropske velevlasti nemaju svojih četa, ne­ Pokret za „Gajret" u Tužll: Alija Izgragjuje se nova država, sa ukupnim bro­ go i ondje, gdje n. pr. kao Englezi već veća količina odmah za dobiti u buodavna vladaju. („Obzor"). Ibrišimović, trgovac iz Tuzle šalje nam prvi jem od 12—13 miliona, u kojoj dva miliona radima 50, 100 i 200 kg. uz cijenu od iskaz sa 13. članova II. reda. Protektorat nad Ermenlma. Na kon ­ ne mogu biti na odmet. Ali eto centraliste „Gajret 4 u Foči i Zenici: Iz Foče ferenciji mira došlo je pored njemačkog, ne će ni da čuju mišljenje tih dvaju mili­ ona o izgradnji te države. Mandate im austrijskom, poljskog, jugoslavenskog pita­ nam javlja Salih-Remzi ef. Muftić, da će uskr&tiše t. j. dadoše im 11 mjesto 45 ! Mi nja na dnevni red pitanje Male Azije. Er- tamo ponovno raditi pododbor, a iz Zenice Burad se računaju 10 K po komadu đigosmo glas protiv ove nepravde i u ovom meni traže potpunu autonomiju pod pro­ nam se javlja stari povjerenik Abdul-Aziz ef. Tafro, da će on nastaviti rad kao povjerenik. tektoratom Sjeverne Amerike. — ™ u špecerajskoj radnji = državnom provizoriju ne htjedosmo, jer ne mogosmo biti centraliste. Stavismo se u opozicionalne redove prama ministru unutraš­ BRČKO, Karagjorgjevlća ni. 15. njih djela, jer nam baš on svojom politikom ovu nepravdu nanese uz to nam ne obeća luna ИПаћ. Brzojavljaju nam iz Kladnja, Skidanje okova. Podpredsjednik mini­ niti naknadu šteta, koje nam se nepravedno da je tamo nakon dulje bolesti vefat učinio starskog savjeta i zastupnik ministra šuma nanesoše za vrijeme državnog prevrata. I muderris i potpredsjednik mjesnog odbora i ruda dr. Korošec donio je riješenje, .ko­ eto to i tako naše držanje osugjuje jedan naše organizacije, opće štovani Redžeb ef. ji m s e u k i d a j u s v i ugovori, ku­ »islamski« list i nastoji svim silama, da nas čučak. Neka je rahmet njegovoj plemenitoj je j e r an i je o k u p ato r n a vladau predstavi — veleizeajnicirna. Na čast mu duši! Bosni zaključila o eksploataci­ tako držanje, a mi ćemo na njegovu adresu Izricanje pravde. Na prijedlog ministra ji š u m a i ruda. Takvih ugovora ima prenijeti još i ove retke sto ih napisa cen­ pravde potpisan je ukaz, da se pravda iz­ oko 40 i svi su sa potpuno nepovoljnim tralistička banjalučka »Država«: »... Niti riče i na cijeloj teritoriji kraljevine 8HS. u uvjetima za državu. su nam kese sestre, niti ste nam bili ikada ime i jedan dućan sa cijelim po Njegovog Veličanstva kralja. Mnogi su od njih donosili godišnje sil­ braća, pa ne ćemo, da budemo ni danas. VI Na bilješku „Čijom krivnjoml4*, što ni deficit bosanskoj vladi, ali su ipak bili trebnim halatom za izragjivaste samo pobijegjeni neprijatelj i više ništa,u jje izašla u 15. broju našeg lista obaviješte­ izvršavani. Ti ugovori prestaju vrijediti 1. nje bosanskih koža (džona) Neka »Jednakost« nastavi i dalje blatom se ni । smo, da je Hamdi ef. B е r b e r o v i ć bio jula o. g. Dotle se mogu sklopiti novi ugo nabacivati na vodstvo i ugledne ljude naše ovlašten, < u Dol. Tabacima via-a-via da petkom kao vejkil vrši vaiz- vori sa novim povoljnim uvjetima. Teret, organizacije — glavnog cilja ne će nikad |luk u Begovoj džamiji još u aprilu koji je strahovito pritiskao Bosnu ovim je Duhanske režije. Upitati u postići. Mi ćemo vedra čela i mirne savjesti 1918. Ulema medžlis je kasnije dobio pre- skinut, te je ona ne samo politički već i upravi lista pod brojem 35. isticati svoje zahtjeve, a njeni klipovi samo dlug < od vak. uprav« za izdanje tevdžih- ekonomski oslobogjena, a njezina prirodna će nas očeličiti u borbi za ta načela i nji- name । na 31. oktobra 1918., a tevdžihnama snaga, njezine šume i rudnici sada su do­ hovo ostvarenje. ; izdata 5. novembra 1918. Radi podjele ista njezina svojina. je Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Islamska dionička štamparija u Sarajevu, Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Pregled. Javna zahvala« №ШШ1ШН1ННШ11НШ1»Н Soda bicarbona 4 krune za 1 kg. Domaće vijesti. Gospodarstvo. Rasan Karahasanović, PRODAJE SE � https://kolekcije.nub.ba/files/original/449df08348ad28ef91e9cf68ddef09e8.pdf 96dfafc57bcf51b061db156d0981e84d PDF Text Text ’ouka za narod jlog 17. broju „ Pravde Ir. 1- glasila Jugosl. Musi. Organizacije. U Sarajevu 2. redžeba 1337. (3. aprila 1919.) Našim čitaocima. Davno su naši stari kazali: ko čitati ne zna, slijep od očiju. 1 jest tako. Učeni ljudi što znaju, to napišu ijigama. Ko zna čitati lahko mu je znati ono, što paiiji kažu. Ko nije naučen i ne zna čitati nikakve jazije, idno što ima oči, kad njima ne vidi ono, što su mudri metni napisali. On siromah ostaje u džehaletu ili neBaš je naš svijet puno zaostao u svakoj korisnoj i, a pogotovo naši' težaci po selima. A jadan seljak tome toliko kriv. U svakoj kasabi ima barem jedna i sa mektebom, a šta ima sela i bez mekteba i bez i. Gotov svako bio seljaka zaboravio. I seljak ima i i dušu i njemu je drago štogod lijepo čuti i naučiti. Eto to su uvidjeli naši islamski prvaci, pa zimus ’no se neki u Sarajevu skupiše na skupštini naše istvene zajednice — Jugoslavenske Muslimanske Orgacije — (tako se zove ta naša velika* zajednica), zaSe, da se i za naš težački svijet Štogod poučno Tako Vam* evo dogje u гцке Pouka. Znamo, da d težak s draga srca prigrliti ovu Pouku, pa molimo :oga ko zna čitati neka i drugome pročita, da . i onaj i čuje, ko ne zna jazije. 1 djeca koja su naučila u i, mogu starijima da pročitaju polahko što u Pouci . Naša je želja, da ova naša knjiga što više pruži sti svakome našemu težaku. Bože s hajrom! Uredništvo „Pravde". Težački stalež. Izmegju sviju staleža nema njega, veselijega ni korishitd težačkog staleža. To se i mine duše reći u našim juti Kad je težak imućan, najsretniji čovjek na sviMnogo se varaju oni na­ li gragj a n i, .kad ’no za Ijetiua prolaze pokraj težačkih t|» gledajući šuštale i znojdake u poslu, misle, da je ii puna kapa njegov teški a Ne znaju taki ljudi, da i nhmeta bez zahmeta. Sa ■ bi razlogom trebao težak, шј što u selu živi, da sa­ ti gragjane, koji u svojim mu i zatvorenim odajama t teleći čiste seoske have, slatke suđene vode i da se nagriju žarkoga sunca. Težak je najbliži prirodi, najbliži majci zemlji gdje se ragjaju dragocjene sile: zdravlje, imanje i veselje. Težak ore i sije dragu zemlju, on i požanje i šalje potrebni, slatki hljeb svemu svijetu. Lijepo veli naš pejgamber Muhamed (alejhisselam):„Nema toga muslimana, a da ga neće Bog dž. š. nagraditi, koji posije žito, posadi voćku, pa time na­ hrani insana ili hajvana.” Sve Iz zemlje dolazi i sve se u zemlju vraća. Ona je mubareć stvar.. Sve što nas hrani, što slatko pijemo, što nas odi­ jeva i pokriva, što nas veseli, sve to ragja majčica zemlja. . A baš je naša domovina Bosna i Hercegovina prava te­ Go^. I. žačka zemlja. Stvorena je za težačenje. Negdje se sije žito, sadi voće i povrće, negdje se goji grozdova loza i duhan. Grehota i sramota bi bila pustiti ovaj li­ jepi Božiji dar, pa je ne zagrliti junačkim rukama i ne zavoljeti je svom svojom zdravom dušom. I ko nikad nije uzeo niotiku u ruke, neka je sada uzme. Neka svako oćuti da u težačkom po­ slu ima zadovoljstva u životu. Zato, brate težače, gore glavu, digni vedro čelo, pa pri­ hvati za posao, jer je u radu sreća i selamet Življenje u ljubavi i mirii. м Lijepo ponašanje kiti sva­ koga čestita čovjeka. Očutiš li na sebi, da se sa svakim lijepo vladaš, čisto ti drago, što te svako poštuje i*-što si svakome drag. Ljudi su nam svima dragi koji s nama u ljubavi i u miru žive. I jest jedna sreća gdje megju ljudima vlada sloga, ljubav i poštovanje. Tu pravda nikad ne gine. Tu i dragi Bog pomaže. Pomislimo mahalu, u kojoj je samo jedan nesretan čovjek, ko­ likog li belaja zadaje svemu komšiluku. A kamo li, ne daj Bože, kad se više porodica megju se zavade. Davno je rečeno: Lijepa ri­ ječ i gvozdena vrata otvara. To je istina. Lijepa riječ i najtvrgje srce ublaži. Propusti — veli se — i vuka neka u miru progje, rijetko će na te navaliti. A kamo li kad se s ljudima, pa koje god vjere oni bili, lijepo pona­ šaš i paziš. Drvo se oslanja na drvo, a čovjek na čovjeka. Tako je. Nedaj Bože nevolje. S kim se god dobro vladaš, onaj će ti najprvi u nevolji i pomoći. Okosnu čovjeku i inačiji davno su legja okušala degenek. Ako ko i ustraži svagje i belaja s tobom, budi ti pametan i kraju lagju. Ko sa šejtanom tikve sadi, sve mu se o glavu razbiju. 04 �Strana 2. Pouka za narod. Pjegavac traje 14 (četrnest) mira glava ne boli. Biće sluča­ jeva gdje te neće inačija i div­ dana. Mlagji ga lakše prebole a ljak, da pusti u miru pokraj sve tvoje*strpljivosti. Ti mu qpet stariji teže, pogotovo najgore nemoj sam suditi, osim ne progju oni ljudi,, koji puno.puše, daj Bože u očitoj opasnosti života. puno piju kahvu ili još najgore Dobro sia naši stari rekli: Pri oni, koji piju pića. Kako se bolesnik od pje­ glavi, i oca po glavi. Sporove gledaj izravnati pred seoskim gavca liječi? Najbolje je bolesnika smje­ starješinama i pametnijim lju­ dima. Tako su radili naši dje­ stiti u jednu sobu, gdje će on dovi i imali svoje starješine, koji sam ležati i uza rij da bude su sudili ni po babu — ni po samo, ono čeljade, koje ga dvori. stričevima. Šta će ti tužbe na Bolesnikove haljine, kad ih svuče, sudu i kod predstojnika, šta će odnesi gdjegod dalje od čeljadi ti advokati 1 njihovi paligrafi? i drugih haljina, pa neka se naŽivi u miru i praštaj sitne uvrede, baška peru. Te se haljine peru u vreloj lukšiji. pa ti ne će trebati pule. Pokvasi jedan čaršaf u stu­ Mi smo se svi rodili u ovoj našoj istoj zemlji, u našoj do­ denu vodu, izažmi ga, pa,onda movini, pa daj da svi — bio to bolesnika zavij njime od vrata Huso, Simo ili Mato — bratski do nogu. Po tome onda mokrom živimo u ljubavi. Gdje je ljubavi, čaršafu pokrij suhim’ čaršafom tu dragi Bog daje sreću i ra- ili suhom bošćom. Ovo se radi hatluk. Nama je muslimanima polahko. Na glavu meći mokre, naročito Gospodin Bog zapo­ izažete krpe. Bolesnika hrani mlijekom vjedio, da mi megju se lijepo živimo, jer mi svi zajedno držimo ili slatkim ili kiselim svejedno, Islam ko komadići kamenja ili a podaj mu i čorbe od jaja. Naravno najbolje bi bilo po­ ćerpiča jednu kuću. Bog nam je zapovjedio i to, da i sa svojim tražiti doktora. Odmah ga zovi, komŠijama drugih vjera živimo gdje ga ima blizu. Gdje nema u ljubavi. Dosada nas. je za­ doktora, ovako radi kako ti gore jednički dušmanin zavagjao, da rekoh. Zato narode, ako misliš sebi se megju se inademo i proga­ njamo. Odsada je mladoj našoj i svojima dobro, pazi na čistoću, državi osobita briga da ukloni »uništi uš (vaš) gdjegod je vidiš. stfe ono, što je naš jednokrvni I gnjide (jer su to jaja ušija) ništi, a najbolje će se uništiti l4 narod razdvajalo. Blago selu u kome sve kom- uši i gnjide, ako se haljine u vreloj lukšiji pare (operu) i po­ šije žive u miru i ljubavi. slije pranja kad se osuše dobro pregledaju. Poslušaj narode ovaj nasiPjegavac. hat, jer pjegavac hara život po život. Ušljiv je čovjek i onako Pjegavac (pjegavi tifus, vru­ svakome gadan, pa jt sramota ćica, hladničina) je teška bolest. i od Boga grehota biti ušljiv. On danas kuca na vrata po | svim našim selima i gradovima. Doktori (Ijekari) su pronašli da pjegavac prenosi sa boles­ Prvo pismo o državi. nika od te bolesti na zdravu Dovojevao si 1 Napatio si se čeljad obična prtena uš ili bi­ i ^traha i glada, ali sad ćeš istom jela vaš. znati cijeniti svoj dom; sad ćeš Kako se pozna ko boluje od još bolje spoznati i uvidjeti, da pjegavca ? Ti bolje nije nigdje neg na krilu Najprije bolesnik (hasta), Tvoje majke. Naslušao si se osjeti u sebi malu vatru (vru­ strašne topovske grmljavine, štekćicu) ili odmah veliku vatru sa tanja strojnih pušaka — ne čuo groznicom. Glava ga boli. Osjeća ih više nikada •— nagledao se se nemoćnim. Nema volje da ranjenih i mrtvih drugova, a si­ jede. Lice mu se zarumeni. Jezik gurno je za mnogim proplakalo * mu se suši, a žegj ga mori. Na tvoje dobro seljačko srce. dvur vrlo slabo ide. No sad je bar4 mir ili bolje Peti mu dan kad se je raz­ primirje, i Ti promatraš užstene bolio izbiju pjege (kao ospice) pošljedice rata: milijuni mrtvih,’ milijuni ranjenih, milijuni bo­ po legjima, trbuhu i rukama. lesnih — stotine hiljj bez sinova, žena bez djece bez oca, braće | brata. Tužna misao, ali istinita. Ti dobro Ш da su mnoge države po propale kao na pr.Ausii i ona ogromna Rusija, j hovo mjesto dolaze ам kao Poljska, Čeho-Sloval ska, Ukrajina i našadrij Ijevptvo Srba, Hrvatai$ To sve gledaš i| mene, da Te u kratko o državi. Pitanje o državi, važno ,i poučno, jer । otvoriti novi pogled u i liko društvo, a to je ti najprije ćemo govorili stanku države i državno Svaka* stvar na svijeta svoju svrhu, t. j. zašto je ј Na primjer oko je daj kuća da u njoj stanuj tako i država imade svo pa ćemo i o toj svrsi raspravićemo o pravima] stima države. 0 postanku držai „Kako je postala pitaš Ti mene. Ti sesje si još malei^ dječko bi volio ondje biti, gdje djece. Volio si biti u dječijem. No kad si i o — voliš biti u društvu drugova. Tako vole i s da budu u društvu;, i rekli stari, da je čovjek dl stvorenje, jer voli živjetin No ne samo, da svaki želi živjeti u društvu, vj takav život sile borbe i ni u životu, čovjek sam zai bi mogao svladati sve I neprilike, koje ga stignu u ne bi mogao sam podmi svoje potrebe. Stvoritelj n je usadio u dušu tu će društvom, a, te prilike i ni u životu našem tu čei povećavaju. Ti — dragi moj I lijepo govoriš; ali pita čemu Ti govor,’ako ćeši se biti? Zar ćeš se sam razgovarati? Evo vidiš, v govor odaje, da si stva živiš u društvu. Napokon nost, koja ispituje narode rodopisna znanost —1 pronašla ljudi, koji bi s sebe živjeli, koji ne bi ž društvu. Prvo temeljno i društvo jest: porodica majka i djeca jesu prvo ( �Pouka za narod. vidiš, da se porodica širi L Na pr. kad se Ti oženiš, će se vaša porodica za Itvorenje više i od porodice : družina ili zadruga, koja pjeg starješinu. ) ni porodica ne može jbaviti, Što joj treba. Ona a boriti protiv va’tre, protiv e i t. d., potrebni su joj poslovi, razno orugje za' a nije moguće da porojve to sama čini, da sve Što joj treba. Stog se porodica sjedini i nastani rugu porodicu P nastane ili selo. Sela se opet sje1 pokrajine, a pokrajine u • tako ti je — moj Mujo stala država. Kad su ovako jeni, onda su jaki, da se braniti, ako tko na njih ; tad megu jedan drugome jati ’ i svoje potrebe najer u državi ima svako* staleža i obrtnika. izvoru državne vlasti. [ad čovjek nema duše, onda tav. Svaka porodica, svaka ga, svaka općina, svaka a mora imati svoju dušu, oče živjeti. A Šta je duša ice — općine i države? )uša porodice, općine i. e jest oblast. Bez oblasti društva — društvo je i Pa to si već i Ti tolikoIdio. Ne sluša li družina u gi svoga starješinu, već radi kako hoće, tad ide naopako i zadruga će na)propasti, — pna će umrijeti. No htio bi Ti znati: odakle * državna oblast ? Čuli smo, e čovjek po naravi svojoj I da živi u društvu; no čuli i to, da društvo anora proi, ako nema nikakove obla* Naša narav dakle, koja hoće, ‘ovjek živi .u, društvu, hoće last. To pak, što traži naša v, jest od Boga, jer nam je to tako usadio u dušu< Evo, dragi moj braco, u ko Ti opisah, kako je poI država i odakle izvire držaoblast „Seljačke Novine*. Drugi ću Ti put pisati o )j državi. TežaČe, ne ispuštaj zemlje iz šaka! Strana • 3. 4 Kako bilje živi. Ko je kriv? Biljem ili biljkama zovemo sve što iz zemlje niče: trave, cvijeće, žito, voćke i drveće. Sve što živi, ono se i hrani. Pa zar se i bilje hrani, neko će upitati. Usadi struk rute iji malu ružicu u kakav sud napunjen zemljom pa metni u sobi na pendžer. Ostavi ih tako na za­ tvorenom pendžeru, da vazda budu, neće ti rasti. Nemaju sve hrane što je trebaju. Posij kokuruze u* pjeskovitu, golu i ne* nagnojenu zemlju, pa ćeš o pečenjcima vidjeti, koliki su ti kokuruzi. Nemaju, veliš, hrane. Ta to znade svaki čestiti težak. Pa čim se bilje hrani, da Uvi? Bilju je hrana na prvom redu: zemlja i voda. 1 ko što mi dišemo gdje ima zraka (have), tako Isto diše i biljka i njoj treba zraka. Bi li mogli ljudi i životinje živjeti, da im zapriječimo dihanje? Ne bi. A bi li mogla biljka živjeti, da i ona ne udiše zraka? Ne bi. Biljka dobiva zrak iz zemlje. U zemlji su žile od biljke, koje * vazda udišu zrak. Kada je zemlja mehka i prhka, onda lakše pro­ pušta zrak i bolje se u takoj zemlji hrani. Zato je eto vr-lo nužno zemlju duboko orati i usitniti, da lakše i više zraka biljci do žila dolazi. Kada počne biljka rasti? U proljeće, je li? Jest kad počne topliti, kad se*zemlja zgrije, onda i biljka raste. Biva osim zemlje, vode i zraka, treba još biljci i topline. 1 toplina je biljci hrana. Toplina se dobiva od sunc a. Što bolje sunce grije, to brže bilje raste i sazrijeva. 1 sunce svojim zrakama lakše prodire u preoranu i mehku zemlju. I zato se duboko zemlja ore. Hele, eto čusmo, da se i bilje hrani, da i ono živi. Čusnlo i to, da svoju hranu dobiva iz zemlje, vode i topline.’ I da se lakše hrani, valja da bude zemlja mehka i sitna. Za to, brate težače, u jesen duboko uzori i zemlju, a u pro­ ljeće je još jednoć preori plitko. Ko tako radi, .taj dobro i težači. Jednoć se ljudska glava tu­ žila : Ah teško meni 1 Jadna ti sam ja! Pa cijeli me bogovetni dan probadaju žigovi, da puknem .-.. boli, strašno me boli. Ah, krvi, mutna ljudska krvi, svemu si ti kriva, da sam tako bolesna pa jadnom čovjeku ne dam mira... Čula krv ljudska taj tužni govor glave, našla se uvrijegjena, te se stane braniti: Nemaš pra* vo, sestro, ljudska glavd! Nlje­ sam ni ja kriva, već pogledaj, kako se stara Ijenčina želudac (stomak) izvalio pa slabo radi i moje srce uznemiruje. Biva sam ja kriv? Ja zar Ijenčina? — Ijutito će želudac. 0 mudra krvi, a pametna glavo! Ja nijesam baš ni najmanje kriv, što meni usta spreme nezdrobljenu i neprožvakanu* hranu da je mogu proku­ hati, već me nesmiljeno naguraju sami, samo da sam pun.. Želu­ dac' još nije čisto ni izgovorio, a prozboriše zubi: „Е, e, polahko, polagano der, *adže želučino, mi nijesmo ni najmanje krivi...“ . »Jeste vi, ugursuzi, baš vi ste svemu krivi* najednoć zaga­ lame svi pvi bolesni dijelovi' bo­ lesnog čovjeka: »Ka je šupalj pod uši, drži se za uši... Istom će' zubi kroz plač: »Zar smo mi jadni krivi, što smo nakrnjeni, šuplji, crni i jadni, koje nas svaki čas gnjilež progriza.- „Ne svagjajte se dragi moji*, reče, pamet taj najdrago­ cjeniji dar ljudski, »vi nijeste si­ rote krivi, a najmanje jadni zu­ bi, nego onaj, koji svoja usta ne izapire i svoje zube ne čuva...« U tome će jezik, to ljudsko klepetalo: „Jest, jest, svemu je kriv proždrljivi i glupi čovjek, čije smo mi sluge... Ha, ha, ha, on je krivi... pa se stane smi­ jati i rugati: Dobro ralo i zubača — bijela i slatka pogača. Kako su seljaci iz Orahovice .podigli školu s mektebom. Orahovičani nemaju mekte* ba, nemaju škole. Oboje im po­ trebno kao hljeb. Šta će i kako će? ‘Desio se u tom selu čestit i imućan seljanin Hašim Ibrahi' mović^ pa će ti on jednoć na sijelu progovoriti: »Ama, šta mi ljudi s time oklijevamo i razvla �Strana 4. čimo. Evo od mene na Podvornici njiva i za mekteb i za školu ujedno. Od vas1 neki neka se obvežu dovući kamen i kreč, neki japiju, a za majstore i os­ talo zamolićemo zemaljsku vladh.“ To seljanima prileglo na srče, pa svi pristadoše. Nije šala više gledati djecu u neznanju. A sramota, itiko nema u selu, da umije pročitati pozivku i na­ pisati knjigu (pismo) a kamo li sve ostalo. A da je sreće, imala bi svaka kuća makar koje zna­ no i- pismeno čeljade. Izaberu Orabovičani megju sobom trojicu, pa ovi sa Hašimom odu najprije u kasabu Osmanagi, da se prije s njime zdogovore. Osmanaga jedva doče­ kao. —’ Pomoći ću vam — veli — štogod hoćete. — Brže im se napiše molba a Osmanaga je preko predstojnika pošalje na vladu. S vlade došao povoljan odgovor. One još go­ dine bi gotova škola zajedno sa mektebom. Dobiše i učitelja i hodžu. • • Da vidiš sada, kako lijepo Orahovačka djeca uče! . 4 . Koliko ćemo uzorat! zemlje? Pouka za narod. Djever i nevjesta. (Narodna.) Djever mi pita nevjeste: „Nevjesto naša kaduno, Čija je ono .djevojka, Što rano rani na vodu, Što nosi fesić nad okom, Što plete kosu široko Što stidno ide na mobu?" — „Djevere, majčin delijo, Ono je-moja sestrica". — „Daj mi je, nevo, za Boga.1' — „Neće te, brate djevere, Često te pjana vigjala U pjana kuća klimava, L pjana žena sakata A djeca gladncf, sirotna". Snijet u šenici. snijeti rasipa opet po za ga nikad iskorijeniti iz; Isto .tako što jž u zrni šeno praška u šenici, do opet ako se upotrebi) okuži se opet ona za šta nam valja raditi, dai toj zemlji ne ostane i Dobro je iza tako oknir niče duboko zemlju i preorati, a u proljeće nešti pa u njoj posijati štogod krumpir, grah, кикипц šećernu repicu i t d. i ona »snijet posve ne iq šenica,kojoj ima sniji dobra za sjeme, jer td okužiti i .drugu njivu. I ćeš vazda jesti snijetljii gaču i mećavu pitu, j Svaki težak znade, šta je snijet i kolika je šteta, kad je ' Razuman težak prije nego ima u žitu. otpočne svoj rad na njivi u pro­ Ali malo svijeta znade, ot­ ljeće, dobro se promisli, kakav kuda snijet u šenici i kako se će urediti sebi raspored: koje širi, će sjeme u koju njivu posijati, Snijet je šeničina bolest. što će sam sa svojom čeljadi Tu bolest daju ftiale sitne klice, obraditi, gdje će mu trebati po­ koje padaju na ženicu i šenično zvati koga u zajam ili na mobu zrnje haraju. i t. d. Pogledaj šenicu u proljeće. Osim toga vrlo je potrebno, prije nego zabode plug u zem­ Zdravi su joj klasovi zeleni, a lju, da pogleda u svoju hrpu., kasnije kad sazriju, požute. Kla­ gjubreta, kolik* je. To je vrlo, sovi koji su sa snijeti okuženi, važno. Koliko imaš pognojene imaju sivo-modru boju. Uzmi zemlje ili koliko možeš sada po­ šenično zrno; u kome ima snijeti, gnojiti, toliko i uzori. U gladnu pa ga zdrobi megju prstima. zemlju nema' fajde sijati. Ne Vidjećeš da to zrno nema u Za to pametno čine] troši džaba snagu i sjeme. Bo­ • sebi srčike u kojoj 'je brašno. lje ti je i manje zemlje zasijati Biva da je to zrno snijet upro­ žaci, koji kisele šenicu i pastila. Mjesto te zdrave srčike, ili u kaci, u kojoj inu a neka je dobro pognojena, ne­ go više zemlje ne pognojene. naći ćemo tu crni prašak, koji kreča i modrog kamena.! zaudara. Eto taj prašak, baš su je operu. Poslije je dobri Džaba se ne veli: Prazna ne na promabi ili na sura puca. Tako ti je i zemlja. S.vaki to one sitne klice snijeti. -Kad se zrela šenica požanje kako je najbolje da jt je težak toliko puta to iskusio, pa se opet na proljeće prevari, i veže u rukovijet ovaj se prašak zdravo. a ljeti kad vidi slab rod, po­ kaje se. Bolje ti se je zametnuti snopom drva, ni Za svaki posao prije pro­ misli kako će ti što bolje us- se drugom zamoliti, pa odbio te ili ti udovoljili Hadisi-še pjevati, pa ga onda radi. Ne rasipaj snagu uzalud. �1. Pouka za narod. Otac: Dina mi je to pa•metno, ama nije za onog moga hairsuza. U č i t e 1 j: Znam, šta hoćeš ; Otac: Evo sam ti ga do- da rekneš. Oprosti' što ću ti i, pa brate, Tvoje meso moje nešto reći. Ti si, ko i ostali na­ iti. ši mnogi ljudi lijen u tome pos­ ' Učitelj: Nemoj tako.Nijesi lu.. Ja znam, šta ti već misliš, meni njega doveo u školu, da kad Ti govorim, da trebaš vaz­ »daješ meso, nego da nauči, da držati svoje dijete na oku: li? »E,.gdje ću Ti se ja još time I Otac: Ama ne znaš Ti, baviti?!« Je li tako? ij efendija, velik mi je hairsuz. Otac: Pa i jes’, efendija. ; Učitelj: Zdrav, bogme, a Imam ja i drugih poslova. id, pa skače. Učitelj; Kada ti radiš, I Otac: Jes’ ama ne sluša, onda neka pazi na djecu mati. eknem ja njemu i šamar, pa Otac: Ima i ona svoj^ i рб sata zaboravi udarac, pa poslove. et u šejtanluk. I Tebi će doUčitelj: Neka je zastupa jati, 'za to udri. * starije dijete a i ona bi već i Učitelj: Dijete, dok je mogla i uz poslove pripaziti, sa­ lađo, valja ga lijepim riječima mo nikada ona sama, a Ti za lućivati što valja i šta ne valja, to da ne vodiš brige. Oboje ste lija da je uvijek svome ocu i dužni brinuti se za svoju djecu. aferi na očima. Tako će vazda Vidiš u mene ih ima pedeset i ti uljudno i poslušno. Velika šestero, ima učitelja, pa ih uči to Tvoja pogreška, što ga u jednoj sobi po devedeset, i maraš. Znaš li, da mu moreš opet red i mir. Nema šamara. Otac: Baška si ti, a baška narom ozlijediti oko il» uho, ožeš mu izbiti zube iz čeljusti, sam" ja, džahil, neznalica. Učitelj: Doduše, to je še puta i glavu mu ozlijediti, moj posao. Ali i Ti često ovako i će dijete ostati kukavče. ' Otac: Ama kako.ne ću, dogji na razgovor o svome ev:o si brat? Ja drekni na nj’, Jadu pa će biti mnogo bolje. njemu šve jedno. Jučer ga pred Hoćeš li? Otac-: Hoću. čak ošinuh jednoč-dvaput, što Učitelj: Uputiću ja i te­ i je krao duhan, .a on ne htjede" I ručati što je arsuzl Matereši- be kako se djeca odgajaju. A i mu poče plakati. Meni se lje mnogo koristi djetetu, kad uči­ telj progovori koju s njegovim mutilo. , ’ I Učitelj: I tu ima krivice roditeljima, a ovi opet poslušaju njegove savjete. Tvoje i materine. Dok Tvoje Sjete već puši pa još krade, ogrne je to batal. To je Tvoj in zapušten. Ja sam Ti već prije Makni lokve i gjubre Morio, kako trebaju roditelji ispred kuća. jecu napućivati vazda na dobro, odvraćati od zla. Dijete dok U lijene čeljadi lokva je imanje, lahko ga je savjetom pred vratima. U lijena težaka amim naputiti. Cim £e ono za­ gjubre je pred kuđom. usti, pa odraste, onda debelo Oprosti, brate,1 što ti ovo e drvo ne savija — a ni mla- velim, jer je to živa istina. И lahko ne popravlja, pa hiljaDa znaš samo, šta se u lu Ti šipki i šamara. Nego čuj: lokvama koti I Svakog tu gada [ 1. Nikad ne bij dijete dok i otrova ima. Tuda prolazi tvoja ii uzrujan (ljut, hujljiv), jer to čeljad, gaze i kaljaju se, a ti Škodi i Tebi i njemu. Ti se mo­ kao da i ne vidiš. Iz lokava ide bi od toga razboljeti, a možeš (mfava, kaljuža) ide gad u havu dijete u huji udariti tako, da (zrak) i mi to udišemo. Nije ni mu, ne daj Bože, i smrtnu zadaš. čudo, da ima svakakih bolesti. [ 2. Nikad ne bij dijete prije Gdje ima lokava,' ima i smrada. jela. Neka' dijete s mirom jede, •1 ml taj smrad kupimo u se. ii Ti s mirom jedi i odmori Pa zar d» nijesmo sami sebi se, pa onda ga lijepo i ozbiljno neprijatelji. Još je gore, gdje še drži kruži, pa i ošini usto, da osjeti bol Samo nikad ne šamaraj, ne gjubre pred kućom ili pred po­ jatom (košarom, klanicom). udri po glavi. izgovor o kažnja­ vanju djece. Strana 5. Dvije su tu goleme štete. Jedna je šteta, što ti se tu cijedi gjubre- u lokve, pa rasprostire smrad I. ti ga gutaš. Druga je šte.ta, što tu gjubre sazrijeva i smrdi. U lijene se čeljadi tako gjubre i' rasipa. . 1 Zar ne bi bolje bilo ovako: Podiži pojate gdjegod za kućom. Cim se na gjubrištu gjubreta nakupi jedna kola a ti odmah vuci na njivu na hrpu. Neka tu sazrijeva. Odmah u jesen po strništu razvući gjubre, odmah ga razastri i duboko njive zaori. Tako će sva snaga gnoja ići u zemlju, a neće se sušiti i gubiti'u havi. Ko tako radi, bogme mu se i na žitu vidi. Bez dobra gjubreta, nema dobra žita. Čuvaj gjubre, .jer je gjubre naše te­ žačke zlato. , Kratke- pouke. Abdest. često bi naš pejganib'er, Mu­ hamed alejhisselam rekao svo­ joj družini: „Ennezafetu minel imani*, a našim bi se jezikom to reklo: „Čistoća je od imana.* Biva čistoća čuva iman i musli­ man mbra.da bude* čist. Za ta je nama dragi Bog zapovjedio,, prije nego pogjemo na namaz, da uzmemo abdest. Najprije operemo ruke. A kakve su naše ruke, kad svaki čas njima radimo i za svašta prihvaćamo ? Operi ih na čisjom legenu, pa onda pogledaj u vodul Vodi nečista^ puna pesinluka. Poslije ruku izapiremo ušta. Megju zubima dosta ostataka brane. Ko ne pere svoja usta, ta zaostala hrana mu megju zubima, gnjilež smrdi i truje zube. Za tim iza­ piremo nos. Mi na nos dišemo. U nosu se kupi prašina iz ne­ čista zraka ili have, pa kada mi teglimo u se zrak (biva kada udišemo), onda teglimo tu svu prašinu u se Za to peremo nosi lijepo' ga tako" očistimo. Za tim operemo obraz, pa ruke do za lakat. I to je vrlo nužno često prati. Zašto? Naša je koža puna sitnih rupica, na koje izlazi znoj. Ko ne čisti svoju kožu, on pusti da mu pesinluk (nečistoća) te rupice začepi. Poslije ruku smokri se četvrtina ј!>Л (mesh), a onda se operu uši i vrat. I to je sve lijepo očistiti i još šta više okrijepiti {'rashladiti svoju krv hladnom- vodom. To je vrlo �Strana 6. potrebno baš na glavi, jer u njoj je naš mozak. Najposlije se opere desna, pa lijeva noga do za članke. Svaki nas znade, kako nam se često znoje noge, pa ko lb ne pere, kako mu gadno smrde. Za to, brate, uzimaj draga srca abdest i pet puta na dan, jer znaj: Što god ti je Bog za* povjedio da radiš, to je sve dobro za te. Uzimati abdest ve« Hkifje nimet. To daje i berićet. Njegovanje livada. I livade moramo kao i nji­ vu njegovati. A na to se u nas vrlo slabo pazi. Ne smijemo 11*, vadu samoj sebi ostaviti. Prva nam je briga, da sa livade ot­ klonimo suvišnu vodu, da je na­ drljamo, da s uje počupamo travurinu (korov), pa da je po* gnojimo, poljevamo I čestito ob­ radimo. Na livadama obično ima vode, ne tolika od kiše, koliko iz same zemlje. S ove vode li­ vada # se teško obragjuje, pa na njoj raste rgjava trava. Voda, sprečava da se zagrije, te se zbog toga metilj i druge šteto­ čine lako razviju. Gdje je mno­ go vode, tu se livada mora ka­ nalizirati t. j. iskopati jarkove (hendeke),* jer ćemo sć samo na taj način osloboditi vode. To se radi I sa uvagjanjem cijevi (čunjkova). Livada se mora, kao i nji­ va čestito njegovati Ne obraća­ mo li joj dosta pažnje, ona će malu korist donijeti. Po livadi je puno preostalih dijelova bi­ ljaka i trula. korijenja koji pokri­ vaju gornje tlo i ne puštaju da. vazduh (hava) krozanj prodre. Zato je potrebno livadu po dr­ lja ti. Ovim ćemo postići, da će s nje nestati korova. Drljanje se vrši u proljeće, a u jesen samo onda, ako poslije toga gnojimo. Livadu moramo gnojiti. Ako je ne gnojimo, trava će iz go­ dine u godinu biti slabija. Naj­ bolje je hajvansko gjubre. Gnoji se s jaseni prije kišovitih dana. Što više gjubreta, to bolje. Do­ bro je i osokom poljevati. Kako valja prati zelje? Na zelju po gdjekada ima jaja od gljista (gujavica) ili klica od kakvih prelaznih bolesti. S toga je vrlo potrebno, da doma­ ćica prije nego zelje nastavlja, da ga dobro opere i ocijedi. Ze­ lje se pere najmanje u dvije vo­ Pouka za narod. de, a treći put se još jednoć oblije, a onda dobro ocijedi.! prebere, da se od gada i nečis­ toće Ispere. Dobar Čaj. Najbolji je a naj-jeftiniji čaj od llpova cvijeta i od zove (zovike). To su vrld ljekovite bilj­ ke. Ako si ozebo ili te spopala kakova teža bolest, da sepznojiš, pij čaj od lipova cvata IH od zove. Lipe ima. dosta po našoj domovini. Lipov se cvat (behar) bere kad lipa dobro proc/ate, , pa je blizu cvat na izmaku. Na­ brani cvat se rastre gdjegod na suho mjesto, gdje ima promahe, da se osuši. Kad se osuši, pola­ gano se pokupi u jednu kutiju, pa ostavi za zime. Čaj od lipova cvata pije se varen, a zaslagjuje se prije pi­ jenja šećerom, a dobro je i medom. I zovin je čaj ljekovit Zove ima svukuda. Gdje je nem?, tra­ ži je i usadi koju mladicu, da podgojiš tu korisnu biljku. I zovin se cvat bere, kad je u napun behara. Suši se isto onako kao i lipov cvat Sitnice, koje krupno kazuju. 1. I na najmanju ranicu va­ lja dobro pripaziti. Ne daj Bože, da ti se zagadi ili okuži, eto belaja. 2. Čuvaj po rodi Iju (že­ nu koja ragja), pa si izbavio dijete. 3. Dijete dok je malešno privikavaj na svaki dobar posao, Br. jer se prut savija dok je i 4. Štogod državni j zabranjuje, ono ne čini ђ to činio nanio bi sebi ha 5. Netnoj gledati, kaki imućniji od tebe, pa к I na svoju sudbinu. Jok, ( kako živi onaj, koji nem dje ni^ta. Tako ćđš' slatko i ua suhu hljebu: Elhamh lah (Hvala Bogu)! 6. Samo lijeni težaci« hljeba. U koga su crne । bijeli mu se na sofrl popi Protiv dječijega mokn u postelji, j Kod mnoge djece je navika da se po noći sok -haljine. Dijete za to ne a nipošto tući, jer ono tom krivo, pego neuredan mota oluk ili teško spavanje. A i tomu da bude razlog U i marenosti roditelja, što di| od mah spTva ne lati vaju, da se pri je spavai iz mokri. ♦ Takom djetetu ne trefa vati ništa uveče da pije. I nego pogje da Uježe u pod neka se izmokri. Valja p gdjekad i po noći probudi^ ga ponuditi, da mokri. Тоц činiti nekoliko vremeniti Takom djetetu dobro pod glavu mećati ponirakjt Neki preporučuju 1to. tako dijete svako jutro ■ hladnoj vodi (u sobi) po ta liko dekika. Neki opet ndi je dobro tako dijete kupta mlakoj odvari od hrastove! Hele, dobro je pokutat Vakufski izbori. Evo se navršuje dvadeset godina-od pokreta mostiš muftije Džabića. Teške smo dane preturili u prvo vrijeme I pokreta. Džabić je htio da vakufom i našim vjerskim stid upravlja naš narod, a vlada je htjela da to bude u njezinoj л pa da nam ona kroji ćullah kako ona hoćel Džabić nije I da popusti, pa ga je vlada svrgnula s muftiluka. Narod je м uz Džabića i tako je nastala „afera*, radi koje su propi svi pravi narodni ljudi. Išlo se. je u Beč i u Peštu, a na ■ se je Džabić zaputio u Stambol. Radi toga mu je vlada аЦ povratak i on je ostao u Stambolu sve do lanjske godine. U p Ijeće je umro, pa mu trebamo proučiti fatihu. On je naš Mi Iza Džabjćeva surgunluka do nekoliko je vremena1 započeta borba s vladom, pa je ona na koncu konca •morali] pustiti i mi smo dobili, traženu „autonomiju*. Vlada je skini svoju ruku s našeg vakufa, pa sad sa njim upravlja sam ■ Pa je li nam vakuf krenuo na bolje? Ni za pedalj. Ako n šta gore, belli nije bolje. Mektebi harab. džamije i haremi ban medrese harab, mezarluci harab, ama sve harab.- Hodže ne i �Pouka za narod. gotovo nikakve plaće, pa ne će da dolaze u mektebe, a dva mjeseca kako su zatvorene ibtidaije, jer muallimi štrajl Oni ištu bolju plaću, vakuf viče: nema se odakle, narod i prirez (hodžarinu), a mektebi zatvoreni. Došlo se u pravi jokak. To reče i satni naš reis. i Ko je kriv ovom halu? Bezbelli naše prve, jer nijesu li kako treba. Nijesu pitali narod, nego su radili рУ svom i. A kriv je i narod, jer ih nije pitao šta rade I kako rade, sad nema fajde ispitivati krivce, već se treba brinuti da se je izlaz u ovog ćorsokaka. U ovom mjesecu biće raspisani i izbori, pa se treba pobrinuti da se izaberu najvaljaniji i ičeniji ljudi, ne biše lj nam oni izvukli kola lz gliba. I Vakufska povjerenstva izdaće oglas, kad će se provesti ori u pojedinim džematima. Ovaj se oglas mora metnuti na prikladni jc m mjestu džemata, da svak mogne znati kad je izljpr no se meće pred džamijom ili meKtebom). Povjerenstvo ce bovi ti povjerenika (imama ili drugu ugledniju osobu), koji će izbore provesti. Ime povjerenika biće napisano u oglasu. Kod povjerenika nalaziće se I iskat* svih džematlija. koji mogu iti medžlis, a biće označeni i oni, koji se mogu izabrati. Ko ima pravo da birat Upamti dobro, što ću ti kazati: ali može svaki džematlija, koji je rodom iz naše zemlje i stalno i u tom džematu, ako je navršio 24 godine i ako plaća makar Ko vakufskog prireza (hodžarine). Svi taki ljudi mogu birati, a neko mogne biti izabran, valja da je još navršio 30 godina, nije aktivni vojnik, žandar ili filanCija, da nije pod tutorom, da nije osugjen radi prljavih poslova (kragja, otimačina, silolje i slično). Kad si doznao »ko može birati, a ko biti izabran, onda pati i nefaljeno izvrši ovu svoju islamsku dužnost: Otigji udu i pitaj jesi Ii unešen u iskaz. Ako se uvjeriš da jesi, dobro est Imaćeš pravo doći na biranje. Ako nijesi zapisan u iskazu, da traži da te imam upiše, jer ako to ne učiniš na vrijeme, da si izgubio svoje pravo i ne možeš doći na skupštinu, d se zaključi ispravljanje popisa, onda ti prigovor ne će piti de. Dopunjavanje iskaza traje samo pet dana, pa dobro gledaj, ne obihmališ. Najbolje ti je otići imamu odmah onaj dan, kad prilijepi oglas. Upamti i ovu. Ako je u iskaz unešen neko, ko nema pAva i bude unešen, imaš pravo tražiti, da se briše. Isto tako možeš ižiti da se unese neko, ko je ispušten, a po pravu bi ga trebalo iijeti. I ovi prigovori moraju se izvršiti u roku od pet dana iza tpljenja oglasa. Ko je bolestan možeš mii eto ti pomoći. . Kad si izvršio ovu prvu dužnost, onda se dobro zdogoиај koga ćeš birati u medžlis. Kako posiješ, tako ćeš i požeti. džlis se bira ria tri godine, pa ako obihmališ ili se slabo ргоisliš, onda ti nema fajde od kasnijeg kajanja. Koga ćeš birati? Ti znaš najbolje, a-od mene ti je ovaj hjet: Ne gledaj na zgodu, već biraj ljude, koji će se brinuti za otrebe tvog sela: da imadneš mekteb, da ti se popravi džamija, ■adi groblje? Biraj onog ko će ti pošteno izvršiti tvoju potrebu 'poskočiti za tvojim poslom. Dobro gledaj koga ćeš. Drugi put ću ti kazati šta je zadaća tvojih medžlisa. S. )a nam se goveda ne nadimaju. nisu navikla. Ali mogu dobiti nadam i od heljde, grahorice, kupusnog lišća, lišća od repe i Često nam preko ljeta go- drugog zeleniša. eda dobiju nadam. Najedu se Za to valja obraćati pažnju lažne trave, naročito djeteline, na hranu goveda zelenom hranom. i se poslije izduju, a često i Nikada govedima ne treba kapaju od toga. natašte davati zelenu hranu, na­ Goveda najviše dobivaju na- ročito djetelinu. A he treba im lam od djeteline, kad se na nju davati ni zelenu hranu, koja je Strana 7. već uvehlajer se tada u želucu od uvehle hrane naprave čitave loptice, koje ostanu nesvarene i izazovu nadimanje buraga. Govedima, koja nisu još na­ vikla na zelenu hranu, naročito na djetelinu, u jutro ne treba davati velike obroke zelene hrane. Uvijek je bolje izjutra im dati suhu hranu, sijeno ili slamu, pa ih tek poslije nahraniti Helenom hranom. A može se i zelena hrana pomiješati sa slamom, pa to davati stoci. Zelenu djetelinu najbolje je miješati sa običnom travom, pa tom mješavinom hraniti stoku. Ne treba davati stoci pokislu ili užeglu i sparušenu travu. Zbog toga i ne treba davati stoci zelenu piću, ako je poko­ šena prestajala više od 24 sata. Jer se ona već zagrijala i ppduspadla, te će izvjesno izazvati nadam. Kad polažemo stoci zelenu hranu, najbolje je kositi dva puta preko dana: u jutro, po izlasku sunčevu, kad već spadne rosa, i pred veće, prije no što je pala rosa. Pokošenu zelenu piću treba čuvati gdjegod, gdje je hladovina. A treba je tanko rasturiti po podu, da provehne. Ako je pokošena pića zakisla treba je davati govedima^ samo pomiješanu sa sijenom ili slamom. „Seljačke novine". Pripovijest o nakalamljenim šljivama. Crtica iz gospodarstva. — Pa ti veliš Mušane, da se Smajo smijao „švabinim* nakalamljenim šljivama? .— Jest, brate, duše mi, ot­ kako je neki dan vidio, šta »Švabo* u Modriču radi, puče ■ on od smijeha i svakome o tome priča. — E vidiš, baš je on me-' gjer glupan, baš je džahil! • — Ja mislim i drugi se snu­ ju, pa i on? — Vidiš, Mušane, kakvi smo mi ljudi 1 U Modriču je uregjena bašča da se našemu svijetu po­ mogne i da nauči, kako će go­ jiti voćke, orati zemlju, obragjivati je i kako će se što lakše a korisnije upotrebiti sve, što se �Strana 8. posije pa požanje, usadi pa obere.4Za to je to biva udešeno, da se' tome naše Smaje smiju, je ii ? Znaš lj ti da je ovaj „Švabo" baščovan? On je naučio baščovanluku i svim težačkim poslo­ vima, tamo u svojoj domovini u Češkoj, na školama. Tamo je, moj dragi, učio, gdje težaci bolje žive nego naše age. Ljepše su u njih kuće seoske nego naše gradske. Jest, dragi, tamo je on učio i u onoj zemlji Švicarskoj, gdje jedan seljak ima samih go­ veda u vrijednosti po 40—60 hi­ ljada kruna osim ostalog hajva­ na i imetka. Kuće su im zidane dvokatnice, zidane štale, veliki hambari i salaŠi, a mašina im sije, kosi,'žanje, okopaje, koma i t. d. A vidiš, u kakvim kuća­ ma mi živimo. Male potleušice, memli, po nekim selima i bez podova, pred kućama nanr gjubre u hrpama stoji i smrdi, od lokava se ne može proći. Naš seljak živi gotovo ko i naš haj­ van, a u njihovim štalama samo da vidiš reda i čistoće, a osvi­ jetljene su sve električnim lam­ pama, tamam ko Sarajevo. Eto vidiš, u nas su se počele otva­ rati хро Bosni i Hercegovini sta­ nice- ili škole, gdje će se poka­ zati i našemu svijetu, kako treba raditi i Živjeti. Sada će još bolje biti kad u našoj vladi sjede ljudi iz naroda, kojima je na srcu narodno dobro. Mjesto da sada Smajo upita onoga „Švabe" kako se kaleme šljive i da i on to nauči, on se smije. Negdje potkraj jeseni odem ja i Mušan, a povedemo i Smaju onome „Švabi" baččovanu u Modrič. Lijepo nas je dočekao. Go­ vorio je ovako kao i mi. Baščo­ van -bio razgovoran, pa naš je sviju zanimao. O svačemu nam je pripovijedao. Pokazao nam je sve mašine, razne vrste pleme­ nitih voćaka i t. d. Dogje i do nakalamljenih šljiva. Ispod oka mene pogleda Mušan, a ja se načinio kao da sam sve zabo­ ravio. Smajo se & sebi smješka i silom krije smijeh. Baščovan poče da priča o nakalamljenim šljivama. — Krasota — veli — one šljive kalemuše. Slatke kao med, krupne kao jaja. Naručio mi ih skoro jedan gospodin 20 kila, da mu prodam' Hoće mu go­ spoja, da ih ukuhava u šećer. Platio mi ih je po 2 krune na kilu ..... Pouka za narod. Ih, kliknu Smajo. Jest, dragi, dvije krune, — potvrdi baščovan i brže bolje donese nam iz kuće jednu sišu punu ukuhanih kalemuša. Poče ih i vaditi. Dederte po koju! — po­ nudi i nama. Mi svi okušamo. — E jesu šljive 1 — reče Mušan.* — Pa ovo nijesu naše! — primijeti Smajo. Jok, nijesu obične naše požegače, veli Švabo — ama jesu njihovi kalemi. — Vidite ljudi, i vi pro­ bajte kalemiti sve vaše mlade Šljive. Isplati se to. Iznesite,ih na pazar, pa ćete ih dati po dobru cijenu, tri put veću nego obične, jer se ovake šljive traže za slatka, pekmeza, a najviše da se suše. Suha je kale-' muša nq velikoj cijeni — tumačio nam baščovan. Kad smo pošli od baščovana, dao nam je svima kalem grančica i uputio nas, da ih, ostavimo u pijesku do. proljeća. Ko nema blizu ovakih voćar­ skih stanica, neka veli, uzme grančice s mladica iz svoga voć­ njaka, od kojih je,plod krupniji, osobito koje rastu gdjegod kraj vode.. On će nam, veli, doći na proljeće mahsus u selo, da nam nakalemi naše šiji viče. Došlo i proljeće. Svijet pogrnuo iz kuća, da sije, što je Bog dao. Evo ti jednog dana i našega baščovana iz Modriča. Sa sobom nosi čitav halat: no­ ževe, testericu, smolu, liko. Kad smo se upitali za zdravlje i popili kahvu, donesosmo iz pijeska kalem gran­ čice, a onda pogjosmo po baščama i- voćnjacima. Sprva je on sam kalemio, a onda smo i . mi neki, dok sve svršismo. I Baščovan ode a mi ostasmo za­ dovoljni. Smajo se opet smje- ’ škao, a ostale se komšije Čak i ; rugale ošišanim šljivicamij neki šutjeli i saburili. 1 Da vam ne duljim,m i 2—3 godine otada. Ш kalemuše. Svijet ih gledao odobravao. Raspitivao sezh i baščovan, a mi ih hvalili. I se Mušan zadovoljio s onoц još kalemuša, jer je uzeo lijq para, eto ga opet po me.,® demo", veli, opet onome „Svali A što? Neće li nam joŠif^ kazati! — E, to ti valja Muh Baš hoćemo! Kad mi tamo da pogjej evo li ti k nama i Smaje. | - — Šta, zar i ti? — m ću ja. — Ah, stidljivo će Sinj nekad sam se ja rugao oi Švabi, ali sad vidim, da nijes pravo radio. ‘Nema fajde, dan su rekli: pamet caruje. Ot^da si mogao i pred | šanovom i pred Smajinom k ćom vidjeti i novih plugovi mašina, koje rede žito i n sprava* Narodna pošalici Neki dedo napunio lulu,i zapali. Bilo to u mraku, । pošto nije vidio da iskrešei čakmak, zovne snahu -da i posvijetli. Hitra sna’ha odu dotrči sa zapaljenim lučem.De stane tražiti trud, pa pošto, obnevidio, da se više ne u tražeći, dobaci' mu snaha:; bi li ti mogo, babo; s luča p paliti?" „А hal te nehalio, и Što mi nisi to davno kazah reče starac, pa se počne slili smijati. Pitanja i odgovori. Na ovom ćemo mjestu iznositi sva pitanja i na njihi govore, što ko od nas zatraži. Znamo, da je naš svijet, osofi seljak, neupućen u mnogo koječemu, pa mu često treba uputi savjeta. Nama slobodno neka se piše, na ovu adresu: Urednih „Pravde", Sarajevo (Careva ulica), a mi ćemo drage volje svaka odgovoriti na ovom mjestu i uputiti ga. A ako kogod vidi kakvu mahanu ili pogrešku u naš pisanju, neka nas slobodno opomene i popravi. Biće nam vrlom Ko ljeti hladuje, zimi gladuje. Uredio: Hamdija Mulić, učitelj. —1 Odgovorni urednik M. Sudžuka. — Islamska dion. štaiil � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebfaa9868bed39005565ad0218cfd5fc.pdf 58d5662fdf7fe438a788685c6f0af547 PDF Text Text RAVDA ulazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR >: POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 40— KRUNA, NA POLA GODINE 20 — KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Iroj 18. Sarajevo, 3. aprila. Na drugom mjestu objašnjena je najja podvala „Jednakosti", kojom seje išalo huškati naše suplemenike pravone vjere proti muslimanima i zatroodnose izmegju nas i naše istokrvne će. Ko ima imalo poštenja i ljudskog čaja uvjeriće se, da je to jedna niska mdjadja, podmetnuta našem listu sa pimom tendencijom, da ušutka njegovu ibitmN t stvarnu kritikunaših prilika. Odbijajući najsvečanije ovu najnoviju mIn ljudi, koji na silu hoće da proјм ^unutarnje neprijatelje^ naše države, pljujemo, da „Pravda* — bez velike Ide — ne će više polemisati sa listom, I doji na onako niskim granama. Redakcioni odbor. di muslimana-činovnika. (Jedan značajan brzojav.) \/ Vel. Kladuša, 2. aprila. Poznato vam je da nam je preešten predstojnik Čokić. Sva orgaovana tijela cijelog kotara: opčine, aonice, odbori naše organizacije, va* fsko povjerenstvo, srpsko-pravoslav। crkvene općine — protestirali su i 0 odgovor, koliko naša narodna da drži do općih nazora, eto nam unjestiše i upravitelja ispostave Mu* anovića, koji je megju nama samo psec danyOvdje se ovo drži šika* lijom naroM^ te ovim javno u po­ pujemo vla(W na veću opreznost ima narodu; Neka narod ne drži jek u napetosti. Narodni i državni bresi moraju biti na prvom mjeati^ onda ćejif i interesi pojedinaca. Iljedice za vladinu neopreznost ppć i narodu neka sama sebi pripiše. oliko na znanje onom, koga se tiče, |nače drugih protesta i moljakanja kaše strane neće biti, jer imamo he ruke posla na kulturnom i ekonskom polju. Dužnost je vlade, da n ne nameće druge borbe. Odbor , M. O.“ Za danas se ograničujemo na sam jojav, a u budućem ćemo se broju i ovu stvar opširnije osvrnuti. Odgovornost i garanfije. Naša javnost nije dovoljno upućena o ве razbili pregovori „Narodnoga Klu м vladom Protić-Pribićevićevom za lav koalicijonog kabineta. Nema dvojbe, je nephodno nužno, daše u ovim teškim menima u državi, koja još nije priznata velikih sila, obrazuje takova vlada, koja predstavljati savkolik narod i u koju će e stranke i struje naroda imati neograni­ bu Sarajevo, subota 5. aprila 1919. (4. redžeba 1337.) čeno povjerenje. Obrazovanje stranačkih vladavina, vladavina pojedinih grupa ili klika, nije nikad bio uzor vladavine, jer se takove vladavine izrode u oligarhije i u despocije pojedine ličnosti, koja se nametne. A kod nas sa toliko jakim oprekama stra­ načka vladavina može ugroziti i samu državu. Radi toga je »Narodni Klub« osjetio potrebu, da se odazove pozivu ministra predsjednika i da ugje u pregovore za ob­ razovanje koalicijonog ministarstva. Ući u ministarstvo samo za to, da preuzmemo odgovornost za čine, koje ne odobravamo, bila bi ludost. Ako ulazimo u vladu, moraramo tražiti i garancije, da če vlada provagjati koncentracijonu politiku, da će po­ stupati, kako odgovara interesima naroda i jakosti države. Ne možemo odobrili nikako čine, koji izazivlju vani dojam, kao da nismo jedan narod ili da nismo zreli za jednu dr­ žavu. Ne smije se dopustiti, da se u vanj­ skoj štampi šire kojekakove pogibeljne vi­ jesti o našem unutrašnjem stanju. Svako­ mu je poznato, da su čini vlade izazvali nemile upadice u Hrvatskoj i. u Bosni. Vla­ da nije nišu uradila, da svi slojevi pu­ čanstva budu zadovoljni, da uspostavi red i mir, te da prometne i prehranbene prilike stignu u normalnu kolotečinu. Vlada iza­ zivlje sukobe i sporove koje nitko, osim nepozvane dječurlije, ne može odobriti. Izaslanici našega kluba, vogjeni tim na­ čelima ušli su u pregovore, koji su trajali dva dana, svaki dan po tri sata. Pri tim pregovorima se raspravilo sve, što dolazi u račun: i konstituanta i privremeni ustav i izborni red i agrarna reforma i socijalna skrb. Stanovište „Narodnoga Kluba" naišlo je na razumijevanje, te su se naši delegati načelno približili i sporazumili s ministrima. Na koncu je došlo do praktične pro­ vedbe sporazuma. Klub traži u Hrvatskoj dva odjelna predstojnika i to jednog za unu­ tarnje poslove, a u Bosni za Muslimane i Hrvate mjesto potpredsjednika vlade i još jedno. Pribićević odbija odlučno zahtjev, da Snađemo uticaj na unutrašnje poslove u Hrvatskoj, a pogotovo u Bosni. Za Hrvat­ sku bi možda i popustio, ali za Bosnu ne će nikako. Na tomu se je sporazum razbio. Mi ne vodimo pokrajinsku politiku, pa ne smijemo napustiti Bosnu, koja ima u našem klubu predstavnike većine Muslimana i Hrvata. S druge strane ne smijemo ući u ministarstvo bez odlučna udjela u vlada­ ma Bosne i Hrvatske. Ako pak nemamo unutrašnjeg odjela, onda nemamo ni uticaја na upravu. Uprava je danas najvažniji resor. Pošto u Hrvatskoj demokrati imadu bana iz svojih redova, a u Bosni predsjednika vlade Atanasiiu Solu, onda je pravo, da mi imademo u Hrvatskoj unutrašnje poslove, a u Bosni potpredsjedništvo vlade. Ali ProtićPribićevičeva vlada računajuć na naš pat­ riotizam hoće da nam naprti odgovornost za svoja djela, ali ne će da nam dadne i mo gućnost, da ta djela ispravimo ili onemo­ gućimo u koliko su na štetu i naroda i države. Vlada je dapače odbila i zahtjev, da se sporazumno riješi spor glede bosan­ skih mandata. .*. Šaljite pretplatu! Sarajevo, 3. aprila. Moral jednog ovdašnjeg lista, što se kiti zvučnim naslovom »glasila musliman­ ske demokracije« spao je na nulu. Ne, on je ispod nule. Podvalili su nam u više na­ vrata veleizdajničku, protunarodnu i protu* državnu tendenciju. Ne nalaze je u našem pisanju i našem radu, nego je nalaze u na­ šim »potajnim mislima« i hoće da znaju šta je u našim srcima. Ni brige ih, što se tim postupkom griješe o moral i ljudsko dostojanstvo. Glavna im je stvar, da na koji bilo način »opravdaju« puzanje i besavjesnost svoju i svojih predstavnika. S toga ćemo da registru je mo njihov najnoviji dokaz naše »veleizdaje« i prepuštamo ga sudu objektivne i puštene javnosti uvjereni, da će se nad njim zgroziti svaki pošteni čovjek. U 15. broju našeg lista istaknusmo kukavno držanje »Jednakosti« u agrarnom pitanju i usputice napisasmo i ove riječi: „Umjesto da objasni svoje stanovište o agraru, ona („Jednakost") se je osvrnula na članak „Politika straha i zastrašivanja" i ponovno prešla na dokazivanje naše „ve­ leizdaje". Misli, da će nas odvesti na drugu stranu. Nu vara se. Mi joj ponovno stavlja­ mo upit: Šta misli o agrarnoj osnovi i konstatiramo, da o agraru vrlo malo piše, premda je i sama priznala da je to pitanje — krupno i veliko. Pa kad je tako, zašto onda „Ј." o njemu šuti, a donosi čak i sa­ stavke o parastosima? Muslimanski listovi do sad nijesu pisali o ovakim stvarima, pa bi se pravoslavni urednici „Jednakosti* mogli ma­ kar katkad zabaviti i stvarima, koje interesuju nas muslimane. To im je dužnost već radi toga, što su njihove gose ugrabili za­ stupanje naših interesa, pa nas moraju oba­ vješćivati o svom radu. Dakle: Šta misle gospoda „demokrati" o agrarnoj osnovi?" I eto, o toj i takoj primjedbi o paras­ tosima „Jednakost" je, bez imalo stida, do­ nijela ovu provokatorsku bilješku: „Sve gore od goreg. Mi smo onomadne kao i sve druge novine donijeli noticu o parastosu,' koji se održavao za poginule srp­ ske vojnike II. armije. »Pravdi«to nije pravo i u uvodnom članku posljednjeg broja ismijava iu našu vijest. To čine oni ferdekterski ele­ menti,. koji su svojedobno ne samo donosili vijest o parastosima kojekahovih ErgeraBergera, nego koji su išli osobno kao depu­ tacija u omraženu Budimpeštu na parastos Benjaminu Kalaju. Mi se doista čudimo ovakovoj drskosti »Pravdaša«. Znaju li Bog ih ubio, šta znači ovako vratolomno pisanjs, Šta znači ismijavati vijest o pardstosu junacima, koji su na bojnom polju svoj život žrtvo* žrtvovali z i državu, u kojoj mi živimo i moramo živjeti; znaju li da je to vrijeđati u dušu i u srce, one faktore, koji o našoj sud­ bini odlučuju. Ili misle da je još uvijek na po­ molu njihova Austrija ili velika Hrvatska u okviru Habsburga. Ne čudimo se slijepcima, koji uređuju »Pravdu«, ali se čudimo ostalim njihovim trezvenijim pristašama — ako ih imadu — videli oni, kud vodi ovako pisanje? Još nije zaboravljena ni afera o »dimijama«, a oni evo izvališe još jednu grđu od dimija i to tako krupnu, koja će do srca uvrijediti ne samo pravoslavne elemente Godina I. nego i sve druge, koji imadu obraza i pieteta prema poginulim junacima za obranu svoje domovine." Jasno je kao dan, da se naše pisanje nije odnosilo na parastose, nego je išlo na adresu pravoslavnih urednika, koji izrabljuju jedan islamski list i u njem pišu i o stva­ rima, kojih Islam ne poznaje i no priznaje. Ima li u našem pisanju kakva »ismijavanja« i »vrijegjanja«, prepuštamo sudu objektiv­ ne javnosti. A k2nstatiramo i to, da je po­ vod našoj primjedbi dao posve privatni dobojski parastos, o kojem je pisano u istom broju »Jednakosti«, u kojem je članak, na koji smo reagirali. Parastos junacima II. armije bio je dvadesetak dana prije i nema nikakva saveza sa držanjem »Jednakosti« o agrarnoj osnovi, radi koje smo je pod­ vrgli kritici. I pisanje »Samouprave«, koja je dalo povoda ovoj polemici mnogo je no­ vijeg datuma, a kamo Ii kukavno opsjenjivanje »Jednakosti«, kojim je htjela izrabiti taj članak »Samouprave«. Konačno ustanovljujemo da je naš sta­ vak o parastosu prošao ispred budnog oka g. cenzora, koji je od „Jednakosti" mnogo pozvaniji da štiti javni mir i red, te poštivanje vjerskih osjećaja. On osobito voli „Pravdu" i šiša je nemilosrdno. Pa ipak je bio toliko objektivan, da pravilno shvati naše pisanje. Nu samozvani „zaštitnici države" nagjoše zločin. Za što? Jer su se uživjeli u denuncijaciju i jer vide mnogo više nego li je „vidio" Frankov Argus. Vidi se da im je goso pretekao i Rauche i Guvaje i čavrake.. .. Irtihali dari beka. Svima svojim rogjacima, znancima i prijateljima tužnim srcem javljam, da mi je neprežaljena starica-majka : * Nur-hanuma rogj. Kapetanović udova Reufbegović danas u vječnost preselila i na vječni počinak materi-zemlji pre­ dana. Rahmetullahi alejha ! Ožalošćeni sin, 3— 1 Hakkibeg Reufbegović. Bos. Gradiška, 28. marta 1919. Bilješke. „Srpska Riječ“ o parastosu. U uvo­ dniku od 3. aprila napala nas je „8. R." vrlo žestoko, nu uza sve to je imala toli­ ko poštenja, da je o našoj izreci o para­ stosu donijela ove retke: „ne mogu da vi­ de pravoslavnog urednika u musli­ manskom listu, smatraju kao smrtni grijeh ako u oglasima izigje objava parastosa jednog pravoslavnog Srbina, koji baš tim djelom pokazuje razliku u shvaćanju narodnog jedinstva." Bilježimo to pisanje kao dokaz, da ni „Srpska Riječ" u našim riječima nije na­ šla — ismijavanja i vrijegjanja, o kojem drlja „Jednakost". Punkt. „Demokrati" u pravom svjetlu. Naš otpor proti tutorisanju „demokratskih" na­ metnika prikazuje se veleizdajom i nekom �Strana 2 Ограна м hoće hapšenja i progona. Kakvo je bilo raspoloženje „demokrata * prilikom ministerijalne skupštine u Sarajevu, o tom niko ne vodi računa. A baš je tu klica avih tr­ zavica i današnje otvorene opozicije „Na­ rodnog Kluba . * S toga prenosimo ove retke Pribićevićeva zagrebačkog glasila, da se ne biše zaboravili. .Riječ * od 13. marta broj 118. pisala je doslovno: .Naši Starčevićanci i s njima udruženi nezadovoljnici umjesto, da jasno spoznaju nemogući položaj, u kojem se oni i kao stranka nalaze, pa da dosljedno tome skrenu na nove staze, oni su ostali stari strančari. Pitanje verifikacije mandata u Bosni bilo je posve jasno. Naša stranka nudila je Hrv. Nar. Zajednici sporazum, dala bi joj mandata, ko * li ko j e o v a h t j e i a uz jedan uv­ jet, da ne kandidira dr. Mandiča, koji nosi odgovornost za one strahote prvih dana g. 1914. Dr. Sunarić nije pristao. Umjesto da je dr. Pavelić nastojao posredovati, on na svoju ruku izdaje vjerodajnice svim onima, koje mu Sunarić označi. Dolazi do venfikacijonog odbora. Sporazumno se bira i dr. Sunarić u odbor. Još je moglo doći do kompromisa Ali da, ne će mudri Pavelić . * Koliko je prava imala „demokratska * stranka na ovo .davanje * mandata, naj­ bolje se vidi po tom, što se tek sad orga­ nizira u Hrvatskoj. U Bosni pako nema ni jednog organiziranog mjesta, o čemu nam najbolje svjedoči tuzlansko .Oslobogjenje , * koje takogjer klipše za ovom .strankom . Pisanje „Oslobogjenja * prenosimo u bi­ lješci „Narodna uprava . * „Narodna uprava . * Tu skoro denunci­ rao nas je jedan ovdašnji list, da pozivamo .gomilu na otpor prema narodnoj upravi, koju sam narod postavlja . * Da se vidi sva plitkost ove podvale, prenosimo iz tuzlanskog „Oslobogjenja * ove retke, što ih je napisalo u uvodniku .Potreba orga­ * nizacije od 15. marta: .U narodno predstavništvo poslala je i Bosna i Hercegovina svoja 42 poslanika. Ko su ti poslanici, mi to iz bog zna kak­ vih razloga ne znamo ni danas, kad je već proradilo predstavništvo, vijeće, skup­ ština, parlamenat i kako li se sve zove to naše zakonodavno tijelo. Tek iz novinskih vijesti vidimo da se u odborima demokrat­ ske stranke ili u veri ii kaci onom odboru predstavništva nalaze i imena ljudi iz ovih zemalja. DA se pravdati ovaj način, na koji je obavljen izbor članova predstavništva, i nema razloga pobijati ga kad je taj način primljen od svih stranaka (Mi smo se ogra­ dili proti ovom »izboru«, a tako isto »Hrv. Nar. Zajednica6. Op. ur. »Pravde«.), ali se .PRAVDA* — „ПРАВДА* neda ničim pravdati ni opravdati da ove povjerenja svoje braće Srba pravoslavnih. zemlje zastupaju ljudi kojima ni imena Nije nužno ovdje dokaze navagjati, kad ih ne znamo. Dok su neke bosanske grupe naša javnost dovoljno poznaje; ne želimo i stranke objavile imena svojih kandidata spominjati ni tugaljive panamske afere jed­ za mandate i prije izbora, demokratska nog dra. ćorovića, koji prima za četiri razne stranka, koja je uzela sebi najveći broj man­ službe četiri masne plaće, a peto mu se data, postupa vrlo nedemokratski mjesto sprema, jer je bezprimjerno .„spre­ i ne saopštava narodu ni imena njegovih man * i „sposoban ; * no ćemo navoditi ni poslanika. To ona čini svakako iz nekih Dušana Vasiljevića, kojemu je isti ćorović razloga, ali je bar trebala da saopšti jav­ isplaćivao pare u zlatu, da ide u Pariz, a nosti te razloge. Treba uvažiti da sve I on sjedi u Beogradu; ne ćemo nabrajati ni te naše bosanske stranke i grupe, 'predrat­ bezbrojnih izvoznicanarodnim „mučenicima , * ne i ove najnovije koje su stupile u I koji se moraju na račun naše siromašne demokratsku stranku, nemaju ni­ zemlje bogatiti, nećemo nizati imena slavnih kakve organizacije, ne prestavljaju za voždova grupe oko „Naroda , * već hoćemo da pravo nikoga osim svoje vogje, makar upremo prstom, kako se žari i pali u našoj koliko se svaka od njih gruvala prosvjeti. u prsa tvrdeći, da za njom stoji U našem prosvjetnom odjelenju bilo je narod. Program demokratske stranke kako za naš narod mnogo bolje za vrijeme ga je u Sarajevu razvio ministar Pribićević „ključa , * koji je danas tako mrzak Pribićemogao bi okupiti oko sebe većinu naroda, vićevim pristašama, jer bi im pomeo raču­ kao što je već okupio većinu političara. ne, a ovako rade bez ičije kontrole u duhu Držali smo da će demokratska stranka pri­ programa * .„Naroda Došli su ljudi „Naro­ stupiti odmah provogjenju svoje or­ du vi *, da „pročiste * našu upravu i da svoje ganizacije kroz narod, ali izgleda da „očišćene * postave. Pa evo kako su „oči­ ona na to i ne misli. A nama bi nesumnji­ stili prosvjetno odjeljenje. Danas je naš * vo trebala jedna politička organizacija da prosvjetni odjel doista jedinstven u svakom unese bar nešto staloženosti u naše društvo . * pogledu, jer u njemu sjede samo Srbi: u srednjoškolskom odjelu nadzor­ ni k je Krsmanović (prirodne nauke!), a referenti su: prof. Kesić (klasični filo­ Za crno-žutog režima davila je naš log), direktor Gj. Kovačević (matematika) i namučeni narod korupcija i protekcija u suplent mostarske gimnazije Zečević (pri­ svim granama javnog života. Svuda su rodne nauke i filozofija), koji se toliko usa­ trpani tugjinci, a magjarski i švapski gro- vršio u odgoju omladine, da ne drži fići pojagmiše sva bolja i masnija mjesta. pristojnim ni upoznati se s novim kolega­ Domaćih sinova bilo je vrlo malo, a u nekim ma, a imamo i modernog filologa Hrvata odjelima nije ih uopće bilo, jer su bili ne­ (jedinog za mustru!) dra. Marakovića, kojeg pouzdani. Istina, malo je bolje nastalo vrije­ su formalno još zadržali, a uistinu su ga me za bosanskog sabora, kada je odregjeno, tako opteretili nastavom u zavodima, da da se moraju i domaći sinovi namiještati u ne dospijeva ш naš to drugo u kancelariji, službe i to prema sposobnosti i po jakosti a kamo li da se miješa u važne pedagoške svake vjeroispovijesti. Tako su namještavani odluke prosvjetnog odsjeka. Za narodne u prvom redu najbrojnije Srbi pravoslavni, osnovne škole šef je odjela Srbin Petrović, a onda Hrvati, jer je bilo malo muslimana a referenti su mu školski upravitelji Srbi: kvalifikovanih, a što ih je i bilo, nije im Pržulj, Radaković i Ilić. Sva tri su školska moglo zapasti mjesto za poznatog srbofil- nadzornika Srbi i to: Šiljak, Mandić i Rajskog kursa bos. vlade. Tako je i onda još ković. Još je, istina, zemaljski školski nad­ bio postavljen dovoffan broj namještenika zornik Hrvat (Pogačnik), ali su mu, čini se, Srba pravoslavnih^Ui u ovo doba narodne dani odbrojani, te bi i na to mjesto došao * „slobode i „demolFracije * tek se vidi, kako jedan Srbin pravoslavni. Da bude pak slika su nezasitna naša braća pravoslavne vjere. još jedinstvenija po načelu „unutarnjeg i Oni grabe za se sva masna i važna mjesta, idejnog jedinstva , * govori se u javnosti na a druge vjeroispovijesti naprosto gaze i sav mah, da bi u skoro vrijeme imao bacaju, gdje im se samo prohtije. Nema tu postati šefom cijelog prosvjetnog odjeljenja pravde ni obzira, nema tu jednakosti ni dosadašnji povjerenik za narodnu prehranu sposobnosti, već se samo turaju pripadnici (t j. za i z v o z n i c e) Šćepan Grgjić. Pošto privilegovane „demokratske" partije i tako je dakle splavljen sav ćar u prehrani i iz­ provodi prava hegemonija izvjesne vjere. dane sve izvoznice, sada se našla druga Na ovaj način u nas danas caruje korupcija taze krava muzara za ovog gatačkog juna­ i protekcija iz težnje za supremacijom nad ka i borca, koji je snažno stao na narodnu Hrvatima i Muslimanima, jer ne uživaju grbaču, pa ne će nikako da sigje. On nije Naše prosvjetno odjelenje: dokaza mjerodavna kod četvorice mezhebskih imama. Ti dokazi jesu: Kjitab (Kur’an), sunnet (hadis), idžmai ummet (zaključak Muslimansko žensko (5j islamske uleme) i kijas (analogija). Imami Malikj kaže da osim ova četiri dokaza ima pitanje. još jedan (peti), a to je postupak medinenske ehalije. Ako se na primjer za jednu Napisao: Ibni Muslim. Mogao bi nam kogod staviti ova dva mes’elu (pitanje) ne zna je li dozvoljena pitanja: 1) Carigrad je islamska i hilafetska ili nije, je li šeriatom propisana ili nije,, a prijestonica. Njihova ulema poznaje šeriat u vjerskim djelima o tom se ništa ne go­ mnogo bolje nego li naša, pa kako da je­ vori, Imami Malikj veli ovako: „Pogle­ dan dio njihova ženskinja hoda otkrivena dajmo medinensko stanovništvu, da li obraza, a da naše ne može to učiniti? Nije ono tu stvar radi, pa ako je ono radi i nama je dozvoljeno da to radimo, ni u njih drugi šeriat. 2) Arapke su jednog doba učestvovale jer kad oni ne bi vidjeli ili čuli, da u ratovima. Sigurno tog vremena nijesu je to Resulullah radio ili odobrio taj po­ . * Dakle kad bile pokrivena lica, a ajeta, koja govore o sao, zaista ga oni ne bi radili pokrivanju nijesu im smetala, da to čine. bi mi pretpostavili, da vjera nije ništa re­ Na prvo pitanje odgovaramo: Ako je kla o ovom pitanju, mi bi se mogli poslu­ Carigrad prijestonica islamskog hilafeta, žiti Imami M^likjovim mezhebom i na te­ melju njegovih izvoda zaključiti da je po­ Medina je vrelo i kolijevka Islama i nje gove kulture. Ako neki dio carigradskog krivanje našeg ženskinja šeriatom propisa­ na stvar. ženskinja ne pazi na ovu stvar, medinen sko ženakinje na to strogo pazi i toga se Ovdje bi mi se moglo reći: Mi nijedrži, šta više i beđuinke. Postupak medi- smo Malikjije, nego Hamfiie, nu ja velim: nenske ehalije vrijedi kod Imami Malikja Mi smo dužni po mogućnosti poštovati i kao peti šeriatski dokaz. druge mezh be, jer se mi pri potrebi mo­ Da ovu pošljednju rečenicu malo raz­ žemo s njima poslužiti. Ako jedne mes’ele jasnimo. Mi znamo, da su četiri šeriatska nema u Hanefijskum mezhebu, tražimo je I u druga tri mezheba. Ako je nema ni ta­ mo, tražimo je kod onoga, ko je ehli sun­ net. Tu spada fikhi Davudi, Isfihani, Džeriri i t. d. Ako je nema ni tamo, pitajmo svakog sposobna muslimana, pa ma kojoj stranci pripadao. Ako je ni tamo nema, on­ da je ne možemo riješiti u granicama Islama, (Vidi Sebilurrešad svez 12. str. 79.) Što jedan mali dio carigradskog žen­ skinja radi ovu stvar, mi otuda ne možemo zaključiti da je to po šeriatu dozvoljeno i da to carigradska ulema odobrava. Šta više često čitamo opomene Mešihata, u kojima se poziva islamsko ženskinje, da se drži islamskih propisa, da ne hodaju otkrivene i da paze na moral. Ovo je pitanje prije tri četiri godine uzdiglo u Carigradu veli­ ku buru i prašinu. Dželal Nuri i Tevfik Fikret sa svojim pristašama oko lista „Idž * tihad na jednoj strani, a na protivnoj ve­ leučeni Ismail Haki, Ahmed Naim1) i Mehmed Fahrudin oko „Sebilurrešad“ a. Prvi zastupahu mišljenje, za kojim se je poveo i gosp. Dževadbeg, a drugi bijahu se sta-/ vili u defenzivu. Ovaj slučaj bijaše tako ogorčio carigradsko muslimansko stanovni- । štvo, da je izašla zapovjed vrhovnog ko­ mandanta, u kojoj se strogo zabranjuje : •) Ovo je jedan od najplodnijih turskih pisaca. Broj 18 Bfof htio ni mandata, već ga je poklonio Ш nijem političaru, a on voli paljetkovati u jedno sa bratom po narodnoj njivi, gdjej ipak koje zrnce nagje! Sva je naša javu gotovo jednodušno ustala protiv duha Šćepana Grgjića u prosvjetno odjelenje, se i mi i ovom prilikom priključujemoм protestu, jer nije nikako u interesu ■ prosvjete da dogje na kormilo odgoji morala onaj čovjek, koji se tako stna ogriješio o ova sveta načela kao povjenj nik za prehranu. Osim toga mi ener^ia zahtijevamo, da se nagje mjesta u ош odsjeku za muslimane, a i Hrvate,jer jeAd narodno dobro i odgoj je^ajeđniški, i tu mora prestati protekcija!^^ Pregled, Naš položaj težak. Iz Parisa vratio ■ član jugoslavenskog odbora Dr. Ошајм 0 rezultatima konferencije mira kazaoji da su netačne sve vijesti o tom, kao a nam je ovo ili ono osigurano, a ovo ili« propalo. Do sada niti nam je štogod dm nitivno osigurano, niti je što defioitiw propalo. Na pitanje o radu ministra inu stranih djela Dr. A. Trumbića, rekao je« rezultati na žalost ne zavise o njemu. Nja gov zadatak strašno je težak] on je pravi mučenik. Upravo se W jek mora diviti sa koliko energije Postaj i kako se bori za naša prava. Doskora J Trumbić namjerava vratiti u domovinu,i ovdje započne živim radom. 0 stanovilii sklonostima prema nama može se govori] kod Amerikanaca i jednog dijela Engl^ ali ni od njih ne smijemo mnogo očekimi Kad će mir? »D. A. Z.« javlja iz И risa, da se jedna visoka engleska IM izjavila da danas niko ne može doznali,o ćemu raspravlja vijeće četvorice. Onikgj su najbliži vijeću vele da su se mvmh sporazumjeli u temeljnim pitanjima.№4] razumci da vladaju tek u nekim poluhi tima, koje se imaju riještti megjusaveaii kim popuštanjem. U pitanju Njem.Au^ pripašće odluka stanovništvu, po рфмр narodnog samoodregjenja. Sjedište saveza narodi. Komisija a savez naroda, predložila je konferewij mira kao definitivno sjedište saveza gnl Ženevu u Švicarskoj. Zasnovani atentati. „Berliner TagbliHjavlja iz Ženeve da je pariška policiji uA u trag opsežnoj boljševičkoj zavjeri kp ima svrhu da ukloni prve državnike tante. Naročito prijeti velika opasnost Kh mansou i Wilsonu, koje upravo obaeiplji prijetećim pismima. daljnje raspravljanje o ovoj stvari. Te prilikom napisao je „Sebilurrešad * oviba koliko redaka: Jedna pametna odluh Žestina, koja je zavladala protiv ka turu (pokrivanju) u pošljednje vrijeme ■ stigla je svoj vrhunac. Nije bilo lijepo, I potraje ovako stanje, koje je u kontradik­ ciji kako sa Šeriatom, tako i sa kanui esasijom (ustavom). Naš hukjumet, kojiji čuvar šeriata, a tako isto i naš vrhovnik mandant, u kojem kuca čisto islamsko ee ne mogaše gledati ovake neugodne stran Za to je naš vrhovni komandant usmeni naredio svjema novinama, da u buduće i smiju nikako raspravljati o ovoj stvari , * „Sebilurrešad kao branik haka i рптк sa ushićenjem pozdravlja ovaj opravda korak našeg vrhovnog komandanta?) I Dakle odavle se jasno vidi da se on stvar ne provodi ni na temelju kao« esasije, a kamo li još na temelju šerbli S tim zajedno mi sebe ne možemo mjedi sa Carigradom, jer je Carigrad prijestonia islamskog hilafeta, tamo je islamska up» va, a i svijet je osobito u Stanbolu pm vjećeniji i na mnogo višem moralnom * pnju nego li je naš. Ja sam bio u Carici du tri godine i .za cijelo ovo vrijeme 1 ’) Vidi Sebilurrešad svez. 12. str. 148. �Број 18 Broj Nijemci so miču. U Koruškoj počelo e udnjih dana živo gibanje njemačkih četa i naoružanih banda. U odsjeku Dravond pucali su Nijemci na naše posade iz opora i pušaka. Naša je artiljerija odgo­ vorila vatrom. Artiljerija je pucala na most tako Drave i na most sjeverno od Veli»vca. Kotarsko poglavarstvo i gragjanska lola pogogjeni su. Komisija za poslove Maroka. U poodjeljak u 11 sati ujutro sastala se na viećanje prvi put komisija za poslove Maro­ ka koju je ovih dana obrazovalo vijeće iltvorice. Komisija se sastoji od g. de Pereti (Francuska), od Akersa Douglasa (Engeeka) i Beera (Sjedinjene države). Italija lije još imenovala svoga dele ata. Zadaća je komisije, da sastavi budući UBlav za Maroko. Taj će ustav biti uvršten u mirovni ugovor. Nemiri u Italiji. „Lokalanzeiger" jav­ lja ва švajcarske granice, da je brzojavni i telefonski promet izmegju Rimu i Parisa red nekoliko dana prekinut. Granice su utvorene, te se vrši stroga kontrola. Na­ slućuje se da su u Italiji izbili politički nemiri, koje hoće da prekriju šutnjom. Američka vojska. Javljaju iz Washingtona: General Marsch, šef američkog stožera, objavio je novi program reorganilaoije američke vojske. Ta će vojska od sada biti jaka 500.000 momaka, svrstanih ii 5 vojnih zborova i u 21 diviziju. Od tih de divizija 20 pripadati pješadiji, a 1 ko­ njici. General Marsch dao je zatim statistič­ ke podatke o demobilizaciji. Do sada je demobilizirano svega 1.460.640 što oficira, i Što momaka. Nijemci vod« boljševike! „Agence Havas“ javlia: Francusko javno mišljenje prati s velikim interesom dogagjaje u Ru­ munjskoj. Ovo interesovanje povećala je još vijest o sukobima izmegju boljševika i rumunjskih četa. Oyi su dogagjaji nova germanska invazija, koja se krije pod velom boljševizma. Dokazano je da crvene gardo u južnoj Rusiji predvode nje­ mački časnici. Svi listovi zahtijevaju da se Rumunija što prije i što energičnije odu­ pre toj najezdi. Kako rade boljševici? Madžarska je Mljetska vlada izdala naredbu, da se mo­ raju odmah zatvoriti sve trgovine osim dro­ gerija, apoteka, knjižara i trgovina sa život­ nim namirnicama. Vlada će kontrolirati i preuzeti zalihe, dotle se pod prijetnjom smrtne kazne ne smije ništa prodavati. Na­ rodni povjerenik za nastavu naredio je, da se u svim pozorištima moraju za radništvo rezervisati dvije trećine ulaznica. 1 kad nijesam vidio da se je jedan mušU javio jednoj ženskoj, čuo sam dapače da pojedinci, koji se usude to učiniti — dobi­ vaj«] ambrelu po glavi. Za ašikluk oni go­ tovo i ne znaju. Nas spominju sa pohvalom, alinam p r e d b ac u j u, š to i m a m o jedan vrlo ružan običaj (adet), a t o j e a š i k 1 u k. Mi se dakle ne može­ mo nikako analogijom prispodabljati s nji­ ma, jer treba još dosta vremena, pa da se mi mognemo s njima uporediti. Na drugo pitanje odgovorio je Refik* beg El-Azm u Лот djelu „Ešheru-mešahiril-Islam" dio II. str. 295. U odsjeku: „JunaStvo islamskih žena" on veli ovako: „Kad je Mesma (znameniti arapski vojskovogja uMezopotamiji-Iraki Areb) razbio Perzijance Da Evfratu, našao je mnogo brašna, volova i stoke u gradu Buvejbu, pa je osjetio da bi trebalo spremiti jedan dio ove hrane že­ nama i djeci hrabrih junaka, koji su sudje­ lovali u ovim ratovima. Ovu stvar povjerio je Amr bin Abdul-Mesihu i naredio mu da ovu hranu preveze u Hiru i Kavadiš (dva mjesta u Mesopotamiji), gdje se nalažahu žene i djeca arapskih junaka. Kad su žene iz daleka ugledale konje, mišljahu da je to neprijatelj, koji kani na njih navaliti. Odmah su skočile da brane sebe i djecu. Neka uze Отрана 8 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" I to je »sloboda". Komesar za javnu nastavu izdao je naredbu, kojom se ukida u svim školama obuka iz vjeronauke i imade se zamijeniti obukom o socijalnim znanostima. Blago Magjarima! Sukobi u Tirolu. U južnom Tirolu dolazi do oštrih sukoba izmegju domaćeg stanovništva i talijanskih okupacionih četa. U Insbrucku došlo je do uličnih borba, kojom je zgodom ubijen jedan oficir. Pravda u Rogatici, 4/ ' 1. 1914. god. otjerao je Jovo Bašović iz Zakoma Husejinu Mušoviću iz Zakoma k. Rogatica 35 goveda, 50 koza, 250 q žita i digao i kućni namještaj; osim toga 50 kg masla, 1 metar sira i 8 q graha. 12 fe­ bruara 1919. došao je sa patrolom isti Jovo Husejinovoj kući i napao ga, da je u Hu­ sejinovoj kući svo njegovo pokućstvo i velL da mu je još 1914. digao žito. Doveo je* i svjedoke rišćane, pa premda Husejin Mušović ima svjedoke, da je njegovo vlastito pokućstvo, žandari su mu oduzeli pokućstvo i dali ga Jovi. 2. U 1916. god. kupio je kravu Abidaga Brdarić iz PraČe od Zajimbega Vražalice. Lanjske godine jedna rišćanka upo­ znala se u tu kravu i tužila sudu. Sud je ispitao svjedoke muslimane i pravoslavne, oni su zasvjedočili, da je to uistinu Zajimbegova krava i sud je odbio. Pred mjesec dana došla je sa oružničkom patrolom i zahtijevala od Abidage kravu. On je rekao, da je kravu kupio od Vražalice i da je sud nju odbio, pošto je dokazano, da nije njezina krava. OružniČka patrola na to reče: »Sud je onda mogao suditi svakako, a sad je moraš predati, jer se sad drukčije sudi!" I ovaj im je mo­ rao predati kravu. Kad su nakon toga oti­ šli Abidaga Brdarić i Zajimbeg Vražalica srpskom kapetanu u Prači, kod koga je bio i pop Dimitrije Jevgjević, koji je s ovom rišćankom u sporazumu i odredio da žan­ dari ovo učine, i kad su ova dvojica raz­ ložila kapetanu o čemu se radi, onda ka­ petan reče popu: „Vidite, ovo je cijela petljanija!" Pop na to reče: „Ја, gospodine kapetane, imam od samog Žakule ovlaštenje, da svakome dadem onu stvar, koju neko kod koga pozna." Pa da nijesmo sretni kod ovakih „presuda" nepozvanih faktora. 3. Dne 8. februara 1919. došli su ne­ poznati zlikovci sa pucnjavom iz pušaka u večer i ukrali 2 vola Ibrahimu Redžoviću iz Vražalića. Jedan je v6 plav, a drugi prutast. U večer od straha nije smio izaći, a sjutradan izjutra našao je razoren duvar od klanice. Prijavio je odmah žandariji, a žandari „nijesu mogli" naći kradljivce. 4. 5. februara 1919. ukraden je jedan vd Paši Isoviću iz Vražalica k. Rogatica. To je odmah prijavio u žandariju i reče­ no mu je, da će odmah doći patrola, da to izvidi, ali do danas nije patrola nika­ ko došla. 5. Ibrahim Redžović ima jednu kravu, koja je kod njega i oteljena, čemu su svje­ doci Omer Demidžić, Ahmed Demidžić, Hajra Živojević i Fatima Redžović. Ilija Stojanović napao ga je nekoliko puta i pri­ jeti mu se, da je to njegova krava i da je on od njega 1914. god. upljačkao. 6. Zajki SelimbegoViću ukraden je je­ dan vd od prilike 17. januara 1919. u ve­ čer. Prijavljeno je odmah žandariji, ali do danas nije oštećeni ni o čemu obaviješten. 7. Muhamed Kreštalica iz sela Krivače kupio je 1914. god. od Jovice Gaševića ždrijebe od 4 mjeseca za 80 K, a sada je to ždrijebe dobar konj. 16. februara 1919. u 8 sati na večer došao je isti Jovica Ga* šević i Aleksa Mandić iz sela Kusača (sada su žandari na Han Pijesku) i tražio ovog konja, a da primljene pare dade natrag. Svjedoci kad je Kreštalica kupio konja 1914. god. jesu: Milovan Borovina iz Rije­ ke i Mehmed Hasanović iz Krivače. kamen, a neka kolac. Kad je ovo Amr vi­ dio, reče im: „Ovako stanje dolikuje žena­ ma naših junaka. Da islamska vojska nije bila sigurna u junaštvo naših žena i da su one bile nemoćne uzeti sebe u zaštitu od neprijatelja, bez dvojbe ih ne bi ostavili u pustari, a otišli ratovati sa Perzijancima." Arapke su učustvovale u ratovima na Jermukju i Kađisiji, kupile ranjenike i lije­ čile ih. Taberija je rekao prilikom osvajanja Mejsana ovo: „Mugire je pošao da osvoji Mejsan, a ostavio za sobom prtiju. Kad je došao na Tigris (Didžlu) sukobio se je s neprijateljem. Tom prilikom reče Erde kći Harisova’): „Dobro bi bilo da mi idemo za vojskom i da joj pomognemo." Na to je napravila bajrak od svoga jašmaka, a to su učinile i druge žene i pošle naprijed. Kad su ih ugledali mušrikji (Perzijanci) dali su vatru tabanima, misleći da je to vojska, koja ide muslimanima u pomoć. Muslimani su se tada još više osokolili i progonili su mušrikje do mile volje." Tako mi moga života i vjere, kaže Refikbeg, ovaj je postu­ pak veliko junaštvo i odvažnost. Ovake žene mogu se uporediti s ljudima i počiniti naj­ viša djela. Eduard Gibon u svom djelu „Istočna imperatorica" krasno se je izrazio Novi popis stanovništva u Sarajevu. Prema novom popisu stanovništva u gradu Sarajevu od 8. februara 1919. imade po spolu, vjeri i dobi: A) Muslimani: do 1 god. 292 muški 339 ženski 631 svega 2—14 » 3.865 » 4.207 » 8.072 » 15—19 » 1.291 » 1.479 > 2.770 » 20—23 » 844 » 947 » 1791 > 24 i više » 5862 » 5.189 » 11.051 » Ukupno 12.154 > 12.161 » 24.315 » B) Katolici: do 1 god. 186 muški 206 ženski 392 svega 2—14 »2.535 » 2.776 » 5.311 » 15—19 » 969 » 1.463 » 2.432 » 20—23 » 671 > 1.113 » 1.784 » 24 i više »4.999 » 6.340 » 11.339 » Ukupno 9.360 » 11.898 • 21.25^ » C) Srpeko-Pravoslavni: do 1 god. 93 muški 114 ženski 207 svega 2—14 » 1.577 » 1.599 » 3.176 » 15—19 » 589 » 814 » 1.403 » 20—23 » 408 » 536 » 944 » 24 i više »2.494 » 2819 > 5.313 » Ukupno 5.161 » 5.882 » 11.043 » D) Jevrejl: do 1 god. 69 muški 76 ženski 145 svega 2—14 » 1.246 » 1.256 » 2.502 • 15—19 » 420 • 542 » 962 » 20—23 » 285 » 416 » 701 » 24i više» 1.818 » l.<85 » 3.603 » Ukupno 3.838 » 4.075 » 7.918 » „ £) Ostali: do 1 god. 7 muški 7 ženski 14 svega 2—14 » 87 • 104 » 191 » 15-19 » 21 » 33 » 54 » 20-23 » 9 » 21 » 30 » 24 i više» 226 » 224 » 450 » Ukupno 350 » 389 » 789 » Prema tome ima stanovništva u gradu Sarajevu svega — i to: a) Muslimani 24.315 ili 37*3% б) Katolici 21.258 » 32*6% c) S.“ Pravoslavni 11043 » 16*9% d) Jevreji 7.913 » 12T% e) Ostali 739 » Г1% Sveukupno 65.268 » 100% Od ovih je muških 30.863 ili 47 3% a ženskih 34.405 » 52*7% Svega 65268 • 100*/» Kod muških, kao cjeline, zastupani su: 1) Muslimani sa 12.154 ili 39*4% 2) Katolici » 9.360 » 30 3% 3) 8rp.*Prav. » 5.161 » 16*7% 4) Jevreji * » 3.838 » 12*5% 5) Ostali » 850» П% Svega 30.863» 100% Kod ženskih, kao cjeline, zastupani su: a) Muslimani sa 12.161 ili 35*4% б) Katolici » 11.898 » 34*6% e) Srp.-Prav. » 5.882 » 171% d) Jevreji » 4.075 * 1Г8% Ostali » 389 » П% Svega 34.405 » 100*4 Po dobi, bez obzira na spol i konfesiju, imade: a) do 1 godine 1.389 ili 2*1% b) 2—14 » 19.252 » 29Ђ% 4 15—19 » 7.621 » 11*7% d) 20—23 » 5.250 » 8*-% e) 24 i više » 31.756 » 48 7% Svega 6б.2б8 » 100% Upada u oči, da je kod svih vjera pretežniji ženski stalež i to ponajviše kod katolika, a ponajmanje kod muslimana. Što se tiče poroda mi se ne možemo potužiti u omjeru prema drugim vjerama. Inače, gornje cifre mogu da služe i za još mnogo više študije. o juhaštvu islamskih žena prilikom osvoje* nja Damaska. Izmegju ostalog on veli i ovo: „Ovake žene, koje su se naučile ba­ ratati sa mačem i mizrakom mogle su ču­ vati svoju vjeru i poštenje i u sužanjstvu od čije god bi strane bile napastovane." To je istina, jer da one nijesu bile take, ne bi mogle sudjelovati na ovako važnim mjestima Hidžab (perda) nije dakle branio sudje­ lovati i miješati se muslimankama sa mu­ slimanima, jer su one imale tako visok moral i poštenje, koje im je mog*lo zastupati debeli veo što je uveden u islamskim kulturnim gra­ dovima, kad je moral počeo opadati i kva­ riti se nezdravom kulturom, Kad u naših islamskih žena moral, uzgoj, i čistoća duše budu na svom mjestu, kao što je to bilo na početku Islama, onda će imati pravo oni, koji traže da žena i z i g j e iz haremluka i da u ž iv a ona prava, koja uživaju 1 ј u i, ali kao što rekosmo, žena mora pri­ je toga biti nagizdana sa usavr še n i m vrlinama. Dok se ovim uvjetima ne udovolji« raspravljati o ovoj stvari ne znači ništa drugo, nego li praznu*slamu mlatiti, jer je•) Haris bin Kjelde glasovit arapski medicinar. ovo pitanje vrlo škakljivo. Tu treba velika Braćo muslimani! Trošite cigarćage „Merhamet“! opreznost i promišljanje, jer se može stati na „ćuruk dasku." (Mešahirul Islam). Eto tako piše o ovom važnom pitanju ovaj daleko čuveni egipatski naučenjak. On u tom pitanju preporučuje veliku opreznost i promišljenost, pa bismo se u tom po­ gledu trebali dobro zamisliti. (Bvriiće se.) Dr. Korošee o školama. „Epoha" do­ nosi razgovor sa predsjednikom ministarskog savjeta dr. Korošcem o uregjenju naših škola. U tom se razgovoru dr. Korošec za­ laže za obavezni shodni sistem. U novoj generaciji ne smije više biti analfabeta. Na­ dalje drži da treba po selima za dječake uvesti obaveznu nastavu o zemljorad­ nji, a za djevojke o kućanstvu. Svako dijete mora imati osnovne pojmove o higijeni. Isto je tako dr. Korošec i za reformu srednjih škola i to učenjem engleskog i francuskog jezika, da bismo se što lakše kulturno i ekonomski oslonili na za­ pad, kao što smo to učinili politički. Nagla­ sio je potrebne reforme učiteljskih škola i osnivanje stručnih škola. Govoreći o viso­ kim školama izjavio se odlučno za podrža­ vanje svih škola. �Strana 4 Ограна .PRAVDA* — „ПРАВДА* Za djecu bez doma, koja prolaze kroz Za­ met koncem mjeseca jula. Početkom au­ greb na prehranu, podržaje dva skloništa: gusta započeće redovni vozovi na pruzi Prozor, 24. marta 1919. jedno uz „Pučku radionu* na Goljoku br 2, Pariš—Solun—Carigrad. U Prozoru su skoro sve sami musli­ gdje se nalazi i ured za posredovanje rada, mani. Tu ima sedam do osam katoličkih a drugo na Hercegovačkoj cesti, br. 16. Priposlano*). Ne smažemo riječi, da ovaj čisto hu­ kuća, jedna srpska i jedna jevrejska. I šta manitarni rad „8. Z. O.“ dovoljno ргерои U 16. broju »Oslobogjenja«, organa mislite koliko imamo muslimanskih uči­ ručimo pažnji i pripomoći našeg nar.oda. Srba radikala u Tuzli izašao je dopis u teljskih sila na našoj osnovnoj školi? Мб* Jugosl. dop. ured — vefat. Lokalnoj kojem se bezimeni dopisnik neistinitim žemo sa sažaljenjem odgovoriti, da od na­ faktima obara na mene i moje poštenje, zad 6 godina nemamo ui jedne, nego je korespodenciji javljaju iz Beograda, da je nastava povjerena jednom muškarcu i je­ jučerašnjim danom prestao funkcionisati pa radi poštene javnosti ispravljam njegove podvale. dnoj učiteljici katoličke vjere. Jeli to pravo jugoslavenski dopisni ured. (Jedna PribićeNije istina da sam ja uljez, nego sam i humano? To ćemo prepustiti nek presude vićeva filijala manje. Šteta vrlo neznatna. naprotiv vlasnik kuće u kojoj stanujem. oni, kojih se stvar tiče. Mi smo što-koga Op. ur). Liječenje invalida. Primamo od vla­ Gruntovne knjige otvorene su svakom, molili još za bivšeg apsolutističkog režima, dina povjeienika za grad Sarajevo: »U vezi pa i lašcu — dopisniku. Nije istina, da da se zauzme kod nadležnih faktora ne bi sa državnim prevratom povratiše se brojni sam ja imetak svog punca uništio, nego li dobili na našu osnovnu školu upravitelja invalidi iz vojnih zavoda bivše Austrije i sam ga još i unapredio, ali ne kao muslimana, jer nam to po pravu pripada, šuckor, nego svojim intezivnim radom. a osim toga to bi bilo u interesu same Magjarske, bez da su dobili proteze, odnos­ Nije istina, da sam ja svijetu šljive no bez da su podvrgnuti naknadnom lije­ nastave, jer muslimanu nije potrebno svinj otimao, nego sam ih plaćao kao i svi drugi če, da ga hrani i tovi'te da se sa musli­ čenju u kojem ortopedskom zavodu. Pozivaju se svi takovi invalidi, osobito trgovci, čemu služi za najbolji dokaz pis­ manskom mladeži po školskom dvorištu mena priznanica od g. Šmitha iz Hamburga, zabavlja i čuška, kao što se to dogagja oni kojim umjetnički udovi još nisu po­ koju je izmegju svih drugih šljivskih trgo­ dijeljeni, da se čim prije prijave kod vla­ u gospodina upravitelja te škole. vaca jedinom meni podijelio. Nije istina, Tražismo, ali dobismo odgovor, da ne­ dina povjerenika, soba broj 49. da sam ja koga ubio, kako to tvrdi bez Druga gjačka zabava. U prostorijama imeni dopisnik. Za dokaz tomu služi izme­ ma toliko muslimana učitelja na raspola­ ganju, pa da nam se bajagi s toga želji isl. sirotišta prnegjuju gjaci ovdašnjeg isl. gju svih drugih činjenica i to, što se pisac konvikta svoju drugu zabavu, koja će udovoljiti ne može. ne usugjuje iznijeti ime ubijenog. Cijeloj je Mora se priznati da smo za našim su- se obđržavaii večeras i sutra k večeri, a Gračanici poznato, da ja nisam bio tužen počinje hitao u 8 i po sati na večer. Prihod gragjanima drugih vjera u tom pogledu za ovakve ili slične delikte. mnogo zaostali, ali nam ne može nikako u zabave namijenjen j« u korist naših siro­ Istina je samo to, da sam ja kao član pamet leći da tolika oskudica vlada u mu­ mašnih učenika, pa je toplo preporučujemo. slimanima, bar u učiteljima, pa da se ne bi Ulaznice ee dobivaju kod Ahmed ef. Cerića, narodnog vijeća potpisao molbu za ostanak mogao već jedan put musliman učitelj i ргсЈ Imarelom, * u večer na kasi u siro- ovdašnjeg privremenog kotarskog upravi­ za Prozor dodijeliti. S toga molimo gospo­ tištu. Ulaznim je K 10 i K 8, a raspored telja g. Berničevića, ali kada je narodna du u našoj novoj vladi, da pomno vrlo obilan. Izmegju ostalog prikazivače se vlada uza sve naše nastojanje odbila tu pregledaju svoje knjige kako ta stvar stoji, i „ćorav račun*, šala u 3 čina od Dra Ka- našu molbu, svi smo se stime bili pomirili, budući smo čuli da će doći jedan naš do­ pa će se odmah uvjeriti da bi se i našoj razovića. maći čovjek pravoslavne vjere za predstoj­ Još jednom toplo preporučujemo. želji-već jedan put moglo u susret izići, nika. Nu kad se je pomolio predstojnik u ^Trozorska ehalija je ovu i ovoj slične fesu, onda su svi moji drugovi pravoslavne mno^e nepravde godinama trpjela i sno­ vjere graknuli na toga predstojnika i od­ sila, pa ih vise nije u stanju snositi i biće lučno ustali proti njega, jer da ne trpe prisiljena na mnoga vrata pokucati dok Privilegije se oduzimaju. Jav­ muslimana, i ako je u našem kotaru a pizvojšti ono, što je spada. A gojimo nadu, s o 1 u t n a većina muslimana, radi da će i naša nova vlada svima nama mje­ ljaju iz Beograda: Privilegovana ze­ čega sam ja morao istupiti iz njihovog riti jednim aršinom i da ne će dđjie sli­ maljska banka za Bosnu i Hercegovi­ reda. Konačno pozivam bezimenog dopisnika, čnih postupaka i nepravdi dozvoliti^^ nu i Privilegovana komercijalna i da javno izagje sa svojim imenom, jer ga agrarna banka za Bosnu i Hercego­ u protivnom slučaju smatram lašcern I vinu izgubile su pravo na daljnju huljom. Gračanica, 16. marta 1919. funkciju u kraljevstvu SHS. (Vrlo Mula Gjulejmen Fazllć. Rad »Središnjeg zemaljskog odbora* dobro, samo ako ne bude novih pri­ Za »OsviMnje* sakupili su 17./II. 1919. »Središnji zemaljski odbor za zaštitu poro­ vilegija. Op. ur.). Bašćaušević, R. Bisić i U. Vranić svotu dica mobilizovanih i u ratu poginulih voj­ Kad se vlada brine. Zemaljska vlada I.odH.2093 K, koju darovalo: Po K 250 A. nika iz Hrvatske i Slavonije* u Zagrebu dozvolila je ljubljanskoj gradskoj općini da Kipni trg. br. 9 izdao je, od otkako je os­ smije podići kod ljubljanskih novčanih za­ Sočo; po K ICO H. Vukačević (Podgoric;.;, novan, dakle tečajem triju godina, slijedeće voda do 2 milijuna kruna u svrhe aprovi- A Štrik, V. Saračović, i A Njemčević: po potpore u novcu: u ime potpora siromaš­ zacije. U ist vrijeme zaključila je vlada K 50 A. Bjelanović, A. Halimić, V. Šišić, nim ratničkim porodicama 18.972'45 K; za da iz državnih sredstava pokrije diferenciju M. Halilović, A. Hatić, S. Gjino, A. Had! ć školovanje, uzgoj, prehranu, odijevanje i koja je nastala usljed poskupljenja životnih i gosp. F. Rađošović; po K 49 O. Hujić, H. smještanje u obrt i trgovinu siromašne rat­ namirniaa, tako, da aprovizacije budu mog­ Musić? po K 30 Gosp. J. Kampus; po K 20 ničke djece, karitativnim društvima 354.330 03 le i пЛаЦе dijeliti živež uz pređašnje gosp. F. Stojnić, A. Imamović, M. Džino, M. K; za kolonizaciju bos-hercegovačke, istar­ cijeng^A ko^u- su stručnjaci u izvoznica- Karah^anović, P. Mnlić, V. Zubćević, M. Bradović, R. Baiučija, A. Kuit, 8. Hadžić, ske i dalmatinske siročadi 993.553'08 K; ma ! up. ur.O^ gosp. S. Kabiljo. M. Rešo, H. Zubćević, S. za spas rogjene grude (spas očevine ratničkoj Patrlofmm Slovenaca. Porezna upra­ siročadi) izdano je 63.440'28 K, za ostale va uvela je na slovenskom području upla­ Vrataiiović, H. Buc?.lović, I. Halimić, go^p. potpore i izdatke u korist ratne siročadi ćivanje poreza putem poštanske štedionice. J. 3. Kampus, A. Cvijetić, H. Salatević (Vareš), N. Salate.vić (Vareš), N. N., J. Hadžić, 291.69378 K; ukupno 1,721.969’62 K. Porez 80 u Sloveniji veoma povoljno upla­ I. Pleh, C. H, Zulfić i H Memić; po K 18 Sav taj novac sabrao je .Središnji od­ bor* od doprinosa dobrih ljudi, naročito ćuje, baš kao u predratno doba. Zaostataka A. Begić; po K 10 8. Avdić, S. Vejzalajprigodom „dana ratne siročadi*. Taj odbor ima veoma rnalo. Porez i drugi državni begović, V. Henda, N. Abdihodžić, M. Aba ima da izvrši jošte mnogu važnu zadaću, prihodi iznose mjesečno 35 milijona kruna, džić, gosp. D. Lendžo (srp. vojnik Uzice), I. naročito u potpomaganju onih dobrotvor­ a državni rashodi samo 30 milijona kruna, Kapetanović, M. Salihbegović, A. Kiterdžić, nih institucija, gdje je smještena ratnička tako,, da je slovenski dio države aktivan. 8. Šerbo, H. Kumašin, I. čeliaja, 8. Kurt, siročad, a na brizi mu je preko petnaest (Valja nam upozoriti da i tamošnja vlada M. Softić, M. Toka I ija, H. Kreševljako vić, M. Sinanagić, H. Jusić, H. Zec, gosp. Pap°, hiljada siromšne djece iz južnih naših kra­ radi narodno i bez predrasuda. Ur.) Dubrovnik transportna luka. Ministar gosp. 8. Mačori, gosp. J. Kohen, go-p. D. jeva, koja se kod nas nalaze na prehrani. Stoga se ne može dosta preporučiti trgovine i industrije dobio je izvještaj, da Finci, A. Hajro, gosp. J. J. Kampu«, M. se po saopštenju komande savezničke vojs­ Hajro, M. Šakić, S. Muzur, 8. Kobiljak, H. svoj našoj javnosti, da rad o v o g a o d bora obilnim novčanim sred­ ke od sada svi transporti imadu upućivati Hantal, M. Tokić, M. Mašić i 8. ćurić; po | stvima izdašno podupre. Svaki samo na Dubrovnik, sa isključenjem drugih K 8 N. N.; po K 7 M. Karavdić; po K 6 gosp. 8. Altarac, S. Rizvo, M. Pašović i N. heler, što se dade u ovu svrhu, daje se pristaništa. Naša prehrana. U srijedu je poslije Alihodžić; po K 5 H. Turbo, H. Klanjevfć, svome narodu — našoj bijednoj i jadnoj podne održana u parlamentu konferencija O. Hasanbegović, H. Krečo i N. Jamaksiročadi. Osim potpora u novcu, potpomogao je uz isključenje Javnosti. Raspravljalo se o osmanović; po K 4 E. Karačić, gosp. J. „Središnji zemaljski odbor* mnogu siročad prometnim i prehranbenim pitanjima, kao Kamchi, M. Jamakosmanović; po K 3 A. Nurudinović i po K 2 Z. (Zulfić) Zelić, P. sa odjećom i obućom. Nahranio je na hi­ o dva najvažnija pitanja u Jugoslaviji. ljade gladne djece, na hiljade njih — na­ Pruga Pariz—Carigrad. »Epoha« jav­ Tale i A. Tuhalović. ročito u cičoj zimi zaodjenuo, a to čini i lja da je kompetentna ličnost saopštila da I *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne dalje, u koliko prilike i sredstva dopuštaju. će se glavna pruga u Srbiji pustiti u pro- I odgovara. Naši dopisi. </ Gospodarstvo. Domaće vijesti. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. 0.* Broj 18 БН Isti su 18./II. sakupili svotu od K 2.Ж koju darovaše: Po K 200 J. Ćeliffttil Kobić; po K 100 R. Henda; po KM Šogolj, R. Ahmetašević, H. M. HalaM A. Bajraktarević, J. Mustafić (Bjelio^l Mulić, M. Kaliman, gosp. M. M. Altatao,i Bičakčić, H. Nezirhodžić i H. A. Јапии vić; po K 40 M. Aganagić i H. Molid po K 30 N. Berberović i J. Musakadi^M K 20 M. Musakadić, A. Kurto, H. Deli( M. Mirojević, M. čizmić. I. BičakčO Galić, gosp. M. Michael, gosp, 8. Jankon£ B. Namazović, B. Lipa, S. Pilav, V, Ц nagić, M. Kovačević, S. Muzur, Mojsić Salom, gosp. M. Saraf, gosp. Baruelil gosp. S. Bukić, M. Mahmutagić, H. Nuhi* H. M. Delić. M. Muzdedžija, M. Vrelo, 1 Halačević; K 18 H. Bujak; po K1Ц Hamzić, M. Vratan, N. Jaganjac, 8. Spnb, M. Uzunović, M. Murga, I. Nuhiđ, & Мб šanović, S. Humkić, A. Fejzić, M. НоЈЦ S. Kajtaz, H. Hamidović, M. Muftić, M. IU džić, gosp. D. Suinbul, M. Šahinagiđ, gosp; Levi, gosp Papo, M. ćatid, V. Jasika,! Bajraktarević, F. Nunija, I. Kemura, gosp, A. Pardo, U. Gvozden, I. Kahvić, I. Sudh ka, M. Ablaković, H. Zec, M. Krajbui,! Rahmanović, M. Halilović, M. Mujkić,| Pašalić, A. Zec, I. Šišić, M. Karić, S. Kf» ho, A. Sabljar, S. Sarić, U. Рогба, N. \ N. N., A. Hramić, M. Novalija i A. bović; po K 6 H. Gjanić i R. Nuhić; pt K 5 A. Alikadić, H. Sarić, A. Musakai; M. Nuhić, O. Kološ, M. Tulić, H. Mu№i A. Handžić; po K 4 gosp. A. Albehari,! Kahvić, M. Mirojević, S. KJečo, I. Saha^ H M. Aganagić i A. Proho; po K 3N. N, M. Vreto, M. Gurda i I. Latif; K 2 НЛ Muhamedović, M. Morić, M. Ablaković. 1ђ Talirović, H. Dubrnović, R. Kolar, 8. MA medagić, I. Alajbegović, M. Tabaće i N. K; po K 1 N. N. Prije iskazano K 19.528(Ukupno K 23.916’—.) (Nastaviće se.) PRODAJE SE jedna lijepa bosanska kuča м bandom u G. Sokbunaru br. /2, .*. upitati u istoj kući. Ј PRODAJE i jedan dućan sa cijelim po­ trebnim halatom za izragjivanje bosanskih koža (džona) u Dol. Tabacima vis-a-vis Duhanske režije. Upitati u upravi lista pod brojem 35. Soda bicarboni veća količina odmah za dobiti u bo* radima 50, 100 i 200 kg. uz cijenuod 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po komada ------ u špecerajskoj radnji = Hasan Karahasanović, BRČKO, Кагавјогоjevlća ul. 15. Islamska dionička štamparija u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/be44412fd65bd032741ccf3cac2e1e72.pdf 8890491c6a0c07615eb12b7e24981c8d PDF Text Text Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR POJEDINI BROJ 40 HELERA PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. NA POLA GODINE 20 — KRUNA >s UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Муслиманске Организације. Broj 19. Sarajevo, utorak 8. aprila 1919. (7. redžeba 1337.) Godina I. suda. Postavi li se koja grupa u opreku sa utvrditi fakat, da je uz našu organizaciju d e- prijetnja radi veleizdaje i podmetanje čak tim načelima, ona onda unosi zabunu i v e d e s e t postotaka must dijela i protudržavnih pothvata, sve je to trebalo nepotrebna trvenja, izaziva suvišne sukobe našeg naroda. To je gola istina i nepo­ našoj vladi, dok se je jedva jednom mai time nanosi štetu općim narodnim'intere­ bitna činjenica. I kao što smo g. Pribiće- knuor sa svog mjesta »velemoŽni" gospo­ sima. U prilikama kao što ih mi proživlju- viću ponudili dokaz istine za ovu tvrdnju, din Sćepan Grgjić. Makar i prekasno, vla­ jemo, takvo držanje pojedinih grupa nanosi nudimo ga i »Srpskoj Riječi“ i svjema, koji da se je eto ipak uvjerila, da je nužno štetu, ogromnu štetu i samoj državi. Okru­ u to sumnjaju. Naši su članovi popisani, maknuti g. Sćepana. I maknuše ga iz je­ ženi smo sa svih strana osvetničkim proh­ pa ako sumnjaju u naše iskaze, evo im dnog odjeljenja — u drugo . . . tjevima, nijesmo još priznati ni kao jedna jedna nova ponuda: »hajdemo z a j e d no Tako je to, kad je neko vješt binjecjelina, u unutarnjosti nam nema potrebne u narod, pa ćete se na skupštinama osvje­ džija, pa se ne da iz sedla. Nu »Žari, pali* — Grgjiću Šćepane, staloženosti i uza sve to se nalazi listova i dočiti o istinitosti ove tvrdnje." Izvolite grupa, koje bi htjele novih neprijatelja samo, gospodo, a mi vam jamčimo, da će »Dok i tvojoj* moći — konac dogje države. Žalosna je to i tužna pojava, koja vam na tim skupštinama biti osigurana bi morala osvijestiti i najvećeg usijanca, a potpuna sloboda govora. Na dva vaša go­ kamo li ljude, koji se prave spasiteljima vornika od nas će govoriti samo jedan. naroda* i države. Da to jasnije prikažemo. Povedite koga god vam srce želi. Proglašenjem naše narodne slobode Mislimo da nema drugog lijeka i na­ Ujedinjenje u jednu slobodnu i neza­ osjetila je i naša inteligencija, da treba za­ čina, kojim bi »S. R.“ i pjena družina došla baciti dosadanja bezrazložna trvenja i mo- do ispravnog shvatanja snage naše organi­ visnu državu od uvijek je bio ideal cijelo­ gjueobne zadjevice, pa se prihvatiti trijezna zacije, a njenu prijetnju odbijamo na stan- ga našega naroda sa tri imena i sa tri vjere. I pored svih, skoro nesavladljivih te­ i ozbiljna rada oko pridizanja islamskog Čarsko sljepilo, kojemu do sad nije niko dijela našeg naroda. Tačno je uočila, da našao lijeka. Kao svaka bolest i ono će škoća, narod je ovu svoju želju ispoljavao više nema nikakva smisla gložiti se oko preturiti krizu, pa će se i »Srp. Riječ" toliko puta na razne načine. Sve do sad plemenskog imena i postavivši se na jedino vremenom otrijezniti. Sad je »u vatri* radi nije mu bilo uspjelo da vidi ostvarene ispravno stanovište, da je srpstvo i hrvat­ pomrsenih računa, pa nas se nimalo ne svoje nade i ideale. Mnogobrojne smetnje stvo jedno te isto, potražila je i našla temelj dojimlju njene riječi: »Ali onakoj, kakva i teškoće stvarale su pesimiste i skeptike za zajedničko svoje djelovanje u narodu. je- ona (naša organizacija), i ko je sačinjava, u narodnom pitanju. S jedno strane podije­ Jednodušno je prihvatila program, koji — ne samo da joj poričemo pravo na opsta­ ljenost i rascjepkanost našeg naroda na više uz čuvanje naših specijalno islamskih zah­ nak, nego smatramo kao svoju prvu du­ pokrajina s različitom upravom tugjinskom, tjeva, koji nijesu upereni ni proti kojem žnost ovog vremena, da je— potpuno kao i to* da se samo jedan dio, i to manji, nalazio u dvjema slobodnim državama, u inovjernom dijelu našeg naroda — ide u.n i š t i m o.“ Srbiji i Crnoj Gori; a s druge strane veli­ isključivo za tim, da kultivira islamski dio Ođvadte malo, gospodo oko »Srpske čina i snaga Austro Ugarske, koja je svom naroda i da ga priljubi uz narodnu državu, Riječi", jer se volja polovice miliona našeg koja će mu, sazdana na najširim demokrat­ naroda ne da tako lahko omesti, a kamo li silom priječila narodno ujedinjenje: — me skim osnovama, osigurati bolju budućnost. uništiti. A pitanje j^, veliko pitanje, dali pravo­ je to činilo da su neki bili izgubili vjeru Bez ikakva okolišanja prihvatismo konstitu- slavni dio našeg naroda ima tako nastrano u ostvarljivost narodnog ideala. Bilo je ljudi, cionalnu monarhijsku formu države pod mišljenje o nama. Mi mislimo da će go­ koji nisu vjerovali da će pod takvim prili­ narodnom dinastijom Karadžorgjevića i pro­ spoda, koja se tako kostruše ubrzo dobiti kama Srbija i Crna Gora biti u stanju da porcionalni izborni sistem, koji se uvodi zasluženi tuš baš od samog pravoslavnog izvedu narodno oslobogjenje i ujedinjenje. Na ovaj način se objašnjava oportuni­ u svjema kulturnim državama. Naša je dijela naroda. Jer držanje ogromnog di­ masa s oduševljenjem i bezprimjernom jela naše pravoslavne braće govori sasvim zam u vogjenju narodne politike kod ne­ kih političara u sva tri dijela našega na­ jeđnodušnosti prihvatila ovaj program, oda­ drukčije. zvala se velikim prilozima za potrebe or­ ================ roda. Na taj način se objašnjava ideja Ve­ like Srbije, Velike Hrvatske i, pošljednjih ganizacije i njezina glasila i bez ikakve Sarajevo, 6. aprila godina, Trijalizam. Oportuniste, priznajući samohvale možemo mirno reći, da — uz teškoće nesavladljivim, mislili su da će za socijaliste — jedino muslimani imaju pot­ Službeni list naše vlade u svom 83. puno organ izovanu stranku, koja taćno broju od 3. aprila donio je ovaj komunike: narod i više i bolje učiniti, ako se ogra­ zna šta hoće i .koja ima svoje —- »Pošto se Zemaljska Vlada uvjerila da su niče na manje, samo na ono, što je po nji­ birano vodstvo. u mnogo slučajeva nesavjesni ljudi iskoriš- hovom mišljenju bilo mogućno i postižno. Balkanski ratovi su znatno smanjili Nama nije potrebno nikakvo novo ori- ćavali neukost '.postradalih u ratu, kojima jentisanje, mi ne lutamo tamo amo, jer na­ je bila data pripomoć u obliku izvoznica ili broj skeptika i pesimista. Veliki uspjesi ša organizacija nije gragjena na temeljima doznačnica stavlja se na znanje, da se od Srbije pokazali su i vitalnu i moralnu sna­ koje bivše stranke iz aneksionog doba, niti sada potpore u tom obliku neće više nikome gu i Pijemonta i čitave nacije, i kod mnosmo se sjatili oko koje bivše veličine, pa davati. Svi oni koji su predali molbe za iz*) Ovaj rad preštampavamo iz Jugosl. Dem. da nam njezina osoba daje direktivu: sad voznice ili doznačnice smatraće se da su Lige*, god. I. etr. 4—8. Pisac ie Dr. Božidar Mar­ tako, sad ovako. Mi smo išli posve novim predali molbu za novčanu potporu. Te će ko v i ć, glasoviti srpski pravnik i dugogodišnji putem. Izradili nekoliko osnova za program se molbe rješavati poslije izvigjaja kod predsjednik »Slovenskog Juga*. Njemu se belli ne Uredništvo. naše organizacije, zašli u narod i dobili prvostepenih nadleštava (kotareva i isposta­ može reći da je veleizdajnik. njegovo odobrenje, organizovali povjerenike va). U koliko budu istiniti podatci na ko­ (Ustuk na podvale »Srpske Riječi“.) i mjesne odbore organizacije, za tim odr­ jima je molbu osnovana i u koliko bude žali skupštinu delegata iz svih kotareva, konstatovano da je prijeka potreba za brzu I. proveli fuziju i — postigli posvema­ pomoć, nastgjaće se da se molbama udovolji. »Treća stranka, zbog koje smo Svima svojim rogjacima, znancima ovo letimično objašnjenje i napisali, šnje jedinstvoi u organizaciji i Dosada su se stranke obraćale direktno i prijateljima tužnim srcem javljam, tako zvana »Jugoslaven. Musliman. u vodstvu. Cijeli naš rad i sve priprave gospodinu predsjedniku vlade, koji nije Organizacija* sa organom .Pravda* obavljene su javno, a na mnogim sastan­ mogao rješavati molbe sam bez provjera­ da mi je neprežaljena starica-majka : nije ništa drugo,nego secesija samo­ cima bili su i izaslanici oblasti. vanja navoda. Obraća se pažnja svima mo- Nur-hanuma rogj. Kapetanović udova stalne stranke, kojoj su se priklju­ čili nekolicina reakcionarnih feuda­ Kao u svakom narodnom radu i po­ liocima, da u svom vlastitom interesu pot­ Reufbegović danas u vječnost preselila laca i fanatičnih „Šuckora*. U njoj su kretu i kod nas je bilo pojedinaca, pa i krepljuju molbe dokumentima od svojih i na vječni počinak materi-zemlji pre­ okupljeni bivši izraziti austro-ugarski grupica, koje su krenule drugim putem, prvostepenih nadleštava". vladinovci, otvoreni neprijatelji Srba dana. Rahmetullahi alejha! pravoslavnih, desperatni feudalci i upla­ nu niko ne može osporiti činjenicu, da je /.Trebala je masa novinskog papira i šeni »šuckori.* Ožalošćeni sin naša organizacija odnijela potpunu jeotra^lasan zahtjev naše štampe, koja je „Srpska Riječ* broj 16. pobjedu kako nad bivšim i novim veli­ na sav mah plijenjena radi iznošenja 3—1 Hakkibeg Reufbegović. Najzdravija je ona politika, koja računa činama, tako i nad bivšim i novim grupikorupcije; trebali su interwievi i razni zvaBos. Gradiška, 28. marta 1919. sa postojećim stanjem i koja nema predra­ cama. Mi bez ikakva pretjerivanja možemo nični i poluzvanični ispravci; trebala je Sarajevo, 6. aprila. Mjesnim odborima stavljamo na srce, (U osobitu brigu i veliku pažnju posvete izborima za vakufske džematske medilise. Jakuf je u tešku položaju i trebaće velike muke, pametna i smišljena rada, dok se prilike srede. Došlo je dotle, da su uullimi naših ibtidaijja započeli štrajkovati i Bog zna hoće li nOvom saboru poći za rukom, da bez povišenja prireza izagje na kraj. I • Još jedna teška zadaća čeka novi va­ kufski sabor: revizija našeg autonomnog statuta. To je jedna. vrlo važna ali i vrlo teška zadaća novog vakufskog sabora. 0 zgodnu riješenju tog teškog pitanja zavisi procvat ili propast naše vjersko-prosvjetne autonomije. Primiti članstvo u no­ vom vakufskom povjerenstvu nije dakle lahak posao, ali je radi te važnosti tim veća dužnost i naroda i inteligencije, da ^lpznim i samoprijegornim radom omo­ guće dobar izbor novih Članova povjeren­ stva, a prema tomu i sabora. Naša organizacija mora i pri ovom poslu dokazati svoju svijest i zdravo po­ imanje prilika, u kojima živimo, pa s toga već sad opetujemo na sve naše mjesne odbore, da ovom pitanju posvete najveću pažnju i biraju najsposobnije ljude. I Osjećamo dužnost, da mjesnim odbo­ rima stavimo i ovo na srce. Kao u sve­ mu, tako i pri ovim važnim izborima м^а organizacija treba da stoji na stafuovištu potpunog vršenja zakona. Ne smi­ jemo dozvoliti da koji odbor naše orga­ nizacije skrene sa zakonskog puta i da se okalja kakvim nezakonitim postupcima. 5 naše strane ne smije doći ni do kakvih neurednosti u izborima, već se mo­ ramo voditi principom: izbori moraju biti w skladu sa „Statutom*. ^Pravda* će pravovremeno objasniti I sve Što propisuje „Statut*, a od mjesnih ! odbora očekujemo da se u svemu drže tih uputa. Radni odbor. Unutrašnje uređenje Ju^oslavije.*) Šta smo i sta hoćemo? Irtihali dari beka. �Strana 2 Огрлна gih probudili i vratili vjeru i nadu u mo­ gućnost oslobogjenja i ujedinjenja. Svjetski rat bio je najbolji dokaz o svijesti, osjećajima i željama naroda. Sav narod, sve narodne vogje, sva narodna inteligencija, a naročito omladina, narodni učitelji i sveštenstvo, u samom početku rata, bili su načisto s tim, da se u ovom ratu odlučuje o sudbi čitavoga našega na­ roda. U želji kako ima da se riješi naro­ dna sudba, nije više megju njima bilo ni razlike ni podvojenosti. I dosadašnja sum­ njala i skeptici bili su složni, da je mogu­ će samo jedno od dva riješenja: sve ili ništa. Naravno, da su svi bili samo za prvo riješenje. Razlikovanje megju pojedincima je bilo samo u tome, što su jedni, hrabriji i smjeliji, otvoreno pokazivali svoja prava raspoloženja, dokle su drugi, slabiji i pa­ žljiviji, ta raspoloženja više prikrivali u sebi samima. Ali su i jedni i drugi osje­ ćali jedno i isto. Ne treba uzimati u ob­ zir nenarodne elemente, kojih je bilo, i ko­ jima se bivša monarhija uvijek služila protivu naroda i njegove politike, pa je to još u većoj mjeri činila za vrijeme ovoga rata. Kao tugje oružje, njih nestaje s iščezava­ njem onoga, kome su služili. Predugo trajanje rata kao i promjen­ ljiva sreća sa kojom je vogjen bili su ve­ liko iskušenje za čitav naš narod. I on to­ me iskušenju nije ni za trenutak podlegao. Državnici i političari su takogjer istrajali do kraja. Mogao je megju njima biti po koji izuzetak, koji je u časovima najtežega iskušenja posumnjao u uspjeh velikoga djela, i bio gotov na sužavanje narodnog ideala na taj način, što bi se u radu pred očima imalo ili samo Srpstvo ili samo Hrvatstvo. Ovakvi izuzetci značili bi samo skučenost vidika, nepoznavanje ni naroda ni narodnog pitanja, slabu moć predvigjanja, neshvatanje ni vremena ni borbe, kao i opću dr žavničku nesposobnost Tačnost ovoga naj­ bolje su posvjedočili dogagjaji, vrijeme i nesalomljiva volja naroda. Kao najbolji znak, da se pitanje ujedi­ njenja nije više dovodilo u sumnju, može da posluži veliko interesovanje o unutra­ šnjem uregjenju naše zajedničke države. Ovo se interesovanje javlja na svima stra­ nama od samoga početka rata, i svakim danom bivalo je sve jače, dokle danas nije postalo prvo i najvažnije pitanje u već stvo­ renoj zajedničkoj državi. Samim početkom rata narod je bio uvjeren da je pitanje ujedinjenja svršeno, jer je on vjerovao u pobjedu. S toga je odmah nastalo intere- .rr.AVDA* — „ПРАВДА* sovanje, kako će izgledati, kako će biti u-i regjena ta zajednička država. U Srbiji su, od novembra 1914. poli­ tičari, javni radnici i inteligencija najčešće i najviše razmišljali i govorili o izgledu buduće države čitavog našeg naroda. U susretima, na sastancima, u razgovorima uvijek je ovo pitanje dodirivano. Samo ni ova razmišljanja ni razgovori nisu pred­ stavljali ništa organizovano sa službene strane. Osjećajući veliki značaj i važnost pitanja, svaki je sam o tome mislio i sa prijateljima govorio. ’ Jugoslavenska emigracija se isto tako od samoga početka rata mnogo interesovala ovim pitanjem. I ako je ona u glav­ nom bila zauzeta propagandom u inostranstvu, ipak je pitanje unutrašnjeg uregjenja uvijek bilo za sve narodne predstavnike u emigraciji prva misao i briga. Dugo se o ovome s ljudima iz Srbije nije govorilo, i ako se s obe strane osjećalo da se želi razgovor. Gledajući u Srbiji Pijemont Ju­ goslavenstva i priznajući najlojalnije njeno vodstvo u djelu oslobogjenja i ujedinjenja, svako je od Srbije čekao riječ o tome; na svakome iz emigracije opažala se obja­ šnjiva radoznalost, kako Srbija zamišlja na­ šu buduću zajedničku državu. Isti je slučaj bio i kod narodnih pred­ stavnika u bivšoj monarhiji. Prve vijesti koje su otud dolazile jasno su kazivale, da ujedinjenje nije više u sumnji, već da se interesovanje sve više usredsregjuje na pi­ tanja unutrašnjeg državnog uregjenja. 0 tome se tamo sve više mislilo i govorilo, a želja je svih bila da što više saznaju, šta o ovome misli Srbija i emigracija. Od kolike je važnosti ovo pitanje, vidi se i po tome, što je ono od početka iza­ zvalo veliko interesovanje i svih naših sa­ veznika. U mjerodavnim krugovima koji još nisu bili dovoljno upućeni u naše na­ rodno pitanje, ozbiljno se raspravljalo o mogućnosti da se Srbi, Hrvati i Slovenci ujedine u jednu državu. Oni su mislili na unutrašnje uregjenje države: političko, pri­ vredno i socijalno. Oni su nesumnjivo že­ ljeli znati, da li ćemo naći zajedničku bazu za jednostavan život Sve ovo nesumnjivo pokazuje, kako je pitanje unutrašnjeg državnog uregjenja je­ dno od najosnovnijih pitanja. Šteta je, da se njemu za svo vrijeme rata nije naklo­ nila ona pažnja, koju ono zaslužuje. Da se je na vrijeme, postepeno, otvoreno i siste­ matski bar u glavnim potezima ulazilo u njega, svakako bi to povoljno uticalo da ga bolje shvate naši saveznici, od kojih je cijelo naše pitanje vrlo mnogo zavisilo. Ćutanje, nejasnost • neodregjenost samo tu mogli ikoditi, jer bi saveznici mogli dola­ ziti do pogrješnih zaključaka o našoj spo­ sobnosti za državnu zajednicu, a kod mno­ gih iz naroda mogli su da stvore, ma i neosnovano, nepovjerenje, zebnju pa i strah. Kriška Deklaracija je u ovome pogle­ du došla u zgodno vrijeme, i ako u pošljednjem času. Svojom jasnoćom, odregjanošću i zdravim načelima, ona je u prvom trenutku otklonila sve sumnje i bila je s oduševljenjem pozdravljanja kako u Srbiji i inostranstvu, tako i u emigraciji i kod naroda u bivšoj monarhiji. Ona je odista imala da bude program • bata za izgragjivanje velikog narodnog djela. Tako je to bilo tamo u prvom trenutlcu, jer je Krfska Deklaracija više bila rezultat neophodnosti, no lio jo bila rezultat političke mudrotii. Različita mišljenja su se ubrzo javila, koja su ponova izazvala zebnju i strah. A sve se to zasnivalo na različitom tumačenju Krfske Deklaracije; svaki je svo­ je mišljenje branio jasnim odredbama Krf­ ske Deklaracije. Ovo u mnogome liči na današnji opšti demokratizam, pod čiju kapu se sve meće. Od nosilaca militarističkih i apsolutističkih režima do Lenjina, svi su danas demokrati i traže demokratsko ure­ gjenje, naravno prema svojim pogledima. Tako je i poslije Kriške Deklaracije cio svi­ jet bio za nju i opet su se čula različita i sasvim suprotna mišljenja o istim pitanji­ ma, a sve se to branilo Krfskom De­ klaracijom. (Nastaviće se.) Adolf Riboikar (đem. klub) pođnoiiц. konski predlog protiv kriomčareoji živežnih namirnica, a naročito hrane i sloh Prema toj osnovi ovako se kažnjava bio. mčarenje i i veža preko granice: Ako jt kriomčarenje izvršeno u spekulativna апЦ a vrijednost robe nadmašuje 500 dinui, kazni se zatvorom od jedne godine do p« godina, te globom od 1.000—100.000 dinui Roba se zaplijenjuje. Javni organi koji a jave svoja opažanja o kriomčarenju nula ju se sukrivci zločina/ Posl. Ilić, (radikal) podnosi zakoodi predlog o naknadi ratne štete. Poslanik Kristan (soc.) energično protestuje protiv postupka vojničkih vlasti u pruzi Zagreb—Zemun. Potanko napoininji kako su neke vojničke osobe surovo pa stupale sa poslanicima. Tako je po* slaniku Spinčiću zaprijetio jedan vojnik ha bačom za pse. Prelazi se na prvu tačku devnoganh interpelaciju dr. Pestotnika i drugova (don klub) na ministra saobraćaja o odnoŠajim na pruzi Ljubljana—Zemun. Pestotnikok razlažući svoju interpelaciju, oštro kritikuji neprilike koje vladaju u današnjem oso* braćaju. Ministar Vulović ističe da od pmi nog saobraćaja ovisi dobro snabdijen^i zemlje. U svom govoru iznijeće sve poteš­ koće, koje sprečavaju uregjenje saobnhji i sve muke koje imade ministarstvo u ton poslu. Opisuje nemogućnosti saobraćaja i Srbiji, koju je neprijatelj na barbarikil način opustošio. Ostali krajevi adi domovine doduše nisu opustošeni, ali je neprijatelj uzmičući uništavao vagone, sta­ nice i lokomotive. Rušio je i naš čovjek, Iz „Državnog Vijeća“. misleći da se time osveti Magjarima. 1»! Tajna sjednica od 2. aprila komotive su istrošene, pa trebaju radikal­ Najprije je na razna pitanja dao mini­ noga popravka. jNe stoji tvrdnja, da imade star Protić izvještaj o stanju ministarske dosta ugljena za promet. Naši rudokopi krize i o pregovorima sa Slarčevićancima nisu kadri da nam dadu nužne zalihe! i socijalistima. Rekao je da su se oba mjesta, ugljena. Opširno govori koliko^ kgji koja su bila rezervirana socijalistima mo­ nik može da dade ugljena. Danas još» rala predati u druge ruke i to slovenskoj mamo odgovora, hoćemo li dobiti ugljeni narodnoj stranci, koja ih je energično od Engleske i Francuske. 1 sa ćehoalonr reklamirala za sebe. Poslije razlaganja I kom državom je sklopljen ugovor o dob* ministra predsjednika razvila se živa debata, vi ugljena, ali taj ugovor još nije izvri®, u kojoj su poslanici dr. Pavelić, dr. Drinko- premda je naša država ćehoslovačkoj iz­ vić i dr. Korošec objasnili taktiku svojih dala velike količine mastila klubova. Ovim je govornicima odgovorio jepa svjedodžba opreznosti! Op. ur.) Nd ministar unutrašnjih djela Pribičević. poslanik u Pragu javio nam je da je ob Sjedica od 3. aprila. slano 500 vagona ugljena u Subotiou, ii Verifikaoioni odbor saopštava, da je do danas taj ugljen nije stigao. TnS verificirao mandate Marka Dakovića i Marka smo ugljen iz Rumunjske i Amerike, № opet od svega ništa. Osvrće se na prigovoMatanovića. ali ne u namjeri da koga napadnem, Bože, skim djetetom postupalo, a znamo tako ti me sačuvaj od te nakane! Ja sam samo isto koliko je Islam to njihovo stanje po­ razjasnio ovu stvar sa vjerskog gledišta i boljšao. Nije nužno citirati one nebrojene Muslimansko žensko (6j citirao mišljenje raznih naučenjaka. Šta hadisi šerife, koji govore o ženskom pravu više, nije mi bilo mrsko, nego baš veoma i njihovoj zaštiti. Aiše'i-Siddika rivajet je pitanje. milo, ako sam nabasao i na ono mišljenje, učinila od Alejhisselama više od 500 hadisi koje je liberalnije i koje govori više u pri­ šerifa, a megju njima ih je opet najviše, Napisao: Ibni Muslim. log mome protivniku nego li meni, jer is­ koji govore o žeskinju. Ona se najviše in­ (Svršetak.) kreni polemičar mora biti pomiren i sa po­ teresirala o ženskim stvarima, jer su se Pitanje tesettura pretresano je i u Mi- bjedom svoga protivnika isto toliko, koliko ženske najviše obraćale na nju, pošto su se siru, i to mnogo prije nego li u Carigradu. sa svojom, a što više i nego li sa svojom, stidile o nekim pitanjima raspravljati sReMegju prve pisce spada Kasim Emin beg jer tako stoji u islamskim knjigam, koje sullaham i obraćati se na Njega. Njima je sa svojim djelom „Tahrirul mer’eh* (Oslo- su posvećene objektivnoj polemici zdravoga bilo mnogo zgodnije obratiti se na nju, a bogjenje žene). Kasim beg bijaše u ovom razuma. ona bi onda pitala Njega. U Kur’anu nije svom djelu vrlo liberalan. Šta više, on miš­ Što se tiče svjetske rasprave o ovoj nigdje spomenut mumin (vjerni), a da nije ljaše da vjera o ovoj stvari i ne raspravlja, stvari, o tom su napisana razna djela od spomenuta mumine (vjerna). Tako isto nije niti je ovom pitanju išta posvetila. Ali Ka­ strane islamskih naučenjaka.1) U tim djeli­ spomenut nigdje muslim (pokorni), a da sim beg je brzo uvidio da se je prevario, ma navedeno je u ovom pitanju i mišljenje nije spomenuta muslime (pokorna). kad su počeli proteti padati od svih strana mnogih evropskih učenjaka. Tamo se rasprav­ Šta više u Kur’anu je jedno cijelo su­ kao kiša. Da se nije Kasim beg dotakao lja zašto je žena pozvana, koliko je sposobna vjere mogao je lakše proći, jer svaki čovjek i gdje je pozvana, da više djeluje (na vani re odregjeno za žene. Njemu je ime Surei može dokazivati svoje mišljenje u granica­ ili unutra). Tako isto u tim djelima ras­ niša (žensko sure), a broji 176 ajeta (reče­ ma one struke, u koju je upućen, ali ako pravlja se o ženskoj psihi, konstrukciji ti­ nica).1) S tim zajedno Islam je dao ljudima se počne uplitati u vjeru i vjerske dokaze, jela, njenim živcima i mozgu, te na koji ’) Ovdje moram naglasiti, da smo mi mnogo onda treba biti toliko tolerantan, da bi sa­ način sama priroda djeluje na žensku. Ko njihovo pravo uzurpirali, jer žena nije dužna (t j. slušao mišljenje osoba, koje su u vjeru se želi orijentirati o ovoj stvari, nek se ob­ ne može se natjerat po šeriatu) ni da svoje vlastito bolje upućene nego li on. I Dževadbeg se rati na ova djela. Ja ću ovdje još samo čedo doti. To je dužna samo tada, kad dijete neće primi ničiju hranu osim majčine. Samo u tom je mnogo bolje pokazao nego li Emin beg, nekoliko riječi o tom reći: Mi znamo kako da slučaju ona ga mora dojiti, jer bi moglo nastradati. jer je pozvao pozvane, da kažu svoje miš­ se je u pred islamsko doba sa ženom i žen- Trebamo biti zahvalni našim ženama na tom, što ljenje i da ga upozore na njegove pogreš­ mnoge obavljaju sve kućne poslove, osim što djecu uzgajaju. Šta više ima ih, koje štalu nadziru, kravu *) Izmegju tih djela vrlo je znamenito djelo: ke, ako ih ima, dok Kasim beg ne samo muzu, tkaju, vezu i t. d. Da nije još ove njihove „El-merretul muslimc* (Muslimanska žena), koje je da ih nije pozvao, nego im ie zanijeko sva­ napisao popularni egipatski alim Muhamed Ferid čestitosti, mi bismo morali posve propasti, jer niko pravo, da mogu govoriti o ovoj stvari. Vedždi, a preveo ga je na naš jezik merhum Muaa jesmo sposobni toliko zaraditi, koliko bi one imale Baš zbog toga poziva ja sam se odazvao, Cazin Čatić. pravo od nas iskati. FELJTON. Broj 18 Број prvenstvo nad ženama. Po Kur’anu i po bi riatu ljudi će vazda voditi glavnu riješi; prednjačiti. To im pravo ne mogu žem uzurpirati zbog dvije stvari: prvo, što u ljudi prirodno sposobniji od žena i druga, što ih oni uzdržavaju i troše svoj kapitd na žene. Bog (dž. š.) veli u Sure’i Nini i ovako: „Ljudi će nadzirati žene za to, ih su sposobniji i što troše jedan dio evogi kapitala*. Alejhisselam kaže: „Da sam ir povjedio, da iko ikom sedždu čini, (klanji se) zapovjedio bih da žena mužu sedida čini.* Po Islamu čovjek ne smije biti slijepo pokoran ženi i orugje u njenim rukami, jer to nije ni prirodno. Ko to čini, mielia da nije sretan ni zadovoljan svojim brašnim životom. Ne može se reći, da je Islam uzur pirao ženino pravo, ako ju je od nekih.stviri spriječio, nego je on to učinio baš u njezin interes. Da navedemo jedan prakti­ čan primjer. Jedna se osoba razboljela i pozvala li­ ječnika, da je pregleda. Nakon dugog ргеgledanja liječnik je ustanovio bolest i» branio bolesniku izvjesna jela (n. pr. vob meso i t. d.). Bolesniku srce puče za oris stvarima. Ko god mu u posjet dogj%« mu započne liječnika ružiti i grditi veleii: „Ah, dušmanin jedan, hoće da me glagji umori!* Svi posjetitelji sažimaju rameni­ ma osim jednoga. On se — kao bistar i naučen čovjek — davranisa i reče boleiaiku: „Dragi prijatelju! Liječnik nije tvojdu* �Број 19 Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA' rt rojničkoj upravi na željeznicama, pa nli da se svagdje za vrijeme rata stavlja­ ju željeznice pod vojnu vlast. Ako se sluhjno megju vojnim organima nagju surori elementi, ne smije se svaljivati krivnja na čitavu vojsku i pogrgji vati je imenom soldateska. Daljnim neprilikama prometa krivo je ito nemamo nužnoga osoblja. Hi još danas imamo 70*/« Magjara koje nije moguće preko noći izmijeniti. Cesi su htjeli već da pbvuku iz Bosne svoje osob­ lja pa su tek na nadu molbu Česi i dalje ostavljeni u nadoj službi* Osim toga imaju nadi saveznici kod ose vojničkih potreba, pa prilično zapre­ maju nade željezničke pruge. Mi nemožemo dobiti svojih željezničara koji vrše služ­ bu na grčkim prugama: Bitolj, Solun i Ojevgjelija-Dedeagač. Kad smo neke po­ vukli iz službe, Francuzi su odmah obusta­ vili jedan vlak na pruzi Bitolj—Skoplje, i izjavili da će obustaviti čitav promet,ako povučemo svoje ljude. Oni zadr­ žavaju naše ljude za svoje potrebe, a time samo škode nama. Nemoguće je uvesti že­ ljezničku policiju, jer su potrebe putnika velike. Da se promet olakša kako treba, moraće se uvesti što više vlakova, nabaI viti što više ugljena, ulja i što više loko­ motiva; Direktne vozove nije moguće uve­ sti pogotovo n e z a 8 a raj e vo, jer se vozni plan brzoga voza nemože mije­ njati. Pitanje nagrade željezničkim namještenicima riješiće se možda još danas de­ finitivno. • Poslije ministra Vulovića uzimlje riječ .poslanik Bukšeg* Poriče navode ministra da je on htio raspolagati sa ugljenom. Mi­ nistar Vulović odvraća da će dati stvar najtačnije ispitati. Na prijedlog dra Corovića skida neverifikaciona debata sa dnejvaoga reda, dok se ne podnese iteje-dtaj o poslanicima iz Ma­ kedonije. zničkih pitanja. Wilson je usvojio načelo, da se talijanski problem ima riješiti po uzoru njemačko-franeuskog spora. Naši se zahtjevi pretresaju. Poslije podne će slovenski delegat jugoslavenske države đr. Zolger podnijeti opće zahtjeve na Trst, Rijeku i na istočnu obalu Jadrana. Rijošenje jandranskog zapletanja riješava se u vijeću četvorice zajedno s pitanjem Rajne i odšteta. Prije nego bude moguće sklopIjenje mira pretpostavlja se, da je Rijeka talijanski grad, okružen slovenskim žiteljstvom. Gdansko je njemački grad s polj­ skim žiteljstvom u obližnjem baltičkom zalegju. Vijeće četvorico nastoji formulovati plan, kojim bi se riješilo na isti način pi­ tanje luka na baltičkom i jadranskom moru, bez zahtijeva na predvigjanje, kakav će biti položaj buduće sedmice. Činjenica je da se za sada pričinja da se stvari na sjeveru razvijaju iz prilog Nijemcima, a na jugu Jugoslavenima. Sudbina Rijeke. Pitanje ве je jugosla­ vensko proučavalo u otsutnosti Orlanda a smisao rasprava regbi da je takav da se raspoloži Rijekom po istom načelu, po ko­ jem se raspoložilo o pripadnosti Gđanskoga, jer u obim slučajevima ove luke većinom nastava žiteljstvo, strano svome zalegju. Kao što je Gdansko svojedobno bilo dano Polj­ skoj (kao pokušaj, a odluka je pala u pri­ log slobodne luke) čini se da će i Rijeka biti proglašena slobodnom lukom, davši Jugoslavenima sva trgovačka prava. Nemiri u Mlslru. ,Echo de Pariz* javlja da su u Kairu ponovno buknuli oz­ biljni nemiri. Mnoštvo je pokušalo napasti palaču engleske misije, te je došlo do su­ koba s vojskom. Na obje strane ima više mrtvih i ranjenih. Uhapšeno je oko 400 osoba. Zahtjevi Arnauta. U ponedeljak stigao je Esad-paša u Pariz da predloži konferen­ ciji mira arnauteke zahtjeve. Bugari se bunel Iz Sofije stižu uzbu­ dljive vijesti: Izgleda, da Bugari hoće da rade isto, što i Madžari. Rumunjske su čete — kao što javljaju mnogi listovi — dobile nalog, da zapreme Lizne, koje je mjesto na demarkacionoj liniji, odregjenoj Riješenje našeg spora sa Italijom. od pariške konferencije. Izvjestitelj „Secola” javlja iz Pariza, da će Boljševici protjerani iz Kavkaza. ,D. se talijansko-jugoslavensko pitanje riješiti A. Z.“ javlja iz Haaga, da Reuterov ured naredne sedmice, pa će se tačno fiksirati službeno saopštava: Dobrovoljačka vojska istočne i zapadne granice. Na ovim vijeća­ zauzela je Vladikavkaz i potukla boljševičku njima ima da se svestrano raspravi tali­ vojsku koja je brojala 100.000 ljudi Polo­ janski i jugoslavenski problem. Talijanski vica je ove vojske zarobljena. Boljševici su zahtjevi neće se razdvojiti od ostalih save- protjerani sa sjevernog Kavkaza. Pregled. šmanin, nego baš tvoj pravi dost. On ne kani tebe umoriti, nego te izliječiti. Tvoje je tijelo bolesno i nije sposobno da primi i prokuha onu hranu, koju ti je liječnik zabranio. Okani se ti svoje vesvese, jer je liječniku u interesu, da tebi progje, a ne da ti umreš. Šta koristi njemu tvoja smrt? Ta nije on tvoj miraščija.” Dakle šeriat je duševni liječnik, a mi bolesnici. Nije lijepo, .niti je uljudno govoriti proti' svome iskre­ nom liječniku. Onaj, koji to čini, smatra se nečednim i nezahvalnim. Zaključna riječ. Iz gore navedenih citata jasno se vidi kakvo stanovište zauzima islamska ulema glede ovog pitanja, čuli smo mišljenje naj­ boljih kubanskih tumača i velikih teologa. Tako isto smo čuli kako se tumače nepoz­ nate nam riječi — kao što je u ajetu riječ zinet — od strane ashaba i tabi-ina. Tako isto oni su nam kazali razne hadisi šerife, koje su čuli od Resulullaha. Eto je pred nama tumačenje velikog Abdullah Ibni Abasa. To je osoba, za koju je Resulullah rekao: „Bože! učini ga teologom i nauči ga tumačenju Kur’anal” On je pravo zna­ čenje svake kur’anske izreke mogao doka­ zati i potkrijepiti stihom kojeg arapskog klasika Kao najbolji poznavaoo arapskog jezika i ondašnjih prilika, o nije rije riječ „zinet” protumačio onako, kako je tumači pisao brošurice ,Musl. žpn. pitanje*, nego ja kazao da se ta riječ može tumačiti sa surmom, knom, mendžuhom i t. d.1) Sad se pita, hoćemo li mi pred gornjim činjeni­ cama oči stisnuti i napraviti se kao da mi to ne znamo i ne vidimo. Hoćemo li strugati citate velikih islamskih kapaciteta za hatur jednog čovjeka, koji je upućen u is­ lam onoliko, koliko Francuz u španjolska sela? To mi nećemo nikad učiniti, a nek islamski svijet naše domovine odluči koga će slijediti i za kim će pristati. Na jednoj strani stoje toliki velikani i oprobani prija­ telji Islama, a na drugoj Theodor Noldecke i pisac brošure „Muslimansko žensko pita­ nje”. Mislim da se možemo lahko odlučiti kuda ćemo krenuti i za kim ćemo se povesti. •) Jednom prilikom sjedio je Abdullah u jed­ nom kraju Kjabe, a svijet se je oko njega sakupio i pitao ga za tumač raznih ajeta. To je ugledao Nafi' bin EI-Ezrek (jedan haridžljski vogja) pa je rekao svom drugu Nedžde bin Uvejmlru: .Ovaj čov­ jek (t. j. Abdullah) mnogo se ustručava Kur’an tu­ mačiti. Hajdemo ga pitati za tumačenje raznih ncIasnlh rijeci, ali tražimo na svako pitanie odgovor, tojl će biti potkrijepljen jednim arapskim govorom, jer Je 1 Kupan na arapskom jeziku. Došli su pred Abdullaha i pitali ga za tumačenje 200 nejasnih riječi. Na svaki upit dobili su s nokta odgovor i to potkrijepljen pjesmom najboljih arapskih pjesni­ ka kao: Antsr, Lebid, Turfe, Mallkj bin Avf, Ubejd bin El-Ebres, Hassžn bin Sabit, Umejle bin Eblsalat i t d. Da je slog našeg lista arebicom ja bih jednom pri­ likom objelodanio i protumačio cijelu ovu raspravu, iz koje bi se moglo jasno vidjeti koliko je Abdullah (r. a.) bio spreman. Ko Ima volju, da se malo op­ širnije orjentira o ovoj stvari nek se obrati na Sujutin itkan (dio I, str. 123.) Magjari moljakaju čehe. Javljaju iz Požuna: Jedna je deputacija bivših magjarskih poslanika otišla češkoelovačkom mi­ nistru Koharu i zamolila ga, da javi češkoslovačkoj vladi, kako oni žele, da češka posreduje u Magjarskoj i da okupira Bu­ dimpeštu, jer da taj kraj očekuje danas oslobogjenje jedino od češkoslovačke vlade i od njezine disciplinovane vojske. Magjarski su poslanici izjavili, da — osim neko­ liko stotina komunista — čitava Budim­ pešta drhće pred gotovom propasti. Svijet je razoružan, pa ne može ništa da poduz­ me protiv komunističkog terora. Izvan gra­ da — gdje talog stanovništva ne zna ni za što drugo, već za kragju i pljačku — boljševizam nema nikakvog terora. Okupa­ cijom Budimpešte zadao bi se komunizmu smrtni udarac. Poslanici tvrde, da bi se budimpeštansko stanovništvo priključilo češkoslovačkim četama protiv komunista. Domaće vijesti. O uregjenjn plaća i stanja radništva u našim duhanskim fabrikama zasijeda ovih dana stručna anketa kod zemaljske vlade. Predsijeda joj povjerenik gosp. Markić. Bu­ dući u ovim fabrikama radi i velik broj islamskog ženskinja, koje je do sad bilo vrlo zapostavljeno, tražimo od ulema-medžliaa, da se odmah informira o toku ove ankete i da iznese svoje zahtjeve o boljoj zaštiti muslimanki kako u berivima, tako i u pravcu, da im se dadnu zasebna odje­ ljenja, koja će stajati pod nadzorom starijih ljudi dobra i uzorna moralnog ponašanja. Stvar je hitna. A kad će se početi kod nas. Službeni list hrvatske vlade donio je naredbu bana o komisiji za ustanovljenje konfidenata i denuncijanata. Povjerenstvo će se sasto­ jati od 21 člana, a članove imenuje ban. Zaključak, da je neko bio konfident ili de­ nuncijant može povjerenstvo stvoriti onda, ako je prisutno najmanje 15 članova povje­ renstva. Ime i zanimanje i prebivalište utvrgjenih konfidenata i denuncijanata objavIjivaće se bez i najmanjeg zatezanja u službe­ nim novinama uz kratki opis čina. Svaki put neposredno iza objave dužno je povje­ renstvo, da cijeli dokazni materijal preda predsjedništvu zemaljske vlade. I kod nas je bilo imenovano slično povjerenstvo, ali mu neko ne da raditi. Za što, gospođo na Musalli? Pred kijamet svakakav alamet. Beo­ gradska »Pravda® donosi ovu vijest iz SaDok smo mi ove retke pisali u to vri­ jeme izbija vrlosi mpatičan pokret: nekoliko prosvijećenih muslimanki u Sarajevu obra­ ća se na našu javnost svojim proglasom. Nije ostalo na samom proglasu, već.one pogjoše i korak dalje. Ovih dana napredne muslimanke osnovaše i korisno svoje dru­ štvo „Osvitanje”, s čijim se programom i mi posve slažemo. Samo u islam, prosvjeti i megjusobnom (pomaganju, samo u pravoj islamskoj kulturi naš je spas. Znamo, da moral ženskinja ne štiti sa­ mo zAr i velo na očima, nego ga mogo više, jače i trajno štiti njihov prosvijećen duh. S tim uvjerenjem saslušasmo napredne riječi naših muslimanki oko .Osvitanja* i mi im taj zlatni ,pokret vruće pratimo i preporučujemo pomoći moralnoj i materi­ jalnoj. Islam je vjera kulture, ali prave, čiste i neoskvrnjene kulture, a mi smo joj gorljivi Sljedbenici. Savremena priča. (Uredniku .8. Riječi*, g. Stijepi Kobasici.) U jednom mjestu bila dva grbavca pa tražili lijek svom teretu. Jedan ovariše na majstora, koji mu dadne „zapis* (nez iz jednog ovdašnjeg lista) i uputi ga: „otigji na to i to mjesto, prouči što sam ti napi­ sao, popni se na drvo i čekaj dok đogju džini! Ako se počmu prepirati i zatraže od tebe savjet, budi uz većinu, makar i nema- Отрана 8 Strana rajeva: »Za šefa pravosudnog odjeljenja zemaljske vlade doći će Osmanagić (pravo: Osman Hadžić), okružni predstojnik u Ba­ njaluci®. j^Nije nikakvo čudo. Javno mu se je ргеЗВксПо, da je bio izvjestilac austrijskog ornog kabineta, pa šta prirodnije, nego da za Pribićevićeve ere dogje na — pravosugje? Niko bolje ž^ne bi »pasovao« za ovaki »narodni® sistem.^^ Kako bi bM; da se i naš fizikat pre­ mjesti u -Beograd, kad su u „narodnom poslu otprhnuli liječnici, koji su tamo na­ mješteni. Dogjite u jedan sat i izagje vam podvorkinja sa stereotipnim odgovorom: „nema gospode; više se ne ureduje, pa do­ gjite sutral* A škole nam zatvoriše radi pošaline pjegavog tifusa. Ko li se brine za ovake neurednosti i ko će odgovarati, ako pjegavao zapali naše mahale, naročito na periferiji grada? Pita­ mo i tražimo veći red. Novi način pranja. Dopisni ured jav­ lja: Povodom netačnog članka u 54. broju „Jednakosti* protiv članova demokratskog kluba dr. Vasiljevića i dr. Corovića izjavili su muslimanski zastupnici grupe oko „Jed­ nakosti* u sjednici demokratskog kluba odr­ žanog 1. aprila, da žale i osugjuju takav način pisanja i da će to u buduće spri­ ječiti. Briga za narod. Upravni odbor srpskih manastira u Vojvodini odlučio je, da odmah primi 300 ratne siročadi iz Srbije na ishra­ nu i na stručno poljoprivredno obrazovanje. Za ovu djecu biće postav­ ljeni diplomirani agronomi, koji će ih upu­ ćivati u racionalno gospodarstvo. Naša vojska. Ministar vojni dovršava osnovu o organizaciji vojske. Za cijelu če državu biti ustanovljeno 4 armije sa 47 pješačkih pukova. Intervencija za Radića. U Zagrebu je pod vodstvom bivših zastupnika Hrvoja i Za­ gorca stigla na Markov trg deputacija se­ ljaka. Dok su zastupnici Hrvoj i Zagorac pošli k banu da intervenišu u stvari hapše­ nja Radića, dotle su seljaci, koji su stajali na Markovom trgu pokušali prirediti mani­ festacije za Radića, ali je došlo redarstvo i potisnule seljake sa Markovog trga. Tom je zgodom uhapšen svršeni pravnik Pernar. „Gajretove" vijesti. Darovi društvu „Gajretu*. Neki po­ sjetioci „Gajretove* kancelarije darovaše društvu K 50. — Hašimbeg Badnjević-Pašalić sakupio na svadbi Avdage Kajmaka u la pravo*. On posluša. Kad se džini htjednu razići počnu se pravdati koji je sutra dan: Jedan govoraše da je nedjelja, a većina da je ponedjeljak. Bila je nedjelja. I kad upi­ taše grbavca, on se proti svojoj savjesti priključi većini i reče: ponedjeljak. Bio je nagragjen i skidoše mu grbu. Vrativši se kući, susretne ga drugi gr­ bavac i zapita kako so je izliječio. On mu ispriča sve kako je bilo i dadne zapis, prikričavši mu dobro, da govori kao što hoće većina. Grbavac mu obeća i ode na drvo. Pri polasku posvade se džini: većina je govorila da je jedan i jedan — tri, a ma­ njina, da je dva. Obratiše se na grbavca da im presudi. Sirota grbavac naučio go­ voriti — istinu, pa zaboravi na savjet .majstora* i rekne da je jedan i jedan — dva. Pošljeđica je tog „nepromišljenog” ] odgovora bila, da su mu džini natovarili i onu drugu grbu. Stenjući pod dvjema grbama vrati se siromah kući, ali se je tješio time, da se je očuvao laži. Koji je grbavac bio pošte­ niji, htjeli bismo čitati u stupcima „Srp­ ske Riječi”, pa makar i megju savremenim „aforizmima* ... Oprosti, Hifzija, što i ja zabasah u felj­ ton, jer priča ne će iznad linije, a žao mi je ne donijeti jer karakteriše razloge, radi kojih je naš list izvrgnut koncentričnoj paljbi ljutih pobornika narodnog „jedin- stva*. —ih. �Strana 4 Отрана Travniku K 270 za društvo, a darovaše: po K 50 Hraanica Mahmudbeg i Salihbeg Uriabegović; po K 30 Sujolgjić; po K 20 Hašimbeg Badnjević, Arifović. Z. Krehić i braća Biograd lić; po K 10 8. Šefkić, R. Karta], Mulić, H. Samokovlija, Harmandić i Vejzagić. — Mulosmanović Ham za iz Bije* Une predao nam za „Gajret" K 50 kao dobrovoljni prilog. — Osmanbeg Bašagić iz Sarajeva darovao je „Gajretu" dvije dio­ nice Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Za „Osvitanje" je dao Sabit et Krkbešević 114 K što ih je sakupio na sijelu kod Mehage Nanića. S e j f u d i n e f. Husejnagić sakupio je 84 K na si­ jelu kod Safet ef. Sahačića. Ibrahimaga Lulić, muhtar i g. Nikola P u 1 j i ć, glavar sakupili su u selu Vranjevićima (Blagaj) svotu od 56 K ‘ A b d u 1 la h e f. H. Jamaković sa­ kupio je 425 K, a darovaše: Po K 100 M. Aganagić; po K 40 H. Nanić, Šehić i Hafizović; po K 20 M. Jamaković, R. h. H. Jamaković, E. Zlatar, H. M. Misira, S. Njem* ćević, A. Zube tijak, N. N., M. Potogija i M. šehić; po K 10 H. Potogija, N. N., A. ! Burek, M. Kurtagić, J. Kabuli N. NjemČević; po K 3 N. Kundak, po K 2 M. Sulejmanović. » Ahmedaga H. O m erović sakupio je 866’50 K, a darovaše: Po K 200 H. A. Tabak; po K 150 Br. H. Jusufagić i braća Tufe; po K 60 M. Kunusić (Tuzla); po K 50 g. M. Božić, M. čurČić i g. J. Musafija; po K 20 J. Pehla, O. Užičanin, A. Fetah (Pri­ jedor) i M. Arnautović (Bileće); po K 15 S. Sahačić; po K 14 g. A. Levi; po K 10 M. Bičakčić i Š. Vranić; po K 7 50 P, H. Hasanović (Visoko); po K 5 A. Dedić, I. PopajaiS. Sirey: po K 3 A. Jerlagić; po K 2 g. D. Petek. Hk Ismet ef. Kurtagić sakupio je 50 K megju muslimankama u Vlasenicama. „Musi, čitaonica** u Jajcu položila je kao dobrotvorni prilog 200 K. nS 1 o g au napredno i dobrotv. udružeiije u Travniku dalo je 190 K. Tešanjska muslimanska trg. i ot­ premna banka dala je 1.000 K. H. Bajramaga F o č o darovao je 500 K; И. R. T v r t k o v i ć, Višegrad darovao je 100 K; Po K 50 darovaše: Hamdi ef. Kreševliaković, (Vinkovci) Badnjević Hašimbeg sud. nadsavjetnik, Travnik i Eminaga Hasibović (Sarajevo); Po K 40 Jusuf ef. Imamović (Vinkovci); Po K 30 Šaban ef. Begić (Vinkovci) Akif ef. Sahanić (Sarajevo) A. h. Bukvica, Brčko i Camil ef. Mujagić šer. sudac. Visoko. Prije iskazano K 23*916’— Ukupno K 27811’50. Iz naše organizacije. Fojnički kotar uz nas. Potcjenjujući narodnu volju, „Ј.“ je u jednom broju do­ nijela vijest, da je na skupštini naše orga­ nizacije u Fojnici bilo zastupano samo 5 općina, a ostale da su bajagi proti nama. Na temelju .izvještaja mjesnog odbora u Fojnici od 20 marta možemo sad ustanoviti, da su se sve općine (18 ih na broju) tog kotara priključile našoj organizaciji. Živjeli Fojničani i predsjednik njihova mjesnog odbora, što mu je „Jednakost" sad na jednom oduzela i „agaluk" Zdravlje. Tifus i zatvaranje škola. (Apel na zemaljsku vladu.) Gotovo od balkanskog rata, a da i ne govorim o svjetskom ratu naše su školske godine abnormalne, puno kraće zbog zatva­ ranja škola. I ova sadanja godina izgubila je odmah u početku dva i po mjeseca, pa smo poslavši 15. novembra prošle godine našu djecu u školu, već unaprijed znali, da će nam i ova godina biti abnormalna. No evo novih žrtava, upravo čitav mjesec mart zatvoriše nam se škole zbog bojazni, da će Odgovorni urednik: M. Sudžuka. PRAVDA “ — „ПРАВДА“ 8e pjegavi tifus još više raširiti. Sad smo dakle na čistu, da od ove godine izgubismo tri i po mjeseca. I tu žrtvu prinesosmo sve u dobroj vjeri, da se narod koliko, bilo sa­ čuva od epidemije, ali evo najnovija nare­ dba veli, da ih još treba, jer nam škole ostaju zatvorene sve do 15. aprila. Šta ćemo sad, hoćemo li i dalje dopri­ nositi ove žrtv.e, kad su se naše škole već po ovom dosadanjem izvrgle u jednostavne analfabetske tečajeve? Jesu li ove doprinešene naše žrtve išta pomogle, da se bolest dalje ne širi! Ako su ove preventivne mjere zaista bile potrebne i opravdane, a u to ne možemo sumnjati, kad naši stručnjaci o tom brigu vode, onda nam je čudo, što se te mjere ne protežu i na druge skupove osim škole. U tramvaju je uvedena smiješna uredba, tramvaj ne zastaje na stanicama, nego se polaganije vozi pa svijet uskače i iskače i čudo je što nema više nesreća. Korso, kavane, birtije, pa evo i opet se dozvoljava kino, sve je to puno svijeta, isto tako na pazaru. Da se u željeznicama sma­ nji stiska putnika, dozvoljava se samo to­ liko putnika, koliko ima mjesta u vagonima, ali za dozvolu za vožnju, koja se dobiva kod liječnika tolika je navala, da taj skup puno uspješnije omogućuje prelaz ušiju s jednog na drugog, nego Ii to može biti u školi, gdje jedno dijete po propisu sjedi na jednom ili bar na ’/< kvadratnog metra. Ali ne, opasnost se vidi samo u školi, pa se one i zatvaraju. Pa da bar od tog zatvaranja škola ima kakve koristi. Naprotiv može biti gore, jer eno čitavi čopori potu­ caju se i po kalu i po prahu, zbijaju se u hrpe, natežu i naravno puno više izlažu ne­ čistoći, nego li da u školu idu. Povrh toga čudno nam izgleda, kad se škole zatvaraju i u onim kotarima, gdje nikada tifusa nema. I opet naglašavamo, da se samo u školi opasnost vidi, kad se svi drugi skup­ ovi trpe. Za druge skupove kaže se obično, da je tu bolji svijet, koji ima više smisla za čuvanje zdravlja. Ali to isto vrijedi i za kuće i porodice, iz kojih djeca školu pohagjaju, i taj je svijet svakako pristupačniji razlogu i bolje će se čuvati od epidemije, nego one porodice, koje ni svojim djetetom nijesu u doticaju s oblastima, koje propa­ giraju čistoću i čuvanje zdravlja. Kad se ovako u čuvanju od epidemije samo škole zatvaraju, zaista nam izgleda, da se upravo kažnjavaju oni, koji bi najmanje mogli za epidemiju krivi biti. Sta bi onda naše starateljstvo za čuvanje narodnog zdravlja tre­ balo da poduzima kod onih, koji nijesu ni sa školom u dodiru, jer ili nemaju djece za škole ili je ne daju u skelu zbog po­ manjkanja te uvigjavnosti ili zbog oskudice same škole uopće. Naša je n. pr. Vratnikmahala (Grad) sigurno veća od mnoge kasabice u provinciji, a u njemu još nema škole, dok ima mjesta i sa dvije škole. Na Vratniku uopće nema ništa, što reprezentira kakvu vlast, osim male stražarske karaulo sa 2—3 policista i velike vojničke kasarne. Pa neka mi naše starateljstvo narodnog zdravlja ne zamjeri pitanje: šta se uopće radi u ovim i ovakim dijelovima našeg glavnog građa, a da i ne govorim u pro vinciji; šta se radi u našoj masi, đa se ona umjeđne i htjeđne čuvati od epidemije? Odakle će narod znati, da uš prenosi bolest, kad nije pismen, đa to gdjegod pročita i kad mu to uopće nikad nitko i ne kaže? Zaista nam izgleda, da se u nas osim zatvaranja škola ništa drugo ne radi, đa se epidemija suzbije. Naš je fizikat služben i ukočen kao i drugi birokratski uredi, zdrav­ stveni odsjek isto tako. U glavnom građu, a đa i ne govorimo o provinciji, nema u tu svrhu nikakve organizacije, da bi se svaki dan raportirali novi slučajevi bolesti, da se odmah pređuzmu mjere, već se hoće, đa sam narod prijavljuje nove slučajeve bolesti. A kako će neuk svijet znati, đa se je čeljade razboljele baš od tifusa, kad pu­ no raznih bolesti počinje povećanjem to­ pline. a na posljetku i kad se prijavi nova bolest, fizikat nema dovoljno osoblja, d? odmah taku kuću i posjeti. Obično se zah tijeva, da bolesnik dogje, ili da ga donesi u fizikat, gdje bi se tek imalo konstatirati da li je baš tifus, po srijedi. S tih razloga s pomanjkanja potrebne organizacije obi­ čno se saznaje za novi slučaj bolesti mo­ žda baš u njezinu najvišem stadiju, kad su se mogli svi ukućani okužiti. Onda se bo­ lesnik šalje u kolera-baraku. To je tek, da se oblasti opsjene da rade nešto. A kako je tek u selima, gdje je jedan jediti kotarski liječnik na 30 i više sela raštrkanih i na 50 kilometara udaljenosti? Pa šta će tuđi liječnik i kad u jednom na­ basa na nov slučaj epidemije, kad nema ni bolnice, ni barake za raskuživanje. Mje­ sto da se bar i ondje, gdje ima škola, od nje inprovizira bolnica i tu bolesnici nje­ guju, ono se na kućna vrata prilijepi ćage i stvar svršena. A moglo bi se i tuđi od seoskog boljeg svijeta, bivših vojnika i t. d. rekrutirati potrebno osoblje, da čuva izolirane bolesnike, da uopće bude liječni­ ku u pomoći. Taku bi akciju valjalo zapovrći kod nas, đa se epidemija zapriječi, a za dalju budućnost opet na šire zasnovati organiza­ ciju za Čuvanje narodnog zdravlja. U Sr­ biji je — bar do rata — ovaka organiza­ cija, obilno pomagana od vlade, čudesa stva­ rala. Organi ove zadruge, stručnjaci lije­ čnici išli su po selima i na prazničke dane držali narodu predavanja posebno za muš kinje, a posebno za ženskinje. Osim toga gusto posijane škole činile sii takogjer svoje, jer narodna prosvjeta nije bila sku­ čena kao u nas, nego joj je sve išlo u prilog. Na sličan bi način treb’alo i u nas za dalju budućnost zasnovati rad na široj os­ novi. Tu bi trebalo da se udruži i vlast i narodna inteligencija i štampa i škola. A dotle treba da se odmah povede druga, čim brža akcija za savremenu našu nevo­ lju, za tifus, koji sada pustoši. Naš zdrav­ stveni odsjek treba đa posve drukčije po­ vede akciju protiv epidemije, ne samo za­ tvaranjem škola. Naprotiv mi smo uvjere­ ni, da bi se baš otvaranjem škola više i uspješnije vodila borba za spriječavanje ti­ fusa, nego li samo zatvorenim školama. Evo kako: Ako se školska djeca pomno i konsekventno pomoću školskih organa nad­ ziru i kontroliraju, da li su čista i uredna, tim će se bar znati, kako se drže propisa o epidemiji one kuće, iz kojih djeca školu pohagjaju. Ta će strogost prama djeci biti od upliva i na njihove porodice i tako će djeca biti neka mjera na čistoću kod kuće. Opazi li se ipak pored sve opomene u dje­ ce nemarnosti u čistoći, to se taka djeca eksemplarno kazne odstranjenjem iz škole na izvjesno vrijeme ili sasvim. Za svijet pak drugi, koji nije ni sa školom u dodiru, treba đa se organizuje četica valjana mlagjeg svijeta, koji bi po uputi mjesnog li­ ječnika sprečavali dalje širenje epidemije. —ić. Trešeljak. Gospodinu cenzoru. Molim Vas, kako se vi srpski zovete?! Ne pitam jeli vam ime Vlado, Kojo ili Stevo, kako to .Alefenđija* iz Jednakosti® tepa, jer meni nije do toga stalo da mi pružate slanu ruku, nego vas pitam za vaše zvanje: šta je to reći cenzor? Nama predbacuju, znate, naši protiv­ nici, da smo mi ljudi iz čaršije, pa nikako ne mo­ žemo da shvatimo iza proglašenja Slobode, čemu još i cenzor služi? Je li to nešto poput dimničara, koji novinarsku garavost marljivo čisti, da nekog i nekoga dim ne ujede plaho za oči? Ili je nešto po­ put eksekutora, koji plijeni? AH, ovo ne će biti, jer .sekutor* plijeni samo ljude koji su dužni, a Vi plijenite siromašne novinare i novine ni krive ni dužne. Pa gdjekad i „Trešeljak" „šišate®, kao ka­ kav brico, kad do kože ošiša kakvu visoku glavu na dugom vratu, koja se ljuti, što je sada „svaka šuša nadigla glavu® pa misli da se to mora gnje­ čiti. Šljivari, zar ne, preko kojih ćemo s indignaci­ jom preći. Ako ja i ne bih, Vi hoćete svakako, kao čovjek od pravde. I zakona; da i zakona i pravde. Megjutim i ja sam od „Pravde®, pa bi mogli ne­ kako i zajedno, samo kad bi Vi htjeli. Ali nećete, Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ �Strana 4 Отранж PRAVDA** — „ПРАВДА* Travniku K 270 za društvo, a darovaše: po K 50 Hrasnica Mahmudbeg i Salihbeur Uriebegović; po K 30 Sujolgjić; po K 20 Hašimbeg Badnjević, Arifović, Z. Krehić i brada Biogradlid; po K 10 8. Šefkić, R. Karta), Mulić, H. Samokovlija, Harmandić i Vejzagić. — Mulosmanović Ham za iz Bijeline predao nam za „Gaji^t" K 50 kao dobrovoljni prilog. — Osmanbeg Bašagić iz Sarajeva darovao je „Gajretu" dvije đio, niče Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Za „Osvitanje« je dao Sabit et Krkbešević 114 K što ih je sakupio na sijelu kod Mehage Nanića. S e j f u d i n ef. Husejnagid sakupio je 84 K na si­ jelu kod Safet ef. Sahačića. Ibrahimaga Lulić, muhtar i g. Nikola P u 1 j i ć, glavar sakupili su u selu : Vranjevidima (Blagaj) svotu od 56 K A b d u 1 la h e f. H. Jamakovid saI kupio je 425 K, a darovaše: Po K 100 M. Aganagić; po K 40 H. Nanić, Šehid i Hafizović; po K 20 M. Jamakovid, R. h. H. Jamakovid, E. Zlatar, H. M. Misira, S. Njemčević, A. Zubetljak, N. N., M. Potogija i M. šehid; po K 10 H. Potogija, N. N., A. £ Burek, M. Kurtagid,J. Kabuli N. NjemČevid; 1 po K 3 N. Kundak, po K 2 M. Sulejmanović. ;♦ Ahmedaga H. Omerović sakupio je 866*50 K, a darovaše: Po K 200 H. A. • Tabak; po K 150 Br. H. Jusufagid i brada ' Tufe; po K 60 M. Kunusid (Tuzla); po K 50 g. M. Božid, M. Curčić i g. J. Musafija; po K 20 J. Pehla, O. Užičanin, A. Fetah (Pri­ jedor) i M. Arnautovid (Bilede); po K 15 S. Sahačid; po K 14 g. A. Levi; po K 10 M. Bidakčid i Š. Vranić; po K 7 50 P. H. Hasanović (Visoko); po K 5 A. Deđid, I. Popaja i S. Sirey; po K 3 A. Jerlagid; po K 2 g. D. Petek. Ismet ef. Kurtagić sakupio je 50 K megju muslimankama u Vlasenicama. „Musi, čitaonica** u Jajcu položila i je kao dobrotvorni prilog 200 K. nS I o g a** napredno i dobrotv. udruževje u Travniku dalo je 190 K. Tesanjska muslimanska trg. i ot­ premna banka dala je 1.000 K. H. Bajramaga F o č o darovao je 500 K; H. R. T v r t k o v i ć, Višegrad darovao je 100 K; Po K 50 darovaše: Hamđi ef. Kreševl iako vid, (Vinkovci) Badnjević Hašim­ beg sud. nadsavjetnik, Travnik i Eminaga Hasibović (Sarajevo); Po K 40 Jusuf ef. Imamovid (Vinkovci); Po K 30 Šaban ef. Begić (Vinkovci) Akif ef. Sahanid (Sarajevo) A. h. Bukvica, Brčko i Ćamil ef. Mujagić šer. sudac. Visoko. Prije iskazano K 23'916*— Ukupno K 27811’50. Iz naše organizacije. Fojnički kotar uz nas. Potcjenjujući I narodnu volju, „Ј.“ je u jednom broju do­ nijela vijest, da je na skupštini naše orga­ nizacije u Fojnici bilo zastupano samo 5 općina, a ostale da su bajagi proti nama. Na temelju .izvještaja mjesnog odbora u Fojnici od 20 marta možemo sad ustanoviti, da su se sve općine (18 ih na broju) tog kotara priključile našoj organizaciji. Živjeli Fojničani i predsjednik njihova mjesnog odbora, što mu je „Jednakost" sad na jednom oduzela i „agaluk" Zdravlje. Tifus i zatvaranje škola. (Apel na zemaljsku vladu.) Gotovo od balkanskog rata, a da i ne govorim o svjetskom ratu naše su školske godine abnormalne, puno kraće zbog zatva­ ranja škola. I ova sadanja godina izgubila je odmah u početku dva i po mjeseca, pa amo poslavši 15. novembra prošle godine našu djecu u školu, već unaprijed znali, da će nam i ova godina biti abnormalna. No evo novih žrtava, upravo čitav mjesec mart zatvoriše nam se škole zbog bojazni, da će Odgovorni urednik: M. Sudžuka. se pjegavi tifus još više raširiti. Sad smo bolest, fizikat nema dovoljno osoblja, da dakle na čistu, da od ove godine izgubismo odmah taku kuću i posjeti. Obično se zah­ tri i po mjeseca. I tu žrtvu prinesosmo sve tijeva, da bolesnik dogje, ili da ga donesu u dobroj vjeri, da se narod koliko, bilo sa­ u fizikat, gdje bi se tek imalo konstatirati čuva od epidemije, ali evo najnovija nare­ da li je baš tifus, po srijedi. 8 tih razloga, dba veli, da ih još treba, jer nam škole ■ pomanjkanja potrebne organizacije obi­ čno se saznaje za novi slučaj bolesti mo­ ostaju zatvorene sve do 15. aprila. šta ćemo sad, hoćemo li i dalje dopci- žda baš u njezinu najvišem stadiju, kad su nositi ove žrtv.e, kad su se naše škole već se mogli svi ukućani okužiti. Onda se bo­ po ovom dosadanjem izvrgle u jednostavne lesnik šalje u kolera-baraku. To je tek, da analfabetske tečajeve? Jesu li ove doprine- se oblasti opsjene da rade nešto. A kako je tek u selima, gdje je jedan sene naše žrtve išta pomogle, da se bolest dalje ne širi! Ako su ove preventivne mjere jediti kotarski liječnik na 30 i više sela zaista bile potrebne i opravdane, a u to ne raštrkanih i na 50 kilometara udaljenosti? možemo sumnjati, kad naši stručnjaci o tom Pa šta će tuđi liječnik i kad u jednom na­ brigu vode, onda nam je čudo, što se te basa na nov slučaj epidemije, kad nema mjere ne protežu i na druge skupove osim ni bolnice, ni barake za raskuživanje. Mje­ škole. U tramvaju je uvedena smiješna sto da se bar i ondje, gdje ima škola, od uredba, tramvaj ne zastaje na stanicama, nje inprovizira bolnica i tu bolesnici nje­ nego se polaganije vozi pa svijet uskače i guju, ono se na kućna vrata prilijepi ćage iskače i čudo je što nema više nesreća. i stvar svršena. A moglo bi se i tuđi od Korso, kavane, birtije, pa evo i opet se seoskog boljeg svijeta, bivših vojnika i t. dozvoljava kino, sve je to puno svijeta, isto d. rekrutirati potrebno osoblje, da čuva tako na pazaru. Da se u željeznicama sma­ izolirane bolesnike, da uopće bude liječni­ nji stiska putnika, dozvoljava se samo to­ ku u pomoći. Taku bi akciju valjalo zapovrći kod liko putnika, koliko ima mjesta u vagonima, ali za dozvolu za vožnju, koja se dobiva nas, da se epidemija zapriječi, a za dalju kod liječnika tolika je navala, da taj skup budućnost opet na šire zasnovati organiza­ puno uspješnije omogućuje prelaz ušiju s ciju za Čuvanje narodnog zdravlja. U Sr­ jednog na drugog, nego li to može biti u biji je — bar do rata — ovaka organiza­ školi, gdje jedno dijete po propisu sjedi cija, obilno pomagana od vlade, čudesa stva­ na jednom ili bar na ’/< kvadratnog metra. rala. Organi ove zadruge, stručnjaci lije­ Ali ne, opasnost se vidi samo u školi, čnici išli su po selima i na prazničke dane pa se one i zatvaraju. Pa da bar od tog držali narodu predavanja posebno za muš zatvaranja škola ima kakve koristi. Naprotiv kinje, a posebno za ženskinje. Osim toga može biti gore, jer eno čitavi čopori potu­ gusto posijane škole činile sii takogjer caju se i po kalu i po prahu, zbijaju se u svoje, jer narodna prosvjeta nije bila sku­ hrpe, natežu i naravno puno više izlažu ne­ čena kao u nas, nego joj je sve išlo u čistoći, nego li da u školu idu. Povrh toga prilog. Na Sličan bi način trebalo i u nas za čudno nam izgleda, kad se škole zatvaraju i u onim kotarima, gdje nikada tifusa nema. dalju budućnost zasnovati rad na široj os­ I opet naglašavamo, da se samo u novi. Tu bi trebalo da se udruži i vlast i školi opasnost vidi, kad se svi drugi skup­ narodna inteligencija i štampa i škola. A ovi trpe. Za druge skupove kaže se obično, dotle treba da se odmah povede druga, da je tu bolji svijet, koji ima više smisla čim brža akcija za savremenu našu nevo­ za čuvanje zdravlja. Ali to isto vrijedi i za lju, za tifus, koji sada pustoši. Naš zdrav­ kuće i porodice, iz kojih djeca školu po- stveni odsjek treba da posve drukčije po­ hagjaju, i taj je svijet svakako pristupačniji vede akciju protiv epidemije, ne samo za­ razlogu i bolje će se čuvati od epidemije, tvaranjem škola. Naprotiv mi smo uvjere­ nego one porodice, koje ni svojim djetetom ni, da bi se baš otvaranjem škola više i nijesu u doticaju s oblastima, koje propa­ uspješnije vodila borba za spriječavanje ti­ giraju čistoću i čuvanje zdravlja. Kad se fusa, nego li samo zatvorenim školama. ovako u čuvanju od epidemije samo škole Evo kako: Ako se školska djeca pomno i zatvaraju, zaista nam izgleda, da se upravo konsekventno pomoću školskih organa nad­ kažnjavaju oni, koji bi najmanje mogli za ziru i kontroliraju, da li su čista i uredna, epidemiju krivi biti. Sta bi onda naše sta- tim će se bar znati, kako se drže propisa rateljstvo za čuvanje narodnog zdravlja tre­ o epidemiji one kuće, iz kojih djeca školu balo da poduzima kod onih, koji nijesu ni pohagjaju. Ta će strogost prama djeci biti sa školom u dodiru, jer ili nemaju djece od upliva i na njihove porodice i tako će za škole ili je ne daju u škclu zbog po­ djeca biti neka mjera na čistoću kod kuće. manjkanja te uvigjavnosti ili zbog oskudice Opazi li se ipak pored sve opomene u dje­ same škole uopće. Naša je n. pr. Vratnik- ce nemarnosti u čistoći, to se taka djeca mahala (Grad) sigurno veća od mnoge ka- eksomplarno kazne odstranjenjem iz škole sabice u provinciji, a u njemu još nema na izvjesno vrijeme ili sasvim. Za svijet škole, dok ima mjesta i sa dvije škole. Na pak drugi, koji nije ni sa školom u dodiru, Vratniku uopće nema ništa, što reprezentira treba da se organizuje četica valjana mlakakvu vlast, osim male stražarske karaule gjeg svijeta, koji bi po uputi mjesnog li­ sa 2—3 policista i velike vojničke kasarne. ječnika sprečavali dalje širenje epidemije. Pa neka mi naše starateljstvo narodnog —ić. zdravlja ne zamjeri pitanje: šta se uopće radi u ovim i ovakim dijelovima našeg glavnog građa, a da i ne govorim u pro vinciji; šta se radi u našoj masi, da se ona Gospodinu cenzoru. Molim Vas, kako se vi umjeđne i htjedne čuvati od epidemije? srpski zovete?! Ne pitam jeli vam ime Vlado, Kojo Odakle će narod znati, da uš prenosi bolest, ili Stevo, kako to .AIefendija“ iz .Jednakosti' tepa, meni nije do toga stalo da mi pružate slanu kad nijo pismen, da to gdjegod pročita i jer ruku, nego vas pitam za vaše zvanje: šta je to kad mu to uopće nikad nitko i ne kaže? reći cenzor? Nama predbacuju, znate, naši protiv­ Zaista nam izgleda, da se u nas osim nici, da smo mi ljudi iz čaršije, pa nikako ne mo­ zatvaranja škola ništa drugo ne radi, da se žemo da shvatimo iza proglašenja Slobode, čemu epidemija suzbije. Naš je fizikat služben i još i cenzor služi? Je li to nešto poput dimničara, koji novinarsku garavost marljivo čisti, da nekog i ukočen kao i drugi birokratski uredi, zdrav­ nekoga dim ne ujede plaho za oči? Ili je nešto po­ stveni odsjek isto tako. U glavnom gradu, put eksekutora, koji plijeni? Ali, ovo ne će biti, jer a da i ne govorimo o provinciji, nema u .sekutor* plijeni samo ljude koji su dužni, a Vi plijenite siromašne novinare i novine ni krive ni tu svrhu nikakve organizacije, da bi se dužne. Pa gdjekad i „Trešeljak' .šišate", kao ka­ svaki dan raportirali novi slučajevi bolesti, kav brico, kad do kože ošiša kakvu visoku glavu da se odmah preduzmu mjere, već se hoće, na dugom vratu, koja se ljuti, što je sada .svaka da sam narod prijavljuje nove slučajeve šuša nadigla glavu** pa misli da se to mora gnje­ bolesti. A kako će neuk svijet znati, da se čiti. Šljivari, zar ne, preko kojih ćemo s indignaci­ jom preći. Ako ja i ne bih, Vi hoćete svakako, kao je čeljade razboljelo baš od tifusa, kad pu­ čovjek od pravde. I zakona; da i zakona i pravde. no raznih bolesti počinje povećanjem to­ Megjutim i ja sam od „Pravde**, pa bi mogli ne­ pline, a na pošljetku i kad se prijavi nova * kako I zajedno, samo kad bi Vi htjeli. Ali nećete, Trešeljak. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. О/ Broj 19 Број nego Vam eto I .Trešeljak* smetaO^ad bih |i« primjer istinu napisao: da je Jedna .vopliflka* pitali na 21. marta o. g. u pet i po sati izjutra otela j£. nom golorukom gragjaninu u Karpuzovoj Ш 4250 kruna i onda mu rekla: „е hajde ti sadai nas tuži kome hoćeš!*. Vi biste to sigurno zaoM niII. Ili kad bih napisao: Pošto nam cenzura vfl kao gore, istinite b б 1 j e, u kojima bi se м morali zauzeti za ličnu i imovinsku slgutnost-к žavljana — takovi su i muslimani, dok porez ph. čaju! — pred napadajima državnoj upravi pojedinaca, pa na koncu i vojničkih patrola, toW sama protežira lažni sustav poretka u zemljil/ Vi biste ošišali. A za što? Valjda za to, itnk cenzor?! Drugi „gospodin Zabranjujem!*. Moiefe, pala Vam je sjekira u med. Ali ne zaboravite narodne, da: „ne pada snijeg da pomori svijet, ne­ go da svaka zvijer pokaže svoj trag*. Pa lakoj Vi, ne ćete biti vječiti, Vi čedo preuzetnog Zapadi, za kojeg eto u bukvani pitome Jugoslavije ni ime­ na nema. Urednik,?.* Premladi I neiskusni. Čuje se da su Mg muslimani iz grada Sarajeva, koji su predali noit za oružne listove, dobili nakon tri mjeseca čekaaja od poticajne direkcije ovakva (i slična) riješe^: .Premladi ste i neiskusni u baratanju sa oružjem’. Na prigovore mlagiih, da su za vrijeme rata sbžili po tri-četlrl godine u vojsci, opet je bilo: »neu­ kusni!* Pa i stariji, naročito posjednici, trgovci i ki­ ne starješine, ostali su ipak premladi, makar da u neki posjedovali oružne listove i po trideset godim do sada. — Da nam je nešto gospodu Vladi obi­ ći fes i dati mu pćku luga u šake^pa neka prtgt preko malte, da vidimo bi li se s tipWF»mogao otaniti od pljačkaša. Ili bi se, šta više, i bez peke taj ći povratio i kazao: Sad vidim da nije nai nti premlad i neiskusan,- nego je naš policalni ste u Bosni ostario, pa na sve gleda inatoljm oSm, u koliko hoće već i da zaškilji na štogod^ Poruke uredništva. Cati 14 Posavine. Nastavak Vašeg čimka nije zaplijenjen, nego smo ga mi nH stavili radi toga, što je polemične Binu sa ljudima oko „Jednakosti". Ona zapljeu odnosi se na tretiranje agrarnog pitanja. 1 S. D. u D. Ne možemo štampati, jer je polemično i više lično. Kao što ste и mogli osvjedočiti, naš list nije reagirao u na jednu ličnu navalu na našeg urednih, pa dapače ni na lične navale na samo? predsjednika naše organizacije. Njemu # je mnogo štošta podvaljivalo, pa je dapzif’ i vrijegjan, a mi smo šutjeli. „Za što h ti te, kad se navaljuje na člana našeg mje­ snog odbora?- pitao nas je jedan drugi. 1 mi i Vama i njemu volimo: Kad ne tanimo predsjednika organizacije, zaštodi branimo druge? Zadovoljite se i vi općim mišljenjem, da napadaji „Jednakosti* znače — da je napadnuti ispravan.’ 1 Muslimani! Oglašujte u nPra<! Soda bicarboni veća količina odmah za dobiti u bu- i radima 50, 100 i 200 kg. uz cijenuod | 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po komadu ’ == u špecerajskoj radnji = Hasan Karahasanovit, BRČKO, Karagjorgjevića uL 15. l Mjesni odbor našeorg^ nizacije smjestio bi desetak šegrta na zanat ili u trgovinu. Reflektanti neka se obrati na naše uredništvo. Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f54cbff4bc4604535da108529c5592ea.pdf b10ebd6878df4f81eeb9b75c304ea408 PDF Text Text PRAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom URSGJUJE REDAKCIONI ODBOR :: PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. :: NA POLA GODINE 20"—KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA UI3LAM8KOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. - ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслитанске Организације. Broj 20. Sarajevo, četvrtak 10. aprila 1919. (9. redžeba 1337.) Agrarni prijepori i obragjivanje čitluka. Ovih je dana svim kotarskim redim«’ i ispostavama izdana ova .kružnica: ,,Zemaljska je vlada .pazila iz raznih molbi, da 8 jejne strane težaci nastoje da dopiju Sto više zemlje, a e druge (.pet age, da je što više oslobo­ de ispod kmeta. Zemaljska je vlada ovdašnjom okružnicom od 19/11. o. g. broj 32.364/V—2. upozorila narod, da će se kod rješavanja agrarnog pitanja osvrtati samo na zbilj­ sku potrebu i valjano o b r agjivanje zemlje, a nipošto na puku želju za zemljom. Da nebi ova želja za zemljom џ ovo prolazno doba dovela do kakovih zamršaja, naregjuje ze­ maljska vlada gg. kotarskim pred­ stojnicima i čini ih lično odgo­ vornim za to, da ве: 1) mir i red ne emijo nigdje popemiti; 2) da ee mora svak'i pedalj lemlje, što je za obragjivanja, i obraditi po uputama spome­ nute okružnice i 3) da se podjednako zašti­ te I kmetovi I age. Da ee to tim sigurnije posti­ gne, pozivaju se gg. kotarski predstojnici, da svojski nastoje, kako bi svaki pojedini agrarni prijepor lijepim načinom megju strankama izravnali. Gdje to ne ide u kancelariji, neka нК na prijeporne čestice izašalje vrije­ dan i spreman činovnik kotarskog ureda, a u važnijim slučajevima neka se potrudi i sam д. ko­ tarski predstojnik na prijeporno mjesto i tamo sporazumno sa stran- h™« izabele broj zastupnika svake franke i s njima onda odredi, ko it i pod kojima će uvjetima ove go­ dine obraditi prijeporno zemljište, a u smislu predhodnih odredaba u pripravu agr. reforme, keja su-Izašle u službenim novinama 27/П. 1919. Pri tome će valjati upozoriti parničare, da je ova odredba sa­ mo jedna privremena mjera ZO ovogodišnju Obradu, da se ne Mruši mir i da se posije, a da nikako ta odredba no će preju­ dicirati samom prijeporu. Kotar­ ski to’ činovnik, odnosno g. ko­ tarski predstojnik na svaki ova­ kav očevid poslati i seoskog star­ ješinu i njega onda učiniti odgo­ vornim zato, da će se odredba za aru godinu sbilja i u miru izvršiti. G. g. kotarski predstojnici, koji imadu ispostavo inogu se u ispostavnom području za rješava­ nje agrarnih prijepora poslužiti upraviteljima ispostava, ako od­ govaraju gornjem zahtjevu. Konačno se pozivaju gg. ko­ tarski predstojnici, da se u va­ žnim slučajevima obrate na gg. okružno načelnike i da ih u va­ žnijim prijeporima izvijeste, kako je prijepor izglagjen. Sarajevo. 9. aprila. „Srpska Riječ* mm je podva­ lila da uašu ordanizaciju vode „okoreli frankovci", koji su pod protek­ toratom bivše upravo razvijali mržnju proti svemu što je srpsko, na štetu narodnog jedinstva.* Ido i dalje pa nam „viteški* dovikuje, da „nema više protektora kao prije", pa napomi­ nje, da bismo „mogli poći putem Stjepana Radića." Biva u haps. Mi čemo se na ovu podvalu osvrnuti op­ širnije u idućem broju, s za danas ве zadovoljavamo jednom usporedbom u držanju nas .frankovaca" i njih .ljutih zagovornika" narodnog jedinstva. Kad je ovamo došao bivši prijestolonašljednik Franjo Ferdinand, pozdra­ vila ga je .Srpska Riječ" uvodnim člankom od 25. juna 1914, iz kojeg vadimo ovo izreke: .Danas stiže u našu sredinu Njegovo c. i kr. Vieočanstvo, našljednik preetula Franjo Fer­ dinand.*. . . „Koliko bude Njegovom Vieočanstvu, kao našljedniku prestala, položaj dopuštao, imače prilike, da se nepo­ srednim doticajem sa našim narodom osvjedoči o iskrenosti osjećaja lojalnosti i vjernosti našeg naroda prema Njegovoj Uzvišenoj Osobi i Njegovu Prejasnom Domu. „Naš srpski narod imao je vazda pravo ehvatanje li o ni o g i j a I n i h dužnosti premaVladalačkomDomu.* „Ovom osjećaju davao je naš na­ rod otvoreno i iskreno izraza u svakoj datoj prilici, što se’ manifestovalo najjasnije u veličanstvenom i oduševljenom dočeku, koji je priredio naš narod svom sijedom vla­ daru N;eg. Vclič. Franji Josipu I. u maju 1910. godine." „Taj osjećaj lojalnost i pošto­ vanja prema vladaru bili su vazda svijetla odlika srpskog na­ roda* «U ispovijedanju ovih os je čaja i u vršenju ovo ap­ solutno svete gragjanske h o inog i jal no dužnosti, naš narod nije poznavao laž n o g pretvaranja, a i ne razumije nedopuštenog licitiranja.” »Zato to svečano Raspolože­ nje i radost, koja obuzima danas srpski narod prilikom ove visoke po­ sjeta, ne mogu ni za dlaku pomutiti žalosne uspomene . . « »Kao nezavisni organ srp­ skoga naroda mi radosno pozdravlja­ mo Njeg. Vis. Franju Ferdinanda i uvjereni smo, da će neposredna bli­ zina i dodir sa narodom raspršiti mnoge krive predrasude naših uprav nika, nedostojne denuncijacije protiv srpskog naroda. Dobro nam došaol« Tako je pisao »hezaviani organ srpskog naroda”, a »Miabsh«, koji je stajao pod uredništvom današnjeg urednika »frankovačke Pravde« donio je o tom samo ovih pet šest redaka : „Danas stiže u našu sredinu Nje­ gova c.irsko-kraljevska visost, naslje­ dnik prijestolja nadvojvoda Franjo Fer­ dinand sa suprugom. Visoki će gost otsjeeti na Ilidži a u našoj će sredini boraviti tri dana i pribivati velikim vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Visoki će se gost ovom prilikom za­ držati neko vrijeme i u Mostaru. Nas veseli цуа posjeta i Visokog gosta pozdravljamo odanogn i iskre­ nom dobrodošlicom: .Dobro došao!* Komentara ne treba i prepuštamo ga objektiva javnosti uz napomenu, da je urednik »Srpske Riječi«, koja je donijela gore citirane" izreke bio baš glavom danas ratoborni Stijepo Ko­ basica. . . . Jedan umjestan apel. Uz okružnicu o ovogodišnjoj ob­ radi zemlje, što je donosimo na dru­ gom mjestu dobismo i ovaj apel na­ še zemaljske vlade: »Šaljemo cijenjenom uredništvu ovu okružnicu načelnika odjeljenja za unutrašnje poslove radi informa­ cije. Uvjereni, da je i poštovanoj re­ dakciji stalo do toga, da se reforma odnošaja, koja je životno pitanje za veliku većinu našega naroda, izvede u miru i bez nepotrebnih i štetnih su­ koba, mislimo da državna vlast može računati na efektivnu pomoć redak­ cije u lom smislu. U današnjim vre­ menima pomjerenih (uskomešanih) ži­ votnih uslova i raspaljenih strasti, trezveno tretiranje akluelnih pitanja u štampi može ueocjenjivo mnogo po­ moći konsolidovauju pokolebanih dru­ štvenih odnošaja. Nadamo se da će cijela naša štampa bez,iznimke shva­ titi svoju ulogu, te svojim pisanjem 1) stvoriti u masama povoljno raspo­ loženje za zakonsko i mirno provagjanje reforme i 2' ako bi^sc gdjegod pojavile trzavice, da će umirljivim tonom pjsanja nastojati da oslabi o pasnost sudarao. Mi pozdravljamo ovaj korak i sa svoje strane izjavljujemo, da ćemo se držati ovih pravilnih intencija zemalj­ sko vlade. Nu moramo svratiti paž­ nju vlado na dvije Činjenice: Državno odvjetništvo plijeni »Pravdu« bez ikakva pardona. Tu skoro napisao nam je jedan prijatelj stvaran članak o jadima naših malih posjednika i svra- Irtihali dari beka. Godina I. tio pažnju naročito na nevolje udovi­ ca iza poginulih posjednika, kojima se uz eksekuciju naplaćuje porez za godinu 1918., a haka ne dobiše, niti se iko brine za njihova zlu sudbinu. I eto taj i taki članak pao je u cije­ losti žrtvom cenzorove olovke. (G. uredniče! Zaboravili ste napisati crvene olovke Op. slagara.) Apeliramo na g. Savića, da pribavi ovaj članak i da se zainteresujo za sudbinu ovih bijed­ nik?. Kad iznosimo ovake tužne slu­ čajeve u svom listu nije nam nam­ jera, da stvarno kakvo neraspoloženje, pa bismo molili da se g. cenzor uputi na objektivniji postupak bar u ovakim pitanjima. Druga pojava, na koju obraćamo pažnju g. Šavića jesu zborovi, što ih obdržava »Rađena«. U agrarnom pi­ tanju stojimo na stanovištu, da je to čisto ekonomsko pitanje, pri čijem bi se riješen ju moralo voditi računa o obostranim opravdanim interesima. Ništa gore ne može pomutiti mira i reda, kao unošenje stranačkih pogleda, koji svojim radikalizmom niječu pravo na opstanak velikom dijela našeg naroda. Mi smo i u ovom pogledu u defen­ zivnom položaju i svaki objektivan Čov­ jek mora priznati, da smo otišli do skrajnih granica popustljivosti i pomirljivosti. Nije pravo, a ni u interesu države i naroda, da se nesavjesnom agitacijom jedne stranke, koja ide ta lovljenjem pristaša, stvara jedan neo­ drživ položaj. I mi smo krvi ovog naroda, i mi imamo pravo na djedov­ sku zemlju, o čijem prirodu žive hi­ ljade naših porodici. I muslimani su spremni ožuljati ruku na svojoj zemlji, i oni moraju doći u priliku, da obrade svoje vlas­ ništvo. čemu zborovi baš od strano ljudi, koji nemaju objektivna pogledi na riješenje ovog važnog pitanja! Na­ stavi li »Rađena* svoje burgijanje, držimo da će otići u zrak sve okruž­ nice i sve pomirljive intencije ze­ maljske vlade. Ne će koristiti nikak­ ve komisije »na licu mjesta«, niti će se postići željeni mir. Jer i mi smo ljudi, i mi osjećamo nepravdu. I moraćemo reagirati. Morućemo, jer so radi o opstanku. Pisaćemu pomirljivo, ali tražimo tu pomirljivost i s druge strane. Ako se hoće mir i red — a mi ga lje želimo — treba da državni odvjetnik bude objektivan: ili propustiti našu obranu, ili plijeniti i protivničku na­ valu. Zborovi nijesu na mjestu ni u mirno doba, a kamo li u današnjim ozbiljnim vremenima »promjerenih životnih uslovaj — raspaljenih strasti9. Objektivnosti bismo htjeli, tražimo razumijevanja. Ni jesmo usijanci, ali ni — šuše, koje dršću od prvog šu šnja. Rekosmo svoju bratsku, a do vlade je da bude na pravoj visini jedne narodne zaštitnica =================== Svima svojini rogjacitna, znan­ cima i prijateljima tužnim srcem jav­ ljam, da mi je neprežaljena staricamajka: Nur-hanuina rogj. Kapetanović udova Reufbegovič danas Unutrašnje uregjenje u_ vječnost preselila i na vječni Jugoslavije. počinak materi-zemlji predana. . (Nastavak.) Rahmetullahi alejha ! Unutrašnje uregjenje države .jeste 3—1 Ožalošćeni sin glavno pitanje zbog koga ве stvaraju Hakklbeg Reufbegovid. različita mišljenja. Jedan dokaz više kako aktuelnoeti, tako i važnosti ovoga Вов. Gradiška, 28. marta 1919. pitanja. �PRAVDA' — „ПРАВДА Strana 2 Cтрана Do sad po neko je mogao i misliti, da isticanje i raspravljanje pitanja . o unutarnjem uregjenju nije oportuno, da može stvoriti zabunu 'i otežati riješепје pitanja narodnog ujedinjenja, koje je preče od svih ostalih i kome se sva ostala imaju potčiniti. To je mnoge i uzdržavalo da ozbiljno istaknu ovo pitanje. Ali to sad nije više "slučaj. Na­ rodno ujedinjenje je svršen čin, zajed­ nička država je stvorena i živi svojim samostalnim životom. Pitanje je dana samo, kad će i njene granice konačno biti odregjene, i kad će glavna briga svih nas biti prenijeta na njeno unu­ trašnje uregjenje. S toga je ne samo opravdano, no je i potrebno početi ozbiljan razgovor i raspravljanje pi­ tanja o unutrašnjom umgjenu države. U koliko se ozbiljnije, pametnije i razložnije bude raspravljalo, u toliko će biti stvoreni pouzdaniji i bolji uslovi, da Ustavotvorna Skupština ovo osno­ vno pitanje što pravilnije riješi. Kako uraditi našu zajedničku dr­ žavu? Pravilno riješen je ovoga pitanja može se dobiti samo ako se uvijek bude na jednom čistom načelnom gledištu. Jedino načelo, na osnovu koga se može uspješno riješiti unutrašnje uregjenje jeste načelo narodnog samoopredjelenja ili načelo narodne volje. Kao god što se po načelu narod­ nog samoopredielenja došlo do uje­ dinjenja u jednu državu, isto se takp na osnovu načela narodnog samoopredjelenja ima da dogje do unutrašnjeg uregjeuja zajedničke nam države. Kao god što se do podizanja jedinstveno zgrade došlo voljom naroda, isto tako •amo volja naroda ima da bude mjero­ davna za njeno unutrašnje uregjenje. Ovo pitanje nije sporno, te ne može biti više različitih gledišta, jer je za polarnu talku već usvojeno načelo na­ rodnog samoopredjelenja. Krfska de­ klaracija jasno predvigja, da će ustav, koji te Ustavotvorna Skupština donijeti, biti osnova cijelom državnom životu, izvor i utoka svih vlasti i prava, i po njemu će se uregjivati. cjelokupni dr­ žavni život To se isto vidi i iz svih zaključaka Narodnog Vijeća u Zagrebu, naročito iz njegove adreso od 1. de­ cembra prošle godine, kao i iz odluka Srpske Narodne Skupštine. Načelo narodnog samoopredjelenja ili narodne volje, prema svemu, ima da nagje punog izražaja u Ustavotvornoj Skupštini. Ona ima suvereno da donese ustav za cijelu državu. Prema tome, ne što je stvoreno u današnjem pro­ laznom stanju ima samo trenutnu važ­ nost i ne može da ograniči slobodu Ustavo­ tvorne Skupštine. Usvajajući najlojalnije načelo narod­ nog samoopredjelenja, nema bojazni da FELJTON. Musa Ćazim Ćatić. ie se pogriješiti i kad se pregje na ras­ pravljanje pojedinosti u unutrašnjem uregjenju. Tu može biti i različitih i posve suprotnih mišljenja, koja treba da budu predmet raspravljanja, pa i povod za politička grupisanja. Sve će ovo biti samo od koristi pod predpo stavkom, da svako, kako u rasprav­ ljanju, lako i u političkom radu bude rukovonjen načelom narodnog samoopredjelenja, L j. da se unaprijed pot činjava samo slobodnom izražaju narodne volje. (A naši demokrati misle da treba narodu naturiti mišljenje intelektualno Jačih" jedin ca. A la Sarić, Svrzo i t. d. Koja razlika ! Op. ur.) Najvažnije i najkrupnije pitanje u pogledu unutrašnjeg uregjenje naše zajedničke .države nesumnjivo se svodi na: centralizam ili decentralizam. Ostavljajući za sad na stranu druga, takogjer važna pitanja, koja ulaze u opseg unutrašnjeg uregjenja, zadržaćemo se samo kod toga, da li ovo naše državno uregjenje treba zasnovati centra­ listički ili decentralistički Ovo u toliko prije, što je ovo pitanje jedino, koje je već izazvalo opće inleresovanje i povodom koga je u javnosti već ot­ počelo živo raspravljanje. Ono se na žalost, još ne vodi sa onoliko dostojanst­ va. pažnje, lojalnosti, stvarnosti i ozbilj­ nosti, koliko ova načelna i ozbiljna stvar zaslužuje. Da se ovo pitanje pravilno riješi, prije svega treba dobro i duboko po­ znavati sve elemente, koji sačinjavaju našu državu, sve prilike^ okolnosti pod kojima se do sad živjelo, mentalitet koji je stoljećima stvaran, pa i istorijske či­ njenice, koje su sinteza čitavog istorij- I skog razvitka pojedinih dijelova naše­ ga naroda. Vodeći računa џ svima ovim činjenicama, jasno je da mi mo­ ramo tražiti i izragjivati naš specijalan jugoslavenski sistem, koji će odgovarati samo našim potrebama i prilikama. Prosto kopiranje ma koga od tugjih sis­ tema bila bi pogrješka. Ugledanje na tugje sisteme može da posluži samo kao gragja i pomoć, da naš sitem što bolje odgovori našim potrebama. Imajući sve ovo na umu, državno uregjenib Jugoslavije treba da bude takvo, da Ustav učvrsti jedinstvo narod­ no I državno s jedne sirane, a s druge strane da dade narodu prilike, da raz­ vije što slobodnije i što jače sve svoje energije. Državno jedinstvo zahtijeva, da se neutrališu u jednom parlamentu i u jednoj vladi svi poslovi, koji predstav­ ljaju temelje države i interese cjeline. Sve ostale poslove, koji predstavlja ju interes pojedinih krajeva, u mo­ guće je da se zakonodavno I admi­ nistrativno zasebno uregjujn, bez ugrožavanja đržavnjjt temelja, treba ostaviti tim krajevima, ostavljajući I sudbine zaklopio je oči za uvijek... I tad je zamukla i njegova vila, dobri ljudi sahranili ga u .njegovom Tešnju" na osami, tamo kako se iz grada izla­ zi, trava narasla na njegovom groblju i svijet ga zaboravio. Zaboravio ga svak, jer je bura rata urlala svijetom i pjesma i priča i spo­ men prestao... „Varoško groblje u samotnom kraju Trepavke mrke sklopilo i spava Kao siroče. Blagi vjetrić pirka: — To humka humkl nešto došaptava" (.Na o?inu grobu ") (Uspomeni.) Ah I ja nemam nigdje ništa svoga, U svijetu sam kao gola grana: Sve mi blago uzdasi i suze, A tuga mi — svagdašnja je hranal* M. C. CallS Pjesnici rano umiru a rijetko se ragjaju. Njihova je sudbina gorka, da za života nikoo njima ne govori dobro; da se potucaju od nemila do nedraga i da u bijedi umiru. U životu ne na­ laze ono što sanjaju, a ako im mrvicu Ja sam se približavao groblju, na svjetskog dobra sudbina udijeli presta­ ju biti pjesnici 1 spuštaju se rnegju kojem je izmučeni i jadni pjesnik na­ obične smrtnike. U njima umre pjes­ šao vječiti počinak- Bez nišana i bez nik — oni postaju obični ljudi. No ikakva znaka, na mirnom varoškom iznimku čine pravi pjesnici, jer njima groblju trunu kosti pjesnika, koji je za rudbina ne udijeli ni mrvice dobra, ni svakog imao više srca osim za se, jer: ,,0 davno davno otrova mj grudi kruha, ni prijatelja i umiru u bijedi, Cinički zbilja zemaljskog života, , razočarani. . . Davno me Udes rastavio hudl Prije četiri godine na 6. aprila 1915. Od mojih milih. Ah, ja sam sirota I umro je u Tešnju Musa ćazim ćatić, Gle. moje lice — to je mrtva knjiga, A slova su joj -- nevolja i briga! pjesnik duše i patnja, pjesnik po svim Ništa ml babo ostavio nije, gornjim oznakama. Bež kuće, bez dje­ U hladu da mi medom život sladi; ce, bez ikoga, potucajući se, kroz sav Tužni se pjesnik sam na sebi grije svoj život šiban maćuhinekim štapom I poput mrava radi, radi, radi. im time mogućnost, da se samostalno raz­ vijaju prema svojim potrebama. (НмичгИв »a) Iz „Državnog Vijeća“. Jedna napomena. Stavili bismo jednu napome­ nu na adresu predsjedništva ovog narodnog pre Istavništva. Svagdje je običaj, da se štampaju stenografski izvještaji o sjednicama dr­ žavnog parlamenta. Kod nas je eto ukinut i ovaj parlamentarni običaj. Tih izvještaja nitisšlamp iju beogradske '„Službene Novine‘‘, premda imaju prostora za neprestano ponavljanje ministar­ skih imena prilikom i najneznatnijeg imenovanja, niti ih donosi naša ,,Narodno Jedinstvo1', prem­ da izdaje mnoge suvišne priloge i većinom izlazi na osam stranica. Suhoparni izvještaji našeg ■ pr'esbiroa« sve su prije nego li pravi prikaz rada nar. predstavništva. S toga tražimo da se kojim bilo načinom dostavljaju stenografski zapisnici. Sjednica od 4. aprila Nakon što su pročitane interpela­ cije prešlo se na dnevni red: debata o saobraćaju na našim željeznicama. Poslanik Blagojević (dem. klub) že­ stoko kritikuje prilike na našim že­ ljeznicama i ističe kako nema dobre organizacije. Poslanik Korać (soc.) iz­ nosi teški položaj slovenskih željezni­ čara i moli da se što prije popravi njihovo materijalno stanje. Naročito kritikuje militarizaciju na željeznica­ ma i iznosi nekoliko primjera pona­ šanja vojnih vlasti. Pera Jovanović (radikal) primjećuje da ministar nije učinio sve što je mogao. Treba po­ tražiti pomoći od Amerike, koja ima đe milijune željezničkih Činovnika. Predsjednik ministarstva Protić izjav­ ljuje da je on još na Krfu pripremao izvjesne mjere u pitanju saobraćaja i obratio se Americi, da bi njenom po­ moći organizovao saobraćaj u zemlji. Ove so mjere još i danas poduzimaju. Ministar Vulović u dugom go­ voru razlaže poteškoće obnove pra­ vilne komunikacije i predbacuje po­ jedinim poslanicima bezrazložnu kri­ tiku u tom pitanju. Sa mjerodavnih strana sve se poduzima da se saobra­ ćaj obnovi. U nastavku svoga govora ministar konstatuje da brzi rad otešćavaju madžarski radnici. Obećaje da će učiniti sve mojuče kako bi se što Broj 20 prije uspostavio redoviti i u b redaj. Hjednlea od 5. aprila. Čita se više inlerpobciji, J njima poslanika Kristana јмејц nietra unutrašnjih djela n ОД* »ta nSlobodn", pusi. ĆjUIi zabrani izvoza šišaka za stroja le. te interpelacija dr. Topalorj^ di uspostave sudova u Vojvodi^ to je pročitao ministar Za ustarg, uu skupštinu išvještaj o izbori u M a c e d o n i j i. Poslije toga ministar Prrt# vori o takozvanom ljubljanskom ј denlu. Kako je poznato inkrra Italije radi incidenta u Ljutij^ .mala je za posljedicu, da je vojni savjet u Parizu donio rij^ koje je po svojoj sadržini nrorik zvati utisak, da se radi o vrlo> suoi stvari. Posebna mejusmuj komisija bila je odmah poslana^ hljanu da izvidi spomenuti Bilo je tu i prijetnja sa vojjjfj okupacijom. Ova odluka пЦ vojnog savjeta, čije je izvršenja j boko dirnulo suvereni) kraljevstva SH3 bih je štena samo lokalnoj vojnoj i gng skoj vi sti u Ljubljani. Cim je misija u Ljubljanu započele je, rad tune, da je pozvala na nosi predsjednika slovenske komandanta dravske diviziji, tim je tečajem istrage utvrgjeao^ 27. januarastigao u Ljubljanu general Segre. Prije svojega ddjij putovanja u Italiju zamolio jek smio jedan dio njegove pratnje ц u Ljubljani. Predsjednik ljubljanske vldtj zvao se na svoju nenadležn<et,ij ipak izjavio da on nema nihj tiv privremenoga’ boravka Ulijuj lica u Ljubljani. General je bino« izjavom zadovoljan. Kad se je mi natrag iz, Italije u Boč, htio je ral da i dalje ostavi svoje M Ljubljani, no ljubljanska тШц jući pri svojoj nenadležnosli bih mišljenja, da u interesu alond izbjeglica ne bi bilo uputno činittji teškoće time, d» trpi talijansko «ј osoblje u Ljubljani. No poslijei» kog vremena cijela se javnost пр la da se ovdje ide za nekskrej vjesnitn ciljem. U slovenskoj јиа nastala je velika uznemirenju ljubljanska vlada bila primoraš za obezbjegjenje slične slobode kl janskih podanika poduzme oštreшјг Megiulim talijanska vlada bilaješ viješlena da je naatalo neprijitdjl raspolož nje protiv Talijana i u lb boru. Dok je ljubljanska vladine šljala što da učini, dogodio se ii u Ljubljani, da je naime jedu li .Mi tu smo stali A za vrhuna Viš’ nas je svjetlo tonulo srna Ko silnog genija misao . .'* (Pij< Da, tu smo. J i sam se osloiii ogradu groblja, a moj prijatelj (hi Mvšić stajao je do mene. Obcian šutili i gledali u ćazimov grob,bij su obasjavale zadnje trake muni sunca. Ja esm još jednom protom Iju svim onim krajevima, gdj» i bio н Ouzimom. Kad je na koncil rso poći u vojsku pisao mi je»j noj karti iz Tuzle: „Avdo! Prep« bih ti, da pročitaš Tolstojen, klaonici", „Ne ubij!* i da ispijd Kijaje pč oke u moje ime. ,r N* no piće, nesretan život, te koži „Daleko... dal'ko Iza devet gora, tajništvo zadali su mu klicu M Kraj jedan spava, pun sviju ljepota; Daleko . . daleko preko sinjeg mora — sušicu, pa kako mu nije bik Počiva zemlja sreće I života." gjeno da se objesi, umro je l^l („Noitaglija") . Eto mc na^njegovu grobu, koji znaka nema, eto me kod dobMl „Čuj. kako sivi kljktaju tdrali jatclj-i i druga ideala i zanosa, hl U našoj tamnoj šumll Na žal su mrtvih jezera pali, rem grančicu divlje šljive i da F Gdje val ko priča šumi. nesem za uspouurtiu s njegova I čini mi se da u večernjem Oni su nigdje daleko bili: Čak iza devet'gora — čujem glas njegova duha, koji I’ Sad su nam u pohod došli na krili* borno šapće: „Nezahvalan je i Ah preko sinjeg mora! • narod, uli ee mora raditi.,, b1 („Zaboravljeni otoci".-) ostavio nikoga izu sobo, da iniрЛ Trošeći krvcu — snagu svoga duha Da steče samo tvrdu koru kruha." • j.Janijesum sanjar.") ... I u isto vrijeme pojavilo se predamnom blijedo ćazimovo lice sa na voranim čelom. Kao da sam ga gledao živa kako se muči u potkrovki jednog dućana i prevodi i piše djela, da obo gati knjižara i nakladnika, a da tnu on za sve to dadne komad tvrda kruha... To- je žalosna, ali istinita sudbina! Nesretni pjesnik rekao mi je pri zad-' njem rastanku: Avdo, ti me poznaješ, ti vidiš koliko mi laj knjižar cijedi krv za komad kruha! Ali povrh svega ja sam zadovoljan, da mi i to daje". .. �Bpoj 20 Broj Ini oficir naše vojno policije zaurio na ulici talijanske oficire i za­ lio od njih isprave. Podlo oni toga u htjeli učiniti, to ih je nad oficir tirao. Ovakav postupak našeg ofia bio jo potpuno ispravan, jer se atrola vrši i nad našim oficirima u u, da se spriječi zloupotreba oficiri uniformo. No talijanski oficiri nihtjeli poći na redarstvo, već su svili da idu jedino pred komandandravske dikizije. Tako je general illjanić prvi puta službeno saznao u Ljubljani postoji talijanska vojna šija. Na primjedbu generala Sininića da je u ovom slučaju sa talijkim ofibirima riječ o jednoj ošj mjeri, koja se primjenjuje na sva na lica, odgovori talijanski major, on ima kao šef podkomisije za pšenje primirja sa Auetro-Ugarskom »vO, da boravi u Ljubljani. Ova izуа primorala je generala Smiljanića u interesu autoriteta državnih vlazamoli talijanske oficire, da ostave ubijanu dok ne pribave potrebne ivole sa strane vlade u Beogradu, i to je ljubljanska misija uložila otest i ostavila Ljubljanu. Radni program. Poslije uskršnjih praznika rasprade narodno predstavništvo ove zane, koje je vlada več spremila: Za­ la o novom poslovniku, projekt ,zaina o izbornom redu, te zakon o favINnstvu u kraljevstvu SHS. Osim ga doći će u pretres neki zakonski »jekti. koje je podnijela boinska vlada. To su zakon o poičkim zložincima i osnova zakona o itituciji štete i imetka, kojim se ureuje da se proglase za ništetne svi svni poslovi sa vlasništvom, koje je Ijed konfiskacije prešlo u druge ke. Konačno projekt zakona o ukitnju povlastica za strane novčane ivode u Bosni i Hercegovini. Zakon političkim deliktima imao bi važiti t čitavo kraljevstvo. Pregled. Izjava poslanika Vesnića. »Petit zrisien« donosi izjavu g. Vesnića, prkog poslanika i delegata na konirenciji mira. U izjavi se veli, da jo ada kraljevine SHS otrag 8 dana redložila, da se teritorijalni sporovi Italijom i Rumunijom srede putem ebiscita. Vesnić spominje, da je ada SHS u mjesecu februaru predilila arbitražu za riješenje Jadranrog problema, pa onda dodaje: »Mi № uvijek bili pripravni da učinimo raj teritorijalnim teškoćama, koje su bile megju našim prijateljima i saHnicima i megju nama, apelujući na »ПРАВДА* — »PRAVDA* interesirano stanovništvo. A sada smo eto očito dokazali naše dobre na­ mjere«. Naši uvjeti za akciju proti bolj­ ševizmu. Autantino je ratno vijeće zatražilo od kraljevine SHS akciju pro­ tiv boljševizma naročito prilikom ko­ munističke revolucije u- Madžarskoj. Kako se iz upućenih krugova doznaje, vlada je kraljevstva SHS otklonila ovaj poziv. Kao motiv držanju naše vlade navodi se, što naša država još nije priznata od antante. Uz granico Madžarske nalaze se dvije od antante priznate i favorizovane države češkoslovačka i Rumunija, koje neka izvrše ovaj zadatak. Osim toga nijesu još utvrgjene granice naše države, a neki su dijelovi naše državo zaposjednuti kao neprijateljski- Kraljevstvo SHS stavilo je kao uvjet za učestvovanje u akciji protiv boljševika zahtjev, da se ostvare sve naše narndne aspiracije. КагоЈу trati s nama rese. Ova­ mo je stigao pouzjlanik grofa Mihaj­ la Karolyia i njegov pregjašnji lični sekretar Josip Diner Denes. Izgleda da je došao ovaj put u Beograd sa istom namjerom kao i posljednji put. Diner Denes posjetio je pomoćnika ministra inostranih dj da i zatražio da bude primljen od predsjednika mini­ starskog savjeta. Predsjednik vlade odbio je da ga primi i to iz razloga, jer nije jasno u čije je ime Diner Denes došao da pregovara sa vladom kraljevine SHS. Crnogorci »rade*. Javljaju iz Ženeve: Plaćenici kralja Nikole šire u Švajcarskoj poznatu poslanicu sa 14 tačaka o navodnim srpskim nedjelima u Crnoj Gori. Rivet o prilikama u Bošnl. Rivet objavljuje u »Temps»-u članak o bo­ sanskim strankama. Opisuje najprije tendencije Sunarićeve grupe, donosi intorvive sa muslimanima i konačno razlaže ciljeve grupe oko »Slovenskog Juga«. (Ako nam pogje za “rukom prenijećemo ovaj članak Op. ur.) Strani izvjestitelji. Na Rijeku je 6. o. mj. stiglo osam američkih i. en­ gleskih novinara, koji putuju našim stranama, da se tačno informišu o prilikama, a posebice o talijanskim aspiracijama. »Dally Jially“ za Jugoslaviju. D’ Еврегеу u Beogradu. U Beo­ grad je stigao zapovjednik antantine istočne vojske, general Franchet d’ Еврегеу. 0 našoj sjevernoj granici jučer je popodne predala deputacija Jugo­ slavenskog kluba ministru predsjedniku Prutiću spomenicu o zahtjevima u pi­ tanju naše sjeverne granice. Ministar predsjednik izjavio je, da potpuno shvaća klubske zahtjeve i da će ih po mogućnosti uvažiti. Domaće vijesti. Pohvalan rad. Iz Novog do­ bismo ovaj brzojav: „Na današ­ njem sastanku mjesne c rganizacije sakupljeno za muallime pre­ ko hiljadu kruna, za „Gajret" preko tri hiljade i pet stotina K. Daljnje kupljenje u toku. Rezul­ tat slijedi pismeno. Predsjednik Bfšćević". Nas veseli ovaj patriotski ko­ rak našeg mjesnog odbora u No­ vom i stavljamo ga kao uzoran primjer i ostalim odborima. Živ­ jeli svjesni Novljani! Ministar pravde „rad|“. U beo­ gradskom ministarstvu pravde izragjuje se zakon za uregjenje centralne državne uprave. Isto je ministarstvo izradilo »zakon o veleizdaji*, koji bi se imao protezati na sve pokrajine kraljevine SHS. Interpelacije Ipak koriste. Mini­ star vojni i mornarice riješio je u sporazumu sa ministrima inostranih i unutranjih djela: 1) Da se ukine cenzurisanje u unutrašnjem sao­ braćaju putem pisama, dopisnica, upu­ tnica i t d. 2) Da se cenzuriranje za megjunarodni saobraćaj zadrži samo u Beogradu, Dubrovniku. Zagrebu, Ljubljani, Nišu, Novom Sadu, Skup­ lju, Solunu i Cetinju. Sve ostale mje­ sne cenzure ukidaju se. I vrijeme je bilo. Još kad bi se Talijanske probe ne uspijevaju. ukinula cenzura novina. Novi „dobrotvori". Gosp. pred­ Talijani su počeli u okupiranoj teri­ toriji provoditi plebiscit (narodno gla­ sjedniku zemaljske vlade predali su sanje). Rezultat je za Talijane nepo­ zemaljska banka za Bosnu i Herce­ voljan. U Trstu se šta više čak i sa govinu i sarajevska pivara svaka po talijanske strane djelomično glasovalo 50.000 K za dobrotvorne ciljeve. Mi mislimo, da se ovim »darovi­ protiv sjedinjenja Trsta sa Italijom. „Samostalni Gjurgjiatan* Pred­ ma* ne bi smjela zabašuriti činjenica, sjednik gjur>jijske delegacije na kon­ da je privilegovana tugjinska ferenciji mira objavio je u novinama banka ogulila naš narod do kože, a ovu notu: »12. marta o. g. svečano pivarin dimnjak uništava i izgled Sa­ je otvorena georgijska narodna skup­ rajeva i zdravlje našeg stanovništva. ština. Za predsjednika jo izabran Ni­ Ovaj bi im bakšiš trebalo povratiti, kola Čeidze, predsjednik delegacije da mognu lakše — prtljati . . Liječničke svjedodžbe za puto­ na konferenciji mira. Narodna je sku­ pština u cjelosti prihvatila i ratifici­ vanje. Zemaljska je vlada poslala svim rala akt o nezavisnosti Georgije, što okružnim oblastima, kotarskim uredi­ ga je 26. maja 1918. objavilo narod­ ma i ispostavama ovaj otpis: no vijeće. Temeljna osnovica tog akta »Ljekarska. svjedodžba treba pu­ izražena je ovim riječima: »Georgij- tnicima samo kad prelaze granice Bo­ ski narod ima odsada suverena pra­ sne. Svjedodžbe treba da službeno va, a Georgija je nezavisna država. izdaju uredovni Ijekari i to bee- Pretresajući situaciju povodom ma­ džarske revolucije »Daily Maily* veli, da su saveznici bili zločinački kratko­ vidni, što nisu priznali ujedinjenje ju­ goslavenske kraljevine. „Vjernost" Austrije. »Journal des Debate« objavljuje sadržaj dvaju ugo­ vora izmegju bivše Austrije i Bugar­ ske. Austrija je garantovala svu Ma­ kedoniju i dolinu Morave do razvoda izmegju t. zv. Srpske i Bugarske Mo­ šane, ali sam ostavio svoju djecu — rave. Prema Turskoj garantovala je ,esme moje, koje ča me oplakivati...* * granice iz San Stefanskog mira. Za Suton se spuštao, a meni se činilo slučaj da bi Bugarska morala napasti Rumunjsku obećaje joj sva područja, io da je: koja je izgubila bukureštanskim mi­ „Hrapavim krilom jedna mrska sova Lice je evo, osjenlla moje — rom. Nadalje joj je obećala svu terito­ . U dusi mjesto rumenih mi snova riju koju je Grčka dobila u balkan­ Olovni mraci i sablasti stoje." skom ratu, uključivši ovamo i Solun. („Grijeh".) Musa ćazim ćatić napisao je pre­ li pet stotina pjesama, razbacanih po rim novinama, dragocjenih ocjena i riksza istočnih pjesnika i književnika ..Beharu*, »Biseru*, „Gajretu* i td. leveo je na hrvatski djela: »Borba olumjeseca i krsta*, »Temelji islamtog morala*, »Muslimanska žena*, Teiste i ateiste*, »Osnovna nnčela lama njegova prošlost i sadašnjost*, Nekoliko islamskih ustanova*, »Jedan iz*, to mnogo još toga, što mi nije ida pri ruci. U Ćazimu izgubili,smo lim pjesnika, možda najčistijeg рјев ika duše, takogjer i nenutkriljiva prevoкм sa istoć. jezika u pjesmi i prozi. Za lje dužnost na nama, da mu se odužimo ar podignučem nišanA na njegovu robu i izdanjem .njegovih pjesama i tudija. Sarajevo 0. aprila 1919. A-Hlfil BJ.k.ac koja će vršiti sva ta prava. Forma političke organizacije nezavisne Ge­ orgije je demokratska republika. U slOčaju konflikata Georgija će biti vazda neutralna«. Izgon Habsburgovaca. Njemačko austrijska narodna skupština prihvatila je u srijedu u drugom čitanju jed­ noglasno zakonsku osnovu o iz­ gonu habsburške dinastije. Franenska se boji- Iz Pariza do­ laze vijesti da Francuska želi sklopiti sa Engleskom i Sjedinjenim država­ ma Amerike vojni ugovor za obranu svojih istočnih granica. Zahtjevi Belgije. Agentura Radio javlja iz Washingtona: Belgijski kralj Albert predao je aliircima memoran­ dum, u kome traži ispunjenje neka­ dašnjih obećanja. Radi se osobito o tri zahtjeva: Zajam od 3 milijarde franaka, opskrba Belgije sirovinama i odstup cijele obale ŠelJe. Cтрапа 3 Strana platno, ali samo u slučaju prijeke potrebe za putovanje.-Nije dakle nuž­ no. da se svjedodžbe traže od priva­ tnih Ijekara.* Похоћ Србнји. Главни одбор a.i сиротињу Србије у Босии и Херцеговини предао jo госп. предсједнику Зеиа-аске Владе сакуп.т.еиу своту од 500000 К уз иоиратно ппсио, пуно саучешћа за страдалнико п захвал пости према српској појсци. Ha адресу државног одвјетинштва у Тузли н Сарајеву. Кад je 4 јануара о. г. уиорен Ахмед Грухон>и1. пз Јањо na путу из Тузле ирема Зворппку, држапио jo одвјетнлттво у Тузли no cnojoj дужноств преузело у руке, да проведо пстрагу и пронађе злочинце алл до данас, колико je Ha­ na позвато, пвје нпшта учпцвло. Ист ■ je тако и сарајенско држапно одпјетнпштво, када je заплијеинло доппс u овој стварп у „Времену", рекло, да ho одиах дати повеств изввде, али каво се види, то je било само npasno o6ehaibe, јор ствар потиуно иирује. Зато мп потпуиим правом питамо: »Шта je с тии?“ Hehe се »ал>да n ова ствар као што су многе друге »ситнвце локалне нарави*, једноста! но покритв велои заборави. Уосталоч у овоме je смиелу предака тужба н г. војводи Степи СтепановиКу, у чију се доброхотност u праводност noći с иоуздајемо. Stanovništvo Ljubljane broji d> nas 77.000, sa vojništvom preko 80.000 Slovenci uče naš jezik. Vlada je odredila obligatno učenje hrvatskosrpskog jezika u svim srednjim ško­ lama, te višim razredima gragjanskih i pučkih škola. Aeroplanaka pošta kod nas. Da bi se ubrzao prenos pošte obrazovane su radi prekida željezničkog saobra­ ćaja ove aeroplanske linije: Novi Sad— Nil—Skoplje, Novi Sad—Sarajevo—Cetinje. Sva će se pošta sakupiti na o vim stanicama i onda odaslati dalje. Ovaj će se saobraćaj vršiti dok se muspostavi pčtpuni željeznički promet Скупштнпа дууштва приватнвх чиновнвка. Ha 29. марта je била скув штпна овдажњпх припатнпх чппопвп ка, на којој je принремени одбор нзвпјестио да су се на 8. фебруара са стали иноги приватви чпновнвци u чиновнвце из Сарајева и закључили да se наново успоставп пријашв>е „Друттво прнватних чиновника за Б. и X*. У ту je сврху бво взабраи приврехени одбор са задатком да ску n.i>a чланово, израдв друштвена пра вила в сааове главну скупштану. Привременп одбор предлаже с тога про мјену пријашљих друштнених иравила. које je послвје чнтања прпмила глав на скупштива, те ke се, кад буду штампапа. раздвјелити члановима. Иза тога се je прешло н» бвраље упраипог одбора n осталих »ргана друштва. 3* предсједнвка je изабран г. Берт холд Спвцер, подиредсједшшв cj: •гг. Севд Алвбег Филппоаик u Јакч Ивулик; тајнвцв: гг. Јоеип конто Корнвони в Јароелав Шрута; блага ник: г. Шуштервк Јосвп, благајничка замјеввца r-rijaita О л r a С т a ипш a h е в a, одборницв: гг. Карл Кецер. Manpo Харбачек, Пв. Шлајх, Мвтар Черемвџик. Аптуп Марвк, Мплош Ђуран и Бранко Јанковић. Одборнич ки замјеница: гг. Давпд Дуцати, Блаж .Тустер, Рвхард Кернер. 'Бур • Баннор, ревиворв: гг. Ввлим Неивнп. Давид Варјаш, Jocim Рајаан, часни суд: гп Бертхолд Шпацер, Мвлош rliypaH, Адолф Штумес, Петар Гак, вић в Лудввг Петри. Преиоручујемо. д» се у ово дру П1ТПО уппшу спп првватни чвковкпци ■ муслввавв, кака ‘ башв лагље бр» пил« своје внтересо. Tražim sobu sa namještajem. P > nude u upravi jPravde*. Šaljite pretplatu! �Strana 4 Страна „Gajretove* vijesti. U Dervenfi se živo radi na upi­ sivanju članova. Dosada je u samom u radu upisano 4 dobrotvora, 18 utetneljitolja i 58 članova prinosnika. Za ela kotara Dervente birače se povje­ snici. I u Gračanici rad prilično lapreduje^, Do onda su upisani: 1 ute­ meljitelj i 39 članova prinosnika. Dobrotvori 1 utemeljitelji. Kao dobrotvori stupiše Semije hanuma i l)r. Haindi ef. Karamehmedović iz Sarajeva, a kao utemeljitelji Asimbeg Mutevelić iz Sarajeva i Fazlić Gjulajman ef. iz Gračanice. Ispravak. Objelodanili smo u no■ inama, da nam je poslao Hašimbeg Badnjević iz Travnika 270 K. Donije­ li smo i injena darovatelja, ali šino kod tuga unijeli pogrešno jedno ime, a to je mjesto Mahmudbeg Haeanpasić donijeli smo Mahmudbeg Hrasnica, što ovim ispravljamo. (Primjedba uredništva: Neka se drugi put pazi na ovake stvari, jer nemamo prostora i za ovake — negajreleke ispravke.) Pravda u Rogatici. (Nastavak.) 8. Stevo Heleta iz Krive drago na­ pao je na cesti Prača—Renovica 21. februara 1919. Meha Hujdura i Mu,tafu Ćutuka bajonetom. a ovi su po­ bjegli u Renovicu u han. T. mu na­ đoše žandarsku patrolu i srpsku sira.u. Žandar Negjo Subotić htjede uhvatiti Stevu Heletu ali ga srpska đtreža odbrani (s njima i Lazar Tele­ tina kuji je imao oružje i zaprijetio зе, da Ste vi ne smiju uišta učinili) te ladoše ponovo bajunetu Heleti, da može i dalje mirno ljude napadati. Tako se u našem kotaru drži red! Isti dan na putu u Praču probo je bajunetom Hamida Muminovićau legja. 9. Pred nekoliko dana (u februa­ ru) došao je Milosav Lugonjić sa bom­ bama u selo Kutuzovo k. Rogatica pred kuću Mušana Kulovoa i tražio, da mu dade 3 krave, koje on svoja­ ta sebi, premda su se iste otelile kod Kulovca. Pošto jnu ih on nije htio dati, Lugonjić mu se zaprijetio i pred svjedocima Mehmedom i Hasanom Kulovcem rekao, da će se još navra­ titi Mušanu i tražiti barem jodnu kra­ vu, a ako mu je ие dadne, da će je oteti. Kulovac je ovo prijavio sudu. 10. Na 22. februara 1919. došli su pod kuću Bege Perendije u Buratima k. Rogatica, sa oružjem Špasoje Stevanović, Milivoj Knežević i Gjurko Kundurjp, te igrali i pucali u kuću Beginu i psovali mater, turske sveti­ nje i zaprijetili, da će ih sviju u kući pobiti. Iza toga je izbila žandarska patrol”, oni su se razbježali, a uhvatila je Spasoja Stevanovića i doneklon ga odvela, a onda sa oružjem pustila. Stvar je predata sudu. Svjedčci: Has&n, Bećir i Jusuf Katica iz Borala. „PRAVDA li. Uzeir Katica iz Burata radi na beglukđ гн1гпеШ Suljage Vaizovića ima 18 godina. • Sad dolazi M:lan Gldhovič njego­ voj kući ем puškom i zahtijeva, da tu zemlju njemu ostavi, jer je on prije 18 godina radio, a i Suljaga mu je oteo, jer je on sudio kako je htio, i prijeti mu, ako se neće lijepom od­ straniti, da će njegovu lUzeiruvul ku­ ću i svo selo popaliti. Svjedoci su: Muhamed c-f. Barlov, Omer Katica i Avdaga Kupo. Ovo je Katica sudu prijavio. 12. Dne 19. februara 1919. došla su dvojica lopova u samu zoru Ah med u Dediću iz Nepravdtou k. Rogatica i kazali se kao patrola, te mu oteli 30 jegirmiluka, 10 rubi ja, 680 K, te 12 aršina sukna, 6 pari rublja i rekli inu: „Ako ikum ovo prijaviš, zapalićemo te!“ 13. Na 27. februara 1919. izgorjela su dva вчнп.ч (preko 80 ql Huseinu Mušovicu iz Za kuma k. Rogatica i sumnja na Jovu Šušovića, koji mu во odagna prijeti, i Vidi 1. Učku* ovih dogega’.). 14. Nak« u državni g prevrata do 15 cbna udarili su na kuću Suše Mehmeda u Kujundžići:. i Jakša i Pero Gradmac sa puškama repetirkama usred dana, da mu otmu kravu, koju je Suša pred 4 godme kupio od Pere Handana: Ova dvojica hoće posto po to, da je to njihova krav?. Pošto su same žene bile kod kuće, trgali su sa žena odijelu, a u to jc^ošao Mehmed Suša f sjekirom i na njegovom kućnom pragu dočekJr su ga spomenuta dvo­ jica Giadin-ca i rekli mu, ako samo makne, da će ga ubiti. U tome je tu stigao HaŠim Suša i Ahmedaga Jesenković iz Rogatice i time ga spasili od nasilja. Stvar je predata sudu. 15. Halilu Leli iz Pediša kot. Ro­ gatica ukradena je 15. februara 1919. jedna krava i v6, vrijedni 8000 K. Lo­ povi su došli u večer i presjekli klanicu te odveli goveda. Ukućani su čuli lupu, ali nijesu smjeli izaći napolje golih.ruku znajući dubro, da svaki rišćanin ima oružje. Sjutradan gonio je trag do u šumu, gdje jo našao mjesto, gdje je vč zaklan, a krava je dalje odvedena. Ne smije na nikoga sumnjati, jer mu je sin nagovorom kombija pravoslavnih po srpskim voj­ nicima isprebijan i za kratko vrijeme uinro. 16. ćamilp ćatiću ia Brezja kotar Rogatica otjeran je u veMf 28. febr. 1919. jedan konj i 1-no june u vri­ jednosti od 2000 K. Trag je dotjeran do sela Rosmovići. Stvar je prijavljena oružnicima, pa čekamo rezultat. (Nasta viče se.) Gospodarstvo. Bagdadska željeznica. Prema in­ formacijama iz Kaira uspostavljen je željeznički saobraćaj na bagdadskoj željeznici. Dogotovljena je pruga pre­ ПРАВДА Bruj 20 ko Taurusa, to vlakovi koji polaze iz Hajdarpašv dolaze sve do Nsebinu, 150 kilometara pred Mosuloo. U Me­ zopotamiji se je pokrenula velika ak­ cija, da ве izgradi željeznička pruga sve do perzijskog zaljeva. Bagdadska pruga, koja je bila od veliko važnosti za vrijeme rata, imaće i u mirno1 do bi\ osubilo važnu zadaću. Ekonomski preporod Mezopotamije i Sirije, te raz­ granjenje saobraćam sa Persijom i Indijom učiniću još intenzivnijim pro met na ovoj pruzi. Bogatstvo Sirije usredotočile se u Aleksadreti, koja je kao stvorena da postane jednom od najvažnijih luka na Istoku. Ubiranje gjumruka Prema odluci ministarskog savjeta kraljevstvva SHS. imaju se ustanoviti na cijeloj teritoriji kraljevstva za sada carinarnico, to ot­ početi naplsto carina po tarifama. U tu svrhu proširena je na cijelu terito­ riju kraljevstva važnost carinskog za­ kona Srbije. Slobodan promet kotom. Ministar za trgovinu i industriju izdao je naregjenje, da se od sada nesmetano dopusti promet kožama izmogju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slavonije i Slovenije. Tim je povoljno riješena i molba saveza slovenskih industrijalaca za uvoz kožo u Sloveniju. i Г971 ^mjeSlajem i u I I (ILI OG pogledom, po noeti odmah Upitati u upravi lista pod ТМППНШ Javna zahvala Vojnički liječnik goep br.Alu beg Rizvanbogović liječi u svalu) ba siromahe bezplalno, pa za joj takvog, kada sam ja hlie da voleći da je veliki siromah, mi je: to što bi dao meni podaj , mu neka se pomogo, a evo ma mene još 20 K. Smatram se obvezanim, da mu se ispred tih maha zahvalim što i činim: Nehl je najljepša hvala, a od Boga, ц) gove bol hazne plata! Tuzla, dne 8. aprila 1-919. Avdagi Novo otvorena Telegrafska veza 9a Crnom Go­ najmodernije uregjem rom. Ovih je dana uspostavljena di­ rektna telegrafska veza Beograda sa Crnom Gorom. PARNA PEKAI Krediti i opet krediti. Javljaju iz Washingtona: Riznički odsjok jav­ lja, da je naknadno otvorio Francus­ koj kredit od 85 milijona dolara, a Italiji od 25 milijona. Ukupni iznos zajmova, što je Amerika dala save­ znicima dosiže sada do 9 milijardi 8 milijona 909 hiljada i 431 dolar. Trst pred rasulom. Iz Trsta jav­ ljaju da ee tršćanska gradska općina nalazi pred finansijskim rasulom. Du­ govi ppćine iznose već preko 180 mi­ lijona kruna, a prihodi su sasvim iz ostali, jer se čitav privredni život nalazi u potpunoj stagnaciji. Na taj je način gradsko zastupstvo potpuno za­ visno od talijanske vlade, pa će radi toga po svoj prilici demieionirati i predložili vladi da imenuje za Trst vladinog komesara. Skupoća u Beogradu posljednjih je dana sve veća tako, da je danas na pijacama dostigla mast cijenu od 40, a meso od 21 krune. Regullsanje valute u zaposjed­ nuti m krajevima. Izmegju 10. i 20. o. mj. biće provedena regulacija va­ lute u onim područjima, koja su oku­ pirali Talijani. Austrijsko krune bide zamijenjene talijanskim lirama, vjerovatno po kursu K 100 = 40 lira. Za preostalih 60 K dobiće vlasnici bono­ ve, koji će kompenzirati u svoje doba prema kursu krune. Za srebro će biti ustanovljen bolji kurs, a nikl, bakar i željezo biti će zamijenjeni a la pari. Za vrijeme reguliranja biće sve gra­ nice zatvorene. :: na Balkanu : Alehsić i drug (prlitFb Preporučuje svoje tri putenu svježe luksuz pecivo s mlijekoii putorom iz najboljih kvaliteta boj U istoj radnji prodavače se b no svih vrsta, iz prvoklasnihspmi mlinova, na veliko i na mah J Umoljava se štov. gragjtMlJ i hoteli, kafane, restauracije,^ trgovine delikatesa, bakali i osUžj davači peciva, da gore nivda mladim početnicima sa svojimc^ nim narudžbama na susret izaćii. Soda bicarbi veća količina odmah za dobili; radi ma 50, 100 i 200 kg. uze? 4 krune za 1 k Burad se računaju 10 K po hi ■ ~ u špecerajskoj radnji i Hasan Karahasanon BRČKO, KaragjorgjevićaL.I MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA za BOSNU i HERCEGOVIM DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU PODRUŽNICA u TUZLI Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Ulošci preko K 8,000.000. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. Uzima u pohranu sve vrednote — Izdaje kreditna pisma Daje sezonske i druge kredite. Izvikuje burzovne naloge najkulantnije. u* Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.‘ Islamska dionička štamparija u Sарајеву � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b69d71792c3beef7c4acc7f7102bf790.pdf 55fc5d0fbce58c042a43bd2feaf26652 PDF Text Text RAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. • NA POLA GODINE 20— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJIJCAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслигпанске Организације. Sarajevo, subota 12. aprila 1919, (11. redžeba 1337.) Broj 21. Šta smo i šta hoćemo? Ustuk na podvale „Srpake Riječi".) II 1 . II .Naš srpski narod imao je vazda pravo alivaUnja hoMogtjalnih duknestl prema Vladala-'kom domu1*. — „Ovom osje­ ćaju davao je naš narod otvo­ reno i iskreno izraza u svakoj datoj prilici". — .Taj osjećaj Isjalnostl i poštovanja prema vladaru bili' su vazda svijetla odlika srpskog naroda". „Srp. Riječ" od 2&./0. 1014. „Jugoslavensku muslimansku organizaciju vode o k o r e 1 i frankovci, koji su pod pro­ tektoratom bivše uprave razvijali mržnju prema svemu što je srp­ sko". — „Mnogo je crnje, što oni sve današnje »pšte prilike vremena, koje je stvorio rat 1 njihovi dosadninji idoli tovare na legja današnje srpske uprave". „Srp. Riječ’ od в/4. 1919. U prvom članku prikazasmo kolije objektivnosti i smisla za istinu pieanju »Srpske Riječi", a ovdje мпо da ве osvrnemo na njene neKne o vodstvu i ciljevima naše orKizscije. Uglavnom su po srijedi ■i pitanja, radi kojih „Srp. Riječ" Ksli da nas je potrebno uništiti: ag■ i »frankovluk", radi kojeg bajagi ■pismo ,u vezu sa jednim stranim ■inarom, koji je u ime veleizdajnika ■epana Radića i drugova razvio raz■anu hajku protiv jedinstva naše ■ave na strani, i koja se završila ■rđama na našeg vladara oslobo■ija'. ■pto eo tiče našeg stanovišta u ag■cin pitanju nemamo se mnogo iz■javati, jer je jasno kao dan, da ■o mi u tom pitanju u defanzivnom ■ža;u. pa o kakvoj agresivnosti a ■ sirane ne može biti ni govora, ■u nijesmo stavili proti dokinuću ■tovekog odnošaja i sav se naš ■čin* sastoji u tom, što ne damo, ■ nam se naša djedovina utrne ■ х odštete. Ispravnost ovog na■Muovišta potvrdila je kako radiKa stranka u Srbiji, taku i ona u ■rodini , pa bismo htjeli znati, da ■vdašrji eadikali zauzimaju u tom ■n.u kakvo odvojeno в t a n o■ te. Zahtjev o rasterećenju zadu■g našeg maluposjednika na sol u ■ valjda nikakav razlog, zbog kojeg ■as na smrt osudila radikalna „Srp^Riječ". ■pio eo tiče podvale, da našu or■zaciju vode „okoreli frankovci*, ■ da ni pod jugoslavenskim nazi■ ne mogu prikriti svoje mržnje ■ni srpstvu i pravoslavlju valja ■ istaknuti ova fakta: U našoj or■zaciji ima dosta čistih Srba ■ih Hrvata, a naša masa — k r i■|om lugjinskog sistema ■lije svijesna plemenskog imena, ■t 8u raspoloženju mnogo krivi i ■od ni ljudi", koji su vodili brato■^ki boj o tom: je li Bosna srpИ ili hrvatska. 1 bivša „Srpska Ri■ mnogo je sudjelovala u ovoj ■ i to baŠ pod uredništvom g. ■uice. Nu mi smo još i prije na■og oelobogjenja došli do pravil■ »hvatanja ovog pjtanja, pa smo ■ na početku ruda istaknuli i e d i■ ispra vno stanovište, da je na- cionalizovanje naše maso .polje za kulturni rad našeg društva, a nipošto stvar dnevne politike". Mi smo se stavili na stanovište potpune ravno­ pravnosti obaju plemenskih imena i za to smo proti srakoj t jesno* grudnosti i strastvenosti, a naro­ čito proti nasilnosti u narivanju kojeg plemenskog imena.' Zbllžlvačs* mo, a nipošto dijeliti". Eto to je temelj, jedino in o* gući temelj za zajednički rad na­ še inteligencije u narodu. Zabacismo dotadanje gloženje i slavismo se na stanovište pomirljivosti i bratske sno­ šljivosti. I mjesto da borci za narod­ no .jedinstvo" pozdrave taj pametni korak naše nacionalizovane inteligen­ cije, oni nas proglasiše — .frankov­ cima", koji mrze srpstvo i sve što je srpsko. Koliko zlobe, koliko nedošljednoeti!... U čemu je razlog ovoj podvali i za što se na nas ljute bivši i Badanj i radikali? Nije ga teško naći, jer je na dlanu: ljute se što trpimo hrv a t в t v o i s to g a toleriramo isto kao i srpstvo. Narodno je­ dinstvo shvatismo i prihvatismo i вkreno i u potpunom opsegu i ne ističemo ga samo na riječi i kao vanjsku paradu. Zakukuljeni šoveni i separatisti htjeli bi da im mi bude­ mo avant garda i da za njih i na nji­ hov račun prvi stupimo u ponovan bratoubilački boj. Nu ako čekaju na takav naš postupak — pobijeliće im oči. Mi emo iskreni prijatelji sloge i narodnog jedinstva i nikad se ne ćemo odaljiti od ovog isprav­ nog stajališta. Mi smo prekinuli sa tužnom prošlošću, a što drugi plivaju starim pravcem, nijesmo im ni malo zavidni.... * Našu kritiku sadanjeg ej s te m a mnogi h o t i m i č n o zamjenjuju to­ božnjom našom mržnjom na srpstvo i pravoslavlje. Ne čudimo se, što to čini izvjesna grupa, jer inače ne bi imala nikakvo legitimacije prema vlastodršci ma. Nu upravo je straš­ no i bezdušno, kad tu taktiku slijedi i »S. Riječ«, koja i sama prigovara sadanjim našim upravnicima. Koliko je istine u toj. bezdušnoj tvrdnji pokazaćemo jednim primjerom iz ne­ davne prošlosti. Kad su nakon Principovog atentata zamuknuli svi srpski listovi, a svi srp­ ski prvaci i njihovi sunarodnjaci uvu­ kli dušu u se i očekivali Potitrekuve šikane i progone; kad su današnje srpske ulizice pisale Članke o .kralju— prosjaku", baš tada u tim crnim dani­ ma kušnje i čemera pokazašo sadanji nazovi-frankuvci svoj pravi osjećaj bratske sućuti i čovječanske dužnosti prema svom bratu u nevolji. Bez ob­ zira na Arad i »čuvanje« željezničkih mostova, bez bojazni od šikane i pro­ gona javio se je islamski list i prvi osudio »patriotske manifestacije«. Prva riječ osude izrečena je islamskim usnama, prvu molbu za obzir podnio je islamski list, što ga je uregjivao baš sadanji urednik bajagi frankovačke »Pravde«. Evo šta’ je u tim crnim i opasnim vremenima pisao naš list »Misbah«: »Neka se rastave nevini od kri­ vih, nedužni od dužnih. Neka se krivnja pripiše samo krivima i neka se gnjev ne proteže na one, koji nemadoše udjela u ovom zločinu«... To je pisano u ил o d n i k u, a u poduvodniku stoje i ove riječi: .Nad Sarajevom i njegovim kota­ rom proglašen je prijeki sud i za­ vedena vojsička uprava, a proti Sr­ bi ma (ni tad vam ne dadasmo drugog naziva, dragi Kobasica) su priregjenj« strašne nde most racije", bolje rekuć pustošenja, гаф kojih evo i prihvaćamo pero u, ru­ ke. Shvatljivi eu nam izljevi ogor­ čenja proti direktnim, ma i ne­ dužnim suplemenicima atentatorA i ne možemo zamje­ riti ogorčenim duhovima, što u ča­ su ekstaze ne rnogoše razliko­ vati zločinaca od njihovih supleme­ nika. Nu ne možemo prešutjeti po­ stupka onih, što navališe na privat­ nu svojinu pojedinaca i zaboraviše se tako i toliko, da oskvrnušo čak i svetinju kućnjeg praga. To je vandalizam i varvarstvo, koje se nš da ni čim ispri­ čati i mi ga osngjujemo naro­ čito s toga, što se je u rulji ovih razbijača nalazio i dobar po­ stotak muslimana, pa makar i iz najnižih slojeva." .Privatna svojina mora svakom muslimanu biti eveta i neprikosno­ vena, i navala na tugju svojinu — ma bila ta navala slična i paljenju »pahijskih sijenA, žitA i čardakA — nije i ne može biti ništa drugo, nego li direktno i grubo gaženje islamskih propisa." — „Mi ee s toga ogragjujemo proti nepromiš­ ljenom i neislamskom postupku ovih razbijačA i osjećamo svo­ jom dužnošću zamolili svu bra­ ću muslimane, da se ubuduće sva­ kom prilikom sustegnu od ovakih ispada. To nas samo ponizuje". Eto, ni onda, kad je sudila Potiorekova „kosovica" mi se ne nabacismo na srpstvo i pravoslavlje, pa ne­ ka je na čast sadanjim srpskim kisto­ vima, što nas — radi naše opo­ zicije prema sadanjem siste­ mu — proglašuju neprijateljima srp­ stva i pravoslavlja. Ako imaju duše, neka i dalje nastave svoju borbu sa podvalama i podmitanjem. Nu o jed­ nom treba da budu na čisto: nikakve prijetnje, nikakvj progoni ne će ušut­ kati našu objektivnu kritiku. Sto je crno, nikad mu ne ćemo reći bijelo. Ni za čiji hatur. A bratu ćemo vazda pružiti ruku pomirnicu, pa makar i kasno počeo bratovati. Mjesto praznih prijetnja obratite se narodnom guelaru, pa će vam i on zaguslati naš uvjet. Čujte ga: .Brat je mio, koje vjere bio, .Ako — bratski radi i postupa. Sarajevo, 10. aprila. O korisnom djelovanju dr-a Korošca u stvari narodne prehrane do­ bismo iz Beograda ovo saopštenje: .Na putu iz Amerike već se nalaze množine Životnih namirnica koje je tamo nskupovala naša družava za 15 milijuna dolara. Na drugoj se strani opet nalaze u Srijemu velike za­ Godina L lihe živeža. U ministarstvu se već pripremaju odredbe za opskrbu stanovništva. VLda će poduzeti sve, da se učvrste stalne cijene. Ministar Korošec posvetio se posve svojoj teškoj zadaći, da pročisti pri­ like u raznim prehranbenim institu­ cijama. Jučer je u Novom Sadu inšpicirao, pa je rezultat inspekcije ovaj: 40 činovnika kod raznih ureda smjesta je otpušteno iz službe. Povjerenik za prehranu kod bivše vojvogjanske vlade, poznati Popović i njegov zamjenik radi opre­ znosti već su i prije odstupili*. Ko da se ne obraduje radi ovakog energičnog i po narod korisnog rada ovog slovenačkog prvaka? Da se je odmah počelo ovako energičnim mje­ rama, sigurno bi naša ishrana stajala na sasvim drugim nogama, i ne bi se kila šećera prodavala po 40 kru­ na, niti bi siromašni zaboravio i šta je to slatko jelo. .Poznati Popović* je odstupio, nu mi držimo da su pokrajine Jugosla­ vije vrlo bogate i puno poznatih i nepoznatih drugih .Popoviča", pa g. Korošca toplo molimo, da bez obzira na trud i napor, čim prije pogje na daljnja inšpiciranja. I u patriotskom radu naših najnovijih državnika naći će se mnogo .štofa" za ropotarnicu. Jedno vrlo važno pitanje, koje bi tre­ balo objasniti svakako su razne .do­ zvole" i „izvoznice", a osobitu paž­ nju zaslužuje berza u hotel Evropi i tajanstveno postupanje sa zapljenama šećefa. Mudru dosta! Unutrašnje uregjenje Jugoslavije. (Nastavak.) Poslovi koje treba neutralisati jesu: 1. spoljna politika i sklapanje svih državnih ugovora s inostranstvom; 2. odbrana države; 3. saobraćajna sred­ stva, u koliko služe interesima cjeline (željeznice, drumovi, rijeke, pošte, te legrafi i telefoni); 4. trgovina i po­ morstvo; 5. novac i bankarstvo; 6. kodifikacija gragjanskog, krivičnog, trgovinskog i mjeničnog prava s pro­ cedurama; 7. osnovni zakoni o voda­ ma. rudama i šumama; 8. prosvjetna politika; 9. o konfesijama u odnosu sa državom; 10. finausije za pokriće za­ jedničkih potreba, carine 1 monopoli; 11. vrhovni administrativni i računski sud i 12. koordiniranje pod državnom kontrolom svih poslova, koji neće spa­ dati pod centralno zakonodavstvo i upravu. Svi ostali poslovi mogu se predati pojedinim krajevima, da ih sami uregjuju i zakodavno i administrativno. U autonomne bi poslove došli: 1. unu­ trašnja uprava (opština, srez, okrug, policija bezbjednosti); 2. saobraćajna sredstva u koliko služe lokalnim inte­ resima; 3. sudstvo, adminisiriranje su­ dova, kazneni zavodi; 4. poljoprivreda i šumarstvo; 5. školstvo i crkveni poslovi; 6. narodno zdravlje, t 7. fiinansije ta pokriće autonomnih poslova. Naravno da ovi poslovi nisu na­ brojani tekstuelno, već мто primje­ ra radi. �Strani 2 Страна »PRAVDA*— »ПРАВДА* Za zajedničke po»foe« postojao bi je­ dan parlamenal i jedna vlada, a za autonomne, pokrajinski sabori Ili skupštine sa svojim vladama. Organlzovanje države na čisto centralističkoj osnovi bile bi i Štetno i teško izvodljivo. Centralizam je danas u opile osugjen kao štetan. Iskustvo pruž i dovolj­ no dokaza o tome. Centralistički ure gjenje države, čak i one sa starim i velikim kulturama, teže se razvijaju od država, uregjenib decentralislički. Cen­ tralizam je nemoćan, da dd poleta svima krajevima i svima granamo narodnoj života; on sputava ‘i . privatnu 1 po­ krajinsku inicijativu, kojih danas nema pravoga napretka. U našoj državi centralizam bi bio još štetniji. Sastavljena iz više dijelova, koji su odvojeno živjeli, kod još potpuno neučvršćenih veza, mlada i sa vrlo skromnim sposobnostima, naša država niti je dovoljno jaka, niti dovoljno sposobna, da se može iz jednoga ceutra vladati, davati direktiva i impuls za sve krajeve. Pored nedovoljnog poznaianja prilika, iz jednoga centra ne bi mogla da potiče briga ta ne poslove u svima krajevima, ne bi se mogle da zadovolje svp pojavljene potrebe, niti bi ss mogla pravilna riješiti sva pita’nja svestranog života pojedinih krajeva, čak ni uz saradnju jednoga parlamenta ili kad bi u pojedinim ministarstvima bili i referenti za pojedina pitanja ili i za čitave krajeve. Treba dobro za­ gledati u stvar pa če se uviditi, kako su i naša snaga i naše sposobnosti odveć skromne, da bi nam centrali­ stički uregjena država mogla biti so­ lidna i napredna. Centralizam je teško i ostvariti. Skoro je nemoguće centralisati ere u jed­ nom narodu sa tri imena i tri vjere, koji je do ekora živio u tri monar­ hije, šest državopravnih okvira i tri­ naest administrativnih oblasti. Treba bili nerealan, pa mislili da je ovo izvodljivo. Kad se ima na umu da su te pokrajine živjele svojim i različitim životom decenijama i vjekovima, da postoji navika, da satne brinu i rasprav­ ljaju poslove koji se njih tiču, da po­ stoje i različite ekonomske prilike, oslovi i potrebe, onda je očigledno, da one neće »i pristati na centralizam i pokraj svih obezbja/jenja ravnopravnosti i jednakosti. Jednim mahom sotoneda zbrisati. Izgleda da na ovakav centralizam niko ozbiljno i ne pomišlja. U dosa­ dašnjem raspravljanju ovoga pitanja javljaju se predloži kako u javnosti, lako i iz službenih krugova o decentra­ lizaciji u obliku .upravnih anteno- шјја“. I ako do »«d ništa bliže nije rečeno o tome, šta se ima razumjeli pod »upravnim autonomijama", ipak je jasno, da se misli na centralistički uregjenu državu, sa čislo administrativ­ nim autonomijama »a izvjesne poslove, Vez pokrajinske legislative. 1 ako je ovako uregjenje nesum­ njivo bolje od čistog centralizma, ipak ono niti je dobro niti odgo­ vara prilikama i potrelmma našega naroda. To je u stvari centralizam, po kome se na jednom mjestu usredsregjuje sav zakonodavni posao, odakle so ima da očekuje zakonsko uregjenje svih od­ nosa, poslova i potreba, pa ma koliko oni bili mnogostruki, lokalne ili naročite prirode. Upravne autonomije do duše ostavljaju izvjesne poslove brizi naroda, kojima se on uvjek koristi, samo Su te koristi neznatne i nedovoljno. Svi su poslovi tn ipak ponajviše dovedeni u zavisnost od centralne vlade. I protivu uregjenja s upravnim autonomijama, pa ma kako one široke bile, vrijede isti prigovori, koji su iz­ nijeti i protivu centralizma. Sije mo­ guće ni iz jednog parlamenta ni iz jodne vlade osjetiti sve potrebe u svima krajevima, niti Ih je moguće pravilno riješiti. Treba samo za tre­ nutak pregledati sve krajeve sa svom raznolikošću, i« navikama, i « kulturi, i « podneblju, i u ekonomskom pogledu, i u odgoju, kao i « potrebama, pa se mora vidjeli da svi ti poslovi ne mogu biti u poletu, ako zakonodavna inicijativa i nadzor dolaze iz jednoga mjesta. Vpravne autonomije su polumjere, ko­ jima se sputava narodna inicijativa i kojima se sprječava narodn moguć­ nost, da što više i što jače razvije sve svoje energije. Nikakovim uprav­ nim autonomijama ne bi se moglo na­ knadili ono, što bi bilo izgubljeno м upušlenoj plemenitoj inicijativi raznih kra­ jeva, koji sačinjavaju solidnu državu. FELJTON. turnom svijetu osobita pažnja. Taj pokret za zaštitu djece pojavio se u pojačanoj mjeri za vrijeme rata i nje­ gove sadinje likvidacije. Sad kuca na naša vrata mnogo golo, boso i zapu­ šteno dijete, koje je u ratu izgubilo »vog hranitelja i branitelja, jer ga bi­ jeda i nevolja natjerala u tešku živo­ tnu borbu za »kruh naš svagdanji*. Ako mi takvom djetetu ne pružimo našu ruku pomoćneu, on^ će posve naravno, podleći u borbi s krutim ži­ votom, pa će onda duševno zahireno, a tjelceno propalo pasti na teret svo­ joj okolini, društvu i državi. Ono će poći zlim putem, od njega će često postati mlad zločinac, jer bijeda i glad su najgori savjetnici i učitelji. Tome treba dsklo brze i djelotvorno pomo­ ći. Sto god dajemo djeci, dajemo na­ rodu, dajemo sebi. Kod nas u Bosni i Hercegovini malo smo se do sada brinuli speci­ jalno zaštitom djece- Tu nije dostatna jedna ili dvije konferencije, nekoliko zabava »u dobrotvorno svrhe", već tu treba stalnoga i neprekidnog programatičnog rada, treba moralne i mate­ rijalne potpore čitavog društva i dr­ žavo ... »i onda naše pleme izginuti ne 6n“. To je pitanje od eminentne narodne važnosti, ono nije samo stvar Socijalna zašiita djece. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. Motto: »I ako su izginuli žđrali, »Ostali su ptići ždralovići, »Branit ćemo ptiće ždraloviće, .Naši dvori ostat pusti ne će, »Naše pleme izginuti ne će*. Martlć. Socijalna zaštita djece je jedan od najvećih i najvažnijih problema, koje­ mu su u naprednim modernim drža­ vama kuiturno-sccijalni teoretičari i praktičari posvećivali osobitu pumnju, naprezanje i rad, pokuse i metode, još mnogo prije početka svjetskog rata. Dokazana je činjenica, da godišnje propada veliki broj djece, i t> djelo­ mice moralno, a djelimice fizički. Tu nam dolazi samo sobom pitanje: ne bi li se ta djeca mogla spasiti?... 0 problemu zaštite i odgoja djece postoji ogromna literatura. To se pi­ tanje u naprednim državama uopće ne skida s dnevnog reda Državne uprave izdaju o tom« nebrojene na­ redbo i propise, a zakonodavstva stva­ raju zakone. Jednom riječi: tom se problemu posvećuje svagdje u kul­ (Svrćić« ae.) Sarajevo, 10. aprila. Pohodom jednog oprovrgnuća, koje je izašlo u domaćim vještima »Nar. Jedinstva" napisali smo u 9. broju »Pravde" od 13. marta i ove retke: »što se tiče »pripomoći u obliku doz­ vola za špirit" napominjemo, da bi vlada za ovako rabotanje »ispod žita« trebala imati — neko odobrenje i sistem." — »Ovake se potpore ne bi smjele tajno izdavati, nego je tai način potpore trebalo naj­ prije oglasiti, staviti mu grani­ ce, propisati uvjete, pod kojima se može podijeliti i — objaviti »mu­ Broj 21 čenike slobode", koji se na ovaki na­ i« nabavu privrednog! čin bogate. »Radeći iapud b ta« vla­ ili sjemenja i tome slično. da će zavesti sistem "političke i Ali neka se i u ovom slučajnu društvene korupoije, pa doklo obpto nadležnom kotarskom t ćemo onda doći u privatnom i politič­ koji io moći prosuditi ишш i kom moralu?" rodično stanje molitolja, te š Drsgo nam je što »o tom našom priskočili u pomoć ili d«tit stanovištu priključilo i ostalo novine, zajma ii p ri pomoć ne koti p> »Srp. Riječ« čak krupnim slovima zaklade, davanjem besplat štampa ovaj apel na zemaljsku vladu: sjemena, dijoloujem hran »Па so jednom za uvijek spriječi bavom poljoprivrednog i širenje alarmantnih glasova prilikom putom k red i ta, ili time ihć davanja izvoznici, da se spriječi o- .govu molbu, propisano nadopui gorčenjesvih čestitih Srba predložili nadležnom mjestu. Iz opće pripomogne zaklade u ovoj zemlji, da se spasi auktočo zemaljsk i vlada samo onima ritet vlade, koji nam je sad* na ročito neophodno nuždan, i — napo­ čano potpore, k o j i n i s u s po kon da sa pravedno i pošteno odšteto ni ni za kakav rad, ako I sve žrtve crnožutog režima, kao što tarski ured sa propisanim izriji je bila intencija našeg ministarstva — predloži. Ko io za rad spoiob« zshtjevamo u iine morala, pravdo i može »ada vrle Inhkb rada пи demokratskog načela, da naša vlada bito u poljoprivrednom poslu i i odmah izda spisak svih onih, koji su cima i u drugim poduzećima i toga otvori«!« odjelenje za set dobili izvoznicu.« Naravna stvar, da so i mi odlučno politiku urod za posredov priključujemo ovom opravdanom zah­ rada, čiji će zastupnici biti i tjevu, samo ga ne stavljamo g. Soli, bolesničke blagajne i njezini p»i nego g. ministru Korošcu, u čiju smo nici u pojedinim mjestima Stoga neka se svaka stranka ispravnost i objektivnost potpuno uvje­ reni. Van i sa našim Popovičima! ... svome kotarskom uredu, jer ni imaju tačuo propise iz koje a i do može najnužnija pripomoć p Molbe za pripomoći, sje­ dočim bi svaka ispravno zerru vi idi upravljena molba, samo a me i ostalo. vlačila njeno riješenje na uStrb Žemaljska je vlada svjema upravnim telja." oblastima izdala uputu, u kojoj najpri­ Donoseći gornju vladinu ш je »požuruje da je sad kasno davati molbe za naknadu ratne štete, jer su apeliramo na sve mjesne odb spisi o tim štetama već odaslani na povjerenike naše organizacije, mirovnu konferenciju. Kotarski su u- tom povedu ozbiljna račun« i ni redi ovlašteni »amo to, da tako nak­ žako upute, idući im na ruku p nadne prijave prime u pohranu. Zatim stavljanju tih molbi. Naročito je nužno, da se < se u naredbi veli ovo: »Iz razloga, što se po gornjoj o- pobrinu za naše udovice i jetin kružnici nalaz« ove prijave u sačuva- selu, te da u tu svrhu dogju Ili nju kod nadležnih kotarskih ureda do sa džemadbašama, mualliminn i riješenja mirovne konferencije, n e mirna i apeliraju na njihovu ii preporučuje se nikome da saradnju u ovom po narod kor dolazi lično u Sarajevo, da poslu. požuruje kod zemaljske vlade riješenje ili naplatu svoje ratne štete, i ta­ da bez potrebe dangubi i troši. Osim naknadnih prijava šteta, stižu Priblćevlć deblja. Javljaju i takogjer i mnoge molbe, gdje neko ograda, da su pregovori izmegji traži predujam ili pripomoć za to, što mokratskog kluba i t. zv. srpst je bio u ratu oštećen. Glede predujma pozicionalnog bloka doveli do p na ratne štete izlišna je za sada nog sporazuma. Prema tomfe će svaka molba, jer zemaljska vlada ski opozicionalci naime Usna ne raspolaže u tu svrhu nikakvom Naprednjaci i Nacionalni u si dotacijom. svim pitanjima kooperisati м< Nu inta slučajeva, gdje je zbilja kratskim klubom, a već u tnj« prijeka potreba, Hr. se пектпе u ratu vrijeme će so potpuno fuzionu nastradakm mora davati pripomoć, ko, da će nastati za čitavu trn: bilo za ishranu njegovu, bilo države 8H3 jedna velika država Bilješke. nekolicino idealista, i an,ara i pedagoga, nego sveta duž nos I čitavog na­ roda. Kod toga valja pazit:, da nam вс ne stavi opravdani prigovor, da smo svemu zlu sami krivi. Narod nam je onakav, kakvi su mu vod ići, in tel ige nc ija. Pitajmo se kakva nam je kuća, škola i šire društvo, te pazimo, da nam se u tom pogledu ne može predbaciti zaostalost, nespre­ mnost ili nehaj. Nijesu dovoljne lije­ pe fraze, nego treba tu zasukati ru­ kave, posegnuti u džep, — i raditi. često se čuje pitanje: pa tko je uopće dužan, da preuzme zaštitu zapuštene djece?.. Tašto imamo državnu upravu? .. To je vele, stvar države, u to se mi po ćemo da miješamo. U tom smislu stvaraju se i rezolucije. — Posve opravdano, — pa ipak čudnovato »tajališto. Državna uprava treba da se brine za fizičke, psihičke i eko­ nomske interese svakog pojedinca, ona to i čini, prvo jer je to njezina dužnost, a onda i u vlastitom intere­ su. Država je sa svoje strano dužna učiniti »vo, da se djeca — njezini budući državljani — zaštite od dušovnei tjelesne propasti, ali ona sa­ tna nije kadra to zlo iskorijeniti, ako je u tome ne potpomogne cijelo dru­ štvo. Jer .tko sačinjava repreznt države, — da li mi svi drživljii obzira na socijalne skupine, ili i državni, upravni i birokratički rat?... O tome nema nikakn i nje, da je država dužna pm sve ono preventivne mjere, k: ćo se osigurati ona naša tri spJ U najjača interesa. Država шзг nivati zavode za širenje pučke | vjete, institucije za odgoj zapoi zanemarene i pokvarene djece čije domove, skloništa, odgojffl popravilišla itd.|. Država trebaš formira školsku obuku, ona i stvarali preventivne mjere u d zakona i naredaba (obvezatni pl pučke ili osnovne škole, zabrani trebe djece kod rada u tvome polazak kinematografa, zabrani i nja alkoholnih pići malodobnu) i ild.) — ali sav uspjeh oviei jel isključivo o društvu i o пјч1 radu. Odredbo zakona i narešibi mrtve paragrafima« riječi, koja I po sobi ne spašavaju djecu, uef> ba skladno suradnje državno u; i čitavog društva, pa uspjeh i izostali. Da naše redarstveno Л teljstvo izda stotinu propis« i i daha — ne bi se tim« ni mali bila zapuštenost djece. Zaštita i �Број 21 Broj ”_____ „ПТАВДА ,PRAVDA* Страиа 3 Strana U jednom od pošljednih brojeva ’ravds" upozorili srno javnost, da je ikufska direkcija razaslala okružnicu, kojoj je naregjeno, da povjerenstva inju sastaviti i nadopuniti spiske bi­ la. U „Pouci* smo uputili našeg ijaka na važnost ovih izbora i prizali prvu dužnost, koju mora0 izvršiti ako hoćemo, da nam od ovih izbora bud« kakva koris t. Tamo oje i ove riieči: .Vakufska povjerenstva izdaćo o|м, kad će sa provesti izbori u poidinim džematima. Ovaj se oglas lora metnuti na najprikladnijem ijestu džemata, da svak mogne znati id je izbor. (Obično so meće pred hernijom ili mektebom). Povjerenstvo в imanovati povjerenaik (imama ili rugu ugledniju osobu), koji će te izore provesti. Ime povjerenika biće ipiiano u oglasu. Kod tog povjsreka nalaziće se i iskaz svih džematjt, koji mogu birati medžlis, a biće inaćeui i oni, koji se mogu izabrati. Ko ima pravo da bira? Birali može svaki džematlija, koji je rodom iz naše zemljo i stalnp živi u tom džematu, ako je navršio 34 godine i ako pla ča makar nešto vakufskog prireza (b o d J a r i n e). Svi taki ljudi mogu birati, ada neko mogne biti izabran, valja da je navršio 30 godina, da nijo aktivni vojnik, žandar ili filančija, da nije pod tutorom, te da nije osugjen radi prljavih poslova (kragja, otimačina, silovanja i slično). Kad si doznao ko može birati, a ko biti izabran, onda zapamti i nefaIjeno izvrši ovu svoju islamsku dužnost: Oligji imamu i pitaj jesi li unešen u iskaz. Ako se uvjeriš da jesi, dobro i jest. Imaćeš pravo doći na biranje. Akonijesi zapisan u iskazu, onda traži da te imam upiše, • ako to ne uči­ niš na vrijeme, onda .i izgubio svoje pravo i ne možeš doći na skupštinu. Kad se zaktiučj ispravljanje popisa, onda ti prigovor ne će piti vode. Do­ punjavanje iskaza traje samo pet dana, pa dobro gledaj da ne obihmališ. Naj­ bolje ti je otići imamu odmah onaj dan, kad se prilijepi oglas. Upamti i ovu. Ako je u iskazu unćšen neko, ko nema prava da bude nnešen, imaš pravo tražiti da se briše. Isto tako možeš tražiti da se unese neko, ko je ispušten, a po pravu bi ga trebalo unijeti. I ovi prigovori moraju se iz­ vršiti u roku od pet dana iza lijeplje­ nja oglasa. Ko je bolestan možeš mu eto ti pomdei. Kad si izvršio ovu prvu dužnost, onda se dobro zdogovaraj koga ćeš birati u medžlis. Kako posiješ, tako ćeš i požeti. Modžlis se bira na tri godine, pa ako obihmališ ili se slabo promisliš, onda ti nema fajde od ka­ snijeg kajanja. Koga ćeš birati? Ti znaš najbolje, a od mene ti je ovaj savjet: Ne gle­ daj na zgodu, već biraj ljude, koji će se brinuti za potrebe tvog sela: da imadneš mekleb, da tise popravi dža­ mija, ogradi groblje. Biraj onog, ko će ti pošteno izvršiti tvoju potrebu i poskočiti za tvojim poslom. Dobro gledaj koga ćeš.* Ovdje ćemo još koju reći kao na­ dopunu o ispravku i sastavu biračkih spisaka, te načinu prigovora, ako je kogod iz spiska ispušten ili nedozvo­ ljeno uvršten. Vakufska povj-renstva zgotovljuju ove spiske i taj bi posao morala svr­ šiti do 15. aprila. Prema tomu bi izbori mogli biti raspisani počet­ kom maja. Mjesni odbori naše orga­ nizacije moraju dakle ovoj stvari po­ svetiti dobru pažnju i prešno se pobrinuti da svako selo i svaka ma- hala izvrši svoju dužnost i osvjedoči se je li povjerenstvo »»svjesno i ure­ dno ispunilo iskaz birača. Ovo je najvažnija stvar pri Izboru. Jer ako se propusti ispravljanje biračkih spišaka, onda se gubi pravo biranja, pa je uzaludan svaki daljni trud. Mi stojimo pred vrlo važnim pi­ tanjima u našoj vakufskoj upravi, pa moramo dobro paziti, da učvrstimo temelje, Jer bez njih ne ćemo moći izgraditi gornjih bojeva. Treba naime znati, da u vakufski sabor mogu doći samo ljudi, koji budu izabrani u va­ kufsko povjerenstvo, a onda u okru­ žni izborni odbor. I ako nam budu slabi članovi povjerenstava, sabor će nam sam po sebi biti slab. Kod izbora po­ vjerenstva većinom odlučuju seljački glasovi, pa ako budu slabi džematski medžlisi na selima, biće slaba i povje­ renstva. Eto u tom je važnost birač­ kih spisaka. Hoćemo li dakle do­ bar sabor, treba se pobrinuti za dobre džematske medžlise. S toga dobro pazite na biračke spiske i upamtite ove propise: Izbor članova džematskih medžlisa odregjuju vakufska povjerenstva. Ovi sa izbori imaju po mogućnosti pro­ vesti u isti dan u svima kotarevima, najdulji pak u vre­ menu od osam dana. Dan.izbora odregjuje saborski odbor, a povjeren­ stva su dužna, da najmanje deset dana prije izbora izdaju oglas u ko­ jem so mora naznačiti: 1. kada i gdje će so izložiti birač­ ki spisak, 2. ko će provesti izbor (ko je iz­ borni povjerenik), 3. mjesto, dan i sat, u koji počinje izbor i u koji svršava i 4. kako se može ispraviti birački spisak. Gore smo istaknuli, da birati može samo onaj, ko je unešen u iskaz bi­ rača i da prigovor vrijedi samo onda, ako je stavljen u roku od pot dana, računajući od dana, kada je spisak bio izložen. Kasniji prigovor ne pije vode. Kako so može prigovo­ riti spisku i gdje? To je važna stvar, pa ćemo je objasniti. U kPouci“ smo rekli samo toliko, da treba otići ima­ mu. To smo učinili radi toga, da stvar bude jednostavnija, jer držimo, da će svaki imam znati uputiti na pravu adresu. Da megjutim ne bi došlo do kriva »hvatanja, dopunjujemo ovdje tu uputu i apeliramo na mjesne odbore, da je saopće »vjerna povjerenicima. Prigovor se stavlja kod vakufskog povjerenstva, bilo usmeno bilo pis­ meno. Ne mora to činiti svaki poje­ dinac, koji je ispušten, nego to može jo stvar redarstva ni u gradu, a imo li vani po selima. Ne treba to sliti kao da ja a priori poričem posbu suradnje upravnih (redarstvenih! blasti i sudova. Ja sam sAm upravi činovnik i učitelj upravnog prava i ovdašnjoj šerijatsko' sudačkoj škoSpomenuta suradnja organa države vlasti јо vrlo važna i potrebna, lečsoi faktori državne vlasti djeluju jedno strane preventivno uopće, a drugo strane svojim djelovanjem g concreto zaprečuju i odstranjuju nogo zlo. Nijo nipošto dovoljno-iz­ liti neki zakon ili naredbu te kazniti jezin prekršaj, nego treba što više rana dotičnom obvezatnom propisu odgojno raditi. To pak čini drgra preko svojih organa (činovnika) ipelirajući na suradnju društva i či»vog naroda. Ti organi smo s drugo b-ins mi svi; j o d n i su od nas б iu vn i e i po zvanju ili birokrate, njih se u mnogo slučajeva ne tiče (vati njegove potrebe izvan uredovne obe, pa s toga mnoga Odredba ostane mio na papiru, jer se ne vrši onako, ako je to zakonodavac zamislio i ako to život traži.a drugi »u: os­ ili državljani različitih zvanja i »imanja, koji prate život očima ne»rokrste, to koji se tom socijalnom pitanju mogu posvetiti bez ukočenosti. I jedni i dcugi su pozvani, da kod to­ ga pitanja saragjuju, da se u svom djelovanju upotpunjuju. — Kad treba da počme društveno uzgajanje djece? . . . Uvaženi socijolog Alphonso Dar I u veli: .Sa­ vjest malog djeteta ragja se upravo iz savjesti njegove majko i njegovog oca. Ono pozna dobro i zlo, jer sim­ patizira s njihovim odobravanjem ili s njihovom osudom, a s dužnosti se upoznaje, kad ući osjećati svoju potčinjonost prema roditeljima. U samom početku čini se dakle, da je sve mo­ ralno isključivo u tome, da во u dje­ tetu budi i potiče sinoveko i obitelj­ sko čuvstvo. Zatim dolazi vrijeme školovanja. Dijete dolazi iz ličnih od­ nosa prema svojoj obitelji u odnošaie sa stranim licima, s učiteljem i dru­ govima. Ono osjeća, kako se u njemu nezavisno pojavljuju elementi njegovo buduće ličnosti. 8ađ je vrijeme (od 6 do 13 ili 14. godine) da odgojitelj prione oko obrazovanja savjesti djeteta i da nastoji da je učini što istaknuti­ jom, što individualnijom i dubljom, ali tako, da sve to ne bude na štetu ni društvenopi ni gragjanskom odgoju. I pošljednji odgoj treba već da za počne, jer je i škola neko malo druš- tvo. No kakvog bi nam čovjeka obe­ ćavalo dijete, koje je odgojeno na taj način, da ne bi reklo „da* ili „ne nikad prije, nego se posavjetuje sa samim sobom, koje bi prije pristalo da ga se tuče, nego li pogazilo jeduom zadanu riječ, koje bi pocrvenilo pri samoj pomisli da se sakrije i koje bi držalo, da se ponizuje, ako moli!... Pričinja se, kao da želim dati sliku Rousseau-ovog „Emila*. ДН ima do­ ista mnogo, vrlo mnogo istine u tom utopističkom uzgajanju! . . . Kasnije sprema se mladić da stupi u aktivni život. Pouke iz povijesti pomogle su mu da shvati javan život i javnopravni uregjaj države. Sad je nastupio tre­ nutak, da mu se otkrije i iznese prav­ ni poredak društva, da mu se pokaže veza i • cdvisnost društva i njegove sudbine, da mu se dade pojam o ko­ lektivnom, nacionalnom i društvenom djelu, na kojemu treba da i on saragjuje i da mu se za sve te stvari što jače privole njegova misao i srce. To je doba društvenog uzgajanja*. (Svršiće se). kratska stranka, kojoj će pristupiti el;ki broj delegata iz Crne Gore i kedonije. Poslije ova reorganizacije j»(!e demokratski klub u Narodц predstavništvu 140—150 Slonova , vile od polovice svih narodnih tunika. Demokratski klub i srpske uisionalne stranke izabralo su uži lor sa zadaćom, da spremi svo nuž n ovu fuziju. Radićevomahnitanje. »Riječ 8113“ poli da se u Parizu -pojavio novi ntski memorandum protiv uh^pše, Radića i drugova. Po Parizu ga j talijanski emisari. »Riječ SH3« (oko ustaje protiv Radića i naziva infainnim lopovom, koji je spre0 da proda svoju domovinu za neliko talijanskih lira, da bi došli tagiski oficiri, koji će kontrolirati nnupravu i koji bi imali biti tutori je slobodne države. Radić je kupio lelima potpise cd bezazlenih ljudi jednoj ili dvije županije. Kad su upućeni ljudi doznali šta potpisuju, iderali su sami Radićevu listu.* I eto, a ovim i ovakiin djelovaim dovodi se u savez djelovanje je organizacije, koja radi na pridigeu i osvješćivanju islamskog dijela šeg naroda. A za što? Došao nam redakciju jedan ugledni Francuz, jemu prikazasmo cilj naše organinije i uputismo. ga u svoj program o onako, kao što to učiniše SchloI, Pribićević, Protić i ljudi oko ilovenskog Juga«. . . . ’ripremajte se za va­ kufske izbore. V| |V iVi I Vi V SS đA iVS л Šaljite pretplatu! л učiniti jedan čovjek za sve ostale. Pre­ ma tomu povjerenik mjesnog odbora naše organizacije može taj prigovor staviti za sve ostale članove iz dotič­ nog mjesta. Boljeje da so pri­ govor stavi pismeno. Radi što bržeg i jednostavnijeg provođenja izbora, apeliramo na sve odbore, da izbjegavaju cijepanju do­ sadašnjih džemata, pa makar za to imali i zakonsku podlogu. Proti agrarnoj osnovi. Narodnom predstavništvu odaslao je naš mjesni odbor u Maglaju ovaj brzojav: „Najodlučnije prosvjedujemo protiv naviještenoj agrarnoj reformi »a strane ministarskog savjeta, koja ni u koliko ne odgovara socijalnim ođnošajima i potrebama našeg naro­ da, koja posjednike odnosno njihove m a 1 o đ o b n i k e, koji su kao i kmeti podnosili sve tegobe rata, prosto goni na prosjački štap; keja je u našem društvenom živoffi stvorila čitav kaos, to kmeti, koristeći se tom prilikom, u pošljednje vrijeme i našu slobodnu zemlju nesmetano uzurpiraju. Isto ta­ ko najodlučnije prosvjedujemo protiv onom pasusu spomenute reforme, po ko­ jem se hskod 1918. spaja sa odštetom za našuzemljupod kmetima.tenam se tako naknada haka ođgagja, čim se posje­ dnici odnosno njihovi malodobnici i žene baš u najtežim prilikama pre­ hrane jednostavno osugjuju na gla­ dovanje. Ujedno najodlučnije prosvjeduje­ mo i protiv posvemašnjeg pasiviteta državne uprave, koja i ne pomišlja da ’nam ishodi oštetu za popaljene čardakove i opljačkane hambarove za vrijeme prevrata kao i poslije njega*. Sličan brzojav odaslao je i naš mjesni odbor u Dubici. Mjesni odbori u Novom i Derventi protestovali su na isti način, kao i donjevakufski, a bugojanski p» uzoru sarajevskog odbora. Protestima su"se priključili još i odbori u Prijedoru, Zenici i Ljubuškom. Konjički odbor., odaslao je ovaj brzojav: >Miqpni odbor »J. M. 0.« u Konjicu priključuje se protestima proti nametanju muslimanskih članova Nar. Predstavništva i predlogu muftije Maglajlića i sarajevskog odbora u pi­ tanju agrarne reforme«. Pregled. Naša se delegacija vraća! „Jutar­ njem Listu* javljaju iz Beograda: Ju­ goslavenska delegacija vraća se iz Pariza u domovinu, jer je dovršila svoj rad. Ovih dana dolazi u Beo­ grad ministar inostranih djela Dr. Trumbić. Sasvim su neistinite vijesti da je kraljevstvo SH8 izgubilo na konferenciji mira ma koje područje. Naš položaj težak. Kako se iz pa­ riških vijesti može razabrati, zauzima se Amerika vrlo energično za jugo­ slavensko stanovište u pitanju Dalma­ cijo, te je u dalmatinskom pitanju opravdan optizam. Lloyd George pri­ klonio se talijanskom stanovištu. Jugoslavenski delegat Vesnić napi­ sao je u »Petit Parisionu* članak, u kom upozorava da su jučer jugosla­ venski delegati ponovo predali vijeću četvorice notu, u kojoj predlažu ple­ biscit za područja, koja su jugosla­ venska. U istom broju istoga lista priopćuje i Barsilai članak, u kom se grozi da će talijanska delegacija osta­ viti Pariš, ako bi Rijeka bila dodije­ ljena Jugoslaviji. Barzilai izvodi da je Italija uvrijegjena već time, što se o Rijeci još uvijek raspravlja. Trumbić uspio u pitanju Rijeke! Trumbićov ekspoze pred vijećem čet­ vorice trajao je puna dva sata. Trum­ bić je u prvom redu pobijao talijanske pretenzijo ua Rijeku, te iznio nacio­ nalne i gospodarske momente, po kojima je Rijeka neprijeporno jugosla- �Strana 4 Страна .PRAVDA" — „ПРАВДА" Broj 21 Број vensko područje. Riječko pitanje se većih parobrodarskih društava i koji ranjenih. Tražimo odlučno mjere, jer blagajnik: Mujaga RuitemiaJ iza Trumbićevog ekspozea u svim su na riječkoj luci neposredno intere- »poslije boja kopljem u trnje ■ kao odbornici bez. funkcije: ЦоЈ krugovima smatra kao glavna tačka sovani. Ovo englesko društvo steklo Čestitamo, član mjesnog odbora ef. Gjozić, Mumin ef. Suljić, {3 u riješenju spora izmegju Italije i je navodno posebnim ugovorom sa naše organizacije g. Asimbeg Dugalki ef. Račić i Ćaziin ef. Ruščuklij^S Jugoslavije. Raspoloženje svih krugo­ voljama jugoslavenskog pokreta po­ imenovan je prokuristom glavnog za­ U Derveutf. je izabran »цЈ va u tom pitanju za nas je povoljno. vlastice, koje mu u riječkoj luci osi­ stupstva osiguravajućeg zavoda »Her- nika našeg mjesnog odbora joj Л guravaju trgovački monopol za slučaj, ceg-Bosna" u Sarajevu. Radujući se A h m o d II a v u r d i ć, koji j, Л Nade granice. Iz Pariza javljaju <la je pred konferenciju mira stigao da bi Rijeka bila pripojena Jugosla­ ovom imenovanju ističemo da je ovo metnjom izostao u objavi čluw , I viji. .Corriere dela Sera" misli, da se prvi slučaj, da domaći sin u ovoj stru­ bora. I novi hrvatski memorandum, u kom se Protočne brzojave proti иЛ desavuišu zahtjevi sadržani u Radiće- samo na taj način može protumačiti ci postizava ovaj atepen. upornost, kojom izvjesni engleski kru ­ vu memorandumu. U riješenju jugoIrtihall đari beka. U Travniku je tim članovima Drž. Vijeća <4и||Л slavensko-talijanskog spora stoji Ame­ govi i listovi uzimaju u obranu pravo na 26. niarta o. g. preminuo Mehaga i naši mjesni odbori u Bjelini Д Jugoslavena na Rijeku. Talijanski se rika odlučno na jugoslavenskoj stranr. ćatič, koji je radi svog dobra srca nju, Kupresu, Konjicu i Tutuu U diplomatskim krugovima, koji su listovi groze, da će doskora donijeti i odlična hamijeta bio vrlo obljubljen kufu. tačno podatke o toj stvari. Uatuk na podvala, Iz Tnnj skloni Jugoslavenima prevladava da megju tamošnjom ehalijom. Bio je Wibon proti Talijanima. »Pro­ član mjesnog odbora naše organizacije primjetno ove retke, sa naročitim će Krk i dio Istre pripasti Italiji, dok bi dio Istre, Rijeka i Dalmacija imale gres de Lyon« izvješćuje da je Wil- i vrlo zauzetan za islamski hajr. Neka molbom, da ništa ne mijenjamo son već otklonio neke talijanske zah­ je rahmet njegovoj plemenitoj duši. bilješke »Jednakosti« od 18. i da pripadnu kraljevstvu SHS. Sudbina Turske. Kako javlja pa­ tjeve. Kako se prave mllionorl! Pišu marta 1919. broj 48 i 49. pod m Okrntnost Talijana. Javljaju iz nam iz Bos. Dubico: »Jedan ovdašnji vom »Pod s 1 u ž b e n o m fi r m «i riški »Tems“ turska vlada je na mi­ rovnu konferenciju odposlala veoma Bakra: Deportacije i interniranja u Is­ narodni mučenik, koji je za vrije­ i »Duboka politika« moliti-, opsežan memorandum u kojem nagla­ tri poprimile su pošljednih dana nečo­ me rata bio alobo<|pn izvoziti svinj­ uvrstilo slijedeću našu Izjava: šava: »U času gdje se mirovna kon­ vječne, grozne dimenzije. Dok su pri­ sku mast i meso u Austriju i Dalma­ ferencija sprema da odluči sudbinom je bili internirani samo pojedinci, sada ciju i na tome grdne novce stekao, Nije istina, da nas je polite । svih nacija svijeta i-'Čovječanstvu osi­ se provode skupna interniranja u dubio je ovih dana i od ove v 1 a- kadija Bahtijarević u svoju gura bolju budućnost i mir, osnovan Italiju. d e izvoznicu na vagon sode, kako će kancelariju, kao službena osoba, । Nemiri u Misiru. Kako javlja »11 moći svoj ogromni kapital još više kao službene osobe sa službenim, na pravednosti, principu slobodnih od­ Secolo ” , krvavi izgredi u Misiru traju luka i razvoja naroda, carska vlada nagomilati na račun jadne sirotinje, živima, te nam tu podijelio drži da joj je dužnost sa svoje strane još i dalje. Urotnici su razorili sva koja ovdje hoda i gola i bosa. iskaze »Jugoslavenske MiuIim, prometna sredstva, pa je promet pre ­ razviti u nekim važnim pitanjima svoja Isti je ovaj narodni »mučenik" u Organizacije«, već su nam arke u kinut. Engleski listovi tuže ee na ma ­ mišljenja. Turska vlada je više no pregjašnjoj eri monopoliaao jedan vrlo pisivanje članova »J. M. 0.« orati uvjerena, da su delegati velikih sila njak vijesti odanle, te naglašuju oz­ »unoaan posao, kojega je dobio od omra­ prostorijama naše organizacije иц biljnu situaciju. odlučili savjesno riješiti svoju veliku žene austrijske vlade. Ljudi naplaćuju drugi odbornici naše organinejt Ratne otštete. Javljaju iz pouzda­ svoj patriotizarpj" , . . zadaću, pa formirati države u smislu a nikako gosp. Bahtijarević. Wilsonovih ideja, koje je prihvatio či­ nog pariškog vrela, da je megju sa­ Nije ni to istina, da nam j« Ц Za musi* Internat i narodnu os­ tavi svijet. U predstavci se dalje op­ veznicima postignut potpun sporazum novnu školu u Vinkovcima sakupio je navodio u svojstvu službene « širno raspravlja nacionalni princip, pa u pitanju ratne otštete. Omer ef. Purivatra, željeznički da u iskaze popišemo što više ču se na temelju nufusa nastoji dokazati, Novi trojni savez 1 Kako se iz po­ činovnik u Zenici, megju prijateljima va za organizaciju po 2 K, ara da su Turci u svim vilajetima bilo uzdanog izvora doznaje, vode se pre­ naše siročadi K 122, na čemu se svi­ to učinio odbor »J. M. 0,5 u toj Male Azije, bilo Armenije ili turske govori o obrazovanju novog trojnog ma darovateljima izriče zahvalnost. proctorijam prama redovims čin Evrope u velikoj većini, a svi ostali saveza izmegju Francuske, Italije i I. II. i III. razreda. Poslanici Maćedonlje. Beogradska elementi bilo armenski, bilo grčki u Belgije. (A ovamo naklapaju o savezu Napokon nije istina, nego ;з »Pravda" javlja da su u Maćedoniji velikoj manjini. Prema tome, kaže se naroda. Op. ur.j. izmišljotina i laž, da je kad izabrani ovi poslanici: Gjorgje Denu memorandumu, treba da Turska Bahtijarević u svom hućumetu ći Štrajk u Italiji. Izvjestitelj »Cor­ ostane kao i do sada c a rstvo, riere de la Sera" doznaje iz pouzda- ković trg. i Milan Protić krojač (Ku- nama vaz i nasihat i rekao, da oiii m a novo); SaPihbeg R e s a v a c i koje se obvezuje dati drugim elemen­ nogizvora, da je socijal-demokratska muslimanima, koji peku i prodaju tima široke autonomije tako, da se stranka odlučila 1. maja proglasiti dr. Aleksa Pavićević (Novi Pazar); dr. kiju ne treba reći ni »tnerhaba; jci M. Suškalović i Mladen Popović (Skopomogući njihov intelektualni i ekonom­ štrajk u čitavoj Italiji. Ije); Gligorije Anastasijević adv. i su im djeca kopilad." ski razvoj. Nadalje se spominje, da Travnik 2. aprila 1919. Položaj u Francuskoj. O politič­ Rista Trajković trg. (Tikveški); Antoi arapsko žiteljstvo, koje je usko ve­ kom položaju u Francuskoj pripovi­ Načelnici, odnosno izabrani »d nije Todorović škol. nadzornik i š ezano s osmanlijskim carstvom politič­ jeda se, da kod francuskih socijalista džematski odbornici »J. M. 9' kim, vjerskim, socijalnim^ ekonomič- prevladava mišljenje, da će konferen­ rif Bajram Džinovec(Prizren); Travniku: Osman Prcinović, $d prota Krsta Gjorgjević i Jovan Ćirkokim vezama ima prava na široku ad­ cija mira ostati bez konkretnoga re­ vić (Bitolj); Vaša Bogojević i Nikola Hodžić, Šaho Džulabić, lizejrbezli ministrativnu autonomiju/ zultata, a naročito što se tiče teritori­ Drumančić (Tetovo); Toma K. Popo- tanpašić, Pašan Zukić, Salibaga i* Wilsonov ultimatumi »Berliner jalnih pitanja. Clemenceauov položaj, vić i Serafim Popović inž. (Kosovski); labić, Pašan Zukić, Ibrahim Muzii Tagblatt« doznaje, da doista postoji koji nema više oslonca ni kod Lloyd- prota Angjelko Nešić i Milan Topalo- ćir Varupa, H. Ibrahim T-nif, Hd Wilsonov ultimatum. Wilson ima taj Georgea ni kod Wilsona, tako je uz­ vić (zvečanski); Jordan Babanović uči­ Hajrić, Flusejn Adilović, Hasanagadi utisak, da ie usprkos svome propuš­ drman, da se sve više šire glasovi o telj i Gligorije Dračilović učitelj (bre- kić, Muharem Mujkić, Osman Lup tanju, njegovih 14 tačaka biti sasvim njegovoj demisiji. — galnički); Toma Popović i prota Se­ Osman Leko, Rašiđ Skopljić. potisnuto sa prvoga mjesta Iprograma. Talijani hode londonski ugovor. rafim Krstić (Ohrid); dr. Aleksa Stanić Sadanji ultimatum može se samo ta­ Orlando ostaje i nadalje kod svoga i Aleksa Manić profesor (Prijepolje). ko razumjeti, da Wi!son promatra Umještan zahtjev. „Obzor" u vezi vrlo oštrim okom pregovore konfe­ zahtjeva, da se imade ispuniti london­ rencije mira i da je uvidio da je pre­ ski ugovor. Treba da se pripravimo sa banskom naredbom 0 odregjenju na to, da će konferencija mira priz­ za uvagjanje električnog svjet koračilo granice dopustivih susretlji­ nati Dalmaciju s ostrvima Jugoslaviji, povjerenstva za ispitivanje konfidenata i denuncijanata traži osnivanje je­ la i snage, te svih vrsta televosti. Američani u Parizu govore već :: fona. Prima i popravke. : otvoreno o mogućnosti, da ee Ame­ Trst, Istru i Goricu Italiji, a Rijeku dnog nepristranog i objektivnog fo­ ruma, koji bi ispitao tužbe, što se di­ rika sebi ostaviti otvoren put, da u proglasiti neutralnom lukom. Solidan posao. Cijtu ијга Llojd George polaže račun. Mi­ žu protiv raznih upravnika za njihova i slučaju potrebe sklopi zaseban mir, , usuf Hadžić, Šarajen pa bi se onda Wilson u tu svrhu nistar predsjednik Lloyd George na­ djela ili propuštaje u ratno doba. Novi muhuri. Vlada je izdala na­ mjerava se još ove nedjelje vratiti u Kundurdžiluk 35. opet vratio u Evropu. Wllsonove prijetnje. .Berliner London, ga izvijesti parlartienat o mi­ redbu po kojoj svi urodi SHS. moraju imati po tri štampilje: dvije latinicom Tagblatt" javlja iz Ilaaga: U Wilso- rovnim preliminarigi*. (hrvatski i slovenski) a jednu ćirilicom. novoj okolini neprestano se tvrdi da NOVA GARNITURA Na svaki spis i sve njegove priloge su evropske velike sile krive, što još ta vježbu mačevanja: 2 sablje, 2 нмИ davače uredi štampilju sa onim tekstom, rukavice na prodaju. Osim toga jedni te nije došlo do konačnog sporazuma i • valerijska sablja. da je Wilson odlučio da će se inforNa pažnju pozvanim. U novije kojim je spis napisao onaj ured, od Pobliže u redakciji „Pravde*. I misati o tom, da li će se njegov mir doba dešava se dosta slučajeva na­ kojega je potekao. Blok-karte na tramvaju ponovno doista prihvatiti. U protivnom slučaju pastovanja. pa i ugrožavanja lične slo­ Amerika će se odstraniti i prepustiti bode u obližnjim selima: Pale i HreŠa, su uvedene počam od 1. aprila, a Evropu njenoj sudbini. a naročito u Vučijoj luci. Bude kat­ sastavljene su od 20 voznih karata. Talijanske Intrige. Više uglednih kad i ozbiljnih bitaka. Svraćamo paž­ Blok za jedan pojas stoji 6 kruna, a engleskih listova, megju njima i »Ti- nju oblasti na ove učestale pojave i za cijelu prugu (2 pojasa) 8 kruna. ines" pišuo jugoslavensko-talijanskom tražimo da se ovim izgredima obijes­ Mogu se kupiti i kod konduktera elek­ sporu povoljno po Jugoslaviju, što je nih mještana stane na put i energič­ trične železnice. Novo vrijeme. Kako javljaju iz veća količina odmah za dobiti u bt Talijanima vrlo neugodno. S toga su nim mjerama spriječe ovi nerpili doizmislili nekakvu bajku. .Corriere de- gagjaji. Paljanska oružnička postaja Beograda, od 1. maja o. g. biće u radima бО, 100 ј 200 kg. uz cijeauJ la Sera“ tumači stanovište engleskih ne vrši svoje dužnosti i mirno gleda kraljevstvu SHS uvedeno francusko listova, koji se nisu dali osvojiti tali­ dapače i navale na kućnji prag, a u brojanje satova od 1 do 24. janskim novcem na način, koji pot­ Vučjoj luci uopće i nema take postaje. Burad se računaju 10 K po kotttii puno odgovara moralnoj visini talijan­ Kroz Vučju luku vodi glavna pje­ skih imperijalista. • - ti špecerajskoj' rađtjji == šačka džada prema Kladnju i VlaseKao uzrok ovoga, Talijanima ne- nicama, pa je tamošnji han jedino Kladanjski mjesni odbor naše or­ prijaznog stanovišta engleskih listova, svratište za muslimanske težake. A ganizacije konstituisao se je ovake: navodi talijanski list tobožnje spletke baš su u toj okolici počela napasto­ p"r e d š j e d n i k: Mustafa ef. Berbić BRČKO, Karagjorgjevlća ul.S jedne grupe najvećih engleskih finan- vanja, a ovih dana je došlo i do na­ p o d pre d в j e d n i k: Redžep ef. Ćus jera, koji finansiraju jedno od naj­ vale u skupovima, pa je bilo i smrtno čak; tajnik: Abdulat. ef. Hasić; Prva muslimanska radnja Domaće vijesti. Soda bicarbom 4 krune za 1 kg. Iz naše organizacije. Kasan Karahasanovlt Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik; Centralni Odbor »J. M. O." Islamska nička štamparija u Sarajtrs � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ccb85112ad923b27fd30ef6d09d00f09.pdf 47b3b34337170ad52dba4de1e80762d8 PDF Text Text PRAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. UREGJUJE REDAKCION1 ODBOR •PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA. :: NA POLA GODINE 20'— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Јцгославенске Шцслитанске Организације groj 22. Sarajevo, 14. aprila^ .Dva aršina imaju naši „državnici njihovo novinstvo. Kad 80 radi o m, da se pomogne uzdržanju mira reda ondje, gdje to oni smatraju i potrebno, onda eu nam Francuzi ivezuici i, prijatelji i našim drivnicima nije ni malo zazorno zatra li njihovu pomoć. Tada francuski iirc ili Senegalac može držati red 0 hoćete i u Beogradu. Ti držav­ ši mogu i smiju poći i tako daleko, i našim saveznicima prepuste popivak naših željezničkih pruga i ure­ duje cjelokupnog saobraćaja, nu kad još kogod povede za ovim rimjerom i uvigjajući daje naša ijska brojno preslaba, apelira na sim ilije i pomoć istih lih saveznika, idu se ti „državnici* , kostruše, prile, .zgražaju" nad nebratskim drinjem i — traže, da se opozove itina, koja im je neugodna i koja I mrsi njihove lične ili stranačke Липе Nemajući volje ni sposobnosti, da dovoljno bratske susretljivosti i topg osjećaja prime tužne vapaje is niskog dijela našeg naroda i uvaže rijateljsko napomene i savjete našeg jerskog poglavice, oni se stavljaju u irokratsku pozu tužitelja i zbore o ekakvom nepatriotskom držanju. Mai im je što na jedan nečuven način teše našoj organizaciji pravo, da u srodnom predstavništvu reprezentira »inje i želje isl. dijela našeg naroda, ea su se sad bacili i na našeg vjerskog oghvicu, pa hoće da i njega zašutaju. ^Daleko smo od pomisli, da reisuliemu uzimamo u kakvu obranu, jer nuno da on to sam zna i može učiliti. B'Jje rekuć njemu se i no treba raniti, jer su krivci na sasvim druoj sirani. Reisul-ulema je izvan stra»ka. a njegovi su podnesci, to mo­ smo naglasiti, bili samo djelomični draž tegoba 4iašeg dijela naroda. U pomnom dijelu nas muslimana uviježeno je mišljene, da je Š o 1 i n a 'lađa bila i jest nesamo pristrana, iego i neraspoložena prema nama mudimanima. Da kod nas vlada pravi demokrati­ čni da imamo slobodniju riječ, potkrispili bismo ovo opće uvjerenje i sa »okretnim primjerima. Ovako se mu­ lino kratko izjaviti, da velikim krivem ovog stanja smatramo baš pred ieinika vlade g. Šolu. Neka se samo jeli svoje izjave, što je je dao jednom opatičkom izaslanstvu li pogledu hijadu devetsto i četrnaeste. A mnogo ovori i njegova obrana pravo laviih Srba, u vladinu otpisu, što ga boosimo na drugom mjestu. Jedan ovdašnji vladin reptil, navaujući na predsjednika tuiše organi »čije, donio je u broju od 1. aprila i ovaj odlomčić: „Maglajlić se bacio u oliličko-slrančarski vrtlog samo za to, ila se dočepa Reiske stolice, jer je »njušio, da sadanjem Reisu t o I i c a nije baš osobito čvr ta, pa nema sredstava, kojih se Mag ijlić ne laća, da uzdrmanost le stolice još hitnije posješi, da on što prije do cilja dogje". Mi se prije nijesmo osvrnuli na ovaj pasus, držeći ga sitnom željicom Sarajevo, utorak 15. aprila 1919. (14. redžeba 1337.) šačice oko tog vladina praporca, nu danas osjećamo potrebu, da ga najod­ lučnije odbijemo uz napomenu, da bi se vlada — provagjajući te željice — mogla lahko naći pred teškim proble­ mom. Neka se vlada dobro promisli i d bro omjeri prije nego li se odluči na ovako korake. To je naša ozbiljna riječ. Kada će prestali izazi­ vanja? Nema skoro ni jednog broja, u kojem se ne moramo osvrtati na raz­ no podvalo proti našoj organizaciji. Sad smo „buntovnici", i „neprijatelji" srpkkog naroda i .pravoslavlja", sad „šuckori" i „auslrijanci", ead .fran­ kovci" i — panislamisti. Tuča pogrda i sumnjičenja, masa podvala i kleveta izbacuje se svaki dan proti nama i našoj organizaciji. Počnite od ovdaš­ njih i vanjskih Pribićevićevih reptila, pa do radikalnih organa i socijalističko-gazdinskog cvrkutala .Zvona" — sve to sikće jednim besprimjernim cinizmom i izvrtanjem činjenica; sve' se to natječe ko će grublje i odvrat­ nije navaliti na nas i našu organiza­ ciju. Ni truna kakve objektivnosti, ni tračka bratstva i susretljivosti. Kao da smo tugjinci, kao da smo vlasnici privilegijama ili u ratu stečenih og­ romnih kapitala. .... Niko se ne pita, kuda vodi ovaka nebratska kampanja, niko ne računa na činjenicu, da u ovoj sitnoj mržnji izmegju braće r— tugjinac stoji u mi­ ru i naslagjuje se obilnim plodovima svog mrskog sjemena. Reagiramo li na nepravdu jednim legalnim nači­ nom, eto bubnjarske vatre sa sviju krajeva i niko na vodi računa o tom, da se ta paljba čuje i na vani, izvan skučenog horizonta usijanih .pred­ stavnika" naše vlasti i našeg — topčijskog novinstva. Ovakim se načinom ne izgragjuje nikakva, a kamo li demokratska dr­ žava, ovakim se metodama ne će i ne može doći do staloženosti i unu­ tarnjeg mira i reda u državi. Država nije cilj, nego sredstvo; nije svrha, ne­ go način, kojim se ima omogućiti mirno i zadovoljno življenje naroda. Teror i pritisak ragjaju otporom i proluakcijom, a sila i 'bahatost nijesu nikad bile pomagalo dobrih državni­ ka. Oni se vode razborom i trezve­ nošću, blagošću i — širim narodnim pogledom. Silom onemogućuju samo nepravdu i kršenje narodnog interesa. Kod nas se' na žalost malo pazi na ove spasonosne principe, a osveta nam je draža od bratske susretljivosti. Vri­ jeme je, da se pozvani trgnu i osvi­ jeste; vakat je, da se većom ozbilj­ nošću proučavaju izvjesne pojave i da im se za vremena potraži radikal­ na lijeka. Traži to i narod i zdravo shvaćeni interes naše mlado države. Osluhnite ovaj bratski vapaj iz naše Krajine, što nam ga donese telegraf ska žica iz Hrnjičine kolijevke. Ocluhnite ga i potražite mu lijeka. Evo šta vele naši kršni Krajišnici: Velika Hliidušti, 11. aPYiU. Prije sedam dana poslasmo dolje navedeni telegram, ali do danas ni­ kakva rezultata. „Predsjednik zemalj­ ske vlade, Šola, Sarajevo. Od prevrata pa sve do sada nije bilo ovdje nikak­ vih nereda, niti je iko u svojim pra­ vima i časti povrijegjen, a niti mate­ rijalno oštećen. Nekoj duševnoj fukari, umirovljenim i ovdje naseljenim žandarima i f i n a no i m a, tim jedinim protekcionskinderima tiranske Austrije nije to išlo u račun: počeli su nastavljati svoj stari zanat i opet nas na najgadniji način denuncirati. Nažalost te su denuncije uspjele i vlada nes je počela sa represalijama progoniti ne pitajući, da li ima za to ma i najmanje povoda. Denunciraju nas zbog nekakova franko v1 u k a, a pokvareni u duši, ne će da priznaju da je ovdje od sveg pučan­ stva četiri petine muslimana, nažalost nacionalno potpuno nesvijesnih, koji ne znaju gotovo ni da su Slaveni, a kamo li frankovci. Dok narod nije vi­ dio da ovakovim ljudima, narodnim pijavicama, i danas uspijeva njihov gadni rad kod najviše vlasti, nije se to tako teško osjećalo. Danas pako, uvjerivši se, da ovi ljudi sa svojim nasrtajem i denunciranjem postaju sve drskiji, a da to škodi kako državi tako i narodu, zahtijevamo — svijesni potrebe jake i jedinstvene države, — da se sa toga najvišeg foruma smjesta izašalju nepristra­ ni 1 j u d i, da na licu mjesta prove­ du što bržu istragu, pa da se jednom taj najviši forum uvjeri o neistini­ tosti tih objeda i da nam se tako dad­ ne prilika, da skinemo sa sebe te be­ zobrazne podvale, pod kojim ne mo­ žemo i ne ćemo dalje da stenjamo. Za odbor „Ј. M. O.“:H. Hasan Rizvić, imam; Hasan Miljković, svršeni prav­ nik i načelnik, Ibrahim Pajazatović, veterinar i Hasan Miljković, muhtar«. Sarajevo, 12. aprila. Centralnom odboru naše organiza­ cije pritužilo se je nekoliko odličnih gragjana na postupak žandara Zarića. Budući je slučaj prijavljen i ulemamedžlisu, te našoj vladi, zamolili smo posredovanje g. dra Spahe, pa je isti odaslao ovaj brzojav na predsjednika ministarstva g. Protića: „Od uglednih gragjana iz Foče muderrisa Muftića, načelnika Zulfikarpašića, trgovca Njuhovića, pravnika Tataragića i Saliha Nikšića dobismo br­ zojav ovog sadržaja: „Tajpsije Zarić bivši austrijski žandar sinoć je ukrao malodobnu Muhibbu kćer Saliha Nik­ šića. Islamsko stanovništvo ovog kraja silno je uzrujano. Molimo brzu zaštitu vlasti i da se krivac eksemplarno kazni". Sa napetošću očekujemo odgovor vlade o ovom pitanju, pa ćemo se na stvar opet povratiti. Očajno stanje našeg ma­ log posjednika. Naše državne poslove izgleda da vode sami pjespici-idealiste, koji niti znaju, niti hoće da znaju za faktično stanje pojedinih stvari. Promatrajte njihove naredbe i osnov^ na kom bi­ lo području javnog života, pa ćete konačnd morati doši do tog zaključka. Godina I. Navesti ću samo nekoliko primjera: onomadne je izašla jedna naredba, da se od izvjesnog datuma dalje ne smi­ je nositi odora bivše austrijske voj­ ske. Na praktičnu provedbu te naredbe, naravno, nije ni mišljeno. Jer evak, ko iole poznaje prilike, što vladaju u p gledu narodnog odijevanja, osobito u provinciji, morao se je u čudu pi­ tati: Ja čim će se odjeti tolike hilja­ de bivših vojnika, koji naprosto ne­ maju sredstava, da za odijelo plato 1000 kruna? U pogledu prehrano dozvoljena je slobodna trgovina, ali uza sve to vla­ da, da pomogne „za vrijeme rata na­ stradalo", daje svojim ljubimcima izvoznice, kojima se mešetari tako, te narod u provinciji 'njora i danas pla­ ćati kilu brašna p'o 5—6 K. Sličnih bih primjera mogao puno navesti, nu ograničićq se samo na agrarnu reformu. Svrha svih reforama uopće jest ta, da se loše stanje — bilo to u ne znam kojem području života — izmi­ jeni novim, zdravijim i savremenijifn. Nema nikakve sumnje, da je kmetski i kolonatski, a i uopće agrarni polo­ žaj u našoj državi nesavremen i loš, kao što nema dvojbe ni o tom, da su reforme u tom pogledu prijeko po­ trebne. Nu kolikogod su te reforme potrebne, isto toliko je potrebna na­ ročita opreznost, da se u te reforme ne uvuče klica budućih katastrofa. To je glavni motiv, koji nas vodi u našem stanovištu proti radikalnom provagjanju agrarne reforme. Nakon prevrata opaža se kod nekih elemenata upravo histerična radikalnost, koja bi mogla ne samo naško­ diti solidnom i zdravom izgragjivanju narodne nam države, nego. koja bi mogla da izazove i uzbuftu, te da prouzroči zastoj u napredovanju. Ko se je imalo bavio našim agrarnim pi­ tanjem morao je doći do zaključka, dajetovrlo kompliciran pro­ blem, koji duboko zasijeca ne samo u naš ekonomski, već uopće socijalni život. Ističem samo nešto. Hiljade i hiljade je našeg svijeta, koji je živio isključivo od kmetskog podavanja i nije imao nikakovih dru­ gih vrela prihoda. Osnovom agrarne reforme lišavaju se ti ljudi i tog je­ dinog vrela, pa kako onda da nama­ knu kruh svoj svagdanji? Lahko je reći: „Neka rade!" Ali treba stvoriti mogućnost za rad, treba te ljude pri­ praviti na rad i dati im sredstva za to. Kad bi kulturno naš) stanje bilo bulje, moglo bi se to prepustiti uvigjavnosti svakog pojedinca i problem bi bio riješen. Ovako je — društvo, ili tačnije rečeno, sama država mo­ ralno obvezana, da stvori te mogućnosti. Pogledamo li osnovu, kakova je nedavno objavljena, viđjećemo da nam ona ne pruža za to nikakove garancije. Kmet dobiva svu zemlju, pa makar ne znam koliko bilo njegovo selište, dok se vlasniku zemlje ne jamči, da će i on dobiti onoliki kompleks za kulturu sposobne zemlje, koliko može obragjivati, već mu se samo slavlja u izgled državna šikara. O komasaciji zemlje nema ni zbora i ako je notor­ no poznato, da većina posjednika — u koliko ima beglučke zemlje — nema je u jednom kompleksu, ve �Strana 2 Страпа razbacano po pojedinim selima, često i po raznim kotarevima. A da je u tnkim prilikama iieiqoguće razviti do­ bro gospodarstvo, više je nogo jasno. Koje onda (čudo. što jadni spahija smatra daje sva ta reforma izrijekom uperena protiv njega, da je on vla­ dino pastorče i da njegovi životni interesi služe samo za izravnanje raz­ ličitih kusurova. Povrh toga je osnovom u pogledu podavanje haka za god. 1918. poči­ njena najgrublja nepravda. Naredbenim se putem ukida naime i to po­ davanje i samo obećsjb, da će se taj hak zaračunati u oštetu, kad se ova zakonodavnim putem ustanovi. Jesu li gospoda, koja su izragjivali ovu os novu, mislila ikako na f ktično stanje? Ogromna većina spahija se je nakon prevrata povratila kući na prazna ognjišta. Ako su i imali šta u malu i gotovini prije rala, sve je to pozobalo pet strašnin ratnih godina i povrh to­ ga natjeralo spahiju u dugove. Treba se samo sjetiti, da se je od spahije sve rekviriralo uz maksimalnu cijenu; da je bio < d pol. vlasti nagonjen, da upisuje razne zajmove i napokon da je i on služio u vojuištvu, te da mu nije imao ko ni pobirati haka u redu, pa” su tako njegovi prihodi bili upra­ vo minimalni. Molim, da se sve spahije ne mjere istim aršinom, kojim Čeugići, Fadilpašići i još nekoji, jer ima vrlo umogo spahija, koji posje­ duju samo po nškoliko kmetova, a ovdje je riječ poglavito o takovim. Ako je i bio šta sabrao jesenas od kmeta, to su mu oni raznijeli za vri­ jeme prevrata, opljačkali hambare i koševe, pa je spabija ostao u pravom smislu riječi praznih šaka. Uvaži li se još da su porezni uredi svom strogošću pobirali poreze, naravno i na kmetovsku zemlju, od koje spahija ove" godine nije vidio nikakva hajra, lahko' je stvoriti sebi sliku njegove sadašnje bijede. Da ironija dogje do kulminacije, priv. zem. banka, kojoj je mnogo našili posjednika palo u pandže, otkazu­ je spahija ma kredit, koji je bio osi­ guran ponajviše kmetovskom zemfjom, te traži da joj se dug odmah podmiri ili pruži koje drugo osigurno sredstvo, budući da se po novoj osnovi agrarne reforme ukida kmetstvo. Uoči li se ovo sve, ne treba se čuditi, da je naš mali posjednik do■ pao u najgori očaj i da sa zebnjom u srcu ide“u susret budućnosti. Iznesoh makar i blijedu sliku bijede našeg malog posjednika, pa tko ima uši nek čuje, a ko ima oči nek vidi. H. A. Dodatak uredništva. Uvaži li se pri lom svemu okolnost, da su mno­ gi i mnogi ostavili kosti po raznim „ITAVDA" — „ПРАВДА bojištima, pa da iz gornjih neprilika | državno uregjenje decenlrnlisati onako moraju da se izvlače njihove udo­ kako smo predložili. Ovo bi trebalo uvice sa nejakom siročadi, onda jo činiti čak i onda, kad to narod ne bi ni 'moralna dužnost i odgovornost vlado tražio ni želio Jer, ovolikom i ovrhom decentralizacijom narod so vasp tava kud i kud veća i sudbonosnija. Svag­ dje se ulažuju boli ovih nesretnica, da se sam brine o evojim neposre­ tvak prilječe u pomoć ratnoj siročadi, dnim prilikama, ući so da ne očeku­ je sve od drugoga, i na taj način se a kod nas sve grpje i — Grgie. u državi vrši podjela uloga i poslova- 1 samo tako dolazi ве do najveće vjerovatnoće kako za to, da će svi po­ slovi biti predvigjeni, tako i za to, da Jedan trijezan glas. Beogradske će biti svršeni od najpozvanijih. „Večernje Novosti" donose uvodnik, Autonomije sa zakonodavnom vlašču u kojem razlažu da je vanjsko pitanje su medjulim neophodnost, kad so zna, naše glavno pitanje i da će to ostati da su pojedini krajevi i do sada ta­ sve do potpisa mira. Za to preporuču kvim životom živjeli i da postoji uko ju, da se od unutrašnjih pitanja, koja cijenjena navika, da oni sami i zako­ se imaju rješavati dobrom voljom, iz­ nodavno rješavaju sve svojo lokalne bace sva, koja se mogu odložiti do poslove. Vrlo su rijetki slučajevi; da potpisa mira. Izrično vele: su so krajevi, naviknuti na ovakve „Do definitivnog mira treba ostaviti autonomije, odricali ih. Poznavajući i unutrašnju samoupravu onakvu, kakva naš narod i pojedine naše krajeve, jo i do sada bila, a kako će ona u imamo puno razloga da vjerujemo, da buduće izgledati, to neka rješi Ustavo­ se ni on neće dragovoljno odreći otvorna Skupština, koja je za to naj- noga* svoga i velikoga i najkorisnijeg nadležniji faktor.** prava. Milo nam je čuti ovakav glas iz Nikakve opasnosti ni po narodno je Beograda, koji potvrgjuje ispravnost dinstvo ni po državnu cjelinu nema, ako našeg shvatanja. se državno uregjenje onako decentrališe, Nek se i to zna „Hrvat", glavno kako mi ovdje predlažemo. Do naro­ glasilo Starčevićeve stranke prava pi­ dnog ujedinjenja i do stvaranja jedno šući o držanju nekih srbijanskih go­ države došlo se voljom naroda, koji vornika u Nar. Predstavništvu, koji se je-svijestan zajedničkih interesa i koji izjaviše proti pokrajinskim saborima, uvigja neophodnost državnog jedinstva. donosi i ovo značajne retke: Mi smo u ovom pogledu sretniji no i „Tim izjavama bučno su odobra­ jedan drugi narod. Nema valjda pri­ vali članovi Jugoslavenske demokrat­ mjera, da je jedan narod u svima ske stranke, koji u teoriji ne svojim dijelovima i u svima krajevima priznaju hrvatskog sabora, dok u pokazao više oduševljenja, volje i svije­ praksi svakoga prvog u mje­ sti za ujedinjenjem, nego što je to secu — pobiraju saborske slučaj s našim narodom. Naravno, da dnevnice." se ne mogu uzeti u obzir izuzetci Eto tako na djolu izgledaju teorije koje predstavljaju pojedinci, ili čak i Pribićevićevih prišipctlji. Ovamo su grupice, jer svi ti elementi prema na­ za centralizam, a pred blagajnom hrv. rodnim masama no predstavljaju nisabora i te kakvi decentralisti. ' kakvu opasnost Ti primjeri su još I još se ljute, kad se kogod ne povo­ izuzetniji kad se zna da je to narod di za njihovim gjozbajadžilukom.. . sa tri imena, sa tri vjere i da je bio Pučka stranka. „Narodna.Politika" podijeljen u toliko raznih pokrajina. donosi iz Beograda, da Jugoslavenski Došavši do svoga jedinstva, narod će klub raspravlja o obrazovanju pučke nam biti najbolji budni čuvar i državne stranke, koja bi se imala protezati zajednice, 1 u toliko bolji i budnijl, preko čitave državne teorije. Temelj­ u koliko se on u njoj budo osjećao ni program stranke bila bi široka de­ zadovoljnijim. Ovo se opet i ne može mokratska načela u čitavom javnom i neće postići centralističkim urcgjenjem, životu. Vijećanja će se nastaviti i ovih pa makar ono bilo i sa upravnim au­ dana. Na konferenciji sudjeluju dele tonomijama. gati iz svih naših krajeva. Lako je moguće da neko, u želji za što bržim stapanjem SHS u jednu Unuirašnje uregjenje kultunio-nacionalnu cjelinu, za što skorijm stvaranjem jednog jugosla­ Jugoslavije. venskog naroda, vidi u centralizmu (Nastavak.) s upravnim autonomijama najzgod­ Kad bi od Soče do Vardara bio nije sredstvo za ostvarenje toga cilja. jedan narod, jednog imena i jedne Г mi idemo za istim ciljem, samo vjere, pa živio u prilikama, u kojima se razlikujemo u putevima, metoda­ je u stvari do sad živio, trebalo bi ma i sredstvima za njegovi ostvarenje. Bilješke. Nije dovoljno samo želili ј^ venski nacionalizam, no treba t i umjeti sigurno do njega dć tralumom će se najmanje јхмМ; nje, koje je kako izgleda, ran«, zajednički cilj. I to proste s кц se njinie ni teorijski ne плд, riti evi oni uslovi, koji su ne«|f da narod bude zadovoljen u „ spojim interesima. Primijenjen вд narod, centralizam još manje riti pogodbe za opšte zadomljiht. | tim putem, stvoriće se рпје пц voljstvo koje ćo usporaviti i jj ono i onako stapanje, kakvo ni ino. Silom se svakako ne može p željeni cilj. Л sve što bi so u . pogledu preuzelo protivu volje i jt ozbiljne manjino, značilo ti tih, bi grijeh ispoljiti se silom рпчц rodu koji »a ovoliko opšte volje % zajedničku državu. Od velikog je interesa još pitanje, koje jo ii vezi s deoctn mom: na koji način doći do аик« nih oblasti, t. j. kakć ih ugn® Interosovanjc je sasvim razumljn narodu sa tri imena, sa tri vjenj već toliko različitih pokrajina, Ц svojini davno stvorenim granicu ve nekim evojim životom. Od velikog je interesa jišji pitanje, koje jo u vezi s <ie«nu mom: na koji način doći do nih oblasti, t. j. kako ih ograničit? teresovanjo je sasvim razumljh narodu sa tri imena sa tri vja sa već toliko različitih pokrajini,I п svojim davno stvorenim gmia žive nekim svojim životom. Ni ovo pitanje no predstavljii koće, i to samo zato, što naš a pokazuje takvu volju za ujehnje^ da ovome potčinjava sve drugu paratizam je u nas isključen. Хр menskoj osnovici ne mogu w ig gjiva-ti autonomije. Ovo je tolik« no, da je upravo sreća da niko od niji u našom narodu to ne trik jo najbolji dokaz da separatisti ozbiljnih težnja nema, niti otodi opasnosti. Autonomije se isto tati mogu stvarati ni isključivom ow dosadašnjih pokrajina, L j. ne » 'se zadržati i u budućnosti te do dašnje provincije kao istorijski oni njene. Ovo ne može biti prvu što su one tugjinska vještačka tu vina, uperena protivu interesa mi naroda, i kao takva so ne molu držati, a, drugo i za to, štu je i и no vrlo teško, ako ne i nemoa ostaviti dosadašnju podjelu. Pored ga, što bi broj pokrajina bio id što bi b le odveć nesrazmjerne j« prema drugoj, protivu dosadašnje | djele govori poglavito to, šta I pokrajina, koje ne bi mogle dali ■ ■ a FELJTON. Socijalna zaštita djece. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. (Svršetak.) Najprije počinje djelovati rodi­ teljska kuća. To je prvi temelj čitavog odgoja. Ako je zločest temelj, ne valja ni zgrada, koju gradimo na njemu. Da možemo odgajati valjane državljane, treba da u prvom redu izliječimo sebe same, treba da uočimo ciljeve i svrhu kako zajedničkog ži­ vota u državnoj zajednici, tako i naše individualne težnje i nastojanja, pa da ih bez štete po pravni poredak dove­ demo u megjusobnu vezu. To se mo­ ra otvoreno reći. Živimo u doba demokratizma. Ne valja se .igrati igre noja, pa sakrivati glavu u pijesak. Priznajmo otvoreno sve što ne valja, počnimo od sebe, da nam ne bude zgrada gragjena na pijesku. ... Dirci trebam dobre š k o I o, jer ј.Ј г d bez škola. narod bez hilduć no.-li“. Škola je drugi temelj. Dobre pak šk.lo nema bez valjane osnove i dobrog učitelja. I tu ne treba da se .obmanjujemo. Naša pučka škola je zanemarena, a naš narod u velikoj ve­ ćini analfabeta (nepismeni. Školske go_dine 1910./11. postojalo jć u čitavoj zem­ lji 487 osnovnih školas42578učenika Prema popisu pučanstva od god. 1910 bijaše analfabeta od 100 osoba u dobi od 1 do 20 godina: 87'25’/«, u dobi od 21 do 30 godina: 85 75%, a u do­ bi preko 30 godinu: 89'60%. — Od svega pučan tva (1,898.044) od 7 go­ dina dalje bilo je pismenih samo 177.168 ili 1195%, samo čitati znalo je 3 082 ili 0'21%, a putpuno nepis­ menih bilo je 1,301.822 ili 87'84%. Zaista porazne brojke. Od tada nijesu se prilike za cijelo nimalo poboljšale, jer je tome smetalo ratno stanje. Najbolji zakoni o obaveznoj nasta­ vi vrijede samo na papiru, kad nema dovoljno podesnih zgrada i učitelja. Dalje no smije tako biti. Sredstva za školu moraju se naći. Ta podignuće pučke prosvjete je conditio sine qua .non mšo budućnosti, napretka i bla­ gostanja, što svi želimo! Dok sam još bio dodijeljen odjeljenju zemaljske vlade za nastavu i bogoštovlje, imao sam prilike čitati izvještaje okružnih školskih nadzornika, koji su stereokippno glasili „polazak škole slab, priličan postotak školske djeco ost lje kod ku­ ća, zaposlen je’ u gospodarstvu, čuva goveda, pase ovce itd." Tako dalje ne smije da bude. Školska obuka treba da je zaista obvezati! a. Ako se to izostajanje djece moglo opravdati za vrijeme rata, kad jo vladala nesta­ šica radnih tiiln, sad je to nedopustivo. Svako dijete mora primiti pučkoškol­ sku naobrazbu, a čuvanje goveda ne smije so smatrati opravdanim razlo­ gom, da dobijemo jednog analfabetu više. Usporedo s time dolazi i pita­ nje učitoljstva, koje se provlači kao crvena nit kroz svu našu školsku politiku. Dobru školu može voditi sa­ mo dobar učitelj, a dobar učitelj može bili samo onaj, koji za svoju njukotrpnu i važnu službu dobiva potpuno osiguranu ekzistenciju. Dajmo mu mjesto pohvalnih dekreta i lijepih ri­ ječi pristojnu plaću. Pogledajte-vani po kotarevima. Tko ie tamo učitelj? Malo ili ništa, zapovijeda mu svatko. Gdje što treba učiniti, tko će, ako ne učitelj. Tu je pomoćna sila u kancela­ riji, tu kod aprovizacije, ondje osniva pučke kuhinje, popisuje ljetine, vrši rekvizicije, — sve poslovi, koji i spadaju u učiteljeve dužnosti, nitil podižu kod naroda ugled i povjere bez česa nema skladnog djdi« izmegju šk >le i roditaljskig ii Kako možemo od učitelja zibl'j« da se svom ljubavi i žarom puk odgoju n iše djece, te naše uji narodne glavnice, kad on vidi i« zapostavljanje, kojo smatra nepnd Tu treba već jednom naći tolikel ge, da se to pitanje riješi ooakO valja. Kad jednom dademo učitati školi sve ono, što treba, "nh ta moči e pravom od njih zditijenf; nam podmladak uzgajaju unsko,i to zahtijevaju narodni interesiiИ dak kulture uopće. Zi djecu, koja nemaju nigdje> koga, da so za nih brine, trebaš« skrbi društvo i država. Načini ta* mogu biti različiti. To je stru « jalne politike dotično države, đapi” posebnim prilikama odredi опеЧ1 koje će najprije dovesti k Cilju. Ne treba napose ni istaknuli ni sama osnovna škola nije đoni da budućem čovjeku dade onaj ’ mum obrazovanja i znanja, koje'* da ima svaki .državljanin. Ugledi �ПРАВДА nj 2'2 Broj [0 valja svojim autonomnim živoл udjed svojih hrgjnvih ekonomhpniika. . Pitanje se i jedino i najbolje rje„ istim načelom, kojim je rjošeno ja narodno ujedinjenje tako i stva1јз zajedničko države, — rjeiava se Wom narodnog samoopredjeljenja ili rodnom voljom. Do budućih automnih pokrajina treba doći samo pun narodnog samoopredjeljenja. Naj svih pokrajina svojom voljom treba odlubi. hoie h da zadrži svoju doješnju pokrajinu ili želi da se spoji fojom drugom. Od ovakvog rijeSenja nikakve bo­ lni nema. U svojoj odluci narod će rukovoditi famo Aojim opravda­ ni jnteresima i sklonostima koje će najviše slučajeva bili ekonomske, saodajne i kulturne prirode Ozbiljnost objektivnost tih pobuda obezbijegjosu već i tim što ♦nije rječ o sanopredjeljivanju ove ili ona onštine, čitavih — skoro organski vezanih kompleksa stanovništa, gdje širina teresa uvjek skladno korigujo lo)oe i trenutne pojave p.idvajanja z razloga. Na ovaj način će se doći do maег broja pokrajina, u čijem stvara­ li nefe biti niUa vjcklačkoj, i koje če, o čisto narodna tvorevina, najprije i ^sigurnije zadovoljiti sve interese, sve je i sve ideale narodne. Takve autoimiie pokrajine, megjusobno čvrsto szane sviješću svojih zajedničkih inresa, biće najjači stupovi na kojima i biti položena naša zajednička dr­ vna zgrada. One će predstavljati emenitu utakmicu ravnopravnih ćla »va jedne porodice, koji svi, radeći inim mahom i svom voljom za sebe, ijviše doprinose zajednici. Država će iet na ovaj način, gdje su uloge tao podijeljene da svaki posao radi samo sjpozvaniji, doći do takvog poleta da В, dostojno predstavljajući narod, mostvoriti najbolje uslove za njegovo lestrano razvijanje. Samo ovako državno uregjenje Noriće nama, narodnoj inteligenciji, ijbolje uslove tla radimo na potpumn stapanju Srba, Hrvata 5 Slovn­ ica u jednu kulturno-nacionalnu cjenu, i da zajedničkim snagama razviime jugoslavensku kulturu. Ovo je ut da do ovoga našega ideala dojemo i sigurno i najbrže. Sudba i reća naša je u našim rukama. )rskosl jednog polusluž­ benog lista. . Glasilo ministra unutarnjih djela HŠ<g mladog kraljevstva, zagrebačka Riječ SHS" donijela je u svom 152. roju od G. aprila jednu vrlo drsku Страпа 3 Strana PRAVDA i provokatorsku bilješku, koja nosi naslov: „Još jedna infamija". Mi ne ćemo odgovarati istim tonom, niti će­ Trumblćev uspjeh. „Jutarnji List" mo da ве upuštamo u polemiku sa donosi informaciju iz Parisa, da je mi­ ovakom čeljadi, već njihovo pisanje nistar inostranih djela dr. Trumbić prenosimo sa nakanom, da ilustriramo nakon konferencije u vijeću četvorice skučenost pogleda i posve­ izjavio novinarima, da su jugoslaven­ mašnje otsustvo duha, koji bi trebao ski dokazi o prijepornim područjima da vlada u pristojnim krugovima i uvaženi u krugovima engleske i fran­ megju razboritim državnicima. Evo cuske delegacije. šta piše „vodeći" organ g. Pribićevića: Talijanske laži 0 Trumblftu. Pa­ „čitamo u milanskom „Becolu", koji riški- izvješlajni ured telegrafira, da nam jejuče stigao,da londonski „Times" nijesu ispravne vijesti, talijanskih no­ donosi neki razgovor svoga b ilkanskovina o sjednici vijeća četvorice, drža­ ga dopisnika sa bosanskim ulemom. noj 3. aprila, da je naime ministar U tom razgovoru „crkveni poglavar Trumbić bio saslušan u tobože pri­ dva milijuna bosanskih muslimana" vatnoj sjednici; naprotiv, ministar (kako je skromno prikazao!) rekao je Trumbić iznio je naše revindikacije svašta, što je daleko od istine prod Wilsono n, Lloydom Georgeom i što je očito mislio, da smije kazati i Clemenceauom u službenoj samo neupućenom strancu. Tužio se sjednici. na strahovite progone, kojima su Mu­ Talijanska nasilja. Prema vijesti­ slimani izloženi u Jugoslaviji: Srbi ma putnika koji dolaze iz Trsta i nepriznaju Muslimane za Slavene; Istre, došlo je u Trstu i Pulju do ve­ smatraju ih za nametnike, i ako su likih nemira. Talijani su jakim voj­ ovi starosjedioci 1 Dok su prije bili ničkim kordonom zatvorili granice, a ravnopravni, danas nemaju nikakovih sve izdane propustnice za prekorače­ političkih prava. Svoju jadikovku za­ nje granice, proglasili su nevaljanim. vršio je ovim podlačkim zapo­ Pošljednjih dana stiglo jo na Rijeku maganjem: „Mi bi htjeli, da se veliko mnoštvo našeg naroda, koji Francusku, naša tradicionalna zaštitni­ odande bježi radi nečovječnog talijan­ ca zauzme za naš teški položaj. Pu­ skog terora. tem Vašim, mi joj upravljamo našu 0 konferenciji mira. Jučer je u poniznu molbu, da se zauzme za nas, jutro vijeće četvorice vijećalo o iz­ da ne budemo prisiljeni da ostavimo vješću komisije za. sarreske ugljenike, ovu zemlju, gdje više ne živimo u a popodne je raspravljalo o ratnoj od­ sigurnosti. Mi ćemo podnašati neprav­ šteti. Nije usvojena nijedna konačna du, da se javni poslove vođe bez nas, odluka. Pored toga, što su Lloyd Geali neka so barem poštiva naš život, orge i Wilson i Balfour bolesni, vije­ naša čast i naša dobra". će četvorice nastavlja svoj rad. Naj­ Da će se Francuska miješati u težim pitanjem smatra se pitanje od­ naše unutrašnje stvari, a naročito da štete. Ima jedan projekat, da Njemač će se zauzimati za ulemina „dobra", ka isplati odštetu u sirovinama i u što znači za kmetovski odnošaj, — na radnim snagama, i to u godišnjim takvu ideju može doći samo sarajevski obrocima. ulema! Ta glupost zasjeniuje i sa­ Vijest, da će Wilson ubrzo krenuti mu i n f a m i j u, koja se očituje u u Ameriku, tumači se dvojako: neki ulominom apelu i skoro čini, da čovjek misle, da će se mir odmah sklopiti; a predvigja i bestidne laži, koje drugi opet vele, da se stanovište pred­ treba da nas oklevetaju pred e'v- sjednika Wilsona i stanovište nekih ropskom javnošću: da naši Muslimani saveznika razilazi u pitanju, kako će moraju trpjeti nepravdu, da se javni se primijeniti оцр njegovih 14 tačaka. poslovi vode bez njih i da im je po Amerika očekuje dolazak AVilsonov trebna tugja zaštita za sigurnost ži­ radi nekih unutrašnjim pitanja, koja vota, časti i imanja! je on sam vlastan riješiti. Predsjedni­ Naravno, taj gospodin ima spe­ kov parobrod „George Washington" cijalne p'o j m o v e o časti i otploviće u Brest 11. aprila. pravdi. Za časno je smatrao služiti Drži se, da je već utvrgjena grčkobečke i poštanske gospodare, jer su bugarska granica: Bugarska će dobiti ovi imali dovoljno bajuneta, da nasi­ trgovinski ižlaz na Egejsao more. Kao ljem održavaju u Bosni divljačku ne­ što „Times" piše, Bugarska će izabrati pravdu: gospodstvo begova nad rajom. kao slobodnu luku za ekonomski tran* Sad bi ulema htio, da ovu plemenitu ' sit Dedeagač ili Kavalu ili Solun. ulogu preuzme Francuska!" U utorak se konferencija bavila pi­ tanjem odštete. Drži se, da je postig­ nut potpuni sporazum s obzirom na iznos, koji će biti isplaćen. Osim is­ ni u drugo kulturne i napredne na»de, koji godimice troše goleme svo» za osnivanje različnih»p u č k o p roivjotn i h i n s t i t u ci j a,, pučkih sveIčilišta, posebnih akademija i predannja. Sve to podiže pojedinca, kroz ijeva skupine i onda nosi stostruke rodove čitavom narodu. Koliko je u kmi pogledu učinjeno kod nae ? Naše prilike tražit će veliki broj stručno tbraiovanih radnika obrtnih tehničkih I gospodarstvenih struka. Imamo li »ii takvih zavoda, i'koliki broj? Kri­ vica jo čitavog'društva, ako je i Ono nudi tskvih zavoda prazno. Čitava »aša društvena struja struji za čežijoni, da sve postane „gospodom". Belu trči u gradove. Tu tr^ži lago­ dni! način života. Djecu no rado šaIjemo u obrtno i gospodarstvene škole, jtr u tjm strukama nema dovoljno .tvanoemenU". Pred djecom ne valja nikad pokazati preziranja seljačkog ži­ vota, motike i pluga, jer „plug i bra­ na, državi su hrana". . . Za posve zapuštenu djecu treba da država i društvo podiže posebno dječje domove, u kojima će dobiti opći i domovinski odgoj. Ako je di­ jete posve pokvareno, ili ako je mo- 1 Pregled. DgiašujtB u Pravdi! » ratno posrnulo, treba ga smjestiti u odgoj ii ište. Nijedno dijele ne smi­ je da propadne. Krvavi svjetski rat prožderao je mnoge živote, djeca su jedina nada države i naroda. Malen smo narod, svaka izgubljena olina je jedan veliki minus naše snage i na­ pretka. Svi društveni slojevi treba da stu­ pe u posebna udruženja, u lige za zaštitu djece, koja su osnovana u svim naprednim državama. Tu se pre­ tresaju sva pitanja zaštite djece, tu se daje inicijativa državnoj upravi, tu se potpomaže i unhpregjujo zaštita djece tako, da đonaša korist pojedin­ cima i čitavom narodu. U javnosti se često čuje prigovor, da su osim ulice i zlog društva daljni uzročnici pokvarenosti i zapuštenosti naše djece kinematografi, k r č m e i zlo štivo. Dokazano je stečenim iskustvom, da je taj prigovor u mnogom opravdan. Ali postavimo obrnuto pitanje na nas same: tko je tomu kriv, dati uzročnici pokvarenosti uopće mogu da djeluju na dijete? Da li je tome krivo dijete ili mi, roditelji, društvo?... Ako hoćemo biti iskreni, priznajmo, da smo tomu krivi mi. postavite se jednoć uz ulaz u kinema­ tograf, kad je oglašen kakav napeti, pikantni, detektivski film, pa ćete vidjeti, kako to se vrvi, kako se gura k blagajni i brza „u gledalište. Obvladala nas je manija, mi našim brojnim posjetom upravo tražimo od kinema­ tografa, da nam prikazuje što krvavije i što više podražujuće scene. Pa kad mi odrash tako hrlimo u kino, zar se to može prigovoriti onom malom dje­ tetu?... Jednaka je stvar i s krčma­ ma. Put u gostione р' kazuju djeci odrasli, najčešće sami roditelji. A tek zlo štivol Inteligencija upravo guta literaturu kriminalnih romana i od­ vratnih pikanterija, — a djeca je u tom slijede. „Exempla trahunt", — djeca naslegjuju primjere odraslih. Je li čudo, da se djeca pokvare u takvom milieu? Zaista nije! Zato izlječimo naj­ prije satni sebe, odbacimo poroke, če­ ka nas težak rad, rad oko izgradnje naše budućnosti. Kod toga mislimo u prvom redu na našu djecu!... Staru je hrvatska poslovica: „iver ne pada daleko od klade, a ni jabuka daleko od stabla", — kakav narod takva omladina, kakva omladina takav narod. . . Teško onom narodu, kojemu plate u sirovinama Njemačka će is­ platiti 30 milijardi franaka u gotovom. Kao što „Laterne" javlja, Francuska će dobiti 55% od tog iznosa. Karakte­ ristično je to, da se ni u kojem ko­ mentaru ratnih odšteta ne spominje Italija. Nacrt američkih stručnjaka spo­ minje samo Francusku, Srbiju, Belgiju, Ameriku i Englesku, a ne Italiju. To je svakoga u Rimu čudom začudilo. U dobro izvještenim krugovima veli se, da je rad vijeća četvorice ova tri pošljednja dana jako napredovao. Nije tačna vijest nekih listova, da je u svim pitanjima postignut potpuni sporazum. „Daily Muil" demantuje tu vijest, pa veli, da je glavna zapreka sklapanju mira sa Njemačkom to, što Italija traži, da so u isto doba potpiše mir i s Austrijom. Kad bi konferen­ cija prihvatila tu talijansku tezu, tad bi potpisani preliminari poslije odugo­ vlačili riješenje Jadranskog pitanja. Intrasingencija talijanske delegacije, koju podupire sva njezina štampa, daje .malo nade, da će se to pitanje lahko riješiti. S druge se strane opet upor­ no naglašava, da bi AVilson ostavio konferenciju, kad pitanja, koja su na dnevnom redu,' ne bi do Uskrsa bila riješena u smislu njegove politike. Komešanje megju željezničarima. Jučer na večer održana je u Ljubljani velika skupština slovenskih željezni­ čara. Mnoštvo je bilo tako veliko, da se skupština nije mogla održati u ve­ likoj dvorani, već se morala održati pod vedrim nebom. Skupština je pro­ tekla vrlo burno, jer se u pitanju štrajka nije moglo doći do rezultata. Skupštini, koja jo potrajala od 7 do 11 sati na večer, prisustvovali su iza­ slanici hrvatskog željezničarskog sa­ veza, koji su izjavili svoju solidarnost sa slovenskim željezničarima. Usvojen je predlog, da se od generalnog štraj­ ka željezničara odustane i da se stavi vladi zahtjev o udovoljenju željezni­ čarskih zahtjeva. Uregjenje naše države. U Državnom Vijeću izrekao je član „Narodnog Kluba" dr. M a t k o L aginja interesantan adresni govor, iz kojega vadimo glavne misli za uputu svojih čitatelja. Odgovor Narodnog, predstavništva (adresa) na prijestolnu besjedu primljen je jednodušno od svih delegata od jjrve do zadnje izre­ ke. Glođe unu.trašnjeg ure g jen j a našeg kraljevstva SH3. sporazum­ jeli su Se delegati, da se u ovo pro­ lazno doba do konstituante urede naše javne stvari samo do one mjere, do koje je to nužno i potrebno, da se urede privremenim uredbam a. Ovo uregjenje najnužnijih i naj- je omladina zapuštena, demoralizirana, nepismena, surova i opora, moralno i fizički propala! Svjetski rat, u kojemu je sudjelovao i hrvatski i srpski narod donio je kao naravnu pošljedicu mno­ go poroka i zala, a ostavio nam je u baštinu veliki broj ratne siročadi, udo­ vica, nemoćnika, bijede i čemera, — sve teške пут na narodnom tijelu. Od svih tih pitanja, bezuvjetno jo naj­ preče i najaklueluije ono, koje se tiče zaštite djece. Faktična snaga našega naroda ovisi o ćudorednoj, prosvjetnoj i gospodarskoj snazi svakog pojedinca od nas. Ako nam naša mladež iz da­ na u dan sve viša propada, a mi tome ne doskočimo, ne možemo ni pomisliti, da možemo napredovati kao narod. Koliko god su teške pošljedico dugo­ trajnog rata „i ako su izginuli ždrali", „ostali su ptići ždralovići". Te lijepe riječi neumrlog hrvatskog pjesnika fra Grge savjetuju nam, da no stojimo skrštenih ruku, da ne kukamo, nego da radimo, da branimo i odgajamo naše „ždraloviće . Šaljite pretplatu! �Strana 4 Страна Broj „PRAVDA* — „ПРАВДА* potrebnijih poslova ne treba da povu­ sastanak nepozvan došao nametnuti če teška i dalekosežna pitanja, koja muslimanski zastupnik državnog vijeća bi mogla zakonodavna skupština posve Husni ef. GjumrukČić i odmah počeo ili djelomično uništiti te bi sav trud govoriti da će se tobože zauzeti za bio uzaludan. Za to je najpreče, da naš stalež u državnom vijeću. Ispiti* se prenesu lijepe i slobodne vao je pojedine muallime i imame o ustanove dosadašnje kraljevine njihovom stanju i makar da mu je Srbije sa najnužnijim izmjenama i do­ rečeno, da muallimi i imami imadu dacima i na ostalo dijelove naše nove svoju stalešku i političku J. M. 0. u države.’Svi se delegati slažu u tome, koju- on ne spada, on je i dalje na­ da se što prije sačini izborni red za stavio ispitivanje i notiranje. Da se konstiluantu (ustavotv. skupšt.) s ta kim ne bi mislilo da smo mi istoga Gjutnizbornim redom, koji će omogućiti rukčića opunomoćili, izjavljujemo da svakom pojedincu naše države djelo­ on nema ntkakove naše punomoći da vanje u našem državnom životu. Da nas zastupa, ili da za nas što moli i se sve ovo provede, valja da su svi traži*. naši državljani puni vjere jedan u dru­ Za podignuće nišana (spomenika) goga i da nema megju njima više ni 1 izdanje djela Musa Ćazinm Ćatića. kakve sumnje ni nepovjere­ Apel na narod što ga upravismo pri­ nja, već da u državnom životu svi likom čelirigodišnjice smrti našega budu jednaki i n e p o п i ž e n i pjesnika Ćazima nalazi već odziva, te Agrarna reforma obećaje nam je već prispio prvi prilog od zemlju onome, koji je nema, a to ćo našeg vrijednog omladinca Ahmed ef. se urediti dokinućem feudalnog odno­ Hadžiomerovića u iznosu od K 100'—, sa. U pogledu provagjanja ovih načela koje/ je uručio jednom članu našeg može biti različitih nazora, ali ako se centralnog odbora. postupa bratski i susretljivo, Ugledali se i drugi u ovaj lijepi moći će se u sklad dovesti svi interesi primjer poštovanja uspomeno naših i riješiti na zadovoljstvo svih. Agrarna prosvjetnih mučenika! reforma može donijeli velike blagodati Sa Pala primamo ove retke: Na narodu, ako se provede u redu i bez nepravde. U prvom redu nužno je za G. i 7. o. mj. jednom oko 2, a drugito, da se sasluša onaj, koji je do put oko 6 sati poslije podne došla je danas bio gospodar zemlje, pa ticalo rulja seljaka, koju je predvodio Ilija se to age ili banovinskog posjednika Rudić, sin ovdašnjeg džeinatbaše kući ili srp. manastira, jer oni nisu došli Mušaubega Mirojevića iz Pala, pa su mu polupali prozore, razbili vrata i do tog imetka ni ptimačinom, ni raz bojnlštvom, niti kakvim nedopuštenim oštetili zid od dvokatne kuće. I njega sredstvom. Za to starinsko vlasništvo su zvali, nu on se je sakrio i nije aga i begova, ^adužbine, veliki posje­ smio izići. Kada su se vraćali, vikali di ne mogu se računati u otimačinu su: „Stani, platićeš*. Isti dan došao je Jovo Šljivić sa i u zlo naroda našega. U drugom na­ čelu valja odrediti, da onaj, koji dobije drugom ruljom kući Sulejmanbcga zemlju, dade garanciju i sigurnost’, da Babića, pa ga je izazvao na polje veće tu zemlju i obragjivati i da će se leći, da mu ima nešto kazati, a kad od toga hraniti, a njemu se zemljišni je Sulejmanbeg izišao, tada su ga posjed mora osigurali* istodobno sa koljem istukli tako, da je život istoga agrarnom reformom, da ne će smjeti na kocki i sada se nalazi na liječenju da bude izrabljivan. Što se tiče rat­ u zemaljskoj bolnici. Molimo zemaljsku vladu, da nas nih bogataša, dužnost je države, da te ratne dobitke, koji su veoma uzme u zaštitu i da daljnje napadaje prekoračili mjeru, svede na onu visinu, prepriječi, a krivce, naše kupiši je, na kojoj su bili prije rata, a da se s kojima smo mi uvijek lijepo živjeli suvišci uzmu u korist svega naroda. za ovo nedjelo strogo kazni. Лко za vremena ne bi zemaljska vlada ovome na kraj stala, nama ne preostaje drugo, nego da se svi iselimo iz Pala jer Protest proti „zastupniku." pored što nam je naše dobro i imanje Mjesni odbor naše organizacije u nejigurni, još nam je i vlastiti život u opasnosti. Banjaluci odaslao je nDrž. VijeDalmatinci sele u Slavoniju. Ovih ću“ ovaj brzojav: „U ime deve­ je dana bilo u Splitu nekoliko seljač­ deset posto muslimana grada i kih obitelji iz zaseuka kod Vrlike, kotara Banjaluke proiestujemo koji potpuno sele u Slavoniju. U Za­ proti nametnutoga poslanika za boku prodadoše sve nepokretno i do­ državno vijeće Husnije Gjumruk- sta pokretnog, nakupovaše zemlje u Slavoniji, pa idu da je svojim trudom čića, te izjavljujemo da on nije oplode. naš zastupnik,44 I to je objektivnost. U zadnje se Jedna izjava. Od muallima i vrijeme uzimaju po četiri vojna sani­ imama grada i kotara Banjaluke pri­ teta i obično se biraju taki ljudi, koji mamo ove retke: ne će Štetovati u svom imetku i pre­ „Dana 1. aprila o. g. imali su svoj hrani obitelji. Uzimaju se obično od sastanak imami i muallimi, na koji je svake konfesije po jedan. Nu grača- Domaće vijesti. niČki predstojnik i tu se drži „objek tivno“, pa je u tu službu odredio sve Četvoricu muslimana. On hoće pravo, i »vole« braću Turke! I u samom izboru bio je »prave­ dan«, pa umjesto da bira iz obitelji, u kojima ima više članova, on je probrilo dvojicu samaca, od kojih jedan treba da ishranjuje stara oca, a drugi не je skoro oženio i otpočeo radnju. Pošto nam je poznato da u Gračanici ima nekoliko »pomagača obljisti*, koji iz stranačkih motiva nu sve moguće načine šikaniraju tamošnju ehaliju, tražimo da se opozove ovaj izbor kotarskog ureda i da se ostave na miru ljudi, od kojih je jedan slu­ žio sedam godina u vojništvu. Dobrotvorne zabave. „Musi, omla­ dina Srba i Hrvata u Ljubuškom" priredila je 12. o. mj. veliku dobrotv. zabavu u korist „Gajrela" sa ovim rasporedom: „Pozdravni govor/ „Gajretova himna*, „Ostajte ovdje*, „Braća- i šaljiva igra „Gjavo pod ćergom" od Ekrema. Musi, antialkoholno udruženje „Ittihad" u Zenici priredilo je zabavu u korist mjesne musi, siroti­ nje. Raspored: „Ој Hrvati", od Farkaša, „Prolog* od Šantića, »Kosovoa, »Buha i Muha*, od Zmaja, »Vijenac bos. nar. pjesama" i »Hadži Loja«, od Br. Gj. Nušića. Promet s Rosnom i Hercegovi­ nom. Sadanje vanredno loše prometne prilike ne pogoduju izravnoj otpremi, koja iziskuje znatno više vremena, budući da na dugom putu ne može nitko da posreduje, ako ostane roba na etanioi ležati. Stoga se preporoda, da se pošiljke, opredijeljene za otpre­ mu željeznicom ili poštom iz Bosno i Hercegovine u ostale krajeve 8.H.S. i obratno, iz ostalih područja države S.H.S. u B )snu i Hercegovinu, odašilju u prekinutom prometu preko BROD n* SAVI Bosanskoga Broda, jer se li^ ću je znatno prevor.no vrijem*. Pošiljke iz Bosne i Неп> treba otpremiti u Bosanski Ц one koje idu u Bosnu i Herce u Slavonski Brod, a sve na dobro puznate megjunarođoe o ne tvrtke Otpremni ured dri hl S. H. d. Emil Eichhorn, Brod & Bosanski Brod, koja pribavlja s zvole za izvoz, provoz i prert bržim i najkulautnijim nsčioon Besplatno dijeljenje brak roinašnim obiteljima rezervista du Sarajevu, koje i sad dobiva poru, dijeliće maloprodaja gn provizaeije besplatno po kila brašna, na*pojedinu osobu vizaćija će izdavati brašno ni Iju doznake »povjerenstva za venje», pa treba otići tom p< stvu, Donesavši platežni arak redom: Arak broj 1 do 2000 u srij o mj. (sutra), arak broj 2001 i u četvrtak 17. o. mj.,aarak br do G900 u petak 18. o. mj. Pri zaključkih lista. Iz Bje bismo ovaj brzoja: »Prije di umuriše ovdje iz zasjede jedai slimana, a krivci ne nagjoli nas pokuša naručeno umori muslimanu — kotarskom upr Bahtijareviću u uredskoj sob pravoslavni mladić i teško ga revolvera. Bahtijarević lebdi i smrti i života". Gornji smo brzojav tdefoa općili vladi i doznasmo, da je tijerević ranjen u ruku i a Po liječničkom nalazu nije u noj opasnosti. 0 umorstvu ii vladi nije ništa bilo poznalo, rekoše, da će stvar odmah hi Trošite cigarčage„; = Otnovaio 1879. = BOSANSKI --------------------------------------------------------------------- ,----- ----- EMIL EICHHORN Otpremnički ured i carinarska agentura drž. željeznica SH8. Transitni otpremnik Dunavskog parobrodarskog društva. Osobito podesne stanice za raz­ diobu pošiljaka u Bosnu, Herce­ govinu i Slavoniju, »skladištenja, ocarinjavanje, manipulacije s financijalnim oblastima, jedine stanice za prelaz u Bosnu i Hercegovinu. :: Preuzima prevoze, pribavlja doz­ vole za izvoz i provoz. — Član saveza hrvatsko-slavonskili, te udruženja austrijskih i ugarskih otpremnika za prevoz pokuftva. BROD na SAVI. = Dsmano 1179. = BOSANSKI MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA za BOSNU i HERCEGOV = DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU. = PODRUŽNICA u TUZLI. Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. — Uzima u poliranu sve vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Dajo sezonske i druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. £0,3 Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. £2/25 Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.' Islamska dionička štamparija u Šaraj � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c4c908b3fc4369939930fbc864433c5d.pdf 7d0268a4115951b61cfd24bbe94bc7ef PDF Text Text w L I i I L f! |- JSB JSS Ш 'Ж чНП Ш ^S^rak I® дУ М W| № Жб И W ДШ »la ОкШв И Ж: ЈИиИшИк Wa|B ЈЖ *ата Wy ■■ Ml W ВН^В^ №&ГЖ Ssl ЖгЦ ' flB. № Ж W \S . Ж lzlazl sub0")n1' utorl<o,n 1 ČBtmkom :-: UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR : PRETPLATA: GODIŠNJE 40’- KRUNA : : NA POLA GODINE 20 — KRUNA :■ UREDNIŠTVO I UPRAV A U ISLAMSKOJ ;•: ŠTAMPARIJI < AREVA ULICA) :TELEFON BROJ 124. - ČEKOVNI 1B RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслигпанске Организације. jroj 23. Sarajevo, četvrtak 17. aprila 1919. (16. redžeba 1337.) ;tiarles Riveto prilikama u Bosni. jli smo u jednom od prošlih broJ ti donijeli vijest, da je Rivel obja j svoje razgovori' »a reisul-ulernom pekim ovdašnjim političarima, pa ledaemo da ćemo donijeti te razgoore. Na žalost nam još nije pošlo za kom,da dobijemo dotični broj „Temp\ pa ćemo prenijeti makar izvadak, |0 ga >0 donijela ovdašnja „Jugoslaј/. Reisul-ulemin razgovor uzvitlao . silnu prašina, premda je i Dr. Sufiš rekao isto tako doala gorkih isiL Pouje li nam za rukom dobiti otični broj „Tempsa- mi damo reiiv razgovor donijeti u cijelosti, a za li donosimo rnakar i kratki — mofonetačno reproducirani — izvadak. Betenl-ulemlna izjava. Reieul-ulema izjavio je ovo: „Srnagm se neobično počašćenim, što sto sjetili mene, jednoga od onih тпimioa, koje je oklevetao jedan sin Jike i plemenite Francuske, koju jesmo nigda prestali smatrali svo­ ji drugom domovinom. Kažite svo)j domovini, da smo joj mi svi odai i da mi svi gledamo danas u njoj idnje točište, ako bi dogagjaji, o se zbivaju kod nas, postali sistewm. I kakovi dogagjaji! Tisuću ubinih ljudi, 70 sprženih žena, 270 rajrenih i opljačkanih sela: to je bi­ će«, koju mi musliftiani imđmo zasiti na blagdan porogjenja ove Juntfije, kojoj bi htjeli svobr dušom Mili. Mi smo doista Slaveni, nu Srbi u ne će da takovim smatraju. Drugi «Vam kazati, da smo mi prAvi urojenici ove zemlje. Otkako su postali rbi gospodari situacije, nijesu nas igda pripustili kakvoj skupštini ili Sjećanjima. Nas je dosada uvijek za­ lupao broj zastupnika, što no odgorara važnosti našeg pučanstva. Graooačelnik u Sarajevu bijaše uvijek judiman. Otkako je nastupilo novo tanje, teškom nam se mukom dopustilo ii odašaljemo 2 ili 3 zastupnika u priminu skupštinu za konslituantu. Željeli ii, da se Francuska, veledušni narod, iiš tradicionalni pokrovitelj, zanima a nai teški položaj. Preko Vas, moj 'ospodine, šaljemo joj svoju molbu u posredovanje, da ne budemo pri­ sni ostaviti domovinu, u kojoj se »osjećamo više sigurnim. Mi ćemo epravdu podnositi, državni se poslovi wgu bez nas voditi, ali nek se poštuje urem naš život, naša čast i imetak. Zar je previše, ako to ttažimo?Izjava dra. Sunarlča. Dr. Sunarić rekao je po prilici ovo: Izjavljujem, da sam odlučan protiv­ nik srpskoga shvaćanja i postupanja. Ja sam proti Velike Srbije, jer bi trpka hegemonija, što bi se oslanjala u* bajonetu, značila vječitu pogibelj u mir. Imali bismo jednostavno bal­ kansku Prusiju na mjesto Prusije iz prmansko fed racije. Bezuvjetni sam rotivniK centralizma: jer njega uveKi značilo bi stvarati još veću Srbiju, »go li u sanja Pašić. Ova bi zadnja Miševa Velika Srbija) pripojila staNj kraljevini samo Binat, Đačku, BoMu, Hercegovinu, Srijem i Crnu Guru. Jugoslaviju centralizoviiti značilo bi toliko, koliko ovome sklopu pripojiti još hrvatske pokrajini', Dalmaciju i Istru. U oba bi slučaja to bila igra riječima, pošto je u vodećima ostao stari duh. Pašić bi barem bio zadovo­ ljan prvom formulom. Njegovi ga našljeduici, bolje reći kreature, nad­ mašite, usvojivši drugu formula. Bosanski muslimani sačinjavaju ple­ me za se. Politička konjuklura — posrb’jivapjo, što ne postoji u njihovoj duši, što bi značilo za njih pogibelj — potače ih sada na osnutak jedne, u istinu političke, stranke. U Sarajevu je osnovana „Muslimanska Organiza­ cija-. Njezin program sadržaje kao bitnu tačku priključak Bosne konfederativnoj Jugoslaviji (Ovo je netačno. Op. ur.) to zabacuje prostu aneksiju kraljevini Srbiji. Boj proti centralizmu za bosanske muslimane, više nego za hrvatsku aristokraciju, nije samo po litičko i vjersko pitanje. Tomu se pri­ ključuje i agrarno pitanje. Muslimanski su age i bezi gospodari zemlje. Nji­ hove su zemlje doduše sredovječnim, ali zaista patrijarhalnim ugovorima predane kmetovima u zakup. Srbi, koji kod svojo kuće ne znaju za ni­ kakav veleposjed, uzeli su u svoj pro­ gram razdiobu posjeda, u čemu ih podupiru demokratske stranke iz biv­ ših austro-ngarskih pokrajina. Age bi vrlo rado, kako se čini, pristali na otkup svoje zemlje, nu protive se na­ crtu razdiobo ili konfiskacije, što pri­ pisuju novim gospodarima. Muslimani su i katolici naumili, da pred izbore u konslituantu uskrise stari blok, što su ga sačinjavali u bosanskom ze­ maljskom saboru". Sar^jevoj 14. aprila. Kad je Dr. Krasnica intervenirao kod ministra Pribićevića radi obusta­ vo djelovanja našeg tešanjskog odbora, odgovoreno mu da će so taj „lapsusodmah ispraviti i ministar se jo „ču­ dio- da ima i ovakih službenika pod svojom upravom. Stvar jo izglagjena, i našem je odboru ‘dozvoljeno djelo­ vanje. No našlo se je opet novih „геvnikA“, pa stoga na njih svraćamo kako pažnju našo javnosti, tako i g. Pribićevića, odlučno zahtijevajući, da so javnim ili naredbenim putem uČini kraj ovakim nedostojnim postup­ cima. Neki se organi naše uprave još ni sada ne mogu da Sljube sa zahtje­ vima novog doba i demokratskog vre­ mena, pa ih je nužno uputiti da su austrijska kola davuo i davno mitila mimo plast i srozala ве baš radi toga, što su išla zastarjelim putem, koji je vodio preko volje naroda. Upravlja­ čima nije išlo u glavu, da je pravi suveren — narod, pa svrataše u bezdan. 3 loga se valja čuvati ovih stranputica. Upozorujući sve naše ljude, da se ne daju zastrašiti i da se proti even­ tualnim presizanjima pojedinih zvanićnika odmah prituŽe kod ministra unutarnjih djela (a i nas o tom oba­ vijeste) stavljamo im na znanje, da svog rada ne trebaju obustavljati, niti je uopće u tom pogledu potrebno tra­ žiti hakvu dozvolu političke oblasti. A za uspomenu donosimo ovdje dvi­ je odredbe, koje su zgodan primjer, kako ne smiju postupati državni organi: Kot ured Bihać, dne 10. marta 1919. Broj 2907/19. Odluka Mjesnom odboru muslimanske or­ ganizacije, na ruke predsjednika g. muftije Jahića u Bi h a ć u. Vi ste dopisom od 5. o. mj. ovaj ured obavijestili, da ste po uzoru dru­ gih mjesta u zemlji sa sakupljanjem dobrovoljnih prinosa u novcu za cen­ tralni odbor u Sarajevu, odnosno za list „Pravda-, prije„ Vrijeme- otpočeli. Pošto se u tom slučaju radi o sakapljanju novica za političku svrhu imate u smislu postojećih propisa o društvima odnosno o sakupljanju predhodno odobrenje nadležne političke vlasti i tu u ovom slučaju okružne oblasti Bihać isposlovati te možete tek nakon dobivenog odobrenja sa saku­ pljanjem prinosa početi. Očem se znanja radi obavjećujete sa primjedbom, da eventualno već početo sakupljanje imate do ©dregjenja okružne oblasti u Bihaću obustaviti. Kotarski upravitelj: Miklaušit, n. r. Tako shvaća demokratizam bihaćki upravitelj, a da nije osamljen u ovom shvatanju vidi se po tom, što je istog mišljenja i g. pazarički žandar, o či­ jem postupku dobismo ovaj brzojav: „Tarčin, 11. aprila. Sinoć bio do­ šao u Pazarić radi proveđenja orga­ nizacije, ali me na stanici dočeka je­ dan oružnik i na brutalan način pri­ sili da se udaljem. Filipovid." Slučaj Reisul-uleme. Godina I. islamske duhovne oblasti: Islamskog Mešihata. Oni to sve znaju, ali ih to ipak ne priječi da najgadnijim riječi­ ma, koje su vjerna slika njihove duše, napanu na Reisul-ulemu, jer imaju jedan cilj: uvrijediti Reisul-ulemu, a time i sve one, koji u njemu vide svog vjerskog stariješinu i iz dna srca ga poštivaju. Šta je Reisul-ulema govorio, kome i kakvom namjerom je govorio, to je on sam pozvan da objasni. Ali ne ovim dvama listovima, već mjerodavnim faktorima. Srpske novine, koji vjerno bilježe i ističu ako je koji zanešeni i nesavjesni musliman i jedan šamar udario jednom pravoslavnom, dobro vide i dobro čuju šta se danas zbiva s muslimanima, ali ako to neko od muslimana istakne, pa makar to bio i Reisul ulema, to mora biti laž, po­ dvala, infamija i t d. One hoće da muslimani trpe sve nepravde i sva nasilja, ali u isto vrijeme da i šute, da kazuju da je sve lijepo, da se ni­ kom ništa zla ne dogagja i da je sve zadovoljno. „Biti ću te, ali ti ne dam plakati,- to bi bila metoda „Srpske Riječi- i „Zore,- jer ne mogu ni poj­ miti, da još neko može biti čovjek kao i oni, ne mogu ni pojmiti da još neko može biti ojima ravnopravan, već. apriori pretpostavljaju, da su oai tu neki primarni i privilegovani elemenat, koji i danas u dvadesetom vijeku pa i nakon svjetskog rata, u kom su pobijedile uzvišene ideje je­ dnakosti i demokracije, imaju samo zapovijedati, a drugi trebaju samo slušati, pokoravati se; biti izloženi svim napastima, ali šutjeti. Poremetiti šutnju i prozboriti dozvoljava im se samo onda, ako će pohvaliti današnje stanje i reći da je sve lijepo. Ne, gospodo, to nije ispravan ni savremen način mišljenja. Danas smo svi jednaki, svi ćemo da uživamo ista prava, svi smo u jednakoj mjeri go­ spodari našeg doma i ognjišta i svi imamo riječ u izgradnji naše države. Ona je svojina sviju nas; ovaj je rat nivelirao sve jedinice i sve skupine, koje sačinjavaju jedan narod. Nema nadregjAih i podregjenih, svi smo usporegjeni. To vam mora biti jasno. Ovdašnja dva srpska lista („8. Ri­ ječ- i „8. Zoui") imaju specijalni svoj način pisanja: kad pišu o ljudima, koji su njima nepoćudni, obasipaju ih najnepristojnim i najpogrdnijim epite­ tima. Dictionnaire tih dvaju listova i ne sadržaje drugih riječi osim: laž, veleizdaja, crnožuti, infamija ... i t. d. Samo tim, a ne drugim riječima izrazuju svoju misli i osjećaje. Od ovog načina ne može biti boljeg do­ kaza za istinitost onog famoznog su­ da, što ga je izrekao francuski filozof Buffon: „Stil jo čovjek-. Želiš li na­ ime upoznati dušu i srce jednog čov­ jeka, onda pazi na njegove izraze: bili Interpelacija oni crte na licu, kretnje tjelesnih or­ gana ili usmeni i pismeni govor. Svi dra. Halidbega Krasnice i drugova na su ti načini izražavanja neka ogledala, gospodina Ministra Unutarnjih Dela, u kojima se zrcali čovjekova duša radi postupka javnih organa kotara i srce. ' derveatskog u Bosni. Početkom marta ove godine razdi­ „8. Riječ- i „S. Zora- obasuli su jelio je knez sela Bukovice (kotar DerReisul-ulemu sa najpogrdnijim i naj­ prostijim izrazima. Oni znaju, da je venta) u Bosni 15 parcela slobodne vjera svakomu vjerniku nešto najsve­ zemlje Halilage i Omerage Ugjvarlića tije, oni znaju da to svojstvo svetosti iz Dorvente u površini od 300 dunuu očima svih vjernika posjeduje i ma (30 hektara) seljacima toga sela vjerski predstavnik. Oni znaju da je bez ičije privole i bez uredovnog na­ predstavnik i poglavica islamske vjere loga. Ovih 15 parcela sačinjavale su naš obljubljeni Reisul-ulema i da sveukupni slobodni posjed Ugjvarlića, 600.000 b.-h. muslimana osjeća za kog su ovi u vlastitoj režiji obragjiReisul-ulemu isto onako, kako osjeća vali, gdje su i svoj čardak imali. Ugivarlići su se pritužili kot. pred­ i za svoju vjeru. Oni znaju da se bez Reisul-uleme ne bi mogli obnašati stojniku u Derventi, a ovaj je pozvao nikakvi vjerski obredi: niti bi imam kneza sela Bukovice i pitao ga za mogao u džamiji klanjati, niti bi ka­ razjašnjenje. Knez je odgovorio da je dija u mehkemi mogao vienčati, nit to učinio po nalogu šumskog upravi­ bi se ikakvi vjerski pn piši mogli vr­ telja Vukašina Amidžića, zapo-dena šiti, da nije Reisul-uleme, koji je u kod kot. ureda u Derventi, a kad je vjerskom pogledu zastupnik najveće i ovaj bio pitan od kot. predstojnika, �.ГГАТРЛ" - „ПРАВДА* Strana 2 Orpana odgovorio je da je dao nalog knezu, da popiše beglučki posjed Ugjvarlića, da bi ga kupio, ako bi vlasnici htjeli prodati. Ovo je jedan slučaj, gdje se je moglo ustanoviti da javni organi na­ govaraju mirno seljake da razgrabljuju neovlašteno tugje dobro, a sigurno će biti i više sličnih slučajeva, jer se već od dulje vremena opaža, da seljaci svojevoljno zaoravaju slobodno posjede zemljovlasnika. I. Pitam stoga gospodina ministra unutarnjih dela šta misli preduzeti da javni organi i činovnici ne revoluoioniraju seljaštvo protiv zemljovlasnika. II. Šta misli gospodin ministar pre­ duzeti, da se razgrabljena zemlja po­ vrati Ugjvarlićima? III. Napokon, misli li gospodin Mi­ nistar dati provesti disciplinarnu istra­ gu protiv šumskog upravitelja Vukašina Amidžića? • ~ ........ - —- ■■ ■ -■ -------- Obnova postradalih krajeva. U subotu 12. o. mj. održana je u zgradi zemaljske vlade konferencija o nabavi sredstava, kao prve pomoći za ublaživanje pomora djece i oskudice, nastale u našim krajevima zbog rata. Konferenciji je predsjedao predsjednik zemaljske vlade g. A. Šola. Ispred odjeljenja za socijalnu politiku referisao je gosp. Franjo Markić, a za poljo­ privredno odjeljenje gosp. Jovo Popović. Na konferenciji su bili i zastup­ nici ostalih odjeljenja zem. vlade. Zaključeno je da se u ime pomoći zatraži iz državnih sredstava svota od 50,000.000 kruna. Od toga bi se 8,000.000 izdalo u jednokratnim pot­ porama. Ostalih 42,000.000 kruna upotrebilo bi se za obnovu zemljoradnje i stočarstva i za podizanje kuća i eko­ nomskih zgrada. Potrebnim i postradalim zemljoradnicima davali bi se beskamatni zajmovi ili bi im zem. vlada neposredno kupovala priplodnu i radnu marvu, poljodjelsko orugje i mašine, pa davala na pozajmicu. Uzete su u obzir i potrebe nastradalih za­ natlije. kao i pripomoći nezaposlenim radnicima. Isto tako dala bi se iz ove svote pomoć sirotištima, koja su još za vrijeme rata osnovana. Na konferenciji je jednoglasno is­ taknuta prešnost ovih potreba, te je zaključeno, da se odmah izradi zakon­ ska osnova i preko resortnih ministara podnese narodnom predstavništvu na odobrenje. FELJTON. Švraka. (Iz Hadžermerešovih zapisaka.) Švraka je ptica. Pa to v^jda svak zna i o tome ne treba govoriti. Svra­ ka je u društvu vrana i čavaka i to ве zna, ali će teško tko vjerovati, da je nekad boravila i u društvu lju­ di Mislite, da je neko uhvatio švraku i zatvorio je u kafez da mu kva-kvakoće .. . Možda za to što ima dug cni rep i što je odozgor crna, a odoz­ do bijela . .. Ne, ni to .. . Ona je bila u društvu ljudi samo za to, jer je nesretnim slučajem izgubila krila i bila je prisiljena, da hoda po zem­ lji, Došla megju ljude, navikla se s njima i hranila se mrvicama ispod stolova. A to nije baš tako čudo, kao što je bilo čudo s Hamzaginim pijevcem. On je to pričao, kad je švra­ ka uzletila nekako na njegov stol i kupila mrve kruha, što su mu bile ostale od meze. Mogao bih i to uz­ gred ispričati jer će samo nadopuniti priču o švraki. Hamzagina je mati pričala, da se je jedan pijevac izlegao u »košulji4. To se priča, da su se i ljudi ragjali u košulji; neki u bijeloj, a neki u ze­ lenoj i ove nijo mogla puška biti ni Lihvarstvo i tlačenje si­ rotinje. Bihuć u martu 1919. Kakova plačkanja i demulišanja po uzoru nekih mjesta Herceg-Bosno u nas u Krajini — hvala Bogu — nema, a niti jo bilo. U nas so pljač­ kalo i pljačka na sasma drugi način. Dokaz je tome stvoreni proleterijat i posvemašnje uništenje našeg gospo­ darskog života, koje danas u Bihaću pruža vrlo žalosnu sliku. Može se reći, d i je Bihać kao udaljen, bez željez­ nice i dobrih puteva, ponajviše trpio od austro-mađarske birokracije, a tomu je mnogo doprinijelo i to, što su Kra jišnici pri okupaciji 1878. g. junački i puškama u ruci dočekali austrijske trupe, na čijim se lešinama i danas vide kameni spomenici oko Bihaća; pa su nas za to držali „opasnim" i uvijek nam slali zn upravne činovnike ljude od zla oca i od pore majke, kao što je bio zloglasni Berks, koji je sebi našim žuljevima sagradio upravo kra­ ljevski dvorac u Ostrošcu kod Bihaća. Ovaj i ovaki tlačitelji priječili su sva­ ko slobodno razvijanje i napredak do­ maćeg elementa, a na korist stranih špekulanata, importiranih s one stra­ no Save ovamo, da tobož izvrše „kul­ turnu misiju “, a kojima je Austrija otvorila za to ovdje „zemlju dragulja". Ovim „kulturtragerima" nije išlo u prilog, da narod prosvijete i pridignu, jer bi tada otporna snaga u obra­ ni narodnih prava bila mnogo jača, a time i borba za narodne ideale mnogo lakša. Za to su nam kratili svaku prosvjetu i tjerali nas u naj­ veću tamu tako, da je naš narod u svakom pogledu zaostao. Nepismen je, ne zna obrađivati zemljišta, nevješt je u odgajanju stoke, iz blagoslovljena svoga tla ne može izbiti ni toliko, ko­ liko mu treba, da se makar i kukavno prehrani. Uz siromašna težaka nije se mogao podignuti ni obrtnik, a ni trgovac, izuzam trgovce gulikože i lihvare, koji proizlaze iz gore spome­ nutih „киНиНОДега* i njima bliskih elemenata, kojima smo mi u Bihaću — na žalost — najbogatiji. Domaći ljudi koji se nisu dali zavesti u službu crno-žutog sistema, a osobito službenici bili su svagdje i u svakom pogledu proganjani i zapos tavljani. Za ilustraciju ovog ne ću ovaj put tražili primjera u okružnom sudu, komu je pročelnik g. SchOn, njti kod okružno oblasti, gdje je pro­ čelnik bio baron Banko, a niti kod financ-direkcijo, gdje je gosp. Weiss. nego ću to naći kod samog gradskog poglavarstva. Naše je poglavarstvo pri osnutku gradsko elektrane primi­ lo dva ,Durbinwertera“ i to L. Werla i A. Malkića, pa i ako su ova dvojica vršili istu službu i imali isto dužnosti, ipak je Werle birao tri put veću plaću od Malkića. Drugi jedan „šva 1>о“ Alois Brezelnik, od običnog mon­ tera dostigao je za 2-3 mjeseca čast upravitelja dotične elektrane. Ovo navedoh kao primjer i ne spominjući ono sramotne komedije, koja se na uštrb domaćih, odigrala kod istog pog­ lavarstva povodom izbora općinskog bilježnika. Stog nije nimalo čudnovat), da au se ovi i ovalu privilegovani stranci isticali svojom samovoljom, a osobito u iznimna i neustavna vreme­ na, kada se naime nisu bojali da do za svoja nedjela odgovarati. A uprav je užasno, kako su neki s ubogim se­ ljakom postupali. Seljak im je bio to­ liko, koliko i marva. Ova tuđinska skupina, stavivši i up­ ravu i obrt i trgovinu i šume i rude i sve pod svoju .crnu ruku" nastojala jo u svakom pogUdu uništiti naše ugled nije i moćnije ljude i dotjerati ih do prosjačkog štapa, a mjesto njih je od­ gajala iz svoje sredine i od svojih skutonoša aristokraciju i kojekakve kaišare, preko kojih je u najšire na­ rodne slojeve bacala raskol i neslogu, te na taj način 40 godina vladala, narod izrabljivala i u mutnu lovila. Da im to još sigurnije uspije, dali su nam u mjesto škola, mnogobrojne žandarske kasarne, kojima su naš na­ rod proganjali kao kakvo divljake i barbare. Za vrijeme ratao vo je postiglo svoj vrhunac, čim se naime zaratilo, čim je nastao strahoviti pokolj naroda po granicama, odmah su se te sinte duše našle na okupu; podijelile funkcije i s< neograničenim pravom zavladale našim okrugom. Prva im zadaća bi­ jaše da se među našim narodom što više posije nepovjerenje i antagonizam prema pojedinim nam sugrađanima, koje su inkvizitorski mučili, zatvarali i proganjali. Kada su pako cijeli naš okrug poput mreže prepleti bodovima i konfidentima, dali su se na unosni posao: na krađu, otimačinu i prevaru, a ko bi im u tom prigovorio ili ih tužio, Sarkotićeva bi ga vlada stavila pred alternativu: u zatvor ili soldate, kao što je to bilo sa piscem ovih re­ daka. Izrabljivanju ratnih prilika, izglad­ njivanju naroda i lihvarenju nije tad bilo kraja ni konca, a naročito kada sablja sjeći. Tako se izlegao i Ham— Oud« ga n« m žo puška? zagin pijevac u bijeloj košulji. Pa da — I ja mislim, reče — mati. U nije stara žena znala za to, ostao bi to je vrijeme skočio jvjevac sa zida, pijevac u košulji, ali je ona opazila klepnuo krilima -i kukurijeknuo. Ham­ to čudo, skinula polagano tanku op- zaga uzeo pušku sa klinca. Mati ga nicu, koja je sapinjala slabo tijelo ma­ gledala čudnovato, a u duši je mis­ loga pileta i zabilježila ga vrpcom lila, e ć.e se sada čudo dogoditi. A na nozi. A košuljicu zavila u mušo- moguće, da je mislila, da on ne će mu i objesila je unuku o vrat kao ni opaliti, ili je bila uvjerena, da će zapis. Bože moj, staro su žene znale čudo pijevca spasiti. svašta. Pijevac ' uzrastao, lijep, bijel, Puška jo vrisnula. a pijevac se da ga je u istinu bilo ugodno pogle­ zakoprcao .. . Krv je zamazala njego­ dati. I bio čist Nije išao na smeće, vo bijelo perje . .. nije se prpao, niti jo spavao u koko- ' šinjaku Volio samoću, spavao na Hamzaga je donio lijep komad za smokvi i ranim jutrom kukurijekao meze, a mati prestala vjerovati u ču­ ugodno, — drugačije nego obični pi- do »košuljice4. jevci. I stim bio poznat, a stara žena Ali da se vratimo sVraki! čuvala tajnu pijevčevu. Pijevac je bio Kako je ta svraka ostala bez kri poznat i u mahali, ne Bamzagn nije la i kako je doda megju nas niko volio toga pijevca. Za što? Kukurije­ se no ejeća. Došla je . .. Sprijateljila kao je pod njegovim pendžerom, a se s nama, onda s gostioničare virn on je kasno lijegao, pa ga je bunio mačkom i sa doktorovim psetetom. u najljepšem snu. A nekad je i u Niko je nije dirao. noći za mjesečine počimao vrlo rano. Krila joj rasla po malo, sporo. Ta antipatija proti pijovcu rasla н da­ na na dan i Hamzaga jednog dana Mogla je uzletiti na stolicu, a sa sto­ lice na stol. Jeduom pokuša, da pre­ odredi zaklati pijevca. Eto nek kukuleti sa stola na obližnje drvo, ali pa­ riječu u mahali, a nama dosti i kode na tle. Ubila se je. Počela je kvakošiju, da jaja nose. Uvažati tužno, otegnuto. Bilo je to Mati nijo dala ni progovoriti, a, nekako pred večer, topao ljetni dan, kad Hamzaga nije popuštao, ona mu sparan . .. Preko rijeke u adi ozvao otkrije tajnu kako seje pijevac izlegao. jvj se glas. Vrana, čavka .. . s i neki kao tuženi, po onoj; vrani, očiju ne kopa", bili od optužbe i knd su isti ovo jednu vočćr deinonstr tivno Time je prokrčen put zvjpnn^ ma, pa su i svi drugi !čad јм kojima je ma što bilo u ruci raditi za svoj đep, kao f rianci, p žandari, muhtari, knezovi, politički činovnici, namještenici voi i t d. i t. d. Dok su jedni i bosi umirali od glada, dotle j, gima blago teklo na oluke. na primjer obrtnička komori ti javu za naš kotar posluh po oko 4. 000 kg. kože и 80.000 k tog jo ovdašnjim opančarimt i। larima uz platež 17*/c-nog dano samo 1.200 kg, a ОЈкц 2.800 kg. mogao sa prodati po 1$ na kilu, što čini 336 hiljada ц Kuda je ova, kao i druga od za naš kotar poslana koža ao, upotrijebićemo sve sile, da se tokar i s.a „crne klupe" javnosti Ц (Svršićo se.) Pregled. Krunsko vijeće. U subota । sati prije podne bilo je u 44 ministra predsjednika Stojam Psj krunsko vijeće, kojem je predsjt regent Aleksandar. Raaprave su 4 šeno u 12 i po. Pred zgndo* skupilo, veliko mnoštvo svijeta,^ regentu priredilo velike ovacije. £ so u političkim krugovima raspravljalo je krunsko vijeće ona organizatornim pitanjima naše vj i o državnim i gospodarskim prilika O našim granicama, čentralui ritorijalna komisija proučila je runa ski problem u Erdelju i Banatu, još uvijek bez konačne odluke. Ц George putuje 14. aprila u LM gdje će izvijestiti u parlamentu»a konferencije. Tekst mirovnog ugo« ne će biti objavljen dotle, dok a pokaže Nijemcima. Saveznici inja njemačkoj vladi, da ne će eklopihi ra sa vladama komunista u Ванпк i da no će slati životnih namira« Monakov. Iz engleskih i amtiid novinarskih krugova javljaju se ii mogućnosti riješenja riječkog plaj Jedni vele da će Rijeka biti rodna, a drugi da će biti svahtoji goslavenskn i dajće se zaštititi venski suverenitet, ma bda Rijeka^ glašena i slobodnom lukom. Rijehi će nikako pripasti Italiji. Naš predlog o razgranltfiji „Тетрв“, javlja da je vlada drlš Ona opet za-kvakoče i dogjek stolice. Nije mogla uskočiti Miti cu. U to se digne jato vrana ii d i stanu kružiti oko пм Valjdaa oćutile odaklen jo glas došao’. Kad ih je švraka opazila ai» koće još jednom i pokuša uzletiti ■ stolicu, ali sada pane gotovom li zida do vodo. Za-kvakoče ponora voljena ins'.ktom da će poletiii, pr kuša još jednom ... Sad je već bila u vodi.' Ja оФ nem i pogjem niz rijeku da je otu tim niže, nu dotlen jo brzina zojipk na drugu stranu. Ja sam gledao kako se bori i » dom, kako so otimlje sigurn j srni i kako so vrano bliže spušćaju. V» ne gakalo avo u jedan glas. Neko su pale na obližnja drveća do rijda a uokoje kružilo nad samom rijeka gledajući sudbinu švrake. , ! No švraka jo preplivala preko n jeke i zadnjim silama uspela jedno drvce. Vrane se akupils obi i prestalo gakati . . . ušutile. A onda jedna po jedna odleiili i adu. I оуакиЦр nestalo sa onoga mje* Šta jo snjom bilo? Otišla za njima.. — — — — — — — _ Sutra je visila megju kukurun:i da straši drugo . . . A. Hifd Bjelerai �gpoj 23 Broj S ponudila mirovnoj konferenciji, te teritorijalni prijepori s Italijom [umnnjskom riješe plebiscitom, lom je smislu iznijela vijeću čejjee verbalnu notu. »Mi smo uvi• izjavio je Vesnić, „bili spremni pozivom na intereebvano pučanstvo Šimo toretorijahm prijepore, koji nastali izmegju naših prijatelja i reznika i nas samih. Evo dolazimo jjdnenio očit dokaz naših namjera.” Članak Dr. Trumblća. Naš ministar jjskih poslova, Dr. T r u m b i ć prijio je u „Mornmg Postu” odgovor poznati intervju sa Baplajem i |o umjerenim načinom iznio jugoivenske zahtjeve. T rum bič traži ročito Rijeku i završujo, da sad [oslavenski delegati neće ostaviti tovne konferencije, jer da bi to ačilo izdaju jugoslavenskih interesa. Trstu, Gorici i Istri govori fijmbić također sa stanovišta jihzahtjeva, ali sa manje sigurnosti, političkim se krugovima smatraju iTruinbićevi izvodi kao prvi korak putu talijansko - jugoslavenskom ropromisu, pa su izazvali senzaciju. Razgraničenje s Rumnnljom. Ni­ la Pešić izjavio je dopisniku »TiesaS da pitanje razgraničenja izegiu Srbije i Rumunije napreduje, t« bi se ono riješilo na povoljan čin, stari blok sa Grčkom i Ruunjskom mogao bi ponovno biti roren. Na taj način boljševička bi Mnost u Rumunjskoj bila svedena i minimum. Talijansko mahnitanje. U Zagreb izbjeglo desetak naših ljudi iz Zadra, ji javljaju strašne stvari o talijanotn teroru u Zadru i okolici. Talijani ogenjaiu i zatvaraju sve Jugoslavene iz razlike spola i doba. Dva puta u djelji odlazi parobrod, pun naših Iju, žena i djece u Istru. Turska na mirovnoj konferenciji lolirnal« saznaje da je ministar zalutarnje poslove izjavio, da će Damad srid paša i Mustafa Rešid paša za­ spati Tursku na mir. konferenciji. „Figaro” piše: Mirovna je konfemoija napustila neugodnu ideju, da > u Siriju pošalje anketna komisija, i je kanda sklonija direktnome spouumu megju interesiranim narodima. Sudbina Male Azije. Kako javlja Petit Parisien”. sudbina Male Azije ije iće ве direktnim raspravljanjem tegju interesovanim strankama. Franuika će imati u svojoj zoni Bejrut, Jeksandretu, Halep i Damask, a moći e je protegnuti sve do Hajfe. Cesi uz nas. „Venkov” javlja: ješki književnici, profesori i doktori dali su proglas, u kojem proteetuju rotiv zasnovanog nepravednog rijoMja jugoslavenskog pitanja. Prvi mjesee mira. Cleineuceauov it »L'homme libii^« piše da će maj iti prvi mjesec svjetskog mira i da će hncueki parlamenat prvih dana maja mati prilike, da raspravlja o miru. Korisni prigovori. Kritika protiv filsona i Lloyd George postaje sve eića. Protiv Vilsona istupaju vrlo uогао američki republikanci, a protiv Joyd Georga engleski konzervativci, to je ojačalo položaj Francuske naro ilo u pitanjima Njemačke i buljševii I za nas je Jugoslavene ovaj prekret vrlo povoljan, jer imamo dobrih njatelja i megju američkim republiinčima. Za našu dobru poziciju radi I Engleskoj vrlo mnogo novi urednik iTimeea« Sted. Poteškoće n» mirovnoj konferenijl. Vijesti iz Pariza potvrgjuju da ituiciin na konferenciji postaje sve tža. Čini se da u čitavom našem pi»nju ne može doći do sporazuma i li luprotnoeti bivaju svaki dan sve »će, mjesto da eo ublažuju. Za to lije isključeno, da bi velike silo anlote pokušalo raščistiti situaciju nailnim prolomom t. j. da bi one u netim pitanjima, gdje je sporazum težak, tvorile gotove zaključke, a u drugim »tanjima da bj donijele tok načelno „ПРАВДА — .PRAVDA* riješenje i proglasile preliminarnu kon­ ferenciju svršenom, prepustivši spor­ na pitanja kasnijim pregovorima od države do države ili ligi naroda. Pre­ ma pouzdanim informacijama može se zaključiti, da će sve velike odluke biti donošene već u tečaju narednih 14 dana. Amerlčko-evropekl savez. »Temps« donosi uvodni članak, u kojem nag­ lašava da se s obzirom na opasan položaj u Njemačkoj i na boljševičku opasnost, koja će još dugo godina ugrožavati evropski zapad, sklopi tra­ jan savez izmegju Amerike i država antaote. Francuska opreznost. Usljed sve zapletenijeg položaja u Njemačkoj, Rusiji i Madžarskoj odgodila je Fran­ cuska svoju demobilizaciju do 15. maja. Francuzi protiv Bugara. »Temps« donosi članak protiv bugarskih sple­ taka u Makedoniji. Napada bugarske političke šoviniste, koji još uvijek ne računaju s pravim položajem i sanja­ ju još i danas o nekakvoj Bugarskoj, koja bi megjutim bila stalna opasnost za evropski mir. Zato je vrlo nužno, da ta država ostane ograničena na svoje prave etnografske granice, što će biti najbolje i za bugarski narod. Zahtjevi Japana. Komisija za sa­ vez naroda dovršila je svoj rad i raspravila japanski dodatak, koji je isticao, ne više jednakost rasa, već naroda. Taj je tekst trebao biti uvršten u uvodu. Od 17 glasača za nj je glasalo 11, ali je opozicija iznijela neke rezerve, a osobito En­ gleska i Amerika, tako da je japanska pobjeda uistinu samo moralna. Italija 1 Njemačka. Prema vijesti­ ma iz dobro upućenih krugova opažaju se u Rimu znakovi zbližavanja Italije sa bivšom saveznicom Njemačkom. Protiv boljševizmu. »Tems« javlja: Aljirci su zaključili zatražiti od njemičke vlade, da obustavi uvoz živeža u one krajeve Njemačke, gdjejsu sada boljševici na vladi. Pravda u Rogatici. golova kupio je jednog vola od Sime za 192 K, a 8. marta 1919. došao je Jovan Konostrevac sa oružničkom pat­ rolom, pustio toga vola iz jarma i otjerao ga, bez sudske istrage. 21. Halil Feriz iz Vragolova, kupio je od jednog pravoslavnog seljaka 1915. god. ždrebe (od Padiše Savčića), a to je ždrebe sada dobar konj. Obren Savčić tužio ga je bio sudu, da je njegov konj, ali ga je sud odbio. 3. marta doveo je oružničku patrolu, koja je konja oduzela od Halila Feriza i dala ga na sačuvanje Milovanu Dotiču do sudske rasprave. 22. Prije rata dao je Arif Kepeš iz Berkovića opć. Godomilje jednu kravu na muženje Kisti Puhalcu, pa je pri­ likom evakuacije, ove krave nestalo, a tele od nje i nešto mrsa Risto je po­ vratio Arifu. Kad su se vraćali muha džiri iz Srbije, ova se krava sama vratila kući Arifa Kepeša, koju je on kao svoju svezao. Iza toga došla je žena Todora Drinjaka iz Jasenice, a poslije on sam i tražili od Arifa tu kravu, jer da je njihova. On ju nije dao, a Todor ga je tužio sudu. Sud je preko žandara ispitao svjedoke (me­ gju njima Ristu Puhalca i njegovu ženu), a ovi su svi posvjedočiti, daje Arifova krava, i tako je krava Arifu ostala. 23. februara 1919. doveo je Todor Dri nj alt patrolu, doveo ženu i 2 rodice kao svjedoke, a žandari su kravu odu­ zeli od Arifa i dali je Drinjaku. Ovo je „pravo uredovanje!” 23. Nailu Dedoviću iz šljivi ja opć. Dub, ukradena je jedna krava vrijedna 2400 K pred novu godinu, ali pored svih potraga, još se nije ušlo u trag toj kragji. 24. 5. marta 1919. ukraden je je­ dan konj Aliji šljivljaku iz Šljivlja opć. Dub, pa je prijavio oružnicima i posumnjao na nekoje svoje komšije pravoslavne. 8. marta 1919. oko 9 sati u večer udarili su mu na kuću i zvali ga da izagje, prikazujući se kao žanđarska patrola. On nije hotio otvoriti vrata, nego je za pomagao komšije, a ovi su mu poviknuli: „Neboite se!“, našto su napadači ispalili nekoliko hitaca iz pušaka i pobjegli. (Nastavak.) v 17. Dne 25. februara 1919. došla je Joka Veljović iz Mislova opć. Žepa, ea oružničkom patrolom iz Sjeverska i na silu oduzeli kravu od Mede HajDerventa, 5. aprila. rića i dali je Joki. Ovu kravu i prije (Derventa za „Gajret}. Na 30. pr. prevrata svojatala je Joka i tužila sudu, mj. sastalo se je na poziv g. Esadbega te pošto je dokazano, da je krava HajAlibegevića u prostorijama vakufsko rićeva, sud je odbio s tužbom. Ovaj mearitskog povjerenstva — nekoliko put su rekli oružnici, da imaju nalog . uglednih ljudi, većinom omladinaca. od kotarskog ureda, da kravu moraju Svrha je sastanka bila; akcija za os­ oduzeti od Mede i dati je Joki. (Ko­ nivanje »Gajretrva« pododbora u Dertarski ured naprotiv tvrđi, da nije iz­ venti. Ubrzo je došlo do sporazuma dao nikakva naloga. Daklen nalozi se megju prisutnim, koji inače pripadaju stvaraju u glavi pojedinih oružnika 1). sve trima polit, partijama. Riječi Svjedoci su, da je krava Hajrićeva sve trima podvukosmo radi toga, da Huso Babajić, Osman Babajić i ćamil time istaknemo važnost činjenice, da Zulhć. je i megju nama muslimanima mo­ 18. Isti dan i ista oružnička pat­ gućan složan i zajednički rad, kada rola došla je Hašimu Brkiću i na silu se radi o našim humanitarnim i kuloduzela 5 ovaca i predala ih Nikoli I lurno-prosvjetnim institucijama. Na Pajiću iz Mislova. Brkić je naveo svje­ rečenom sastanku izabraše prisutni doke Jusufa Redžu, Omerbega Šetića, iz svoje sćodine »agitacioni odbor« Ramu Brgjanina, Jovana Hršanju, Zulfu od 12 lica (za svaku mahalu po čet­ Brkića i još mnoge druge, da su nje­ voricu. »izmiješanih« pristalica politič­ gove ovce, a žandari su ih „počastili” kih grupa). Ovaj je odbor sakupio u sa jedno „m a r š !* i dali ovce Nikoli gradu za dva dana blizu 100 članova Pajiću. »Gajreta«, od čega 5 dobrotvora, i 20 19. Konjokradi, Stanišići, Vučko- utemeljitelja, a ostalo sve članovi I. vići i Hršum Gjorgjo još od dana dr­ i II. roda. Sakupljanje još traje. 'Jučer žavnog prevrata prijete Mohmedu Ki- pak (4. o. mj.) obdržavana je skupšti­ driću iz Goiubovića opć. Bočice, da će na za izbor pododbora. Skupštinu je otvorio pozdravnim njega i svu njegovu obitelj ubiti i sijeku mu hrastov gaj uz prijetnju, da govorom g. Osmanbeg Osmanbegović, ne smije nikom tužiti, jer da će ga zamolivši profesora ovdašnje prepa­ ubiti. Ou ih je sviju prijavio žandar- randije g. Sukriju Alagića, da prisut­ skoj postaji, a stražmeštar mu je obnima protumači svrhu i važnost »Gaj­ rekao, da će poslati patrolu, da stvar reta«. G. Alagić je na to ustao i u izvidi. Do danas nije ta patrola došla, lijepom govoru razložio i ocrtao ve a njemu se šteta jednako čini. liku važnost »Gajreta« po naš kultur20. 1915. godine zatvoren je Jovan no-prosvjetni i ekonomski napredak, Konostrevac iz Ferizovića opć. Surovi, kao i potrebu, da svi bez razlike po­ a sa njegovim imetkom upravljao je litičkog mišljenja nastojimo svim si­ Simo Konostrevac. Bajro Feriz iz Vralama »Gajret« podignuti; jer podupi­ Naši dopisi. Отрана 8 Strana rući »Gajret« radimo za naš napre­ dak u svima pravcima, te ćemo ujed no time pokazati koliko shvaćamo naš današnji položaj. Iza govora Ala­ gića prešlo se na biranje »Gajretova« pododbora za Derventu, u koji su jednoglasno izabrana ova. gg.: pred s j e dn i k: Šemsibeg Abdulahefendić; tajnik: Esadbeg Alibegović; b 1 agajnik: Husein ef. Omanović, re­ vizori: Smail H. Kadić i Alijaga Aiijagić. ' iz Doboj, 5. aprila. Već nekoliko godina držim ja u Doboju veleprodaju soli. Bilo ih je koji su sa prodajom soli pravili vrlo dobre gšeftove, ali se na me ni prije, a ni za vrijeme rata nitko nije mo­ gao potužiti, jer sam se uvijek držao propisanih uvjeta za veleprodaju soli. Trgovinsko i transportno dioničko društvo u Sarajevu imade upravu i nadzor nad svima veleprodajama soli u B. i H., pa je do sada isto podje­ ljivalo dozvole za veleprodaju soli u svima mjestima B. i H. samo prvim i solidnim firmama. Pred 2—3 dana dobio sam preporođeni list od toga društva kojim mi se oduzima vele­ prodaja soli bez ikakova razloga. To društvo mi piše doslovce: „Ovijem Vas izvješćujemo, da smo po želji ze­ maljske vlade veleprodaju soli gosp. Bogdanu Dž. Dakiću (za što baš Sr­ binu? Op. ur.) tamo prodali. Toliko Vašeg ravnanja radi.” Ovaj me je list čisto osupnuo, jer nije bilo nikakva razloga, da se vele­ prodaja soli meni oduzme, a dade drugom, koji je u Doboju posve nepo­ znat. Šta više, taj novi vlasnik vele­ prodajo soli nema ni kuće ni svoga magazina u Doboju, pa je prvu po­ šiljku soli istovario u tugji magazin i drugom povjerio tu veleprodaju. Nemam osobno ništa proti novom vlasniku veleprodaje, ali me ipak čudi takav postupak zem. vlade tim više, što sam i ja sin ove zemlje kao i novi vlasnik veleprodaje. Pa sve i da sam ja kakav inostranac, Madžar, Šva­ ba i t. d. do zla bi bilo, da mi se na pravdi Boga oduzima bez ikakova razloga posao, koji sam toliko godina vodio. Ovo iznosim na javnost, da se vidi kako se prema nama Muslima­ nima postupa i šta imamo od nove vlade očekivati. Abdulah-Dževdet Mešlć. Domaće vijesti. Budući broj „Pouke za na­ rod" izaći će koncem ovog mjeseca. Pošto smo „Pouku* prošli put štam­ pali samo u 7.000 primjeraka, pa neki mjesni odbori ne mogoše do­ biti zatraženi broj radi malene na­ klade, umoljavaju se svi mjesni od­ bori, da nam odmah, a najdalje do 28. o. mj. jave koliko im je pri­ mjeraka potrebno. Prema tim zah­ tjevima odredićemo stalnu nakladu „Pouke*, pa je nužno, da narudžbu dobijemo na vrijeme. ■ Atentat u Bijeljinl. Pod da-^ tumom od 14 o. mj. objavljuje presbiro naše vlade ovaj brzojav iz Đijeline: „Danas je ovdje u evom "uredu ranjen iz revol­ vera predsjednik (pravo: predstoj­ nik. Op. ur.) Bahtijarević. Ranjp ga je jednim metkom u ruku i glavu jedan trgovački pomoćnik. Razlog: ranija lična omraza. Po­ vrede nisu smrtonosne. Krivac je uhvaćen i odveden u zatvor. O-" kružni načelnik u Tuzli gosp. Nikolić pošao je odmah u Bijeiinu na islegjenje. Gosp. predsjednik zemaljske vlade izrazio je ranje­ nome svoje eaućešće i zatražio da �Strana 4 Отрапа mu kotarski Ijekar svaki dan šalje izvještaje o ranjenikovu zdravlju.11 G. cenzor našao je za shodno i potrebno, da u prošlom broju „Pravde" zaplijeni naš i zvorni brzojav o ovom zna­ čajnom dogagjaju. Koga se tiče, neka jednom čuje.. Prijeki sud u Bijeljini S .PRAVDA* — „ПРАВДА" S.H.S. u Bosnu i Hercegovinu, odašiiju u prekinutom prometu preko Bosanskoga Broda, jer se time skra' čuje znatno provozno „vrijeme. Pošiljke iz Bosne i Hercegovine treba otpremiti u Bosanski Brod, a one koje idu u Bosnu i Hercegovinu u Slavonski Brod, a sve na naslov dobro puznate megjunarodne otprem­ ne tvrtke Otpremni ured drž. željeznica S. II. S. Emil Eichhorn, Brod na/S. — Bosanski Brod, koja pribavlja sve do­ zvole za izvoz, provoz i prevoz, naj­ bržim i najkulantnijim načinom. 3—2 Za „Osvltanje" sakupila je Umi­ li a u a Na ni et« k iz Mostara iznos od 240 K, koji darovaše: Po 50 K N. N.; po 40 K S. Popo; po 20 K 0. čatrnja, M. Bišćević i M. Jakubović; po 10 K H. čatrnja, S. Elica, 0. Cerkić, A.-h. Džabić, F.-h. Popo, hanuma M. llingje, hanuma M. Čučukovića i U.-h. Nametak; po 6 K hanuma I. Cerkića; po 2 KF.-h. Hindina i N. N. Alifakir ef. Konjičanin iz Visokog sakupio je 202 K a darovaše: po 20 K S. Zečević, M. H. Omerović i M. Halidbegović; po 10 K O. Mataradžija, T. Šehovič, N. H. Numanagić, 1. H. Mujidović, K. Hašimefendić i J. Halilbegović; po 6 K M. Muzaforija, S. Saračevič i R. Mušinović; po 5 K Z. Salihbegović, A. Frtuna, H. Rašidović, U. Saračevič, N. H. Omerović, S. Durajlić, M. H. Ibrahimović, N. Handžič, A. Zečević, Š. Saletovič, J. Karabdić i A. Zubić; po 4 K M. Ahić. Hajrija Alikadićiz Ostrošca sakupila je 150 K, a darovaše: 22 K Hajrija Džaferagić; po 20 K Fatima Alikadić i Ramiza Bajraktarević; po 10 K Zarifa Begeta, Nafija Kovačić, Vahida Idrizović, +'atima Ribič, Der­ viša Imamović i Vasva Alikadić; po ti K Ajiša Buturović; po 5 K Fahra Begeta; po 4 K Vasva Tulić; po 2 K Tevhida Kovačić; po 1 K Atija Macanovič. Abdulah ef. Serdarević iz Zenice sakupio je K 171, a darovaše: Po K 20 H. Salčinović; po K 10 A. Tafro, S. Kratiua, H. Ekinović, A. Mutapčić, N. Serdarović, O. Ekinović, H. Torlić i A. Serdarević; po K 6 T. Podojak, H. Arnaut i Gj. Imamović; po K 5 M. Mujkić, S. Ahić, Gj. Tafro. 8. Bajramović, O. Bajramović, i H. Ekinovid; po K 4 O. Čolaković, M. Serdare­ vić. A. Ibrahimović i 8. Alispahić; po K 2 L Ssrajlić, A. Tafro i S. Kobilica: po K 1 H. Bajramović. Hasnija Berberović sakupila je K 201 a darovaše: po K 70 Hasni h. II. ćojo; po K 50 M. Sulejmanpašić i M Bairović; po K 10 M. Bičakčid i Fadila Ruždić, učenica; po K 4 Šerifa Kazazović, po K 3 Muniba čengić po K 2 Sabira Mahić i Begajeta Ari fhođič. Ševala Z i I d ž i ć učenica III. raz. više škole sakupila je na jednom si­ jelu K 140, Hanife h. Gj i ki ć, Mostar dala je prilog od K 400; Ahnied ef. E i f c a, Mostar, darovao je K 200, po K 20 Kasema Sa I kota i Dževahir hanuma Pakro (Prelič), VisUko, a K 40 Hajrije h. Arifhodžić. Prije iskazano K 27.811.50. (Ukupno K 29 595.50). vlade smo dobili informaciju, da je ušljed uzrujanosti radi atentata na g. kot. upravitelja Bahtijarevića u bijeljinskom kotaru pro­ glašen prijeki sud. Vladu i ovim putem upozorujemo na zaplijenjeni stavak uvodnika, što je štampan u 17. broju .Pravde". Plijeni opet, lieber Stefan! . Na adresu prosvjetnog odjela na* še vlade. Tuže nam se mnogi gjaci muslimani, da nijesu pripušteni na maturalni tečaj i ako imaju na to pra­ vo. činjenica je, da se u te tečajeve primaju i takovi, koji apsolutno ne­ maju pravo na to, kao i takovi koii su prije bili gjaci u Beču ili gdje drugdje u školi, a nijesu nikako bili u vojsci. Razlozi, iz kojih se musli­ mani odbijaju takovo su naravi, da nimalo ne opravdavaju ovakav skroz neobjektivni postupak prosvjetnih fak­ tora, koji odlučuju o primanju, što baca ružno svjetlo uopće na prosvjetnu politiku visoke musale. Redoviti raz­ log navodi se da je molba kasno pri­ spjela, a što se drugi i kasnije primaju to nije pitanje. Izgleda nam da je i ovdje zavedena stara praksa u novo doba i pod novom firmom. Pitamo, dali će se i kada ponovno otvarati maturalni tečajevi, pa ako će, neka se putem naše štampe obavijeste gjaci, koji bi posjećivali tečaj, jer nije pravo, da se njihova budućnost lahkoumno uništava. Gajretov pododbor u Kladnju. Piše nam tajnik mjesnog odbora na­ še organizacije.- Na 6. aprila t. g. ovako je konstituiran „Gajretov" pod­ odbor: predsjednik: Mustafa ef. Berbić, kadija; podpredsjednik: Mujaga Rustemović, načelnik; T a jn i k: Abdi ef. Hasić; blagajnik: Cazim Ruščukli, dosadanji povjerenik; odbornici: Mehmed ef. Gjozić, Osman ef. Gojačić, Mumin ef. Suljić. Kratko rečeno: vak. povjerenstvo pri­ milo se je pododborske funkcije „Gajreta” — Žlvili! Narodni dar. Američki su Slo­ venci ministru podpredsjedniku Korošcu, u znak priznanja za njegov rad oko ujedinjenja čitavog našeg naroda u jedinstvenu slobodnu državu kupili dragocjen dar i poslali ga po poseb­ nom kuriru preko Pariza u Beograd. Popravak Beograda- Ministarski savjet donio je odluku, da za popra­ vak oštećenih i porušenih gragjeGna u Beogradu uloži 10 milijona dinara. Zdrava pojava. Javljaju iz Zagreba, da je tamo održana glavna skup. ština Zagrebačkog Srpskog sokola, na kojoj je jednoglasno prihvaćen prije­ dlog, da srpski soko briše iz svoga „Gajretove“ vijesti. naziva riječ .Srpski" i da se u znak potpunoga narodnoga ujedinjenja na­ Prilozi. Rasim ef. Čohadžić, zove „Soko u Zagrebu". Osim toga kadija u Brodu sakupio je K 435'50; inodifikovani su neki paragrafi i pro- Dr. Hasan ef. Mahić, liječnik u Ljutegnuto djelovanje na sva tri plemena. buškoin sakupio je K 367’—; MahmuZa starješinu je izabran dr. Srgjan daga M u 1 a 1 i ć iz Livna sakupio je Budisavljević. prigodom jednog sijela 69 K i dodavši Promet s Bosnom i Hercegovi­ još 12 K iz „Gajr." kašice br. 58. po nom. Sadanje vanredno loše prometne slao ukupnu svotu od 81 K, a Sudžuko prilike ne pogoduju izravnoj otpremi, vić Mujaga iz Sarajeva dao je 12 K. koja iziskuje znatno više vremena, Dobrotvori I utemeljitelji. Hakibudući da na dugom putu ne može beg D ž i n i ć iz Banjaluke pristupio nitko da posreduje, ako ostane roba je kao član dobrotvor, a kao uteme­ na stanici ležati. Stoga se preporuča, ljitelji: Nurija Smajlagić iz Ma­ da se pošiljke, opredijeljene za otpre­ glaja. Muhamed ef. S m a j i ć, sudac mu željeznicom ili poštom iz Bosne iz čazina, Ibrahim H a d ž a 1 i j a g i ć i Hercegovine u ostale krajeve S.H 8. i Zdravko N i k oI i ć-Pać u I oba iz I i obratno, iz ostalih područja države Modrica, te Ahmedaga N o v a I i j a Odgovorni urednik: M. 8udžuka. Šemsudin ef. S a r a j 1 i <S, oba iz Sa­ rajeva. Gospodarstvo. Nove banknote. lv jula biće goto­ ve nove novčanice, koje se več štam­ paju, a 1. augusta predaće se u promet. Opet izvoznice. Za trgovinu svih vrsta žitarica, kukuruza, sočivica, mesa i masti uvedeni su izvozni listovi. Ti listovi izdavače se aprovizacijama i trgovcima. Za promet u okviru jedne pokrajine izdavače te izvozne listove okružne oblasti, a za promet iz jodne pokrajine u drugu, pokrajinske vlade. Izvozni listovi imadu karakter javrfih isprava, te.se ne mogu prenijeti na drugu osobu. Američki zajam. Javljaju iz Beo­ grada, da je Amerika dozvolila Srbiji kredit od 1 milijun dolara za obnovu poljoprivrede. Ž-i ovaj će se iznos uakupovati konji i mazge. Uregjenje našeg prometa. Iz par­ lamentarnih krugova doznaje se, da naš saobraćaj stoji pred temeljitim prhkretom. Naši saveznici preuzeće popravak naših pruga i uregjenje cje­ lokupnog saobraćaja. Oni će uopće upravljati sa cijelim našim saobraća jem. (čuvajmo se ovakih usluga i pri­ jateljstva. Mogli bismo se porezati. Op. uredništva). Amerika se brine za našu Ishranu. Javljaju iz NeW Yorka: Vlasnici žita imali su jučer sastanak, pa su odlu­ čili, da će svoje poslove tako organizovati, da će udruženje vlasnika žita u Sjedinjenim Državama moći svakog mjeseca otpremiti u Evropu CO.OuO tona žita. Barnes, predsjednik udruže­ nja, iznio je pred ostale članove ne­ voljni položaj nekih evropskih zemalja, a osobito Rumunije, Srbije, Jermenije Poljske i Finske, koje trebaju, kao što veli šef ishrane Hoover u svome izvještaju, brzu i trajnu pomoć Korupcija na evo strane. U mi­ nistarstvu poljoprivrede, odsjek za Bačku, Baranju i Banat, krivotvoreni su javni dokumenti i izvoznice. Na prijavu zamjenika uapšeno je više osoba. Skandali n fabrikama šećera. Ka­ ko je već javljeno, ministar za ishranu odobrio je svestranu istragu u tvor­ nicama šećera u Bačkoj, Banatu i Ba­ ranji. O rezultatu istrage javnost je već obaviještena. Sajla se saznaje, da se konstntovalo da se u tvornici u Vel. Bečkereku bez dozvole ministar­ stva disponovalo sa većim kvantumi­ ma šećera u spekulativne svrhe. Na­ kon preslušanja predani su krivci sudu i to zamjenik direktora (Šećerane Eleg, šef gradske aprovizacije Brankovan i u fabrici namješteni povjerenik na­ rodne uprave Terzin. Veće količine šećera, koje su bile na putu za kriom•čarenje, zaplijenjene su. BROD na SAVI ТгебеЏак. Nacionalizacija I ccnlriii^ križarskih ratova do francuske reiZ 1780.) svijet se jc dijelio po francuske revolucije do svršti^i rata dijelio se je po narodnost^ nac svjetskog tata niče misao > Wilsona, da treba zaštititi male na™ da ini se dA pMvo samoopređjtlb bi im sc omogućilo dostojno ђл mostalni razvoj, pa se je valjda J gici**, pošto u Carigradu ima пш manskog stanovništva, Carigrad cionalizirao. U Bosni su dosada bili nacile, pa valja da se i oni i i kulturne tekovine nacionaliziraj«, ve u eri nacionaliziranja, te se jj’ žestoko raditi na nacionaliziranja 3 sc naskoro i inuslimaoska zemlja цЈ cionaliziratl u srpski, a muslimanska u Mostaru već se je nacionalizirali । i zove se: ,Čokoritova“ mjesto,!^ va“. Sada treba samo goli nacionalizirati, pa je sve fertik/ Pojam centralizacije nijeJekala^ smrti Josipa II. švapskog jđo pojlrt ćevića Srpskog, pa će malo ko znali besjeda znači. Stoga ću malo gg. onako ukratko, ispod hasure, raijy pojam: Znaš li. rode, kad je Švabo da se centraliziraju kovine u № rode, tako bilo s ćurnurom, drvetoa, > i drugim artiklima, kad ih je rekvi« tralizirala za wveliki hambar*. Hvatao« Že tako centralizirati, na pr kad ti J mještaj iz tri sabornice sabrao u jed* bi se tri sabora centralizirala u jedij Misliš, rode, da si sve razumio?, bih rekao, .da jesi, kad bi mi znao kako se novac centralizira, kad se štivi zumba i kad mu se narak odredi, <ц budu barem kese sestre. ■ . ■ Poruke uredništva. Piscu članka „Ljudi I Idijt'; za štampu, jer vrvi stranim iin i nekako je maglovito. Pišite pop nijim stilom i bez suviin« ,f( čije. M. selaml Šaljite pretplatu!. NOVA GAK MURA za vježbu mačevanja: 2 sablje, 2 nuli rukavice na prodaja. Osim toga jedah valerijska sablja. Pobliže u redakciji »Pravde* > хм $ * хохвд Soda bicarhoi veća količina odmah za dubili ni rad ima 100 i 200 kg. uz cijenu 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K pj — u špecerajskoj radnji = Hasan KarahasaH BRČKO, Karagjorgjevićaiil = Omvano 1875. = BOSANSKI BROD EMIL EICHHORN Otpremnički ured I carlnarska agentura drž. željeznica SHS. Transitnl otpremnik Dunavskog parobrodarskog društva. Osobito podesne stanice za raz­ diobu pošiljaka u Bosnu, Herce­ govinu i Slavoniju, uskladištenja, ocarinjavanje, manipulacije s financijalnim oblastima, jedine stupice za prelaz u Bosnu i t: Hercegovinu. :: Preuzima prevoze, pribavlja doz­ vole za izvoz i provoz. — Član saveza hrvatsko-slavonskih, fe udruženja austrijskih i ugarskih otpremnika za prevoz pokućtva. BROD na SAVI. = Osnovano 1879. = BOSANSKI BROD Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.* Islamska dionička štampar u Mraje™ I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/023a42685b8097c5c04d9fc20ed98500.pdf 539bd90ddd2cff1302f6210055052110 PDF Text Text PRAVDA Poleđini broj ад helera. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR : PRETPLATA: GODIŠNJE 40’— KRUNA :: NA POLA GODINE 20 — KRUNA :• UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) :TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1110 Гласило Јцгославенске (Пуслиманске Организације. Broj 24. Sarajevo, aubota 19. aprila 1919. (18. redžeba 1337.) škrtariti, kao što je to dosad« nažalost bivalo na štetu naroda, koji vrši зцр dužnosti, ali traži da se i njegova prava u obzir uzmu. Narod je u ratu [ Naše novo vrijeme uzelo jo sebi uvidio, koliko vrijedi škola, pa će od­ ideal jačanje i prosvjećivanje na- sele sigurno aarn tjerati svoju djecu Rjda i čuvanje njegovih lijepih obi- u školu. 8amo te škole moraju biti eija i čiste duže. Narod i škola žive puco ćešćo i gušće razmješteno, da a zajednici, te ве škola približuje po- so ne gubi silno vrijeme, dok se do№peou svojoj okolici, priljubljuje svo- gje u školu po nevremenu i bespuću. ®o narodu, svoin najvećem idealu. Dosada pruža naša гепЦја upravo Dužnost je naše narodne škole da svoj cilj ulije u dušu i srce i pojedincu i strašnu i poraznu sliku naše nepisme­ nosti, koja je za današnje vrijeme zajednici našoj, jer je narodno pro­ prava sramota. Ovo naše žalosno sta­ svjećivanje od tolike zamašitoeti za nje diže groznu optužbu na naše doMduduoat naroda i države, da uprav ljiči sudbine naše države moraju s jakošnje „prosvjetitelje*, jer su bili tom činjenicom da račuuaju. Mladež nemarni i nehajni za narod, koji su je najdragocjenije blago našeg naro- na sve načine gulili, a hotimično ga držali u mraku i neznanju. Najbolje da, koji u njoj gleda svoju uzdanicu i kormirale svoje budućnosti i države. će lo pokazati brojevi, koji su utvrZato se moć, jedinstvo i sloboda do­ gjeni prilikom zadnjeg popisa. Po tim brojkama bilo je od svega našeg žimovine naše ne može nikako rasta­ viti od odgajanja mladeži, od škole i teljstva u dobi od 1. godine i više narodnog prosvjećivanja. Sudbina na­ samo 177.168 ili 11’95'jv pismenih, a znalo je samo čitati svega 3.082 ili šega naroda zavisi od naše škole. Ško­ la stoji na prvom mjestu, ona je s 021%. Nepismenih je dakle bilo 1,301.822 državnom snagom i ugledom usko vezana, te njoj treba da zahvali za ili 87'84%. Dakle od milijun i po sta­ sroj nastanak i napredak. A škola nije novnika iznad sedme godine znade čitati nikada ravnodušna, kakva sudbina pra­ i pisati od stotine samo njih dvanaesti ti jedan narod, jer škola daje narodu 'L&t ovo nije strašno stanje narodne moć i krv. Tako snaga i jakost jed­ pismenosti? Zar se ovo žalosno i nog naroda i izvagjanjo njegove volje sramotno neznanje našeg slobodnog ide usporedo s razvojem njegove naroda smije i dalje mirne duše pro­ matrati ? Ne, ne smije, jer je to pred škole. ljudstvom velika sramota, a pred Bo­ Pitanje narodne prosvjete mora se najozbiljnije shvatiti i odmah svojski gom golemi grijeh. Ako pogledamo, kako je pismenost u djelo provesti. Novo doba traži no­ ve ljude, školovane i naoružane zna­ raširena prema pojedinim vjerama, njem i prosvjetom, jer su djeca bez dobivamo ove brojeve; Kod pravo­ školo prava siročad, a narod bez ško- slavnih od stotinu duša iznad 7 go­ , lovane djece ide u susret d»noj sud­ dina bilo je pismenih 4 33%, kod mu­ bini. Uza sve ove nepobitne zaključke slimana samo 029%, (dakle od 400 ipak je u Bosni i Hercegovi do sada muslimana samo je jedan pismeni, za škplsko pitanje malo učinjeno i kod katolika 15’88%, a kod drugih narodno je prosvjećivanje vrlo slabo vjera 571*/». Znali šu samo čitati: uvažavano i promicano. Od svih na­ kod pravoslavnih 007, kod muslima­ ših suplemenika mi muslimani u na- na 0'03, kod katolika 0'26, a kod ostalih 042. Prema svomu ovom bilo je pot­ : rodnom prosvjećivanju još najgore sto jimo; ovo je gorka i žalosna istina, puno nepismenih iznad 7 godinai-kod ali јч moramo priznati i nastojati, da pravoslavnih 95'60%, kod muslimana u ovim velikim danma skrenemo ško­ 99'68% kod katolika 83'86%, a kod li i narodnom prosvjećivanju puco drugih 43'43%. Iz svega ovoga vidimo, da smo veću pažnju, ako želimo, da ne bude­ mi muslimani najgore stali s pisme­ mo najniži i najzadnji. Stanje našeg osnovnog školstva nim ljudima, jer od 'nas znade čitati nije uopće nimalo utješljivo, jer nam i pisati samo jedan od gotovo pune pruža crnu sliku i zapuštenost naro­ četiri stotine duša iznad sedme godi­ dnog odgoja. Po službenom prikazu ne. Ovome je našem nesretnom sta­ bilo je u Bosni i Hercegovini koncem nju kriva u prvom redu naša nemar­ godine 1916. u svemu 469 osnovnih nost za školom, ali je dosta skrivila i škola sa 937 učiteljskih lica. Jedna pristrana školska politika bivše vlade, ikola dolazi na 109 km, i na 4050 koja je podizali škole namjerno izvan stanovnika. Za Školu dorasle djece bilo okruga muslimanskih ćela, lo naša đje je 160.000, a iSlo je u školu samo ca nijesu mogla ni pohagjati škole 36 856, dakle je ostalo bez najnužnije zbog velike udaljenosti i nenaručnosti, obuke u naboj zemlji 113144 djece! Ovo ; o čemu je u svoje vrijeme dosta pi­ su veoma strašne brojke, koje uam sao dr. Karamehmedović. Nadamo se, najbolje pokazuju našu zaostalost i da će nova narodna vlada sve ovo propuste dignuti i omogućiti svima i gotovu našu propast! Nama bi treba lo još preko 700 novih osnovnih škola nama školovali djecu, da nam no os­ tanu ćorava kod očiju. I i dvostruki broj učiteljskih sila, da sva naša za školu doraslu djeca moSarajevo, 18. aprila. gnu pohagjati školu i da ne ostanu ćorava kod zdravih očiju. „Srpska Riječ" nam je 3. o. mj. Ovo tužno stanje mora so ozbiljno posvetila uvodni članak, u kojem jo uzeti u pretres, jer to traže državni i našoj organizaciji izbacila ovu prijet­ narodni interesi. Valja dati odmah na- nju: . . . „ne samo da joj poričemo I rodu prilike da djecu iinadno kuda pravo na opstanak, nego smatramo kao spremati, jer so u ovom najvažnijem svoju prcu dužnost ovog vremena, da oarođiivm zahtjevu no smije nikako je potpuno uništimo". . . Objasnila je Za narodno prosvjećivanje. Godina I. kon predložen predstavništvu na pri­ hvat. To ве kosi sa najprimitivnijim principima ustavnosti i parlamentari­ zma, pa pitam gosp. minitra, kako može opravdati ovu prolu-UBtavnu rabotu." Na ovaj upit odgovorio je ministar pravde, da su neki baš bosanski sudci bili u dvojbi, da li mogu po bos. herc, zakonu progoniti uvrede veličanstva, pa da jo bilo potrebito zaštititi kralja, jer je aktom od 1. decembra progla­ šen kralj Petar kraljem svih Srba, Hrvata i Slovenaca. Na ovaj odgovor replicirao sam ja i rekao sam, da tu potrebu nitko no osporava, ali je glav­ no forma u kojoj sa to mora sproveeti, naime, da u tu svrhu treba donijeti ' zakonski predlog narodnom predstav­ ništvu, kao zakonodavnom tijelu, a ne naredbenim putem uvagjati zakone, jer u koju je svrhu sakupljeno to na­ rodno predstavništvo! Ovu stvar predstavila su oba lista posve krivo i prikazali je tendenciozno. U prvom redu nije se raspravljalo u Prestavništvu o ustavu, niti eu te dvije tačke sačinjavale dio srpskog ustava, nego dvije glave kaznenog za­ kona, koje sačinjavaju desetke para­ grafa, a bave se političkim zločinima i zločinom proti kraljeve osobe. U stvari samoj nije bilo nikakove ras­ prave, nego sam samo formu osudio jerbo svaki državljanin mora da pazi, da se vlada po zakonima i da se uprava sama drži strogo zakona, što vrijedi ponajviše za vladu samu, jer je i ona vezana na zakon, te nesmije ministarstvo sebi prisvajati zakono­ davnu vlast još u doba, kad zakono­ davno tijelo — privremeno predstav­ ništvo — zasijeda. Držim, da je to svakome jasno, a jasno je to sigurno i „Srpskoj Riječi" i „Jednakosti", ali su hotimice izvr­ nuli čitavu stvar te mi predbacuju, da ja nijesam za to, da se kazni svaki onaj tko psuje kmlja i dinastiju, pa su još jače zbrkali čitavu stvar kao daje zakonski predlog donošen u Na­ rodno predstavništvo, da se je o tome meritorno raspravljalo i da sam ja proti takovom zakonu glasao. 8ve je to puka neistina i izvrtanje činjenica u izvjesne svrhe, proti čega odlučno prosvjedujem i najodlučnije odbijam Neka se zapamti. takove niske podvale gornjih listova. Sarajevo, 18/4. 1919. „Jednakost" od 15. aprila o. g. a „Srpska Riječ" od 16. aprila o. g. na­ Dr. Hrastika. pali su me na nedostojan način izvr­ tanjem činjenica i podvalama Ja sam u sjednici Privremenoga Narodnog Predsjedništva od 11. aprila o. g. sta­ Strašnu optužbu podigao je banja­ vio upit na ministra pravde slijedećeg lučki »Novi Život* u svom broju od sadržaja: * „Službene novino kraljevstva Srba 12. o. mj. Kandidatu za naše pravoHrvata i Slovenaca" od lt). aprila o. eugje, sadanjem načelniku okruga Ba­ njaluka, g. Osman Nuri ef. Hadžiju g. donijele su ukaz sveukupnog mi­ pripisuju se dvije delikatne stvari, pa nistarstva, datiran sa 25. februara o. u imo javnog morala zahtijevamo, da g., kojim se ukazom preteže 9 i 10 so ovaj pouzdanik vlade javno ili sud­ glava srpskog kaznenog zakona na beno opere. Preko ove optužbe ne sve cstale zemlje kraljevstva 8. H. S. Ovaj je ukaz datiran 25. februara o. smije ве i ne može preći na jedno­ g. dok je 24. februara bio potpisan stavni red. Optužba je strašna i prestraŠna. ukaz o sazivu Privremenog Narodnog No ide baš glatko. Nacionalni srp­ Predstavništva. Ukaz od 25. februara objelodanjen je poslije podrug mjesec ski klub tretirao je pitanje pristupa u dana. Za čitavo to vrijeme zasijeda demokratski klub. Kako ₽e saznaje, Privremeno Narodno Predstavništvo, riješio je većinom glasova, da se stranka a da za cijelo to vrijeme nije taj za­ iinade priključiti demokratskom bloku. i način kako će provesti taj svoj plan, pa je svoj uvodnik završila ovim rije­ čima: „Ne opamete li se vogje ove or­ ganizacije, mi ih opominjemo da — batina ima dva kraja i da je deblji i dulji kraj u načoj ruci, jer nema više protektora kao prije, da ne bi mogli poći putem Stjepana Radića." Na ovaj žučljivi članak odgovo­ rismo člancima „Šta smo i šta hoće­ mo" i uz to citatima iz „Srpske Ri­ ječi" i „Misbaha" ilustrirasmo potpu­ nu netočnost tvrdnje u nekakovim našim protektorima. Umjesto da se „S. R.“ pokaje za svoje nebratske na­ padaje i prizna ispravnost našeg od­ govora, pa nastoji da pripomogne izgligjivanju opreka, ona bježi в junač­ kog mejdana i laća se denuncijant­ skih sredstava. Evo kako se izmotava: „Mi za to (polemiku) nemamo ni vremena ni prostora. Ali jedno mo­ ramo upozoriti bivše samostalne i prišipetlje stare crno-žute vlade: ml nijesmo ulkome prijetili, jedino smo smatrali svojom dužnošću da upremo prstom u destruktivan rad „Pravdala*, koji je uperen protiv naše države. (Drugim riječima: da nas denuncira­ te. Op. ur. „Р.“) Ko pozna našu pro­ šlost taj veoma dobro zna da se niko nije angažovao toliko za zajednički rad i slogu sa muslimanima, koje mi smatramo Srbima (U tom grmu i leži zec. dragi „iskreni" prijatelji narod­ nog jedinstva. Op. ur. „Р.“) i baš u ime te sloge udaramo po prstima sve one elemente, koji hoće da love u mutnu i raspiruju srdžbu megju jednokrvnom braćom. Dok je g. Korkut bio na pravom putu, mi smo ga u ranijim godinama pomagali, ali on je sada toliko zaslužio, (11!) da treba energično ustati protiv njega. Na nje­ govo umirenje javljamo mu, da onaj članak u god. 1914. nije napisao da­ našnji naš urednik". Ko usporedi prve i pošljednje ci tate, jasno ćo mu biti, ko se izvlači i u neredu povlači. Je li hvalospjev crno-žutoj i tiranskoj Austriji pisao g. Kobasica ili ko drugi, sporedna je stvar. Mi to nijesmo ni tvrdili, nu fakat je, da je taj hvalospjev izišao pod uredništvom g. Kobasice. Bilješke. �Strana 2 Ограпа „TMAVDA* - „ПРАВДА” Kod rokviriranja marve oduzimala je sirotinji i jedina krava |Na pr. od H. Albabića), a u istom selu mimoilažen bogataš sa 50 komada krava i volova i sa 200 ovaca. Dapa­ če neki bi znali unaprijed dan rekviriranja, pa bi obilazili sirotinju i iz­ mamljivali marvu za jeftine pare, jer da će biti rekvirirana. Tako su pro­ dale svoje jedino radilo (volove) su­ pruge otsutnih vojnika J. Memića, B. Divitara, M. Omorčića i L d. Žito i sve drugo, u koliko bi se i podijelilo za uzdržavanje naroda, davato je od k.uniša: nekom ništa, a ne kom i na tovare. Ovo „ništa , obično bi zapadalo sirotinju, koja je skapa­ vala i umirala od gladi, a na inter­ venciju nekojih džematskih starješina kod tadanjih kot. predstojnika, da se ovima pomogne, jer da ima mnogo slučajeva smrti, bio je odgovor: No ka Osijeku nos i pasu travu ili neka jedu jedni druge i t. d.“ Brašno, kojo se imalo izdati naro­ du po K 1'30, prodavano je javno na pijaci po K 15 na kg. Ko je imao kuće i zemlju, taj je prodavao i gla­ Lihvarstvo i tlačenje vu branio, a ko nije imao, morao je sirotinje. jesti razne trave i korijenje i napokon umrijeti od gladi. Za vrijeme rata (Svršetak.) Životne namirnice, koje su dova- moglo se vidjeti svakim dauom u žane za naš kotar, većinom bi zatajili gruntovnom uredu, da jadna i poku­ od naroda ili bi od tog — mijenjaju- njena sirotinja prodaje kuće i zemlju, ći po 2—3 puta dnevno cijenu — a .ratne hijene” samo kupuju. Mnogi izdali samo neki mali dio, a ostatak siromašni težaci, nisu mogli dobiti bi za skupe pare prodali preko gra­ niti sjemena, da zasiju svoja zemljiš­ nice, kako je to bilo sa rumunjskim ta, te su ih morali pošto po to izda­ kukuruzima. Neke bi artikle već u vati u zakup, a ta su zemljišta za­ putu prodali za dobar ćar, kao na pri­ kupljivali i ne-težaci i to oni, koji su mjer prodani šećer u Bos. Novom. imali upliva, da dobiju sjemena, te (Pardon, Živko, ne mislim na tvoj še­ se tako — mimo naš običaj — moglo * ćer). Neki su znali za jednu večer vidjeti, da gospoda u „halb-cilinderu prokriomčariti kroz 3 kirijaša po po traže orače i kopače, a neki malo uvagona brašna iz skladišta narodne plivniji preporučili bi to džematskim prehrane. Znamo i za neke uznike starješinama ili žandarima, pa je bilo kotarskog ureda, koji su pu­ sve u redu. Naročito se za vrijeme rata .pro­ štani na slobodu, kad bi za izvjesnog gospodina iz dotičnog skladišta preni­ slavila” ovomjesna .Krajiška banka”, na čije se predstavnike odnosi dobar jeli na legjima koju vreću brašna. Sirotinji se rekviriralo sve, a bo­ dio u ovom dopisu navedenih nedje­ gatim tek nešto ili ništa. Tako su bo­ la, kao na gg. — bel, — tzer, — ein gataši prodali svoje zalihe žita na i t. d. Zidine ove banke natopljene varćak (13 kg) po 100—200 K, ili bi su suzama patnika. Govori se da dotične zalihe takogjer za skupe pare je vodila i dvoje knjige: pod A. i B. prodali preko granice, a za izvoznicu Naime jedne — lihvarske. Kada su bi se postarao svakom „izvjesni go­ nedjela te banke bila prevršila svaku * ju je ovdašnje po­ spodin” uz dobru proviziju. A malo- mjeru, .kaznila posjednicima i sirotinji oduzimalo bi litička vlast sa 10.000 K. Nu to je se i zadnje zrno žita, graha i t. d. i bilo samo prividno, za umirenje du­ bez oštete, kao što je slučaj sa R. hova, jer kako se čuje, banka nije Karabegovićem. Nekima se je oduzi­ dotične kazne pretrpjela. Ovo što rekoh nije sve, a to će malo čak i zavapneno (zakrečeno) pše­ nično sjeme, kao što je slučaj sa M. najbolje znati oni, kojih se tiče. Ima Sarićem. 0 d seljaka po 74 heh- još mnogo i krupnih stvarčica, koje na kilu oduzeta pšenica, su dotičnici, prožeti nezasitnom poh­ prodavana jeis’todobno na lepom za dobicima, počinili na na­ oči istih seljaka po 5—6 K kg. šem narodu. Danas su se većinom o- Novi mentalitet. Beogradska .Prav­ da” oštro napada one političare, koji ee toliko zaboravljaju, da svojim ne­ promišljenim izjavama u stranoj štam­ pi škode ugledu' naše države. „Tim nanose štetu općoj stvari. Radiću i drugovima ne čudimo se, ali se ču­ dimo dr Sunariću, poslaniku i članu jednoga kluba, koji je sve do skora imao avojega predstavnika u kraljev­ skoj vladi. — Sunarić naziva Srbiju balkanskom Prusijom, a u radu Srba vidi težnju za hegemonijom. — Ne­ ćemo o tom dalje da govorimo, koli­ ko je ovakvo nepravedno gledište pre­ ma Srbiji i Srbima za osudu, prema onim Srbima, koji su sve žrtvovali za svoju slobodu i slobodu svojo braće, ali smije li ostati nežigosana ovakva kleveta, bačena u lice Srbima pred cijelim svijetom? Srpskoga ratnika iz­ jednačiti s pruskim osvajačima, pa da mi na to ćutimo?! Zar danas, kada se u Parisu radi na ostvarenju trajnoga mira pokazivati na Srbe kao na bu­ duću opasnost za mir? . * Dajte u škole, ‘ Svoje male lole' Ako vam je stalo do njihove sreće, Miru Safret: Pored učilišta i pored Škola Da vam ne ostanu siročad gola! Savjet očevima?) Hazreti pejgamber — hadis nam veli — Rekao jo svojoj družbi u Medini: Djeca bez škola — „Tražite nauk, pa makar u Kini!” Siročad gola! Te riječi sveto znade svako dijete. A narod bez djece obrazovane Očevi naši, ta to i vi znate. Šta je? ah — šta je, pitate, jeli? Samo tih riječi ko da ne shvaćate. ♦ U ime sviju svojih vršnjaka, Dajte u škole. U ime velikih i malih gjaka. Djeca vas mole! Očevi naši, Mirza vam veli: Jer nama novog oružja treba: Narod bez djece obrazovane Zanata, znanja, da čuvat znamo. Narod je, koji budućnosti nema, Slavu i ponos vremena davnih, Narod je, kom su odregjeni dani, Kom se više glave kobni udes sprema, Moć i gospodstvo djedova slavnih — Prosvjete nama treba kao hljeba. Da ga u taman i. Način života danas zahtijeva, Djeca bez škola — Da se moderno radi i teče, Siročad gola I Kad se moderno živi i troši. U sv’jetu mašine, elektrike, stroja, Akčeta, pare, banovci i groši U sv’jetu kulture, gdjo se danas živi Ne pale danas, kad krune zveče. Pomoću uma ii pomoću znoja. Zašto su naši računi loši ? Borba za opstanak sve narode budi, — Grošom se teče, krunom se troši! Da školuju djecu, da postanu ljudi. Djeca bez škola, Snaga i bogatstvo u školi se stiče, Siročad gola! Obraz, pravo i dom naukom se brani, Sjetite se naše budućnosti klete. Svemoćna kultura kao tigar riče, Sjetite se borbe, koja sve nas čeka Da nas utamani. • hukli u ovčiju kožu i misle tako pro­ ći... Dapače neki drže, da se nov­ cem može zamiškati sve, pa i svje­ doci. Nu naćiće se valjda пеко, *) koji će punim pravom i od najviše vlasti zatražiti da se odbace svi obziri, te da se samo zakon uzme za pravo, a to: najprije u zatvor, pa onda u is­ tragu. Da će to uspjeti jamči nam • mnogobrojni material, koji vas, gos­ pođo tereti. Vi Ble, gospodo, svojim postup­ kom ubili u našem narodu svaku vjeru u pravicu i zakon i dogod naš narod vidi vas nekažnjene, ne vjeruje ni u jednakost pred zakonom, ne vje­ ruje u bolju budućnost, koju mu pruža naša mlada država i lahko bi ae mogao navratiti na svaku vratolo­ miju. Za to, ako hoćemo da učvrsti­ mo temelje naše mlade države, mo­ ramo i na to pomišljati. Naše narodno vijeće u svojo je vrijeme nešto poduzimalo ali samo protiv mušicama, dočim se bumbari još i danas na svojim žrtvama nasla gjuju i posve nesmetano šeću. Po­ kupljen je pako sav material ove vr­ sti, koji će se podastrijeti centralnoj viadi u Beograd, pa dok dobijemo riješenjo obavijestićemo javnost op­ širno. — Bihać, u martu 1919. Krajišnik. „I ako je prosjačenje »trogoja njeno, Ipak se vide po gradu dt^ prosjaci, u da sigurnosni ОГфЦјц.Ј istih, bilo iz nemarnosti, bilo „ shvaćenog milosrgja u opće nu Na moje veliko zadovoljstvu^ tilo se je muslimansko dobrota? društvo „Merhamet” na ovu direkC * s molbom, da ista posve spriječi sjačenje muslimanskoj sirotinji, j^i će se ono za istu brinuti i materija? ju potpomagati. U savezu s ovim nalažem no svima sigurnosnim organin^. protiv svih prosjaka, a poglavito^ muslimanske vjero-ispovijesti, »r? i bez miloergja ureduju, te isu kar i bez prijave predvedu za trij^ uredovnih sati u sobu broj24,ain^ * ti ga vremena dežurnom činornj koji će ih, ako no bude osobitih,^ žira vrijednih razloga, staviti цц^ i slijedećeg dana uz prijavi kaznenom referentu na dalje urej * . * vanje Nas veseli ovo naregjenje i ranio na svu braću muslimane, da bez iznimke podupru ovu „Merba^ * tovu akciju i da sadaku i drugeр* pore daju samo „Merhametu . Pregled. Ministarska ostavka. MioiatvVi. Jedna pohvalna akcija lović predao je ostavku. Privre^ vogjonjo poslova ministarstva naSeg ,,Merhameta“. ćaja povjereno je ministru dru Lukijjjj Marljivi i zauzetni odbor našeg O nušoj granici u Banatu .Merhameta” poduzeo je korake, da „Temps”, da je centralna komisiji^ se stane na put prosjaćenju, koje je teritorijalne poslove sredila pituj zavladalo osobito megju muslimanka­ podjele Banata megju Srbima i Ц,. ma, pa nas sramoti pred edžnebijama, munjima. a bogme i pred našim sugragjanima Sudbina Rijeke. „Pravda” ј«|д drugih vjera. Odbor je zaključio, da | će iz društvenih sredstava podupirati sve iz Pariza, da će Rijeka dobiti inj naše siromahe, koji nemaju prihoda, niti suverenitet i da je posve isključen^ su sposobni za zaradu, Ušljed tog od- da će se pripojiti Italiji. Podjela Turske? „Matin” piše, k borskog zaključka prestaje svaka po­ treba da pojedini ljudi daju .sadaku” će konferencija ispitati podjelu tunhf i time samo oteščaju rad „Merhame­ carstva. ta”. Dovoljno je, ako se ta sadaka da­ Pokret u Egiptu. Iz Londou * dne .Merhametu”, kako bi mogao po­ javlja: Naprotiv službenim engleskia dmiriti sve istinske potrebe. Time će vijestima, da se je u Misiru opet » se postići dvije koristi: bićemo sigur­ postavio mir, javlja „Evening 8l» ni, da je sadaka data na pravo mje­ dard”, da ee je položaj u Egipta sto, a ujedno ćemo zapriječiti bespn- znatno pooštrio, budući da a sličenje zdravih ljudi, koji biše mogli je pokret protiv engleskoga gospoš i trebali raditi, umjeato da denbele i stva iz narodnoga pretvorio - i žive na tugji račun. vjerski pokret. Zemlja je popi«. Da osigura bolji uspjeh u suzbi­ Ijena proglasima za proglašenje mjanju prosjačenja, .Merhamet” se je toga rata. Fanatizam muslimsoiop obratio na policajnu direkciju, da i pučanstva raspiruje se time, što a ona sa svoje strane potpomogne ovu pismeno i usmeno prosvjeduje probi akciju i zabrani prosjačenje. Polic. di­ toga, da sveta mjesta Meka i Medim rekcija izišla je odboru u susret i iz­ dospiju pod englesko vrhovniku dala ovo naregjenje: Nosioci su ove agitacije u prvom re­ du Turci, jer su njihove vijesti, li •) Ovu Časnu dužnost očekujemo od Engleska hoće oteti hilafet sultanu i mjesnog odbo.a nalo organizacije. Op. ar. Prvih decenija dvadesetog vijeka. Zamislite u njoj svaki svoje dijete Bez vašeg imanja, bez zanata, znanja, Bez svega, što njemu u životu treba. Kameni se slijepac kod očinjeg vida, Propada u zemlju od srama i stida. Dajte u škole, Djeca vas mole! Jer vaša imanja ništa su bez znanja, Sve vaše imanje srušiće neznanje! Nad grobovima vašim kletva i ruga Oriće se vječno kao vječna tuga. Koga da krivimo, što sramno živimo, Što smo postanuli sluge svojih sluga? Vas ćemo krivili — o očevi našil Koji moć prosvjete očima gledate, Ako svoju djecu u školu ne date. JoS neSto o musi, internatu u Vinkovcima. U broju 14. od 27. marta o. g. našeg lista „Pravde” čitajući o musli­ manskom internatu u Vinkovcima od g. Dr. E. Sladovića ne mogu propustiti, a da koju još кДоти ne dodam, o čemu sam se na vlastite oči osvjedočio. Ovih dana boravio sam u Vinkovcima u svom privatnom poslu, te sam tom prilikom posjAio i muslimanski in­ ternat. Upravitelj iiTternata g. Jusufef. Imamović i upravitelj škole g. Huni ef. Kreševljaković primili su me vewu prijazno i ispričali mi potanko, lik« je do sad s tim internatom išlo. Obidvojica su mi podrobno ispričali, koje su sve muke zajedno sa djecom me rali proturiti i prokuburiti, osobito <14 se jo internat nalazio u zgradi svilu«. G. Kreševljaković jo u zimi 1917.Љbio i upalu pluća i jedva živ oilit Djeca su dosta gladovala, bila slabo obučena i obuvena, a i dosta ib utljd slabog stana oholilo. Osobito ih se je dosta osvrabalo. Istom poslije slomi Austrije, kako je svakom svanulo, Uko se i djeci stanje poboljšalo. Lijepe' mi roče g. Kreševljaković, da on и treba ići na ćsbu, jer je u Vinkovom kod djece svojini zauzimanjem ćibi i hadžiluk stekao. I u istinu je tako. Ovoj njegovoj strpljivosti i požrtvovnosti mora kit ista diviti. Dok smo mi kao nsjbiii susjedi živjeli u dobru, dok se nien» napatili glagju, ni zimom, nismo и pojma imali, šta su sve ti sirotani u svojim nastavnicima pretrpjeli. Ne Л ništa spominjati što su mi sve ispri �oj 24 Broj rtdU, proizvele dubok dojam naa pravovjerno pučanstvo gornjegednjegs Egipta. finija za Siriju. „Petit Parisijje: .Ideja, da se pošalje u Siriju iU komisija, bila ee je zabacila, j je ponovo prihvaćena. Američki ,1 krenuće odmah. »lija proti WileoiiU „Giornale ]jj* otvoreno priznaje da je Itakonfliktu sa AVilsonom, koji je , aneksije Rijeke i talijanskih dikacija u Dalmaciji. List prijeti ju redaka i r a t o m i veli, da jgka vojska ne će napustiti oku]1 krajeva. U cijeloj Italiji bio jo ^li četvrtak generalni štrajk, koe radništvo protestovalo protiv iog imperijalizma, a z a W i 1 s o-. mir. Socijaliste prijete revolu, ako se vlada ne odreče svog jjsliznia. Uljani rastrovani. Putnici iz ranih teritorija pripovijedaju da čija megju talijanskim vojnicima nice raste. Vojnici prodaju čitave je erarske robe, a kod toga sud; i oficiri. Raspoloženju u talijantojsci slično je onome, koje jo |o nekoliko mjeseci prije rasula irhijs u bivšoj austro ugarskoj Отраиа 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA' Nijemci petrolejskoj industriji iznosi 650 milijuna; šteta počinjena na ne­ kretninama 450 milijona; vrijednost odnesenih životnih namirnica i unište­ nih predmeta svake vrsti 050 milijona; šteta, što ju počiniše ruske čete (re­ kvizicije uijosu ubrojene) 217 milijona; ukupna svota 2.267 milijona. Za fond M. Ć. Ćatića. Jedno lijepo zadovoljstvo pružiše nam gjaci šeriatske sud. škole. Dir­ nula ih riječi našeg Hifzije i odmah se odazvaše realnim radom za ple­ menitu nakanu, da se makar i kasno odužimo uspomeni svog ponajboljeg mlagjeg pjesnika i književnika. Za tili čas skucaše iz svojih skromnih gjačkih džepova lijepu svotu od 200 kruna i dostaviše nam je uz jedno popratno pismo, koje iznosimo u cije­ losti u čvrstu uvjerenju, da će se za ovim lijepim primjerom povesti i os­ tala naša školska mladež srednjih i viših učilišta. Pismo glasi: 2a to smo mi s velikim ushitom pozdravili ovu akciju i u nju evo doprinašamo svoj skromni dar apelirajući na sve muslimane i muslimanke, da u ovoj plemenitoj akciji sudjeluju i tako oduže jednu veliku svoju dužnost. Ne­ ka nam budu uvijek na umu one zna­ čajne riječi slavnoga Preradovića: „Narod, koji svoje mrtve štuje, Na prošlosti budućnost si! snuje.* Pravda u Rogatici. (Nastavak.) 25. 19. februara 1919. ukraden je jedan vč u 3ulje Mrvića iz Osječana i jedna krava u Osmana Peze iz Os­ ječana. 26. 12. januara 1919. došli su Osmanu Katici u Burate opć. Sošice, Nedžo Orašanin, Simović Mile i Stevanović Hpasoje sa srpskim vojnicima i natjerali ga, da otvori magazu. Kad je Osman zapitao, zašto će otvoriti, Nedžo Orašanin reče: „Strpi se, Osmane! Ja ču ti sve dići, što mognem, jer mi je palo na zgodu, a tebi kad pane ovako kao meni, radi šta hoćeš! Pokupili su mu: 2 bakrača, 2 kabla, A sahrana. 2 ćupa, 4 čanka velika, 20 karlica, 20 brda, 3 kose i 3 kosna kova, 3 belegijs i ostalo uz kose orugje, 5 srpova, 2 raonika, 2 gaće, 2 košulje, 2 čevre, 1 svilene rukave od košulje, sa žene mu skinuli cipele, koje joj je sin donio, kad se vratio iz vojske. Kad je sve ovo bilo natrpano na kola, reče Nedžo: „Eto, malo ti je vrijednosti ostalo u kući, taj mlivski sanduk, te ću svakako gledati ovo koji dan, da se po njega vratim!* Sve su otjerali na Stjenice i razdijelili pravoslavnim ženama, koje je šta koja „bajagi poznala*. Tako su siromaha Osmana raskućili, a da ni otklen nema zaštite. Ovo su sve gledali Mehmed, Hagan i Omer Katioa. 27. 1914. god. kupio je Mehmed Šuša iz Kujundževića jednu kravu od Petre i Lazara Haudana za 45 K. Dne 4. marta 1919. došla je oružnička patrola (stražmetar Kolundžija) sa Lazarom Handanom i Nikolom Gradincem, te mu davali natrag 45 K, a da kravu povrati. Mehmed to nije htio učiniti, a žandarska patrola reče, da je nalog od kotara, da mu se mo­ ra krava oduzeti i dati Lazaru što i učiniše. Mehmed je pitao kod kot. Ureda, je li dao taki nalog, gdje mu je re­ čeno, da oni nijesu nikakva naloga dali. Daklen opet žandarska posebice! 28. Na 14. marta 1919. zatvoren je Salko Halilović iz Brčigova, pošto je kod njega nagjena jedna puška (Pravoslavni smiju i u čaršiji nositi, a igredl u Italiji. U Rimu je došlo telikih izgreda. Karabinijeri su ijeli sve ulice. Izmegju njih i detnnata došlo je do žestokih suItgredi su potrajali od 3 sata jdne do na večer. Ima velik broj Bih i mrtvih. »hsburgovci u Švajcarskoj. Švajo savezno viječe udovoljilo je molbi li austro-ugarskih vojvoda, da se 1 nastaniti u Svajcarskoj. Švajcar|m je vlada slavila uvjete, da ne i povesti sa sobom velike pratnje ne smiju učestvovati u političkom u. Itkroji velikog kalibra. Iz najno( izvješća o sjednici vijeća četvorazabire se, da mirovni uvjeti, budu objavljeni njemačkim deleiu ne će sadržavati odluku aliirabivšim njemačkim saveznicima, načka će biti primorana, da već irijed' prizna uvjete, koji će biti jeci Austriji, Madžarskoj, Bugari Turskoj. tadzor nad Njemačkom. »Petit 11' javlja, da će mirovni ugovor hvati klauzulu o savezu izmegju znake, Engleske, Sjedinjenih DržaItalije radi nadzora nad Njemačkom. Bnmiiiijske štete. Rumunjska ge1м statistička direkcija utvrdila lijadećim ciframa visinu štete, što > u zemlji počinio neprijatelj a i a čete: Šteta, što su je nanijeli „U 20. broju „Pravde” izišla je u podlisku iz pera g. A. H. Bjelovca uspomena na pjesnika merhum Musa ćazima ćatića, koja je ujedno kao apel na nas muslimane, da se sjeti­ mo pjesnika sada prilikom četirigodišnjice njegove smrti, davanjem dobro­ voljnih priloga, da mu se podignu ni­ šani i izdaju njegove pjesme i študije. Do suza smo bih ganuti, kad smo saznali, kakav je težak i mukotrpan život bio dičnog nam pjesnika i ka­ ko mu je, može se reći, tragičan ko­ nac bio, a što je najgore, kako je brzo zaboravljefl. Zar je ovo nagrada našem Musi, koji je za nas živio i umro, koji je neprocjenjive usluge učinio Islamu i nje.ovim Sljedbenicima ? Pri ovoj pomisli moramo svi osjetiti i uvidjeti svoju krivnju, što našega Musu, dok je bio megju nama, u našoj sredini, nijesmo cijenili onako, kako je on to zaslužio: što smo ga pustili u ruke njegove krute sudbine, da ga tare i progoni. Veliki je ovo grijeh prema pjesniku-patniku, pa ga sad trebamo okajati. Ta nam se prilika evo sada pružila, kada je povedena akcija za sakuplja­ nje priloga, da se pjesniku dignu ni­ šani i izdaju njegove pjesme i študije. U ovu svrhu trebamo da svi pridone­ semo svoj obol i da tako djelom do­ kažemo, da smo mu zahvalni i da njegov duh i dalje megju nama živi, a to će dati pobude na rad mnogim drugima, jer će uvidjeti, da rad za narod ipak nije posve nezahvalan. Ovo će nam ujedno biti svjedodžba, koliko smo mi zreli i koliko znamo cijeniti ono, što sav obrazovani svijet cijeni. Г. Imamović i Kreševljaković, nehama napomenuti to, da su sada tlake veli g. Sladović lijepo smješi dl se ničim ne pate. Pregledao sam djecu, pa mogu reći da dobro (daju, prilično su obučena i dobro Neka pomanjkanja sam pribilježio «ao da ćemo so mi Brčani i naša ica za to pobrinuti. Napomenuo , da smo u Brčkom ukupili oko »i K. da ćemo moliti Bijelinu i iliic. da i oni za ove sirotane kl ukupe. Doći ćo naročiti odbor, te novac prefektu uručiti i interpogledati. Bio sam i u školi. U odu predavala jo učiteljica gospoi Olga Franz, jedna vrlo vrijedna osobna sila, te sam se na svoje lite oči osvjedočio, koliku ljubav inju poklanja tim sirotanima. Hva»j u ime sviju nas. Djeca su vrlo », bistro i korektno na sva pitanja »varala, a poslije toga zapjevaše dno starinsku „'Zaplakala stara |kaDžaferbegova“.Gospogjica Franz > mi, da su djeca jako darovita i luina. Prisustvovao sam i kod ručka » i osvjedočio se, daje hrana teči obilna, a sva djeca izgledaju vrlo ro i sa lica im se čita zadovoljstvo. Gospoda nastavnici mi rekoše, da vod i nadalje izdržavati i opskrbljivati. za ovako dobru opskrbu, stan, odjeću U ovoj akciji će n»s braća Srbi- i i njegu imadu zahvaliti na prvom Hrvati u Slavoniji i Hrvatskoj potpo­ mjestu narodnom vijeću vinkovačkom, moći, na čemu ćemo im vječitu brat­ a osobito priznanje ide gospogju Anku sku zahvalnost dugovati. Sorek, suprugu vinkovačkog ljekarnika Evo nam najbolje opomene i prim­ i g. prof. Dr. Josipa Matasovića, koji jera, kako se trebamo kao jednofcrvna se svakom prilikom brinu kao vlastiti braća megjusobno potpomagati i svoj roditelji za svoju djecu. Hvala im u narod boljoj budućnosti voditi. Braćo ime sviju nas i od Boga nagrada! Pri muslimani! Sakupljajte što više priloga ovom zauzimanju spominju takogjer i u novcu i u naravi za ove naše si­ gospodu liječnike Dr. Divića i Vrba- rotane i ne dajmo, da nam ova djeca niča. Uopće, vele gospoda nastavnici, ostanu bez kruha i dobra odgoja, kao da vinkovčani gragjani sa najvećom što su mnoga od njih ostala bez ro­ susretljivošću prate rad toga internata ditelja i igdje ičega. A mi kao susje­ i potpomažu ga svakom prilikom. O- di ovih sirotana nastojmo, da od sad vom prilikom bih napomenuo, da bi bolju pažnju posvetimo tomu internatu, uprav šteta bila, da bi se ova djeca, te da ga češće svojim posjetima i ma­ kako veli gosp. Sladović u Bosnu terijalnom pomoći obigjemo. povratila, jer mi se čini, da bi se mno­ Na požrtvovnomu i patriotskom gi talenat došavši kući izgubio, nego radu neka je osobita hvala gospodi treba da internat svakako i nadalje nastavnicima, a naročito gospogjici tamo ostane, a djeca po preporuci učiteljici Olgi Franz. nastavnika, dijelom nauke nastave na Brčko 2. aprila 1919. srednjim školama, a dijelom se smjeste Dr. A. Bukvlea. na dobre moderne zanate, Nu u tom pogledu trebali bi mi svi. malo više pažnjo ovom zavodu posvetiti, pa ako ne drukčije, a ono direktno iz svojih sredstava dobrovoljnim prilozima za- л Šaljite pretplatu! .*. muslimani ne smiju ni z< obranu imati!) 16. marta 1919. došao je Fatimi Halilović ženi Salkinoj Vlade Bjelaković iz Gnijevnika i još neki nepo­ znati i htjeli na silu oteti jednu kra­ vu, što im nije pošlo za rukom. Onda su joj zaprijetili, da će joj u večer na kuću navaliti, ubiti je i sve joj odnijeti. Sirota morala je u tugju ku­ ću preći od straha. 29. Dne 12. marta 1919. vraćali su se sa stanice Hrenovica, gdje dogone si jeno, Milan Šarović iz Sočica, Mitar Gladanac i Miloš Tomić iz Tetime i Blagoje Dragutinović iz D. Prače, te su napali na kuću Omerbega i Mustajbega Hrenovice i Zajimbega Vražalice i pred kućnim vratima počeli psovati tursku majku, žene i djecu vičući: „Izlazite, turoi, da mejdan di­ jelimo ili bule, da vas j . . . . o!* Ahmedbeg Vražalica, Omerbeg i Mustajbeg Hrenovica izagjoše i poslaše jedno dijete na stanicu po srpsku stražu. Razbojnicima (kad dogje srp­ ska straža) dogjuše u pomoć Manojle i Maksiin Kljajić i Mićo Srdan. Ma­ nojle Kljajić psujući srpsku stražu i turke, (pokuša oteti pušku jednom srpskom vojniku, ali mu to ne uspije, te ih srpski vojnici rastjeraše. Ovako se dogagja usred dana na prometnom mjestu Hrenovici. Ako vlasti ne će ovome u kraj stati, mir ni muslimani biće prisiljeni, da se sami zaštite od ovakovib razbojnika, pa onda ne će valjati! Stoga upozorujemo pozvano, da jednom red stave, da i mi muslimani buđomo osvjedo­ čeni, da je i nama došla sloboda! Ovakovi postupci protivno nam do­ kazuju. (Nastaviće se.) Iz naše organizacije. Poziv na sjednicu. Umolja­ vaju se gg. članovi centralnog odbo­ ra naše organizacije, da izvole nefaljeno doći na sjednicu odbora, koja će se u prostorijama sarajevske kiraethane održavali u četvrtak, dne 24. aprila u 9 sati izjutra. Predsjednik: Maglajlić. Iz Petrovca dobismo ovaj br­ zojav: „Danas je održana skup­ ština. Većina se priključuje pro­ gramu „Jugosl. Muslimanske Or­ ganizacije*. Odbor.* Živjeli Petrovčani! Bihaćki mjesni odbor naše orga­ nizacije konstituisao se je ovako: Pred­ sjednik: H. Jusuf Zija ef. Jahić, muf­ tija; podpredejednik Mubamedbeg Ibrahimpašić; tajnik: Mustafa ef. Hodžić; blagajnik: Muhamedbeg Biščević. Osim toga izabrani su u odbor: H. Hi. lb ra­ bim ef. Redžić, Redžep ef. Selimović, Selim ef. Mahmutović, Mehmed ef. Hadžić, Šaćir ef. Malkoč i Asim ef. Midžić. Domaće vijesti. Naš list ne će izaći u utorak, jer zbog blagdana ne radi štamparija. Suvišna blamaža. Vlada je bila zabranila brodski kongres, a kad su drugi zašarafili, izdala je ovo riješenje: „Grupama lijevog krila socijalističkih stranaka u kraljevstvu SHS. dozvolje­ no je održavanje kongresa o uskrsu — u Beogradu. Vodu vari, vodu hla di, voda — Kongres!.................. Na adresu naše aprovizacijo U zadnjem saopštenju javlja se, da će se dijeliti mast po 18 kruna na kilu, pa pitamo: čime će mastiti muslima­ ni i jevreji? Maslo se prodaje po 60 kruna, a zejtin od špica nije se izdao od jesenas, činovnički ga konzumi .fasliju*, a naše ga siromašno gragjanstvo ne dobiva. Ima li iko u toj �Stran« 4 Сгплг* aprovizaciji, da vodi računa o našoj sirotinji? Isti je slučaj ea petroleumom. Mno­ gi bolesnici leže po svu noć u mraku, a gospoda se i ne miču, da bar u ovakiin slučajevima priteknu u pomoć. Konačno protestiramo proti tomu, što naš list ne dobiva „vijesti iz aprovizacije” o dijeljenju artikala. Ne ćemo da paljetkujemo po drugim listovima i upozorujemo gospodu na veći obzir. .PRAVDA' Zdravlje. Dolje s alkoholom! Ostavljajući za drugi put, da koju progovorimo o stanovištu Islama proti ovom najvećem dušmaninu ljudskog zdravlja i sretna življenja, iznosimo nekoliko primjera o tom, šta so u mo­ dernom svijetu poduzima proti alko­ holizmu. Donje retke prenosimo iz Jedno oprovrgnnće. Naš ured za zagrebačke „Narodne Politike". Tamo štampu javlja: „Izvjesni elementi pro­ B. 8. iznosi ove podatke: Nh početku svjetskog rata rekao nose u nekoliko vcrsija glasove, da je zemaljska vlada prodala mnogo veli­ je Lt«>yd Georgc: „Mi se borimo pro­ kih zgrada u Sarajevu raznim osoba­ tiv Njemačke, Austrije i — alkohola. ma i društvima. Isti elementi nado- Najjači jc od naših neprijatelja alkohol . vezuju na to raznovrsne komentare i Ni kod koga nijesu ove riječi naišle skroz tendenciozne kombinacije. Ov­ na više odziva nego kod Američana. lašteni smo na izjavu, da su evo te Već su u novembru g. 1917. predložile obe kuće kongresa saveznih američkih vijesti potpuno neistinite.* Iz šaraj, aprovizacije. Gradski država prohibiciju, L j. zabranu prav­ aprovizacioni odbor odredio je u svo­ ljenja i točenja alkoholnih piča « čijoj sjednici od 25. o. mj. cijenu ja­ tavoj Uniji. Zaključeno je, da će zakou jima sa 60 h. Ovu cijenu moraju pro­ stati na snagu godinu dana nakon što davači izvjesiti na vidljivom mjestu. ga prihvate tri četvrtine, dakle 36 sa­ veznih državica. Već tijekom prvih Pekarima i drugim osobama za­ branjeno je peči i prodavati fino (luk­ 6 mjeseci pristalo je n« predlog kon­ gresa 23 države, od kojih je, najistoč­ suzno) pecivo. nija u Uniji, Malne bila prohibitivna Općinstvo će dobiti jeftini krompir, još od g. 1846. Ono par „vlažnih” dr­ koji će se izdavati na više od 10 kg žavica uskočilo je početkom ove go­ i to po 75 h u trgovini r. Franjo Bakovića, Aleksandrova ul. 105. naspram dine u „suhe” i tim odlučilo sudbi­ nom zakona. Zanimljivo je, da su u stalne vojne bolnice. toj naprednoj zemlji mnogi gostioni­ Tučnjava. Naš pressbiro javlja: „U čari pristaše protivalkoholnog pokreta, subotu navečer svadili su se u Bije- jer im je više na srcu opće dobro, Ijiui Abdulab Atić i Ahmet Topalo- nego vlastito prekomjerno obogaćenje. vić. Kako su obadvojica bila pri piću Svakako pripravlja dobar teren za došlo je do žesteke tučnjave, u kojoj uvogjenje prohibicije „Local Option”, je Ahmet Topalović ostao mrtav.” koji zakou daje pojedinim općinama Promet s Bosnom i Hercegovi­ pravo, da u svojim granicama zabrane nom. Sadanje vanredno loše prometne opojna pića. Kod 44 državice Unije prilike ne pogoduju izravnoj otpremi, bio je na snazi. koja iziskuje znatno više vremena, Najsustavnije i najradikalnije pobibudući da na dugom putu ne može jaju alkoholizam u sjevernoj Europi. Tu nitko da posreduje, ako ostane roba se masa i inteligencija nametnula dr­ na stanici ležati. Stoga se preporuče, žavi i primorala je. da poduzme naj­ da se pošiljke, opredijeljene za otpre­ oštrije korake. Finski je tabor 31. no­ mu željeznicom ili poštom iz Bosne vembra 1917. odglasao zakon, kojim i Hercegovine u ostale krajeve S.H.S. se prodaja alkohola ograničila na lje­ i obratno, iz ostalih |>odruČja države karnice, gdje se izdaje na pismenu 3.H.S. u Bosnu i Hercegovinu, oda- liječničku odredbu. Iza toga je pro­ šilju u prekinutom prometu preko glašeno narodno slavlje i rad obustav­ Bosanskoga Broda, jer se time skrp’ ljen, a u crkvi otpjevana zahvalna čuje znatno prevozno vrijeme. misa. Slično se dogodilo i u glavnom Pošiljke iz Bosne i Hercegovine gradu Islandije Rejkjaviku koncem treba otpremiti u Bosanski Brod, a 1914. godine. one koje idu u Bosnu i Hercegovinu U švedskoj je 1. januara 1919. stao u Slavonski Brod, a sve na naslov na snagu zakon, koji zabranjuje pro­ dobro puznate megjunarodne otprem­ daju alkoholnih pića u onim lokalima; ne tvrtke Otpremni ured drž. željeznica koji se nalaze u neposrednoj blizini S. H. 8. Emil Eichhorn, Brod na/8. — raznih zabavišta, varietća i si. PošljeBosanski Brod, koja pribavlja sve do­ dica je toga, da su mnogi varietćji zvole za izvoz, provoz i prevoz, naj­ zatvoreni ili su se pretvorili u kinobržim i najkulantnijim načinom. 3—3 kazališta. Na početku svjetskog rata ruska Za „Osvitanje“ sakupila je Penba Lugić u Konjicu K 350 a darovaše: je vlada zabranila svaku prodaju al­ po K 55 Penba Lugić; po K 30 kohola, osim u Ijekarnicama. Ta je Mustajbegovica Hadžibrahimbe- zabrana još uvijek na snazi. Vlada njemačko-austrijske republi­ gović; po K 20 Raseme-hanuina Prohić i Salih-efendinica Prohić; po ke zabranila je točenje alkohola na K 12 Seđike-h Imamović; po K 11 dan izbora i dan prije. U Budimpešti je odmah” nakon Zekija Dračo, Suljaginic« Redžić, Ašiđe-h H Husejnović, Hadži-h Ljubušid, prevrata nastupila generalna zabrana. Napomenut ćemo naredbu sloveHašimbegovica Aaić, lelambegovica Agić, Almaea H. Huseinović, Avdulah načke vlade, proglašenu 9. januara Prohić, Demila Prohić i Fehimbegovica ove godine. Prodaja omamljivih pića, po K 8 Fatma Đumhur; po K 6 Oa- kao špire, konjaka, ruma, likera itd. managinica Cigić, Rabija Nikšić, Ha­ sasvim je tabranjena izuzev liječniko­ dži-h Alngić i Bajrambegovica Arna- vim propisom. Mladež ispod 17. go­ utka; po K 5 Suvada Salihkadić, dine ne smije sama zalaziti u gosti­ Mehmed ef. Alagić, Naza Sokolović, one, osim da se na putovanju nahra­ Šamija Alagić i Zulfaginica Dračo; po ni. Gostioničar rije dužan 2 sata prije K 4 Avdsgiuica Kovać, Fadila Imamo­ redarstvenog sata, a nikako više od vić, Atijo-h Agić, Nedžibegovica Ar- po litre vina ili po litre piva da pro­ naut, Asimbegovica H. Huseinović i daje bilo komu. Ne smije da gostu Šačiraginica ćemalović; po K 3 Šefka uskrati hrane zato, jer ne pije. Pre­ čengić i Mušauaginica Lugić; po K 2 kršitelje ovih naredaba kazne globom Šefika Hađović, Fatima Grč'ć, Hdži- od 20 do 4000 K, koja pripadne ubošnica Hađalić, Ismetbegovica H. Huaci- kim zakladama dotične općine. nović, Bubaluša, Demila Alagić i Hajra Gogić; po K 1 Rifa Agić. Prije iska­ zano K 29.595 50 (ukupno K 29.945 50) 4% državni bonovi. Predradnje za upisivanje državnih bonova u veliko su u tečaju. Ministar finansija povjerio Gospodarstvo м Oglašujte u Pravdi! м Odgovorni urednik: M. Sudžuka. ПРАВДА je provođenje ovo finansijalno tran' sekcije sindikatu novčanih zavoda kra­ ljevstva SHS. sa sjedištem u Zagrebu. U ovom sindikatu zastupani su svi naši najveći novčani zavodi u Boogbadu, Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Novom Sadu, Splitu, Dubrovniku itd. Ovaj dr­ žavni zajam iznosiće 200,000.000 kruna i biće u punom iznosu vraćen za šest mjeseci, a to ju 3. novembra o. g. Upisivanje počinje koncem ovog mje­ seca i trajaće nekih 15 dana. Kad so uzme u obzir potpuna sigurnost, jer aada nije jamac propala Austrija i Ugarska nego naša država, to za današnjoprtliko izvanredno povoljno ukamaćonje od 4’/», izvan svake jo sumnjo, da će interesovanje za državne bonove biti izvanredno veliko. Hrana za nas. Preebiro jav­ lja: >20. o. mj. dolazi u Gruž parobrod sa brašnom, ođregjenlm za prehranu civjlnog stanov­ ništva u Bosni i Hercegovini. Po­ duzete su sve mjere, da se ietovarivanje i otpremanje izvrši što brže.« Jedva jednom. Ministarstvo valute. »Pravda« doznaje iz pouzdanog vrela, da se no će regulisanje valute povjeriti ministru finansija, već ćo biti osnovanu poseb­ no ministarstvo za uregjenje valute. Ministar finansija Dr. Ninčić izjavio je da se ne namjeravaju uvesti nove novčanice. Krune će se u mjesecu augustu izmijeniti novčanicama srpske narodno banke, a za pokriće tih nov­ čanica založiće so šume i rude. Srpska narodna banka izmjenjiva«* 2 krune za 1 dinar, a u najgorem slučaju 2 K 50 h za jedan dinar. Izdaće se državne obligacije, da se smanji broj novčanica. Izvoznice. Ministarstvo trgovine dopustilo je da se izveze preko Soluna u savezničke zemljo 100 vagona sira. (A šta li ee misli sa našim šljivama? One će valjda etruhnuti, jer au iz Bosne! Op. ur.) Korupcija. U vezi sa falzifikovanjem izvoznica u Novom Sadu, u od­ sjeku za poljoprivredu uapšen je Dušan Sekulić, sekretar novoosnovane komore. Promet Beograd—Brod. Srpsko parobrodarsko društvo izvješćuje, da će od 14. <> mj. ponovo započeti bro­ darski saobraćaj izmegju Beograda i Broda po ranije objavljenom rasporedu. Trešeljak. Svejedno. . Naredba je naredba: Ko hoće putovati, mora dobiti od liječnika svjedočbu da je zdrav. I to se provodi. Ali gdje nema liječnika kao u Bugojnu? E, tamo po­ šalju ljude k živinaru, da im on izdadne po­ tvrdu o zdravlju. Svejedno je to, ta 1 on je liječnik na neki način. Daernlce. Nekad je za njima bilo mnogo trke po Sarajevu, a sada je ta trka nastav­ ljena u eeogradu Ko je bio brži na nogama dobio je po 1.700 dinara, sporiji su dobili po 1 610, a jedan debeli hodu dinara - Pa se ta to ljuti I nbk drugovi na Terazijama objtsrt Ц| malo? Pa ni llkvidator dnevala da državni činovnici dobiju nara dnevnice. On to ne mole ђ prigovara: Pa za što dr. Z. d rlcda, da mu pojam .državni’ lo njemu, vladinom čovjeku ,. Originalan brzoj«! dobismo ureda: .Berlin, 14 aprila. I'osebaii „Bcrlfner Tagblatta" javlja I: su tamošnju komunističku vladu njezine lugjačke naredbo. Talo н odredili megju ostalim i zajednička । žena, šta više i zakonitih žena". v jesu li se bili složili I u pitanju jedničklh troškova za njih. . Hodža I Hadžija. Čuje se, i govori, III je bilo ili će biti (da, kako su se u Državnom Vijeću jlca muslimana gologlavl I to( dija i golobradi hadžija. Nikon koji je obavljao svečani čin ukletu su se ruke tresle, videći Ih Ult> bom. Ali, kad to oni hoće...^ Tim ni ministar Gluhlć ae mole kako se dalje čuje, nikako a lje | ložiti svoje ministarske zakletve Šta II će tek takva čeljad činiti godina? I... Veliki gospodin. Kod Ferhalijt nosi dijete talitu hljebova, ka naigje jedan jevrej, neopreino o taktu I hljebovi se prosule po {cte poletje za jevreloni U to udan >11, a u njemu Vlado. Svijet rte zastavi. Ovaj hoće, ali n:u go» (u „Evropu« na ručak). 1 jedan je Šuti. Automobil pregje preko hijet^n doletjelo i plače. Svijet se skupn, raju straćaru što nije sastavio uh da! — veli stražar — vi ne ar* autu bio Dr. Vlado Besara A м liki gospodin, <la bi i mene mirne duše". ... I nikom ništa mo otišlo plačući. (Plaćaj, Vlado, vozikanja. Op. ur.). Za dobna kapljicu Čuje se, A ministarstvo poljoprivrede posveta pažnji podgajanju šljivo i vlnore Beogradu prevladava mišljenje, da ministarstvu u buduće trebalo davanje rakijskih dozvola..... Trošite cignrćagerMe Javna zahvali Ovijem se putem zahrrj;tj ma prijateljima, koji mi p smrti moga nikad neza Hasage Odžečklća bilo pismeno uraziše svoje Miltei« mi tugu ublažiše. Zavidović, dne 13. aprili I Hatiz Basu vjsrooittaj Prva muslimanska n za uvagjanje električnog la i snage, te svih vrtta :: fona. Prima i popra Solidan posao. CijlM usuf Hadžić, S Kundurdžlluk 35. BROD na SAVI. = Osnovano 1070. = BOSANSKI B EMIL EICHHORN Otpremnički ured I carlnarska agentura drž. željeznica SHS. Transltni otpremnik Dunavskog parobrodarskog druitva. Osobito podesne stanice za raz­ diobu pošiljaka u Bosnu, Herce­ govinu i Slavoniju, uskladištgnja, ocarinjavanje, manipulacije s financijalnitn oblastima, jedine stanice za prelaz u Bosnu i Hercegovinu. :: Preuzima prevoze, pribavlja doz­ vole za izvoz i provoz. — Član saveza hrvalsko-slavonskih, I« udruženja austrijskih i ifgarskih otpremnika za prevoz pokućtva- BROD na SAVI. = Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.' Oznovano 1879. = BOSANSKI BK Islamska dionička štamparija u ft � https://kolekcije.nub.ba/files/original/11d19e593fbdd02c23c1a2e0b612c650.pdf da04b90c7f65c7f8f773230a45f027d1 PDF Text Text RAVD Pojedini broj 40 helura. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKCIOM ODBOR :- PRETPLATA: GODIŠNJE 40— KRUNA NA POLA GODINE 20 - KRUNA :■ UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKOJ ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119 Гласило Југославенске Шцслитанске Организације. Sarajevo, četvrtak 21 aprila 1919. (23. redžeba 1337.) Iroj 25. mvarenost i njezin *) lijek. ni. mnogo ovakvih sirotica, kojima je hra nitelj i branitelj poginuo, to bi se mo­ rao u sćakoj mahali (ili u nekoliko udruženih mahala) ustrojiti po jedan meli odbor od nekoliko lica, da se za­ uzmu, te ovim bijednicima pomažu, da im djecu smjeste u mektebe, škole ili пл zanate i nad njima nadzor vođo. U ostalom brigu i nadzor nad siroča­ di mrgli bi svagdje da preuzmu mjesni džomatfki medžiisi, a to bi im i dužnost bila. kad bi im moral« zapasti tri puta to­ liko udjela u N. P.? Ako su podijelje­ ni ti razno stranke, dfet bi njihova jakost dolazila u obzir i ne bi se smjeli isključiti iz jičešća u javnom životu! Je li lo demokratska zaštita manjina u slobodnoj državi? Nas ne može za­ dovoljiti odgovor, da je ovo uopće prvi slučaj," da u jednoj »hrišćanskoj državi" sjede muslimani megjii narod­ nim predstavnicima i ministrima, jer mi tražimo samo svoja sveta prava kao gragjani jedne demokratske dr­ žave, pa зо ne damo jednostavno od­ straniti iz državnih poslova. Ni musli­ mani nisu zločinci ni prosjaci, da mole ičiju milost! Prava moraju bili jed­ naka za sve državljane! Godina I. i zaskakuju so da desertiraju iz Pri’ bićevićevog logora. Oprezne i pipajući ali ipak se zaskakuju. Šta imamo reći na ovo zaskakivanje? Samo to, da su predstavnici »Jednakosti" ne samo manjina, nego — iščezavajuća manjina, koja nerna nikakva oslona u narodu. I ako će da šta radi, onda se i sama mora podvrći načelu, koje ističe u borbi proti »Na* rodovcima — pa se povuči iz javnog čivola i vogjenje politike prepustili lju­ dima, koji imaju narodno povjerenje. To je jedini izlaz za ovo muslimanske »predstavnike" — jedina mogućnost, <la ’dogje do konsoliduvanja teških pri­ lika, koje vladaju u našem narodu. r prošla dva članka govorismo E bi trebalo da naša ulema i svjet• iiobralena inteligencija otpočne ■ »jrdnički rad oko podizanja liie■ idtn »kog ahlaka i suzbijanja pokMOsli. _ kn obzirom ua veliki postotak anBi!j megju nama muslimanima, L к na žalost priznati, da bi rad Jedno pitanje na Narod­ tati izobražene inteligencije bio Ln ograničeniji, dok bi rad ulemo no Predstavništvo. L mnogo viče izgleda u povoljan Slobodni smo ispred muslimanskog kb. Mino ako bi se taj rad zasnoI i izvodio po unaprijed uglavlje- elementa Bosne i Hercegovino, koji Sarajevo, 23. aprila. Jurjev I „Aligjun", k principima, kako smo to u proš- se uz neznatne izuzetke sav okupio • Pribićevićevim dekretom imeno­ L ibnku spomenuli. Kako su upra- oko naše organizacije, da javnu staviJurjev i Ilindan kršćanski su blag- vani .predstavnici" muslimana polaze dani. Te dane slavu naši kršćani kao |»Ja nastupili oni mjeseci (uč-ojluci). ino pitanje na članove Državnog Vi Li se i aajokorjeliji griješnici po­ jeća i na cijelo ministarstvo sa željom, Ч opoziciju. Pardon, prešli su u opo svoje svetkovine, a i mi muslimani ja od svojih zabluda potezati, to da ih upozorimo na jednu nečuvenu ziciju, jer su bili nestrpljivi. Mi pri još više slavimo te dane. I kad bi ka­ ton\ konstatiramo fakat, da smo rav ­ W »ada bilo najbolje vrijeme, da nepravdu, kojom su muslimani Jugo­ kav stranac došao megju nas na Jur­ I ulema-med ž Us nn ovom polju od- slavije osjetljivo prikraćeni u svetim nodušno pratili dogagjaje i da ni jed­ jev ili Ilindan ili kako ga mi pogrešno nim slovcem nijosmo ometali novu Ц) odpočne djelovanje. Ovo se dje- gragjanskim pravima i isključeni iz zovemo ,Aligjun“, rekao bi, da i mi Lj» ue bi nipošto smjelo sastojati učešća u državnim poklovima. Kon­ orijentaciju .intelektualno jačih jedi- muslimani slavimo kršćanske svetko­ nica “ . Sad ćemo "da utvrdimo rezultat. statiramo, da je naša ujedinjena država »igle jedne okružnice, u kojoj bi vine. Pa da ti to još u brk rekne, ti stavilo muftijama i kot. vak. po- nikla iz slobodne volje cijelog našeg U uvodniku od suboto (19. aprila! piše bi se ljutio. A eto bi on imao pot­ njihov organ i ove retke: troimenog naroda, pri čemu su sudje ­ prutvima na srce, da oko toga po­ puno pravo. le, jer nam je iz iskustva poznato, lovali i muslimant-iz Bosno. Tada je . Po Islamu je u nas to slavljenja i .Kad su današnji ljudi zaposjeli bilo odlučeno, da se naša ujedinjena furake okružnice nemaju ni blizu vladu bez naroda i bez narodnog po­ teferičovanje Jurjeva i Ilindana veliki država izgradi na principima moderne kg u. pjeha, koji bi se želio. Dosta vjerenja, onda im je evidentna dužnost grijeh. Gdje si n. pg. vidio, da jedan bn je da upreino prstom satno u demokracije: jednakosti,-bratstva i slo­ bila, da svojim radom zadobiju po­ kršćanin slavi naš Bajram? Nema toga bode bez ikakve socijalne i ekonomske ruinicu, u kojoj se nalagala osnivjerenje naroda, da opravdaju izbor u njih običaja, je li? Tako vjernici odbora za suzbijanje demorali- nepravde i nejednakosti. sviju vjera slave samo svoje blagdane, svojih drugova iz »Narednog Vijeća *. tj», pa da odmah uočimo da ovak Polazeći ea teritorijalnog principa Jesu li to učinili? Neka odgovore či­ a tugje -blagdane ostavljaju u miru. L.krnl.n.co mnogo * no koriste. Za to usvojili su narodni zastupnici jedno­ njenice: (tri retka zaplijenjeno) otjerali Mi. smo muslimani i to samo mi bo•uk ko potrebno, da se presvij. II. dušan zaključak, da svaka od naših su sve — a:na apsolutno sve musli­ sanako-heroegovački muslimani u to­ li« »I. i članovi ri jaše ta malu podig- pokrajina šalje u Državno Vijeće po mane bez izuzetka u opozicioni Ubor. me immka. i ii mehkih fotelja, da odmah sazo- jednog odaslanika na 41 hiljadu sta­ Donat nema u cijeloj Bosni i Herce­ Pa ti ćeš reći, to je naš stari obi­ I ulemu na /.dogovor, da izaberu vai- novnika. Prema ovom načelu dobile govini ni jednog jedincatog muslimana, čaj. 1 to je istina. Ali jjokraj svega i i ugrade program, pa da i oni osob- su pojedine stranke i grupe c.dregjcn koji bi rekao, da gbji povjerenje u toga, valja, i taj »stari * običaj zabaaiti, 1 u fm vezovima sudjeluju, ali nc broj delegata, uračunavši njihovu sna ovu vladu; šta više nema ga, koji bi jer je po nas štetan i bez ikakve fajde. Ind na pap ru (u rasporedu) kao gu u narodu, samo su muslimani, mogao predpostaviti mogućnost, da se ta Ako ćeš pravo mi smo i vrlo ču­ kšlth godina, nege da se češće puta koji su se posebno skupili u jednu ovom današnjom vladom može u opće dnovati ljudi. Slavimo n. pr. tugje И»те ua ćursu. Napokon bi se tre- zajednicu(Jugosl. musi, organiz.), straš­ raditi. Mi ljudi oko »Jednakosti * upre­ svetkovine, a mnogo koješta ne ra­ to jtduom odlučili i za putovanje no prikraćeni, jer im je priznato samo gli emo sva sile da udesimo naš rad dimo onako, kako nes sveti Islam uči. L Micj domovini, pa bar dva člana •— dva mandata na polo milijuna pri­ u sklad sa današnjom vladom, htjeli Mi muslimani imamo svojo Muјм»и poslati neka propuluju Bosnom staša u Bosni i Hercegovini. Mi smo smo vrlo rado daje svojski pomažemo bareć Noći. Koliko li nas ima, pa za Hatguvinom, te se osvjedoče o legalnim putem protestovali proti ovoj u njenu radu; ukabulili smo u naim nj'h i ne znamo. Dogje »Mevludi-šehfjanju toga programa oko pođi- nepravdi i tražili da se poslovi javno­ muslimanskom svijetu biti тдцј1п1, rif“, dogje i progje, a šta ga naših la a ah laka. ga života i općeg interesa no vode biii predmet napadanja za hator naših ’gradova i sela prepusti, a da ga ae , Na trećem mjestu, u radu oko po- bez naše jake skupine i da se o nama općih velikih ciljeva,, da zajedno sa proslavi kako je lo običaj u drugih (unja lijepog ahlaka i suzbijanju po- no odlučuje bez nas. Nar. Predstav­ vladom radimo, da je ispomažsmo i islamskih naroda. Pa ti ćeš reći mi hrtoosti dolaze1 sve kućne eUrje- ništvo odlaže raspravu o ovim našim da joj poklonimo potpuno povjerenje. nijesmp zato krivi, nego naš * hodže. м. Kožo se mirne duža reći, da su zahtjevima i ne će da pregje na ve- Ali — na Žalost — ne ide. Mi za sada Istina je samo da smo mi svi lome rifikacionu debatu. 9 toga osjećamo hdjelom iz taktičnih razloga, djomm krivi. No mogu hodže ništa bez ua«. ш kućne starješine najglarniji faktor lorom pitanju, jer gdje nema kućnog potrebu, da još jednom javno dignemo i radi cenzure ne možemo iznijeti <gvi zajedno trebamo svojo čuvali. protest pred cijelim našim narodom konkretne slučajeve, koji odrješito vele, 4:ija tu ne može imati uspjeha ni Ja znam, da će nam mnogi sad da * n)i nc slavimo jurjev i Alihjbolji vaiz, ni najljepše napisana i da upozorimo na slijedeću činjenicu: da ae sa sadašnjom našom vladom — reći U ujedinjenoj našoj državi sastalo se a to je sa ovim i ovakim »Narodovcidžun kao kršćani, nego mi salpo oteinjiga. Ualjed toga bi trebalo, da sva pripadnika Islama po čednom računa­ ma * no može raditi." Tako »Jednakost. * ј pujrdin«« najprije pred svojom sa feričjmo te dane. Jest, mi na le dane baš »teferičijesti poh ži račun. Nagje li kod sebe nju oko 1,300.000. I na ovaj milijun Može li biti sjajnijeg dokaza naše leiln, ilo se protivi propisima šetinta i tristo hiljada muslimana moglo je doli ispravnost ? Od prvog pefetka bijasmo mo". Šta se puste rakije popije?! Šta reba da to odstrani i sam svoj alhlak tamo trinaest delegata u Narodno Pred- protivnici sadaujeg sistema i zastu­ li pustih pjanih glava drugo jutro ppravi, a onda upregne sve silo za slavhiitvo! Iz Bosne i Hercegovine ima pasmo načelo, da na kormilu mogu osvane? Šts li drugog još jada i be­ pjuink ahlaka svojih ukućana i da mo 11 delegata na 600.0« 0 (dva iza­ biti samo ljudi, koji imaju naraine po­ laja biva na jurjev i alidžun. A sve todi itrog nadzor nad svjema svojim brana, a devet .darovanih" od Pribi- vjerenje. Radi ovog potpuno točnog suda je to naša velika grjehota i sramota. Aulinima, i da vazda znadu kuda tko ćevića), iz Makedonije samo 2 (slovom o vladinom sistemu proglasile nas Ruku na srce, pa reci nije li ovako? dva!), a iz Sandžaka ni jedan (ništa!), protivnicimk države i naroda, a »Jed­ de, i kim se druži i U dOsim toga u nas ima još dosta Na četvrtom mjestu bi oko poprav- premda Sandžak i Makedonija broje nakost" je preuzela dužnost, da brani ružnih i poganskih običaja na Jurjev i Ilindan. Što su nekake babe nakla­ h ahlaka došli imami, muhtari i sve preke 700.000 muslimana. taj sistem i da nam »dokazuje * to­ lučne starješine, koji bi morali da nadMi sada pitamo: po kojem pravu i božnju veleizdaju. Danas nam dajo pale, mi lo »ada činimo. Ovaj ide ra­ riru one, koji nemaju odrasla etarje- zakonu drugima pripada jedan dole pravu svojim držanjem, ali nema od­ no u vodu da se kupa, ne bi li baвае, nego u u prepušteni sami sebi i gat na 41.000 duša, a muslimanima važnosti, da odatle povuče i konze- jagi bio jači, ona se na drijenku lju­ pvojoj sudbini. Pošto danas ima vrlo na 100.000, jer su na 1,300.000 dobili kveucije. Nieni ljudi, premda tu d»- lja, da bajagi bude zdravija i tako •) početak je štampan u 5. I 7. broju samo 13 delegata?' Po kojem principu iivieli ponvmn brodolom, ne će da se dalje. To su sve stare laži, koje aam da se ruspline muslimanska brojčano«!, povuku, već spremaju novo grupisanje je sramota vjerovati i raditi. Uredništvo. �Strana 2 Ограш 7a to ko čuje ovaj moj glas, ne­ ka slobodno progovori desno i lijevo, da se mi muslimani već jednom oka­ nimo neielamskih običaja, koje naš Islam vrijegjajuOvdje osobito molimo seoske hodže i vaize, da našemu narodu ras­ tumače ove naše pogreške i narod svjetuju, da ne čini ono što nas sviju sramoti. Mjesto toga neka podsjećaju naš narod na naše „Mubareć Noći”, na „Mevlidi-nebijj” i t d. što nam je naša dužnost. „Ehul Hamid”. Bilješke. „Jedinstvenost države”, o kojoj voli govoriti g. Pribićević odrazuje se najbolje u pisanju naše i priječke štampe. Dok mi ne možemo prigovo­ riti ni jednom našem .povjereniku”, a kamo li g. predsjedniku vlade, mu­ slimanima osobito blagonaklonom g. Atanasiji Soli, dotle zagrebački .Hrvat” može donijeti i ovakav sastavak: .Prah u oči! Novi povjerenik za unutarnje poslove kod hrvatsko vlade g. dr. Tomislav Tomljenovič držao je prigodom svog nastupa programni govor svome činuvništvu. — Ta manite laki program! G. dr. Tomljenovič u uvodu tog „programnog” govora istovjetuje se potpuno sa programom g. bana Palečeka. Gosp. Paleček rekao je u svom opće poznatom, sa .dubo­ kim” mislima nezaboravnom iutervi ewu, da će on izvršavati samo naloge g. ministra unutarnjih dela. Njegova je dužnost plesati, a Pribićevićeva svi­ rati. Gosp. Tomljenovič javlja eto, da se i on slaže s Palačekom, prema tome imaćemo dva plesača, a jednog muzikanta. . Kakvi programi političkog rada! Ragje se je moglo kazati program izvršivanja apsolutističke voljo gospo­ dina Pribićevića protiv koje ni mrdnuti se- ne usugjujem!” 'I Krupa protiv agrarnoj nepravdi. Huseinbeg Krupić, H. Husnijaga B. Pašalić, Omerbeg Kulenović, Mujaga Badujević i Rasimaga Pašalić sa još 55 posjednika i 8 posjednica up­ ravili su ministru za agrarno pitanje g. dr-,i Poljaku, te članu agrarnog od­ bora i potpredsjedniku naše, organiza­ cije g. dr-u Halidbegu Krasnici pismo ovog sadržaja: Osnova o riješenju kmetovskog pi­ tanja, a naročito o pitanju haka za god. 1918. vrlo je površna, dapače protuslovna. Po njoj je kmet novi posjednik zemlje i ne mora platati FELJTON. .mAVDA” — „ПРАВДА” nikakovih spahinskih tražbina, pa ni haka za 1918. godinu, dočim je spahija pravi mučenik, na čije se življe­ nje osnova ne obazire niti se brine za to, može li se spaliija bar prehra­ njivati. Mi smo apahije lišeni posjeda, a ne utjeravši haka za 1918. god. osta­ dosmo bez ikrkovih uslova za pre­ hranu i Uzdržavanje. Ono, što je od kmeta dobiveno, to su oni u danima prevrata većinom oduzeli, i uz to su još u spahilucinia — hambarove, oduosnosno zgrade razrušili. Osnova ne vodi r čuna o ovom teškom stanju niti uzima u obzir, da nas većina imamo samo kmetovsko posjede i nikakovih drugih, a mjesto tog po­ sjeda dobismo samo zvučnu krilaticu: „Parlamenat će dopitati oštetu i us­ tanoviti cijeno za otkup kmetova”. Parlamenat-se sastao i taj najviši forum u našem kraljevstvu nije do danas stvorio nikakova konkretna za­ ključka o otkupu kmetova, odnosno o brzoj pomoći u novcu ili naravi na­ ma, bez ikakovih ekonomskih i financijalnih garancija stojećim spahijama. Mi, koji smo riješeni svega i koji smo za vrijeme rata najviše stradali — naročito naše ženskinje dok su im ljudi bili u vojsci — sada sačinjava­ mo, jer smo bez ičega, pa čak i bez prehrane. Kako su ovom radikalnom agrarnom reformom nemilosrdno po gogjene ekorom samo spahije, kojima je oduzela mogućnost prehrane, pa nam treba brze pomoći, za to moli­ mo da nam se što brže votira potreb­ ni iznos kšo predujam za luk od 1918. i ta svota u gotovom novcu is­ plati. Platili smo porez za 1918 nodsvojo zemlje nikakove koristi imali nijesmo. Držimo, da će kraljevsko ministarstvo za agrarnu reformu iz principa prav­ de i osiguranja eksistencije naših po; rodica što brže našoj molbi za dopi tanje potpore u novću za naš halt od 1918. udovoljiti i time naše porodice iz b jede spasiti, jer su oduzeti nam posjedi ostali nama kao zakonitim nasljednicima. Jedan trijezan glas. Saradmk novinskog ureda u Za­ grebu obratio se na g. Milana Marjanovića*) ra molbom, da udgovori na neka pitanja, koja zanimaju našu jav­ nost. On je to spremno učinio. Na pi•) Jedan od najsposobnijih i najdaleko­ vidnijih hrvatskih novinara i političara. Prije rata izdavao jc odlično uregjeno .Narodno Ujedinjenje* i vodio najsmjeliju borbu proti Magjarima i protivnicima narodnog jedinstva. Uoči rata umuknuo je u inozemstvo i tamo nastavio svoj korisni patriotski rad. tanje v stanju na.-ie stvari na konfe­ renciji mira odgovorio je: .Jugosla­ venski je problem danas roegjuimrodni problem prvog reda. Ovo je uspjeh titanskiii podviga srpskih i dobrovo­ ljačkih vojska, žrtava cijeloga naroda i vanredne naše propagando u inostranstvu. Naš geografski jajložaj do­ bio je svoju veliku važnost. Kako god se riješilo naše pitanje, ono je postalo svjetska i ne silazi više s dnevnog reda. Ovo je već ogroman uspjeh*. „А čemu se možemo nadati?” — „То je teško reći. Ja sam lično uvje­ ren, da ćemo na- kraju uspjeti da do­ bijemo i zadržimo evo ono, dio je nama vitalno potrebno. No ne znam da li će to biti utanačeno voć ovim ugovorom o tnh'U, koji će sklopiti ovo sadanjo ličnosti pariškog kongresa ili će to bili tek poslije novih peripetija. Naš problem je kamen kušnje jedne i druge politike, politike prošlosti i politike budućnosti, politike rata i po­ litike mira. Veliki rat još nije dovršen . „Л šta onda, ako saveznici potvrde Italiji otimačinu?” — „Svi je ne će potvrditi. U tom je pitanju isključena jednodušnost kongresa. Sonninizam mo­ že da u Pari su stvori novi Brest-I Jtovvsk, ali sa jednakom trajnošću života. Na nama je da budemo složni i spretni. Nisu isključena isnenagjenja u Parisu. Budimo spremni da uzmemo što je naše, čim se pruži mogućnost. Ne mogu reći šla će učiniti naša delega­ cija u slučaju nepovoljnog riješenja i.a konferenciji mira. Ja ne znam hoće li otići iz Parisa ili no. Ali b:š zato, jer lako stoji naša stvar, mi ne smi­ jemo unutarnjim razdorima otešćavati naš dosadanji glas u inozemstvu. Iz­ gleda mi, da se ovdje u nas malo na to pazi i da se ne zna koliko smo ocrnjeni preko talijanske propagande, koja iskorišćuje naše svagje”. „Mislile li Radića?” — »Ne samo njega, jer ima i u drugim (dakle i srpskim. Op. ur.) dijelovima našeg naroda neiskrenosti i separatizma, ali na Radića svakako mislim u prvom redu. Kad bi Radić uspio, onda bi uspio jedino u tom, da stvori hrvat­ sku republičku oko Zagreba sa 2—3 županije, zavisnu od Talijana i Ma­ džara; uspio bi samo da u talijanske ralje gurne Sloveniju,” da raspali kla­ nje megju braćom u Bosni i u dru­ gim krajevima, te da tako stvori baš ono, protiv čega se kratkovidni hr­ vatski separatisti bore f. j. Veliku Srbiju. Dakle upropastili bi Ilrvasku i Hrvate.” .Kako sudile o pitanju centra­ lizma i deccntralizma? — „То nije pitanje teoretsko, nego praktično. Ni- Da se mogne dati izraza što vi­ sam slučajno nabasao na jedan podlis­ šem štovanju pjesnika, trebalo bi da tak gdje je g. ćurčić najprije štampao se osnuje jedan širi odbor za cijelu pjesmo, da bi bilo izgubljene, ako ih Naš Ćazim. Bosnu i Hercegovinu, kojemu bi bilo ne bi prešlampao. Sad imam u ruci malu knjižicu na Neki dan, ste g. urodniče, donijeli, stavljeno u dužnost kupljenje dobro­ jedan podlistak od g. A. B., jedno is­ voljnih priloga za spomenik, kao i 31 stranici sastavljenu kao mozaik, kreno sjećanje na svog umrlog pri­ briga o svim drugim potrebama za koji se ugodno doimlje. Zašto ?0er su jatelja i književnika Cazima Ćalića. njegovu izgradnju. (Poput zadnje ak- ove pjesme „ipak izraz jednog istin­ skog raspoloženja, pa biio to i raspo­ Gledajući, kako se širom naše domo­ c je za Kranjčevića spomenik). »Stoga najprije pozivamo njegove loženje prošlosti”... veli sam pjesnik. vine priznaje i cijeni rad njegova ćazima, njegov je Tešanj osjećao ugodno prijatelj« i one, koji ga cijene i vole,' I to je istina.' Pravo istinsko raspolo­ zadovoljstvo, jer ono, što mu leži na’ da što prije započnu sa uspostavom ženje stvara pjesme, a osobito ovake srcu i o čemu .on sa svjesnom spoz­ šireg odbora za B. i H„ za podignuće mozaik«, koji su jednako umjereni i poredani, da skupa čine cjelinu. najom šuti, to se elo, otvoreno go­ spomenika pjesniku Cazimu Catiću. Dobrom prijatelju umrlog pjesnika „Mrtvi borci kišnu... suze noći kaplju vori i piše. Tešanj mrfogo vKe cijeni Cazima, gospodinu A. B. Tešanj ovim svog Cazima, nego li se misli, a da ga ci­ s grana. jeni više nego iko, o tom nema sumnje. izrazujo lijepu hvalu, što se za nje­ Mrak je velom skrio sve strahote govim sinkom toliko zanosi, pa ga Tešanj je već davno dao inicijati­ strašflog klanja vu, da se izradi jedna studija njego­ ujedno inoli, da kod svog užeg aktiv­ Tu na polju časti, slave, lovera i — nog kruga bude pokretačem ove ple ­ va rada; jedna knjiga, gdje bi osim sanja, M. toga došli njegovi najzreliji pjesnički menite akcije. Gdje se zadnji uzdah slio s graktanjem radovi, a tako i recenzije, kritike i od vrana”’) ini članci, koji su o njemu u javnosti [„Poljana smrti”). Mozaik. • , izašli. Tešanj je još lanjske .godine „Kad od prvih sena tka Se pokrov pokrenuo akciju oko podignuća do­ [Soneti iz topole od Milana G. Ćurčića) mrtvom danu... stojna znaka na njegovu hurnku. Iza­ U ovoj suhoparnoj novinskoj štampi I tad — u čas, kad je grimiz povrh bran je odbor ja uregjenje njegova ugodno je uzeti u ruke knjižicu pje­ vođa tm’o, mezara i izgradnju turbeta (spome­ sama i pročitati ih na dušak. A još •) Ne miješam se u vaše stvari, ali ovaj nika). Počelo se je već i kupljenjem je ugodnije, kad u tim pjesmama na- Sermanlum „drapa* I moj prozaični sluh priloga, te je već sakupljena svota od gjete nešto toplo i lijepo, nešto čez­ •prostite, ali tako je dragi pjesniče i recen­ Ur. preko 2.000 K. nutljivo. Eto meni se je činilo kad* zente. bama. Bilo je vrlo zlo, il'j* stalo operisati ovim krilatica«1 stojauje nekih uglednih »цц’ u Parisu išlo je zatim, di ц’ diskusija sa detalja i đv se jo da li no može naći zajeđg^ za u tim pitanjima za ive rodne ljude, kojima je u i»ua do toga, da mi budemu narod, da budemo demokr^ živa. U opće ustav ne smije ( do pošljedica izbornih rezultata načko borbo, nego re:nlht ц svih najtrezvenijih elemenata a, jer njegovi principi i interesi su iznad svih vlada . »Kako se misle stranački sati naši emigranti?” — .To m, Naš jugoslavenski odbor bio rcn ad lioc za vrijeme rala, i), nikoga vezao, niti veže u јц.д politici. Odbor u ostalom likvid, svoje poslove i svakijc član slj da radi po svojoj volji Ment zanima uregjenje naših котш onih veza, pitanje o uzgoju i stvu^ nego o tepubiici i тц Mi moramo organizovali rad našega života, društva i driu, Uto smo u vrijeme čorbe ta eksistcnnju stvorili „Narodna & tako treba da stvorimo sada ,A, obnove". Evo široka polja za u, evo svetih dužnosti za svakv^ tom radu leži naš budući । uskrs”. Pregled. Naše granice. Zagrebačka [i primila od Jugoslavenskog dup ureda u Parizu preko Berna ep vještaj: U najskorije vrijeme i* dogje do riješenja talijnpakoji^ venskog problema. Re samo W, već i' čitava štampa postavlja problem na prvo mjesto, ЈЦј nekako sve više svoju poticiju Nj, jatelji zauzimaju se posljedak , osobito za riječko pitanje. Đula rica predstavnika najugledniji gleskih i američkih listova po« su Dr. Trumbića i proboravili njega puna dva sata. On im je tanko razložio naše pitanje, i »; riječko. Pokazalo se, da su inlei čije vrlo dobro djelovale. Listovi nose članke o našem pitanja ko. pisani stvarno, a revendikacije b najboljim argumentima Neki li ustaju odlučno protiv preuzetni lijanskih zahtjeva. Listovi ističu da Jadransko i ne može nikako biti svojina Tili More je ovdje da spaja, a ne i jeli dva naroda. Banatske je pd Kad je inrak svu zemlju meki* lurom ogrneU tom času čuh gde zemlja ui i šanu, — „Dosta ... ja ue mogu tše grobova eitki s Gde su moja.rodna polja, gde« dra žita? Svu ih konac gazi s besom, i vučjem krant; .Ovaj maleni dnevnik stihovi nas je u jednom pravcu i »nah zam, jer je pisan za vreme okup Srbije u Kragujevcu. gdje je služio kao bivši vojni sndija” — Pjesme su ratne, ali ne kao tna roba” nego kao duša pare koja je vidila i zapazila boli — samih boja boli sastavljen je A ik” soneti iz jopole, iz topole, au ratna kola prošla i ostavila ln nišlenja i haranja. „А sad . . kakva snaga zemlju p« i kreće? Smrt joj svaki trzaj znači — ti slave brz* Onih, što bez vere žive i što aai . mrze” — — (»U čas ovaj kl �Врој 25 Broj_______________________________________________„ПРАВДА* - »PRAVDA* ^јспј tako, da granica tele obalom [^oša. Takovo i Božijaš ostaju izvan ,jih granica. »Tomps’ donosi rezul ,1 svoje ankete o Jugoslaviji i upraf tendenoijozno pripisuje veliku va^st Radićevoj stranci. Iznaša cijeli jgtorijal ove stranke, a pogotovo njej separatističku akciju poslije naroaOg ujedinjenja. Završuje da beorsdska vlada mora računati s Radi­ nom strankom. 8 obzirom na plebiscit u Dalrnaji izjsvliuju Talijani da jugoslaveni listina nosi potpise Zadarskog nadiskupa Pulišića, kanonika Piaspvolia predsjednika suda Benedittia. Ove , ličnosti izjavljuju pod prisegom, i oni toga nisu nikad potpisali. Nad■.kup zadarski sve i ako je hrvatske irodnosti, izjavljuje otvoreno da je в protivnik Pansrbije. Hcnri Barbusše pravio je pismo na D' Anunzija, u ■Sin odgovara na njegovo napadaje wtiv Jugoslavena i predstavnika sarzaib vlasti Komunistički kongres. U Beograu su 20. i 21. o. inj. održane sjed­ ite socijalista ljevičara. Prisutno je iju 450 delegata iz svih pokrajina вл Slovenije. Desno krilo Korača i rugova iz Hrvatske nije bilo zastujoo. Osnovana je partija: .Socijalis­ ti« radnička partija Jugoslavije (Ko lanistij*. Četiri poslanika iz Vojvodine Mili su da će napustiti narodno redstavništvo. Jednoglasno je usvoeaa platforma za ujedinjenje prole■rijata. po kojoj partija »pristupa u eću internacionalu. Zaključeno je ilje, da se ne ulazi u današnje na-j predstavništvo, da se traži dy »bilizacija i izbori za konstituanWM ;»di se sada o tom, da se stvorf ve­ li sindikalni pokret. Katna odšteta, Bod pritiskom konnvativaca' pristao je Lloyd George, i Njemačka imade platiti čitavu rat11 odštetu, pa makar za to trebala i 0 godina. Predsjednik Vilson nije iglasao s ovim zahtjevom. On je lišljenja, da se Njemačkoj udari to­ ka kontribucija, kolika će biti đovoljt, da se poprave pokrajine, koje su pustošili Nijemci i njihovi saveznici. Ovo načelo odgovara stanovitu Vilsolovih 14 tačaka, na temelju kojih je njemačka sklopila primirje. Teško pobijegjenom. U subotu irije podne stigao je njemačkoj vladi 0 Berlinu poziv, da za 25. aprila oda»lje delegate u Versailles. Taj je poliv bio predan njemačkoj komisiji za irimirje u Spaa, a ova ga je brzojav» poslala u Berlin. Poziv je sastavljen ■ francuskom jeziku, a glasi: »Vrhovno rijećo antantskih i shveznih sila zalljučilo jej da za 25. aprila navečer uzore opunomoćene njemačke dele­ p onda: ,Rob ih gleda, ćuti — da mi za čas rekne: - »Uzalud je, silni . . torama, kad se savjest povampiri!..’ (»Rob’). Ja ne poznajem pjesnika i tim mi adrate reći sud o njegovim pjesmams, a taj je sud kratak, jer sam „Моtaik' najbolje nam predstavlja sud o (rmu i ovo tnalo što iznesoh malo (, da upoznamo pjesnika, a no ću prejerati, ako ustvrdim, da će g. ćurčić postali još bolji pje-mik nego što je n »Mozaiku*. . ledino mi ružuo zvuće ovi stihovi: >8to tka ga mesec u kasne minute? J srebru od voda kraj šume blize Sva slika ti trepti i eenke kliže, P« trkti bez luma, dok tioe ćulo------No svakako je vrijedno pročitati euj mali »dnevnik stihova", u ovo prozaično doba, koji uz 2 K nije baš lako skup. —se. Teško je čovjeku u mraku Pri­ sili smo knjigu pod gornjim naslovom, koju je izdao poznati narodni Držimo uvredom, što nam se kao islamskom listu šalju i ovaki pozivi. Sramota! Tri put sramota. Jedan predlog. U Sarajevu ima­ mo dosta spremnih alima i drugih inteligenata, imamo kiraethanu, „Hurijet’, „Gjerzelez’ i .Merhamet’, a još hala se niko ne laća jednog vrlo zdra­ vog sredstva za širenje društvenosti megju nama. Nekako se sve soparišemu, nešto se tugjimo i odvajamo u skupine. Ovo nije zdrnva društvena pojava, pa bismo je trebali lij -čiti. Šla bi bilo, kad bi naši inteligenti zaredali javnim predavanjima, u ko­ jima bi se pretresali naši nedostaci i tražio način za njihovo liječenje. Svak nek uzme jednu temu, i zajednica će ih dobiti rukovet. Vrijeme je da se prenemo, pa ape­ liramo na predsjedništvo kiraethanskog odbora, da ovu stvar uzme u ozbiljan pretres i da nam bar za ra­ mazanske večeri osigura desetak pre­ davanja. Л no bi bilo zgorega, kad bi predavanja i prije otpočela. IsL društvo »Spas’ u Banjaluci, čitamo u »Novom Životu’: „4. o. mj. otvoreno su svečano društvene pro­ storije prosvjetnog i potpornog musli­ manskog društva „Spas’. Otvorio ih je društveni predsjednik g. Adom Afgan pozdravnim govorom, u kom se zahvalio na mnogobrojnom odzivu čla­ nova, te istaknuo i lijepi rad društva oko podupiranja muslimanske siroti­ nje i oko nastojanja, da se prepriječi prosjačenje muslimanki po gradu. Prigodan govor izrekao je i mufli efendija У osokolio prisutnike na po­ dupiranje društva. Društveni tajnik g. Ibrahim Džafšić govorio je o društve­ nosti. Knjižničar g. Cejvan govorio je o lijepoj knjizi i o koristi od čitanja dobrih knjiga. Iza toga službenog dijela razvila /u/ se nevezana zabava i razgovor do iza ponoći. Dobrovoljnih priloga za „Spas’ skupljeno je preko 2.000 K. zž Брага „Средишвег зехаљског одбора“ sa иаше пародне хучеиаке. Ксг+Љ. . * Позната je чпљенида да je „СредтпKa i ’ /О С&м. љи земалски одбор* од почетка свог радара посветио особиту љубав u бригу •* не еаио оној нашој дјецп, која су била приморана услпјед^ несношљивих ратних прпдика потражити корицу хље/ж ре ча ба под крововпма људп иилоствва срца, uch се je у орвом реду заузео за заhl штиту породица и снрочади оних наSramota. Jedna provincijajp^ff?«- ших вародних мученика, soju су суslimanska čitaonica"’ dajoj^n dana дјеловади у југославенскии легвјаха и zabavu, pa je i u zadm^j^polovici re- жртвовали здравље и жпвоте своје за džepa našla za shodno, da istaknutim осдобођеи>е и уједињење Срба, Хрвата ' slovima najavi: „Domaća jela i — pila и Словсиаца. Између 20.000 нашс дјечпце из Боna izboru". Kada ćemo se već prenuсне, Херцеговвие, Далиације и Истре, ti i odbaciti ovaj po izbor otrov? gate u Зраа, da ondje prime tekst mirovnih preliminara, što su ga usta­ novile antkntske sile. Umoljava se nje­ mačka vlada, da odmah saopšti broj, imena i karakter delegata, koje misli poslati u Versailles, a isto tako broj, imena i karakter osoba, koje će pratiti delegate. Njemačka delegacija ima da se najstrožije drži svoje uloge i da bude sastavljena samo od onih osoba, koje su odregjene za posebnu misiju . Njemački državni ministar za ino­ strana djela grof Brockdorff-Rantzau dao je na to zastupniku ureda za ino­ strana djela kod komisije za primirje u Spaa ovu instrukciju: „Umoljavam Vas, da tamošnjem francuskom zastup­ niku dadete ovo saopštenje, koje neka on dostavi antanlskim i saveznim vla­ dama: »Njemačka je vlada primila sa­ opštenje francuskog ministra predsjed­ nika i ministra rata. Njemačka će vla­ da na večer 25, aprila odaslati u Versailles gospodu poslanike von Hanilla, tajnog legacionog savjetnika von Kellera i pravog legacionog savjetnika Ernsta Schmidta. Delegati imadu po­ trebne punomoći, da prime tekst na­ crta mirovnih preliminara. koje će oni odmah uručiti njemačkoj vladi. Dele­ gate će pratiti dva kancelarijska či­ novnika gg. dvorski savjetnik Walther Reimker i Alfred Lueders i dva poslu­ šnika JuUhs Schmidt i Niedke." jfomaće vijesti. prosvjetitelj, publicista Rudolf Herceg. Tu je sabran niz raspravica o prosvje­ tnom pitanju od godine 1911. do aprila ove godine. Naročito je svestra­ no i poučno prikazan način, kako bi­ smo se mogli najlakše riješiti analfa­ betizma. Cijena: 2 K, a dobiva sc u svim knjižarama. Vanjske narudžbe obavlja pisao: R. Herceg, Zagreb, Medulićeva ul. 23. „Narodna Zaštita" slobodan i ne­ zavisan list za zaštitu djece. Izišao je 1., 2. i 3. boj ovog mjesečnika na 72 stranice veće osmine. U tom trobroju imade lijepih članaka i raznih vijestica o socijalnim pitanjima današnje dobi. Sastavci su štampani latinicom i ćirilicom, a imado u listu i slovenačkog štiva. Opširniji su članci: Za­ štita žene radnice (dr. Gjuro Basariček), Otroško in mladinsk varstvo; Sabiranje gragje za »socijalni arhiv«; Iz ureda »Središnjeg zemaljskog odbora« i t d. List uregjuje dr. Gjuro Ba sriče k. uredništvo i uprava na­ lazi se na Kipndm trgu broj 9.—1. Pretplata na godinu 20 K. Naredni broj izaći će koncem ovoga mjeseca kao jubilarni broj prigodom da­ na »ratne siročadi« dne 4. maja ove godine. Za jubilarni broj primilo je uredništvo biranu gragju od mnogih naših ugleduih pisaca i književnika. Narodno pozortšte. 3 brda s dola, teškom mukom skucalo se nešto. Ot­ voreno je narodno pozorište u Sara­ jevu i počelo na 20. o. mj. svoju se zonu. O potrebi kazališta, kao jedne kulturne institucije nije nužno govo­ riti, jer ta se je već davno osjetila, davno zasnovaia. a do ostvarenja nije došlo. Tek sada privatnom inicijati­ vom i jedna anonimna družina nado­ mjestila je to, što je trebala vlada i grad učinit’ Ne ćemo se unaprijed upušćati u proricanja niti ćemo isti­ cati, kako i šta bi sve još trebalo, ne­ go ćemo sačekati dok vidimo, kako će se razrijati. Pazićemo na rad i do­ nositi prikaze, pa ćemo kasnije reći ono što mislimo danas o kazalištu, kao kulturnoj instituciji. . Otvoreno je sa čoroviea komadom „Zulumćar". Stvar je iz našeg musli­ manskog života, pa neka цат je do­ zvoljeno nešto i primijetiti prije nego reknemo o samoj igri. Naše komade teško je »nama prodati", teško je na­ ime nas zadovoljiti. Ne vjernjem, da i pok. Svetozar nije poznavao muslipianski život, jer je on to dokazao, kao I ni jedau drugi, ali je ovdje krivnja Отрава 3 Strana коју ј« одбор спасио од вајцрње сиртп, сиртл од глади, имаде њпх Тотово подовпца, којииа су очсви бпли пострнјс.-па1ш, објешеии. иитериирани или бар прого».они no бившпи аустро-угарокии властима, a велик je број и оиих, којииа су очевп војевали у југославепским легијаиа- За сироту дјецу издао je одбор доееле преко 1,000.000 К. Сав тај иовац сабрац je лих из мплодара иашег плеиенитог и пожртвоввог народа, којв, увјеренп сио, не ke ни унапријед устегиути своју помоКнпцу рукЈг ондје, гдје се буде paдило за спас дјеце и породица оних иаших мучепвка, којима смо у добром дијелу дужни ослобођев,е иашег троименог иарода испод туђинскогјариа. »EI Kamerova’ skupština, koja je bila zakazana za 18. o. mj. nije ве održala radi toga, što nije pristupio dovoljan broj članova, pa će se obdržavati sutra k večeri (25. o. mp u 6'/, sati na večer bez obzira na broj prisutnika. Dnevni red isti. Jedan proglas. U zadnje je vrijeme došla u Bosnu i Hercegovinu velika množina kriomčarske robe iz Italije, osobito iz zaposjednutih krajeva Dal­ macije. Poziva se svako, koji ima te robe, da u roku od 14 dana, kad je izišao ovaj proglas u službenim novi­ nama »Narodno Jedinstvo’, pismeno ili usmeno prijavi tu robu kod nadle­ žne postaje financijske straže uz oz­ naku vrste i množine po težini, a da osim toga za svaku vrstu tekstilne robe (pamučne, vunene i svilene robe, platna i t d.) donese po jedan odre­ zak. Kod rublja i druge šivene tek­ stilne robe valja izričito istaći, da se radi o šivanoj robi. Ove će prijave poslati financijska straža skupa s uzorćima robe glav­ nom carinskom uredu u Sarajevu, koji će odmjeriti carinsku pristojbu. Stran­ ke, koje su u gore navedenom roku prijavile zalihe kriomčarene robe neće se progoniti po dohodarstveno-kaznenim propisima. Po isteku gornjeg ro­ ka postupaše se proti posjednicima kriomčarene robe po dobodarstvenokaznenim propisima. Redovita glavna skupština Islam­ ske dioničke štamparije u Sarajevu. Ovime se pozivaju sva gospoda dio­ ničari na redovitu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u nedjelju, dne 27. aprila 1919. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama, Careva ulica sa dnevnim redom, objavljenim u 88., 90. te 91. broju »Narodnog Jedinstva’. „Gajretove“ vijesti. Povjerenik u Zenici Abdul-Aziz ef. lafro upisao je 43 člana prinosni- na onim, koji izvode. Pa je i u »Zu­ lumćaru’ bila ta pogreška. Zulumćar Selimbeg — to je obi­ jesna mladost, pun života u napunu snage, kad krv bukti i srce traži ašiklu .a. U glavnoj ulozi igrao je g. Vojislav Turinski i možemo bez pretje­ rivanja reći da je odigrao svoju ulo gu na zadovoljstvo. On je jedini uz g. Radenkovića bio bliz našim ti­ povima ili bolje rečeno čorovića ti­ povima iz prošlosti, kakve je on vo­ lio crtati i više puta sa uspjehom. Ženske su uloge vrlo siabm igrane pa da nije bilo onoliko smijeha, svi­ lenih haljina, afektacije i razuzdanosti bio bi komad propao i uz dobru igru g. Turinskog. Još nešto, u nas ne dolazi momak djevojci onako blizu, nego samo kod cigana, ne govori stari Arifaga kćeri: „Zbogom* jer gubi komad na svojoj originalnosti, pa bi preporučili u bu­ duće više pažnje našim bosanskim običajima, kad se daju naši komadi. —ke. Šaljite pretplatu! .*. �Strana 4 Отрана Broj 15 .PRAVDA’ —.ПРЛВДА" ka i 3 utemeljitelja, te ubrao člana­ rinu za 6 mjeseci i poslao nam svo­ tu od 619 K. Mori pododbori. U F o ; n i c i je osnovan pododbor, kome je za pred­ sjednika izabran Hafiz Mehmed ef. Jakid, kadija, a za tajnika Dizdarevič. Isto se osnovao pododbor u Trav­ niku, kome је^ predsjednik: Dr. Sulejn.cn Aledkovk\ tajnik: Herić Dervi?; blag ': Salibaga Sujoldžić, a revizori Ma nudbeg Hrasnica i HaSimbeg Baanjevi61'a3a!ić. Takogjor se osnovao pododbor u B. Novom, a predsjednik mu je: Muhamedbe - Cerič-Kalenderac, a tajnik: Mustafa Hergič. Dobrotvori i utemeljitelji. Za do­ brotvore društva javiše se Muhamed Bekir ef. KalajdžU iz Mostara, Besimbeg Teskeredžić iz Travnika i „liti had’, autialkohulističko društvo u Ze­ nici. Za utemeljitelje javiše se slije­ deća gospoda: Ibrahim ef. Sarii iz Sarajeva, Omer eC Šmtii iz Zenice, Muhamed ef. Ritica iz Mostara, Bc6 i raga Ramit iz Zenice, Mehmed ef. Hadioinerovii (Muhamedaginl iz Mo­ stara, Abdul-Asiz ef. Jafro iz Zenice, Hf. Omer ef. Dčabić iz Mostara, Dr. Sulejmau Hafizadić, Fnikbeg Ibr^iimpašić, Dr. Sulejmau AleJković, Salthaga Sujoldžić i Jahjabeg Kupčić iz Travnika, te Alibeg Bišćević, Alibeg Cerić (Jablanica), Ahmcdbeg Krlidbegovid, Muhamcdbeg Cerić (Kalenderac), П Muhamed Memić, Muharem Topić, Ahmedbeg Cerić Rasimbegov, Omer Falan, Alija Džaukić, Derviš ef. Šehović, Sulejman Muflić, Mehmed Buljubašić, Hafiz Omer Topiv, Suiejman Sulejmanovič, Husejn.Topić, Arif Biščanin, Mustafa Memić i Husejn Dautćehaiić svi iz B. Novog. Dobrovoljni prilozi. Primili smo K 110 dobrovoljnih priloga iz Trav­ nika a darovaše po K 10 Dr. Sulejmau Hafizadić,Faikbeg Ibrahiinpašić.Hašimbeg Badnjević-Pašalić, Mahmudbeg Hrasnica, Dr. Sulejman Alečković, Ali ef. Dautbegović, Salihaga Sujoldž’4, Jahjabeg Kupčić i Zejnilaga Hastnbegović; a po K 5 Salili Sefkid, Muharembeg Hadžalić, Hakija Herić i Der­ viš Herić. Iz Bos. Novog prtmismo K 666 dobrovoljnih priloga, koje da rovaše: po K 50 Mustafa Kadić. Mu­ harem Mulalić, Husejn Topić i Husejn Dželdimović; po K 30 Hasan Kadić, Adem Rakovac, Ahmcd Hergie i Saljh Safa čaušević; po K 25 Ahmod Hadžimuhć; po K 20 Ahmed Alagić Husein Fejzić, Mustafa Babović. Mahmud Osmacčevič, Mustafa Fetibegović. Наllz Rašid Rasovac, Husejnbeg Kapetanović, Ibrabim Sager, Omer Berberović, Osman SaCć, Behlil Ibrahimović i Ćamil Rakanović; po K 10 Derviš Ibrahimbegović, Alajbeg Ibrahimbegorić, Mvhined Krupić, Muharem Brković, Ibrshim Plaulj, Smajl Rasavac, Hasan Berberović i Jusuf Spahić. Trošite cigarćage„Merhamet„ Iz naše organizacije. Mjesni odbor u Mostaru upravio je Državnom Vijeću protest, kojim so solidarišo sa zahtjevom tuzlanskog odbora u agrarnom pitanju. Uzornu primjer islamskog rodo­ ljublja i svijesti pružio nam je ovih dana Turačić sa svojom općinom, pa ga iznosimo na javnost кчко radi to ga, što zaslužuju javnu hvalu, tako iradi toga da bude doblr uzor i osta­ lim mjestima. Evo šta nam pišu iz Puraćića: »Koncem marta ove godine održana je skupština u ovdašnjoj mekt. ibtidaijji, radi Ličnoga popisa članova »Ju­ goslavenske Musi. Organizacije* u općini Puračić, na kojoj su odbornici Hf. Fehim Salihbegović i Mehmedaga Mu ininović sakupili K 6.46f— dobro­ voljnih priloga za organizaciju. Prilog su dali: po K 1.000 Braća Dugonjivi, da Bog dade da se i dragi u njih ugledaju; po K 600: Nujaga Muminbvić; po K 300: Osmanaga Alidžić; po K 200: Ba^idaga Dedić i Osmanaga Morankii; po K 100: Omeraga Camdžić, Ibrahimaga Kovačević, Husejnaga Ge­ gić, Mujaga Mujkić, Osmanaga Čam­ džić, Adem aga Nogić, Omeraga ćosićkić i Hadži M< hmedbeg Zaimbeguvić; po K 50: Hf. Fehim Salih egović, muallim, Abdullah Imamović, Halil Hasnnhodžić, Bego Baćić, Hašim Bektić, Omer Avdić, Ibrahim Osmanović, ćosić Mehmed, Ćosić Ibrahim, Hanuma Mehage Čamdžića, Asimaga Abadžić, Gjulaga Ćosić kić. Suljo Salihović, Smajil Ćosić, Huso Hanić, Mujo Mehinović i Husejin Buljubsšić; po K 40 Emin ćovićiBajro Salkić; po K 30: Mustafa Kadirić, Mehmed Sakić, Meho Džindo, Uzejr ćosić, Mustafa Gegić, Husejin Hrnjić, Jusuf Mukanović, Ibrahim Gegić, Osman Gegić, Mujo Gmdaškić, Meho Sad i ko vić, Jusuf Kovačević, Mešan IIu kić, Salih Osmanović; po K 25: Salih Dedić, Jusuf Tufekčić, Mujo Grahić; po kruna 20: Osman Ibrićić Hasan ef. Osmanović, Osman Ibrićić, Mustafa ćvskić, Sulejman Osmanović, Ibrahim Baćić, Omer Baćić, HaŠima Hasanhodžić» Šaćir Fa’ušić, Ibrahim Orlić, Avdo Orlić, Meho Osmić, Muharem Kovače­ vić, Salko Jusufović, Rašid Prelić. Majo Jusović. Meho, Srabović^ Jusuf Jusufović, Huso Camdžić, Hasan Bektić, Husejin Dugoujić, Ibrahim Šehović, Ibrahim Fatušić,Omer Džibrić, Bego Džrbrić, Osman Gazetić, Mujo Avdić, Ibrahitn Memić, Regjo Salkić, Meho Salkić, Mehmed Omić, Muharem Gegić. Omer Kovačević, Hasan ef. Mr hovkić, pmer Mehinović, Osman Cović, Omer Btilalić, Omer Huskanović i Ibrahim Memić; po K 15: “Hasan Ćam džić; po K 10: Osman Šećić, Huso Sakić, Ibrahim Osmanović, Adem Ba­ ćić, Osman Omerović. Mehmed Sakić, Mešan Omerović, Himzo Dugonjić, Alija Razić, Hasan Dedić, Meho Hanić, Nazif Hukić, Mustafa Bašić, S Jko Sa­ lihović, Osman ćosić, Eata ćosić, Aika ćosić. Muharem ćosić, Šaha ćosić, H tnifa Ćosić, Suljo Memić. Hašim Avdić, Muharem Hamustafić, Jusuf Dugonjić, Osmo Memić, Adom Memić, Omer Osmanović, Meho Tufekčić, Ibrahigi Kovačević, Mustafa Muratović, Ibra­ bim Aljukić. Hasan Hamustafić, Ha80 Hasmustafić, Omer Likić, Na zif Ćopić, Mustafa Ališkanović, Hamid Ališkanović, Adem Ališkanović, Lutvo Dugonjić, A. an Sabanović, Omer lijazović, Salih Osmanović; Omer Duga* njić, Salko Kamberović, Meho Muinino vić, Omer Nuhić, Mujo Tufekčić, Ha­ san Gazetić, Husejin Gazetić, Emin Grahić, Mehmed Džibrić, Huso Tokić, Sinan Kovačević, Fahi Kovačević, Mustafa Hanić, Ibrahim Ibrićić, Ha­ san Bećić, Junuz Đotalić. Avdo Kadirić, Mehmed Bačić, Meho Tra« varević, Omer ef. Bogović, Jusuf Bešić, Omer Jusufović, Ajiša Hodžić, Jusuf Begić, Suljo Kovačević, Mujo Ćović, Sinan Sinauović, Mujo Huskanović, Alija Ahmičević, Mujo Bondić, Rašid Ibrićić, Mujo Hanić, Gjulaga Jusufović, Murat Bandić, Rašid Osmić, Salih Rehić, Omer H >džić, Mu­ stafa Bektić, Muharem Uaškić, Meh­ med Alić; po 8 K: Ibrabim Kovače­ vić; po 6 K: Smail Kalebanović, Sa­ lih Avdić, Omer Halilović, Hašim Ha­ nić, Mehmed Memić; po 5 kruna: Hamid Pelelović, Nazif Helezović, Gjulaga Kolalić, Nurija Bajrić, Mašo Memić, Mahmut čobanović, Ali­ ja Mujić, Hašim Halilović, Jusuf Avdić, Osman Kovačević, Rašid Ko­ vačević, Osman Muratović, Gjulaga Aljukić, Hasan Aljukić, Mujo Напшstafić, Emin Hamustafić, Emin Prelić, Jusuf Prelić, Mujo Srabović, Husejin Omerović, Husejin Džibrić, Mehmed Osmić; po 4 K: Bego Aljić, Muharem Muratović, Mustafa Kovačević, Hašijn Dedić, Uzejir Memić, Mujo Aljukić; Jusuf Aljukić, i Ibrahim Sabanović; po 3 K: Uzejir Mujkić; po 2 K: Os­ man Halilović, Ibrahim Halilović, Saban Memić, Juso Aljukić, Meho Alju­ kić. Ukupljeno 17 K od osoba koji­ ma su imena nepoznata. Gospodarstvo. Beogradska Central na uprava za trgovački promet sa inostranstvom započela jo svoj rad. Trgovci, koji ho­ će da izvozo u inozemstvo preko demarkacibne linije, moraju so obraćati na tamošnju upravu. Zašto nema šećera? Istraga, koja so vodila u šećeranama u Vojvodini završena jb sa konstatovanjem, da je u šećeranama propalo oko 12 vagona šećerne repe. Uzrok loži u tom, što se nije za vremena dao šećeranama ugljen. Ne doskoči li so nestašici ugljo na,prijeti opasnost ca će nestati šeJbra. Nabava robe Iz enveznlćkih ze­ malja. Ovdašnja trgovačka i obrtnčika komora dobila je obavijest, da je iz savezničkih i neutralnih zemalja omo­ gućena nabava kolonijalno i mi^ turne robo, to hartijo i pieateg hora. Ujedno je trgovačka komora bila izvještaj o zadnjim cijenu^ zapadnim evropskim tržištima. • Zdravlje. Liga protiv alkohol*. СцЈ nio u beogr. »fravdh ovu tijej »U Parizu je 3. 4. i 5. or, вЈ soca održana in ternacions|(, konferencija protiv Ii o 1 a. Rezolucija, kojoin m p,.i. lažu potrebne mjere prolivu фтм ljudskog zla, predata je Koof,. r o n c i j i M i г a s molbom, da pomogne ligu u oetvarenju njejj zadataka. Srpske anlialkohdia, s radoAću pozdravljaju ovaj k,. rak i očekuju od njega velik, uspjehe.« Trešeljak. ljudi su razne ćudi Jedni sa ft;ј mirni; drugi plahi i živahni, treći onkijj. naki, nu svi jedni drugima u plavnom sii^ Ima i takovih, koji su »svea Ili bolje ,n&a da opet drugima nijesu slični .. - Ti, stvar malu tuhafli — reći će tko... D» i* Kako se uzme. Na рг. upravi jedne posi^ u .poslu je tih, jer ništa ne radi; u miran, jer slabo tko hoće 8 njim i dok u tučnjavi jako plah i živahan!.. Kada ga — recimo njegovi polovina*- dotjera do zida i njezine dojade, uplaši se sirota i zapomaže: me „turci"! Kada ga njegov potiiojesi recimo pisar ili zapovjednik postaje вроиј na nonseus izdatoga — čuj! — usmenoga^ naloga (napr. zabrana provagjanja J. M 0.* tada on resignirano odgovara: .pusti»i miru, jer ja »danas* irnam Jifus". Акош njim stoji »poćudna4 osoba I moli ko j aprovizacije, tada joj ’daie više nego Je j. kala, i — što se u nas rekne - preletet» Janjanin miriju*. — Ako je pak netko, 5 on ne »voli* odbrusi rau po »svoos* nije u mome »džepu", pa da ti ja, što » treba dadem. — Petrolenmpm manipulira sjajno: daHmo .prijateljima". Za svoju kancelanju danači od svake pošiljke po 20 -30 1, a škp nikad nema u kancelariji, to ne smeti i u prigovor ima uvijek u »džepu* odgovor. U kancelariju slabo kada dolazi trtu, kada je .mahmuran* ustaje rano 1 Mae drži .računanja vremena .horoaovM pijen' kada treba nahraniti .domovinu*, tada м jc kompasom „srednjo-evropsko* nijoe; kadh ćc gazdi Stipi na »usao^k* rt „zalaz sunca" i nečija noga u legja Kada još spomenem kažnjavanjetrjo^a »sitničara* radi toga, što nijesu obavili ?»■ piša na skladištu .manufakturne rpbt', ižim da sam obećanje iskupio, pa ako rit zadovoljan sa oyom fotdgrafijom • wa vakti var... ima ga još vremena. - ab I ono sc vrpolji Jedno lukavo to tinče, što bi najvoljelo da se aaborari ži­ gova patriotžćnost za bivše ere. kltok з drugim listovima, pa u »Jugosl. Listo* etrp recima osugjuje dr-a Hrasnicu i anera*u što je kritikovao zaključak min. savjeti i protegnuću nekih ustanova srbijanskoj b* nenog zakona. Kad „пе zna", šta м odi petlja? Preporučili bismo mu da »e bn» svojim pozdravnim govorima, bakljid« I t d. i t. d. ffllSLINANSKA BEHTRALHA BANKA za BOSNU i HERCEOOUINU = DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU. = PODRUŽNICA u TUZLI., = Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. — Uzima u pohranu sve vrednote. —, Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i druge, kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. vJgovorjii ureduik: M. Budžuka. Vtanaik: Centralni Odbor ,J. M. O.‘ IslamsKa dioničke štamparija u � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a36a3054041c1fb9d51d5b950905b53b.pdf 0ab87610624b720d869976630d76d391 PDF Text Text ЈМ |к IB Н| Н Jgggfc ml BIH. Ж 9k W j№ lO Ж« |■r ЗјгамааЖ ■■■ pojedini —-w hB1Bra' IH lzl2zl 5nhotom |У Ж |^Жг |№ IP Ш Ж&9К loli Sflk ЛиТИ :: UREGJUJE REDAKl JoNI ODBMi ** Ж PRETPLATA: GODIŠNJE јд W H шЖ »■ 'вг utort<t)m 1 Četvrtkom јЖ - KRUNA :: NA POLA GODINE 2T-KRUNA : UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO TELEFON BROJ - ■■ raCun poštan. štedionice 1119 Гласило Јцгославенске Шцслитанске Организације. Sarajevo, »ubota 26. aprila 1919. (25. redžeba 1337.) Broj 26. F ' Više razboritosti! uzetnosti samog g. PribićevRa, nu glavni je razlog u tom, što se za I PogrjeSmim eu putem pofili cijelo vrijeme narodne slobode — nJi driavnici. Grade demokrat- narod vrlo malo pita. lu državu, a guše i omalovaluju Pojedino grupe i njihove vogodnu volju i njegovo пеоврогgjo igraju se slijepog . miša i iao pravo, da slobodno odloži evomegju se nadmudruju. Kud ćete до audbinom, demokrati su samo šta smješnije od postupka „demo­ д rijeci, a u stvari se vrlo malo kratske" stranke, koja se je pro­ jilikiiju od birokratskih i apso- glasila vladaricom situacije, a o[Uatičkih državnika propalo Aus- vamo ni u glavnijim gradovima tije. Ne ćemo da sad govorimo nema svoje organizacije i mjesnih ponašanju malih, jer su oni, predstavništava? Tri mjeseca redi­ a žalost, još i sad samo puka gira svoj program i još nije koцаЛпа većih. Razlika je samo u račila dalje o<i kostura. Beograd­ вш, što su prije radili »po be- sku deklaraciju proglasiše epohal­ ^lu«, a sad izvršuju — nare- nim djelom, a ovamo joj daju jenja. Inače su isti kao i prije: tako protuslovna tumačenja, da uduti, osorni, nepristupačni raz- se čovjek ne može snaći u tom ogu, ćoravi i gluhi za narodne haosu, niti jo jasno, šta zapravo pgobe, bez poleta i bez pravog hoće ova stranka. S druge strane hvatanja svoje dužnosti. Nema- radikalna stranka diže silnu graju 16 petlje da na koji bilo način i gungulu, a ni .ona no izlazi s ipoiore svoje više na njihove po- jasnim programom, niti se zna rješke, oni se — proti svom bo­ u koliko će svoj dosadanji ek«em uvjerenju — mirno zadovo- kluzivizam ublažili i hoće li svo­ mju svojom žalosnom ulogom jim novim programom omogućiti odaljujući se od narodnih želja svoju earadnju sa drugim ne­ tegoba, sve više učvršćuju na- srpskim strankama. Sve nekako odno mišljenje, da se nova dr- ide maglovito i nema potrebne iv« ne razlikuje od stare. jasnoćo i otvorenosti. Ovakim radom ne će se ko­ Narod nije slijep, ni toliko ^up, pa da ne vidi ovog žalos- ristiti narodu. Ovaki rad stvara »g slanja, a narodno stranke ni- zabunu i nezdrave odnose, jer na esu lako bedaste, pa da preuzmu rodu nije do programatskih dife­ kižnost obrane i ondje, gdje je rencija, što ih izmišljaju partizanske (brana nemoguća i potpuno is- vogje, nego bi želio, da mu jednom đjočena. To ne bi mogla preuzeti svane i da mu predstavnici na­ ii razborita vladajuća stranka, a rodne slobode donesu kakvu bilo no li stranke, koje su krivnjom r 0 a I n u razliku izmegju prijaš­ rinog intrasigentnog ministra nje i sadanje uprave. Valja da »tjerane u opoziciju i pregažene se promijeni ovaj nevaljali sistem njegovom brutalnom samovoljom, i da se narodu dadne prilika, da odlučuje u državnim poslovima. h budemo jasniji. Kad je ministar Pribičević do­ Treba da izvjesni ljudi popuste u lio na misao, da osnuje državo- neopravdanim nazorima, pa da »ornu stranku, nije vodio raču­ upravu dadnu ljudima, koji imaju ne željama i tegobama naroda, narodno povjerenje. Dosta je par­ rgn se zaputio u Sarajevo, oku- tizanstva, vrijeme je i razboritu ВО »vigjenijet ljude i razvio im postupku. iko širok program, da su ве evi Sjećali zadovoljeni u svojim le- Agrarno-socijalno pita­ jaina i tajnim planovima. Ono nenje u Srbiji. »like istinskih narodnih predstavPiše: Dr. Eagen Sladović pl. Slađoevički. lika, koji su za sobom imali orAurama reforma pobugjuje danas Mizovan narod i precizan pro­ interes svakog državljana. Svi smo para — odgurnuo je pod izlikom, mi čvrsto uvjereni 0 tome, da se da su, kao drcentralisti, protivnici agrarno pitanje mora riješiti. Moderno' države i narodnog jedinstva. Ska- vrijeme traži da se konačno izbrišu lufio je »impozantnu« grupu, u ostaci srednjevječnih feudalnih odnošaja, koji s obzirom na zemljište još kojoj je pored Nježiča stajao Su- postoje u našoj državi. 0 tome smo Ijaga Salihagić, pored Kurtovića •vi na čistu, da valja provesti segre­ - Gligorije Jeftanović. Odoše i gaciju šuma, ukinuti kmetovski i čiv« Beograd. Tamo amo i na kon­ čijski odnošaj i kolonat, U konačno to dogje sarajevska rezolucija omogućiti seljačkom dijelu našega naroda, koji se u prenapučenim kra adikala. jevirba nalazi • malo zemlje ili uop­ Za što je došlo do ovih do- će bez zemlje, da do nj« dogje. Na­ PgjajaT Mnogo je krivice u рге- ša je država agrarna. Poljoprivreda je - Godina I. ■ žila kucavica našeg narodnog života i temelj našeg blagostanja. 0 lom pitanju raspravlja se dnev­ no u stručnim i političkim časopisi­ ma. Pojedine grupe interesenata (ve­ liki posjed, maloposjednici, političke stranke) pretresaju to pitanje sa svo­ ga stajališta i često se odaiečuju od objektivnosti i nepristranog proma­ tranja predmeta. Agrarno pitanje pos­ toji na čitavom području naše države, samo mu jo različit značaj, važnost i nistorički razvitak. Uvjeren sam da je mnogi ostao iznenagjen, kad je pročitao naslov ovog članka. No kasnija izvagjanja, kuja slijede, a koja su publicirana s bratske nam srbijanske strane, uvje­ rit će nas. da osim pitanja kmetovskog u Bosni, ;Hercegovini, pitanja kolonata u Dalmaciji i Istri, pitanja ćivčijskog»u Sandžaku i Macedoniji, postoji i agrarno-socijalno pitanje u Srbiji. — Za vremena prijašnje austro-ugarsko uprave ogradilo nas tako reći ki­ neskim zidom. Stoga treba da sada upotrijebimo svaku priliku, da se što bolje upoznamo, da tako utremo put megjusobnom zbližavanju. wTežak“, «lručni časopis srpskoga poljoprivrednog društva u Beogradu, đonio je ovih dana vrlo zanimiv čla­ nak, u kojemu raspravlja o agrarnosocijalnom pitanju u Srbiji. Radi va­ žnosti same stvari i radi upoznanja naše javnosti s tim akluelnim pitanjem, držim da će poslužiti općoj stvari, ako se' iznesu glavne misli toga članka. U Srbiji (e granicama do godino 1911) ne postoje ni spahiluci ni vele­ posjedi, ni kmetovi ni Čivčije, ali ima seoske (zemljoradničke) sirotinje, koja jo prema svom materijalnom položa­ ju gotovo posve ravna položaju kme tova i čivčija. Ta seoska sirotinja da­ la je mnogo svojih sinova, braće i otaca kao vojničke borioce u ovom dugotrajnom ratu, od kojih je znatan postotak izginuo, pomro ili je postao tjelesno nesposoban za obavljanje te­ žačkih poslova. Po tome nastavlja »Težak* doslovno: • • Da ne govorimo na pamet ili iz čiste simpatije prema zemljoradniku, navest ćemo podatke, koji će utvrditi, kako je podijeljena imovina (zemlje) megju zemljoradničkim porodicama. Podatke smo uzeli iz državnoga sta­ tističkog godišnjaka od god. 1905.— Oni nam pružaju ovu sliku: u god. 19Q0. bilo je u selima 15.198 ili 4'58 posto domaćina, koji >u imali samo kuću bez ikakve druge nepokretnosti, te 10.118 ili 3’28*/e domaćina, koji nijesu imali nikakve nepokretne imo vine. Ovi podaci, — i ako još iz go­ dine 1900., kazuju nam, da smo na selima imali 7'86®/* domaćina či­ stih nadničara. Taj postotak po­ uzdano se je u vremenu do današ­ njeg dana povećao, a ne umanjio. — No nije »amo taj postotak seoskih domaćina osugjen na sirotovanje i nadoičarenje. Statistika nam pruža podatke iz kojih vidimo, kako je zem­ lja razdijeljena ismegiu vlasnika, jer zemlja je glavnica, na kojoj zemljo­ radnik na a«lu osniva rad za održa­ nje života svoj« porodic«. Statistički godišnjak od godine *1905. daje nam još i ove podatke. U godini 1897. bilo je vlasnika obragjeno ziratne zemlje, i to 19.173 ili 9‘O8®/o domaćina, koji*su imali 1 ha ili m.anjo od 1 ha zemlje. 14831 ili 578% domaćina, koji su imali 1 do 1 Vi ha, 16 537 ili 618% domaćina sa 1% do 2 ha, te 17.127 ili 6 2б*; do­ maćina sa 2 do 2’/j ha. — Ukupno je u ovoj kategoriji bilo 67.668 domo­ va ili 27'32%. — Ovdje, smo uvrstili u jednu kategoriju zemljoradnike kao vlasnike zemlje do one veličine, koju je obezbijedio naš gragjanski zakon u članku 471. (Obezbijegjenjo je 5 dana oranja). Poznavajući život i prilike malih sitnih posjednika na selu, mi se ne zadržavamo na toj točki, da smatramo za sirotne zemljoradničke porodice samo one, koji imaju zaključ­ no do 2% ha ziratne zemlje. Zemljoposjedničke porodice vani na selu, koje su po statističkim podacima iz godine 1905. imale po 6’5 članova, ne mogu ni približno pristojno živjeti od priho­ da svoje zemlje od 2 i po ha. Mi ćemo ovdje uzeti u obzir kao skoro jednake gornjima i one, koji su imali ziratne zornije 2 i po do 5 ha. Broj pošljednih iznosio je 93.627 ili 27 33®/«. — Da i ovu kategoriju sitnih vlasnika izjednačimo s gornjom (oni do 2 i po ha.l, daje nam temelj naše uvjerenje, da one zemljoradničke obitelji, koje nemaju više od 5 ha zemlje, ne mogu izdržavati sebe i obitelj tako, da nt oskudijevaju u najhitnijim životnim potrebama. Te su obitelji prinuždene da svoje odrasle članove upućuju na nadnicu bilo u selu‘bilo dalje nastra­ nu. Ili se domaćin porodice laća ne­ koga uuzgrednog posla (kao piljarenja, kupovanja i preprodaje stoke, jaja itd.) Ovi ga poslovi otržuju od kuće i on je prinuždeo, da obragjivanje zemlje prepusti ženi i oejakoj djeci. Domaćin pak u tom uzgrednom poslu često puta ne postigne željeni cilj, — šta više, najčešće biva obrnuto. Kad uzmemo zajedno spomenute dvije kategorije zemljoradnika na selu, izlazi, da je bilo ukupno 161.295 ili 54' 65®/« sitnih domaćina, koji su imali ziratne zemlje do 5 ha, — a to je za 4’65®/. preko polovice ukupnog broja domaćina i vlasnika zemlje. — Kad ovome broju i postotku dodamo broj selskih domaćina, koji nemaju ziratne zemlje, a koji iznosi 25316 ili 7'86®/», onda imamo 186.611 domaćina ili 62.5V!^ koje sveukupno možemo ubro­ jiti u tir9tinj^ Primjetit će nam se, da su izne­ seni liatisticki podaci i» proslotti, jer su stari do dva i pol decenija, i da se je možda u toku godina to »tanje izmijenilo na bolje. Na to mu • tvr­ dim uvjerenjem odgovaramo, da se stanje zaista mijenjalo po ličnostima i pojedince, ali opće stanje ne samo da je ostalo isto, nego se je još pagoviah. Uzroka za pogoršavanja mateterijalnog stanja kod zemljoradnika na s«lu ima raznostrukih, a kao glavni i stalan je dijeljenje seoskih zadružnih kuća. — Neka i nije bilo drugih uz­ roka, мто to dijeljenje i cjepkanje zadružnog imanja na odijeljen« zadru­ gar« u naprijed »pomenutom periodu �Sirana 2 Стран* ГРАТОА* - „ПРАВДА' od preko dva i pol decenija povećalo je s ne malim postotkom broj seoskih domaćina s imanjem manjim od 2‘A ha... Pa Sto nam kazuju naprijed istaknuti brojevi? . . . Oni nam otvaraju oči da vidimo, da u našem milom „Piemontu , u našoj užoj domovini Srbiji ima prekos 62*/» siromašnih zemljo­ radničkih seoskih obitelji! . . Te siro­ mašne obitelji živjele su oskudno i tavorile teškom mukom i ranije ovoga dugog svjetskog rata, a danas, kad su mnogim domovima izginuli ili one­ sposobljeni domaćini i punoljetni za­ drugari, kad su pljačkom, nametom i kulukom za tri godine neprijateljske okupacije ostali bez etoke, bez pokretnosti i bez odijela, većina je seoskih domova onesposobljena da se sami* mogu oporaviti i popraviti svoje sirotno stanje. Kad tmamđtakvo agrarno-sooijalno stanje u Srbiji, smijemo ii ostati pre­ ma njemu ravnodušni, smijemo li rje šavati opasno pitanje i regulleati imućstvene odnose izmegju kmetova i aga, čivčija i spahija i onih zemljoradnič­ kih obitelji, koje imaju nedovoljno ili nimalo zemlje, a nalaže se u krajevi­ ma, gdje imade velikih posjeda gro­ fovskih, dinastičkih ili drugih, a pita­ nje postojeće seoske sirotinje u starim granicama Srbije odgurnuti u poza­ dinu?! . . , Ne! . . . Žrtve, koje je podnio naš narod iz užih granica Sr­ bije za ujedinjenje sviju Srba. Hrvata i Slovenaca u jednu državu, gone nas, da socijalno-agraruo stanje kod zem­ ljoradnika istaknemo kao prešno pa dnevni red, uporedo s rješavanjem agrarnog pitanja u Macedoniji i San„ džaku, Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i Hrvatskoj, Banatu, Bačkoj, Baranji i Sloveniji, Ovo pitanje ističemo našim mje­ rodavnim krugovima i političarima na razmišljanje i ocjenu”. U Srbiji, prema njezinim granica­ ma kakve je imala do godine 1912., bilo je 57% svega zemljišta kao dr­ žavna svojina. Samo se sobom razu­ mijeva, da su prilične površino toga zemljišta sposobne za gospodarstvenu poljoprivrednu proizvodnju, a leže puš­ ete i neobragjene. 8 toga je u interesiranim krugovim nabačeno pitanje, zašto se odredbe zakona o agrarnoj reformi ne protežu i na Srbiju (s ob­ zirom na njezine granice do godine 1912.), a ne samo na Bosnu i Herce­ govinu, Hrvatsku i Dalmaciju. A kako stoje te stvari u Macedo­ niji i Staroj Srbiji? ... Iza balkan­ skog rata pripalo je Srbiji oko 40.000 kim* novog zemljišta.'Od te površine bilo je još' za tamošnje otomanske uprave oko 10.000 km’ sposobno za FELJTON. Mahinuđ Mulitar-paAa: (11) Islam do Kur anu i Hađisu. VIJI. Stvaranje. Po Kuranu pokazuje stvaranje svi­ jeta i ljudi mnogo sličnosti s opisi­ vanjem Biblije. Ali imade i ajeta, koji su po temelju različiti, te se slažu s današnjim znanstvenim nazorima. Kuran izričito napominje, da nije djelo stvaranja izvršeno slučajno i bez svrhe, nego je učinjeno promišljeno, istinito i pravedno, a sudbina i tajna njegova leži u Božjim rukama. U ovom smislu govore mnoga ajeta, od kojih navodimo ova: 38«. Mi nismo stvorili uzaludno nebo i zemlju sve, što je megju njima; tako govore samo nevjernici. — 16». Bog je stvo­ rio nebesa i zemlju uistinu. — 16r(. Bogu pripada tajna nebeska i zemaljska. Trajanje stvaranja označuje se u Kuranu sa šest dana, pri čemu treba razumjeti pod jednim danom jedan odsjek vremena, kako se veli u ajotu ovom: 50^,. Mi amo doista stvorili nebesa t zemlju i sva bića u vasioni gospodarstvenu kulturu, j to čini 1,800.000 jutara ili 1,000.000 ha. Od či­ tave te površine nije se prema etatistič­ kim podacima nbragjivala ni polovica, a danas, — nakon svjetskog rata, koji je poAdorao tolike ljudske snage —, leži « cijelo jod više puste zemlje. Sv® Ili to trebalo privesti kulturi. Pregled. Neuspjeh Italije. U noti saopćenoj štampi ptedsjednik Wilson izjavljuje, da on ne moče dati Rijeku Italiji, pošto taj grad ne može služiti trgo­ vini Italije, jer je td trgovihski itlaz na more Ugarskoj, Češkoslovačkoj. Rumuuji i Jugoslaviji. Trebaće poru šili sve utvrde na Jadranskom pod­ ručju, a novo države moraće pristati na ograničeno pružanje, tako da neće moći ugrožavati Italiju, pa ova država neće s toga više trebati nikakovih ga­ rancija protiv navt.le. Poslije te noto talijanska je dele­ gacija izjavila, da će danas ostaviti Pariš i da će apelovati na talijanski narod. „Matin” je intervjuisab Orlanda, koji mu je rekao, da će se on već danas vratiti u Italiju, ali da će ustali članovi delegacije ostati u Parisu još koji dan. (Konac je telegrama radi atmosferskog smetanja okrnjen). Crna Gora pripojena Jugoslaviji. Crnogorska velika narodna skupština izvršila je potpuno svoju nacionalnu zadaću i raspuštena je. Sa njom je prestao i izvršni narodni оф>ог. Prekjuče je izvršnu vlast na teritoriji Crna Gore primio gosp. Ivan Pavićević, po­ vjerenik i predstavnik kraljevske vla­ de. Na taj način izvršeno je potpuno i definitivno ujedinjenje Crne Gore sa kraljevstvom Srba, Hrvata i Slovenaca. Povjerenik kraljevske vlade vratio’ se danas u Cetinje. Tamo će sjutra i preksjutra preseliti sva odjelenja do­ sadašnjeg narodnog odbora. Cetinje će biti politički centar ove jugoslaven­ ske pokrajine. Jadranski problem. \Vilson, Lloyd George i Clemenceau nastavili su ispi­ tivanje jadranskog problema. »Temps“ veli, da se u pogledu Rijeke misli na riješenje tako, da Italija dobije grad Rijeku s desne obale Rječine i glavni dio luke, a Jugoslavija da dobije Sušak sa lukom pokraj Rječine. .Petit Journal” od 22. o. mj. piše, da bi po njegovim informacijama Italija nadzirala Zadar, Šibenik i Rijeku, a riječko bi zalegje dobila Jugo­ slavija sa slobodnom lukom na Sušaku. Sudbina Carigrada. Grčki radio javlja, da se je na zadnjoj sjednici mir. konferencije raspravljalo i o re­ za šest dana, a da nismo osjetili ni­ kakva umora. Ovaj ajet oprovrgava izreku u Bibliji, koja kaže, da se je Bog (dž. šj sedmi dan odmarao, jer Islam ne dopušta nikako umornosti kod Boga, (dž. š.) odnosno prekidanja u stvaranju. Isto su u Kuranu spomenuta sedam nebesa i sedam zemalja, gdje se broj sedam uzima mistično (tajanstveno): 32.« ч. Bog je onaj, koji je stvorio ne­ besa i zemlju i sve, što je n.egju nji­ ma, za šest dana ... i drži ih u rav­ noteži. On upravlja nvim stvorenjima od zemlje do neba; oni će se dići k Njemu jednog dana, kojega je mjera hiljadu godina prema onome, kako vi računate. Iz ovog se zadnjeg ajeta vidi dakle, da se dani stvaranja nemaju doslovno razumjeti, nego oni znače cijeiu pe­ riodu vremena, te po tome Islam do­ pušta nauku o r a z v i j a n j u (te­ orija o postepenom razvoju u prirodi). To se potvrgjuje i ovim ajetima: 41«. Zatim je Bog uredio u nebu, koje je bilo od dima, pa reče nebu i zemlji: Htjeli ili ne htjeli, budite Ali pokorni! Oni odgovoriše: Mi ćemo se drage volje pokoriti. — 13,. Bog je onaj, koji je uzvisio nebesa bez stupova, žimu u Carigradu, koji bi vršile Sje­ ga ti Austrije, Ugarske, Turske biti nazvani u Ver!jj||_ dinjeno države pod formom mandala, povjerenog im od savez« naroda. Alt 9 maja. Tekst mirovnog ugovo,« ni tu nije još pala odluka. podnesen tijem.ičkiin NamM u Indiji. Izvještaji, koji su aprila u Vorrullmu. Drži к, 4 stigli engleskoj donjoj kući od indij­ dvije sedmice Jana biti dovolj^ skog potkralja o uomirim® u Indiji, neprijateljski delegati prouče nijesu izazvati zaprepaštenja u engle­ da njihova vlada nanj pristane. Mjere proti Njemačkoj. д, skoj javnosti, pošto je ova očekivaln, da će pokret u Egiptu izazvati sBĆoi Tribuna” javlja: Maršal Fooh, pokret i u Indiji. Kao i u Egiptu, ne­ Pliss i prodeioifnik Wilwn izradi miri su izbili protiv bijele raso, to nacrt o vojničkoj intervenciji u ц protiv vojničkih vlasti. Žrtava je bilo da Njemačka otkloni potpis prilično. Neposredni povod nemirima nsrnih uvjeta mira. U toni bi bio je, šio je vlada proglasila tako prodrlo savezničke čete daleku ц zvani »Rowlalt Bili«, po kome se do­ mačku, a englesko bi brodovi-, zvoljava redarstvu, da u područjima, posjelo glavno njemačke luke. Akcija proti Madžarskoj. । gdje izbijaju agitacije, koje nose obi­ lježje prevratnih pokušaja, može da na javlja „l’atria” u prošlu jo »ц svoju ruku poduzimlje premetačino i prispio u Sibinj general Berthel progone. Indijsko pučanstvo sviiu vjera, izdao na čete, koje se nalaze u i koje je očekivalo da će poslije rata mogmdekoj, a odregjene »u u , biti provedene u Indiji opsežne refor­ racijo protiv Madžarske ovu upm me, s ovim je bilo povrijegjeno, to je Vojnici, vidjeti ste da amo p4 istupilo proti vlade, koja nije održala svoj cilj. Naši će se uvjeti dirtiri svoja obećanja. Postignut je izmegju Parizu neprijateljima, ali još m intelektualnih muslimanskih elemenata nije kraj našim žrtvama. Jedan od i Inda sporazum, da zajednički istupe. ših neprijatelja drznuo se us pob Ovaj je savez proslavljen svečanom vati se našim zapovijedima. Tom prijatelju moramo oružanom $i dovom u velikoj džamiji u Dohlimij. Ovo je jedinstven slučaj u historiji dokazati; da je naša volja nepokok va. I’csjeslićete Madžarsku i uspu, Indije, a držimo i u čitavoj historiji Islama, da ove dvije oprečne struje viti mir i red. Bog s vama. — & izvjestitelj.rumunjskog glavnoga zalaze zajedno u barbu. Kako »Times« saopštava dne 21. o mj. u zapi saznaje, ova agitacija nije uperena samo protiv provedbe ovoga zakona, fronte: Naše čete prodiru pobjeda prema Debreoinu, Velikom Vani nego uopće protiv engleske vlasti. i Aradu. Madžarsko crvene garde, Vlasti u Indiji velikom su energi­ ćinom se predaju i bježe u пеп jom istupile protiv ovih pokušaja U svim, posjednutim krajevima и prevrata, te izgleda, da su barem za stavljen je mir i preuzeta upnu čas nemiri ugušeni. Začugjava, da je vlastite ruke. Francuske će teli ovaj pokret istodobno buknuo na čita­ svoj prilici sutra stupiti u akcija. vom teritoriju od Bombaya do Birmana. Vojničke silo, koje se sada.nalaze u Indiji, dovoljne su da uguše ove Lažni patriotizam. pokušaje ustanku. Generalni guverner Tuzlansko .Oslobogjenje* ta saslušavši državno vijeće, uspostaviće stanovite odredbe, koje su u prošlom ovaj značajni članak, sa kojim se i stoljeću (1804. i 1818.) bile proglašene solidarišemo: „Preokret, koji ie a i za održanje reda. Ako ove odredbe šoj otadžbini izveo, poremetio ja, stupe na snagu, mir ee biti bezodvlačno dno funkcionisanje državnog apa održan, jer odredbe sadržavaju uspo­ Mnogi stranci, koji su kod nun stavu iznimnih sudova, koji- s najve­ razne činovničke službe, ostavili ćom strogošću sude svaki pokušaj našu zemlju, a mnogi su se opet i ustanka. Guverner prije nego proglasi rali uklonili sa svojih današnjih nj ove odredbe, namjerava izdati proglas sla, jer su za vrijeme auslro-uguik na Indijce, da prekinu svake veze sa režima počinili takovih »tvari, ki nijeau mogli više na tim mjesta bundžijama, te da ih javno osude. ostaviti. Ali jedan i drugi deguj Popuštanje prema Njemačkoj I nebi toliko ometao normalno djdaa Francuski je poslanik u Beču Alizo nje činovničkog aparata, da к k t navodno izjavio, da se Njemačkoj ne me nije pridružilo nešto, što dola će nametnuti diktatorski mir, nogo će baš od naših ljudi, a što nu n« se dopustiti da Njemačka iznese pro­ jako da boli baš zato, što to čine mi tivile predloge. ljudi. Naš svijet ne može još nisi Kako rade mniUrnl pobjednici. da se privikne, da u novoj dna Pariški list „Rappel” piše, da će dele- gleda svoju narodnu državu, nego i kako vi to vidite. Zatim je postavio ravnotežje u svemiru i odredio zadaću juncu i mjesecu. I sve napreduje po propisanoj stazi. — 36 !a. 1 sunce teče svome mjestu (t. j. kreće se oko svo­ ga stožera). — 79« u. Bog je stvorio (digao) svod nebeski i postavio (unio) ravnotežu u nj. On je učinio noć tam­ nom i dao dnevno svjetlo. Zatim- je razastro zemlju i stvorio vodu u njoj i pašu na njoj. Kur’an označuje vidljivo nebo kao donje nebo: 37 „. Mi smo zaista ukra­ sili donje nebo nakitom zvijezda. Imade mnogo učenjaka, koji misle, da ajet 27«. pokazuje na kretanje zemlje, jer veli: Ti gledaš brda i mis­ liš, da ona čvrsto stoje, ali ona trče kao oblaci tamo amo. To je djelo Božje, koji uregjuje sve stvari! Bog zaista znade, šta čini. Mnogi misle, da se “u ovim ajeti­ ma nalazi nagoviještanje okrugla ob­ lika naše zemlje sa sploštenim polo­ vima: 91e. Tako Mi zertilje i onoga (Boga), koji ju je (na oba pola) učinio plosnatom. Voda sa spominje kao prvi element (počelo) stvaranja: 24«. Bog je stvorio sve životinje od vode; megju njima ih ima, što pužu (idu na trbuhu), što idu na dvije noge i na četiri Bi stvara, štogod hoće, On sve tuda Čovjek su označuje kao plod | stepenog razvoja i usavršavanju!!, Bog jo onaj, koji je sve, što je stvor usavršio, u čovjeka je stvorio odi« lje. Poslije jo nastalo njegovo pi ljenje iz žitkoga sjemena. Ond» ■ jo dao oblik kakav i jest, i iiadiha ga svojini duhom, pa je tek tako I bio sluh i vid i savjest.<) I ovo ajo imade isti amiaaoiBi O čovječe, što te je tako užobijest i uzoholilo protiv tvoga plemea® Gospoda, koji te je stvorio, b oblik i promijenio te u onaj lik. b se Njemu svidio. Rastavljanje u rodove po Kita je izvršeno paknadno i oztućeoi b pošljedica kasnijega razvoja. М.Ј® muslimanski naučenjeci vide u M znak prvobitne dvospolnosti. U Koća stoji: 7.,,,. Bog j« onaj, koji vui ') Ovo se ajo može lijepo svesti «“* sa ii a r v I n izm om ili descedentalnoaitanp koja uči, da živa bića nisu oduvjek 11 «l današnjem obliku bila, već da potječ«1 nižih bića, a viša organizacija pojedinih može se uzeti kao Istom u toku vremeni ? stignuti stepen razvoja. Ovu je leoriu ah? liječnik I učenjak Darvln koncem 18. Vol? te je danas opće priznata, 1 КаГи 1® misao iznosi na 1200 godina prijel �»ПРАВДА* — ,PRAVDA*______________________ « ležu ruši potrebna sveza, bez koje nikakav posao ne može napredovati, — Vrijeme je, da se i kod uha počne razračunavati sa lažnim patriotizmom. ponaša prarna toj državi Цо da je to Austro-Ugarska ^bija. Destruktivni rad, koji jo pravdan П Auslro-Ugarskoj, nalj, м i u nagoj državi. Dimplina jnfnilltim redovima popustila je lako, Iz naše organizacije. ( skrajnje vrijeme, da se ona poJ na potrebnu visinu, jer inače Nevesinjskl odbor naše organiza­ ji opasnost, da će jednoga lije- cije konstituisao se ovako: Pred­ , Jana državni aparat prestati da sjednik: Ali ef. Pašić; p o t p r e d. Protiv te disciplino radi se i Šaćir Kazazić; tajnik: Redžep ef. , i ozgo bilo svjesno ili nesvjesno Hajrović, blagajnik: Muharem i temo da zabilježimo ovdo noko- Trebović, a bez funkcije: Bećir Pašić, Juiajeva, koji nemogu da ostanu Fejzo Ljubovid, Salko Pajević, Adem gaženi. Delalić i Salko Kujan. Prema zapisniku glavne skupštine Veliki broj činovnika, koji jo strai bio proganjan za vrijem’e sta- konstatiramo, da su se našem prorežima, dobio je satisfakciju na ■gramu priključili svi svjesni Igragjani Dsiiu, da je tim činovnicima na- Nevesinja i okolice osim Alije Baša,dno isplaćena sva zaostala plača, gića i još trjiju osoba”. i, iu još i inače novčanim sredstviŽivjeli Nevcsinjci 1, oštećeni- Svi eu ti činovnici poBjeljinski odbor naše organizacije ^ai na svoja mjesta, a veliki dio konstituisao se je ovako: Predsjed­ njih i promaknut. Vlada je u tome nik: Hašim ef. Topčić; podpredjca učinila sve, što so za ovo sj e d n ik: Izetbeg Salibbegović; taj­ itko vrijeme dalo učiniti. Usprkos ni k: Jusuf ef. Smajilagić; blagaj­ p ца tamo je jedan malen broj tih nik: Ibrahimaga H. Salihović, a odbor­ petka nastupio sooja mjesta, a veći nici: Hasanbeg Pašić i Jusufaga Ab, neće da nastupi svoja mjesta, nego dullahagić. irtitino povlače svoju platu otePrekonstltulsanje brđanskog od­ ij ta nastupom službe pod* raznim bora. Dosadašnji predsjednik mjesne gorima. Tako se dogagja, da mno- organizacije g. Ibrahim ef. Hadžić za­ državue službe oskudijevaju u pohvalio se je na predsjedništvu iz raz­ boom materijalu i ne mogu da se loga, što je opterećep kancelarijskim te kako to državni interes zahtjeva. poslovima, a i zbog toga, što kao či­ ,ко doznajemo imade samo u sa- novnik ne će da sudjeluje u politici. оЛ Sarajevu oko četrdeset činovnika, Stoga je za predsjednika izabran jed­ j povlače več krov, više mjeseci noglasno tksadašnji podprodsjednik oju platu, a neće da nastupe svoja Dr. Abdullahbeg Bukvica, za pot-» jeslv sejo se bave rasnim trgovačkim predsjednika Abdaga Kučukalić a za tkirima. Ovakav pastupak, da se tako blagajnika Mujaga Pašalić, direktor go izrazimo, u najmanju je ruku musi, banke. Ostali članovi zadržali patriotski i potkopava temelje naše su odborničko zvanje. [ade države. Povlačiti plaću, a nii na raditi za tu platu, nije ni­ ko moralno i ti ljudi ne zaslutju nikakova obzira. Vlada prama в ljudima pokazuje upravo neraJedan pravi mučenik. Dolazi nam mljivu popustljivost i obazrivoat, u uredništvo Jusuf Jusufović iz Doja nikako nećo poslužiti za podig­ bromerovića, općina Seljani, kotar Ro­ le potrebne discipline 'megju ći- gatica i veli da je za vrijeme muhairnicima. Ljudi, koji tako mnogo go­ džirluka u godini 1914. ostao oa svom jiš o svotne patriotizmu, a koji tako dobru’ kod kuće sa cijelom obitelji. ■patriotski rade, ne zaslužuju nika- Nadalje veli da su mu došli pred ura obzira i prema tome treba upo- akšam nepoznati ljudi i svezana ga ijebiti sva zakonska sredstva, da se uveli u sobu, gdje mu je bila sva nade, da vrše svoju službu ili da je kućna čeljad. Jedan od naoružanih (odreknu skupa sa platom. Vlada je ljudi udario ga je nožem po vratu ■ina, da takove činovnike u stano- tako da je pao, a onda »u mu redom itoin roku pozove da nastupe svoju poklali: ženu Pembu, kćer ćamku, ližbu pod prijetnjom, da' će se sma- brata Nurku, nevjestu Pašiju, unuče Ui da su se službe odrekli, ako u Ahmeta, kćer Nurkinu Fatimu i sin* mom roku službe ne nastupe. — Mi Fejzu. Htjeli su preklati i kćer mu lovo činimo odgovornom u prvom Hankiju, ali nijesu dovoljno rezali, pa rdu vladu, jer se na ovaki način je ostala na životu. 1 sad joj se znaju ti i onako opterećeni budžet još znakovi mscvarenja. Pri tome mu jo ite oplerećava, a u činovničkom sta- oduzeto 5.000 kruna gotovine, te olje- Domaće vijesti.' kDrie od jednog bića, a od ovoga jo tvorio njegovu ženu. Prvi se grijeh u Kur’anu ovako pominje: 2,ie. I kad jo tvoj Gospod «kw angjelima: Ja ću postaviti na letrlji jednog zamjenika, odgovoriše Mu oni: Hoćeš li postaviti jednoga, i;na njoj sijati neslogu i krv proljevati, a mi objavljujemo Tvoju Hu i slavimo Te? Bog reče: Doista ц rnani, što vi ne znate. — 2.»». On »naučio Adema imena svih stvari. - 15».». Mi smo zaista čovjeka ■tvorili od suhe ilovače i od slijepljoiog gliba. Prije čovjeka stvorili smo džine (pravca duhova) od jasne vatre. Kad je tvoj Gospod rekao melećima (angjelima): Ja ću stvoriti *čuvjeka od nhe ilovače i stisnuta blata, pa kad bude stvoren i nadahnut Mojim du­ hom, onda panite pred njega na molilni! I svi se angjeli poklonuše i pa došo osim Ibliea, koji se ne htjede poklonuti govoreći: Nikad neću pasti pred čovjekom, kojeg si Ti stvorio od suhe ilovačo. Bog reče: Napolje ii dženeta (raja)! Da si proklet i kanenovan do sudnjega dana! — 2O.,„. Ш rekosmo: O Adomo, ovaj jo dois­ ta tebi i tvojoj ženi neprijatelj. Pazi dobro, da vas no istjera iz raja, te ćeš postati nesretan. — 2,». Stanuj ti i žena u raju, uživajte plodove, koji tu rastu do mile volje, ali se ne pri mičite onome drvetu, jer ćete upasti u grijeh i griješne. — 2O11S. Ali je satana (šejtan) napastovao Adenja i govorio mu: O Ademe, hoću li ti po­ kazati drvo vječnosti i carstva, koje ne prolazi? — 2О.ц». I oni okusiše zabranjena voća, i ppkaza im se nji­ hova nagost pa se stadoše pokrivati lišćem iz vrta. Ali Adem pogriješi protiv svog Gospoda i zaluta. — 2.,,. Mi rekosmo: . Idite na zemlju! Jedan je od vas neprijatelj drugome. Ima na zemlji za vas stan i užitak za ne­ ko vrijeme. — 2О.ц». Ali ga je Bog opet odabrao, primio njegovu pokoru i uputio ga. — 2ai.ii- Adem je pri­ mio riječi Božje, kojima je Boga za­ molio za oprost; Bog mu je oprostio, jer je zaista Bog milostivi praštač. Mi rekosmo: Idite svi dolje na zem­ lju! I kad vam dogje Moja uputa, ko je bude slijedio, ne treba da se boji i ne treba da se žalosti. Kao svaka svota knjiga treba i Kur’au kako je napomenuto, objaš­ njenja, njega treba tumačiti i prou­ čavati prema smislu i svrhi. Pri ovom istraživanju moraju naravno bili mje­ rano 40 ovaca i 1 vo. Pokućstvo aa gospodarskim orudjem dijelom je uni­ šteno, a dijelom raznešeno tako, da jo ostao bez igdje išta. Stvar je prijavljena sudu, a i kal. uredu, a šteta je procijenjena na 500.000 K i do danas nije ništa dobio i ako mnogi drugi, koji eu manju štetu pretrpjeli dobivaju odštete i na razno im se načine pomoć dijeli. Moli da ee i njemu do konačne isplate štete podijeli bar nekakova potpora, jer to traži božji i ljudski zakon. Dogagj^ji u Kevesluju. Mladin ured za štampu javlja: ^U posljednje vrijeme dogodilo se opet u nevesmjskom kotaru nekoliko pokušaja pljač­ kanja, koje su noću izvršili ljudi, ko­ ji nisu iz nevesinjekog kotara ni iz najbliže okoline. 20. o. mj. u noći počiujmio je grabežno umorstvo na Ojorgji čoloviću iz Oždaka (kotar Nevesinje). Žandarmerija uz jaku Vojnić-’ ku asistenciju vodi istragu. U kotaru nevesiujskom bio je proglašen prijeki sud još u februaru, pa će se sada postupati bajenergićnije po ustanova* ma, koje taj sud propisujeBrđanski odbor naše organizacije na svojoj glavnoj skupštini od 14. marta zaključio je da se svim silama zauzme za „Gajret”, te je u to ime izabran pododbor, koji će se bavitisakupljanjem članova i priloga za „Gajret”, U tom su pododboru gg: Ahmed ef. Džindić, Omer^ef. Kapić i Hasan Karahasanović. Do danas su po­ kupili preko 2.0t)0’~ kruna i upisali oko stotinu članova prvog i drugog reda. Ovaj pododbor radi intenzivnoj po selima, te ćemo konačni rezultat ovog rada u najskorije vrijeme donijeti. Engleska ekonomska misija u Sa­ rajevu. Zakjučeru srijedu prispjeli su iz Beograda članovi engleske misije. Misiju vodi g. Rawlins, a članovi su gg. kraljevski britski pukovnik Jordan-Beli, кареЦр Mapplebeck i gg. Track i A. K. Sahor. Putuju po cije­ lom kraljevstvu SHS.da izvijeste kan ferenciju mira o našim ekonomskim prilikama. U Sarajevu će se baviti 2 dana, a zatim putuju u provinciju i na jug. Zasijavanje vrtova. Gradsko po­ glavarstvo izdalo jo ovaj oglas: „Da ee osigura obskrba grada Sarajeva sa povrćem, pozivaju se, po naredbi ze­ maljske vlade svi vlasnici, koji imadu podesne zemlje za obragjivanje, da istu bezuvjetno obrade odnosno zasiju. Posjednici zemljišta, koji neće ili nisu u stanju, da sami obave sjetvu, odno■ soo obrsgjivanje, imadu to odmah pri­ javiti da se mogu dotična zemljišta eventualno staviti na raspolaganje dra­ gim strankama. rodavne u prvom redu prilike i po­ vod samoj objavi; pa i druge znan­ stvene tekovine, koje pomažu i olak­ šavaju tumačenje i smisao riječi Bo­ žjih, valja uzeti u pomoć, da se što •bolje riječ Božja shvati i objasni. Na temelju ajeta 32«. predstavlja ве (uzima se) Adem kao simbol (znak) čovječanstva, a objava o prvom gri­ jehu kao poredba. Platonsko shvatanje čovjeka® kao mikrokozam »(mali svijet) u protivnosti prema makrokozmu (veliki svijet) našlo je odjeka u Islamu preko sufijske filozolije, a prvi grijeh shvaćaju mnogi muslimani kao jedan čin, koji se kod svakoga čovje­ ka ponavlja. Vječnost nije vezana na mjesto i vrijeme, za to vazda vrijedi zapovjed Božja angjelima (simbol ple­ menitih misli i dobrih svojstava), da se poklonu pred Ađemom (čovjekom), koji je nadahnut Božjim duhom. Isto je tako stalna . tvrdoglavost i nepo­ kornost satane (simbol niskih strasti i nevaljalih svojstava) i njegova upor­ nost kod toga, da on vidi u Ade mu samo produkt (proizvod) zemlje, pa mu poriče svako veće duševno zna­ čenje, kao i nastojanje satane, da ga baci iz Božjih visina u ponor materi­ Crpana 3 Straaa Proti onima, koji neće se gornjoj naredbi odazvati, postupaće se u smi­ slu postojećih zakonskih propisa. „Gajretove“ vijesti. Iz Rogatice nam je prispio iskaz Haračlije Jamakovića o dobrovoljnim* prilozima koje dadoše: Sahinpašić Tajib-beg 50 K, Hafizović H. Nuruđm ef. 20 K, Karahmed Sejid-Alija 20 K, Jamakovič Hamdija 20 K, Sabinpašić Hasanbeg 10 K, Teskeredžić Ibrahimbeg 10 K, Ferhadbegović Ahmedbeg 10 K, Hafizović Galib ef. 10 K, Mušić Muhamed ef. 10 K, Dajdžić Ahmeda­ ga 10 K, Jesenković Ahmedaga 10 K, Skaljić И. Muhamed ef. 15 K, Sijepčić H. Nurbeg 10 K, H. Ahmedović Ahmedaga 10 K, H. Ahmedović Abdullahaga 10 K, Nalbantić Abdullah 10 K, Akšamija Hafiz Abduliah 10 K, Sejfo Muftić 5 K, Muftić Mustafa ef. 5 K, Šahmpašić Idrisbeg 6 -K, Akša­ mija Ibrahimaga 5 K, Akšamija bulejman 5 K, Bukvica H. Ahmedbeg 10 K, Šahinpašić Hakibeg 5 K, Borovac Mehrned 5 K, Dajdžić Halidaga 3 K.^ijerčić Hakibeg 2 K, Kazić Lutfaga 2 K, Ajanović Mehrned ef. 2 K, Kukavica Mehrned 2 K, H. Ahmedo­ vić Hamid 2 K, H. Hasanović Dervišbeg 2 K, Ahmedbegović Ibrišimbeg 2 K, Ferhadbegović Nazifbeg 2 K, Branković Eminbeg 1 K, Braković Omerbeg 1 K i Jamaković Mesud 1 K. Ukupno 313 K. U Rogatici je dosada upisano 38 članova prinosnika i ubrano 182 K članarine. Suljo Hasičević iz Tuzle darovao je „Gajretu” 10 K. Ibrišimović Alija trgovac iz Tuzle poslao nam jo novi iskaz sa 20 članova prinosnika. Novi pododbori. „Gajretov” pod­ odbor u Knežini konstituisao se ova­ ko: Sarajlić Asim predsjednik, Todorović Stevo tajnik, Busnov Bego bla­ gajnik, Bajrović Salih ef. i Doljančić Nezir revizori. Pododbor u Bos. No­ vom, konstituisao se je kako slijedi: Muhamedbeg Cerić Kalenđerao pred­ sjednik, Mustsfa Hergić tajnik, Džankić Alija blagajnik, Cerić Hasanbeg i Mehrned Buljubašić revizori. Novi utemeljitelji. Javiše se za članove utemeljitelje; Durić Husejn Hilmi ef-, Braća Demirdžić i Muradbeg Jusufbegović iz Sarajeva, a iz Knežine: Sarajlić Suljaga, Doljančić Nezir. Busnov Bego, Krajšić Rizvanbeg. Salih Džafić, Brkić Alija, Osmanović Osman, Duraković Ibrahim, Hasanović Mujaga, Berkovac Muhamed­ beg, Džinđo Mujaga, Numić Omer, Avdibašić Rasim, KukićDervišaga, Mu­ jezin Šačiraga, Salihovič Ibrahim i Kučanin Mujaga. jalnih (tvarnih) nagona i čutilnih niskoća. Premda se u Kur’anu nalaze često opomene od napasti satane i njegovih drugova, ipak nema u stjemu ni ri­ ječi o izgonu saVne iz tijela A što naš pejgamber veli u hadisu 216: Satan (šejtan) hoda u žilama čovječijim, to se uzima kao poredba u prenese­ nom smislu. Ali imade i jedan hadis. koji kaže kao i biblijska rečenica: Bog je stvorio čovjeka po svojoj slici (što se tiče dobrih* svojstava). Kuran spominje čovjeka kao jed- • no čudotvorno djelo, koje mora da vodi do vjerovanja i vjere: birati- 1 u zemlji se nalaze' znakovi za čvrste i stalne u vjeri, a. i u vama samim. Pa i ovaj hadis označuje položaj ljudski megju stvorenjima. „О čovje­ če!. Bog je tebe stvorio za se, a os­ talo sve za te. Ne ništi ono, što je Bog za sebe stvorio, stavljajući to na isti stepen s onim, što je Bog za tebe stvorio!” — Kur'an pak kaže: 2ui. Doista smo mi radi Boga i Njemu ćepo se vratiti. �Stranu 4 Очзшна Gospodarstvo.' Nabava modre galice. (Apel na vladu.) Od trsnih bolesti koje nastaju od gljivica, najopasnija je peronospora (medljika). Ona vinogradarima najviše štete počini, jer ako se loza na vri­ jeme i dobro ne poškropi.modrim ka­ menom (galicom) i kredom (vapnom) ne samo što uništi godišnji rod grožgja, nego i trsu nanosi štetu. Dosta je samo za tri godine vinograd nepoprskati i on je — može se redi — izgubljen. Narod je naš mnogo štetovao i izgubio dok je ovu bolest upo­ znao, a da je je upoznao, dokaz je to, što se prskanju (škropljenju) loze kod nas polaže najveća važnost. Od svakog težaka koji se vinogra­ darstvom bavi čovjek će čuti: „Ako ne Ćeš lozu poljevati. ne trebaš kopati niti išta raditi.“■ — „Ako nema, modrog kamena sav je trud uzalud." Da se loza obrani od peronospore, mora se na vrijeme poljevati tri do pet puta preko ljeta, kažem na vrijeme, jer dosta puta čovjek u danu zaka«»i, pa ne samo što uloženi trud izgubi nego i prihod. Pošto su vinogradi u Hercegovini — može se reći — glavno vrelo pri­ hoda, dužnost je naše vlade, da se pobrine na vrijeme galicu za narod nabaviti, jer ako galice ne bude do 25. maja, kašnje je suvišna, onda će naša vlada biti odgovorna, eto će na­ rod u Hercegovini milijune izgubiti. Konjičanln. Dr. Korošec o prehrani. — U nekoliko i slobodna trgovina čini svoje, da se hrana prenosi sa jed nog> kraja tamo gdje je potrebnija. U mlinovima Vojvodino ima prilično hra­ no sa kojom će isključivo disponirati Ministarstvo Ishrane i ona će se davati tamo gdje je najnužnija i samo mjesuim odborima, da je gragjanstvu rav­ nomjerno dijele po broju glava i cijeni koštanja. Cijena ovog brašna ostaje koja je i ranije bila (hljebno po 0 70 kr); ova cijena će dosta uticati na regulisanje cijena slobodne trgovine. Od naših saveznika hrana stiže u većim količinama. Dosljednih 15 dana stigao je jedan transport od 500 vagona bra­ šna u Solun, uskoro će stići i drugi. Sa ovim je učinjen raspored za južne krajeve Srbije i već stiže u mjesta opredielenja. Za Pirot je prije nekoliko dana jedan dio poslat preko Trakije, n poslaće ee i jedan transport oilOO vagona brašna iz Carigrada. U isto ♦vrijeme stiglo je na Rijeci 1500 va­ gona brašna i preko 800 vagona žita; transport ovoga ubrzan je, a raspored učinjen tamo gdje je najnužniji. S ob­ zirom na saobraćajna sredstva stvoriće so jedan depo brašna u Beogradu, Smederovu i Prahovu, odakle će se dalje slati po potrebi. Za ovo već je hrana na putu. Nedavno je u Splitu za Dalmaciju istovareno 380 vagona brašna od kojih 200 za Crnu Goru n ostatak za Bosnu i Hercegovinu. U Dubrovniku, Splitu i Kotoru istova­ reno ‘јс 104 vagona masti i toliko usoljene slanine. Zbog oskudice tran­ sporta veća količina upotrebiće so za ishranu Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Crne gore. Saobraćajna sredstva uskoro će se popraviti dolaskom 4.000 automobila i 5.000 mazgi sa komplet­ nim kolima. Radi se na tome, da se cijena neophodno potrebnih namirnica smanji i olakša nabavka sirotnijein stanovništvu. U pripremanju sam za ostale uarudžbine i mnogo polažem na dola­ zak predsednika njujorškog trg. udru žeuja ovamo koji je u Solun stigao sa raznovrsnom trgovačkom roborrt u vrijednosti preko osam milijona franaka. (Prenešeno iz beogr. „Pravde".) Pitanje naše ishrane i privredne obnove je prvenstveno i najteže. G. Dr. Korošec je primio portofelj min. ishrane u trenutku, kada su prešle dve krize: prva vezanog prometa i druga slobodne trgovine. Druga je, kao što je poznato, pogoršala stanje, a prva nije uspela, — ma da cilju shodna — zbog oskudice sredstava i organa. G. — Kakav plan imate za obnovu zemlje Korošecu smo se obratili sa pitanjima, kako će se od sada raditi. G. pod pred­ i mislite li učiniti predloge. da se za­ sjedniku vlade smo duboko zahvalni natstvo i industrija što prije kompen­ na ljubaznosti i predusretljivosti, na­ ziraju za pretrpljene štete? Pokret na­ ročito na brzom odgovoru i podacima, ših zanatlija je naročito važan i da li mislite, da njih i prije naknade štete koje je iznio. — Primajući resor min. ishrane i treba pomoći kakvim avansom? znajući teškoće u snabdjevanju zemlje — Pitanje obnove smatram za životno molim vas, da mi izložite vaš plan, i najvažnije i ono u mnogome zavisi koji ste svakako prethodno bili spre­ od rezultata riješenja konferencije mi­ mili ? ra, da li će način naknado biti u go­ —Prijem resora Ministarstva Ishrane tovu ili naturi: 8 obzirom na prilike i Obnove Zemlje u ovim kritičnim mi moramo od naših neprijatelja tra­ momentima nailazio je na teškoće kod žiti naknade u naturi, jer on što iz sviju i ja sam a obzirom na teške zemlje nije mogao iznijeti sistematski okolnosti primio ovaj resor da za našu je uništio, te s toga sada ima da svoje zemlju učinim ■ sve što mogu. Plan zločinačko djelo popravlja. Za zanatstvo moga rada vidješe se u -nekoliko iz činiću sve i težiću da ono nabavku slijedećih tačaka. sirovina i prodaju svojih preragjevina — Mislite li ostaviti u potpunosti ra­ vrši u zajednici i uz pripomoć države, niju odluku o slobodnoj trgovini ili tako da nabavke i prodaje vrši ne­ ćete proglasiti vezanu trgovinu? Po posredno bez posredništva. U smislu« vijestima ovih dana u vašem resoru obnove i usavršavanja zanata i srestase radi nova naredba o kontroli slo­ va proizvodnje država će morati više bodne trgovine. Kako mislite izvesti žrtvovati. Zanatstvo kod nas mora da bude ono, što je na zapadu industrija, tu kontrolu? — U pogledu ishrane nisam veliki a ono će se moći postićigpamo udrupristalica slobodne trgovine. Današnje živanfbm. Proširenjem naše države stvoreno stanje teško je zameuiti ve- industrija je došla u mogućnost svoga4 - zanom trgovinom i ono je još pred­ razvijanja. Ovome će mnogo doprinijeti met ozbiljnog proučavanja. Kontrola i stvorene svjetske prilike a računam slobodne trgovine biće u glavnome to, da će i naknada štete u naturi ovu da sazna gdje čega u zerdlji ima: da znatno poduprijeti. — Da li će naši poljoprivrednici moći bude u rukama pravih trgovaca i da propiše i da vodi računa o izvršenju što prije da dobiju stoku za rad i vuču cijena neophodno potrebnih namirnica. kao i sprave za zemljorad. Dosadašnji Za ovo poslednje izvršiću naročitu rad u diobi zaplijenjene stoke nije pomogao zemljoradnike. Da li mislite organizaciju. — Sa koje strane i na koji način se tu organizaciju da izmijenite? — Snabdijevanje stokom naših poljo­ možemo nadati poboljšanju ishrane i uopšte snabdjevanja cijele zemlje? Da privrednika je naše najdelikatnije pi­ li ćete štogod preduzeti, da zemlja što tanje, i na ovome se ima raditi najprije bude snabdjevena i monopolisa- I strožije. Stručan odgovor za ovo može dati samo Ministarstvo Poljoprivrede. nim artiklima? •dgevoroi urodoik: M. Sudžuka. broj 26 ,PRAVDA" — .ПРАВДА' Mi ćemo u kojemu od nih brojeva našeg lista prikazati njegovo djelo« ovdje nam je uprtili A dovu, da Veliki Gospod« milostiv prema ovom svom što je nosio iskren osjećaj ma svom narodu i služio mu svojim silama. Rahimehullahu leala r» vasiah! Uč*iio sam da podjela stoke iz ratnog plijena, koja se vraća narodu pregjo na ovo Ministarstvo. Madžarska čuva prava inozemaca Na Balfourovu brzojavku o zaštiti ma­ terijalnih interesa inozemnih državlja­ na koji borave u Madžarskoj odgovo­ rio je narodni povjerenik za inostrana djela Bela Kun ovom brzojavkom: Odgovarajući na vašu brzojavnu po­ ruku od 19. aprila izjavljujem Vam, da madžarska sovjetska republika pre­ uzima svu odgovornost za proveđenje preduzetih mjera. Stranim je držav­ ljanima dozvoljeno, da iz madžarskih banki podignu svoj novac i vrijednosne papire, a strana ве komercijalna podu­ zeća i banke ne će socijalizovati. Ako se je negdje desio slučaj, koji nijo u skladu sa izdanim odredbama, ma­ džarska je sovjetska vlada pripravna da to popravi. Ja predlažem da so u Peštu izašalje jedna antanlina privredna komisija, koja će gore istaknuto pita­ nje zaštite materijalnih interesa ino­ zemnih državljana u Madžarskoj ispi­ tali i privesti kraju. GRADSKO POGLAVARSTVO^ Broj 1367. NATJEČAJ. Kod ovog poglavarstva ima ц mah popuniti mjesto gradskoj j dera uz privremenu plaću od K 720 i doplatkom isti K 720. j der je osim toga obvezan u p; vršiti službu kod čišćenja рпЦ gradu i izvoza fekalija, sa šio to, bivati posebnu plaću. Plaća je živoderu za sada p, mena, nakon jednogodišnjeg u«, ljavajuće? službovanja, iiastopito bilizaciji uz plaću predvigjum j benom pragmatikom. Reftekanti imadu podnijeli ov uredtt propisno biljegovaue molh 15. maja o. g. te ista predložiti; 1. Uvjerenje, da su državljajj Ijevstva Srba, Hrvata i Slovemu. 2. Dokaz dosadašnje službe kv,j voder i da su u ovoj struci M 3. Krsni listi 4. Svjedočbu moralnog i polit® ponašanja. Trešeljak. Zahtjevanio u Inie nepravde, nereda i nemira. (Apel na zemaljsku vladu Nr. 2.) 9.997. Zahtjevamo da se povede krivična is­ traga proti Ali Mujiću iz Velike Kladuše kot. Cazingrad. Ovaj je crno-žuti tip poznat svi­ ma Srbima, koji ga nisu nikad ni čuli ni vi­ djeli, kao veliki neprijatelj svega, što je srp­ sko. On je u augustu 1914. jgvnički zaklao •janje, koje je uzeo (za pare) od Jovanke Simiceve, te na njegovu mesu ispekao crnožuti čimhur, demonstrativno ga pojeo u svom dućanu i uz inad ga pravoslavnim Srbima na njihove oči pobiberio, da bude još crnožuči. Već i 1878. god. pokazao se je ovaj tip kao veliki prijatelj bivše crno-žute Aus­ trije, koju je dočekao s drugim krajiškim šuckorima — muslimanima, da ih uvede u Bihać. Austrijance su dočekali .toliko srdačno, da su mnoge Avabe pomrle od miline u nji­ hovom zagrljaju. Za te usluge odlikovan je Mujlć olovnom medaljom za zasluge, koju još i sad I dan i noć nosi kraj lijevoga ra­ mena i poslan o trošku cara Franje na pro­ mjenu zraka u Olomuc. Svjedoci sve 51/, Srba iz V. Kladuše. 9 998 Zahtijevamo da ae smjesta zatvori poznati prijatelj i drug velikog Aus­ trijanca Petra Kočića, sarajevski advokat dr. Živko Nježić. Ovaj je vajni Srbin u društvu s ostalim srpskim izrodima oko .Siov. Juga* napao jedinog pravog Srbina Ћ. A. Чокоржла. Time je jasno pokazao svoju crno-žutu du­ šu. On i sad, iza ulaska oslobodilačke srp­ ske vojske u Sarajevo, ne može da sakrije svojih simpatija za propalu Austriju. To se jasno vidi po tom, što je Istakao crno-žutu tablu na Kralja l’etra ulici, upravo naprama patriotskem hotelu, na kojem je tabla s nat­ pisom .Jeftanovića ulica*. Svjedok: sav sarajevski korzo. Gradski uih} Vllovlki, Preporučam svoje bogato skladište jestivih i finih STOLNIH ANTUN Prva muslimanska raiiji za uvagjanje električnog»tjet la i snage, te svih vrsta tele :: fona. Prima I popravke. :: Solidan posao. Vhsaik: Caatralai Odbor „Ј. M. O.“ Sarajcto,! Kundurdžiluk 35. Pri zaključku lista. ogroman Cijena iijm Jueuf Hadžić, •) Za uvrštenje ovog sastavka ne naplatlsmo ništa, jer nam još nije poznat oglasni cijenik patriotične rubrike .Zahtijevamo’. Uredništvo. Jedim В1Жи№А uroti i izrez jestivih i sielalh ulja. RIJEKA, Jugosl. primorje). Što ml ti Je za što Naš„presbiro* do­ stavio je novinama ovo saopštnije: ,11. ov. mj. prilikom Jedne istrage protiv člana seos­ kog općinskog vijeća Petra Ilića. iz sela Si­ rovina (općina Davidović. kotar Bileče) upotrebila je žandarska patrola, koja je tu istra­ gu vodila, oružje. Ilić je ostao mrtav. Odmah je Izašla na lice mjesta Ijekarska komisija. Komandant žandarmerijskog voda poveo je istragu o tom dogagjaju* Ala imamo izvještajni bureaul.................. Soda bicarbom gubitak, član centralnog i radnog odbora paše organizacije; jedan od naj­ spremnijih i najuvaženijih musli­ manskih inteligenata u našoj do­ movini, Zija ef. Rizaefendić, nije više megju živima. Pokosila ga je pjegava pošalina, što od nekog doba hara u Sarajevu i jutros je ispustio svoju pleme­ nitu dušu baš u vrijeme, ked su nam njegove duševne sile bile najpotrebnije. ULJA Primam i obavljam naružbs uz najkulantniju poslugu u — sve zemlje SH8. - • veća količina odmah za dobili s h I radirna 50, 100 f 200 kg. uz sijeiud 4 krune za 1 kg. Burad se računaju 10 K po honarls ’ u špeeerajskoj radnji = Hasan Karahasdnovlt, BRČKO, Karagjorgjevlća iLli blamaža dieaičk« štamparija a huajsve. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/405f4089707bffa18bbf1c7d4df63994.pdf 9782a06e5ec614eb6190f05dec01c75e PDF Text Text K Iflrei r| МВ мИ јДт&јЈ 1Вк Ц «P ^Ж м! Ww ■B Duaj broj 80 helera. ЈИгЦп Izlazi subotom utorkom I četvrtkom. - иНГ.ЈШН BEDAKU«»NI ODBOR :•: дВ $ВМ «И ЖзЛ PRETPLATA: GODIŠNJE 40’-KRUNA, :: NA POLA GODINE 20’- KUĆNA :•: аЖ W' Ж ga МЖ URl DNI.'TVl > I UPRAVA Г ISLAMSKOJ Чг!пМтГ*Т :’ flV WR šI'AMPAKIJI t< AKEVA ULH'A) :-: TELEFON BROJ 124. - ČEKOVNI RAČUN. POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске Шуслитпанске Организације. Sarajevo, petak 2. maja 1919. (2. Saban» 1337.) 27. Slhnlmo redovi! ganizaciju i svoje redove tako zbiti i zgusnuti, da ih ne mogbu razbiti ni­ kakvi pothvati ni izvana ni iznutra. Samo Božja volja, pn — čvrsta i je­ dinstvena organizacija može nas do­ vesti uspjehu. To treba da imamo na umu prije svega, to nam mora biti jedini putokaz i samo tako ćemo do­ ći do svog cilja, S tom mišlju treba da liježemo, s njom ustajemo i po njoj, samo po njoj se ravnamo u svom radu. .Dvojica su bolja cd jednoga, trojica su bolja od dvojice . . S toga u zajednicu, jer Bog ne će okupiti moje Sljedbenike nego s»n.o na pravom putu". . Hadlsi-šerif. . izjavi naše stranke, šio je 16. utr« predana g. ministru Prilnće1 stoje i ove liječi: „Izvodi gesp. (istra Ptibićevića ne daju nam jasftfltda o držanju vlnde prema naijerskc-prosvjetnoj autonomiji, veu Hilsfetom i instituciji šeriatskih kia Gospodin ministar nam no |( nikakva objašnjenja o odštetama jiretovska selišta, o rasterećenju Ivicneg seljačkog maloposjeda i ^ljičkariej imovini muslimana za јеше prevrata, pa prema tomu ne mu njegova radnog p^ograsna, nit. no orijfntisam o njegovim nakanai u ovom pogledu. S logirse ne možemo definitivno iz■k « kooperaciji sa strankom, koju te da osnuje i naš ćemo postupak ,t>li prema držanju vlade u ovim tanjima." Ostavši vjerni gornjim riječima, > ih je jednoglasno usvojila skup iu delegata naše organizacije, mi to doživjeli i preživjeli jedan težak ij u opstanak. Zaslijepljeni momennim i formalnim (vanjskim) uspjejm svojih, bnjagi jedino spasonosnih bli, neki su ljudi obišli tako đaleX da tu nas htjeli staviti izvan zaиг Podmetano nam je da smo prodinastiji, proti državi, pa čak i proti - tamom narodu. Dakle proti sebi imirna. Ne ćemo da raščinjamo na ikrim su sitnim „dokazima11 i još tajim pretpostavkama gragjeni ovi espretni i nepatriotski potezi proti daoj organizovanoj falanzi, koja jo rita samo za to, što je — živa. Wdon, i što jo svijesna svog prava, ljeste tog nemilog raščuijanja milosti, ragje ćemo da konstatiramo vije utješljive pojave, koje nam daju oioila za povoljnije prosugjivanje iditajosti i budućnosti. Prva je od tih dviju pojava utjeljiri lakat, da su naši protivnici došli b ispravnijeg shvatanja naših težuja naših zahtjeva. Nema više onog nerijsteljssog raspoloženja prema našoj rgauizaciji,, i sa zadovoljstvom motmu istaknuti, da je probijen onaj nijetai zid, što ga jo jedna nesavjeп klika bila postavila izmegju nas drugih dijelova našeg jedinstvenog iroda. Druga, još utješljivijn pojava leži jedinstvenom držanju našeg vodstva naših mjesnih organizacija. Ni naješči mjestimični teror, ni najnoslaije prijetnje i šikanacfje nijesu nas sogle pokolebati u naši m radu i nat janju. Svijesni svog prava i potpuo uvjereni u njegovu konačnu po­ jedu, mi smo mirno i nepAolebivo Ili svojim putem i nijesmo dali du u dim redovima zavlada strah i za inua. Taki smo bi|i i laki ćemo ■tati. Bolje rekuć: taki moramo ostali. Da, taki moramo ostali. Jer, hoće >0 li da se ostvare načela, radi ko­ ti i na temelju kojih smo proveli išu organizaciju, onda moramo zariali i još jače učvrstiti tu svoju or> « Živimo u doba najvećeg stranač­ kog kemešanja. Prijatelji do jučer, d' nas se razilaze i polaze novim putevima. Ljute se jedni na druge, svigjaju račune: neki lijepom, a neki i sa grdnjama. Novine su pune raznih izjava i protuizjava: što danas nppišu, sutra ližu. Ko politika. Ne smije­ mo nikad spletati s uma, da se neke vijesti proturuju u novine baš sa tom nakanom, da se napravi zbrka, pa da se u mutnu lakše lovi. 9 toga treba­ mo biti vrlo oprezni pri prosligjivanju ovih vijesti, naročito što se tiče držanja ljudi iz naše organizacije. .Pravda" će naše pristaše obnvješćivati šio je bolje moguće, a o držanju predstavništva naše stranke valja nam dati ovo objašnjenje: .Centralni odbor naše organizacije pretresao je položaj potpuno stvarno i svestrano. U odboru vlada potpuni šporazum u svjema pitanjima 1 po­ duzeće se sve mjere, da se postigne ostvarenje temeljnih načela našeg programa. Iz taktičnih razloga z a sada nije moguće pisati o tim za­ ključcima, nu naši ljudi mogu biti potpuno uvjereni, da pretstavništvo ne će učinili nikakva važnijeg kora ka, a da prije toga ne zatraži narod­ no odobrenje. Mi ćemo u svemu svom radu biti demokratični i pretstavništvo će za svoje predloge zatra­ žiti odobrenje naroda sazvavši skuštinu delegata cijele zemlje. Moguće će se održati i skupštine po svjema mje­ stima naše domovine. I kao što centralni odbor, kao preE stavnišjvo naše organizacije ne će učiniti ništa na svoju ruku, tako isto ni pojedini mjesni odbori, pa ni nji­ hove skupštine, a kamo li pojedini članovi organizacije ne mogu i ne trebaju činiti ništa na svoju ruku U organizaciji treba da vlada potpuna disciplina: svak treba >da u prvom re­ du čuva interese zajednice, a tek on­ da pojedinca i uže skupine. Mi se nadamo, da će se ova po­ ruka shvatiti kako treba, pa još jed­ nom velimo: .Stisnimo redove!" — „8amo nam je u zaiednici spas! ..... Uuregjenje nekih socijalnih pi­ tanja u Bosni i Hercegovini. Piše: Dr. Eugen Slađović pl Slidoevičkl. Računajući od okupacijo Bosne i Hercegovine po bivšoj Austro-ugarskoj monarhiji počela je naša zemlja korak po kora« atupati megju one zemlje, koje se privredno razvijaju Počeli eu se organizirati domaći (i ako skromni) kapitali, pridolazili su strani kap'tali, podizale se željeznice i tvor­ nice, — jednom riječi: zemlja se pučela’e konomski podizati. Kao svagdje, tako jo i kod nas stvorilo to ekonomsko razvijanje nova vrela pri­ hoda i nove faktore privrednoga i društvenoga života. Kućni i seoski rad, rad primitivni в rukom i zastar­ jelim halatom zamjenjuje se radom na veliko i s modernim strojevima, koji nadomještaju tjelesnu radnu sna­ gu čovjeka. Pojedinac postaje poste­ peno od dotadanjega sitnog seljaka, vlasnika zapuštenog posjeda, pravim vlasnikom urcgjeno vogjenog posjeda, a društvu se omogućuje, da udruži­ vanjem upotrijebi snagu novčano glavnice. Razvitkom i n d u s t r ij e rastao je postepeno i broj radnika, koji au bili zaposli ni u različitim preduzećima obrtničkoga, tvorničkog, tr­ govačkog i prometnog značaja. Tako se i kod nas pojavilo radničko pitanje, koje je tražilo zakonsko ure­ gjenje pravnih oduošaja kako radnika tako i poslodavaca. Na tom je pod­ ručju proglašen dne 15. februara 1909. osobito važan zakon o osigura­ nju radnika za slučaj bo­ lesti. lste godine izdane su i neke druge naredbe, koje su uredile zaštitu života i zdravlja radniku u preduzećima, te pitanje odnošaja izmegju rad­ nika i poduzetnika (poslodavaca). Novo vrijeme, koje je nastupilo tečajem svjetskog rata i sada za nje­ gove likvidacijo, izbacilo je uz ostala pitanja s jakim naglaskom i pitanje radničke s o c i j 1 n e zaštite. Država, koja so je dužna skrbiti za fizičke, duševne i ekonomske interese sviju državljana, moi*ala je nemi­ novno pristupiti daljnjem zakonskom rješavanju nekih prešnih radničkih zahtjeva. Naša država obiluje svako­ vrsnim naravnim blagom. Plodne ora­ nice, rudnici željeza, soli i ugljena sve to pogoduje razvitku jednog ži­ vota i blagostanja, koje će se u našoj vtsslitoj državi snažno provesti. Za razvitak industrije valja već sad priregjivati temelje. Povjereništvo naše zemaljske vlade za socijalnu politiku, kojoj stoji na čelu gosp. povjerenik Franjo Markić, pristupilo je uregjivanju tih pitanja U zadnje vrijeme izdane su već neke važne naredbe, a neko će doskora izaći. Tim se nared­ bama uregjuje osam-satno dnevno radno vrijeme, osniva se poseban ured za posredovanje kod namještanja radnika bez posla, odregjuje se da­ vanje potpora radnicima bez posla i daje se radnicima pravo, da biraju u svakoj radionici, u kojoj su zaposleni, svoje radničke povjerenike. Pošto su te odredbo u svakom pogledu važne, želio bih s ni koliko riječi istaknuti njihov sadržaj. . I. Naredba o osam-satnom radnom vremenu odregjuje za sve osobe, koje su u makar kakvom svojstvu zaposlene u državnim, ze­ maljskim, općinskim, ili privatn m radionicama, poslovnicama, poduzeći­ ma, pothvatima i pogonima obrtnoga, tvorničkog, trgovačkog i prometnog značaja u razdoblju od 24 sata dnevno satno vrijeme od najviše 8 sati. Dnevni osam-satni rad je dakle ona najviša mjera, do koje u pravilu Godina I. smije poslodavac zaposlili radnika’ Ondje, gdje je postojala radnička or­ ganizacija izvojšten je taj zahtjev već od prije, ali od sada vrijedi obvezatno za sve organizirane radnike. Od tog pravila je izuzet jedino čisto kućni obrt, u kojem su zaposleni samo čla­ novi dotične obitelji. Kao svako pravilo tako dopušta i ovo pravilo iznimke. U slučaju po­ trebe može obrtna oblast prve molbe (kot. ured, vladin povjerenik) na molbu dozvoliti produženje radnog vremena do najvišeg trajanja od 10 sati dnev­ no za najduže tri, dotično (kud daljhe potrebe) za osam sedmica. Zemaljska vlada može pak u nekim poduzećima gornje vrste u izuzetnim slučajevima sasebnom naredbom dozvoliti produ­ ženje dnevnog radnog vremena. Kod toga mora vlada prije svoje odluke saslušati mišljenje posebnog povje­ renstva. Vrijeme, koje radnik radi zbog produženja radnog vremena, valja da se naplaćuje najmanje 50 posto bolje, nego sati normalnoga radnoga vreme­ na. Kod akordnog rada mora se za svaki prekobrojni radni sat naplatiti najmanje četrdesetčsmi dio ukupne zaslužbe u sedmici. Zbog skraćivanja radnog vremena, koje je odregjsno ovom naredbom, ne smije se radnicima sniziti ni plaćani zaslužba. Prekršaji ove naredbe kažnjavaju upravne oblasti prema propisima na­ redbe o vršenju obrta od 3./2.1909. Nov­ čane globe teku u zakladu za potpo­ maganje radnika bez posla. II. Naredba o osnivanju ureda га posredovanje kod namještanja radnika ba posla predvigja samoupravnu orga­ nizaciju, koja će se brinuti, da nagje zarade za radnike, koji su bez vlastite krivice ostali bez posla. Taj ured po­ sreduje izmegju poduzeća, koja tre­ baju radnika, i radnika, koji su bez posla; vodi statistiku o broju radnika bez posla i o uzrocima neuposlenosti, te stavlja zemaljskoj vladi prijedloge o ublaženju besposlice. Taj se ured sastoji od: 1. zemaljskog povjerenstva u Saraje­ vu, koje stoji na čelu te organizacije u cijeloj zemlji. Članovi toga ureda jesu: jedan za­ stupnik zemaljske vlade, četiri zastup­ nika radnika i četiri zastupnika poslo­ davaca. Zastupnike radnika imenuje zemaljska vlada na prijedlog strukov­ nih radničkih organizacija, a one pos­ lodavaca na prijedlog trgovačke i obrt­ ničke komore. Zvanje zastupnika je počasno i besplatno. Mandat traje jed­ nu godinu dana. U područje rada toga ureda spada: izbor predsjednika i dvojice podpredsjedni ka, sastav poslovnika; izbor uprav­ nog odbora; prijedlog o namještanju upravitelja upravnog odbora i upravi­ telja okružnih povjerenstva, uregjenje okružnih povjerenstva, uregjenje je­ dinstvenog poslovanja, i nadziranje nižih organizacija. Poslovi se rješavaju na skupnim sjednicama, koje treba da se obdržavaju najmanje jedanput mjesečno. Upravni odbor je izvršujući organ zein. povjerenstva, a sastoji od pred­ sjednika (koji je i predsjednik zem.po- �Strana 2 Страна vjerenstva), zastupnika zem. vlade (po­ vjereništva za socijalnu politikii), dvo­ jice zastupnika radnika i poslodavaca i upravitelja upravnog odbora. Upra­ vitelj je stalni namještenik. Taj upravni odbor vodi i rješava sve tekiiče pos­ love. On ujedno posluje i kao okružno povjerenstvo za glavni grad Sarajevo. Poslovi se rješavaju u skupnim sjed­ nicama. Područje rada i način rfešavanja uredit će posebni poslovnik. 2. šest okružnih povjerenstava ovog ureda za naših šest okružja. Ova po­ vjerenstva sastoje od upravitelja, te po dvojice zastupnika radnika i poslo­ davaca. Sve članove povjerenstva ime­ nuje zemaljska vlada na prijedlog zem. povjerenstva, i to radničke i poslodavačke zastupnike na način, kako je gore istaknuto. Djelokrug okružnih po­ vjerenstava odregjen je naredbom, a izdat će se i posebni poslovnik. Pos­ lovi se rješavaju u skupnim sjedni­ cama. 3. mjesne podružnice, koje osniva zemaljsko povjerenstvo ureda za po­ sredovanje kod namještanja radnika bez posla, na prijedlog okružnih po­ vjerenstava u kotarskim, iepostavnim i industrijalnim mjestima, gdje se zato «kaže potreba. Njihov će se djelokrug urediti posebnim poslovnikom. Sve radionice i poduzeća, dotično njihovi upravitelji (poslodavci) valja da najkasnije za tri dana uz naznaku razloga, prijave okružnom povjeren­ stvu istup, dotično otpust svakoga rad­ nika. Ako žele otpustiti najedanput više od pet radnika, treba da to pri­ jave odmah. Jednako se je sVaki rad­ nik bez posla za vrijeme od 24 sata nakon istupa (otpusta) dužan prijaviti okružnom povjerenstvu (za Sarajevo upravnom odboru). Tko povrijedi duž­ nost prijave, potpada pod kaznu. Nov­ čane globe teku u zakladu za potpo­ maganje radnika bez posla. Sve troškove ureda za posredovanje kod namještenja radnika bez posla podmiruje država iz vlastitih sredsta va državnog proračun^ Čitava uredba ove organizacije pri­ slanja se na postojeću organizaciju bolesničkih blagajnica, koje Su osno­ vane na zakonu od 15./П. 1909. o osi­ guravanju radnika za slučaj bolesti. III. Naredba o potporama za radni­ ke bez posla odregjuje, da na takvu potporu ima pravo svaki radnik, koji je bez vlastite krivice ostao bez posla, a nema drugih sredstava za izdržava nje, i to: o) ako je sam istupio iz posla zbog ma kakova opravdanog razloga (kao što je pomanjkanje rada za dotičnu Tešho je čovjeku u mraku..... Bez kulture uma i srca nema lije­ pe narodne budćnosti, nema sigurna opstanka. Kulturu narod dobiva samo prosvjećenjem. To jo utvrgjeno. Prosvjećenje naroda danas je naše najvažnije pitanje. O tome se u nas danas najviše i piše i, kadgod se zagje u razgovor o našim žalosnim pri­ likama, svodi se uvijek na istinitu či­ njenicu, da je naš narod (ne mislim samo u nas u B. i H. ili samo nas muslimane, nego sviju nas u državi SHS.) vrlo neprosvječen i vrlo nekulturan. To u srce dira, boli, tišti ... Je li? Biš se tim pitanjem bavi mala knjižica pod gornjim naslovom od Rudolfa Hercega. Na čelu knjige -eloji motto, na koji se danas vrlo malo i misli: „Do izbora za konstituantu trebalo bi da svi naši analfabeti nauče čitati ~i pisa­ ti “ A kao ključ gornjem pitanju, či­ tamo evo ove retke: „Proživljujemo evo odsudne časo­ ve. Niko n» može reći danas, što će biti ajutra. Svaa hoće nešto, a što je zapravo taj .nešto", — toga niko pra­ .r’AVDA* — „ПРАВДА" struku, itd.) ili ako je odpušten iz dionicama (poslovnicama', preduzećiina. službe zbog samovolje poslodavca ili pothvatima i pogon om trgovačkog, zbog pomanjkanja rada, počevši od obrtničkog, tvorničkog i prometnog četvrtoga dana računajući od daua značaja pripada pravo, da biraju svoje povjerenike. U njihovo područje rada odstupa (prijave), b) ako istupi zbog bolesti, počevši spida posredovanje izmegju radnika i od četvrte sedmice ud,dana prijave i poslodavaca u onim stvarima, koje iz­ c) ako je prijo ili za vrijeme rata laze iz poslovn >ga radnog odno.šaja. najmanje tri mjeseca bio u poslu Birati sa može najviše 12 povjerenika. U najskorije vrijeme noveliraće so kod kojega poslodavca u zemlji, ali je radi nastupa vojničke dužnosti zakon o osiguranju radnika za slučaj morao prekinuti gragjansko zvanje, nezgode, povećat će se bolesničke pa nakon povratka iz vojništva ne potpore, proširit će se osiguranje rad­ može naći zarade, počevši od osmog nika i za slučaj nezgode i starosti, daua računajući od dana povratka iz uredit će se pitanje minimalnih nadnica, vojništva (prijave). Oni radnici, koji noćnog rada, zaposlenja žene i malo­ bez makar kakvoga opravdanog razlo­ dobne djece itd. ga istupe iz posla ili koji silo na ta­ kav bezrazložni istlip ostale rad ike istoga poduzeća, dotično oni, koji ima­ ju drugog pokretnog ili nepokretnog Što to zttačil Vladin presbiro do­ imetka ili dohotka za izdržavanje, — nemaju pravo na te potpore. Oni stavlja nam ovaj hvvalis: »Muslimauradilici, koji su bez posla, a kojima ska grupa oko „Jednakosti* prekinula јл veze sa g. Širifun Arutuloviđein. ured za posredovanje kod namioštanja radnika nagje zarade u drugom kojem Tim povodom istupili su iz uredništva mjestu izvan njihovog sadanjeg bora­ i gg. Dušan Maka mović i Ahmst višta. imaju osim prava na potporu i Hadžialiagić." Za što t >, kako to, kad a to ? ... . pravo na pripomoć za podmirenje Jedan članak .Samouprave.* Naš troškova putovanja i preselonja. Ta pripomoć može se dati najviše za 7 presBiro javlja: „Samouprava* donosi dana, a ne može biti veća od 50‘/o uvodnik o pitanju novoga ustava. U iznosa, koji za to vrijeme pripada istom se čltnku oštro izjavljuieprolio proporcionalnoj izbornoj reda Pišući o radniku kao potpora. Radnicima stranim državljanima Radiću t Starčevićaocuna istupa protiv daju se potpore i pripomoći za prese­ njihovih agitacija za iegislativae auto­ ljenje samo, ako postoje takvi megju- nomije. 0 Slarčevjćancima veli: Da nar 'dni ugovori,ili reciprocitet i regres, dobiju što više važnosti kušali su se izuzevši da su takvi radnici u pošled- pokriti autoritetom jugoslavenskog od­ noj godini, dotično prije ili za vri­ bora, a napose mioistra inostranih dje­ jeme rata najmanje šest mjeseci bili la dr. Trumbića. Nekadanje neodlučno Trumbićevo držanje u pitanju legislaosigurani za slučaj -bolesti. U pušljed njem slučaju pripada i radnicima stra­ tivnih autonomija, davalo je skupini nim državljanima pravo na potporo i oko „Hrvata", „Novoga Vremena* i „Obzora* djelomično opravdanje. Kod putne pripomoći. ' Potporo iznose 50"/« radnikove te agitacije zloupotrebljavala jo ta sku­ mjesečne dnevne zarade. Naredba raz­ pina privatne listove i dopisivanjadra likuje XIV.stepena te dnevne zarade Trumbića, kojima je naročito operisao i to od 1 do 15 K dnevno. Prema dr. Lorković. Ovo apostrofiranje dra Trumbića tome iznaša najviše potpora 8 K dnev­ no. Te potpore odmjeruje i isplaćuje je svakako zanimljivo, jer dolazi sa okružno povjerenstvo ureda za poere- strane, koja u svoje doba nije b la dovapje kod namještanja. Isplata biva baš osobito naklona našem ministru , na temelju propisane prijave o istupu vanjskih poslova. (otetupu) iz dotadanjeg zaposlenja. Čitava uredba davanja potpora Dan ratne siročaJi. prislanja se na ured za posredovanje kod namještanja radnika bez posla i Pripreme za sabiranje zadan „ratne ni organizaciju bolesničkih blagajnica. siročadi'1. Iz pokrajina stižu svaki dan Država nosi do svršetka godine „Središnjem zem. odboru* dopisi o 1919. sve izdatke, koji su skopčani s pripremama za .dan ratue siročadi". davanjem potpora i putnih pripomoći Većina mjesnih .odbora održala je sjed radmka bez posla. niče, da se dogovori,- luko će urediti IV. Naredba o radničkim povjere­ sabiranje, da uspjeh bude što povolj­ nicima odregjuje, da radnicima u ra­ niji. U mnogim mjestima priredit to Bilješke. vo ne zna. Svijet zna što ne će, ali ne zna, šta hoće. Nu dolazi čas, kad će svak morati (da formulira SVoje -zahtjeve, i to da ih formulira tako, te će se oni moći provesti. Naše hrvat­ sko i jugoslavensko pitanje nije takve naravi da se ne bi moglo riješiti.Jed­ no je nesumnjivo, ono sa ne može riješiti starom metodom, nego kod njegova rješavanja treba da svjesno i od­ govorno sudjeluju svi slojevi naroda'. 7л to, veli dalje pisac, moramo se mi tome zahtjevu pokoriti i upotrebiti onu metodu, koja vodi cilju. I sad upire prstom u tu metodu koja nas sigurno vodi cil'U, a koju iznosi pisac u 19 članaka, što se bavo i teorijom toga životnog pitanja i, što je važnije, kako bi se to dalo u narodu najlakše pro­ vesti. U spomenutim člancima iznosi pisac rad na prosvjećivanju naroda u Hrvatskoj i Slavoniji, a djelimično u Dalmaciji i u Bosni od god. 1911. do u najnovije doba. U prvom članku iznosi koliko je nepismenosti u Hrvatskoj i veli, da je taino 754/« nepismena svijeta (u nas u Bisoi još više). Govori o propa­ danju naroda radi njegove neprosvijećenouti. Strašnim to primjerima pod krepljuje n. pr. narodno siromaštvo, -zaduživanje, narod prodaje zemlju, seli se u Ameriku, u nas tvornica nema, pa so slabo zaragjuje, lihvari gule narod, kultura srca na ni ikom stepenu itd. itd. Tima morijama narodnog tijela i duše jedino će se slatina kraj prosvje­ ćivanjem naroda. • U tom je pogledu prvi rad: širiti pismenost u narodu, a naučiti narod, da čita poučno štivo. Svaki mora znati čitati i pisati. Da se to valjano privede valja u tu svrhu dobra organizacija. To je ponukalo mnoge hrv. rodo­ ljube, osobito gjake i narod. učiteljA da su počeli otvarati tečajeve za od­ rasle uepismene ljude i žene (tzv. a nalfabetske tečajeve). Ti se tečajevi drže zimi po školama. Imaju i posebnu početnicu u tu svrhu „Abeodarku". Za 6 godina održali н u 308 tečajeva i naučili čitati i pisati 7 hiljada'ljudi. To ih nije zadovoljilo. Apeliraju na svu i nteligenciju osobito onu, koju na­ rod uzdržaje, hrani itd da so prihvati posla. Apeliraju na svakoga ko zna čitati i pisati,- da nauče svoga brata, rogjaka, sestru, komšiju, prijatelja. U tu svrhu je izašla i .Uputa" kako se održaju i rukovode anali, tečajevi. (Mi ćemo posebno pisati o „Abecodarki. i u „Uputi"). se prikazivanja,deklamacije,),^ mjestima zgodni igrokazi. 'И U vođini mjesta aabirat ik . И runice i ođboraice na nbitin Д, negdje ćo ovo sabiranja vršilj јД ska mladež. '■ Kakav te biti uspeh оц^јД „dana ratne siročadi? Polrel^M djece ostavljene i osirotjele velika, pa nije čudo, da je dosadašnjih održanih sabiranД lijepih svota u fond za sirotij Tako je prvi „din ratne nio 200.000 kruna. „Din taku Л čadi“ o Gjurgievu 1918. pičejij kruna. Ovogodišnje sabiranje J bi donijeti prihod veći nego iu4 dina, i to jedno s razlogu, šUo'J u ovom času potreba najveća i Л preča, a drugo, što je ral спД svršio takovom pobjedom рпгјД nasiljem, pa nas mora ova бцД oduševiti na što veću dareiljifg^l Imovne opčine i seml/iiu J spremaju se kako čujemo, di>„J dine što većim doprinosom Brid „ratne siročadi . Imovne i zemljišne zajednica održat it J svrhu posebne sjednice, no ки.ццЛ glasiti veće iznose zv »Irolad. ■ Novčani zavodi, gospodarila »jj seljačke zadruge zamoljene »i Д što vodim iznosom sjete eiroiajjJ vojnika. Nama sumnje, da ća živu odazvati. 1 7 rgovci i „dan ratne eiročadL' ,J zem. odbor za zaštitu djeceокцД dopisom na sve uglednije кД s molbom, da se za daaratoespj sjete djeca pilili vojnika. Neki^S govci već p nlali oveće svote.' a Pregled. I 0 našim zapadnim grultj »Journal do Debata" javlja: Ч'кД predložio da Rijeka postane džJ luka pod suverenitetom JugoiliK čitava Dalmaciji neka pripadned goskviji, osim otoka Visa, Kud Brača i Hvara. Italija josUvihptJ predlog, da Rjeka bude hlijugj Sušak jugoslavenski, a svi ostali ci, koji imadu stratešku Indu talijanski. Zadrom i Š boiiikoa ut upravlja Italija u ime lige tihi .Matin" javlja da su savezem*) posredovan predlog, po kojemu prihvaća talijanski predlog osim ni tjeva. da se i Rijeka pr poji Iu^l Cesi uz nas. „Narodni L'utj i nosi uvodnik pod naslovom .Ш centra Orlaadj*, u kojem sa im। uzima za jugoslavensko stanovi* veli da ono mora potpuno pkjd «3 Bez dobro, jake i svjrn organizacije nema ništa. Zi I se već u narednim člancima pi« prosvjetnim društvimiip niinje kako se tamošnja zemalj. Л1 vrlo malo brinula za to. РгопјЛ društva imala su: Prvo: rad međo nepisani« (analfabeti), koje prije svega vd.iи učititi čitati i pisati. Tih imi oijiik pa je i rad za‘njih najvažniji Drugo: rad među onim, kojii išli u školu, ali radi dosadatnj« » mara naše inteligencije zauaroio* došo - daleko ud civilizacije i »uh (zaboravišo i ono što su mutili i školi). Treća je briga za one, koji wš polaze osnovnu školu, a daliije «u» ne đo nastavljati. Stime je vrlo vilu pobrinuti se za dalnjo njihovo ženje. Tu su glavu > sredstva Jotu knjiga i dobra p re^avanjtk to trAa da se otvaraju čitaoci« i knjižnico, da se oblakša širem« ti* na I dobrih časopisa za narod. Da se ovako sve radi i um* provode treba, opet da imamodvk re organizacije —prouvjet«1 društvo. Iznose se t. zv. »pomoćne ik* koje je b:la hrvatska vlad« uveM narodu, bajagi da te škole odriićj �.ТГРАВДА* - .PRAVDA* Spoj 27 Broj Mirovni uvjeti. „Echo de Pariš* dp da će 4. maja u pariškim listo­ va biti objavljeni mirovni uvjeti. Ileutpjeh Italije. Ministar prededmk Orlando izjavio je dopisnici। talijanskih listova, da su mu Wiltl Clemenceau i Lloyd George pro Ji notu, koja je sadržavala pitanje drinskih granica. Svnko daljnje razjojenje otklonio je Orlando. On je javio da će konačnu odluku prepujli parlamentu i kralju. Nakon dojh ministra predsjednika održavaćo 5 u Rimu pod predsjedanjem kraefim krunsko vijeće, na kojemu će ^eralismite Diaz imati odlučujuću lake talijanskih ministara. Gg. ooioo i Salandra krenuli su iz Paa u Rim, gdje se već nalaze Orido i Barzilai. Tim se dogagjajem bavi „.Petit >ari8ien“, pa veli, da pregovori nisu auvijek, već samo za čas prekinuti. Gg, Orlando i Sonnino — veli pooenuti list — dobili su od parlamenta od senata prilično imperativnih »odala pogledom na talijanske redamaciie, pa au sad odlučili da doцо pred parlamenat i da ga izvijeste I svojim naporima i o teškoćama, na pje su ^aišli. Oni će doći pred rimdu komoru 28. aprila.' Talijanske prijetnjo. Javljaju iz fugana : Pariški" dugagjaji izazvali su I Italiji .veliko uzbugjenje. Listovi izvješćuju mogućnost definitivnog preorna Značajan je za raspoloženje u Italiji uvodnik .Popelo d’ Italija', koji I*. da se Italija ne treba obazirati El Wilsona, kao što se nije Wilson »bazirao na llalju. Engleski idealizam počiva na engleskim blagajnama. Ita­ lija može stoga mirno vratiti istom mjerom diplomatsku ćušku i nelojalno itnugjivanje sa strane aliiraca. Evropski položaj nije dana^ ni najmanje ružižut za antantu. Njemačka, Austrija, Madžarska, Bugarska i Turska sačinjanju danas impozantan blok, koji se ne smije podcjenjivati, a koji danas tim više vrijedi što su već engleske i američke čete povučene sa kontiaeola. Osim toga treba Engleska svoju oružanu silu za zaštitu irske. Indije i Egipta. u kratko rečeno za svoiu ku­ tu. Bude li mir zaključen bez Italije, to će biti samo mir na papiru. Prevrat u Italiji 1 „Lokalanzeiger* svija: Iz Italije stižu glasovi o jakoj isvolucionarnom gibanju u talijanskoj vojsci. Talijanske čete u- Milanu otka­ zale tu pokornost i poslušnost Oko 1(| hiljada momaka izjavilo je da če se u slučaju nemira priključiti demon­ strantima. Vojnišlvo zahtjeva mir i sporazum, jer neće da se još jednoć bori za imperijalizam. Dalje traži od­ stupanje kralja i uvagjanje socijali­ stičke republike. Iz drugih gradova stižu slične vijesti. Kad se »narod pita!' Francuska će dobiti od saveza naroda ovlašte­ nje. da upravlja Sirijom do Damiaka. Amerika će upravljati Armenijom, a Engleska Mezopotanijom. Borba prati Magjvskoj. Rumunj­ ska kavalerija napreduje od Debrecina. Magjarska komunistička vojska slabo se odupire. Magjari su računali na pomoć ruske boljševističke vojske, no ta vojska ne dolazi, a neće valjda nikad ni doći. Bela Kun zatražio je pomoći od Lenjin®, izjavivši mu da je- položaj očajan. ko mu drago samo ako zna čitati i pisati. Time se naravno nije postiglo što se željelo. Pisac u daljnjem člancima iznosi različita mišljena što ih je iznosila hrv. inteligencija i napošljedku se izlaže ideja i budući rad .Narodne straže*, koja se zauzela da u praksi provodi gore navedene tačke. Za to bi bila dužnost svakomu naše­ mu inteligentu, da ovu knjigu proštudira. — knjiga je već prije oglašena u .Pravdi* u 35. broju. • Pro domo sua. Ovi nam retci dadoše pobude, da se ukratko osvrnemo i na ом, ua naše joi ialomiie prilike. Ono evs, što se dosada radilo kod nas. bilo je vrlo malo ili gotovo ništa. A ovaka se pitanja ne daju ni časa, odlagati, moraju se već provoditi u iivolu jer su za to zadnji časovi. Prva je dužnost naše zemaljske vlade, da ona preko narodnih učitelja otvara što više analfabetakih tečajeva po gradovima., a osobito po selima. 1 to ne samo sa hladnom preporukom nego odlučnom naredbom i dobrim honorarom učiteljima. Za tim dolazi na red naša prosvjetna društva čitaonice, knjižnice j L d. a neka je centrala naš .Gajret*. Naši dopisu Banjaluka, 20. aprila'. Kad je iza zloglasnog kot. prestojnika Pačovskog došao nama Osman ef. Hadžić za prestojnika mi smo od radosti plakali i suze radosnice lili. I nije puno vremena prošlo iza Osman ef. dolaska, a mi smo već рџбеН žaliti za onim suzama radosnicama, jer smo se uvjerili da su bile u ludo prolive­ ne. Osman ef. kad je došav u BanjaLuku nije našao oikoga megju musli­ manima, ko bi bio dostojan da s njim opći, nego je općio jedino i isključivo sa pravoslavnim Srbima. Mi banjalučki muslimani vazda, pa i u najkritičnije vrijeme za Srbe, lijepo smo živili sa Srbima i megju nama nije bilo ni vjerskog ni plemenskog neprijateljstva, ali nam je ipak bilo nepojmljivo vla­ danje Osmau efendino, a pogotovo, da kod njega kao predstojnika skoro ni jedan musliman nije mogao svršiti svoga posla, dok su. Srbima njegova vrata bila vazda otvorena. Promatrajući to megovo službeno i izvanslužbeno vladanje jedno nam je osobito padalo u oči. Nismo mogli nikako odgonetnuti, kako može jedan ko'. prestojnik u ovo doba skupoće sa svojom prestojničkom plačem onako na široke rukave trošiti i živiti — živiti kao što živi onai, koji u ovo doba troši više od 50.000 K godišnje, jer onaj luksus u familiji nije se mo­ gao sa manjim prihodom pokrivati. U ovo trošenje unio je ovdašnji »Novi Život« jedno strašno svjetlo i u svojim bilješkama „Trgovački konsorcij', koje su izašle u nekoliko brojeva podigao jasnu i strašnu obtužbu o visokim provizijama na uveženim vagonima šećera. Svak м napetošću očekuje kako će se proti ovim otkri­ ćima ponijeti g. Hadžić, a mnogu upa­ da u oči i šutnja »Jedinstvene Države«, kojoj g. Hadžić blizu stoji. Banjalučanin. ogromhih novčanih sredstava, dok je ,8. Z. O.“ upućen malodane isključivo na doprinose i darove ljudi dobra i milostiva srca. Uvaživ uvu činjenicu, nek bude .Dan ratne siročadi* dne 4. maja odraz naše požrtvovnusti i shvaćanja ove plemenite i humanitar­ ne zadaće! Dodatak uredništva: Mi smo registrirali pisanje »N. Života« i istakosmo potrebu, da se g. Hadžić brani ili u javnosti ili pred sudom. To i danas ponavljamo, jer je članak »N. Života” prenijela ovdašnja »Jugoslavija«,-a registrovaše ga i neke za­ grebačke novine. Mi pozivamo vladu, da g. okr. na­ čelnika uputi na vršenje dužnosti, jer je po srijedi i reputacija novog reži­ ma, budući je u njemu g. Hadžić na­ pravio dobar avanzement, paše zaska če i na više mjesto. dojenčad građa Sarajeva. Dne 22. aprila počele su se dijeliti haljinice i rublje, koje je amerikanska misija Crvenog Krsta donijela kao dar za siTomašnu dojenčad grada Sarajeva. Prve haljinice, koje je dobila institucija .Zaštite Matera* kod gradskog fizikata, dijelile su: Mise Dr. Taylor, Mise. Trompen u prisutnosti pospogja Dr. Krajeivske, Dr. Prašek i sestre Mvtil de, koje su sudjelovale ispred .Zaštite Matera*. Prva djeca, kuja su dobila ove lijepe darove plemenitih amerikanskih gospogja bila su: Dragomir i Slobodan, dvoje pravoslavne djece, Mirjana i August dvoje katoličke djece i Sevibaj!) muslimansko dijete. Dijelenje se nasta­ vilo 26. aprila, te će se svi darovi podijeliti megju djecu svih konfesija. Iz »E1 Kamera* Na 25 ov. mj. obdržavana je .El-Kamerova* glavna skupština, na’ kojoj je izabrao ovaj odbor: Predsjednik: Jakubeg Filipović pod predsjednik: Mshmutaga Žiga I. tajnik: Asimbeg Dugalić, II. tajni k: Mehaga Bićakčić. I.blagajnik: Ismetaga Zildžić II. blagajnik: Muhamed ef. Muftić, knjižničar: Hf. Mehmed ef Čirkmagić, do mač i n i baščovan: Ismet ef. Ćurčić i Mu­ hamed ef. Softić; odbornik bez naročite funkcije: Ibrahim ef. Demirdžić; zamjenici: Mehaga Abadžić, Edhem ef. Lojo, Mujaga H. Bvščaušević, Osman ef. Topčagić; revizori: Akif ef. Sahanić, Vejsil ef. Šahinagić. Za proslavu 30. aprila- Napokon mno dočekali davno željeni dan, da se kosti hrvatskih narodnih mučenika, Zrinskog i Frankopana. prenesu na rogjeuu grudu. Sa velikim će slavljem biti prenošene u Zagreb, u naše kul­ turno središte, a putom od Maribora pa do zagrebačkih arkada klanjati će se narod pepelu onih, koji su naumili oružjem u ruci i u otvorenom boju s naroda svoga skinuti teške patnje i poniženja, koja su ga tada onaku stra hovito tištila. Pokažimo i mi ovdje, da nam je srce toplo i puno ljubavi za ovu dvo­ jicu slavnih ljudi, koji su prignuti gla­ vu pod krvnički mač. Plemenita im Domaće vijesti. I« uredništva. Radi protesпо^ štrajka naš list izlazi tek danas, a budući broj izaći će redovito u utorak Maslimanskl internat u Vinkov­ cima. .Središnji zemaljski odbor za zaštitu porodica mobilizovanihi u ratu poginulih vojnika iz Hrvatske i Slavo­ nije* u Zagrebu osnovao je u spora­ zumu sa zemaljskom vladom za Bosnu i Hercegovinu u Vinkovcima internat za onu siromašnu muslimanku djecu, koja se kod kuće ne mogu prehraniti. Za taj internat izdao je .Središnji ze­ maljski odbor* dosada 150.000 K i na taj način spasio od gladi, i u mnogim slučajevima i od gotove smrti znatan broj naše muslimanske siročadi. U do­ kaz kako" ovaj rad ,8. Z. O.* najazi na priznanje megju samim muslima­ nima, puslužiće nam i ova brzojavka, upravljena na predsjednika odbora dr. Šilovića: .U najtežim danima patnja i gladi Vi ste kao pročelnik društva nastojali svim silama pomoći musli­ mansku sirotinjsku djecu. Osnovali ste i muslimanski konvikt u Vinkovcima. Muslimanska čitaonica u Bos. Krupi iz svojih skromnih sredstava votirala je pripomoć ovom konviktu od K 200, a glavna skupština od 3. aprila izrazuje Vam jednodušno hvalu i kliče Vam: Živio na čast hrvatskoga roda! — Za odbor: Hasanbeg Krupić, pred­ sjednik* Za ovaka i slična poduzeća, što ih ovaj odbor provagja, hoće se u istinu Dužnost je našeg poštenja i naše časti, da po svojoj snazi svoje prido­ nesemo, kako bismo se približili ono­ me danu, kad će zavladati pravednost i mudrost u javnom i privatnom ži­ votu. Mi možemo samo onda sami sebe potpuno da štujemo, ako očuva­ mo ponos svoje građanske svijesti. » Nekoliko misli. Samo oni narodi, koji su sposobni Iz djela Teodora Roosevelta: .Što je da vladaju ne tek na drugima nego d em o k r a t i za m, pouke i pobude i nad sobom, mogu da podignu istin­ hrvatskom narodu iz besjeda i člana­ sku slobodu i istinsku samoupravu. ka američkog demokrate prubrao i • preveo Janko Ibler, Zagreb 1918. Pros­ čim dođe jednoć političar do mni­ vjetna biblioteka svez. 111. Muže se jenja, da mora biti nizak, ako hoće, dobiti ц svim knjižarama. da je praktičan, on postaje štetnim Iznosimo nekuliko ovih misli i za članom političkog tijela. Ova tobožnja pouku i da upozorimo čitatelje na praktičnost izjeda moralno čuvstvo ovo vrlo lijepo i poučno djelce. našeg naroda poput opasnog ćira, pa ko dođe do lakih .praktičnih* uspjeha Temelj je svakoj civilizaciji zakon. ne može da se ispriča isto onaku kao Anarhija nije drugo do li sluškinja i ni nakladnik, koji kvari javni moral predhoduica tiranije i despotizma. Za­ da može rasprodati svoje knjige. kon i red pojačani vlašću i pravednošću, Ako je ko izgubio oduševljenje za to je bitnost civilizacije. Zakon mora interes pravednosti, onda je svakako da se usniva na pravednosti, jer. dru­ i za ujeg i za zemlju najbolje, da se gačije ne muže da ubastane, a mora odrekne javnog života. da se odlučno i snažno primjenjuje, ^ad može da bude koje mu drago jer slabost znači na kraju kraja, da nema pravednosti i zakona, da gospo ruke — rad umni ili ručni, u naučnoj duje bezobzirno sila bez skrupula. sobi, na polju ili u kakvu dućančiću I J. M. O; treba da uzme živo ovaj rad u svoju zadaću da u tome po­ mogne .Gajretu, u radu. Tu mogu dosta pomoći mjesni odbori J. M. O. (Hrv. Nar. Zajednica i društvo Prosvjeta već rade). H. Mulić. Ограна 8 Strana Haljinice 1 rublje za siromašnu pošteno izvršen i da se je naplatio trud. Svaki otac i svaka mati, ako su raz noriti, moraju da odgajaju svoju djecu tako, da se one ife uklanjaju poteškoćama, no da im odlučno idu u susret i da ih savladavaju, da ne čeznu za sramotno udobnim životom, nego da se trude, kako bi ispunila svoju dužnost najprije dužnost prema sebi i svojoj porodici, a onda prema cijeloj domovini (državi). Ova pako dužnost treba neizbježivo đa ima oblik makar kakvog rada. Naša je prava potreba, što je osje čamo kao narod, da sć svaki Ameri­ kanac sa svojim drugovima i sugragjanima sporazumijeva i s njima za­ jedno radi, da dolazi s njima u svibliži dodir, dok napokon ne đogje po tom do spoznaje, da i on i onzapravo imaju iste interese, iste po trebe i iste aspiracije." * Ipak je nesumnjivo, da se jedino pravo riješenje za naše socijalne i političke probleme ima tražiti u to­ me, da svagda njegujemo i promiče mo duh bratstva, drugarstva i me gjusobnog sporazumijevanja, te da se priviknemo, da sa svakim čovjekom postupamo kao s čovjekom. To su faktori, koji odlučuju u američkoj de­ — 1A. važno je samo to, da je rad pošten i mokraciji. �Sirana 4 Ограна Bruj 27 „PRAVDA* — „ПРАВДА* namieao nije uspjela i djelo je ujihovo bilo kao izdaja od državne vlasti smrću kažnjeno. Pokažimo svoja Čuvstva su­ djelujući kod proslave na njihov smrtni dan i dajući svoj obol /a grob­ nicu i spomenik svetog pepela Zrinskog i Frankopana. Na ulazu u Imperijal-kino prije ma­ tineje i po cijelom gradu prodavače se spomen-razglednice s riječima slav nih mučenika iz njihovih pjesničkih djela. Molimo, da niko ue progje, a da ne kupi bar jednu. Cijena jc 1 K a preplate će se primati sa zahvalno­ šću i bilježićo se. Mi ćemo i svakom nastavnom zavodu poslati neki broj razglednica, pa molimo, da ih gg. na stavnici iza govora o slavnim pokojni­ cima mladeži prodadu. Odbor za proslavu. (Napretkova palača, pisama „Napretka*! Za „Osvltanje* sakupio je Hamza ef. Begler svotu od 387 K darovaše: po 50 K II. ef. Beuler, M. Zec; po 20 K E. Halilović, g. P. Sarić, Š. Kohvo, H. Bucalović; po 15 K Š. Sećeragić; po 10 K S. Tuzlak, O. Hasanbecrovlć, M Čajo, A. Ćulabija, Ć. N., H. Džerović, I. Mahić, E. Ramić, A. Muzur, H Londurić. M.-nečit, po 6 K 8. Jakubović, M. Mujkanović. I. Kršo; po 5 K Fetahović, A. Vreo, A. Sarenkapa, 8. Abadžić, N. llasečić, A. Šećeragić. B. Begić, A. Bvganović; po 4 K M. Bešić, B. Elmazović, H. Jogrija; Po 3 K Niltić Muzur, N. N.; po 2 K A Hasanović i N. N. H Berberović sakupila je iznos od 260 K, koji darovaše: Po 100 K Muf tić Šalim ef. (muftija) i Hamid ef. Mašić; po 20 K Zehre-h. Mačić i Esme h. Ruždić; po 10. K M. A. Ruždić i Ne v reza Berberović. Ibrahim ef. Arnautović, Tuzla, sa kupio je 516 K, a koje darovaše: Po 50 K: Filijala priv. zem. banke; po 40 K: S. Ponjavić; po 25 K: K. Kunošie; po 20 K: g. J. Švarcberg, A. Mujanović, g. direktor Puškar, 0. ef. Selesković, N. ef. Muharemagić, H. Omanović, Z. Muharemagić, F. Smailović, H. Ibrahima Arnauta sinovi i M. Pašić; po 15 K: A. Mulahmetović; po 10 K; g. I. Jošić, uca M. Brat<»nić. gca M. Matijević. g. K. Jovičić, Ć: ef. Žunić, E. Smailagić. g, I. Jorgić, g. Solunar i g. L. Dutć, N. N., N. N., dr. A. Csopek. g. E. Vinkler i 1. ef. Arnaut; po 5 K: g. S. Bogojević, g. J. Ziring, g. A. Subašić, J. Žigić, H.‘ Prčić, Dž. Selesković i M. Čilić. Šeh zade hanuma Fadilpašić saku­ pila je iznos od K 767 a darovaše: turs. konzul, po K 50 Z. ef. Rizaefendić, N. h. Bakarević. Dž. h. Kspetanovjć, Š. Fadilpašić uč. IV. raz. osn. škole i H. Fadilpašić uč. I. raz. više dj. škole po K 30 H. h. Rašidkadić; po K 20 gospoje. Milena Tečudlsjeva, A. h. Vatrenjak, 3. h. Muz 'utić, Fatme h Sahačić, M h. Krasnica, A. h. Hrasnica Po K 100 Š. h. Džumišić R^sulbcg A. h. Rašidagić, A h. Hađalić, Š. h. poremećuje se i nizanje predočaba jedne do drugo, a slabo se i megju sobni pojmovni odnosi pojedinih ri­ ječi. Iz toga jasno slijedi, da uživanje alkohola slabi poimanje vanjskih uti­ saka, što ragja pogibolju, da se tugje riječi i djela krivo shvaćaju. Još je za nas važnija druga strana djelovanja alkohola. Eksperimentalna psihologija, t j. nauka o duši, osno­ vana na eksperimentima, zove reakcijom odgovor kretnje na podražaj. Pod kre­ tnjom ne razumijevMmo samo kretnju ruku i nogu, nego i jezika itđ. Vrije­ me, koje progje izmegju podražaja i kretnje zovemo vremenom duševne obradbe. Ovo vrijeme duševne obradbe, sa­ mo sobom doista kratko, jvš se više pokraćuje već kod uživanja male ko­ ličine alkohola. Ova sh pokrala zbiva na račun pouzdanosti. Duševna obra­ da podražaja ili je površna ili nika­ kva. Reakcija na podražaj ukazuje se kao nehotična kretnja, a đogagja se pače, da se unaprijed reagira ,na po­ dražaj, koji će se istom dogoditi. U NdVe novčanice. U Zagrebu se iz- ovom slučaju ne čeka kretnja na po­ dražaj. Ovu vrstu odgovora na po­ racjuju male novčanicu od 50 dinar skih para, te od 1 i 2 dinara, kojima dražaj zovemo preuranjenom reakci­ jom Budući da je zadaća duše, da u će se zamijeniti današnje krune. Nov­ ovom slučaju izmegju više kretnja čanice će imati svoju efektivnu vri­ izabere najpodesniju, to se ovakova jednost u državnoj garanciji, a biće u preuranjena kretnja zove pogrešnom prometu samo dvije' godine, kretnjom. Savez novčanih zavoda. Javljaju Razlog ovim preuranjenim i po­ iz Zagreba, da je tamo na 25. o. тј. grešnim kretnjama zbog uživanja al­ konstituirajuća skupština saveza nov­ kohola valja tražiti u povećaooj razčanih zavoda kraljevstva SHS. Na dražljivosti, kojoj je razlog u poveća­ skupštini bilo je zastupano 22 novča­ noj napetosti motornih živaca. Zbog na zavoda sa 45 članova. Predsjedni­ to*a oteščava se duševna djelatnost kom svih novčanih zavoda kraljevstva razmišljanja. Istom kasnije, kada se SHS izabran je dr. Vrbanić. već pogreška ne da popraviti, jasno je, Talijanski „bojkot*. „Perseveran- da podražaj nije bio onakav, kakav za* raspravlja o mogućnosti talijan­ se očekivao, dakle kretnja nije odgoskog trgovačkog bojkota protiv Ame­ varala svrsi. rike, Engleske i Francuske i o stupa Prenosimo ovo na događaje svagnju u trgovačke veze sa Austrijom i danjeg života, pak će nam biti odmah Njemačkom. Ne dogje li Italija do jasan uzročni savez izmegju pijanstva svoga prava, zatvoriće svoje granice i zločina. U krčmi ili na polasku iz za svaku američku, englesku i fran­ krčme biva podražaj oštrijom reči, cusku trgovinu. slučajnim sudarom. Na taj podražaj je reakcija uvreda, udarac бчкот, kol­ cem, staklenkom, nožem, stolcem, pu­ canjem iz revolvera. Kad ne bi alko­ hol poremetio bio normalnoga tečaja ŽaSio je piće glavni reakcije, nastupilo bi bi o mirno i zre­ lo prosugjivanje podražaja. Nakon to­ uzrok zločina? ga prosugjivanja odabrala bi se bila Odgovor na ovo pitanje daće nam ona reakcija, koja je opravdana. Ova­ riješ^nje pitanja, kako piće djeluje na ko je alkohol onemogućio duševni rad, razmišljanje, pak Je nastupila preura­ čo vjeka. Ovim problemom bavio se u no- njen ja ili kriva reakcija Prije nego li vije doba-Čuveni peihiatar, t. j. Ijekar je duševna obradba podražaja mozga za duševne bolesti, dr. Kralpein, koji i započela, već je povećana razdražIjivost motornih živaca, na podražaj kaže: Već neznatne količine alkohola, odgovorila — i nesreća je gotova. Olakšanje i pospešenje motorne koje ni iz galeka nisu kadro da uz­ rokuju pri p i tost, umanjuju znatno du­ reakcije Izvor je svih onih nepromiš­ ševnu djelatnost. To umanjenje dušev­ ljenih, pogrješnih djela, jer impulziv­ ne djelatnosti pokazuje se u oalablje- nih i silovitih djela, koja su učinila nju pamćenja i u laganijem toku piće tako odlučnim čimbenikom u jednostavnih duševnih radnja, kao što analima zločina. Dubokouma je prema je primjerice, zbrajanje. Osim toga tome i počiva na dugom iskustvu na­ MsrhemićrM. Muhamedović; po K 12 Š. h. Midžić po K 10 F. h. Vatrenjak, Hospojica L. L. H h. Sarić gja. Dr. Krajevsta, V. h. Isević; po K 5 V. Šahinagić; po K 4 D. h. Vatrenjak i p«» K š. Piljević, a 44 K još od ne­ poznatih. Islamska Čitaonica u Gornjem V> kufu priredila ie l./lll. 1919. zabavu n korist same Čitaonice i „O^vitanja*. na k 4 oj je palo za samo „Оз vi tanje * 590 K. Rasan ef. Dedić sakupio je svotu od 72 K koju darovaše: Po 20 K: I. Alajbegovid i g. D. M. Papo; po 10 K; H. H. Omerović i gca. A. Trifković; po 4 K: A. Hasanagić i g. M. Pardo; po 2 K; R Topalović i N. N. Š. Šišić. I. Tikvira, E. Efica, K. Efica i A. Čcvro priredili su dječiju zabavicu ^u Mostaru u korist „Osvi tanja* na kojoj je palo 63 K- Prije iskazano K 29.945.50. (Ukupno kruna 32.509’50). rodna rečenica: Pijanu Čovjeka voz sijena ugiblje. ’ Re kcija je jednostavno djelo ђШ Već 10 grama apsolutnoga alk.j(. Ц ј. čašica rakije, desetina litre -,ц čaša pive ucrokuju promjenu J reakcije. Tako počima već kod manjih čina pića, koje su vrlo daleko nd janslva, emetanjo redovnoga fur.^ ni ran ja volje. „Trezvenost — Novi Život*. Mjesni odbor našeor. ganizacije smjestio bi de. setak šegrta na zanat i| u trgovinu. Reflektanti neka se ob. rate na naše uredništvo Gospodarstvo. Zdravlje. PrcporuČam svoje bogato skladište jestivih i liuih STOLNIH ULJA Primam i obavljam naručbe uz najkuiantuiju poslugu u - - sve zemlje 8H3. - • ANTUN ВимСГвА uvoz i Izrez je«tlf!h I utshk ulja. RIJEKA, (Jugosl. primorje]. Prva muslimanska radij za uvagjanje električnog svjel la i snage, te svih vrsta tele, fona. Prima i popravke. • Solidan ptuo. tijeu oijtna Jusuf Hadžie, Sai Kundurdžiluk 35. Soda bicarboB veća količina odmah za dobiti u I radima 50, 100 1 200 kg. uz cijenu 4 krune za 1 kg. Đurad se računaju 10 K po kon» --- u špecerajskoj radnji = Kasan Karahasanović BRČKO. Karagjorgjevića в1. U MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA za BOSNU i HEREEUOVIIIU DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU PODRUŽNICA u TUZLI. Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje preko K 8,000.000. Daje sezonske i Uzima u pohranu sve vrednote — Izdaje kreditna pisma kamate. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. druge kredite. Obavlja sve bankovne ppslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. VUanik: Centralni Odbor .J. M. O 'slamska dionička Štamparija u Sanji � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bcdbc388ca83b76635e7978c734baef7.pdf 04183abb7bc3e8601536444249d6a42b PDF Text Text ’ouka za narod ilog 27 broju „Pravde", glasila Jugosl. Musi. Organizacije. ir 2 God. 1. U Sarajevu 2. šabana 1337. (2. maja 1919.) Težaku, Žarko se sunce na zrenik ispelo, prosipljuć oganj po zemaljskoj kori; Potoka bistrog usahlo je vrelo I vazduh trepti, ko da nebo gori. Na plodnom polju svetilištu tome Plod ti se blista blagotvornih djela, Na žulju štono ti ih stvaraš svome, A krupnim znojem zaljevaš ih s čela. Pa mnogi ljudi, puni praznih želja Besviestan život provode u hladu, A ti sretniče, pun slatkog veselja, Sve svoje sile predao si radu. 1 kad god znojem tvoje čelo plače, Onda se smiešif Božji rahmet stane; S tog blago tebi, moj dobri težače, Ljudskoga društva najvredniji članel I dok ti mozak od vreline vrije, Dotle ti ruke neumorno rade, — A s usni pjesma tiho ti se vije Ko slatki odjek pregnuća i nade. Sto put ti blago! U tvbm nastojanju Spas je 'i sreća cijelog roda tvoga; Daj pruži žuljnu ruku, da na nju Spustim poljubac poštovanja svoga. Merhum M. Ć. Ćatić. Moba. sad toliko samo brinu, da se mladež ljudski vlada. Tu se vi­ - Ama gdje se ono čuje di kako naš težak umije da za­ ta, radosna pjesma ? — čini svoj teški rad i izbiljnim -Mobau Memića na Du- razgovorom i veseljem i šalom. tjivi. — Poslijepodne, kad sunce poMoba je naš stari običaj odmakne od zrenika, puhne lahki trta. V ežaka dosta poslova vjetrić, da razgali težačke grudi, ; treba na brzu ruku obra- zaori pjesma: I za koji treba mnogo ruku, .Puhni mi, puhni hladan«, laki posao sazivlju naši tedogi! mi, dogji, dragane, svoje komšije, znance i priu moju bašču zelenu, K« a mobu. Po gotovo u pod moju ružu rumenu". i selima gdje težaci zasijaje. opet moba podigla velike njive kokuruzom ili kućaApoštaselimal Mešanova kuća j ju žitom, mobe sve obrade. sprema se s hajrom. da Pozovu se komšije, a ovi ohrdala, novu gradi. Evo ti sad komšija dogju (ako ne može domaćin u pomoć. Neki siječe vlake, lije koje čeljade iz svoje mu i)ibesplatno rade jedan dan, neki dovlači brvnd, neki dogoni kreč, a neki bogme i zasuču siaćm ih taj dan dobro pazi brani. A kad opet koji nji- rukave u irgatiji. Pa prema onoj tjega pozovu, vraća im Iju- starinskoj: ti meni danas, ja ću tebi sjutra. ia ljubav. Zaista je to lijep običaj: dr­ Omladini je vrlo drago ići wbu. Tu se sastaju momci vo se oslanja na drvo, a čovjek s nekim selima i djevojke, na čovjeka. Pomažući jedan dru­ ljeso ori pjesma mladenačka: gome, činimo sami sebi korist. Moba nam. svjedoči, koliko je 'Prioni, mobo, za hlada. Datemo Fatu za mlada" . . naš narod na selu pitom i sus­ Pa ako se tu još i Fatin retljiv i kako radi prema onoj ■ak dogodio, podvriskuje se našoj: Složna braća nove t se veseli. Odrasliji ljudi dvore grade. Težače; čuvaj mobu i svaki la. a su i sami nekad tako rali svoju mladost, pa se lijepi svoj običaj. Drugo pismo o državi. Dragi Mujo! U svom prvom pismu o državi obećao-sam Ti štogod napisati i o našoj mladoj državi. Prošli put sam Ti kazao, da nema više Austro-ugarske države, da se je raspala na po­ jedine samostalne države, i u tim državama sada svaki narod ima svoju vlastitu državu — svoju slobodnu domovinu. Našoj državi je ime Kra­ ljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca ili kako je skraćeno nazvaše, Kraljevstvo SHS. (po početnim slovima triju imena našeg naro­ da) ili Jugoslavija. U našu se državu okupiše sve zemlje, koje su oko naše Bosne i Hergovine, a u kojima narod govori istim ovim našim jezikom. Baš istim jezikom govo­ re i oni što se zovu Srbi i oni što se zovu Hrvate I mi smo muslimani toga plemena jer i mi govorimo istim tim jezikom i rodili stnoseuistim zemljama. — Pa što se mi tako združismo? — upitaćeš Ti mene. Ne čudi se, tako je u krvi ljudskoj. Oni što su istoga roda, što istim jezikom govore, žele, da su što Težače, ne ispuštaj zemlje iz šaka. �Strana 2. bliže jedan drugome. Što je za­ jednica veća, sve je jača. Pa nije samo ni to, da nas je više — kad je ne daj Bože rata, — da smo u obrani svoje'države što jači i moćniji. 1 u miru nam je bolje, da smo svoji u svome, da smo zajedno i da jedni drugima pomažemo. Radi toga žive još danas po selima veće zadruge, pa radi toga se i narodi iste krvi zbi­ jaju u jedno tijelo, biva skup­ ljaju u jednu državu. Sad ćeš mi ti upasti u riječ, pa me upitati, a koji biše Slo­ venci? Imaš pravo. Slovenci su nam do danas bili malo poznati. To je narod, što no ih mi zo­ vemo Kranjcima, jer većina ih i živi u zemlji Kranjskoj. Slovenci i govore nešto drukčije nego mi, ali koji je od nas bio skoro u vojsci megju njima, i mogao se lasno s njima sporazumjeti a još lakše s njima obiknuti. Oni su narod miran, a mi smo im ostali što govo­ rimo srpsko-hrvatski ili kako Ti veliš bosanski, vrlo dragi. Zemlje koje se okupiše u našu državu kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca jesu: naša domovina Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Srpska voj­ vodina (Banat i Bačka), Hrvatska i Slavonija. Dalmacija, Kranjska i Primorje sa Rijekom (Fiumom). U svim tim zemljama živi narod jugoslavenskog plemena (Srbi, Hrvati i Slovenci) a ima nas oko trinaest milijuna. Biva oko sedam puta nas je sada više nego što nas ima u samoj Bosni i Hercegovini. Po vjeri se razlikujemo ovako: u našoj državi živi oko jedan milijun i рб muslimana, blizu šest milijuna pravoslavnih, a blizu šest milijuna rimo-katolika i stotinjak hiljada jevreja Gehudija). Ovdje je glavno, da nas to­ liko ima jednoga naroda, jer smo svi jedno, pošto govorimo istim jezikom i istoga smo svi plemena. Vjere nam ne smetaju, da u ljubavi živimo. Rekao sam Ti i u prošloj Pouci za narod, da je naša ze­ mlja većinom težačka i za to je u nas ponajviše seljaka, kojizemlju obragjuju. 1 imamo hvala Bogu svega i svašta u našoj državi. U Srbiji nam ragjaju do­ bar duhan, dobre šljive a ima i Gotika м narod dusta stoke i dobre zemlje za obragjivanje. U Bosni šljiva i drugoga voća dosta a žita po Posavini, Srijemu, Banatu i Bačkoj kd igdje. Hercegovina, Dalmacija i Hrvatska nam daju grožgja, du­ hana, smokava i ribe. Glavni je grad naše države Kraljevstva Srba, Hrvata i Slo­ venaca bijeli Biograd ili Beograd. Ime je našem sadatijem vla­ daru Njegovo Veličanstvo kralj Petar I., a njegovom sinu'na­ sljedniku kraljević Aleksandar. Bože S hajrom, da što prije dogje do potpune naše države, pa da u miru i u ljubavi ra­ dimo svi prije svaki sam sebi, a onda svima i za dobro i sreću naše mlade države U trećem ću Ti pismu ja­ viti; koje su naše dužnosti prema svojoj državi. Tvoj Harni d. Mudri starac. Živio neki car, pa rado pu­ tovao sa svojim vezirom po svojoj carevini. Nema grada, a da u nj’ nije došao na svome atu, da vidi kako mu narod živi. Jednoć dođe po slučaju u jedan grad I prvoga sretne jednoga etarca, gdje u bašči svojoj sadi voćke. Caru bilo drago raspitivati koješta svoje podanike, pa će i ovoga starca upitati: „Еј starče, ti tako star, jednom si nogom, što še veli u grobu, pa sadiš voćke, a nikad ploda he ćeš dočekati“. ,He,he. prijatelju", — smije­ šeći će starac, — „ovo ja sebi ne radim, da ploda dočekam, nego da povratim svome ocu, što je on meni davno ev’ ove voćke usadio: »A kako to? Zar je tvoj otac još živ ?« u čudu upita c«r. »Nije prijatelju, nego jesu moji sinovi, a njegovi unuci. Ovo ovako mora da bude na svijetu, ako ćemo pravo živjeti. Otac je meni ostavio, a ja svojoj djeci i tako prelazi od koljena na koljeno. Caru se svidi starčev od­ govor, pa kako mu bijaše običaj darovati svakog pametnoga čo­ vjeka. naredi veziru, da nabroji i ovome starcu ravnih stotinu dukata. A starac će veselo: ,He, he, prijatelju, jednoć u godini ? u ovako kratak Ova se besi* caru svidje, pa ' žiru, da ga da,” veziru: “HajdemoL starca, jer kako * sva mi carska ђк tekla darujući џ. Oni odu, a L svoj blagoslivlja, "— Poštovanje । . u odgoj Poštovanje je« u odgoju koje Hiti svoje djece, ili gb učenika. Ako uče^ svoga hodžu ili ufea nema kod njih poj, ugleda. Djetetu se vg kući govori o telju, da će ono naraste ići preda * tada djeca zamSj kao učena čovjeh/ svašta znade*. Di školu, ozbiljno i rs matraju učiteljevu govor i svjesna su su predana njem i slušati što kate. li osobito u prvim j ’no odmah dogjoSe krila, blago javlja i jepo, prijateljski pa Roditelji djeci: valja slušati toga o su stekla uvjerenje, koga će po sav da ba i poštivati i zin Ovako da bu«, sni roditelji i česti Na ovaj način teče i vitak djetetu peni­ se je dječijem nip toga je u dječijoj u štuju svoga učitelji liko stara, daouh Ovako seetodq voljnim prilikama, i nagje nesreća, gdje sami roditelji ле a lijepi sklad u odgoji com i njihovim iS džama). Na žalost nije Dešava se, da nek u prvim godinama vola plaše dijete i kad je nemirne i«S će ga poslali »i �Pouka za narod. će ga tamo hodža lllatiti". Jadno dijete došlo u školu, a već ge strašnom mučitelju e Jiodži ili učitelju.' jdjcca kad dogju pred ie ono što učitelj želi, joštovanja, nego od jušnost od straha daje ■he u odgoju. >bre volje, „bez draga no naš narod veli, K nauke i pravoga i gore kad roditelji m djecom sa omalogovore o njihovom učitelju. Slučajno se io dijete slaba odgoja, izlane koju psovku ili pa druga svog i ja ga učitelj kazni. Ili u zatvoru jedan sat Io išiba. „Ра tako i reći ćeš mi ti. Jest, jiijete odletjelo plačući uda mu mati počne >g učitelja kao da ga Bože smlatio. Čuo za pa zar za hatar žene > galamiti pa čak i isiiš li, da će se ono popraviti? Jok, brate, are biti. Kad hodža i ba ili kako bilo kazni te, otigji mu, pa ga nirno upitaj, šta se je lićeš da je dijete skritelj da ga želi popranda još i zafali učise za nj tako brine, co, rade čestiti rodivalja ni malo posumbar rad dječijih hodža I oni imaju svoju oju savjest, a vjeruj e i oni, da čista obraza i roditelje svoje djece, narod. dječiji roditelji cijene ja svoje djece, tu se i !m odgoju i na usauci lijepo vidi. Uči­ te miluje svoje učetako ih susreće, prali, naučava. Tako on v u dječijim srcima bi, pa ga sva djeca gdje iina ljubavi, tu ке sreće. rastu male stvari, ga sve pokvari. Zijevanje. Došao Nasruddin-efendija u selo gdje je sjedio od podne skoro do рб noći, a da mu ništa nijesu dali da jede. Njemu se već počelo zijevati, dok će ga seljaci zapitati: „Hodža, od čega dolazi zijevanje?" »Od dvije stvari« — od­ govori on — .jedno je glad, a drugo je drijem; al' meni se još ne drijema". Šla sve treba da zna i radi napredan pčelar? Ne može se svako nazvati naprednim pčelarom, ko s pče­ lama radi, nego samo onaj, koji je sve iz knjiga naučio i svojim iskustvom praksu postigao. Za pčelara je košnica (pletena trnka) sa nepokretnim saćem zatvorena knjiga, u koju ne može zaviriti, da vidi, šta u njoj Ima, dok je košnica (sanduk) sa pomičnim saćem knjiga, u koju on može u svako doba zaviriti i pročitati, te vidjeti, šta mu treba u nioj raditi, ako želi, da šio bolji na­ predak u pčelarenju postigne. Nije napredan onaj pčelar, koji mnogo košnica ima, a meda nema, nego onaj, koji se zado­ volji i s manje košnic^ a veliki prihod dobiva. Ko želi biti napredan pče­ lar, on mora bili potpuni go­ spodar svojih pčela, koji ih ra­ zumije, šta one hoće i šta im treba u svako doba dana i go­ dine. Napredan pčelar je potpuno uvjeren, da samo jaka zadruga u košnici donosi obilate koristi, dok slabe i nejake košnice do­ nose štetu i propast pčela kao i njihova gospodara. Zato na­ predan pčelar nastoji, da mu bu­ du sve košnice jake i voli ima­ ti deset dobrih i jakih košnica, nego trideset slabih, koje ne mo­ gu ni sebe prehraniti, a kamo li da bude od njih još i koristi njihovom nerazumnom gospo­ daru. Svak, ko hoće da racional­ no (razumno) pčelari, mora do­ bro poznavali pčelinju pašu. Drugojačije se pčelari u kraje­ vima. gdje pčelinja glavna paša Strana 3. pada u proljeće, a drugojačije opet, gdje pčelija paša pada u ljetu ili u jesen. Pošto je matica duša koš­ nice, stoga mora svaki pčelar posvetiti svu svoju brigu oko uzgoja dobrih i plodnih matica. Matice se izmjenjuju svake dru­ ge i najdalje treće godine. To izmjenjivanje obnavlja se za vrije­ me rojenja. Uz take plodne ma­ tice treba imati u košnici jaku i mnogobrojnu družinu radilica, jer matica će tek tada moći svo­ ju dužnost potpuno vršiti i ja­ jašca bez ikakva ograničenja no­ siti. U slabim košnicama i naj­ plodnija matica će zaostati u nošenju jajašca, pošto nema dovoljno radilica, koji bi ishra­ nili crve i pokrivale legla. Napredan je pčelar uvjeren iz svog iskustva, da pčele treba Spekulativno (umjetno) prihranjivati, što je upravo temelj ra­ cionalnog pčelarenja. Da su košnice uvijek dosta jake, to možemo jedino postići, ako ih umjetno prihranjujemo, kada to ; zatreba ili ako slabe košnice I spojimo sa jakim. Da nam pčele prezime vaI ljano i sačuvamo ih od propasti, što se često kod mnogih dogagja, o tom napredni pčelari vode brigu, na kakvom će medu j one najbolje prezimiti. Nije dosta reći, one imaju u izobilju meda, jer svaki med nije za prezimljiI vanje pčela. Proljetni med, koji , se brzo ušećeri, ne smije ostati I u saću, da s? njime pčele pre! hrane i na njemu prezimena takom ušećerenom medu će sve pčele izginuti, što se je već kod mnogih dogodilo. Za pčeliju zimnicu najbolji su medovi: lij povac, bagrenovac, heljdovac, a tako i većina jesenskih medova. Za olakšanje posla i što bo­ ljeg ispomaganja sa pomičnim saćem iz jedne košnice u drugu, to su u napredna pčelara sve I košnice (sanduci) jednog oblika. I Na njegovim košnicama nema i pukotina ni rupa. Kako košnice, I tako i halat, saće i sve ostalo nalazi se kod njega na svom mjestu i u,najboljem redu. Kod nazadna i neupućena pčelara vidimo sve protivno. Na prvi pogled pčelinjaka može se pro­ suditi kakav je pčelar. Pčele kod napredna pčelara ne osjećaju nikad zle godine, jer on u svako doba godine ima za njih dovoljnu zalihu �Strana 4. meda, te pazi, da mu pčele ni u jednoj dobi godine ne osku­ dijevaju u potrebnoj hrani. On to čini zato, jer je posve uvje­ ren, da jedino med daje opet izohilan med. Napredni pčelari za vrijeme slabe paše, a isto tako i oni, koji pčelare u nepo­ voljnim krajevima za pčele, prenašaju svoje košnice iz jednog kraja slabe paše u drugi kraj paše. Kose uzdrli i ovako uzradi, taj neće znati, što je nazadak u pčelama i neće reći: „Ne da mi se u pčelama ili premartiio mi komšija sve pčele". S. S. Košulja. Ono tili ti bio jedan car, pa se teško razbolio. Oledali ga Ijekari (hećrmi) iz čitavog car­ stva i liječili ga, pa ga niko nipe mogao izliječiti. Čuo car, da u njegovom carstvu ima i jedan mudar der­ viš. pa i po njega poruči, da mu dogje. Derviš dogje caru. Car mu se potuži, šta ga boli. „Toj tvojoj bolji, care, — veli mu derviš — ima samo je­ dan lijek. Neka tvoji ljudi u car­ stvu potraže zadovoljna čo­ vjeka, pa neka s njega skinu košulju i neka je donesu tebi, pa je ti obuci. Odmah ćeš oz­ draviti." Odmah car naredi svojim ljudima, da potraže zadovoljna čovjeka. Ljudi mislili, da će ga najprije naći megju carevim ve­ zirima i pašama, pa njima prije I odu. Kojega god upitaše, je li zadovoljan, svaki odgovara, da nije. Obigju tako čitav carski grad tražeći zadovoljna čovjeka. Nema ga, pa nema. Svako veli: Ja nijesam zadovoljan." Ljudi pogju po carstvu od grada do grada. Gdjegod su doŠIL svagdje ih odbiše, da nema zadovoljna čovjeka. Tako putujući zabasaju oni u neku veliku šumu blizu jed­ nog sela. Podnu šume vide ne­ kog starog čobanina, gdje čuva tri-četiri ovce i pjeva sa svega srca. Jedan od carevih ljudi upi­ ta i onoga starog čobanina, je li zadovoljan. . Jesam jš, Bogu šućur, baš sam zadovoljan, ne fali mi ama baš ništa", reče veselo stari čo­ banin. Pouka za narod. Carski ljudi kad čuše što čobanin reče, posrnuše trkimice na čobanina, koji će ih prvi ski­ nuti s njega košulju. Kad li se tužno iznenadiše: čobanin ne­ ma košulje. 0 stanovima. Mnogi jadi biju našega seIjeka i siromašnog gragjanina. Dan po dan opaža se, da naš narod propada. Najveći su uzroci propadanju našega seljaka neznanje, razli­ čite teške bolesti i bez ikake sumnje slabi stanovi. Baš ćemo i o tim stanovima progovoriti. Kad gledamo kućice, u .kojima stanuju naši seljaci, pa po gradovima radnici i za­ natlije, u srcu nas zaboli. Boli nas, gledajući njihovo bijedno lice. Po Hercegovini su to niske kamenite zgradice pri zemlji, u njima po Jedna mala sobica i rijetko dvije i to većinom bez poda (jer tamo nema šume) a pokrivene su pločom a često i slamom. Po ostaloj Bosni većinom su drvene potleušice, u njima niske, mračne i zadimljene so­ bice (opet najviše dvije) sa vazda zalijepljenim pendžerima. Ako je koja kuća na jedan kat, bajagi bolja i zgodnija, onda je pod sobom u kojoj čeljad spavaju, obično magaza ili pravo da reknem staja (pojata) jer u njoj žitni stoje goveda ili konji. Vele, da je u sobama, koje su nad takim magazama ugodno i toplo zimi stanovati. A ne znaju jad­ nici, da im iz takih zaparenih magaza dolazi smrad pod nos, pa im truje krv. Eto u takim jadnim sobi­ cama živi po desetero čeljadi. Sobe im griju male zemljene ili plehane peći. Obnoć zimi te peći okite mokrim opancima, čarapama ili obojcima, da se tuđe suše. I svu noć ta čeljad ždere onu smrdljivu vlagu, što se iz mokre obuće isparava. U takim je sobama hava' (zrak) ljeti i zimi zagušljiva i smrdljiva. A ljudi tu havu udišu u se. Za to su čeljad u takim sobama blijeda, slabokrvna; tuže se na glavobolju i nesvjesticu. Većinom je po sav dan u kući ženjskmje. Za to, te jadne majke rano ostare, podbuhle su, po­ i ' i I I I I gurene u povonK Pa nije ni čudoda^ blijeda, mlitava i u da ih često obitl)' krzamak, ospice, gronai dobolja, sušica i ц Narode. o»o * pišemo. Želimo ti n pa i u ovoj nesreći I učimo. Što sam možeš odmah popravljaj, j pravaka ima dosta, | možeš obaviti. Odje’* poda u sobi, traži od i zvolu, da usijećeš јац pođi svoju sobu. I mehko na dvoru, оц pendžere i vrata smrdljiva hava izlaa ulazi. Ne sušieobuće» u sobi, gdje spavaju j na dvoru mjesta dosta jatu kraj ognjišta. Govedima pravi ■ nemoj, da ti u иј Bolje ti je u mapt štošta od čega ota smrada. U koga je soba varnom zemljišta, »4 se brine, da drugu, b napravi a taku štetu obaraj, ne ćeš se kajg lim, da je lahko dob kuće za jednu godim pripremaj i dvije ii dok sabereš sve štos kuću. Težače! Štagod i kod te gradnje kuće.Mt sigurno će ti biti na j našoj mladoj državi j briga tvoj siguran i d Prijateljst? Kada je gtaj Imami šafija putovaog svrati se u jednom pit imućnom čovjeku и u u veče bude što više razgovora, zamoli lm toga imućnog čovjeka, ve nekoliko prijatelja i Ja nemani prijatelja* imućni. „А kako to?" -i ga upita Imami Šafija — Ja nisam nitai steći ni jednoga prija odgovori hladno imiti »E, brate, kad ti ц imetkom svojim moga jatelja, neću ni ja li �Sirana 5. Pouka za narod. tći ni jednog časa* —' I Da krava muzara daje što kavši, ode mu iz kuće. I više mlijeka. god ne želi prijatelja, Koji ,hoće, da mu krava inu kuća od mene* — ii često govorio. Imami muzara daje dosta mlijeka, valja kravu dobro da hrani, da s njom I blago postupa i da je redovno i timari. Postoji čak i jedna izreka, ratke pouke. I koja glasi: Mnogo stočne hrane daje mnogo mlijeka, mnogo gjuje krumpir dobar? reže se krumpir na dvoje breta, mnogo žita, mnogo no­ tatu te dvije polovice vaca. A to znači: Kad kravu drugu. Ako je krumpir dobro hranimo, ona će nam da­ brašnat, to će se lijepiti vati dosta mlijeka; od nje ćemo viče jedna za drugu, a imati dosta gnoja za njivu; natu (rubovima) i površini gnojena njiva dobro će roditi; pokazati će' se slaba a kad dobijemo s njive dosta ode se ne smije pokazati, žita i to prodamo, uzmemo dosta niti pri najjačem pTitis- novaca. Sijeno je najbolja hrana za > se ipak voda pokaže, tad taj krumpir previše krave muzare, a blago postu­ it, a kuhan imade neu- panje i redovno timarenje naj­ ukus. Obijeljen krumpir bolja je njega. je bijele boje sa lakim Ali nije dovoljno davati n na žutu. Ako je sasma kravi samo sijeno. Nego joj I se, da se takav krum- treba davati i druge sočne hrane, o vari, no to uvijek ne naročito sočne repe, A bar r imade više vrsta, koje jednom na heftu, ако već ne jer je to takova vrsta možemo češće, treba joj davati okus im je i druga svoj­ tlak (pomije). ima dobra. Krava muzara treba da ima ®o dobre puteve, a da uvijek dosta soli i kad je na paši i kad je u staji. to mnogo ne stoii. Kad je krava u staji, za .su igdje slabi putevi, to vi do naših sela. Rijetko jaslima. treba da jede na obroke. Hranu joj treba polagati jutrom, razumno i dobro načibično su putevi po našim u podne i pred veče. Jasle treba ako udešeni, da po njima uvijek da su sasvim čiste. 1 hrane j vode treba davati pješaci i konji. Da se dobri putevi i po našim I kravi koliko hoće. Samo voda treba velikog troška. — mora biti uvijek sasvim čista i ) nije moguće, mi ćemo i ne smije biti suviše hladna. Jer ro ovdje iznijeti jedan su činjeni ogledi, i njima je do­ kako u drugom svijetu kazano da krava daje mnogo više mlijeka, kad se poji malo ie. o svuda, kad prosijeku ; smlačenom vodom, no kad joj . iah ga sa strane zasade se daje sasvim hladna voda. Ako je slaba hrana, koju i koje dobro rađaju i ie plaćaju kao: orahe, dajemo kravi muzari, krava oslabi. A slaba krava daje malo mlijeka jabuke, kruške i td. lje o voće izdaju pod [ i slabo tele. Što kravi daješ češće soli pa za dobiveni novac putare i radnike koji te i tlaka sve će jače mlijeko da čiste i nasipavaju, a pos- daje. Ako kravu ne hraniš na tih novaca puteve po- ј i. To voće niko ne dira, obroke, nego joj natrpaš u jasle, i sramota i grehota. Tako da jede preko cijeloga dana, ebali i mi da radimo. U nas ona će briše hrane potrošiti, a : voće na svakom kraju, manje mlijeka dati. eba volje i složna rada, Ako uvijek jasle ne pro­ putevi naše zajedničko čistiš, prije no što ćeš položiti a ih valja podizati I uz- hranu, nego na ogrizinu baciš svaki ko svoje vlastite, sijeno ili drugo, krava izgubi ednoga, a jedan za sve. prohtjev za jelo, i ne pojede malo, pa gdje je dobre onoliko, koliko bi pojela da si hranu polagao u čiste jasle. ima i uspjeha. I Ako ktavu redovno ne ti­ mariš i ne postupaš blago s njom, ona će postati nemirna i ćudljiva, i zapustiće se. Povijanje. Bosanke i Hercegovke ne ’ rade dobro, kad povijaju djecu, i Umjesto da slabom djetetu dadu I da se mak) odmori, one ga odmah povijaju i nemilo pritežu, kao kakva zlikovca. Pritežu ga i od vrata sve do nogu. Razmotaj takvo dijete, pa šta ćeš vid­ jeti? Haljinice se uz tijelo upile, : a povoj načinio obručeve po I tijelu nejačeta. Take žene pravdaju ovako : svoje postupanje: ako se dijete I dobro ne pritegne, ostaće krivonogo i krivoruko, pa tako neI sretno, dok je živo. ' Da se dijete mora omotati i na dva ili tri mjesta lako pri­ vezati, to je istina; ali ga toliko mučiti, to nije pravo, to je nesamo beskorisno, nego sasvim na štetu djeteta: nejako se tije­ lo pritegne, damari pritisnu, krv zaustavi, pa kako će onda dije­ te rasti i napredovati ? Može se re^i da je povijanje jedan od glavnijih uzroka, što po Bosni viđamo starmalih i nedoraslih. U drugih naroda gdje se djeca ne stežu povojem mnogo , je manje osakaćene djece nego ' u nas. „Bosanski Prijatelj*. Svrab. Mr.ogi se od čitatelja sjeća članaka u prošloj pouci .Pjega vać* i .Abdest*, u kojima smo vidjeli, kako je čistoća neopho­ dno potrebna za zdravlje. Ne­ čistoća je uzrok mnogih bolesti na kojima rod ljudski strada. i Predugo bi bilo sve ove bolesti I nabrajati i opisivati, za to ćemo se u ovom članku malo pobliže upoznati sa nama svima pozna tom bolesti .svrabom* Ova se I je bolest počela u nekojim našim selima a i po gradovima širiti, pa je potrebno, da se malo po­ bliže s njom upoznamo. Svrab prouzručuju malene životinjice, po vanjskom obliku slične donekle nekojim paucima (radamal koje mi nazivamo svrabac (svrabonosac ili raznašač svraba). Ova životinja t j. žen­ ska prodire u kožu vrlo duboko, te pravi kanale po 10 cm i ov­ dje iznese svoja jaja. Muž joj živi izvan kanala, te ulazi ženi �Strana 6. po noći, zato po noći bolesnik osjeća najveći svrbež. Ova živo­ tinja pripada u red parasita ili nametnika, jer živi džaba na čovjeku. Pošto kako smo spo­ menuli ona prodire u dubokim kanalima unutra, prouzročujc na koži osip, koji mi nazivamo .svrab*. Ova se životinja vrlo brzo rasplogjuje, zajo se svrab vrlo brzp širi po tijelu. Svrab se najradije pojavi izmegju prstiju, u ručnom zglobu, na prsima, na prednjoj strani ramena, i gotovo po cijelome tijelu. Ova se bolest najlakše prenosi dodirom boles­ nika ili ako spavamo na krevetu, na kojemu je spavao bolesnik (svrabljivac), ili ako oblačimo njegove haljine a da prije toga nijesu dobro prozračene i opra­ ne. Haljine koje je nosio boles­ nik, ne smijemo prije 8 dana kako ih je svukao bolesnik opet ч obući. Naravno te se haljine moraju dobro u pari lukšijom oprati a poslije safunom ako ga ima. imamo različitih Ijekova protiv svraba. (t. j. različitih masti), kojima možemo ovu bo­ lest izliječiti. Neki preporučuju, da se svrabljivac natare gazom, a neki vodom u kojoj se je va­ rio prije duhan. No najsigur­ nije sredstvo jpst pranječitavog tijela čistom toplom vodom i redovna izmjena haljina. Zato nikad ne zaboravimo na red i čistoću, i ne dodirujmo osobe, koje su zaražene svrabom. Pouka za narod. I žene neka ne govore ružno o svom čovjeku. Najbolje je gdje se čovjek i žena paze dobro. U toj su kući djeca sretna. 4. Kad se utruniš u oko, ne trljaj rukom, nego isperi čistom vodom ili neka ti kogod vješt izvadi trun iz oka čistini krajem.od mehke mahrame. 5. Na koji god važan posao pogješ, prije se zdogovori sonim, koji je taj posao već radio. Zdogovor je lijep običaj. Kopita, sputa ne za­ lazi. б. Kad ti gdje treba važno nešto kazati, dobro se promisli, kako ćeš što vjernije, pa se ne ćeš poslije kajati. Biva: ispeci, pa reci. Tu je jedan tara, učitelj, hodža J knez Manojlo, muh^ jpš četvorica iz mtdaJ I Dok su oni/t» «3 1 kali, ljudi su se nadčnS I . prepirali, da ne će dg školu. S tom su nam^’ u školu. | 1 — E. ljudi, novnik —- dete, ne skaZ upisujemo. , — Mi ne trebaiaog usudi se neki Salčin i .• —Ne trebamo, a« ђ potvrdiše mu još Stoiu, dić i drugi. Bojeći se učitelj, k ne razumije potrebu ga ! se poslije ne pokaje. к voriti narodu kakoјеђ , putu. „Promislite 1јвф> im učitelj — .u какгц stanju. Jedni ste muslim Izjelica. znate ni učiti ni каад Nekog tvrdicu pozvaše na treba, drugi ste prat^ svadbu. On povede sa sobom i katolici a ne znate dijete, te ubrzo sjedoše i za Bogu pomoliti, biva ni , sofru da jedu. Dijete se strašno drugi po svome zakon razniahalo: Jedan zalogaj u ' Zar, da vam i djeca budi ustima, drugi u ruci, a treći već Sve se danas okreče h očima kaparisalo, te jede. U to neko za nešto prihvat^ mu otae šapne: za nešto, a vi ostadost« »Da te vidim, sine, kako čeno drvo, ovdje, kn q ćeš se najesti, da sjutra i preko- neznalice. U selu vatn^ sjutra nikako i ne tražiš jela«. ni pozivke pročitati, ц .Strpi se, molim te, babo", da vas naputi na kiin — odgovori mu dijete — .hoću i Ja sam — veli učitelj najprije, da nadoknadim ono, sin i evo čisto me bot što jučer i prekjučer nijesam što ste vi taki hladni j jeo, a onda istom dolazi, da se za naukom. najedem za sjutra i preksjutra". Nisam megju vas kl daj Bože sa zlom i® nego da vam otvori« । Sitnice, koje krupno Upisivanje djece u progledale iz mraka. Dok da vam liječim mntp kazuju. školu u selu Dočinl. bolju, da vas naputing; fajdu. Vrijeme leti pnd Prošli sam vani put pripo­ кб mlinsko kolo, vidjele 1. Kada ti što slučajno us­ treba, a u kući nemaš, valja ti vijedao, kako su Orahovčani će u složnom i razum« pozajmiti od komšije. Tp je sami od sebe molili zemalj­ , donijeti. .Ne ćete se stari običaj. Nije ni sramota. sku vladu, da im načini škoIu nego ćete dragom 8$ Sramota je istom onda, kad ti s mektebom. Danas ću vam pri­ ljivati na sreći i selama tu stvar ne uščuvaš ili kad je povijedati о drugim ljudima i o .Tako je, brate, i drugačijemu mišljenju o školi. ne povratiš. drugo vrijeme, a to trija U zaj m i, ama i povr at i. Nijesu svi ljudi jednako pa­ i drukčije znanje. Mi i 2. Mnogi misle, da je pa­ metni. Orahovčani su sami uvi­ znamo da smo džahili« metan koji ima ružan običaj da djeli potrebu, da im se podigne nam djeca barem « o drugome rado govori i ismi­ škola u selu i tako barem da taka" — tako otpoče java ga. To nije običaj pametna ini nauče njihova djeca ako su neki dedo Mešan, рл čovjeka, nego čovjeka besposle- oni džahili. j učiteljev govor. I drag njaka i SHiutljivca. U Dočini nije tako. Tamo je pristadoše na dedin gon 3. Pred djecom nikad ne vlada od sebe otvorila školu i dedo prvi pristupi stoiti ruži domaćicu, dječiju. majku, ; pozvala narod, da upisuje djecu. sjegjaše komisija i upis jer ona tako gubi ugled pred Došla komisija u školu i sjedi dva unuka. Za njim se n rogjenom djecom. Poslije je ne i čeka, kad će očevi s djecom druki i tako svi redom će da slušaju, a ti si eto kriv. da ih upišu u školu. i svoju djecu. �1 Pouka sa narod jt‘rana V .Ne pjeva ona tebi, nego Često slušamo da pojedini meni", — doda drugi. kaže: — Radio bih, ali nemam šta! .Nije tebi, već meni" — Ovo je samo izgovor. Nema I opet će prvi. »Meni pjeva', — dreknu toga, koji ne može naći rada za sebe. Bar u našoj zemlji još mno­ drugi,- i tako se žestoko posvade. go nedostaju vrijedne ruke. Koji Okane se svoga putovanja, te god hoće da radi, ima šta radi­ I kremi u varoš, da pitaju kadije. ti. Samo neka se obazre oko Kako su došli u noći, nijesu sebe, pa će sraki vidjeti, da ima mogli odmah izaći na raspravu, pune ruke posla i u samoj kući već ostali do sjutra. Te noći je svaki odnio po jednu ovcu kasvojoj i ondje oko kuće. Naročito naš seljak ne mo- diji, da bi kadija njemu osudio. že i ne smije se potužitti, da Kad biše sjutra . na raspravi, vot je u radu. nema šta da radi. I ljeti i zimi kadija im ovako osudi: „Niti je ji živimo u vremenu, kad [ i zorom d večerom, on ima puno ptica pjevala tebi, ni tvom pro­ ne strane ljudi takmače 1 posla, pa nema kad čestito da tivniku, nego meni«. i Rade oni, koji moraju, I se odmori. Ima rada: i u kući jom zarađuju hljeb i sebi i i oko kuće, i na njivi i na livadi, Jurjev i ша. Ali rade i oni. koji su i u podrumu i u toru, i u pče­ »djeveni. te se baš ne bi linjaku i u voćnjaku. Pa onda Jurjev i llindan kršćanski zamarati radom, — rade, koliko je drugih poslova, koje su praznici. Te dane slave nali on može izraditi svojim vrijednim i rada ne bi mogli živjeti, i kršćani kao svoje svetkovine, a rukama. život u radu. i mi muslimani još više slavimo Da znate samo što sve I te dane. I kad bi kakav stranac j moramo naročito prionurad, jer, pored ostaloga, mogu vrijedne ruke! došao megju nas na Jurjev ili Samo se posla ne treba sti­ ; llindan ili kako ga mi pogrešno potrebno i radi toga, što oo istrajnim radom može- djeti. Svaki je pošten rad dostojan zovemo »Aligjun«, rekao bi, da Iržati u utakmici sa svojim , svakoga od nas. Ne zaboravimo, i i mi muslimani slavimo kršćanske i daljim susjedima, koji da su se i carevi i kraljevi i svetkovine. Pa da ti to još u drugi silnici ovoga svijeta često brk rekne, ti bi se ljutio. A eto u i noću rade. amo neprosvjetljeni (bez u životu laćali i motike i kose, bi on imao potpuno pravo. I ljudi rade tek onda, kad ili raznih alata, kojim se služe Po Islamu je u nas. to slav­ graju da rade, i samo ono- naše zanatlije, pa su svojim ra­ ljenje i teferičovđnje Jurjeva i zoliko je najpotrebnije, pa dovima zadivljavali i najbolje Ilindana veliki grijeh. Gdje si mogu sa svojima držati majstore, koji se tim poslom na­ na pr. vidio, da jedan kršćanin otu. A prosvjetljeni (učeni) ročito bave. I njih ti poslovi slavi naš Bajram? Nema toga u rade neprekidno, dakle i nisu ponizili. njih običaja, je li?Tako vjernici Pošten rad nikad ne’može sviju vjera slave samo svoje kad po svojim potrebama baš morali da se naprežu I poniziti čovjeka. blagdane, a tugje blagdane Na djecu treba naročito ob­ ostavljaju u miru. Mi smo musli­ u ratiti pažnju, pa svakome izmali se moramo truditi, da i . mani i to samo mi bosanskoi stignemo one najpros- i lena omoliti rad. Kad se neko hercegovački muslimani u tome još u tjetinjstvu priuči na. rad, iznimka. lije. alja imati na umu, da je, nikad mu poslije ne će prijati Pa ti ćeš reći, to je naš i pogrešna izreka jednoga' . besposlica nego rad. I stari običaj. 1 to je istina. Ali Samo u poslu valja imati j pokraj svega toga, valja i taj I, koji veli: Slatko je pro- ' vrijeme u neradu. Mi ima- mjeru. Jer i tu što god je suviš­ I .stari" običaj zabaciti, jer je po iu lijepu svoju izreku, koja j no ne valja. Umjerenost je svu­ nas štetan i bez ikakve fajde. Bolje je i džaba raditi, j da potrebna, pa i u radu. Ako ćeš pravo mi smo i Još jednom ponavljamo:Ra­ I vrlo čudnovati ljudi. Slavimo na džaba sjedjeti. Nje i treba dimo; radimo predano i istrajno, držimo. i pr. tugje svetkovine, a mnogo )d nerada imamo trojaku jer život je u radu. Život bez koješta ne radimo onako, kako provodeći vrijeme u bes- rada prazan je život. Najbolju I nas sveti Islam uči. Mi muslimani imamo svoje i, ništa ne privregjujemo politiku vodi onaj koji radi. .Seljačke novine". Mubareć Noći. Koliko li nas svojima, te gore i oskudivimo no što bismo živjeli, ima, pa za njih i ne znamo. bi smo radom povećavali Dogje „Mevludi-šerit“, dogje i Dva budalaša. progjc, a šta ga naših gradova dohotke; živeći u neradu, mo često u poroke, te ruUputila se dva budalaša u i sela propusti, a da ga ne pro­ zdravlje, a često i kuću i selo i sjeli pod jedno drvo, da slavi kako je to običaj u drugih jcu svoju; ništa ne radeći se odmore. U taj mah na drvetu islamskih naroda. Pa ti ćeš reći tvarno se od posla, te i zapjeva nekakva ptica vrlo lije­ mi nijesmo zato krivi, nego naše i, kad nas nevolja natjera, pim glasom. Tad će jedan od hodže. Istina je samo da smo mi svi tome krivi. Ne mogu latimo rada, ne možemo njih: te sa svojima ostajemo „Vidi, kako mi lijepo ptica hodše ništa bez nas. Svi zajedno ! trebamo svoje čuvati. sudici i bijedi. pjeva!" iko se zbilo što se nije ■■ Dočanin nadao. ii pošli s namjerom, da ipru upisivanju svoje djece u, ama jedan im vrijedan gčiteljev i dedina zlatna nokrenu misao. a je sve bilo u toj prvoj i šta se sve uradilo, kako Kinima omiljela škola i lijepa nauka, prićaću vam put. �Strana 8. Pouka ai nared. Br Ja znam, da će nam mnogi su veće od osnovnih škola. U — Djevere, majčin delija sad reći da mi ne slavimo Jurjev njima se istom toliko razvija f »Alidžun« kao kršćani, nego omladina, da shvaća što je život Ono je moja sestrica*.. „Daj mi je, nevo, za Воц mi samo oteferićimo te dane. i kako ga treba pametno provoditi. Jest, mi na te dane baš Za to naš narod šalje svoju •— „Neće te, brate djem „titeričimo*. Šta se puste rakije djecu i na te srednje škole. I popije?' Šta li pustih pianih dok osnovnih škola imamo pri­ Često te pjana vigjala glava drugo jutro osvand? Sta lično po gradovima, a nešto i U pjana kuća ^limava, li drugog još jada i belaja biva po selima, naše su srednje škole i U pjana- žena sakata, na Jurjev i „Alidžun". A sve je samo po većim šeherima kao u to naša velika grjehota i sra­ Sarajevu, Mostaru, u Banjoj Luci, A djeca gladna, sirota*. mota. Ruku na srce, pa reci u Tuzli i t d. Za to se u ta mjesta šalju djeca i moraju nije li ovako? Pitanja i odgovori Osim toga u nas ima još tamo živjeti izvan svoje kuće, dosta ružnih i poganskih običaja daleko od svojih roditelja. A. M. u T. Pišeš nam ii) Imućnijim je lahko. Oni na Jurjev i llindan Što su neMuje H. i pitaš nas kakovi kake babe naklapale, ml to imaju novaca, pa lahko smjeste nepismeni najlakše mogu sada činimo. Ovaj ide rano u svoje dijete u šeheru, da uči. 1 učili čitati i pisati. vodu da se kupa, ne bi li ba- siromah bi htio, pa ga bio iz jagi bio jači, ona se na drijetikn grada ili iz sela, da i njegovo Mi smo o tome odmah] ljulja, da bajagi bude zdravija i dijete štogod više pauči. i mi ćeli misliti i naumili tako dalje. To su sve stare laži, bismo to svi željeli. Neka nas izdati jednu kratku pota koje nam je sramota vjerovati i ima što više prosvjećenih. Za to se je u Sarajevu prije još 15 po kojoj bi svako, ko ц raditi. čitati i pisati, mogao ц Za to ko čuje ovaj moj godina kurisala jedna zadruga, glas, neka slobodno progovori a ime joj je „Gajret", koja uz- drugog koji ne zna. Ak i desno i lijevo, da se mi musli­ držaje tu našu siromašnu mladež omete posao naša štaig mani već jednom okanimo ne- da može u šeheru i učiti koliko koja zasada nema krupni joj treba, pa da onda prihvati isiamskih običaja, koje naš Islam sanih pismena. za kakav valjan posao. Tu našu vrijegjaju. zadrugu „Gajret" pomaže svako, Sada bi najbolje bilag Ovdje osobito molimo seoske pa kako ko može. Neko mje­ Tvoj Mujo združi sa dg hodže i vaize da našemu na­ sečno daje 2 K, neko 1 K. a mladićima i ljudima iz Tvoj rodu rastumače ove naše po­ neki Bogme prema svojoj kesi greške i narod svjetuju. da ne po 50 helera na mjesec. Za to koji ne znaju pisati, pa a čini ono, što nas sviju sramoti. ima »Gajret« u svakoj kasabi mole učitelja iz najba Mjesto toga neka podsjećaju naš po jednog ili više ljudi koji Vam mjesta gdje ima SA narod na naše »Mubareć Noći«, ispred te zadruge kupe priloge On otvori s vama lakta na »Mevlidi-nebijj« i t. d. što i šalju novac „Gajretu" u Sara školu odraslih. On četo* nam je naša dužnost. jevo. Ko god želi, da toj našoj E. Hamid. korisnoj zadruzi pomogne, neka volje učiniti. Samo ti to puta potraži u svojoj kasabi takog pa će. Vam on udesiti i rp čovjeka, koji taj posao obavlja. vrijeme kad ćete moći 15 Lijepo je »Gajret« pomoći .1 da Vas ne pometa u rado.Di Naša * islamska za­ jer on mnogo siromašno dijete budi, pa se i ti za to a druga ,,Gajret“. izvede na selamet A izvesti Mi vjerujemo, kao što pišei, brata muslimana na selamet ve­ Ni jedan narod nema sretne liki je sevab. naši mlagji koji su u rtlr budućnosti bez naučene i dobro imaju veliku vclju da nzaie odgojene omladine ili kako se sati i čitati. Neka se samog drukčije još kaže, bez proI u jedno kolo i vidjeće, ii s v j e ć e n e omladine. Če­ stitoj je državi velika briga, da podigne što više škola za narod. Svaki pojedinac u narodu pa ga bio seljak ili gragjanin, valja da svrši barem osnovnu školu. Za to i naš narod šalje redovito svoju djecu u škole. Pa nije ni to dosta. Dok se u osnovnoj školi udara temelj dječijoj prosvjećenosti, valjalo bi, da svako dijete kojemu je to moguće, da nastavi nauke na srednjim školama, koje Djever i nevjesta. (Narodna.) ■ učitelj odmah prihvatiti з I sao. Težačkom sinu u I Djever mi pita nevjeste; i Primili smo Tvoje pismo i „Nevjesto naša kaduno. I Ti obećajemo, da ćemo i' Čija je ono djevojka, i drugima jednim poseboiii kom odgovoriti u budnim! Što rano rani na vodu, Pouke. Što nosi fesić nad okom, Zaista je „nesretno ; Što plete kosu široko naša prava rak-rana. Što stidno ide na mobu?' M. selu Uredio: Hamdija Mulić, učitelj. — Odgovorni urednik M. Sudžuka. — Islamska dion. štarrpi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a23076a612bd84d95d4e2980bb5dc716.pdf 46a3c2d2b2a9b84c5684a3e0bf95db9d PDF Text Text H ■ Ш &'*• W И Л ш nS ~ В ■ В М ЈВ ^Нв В hro1 40 helera< Izlazi subotom, utorkom I četvrtkoi |В Ик Ry Ж Ж ЖЈИ Ж W W ST № »LagJffiB иИКж ј9Вн?1|& WW gs ®F /О 'ЖамаЛВ UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKI ЗИИНВ :-: ŠTAMPARIJI CAREVA ULICA) ■ ■• F tm Ц IV WL W : : NA POLA GODINE 20' MMV 1ЛЛШ^ вК KRUNA TELEFON RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 111 Гласило Јцгославенске Шуслигланске Организације. Broj 28. dno vladino saopštenie. Naš presbiro šalje ove retke: tošle sedmice posjetio je predinik zemaljsko vlade g. Atanaije Sola pogranične krajeve cegovine, koji su vrlo teško idali za vrijeme rata, naročito 1914. od neobuzdane auetrotrske soldatesko i vojnog režii a i kasnije za vrijeme preJa i poslije prevrata od tčk aš k ih banda. Narod mu tvagdje priredio svečan i srdar doček. Predsje dnik je primio utacije, razgovarao sa svima I su imali tužbe i molbe i jeriose na svojo oči trašnim stradanjima, kbjima je izložen taj svijet u vrijeme lih godina. Mjesto kuća i staja t zgarišta, a njivo i polja za­ tona. Stanuju u zemunicama čitave porodice, zbijene na ne|ko kvadratnih metara. Predsjednik je u m i r i o n a-' d obećavši, (Vazda samo pusta danja! Op. ur.) da će se svom goni založiti za to, da im se brže dade prva potrebna po!,.» zatim da ćo kod mjere­ nih faktora nastojati da im na pomogne pri stvarahju potrebnijih uslova za sregjenu >tnu egzistenciju. Naročito umirio muslimanske ,r o d i c e', k o j e в u u z a de v r i j o in e teško t r p j eo d upada pljačkaških ta iz Crne Gore, kad im složio da jo na granici poatav। jak kordon vojnika i žandara, I će priječiti svaki prolazak u love kolarove i da jo crnogor। uprava na svojoj strani takor poduzela sve mjere, da se oče upadi pljačkaških banda. Pošto je iza dugogodišnjeg rasvijet više razuzdan nego u irno doba i pošto su naše strasti itom rašpaljene, a uz to najosvniji uslovi životne egzistencije nisu staloženi i osigurani, to državna vlast naročitu pažnju •atm organizaciju održavanja t i mira i najstrožije poslupazrotiv svakoga, ko bude pravio >0- a kakve vrste. Naše krazlvo je moderna država, koja biti u stanju, da zaštiti sve je podanike bez razlike vjero tonu.« • Tako veli službeni izvještaj. ia je drago, što smo konačno službene strano dobili potvrIspravnosti svog pisanja, pa sad državni odvjetnik no će Sarijevo, utorak 6. maja 1919. (6. ćabana 1337.) moči4JTfsati ovu konstataciju. Da nam nije oduzeta slobodna riječ, to najvažnije obilježje moderno države, progovorili bismo koju o — kasnom putovanju naših upravnika. Ovako se moramo za­ dovoljiti primjedbom, da ima još krajeva naše domovine, u kojima ne teče med i mlijeko. Gdje su ti krajevi, nek so informišu oni, koji će odgovarati za svoje pro­ puste. Za sad upiremo prstom na­ ročito u postupak Ijtidf, koji su u prošli četvrtak „uredovali" oko Careve džamije. .... Zija ef. Rizaefendić. Pretprošle nedjelje pred samu mubareć večer lejleimiradž spustismo u hladni kabur našeg neprežaljenog dru ga, čestita gragjanina i rodoljuba Zija efendiju. Žalosna srca, suznih očiju dopratimo ga iznenada, u veličanstve­ noj povorci pod pritiskom osjećaja teška gubitka. Upravo, kad nam je najpotrebniji bio nama, zajednici na­ šoj. svojoj porodici i onim trima i ошко ucviljenim odličnim porodicama, onda nam ga upravo naglo iznenada obori teška boljetica, zaraza, shrva ga za ciglih desetak dana i učini svojom žrtvo'm i zadaće nam tako težak uda­ rac. U prvi mali te tužne vijesti ne mogosmp da se snagjemo od teškog udarca, cnaki čovjek, zdrav, jak, u najljepše muževno doba, onaki drug, onaki radenik na svakom polju jav­ noga života, da taj čovjek iščezava izmogju nas i odlazi zauvijek od nas! I zaista kruta zbilja sapinje naša srca, steže dušu, slama svaku drugu pomisao, mi spokojno u-Ujomo i hr­ limo, da mu bar odamo zadnju po­ čast, da mu a usrdno klanjamo dženazu i zamolimo dragog Boga za nje­ govu plemenitu dušu, da ga ispratimo do vječne mu kuće. Pratnja dženazo njegove bijaše ri­ jetka pojava u našem gradu, pratnja koja se ovako mnogobrojnim sudjelo­ vanjem svjetino rijetko kad vigja u Sarajevu. Dženaza je donešena iz bolni­ ce za epidemične bolesti na kolima i u t.bulu naročito zatvorenu radi liječuičko-zdravalvenih mjera. Od Alipašine džamije pa sve do Begove džamije povorka bijaše ogromna, džonaza se je klanjala u ićindiju, a onda ponešena dalje bez kola na ramenima uz Bistrik, na kabristan na .najvišom zaravanku skore pod Colinom kapom U pratnji u mnogobrojnoj svjetini upadaše u oči dosta inovjeraca, prija­ telja i poštovatelja merhum Zija efendijinih, gragjana i činovnika pravoslav­ nih, katolika i jevreja, koji ostadoše za cijelo vrijeme pokopa i do kraja dove. Na baburu je učio glasoviti naš kurra' H. Hafiz ef. Maglajlić, muftija tuzlanski, pa je jakiitT svojim glasom i divnim kiraetom dirljivo djelovao n> tužna srca naša osobito, kad se svakom u taj čas nameće tužna misao, da bi sad meihum imao da sjedi uz onog šstog, što mu sad dovu uči, da uza nj, vijeća i radi o dobru i poslovima svog nardda, koji ga pred dva mjeseca i­ zabra kao svog odabranika. Ali Božja najpreča! Merhum Zija ef. mijeni svijet u svoje najljepše njuževno doba, u svo­ jim četrdesetim godinama. Otac mu bijaše.pred okupaciju turski činovnik, koji je služio u više krajeva naše do movine. Zija ef. se rodio u Mostaru, djetinjstvo proveo u Gračanici i Brčkom, a onda se preselio s majkom i bratom < u Sarajevo, gdje jo uzraslao i proživio sve do svoje smrti. Ovdje je merhum Zija ef. učio u mektebu. zatim svršio ruždiju, a onda pohagjao veliku gim­ naziju gdje je i maturu položio. Iza toga se upisao na pravo na sveučilištu u Zagrebu, a onda nastavio u Beču, gdje je iza tri godine svojih študija položio prvi državni ispit. Iza toga je još neko vrijeme Studirao, ali nešto slabo zdravlje, a nešto privatni i vrlo važni poslovi zapriječišo ga оЗ dalje nauke — od dalje formalne nauke, ali je on u istinu učio i radio puno više iz vlastite inicijative nego bi učio, da se namjeravao posvetiti činovničkoj službi. Njegovo zdravlje nikad nije bilo tako, da bi se on pustio kao drugi njegovi vršnjaci bezbrižnu životu, pa ga je to možda navratilo na vrlo umjoren život, te je stoga vanjštinom puno ljepše izgledaj nego mnogi nje­ govi u istinu zdraviji drug. Njegovo poznanstvo s odličnom kućom Fadilpaš:ća i drugovanje još u djetinjstvu s mladim bezma sa mer­ hum Sadikbegom i Fadilbegom pri­ vuče ga posve ovoj kući i on nekad njihov drug iz djetinjstva postade nji­ hov skrbnik, savjetnik i neograničeni upravitelj ogromnih imanja njihovih. Tri sada porodice te glasovite naše kuće u Sarajevu i u čitavoj Bosni za njegova života nijesu toliko osjetile, da eu sirote, jer im on bijaše i uči­ telj i skrbnik, za kuću i sve potrebe njihove, ekonom kao rogjeni trgovac, za imanja razuman upravitelj, po spre­ mi pravi advokat i po iskustvu do­ maćin, da mu na daleko' ravna nema. To će tri kuće najviše osjetiti gubi­ tak njegov. On se odao tim kućama svom snagom svojom, ravnao i upra­ vljao Svim poslovima, ali za to i one njega ne smatraju drukčije nego čla­ nom svojim. Meihum Zija ef. oženio se prije desetak godina, pa je stekao i sinčića ali ubrzo izgubio vjernu svoju dru­ garicu, pa se nije vise ženio. Osim toga nejaka sina oplakuje ga starica majka i brat Haki efendija, gradski činovnik. Njegova je smrt i za našu zajed­ nicu velik gubitak. Nema gotovo na­ šeg društva, naše ustanove, institucije gdje on nije bio, nema skoro odbora, gdje on nije bio biran, pa ne samo u društvima i organizacijama naše Islamske zajednice nego i u javnim gradskim vijećima i odborima njega biraju svagdje, jer bijaše ne samo svojom spremom dorastao svakoj za­ daći, nego i svojim značajem ulijeva­ še povjerenja u svakog k ga ikoliko poznavaše i s povjer mu se davahu javni zadaci, d • im udovo­ ljiti po svojoj savjet ■ Centralni odbor naše organizacije prekinuo je svoja v' ćanja i otpratio Godina I. Zija efendiju, svog druga i člana do hladnoga kabura, a onda tužna srca nastavio svoje sjednice. Sutradan iza smrti njegove godišnja skupština is­ lamske štamparije prije otvorenja svog, sjeća se merhuma kao člana tog zavoda i predsjednika ravnatelj­ stva, pa mu i tom prilikom rahmet želi od Boga. Do tri dana iza toga sarajevski širi odbor naše organizacije pri otvo­ renju svoje mjesečne sjednice sjeća se takogjer svog člana i radnika na­ še zajednice i zaključak se donosi, da mu se u džamiji hatma prouči. I mi mu kao svome drugu i saradniku i:ćemo od dragog Allaha, da ga nagradi firdevsi ala dženotom. Rahmetulahi alejhi rahmeten vasiš! E. M. Bilješke. Poklonstvo Franjevaca. Presbiro javlja: .Povodom novih izbora u bo­ sanskoj franjevačkoj provinciji posje­ tilo je predsjednika zemaljske vlade izaslanstvo pod vodstvom generalnog vizitatora franjevačkog roda, fra Rafaela Radića i novoizabranog provinci­ jala bosanske provincije fra Bonifacija Vidovića. Izaslanstvo je dalo izraza vjernosti i privrženosti franjevačkog reda u Bosni vladalačkom domu Karagjorgjovića* Stranačko komeSanje. U prošlom broju istakosmo potre­ bu, da mjesni odbori naše organizacije ne poduzimaju ništa na svoju ruku i da glavnu brigu posvete učvršćivanju naše organizacije. To je jedini put, kojim ćemo doći do svog cilja i osi­ gurati svoje potrebe. I ovom prdikom naglasujemo, da naša organizacija mora zadržati slobodne ruke prema svjema drugim strankama, a vodstvo će se već pobrinuti da potraži najzgodniji put, kojim treba udariti u našem bu­ dućem radu. Vodstvo no će učiniti nikakva zamašnijeg koraka bez zna­ nja i odobrenja skupštine svih dele­ gata naše organizacije, pa se tog pra­ vila trebaju držati i ev: mjesni odbori, pa i svaki pojedini član naše orga­ nizacije. Da svoje članove informišemo o položaju, mi ćemo ih u ovoj rubrini obavješćivati o svjema strujama i stran­ kama našeg javnog života i prikazati njihove težnje i ciljeve. Naglasujemo, da je ova rubrika samo informativne naravi, pa poregjij pojedinih prikaza nema nikakve tendencije. Počinjemo sa strujom, o kojoj je bilo mnogo rasprave, premda nije stupila u aktiv­ no djelovanje. To je tako zvana JugosL Demokratska Liga. Ligina vijećanja. Na sastancima Jugoslavenske De­ mokratske Lige u Parizu 15., 18. i 22. marta i 10. aprila 1919. godine, privremena uprava Jugoslavenske De­ mokratske Lige podnijela je referate: a! o postanku Jugoslavensko De­ mokratsko Lige i o njenom radu do danas; b) o nacionalno-kulturnim zadacima Lige; �Strana 2 Ограна c) o programu Jugoslavenske De­ mokratske Lige u pitanju unutrašnjeg uregjenja države Srba, Hrvata i Slo­ venaca; d) o odjecima i mišljenjima o Ju­ goslavenskoj Demokratskoj Ligi u do­ movini; c) o karakteru i obimu političke djelatnosti Jugoslavenske Demokratske Lige u vezi s raznolikim proizvoljnim tumačenjima, koja su se o tome jav­ ljala u javnosti. Poslije saslušanih referata otvorena je diskusija o svima istaknutim pi­ tanjima, a naročito o pitanju osnova našeg novog državnog uregjenja, u kojoj je izvršena izmjena misli, kako izmegju članova Jugoslavenske Demo­ kratske Lige, prvi put sakupljenih u većem broju, tako i s priličnim bro­ jem jugoslavenskih političkih radnika, koji su kao gosti prisustvovali ovom sastanku i uzeli riječ u diskusiji. U cilju, da bliže odredi misli svoga privremenog kratkog programa i ot­ kloni sve nejasnosti, proizvoljna i netačna tumačenja, Jugoslavenska De­ mokratska Liga zaključila je, iza iz­ vršeno izmjene misli o istaknutim pi­ tanjima, objaviti ovu izjavu: I. C i 1 j Lige. I. Jugoslavenska Demokratska Liga je nacionalna organizacija, osnovana sa zadatkom, da radi na slivanju Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu jedinstve­ nu naciju. Sav program, sav rad Jugoslaven­ ske, Demokratske Lige nadahnuti su tim zadatkom. Prema tome.i politički karakter Jugoslavenske Demokratske Lige.sastoji se isključivo u brizi za postavljanje osnovnih uslova za raz­ vijanje jedne jedinstvene nacije, u te­ žnji za što širom i što čvršćom solidarnošču cijelog naroda. Ti sudbonosni temelji prve jugo­ slavensko državne organizacije imaju sa postaviti na Ustavotvornoj Skup­ štini. Oni su, iza brige o obezbjegjenju spoljuih granica, životni interes svega našeg današnjeg javnog rada i oni su jedina politička tačka u pro­ gramu Jugoslavenske Demokratske Lige. Jugoslavenska Demokratska Liga nije politička stranka, niti se ona bavi ma kojim od mnogobrojnih posebnih dnevnih političkih, ekonomskih i soci­ jalnih pitanja, prema kojima se dijele i obilježavaju pojedine političke stran­ ke. Prema tome’ ne samo pojedinci, koji su bili i koji ostaju članovi po­ jedinih stranaka, no i čitave političke stranko mogu se pridružiti organiza­ ciji Jugoslavenske Demokratske Lige, zadržavajući punu slobodu svoga kre­ tanja pod jednim jedinim uslovom, da ispovijedaju ideje Jugoslavenske De­ mokratske Lige o obrazovanju jedin­ FELJTON. »ITAVDA' — »ПРАВДА stvene nacije i osnivanju njene prve državne organizacije. Postavljanje tog širokog okvira za grupiranje što većeg broja ispravnih i naprednih jugoslavenskih političkih grupa i ljudi s jedne sirane, i ogra­ ničenje političkog progmma isključivo na najuže osnovne linije naše prve državne organizacije s drugo strane, Jugoslavenska Demokratska Liga sma tra kao jedini način za jednu istinsku jugoslavensku nacijonalnu koncentra­ ciju za najviše i najpreče današnje potrebe. Sav politički rad Jugoslaven­ ske Demokratske Lige u tome je smi­ slu i sve pribiranje i koncentracija nacijonalnih snaga, na kome ona radi, isključivo je u tu svrhu. Prema tome Jugoslavenska Demo­ kratska Liga usporedo sa primanjem u svoju saveznu organizaciju politič­ kih grupa i ljudi, koji se već saglaavuu s njenim programohi, gotova je uvijek vršiti lojalnu izmjenu misli i dati sva objašnjenja svakoj grupi i svakom pojedincu, koji bi slažući se iskreno i stvarao u osnovi, bili u ne­ doumici ili nesporazumu ne o nače­ lima, uo o načinu i pojedinostima, s kojima su ona izražena u publikaci­ jama Jugoslavenske Demokratske Lige. II. Unutrašnje uregjenje dr­ žave. U. Odnosno unutrašnjeg uregjenja državo, Jugoslavenska Demokratska Liga daje ova bliža tumačenja svojih pravila: 1. Iz rukovodne misli, da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod, kao ne­ ophodnost izlazi i jedua država: jedan narod, jedna država. 2. U našoj državi, isključujući oba krajnosti: centralizam i federalizam, mi hoćemo, ono, bez čega se jedin­ stvena država ne bi mogla ni stvoriti ni održati: jednu vladu i jedno zako­ nodavno tijelo za cijelu zemlju i ono, bez čega so narod ne bi mogao slo­ bodno razvijati: samoupravne ili auto­ nomne organizacijo u upravnim jedi­ nicama. 3. Vlada je jedna za cijelu državu. U vladi su ministarstva za avo grane državne uprave bez izuzetka. U vladi ima ministarskih resora: a) u čiji djelokrug spadaju svi dr­ žavni poslovi isključujući potpuno nadležnost samoupravnih jedinica, n. pr. spoljni poslovi, vojni poslovi, cari­ ne, monopoli, pomorstvo, trgovina, pošta, telegraf, pravosugje itd. b) u čiji djelokrug spada od dr­ žavnih poslova ono, što se liče općeg interesa države kao cjeline, a ono u tim poslovima, što je vezano za lo­ kalne potrebe i što će biti poimence naznačeno u ustavu i u zakonima, prenosi se u nadležnost samoupravnih jedinica. Hadžermereš uvijek neštu nagje! . . Šta? Osjećaj jedinstva i širokogrud­ nosti! »To je ono, što mi je manjkalo i u rdanima slobode*, dok »narodna Zrinjski i Frankopan. vijeća- no puštaše wšvrake**) a slo­ (30. aprila 1671. — 1919.) boda štampe »Hamzagin pijevac-. {Iz Hadžermercšovih zapisaka.) Vratimo se u dvoranu, pa nakon » Dan smrti Zrinjskogi Frankopana hrvatske himne nakog spomen slova oplakatu jo Sarajevo u snijegu i Štraj­ o Zriujskom 4 Frankopauu, da poslu­ ku! Snijeg je pokrio i zablntio sara­ šate onog pjesnika što je slabo i jevske ulice, da je izgledalo, e je po­ gjački rccitovuo pjesmu „30. trav­ četak zime, a ne u ući prvog maja. nja-, i onog za njim „u gjozlucima", Zaustavljeni tramvaji na trnčuicama, od kojeg smo osim mladenačkih uz­ vezanje besposlena svijeta ulicama/ daha mislili nešto drugo čuli u ona­ koje su popunjavale jako vojftičke op­ ko staračkoj pozi. Pjevački je zbor hodnjo, činilo je jedan težak dojam, nešto nadopunio, a muzika dosta mo­ notono i razvučeno olsvirala nekoliko koji jo u (gjolusti bio popunjen pro crlasorn prijekog suda, kada. se jo patriotičkih pjesama. Nešto ledeno osjećalo se u sali. Da nijo mladi Šuproslava u podne ^vršila. tej raznježio naša srca uspomenom Kad '■ пГ izašao iz dvorane lm pe­ na velikane, kojima se može ponositi rla! kina pod di.imom riječi prvog čitav slavonski rod, ostali bi sasvim govornika g. dru Šuteja, koji je lijepo hladni, kao što neki prigovoriš©: e se i čustveno govorio o djelima onih, htjela ovdje manifestovati samo hr­ čije kosti konačno počivaju u našoj vatska misao... i jvuh nijesam mogao, a da uo I m* ni je manjkala jedna srpska odutim i još jedno čuvstvo: da našem i jedna slovenska himna, pa ako ne jedinstvu juš uvijek nešto manjka. •) Vidi feljton u 23. broju .Pravde". Sta? upilađe neko. Ovaj nezadovoljni 4. U parlamentu je cjelokupna za­ konodavna vlast. On stvara zakone za cijelu državu i za sve grane državne upravo bez razlike. 5. Da se provode načelo upravne decentralizacije, država će se podije­ liti na samoupravno jedinice, od ko­ jih će općina biti najmanja, a oblast (pokrajina) najveća. Mogju njima može da bude i jedna srednja samouprav­ na jedinica, okrug (županija) ili srez (kotar). . 6, Sve oblasti (pokrajino) imaju je­ dnaku nadležnost. Granice oblasti ima­ la bi da odredi Ustavotvorna Skup ština, vodeći računa o željama naroda i držeći se načela, da svaka oblast treba da bude geografsko ekonomska cjelina,' sposobna za život. Oranice ni$h samoupravnih oblasti, utvrgjuje oblast, pri čemu, kao i pri svakoj budućoj promjeni tih granica voditi će se računa o željama naroda. Izbliže će sve to biti uregjeno ustavom. 7. Svaka samoupravna jedinica inia svoje predstavništvo, izabrano od na­ roda, svoju upravu izabranu ili nepo­ sredno od naroda ili od dotičnog pred­ stavništva i svoje činovnike, postav­ ljene od predstavništva ili od upravć. Bliže odredbo i u tom pogledu nalaziće se u ustavu. 8. U nadležnost oblasne (pokrajin­ ske) samouprave spada: a) da rješava sve upravne poslove, vezane za lokalne potrebe, koje joj ustav i drugi zakoni poimence ustav Ijaiu (na polju javne bezbjednosti, so­ cijalnoga staranja, zdravlja, prosvjete, privrede, saobraćajnih sredstava itd); b) da samostalno odlučuje o troš­ kovima svoje autonbmuc uprave i o pokrićif tih troškova iz svojih prihoda, u kom će cilju moći samostalno usta­ novljavati prireze na državne poreze, sve u granicama dotičnih državnih zakona; o) da nadzirava niže samoupravne jedinice. 9. Analogni djelokrug nižih samo­ upravnih jedinica biće odregjen zako­ nom. U ustavu će biti odregjeno u koliko su budžet i neka važnija riješenja nižih samoupravnih jedinica pod­ ložna odobrenju viših autonomnih vlasti. 10. Svaka odluka općeg karaktera oblasnih predstavništva, koja ima oba­ vezni karakter, kao što ga imaju za­ koni, podložna je odobrenju naročitog centralnog organa (n. pr. Državni Sa­ vjet), dok to odobrenju nije potrebno za budžet i za postavljanje upravnih organa. Isti centralni organ stara se, da samoupravni organi ne prekorače gra­ nice svoga djelokruga i da se svojim rješenjima ne griješe o zakone i vlas tan je da svako takvo riješ uje obustavi. čitava, a ono bar po jedan redak.. To­ liko bar, da eo в v u g d j e nnrrtifestuje narodno jedinstvo troimene braće od SoĆe do Vardara. .-Kad to rekoh jednom Hrvatu, on mi dobaci: „Ра ni Srbi nisu na dan sv. Save ni jednu hrvatsku otpjevali-.. . Kosnulo me to i prigjoh prijatelju Srbinu, pa inu to rekoh- On doduše ušuti ispričavši se, da nije bio na zabavi sv. Save, ali reče.* da u nas manjka još uvijek dosta volje i sa­ mosvijesti za narodno jedinstvo,.. a ja mu dobacili još i — širokogrud* nosti... t Izagjnsmo na snijeg zajedno, da jedan drugom dobacimo staro izdera­ no „yervus“ i da eo rastanemo. Mir vašem pepelu Zrinjski i Frenkopani, kojTste.B geslom »Viteški živismo, viteški umrimo!“ jer i jest istina da: „Navikon živi, ki zgino pošteno-... Sarajevo, 30. aprila 1919. A-Hifil BjeU.sc ' 11. Sukobe o nadležnmii ... državnih i* samoupravnih vlasti vaće naročiti sud. Kritičari. Kritikovati se može jedan jedan narod, jedna uprava, je etitucija, jedna novina i L d. to predmeti kritike. U kriti jednog predmeta imaju dvije ne radnje : prva je analizirali lučiti dobre i loše sirano jednog meta, a druga je duševna radnja: i strano priznati i pohvalili, a strano odbiti i osuditi. Pošto ništa na o.oni svijetu savršeno, to i čovjek, narod, u institucija, novina i uopće sve stoji, pa to bi bila prirodna tvt ili ljudska tekovina inui svojih statakn. Dobro i loše strane ti pomiješane, tako su stopljoae u cjelinu, da na svijetu n. pr. na vjekn, koji bi bio apsolutno dol koji bi posjedovao sve moralne bez ikakve natruhe i bez imal jeha. A tako isto nema nijedno vjeka, koji bi bio apsolutni zlikt kojem bi usahla svaka klica d.. Dobrota i zloća relativne su naravi se kome rekne dobar čovjek, to os da je bez grijeha i da nema loše u sebi, nego da je kod njega dobrih strana nego loših; a kd kaže zao čovjek, to ne zuači da je ikakvo dobrote, nogo da su kod ii zle strane u većini, a dobre u i nini. Kako dobr >ta i zloća, isto i ko relativni pojmovi korist i ljepota i' grdoba, pravda i пер i t. d. Svaka su ta dva pojma i stavljivi drugovi, oni se zajedno laže u čovjeku, u društvu, u p dogagjaju i t. d. Ni u čemu ue’ jedan bez drugoga. Pitanje je kvantitativne naravi: koje je ma više; koje provlagjuje. Tako je i sa kritikom. Ima kritičara, koji uzmu stvar u pretres, pa zbilja n njezine dobre i loše strano brzi na to, tiče li se njih ili ne tiče i obzira, -da li je to kome po ćudi nije. Oni priznadnu i pohvala a odbiju i osude loše str.uia P ljudi nazivlju taj postupak: aPi di Božijoj", državnici vele .To zakonu*, a logika tu nazivlje , strariošću ili objektivnom krit Ima opet kritičara, kuji ne sebi toliko truda, da o , nje pretresaju. Oni bez krzmanja eo bloc izriču svoj sud: ovo je J i u ovom nema ništa oeim doL ono je zlo i u onom nema nU zla!“ Za to pretjeruju, kad ko le a protjeruju i kad kude, umne Ijončine, koji ne daji Nekoliko misli iz djela Teodora Roosevelia: । duniokratiza m.- Istina je na žalvst, dasval ima izvjcenvli strasti ili nage bi značili kad bi preoteli mal govoj duši, da divlja zviie bićem njegovim. Zavist, mno ba jednako su opako strasti, uperene proti kojoj čitavoj f Wasi (razreduj ljudi, kao kad rone proti pojedinoj osobi. Mi vamo od svojih vogja i odgoj. п bi nam pripomogli u naskijanju, bismo ove osjećaje' u sebi upi da bi nurn pomogli, kako bismo livne osjećaje u duši svojoj г-' po njima s? upravljali. Jao narodu, kad bismo se ikad vodstvu onih, koji ne nastoje šu divlja zvjerska svojstva, i skrivaju u srcu čovječjom,; na obratno raspiamćnju i užii Porodica i dom — to su dobra gragjanekog života. Muž dn je dobar еш, dobar suprug �јрј-28 Broj • fit mozgu, da malq ozbiljnije proj i da malo dublje zaviri u stvar. |ла ih, koji su srodni papigama i i ponavljaju ono, što sn od drugih i.Ako ti je poznata njihova umna koća, Šesto se puta začudiš kako ednu misao izraze, ali ako se ma»misliš, odmah olkriješ da je to ■o tugja, šta više tugj« su.i rii, kojima je misao izražena. Kad on, kad nešto osugjujo ili odomožeš raspoznati u kom je jm bio i odakle dolazi. To su ijjoaete, s kojima upravlja vjetar јј> misli i tugjih osjećaja. To su oAginalni, nesamostalni duševni Ima kritičara, koji nijesn ni unjIjeočine ni duševni robovi, nego i zbilja svojom glavom misle i i sud iznose na temelju u realnoopiženih fakata. Ali kod nekih od Ii ima dfuga mana, a to je da im aouk podvrgnut srcu. U srcu im hode razne strasti i ambicije, i tein svoju diktaturu na ave misli, »и u mozgu ragjaju. Pod tiraga jedne strasti, kao što je n. pr. :st ili častohleplje, njihove se mi(hib u govoru ili pisanju) pojavp posve metamorfozirane i preiene. To je intelektualna perverzi!»te je ljude dobro ono, što im a interesu; što im godi ono hvale i stanju su da općim dobrom prih sve, što im ulijeva nadu za oamje njihove ambicije. Što se pako i,в njihovim interesom, to je nevaa pa makar se slagalo ea interesom ednice. Šta god stoji na putu njihopohlepi, oni gledaju da to nemiirJno fuše, a ako ne mogu, onda ilsjii svakoga na svoje protivnike. № se i najnemoralnijih sredstava, i bi, klevetanje, demagoštvo i podtanje; to su im najobičnija sred­ ili borbi i nimalo im ne smeta, što »roje protivnike prikazati sad- konrvativcima, sad feudalcima, sad prišama crnožutila, pa čak i neprijajims države. Odatle zlobno izvrta! riječi: dimije, dušmani, parastosi ,d. To su kritičari, koji nijesu ni »»•lijenčine ni duševni robovi, ali daju u moralnu patologiju. Ima i jedna peta vrsta kritičara, j tu vrlo interesantni, * i to tim viBterrsantni što su više komični, n filozofi iz ćošeta i budžaka. izu duboko uvjereni o kolosalnoj jrioosti svog uma i svoje naobrazŠtogod tugjo pročituju, oni to netee gsporegjuju sa svojom duboв mudrosti, pa za to im svaki tuiintelektualni produkt prema njiWj veleumnosti izgleda sićušan i ■stan kao muha prema devi. VanjIkarakteristika ovih kritičara je iajmoje. Ono nije baš tako zlobno, ne eto smješka se tebi, kao što ^i se i otac, žena mora da je dobra kći, bn supruga i dobra majka — oso»dobra majka prije svega i nada i Ni п velikim ni u malim stvaa nikad ne smiju da zaborave jt duin st, Muž. koji neće ueuп» da radi za svoju ženu i djecu, I, koju nije voljna da donese na N i da uzgoji više snažne djeco ta jakog muža i taku ženu nema »U megju muževima i ženama, so se srčano bore u životnoj borJer o tom nema šumni«: porodica trnova svemu u državi. Grijesi t čislom i zdravom životu osve|n si napokon, i to užasno, na sa■ narodu. * 1) državi, kao što je naša (t. j. trrička Unija) ne smijemo nikad da BOVHi. i jedan zadatak: da od;a П pristojne gragjane. Budućnost sda zavisi o gragjanskiin vrlinama lučili pokoljenja. Današnja djeca Uiuče »jutra o sudbini цаАе doinne, pa ne smijemo da je zanerimo. » »ПРАВДА* - .PRAVDA* kakav stari, sabrani i bjelobradi dedo smješkao jodnom djetetu i njegovim igračkama; smješka se tebi jer osjeća neki superijoritet n d tobom i uživa u tom osjećaju, samo kad pomisli da je toliko nadmašio i natkrilio i tebe i sve druge koji su kao *1 t:!... Slatkim žmirkanjem očnih kapaka i trepavica, blagim i titrajućim raste­ zanjem gornje usne i uzdizanjem br kova, lice tih filozofa kaže: „Е .. ,e! vi ste djeca! šta li sam ja sve isku­ sio, o čemu vi ni pojma nemate! Da vi znate šta sve leži u ovoj glavi! A ja!... ne radi se to tako! * Ako ho­ ćete da izmjerite tu visinu, konkretizirajto malo razgovor pa upitajte: „Ја ako se ne radi ovako, da kako se radi? * i nemojte se podavati kak­ voj iluziji. Jer ako mislite, da će taj ■filozof o vašem radu i pisanju izložiti neku-stvarnu kritiku, ako mislite da će reći nešto svoje, ako mislite da će ona mudra glava izvaliti kakvu dragocjenu originalnost, onda ste na krivu putu.’ Razočarate se kad otvori svoja mubareć usta, pa vidite da ni­ je imao šta drugo reći nego: .Pravda je nepismen list! * — .Ja kakva bi trebala biti, pa da u vašim očima iz­ gleda pismen list? * Šta mislite da će vam odgovoriti na ovaj upit? Ama ništa svoje! On će vam jednostavno bubnuti: .Što nema onakih članaka kao u Х-listu ili u Y-jistu?“, pa će vam i nehotice na um pasti ona: „zatrudnjela planina, natezala se de­ vet mjeseci i najposlije rodila — miša . * Pregled. Plebiscit Gorice Plebiscit Gorice i goričkoga kraja takogjer je predan u tajništvo mirovne konferencije. Izu­ zev malog broja Talijana u gradu Gorici, čitava se je Gorica i cijeli gorički kraj izjavio za prisajedinjenje državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Naša mornarica. Ovih dana biće potpisan veliki ukaz o unapregjenju mornarskih oficira. Istim ukazom obra­ zovaše se admiraliteti u Dubrovniku, Boki Kotorskoj i drugim jugoslaven­ skim primorskim pristaništima. Vojničke pripreme Italije? Švajcarski listovi javljaju, da je Italija opet zatvorila granice, te odlučila poduzeti vojni ke pripreme, da osigura svoj posjed nad Rijekom. Bojevi Sa Nijemcima. Ljubljanski dopisni ured javlja: Položaj na bojištu u Koruškoj je nepromijenjen. Kod posljednjih bojeva zaplijenjen^ je 12 njemačkih topova. Isti dopisni ured javlja iz službe­ noga vrela: „29. aprila doveli su Ni­ jemci u ps noći novih sila, a megju ovima i Tirolce, da spriječe dalje ši­ renje pobune. Kod toga je došlo do lokalnih bojeva izmegju naših i nje­ mačkih čela. Zarobili smo 300 Nije­ maca i zaplijenili 9 topova. Nijemci nastoje prikazati dogagjaje u Koruškoj kao napadanje sa strane Jugoslavena, da bi prikrili nepriliku radi narodne pobune, koja se digla protiv njihova nasilja u Koruškoj. Bojevi traju čitav dan. Nijemci imaju veliko gubitke. Njemačka drskost U Celovcu su njemački, vojnici opljačkali komesari­ jat državo SHS, koji ima zadaću da čuva intereo naših državljana. Nada­ lje su njemački vojnici'opljačkali slo­ venski hotel Trapezinski i advokatsku kancelariju Slovenca Ferde Miillera. Engleski protektorat nad Misirom. Poslanik Amerike u Kairu oba­ vijestio je guvernera, da vlada savez­ nih država priznaje engleski protekto­ rat u Egiptu. WlUnnova prijetnja. Tajnik pred­ sjednika VVilsonn predao je danas is­ crpivi odgovor na Orlandovu izjavu o najnovijem sukobu u pitanju jugosla­ vensku.talijanskih granica. U ovom odgovoru veli se megju ostalim, da Amerika nije voljna intervenirati, ako bi nastao oružani konllikt izmegju Italije i Jugoslavije, te upozoruje na . to, da je Italija zavisna od antante i u ekonomskom i u financijalnom po­ gledu. Ova je vijest djelovala na in­ ternacionalnu burzu. |te su talijanske vrednote počele rapidno padati. Talijanski zahtjevi. Prema vijes­ tima, koje su prispjele iz Pariza, traži Orlando u .svojoj posljednjoj noti na predsjednika Wilsona izjavu, da će Montenevosa, to jest kranjski Snježnik, jedna od najviših gora na Krasu, biti megja izmegju Jugoslavije i Istre, koju či-tavu zahtijeva za Italiju. Savjet Italiji. Reuterov ured publikuje ovu oficijelnu notu: Velika Bri­ tanija savjetovala jc Italiji, da se u svom vlastitom interesu odrekne ne­ kih svojih zahtjeva. Ako Italija osta­ ne kod svojih zahtjeva, koje temelji na londonskom ugovoru od 26. aprila 1915., onda će Francuska i Britanija poštovati svoj potpis. One su suglas­ ne u tofn, da londonski ugo­ vor priznaje Rijeku Hrva­ tima, pa ako ugovor stane na sna­ gu, staćr na snagu i ova njegova tačka, koja se odnosi na Rijeku. Go­ spoda Clemenceau i Loyd George na­ stoje da dogje do sporazuma. Wiison je objavio svoju izjavu na svoju vlas­ titu odgovornost. Italija proti Wllsonu. Iz vijesti, koje sn danas prispjele iz Italije jas­ no se razabire, da »u se jučer dogo­ dile velike demonstracije u Rimu, Padovi, Bologni, Turinu, Milanu i ne­ kim manjim talijanskim gradovima protiv Wilsona. Voliko mnoštvo de­ monstranata vikalo je: \ Dolje Wilson!“ U Rimu su govornici upravili apel na narod, neka se dobrovoljno javi za oJobogjenje Rijeke, Splita i Zadra. Njemačka dalegaclja. Sve se vi­ jesti njemačkih dopisnika o dolasku njemačke delegacije u Versailles slažu u tome, da su francuske oblasti do­ čekale delegaciju hladno, ali korektno. Do kakvih upadica nije došlo. Engles­ ka štampa piše o dolasku njemačkih delegata kao o kakvoj bagateli. I ame­ rički listovi vele, da ne stanovništvo Versaillosa ponijelo tom prilikom sa­ svim ravnodušno. U antantinim kru­ govima tvrde da se ne će., dopustiti, da njemački delegati daju ikakve us­ mene izjave, već će se akceptirati sa­ mo pismena izjava. Tekst mirovnog ugoyora objaviće se д subotu prije podne u skupnoj sjednici delegata za­ raćenih država, a poslije podne će se sručiti njemačkoj delegaciji. Magjarskh n škripcu! Javljaju iz ZUricha: Situacija je sovjetske magjarske vlade nadasve kritična. Na 24. aprila navalili su Rumunji na sjever­ ni odsječak fronte. Na južnom frontu nastanili su svoje napredovanje uz male okršaje. Na večer 24. 'aprila sti­ gli su na sjeveru do linije Vasaros — Nameny, Nyir Barta, a na jugu do okolice Gyule. Magjarshe čete bježe, te odvode sa sobom kao taoce žene i djecu rumunjskih uglednih osoba. Magjarskl narodni povjerenici i pored svojih vatrenih proglasa vojsci došli su do saznanja, da im. ne preostaje drugo, nego da započnu pregovore. „Indopendance Roumaino * doznaje da je Bela Kun zamolio rumunjski glav­ ni stan za primirje. Magjari popuštaju Vlada magjarskih sovjeta uputila je češkoslovačkoj, rumunjskoj i jugoslavenskoj vladi je­ dnak radiogram, kojim bezbvjetno pri­ znaje teritorijalne zahtjeve pomenutih država i moli ih, da obustavo na­ padaje na Magjarsku. (Radiogram, upu­ ćen vladi u Moskvi.) Zaposjednnće Budimpešte! „Neue Freie Presse * domaje, da su Francu­ ske četo dobile zapovijed, da posjedim Budimpeštu i da jo za to odregjeno 10.01)0 momaka kolonijalnih četa. Отраиа 3 Strana Naši dopisi. U Tuzli, 27. aprila 1919. (Osnutak „G a j r e to va“ p ododbora.) 24. o. mj. bila je skupština * „Gajretovih članova z,a konstituisanje pododbora. Pododbor je izabran i već je rad za »Gajret * otpočeo. Teško jednom da se i mj u Tuzli ejetismo . * „Gajreta Sav svijet je davno alarmi­ ran i na sve strane bruji rad za „Gajret“, a mi oi makac, čekalo se, vele neki, na „pozvane * da dadu inicijativu, a ovi opet zaokupljeni višim poslovi­ ma, pa kanda nemaju vremena. Tako je to čekalo do sad. No omladina se je ipak micala i pomalo radila. Kad je upisano 50 članova, zakazala je skupštinu, na koju su pozvani svi gragjani bez obzira jesu li članovi ili nijesu, a umoljeni su naročito vigjeniji gragjani, da prisustvuju skupštini i progovore koju za »Gajret . * Ali, ovo sa žalošću naglasujem — osim dvajestak omladinaca ne vidjeh ni jednog starijeg i uglednijeg gragjanina, a da su kakvi općinski, vakufski i slični izb'ori, oni bi i te kako pristupili i svojom nazočnošću upirali prstom u se, da ih se bira i uzima za vogje. Ovo je ružna slika za Tuzlu, koja broji dvije trećine islamskog stanov­ ništva, da se ovako odaziva općim potrebama. Tuzlansko okružje broji skoro jednu trećinu islamskog žiteljstva, pa je sasvim logično, da Tuzla -bude glavnim središtem i pokretačem svih korisnih i plemenitih ideja. 1 kad mjesto toga čovjek vidi ovoliki nehaj za jednu tako važnu instituciju, onda mu pamet staje. Ljudi Božiji, zar ćemo i dalje epa vati, zar naš vidžđan smije dozvoliti, da i dalje zatvaramo hazne, što su na­ punjene trudom isl. naroda? Zar smi­ jemo pokazivati nehaj i biti gluhi i onda, kad se taj isti narod Cer narod je omladina, na kojoj svijet ostaje! na­ lazi u najvećoj nevolji i od nas ište zajam, kojeg će, kad se osovi na svo­ jo nogdj višestruko vratiti ? Kako se može tako hladno promatrati propa­ danje islamskog naroda? Misle li naši bogataši, da će se moći spasiti svojim blagom, uz koje su se lako čvrsto priljubili? Varaju se, grdno se varaju. Mi ih potsjećamo na pogibiju, koja nam svima prijeti ako se ne dignemo Sri zajedno, pa je čim prije ne oiklonimo. Nastavi li se naš dosadašnji san i pogjemo Ii niz brdo, onda nas ne spasi uiko. Zar nije j grijeh i sramota, da tako neznatni procenat naše mladeži, pohagja srednje i visoke škole? Smi­ jemo li napokon dozvooliti, datuzlao-, ski> okružje bude sa inteligencijom najzadnje? Nikako, apsolutno nikako. Mucamo upregnuti sve sile, da koliko je moguće veći broj naše djece po- ' hagja škole, a ako im materijalne prilike to ne dopuštaju, onda im mi moramo da pružimo pohioć. Da ta pomoć bude trajna, umjesna i korisna pomažimo na svakom koraku naš „Gajret". Nastavi li se ovaj nehaj prema , * „Gajretu počoćumo iznositi imena onih ljudi, koji mogu izdašno poma­ gati „Gajret , * a ne će da ga pomažu. 6»rtb<' Bos. Brod, 14. aprila 1919. Danas su gragjani Bos. Broda pru-' žili lijgp primjer sol darnosti, pa su вЛ Muslimani, Hrvati i Srbi i staro i mlado ustali da dočekaju svatove na­ šeg omiljelog gragjanina Sabita Mujkanovića, siua uglednoga trgovca 1 simpatičnog gragjanina Suljage Mujkznovića. Sabitovi svatovi, koji se je oženio iz ugledne obitelji vjeroučite­ lja Hafiza Terzića iz Tešnja, najbolji su dokaz, koliku simpatiju i poštova­ nje uživa Mujkanovića familija, u Či­ joj jo kudi naša sirotinja uvijek na­ lazila uljuhe i pomoći. Bilo sretno i Trošite cigar6age,Merlinmot“! hsjirli oto veselje našeg Suljage! �Strana 4 Отрднл U® ovu radost valja mi donijeti i vijest o dogagjaju koji nas jo sve bez razlike rastužio. Prilikom svadbe po­ ginuo je rahmeth Kanim Kesić rodom iz Žepča. „Naš Kneim * bio je jedan od najinteligentnijih mlagjih musli­ mana. Bio je vanrednog karaktera, simpatičan, mio i ljubazan u »pćt sa svakim. Govorio jo pet jezika, prem­ da je svršio samo normalku. Slučaj je htio, da njegov drug, 8 kojim se je vozio u kolima nije bio dovoljno oprezan, pa ga je nehotice usmrtio metkom дх revolvera. No ću da opširnije opisujem taj žalosni slučaj, nego hoću samo da naču ndadjet pozovem, da u s\emu bude oprezna ! Dženaza rahmetli Ka sima Keaića bila je doista veličanstvo na, a to je najeklatantniji dokaz, ko­ liko je poštovanje i simpatije nivgju gragjanstvom uživao. Rnhmetullahi alejh ! Speci ator. Domaće vijesti-e Irtlhal! darl beka. Pišu nam iz Maglaja: 25. aprila izgubi srno i pošl^dnjeg potomka stare naše porodice Širbegovića; i naš dobri gradA. na­ čelnik Mthmudbeg nakon dugog bo­ lovanja nemile suhe i podlije kratkog svog vijeka od 50 godina — jučer bi i progje, te ga nema više mcgju nama živima. Od naravi dobar, plemenit, bi -g darežljiv i s puno takta spram svakog, tivijck je nastojao da sa svakim lijepo živi, a osobito za 15 godišnjeg svog načelnikovanja, kojom je pi hkon omilio svakom bez razlike vjero i narodnosti, to ga danas svo gragjauslvo žali i duboko osjeća njegov gubitak. Nije bio na kakvim većim naukama na strani, ma uza svo t) j * bio jedna rijetkost inteligencije megu «vojim su?rapjanima. Bio je vrlo lijepo i vjerski i svjetski naobražen, t ‘ ie osim svog materinskog jez'ka dobro govorio još: arapski, turski i njemački, a sve je to postigao većinom sam svojom marljivošdu i mutaleoni. Onim nadetničke časti obnašao je * i pril čan niz godina čast predsjednika kotarskog vakuf, mearif. povjerenstva, kotarskog vijeka i školskog fdbora. RahmetulUhu alejhi rahmetan vasia! Jedua infamlja. Pišu nam iz B, line: „Dan dva iza prevrata došla je nepoznata skupina i u selu Trnjacima kot. Bijeljina »rušila alem na turbetu Hifzibega Djnmišića, a na krov stj postavili trobojnicu — sa križem. 0 i« toga ?u nakon kratkog vremena otvo­ rili turbe, i razvalivši gvozdena vrda, razbili kuburu (poklopac od sanduka) na grobu, poderali čjhu i sve iz tur­ beta raznijeli. Sada je turbe otvoreno i služi za nužni k nesavjesnoj čeljadi. Stvar smo javili kotarskom uredu, nn do danas n и e ništa u čin je no. Narod, a i zdravo shvaćeni interes „PRAVDA* - ГПРАВДА“ naše mlade države odlučno traže, da se to popravi: da se/zlikovci pronagju i strogo kazne.“ ’ Tako naši dopisnici. Sla imamo reći na ovaj barbarski postupak? Na dugo ga osugjivati nema smisla, jer su grobovi kod svih prosvijetljenih naroda poŠtegjeni od ovakih nedostoj­ nih postupaka, pa odlučno tražimo, da zemaljska vlada spriječi cvako divIjaštvo i oštrom kaznom dadne satis­ fakciju za ovaj nečuveni barbarluk. Držimo, da bi i kotarski ured trebalo pozvati na red, jer pije smio mirno trpjeti ovu prametu^z Interesantan tip. Pišu nam iz Travika: Na 26. aprila prošli siuVojislov Šala, Dr. Srškić i Dr. Popović u Banju luk u, da ohdrže skupštinu i pro­ vedu Organizaciju radikalne stranke, pa su se svratili a Travnik i potražiD suca Badnjevića. te mu naručili, da pokupi što više potpisa od muslimana i pravoslavnih i brzojavno na 27. aprila pozdravi skupštinu u Banjojluci, zaže­ li vši joj svaku sreću i napredak. U suca Badnjevića — pristašo svih stranaka — prigovora nema, nego ве skoči na noge lagane, pa udri po čaršqi i čefencima, sakupi pet-šest pot­ pisa musi, mladeži i otposla brzojav u Banjuluku. • Istom je sudac Badnjcvić izvršio nalog Dra. Srškića, izbi mu iznenada dru ti još zamašniji posao. Došao Dr. Kukrić, član demokratsko stranke, kojoj je i Budnjević pri osnutku pristupio, (kako je agitirao, ostavljeno za drugi p it) i nakanio da obdrži skupštinu i provede organizaciju demokratsko stranke. Sudac Badnjević sazove „viče-, te podijeli uloge: Tokmu odredi -jed­ nom ulicom, Matu Alaupovića drugom, a Grgića trećom, da pozivaju svijet na skupštinu u svratište Jugoslaviju na 27. aprila u 4 sata po podne. Buda sreća Badnjevića, a još veća Dra. Kukrića! Šaku piše čitavih 8 (slo­ vom osam' osoba sve triju vjera, ne računajući u to Badnjevića i 4—5 gosti. I tako Dr. Kukrić odgodi skup­ štinu na neizvjesno vrijeme. Tako biva kad se ljudi obraćaju na firme, koje mogu mirne duše reći: „Da se jadan za zelen bor mašim, I on bi se zelen osušio"... Sjetimo se naše siročadi. Proljeće je. Priroda.se budi na nov život Ro­ ditelji kite svoju dječicu: kupuju im ».dijela i obuću. A naša siročad?... Oni nemaju ni oca ni majke. . . Oko »S. Z. 0.« okupili se ljudi, koji duboko osjećaju za ovako sirotane. Oni su im i otac i majka; oni su jedini, koji se brinu da i našoj siročadi ii osvitu pro­ ljeća bude što ljepše i ugodnije, da ih na novo obuku i obilju. A to će odbor moći tako dugo, dok bude jav­ nost 8 njime saragjivnla i doprinašafa svoj obol u ovu plemenitu i humani­ tarnu svrhu. Potrebe su megjutim ve­ like, upravo ogr -mne, pa je’ »S. Z. 0.« prinužden, da ponovno apelira na požrtrovnost ljudi dobra i milostiva srca, da gi obilnim doprinosima podupru u njegovom nastojanju oko podupira­ nja i i spašavanja naše eiru&iđi. Izgon stranaca. Zvaničuo sr javlja: „Pošlo 80 opazilo, da mnogi od tugjinaca, koje je u Bosnu imp rtirala au­ strougarska uprava ne će d» во ротн< re sa novini stanjem, П"^о neprestano * ruju i intrigiraju protiv kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca пл nebrojeno puta ponovljene zahtjeve svih društve­ nih slojeva i cijele štampe(?), bosanska jo zemaljska vlafla otkazala svim ?ubverzivnim elementima, koji nisu držav­ ljani kraljevstva SHS gostoprimstvo i učinila sve pripreme, da ih u najkra­ ćem vremenu otpremi preko granice." Iz naše organizacije. Formalni pristup g, dra Spahe našoj Organizaciji. Na prvoj glavnoj skupštini naše Organizacijo izjavljeno je povjerenje g, dru Spahi, koji je onda bio Član ministarskog vijeća, i izražena želja, da on zadrži svoj man­ dat u Privremenom Narodnom Pred­ stavništvu. G sp. dr. Bpaho [Odupirao je u mnogom rad naše organizacije, pa je dao i svoju demisiju kao mi­ nistar šuma megju ostajiui razlozima i radi toga, što je našoj Organizaciji učinjena nepravda prigodom podjele mandata za Privremeno Narodno Pred­ stavništvo. Unatoč ovomu i premda se je u većini pitanja, koju su izueŠena u pro gramu naše stranke, s numa potpuno slagao, nije do sada g. dr. Spaho bio i formalno član naše Organizacije, kako je to uostalom poznato i u jav nosti — bilo iz njegovih izjava, bilo iz izjava članova našega Centralnog Odbora. Sada je dr. Spaho pristupio i for­ malno našoj Organizaciji, jer se jo uvjerio, da se u pitanju unutarnjeg državnog urogjenja njegovo mišljenje poklapa s mišljenjem Centralu g Od­ bora. Napomenuti nimje.dije Centralni Odbor — prije i bez obzira na prtsttip g. dra Spaho našoj Organizaciji— bio odlučio predložiti Glavnoj Skupštini našo stranke drukčiju, stilizaciju one tačke našega programa, koja govori o unutarnjem državnom un gjenju, pošto nije dovoljno jasna, te radi toga daje povoda krivom komen brisanju. *). Priposlano U V. broju „Srpsko, Zoro", a u članku Zahtijevamo . . . ., bivši taoci Dobojski spominju meg?u kolovogjama koji su vodili demonstracija 1914. i moje ime. Na tu podvalu izjavljujem: Nije istina da eam ja bio kolovo« gja u spomenutim demonstracijama, nego je istina da u njima uopće ni­ sam sudjelovao, a da je moja tvrdnja istinita to znadu svi gragjnj . dobojski tiu ci, koji mo strpsjeS demonstrant?. U Dobo ju, 28. aprila 1919. j Hafh Ahđullah Ва^ Vezilačka ta Šahina Alihodžik Šarati 33. SAKHlEUe Sin«| . Preporuča svoje skladište gotovih makata, jastuka i ostalog veziva, te p’ima naručbc po mjeri. Ostale u ovu struku spadajuće Izradbe iz vršu je brzo uz umjerene cijene; prima naručbe ovdje i sa strane. Muslimanska štediDiln (z. В.О.Ј.) u STUBU Hercegmi, (koja te povišenjem ela.n«, pretvara u Bauku) traži agilnog, vrsnog I vhili, UPRAVIM sa godišnjim berivima od K №|ц (deset hiljada kruna) i sa ред« od čiste zarade. - Nastup slutoeođal a definitivno nainještenje nakoa бар sečne službe.— Ponude za ovoпјј neka se izvole odmah slali, a иац^ do 31. maja o. g. na upravu gong zavoda uz priklop svjedodžaba oša skoj naobrazbi kao i o banton spremi. -- Prvenstvo će imati овЈ.Ји su dulje vremena u službi kod novini zavoda i po mogućnosti samo^tah upravljali i u robnom odjeljenju * CTB1U Musllcianski itM ^z.s.o j )oSTO. Prepvručam svoje bogato skladište jestivih i finih STOLNIH ULJ1 Primam i obavljam narutte uz najkulantniju poslugu u — sve zemlje 8113- -■ ANTUN BLNĆTGA uvoz I kroz Jestivih I sUblk RIJEKA, (Jugosl. primorje}. * Za stvari 'pod ovom rubrikom ured­ ništvo ne odgovara. NUSblNANSKA EEHTRALHA BANKA za BOSNU i HEREEBOVIIIII = DIONIČARSKO DRUŠTVO u SARAJEVU. — PODRUŽNICA u TUZLI. = Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci | preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamato. — Uzima u poliranu sve vrednote — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. I £2^21 Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije, Odgovorni urednik: M. Sudiuka. Vlasnik: CentralniOu^-.r .J. M. O.' lelam -Ua dioničku Mani, .^n u SanjM * � https://kolekcije.nub.ba/files/original/074ccf654100836a839fe2bb020b84cd.pdf 6fcec752e13fad7d0af2ebca78a5fe22 PDF Text Text PRAVDA Pojedini broj 40 helera. Izlazi subotom, utorkom 1 Četvrtkom UREGJUJE REDAKC1ONI ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE 40 — KRUNA M: NA POLA GODINE 20'— KRUNA UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Јцгославенске Шцслитанске Организације. Broj 29. Više stvarna rada! Jedna od najsramnijih i najgibeljnijih zaraza, što hara tijelo dušu našeg naroda svakako je Je. Naš narod bez razlike vjere jroštvene kategorijo zapao je pandže ovo krvopije i Bogzna ile ćemo otići, ako se proti om zlu no istupi svom snagom BŠtvene i državne akcije. Od feligentnog gospodina, pa do ićnog težaka i šmrkavog sja­ li sve je to pošlo alkoholičar­ om-stazom i vrlo su rijetki IjuI koji se koiiko-loliko opiru roj pošasti. Dosadanja uprava nije ovom i posvećivala nikakve pažnje i irno je gledala kako ta kuga milosrdno hara po svjema naП društvenim slojevima. Ni iniativa našeg društva nije bila i višem stepenu, pa su rezulli snlialkoholističkih društava i' gjedinaćnih naprezanja vrlo slai neznatni. Ni štampa nije biu tom pogledu na visini svojo daće, pa su vrlo rijetki članci Ah listova proti piću, a o ha­ rnoj sistematskoj akciji nema ni worn. I tako šino dotjerali dot; da je rakijanje glavna oznaka išeg društva i da se na svakom traku susretamo sa zlim pošlje«una njena uživanja. Smijenio li i dalje nastavljati ledanji nehaj prema razornom nlcvanju ovog neprijatelja našeg roda? Ne, nipošto no. Ovom se i mora oprijeti cijelo naše đruIro, a inicijativu bi moralu pre­ sti vlast i svim moralnim i fiboijalniin sredstvima ići na ruku lltaijama, koje bi preuzelo dnost suzbijanja ove narodno vreće. U današnjem brnju naMbta donosimo naredbu н!оnučke vlade o suzbijanju pjanrenja, pa apelujemo na našu idu, da se i ona povede za (im lijepim primjerom svoje в!оdružice i što radikalni1 mjerama stupi u borbu proti > enim prijateljima. Ova 1 ikcfja ne smije ni za čas odod vlado tražimo i to, lee no zadovolji samo paragraua naredbo, već da povode i bpagandn proti piću' pokrenuvhst za narod, u kojem bi se ubijala ova nesreća. Ako nije moguće pokrenuti I,onda bi trebalo narediti zdravrtnoai odjelu, da našom novinru liferujo članko o tom, kako u drugim državama suzbija toholizam, to da se bar na taj na­ Sarajevo, četvrtak 8. maja 1919. čin daje inicijativa našem društvu i da se onđ pobugjuje na borbu proti piću. Mi rekosmo svoju, a na vladi јо da nas potpomogne u ovom korisnom radu i pregje na akti­ van i intenzivan rad. Sarajevo, 7. maj« čitamo u službenom listu naše vlade ovu „domaću'* vijest: „Uszborniku zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu izašla je obznana, da se gragjnnska lica аЦуЦаји pod vojnu sudsku vlast. Komandant II. armijske oblasti pod 8. Br. 409 od 30. aprila 1919. dostavio je ovu Naredbu Vr­ hovne komande od 28. aprila 1919., 8. Br. 12.708 0 stavljanju gragjanskih lica pod vojnu sudsku vlas : „Svi stanovnici — gragjanska lica •— i na ostaloj vojišnoj teritoriji po­ dlažu sugjenju vojnih sudova, osim slučajeva zakonom predvigjenih tač. 1., § 298. voj. kriv, sud post., još i za slijedeća krivična djela: 1. za djela iz § 34. voj. kaz. za­ kona; 2. za djela iz §§ 52„ 69, 70. i 71. voj. zakona; 3. za djela iz glave X. voj. kaz. zakona; 4. za djela zločinstva iz glave IX., kaz. zakona; • 5. za djela zločinstva iz glave X. kaz. zakona; 6. za djela hotimičnog ubijstva iz glave XV. kaz. zakona; 7. za djela kragje državne imovi­ ne i na saobraćajnim sredstvima; 8. za djela razbojnišlva; bajdukovanja i nasilnog iznuđivanja — glava XXIV. kaz. zakona; 9. za opšto opasna zločinstva iz "gine XXXI. ka«, zakona. Ova naredba Vrhovno komande važi za cjelokupno gragjanstvo Bosne i Hercegovine i staje na snagu 28. aprjht 1919.“ •X Da imamo mogućnosti zauzeli bismu stanovište o ovoj „denwlnat.koi“ odluci'naše vlade. Ovako je sam<<registruiemo kao — znžk vremena^^;- Proporcijonalno izborno pravo i zastupstvo manjina. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. Svi državopravni pisci slažu se u tome, da nam se država prikazuje kao slanje uregjenog života ljudi, — kao neka zajednica, u kojoj svi pojedinci idu za svojim posebnim individualnim ciljevima u točno označenoj formi. Tu ftfrmu, unutar koje se pojedinci mogu slobodno razvijati i živiti, određuju pravna pravila ili državni propisi. Svi državni propisi neke države sačinja­ vaju njezin pravni poredak. # Čitav se ljudski život razvija u za­ jednici. čovjek je razumno i od na­ ravi društveno biće. On ne može živjeli sam za sp; on traži društvo, zajednicu. Pojedinac stupa u bračnu vezu i urogjuje obitelj. Obitelj so proširuje na ravnim procesom umnažanja i krvnim vezan a razvijp rod. Od roda nastaje kao neka veća zajednica pleme, a od šabana 1337.) plemenske zajednice nastaje najveća organizirana ljudska zajednica, koju, zovemo država. Unutar to hajveće dr­ žavne zajednice svrstano su sve ostale manje socijalne i teritorijalne zajedni­ ce (obitelj, rod, pleme, vjerske zajed­ nico, općine itd.), u kojima žive po­ jedinci. Kud razmotrimo historički razvitak države, vidimo da nam so država uka­ zuje kao najviša pravno urcgjena za­ jednica ljudi na odregjenom području, kojoj je svrha, da preko svojih organa svojim sredstvima poluči zajedničke fizičke, duševne i ekonomske interese državljana. Država je skup pojedinaca. Svaki pojedinac (individuum) stoji u državnoj zajednici sa svojim ipdividualnim subjektivnim pravima, koja sačinjavaju njegovu slobodnu pravnu sferu. Taj krug slobodnjačkih prava omogućuje poiedincu-državljaninu, da se slobodno i nesmetano razvija, ne smetajući kod toga jednaku slo­ bodu ostalih sudržavljana. Pravni po­ redak daje pojedincu zaštitu .od prehvata, koji zadiru u njegovu pravnu sferu* dolazili oni od drugih pojedi­ naca ili od državne vlasti. Pod pojmom subjektivnih javnih prava razumijevaju se ona ovlaštenja, koja su na području javnoga prava, i to na temelju pravnog poretka, tako usko vezana s izvjesnom osobom, da joj davaju pravno relevantnu volju te ujedno osnivaju neke učinke spram državne vlasti. Ta prava osnivaju i osiguravaju pojedincima slobodnu prav­ nu sferu, u koju ne smije ni -država zasizati'bez zakonitog temelja; ona ovlašćuju pojedinca na neke pozitivne činidbe sa strane države, te mu konač­ no utvjgjuju osobita politička prava, koja ga ovlašćuju, da postane državni organ (pasivno izborno pravo) i da sam određuje organe državne vlasti aktivno izborno pravo'. Moderne pravne države prožete su idejom demokracije, prema kojoj sva vlast u državi izlazi iz suverenog na­ roda. Sva se državna vlast, i to za­ konodavna, sudrtka - i upravna vrši u ime narodnog suvereniteta. Državlja­ ninu pripadaju spomenuta osobitajjolitička prava, kojima on utječe na vr­ šenje državno vlasti na taj način, da н jodne strane prema načelu repre­ zentacije bira ' narodno zastupnike u najviše zakonodavno tijelo, koje stvara zakone, „а i sam kao izabran zastupnik suragjuje kod stvaranja zakona, dok 3 druge strano kao državni organ izvršuje sudačku i upravnu državnu vlast. Na taj se način zadovoljava te­ meljnom demokratskom načelu, da su vladani ujedno i vladari. Političko pravo državljana, — ko­ jim ćemo se ovdje pozabaviti, —nije ništa drugo, nego pravo izbora, i to aktivno i pasivno pravo izbor«. Poli­ tika se prava sastoje dakle u pravu izbora za najviše zakonodavno tijelo i u sposobnosti obnašanja državnih jav­ nih službi. Zahtjev je demokratskog vremena, u kojemu živimo, da se narodu omo­ gući što veći i što izravniji utjecaj na vršeniu sviju funkcija državne vlasti. To vrijeme traži u prvom redu, da se političko pravo izbora osnuie na načelu općega, jednakog, izravnog i taj­ Godina I. nog prava glasa uz prihvat proporcio­ nalnog sistema i uz osiguranje zaštite manjind. — Slijedećim ću redcima na­ stojati prikazati, u čemu sastoji sistem zaštite manjine i sistem proporcijonalnog izbora. Kod izbora narodnih zastupnika u zakonodavna tijela odlučuje načelo ve­ ćine. Sistemu zastupstva ili zaštite manjine i proporcionalnog izbora je svrha, da po mogućnosti uklone one nepodopštine, koje su skopčane s iz­ borima, u kojima odlučuje većina pre­ danih glasova. Kod običnog načina iz­ bora odlučuje većina i za to se tu dogagja, da većina protura samo svoje kandidate. Ako se u izvjesnom izbor­ nom kotaru bira jedan zastupnik, iza­ brat će većina svoga kandidata, ako ih se bira više, izabrat će ih *više. Državni javni život i postizavanje dr­ žavnih svrha promatraju državljani s različitih gledišta. Državljani stavljaju svoja politička stajališta u posebne programe, okupljaju oko njih stranku i nastoje u političkoj borbi prokrčiti put svojim idejama. Ako u politici i ne vrijedi doslovno ona naša: „Koliko ljudi, toliko ćudi“, ipak nalazimo, da je u državi shvaćanje podijeljeno u više političkih stranaka. Pošto kod običnog načipa izbora odlučuje načelo većine, lahko će so dogoditi, da ve­ ćina protura svoje kandidate, a da ostalo stranke, koje opstoje u narodu, ili uopće ne budu zastupane u zako­ nodavnom tijelu, ili da njihovo za­ stupstvo ne odgovara njihovoj fakti­ čnoj snazi. Može se lahko dogoditi, da stranka, кђја je faktično u manjini ili u neznatnoj većini, dobije u izborima najveći ili nerazmjeran broj glasova. U Belgiji desilo se godine 1884., da je palo ukupno 36.000 klerikalnih, a samo 15.000 liberalnih glasova, pa ipak je u različitim izbornim kolaro­ vima izabrano ukupno 27 liberalaca, a na klerikalce su otpala 2 zastupni­ ka!... Takvi su slučajevi kod običnih izbora prilično česti, jer tu odlučuje većina predanih glasova. To biva oso­ bito kad su Iranke pocijepane, pa se predani glasovi često tako raštrkaju, da to ide -u prilog faktičnoj stranač­ koj manjini. — Svrha je gore spome­ nutim dvama sistemima, da se takve nepravdo ublaže, a po mogućnosti i posve uklone. I. Sistem zastupstva III zaštite ma­ njine. Taj sistem ide za tim, da se ma­ njina zaštiti od majorizacije većine, te da joj se pomogne, da i ona u po­ jedinom izbornom kotaru mogne pro­ turiti svoga kandidata i onda preko pošljedhjega vršiti utjecaj na javni ži­ vot, Pojedine se atranaČko-politiČke grupacije nadopunjuju i megjusobno kontroliraju. Manjina često unaša svje­ ži i novi duh, zastupa šire poglede i tako vrši naprama većini važnu za­ daću inicijative. Taj sistem nastoji omogućiti zastupstvo manjine u zako­ nodavnom tijelu, a postizava še ta svrha na dva načina, i to: 1. Sisi •' ograničenog glasovanja. U onim ■ im kotare vi ma, u ko­ jima lre! a izbornici biraju više za­ stupnika vna pr. 3), smije po tom si-* stemu B^^ki izbornik označiti jednog �Sirana 2 Страна Kandidata manje (u našem' primjeru. 2), nogo što se imaju ukupno izabrati. Onaj rezervirani mandat osiguran je manjini. Taj je sistem zaveden 1867. ondašnjom izbornom reformom u En­ gleskoj u 13 izbornih kotareva, ali je već godine J.885. nspušlen. pošto je uveden pojedinačni izbor. Od godine 1882. do 1895. opstojao je taj sistem u Italiji. Danas opstoji u Španiji, Braziliji, Portugalu i u švicarskim kan­ tonima. Prema tom sistemu smije izbornik u onim izbornim kotarevima, u koji­ ma treba prema izbornom zakonu izabrati više zastupnika, birati za jednoga zastupnika manje, nego ih faktično treba izabrati. Svaki izbornik ima dakle u takvom izbornom kolam za jedan glas manje, i to u korist za­ štite manjine izbornika. Krma sumnje, da je taj sistem sam po sebi zgodan, ali ni ovdje nije posve sigurno, hoće li se kod više stranačkih macina osi­ gurati onu prazno zastupničko mjesto baš pravoj manjini. Može se naime lahko dogoditi, i to osobito ako ma­ njina na to lje pazi, da se njezini gla­ sovi raštrkaju, jer nijemi koncentrirani na izvjesnu osobu tako, da i taj man­ dat dopune (doduše stranci manjine, ali takvoj) manjini, koja se u pogledu stranačke političko grupacije no sma­ tra takovom; 2. Sistem gomilanja glasova (voix kumulative.) Prema lom sistemu smi­ je izbornik u onom kotaru, u kojemu treba da se izabere vise zastupnika, svoj glas dati samo jednom kandidatu. Ta i ie sistem proveden samo u nekim državama velike bjeverno-američke re­ publike. Taj sistem djeluje samo onda, ako politička stranka, koja sudjeluje u izborima, valjano ocijeni svoju sna­ gu. Varijacije toga sistema jesu: e) sistem rangovnih glasova, prema kojemu se kod izbora većeg broja zastupnika broji odaj kandidat, koji stoji prvi „ро rangu* (po redu) na listini, s cijelim glasom, ako je na listini drugi „ро rangu* 8 pola glasa, ako je treći s jednom trećinom glasa itd. b) sistem jednog jedinog glasa, (voix un.que), prema kojemu možo svaki izbornik za izvjesnog kandidata dati eamo jedan glas i ako valja izabrati više ud jednog zastupnika. Taj sistem vrijedi u Braziliji i u slobodnom hanzeatskunu*rudu Hamburgu (kod iz bora gradskog zastupstva). Moderna državopravna nauka i prak­ tična državopravna politika iznalaze i nove druge načine zaštito manjina. I Ti tome se napose služe sistemom proporcije. (Kasta vide se.) Šaljite pretplatu! л F E L J T O N. Svetozar Čorović. (Prilikom smrti) Niko nije ostao tako konsekventan sredini u kojoj je izrastao, kao Svet zar Čorović. Ostao je književnik, pripovjedač i pjesnik sam. Mostara, njegovih brda i Neretve, >ija ga raz. Idagjujc ljuti od silne ž e i zapare. Njegovi junaci, pa gdje ih god vidio i sreo imaju nešto mostarsku, šta vie nešto s Luke (m-ihala.u Mostaru) ili bar .iz Bjdušina list i. B j jo čov jek od sv ga -zanata, poslao je književmk više pomoću sv- ;h prijatelja književnika, koji su mu otvarali stupc._ u svim srpskim listovima. — pa ju tako Svet zar Согл c ; . knji ž^ymk, pripovjedač sreddj« vnika ali p ura se priznhti plodan pripovjedač. Z t u njegovim djub’nia i nema dubljim*, nema on. g и alizovanja kp duše, nema raŠčlai>jWahja оот tankih <мјв<!лр, koje e i znao —- „Г?АТОА“ — „ПРЛВДА" Stranačko komešanje. u. Deklaracija Demokrat. Bloka. Naše narodno ujedinjenje stvoreno je velikim žrtvama i voljom n^-oth. Naše držAvno uregjenje treba Ja so izvrši takogjer po volji * naroda. Služ­ beno predstavlja naš narod danas Pri­ vremeno Narodno Predstavništvo. De­ mokratski elementi toga predstavniš­ tva imadu dužnost, da so upoznaju, zbliže i organizuju, da bi narodna volja poslala djelom. Sadašnje je sta­ nje u našoj državi privremeno i tre­ ba da te što prije zamijeni stalnim. To će biti izvedeno ustavom, koji će donijeti ustavotvorna skupština. Us­ tav će samo tako moći da bude .izraz demokratskih težnja i snaga našega društva, ako so do izbora za ustavo­ tvornu skupštinu gr u pišu srodne sna­ ge toga društva, koje su dosada bile razjedinjene zbog narodne razjedinje­ nosti. Mi činimo prve korake toga gru pisanja odlukom, da održavamo sjed niče svojih klubova, da na njima dopunjujemo svoje upoznavanje, demo­ kratsko zbližavanje i spremamo iz­ radbu jednoga programa i svega os talog, što treba za konačnu organiza­ ciju jedno demokratske stranke. 0vom izjavom želimo upoznali sve svoje prijatelju i sve demokratske elemente u našoj državi s osnovnim mislima našega zbliženja. • l. Smatramo narod Srba, Hrvata i Slovenaca kao jedan narod, jedan po krvi, jeziku i osjećajima, po kontinu iletu teritorija, na kojemu nepodije­ ljeno živi i po zajednici svojih život­ nih interesa. Demokracija, isključuje sve plemenske, vjerske, historijske i pokrajinske razlike i obzire kao raz­ log i podlogu za političko odvajanje i posebno formiranje. U demokratskoj državi nema povlastica ni prevlasti ni­ jedan narodni dio ni plemensko ime, nijedna oblast nad drugom. Sve imade b’ti prožeto mišlju narodnoga i državnog jedinstva. II. Naše je gledište: jedan narod u jednoj državi s jednim ustavom, jednom vladom i jednim zakonodavnim tijelom. Š ruko njegovanje administra­ tivne samoupravno jedinice, od kojih je općina najmanja, a oblast najveća, dati će narodu mogućnost, da svoje lokalne interese unapregjuje i svojo posebne energije razvija preko svojih posebnih organa svuda sa is0in na dležnošću. Ali se administrativna po* djela zemlje ne će izvršili na istorijskoteritorijalnoj, od tugjina naslijegjenoj osnovi, nego prema ekonomskim, sa­ obraćajnim i drugim žvotnim uglovi­ ma pojedinih krajeva i naselja. Nače- | manjka vam da iz njih ne možete upoznali niti Mostara niti Hercegovi­ no. Nije to kao u Šenue. pa da s njegovom knjigom možete naći svaki kamen u Zagrebu, svaku ulicu . . . A to je opet kriva brzina, kojom je radio pok. Čorović i gledanje kroz prste urednika, koji su primali njegeve stvari kao gotove. Možda je kri­ va i kritika, da nije. Svetozar postao bolji pripovjedač iz razloga, jer je imao prijatelj;;, k*oi su ocjenjivali nje­ gove knjige. 1 on mjesto da se raz­ vija stao je na jednom mjestu i tu i — ostao. To držim pogrešnim i književnik ne hi smio imati prijatelja kritičara, da ga ocjenjuju kroz naočare, nego naprotiv, pa bi so razvijao — razvio u dobra književnika ili bi se prestao bavit: knjigom kao razbibrigom ili zanatom. Prodavao bi uešto Korisnije, bavio so nečim drugim, i prepuslia drugyrn nbobragjeno polje. No tko je pr ćitad sva, ili većinu djela pok. ČorovHu ipak ne će reći, da je on pi­ sao da napisu i — da na koncu nije ništa napisao. Svelozar ju iznio zgod­ nih tipova iz, Aloslara, a naročito iz rnuslinfanskog"života, koji ga je više la za povlačenje granica ovih pravnih i teritorijalnih samoupravnih jedinica izreći će ustav. IH. Njime će bili takogjer izreče­ na na jasan način gragjanska prava i slobode i zakonodavni uslovi aocijal-^ noga razvoja. Javna kontrola rada svih državnih i samoupravnih vlasti biti će omogućena potpuno. Pravda i sudstvo su jednaki za sve i nezavisni. Sloboda vjeroispovijesti i gragjamke slobode: štampe, zbora i udruživanja, nepovre­ divost stana, tajna pisrna, sloboda kre­ tanja ne podliježu nikakovom sporu. IV. U prvom pitanju društvenog preobraženja, u agrarnoj reformi ima se gledati jasno i raditi, korjenito. Ostaci feudalizma imadu so zbrisati. Zemlja, koja prelazi zakonom odregjeni maksimum imade so dati zemljoradni­ cima, koji nemaju zemljo ili je ne­ maju dovoljno, ratnim dobrovoljcima i invalidima, i svojina zemlje zaštititi. Za kmetove, ratne dobrovoljce i inva­ lide dat ie država odštetu. Tu je os­ novno načelo. Ostalo, bez čega bi agrarjia reforma ostala nedovršena, dobit će svoj izraz u zakonu o njoj, slavljenom na dnevni rod Narodnoga Predstavništva, koje će kroza nj spro­ vesti i politiku nacionalno i agrarne zašti^. V. Kako svojina zemlje, tako ima biti obezbijegjena pravedna nagrada svakom proizvodnom radu, prostom i kvalifikovanom. U staro su doba ljudi eksploatisali ljude. U novom imade zavladati društvena solidarnost umje­ sto borbe, a u pojednaku korist ljudi’ imaju biti eksplatisani prirodni izvori bogatstva i energije, koji će omogu­ ćiti miran i dostojan život svega rad­ nog svijeta. VI. Saglasno s više pjita pri volje­ nim izjavama svih faktora našega naroda od početka ratne krize do danas, naša jo država ustavna parlamentarno vladana monarkija s dinastijom Кагаgjurgjevića. VII. Tražimo integralno ujedinjenj’o našega naroda i izjavljujemo želju, da živimo sa svim našim susjedima u slobodnoj utakmici za bolju civili zaciju, u punoj nadi, da će se ostva­ riti udruženje slobodnih naroda, koje će svojo sporove rješavati sporazumom ili sudom, s ne oružjem. VIII. Valutni so problem imade ri­ ješili sa što manje gubitaka i puremećrnja za privrednu organizaciju drža­ ve, a novi monetarni poredak ima bili zasnovan na solidnoj osnovi. Naknada štete, koja se dobije od neprijatelja, razdijelit će se na krajeve i stanovni­ štvo, ratom najoštećenije. IX. Izbori za ustavotvornu skup­ štinu imadu biti najdulje šest mjeseci iza demobilizacije. Demokrate cijeloga I privlačio svojim šarenilom i zatvore­ nim pendžerhna, zamand lijenim vra­ tima, za koja je i On ulazio, jer je ži­ vio s muslimauima i bi«> vrlo poštu* vana ličnost „in loco*. Teško bi Mostar našao možda pis­ ca, koji bi volio crtati njegov jedno­ lični život, a teško i Svetozar temu, da nije bilo zahvalne sredine, iz koje” je puštao i s kojom se je sraslao. Da ne učinim krivo uspomeni p. Svelozara Čorovića dodati mi je još ovu njegovoj općoj •karakteristici, da' je vidio muslimane, da je s velikom ljubavlju crtao naš život, pa ako jo negdje kao što se to može naći i predaleku otišao a svome pričanju, treba mu oprostiti, jer na koncu: rf\rtviina so sve prašta. Najbolje su mu stvarce „U časo­ vima udmora“, a napisao jo јоб: „Iz Mostara", „Iz Hercegovino", „Iz moje domovine*, „Crtice*^ „Komšije*, „Јаram*, „Moji poznanici", „Markov gri ;i h“, „Krvni mir*, onda su romani Že­ nidba Pere Karantana. Majčina sulta­ ni ja i Stojan Muči kaša; puzorišni ko­ madi: Porejnoćcn plan, On. Adembeg, Ptičica u kafozu i Povratak, te konač­ no dvije drame u tri- čina „Ajša" i Bruj 29 našega naroda dobro su došli i »radnici. U zakonu za u ustavotvornu skupštinu biti će z^ pana načela savremene Јетокгц koja osiguravaju u pravednom trt^ predstavništvo svima strujama вц rudnom životu. Pravo glasa je jednako, a glasanje neposrednoj Ц, Čim po ulvrgjenju državnih iza demobilizacijo uzmugnomoizv^ potrebno savjetovanje • prijatelji iz ići će ino prod narod sa do izragjenim programom i jednom। litičkom zastavom. U borbi za načela moramo ujediniti iolorancrjt Čvrstinom. Radimo već odsada sri izloženom pravcu na вНгацјиијЦ od dosada rasturenih naših drm-J skih struja. Pregled. Progovori o miru počinju, mirovnih proliminara sa Njama^ saopćen jo 6. o. mj. u 2 sata popi ne delegatima onih država, koje zaraćene sa Njemačkom. Tekst je। općen pomeuutim delegatima utaje sjednici, održanoj na ministaretraoi stranih djela. U srijedu 7. satu po podne, biće opet ejednica, u toj će se sjednici saopćiti пјец kim delegatima tekst mirovnih рц minara. Na tu će sjednicu biti p pušteni samo punomoćnici: Sjedile Država sjeverne Amerike, Velike I ta u i je; dominiona, Francuske, Ш Japana, Belgije. Brazila. Grćke,Poijk Portugalije, Rumunije, Srbijo(l) i ђ kosio vučke republike. Uz punumoa ku biće pripušteni i njihovi tajnici to po jedan za svaku državu. Odlii no je takogjer da će biti pripuke; zastupnici štampe od svako drhi^ to: veliko sile i dominioni imaženi ga (u telegramu je broj ispuni vinara, a države sa zasebnim iifa sirna svega 10 novinara. Njenužb delegaciju zastupati njemački pv moćnici sa svojim tajnicima i a novinara. Oko mirovnog ugovora. Fiwd ministarsko vijeće sastalo w je 5. mj. ма zasijedanje, da usvoji defa tivni oblik, mirovnog ugovora, i Brzojavljaju iz Venaillm: Uji njemačkih delegata kod antante, U će im biti predložen mirovni илч na potpis, imade značaj ultinnta Oogovor je imao biti jučer Da veto do 5 sali. Talijanska delegacija dobila ju pi ziv, da se povrati u Pariš, Njenu ćo delegaciji biti preilloženi minu ugovori u petak i subotu. Ugovor o miru u koliko * U naše državo, i u detaljima puno izragjey, izuzevši samo prim „Zulumćar-, kuji se je neki dw b vao i ovdje u Sarajevu, ali 8 vi malo uspjeha. Rnlio se je u Mostaru 29 raj 1875.,'umro je u svom rudnom i» stu 17. aprila o. g. a sahranjen I aprila uz. veliko učešće епдаИ svih vjera. U Svetozaru čorovMa izjubihj srpsko-hrvat književnost ipak oš ljiva suradnika. Književna objava- Javlja oamn suradnik A. Hifzi Вј%1вт«1ј će qvih dana dati u štampu w novela „A p r i I s k e k i š ću iznositi šu-t do osim štampa araka, a cijena će joj biti 5 K, molimo sve prijatelje н i <- knjiifwi da ga potpomognu, obzirom na пШ štamparske troškove., UjednS javlja, obzirom na potraživanje roman* „MiukT, bi priredio drogo izdanje, ako bili javio dovoljan broj pretplatnik*. J* ka” bi s'ajda u pr. iiji-Ui 10 K.Sve pretplatu na „Aprilike kiše* a rta ко šalju administraciji kao i.predbilježbe na drugo iz-H „Мтке". �Spoj 29 Broj ■ .11РАВДА* — .PRAVDA’ od antantinih četa. 0 odgovoru maj ne na po puta i vrlo je rijetka dru­ gjarske vlade nije još ništa poznato, štvena uprava, koja će pokazati kakvu te će se Diener Denes staviti u spo­ dulju ustrajnost. R jedak je odbor, koji vodi računa o tom, da se je og­ razum sa svojom vladoib. Kako se naknadno javlja iz Budim­ romna svota novaca (naraveki društ­ pešte, magjanka je sovjetska vlada venih) uložila u razne sviračke instru­ prihvatila sve uvjete saveznika, koji mente i pjevačko note; a još su regji se tiču izručenja oružja i municijo sa odbori, koji vođo računa o honorari­ strane сЛспе vojske kao i okupacijo ma, koji se plaćaju raznim učiteljima. I dogje li do potrebe (pri davanju za­ Budimpešte od savezničkih četa. „Olakšico" Njemačkoj. Prema jedj bava, koncerata i inih zabavnih sijela) nom brzojavu „8 Uhr z\.bendblatta“ obično se obraća na pomoć ciganskih iz Rotterdama, javlja nDaily Expres“ kapela, koje ćc pozobati trećinu, pa i iz Parisa, da se u Versaillesu nalazi polovinu prihoda od ulaznica. U slu­ velik broj njemačkih, engleskih i ame­ čaju deficita, koji je u više slučajeva ričkih backira. Korespondencija do- ncizbježiv; odbor so oslanja na druš­ znajo da će Njemačka dobiti kao na­ tvenu blagaju, malo se obazirući, da platu za prihvat uvjeta saveznika — je ona i inače pasivna. Taj nehaj, stagnacija, nemar i besveliki megjunarodni zajam, koji će se velikim dijelom fundirati u Americi, ciljuost tumačili su se i tumače na a koji bi imao da Njemačkoj omo­ razne načine, a najobičniji se izgovor gući udovoljenie svim obvezama, što nalazi u tom, sto se je u upravni od­ će joj se nametnuli mirovnim ugo­ bor redovito birao ugledniji stariji svijet, koji da nije imao smisla za vorom. išta napredna, i kojemu su manjkali uvjeti za savremeni kulturni rad. Ima, istina i ovakih skroz reakcionarnih odbora, koji koče svaki napredniji rad; koji se ograničavaju na nabavu Naš provincijalni život skroz na nekoliko novina problematične vri­ „ skroz je patrijarhalan. Kod nas se i jednosti i koji vode glavnu brigu o danas živi životom naših pregja i so­ tom, da su sećije prostrto čim po­ cijalni nedostaci ispoljavaju se tako dobno mehkim, pa da se na njima izrazito, da se ne vidi nikakva razlika može mah), onako iza ručka podrijeizmegju prijašnjeg i današnjeg življe­ mati. Za drugo niti imaju volje, niti nja. Ne vidi se da smo pošli imalo smisla. Nu nije svagdje bio taki slu­ naprijed. Nimalo pogrješno ni pesi- čaj, a ipak nema rada. mistički nije rečeno, kada se ustvrdi Prevratom i nastalim novim do­ da kod nas u pravcu ‘ kulturnog rada bom manje više u svim mjestima vlada pravi zastoj i mrtvilo. Jedine diljem Bosne i Hercegovine u našim humano prosvjetnu ustanove, što ih je su udruženjima stariji ustupili mjesto ostvarila naša provincija jesu današ­ mlagjima, a ipak se do sad ne opaža nje čitaonice, koje su finale preuzeli nikakva razlika, niti je krenulo na zadaću, da izgrade jednu kulturno- bolje radi toga, što je uprava prešla naprednu zajednicu. Pa kako izgleda­ u »-uke mfagjih, naprednijih i za svr­ ju te naše čitaonice? Kroz 40 godm^ he prosvjetnog rada upućenijih osoba. ostale su naprosto nepromijenjene, Sve ide po starom. Možda će mi se što je očit znak nazatka, jer kroz to­ kogod izgovarati time, da je kratko liki niz godina nijesu poprimile ni­ vrijeme od tada do danas, i da se kakva oblika savršenosti, niti su se uspjeh ne vidi ušljed toga, što je Sljubile sa zahtjevima vremena. prije bilo sve strašno zapušteno i za­ Svima nam je dobro poznato, da nemareno, pa *jo в da teško odjed­ pravila svih naših čitaonica obiluju pa­ nom krenuti naprijed. Nu taj je iz­ ragrafima, koji su puni plemenitih govor neopravdan, jer ako ee nije tendencija, *nu ni u jednu se prstom ništa polučilo do sada, onda je slab ne može uprijeti, da je, sljedujući izgled, da će se i u dogledno vrije­ jasno slovo tih paragrafa, kod svojih me polučiti. Meni se čini, da sinci članova polučila kakav rezultat u kul­ nijesu daleko od starijih i* htio bih da turnom pogledu. Cijeli prosvjetni rad me kogod uvjeri faktima, a ne pustim usredotočen je u davanju zabava i to nagagjanjem. Meni se čini-, da je vrijeme kre­ jedanput u godini dana, pa pored što su tako rijetko daju, te su zabave ta­ tanja, a ne izmotavanja i opsjenjivako nedostatno u svakom pogledu, da nja. Mlagji treba da su na čisto o se з njima ne polučuje zapravo ni svojim dužnostima, pa da uoče ove kakova svrha — ni moralna, niti ma­ Činjenice: Kada bi se u« čitaonicama manje debatiralo, a više radilo; kada terijalna. bi se vrijeme dokolice upotrebljavalo Nabava društvenih knjiga »pored na je stvar, ušljed Čega su društvene u rad, koji je korisniji nego dama, knjižnice naših čitaonica upravo mi­ tabla, domine i šah; kada bi ao sa više zerne. Knjige su većinom darovane, mara i volje prešlo na intenzivan i a pri nabavljanju se ne pazi ni na realan rad, tada bi bezuvjetno bilan­ sadržaj knjige, niti na moral p’sc i. Naj­ ca društvena bila bolja i kvalitativno više se naručuju knjige humoristično- naprednija. Sve bi krenulo na bolje. satirične, dok su poučne knjige po Nu dok je u čitaonici šaha, dotle je, Pripreme Magjarsku- Javljaju iz mišljenju većino članova suhoparno i i uspjeh omladine u — matu. Mimpešte: Revolucionarna vhda vi­ nep trebnu. Knjižničarom so postavlja Bacimo zabavu i latimo se pros­ jeća naredila je opštu mobilizaciju obično takova osoba, koja jedva zna vjetnog rada; mjesto tablo nek zveči proletarijata i proglasila Budimpeštu čitati i pisati i kanda vlada mišljenje, računaljka u analfabetskim tečaje­ Jperaciunim područjem. Opaža se. da da je knjižničaru dosta to, da može vima! A. M B. ш stanovnici, a djelomice i radnici ubilježiti u bilježnicu, kada jedan član irotiv Bele Kuna. Nestalo je svakog cdnum u godini uzme knjigu na či­ tanje. Na žalost ni naša inteligencija Kapitulacija Magjarske. Mifgjarska no posvećuje nikakvu pažnju iskorje­ Iz agrarnog odbora. U ponedeljak sovjetska vlada nalazi pred padom. njivanju ovo zle navike, a kamo li da su nastavljene sjednice agrarnog od­ Dobro obaviješteni magjarski politički se posveti uregjivanju knjižnice i da bora narodnog predstavništva. Mini­ krugovi uvjeravaju, da se vojnički nadzire čitanje. Obdržavanje tečajeva za nepisme­ star dr. Poljak, razvio je opširno svoj položaj magjarske republike tako poprogram. Velika je većina odbora pri­ pjdao, da ju zauzeće Budimpeštu sa ne, upfiličavanje poučnih predavanja, mila ministrove izvode sa živahnim Hrane saveznika pitanje od nekoliko širenje društvene naobrazbe,, otvara- odobravanjem. Načelnoj uredbi o aкм. U Beč je stigao odaotanik ma- ranje antialkoholi4tčk*ih udruženja grarnoj reformi dodano je nekoliko flareke vlado Diener Donos, koji je i L d. lijepe su i pohvalne ideje, nu pOpunbenih prodloga. Odbor će zavr­ Umolio američku misiju, da bi posro- to jo samo na papiru i u društve­ šiti svoj rad ove nedjelje. dovalu kod Čeha, Srba i Rumunju kao nim pravilima, a slabo tko mari što Nezakonita dozvola. Pišu nam iz i kod antanle, da se obustave nepri« se u tom pravcu naprosto ništa, ne Helptvu. Američka je misija nato 4 a radi. „Nadobudna" omladina unosi u Kpnjica: „Iza prevratu, kad su „паvila četiri uvjeta: I izručenje oružja -svoja pravila njegovanju’ umjetnosti, ?rodna 'vijeća** haračila, narod je mi­ pa su tu: tamburaški zborovi, pje­ slio da su ona prva i zadnja inšlanc* » strane crvene vojske, 2. odstup s • rjeUko vlade, 3. sigurnost za život vačke sekcije, pouka u igrankama i ja svih do tada postojećih javnih ulahcVkoji su uhapšeni u Stolnom Čitave kule u zraku. A kad su pre- reda, i ako im za svu periodu nije Beogradu i 4. okupacija Budimpešte gje na rad i izvagjauje ubrzo so ela­ bio izragjen djelokrug. Stoga so je p pitanie. Ugovor će u ime naše jare potpisati Pašić, Trumbić i ^r. Bojevi 8 Nijemcima. Ljubljanski ^iaoi ured javlja dne 4. maja u 7 li na večer jz službenog vrela: Nipoi su nastavili svoju navalu na ^rošuicu i zauzeli sjeverni izlaz tu,Ii. Naše su se četo povukle nagreл Polise i Klone. Pri sv. Marieti lTal»h su Nijemci i zauzeli sv. Mu јц nakon žestokog boja u 7 sati u a zatim su navalili na Abaćc, su se radi premoći njemačkih ф morali prepustiti neprijatelju u i po sata po podne. Na ostaloj je pnti položaj nepromijenjen. Zahvala Zadra Prigodom odlučnog (upa Wilsona na mirovnoj konfeien* ji zidarsku jugoslavensko Narodno ijede otposlalo je predsjedniku ovu [tojavku: „Jugoslaveni grada i općiв zadarske, koji sačinjavaju 28 hiljaduša od 36 hiljada sveukupnog inovništva općinskog, a polovicu radskog, duboko ganuti energičnom imoum našega dosad potlačenog najdaproti talijanskim imperijalističkim reteniijama izrazu je sVoja najdublja uvetva vječne harnosti i odanosti va№ gospodstvu i američkom© narodu? Istraga proti Mladoturrlnia. Javiju iz Carigrada; Pred ratnim vije^тп započela je rasprava protiv dva■estorico šefova unionisliČke stranke, oji su odgovorni za pokolje u Armeiji. Protiv glavnih okrivljenika Enver de, Djemalbega i Talaatbega, koji j.utekli, izreći će se osuda iz ogluho. Novi savez. Prema različitim vijesma iz Parisa govori se o tome, da и u najkraće vrijeme sklopiti sa ez izmegju Engleske, Francuske i merike. Poziv Italiji. Vijeće troj:ce po­ nio je Italiju, da opet prisustvuje upravama konferencije mira. Poziv »Uko sastavljen, da ga talijanski de •gati neće moći odbiti. Prema tome i očekuju talijanski delegati već teajem ove nedjelje u Parisu. Italija traži zadovoljština. I ako e o jadranskom pitanju vrlo malo ovori vlada ono situacijom i zavlači mirovne pregovore sa njemačkom de« gicijom. Izmegju Parisa i Rima vode e brzojavno pregovori. Francuska i kgleska posreduju. Ipak se drži da №n neće odstupiti ud svojih najh. Francuska je štampa uznemirena ustupa talijansko mišljenje, da je otpis mirovnih pregovora bez Italije HDOguć. Italija opet neće tako dugo Ii učestvuje u mirovnim pregovoriu, dok ne dobije zadovoljštinu. Talijani popuštaju. Talijanski poihoik u Parizu posjetio je jučer po bdne ministra inostranih djela PichJa,tega obavijestio da je primio o« cijehi brzojav iz Rima, da Orlando S-nino dolaze u Pariz u srijedu u Naše čitaonice i njihov prosvjetni rad- Domaće vijesti. Ограна 3 Strana narod u svakoj potrebi obraćao na njih', a ona su se smatrala pozvanim rjošavOti sve prispjele podneske. Tako se je i g. Mitar Traporić obratio na naše „narodno vijeće" в molbom, da mu dozvoli otvoriti u njegovoj kući birtiju za točenje alkohola. „Narodno vijeće* bez ikakva ispi• tivnnja, da li je od potrebe otvorenje birtije i gdje će se otvoriti, jedno­ stavno je preporučilo njegovu molbu i pisalo kotarskom uredu, da mu se dozvola izda. Da je viječe stvar ispi­ tivalo, ustanovilo bi se; da u istoj mahali već postoji jedna birtija i da je suvišno drugu otvarati, a što je najglavnije vidjelo bi se, da se birtija kani otvoriti u neposrednoj blizini dža­ mije (samo deset koraka od džamijskog dvorišta). Vijeće bi se na taj na­ čin osvjedočilo da je nepristojno i za­ konom zabranjeno uz bogomolju stav­ ljati birtiju. Nu vijeće je odmjerilo od čibuka i tako je kotarski ured Traporiću dozvolio da otvori birtiju, iza čega je odmah otvorenje i usli­ jedilo. čim su komšije saznale za ovaj prosti čin, pritužili su so kotarskom uredu i tražili da se Traporiću doz­ vola oduzme iz razloga, što u gradu imade dovoljan broj birtija i što bi muslimani pri vršenju svoje molitve bili uznemireni pjevanjem pijanih gosta. •Stoga tražimo, daše kotarski ured pri rješavanju podnešeno pritužbe dr­ ži postojećih propisa i g. Traporiću dosljedno tome oduzme iznugjenu do zvolu. Napominjem da je Pero Angjelić — još prije rata — tražio dozvolu za otvorenje birtije u svojoj kući, koja ju udaljenija od džamije, nego li je Traporjćeva, pa ga je kotarski ured odbio. Vladi u raboš. Pišu nam iz Bileća: „Molimo da u cij. list unesete* dogagjaje, koji se zbišo tukom ovog i prošlog mjeseca u kotaru bilećkom, ne bi li se pozvani jednom makli i naš život i imetak u zaštitu uzeli. U noći od 9. na 10. aprila opkolila je četa naoružanih, nepoznatih bandita selo Šakotiće, općina Plana u nakani pljačkanja. Nekoji su seljani pravovre­ meno to opazili, pa zapomagali i za­ žvali u pomoć. Hajduci so nijesu po­ meli, nego su na ‘njih otvorili vatru. Na mjestu osta mrtav Adem Avdić, a smrtno raniše djevojku, kćer Hasana Avdića. Pošto se ubrzo pojaviše žandari i seljani iz obližnjeg sela, haj­ duci pobjegoše i tako nijesu mogli ništa opljačkati. Iza poginulog Adema ostalo je osmero neopskrbljene djece i žena. Na 27. marta ukraden je v6 u Hamida Vilića iz grada Bileće u vri­ jednosti od 2000 K. Dne 14. marta opljačkano je ti Avda Avdića, selo Granica, kot. Bileća: 5 krava, 4 vola, 2 konja i 85 brava (sve što je imao) u vrijednosti od 57.000 kruna. Istom je još prigodom • prevrata što u hajvanu, što u drugom oteta vrijednost od 14000 K. Isto tako je na 14. marta opljać kano u Šulja Kuaturice iz istog sela: 2 vola, 1 krava i 1 kobila sa ždrebetom u vrijednosti od 10.500 K. Pri godom prevrata pretrpio je štetu u vrijednosti od 14798 K. Nadalje su 13. marta opljačkan: Arif Babović iz Prijevora i Habot iz Bijeljena. Prvom su otjerana 2 vola, 1 krava i 2 junadi u vrijednosti od 12.000 K, a drugom 4 vola, 2 kravi’ i oduzeta gotovina u iznosu od 1200 K, ukupno 19.000 K. Tražimo da svi ošteć miči dobiju odštetu, a siročad iza poginulog Adema Avdića da so uzihe u zaštitu i da im se iz zemaljskih ^rh^? stava osigura njihovo uzdržavanje." Dr. Nikola Msndlć predsjednik zemaij. računarske komoru za Bos. Herc. izv. služ. je — nakon 5-gudiš njeg prekinuća ndvokature ušljed ustu­ pa u državnu službu — opet otvorio svoju advokatsku kancelariju u Sara­ jevu, Pet^kkina ulica u vlastitoj kući. �Strana 4 G^jana »Gajretove* vijesti. Novi pododbori. U Rogatici so je ovako konstituirao pododbor: Predsjed­ nik: Uusem ćatno, podpredsjednik: Ra^ib Čapljić, tajnik: Ahmed Ferhadbegović, blagajnik: Hamdija Jamaković, revizori: Hafiz Abdullah Akšamija i Rakija Sahinpašić. U Foči: Predsjednik: Salih Remzi ef. Muftić, tajnik; Halim Selimović, blagajnik: Izot of. Ruždija, revizori: Rasan ef. Tataragić i Muhamed ef. Muftić. Do sada je u Foči upisano 70 članova, megju’ kojima jedan dobro­ tvor i 21 utemeljitelj. Novi dobrotvori ! uteme­ ljitelji. Kao dobrotvor pristupio je Uzejraga Njuhović iz Foče, a kao utemeljitelji: Muftić M. Enver, čećo Ibrahim, Sulejman Pdav, bojo Rašid, Tataragid Rasan, Ruhdija Izet, Tafro Edhem, Karahasanovič Muhamed, Čungić Muhamed, Bakić Asim, H. Musić Ibrahim, Abdauić Muhamed, Ibrahim Ehbć, Muftić Salih Remzi, Gjonlagić Rašid, Džafer Kurspahić, Salih Hasić) Dajdžić Osman, Cđrić Derviš, Karahasanović Muradif i Hadžikađić Mustafa, svi iz Foče, te II. Hamid Svrzo iz Sarajeva. (Mogao je biti i dobrotvor; makar i na račun dnevnica. Op. ur.) Dobrovoljni prilozi za .Gajrot“. Jugoslavenski klub iz Trebinja poslao je 1.096 K 50 h., Hamdija Afgan iz Banja-buke mjesto svadbe svome bratu, dao je i „Gajrčtu* 1000 K, a Džeinile hanuma Fočo iz Sarajeva dala je 250 K. Zdravlje. Država u borbi protiv alkohola. Naredba cjelokupne Narodne vla­ de SHS. u Ljubljani od 9. januara o ograničenju i sprečavanju alkoholizma i pijančevanja. Skrajujeje vrijeme. Na našim gra­ nicama teče krv naše brace. Nebroje­ ni bjegunci lutaju po našoj domovini, nebrojeni siromasi trpe glad, pate od zime i studeni, a megjutim se po mnogim mjestima širi kao kakova kuga lahkoumno i direktno boležljivo pijančevanje, pleše se po cijelo noći i luduje do ranog jutra. Svi ozbiljni i trijezni elementi bez razlike stranaka stide se tih prilika, kuja ponizuju čast i ugled naroda i naše mlade države, ugrožavaju javni mir i poredak, pot kopavaju temelje poštenja i ljudskog zdravlja, te prouzrokuju gnjev i gnjučanje sviju, koji dobro i pošteno misle. Ako se narod čim prije ne osvij'sti i ne otrijezni, onda se mora ozbiljno računati s činjenicom, da će biti potreb no, da oblast u opće zabrani alkShol. Svjesna svoje teške dužnosti Na­ rodna vlada je našla za shodno da za sad naredi ovo: § 1. Zabranjuje se opća prodaja i i točenje žestokih — opojnih — pića. Pridodatak ruma ili konjaka u najvi­ šoj količini od 4 cl. čaju no smatra se točenjem i predavanjem žestokih pića prema ovoj odredbi. Opojnim žestokim pićem prema ovoj odredbi smatraju se sve žestoke opojne teku­ ćine, koje su namijenjene čovjeku-za uživanje, te koje su ođragjepe za pi­ će s primjesom ili bez primjese (špirit, rum, liker, borovička, šljivovica, ko­ njak i tdj pri čemu je svejedno, da li su to tekućine napravljene kao obično pečeno ili drugačije n. pr. esencijom ili drugom smjesom i bez obzira na koji se način daju i prodaju. Ova na redba ne vrijedi za ona opojna pića, koja liječnik propiše bolesniku iz zdravstvenih razloga. § 2. I’o g< slionnme i kavanama ne smiju se do 11 sati prije podne ni to­ čiti ni prodavati nikakva alkoholna (opojna) pića (vino, pivo, jabukovača, kruškovača itdj vOdgoorui urednik: M. Suiižuk^. Broj 29 B .PRAVDA* - .UPABAA* U Ljubljani smiju bili otvorene bio je tri vagona plavog kame­ gostiono do 10, a kavane do 11 sati na, koji je razdijeljen na okružne noći, u drugim krajevima i mjestima odbore u Kruševcu, Nišu, Negogostione do 9, a kavauo do 10 sati u večer. Poslije tog vremena ne smije tinu i Vranji. Cijena mu je 10 se naći ni jedan čovjek u gostioni ili kruna od kilograma." Kako se vidi srbijanska vlada kavani. Dva sata prijo toga odregjenog poticajnog sata gostioničar (kavanar) već je prešla na razdiobu, a kod nije više dužan točiti opojno piće. Ka­ nas još nema ni prvog početka. vanar ili gostioničar nije uopće dužan prodati gostu više od po litra vina ili Vlado, miči se! ... Šećer dolazi. Ministarstvo za pre­ 1 litar piva. Gostioničar no smije da gostu ne dla hrane stoga, jer gost no hranu odredilo ju 70 vagona šećera pije. Gostionice i bufeti na željezuičkiin za Bosnu i Hercegovinu od kvantu­ postajama (kolodvorsko restauracije), ma, koji jo kraljevstvu SHS stavila mogu radi putnika biti kroz cijelu noć na raspoloženje českoslovačka repub­ otvoreno, ali glede prodavanja i toče­ lika. nja alkoholnih pića važe i za njih Šećerne kragje. „Slobodna Riječ* propisi i odredbe ove naredbe, isto kao javlja da je komisija, koja radi na i za ostale gostione i kavane. istraživanju afera radi m nipulacije sa § 3. Mladici, koji nijesu navršili šećerom otkrila nove kragjo u fabri 17. godinu, smiju zalaziti u gostione kama šećera u Banatu. Stoga jo nai kavane samo u pratnji roditelja, ro- regjena istraga u svim ostalim fabri­ gjaka ili skrbnika, dotično svojih nad- kama u Bačkoj i Banatu. Svi defrauziratelja. Na putovanjima im je dozvo­ danti biće odmah uhapšeni, a o sva­ ljeno da zalaze u kavane i restauracije kom novom kaznenog činu biće po­ samo u tu svrhu, da objeduju dotično slan izvještaj ministru ishrane. dopušteno im je pohagjati samo onu Oblakšiee trgovcima. Govori se, restauraciju, u kojoj so svaki dan re­ da će ministar tinansija ,izaći u susret dovno hrane. uvoznoj trgovini, da olakša snabdije­ § 4. Javne zabave, plesovi itd. te vanje zemlje. Trgovcima i uvodnicima kazališta, kina, plesne dvorane, glaz­ staviće se na raspoloženje znatne sume bene zabave moraju so zatvoriti najkas­ francuskih franaka u čekovima. Pro­ nije u pola noći. U to vrijeme moraju daja čekova vršiće se u Beogradu za se takve prostorije već isprazniti. Sve dinare i krune. ostale odredbe § 2. vrijede i za te Šverceri i u — Sloveniji. U Mari­ slučajeve. boru je zatvorena jučer velika dru­ § 5. U važnim i obzira vrijednim žina kriomčara, koja jo falsifikovala slučajevima može povjereništvo za u- izvoznico i prevažala velike množine nutarnje poslove dozvoliti iznimku od živeža u Austriju. U čitavu je stvar § 2.*i 4. ove naredbe. upleten i neki državni činovnik. Mari­ § 6. Gostioničari, kavanari, prire- borski-major uhvatio je više članova gjivači javnih zabava i produkcija (§ 4.), ove družine, koji su htjeli prebjeći u koji se ogriješe o propise § 1. 2. i 4. Austriju. ove naredbe, kazniće su za prvi put Ljubljanska kreditna banka pot­ globom od 200 do l.OOd K. drugi put pisala je 1 milijun 4 postotnog držav­ globom od 1.000 .do 2.000 ,K, a u nog zajma. daljnjim slučajevima globom od 2.000 do 4.000 kruna. Oni~šlb se ogriješe o propise § 3. i 8- globom od 20 do NI u tovar ni u trešeljak. 200 kruna. • Sveštenik iz D. Prače bio Jc tako IjubeGostioničaru ili kavanaru, koji je zan. da nas počasti svojom dobrovoljnom radi prestupka protiv ove naredbo bio saradniom. Pročitavši njegov rađ bili smo u već dva puta kažnjen, može politička neprilici u koju bismo ga rubriku uvrstili: u Rogatici sad — nema, u svjema oblast, kad mu po treći put odredi Pravde rubrikama pazimo na stil i pravopis, a gosp. kaznu, ujedno oduzeti gostioničarsku, sveštenik preko tog svega prelazi na „ispravdotično kavanarsku obrtnu dozvolu, i ljanjeu. Na koncu konca dogjosmo na misao, to ili privremeno ili za uvijek. Gosti, da ovaj rijetki orad“ strpamo u još rjegju a dajemo riječ, da u sveštenikovu koji se zadržavaju u gostioni ili kava­ rubriku, sastavku nijesmo ništa izmijenili. Taj sastavak ni i nakon izminuća redarstvene ure glasi doslovno: .Umoljava se uredništvo pravde da na zatvaranja, kazniće se globom od 20 do 200 kruna. Ko ne mogne platiti od­ temelju zakona o štampi donese na članak .Pravda u Rogatici4 od 5/4 1919 broj 18 pod mjerene mu globe, odležaće ,u zatvo­ brojem 2 sljedeći ispravak. — ru po jedan dan za svakih 20 kruna. Kada je Abid Brdarič predao kravu Srp­ Prvomol birao kaznene oblasti pre­ kinji iz Glasinca koja je imala nekoliko svje­ doka da je zaista njezina krava ne samo da ma ovoj naredbi jesu kotarska pogla­ oružnićka patrola nije govorila danas je druk­ varstva njihove ispostave, državuo.re- čije sudi nego u opšte nlko od oružmka nije bio, a nije bilo ni potrebno pošto jc Abid daretveno ravnateljstvo i njegova h postava, te općinska poglavarstva u dao 'drage volje kravu. — Meni ■gosp. Žakula nije nikada dao ni­ mjestima, gdje nema policajnđg rav­ kakvo ovlaštenje ni pismeno ni usmeno te nateljstva ili njegove isposlvave. zbog toga nljesam mogao ni govoriti tobože § 7. Sve uplaćeno globe toku u u ime njegovog naloga. — Da je puka neistina na sve Što je rečeno korist sirotinjske zaklade dotične općine. je dokaz što sam ja garantiro Abidu § 8. Ova naredba mora se pribiti najbolji Brdariču ako Zairnbeg dokaže d.t jc njegova u svim kavanama i gostionama na krava te nevrad Abidu novac kojega jc od najzgodnije mjesto, gdje ia- ju moći njega za kravu uzeo daču mu ja vratili. — Molim da se lažni izvestitelj na javnost vidjeti svi gosti. i sudbenim putem do istine dogje. — § 9 Političke oblasti mogli izdati i iznese U D Prači dne 30/4 1919 । strože odredbe. Dl ml trlje Jevđevtć svještenik? § 10. Ova naredba stupa na snagu Hoče li se naši dopisnici osvrnuti na danom proglašenja. U Ljubljani 9. ja­ ovaj »ispravak* — njihova je stvar................. nuara 1919. Ovoj veoma pohvalnoj naredbi za­ Priposlano*). ista ne treba komentara. U 59. broju .Srpske Zoro- od 7. marta t. g. pod natđovurn „Zubljeva­ lno u ime pravdo, reda i mira* izišla je kratka notica, u kojoj me do­ Nabava galice. U 26. broju pisnik optužuje, da »um godine 1BJ4. našeg lista izišao je apel „Konji- pri hapšenju, interniranju i spremanju čanina'1, tla so vlada pobrine za Srbff pravoslavnih u taoce, bio desna kotarskog predstojnika nabavu modre galice. Da se vidi raka opravdanost ovog zahtjeva, pre­ Albrechta. Uredništvu sam poslao‘is­ pravak, nu budući jza nije hti^lo iunosimo jednu bilješku iz beogr. nijefi. to radi posb ne javnosti «imn: „Pravde'*, koja glasi: „Glavni od­ —•----------- Gospodarstvo. bor za poljoprivrednu obnovu do­ •) Za stvari pod ovom ruhrP om ured’ ništvo na.odgovara. Vlasnik: Centralni Odbor *J. M. O.' Nije istina, da sam ikada i ta koga kod oblasti denuncirao, a j ' manje je istina, da sain pvmaiaj] bio desna ruka rečenog LUrd predstojnika prigodom hapšenja. uU niranja i opremanja Srba potrgaj u taoco. Takovih niskih piilorj J sam kada činio niti odobravao, nitij oni u opće u »kl idu sa mojim štenjem i karakterom. Istina je.naprotiv, da ”m čili kod predstojnika Albrechta intern>j rao u stvari sveštenika u Hvodno;,^ popa Gjorgjo Umičoviđa i da je baš povodom te moje intervencije^ dana iza toga bio pušten na iz zatvora u Žegaru kod Bih»ća,( čemu so pozivijein na svjedokasi, njegove vlastito supruge, a tak.gj^ na svjedočanstvo II. Jove Jlartrt4 trgovca i posjednika iz sela Petkmq kod Boa. Novo-g, kojemu je ta nost vrlo dobro poznata. Dodajem,g sam osiip navedenog slučaja Ldg tog predstojnika intervenirao talotjg i u stvari obnovljenja obrtne dozr^ oduzeto u dopisu istaknutom ere^ ku mojih navodnih nedjela, gosp.^ gji S. Oljači iz sela Zadjevice, 1, zamolbu njegove supruge. Oea je j tervencija ostala megjulim bezusp^ šna iz nepoznatih mi razloga. Poj, vam konačno svjedoka Gjorgju J Oijaču neka se ne nabacuje upćes. tim frazama o desnoj ruci p.fJ.;. ni ka Albrechta, nego neka izne e u samo jedan konkretan čin ili iluiij gdje sam se tukom čitavog n>iuolg| rata ma i najmanje u čiju ličnu ik bodu ogriješio ili inaku štetu mic, U Bos.'Novom, 19. marta 1919. 1 Alibeg B1ŠM Oglašuite u Pravdi! j 3 z | Muslimanska štedionici I (z. s. <>. jj U SrOCC I (kuj* se (Herct-guvin/ povišenjem "laraia pretvara u Bauku) a traži agilnog, ursnoy I iM I mu™ | ’ sa godišnjim berivima od K 10« (deset hiljada kruna) i sa procente« od čiste zarade. Nastup službeodicA a definitivno namještenje nakon 6m-| sočne službe. — Ponude za ovo rjtW neka se izvole odmah slati, a najduže do 81 maja o. g. na upravu gMit zavoda uz prikl<*p svjedodžaba oM f skoj naobrazbi kao i o bankonoj g spremi. — Prvenstvo će imati oiltop su duhe vremena u službi kod noveli rpo mogućnoitl samostalno i u robnom odjeljenju Hl f c £ ? DPB1U Musliisaosh ittei (z. s o j.) n HMCU Nagjiti’ preksinoćnjezlikovce Vezilačka Hadu Šahina Hiihodžka Sarači.33. SARfUcUD Sanji 31. Prcporuča svoje skladište gotovih mak a ta, jastuka i ostalog veziva, te prima naručbe po mjeri. Ostale u ovu struku »padajuće izradbe izvršuje brzo tn umjerene cijene; prima naručbc ovdje i sa strane. j I t —------ —- l«tamxka diuuičku šuuiparija u Stri^n � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2ce7af76eede4004bbe63821b3653e73.pdf 62e73b6a72ed7ad87c454eb9047080e7 PDF Text Text Pojedini broj JO helera. Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR ;• PRETPLATA: GODIŠNJE 40'— KRUNA NA POLA GODINE 20- KRUNA :• UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) :TELEFON BROJ 124.. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEBjpNICE 1119 јласило Југославенске (Пцслигтске Организације. * Broj 30. Sarajevo, subota 10. maja 1919, (10. šabana 1337.) Sarajevo, 9. maja, prijatelji iz provincije pitaju јШо А’ se držali ргетр inici(и o osnutku organizacije zemljotjednika i hoće li se odazvati poц м Skupštinu, koja je zakazana hertenti.' Organizacija ne može biti od ti, nego samo od koristi. Ona će i' ekonomsku zajednica, pa prema m nije u protuslovlju sa ciljeviiwš« organizacije, a pohvalnc^je ^tsn« već radi toga, što ima inktsftsionalni karakter. Zasnivati »činili malu pogrješku time, što riješit obratili naj^odstva pojediI Stranaka. nu to ne može biti im. da se ova korisna inicijativa ari. 8 tuga treba da se naši pridazovu pozivu sazivača i u itietn broju posjete derventsku plinu. Pri izboru odbora treba ili na to, da ne prevlada ni jedgmpa i da se u odbor izaberu i, koji su u stvar najupućeniji. U kratko: treba nastojati, da se jtutcija povjeri ljudima, koji ne jzKoliti da se u nju unese boja i političke grupe. Stoga: na skupštinu! lite za odbornike, a koje opet za za subašo IšineVage МЗћгетИл mi На- Pri tome se polazi s načelnog staja­ mjenike, a ponovno naglašujem da se karevcu bhzu vojne bolnice, uvezuje lišta, da svaka stranka treba da dobi­ imaju imenovati 4 lira za odbornike obojicu muslimana domaćina i ži"0- je u zakonodavnom tijelu onoliki broj i 9 lici za zamjenike." — tinjski ih istukoše na mrtvo ime. Za- zastupnika, koliko Je u izbopma do­ bila glasova u razmjeru naprama os­ Mjesni je odbor naše organizacije »tim su na njihove oči obeičaztili Iri mu talim strankama. Taj sistem ne ide uzeo u pretres gornji dopis poglavar­ elbnanke iz te kuće'i ni njima po re stva, pa je zaključio odaslati ovaj od­ du izvršivali svoju živbmku strast svp dakle samo za tim, da pomogne magovor gradskom poglavarstvu: do zore. Ми-ишапко su sve okrvav- njiti u izvjesnim kotarevima do za­ „Na cijenjeni dopis od 6. maja Ijeae, iščambaue, poderane ostale, n stupstva i da je tako sačuva od potpu­ broj 13.810 čast mi je odgovoriti? da jedna je u nesvijesti i polumrtva, jer nog majoriziranja, nego traži, da se zas­ se naša organizacija no može odazvati se porodila prije - desetak dana. Isiol tupnički mandati, koje treba popuniti, pozivu za nominiranje kandidata u tako i kućni domaćin leži U nesvijesti podijele megju političke stranke pre-‘ opštinski odbor iz ovih pazloga: i nema nade, da će od udaraca ovih ma broju glasova, koji je za njih I. „Deipokratija" nema u Sarajevu • bestijalnih životinja u Iju lakoj spodo­ predan. nikakva osi n s u narodu. Ona šta više bi ostali živ. Pristaše proporcicEalnog izbora, петц ni svoje mjesno organizacijo i Mi pitamo, kako se cveka živo­ koji se kraće zove i ,ргорогса, upor­ predstavništvu. Sporazum ta njom već tinjska nedjela mogu dogagjsti usred no zahtijevaju, da se taj izborni sis­ je dakle tehnički nemoguć. Nu ste glavnog grada? Za koga je tolik . str.. tem prihvati u sve moderno državno kad bi „Domokratija" i imala svoje io, i zašto je p:\jeki sud? Zar »e srni- ustave. Pri Jome se pozivaju na ideju predstavništvo, naša bi organizacija .je dogagjati da neobuzdani elemeuo, demokracije, koja traži, da svi držav­ morala odbiti nominiranje svojih de­ pa još u uniformi srpske vojska i pod ljani sudjeluju u vršenju državno legata, jer je puškama smiju nekažujivo vršiti svoj 1 vlasti. Državu predstavljaju svi dr­ 2. sadanji opštinski odbor jedno bestijalni nagon i to baš samo na žavljani. Državna vlast leži u preftioći posve nezakonito tijelo, koje je narodu mirnim muslvnamina,' i kojih se još volje čitave državne zajednice, koja nametnuto i u koje narod nema ni­ isti dan tražilo bružje po kućama, u je reprezentirana u državnim organi­ kakva povjerenja. Naša se organizacija eto ga drugi elementi u svako dou i . ma, nad (svačijom drugom voljom uno kiti nikakvim demokratskim nazi nose? Ima li i šaka v propis ili zako, nutar državnog područja. Ta se dr­ vom, nu uza sve to zastupa stajalište, ili kazna za ovaku neobuzdanu fa, žavna volja očituje u tri najglavnija da se o narodu ne radi bez narodu. nažu, koja u svako doba noći i da: л втјсЛ, i to u zakonodavnoj, sudač­ „Puuzdanički. skup gragjaua", o kojem fioda besposlena i čini sve po cvojaj koj i upravnoj funkciji državne vlasti. U ZabonwlaVHoi funkciji vudjvtuju dr so- govori u Vašem dopisu nije ništa volji, ali sumu иа štetu nas mu., žavljanj preko svojih političkih prava nego li samovoljni akt nekolicine na na! Jesu li muslimani jednak.>pra, j. metnutih Ijrfdi, pa je i opštinski odbor, gragjatii i uživaju li zaštitu zakona . aktivnoga i pasivnoga prava glasa. koji je imenovan na njegov predlog, suda? Kada će to jednom prestati i Da se to sudjelovanje osigura državtakogjer samo plod samovolje i ne hoće li se jednom ovaki bestijalni Ij^nitna na št^ široj podlozi, treba pra­ zakonitosti, s kojom naša organizacija čini početi ozbiljno progoniti i kaz­ vo izbora osnovati na sistemu proporca. Ked proporcionalnoga izbornog nema i ne može imati ništa zajedničko. niti, kako bi i trebalo u vrijeme pri- sistema najvažnije je pitatije. kako da Mi za taj odbor možemo imali samo jekog suda? se odredi onaj razmjer (proporcija), izraz negodovanja i osude. Tražimo, da se odmah provede 3. Dok u opštinskom odboru sjede najstrožija istraga, da se zločinci pro- prema kojoi treba da se podijele za­ ljudi, kojih naše gragjanslvo uopće i ne nagju i kazne smrću na vješalima, jer stupnički mandati megju političko poznaje — ne može biti ni govora o zakonski propis troba jednom i primi­ stranke, koje sudjeluju u izbornoj tom, da će „musi, sucragjani i njiho­ jeniti Samo je to lijek za ovako ga­ borb'. Teorija i praksa postavlja tu vi interesi u opštinskom odboru biti dne čine i samo će to dali respekta različite metode, oblike, načine i sis­ teme, koji se znatno razlikuju u poje­ dolično zas'upljeni". J"š manje ćo ih zakonu i zakrćiti ovu razuzdanost. dinostima. Kod proporcionalnog izbor­ zastupati olsutni podnačelnik, kadija Ako'ovdašnje vlasti Пе zaštite mu­ Rarić, koji nikad nije unišao u konbi- slimane od živinsko surovosti kojeka- nog sistema redi se dakle poglavito o naciju ni za vijećnika, a kamo li na­ I kih elemenata, bićemo prisiljeni da totne, da se odredi t zv. izborni kvo­ cijent ili izborni broj. Taj izborni kvo­ čelnika. I to bi p glavarstvo najbolje sve iznesemo u N. P. u Beoghfdu. cijent odregjuje onaj broj glasova, učinilo, kad bi njegovom nezasluženom Neka se ne misli, da je eventual­ koji treba da dobije izvjesni kandidat,' plutom očistilo koji sokak, uredilo koji nom zapljenom ove bilješke sve uči­ da se mogno smatrali izabrapim naheudek ili začepilo koju stavku ogrom­ njeno i potrpano. rcdnfhi zastupnikom, dolično onaj nog svog deficit broj, koji valja da koih i zbira patine Toliko imndosmo reći o gađanjem za izvjesnu političku stranku, da proopštinskom odboru, a sad nam do­ tura svoje kandidate. Kod običnoga iz­ zvolite, da ovom prilikom uložimo bornog sistema odlučuje većina (tnaProtest ^oritet), i to ili apsolutna ili. relativna Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Slađoevički. proti nozak nitum stanju u našoj op­ većina, — prema tome, kako lo odre­ (Nastavak.) (2) ćini, kojim tražimo da se sadanji op­ gjuje izborni zakon. Kod običnog iz­ II. Sistem proporcionalnog štinski odbor čim prije razigje i ras­ bora gleda se dakle samo na te, koji pisom izbora našem gragjanstvu. pruži izbora. je kandidat okupio na svoje ime veći prilika, da u svoje ruko preuzme ubroj glasova, a da se pri tom ni naj­ Sistem zastupstva manjina (bez pravu gradskih poslova i putem svo­ manje ne pazi na broj stranačkih obzira na to, da li su osnovani na jih predstavnika potraži načina, kako grupacija i njihovih kandidata. Ako u sistemu .voto limilč' ili .voto cumuće otkloniti zle posljedico prijašnje i latif, accumulć") ne idu za tim, da izvjesnom izbornom kotaru treba iza­ sadanjo gradske uprave. brati veći broj zastupnika, onda se Izbori su jedini legalni put za sa­ načelno riješe pitanje, kako da se uk- smatraju kao izabrani oni kandidati, lonu nepravde načela većine, koja od ­ niranje stanja u našoj općini, s toga koji su po redu dobili najveći broj ih odlučno zahtijevamo, a krparenje lučuje kod običnih izbora. Ti sistemi glasova. Kod proporca je to đrugojanastoje eamo oko toga, da u izvjes ­ sa nekakvim odborima smatramo štet nim izbornim kotarevima i pored ve­ čije. Kod proporca se postupa tako, nim i nezakonitim." ćine pomognu maujitii do sastupstva. da se u prvom redu uzima obzir na Dopis je dostavljen 'gradskom po­ Jedan .takav sistem bio je uveden god. stranačku političku grupaciju, da se ta­ glavarstvu, pa sad ima riječ pjegov 1907. 1f Galiciji. ko osigura i zastupstvo manjini, a odbor i — zemaljska vlada. Sistem proporcionalnog izbora ne osim toga razdjeljuje se broj narod­ sastoji samo ukloniti nepodopštine na­ nih zastupnika, koje valja izabrati, Sarajevo, 9. тчК čela majoriteta (većine), kako to č.me srazmjerno (proporcionalno) megju pod^^jrtorak na Gjurgjev dan u 9 čisto empirički sistemi zastupstva jedine stranke prema ukupnom broju sati na večer opkolišo petnaeslfnao- manjini, nego‘ide korak dalje. Taj glasova, koji su za njih prednn ružanib ljudi, obučenih, u uniformu sistem nastoji oko posve novoga ruciRadi lakšeg razumijevanju treba егракц vojske, ^исц Alije Halv.džiea. onalnoga uregienja izbornog postupka. da se ovdje đotaknemo nekih općeni- Doličan odgovor. Gradsko pou-bivarstvj u Sarajevu jim dopisom od 6. o. mj. broj 610 upravilo je mjesnom udberd t w^ni?acije ovaj poziv; [jOpttinski odbor, za grad SarajeMvcbitno je organ'zovan Uito, da pnzd nički skup grugjaua bez razUjere izabrao u isti po 9 članod sve Iri glavne vjero: »poiijesti i Jjevreh, a kašnjo je popunjen iastupnil.a soc;j 1 stičko radničke ваесije i jod jednim jevrojom po i istih. W«jin zasjedanja općinsku- đ1 oetnb su i vrče funkcije odbor»cd muslimana: Ibrnhim < f. Sarie, »I ZihHć, Rasan Houžić, Ruljo Suji i Alija Kurtović, dočim sUjo p mjesta sada nepočinjena lsi i > Ш upražnjena i mjesl’ zamj« nita muslimana. to bi svakako u intn мД-h muslimanskih eugrigjnbilo, da ovu prazninu čim prije me i izašalju svoje pouzdeniko u Unski odbor da budu i mualimnnlngragjani i njihovi interesi u op ulom odb. i u dolično zastupljeni. Ns jučerašnjoj sjednici opšlmskcg Ma jednoglasno je izjavljena želja инеи zaAljučak, da se umoli ju Шепзка muslimanska organizacija bookratija, da bi sporazumno pre­ lili 4 lica, koja želo da ugju u opidi odbor kao i 9 lica, koja želo umjenike, da bi ih mogao opštinodbor predložiti zemaljskoj vladi ttanjo i odobrenje. hvršujući ovaj zaključak čast mi orim umoliti poštovani naslov, da livrij« u sporazumu sa: JugoslaBkom muslimanskom demokratijom »uje i ovaf'O saopći, koja lica že­ Proporcijonalftf izborno pravo i zastupstvo manjine. Godina I. �Strana 2 Страна »ITAVDA* — „ПРАВДА” tih načela izbornoga prava uopće, i to napose značenja izbornih listina u užem i širem smislu, jer se propor­ cionalni sistem djelimice na njima osniva. Državni ustavi vežu izborno pravo uopće na neke uvjete kao: držav­ ljanstvo, domicil, punoljetnost, cenzus, spol i slične. Svi ti uvjeti treba da su unaprijed dokazani i zasvjedočeni, jer se samo sobom razumijeva, da se ti dokazi ne mogu ni pružali ni ispiti­ vati prilikom«amoKa izbornog čina. Toj svrsi služe izborne listine u širem smislu. Te izborne listine sačinjavaju dakle iskaz izbornika, koji su na izbor ovlašteni. Pravo biranja imaju samo oni državljani, koji su upisani u tak­ voj listini. Izborne listine proglašuju se prije izbora na javnim mjestima, da se tako državljanima pruži prilika javne kritike. Ta javna kritika leži u posebnom pravu reklamacije. Rekla­ macijama je svrha, da se izvjesno lice, koje je unešeno u izbornu listinu, a pre­ ma zakonu mu ne pripada izborno pravo, briše, dotično, da se neko lice, kome to pravo pripada, a nije u lis­ tinu unešeno, naknadno upiše. Pod izbornom lislinonu-u užem smislu razumijevaju se same glasavШсе ili listine s imenima kandidata, za koje izbornik glasuje pred izbornim •povjerenstvom. Time izbornik daje iz­ vjesnom kandidatu glas i svoje povje­ renje. Gdjegod se ovdje govori o jzbornoj listini, misli se na izbornu lis­ tinu u užem smislu ili na listinu kan­ didata. Da se vratimo na daljnje razmat­ ranje. Najglavnija je dakle stvar uregjenje izbornog kvocijenta, zbog čega se čitav sistem proporcionalnog izbora i zove „systein du quotien<“. Taj se • sistem može kod toga osnovati ili na pojedinačkom izboru ili na spomenu­ tim izbornim kandidacionim listinama. S toga razlikujemo u glavnom odvije vrsti proporcionalnoga izbornog siste­ ma. i to: izbor s obzirom na pojedi'nački izbor i izbor s obzirom na iz-' borne listine. • 1. Proporcionalni izbor s obzirom na pojedtnački izbor. Taj sistem birarija (system duchiffre d eleetion, procede du bulletin uniominal avec substituts) zaveo je god. 1855. u Danskoj bivši matematičar Andrii, tadanji ministar. U Danskoj vrijedi taj sistem još i danas za izbor jednog dijela članova prve komore ILandsthing). Godine 1859. naučno je taj sistem obradio Thomas Hare u djelu „Treatise on the eleetion of represenatives” (London.) Prema tom sistemu podijeljena je čitava zemlja (država) na jedan jedini izborni kotar, dok kod*obićnog izbora FEL JTOfi. A -Hifzi Bjetevac: Zatvoreni prozor. ima više manjih izbornih kotareva s više birališta. Ako opstoji više izbor­ nih kotareva, može se I. zv. „izborna geometrija* uvijek udesiti tako, da u zakonodavno tijelo unigju gotovo is­ ključivo zastupnici one stranke, koju vladajuća str inka želi u zakonodavnom tijelu imati u većini. Ne treba ni is­ taknuti, da je prema demokratskom načelu nemoralna svaka izborna geo­ metrija. koja služi u takve svrhe, jer ne dozvoljava da kod izbora dogje do izražaja prava i nepatvorena volja naroda. . Prema tom sistemu ustanovljuje se najprije broj ukupno* predanih gla­ sova. Zatim se taj Droj podijeli s bro­ jem zastupnika, koji treba da prema izbornom zakonu dogju u sabor (par­ lamenat). Tako se dobije onaj izborni kvocijent, koji treba da ima svaki kandidat, da se može smatrati izabra­ nim. Sam postupak kod izbora leži u tome, da svaki izbornik Upisuje u iz­ bornu kandidacionu listinu na prvom mjestu ime kandidata, koga kandidira u prvom redu, na drugom, trećem itd. mjestu imena eventualnih daljnili kandidata (substitula). Kad je izborni čin zaključen, onda izborno-povjerenstvo otvara predane glasovnice onim redom, kojim mu slučajno dolaze u ruku i upisuje od svake ime opoga kandidata, koji je* upisan na prvom mjestu. Čim na takvo# kandidata zapane onaj broj glasova, koji je gor­ njim načinom odregjen kao izborni kvocijent, smatra se izabranim. Kod svjju daljnih izbornih listina ne broji se više ime kandidata, koji je naveden na prvom, nego ime onoga, koji je zaveden na drugom mjestu. Kad i takav kandidat ima izborni kvocijent glasova, smatra se izabranim. Tako se postupa sve dotle, .dok se ne po­ puni onaj broj mandata, koji treba izabrati. Ako se odregjeni broj kandi­ data ne može izabrati, jer označeni kandidati nijesu postignuti spomenuti izborni kvocijent, onda odlučuje na­ čelo relativne većine glasova. Taj izborni sistem izgleda na oko zgodan i logičan, ali je praktički teško provediv. Osim toga je»prilično komp­ liciran, a za širu masu i nerazumljiv. 'Šira masa izbornika ne može da shvati, da će .in eventu” glasovati i za dva, tri ili četiri kandidata. Konačno ima tu i taj nedostatak, da izbor ovisi o slučaju, t. ј. o tome, koje glasovnice najprije dogju do otvaranja. (Nastaviče se). Šaljite pretplatu! /. жжжжжжж Stranačko komešanje. ni. Deklaracija jugoslavenskih emigranata. Na sastancima u Parizu 15., 18. i 22. marta 1919. g. poslije izmjeno misli <> unutrašnjem uregjeniu države i političkoj organizaciji naroda potpi­ sani usvojišo ovo mišljenje : 1. Potpuno во slažemo u ovim te­ meljnim tačkama političkog programa to jest: 1. Da naša država ima biti jedin­ stvena, a ne složena, dakle da se ne­ ma urediti kao savezna država kao što je Njemačka ili Švicarska, ni kao udruženje država, kao što je Amerika; 2. Da prema tome ona mora imati pored jednog vladaoca jednu državnu vladu kao vrhovni organ za sve grane državne uprave i jedno narodno za­ stupstvo (parlamenat) kao zakonodavno tijelo za sve vrsto- državnih poslova; 3. Da se država nema upravljati centralistički kao n. pr. Francuska, već da u njoj mora vladati upravna decentralizacija, po načelu samouprava ili selfguvernementa; 4. Da u državi nema povlastici ni faktične prevlasti ni prvenstva nikakovo pleme ni plemensko ime ni oblast jedna nad drugom, već da nad svima ima vladati misao narodnog i državnog jedinstva, koja se ne smije idenlTikovati nr s kakvim posebnim pogledima ili interesima; 5. Da u državi imadu biti obezbijegjene sve gragjanske slobode, koje su temelj i obilježje prave demokra­ cije, naročito lična sloboda, nepovre­ divost stana, sloboda govora i štampe, sudska sastajanja, udruživanja i zbora, sigurnost imovine, sloboda kretanja, poštovanje tajne pisama; 6. Da za sve političke izbore mora vrijediti opće jednako i .direktno iz­ borno pravo glasa. II. Iz оуе istovjetnosti pogleda iz­ vodimo korist i potrebu* zajedničke političke akcije sa svim srodnim po­ litičkim skupinama na bazi slijedećih misli, koje proizlaze iz zajedničkih temeljnih načela pod I.: 1. Jedinstvena država treba da ima i jedno ime: po našem mnijenju da so zove .Jugoslavija”. Troimeni naziv obilježava složenu, saveznu državu, <>n ovjekovječava razlike, koje želimo da brišemo i daje povoda rivalitetu i su­ sretljivosti izmegju raznih plemena radi prioriteta imena i praktično upo­ trebe naziva države kad treba da se nazove jednim imenom. Tri plemen­ ska imena označuju pocjepanost u pro­ šlosti. a novo jednostavno ime buduć­ nost u jedinstvu i ravnopravnosti. I opet će se taj prozor zatvoriti nakon izvjes­ nog vremena. To ne će upasti možda odmah u oči, ali ćete ipak opaziti, da je njezin prozor opet za­ tvoren i sada spuštene i rolete. . . . Otišla!.. A kad to traje dvije, tri godine onda ćete znati i u kojem mjesecu ona otvara prozor: — Po čitavu godinu bio je njezin prozor zatvoren. dolazi i odlazi.... Ja sam eto sve tq zapazio prije nego sam Zimi radi studeni, a ljeti radi vrućine. Samo jedan mjesec ostajao je prozor otvoren i to u aprilu. vidio onu ruku, koja je otvarala i zatvarala prozor. Kada ne bi bilo kalendara, kada se ne bi računalo Čudnovata i nedužna styar I Možda-sliči u svojoj bizarnosti onomu čudaku, koji je gledao, da ne na mjesece i dane, ja bih znao kada će april na­ zgazi sitnog mrava, ili još gorem jednom, koji je stati, jer je ona tada otvorala svoj prozor i stajao preko zime čuvao muhe, da ne uginu. je otvoren po čitav dan. Eto take sitnice zapažaju se u nekim zgoda­ Onari . . Pa tko je ona? Njezipo ime, prezime?« Kakva je? To bi sada bila pitanja, koja bi neko ma povrh svih običajnosti svagdašnjosti. Pa za što bi mene neko osugjivao, što sam i ja pazio na dan, na me stavio i u tom slučaju našao bih se i sam kada će nepoznata ruka otvoriti zatvoreni prozor! u neprilici, da odgovorim. Pa što će nam prozor, Ja sam očekivao taj dan, ja sam znao da će što li nepoznata ona, kad ni pisac ne zna više... Ali instinkt, neki predosjećaj možda je i ovdje doći, ali nisam mislio da ću viditi i ruku koja će navještač jednog malog događaja. A kada prolazite ga otvoriti. Najposlije meni je bilo to svejedno: kad se otvori- prozor nastaju aprifski dani... Tih ispred jedne kuće i vidite jedan prozor uvijek zaaprilskih dana sa svojim sitnim proljetnim kišama, tvorea; — zimi zatvoren sa spuštenim bijelim za­ kad -nišan”*) pada i sve buja, ja ćutim u svome vjesama, a ljeti potpuno zatvoren sa spuštenim roletama svratićete pozornost. Gledaćete svako jutro, biću, u duši svojoj kako nešto klija, kako nešto raste. Ide od srca i zaokuplja misli, pa sanjani o kao što sam i ja gledao i jednom, kad ugledate onom što nije nikada došlo i što nikada ne će otvoren prozor bife vam neka promjena.... doći. Ja tada mislim o stvarima, koje se ni zami»A, sada je došla 1...“ i. •) Aprilska kiša. Ime jugoslavensko predlaže i mo kao zvanični, politički auh žave i državljana, kao što brit ime službeno označuje drtm gloza, .Skota i njtkovih ргекоаи oblasti: Imena srpeko, hrvatsko, vensko za narod, jezik itd oati ne smiju so silom ukidali. НЛ jodnom i u tom pnglegu pulič diustvo, ostaVlja se budućnosti i rodnoj evoluciji. 2. Kao pritViše jedinstvene i protivni smo federalizmu, duilii trializmu i svakom separatizmi smo za autonomiju, jer je to I samoupravu, koju tražimo za adi stralivne dijelove naše jeditut države. D. praktičnih razloga mial'im bi se u diskusiji imala tzbjej stara polemika oko golih što je centralizam, federalui itd., koji se različito »hvataju, diju voda pometnji pojmova, izkojeui strastvene borbe za pratoe riječi se izbjegnu nesporazumi, mogla I temeljna misao našega рг.цшц prilike ovako označiti: Ne ćemo veznu ni složenu, već jediosh država, u kojoj će njeni dijelovi i vati široku samoupravu i biti п tnegju sobom; 3. Vlada je jedna za cijelu drh U vladi su ministarstva za ne a državne upravo bez izuzetka U vladi ima ministarskih ret a) u čiji djelokrug spadaj« sr žavni poslovi, isključujuć potpuno« ležiiost sum-jupravnih jedinica t spoljni poslovi, vojni poslovi, uri monopoli, pomorstvo, trgovina pl telegraf, pravosugje itd.; b) u čiji djelokrug spada od । žavnih poslova ono, što se.tiče ф interesa državo kao cjeline, a <м< tim poslovima što je vezano u Ih ne potrebe i što će biti poima naznačeno u Ustavu i u гакиа prenosi se u nadležnost sainoujn« jedinica. 4. Državni parlamenat strani kone za cijelu državu i za sregn državno uprave bez razlika I u onim resorima, za loje egzekutiva djelomično ostavljena i moupravnim jedinicama, leuiite pripada parlamentu. U koliko je zakonima inijeh ostavljeno samoupravnim prediM šjvima da donese odredbe o pr.i« zakpna na svoj teritorij, ta predstm štva moći će da stvaraju odluke, h je će imati obavezni karakter. Snh ko sve temeljne i načelne inč općeg državnog i narodnog iolera spadaja u nadležnost parlamenti. 5. Da se provede načelo upnu decentralizacijo potrebito je, ii sliti ne daju, — gledani tada stvari drugim oči i pričinjaju mi se drugačije nego što ih drugi d Čitavd moje biće osjeća nešto veliko i jako, oda silno, što slabo pero ne može da uhvati. Ptria jake misli, kao bujica... Ja to osjećam, ali ost u meni. Ne znam to nikom reći. Je li to runo i lijepo; je li veliko ili nisko, ne znam, kao ŠD ne znam: da li sam tada sfetan ili nesretan. Ali a to drugog razumijem. Ne treba mi pričati, ne uri reći šta ga tišti, ja osjećam. Kad fidim sprovod i za njim ženu i rodbin u crnini ja instiktivno mogu osjetiti žalost vječiti rastanka — šta vije osjećam ga jače nego ,«i lošćena rodbina”. *Kad pogledam žuto mrtrači lice, kad mu vidim hladne usne, koje ne će ni progovoriti i mršave ruke ćutim one smrtne at njegove. A kad vidim blijedo lice sušičava i tank njegove ruke, osjećam kako je bio sretan, kad s je riješio zemaljskog života, koji ga je sapiajr kašljom davio čekajući april da ga se riješi. Osjećaj mi tako istanča i prefini se uli danima aprilskih kiša, da čujčm jecaj vaseljn kada ia tihe noći plaće za nedo.kučivim... Jedna bijela ruka, kao da je od mliječne pp jedna Neznanka u bjelini kao i njena put otro je zatvoreni prozor!.- Ja sam vidio otvaranje f zora, vidio sam i nju — za čas sam se zaustavi Ona me je opazila; pogledi se naši susreli, i znali... Nastali su aprilski dani... (Nastavlće �Cpoj 30 Broj £ra podijeli u samoupravne jedir л cd kojih će općina biti najmanja ddisl.(pokrajina) najveća. Megju uji i moto da bude i jedna srednja aa■upravna jedinica,* kotar (srez) ili p*nij< (okrug). Sve oblasti (pokrajine) imaju jed;tu nadležnost. Granice oblasti imabi da odredi UstavotvornaSkupStirodedi računa o željama naroda i rirči se načela da svaka oblast treba ! bude potpuna geografski okonoma cjelina sposobna za život. Granice nižih samoupravnih jediici utvgjuje oblast a kod toga i kod ude promjene administrativnih grae> ima se voditi računa o željama iroda. Potanje će sve to biti uregjeI Ustavom; 6. Svaka samoupravna jedinica ima vje predstavništvo izabrano od na­ di, svoju upravu izabranu- ili nepojrdiro od naroda ili od dotičdbg predivništva i svoje činovnike postavlje• od predstavništva, ili od uprave, (taje odredbe u lom pogledu" biće И»пе u Ustavu. 7. U nadležnost^blasnih (pokrajinili) predstavništva spada: o) d» rješavaju sve upravne poslot» lokalne potrebe, kojo im Ustav dragi zakoni poimence ostavljaju i polju javne bezbjednosti, socijalnoi staranja, zdravlje, prosvjete, privre,'saobraćajnih sredstava itd.); bi da samostalno odlučuju o troš­ nima svoje autonomne uprave i- o inču tih troškova samostalnim priudima- i do potrebe prirezima na lame poreze, sve u granicama dolaih državnih zakona; c) da nadziru niže samoupravne lisice) , 8. Predstavništva nižih samoupravii jedinica imaće u svome djelokrugu, tji će im zakonom biti odregjen, allogoa prava kao oblasna predstavstra. U Ustavu će biti ođregjeno u фки su budget i neka važnija rjenaših samoupravnih jedinica odložna odobrenju viših autonomnih luli. 9. Da se porod lokalne samoupra1 obuva potrebito jedinstvo u držav­ nu životu služit će ove garancije: a| Vladalac imaće neposredan utiј sa postavljanje poglavice oblasne prave (n. pr. tako da će izabrati jed tpizmegju trojice, što će mu ih tdloiiti oblasno predstavništvo); bi 8vako rješenje oblasnih pređivniitva. koje ima obavezni karakter o što ga imaju zakoni, podloženo odobrenju posebnog centralnog drшч organa (dočim to odobrenje brito nije potrebno za budžet i za »Uvijanje upravnih organa); l) Isti centralni organ stara se da •»upravni organi ne prekorače gra» svojega djelokruga i da se svoI rješenjima ne ogriješe o zakone, je vlastan da svako tako rješenje ■stavi. Posebni centralni organ o kojem ovdje govora, mogao bi da ‘bude kn Državni Savjet, stvoren na deikrstskuj osnovi, kojemu bi imala i jedna od pravnih zadaća, da čuva imtveni duh u upravi države. 10. Sukobe o nadležnosti izmegju innih i samoupravnih vlasti imaće ■ rješava posebni sud. 11. Gragjani treba da budu zako­ ni zaštićeni protfV samovolje svake »ti te ga za ovakovo bezakonje kao u tešku nemar javnih organa bude rrgjena ojihova imovinska i krivična izvornost. 12. Posebnim zakonom treba da du tačno' utvrgjena .prava i dužnoitinovnika, posebice da im bude nbijegjena stalnost u službi i zaštipotiv .samovolje starijih. 13. Za rješavanje tužba gragjana < povrede prava nanešen? im od Mi ustanoviće se posebni sudovi, U jedan sud ;a sporove adminislra«e a drugi za sporove- političke I brode. „ПРАВДА” — kPRAVDA" 14. Treba da se garantujo nezavis­ nost sudija protiv svakog utjecaja ad­ ministrativne i legislalivne vlasti, tako da vladi i parlamentu bude oduzeto svako direktno i indirektno uplilanje u postavljanje sudija, njihovo premje­ štanje, eventualno kažnjavanje za služ•bene prestupke i proizvadanje u viši čin. Sve to treba da se ostavi samim sudijamn, dotično njihovim kolegijalna da rješavaju u smislu posebnog zako­ na o službenoj pragmatici sudija. Sudstvo ovako urogjeno može še u cjelosti centralno upravljati tako, da bude posve isključeno iz djelokru­ ga lokalnih samouprava. •• 111. Da se svede na najmanji opseg i da se što više ublaži izborna borba za Konstituantu, koja bi u teškim spoljnim i unutrašnjim prilikama dr; žave mogla da bude fatalna, trebalo bi. nastojati, da se okupe oko ovih misli svi elementi, koji se u glavnom s njima slažu. IV. Ovi elementi imah bi da još prije izbora za Konstituantu na ovom temelju sporazumno izrade nacrt Us­ tava, da se stvar što prije i što us­ pješnije svrši u Ustavotvornoj Skup­ štini. , "V. Potpisani izrazuju želju, da sve narodne stranke uzmu u pretres ove misli.. Pregled. Pregovori sa Njem. Austrijom. čitaonici osvanuo je jutros veliki nat­ pis sa crnim bojama: „Italija o mortei“ Na Adamićevom trgu nacrtana je Wilsonova glava. Talijansko riječ­ ko novinstvo obara se na \yilsona, nazivajući ga krivim idolom i ame­ ričkim trgovcem u odori apostola. Belgija zadovoljna Prema jednoj brzojavci iz Bruxellesa gospodin je Hymans u nedjelju navečer u krun­ skom vijeću držao opširan ekspoze o položaju. Ujedno ie saopštio mirovne uvjete i izjavio, da bi po njegovom mišljenju, a i po mišljenju Van der Velda 1 Van der Heuvela, s kojima se je sporazumio, Belgija mogla mir­ ne duše potpisati mirovni ugovor, jer da on prema današnjoj situaciji sadr­ žava sasvim časne uvjete za Belgiju. Pošto su se po tom izmijenila mišljenja, vijeće je jednodušno zaključilo, da se mirovni ugovor može potpisati. Osim toga vijeće je jednodušno zaključilo da treba skratiti pozornost vlasti na finansijsko i ekonomsko stanje Belgi­ je kao i na potrebu, da saveznici budji Belgiji na ruci kod provagjanja nje­ zine ekonomske obnove. Zaključeno je, da se bezuvjetno mora apelovati np pomoć saveznika, da se što prije povedu pregovori sa Holandijom .zbog riješenja pitanja, koja se odnese na slobodnu §eldu i na. slobodan riječni saobraćaj prema istočnoj Belgiji i pre­ ma Rajni. Katastrofa Magjarskc Javljaju iz Beča: Politička katastrofa boljševika u Magjarskoj pošljedica je vojničke ka­ tastrofe. Boljševička vlada obratila se na francusku misiju u Beču sa mol­ bom za posredovanje. Megjutim Ru­ munji nastavljaju ofenzivu prema Bu­ dimpešti. Prešli su preko rijeke Tise i nema više zapreke, da unigju u grad". Pogovara se da će Ugron, bivši mi­ nistar unutrašnjih poslova u Karoly-jevom kabinetu, postati ministrom predsjednikom. Ljubljanski dopisni ured javlja služ­ beno: Jučer se obratila bečka vlada zemaljskoj vladi u Ljubljani в predlogom, da se danas ili sjutra započnu pregovori u Celovcu radi primirja na demarkacionoj liniji u Koruškoj, Slo­ venska se vlada izjavila nekompetent­ nom za riješenje ove ponude, pa je odstupila predlog centralnoj vladi, koja je danas preko poslanstva u Beču iz­ javila njemačko-austrijskoj vladi, da je ovlastila vrhovno zapovjedništvo da Senatska gimnazija. preko dravske divizijske komande pre­ govara radi uregjenja koruških prilika (Jedan apel na zemaljsku vladu.) i da će delegati dravske divizijske Ovaj je zavod otvoren ove godine komandu prispjeli sjutra u Celovec na odmah iza državnog prevrata po za­ pregovore. Ljubljanski dopisni ured javlja 8. ključku bivšeg Narodnog Vijeća. Tako o. mj.: Večeras su otputovali delegati je Narodna Vlada udovoljila jednoj dravske divizijske oblasti preko Mari­ davnoj potrebi bos. herceg, muslimana, bora u Celovec na pregovore s« Nje­ koji su sa zadovoljstvom i s odušev­ ljenjem pozdravili ovaj korak naše mačkom Austrijom. vlasti, jer su u njemu vidjeli naklo­ WHson ne popušta- Kako javlja nost i susretljivost prema musliman­ „New?0rk Herald” primio je Wilson skom elementu, koji je do sada mnogo u subblu u Parisu talijanskog posla­ zaostao u prdlvjeti, a naročito je u nika iz Washingtona. Wilson je izja­ pravoj islamskoj prosvjeti bio zapušten vio poslaniku, da mu nije moguće i u oskudici bar jednog čisto moder­ promijeniti svoga stanovišta u jadran-" nog učilišta vjerskog i svjetskog tipa. skom pitanju, pa ostaje kod svojih Otvorenjem „šeriatske gimnazije” oizvoda u spomenici od 24. aprila. vom je zlu doskočeno, pa je ovaj za­ Iz srednje Istre povučene su sve vod naišao na dobar prijem kod svih četo prema granici. Posade u pojedi­ muslimana, čemu je dalu izraza jedno nim mjestima vrlo su malene, a sa­ posebno izaslanstvo nastavničkog zbora stoje se od samih karabinijera. Iz ne­ šerijatske sudačke škole, kadno je kih su se mjesta sasvim povukle tali­ predsjedniku naše vlade g?A. Soli na janske posade. Općine i mjesne urede usta direktora šeriatske škole g. M. predadoše domaćim činovnicima, a E. Dizdara izreklo duboku zahvalu aprovizacije, redarima. Stanovništvo svih muslimana na ovom zavodu, koji jedva čeka da se sasvim i za uvijek to nam odgajati djecu savremeno i riješi tih osloboditelja. obrazovati je u vjerskom i svjetskom Imperijalistička izlika. Agencija pravcu, a ne polovično, kako su to „Reuter” donosi vijest, da su engleske radile dosada naše srednje škole. One trupe zaposjele u Maloj Aziji Samsun, ni ne mogahu drugačije prema svome Nersivan, Amasiju, Tokat i Sebastiju. jednostranom i općenitom nastavnom Ova mjesta leže na južnoj obali Cr­ planu, koji je udešen za posve drugu noga mora. Zaposjednute je provede­ svrhu. Tu su manjkavost davno opa­ no, da se zapriječi eventualno masa- zili muslimani pa su i bili hladni pre­ kriranjc kršćana sa strane Turaka. ma ovim školama i slabo slali svoju Bkćnške suvišne! „Obzoru” jav­ djecu u škole, koje ne vođe puno ljaju: Ministarski savjet zaključio je, računa i o vjerskoj naobrazbi, koja je da se više ne primaju u našu vojsku nama veoma potrebna a obzirom na ruski oliciri. Oni, koji su do sada mentalitet našeg naroda. primijeni, “bide postepeno otpušteni. Uočivši ovu činjenicu naš je reisTalijanska agitacija. Od - dana ul-ullema založio sav svoj ugled i sve kovilikta Italije sa Wilsonom razvi­ sile, da muslimani dobiju ovakav je­ jaju Talijani na Riječki u Istri groz­ dan vjerski i svjetski zavod, te je ničavu agitaciju, napadajući Wilsona pomno sudjelovao u radu oko izrade na sve načine. Na Rijeci lijepe pla­ ovake jedne nastavno osnove, koja je kate, na kojima Wilsona prikazuju sa izragjena i pretresena još za stare švapskom kacigom. Neprestano lijepe uprave i konačno u djelo privedena i šire razne brzojave i proglase. Na te danas takova škola i radi. Отраи* 3 Strana Razumljivo je dakle, da svi mu­ slimani budnim okom i osobitim in­ teresom prate sudbinu ovoga jedva dočekanog zavoda, koji je dobio sada još veću važnost priključenjem i združenjem svih muslimana naše Jugo­ slavije u jednu državu, a škole ovakog tipa nemamo ni jedne. Sada se tek i osjeća prijeka potreba ove škole, jer nam valja djecu posve savremeno obrazovati u oba smjera, d^abudu do­ stojni članovi, niše mlade državo i dični sinovi i predstavnici jugoslaven­ skih muslimana. 8 vremenom bj bilo nužno, da se ovakih škola za musli­ mansku djecu i više otvori, jer je jed­ na škola u Sarajevu za milijun i po muslimana vrlo malo, pa ne može udovoljiti ni potrebi ni'brojčanoj našoj jakosti. Mi se oslanjamo na aivigjavnost pozvanih faktora i susretljivost prema vitalSim potrebama musliman­ skog elementa u prosvjetnom pogledu, jer ako nam nenarodna vlada nije dala prosvjetnog oružja u željenom obliku, držimo, da naša narodna vlada i naša braća po krvi neće muslimane i dalje, namjerice držati u prosvjetnoj tmini i anakronističkom stanju. Ako naša braća mogu imati i po više svojih srednjih škola za odgaja­ nje duhovnog podmlatka i čestitih na­ rodnih prosvjetitelja (franjevačke gim­ nazije. srp. pravoslavne boaosldvije), to mislimo, da se ni muslimanima neće to životno pravo uskraćivati, nego će im se još što bržim udovoljava­ njem općih prosvjetnih težnja gledati naknaditi sve ono, što je nenarodni re­ žim hotimice kratio. Tomu se nadamo i to očekujemo. Ali do toga časa, dok nanf se da najnužniji broj ovakih učilišta, valja ovu novu šeriatsku gimnaziju održati na pravoj i dostojnoj visini i dokazati da je ovaj način obuke i prosvjete podesart i savremen i za muslimane u da­ našnjim vremenima'najbolji i najpo­ trebniji, jer im daje obostranu obra­ zovanost. Zato je u prvom redu nužno namjestiti na ovoj gimnaziji potpuno kvalifikovane srednjoškolske nastavnike, po mogućnosti muslimane, koji će ugled zavodu svim silama i odanom ljubavi držati i kojih će sprema držali obuku u istom smjeru i visini sa drugim srednjim školama, gdje su samo stručnjaci potpuno kvalifikovani za taj zavod zapjeni. Inače se zavod ne može ozbiljno ni uzeti, a kamo Ri održati. To je prvi uvjet, bez kojega naša nova gimnazija ne može napredovati, a drugi je- uvjet, da se odmah nagje zgodna zgrada гл šeriatsku gimnaziju, gdje bi se smjestila škola i internat. Privremeno je ove godine otvorena ghnnazija u šerijatskoj školi, ali tu ne može dalje ostati. Tako" se moralo učiniti zbog oskudice praznih kuća, ali sada imamo dovoljno zgrada, koje se mogu dobro upotrebiti za školu i in­ ternat Po našem bi mišljenju bik najzgodija zgrada za šerij. gimnaziju bivši voinižki penziona! u Tereziji ulici, jer je uregjen baš za školske svrhe, a leži usred grada te bi u svakom pogledu odgovarao svim zahtjevima. U ovom smislu očekujemo od na­ še vlade susretljivost, a muslimanskim je predstavtiicima dužnost, a naročito g. reis-ul-uleme', kojega je neprolazna zasluga i osnutak šerij. gimnazije, da poduzme sve mjere kod vlasti, kako bi se osigurala budućnost ovom za­ vodu izborom dobrih nastavnika, pot­ puno kvalifikovanih i smještanjem škole u modernu kuću bivšeg penzionata, da bude usred grada i na do­ stojnu mjestu. Ovom prilikom upozorujemo poz­ vane faktore, da se po gradu govori podsigurno, da je tu zgradu za sebe odabrala „Prosvjeta” za svoj konvikt. Ovo se ne može onako ispod žita ri­ ješiti, niti se smije na laf račun naša škola gdje god u bivšu-kasarnu u za­ kutak baciti, jer je svakako škola i internat nove škole puno preča i po- �birana 4 Grpan* trebnijn, a konvikt mole i drugdje bili. Mi rekosmo svoju, a sad je reda na vladi, da nam povoljno odgovori. vDomaće vijesti. Kako se može, kad se hoće. Bruj 30 .PRAVDA" — ,ПРАВДА“ 8 dana ne dovrše s povoljnim razul-, tatom pregovori o dobavi papira, moraće listovi u najkraćem vremenu o bustavili izlaženje. Prilozi za „Napretkov* konvikt u Sarajevu. Na ruke člana sabiračkog odbora Dr. Eugena Sladovića pl. Sladuevičkog položili -su kao prilog u gornju svrhu: Dr. Edo Dunda 50 K, Dr. Ivan Kluczenko i Ibrahimbeg Defterdarević po 20 K, Viktor Pogaćnik, Afred Suda i Bimč Mandić po 10 K. Anton Jirka 4 K, Dr. Lmhvig Nuwadt 2 K, Ivan Trljan 1 K. Uprava srdačno •zahvaljuje darovateljima!-' Zagvrica. M. Butmir i A. Sudžuka; po žft K:M. Atagić; puSOK: M. Abađžić. H. V. Niemčević, O. Semić, И. H. ZupČević. R. Bilalović, II.’ A. Zildžić, M. H.-B jrić, A. Muhić.-KN., H. OeligFid, A. Kuhvić, M. AhmebŠovid, M. Slinić, M. Musić, Л. Arnautović, 0- Bučuk, M. Buzadžić, V. H.da» čevic, Hafiz ef. Krečo. 8. \ uk, 8. Re(Hepović, 0. Fejzić, & Jusufović. M. Junuzović, 11. U. Kračo, H Gnlijadeviđ (Tešanj), S. Kvžmo, M. II. Hajrulahuvfić, H. čolo i Ibrahimaga GigOvič, po K 10:. N. N.. 1. Hulilbegović, Visoko, A. Gondžo, M. Skakić, 3. Londro, Mehaga Sokolija, Muhamedaga SokclijH, M. Sulejmanović, J. Fočo, F. B.čakčić; 0. Kapetanpvić, I. Izmirlija, Z. Mulabamiđi(vić, M. Turković, E. Carinik, J. Dizdarević, S. Bajrić, F. Agić, (TeJanj), I. Gslijačević, M. Širbegović, A. Habibija, Л. Deftedarević, M. Handžid, M. Sulić, M. Mostarac, A. Кебо, M. Bičakčić, M. Rizvić, 0. Semić, II. Bečarević, II. Nisić, O. Fešta, S. Vrabac, II. Muzaferija, S. H.-Baščaušović, M. H.Kalfagić, A. Kiseljak, И. Logo, M. Cerić, M. Zildžo, 1). H-Mujezinović, M. SirČo, D. Džebo, I. Haznedarevid, J Grudišić, 0. Zupčević, H. ‘Fešći, 8. Hečimoviđ, 8, Šečerović, R. ZeČević; po K 8 M Grozdo, II. Čauš Albanez i M. Zojnilović; po K 6 M. Šeker, A. Husić, 3. Abaz, 8. Kulaš, M. Mešano vić, I. Kalajdžisalihović, N. N., M. Varešanović, M. Ibretović, M. Fuganovič i N. N.; po K 5 L. Vrana, -I. Po- 1 Jjak, M. Delić, A. Šečerović, U. Puhaiović, J. Redžepović i 3. Jaja; po K 4 A. Karavdić, H. Nuhić, A. Magodić i J. Čarko; po K 3 M. Sarić i Štrik Hadžija; po K 2 M. Buljubašić, Z. Biogradlić, II. H. Šerifović, 0. Pejdah, M. Kajmekamović, N. N., E.* Zanun, M. Ablaković, M. Zulto, g. Ivan Sunarić, V. Kamenica, M. Muslija,. I. Kurto i K 40 cd nepoznatih darovatelja. Jii ličina robo otlaroviira njegmo« disnjoni prometu. 4.x Kad kotorski ured odptn* govaČka komora potvrdi narode । litrlju, hnadc i^i odobrenu wct< duplu potvrdo položiti na račuij inaljske vladu > kotipenu к<ч! „Srpske privredno banketu rajevu. Jedna potvrda ima se prili molbi, koja го onda ima poslati’ maliskoj vl'đi (Filijalu »Central« ptavo za trgovački promet sa i Btrunstvom*] u Sarajeva 5. Kad je molitelj udovoljio gornjim uslovim:i, izdaće mu & t ino, da može robu kupiti i ите^ Bosnu i Hercegovinu. Osim tora daću se pismo na DoubchOsleneid sches Wahrcnverkehrsbureao, da h izvoznu dozvolu do granica kraljevstva, nadalje izdaće ₽e pi« na Jadransku banku u Beču, ds j plati kupljenu robu u visini one te, koju je molitelj kod »Srpske^ vredno banke* u Sarajevu piloi* uajpođlije pismo na zastujnika vladu u Beču, koji će nastojati j molitelj nesmetano posao obavi. Pošto su poštanske saobn^ prilike zasada loš?, po’laće pisma molitelju, a on ih ima ponijeli ili nastojati, da se ии л drugi način dostave zastupniku^ vlade u Beču. Ako molitelj bude platio preko kupljene robo, povrat^ mu se razlika nakon obračuna 6. U ime režijskih troškova itj molitelj Via listom za polaganje^ loži na račun filijale broj 1135 pul« poštanske štedionico 1 posto od од koja je položena kud »Srpske ^n> redne banke" u Sarajevu. , 7. Koja ćo se roba inoći‘ vidi se u „Narodnom Jedinstvu* 4 7. aprila 1919. broj 86. Ako eluiija neka roba nije tamo navedena tpj će se kod naručbe uzeti u obzir, ja se nijesu svi artikli mogli nabroji^ nego je za njih rezerviran jčdan sobni iznos. Hrana za Bosnu. Po naredbi вnistra za ishranu i obnovu zemljek značeno je iz mlinova u Уфон 150 vagona brašna za Bosnu i Hrt* cegovinu. ' Prijatelj iz Bileća pripovijeda nam, kako je nakon inspipiranja pred­ sjednika naše vlade mjesna voj­ na. komanda uz pomoć oružništva poduzela vrlo energično mjere protiv pljačkaša na crnogorskoj granici. Pošlo je, veli, za rukom „Gnjretove* vijesti. pronaći najveći broj pljačkaša, Novi pododbori. U Brčkom se je konstatovati, šta je koji ukrao i konstituirao ovaj pododbor: predsjed­ oteo, ko su mu bili, pomagači i nik: Omer ef. Kapić; tajnik: Ahmed koliko jo hiljada koji do nada ,Ј«аг DŽinić; blagajnik: Haean Karahasanoradio*1. Naš izvjestitelj* nije nam vić; revizori: Alija Mutešović iAbdulznao ništa redi o tom, da li je hh Ajanović. Ovaj pododbor upisao je do sada 76 članova I. i<du, 24 čla­ tom prilikom pronagjcn i ubo­ na II- rodu i 3 utemeljitelja. Sakupio jica Adema Avdića, koji je neki dobrovoljnih priloga 246 K- i ub­ dan pri navali pljačkaša na Pla- rao članarinu za cijela godinu una­ noj (kod Bileće) poginuo. Ali su­ prijed gotovo od svih članova. U Tuzli je izabran u pododbor: deći po energiji, kojom se vode predsjednik: Ragib ef. Kosović; podizvidi, nadamo se, da jo i onaj predsjednik: ćazimbeg Hidžialibegozlikovac već u vojnom zatvoru. vid; tajnik: Abdulhh ef. Zečević bla­ Muslimansko stanovništvo bileć- gajnik: Alijaga Ibrishnovid; I. revizor: kog kotara već jo dušom odalinulo Kad raga Kunosić, II. revizor: Mu rad i samo čeka, da se strogom kaznom beg Zaimović; ostali odbornici: Ešref aga Prcić, Muhamed ef. Zahirović, dade eksemplaran dokaz, da i u Mahmudaga Kunosić i Hamdibeg I sa ovoj našoj novoj državi ima prav­ begović. de i zakona i da su vlasti spre­ Novi utemeljitelji: Hafiz mne da naprave red i pod svaku Mustafa cf. II. Mehmedagić, Sulejman cijenu osiguraju ličnu i imovin­ Nova I i ja i Selim Kentardžu, svi iz sku bezbjednost mirnih držav­ Brčkog, te Dr. Bahri ef: Kadić. Dr. Ahir.edbeg Rizvanbegović, Ešrefaga ljana bez razlike vjero i ple­ Prcić, Mabmudaga Kunosić i Avdaga mena. Pačić, svi iz Tuzle. Mi se ovom energičnom istu­ Dobrovoljni prilozi. Pod pu vojnih i civilnih vlasti iskre­ cđbor u Brčkom sakupio je 246 K, a darovaše: Sulejman Novalija 100 K, no radujemo, makar da je tako Zorka P. Kokasno došao i nadamo se, da će Husein Zejčirović 50 laković 40 K, Rez ka BraUn 20 K, se za ovim dobrim i uspješnim Ivo KamenjaSević 20 K, Viktor SečProduženje roka za upisi­ bilećkinr primjerom povesti naše kar 10 K i Hasan Dervičević 6 K. vlasti i u drugim kotarevima, ko­ Muho Veličanin iz Derventa darovao vanje 4% državnog zajma. UAIjid sadanjih saobraćajnih pri­ ji pate od nasilja pljačkaških je I K. Za „Osvitauje* položio je Hamđi lika nisu udaljenija mjesta našeg bandi. H. kraljevstva dobila u pravo . vri* . Obustava telefonskoga razgovora. ef. Afgan iz Banjaluke K 1000 — Već nekoliko dana ne može se tele­ prilikom bratove ženidbe, a Džemile jeme sve potrebne instrukcije za fonski govoriti u Sarajevu, ni nastra- h. Foče dala je K 250’— prigodom upisivanje 4% državnih bonova. n» Koliko to smeta'vrgovini, prometu svadbe. Ugledali se i drugi u ovaj li­ Ministar finansijn udovoljio je sto­ za uvagjanje električnog svjet i inače općenju u gradu sa provinci­ jepi primjer. ga opravdanoj molbi sindikata M. S. Džaferović položio je K 323, 1a i snage, te svih vr ta telejom nije nužno iznositi. Ne, znamo novčanih zavoda kraljevstva^HS, od kojih je K 101 sakupio uteg ju gja ­ :: fona. Prima i popravke. :: šta je uzrok ovome, dok čaršija priča te produžio rok za upisivanje do iz hiljadu i jedne noći. Držimo, da cima Darul-mualimina, l< 222 u Ka MdiB'pasas. Cjeli čijitm. knju sa Hasanbe^om Alajbe^ovićem, 29. maja ove godine. su ovo mjere i suviše pretjerane, pa tr žitno, via se digne zabrana ako ka­ a darovaše: Po K 39: Hasaubeg Alaj- * Uputstvo za uvoz robo u Bosnu Jusuf Hadžić, Sarajeva begović; po K 20: S. et Alajbegović; I "Hercegov kva postoji ili da 6c to bar razjasni. bia iz Nj. mačko Austrije. Kundurdžlluk 35. Kad je ova bilješka bila već slo­ po K J0: O. Husika. M; Husika i *H. Filijala „Centralne uprave za trgovač­ žena, prozvrča naš telefon bez ikakva Skeledžija; po K 6: I. Ćiiija, L. Hu- ki promet sa inostranstvom* u Sara­ obavještenja uprave. Tuhaf... (Baš je sagić, I. Husagić i 8. Husika; po K 5: jevu može da dozvoli uvoz iz Njem. N. Alajbegovič, V. Alajbeg:vić, Dž. to tuafli!.. . Slagar). Atajbegović, Z. Alajbegović, M. Deli- Austrije u Bosnu i Hercegovinu u Narodno požarište. Od kako je basić. M. DelibaŠić i O. ćičija; po K koliko se on odnosi na konpenzacioni počelo, dalo je samo tri predstave. 4; B. Delibažić i I. Alajbegović: po ugovor izmegju zetualiske vlade za Doduše dosta za Sarajevo, misle go­ K 3: U. Husika, A. Murgjo, 1. Hu i- Bosnu i Hercegovinu i' DeulschOster(z. s. u. j.) li STOGU (Негсе^ож! spoda, pa čekaju ili publiku ili glu­ gić i Fatima Husagić; po K 2: P. r2ichieches-Wahrenverkehr8burea-a u (koja se povišenjem, glamee mačke sile.« Mislim da je ovo drugu! Buljugid, K. li. Alajbegović, D. Deli- Beču od 27. februara 1919. ako se pretvara u Butiku) E pa dobro. Jučer nam dadoše .Ivkovu baSić, A. DehbaSid, M. Čelebić. M ispune slijedeći uvjeti: slavu" od Sremca, koji je poznat i Pipo, A. Husika, L. MaraŠić, M. Hu1. Interesenti iz* provincije, koji traži agilnog, ursneg 1 vjiifu najširim čitalačkim krugovima. Ko­ sika, B. Husika, M. Alajbegović, II. žele đa uvezu kakovu robu, trebS da mad je prilično uspio, ali jo previše DcbbaSić i A. Delibasić. K 28 skup­ podnesu ₽a 2 krune biljegovanu mo dugo trajao, — ko .tvkova* slava"! .. ljeno jo od nepoznatih osoba. bu svojoj političkoj vlasti (kotarski G. ćurčić je igrao dobro Kaiću i uz H a s n i ј a BerberovićiŠo- ured), a oni iz Sarajeva Trgovačkoj i Radenkovića odnijeli su naše s’msa godišnjim berivima od K 16W ftka-h. Bjolevac sakupilo su 15. obrtničkoj komori u Sarajevu. (deset hiljada kruna) i sa procentom patije. 2. Molba mora da sadrži ovu po­ februara iznos od 3.7OH K, koji da­ od čiste zarade. Nastup službe odmah, ivko je s početka bio nenaravan, rovalo; po 200 K: Braća Ahnieta^ović; datke: vrstu i količinu robe, njenu a definitivno namještenje nakon 6 mje­ nu poslije se popravio. Ali na koncu po 150 K: S. Tačaković i 3. Nuhić i približnu vrijednost i mjesto gdje će sečne službe. — Ponude za ovo mjesto neka se izvole odmah stati, a sajdel/ i .Ivkova slava postala je previše sinovi; po 100 K: M. Brekalović, E. se nabaviti roba. Ako je poznat life­ do 31. maja o_. g na upravu gornji manotona, te da nije bilo cigana na Buzar, J. Ekmič, M. Pazarac, Braća rant neka se naznači njegovo imo i • zavoda uz prlklop svj- dodžaba oškoikraju pete slike, koji su unijeli nešto skoj naobrazbi kao i o bankovnoj Demirdžić, Salije h. H. Hassnović, M. adresa i na posljetku rok, do koga se života u radnju — komad bi propao Kobić, S. Delić, H. M. KarasalihoVić i može uvoz na svaki način izvrfiiti. spremi. — Prvenstvo će imati, oni,tro su dulje vremena u službi kod novčanih .zaslugom" pomanjkanja sila. bcM. P?hh; po 60 K: M. i I. Hardaga; 3. Kdtarski ured odnosno, trgovač­ zavoda i po mogućnosti samostalno Nestašica papira. Ušljed nestašice po 50 K: T. Mrkva. I. H. Ba^čausević, ka komora ima odmah da ispita i na upravljali i u robnom odjeljenju bili novinskog papira zaključili su izdavači R. Porcbić, A. Hasibovid, H. Sp;»ho, molbi potvrdi, da li je molitelj kvaUPRAVA zagrebačkih dnevnika ponovno sma­ Mačić i Papo, I Šabanagić, E. PuČkić, lifikovau trgovac odnosno industrija­ njiti opseg svojih novina, jer bi inače M. Sofić, A. Karadžoz i I. Brkanija; lac, da li se bavi sa trgovinom od­ Muslinanskt ileiinki (i. « o J.) u STOCI). za nekoliko dana morali obustaviti po 40 K: M. G ickić, H. Alagić i 3. nosno industrijskim poduzećem, koje sasvim izlaženje. Ako se u roku od Mirica; po 30 K: A. Mulazimović, A. je u molbi naveo i da li navedena Gospodarstvo. Prva muslimanska rili Muslimanska štEdionisi UPFAVITEUA Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. 0; Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/693104824f7426efe6561c16c08cb350.pdf 0cb8ac1a77d8d041eafa9de023c8c051 PDF Text Text I И Ш Ж' "'Ж j£|KL Јш: Ж J»F ® MB ЖЕ W $Ш № ■ИДМГ Ж' ЈЖ. ' ИгЖ • в&*л.Ж' .ж &S gg «£ »Ш Ж Ж% Ж И® Bk ■■ Л| Ји®Е$ Pojedini broj 40 helera. Шм! subotoni “terl(®m 1 Četvrtkom :: URh>JUJE REDAKCIONI ODBOR : 1Ж Ж W» № ј» Ж Ж„ ЕЗИИК^ UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO :': štami ашл W SI PRETPLATA: GODIŠNJE 40 —KRUNA :•: NA POLA GODINE 20 - KRUNA : ■■ careva ulica) - TELEFON BROJ 124 - ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. - Гласило Југославенске Шуслиманске Организације. 31 ikupšlina posjednika. }fa poutđaničkotn sastanku u Der•i 2. im-ja o. g. zaključilo je nu­ lo posjednika, da provedu ogani iju svih posjednika u cijeloj zemlji obzira na vjeru, pleme ili stranačku tdrost. Ovih dana rizaslati su pozivi na e posjednike, u kojim se traži, da se iscije do 15. maja u svakom mjuelu ovu svi posjednici bez razlike vjere 1 obzira na stranačke grupacije, lim kotarskim sastancima imao bi obrati kotarski odbor i popisati li koji bi htjeli biti članovima poničkeg udruženja. Osim toga se I: u tom pozivu, de se na tim ko­ mini skupštinama izaberu po dvojica |j, koji bi kao delegati otišli na mu skupštinu, koja će se održavati Jeneuti 21, maja u 3 sata po podne, ne mu ovomu traži ee, da se odmkh fijeste u Derventi gospođa Ramiz : Begović i Asimbeg Al i begović, ima treba na ^vrijeme javiti, hoće koliko će ih' i koji će delegati ti na derventsku skupštinu, da bi moglo pobrinuli za njihovu ukonaNije nam namjera pretresati ovdje вје, da li je za (lanove naše poUe organizacije potrebna i kurisna kosa posjednička organizacija. R^dOdbor Jugoslavenske -Muslimansko ujitacije vijećao je o ovom pitanju, oš što je Ea više strana upitan, > da se drže članovi naše stranke ma ovom pothvatu. Zaključili smo jetouli svima članovima naše OrBscije, koji su posjednici, da se unu pozivu sazivača i da pristupe letenju posjednika. Up^rorjli sinu emo, da paze, da se u ovo eociHkoĐomsk * pitanje ne-bi uvukli m stranačka politika. U našu političku organizaciju, kuja %атој program uzela i zaštitu poj :Л. li teresa, neće naravno pre­ li potreba, da se brine zi te interese, se posjednici i organizuju u jeđI posebno ekonomsko udruženje. Prenia tomu udruženju biće, <>dhj naše političke organizacije dobar, w.iu to udruženje pomagali, u koisnjegovi zahtjevi ne "bi kosili 'kojum tačkom našega programa, luno ве, da će nam to udruženje Mi informacije o svojim željama gobama, to ćemo tako saznati ku­ li« što možda ne bi saznali od bjih esnih odbora, kojima je lafjer stavljeno na srce, da nas o n»u, što naš narod tišti, što bolje i brže obavješćuju. Rndnl Odbor. Sarajevo, 11. maja. iPrtebiro" donosi ovu vijest: „А mi odbor narodnoga pr đsUvništv« lio je zaključak, da se događanja iioa zakonika osnova u tom prottu imade zamijeniti konačnim delivoim odredbama o reguliranju imih odnosa, krije će sadržavati Sarajevo, utorak 13. maja 1919. (13. šabana 1337.) temeljne tačke za konačno uregjehje agrarnih odnosa u kraljevstvu SH3. Ministar, kao i 8П članovi odbora pristali na ovo rješenje, pa je prema iznesenim predlozimu sa strane članova sarna osnova ргеиијешц ali so u temeljnim načelima ne razilazi od naredbe, koja ju b.la izdana 25. febnjara o. g. Pitanje naknade begovima i veli­ kim posjednicima biće načelno riješe­ no, ali će provedba biti sadržana u posebnom fmancijalnom zakonu. Proporcijonalno izborno pravo i zastupstvo manjine. Piše: -Dr. Eugcn Sladović pl. Sladoevički. (Nastavak.) (3) 2. Proporcionalni Izbor s obzirom na Izborne listine. Taj sistem (зуДет aerulin de li­ ste avec repartilion proportionehe, eyslemc de tetes de liste) u protimbi sas iste mom pojedinačkog i zbora, (serutin individuelle, unuominal) počiva na izbornim kanđiđacionim listiflama i napose u tome, da se izvjesno veće područje države (kao na pr. kod nas okružje) odredi kao izborni kotar, pa svaki izbornik može da bira onoliki broj zastupnika, koliko ih otpada na dotični izborni kotar. Taj sistem iz­ bornih listina uveden je godine 1855. u Eranceskoj. Težište je dakle postavljeno u iz­ bornim listinama. Izborne listino sa­ državaju onoliko rubrika, kol ko za­ stupnika^ treba da se izabere. Izbor­ nik upisuje u prvu rubriku ime kan didata, za kojega glasuje u prvom re­ du, u drugu rubriku ime kandidata, za kojega glasuje u drugom redu ild., dok se ne popuni propisani broj kan didata. Iza dovršenog izbora broje sp najprije glasovi, koji su otpali na po­ jedine stranačke grupacije, a onda se ustanovljuju glasovi, koji su pali na pojćdine stranačke kandidate. Zastup­ nički se mandat! dijele prema izbor­ nom kvocijentu. Ako nijedan od kan­ didata nije polučio izbornog kvocijen­ ti, smatraju se kao. izabr^i oni kan­ didati, koji mi prema glasovima, što su za njih predani, dobili relativno najviše glasova, dotično čiji je broj glasova najbliži izbornom kvocijentu. Ovaj je sistem zamršen i prepleten, jer I u treba da izbornik glasuje za čitavu izbornu listinu ili da unaša' više*kandidata. U praksi i teoriji postavljeno je više načina za provedenje ovoga si­ stema. U glavnom se počeld razliko­ vati dva načina, i to: a) tisUni zatvorenih (vezanih) izbornih . listić. Taj sistem leži u tome, da svaka politička stranka, koja sudjeluje kud izbora, postavi svoju listinu kandida­ ta. U toj su listini naznačena imena kandidata po redu u onom broju, ko­ Godina I. ji treba da se izabere. Kad su listine ličini jedin uz drugi (kako to zorno pravovaljano postavljene, onda se pri prikazuje niže navedeni praktički pri­ stupa izboru. Pojedini izbornik nema mjer). Onda se za svaki stranački broj prava, da takvu izbornu listinu, koja izračuna njeguva polovica, trećina, če­ je ispunjena po stranačkom vodstvu, tvrtina, a prema mogućnosti i petina, mijenja, ispravlja ili nadopunjuje s' šestina itd. Kad je to gotovo, odre obzirom na ovoga ili onog kandidata, gjujc se izburni kvocijent Kao izbor­ nego se mora odlučiti za jodnu od ni kvocijent uzima se najmanji tako predloženih kandidacionih izbornih li­ izračunani broj po redu, i to tako, stina. Izbornik je vezan na'postavlje­ da se na pr. kod sedain zastupničkih ne listine i z.to se čitav sistem i zo mandata, uzima sedmi najmanji broj ve sistem vezanih ili zatvorenih iz­ po količini kao izborni kvocijent. Taj bornih listina. Kad je izbor obavljen, se izborni kvocijent odregjuje dakle onda ee najprije broje glaaovg koji su prema broju zastupničkih mandata za predani za pojedine stranke^stranački dolični izborni kotar. Ako treba po­ glasovi). Prema broju predanih gla- puniti dva mandata, onda- je izborni sovnica, kuje su predane za pojedine kvocijent drugi broj po redu, ako se stranke, računa se broj mandata, koji popunjuje sedam mpndata, onda sedmi dotičnim strankama pripad^ Po tome bruj po količini itd. Svaka stranka do­ se pristupa odregjenju izanranih za­ biva onoliki broj zastupnika, koliko stupnika. Kao izabran smatra se onaj puta.je izborni kvocijent sadržan u kandidat, koji je unutar izvjesne stra­ ukupnom broju gLsova, koji je otpao načke izborne listine dubio najveći na dotičnu straaku. Manji se brojčani ostaci ne uzimaju u obzir. bruj glasova. J)) sistem slobodnih izbornih listina. Ako bi prema takvom računu dvje­ Prema tom sistemu smije izbor- ma strankama ili više njih pripadalo .nik ili glasovati za jednu od izbornih jednako pravo na zastupnički mandat, listina, koje su postavile političke stran­ odlučuje kocka, dotično relativna v® ke, ili nwže izabrati kandidate iz raz­ čina glasova. Takav se slučaj može ličitih stranačkih izbornih listina, pa lahko dogoditi, ako zbog razdjeljenja ih usvojiti kao svoje. Izbornik može glasova ispadne izborni kvocijent kod dakle iz izvjesne izborne listine bri­ dviju ili više stranaka tako, da bi sati neke kandidate, pa u nju unijeti broj mai.data, koji bi trebao da im kandidate iz koje druge listine. Tu prema tom kvocijentu pripadne, bio ima opet različitih metoda, kojima se za jedan ili više (mandata) veći, nego se ima uopće da popuni. taj sistem praktički provagja. Uzmimo zbog lakšeg razumijeva­ Svaka stranka dobiva prema izbor nom kvocijentu onoliki broj mandata, nja jedan praktičan primjer. k liko je predanih glasova sabrala. Ne U izbornom kolaru X treba iza­ treba napose ni spomenuti, da je i taj brati 7 zastupnika. Pet političkih stra­ sistem vrlo kompliciran. Na taj je na­ naka postavilo je svoje kandidate. Na­ čin usvojen proporo u Belgiji, a pri­ kon provođenog izbora ustanovljeno hvatili su ga i neki švicarski kantoni je, da je predanu ukupno 39.893 gla­ (Genf, Tessin, Neuenburg). sa. Od toga otpada prema doljnjem Pošto su u većim crtama iznesu • ustanovljenju na pojedine izborne lini glavat sistemi proporcionalnoga st:ner i to prava, valja se napose zabaviti naj­ važnijim pitanjem: kako da sc odredi naizbornu listinu A* 20.086 glasova, . . . B 9489 , » proporcija, prema kojoj se dijele man „ . C 6 693 .glasa dali mugju pojedine stranke? .. Dru­ , , „ D 3.623 . gim riječima treba da razložimo, kako . . . E 302 . se ustanovljuje izborni kvocijent. U tom ima više razlićitih metoda. Ovdje ćemo Ako se sad brojevi stranačkih gla­ prikazati sumo neke glavnije. sova svrstaju po redu i količini i on­ 'Prema jednoj metodi odregjuje se da podijele s 2, 3, 4, o itd. (na pr. izborni kvocijent tako, da su bruj gla­ 20.086:2 = 10.043; 20086:3 = 6.695; sova, koji je ukupno predan od sviju 20.086:4 = 5.021 itd), dobijemo slije­ izbornika čitavoga izbornog kolara deću sliku, i to:' (koji često obuhvata čitavo državno A B • C D E ' područje, a često višu manjih izbor­ 20.086 9189 6 693 3 623 302 nih kolareva), podijeli s brojem zislu 151 pničkih mandala, koje valja popuniti. 10013 4 594 3 346 1.811 6695 3.392 2 231 1.201 Dobiveni broj čini izborni kvocijent 5 021 2594 Kao izabran smatra se samo onaj kan­ 4 017 didat, koji je polučio taj izborni kvo­ cijent glasova. Dakako, da ni to raču­ U tom slučaju sudjeluje dakle h nanje nije posve točno. U praksi je izbornoj borbi pet političkih stranaka, često teško spojiti načela te metode a treba izabrati sedam narodnih za­ s faktičnim stanjem stvari. stupnika. Prema tome je izborni kvo­ Prema drugoj metodi odregjuje se cijent sedmi broj, koji je po .redu izborni kvocijent tako, da se najprije najmanji. Ako svrstamo brojeve po odredi broj glasova, koji je u čita­ količini, i to: 20.086, 10.043, 9.189, vom izbornom kotaru predan za po­ 6.695, .5,021 i 4.594, onda je broj 4 594 jedine strapke. Ti se konačni stranač­ sedmi najmanji po redu. Broj 4.594 je ki brojevi svrstaju prema njihovoj ko­ dakle izborni kvocijent. staje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan gragjanin obvezan je i se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost! �Strana 2 Странж Sad ?e pristupa dijeljenju manda­ ta na pojedine stranke. Kod toga se postupa. ovako. Broj 4.594 je sadržan u broju 20.086 (izborna listina stran­ ke A; 4 puUi, — u broju 9.189 je sa­ držan 2, a u bruju 6.693 samo 1 put. Prema tome otpadaju na stranku A četiri, na stranku B dva, a na stranku C jedan mandaj. Na izborne listine D i E ne otpada nijedan mandat, jer njihov ukupni broj- glasova J)=3 623, E=302) ne dokućuju visinu izbornog kvocijenta. Izborno povjerenstvo pro­ glasit će prema izbornim listinama stranaka Л, B i C rečeni broj kandi•data kao izabrane zastupnike, i to onim redom, kojim su kandidati zavedeni u listino t j. kod izborne listine stranke A prva četiri kandidata po redu itd. (Nastavile te.) Travnik, 28. aprila. Odbor Jugoslavensko Muslimanske Organizacije u Travniku najsrdačnije se zahvaljuje presvijetlom gosp. Reisululemi H. M. Džemaluđin et Čau&viću na izdašnom zauzimanju za islamske stvari: uzimajući u zaštitu muslimane, braneći njihov ponos, osobnu sigurnost i imovinu, ne žaleći 4ruda i prijogora, te ne bojeći se eventualnih nepravednih pošliedica. Molimo ga da 1 u buduće bude ustrajan u svome pravednom djelo­ vanju i uvjeravamo ga, da će uvijek naći oslona kod svojih vjernih privrženika. Odbor rJ. M. 0“ Iz „Državnog Vijećg-*. Narodno Predstavništvo nasta­ vilo je svoje sjednice i ponovno povelo — pasivnu resistVnciju. Malo mu je bilo dosadanjih jalo­ vih sjednica, pa so opet igra sta­ njivanja. Da nam se ne predbaci kakva neobjektivnost, nek govori izvještaj našeg „presbiroau. Sjednica od utorka. Ova je sjednica bila posve formalna. Nakon što su podnešene tri interpe­ lacije-, odana je pošla preminulom književniku Svetozaru Čoroviću i pro­ čitan dopis čeških književnika prigo­ dom godišnjice praške .prisege bratimstVH, kao i dopis čehoslovačke na­ rodne skupštine. Za tim je ustanovljeno da nema dovoljnog broja delegata, pa je sjednica završena. Sjednica od petka. Megju podnescima nalazi se za­ konski predlog zastupnika Kopača i „ГГАТВА* — Д1РАВДА* Kristana, da se svimi javnim namješteniciin udadc jednokratna nabavna pri­ pomoć i da im so ratne godina ura­ čunaju dvostruko. Poslanik Kristan podnio je interpelaciju na ministra pošte, što nije uspostavio saobraćaj sa Magjarskom i Njemačkonf* Austrijom. Zastupnik žegvić st-ivlja pitanje povo­ dom vijesti rimskoga lista „Idea Nazionaie*, da je predsjednik navodno izjavio, da drži da naš narod nema mnogo razloga da traži Dalmaciju. Predsjednik izjavljuje, da on to nije pikada rekao i da će ovu vijest demantovati preko agencijo Stefani i Reuter, ' , Prije prolaza na dnevni red saopštava predsjednik, da je odaslao br­ zojav Clemenceau u i Wilsonu zahva Ijujući mu što se je вкгецу založio za ostvarenje naših teritorijalnih zah­ tjeva. Ovo eaopšlenje prima predstav­ ništvo sa burnim odobravanjem. Iza toga govorili su poslanici pojedinih •klubova, koji su svi prometovali protiv talijanskih aspiracija. Sjednica od subote. Poslanijc Korač i drugovi uprav­ ljaju na ministra unutrašnjih djela interpelaciju o zabrani proslave 1. ma-' ja. Poslanik Mohnjec i drugovi (jugo­ slavenski klubi upravljaju interpelaci­ ju o položaju i sudbini prekomurskih blovenpoa. Po tom predsjednik srdačno poz­ dravlja novo došle članove iz Mace donije i Stare Srbije i izrazuje uče kivanje, poslanici živo sudje­ lovati kod izgradnje zajedničke nam države. Po tom je obavljen dnevni red: podjela u sekcije. Predsjednik poziva sekcije, da se sastanu sutra u 20 sati, da se konstituišu i da izabe­ ru po dva člaua u odbor za zakonski predlog o zaš'iti djece. Naredna sjednica u utorak u 16 sati sa dnevnim redom: izbor pred­ sjednika i jednoga člana glavne kon­ trole, te izvještaj tajnika verif^kanonoga^ odbora. Novi poslovnik. Narodnom Predstavništvu biće do skora podnešena zakonska osnova o povom’ poslovniku. Verifikacija mandata. U subotu je verifikacioni odbor održao sjednicu, na kojoj je rasprav­ ljao o vjerodajnicama poslanika iz Macedouije. Na sjednicu parlamenta već su stigli novo izabrani poslanici iz Macedonije. Odgoda zajedanja. Sjednice parlamenta biće vjerovatno odgogjena do 16. o.-mj. Do ovo­ FELJTON*.-Hifzi Bjelevac: (2) Zatvoreni prozor. u. Ima časova u životu sanjara-umjetnika, kada njegove misli poprimaju živi oblik, kada iz neo­ dređenih pojmova postaju određeni oblici — živa bića, koja se kreću oko njega. On ih razumije, jer im je dao svoju dušu, a drugom svijetu ostaju za­ gonetna i nedokučiva. Ima velikih, jakih misli, koje je umjetnik obukao u ruho kakva prosjaka; ima ideja, koje bi pokrenule čitavo ljudstvo i uzdrmale trule temelje jednog prijašnjeg poimanja, kada bi ih-iznio, u suštini, kako sc u njemu rađaju... No on to ne čini. On se zabavlja s njima, on.ih čuva, kao zrak, samom sebi i ono, što drugima daje, sliči onome zraku što ga pluća vraćaju, da ga za­ mijene čistim... zdravim... U zapiscima jednog sanjara umjetnika na­ šao sam napisane gornje riječi, o kojima sam mnogo razmišljao dok sam se uvjerio o njihovoj istinitosti. Pa neka niko ne traži od mpne u ovim redcima tajnu, za što je prozor bio zatvoren po čitavu go­ dinu, a samo jednoga mjeseca — mjeseca aprila otvaran, kada su počele rositi sitne aprilske kiše... A sada bijela ruko, spusti čipkaste zastore na prozoru, sjedni megju cvijeće kraj svoga ogle­ dala, pred spomenar slika i ispričaj nan^svoju tajnu. ga roka imadu odburi da riješe sav posao i da Spreme materijal za dalj­ nje zasijedanje. Agrarni • odbor treba da podnese izvještaj zakonske osnove o agrarnoj reformi, a financijski odbor ima da raspravi zakonski predlog vla­ de o oporezivanju ratnih dobitaka. Bilješke. Dr. Korošec o našim priIIkamu. „Nar. Politika- donosi ove vijesti iz Beograda: „U raznim je konferenci­ jama s ministrima iznio ministar Ko­ rušce svoje dojmove s putovanja po Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Nagla­ sio je, da jo položaj, naročito u Bosni vrlo ozbiljan, te može dovesti do veli­ kih komplikacija.U odlučnim su kru­ govima vrlo iznenagjeni sa stanjem u Bosni. Ministar Korošec energično tra­ ži da se prilike na jugu srede. Kako saznajemo, uzet ćo odmah kompotentn’ faktori u pretres Izmjenu sistema u Bosni, koju dr. Korošec odlučno traži.Iz redova Južnoslavenskoga kfuba doznajemo, da će klub zatražiti tajnu sjednicu predstavništva, u kojoj će, de­ legat don Stanko Banić interpelirati o. prilikama u Bosni i Hercegovini, (če­ tiri retka zaplijenjeno. Op. ur.). Iz upu­ ćenih krugova saznaje vaš dopisnik, da je ministar Korošec donio sa svoga putovanja gotov nacrt reforme režima u Bosni. Južnoslavenski klub traži da se u Bosni uvede mcgjuslranačka vlada, u koju bi poslali Srbi 4, muslimani 3, Hrvati 2, socijalisti 1—2 zastupnika. Tako bi bilo popunjeno 11 resorata pokrajinske bosanske vlade. Za kon­ trolu parlamentarne vlade valja kreirati pokrajinska vijeća na osnovu megjuslranačkoga dogovora, a ne oktrojem ddozgor. Zastupnici su Hrvata katolika i muslimana već u Sarajevu izrazili svoju suglasnost s ovim na­ crtom. I srpski radikali simpatično gle­ daju pnamjenu režima u Bosnii* Jedno značajno saopštenje. Čita­ mo u zagrebačkim jiovinama, da no­ vinski osjek javlja iz Sarajeva ovu vijest: „Neki listovi bili su javili, da će odstupili sadanja vlada. Kuko se doznaje, provesti će se uopće rekon­ strukcija bosansko-hercegovačke vla­ de, kojoj će na svaki način (!) ostati (!) na čelu dosadašnji predsjednik gospodin Šola, jer u nje­ ga imadu svi (i) krugovi, kao i širo­ ki slojevi naroda potpunu povjerenje. Na mjerodavnim mjestima u Beo­ gradu uopće nabacilo se pitanje posvemašnog ukinuća bosanske vlade i to na laj način, da bi se ek- ... Ja sam bio uzrujan, neobično uzbuđen, kad sam drugi dan stajao pred njezinim vratima odlučivši se upoznati s onom, koja je jučer otvo­ rila prozor i koja mi je postala odjednom bliski i poznata. Ja znam šta se od mene očekuje prije nego što počnem. Njezino ime. To ne znam, a to će mi se dozvoliti, da ostane i dalje u tajnosti, da bi­ jela ruka ne bi i srce zatvorila, kada zatvori prozor, kada progju aprilski dani, i prestane padati sitna ki­ ša... Ja se bojim, da se ne bi više povratila, ako bih bio toliko Indiskretan prema njoj. Možda bih iz­ gubio više, nego što ću ovijem drugima dati. Jer ona je tako nježna i tako povjerljiva; — ona je prerano došla na ovaj* svijet, dok su ljudi taku zlobni i nečedni. ....Ona mi je otvorila vrata, pružila mi svoju ruku, na kojoj sam ,odmah primjetio zlatan prsten; ona mi nije rekla svoga imena, nego me povela u svoju sobu, ponudila-mi mjesto u jednom kutu sobe, a za tim otišla prozoru, spustila zastor i sjela do mene. „Prijatelju — reče mi nakon male šutnje, dok sam ja letimično razgledao tu tajinstvenu sobicu — „prijatelju, mi se poznajemo. Naše su duše jedno; one su jedno i u ovaj čas, kada smo prvi put zajedno. Mi se ne ćemo igrati srca, niti raz­ bora, jer nas veže zajednička bol za nedokučivim rujen zore. Preko hiljadu je dana prošlo od kako si prvi put prošao ispred moga prozora, Na hiljade je tužnih časova prošlo, kako sam osjetila, da smo jednd — nerazrješivo biće, misao i osjećaj. Ja sam te pratila na svakom tvom koraku, a ti me nisi poznavao, ja sam s tobom surađivala, kad si izragjivao ono što nisi nikom dao; — moj duh je sekutivna vlast vršite, po <M| dok se lugisUUvna vlast i ooiU laži u rukama narodnog prs ništva.Ko bi so sad snašao? ukinuti, i — rekonstruirati,i Wд biti, a Šola će joj „svakako q , na ćelu. Živjela logika, parđon logičnost 1....... Osnova novog ustava. Mic^u savjet pretresao jo osnovu nlđ ustavu za kraljevstvo SH8. Zakon o državljanstvu. savjet odobrio je zakontku osoori državljanstvu kraljevstva SH8, k je izradio ministar za комНц Zakonska osnova prihvaća kriterij vičajnosti, pa načelno priznaje | , žavljanstvu svima, koji imadu zaii no pravo u jednoj općini koja рђ da državi SHS. Posebne odredbe sadržava иш za stranu činovnike, koje je inJ rala bivša austrijska vlada (J zemlje, pa su р? tadašnjim ul J već samim imenovanjem dubitiJ čajno pravo. Nova zakonska oj ne priznaje ovaj privilegij. OnkiH nuvnioi imadu pravo na državljiejfl u našoj državi samo u tom dd ako budu od nje primljeni u јЛ službu. I Zakon-osnova dr№ o rijEšenju agrar, odno U sjednici agrar. odben « maja u. g. podnio jo dr. NjeW n osnovu o riješenjtl asjr. pitanja I ćemo donijeti u budućem bruj«. I protu predlog podnio je g.dr. Hn ovu svoju osnuvu: § 1. Kmetovski odoošaj u Вл Hercegovini i Novopazarskom шА megju vlasnicima zemlje i ки razvrgava se,’ novo stvaranje 1од nosa se zabranjuje. Dosadiaji ta vi postaju, izuzev slučajeve pd gjene u 8 4 ovoga zakona, da ma zemlje, koju su dosele ubrvj li, te se rješavaju davanja'ргем sadaujiin vlasnicima. § 2. Dosadanjim vlasnicima« lje platiče država otštetu za oka im zemlju po posljednjoj vrijedim katastru poreza za vrijednost 1M i zgrada, u koliko budu prijali vlasniku zemlje, najkasnije! konca ove godioe, priin| se računati kruna jednaka diran J rodne banke u Beogradu U ovu otštetu spadaju mM još nezastarjeli hakovi. je uvijek bio oko tebe; moja misao pratili jtl misli, da ih zloba ne okalja. No nisam mogla!... Ah, samo onaj Ш si postao za me izgubljen ja sam zatvorila i prozor, navukla zastore i zanijela se u sanje A sada ću ti predati ovaj prsten, ku I menu, koja veže dva dana u mome Ihott sreće i dan nesreće ... “ Ja sam opazio nezamjetivo ganute, bk skidala zlatni p^teir sa svoje bijele rake lit je lagano, mirno na noge, prošla sobom i и vila se pred prozorom. Tad je otrla suzu ui Okrenula se k meni i pripovijedala: Isto kao danas, sjedio je on na tom| и Bio je zamišljen i tužan, jer je morao pođi — u rat. Bio je Časnik i njegov puk biojei gjen proti Rusije. Ja ga nisam mogla tješi, nisam poimala to „vršenje dqžnosti“,gdje sd ubijaju. Za me je to bilo strašnije od svepi goga. Pomisao, da će on ubijati, da će ttarepr da drugi ubijaju, odalečivala me je u oujla njega, otugjivala ... Kad smo se rastajali zamolila O ubijaj!... J On mi reče: „Ако mene ubijy?‘ Ja sam još jednom ponovila svoju и .Ne ubijaj, ne moj ti narediti, da drugi iibip On je opet rekao: „А ako meni narede?* . Ja sam uporno molila: .Ne ubijaj!*što on skide s ruke ovaj prsten i predaše a s riječima: Ja odlazim. Ako čuješ, da san koga, razrješavam te prisege, koju si mi 1» ako mene ubiju sjeti me se'. . (Nash* �5jwj JI Broj Za »laćaj, da država no bi raspopla sa potrebnom gotovinom za pip zemlje, ovlaštena je platiti do »ci ove godino otkupninu u petptotoim državnim založnicama, ko­ te glasiti na dinare Narodne banu Beogradu’ računajući krunu za jjednoet, jednaku dinaru. Kamato ovih založnica teku od 1. guira 1919. godino, a pladnju se 1. ip i 1. novembra svake godine. / uložnice glasiće na donositelja, treba ih potpuno isplatiti najdoenije deset godina. Odletu za ostale nezastarjele haде valjk svakako u gotovu plafiti. $ 3. Dosadanji vlasnik, koji misli > mu je zemlja prenisko cijenjena, m pravo da traži od kot. ureda nog procjenu u roku od mjesec dana, gtuasiuči od dana dostave riješenja £ ureda, kojim se označuje sveugpga olštela za njegovu zemlju dodnega kotara. Kotarski su uredi dužni sastaviti psak vlasnika zemalja, opterećenih jjetovskim pravom, pri čem je 4lučno gruntovno stanje, inčunati vrijednost zemlje, te dostariti svakome vlasniku u vlastite ruke nješenje o odmjerenoj otšteti ujo[ovoj. § 4. Kmetovski odnošaj na onim emljištima, koja zbog položaja (na r. u blizini varoši, kupališta, indusrijskih mjesta i t. d.) imadu nesrazв.шо višu vrijednost neg"j li odgoum njenoj plodnosti, rješava se dioioiii izmegju dosadašnjeg vlasnika i Itoeta po pola. Mali posjednici, koji imaju najviše 10 kinetovskih selišta, a koji hoće da » bare zemljoradnjom, a nemaju doniljoo slobodne zemlje, mogu tražiti, h im se u ime potpune ili djelomičje otštete izluči iz kmotovskih selišta jnoliko komasirane zemlje, koliko do-, bije njihov najbolji kmet. Ovo izlučinoje mora se obaviti tako, da svima inatima ostane dovoljno zemlje, da nogu racionalnom zemljoradnjom othraniti svoju porodicu. Ako su kmetovska selišta tako mlena, da se ne može za malog poijrdnika na ovaj način zemlja.izlučiti, toža tražiti, da mu se u ime potpune i djelomične otštete dade zemlje iz Harnog pošjeda. ' Novu procjenu, predvigjenu u § I oroga zakone, te diobu kmetskih selišta kao što i komasaciju, predvijjeau u ovom §. provodiče obranici »d pet lica, od kojih svaka stranka bira po dvojicu, dok ovi izabiraju proMniks. Za slučaj nesporazuma, odlušuje kura. § 5. Kmeti su dužni podmiriti driiri otkupninu i plaćanje za ostale bikove za 30 godina bez kamata, u »sliku posebnog poreza ra otkupljenu »miju. Za ovaj porez pripada državi iskonsko pravo zaloga na otkupljenim aekretnioania, na prvom mjestu, što »ba u gruntovnim knjigama shodno ubilježiti. Ovlašćuje se ministar za agrarnu ttfurmu, da može siromašnim kmeina, koji no mogu plaćati ovog ponu, porez posvema ili djelomice Pregled. Krunsko vijeće. U subotu se je J dvoru održalo krunsko vijeće. Ras­ pravljalo se o unutrašnjom uregjenju države, kao i vanjskom položaju, a uručite o onom na kongresu mira. Vijeće je potrajalo od 10—1 sat po podne. Protlćer intervju. .Samouprava" donosi u francuskom jeziku intere­ santan intervju sarađuika pariškoga ,Journala" sa ministrom predsjedni­ kom Stojauom Protičein. Ministar predtjednik osugjuje u svom intervju-u Milanska presizanja i^iritikuje neo­ dlučno držanje francuske vlade u otom pitabju. .Samouprava" dodaje .ПРАВДА* — .PRAVDA* da ovaj intervju radi toga priopćuje u francuskom jeziku, jer drži da ga francuska cenzura ne će propustiti, pa zato žel^ da barem ovim putem dogje u franepsku javnost. Talijani popuštaju. Vijeće četvo­ rico opet je proučavalo talijansko-jugoslavenski problem. Nije se još došlo do sporazuma. Orlaudo i Sonoino vra­ tili su se u Pariš, a da nijesu sobom donijeli nikakve nove kombinacije. No. oni su svakako pripravni, da smanje svoje zahtjeve, ali AVilson još uvijek ’ nalazi, da su njihovi zahtjevi pretje­ rani. Francuska nastoji, da se dogje do povoljno transakcije. Njemačke represalije. Jučer je kancelar Renner primio udaslaustvo iz Njemačke Štajerske, koje je posjetilo i ured za vanjsko poslove. Deputacija je zahtijevala da njemačko-austrijska vlad^ zaplijeni jugoslavenski posjede na, austrijskom zemljištu kao represa lija za to, što su jugoslavenske oblasti zaplijenile posjed pripadnika njemač­ kih narodnosti. Dr. Renner je odgovo­ rio da će se jugoslavenska imovina u. Njemačkoj Austriji smatrati za nepri­ jateljski imetak ako u Jugoslaviji ne prestanu zapljene njemačkih posjeda. Držanje Hllsona. Javljaju iz \Vashingtona: .United Press" doznaje iz pouzdana izvora, da se predsjednik Wilson ne će vratiti u Ameriku, doklegod no budo potpisan mir. \Vilsun će poslati kongresu poštom ili kabe­ lom jednu poruku, u kojoj će istaknu­ ti razna pitanja narodnosne prirode, koja kongres mora razbistriti. Ugovor i predlog saveza megju Francuskom, Sjedinjenim Državama i Velikom Bri­ tanijom biće podnesen kongresu tek pošto Njemačka bude potpisala mir. Bojkot boljševika. .Chichago Tri­ bune* piše: .Za stalno se zna, da Ru­ sija ne će biti pripuštena mirovnoj konferenciji. Drži se, da će boljševizam, koji je dobio smrtni udarac, ubrzo iz dahouti. Stoga nije potrebe baviti se vojnom intervencijom. Predsjednik Willson krenuće iz Evrope tek onda, kad mir bude potpisan." Tljeće četvorice. Povratkom gosp.. Orlanda opet je* brazovano vijeće če­ tvorice. Ono se sastalo u četvrtak u jutro i popodne. Gg. AVilson, Clemen ceau,Lloyd George i Orlando bavili su se ustavom bivše Austro- Ugarske, zatim budućiin granicama Austrije, Ugarske i novih država i napokon razgraničavanjem jadranske obale. Pet ministara inostranih djela velikih država ispitalo je i odobrilo izvještaje raznih komisi­ ja, koje su odredile granice Ugarske prema Češkoslovačkoj, Srbiji, Rumunlji i Poljskoj. Nijemci odbijaju uslovel »Chicago Tribune" piše: .Sinoć je Njemačka .delegacija vijećala na kratko vrijeme, pa je — kažu — odlučila, da ostavi Versailleš, Nijemci vele, da je mirovni ugovor preoštar. Brokdorff-Rantzau pozvaće konferenciju, da mu pošalje u Berlin saopćenja. Njemačke su no­ vine bijesne. U političkim krugovima drži se, da su te priprave za tobožnji odlazak samo preliminari velikpg ble­ fa, kojemu je cilj, da ustravi savez­ nike. Ovu su vijest donijeli .Informa­ tion" i .Pariš Midi", ali nije još potvrgjena. 4 Kriza u Bugarskoj. Javljaju rz Pirota: Ministarska kriza u Bugarskoj dovršena, je. Novi kabinet obrazovan je pod predsjedništvom Todorova, koji je ujedno ministar inostranih djela i vjera. Stanje u Magjarskoj. Zapovjedni­ ku češkoalovačkih četa dolaze mnogo­ brojne deputacije iz magjarskih gra­ dova i sela, koje mole da bi Cesi za­ posjeli ova mjesta i obranili stanov­ ništvo od terora magjarskih boljševika. Rumunji napreduju prema Pešti. Javljaju iz Bukurešta: Pošto jo magjarska boljševička vlada zamolila bila saveznike za primirje, rumunjske ве ćete uataviše dne 3. maja ш desnoj obali Tise. Pregovaralo se je pet dana uzalud, dok saveznici ne uvidješe da je molba za primirje bila samo finla magjarske boljševičke vlade, a onamo •htjelo'se je samo ruskim boljševici­ ma, koji su prije dva dana poslali ultimatum Rumunjskoj, dati vremena da mogu ovoj pasti za legja. Nije se očekivalo, da će stvari poći ovim to­ kom. Već četiri dana navaljuju bolj­ ševici žestoko na Rumunje na Dnjeslru. Bela Kun je mislio da je došao čas, kad može odbiti predloge save­ zničkih vlada i rezervirati mogućnost, da udesi nove provokacije. Usljed to­ ga dubila je rumunjska vojska dne 7. mpja zapovijed, da nastavi napredova­ nje prema Budimpešti. Molba llabeša. Stigla je u Marseille abisinska (habeška) misija, koja će tražiti protektorat Francuske nad Abisinijom. • Domaće vijesti. Prilike u Sandžaku. Ušljed nesre-jenog saobraćaj i sa Sandžakom nije nam moguće temeljito pr- ti tamoš­ nje prilike, a samovoljom pojed nih 'njeanih oblasti spriječen" te i širenje šeg lista u tim krajvva.uu. S ’ vrlo neobaviješteni o slanju tamošnjih muslimana, pa s toga o njima ne ,. žemo ni iscrpivije pisati. A da tamu ne vladaju sregjene prilike vidi se po ovoj vijesti, što nam je šalje jedan prijatelj: U Ii- B'Fsnići vila »a PlevliiрГи><М*Н SU UU|/ JŠ.U.sU 'C- H ‘ ' 1 Agaua Gadže, ubili mu ženu i snahu i opljačkali cijelo pokućstvo. Slučaj je tim grozniji, što su obje ul ,ene žene bile trudne i skoro na porogjaju. Iznoseći ovaj grozni zločin pozi­ vamo centralnu vladu, da se jednom makne i stane na put ovom stanju tamošnjih muslimana. CrjuiHa 3 Strana vjednik pošte. Previše bi oduljilo govo­ riti o njegovim djelima prije prevrata, ali ne će škoditi ako bar neka spome­ nemo radi bolje ilustracije njegova postupka prema našem seljačkom svi­ jetu. Emil Sterbek ima manu, da neće da primi na poštu pakete, novce ili preporučeno pismo/dok mu se ne do-* nese nekoliko jaja, mlijeka ili kajmak u Bilo je slučajeva, gdje su ljudi iz Tr­ nova nosili pakete nalAlipašin Most f tamo predavali, jer nisu htjeli da dadu tušveta, a ^terbek nije Htio da bez tog primi paket. To može posvjedočiti Omer Mizdrak. ' Viže puta čekaju ljudi i žene iz okolnih sela dulje vremena na isplatu mirovine ili na izdavanje pošiljki, jer je njegovo uredovno vrijeme — ne­ poznato. To će osim svih Trnovljana posvjedočiti i Rislo Angjić iz Zijamet Crne rijeke. Ondašnji radnici i namješ­ tenici morali su zimi vrlo čoato sje­ diti u mraku i studenoj sobi, jer su drva i Petroleum, koji su bili odregjeni za tu svrhu, nošeni njegovoj Adeli u stan ili ih je ona zamijenila za sir i kajmak. Prošle godine je pače iz­ mamio komad zemlje od Cvije Kovačević, da je zasije, jer da će joj to­ bože muža iz vojske spasiti. A što je najgore, usugjuje se dapače tuči po­ jedince, koji dolaze da pitaju za svoje stvari. Tako je n. pr. šamarao invalida Saliha Tukeliju i Ramu Leletu. Sada doznajemo, da je otpustio iz službe nadzornika brzojavne pruge •Alipašin Most—Kalinovik, OsmanaKuĆuka, koji svoju službu savjesno vrši punih 11 godina. Uzrok je otpustu bio to, što je u kancelariji zapalio cigaretu. Isto je tako prije otpustio Bečira Ta­ baka, koji je služio 8 godina, bez ikakva razloga. Upozorujemo nadležne na tog de­ liju i zahtijevhmo, da se otpušteni ljudi povrate u službu. Istinitost ovih navoda posvjedočiće: Aleksa Goljanin, Haliz Mahmutović, Gjorgje Aksentić i Muhamed Kolar. Poziv na upis! Ženske krojačke škole, sist „Unlversal.* Nakon osvje­ dočenja o vanrednom uspjehu ove škole, zahtjev je mnogobrojnog gragjanstva, da se oteori t II. tečaj ove korisne poduke. Za to pozivljemo cj. reflektantioe, koje bi željele drugi te­ čaj posjećivati, da se čim prije na upis prijdve, te bi u slučaju dovoljnog broja učenica, rado se zahtjevu pošt. gragjanstva odazvali. Na upis prima se u Sabornoj Dvo­ rani, vrata br. 69. (Magistrat) za vri­ jeme rada, prije podne od 9—11 s. i po podne od 2—4 s. Za mnogobrojni poajet moh: Š. R. Rosić, upravitelj. NB. Muslimanke učenice primaju se u zgradi: „Ženskog musi, udruženja „Osvilanje.** Džinin sokak. Za vrijeme poduke od: 2 do ti sah. po podne. 60—1. Čestitamo. Članovi naše organiza­ cije gg. Sejfudia ef. Sahbegouić iz Vlasenica, Hamdi ef. Jamaković iz Rogatice i Husejn ef. Delić iz Bihaća položili su dne 10. o. mj. kancelistički ispit, pa im od srca čestitamo. Uzurpacija beglućkih zemalja. Piiu nm iz Prijedora: .Kmetovi u ovom kotaru ne zadovoljavaju se svojom zemljom, već im rastu zazu­ bice i za beglukom, to hoće na silu i begluke da amahau. Rezaniraju da nama muslimanima ne treba zemlje i vele da mi možemo i o zraku žiVjeti. Ako baš hoćemo zemlje, eno nam Azije. Vele, da stari zakoni više ne piju vode; sad je sloboda i — naše je sve. Navešću »amo nekoliko primjera: Iladži Sali Ii aga Džihić u Kozarcu uzorao svoju beglučku zemlju, a kme­ tovi naoružani dogju i posiju gotovo oranje, govoreći da je i to njihovo. Isti slučaj dogodio se je i Mehmcdbegu Kapetanoviću u Jelovcu. Ovdaš­ nje dživarske zemlje u Baltinoj bari vlasništvo Ahmedbega Carića iz Dubice zasijati su kmetovi iz Goćana Prijedor, 15. aprila 1919. bez ikakva pitanja i sporazuma. Svi­ JvŠ nam je u svježoj uspomeni jet se u čudu pita: šta ima ovo da s'r^božno umorstvu, što je izvedeno znači. Ima li kogod od vlade, da nam na Malićbegu Kulenoviću Haračliću u dadne odgovor?.. Knežpolju, na njegovom vlastitom dob­ Neka se 1 ovo zna. Hadži Mahmudbegu Džiniću, kad se je vratio ru u selu Vlaškovcims odstrane kme­ iz Beograda, položivši svoj mandat u tova nakon prevrata. Nije se još ni „Državnom Vij-ću", zapalili su i o- proces pruveo ni pravorijek izrekao, pljačkali Srbi kmetovi cijelo stanje u koji bi imao da zadovolji pravdi, u koliko zadovoljiti može odmjerenjem Lamovitoj. Bez komentara.., Iz .Zemaljskog donfa ratne siro­ kazne, a već drugi musliman plaća čadi u Reljevu? Prije kratkog vre­ životom. Ovaj put nije platio glavom mena imenovan je Hafiz Sulejman ef. kakav feudalac kod „truhlog* čardaka, Sahanić za islamskog vjeroučitelja i nego seljak musliman i to u svom duhovnog staratelja islamske siročadi, vlastitom mlinu na bigajrihak. Mujo Huljevid sa starijim bratom koja je smještena u tom domu. Time je udovoljeno davnoj potrebi, jer su iz sela Čarakova nedaleko grada otišao jo na Sanu u svoj mlin dana 7. o.mj djeca do sada bila bez vjerske obuke i nadzora Sahanić stanuje stalno u da samelje Žito. U istom mlinu bio je i jedan mladić pravoslavni, koji je domu. Crno-žut! gazlja. Još iz vremena mlio svoje žito. Oko 9 sati navede pokojne Austrije nalazi se u Trnovu izašao je spomenuti mladić i vidio u manipulant Emil šterbek kao zapo­ blizini mlina dvojicu ljudi s puškama Naši dopisi. �.pravda* Strana 4 Ограва ' Povrativši ee u mlin, rekao je dvojici Huljevića, da ne smije dalje ostati u ■mlinu, da mora bježati kudi, premda nije sve žito samlio. Uprtivši torbu a neko­ liko kila brašna, pogje kuću Kad je milio pokraj one dvojice naoružanih, poviče jedan od njih: .Gubi se kući* i ispa­ li za njim jedan hitao. Kad su Hulje« viči čuli prasak pučke, zaključaju mlin i stanu premišljati šta će. Umoreni Mujo odluči da se spusti pod mlin i odriješi lagju, te da bježe niz Banu, ne hi li tako izmakli. Upravo kad je pošao lagji, sine puška s obale i on ostane na mjestu mrtav. Brat mu uteče ispod obale i nekako se došulja do kuće te javi što se je zbilo. Sutradan došli su oružnici .na lice mjesta*, a za njima i sudska komisija s liješnikom. Konstatovano je, da Je umoreni pogogjen iz vojničke puške i to repetirke. Ovo umorstvo izazvalo je megju muslimanima ovoga kraja razumljivo ogorčenje i komentira se na razne na­ čine. Sumnja se na dvojicu Tadića, da su oni počinili taj zločin, jer je oružnička patrola našla kod Tadića dvije vojničke puške. Do čuvara je zkkona i pravde, da stvar potanko is­ pita i istraži, te da krivca kazui pre­ ma težini zločina i time pruži zado­ voljština povrijegjenom pravu. Velimo prema težini zločina i kaznu, jer tko tako ne bude, onda je pravu odzvnnilo. Ovaki će se slučajevi oj i ли i pravo će postati naprosto jedno rupi л 8 tega je u interesu države i autori­ teta vlasti, da zaštiti prav ■ od -vakoga, koji ga napada i hoće da na mjesto prava postavi nepravo. Gov ri se: .neka živi pravda, pa makar sv t propao", a mi usvajamo ono dru-^ .neka živi pravda, da ne bi svijet propao!" Pametnome dosta. Kakanj, 4. maja. Danas je preselio na abiret opće štovani naš načelnik Hasan-beg Alajbogović, kojeg ne ćemo nikad prežaliti. Merhum ie bio rijetka pojava megju nama seljacima, koji smo u svačem zaostali. Kod njega smo uvijek mogli naći savremene nasihate i upute u svakom pogledu. Bio je bistar i nada­ ren i često bi nam govorio: .Da se B'g dć mogu povratiti u mlagje go­ dine, prva bi mi bila dužnost, da se školujem, kako to sada vrijeme zah­ tijeva . « . Sirotinji je bio prava majka: je li se ko samo obratio na nj, bio. je služen. Ni javnih naših kulturnih usta­ nova nije zaboravljao i njihovu je važnost dobro shvaćao. I na smrtnom času se je sjetio naše zajednice, pa je Muslimanskom vakufskom sirotištu, sirolištu u Yinkovc:ma, „Gajretu" i našem glasilu .Pravdi ‘ uvasjjetio po d’rjSSta krilna. Eto —koga čovjeka gubi Kakanj, a tim i naš narod, megju kojim je teško naći ovakjh ljudi, kad se uzme u ob­ zir, da je Rasan beg bio neškulovan i skoro nepismen. Naše mu stanovništvo želi i išće od svemogućeg Aliah« (dl š.) da nas dočeka u Firdevsi-nla džennetu. Rehmelullahi slojhi rahmeten vasiaten! Ehul-IIamld. - ===== Zdravlje. Dolje alkohol! Od raznih akcija, koje su išle za socjjalnim reformama, moramo istek nuli protivalkoholni pokret Ne spomi­ njemo ga radi kakvih njegovih rezul­ tata i velikih uspjeha, jer takvih u nas nije đoslije bilo, nego stoga, jer je danas važnije no ikada, da u našem narodu provedemo snažan protivalko­ holni pokret po uzoru kulturnih naroda (Švedska, Norverška i drugilš. Vrijeme je, da liječimo teške rane, što ih je zadao ral našem narodu u ekonom­ skom, moralnom i fizičkom pogledu. A upravo suzbijanjem alkoholizma možemo najbolje povratili svom naro­ du ono, što mu je rat velikim dije­ lom oteo: gospodarsku snagu, ćudoregje i fizičko zdravlje. Najvećom su zaprekom snažnom protivalkoholnom pokretu razne krive predrasude, što su se ukorijenile u narodu, a 4oš većma megju inteligen­ cijom. U širokim masama vlada još uvi­ jek mišljenje, da su alkoholna pića korisna po čovjećiji organizam, te da ona imadu neku vrijednost po prehranu. Megju inteligencijom vladaju posve krivi nazori o zadacima i ciljevima protivalkoholnih pokreta. Takvom je shvaćanju djelomice krivo i inlrasingenlno stanovište onih apstinenata, koji zastupaju skrajnu ljevicu, a da se u svojoj propagandi ne umiju držati načela „realne politike". Nema sumnje, da na svijetu nema socijalnog pitanja, prema kome bi se ljudi vladali tako hladno i nemarno, kao frema pitanju alkoholizma. Prema I toip se pitanju postupa maćuhinski. Velik dio ljudi — kako rekosmo — ne će naprosto da prizna, da uopće postoji alkoholno pitanje, već drži, da je svakidašnje lokanje baš tako na­ ravna pojava, kao što n. pr. svakidaš­ nji ručak. Drugi opet držo nečim ab­ normalnim tek to, ako se zbog alkohola netko valja posred ceste. Mnogi opet znadu, da je alkoholi­ zam jedna od najvećih socijalnih ne­ volja naš< gp vijeka, no njima ne bi mkad palo na um, da protiv to po­ gubne pojave išta poduzmu. Oni, koji su zaista upoznali alkohol u svoj nje* govoj pogubnosti — to su bijele vrane i ako se njihov “broj u kulturnih naro­ da napretkom moderne biologije, higi­ jene, psihiatrije itd. rap:duo množi. Tek statistika — taj vjerni abaro meter svakoga narodnoga života — otkriva nam veličinu alkoholnog pita­ nja. Tko ee i malo zadubio u statis tiku, taj će bez sumnje odmah pri­ stati uz protivalkoholni pokret < .ПРАВДА" Broj 31 l>j»; Evo jedan statistički primjer: U U radu je za preporod narod«j4 Banovini se trošd > još prije, raja na nit od najvažnijih programnih iJ lu alkohol godišnje prosjekom 126 mili protivalkoholni pokret. Da к trima juna kruna. Zn sve javne potrebe (zo pokretom mogu postići upraru fti maljske i zajedničke) trošilo se isto čanstveni rezultati svjedoči nam рт,toliko. Komentara ne treba! Prema injer Norveške, gdje je u par dm današnjoj vrijednosti novca troši se nija uspjelo sniziti petrošak alktH danas na alkoholna pića U Banovini na jodnu petinu. Takvim se tsp!X bez fumujp više od jedne milijardo ma možemo mi nadati tek tad«, Uf kruna svake’ godino. Jačog destruktiv­ se u našoj javnosti, a osobito kod & nog faktora u našem narodnom gote teligencije, iz temelja promijene apodarstvu naša nacijonahia ekonomija stnrjeli nazori-o alkoholu. U pMn* jamačno ne poznaje- No vaba naglasiti, alkoholno organizacije mora da duj da krivnju radi tih kobnih ekonomskih svatko, tko želi raditi za svqj nini posljedica ne nosi toliko t. zv. preko­ pa ako i nijp potpuni ‘apstinent. St mjerni alkoholizam (pijanstvo), nego najveći se uspjesi daju postići pita­ znatno više t zv. umjereni alkoholi­ nom apstinencijom, jer je to, kaku i zam (umjerenjaštvo), jer je taj znatno kustvo pokazuje, najbolja psiliAJii rašireniji od pijanstva. A imamo li na metoda u borbi protiv alkoholima. umu. da alkoholni pića pomarodnu Kad bi svatko shvatio apstinencija prehranu posve suvišna i besklasna, grano salis, nestalo bi brzo onih » — da no govorimo o njihovoj štet­ ivhih predrasuda, koje su danu nosti — to je jasno, da je svaki izda­ većom zaprekom širenju frijeicut. tak uložen u alkohol potpuno u ludo , Dužnost je stoga svakog nsrodn j bačen. To vrijedi i za prekomjerni, čovjeka, da s tim predrasudom« A kao i za umjereni alkoholizam, jer je računa, te da sebi stvori jasan sud t svaki pa i najmanji konsum alkohola alkoholnom pitanju. s fiziološkog stanovišta posve suvišan. Ovaj lijepi članak A. ćepulita pa Jedini razlog za trošenje alkohola jest epikurejština i neobuzdana želja za nosimo iz „Nar. Politiko* i obrioe« uživanjem. No kao protivnici materi­ na njeg pažnju naše inteligencija Vri jalizma i životinjskog hedonizma mo­ jeme je da i ona krene zdravjimps ramo svaki takav razlog s prezirom tem i da se trgne iz svog dosadaajeg nehaja. Kad ćemo jednoć prijeći a odbiti. Imajmo na umu, da je baš tež nja za uživanjem uzrokom modernoj otvaranje udruženja proti piću?. ., demoralizaciji. Protiv takvog shvaćanja •života i životne zadaće moramo se boriti svim silajna, ako hoćemo, da preporodimo svoj narod. Naglasiti valja, da postoje osim spomenutih ekonomskih razloga još za uvagjanje električnog svjet la i snage, te svih vrsta teleznatno veći razlozi, što traže radikalno riješenje alkoholnog pitanja. Poznato :: fona. Prima I popravke. je, da je danas alkoholizam najveći Solidan posao. Cijena афгш. uzrok moralnoj pokvarenosti. Osobito valja istaknuti, da alkohol uništava in­ telektualnu i fizičku snagu rase, i to Jusuf Hadžić, Sarajevo. u mnogo većoj mjeri, nego se obično Kundurdžiluk 35. misli. Prva muslimanska radnji Nezaboravne post ženskinje! Svaka djevojka i svaka majka, — bez razlike staleža i obrazovnom — treba da j<> dobi a i obiteljska krojačiea. jerb<> im je to neobhodno nužno znanje na korist i ро.ион; su tim stiče esh tiffki ukus o ljepoti i ljubav za štednju цкизпо i lijepo skrojenog odijela, bez da чн izlaže volji znanja i neznanja žilice. Za to iskoristite ovu jedinstvenu priliku, gdje z > n- koliko dana, bez ikakva truda možete svestrano u sveukupnom krojenju odijela ј rublja da obrazujete. Preporučujem se: • Š. R. ROSIĆ, Upravitelj 2 K. fi. .CNIVERZAL". MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA ц BOSNU i HERCEGOVINU = DIONIČARSKO DRUŠTVO u‘SARAJEVU. = PODRUŽNICA u TUZLI. = Pupilarno siguran zavod. — Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. — Ulošci preko K 8,000.000. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i plaća najbolje kamate. — Uzima u poliranu sve vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. ^23 Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlaenik: Centralni Odbor „Ј. M O," Islamska dionička štamparija u San^eru. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/aa2f1bb89a0a41d3a3397b63c5d09d68.pdf c0980402150e48887aa52fbf704b185d PDF Text Text PRAVDA Poleđini broj 40 helwi. Ulazi subotom, utorkom I četvrtkom UREGJUJE REDAKCIONI ODBOR :■ PRETPLATA: GODIŠNJE 40- KRUNA NA POLA GODINE 20 - KRUNA :• UREDNIŠTVO I UPRAVA U ISLAMSKO ŠTAMPARIJI (CAREVA ULICA) TELEFON BROJ 124. — ČEKOVNI RAČUN POŠTAN. ŠTEDIONICE 1119. Гласило Југославенске ЛПцслитанске Организације. Broj 32. Skučeni pogledi. Predstavnik »Rađene*, inače ad tokal i član narodnog predstavnička . Dr. Živko Nježić izvolio je progoforiti. G. doktor 80 prikazuje kao »prijtih' narodnog jedinstva i kulturnopjipodarskug pridignuća cjelokupnoj naroda bez razlike vjeroispovi­ jesti, a ipak je podnio predlog, kojim bi se imao preklati jedan velik broj obitelji istog tog naroda. Ogledajte tu ijegovu osnovu s kojeg god hoćete gledišta, ne ćete i ne motele u njoj oači ništa drugo, nego li slijepu mrž­ nji, koja je provejavala cijelim dosadujim radom g. dra Nježića. Rat ga nije nimalo popravio, a narodnu slo­ bodu gleda kroz iste naočare, kojima us je gledao za vrijeme upokojene Austrije. Drži se one: »Što je moje, to je samo moje; što je tvoje, to je tvoje i noje!" Ne, nijesmo dobro kazali; on ide i dalje, pa zadnji stavak mijenja skroz sebično i nepravedno. On hoće; ,ito je tvoje, to je moje". čitajući njegov zakonski predlog i nehotice se sjećamo predratnog mentsliteta ljudi,.koji su o povraćenim na8m muhadžirima pisali sa najvećim pvzirum i nebratskom mržnjom tra­ tili od austrijske uprave, da ih zaštiti od invazije ovih »nametnika". Nijesmo tačuo rekli. O povraćenim muhadžirima pisao je, da je »kod nas previgjeu jedna sistematska invazija narodnog, nekulturnog elementa, problema­ tičnih tipova i sanskilota, sumnjivih psgjau ■ i — nomadskih podanika'* Pročitajte pomnije Njožićevu osnovu, |« ćete se uvjeriti da je isti kao što bijaše u vrijeme pisanja gornjih blas(emija. 0u je sad dapače gori i bezobzir­ niji, jer bi i pomoću autoritetu naše mlade narodne države htio da pravi beskućnike i — urotnike proti mla­ doj nam državi. I Pročitajte mu osnovu i uvjerićete »,da on ne vidi dalje od nosa i da ио težište reforme polaže na to, da umiju izbije iz naših šaka. Što traži mvrgnućo kmetstva to mu ne zamjrravaino, jer može redi da radi na nbnomskom pridignuću naše zemlje i ušeg naroda. Nu kako da mirno ptegjemo preko zahtjeva u § 3. nje­ gove osnove, kojim hoće da dira i u red sregjeno heglućko stanje. Misli li k. dr. Nježić, da je zemlja samo za ljude, koji nose ili su nekad nosili tuslov kmeta i kako će da opravda ovu nepravdu, kojom bi se hiljadama ljudi otjeralo sa zemljišta, koje su utopili (svojim znojem isto onako, kao što ih natapaju i drugi zemljo­ radnici? Doktor bi htio da kmeti dobiju tugju zemlju besplatno; ne slavlja im nikakva ograničenja u veličini posje­ Sarajevo, četvrtak 15. maja 1919. (15. šabana 1337.) da, niti se pita kako će stajati drža­ va, ako se zemlja bez ikakvih uslova daje često puta lijenom i prelijepom težaku. U tom pravcu on nema ni­ kakvih obzira prema interesu naroda i države, nu kad se radi o dosadanjim vlasnicima zemlje, onda je i te kako oprezan i rigorozan. Za taj izvraćeni hnentalitet dra Nježića osobito je karakterističan § 10. osnove, ko­ jim stavlja ograničenje »u koliko je mogu sami obraditi*. Tu je dakle ra­ cionalan. A za što? Jednostavno za to, što bi htio ponoviti staru pogrješ­ ku srpskih državnika i njihovo miš­ ljenje, da „Turke" treba potisnuti sa sela u gradove, a iz gradova — na­ polje. Ovo neraspoloženje g. doktotora izbija jasno i u § 12., kojim bi htio, da „aga" od svoje skroz ograničene eksistencije (vidi § 7.) plati još i dug, koji je osiguran na njegovoj zemlji. Ograničuje mu životne uslove na mi nimum i opet se ne stidi, da mu taj minimum optereti starim dugom. Gdje je tu logika, da i ne pitamo za srce i pravdoljubivost? To imadosmo primijetiti bezglavosti g. Dra Nježića, a što se tiče os­ tvarenja ove osnove još jednom naglasujemo, da ćemo se svim silama oprijeti ovoj nepravdi. Ne ćemo do­ zvoliti da budemo stjerani na prosjački štap; a za zemlju ćemo se boriti isto onako, kao što radi uje drugi na nas navaljuju. sljednjem slučaju zadržaće je to treće lice, a njegov odnos prema zemlji riješiće se u smislu odredaba ovog za­ kona. § 4 Kmetovi, spomenuti u §§ 2.3. dobijaju zemlje bez ikakvo naplate i bez tereta, te se ne mogu opteretiti niti obveznicama na zemlju, niti kab vim drugim tražbinama osim poreza, koji će plaćati^kao i svaki gragjanin. § 5. Bivšem kmetu, koji se oslo­ bodio po prijašnjem fakulteti vnom na­ činu otkupa, briše se teret sa oslobogjenjem zemlje, u koliko nije isplaćen do sada, kad je ovaj zakon stupio na snagu. II. Odnosi slični kmelovskom odnosu. § 6. Dosadašnji priorci, pridržuici, prisjednici, napoličari i desetlije pro­ glašuju se slobodnim vlasnicima ze­ malja, koje su do sada obragjivali,ali uz platež odštete, čiju će veličinu usta­ noviti agrarna komisija uvažujući mjesta i kakvoću zemlje. Odštetu zbog oduzete zemlje dosadanjim vlasnicima jamči država. III. Odšteta. § 7. Dosadanji sopstvenici gospo­ darskih prava (age), čija je (gospodar­ ska) eksistencija ugrožena osiobogjenjem kmetova, dobivaju za oduzeta im gospodarska prava odštetu od dr­ žave. Visina ovo otštete ustanoviće se kapitaliziranjem desetgodišnjeg haka, računajući hak ’/i« prihoda, i isplatiće se po. maksimalnoj cijeni, kojoj je zrno imalo posljednje žetve, dignu­ te pred ovaj rat § 8. U oštetu uračunaće se i kmetovske dugovine (hak) za 1918 god. 1. Kmetski odnosi. § 9. Za vremena isplate oštete da­ § 1. Kmetski, čivčijski odnosi u Bosni i Hercegovini, zatim u novim vače se dosadašnjim* vlasnicima gos­ krajevima Srbije i Crne Gore, razre- podarskih prava (agama) kad zatraže, šuje se, a novo se stvaranje kmetskog privremena renta, srazmjeruo njiho­ vom dosadašnjem dohotku od kme(čivčijskog) odnosa zabranjuje. tovskih zemalja (§ 7.). Isplaćena pri­ § 2. Dosadanji kmetovi (čivčije) vremena renta obračuuaće se prili­ proglašuju se slobodnim vlasnicima kom isplate oštete. dosadanjih kmetskih zemalja; njihova § 10. Dasadašnjim vlasnicima gos­ vlasnička prava upisuju se u gruntov­ nicu, a gdje ovo nema, izdaju se nove podarskih prava (agama), koji bi ušIjed raskidanja kmetovskih odnosa I vlasničke tapije. htjeli mjesto rente ili oštete ili dijela § 3. Jednako se proglašuju slobod­ istih dobiti odgovarajuće vrijednosti nim vlasnicima dosadanjih kmetskih u zemljištu i to u tolikoj mjeri, u ko­ zemalja bivši kmetovi, koji su izgubili liko je mogu sami obragjivati, daće svoje kmetsko selište na osnovu pre­ se zemlje od ekspropriranih velikih sude upravnih vlasti bivše Austro­ posjeda ili od državnoga zemljišta. ugarske monarhijo ili Otomauske im­ § 11. Za oduzimanje gospodarskih perije, ili su ma na koji način — osim sporazumnom voljom — dignuti sa prava na ukmećenim krajevima ne će svojih zemalja. Oni se vraćaju na svoje se davati nikakva ošteta. zemlje kao puni sopstvenici, ako se IV. Tereti. radi toga prijave agrarnim komisijama § 12. Svi dugovi na imanjima, na najdalje za godinu dana od dana stu­ kojima postoje gospodarska prava, panja na snagu ovog zakona. smatraju se kao dugovi vlasnika tih Poslije toga roka zemlja pripada prava, bez obzira ua čije se ime vo­ definitivno, (kome? Op. ur.) ako nije de i odbiće se od oštete, koja im po bona fide prešla u treće ruke. U po­ ovom zakonu pripada. Zah. predlog dra Nježića o riješenju agrar, pitanja. Godina I. V. Nenastanjena zemljištd. § 13. Zemljišta ili oni dijelovi ze­ mljišta, na kojima sada nema kmeta (čivčije), ili ih kmet (čivčija) ne drži, a na kojima postoji gospodarsko pra­ vo, pa ih ne obragjuje ni sopstvenik gospodarskog prava, prelazi u potpu­ nu svojinu države, koja će ih upotri­ jebiti za naseljavanje. Oštetu vlasnici­ ma gospodarskih prava na tim zem­ ljištima, isplatiće država prema najmanjci stopi, po kojoj je neko gospo­ darsko pravo u tim krajevima is­ plaćeno. § 14. Prihod od prodaje imanja, koja pripadaju državi otkupom gos­ podarskih prava upotrebiće se na amortizaciju izdataka za isplatu otštete. § 15. Na imanjima i hatarima gradski vlasnik gospodarskog prava i kmet (čivčija) smatraju se suvlasnici­ ma za svaki onaj dio, koji odgovara prihodu, koji je s toga imanja uživao. Svaki od njih ima prava tražiti u sva­ ka doba podjelu imanja. § 16. Vlasnici gospodarskih prava (age) dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga za­ kona prijaviti se agrarnoj komisiji za otštetu sa svima dokaznim sredstvima o postojanju njihovog prava. Koji to ne učine u gornjem roku, gube svako pravo ua otštetu. VI. Prclame ustanove. § 17. Do dalje zakonodavne odred­ be obustavljaju se svi sporovi (par­ nice) i sva izvršenja (ovrhe), što su u toku, a koja su nastala iz kmetskog (čivčijaškog) odnosa. Isto se tako obustavljaju tužbe, parnice i ovrhe radi naplate državnih uknjiženih tražbina ua dosadanjim kmetovskim zemljama. Konačno se do dalje zakonodavne odredbe obustavljaju tužbe, parnice i ovrhe radi plaćanja anuiteta na zemlju manjeg fakultativnog odkupa kmetovske zemlje. Proporcijonalno izborno pravo i zastupstvo manjine. Piše: Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. (Nastavak.) (4) 2. Proporcionalni Izbor s obzirom na izborne listine. Prigodom izbora može se dogoditi, da se dvije ili više stranaka, koje jedna drugoj stoje blizu po svojim progra­ mima, svezu, t. j. da svoje izborne li­ stine proglase vezanima. U takvom slučaju treba najprije zbrojiti njihove ukupne glasove. Uzmimo gornji slučaj tako, da se stranko C i D svežu. Ukupni broj njihovih glasova (C 6.693, D 3.623) iznaša ukupno 10.316 glasova. Sad dobivamo slijedeću sliku podjele glasova: Ostaje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan gragjanin obvezan je da se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost! �FP.AVDA' Strana 2 Orpan* E B A Ci D 302 9.189 20.086 10.316 151 4594 10.0-43 5.158 6.695 3.063 3.438 2.297 5.021 4.017 Tu je sedmi najmanji broj po re­ du količine 5.021. Taj broj čini izborni kvocijent. Prema tome će u slučaju vezanja izbornih listina izmegju stra­ naka C i D otpasti na listinu A četiri, na listidu B jedan, a na listinu C i D dva mandata. Ta dva posljednja man­ data dijele stranke C i I) prema je­ dnakim načelima, koje su gore razložena. Što se tiče glasovanja, to je ono i kod proporcionalnoga izbornog sistema tajno. Pri tome se obđržavaju neke strofe formalnosti, da se na laj način Sto viče osigura čistača izbora. Izbor­ nici dolaze pred izborno povjerenstvo, tu predaju izborno listine u posebnu žaru, odakle se vade nakon dovršenoga izbornog čina. U prvom se redu ispi­ tuje valjanost glasovnica i odregjuje broj nevaljanih i ništetnih glasovnica. Onda se listine slažu prema strankama i odregjuje ukupni broj glasova, koji je predan za izvjesne stranke. Ako čitava zemlja čini jedan izborni kotar, onda pojedina izborna povjerenstva, koja se postavljaju u različitim manjim centrima (okružna, kotarska mjesta kao birališta) predlažu sav izborni materijal glavnom izbornom povje­ renstvu, koje na osnovi podataka ci­ jele zemlje odregjuje izborni kvocijent i prema tome podjeluje mandate na pojedine političke stranke, koje su sudjelovale u izbornoj borbi. Proporcionalno izborno pravo ima mojih dobrih i zlih sirana. Izvjesne dr­ žave, koje su prihvatile taj sistem izbornog prava, odredile su posebna načine, na koje treba da se vrši. S toga nalazimo mnogo različitih oblika toga izbornog prava. Osim toga op­ stoji o tome čitava pravnička litera­ tura, koja ispituje i proučava dobre i zle strane pojedinih oblika i načina toga sistema, te na temelju stečenog iskustva stavlja nove prijedloge. Sva­ kako valja osobito paziti na to, da se prilikom uvedenja proporcionalnoga izbornog sistema izmegju njegovih različitih oblika odabere onaj, koji se dade praktički najzgodnije provesti. Od toga oblika ovisi najvećim dijelom i uspjeh, te konačni rezultat izbora. Napose valja držati u vidu pitanje, da li da se osnuju veliki ili manji izborni kotarevi (okruži) i da li će se zbori obavljati sa slobodnim, zatvo­ renim (vezanim) izbornim listinama, dotično bez tih listina. Izgleda, da se sistem vezanih (zatvorenih) izbornih li­ stina pokazao boljim od sistema slo­ bodnih listina. Sistem slobodnih listina u novije se vrijeme gotovo posvuda zabacuje. Taj pošljedni sistem dopušta doduše izborniku veću slobodu u izboru i odregjenju kandidata, ali je vrlo kompliciran i nepregledan. Da se taj sistem slobodnih listina može u praksi valjano izvršiti, mora se pret­ postaviti, da izbornici imaju u tomo veliko iskustvo i priličan dar za kom­ binacije. U inozemstvu stekli su s tim sistemom slobodnih izbornih listina zlo iskustvo tako, da su ih na pr. neki švicarski kantoni ukinuli i uveli ve­ zane listine. No i sistem vezanih izbornih listi­ na ima mnogo zlih strana. Njegova zla strana leži napose u tome, što se izbornici moraju pokoriti diktatu stra­ načkog vodstva. Izbornici su naime bezuvjetno vozani na kandiđaoionu iz­ bornu listinu, koju je izdalo vodstvo pojedinih stranaka. Prema tome ne može izbornik kod sistema vezanih izbornih listina vršiti nikakav utjecaj niti na samostalno odregjenje kandi­ data, niti na redoslijed, kojim su oni uneseni u izbornu listinu. Povrh to­ ga valja istaknuti, da se sistem izbor­ nih listina može uopće praktički pro­ vesti tako, da se postigne željena svr­ ha, samo u slučaju, ako postoje rela­ tivno maleni izborni kotarevi. Jedva se naime može zahtijevati od izbor­ nika. da glasuju za izborne listine s 20, 30 ili s više kandidata, koje sve moraju prihvatiti en bloc. Ako se pak namjesto velikih izbornih kotareva (čime se smanjuje broj kandidata) udesi više manjih kotareva, onda se opet predani glasovi tako raštrkaju, da ta okolnost upravo štetno djeluje na proporcionalnost samih izbora. Pod takvim prilikama može se taj slučaj lahko dogoditi i onda, ako se broj i veličina izbornih kotareva, ta broj zastupničkih mandata odredi posve nepristrano i bez svake izborne geometrije. Konačno valja istaknuti i tu činjenicu, da se broj žiteljslva po­ jedinih izbornih kotareva neprestano mijenja. Na to utječu smrtni slučaje­ vi, selenje i nejednaka razdijeljeno«! pučanstva s obzirom na spol i dobu. Te su promjene često puta brze i ve­ like, dok se s druge strane ne može tako brzo izmijeniti (smanjiti ili po­ većati) broj zastupničkih mandata, koji bi odgovarao tim promjenama. Broj zastupničkih mandata odregjuje FELJTONA -Hifzi Bjelevac: (3) Zatvoreni prozor. On je otišao. Ja sam nosila prsten kao sve­ tinju i čekala glase o njem. Nije se javljao, a ja sam u novinama čitala o teškim i strašnim boje­ vima, o nasrtaju ljudi sa noževima i puškama, to­ povima i bombama... 0 klanju. Hvalili su samo one koji su ubijali, odlikovali su samo one, koji su najbolje ubajali. Čitala sam imena zarobljenih, poginulih i odlikovanih, ali njegova imena nigdje. Raspitivala sam kod crvenog križa i ne dobih ni­ kakva sigurna glasa. Morila me misao, a želja bi­ vala sve jača i jača. Sve moje misli bile su tamo — tamo u nepoznatoj zemlji, u kojoj se je on iz­ gubio... Prsten mi je bio jedino sjećanje. Po či­ tave sate sjedeći samo ovdje gledala sam u nj’, okretala, skidala ga i nosila na svakom prstu. Sa­ njala sam kako postaje kao veliko kolo, okrug, u kojem sam gledala njega — živa, kao što ti sada sjediš... U snu mi se javljao blijed, tužan i hla­ dan. pa sam mislila, e je već davno poginuo, jer se nije branio — nije ubijao... Njega su ubili... Jedne noći, kad je snijeg pokrivao okolicu, kad je u mojoj sobi veselo gorila vatra i ja čita­ .ПРАВДА' Broj 52 Boj se zakonom. Tu bi se dakle lahko dogodilo, da se podjela mandata da­ nas obavlja objektivno pravedno, dok za izvjesno vrijeme može postati ne­ pravedna i neobjektivna, jer su se promijenilo prilike. Da se tiin inkongruencijama po mogućnosti što više izbjegne i da se po mogućnosti uklonu sve zle strane, koje su svezane sa sistemom slobod­ nih i vezanih izbornih listina, prepo­ ručuje se u najnovije vrijeme treći sistem proporcionalnog izbora. Taj sistem stoji izmegju sistema slobod­ nih i vezanih izbornih Ijstina, a zove se sistem vezanih pojedinačkih izbora. Profesor Kelsen koji ga je obradio teoretički nazvao ga je ,System der verbundenen Einzelnwahlen“. Taj si­ stem daje izbornicima veću slobodu kod odregjivanja kandidata, kojima žele dali svoj glas i povjerenje, omo­ gućuje s druge strane odregjenje ve­ ćih izbornih kotareva, n uza sve to zajumčava potpunu proporcionalnost. Prema sistemu profesora Kelsena provagjao bi se izbor na slijedeći na­ čin. Čitavo državno područje čini je­ dan jedini izborni kotar, t j. ukupno se broje glasovi, koji su predani u cijeloj državi. S obzirom na tehničku provedivost glasovanja i na postavlja­ nje kandidata podijeljeno je čitavo državno područje na više manjih iz­ bornih kotareva, jer je u današnjim velikim državama nemoguće provesti, da više milijuna izbornika dogjo gla­ sovati na jedno mjesto. Za svaki ta­ kav izborni kotar treba da se izabere jedan zastupnik ili bolje rečeno, gla­ sovaše se u svakom takvom ma­ njem izbornom kotaru za jednog kan­ didata. Svi glasovi, koji su za poje­ dine kandidate iste stranke predani u različitim manjim izbornim kotarevima unutar državnog područja, broje se zajedno u korist dotične stranke. Tako odrcgjeni broj glasova, koji je predan za izvjesne političke stranke, čini mjerilo, prema kojemu se na njih srazmjerno dijele mandati. Unutar svake pojedine stranke smatra se kao izabran onaj kandidat, koji je dobio relativno najveći broj glasova. Da se tai način proporcionalnog izbora mo­ že provesti treba prije samoga izbor­ nog čina točno odrediti, kojoj polilič koj stranci pripadaju postavljeni kan­ didati. Stoga valja da svaka politička stranka, koja sudjeluje u izborima, još prije početka izbora obznani listinu kan­ didata za čitavo državno područje < da glede svakog kandidata označi, za koji se izborni kotar preporučuje. Svaka jući „Ben-Hura" usnula kraj peći ovako nerazodjevena, sanjala sam strašan san. Moj prsten postao velik, velik kao veliki plameni okrug. Ja sam stajala podnu jednoga brda, a vatra je zahvatila čitavi predjel. Prolamalo se sve, kao da će nastati sudnji dan. Najednom u plamenu ugledam ljude, oboružane, krvavih ruku i strašnih očiju, kao da su podivljali. Pred nj’ima je i on sa krvavom rukom i izvučenom sabljom. Jurišali su na one, koji su išli kroz ognjeni prsten. A onda je nastao metež, zbrka... dim .. oganj. Za tim nestalo svega. On je stajao veličan­ stveno u ognjenom prstenu sa uzdignutom krva­ vom sabljom... Ja sam se probudila. Nisam se mogla smiriti čitavu noć. Postalo mi sve vruće, vruće, kao da je oko mene sve gorilo. Ja sam otvorila prozor u kasno doba noći i ostala sate i sate kraj otvorena prozora. Snijeg je padao, padao, a meni se činilo, kao da me neka nevidljiva ruka mami u tu zimnu noć, kad je svuda carevao mir... 111. Pošljedica je toga bila, da sam sutra morala ostati u postelji. Nahladila sam se i dobila groz­ nicu. U vatri ml se činilo, kao da me nekud da­ leko, daleko nose nevidljive ruke. Podamnom je sve gorjelo i plamen dohvaćao i mene. Nebo se stranka postavlja dakle po jetaf kandidata za svaki izborni kotar, ђ se stoga taj izborni sistem zovedr tem pojedinačnog izbora. Ta и 4» voljava i ta mogućnost, da iivjsni stranka postavi jednog te istog katdidata za više različitih izbornih kttareva. Izbornicima je pak duirolp^ da u ovome izbornom kotaru ili za jednoga od kandidata, kuji a postavljeni za taj izborni kotar, ili ц makar kojega od kandidata, koji ц postavljeni za ostale izborne kolare i ako u njihovom kotaru nijera nav čito postavljeni. (Nastavile se.) Stranačko komešanje, IV. Hrvatska Pučka Stranki za Bosnu i Hercegovinu kao MStenf dio Jugoslavenske Pučke Struku čitavom teritorija 8118 Svrha je HP8, da na načelu iot> jalne pravednosti radi za dobrobit ja goslaveiiskoga naroda na temelji ta cionalnom i demokratskom. Nina nastojanje ide za tim, da м takav društveni poredak, koji hi osnovu potpune ravnopravnosti tri dijelova naroda i svih njegovih ilojr va omogućiti i svakome pujedineii zapremi u društvu mjesto, koje ■ prema njegovim individualnim ip sobnostima pripada. Djelatnost HPS proteže » ritorij Bosne i Hercegovine, sli i stranka sastavni dio JPS na čitavom teritoriju SHS i inače s njom jede stvonu parlamentarnu repreitotacji HPS kao politička organizaciji i lit predstavnica širokih slojeva hmtikg naroda zastupat će u svom јиам radu ova načela: Politički program. HPS stoji čvrsto na čelu narodu ga jedinstva Hrvata, Srba i SLntna Dosljedno tome ona če po tvojima lama doprinositi solidnoj izgradnji je dinstvene države SHS, nutojitč»oki postepenog niveliranja plemskih opreka konfesionalnih suprotnosti i Nigerij­ skih neskladnosti, što su do Mili p» stojale izmegju pojedinih dijelovi W imenog naroda. U interesu je driuz unutarnjega mira i plemenskoga onjamnoga sporazuma, da se procesu veliranja dosadašnjih plemenskih m lika i historičkih granica ne nasilnim mjerama, več da se prepast prirodnom razvoju. Sloga ИР8 stoj na stanovištu da je pogrješci i p prolamalo od tutnjave, kao da će se čitav svija stropoštati u bezdan. Časovito sam dolazila 1 sebe i ogledala se po sobi... Nije nikoga bilo!. Pozovem sluškinju i pošaljem je po liječaita Dalje nisam ništa znala... Nakon deset dana počela sam se oporavljai Djevojka, koja je bila uza me upita me, hoću novine. Bila ih je čitava ’rpa, pa sam letimičnoj tala neke stvari. Opazim jedan opis bojeva u Poljskoj i a& mi se. da sam vidjela njegovo ime... Izbuljimol grčevito stisnem papir rukama i zbilja)... 9 .... i taj odjel, koji je predvodio mladi smioni natporučnik probio je neprijateljske redit takom odlučnošću, da je neprijatelj uzmakao. Ovaki primjer srčanosti, gdje je mladi časnik рл jurišao sa sabljom i revolverom može slutiti kl primjer, koliko jedan čovjek vrijedi..." Kao da rpe je neko polio hladnom vodoa Šla misliš? Ruka mi je klonula, novine ispale i ruke... Ja sam drhtala. Ne znam šta se je doci dilo samnom u taj čas, ali toliko ti mogu red,i se je u meni u taj isti čas borio demon rate I angjelom mira. Junak! Junak!... Hrabri mladi м poručnik!... Biće odlikovan, postaće kapetan. 1 još više... više... šaptao mi jedan glas pobiji �licu štetna potpuna i bezodvlačna ittslizactja svih grana uprave. Sva вМпја autonomna upravna pod(i treba da predbježno priđrže svonmoupravu i da ae stvore pokra­ li! vijeća, koja će vladama davati ciativu i obavljati kontrolu njihovog |a Vlada je odgovorna pokrajinskom RP8 traii, da se izbori za sva porfka. zakonodavna i upravna tijela ovagjaju na osnovu općeg, jednakog, »nov, tajnog i proporcionalnog m glasa uz zaštitu manjine, čistoizborn mora da bude zakonom zaјееза. Socijalni program. Seljsitvo. Bosna i Hercegovina go­ to n isključivo agrarne zemlje, pa istrga JPS prvi i najveći zadatak, i stvori uvjete za razvitak ekonomijikoga i organiziranoga seljaštva, ta noju svrhu nastojat će JPS da Vtigne na ovim osnovama: 1. Kmetski odnošaj mora se zako­ ni dokinuti; posjed prelazi u isklju» vlasništvo dotičnoga kmeta i nje­ ge obitelji; dosadanjim zemljovlnkuna isplatit će se iz držav. sredin primjerena odšteta; seljacima iji tu se bili otkupili putem zemaljtpotkupnoga uredi, ima se oprot bipotekarni dug; hipotekarne duto onih seljaka, koji su se bili ot­ pili putem privatnih novčanih za­ la, preuzima država. 2. Zakonskim putom mora da se pijoči komadanje maloposjeda; stotreba podvrgnuti reviziji ovršno i ijedno pravo na taj način, da se radi stalni dio posjeda i stoke, koji spada pod ovrhu, niti se može liti ili opteretiti, i koji kod naditn prelazi nerazđijeljen na jedt Đuljednika. Isto načelo mora da ■jsdi, ako se zadruga podijeli. 1 Seljaštvo mora da se organizira »Ijsikini zadrugama; ovo udruži■je moralo bi da bude za svakog bis obvezatno; država je dužna, da ispire zadrugarstvo beskamatnim hrem jeftinim zajmovima. Država n di direktno od gospodarskih zaMi nabavlja za vojsku i u druge de iito, sijeno, vino i ostale so­ de produkte. I Da se uzmogne seljaštvo izbai iz ruku lihvara i lihvarskih novli uvoda, treba država da poduI (Snivanje Raiffeisenovih štediona. &. Seljački domovi u Bosni i Herprvini najvećim dijelom niti ne naljudskim stanovima; to su prava ki rasadnici svih mogućih bole­ Страна 3 Strana »ПРАВДА* — .PRAVDA* Број 32 Broj sti. Mora se poduzeti opsežna akcija za gradnju seljačkih domova, a drža­ va je pozvana, da znatnim potporama i beskamatnim zajmovima potpomo­ gne taj pothvat. 6. Stočarstvo je temelj i oslon na­ šega seljaštva, pa je država dužna, da toj najvažnijoj grani narodnoga gos­ podarstva u Bosni posveti najveću pa­ žnju: uvagjanjem boljih pasmina, usavršenjem veterinarstva, promicanjem izvoza stoko i stočarskih produkata. 7. Poljodjelske škole s jednogodiš­ njim kursovima za težačke sinove. Radništvo. Bosna pruža sve uvjete za procvat velikih industrijalnih po­ duzeća; industrija već se počela u zadnje vrijeme prilično razvijati, pa će biti u Bosni radnički problem u dogledno vrijeme akutniji, nego u ostalim pokrajinama naše države. HPS zauzima spram radničkoga pitanja ovo stanovište: 1. Radnika valja zakonodavnim putem zaštititi proti nepravednom iz­ rabljivanje, osigurati mu dovoljnu plaću, kojom može obezbijediti sebe i svoju obitelj, i priznati mu pravo na jedan dio čistoga dobitka, što ga prima poduzeće od njegova rada. 2. Djeca ae ne smiju zaposliti u tvornicama, a ženski se rad mora ograničiti samo na laganije poslove. 3. Noćni rad moro se zabraniti; dopušta se samo ondje, gdje se rad zbog tehničkih razloga ne može pre­ kinuti. Žene i djeca ne smiju se ni­ kako upotrebljavati kod noćnog rada. 4. Nedjeljom i blagdanom rad je zabranjen; gdje se rad zbog tehnič­ kih prilika nedjeljom no bi mogao posve obustaviti, imade se upotrebiti satno najnužniji broj radnika, a ovi se imadu za to odštetiti odmorom preko tjedna. 5. Maksimum dnevnog rada je 8 sati. 6. U gradovima i inđustrijalnim mjestima imadu se pobrinuti općine i industrijalna poduzeća za zdrave radničke stanove. 7. Rad na akord mora da se za­ brani u poduzećima, gdje je rad skop­ čan s opasnostima, kao što i ondje, gdje bi zbog rada po akordu drugi radnici ostali bez posla. 8. Za sva industrijalna poduzeća mora da se uvede strog državni nad­ zor glede sigurnosti života i zdravlja radnika. 9. Država je dužna, da se brine za porodice radnika, koji su bez vla­ stite krivnje bez posla. Na državne troškove ima da se osnuje i uzdrža­ va ured za namještanje besposlenih radnika. Uredom imadu da upravlja­ ju povjerenici radničkih organizacija. Mali obrt mora da se zaštiti proti nesolidnoj konkurenciji tvorničkih pro­ izvoda. Obrtničko dozvole imale bi se davati samo kvalificiranim, izučenim obrtnicima. Ne bi bilo na odmet, da se iznova uvedu ispiti osposobljenja za obrtničke pomoćnike, koji ho­ će da otvore vlastitu radnju^ Država bi morala da promiče obrtničke za­ druge, a ove bi trebale da si urede vlastita skladišta, te na taj način is­ tisnu tugjinske konfekcijske trgovine. Nijedan obrtnik ne bi se smio baviti s više nego jednim zanatom. Trgovina, koja je usljed tugjinske konkurencije vrlo oslabila, mogla bi se sada opet podići. U tu bi svrhu trebalo trgovački stalež bolje organi­ zirati; naročito bi trebalo reorganizi­ rati trgovačku komoru, gdje za sada u prvom redu odlučuju interesi ve' ćih novčanih zavoda. Trgovačke škole morale bi se staviti na praktičniju podlogu. Socijalno osiguranje. Za sve radne slojeve: za težake, radnike, sluge itd. mora se uvesti obvezatno osiguranje za slučaj bolesti, nezgode, nemoći i starosti. Uredima za osiguravanje upravljaju državni organi. U zakladu imadu da pridonese država, pokrajine, općine, poslodavci i osiguranici. Sva privatna osiguravajuća društva, bila strana ili domaća, moraju da na te­ ritoriju naše države obustave svoju djelatnost Osiguranje proti požaru, ledu i marvinskim bolestima treba takogjer da bude obvezatno. Cinovništvo i 'učiteljstvo. Glede drž. činovnika i učitelja traži HPS: 1. Neka se činovniku dade plaća u razmjeru s njegovim obrazovanjem, godinama službovanja i brojem čla­ nova porodice. 2. Ima se uvesti minimum činov­ ničke plaće i reguliranje visine plaće prema cijeni najvažnijih životnih na­ mirnica, kao što je to uvedeno za rad­ nike u Engleskoj. 3. činovnik neka napreduje u službi ne pretirajući druge, po propisima, koje treba pravično uvesti i držati. 4. Za činovničke stanove i uzgoju njihove djece treba da skrbi država i općina. 5. Sve, što tražimo za činovništvo, tražimo i za učitelje, za koje napose želimo, da se uvedu u 11.—8. činov­ ničku plaču i razred, kao što je to u Sloveniji. Tu je prestala pripovijedati i otvorivši spo­ menar izvadila iz njega sliku i gotovo ponosno Krvave ruke!... pristupila k meni s riječima: »Evo njegove slike! Zar ne da je bio lijep!...' Jest, i ako nisam više o njemu mislila, javJa sam pogledao sliku više radi nje same, tsi se svaku večer sa krvavim rukama. Grlio nego radi njegove ljepote i zbilja moram priznati, zjima i ja mu se pustila... pustila... Za nekoliko dobijem od njega kratku obavi- da je bio lijep čovjek. Više je sličio žensku, razvi­ I da je zdravo i da se ne brinem za nj’, a na- jenoj zdravoj djevojci u odjeći časnika, nego mužu. i opet nekoliko dana čitala sam opet u novi- Ni jedne crte čovjeka, muška nije bilo na njemu!.. Istraživao sam nešto na slici, motrio je sada uda je odlikovan. Ohladila sam bila prema njemu, ali neko pozornije nego prvi put, a onda sam pogledao u Uvo, nešto ružno u mojoj duši uzimalo ga u nju. Ona nije opazila moga pogleda i mogao sam U i pravdalo, hvalilo... Ja sam čeznula za je dulje posmatratl. I posmatrao sam je, gledao je, tPrijateljice mi čestitale, a ja sam im se zah- kako bi gledao umjetnik-kipar svoj model, da mu inla. U svojim očima padala sam sama sve ne manjka ni jedna žilica ili neprimjetiv izraz lica, ii niže i jednog dana pisala mu kartu: da bih pokret nervi... Za što? Da je vidim tako pred sobom, blizu Mila vidjeti. Izbjegla sam riječ o čestitanju žsamo da imadnem izgovora pred njim iako u njezinoj potpunoj ljepoti, dok je vani padala •koro već bila zaboravila njegove — krvave kroz tanku navlaku oblaka — sitna aprilska kiša. Znate li šta sam osjećao u taj čas, držeći u ruci Ti se čudiš toj promjeni ? Ali za što? Možda njegovu sliku i gledajući nju pred sobom ?.. Kao I pravo! No prije nego me osudiš moram ti da se je moje čitavo biće rastopilo u zamaman menuti, da sam i ja žena, da sam ga voljela fluid, nestalo me, i oblilo nju onako nagu kakva je on bio vrlo lijep čovjek. On je najveću je bila predamnom u laganoj bjeloj haljini. . Je li posvećivao sebi — svome tijelu. Znaš, ne to ružno? Je li to perverzno? Ne. To nije bio vjerovao koliko je on pazio na se - više, osjećaj čovjeka, nego spajanje duša. Ništa se u taj što sam ja kao žena. On je bio gotovo muška čas nije maklo u meni; srce nije promijenilo svoje k — lijep čovjek. I takog vole žene. Takvog kucanje, nije se krv uzbunila niti zagrijala, tek je duša moja posegla nekud ... 1 ona je to opazila i ja voljela ..* anđela mira: Ubija!... Njegove su ruke 6. Za čioovništvo neka država uvede zakonom dužnost organizacije kao i kod ostalih staleža i neka dr­ žava prizna njegove zastupnike kao reprezentaciju činovništva. 7. Privatni se činovnici, te čino­ vnici svih državnih produktivnih in­ stitucija mogu smatrati radnicima, te za njih u glavnom vrijede principi, što ih izložismo u svom radničkom programu. Kulturni program. HPS stoji u viersko-kulturnim pi­ tanjima na stanovištu pozitivne reli­ gije. Ona traži ravnopravnost i slo­ bodu svih konfesija i samoupravu za sva vjerska udruženja. Država mora da prizna vjerskim udruženjima ne­ zavisnost u pitanjima vjere i njihova unutarnjega uregjenja, a pitanja, u kojima se tangira državna kompeten­ cija, neka se urede megjusobnim ugo­ vorom. Vjerska udruženja imadu pravo osnivanja konfesionalnih škola. Prosvjetni rad. Tražimo reformu školstva po modernim principima u duhu načela našeg programa. Pregled. Diplomatska zagonetka. Sve to više izgleda da se Italija ne će odre­ ći Rijeke, već zahtijeva, da se inte­ gralno izvrši londonski ugovor. Tali­ janski ministri nakanili su da se vrate u Pariš tek onda, pošto im se dalo formalno obećanje, da će londonski ugovor Uli ispunjen. Izvan toga, ne zna ni London ni Pariš šta će se dogo­ diti. Jedan telegram »Associated Pres“-a javlja, da Wi!son nije ni za dlaku promijenio svoje stanovište u pitanju Rijeke. Naše granice. Vijeće petorice ba­ vilo se popodne razgraničenjem Nje­ mačko Austrije. Riješeno je pitanje granica prema češkoj i prema kra­ ljevstvu SHS. Ova su pitanja na pre­ dio? Talijana uručena komisiji za ju­ goslavenski problem pod predsjeda­ njem Tardieua. Otpor Njemačke. Teški uslovi mi­ ra porazno su djelovali na berlinske odgovorne krugove. Njemački će de­ legati podastrijeti na mirovnoj konfe­ renciji protupredlog. Ako saveznici ovaj predlog odbiju, preostaje Nje­ mačkoj jedino da se lati oružja. Naše brodovlje. »Slobodna Reč* javlja: Predsjednik vlade dobio je sinoć brzojav od naše delegacije iz Pariza, da će naše kraljevstvo pored i pogledala prema prozoru, da odmori svoj pogled a onda je prišla k meni i pogledala me ravno slobodno... Ja sam vidio raznih pogleda, gledao sam očiju crnih i zelenih, modrih i smeđih, — vidio pogleda dugih i kratkih, brzih i prodiručih, vidio razbludnih i perverznih, ali njezin pogled bio je drugačiji od svih .. Njezine oči, velike crne oči sa gustim jednako orubljenim trepavicama gledale su slobodno, mirno, bez strasti, ali pogled je prodirao do duše, do srca i kao mekom perkom draškao zakopano čuvstvo — tajnu života, tajnu aprilske sjete . . . Ona se zbunila. Opazio sam laganu rumen na njezinu licu, oči su joj zatreptale i napunile se suzama. Stajala je ukočeno kraj mene, a onda koraknula nazad i spustila se na stolicu. Plakala je. Ja sam je gledao sada u profilu, a preko nje­ zinih golih ramena kroz prozor preko zelenih proplanaka tamo u nedogled, gdje je tanki oblak zastirao obzćr. Vani je rosila sitna kiša, koja osvje­ žuje život matere zemlje, a pod njom raste — sve raste i klija, dok su u isto vrijeme umirale želje u srcu jednoga bića... (Nastaviće se.) �Strana 4 Отраиа „PRAVDA” — „ПРАВДА” trgovačkih brodova, dobiti i veći broj kove invalida, koji se žele tamo lije­ ratnih brodova. čiti. U te spiskove biće uvršteni na­ U biđže za ovu godinu unesen je ravno samo oni, za koje Ijekar konkredit od 40 milijuna za prve potre­ statuje, da im je takav način liječenja be oko uregjenja pristaništa ratne i zaista potreban i koji hoće da se pod­ trgovačke ftote i drugih poslova te vrgnu tom liječenju. vrste. Ratni invalidi imaće u Slatini-Ilidži Jadranski problem. Vijeće četvo­ besplatno stan, hranu i Ijekarsku nje­ rice nastavilo je vijećanje o jadran­ gu, osim toga đobiće dnevno 1 krunu skom pitanju, ali bez rezultata. Vijeće kao doplatak za svoje lične potrebe. petorice usvojilo je izvještaj, koji se Svaki potrebni invalid đobiće predu­ odnosi na granice Jugoslavije. jam za putni trošak iz uredovne za­ Držanje Njemačko. Službeno je klade za refundiranje, računajući III. demantovana vijest, koju je javio razred u željeznici i 6 kruna dnevnice „Chicago Tribune”, da će naime nje­ za vrijeme, dok je na putu do Banja­ mačka delegacija otići iz Versaillesa. luke. Ratni invalidi, koji nisu siromašni, Šef njemačke delegacije grof Brok- nemaju pravo na besplatni prevoz i dorff Rantzau htio je da otpočne ras­ dnevnicu. pravu, pa je pputio Clemenceau-u „Gajretove" vijesti. dvije note: u prvoj protestira proti Novi dobrotvori 1 utemeljitelji. zahtjevima mirovnog ugovora, koji da su protivni zadanim obećanjima, pa Kao. dobrotvori javiše se .Uzeirbeg ’veli da će njemačka delegacija iznijeti Alibegović, Miralem beg Begović Rarazjašnjenja i protivpredloge, a u dru­ mizbeg Begović, H. Sulejman ef. Smailgoj ustaje proti nacrtu za savez na­ begović i Braća Porobić. a kao uteme­ roda. Na to mu je Clemeceau odgo­ ljitelji: Mahmud jSmajić, Mustafa ef. vorio, da se u uvjete ne smije dirati Tirić, Alijaga Alijagić, Muharem Talić, i da će saveznici dopustiti samo da se Ibrahim Hadžomeragić, Tahir Nuhaiznesu primjedbe, a i to tek onda, kad novič, Suljaga Osmanagić, Muhamedse privedu kraju pregovori, koji su aga Porobić, Abdaga Hueeinćehajić, sad u tečaju. Kaže se, da, će Brok- Braća Halilaza i As im aga Šahbegović dorff Rantzau otići u Berlin, da vijeća i Husein Omanović svi iz Dervente, te sa njemačkom vladom. Austrijski de­ Saiihaga Debaić, Sinanbeg Branković, legati imali bi stići u utorak ili srijedu. Ibrišimbeg Agić, Hamdija Jamaković, Idrisbeg Šahinpašić i Hasanbeg ŠahinWilson će krenuti u Ameriku 15. juna. pašić iz Rogatice. Zasebni ugovori. U krugovima Dobrovoljni prilozi. Islamska di­ konferencije mira prevladava mišlje­ nje, da će njemački delegati odgovo­ onička štamparija u Sarajevu dala je riti na mirovni ugovor generalnim 200 K, pododbor u Rogatici sakupio protupređlogom. Uvjeti preliminarnog je 45 K priloga, a darovaše: Ragib i mira za njemačku Austriju, Ugarsku, Galib Čapljić 20 K, Lutfaga Dajdžić Bugarsku i lursku biće utanačeni u 10 K, Hifzaga H. Osmanović 10 K i Mustafa Hafizović 5 K. posebnim ugovorima. Iz Ljubuškog smo primili 8000 K Talijanske simpatije. Talijansko kao prihod od zabave za „Gajret”. novinstvo piše u žestokom tonu pro' Konačni obračun nije još gotov, pa je tiv odveć jakog oslabljenja Njemačke, u izgledu, da ćemo još štogod dobiti. te nastoji da isposluje priključenje Ovo je najveći iznos, što smo ga pri­ njemačke Austrije Njemačkoj. mili iz jednog mjesta Bosne i Herce­ govine. Kako je Ljubuški jedno od najmanjih mjesta u našoj domovini, to može da posluži uzorom čitavoj Raspust gjaka iz ovdašnjega Dar- zemlji. Pregalaštvo omladine, koja je ul-mualliniina. Kako smo obaviješte­ ovu zabavu priredila te darežljivost ni, gjaci se Dar-ul-muallimina ovih Ljubušaka zaslužuje najveću pohvalu. dana raspuštaju svojima kućama, jer je na tom zavodu dovršena ova škol­ ska godina. Molimo spomenute gjake viših go­ Prijedor, u aprilu 1919. dišta toga zavoda obzirom na svoju Šef ovdašnjeg kotarskog suda, sud­ spremu osobito iz nauke nastavne da se zaborave i ovih ferija na naš ne­ ski tajnik g. M-hajlinović premješten je u Sarajevo. Na njegovo mjesto do­ pismeni svijet. Većina je dakle sa sela, pa eto lazi sudski tajnik g. Prohaska iz Bu­ zgodne prilike, da skupljaju oko sebe bice. Nekim ovdašnjim gazdama nije osobito mladiće i djecu gdje u blizi­ po volji, što dolazi za sudskog upra­ ni nema škole, pa da ih nauče pisati vitelja g. Prohaska, koji je ovdje slu­ i čitati. Nadamo se, da im u tome žio još prije rata kao sudski pristav, poslu za narod ne će manjkati volje te je poznat gragjanstvu kao nepri­ i da ne će u tom požaliti truda i na­ stran i pravičan sudac. Da osujete dolazak g. Prohasko u Prijedor, ujdupora. Kako smo dosada iskusili u tome risaše jednu molbu na vladu, da ista su radu za muslimane najzgodnije opozove premještenje Prohaskino i po­ Prve čitanke nar. osn. škola. Te se šalje koga drugog za upravitelja suda čitanke mogu pozajmiti kod uprava ili da ostavi g. Pavlata, koji je pre­ najbliže osnovne škole, koje će ih si­ mješten u Tešanj. Nije nam poznato, što se u spomenutoj molbi upisuje u gurno u tu svrhu rado i ustupiti. grijeh g. Prohaski i za što se ne trpi Molimo sve naše napredne omla­ njegov dolazak u Prijedor. Ako su dince, koji drže take analfabetske te­ opravdani razlozi, zašto ih onda kriti čajeve da nas po svršetku obavijeste i na dotičnu molbu kupiti potpise o radu i uspjehu. onako ispod zemlje. Da se ne bi uze­ „Obolio". Ministar pošta Dr. Eđo lo kao da čitavo gragjanstvo ne želi Lukinić obolio je i ne dolazi u mini­ g. Prohaske, mi ovdje izjavljujemo, starstvo već dva dana, (čini nam se da muslimani nemaju ništa proti g. da su po srijedi napadaji đetnokraat- Prohaski. Ako su dvojica muslimana skog „Slovenskog Naroda”. Op. ur.). — kako se govori — potpisala doti­ Liječenje Invalida. U invalidskom čnu molbu, to odatle ne slijedi, da domu u Slatini Ilidži kod Banjaluke je čitavo muslimansko gragjanstvo. primaju se i ove godine počevši od Dotična gospoda: H. K. i H. A. nisu L juna ratni invalidi na besplatno ovlašteni, da govore niti šta potpisuju liječenje. Kotarski uredi (za Sarajevo u ime naše ehalije. To treba da za­ vladin povjerenik) imaju sastaviti spis- pamte oni, kojih se tiče. Muslimani Domaće vijesti. Naši dopisi. Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Broj 32 Број imadu svoju političku organizaciju, tanja. Kako se čuje ovo se pitanje koju reprezentira mjesni odbor, koji tako razvija, da prijeti opasnost naioj je jedini ovlašten govoriti u ime ov­ finansijalnoj valuti. Izgleda da se ovo dašnjeg muslimanskog pučanstva, a nezadovoljstvo ne će ograničiti na odrugi niko. To treba da se zna. Ako bičnu interpelaciju, nego će se pre­ se komu hoće kakvih potpisa ili pre­ tvoriti u krizu ministra Ninčića.” govora, neka se obrati na spomenuti Živio „centralizam". Uprava Mo­ odbor. Neka se ne obraća na krivu nopola odstupila je potrebne količine adresu. Ako tko sumnja, neka se strpi soli i petroleuma odsjecima za pre-do budućih izbora, pa će se uvjeriti hranu i zemaljskim vladama, te će ih za kim stoji muslimansko gragjanstvo. one izdavati gragjanstvu u novo oblasIz gore navedenih razloga traži­ nim(!) krajevima. mo, da zemaljska vlada spomenutu Zalihe kukuruza. U Bačkoj ima molbu ne uvaži te premještenje Pro­ još velikih zaliha kukuruza ali su ci­ haskino ne opozivlje. Spomenutu dvo­ jene tako visoke — ca. 135 K po ine. jicu muslimana upozorili bi, da se — da ne konvenira кироуапје i tranmahnu štokakvih potpisa i time nas sportovanje. Nesigurnost je prilično ne izazivlju, jer — kako rekosmo — rvelika na željeznicama, a nestašica va­ siti smo i presiti podzemnog rađa. gona se svuda osjeća. Korupcija cva­ Stim treba već jednom prestati. te, jer se za novac može ipak dobiti vagona, koliko se hoće. Opaža se megjutim jaka ruka novog prehranbenog ministra Korošca, koji dovodi u Žepačkl odbor naše organizacije red naše opskrbne prilike. (Nar. Pol.). konstituisao se je ovako: predsjed­ nik: Derviš ef. Omerović, zamjenik: Hazim ef.Muftić; potpredsjednik: H. Hasaga čatić. zamjenik: Numau ef. X., Prijedor. One dvije bilješke Osmanefendić; tajnik: Hifzi ef. Husejnagić, zamjenik: Nusret Dogladović, bile su u istom broju lista u kojem blagajnik: Ibrahim ef. Rezaković, je zaplijenjen Vaš dopis. Klikni i Ti, zamjenik: Nuraga Hasagić. Osim toga kao i mi živila cenzura! su izabrani u odbor bez funkcije: Asim ef. Bajrić, zamjenik: Fuadbeg EugjurGrrađsko poglavarstvo u Sarajevu. lija; Djulaga Dervisić, zamjenik: IzetBr. 14072/19. Sarajevo, 7. maja 1919. beg Imamović; Hafiz Hasan ef. Mezetović, zamjenik: Mehmeđ Prasko i OGLAS. Haliz Hasan ef. Odžačkić, zamjenik: Po naredbi zemaljske vlade od 7. Sabit Grabus. maja 1919. o iznajmljivanju stanova U Sanskom Mostu konstituisao se saopštuje se od strane ovog ureda je mjesni odbor naše organizacije ka­ slijedeće: ko slijedi: predsjednik: Ali-Riza ef. Svi ugovori u pogledu iznajmlji­ Sadiković; pođpređsjednik: Bećiraga Hromalić; tajnik: Sabit ef. Konđžić; vanja stanova u mjesecu aprilu i do blagajnik: Džaferbeg Bišćević. Osim daljnjega naregjenja proglašuju se nitoga izabrani su u odbor bez funkcije: štetnim. Svi ti stanovi, koji budu prazni Hasanbeg Alajbegović i H. Husein ef. mogu se od kućevlasnika samo preko Kljunić. Naša deputacija. Vršeći zaključak gradskog poglavarstva iznajmiti. Ko prekrši ovo naregjenje kaznit centralnog odbora naše organizacije prekjučer su otišli u Beograd članovi će se do 10.000 K globe ili odgova­ odbora gg. Dr. •Karamehmedović, Ba- rajućim zatvorom. Ijić i Korkut. Bilo sretno! Gradsko poglavarstvo. Iz naše organizacije. Poruke uredništva. Gospodarstvo. Ishrkna osigurana. Ministar ishra­ ne javlja, da su za Crnu Goru, Dal­ maciju i Bosnu stigle nove partije brašna, koje će podmiriti potrebu na 2 mjeseca. Brašno će razdavati po­ krajinske vlade. Osiguranje radnika. Ministar za socijalnu politiku poslao je svima mi­ nistarstvima na ogled zakonsku osnovu o.osiguranju radnika. Kriza u ministarstvu fluansijat „Epoha” javlja: „U krugovima samostalaca, pa čak i nekih radikala za­ vladalo je veliko nezadovoljstvo prema ministru finansija radi valutnog pi­ Vezilačka Radnja Šahina Alihodžića Sarači 33. SARAJEVO Sarači 33. л Prcporuča svoje skladište gotovih makata, jastuka i ostalog veziva, te prima naručbe po mjeri. Ostale u ovu struku spadajuće izradbe izvršuje brzo uz umjerene cijene; prima naručbe ovdje i sa sirane. J Privilegouana zemaljska banka = za Bosnu i Hercegovinu. = CENTRALA U SARAJEVU FILIJALE: Banjaluka, BjeIjina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA : Bihać, Derventa. Doboj, Bos. Gradiška, Livno. Bos. Novi, B Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVO: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje. B. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. — Redovite reserve i fond ea sigurnost saloinica 18 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate 1 naplate u kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenasa i u inosemstvu. Vlasnik: Centralni Odbor „Ј. M. O.” Islamska dionička štamparija u Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c5ca9106231a329e28352af9ace3ba2.pdf 269b3059c7bc6cd3affad016246947eb PDF Text Text ЈМ. fer. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 33. Izgradnja države. Dnšav« ie Izgrađuje izvan« i initr«. Prvi formalni ja aslov, da država bude izvana dobro uređena, a unitarni« ure­ đenje prepušća se vremena i prilikama. Da li ja to pravo i najbolje »hvaćanje razilaze te mišljenja, jer maogi polaža slavni važnost unutrašnjem uređenja države, kao zajednice naroda. Dobri te­ melji. dobra unutarnja konstrukcija nadomješćuje i zamjenjuje vanjske lig»re i ornamente. Polazeći e toga stanovi­ ti« mi polažemo slavni važnost na sa­ ta solidnost unutra. Naša država stvarana je a znaka «arodnog jedinstva Srba, Hrvata i Sloveaac«. Ta bitna nit na kojoj se je počela izgrađivati naša država lije slaba, niti je amjeteno satkana; ona je jaka, koja ■ a« je i času propadanja Austro-Ugarske zadržala u cjelini, na okupu. Misao ■srodnog ijeđinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca nije nikla i glavi jednog po­ litičara, lije nametnuta narodu, a niti je čedo kongresa, ili što više jedan ni­ jemi članak mirovnog ugovora. Ujedi­ njenje svih južnih Slavena došlo je od «as — iz naroda, koji je stvorio državu. Naš« država nije dobivena ratom, nije usvojena, niti nam je silom nametnuto ujedinjenje. Mi smo ga osjetili 1 provelL Stvorila se je država jednoga narod« i jednog jezika. Stvorena je i znaku je­ dinstva I izvana i unutra. To narodno jedinstvo pomoglo je i prisililo one, koji su odlučivali sa sudbinom svih naroda, da nas priznaju, kao Jedinstvenu drža­ va 1 zadnji čin te formalnosti učinjen je u Parizu pri potpisivanju mirovnih preliminara. Vanjsku formu ujedinjenja iz­ vršila je diplomacija po starim formulama, a nama je ostalo — da Izgradimo država. Državu unutra izgrađuje narod po svojim predstavnicima, koji moraju imati I uživati potpuno narodno povje­ renje. Razna su mišljenja o nutarnjem uređenju državne zajednice, pa se na taj način stvaraju unutra i razne stran­ ke, koja svaka od njih hoće, da pro­ vede izgradnju po svome nacrtu. No kod toga ne smije se zaboraviti načelo: da u jednoj zajednici ne smije doći do tako oprečnih i škodljivih protivnih na­ zora o uređenju, koji bi omeli brzu i solidnu izgradnju. Ne smije doći do toga, da se na jednoj strani gradi, a da drugi ruše. Ne smije iz jedne sobe izni­ jeti sve pokućstvo, da se druga bogato uredi. Drugim riječima ne smije se tako daleko ići, da se jedno pleme uništuje, a da se na drugom stvara gavanstvo. Jedno smo — to smo naglasili, pa pre­ ma tome moramo pri izgradnji svi jed­ nako učestvovati i svi jednak dio do­ biti U izgradnji naše države na žalost po­ kazalo se malo shvatanja i još manje razumijevanja o gori iznešenim načeli­ ma, pa je sasvim i razumivo bilo, da se je cjelina pocijepala u stranke, koje su iznijele svoje programe i svoje po­ glede na budući razvoj. Svi su pro­ grami lijepi i svi obećavaju samo naj­ bolje, ali jedno manjka, da tim progra­ mima dadne narod svoju sankciju i da narod izabere one koji će Izvršiti volju naroda. To manjka i zato Je nastala ova stranačka strka i komešanje. Neki hoće, da spasu što imaju sada u rukama, a drugi hoće da uzmu u svoje ruke kor­ milo države, jer misle, da će oni bolje I zgodnije privesti brod kralu u luku spa­ sa. Interesantno j« to posmatratl indi­ Sarajevo, subota 17. maja 1919. (17. šabana 1337.) ferentnu posmatrač«, ali mi ne možemo to gledati kao što bi neko gledao, koji proučava sa strane izgradnju našeg badućeg doma, pa i ovom prilikom napo­ minjemo da naše vodstvo budnim okom prati čitav razvoj prilika i učiniće sve ono što bude na korist muslimanskog življa, da mu osjegura što povoljnije razvijanje i opstanak. Za pomoć sirotinji. Na intervenciju »Merhameta« zabra­ nila je poticajna direkcija prosjačenj« posve a gradu Sarajevu. Tu i tamo vidi s« joi po koji pojedinac, kako potajice pruža ruku ili polahko zaišće milostinju, ali ih je sve manje i manje. Glavna j« svrha postignuta: sarajevske ulice očišćene sa od mase prosjaka i nepozna­ tog ženskinja, koje je većinom išlo * proševinu kao zanat Uprava našeg pot­ pornog društva »Merhamet« popisala je sve prave siromahe i nužnim podijelila potpore za osiguranje života. A sada se nameće pitanje: jesi fi te podijeljene potpore dostatne za uzdrža­ vanje posve siromašnih uemoćnika, po­ red rastuće skupoće i može Ii ih »Mer­ hamet« podijeliti ■ boljoj mjeri?! — Izgleda niti da jesu, liti da može! Sta je onda po tome naša dužnost? Hoćemo li dopustiti, da pod silom pri­ lika izgmile opet naši prosjaci na ulic« i ponovno puteve zakrče ili ćemo pri­ znati da je ta sirotinja naša u pravom smislu riječi i da se za nju moramo brinuti?! Nećemo dopustiti ponovn« sramote! odgovara ponos svakog mu­ slimana. Nego? Moramo se brinuti za njezin opstanak! To je tačno dovle. Ali dalje?... Već smo neodlučni kad se džepa tiče. Ne bi to bili stoga, što mi ne bi bili dobre patriote! Jok! Mi ćutimo svaku ranu na svom organizmu i to duboko je ću­ timo! Nego smo neodlučni stoga jer su teška vremena u kojima živimo, svako danas ima puno svojih vlastitih briga i mnogo više troškova nego što i pred­ vidjeti može, pa na koncu 1 mnogo do­ brovoljnih prinosa na više strana i t. đ. čemu jedva udovoljava, a kamo li da M još i više za štogod doprinosio. Ali ipak jata prosjaka i prosjakinja ne bismo više željeli vidjeti po sarajev­ skim ulicama! 1 r| 1 — gdje je sada izlaz? U 9. broju »Vremena« pisali smo čla­ nak o suzbijanju prosjačnja gdje smo naglasili u prvom redu da bi za teme­ ljit lijek ove bolesne pojave trebali naši mogućni građani mnogo i žrtvovati materijalno isto kao što inteligentni na­ ši ljudi za suzbijanje džehaleta mnogo žrtvuju duševno. Dalje smo naglasili, da se sve naše institucije bore sa oskud­ nim sredstvima i jedva životare, pa da bi se što prije i što jače moralo raditi na povećanju prihoda iz kojih bi se lahko podmirivale potrebe. A dok toga ne bude, da «a »Merhamet« na pr. ne preostale drugo, nego upućenost na sabiranje milodara, na preuzimanje z e č a t a i njegove kašice. (Koga in­ teresira može pobliža tumačenja uz ove predloge još tamo pogledati!) Ovo naglašujemo i sada, a naročito da bez povećanja upravnih priho­ da ne može biti govora o radikalnom liječenju u gospodarstvu naših humani­ tarnih institucija. Međutim to Je pitanje vremena i to, makar odmah počeli s pripravama, trajaće godina dok se u POJEDINf BROJ 40 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. SFrfeje FBiahciiii iftip. Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 2в kntna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionico 11I9 Godina I. djelo prived«. Ali se početi mora! 1 nali ‘ na t« stranka 50 mandata, aw26 kan­ stariji ostavljali sb nama našljedstva, didata otpalo J« ukupno 999.000 glaso­ da danas nešto imamo, pa moramo 5 va, trebat ć« proglasiti izabranima još mi ostvljati svojim mlađim! I to pre­ 25 kandidat« t« strank«, od kojih su ma prilikama života i takovih našljeđneki dobili, recimo, 3.000 glasova. Tome stava im moramo ostaviti, koja su op­ nasuprot bit će kod dragih stranaka, ko­ je nijesu dostignu!« izborni kvocijent ćenite naravi i od opće koristi. Izgraglasova, kandidata, na koje je pojedi­ graditi ćdmo ih svi: inteligencija organačno otpalo i do 15.000 glasova. Tako nizovati i provoditi, a zgodni ljudi finan­ će biti kandidata, koji s« izabrani sa cirati. I в tom financiranju sastoji sa 3.000 glasovi, a bit će kandidata, koji žrtvovanje naših mogućnih građa­ nijes« izabrani nt s 15.000 glasova!... na. Bez njega ne može temeljito liječit! Ako se ■ Kels«novom sistem« isključi naših rana (u ovom slučaju suzbijanje mogućnost, da s« jedaa te isti kandidat prosjačenja) naša inteligencija sama ni iste »tranke postavi ■ više različitih iz­ vjerska ni svjetovna, ne pomažu ni vabornih kotareva, onda bi se onemogu­ zovi, ni popularna predavanja, ako s« ćila takva inkonzekventnost, jer bi se najnužnije potrebe ne obezbijede. Mora za pojedine političke stranke uzimali ■ se žrtvovati — i to ne posve, nego dje­ obzir samo oni njihovi oficijelni kandi­ lomično materijalno, pošto se organiza­ dati, koji su postavljeni za izvjesni iacija za povećanje prihoda dade lakše borni kotar, dok bi se eventualno dva zamisliti kao poduzeće s udruženim ka­ ili tri puta u različitim izbornim kotapitalom nego li mrtva glavnica sabrana revima postavljeni isti kandidati sma­ od darova. Patnja bi bila i teže žrtvo­ trali — prema vulgarnom izrazu — kao vanje i mnogo manja od prve (pod«»divljaci«. Posve je razumljivo, da se ni zeća), gdje bi s« moralo žrtvovati sa­ na taj način neće moći spriječiti, da po­ mo dobitak od uložene glavnice, koji jedini kandidati budu izabrani s nera»bi bio nuždan za obrazovanje strukovmjeno visokim, a neki opet s minimal­ njaka i uzdržavanje drugih privrednih nim brojem glasova. To leži u samom sila. -i biću proporcionalnog izbora, koji uzi­ 1 — tubibioizlaz, za koji gore ma u prvom redu obzir na stranačk« na više upitasmo: gdje je sada?! Za nj grupacije i na izborni kvocijent, čim sb treba raditi, tako zdušno raditi, da s« naime glasovi izvjesne stranke više raš­ nadoknadi propust kroz više desetaka trkani na pojedine izborne kotareve, godina, koji je doveo do ove rastrovatim se niže mora ići kod dijeljenja stra­ njstu 1 odmah početi! načkih mandata. S toga se uvijek može A dotle, dok to počne odbacivati svo! lahko dogoditi, da je kod doznačenja plod, moramo svi doprinositi za svoju mandata jednoj stranci dovoljan manj! sirotinju do najviše mogućnosti. Na broj glasova, nego kod druge stranke. skoro će ramazan i kud bolje, nego da Ali sama ta okolnost nije od tolike muslimani Sarajlije predadnu najveći dio važnosti, da bi taj maleni nedostatak svoga zećata u »Merhamet«?! Ne ćemo govorio protiv vrijednosti i pravednosti reći: koliko? nego neka svako pomisli: proporca, akoprem se može lahko dogo­ koliko ga je Bog zadužio prema njego­ diti, da će se od dvojice kandidata iz­ vom imetku da dadne. — Osim toga vjesnoga izbornog kotara smatrati kao su tu 1 »Merhametove« kašice, a s naše izabran onaj, koji je dobio manji ili pa­ strane i zgodan predlog za n . u 9. če najmanji broj glasova, dotično da ođ broju »Vremena«. Taj bi preciog tre­ postavljenih kandidata toga kotara ubalo još proučavati i organizovati sabi­ opće nijedan ne dobije mandata. S dru­ ranje milodara na kašice kako treba. ge se pak strane može dogoditi i to, da A za to bi dobro došao »Morhametovoj« svi takvi kandidati dobiju po jedan upravi i jedan širi pouzđanički sastanak mandat. Sve te eventualnosti leže u sa­ do ramazana. — moj naravi proporca, jer se — kako je Muslimani! Ne zaboravimo nikada tla rečeno — glasovi broje u prvom redu u imamo mnogo svoje sirotinje, koja u korist stranke, a tek u drugom redu u istinu nužno pomoći treba i potpomakorist pojedinih kandidata unutar do­ žemo najizdašnije svoj »Merhamet«, ko­ tične stranke, koja je svojim glasovima ji je uzeo časnu zadaću na se, da našu dosegnula izborni kvocijent. Sve se t« sirotinju izdržaje. A izdržavati je ne inkonzekvencije mogu desiti kako kod može kako treba, ako za to i prihoda sistema s vezanim i slobodnim izbornim nema. listinama, tako i kod sistema pojedinačkoga vezanog izbora, samo što to u po­ sljednjem slučaju nije tako upadno. Svi se ti nedostatci mogu prilično uklo­ niti, ako se izbornici pouče o umanjenoj vrijednosti i važnosti samoga izbornog Piše Dr. Eugen Sladović pl. Sladoevički. kotara i o tome, da se stranački glaso­ (Nastavak.) vi uzimaju zajedno za čitavo veće pod­ ručje. Svakako ima taj sistem i znatnih Ova pošljednja odredba Kelsenovog prednosti, koje ga preporučuju. Nji­ sistema izgleda na prvi pogled zgodna, me se napose uklanja svaka »izborna ali kod bližeg promatranja čini se, da geometrija«, a osim toga oduzima se bi na taj način moglo doći do izravnih osnivanjem većega broja izbornih ko­ i n k o n z e k v e n c i j a. Na taj bi se tareva pojedinim strankama odlučujući naime način moglo lahko dogoditi, da upliv na broj kandidata. Na taf se način budu izabrani oni kandidati, koji su do­ postizava relativno najveća pravednost bili relativno minimalni broj glasova. i objektivnost kod podjele mandata. Uzmimo na pr. slučaj, da prema izra- PpoporcijonalHO izborno pravo i zastupstvo manjiuB. čunanom izbornom kvocijentu otpada na izvjesnu stranku sa 1,000.000 glasova 50 mandata. Kod glasovanja predano je za 25 kandidata te stranke ukupno 999.000 glasova, dok je na ostale po­ stavljene kandidate iste stranke otpalo po 10.000, 3.000 ili manje glasova. Po­ što prema izbornom kvocijentu otpada No ima tu još jedna stvar, na koju se mora upozoriti. Ta stvar ima osobito značenje u onoj državi, koja sastoji od različitih narodnih elemenata, dotično od tvorevina, koje čine historičke indi­ vidualnosti s posebnim ekonomskim ih državo- i upravno-pravnim tendencija­ ma. Sistem profesora Kelsena ne pred- Ostaje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan građanin obvezan je da se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost. �vida tu stvar. Njegov sistem donaša za sobom neugodnu činjenicu, da poje­ dini pokrajinski dijelovi dr­ žavnog teritorija, koji imaju posebnu individualnost, ne će biti u za­ konodavnom tijelu srazmjerno zastupa­ ni. Može se naime lahko dogoditi, da prilikom sračunavanja glasova za čita­ vo državno područje i kod dijeljenja mandata na kandidate s najvišim bro­ jem glasova, izvjesna pokrajina ostane zastupana s premalenim brojem glaso­ va. Može se dakle dogoditi i to, da po­ jedina pokrajina ne dobije nijednog mandata za kandidate, koji su u njoj postavljeni. U nijednom slučaju nije opravdano, da se tako odstrani utjecaj čitave jedne pokrajine na javan parlamentaran život države. To ne bi bilo poželjno ni onda, ako bi se moguće baš tim putem nastojalo učvrstiti ideju državne pripadnosti i cjelokupnosti. U svakoj državi, makar ona sastojala i od posve homogenih elemenata, ima tak­ vih razlika u klimatskim, ekonomskim i prometnim prilikama javnog života, da je od osobite važnosti, da svi ti razli­ čiti interesi budu zastupani u saboru. — Tomu bi se nedostatku moglo možda izbjeći tako, da svaka pokrajina sačinjava jedan izborni kotar za sebe i da se njezino područje zbog lakše teh­ ničke provedbe samog izbora podijeli na više birališta. Na taj bi se način odstu­ pilo od potpunoga načela proporca, ali bi se time zaštitili važni interesi, koji su u javnom životu važnij od makar ka­ ko savršenog sistema. Dioba državnog zemljišta u više iz­ bornih kugova čini doduše odstupanje od samog načela proporcionalnog za­ stupstva. ali taj nedostatak iščezava kod tako velikih izbornih krugova, kakvi se osnivaju u državi. — Osim svega toga moglo bi se proporcijonalno zastupstvo pojedinih pokrajina osigurati i na taj na­ čin, da se prema broju pučanstva una­ prijed ustanovi onaj broj zastupničkih mandata, koji otpada na pojedine po­ krajine. Takav je postupak vrlo jedno­ stavan, obazire se na pokrajinske os­ jetljivosti i osobitosti, koje u ustavnom životu pravne demokratske države ne valja smetnuti s vida. Dakako, da takav postupak s druge strane ima taj nedo­ statak, da se na taj način na dulje vri­ jeme utvrđuje broj mandata za jednu pokrajinu, u kojoj se broj pučanstva te­ čajem duljega ili kraćeg vremena mije­ nja, i to djelomice kroz slobodu selenja, a djelimice nejednakostima u dobi, koja se postavlja kao granica za aktiv­ no pravo glasovanja. Da se tome iz­ bjegne, moglo bi se postupati tako, da se kod svakog izbora sračunaiu svi gla­ sovi, koji su pali na području čitave dr­ žave i da se najprije proporcijonalno razdijele na pojedine pokrajine. Unutar svake pokrajine moglo bi onda postu­ pati prema sistemu profesora Kelsnea, koji je gore razložen primjerom, t. 1. prema tom sistemu bi se imalo izra­ čunati, koliko mandata pripada pojedi­ nim strankama i konačno bi se iznašli izbrani kandidati prema broju glasova, koji su u dotičnoj pokrjini na njih otpali — U takvom bi slučaju trebalo postu­ pati konzekventno. te odrediti, da se li­ stina kandidata i izborne listine sastav­ ljaju odijelite za svaku pokrajinu na­ pose. U teritorijalnom razdijeljenju držav­ nog područja s obzirom na izborne ko- FELJTON. (4) A.-Hlfzl Bjelevac: Broj 33 Број „PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Страна Zatvoreni prozor. IV. Da je ne bunim, da je ne smetam do­ hvatio sam na stolu jednu bilježnicu, otvorio je i počeo spočetka čitati: U mome srcu postala je želja tako jaka, da više nisam mogla vladati so­ bom. Pošla sam nakon njegova zadnjeg lista, da ga potražim u Karpate. Odatlen mi se zadnji put javio. Ja sam zabora­ vila na sve; na ono što me ie od rata odvraćalo, jer su me uvjerili, da ie to rat za »preporod čovječanstva«, »rat pravde« i da je on jedini izlaz. Onaj koji sudjeluje u ovom ratu izgrađuje novi svijet, nove ljude i novu kulturu. Ovo staro traljavo, trulo treba uništiti, d a čovjek uskrsne. Preko milione Iješina treba pristupiti čovje|k u... Haljinu podignuti, zagaziti u krv, kao u vodu, da se ubere stručak Jareve ne bi se smjelo ići dalje, jer bi nastale malene jedinice, na koje bi ot­ padala najviše 3 do 4 mandata, te bi se konačni izborni rezultat znatno odalečavao od proporcionalnog zastupstva, stranaka. S druge pak strane izgleda, da prijed­ log profesora Kelsena nije posve u skla­ du sa realnim prilikama, kakve opstoje u državnoj zajednici. On — čini se — predviđa činjenicu, da velike stranke, i to osobito one najveće i najjače, nijesu tako homogene, da bi se prenašanje gla­ sova jedne stranke na drugu moglo smatrati bezuvjetno opravdanim. Kod pojedinih stranaka postoje različita nuanciranja i »šatirungi«, te da im treba pružiti priliku, da se mogu pobrinuti za proporconalno zastupanje baš prema tim »šatirungima«. S druge si strane ne stoje pojedine srodne političke stranke, knjc sudjeluju u izbornoj borbi, u takvoj diametralnoj opreci, da im se ne bi tre­ bala pružiti mogućnost, da svoje gla­ sove u zgodnom momentu prenesu jod­ na na drugu. Može se naime dogoditi, da se glasovi podijele na veliki broj kandidata, od kojih nijedan nije okupio potreban minimum glasova. Da se to­ me doskoči, trebalo bi svakoj stranci dopustiti, da prije izbora postavi više izbornih listina, dotično posebne listine za gradsko, a posebne za seosko pod­ ručje. dotično posebne listine prema stvarnim ili osobnim momentima i sli­ čno), koje bi se smatrale za vezane ili zatvorene listine. Time bi se polučilo, da bi se u prvom redu zajedno broiili oni glasovi, koji su predani za čitavu dotičnu stranku, a koji bi podjedno os­ tali mjerodavni za proporcionalno izra­ čunavanje broja mandata, koji na tu stranku otpadaju. Tako određen broj mandata repartirao bi se onda srazmjer­ no dalje na one pojedine izborne listine, i to prema broju glasova, koji su do­ bili izvjesni kandidati. Tako bi se osim svega mogao spriječiti taj nedostatak te izvjesnim strujama i »šatirungima« unutar pojedine političke stranke pro­ porcionalno zastupstvo, dotično zastup­ stvo uopće. Mnogo se prigovara, da proporcio­ nalno izborno pravo slabi malene i sred­ nje jake političke stranke, da pogoduje neograničenoj moći stranačkog vodstva i da isključuje utjecaj onih samostalnih političkih jedinica i dina, koje ne će da se podvrgnu stranačkom diktatu. Ako se na gornji način omogući, da kod izbora dođu unutar stranačkih grupacija do uvaženja i ona mišljenja i struje, koje se odalečuju od programa dotične stran­ ke, i da mogu uz pomoć i veze s većim srodnim strankama prodrijeti i manje stranke i pojedini samostalni kandidati, a da se ipak ne utope u velikoj stranci, — onda otpadaju svi ti prigovori, Ako bi se prihvatile sve te modifika­ cije. valjalo bi na svaki način dati pred- ’ nost sistemu pojedinačkih vezanih iz- I bora pred sistemom slobodnih ili ve­ zanih izbornih listina. U vrijeme velike francuske revolucije i od godine 1789. koja je proglasila na­ čela »Hbcrtć, egalitć et fratemite«, iz­ rekao je Miraberau, da narodna skup­ ština treba da bude za narod ono, što je geografska karta za obličje zemlje. Tim je mislio kazati, da je od potrebe, da sve stranke koje opstoje u državi, tre­ baju da dobiju zastupstvo u zakonodav­ nom tijelu, jer samo onda predstavlja­ slobode. Kako će skupo biti plaćen taj stručak slobode, kako će biti svet i veilk čovjek, kome ćemo pristupiti, preko milion Iješina najmilijih svojih, za koji­ ma će ostati u crno zavijenih milion že­ na i milion djece bez roditelja... Morao je sagoriti stari svijet, morao se srušiti jedan sistem nauke i shvaćanja, okre­ nuti svijet naopako, da dođemo do čovjeka. A pošto Je i on bio među onima, koji su išli u susret nepoznatom, mislila sam da moram odustati od pred­ rasuda. Odaklen će čovjek doći? Dvije se strane borile za č o v j e k a, pa je bilo još pitanje, kome će se on javiti. Želja, koja me Je vukla njemu postala je tako jaka, da sam se na koncu našla u mjestu njegova boravka. Došla sam u stan njegovog zapovjedništva i tu me primi vrlo učtivo jedan stariji časnik i reče mi, da će se odmah raspitati. Nije ga poznavao. Kako da ga ne poznaje? pitala sam se u čudu. Ta on je odliko­ van, on Je uzor časnik, — ta i novine su pisale o njegovu junaštvu!... Bilo Je mirno u pisarni štaba, bilo je mirno u čitavom gradu i jedva bih vje­ rovala, da se nalazim u sredini ljutih ju »ćtat et volonte generale«. Volju na­ roda zastupaju sve stranke, u kojima se narod grupira. S toga treba omogućiti svim strankama srazmjerno zastupstvo. U izbornom činu ogleda se prema bro­ ju predanih glasova snaga pojedinih stranaka, jer je izbor ogledalo suvere­ noga narodnog mišljenja, kojemu valja da se pokori sve. Prema strogo ustav­ nom i parlamentarnom načelu ovisi o ispadu izbora, t. j. o izravnom očitova­ nju volje izbornika ostanak ili pad vla­ de ili ministarstva. Ta ideja demokracije je jedan od najglavnijih načelnih razloga, koji traže zavedenje proporcionalnoga izbornog iz­ bora. Gornjem stajalištu (Mirabeatt) moglo bi se možda prigovoriti, da poje­ dini zastupnik prema današnjem načelu reprezentacije nije samo zastupnik svo­ ga izbornog kotara, nego zastupnik či­ tavog naroda i da on nije dužan od svojih izbornika primati t. zv. informa­ tivni mandat o svom djelovanju u sabo­ ru. Ipak je načelo zastupanja manjine i srazmjernoga zastupanja političkih stra­ naka uopće važan razlog, koji govori za uvedenje proporca. Mnogi prigovaraju tom proporcional­ nom sistemu, da time, što omogućuje svakoj stranci pristup u zakonodav­ no tijelo, pogoduje razvoju stranč a r s t v a, jer postavlja načelo, da sva­ ka stranka mora dobiti onoliki broj za­ stupnika, koliko je glasova za nju pre­ dano. Društvo se pak ne dijeli samo po političkim, nego napose i po gospodar­ skim svrhama i ciljevima. Povrh toga, prigovara se tome sis’temu, da je za izborn’^c (masu) tako zamršen, da ga uopće nije kadra razumjeti, jer ga pot­ puno mogu shvatiti samo matemati­ čari. Tome nasuprot stoje spomenute d ob r e strane toga izbornog sistema. Nji­ me se uklanjaju t. zv. naknadni izbori, i naglo mijenjajnje političkih grupacija u zakonodavnom tijelu. Osim toga se nji­ me ublažuju izborne borbe, jer se i sva­ ka manjina može nadati, da će i nje­ zina volja doći do izričaja u zakono­ davnom tijelu. Sve te momente treba dakako točno prosuditi za pojedine dr­ žave, jer se za ustanove državnog pra­ va može s pravom reći, da treba da potpunoma odgovaraju kulturnom i eko­ nomskom stanju naroda, njegovim oso­ bitim prilikama razvitka, jer će samo pod tim uvjetima moći uspješno vršiti onu javnu funkciju, koju im namjenjuje javno pravo. Sve modernepolitičkestr ank e, koje se osnivaju na demokratskom načelu, prihvaćaju sistem proporcional­ noga izbornoga prava u svoje političke programe. Završujem s rečenicom velikoga fran­ cuskoga filozofa Hipolita Taine, koji je u raspravi o francuskom ustavu napi­ sao slijedeće: »Mislim, da treba kuću graditi ne za nju samu, niti za gradi­ telja, nego za njezine stanare. Stanar je u mojem slučaju francuski narod... I doista nije nijedna teorija preča od do­ movine!« Bilješke. Teškoće oko agrarne reforme. U ovom vrlo važnom pitanju izbile su neke teškoće i nesuglasnost u Odboru Pred­ stavništva. Osim projekta Vlade, izneta bojeva nakon prodora ruske fronte kod Gorlice. Soba je bila vrlo jednostavno ure­ đena. Dvije vojničke postelje u dva ćoška, jedan veliki stol natrpan karta­ ma, i drugi sa telefonskim aparatom činjaše čitav namještaj te sobe. Iz ove sobe vodila su vrata u drugu, sličnu ovoj, a kroz ovu vidila se još jedna soba. Časnik je vrlo Ijubezno razgovarao sa mnom razbacujući se staračkom ofi­ cirskom uljudnošću. Onda se sjetio, da pozove ordonanca i naredio mu, da ras­ pita u pisarni za njega, za njega — radi kojeg sam došla. Nalog je bio za kratko vrijeme iz­ vršen. Ordonanc se vratio s viješću, da je prije četiri dana kapetan ranjen i odvezen u bolnicu. Ja sam skočila na noge, problijedila, nestalo mi daha i da mi nije časnik pri­ skočio, da me zadrži srušila bih se. Časnik me tješio, da će to biti laka rana i da ne će biti opasnosti, nu ja sam mislila najgore. Oprostila sam se s časnikom, zamo­ livši ga da mi dadne propustnicu do bol­ su i četiri nova predloga. Ovo 2—3 da­ na provelo se u izravnanju gledišta. U jednoj se stvari svi u odboru slažu, a to je: da se čivčije i kmetovi oslobode dosadanjeg položaja prema begu; i da oskudni u zemlji dobiju zemlju. Glavna su razmimoilaženja u tome da li da se plati i koliko begovima, ili ne? A ako se plaća, ko to da plati. Kod pođele velikih poseda isto se pitanje javlja, koliko da se plati velikoposednicim zemlja, kad da se plati i ko da je plati? Danas će se odbor sastati i nadati se, da će se doći do sporazuma. Korošcc I staroradikali. Kod sjednice narodnog predstavništva 13. o. mj. došio je do prvog glasanja za glavnu kon­ trolu. Staroradikali su kandidovali Vujičiča i Protića. a demokratski klub Borisavljevića i Vukićcvića. Na obim stra­ nama povela se živa agitacija tako, da su svi činovi učestvovali kod glasanja. Staroradikali su agitovali i kod drugih parlamentarnih skupina, koje nisu bile izravno angažovane. Rezultat glasanja bio je: Staroradikali 40, a demokratski klub 86 glasova. Na članove demokrat­ skog kluba uticao je ovaj uspjeh vrlo povoljno. Opću je pozornost pobudilo da je sa starim radikalima glasovao i Ju­ goslavenski klub dr. Korošeca, a nije glasovao narodni klub. Stranačko komešanje. »Hrvat« donosi ovaj kominike: Starčevićeva stranka prava, napredno demokratska stranka i »Hrvatsko kolo« u Osijeku već su do­ sada išli za istim programatičkim cilje­ vima u svom političkom radu i na na­ šoj mladoj držav SHS. Njihovi parla­ mentarni predstavnici već su ujedinjeni u narodnom klubu u kome potpuno slo­ žno djeluju. Medu pristašama tih grupa izbija sve življa želja, da se srodne po­ litičke stranke što uže združe. Poradi toga zaključeno je jednoglasno na me­ đustranačkoj konferenciji, da se ustano­ vi zajednički program, postavi jedin­ stveno vodstvo, te izdaje zajednički or­ gan za spomenute političke grupe, koje međutim i dalje zadržavaju svoju stra­ načku organizaciju. Dosljedno tome prestaje dne 15. maja o. g. izlaziti »No­ vo Vrijeme«, a istoga dana prestaje i »Hrvat« biti organom isključivo Starčevićeve stranke prava i postaje zajed­ ničkim glavnim glasilom spomenutih udruženih stranaka. »Prijatelj Naroda« ostaje i dalje pučki organ Starčevićeve stranke prava. Nove grupacije stranaka. »Glas Na­ roda«, donosi od 15. maja vijest iz Be­ ograda slijedećeg sadržaja: »Kako se u političkim krugovima sigurno saznaje, stvara se nova parlamentarna grupa­ cija, protiv Demokratskog Kluba U ovu grupaciju ući će: Pašićevi stari radikali i Narodni Klub. Potvrđuje se vi­ jest, da se pregovori o tome vode I da se pozitivno računa na potporu Jugo­ slavenskog Kluba i dra Korošeca«. Upisuite zajam na driavne bonove kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca! 4°'o nice što je on i učinio.« _ __ __ — - _ _ -- _ — — — Prevrnem list — dva, koji su ostali prazni. Ona me pogleda suznim očima i pristupi meni s riječima: »Nemoj čitati prijatelju! To nije ni­ šta, Jer ja neznam pisati. Bol moju, 1 moju tugu nije u stanju pero opisati. Osjećaje moje nakon vijesti, da je ra­ njen ne mogu opisati. Da ste onoga ča­ sa bili uza me ida ste suosjećali sa mnom, da ste vidik borbu duše, da ste prisluhnuli, kako mi srce kuca mogli bi istom onda pojmiti što sam pretrpila. Prokknjala sam rat gledajući povorke automobila sa crvenim krstom, proklinjala onoga, koji je prvi potpis metnuo na osudu, kojom je moralo umrijeti milijon ljudi... Ovog časa dok ste čitali ia sam Još Jednom proživila sve one časove ne­ sreće..,« Ona sjedne do mene, primaknuvH stolicu sasvim blizu, da sam osjetio mi­ ris njezine kose, svježinu njezine mla­ dosti. magičnu moć njezina pogleda, kojim me je obuhvatila. ... »Nešto ružno Javilo se u meni. Ja �Број 33 Broj Harodno prodstaoiištvo Nilsonu. Narodno Predstavništvo Srba, Hrva­ ta i Slovenaca odaslalo je Wilsonu br­ zojav iz kojeg vadimo doslovno: >U času, kada je talijanska delegacija držala da će sredstvim stare diplomat­ ske škole, kao ono 1915. godine, kada je sklopljen tajrri londonski ugovor, opet istim manirima, daleko od javnosti i kontrole javnog mnijenja, ostvariti svoje gledište, koje je suprotno imperijalističkoine talijanskome. Bez predilekcija i bez parti pris, ne đesavuišući svoje simpatije za obe stra­ ne, Vi ste odbili najveći deo imperijalistrčkih zahtjeva talijanskih predložit svoju odluku. Autor 14 tačaka nije mo­ gao ostati ravnodušan, gledajući kako se opet hoće narodi da razmenjuju kao stvari i ustupaju i to u doba kada pravo treba da bude suveren svijeta, — i kada se likvidira rat. vođen u ime tih načela protivu imperijalzma germanskog, koji je, proglašujući njemački narod za predistiniranu, superiorniju rasu, objavio eksploatisanjc slabijih od sebe kao svoje Bogom dano pravo. Takav se isti impe­ rijalizam pod rđavo smišljenom etike­ tom neke nacionalne impulzivnosti ge­ ografske cjeline, strategijskog osigura­ nja, spašavanja oaza nacionalnih i ne­ kog istorijskog prava, koje nema di­ rektne veze sa italijanskim narodom, javlja na žalost i danas i to opet prema nama, našem narodu. Sankcija talijan­ skih zahtjeva značila bi — samo pro­ mjena gospodara, umjesto Austro-Mađara imali bi smo Italijane. Jer čist im­ perijalizam može tražiti dalmatinsku obalu — na kojoj živi 3 od sto talijan­ skog elementa a 97 od sto hrvatsko-srpskog; čist imperijalizam će tražiit ćelu Istriju u kojoj je 63 od sto našega na­ roda, tražiti Rijeku koja je vieštački talijanizirana, potpomognuta mađarskom administracijom (jer je 1848. godine bilo svega 691 Talijan) a u kojoj je (zajedno sa Sušakom, drugom polovinom Rijeke) opet u većini naše stanovništvo (27.393 prema 24.780 Talijana po oficijelnoj sta­ tistici austrijskoj), tražiti Rijeku, prirod­ ni nam doduše ekonomski, s providnom namerom da nam se privredni život parališe i osudi na vegetiranje. Imperija­ lizam je, brutalno nas tjerati s našeg Primorja, samovoljno nam određivati izlaze na more kod naših prirodnih pri­ staništa. Čist je imperijalizam tražiti krajeve naše Slovenije. — I za već pri­ rodne barijere tražiti opet barijere i za­ štite, i to od koga? Jedan narod od bli­ zu četrdeset milijuna traži strategijska osiguranja od nas, koji brojimo oko 13 milijuna, koji nismo ekonomski pa dakle ni vojnički na istoj visini, — i ako uz to Italija gospodari Jadranskim Morem, imajući i sve važnije tačke u svojim ru­ kama, obje obale otranskoga zaliva, i ako su joj sve granice i prema Sloveniji i Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri, potpuno sigurne, pa šta više može, ako hoće dobiti i kakve hoće međunarodne ga­ rancije za ta Imperijalizam ne može imati trajnog uspjeha. Ali imperijalističke šimere su stale čovječanstvo silnih žrtava, zadr­ žavale razvoj civilizacije, stvarale ne­ mir, trzavice i nepouzdanje dokle su trajale, a svršavale se krvavim ratovi­ ma u kojima su propadale. Imperativna je dužnost velikih istorijskih imena us­ tati protivu ove opasnosti i smetnje mi­ sam časovito postajala smirenija. Okrećala sam prsten na ruci sjećajući se zadnjih njegovih riječi: »Ja odlazim. Ako čuješ, da sam ubio koga razriješavam te prisege, koju si mi dala, a ako -me ubiju sjeti me se... Je li on ubijao, ili su njega ubili, ra­ nili? ... pitala sam se vozeći se pustim selima, koja su još sjećala na pustoše­ nje i pošast rata.. Bila su mrtva, bez ljudi, bez stanovnika, kao izumrla. Dan je bio lijep, lijep ljetni dan u predve­ čerje. Na zapadu se rumenilo sunce pri zalazu. Laki povjetarac razgonio oma­ ru I — tugu, a u mojoj duši raslo nešto ružno, ružno... Paglcdala sam časnika glavnog sto­ žera, koji me je pratio. Bio je mlad, li­ jep, zdrav. Pokušao je više puta, da me utješi, da mi nešto pripovijeda, nu nije me mogao trgnuti iz mojih misli. Sad sam ga pogledala sama. On se upustio u razgovor i pričao o ratu. O pokolju, o palenju i otimanju, o vješanju i strijeljanju, kao najobičnijim dnev­ nim događajima. Onda Je govorio o že­ nama, o zabavama s njima u sred kre­ ševa ratnog. No od svega ja sam toliko „НРАВДА“ — ,PRAVDA“ ru i civilizacije. Iste konsekvence im­ perijalizam mora imati i ovamo prema nama ako bi po nesreći uspeo pobediti. Naš narod niti bi prebolio aneksiju niti bi rezignirao, — već bi muški stajao pred perspektivama novih konflikata i borbi. A na svakoj stranici njegove mu­ čeničke i tužne istorije ispisani su i he­ rojstvo i životna snaga njegova koja se nije dala skrhati — ni stolećima gospo­ darstva varvara, civilizovanih, nad njim. Ustati protivu imperijalističkih zahtje­ va talijanskih zahtijevaju ne samo im­ perativi pravde i čovečnosti prema jed­ nome vijekovima napaćenom narodu — imperativi poštovanja prava i imovine malih naroda — se ne mogu dati na milost velikim narodima da ih komadaju po volji, potčinjavaju i pretvaraju u stvari za razmjenu već i imperativi re­ alne politike, — jer se trajan mir ne može zaključiti na nasilnim aneksijama i prostim otimačinama, ma kakvi ih to tajni ugovori prejudicirali. U Vašem otmenom gestu naš narod gleda dosljednost i rezolutnost, koju je cio svijet sa divljenjem i zahvalnošću poznao u velikim i teškim istorijskm momentma, kada je trebalo ukloniti sviletsku opasnost, skrhati oholi germanski militarizam, te s pouzdanjem vjeruje, da čelična volja predsjednika Vilsona, pred­ sjednika velike i moćne Amerike, mora suzbiti u granice mudrosti imperijali­ stičke zahtjeve — a u korist trajnoga mira i prijateljstva talijanskog i našeg naroda, čiji odnosi kao susjeda treba da budu srdačni i prijateljski, treba da ostanu solidarni prema dosadašnjem neprijtelju, ako bi ovaj i dalje pokušavao nametati kome svoju hegemoniju. Naš je narod poznat sa svoje legen­ darne vjernosti prijateljima i sa svoje riterske lojalnosti. Istorija njegove pro­ šlosti i sadašnjica to kazuje. Nikakva iskušenja nisu u stanju bila promijeniti te riterske osobine njegove. I ovaj stra­ šni rat svjedok je vjernosti i lojalnosti našega naroda, — i onoga dijela, koji je po nesreći pripadao Habsburškoj monarhiji i onoga dijela, koji je u požr-‘ tvovanju svome bio izgubio i svoju slo­ bodnu zemlju. Ni pjesnička mašta jednoga Dantea ne može da predstavi sebi naš jezoviti pohod kroz Albaniju, naše užasne i mnogobrojne žrtve, naše bole i jade ostavljajući otadžbinu. Naši gu­ bitci za to vrijeme, za vrijeme cijeloga rata i za vrijeme robovanja pod nepri­ jateljima. koji su istrijebljivali naš na­ rod, kao što se zvjerovi istrijebljuju, prestižu znatno trećinu stanovništva na­ šeg. Opet za to ni časa nismo se poko­ lebali. već istrajaii i ostali vjerni svojim prijateljipia, u koje smo srećni da bro­ jimo gospodina Predsjednika Vilsona, Predsjednika velike i moćne Amerike. U ime toga naroda tih osobina, Pred­ stavništvo njegovo šalje gospodinu Presjedniku topao pozdrav poštovanja i za­ hvalnosti s molbom, da istraje do kraja na obilježenome putu. Pregled. O uređenju naših granica. Jugosla­ venskim pitanjem bavi se sada posebna komisija, kojoj predsjeda Tardieu. Iz­ vještaj ove komisije bio je dovršen oko 10. o. mj. Granicejzmeđu Njemačke Austriie i Jugoslavije određene su na taj način da će čitav dio Slovenske Koruš­ zapamtila: da je on lijep, pristao čovjek, da je crne masti, malenih naušnica, ko­ me je neobično pristajala vojnička odo-, ra. Je li to kod svih žena? Je li to ono ružno, ili je za tim bilo još nešto go­ re? ... Neznam. , Osuđuješ li me radi toga rasudi sam po sebi. Je sam li kriva što imam osim duše i srce i osim srca još i krv u ži­ lama? ...« Najednom prestane pripovijedati. Gla­ san jecaj izvi se iz njezinih grudi i ona kao očarana savi se u moje krilo! Ja sam je pridržao nježno, kao majka, ka­ da će da tješi kćerku, koja je izgubila »prvu sreću«. Ja sam ostao sasvim mi­ ran. Moje srce kucalo je jednako od­ mjereno, tek jedno čuvstvo neizmjerne boli prelilo se mojom dušom, okolinom i čitavom prirodom. Ona nije davala nikakva znaka od sebe, nije se micala, a Jecaj bijaše prestao i činjaše se, da spava. ... A onda, kao u snu, kao u priči okrenula se k meni, pogledala me po­ gledom iz kojeg je strujalo čeznuće, bol, tuga... Bjelc ruke savile se oko moga vrata: Страна 3 Strana ke pripasti Jugoslaviji, a u mješovitim krajevima oko Celovca imao bi se pro­ vesti plebiscit. Vjerojatno je da ćc u u smislu naših želja biti riješeno i ovo pitanje razgraničenja kao kompenzaci­ ja za naše teritorijalne gubitke na oba­ lama Jadrana. Željeznica Trst—Beljak biti će čitava dodijeljena Italiji, Talijan­ ska granica teći će ortografskom crtom južno od Trbiža. Pariški dopisnik rimske »Tribune« ja­ vlja svojem listu, da je na sastancima vijeća četvorice Jadransko pitanje već potpuno riješeno, samo se riješenje drži tajnim. Jugoslovenski dio temeškog Banata, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Kranj­ sku, zatim srpske predjele Bačke izme­ đu Tise i Dunava i predjele sjeverno od Drave dobiti će Jugoslavija. Priznanje nezavisnosti Finske. Jav­ ljaju iz Helsingforsa: Američki konsulat saopćio je finskoj vladi, da su Sje­ dinjene Države priznale nezavisnost Finske. Razoružanje Njemačke. Po mirovnom ugovoru Njemačka će smjeti držati voj­ sku od 100.000 momaka regrutovanih isključivo za dobrovoljnu službu od dva­ naest godina. Njemačka ne će smjeti imati ni aeroplana, ni tankova ni otrov­ nih plinova, a morati će ograničiti pro­ dukciju svog materijala do ustanovlje­ ne visine i na određene tvornice itd. Slične klauzule primjenjuju se i na flotu. Ratna odšteta Njemačke. U mirovnim preliminarima ustanovljeno je ovo glede odštete. Za isplatu odštete Njemačka će direktno dati na račun: 20 milijarda bonova u markama (zlato) odnosno 25 milijarda franaka, plativo do 1. svibnja 1921. 40 milijarda bonova u markama (zlato) odnosno 50 milijarda franaka sa 2 h% kamata, od 1921. do 1926. Po iz­ maku god. 1926. 40 milijarda maraka u zlatu (50 milijarda franaka). SerijatshE sudare ihole. Koncem aprila ove godine objeloda­ njen je natječaj ministarstva vjera za popunjenje muftijskih mjesta u Staroj Srbiji i Makedoniji. Muftije će vršiti duž­ nost i muftije i kadije i upravljati vakuf­ skim dobrima u svom muftiluku. Osim stručne spreme traži se i dobro pozna­ vanje srpsko-hrvatskog jezika u govoru i pismu. Potrebno je 34 muftije i to 12 okružnih sa platom od 4000 din. godiš­ nje i 22 kotarske muftije sa platom od 2400 din. godišnje. Kao kandidati dolaze u prvom redu u obzir apsolventi naše šeriatske suađčke škole, a za njima idžazetlije. Ovim se natječajem otvara našim šerijatlijama jedno novo polje rada u na­ šoj novoj državi, a sigurno je. da će se iz godine u godinu jijihov opseg širiti i potreba rasti te će iziskivati sve veći broj sila, koje znaju svoj posao. Našoj šeriatskoj školi može to samo služiti na čast i podići joj ugled, da je u stanju dati našoj državi potrebne spremne sile, da se već jednom sredi žalosno vakuf­ sko stanje i jadne mearifske stvari u napomenutim krajevima. Ali se može očekivati još daljnje potraživanje svršenika ove škole, jer su poslovi vjerski i vakufski tamošnjih muslimana na ni­ skim granama pa je nužno mnogo rađa i truda, dok se valjano srede. A za taj veliki posao treba i trebaće uvijek no­ »Ja sam žena... žena sam kao i sve druge... Oprosti mi... Treba mi opro­ stiti... Ja sam razriješena dužnosti; — on me je razriješio... On je ružan, vrlo ružan postao, jer je postao — Čo­ vjek... Izvadili su mu neke kosti iz donje čeljusti, rezali su mu desni obraz, da je postao nakazan... Ruku su mu odrezali i vadili polomljene kosti iz grudnog koša... Nije me mogao po­ znati. Kraj njega je stajao spis, koji je pobilježio njegova junaštva. On je u b ij a o, dok i sebe nije ubio... Dohva­ tila ga granata i iznakazila... Prije operacije diktovao je jedno pi­ smo meni: — pismo gdje je stajalo: Zadnje moje riječi razriješuju te prise­ ge, jer sam ubijao i prestao biti čovjek. Sad su ubili i mene, da i oni prestanu biti ljudi... V. Kao ptica, koju je nevrijeme natjeralo čovjeku u ruku, ležala je ona u mome krilu, a onda — zastiđena skočila, prhnula i pobjegla u drugu sobu. Ja sam ostao sam. Bio sam iznena­ đen, jer sve ovo što sam čuo bijaše tako vih sila, koje valja u prvom redu da daje šerijatska škola u Sarajevu. Hoće li toj potrebi moći udovoljiti ta škola, koja je dosada podmirivala samo našu užu domovinu, to nije teško odgo­ netnuti, ako se uoči današnje stanje ove škole. U zadnjim godinama opada broj apsolvenata njezinih, te ih ove godine ima samo šest u zadnjem godištu, a pr­ voga godišta uopće nema. Potreba se dakle sila povećala i još će se poveća­ vati, dok je broj podmlatka opao podobro, pa ie blizu opasnost, da se neće moći dobiti nuždan broj apsolvenata, koji znaju i razumiju svoju zadaću. Iz ovih je razloga posve opravdano i potrebno zamisliti se u cijelu ovu stvar i poduzeti sve mjere da našu državu ne zateče nenadano jedna neugodna po­ sljedica koja bi iz olakog uzimanja sa­ me ove stvari mogla nastati. Zato že­ limo da upozorimo pozvane faktore 5 našu vladu na ovu mogućnost očekujući od njih, da se odmah pobrinu i dadnu na posao, kako bi predusreli oskudici šerijatskih apsolvenata, koji 'su našoj državi sa milijun i po muslimana sada u većoj množini potrebni nego li do­ sada za malo jače od pola milijuna mu­ slimana u Bosni i Hercegovini, Kako je naša šerijatska škola u Sa­ rajevu jedini zavod u našoj državi za odgajanje i obrazovanje kadijskog sta­ leža i kako ima izgleda, da će ona po­ stati glavni centralni zavod za liferovanje šerijatlija za muslimane cijele Ju­ goslavije te kako su već danas velike potrebe valjanih muftija i kadija, a u buduće će biti i veće, to je od velike važnosti i općeg interesa nastojati, ka­ ko bi se toj potrebi udovoljilo i izbjeglo svako iznenađenje i uklonila svaka ne­ prilika, od koje bi opći interesi musli­ mana zapeli i stradali. U tu je svrhu od prijeke potrebe u prvom redu pove­ ćati, odnosno podvostručiti broj pitomačkih mjesta (sti­ pendija) u šerijatskoj školi već početkom naredne škol­ ske g o d i n e, jer će potraživanje kan­ didata sprva biti najveće i najnužnijeg dok se urede zapušteni musi, vakuf.mearifski poslovi u Srbiji. Ovo poveća­ nje besplatnih pitomačkih mjesta je J zbog toga nužno, da se odmah u počet­ ku dade prilika i muslimanima iz Srbije i Sandžaka, da i oni mognu spremiti svoju omladinu na nauke u širijatsku školu, čime bi se mnogo podigla pro­ svjeta i vjerska i svjetska tamošnjih muslimana. Sve bi to išlo u korist našoj državi, a i općem prosvjetnom stanju našega troimenog naroda. Ako nemaju sada u prvo vrijeme ta­ mošnji muslimani dovoljno spremne omladine, koja bi mogla s uspjehom po­ hađati nastavu šeriat. škole, moglo bi se toj oskudici na taj način doskočiti, da se odmah naredne godine otvori u istoj školi jedan pripravni tečaj, u kojem bi se omladinci s nedostatnom spremom kao privatisti šer. šk. za jednu godinu usposobili za daljnje pohađanje ove škole. Na taj bi način mogli odmah sudjelovati i tamošnji muslimani u obu­ ci i postati dionicima prosvjetne blago­ dati. Mi se stalno nadamo, da će ove muslimanske opravdane želje naići na potpuno razumijevanje kod svih mjero­ davnih faktora i da će im svesrdno i bratski u susret izaći i uvažiti ih što prije jer su muslimanske prosvjetne pri­ like uopće žalosne pa ih valja što brže istinito, da nisam ni za čas niti o jednoj riječi mogao što posumnjati. Ona ga je volila, dok je bio lijep, pa bi mu možda oprostila i što je ubijao samo da je i sada lijep... One krvave ruke ne bi je plašile, ali je ruka odrezana, osječena... Njegovo je lice iznakaženo, njegove grudi izlomljene... Šta ima još?... Ima li išta?... Ubijao je... Za što? Za što? Za što se ljudi ubijaju?! Je li to u naravi, u duši, u strasti čovjeka... Za što su ljudi zločesti? Zar Kajinova krv još nije prestala djelovati, zar čovjek nije kročio ni jednog koraka naprijed od svoga bra­ ta. — brata-ubice Kajina... Šta pokreće čovjeka u času, kada hoće da učini zlo? Da li nesvjesno stanje duše, ili ružan osjeća! zavisti, strasti, zlobe... , Šta je nagnalo prvoga, koji je rat pot­ pisao, kada govori i daje sve razmislio i odlučio?... Je li on išta razmišljao i odlučivao, ili je samo potpisao. Je li bio zaslijepljen osvetom, mržnjom, bojazni — podao se ružnim osjećajima. Oni su bili u onaj čas gospodari njegova ra­ zuma, oni su nadvladM i krv je proli­ vena. (Svršiće se.) �Strana 4 Страна liječiti. To traži opći državni ugled i interes našeg mladog kraljevstva. Ne možemo ovdje mimoići još jednu stvar, jer ie u savezu s gornjom. Radi se o šerijat. gimnaziji, koja bi itnala od­ gajati podmladak za reformiranu šeriat školu (akademiju). Iz istih razloga, gore navedenih, trebalo bi povećatibroj m j e s t a i u ovoj gimnaziji, da se mu­ slimani vjerski i svjetski obrazuju u njoj iz cijele naše države, dok se slična ško­ la ne otvori za muslimane u Srbiji. Ovo su najpreče muslimanske potrebe, koje se ne mogu nikako odgađati. Neka po­ zvani promisle o iznesenim željama i potrebama te im udovolje. Događaj s Alijom Kalvarijom. Muslimane općine Koševo predveo je predsjedniku vlade podpredsjednik mje­ sne jug. musi, organizacije Atif ef. So­ čo. Predsjednik vlade primio je depu­ taciju susretljivo i obećao, da će sve učiniti, da se pronađu zločinci. Atif ef. Sočo rekao je predsjedniku vlade: »Gospodine predsjedniče! Biće Vam poznat slučaj, što se desio s Alijom Halvadžijom i njegovom čeljadi. Napa­ la mu je na kuću razbojnička banda, povezala muškinje i pomlatila ih, a na najgadniji način obezčastila ženskinje. Pa ne samo da su ih isprebijali, nego su im i od sto godina stečeni imetak razgrabili i odnijeli. Nije samo to jedini slučaj. Svaki je od njih nešto pretrpio. Sada ovi muslimani mole Vas, da bi ste im podijelili oružje, a i vojničke ophod­ nje postavili, s kojima bi po jedan od njih zajednički stražio. Na žalost te zlo­ čine izvode naši domaći sinovi, koji se preoblačc u odijelo srb. vojnika i tako kaljaju čast srpske vojske«. Na to je predsjednik vlade obećao, da će on sve učiniti, da se prilike srede, jer je naša mod. i dem. država jaka to sve urediti, a najbolja je garancija nje­ gova riječ. On je zadnjih dana proglasio prijeki sud u Sarajevu, i za sve zločine će sada suditi voj. sudovi. Onaj, koji dođe pred voj. sud, taj će osjetiti svu žestinu zakona. Dalje je rečeno, da su žandar, patrole pojačane i da su sada desetorostruko jače, nego pred 15 dana. Ovih će dana stignuti još 400 žandara iz Srbije i Slovenije. Još je rekao, da svak sumnjive osobe prijavi vlasti, jer da to nije nikakva špijunaža, nego dr« žavlj. dužnost svakog pojedinca. Iza toga je predao džemaibaša Alić predsjedniku tužbu muslimana iz opći­ ne Koševo u kojoj se tuže na nesnosne prilike i nesigurnost života, časti i imetka. Nabrojeno je više slučajeva, ko­ je su oni sve do sad trpili, ali bestijalni slučaj koji je izveden nad obitelji Alije Halvadžije prelazi sve granice. Ovaj slučaj opisan je u pritužbi ovako, te ga za obavještenje prenosimo u cijelosti: »Svakako će vladi taj događaj biti po­ znat. Krvnička i zločinačka banda — njih 15—16 — na poštenu riječ izmoliše Aliju, da im otvori vrata, izgovarajući se, da su došli službenim poslom. Na takav način, kako sigurno ne bi mogao učiniti ni najdivlji afrički crnac ili lju­ dožder, a ne plemenski brst, istukoše i isprebijaše njega i osufe. Pa sav izmr­ cvaren leži na postelji i ne može ni da se digne. Njegova bolesna žena, koja je na nekoliko dana prije bila pobacila dijete oskrvnjena je na takav način, da tolikog zvjerstva ljudski um nije spo­ soban ni shvatiti. 1 najokorjelija i naj­ pokvarenija duša mora se zgražati pri pomisli na ovo djelo. Sirota žena bori se sa svojim životom. Drugo ženskinje je ispremlaćeno kundacima tih zvijeri, a također i Junus Omamović, koji je tu večer došao svojoj kćeir, spomenutog Alije, i Asim, sestrić Alijin. Kakvu samo duševnu bol ti jadnici moraju trpjeti! Osim tolikih zvjerstava, što su ih počinih’, odnijeli su u novcu — a radi toga novca su ih i tukli, govoreći, da su im komšije kazali, đa oni imaju 12000 K gotovine, a svakako i koji komšija nije falio — i stvarima kojih 13000—14000 K. Ovo nam zadaje teške brige i mi s nepovjerenjem gledamo u buduće doga­ đaje, izgledajući svaku večer, kad će se i nama ovako što dogoditi. Ovi raz­ bojnici kadri su toliko zla počiniti, ko­ liko se ne da ni zamisliti. Mi smo u svakoiasnoj opasnost i pogibelji za ži­ vot, gnloruki bez ikakva sredstva za obranu, bez da smo kadri oduprijeti se. U ovako bezizglednim i opasnim prili­ kama. kada izgledamo da i naši domovi ostanu opustošeni, a čeljad obczčašće- Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Brej 33 Број ,PRAVDA“ — „ПРАВДА" Ukinuće ograničenja kod putovanja. na, jedino je što možemo tražiti, da nam Primamo od ravnateljstva državnih žese podijele oružne dozvole, da možemo nabaviti slobodno oružje i u slučaju na­ i jjeznica: Ograničenje u primitku putni­ ka kod putničkih vozova s obzirom na pastovanja, da se možemo odbranitk« širenje pjegave groznice stavlja se 13. majem o. g. izvan krjeposti. Uslijed toga prirnaćc se putnici na svim stanicama, stiin ograničenjem, đa Priznanje Reisul-ulemi. Ljubinjski mu­ će se za pojedine putničke vozove iz­ slimani uputili su brzojav na presvj. g. davati samo toliko voznih karti, koliko Rcisululemu H. M. ef. Cauševića, u ko­ I bude praznih mjesta u vozu. jem mu srdačno zahvaljuju na njegovu Na znanje. Mnogo poštovaoci rah. M. energičnom zauzimanju za muslimanske Cazina ćatiča obraćaju se na pisca interese, a ujedno osuđuju pisanje nekih podlistka g. A.Hifzi Bjelevca radi dobro­ listova koji su na nedostojan način navoljnih priloga, pa nas je umolio isti, da plai Reisul-ulemu. se svi prilozi šalju uredništvu »P r a vNapretkov konvikt Hrvatsko društvo d e«, koja će svojevremeno povesti ak­ I »Napredak« za potpomaganje siromaš­ ciju za osnutak odbora za izdanje djela nih đaka Hrvata podignulo je u Saranašega pjesnika i za podignuće spome­ I jevu ispod zemaljske bolnice krasnu nika (nišana). modernu zgradu za smještaje hrvatskog Za Cazimov fond darovaše dalje: po đačkog konvikta. Zgrada je posvema 200 K: Pripravnici šeriatske sudačke posvema dovršena, osim kanalizacije, uškole; po 100 K: Mujkanović SaHhaga vedenja vodovoda i nabave unutrašnjeg iz B. Broda; po 45 K: Kasimović M. uređaja. Središnja uprava »Napretka« Alimed; po 40 K: Uzeirbegović Mustajobraća se sad na sve prijatelje mladeži I beg; po 30 K: Uzeirbegović Edhembeg; I i naroda, na ljude dobrog srca, da je po 20 K: Dr. Abdulahbeg Bukvica, Kupomognu novčanim prilogom, kako bi lusi Mehmed ef, Uzeirbegović Bzeirbeg; se konvikt mogao što prije privesti svr­ po 10 K: Kadribegović Hasan ef., Ossi. Taj je pothvat plemenit i kulturan te manbegović Osmanbeg, Karahutić Bese preporučuje sam sobom. Obraćamo gan; po 4 K: Kurbegović Fehimbeg svi na to pažnju braće Muslimana s apelom, iz M a g I a j a. Prije iskazano 100 K, sada se tom prilikom sjete i našeg »G a ji da 509, svega 609 K. r c t a«! (Kad ćemo mi podići »Gajretov« konvikt? Kad ćc Muslimani stići »Na­ predak« i »Prosvjetu«?). U nedelju dne 17. ovoga mj. 1919. bi­ Novi utemeljitelji i dobrotvori. Kao će čitavo poslije podne otvorena zgra­ da Naprctkovog konvikta, da se tako utemeljitelji pristupiše »Gajretu« Safić I širim krugovima pruži mogućnost, da H. Jašar, Husejnaga Caušević, Dautović ' razvide unutrašnjost zgrade. — Misli­ Mehmed i Muhamcdbeg Džaferbegović svi iz bos. Novog. Isto tako javiše se mo, da će i muslimani pogledati tu zgra। du i promisl.ti, bi li i mi mogli već odavza utemeljitelje: Kulenović Z. Salihbeg, i no ovaku jednu palaču imati, da je bilo Manojlović Niko upravitelj kotara, Šehić I samo više darežljivosti i brige Muhamed ef., Hodžić Ahmed, Šehić Nail, 1 za našu budućnost. Dosta je riječi i Smailbegović Mehmedbeg, Ramić Halil, praznog patriotizma, vrijeme je, da se Kulenović-Bajbutović Smailbeg, Kahvei mi maknemo, jer je sramota, đa smo džić Mehmed, Bahtijaragić Derviš i Ku­ 1 u svemu zadnji. lenović Mehmed-Alibeg. Svi iz bos. Pet­ Anketa o zaštiti i prehrani djece. rovca. Kao dobrotvor upisao se Dervišbeg Smailbegović iz Bos. Petrovca. 11. ov. mj. obdržavana je u svečanoj dvorani zemalj. vlade posebna anketa, List i kalendar »Gajret«. U knjižari Bašagića u Sarajevu nalazi se na pro­ kojoj je bila svrha, da interesirane šire daji Gajretovih kalendara i čitava go­ krugove našega društva uputi u orga­ dišta lista »Gajret« iz god. 1911., 1912. nizaciju za zatšitu djece, koja će se na­ skoro provesti u cijeloj državi. Zemalj­ i 1913. Preporučuje se čitalačkoj publici, da nabavi gornja godišta lista »Gajret« ska je vlada u to ime pozvala na taj i kalendare: »Gajret« jer će tamo moći dogovor neke predstavnike državnih vrlo lijepog gradiva za čitanje, a time oblasti i predstavnika kulturnih i soci­ i društvo »Gajret« pomoći. jalnih društava. Bio je prisutan i načel­ nik odjeljenja u ministarstvu za socijal­ nu politiku Dr. M. D. Popović, koji je došao iz Beograda, da posebnim preda­ vanjem zainteresuje naše krugove u Mumin B. Stijena. Za Vaše pripovicilj i rad te akcije. Slučajno se tu dejedke ne možemo ništa reći, jer ih niste siše i zastupnici »American Rehef Adposlali. Ako ih želite u posebnoj knjizi ministration Children’s Relief Work« štampati obratite se na štampariju. Se(američka misija za pripomoć), koje se lam 1 društvo mnogo brine za svu djecu evOnima koji šalju za »prlposlano« ne­ ropejskih država, koja danas pate radi ka uvijek pošalju i predujam, jer bes­ nesretnog rata. I djeci u Bosni i Herce­ platno nikom ne štampamo. govini ostavilo je ovo humano društvo veliku količinu konzerviranog mlijeka, kakao — a i šećera i to sve besplatno. Spomenutoj je anketi presjedao po­ vjerenik za socijalnu politiku Franjo Dragi moj Trešeljčel Markić. Od strane vlade prisustvovao .Molim, da mi uf aćinj, ito Ti м daaad je sjednici načelnik za prosvjetu i bo­ javih; nekako oe ikan|uj»a i Mćekajam boljo goštovlje Šćepan Grđić. Od ostalih pohore, no bi ll se iipod jeribaome »talo rodriti, uli mi pobijeljele oći čekajući, dok nam io oki­ zvanika također su se mnogi odazvali ne gospoja ccnaora. Vidim, da ona i no misli pozivu i prisustvovali anketi. skinuti nam se ■ vrata, a u mene pora pokaIz govora predsjedatelja g. Markića, basto. pa sara dura« sve do dana«, ali beli viko a osobito iz dosta iscrpljenog razlaganja ne moga, jer »tala frka ljudi na ovo strano pa i mene rasjutite plaho htina. bojim se, da g. Dra Popovića te načelnika g. Grđića, najntim i gospoja centara, jtT mi jo na nišanu razabire se pravi značaj ove humane njealn imenjak u bolodlji, gdje ga nekakav ne­ zadaće, koja treba da protegne svoju vidljivi duh i nečuveni glas naroda imjootl, da akciju u čitavoj našoj državi. Naša će u njihovo ime ratlaže ј drobi „ko jetta*. Sa­ mo malo sabor učini, da ti jodnu hieaja ispri­ budućnost biti u rukama naše djece, bu­ čam, koja elići d^eU sjednici gradskog .aa« dućih naših državljana, a za te valja, stupstva*(!) od 14. шлја ove fodiae. Ono ti da se svojski brine država i narod. Iza iagubi jedar Švabo puno para pa pusti tolala, rata je ostalo dosta sirotana, ostalo ih da viče po ćarkiji, nije ii kogod nadao pare, da mu ih teel mi a on obeeajo dobar baUil. Ta­ je dosta, koji očekuju pomoć, pa je vrlo la! viče, ali Švabo ko Švabo, oo vjeruje, pa plemenita pomoć koju god je pruži u pristao us telala, da čuje tvojim otima, tu će tu humanu svrhu. vikati i hoće li so iko javiti. Opasivii to telal Predsjedatelj poziva sve prisutne Ipoče glasnija vikati i upirati prstom a Švaba, dodajući: on se juti, na ito bi Švabo odgova­ zaslanike da u roku od tri dana imenuju rao: juti se, joti Eto, ova mi prida na om pade svoje izaslanike u oblasni odbor za B. čitajući u đeridama o sjednici naje boledije od i H. da se što prije mogne raditi i u nas. srijede Pa mi tnhafli, ito so (neiaabrani) ваKako smo obaviješteni skoro će stići stupnici jote i džilitaja na „ olliti odgo­ vor* mjesnog odbora naie oigantsacjo. araovamo američka pomoć našoj djeci, te |»vo ih trpi već pola godine i »ije im reklo ni će se po školama urediti kuhinje iz ko­ jedno, a kad gospoda aatraiiie narodno miiljajih će se školskoj djeci davati doručak. nje i dobite pravu narodna poruka, stado ih trka to sa Bsgraianjem i gnutanjom" osnđite Ostaloj djeci siromašnoj koja ne ide u »jednoglasno« odgovor uaiog mjesnog odbora. škole (radi malodobnosti) davače se Kamo ponajlak, gospodo slavna! Najprvo se pro­ mlijeko u posebnim kantinama ili poje­ mislite. u čije ime vi radite i ko vas je posta­ dinim dojiljama. Ovo će se činiti po vio, da sasijvdate a belediji i Hitite interese svih građana? Fa onda, u čije 1ие osađojo svoj zemlji i to pod strogim nadzorom. vijeće odgovor naie organisncijo, koja govori a Čujemo već da se počelo radi pokusa ime svih Muslimana n arajevu a rimlijeka u ovdašnjoj višoj djevojačkoj joče je ne'rgitimisuno i nelegalno i no »asto pa slobodne volje aaiega grada? Ako se jo Švabo školi. jutio, jutio so abog svojih para i imao Je pra­ Zaista je ovo lijepa i plemenita akcija vo, ali gospoda vijećnici kad se jato, nemaju koju i mi toplo zagovaramo, Domaće vijesti. „Sajretove" vijesii. Poruhe urediištva. Trešeljak. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« pravo, jer im građanstvo nije povjerilo ta ,,Urete, dangubne i odgovorno" oluibo, pa će ih ug taborima „rijoliti toga tereta*. Neka ih no urujava prva narodna riječ, jer eto narod no sna ,?!) da cijeni njihovo brige sa ugroženi iivoi i imetak gragjanetva". Na isborima će tek dobit' psadovoljitinu" i ,,jol dolidniji odgovor4, ali će se Uno manje „agiaiati i gnjolati '. ŠU ćeto de! Narod ko narod, no vjeruje svakome, kao ni Švabo Sto nije vjerovao noposnatbm e telaln, pa je htio da na avoje uli čuje, Ita on govori u darkiji, kad u njegovo ime govori. I nale gragjanstvo hoće da ona, ko go­ vori a njegovo ime i kako brani njegovo inte­ rese. 1 kako misli muslimansko gragjaastvo o danaicjim vijećnicima, to jo protumačeno naj­ bolje u odgovoru mjesnog odbora sarajevskog, kojemu nijo nikako trebalo raalaganja i tuma­ čenja neisabranog KUre, jer on valjda noće govoriti u imo Muslimana gragjana, kad su gragjani'* Alija i Hasan mogli mučati i sto AaUe ukabuliti Kamo sabur, gospode, progovoričo i gragjanstvo, ali ćo to biti pravi narodni sud bos »sgažanja“ i kojekakvih nosianih prim­ jedaba! Pravi gragjinin. OGLASI: Hitirikl hriifibl mi u Riiillcl. Os 8S/44-19. Kotarski šeriatski sud u Rofatfcl na molbu nasljednika umrlog Suljage Vtizovića iz Rogatice prodavače u kancelariji šeriatskog suda u Rogatici običnvm javnom dražbom na dan 12. juna 191». u četvrtak u 11 aati de podne mulk i mirije nekretnine begluk rečenog umrlog Suljage Vaizovića, i to su upisane u gr. ul. br. 236,. 247, 249, 465 i 754 kat. općiaa ŽivaIjevići (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka garnje nekretnine koje su u jednom ko­ madu velike 3185 D 890 m’ te imade livade 1860 D 520 cm' šume 545 D 600’ pašnjaka 713 D 800 m' Ora­ nice 60 D 570 m’ i mulka 5 D 390 cm’ Gornje nekretnine neće s» pro­ davati jeftinije od Kr. 45 po dunumu. Rogatica, 19. maja 191V. Kotarski šeriatski sud. u. i-i. GHflasia гобшаити samshi мит. Broj 258. Nati«2ai. Kod ove općine imade se popuniti 6 stralarskih mjesta. Mjesečna plaća 300 K. prehrana u zajedničkoj menaži,. uz uplatu potrebite svote, stan, svjetlo i ogrijev u vojarni, odjeća, obuća i na­ oružanje od strane općine. Stvarne mol­ be sa propisanbm svjedodžbom pona­ šanja, starosti, zdravstveno stanje te do sadanje djelovanje odnosno čast u vojsci imadu se do 15 juna ovome uredu priposlati. Sanski Most, dne 11. maja 1919. Za gradonačelnika Povjerenik: Alajbegović. es. i-s. sastojeći se iz kuće, štale i 18 dunuma prvorazredne oranice na glav­ noj cesti u Kijevu kod Sarajeva pro­ daje se uz vrlo umjerenu cijenu. Upitati u upravi lista pod br. 66. i-i HOSjeC Prva muslimanska radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidni poni. С1]ш uin|irtoi. Jusuf Hadžif, Sarajevo, Kundurdžiluk ulica br. 35. 8 12 HEHMED rnaolii urar i draguljar Sinjm, Rijundžlluli bp. II, Prodaje i popravlja sre­ brne i zlatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i briom poslugom. :: štamparija D. & A. Kajon. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/be4c21ee31546a81141782f477fc6b0e.pdf 1b6f17c83d16d6904247006681098686 PDF Text Text BROJ 40 KELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom, redakcioni odbor. na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ Broj 34. Sarajevo, utorak 20. maja 1919. (20. Udruženje Naroda sačinjava jedna skupština i predstavnika Preliminari mira s Njeinač- ' raznih naro ia i jedan savjet od kom poznati su i široj javnosti, devet »lanova i to po jedan a konture općeg mira mogu se predstavnik svake glavne sile i već naslućivati po onome sto je predstavnici, koje odredi skup­ do sada izbilo na javu. Naredi, ština ost. le četiri države. koji su sposobni da sobom vla­ Kolika se je davala važnost daju biće suvereni, a drugima ovomu Savezu Nar. da i idilo su a« je postavilo starateljsko vi­ je u početku raspravljanju, jer jeće u još neostvarenom Savezu su sadnšnji pobjednici htjeli oNaroda. sjeg.rati budući mir sebi i Jedan članak toga saveza | dati nm sankciju naroda čita­ predviđa mjere upravljanja ko­ vog svijeta. lonijama i zemljama, koje su Nar di, koji to b.ti potlačeni usljed rata postale biti uprav- I i kojima će upravljati Udruže­ ljane državama, a koje su na­ nje jesu sadašnji pobjegjenici. seljene narodima još msposob- Njemačku i Njemačku Austriju ninj da upravljaju sami sobom. sapeti će ugovorima uništiti ih Tutorstvo nad ovim naro­ potpuno elo nomsoi i sisati im dima biće povjereno naro­ na đes'tke godina krv. Tuisku dima na j poz vani j im po nji­ će podijeliti megju sobom pa hovom geografskom polo- će S tako izvršiti najmilija i aj u. želj; Ev ope, n jljepši njezin san Mora se čovjek u ovo duboko da Turske nestane. I stini zad­ zamisliti, da prozre kuda to smje­ njim činom prestaće bitisati i ra i kakvi su se razgovori v - zadnju ’slameka slobodna drža­ dili, kada je raspravljano u Pa­ va Mu limuna, — preko trista rizu g pvoj tač.ki pravilnija o ■ milijuna gube i žadn^g s oga Savezu Narodu. Kada pioćit<te predstavu ka, stav! se poeftučitav nacrt Udriiž«'ija, kada vi- torst o trista milijoii.i Muslima, dite preli mi nare mira, k ji su d iijiiio n . gob ■ i interese šti­ Njemačkoj pođnešeni na potpis ti Englez, 1 i tu ug i Talijan!... ZTr s • п». vraćamo u sred­ bez debate, pa kada ви uoči sve šta sprema vijeć četvorice mota ini ijek zar >.o nije nazadak, čovjek slegnuti ramenima i ušu- kada nam se oduz ml] i ausIjeduji glas u arMn i pregla­ titi. Tutorstvo nad nar dima, koji । saju sve Maslini • u - певроч buim nisu kadri sobom vladali odnosi da sobom vlad ju? Da su ugovar- < •• vodile čis­ se u pr om redu na sve musli­ mane svijeta, jer to pravo vla­ te namjere, u ustvari nju traju -g danja oduzima im se sada bez, ј mii oni bi oiVo ii karte i asp a . I] .: j . pr 1 čit vini svida se je upitalo: u št i oni • i pr чп. /. I m svim narOdisle. Kako je Evropa vladala do danas? Stvorila je jedan svij t, ■ .a im a i пч ste hoće, pa se reto ' o i utkati s godinama izgragjivala jednu kul­ ne I mi. i> za k lm Žudi čit V turu, ke j ' se je poka a i i km ni svijet. i I.iživ in. Mjesto ' o tan М.Г a ji i imao d- logje stvorila, je bijedu i žabe... mj— .a . d- , mir sto prosvjete i kulture m ljaštvo, ne r i b .tajed ' čkom - o ■koje je triumfiralo u ovom gr ­ ske.p!;n mom ratu. I to je sve učinila zu:mi snh ni u a . ne a on j: Evropa — prvi su počeli naj­ što je m je no diraj a ja cu s ■ kulturniji i oni su počinili naj- , brinuti za tvoje. Neka g. pred­ veća divljaštia. Svijet je poha­ sjednik AVilsou pročita još j ran i u crno zavijen! I ti isti, nom s.ojih četrnaest tač. k.i, ne­ koji su sada, promijenili vuciju ka tieorge i Clemenceau pome­ kožu i zamijenili mač, pa drže i tu ispred svojih vrata, a Tali­ u ruci grančicu mira poručuju jani neka se čiste sa našeg zem­ narodima : da će im odsele sta- ’ ljišta pa ćemo prije svršiti. Čovjek snuje, a Bog odlučuje. viti tutore, da njima vladaju.... Kako su došli do toga? Vrlo jednostavno — da očuvaju ouo Rad ia narodnom prosvjećivanju. što će sada oteti drugim naro­ i. dima, pa hrče da se s tim pla­ Od više se godina u nas s raznih stra­ stom prekriju jer stoji izričito na govori o narodnom prosvjenćivanju tamo: „Članovi udruženja štite širih masa. I kao obično u nas o tome mogjusobno od svih spoljnih na­ se m no 8 0 govori, a malo radi. padaja svoj teritorijalni integri­ U nas je uopće malo stalnoga i organlzovanog rada. Od okupacije do sloma tet i svoju sadašnju političku austro-ugarske monarhije prohujalo nezavisnost". je ravnili 40 godina. U toliko vremena Pred zadnjim činom. k j I I , i i । 1337) l nama je mnogo koješta palo na um, da se valja buditi, da treba rada i borbe. I kad se htjelo sama nam uprava ometala, da nešto učinimo. Nije tuđoj upravi išlo u interes, da se domaći na­ rod prosvjećuje, jer samo prosvjećen narod, i to prosvjećen narod u masi, do­ lazi do sebe, do spoznaje svoga jedin­ stva i slobodnog razvitka napretku. Na­ rodne osnovne škole se podizale veći­ nom u onim mjestima gdje je mali broj baš islamskog stanovništva. I to je bilo s očitom tendencijom. Ako se koja ri­ jetka škola i podigla ondje, gdje su u većini muslimani to se učinilo na dugač­ ko moljakanje i letanje na vladu ili ma­ rom rijetkog kojeg kotar, predstojnika muslimana. To su mnogi naši inteligen­ tni i narodni borci dobro osjećali. Kad i kad se proti tome ometanju osvještenja i proti gušenju zdravoga narodnog ra­ zvitka i prosvjedovalo, ali to sve bijaše rad od strane pojedinih prosvjećenih jedinica, pa su tako rastrgani i os­ labljeni pravi narodni borci ili u borbi klonuli ili čak silom zapriječeni da šute, miruju. Sve to znači da u nas ne bijaše dosada složna, jaka organizovana rada. Jest poštene organizacije, velim po­ štene, koja se ne da podmititi i intere­ som pojedinca omesti, nego junačkom borbom bez iznimke stalna, neumorna rada. Tako jaku četu poštenih boraca i } njihov rad ne omete niko, pa ni pojedi­ na- uprava, pa makar tu bilo najneprijateljskija i najtvrdokornija u ugnjetava­ nju narodne slobode. To je činjenica ko­ je jasno dokazala povijest mnogih ma- I lih, ali kulturnih i borbenih naroda, koji se mnogo pouzdaše u se, u svoj vlastiti rad. Danas smo nešto naprijed, moguće je­ dan smjeli korak (mislim na rad u širem j smislu J. M. 0.), ali se opet vidi da i samo pojedinac u našem društvu osje­ ća potrebu, da se sam za sebe održi, ! jer naše društvo još nije tako organizo- i vano, kako bi pojedinac uviđao, da će najbolje i sebe održati predajući se sav radu za društvo. U tome je i razlog, što ni rad na narodnom prosvieć vanju u nas još nije ni blizu orga- i nizovan. kako svi uslovi toga rada iziskuju. Jest, taj sav rad na prosvjećivanju naroda danas I to sad odmah zove na što nrvanizovaniju i što jaču akciju. 0' aj se rad ne može dati u ruke sa- J tro ljudima jednog staleža, recimo sa­ mim narodnim učiteljima ili samo jednom društvu n. pr. »Gajretu«, pa tražiti od njih neka 'ami čine što znadu i žele, a da ostali svjesniji elcmc’ t jedino traže od učitelja li cd »Gajreta« gotov rezul­ tat. To je rad težak, iziskuje dosta mora!"e i materijalne pomoći pa da se vrši s ~c':m uspjehom; vaba poći s podjelom ra 'a u kojoj će svako ko osjeća ovu našu potrebu. lično i to s voljom sudjeI vati i nomagati je prema svojim sila• i i- ralno ili materijalno. Naša Je J. M. 0. sebi već postavila zadaću u svome programu i za rad na rarm'nom prosvjećivanju: »Tražimo (od današnje domaće uprave zemlje, odnos­ no cd naše države) što izdašnije po v cćanjebudžetazajavnunastavii : uvođenje nraktičn;h reforama u javnoj nastavi. Osnovna je nastava oblivn'na za 'vu djecu obojen spola«. To je njglavnija tačka toga zahtijeva­ nja. pa onda se veli: »Društvo i državatrcbadauprusvesile ; za suzbijanje nepismenosti i da za to potrebna novčana sredstva sta­ ve na raspolaganje«. Godina 1. Od naše mlade države odnosno od naše uprave zemlje, tražimo, da siste­ matski suzbija nepismenost i neprosvjećenost uopće u svim redovima našega cjelokupnog naroda jednako, jer svaki je državljanin kao stup koji drži svoju državu. Svaki taj stup, član države tre­ ba da bude što spremniji i jači u zajed­ ničkoj nam borbi za opstanak našega naroda i naše države. * Dok se to od države, odnosno od up­ rave naše zemaljske vlade s potpunim pravom traži s jedne strane, s druge strane dužnost je i našega društva, pa makar to bilo zasada i podjeljeno i raštr­ kano na posebne plemenske ili vjerske zajednice, da svaki član toga društva svim silama nastoji pokrećati sigurnim sredstvima zdravi razvitak našega tije­ la, naše države. Naša plemenska braća Srbi i Hrvati već imaju svoju organizaciju za rad na prosvjećivanju širih masa. Doduše još su u svom početku i Hrvatska Narodna Zajednica i društvo »Prosvjeta«, ali ipak rade. Dužnost je i nas muslimana, da od­ mah pr.hvatimo taj rad. Ne smijemo izostajati od svoje plemenske braće, ne smijemo odlagati ni jednoga časa. Kadi neprosvjećeposti naš narod, biju mnoga zla. To se osjeća na svakom ko­ raku. Naš je narod siromašan. Tome si­ romaštvu leži najglavniji razlog opet u neprosvjećenosti njegovoj. Naša je zem­ lja agrikulturna, imućna je svim uslovima za napredan i zdrav opstanak na­ roda. Samošto tebogatedaroveneznanašnaroddaupotrebi. Kad su nam doliziH stranci, koloni­ je, pa naučeni radu priljubili se ovoj zemlji i iscrpljivali pametno svaku korist iz našega tla, onda se mi njima div.mo i upiremo prste u taj rad. A mi opet ostasmo obješenih šaka. Jest, ne­ znanje je veliko zlo. Ništa ne radeći ili da reknemo slabo radeći osiromašismo tako, da se u nas dan na dan siromaštvo povećaje. Zna­ mo. da je i to radi lijenosti ili radi ne­ prosvjećenosti naše. Dosta smo svoje zemlje prodali. Onu majć.cu koja nas hrani iz svojih grudi, vlastitu majčicu svoju zemlju dadosmo drugom, da ga hrani i oda zla brani. A mi opet ostasmo obješenih šaka. Stran­ ci nam dolazišc, nađoše majdane, naše krasne šume, i t. d. i uhljebiše snagu ra : .a i na naše vlastite oči oharabiše našu domovinu. I t. d. T.ma morijama naše duše i našega ti­ jela jedino će se stati na kraj prosvje­ ćivanjem našega naroda. U našoj recenziji knjige »Teško je ć o v j c k u u m r a k u«, rekosmo u isto­ imenom članku: »Bezkulture, uma i srca nema I"jepe narodne bu­ dućnosti, nema sigurna op-, stanka. Kulturu narod dobiva samo prosvjećivanjem. Prosvjećivanje naroda danas je naše najvažnije pita­ nje. Za titn citiramo retke gornje knji­ ge: »Proživljujemo evo odsudne gaso­ ve. Niko ne može reći dana , što će biti sjiitra. Svak hoće nešto, a što je za­ pravo taj nešto, — toga' niko pravo ne zna. Svijet zna što ne će, a ne zna šta hoće. Nu dolazi čas, kad će svak morati da formulira svoje zahtjeve, i to da ih formulira tako, da će oni moći provesti. Naše se pitanje može riješiti, al kod njegova rješavanja treba da svje­ sno i odgovorno sudjeluju svi slojevi na­ šega naroda. Ostaje nam još nekoliko dana da upišemo prvi državni zajam. Svaki svjestan građanin obvezan je da se odazove pozivu slobodne svoje države, izvojevane poslije toliko vijekova borbe i toliko krvavih žrtava. Izvršimo odmah tu dužnost. �Stuna 7 Страна PRAVDA" — „ПРАВДА М: se lome zahtjevu moramo pokoriti i upotrobiti onu metodu, koja vodi cilju. U narednom članku naša cc u .i duži.ost. da i upremo prsio.. ц tu metodu i da iznesemo način. prcdios.avljajući sebi, da će se u ovom važnom pitanju povesti ovdje stvarna diskusija između i dru : li naših pozvanih prosvjetnh radn:ka, — kako bi se ta zadaća dala što uspješnije provesti u svim slojevima na­ šega naroda. H. Mulić. Š A . Kriza kabineta. Već nekoliko' dana ši­ le se glasovi o krizi kabineta. Oštri su­ kobi radikala i demokrata u pitanju ve­ ru.i ovanja vojvođanskih mandata oprav avaju ove glasove tim više što se čuje, da vladaju u kabinetu diferencije radi agrarne reforme, jer stari radikali nc odobravaju odlučno stanovište mini­ stra za agrarnu reformu, već traže za­ štite za velik: posjed. No svi ti glasovi moraju se uzeti rezervom, jer ministar­ ski savjet još uvijek glatko rješava te’ Ue poslove. Stranačko komešanje. U verifikacionoj debaf uđari'o je u oči, da su se povi kl; ra.Hkalm desiđenti i ustegli se od disanja, čak ' predsjednik Narodnoga Predstavu štva Draža Paviović. koji •,->ađ ist i skupini nije za vrijeme ae’ sadnicu. Odsutnost Korošctmvngn ' hM obrazlaže se njegovom težnjom, đ? slobodne ruke prema bim stranama. Ostavka dre PavePća. Dosađanji vrc«*’-Jedni!- narod - 'r kluba đr. Pavelič predao je os'rvl - n? časti ore-tsicđmka. KaV se u orMjn'iim polifčk m krugo­ vima nogovara dolazi u obzir ga isto micstn đr T nmnja i!: đr. I orković. (n o.) L Udruženje naroda i Njemačka. Izvod govora . aNjcrnačkom. Sic. njene Američke Države. Britan­ ku Carstvo. Francuska, Italija i Japan, k::;: su označeni kao glavni saveznici; Belgija, Bra lija. Kina, Kuba, Ekvator, Grčka, Gvatemala, Haiti. Hedžas, Hon­ duras, 1 iberija, Nikaragua, Panama, ! гч, Poljska, Portugaiija, Rumunija, Kraljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca, Sram. Čehc-Slovačka i Urugvaj, koji picdstav'Jzjj sa davnim silama savez­ nu'? države • jedre strane i Njemačka s i-pge strane smatraju, da je 11. nov. '918. zakl'učeno primirje sa Njemačkom zat i, da bi se mogao zaključiti mir. Sa­ veznici smatraju, da su posredno ili ne­ posredno uvedeni it rat objavom rata A :stro-UvcV'’ Srbiji ?S. lula '914 . ob­ la-,-nm rata N'emačke Rusiji 1. avg. i 3. avg. Ргапсгкој kao i gaženjem Belgije. Na 'nvi tnvn delegati (slijed! lista) su sa zla si ■ si"eđeć;m‘... u tome fre-.. -л e,. obuo4 'ч odnosi sa Njemač­ kom. I. DIO. Udruženje Naroda, Principi: Pakt Udruženja Naroda za razvoj suradnje među narodima i za garanciju mira i sigurnosti zasniva se na slijedećim principima: Prknanje iz­ vjesnih obaveza, da se ne strna u rat, skru lozno poštovanje ugovora, međn- FELJTON . a an.h propisa i svih za-uovaiuli oditosa. Sastav : Osnivači Udruženja Naro­ da us države potpisameo pakta; drža­ ve pozvale da pristupe paktu u roku od 2 mjeseca, kad on stupi na snagu, i bez rezerve: Argentina, Čili, Danska, Spa.i ja, Norveška, Paragvaj, Holandija, Persija. Salvador. Švedska. Švajcarska, Vccceula. Mogu biti članovi i dominije i kolonije, koje se upravljaju slobodno i oko dve trećine njinc skupštine da za to pristanak. Iz. toga izlazi: 1. da Njemačka nije osn vać Udruženja Naroda; 2. da bi po* stala član, treba da odobre dvije treći­ ne ustavotvorne skupštine i da podnese stvarne garancije svoje iskrene volje, i da će očuvati međunarodne obaveze i 1 primiti pravila udruženja, koja se odI nose na vojnu i pomorsku snagu. Svaki član udruženja može se povući i poslije izjave date na 2 godine ranije i ' pod uslovom da je ispunio sve među­ narodne obaveze. Izmjene u paktu se i mogu sprovoditi većinom glasova čla­ nova. Svak' član prestaje bali član, ako i ne usvoji takve izmjene. Biće isključen i svaki, koji je kriv za povredu obaveza akta. 0 isključenju glasaju svi prisutni - far,ovi Udruženja. p, - k r; i n i s a n i e. Akcija Uđružema »a sjeđ^tem u ŽencvJ izvrštije se na - i ■ iku predstavnika svih članova i,,.. . rc лН з pređstavn’ka za svakog člana — što čini jedan glas), kojim rukovodi Savjet Devetorice (po jedan prcrMavmk velikh sila i četiri ostalih država boje skup odredi). Poslove rukov"đ' stalni sekretarijat. Svi međunarnđni b;ro: koji m ranije postali, stav­ lja;- se -md nadzor ovoga biroa. Naonižanje svešće se na minimum radi nar-đ- s s vurnosti. držeći se u tome geo- rafs' og položaja. Program tog sma­ nje:'!? zradiće Savjet za 10 godina i ne može se niienjatl bez odobrenja Savje­ ta. Svi su članovi obavezni da ne izmienjuju bez izuzetaka sva odnosna riješenja o vojnom i pomorskom pro— •. Naročita komi iia za sva vojna ' . ..... oče Savjet, a svi članovi itirzJr J^đan drugom teritorijalni I i'*:U:' integritet. Raspreva sporova: — Udruženje ie obavi: no da spase mir, ako тп mijet! rat. Na zahtjev svakog čla-a sekretar će sazvao odmah SaSv?1 • sner će se podnijet bilo ar’ ‘ U. pri kojoj će se suditi dobronab:! sNCvanJu Savjeta. Ni u ' ■' ’uč’in neće se priznatf duži rok • —• , - izricanje presude ili • - - ,nin izvještaja od strane Savjeta. ■ - -n na slučaj tu, "v’ tumačenja međunar. prekida obaveza. д' > irvlešini ' i' -'dasno iz-ađen, • sivi obavezuju, da pri. •. ■ pr' v strane koja se sa■ч-"- sa fm -pk’tfN. :". Na slučaj, da Bavict n”o Uđrođušan. svaki član ima ; т pn slobodu akcije ako druga stra- . ,, ircienđira... Ako se pravo jedne trase zasniva na međunar. pravu. Sa­ vjet će to 'amo konstatirati. Ni n tom slučaju može se spor iznijeti pred ceo skup. Ako parnične strane nisu članovi Uđrt:-T<mta. onda te Savict upotrijebiti sve. da oni budu članovi i tada Je proceđ’ira obična, inače će Savjet unotrijeb!ti -ve mipre da se cn'roh otkloni Ako iedan član sam uđe u rat. onda Je on .p o iuktu« u ratu sa svima članovima ; renitetum. Belgija će zatim usvojiti od­ luku Udruženja Naroda. Udruženja. Udruženje odmah prekida Odsjek 2. — Luksemburg.— s njim sve ekonomske i financijske veze ' I i svaki član ima da učestvuje u stvara- | Njehuićka će se odreći svih koristi unju s ic, soja će uspostaviti poštovanje 1 govora sa Lukscnhurgom i priznsće, da jc on prestao biti dio »Coifemi:ia». I obaveza Udruženja. Odsjek 3. — Lijeva obala I' r a v d a : — Savjet će izraditi predRajne. — Njemačka neće držati niti log stalnog međunar. suda. On će suditi podizati utvrđenja na lijevoj obali Raj­ <ve međunarodne sporove iz ugovora. ne, ni za 50 kng.ist od Rajne. U toj Gl. sekretar će voditi o ugovorima evi­ zoni neće držati vojsku niti priređivati denciju. Međunarodne obaveze: — manevre. Svaki protivni akt je neprijaSvaki ugovor raniji i nesaglasan sa pak­ teljski. tom mora biti ukinut. Ipak, međunarod­ U a scu Sare. — Ustupa se Fran­ ne obaveze kao što su ugovori o arbi­ cuskoj u potpunoj svojim i eksploataciji. traži i nacionalni sporazumi, kao što Je Ugljeni rudnici su naknada za porušene Marokanska doktr a nisu protivni ovou sjever. Francuskoj. Garantuju se pra­ c naktu. vno sve eksploatacije. Utvrđuju se pra­ Režim međunarodnog man­ va građanstva i radnika. Za 15 godina data:— Ugovor predviđa ađministrau oblasti će upravljati Liga Naroda. Pokvne mjere za kolonije i za teritorije, slije toga stanovništvo će se opredijelili, troje su uslijed rata prestale da budu koji suverenitet žeii da primi. Guanice pod suverenitetom država pod kojima obuhvataiu Sar Luj, Sarcbruk, Otvorler, -u bili ranije, a u kojima Živi narod neSen Lilberng, doo Scp Vantela, Иотsposoban da upravlja samim sohom. burg Južtjo i zapadno basen ima novu Staranje nad njima biće povjereno onim granicu Francuske. Sevcrno J ■ na 5 km. narodima koji su najbolje određeni za J Sare obuhvatajući Metlah : granito geografskim položajem. Taj manda­ čeći se sa Borke;: feldom. Istočno ide na 4 km. (sjcv.-ist. od Sen Vcndala), otor Udruženja Naroda slaće svake go' dine Savezu izvještaj koji će ispitivati buhvatajući Homburc i spaja sc sa frant granipom južno od Korbaha. PoVršina jedna stalna komisija. Karakter i djelo­ krug mandata određivaće se prema stu­ basena je 101 hiljada hektara, a stanovpnju razvitka svakoga naroda i prema n štvo broji 647.000. Ustunaju sc svi rudnici i sve instalaposebnim uslovima. П. Dio. e;io Granlee Njemačke. Garan tije eksploatacije.— Izuzima se imo Istočna Pruska. 1. Odnose se na tarifu željeznica, kanala, Prema Belgiji: Severoistočno od oblasti nersonala za javne radove, knje će Koresnea, istočno od Evocp. istočno ->d Francuska upotrebljavati, za podizanje Monf. 1 (pređašnia granica), sjevero-isbolmca škola i t. d. Sve će se to podizati točno i istočno od Monmedija do Lukza radn'ke i upotrebljavati za snabdosenburga 2. Prema Luksenburgu gra­ vanie. Ekspropriracija i rekvizicija se nica iz 1914. 3. Prema Francuskoj: gra­ zabranjuju. To se isto odnosi i na lični nica iz juna 1870 od Lukscnburga do rad. Francuska u eksploataciji može uŠvajcarske, a carinska granica u oblasti petrebit* njemački rudarski zakon. Ugalj Sare. 4. Prema Švajcarskoj: sadašnja potreban za stanovništvo će se zadrža­ granica. 5. Prema Austriji: granica iz vati. Zakoni za radnike važe njemački, 1914 do Ceško-Slovačke. 6. Prema Če- 1 osim za franc. radnike. ■ko-Slovačkoj: Granca iz 1914. sa Ceš- , Uređenje uprave. — Sarskom kom ?1ег1от do Najštata. 7. Prema oblasti upravljače komisija od 5 članova, Poljskoj... ta tačka ie Falksenberg, gra­ koju će postaviti Udruženje Naroda, a nica izmeciu gornje i srednje Slezije, isT u ' oni će ući jedan član Francuz po po-eklti t stanovnik južnog dijela sarike točno od Pozorna tokom Bakča, sjđk erno od Jezera Slopa. linija Birn-Braun. ) oblasti i trojica članova, podanici drugih Zapadno j.sjcverno od Šnajdemila, zadržava no što su Njemačka i Francus»adu' od želj. pruge Konic—Skloho, -a. Predsjednik izabran iz sredine ove grani vi i: tečne Pruske do 8 km. od komisije biće izvršni organ njen; njeGauensburga i do baltičke obale sjeve- ; !»ov kao i cijele komisije mandat trajaro-za: »dno od Šohača. 8. Prema Dan­ će "Odmu dana i može se obnov'tl. Ko­ skoj: Granica određena posebnim čla­ misija će na potčinjenoj Joj teritoriji onovi. ■. Granca Istočne Pruske: 0bavljafi svu vlast, koju su na njnj imale bala Baltičkog Mora sjeverno od Presdržave, pod čijim Je suverenitetom rani­ bernaua. tokom Visle, do Rozenbcrga. je bila: postavljanje i smanjivanje činov10. Granica Zapadne Pruske: granica fr ka i organizaciju administrafvnih vla­ stočne Pruske, do između Osteroda i sti kao i obavljanje sviju javnih službi, Najdcnburga, pređašnjom ruskom gra­ "buhvatajući tu i eksploataciju željezni­ nicom do Senenmekana. tokom Nevi^nca i kanala, dalje diplomatsku zaštitu brasa, Ekurcveta. do Bukunšasa. Gra­ sve? ћ građana u inostranstvu. eventu­ nicu seče Kaušc Neluna. alnu izmenu zakonodavstva, organizaШ. Dio. ciju sudova, u kojima će se pravda tzPolitičke odredbe. icati u ime komisije, naplatu poreza I Odsckl. — Belgija. — Ugovori ’ruzih tražbina. Komisija Je nadležna da iz 1839. biće ukinuti i mogu biti zami- I donosi ođhiku o svima spornim pita­ jenjenć konvencijama između Belgije, ni ma. koja bi nro'zaš'a u pogledu t:imaHolandije i savezničkih sila: Njemačka 'e-’a -vog ugovora. Stanovništvo zadr­ se obavezuje da prizna te konvencije. žava svoje đosalaš^'e državljanstvo) 1 Njemačka prijznaje belgijski suverenitet Oni nak. koji to žele, mogu preći i n nad spornom oblasti Noreskea; ona se Armro i da time ne izgube svoje pravo odriče oblasti zapadno od puta Liež— glasa — bez razl'ke nola — za mjesni La Sapel. Ustupiće Mepl i Molardi pod samoupravna tijela. U oblasti Sare neće l>e!gijsku vlast: stanovništvo će imati ро«*"ЈаИ ni vojna obaveza niti se u njoj 5 mjeseca da izraz) želju da djelimično smiln nođirati utvrđenja, orvanizomće ili u cjelini ostane pod njemačkim suvee samo žandarmerija radi održavanja Zašto? Up.tnik. kojeg je zadnji Kranjma savila s jedne strane obzorja na ćevićev čovjek napisao grčevitom ru­ drugu: kom u času zadnjih trzaja čovječanstva. »Gledaj, to je znak lijepa vremena... , U zadnjem trzaju čovjeka nestade zla, Prestaće ove tužne aprilske kiše i sva.• Hifil Bjelevac: (5) nuće maj, mjesec ruža i cvijeća. ali će nestati i čovjeka i biće samo je­ »Duga je običan prirodni pojav — od­ dan, koii će reći: govorim hladno. U fizici...« »Osim mene ne smije više niko osta­ »Ne, pusti to! — upada mi ona u ri­ ti...« U svakom čovjeku ono lijepo, ono hu­ ječ — »vjeruj, samo da će iza udge biti Л to će biti Bog! ... mano a "j je maleno, kao najmanja je­ lijepo vrijeme... To je znamen! Gledaj dinica mjere. Duša čovjeka zakaljana je samo njezine boje! Koja je najljepša? Ja sam se prenuo. Ona je ušla polako blatorfi zla, a oči su mu krvave. Krv čo­ • — »Bijela i crna...« opet u sobu < stala do mene. vjekova je • ečista, jer je sastavljena iz »Tih boja nema. ... A to će biti Bog .. . izgovorio sain čestica Ka.ioive kn i... Nož, oštri nož, —»Crvena... ove riječi i previše glasno, da ' am se koji siječe, koji otvara rane miran je »Ona gori, ona je vatra, krv... prenuo iz misli, jer sam bio došao do dok ga čovjek ne uzme u ruke i — u — »Ona. što se prelijeva iz crvene bezdana. Tada sam opazio nju kraj se­ njegovim rukama nastaje njegova opas­ u ljubičastu?« be i mojom dušom u isti čas preletio je nost Čovjek ga jc izmislio, da ubija ... »Nisi pogodio moju boju.« tračak nade, jedna iskra utjehe: Možete Irnakaznje čovjek čovjeka da sebi osje— Ja sam rekao: -Bijela jc boja na stvoriti i na zemlji dobro... gura p-ednost, da on prođe naprijed i Istoku znak žalosti, a crna na Zapadu... da bude i on zao, kao i prvi. Odatlen Ja sam ustao sa svoga mjesta i pru­ TI voliš bjelinu?« ročlife zlo, nesreće, bijeda i ratovi. Za žio Joj ruku: -Volim.« Što . veličaju slave oni ljudi, koji su Moja je posjeta i previše dugo tra­ — »Koje cvijeće voliS?« najviše zla učimli; ubijali? naređivali jala, ja sam doznao i više nego što sam »ljiljane. Л tf?« 'а ::b'Ju; za što mjesto njihove slave i imslio doznati, pa ću ovo sačuvati u — »KarahEic. crvene i bijele...«_ арогчтл ne goji se kult ljubavi, snošlji­ najljepšoj uspomeni.« Ona nije odgovorila. Gledala je pre­ Ona me šutke povede prozoru. Odgrvost'. led akosti i slobode — kult ponlma zapadu, kako blijede žarke boje du­ ne bijelu čipka'tu zavjesu i pokaže ru­ žc ih potlačenih, kult žuljeva poštena gine, kako se navlači oblak na nijh. a I kom na dugu, koja se je u lijepim boja­ i slobodna rada?... Zatvorili prozor. Br»j 34 Број_ I kiša počinje oi>et propadati. Njezinim li­ cem prelio se opet izraz tuge, sjete, holi... »A šta jc bilo s njim?« — upitam na­ glo. dosjetivši se, da mi nije svršetka rekla. »S njim?« — trgne se ona. »On se je ubio, jer nije bio jak, da živi...« U njezinim očima caklile se suze i jedna Jedina otkotrljala se niz njeno li­ jepo lice. Drugo jutro bio je njezin prozor ot­ voren i okićen ljiljanima i bijelim i cr­ venim karanfilima; Narodne pozorlšte. Poslije Faun—a, »Lolote« I »Buburo^a« dalo je naše pozorište 18. a inj. flađži Loju, fragment iz tragedije bo­ sanske prošlosti od Nuš«fa. Komad je već na samo ime piščevo napunio dup­ kom pozorište. Stvarca je patriotična u kojoj se manifestuje narodno Jedinstvo muslimana, pravo1 lavnih i katolika. U Begovoj džamiji sakupio jc Hadži Loja zadnje ostatke svojih vjorn Ii privržentka, da dočeka Austriju I da skupa iz- �Број 34 Broj poretka. Rad će se organizovati brema pičelima usvojenim od društva naroda, i samo u sporazumu sa predstavnicima radnka. Načini uređenja eksploatacije rudnika neće se smjeti mijenjati ћЛ traženog mišljenja i pristanka Francus­ ke države. Oblast Sare biće priključe­ na francuskom i carinskom sistemu. No м vrijeme od prvih pet godina od stu­ panja u snagu ovog ugovora slobodno će se bez dažbina izvoziti u Njemačku proizvodi sarske oblasti, kao što će se :a Isto vr'jemc slobodno bćz carina uvniiti <z Njemačke proizvodi i artikli, namljenieN potrošnji sarske oblasti, ali se n pogledu toga slobodnog uvoza francu.koj zadržava pravo kontmentiranja. Opticaju francuskog novca, u sarskoj oblasti neće se snijeti postaviti nkakve smetnje niti kakva ograničenja. Carigrad. »Setuftehu — el Konstantiri jetu fc'iimc — el Emiru emiruha vc nimc — cl gjelšu gjcjšuha«. (»Carigrad će nasti’ Dobar li ’e njegov oswđite1J. dobra li je njegova vojska-.) Hadis. Za kulisama svjetske pozornice u Versa:lles-u; u blizini razbludnog Pari­ ra odlučuju »stari ljudi« o novom svi­ jetu i novom porcdku u njemu. Dijele svijet i šaraju nove geografske karte prema bojama, kakvo gode njihovim staračkim očima i kako su ih oni sami pomiješali. Da li oni dobro sastavljaju boje i da li će one moći podnijeti sunce i kišu pitanje je doduše vremena. Da li će se te slike, koje oni šaraju sviditi on ma, koiima ih predaju i to je stvar ukusa. AVilson voli jednu boju, Gcorge dragu, Clemenceau treću, a da i ne spo­ minjemo talijansku. Najprije su našarali Evropu neznajućl naravsk! šta će uči­ niti s »Crvenom Rusijom«. Došli su do Carigrada. Carigrad je magijski kamen, koji otvara sva vrata, Carigrad je ključ Istoka i Zapada, pa su mudri vijećnici stali na ovoj tački nezrajući kakvom će je bojom obilježiti. No oni su već prije izmislili Savez Na­ roda. pa su se nagodili, da taj Savez Naroda dobije Carigrad. Koga mislite u tome Savezu? Sve narode svijeta; svaki narod po jednog delegata? Ne. Za to imaju patent Amerika, Francuska i En­ gleska. A gdje su Turci, koji nastanuiu Carigrad? Ništa ta i Wilson zna, kako se upravlja drugim narodom, jer mu je dao filozofsku krilaticu »samoodređe­ nja«. ' п’1 1 tako je Carigrad, kako najnovije viJestLgovore, postao svojina Saveza Narada (Amerike, Francuske i Engleske). S masa Grka i Jermena mod protektoratom Francuske rinuti polumjesec s Aja Soi zamijeniti ga križom, molijati muslimane, kao što je reti pod njihovim protektoan će potpisati ugovore i gin(i. »Preko naših mrtvih glava neka peksijanci unidu u Saralcvo«, vel Ha­ da Loja i izgine s družinom u džamijskoin haremu. Zadnje su mu riječi bile, kada poziva austrijski oficir da se preda n ime Evrope: »U ime Evrope mi smo zg.nuli...« Puhl ka Je frenetično pleskala Hadži Loji i Risti Bujaku koji ostaje zadnji da i on svrši sa ostalim. Austrijanci ulaze u Sarajevo dok mujezin uči na munari Drugi komad »Hej Sloveni« također hoće da manifestira narodno jedinstvo Slavena, ali Je uspjeh bio prividan. Radenković je dobro glumio potpukovnika, a drugi su ostali nezamjetivi. fzl. Književnost -April ‘ке kiše«. Pisac »Minke« dao |e već u štampu zbirku sličica pod g< rojim naslovom pa će za koji dan biti štampana. Radi tehničkih prilika ne će Izaći u najavljenom opsegu nego na tri četiri tiskana arka, te će Joj prema tome biti i cijena niža. Oni koji žele piscu biti pri rud radi rasprodaje neka pišu ured­ ništvu »Pravde« pa će lm se poslati pretplatni arci. „Г1РАВДА* .PRAVDA' otputovati u Ameriku, da se pohvali, Staro diplomatske metode. »Daily kako je on sve to lijepo u Evropi ure­ I Heraid« piše: Granice novih država na j teritoriju bivše Austro-Ugarske monar­ dio. hije nisu od edene na osnovi narodnih i Pišući ove redke o Carigradu nisam demokratskih načela, već po uzoru sta­ mislio na Turke, nego na muslimane, pa rih doplomatskih metoda. Ovo načelo sam se sjetio riječi velikog vezira Ferid narođhosti i demokratije uzeto je u ob­ zir samo u toliko u koliko je odgovara­ paše, koji mi je jednom rekao još dok lo interesima antante. Kao što se do­ nisam ni shvaćao šta znače njegove ri­ sada razabire. Uće prema narodnosnom ječi: Govoreći o zaostalosti muslimana načelu granice određene samo prema i o pripadanju Turske reče: »Sinko, Ja južnoj češkoj i Koruškoj. Talijanska »pobjeda«. Kako listovi neću možda đoživiti, ali će ipak projavljaiu, pobijedio je na jučerašnjoj sjed­ pasti Turska, prepasti će radi Carigra­ nici vijeća četvorice tal janski zahtjev, da. U Carigrad je Turska koncentrisaia prema kojemu se imađu propisi o razo­ sebe, svu svoju moć. kao što žena po­ ružanju i sniženju broja vojnika za sve svećuje svu brigu svome licu. I možda pojedine države, koje su proizašle iz Au-ro-Ugarske monarhije izjednačiti sa će to biti sreća za turski narod, jer će onim propisima, koji vrijede za Nje­ se osvijestiti i povući se tamo gdje je mačku. on. Sultan Abdul Hamid rekao je svome Nezadovoljstvo u ItaFjl. Francuska punomećniku, kada je pozvan na ber­ štampa konstafra nezadovoljstvo jav­ nog mnijenja u Italiji radi nacrta franlinski kongres: »Idi i zasiti jednom ne­ cusko-englcsko-američkog saveza, koji zasitnu Evropu najbogat:jim pokrajina­ je projektiran bez Italije. Mnogo se koma moga carstva i podaj im sve što । mentira u Italiji, što se Francuska nije zatraže.'.« A kad je opunomoćnik upi­ I obrat la svom naravnom savezniku, kop tao: »— A ako zatraže i Carigrad?« želi obrazovati blok latinskih država. .sultan Hamid se zamislio na jedan čas, To je izazvalo veFku uzrujanost u Itapa odlučno odgovorio: »I Carigrad im i Ив»Gazzetta dl Venezla« tuži se, da je podaj, jer to će biti kamen o koji će Italija izigrana. Saveznici su — kaže glavu razbiti...« — priznali Jugoslaviju, dok su Talijani Danas b; mogle služiti kao opomena izbivali iz Pariza. Uvrstili su u mirovni riječi Abdul Hamida i oni, koji dolaze, ugovor Hrvate i Slovence među prijatelje, koji su se borili protiv Nijemaca. da vladaju najljepšim gradom na svije­ Italiji prijeti, da bude zagušena od pu­ tu, mogli bi se naći pred novom Rusi­ stih interesa engleskih, francuskih i ajom, druv m Petrom Vel kim pred n omeričkih. Ita";a mora budno paziti, da vim Turcima. -e izgub’ Rijeku i dalmatmsko primorje. Carigrad Je turski grad, Turci u u ap­ Potreba udruženja manjih država. Pi­ solutnoj većim stanovnici, pa je vrlo šući o mijAvoom ugovoru želi narodnočudo, kako je mudri Wilson mogao od­ sooijalni Pst »Češko Slovo« što tjesnijc pfibliženje Čehoslovačke Jugoslaviji, buustati ovdje od svojih načela i u prvom dući da će u Savezu Naroda odlučivati redu tražiti za svoj narod Carigrad. vel lift države, a prema tome biti će ma­ Turci su sami krivi, da gube Carigrad, nje države međusobno Jedna na drugu ali oni mogu ipak bt njegov, pravi go­ upućene. spodari, !o se osvijeste, ako počnu raCesi i centralizam. Otokar Shvpola raspravlja u svojoj »Moravsko-šleskoj ređa i ako ih di ti rcvij« o pitaniu centralizacije i autono­ mirđf^ "pfotjci mije u članku pod naslovom »O zemalj­ Nas muslimane u Bosni /"Hercegovini skoj autonomiji«. Problem taj odlučan i u čitavoj našoj državi veže js Carigra­ je za čehoslovačku državu. Politički dom 1 uopće s Turcima samo osopredstavnici, koji danas odlučtđh u Na­ baHalifeimine možemo biti indi­ rodnom vijeću, u svojoj su većini za urištenje đojakošnjih zemaljskih granica. ferentni prema sudbini Carb rađa i sud­ Narodni konvent sastoji se od političara, bini one hraće od velike zajednice Isla­ koji vele da su demokrati, pa se od njih ma. Nabaciti će se kogod na me kame­ i pravom može očekivati da će njihov nom da upirem prstom u panislamizam, postupak odgovarati demokrat-kim me­ ali ču ovim svima odgovoriti kratko: todama i da će pitanje centralizacije iB decenfra’Jzacuo prepustiti zakonodav­ kada se pogovara i raspravlja, da bi nom zboru, koji će prolzaći iz volje nasveta Stolica u Rimu dobila zastupstvo nda. Pojed.ninim zemljama valja dopiu Savezu Naroda zašto ne bi i Halita, tati pravo da sami odluče, hoće li se hist. kao vrhovni čuvar svih muslimana... radov uništili ili ne. Nema pollitičke »Tvrd je orah voćka čudi vatu.. skupine, koja bi se izjavila proti jedinA. HHzl Bjclevac. stvneoj đrž. cjelini, ali se razilaze na>-l, ima li se državna cjelina urediš! centralistički ili decentralistički. Pisac ističe, da se Slovačka uslijed svoje političke prošlosti i onako mora Nova država Carlg . .. d oba Turske. tek da odgoji i da se za nju mora uzeti Vijeće četvorice ispitivače danas mo­ obzira posebnim uređajima. Tako bi se dalitete publikacije mirovnog ugovora i uveo čehoslovački dualizam. Valja uve­ odgovore na Brockdorffove note te će sti autonomiju na najširoj podlozi. Pr.lidefinitivno ustanoviti tekstove odgovo­ u Češkoj, Slovačkoj, Moravskoj i ra. Vijeće petorice odredilo je srpskoleskoj uresu tako jedinstvene, da bi busarske granice. »Echo de Pariš« dom !e podnijeti i jednostranu političku znaje, da je vijeće petorice prihvatilo upravu. Pi ac veli, da Bmo mora pozaključke komisije, kojima se udovoljuje »tat centrum moravske autonomije, te Srbima, no trebaće još da te zaključke odobri i vijeće četvorice. Tim su za- j da će tako biti najboljim posrednikom ključcima reducirani malko srpski za- 1 između Češke i Slovačke. Podjela plijena. Posljednjih dana do­ htjevi. Projekt bugarsko-rumunjske gra­ la . alannnntne vijesti iz Parisa. Trgo­ nice opet je ustupljen komisiji. Sto se vačka mornarica bivše Austo-Ugarske t če buga’sko-grčke granice vijeće Je proglašena io »a strane vijeća četvorice izjavilo da ne može stvoriti odluke sve sastavnim dijelom vlasništva entente 1 dotle, dok ne budu označene granice ma će kao ratni plijen kao i njemačka nove države Carigrada. »Ffgaro« dotrgovačka mornarica biti razdijeljene znaje, da po novoj udarenoj granici pri­ među saveznike, kao naknada za potop­ pada Srbima zavoj rijeke Strumice. Oljene parobrode. Prema tome se imađu pet je povjereno kompetentnoj komisiji zaplijeniti svi parobrodi iznad 1000 to­ da preciznije označi bugarsko-grčke na, dok svi manji parobrodi ostaju slo­ granice. Vijesti iz engleskog vrela jav­ bodni. U Trstu zaplijeniće se prema to­ ljaju, da će turski i bugarski delegati me 300000 tona, na Rijeci 15.000 tona, biti sazvani u Solun ili u koji drugi grad a u ostalim jugoslavenskim lukama sto na Levantu. Naprotiv »»Echo da Pariš« hiljada tona. Trst je na sam glas o ovatvrdi, da će bugarska vlada kroz malo kpm riješenhi digao svoj protest. Međuvremena biti pozvana da odredi i po­ šalje punomoćnike u Sn’it Germaln. i tim na« interesuje Rijeka. Primorje i Francuska štampa komentariše iskrca­ i Dalmacija, koje bi kod 227.674 tora izvanje grčkih četa u Smirn: te vidi u to- I gubile 115.000 tona tako, da bi ostao 112 : nešto više hiljada tona i to većinom par c oč t znak rasula otomanskog carrtvn. -Есћо de Pariš« veli da konferen­ I robrodi manje veličine i nešto srednjih, cija. l ako izzteda. hoće sasvim da uki­ i Gotovo netaknuta bi izašla kod t-ga Unne Tursku. Obrazovaše se nova država garo Croata. Izgubila bi možda samo rangradska pod američkim mandatom. jedan narobrod. Sva ostala parobrodarMndat Je bio pomtđen Francuskoj no sk" društva (Ungaro Croata I Ibera. Oova ga je odb:la. Armenija će također - ente. Adria. Atlantika Levantc) teško potpasti pod američki mandat. Italiji bi će osjetiti taj udarac. Na Jadranu vršiimala dopasti okružja Adafa I Kruha. . sav pomorski promet osim obalnoga Pregled Страма 3 Stran, barem u dogledno vrijeme strani kapi­ tal, a Jugoslavenima preostale za-ad sa­ mo protest. Pripreme za mir s Njem. Austrljm . Daily Ncws« javlja da je vijeće četvo­ rice raspravljalo u prisutnosti vojnih stručnjaka o vojničkim uvjetima za preI minare mira sa Njemačkom Austrijom. Prema vještima biće uvjeti slični onima koji su bili stavljeni Njemačkoj, a sadržavaće među ostalim i ukinuće obranbenc dužnosti, sniženje vojske te zatva­ ranje fabrika za munidju. Očekuje se. da će preliminarni mirovni ugov ir biti »redan austrijskoj delegaciji u utorak ili srijedu. Rijeka 1 Carigrad. »Dai!y Telegraf« javlja, da će se riječko pitanje po svoj nrilici riješiti na taj način da će grad Rijeka pripasti Italiji a luka će se dodi­ jeliti na slobodnu upotrebu Jugoslaviji. Budućnost Carigrada također je već-od­ lučena. Grad će doći pod nadzor saveza "arnda a u ime njega upravljače mirne in saveznički mandatori Amcr ka. Fran a i EnHeska. Zauzeće Smlrne. U Smirni su se iskr­ cale alHrane čete. Francuzi su zaposjeli utvrde. Grci najveće dijelove erađa a Fn«!ezi i Talijani gradsku okolicu. U lu­ ci te usidreno više ratnih lađa aliiraca. Tursku su vladu obaviicsFh’ o zaposjed"-ada. boje je u'Iijeđđo na asnovf članka sedmoga ugovora o primirju. Procvjeta i 'škola. Reforma školo. Na 14. o. nij. održao je sveuč. prof. g. dr. Bazala u Zagrebu lijepo posjećeno predavanje o reformi škole. Polaz.eći sa stanovišta, da škola ima bili suplement života, cijela dana­ šnja osnova obučavarija skroz je pogre­ šna, jer ne satno da ne odgaja za život već često i proti životu: predmeti se uče a zapravo trebalo bi ono, što se uči — doživljavati. Samo ako svaki sat školske obuke bude jedan doživljaj, ako dakle školska obuka u svim svojini dijelov ma bude mladom čovjeku davala doživljaje bit će škola suplement živo­ ta. Uz ovo padagogijsko gledište veže se odmah i socijološko; ako škola ima da stvara ljude ne samo misli, već vo­ lje. karaktera i uopće Jedne harmonične ličnosti, ne smije ona biti nešto za sebe, već mora biti u dodiru s prvim, koji se brine za dijete — obitelju. Zato da se valjano riješi ta reforma, treba položiti važn st i to najveću na odgoj djeteta u prvim danima, jer o tom ovisi cio bu­ dući čovjek. Isto tako treba da obitelj sudjeluje u školi da se kao prvi uvjet sretnog riješenja nadaje osnutak škol­ skog vijeća, koji bi bio auktoritativn! organ za izradbu školskog zakona, i rdje l’i po principu demokracije bile za­ stupane sve kategorije društva. Samo iako, ako ta nova-škola bude izrasla iz cjelokupne strukture društva bit će ona prava naša narodna škola, jer će biti stv era iz sebe, odzdo, a ne odozgo. Iz te m slijedi, da škola ima biti slobod­ na od svih utjecaja, da država ima sa­ mo toliko udjela, koliko to opći narodni intere i zahtijevaju a Crkvi ima država dati pr like i garancije, da se djeca, gdje i tko hoće, uzgajaju po stanovitim principima. No isto se tako ne smije ni ona, gdje i tko to ne će siliti na nešto. Na te općenite principe nadovezano je g. predavač neke pojedinosti no i opet u glavnom on je za jedinstvenu pučku školu od 6^14 godina, koja bi se dijelila u pripravnu pučku školu (od 10- -14 go­ dina). Ova bi imah nadomjestiti nižu rcplku i gimnaziju, iz koje bi đaci ula­ zili na visoke škole. Po tome bi srednje škole, kakva je danas, nestalo, jer je to neka gospodska škola, koja staleže cije­ na dok bi trebala, da ih izjednačuje. Zato nek bude jedna srednja škola za opću naobrazbu s ravnopravnošću, đa sc iz jedne struke na sveučilištu mo­ že prijeći na dragu. I pedagoško-didaktičke uredbe treba promijeniti: obrazovanje nastavnika osobito pučkih škola Jest nedostatno, ne što oni ne bi htjeli, da se raobraze negn jer im se to ne da. Amo spada i pita­ nje direktora, čiji bi se izbor imao pre­ ču stiti učiteljskom zboru, gradnja škola u Mriienskom i estetskom obziru. U socijalnom nak pogledu treba oslснгаН m-avo na naobrazbu t. i. besplat­ nu obuku. Brica za siročad. opqravališta. školske kuhinje, interno -, l'Ječnički ','đzor i t d. Imali bi biti glavna zadaća socijalnih uredaba škole. Musi internat u Vlnkorc’ma. Za musl'manski internat u Vinkovcima, što ga te otvorio Hrv. zcm. «red. odbor u 7ag«ebu za musi, djecu iz oskudnih V'aje- �Strana 4 Страна „PRAVDA* — ,ПРАВДА“ va. opremljena je ovih dana jedna pošiljka lesova kao dar koji su draga srca da.oval, ovdašnji muslimanski trgovci, a sve ih besplatno nakalufio naš puznai. Jlamdi ef. lešči. Ovont prilikom neka im bude još jednom izrečena hvala u, reci naše siročadi, koja je ov.m darom obvcscljena. Zananaće našu javnost, da dozna da­ na nje s anje te musi, siročadi. Hretna i a.no .j- ti : uopaćenju imade u Vinkovc ma .;ašc ratne siročadi u školi i inter: atu svega 05. Od ovih se n e b i i m alo kuda povratiti u slučaju raspu.ta ii.R.aata njih 36, jer su im porod.cc vrlo slabo stale ih uopće nemaju svoga. Od njih nemaju roditelja 16, a imaju rod.Ulje njih 6, oca nemaju njih 10, a maju oca m.h 3, dok 1 imade oca u rop. iva. Ovo 36 djece po vlastitom p a .ju nemaju se kuda vratiti, kad se ra.-pusti internat vinkovački, a ras­ pu.-1 će se na koro, kako smo obatiieštenL Os in gornjih dječaka nalazi se nj.h jvš -Л kop bi se po njihovu kazivanju imali kuda povrat.ti. a ovako im stoje <i. iteijs. e pi like: 5 ih ima roditelje, 15 ih je bez oca, 3 ih ima oca, a 6 ih je bez rod.tcija. Prema kotarevima imade ih od 36 prvih 8 iz Čazma, I iz Travnika, 4 iz Glam ea, 2 . Sarajeva, 8 iz Višegrada, 1 iz Konjica. 2 z Nevesmja. 3 iz Stoca, 1 iz Treb nja. 4 iz Bilcče i 2 iz Gacka. Od gore navodnili 29 imade ih iz Cazina), iz Jajca I, iz Glamoča 3, iz Sarajeva 2, iz Višegrada 6. iz Nevesmja 2, iz Stoca i. iz Ljub nja 1, iz Bilcče 4, a iz Gac; a 5. — Po starosti stoje djeca između 6 i 15 godina, a jedan je od nj h 18 gou.n.i star i b.o je brijački kalfa kod ku­ će. Medu nj.ma e nalazi i d v o j e g I uho rjeme djece iz V.šegrada, jedno 6 godina star , a drugo 7. jednom se zna im. i prezime, a drugom se ni to ne zna. Želimo svratiti pažnju naše braće musFmana i a ovu siročad, a osobito na eno Зј djece, koja se ne mogu povratiti svgjne domu i ognjištu, jer ga uopće netr.a.u. Naša je sveta dužnost pobrinuti se što brže i izdašnije za ove jetime, jer .as .o zadužuje naša uzv.šena vjera, a . jad ki osjećaj. Ne smijemo dopustiti, ca i ovu mlado blago propane, jer ći na-d budućnost biti u rukama naše o ladir.e, naše djece, jer na mladima sv jet ostaje. Zato se moramo za njih sv -,s..i br.tmli, a ta briga plemenita i humana je. a e ne smije oklijevati ni skanjivat. jer je sada za ovu djecu najodSuđniji čas. Ako se prepuste sama seti, pi opala su zanavijek, a to bi za nas b o velik udarac i neoprostiv grijeh. Prijašnja je uprava htjela otvoriti za ovaku ratnu siročad sirotišta i bila je sve potrebno pokućstvo i naručila i dobavi.a, ali ie nažalost naša narodna vla­ da sav taj rad obustvila i djecu raza.-mla zaslugom jednog narodnog povjerenika, k ji je da; as u Beogradu na visokom mjean. l ako je ov.m nesretnim postup­ kom ; as.rađala nedužna siročad i pala na teret ljudi dobra srca, a sirotšta se dana ne a ogu otvoriti, jer je išćezao sav uabavlfcm namještaj. 1 u Tuzli stoji već i a -ine prazna kuća i učitelj, koji je određen tamo za uprav telja mus ma sko : sirot šta, аГ niti dolaze dje­ ca niti ima namještaja Ovo je žalostan ć n kratkovidni! narodnih ljudi. Stoga e moramo mi postarati da o- i voj djeci osiguramo budućnost, jer ti­ me i sebi osiguravamo opstanak. Ovu djecu valja smjestiti i školovati ili za­ jednički u jednoj kući ili ih razdijeliti medu muslimane. j Ukinut cei bat učiteljica. Na predlog m n.stra prosvjete odobrilo je ministar, sječe zakonsku osnovu, kojom se za čitavo kraljev, tvo SHS ukida celibat uč'tcjica. Učiteljsko pitanje riješiće se na taj način da će učitelji dobiti razred dižavn h činovnika (činovnici sa matu­ i rom). 4 . dlcinsk' fakulteti u Beogradu i LjuLljank Vlada je r ješila. da se otvore mcd vinski fakultet: u Beogradu i Ljubljani. : U tu će se svrhu obrazovati stručna kom' ja za proučavanje toga pitanja. V i ošteta Austrije. Reuter javlja: Мт-v i uvjeti koji će se predložili njeч’ ' i mustri kim delegatima tražiće u e ratne odštete svotu od 5 miljarda ■ kn u zlatu. Domaće vijesti, t/ | i ■ ; i I i ; , i | Musliman činovnici. Vlada po svoj prii.c: . e zna, da u Sarajevu ima neko- | liko slatina umsihnana č.novnika a da i ne spominjemo jevreje, koji ne upotreb- ‘ Ju.u masti što je drugi troše, pa su pris.Lcni kupovati maslo po 60 K na kilu, dok se za druge nabav la ma t po 20 K. Konsum se ne stara ni za zejtin za ove ' či 'vnike, pa bi vlada jednom mogla ј da se cbazre i na ove ljude, koji takocr . v jesno snose teret svoje službe i ' odgovornosti, a da ne mogu ni najprimi- | tivnijih potreba da namire. Treba još u- i važiti, da se mu limatu već od oslobođe­ nja ne okorišćuju od činovničke mesni­ ce. jer ona se kod zem. banke ukide, a u onoj na Hisetima prodaje se i meso, koje oni ne upotrebijuju. pa su ovako išeni i te mizerne pogodnosti, a lišeni su već i zbog Joga, što je ova mesnica na kraj grada, gdje b. mnogi s vratnika i s drugih krajeva grada trebali sat vre­ mena da dođu do nje. Osobita je još smetnja njezino rano otvaranje, pa je vise puta zimus valjalo i po mrazu idi, da i grabiš za vremena zalogaj mesa, a da po mrazu nije podesno hodati, to i valk a već zna i sama vlada. Dakle skrajnje je vrijeme, da se pobrine i za I ove sirotane. Na adresu gradskog poglavarstva. Gradsko poglavarstvo naredilo je svoje­ vremeno, da svi oni koji imaju kravu donose po jedan litar mlijeka u gradsku mljekaru radi opskrbe gradske sirotinje. I Radi toga obećano je donosiocima mli­ jeka da će za to dobivati oni na prvom redu trebu i trice i to uz najjeftinije ci­ jene. Nu ml jeko se donosi i to vrlo jef­ tino dočim trebe nije nam moguće iz pivare dobiti, a ako je ko protekcijom i dobije plaća je 5 K po škafu, a trice gradsko poglavarstvo nikako ne izdaje. Pitamo ko je za to kriv, te šta će jad­ na sirotinja za mlijeko, kada i mi pre­ stanemo isto donositi gradskoj mije- I kari. i Velika nesreća od šrapnele. Javljaju I iz Medcde: Ovdje se u šumi zvanoj Do­ lo, i dogodila na 7. ovog mjeseca velika i nesreća. Kako ovuda po scbma i šumau lež svuda amo, tamo razbacane raz :c granate i šrapnele, kao ostatci uz­ maka austrijske vojske, koje su veći"■v i tune, to je gore spomenutog p šio Hajro Ahmetuv ć iz sela I Broj 34 Spoj Duba, mladić od 18 godina sa još troje djece Avde Kurtovića iz istog sela sa čekićem u ruci, da ovaku jednu šrapnelu otvori i izvadi iz nje barut kao i ilcku unutarnju cijev, koju bi, vele, kasn je mogao da upotrebi za pucanje kao pušku. Došavši na lice mjesta, gdje su ležale u jednoj gomili ove šrapnele raz­ nog oblika i veličine, dade se odmah na pogibeljni posao, dok su trnje spo­ menute djece stajali u polukrugu i to radoznalo promatrali. Kako je on lije­ vom rukom prihvatio i držao šrapnelu, a čekićem lupao po njoj, da je otvori, najednom se šrapnela uz strašni prasak ras rsne. odvalivši istom ne samo svu lijevu ruku, nego i rame sa jednim di­ jelom prsiju tako grozno, da su mu od­ mah srce i pluća izišli van. Troje djece budu teško ranjena od kojih će neka vrlo teško preboljeti. Na strašnu ovu detonaciju i pucanj šrapnele dotrče od­ mah seljaci, a i oružnici iz Međeđe, ko­ jima je ovo javljeno, dođu na lice mje­ sta. Odmah se uvidi da je Hajro Ahmetagić mrtav, a troje djece teško ra­ njeno. Na nalog kotarskog ureda u Ro­ gatici, komu je odmah također ovo do­ javljeno bude iznakažena lešina nesret­ nog mlad:ća sahranjena, a ranjena djeca na nosilima odmah opremljena u bolni­ cu u Rogaticu. Trebala bi naša vojna vlast, da od­ mah dade ovi vas rasprsnjivi materijal, koga ima svuda, iznaći i pokupiti, jer bi moglo još koje ovako nerazumno če­ ljade. da nastrada svojim životom. »El-Kamerov. tefeirč. Kako je javlje­ no priredio je »E1 Kamer« dobro posje­ ćen i aranžiran tefcrič u svojoj bašči u korist društva »Gajreta« i »Merhameta«. Čist prihod iznosi oko 10.000 K od kojeg će ova naša društva imati Ujopu korist. Gospodarstvo. Izvoz šljiva i pekmeza. Ministar trgo­ vine i industrije dozvolio je izvoz šljiva i pekmeza u neograničenim količinama. rSebrcne krune. Na predlog ministra financija donio je komite ministarstva za financije i ministarstva za saobraćaj od­ luku da se kurs kovanih kruna bivše austrougarske države i kovanih srebre­ nih perpera crnogorskih u srebru izjed­ nači sa kurzom dinara (t. j. da na našim državnim kasama jedna srebrena kruna i jedan srebreni kovani perper vrijede jedan dinar). Trešeljak. isti sudovi poaivaju na odgovornost, od kojih on trali, da drugima pravda kroj da ne treba država n državi, ali kad on uskra­ ćuje poslužnost ga stvar. Ćokorilo Đurđe u svojoj ^Zori“ sahtijeva veo od oslobođenja svo u ima pravdo, reda i mira, da se U i ti pozovu na odgovoraost, što iu se nekad ogriješili o noći u nevinost što sa a starom roži ni u počinili što god na štota kog Srbina, pa ne samo učinili, već i pomislili. Ali vidi jada što je i ubi Ćokorilo obični grjeJnik sudovima, onda je to — dra­ OGLASI: Natjeraj. Kod ove općine imade se popuniti 6 stražarskih mjesta. Mjesečna plaći 300 K. prehrana u zajedničkoj menaži, uz uplatu potrebite svote, stan, svjetlo i ogrijev u vojarni, odjeća, obuća i na­ oružanje od strane općine. Stvarne mol­ be sa propisanom svjedodžbom pona­ šanja, starosti, zdravstveno stanje te do sadanje djelovanje odnosno čast u vojsci imadu se do 15 juna ovome uredu priposlati. Sanski Most, dne 11. maja 1919. Za gradonačelnika Povjerenik: Alajbegović. as. а-к -------------------------------------------------- -- Hotarsil terlttBlil tud u Rogatici Os 88/44-19. Kotarski šeriatski sud u Rogatici na molbu nasljednika umrlog $uljage Vaizovića iz Rogatice prodavače u kancelariji šeriatskog suda u Rogatici ebičnom javnom dražbom na dan 12. juna 1919. u četvrtak u 11 sati do podne mulk i mirije nekretnine begluk rečenog umrlog Suljage Vaizoviča, i to su upisane u gr. ul. br. 236, 247, 249, 465 i 754 kat. općina ŽivaIjevići (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka gor­ nje nekretnine koje su u jednom ko­ madu velike 3185 D 890 m’ te ima­ de livade 1860 D 520 m' šume 545 D 600* pašnjaka 713 D 800 m’ Ora­ nice 60 D 570 m’ i mulka 5 D390cm’ Gornje nekretnine neće se pro­ davati jeftinije od Kr. 45 po dunumu. Rogatica, 14^ maja 1919. - * Kotarski šeriatski sud. MEHMEO asaazic urar i draguljar Sarajevo, Kujundžiluk br. lb. Prodaje i popravlja sre­ brne i zlatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i brzom poslugom, u pa i on može da se o ko^a ogrježl. Za to i njeра pozivaju na odgovornost i to upravo oni ga Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgevorsi irediik: M. Sudtutai. Viasnk: Ceitralal Odboa >J. M. O.< ifJWR Broj 258. s Obavlja i вндазно POBLflilđHSTgo SđMSHI MOST. U sarajevskoj ooćini narastao je defi­ : ег. 2-i. cit na 100.00 i K. Ovo ere nije posljedica lola g««podarenja sadunjeg općinu kop odbora, dorta )• OTomi skrivio atari režim. Ali tadanji požrtvovani odbor upregnuće sve svoje sile, da taj deficit isravna, ad ao bavi Studijom o prodaji somona, pa ć» onda preći na itadiju o deficita, bakle nujptije somuni pa onda deficit Onda Ćokorilo ne prisnajo tih oblasti. I Ćokorilo js tuiiljonjs, Štamparija D. Л A. Kajem, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7601941fa2ded0e477c504ee8d3e8ef7.pdf 11762b598bf116bb8a61f8ae1cc8c5fc PDF Text Text POJEĐ8HI S80J 40 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UiEđujs redahcioni o^of. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj /зг Sarajevo, četvrtak 22. maja 1919. (22. šabana 1337.) Raspoloženje. Kad nastane prevrat u jed­ noj državi, nastane prevrat i u mislima i osjećajima državljana. Čovjek se navikao na stare za­ kone i običaje, na stari način života. Prevrat dogje i to sve portmiti, pa čovjek ne umije da «o snagje, da odluči kojim prav­ cem treba poći. U toj neizvjes­ nosti postaje neraspoložen. Pomanjkanje i neurednost prometnih sredstava, opadanje trgovine i nesigurnost imetka pogoršava to neraspoloženje i dovodi do očaja. Doda li se k tomu još oskudica životnih po­ trepština onda oezadpvoljstvo dosegne svoj vrhunac. Izraz tog nezadovoljstva je kod jednih tuž­ ba i jadikovanje, kod drugih že­ lja za promjenom današnjeg sta­ nja, kod trećih izlijev srdžbe protiv svega što danas postoji. Od ovog nesnosnog stanja do njegova prelaza u djelo nema uego jedan korak. To djelo bi bilo nastupanje anarhije, a toga je posljedica, da bi i zajednica i svaki pojedinac nastradali i nastalo bi ono što u svakoj kr­ vavoj revoluciji nastane: bijes i razjarenost mase, rasplamsanje strasti pustošenje i razaranje svih javnih i privatnih dobara, razbojništvo i krveproliće, koje­ mu su nedogledne posljedice. Ko je ovom svemu kriv? Ne može se uprijeti prstom u jed­ nog čovjeka, ili u jednu grupu ljudi pa reći: sve zlo od njih potječe, a svi drugi su nevini i nepogrešivi. Kriv je uopće čo­ vjek, kojega je priroda tako sazdaln, da mu je temeljno svoj­ stvo egoizam. Kad taj egoizam zavlada čovjekom, a on svije­ tom, uzburka se čitavo čovječan­ stvo i danas na stotine pamet­ nih diplomata u Parizu razbija glavu da utišaju talase uzbur­ kanog čovječanstva, da usposta­ ve novi red i poredak, ali ipak to sve tako teško ide, da sve u tu svrhu upregnute sile ne mogoše još dovesti ni do kakva pozitivnog rezultata. Odgovoran je za današnje stanje svak. Ta odgovornost je veća kod onih, koji zauzimaju veći polo­ žaj. Njihov neumjesni, ili nesa­ vjesni jedan postupak može, da ošteti i tomu konsekventno, da ozlovolji na hiljade drugih, a zlovolja ovih širi se kao epide­ mija i zaražuje čitavu zajednicu, koja onda reagira, to ako ne može da zakonitim putem ispra­ vi nanešenu napravdu, laća se svih mogućih sredstava, da pri­ bavi poštovanje svom životu, časti i imetku. Za to su najod­ govorniji oni, koji odlučuju na­ rodnom sudbinom, i ako oni ima­ ju pravo zahtijevati od naroda, da poštiva i slijedi njihovo od­ luke i naredbo, u zamjenu toga i narod ima pravo, da zahtijeva da te odluke i naredbe budu pravedne, da u potpunoj mjeri poštivaju princip jednakosti, te da se jednako primjenjuju. Savjesni i pravedni državnik strepi i strahuje pred pomisli, da ne bi i nehotice kome uči­ nio nepravdu. Toga se više boji nego i vladareva ukora i gubit­ ka — svojeg položaja. Austro­ ugarski državnici su bili i mu­ dri i pametni i uživali su svjet­ ski glas. Ali mudrost i pamet je stvar mozga, a savjest i pravdoljublje je stvar srca. Oni su imali ono prvo, ali nijesu ovo drugo. Za to su uvijek naglaša­ vali. da su u monarhiji samo dvije nacije privilegovane, i da su pripadnici tih dviju naeija državljani prvog reda, da nje­ mački i madžarski elemenat sa­ činjava hrptenjaču tega tijela, koji se zvao Monarhija. Svi drugi narodi bili su njima podregjem, gragjani drugog reda. Ta ne­ pravednost i nesavjesnog ljuto im se osveti. Njihova mudrost i svjetski glas ne može, da ih spa­ si, odoše u bezdan i nestade ih za uvijek. Stiiigi, Tisze, Bethman-Holvegi, Sasonovi i drugi prestavuici starog režima, koji su drmali ogromnom većinom evropskog kontinenta, mogu slu­ žiti za državnike novog vremena, kao primjer kojeg ne treba sli­ jediti, nego raditi baš obratno od onoga što su oni radili, pa će svakako rezultat rad;-; biti dobar. Kad su upitali jednog filozofa od koga si naučio pa­ met, odgovorio je: „Naučio sam pamet od budala; gledao što oni rade, te se onoga klonio. Jer čovjek nevaljanštinu jednog di­ jela bolje opazi na drugom nego na sebi“. Interesantno je rekao jedan hođža ef. jednom našem državniku: „Nijesu Austriju uni­ štili neprijatelji, pa nije prouz­ rokovala njezinu propast ui ne­ stašica, jer Austrija je imala još dosta i vojsko i novca i hrane i džebhane i svega, nego je Au­ striju uništila sirotinjska suza!“ Nepravda, sila, zulum jest smr­ tonosni mikrop za državni or­ ganizam. Dogagjaji, koji su se odigrali i još se odigravaju morali su po­ učiti one, koji su se postavili da stvore trajan mir, pa su morali Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. imati na umu ove navode. Tre- | ma i veliki vezir demisionirao. Po tome bali su jednako suditi i o pri- . obaviještenju, kako su ga objelodanile jateljima i neprijateljima, da no , francuske novine pitanje Turske riješilo stvore ono hrgjavo raspoloženje bi se ovako: u svijetu, da posumnja u njihoSjedinjene Države dobiti će mandat vu pravdoljubivost. za Carigrad i Jermeniju (teritorija: AI u Parizu su svrstali ćitav dana—Mersina). svijet u dvije kategorije i to: Grćka dobiti će obalnu zonu, koja u prijatelje i neprijatelje, a pri­ ima za glavni centar Smirnu. jatelje su podijelili u one velike Francuska dobiti će južnu Anatoliju; koji će sjediti za stolaru i one, tu je Adalija glavna luka, a Kamija cen­ koji će kupiti mrvice što ih oni tar. Sjeverna bi granica ostala pusta i odbace. Stvaranje ovih novih vr­ prolazila bi kroz čitavu Malu Aziju od sta naroda stvara neraspolože­ istoka na zapad. nje, koje se pretvara u ogorčenje, Sjeverna. Anatolija sa Brusom i An­ a poslije prelazi u mržnju, ne­ prijateljstvo pa najzad — osvetu. gorom sačinjavala bi tursku državu, u Treba uništiti sila do neak­ kojoj bi i sultan stolovao. Protektorat tivnosti — reče Wilson, a on bi vršila Francuska. sada istu provodi na uštrb ma­ Po tome bi od velike Turske postala lih naroda. Šteta je odgajati, a jedna mala državica i Sultan bi morao i opasno stvarati nove neprija­ prenijeti prijestolnica u Brusu. No kako telje i podlarmivati narode, koji smo rekli u prošlom uvodnom članku: su do jučer bili slobodni jer s da ljudi snuju, a Bog odlučuje, tako tim se stvara slabo ras[a>ložonjo. izgleda da se je i ovdje preko To neka upamte svi oni ko­ noći promijenila situacija. Pozna­ ji odlučuju sudbinom drugih — to nam je, da se Engleska drži u mali i veliki, jer se to ljuto svim pitanjima i suviše rezervirano, a osvećuje. osobito sada će ona trebati, da se još više čuva. Pod njezinim jarmom stenje veći dio muslimana, pa ona mora da­ nas, da upotrebi svu svoju diplomatsku vještinu, da ne napravi slabo raspolo- ■ ženje među muslimanima. Pitanje Tur­ ske, koje su ostavili za kusur, došlo je iznenada na tapet.^pa su »e htjeli ri­ ješiti »omraženih barbaraч koje je Ev­ ropa dugo častila tim epitetom, prem­ da bi njoj prije pristajao. Ali jedna je stvar izgleda naročito djelovala na viječe četvorice, a naročito na engles­ kog punomoćnika g. George, kada je došla indijska delegacija i očitovala, da bi pretjerano raskomadanje turskog carstva izazvala u Indiji veliko neza­ dovoljstvo. Zato je pod tim saopće­ njem tursko pitanje poprimilo drugu formu, pa »Temps« piše: Sarajevo, 21. maja 1919. Jedna vijest iz Beograda od 19. maja javlja, da je u ministarstvu unutrašnjih djela osnovano odjeljenje za Bosnu, ko­ jemu dolazi kao šef okružni predstojnik iz Banja Luke Osman H a d ž i ć. U Banja Luku doći će kao okružni predstojnik Hilmibeg Kapetanov i ć, sadanji kotarski predstojnik u Sarajevu. Za pravosudnoga referenta za Bosnu u ministarstvu pravde uzet je u kombi­ naciju sarajevski državni odvjetnik Stevo M a n d i ć, ali se računa i s time, da bi on mogao preuzeti mjesto okruž­ noga predstojnika u Bihaću. Kada smo pročitali ovu vijest začu­ dili smo se i zapitali: Šta sada? Kome se to hoće, da siplje lug u oči i da nam upru prstom, kada upitamo za muslima­ ne. Eto Hadžića, eto Kapetanoviča. Hvala lijepo! Izvolite gospodo najprije raščistiti Hadžića račune iz davne i ne­ davne prošlosti, pa onda ga uzeti u ob­ zir, ako ga mećete kao muslimana, a ako dolazi u drugoj kakvoj misiji onda se ne pačamo, jer nas ni prije niste pi­ tali. Za drugog ne ćemo ništa reći. Fin čovjek, uglađenih manira, vješt veli­ kom društvu, ali nije narodu... To toliko do konačnog rasčišćcnja. Sudbina Turske Prije tri-četiri dana raširile su novivine vijesti o diobi Turske. Stim je do­ šlo pitanje turskog carstva u aktuelnu fazu. Zaposjednućem Smirne (Izmira) započele su aliirske čete. Francuzi su zaposjeli utvrde, Grci najveće dijelove grada, a Englezi i Talijani gradsku okolicu. U luku je prispjelo više ratnih lađa. Turska je bila sama o tome vršonju »samoodređenja« kratko obavije­ štena. Na ove vijesti nastalo je uzbuđenje u Carigradu, pa je prema vijesti- | I : ' I I i »Iskrcavanje aliirskih četa u Smirnu izgleda da je preludlum k podjeli Tur­ ske. Ali to pitanje ne nameće se kanda u apsolutnoj formi — kao što su to no­ vine iznijele — već bi se prije moglo reći, da se sad upućuje riješenju. koje ne će dirati u integritet Turske (tu su isključene arapske zemlje). Sidtan bi imao da ostane u Carigradu. Mandat da pripomognu Turskoj podijeiiće medu se savezničke države, i to svaka prema svojoj već određenoj geografskoj sferi: Sjedinjene Države vršiti će taj mandat u Carigradu, Grčka na zapadnoj obali Male Azije, Italija u južnoj Anatoliji, a Francuska u sjevernoj Anatoliji«. »Petit Parisien« piše o tomu ovo: »Vi­ jeće četvorice još će se baviti pitanjem turskog carstva. Otkako je vijeće sa­ slušalo zastupnika Indije, to je pitanje ušlo u novu fazu. Vijeće je sada sklono, da očuva sultanovu vlast na prilično opsežnom djelu prednje Azije: među- 4°|o DRŽAVNI ZAJAM. Još je velik broj bogataša a i raznih društava, koja ili ništa ili malo upisuju državne bonove. Ako se ova gospoda koja su kod austrijskih i ugarskih ratnih zajmova pokazivali ve­ like simpatije ne poprave u svome držanju mi ćemo izaći sa imenima da se vidi i da se znade ko je prijatelj a ko neprijatelj državi. �Strana 2 Страна .PRAVDA* — ,ПРАВДА“ tim ono izrađuje formulu, koja bi osi­ gurala autonomiju raznim skupinama i zemljama, što će potpastl. pod protek­ torat onih država, koje imaju naročiti mandat<. Izgleda da je indijska delegacija izni­ jela ozbiljnih stvari, koje su mogle za čas preokrenuti radikalno riješenje tur­ skog pitanja, jer će biti, e je istina da u Indiji već dugo vremena vrije. Prema našim pouzdanim informacija­ ma Turska će ostati i u Evropi, te će biti suvereni gospodar Carigrada. 1 Smirna bi imala ostati Turskoj, jer sa­ veznici ne moga se da nagode. Pa se i sada obistinuje riječ onog velikog dr­ žavnika, koji je rekao: »Kada Turske ne bi bilo, trebalo bi je stvoriti...« ■raj 15 By«j svake finansijske obaveze. Francus­ na umu i na sve se institucije i oblasti ređen ključ. Platićemo mnogo, * Srbiji koj pripadaju sve poreze, koje se ima­ s molbom redovito svake godine i ob­ će dobiti malo. Za ove reparacije želi ju naplatiti od 11. novembra 1918. god. raćati. Đacima viših razreda srednjih Italija uzeti u svoju upravu naše šume. ovamo. Francuska bez ikakve nak­ škola dijeli stipendije zctnalj. vlada. Tugovačkc brodove podijeliće antanti nade uzima njemačka državna dobra i »Gajret« najviše podijeli stipendija, za medu sobom. Izračunato se, da ćemo krunska dobra bivše njemačke idinato je naša dužnost, da svaki musliman u našoj mladoj državi početi naše go­ stije. i muslimanka, koji ikoliko dobro stoje, spodarstvo sa nekih 10 do 20 miljard! Državljanstvo: Državljanstvo da pomognu »Gajret« svojim članarina­ državnoga duga. alzas-lorenskog stanovništva rcgulisama, darovima, vasijjetom i t. d. Wllsonovo »samoodređenje«. »Na­ će se naročitom konvencijom između 2. Analfabetski tečajevi ili rodni Listi« od 11. maja pišu u članku Francuske i Njemačke, a na slijedećoj škole za odrasle. Mjesnim odbo­ pod natpisom »Pitanje sjevero-zapadne glavnoj osnovici: Ciniće se razlika iz­ rima naše organizacije se vruće stavlja granice Jugoslavije«: »Zastupnik fran­ u dužnost da nastoje, da se u njihovom među domorodaca Alzas-Lorenaca, i cuske vlade Halijer. konferiše.sa beč­ mjestu i u okolici, osobito po selima, njihovim potomcima, kojima se sada kom vladom, koja goji velike nade da održavaju redoviti tečajevi za one mu­ vraća Francusko državljanstvo izgub­ će dobiti teritorijalne kompenzacije za­ slimane starije od 12 godina, koji ne ljeno 1871. god. i ostalima koji francus­ to što se odrekla ujedinjenja sa Njemač­ znaju pisati i čitati. Ti se tečajevi mo­ ko državljanstvo mogu tražiti u roku kom. Ove kompezacije trebalo bi da gu održavati u svako godišnje doba, po od godinu dana. Ove će posljednje budu na račun Južnih Slovena pošto selima osobito je zgodno zimi. Za teča­ čim takvu molbu podnesu, u inostranCcho-slovačka republika ima već obeijeve se mogu uzeti prostorije narod, stvu diplomatski zastupati samo Fran­ bjeđenc svoje istorijske granice. U pi­ osnov. škole ili mektebi, a gdje ovih ne­ cuska. Doseljeni Nijemci, koji bi želili tanju je Koruška gdje je vojska Nje­ ma, kakva zgodna soba. Tečajevima ostati u zemlji mogu steći francusko mačke Austrije već zauzela zemljište državljanstvo samo putem naturaliza­ mogu rukovoditi i naučavati nepismena koje polaže pravo isto tako i Južna njake samo učitelji akademičari, mualcije pod specijalnim uslovima. Štajerska. Na ovaj način Nijemci bi opet limi (koji su svršili Dar-ul-mualimin) i Privatna imovina: — Fran­ gospodarili nad 650.000 Slovenaca. Ako stariji srednjoškolci. One koji rukovode cuska sebi zadržava pravo likvidacije Popunjenje bosanske vlade. Bosan­ bi Antanta pomagala ove njemačke tež­ tim tečajevima valja nagraditi dovolj­ dobara sviju Nijemaca, s time da im ska vlada popuniće se ovako: nje pomagala bi tim samim i novi nom novčanom nagradom prema broju Njemačka naknadi štetu. Međutim neće Povjerenikom za unutrašnje poslove »Drang nah Osten«. — Za vrijeme mira se likvidirati imanja onih Nijemaca, koji upisnika u tečaj. Za nepismene ima do ­ biće imenovan Milan Blažeković, možda bi se moglo na ovaj način spri­ dobiju odobrenje da i dalje borave u sta početnica ili bukvara, koji im služe okružni predstojnik u Bihaću. ječiti ujedinjenje Austrije i Njemačke, Alzas-Lorcnu, -makar oni i ne tražili za priručnike. Za muslimane je najzgod­ Povjerenikom za pravosuđe dr. Miliali nikako i njemačka osveta, u kom bi prelaz u francusko državljanstvo. Njenija početnica za pismo latinicu Prva voj Simić, državni nadodvjetnik. slučaju njemačka vojska bila pojačani mapka će vratiti Alzašanima i Lorencičitanka narod, osnovnih škola, a za ći­ Povjerenikom za poljodjelstvo i is­ borcima sa zemljišta, koje treba da pri­ rilicu »Bukvar« od Petra Mirkovića. ma sva njihova dobra, nalazeća se u hranu Ante Brzović. padne Južnim Slovenima. — Bečki »MiNjemačkoj. Daće naknadu alzas-lorcnDa se i nama olakša rad u tome po ­ Za prosvjetu će se povjerenstvo po­ tags Cajtung« javlja, da Je Antanta saskom stanovništvu za mjere nametnute gledu nastojaće se, da se izradi zgod ­ puniti istom koncem školske godine, jer opštlla austrijskoj vladi da će prilikom mu u toku rata na ime kazne. na početnica posebno za muslimane, a će po svoj prilici Šćcpan G r đ i ć biti pregovora u Sen-žermenu biti zapadne Penzije: — Njemačka će i dalje također i Uputa kako da se rukovodi premješten u ministarstvo prosvjete u mađarske pokrajine, sa svima hrvat­ plaćati vojne i građanske penzije svima sa analfabet tečajevima. Beograd, a na njegovo će mjesto doći skim selima, dodijeljene Austriji. Pre­ onima, koji su na njih stekli prava u 3. Dobra predavanja za na ­ školski nadzornik dr. Kr sm a nov i ć. ma tome, austrijska granica bi išla do vojnoj službi do 11. novembra 1918. rod. Za narodna predavanja najzgodĐr. Krasnica i demokratski klub. Iz­ Blatnog Jezera. — Uopšte. prema beč> Privatni dugovi i obaveze: j nije su naše čitaonice. Odbori pojedinih gleda da će uzroci, koi su sklonuli dr. koj štampi, stvar izgleda kao đa An­ — Naročitom će se konvencijom regučitaonica trebaju osobito preko dugih Pavelića, da odstupi sa predsjedništva tanta nema druge brige nego da nagra­ lisati sva pitanja, koja proističu iz ugo ­ zimskih noći a također i uz Ramazan, narodnoga kluba uroditi i daljnjim po­ đuje bečke zločince, čija krivica u ovo­ vornih i drugih materijalnih obaveza oda zamole inteligentnije svoje članove, sljedicama. Kako narodni klub zbog me ratu nije ništa manja od krivice sigaranja i t d. između Alzas-Lorenaca da održe po koje predavanje u društve­ svoje malobrojne snage mora tražiti opruske gospođe a uz to, što je još gore: i njemačkih podanika. nim prostorijama. Predavanja se mogu slona na veće skupine u parlamentu, na račun Južnih Slovena. kao đa nije Presude: — Presude po građan­ držati iz različitih grana znanosti kao: došlo je u tom pitanju među članovima dosta što već tolike ogromne mase Juskim djelima izrečene na sporovima izšeriata. higijene, politike, gospodarstva do nesporazuma. Jedan dio članova za­ i t d. Poslije takog jednog predavanja , žnih.Slovena imaju đa pripadnu Italiji. htijevao je približenje grupi dr. Koro- I među Alzas Lorenaca s jedne i Nije­ maca ili građana država u savezu s zgodno je i vrlo korisno povesti nepri- ; Zbog toga treba primati bečke vijesti šeca. a ostali su protiv toga. Čuje se Njemačkom s druge strane u vremenu siljeni razgovor o predmetu predava­ i sa najvećom rezervom 1 povjerovati da će istupiti iz kluba dr. Halidbeg poslije 3. avgusta 1914. god. postaju nja. Tu mogu sudjelovati mnogi člano­ I im. već ni zbog toga što su granice Hrasnica sa svojim pristašama i da će koje u tim krajevima traže Južni Slovi čitaonice. Neka se bistre pojmovi, izvršene tek pošto ih osnaži novi alzaspreći u demokratski klub. Ovo je poče­ veni Jedine, prirodne, istorijske i eko­ lorenski sud. Nište se sve presude iz-, neka se izmjenjuju misli. tak slabljenja narodnoga kluba, a kako nomske granice«. rečene protiv Alzas-Lorenaca na poli­ 4. Poučno štivo za narod. Kad bi približenje starim radikal'ma bilo Papa o njemačkom miru. »Deutsche tičkim djelima, kao i nesavršeni pred ­ nepismeni nauči čitati, valja mu dati politički nelogično, iako se može dogo­ Allgcmeine Zeitung« piše: Očekuje se, meti, po kojima je bila podneta žalba knjigu da čita; neka se prosvjeduje. U diti, da narodni klub brojčano jako os­ da će za nekoliko dana papa izjaviti vrhovnom sudu njemačke carevine. prvi mah treba dati nepismenjaku taku labljen dođe u neprijatnu situaciju, da svoje mišljenje o miru sa Njemačkom knjigu koja ga neće osanisati, koja će bude potpuno izolovan. i to na temelju ličnih informacija o nega zanimati. To su naše narod, pjesme, Bilježimo ovu vijest s rezervom, jer dogleđnim posljedicama, koje bi imao priče, a onda kratke pouke. Takih mi vodstvo J. M. 0. kojoj dr. Hrasnica Njemačkoj narinuti mir i koje bi nani­ knjiga već nekoliko imamo, a nastojaće pripada nema nikakva obaviještenja. te п. jele velikih šteta cijelom svijetu i crkvi se, da bude i više. Za težake je zgod­ će biti po tome samo novinarska vijest. Vatikan traži puteve kako bi se ublažio na »Pouka za narod«, prilog »Pravdi«, U našoj državi i naša domovina Bo­ mirovni ugovor sa centralnim vlastima. koji smo mi u tu svrhu i pokrenuli. sna i Hercegovina spadaju u red pokra­ Vatikan ne može biti ravnodušan pre­ Ovaj gore navedeni nacrt rada na jina u kojima je narod na vrlo niskom ma sudbini većine katoličkoga stanov­ prosvjećivanju naroda stavljamo mjes­ stupnju prosvjećenosti. U B. i H. ima ništva na Rajni. nim odborima naše J. M. Organizacije analfabeta L j. muških i ženskih koji (Nastavak.) na srce. Mi ćemo svaki taki pothvat re­ ne znaju pisati više od 80% od svega Finci Idu prema Petrograđu. -NazloPlebiscit. — Po navrše'fj 15 go­ dovito pratiti, da se na nj ovdje osvr­ stanovništva. Biva za svaku stotinu nal Tidende« javlja: Finska vojska pro­ dina ovakve up ave, svaki stanovnik nemo u istoimenoj rubrici, te molimo, stanovnika spada njiha 80 koji ne zna­ dire prema Petrograđu. Zaposjednuće sarske oblasti, koga je kao takvog ta­ da nas svako u svoje vrijeme redovito ju pisati. grada očekuje se za koji dan. Boljševič­ mo zateklo potpisivanje mira glasače u o svom prosvjetnom radu i obavijesti. ke vođe već su napustile grad. Obzirom na pisma latinicu i ćirilicu, pogledu konačne sudbine te oslasti. O- j H. Mulić. mi smo muslimani od drugih sugrađana vim će se plebiscitom predvidjeti tri Istim načinom kao I Njemačkoj. Pre­ najnepismeniji. Naše djece najmanje po­ mogućnosti, o k-jima će se moći glasa­ ma vijestima pariških listova predaće lazi škole, osobito srednje škole. Mi naj ­ ti, i to: 1) ostanak dotadanje komisijske j se mirovni ugovor austrijskim delega­ uprave, 2) pridruženje Francuskoj ili I manje i čitamo. Doduše postoji neko­ tima u petak iH subotu i to u velikol liko muslimanskih čitaonica u zemlji, ali 3) pridruženje Njemačkoj. Glasanje će dvorani u Saint Germainu sa istim ce­ Ustrajnost naših delegata u Parizu. u velikom većinom to obične čitaoni ­ se vršiti po opštinama ili po srezovima. remonijalom kao i kod njemačke dele­ Kako javlja »Corriere della Sera« iz Udruženje Naroda odlučiće o konačnoj ; ce. gdje se najmanje čitaju: knjige, po­ gacije. Ugovor mira za Austriju već je Pariza nije uspio pokušaj, koji je po ­ sudbini oblasti, vodeći računa o želja- I učni listovi i u kojima se održavaju gotov. Klauzule o odgovornosti za rat taknula Amerika, da se Italija i Jugo­ ma izraženim plebiscitom. Ako bi sre- , predavanja. Sve nam ovo valja imati slične su onima, koje su stavljene Nje­ slavija direktno sporazume. Pokušaj ozovi, koji bi se eventualno vratili Nje- j na umu, kad evo govorimo o našemu mačkoj, ali se ipak ne optužuje ekscar stao jc bez uspjeha uslijed tvrdokor­ prosvjetnom radu, kojega ču naročito Karlo. 'ч T mačkoj, na svojoj teritoriji obuhvatili nosti. kojom jugoslavenska delegacija mjesni odbori naše J. M. O. sistematski jedan dio sarskih rudnika. Njemačka Protesti proti talijanskih zahtjeva. — ustraje kod svojih zahtjeva. provađati. će te rudnike morati otkupiti po cijenu Uslijed posljednjih pariških vijesti po Samo 20 milijardi! »Hrvat« donosi iz u zlatu, utvrđenoj stručnim vještače­ Rad na prosvjećivanju naroda podikojima Italija zahtijeva za sebe Jedan Parisa. da je naš spoljnji položaj vrlo jelićemo ovako: njem. Ako cijena ne bude položena u dio Gorenske održale su Jučer sve op­ hrđav. Wilson ne popušta, ali i po nje­ u roku od šest mjeseci po fiksiranju, 1. U prvom nam je redu zadaća, da ćine protestne sjeđenice. Prihvaćene su mu gubimo vrlo mnogo. On misli, da zemljište u pitanju pripašće Francuskoj. mjesni odbori naše J. M. O. već u ovoj rezolucije u kojima se protestuje protiv mi u najboljem slučaju možemo spasiti Odsjek 5. — Alzes-Loren. Unarednoj školskoj godini nastoje, daše talijanskih namjera i zahtijeva, da se Dalmaciju. Rijeka će doći pod kontrolu govaraiuće strane priznaju moralnu ošto više islamske djece po za svu pokrajinu uvede plebiscit. lige naroda. Wilson ne da Rijeke Tali­ bavezu da se popravi nepravda, koju gradovima i po selima upisu­ Proti boljševika. Iz Parisa javljaju, janima. Biće vrlo sretan slučaj. ako> je Njemačka 1871. god. učinila kako ju u narod, osnov. škole. Mje­ da će potpisivanje mira između Polj­ dobijemo istočni dio Istre. Sve ostalo nad pravom Francuske, tako i nad vo­ snom je odboru J. M. O. daljnja zadaća ske i Ukrajinaca jako uplivisati na bolj­ dobivaju Talijani. Oni još žele Zadar ljom naroda Alzasa i Lorena u prkos i to, da bdije nad tom mladeži, da redo­ ševičko gibanje u Rusiji. Mirovni ugo­ i Šibenik pod ligom naroda, ili pod svečanog protesta predstavnika tih ze- I vito i polazi škole. Isto nam je tako du­ vor između Ukrajine i Poljske sadržasvojim suverenitetom. Bačku 1 Banaf malja na narodnoj skupštini u Bordou. žnost, da nastojimo, da se što više naše vaće i ustanovu prema kolo) moraju dobili smo. Baranju ne, a međa je Dra­ Uslcd toga te se oblasti računaju kao djece, koja su svršila narod, osnovnu Poljaci dozvoliti, da se osnuje jaka voj. va. Za Celovac imali bi smo plebiscit, vraćene pod francuski suverenitet sa školu upisuje u razne srednje škole ili to znači, đa je izgubljen. Blelak ostaje ska. koja bi oslobodila ukrajinske teri­ 11. novembrom 1918. god. Njemačka dobre i napredrjf zanate. Za onu omla­ torije od boljševika. Nijemcima, a Maribor nama. Gore je sa ima da vrati francusko! sva javna do­ dinu, koja već polazi srednju školu, ali ekonomske strane. Uglavljeno je u ko­ kumenta. arhive I t. d. koje se odnose Protestne skupštine a Njemačkoj. U je radi bilo kojeg razloga već u III., IV. misiji: 1) ratni dugovi: na upravu tih krajeva. nedjelju 19. maja održale su se po cije­ ili V. razredu ostavlja, valja nastojati, a) u monaruiji nosimo mi oslobođeni Državna imovina i dugovi. lom Berlinu velike protestne skupštine. da se od toga prekidanja spriječi i na­ narodi prema poreznoj snazi ratne du­ Njemačko-austrijska udruženja okupji — S obzirom na to, što Njemačka 1871. stojati, da im se I uzroci, koji ih Spre­ gove, su se bila na Wilhelmsplatzu, a pridru­ godine uzimajući Alzas-Lorcn. nije pri­ čavaju od polaska škole uklone odno­ ћ) onih 8 milja rđa kruna papira, koje žila im se 1 sva sila Nijemaca Iz Njesno potrebni uslovi za to namakrfu. Sti­ stala da primi na sebe srazmjerni dio kurziraiu u Jugoslaviji terete fsto nas, mačke, a osobito radnika. Govorilo je pendije i potpore za početnike srednjih francuskih državnih dugova, niti da da više govornika, a među tima I njemač2) r e p a ra cl Je: plaćanje prema po ­ škola dijeli naše potporno đačko dru- I kakvu bilo naknadu za francuska dr­ ko-austrljski poslanik profesor Hartreznoj snazi u zajednički fond antante, štvo »Gajret«. trgov. obrt, komora, op­ žavna dobra u tim pokrajinama, to se mann, koji Je među ostalim Izjavioćine i kotar, vijeća! Sve to valja imati 1 a od toga će ona dijeliti, kako bude od­ one sada vraćaju Francuskoj, riješene Bilješke. Rđd na narodnom prosuđivanju. №t prEliminara mira. Pregled. �Број 35. — Broj •Danas nema druge lozinke nego: »Za veliku Njemačku i njemački narod!« Mi nećemo vršiti nasilja nad strancima, ali hoćemo da budemo svoji na svome. Podvalili su nam pravo samoodređenja samo da nam ga sada sasvim oduzmu. Ne ćemo ni da znamo za savez naroda, koji hoće, da nam se nametne za besavjesnog tutora i da nas baci u rop­ stvo. Mi ćemo neprestano podizati glas za pravo samoodređenja, dok se napo­ kon I u Parisu ne bude čuo. Njemačka I Njemačka Austrija hoće da budu jed­ no i to na temelju novog međunarodnog prava.« Talijani proti Versalllesa. »Popolo d' Italia« organizuje po čitavoj Italiji protestne skupštine proti versailleskoga mira. Skupštine su sazvane većinom za 1. juna. Kažu da i Bissolatl odobrava ovaj pokret. I za Koreju »samoodređenje«. Pred­ sjednik konferencije mira Clemenceau primio je iz Koreje molbu, da bi mirov­ na konferencija anulirala ugovor, kojim je Japan anektovao Koreju. I Koreja se poziva na Wilsonove tačke. Pravo »samoodređenja«. »Secolo« ja­ vlja iz Parisa da će mirovni ugovor sa Austrijom izričito ukinuti pravo samo­ određenja Austriji u pitanju njenoga prisajedinjenja sa Njemačkom na tako du­ go vremena, dok Austrija ne ispuni sve obveze prema antanti. Prosvjeta i škola. Osvitanje I njegov prosvjetni rad. — Upravo u isti čas kada mi ozbiljno po­ zivamo sva naša društva i svakog svje­ snijega pojedinca naše zajednice, da ozbiljno pođemo na rad na narodnom prosvjećivanju, dolaze nam ugodna obavještenja od raznih društava, da se već počelo u tom smislu raditi. Tako nas obavještuje naše mlado društvo muslimanki »Osvitanje« da ovih dana otvaraju an^Libctsk! tečaj za nepisnu ne muslimanke. Vrijedni odbor toga konsnoga nam društva zi:a šia radi. Ncprosvjećenost našega naroda ne bije sa­ mo naš muške nego isto tako bije i žensko. Koliko je potrebno da je domaćin prosvijećen, svjestan svoga poziva u svijetu, toliko je potrebno, da je i bu­ duća domaćica, a naročito majka i ku­ ćanica, svjesna svoga teškog zvanja i položaja. Naš je narod nepismen, a naročito naše ženskinje posve je nepi­ smeno. A prvi uslov prosvjećenosti je naučiti svakoga, da zna čitati i pisati. Ko ne zna čitati, slijep je kod rođenih očiiu. Dobrim štivom, dobrom knjigom najlakše se prosvjeduje ljudska duša, a onaj koji ne zna čitati, ostaje bez od­ goja i prosvjećenosti ko zanemareno drvo, koje truhne, pa samo pada. Ovo je sve uvažio i odbor »Osvitanja«. pa se odlučilo i na ovaj prosvjetni korak. Samo sada polagano. Svaki je početak težak. I sitni rad, samo neka je koris­ tan, valja mnogo cijeniti. Mi ćemo taj svjesni korak »Osvitanja« sdušno pra­ titi, a molimo naročito, da se odbor u tome radu uvijek posavjetuje s našim iskusnijim prosvjetnim radnicima, kako o rukovođenju samoga tečaja tako i o daljnjem radu na prosvjećivanju naše­ ga ženskinja. Analfabetski je tečaj na­ ime istom prvi korak na tom putu, a poslije dolazi na rad daljnji odgojni rad, đa bude potpun uspjeh na svom mjestu. Poziv je naše žene vrlo ozbi­ ljan, rad Je njezin vrlo važan, pa nam je nastojati da se i naše ženske u tome Osvijeste, da uporedo s čestitim doma­ ćinom i žena valjano vodi kuću, pamet­ no odgaja djecu i s voljom da čuva čast i ugled svoga doma i sve islamske za­ jednice. Želja nam je, da se već našoj djevoj­ ci ovo usadi u pamet i ucijepi u srce, pa da se dobrim štivom i valjanim kuć­ nim radom sprema svome pozivu, mje­ sto besposlenog hodanja i prazna ašikovanja koja nanose štetu dobrom od­ goju mladeži. U to ime pozdravljamo ovaj ’fjetV korak društva »Osvitanja«. H. M. Muslimansko sokolsko društvo »Đerzelez« radi također na prosvjećivanju svojih članova. U vremenu od 14. fe­ bruara o. g. do danas održalo je to ko­ risno omladinsko društvo nekoliko lije­ pih predavanja. Tu su se iznijele vrlo aktuelne teme i raščinjavala su se vrlo važna pitanja, koja mnogo koriste na­ šoj omladini, Predavatelli su gg. Mašić, pravnik i predsjednik »Đerzeleza«: Tabunščija, pravnik; Bakarević, medici­ nar i A. Musakadić, medicinar. Na radu ,ПРАВДА“ — .PRAVDA* su bile slijedeće teme: 0 društvu i dru­ štvenosti, 0 državi uopće, 0 aktuelnim važnijim političkim događajima, 0 konstituisanju države i prava građana, o radu, o sklapanju ženidbe, o alkoholu obzirom na kriminalitet, o mehru i pra­ vima bračnih drugova, o uzročnicima bolesti i opet o alkoholu s medicinskog stanovišta. Poslije svakog takog predavanja, po­ veo se poslije o tome neprisiljen razgo­ vor i tako je svaki član mogao sudje­ lovati u tome korisnome radu. Mi od svega srca čestitamo svjesnim omladincima društva »Đerzeleza« na njihovom korisnom radu. Želimo da ne sustanu, da i dalje održe taj lijepi obi­ čaj u koji bi se trebali ugledati sva naša društva. Samo dobre volje i ko­ risna rada, pa će biti i lijepa uspjeha. Страва govaramo, da će im se suditi po prije­ kom sudu i t d. л • •------- OGLASI: Tražimo đa vlada ili državni odvjet­ nik unese malo svjetla u ovu stvar na umirenje muslimanskog svijeta. Umoljava se gosp. Homđijs Kuloglić, bivši austrijski poručnik, koji se je u julu 1918. javio iz Kovela pri povratku is ruskog zarobljeništva gospođici Dragi Popović, da pošalje svoju adresu gesp. Milanu Milenderu, Doljnji Mosti, zadnja pošta Kapela kod Bjelovara [Hrvatska) |or и tiče Zlatka Hribara, ratnog zarobljenika u Sibiriji. 68. 3—1 Na adresu kotarskog ureda u Gračanlcl. Tuži nam se jedan prijatelj, da je predao na zemaljsku vladu molbu za. otpust iz vojmštva, pa mu je na vladi rečeno, da je molba odaslana nje­ govom kota-skom uredu na izviđenje. Do danas kotarski ured nije našao za snodno- riješiti te njegove molbe i ako je od toga proteklo dosta vremena. Vri­ jeme je da kotarski ured već jednom molbu riješi. GRADJSVNI GDBOR U DOBOJU. Ukinut prijeki suđ. Službeni list do­ nosi ovu objavu: »Saslušanjem načel­ nika vrhovnog suda i drž. nadodvjetniDne 27. o. mj. u 1 sat poslije pod­ ka dokidam po § 395 k. z. prijeki sud, ne, izdavače se putem usmenog nat­ što sam ga odredio 12. aprila 1919. pod ječaja gradnja jedne nove munare uz brojem 2704 prez. za grad Sarajevo i džamiju Trojak mahale u Doboju. cijelo područje kotara Sarajevo«. Pot­ Munara koja ima da bude 25 m vi­ pisan; Šola. soka graditi će se djelomično iz ka­ Velika Prosvjetlna zabava održaće mena a djelomično iz pečene cigle. se danas u prostorijama Društvenoga Gradnja će se izdati bez liferacije Doma. Na zabavi će sudjelovati muzi­ materijala. ka Kraljeve Garde. Program zabave Interesenti, koji žele sudjelovati u dijeliće se u večer na kasi. Početak za­ bave u 8 i po sati. Ulaznice se prodaju : natječaju neka se gore spomenutoga dana nađu na licu mjesta gdje će i u radnjama: g. Milana Pupića, trgovca planovi biti predloženi na uvid. u Potok ulici i g. I. Durđevića knjižara Doboj, dne 16. maja 1919. u Kralja Petra ulici. : 67. Građevni odbor. Pozorlšte. U pripremi je za subottu odlična komedija »Ženidba« s ruskog od Gogolja. U nedjelju se daje Vojnovićev komad »Allons enfants«, koji ob­ Broj 251. rađuje odlomak iz istorije Dubrovnika, dolazak Napoleonove vojske, a osim toga komična slika iz vremena Rokoko »Biskupova sinovica« od Milana Begovića. Kod ove općine imade se popuniti Izložba jugoslavenskih umjetnika. — 6 stražarskih mjesta. Mjesečna plaća Koncem ovoga mjeseca otvoriće se u 300 K. prehrana u zajedničkoj menažl, Ljubljani u umjetničkom paviljonu iz­ uz uplatu potrebite svote, stan, svjetlo ložba mlađih jugoslavenskih umjetnika. Iz glumačkog svijeta. 23. o. mj. proi ogrijev в vojarni, odjeća, obuća i na­ slaviće se u nar. kazalištu u Ljubljani oružanje od strane općine. Stvarne mol­ na svečani način 40-godišnjica kazališ­ be sa propisanom svjedodžbom pona­ nog rđa jednog od najvećih slovenskih šanja, starosti, zdravstveno stanje te glumaca Antuna Danila. do sadanje djelovanje odnosno čast u Zabrana prenosa akcija podanika ne­ vojsci imadu se do 15 juna ovome prijateljskih država. Saznalo se, da se akcije na donosioce prenose na poda­ uredu psiposlati. nike kraljevstva ili savezničkih i prija­ Sanski Most, dne 11. maja 1919. teljskih zemalja, te da bi se na taj način pojedina preduzeća načinila domaćim Za gradonačelnika i ako su u stvari strana ili mješovitog karaktera. Povjerenik: Alajbegović. Kako se ovim ide na to, da se osujeti i onemogući primena zakona o postu­ panju sa imovinom podanika neprija­ teljskih država, to ovakovi prenosi neće МпМ SsFhtiM ud b ИфМ. imati nikakve važnosti i svi će biti po­ Os 88/44-19. ništeni. S toga je potrebno o ovome obavije­ stiti publiku, kako ne bi ulazila u ovak­ Kotarski šeriataki sud u Rogatici ve operacije, koje nisu dopuštene, jer na molbu nasljednika amrlog Su ljage se njima otvoreno ide protivu Jednog Valzovlća iz Rogatice prodavače u zakona. kancelariji šeriatskog suda u Rogatici običnom javnom dražbom na dan 12. Nove vojne škole. Riješenjem mini­ juna 1919. u četvrtak u 11 sati do starskoga savjeta otvoriće se u našoj podno mulk i mlrije nekretnine begdržavi tri vojne akademije i dvije po­ luk rečenog umrlog Suljage Vaizovimorske akademije. Izbor mjesta prepu­ ća, i to su apisene u gr. ul. br. 236, šten je ministru vojnom i mornarice. 247, 249, 465 i 754 kat općina ŽivaIjevićl (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka goraje nekretnine koje au u jednom ko­ madu velike 3185 D 890 m’ te ima­ Interesantan protest. de livade 1860 D 520 m’ šumo 545 Jatrea »n halvpMje Г«мга doitarll« ,TreD 600’ pašnjaka TU D B00 m’ Ora­ ieljka* alijađećl praUtt: kalnp< nice 60 D 578 m’ i mulka 5 D 390 cm' iija feaova pratestirMso proti oBialaraiiranja Gornje nekretnine neće se pro­ fesa i aakakvo nara modo, da •• sadavati jeftinije od Kr. 45 po dunumu. mijaca faaavi iđiriaia. PreHaiiraa« i protiv Rogatisa, 14. maja 1919. ^Patoat-foMra'*, jar a tiaa a« aniitaje jodu ata- Natječaj. н. м. ; Otvaranje univerziteta u SkopUu. Na predlog ministra prosvjete odlučila )e vlada, da se u Skoplju otvori univerzi­ tet. Za prvo vrijeme biće samo pravnčki i filozofski fakultet. Dobrovoljni prilozi »Gajretu«. Asim Muharemagić iz Bijeiine poslao je 280 K, što ih je sakupio na svadbi Izctbega Salihbegovića iz Bijeljinc. S. Ljubtmčić, povjerenik »Gajrctov« iz Bos. Pe­ trovca, poslao je 132 K priloga. Novi dobrotvori i utemeljitelji »Gajreta«. Za dobrotvore »Gajrcta« javiše se Hamdibeg H. Isabegović iz Tuzle. Numan Osmanefendić iz Žepča i Kadraga Kunosić iz Tuzle. — Kao utemeljitelji upisaše se: Sehme-hanuma Kadić, Marije-hanuma Kadić. Šefika Kadić, Mujaga Hadžefenđić, Alija Ibrišimović, Jusufaga Zunić i Fuadaga H. Prcić svi iz i Tuzle. U Žepču se Javiše za utemeljite­ lje: H. Hasaga Catić, Salih Ćokić i Izet- ; beg Tmamović. Za »Osvitanje« je dostavio Iszet beg ; Salihbegović iz Bijeljine iznos od 2230 K, koji su sakupili: Sulejmanbeg H. Mehmeđbegović i gg. Osmanbcg Donlagić, Hamdi ef. Resič, Mustajbeg Pošić i Ali cl. Beganović, od »Musi, so­ kola«. Mjesni odbor »J. M. O.« u Kupresu sakupio je od muslimanskih hanuma 1 iznos od 233 K. J Vejsll ef. Šahlnagić sakupio je u privilegovanoj zem. banci od kolega i ko­ legica svotu od 375 K. Ahrncd ef. Kurt sakupio Je svotu od 64 K. Danas iskazano K 3.215.—; (Ukupno K 41.005.50). Socijalni život. Za zaštitu djece. Danas je održao parlamentarni odbor za zaštitu djece sjednicu kojoj je ministar podpredsjednik dr. Korošec predložio zakonsku osnovu, po kojoj bi se imao osnovati jedan državni ured za zaštitu djece. Od­ bor je zaključkom riješio, da pozove ministra dra Korošeca neka predlo­ ži najkasnije za 14 dana zakonski na­ crt o zaštiti djece, koji će obuhvatati sve principijelne tačke po kojima će ra­ diti taj ured, kao i nacrt za njegovu or­ ganizaciju. Ministar dr. Korošec zahti­ jevao je naime u svojoj osnovi general­ no ovlaštenje za poslovanje ureda za zaštitu djece, a parlamentarni je odbor zauzeo stanovište, da.se jednom mini­ stru ne smije davati ovakvo generalno ovlaštenje, te zato traži, da mu se pred­ loži zakonski projekat o zaštiti djece u cjelini. Čuvanje djevojaka. Kod ministarstva unutarnjih djela se osnovao odjel, za zaštitu malodobnih djevojaka od pro­ stitucije. 8тзм paaLflgnRSTPD »mm most. Natječaj. Trešeljak. lof, pa kl MU pMoiljoai, da odooliao h orili aemalja u Eaghika. Ташо bi ротоИ akcija, da st. s-t. Kotarski šeriataki sud. Eb(Iobi uima foa, kao мак kaltana dorjoka, pa kada to postane „eagloaka soda* onda u Booni i Horeofoviai no •• biti kalwpiijau. (Vile ' Domaće vijesti. potpioa). MUSLIMANI! Naša organizacija je­ dina je koja je okupila sve muslimane u svoje kolo I koja vodi politiku na ko­ rist svih nas, pa je dužnost svakoga člana, da se pretplati na naše glasilo »Pravdu«, koje je jedino u čitavoj našoj državi, što brani islamske Interese. Naši novčani zavodi! mogli bi pomoći naš list oglasima pa neka se ugledaju u druge, kako oni svoje pomažu! Uredništvo. Događaj s Alijom Halvađžijom. Naša javnost nije se još umirila radi gadnog čina, koji su neki oboružni individui u uniformama izveli nad obitelji Halvadžije. Dolaze nam u uredništvo svaki dan ljudi i pitaju jesu ii se krivci pro­ našli i kako će im se suditi. Mi im od­ Sraaa Ovaj protoot upućen je odboru ва prorada« nje reforme o kapama, u kojem sjede i a Ste« ea: IInanija Pitie, Hilmo Bohmon, ii Sara­ jeva: Fadil KartefU i Hakija Haddio. Uspješno se oglaiuje o „Pravdi" i | ’ i i »Aprilske kiše“. U Sarajevo dolao nekakav paktirao, pa raaapoo alata po kejima ifra i satni od evljota pare. ▲ donio aa sobom i ufaraualuk, da au 6itar april padalo kilo i proklo a maj. Ta prili­ ku obratio A.-Đifai Bjelavac pa napisao ne­ kakva knjigu pod fonjim naslovom. Valjda je opisao a njoj pekliraaore doživljaj«, da prida njefov aaajsiorluk onima, koji fa elan flodali. Ali sreća policija fa oakraaila pehliraan igrali, pa иромгаташо drdarnef odvjetnika, da sab­ rani i Bjolovoa iadanjo ..aprilakih kila**, jar jo kiko savike. МЕШЈ НШ1Е urar i draguljar Sanjivo, lujaidif/ui br. Ш. Prodajo i popravlja sre­ brne i slatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i brzom poslugom. :: �Sw«»« 4 Crpili .PRAVDA" — ,ПРАВДА“ ■rel »5 Врој MUSLIMANSKA CENTRALNA BANKA a »м U ммла^ам a. aaS _ • • t —ЛХ _2 —_____ *________ VA______ t —— a________ -I Poziv na šestu redovitu glavnu skupštinu za godinu 1918. dioničara Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, koja će se obdržavati dana 29. ^aia 1919. u 9 sati prije podne u prostorijama banke (II. kat) u Sarajevu. ‘’ V \ ■ ’ f' ................... - . r r у. j MA I Dnevni red: 1. Izvješće ravnateljstva i nadzornog vijeća o poslovanju zavoda u godini 1918. 2. Predloženje zaključaih računa za šestu poslovnu godinu 1918. 3. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobitka godine 1913. 4. Podjeljenje odrješnice (apsolutorija) ravnateljstvu i nadzornom vijeću. 5. Izbor na mjesto trojice članova ravnateljstva kojima ističe mandat na ovoj glavnoj skupštini. Sarajevo, dne 28. aprila 1919 Ravnateljstvo Muslimanske centralne banke za Boinu i Hercegovinu (dienićanko društvi) u Sarajevu. PASIVA. Račun bilance dne 31. decembra 1918. AKTIVA. к h i h K L Gotovine: Gotov novac u blagajni . . . 435.107 14 Kod banaka plodonosno uloženo 1,786.807 16 8,221.916 790.645 ! 80 Mjenice................................ Dužnici: u tekućem računu ..... •21.259.924 n 919.458 38 Vrijedn. papiri i valute 61.552 !! Račun robe.................... 330.000 Konsorcijalni račun ■ . 1 Inventar................................ 25,583.499 — Pričuvne zaklade: redovita...................................... posebna...................................... Ulošci: na knjižice, u tekućem račanu i pupilarni novac............................ Vjerovnici............................ Dividende; nepodignute . :........................ Prenoi dobitka ed god. 1917 . Čisti dobitak za god. 1918. • 126.215 97 180.000 43.170 65 12.940 66 366.032 38 к h к » h Upravni trožkovi; Porezi i pristojbe; odbivši pričuve za porez . . . 235,951 13 83,611 40 50.000 za ratna pripomoći................... Pronos dobitka od god. 1917. . Cisti dobitak za g. 1918. . Ч 18.246 25 129.40 66 366.032 38 h к 12,940 6« Kamati od mjenica, tekućih računa i. t.d. 364.436 90 Providbe i razni dobitci ■ 289.404 26 33,611 40 Račun dobrotvornih svrha F’RIHOI)I. к Prenos dobitka od g. 1917- beri va, stanarina, knjige, tiskanice put. troškovi, peštarina, braoj. itd. 378.973 04 25,583,499 — • Ra čun gubitk;i i dobitka dne 31. decembra I9l8, RASHODI. 306.21» 97 8,014.238 33 13,654.161 01 1 I 1 * K h 11 — 3,000.000 Dioničarska glavnica: Uplate na II. emisiju................... 186.740 — 3,186.740 — к i f 378.973 04 666.781 82 666.781 82 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/60605341ddcd3e9d7b502ef1ef030710.pdf fba62301e51a1e7d25d8bd3e50412d34 PDF Text Text ■L', • A1јтч i zvrku ВВ^ Е®Г &Ж к Ww Н W HhiciMf <В Л Pretplata јмНАпј« 40 kru- Ww К; ? ' 89 ШЛ KS № flB Ш| W alBb O p^S W ЉМ -JwT ijg .W& M? W 4B&L ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 36. Sarajevo, 23. maja. Iiaslanici ceutraluog odbora ■aio organisacije gg. dr. Karamehmedović, Baljić i Korkut povratili su «o preksinoć ii Be­ ograda. Njihovo putovanje bilo je informativna naravi, pa prema tomu nijesu tačno vijesti, da ja prilikom njihova beravka u Beogradu riješeno pitanje naše političke orijentacije. Time je ispravljena i novinska vijest o tebožnjem pristupu dra Hrasaica u demokratski klub, keju i rezervom zabiljeiiamo u proHom broju našeg lista. Mi smo u više navrata naglaaili da je odluka o našoj po­ litičkoj orijentaciji pridržana ■ kupštini delegata naše organizacije, pa to i ovom pri­ likom još jednom naglašujemo. Izaslaniei su imali samo tu duž­ nost, da se informišu o raspo­ loženju u Beogradu, pa može­ mo sa zadovoljstvom ustanoviti da su dobili najbolje dojmove. I ovom prilikom naglašujemo da je prvi uslov za uspjeh na­ še organizacije, da zbijemo re­ dove i najsavjesnije čuvamo svo je jedinstvo. To je najvažnije u današnjem položaju i prvi uslov za uspješan naš rad u bližoj i daljoj budućnosti. Piemo iz Beograda. Rad narodnog predstavništva. — Nova lakonska osnova o agrarnoj reformi. Beograd, 12. maja 1919. Na 7. maja nastavilo je narodno pred­ stavništvo svoj rad. Velik dio poslanika već je ovdje; došli su i poslanici iz Sta­ re Srbije i Makedonije. Poznato Vam je, da su od 24 poslanika, koji su u ovim krajevima birani, samo dvojica musli­ mana i jedan iz Novog Pazara, a dru­ gi iz P'rizrena. Ovdje se govori da u većini izbornih srezova muslimani nljčsu ni pripušteni glasanju. Samo tako se može razumjeti ovaj rezultut izbora. Narodno je predstavništvo održalo dosele samo dvije plenarne sjednice, ituzevši raspra/з povodom saopštenja predsjedništva o depešama VVilsonu i Clemenceau-u povodom odlaska talijan­ skih delegata obadvije su sjednice ima­ le samo formalan značaj. Danas se odr­ žale konferencija o budućem radu par­ lamenta. Težište je rada sada u agrarnom i fi­ nancijskom odboru, a najviše se intere a pokazuje za rad agrarnog odbora. Po­ red vladine osnove, koja je bila jednaka objavljenim prethodnim odredbama, po­ dnijeli su dr. Hrasnlca, dr. Nježić i dr. Voja Marinkovlć (samo za St. Srbiju i Makedoniju) nove predloge. Dok osnova dra Krasnice ide za tim da ispravi naj­ teže nepravde, koje predlažemo riješenje osnovi posjednicima, dovle bi pre­ ma predlozlma Nježića i Marinkovića agrarno pitanje bilo riješeno još nepovoljnlje za posjednike. Ministar za ag­ rarnu reformu dr. Poljak izradio je novu osnovu I podnio je u sjednici od subote. Sarajevo, subota 24. maja 1919. (24. šabana 1337.) Ova osnova znači znatno pogoršanje po­ znate Koraćeve agrarne reforme. Nitko nije ni u snu očekivao, da će novi mi­ nistar, koga poznajemo kao stručnjaka i koga su nam njegovi politički istomiš­ ljenici prikazivali kao prijatelja muslima­ na, biti radikalniji i nepravedniji u ag­ rarnom pitanju od socijaliste Korača, kome moramo priznati, da je pokazivao mnogo osjećaja pravednosti. 0 ovoj osnovi vodi se sada raspra­ va u agrarnom odboru. U sjednici od su­ bote pretresana su prva tri paragrafa, koja govore o razrješivanju kmetovskog (čifčijskog) odnošaja. Osnova uzima kao mjerodavan dan za razrješe­ nje 19, oktobar, jer smatra da su ovim časom, kad je državna vlast prešla u ruke narodnog vijeća prestali i t. zv. fe­ udalni odnosi. 0 ovom je predmetu vo­ đena duga diskusija; dok je jedan dio članova odbora pobijao ovaj datum iz političkih razloga — to su činili naro­ čito radikali iz Vojvodine — dotle su ne­ ki poslanici iz Srbije tražili, da se za Staru Srbiju i Makedoniju uzme kao mjerodavan onaj dan, kad je srpska voj­ ska 1912. unišla u ove krajeve. Na sli­ čan način riješeno je naime ovo pitanje u srpskom zakonu od god. 1880. za če­ tiri okruga, koji su prisajedinjeni kra­ ljevini Srbiji berlinskim ugovorom. Pi­ tanje je ostalo za sada neriješeno. Za nas je bila mnogo zanimivija juče­ rašnja sjednica, u kojoj se ie raspravlja­ lo o odšteti dosadanjim vlasnicima. — Nova osđova priznaje dužnost države, da ovu odštetu plati, ali ostavlja riješenje pitanja o načinu određivanja i is­ plati odštete posebnom zakonu. Skoro svi članovi odbora zastupali su stano­ vište, da se i pitanje odštete mora sada riješiti opravdavajući to na razne nači­ ne. Dr. Hrasnica i Salihagić tražili su da se ovo pitanje odmah riješi, jer se i pitanje oduzimanja zemlje definitivno rje šava 1 jer treba dosadašnjim posjednici­ ma dati mogućnost, da s primljenom odštetom otpočnu poslove i da se uzdr­ žavaju. U tom su ih pomagali naročito poslanici Vuk ćevič (radikalni desident) i dr. šimrak (jugoslavenski klub). Prvi je isticao, da se sadašnji položaj znatno razlikuje od onog godine 1880. Dok su god. 1880. skoro svi posjednici ostavili svoje zemlje i odselili, dotle sada ima­ mo posla sa stanovnicima naše krvi i jezika, koji hoće da u našoj državi žive i da budu valjan! državljani. Dr. Simrak je opet odhjćno tražio potpunu iskrenost u ovom pitanju 1 pobijao prazna obeća­ nja. I dr. Marinković je bio za riješenje ovog pitanja u sadašnjem zakonu, ler se boji da bi se s tim pitanjem moglo kod slijedećih izbora trgovati. Dr. Nježić je zastupao »voje već od prije poznato mi­ šljenje. da se posjednicima ne dadne nikakva odšteta: jedinu iznimku do­ pušta on kod onih posjednika, će egzisteneja biti ugrožena rješavanjem kmetovskog odnošaja. Nakon vrto duge diskusije, u kojoj je više puta govorio i ministar dr. Poljak, zaključio je odbor, da u današnju sjednicu pozove I ministra financija i da od njega traži pokriće za odštete i predloge glede plaćanja. U ovoj vrlo zanimivoj raspravi do­ taknuto je i pitanje plaćanja privremene rente, na koju posjednici kmetovskih zemalja imadu pravo po prethodnim odredbama od 15. februara o. g. Tom je zgodom prigovorio dr. Snaho, koji — i ako nije član agrarnog odbora — Učestvuje na sjednicama, da dosele za 2 i po mjeseca nije učinjeno ništa, da se Proglas na muallime. Zastupstvo nuallima si Em. I Hire. u Загајеви. Bilješke. Naš vanjski položaj. U četvrtak po­ slije podue održalo je narodno predstav­ ništvo konferenciju, koja je trajala od 5 do 8 sati. Predsjednik ministarstva P r o t i ć dao je detaljni ekspoze o spolj- nalazi se a Carevoj slici. Telefon i»r. 124. Čekovni račanм* ^4iaaic. 1119 Godina I. ove privremene rente doznače, i ako je on za to molio sadašnjeg ministra za agrarnu reformu ocrtavši mu bijedno stanje, u kome sada žive mali i srednji posjednici i njihove porodice. Ministar je obećao, da će odmah otpočeti s us­ tanovljivanjem nepodmirenog haka za 1918. i pobrinuti se, da se on posjedpicima čim prije naknadi. 0 ostalim odredbama nove osnove pi­ saću Vam drugi put, dok one dođu na dnevni red u odboru. Za sada Vam sa­ mo spominjem, da osnova predviđa i oduzimanje zemlje, koju su dosele obra­ đivali tzv. priorci, prisjevnici, napoličari i ćesimlije uz odštetu, koju će ovi pošljednji plaćati; nadalje i vraćanje kme­ tova. koji su za vrijeme rata ili prije a nepravedno skinuti sa zemlje. To bi značilo izvlašćenje svega našeg zem­ ljišnog posjeda. Svima vam je poznato, da nas je naša autonomna uprava, ne udeveljivši našim malim i opravdanim zahtje­ vima, prisilila da obustavimo nastavu na mektebi ibtidaijjama, šte je na nas, kao i na naš narod bolno djelovalo. Odbor »J. M. O.« imajući pred očima kultarno i ekenonomsko pro­ svjećivanje našega naroda uočio je da će zatvaranjem mekteba naša djeca pune štetovatl, te je odmah okružnicom obavijestio sve mjesne odbore u zemlji, da se svaki kotar pobrine za svoje muallime, nadomjestivši i one manjkavosti, koje im po pragmatici pripadaju i koje bivši sabor nije usvojio. Mnogi su kotarevi shvatili svoju dužnost, pa su se odmah ovom valja­ nom pozivu i odazvali. — Od mnogih naših ko'ega smo dobili brzojave u kojim nam saopštavaju narodnu želju, da se mektebi otvore, te je šire zastupstvo u svojoj sjed­ nici od 12. maja 1919. zaključilo, da se s nastavom otpočme uzdajuči se, da će i ostali kotarevi, koji nijesu svojoj dužnosti udovoljili, što brže udovoljiti, te da ni jedan muallim ne će ostati osamljen, pa. da će onda i on moći ispuniti svpju dužnost, koja se od njega kao narodnog prosvjeti­ telj* iziskuje. — Zastupstvo će i nadalje raditi, da se svim manjkavostima udovolji do budućeg zasijedanja vakuf, sabora, koji će povoljno riješiti naše pitanje. Za to vas braćo molimo, da u interesu naše zajednice otpočnete s nastavom, o čemu smo sve kotareve brzojavno obavijestili! иг, na pola c^me»kruUreetaištvo i sprava I ; | i ■ । ј ! | j njem položaju i o stanju naše stvari na konferenciji mira. Zatim se raspravljalo o nekim tekućim poslovima parlamenta. Karakterističan istup. Darodni posla­ nik baron R a j a č i ć najavio je svoj is­ tup iz demokratskoga kluba. Kako se javlja, motivisao je ovaj korak držanjem stranke u pitanju agrarne reforme, jer stranka odviše istupa za zadovoljenje interesima seljaka, a on bi želio, da se više energije posveti interesima veliko­ ga posjeda. R a j a č i ć neće se pridru­ žiti ni jednoj političkoj partiji. Izgon stranaca. Presbiro javlja: Ka­ ko je poznato provodila se do nedavne retorzivna naredba, prema kojoj su svi podanici neprijateljskih država bez ob­ zira na to jesu li sumnjivi ili ne. morah napustti naše kraljevstvo. Ova je na­ redba promijenjena povodom mnogih opravdanih molbi tako, da se nemaju izagnati oni, koji ne čine protudržavnih djela, dok se imade prognati svaki onaj za koga se zna da svojim radom omela va javne interese države. Opravdano uzbuđenje. Audijencija Sarifa Arnautovića pobudila je među čla­ novima narodnoga predstavništva veli­ ko uzbuđenje i negodovanje. U poslanič­ kim krugovima spremljen je upit na mi­ nistarski savjet, u kojem se oštrim to­ nom traži odgovor na pitanje, kako j» i čijom preporukom Šerif Arnautović do­ bio dozvolu za audijenciju. Javna sablazan. Tuzlansko »Oslobo­ đenje« od 21. 0. mj. donijelo je ovu vi­ jest: »davno i sa svih strana stavljaju se na vladu zahtjevi, da objelodani im»na onih, koji su za svoja nezaslužena stradanja tečajem rata bili oštećeni od vlade na koji bilo način. Ovome oprav­ danom zahtjevu naše javnosti nije vlada našla za shodno i potrebno da zadovo­ lji, pa čak ni da kaže, zašto to neće da učini. Mora da nijesu sve koze na broju. Evo i dokaza: Sava M—ć iz Stoca b:o je samo predbiiježenza taoca, ime­ tak mu vrijedi preko 50.000 K. pa je dobio pomoć i oštetu u vidu 16 q sode. — Braća L—ći, gazde iz Stoca, č:ji ime­ tak vrijedi više od 200.000 K dobili su od vlade 25 q sode za to, što je jedan od njih bio 3 dana u zatvoru, a drugi ne­ koliko mjeseci.« , I Urn^MfL. pa odlučno zahti. Jtvamo da se vlada već jednom izjasni. j Petogodišnjica smrti Skerlićeve Na 18. ovog mjeseca proslavljen je u našoj Jugoslaviji petgodišnji spomen , smrti dra. Jovana Skerlića, koji i je kao vođa i apostol jugoslavensku omladinu vodio pod novom zastavom na ! velike puteve i spremao joj sjajniju bul dućnost. Zato je i bio taj dan određen i uspomeni, životu i radu ovog odličnog I srpskog nacionalnog, kulturnog, književ! nog i političkog radnika, koji je svoj kratkotrajni život sav proveo u službi [ naroda i domovine. 1 tek poslije smrti uvažuje se po pravoj cijeni velika vri| jednost ovog javnog radnika, jer sav juI go lavenski narod spoznaje, kakvog je j prvaka izgubio. Naš naraštaj imade pred I sobom djela Skerlićeva, koja je iza sebe i ostavio našem rodu i po njima ocjenjuje 1 zaslugu ovog pregaoca i donosi svoj i sud. I kad letimice omjerimo sav njegov I rad i uspjeli, istom onda možemo pravo ј 4”!0 DRŽAVNI ZAJAM. Još je velik broj bogataša a i raznih društava, koja ili ništa ili malo upisuju državne bonove. Ako se ova gospoda koja su kod austrijskih i ugarskih ratnih zajmova pokazivali ve­ like simpatije ne poprave u svome držanju mi ćemo izaći sa imenima da se vidi i da se znad o je prijatelj a ko neprijatelj državi. �ateana 2 Страка ocijeniti veličinu gubitka, koji je Jugo­ slaviju zadesio smrću Skerlićevom, jer se danas udaraju temelji jedinstvenoj našoj državi, kojoj je i on pripomogao obilno krvavim znojem radeći svom sna­ gom svoga velikoga uma oko jugosla­ venskog ujedinjenja. Svojim Je javnim nastupom odavao samosvijest i uvjere­ nje u narodne ideale, odlučnost u borbi i osjećaj učešća u patnjama jugoslaven­ skog svijeta. I Pripadajući isprva najradikalnijoj, soojalističkoj struji poslije se Skerlićev ot­ por protiv starog i natražnog sveo na polje odgajanja novog naraštaja i inte­ ligencije, a preko ove i na odgajanje ši­ rokih narodnih slojeva. Ovaj je put i na­ čin rada izvodio sve do smrti, a to tim jače, jer je uvidio, da nije politika jedi­ na, koja vodi preporodu i donosi napre­ dak i život jednom narodu. I Skerlić je istupio u javnost kao književnik 1 uče­ njak i do svoje je smrti ostao ustrajni kulturni radnik. Politika ga je zanimala tek u drugom redu, a opet je izveo jedan od najjačih utjecaja na politiku, jer je svojim literarnim radom unosio u sav javni život svoje demokratske i napred­ ne misli, čime je djelovao na kulturu i odgoj duhova. Tako je pošao stazom stvaranja etičkih i socijalnih principa u našem rastrovanom i ropskom životu. Skerlić je rođen 7. augusta 1877. u Beogradu od oca trgovca šeširdžije; u rodnom gradu je svršio gimnaziju i veli­ ku školu, gdje mu je bio profesor gla­ soviti estetičar Bogdan Popovlć, koji ga je uveo u metode kritičkog književnog i naučnog rada. Da upotpuni svoje zna­ nje i proširi duhovni krug, studirao je i dalje izvan domovine u Lozani i neko vrijeme u Parizu. U Lozani je napravio doktorat te je iza povratka dobio mje­ sto na velikoj školi za francuski jezik i književnost, a poslije mu je bila povje­ rena katedra za srpsku književnost na univerzitetu. Umro je naglom smrti 18. maja 1914. U našoj je javnosti najviše bio poznat Skeriić kao urednik Srpskog Književnog Glasnika (od god. 1905.), koji je uređivao, čim se vratio u domovinu sa strane. To je bio najbolji i najugledniji srpski književni list te je davao smjer književnosti i digao je do zamjerne visine okupivši oko sebe naj­ sposobnije radnike i imajući veze i ut­ jecaj na mlađi naraštaj te je postao cen­ tralnim organom srpskog duhovnog ži­ vota i pribavio sebi značaj, kakav dotle nije imao nijedan srpski književni list i pokret. Svojom plodnom aktivnošću dao mu je Skerlić posebno obilježje i aktuelnost. Skerlić kao kr i t i č a r stoji na sredini između umjetnosti i nauke te se osla­ nja u isti mah na razum i na osjećanje uzimajući u račun i pitanje činjenice i ukusa i imajući svoj sud o književnosti i njezinoj zadaći u društvu. Kao prika­ FELJTON. zivač duhovnih sredina pokazao je dosta velikog uspjeha imajući naročito sposobnosti, da raspozna bitno i Idej­ no i da naglasi karakteristčne riječi pa da izazove dojam neposrednosti. U tom je pogledu zanimiv njegov prikaz pravaškog prvaka dra Ante Starčevića, kojega je isključenost i omraženost kod Srba on svojom novom interpretacijom sveo na pravu mjeru i učinio ga bližim i simpatičnijim kod manje obaviještenih ljudi. Po njegovu tumačenju Starčević ; je u pogledu Srba posve drugo, nego su ј mu podmetali. Starčević je izraz punog, I radikalnog, borbenog nacionalizma, i| deala pune narodne slobode. Sto je kod Madžara Košut, kod Talijana Macini, kod ugarskih Srba Svetozar Miletić, to je kod Hrvata A. Starčević, koji hoće slobodnu nacionalnu hrvatsku državu. Starčević napada Srbe — veli Skerlić — zato, što se izuzimaju i izdvajaju, što cijepaju narodnu snagu, što misle, da postoje zasebni interesi srpski i hrvatski. Ime srpsko bilo je njemu lokalno kao i bosansko I t d. Mnogo su čitane kao čista književnost i stvorile krotici široku čitalačku pu। bliku sve Skerlićeve kritične radnje, a ’ naročito njegovo veće djelo 0 m 1 a d i■ nainjenaknjiževnostul8. vi’ jeku, gdje je dao opću sliku kulturnog stanja srpskog romantizma. Osim ovih radova Skerlić je u svom dosta krat­ kom životu dao vrlo mnogo. Da spo­ menemo samo najslavnije: velika mo­ nografija o Jakovu Ignjatoviću, Pisci i knjige (šest svezaka, studija o Vojis lavu II i ću, Pregled srpske književnosti u 18. vijeku, • rad i ideje S v. M a r k o v i ć a, I storfjski pregled srpske štampe pa velika Istorija nove s r p; ske književnosti kao skup cije' log svog proučavanja književnosti od 18. i do 20. vijeka. U svom radu Skerlić ne daje samo I sud o jednom djelu i piscu, već on isI tiče, kako bi ono po njegovu mišljenju imalo da bude, da izvrši svoju umjet­ ničku, socijalnu i duhovnu zadaću. On iznosi nove poglede i unosi deniokratizam, snagu, pravednost, naglašujući, da naša umjetnost mora da bude narodna, krv naše krv:, a ne odraz tuđih knji­ ževnosti. On propagira nacionalnizam. Sve ove misli njegove doimaju se omI ladine. on osvaja duhove te već u mla­ dim godinama postaje vođom čitavog literarnog života u Srbiji, a poslije po­ malo i izvan Srbije. Svi polaze za njim, ' te je književnost išla gotovo isključiI vo pravcem, što ga je Skerlić zastupao. U nacionalnom pogledu SLedić je rcvolućonaran, ali i socijalan, on propo­ vijeda borbu i zdravlje kao sredstvo narodnog osbb"Jenja i iznosi jedinstvo Jugoslavena kao uvjet ‘njihova razve­ la, moći i demokratskog uređenja. Po­ radi svega toga Skerlićcvo je ime bilo- poći na stanicu pješe, jer kola nije bilo. A upravo kad smo se htjeli povesti, kondukter napušća čitave jevrejske po­ rodice k nama, što u trećem razredu iemsudđin Sarajlić: ne nađoše mjesta, da ni igla ne bi ima­ la više gdje pasti. Pa neka to, nego ovi Na vicinalnoj željeznici. donesoše toliko svežnjeva, kao da su prtljali kuda i zatrpaše nas do vrata. A E, da vam nešto pričam; ali nemojte kad ie poslije sunce ogrijalo i ja izašao se smijati mojim mukama. na hodnik i stao uz prozor da se otkraBilo u ratu ili prije rata s Rumunj­ vim, čudio se po malim stanicama na­ skom, provezao sam se svim prugama kupljeni svijet: odkud »turčln« ovdje? u Erdclju, pa bilo to na državnim, pri­ A jedna starica se i prekrstila. vatnim ili šumskim željenzicama. Usko­ Išli smo nekako do po puta. A onda, či samo u vlak i vozi dalje! Vazda me zašavši između jednih jezera, zastadc je čekalo dosta posla i na drugim stra­ željeznica. Ne snuje da naniđe na ću­ nama. osim kuda sam išao, pa sam se priju. Ne smije, te ne smije. Pa onda žurio. To znaju i moji drugovi. Cisto stoj j čekaj. Najzad polahko povuci i kao da je nekakav duh žurbe oživio u potegni — i čitav sat prođe dok taj meni, — samo grabi naprijed! Bio sam gordijski čvor prebrodismo. Po jezeru kao oštar bič i poplašeni konji, ne zna­ je bilo pataka; htjedosmo ih i loviti od jući gdjekada: jesam li jedno ili drugo, šale. Ali u zao čas. Jer, došavši s dva ili oboje. I najveća brzina vlakova tako sata zakašnjenja u Marošludaš, osobni postala je za me obična, tek zadovo­ vlak je bio već davno prošao, izgubio ljavajuća. Stoga sam uskakao u vlako­ sam priključak, pa zanoćlh mršavo i ve, kako bih gdje prije smjerio i težio ne preosta ml drugo, nego čekati do đalie. sjutra dan. Naravno ljut, ali ne pomaže. Da, ali ta težnja nije vazda bila i us­ Drugom zgodom, na putu iz Brašova pješna. Nekad sam mogao žurećom se u ZcrncŠt. pravlje na povratku, zastali misli naprijed obletjeti čitavu zemlju i smo dugo u jednoj stanici. Ja kao na po deset puta, dok bi se jedva jednom iglama. Krasno Broševo vuče me sebi, okrenulo kolo pod mojim vlakom. Na­ a vlak ne pomiče. Ne može više dalje ročito na vicinalnoj željeznici gdjegod, ovako, težak mu tovar. Pa smo svi po­ kad bih skrenuo s državne pruge ili kad magali istrpavati drva iz Jednog va­ bn htio prevaliti negdje put u prečac, gona dok je olakšalo i lokomotiva ve­ đa n». idem glavnom prugom naokolo. selo zviznula đa odlazimo. To mi s- nekoliko puta osvećivalo. Jedan Pu sam na putu iz Bistrice u U zimi Jednom vozeći se iz Hejašfalvc Sasregen po«^ izravnom prugom đo u SekeljuđvdrhcIJ proveo sam budan ■ Marošludaš. »-цс svej.a morao sam dugu noć. Vlak je pošao u večer oko ustati u četiri sau^ju(ra j po mrazu devet sati, studen je bila stegla — preko I 14, * • *-'• ‘I 1 »^.AsL ,PRAVDA“ — „ПРАВДА* l-T« * t -»r-, I u zadnjim godinama kao jedan baj'ak, koji je oko sebs okupio svu našu omla­ dinu, od Triglava do Bitolja. On je om­ ladini postao uzor i učitelj, u njega sa | tražili savjeta i direktive, a njegove se ; brošure o omladini i A. Starćeviću či­ i tale kao kakvo evanđelje. On je bio uči­ j telj, koji je našu omladinu učio radu i slobodi i bio joj apostol. Njegovo »hva­ tanje srpsko-hrvatskog pitanja pobija velike narodne aspiracije jednih na šte­ tu drugih ističući, da je naša borba sa­ mo drugima na korist i da nas slabi pa naglašava potrebu uzajamnog spoznanja i obavještenja i nuždu, da sami sre­ dimo svoje stvari. U tu je svrhu pred­ lagao književno jedinstvo usvajanjem ekavskog narječja za književni jezik i latinice kao općeg jugosl. pisma. | । Had naiih poslanih. ! Interpelacija člana Privremeneg Narodnog Predstavništva dra Mehmeda Spahe na Gospod. Ministra za agrarnu reformu radi doznake privremene rente posjednicima kmetovskih zemalja, pre­ dana u sjednici od 15. maja 1919 U prethodnim odredbama za pri­ premu agrarne reforme predviđeno je do riješenja pitanja o odšteti davanja privremene rente dosadašnjim vlasni­ cima kmetovskih zemalja 1 ako su prethodne odredbe već 27. februara o. g. proglašene i time kmetovski odnošaj definitivne razriješen, nije dosele ništa poduzeto od strane vlado, da se ova privremena renta, na koju su dosadanji vlasnici kmetovskih zemalja stekli pravo, doznači. Kako svi posjed­ nici nisu primili haka za god. 1918. nemaju danas nikakvih sredstava za uzdržavanje; ovo naročito vrijedi za one posjedničke porodice, kojima je hranitelj za vrijeme rata poginuo ili umro. Ona su danas u najvećoj bijedi. Stoga pitam g. Ministra za agrar­ nu reformu zašto se nije dosele ot­ počelo sa doznačivanjem privremene rente i kada će se to učiniti? i ’ I | ( ' i I saaivanja zahvalili, a neki su mada tim i umrli. Posljedici je ovog pro puštaja predsjednika bosanske vlade bila, da su izvjesni elementi, koji tru­ ju naše narodno jedinstvo, moill nadalje bacati sa blatom i na eajpo Itenija ljude; mjesto zbližavanja p»•Itravali su se odnošaji među pojedi nim dijelovima stanovništva Bosne i Hercegovine. Ovo za koneolidovanje prilika u ivini našim krajevima esobito vajno pitanje trebalo bi riješiti jednom ne redbom za sve naše krajeve birle Aastro-Ugarske monarhije. Stoga pitam gospodina Ministra unutrašnjih djela: 1.] da li je voljan izdati naređe­ nje da se svim krajevima našeg Kra­ ljevstva, koji su do našeg ujedinjenja pripadali Austro Ugarskoj monarhiji, a naročito u Bosni I Hercegovini, po­ stave povjerenstva za ustanovljenje konfidenata austro-mađarskog relime? 2.] da li je voljan poduzeti sve, da ova povjerenstva odmah otpočnu svoj rad? Ш pFKliRiniFi miri. (Nastavak.) Saobraćaj. — Pitanje pristaništa Rajne regulisaće se docnije. Mostovi na Rajni su svojina Francuske. Obrazovaće se na 7 godina jedna komisija sa Francuzom direktorom za kontrolo transporta. Rok se može produžiti još za 3 godine. Sve željeznice u Alzas-Lorenu prelaze u franc. svojinu bez pla­ ćanja. Ekonomski usIovi. — Iz AbasLorena za 5 godina izvoziće se prosječ­ no količini izvezenoj od 1911 đo 1915. Fabrike će dobivati električnu snagu sa desne obale Rajne za 10 godina. Fran­ cuska može zabraniti svako njemačko miješanje u industriju Alzasa. O d s e k 6. — Austrija.— Nje­ mačka priznaje i respektovaće potpunu nezavisnost Austrije u granicama utvr­ • đenim ovim ugovorom. Ova nezavis­ Interpelacija člana Privremenog nost će biti stalno i niko je ne možeoNarodnog Predstavništva dra Mehme­ tuđiti izuzimajući odluku odobrenu od da Spahe na gospodina ministra unu­ Lige Naroda. trašnjih dela radi objave liste konfi-. Odsjek 7. — Ceh o-slovačke denata u Bosni i Hercegovini, preda­ država. — Njemačka priznaje cjelo­ na u sjednici od 10. maja 1919. kupnu nezavisnost ove države računa­ Banovom naredbom postavljeno jući tu i autonomne oblasti Rusina Juš­ je za Hrvatsku i Slavoniju naročito no od Karpata. Ona odobrava određene povjerenstvo, da ustanovi i objavi li­ granice ovoj državi. Nijemci češkog po­ stu konfidenata bivšeg austro-mađarrijekla za dvije godine će se izjasniti, ekog režima. Ovo se je povjerenstvo vec I sastalo i otpočelo svoj rad. Još gdje žele ostati. za vlade Narodnog Vijeća u Bosni i Odsjek 8. — Poljska. — Nje­ Hercegovini izabrana je naročita ko­ mačka priznaje u korist Poljske oblasti misija u Sarajevu sa sličnom zadaćom, koje se graniče Baltikom, poljsku zapad­ kojoj predsjeda sam predsjednik vla­ nu granicu, staru austro-njemačku gra­ de. Već je više mjeseci prošlo, a da nicu i rusko-njemačku granicu, do Njeova komisija nije ni pozvana da se mena (Pruskoj ne ostaje slobodni grad sastane. Neki su se članovi radi neDancig). Komisija od 7 članova (5 odre- trideset stepena ispod ništice — da sr­ ce pukne. A cijevi se zaledile, pa u va­ gonima studenije nego li na polju. Po nesreći je bila mjesečina (kad ja ćutim, čini mi se, još višu studen), snijeg se okorio, inje se uhvatilo za tračnice, pa sa škripom pođosmo. Cičala su kola kao zmija u pracijepu, lokomotiva zviždala često i po tri put otegnuto, kao da vu­ kove plaši i strašno trzala naprijed. Ali to nije pomagalo, išli smo posve sporo, i, čini mi se, opet se zavraćali na isto mjesto, kao Tolstojev »Gospo­ dar i sluga-. Umotavao sam se u kaput i u deke, kao bježeći od studeni opet skakao I poigravao, lijegao I opet ustaJao. Po kostima kao da me je ko trljao smrzlim gvozdenim pločama. A loko­ motiva naprijed utajala se, čuje se sa­ mo kako joj para pišti... Stojimo negdje u sniježnoj ravnici... Ili sopće i zviždi, htjela bi naprijed, samo kad bi ko bio, da malo od zada poćuška vagone. I jedva u šest sari izjutra, na pola promrzao, ispao sam u Udvarhelj, zahva­ ljujući Bogu, što se samo te željeznice riješih. U Tordi sam se jednom prestrašio Opazivši silu publike u stanici, a vlak malešan, od nekoliko vagona, gdje će to sve stati? Ah na sreću sve nije pu­ tovalo, mnogi su došli po ohičalu da vlak sejire. Putnici se nekako strnašc. a što nije moglo stati u vagone, zasjelo Je ozror na krov. I nogama su kucali, đa Ide. Imali su I pravo. Vidjeli smo Aranjoš (Izlaznu stanicu) 1 glatko prolazeće vlakove sa snažnim lokomotivama po glavnoj pruzi, a mi nikad doći. Mala pećica zavuče nas u rakite ili u kakve ! dolinke, pa daj ti te istegni. Stane, što i bi ko rekao, dok pas na nju zalaje. Sličnih doživljaja imao sam i na svim drugim vicinalnim željeznicama. Ali je bilo i veselih putovanja donekle. Kao jednom iz Šegešvara u Nagjseben pre­ ko Sentđgote. Da ne čekam od jutra do večeri na vlak okolo preko Kiškapuša, bacio sam se u deset sati prije u »mala željeznicu« — kako je svi zovu — od­ mah u čaršiji i vozio se dalje izravno prema Velikom Sibinju. U čaršiji velim, jer ta uskotračna željeznica vozi kroz sred grada glavnom ulicom i prva joj je stanica pred lijepim hotelom »Štem«. Ne treba ti se žuriti, hajde mirno niz stepenice kad čuješ da dolazi, čekaće i dok sjedeš. Pa onda zviždi i plšće, — veselo odosmo naprijed. Druga Joj Je stanica na više pred op­ ćinom. Još uvijek u glavnoj ulicL Šeta se tako kroz grad i svako joj se smije, i A onda poslije iz grada ide sve pokraj ceste, miče se kroz sred sela kao deva, djeca uz nju trče i sve se kupi oko nje. Nešto preko sto kilometara svoga puta vozi — samo devet sati. Stane, ako ko hoće izaći i pričeka malo, ako kažeš da si Još u poslu. Loži drva. Konji je se u susretu uz cestu ni malo nc plaše. Komotno so šeta kroz trnje, uz njive i kroz kukuruze, đa hi kukuruz s prozora mogao ustrgnutl. Usred puta penje se uz jedan brežuljak, a okuke Ima kao cesta. Neki sigju I prošeću se prije nje đo na brdo. Kažu: ta vidite, stala bi. da hl Joj ko pljunuo u sohmar. I pričaju kako se nekom seljaku dosadilo voziti njom, sišao Jo I pošao prije pješe. za viknu všl: imam kartu n džepa. �„ПРАВДА" — .PRAVDA* Број 36. — Broj đcnih od velikih sila. 1 od Njemačke i 1 od Poljske) utvrdiće to na granici poljsko-njemačkoj. Poljska će dopuštati transporte za istočnu Prusku isto kao i tvojim podanicima. U roku od 2 godine Nijemci porijekla poljskog izjasniće se o suverenitetu. Poljska dopušta velikim silama presađivanje o zaštiti interesa stranih elemenata i zaštitu slobode prenosa i slobodne trgovine za sve. Odsjek 9. — Pruska. — U juž­ noj zoni a duž granice stanovnici će glasanjem odrediti, kome hoće da pri­ padnu. U roku od 15 dana njem, trupe i vlasti će se povući ne učinivši nikakvu rekviziciju. Ta zona će biti pod vlašću komisije od 5 članova. Komisija će ru­ kovoditi glasanjem. Poslije toga ona će predložiti granice, a velike sile i savez­ nici će to utvrditi. Za tim će zauzeti mjesto vlasti, kome zona pripada. To isto važi za okruge Stun, Sozenberg. Marijcnburg, Marijenverder (ist od Visle). Velike sile će utvrditi pogodbu iz­ među Poljske, Njemačke, ist Pruske i Danciga o saobraćaju željeznicom na desnoj obali Visle između Poljske i Dan­ ciga. J Odsjek 10. — M emcl — Nje­ mačka se odriče oblasti između Baltika I granice ist. Pruske (određene u dru­ gom odseku) i ranje rusko-njemačke grance. . t• t 0 d s J e k 1T. — SI obod n a va r o š D a n c i g. — Njemačka se odriče u ko­ rist velikih sila i saveznika slijedećih oblasti: počev od Baltičkog Mora, za­ padne granice istočne Pruske do sasta­ va Visle i Noge, Vislom za 60 km. sjev. od Brišova; odatle na zapad od osmog km. i Senka. zatim preko Loknera južno od Polenzojera do prvog km. Južno od Kolibkena. 3 člana komisije (1 od vel. sila. 1 od Njemačke i 1 od Poljske) utvrdiće za 6 mjeseci tu granicu. Varoš Dancig sa tom određenom oblašću je slobodan grad. Varoš će biti uređena od 1 komesara Lige Naroda u društvu sa predstavnicima varoši. Varoš je pod za­ štitom Lige Naroda. Cl. komesar će sje­ diti u Dancigu i riješavaće u prvoj instanciji o uslovima između Poljske 1 Danciga. Naročita pogodba određivaće: slobodno pristanište Danciga za Polj­ sku i carinske odnose; osiguranje sta­ novništvu slobodne upotrebe rječnih puteva. dokova, basena, keja i t d. i sve što Je potrebno uvozu i izvozu; osigu­ ranje poljske uprave na Visli i željez. pruzi Danciga. pošti, telegrafu i telefo­ nu. zaštiti poljskih građana i glasanju Njemaca poljskog porekla u roku od 2 godine. Odsjek 12. — Granice Nje­ mačke i Danske. — Biće utvrđe­ ne prema želji stanovništva. Glasače se u zoni: Južnom obalom Šlcja do južno od Sleberga. rijekom Brojđenau do Holinštova zaključno, putem od Dusuna (zaključno) ј Južno od ostrva Norđštronda. Južno od Pola 1 Tuderoka. U a ipak odoh prije tebe! Ili — a to bi već bila anegdota — priča se, kako je neko zakasnio na vlak. Vrati se, spremi i zajaše magare da je stigne. Ali magare ni­ je htjelo da makne s mjesta. Nagovore toga čovjeka da magaretu natare malo paprike pod reo. On to učini, magare zagrabi naprijed, ali ga više nije mogao zastaviti: kako je doletjelo, tako i proletjelo naprijed mimo željeznicu. Nj, to su samo priče, željeznica je nas pošteno preturila preko brđcljka. Samo je grdno izostajala, od po puta počeo sam se bojažljivo pitati: kad li ćemo doći u Sibinj. Postojao sam ner­ vozan tim više, kad bih još vidio da joj gdje iz potoka i vođe donose. Ali kad u Jakobfalvi opazlh kako mašinlsta djelia drvenu ćiviju za lokomotivu, što mu Je trebala kao jedan šaraf. položih oružje i uslonih se da spavam, jer je već I sunce sjedalo, samo đa više ne gledam kako idemo. I Bog zna u koja smo doba noći došli u Sibinj. Putnici, koji su otišli glavnom prugom u šest sati u večer iz Segcšvara preko Kiškapuša i u devet sati bili već u Siblnjti. sigurno su i po koji sladak san otkinuli. Jest, ali ipak nijesu vidjeli mnogo šta novo kao mi. Taj |e put bio više kao od zabave, prije rata s Rumunjskom. Nu Jedan drugi u ratu iz Marošvašnrhclja u Parajd, stao me je još više. Da ne idem naokolo pre­ ko Tcviša, jer mi se vrlo žurilo, bacim se u tri sata po podne u vicinalnu že­ ljeznicu, što izravno vodi preko Njarađserede u Parajd. Tamo bi trebala do­ ći u osam sati na večer. Svega pet satt puta i Ja — što se rekne — goloruk u vlak, pa vozi! Pošll smo tačno u minu­ tu. AH Jest, do prve stanice razumih đa ; I . ' ] : 1 ! roku od 10 dana Njemci će se povući iz te zone, rasturiti odbore radnika i voj­ nika. U zoni će upravljati 5 članova. Gla­ sanje da se izvrši u roku od 3 nedjelje po evakuaciji, a Norveška 1 Švedska mogu odrediti 1 člana u prvom odsjeku zone. Ako glasanje bude za Dansku, ona će moći okupirati odmah. U drugom odsjeku glasanje će biti za pet nedjelja. U trećem odsjeku glasače se kroz 2 ne­ djelje. Komisija u svim odsjecima imaće 7 članova (5 vel. sila, 1 Danske, 1 Nje­ mačke). Ona će odmah utvrditi granice. Vel. sile će to odobriti na osnovu gla­ sanja. Svaki građanin postaje odmah podanik države, kojoj pripadne. Odsjek 13. — Helgoland. — Utvrđenja i vojna pristaništa će se sru­ šiti pod kontrolom saveznika brigom I o trošku Njemačke. Njemačka ih nemože ponovo podići. Odsjek 14. — R u s i j a. — Njemač­ ka priznaje i poštovaće sve oblasti ne­ zavisne, koje su ranije sastavljale rusko carstvo. Njemačka usvaja poništenje brest-litovskog ugovora o miru i svih ugovora i konvencija zaključenih sa makslmalističkom vladom. Presjecaju se sve pogodbe o restituciji i naknada na osnovu tih ugovora. IV. DIO. Prava i Interesi Njemačke van svoje zemlje. Njemačka se odriče svake teritorije, koja se nalazi izvan njenih evropskih granica, kao i sviju prava što ih je mo­ gla imati prema kojoj od država potpi­ snica ovog ugovora o miru. Unaprijed odobrava sve mjere, koje će saveznici u tom pogledu riješiti. Odriče se sviju svojih prekomorskih kolonija u korist sile, koja će biti ovlašćena upravljati njima, kao i sviju državnih dobara, koje se na teritoriji tih kolonija nalaze. Do­ tična će sila donijeti mjere, koje za shod­ no nađe u pogledu odobrenja daljeg bo­ ravka i slobode trgovine njemačkih po­ danika u biv. njemačkim kolonijama. Odsjek 2. — Specijalne od­ redbe o Kitaju: — Njemačka se odriče svih prava, dobijenih ranijim ugovorima sa Kitajem. Ustupa Kitaju sve njemačke brodove, koji su se tamo za­ tekli. uopšte sav materijal, koji se kao svojina njemačke države nalazi na kitajskoi teritoriji. Izuzimaju se samo stva­ ri. koje se nalaze u zgradama njemač­ kog poslanstva i njemačkih konzulata. Odsje.k 3. — Specijalneođredbeo Si jamu. — Njemačka sma­ tra nevažećim, i to još od 22. jula 1917. godine sve ugovore i konvencije, zaklju­ čene sa Sijamom. Sva svojina njemač­ ke države na sijamskoj teritoriji prelazi u ruke sijamske države. Privatna svo­ jina njemačkih građana biće likvidirana prema odredbama opštih ekonomskih odluka. Njemačka se odriče prava ka­ kve bilo reklamacije u stvari zaplijenje­ nih brodova, likvidacija imanja svojih podanika ili interniranja njihovog. je to vlak za Meze-Band, sasvim na pro­ tivnu stranu. Iskočih. I naš će vlak tada proći, pa ga pričekali. Eto ga, stisnuo se kao mio, sav zaduhan zbog nešto zakašnjenja uletje u stanicu i žuri da mi uniđenio, kondukteri zvižde dok vlak još nije dobro ni stao. Uskočili u vagon, svuda je puno kao šibica, ipak nadoh jedno mjesto i spnstih se. Svoj ručni kovčežić vrgoh do nogu, jer su sve police do vrha zatuljene. Ljetni dan vruć, kako može već biti u dolini rijeke Maroša, svi su prozori ot­ voreni, ali, zar što je puno putnika kipi se u znoju. Iz jedne korpe s police otežu guske vratove od vrućine, jedna suputnica od koje devedeset oka maše se lepezom, druga mlada žena s poprav­ ljenim zubima u zlatu raspravlja s dru­ garicom o ženskom pravu, neko je od­ rezao sa suprotnog sjedala crnu kožu i ostala samo slamnjača, jedno dijete prlja me cipelicdma gledajući na prozor — ah ipak mi idemo, što je giavna stvar. Nu, po nesreći, ne za dugo. Vlak, dok nas je zavukao za brdo, iza pet-šest sta­ nica stao Je na jednom u Akošfalvi kao ukopan. To je mala stanica, su dvoje tračnice, a selo je daleko preko vode. Čekamo i čekamo đa pođe dalje, ali uzalud. Neki putnici počeše izlaziti i še­ tati kraj vlaka. Lokomotiva odsopta sa­ ma nekud naprijed, ali se više ne vraća da nas preuzme. Ja se bio nešto začitao, prenem se i brinem se, kad vidim da već čitav sat tu stojimo, kako neću više dobiti večere u Parajdu. Izađoh I ja. Vidim, lokomotiva izašla s dva vaguna trenice na prugu naprijed, pa stoji. Vojnici polegli po travi i spavaju. Ču­ jem, a »peći« se nešto pokvarilo, pa ne Стран« 3 3trana Odsjek 4. — Specijalne od­ Pitanje Turske. Prema grčkom radija redbe o Liberiji: — Njemačka se »Homme libre« javlja, da još nije usvoodriče sviju prava i privilegija, pote- । jena n.kakova odluka u pitanju Turske, kavših iz sporazuma zaključenih sa Li­ ali da izgleda da će obzirom na sultana berijom 1911. i 1912. godine, a napose Carigrad ostati Turskoj i da čisto turaK prava da tamo odredi likvidatora Njemkrajevi ne će biti pocijepani. ca. Njemačka dobra i interesi u Liberiji »Petit Journal« objavljuje izjavu, koju biće tretirani shodno opštim ekonom­ mu je dala jedna ličnost iz talijanske skim odredbama. delegacije. Tu se veli da Francuska i Ita­ (Nastaviće se.) lija moraju ići na Istoku za zajedničkim ciljem. Ako konferencija dade Smlrna drugoj kojoj državi, tada treba nama dati kompenzacije. Mi bismo pristali na riješenje, koje bi nam dalo a viasnoit područje Herakleje. < Jadranski problem. Javljaju iz Beog­ rada, da odluka u pitanju Rijeke nije Pritisak na Jugoslaviju. Iz Parisa ja­ Još pala. Čini se da će u cijelom jadran­ vljaju da Amerika i Engleska izvode skom pitanju pobijediti Wilsonovo sta­ pritisak na naše delegate u Parisu da novište i da će se u okupiranim kraje­ stupe u direktne pregovore sa Italijom vima provesti plebiscit. Italiji će se sa­ i da sklope sa Italijom kompromis. 16. mo osigurati posjed otoka Lošinja i o. mj. održan je u stanu pukovnika HoHvara. usea sastanak našega ministra spoOSultan ostaje u Carigradu. Potvrđuju njih poslova Trumbića sa ministrom se vijesti da će sultan ostati u Carigradu. predsjednikom Orlanđom. Trumbić do­ Vijesti da savezne države nisu htjele šao je samo zbog informacija, pa se mo­ preuzeti mandat nad Carigradom ne pot­ gao uvjeriti da Je Italija u svojim pre­ tenzijama Još uvijek nepopustljiva, jer vrđuju se. se za kompromis sa Jtalijom traži od Tursko pitanje. Vijeće četvorice odr­ ■ nas da žrtvujemo velike dijelove čistog žalo Je u utorak sjednicu u kojoj se je ! narodnog teritorija. Isključeno je na svabavilo samo otomanskim pitanjem. Vi­ i ki način, da bi naša delegacija n ovpj jeće nije stvorilo još nikakve odluke. ' stvari mogla sa Italijom pregovarati. Francuska štampa još uvijek živahno Bugarska rovarenja. Gešov bivši pred­ raspravlja o istočnom pitanju. »Echo de sjednik bugarske vlade 1 Cokov, bivši Pariš« veli: Saveznici bi htjeli, da za bugarski poslanik u Londonu dobili su otomansko carstvo ostane teritorij, koji od bugarske vlade misiju, da pred kon­ bi obuhvatao turske vilajete, a prestogresom mira brane interese bugarsko­ nica da ipak bude Carigrad. Poteškoća ga naroda. Oni od vremena do vreme­ je samo u pitanju kome bi se povjerilo na šalju kongresu po nekoliko memo­ vršenje kontrole. Povjeriti tu kontrolu randuma o bugarskim granicama. U ojednom narodu značilo bi pobuditi za­ vim memorandumima nastoje da obesvist drugih dok je opet vršenje interna­ krijepe činjenicu, da se je Bugarska bo­ cionalne kontrole skopčano sa mnogim rila na strani centralnih sila time, što poteškoćama. sumnjiče Hrvate 1 Slovence, koji sa se »Humanite« doznaje, da se Amerika također borili na strani centralnih sila, ne će da primi manđa’a nad Carigra­ pa su usprkos tome priznati po antantt dom. Isti list 'vrdi, da je vijeće četveIz toga oni izvode da nema razloga, da rice već stvorilo odluku u istočnom pi­ antanta ne pokloni svoje povjerenje i tanju, iako se за službene strane uvje­ Bugarima. Gešov radi oko toga da bi>rava, da se još nije postiglo riješenje. garsk! narod stupi u Jugoslavensku zaMožemo sa sigurnošću reći, veli pomenuti list, da će sultan ostati u Carigra­ I jcdnicit. Međutim Gešov na drugoj stradu, ne kao glava države već kao vjer­ ! ni tjera protivnu politiku. Ovih dana ski poglavica. Smyma sa prostranim ‘ predao je konferenciji treći memoranzaleđem pripatsi će Grčkoj. Adalia i I dum. u kojemu dokazuje da Je sva is­ točna Srbija od Ćuprije do današnje bnKonia ustupiće se Talijanima, dok će se Adana povjeriti Amerikancima a j garske granice naseljena Bugarima 1 đa mandat će imati društvo naroda. Sud- i se treba đa pripoji Bugarskoj. Naši delegati kod Clemenceaua. Clebna Bodekaneza imala bi biti riješena bez obzira na grčke aspiracije. [ menceau je primio juče Pršića. TrumAmerika o savezu naroda. Američki । bića i Vesnića i razgovarao o Rijeci i senator Lodge izjavio je da senat neće i Jadranu. Izgleda da je nađena formula priznati osnove o savezu naroda bez i za riješenje toga pitanja. Nemiri u Bugarskoj. »Dailv Herald« znatnih promjena. Nova osnova mnogo je slabija od prvašnje, te je opasna za piše da se potvrđuju vijesti da su u Bugarskoj buknuli ozbiljni nemiri. U So­ svjetski mir i za američka prava i inte­ rese. Nikakvo vikanje i nikakav pritisak fiji došlo je do krvavoga sukoba izme­ đu vojništva i revoluconarnog stanov­ neće uplivisati na sen.it, da odstupi od svoje dužnosti: poučiti stanovništvo šta ništva. Isti nemiri ponovili su se 1 u znači prihvat ugovora o savezu paropokrajini. Stanovništvo traži odstup sa­ da za Ameriku. dašnje vlade. Pregled. može natrag. Naprijed bi nekako i mo­ gla, ali natrag ne meže. — Pa šta sad? pitam službenika u stanici. — Telefonirali smo u Vašarhelj po drugu lokomotivu. Odgovorili su da imaju, mogli bi poslati, samo nemaju mašinista pri ruci, razišli su se po gra­ du. Dok ih nađu i nalože, spremiće nam odmah peć. i Eh, — dok ih nađu i nalože... I sati su prolazili u čekanju, a mi uza­ lud gledali niz prugu i varali se: »Eno malo dima: vidi se; ide!« U širokoj dolinici vladala je nijema tišina, sunce se polahko naginjalo i spu­ stilo za brda, mi mrmljali: »makar na­ trag u grad, kad ne možemo naprijed!« Ali željenog dima od nove lokomotive još nikada. Dva crna cigana, u jednog bakrač, a u drugog ovčija koža o ra­ menu. čini mi se malko i pjani da su I tri Ciganke s njima, bijahu došli pred večer, da se i oni voze. Ali kad im se učini dugo čekanje, oporaviše pješc ne­ kud naprijed u noć. Službenik iz stanice zasio u vrtiću sa svojom porodicom i mirno večera. Neki i od nas odletješe u selo da što pribave, imaju kada. A ja i žedan i gladan, pošto se mrak spusti, vrnuh se u vagun na svoje mjesto i če­ kah dalje kao osuđenik. Svjetiljki uopće nema, niti će svjetla biti, pa mi je jedino zanimanje bilo da osluhuiem, kada će se oćutjeti lokomotiva iza nas. Iz polu­ glasnog razgovora suputnika ćutio se u večernjem lahoru osjećaj trpkog pregaranja. A kad se jedva jednom oko deset satt u noći nova lokomotiva u istinu osjetila i jasnim zviždukom prolomila zrak, trp­ ko čuvstvo kod putnika razluči se u ra­ dost i bijes, pa — neko u ploču a neko i u čavao — sve uzavre i uskomeša se. Brzo smo pošli dalje. Ali sad je istom nastala briga: kako će se dalje putova­ i ti? Nešto putnika izašlo je na slijedećim stanicama. Tek sjedala su bila tako us­ ka i kratka, da se nije moglo nikako na njih leći niti namjestiti za spavanje, nego sjedi i dalje uspravno kao svijeća u mra­ ku. gladan i umoran. Međutim je dolazi­ lo i još nešto: noć dobro zahladjela, a u nas od četiri prozora — pokazalo se kod zatvaranja — dva suprotna u koso bila su bez stakala, pa propuh bije. Trpio sam dokle sam mogao. Poslije se zamatao u kabanicu, ustajao uz pro­ zor i gledao u mrak, a sve želio da se . što prije riješim te sitne željeznice, rezonuiući: ama ne zovi nikako nešto pro­ metnom svezom, što nije čestito. Jer ovako, Bog zna kad ćeš do cilja, prepatiš mnogo više, a ne zna se hoćeš li i prL I spjeti valjano. Kao ja tada. Cuo sam ne­ nadano u jednoj maloj stanici naše lju­ I de gdje govore i vidio kroz polutamu sive ratne fesove. — Bošnjaci? viknuh. i — Jest, oglasi se jedan. Sturm-kumpanija. — Hurra! iskočih fz vlaka kao da me vile nose 1 sav sretan probdjeh do sv»nuća u seoskoj kolibi. Zavjcravao sam se sam sebi, đa ne­ ću više tako iahko na vicinalnu želje»nicu! АП sam to prekršio, kad sam opet morao. I dalje sam se njima povlačio. Nn ne nzaluđ. Za te patnje dobio sam odlikovanje: potkočila mi se lijeva stra­ na od Išijasa (kostobolje). �Br*j 36 Spoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Parlameuat 1 vanjski položaj. Na preti­ log narodnoga kluba održana je jučer međustranačka konferencija na kojoj je jednudušno usvojen zaključak da parlamenat ima obustaviti svaki rad a ba­ viti se isključivo samo spoljnom situaeijom države SHS. Usvojen je osim to­ ga prediog da se pošalje deputacija u Pariš i da se preda spomenica engles­ kom i francuskom parlamentu sa mol­ bom da ugrožene nacionalne, ekonom­ ske i teritorijalne interese uaše države podupre. Rumunjske prijetnje. Rumuni prijete da će napustiti konferenciju, ako se ne zadovolje u Banatu i Dobrudži. Novi manevri Prema najnovijim vi­ jestima talijanskih listova podnio je Salandra ostavku kao delegat na konfe­ renciji mira. Kao uzrok za ovaj korak navodi se tirolsko pitanje, koje se do­ sada smatralo općenito riješenim. Pred­ sjednik je Wilson izjavio da je ovo riješenje uslijedilo na temelju krivih in­ formacija. Granica Štajerske 1 Koruške. U Pari­ zu su se raširile vijesti, da će se sav rad u pitanju granica Štajerske i Ko­ ruške morati iznova započeti, jer Italija želi da se najprije urede granice Tridenta i Dalmacije. Medu Talijanima u Parisn pokazuje se sve veća uzrujanost, jer se radi oko toga, da se stvori voj­ nička konvencija između Jugoslavije i Francuske. Talijani se boje da će na is­ točnom Jadranu biti opkoljeni ako »e ovoj konvenciji pridruži i Grčka. I Fadilpašić Rasema, po 60 K Munira I Hrasnica. Ibrahim eff. Bajrovfć i Zulejha Denišlić po 50 K Habibe Bušatlić. Tolmy i Striković, Rifat beg šabanović, Nefiza Deftcrdarević, Zekija Salihbegović, Saima Azapagić, Maida Bajrović, Zehra Šabanović, Fahrija Bašagić, Safija pekro. Munira Kapetanović i Šahinagić Saftja; po 10 K Ašida Bakarević, 1 Zildžić Ajiše, Fatma Sulejmanpašić, po I 30 K Bičakćić Edhem, Esme Salihagić, | Aleksandra Vlašković, po 20 K Ahtned I Cengić, Sočo Salih, Х-у, Esad Softić, Travnik, Sulejmanpašić Nedžad, Asim i Henda, Zehra Curčić, Rosema Curčić, I Šarko Levi, H. Alibegović, Hunodžić, ' šerifa Curčić, Kanite Salihbegović, Šcm■ sa Smailbegović, Devleta Užičanin, Melekja Mutevelić, Vasvija Školjć, Mehmed Džulbegović. Habiba Sočo. Begzada Kasumagić, D. Svrzo Dervišagić, Mašić, Habiba Suđuković, po 18 K i 50 h Ešref Muftić, po 15 K Zvonimir Bogdano-, vić, po 10 K M. Dabija, Ali Hadžić, Mehaga Zildžo, Pašović, Omer M. Rczić, Hamdi Mašić, Slinić Ibrahim, N. N. Nafija Hodžić, Ahma Jusufagić. Hamdija itveiz, Esma Spaho, Zilha Učvarlić, Asifa Bulbulović, Munira K. Dizdar, Feh! ma Sulejmanpašić. Ljubović Mahmut, Mehmedalija Fazlagić i Rude Skilušić, i Nečitljivo; po 6 K Zehra Hodžić; po 5K I Ibrahim Šarić. Osman Sikirić, S. Paša: vić. Komadina Asim, Safija Kasumagić, Zehra Suđuković i Zubejda Suđuković. , Sabit Sokolović darovao je u naravi I dobrovoljno lijevanu peć u vrijednosti i od 280 K. Pomorska bitka? U dinskom zativu došlo je do bitke između engleskih i boljševičkili ratnih brodova. Dva boljše­ vička broda potopljena su. Prosvjeta i škola. Rad na prosvjećivanju naroda. Kako ■as od više strana obavještavaju naši prijatelji u mnogim se mjestima naše do­ movine radi na narodnom prosvjeći­ vanju. U nekim se društvima održavaju poučna predavanja, a negdje se opet odr­ žavaju analfabetski tečajevi. Pošto se mi o ovome vrlo korisnome radu za naš narod vrlo interesiramo, molimo sve prijatelje, da nas opširno obavijeste o prosvjetnom radu u svome mjestu. Ako su se održavala predavanja, neka se na­ vede, koja i s kakvim je interesom pratio narod tako predavanje, je li o tome bilo međusobne tzmjene misli i t. d. Ako se navede, ko ga je održao sa koliko anal­ fabeta o uspjehu tečaja, te šta se misli o daljnjem naobražavanju novih analfa­ beta i t. d. Za »Osvilanje« sakupio Halidbeg Džiafć, Banjaluka iznos od 1060 K, koji darovaše; po 100 K. Dr. Ali Kyamilbeg Džinić, po 100 K, Hamzaga Husedjinović, i Halidbeg Džinić; po 50 K: Hasanbeg Džinć, Mustajbeg Kapetanović, Avdaga Vehabović, Hasan eff. Ćordić, Mehaga Henić, i Osmanbeg H. Selimbegović; po 30 K: Ćamilaga Ibrišagić, Mehmedbeg Sulejmanpašić i Smail Bahtiarević; po 20 K: Muhamed Dabulliamić, Hilmija Bešlagić i Muhamedaga Muhurdarević, i po 10 K Nurko Sarać. Filipovlć Jakub Esrefbegović sakupio je u Sarajevu svotu od 1120 K, koju darovaše: po 300 K Uzeirbegović Edliembeg (Maglaj) po 100 K Uzeirbegović Rizabeg (Maglaj) Muiaga i Avdaga Sududža, Esad ef. Mašić i Ismet ef. Rašidkadić; po 60 K Edliemaga Sulejmanović, po 50 K Vejsilaga Šaliinagić, Is­ met ef. Curčić i Filipovlć Jakub Ešrefbeg: po 30 K Ali ef. Trhulj j Hilmag« Kapclanović; po 20 K Ibrahimbeg Turhanja. As m ef. Mehmedović. Omer ef. Hodžić, Tajibaga Kapetanović i Dervtšbeg Cengić; po 10 K Vejsil ef. A. Šahinagič. Veli ef. Sadović, Osman ef. Tapcagić. Mehmeđ Sarać i N. N. Ibrahim ef. Dautović školski upr. Vlascnice sakupio je iznos 140 K, a derovaše: po 30 K Kadić Husejiu ef.; po 20 K Smail ef. Jusuihodžić, Husejinaga Kurtagić, Tihić Mujaga | Rcul Begovlć; po 10 K Aziz ef. H. Beganović, Sulfaga Bušatlić i Ibrah.m ef. Dautović. Za »Osvltanje« 'лкирПа je llahiba Knlniekamovlć iznos od 2950 K, koji darovaše ova gospodu i gospođe: po 2(10 K; Šaliinagić Habiba, po 120 K Fadllpašić Nitra, po 110 K Spaho Esma, po 100 K Mutevelić Raseina, Kiramehmedović Senija. Fadilpašić Šehzada, Cen­ gić šeinsa, Cengić Azcmine, Šaliinagić Zulejiia i Kapetanović Zumrcta, po 80 K jj^čhriv.rul urednik: M. Sudžuka. Domaće vijesti. । I • i i I I Naš proračun. Ministar finansija predložiće još u toku ove nedjelje proračun za godinu 1919. i 1920. koji iskazuje: 123 milijuna dinara i 1170 m l juna kru­ na izdatka, a 431 milijun dinara i 1086 milijima kruna dohotka tako da ukupni deficit iznosi 799 milijuna dinara i 84 milijuna kruna. Велика Просвјвтина вабава. — У четвртак дне 9.-22. маја о. г. оджала се у свим просторијама Друштвеног Дома уз судјеловање Краљ. срп. гард. музике, срп. пјевачког друштва Слоге и rr. Хладека, Мењшика, Ралиша, Јунгића и Бајца. Програм je бао врло биран. Пјевачи друштва Слоге отпјевали су „Просвјетану химну“ на потпуно задовољство. Краљев. гардијска музика je извађала своје комаде као обично на ceeonhe признање. Што нам се врло свиђа у бараним тим комадима измјен.ивали су се наши красни напјеви српски, хрватски и словенски у чему се манифестовала братска слога и јединство. Тако уживасмо сви и с угодним осјећајем однесосмо дојмове u ове велике и сјајне забаве. Просторије су Друттвеног Дома биле препуне. Послије извођења програма настале наше домаће игранке и неприсиљено забављање до зоре. Iz naše organizacije. Odbor naše mjesne organizacije sta­ vio je sebi u dužnost, da u području našcm na prvome redu, osnuje nekoliko zemljoradničkih zadruga. Potrebu, takvih zadruga suvišno je ovdje isticati, osobito pak u ovome kra­ ju, gdje se naš muslimanski dio naroda gotovo isključivo bavi poljodjelstvom. Poznato nam le. da su svi narodi, sve kulturne države već odavno shvatile važnost takvih zadruga i svjesne te uz­ višene zadaće svaka je već odavno na tome politi mnogo učinila. Ovdje navo­ dim z urimjer jednu malu Švicarsku: ta država, koja broji 2—3 milijuna svoj.h sLuiovuika imade takvih i sličnih za-------------------------- ne duše promatrali, da naš težak iz da­ na u dam ekonomski propada pripušten sam svojoj sudbini, a da se niko nije micao, da mu ma čime pomogne. U na­ šem kotaru živi oko nekih 15.000 musli­ mana, u vlastitom posjedu imali su — a većim dijelom i danas imadu — najplod­ nije zemlje, a u svakom pogledu zaosta­ ju za težakom n. pr. pravoslavne vjere — osobito u ekonomskom pogledu. 6». »-1 GRADJIVNI To žalosno stanje našeg težaka po­ nukalo je radni odbor naše mjesne or­ ganizacije, da u najskorije vrijeme — kako sam to gore rekao — osnuje ne­ koliko muslimanskih zemljoradničkih za­ druga i u tu svrhu sve su nužne pripra­ ve dogotovljene. : I i 1 4 ^VUsnik: Centralni Odbor »J. M. □.« U DOBOJU Dne 27. o. mj. u 1 sat poalije pod­ ne, izdavače a* putem usmenog nat­ ječaja gradnja jedna nov* munara uz džamiju Trnjak mahal« u Doboju. Munara koja ima da bude 25 n vi­ soka graditi će s* djelomična iz ka­ mena a djelomične iz pečen* cigle. Gradnja ča sa izdati bez liferaclje materijala. Interesenti, koji žele sudjelovati u natječaju aeka se gore spomenutoga dana nađu aa licu mjeata gdje te i planovi biti pređložtni na uvid. Doboj, dne 16. maja 1919. 67. Građevni odbor. Broj 251. Natječaj. Kod ove općine imade se popuniti * stražarskih mjesta. Mjesečna plate 300 K. prehrana u zajedničkoj menait, uz uplatu petrebite svote, stan, svjetlo i ogrijav u vojarni, odjeća, obuća i na­ oružanje od stran* općine. Stvarne mol­ be sa propisanom svjedodžbom pona­ šanja, starosti, zdravstveno stanje te do sadanje djelovanje odnosno čast a vojsci imadu se de 15 juna ovome uredu priposlati. Sanski Most, dne 11. maja 1919. Za gradonačelnika Povjerenik: Alajbegović. : | j BoriFtli Striafitl sud u Ronatlcl| ; Os **/44-19. | Kotarski šeriatski sud u Rogatici j na molbu nasljednika umrlog Suljsge I Vaizovića iz Rogatice prodavače u lariji šeriatskog suda u Rog.tlci i ka.m javnom dražbom na dan 12. juna 1919. u četvrtak u 11 sati de podne mulk i mirije nekretnine begluk rečenog umrlog Suljage Vaizovi­ ća, i to su upisane u gr. ul. br. 236, 247, 249, 465 i 754 kat. općina ŽivaIjevići (Sjemeć). Oglasom gruntovnih uložaka gor­ j nje nekretnine koje su u jednom ko­ ‘ madu velike 3185 D 890 m’ te ima­ de livade 1860 D 520 m' šume 545 D 600’ pašnjaka 713 D 890 m’ Ora­ nice 60 D 570 m’ i mulka 5 D390cm’ Gornje nekretnine neće se pro­ j davati jeftinije od Kr. 45 p* dunum« ! Rogatica, 14. maja 1919. Tako naš prijatelj iz Bijcljine, a mi s veseljem iznosimo ovo obavještenje o radu mjesnog odbora naše organ zacije u Bijeljini. Želimo, da ne klone duhom u svom plemenitom i korisnom radu i da što prije i ostvare ovaj lijepi pro- 1 gram svoga rada. Samo naprijed, pre- i gaocima dragi Bog pomaže. Željeznica Banjaluka—Doberlin. Služ­ beni list hrvatske vlade donosi da upravu željeznice Banja Luka—Doberlin preuzima d.rekcija Zagreb, pa se od sa­ da u svim predmetima, koji se tiču te željeznice imade obraćati na direkciju u Zagreb. Savsk most. Prema izvještaju Iz tehničklll krugova biće beogradski most preko Save izgrađen do 15. Jula o. g. Zapljena šibica. Osječka vojna oblast zaplijenila ie u osječkoj fabrici šibica »Drava« velike zaliha šibica, te zabra­ nila fabrici svako daljnje izdavanje robe. Sa robom će odsada raspolagati vojna vlast. CDBaR Natječaj. Taj radni odbor nije se samo na tom* ograničio, nego je prešao i na drugo po­ lje kulturnog rada. U kombinaciji je. da se u najskorije vrijeme osnuje još jedan novčani zavod s početnim kapitalom od jedan milijun kruna, kako bi se tim pri­ vrednim poduzećem jeftinim zajmom i s te strane pomoglo našem narodu, a naročito težaku. Osim toga inicijativom Istog odbora osnovana je moderna cipelarska radio­ nica, snabdjevena sa svim nužnim potrebštinama i tamo smještea dobar broi siromašne muslim. djece s potpunom opskrbom, da taj zanat izuče. Gospodarstvo. S? Umeljava a« g*«p. Htadiji Kluoglić, bivši »■»trijski ptručiik, koji se ј* u julu 191*. javi* iz K*v«|« pri povratku ii nikog zartbljtiištvi gospođici Dragi P*pović, da p»f>I|e svoju adrtau g*ap Milanu Miltaden, Daljnji Mosti, zadnja pošta Kaptla k«d Bjelovara [Hrvatska] jor tićo Zlatka Hribara, ratnog zarobljenika ■ Sibiri]!. Naši pozvani faktori do sada su mir­ Na kraju s pohvalom moram istaći, da taj odbor naše organizacije imade potpuno povjerenje u narodu te ni u kakvom poduzeću ne udara na kakvi reakcionarni otpor; rado se sve sluša, što isti naredi; sa sviju strana i moral­ no i materijalno se potpomaže. Još mnogo koješta imalp bi se pohvalno pisati o radu toga odbora, ali to neka stoji drugom prilikom. Sadlk. ■ ------■-------------------- ............... .............. ....... - turnim državama suvišno je uopće i гоvoria .-.мЛ Pokraj toga su n toku osnivanja i još drugih zanatlijskih udruženja i korisnih ustanova. Predstoji u najskorije vrijeme, da taj odbor preuzme na se dužnost, da to­ kom Ramazana kao i preko zime održaje analfabetske tečajeve, kojom će s* prilikom u prosvjetnom pogledu mnogo koristiti našem narodu. U zadnje doba intenzivno se radi na sakupljanju članova 1 dobrovoljnih pri­ loga za naš »Gajret« i druge dobrotvor­ ne svrhe, narod se napućuje da svoju djecu oiHijdg spola u što većem broju šalje u škole i druge korlsae zanate itd. U zaslugu toga odbora imade se upisati i reorganizacija mjesne klraethane u koju je do sada pristup bio vrlo ograničen. Taj separatizam nekih oboren je i time omogućen prjstup svakome: i mladom i starom tako, da je ta čitaonica danas postala pravi hram prosvjete. Kulturni rad naše organizacije u Bjelini. Jedan nam prijatelj piše među ostalim i ovo: . . Naša indolencija, nemarnost i nehaj spram svega, što se je oko nas zbivalo, bila nas je dovela na rub propasti i je­ dino imademo zahvaliti zadnjim doga­ đajima, koji su nas u zadnjem času preuuli. da uvidimo gdje smo. OGLASI: druga na desetke hiljada, a o većini kul­ Kotarski šeriatski sud. Uspješno se oglošuje u „Pravdi1 B MEHMED flBflDZIC urar i draguljar Sarajro*. Kujunđžlluh hr. 18. Prodaje i popravlja sre­ brne i zlatne stvari sa vrlo umjerenom cijenom :: i brzom poslugom. Staiapadja B. *t A. Кајм, Sand***. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1e3fc25f2a83244551b3e7baecbe7968.pdf ee9f3a47f5fa73e86ceb0f102123138b PDF Text Text PRAV ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ Broj 37. POJEDINI BROJ 40 KELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redflhcioni odbor. Pretplata godišnje40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119 Sarajevo, četvrtak 27. maja 1919. (27. šabana 1337.) na i svim silama nastojali da nas pri­ kažu nelojalnim i protudržavnim ele­ mentom, koji ne zaslužuje nikakva Ob­ zira. Sestmjesečni diletantizam urodio je međutim sasvim drugim rezultatom i nama može služiti samo na čast opozici­ ja, na koju su nas prisilili ovi zasukani nezvamci. Sta je zapravo učinila naša vlada? Napravila zbrku i prouzročila opće ne­ zadovoljstvo našeg naroda. To i samo to je rezultat njena djelovanja. Ovo naglašujemo ne stoga, što bismo htjeli isticati stare pogrješke, nego sto­ ga, što želimo pripomoći da se pri sa­ stavu nove vlade ne bi ponovno palo u istu pogrješku. Da budemo jasniji. U Bosni i Hercegovini žive tri ele­ menta našeg naroda, od kojih ni je­ dan nema apsolutne suprema­ cije. Omjer je sila 8 : 6 : 4. Pri prvom sastavu vlade izgubljen je s vida ovaj omjer sila i Srbi — pravoslavni, koji su kod nas tek relativna većina, postaviše se apsolutnim gospodarima si­ tuacije. Uze^e sebi nerazmjeran broj Bosanska vlada. i. U zadnje doba novinstvo je puno vi­ jesti i članaka o krizi u našoj vladi. Po-, vod tom raspravljanju dao je put g. mi­ nistra Korošeca, koji je nakon povratka u Beograd iznio predlog, da se naša vla­ da rekonstruiše na taj način, da u njoj budu zastupani svi elementi našeg je­ dinstvenog naroda. Po tom bi predlogu novu vladu trebalo sastaviti tako, da u nju uđe četvorica Srba — pravoslavnih, tri muslimana, dva Hrvata — katolika i jedan ili dvojica socijalista. Nova bi vla­ da bila dakle koaliciona, a ne stranačka vlada i uz to bi imala biti odgovorna narodnom viječu, koje bi se postavilo na osnovu međustranačkog zdogovora, a ne oktrojem odozgor. Ovaj predlog g. Korošeca udario je na otpor izvjesnih elemenata, nu u glav­ nom je naišao na dobar prijem naše jav­ nosti, a mi ga muslimani pozdravljamo sa najvećim oduševljenjem. Ne činimo to možda s toga, što težimo za vlašću, nego s toga, što u njemu vidimo jedini izlaz iz strašnog stanja, u koje nas je dovela sadanja vlada i njena potpuna nesposobnost. mjesta, a muslimane su tako zapostavili, da su jm dali tek leđno mjesto u našoj vladi. 1 prema Hrvatima su se stavili u tutorski položaj, pa su i na njih nemilo­ srdno primjenjivali umjetno inscenirani aršin: kompromitiranost. Proveli su princip strančarske hegemonije u naj­ strašnijem smislu te riječi. Pošljedica je ovog nepromišljenog postupka, da su Hrvati i muslimani pratili rad ove i ova­ ko skalufljene vlade sa najvećim nepo­ vjerenjem. a da pogrješka bude još ve­ ća, vlada je počela sa progonima I šika­ nama, umjesto da trgne s krivog puta i krene putem pomirljivosti i nepristranog upravljanja. A baš je u pomirlfivosti ključ za do­ bar izlaz iz sadanie situacije. Jer ako se hoće solidna izgradnja države treba naI stojati. da se nađu dodirne tačke među Mi smo već na početku svog djelova­ nja izjavili iskrenu želju 1 lojalnu pri­ pravnost, da saradujemo na izgradnji našeg jedinstvenog kraljevstva. Polaze­ ći sa potpuno demokratskog stajališta, u više smo navrata tražili da se ispravi pogrješka, koja je učinjena pri prvom sastavu naše vlade, pa smo isticali po­ trebu, da se u vladu uzmu i zastupnici nas muslimana. Ovaj sasvim prirodni i logični zahtjev ne samo da nije naišao na bratsku susretljivost kod ljudi, koji uzurpiraše pravo na vlast i vođenje na­ še politike, nego su išli tako daleko, da su nas neko vrijeme stavili izvan zako­ FELJTON. Saklb Korkut: Emr bil-maruf i nehj ani-munkjer.*) (Posvećeno ulema-medžlisu.) Motto: »Najhajirmji je onaj čovjek, koji koristi ljudstvu. Hadisi-šerif. Zašto nam je zakržljao javni život i zašto smo došli u ovaj hal? To je pita­ nje. koje čitamo na zabrinutim licima svih, koji vode računa o našoj buduć­ nosti; svih kojima još nije zamro osje­ ćaj dužnosti i odgovornosti prema svom narodu i domovini. To je općenito pita­ nje, a hadisi šerif, što ga istakoh u mottu ovog sastavka, tako je rječit, tako jasan, pun i jednostavan... Da smo Jiajirli, radili bismo za se 1 svoj narod, da nijesmo ovaki kakvi smo. •) Ovaj članak prenosimo iz'»Bisera« za mjesec mart prošle godine. Posvetismo ga ulema-medžlisu, jer je prvi put — ostao bez uspjeha. Nadamo se, da ovaj put ne će. Uredništvo. • I । j I zar bi nam ovako bilo? H a j i r s u z i smo — i tu je odgonetka našeg hala i ahvala. »Oštar sud« reći će jedni; »preuzetna tvrdnja« primjetiće drugi. A ja velim: »islamski aršin«, pa ću da to obrazlo­ žim. Ističući za što su muslimani najhajirniji veli Kur'an (a. š.): »Postaste najhajimiji rimrnet, što je proizveden medu ljudstvom: nalažete maruf, a zabranju­ jete inunkjer I vjerujete u Allaha«’) Vjerovanje u Boga spomenuto je na trećem mjestu, jer to svojstvo imađahu i ummeti prije pojave Islama, dočim su druga dva svojstva islamski specijali­ tet: samo Islam traži i krvnu žrtvu u borbi za promicanje dobra i pobijanje zla. Džihad fillah — naša je osebina, a što ga ne shva­ ćamo krivnja je na nama, a ne na Isla­ mu i njegovim principima. Vratimo se pravom Islamu i, između ostalog, eto nas u prvim redovima časne borbe proti ’) Suretu »Ali Imran«; džuž IV. sahifa 63. — Ummet znači Sljedbenici ko­ jeg Božijeg Poslanika; maruf Je ono što šeriat propisuje 1 odobrava, a munkjer sve što šeriat zabacuje. pojedinim dijelovima našeg naroda. Tra­ žeći i pojačavajući opreke, mogu se, isti­ na, postići momentani stranački uspjesi, nu na taj se način šteti državnim inte­ resima. A državni interes mora biti nad stranačkim. Hegemonija koje grupe, pa i skupine, ne će i ne može dovesti do konsolidovanja, a još će se manje to konsolidovanje postići na taj način, da vladu oktrojiše koje ministarstvo. To je obsurdno već poradi toga, što je i cen­ tralna vlada koalicijona. Sarajevo, 26. maja. Godina I. je utekao glasovima neupućenih svojih ličnih pristaša i jednim nezgrap­ nim trikom osujetio ispitivanje spisa, kop sc odnose na iznajmljenje hotel Centra­ la! Bez riješenja i prečišćenja ovih op­ tužbi direktor vakufa nema već ni mo­ ralnog prava, da ulazi u posao, koji je vrlo zamašan i za koji je nužna dalekosežna priprema i pomna Studija. Za to pitamo predsjednika sa­ bor a, da li mu je poznato šta je podu­ zeo vakufski direktor o iznajmljenju va­ kufske šume i kako misli osujetiti even­ tualnu njegovu samovolju. Tražimo javan odgovor, jer ne može­ mo dopustiti da se stvar privede kraju bez kontrole javnosti. Kako smo obaviješteni sa dosta upu­ ćene strane, putovanje vakufskog direk­ tora u Beograd bilo je skopčano sa pi­ tanjem povišenja zakupnine Gazi HuNaši progoni ­ sredbegove šume u tešanjskom kotaru. nim Ovaj put se ne ćemo opširnije baviti prtresaniem ovog postupka, nego ćemo O nemilom slučaju obitelji Alije Halda ustanovimo neke činjenice. vadžije, o kojem smo pisali u više na­ Prvo i prvo valja nam naglasiti da vrata, te još nekim nasiljima, radi kojih se vakufska uprava nalazi u ех lex je naš list bio zaplijenjen, podnio je dr. stanju. Vakufski je sabor donio zaklju­ Spaho u sjednici Nar. Pedstavništva od čak, da se imaju odmah raspisati j 22. maja ovu interpelaciju na ministra novi izbori i prema tomu sad nema unutarnjih djela: nema foruma, koji bi mogao da riješi i »I ako ie prošlo već skoro Še« prečisti ovo vrlo zamašno pitanje. Va­ seci, od kako je obrazovana kra kufska direkcija nije vlasna, da bez ovlada za čitavo područje naše dl«.vlaštenja sabora i tretira, a kamo li ri­ prestale funkcije raznih privremenih ješi ovako krupnu stvar. Nameće se vlada, koje nijesu imale dovoljno snage, dakle pitanje, koju svrhu ima zateza- i javna bezbjednost u svim krajevima ni­ nje ovih izbora. Ne radi li se to baš sa je još osigurana; napadaji na život i svrhom, da novi sabor bude stavljen imetak mirnih građana, a naročito pred jedan svršen čin? muslimana, ponavljaju se i u po­ Proti rješavanju ovog pitanja govori sljednje vrijeme. Na 8. aprila o. g. teško je ranjen, ra­ i činjenica, da su prilikom pretresa pi­ deći na svojoj njivi, Sulejman Babić na tanja o iznajmljenju hotel Centrala i u bivšem saboru dignute oštre optužbe Palima kod Sarajeva: na 9. aprila o. g. ubijen je iz zasjede težak Muproti vakufskom direktoru. Predbačena stafa Sahbcgušić u Brusudjama blizu mu je zloporaba uredovne vlasti i time Sarajeva; na 10. aprila ubijeni su u indirektno osumnjičen. Umjesto da mu­ Skotićima kod Bileća težak Avdić i je­ ževno nastupi i da već u svom interesu zatraži prečišćenje ovih optužbi, on se I dna djevojka iz njegove kuće; na 17. a- pred Narod Predstavništvom. zlu, a za dobro i spas zajednice. Ma ko­ liko se mučili i natezali, ni pod plaštem tesavvufa iz Islama nikad ne povuko­ smo Tolstojevu doktrinu »ne opiri se zlu!«, niti možemo u njemu naći oslona za opravdanje pasiviteta i klonulosti: Islam je borba i život, otpor i ! energija. I Gornji ajet ne daje nimalo mjesta rezi­ I gnaciji i klonulosti, on čupa i zadnju ži­ . licu truloj misli, da su »prilike« i »zeman« jači od svijesne vjere u pobjedu dobra. Za to tu borbu i stavlja u duž­ nost svakom pojedincu: najhaiirniji ste, jer svaki vaš pojedinac nosi bajrak borbe proti zlu i promiče dobro. To vam je oznaka i karakteristika, veli nam gornji uzvišeni ajet. Pošljedica je ove islamske oznake, da je svaki musliman odgovoran za svoju zajednicu. Počam od dužnosti kućnog odgoja, pa do časne smrti za do­ bro Islama i muslimana, svi su islam­ ski propisi neprekidan lanac nastojanja, da sc od svakog pojedinca učini akti­ va n i koristan član islamske zajednice. Gornji je ajet karakteristika Islama i pravih muslimana. I ko ne želi ispasti iz oznake »hajri-ummet«, taj će upregnuti sve sile, da se što više približi tom ide­ alu Islama i zdravo shvaćenog čovještva. S toga će i fasik sudjelo­ vati u ovom nastojanju — u pr­ vom redu popravljajući sebe i upozorujući druge. Nu kao što svaki posao traži svog majstora, tako i gornja dužnost više tereti spremnijega i situirani je ga: ko je u boljoj prilici veća mu je i dužnost vršenja gornjeg propisa. Bogataš može svojim zekjatom i drugim dobrotvornostlma mnogo liajra učiniti, dočim je siromah lišen mogućnosti takog djelovanja. Učenjak će svojim va­ zom i nisihatom, svojim umnim kapita­ lom polučiti isti uspjeli, kao i najveći bogataš, dočim je džahilu izmaknuo taj dragocjeni kapital, pa je mahrum od blagodati, da na ovaki način ispunjava svoju dužnost. Tjelesni kržljavac ne može voditi intenzivne agitacije kao zdrav čovjek; oholica se Izdiže nad svo­ ju okolinu; strašivica. ne smije u prve redove. I tako dalje. Ljudi su dakle već po svojoj prirodi upućeni na zajednicu i upotpunjavanje: ujedinjenim silama više sc postizava nego li pojedinačnim akcijama. Zato Alejhisselam i veli da su »muslimani kao zupel od češlja: vože I �Stmna 2 Страиа .PRAVDA* — »ПРАВДА* ptila napali su zlikovci na seljake musli- I Stranačko koinešanje. Presbiro javlja, I doista u nekim dijelovima našeg kra­ mane u Kapavici kot. Ljubinje, d o k s u da su Šola i Gliša Jeftanović stupili u ljevstva došlo je do potpunog sporazu­ klanjali akšam i ubili Muju Bu­ radikalni klub. Kod zadnje verifikacione ma. U Bosni i Hercegovini nije. Tamo reka, asmrtnoranili Hasana i Salrasprave glasali su s radikalima. Jedna­ se većina stavila iznad manjine 1 ona je ku Bureka. ko je pristupio u radikalni klub bunje­ sebi prisvojila sav ostali broj mandata, Ovo su samo događaji od nekoliko vački .poslanik, katolički svećenik Blaš- koji nije bio do tada popunjen. Naime glavni odbor Narodnog Vijeća u Sara­ dana, nu ono, što se je dogodilo dne 6. ko Rajić. maja, u Koševi, u neposrednoj blizini Radikali i Nar. Klub. Radikali se do­ jevu hnao je 24 popunjena mandata, a glavnog grada Sarajeva, nadmašuje po govaraju sa Narodnim Klubom radi par­ ostalo je prazno još 18 mandata i svih svom zvjerskom značaju sve dosadašnje lamentarne kooperacije. Dosada nije ni­ tih 18 mandata većina je uzela sebi. Ovaj postupak, gospodo, ne odgovara Onemile događaje. Oko 9 sati na večer šta poznato o rezultatu dogovora. Sigur­ nom temeljnom načelu, koje je bilo po­ napala je zločinačka banda njih 15—16 no je to, da će radikali morati u mno­ na kuču Alije Halvadžije u Koševi kod go čemu promijeniti program, ako misle stavljeno za sastav ovog Narodnog Sarajeva, sklonila domaćina na poštenu na kooperaciju sa Slovencima i Hrva­ Predstavništva, ne odgovara koncilijantnosti stranaka, koja se je u ovim sudbo­ riječ, da im otvori vrata. Na najdivljiji i tima. nosnim danima morala da pokaže. najokrutniji način istukoše i isprebijaše Predsjedništvo »Nar. Kluba«. Narodni Ja sam smatrao za potrebno da to na­ njega i ostale ukućane. On leži u po­ klub je u petak održao sjednicu, na ko­ stelji sav izmrcvaren. Njegova bolesna joj ie jednoglasno izabran za predsjed­ glasim. Verifikacioni odbor stavio se je u pitanju bosanskih mandata na posve žena, koja je na nekoliko dana prije po­ nika dr. Matko Laginja. pogrješno gledište. On jo mandate u Bo­ bacila dijete, oskvrnjena je na takav na­ sni 1 Hercegovini ispitivao sa čisto for­ čin. da tolikog zvjerstva dosele nije ni­ malnog gledišta i ja mogu ovdje da kongdje bOo. Sirota žena bori se sa svojhn statujem izvjesnu divergenciju u postup­ životom. I ostalo je ženskinje ispremla(Govor dra M. Spahe u sjednici Drž. Vi­ ku verifikacionog odbora s mandatima ćeno kundacima. jeća od 15. maja, prema stenografskom Bosne i Hercegovine s jedne i s manda­ Osim tolikih zvjerstava, što su ih po­ zapisniku.) tima iz Vojvodine s druge strane. Do­ činili, odnijeli su u novcu (a radi toga Gospodo poslanici! Izvanredne prilike, kle se je verifikacioni odbor u ispitiva­ novca su ih tukli, govoreći, da su im pod kojima je ovo Narodno Predstavni­ nju mandata iz Vojvodine stavio na sta­ komšije kazali, da oni imaju 12.000 K gotovine; a svakako i koji komšija nije štvo imalo da se sastane, nijesu po mi­ novište oportuniteta, dotle je o manda­ falio) 1 stvarima kojih 13.000—14.000 K. šljenju narodnih faktora dopustile, da se tima u Bosni i Hercegovini kazao: »Vje­ Nu što je najgore, ovaki se zločinci ob­ sprovedu izbori, već se Narodno Pred­ rodajnice Narodnoga Vijeća, koje je glavni odbor u Sarajevu izdao, potpuno lače u odijelo srpskih vojnika i tako ka­ stavništvo sastavilo na način, koji do sad u parlamentarnom životu nije bio su ispravne i po njima nema ništa više ljaju čast srpske vojske. Ovi i slični događaji bacaju u brigu nigdje uobičajen. Ovaj se parlamenat da se ispituje; nas se ne tiče da li je tim mirno stanovništvo naročito i zbog to­ zove Privremeno Narodno Predstavni­ načinom koji mandat nepravilno podije­ ga. što vlasti nljesu do u najposljednje štvo. Ako pogledamo način i postupak ljen, nama je glavno, da su vjerodajnice vrijeme dovoljno energično istupale pro­ kako je Narodno Predstavništvo sastav­ izdane!« Takav postupak, gospodo, ne ti ovim pojavama, pa su možda svojim ljeno, moramo doći do zaključka, da odgovara ozbiljnosti vremena u kome pasivnim držanjem i skrivile, da se je ovo nije Narodno Predstavništvo, nego živimo, i da su se gospojla u verifikacionom odboru stavila ja jedno više ovo opasno zlo širilo, ili u najmanju ru­ neka vrsta Savjeta. Ja, gospodo, neću sada izlagati, šta stanovište, ne bi došlo d^ toga. Meni je ku nije prestalo. Stoga sam prisiljen pitati gospodina je rukovodilo mjerodavne faktore, da vrlo malo stalo do toga, da li će stran­ izaberu ovaj način sastavljanja Narod­ ka. kojoj pripadam, imati još kojeg po­ ministra: 1. šta je dosele poduzeo, da se javna noga Predstavništva i ako držim, da slanika više ili neće, naročito kad to bezbjednost u Bosni i Hercegovini osi­ ono, što se tvrdilo sa mjerodavne stra­ neće odlučivati o sudbini onih pitanja, gura i da već jednom prestanu napadaji ne, da se naime nisu mogli izvršiti iz­ koja nas više ili manje zanimaju. Mene bori, u najmanju ruku ne vrijedi za sve vSe boli pri tome to, što je ovdje po­ na mirno stanovništvo; krajeve našega kraljevstva. To ne vri­ vrijeđeno jedno od temeljnih načela, ko­ 2. šta namjerava u buduće u tom jedi naročito za Bosnu i Hercegovinu, je je bilo postavljeno za sastav ovog pravcu pređuzimati i u kojoj su se izbori mirne duše mogli Narodnog Predstavništva. Uostalom, 3. kakve su mjere preduzete, da se provesti, a tako isto i za Hrvatsku i kad se je već verifikacioni odbor posta­ pronađu krivci u slučaju Alije Halvadži­ Slavoniju nije bilo potrebno na ovaj na­ vio na to formalno gledište, onda ja po je i kakav su uspjeh ove imale? čin vršiti sastav Narodnog Predstavni­ istom pravu imam da istaknem nekoli­ štva, kako je to ovdje provedeno. Naj­ ko fakata, koji su od odsudne važnosti zad ako se je već morao upotrebiti ovaj za ispitivanje mandata u Bosni i Herce­ abnormalni način sastavljanja Narodnog govini. Ja prije svega imam da nagla­ Naš vanjski položaj. U petak je odr­ Predstavništva odnosno Savjeta, onda sim, da uopšte nije ni bilo sjednice glav­ žana konferencija Narodnoga Predstav­ je trebalo postupati mnogo koncUijant- nog odbora Narodnog Vijeća u Saraje­ ništva, na kojoj se raspravljalo o našem nije prema pojedinim strankama. (Gla­ vu, koja ie izabrala te poslanike iz Bo­ položaju na kongresu mira u Parizu. sovi: Pa to ste vi riješili kao ministar.) sne i Hercegovine, Ta sjednica nikako Nije stvoren nikakav zaključak za kak­ To nije istina, to Je bilo davno prije ri­ nije bila sazvata. Ja sam bio član glav­ vu akciju Narodnog Predstavništva. ješeno. Trebalo je svuda poštivati glav­ noga odbora i moram ovdje svečano iz­ Svaka akcija odgođena je dotle, dok se no načelo za sastav Narodnog Pred­ javiti da ta sjednica nikada nije bila sa­ ne upita naša delegacija u Parisu. stavništva, sporazum medu strankama. zvata. (Glasovi: Bili ste tada u Beo- Bosanski mandati. Bilješke. drži jedan drugoga«. I zaista se bez međusobnog podupiranja ništa veće ne postizava: pojedinac, ma kako darovit i sposoban, gubi se i iščezava, čim se odalji od svoje zajednice i izađe iz čize. To nam uostalom potvrđuje I ovaj hadisi šerif: »Dvojica su bolja od jednoga, tro­ jica su bolja od dvojice, a četvorica su bolja od trojice. Stoga morate u zajed­ nicu, jer Bog neće okupiti mojih Sljedbe­ nika nego samo na pravu putu«. koja će zvati na hajr), nalagati dobro i stišću šake (ne čine dobročinstva). Zasprječavati zlo. 1 to su oni što su spa­ boraviše Boga, pa je I on njih napustio«. šeni«. Pošto ovaka organizacija obavlja duž­ Prvi ajet označuje ovaki rad osebi- nost cjeline i zajednice, treba da je svinom i oznakom svakog muslima, a ovaj jesna svoje dužnosti i odgovornosti; se ima shvatiti kao njegova nadopuna i mora biti dorasla svojoj zadaći, te uz to uputa, na koji će se način taj rad izvr­ još marljiva 1 istrajna u svom djelova­ šavati. Svi ćete se brinuti za širenje do­ nju. Izraz »minkjum« (ako se »min« uz­ bra i suzbijati zlo, nu da vam se taj po­ me kao »tebidije«) znači: »neki od sao oblakša i da laglje dođete do cilja, v a s«. Mogu li onda ti »neki od vas« morate se brinuti zaorganizaciju, biti nezavisni i neodgovorni; može li koja će izvršavati tu zadaću. Budući ste cjelina tu organizaciju »nekih« ostaviti Bez zajednice nema spasa, nema rada svi zaduženi svrhom i ciljem te organi­ bez kontrole? Ne! Nikakb ne! Jer izbor i uspjeha. Nu ne treba smetati s uma, zacije, jromagaćete je svim moralnim i nekolicine samo je sredstvo 1 o bda zajednicu sačinjavaju opet i opet — materijalnim sredstvima. Niko ne smije lakšanje za cjelinu, a nipošto pojedinci. I ne valjaju li ti pojedinci, stajati po strani, a još manje ometati svrha i cilj samoga rada. I kad bi se de­ neće im valjati ni zajednica: od hiljadu rad. — Tu nam dužnost nameće ovaj a- silo da ta »nekolicina« skrene s puta, jalovih klasova ni zrnca žita, a opet do­ jeti šerif: »Mumioi i mumlnke Jedni su pa zanemari svoju dužnost, cjelina se ne bar kvas čini čudo od kruha. Drugim drugima pomagači: promiču dobro I bi mogla izgovarati time, da ima svoje riječima: dobri pojedinci u stanju su pre­ sprječavaju od zla, klanjaju, daju zećat zastupstvo, jer je pobijanje zla dužnost obraziti čitavu zajednicu, a dobri pr­ I pokoravaju se Bogu i njegovu poslani­ cjeline kao takove. I ako izabranici ne vaci prave epohe u razvoju ku«. (SuretutteVbe). Drugi ajet istog su­ biše vršili tu dužnost, onda jc mora vr­ jedne skupine. reta ovako označuje laži-muslimafie: šiti cjelina sobom ili izabravši druge po­ Nema li u zajednici izvanredne jedini­ »Munaficl I munafikkinje spadaju jedni jedince. Dužnost kontrole nameće se јч» i <adi toga, što nlko nije nepogrješiv, pa ce. može se taj manjak nadomjestiti drugima: šire zlo, sprječavaju dobro i i najbolji izabranici mogu tokom vreme­ složenošću osrednjih jedini­ ca, pa se i na taj način može mnogo ’) Hajr može značiti dobro za ovaj i na zastraniti i odaljlte se od svrhe svoje organizacije. A nalaže je i izreka: »jedni štošta postignuti. O tom nam jasno go­ onaj svijet, a maruf jc uži pojam i odnosi vori jedan drugi ajet iz istog sureta, koji se na čine, koji donose ahiretsku korist. su drugima pomagači«. Neka ml je dozvoljeno upozoriti da ajet spominje glasi: »Nek među vama bude grupa, (Vidi »Bejdavi« I. 224.) Broj 37 Број gradu.) Ne ja sam, pego'ј. ovdjt; (jtut- na dva potpredsjednik^ glavnog (^bo­ ra, dr. Sunarić i dr. Hrasnica, koji su tada bili u SarAjevp, Ajjesu pozvani. (Graja.) Ovim jc. gospodo, učinjena, je­ dna velika nepravda, ali najzad, ,m i smo podnijeli više nepravdi, pa ćemo podnijeti i ovu. Ja samo Kre­ ćem pažnju na potrebu, da ono što nam je bilo krivo učinjeno, da je Irebalo da nam se ^рцу! (/Čuju se: Kome fo »na­ ma«!?) Strana, kojoj ja'prlpadam','Ju­ goslavenskoj Muslimanskoj Organizaciji Ja, gospodo, smatram za dužnost da svratim pažnju gospodi poslanicima na ono, što Je od Verifikacionog Odbora poteklo, naime na potrebu povećanja broja mandata. Ja molim Narodno Pred­ stavništvo, da kad ova točka četvrta dođe na dnevni red, da se primi i da se odmah izabere ovaj odbor, pa da se is­ pravi nepravda, koja nam je učinjena u Sarajevu. U očekivanju, da će ovaj pređlog biti uvažen — to nam je obećao go­ spođin predsjednik Verifikacionog Od­ bora kao i predsjednik najjače parla­ mentarne grupe u ovom domu — mi smo se odrekli diskusije u načelu o ovo­ me pitanju i držim, da 1 ovo naše po­ mirljivo držanje zaslužuje pažnju Na­ rodnog Predstavništva, da nam učinje­ nu nepravdu ispravi. Tekst preliminara mira. d (Nastavak.) Odsjek 5. — Specijalne od­ redbe o Maroku: — 1.) Njemačka se odriče svih prava potekavših iz algesiraskih odluka (7. aprila 1906. god. i francusko-njemačkih sporazuma od februara 1909. i novembra 1911. godine). Svi njeni ugovori zaključeni sa maro­ kanskim carstvom smatraju se da su iz­ gubili važnost 4. avgusta 1914. godine. Izjavljuje svoj potpuni dezinteresman a svima pitanjima, koja se odnose na Ma­ roko. 2.) Njemačka u svemu priznaje ustanovu francuskog protektorata u Ma­ roku i odriče se prava kapitulacija, i time da to odricanje važi od 4. avgusta 1914. god. 3.) Marokanska vlada imaće potpunu slobodu odluke odnosno odlu­ ka u pogledu njemačkih preduzeća, usr tanova i postrojenja u Maroku, koja pod 4. avgustom 1914. god. gube sve svoje dotadanje naročite privilegije. 4.) Sva pokretna i nepokretna imovina njemačke države prelazi bez naknade u ruke ma­ rokanske države. Sve povlastice nje­ mačkih podanika biće prodate licitaci- , jom, a dobijene sume pripašće maro­ kanskoj državi s time da se one od­ biju od odštete, koju će Njemačka ima- mumine i muminke i prema tomu kons tatova ti da se iz ovog rada ne smije izlučivati ženskinje. Naprotiv: ono je zaduženo ovim radom isto kao i muškinje, pa valja prekinuti neo­ pravdanim izlučenjem žene i adet zamijeniti — šeriatom, a ne obratno.‘) Bogu božije, ženi ženino! Istaknuću ovdje samo jedno vr­ lo zgodno a široko polje, na kojem biše one mogle biti vrlo uspješno zaposlene: staranje za jetime i siročad. Prije nego li pređem na način vrše­ nja ove dužnosti dodaću još donja dva hadisi šerifa, što ih donosi Zemadšerija pri tumačenju gornjih ajeta (Kješšaf I. 318): Priča se da jo Alejhisselam (bivši na minberu) upitan: »Ko jc najhajirniji čovjek?« On odgovori: »Onaj što naj­ više 1 najuspješnije promiče dobro, naj­ više se bofl Boga I ugleda bližnje«. — »Ko promiče marut, a sprječava munkjer — Božljl je namjernik na zemlji, namjsenfk je njegova poslanik al njego­ va KJHaba«. (Svršfće se.) •) Na ovu okolnost obraćamo osobitu pažnju našeg »Osvitanja«. �Tjpćj 37 _ Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* spisa. Jest, u svako doba stoje na ra­ li da plati. Napose će se rasmotriti ruspoloženju pozvanim faktorima sve te darska prava njemačkih podanika. 5.) stvari, a i sva naša javnost poznaje ih, Njemačka će osigurati prelaženje ak­ jer je rasprava javno vođena te se zna cija Marokanske Narodne Banke, koje za sve i prije podle prijave denuncijant­ predstavljaju udio Njemačke u kapitalu skog anonimusa. Iz svega će se vidjeti, rečenog zavoda, u ruke lica, koja će da li su optuženi bili suđeni na temelju odrediti francuska vlada. Njemačka ima iskaza samo jednog svjedoka ili je bila da naknadi vrijednost tih akcija dosa­ podloga nešto posve drugo, što su suci dašnjim vlasnicima, б.) Marokanska će u ruke dobili. se roba uvoziti u Njemačku pod istim Dakle na posao, pozvani faktori, i carinskim stavovima kao i francuska i čistite, samo nemojte zaboraviti pre­ roba. tražiti i spise crnog kabineta, Odsjek 6. -» Specijalne od­ gdje su ubilježena sva »dobra djela« na­ redbe o Egiptu. — 1.) Njemačka ših domaćih velikih »patriota«. Tu će se priznaje britanski protektorat nad Enaći mnogo dragocjena materijala, koji tiptom, proglašen 18 decembra 1914. bi nam najbolje pročistio atmosferu i god. 2.) Ukidaju se svi ugovori između Njemačke i Egipta. 3.) Provizorno će osvijetlio mnogo koješta. Ako je propao crnožuti režim, ostavio nam Je na sreću ajemačkim podanicima u Egiptu suditi dragocjenu zbirku crnožutih figura u britanski konzularni sudovi. 4.) Njemačspisima crnog kabineta. Vrijeme je, da hdaje punu slobodu angloegipćanskoj se otvori i pročisti hava! vladi radi donošenja uredbe o njemačNa sve |druge podvale (»pokvarene kim podanicima. 5.) Njemačka odobrava ianfene odredaba o egipatskim držav- duše« bezimenog pedagoga neka bude odgovor u riječima: Svako sudi po sebi! im dugovima. 6.) Njemačka pristaje da Kad neko ne može da zamisli u drugo­ ■ prenesu na Vel. Britaniju sva prava toia proističu iz carigradske konvencije ga čiste duše i savjesti, iskrenosti i cd 1888. god. 7.) Prava njemačkih poda- osobnog poštenja, onda se mora s pra­ vom posumnjati, kao da njega samoga Љ u Egiptu potpadaju pod iste odred­ it kao u Maroku. 8.) Anglo-egipatska vode takvi nečisti i mračni poticaji, ko­ je hoće da drugom podmetne. To nije pba uvoziće se u Njemačku pod istim dolično nimalo jednom »mučeniku pe­ ulovima kao i engleska roba. dagogu«, kojemu su omraženi »frankov­ Denuncijanti na poslu. ci« (jer su njemu svi Hrvati »frankovci«) u teškim časovima dali bratsko utočište. Danas se svak tuži na propali tuđinski fauncijantski režim, kada je špijunaža prala. Ali nažalost to gadno svojstvo tje još u našem narodu iščezlo s proašću stranog sistema, već se svakim iuiom ponavlja ј širi. Ta ružna mana nje bratski odnošaj medu našim naro­ dom i potkopava ozdravljenje našeg na­ rodnog organizma. Još su i danas neki apostoli I .narodni, ljudi uzeli sebi za davnu zadaću, da denunciraju i podlaroju na osvetu i progone. Danas kao i »rije kleveće i ocrnjuje građanin građama, činovnik činovnika, drug druga. Samo su osobe promijenjene, a služba je ista, špijunska. Ove žalosne pojave ade su od dana prevrata velika maha « našoj javnosti, te čak jedna novina donosi stalnu rubriku takih denuncija i kleveta i to ponajviše na muslimane, koji su i onako dosta stradali u ratu. To kao da je malo nekim bezdušnicima, м žele još više muslimanskih žrtava, koje su krivnjom nesavjesne braće nažalost i u danima slobode padale. Sve je to samo pošljedica bezdušne đemcije i raspirivanja strasti u našoj javnosti. 1 Čini se, da ova sramota i niska rabota »je još zasitila neke pokvarene elemen­ te te truju i dalje naš život i smetaju iskrenu suradnju između muslimana i pravoslavnih, nanoseći time štetu sve­ mu narodu, Počevši od našeg vjerskog poglavice reis-ul-uleme pa do najnižega muslimana težaka klevetani su i denun­ cirani muslimani, da im se samo naškodi i osveti. Pri ovom nečasnom poslu žalosnije je to, što je jedan profanirani list dobio u novo vrijeme još jednog ortaka i organu radikalnih Srba. I ovaj Je na­ sjeo nekim individuama te se baca bla­ tom na tuđe poštenje. Tako je u broju 51. Srpska Riječ dorrijela jedan odvratan članak, u kojem •raspitani pedagog, napada 1 ocrnjuje na vrlo nedostojan i nizak način prof. dra A. Hadžikadlća i usput denuncira i reis-ul-ulemu. I da taj podlački pisac imade »ljudskog ponosa, duše i bogobojazni«, kao što to drugom onako lako poriče, on bi znao naći drugi po­ šteni i dostojni put, kako bi maknuo to­ ga tobože strašnoga »frankovca« i ofistio našu sredinu, a ne bi se spuštao »a niske grane jednog prostog denunci­ janta u jednoj novini. Svačiji je rad I tavorenje otvorena knjiga, pa i prof. Hdžikadića, koji Je kao svjedok govoI rio i svjedočio po savjesti svojoj, o čeги se pozvani mogu uvjeriti iz sudskih Pregled. Naš položaj. U subotu je bila konferen­ cija u parlamentu, na kojoj su se pre­ tresala važna unutarnja i spoljna poli­ tička pitanja. Komisija za odštetu saslušaće u pone­ djeljak u jutru čehoslovačku, jugosla­ vensku, poljsku i rumunjsku delega­ ciju u pitanju klauzula, koje je komisija predložila da se uvrste u ugovor s Au­ strijom. Pogledom na važnost političkih pitanja, koja su u vezi s tim problemom, vijeće četvorice odlučilo je u petak u veče, da će tom prilikom sudjelovati u radu komisije još i ova gospoda: gene­ ral Smets i g. Keunes ispred Engleske, a Tardiev i Loucheur ispred Francuske. Teško slabijem. »Lokal Anzeiger« Ja­ vlja iz Ženeve, da su u krugovima pa­ riške mirovne delegacije vrlo uznemire­ ni s obzirom na prijeteću ministarsku krizu u Italiji. U nastojanju da otklone ovu krizu zamolili su gospoda Clemenceau i Loyd George Wilsona, koji još uvijek u pitanju jadranskog problema stoji na svom prvom stanovištu, da na­ govori jugoslavenske delegate kako bi donekle odstupili od svojih zahtjeva i pridonijeli mirovnom sporazumu. Nova ratna odšteta. U jednoj od sko­ rih sjednica manifestiraće parlamenat pravo Srbije na ratnu odštetu. Iz naše mornarice. Jučer je novoime­ novani Jugoslaven, kontra-admiral Pri­ ča primio novu dužnost od admirala Troubidgea. Admiral ostaje i nadalje glavni komandant, a kontra-admiral Pri­ ča je njegov zamjenik. Pitanje Male Azije. Mnogo se rasprav­ lja o projektu Morgcnthaua, koji je pred­ ložio da se za 25 godina povjeri Ame­ rici mandat nad čitavom Malom Azijom. »Izlišno je dodati — veli jedan pariški list — da taj projekat može samo naići na žestoku opoziciju kod antantskih vla­ da, i da bi mu se i mnogi Američani protivili«. »Dailv Mali« javlja, da će ovih dana stići u Pariš monsinjor Zachetti, kato­ lički nadbiskup U Smirni, te da će se pred konferenejom izjaviti o budućnosti Male Azije. Nadbiskup je Jučer bio u Luonu, gdje ga je primio kardinal Maurin. Uprava Sirije. »Times«-« javljaju da će se Velika Britanija odreći povjere­ nog joj mandata uprave u Siriji. Držanje Amerike. »Abenđ« javlja iz Londona: »Šest članova američke mi­ Страпа з »ran« rovne delegacije, koji su bili odlučili od­ reći se djelovanja na konferenciji mira, upitali su jučer mirovnu konferenciju da li je pripravna na daljnje koncesije. Do časa, dok dobiju odgovor ostaće na svo­ jem mjestu, ali pridržavaju sebi odluku. Iz Italije. Talijanski listovi javljaju da se kod sastanka talijanskih državnika nije postigao sporazum. Barzilai predao je svoju demisiju, a naslijediće ga Crespi. »Vosisdie Zeitung«-u javljaju iz Lon­ dona: Ni poslije teškog poraza talijanske vojske, predprošle godine nije vladala u Italiji tolika nervoznost kao sada. U povratak Oriandov iz Versailles polaga­ ne su najljepše nade. Međutim se Jad­ ransko pitanje nije pomaklo ni za jedan korak naprijed. Nacionalci zahtijevaju daOrlando i Sonnino odstupe i da se položaj riješi silom. U talijansku delegaciju unišli su mjesto Salandre Crespi, a mjesto Markiza Sal- I vago Raggija dolazi markis Imperiali. Njemačka popušta? Grof Brokdorff Rantzau skupa sa njemačkom delegaci­ jom krenuo je u Spaa, gdje će vijećati sa njemačkom vladom. Evo šta o tome veli »Petit Journal«: »Svrha tome putova­ nju nije ništa drugo, već samo infor­ miranje. Po svemu se može zaključiti, da će se njemački delegati vratiti u koncilijantnijem raspoloženju. Scheidemaan se odjednom opametio, pa sad savjetu­ je Nijemcima da se suspregnu. Alijirci čekaju bez ikakva uzbuđenja rezultat toga vijećanja. Bilo kako bilo, Nijemci će morati da u određenom roku dadu formalan odgovor«. Prilike u Bugarskoj. Sastav novog mi­ nistarstva Theodorova znači da je bu-garska politika krenula snažno na lije­ vo. Političko značenje kabineta je u tom, da su zastupnici demokrat­ ske 1 stranke istupili iz vlade. U novom ministarstvu nalaze se člano­ vi seljačke stranke. Najizrazitija ličnost u kabinetu jest Madžarov, koji je čuven radi svoje opozicije protiv bugarske rat­ ne politike. Tada je Madžarov, kao bu­ garski poslanik u Petrogradu bacio svo­ je lisnice kralju Ferdinandu jednostavno pred noge. Očekuje se da će kabinet imati dosta moći, da kazni sve one voj­ ničke osobe, koje su se ogriješile protiv međunarodnog prava i čovječnosti. Poraz ruskih boljševika? Krug oko boljševičke vlade u Rusiji sve se više suzujc. Englesko brodovlje u finskim vodama uspješno je ušlo u borbu i svo­ jim topovima pomoglo finskim četama u napredovanju prema Petrogradu. En­ gleska mornarica potopila je dva boljše­ vička krstaša. Na sjeveru traju žestoke borbe. Južno od Jezera Onnega zauze­ le su finske čete jake pozicije. Kolčakove čete prodiru naprijed i prešle su na čitavom frontu u ofenzivu. Kolčak je za­ robio 10.000 boljševika. U najkraće se vrijeme očekuje odluka antante o pri<znanju vlade u Omsku. Antanta traži od Kolčaka. da što prije sazove ustavotvor­ nu narodnu skupštinu, koja ima da pri­ zna razdiobu zemlje medu seljaštvo. Mcrbette preporuča u »Timesu« sa­ veznicima, da priznaju Rusiju u mirov­ nim uvjetima na taj način, što bi prizna­ li Kolčakovu vladu. »Journal des Debats« objavljuje ove informacije: Izgleda da je vijeće četvo­ rice u načelu sklono da prizna Kolčakovn vladu. Međutim na to priznanje moraju zajednički pristati kabineti u Tokiju, Rimu, Londonu, Washingtonu i Parisu. Uostalom svi su u tom jedno­ dušni, da treba u zamjenu za pomoć, pruženu od strane antante zahtjevati od vlade admirala Kolčaka najformalija jamstva, da ta vlada ne će svoje voj­ ničke uspjehe iskoristiti tako, da bi po­ kušala provoditi politiku sa reakcionar­ nom tendencijom. Čini se da je japanska vlada potpuno pristala na postupak vlasti u ovom pitanju. Prosvjeta i škola. Izjednačenje nastave. U ministarstvu prosvjete izrađuje sc uredba, po kojoj će nastava u cijelom kraljevstvu biti iz­ jednačena u srednjim i stručnim škola­ ma kao i na sveučilištima. Ova uredba stupiće u život još ove godine. Reforma nastave u Rumunjskoj. U Bukurešt je krenula misija francuskih univerziteraca, učenjaka i profesora, da pomaže rumunjskim vlastima u radu na reorganizaciji narodne nastave. Domaće vijesti. Udruženje posjednika. Inicijativom posjednika iz Dervente i na poziv privre­ menog odbora obdržavata Je u Derventi 21. ov. mj. vrlo brojno posjećena skupština posjednika Bosne i Hercego­ vine bez razlike vjeroispovijesti i stranaka. Pretresana su mnoga važna pitanja, koja se tiču ovoga staleža, a naročito obzirom na zakonsku osnovu o agrarnoj reformi. Na skupštini su pri­ mljena i pravila udruženja, te izabrat centralni i radni odbor. Predsjednikom udruženja iza­ brat je Nurudinbcg Azabagić, a p o dpredsjednicima Konstantin Kostić i Hasanbeg Pašić. Za p o d p r e dsjednikarađnogodbora Aristo­ tel Petrović. Tajnicima udruženja izabrani su Sejdalibeg Filipović i Hamdija Tahmiščiia; blagajnicima Milan Despić i Hamdija Mašić, a odbornik bez posebne funkcije u radnom odboru Dr. Halidbeg Hrasnica. Članovima centralnog odbora izabra­ ni su Miralembeg Begović, Suljaga Salihagić, Dr. Osmanbeg Kulenović, Ibrahimbeg Krupić, Muradbeg Kulenović, Mehmed ef. Đikić, Mehmed ef. Sarić, Miho Peško, Hasanbeg Sahinagić, Ibrahim ef. Rašidkadić, Asim ef. Rezaković, Rifatbeg Sulejmanpašić, Dr. Suleimanbeg Hafizadić, Hasanbeg Hrustempašić, Mustajbeg Uzeirbegović i Izetbeg Jahić. U revizioni odbor izabrani su Lazar Marković, Stipo Subašić i Mahmutbeg Mahmutbegović.'Osim toga, izabrati su ujedno i zamjenici kako za centralni, ta, ko i za revizioni odbor. O toku skupštine izvijestičemo u idu­ ćem broju opširnije. Istup Hrvata Iz sarajevske opštine. »Jugoslavija« od subote donijela je ovu vijest: »Hrvati u gradskom općinskom zastupstvu dali su ostavku zbog raznih nesuglasica, a bližnji je povod ovoj os­ tavci dao slučaj gđce Olge Umičević. Pomenuti će zastupnici dati razjašnje­ nje svojoj ostava', a kada ga dobijemo onda ćemo se na nj osvrnuti s nekoliko riječi«. Ako se ne varamo i ovi su se Hrvati zgražali na odgovor mjesnog odbora na­ še organizacije, kojim je otklonio pristup u ovo slavno vijeće. A eto sad i oni is­ tupaju. Razlika je samo u tom, što je naš odbor prosvjedovao proti nametnu­ tim »zastupnicima« i tražio raspis izbo­ ra, a ovi Hrvati bježe radi nekakve go­ spojice. Nu bolje i to, nego Ii da se i dalje lijepe uz klimave stolice. Ratni invalidi, koji su dobivali miro­ vinu, ali im je ta mirovina bez razloga obustavljena, zatim svi oni ratni invali­ di. koji misle da imadu pravo na inva­ lidsku mirovinu, a takova im do sada nije doznačena, neka se sa vojničkim ispravama čim prije prijave kod vladinog povjerenika soba broj 50. Putnice. Izašla je naredba za promet između Zemuna i Beograda, prema ko­ joj se moraju putnice ovjeroviti kod zeimmske vojne komande. Dobava ljekarija. Američka vlada u dogovoru s našom vladom staviće na raspolaganje po potrebi sanitetski ma­ terijal za cijelo kraljevstvo. Ispravak. U 36. broju »Pravde« obja­ vili smo dobrovoljne priloge »Osvitanja« što ih je sakupila gđica Habiba Kaj- �4 вврам Br»l 37 Ву«ј .FRAVDA* — „ПРАВДА* maković. Tom prilikom zamijenjeno je ime Hafehanume Šahinagić sa Habibom, a ujedno smo radi kratkoće izostavili iza imena riječi: hanuma, aga, beg i t. d. Vrijednoj sakupljačici pritvoreno je s nekih strana radi toga propusta, kao da ie to ona učinila, pa nas je molila, da to ispravimo. Mi to ovijem ispravljamo i primamo »krivnju« na se, a lianumc ko­ je žele »titula« neka se jave, pa čemo ih u »Trešeljak«. Kad se dobro čini, onda ne treba gle­ dati i na ovake sitnice. Gospodarstvo. Imovina neprijateljskih podanika. »Obzirom na interese domaće privre­ de i radinosti i na obveze, koje je dr­ žava primila na se prema svojim saveznicima i prijateljima« u pogledu imovine neprijateljskih podanika izdao je naš ministar trgovine i ndustrije Dr. Veljković na 30 aprila naredbu, po ko­ joj se sva preduzeća (fabrike, banke, trgovačke, industrijske i zanatske rad­ nje i radionice i L d.) i imovinski objekt razne vrste (gotov novac, hartije od vrednosti, primanja novčana i nepo­ kretna imanja) na teritoriji cijeloga kra­ ljevstva imaju da stave pod osobiti nad­ zor i sekvestar i podvrgnu likvidaciji«, uključivši ovamo i »sve trgovačke kuće, koje su svojina neprijateljskih podanika, ili ih eksploatišu neprijateljski podanici na tertorijama Kraljevstva«, te da se ukinu sve povlastice i koncesije, osno­ vane na specijalnim zakonima. Služben; organ zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu »Narodno Jedin­ stvo« u svome 113. broju od 12. o. mj. komentarišući gornju naredbu piše me­ đu ostalim, da ne treba shvatiti, kao da će se tom naredbom »obustaviti svaki daljnji rad spomenutih preduzeća — na­ ročito banki — jer to niiesu intencije na­ še države. ...Gornjim mjerama je dlj, da se pripravi teren za nacionalizovanje poduzeća neprijateljskih državljana«. Mi u Bosni i Hercegovini, koji imamo naročitog životnog iskustva, šta znači invazija tuđinskog kapitala u jednu zemliu; mi, kojima je bivša tuđinska upra­ va unašanjem i proširivanjem tuđih ka­ pitalističkih mreža pripravljala ekonom­ sko i finanoijalno ropstvo, da nas onda mogne lakše upotrebljavati za svoje po­ litičke makinacije, mi ćemo znati naj­ bolje, koliko će hvalevrijedna naredba našeg ministra trgovine i industrije u pogledu nacionalizovanja tuđinskog ka­ pitala u našim zemljama donijeti bla­ godati domaćoj narodnoj privredi. Čitav naš financijalni i ekonomski položaj ob­ zirom na interese domaćeg stanovništva bio je ukočen i sputan u okove tuđih i privilegovanih fabrika, novčanih zavo­ da i trgovačkih i industrijskih tvrtki i ne mogući izdržati njihovu od uprave potpomaganu konkurenciju morao je tek vegetirati i našu narodnu ekonomsku snagu postepeno stavljati pod podpunu oivsnost prema stranoj privredi. Front tuđega kapitalizma ne samo da je bio sazidan na čvrstim temeljima (imajući kao uporište privrednu silu naših neka­ danjih gospodara Nijemaca i Mađara), nego još podstrekavan i potpomagan sa strane upravnoga aparata bio je agre­ sivan i u drzovitom kretanju, kada se radilo o tome, da se nađe načina i mo­ gućnosti za razvoj naše nacionalne eko­ nomije. Pridoda li se tome jedna vrlo važna činjenica: potpuna gospodarska iscrpljenost, nastala ušljed dugo potrajalog rata i u vezi s tim ratom gotovo nikakova gospodarska produktivnost ra­ di pomanjkanja radnih snaga, te ogrom­ na zaduženja širili masa kod prisilnog upisivanja austro-ugarskih ratnih zaj­ mova, onda je jasno, u kakovoj nas je mizernoj ekonomsko situaciji zateklo naše nacionalno oslobođenje. Poradi takovoga stanja navedenih stvari imajući u vidu interse domaće privrede, kako to lijepo i ispravno mi­ nistar Dr. Veljković motivira svoju na­ redbu, poslatu u svrhu njezina provođe­ nja svima javnim organima, i naša je bosansko-hercegovačka pokrajinska vla­ da na 12. o. mj. postavila sve strane novčane zavode, industriju, tvrtke i os­ tala poduzeća pod sekvesturu. Iznesosmo potrebu spomenute nared­ be, kao I njezin sadržaj, a sad ćemo da koju progovorimo u pogledu osoba, ko­ jima je sa strane vlade povjerena sekvestura strane imovine. Uklanjajući se ličnom tangiranju pojedinih sekvestora među kojima ima nekolicina spremnih, neka bude ovdje naglašeno, da je i u toj vrlo važnoj stvari naša vlada ostala konzekventna u svojim neispravnim po­ stupcima, radi kojih ju je nepristrana javnost gotovo od početka njezina funkcionisanja podvrgavala stalnoj kritici. U stvarima, koje nose na sebi opći ka­ rakter obzirom na osobe, kojima se te stvari povjeravaju na izvršavanje, ne smije baš radi općih narodnih interesa da igra ulogu niti osobno prijateljstvo, niti stranačka pripadnost, niti lična sim­ patija. To sve treba da bude podvrgnuto svijesti o važnosti same stvari i pri oda­ biranju lica za njezino provadanje ima sposobnost tih lica za postavljenu zada­ ću, da u sebi sadržava najveći i najjači obzir. Zamijeni li se ovo pravilo sa unaprijed istaknutim pogreškama, onda se polučuju samo negativni rezultati. 0ve i ovakove mane mirišu po korupciji, a korupcija, koja je bila karakterno svoj­ stvo upravnog aparata bivše Austro­ ugarske monarhije i koja ju je dovela do zaslužene propasti, ne smije u interesu opstanka naše slobode da nosi makar i prividni karakter u postupcima vlasti prema slobodnom našem narodu. Da se u potpunoj mjeri zadovolji intencijama, koje je naš ministar trgovine i indu­ strije imao u vidu pri redigiranju svoje naredbe, moralo se je postaviti za sekvestore ljude stručno obrazovanje, koji bi potpuno shvaćali važnost svoje za­ daće i koji bi je izveli u tančine na na­ čin, koji je u skladu sa našim narodnim interesma i sa intencijama centralne vla­ de. Naša je pokrajinska vlada u Sara­ jevu i u tome, kako je već rečeno uči­ nila pogrešku. I ako imamo priličan broj naših stručno sposobnih ljudi, koji su svojim znanjem, spremom i radom uspjeli da kod pojedinih poduzeća za­ uzmu visoka mjesta, ovi su ljudi, jer se bave svojim poslom i jer nemaju volje da se petljaju u kolo raznih političkih šeprtljanija i da svoju spremu, koja im jedina mjerodavna, podvrgavaju even­ tualnom sricanju veza sa upkvnim up­ ravnim faktorima, jednostavno sa stra­ ne vlade mimoiđenu Naša vlada je os­ tala došljedna svojim pogreškama i za sekvestore je imenovala većim dijelom ljude, koji nemaju spreme za te stvari. Još je uz ovo jedna stvar, na koju bi naročito trebalo upozoriti. U zavodima i poduzećima sa stranim kapitalom ima dobar broj činovnika i namještenika našh domćih sinova. Stupanjem zbora sek­ vestora na mjesto upravnih vijeća tih poduzeća i zavoda i sudbina tih ljudi obzirom na njihovu egzistenciju data je u neku ruku odluci sekvestora. Up­ rave tih poduzeća, dajući svome osob­ lju do znanja stupanje pojedinog podu­ zeća pod sekvesturu, naglašavaju da se činovnici, namještenici i ostalo osoblje imaju i nadalje pokoravati odredbama direkcije, a da se u pogledu osiguranja njihove eksistencije, koj je ušljed te okolnosti donekle ipak došla u pitanje, ništa ne napominje. Za to bi bezuvjetno bilo potrebno, da sekvestori u toj stvari dadnu tim ljudima neke upute, po kojima će oni moći zauzeti svoje držanje u tom, za njihovu budućnost vrlo važ­ nom pogledu. Uz ovo pitanje, koje treba da se ri­ ješi. morala bi se iz naprijed navedenih razloga na svaki način obaviti korek­ tura glede izbora osoba, kojima je sa strane vlade povjerena sekvestura stra­ ne imovine, i u interesu opće narodne stvari, kao i što boljeg izvršenja naredbe, koja se na tu sekvesturu odnosi, medu sekvestore uvrstiti ljudi, kop su za tu zadaću svojom spremom potpuno dorasli. —|ć. Nepravedno ubiranje poreza. U siedriicl od 22. maja podnio je g. dr. Spaho ovu interpelaciju na ministra finacija: »Riješenjem ministarskog savjeta od 25. februara o. g. koje je objavljeno u Službenim Novinama od 27. februara o. g. razriješen je kmetovski odnošaj i dosadašnji kmetovi proglašeni su slo­ bodnim vlasnicima kmetovske zemlje. Tim je i dužnost plaćanja poreza od vrijednosti zemlje prešla na nove vlasnike. Uza sve to porezne vlasti u Bosni i Her­ cegovini traže zemljišni porez od dosa­ dašnjih vlasnika i naplaćuju ga nemilo, srdno i ovršnitn putem. tjtoga pitam gospodina ministra finan­ cija, da li je voljan narediti, da se po. rez od vrijednosti kmetovskih zemalja ne naplaćuje više od dosadašnjih vla. snika i da se za god. 1919. naplaćeni porez povrati?« Poruke uredništva. Н. O. F, Glamoč. Moglo bi biti da se radi o pretjeranoj revnosti, a ne zloj na­ mjeri i naročitom neraspoloženju prtma muslimanima. S toga bismo Vam preporučili da onal svoj spor izgladite posredovanjem mjesnog odbora naše organizacije. Ako ne dobijete doličnu zadovoljštinu i ako ne prestanu šikare onog gospodina, javite nam, pa ćmo iznijeti dopis i pobrinuti se da stvar do­ đe i u Narodno Predstavništvo. Trešeljak. »Brzina« našeg presbiroa vidi se naj­ bolje po ovom brzojavu: »Beograd. 21 maja. U Beograd stigla je deputacija, izasiana od velikih posjednika Bosne i Hercegovine. Deputaciju predvodi na­ rodni poslanik Suljaga Salihagić. Depu­ taciju primio Je regent Aleksandar i mi­ nistar predsjednik Protić. Članovi de­ putacije izjavili su, da su potpuno za­ dovoljni sa uspjehom svoga putovanja«. Trebalo je samo pet dana, da nam presbiro dostavi ovu vijest, da i ne vorimo o njenoj netačnosti!- Umoljava sa gosp. Handija i Klu.glit, bivši austrijski poručnik, : koji se ja u julu 1918. javio iz Korala pri povratku iz ruskog aarobljoaištva gospođici Dragi Pbpović, da pošalje svoju adresu gosp. Milanu Milendrr«, Doljnji Mosti, zadnja pošta Kapela kad Bjelovara (Hrvatska] jor >• tiče Zlatica Hribara, ratnog zarobljenika u Sibiriji. 6». 1-3 I i I jedan fotografski aparat [drveni) Si ! tašnom 9/12 cm. format. Tko želi ne Prodaje se I | | i ' ka upita u Velikom Ćurčiluku br 47. 70. 1-3 Ргва muslimanska radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidan posao. Cljane umjšrsni. ! ]usuf H adžlt, Sarajeio, Kundurdžiluk ulica br. 35. 41, 7-12 Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu« — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršujt burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2d4dc202d2a20876ebd446d076516e34.pdf 96d18630d063f97a16e87331741cb9bb PDF Text Text POUKA ZA NAROD prilog 37. broju „Pravde", glasila Jugoslav. Muslimanske Organizacije. U Sarajevu 27. šabana 1337. (27. maja 1919.) Br. 3. jfima muslimanima, a naročito ' našim težacima kličemo: ’ ’ Ramazani šerif mubareć olsun! 0 ' ■------------------ -- Ramadan. Za ko)l dan još 1 eto mubareć mje1 Ramadana! Ramadan (a nije ramazan) je demjesec po novoj godini računajući didžretu, biva od onda, kada je haz№ Muhamed alejbiselam selio iz Meke I (led inu. Kao što Ramadan znači jedan mjcjec u godini islamskoj, tako ta riječ ima Hrugo svoje značenje. Ime Ramadan ugto je od arapske riječi »remd«, a to Bači u našemu jeziku nešto spržiti i »ništiti. Biva zato, što mjesec, u kome K posti, prži i uništava grijehe onoga rnslimana ili muslimanke, koji poste, dalo mu se je i ime Ramadan. Г Jest, taj mjesec svi pobožni muslinani provedu u postu i drugom ibadetul za to ih dragi Bog kutarisava od raz »bijede i nesreće; oprašta ih od strašnih muka i kazni, jer im je Ramadan spr во njihove grijehe. 1 kao što vatra ski­ da hrgju s gvožgja, tako Ramadan ski­ da ludu s duše čovječije. Zbilja je to je­ dan dragocjen dar Božiji. Г Povijest ne pamti, da su igdje mutfmani uz mjesec Ramadan nastradali od vatre (požara), suše, potopa, od kuF itd. Šta više kad bi Ramadan doče­ kali neki muslimani u muci, uz Ramadan bi Ih Bog obveselio i kurtarisao od ne­ sreće. [ Muslimani u mjesecu Ramadanu ^oste. Post ima svoja tri značenja i to: prvo, postiti od jela, pića i od džimaluki. Ovaj se post zove »savmi avam« t. j. post prostih ljudi; drugo, osim toga lio se ne jede, ne pije i »džlma« ne čini, taj dan posta još ne lažu, svijeta ne kle­ veću; čuvaju se ružnih riječi, čuvaju se rade i svega, što ne valja. Ovaj se post sovo »eavmi havas« t. j. post odličnih ljudi; treće je postiti od svega onoga, od čega Bog nije zadovoljan. Postiti sa«o za Božiji rizaluk, a ne za sevah. Ne »slit! nagrade od Boga za ovaj post, tego »lijepo so pokoravajući Božijoj zapngedi poatra i misliti ne Boga. To je savmi »ebrar« t j. post pobožnih ljudi. Oni muslimani i muslimanke, koji poste prema gornjem prvu vrstu posta, biva uz Ramadan poste tako, samo što ne jedu i ne piju, dok se drugih šeriatskih propisa slabo drže, nećebiti nagra­ đeni za svoj post onako, kao što će biti drugi. Za njih je Muhamed alejhiselam rekao: »Kjem min saimin lejse lehu min sijamihi illel džu-u vel atašu«, »Mnogo ima onih, koji poste, ali od svog posta nemaju ništa osim gladi 1 žeđi«. Za drugu i treću vrstu posta rekao je Muhamed alejhiselam ispred Boga: »Esavmu li ve dene edži bihi«, a to znači: »Post je moj i ja ću za njega na­ građivati«. Post je dakle Božiji, jer onaj, koji posti kako treba, ne samo da se Božijcmu zadovoljstvu i blagoslovu približuje, nego se donekle Bogu podablja, jer je napustio ielo, piće, ružan govor, ružno vladanje i t. d. a to su svojstva, kojima je Svemugući nagizdan. Postom se čovjek uči i saburu ili strpljivosti. U jednom hadisi-šerifu veli se, da je post polovina cjelokupnog sabura. U drugom hadisi-šerifu kaže se, da je sabur polovica imana. Prema tome je post jedna četvrtina Imana. Post uz Ramadan ne samo da ko­ risti zdravu tijelu, nego nas posjeda "na stanje onih osoba, koje gladuju i žive u oskudici. On je dobro sredstvo za davanje milodara i stvaranje plemenitih djela, šeriat nalaže muslimanima, da su vaz­ da brzi na dobro i hajirli djela, a osobito uz Ramadan. Veliki islamski alim i naučenjak Imami Buharija veli ovako: Resululah je bio brži na hajr nego Ii blagi vjetar. 0sobito je brz bio uz Ramadan, a izvan­ redno u onom vremenu uz Ramadan, kad bi ga posjetio meleć Džibrili Emin i s njime se rasgovarao o Kurani Azimuššani. Dužan Je postiti svaki zdrav musli­ man i zdrava muslimanka, ako im ne će post zdravlju naškodati. I veću decu va­ lja na post privikavati. Uz Ramadan valja biti blag, svoju ćud ublažiti. Dobro se je klonuti od svakog mjesta, gdje će ti postu nauditi. Pomisli, kako }c teško biti gladan, pa onda pogledaj na fukaru. Podijeli ti njol, ako ja tebi Svemogući dao. God. I. Zaista ne će dragi Bog zaboraviti dobrog muslimana i dobru muslimanku ni na ovome i na onome svijetu. M. T. Dva pluga. Od jednoga istoga komada gvožđa i u jednoj istoj kovačnici bila su skova­ na dva pluga. Jedan je od njih dospio u ruke težaka i odmah pođe na posao, drugi se dugo povlačio bez koristi u trgovčevu dućanu. Nakon nekog vremena dogodi se, da su se oba zemljaka opet sastala. Plug, kou je bio u težaka sjao se kao srebro te je bio šta više još ljep­ ši nego u vrijeme, kad je upravo izišao iz kovačevih ruku, dok je drugi plug proležavši bez svakoga rada u dućanu potamnio i zarđao. »Kaži mi, molim te, od čega se ti tako sjajiš? upita zarđali plug svoga stari­ jega znanca. »Od rada«, odgovori ovaj, »a za što si ti zarđao i ružniji postao nego što si bio, to ie zato što si sve vrijeme proležao ništa ne radeći«. Preveo: M. D. Dobra domaćica. Lijepo naš narod kaže: Ne stoji ku­ ća na zemlji, nego na ženi. Ovo je posve pravo. Kakva ie žana, takva je i kuća. Čovjek je u kući go­ tovo kao mnsafir, a žena je vazda u njoj. Žena, koja je valjana domaći, a i dobra kućanica, unapređuje kuću. Svoj će če­ ljadi svoju kuću omiliti. Ako žena nije na svome mjestu, ako je slaba domaći­ ca i kuća će biti bijedna. Od takve kuće čeljad bježi. Po kući se poznaju kakva je u njo| domaćica. Dobra se domaćica poznaje osim po kući i po čeljadi u kući. Stari je u nas običaj, da kad hoće koji momali da se ženi, roditelji ga svjetuju, da za­ gleda djevojku iz kuće, u kojoj je majka čestita domaćica. »Vidi majku pa joj uzmi kćerku — veli naša narodna poslo­ vica. Ili: »Neće kruška daleko od svog debla«. Domaćicu nose čeljad na svom obrazu i na odijelu. Čovjek se ponoat svojom čistom košuljom, a tek kako Je lijepo vidjeti čistu i urednu djecu. I sama budućnost čitavog Jedno« naroda aaviai od ženo. Žena Je I majka �POUKA ZA NAROD. Strana 2. Ona rodi dijete, ona ga prva I odgoja. Majka malo dijete krijepi svojim mlije­ kom, umiva ga svojom rakom, prva ga uči svojoj materinskoj riječi. Dijete mnogo dobra ponese u život od svoje dobre majke. Samo onaj narod može se održati i naperdovati, koji ima valjane domaćice i dobre majke. Ali ženi nije baš tako lahko da bu­ ka valjana domaćica i prava kućanica. Domaćica valja da znadu i da hoće: i kuću da drži čisto I u redu, u kuhinji da cna skuhati i zgotoviti jelo, djeci da skro JI; sašlie i okrpi, djecu da podigne i oču­ va, dok se sami o sebi mognu brinuti. Sve ja to težak posao, nije to baš fahka stvar. Od domaćice se Još traži, da umije poslovati I u bašči (vrtu) i u vo'ćnjaku i »ko stoke sve što treba. Ali do čovjeka mnogo stoji, da nam domaćica bude tako čestita i valjana. Kada ss ćovo zbilja uvjeri, da mu žena radi i ujedno kuću čuva, neka je en onda dobro štedi, čuva i bodri u tom njezieom poslu. Žensko Je nejače od muška pa opet kakovih vrijednijih žena ima osobito po selima. Bilo ih je dosta u našemu naro­ du, pa su se u ovom prošlom ratu po­ kazale junačka domaćice 1 čestito i vri­ jedne majke. Ljudi su bili u vojsci, a one su držale kuću, čuvale djecu, obrađivale zemlju ! hranili sve svoje. Takim se ženama tre­ ba da ponosimo. Za to velimo: Blago kući., a kojoj je žena valjana ' razumna domaćica. Vla­ ga kući, u kojoj opet čojek taku ženu ima i dobro pazi, jer je u tome sreća ’oše kuće, naše porodi:;, pa onda i či­ tavog naroda. Snaha. (Narodna.) Naša snaha čestito ti dogje, U dvore jo sreću donijela; Za kosom joj ogrijalo sunce, U rukama sivoga sokola, A u srcu mira i pogodbe, U ustima meda i pogače. Kad je snaha u dvor ulazila, Po dvoru je sreću dijelila: Svome svekru hitro poslušanje, A svekrvi neodgovaranje, Svom djeveru brzo susretanje, Zaovama divno dočekanje, Jetrvama mile dogovore. - Ko ne će brata za brata, hoće dušmanina za gos­ podara. Rakija. Rakija je veliko zlo. Nema zla, koje gore grize narodno tijelo i dušu, a da se više proti njemu svuda govori, kao što je zla rakija. Pametni svije: mrzi raki­ ju 1 sva ostala pića koja opijaju, jer je tako piće majka mnogih zala. Sta li je ljudi samo unesrećila! Šta li je kuća oLmila! Šta li nedužnih ucvilila! Svako to vidi, mnogi to : ini osjećaju i opet ima ćorava svijeta, pa pije I pije, i napo­ sljetku propadne. Rakija hara strašno po gradovima pa na veliku žalost i po selima. Je li sa­ mo kakvo zlo, širi se na sve strane, a jadni ga svijet prima 1 truje se njime. Svijesni i pametni ljudi lijepo govo­ re nesretnim pjancima, da se prođu zla, da se okane rakije i svega pića koje opija. koje je haram nama muslimanima, a oni u piću kao da vide neku slast i sreću, jedva čekaju kad će se napiti i bajagi pićem okrijepiti. Pa kad Im jed­ nom uljegne rakija što no se rekne u ko­ sti, kad im jc rastrovala džigarice, kada su sve potrošđi, što su teškom muk rm zaradili. kada su majgo drbrc prodali, onda je sve kasno. Oni onda jadnici, baš pred sami smrtni čas, ogorčeno proklinju nesret­ no piće ama prekasno, uzalud. Ne će jadnici unaprijed da promisle, kuda ih vodi nesretno piće. I mala ča­ šica što ju je prvi put iskapio, donijela je veliko zlo. Ona je dovela za sobpm drugu, druga treću i sve tako redom. Nema na žalost u nas kasabe ni se­ la, a da ti ko neće nabrojiti po više slučr.cva, kako se nekad sin čestitih rodi­ telja odao piću, pa ostao bez igdje išta i na sramotu svoga roda sada se potuca i očekuje sadaku. Jednom prilikom posjetismo veli­ ku zemaljsku kaznionicu ili zatvor u Ze­ nici, pa kad vidjesmo one nesretnike u svojim mračnim sobicama pođbuhla li­ ca i tužna pogleda, ljuto ih žalismo. Za­ lismo ih još više, kad smo čuli, da ih je većinu ovamo dotjeralo nesretno piće. Razgovarasmo op^t jtdnom sa dokto­ rom, koji liječi sušičave ljude i na naše pitanje, šta najviše suhu (sušicu) širi među narodom, odgovori nam: rakilj a. Na pijanca najprije bolest dođe. I što je još velika nesreća i djeca pjaftaca nose na sebi pošljedice toga zla. U samom su djetinjstvu slabunjavi, mli­ tavi, tupi u pameti a kad odrastu naginiu i sami na piće. Hele rakija ne samo da ubija poje­ dince, nego ubija redom pokoljenja I hara Čitave narode. Običavaju neki ljudi da donos* opojna pića čak i u svoju kuću. Ne znaju da ovim silno griješe. Koliko se gala može izroditi u ovako) kući osobito gdje ima mlađega naraštaja. Na veliku našu nesreću događa s* takih slučajeva, pa nije čudo, da iz ovakih kuća izlaze j di pijanci a da i ne govorimo o dn nesrećama, koje bi mogle iz toga na a Narode, kloni se svakog pića ц ročito rakije, jer je ona veliko zla' Sjekira u šumi. Narodna. Bilo je vrijeme, kad sjekira nije । imala držala. U to doba dode ona j aora u šumu, da nasiječe drva. I miada stabla, čim je ugledaju onahi štru i svijetlu, protrnu od straha i i zacvile. Čuje ih stari dub, što je nsj leko rastao, i zaželi znati, što ta Stabla mu kazaše. Na to će dub: >1 li sjekira sama? Pogledajte, da nije i od naše braće s njome!« — »Nijeta samo je gvožde«, odgovoriše stabla. »E pa onda se ne bojte, djeco, nećeš zla.« Malo postajalo, dođe opet sjekin onu šumu, ali ovaj put pa držali«^ stane nemilo lupati po stablima, ii sva gora ječala. Kad to vidi i čajet mladikovina, zadrhta još jače negop put i zapomaga. Ozove joj se stani i kad dozna, da je sjekira opet došla, aa se je ovaj put drvo s njome zdni strese se kao od gnjeva, pa očaj« vapi: »Jaoh, braćo, kad se naš roj družio s našim neprijateljem, onda| padosmo svi!« Treće pismo o držasi. Dragi Mujo! Prošli put govoriš® našoj državi, Kraljevini Srba, Hrva# Slovenaca. Danas ćemo se poraz® riti o dužnosti države prema nannl našim dužnostima prema svojoj drži Vidjeli smo, da su se porodica ijd nile u pojedine seoske mahale, a ta* hale u pojedine seoske općine, opi opet u kotareve, kotarevi u okružja okruge, a ov! opet u pokrajine. Pok jine su se sjedinile u državu. Držan biva skup sviju sela, općina, kotara.: ruga i pokrajina. A zašto su se svi a dinili? Sjedinili su se zato, da м lakše sretno i zadovoljno živjeti Vidi se, da je glavna svrha držat opći sretan i zadovoljan život ili opi blaogstanje, sviju nas. E to, je samo kratko rečeno, ali kd ko tu ima poslova, koje je država duši činiti u Hoće 11 država i postići to, da svi njoj provodimo sretan4 zadovoljan! vot, valja joj se ponajprije brinuti, I u državi vlada red I sloboda, I to dl boda mira i poštenoga života, a ве dl boda divljaštva. I Valja da nam država čuvu naše M vo 1 da brani našu slobodu. Vazda ■ mi faloat ljudi, kojima пЦе sveto Hl �1 itfo I drugoga obraz i čast Zato drБ izdaje zakoni zajamčuje da svaimi svoje slobodno pravo zdravoj I poštenog života. Sto je država bolja i zakoni su joj sljniji. Sto su opet zakoni sigurniji i java je bolja, naprednija. Da država zbilja održaje red u sebi, [■valjano čuva jednako sve svoje člase, tato je postavila svoje urede i fove. Zato зе izdržavaju žandari, a to i činovnici. Oni bdiju nad onim koji vole biti mirni i pošteni, hvataju ih Bivaraju. da puste pošteni svijet u to a da i njih tako opet popravljaju, i je više okane nepoštena posla. D* svi živimo u miru i u ljubavi, da j radimo ono, što nam koristi i zato država brine. Valja narod za to odjiti. I to valja početi od djetinjstva. jt»država otvara škole. U školama e jednako sva djeca i jednako se odjaju da budu svi dobri budi 1 pošteni Dođe opet vrijeme, pa haraju u nain razne teške bolesti. Država šalje eje zato iiučene ljude, doktore ili Ijere. da liječe i čuvaju narodno lr a v 11 e. felika je opet briga državi, da na1в dadne sredstva, da može lijepo ljeti. Zato su uređene kotarske zaide. koje se brinu šta će narod poiti Ima li stoke, konja i goveda. Kakvi aarođni stanovi, može Ii se u njima leti. I dalje se prava država brine za ■od: kako narod obrađuje zemlju, čiobrađuje. Je li to sve napredno ili I ima Ii potreban halat, bavi li se doino odgojem voćaka, povrća i ostai što treba narodu. Isim toga svega država ureduje cei diže ćuprije, pravi željeznice i t. đ. lele, vidiš, da država ima svojih dodužnosti koje treba da čini prema ia. koje su naše dužnosti prema svova je naša dužnost, da radimo I rajemo svoju porodicu. uga nam je dužnost, da svj živimo »bavi I u miru. Da ne činimo ono, božiji i ljudski zakon zabranjuje, reća nam je dužnost, da školujemo |u djecu, da se razlikujemo od diva. Divljak ne zna šta je Bog. On ne da je čovjek i da je stvoren da radi i ravna sa stvarima koje ga okru. Čovjek mora znati i umjeti, treba hjime zdrav razum ravna i da mu e čista savjest. Ivrta Je naša dužnost, čuvati i ne oš­ teti državna dobra kao: ceste, ćuželjezničke pruge, šume I t. d. Jer dobra sviju nas. ta nam je dužnost, da plaćamo đrporez, jer ona time uzdržaje svoje ibe, kojima drži red i mir' te sretan : naš. Porez smo mi dužni redovito Hvali, jar drukčija država na bi mo­ Strana 3. POUKA ZA NAROD. gla opstajati kod tolikih silnih troškova. Za danas ovoliko, a drugi put biće više. Tvoj Hamid. U HadišB svašta biše, u ŠtediŠB jošts više. Narodna pripovijest. Nekakav Radiša dan i noć radio, ni­ kad nije imao živa mira. AU usto nije znao čuvati, bio je šupljih dlana, pa sve kako došlo, onako i prošlo: para paru nije nikad zatekla. Već je bio sasvim iz­ nemogao od velikoga rada i napora. No uza svu tu svoju zaradu gledao je, ko će mu dati komad hljeba, da izjeđe. što ću duljiti? — bilo mu je tako, da mu ne može gore i jadnije biti. Nimalo bolje događalo se i Štediši. Njemu se nije htjelo raditi; kad bi što ko od milostinje dobio, čuvao bi to kao oči u glavi: sto bi uzala na jednom novčiću zavezao; prije bi skapao kod njega, nego li ga po­ trošio. I on se bogme patio i mučio sva­ kako i svašta preko glave premetnuo. Po sreći sastanu se jednom njih dvoji­ ca i stanu se tužiti i jadati, kako im je crn život i stanje, te da im ne može cr­ nje biti. Kazujući tako Jedan drugome svoje jade i nesreće, padne im na um sretna misao, da se sprijatelje i združe, ne bi li kako tako bolje živjeli i prola­ zili. I zadajem vam besjedu, nijesu se prevarili. Da ste ih sad vidjeli, ne biste ni pomislili, da su oni. Nijesu znali, gdje su što imali. Svaka im sreća u kući cvje­ tala. Za malo godina bili su pravi bo­ gataši. 0 njihovu stanju i bogatstvu na daleko i široko se pripovijedalo. Još je čudnije svijetu bilo, da sada ni Radiša nije onoliko radio, ni Štediša štedio, a sve im je imanje većma i većma se go­ milalo. Sad su od njih i drugi mogli ži­ vjeti. I Radiša i Štediša odsele su sva­ koga pomagali upravo obilno, a na nji­ ma se nije ni poznavalo. Malo pomalo radeći tako i štedeći, daleko su odmakli svojim imanjem i ugledom. Svak ih je živ poštovao i ljubio. Odatle i otada postala je ona naša lijepa poslovica: »U Radiše svašta biše, u Šteđiše jošte vi­ še«. A da se nijesu sastali i sprijateljili, ne bi im se ni za trag znalo. Pravo su naši starci kazali: »Raditi, čuvati i Bo­ gu se moliti, — to troje svijet čuva i očuva«. Kad se bratska srca slože, i olovo plivat može, a ne­ sloga kad zavlada, samo pero na dno pada. Žita. Po »Nevenu«. Kao što majka čedo aro!« avlj^ pn ga metne u postelju, da npavn, tako te­ žak meće u Jesen žitno sjeme n zemlje. A s neba padne snijeg, taj bijeli рокЛ. vač, da sjeme ne ozebe, već da pod njim mimo zimu prezimi. I to sjeme mir­ no u zemlji počiva i spava. Malo pov®a nad njim huje hladni vjetrovi steže mrazovi, ali ono u snu pod svojina pokrivačam ništa ne osjeća. Kad zima prođe i sunca se na vflfe digne i toplijim nas zracima obrađuje, onda »nijeg noćne da kopni. Tada se I s naših njiva skida pokrivač. Zemlje se oviaži I zagrije, iz sjemena Izbije kBčica, a u zemlju se spusti žilica, da traži hrane. Tako biljka otpočinje svoj život Poslije nekoliko toplih dana zrno se već osmjelilo i eto ga napolju sa svo­ jom zelenom glavicom, da i ono vidi svi­ jeta. Pa kako mu je mio život i svijet Kako Je divno to plavo nebo, a po njemu oblačići kao bijeli janjci. »Tu ću Ja osta­ ti«, pomišlja on u sebi, »ne ću viša ti crnu zemlju, ta ovdje kud I kamo Je ljepše!« Žita moja, žita! Čuvajte se, đa vam ne bude tako, kao ono samovoljnom djetetu, koje, ne pitajući svojih rodite­ lja, udalji se od kuće, pa ga aa poljani uhvati kiša, te mu presjeđne zabava. Ta­ ko biva više puta, i žitima. Ma da se sunce već više puta toplo osmjehkivalo, opet zato nekada za oblake zađe, I tam­ na sjenka pokrije usjeve. Alt je sjeme sad već nataklo na kalpak zelenu perjanicu, pa ne može više da se povuče natrag u zemlju. Hladna kiša bije ga po neko­ liko dana uzastopce, a vjetrovi ga ši­ baju nemilice i povijaju ga čas na jed­ nu, čas na drugu stranu. Kako bi sad dobro bilo zavući se opet u svoju topla postelju! Ono je mislilo đa sunce ne­ prestano šija, da su uvijek samo topli i svečani dani. Sad tek vidi đa se ne može uvijek smijati i bezbrižno igrali. Ali i to se otrpi i podnese; ko čeka, do­ čeka, sa strpljenjem dođe nagrada, koja poslije još bolje prija. Krajem mjeseca travnja biva sve top­ lije. Žita su ojačala i rastu mnogo brže kao da ih ko iz zemlje vuče. Zelena žita Ijuljuškaju se na suncu, a ševa se iz njih diže u vis pjevajući svoje vesele pro­ ljetne pjesme. �Strana 4. POUKA ZA NAROD. Mjeseca svibnja počne klasje da vlata; ljevo slaže, da je imao posla i tu mu u njemu se zameću nova zrnca; vlat istu laž, da ga ne bi učitelj »ubio«, »li­ biva sve teži i savija svoju glavu zem­ jepi« babo posvjedoče Šta nam kazuju ovi i ovaki primjeri? lji. Malo pomalo, a zeleni usjevi požute. Ne uči li se dijete lagati u domu svome Kad dođe Ijetnja žetva, žita su već po­ — ца žalost — od samih roditelja, od rasla te se čine kao zlatna šumica sun­ kojih baš treba da čuje samo istinu. Dijete kada se rodilo, nije donijelo sa cem obasjana. Ratar se raduje i veseli; •vako zrnce koje je jesenas u zemlji sobom na svijet nikakvih vrlina, ali ni mana. Cim je počelo rasti, time je po­ •pustio, donijeće mu mnogo novih. čelo i sve više saznavali. Što mu je uPjevajući izlaze zorom kosci i žeteo- godnije, to radije prima. Nama godi isti­ ci, pa kose ili žanju žito, sijeku ga čak nu čuti, tako i dijete nagli, da čuje istinu. Ako li se dijete neprestano uči laži u dolje blizu korijenja tako, da ostane sa­ mo trnjika. Rukoveti se vežu u sno­ domu i u društvu, ono brzo pozna ba­ jagi neku vrijednost laži, t. j., da ona pove, snopovi se slažu u krstine, ili se »valja« u slučajevima n. pr. izbjeći kaodmah zdijevaju u klijeti, da nebi od _ kvoj kazni i drugo. Ne znate dragi rodi­ telji nevine dječice, kako se laž tako kiše propali. Kad je lijepo vrijeme, vršemo pšenicu brzo uvriježi u djetinjoj duši, da im ča­ s konjima na gumnu; ako je ružno vri­ som postane mila svojina. Laž je veliko zlo, jer laž rađa mnoga druga zla. Zar jeme mlati se mlatilom u zgradi. Danas može biti lažac savjestan, pametan, pra­ se najlakše i najviše ovrše parnom vr- vedan i pošten čovjek? Nikako. Naše Saljkom. Žita meljemo u mlinovima, a nam narodne poslovice kazuju, da se od brašna njihova mijesimo kruh, za čovjek brzo ulovi u laži, jer »u laži su kratke noge« i »gdje laž ruča, tuđe ne koji se svaki dan Bogu molimo. večera«. Dakle lašcu nema mjesta medu Pšenica, ječam, zob i raž to su rođe­ ljudima. A istina obujima u sebi sve naj­ na braća i sestre, i zovu se zajednič­ plemenitije znakove, koji moraju da re­ kim imenom: žita. se čovjeka, ako hoće da bude i po svo­ jim silama i nastojanju čovjek. Laž moramo suzbijati kod djece u svakom slučaju. Cim počne dijete pro­ govarati. uči ga istinu spoznati i govo­ Zašto je djetetu drago slagati? Ovim pi­ riti. Laži neka nema nikako u domu. tanjem treba da se svaki roditelj i odga­ Djecu treba odbiti od lažljiva društva. jatelj djece ozbiljno pozabavi. Nekad zbilja treba sakriti i istinu od Začudno nam je, kako dijete nauči la­ djece, ali tada im valja kazati, da oni o gati, a ne znamo, da smo mi roditelji tome ne treba, da znaju. tomu zlu prvi krivu Evo nekoliko do­ Bog istinu voli, a svako prezire lažkaza: Ijivca! Ne će li dijete poslušati majku, da za­ spi, ona ga onda plaši vukom, »baukom« i dr. na što se dijete skoro osvjedoči, da tih strašila nema. Zmaj J. Jovanović. Nije li ovo u najranijem djetinjstvu usađivati u djetinju dušu zle klice straha Da je plitko dno u laži, i laži. To već ovako zna. Dijete čuje, kada roditelji pripovijeda­ Ja bih o njoj drugo reko: ju u lice svoga druga same lijepe i ugod­ Da i nema dna. ne riječi, a Ovamo, kad im društvo ode, Jer kome se god u njojzi dakle iza leđa im, nazivaju ih svakoja­ Kupat’ dopadne, kim pogrdama. Zar to dijete ne zapamti? Došle žene u posiete majci ili ljudi Danas, sjutra, prekosjutra ocu, a oni da im uskrate te posjete s ne­ U njoj propadne. kih uzroka, poručuju po djetetu, da ih bajagi nema doma. Pozajmljuje li komšija kakvu stvar, unaruč ljudi, premda imaju tu stvar, s kakva bilo uzroka vele, da nemaju te stvari! I to dijete zapamti. Ovako rodi­ Mnogi se pčelar tuži, da mu košnica telji naučiše dijete da se znade izvlačiti iz neugodnog položaja, dakako istim ni kod najbolje paše ne napreduje u za­ druzi, nego čak više trutova ima nego •redstvom, koje i oni upotrebljuju. Ima i takih roditelja, čiji je sin prosta radilica. Da se to sazna, moramo tome lola od malenih nogu, pa da znadu, uzrok potražiti u samoj matici, jer je »gdje im je zlatan«, pošalju ga' u školu. ona majka sviju pčela. Stara i neva­ Kad I kad izostane li »zlatan« bez rodi­ ljala matica malo nosi jaja j prema tome teljeva znanja od škole na pitanje učite­ se izleže malo pčela radilica, te košnica Laž u djece. Laž. Uzgoj dobrih i plemenitih ma­ tica. Br«[ pećima da nazaduje. Stara alatka, no nosi trutovskih jaja, čemu je ut da u nekoj košnici ima previše trt^ Taka se matica zove trutovnjača moramo uništiti. Ako je matica ■ i potpuno razvijena, onda druži* košnici dobro napreduje. Matica je t plodnija prve, druge, pa i treće god te što je više starija, sve manje nosi, dok u petoj godini sasvim, stane. Prema tome nam valja ад držati samo dvije, a najviše tri ррјд Napredan i razuman pčelar i® svojim košnicama samo mlade ш Ako bi mu koja košnica obezmaM uvijek tome može stati na kraj, je j zato ima po nekoliko matica u uji Ko pčelari u sanducima sa pokreta saćem, taj stare matice uvijek mijeniti, dok onaj, koji pčelari u м rama ne može mijenjati matice po» joj volji, niti je može naći. Da mnogi pčelci slabo napredni«; se čuditi, jer imaju stare matice, I slabo ili nikako ne nose jaja pčeli dilica. Da se i tome stane na kraj I pravimo družinu u košnici, postupi ovako: Ne treba čekati rojenje, da na prvijencem izađe stara matica. Cim dimo, da je košnica prilično јака,ш mičemo u uliste okvir, na kojem i trutovskih stanica. Taj se okviri do legla ili još bolje među mlađak Matica će ga brzo žaleći. Kad opaa da su pčele zalijepile trutovske-stanj onda ćemo uhvatiti maticu, te je i štiti. Pčele će brzo vidjeti, da si I matice. One će u tom slučaju izvufii koliko radiličkih stanica, te će sebi i gojiti više mladih matica. Ako kota da nam. se ove pčele ne izdvoje, a ćemo — kada su matičnjaci poja zatvoreni — otvoriti košnicu, pretH okvire, te sve matičnjake osim jedi najljepšeg i najvećeg izvezati i unži Ovo je najbolje činiti pred glavnu® jer će za to vrijeme — dok još и matice u košnici — izaći i o tale uli dc pčele radilice iz svojih stanica, аП će sabirati med. Ovo vrijedi za « pčelare, koji nijesu radi da im se koša ca roji. Oni, koji žele, da im se ovi košnica roji, postupaće ovako:. Stara se matica uništi i to onda, kad u košnici ima dosta trutova i zaležed te izručenih matičnjaka. Mlada mada koja prva izađe iz matičnjaka, rzvešć roj prvenc. Ovo je takozvani »pjevajui roj«, jer se prjje rojenja u večer čuj glas matice: »tit, tit, tit«. One drag matice, koje se nalaze još u zatvor* nim matičnjacima, oglašuju se sa: kn kva, kva. Prva izložena traži ove ral nje, da ih unišd, ali kako pčele bodi da se roje, to je u tom sprječavaju. K to ona vidi, onda se sa jednim i jelom pčela iz ulišta udalji, čime и staje rojenje, ali s mladom matico«, �POUKA ГА NAROD. I, obični način uagajanfa mlađih iu ko želi, da ih u svom pčeU|gn uvijek u zalihi po nekoliko, t«, da ih sebi uzgaja u posebnim jma tako zvanim matičnjačama. roji se bavi pčelarenjem nim sanducima (stublikama), ne posebnih sandučića za uzgoj ma>f on može uzgajati matice u megoje mora imati I posebno leta it u takim košnicama pčelari м Hicima, stoga je dobro, da se p metne dva okvirca s leglom, i medom i jedan s vodom. Pčela ni mora biti puno. Prelaz i« mei pladište treba zatvoriti gustom pm, da pčele kroz nju ne mogu jti, a ipak ozdo dobivaju dosta rđa tako uzmognu dobro i brzo loviti. im medištima se mogu smjestiti rojevi trećaci, pa eto nam tako i dosta mlađih matica. Ovaki roo ih ne spojimo s drugima, mogu )bro prezmiti, a druge se godino i razviju. danjem matica u posebnim matič1 postizavamo još i to, da opleио soj pčela, jer se matice uzjamo od najvidnijih, najvaljanijih Krnjih pčelara. S. S. Djed i unuče. Ha svijetu iznemogli starac. 0re pomutile od starosti, noge mu tObnevidio je. Za sofrom je jedpo u ruci držati kašiku, a kad io čorbu :ili mlijeko, sve bi niza |evao. Sin i nevjesta mu gleda­ la smijehom i s gađenjem, dok ostaviše od sebe, da sam lede, к se tako sam mučio i više pudako. Jednoć mu ispane zemlja1 iz ruke i razbije se. Nevjesta ja kao zla maćeha pastorče. lio i trpio. Došao j sin, pa i on ao. Starac je plakao. lje nekog vremena opaze starčev evjesta. kako njihov sin, kojemu i šest godina, sjedeći na zemlji, hščice. to ti radiš, mali?« — upita ga Gradim kutijicu, iz koje ću vas kad ostarite«, — reče sin. tse i žena zgledaju među se, za­ plaču od jada, što starca pate i ikad nijesu s rođenim ocem slabo idi. ’rimišc ga sebi i paziše ga « srca. Preveo: M. D. IjeranjE i pripust krava. мје 1 pripust krava. Sva goveđa istu u jedno te isto vrijeme za rasona, koja se od mladosti dobro lt» keja Su takih pasmina, šte br­ ao rastu, doraatu za rasplod vać sa 1 i po godinom, a ona, koja potječu od pas­ mina, koje se sporo razvijaju, ili koja sa od mladosti slabo hrane, trebala 2 do 2 i po godine, dok se dotle razviju, da sa uzmognu za rasplod upotrebiti. No 1 saarirn Izrasla ženska goveda moga se samo onda pripustiti, kada se tjeraju. Od naravi krave vodo najviša a proljeće, ali nije isključeno da vodo I u drugim godišnjim dobima. Znakovi, da krave hoće da »vođe«, sastoje se u tome, da obično postaju aomirne, pogled im postaje življi, stid lica natečo i zacrveni se, ustegne mlijeko, ic početka stoje mirno pod drugim krava­ ma, kad na njih skaču, a poslije stanu one same skakati na druge kravo. Svi ti znakovi ne pokazuju se vazda Jednako oštro, a katkada prođe tjeranje sasvim tiho, da se jedva može i zamije. titi. Ima krava koje ne će da ponesu ako ih držimo pod bakom, nego one kasnije povađaju same od sebe na paši. Jedan hajvans’i Ijekar veli, da je najprirod­ nije, d Tava vodi u prvih 8 hefti iza otelen'. Vođenje krava traje 12—48 sati, a po­ navlja se opet iza 3—4 hefte. Iza telenja neka se pripusti krava istom poslije dva mjeseca. Pripusti li se krava, a nije zabređala, to se kod nje ponavlja gonjenje za 3—4 hefte. Ne zabređa li ni tada, to se ona goni slijedeće godine isti dn, na koji bi se imala oteliti ili ostaje jalova. Takva treba da se od rasploda isključi. Hoćemo li kod ženske životinje uzbuditi tjeranje, ulijeva joj se mlijeko od krave, koja se upravo goni, ili joj se podajc konoplje sa zobi. Krava koja se odviše hrani često povađa: u tom slučaju treba dotične krave slabije hraniti i podavati im giaubcrovu ili salitrenu so. (Dobije se u apotekama.) Leži li toj mani uzrok u unutarnjoj bolesti, to je svako nastojanje oko toga uzalud. Zdravlje najveće imanje. Strana 5. teretom Čovječanstva. Za to narod, koji malo mart ва adravlje, nema nvfeta ea život Biti za opstanak S toga da očuvamo zdravlje, u koliko to stoji u lašim silama, nužno je, da ta strogo držimo propisa, Ito ih ja u tom pogledi postavila liječničke nanost kao temeljna načela ta očuvanje adravlja, Ove propisa treba strogo slijediti I provađađ: 1. Drži čisto tijelo, I kaljita, |w to |в prvi uvjet, da budeš zdrav. 2. Ne stanuj u vležsu, mračan i «očistu »tanu, jer čež oboljeti. Dom treba da ti bude zračan, svijetao, sunčan i suh, a osim toga mora u njemu .vladati aajveća, čistoća, pa ćeS tako iebjeđ mnogoj bolesti, osobito sušicu 3. Ne zalazi u nečista i zagušljivo kafane, a još manje u takve gostiona I hane, jer tu ćeš izgubiti zdravlja. 4. Rano lijegaj, a rano ustaj, da Sa­ čuvaš zdravlje. 5. Misli, da si slab čovjek i da te mo­ gu snaći razne bolesti, pa za to živi u svakom pogledu umjereno, da im monež odoljeti. 6. Kloni se pića kao žive vatro, ako želiš, da živiš dugo i da ti potomstvo bude zdravo duševno i tjelesno. Isto ta­ ko baci duhan, jer to je također velik otrov za čovječije tijelo. 7. Ne idi u kuću, gdje je zarazna bo­ lest, ako ne moraš, jer ćeš zaraziti sebe i ukućane. 8. Ako si pak obolio, traži odmah li­ ječničku pomoć. 9. Pomozi svom bližnjemu u svakoj nesreći, a osobito u bolesti. Misli, kako bi bilo tebi, da si bolestan, a da ti nema tko pružiti pomoći, da te nema tko nje­ govati u bolesti. 10. Kloni se napokon svega, što ti može škoditi zdravlju. Tako ćeš saču­ vati najveće ljudsko imanje — nenarušeno zdravlje. Dr.Kukrić. Filoksera ili trsna uš. Mnogi i mnogi, dok su zdravi, ne zna­ ju ili ne će da znaju, da je zdravlje naj­ veće ljudsko imanje. Oni to ne razumi­ ju, jer su zdravi i jer često ne vide boli drugih. Sta više misle, da je ‘zdravlje takvo njihovo vlasništvo, koje im nitko ne može oteti, ali se ne brinu, kako će to najdragocjenije ljudsko dobro što bo­ lje sačuvati. Tek teška bolest, u koju vr­ lo često padnu svojom vlastitom kriv­ njom, otvara im oči, da su možda za vazda izgubili ono, što se često puta ni velikim blagom ne može natrag kupiti, a to je nenadoknadivo zdravlje. Bez zdravlja nema pravog života. Zdrav je čovjek svuda pristao, on je sposoban član ljudskog društva. Jer može da radi za svole dlieve, bolesnik osobito neiz- Filoksera je uš, koja živi na korijenu vinove loze (irsa). Ona je došla na našu lozu iz Amerike, s američke loze. Ame­ ričkoj lozi ne uđi ništa, a našoj Je lozi najglavnija bolest. Šta je dosada uništi­ la trsija (vinograda)? Čim vidiš, da ti se loza suši i ne napreduje, odmal je s mjesta iščupaj i na onom istom mjestu je spali, da se I ono mjesto gdje je bila raskuži. A kako rekdsmo da američkoj lozi ne udi filoksera ili trsna uš, to treba tra­ žiti zato američku lozu, pa je saditi u svojim vinogradima, da bude podloga plemenitim vrstima trsa Hi vinove loze. Američke se loze nađe u vinogradar­ skim stanicama a tih ima u Hercegovi­ ni u Lastvi kod Trebinja, u Mostaru na Gnojnicama i u Celebićima kotar Konjic. liečivi bolesnik smatra se «a žalost same Hercazovae. �Strana б. Sitnice, hoje krupno kazuju. 1. U nas sa i* običaj često zaklinjati: Bogom, dušom, vjerom, postom i i đ. Govori pravo, pa i eakletvom tvrdiš, da ja to pravo. A ita ве puta мкпвев, a ae cnaS, da te to zbilja tako. Tako H at krivo zakleo. U au a« ovakla zakletva I međa ataTtj« I međa mlađa arak м sakllnjo. A to eto аПа đobai običaj, tašto da za svaku besposlicu spomb uješ imeaa: Boa, vjera, post, čast i i. đ. Pametai čovjek kad ni da govori la­ ktu, oa sa aa ealdinle. Istinitu Čovjeka ljudi vjeruju i bez zakletve, a mnogi zakletvom koće da dokažu, da te i let istlia. Najbolje se nikako ne zaklinjati, a va- zakrpljena — puko siroče. Harun el Re­ šiđ, koji se mnogo brinuo za valjanu mladež i za siročad, upita dječaka: »Je ti, mali, ti si siromašan, pa si ea to tako Iskrpljen?« Nijesam efendija! Je imam u rukama najveće blago — svoje mile knjižice!« odgovori dječak. »Ali ti si siroče, pe nemaš nikoga da ti skroji?« opet će Harun. »Imam efendija! Dradl je Bog (dž. š.), najveći prijatelj siročadi, pa mi sve da­ je. Naš hodža uvijek veli: Ti mene ne cijeni po zakrpama, jer stara je riječ: Zakrpa kuću drži«. Hoće se čistoća!« Ovo se dobrome vladaru, vrlo svi­ djelo, pa mudrog dječaka primi sebi, da ga u carskim dvorima odgoji. oda govoriti eamo ietinu. Bez dogovora u polje poš­ 2. Kad ti kn povjeri kakvu tajnu ujed­ ao te zamoli, da nikome ne kažež. T! la, bez snopa kući došla. mu te i obećaš. Zato dobro čuvaj svoje obećaije. Ne otkriva) tuđih tajni, pa ćeš imetl i povjerenja t prijatelja. Izbirali seljani među sobom najpamet­ 3. Ljudi su razne ćudi. Ima dobriči­ na pa se ae umiju ljuski nt razljutiti, a nijeg za seoskog glavara. Na jednoj ledini pod velikim staroima ih, pa za malu stvar planu ko vatra. Onima, koji se za čas ražljute, neka rđevnim orahom sva se sila skupila da im Često naum pane ona naša narodna o tome vijećaju. Uz najveću vrevu 1 ga­ poslovica: »Ljuto sirće svome stidu na­ lamu svjetine, zaviče jedan: »Nema bra­ ćo, pametnijeg među nama ođ Alije Meudi«. 4. Prije nego dijete pođe u mekteb 111 hanovića!« u školu, neka ta mati dobro pregleda »Nema, nema... Baš si probno druže, sokola i sa zgodne podnice čeljade«, je U čisto. Ako nije čisto neka ga očisti, pa ne­ drugi se javlja. »Tako je. Živio Alija Mehanović!« — ka ga onda šalje. Velika je sramota tvoje kude, da ti djeca idu nečista u zaviče ođ jednoć to glasova. Alija Mehanović bio čovjek trgovac ! mekteb ili u školu. 5. Ljeti po vazđan otvaraj pendžere dobar seoski spletkar, a najbogatiji u u svojim sobama, da u sobe ulazi či­ selu, kojemu su gotovo svi seljani po sti vazduh, a izađe zaparen i nečist. nešto dugovali. Istom nešto počelo šuškati u hrpi Tako ćeš ugodnije spavati i bićeš zdra­ »Stanite ljudi«, začu se jedan hrapav viji. 6. Kada što kupuješ, najbolje kupuj za glas: »Vjera i Bog i ako je zgodan, nije gotove novce. Više je puta na veresiju svu mudrost pozobo. Gdje su Vam ob­ mnogo skuplje, nego za gotovo. Pa Još raz i pamet, ljudi i braćo? Znadem ja ako kupuleš često na veresiju, a ne znaš Aliju od djetinjstva njegova. Nije bilo zabilježiti koliko si se zadužio, onda si objesnijeg djeteta ni pokvarenijeg ođ njega. Roditelje svoje nije nikad slušao, slab domaćin. Dobar domaćin valja da zna, koliko nego im se rugao kao sami ugursus, a 1 danas staricu majku zaboravio, pa sa ima, koliko troši I koliko je dužan! sirota prebila po tuđim ognjištima. A onaj, koji svoju majku majkom ne zo­ ve i ne poštuje Je, kako će čitavo selo Znameniti arapski vladar Haran el Čuvati i voljeti seosku sirotinju«. Starac Rešiđ, sretne leđnom u putu neko dijete, završi a svjetina zaviče: »Ta ti se starkoje je išlo iz škole. Dijete je bilo bez Če, medom zalila! Zlatna ti Je besjeda«. oet i matare, haljine mu bijahu sasvim Alija sa zastidio i glavu pokunjlo, kao Izbor na selu. Mudri dječak. Bt POUKA ZA NAROD. đa se na AJef klada oborili. I otpočeš* birati Čovjeka, koji Je i ije štovao, iet su i njega roditelji odgojiti. Basruddii u džamiji. Domisli se jednom Nasrudlui i on u džamiju, pa da uči. Sili sila svijeta u džamiji. Nasruddin ne na ćurs i sad vidi, zaboravfoi bukadar vakta nije Imao u ruka kakva ćitaba. Ogleda se, okteti jetu i reći će: »A znate li vi ja danas učiti?« — »Ne znamo, b vele ljudi. —. »Kad ne znate, h vas Ja sada naučio?« reče boli sa ćursa i otiđe. s Pođe Nasruddin i drug! đul Kad to vide ljudi hođeći u džn| govore se, ako ih zapita, da 11 što će učiti, da će reći, da ruti i bilo. Pope se Nasruddin iu ti pita ih. znadu li, što će učiti, U rekoše đa znadu, osiječe se boa kad znate, čemu da vas ja «6t!i iz džamije. j Treći dan pođe opet Nasruddin miju. Sad se ljudi dogovore, lb) I zapita, da li znadu, što će očit, polovica reći, da znadu, u drap vica, đa ne znadu. Tako i bi. Ni din se popne na ćurs, pa ih pita li, štoće učiti, a polovica reče: ш a polovica: »ne znamo«. »Aferim smije se Nasruddin pogladivši i »Vi, koji znate, naučite one, h znadu«, i izmakne iz džamije.'. Čistoća. Lijepo kaže naša narodna nosi »Zdravlje je najveće bogatstvo! zato ovako lijepu poslovicu mora vijek imati na umu, pa ćemo se I svega, Što škođ! našemu zdraviji Imade mnogo škodljivih stvari še zdravlje, evo na primjet м Nečistoća, neumjerenost u jelu I druženje sa pokvarenim osobam — Prvi uvjet zdravlju Je čistoći, moramo čistiti sebe i našu okolino udovi i sve naše tijelo neki je čisto. I haljine koje svaki dan n na sebi, treba đa čuvamo od neč a donju presvlaku đa mijenjamo Jedanput u heftl. Nije dosta samo b» u re ',. -ržati, već i Još i dru �POUKA ZA NAROD. L zgrade, kako to već mnogi Hpd čine. Svaki seljak, koji do №o drži, kako sam opazio u K našim mjestima čisto drži i КцЈи, avliju i ostale zgrade, a Kp su u njega i goveda i konji K ih je milina pogledati. Svaki iako je lijepo unići u kuću marnaćice, pa makar, da nije u kući redaj kao u gradu, ali ona čiiaje ljepotu kuće. Osobito je ljeti da se poslije onolikog rada i i operemo i to onako pošteno, no nikada lijeni na takve stvari, cijeli dan u polju radili, gledajmo, jk nađemo toliko vremena, da шо operemo, ili kako se kod nas mijemo, a bogme često i okuIsobito ljeti treba da hladnom na rijeci ili na vrelu uzimamo i peremo svoje znojne udove, ih preporučio vrlo potrebito sreda očuvanje od zubobolje, a to je w pranje ustiju svako jutro, a vo iza svakog jela. Ovako ujedemo i zube, pa se time izbjegava o gnjilenje zubi, i onom smradu udara iz ustiju kad zubi gnjiju. će sigurno reći: »E, kada bi ja i svaki dan po 2—3 puta učinio, i onda dospio na posao!< A ja uam, da će svaki onaj koji je sam i Iskusio teške zubobolje i preralenje zubi preporučivati ovo, koje na korisno. Kad sam baš spomestoću zubi, hoću da spomenem još što je veoma korisno za očuvaibi Ne pijmo nikada hladnu vosliie vrućeg jela, i ne jedimo odniće jelo poslije hladne vode. Sva­ le poznato, da ako ulijemo u stačašu vrućeg mlijeka i odmah zaidue vode, da će čaša puknuti, io od zuba popuca ona cakloviibi će prije ošupljiti i sagnjiti. smo mnogi u vojništvu i u ratu jkad smo onako u brzini jeli vru, kojih smo bili željni, a u većini va nije bilo vremena, da se čeka, iko kad smo svaki kod svoje kuiemo malo više pažiti na se i na idravlje. Čistoća je pola zdravlja. Dća je pola zdravlja, o posiješ, onako ćeš i požeti. Ciganin u bostanu. Prolazio dganin kraj bostandžijlna bostana. Zapele mu lijepe dinje i karpuze za oči, pa ne mogo svome cigan­ skom srcu odoljeti, preskoči plot, pa ih stane u torbetinu trpati. A1 eto ti bostandžije: »More, što radiš u ovom bo­ stanu?« Ciganin kako prihvatio dinju da je otrgne, okamenl se kraj nje I izbuIjio oči u bostandžiju: »More, bostandžija, vjetar me donio«. — »Ako te je vjetar donio, što držiš dinju u ruci?« — pita bostandžija. »Držim, da me da­ lje ne odnese«, — veli dganin. »Ma kad se držiš, da te dalje ne odnese, zašto ih trpaš u torbu?« — pita opet bostan­ džija. »Beli ni sam ne znam, što od straha radim«, — rekne dgo. Sve, sve ali zanat. Pođe nekakav car sa svojom ženom 1 sa kćeri, da se šeta po moru na lađi. Kad malo odmaknu od biljega onda duhne vjetar pa ga baci čak u nekakvu zemlju, gdje se o njegovu carstvu ništa i ne čuje (kao ni on o ovome što dosad ništa nije čuo ni znao). Kad iziđu na suho, on nije smio ni kazati da je car, a novaca nijesu imali sa sobom ništa, a neznajući nikakva zanata, nijesu se mo­ gli drukčije hraniti, nego se on najmi da čuva seoska goveda. Pošto tu prežive tako nekolike godine, ugleda sin cara od ove zemlje njegovu kćer, koja je bila vrlo lijepa i već dorasla do udaje pa kaže svom ocu i majci da se drugom ni­ kakvom djevojkom neće oženiti, do kćerkom govedara iz tog I iz tog sela. Otac i mati i drugi dvorani stanu ga od­ vraćati, da se prođe te sramote: kako bi on, carski sin uzeo govedarsku kćer kod tolikijeh drugijeh, carskih i kraIjevskh kćeri! Ali sve zaludu; on Kaže: »Ja nju, ja nijednu«. Kad već vide, da drukčije ne može biti, onda car poslije jednoga svog vezira, da javi govedaru da car hoće, da uzme kćer za sina. Kad vezir ode i javi to govedaru, govedar ga zapita: »Kakav zanat zna carev sin?« Vezir se uprepasti: »Bog s tobom, čoeće! Kako će carev sin znati zanat? Sto će zanat carevu sinu? Zanate ljudi uče, da se hrane » njima, a carev sin ima zemlju 1 gradove«. Govedar kaže opet: »E, ako ne zna nikakva zanata, la mu I ne dam svojo kćeri«. Vezir se vrati, te Strana T. kaže caru, što govori govedar. Sad po­ stane čudo još veće. Ovi su mislili, da će to za govedara biti najveća sreća i dika, što mu carski sin uzima kćer, a on pita kakav zanat znade carev sin! Car pošalje drugoga vezira, ali govedar kaže jedno te jedno: »Dok carev ein« veli »ne nauči kakavgod zanat i ne do­ nese mi svoju rukotvorinu, dotle nema ništa od prijateljtsva!« Kad se i onaj ve­ zir vrati, te kaže da govedar ne da dje­ vojke, dok carev sin ne nauči kakavgod zanat (samo nek je zanat), onda carev sin zađe po čaršiji, da gleda kakav je znat najlakše naučiti. Hodajući od du­ ćana do dućana i gledajući kako različni majstori rade, dođe na dućan gdje se pletu hasure i to mu se učini najlakši za­ nat, pa ga počne učiti i nauči ga za ne­ koliko dana, pa onda oplete sam jednu hasuru te je donesu govedaru i kažu mu, da je carev sin naučio zanat i da je to njegova rukotvorina. Govedar uz­ me hasuru u ruke, te je zagleda sa svih strana, pa onda zapita: »Koliko to vri­ jedi?« A oni mu kažu: »Četiri pare«. »E«, veli, »dobro«! četiri pare danas, če­ tiri pare sjutra, a četiri preksjutra, to je dvanaest i t. d. Da sam ja taj zanat zno, ne bih danas čuvao seoskih gove­ da«. Pa im onda kaže ko je on i kako je tu došao; a ovi se onda obraduju još većma, što uzimaju djevojku od cara, a ne od govedara i s najvećijem veseljem vjenčaju momka 1 provedu svadbu; pa onda dadu ovome caru lađe i vojsku, te otide preko mora i nađe svoju zemlju. Težače, ne ispuštaj zemlje iz šaka. Šta ima novo po svijetu. Mirovni pregovori. Mira još nema. 0» noga pravoga mira nema, kad može svako dušom odahnuti, pa ne misleći previše o svojoj sudbini i o sudbini svoje države, mirno i valjano prihvatiti za po­ sao. Mirovni pregovori, koji se vode iz­ među državnika u Parizu, otežu se kao gladna godina. Kako po svemu izgleda, malo je tih državnika, koji rade na to­ me, da se već jednoć svijet uredi na te­ melju pravde, već se nasilja i dalje provađaju. Zastupnici naše države ua tim pregovorima u Parizu, imaju težak po. sao. Sređuju se granici naši državi ia komšijekim drševem«: Rummhkom, �Strana 8. Što sirota Fatima plakašc, Što plakaše tužno i čemerno: Cak se čulo nebu pod oblake, Rasplakala i crva i mrava. Kamen tvrdi, pa i zemlju crnu, I sve živo, što na zemlji žive, 11’ na zemlji, il' u hladnoj vodi. Ili gore nebu pod oblaci. Crna zemlja pitala Fatimu: »A što si se mlada rasplakala, Pa sve živo vrlo rascvilila? Odgovara Fatima djevojka: »Siroti je lasno zaplakati, Kad me pitaš, da ti pravo kažem: Kad je Mostar mora pomorila, Onda mi je babu umorila. Majka mi se daleko udala Na Krajinu sam je Bog ubio; Odvela je Hasana za ruku, Husejina pri sisi odnijela, A mene je u trnje bacila. Mene našla moja ujinica, Ujinica živa žeravica. Odvela me svom bijelu dvoru. Hranila me za dvanaes’ godina, Dok joj nijesam na ćemal izašla. Onda me je ujina udala, Bolje reći ona me prodala Za stotinu žutije dukata; Da je gdjegod nego nadaleko, Dok ja ne znam za koga da idem, Ni oklen je niti znadem šta je, Za to plačem, nikad ne prestajem. Odvedoše sirotu Fatimu, Odvedoše, a pir zametnuše: Kolo igra, puške propucuju, A u kolu momci podvikuju, A djevojke pjesme izvađaju-------Zametnuli šenluk i veselje Sve dan po dan za nedjelju dana. U četvrtak krnu postaviše, Uoč’ petka đerdek odrediše. Kad stupio momak u odaju Svojoj ljubi skoro dovedenoj, Udarila kiša strahovita I u kiši krvava krupica; Onda majka priđe im do vrata. Pa zavika svog sina Hasana: »Otvor’ vrata djete materino! Da mi nijesi krivo učinio Nevjestici istom dovedenoj?« Hasan vrata majci otvorio, Pa je majci tiho govorio: »Nijesam majko, vjeru ti zadajem, Ovdalen se nikud ni pomakao. Niti hoću, dok je ne upitam: Odaklen je i kojeg je roda? Nje je majka počela pitati: »Ceri mila, majci živa bila. Oklen jesi od senta kojeg si? Kako li te po plemenu zovu. Po plemenu i po tvom imenu? Da li imaš koga od svog roda? Kaži pravo — tako bila zdravo. Odgovara sirota Fatima Iz budžaka i ispod duvaka: »Kad me pitaš — pravo da ti kažem: Mila majko ne znam ni za koga. Kad je Mostar mora pomorila, Prvog mi je babu umorila, Majka mi se daleko udala. Na Krajinu da od Boga nađe. Nejaku me u trnje bacila. , Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Štamparija D. & A. Kajou, Sarajevo. Madžarskom, Austrijom i Italijom. S Ita­ lijom je najgore. Ona od nas traži mno­ go; naši se ne daju a pomažu nam Wilson, predsjednik najveće države u Ame­ rici, a donekle i Francuska i Engleska. Wilson je jedini čovjek na mirovnim pregovorima, koji nastoji da se udovolji osobito manjim narodima. On je veliki prijatelj naše države. Izgleda, da se ipak pregovori primiču kraju. S Austrijom, Madžarskom i Ru­ munjskom je gotovo sve sređeno. I Ta­ lijani po malo popuštaju. Kako pošljednje vijesti javljaju, već su velevlasti (Amerika, Engleska i Francuska) pri­ znale zastupnike naše države. Kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca. Još koji čas pa će se moći raditi- i o uređenju naše države unutra, o čemu ćemo mi evo ovdje i progovoriti kada dode to že­ ljeno vrijeme. Novi novci. Skoro će se ukinuti ovi naši stari novci od papira: krune, fo­ rinte, petice, desetice i tako dalje. Naša će država izdati nove novce. Neće se više računati na krune, nego na dinare. Novi će naši novci ući u promet u mje­ secu oktobru ove godine. 0 tome ćemo izvijestiti u svoje vrijeme. Kiša. Ima neki vakat, kako je počelo proljetno vrijeme, gotovo svaki dan kiša pada. Čuje se da je puno kiše bilo po svoj Bosni i Hercegovini. Bilo je i po drugim zemljama oko nas. Neke su naše rijeke nabujale pa su mnogi krajevi pol plavljeni. Narod priča, da je kiša ovoga proljeća nanijela dosta zijana voću, po­ vrću i Žitima. Narode, budi oprezan! Čuje se da po mnogim selima hodaju lopovi i zlikovci u odijelu srpske vojske, pa pljačkaju i uznemiruju naš mirni svijet. Sto je naj­ gore lopovi dolaze težačkim kućama po noći, pa se bajagi naprave kao voj­ nička patrola i tako traže oružja. Naš se neuki svijet dadne prevariti, pa im po noći bezbrižno otvore kućna vrata. Lo­ povi onda uniđu u kuću, pa haraju i zlo rade. Narode, budi pri sebi! Nikom po noći ne otvaraj kućnih vrata, osim baš u rijetkim slučajevima i poznatim oso­ bama i to kad si se dobro pripremio i dobro uvjerio. Vojničkoj patroli ne mo­ raš otvoriti vrata, jer je njima od star­ ješina naređeno, da ne ulaze u kuće, osobito po noći. Brat i sestra. вт POUKA ZA NAROD. Btata mt je Hasana odvela, Husejina pri sisi odnijela«. Cim je majka riječ razumila, Od srca je ona zaplakala, Pa je obje ruke raskrilila. Cer Fatimu onda zagrlila, I tuđe joj milo govorila: »Fala Bogu i današnjem dana. Kad sam ćerku živu ugledala, U kraj brata u jednoj odaji I Oprosti mi moje djete drago!« I Fatima majku zagrlila, U suzama njojzi halahla I Hasanu bratu rođenome. Odmah Hasan na noge skočio, I iz svoje sobe iskočio, I iz svega grla podviknuo Na sve cure, što su na veselju: »Ja se nijesam — cure — oženio, Već se sastah sa sestrom Fatimu Ne pjevajte više nevjesticu, Već pjevajte Hasu i Fatimu, Milog brata i njegovu seku, Da smo evo sastali se živi, Da živimo, da se veselimo«. 5ta treba dobro portom konju. Potkovao ciganin konja nekakvome te­ gu i pošao, da mu potkovačinu plati, м Ciganin, kaono ti ciganin, promisli, te­ ko bi bega prevario, te mu reče: »Hej moj zlatni beže! Ako pogodiš, šta treba dobro potkovanu konju, halaUću ti što sam ti sad konja potkovao; a ako ле pogodiš, da mi za svaku nogu platiš to­ liko, koliko se plaća za sve četiri pot­ kovane noge.« — »Hoću vala« odgovo­ ri beg: Hoće se 4 potkove, 24 klinca,če­ kić i kliješta* — jesam li pogodio?« »Nijesi efendum, a ako ne vjeruješ siđi­ mo k tvome konju u podrum pa da vi­ dimo.« Pođu obojica, a ciganin upita be­ ga: »Je li dobro ovi tvoj đogat potko­ van ili nije?« Beg obiđe sve četirinoge konju i kad vidje, da je dobro potkova«, odgovori: »Vala jest dobro, da boljeм može.« »He, pa šta sad treba tvom dobro potkovanom konju?« »Vala ne treba ništa, ciganine i ciganski sin, evo ti pare«. Iz Pošalica Dositija Obradovića. Muslimani budite među se iskreni i vjerni! Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c45b66a6a82ad2ad66cdef236cbde974.pdf bfa4f571f7c7b3577925e0cf83eb5e53 PDF Text Text Р0ЈШШ5 sm3 Izlazi subotom, utorkom 1 četvrtkom. Mije ređabclanl odbor. л ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 29. maja 1919. (29. šabana 1337.) Broj 38. Ramazanska poruka. Evo nam dođoše mubarekj ramazan­ ski dani ibadeta i njegove slatke noći jo§ slađeg mehabbeta. Četiri smo do­ čekali i ispratili sa tugom u srcu, mno­ gom i mnogom suzom u oku. Ratova­ smo na dalekim tuđim poljanama, brј dima i strašnim rovovima; gonjahu nas I tuđini s jednog kraja na drugi, s jedne klaonice na drugu. Nije se pitalo naše srce, nije se vodilo nikakva računa o 'našim interesima: gruba tuđinska sila iŠla je jedino za svojim ciljem, a mi smo, htjeli ne htjeli, morali biti njeno sred­ stvo i njeno oruđe. Slabo su marili za naše patnje i tegobe, malo ih se je ti­ cala piska naše nejačadi i brige naših tužnih domaćica. Izvodili su svoje bru­ talne namjere, a u nama gledali samo roblje, koje mora padati za to, da se sačuvaju njihovi »odabrani« sinovi. Zemlja je imala biti samo njihova; sunce je imalo sjati samo njima. A mi? Mi smo imali i dalje robovati i za­ dovoljavati se sitnim mrvama sa nji­ hova obilatog stola. Da dođu do svog cilja iskorišćavali su svaku sitnicu i krupnicu; svaki momenat u životu pod­ jarmljenih podanika imao je služiti »velikom« interesu »države«, što je po­ čivala na — posijanoj mržnji među po­ jedinim narodnostima i sili bajoneta i merzera, što se nabaviše na račun na­ rodne prosvjete i njegova ekonomskog procvata. Nu prevariše se u računu. Sila je pod­ legla i planovi tirana ođoše pod led. Svijet je na pragu novog doba, a mi u svojoj državi, koja će da nam osi­ gura blagodati slobodnih građana, ravnopravnih nosioca državne misli i suverenih članova našeg narod­ nog jedinstva i opstanka. Ne mute nam pogleda žalosni događaji minulog polu­ godišta, jer ih smatramo pošljednjim plodom mrskog tuđinačkog sjemena. U slobodu se ne prelazi bez većih trzavi- FELJTON. Sakib Korkut: Emr bil-maruf i nehj anil-munkjer. (Svršetak). E ; E I & I" K A sad da vidimo kako se ima udesi ti ovaj rad i ko će ga rukovoditi. Eahruddini Raži tumačeći gornji ajet veli o tom slijedeće: »Naravna je stvar, da je vr­ šenje gornjih dužnosti uvjetovano — znanjem (ilmom). Jer džahil čovjek mo­ že stvar okrenuti tumbe, pa mjesto do­ bra preporučivati ono, što je zabranje­ no. Džahil ne zna ni mezhepskih dife­ rencija, pa i na taj način može dovesti do neprilike. On ne zna držati ravnoter že, pa može biti strog ondje, gdje treba blagost, a blag kad treba strogost. I s toga je to u prvom redu zadaća uleme«. Ovo Razino tumačenje nije proizvoljno, nego je osnovano na samom Kuranu (a. š.) jer ajetuttefekkuh označuje svrhom ilma — inzari nas. Usposobljavanje u Senatskim znanostima ne smije dakle biti šport, niti sredstvo pri­ hoda; svrha naobrazbi mora biti uzvi­ šena kao i ona sama: alim se mora bri­ nuti za interes zajednice i svojim zna- ca; rob nije u stanju, da odmah shvati veličinu momenta, u kojem se lišava tuđinačkih negvi i okova. On ne zna cije­ niti veličajnog značenja Slobode, pa je mora nagrditi sićušnim svojim poima­ njem i svojom ograničenošću. Vični međusobnom trvenju, iz kojeg je tuđinac vukao glavni kapital svog lagodnog upravljanja; zaraženi njego­ vim otrovom mržnje, pomoću koje je razbijao naše redove L slabio naš za­ jednički otpor proti njegovoj prevlasti, nijesmo mogli pravilno shvatiti svoju dužnost prema Slobodi i svojoj mla­ doj državi. Krenusmo putem svog dosadanjeg gospodara i utekosmo se nje­ govu načinu sile <i pretiranja. Rušena su dobra, činjena ubojstva i raznovrsna nasilja. Malo ih je, koji su shvatili da se time omištava naše, narodno dobro; ima ih dosta, koji nalaze riječ isprike za ova luđačka haračenja. A ipak je is­ pravna, samo misao bratskog zaborava i bratske susretljivosti. vom redu na vanjski položaj, koji diktuje unutarnji mir i poredak! • Što poručismo drugima, velimo i tebi stari i mladi muslime. Znamo, da ti je teško i da prvi ramadan slobode ne do­ čekuješ onim osjećajem, kojim bi ga do­ čekao da nije bilo silnih pogrješaka tvo­ je dosadanje vlade i zasukanostf šfeđTne, iz koje je ona potekla, -Nu možda u tom ima i tvoje krivnje; možda si i ti koji put prekoračio granicu. U tom po­ gledu velimo: možda. Ali ima nešto, radi čega ti moramo pripisati potpunu krivnju i osuditi te bez ikakva zavijanja: odaljio si se od šeriata, dragi brate!... Gdje ti je dosadanja međusobna lju­ bav brata prema bratu? Gdje ti je ne­ kadanji merhamet prema jetimu i siro­ tinji; gdje odlučnost u borbi proti zlu i briga za dobro tvoje zajednice? Što si zapustio odgoj svoje mladeži; zašto tr­ piš širenje zla u svojoj obitelji? Što Muslimani su jak i velik dio našeg naroda, krv narodne krvi i znatno od­ lučan faktor u našoj mladoj kraljevini. Gaziti se ne smiju, a vala i ne mogu. 0 tom treba biti na čistu i prema tomu udesiti sadanji i budući rad društva i državne oblasti si... ah, šta da ti brojimo, kad i sam znaš, da musibet ne dolazi na zajedni­ cu, koja se drži Šeriatskih propisa. Trgni se, brate, osvijesti se i kreni drugim putem! Samo ćeš tako zaslužiti bolje stanje, samo ćeš u popravljenu srcu osjetiti slast čestitke: Ramadani šerif mubarekj olsun! Ulazimo u svjetle ramazanske dane, kad u našim srcima nema mržnje ni osvete; kad smo blagi i osjetljivi za sve, što je dobro i plemenito. Ovi su dani vrlo zgodan momenat, da se u našim srcima ustali čuvstvo bratskog praštanja i pomirenja, pa se nadamo da će prijatelji našeg naroda, naše slobode i naše države upregnuti sve sile, da i sa svoje strane pridonesu sve, što bi mo­ glo poslužiti ovom svetom cilju. Odbacujmo osjećaje, što nam ih je ostavio u našljedstvo skrahirani tuđinac; otvo­ rimo bratska srca i zaboravljajmo pro­ šle uvrede. Ne obmanjujmo se momentanom vlašću i moći i gledajmo u pr- Sarajevo,. 28. maja. Pod datumom 26. maja donosi naš presbiro ovu vijest iz Beograda: »Na današnjoj sjednici agrarnog odbora na­ đena je odštetna baza za riješenje ag­ rarnog pitanja u Bosni i Hercegovini. 0 tom su bila podnešena tri predloga. Predlog socijalista, koji je tražio da se dosadašnjim posjednicima za zemljište ne plati ništa, jer da sadanji državljani nisu dužni ništa plaćati za ukidanje jed­ noga zla, koje su skrivile pređašnjc ge­ neracije. Drugi predlog dra Hrasnice, da se imade platiti potpuna vrijednost po katastralnoj procjeni, koja je u Bosni provedena 1917. g., a treći dra Voje Marinkovića, da se za odštetu uzme kao njem koristiti drugima. Um ne smije biti zatvorena riznica i alim je dužan buditi i drmati svoju »firku«; on mora biti pejgamberski nasljednik i svojim vazom, svojim nasihatom i iršadom‘0 služiti vjeri i milletu. I gdje je ulema svjjesna ove svoje zadaće, tu je i zajednica sas­ vim uredna: traži savjet i drži se upute. U takoj su zajednici i bogataši svjesniji, jer im je jasan cilj mala i objašnjena ko­ rist infaka. Samo upućivanje na dobro ima se ru­ kovoditi prema principu: blaže, pa tek onda oštrije. 1 munkjer će se sprječa­ vati na isti način, a stepeni rada jasno su izraženi u hadisi Šerifu: »Ko od vas vadi kakvu ružnu stvar, neka je izmije­ ni i spriječi — djelom; ako to ne mogne onda zborom, a ako ne može ni to, onda srcem. I ovo je najzadnji iman«, Sprje­ čavanje zla spada dakle u — imans k e dužnosti. Pravi muslim u tom je pogledu djelotvoran ; osuda zla zborom niži je stupanj imana, a sa osudom i zgražanjem među četiri duvara zadovoljiće se samo — vrdalo i s 1 a p č i n a, čiji je iman zapretan i zatrpan debelom naslagom kukavičlu­ ka i opačine. Pravi muslim ne benda u tom radu nikakve zapreke, on smiono ruši pregrade i obzire: ta svijetli mu samo iman, pa je sa tim vodičem n&ur •) Kješšaf, sv. I. str. 572. strašiv i do skrajnosti požrtvovan. Žrtvovaće i mal i džan, jer radi za Božiju ljubav i jer zna da ide za svetim ciljem. On je svijestan da ga sakupljanje zna­ nja i imetka ne će dovesti do spasenja; zna da je dunjaluk ahiretska oranica i da je svrha njegova bivstvovanja spas duše i priprema za bolji svijet. Što dakle jači iman, to jača požrtvovnosti srčanost;što manjenastojanje, veća komo­ cija i s t i s n u t i j a ruka to — b I j e g j i iman i k r ž l j a v i j e mu­ slimanstvo. Eto vam islamskog aršina!... ♦ Oko nas su i u nama sve vrste munkjerata: Caruje džehalet, zjaju pukoti­ ne naše zajednice. Svak sebi, ko da ćc sutra kijamet. Ruše se propisi vjere, otpada jedan po jedan dhiski dirck. Na­ čet nam jc i moral, ta -svetinja i zna­ čajka naše obitelji, a piska sirotinje zaglušujc uši. Hrlimo propasti, na rubu smo ponora. Ko sprječava to zlo, ko li nas savje­ tuje i upućuje na dobro? Ko, kako?... Ulema li, inteligencija li, mitetski П predstavnici, autonomna li tijela i njenj organi? Ne. Ne radi nikoi.. Ulema nam je pravi .primjer — kakva ne bi smjela da bude. Jedva jednom dođe na misao organizacije i otpoče rad kalem om i mastilom. Što će imati te- Pretplata godišnje 40 ' ra­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina 1. baza katastralna vrijednost zemljišta, ali da se od te vrijednosti plati 22.27%, jer da kvantitativno i kvalitativno be­ govsko pravo ne predstavlja veću vri­ jednost. Većinom glasova prihvaćen je pred­ log dra Voje Marinkovića, jer da se ne­ ma platiti puna katastralna vrijednost zemljišta, nego da će se o postotku do­ nijeti konačna odluka^ kad <se dobiju tačni ekonomski, politički i statistički podatci. Za referenta o zaključku agrarnog od­ bora bio je predviđen Danilo Dimović, no budući da je posljednje doba počeo pobolijevati, po svoj prilici neće on pre­ uzeti toga referata. Udruženje posjednika. Kako smo već izvijestili, u prošlu je srijedu u Derventi održan brojno posje­ ćeni sastanak naših posjednika bez raz­ like vjere i stranaka, na kojem su za­ ključili osnovati svoje udruženje. Sa­ stanak je otvorio predsjednik privreme­ nog odbora, derventski gradonačelnik Šemsibcg Abdulahefendić, kratkim go­ vorom, u kojem je zahvalio na brojnom odzivu i za predsjednika sastanka pred­ ložio potpredsjednika naše organizaci­ je g. dra Hamdiju Karamehmedovića, za perovođe Husejina Omanovića i Ibrahima H. Omeragića, a za verifikatore Hašima Badnjevića-Pašalića r Konstantina Kostića. Prima se jedno­ glasno. Burno pozdravljen zauzeo je Karamclimedović predsjedništvo i zahvaliv­ ši se na povjerenju držao je ovaj krat­ ki govor * »Prilike, u koje su dospjeli posjednici svih zemalja, a naročito naši, teške su i preteške. Duh vremena zahti­ jeva što veću susretljivost prema teža­ ku i uzaludan je svaki otpor proti ovom zahtjevu vremena. Mi nijesmo proti raz­ vitku težaka i rijetki su među nama oni, koji ne shvaćaju da se napredak države može postignuti samo sigurnom egzi­ stencijom težačkog staleža. Nu pri tom se treba obazirati i na teške prilike na­ ših posjednika. Oni stoje vrlo jadno i upravo mizerno. Naročito su u tešku položaju naši mali posjednici, koji bi ekstremnom reformom bili bačeni na prosjački štap. U nas je vrlo velik broj žinu šehitske krvi. I baš kad je taj rad bio najpotrebniji — zamandališe vrata i rasušc se kao da se nijesu bili ni oku­ pili. Vele: ratne prilike. Nu slaba izmotacija. Baš su ih ove prilike morale okupiti i zgusnuti njihove redove. Ni ono malo koprcanja oko oživljenja nji­ hove organizacije ne može ublažiti stra­ šne odgovornosti za ovaj još strašniji nemar i dangubljenje. Vaz, taj najpri­ kladniji način buđenja — potpuno je zanemaren. Ugledniji so stide ćursa, premdajećurs njihovo najprikladnije mjesto djelo­ vanja. Prepustiš« ga polu-ulemi, a davno je rečeno da ona din obara. Inteligencija! Šta li jc dosad uradila, pa da se može pitati šta sad radi? Ro­ bovala je i robuje fiks ideji. A i sistemu.7) Narodni predstavnici! Uprite mi u uspjeh njihova rada, pokažite kakav re­ zultat njihove borbe i nastojanja, pa da vas cmoknem u ruku. Nu o jednom mo­ žete biti sigurni. Cim mine briga i opasnost, čim ne ustreba većih žrtava — izmiliće na površinu i nastaviti ga­ lamu, a možda i kavgu o tom, ko je od njih bio veći patriota. Samo će šutjeti o jednom i nastojaće da ne dođe pita­ nje: A Što spavaste četiri ratne godine; što nam obustaviste svoje organe baš т) Hvala Bogu, većina je inteligen­ cije krenula sada zdravim putem. �„PRAVDA* — ,ПРАВДА“ Stnana 2 Страна ratnih posjedničkih udovica i siročadi o kojima treba voditi aabiUnu brigu. Kod nas je i dosad vrlo liberalno postapano prema kmetu, jer su domaćini maloposjcdničkih obitelji privređivali i na dru­ gi način, pa su mogli pokrivati svoje i onako čedne potrebe. Država je posve­ ćivala vrlo slabu pažnju ovim obitelji­ ma i utjerivala porez bez obzira na to, što su im posjedi većinom opljačkani i razgrabljeni. Zdrava reforma ne inože i ne smije ići za stvaranjem novih pro­ sjaka i nema smisla na jednoj strani ru­ šiti ono, što se želi na drugoj strani iz­ graditi. Naš se agrarni problem miješa i netačno zamjenjuje sa tim problemom u drugim pokrajinama. Kod nas nema hr­ vatskih grofova, koji se umanjenjem latlTundija ipak ne će dovesti u propast. Naši zahtjevi ne idu proti opravdanim Interesima težaka i svo je naše nastOr janje upereno na otupljivanje oštrica, koje su olahko iznešene u sađanjoj agrarnoj osnovi. Dosad se je agrarni problem prika­ zivao kao neko specijalno islamsko pi­ tanje. Jasno je da se je time išlo za umjetnim cijepanjem naših narodnih redov<’. u korist tuđinskog gospodara na­ šeg. Današnji interkonfesionalni naš nastanak najbolji je dokaz ne­ ispravnosti te tuđinačke ujdurme i on je sretan korak za pravilniji rad i tačnije »hvatanje ovog problema. Organizovanj- nos)edn:ka nije nova stvar. 0 njemu se je radilo i prije rata, a i ka­ snije u godini 1917. i 1918., ali ga je omeo rrcvrrt Zahvaljuje na iz­ boru i ’: li tajnika privremenog odbo­ ra. da izvijesti o svom dosadanjem radu. Sukrija Alagić izvješćuje ukratko o radu privremenog odbora i veli da Je držan sastanak, na kojem je zaključeno izraditi predstavku o agrarnom pitanju. Memorandum je izrađen i posebna ga je deputacija odnjida <u Beograd. Član deputacije Konstantin Kostć iz­ vi ^ćuje o radu deputacije. Veli da su bili kod g. Protića, koji ih je primio vrlo ljubazno i obećao svoju potporu. Bili su i kod agrarnog ministra dra Poljaka, ali nijesu dobili najboljeg utiska. Skupština je primila na znanje oba izvještaja i jednoglasno osvojila predlog H. Džinića. da se privremenom od­ boru 1 članovima deputacije izrazi za­ pisničke priznanje i zahvala. Za tim c Je prešlo na drugu tačku dnevnog reda, čitanje osnove pravila. Budući se nije niko javio za riječ u ge­ neralnoj debati o ovoj osnovi, prešlo se je na specijalnu debatu od paragrafa do paragrafa. Kod prvog paragrafa razvila se je opširna rasprava. Radilo se o tome, gdje će biti sjedište udruženja: da li u Derventa je bliža Beogradu, a i inače govarao б. Alagić, koji je za svoj predlog iznio ove prednosti: Derventa nije politički centar, pa će udruženje lakše očuvati svoj vanstranački karakter, Derventa je bliža Beogradu a i inače :e zgndni.'a za držanje sastanaka, jer je geografski bliža većini naših mjesta. Blizu joj je i štamparija iz Slav. Broda. Ovaj su prcdlog podupirali Hakibcg Džinić i H. Pašallć. u vrijeme, kad su nam možda mogli pomoći? Autonomna tijela! Krv mi dođe na oči kad premišljam o tom, na što su spali toliki ideali i na što je svedena desetgodišnja borba našeg milleta. Cilj joj je bio učvrstiti vjeru i unijeti prosvjetu. Biva osvijestiti narod i raz­ viti mu solidarnost »Statut« sadržaje dosta korisnih i demokratskih principa i da je kod vodstva bilo smisla za organizatorsk? rad i koncentraciju sila — vjersko prosvjetna autonomija nam je mogla pružiti neizmjernih koristi. Na­ ročito u ovo ratno doba. Ali, i opet — ali. Spomcnuću samo nešto. Ustanova v. ni. džematskih med/lisa, pa džematskih i kotarskih skupština tako se je mogla iskoristili u ovo ratno doba, da bi od našeg naroda bila otklonjena mnoga i mnoga nepogoda. Nu zaslu­ gom birokratizma, što danas u punoth jeku cvate u vakufskoj centrali, zabo­ ravljena su I imena tih korisnih usta­ nova, a kamo li da centrala rukovodi rad tih institucija i daje im hiiciiativu I u vakufskom se saboru osjećaju ra­ zorne pošljedice ovog birokratizma. Pr­ va se saborska sjednica nije mogla održati radi nedostatna broja članova, a za cijelo vrijeme zasijedanja falila je polovica izabranih članova. Kakav je ovaj saborski rad, čitatelji će se »Bi- Braj 38 Бреј Proti predlogu je govorio A. Serić is­ r a s 1 i in muškarcima podije­ liti oružje,! dokle ga budu nosili tičući ove prednosti Sarajeva: ono je sjedište drž. oblasti, ima štampariju i dotle će stajati pod komandom oružnič,presbiro i uz to je središte naše inteli­ koga zapovjedništva. I žandari će pra­ gencije. List, koji bi izlazio u Derventi tili čuvare stoke na planinu. Kotarski smatrao bi se provincijalnim listićem. predstojnici moraju ispitati, коЦко će Šerićcv prcdlog podupirale je više go­ muškaraca izgoniti inarvu, da se može vornika, a prijo glasanja došlo je i pi­ nabaviti potrebiti broj pušaka. Pošto tanje, da Ii će Derventa imati samo 4 čobani moraju često salaziti u sela po do 5 zastupnika, ili će moći glasati svi hranu, to će zbog njihove sigurnosti prisutni derventski posjednici. Alagić je neprestano križati žandarske patrole i zagovarao posljednje i tim prcdlogoin či^iitl puteve od pogibeljne čeljadi.« izazvao odulju debatu, kojoj je učinio Ovaj postupak vlade najbolje kazuje, kraj Miralembeg Begović izjavivši, da ‘ VđjČ'"šu pravi krivci nemilih događaja u Derventa ne traži nikakva privilegija. Hercegovini i još nekim krajevima na­ »Moram skinuti ovu ljagu sa nas Dcrše uže domo^K\ Stoga -ga i ne ko­ veućana. Mi nijesmo baš za to, da Der­ mentar išemo.. Zdrava pojava. Kako se čuje iz redo­ venta bude sjedište i ne tražimo više od 4—5 delegata.« Ovi u izvodi g. Beva srpske *radikalne stranke, pokrenule govići naišli na opće odobravanje, pa je se p;tanjc, da se done e zakon o inkomušljed toga odbijen i Alagićcv predlog, patibUitetu za narodne poslanike. Za ovu zakonsku osnovu osigurana je ve­ da privremeni odbor ima pravo glasa. Tako je učinjen — kako je zgodno prićina parlamenta. mjetio predsjedatelj — kraj opštrukciji Solidarnost kabineta. 0 subotnjoj g. Alagića i prešlo se je na glasanje o sjednici narodnog predstavništva u od­ prvom paragrafa osnove; Ogromnom govoru na interpelaciju socijaliste Vaše većinom glasova primljen je prcdlog A. Kneževića o cenzuri, govorio je ministar Serića i time zaključeno da sjedište uPr-lbićcvić o solidarnosti, koja vlada druženja ima biti u Sarajevu. među članovima kabineta i primio od­ 0 ostalim paragrafima nije bilo go­ govornost za sve odluke vlade. Ova izja­ tovo nikakve debate i osnova pravila va naišla jc na dobar utisak, jer je dokaz primljena je jednoglasno. Iza toga je da se u kabinetu sada ne reflektira na izabran odbor od 12 lica, koji će predlo­ stranačke borbe, koje izbijaju na povr­ žiti listu odbornika. Predlog kandidašinu u partijskom životu. Isto je tako cionog odbora bio je usvojen jednogla­ dobro primljena izjava predsjednika misno i izabrano predstavništvo udruže­ I nistarstva Protića, kojom je neke par­ nja. kao što smo izvijestili u prošlom tizane iz radikalnih krugova upozorio broju našeg lista. Iz toga se je prešlo da sada nije vrijeme za stranačke eks­ na eventualije. Alagić čita komunike o cese. svrsi i cilju udruženja, koji se prima na Novi poslovnik. Odbor za reviziju po­ znanje. slovnika završio je svoje sjednice, čini Povodom predloga o budućem radu c. da će zakonska osnova o poslovniku odbora razvija se opširna debata, u ko­ i doći u Predstavništvu na dnevni red. joj pojedinci iznose svoja opažanja i na Noviji brzojav o ovoj stvari veli: koncu se usvaja predlog, da se taj rad »Odbor za 7,akon o poslovnom redu prepusti odboru uz napomenu, da treba narodnog predstavništva završio jc svoj raditi što brže i eventualno podnijeti rad i sada se provodi konačna redakci­ nacrt zakonske osnove. Time je skup­ ja zakonske osnove. U glavnom je pr-iština završena. hvaćen anert vlade sa promjenom, da rad u skupštini bude omogućen, a one­ mogućena svaka opstrukcija. Referat će preuzeti dr. Vladimir Ćorović. Interesantan zaključak. U sjednici od Dva aršhia. Kad su učestali napadaji poneđeljka bavio se demokratski klub na ličnu i imovinsku sigurnost musli­ jednim Člankom, koji je izašao u demo­ mana u Izvjesnim krajevima naše dokratskom organu »Demokratija«, a koji moviine. stavio je reis-ulema predlog, govori o muslimanima. Ovaj članak Je da se toj pošasti stane na put time, da izazavao negodovanje u demokratskom se stanovništvo naoruža u svrhu obra­ klubu i oštro je osuđen. Isto tako Je ne kućmeg p-aga. Predlagao je, da se osudio klub i drugi članak ^Demokraova obrana uredi pod rukovodstvom tije«, u kojem se zalaže za civilni brak. oficira. Ovaj umjesni prcdlog nije nai­ Kako šadanjl direktor lista đr Rađoje šao na odobrenje vlade usprkos tome, Jovanović pokreće svoju političku re­ što su usljed tog propusta nastradali civiju 1 nezavisni dnevni list vjerovatno Jeii predjeli. Vlada nije našla za hodno Jc da će odstupiti sa svog sadanjeg ni da odgovori z^što je zabacila ovu mjesta. korisnu inicijativu. Sad najednom 'Čitamo u »Jugoslaviji« od 24. o . mj. ovu vijest: »Predsjednik je Hrv. Nar. Zajednice predveo prošlo­ ga četvrtka deputaciju stoiačkih teža­ Interesantna otkrića »Narodne Politike«. ka predsjedniku vlade, g. Atanasiji Soli, Zagrebačka »Narodna Politika« u te ga zamolio, da se pobrine za sigur­ svom broju ođ 22. maja donosi na uvod­ nost težaka u istočnoj Hercegovini, ko­ nom mjestu ovaj članak jednog sloven­ ji zbog razbojničkih napadaja skog zastupnika: ne smiju goniti svoje stoke na planine. »U zadnje je doba pokušala štampa G. §ola je odgovorio, da će pojačati »Narodnoga Kluba«, da sa svojih 1Jrdi žandarske postaje i da će svim od.svali krivnju, što su kao poslanici bo­ sanskih Hrvata došli ii parlamenat ve­ sera« najbolje osvjedočiti iz saborskih ćinom politici, koji nemaju za sobom izvještaja. nikoga ni u Bosni ni u Hercegovini. Je li utješijivija sliku ulema medžliTe jc imenovao poslanicima Pribićevićr sa? Na žalost nije. I tu je mnogo više pa su oni doista došli u njegovu stran­ šablone i »uredovanja«. Realna rada i ku. Sada su neki okrivili dra Korošca, organizovana aparata ifema^edžlis da je on potpisao demokratima vjero­ niti ima, niti nastoji dobiti. Za cijelo dajnice, a ostalima ih nije htio potpi­ vrijeme rata nije sazvan ni sastanak sati. Istina je ovo: muftija., a kanio li širi sastanak uleme Predsjednik »Narodnoga Kluba« dr. i uglednika Iz naroda i Inteligencije/) Pavelić postavio se u parlamentu na 0 sporazumnu radu sa vakufom nema stanovište, da samo on ima pravo pot­ ni govora i mnoga Jc saborska sjednica pisivati vjerodajnice kao potpredsjed­ ispunjena pritužbama o zadiranju sab. nik Narodnoga Vijeća, jer je on za vri­ odbora u konpetenciju ulema-medžlisa. jeme saziva Narodnoga Predstavništva Natfžu se i grđe, ali — prečišćenje niti doista bio u Zagrebu, dok jc predsjednik se sprema, niti će se izvesti. dr. KoroŠec i potpredsjednik Sv. PribiGdje je rljasetskl zvanlčnl ili pohizvaćević bio tada <u Beogradu. To načelo nični organ? Kad Ц će sc pokrenuti ma­ dra Pavdića nije među članovima Na­ kar sjena »Vrhbosne«? Ili se možda rodnoga Predstavništva iz bivše Ausmije lamati rukama?... stro-Ugarske prodrlo, te jc prihvaćen Pa ipak jc za ve najkrivlji princip, da valjaju vjerodajifco, koje - narod, jer kukavno motri i :maju potpis predsjednika i obaju potne traži izlaza. OnbUomorao prcdsiediiike. a o onima, koje Imaju pot­ t v o r n o raščistiti,, a ja ću — da pis samo jednoga odlučuje vcrifikacioni ne ostanem u ad’afima — 1 na ovom odbor. Na to su se svi narodni posla­ mjestu ponoviti šapat mnogih: nici požurili, da dobiju sva tri potpisa. * Na rad, realan rad; na spašavanje! Samo je »Narodni Klub« ustrajao uz na­ Organizaciju nchja anil inunkjer!...« čelo dra Pavelića. Međutim se dr. Pa­ velić iznenada predomislio i s većinom *) Ne sazvaše ga ni za vrijeme pre­ svojih drugova donio vjerodajnice dru vrata. A ni sad se još ne spremaju da Korošcu, koji ih je potpisao. Baš su neki Članovi Južnoslavensko­ ga sazovu, premda stojimo pred mno­ ga kluba upozoravali članove Narodno­ gim važnim pitanjima, koja čekaju na ga kluba, jer su klubovi bih tada u do­ riješenjc. Bilješke. Bosanski mandati. sta prijateljskim svezama, da moraju do 9 sati toga dana dobiti sva tri pot­ pisa. Faktično i načelno nije uskratio ni dr. KoroŠec, a, istini za volju prizna­ jem, ni Sv. Pribićević do toga časa nL jodnoga potpisa. Neki pak bosanski čla­ novi »Narodnoga kluba« nijesu bili po vojemu klubu na vrijeme obaviješte­ ni, da se vodstvo njihova kluba iznena­ da predomislilo i donijelo svoje vjero­ dajnice dru Korošcu na potpis. Zato su te bosanske vjerodajnico donošene dru Korošcu na potpis istom, nakon što su druge vjerodajnice bile predane veriiikacionom odboru. Onaj pak čas, kada je taj odbor počeo poslovati, prestala je vlast dra Korošca, da potpisom ovjerovljujc vjerodajnice. To jc jasno i ono­ mu, koji nje pravnik. Otada je mogao govoriti samo vcrifikacioni odbor, ц koji »Južnoslavenski klub« nije poslao svog izaslanika, jer nije bio uložen pro­ test protiv nijednog mandata njegovih članova. Kako je interese »Narodnog kluba« i bosanskih Hrvata zastupao dr. Sunarić, koji jc dobio zato u Sarajevi mandat, to je stvar njegova, a o tom je bilo govora i u »Narodnoj Politici«. Priznajem, da »Narodni klub« i đr. Sunarić nijesu liotice napustili bosanske mandate, nego da su jednostavno pod­ legli. jer su nevješti parlamentarnoj bor­ bi, i redovito upotrebljavaju »upravo ne­ razumnu taktiku. Dakle, što je politika »Narodnoga kluba« i dra Sunarića prilično nesrećna, i što ima i u verifikaciji mandata i u ostalim potezima same neuspjehe, je­ dino je i potpuno krivnja »Narodnoga kluba«. Ne može niko tražiti, da đr. KoroŠec razulira politiku ljudi, koji ni­ jesu n njegovu kkihu, a smetaju ga gdje god mogu, jer ni sami ne znaju što ho­ će i koja su im načela. Zašto uopće eg­ zistira taj »Narodni klub«?« Pouka za narod. (Apel na našu inteligenciju i ilmijju.) Svi osjećamo da našemu neprosvije­ ćenom narodu treba što više pouke i obavještenja na svakom koraku. Za to je naša J. M. 0. i pokrenula »Pđuku za narod« kao prilog »Pravdi«. »Pouka« izlazi evo u svom 3. broju i koliko se vidi po njezinom sadržaju, svi su tu radovi većinom od samog u.rednika i dvojice — trojice svjesnih saradnika. Da i ovi ne klonu osamljeni u tom radu, umoljavamo svu našu inteligenciju (ilmijju) kao i našu srednjoškol­ sku omladinu, da štogod napišu za na­ šu »Pouku za narod«. Jasno nam je o čemu treba, da se piše za narod. Tu su dobro došle teme iz nauke o odgajanju, iz higijene, gospodarstva, politike itd. Naročito nam mnogo treba lijepih, kra­ ćih narodnih pripovijesti, narodnih pje­ sama. poslovica i pošalica, kojih u na­ šega naroda ima gotovo više, nego u ikojega drugoga. Ovako lijepe narodne umotvorine mnogo poučavaju, pa bi bi­ la velika šteta ne sačuvati naše na­ rodno blago. Svi radovi neka sc pišu kratko i na jednoj strani. Želja je svakoga svjesnog muslimana, da i mi imadnemo ovaki je­ dan list za narod, pa daj da ga svi, koji smo za to pozvani i pomažemo. Tekst preliminara mira. (Nastavak.) Odsjek 7. — Odredbe odno­ sno Tu rs k e i Bugarske. — Nje­ mačka sc obavezuje da prizna sve od­ luke saveznih sila odnosno Turske i Bugarske i napose odnosno prava Nje­ mačke i njenih podanika u tim država­ ma, u koliko ona nisu regulisana ovim ugovorom. 'I Odsjek 8. — Specijalne od­ redbe o provinciji Sajtung. — Njemačka se odriče u korist Japana sviju prava stečenih na osnovu ugovo­ ra zaključenog sa Kitajem 6. marta 1898. god. odnosno kitajske provincije Šantunga. Sve njemačke državne imo­ vine u Kijau-čau prelaze u ruke Ja­ pana. i V. Dio: Vojn® pomorske I vezdušne odredbe. Ovim se odredbama njemačka vojna sila ograničava na stalnu policijsku tru­ pu za održavanje poretka, g to: 1.) 0graničenjem efektiva, kadrova, naoru­ žanja i izrade ratnog materijala za po­ trebu strogo opredijeljenu od strane sa­ veznika vojno-policijske trupe od 100 hiljada ljudi (računajući u taj broj i ofi­ cire), ukidanjem opšte vojne obaveze, koja se zamjenjuje sistemom dobro­ voljnog regrutovanja sa neprekidnom �I _ -i-_________ ____ ■ A1nacswodi5njoin službom i 2.) Za■мош držanja trupa i dizanja utvrđeK I volnih objekata na lijevoj obali I дое i u pojasu zemljišta do na 50 km otočno od Rajne. A. Ograničenje efektiva : — pva mjeseca po stupanju na snagu ougovora. Njemačka će izvršiti de­ mobilizaciju i svesti svoje efektive na tljvišc 7 pješačkih i 3 konjičke divizije, t j. na najviše 100.000 ljudi (među kojma no smije biti više od 4000 oficira). Obrazovaće se samo dva štaba armij­ skih korpusa normalne formacije. CiKnStvo, žandarmerijsko i mjesno po­ licijsko osoblje ne može se ni u kćme slučaju dovoditi u vezu sa vojskom. Ukida se Njemački glavni generalni štab, fabtikacija ratnog materijala opaničava se na potrebu gorcnavcdcBih trupa. Svaka se veća proizvodnja obranjule kao i uvoz i izvoz ratnog ■materijala, kao 1 proizvodnja oklopnih aitomobila, gasova i sličnog. B. Regrutacija i obuka: — Ukida se u Njemačkoj opšta vojna oba­ veza. Uzimaće se dobrovoljci, koji će se obavezati da služe 12 godina, u ko­ liko su niži činovi, a 25 godina u koliko su oficiri. Vojne se škole smiju otvarati samo u granicama potrebe spremanja crnjeg broja oficira pa će i broj pito­ maca biti Ograničen shodno toj po­ trebi. 3. Sva utvrđenja, ma kakve prirode zabranjuju se na istočnoj obali Rajne za rO km. Postojeća utvrđenja srušiće se u roku od 3 mjeseca, od dana važ­ nosti ugovora. U toj zoni Njemačka ne može držati vojsku. Svaki protivni akt je neprijateljski. Pomorske odredbe. Zabranju­ je se Njemačkoj uvećanje flote: !•) Ne može imati podmornica; utvr­ đuje se tip ratne flote. 2.) Da preda ve­ likim !flama sve podmornice i višak flote. 3.) Daše poruše sve jedinice, koje su sada u gradnji. 4.) Razoružanje kr­ starica i pomoćnih krstarica. 5.) Da se poruše sva utvrđenja na ulazu u sje­ verni Baltik, ostala da se ograniče u zoni, koju saveznici odrede. 6.) Kon­ trola i ograničenje upotrebe bežične te­ legrafije u roku od tri mjeseca. 7.) Po isteku 6 mjeseci njemačka flota ne smi­ je više imati od 6 oklopnjača tipa »Dajčland« ili »Lotringija« 6 lakih krstarica, 12 detrojera i 12 torpiljera. Trgovačkih ’ podmornica ne smije imati. Efektivi nc smiju preći 15.000 ljudi s oficirima za­ jedno, dobrovoljno rejrrutovanih. 8.) Njemačka smije sagraditi samo brodo­ ve u zamjenu propalih; sve krstarice po razoružanju biće trgovački brodovi. 9.) Pristup u Baltičko More slobodan je svima narodima. 10.) Njemačka ne mo­ že pojačavat odbranu svojih obala. 11.) Bežične stanice Nauen, Hanover i Bpr7 Kn za tri jmcscca mogu prenositi samo trgovačke telegrame pod kontrolom sa­ veznika. Vazdušne odredbe. Njemačka Će odmah demokrati cio personal, pre­ dati cjelokupni materijal u roku od dva mjeseca. Do 1. oktobra 1919. god. može zadržati 100 hiđroavijona i 1000 ljudi. Ne može držati ni jedan hangar na 150 km od svoje granice. Hangari koji sad postoje, dignuće se. Saveznici imaju slobodan prolaz avijonima preko Nje­ mačke. Uvoz i proizvodnja avijona za­ branjuje se u Njemačkoj. Cjelokupni po­ stojeći materijal pređaćp se savezni­ cima. Opšte odredbe. U roku od tri mjeseca Njemačka će saglasiti svoje za­ kone svima ovim odredbama. Liga Na­ roda će rješavati o svima zajmovima1 Njemačke, koji su narnjenjeni pojedinim ustanovama. VI. DIO. Ratni zarobljenici. Naročita komisija rapatriraće nje­ mačke zarobljenike odmah po potpisu mira što hrže može. Prenos je o tro­ šku Njemačke. Izuzimaju s među njima krivci za krivice učinjene od 1. maja 1919. godine. Oni, koji neće da se vrate mogu ostati gdje su. Njemačka ima da podnese tačan spisak umrlih zarobljeni­ ka. Dopušta se podizanje spomenika u■ mrlim vojnicima. VII. DIO. Odgovornosti 1 sankcije. Vilim II. stavlja se pod sud za povre­ du međunarodnog morala i autoriteta ugovora. Sudiće mu naročiti sud od 5 sudija naimcnovanili od saveznika. Od Holanđije će se tražiti njegovo izdava­ nje sudu. Ostale ličnosti optužene za povredu zakona i ratnih c^iČaja biće iz­ vedeno pred savezničke vojne sudove. Njemačka sc obavezuje da Izda sve krivce i sva potrebna dokumenta i oba­ ______________________ иПРАВДА* - „PRAVDA* Страна 3 Strana vještenja. Sudovi će biti sastavljeni od ćanja Njemačke određuju e valutom dr- ! rodni položaj Italije. Italija je konačno država, protiv kojih su krivci djelo­ I Žave, kojoj se plaća. Od toga se izu­ uvjerena, da Je beskorisno po nju samu vali. zimaju troškovi okupacije. Države, koodugovlačiti riješenje jadranskog pita­ VIII. DIO. мта pripadaju njemačke oblasti, po­ nja zahtjevima, koji nc mogu biti usvo­ Naknade. staju sopstvcnici svih dobara Njemačke jeni. Pariški »Mat:n« donosi ova oba­ Njemačka i njeni saveznici priznaju kao i njenih bivših suverena. Ta vri­ vještenja o jadranskom pitanju: Poluodgvomost za nanešenc gubitke i Štete jednost, izuzev Ahas-Lorena, uračunazvanični pregovori između talijanskih i avcznicima i obvezuju se da naknade juroslavcnsk'h delegata, u kojima po­ će se Njemačkoj u naknadu. Države će sve štete učinjene privatnima i njiho­ sreduje pukovnik House, doveli su do­ primiti i dijelove njemačkih dugova, vim dobrima. Njemačka se obavezuje tle, da je Italija gotova da učini široke osim Francuske i Poljske. da do 1. maja 1926. god. najdalje vrati koncesije u Dalmaciji i da primi među­ Njemačka će vratiti sve francuske sve sume, koje j uzela u Belgiji na ime narodni režim za Rijeku. zastave, uzete god. 1870. i 1871. zajma do II. novembra 1918. god. a Iz Rusije. »Tcmps« javlja iz HclsingsX. Dio: protivno ugovoru od 1839. god. Nakna­ forsa, da su u Petrorradu i okolici buk­ Ekonomske odredbe. de se kategorišu: Građanima za njihov nuli veliki požari i eksplozije. Boljševici Proširuju se na sve saveznike sve život, za rđavo postupanje, za poruše­ se nalaze u velikoj neprilici, pa su radi povlastice carinske koje je Njemačka toga bacili u vazduh fabriku municije. no zdravije, za onesposobljen je, poro­ bila ranije dala ma kome od saveznika. Iz Petrograda čuje sc jako praskanie dicama koje su nagonjene na bespravni Taj princip sc primjenjuje i na uvoz, imitraljeza, pa se misli, da se stanovni­ rad, za porušenu imovinu. Do L maja zvoz, tranzit, saobraćaj, na svu robu. štvo pobunio protiv boljševika. 1921. god. podnijećc se Njemačkoj ra­ Taj princip sc izuzima za oblasti oslo­ Iz Rottcrđama sc javlja, đa će savezčuni naknade. Cijene će se računati po nci po lati 40.000 vojnika u Rusiju. To­ bođene. koje sad pripadaju saveznicima. vremenu prepravke. Uračunaće se i in­ povi ovih formacija moći će poduzeti Alzas-Loren će 5 god. slobodno uvoziti teres od 11. novembra 1918. god. do 1. u Njemačku i izvoziti, poljske oblasti za bombarđman Pctrogra.da i Kronstađta. maja 1921. a od tada interes će biti 5%. »ВетПпег JfcTung am M:ttag« javlja: 3 godino. Za 5 godina saveznici mogu Komisiju sastavljaju delegati: Amerike, Iz zadnjih vijesti iz Londona razabire tražiti iste privilegije i za Luksemburg Engleske, Francuske, Italije, Japana, se, da su finske čete potukle crvenu J za okupirane oblasti. Tarifa za uvoz Belgije i Srbije. Komisija će proučavati gardu pred Pctrogradom. Grad se na­ izmijcu’ćc se u Njemačkoj u roku od 6 periodično sposobnost njemačkog pla­ laz^ pred padom. mjeseci i biće najpovoljnija za cve saćanja. Njen biro će biti u Parizu. Njena Čete ruskih dobrovoljaca, takozvana vznike. Za 30 mjeseci važiće ta ta­ vlast kontrolo i izvršenja je potpuna. sjeverna armađa, zauzele su Pcterhof. rifa za vino i biljni zcjtln. Ona će kontrolisati sve njemačke pri­ Kod navale sudjelovali su i engleski R e ž im plovidbe: isto postupa­ hode kao 1 unutrašnje zajmove. Na slu­ brodov. Pcterhof udaljen 21 kilometar nje u pogledu savezničkih lađa u nje­ čaj neizvršenja, ona će predlagati sa­ od Petrograda. mačkim pristanišnima; kontrola ribolo­ veznicima financijske i ekonomske re­ Lenjln o "oc. đcmokratljl. Lenjin je va u Sjevernom Moru pomoću brodova presalije. u Moskvi držao govor, koji je pobudio tšfi država bez njemačkog učešća. Dvije Njemačka ćc vratiti sve uzete pred­ opštu senzaciju. On jc rekao, da je meodredbe tiču sc ugušenja nelojalnih me­ mete, vrijednosti, stoku itd. Platićc iz­ đunar^ Ina socijalna demokratija — mr­ toda konkurencije. Njemačka se vlada među dana važnosti ugovora i 1. maja tva. Umrlajc Istoga odsudnoga dana u obavezuje da pfedmzme sve zakonske 1921. god. 25 milijardi franaka u zlatu. augustu mjesecu, kada jc Scheidemann i administrativne mjere za zaštitu pro­ Prema procjeni komisije plaćanje je u sa gorućim o ’.^evljenjem prisegao svo­ izvoda savezničkih sila, i prima na se­ zlatu, robi, lađama i drugim vrijednosti­ me caru i kada su francuski drugovi na be da se potčini zakonima i odlukama ma. Toj sumi se dedaju svi troškovi iz nasilnu smrt Jauresovu odgovorili ge­ savezničkih, i udruženih zemalja u ko­ vremena okupacije. Njemačka će od­ neralni m štrajkom. To, što se još danas liko se tiču vina i Špiritusa. mah položiti u bonovima 20 milijardi naziva socijalnom demokratijom jest Pravo n a s ta nj en j a u N j emaraka (25 milijardi franaka) s rokom nacionalna. U Francuskoj, Engleskoj, mačkoj. — Naročita odredba posveće­ isplate 1. maja 1921. god. bez interesa. Češkoj, Poljskoj i Jugoslaviji, a Bonovi koji so ne isplate biće zamije- 4 na je tome pravu savezničkih i udru­ teto tako i u Njemačkoj i Austriji postoji ženih podanika u Njemačkoj. Usvojen njeni istim tipom. Za dalju amortizaciju samo još skupina komunista, koja jc oje princip najpovlaštenijega naroda u deponiraće 40 milijardi maraka (50 mi­ stala međunarodna. Na žalost još je koliko se tiče vršenja zanata i zanima­ lijardi franaka) u bonovima u zlatu sa premalena, a da hi mogla započeti re­ nja, trgovine i industrije. Važni prin­ 2 i po od sto interesa od 1921. do 1926. voluciju. cip nacionalnog postupka u odnosu na god. i 5 od sto interesa od 1926. god. Bjegunci Iz Rusije. U Beograd je sti­ namete, takse, poreze ili ograničenja. na dalje. Njemačka se obavezuje da na­ gla posljednja partija bjegunaca, koji su Naročite odredbe govore o zaštiti do­ knadno izda, ako komisija zatraži, u bili u Rusiji. Svi su zadovoljni i hvale bara, prava i interesa tih ličnosti, o slo­ bonovima u zlatu 40 milijardi maraka se postupanjem. bodnom Izlasku pred sud. Ukinuto je (50 milijardi franaka sa 5 od sto intere­ Republikanci proti Wilsonu. »Deut­ pravo na dvogubu narodnost, koje je sa). Bonove ćc držati komisija u ime sche Aligemeine Zcitung« javlja iz Ha­ Delbrikov zakon davao Nijemcima u zainteresovanih saveznika; imaće pra­ ga: Republikanci pripravljaju u američ­ inostranstvu. Ako nisu predviđene po­ vo prenosa. kom senatu ozbiljnu opoziciju protiv sebne odredbe za njihovo trajanje, od ­ Njemačka priznaje princip naknade Wilsona. Ovi glasovi izazvali su boja­ redile prvoga odsjeka imaju trajni ka­ trgovačke i ribarske tonaže. Ona će uzan, da američani nisu naročito odu­ rakter. Neke Od njih ograničene би na slupiti saveznicima sve brodove od 1600 ševljeni za savez naroda, pa su zato na­ 5 godina, izuzev mogućnoga produže ­ tona bruto pa naviše, polovinu od 1000 stupili u Parizu ozbiljni zapletaji. nja prema odluci Savjeta Lige Naroda. do' 1600 tona, četvrtinu obalskih i četvr­ Irci traže svoju republiku. Irski dele­ (Nastaviće se.) tinu ribar kih lađa, sve riječne brodove gati zatražili su od Wilsona audijenciju, izuzev oniili, koji imaju da naknade iz­ u kojoj b mu podnijeli svoje predloge o gubljene savezničke brodove. Savezni­ ci imaju prava za pola godine da sagra­ irskoj republici. Posredovanjem Ljoyđ de u njemačkim brođarnicama godišnje Gcorga Wilson Je otklonio primanje ove Naš savez sa Grčkom? Radio iz Atipo 200.000 tona najviše. Njemačka će delegacije. ne donosi, da je prema grčkim listovima vratiti svu stoku, mašine i druga trgo­ Opreznost franc. socijalista. Socijali­ utvrđen savez između naše države i vačka postrojenja, oduzeta ili srušena. Grčke. Grci traže, da sc stane na aut stička radikalna stranka koja jc najjača §avcznici imaju pravo za pet godina da okupaciji Valone od strane Italije, jer traže od Nijemaca 25 cd sto hemijskih grupa u parlamentu odgodila jc raspra­ za takvu okupaciju nema nikakvog raz­ proizvoda i boja. Njemačka će liferovati vu o ugovoru mira dok nc bude poznat loga. za 10 »godina po 7 milijona tona uglja u svima svojim dijelovima. Našo granice. »Journal des Debats« godišnje Francuskoj, Belgiji 6 milijona, piše: Neposredni pregovori između Ita ­ Italiji do 8 i po i Luksenburgu koliko je lije i Jugoslavije još se nastavljaju. Ta­ ranije trošeno. Za tri gođ ne Njemačka lijani ne zahtijevaju više tako tvrdo­ ćc liferovati Francuskoj godišnje 35000 korno Rijeka i Dalmaciju. Tvrđi se. da tona bcnzola, 50000 tona ugljene smole Povodom nuvabskih fcrlja. Jučer se će sc zadovoljiti sa otokom Visom i ne­ i 30000 tona amonljačkog sulfita. Komi­ završila šk. godina na ovdašnjoj šer. kim manjim otocima. Talijanski zahtjevi sija za naknade utvrdiće cijene. školi. Ovaj je zavod polazilo u svemu pomaknu! ’ su sc prema sjeveru. »Jour ­ Pomorski kablovi koji pripa­ 33 đaka. Kako čujemo, uspjeh je dobar nal des Debats«, koji uvijek piše oštro daju Njemačkoj u inostranstvu, ustupa­ samo je žaliti što je tako mali broj slu­ protiv Italije, dodaje da prema \Vilsoju se saveznicima. Njina vrijednost obšatelja. U nas je ovo jedini islamski novim načelima mogu o sjevernim stra ­ računaće se u računu naknada. zavod, gdje đaci stječu znanost u višem nama odlučiti samo Slovenci i Nijemci, stepenu. Tu se đaci obrazuju u oba IX. Dio: jer tamo ne prebiva ni jedan Talijan. smjera, što je nama baš i najpotrebnije. Financijske odredbe. Novi zahtjevi Italije. Talijani i JugoVeć je evo trideset i dvije godine, od Sva dobra i prihodi njemačke care­ slavni pregovaraju još uvijek, i ako in­ kako se ovaj zavod otvorio. Nc može vine i njemačkih država smatraju sc kao direktno. »Homme Libre« piše, da Ta­ nas nikako zadovoljiti dosadašnji rad zaloga za naknade, za troškove iz doba lijani nijesu više tvrdokorni u .pitanju svršenika toga zavoda. Tek su iznimke, okupacije i od primirja, kao i za sve Rijeke i Dalmacije, ali da naprotiv za­ što su se posvetile narodnom prosvje­ obaveze, proistekle iz ovog ugovora. htijevaju željeznice, koje vode u ćivanju. Ali od sadanjih se šerlatlija pu­ Do 1. maja 1921. god. Njemačka bez Trst i Rijeku. Jadransko Je pitanje — no i puno Viišc nadamo. Oni ne Žive u odobrenja saveznika ne može raspola­ veli pomenuti list — poprimilo drugi doba tuđinskoga apsolutizma i nc sapigati svojim zlatom. Saveznici imaju pra­ oblik: nc radi sc više o tome, kome će пје iii lanac ropstva. S toga se može­ vo raspolaganja neprijateljskim dobrih pripasti obala, već čiji će biti prometni mo nadati da će naše šcriatlljc znati i ma đo trenutka potpisa mira. Njemačka putevi. htjeti raditi na polju narodnog prosvje­ se odriče svih koristi iz Brest-LitovItalija popušta. »Jugoslavenski presćivanja. skog ugovora zaključenih od 1. avg. biro« u Parizu javlja, da sc Orlando ne­ Oni su to i tijekom školske godine' 1914, god, sa Poljskom, Finskom i Bal­ očekivano povratio u Pariz, kao što je pokazali. Čim su dahnuli u slobodi, vi­ tičkim državama, kao i svih ugovora, i optutovao. Savjetovanja talijanskih dimo jh gdjo j«c odazivaju narodnim zaključenih sa Rusijom, Turskom, Bu-> ministara bila su kratka, ali odlučna. željama i narodnim prvim potrebama. garskom i Austro-Ugarskom. Za godi­ Gledajući istini pravo u oči i i-zlnživši Djelom pokazuju kako misle, kako os­ članovima vlade situaciju, koju Italija nu dana od potpisa mira Njemačka će jećaju za narod. Iz skromnih su džepo»ne može promijeniti, Orlando je naroprenijeti na komisiju za naknade sva va skupili za »Osvitanje« i nišane merdokumenta i interes od koncesija u Ru­ čito zahtijevao, da se obuzda ton tali­ hum Catića nc malu svotu za 1200 K. siji, Kini, Audtro-Ugarskoj, Turskoj i janske štampe i javnosti, razlažući svu To je plod slobode mišljenja, slobode Bugarskoj. Na ime garantije predaće štetnost takvog držanja za samu Itali­ rada. ju. Ministri su odlučili, da upotrijebe sve povjerilačke obveznice Austro-USad odlaze svojim domovima, pa se sav svoj utkaj na stišavanje javnog garske, Bugarske i Turske, kao i svu nadamo da ćemo moći što donijeti u mnijenja i da objasne istinski međunazlatnu gotovinu njemačkih banaka. Pla- Pregled. Prosvjeta i škola. �mo istini za volju. Mi imamo da rekne­ mo svoju o zadnjem pasusu članka, u kome doslovce stoji: »Evo (jvaj i ovaki čovjek, koga ni njegovi sugrađani u Derventi ne trpe, i danas je još profe­ sor i danas on odgaja kadije i truje mu­ slimansku mladež«. Mi naprosto ne razumijemo, šta g. pi­ sac misli pod ovim »otrovom«. 'Га ini smo oni, koje »ovaj i ovaki čovjek« tru­ je, a mi toga otrova do danas ne osjetismo. Možda sc to trovanje sastoji u to­ me, što g. dr. Hadžikadić s jedna­ kom ljubavi govori o srp­ skim kao i o hrvatskim piscim a i preporučuje nam, da što više či­ tamo njihova djela, i što nam je za vri­ jeme tuđinske uprave, kad je ćirilica bila zabranjena u školama p r e p o г učivao, da čitamo i ćirilicom pisane članke i pjesme u škol­ skim čitankama, kao vrlo dobre i kori­ sne, pa da se uvjeri, da li mi uistinu to činimo, on nas je u razredu pitao za sa­ držaj pojedinih članaka i pjesama. Ako sc u ovome ne sastoji to trovanje »ka­ dija i muslimanske mladeži«, onda mi drugo ne znamo i zato molimo g. pisca onoga članka, da nam on to rekne, a mi ćemo mu na tome biti zahvalni, jer će nam u protivnom slučaju uvijek ostati neriješenom tajnom, zašto je gosp. dr. Hadžikadić štetan po nas i po našu školu. Naprotiv mi znamo, da je g. dr. Ha­ džikadić učinio neprocjenjivih zasluga nama i našoj Školi. Otkako je on došao na našu školu, naša je opća naobrazba znatno kročila na­ prijed, i mi smo dobili mnogo širi po­ gled na svijet. Doklegod su bili prije ho­ norirani profesori srpsko-hrvatskoga jezika, koji se nijesu bogzna kako bri­ nuli za našu naobrazbu, i svaki se čas mijenjali, dotle je naša naobrazba znat­ no trpila, ali otkako nam je došao stal­ no g. dr. Hadžikadić i kao pravi patri­ ota, kome leži na srcu napredak njego­ va naroda, s najvećom se ljubavi i ma­ rom dao na to, da nam što više proširi vidokrug, odonda se i mi mnogo druk­ čije osjećamo. Zbog toga je kod nas g. dr. Hadžikadić najpopularniji i vrlo cijenjen. Za to mi stavljamo na srce našoj ze­ maljskoj vladi, da ona, ako joj na srcu leži interes i napredak naš i naše ško­ le i uopće svih bos.-herc. muslimana, i nadalje ostavi na našoj školi g. dr. Ha­ džikadića, i što više, mi tražimo u ime svih bos.-herc. muslimana, da ga ime­ nuje i na šeriatskoj gimnaziji, od koje mi mnogo očekujemo. Na koncu pozivamo gosp. bezimenog pisca, da nam odgovori, u čemu je on opazio kod nas taj pogubni utjecaj g. dr. Hadžikadića, inače ćemo njegovu tvrdnju smatrati velikom neistinom.« našem listu o njihovom radu među na­ rodom. Polje im je široko: ćursovi, jav­ na predavanja j analfabetski tečajevi. Za to su spremni, za to se i uzgajaju. Narod će ih, neka budu uvjereni, rado dočekati i biti im zahvalan. Za to im je baš sad dobro došao ramazani šerif. Na ć u r s, šeriatlijc, pa dokažite naro­ du da džaba ne jedete iz narodne kese! Osvijestite narod kako će moći sam so­ bom misliti i sam sehi pomoći. Eto vam i čitaonica, gdje ćete moći uputiti narod na pravi put prosvjete. Učite ga čitati i pisati, jer toga nam najviše manjka, bez toga ćemo teško naprijed. Poka­ žite dobar put našoj srednjoškolskoj omladini i pripremite joj tcrrain, kako biste se mogli u tom radu nadmetati i natjecati. Na ćusr, jer narod treba prave islam­ ske prosvjete. Ne gledajte na »pozvane« nego im prednjačite, zastidite ih! Budite lučonoše, pa da ih prisilite na Sljedova­ nje. Osim s ćursa djelujte i na sastan­ cima; drmajte, budite! U to vam ime sretan put i božiji tevfik! džf. Narodno pozorlštc. Gledali smo u su­ botu Gogoljev komad »Ženidbu«, koji je mjestimice uspio. Gosp. Radenković, Ćurčić, te ggja Ćurćič dobro su igrali. Nijesu loše igrali ni Zloković, Ognjenović, ali se kod njih opazila nestalnost i nešto nenaravnosti. U nedelju se igrao »Posljednji ples biskupa Orleanskog« od Begovića. Ko­ mad nas prenosi u Francusku, u doba romantizma, doba paževa i napudranih lica. Biskup udaje sinovicu za starog markiza, a ona voli paža biskupova. I biskup ima nekakvih uspomena iz mla­ dosti, pa kada mlada Ijepušasta sinovica bježi iz muževe ložnice, on je sr­ dačno prima i opet nagovara, da se vrati, kada je stari markiz obećao ispu­ niti sve njezine želje i željice. Komad je igran vrlo dobro. G. Zloković, gđa Đeković osobito su se istakli. Iza ovoga igrat je »Knez Ivo od Seinberiie«, koji se može uzeti da je propao. Ovake stvari nisu ni savremenc ni do­ bre, jer zašto na novo iznositi djela pro­ šlosti, da se mute dobri odnosi sadaš­ njosti? Ali povrh svega moramo prizna­ ti da je Kulin kapetan izvrsno igran. Želili bi vidjeti naše glumce u kojoj boljoj stvari, kao što ih je davalo os­ ječko kazalište. —fzL Nušić u Zagrebu. U nedjelju je prispio u Zagreb književnik Branislav Nušić. On će u četvrtak čitati u kazalištu naj­ noviju svoju dramu »Kneginja od Tribala«. Pohvalan postupak. Povodom napadaja anonimnog pisca u »Srpskoj Riječi« broj 51., o kojem smo pisali u prošlom broju našeg lista upravili su đaci šeriat škole pismo re­ dakcijama »Srp. Riječi«, »Jugoslavije« i »Glasa Naroda«, u kojem odbijaju dr­ sku tvrdnju o bajagi rastrovnom radu g. dra Hadžikadića. »S. R.« nije htjela u cijelosti donijeti đačke izjave, nego samo dva kraća izvatka, nu konstati­ rala je lojalno da je »pismo potpisano od svih đaka« i da se je o tom lično uvjerila. Đačko pismo, kako je štampa­ no u »Jugoslaviji« glasi: »Pod naslovom »Za što se ne čisti?« izišao je u 51. broju »Srpske Riječi« od 23. o. mj. iz pera nekakvog anonimusa jedan kilometrični članak protiv našeg obljubljenog profesora, g. dra Atifa Ha­ džikadića, u kome je on prikazan naj­ većim frankovcem, denuncijantom, franko-furtimašem, neprijateljem našeg naroda i narodnog jedinstva itd. I ako se mi ne ćemo upuštati u izricanje suda o istinitosti navoda, koji se nas ne tiču, jer to nije naša stvar, a nijesmo u to ni upućeni, ipak ne možemo, a da ne reknemo, da se gosp. bezimenom piscu vrlo malo može vjerovati, jer iz članka bije silna lična mržnja. Priznati se mo­ ra g. bezimenom piscu, da ima vrlo bujnu fantaziju, i da je članak tako do­ bro obradio, da upravo goni suze na oči od žalosti, a ujedno i vatrene varnice na ovog »bezdušnika«. Šteta samo, što g. bezimeni pisac nije izričito rekao: »Zahtijevamo u ime pravde reda i mira, da se ovaj čovjek odmah objesi«. Međutim kako smo malo prije rekli, mi ćemo se osvrnuti samo na ono, što se nas tiče, i to ne da branimo našega g. dr. Hadžikadića, jer mu to nije ni potrebno, a ako mu bude potrebno, on to može i sam učiniti, nego to činimo sa­ Odgovorai urednik: M. Sudžnka. Broj 37 Spoj „PRAVDA* — „ПРАВДА" Sirana 4 Страва - Domaće vijesti. i ; | i I 1 1 j I I Neopravdane odredbe. Tuže nam se muslimani iz pojedinih mjesta, da su neki kotarski predstojnici naredbu o iz­ gonu stranaca primijenili i na čisto do­ maće ljude. Takav jedan slučaj desio se je u Bjeljini sa Jusuf ef. Smailagićem 1 mualimom Lelićem, članovima mjesnog odbora naše organizacije. Dobili su odluke, da se sele u svoja rodna mje­ sta, proti kojih su oni naravno predali u tok. Razlog ovakom postupku vele, da je neki dopis u zagrebačkom »Hrvatu«, jer se umnja, da su ga oni poslali. Sve i kada bi to bila istina, ovako se ne bi smjelo postupati sa ljudima, kojima je ovdje jedina dortovina. Nu mi pozitiv­ no znamo, da doitčnog dopisa — koji je u ostalom potpuno istinit — oni niti su poslali, niti šta o njemu znali. Ovakim nepromišljenim postupkom, moglo se dovc ti u opasnost egzistenciju dvi­ ju čestitih porodica Tražimo'stoga od zemaljske vlade, i da pojedine kotarske predstojnike, koji mlad'i i još neiskusni zauzešc ovaka od­ govorna mjesta pouči, da poštivaju za­ kon i svačiju slobodu i da se ovaki sa mirnim i poštenim građanima u istoriji besprmjerni ispadi više ne ponavljaju. Analfabetski tečaj. Ovdašnji »Musli­ manski športski klub« otvara na 1. juna prvi besplatni tečaj za poduku u čita­ nju i pisanju. Na ovaj tečaj mogu dola­ ziti kako članovi društva tako i oni česliti im liniani,‘koji njesu članovi, a žele da nešto nauče. Društvo daje sve potrebbimc kao: sobu u svojim prostori­ jama, rasvjetu, učitelja i t. d. I Ko želi da nauči za kratko vrijeme piI sati, čitati i računati koliko mu je naj! potrebnije u životu, neka se prijavi u prostorijama »Muslimanskog športskog kluba« (na Bendbaši) svakim danom od 4—9 jati posilje podne, kod društvenog inkasanta. Svi oni, koji se prijave u te­ čaj, neka dodu 31. maja 1919. na sasta­ nak u društvenim prostorijama, da se odredi vrijeme za obdržavanje tečaja, kako bi bilo za sve najugodnije. Merhum Muhamed Hllmi ef. Džabić. Ovih dana je Mostar osjetio težak uda­ rac smrću ovog zaslužnog svog gra­ đanina, za kojim je potekla mnoga suza, jer u njemu izgubiše njegovi drugovi svog iskrenog prijatelja, a mnoga siro­ tinja svog skrbnika i hranitelja. Altru­ izam, požrtvovnost, skromnost i druge vrle i rijedke osobine kitile su našega rahmetli »Hilmu«, i zbog toga bijaše to­ liko ugledan i obljubljen kod svakoga, ko ga pobliže poznavaše. Svako kul­ turno i ekonomsko poduzeće brojaše ga medu svojim osnivačima i podupiratcljima, te zato i osjetiše sva naša društva njegovom smrću nenadokna­ divi gubitak. »Muslimanska ženska za­ druga«, /»Muslimanski jugoslovenski klub«. Odbor za zaštitu muslimanskog ženskinja«, »Pododbor džemijjeti Umi­ je« i druga kulturna društva sve su to siročad, koja ostadoše cvileći za svojim odbornikom i predsjednikom, koja će dugo i dugo čekati dok dobiju pravog zamjenika. Svako društvo i svaki ko­ risni pokret naidžoše kod njega na podpuno razumijevanje, jer bijaše uistinu rijedak čovjek. Rijedak je bio po svom držanju pre­ ma svim sitnim malograđanskim za­ djevicama, i ne mogaše ga ništa povući u takav vrtlog. Samo dobro i plemenito bijaše i u srcu i pred očima rahmetli Hilmi. On je držao, da jedino hladnim i razboritim poimanjem možemo ispu­ njati zahtjeve i dužnosti, koje nam dru­ štvo i narod nameću. Bijaše praktičan ne manje i u eko­ nomskim stvarima, jer njegovo nastoja­ nje oko vođenja svoga gospodarstva odavaŠe i u ovom rijedak tip. Tako se isto brinuo oko podizanja ekonomskoga stanja našega elementa, te ga vidimo među osnivačima »Musi, trgov. udruženja« u Mostaru, a smrt ga zatoče kao člana upravnoga odbora »Hercegovačke banke«. S kolikim li je pak interesom rahmetlija pratio osnu­ tak J. M. 0.! Sav je bio razdragan, da u vrlo važnim momentima dolazi među bos. herc, muslimanima do jedinstvene organizacije, kojoj bijaše vrijedan i is- • kren pristaša. Zajednički rad muslima­ na na kojem god polju bilo, bijaše jedi­ na njegova želja i sve sile posvećivaše ovakovom radu. Da je rahmetlijina smrt velik gubitak po nas i naš narod i da je pobudila ve­ liku žalost u mostarskom građanstvu posvjedočila je ona mnogobrojna džennaza, kojoj prisustvovaše građanstvo bez razlike vjere. Neka Allah utješi njegovu ucviljenu obitelj, a njemu da mjesto u firdevsi ala dženetu! bij. Muslimanski športski klub. Dosadanji »Musi. Soko« i »Musi, đački športski klub« u Sarajevu fuzionirali su se ovih dana u »Musi. šp. klub«, čiji se je od­ bor ovako konstihiisao: Predsjed­ nik: Safvet Sahačić, potpredsjed nik: Asim Dugalić; kapetan: Ahmed Abadžić; tajnik: Mustafa Sof- | tić; blagajnik: Halim Rašidkadić; knjižničar: Mustafa Kumašin; orudar: Edhem Gjulizar; k u ć e nad­ zornik: Muhamed Saračević; bez funkcije: Ahmed H. Omerović, Ahmed Bičakčiić i Ešref Muhić. Kao što donosimo na drugom mjestu, ovaj je klub odmah prešao na poziti­ van rad, otvorivši tečaj za nepismene, pa njegovo djelovanje pozdravljamo s iskrenim veseljem. Cvao .i napredovao! Iz naše organizacije. Poziv na sjednicu. Članovi šireg od­ bora naše mjesne Organizacije za ko­ tar Sarajevo pozivaju se na sjednicu, koja će se obdržavati u srijedu 5. dan ramazani šerifa (4. juna) u 3 sata iza akšama (odmah iza teravije) u prosto­ rijama ovdašnje Kiraethane. Pošto se radi o važnim pitanjima umoljavaju se svi članovi kako iz Sara­ jeva tako i sa sela, da nefaljeno dođu na ovu sjednicu. Gospodarstvo. Novi porez. U financijskom odboru pretresa se osnova zakona o porezu na ratne dobitke. Ovaj zakon bi­ će podnešen predstavnicima još tokom ove sedmice. Šećer dolazi Tečajem mjeseca juna, jula d avgusta uvešće se u našu državu iz Čehoslovačke 600 vagona šećera i to uz cijenu 1 K na kilogram. Roba za Jugoslaviju. Prema ugovo­ ru sa Čehoslovačkom, počevši od 1. ju­ na uvoziće se u našu državu još 12.000 tona ugljena kamenog i drvenog, 8.000 tona koksa, 12 vagona šibica 5 cisterna ulja za automobile i 15 vagona novin­ skog papira. Austrijski dugovi U četvrtak se vijeće četvorice bavilo austrijskim dugom. Ni­ je usvojena nikakva odluka. Iz vijesti pariškog novinstva, sve se jasnije razabire da se glavni uzrok za­ kašnjenja predaje mirovnih uvjeta njem. Austriji ima tražiti u poteškoćama, koje prouzrokuje riješenje austrijskog financijalnog pitanja. Prije nego se predloži mirovni ugovor Austriji upitaće se o tom nasljednici bivše Monarhije za mnijenje. Ovi se narodi protive tome, da na te­ melju svoje porezne snage i poreznoga ključa participiru na predratnim dugo­ vima, no neće da čuju za ratne dugove, jer neće da plaćaju za rat, na koji su bili prisiljeni. U toj stvari saslušaće se dr. Kramarž, koji je kroz 17 godina bio predsjednik proračunskog odbora bečkog parlamenta. Pomorska banka u Gružu otpočela je svoje poslovanje 15. maja. Ovaj će se zavod baviti svim poslovima, koji za­ sijecaju u bankovnu i mjenjačku struku, te uvoznom i izvoznom trgovinom, a osobitu će brigu i pažnju posvetiti raz­ voju našega parobrodarstva i uopće prometu na motu. Prodaje se jedan fotografski aparat [drveni] sa tašnom 9/12 cm. format. Tko želi ne­ ka upita u Velikom Ćurčiluku br. 47. 1—3 70. Prlvilego vana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA. Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Srebrenlca,Stolac i Visoko. Vlasnik: Centralni Odbor »Ј. M. O.« Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, * vrši sve uplate i naplate ukraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Štamparija D. ćc A. Кајож, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fb1d3a040626357915ed11f03805e5b6.pdf cbd2456f6e78575ead81a3a16c46723d PDF Text Text POJE№3 ЕГ 40 Е З ' n Izlazi subotom, utor i Četvrtkom. ili ПРЕбијв FEdakuiGji" Pretplata godišnje 40. ru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota М. шаЈч 1919. (1. ramazana 1337.) Broj 39. Zakonski pretilog tira Nježića. i. Gospodin dr. Nježić donio je u agrar­ nom odboru zakonski predlog u ро,gledu riješenja agrarnog pitanja, koji potpuno onemogućuje muslimanskom dijelu našeg naroda gospodarski život, jer taj zakonski predlog ide za tim, da i najmanje parče zemlje izbije iz ruku muslimana. Taj zakonski predlog nije ni donesen u svrhu pravednog riješenja agrarnog pitanja, koje je u cijelosti s oci j a 1 n o pitanje i čije riješenje ima da udari bolje i jednake uvjete go­ spodarskog života našeg svekolikog na­ roda u budućnosti. On je donesen sa­ mo za to, da se oduzme sve, što mi musliman: posjedujemo i da nam se op­ stanak ugrozi. Kad se ne bi išlo za tim, da se agrarno pitanje ima riješiti pot­ puno na štetu nas muslimana, onda za­ konski predlog dTa Nježića ne bi bio onaki kakav jest, nego bi bio izrađen tako, da svakom državljaninu našeg kraljevstva omogući, da dođe do zem­ lje i da si osigura egzistenciju. On ne bi tražio, da бе i ono malo beglučkih posjeda oduzme, nego bi tražio, da se posjednicima beglučkih zemalja dade još zemlje ako im je malo ono, što po­ sjeduju, za obezjbijeđenje svoga opstan­ ka. : 1 previše su jasni motivi, koji su gospodina Nježića nukali na onaki zakon­ ski predlog: sve„ što se naše zove, mo­ ra postati zajedničko dobro, mora se odmah oduzeti i mi moramo prestati živjeti. Kao da ga je nadahnuo svojim fanatizmom Englez Gladston, koji se Bogu čudio, »da nas muslimane drži ljudskom društvu na teret«. Naravno to шјс rečeno u projektu, dra Nježića i njegovo neraspoloženje prema nama ni­ je tako precizno izraženo, kao što ga je spomenuti Englez pokazao. Nu zakunski predlog dra Nježića dalekosežaijeg je značenja od gornjih riječi, jer traži da nam se oduzmu najglavniji uslovi op danka, pa ćemo onda za kratko vrijeme postati pravi — beskućnici. Ko god uzme preda se projekat dra FELJTON. Ml ' ; " ----- — — ■ ■ Mehmud Muhtar-paša: Island po Kur’anu i Hadisu. IX. Uskrsnuće. Besmrtnost duše t. j. uskrsnuće i po­ novno oživljenje iza smrti kao i povra­ tak Bogu (dž. š.) u vječnost sačinjava prema islamskoj nauci svrhu i temelj zemaljskog života, jer se veli u Kur’anu 45.н. Bog je stvorio nebesa i zemlju uistinu, da nagradi svaku dušu po zaslu­ zi, da im se ne učini nikakva nepravda. - Imade u Kur’anu mnogo ajeta, koja se bave oživljenjem i sudnjim danom; ovdje ćemo navesti samo znatnija aje­ ta: 22.#. 0 ljudi, ako vi sumnjate u oživljenjc, promislite, da smo vas stvorili od zemlje, zatim iz kaplje sjemena, on­ da iz stisnute (usirene) krvi pa iz mesa skalufljeiiog i neskalufljenog, da vam dokažemo svoju moć. — 50.4a. Doista mi oživljujemo i usmrćujemo i sve se nama vraća. —- 22.,. Bez sumnje će doći čas (sudnji dan), i Bog će oživjeti sve iz grobova. — 50.,o. I očekuj dan, kada 6c glasnik iz bliza mjesta zovnuti Dan, и koji ćete zaista Čuti glas, to je dan uskrsnuća. — 75.18.-к. Toga je dana po­ vratak Bogu (vi ćete stajati pred Božhm sudom); tada će biti- objavljeno čo­ vjeku, šta je učinio i propustio, i čovjek 6c svjedočiti sam protiv sebe. Nježića, mora dobiti gornje uvjerenje. dio naroda $rba i Hrvata, kojima se mora osigurati ne samo život, nego ili Jer riješenje agrarnog pitanja kod nas po načelima, koja sadrži zakonski pred,očuvati i od gospodarske prevlasti dru­ gih dijelova našeg jedinstvenog naroda. lcg gospodina Nježića, nije nikakvo riHamlđ Kurbegovlć. ješenje, nego znači još više pogorša­ nje agrarnih odnošaja i poremećenje go­ spodarskog života, ako bi se od musli­ Sarajevo, 30. maja. manskog dijela našeg naroda oduzeo U oglasnom dijelu »Glasa Na­ svaki komadić zemlje i od muslimana roda« čitasmo prekjučer ovu objavu sa­ stvorio — proletarijat. Sredenje agrar­ nih odnošaja i riješenje toga problema j rajevske direkcije državnih željeznica kraljevstva SHS, datiranu sa 22. maja: ne bi se postiglo jednostavnim oduzi­ »Željeznička direkcija u Sarajevu pri­ manjem i slobodnog i neslobodnog po­ miče putem natječaja 40 pripravnika za sjeda od muslimana, nego bi se stvorilo majstore pruge, koji će se kod iste takovo stanje, koje bi muslimane nu­ stručno izobraziti, da uzmognu u što kra­ kalo na najžešću borbu, da dobiju onu će vrijeme postati podčinovnici. zemlju, koja im se oduzima, a koja im je Pobliže je objavljeno u službenom li­ glavni o nov života i opstanka u do­ stu »Narodno Jedinstvo« od 27. maja o. movini. U toj borbi naravno da bi mu­ g. broj XLII.« slimani morali uspjeti, jer ostva­ Ovom postupku moramd prigovoriti renje načela, za koje bi se borili, traži iz dva razloga. Prva je nepravilnost u socijalna pravda i duh socijal­ tom, što ta objava nije dostavljena i nog poretka, koji ne trpe stvaranje no­ našem li tu, da i mi sa svoje strane vih socijalnih nepravdi, kakve zakonski mognemo upozoriti naše ljude, da se pri­ piedlog dra Nježića u sebi sadrži. jave i natječu. Čini se da se g. upravi­ Riješenje socijalnih pitanja nije u tom, telj Gartner nije još odučio od svoje da se na'jednoj strani prilike poboljšaju stare navike,’ da u željezničku službu a na drugoj — pogoršaju. Riješenje so­ tura samo »odabrane« ljude. Njemu cijalnog problema mora biti takovo, da kanda ne ide u glavu diktat novog de­ proizvede opće zadovoljstvo i mokratskog doba, pa još i sad radi po jednake socijalne i kulturno-gospostaroj metodi, da ovake stvari objav­ darske uvjete ljudskog razvitka. ljuje samo u zvaničnoj i poluzvaničnoj Agrarno pitanje je čisto socijalno pi­ štampi. Kao što se je silom prilika od­ tanje, koje se mora i rješavati prema učio od potpisivanja goticom i na­ načelima socijalne pravednosti. A gdje učio i potpis ćirilicom, isto se tako tre­ ' je ta socijalna pravednost u projektu ba i mora priviknuti na poštivanje dra Nježića? Osim otvorene namjere, svih narodnih glasila. da se muslimanski dio našeg naroda Drugi prigovor, koji ovom prilikom gospodarski uništi, nema nikakvih dru­ moramo staviti ne samo g. Gartneru, gih momenata u tom zakonskom prednego i svim odjeljenjima na­ logu, koji bi pokazivali, da dr. Nježić še vlade, odnosi se na ostentativni želi riješiti naš socijalni problem, agrar­ bojkot našeg lista u pitanju zvaničnih no pitanje, onako kako će se naš go­ oglasa. Kad se radi o besplatnom spodarski život pridići, a da se tim ne donošenju zvaničnih saopštenja, onda je našoj yladi i te kako poznato »cijenje­ I stvpri nezadovoljstvo u jednom dijelu našeg naroda i njegov opstanak ne uno« uredništvo »Pravde«. Nu radi li se grozi. Osim otvorene mržnje na nas o plaćenim oglasima, onda su »za­ boravni«, »neupućeni« 1 kako se već is­ i muslimane, koje dr. Nježić hoće da pot­ kazuju te službene pctTjanije/^-' i puno oslabi, nema nijednog paragrafa u i njegovom zakonskom predlogu, koji bi U takim prilikama oglatf mu svakud, ! išao za tim, da i nama omogući život samo пс »Pravdi«. To nije dostojno. Kad ih može dobiti »Srpska Riječ«, pa j u domovini. Osnova je skroz netole­ čak i »Glas Slobode«, zašto da ih ne do­ rantna i pokazuje sve prije nego li mibije i »Pravda«? 1 ' ao, da su i ovdašnji muslimani znatan U Kur’anu se nalaze mnoga ajeta, koja na to pokazuju, da će uskrsnuće onda nastati, kada zemaljska kruglja dovrši svoju putanju zbog prevrata u vasioni: 77.8.-10. Kada se ugase zvijez­ de, kada se rastavi nebo, kada se brda razaspu u prah. — 50.«. Onoga dana, kada se zemlja rascijepi, jest uskrsnu­ će i sve će Nama poletjeti, a to je Na­ ma lako učiniti. — 16.TU. 1 sudnji dan će brže preletjeti nego jedan tren. I kao što Evcndeljc (Indžii) navješću­ je buduće carstvo nebesko, opominje i Kur’an često približavanjem sudnjega dana: 53.68. Približuje se sudnji dan, i niko ga osim Boga ne može otkriti1. — 79.„-4rt. Oni će Te pitati o času (uskrs­ nuća), kada mu je rok. A Šta im Ti znaš o tome reći? Samo ovo: Boga mi, on će doista doći. Ti si samo opominjač za onoga čovjeka, koji se boji toga časa. Kada dođe vrijeme sudnjega dana, č&niće se ljudima, kao 'da su proboravili (proživjeli) samo jednu večer ili jedno jutro. — I?.«. Jednoga dana bićete po­ zvani, a vi ćete odgovoriti hvalom i slavom Bogu te ćete vjerovati, da ste samo jedan časak bili u grobu. — 17.,4. I ko je dolje na zemlji bio slijep, neka ostane slijep i na onom svijetu i još vi­ še zaluta s pravog puta. Stupanje ljudi pred lice Božje izvršiće se pod vodstvom pejgambera. 17.м. Jednoga daha zovnućemo sve ljude s njihovim vođama (poslanicima). X. Raj I pakao. Uskrsnuće donosi nagradu poštenim i čestitim ljudima, koji^su vjerovali u Boga, kao i kaznu onim, koji su bez­ božnici bili. Za nagradu se obećaje bašča blaženosti (dženet): 3.1S. Želite li, da vam ob­ javim dragocjenije dobro nego li je ovo zemaljsko? Pobožni će naći kod svoga Gospoda vrtove (bašče), kroz koje te­ če rijeka; tu će oni vječno živjeti i naći čiste supruge i uživati Božju milost. — 44.9j.-j9. Zaista će pravedni biti na si­ gurnom mjestu u baščama i kod izvora; oni će odjeveni u svilenu odjeću jedan prema drugom počivati (sjediti), i Mi ćemo ih oženiti crnookim djevojkama (hurije). Oni mngu slobodno zahtijevati svakovrsne plodove i uživati, a neće ih tu smrt pohoditi (neće okusiti smrti). Ovi i slični opisi raja shvaćaju se sa­ mo alegorički (u prenesenom smislu) j kao znak i slika. Zemaljsko uživanje, koje pribavlja najveću sreću i veselje te sačinjava požudu svjetine, izrazule Kur’an u svojoj cjelokupnosti kao naj­ veću rajsku blaženost, koju* sebi teško može predočiti, inače običan čo­ vjek. U samome Kur’anu se veli (3.5), da se on djelomice sastoji iz poredaba. Pa i ovaj ajet znači isto: 24.м. I Bog pravi poredbe za ljude. 0 pravom duševnom značenju raja obavješćuje nas ovaj ajet: 18.110. I ko se nada, da sretne svoga Gospoda i ро,- račun pošt štedionice Ш9 Godina I. Ovo pitanje stavljamo predsjedniku vlade g. Soli i odlučno tražimo, da u tom pravcu zavede red i jednakost. 0vo tražimo ne samo u svom interesu, nego i u interesu naših trgovaca, koji većinom prate samo naš list. Jedna simp tična po­ java; Beogradski dopisnik »Srpske Riječi« došao je na zgodnu misao, da stupi u uži dodir sa ljudima iz »Nar. Kluba« i da srpsku javnost upozna sa mišljenjem prekosavskih Hrvata. »Meni se čini — veli Košta Marić — da smo mi Srbi i Hrvati jedni cd drugih zazirali više što se ne poznajemo, nego li što smo jedni drugima tako strašni. Za svo vrijeme dok sam razgovarao sa gg. poslanici­ ma, oni su bili toliko prožeti idejom na­ rodnog jedinstva i dobra državnog, da ja i nisam opazio, da se nalazim u »zlo­ glasnom« Narodnom Klubu. Jer kao što su radikali bauk za Hrvate, tako je i Narodni Klub zloglasan kod Srba. Me­ đutim ni jedno ni drugo nije istina, ne­ go su nam to podmetnuli zajednički ne­ prijatelji naši i narodnog jedinstva, da bi u mutnoj vodi ribu vatali i na naš ra­ čun se veselili. Ali kako da se »poznamo? pita me jedan od poslanika. — Preko štampp i putem prijateljskih razgovora, bio je moj odgovor. — Dobro, štampajte Vi članke latinicom pisane od strane Hr­ vata, a mi ćemo Vaše ćirilicom ...« 1 eto, g. Mariću je odmah uspjelo, da dobije prvi članak sveučilišnog prote-, šora g. dra Đure Surmina, koji je po­ znat kao odavnašnji borac za narodno jedinstvo. Šteta samo, što ga »S. Riječ« nije štampala latinicom, da i tim vanj­ skim znakom dokumentira svoju tež­ nju za približavanjem dvaju plemena našeg jedinsvenog naroda. Radi važ­ nosti same stvari mi taj članak preno­ simo u cijelosti. Narodni zastupnik dr. Šurmiii piše: »S prijateljske sam strane zamoljen, gospodine uredničc, da Vam u cijenjeni list donesem koju crtu, kako mi Hrvati, gleda mu u lice, neka vrši dobra djela i neka nikog ne obožava osim svoga Boga jedinoga. — 33.48. Vaš pozdrav neka bude onoga dana, kada ćete Boga ugledati: Blagoslov i mir! Bog vam je pripravio plemenitu nagradu. — 10.n. Mi ćemo ostaviti one, koji se ne nadaju Nas susresti, u njihovoj bludnji i bezbožnosti. A o samom dženeti veli se ovo u ha­ disu: 571. Raj (dženet) se sastoji iz takih stvari, koje oci nikad ne vidješe, uši nikad ne čuše, a duh ih sebi nikad ne predoči. — 3.i2?- Natječite se u tra­ ženju oprosta od Boga i dženeta, koji svojom prostranošću obuhvata zemlju i nebesa i koji je određen za pobožne I pravedne. — A jedan hadis opet kaže: 390. Dženet se nalazi iza djela, koja su vam teška, a džehenem se nalazi iza takvih poslova, koji vas mame i draže. Na isti alegoriČan način prikazuju se muke paklene: 101.7. Ko će ti prikazati, šta je pakao? To je užarena vatra. — 44.,0-4«. Sudnji dan je svima stalno-od­ ređeno vrijeme. To je dan, u kojem ni­ ko nikome ne može pomoći ni koristiti i kad samo milost Božja odlučuje, jer je Bog doista moćan i milostiv. Sigur­ no će plod sakuma (jedno drvo u paklu sa užarenim plodovima) biti hrana ve­ likog grješnika, koji će gorjeti svojim tijelom kao rastaljena ruda i kuhati se kao vrela voda. Pakleni duhovi će vući grešnikc u vatru. �Sirana 2 Стцама kojima se kaže, da smo separatiste, za­ mišljamo razvoj naše države. Rado se odazvali tome, pa Vam evo šaljem ove crte, da se čuje i od nas u »Srpskoj Ri­ ječi« nešto. Moram odmah da kažem, da politiku po uspjesima prosuđujem, dakako uvažujući i sredstva, kojima se do uspjeha dolazi. Nemoralna i nezakonita sredst­ va mogu časovito da dovedu do uspje­ ha. Ali trajni uspjeh, trajni napredak može da ostane samo tamo, gdje je bilo jačih moralnih podloga za početak ra­ da. Ako toga nema, onda: kako došlo — tako prošlo. U kraljevstvu Srba. Hrvata i Slove­ naca mora da vrijedi isti temelj. Niti se može tražiti, a osobito danas, da mi svi budemo jednoimeni narod, niti se može očekivati, da one tistićgodinama hranjene i njegovane opreke budu izglađcne za mjesec dana. 1 odviše bi to bilo tražiti od ljudi, kakvi smo mi, a i kakvi su svi drugi. Ako se računa s tim ljudskim slabostima, očito je, da je za upravljanje naše otadžbine potrebno, da nam se dade vremena, kako bismo se snašli i Hrvati i Srbi. 1 ukućani se priučavaju na nove pridošlice, a kako se ne bi ovakva velika familija narodna, što smo postali poslije rasula, morala da pribira, okuplja, da upozna, kojeg će člana kamo da postavi za posao. Ima nas nedoraslih, ima nas zrelijih, a biće nas i zrelih. Ne može onaj nedo­ rasli da drži težinu i radnju kao onaj, koji je potpuno postavljen na noge. A i to ne znamo, gdje se koji i kakav na­ lazi i gdje ga i kako ga treba da posta­ vimo. U jednome smo posve jednaki: hoće­ mo da budemo jedno i hoćemo da radi­ mo za ovu svoju novu, proširenu, ali neizgrađenu novu kuću. Mi hoćemo svi da joj budemo neimari i to takvi, koji rade sebi, a ne drugome. Posla nam je mnogo. Negdje je rat uništavao, negdje je rat i pomogao. Sva­ ka kuća u sebi nesložna, raspašće se. A jer mi ne ćemo da se naša raspada, mi ćemo da privučemo one jače na po­ sao, da pomognu slabijima, pa da oja­ čani svi uzmognu što vi^e postići. I opet može to da bude, ako znamo svoje sile, svoju snagu. Snagu, što ćemo dozrfati, ako dadnemo da svaki svoju lič­ nu. individualnu snagu upotrijebi prema svojem alatu i svojem zanatu. Taj nam je alat dala u ruke zemlja sa svim svo­ jim neravnostima porazdijelivši nas u krajeve, koji negdje trehaju jedan, a ne­ gdje drugi. Drugi treba onaj u Banatu, drugi onaj u kršu hercegovačkom ili pod visokim Trebevićem ili u gori Romaniji. Govoreći o onome, što nam je svako­ me najbliže, imao sam na umu onu našu veliku kuću, koju zovemo državom. I u toj našoj kući ima ukućana, od kojih se jedan zove Srbin, drugi Hrvat, treći Slovenac. Tri brata od jedne majke ne će da im se kuća očinska rastepe. Sva tri rade oko nje, sva tri će nastojati, da je što ljepše, a i brže urede. Ipak će ostati u kući svaki sa svojim imenom, jer mu je to milo. I ostaće brat sa svoNa zapadu je rašireno jedno krivo mišljenje o muslimankama, kao da im je bajagi određen niži položaj u Islamu i da im tobože i Kur’an poriče svako blažen­ stvo. Ovaj je nazor posve kriv, jer Is­ lam nije samo osigurao svjetovna prava ženama u širokom opsegu, nego ni u duševnom pogledu ne pravi nikakve ra­ zlike između muža i žene. Tako stoji u Kur’anu: 16.»». Ko čini dobro, bio to muž ili žena, ako je samo pravovjeran, toga ćemo Mi oživjeti za dobar život i nagradićemo ga za njegova dobra djela. — 33,м. Doista pravovjernim muževima i ženama pokornim, istinskim, čvrstim i poniznim, koji daju milostinju, poste i čuvaju svoje kreposti i sjećaju se Bo­ ga, obećao je Bog oprost i veliku na­ gradu. U duševnom dakle obziru stoji žena pred Bogom na istom steponu kao i muž. „Будућност* културно-белетристички часопис покрећу наши напредни националисти. Лист he се бавити културним и економским подизажем муслимана, ширењем писмености и свим другим савременим питањима која служе васпитажу муслиманског народа. Почеће излазити на 15. јуна и то два пута мјесенно. Цијена му je 84 „PRAVDA* — „ПРАВДА* jim osobitostima, i svojim ličnim svoj­ stvima, da iz svojstava i rada sva tri brata izađe kuća, dom, država naša što potpunija, što snažnija, što čvršća. Ovo smo mi svi imali na umu, kad smo tu svoju kuću iz razvalina sastavili. Kako bi se politički o tome govorilo, to bih drugi put, gospodine uredničc, ka­ zao, ako mi dopustite, da gostujem u Vašem cijenjenom listu.« Sarajevo, 31. maja. Sama pala... Gđica Almasa Iblizović, učiteljica na muslimanskoj djevojačkoj školi u Sarajevu i o d b o r n i c a s funkcijom u »Osvitanju« zaručila se sa gimn. profesorom g. Hakijom Hadžićem. S onim Hadžićcm, koji svojom nošnjom osamljeno odvrlji na stranu od islamske fcajcđiAce. solidarisa se sa zahtjevom Dž. Sulcjmanpašića za ot­ krivanje naših žena i tijein izazva ne­ povjerenje roditelja muslimanske mla­ deži i proti muslimanskoj inteligenciji a i proti samoj školi. — Zaruke gdice Iblizović bile bi njezina privatna stvar, koja se ne bi d ugih ticala. Ali njezin naumljeni korak kao nastavnice na mu­ slimanskoj Školi i odbornice n ašeg ženskog udruženja tako su se duboko dojmile drugih muslimanki uči­ teljica, njezinih drugarica i ostalih odbornica »Osvitanja«, da su je jednoglasno isključile iz društva i svoje sredine. Nadzorni odbor »Osvitanja« kod pre­ uzimanja njezine funkcije u društvu po­ kušao je još jednom da gđici Iblizović omogući povratak u dosadanju zajedni­ cu uz doličan prijem. Ali ona nije htjela ustuknuti i tako je njezin gubitak jučer postao definitivan. Žalimo je, ali smo preči sami sebi. Sama pala, sama se ubila! Mi se potpuno solidarišemo sa postup­ kom vodstva »’Osvitanja«, a jednom zgodnom prilikom osvrnućemo se pota­ nje na upadljive slučajeve, koji pobu­ đuju nepovjerenje i smetaju našem zdra­ vom kulturnom razvitku. Bilješke. Dr. Pavdić ne odstupa. »Hrvat« od 26. o. mj. donosi ovu bilješku: »Novine pučke stranke još uvijek raznose širom hrvatskog svijeta vijest, da se dr. Pavelić povlači iz javnoga života. Tako čitamo -u mostarskom, glasilu te nove stranke ovakovo zaključivanje: »Prema tome dr. Pavelić ne će uopće više ak­ tivno sudjelovati u našem stranačkom životu«. — Dopuštamo, da bi možda gospodi od nove stranke bilo to povla­ čenje po volji, ali ne dopuštamo im, da trube kao istinu ono, što smo mi već davno demantirali. Dr. Pavelić nema ni najmanje nakane, da se povuče s po­ litičkog rada. Naprotiv on se nada, da će mu obiteljske i zdravstvene prilike dozvoliti, da se opet u najkraće vrijeme svom energijom posveti narodnoj poli­ tici. Ako i nije više predsjednik Narod­ nog kluba, to ga ne će priječiti, da unutar istoga kluba razvije svu svoju K годишње. Претплата ce шаље на „Будућност" Сарајево. Ми овај лист најтоплије препоручујемо, a кад изађе осврнућемо ce опширније. Novi Život« — Trezvenost. Primili smo 5. broj ovog vrlo potrebnog mje­ sečnika, koji sadržaje slijedeće članke: — Ford o eprporodu čovječanstva. — Milan Đ u r a n : Pobratimstvo. — Guy de Mauppasant: Krštenje. — M. T. Alkohol u osnovnoj školi. — Dorđe K o nč a r : Što hoćemo. — Panta A ranđelović: Voćarstvo i apstinen­ cija. —- Dr. R. H e reod : Borba protiv alkohola u Finskoj. — Država u borbi protiv alkohola. Uredništvo lista nalazi se na Kipnom trgu broj 9. I. —- Pretplata iznosi go­ dišnje 5 K; za đake, radnike, učitelje, učiteljice K 3.50. »Jugoslovenskl Privredni Kompas«. Za kratko vrijeme izaći će prvi svezak Jugoslovcnskog Privrednog Kompasa, što ćc ga urediti- novinar Vladimir Pavlaković. Čitavo djelo obsizati će 5 debe­ lih svezaka, a izaći će do konca god. 1920. Interesiram krugovi mole se ovim putom, da stave svoje želje i zahtjeve na urednika, Zagreb, Marija Valerija ul. 6. I. kat, telefon 11—13. Broj 39 Број glez, Francuz, Belgijanac i Italijan). Od­ rom komisija od 7 čl. (po 1 Poljak, Prus, Ceh, Englez, Francuz, Danac i Šveđa­ nin), a Njemenom po 1 član susjednih država. Dunavom upravlja komisija Engles­ ke, Francuske, Italije i Rumunije. Komi­ siji se pridaju po I Član susjednih dr­ žava. Naročite odredbe važe za Đer­ dap. Njemačka ustupa za te sve rijeke sve remorkere, sve lađe. Za Rajnu va­ (Svršetak). ži ugovor od 1868. sa slobodom plo­ Ekonomski ugovori: — Od­ vidbe za sve narode. Njemačka će us­ sjek II. odnosi se najprije na važenje tupiti na Rajni Francuskoj remorkere i ili ukidanje ekonomskih ugovora ranije lađe, dokove, sve ctablismane, pravo zaključenih medu savezničkim ili udru­ prenosa vode u franc. kanale. Belgija iženim silama i Njemačkom. Izvjesne po­ ma ista prava u kanalu Rajna—Meza. sebne odredbe određuju, dopunjavaju ili Francuska ima isključivo pravo upo­ mijenjaju neke od tih ugovora ili poje­ trebe vodene snage Rajne za poslove. dine odredbe iz njih. Njemačka se oba­ Sve te odredbe se odnose i na Mozel vezuje, u koliko se tiče poštanskih ili i na dio Rajne od Bazela do Konstance. telegrafskih konvencija^ da no odbija Cesi u Hamburgu i Štetinu imaju za posebne sporazume sa novim država­ 99 godina slobodan pristup. Komisija ma, i prima na sebe da usvoji svaku od 3 člana, urediće detalje (1 Nijemac, novu konvenciju u pogledu radiotcleI Englez, 1 Ceh). Provoz željeznicom grafije. Drugi jedan član ostavlja sva­ je povlašćen i važi ugovor od 1890, a koj savezničkoj ili udruženoj državi ini­ ukida se ugovor od 1909. za 25 god. Sa­ cijativu stavljanja u snagu ugovora za­ veznici mogu podići u Njemačkoj svoje ključenih između koje od njih i Njemač­ željeznice. ke i određuje proceduru pri tome. Nje>Kanal Kil je slobodan i za ratne i za mačka ima da poništi sve ugovore, kon­ trg. brodove. Jednakost važi za sve u vencije, sporazume što ih je zaključila svemu. Njemačka ćc održavati kanal. s Austrijom, Bugarskom, Mađarskom i XIII. Dio: Turskom od 1. avgusta 1914. Poništeni Rad: — Odbor Lige Naroda starasu i svi ugovori, konvencije i sporazu­ će se o fizičkim i moralnim udovima mi zaključeni od strane Njemačke prije radnika. Rad nije trgovački objekt; uili poslije 1. avgusta 1914. sa Rusijom druživanje je slobodno, ako se ne pro­ ili ma kojom državom koja je bila njen tivi zakonima; nagrade će biti takve, sastavni dio, kao i sa Rumunijom. Uki­ da osiguravaju pristojan život; radiće daju se koncesije, privilegije i povlastice se 8 sati dnevno (48 nedjeljno); nedje­ koje je Njemačka prisvojila sebi od 1. ljom se ne radi; nagrada je ista i za avgusta 1914. u kojoj od savezničkih ili žene I za ljude; zakoni će ^sjgu .ti te udruženih država i u Rusiji. Tereti i tro­ principe i kontrolu rada. škovi koji bi pro:<zišli iz toga, pašče na XIV. Dio: Njemačku. G a r a n t i j e : — Smanjenje njem, Prava industrijske, književne i um­ efektiva prema ugovoru; utvrđen broj jetničke sopst\enosti vaspostavljena su vojske za Njemačku; demulitdtizacija u punu važnost, s nekim ogradama u Rajne za 50 km; okupacija lijeve obale pogledu njemačkih podanika: važe od­ Rajne i mostova. Njemačka će se razo­ redbe koje imaju snagu ratnih zakona; ružati za 2 mjeseca. Okupacija Rajne svaka saveznička država ima pravo na i mostova važiće 15 godina. Ako Nje­ ukidanje ili ograničenje tili prava u od­ mačka izvršUM ugovor, okupaciji će se nosu na Nijemce, a za potrebe narodne smanjivati: na kraju pete godine na mo­ odbrane ili u opštem interesu. Rok naj­ stu Kelna i ušću Rera i Ara; na kraju manje od godinu dana imaće potpisnici 10. godine na mostu Koblenca i od Raj­ ugovora za ispunjenje formalnosti, pla­ ne do Baharaha; na kraju 15. god. na ćanja taksa i dr. prema zakonima sva­ mostu Majnca i Kela. Okupacija se proke zemlje radi očuvanja postojećih pra­ dužava, ako Njemačka ne ’zvršuje vjer­ va industrijske, književne i umjetničke no ugovor. sopstvenosti. Naročitom odredbom Nje-, XV. Dio: mačka je spriječena da izbjegne svoje Razne odredbe: — Njemačka obaveze pod izgovorom nacionalizacije priznaje ugovore koji će se zaključiti sa ili svake druge slične mjere. Ako se nje­ Austrijom, Mađarskom, Bugarskom i mačka vlada bude odala međunarodnoj Turskom i sve nove države. Priznaje trgovini, smatraće se lišena prava, pri­ ugovor sa Monakom od 17. jula 1918. vilegija i zaštita suvereniteta. Ratifikacija ugovora izmjenjuje se u Pa­ Privatna dobra i interesi rizu. Ugovor važi od ratifikacije. Neposredni odnosi između francuskih poverilaca koji žive u Francuskoj i nje­ mačkih koji žive u Njemačkoj, biće za­ branjeni za plaćanje dugova prije rata; Ispit na šerlatskoj školi obavljen ie po.yedovaće naročito nadleštvb usta­ dne 28. maja u srijedu prije i poslije novljeno u svakoj zemlji. Vlada će biti podne. Ispitnom je povjerenstvu pred­ odgovorna za plaćanje dugova priznatih' sjedavao reis-ul-ulema g. Dž. ef. Cauod njihovih građana i moći će na sume šević, a od školskog odjeljenja bio je iplaćene njihovim građanima stavljati iz­ zaslan g. Ibrahim-bcg Deftcrdarović. Is­ vjesne namete na ime troškova, rizika pit je pravilo šest kandidata i to: Abi kompenzacije. Dugovi će se plaćati s durahmanović Edhem iz Korainteresom 5 od sto. Dobra, prava i in­ ja (Bijeljina), Forta Osman iz Cajteresi savezničkih podanika u Njemač­ niča, Gavranović A b d u I a h iz koj oslobodavaju se svih izuzetnih rat­ G. Vakufa, Gruhonjić Abdulah nih mjera, i oni će hnati pravo na na­ iz Janje, M e h i n a g ić Hafiz I b r aknadu štete izazvane tim mjerama. Uh i m iz Gračanice i V e 1 i ć A b d u 1 a h ništavaju se ugovori zaključeni među iz Rakitnice (Sarajevo). Sve šest kandi­ ličnostima među kojima je trgovina bila data je položilo ispit, a trojica od njih zabranjena docnije, ali su postavljene s odlikom. izvjesne važnije ograde. Predviđen je Mladim i poletnim apsolventima želi­ mješoviti arbitrarni sud za rješavanje mo uspjeh u budućem radu za narod i Svili sporova po ovim pitanjima. domovinu, koja ih željno čeka i mnogo XI. Dio: od njih očekuje. Dosad su radili ta Vazduhoplovstvo. svoju školsku naobrazbu, a odsele ne­ Slobodno je spuštanje saveznčkih aka uz svoje daljnje usavršavnje ne za­ vijona na njemačkom teritoriju. Sve nje­ borave svoje glavne dužnosti: sitno­ mačke obaveze u tom pogledu važiće ga rada u narodu za na rod. Ne­ do 1. januara 1923. ili do dana ulaska ka im uvijek budu na umu one mudre Njemačke u Ligu Naroda. riječi našeg prvog jugoslovenskog pjes­ XII. Dio: nika Preradovića: »Zadužnici mi smo Pristaništa 1 željeznice. ovdje, — Kojim dom i domovina — Riječni putcvi u Njemačkoj su slobo­ Život dade na kamate — Sto uživat mi dni za saveznike'kao i za njem, građa­ možemo — A1 potrošit ne smijemo. — ne, Brodarska društva ne jnogu ome­ Nije žiće ovo naše — Domovine glavni­ tati taj saobraćaj. Pri ulasku u Nje­ ca Je! mačku ne postoje nikakve formalnosti. Takse mogu biti jedan na hiljadu od Iz okružno medrese. Ove školske go­ vrijednosti. Magazini će stajati na upo­ dine pohađalo je okružnu medresu u trebu. Tranzit ne podleži taksama. Laba, Sarajevu i to II. razred 23 učenika, a Odra i Njemen su slobodne međunarod­ III. razred 29 učenika. Prvog razreda ne rijeke: Laba i Vjtava od Praga, Od­ nije bilo, jer zgrada u kojoj je sada i ra od ušća Ope, Njemen od Grodna, škola i konvikt pretijesna je i za ova Dunav nd Ulma sa svima kanalima. dva godišta, a popravci kuće, u kojoj Nijemci ne mogu bez dozvole saobra­ se je mislilo da bude konvikt, nijesu se ćati. Tak c su samo za pokriće troš­ mogli dovršiti prošle godine, pošto se je kova. Labom upravlja kom. od 10 čla­ tim počelo prekasno radjti. Nadati se je nova (4 Nijemca, 2 Ceha i po jedan En­ da ćc vakufska uprava biti ovog ljeta dosad dobro poznatu agilnost. 1 Narod­ ni klub i dr. Pavelić živo žele, da mu prilike što skorije to dozvole. Uzalud­ ne su dakle i pogrješne sve kombina­ cije o odstupu dra Pavelića, koji se od­ stup ima doslovno shvatiti onako, kako smo ga saopćili Tekst preliminara mira. Prosvjeta i škola. �Број 34 - Broj „ПРАВДА* -„PRAVDA* Страна 3 Strana bočne ulice. Svi listovi pozvali su gra­ dopisu ništa ne govori, niti veli, da se ekonomskih klauzula dostaviti kasnije. đanstvo na zbor, zbog ugroženih ru­ je o tom raspitivao u Cazinu. On nije Nadalje se je vijeće bavilo ruskim pro­ munjskih prava u Banatu. Na mitingu, dobio pšenicu po krunu, nego po tri i blemom te je zaključeno, da se uvjet­ koji je inspirisan od vlade a ne od еп-ш no prizna vlada admirala Kolčaka. zato se ljuti pa makar mi, pa i posavačdeljskih Rumuna, bilo je mnogo govor­ ki činovnici kupovali brašno po 4—5 K. Pitanje Rijeke nije još riješeno. nika, koji su govorili protiv Srbije uz On je trebao dobiti pšenicu po krunu i Rajnska republika. Prema sve pouz­ uzvike masa: »Dolje Srbi, koji zaborav­ svršeno. danijim vijestima imala bi se u utorak ljaju našu pomoć« i »tražimo Torontal«. Nadalje.'veli, da je Cokić kroz .Četiri u podne proklamovati u Koblenzu rajn­ Manji dio uputio se pred naše poslan­ mjeseca svoga službovanja bio na putu ska republika. Povodom tih vijesti bu­ stvo, ali ga je vojska razjurila. preko tri mjeseca. Da li je Krajišnik o knuo je u Kelnu generalni štrajk. predstojnikovu putovanju vodio tačan Okršaji u Štajerskoj. Ljubljanski do­ dnevnik, ne znamo. On ne kaže ni to, pisni ured javlja poluslužbeno: U od­ da li je to putovanje bilo službeno ili sjeku Slovenki Gradec djelovala je nje­ privatno. Biće valjda službeno i sa zna­ mačka artiljerija. Ispalila je više od 100 U prekjučerašnjoj »Jugoslaviji« čita­ njem pretpostavljenih faktora, jer da je metaka na naše čete. Neprijateljske pa­ mo ovaj natječaj željezničke direkcije: putovao privatno, ne bi mogao sada . trole su prekoračile štajersku demarka»Direkcija željeznica p r i m a 40 pri­ dobiti tri mjeseca dopusta, kome se K. cionu liniju i napale naše predstraže, ali pravnika za majstore pruge. od srca veseli. I iz ovog se vidi, da Kr< su odbijene. Natjecatelji moraju dokazati: negdje piše u kancelariji, pa kao »služ­ VVilson o Turskoj. Pariški listovi ja­ 1. Pripadnost kraljevstva Srba, Hr­ benik« valjda drži, da je služba samo vljaju: Predsjednik VVilson izjavio je ju­ vata i Slovenaca; pisati i u kancelariji sjediti. Tako radi čer u sjednici vijeća Četvorice o tur­ 2. starost od 21 do 30 godina; Krajišnik, pa bi valjda tako trebao ra­ skom pitanju, da je on mišljenja, da će diti i predstojnik. Šta se tiče jednog 3. sposobnost za željezničku službu se američki senat po svoj prilici proti­ po pregledibi željezničkog nadliječnika; predstojnika njegov kotar i narodne po­ viti tome, da Sjedinjene Države pre­ 4. školsku odnosno zanatlijsku predtrebe, pa još u ovo najburnije prevratuzmu sav mandat nad Carigradom, Ar­ no doba, kad se i najpozvaniji gotovo naobrazbu. menijom i Anatolijom. Na to je predlo­ Molbe se imaju predati željezničkoj ne miču sa svojih stolica, jer ne će, da žen kompromis, na osnovi koga bi Tur­ direkciji, odjel II., Kralja Tvrtka ulica rizikaju sa svojim životom9 — Eto skoj ostao u Evropi Carigrad, uski po­ broj 5 u Sarajevu, najdalje do 15. Krajišniče, i mi se slažemo s tobom i jas područja u Maloj Aziji, a osim toga prigovaramo tvom predstojniku Cokiću juna 1919. Od molitelja će direkcija još nešto drugog područja, te bi joj se što je hodao i tako išao u iznimke, pa najsposobnije izabrati na temelju izo ­ na to priznala nezavisnost Ovim rijebrazbe i prijamnog ispita iz slijedećih makar se i govorilo, da predstojnik, šenjem zadovoljili bi se i oni, koji nera­ predmeta: iz matematike i geometrije prikovan za kancelarijsku stolicu, nije do gledaju podjelu Turske. za niže razrede srednjih ili njima sličnih nikakav predstojnik, kome je ozbiljno Pobuna u Carigradu. Iz Konstance se škola, sposobnosti pismenog sastavka i stalo do blagostanja, harmonije ili po­ javlja, da je .u Carigradu bilo velikih po­ geometričkog crtanja. Ispit će se oboljšanja prilika njegova kotara. I on je buna protiv antantinih trupa. Pobuna je baviti u prvoj polovici mje­ mogao sjediti u toploj kancelariji kao i ugušena, a vode strijeljane. seca jula u Sarajevu. Prednost Ti i drugi, pa makar vi plaćali pšenicu Carigrad bi dali i — Rusiji. U jednom imadu oni, koji su izučili koji građevni i po 5 K a i drugo u istom razmjeruč dalmatinskom listu, koji se mnogo bori zanat ili koji su svršili četiri razreda Drugi je napadnut gruntovničar Haza samoodređenje naroda, čitasmo i osanbeg Krupić. On se - kaže Krajišnik srednjih ili njima sličnh škola. ve interesantne retke: »Poznato je kako sveti sucima, pa denuncira Srbe! Do Sposobni bit će primljeni kao podč>se je uvijek svaki Rus znao oduševiti sad ih Je 6 denuncirao! — O njemu ni­ novnici aspiranti, te po položenom pri­ na spomen Carigrada, kao što se znade, šta više ne veli Krajišnik. Sirote suci! jamnom ispitu do jeseni dodijeljeni sek­ da je Rusija pošla i u veliki rat, s na­ Oni se ne znaju snaći, pa tog svog pod­ cijama za uzdržavanje željeznice, a od dom da će dobiti Carigrad... Sada pak, činjenoga činovnika po prstima udariti jeseni desetmjesečnom tečaju u Sara­ kad se radi o razdiobi turskoga carstva, za nered i nepravdu! Gdje im je aka­ jevu.« Rusija ne biva uzeta u obzir. To nije demska sprema i naobrazba! — nego Na drugom se mjestu osvrćemo na pravo Herveu i on piše u svojoj »Viceto ih mora iz samilosti u zaštitu uzi­ furtimaški postupak direkcije, ko­ toric«, da se Carigrad ima predati Ru­ mati jedan Krajišnik putem javnosti, vajim je htjela zaobići nas muslimane, a siji, koja je dala za savezničku stvar peći za istragom protiv onih (u prvom ovdje skrećemo osobitu pažnju na važ­ dva milijuna svojih vojnika i bez koje redu muslimana) na koje on u sebi vi­ nost ovog natječaja i preporučujemo sada ne bi bili Nijemci u Versaillesu, ni če: Ummmmm! Nu eto mu je jeka pre­ našoj mladeži, da se natječe u što ve­ Austrijanci u Saint Germainu. stala — odahnuo je u banjalučkoj »'J. ćem broju, jer je željezničarska služba Ako postoji Rusija boljševička, koja Državi«! i važna i unosna. je sklopila brestlitovski mir, postoji i Treći je po redu napadnut nadcestar druga Rusija pod admiralom Kolčakom, Rudolf DolejŠi, koji je starinom Čeh, a koja je ostala vjerna savezu i kojoj su od prevrata je postao najbolji Sr­ Rusiji Francuska i Eegleska obećali Ca­ biti. Eto vidite, on je u tom kod Krajiš­ rigrad, pa bi joj ga, kako traži Hervć, nika pogriješio. On ne bi smio biti Sr­ Posavina, 22. maja 1919. morali i dati. bin (ili pravije srbofil. što Kr. neće da Čitajući banjalučku »J. Državu« broj I engleski list »Daily Mail« traži, da rekne). On je kanda morao ostati što 1 35. pade mi u oči prva domaća vijest se Rusiji preda Carigrad, jer ga je ona jest — Ceh, a od prevrata postati srboGostovanje Žanke Stokićeve. Žanka »Izjava«, koju daje g. dr. Ilišević sa još sa toliko milijuna mrtvih i ranjenih i fob.... Stokićeva unijela je u kazalište jednu 15 bihaćkih uglednih Srba, u kojoj osu ­ zaslužila. Kraršnik nastavljajući veli: da g. Dointimnu notu, jedan neprisiljen 1 na­ đuju dopisnika »S. Zore« iz Bihaća, 4er Neka smo čuli i tu ... lejši misli, da je dosta samo platu pri­ ravan ton, koji se osjeća čim se pojavi je u 80. br. toga lista napao posve ne­ Gladni Talijani. Komite, u kojem Fran­ mati. a nikad ne biti na cesti. Dokaz je na pozornici. Vidi se izbrušen talenat i vinih 5—6 osoba. U izjavi se veli, da cusku zastupa Непгу Simon ministar ko cesta od Cazina do Otoke. G. DolejŠi! poznavanje onoga što igra. U nje je sve takav način pisanja pokazuje neoplemelonija, a Italiju Crespi, sastao se nakon Mob'm Vas izađite na cestu, a uzmite i na svome mjestu, glas, kretnje, držanje. njemTdušu jedne individue, koja u r a spauze od nekoliko^ dana na vijećanje u Krajišnika, pa šetajte po njoj do Oto­ pirivanju vjerske i plemen­ U pravi čas ona zna da se snađe na srijedu po podne jpod predsjedanjem ke. To nije velik komad, biće nešto oko ske mržnje među braćom nalazi svakom mjestu. Njezina je i teška ulo­ lorda Milnera. Na dnevnom redu bilo je 25 km. Duboko gledajte po cesti. Vaše svoje zadovoljstvo. — U izjavi ga među ovim diletantskim društvom ispitivanje revindikacija, što ih Italija će oči same cestu popraviti. Ne učinite se apeluje na srpske listove »S. Zoru«, izuzev dvojo-troje, koji zaslužuju Veću zahtijeva u Africi na temelju članka li to. naša će Vas zem. vlada, na tužbu »S. Riječ« i »J. Državu«, da onakih i pažnju. Ona mora njih popunjavati, a 13 londonskog ugovora od 25. apr. 1915. g. Krajišnika u »J. Državi« staviti pod sličnih dopisa ne donose, jer oni u ve ­ ne da oni nju popunjavaju. Pa za to is­ Poraz boljševika.i»Times«-u javljaju iz ođgovoriiost. što Vaša ta jedina cesta kače ona dvostruko pred nama. liko smetaju složnom zajedničkom ra­ Helsingsforsa: na fronti oko Gaćine 43 (Krajišnik se ne tuži na druge ceste u du i unose varku u naše javne prilike, Nastupila je u »Seoskoj loli« u ulomilje od Petrograda, bacio je boljševik kotaru) nije u redu, već drea stomakom još se veli i to, neka se donose dopisi gi Jelke, seoske namiguše, koja odvraća ki generalni štab u utorak i srijedu u gr Krajišnika, kada se »on« tamo vozi! od takovih dopisnika, koji će sa vlasti­ momke od djevojaka. Moramo priznati, boj zadnje sile, koje je sjeverna ruska Budite oprezni, jer će Vas vlada kaz­ tim potpisom i opširnim iznošenjem fa­ da je ulogu odigrala na potpuno zado­ armada hametom potukla. Finski dobro­ niti mimo sve vaše kolege u jedinstve­ kata žigosati one mračne elemente, koji voljstvo. Glavni junak »seoska lola« (g. voljci potisnuli su pomoću engleskog noj državi SHS. — Ta ni vlade ni Kra­ su svojim prljavim radom u prošlosti Marinković) bio je negdje i previše sen­ brodovlja boljševičko desno krilo. Pred­ jišnika se ništa ne tiče, što unakrst od timentalan, pa je kvario pravi utisak zaslužili žigosanje. straže sjeverne vojske nalaze se prema Vel. Kladuše pa do Srebrnice i od TreIzjava je od prve do zadnje riječi ucjeline. zadnjim vijestima već na tačkama, koje binja do Bos. Broda po cijeloj Bosni i Ijudna, logična i opravdana. Potpisnici U drugom komadu »Djevojačka klet­ nisu od Petrograda udaljene ni 30 milja. Hercegovni nijesu ceste u redu. Neka je se u njoj drže na dostojnoj visini, na va« igrala je Ružu savršeno do konca »Tri Slavena — pet mišljenja«. »Beru redu od Cazina do Otoke, pa će biti čemu im se može i zahvaliti i čestitati. neupadajući nikad u pogreške, kao što sen Zeitung« donosi vijest da je između sve dobro. Vi ćete tim biti jedini nad­ Ali izgleda, da je ta izjava kao apel su drugi činili. Jovu je igrao g. Marin­ Poljaka i Ukrajinaca 40 kilometara sje­ cestar na svijetu, koji će dobiti prizna­ pala na neplodno tlo. Odmah niže nje ković sa običnim svojim starim pogreš­ verno od Lavova došlo do odlučne bit­ nje od konferenJie mira! Velim Vam, »J. Država« donosi pismo iz Cazina od kama povlađujući se instinktu publike. da poveđete i g. Krajišnika, ne bi li i on ke. Ukrajinske čete bile su hametom po­ nekakva Krajišnika, mršava mozga, u Ali, ali Anđul... Za to ne treba pitati. tučene. dobio to priznanje za svoju brigu za kom se na nelijep način napada petori­ Jedna diletantska pojava (gđica ErviPaderevskl u Pragu. Poljski ministar cestu do Otoke,’kola služi u komuni­ ca ljudi. Ni iz jednog toga napadaja ne nova), da nismo znali da bi joj se smijali predsjednik Padercvski bio je ovhi da­ kacione svrhe, jer briga o komunikaci­ ili sažaljavali. Da nje bilo g. CurČića koji vidi se ništa drugo, n<^o li lična, vjer­ na u Pragu, gdje je bio primljen s veli­ jama sačinjava, jednu tačku kod rješa­ ska ili plemenska mržnja dopisnikova. je uz Stokićevu najbolje igrao trebalo bi kim počastima. vanja svjetskog problema. Uz to će on Prvi je napadnu kot. predstojnik Ahkomad naprosto izviždati. Englesko priznanje novih država. — taj događaj opisati ili u »S. Zori«, ili u med ef. Cokić. Krajišnik mu predbacuje Kazališna uprava morala bi imati u »Reitcrov ured« javlja: U poslaničkoj je »S R.« Ш bar u »J. Državi«, jer ti listo­ da je pri nastupu službe obećao »Činov­ vidu i ugled prvakinje srpske glume, da kući objavljeno, da je engleska vlada vi rado nrtmaju izvješća ljudi Krajišninicima« (iz ovog se vidi, da i Krajišnik joj ne meće uz bok ovake početnice, a priznala Ceškoslovačku, Poljsku i Fin­ kova kova. Danače će je staviti i tik u nekoj kancelariji perom cvrlja, a mo­ publiku moramo osuditi koja je još i sku. Ujedno je priznala Estonsko i Lođo »izjave«, koja je plod najplemeniti­ že biti i da metlom piše) dati životne aplaudirala Ervinovoj na »deklamaciji«, tiško narodno vijeće. Arapi su priznati jih misli o slozi i zajedničkom radu u namirnice, biva u izobilju, ali ih je pre­ pa se je još našlo i cvijeća za nju. kao ratujuća stranka. našoj' mladoj državi, ne obazirući se ni vario, jer su dobili manje, nego li prije. —fzl Njemačka nota. »Bcrliner TagblaR ra to. što će takav kontrast (kakvo je — Koliko je to »malo« i koliko im je javlja iz Zcneve, da je Njemačka dele­ pismn prema izjavi) pasti u oči i Kra­ dao, Krajišnik ne kaže. Njemu je bilo jišniku kao i svakom drugom čitatelju, gacija izručila zajedničku notu o pita­ malo, pa eto. Da po čem Krajišnik ne nju odgvornosti za rat i posebnu spo­ na i bihaćkom dopisniku »S. 7.«. čije boluje od Šećerne bolesti? Ako ga je je cvriianje i drljanle donisa i dalo po­ menicu o pitanju krivice. taj belaj spopao, onda bi mu bilo malo Rumunji proti nama. Iz Bukurešta ja­ voda (judima, da u ovo burno doba — cijelo pola vagona, koje se je kod prevljaju da je zbor, zakazan za prošlu ne­ Vijeć ©četvorice zaključilo je na sjed­ preko ostali briga i glavobolja — daju gledbe u aprovizaciji nalazilđ. djelju, održan toga dana pred pozorišnici od utorka, da se u petak uruči auVeli, da je kupio pšenicu u Brčkom .onako izjave. molbe i apele. tem. Na podne došlo je u naše poslan­ srijslčdj delegaciji prvlđlo teksta mirov­ Hoću da vjeru tem. da je »1 Država« po krund. a njima je dao po tri. Zašto stvo 40 vojnika sa jednim oficirom i vi­ nih preliminara. U tom su dijelu sadr­ carinsko nism^ donijela u nekakvoj zažane teHonjalne, pomorske i vazdušne še policijskih komesara. Poslanstvo je je to tako uprava aprovizacije učinila,* Krajišnika njjć brigaлОпо tom u svom Tmri’ili iz neopreznosti, jer ne mogu bilo okruženo vojskom kao i sve po­ klauzule, dok će se tekst financijskih i nešto valjanija, pa da će se ovog ljeta moći primiti i đaci za prvi razred. Rezultat u II. razredu je 6 s odlikom, 12 prvi red, 1 ostao neispitan zbog bo­ lesti, 1 propao, a 3 su dobila popravak. U IH. razredu je: 3 s odlikom, 20 prvi red, 1 neispitan zbog bolesti, a 5 je do. bilo popravak. U ovoj medresi ove godine je preda­ valo jedanaest nastavnika i to izuzam akaid i ar. jezik “za ostale predmete su bili svi ostali nastavnici uzeti iz dru­ gih srednjih Škola. Obzirom da je ovo jedina i prva me­ dresa u B. i li u kojoj se predaju uz orijentalne predmete i ostali svjetski predmeti i to sa srednjoškolskim nasta­ vnicima i po knjigama za srednje dr­ žavne škole, dužne su naše autonom­ ne oblasti, poimence ulema-medžlđs. 1 vak. sa., odbor, da najveću brigu i paž­ nju posvete ovom zavodu. Također i naša javnost treba da osobitu pažnju svrati na ovu našu instituciju, ako mi­ slimo, da kao muslimani i to svijesni muslimani egzistiramo u Evropi. Rado se — i opravdano — prigovara u našoj javnosti, da naši vjerski službenici ne djeluju u javnosti kako biše tre­ bali raditi ii kao što čine sveštenicl dru­ gih konfesija. Ali općenito uzevši kako će djelovati, kad su i u koliko su obra­ zovani jednostrano, jer uz vjersku na­ obrazbu treba posjedovati i svjetsku, pa da se može danas valjano djelovati u javnom životu, a i u školi kao vjero­ učitelji. I baš ova misao i vodila je i vodi one, koji su zagovarali ovu medresu, te ako danas ne imamo, bar da imadnemo u dogledno vrijeme svoje savremene vjer­ ske službenike. Srednjoškolsko direkcije ovdje i na strani umoljavamo, da nam pošalju svo­ je školske izvještaje, jer bismo u ovoj rubrici htjeli pratiti razvoj našeg škol­ stva uopće, a naročito obzirom na mu­ slimane. Ujedno javljamo, da su naši stupci ot­ voreni za sve školske objave. Učite|jsk» ispit. Službeni list javlja: Is­ piti osposobljenja za učiteljsku službu u višim školama Bosne i Hercegovine ot­ počet će 15. septembra o. g. u prosto­ rijama ovdašnje velike realke. Molbe za pripuštanje ispitu treba podnijeti ispit­ nom povjerenstvu za učiteljsku službu u višim narodnim i trgovačkim školama Bosne i Hercegovine u Sarajevu naj­ kasnije za četiri nedjelje poslije službe­ nog oglašenja roka za ispite. Pregled. Važan natječaj. Naši dopisi. �Strana 4 Страна da vjerujem, da je bihaćku izjavu i apel namjerno htjela bagatelisati i u vid­ ljiv znak toga odmđh do te izjave sta­ viti cazinsko pi mo, koje spada u kate­ goriju nepromišljenih radova za raspaijivanjc mržnje, U-mh, političkih strasti, nesloge itd. - Da nije bilo neoprezno­ sti, pismo bi moralo izostati ili se bar izjava donijeti u kojem kasnijem broju. Krajišnik nadalje veli u svojim »mu­ drim izrekama, da je g. Dolejši činio nasilja na seljankama. Mišljah da će bi.i ia nasilja u drugom načinu, ali Bogu hvala prevarili se, jer on veli: •bacao ih iz aprovizacije (od kud on tamo, kada je Krajišnik svu vatru sa­ suo na predstojnika Čokića, radi te blažc.ic caz. aprovizacije?!) i vikao: »Kre­ paj! Marš van’«. Mišljah, da će na kra­ ju tc jedne od gotovo opće poznatih sličnih aprovizacionih afera iz ruke g. Dolejša revolver zapucat’. ЛИ, na veli­ ku sreću i seljanki i gg. sudaca, toga nije bilo. Da je g. Dolejša to učinio, ka­ ko bi se on osvetio gg. sucima! Bilo bi im gore, nego li od gruntovničara Salihbega Krupića’ Sirote seljanke! Baš su kao i cazinski suci! Nijesu umjele sebi pomoći, odbraniti se i zaštititi. Nije im nitko htio u pomoć priteći, niti ih uputiti šta da ra­ de. Nije ni jedna umjela za tako riječi DolejšcCru šakom pljusnuti, ni starijem prijaviti. Nijesu umjele ni u bijedi, u najskrajnjem slučaju — u borbi za ko­ mad kruha, za održanje Života svog i svoje djece — i njemu i drugim krivci­ ma prirediti demonstracije, polupati' im prozore i slično. To je bio skrajnj: put u nuždi. To im nije nitko savjetovao, pa ni sam samilosni i pravdoljubivi Kra­ jišnik. Jok, on to nije htio učiniti, pa ni ovo uputnije, uljudnije: pod vlastoruč­ nim potpisom nemile događaje prijaviti vladi i starijima. On to nije učinio, nego je čekao dok sve nezgode i пс.чlje pro­ đu, pa istom sada kroz novinu (i to opet anonimno) leti im u pomoć, da tira­ ninu Dolejši nabaci brnjicu! Četvrti dolazi pod nišan nađvctcrinar Armin Cilard. Mahana mu je, što je od madžarskog jahudijc postao Čehoslovak i što je bio kod Austrije Menagcfuhrer. — Krajišnik veli, da živi u divljem bra­ ku sa nekom »kuvaricom« i na taj ra­ čun prima obiteljski doplatak. S toga »on« pita »nadležne« faktore, kako je to moguće? Držim da je sada dužnost nadležnih faktora: ispitati, da li je po jahudijskom (ili možda po madžarskočehoslovačkomVjahuđijskom) ženadbenom pravu taj brak valjan, ili je divlji, kako to Krajišnik reče, te prema tome ostaviti Cilardu obiteljske doplatke, ili ih uskratiti, pa na koncu Krajišnika o tom obavijestiti i to kroz novine, jer je on tako pitao. Ne učine li to »faktori« ostaće u oči­ ma Krajišnika i drugih, koji su kao i on, u najmanju ruku zavedeni, a možda i ćoravi, pa čak i pod sumnjom, da su i oni kao taj madžaro-čchoslovački jahudija L j. da imadu po jednu kuvaricu u divljem braku, pa šute radi sebe! Nadležni faktori! Molim Vas izvucite se ispod te sumnje i razjasnite čovi Kra­ jišniku to »kuvaričko pitanje«, jer ga ono buni i nervozi. — Tko bi još znao, post mu se ukiselio, možda je i on ba­ cio merak na kakvu kuvaricu, pa Vas pita u vlastitom interesu! Peti, koga je ubolo Krajišnikovo pe­ ro, jest umirovljeni financ. Salih ef. Midžić. O njemu se veli, da je »ratni gaz­ da«. Zaradio je za vrijeme rata na ne­ dozvoljen način (?). — Kako je to bilo, Krajišnik nam ne veli ništa. On veli, da je to bilo: »na nedozvoljen način« i to je po njegovu mišljenju dovoljno, pa ti šta hoćeš misli. Slobodno možeš misliti, da je dobivao izvoznice! Krajišnik veli, da se Salih ef. boji poreza, pa sada gra­ di štalu!... Silne li zarade, koju će je­ dna štala požderati! Uz to je, kako kaže Krajišnik, otvorio radnju sa »imetkom« od 200.000 K. Ako je to naslijeđeno ima­ nje, onda je to rijetu da je imao prije rata imetak od kojih 10.000 K, te po tom nije bio veliki »gazda«, a ako je to sve zaradio sada za vrijeme od 4 godine rata, onda je tim zaradio toliko, da bi mogao tim parama kupiti i platiti 4—5 vagona brašna, što je mogao imati mno­ gi obični pekar prije rata... Da! Ali Krajišnik — ma da je školo­ van — nema ni toliko, pa se ljuti, plaho ljuti i bome ljuti... Krajišnik jc završio sa riječima: »U interesu je pravde, da se protiv ovih ljudi povede UUaga.« Vlado! IstraguЧ- istragu! Ne učiniš t«rWmk: М.\«Ј»нк7 „PRAVDA" — „ПРАВДА" Broj 39 Број Šport. li to, Krajišnik će zasuti novine svojim I Vlado! Ne izvedeš li stvar na Čistac, pismima, i tad jao li ga se neposluš­ I imati ćeš često^osla sa ljudima Кгаnim! — Tada, evo ti groš — ako se jišnikova kov$. A i ja ću učiniti, šio sam Рг jateljska igra. U četvrtak 29. maja mog^“btW?iti itko, pa i gg. Savić, Grnaumio ...; rijećii ti, što zaslužuješ ..., 1919. igrao jc »Muslimanski Športski dić, pa i glavom Šola! Istragu, visoka rljeću ti, đa no valjaš---- pa kud puKlub« prijateljsku igru proti radničkog zemljana vlado. Istragu, tako ti danas r.lo — da puklo! športskog kluba »Hajduk«. Igralo se sa najskuplje soli i hljeba, tako ti u goto­ Ćato. obje strane vrlo živahno. Na objema vu isplaćenog patriotizma, tako ti svih stranama moglo se je primjetiti lijepili izvoziuca, izdatih milima i dragima, ta­ kombinacija i ako jc igralište, ušijed ve­ ko ti g. cenzora i njegove i crevene i likih kiša bilo barovlto. Igra je prekinuta plave olovke, tako ti oktroisanog općin­ u polovici drugog poluvremena radi pa­ skog zastupstva sarajevskog i njegovih Žalosna pojava. Toliko smo puta ožidanja tuče. U prvom poluvremenu punačelnika i podnačelnika, tako ti svih cano je. iz 11 m. »M. Š. K«-u i rezultat gosali nekolicinu žalosnih muslimana, oktrojcniih »narodnih« bosansko-hercekoji sebe računaju i u islamsku inteli­ jc bio 1:0 u korist »Hajduka«. govačkih za tupnika pomiješano i radiIsta momčad »M. Š. K«-a igraće na genciju, a no e šešir i sramote svoje kala i demokrata u privremenom Naime pred svim valjano odgojenim svi­ 9. juna 1919. utakmicu protiv »Jugosla­ venskog Športskog Kluba« iz Mostara. lounom Predstavništvu, tako ti g. Glijetom. To učinismo po svojoj dužnosti, še i njegovih dekreta, tako ti »S. Zore« s potpunim pravom se bojeći da tc oso­ i »Zvona«, tako ti starog dosta Š. Arbe svojom glupom »modom« ne okuže nautoviča i njegove stare i nove ćornašu naivnu omladinu. Sad čujemo, da sekačke politike, tako ti poskupljivanja se jc ta bojazan nažalost i obistinila. Kukavičje jaje aiim P.r ialić, p e a obi duhana, soli i željezničkih tarifa, tako ti Pritužuju nam se od više strana da su proKvmi llaiimbeg adajević- aiahć r oma dra­ jauka i pomaganja učitelja, muallima i i neki naši srednjoškolci počeli »poma­ gog posla, т«о da ruje proti n*Aoj organiaaeiji. gotovo svili službenika, tako te nestaši­ lo« nositi šešire. Po sranju tudac, a po »»ninianju politički тпоce Šibica, gasa, svijeća, električnog ma­ Ako se tome rtiajmunisanju omladine Jetar, baca eo i praeuha sa are mogaćo nači­ terijala, žice, lampi, struje i dr., tako ti popusti, onda će to za sobom povući ne. Na aila bi hti^ da je neka veličina, a babeskonačnog poskupljivanja ćumura i mnoge žalosne pošljedice. Upiremo pr­ dudi nerca potrebne odrufcnoiti — pucu ia budrva, tako ti svih poderanih, prebiljcgostom u tu slabu stranu odgoja naših ne­ aije i. naravi.o, doživljaje blamaža iaa blamaia. vanih i traljavih švapskih kruna, tako kih đaka, i tražimo od vjeroučitelja svih Fotografirasmo ga u jednoj bilješci, pa se ti svih preoranih i neovlašteno zapo­ naših srednjih i trgovačkih škola da i jo migoljio dugo vremena, dok nađe mcidansjednutih begluka i drugih zemalja, tako u tom pravcu vrše tvoju dužnost. Nije diiju u osobi nekakvu gazdu Rafe Barucha. ti od prevrata u velikom broju — pa i naime dosta, da samo hladno predaju I puče na kolegu euca I norina kadiju onako prebrzo promaknutih činovnika u svim svoju vjersku nauku, nego i da s velikim ispod žita, malo uvijeno, malo — dennncijantstrukama, pa i —ergera i —bergera, a marom paze na odgoj povjerene im mlaeki Java* liabimaga! Prošla su vremena ona... potpuno zaboravljenih kadija, tako ti odezL Također upozorujemo na to i-uGusda Rafo voli da je dopisnik .natražnjanih predstojnika, koji se iz principa ili pravu vakuf, konvikta, da i ona pripazi čke Pravde4 pravi tokmak. Nastupa i dokaa radi zahtijeva čaršije« bez pogrješke na ovake nemile slučajeve i da dotične istine pu veli: .Sadržaj dopisa odajo tokmaklak makoše sa* uprava, tako ti nametnutog đake osjetljivo kazni. dopisnika, kad veli, da je loža firma Badnjević Lijep primjer. »El-Kamerov« tefcrič, visokog đumruka na svu uvoznu robu, a a prva dopisa tvrdi da ie Badnjević svake pa i na onu, što pokriva narodnu golo­ o kojem smo izvijestili u jednom od stranko pristala, đošljedue tome — kod svi­ tinju i avratjeriju. tako ti najmilije tvo­ prošlih brojeva, uspio je kako moralno ju Ima povjerenje". Ovaki »napredan« je djece: Čokorila i Kobasice, koji se — tako i materijalno. Društvima »Gajrct« i izvraeen pojam o logici i moralu шоко imati istina — po nešto vrpolje radi tvog im i »Merhamet« donio je. po lijepu svotu »amo jedan garda Barnch i — mešetar Hamajčinog tepanja, ali ipak majku ne za­ od 2.413 K 15 hel., pa donoseći ovaj šimega pu ga donosimo u svrhu, đa upotpuni­ boravljaju — tc Osmana Hadžića, koji pohvalni rezultat svraćamo pažnju i os­ mo pTeđašnja fotografiju i još jednom koastatatalih islamskih društava, da se ugledaju je svakoj majci dobar sinak, tako ti tvo­ jemo, da samo Falalić možo biti istodobne i je mjezimčadi: Hakije i njegova škrljau lijepi primjer našeg »El-Kamera«. radikal i demokrat. Samo on može peblivanluk ka, DŽavada, kćera musi, činovnika, Važno za sirotinju. Od gradskog aptumačiti — povjerenjem; same će on dobiti pa­ koje su skinule mrsku peču i »tursku rovizacionog ureda dobismo ovu oba­ tent na otkriće, da je moralno pozdravljati raferedžu« na diku i ponos svojih rodite­ vijest: »Na bilješku »Muslimani činov­ dikalska skupština n Banjaluci i istodobno sanici« u 34. broju »Pravde« čast nam je lja i pod zemljom slavnijeh djedova, te birati ljude na politički sautaiak demokrate tako ti pravoslavne gračaničke čaršije, saopćiti, da gradska aprovizacija i m a Kukrića. d o v ol i n o ulja, (zejtiua), koje raspakoja ti iz »principa« otjera dva musli­ Ko sna priča o setu, što je izvalio riječ: cava naša maloprodaja (u Aleksandro­ mana predstojnika. Ne zaklinjem te »iz­ Đadan|?.~ Znaš li ti, Hasime? voj ulici broj 30.) uz cijenu od 21 kru­ javom« dra Iliševića i druge petnaestorice iz Bihaća, ali te još zaklinjem »Canu po litru. Ovo je ulje maslinovo, i zzinskim pismom« u 35. broju »J. Dr­ 1RTIHALI DARI BEKA. Tužna srca vrsne kakvoće a kupiti ga mogu obavješćujemo sve rođake, prijatelje I žave«, što ga je napisao za dobrobit pojedinci do koje hoće količine«. Od ovake aprovizacije i to je dobro, znance, đa se je naša predraga majka naše domovine zabrinuti Krajišnik, koji K a n i t a hanuma K u I o v i ć je također tvoje dijete, ^ispuni zad­ ali ponovno naglašujemo, da bi se go­ nju želju KrajiŠnikovu4ff j. onu u nave­ spoda mogla potruditi da bar prilikom udova U z u n i ć denom njegovu pismu) i provedi istra­ ramazana nabave i nešto masla ili buu utorak 21. maja o. g. nakon pet dana gu protiv trojice muslimana, na koje je , tera. Pretrge su pretjerali sa svojim bolovanja preselila na ahiret. Mevla »on« svoje pero nabrusio, pa ako cijenama, pa nije pravo, da se mirno rahinet ejles’n! hoćeš možeš radi parade i protiv one gleda ovo ucjenjivanje. Ožalošćeni: Šerifa i Adem Karadozović. Ako Amerika liferuje mast uz dosta dvojice nemuslimana, koji su usput uz jeftine cijene, valjda bi se Slovencima muslimane Krajišnikovim perom oboi Slavoncima isplatilo • dobaviti i koju deni, jer da nije bilo muslimana, teško sumu butera. da biše ih njihovi* »grijesi« potegli pod Komedija finita. >Jug. List« od 28. o. PR1POSLANO.*) javni novinski žig. Uz to mi za muslima­ mj. donosi ovu vijest: »Novi izborni red ne tražimo strogu pravdu! Ne tražimo Moja šuma u Rekavicama kot. Banja­ za gradsko zastupstvo, kako saznajemo milosti Milost se čini ili slabu ili ne­ luka siječe se od1 prevrata neprekidno potvrđen je već sa strane ministarstva moćnu. ili krivcu, za kojeg ima nade, da na vas mah. Okolišni sc seljaci iz nje sa nekojim malim promjenama, koje u će se popraviti, ili koji ima — uplivna drvare, baš kao da je njihovo vlastništr bitnosti ne mijenjaju od gradskog op­ protektora! Tko se u ovo uzda on ne vo. Sve moje tužbe i pritužbe kod vla­ ćinskog odbora primljenu osnovu. Pre­ vrijedi ni sebi ni drugom, a najmanje sti, koje sam nekoliko puta opetovao, ma tome imati ćemo u srpnju ili kolovo­ narodu i državi. ostale su potpuno bezuspješne. Sami zu (julu ili avgustu) prve izbore za jo­ Ta istraga neće biti teška. Predstoj­ žandari ne preduzeše ništa, da oštećenje dnu javnu korporaciju u našoj zemlji«. nik će sigurno znati zašto nije uz na­ spriječe, ili da krivce po-hvataju, makar Ovim je učinjen kraj raspri, koja je rod i druge činovnike, odnosno službe­ se sve to na njihove oči zbiva, te vide, nastala među oktroisanim članovima sa-, nike do zuba zasuo Krajišnika pšenicom đa se drva neprekidno u varoš na pro­ rajevske opštine, pa nas ne zanima ni po 1 K i drugim »blagodatima« aprovidaju pronose. zahvala dra Jclinovića i njegove sed­ zacionog hambara, pa da ga u tom obi­ Izgleda, da ću prema tome za kratko morice drugova, o kojoj smo prema lju sve frka stoji. Valjda će znati i zašto vrijeme ostati bez šume, koja jc vrijedi­ »Jugoslaviji« donijeli vijest u pretproš­ je hodao i putovao, tc je li to zahtijevao la prije prevrata najmanje 200.000 K. lom broju našeg lista. njegov položaj i narodno blagostanje, ili Ahmed Demlrovfč, Živjeli novi izbori! bar dobrobit jednog dobrog dijela ta­ gor. šeher Banja Luka. Nezvana deputacija. Čujem da je ne­ mošnjeg naroda. kakva ali kusasta deputacija iz Jajca Kod Hasanbega Krupića će stvar ići *) Za članke u ovoj rubrici uredništvo otšla u Sarajevo da se ispred jajačkog još lakše. Po pisanju Krajišnika, gg. su­ ii e odgovara. grada i kotara potuži protiv vrlo po­ ci su tevećclijc. Oni nc će umjeti ništa štovanog gpsp. predstojnika RoŽića. zaviti. Odmah će rijeti istinu. Smiješna stvar, a još više neuljudna. To Ni kod S. ef: Midžića nije stvar tako velim onima, koji se hoće prikazati kao teška. Vidjeti, šta je imao prije rata, šta jedan fotografski aparat [drveni] sa deputanti ispred ovdašnjih muslimana, ima sada, kakva mu je radnja; ispitati, tašnom 9/J2 cm. format. Tko Želi, ne­ jer oni nikakovo povjerenje u ovdašnjem kako je rgdio za vrijeme rata, te što je ka upita u Velikom Ćurčiluku br. 47. islamskom narodu ne uživaju. Valjda bi najglavnije: vidjeti, kakva mu je štala, 70. 3-3 htjeli da od ovoga predstojnika, kojeg koja po navodu Krajišnika spašava no­ svatko poštuje naprave jednog zlotvo­ vostečeni imetak od poreza. Ako je ona ra Milassina, koji je samo njima ugo­ taka, treba joj skinuti krov i naplatiti dan bio. Nck to izvade iz glave; nema porez. H. Menzildžlć. Vlado! Istraga treba biti stroga i pra­ ^’šc Milassina. Amerlkanskl vojni ataše u Rimu g. za uvađanje električnog vedna. I Krajišnika treba preslušati kao Charles Wc!1ington Furlong doputovao svjetla i snage, te svih vrsta tužitelja, a nc kao svjedoka, pa ako bu­ jc u Sarajevo, da se iroformiše o našhn telefona. Prima i popravke. du muslimani krivi, prama težini krivi­ prilikama. Primljen je i kod gosp. pred­ ce ispuni na njima želje Krajišnik ove. sjednika zemaljske vlade. U srijedu je Ali ako budu nevini t nepravedno naotputovao put Gruža. pađnut’, pravda prama muslimanima Kundurdžiluk ulica br. 35. zahtijeva, da se napadač klepne po zu­ 7 12 bima, neka vidi, kako nije ugodno ne­ oprezno zagrizati u fudc poštenje. Domaće vijesti. Trešeljak. O G i. A S i; Predaje se Prva muslimanska radnja Solidan posao. Cijene итјвгепе. Jusuf Hodžić, Sarajevo, UspjBsno se oglašuje u „Pravdi" Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. ~ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c4affe406ebb17fba72ef23068d42d21.pdf ba23fe56f097b36f0246301125909ebe PDF Text Text -— — □■'OJ 4© Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ЦреАијв "i’tjop. Pretplata godišnje 40. runa, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 40, Sarajevo, utorak 3. juna 1919. (4. ramazana 1337.) Bosanska vlada II. mudrim državak imfl, a svi ostali su ubilježeni ili ц šy oinovce ili u neozbiljne i skrahirane »olil čaxe, o kojima nije vrijedno voditi rači U prvom članku nabacismo nekoliko »Narodovcima« nikako išlo u glarefleksija o dužnostima naše vlade i vu da su jedna malena grupa tek r c 1 aistakosmo potrebu, da se u ovo prelaz­ tivne većine našeg naroda, i da u ilo doba vlada rukovodi državnim, našoj užoj domovini osim Srba pravo­ a ne stranačkim interesima. G. cenzor slavnih ima još čitav milijon duša, koje je bio tako Ijubezan i predusretljiv, da imaju prava da reknu svoju i da budu je iskasapio temeljni dio našeg članka, ravnopravno zastupljene i u vladi i u pa se ne zna u čemu se sastoji naš pri­ njenim oblastima. Oni su bili opojeni govor, te šta nas je priječilo, da pozdra. vimo našu sadanju vladu i da joj voti- ( vlašću, na koju dođoše tek stjecajem ranio svoje povjerenje. Te nam usluž- | prilika i zaboraviše da jc glavni njen iz­ nosii nije uskratio ni zapljenom uvod- ! vor narod, kao prvi i glavni suvereni faktor u držav. Svdju su vladavinsku nika u zadnjem broju našeg lista. On kuću napravili počam od krova, bez imisli da Čini nekakvu u^pgu vladi, ako ; Maplijcni svaki stavai^Toji nije laskav ’ kakva, a kamo li solidna temelja, pa je Jpo g. Atu šolu i njeg^u kompanijski li čudo, ako im se sad ljulja kao slamka na vodi i trepti prema najmanjem ćuhu Međutim stvar stoji sasvim drukčije, on . ih time samo bruka, a državi je di- j vjetra, puknuo ozdol ili ozgor. frektno štetan, jer onemogućuje pravilnu ј Mi nijesmo i ne možemo biti za ovaki r ori taciju centralne vlade. sistem vladavine. Naša vlada ne smije biti tako sastavljena, da nema korjena ^Zrijemc jc da se i g. Stcvo Mandić u narodu naše uže domovine. Ona se ne pomiri sa duhom novog vremena i da može držati na samom povjerenju mini­ se otrese austrijske metode u fajzificiranju javnog mnijenja. Vrijeme je^< starstva. a kamo Ц jednog njegova di­ jela. Čast »svestranosti« i univerzalnoj ;. Stupivši na kormilo vlade i preuzevši ‘ spremi nekih ljudi, ali smo se mi na ro­ dužnosti »narodnih poverenika« naši su đene oči uvjerili da jc Bosna za Be­ vlastodršci ponijeli i svoj predratni menograd još i sad — nakon šest mjesečne taliteU^ror i samodopadnosKbni su podvrženostl — nepoznato i neispitano sposobni zv sve, oni znaju šve, oni utlo. Još i sad ćete svojim pričanjem o miju svgnJni su jedini ispravni ljudi u našem stanju pobuditi začuđenje kojeg ovoj zemljh^amo se njihova smije mlje­ velikog gospodina. I najuvaženiji ’judi ti. samo su oni zvani da spasonekovine ne mogoše našoj deputaciji dati preciz­ »revolucije« i osiguraju ck^rstenciju dr­ na odgovora. »Vidjećemo«. »Informiražave. Hrvati su švabinov/u »Turci« pla­ ćemo se«. »Dok se obavestimo o tamoš­ ču za Mađarskom i spadaju u Aziju. Po­ njim prilikama«. Tako glase odgovori šten je i patriotičap samo onaj, koji se najkompetentnijih, pa koje onda čudo, klanja mudrosti ^Narodovih« prvaka i da kod nas stvari teku naopako? odabranika; sloboda se ima shvatiti pre­ ma naredenjti i uputama vlade i njenih Tako ne ide i ne može ići-. Kod nas mudrih prbdstavnika. Ko ne sluša treba se mora obrazovati vlada prema uzo­ ru slovenačke pokrajinske vlade: jaka, ga u kut: ko sluša i mudar je i patriotispremna i kpaliciona/lcror izvjesne Čau. Na taj su način student: postali FELJTON iv^nia. kratko rečeno: krvopije su naj­ niže vrsti. Imaju li ovaki ljudi zajednice sa Isla­ mom? Sakib Korkut; . Jedno sure, što ga često učimo u na­ Naša dužnost prema fukari mazu, daje nam na to pitanje — pot­ puno niječan odgovor. Mi ćemo i jetimima.*) ga ovdje objasniti sa nakanom, da upreMoto: »Bogu je najmilija . mo prstom u jednu rakranu. našo saona vaša kuća, u kojoj se na- i danje zajednice i svratimo pažnju svjelaži ugošćen jetim«. ma. koje ovaj ratni vrtlog nije još potHadiši šerif. puno zatrovao. Radi se o suretu »E rc> Znameniti *nWessir Bejdavi veli jed­ cjte«, što nam je tako često na jeziku, nom prilikom: »Bogatstvo nije,u množi­ nu na žalost ne i u zaparloženlm našim srcima. Cuimo i upamtimo značenje аni imovine; ono je u nutarnjem zado­ voljstvu i smirenosti duše«. I zaista je vog riječima kratkog, nu sadržajem pre­ tako. Svaki čas ćemo nabasati na iinućpunog BoŽijeg sureta; čujmo i nastojnike, koji robuju svom malu; strepe nad mo, da se koliko bilo odazovemo nje­ njim i neprestano razmišljaju o tom. ka­ govu humanom nalogu. Inače nam nema ko će ga što prije i Što više povećati. U spasa ni na dunjaluku ni na ahiretu. ottoj bizi mnogi zaboravljaju čak i ličnu puhnttće nas Božija srdžba i neće nam se ni trag znati. Bog (dž. š.) veli u tom komociju. Ova sorta ljudi nijesu ništa drugo nego paraziti na tijelu svoje zajed­ suretu: »V’djc II (зпаб Ii) onog, što laže nice; oni nemaju osjećaja dužnosti pre­ (obmanjuje) vjerom? To je onaj, što na­ ma svom bližnjemu i no vode brige ni o pušta (odbija) jetlma (i za njeg so ne čem, osim o svom zlatnom idolu. Oni su brine) 1 ne potstrekava na prehranu uslijepi i gluhi za bijedu i patnje svoje okobogara i nevoljnika«. Isprazna dreka: lct, sišu svakog s kim dođu u dodir i »ja sam pravi muslim«, formalni namaz ittvcriš. i pri ,tom su bezobzirni kao i post nijesu dakle Islam i njegova srčidivlje životinje. Izrabljuju nejačega i oka. Islamska jc suština — ro­ vfsnoga, utječu se najodvratnijim sre-e bovanje Boku (dž. š.), samilost i ljubav prema zajednici i do­ *> Prenošeno iz »Bisera« za april probru te zajednice. Bez ove suštine бс godine. (Broj 7. i 8„ strana 100—103.) isprazno je klanjanje i poštenje, oni su I пјек posvećujemo ulcma-medžlisu. tada samo formalne tjelovježbe i glado­ Uredništvo. vanje bez svrhe, jer ako nam oni ne po­ klike mora prcstatSk pri sastavu nove vlade vaija da d do izražaja faktična jakost pojedinih stranaka u narodu na­ še uže domovine^ ne kojem ministar­ stvu u Beograd^To je jedini izlaz iz ovog zamršeni stanja, u koje nas je dovela kapr’cioznost i smušenost nekih ljudi. U interesu je državno misli, -da se ovo opasno stanje radikalno ot­ klon? i centralna vlada dobije zdrava s a r a d n i k a. koji ne će samo slušati, .nego i smjelije zastupati opravdane in­ terese naše pokrajthe i njena naroda. Naša vlada ne bi smjela bKL Činovnič­ ka, nego narodnai političkome bi smje­ la biti štrebcr3^>r.ego svjesna svog prava i svoje dužnosti prema narodu u cijelosti, a naročito prema njegovu di­ jelu iz naše pokrajine. Da dođe do ovake vlade treba se postaviti na državne, a ne stranačke interese; treba zabaciti sve lične i partijske obzire i ići samo za tim, da se putem narodnih stranaka i narodnji predstavnika obori opće uvjeren. i Hrvata, da su građani drugog reda i da nema smisla da i oni katkad p- kucaju na vladina vrata^^» Ovo je po našem mišljenju najstraš­ nija pogrješka dosadanjeg režima, pa ako nas g. c'nzor bude tolerirao, pokušaćemo da jc u idućem članku malo raščinimo. Sarajevo, 2. juna. »Živio »ključ«!« velimo i u eri narodne slobode, kao što smo se za njeg I zauzimali i u vrijeme propalog režima. | U to doba borili smo se za »ključ« ra- j račun pošt štedionice HI9 Godina I čine, a tu su otimačinu, uvijek prikri­ vali frazom, da kod kulturnog pridizanja ne treba gledati oa konfesiju. Musli­ mani i pravoslavni pobijali su ovu farizejštinu svim žarom zapostavljenih i obespravljcnih i jedino su u ključu gle­ dali i našli način, kojim će se odupirati ovoj eksploataciji naših prihoda. Nakon prevrata »narodni« su ljudi odmah okre­ nuli kabanicu i »ključ« dokinuli kao ne­ što »nesavremeno«; nešto, što je na uštrb narodnog jedinstva i bratimstva. Pa ipak mi smo pri starom. Mi i sad držimo, da jc ključ pravedniji,od »su­ sretljivosti« .... Nije nužno dokazivati, da to nijesu uČinili samo radi »idejnih« razloga i mi dobro znamo, da su po srijedi i materi­ jalne probiti. Dokinućem ključa desilo se je tc^Ja su se namirivale samo štete pravoslavnog dijela našeg naroda, do- čim o poharanim imovinama muslimana nije niko vodio račun^Tako je sa izvoziiicama, potporanj stipendijama, pa čak i — obrtnim dozvolama. U svemu je vrijedilo pravilo: >ko jači taj kvači«. Malo ih je, koji su se obazirali na ravnopravnost i pravednost; rijetki su, koji su se uzdigli nad prosječnost i koji mjere »ni po babu, ni po stričevima«. Za to je najprikladniji način držati se dosadanjeg adeta, pa raditi »po ključu«, radi kojega smo se tako ogorčeno borili. Da ne bude traga austrijanštini nazo­ vimo ovaj pravedni način »proporcio­ nalnim mjerilom«... * Pismo iz Posavine. me o rame sa Srbima — pravoslavnima : (Pr'vilcgisani stranci. — Šljivska cen­ i držasmo i jedni i drugi velikim uspje­ trala. — Protekcija kod primanja pekmeza. hom, kad smo nakon duge i ogorčene Ugrožene egzistencije. švindl s izvoznlcama i dozvolama. — borbet makar u ovom obliku postigli — Šikane. — Šverc duhana.) ravnopravnost Smisao za trgovinu i ekonomiju vrlo Poznato jc naime, da su do »ključa« jc budan u islamskom dijelu našega na­ kuferaši muzli naše prihode na razne паroda u Posavini, ali usprkos toga slabo boduju samilosti, dolazimo u grupu, o kojoj daljnji ajeti »E reejte« sureta ova­ ko zbore: »S toga kuku i teško ti onima klanjač^ma, koji su »sablje« od svog na­ maza (čija su srca gafil, pa no shvaćaju da je namaska svrha — približiti se Bogu i njegovim uzvišenim zapovjeđima),ko.H se samo pretvaraju (i hoće da svojim namazom postignu divljenje ljudi/umje­ sto da im on 'umekšava srca) te uskra­ ćuju pomoć« (i nijesu nikom od ko­ risti). Uskrata pomoći svom bližnjem i po­ manjkanje samilosti očiti su dakle zna­ kovi— lažnog i prividnog, po­ vršnog i formalnog Imana. I hoćemo li svoj spas, valja nam se pribli­ žavati jezgri i srčici Islama, i nastojati da nam namaz uzbuđuje osjećaje sami­ losti i bratstva, ljubavi i uzajamnosti. Klanjaš li i postiš, a da ti srce ostaje na istom karani, bez »ikakva djejstva na dušu, u ruci ti jc očit znak, da ne spadaš u hak muslimane: klimav ti ie din I bli­ zu si laži-muslimanima. Bog veli: »Te­ ško n ga takim klanjačima’«.... Adžcba, za Što li je ovako strogo na­ ređena samilost i za što Bog njeno po­ manjkanje označuju kao lažni iman? Odgovor je kratak i vrlo jednostavan: bez ljubavi {.samilosti nema mjesta pra­ vici i obazrivosti, bez njih caruje sebič­ nost i nasilje, gazi se sloboda i pravda, Istina i uljudba. Nemilosrdnost sestra Je nasilju, majka nepravdi. Promislimo o događajima ovih četiri-pet godina i od- mah će nam biti jasna oštrina sureta, što ga gore navedosmo. Nu mjesto da uspoređujemo govore palili i sadanjrh evropskih i američkih diplomata, mi će­ mo se rade uteći uputi svete svoje knji­ ge, koja je visoko iznad tričavih raspredanja i nadmudrivanja partaičnih i za­ kukuljenih sadanjih političara, mudraca i filozofa. Jednim zbijenim i lakoničnim, jedrim i kratkim stilom prikazuje nam Kur’an (a. Š.) uzroke raspa i propadanja pojedinaca i cijelih skupina i ujedno u kratkom suretu daje upute, kako ćemo se očuvati od tog belaja i učvrstiti svoju zajednicu. U »fedžr« suretu pita Bog (djt. Šj vidjesmo li, Šta je on učinio od silnih i u svoje doba vrlo naprednih i moćnih kavmova Ada, Semuda i silnog Firauna, pa kao uzrok njihova kraha označuje zajedničko im svojstvo: »n a s i 1 j c i tlačenje, koje je urodilo sil­ nim fesadom« i dovelo do rasula ovih naroda i raspa silne moći njihovih gospodujućih elemenata. Tefsireći ovaj ajet veli merhum Abduhu: »Tug’jan znači izaći Iz ćize, odaIjiti se od pravednosti i pretjerati u uzurpaciji i otimanju tuđeg Ћака, oslanja­ jući se na silu i moć. Ko svoju moć iz­ rabljuje i krši tuđa prava — ruši veze svoje zajednice i kida međusobnu ljubav i poštovanje, na kojima opstoji ta zajed­ nica. Nasilje rađa otporom prignječenih jedinica i sili ih na revoltu i uzbunu. 1 kad jednom uzme maha- osjećaj pojedi­ naca, da im je njihova zajednica samć ■ г $ �Strana 2 Страна HPRAVDA“ — „ПРАВДА" niji ljudi, kojima to bijaše sav kapital. Šta više, ne pozvaše ga niti da ga od­ mah i pred svjedocima ispitaju o stvari. Pa opet hoće da ne sumnjamo, da je to sve jedan ortakluk. Isto sc ovako doga­ đa i sa duhanom, koji dobiju pojedini privatnici i vladini činovnici u Saraje­ vu baš u tu svrhu, da ga skuplje pro­ daju i »da se pomogniHJtaj je duhan konfiskovan, sanio ako kojlrh slu­ čajem dođe u ruke muslimanajFako se isto dogada i sa petroleumoj* i benzbnom. Oni, koji ga ukradu i drodaju, vrše i dalje mirno svoje poslove, a oni koji kupe, stradaju. Nema sumnje, da su ovo sve vrlo ne­ zdravi pojavi u našem privrednom ži­ votu uopće, jer se od lojalna, poštena i radina svijeta na ovaj način uz agrarnu reformu, kakova je u izgledu, najsigur­ nije stvara proletarijat, koji ne samo što će slabiti i poreznu snagu države, nego u borbi za samoodržanje neće zazirati ni od kakvih sredstava. Pozvani su dužni, da ovim prilikama posvete bolju pažnju. A ovo je samo od — devo uho. A. S. i rijetko mogaše taj smisao za čitavo vrijeme bivšeg upravnog režima doći do izražaja, jer mu se uvijek isprječiva­ še na putu priyilegisan položaj m o g i h stranaca, koji se u većem broju naseliše u naše krajeve. Osobito je smetao sistematski udešen rad privilegovane zem. banke i njezinih robnih odjeljenja. Suha šljiva i pekmez, ti glav­ ni proizvodi naših krajeva, bijahu uvi­ jek monopol ovoga tuđinskog zavoda, a našem narodu i našem trgovcu ostajahu samo mrvice, potonjem često i šteta u poduzećima. Isto tako stranci prisvojiše monopol na naše žitarice. Ni ratnom trgovinom nisu se naši kra­ jevi. — bolje rekuć naš islamski narod — ništa pomogli. Rijetki su pojedinci, koji su tek nešto malo mogli zaštediti, a ne napljačkati, kako se je to kojekud događalo, dok je masa narodna upravo upropašćivana bezobzirnom rekvizici­ jom marve i žitarica. Kao i u prijašnjim godinama, tako i u godini 1918. pređuzeo je jedan veći broj muslimana u našim krajevima poslove sa šljivom. Usput spominjem, da se je u te poslove upustio i znatan broj pra­ voslavnih. pojedince i u konzorcijama, za tim nekoliko srpskih novčanih zavoda, a tako isto i nekoliko stranaca. Bivša vlada je gotovu robu ovih poslova još prije njihova početka proglasila izvoz­ nim monopolom t. zv. šljivske centrale ili bolje rekuć eksponenata tuđinskog privilegisanog zavoda, te pravi vlasnici ovo robe nisu smjeli ma niti ciglu me­ tričku centu na drugu koju stranu pro­ dati ili izvesti, i ako se je to još moglo li svoje vrijeme učiniti. Tako je državni prevrat zatekao kod nas silne zalihe ove robe, a »narodna« vlada ostavila je u krijeposti sve odredbe bivše tuđinske vlade. Zabranila je vlasnicima slobod­ no raspolaganje sa njihovom robom, a sama se je slabo brinula, da robi nade kupce i da se ona pravovremeno izveze. Šta više, znamo slučajeva, gdje je ona proglasila bez vrijednosti i dozvo­ le izvoza u Austriji uz kompenzaciju u drugoj nama potrebnoj robi, koje je Be­ ograd bio izdao. Istom negdje početkom mjeseca apri­ la ove godine poče ta t. zv. šljivska cen­ trala da prima po nešto pekmeza, drže­ ći naravno još uvijek u krijeposti sve zabrane. Nu i taj posao primanja — jer ga opet vode eksponenti tuđinskog pri­ vilegisanog zavoda — ide sporo, pri­ strano i uopće onako, kako nebi trebalo, ni smjelo da ide. Od pojedinaca je prim­ ljeno do sada više nego polovica njiho­ ve robe i još se uvijek prima, od drugih petina, a od pojedinih ni jedna desetina. A bilo je rečeno, da će se svačija roba podjednako prema zalihi primati. Upada u oči, da su oni prvi, od kojih se roba onako оЛко reda i na štetu ostalih prima^p r ipadnici jedne izvj £4^ n e re"TTgi je i političke grupe^ Eksponenti ovog tuđinskog zavodp<-<fa milijone bogati Židovi, koji nas godi­ nama i godinama gulišc, hoće da i na drugoj strani steku upliv i privilegije na naš račun. Masa naših trgovaca musli­ mana upravo očajava zbog ovoga sta­ nja, ali njemu nema i, kako izgleda neće u skoro ni biti lijeka. Šta će biti sa ro­ bom, na koju su zaduženi milioni i za koje je u svakog založena i kuća nad glavom? Pitamo to, jer se govorka, da je od idućeg mjeseca neće više uopće ni primati. Na to pitanje ne može kod nas nitko da dade odgovora, pa ga stav­ ljamo onim višima. Ni ostali poslovi u našim krajevima ne idu po muslimane bolje. Danas, u novoj eri »slobode« trgovina je više sapeta nego ikada prije. Za svaki ma i najneznatniji posao potrebna je danas uvoz­ nica, provriica, izvoznica ili makar proputnjajuOne prve tri ne mogoše 11 novoj eri isto'W) ni za vrijeme prijaš­ njeg tuđinskog K^ima dopasti nikad ni jednog muslimanjJR ova se zadnja mo­ že dati samo ^Kroz pouzdanim i nacionalno osviještenim e1 e m e n t i m a«. Tako glasi najnovija naredba naše vlade. A pošto je pojam »pouzdan« vrlo širok i pošto ga imaju da tumače baš malo pouzdani elementi, a i inače on se dade tumačiti prema lič­ nom ćeifu i raspoloženidJjgsmo mi muslimauiovih krajeva vrlo cisto »nppouzdaniTjFSve izgleda, kao da sa^istematsHnde za tim, da ektfnomskišt^je moguće više oslabimo, a/o ne i posve se upropastimo. Gdje je a6d u rukama mur slimana bio koji posflo, za koji je tre­ balo posebnih dozvala, taj se posao bez ikakva razloga pluzima. Veleprodaje soli, ako je којутШа slučajno u rukama kog musliman^ daju se bez ikakva opravdana razloga drugim, te se danas ni po 5 K kilogram soli ne može u na­ šim čaršijama kupiti, jer izvjesni ele­ menti obećaju, чја stoje iznad zakona, pa radt što hoć^Covori se sada, da će se i dozvol^a maloprodaju duhana oduzimati i davati — »u ratu po­ st r a d a 1 i m«. Pitanje je samo ko jest, a ko opet nije u ratu postradao? Kada bi se kod nas obrazovao jedan nepri­ stran forum, da to pitanje riješi, rezuk tat bi bio mnogo drukčiji, nego što to misle neobaviješteni pojedinci. Nije samo da nas ove nepravde biju ozgor, sa vrhova uprave, nego i oni naj­ niži organi koji svaka nečuvena zla radiše za bivšeg režima, videći ovu ten­ denciju viših, misle da će svoje prijaš­ nje prljavštme najlakše oprati na taj na­ čin, ako i oni sa svoje strane ovo jadno stanje muslimana još pogoršaju. Vrlo mnogo primjera imamo za to i kada jed­ nom nastanu povoljnije prilike, mi ćemo ih i posebno iznijeti. Još nešto. Veleprodaje duhana — koje su, kako je poznato, još uvijek u rukama tuđin­ skog privilegisanog zavoda — prodaju javno i tajno duhan pod skuplju cijenu, nego је^ režiji; onaj od 60 helera po 2 K ako ga kupi koji musliman, da i sam Ш zaradi, et<\^dmah budnih or­ gana, da ga zaplijetmzPreko 20.000 K Vrijednosti duhana podala je neki dan veleprodaja u mjestu Z.... na ovaj na­ čini samo što je iznešen iz zgrade, već bijaše zaplijenjen. Ali što bijaše najžalo­ snije, »svijesni« financijski organi ne zaplijeniše i onoga novca, što ga je upljačkao bezdušni lihvar od dvojice siromaš­ U Beogradu i kod nas. Pod ovim na­ slovom donosi »Srpska Riječ« ovu noticu: »G. ministar Korošec iznio je jav­ no u beogradskim novinama spisak iz­ voznica svoga ministarstva. Ovo je ko­ rektno i ovako mora da bude u svakoj demokratskoj državi. Rukovanje s na­ rodnim novcem bezuslovno mora da se prepusti kontroli javnosti. Ovako je u Beogradu, a u Sarajevu? Mi i sva nezavisna štampa nedjeljama smo pozivali našu vladu da objavi spi­ sak izveznica, da objavi sve priloge i razne pomoći a koje su davane u nov­ cu, izvoznicama, markama i šumama — i do danas ne dobismo odgovora. (Tri retka zaplijenjeno.) po­ slanici »demokrate«, koji beru dnevno preko 150 K a ne zastupaju nikoga. Ovo je moguće samo kod nas. Ovaki pojmovi 0 moralnoj odgovornosti i 0 po­ litičkoj časti mogući su jedino još u re­ dovima naše slavne — demokracije.... Žalosno, ali istinito!« Mi se po deseti put solidarišemo sa ovim zahtjevom i u ime političkog i gra­ đanskog morala zahtijevamo, da se ob­ jave svi »mučenici« slobode. Da ih vidimo i upoznamo! Banova demisija. U dobro upućenim beogradskim političkim krugovima pro­ nosi se glas, da će hrv. ban dr. Paleček predati svoju demisiju. Još nije poznato, ko bi ga imao naslijediti. Tako presbiro. Kad li će donijeti vijest 0 demisiji ov­ dašnjeg bana? Ljubopitljivi smo. I za­ ista je krajnji čas... Lukinić na dopustu. Presbiro javlja: »Ministar pošta dr. Lukinić otputovao je na jednomjesečni dopust u Karlovac«. Bilo bi bolje, kad bi se ovom »dušev­ nom gospodinu« namignulo da ode, jer mu je pošta ispod kritike. Don-obraz. »Hrvat« javlja: »Na poziv Narodnoga Kluba, da položi svoj man­ na štetu i zator — trvenje je gotova stvar, a time i propast te zajednice.«’) A šta je škrtost nego li nasilje? Bog (dž. š.) ne trpi nasilja i nepravde i na ovake skupine »spusta bič svoje strahovite kazne. Jer Gospodar Tvoj motri i bdije«. Nije li ovo sadanje klanje, mrcvarenje i svakovrsno uništavanje samo taj strašni bič? Hoće li se taj bič dignuti bez pobjede prava i pravice, spo­ razuma i obostranog prihvata Čovječijih principa uprave i međunarodnih odnošaja? Nikada i nikada. Kur’an je Božije Slovo i on ne može pofaliti: ili će pasti nasilje, Ili je kraj postojećim skupina­ ma?) Samo je ovaki izlaz iz labirinta današnjih krilatica imperijalizam, kapi­ talizam i socijalizam; autokracija, demo­ kracija i samoodređenje. Gornja kissa nije slučajno napomenuta i hoćemo li izlaz, valja iz nje povući pouku i prema tom se urediti.... Upozorivši nas šta je bilo sa narodi­ ma, skupinama i silnim pojedincima, koji se odaljiše od principa pravde, snošlji­ vosti i samilosti, te svrativši nam paž­ nju na strahovitost kazne i svoju bud­ nost, raščinja nam Bog (dž. š.) ljudsku psihu i nagone, pa veli: »Pa kad Gospo­ dar stavi čovjeka na kušnju, odlikovavšl ga I obasuvšl blagodatima, čovjek (sc umisli i posili, pa) veli: (zaslužan sam i) odiikova me (s toga Bog). A kad ga ku­ ša (iz drugu ruku) pa mu umjeri (i stijesni) nafaku, (čovjek), veli: ponizio me je (Bog, zapostavio me i napustio). O, ne! Ne smiju sc tako shvaćati te dvije vrsti kušnje). No (vi slabo shvaćate. Ako ste siromasi brzo klonetc i u svojoj ne­ opravdanoj resignaciji umišljate zapuŠtenost i držite, da vas to lišava dužno­ sti prema zajednici. Ako ste bogati, dr­ žite to životnom svrhom, pa zaboravlja­ te na samilost i zapuštate nemoćnikc). Vi ne počašćavate (i ne ugledate) jethna, niti se (natječete i) potstrekavate na opskrbu ubogih. Halapljivo žderete našijedstva (oko kojih se nijeste mu­ čili) 1 slijepo (i bezgranično) ljubite mal. (Je li to svrha vašeg života?) O ne! Kad se smrvi zemlja i ddtfe sud; kad se ukaže džehennem doći će čovjek sebi. Nu — kasno je tako otrježnjenje«. Valja se dakle otrijezniti na vrijeme, prije nego li sklopimo svoje gladne oči; treba svoje življenje protkati uzvišenim osjećajima bratstva I samilosti, valja se žrtvovati za dobro zajednice i tek se onda može nadati u spas duše i bolji ži­ vot iza groba. Naša narodna poslovica veli: »U dobru se ne ponesi, a u zlu ne ne poništi«. Karakterističan dokaz, da je Islam udario blagoaloven pečat i na naše narodno blago, da ga je oplemenio i uzdigao^... Bogatstvo je dakle samo jedna Božjja kušnja, kojom mjeri ljudsku vrijed­ nost. Ono ne smije biti svrha života, niti sredstvo vlasti i nasilja. Bogataš ne smi­ je sisati svoju okolinu, nego svoje ima­ nje namijeniti koristi zajednice: ikjram činiti jetime i podupirati sirotinju. Čineći taka dobročinstva sačuvaće ove sirote od tuđe najezde, pomoći će njihovu od­ goju i tako biti sebeb, da i drugi ne iz­ gube vjerskog osjećaja. Ta poznata je činjenica, da je fakr i zaruret prvi uzrok i ponajglavniji povod gubljenju vjere. Kao što se bogataš ne smije posiliti, isto se tako siromah ne smije poništiti. Siromaštvo je samo jedan božiji dar i kušnja, kojom sc mjeri sabur i pouzda­ nje u Boga. Siromah ne smije klonuti, niti se radi toga može smatrati lišenim obveze prema svom stvoritelju. Siromaština ne smije biti izlika zapuštenosti i resignacije. I siromah je čovjek rob kao i bogataš, pa i on mora misliti na za­ jednicu i služiti njenu obezbjeđenju: obje se grupe treba približavati božijem za­ dovoljstvu. Valja se dizati i čistiti svoju nutrinu, pa ako imaš, valja dijeliti, a ako nemaš, treba bar druge kanderisavatr da dijele i budu od koristi. Čineći tako priblHlćemo se Božijoj milosti, pa će nam Život biti pun svrhe i zadovoljstva. Jer kao što Bog (dž. .š) ima »bič kazne« za one, koji se u dobru posile, a u zlu ponište, isto nam tako na koncu »fedžr« sureta stavlja u Izgled svoje nimete na drugom svijetu i dovikuje: »A ti smi­ rena (i vjerom utješena) dtfšo, vrati se svom Gospodaru zadovoljna i (od njeg) lijepo primljena. Uvrstaj se u moje prave robove 1 uniđi u moj dženet«. ’) Šejh Muhamed Abduhu: »Tefsiru džuz’i Amme« str. 80. a) Njemački je kajzer doživio svoj krah, da vidimo hoće li se održati (i ko­ liko) ostali imperijalizmi. Bilješke. Broj 40 Број dat, odgovorio je dr. Angjelinović, da se zaključku Starčevićeve stranke prava neće pokoriti. Radi toga je Narodni Klub upravio pismo na predsjednika parla­ menta, da poduzme potrebno kako bi taj mandat bio stavljen natrag stranci na raspoloženje.« Tromjesečni budget Financijski odbor uzeo u pretres pretilog zakona 0 budžetnim dvanaestinama za mjesec juni, juli i avgust, pa je predlog usvojio. Češki poslanik u Beogradu. Jučer je stigao u Beograd poslanik ćeške repu­ blike Kalina, koji će kod vlade SHS pre­ dati svoje akreditive. Jedna interpelacija. Dr. Mchmcd Spaho stavio je u sjedni­ ci »Drž. Vijeća« od 16. maja ovu inter­ pelaciju na gospodina predsjednika Mi­ nistarskog Savjeta i na ministra za soci­ jalnu politiku u stvari izdavanja nekih socijalno-političkih naredaba u Bosni i Hercegovini: Nedavno je izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu naredbe, kojima uvađa osamsatno radno vrijeme, zatim radničke povjerenike u većim poduzeći­ ma i pomoć besposlenim radnicima iz državnih sredstava. Ne prigovarajući meritorno sadržaju ovih naredaba, mo­ ram odlučno ustati proti tome, da se 0vako krupna pitanja, koja terete i dr­ žavni budžet rješavaju naredbom jedne zemaljske vlade. Ona nesumnjivo spada­ ju u nadležnost Narodnog Predstavni­ štva, a što je još važnije, moraju u či­ tavom Kraljevstvu biti jednako uređe­ na, jer bi inače uslovi produkcije bili u raznim krajevima Kraljevstva različiti. Stoga pitam g. predsjednika Ministar­ skog Savjeta i g. Ministra za socijalnu politiku: 1. kako opravdavaju postupak zemalj­ ske vlade u Sarajevu kod izdavanja ovih naredaba i kako ga dovode u sklad s ustavom i našim državnim jedinst­ vom? 2. da li su spremni ove naredbe kao neustavne izvan snage staviti i Narod­ nom Predstavništvu predložiti zakonske osnove, kojima će ova važna socijalna pitanja biti u čitavom Kraljevstvu jedna­ ko uređena? „Samouprava** o agrar­ nom pitanju. Glavni organ radikalne stranke, beo­ gradska »Samouprava«, u svom broju od 29. maja donosi uvodni članak »Čudna priviđenja«, koji prenosimo u cijelosti, jer je odraz mišljenja najmjerodavnijih krugova u našoj mladoj državi. Mi smo imali prilike, da i prije donesemo neko­ liko izvadaka iz »Samouprave«, pa nas veseli konstatirati da agrarno pitanje prosuđuje objektivno i konsekventno od prvog početka do sada. Za druge se to ne može ustvrditi. »Samoupravin« uvodnik glasi: Kako ćemo to postignuti? Merlium Abduhu to zgodno kazuje ovim riječima: »Kad se čovjek usavrši i uzdigne nad životinjske strasti, biće na bogatstvu šakjir, ne će tražiti nego pravdu, niti će koga oštetiti. Svojski će se brinuti za jetine i hraniće ubogare nastojeći, da sc i drugi za njim povedu i slijede ga u svemu, što je na korist zajednice. Ako bude fukara, biće saburli i nikad ne će težiti da se na nedozvoljen način do­ mogne tuđe svojine. Ne će spasti ni na tuđe glavnje, niti u svom fukaraluku za­ boraviti jetima i otimati se za uboškim zalogajem. Ako im već ne može sobom pomoći, zagovaraćeć ih na svakom ko­ raku«. O infaku ima još dosta ajeta, nu mi ćemo završiti citiravši još samo plame­ ne riječi »Beled« sureta (»La uksimu«), koje vele: »Ml čovjeka stvorlsmo u mu­ ci (i naprezanju. Nu nek radi toga ne klone, a naročito nek se ne sili i ne uzdiže. Sićušan je. šta on može tom svojom umišljenom moći i snagom?) Mi­ sli II da лЉо nije od njeg ntoćn»jl? (Smiješan je u toj svojoj umišljenosti i zaboravljanju na Svemogućega. Nek sc stoga ne razmeće i) Govori: Izdadoh gomile imetka! (Jer šta mu je korist od togtrošenja u tutanj, ako time traži slavu i priznanje okoline, a nema istin­ skog osjećaja samilosti za bijednika?) Zar mu ne dadosmo oči, jezik I usnice I zar ga ne uputišmo na dvije staze? (Stazu dobra i zla. Za što se ispravno ne služi podijeljenim blagodatima, pa ne u- �Број 40 — Br°J__________________ >Dolazak jedne deputacije bosanskih begova u Beograd, i njihov prijem od strane mjerodavnih Činilaca državnih, bio Je, za pisca članka »Zar opet trgo' vanje?«, u broju 22 »Demokratije« prili­ ka i povod, da iznese poglede, pune mržnje na naše sugrađane muslimanske vjeroispovijedi, i da istakne strahovanja, da bi se agrarno pitanje u nas, po pri­ vatnoj akciji zainteresovanih muslima­ na, i prijemu njihove deputacije u Be­ ogradu, moglo skrenut sa puta pravilnog i zdravog riješenja, na štetu ozbiljnih, narodnih i državnih interesa. Pisac toga članka očigledno je u za­ bludi kad pomišlja da su, pod današnjim demokratskim režimom, u našoj otadž­ bini, u rješavanju agrarnoga pitanja, mo­ gućne sve one mahinacije, koje su se mogle izvoditi pod režimom Austro-Ugarske u Bosni i Hercegovini ili da su mogućne koterijske dobiti od toga. Oko rešenja toga pitanja, u nas, iskupiće se najpozvaniji ljudi, najbolje glave; rje­ šavanje toga pitanja izvodiće se javno; i slobodna javnost, i slobodno izabrani parlamenat, uložiće sve svoje snage u to, da se to pitanje pravilno i pametno raspravi, tako da tom raspravom nlko ne bude upropaščivan, i da svako do­ prinese svoj dio truda, i primi svoj dio neizostavno potrebnih žrtava, kako bi se, bez evćlh trzavica i potresa, raspra­ vilo pitanje, s kojim su u vezi veliki i ozbiljni interesi narodni i državni. Ni o kakvoj »trgovini« ili zakulisnim mahinacijama oko toga pitanja ne može, da­ kle, biti ni govora, jer će se njegovu ^raspravljanju ukazati sva potrebna i j avna pažnja... U vezi sa tom pogrešnom postavkom pisca pomenutoga članka, za žaljenje je i osudu što se pisac njegov, osećajući za jamačno koliko je, sama po sebi, slaba ta postavka, odao neodmjerenim i nepravednim napadajima na naše mu­ slimanske sugrađane. Za svakoga mislenog Čovjeka, nesumnjiva je i jasna stvar, da su pojave, koje su se nizale oko agrarnog pitanja pod austrijskim režimom, plod i rezultat prilika, koje je bio stvorio tadašnji režim, i da te poja­ ve ne samo ne moraju, nego i ne mogu da se ponove pod novim i sa svim druk­ čijim prilikama, koje je stvorio režim •Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Ako su muslimani u Bosni prilagodavali svoje Interese austrijskome režimu u prošlosti, od prekora u istome smislu nisu slobodni ni ljudi iz drugih vjeroispovjeđi i drugoga imena. Ako su musli­ mani u Bosni i Hercegovini, živeći pod turskim i austrijskim režimom, zaostali „ПРАВДА* — »PRAVDA* u kulturnom i privrednom pogledu, oni ćc sami od toga podnositi i štetu. U sadašnjem režimu, oni će imati da se prilagođuju novim prilikama i pogodba­ ma života, i od njihove sposobnosti za to prilagođivanje zavisiće i njihova da­ lja, lična sudbina. Ali, ta njihova za­ ostalost u koliko je ima, u kulturnom I privrednom pogledu, za nas, ne može I ne smije da bude nikakav razlog za za mržhju, ni za nepravedno odmjera­ vanje njihovih prava u našoj državi; jer to bi bilo i nepravedno i nedemokratski. Koliko je usko i tesnogrudo gledište pisca pomenutog članka u »Demokratiji« vidi se i po tome, Što on govori o muslimanima u Bosni, kao da su oni od neke druge rase, a ne krv krvi naše. 0 načinu, kojim oni imaju da se vrate i duhovno našoj narodnoj cjelini, pisac toga članka govorio je koliko da bi po­ krio oskudnost pravih razloga u glavno­ me pitanju. Jer, ne gledajući na sve te načine, i ne čekajući njihove rezultate, nikako ne stoji to, da se agrarno pita­ nje može I smije riješiti na način, koji bi učinio nepravdu muslimanima u Bo­ sni i Hercegovini, kojih ima pola mili­ juna, i muslimanima u drugim krajevi­ ma našim opet^oko pola milijuna. Uz to, valja uzeti na um, da će riješenje agrar­ noga pitanja, koje ima da se sprovede kroz cijelu zemlju — ako bude nepra­ vedno i jednostrano, — imati da pogodi i druge ljude, te bi prenagljeno i nepra­ vedno riješenje njegovo moralo izazvati teške ekonomske i političke trzavice i potrese, od kojih se mudro čuvaju u svakoj pametnoj državi. Agrarno pitanje u nas raspraviće se, dakle, uz živu i potpuno slobodnu saradnju svih činilaca koji su I pozvani i zalnteresovanl, da se ono što pravilnije riješi. Oko toga rješenja, svako će imati da podnese svoj dio tereta, srazmjemo snazi svojoj. Piscu pomenutoga članka u »Demokratiji« kao da je naročito krivo, što je deputacija od bosanskih begova bila primljena i saslušana u Beogradu. Ta srdžba nepravedna je, i, u samoj osnovi svojoj, nedemokratska. Svako ima pravo da čini, i u javnosti, i kod mje­ rodavnih faktora, predstavke, koje sma­ tra da ima prava činiti u ime svojih in­ teresa. I javnost, i nadležni faktori, 1maju dužnost da prime te predstavke, i da ih cijene i o njima rasuđuju prema svojim shvatanjima. Od toga ne može zazirati niko, kome su namjere čiste... Pregled. Naši oslobodili Korušku. Ljubljanski dopisni ured javlja: Naše hrabre čete skršile su sa oduševljenjem svaki nepri­ vidi svrhu svog imetka? Nu on voli biti jateljski otpor i prodrle do Drave. Tako slijep). 1 neće da se zamuči »akabom«. je oslobođen naš narod u Koruškoj od A po čem ćeš znati Šta je »akaba«?s) nasilja i terora pobješnjelih Nijemaca. (To je:) Opraštanje roba ili u vrijeme Još jednom se zajednički prolijevala krv oskudice i bijede nahraniti bližnjega JeSrba, Hrvata i Slovenaca za ujedinjenu tlma ili unižena bogalja. (Nu kratkovidi otadžbinu. i umišljeni Čovjek glavinja i zaboravlja U saopštenju vrhovne komande od 31. da se sve ima činiti radi Boga Milosti­ maja veli se ovo: »Pošto austrijski dele­ voga. Da je čovjek na svom mjestu i ugati nisu htjeli primiti predložene usloviđavan, bio bi samilostan). Pa bi bio ve. da se povuku austrijske trupe na od onih, što vjeruju, što se savjetuju I dcmarkacionu liniju, naše su čete predbodre na sabur (i istrajnost u vršenju uzele ofenzivu u Koruškoj, 28. o. mj. dobrih djela) 1 merhamet (prema nevolj­ potukle neprijatelja i za dva dana po­ nicima). Samo su to desničari (i božiji vratile gotovo svu teritoriju, koja je iz­ odabranici). A oni, što ukritaju (i kjufgubljena u početku ovog mjeseca, kao i rom mimoilaze) naše ajete, to su ljevi­ onaj deo teritorije, koji su Austrijanci čari. Na njih će vatra u slojevima (i na­ bili zaposeli u decembru prošle godine. slagama)«. (SvrŠićc se). Naše trupe zarobile su u ovoj brzoj i kratkoj ofenzivi znatan broj neprijatelja Književna poruka. Mnogi me pitaju za i zaplijenile dosta topova, mitraljeza i oizdanje mojih knjiga »Aprilske kiše« i stalog materijala. Pri svome povlačenju romana »Minka«, pa da ne bude nespo­ neprijatelj je porušio ili oštetio mostove razuma kod pretplaćivanja poručujem na Dravi. ovim svima prijateljima: Jadranski problem. »Petit Parisien« 1 .) da je knjiga »Aprilske kiše« piše: »Pitanje Rijeke biće danas — su­ već Štampana i može se naručiti uz ci­ tra riješeno. Novi će aranžman zapravo jenu od 4 K kod Islamskedioničrevidirati londonski ugovor. Evo mu sa­ k c š t a m p a r i j e u Sarajevu; 2 .) »Minka« će biti predana u štam­ držaja: »Rijeka će biti slobodna država, koja će zahvatiti sami grad — bez hr­ pu dok prispije papir i dok se javi pribli­ vatskog pregrada Sušaka — i jedan dio žan broj pretplatnika, jer su troškovi željeznice štono ide željezničkom čvoru vrlo veliki. Cijena je u pretplati 10 K. Sv. Petra, a odanle prema Ljubljani. Ta __ _ A. - Hifzi Bjelevac. će država biti autonomna, a pod zašti­ «) Ov* rečeaicn ima prema duhu »rapakofr tom saveza naroda. Italija bi dobila Za­ etika tu »vrbu, da errati owbitu poaornost na dar, Šibenik i nekoliko dalmatinskih orjainoat apotrijebljenof kojeg izrata. „Akaba'* strva, a odustala bi od ostalih zahtjeva bi inata anaćila: „krina etaiau. na dalmatinsku obalu; osim toga dobila bi mandat za Albaniju, glavnu luku Valonu već drži u rukama. Na taj su projekat pristali i Wilson i Orlando. U po­ nedjeljak će se Wilsoil sastati s Pašićem, Vesnićem i Trumbićem, pa će na­ stojati da i oni na to pristanu. »Matin« jc u tome pitanju manje opti­ mističan. Evo šta veli: »Engleski i fran­ cuski stručnjaci, s odobrenjem predsjed­ nika Wilsona, iznijeli su projekat za rije­ šenje jadranskog problema. Ali ipak mi ne možemo tvrditi da je talijanska vlada sasvim pristala na taj nacrt. Pregovori nijesu još svršeni, već su u tečaju, ali izgleda, da će se postići dobar uspjeh.« U istom tonu piše i »Peti't Journal«: »Jadransko pitanje biće ubrzo riješeno. Načelno je postignuta složnost u riješenju, na koje je i Orlando pristao. Wilson je uzeo na se zadaću, da dobije pri­ stanak jugoslavenskih delegata.« Među­ tim je talijanska delegacija izjavila iza­ slaniku »Petit Journal«-a, da riječko pi­ tanje nije još sređeno. Projekat jc pred­ ložen Orlandu, ali ga on nije iznio i ne može da ga zadovolji. Kontrola saveza naroda nad slobodnom državom Rijeke ne da se nikako složiti sa časti Italije. Počasni dar dru Trumbiću. Odbor za počasni dar Trumbiću proširio se je iza­ bravši mnogo sugrađana raznih slojeva. Interes za ovu akciju oduženja časnom Splićaninu velik je u svim krugovima. Talijanske smutnje. Talijani šire po Crnoj Gori glas, da je Madžarska obja­ vila rat Srbiji. Grci u Ajdlnu. Javljaju iz Soluna: Službeni komunike grčkog generalnog stožera javlja, da je grčka vojska ušla u Ajdin. Grci prodiru. »Petit Parisien« javlja, da grčka vojska napreduje u smirnanskom vilajetu bez ikakvih zapreka. Republika Amautluk. »Pravda« doznajc iz Pariza: Na posljednjoj sjednici konferencije mira riješeno je pitanje Al­ banije. Zaključeno je da ćc Albanija biti republika, a prvi predsjednik biće Esad paša, sa sjedištem u Draču. Delegacija Kavkaza. Predsjednik Wilson primio je u četvrtak popodne dele­ gacije vlada u sjevernom Kavkazu i u Aserbejdžanu. Zauzet Peterhof. Iz Stockholma jav­ ljaju, da su ruski dobrovoljci, koji kooperišu sa britskom flotom zauzeli Peter­ hof. Kolčakova valđa priznata. Savjet če­ tvorice jednoglasno je odlučio, da u prin­ cipu prizna vladu admirala Kolčaka. Držanje Amerike. Svajcarski list »Ber_ ner Wacht« donosi razgovor sa jednim američkim delegatom, čije se izjave mo­ gu smatrati kao da ih je izgovorio i sam Wilson. Američanin je rekao da Ameri­ ka ne može i ne smije respektovati ugo­ vore, na koje nije dala svoj pristanak. Tajni ugovori, koji su sklopljeni bez na­ šega znanja, nisu obavezni za nas. Talijanski lupežluk. Veliku je senza­ ciju uzbudila vijest, koju donose večer­ nji bečki listovi, da je talijanska misija, koja je radila u Beču kao misija antante, podržavala političke veze sa budimpe­ štanskom sovjetskom vladom. Talijan­ ska misija snabdijevala je madžarsku crvenu gardu municijom i braš­ nom. Pošto je poznato, da je antanta proklamirala blokadu nad Madžarskom, to je talijanska misija pozvana da se opravda. »Neues Wiener Tagblatt« javlja, da se potvrđuje vijest, da se je prije kratkoga vremena pokušalo prokriomčariti iz Bu­ dimpešte u Beč 25 milijuna novca. Ma­ džari su kod Bruckan. L. pomoću tali­ janskih vojnih automobila prenijeli taj novac preko granice. O njemačkim protupredlozima javlja »Intrsnaigeant«. da ih vrhovno vijeće proučava i da će na njih odgovoriti kroz dva-tri dana. »Liberte« veli, da su nje­ mački protivpredlozi bezobrazni. Stanovište Njemačke. Prema jednom telegramu iz Berlina u Washington. ovo su glavni njemački protivpredlozi: do godine 1926. isplatiće Njemačka 20 mili­ jardi odštete, a maksimum odštete biće 100 milijardi: posjednuti krajevi biće evakuirani kroz 6 mjeseci; Nijemci će biti pripušteni u savez naroda: mandat nad bivšim kolonijama; Njemačka neće da preda antanti cara Vilima i odgovor­ ne generale. Rumunjski kralj u Erdelju. Javljaju iz Bukurešta: Na svom prvom pohodu u Erdelju rumunjski kralj i kraljica bili su dočekani uz veliko slavlje na cijelom pu­ tu od 500 kilometara od Brašova do Ve­ likog Varadina. Narod ih je upravo za­ sipao cvijećem, dok su po visovima kar­ patskim u znak radosti bile zapaljene bezbrojne baklje. Страна 3 Strana „Pouka za narod“. (Apel na našu inteligenciju 1 llmljju.) Svi osjećamo da našemu neprosvije­ ćenom narodu treba što više pouke i obavještenja na svakom koraku. Za to je naša J. M. O. i pokrenula »Pouku za narod« kao prilog »Pravdi«. »Pouka« izlazi evo u svom 3. broju i koliko se vidi po njezinom sadržaju, svi su ti radovi većinom od samog urednika i dvojice — trojice svjesnih saradnika. Da i ovi ne klonu osamljeni u tom radu, umoljavamo svu našu inteli­ genciju (ilmijju) kao i našu srednjoškol­ sku omladinu, da štogod napišu za na­ šu »Pouku za narod«. Jasno nam je o čemu treba, da se piše za narod. Tu su dobro došle teme iz nauke o odgajanju, iz higijene, gospodarstva, politike itd. Naročito nam mnogo treba lijepih, kra­ ćih narodnih pripovijesti, narodnih pje­ sama, poslovica i pošalica, kojih u na­ šega naroda ima gotovo više, nego u ikojega drugoga. Ovake lijepe narodne umotvorine mnogo poučavaju, pa bi bi­ la velika šteta ne sačuvati naše na­ rodno blago. Svi radovi neka se pišu kratko i na jednoj strani. Želja je svakoga svjesnog muslimana, da i mi imadnemo ovaki je­ dan list za narod, pa daj da ga svi, koji smo za to pozvani i pomažemo. Prosvjeta i škola. Dar-ul-mualhimin u Sarajevu. Kako smo već javili završila je školska godi­ na na ovome zavodu još 20. maja o. g. U tom je zavodu bilo svega 34 đaka i to velikom većinom su iz sela. Pošto se u Škol. godini 1916/17. nije primalo u I. go­ dište, to je ove škol. godine bilo samo 3 godišta i to: .1, II. i III. Uspjeh u na­ uci prilično zadovoljava jer je od 34 učenika bilo 6 odlikaša, 19 s I. redom, 4 s drugim redom ali sa dozvolom pop­ ravnog ispita, 3 sa III. redom te 2 su učenika ostala neispitana, koji su ujedno dobili pravo naknadnog ispita na po­ četku škol. godine 1919/20. Kako sdušno pratimo ovaj zavod, u kojemu se odgajaju naši budući mualimi i narodni prosvjetitelji, drago nam je napomenuti, da se učenici Dar-ul-umallimina u svome vladanju uzorno dr­ že. što nas naročito veseli. Vidi se da ta omladina hoće već da zagarantira svojim lijepim ponašanjem, da će nam biti i čestiti muallimi. Na zavodu predaju ovi nastavnici iz vjerskh predmeta: Muhamed ef. Tufo, upravitelj zavoda i muderis, H. Ahmed ef. H. Jamaković, muderis, Munla ef. Bajrić. muderis, H. A tim ef. Džafić, kurra* i muderis, Hf. Hamdi ef. Bcrberović muderis. Svjetske predmete predaju: Ibrahim ef. Haznadarević, učitelj i ekonom za­ voda. Hamdi ef. Mulić, učitelj i knjižni­ čar, Miralem ef. Raković, učitelj. U ovoj je škol. godini falio jedan učitelj za ma­ tematiku. jer je Hamdija Kreševljaković, učitelj, koji je taj predmet prije predavao ostao u ovoj škol. godini na Sirotištu u Vinkovcima. Vakuf, sabor odbor je već zaključio zatražiti od zemalj. vlade opet g. Kreševljakovića. Ovaj zavod inspicira iz vjerskih pred­ meta sarajevski muftija Šalim ef. Muftić, a iz svjetskih predmeta Hajdar ef. Fazlagić, škol. nadzornik. Ovaj zavod nema još svoje naročite vježbaonice (mekteba) gdje bi se muallimski kandidati vježbali u svome muallimskom radu, ali im jc u tu svrhu ustupljena u blizini zavoda Gazi Husrlo begova mektebi ibtidaijja, gdje đaci redovoto idu na hospitiranje i tako pri­ vode u praksu ona pravila iz vjerske metodike, koja uče u teoriji, te se ipak sa uspjehom vježbaju. Učenici hospitiraju pod nadzorom svoga nastavnika iz pedagogije. Dar-ul-umallimin ima svoj konvikt, pa su i radi toga učenici prilično zadovolj­ ni, jer im se daje gotova svakdanja hra­ na. Najsiromašniji dobivaju i neku pot­ poru, da barem mognu najnužnije sit­ nice sebi namicati. Odijelo i obuću učei nicima priskrbljuju učenički roditelji, i Položila učiteljski ispit. Učitelica mu­ slimanske osn. djevojačke škole Rasema Bisić položila je ovhi dana učiteljski is­ pit pred naročitim ispitnim povjeren­ stvom, sastavljenim od samih ženskih lica pod predsjedanjem direktora musi, osn. i više djevojačke škole i produž. tečajeva. Ispit jc trajao četiri dana a položen je s dobrim uspjehom. Mi našoj vrijednoj učiteljici i vrijednoj odbornici »Osvitanja« od srca čestitamo. �Вгој 40 Број Strana 4 Страна_______ __ ___________________________________ Olakšico sveučiiištardma. Da bi sc studentima, koji su usljed rata izgubili godine, nadoknadilo izgubljeno vrijeme, spremljena je zakonska osnova, prema kojoj će ministar prosvjete u sporazu­ mu sa akademskim senatom propisati pravila o priznanju i smanjivanju seme­ stara. Ovim izmjenama povećavaju se i plate docentima. Učiteljska udruženja u Hrvatskoj za­ počela su akciju, da se na osnovnim ško­ lama dokinu školski ispiti na koncu go­ dine, jer da ovi ispiti nemaju nikakve vr j ч gsv. (Kod nas su već odavna ukinuti. Op. ur.). Domaće vijesti. Pohvalna odredba. Zemaljska je vla­ da svim političkim vlastima i policijskoj direkciji u Sarajevu odaslala ovaj br­ zojav: »Prigodom ramazana imadu se preduzeti sve potrebite mjere sigurnosti, da se obezbijedi mimo i nesmetano noćno vršenje vjerskih obreda i osobni saobra­ ćaj prigodom uobičajenih ramazanskih sijela i noćnih posjeta muslimanskog ele­ menta.« Milo nam je, što možemo našim čita­ teljima da saopćimo gornje naređenje naše vlasti, koja se eto po prvi put maknu u interesu miisL elementa i obezbjeđenja mirnog vršenja noćnih vjerskih cbreda kao i osobnog noćnjeg saobra­ ćaja prigodom ramazanskih večeri. Očekujemo, da će sve područne vlasti znati, htjeti i moći tačno se dr­ žati gornjeg naređenja, da jednom i one dokažu, kako shvaćaju ozbiljno zaštićivanje našeg musi, elementa na djelu, a ne samo na papiru. Prisilni nedjeljni počinak. Još bivša narodna vijeća kada su stvarala poseb­ ne zakone i uredbe za svako pojedino mjesto, odredila su u našim mjestima i prisilno Zatvaranje dućana nedjeljom i na pravoslavne praznike, čak i musli­ manima. Likvidacljqm nar. vijeća pre­ stale su i njihove odredbe, ali je u Bje­ lini kotarski ured tu odredbu ostavio u krijeposti i zaprijetio se svakome stro­ gom kaznom, ko bi na ove dane dućan otvorio. Kod nas u Bosni ne postoji zakon o obvezatnom nedjeljnom počinku, a ko­ liko nam je poznato, on se ni u starim granicama Srbije ne prakticira, pa nas ova samovoljna Odredba jednog kot. ureda veoma čudi. Osim toga, muslima­ ni imaju petak za odmor i zabavu i svaki će radije petkom pustiti svoje mlađe, jer je to naš starinski običaj. Taj naš običaj nije nam pokušala ukinuti ni tiranska tuđinska uprava, pa ne može­ mo dopustiti, ni da to jedan kotarski predstojnik na svoju ruku čini. Upozorujemo vladu na ovu nepraved­ na odredbu, a muslimanima u Bjelini po­ ručujemo, da se nisu dužni držati te od­ redbe kotarskog ureda, jer niti je osno­ vana na zakonu, niti na kojoj naredbi zemaljske vlade. Na adresu g. vojvode. U 20. broju na­ šega lista od 10. aprila o. g. upravili smo pitani na drž. odvjetništvo u Tuzli i Sarajevu, da nam odgovore, šta se do­ sada učinilo, da se pronađu zločinci, ko­ ji su umorili Ahmeda Gruhonjića iz Ja­ nje. jer spomenuto odvjetništvo imiju ovu stvar u rukama, ali dodanas nijesmo dobili nikakova odgovora. Mi sm<* । ' i ' . i । • i ' to učinili samo zato, da javno upozori­ mo državne odvjetnike na vršenje svo­ je dužnosjj^i pozitivno smo znali, da uopće пцЛци učinjeno niti se kanda misli što činiti!^ Mi smo tonwmlikom spomenuli, da je ova stvar izjavljena i g. Stepi Stepanoviću (i to preko reis-ul-uleme) i na­ ročito naglasili, da sc prema dosadanjem iskustvu možemo nadati, da toyle će ostati glas vapijućeg u pustinjj^li ova nas je nada'prevarila, jer iakojT mada prošlo gotovo 2 mjeseca, g. vojvoda do danas nije dao nikakova odgovora, niti je, koliko je navtapoznato, odredio, da se povedu izvid^^ Stoga stv^^đnovno podgrijavamo i tražimo da se već jednom odrede izvidi. Osman Clgić iz Pazarića (kotar Sa­ rajevo) tuži nam se na drakonski postu­ pak žandarskog narednika Stanka DivIjakinje i veli, da ga progoni radi oružja. Veli da ga je.tukao u avliji kasarne na silu tražeći, da prizna posjedovanje oružja. Svraćamo pažnju pozvanih na ureuovanjc ovog delije i tražimo, da ga pouče na zakonit postupak, jer ureduje bez prizivanja seoskog starješine. U sjednici gradskog zastupstva od 30. maja zaključeno je, da se udari gradski porez na karte u kinima i to počam od 5. juna t. g. Radi jednostavnije manipu­ lacije i lakše kontrole o rasprodanim kartama, uprave kina moraće karte do­ nositi u gradsko zastupstvo, da ih žigoše i odsele će vrijediti samo žigovane karte. U istoj sjednici zaključeno je, da se kirije za gradske dućane u gradskoj tržnici povise za 100%. Na predlog Alije Kurtovića povukao je podpređsjednik gradskog zastupstva I. Sarić svoju ostavku i odmah zauzeo podpredsjedničku stolicu. Pošto je predsjedništvo gradskog za­ stupstva u »velikom poslu«, a sadanji i fijaker »trošan« i troškovi oko poprav­ ka bili bi veliki, zaključeno je, da se stari fijaker zamijeni za nov i da se da­ de б.ООО K prida. Za drugo nema para, a za vozikanje eto se odnekle »nade«. Vododerine po Sarajevu. Tuže nam se mnogi stanovnici mahale Mlini, da je i prik I m omanje kiše nemoguće ići tim sokacima, jer kišna voda čak od grada i drugih sokaka udari tim putem. Kanali nljesu zgodno udešeni i ne mogu žderati preobilne vode, pa чша udari soka­ kom noseći sa sobom mulj, smetlje i ostalo tako, da na pogdjekojim mjestima ostaje poveliki t#Iog i naslage. Sama voda, kada side u ravan na Bendbašu, počne teći i razlijevati se ulicom prema gradskoj vijećnici. Stoga stanovnici do­ tičnih mahala mole pozvane u gradskoj općini, da kanale pregledaju i stvar urede, dok nije bilo i kakve oveće štete. Sarajevska grad, aprovizacija pred sudom. Jučer je u gornjoj kaznenoj par-, nici protiv grad, savjet. Bradača i dru­ gova vrhovni sud izrekao svoju drugomolbenu presudu, kojom je prvomolbenu osudu u cijelosti ukinuo i povratio spis prvomolbenom sudu sa stalnim direkitvarna glede daljega postupanja. Kad se sjetimo terora, pod kojima je provađana istraga i rasprava u gornjoj parnici, kad znamo, da su tu parnicu in­ scenirali stari vlastodršci Unkelhauser, Homer, Iwasiuk, Chm clevski i t. d. dije­ lom poradi osobitih ambicija, a dijelom samo zato da odvrate pažnju od svojih vlastitih pljačkanja — onda mi taj pra- ; vorijek od srca pozdravljamo, jer je njtme udovoljeno povrijeđenoj općoj prav­ noj svijesti i jer sc time daje nevino oI suđenim makar i samo djelomična za: dovoljština, jer su baš optuženi imali ! najviše zasluga, da jc Sarajevo u naj' težim vremenima rata bilo najbolje op1 skrbljeni grad cijele monarhije. Naše prve građane kao Jusufagića, Vajzovića i t. d .vezali su u tamnici, dru­ go kao Ahmetaševića, Nczirhodžića, Kumašina 1 t. d. tjerali su makar i nespo­ sobne u vojsku, samo da nas nema i da nas nestane. I uprava i sudstvo spali su bili na najniže grane, oni su služili samo da zadovolje ćeifovima raznih korumpiranih kolonizatora. Pravorijek vr­ hovnog suda u nazočnoj parnici daje nam nade, da ćc u novoj našoj državi opet moći svatko doći do svoga prava. Ali stranputica, kojom je bila pošla stara uprava neka bude ozbiljni memento i današnjim vlastodršcima, da vide i da se nauče, kako se ne smije vladati pro­ tiv volje i protiv pravne svijesti naroda. Gas 24 K 1 I. Saznajemo od jedne že­ ne, da je sad kupila 2 1 gasa za 48 K. Ovo je previše i da nemamo svoje aprovizacije. Zar sc baš nema niko pobrinuti, da se ovom lihvarenju s gasom stane na put? netnu i tuhafli vijest: »Predradnje za stabilizaciju valute primiču se kraju i nije daleko dan, kada će tako željno očekivano riješenje valutnog pitanja po­ stati činjenica i tečaj privrednog života početi pravilno funkcionisati. Kako sa upućene strane doznajemo, ubiraće se po pravilu poslije uređenja valute sve javne daće u istoj sumi u di­ narima, kao prije u krunama. Prema to­ me ćc se i poreski zaostatci plativi u krunama, što se zateku u času izmjene valute, naplaćivati u istom iznosu u di­ narima t. j. dužnik će morati platiti isto toliko dinara, sa koliko je kruna u za­ ostatku«. Čekamo razjašnjenje i obrazloženje ove zagonetke. Nema bolest: papkara u Rogatici. — Odjeljenje zemaljske vlade za poljopriv­ redu javlja: Pošto jc u cijelom rogatičkom kotaru prestala slinavka i šap, po. što jc provedena zadnja dezinfcnkcija a revizija dala povoljan rezultat, po­ čevši od 25. maja ukida sc zabrana za uvoz, provoz i izvoz papraka i dozvo­ ljava održavanje marvenih sajmova u kotaru Rogatici. Zabranjene strane srećke. Ministar­ stvo finansija zabranilo je prodavanje stranih srećaka na cijelom teritoriju kra­ ljevstva SHS. Gospodarstvo Slobodna se trgovina ukida. Politika ishrane ha osnovu slobodne trgovine pretrpila je poraz. Mjerodavni krugovi namjeravaju ukinuti slobodnu trgovinu, jer su stekli uvjerenje, da bi zemlju mo­ gla dovesti do gladi. U posljednjoj sjed­ nici ministarskog savjeta izvijestio je dr. Korošcc, da će biti primoran da podnese predlog, da sc uvede ograničenje u tr­ govini i prometu, kao što je to bilo prije. Naša ishrana —. na veresiji. U 20. članku financijskog zakona, koji je pred­ ložen u budžetnom zakonu za kraljev­ stvo SHS ovlašćuje se ministar finan­ cija, da može zaključiti ugovor od pola milijarde kredita radi ishrane i snabdijevanja zemlje. Ovo bi bio prvi stalni spoljni zajam kraljevs^fSHS. v.. ^Nekom šakom, nekom kapomZjPiista??$t savjet je na predlog mjVlStarstva ishrane riješio da se siromašnom stanovnštvu Crne Gore priteče u pomoć sa milionom kilograma brašna. U ( rnoj Gori vlada velika bijeda a naročito kod porodica, kojima je skrbnik umro u ratu ili zarobljeništvu. Roba za Srbiju. U Francusku je pri­ spjelo iz Amerike oko 2000 vagona sa raznom robom, koja je isključivo odre­ đena za Srbiju. Od naše je vlade zatra­ ženo, da osigura saobraćajna sred tva za prenos ove robe do Beograda. Transportovanje robe već je otpočelo, pa su prve partije od 20 vagona stigle u Ze­ mun. Trgovina sa Rumunjskom. Ministar­ stvo trgovine i industrije primilo je obavijest, da je iz Rumunjske krenuo u Beograd naročiti Izaslanik rumunjske vlade, radi pregovora o rekompenzacionim trgovačkim poslovima. Pitanje gaza. Ministarstvo trgovine stupilo jc u pregovore s rumunjskom vladom radi nabave veće množine petroleja. Izmjena valute i plaćanje poreza. — Presbiro nam je dostavio ovu zago­ Trešeljak. Ako bude fajđe. Preshir« nam deetavlja ovaj brsojav k Beograda: -Aeroplamki роИапaki saobraćaj, koji je radi Jodoga тгенапа bio prekinut, nastavlja se opet. Počevii od danas a.ruplanske stanice nalase se u Beograda, Zagroba, Багајотв, kopijo, Celiuju i L'nbrovnikn* Tel, eto veli, da ćo ta stanica biti .i u a* rajeva, biva da cejno moći dobici i taae kava* diše, jor »braojavi« našeg presblroa idu sporije od pošto u normalno deba,... Poruke uredništva. Grad, čitaonica, Visoko. 1» principa ne donosimo niita o zabavama, na kojima se troši piće. % 1. H. Hanisić, Zvornik. Ustupi snio g. dra Hrasnici, jer bi bilo »plijenjeno. ■ elam. H. M. Žepće. Madurao si nas, pa to ove pitamo, što so ne javljaš, iolam! Meho, Ž. A gdje si se ti aarukao. U’ be* Inješ, iii aašiknješu? Selaml O G L Д S I: Dr. Štaka Bokonjić specijalistkinja za bolesti kože i syphilis or­ dinira od 11—12 prije podne i 4—5 po podne. Skerličeva ulica br. 1. 73. 1-3 % Oglas. U sredini grada, na vrlo lijepom položaju, prodajem dvije kuće odmah uz umjerenu cijenu. Ko želi kupiti iste ili pobliže upute saznati, neka se obrati na moju dole označenu adresi/ Mebmcd Hilml Pniijo 74, 1-3 Gornji Tabaci br. 11. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glasnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. , Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja brzome poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 M. SvdMa. M. (ХГ Štamparija D. ćc A. Kajon. Saaejevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c61cc797cbea8248db8e449472534fa4.pdf 9c93cb26f2991d68a034edeaad25ade0 PDF Text Text POJEDIHI BR®Ј 40 »Eim, Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređujs psđahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 5. juna 1919. (6. ramazana 1337.) Broj 41. Bosanska vlada. III. Lijepo vezeš, ako ne pometeš, dra­ gi g. cenzore! Prošli si nam članak ta­ ko iskasapio, da se po njemjbčito vidi labuđi pijev nekog i neko^Veliš: Kri­ žao sam dok su mi komandoVđli, pa da prekrižim koji put i od navike, onako da se sjetim slatke prošlosti. Oni su u vrućici, pa nemaju kad da te opomenu ла liberalniji postupak prema štampi^ S toga dozvoli da ti mi to došapnenroi primi na znanje da ćeš naskoro morati da promijeniš svoj stari kurs. Taki se glasi čuju iz Beograda, pa ili se prilagođuj, ili ćeš i ti biti otpirkan u kakvo — ministarstvo. Nadamo se, da ćeš uviijeti situaciju i kako treba shvatiti ovu tapomenu, pa se ustežemo od daljnjeg komentiranja i prelazimo na bosansku dadu. Pardon, moramo se ograditi proti jednom postupku. U zapljenama zadnjeg broja g. drž. odvjetnik Mandić izravnjen je sa predsjednikom zemaljske vlade, pa je plijenjena i kritika »državničkog me­ toda« g. Mandića. To u najmanju ruku nije lijepo, a ubrzo će biti i nedopustivo. Dakle opeLbosanska vlada. Ko ni­ je deverio s^nirima naših cenzor^ taj ne može pojmiti šta znači napisati čla­ nak, u kojem bi i čitatelji mogli naći uz­ roke, radi kojih smo ini proti bosan­ skoj vladi. Da se krivo ne razumijemo. Mi nijesmo za to, da Bosna nema svoje vlade, već to dapače odlučno tražimo. Ali smo proti ovoj i ovakoj vladi i — kad ne bi bilo drukčije — voljeli bismo da je i nemamo, nego li da ostane ova, ili da je naslijedi ovaka i ovakoj slična. Jer želi li se, da i mi Bošnjaci i Her­ cegovci budemo zadovoljni, onda treba promijeniti sistem ove vladavi- FELJTON. Sakib Korkut: Naša dužnost prema fukari i jetimima. (Svritetak). Da još jednom ukratko ponovimo: Ko nema merhameta, pa ne podupire fukaru i jetime, tvorom ili zborom, t a j — nije pravi musi im. |Г e S M o > e njemu, klanjao ili ne kla­ njao, postio ili mrsio! Din mu je— lažan i spada u »ljeviča­ re«, na koje će pasti strašna kazna, jer uskraćuju pomoć. U koga je pak razvijen merhamet, svojstvo pravih muslimana, što nekad bijaše poslovično u našem narodu (»merhametli Turci«), taj spada u spo­ kojne i smirene duše, gori od imana i nije »sahija« i gafil u svom namazu i drugim ibadetima: blago mi se takim desničarima i desničarkama, jer shva­ tiš© svoj islamski poziv i odgonetnušc svrhu života. >Našem nazatku nije kriv Islam, nego tuše krivo shvaćeno muslimanstvo« re­ de jedan noviji naš učenjak. I zaista ie taka Istina je to, koju potvrđuje na­ ša povjest; fakat, koji se ne može zanikkati. Jer dok su muslimani slijedili duh Islama, vrstahu se u najnaprednije ne i na kormilo dovesti ljude, koji će i- I bacano po 70, pa i 90% muslimana, ja­ mati širok vidokruk i jak osjećaj od­ sno vidjeli svu lažnost tvrdnje o mađar­ govornosti prema zemlji i ovom napaskoj ljubavi i prijateljstvu prema nama ćenom narodu. Za to treba ovu vladu muslimanima. I starac kod kuće i vojnik potpuno izmijeniti i u prvom redu poče­ u jarku i mađarskoj groznoj kasarni bili ti od njena glavara i pročelnika. Ne tre­ su na čisto o tom, da nam je Austroba se obmanjivati i istini treba otvoreno I Ugarska krvni neprijatelj, i da se od pogledati u lice. A ta je/sadanji pred­ nje nemamo nadati ničem dobru. Ne sjednik vlade nema uvjcEFia ostanak ćemo tvrditi da su sa kakvim odušev­ na svom mjestu. Bolje rekući on tu nije ljenjem očekivali spas od kraljevine Sr­ trebao ni doći. Ma koliko bila ova is­ bije, nu isto tako ne govorimo neistinu tina neugodna ljudima koji postaviše g. kad ustanovimo činjenicu, da je potpu­ Šolu na ovo odgovorno mjesto, ipak im no ugasnula umjetno raspirena mržnja je valja priznati i progutatLHfer je to na Srbiju i njena vladara. »Nck ide on (Švabo), pa Allah kjerim. Ja da nam ne prvi i bitni uslov konsolidovanju prili­ ka u našoj užoj domovini. bude gore pod drugim!« Ta se je izre­ ka sve češće čula iz usta našeg čovje­ Šta je zapravo polučila Solina vlada? ka, a fijasko Arnautovićeva poštanskog Uživa li ona povjerenje Srba-pravoslavputešestvija najbolji je dokaz, da je p anih, da i ne govorimo o Hrvatima i m e t n a srpska politika mogla polučiti nama muslimanima? Ne treba se obma­ i te kakav uspjeh medu nama muslima­ njivati i ovaj neuspjeh prepisivati naj­ nima. novijem razvoju stranačkih prilika me­ đu Srbima-pravoslayfiiin. Nc. Neuspjeh leži dublje. On je mstrasigentnosti i netrpeljivosti sadanjih kormlara, koji se ne mogu i ne znaju prilagoditi prilikama i koji misle, da je vladina zadaća pro­ voditi partijsku osvetu i sitničavost, umjesto da izgladuju opreke i utiru put međusobnom sporazumu triju elemena­ ta našeg naroda.J’^ Godina I. zuzdane hajke na nas musliman^ dali su se na posao oko organ izovđfffa svo­ jih masa, da ih zaštite i ujedno da ih srede i izvedu iz tmuše, u koju ih je dovelo prijašnje vodstvo. Na zastavi, i Što je smjelo i otvoreno podigospo i I prema muslimanima i prema njihovoj braći-n e b r a ć i — ne ispisasmo samo zahtjev o podjeljenju građanskih prava, već najavismo i iskrenu pripravnost da I svim silama i s oduševljenjem sarađu- ! jemo na demokratskoj izgradnji našeg ml^og kraljevstva. ^Qtpor, što ga prema tom nastojanju pokazaše naši kormilaši, najeklatantniji je dokaz njihove potpune nesposobno­ sti, pg^ ćemo ga raščiniti u posebnom članku. Sarajevo, 4. juna. Evo je ravna hefta, kako smo pred­ sjedniku vakufskog sabora stavili upit Neobaviješteni o ovom duševnom pre­ i o zakupnini Gazi Husrcvbcgovc šume. Dok ovo pišemo nemamo nikakva pis­ okretu naše mase i donesavši na »pomenog odgovora, a isto ga tako ne na­ verenička« mjesta u našoj vladbAuoj đosmo ni u kojem drugom sarajevskom nastrani mentalitet iz predratnog svog listu. Ne čudimo se što o tom šuti va­ jurišanja na nas muslimanej>vi su ljudi kufski direktor, jer on nema šta da odveć na prvom koraku Učinili strašnu vori u svoju obranu, nu čudimo se šutnji pogrješku time, Što su izbacili na srije­ presvij. g. Reisul-uleme koji bi trebao du i u prva ćošeta posadili ljude, koji imati više obzira prema našoj javnosti. dotad nijesu imali nikakve riječi u isl. dijelu našeg naroda. Time je učinjeno Šta je dakle sa vakufskom šumom? dvojako zlo. Na jednoj je strani pobu­ Drugo pitanje, na koje bi trebalo od­ đena bezgranična mladenačka am­ govoriti našoj javnosti odnosi se na ras­ bicija, koja je bila potpuno slijepa i u pis izbora za vakufsko-mearifska tijela. svom idealizmu praštala i najbrutalnije Upravo je strašno, kad predsjednik mir­ čine proti islamskom dijelu našeg naro­ no pušta, da se na ovako brutalan način da. Na drugoj je pak strani prouzroko­ izigrava jedan prešan zaključak sabora. vano razočaranje, koje je ušljed sve ve­ Nc znamo odakle je sab. odbor došao ćeg gomilanja nepravdi i silovitog ga­ na misao, da posebnom okružnicom od­ ženja naših građanskih i ljudskih prava redi sastav biračkih spisaka, umjesto da iz dana u dan zahvatalo sve veći op­ raspiše izbore i time direktno prisili po­ seg, sve oštrije konture. vjerenstva na rad oko sređenja tih spi­ Mi ćemo đffovdje prikažemo njihove pogrješke specijalno prema nama mu­ slimanima. Već u polovici rata zavla­ dalo je među nama izvjesno neraspolo­ ženje prema vodstvu ujedinjene orga­ nizacije i naš je svijet bio sit i presit Švabinih zuluma i njegovih eksponena­ ta. Propusti naših nekadanjih vođa i njihova sebična politika ličnih probita­ ka bila je jasna i malom djetetu. Ma­ đarski njihov kurs nije upaljivao ni kod kuće, a kamo li među vojnicima, koji su u slaboj hrani, groznu postupku i ne­ Hladniji i razboritiji narodni intelipreglednim marškompanijama, u koje je ; genti nijesu više mogli gleda{/yve ra­ savremene narode. Eno Arapa. Dok su slijedili Kur’an iđahu naprijed i bijahu učitelji ljudstva. Kad poklekoše pred bo-' gatstvom i izgubiše sabur, udari ih Božija kamdžija i — nestade traga njiho­ voj slavi i državnom opstanku. Eno Turaka. Dok im sultani tražahu fetve za svoje čine — iđahu naprijed i podlagahu svojoj moći državu za drža­ vom. Kad počeše praviti saraje i čoškove, »Čiragane« i »doima bagče«; kad uvedoše »alafrangu« i svoj postupak udešavahu prema ukusu zapada — davahu fakir iza fakira, doživiše poraz iza poraza. Evo vam nas. Dok nam Gazi Husrevbezi i njegovi šljedovatelji pravljahu me­ drese, mektebe, džamije; banje, šadrvane, musafirhane i imarete, bijasmo svoji na svom: slavni, silni i uvaženi. Jer — rad nam bijaše u duhu Islama. Nu od kako poče vika: šeriat na sri­ jedu, da se — duhan na hrpama proda­ je«; od kad izbi pitanje kakva će se ko­ ža upotrebljavati za mestve, a kakv^za firale — udarismo za primjerom rako­ va i dođosmo u ovaj hal. Za što? Jedno­ stavno s toga, što se odaljismo od pra­ vog islamskog duha. Omjerimo se o gornje ajete! Kamo nam samoprijegor i požrtvovnost; gdje su nam ubožnice i sirotišta? Jedni smo se »civilizirali« pa i ne padamo na sedždu, nu jesu li na svom mjestu i oni, što još klanjaju? Jesu li musallije ili »sahun«? Nema ni­ šta, čim bi se moglo dokazati da nijesmo pravi »sahuni...« Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Zamislimo sc malo u gornje ajete! Šta vidimo? To, da nam Kur’an (a. š.) nalaže samilost kao — oznaku dina i imana. Braniti i učvršćavati dinske te­ melje prva nam je i najpreča dužnost To je najsavršeniji »emr bil maruf« o kojem pisasmo u prošlom broju, pa je prema tomu i briga za nejačad i nevolj­ nike naša opća dužnost, u ko­ joj moramo svi sudjelovati i posvetiti joj se svom snagom i svim moralnim i materijalnim sredstvima. Nc treba pri­ kazivati našeg hala u ovom pogledu, hiljade poginuše ostavivši nam neopskrbljene obitelji i nejačad. Time je sve rečeno. Mnogi i stekoše. Nije ii vrijeme, da se već jednom razdriješe kese i ot­ vore lisnice? Zar će nam ulema čekati kijametski dan. pa tek onda povesti ka­ kvu islamsku akciju? Ovo je u istinu prevršilo svaku mjeru. Ili valja voditi i prednjačiti organiz a t o.r.s kim radom, i 1 i .s k i d a jmosaruke i brišimo sve na­ zive, pod kojima se razumi­ jeva »alim«. Zapećnjaka je i onako previše, pa ako će i ulema u njih, nek ne gazi bar svog bijelog i čistog vanj­ skog znaka... A vi, što vas Bog kuša, »obasuvši vas svojim nimetima«! Šta da se vama rekne i kaže? A šta vama zdrave i mla­ de ratne muzikače, što i nakon toliko hiljada naših mrtvaca i ranjenika, ima­ te još i sad vremena za teferiče i slat­ ke razgovore? A šta da se kaže vama »moderne« salonske dame u svili i la- saka. Iz te okružnice viri samo tenden­ cija, da vakufska direkcija što više za- kovanim cipelicama, vama, što se još i sad bavite modnim listovima i svoj »dragocjeni« život tratite u besposlici i neislamskom izmisljanju sredstava za vanjsko dopadanje? Zar vam gospodar ne dade oči, usne i dvije staze? Zar ćete i dalje biti slijepe za žalosno stanje svo­ jih bijednih sestara; zar nije vrijeme da mjesto »lijepe li toalete!« izgovarate mnogo plemenitije riječi: »bijedna se­ strice!«? Zar vječno putem oholosti i ispraznog sjaja, mjesto stazom samilo­ sti i islamskog samoprijegora. Nešto ću vam napomenuti: Prve muslimanke nošahu sanitetske potrepštine, viđahu ra­ njenike i nošahu fh sa ratnog poprišta. Naši sinovi ginu u dalekm tugjinama, pa zar da se ne brinete ni o njihovim samohranim majkama, domaćicama i nejačadi? Dolje sa tim modernim fra­ kovima i lakovima, pa za islamski po­ ziv žene-tješiteljice i odane skrbnice! Bog vas duži kao i nas, rod vas moli kao i nas... Oh, dosta, dosta! Bog nam prosvijetlio um i pokrenuo zamrlim osjećajima!... ♦ • • Neko će mi reći da sam pofalio i da sam zaboravio »vakufsko sirotište«. Nu ja konstatujem da to nije naše, nego — viadinovsirotište, budući mu trošak podmiruje vlada svojom subvencijom, a ne mi svojim zatvorenim kesama i li­ snicama. Četiri godine rata mitiše mimo nas bez ikakva našeg opamećenja. Kroz to vrijeme niti podigosmo sirotišta, niti — što je još strašnije — ozbiljno pove- �Strana 2 Страна „PRAVDA“ — „ПРАВДА“ Pitanja u Bosni, izišao jc na ovome mje­ stu članak, koji se bavi tom posjetom posjednika. Autor uvodnika: »Zar opet trgovanje« nalazeći shvatljivim »da sp jedan stalež brine za svoje staleške in­ terese«, iznio je karakteristiku bosan­ skih begova, ali je tu karakteristiku pri­ dao ne samo njima nego i svim musli­ manima u Bosni, premda je u toj depu­ taciji bilo i nemuslimana. Vidi se, da mu nije bilo do istine i da prikaže stvar da će se izbori raspisati tek u jesen. objektivno nego samo do napadaja i vri­ jeđanja. On veli: »Glavna karateristiMi stoga zahtijevamo, da predsjednik ka ove klase, kao na žalost i svih vakuf, sabora poduzme nužne korake muslimana u B o s n i s malim izuglede provedenja saborskog zaključka zctcima je s jedne strane anacionalnost, i da naredi saziv sab. odbora u svrhu, a s druge strane turkofilstvo sa panda se ti izbori jednom raspišu. Odga­ islamskom bojom«. Dalje, da su musli­ mani »bez kakve kulture, bez kakvih đanja jc bilo i previše, pa treba jednom dubljih etičkih ili idealističkih emocija učiniti kraj ovom izigravanju narodne i da su danas utonul u neradu i uživa­ volje, a i nerazumnom gospodarstvu u njima«. Taj položaj da je za njih »sve našoj vakufskoj upravi. i sva: i nacionalnost i religija i sva nji­ hova politika«. Zamjera nekim našim političarima da oni vode računa o toj Zastoj i preokret u agrar, »anacionalnoj gomili«, pa poziva demo­ pitanju. kratske elemente, da ne dopuste da se izigra reforma.... i t d. Kako najnovije i sa dobra vrela uzete I ja spadam među demokratske evijesti tvrde napokon su i pozvani fak­ lementc. nedam da sc agrarna reforma tori u Beogradu počeli uzdati* da su u ! izigra za volju nekolicine velikih spahipitanju riješavanja agrarnog pitanja u ja, samo u borbi protiv spahija bosan­ našoj domovini, bili zabrodili sasma kri­ skih i pisanju o njima treba razlikovati vom strujom, jer su o tome tako važnom muslimane kao takve i muslimanske pitanju bili sasma krivo i jednostrano spahije. Spahije se mogu napadati da je obaviješteni. Usljeđ toga je čitav dosa­ njihovo shvatanje neispravno i da sc ko­ dašnji rad odbora za agrarnu reformu si sa našim demokratskim, da su egoi­ storniran i dat je nalog ministru za ag­ stični i da teže, da održe svoj dojakošrarnu reformu, da izradi jednu sasma nji dobri položaj i td., ali pripisivati novu zakonsku osnovu, koju će imati gornje epitete muslimanima kao takvim najprije da pretrese i ispita ministarski prosta jc insinuacija. savjet a onda će tek doći pred odbor za Muslimanima se prebacuje da su oagrarnu reformu, ds’as ova pojava veo­ sim malih izuzetaka anacionalni. Tvrd­ ma veseli, jer jc to jasan dokaz da mje­ nja je ispravna, ali ni sljedbenici dru­ rodavni faktori naše nove države zbi­ gih konfesija — što trebamo svi da ža­ lja žele da se ovo velevažno pitanje ne limo — nijesu u tom mnogo napred­ riješi onako preko koljena kako to Njeniji. Pojmovi pravoslavlje i srpstvo su žić i dr. žele, nego da se to pitanje po­ kod većine težaka i građana pravoslav­ stavi na zdrave temelje, da se praved­ nih u Bosni sinonimi, oni im se miješano i nepristrano riješi, kako ne bi bilo ju, ali pored svega toga oni su za me ni po agu ni po kmeta krivo. nacionalni. Svodim to miješanje pojmo­ Ovoliko za danas a u dojđućem bro­ va kao i anacionalnost muslimana na ju opširnije. S. jednostavnu činjenicu slaboga kulturnog stanja našega naroda i na prosvjetnu politiku bivše monarhije, i držim da osjećanje za nacionalizam pretpostavlja U jednom od prošlih brojeva doveći kulturni stepen mase, nego Što je nesosmo vijest, da je u glavnom orga­ taj kod nas u Bosni. nu demokratske stranke, beogradskoj Da su muslimani većinom turkofili »Demokratiji«, izišao oštar članak pro­ i da je tvrdnja donekle istinita, ali je i ti muslimanima, koji je bio predmetom razumljiva, kada se uzme u obzir da je burne rasprave u klubu i oštro osuđen. turski sultan bio vjerski poglavica nji­ Glavni urednik je svrgnut, a »Demohov i kada se uzme u obzir položaj mu­ kratija« je u broju od 27. maja donijela slimana za vrijeme turske vlasti u Bo­ odgovor Hadži Hamida Svrze uz ovu sni. Njihove su veze sa Turcima bile ogradu: »Smatramo za nužno da izja­ vrlo jake, po organizaciji tadašnje dr­ vimo: da se uredništvo ni .u kome po­ žavne vlasti, oni su bili njeni nosioci, sa gledu ne identifikuje sa člankom, o ko­ Turcima su većinom u ljubavi i dobrim me je reč.« odnosima živjeli, pa je to razvilo osje­ Pod natpisom: »Beograd 26. maja ćaj simpatije prema njima. To je njiho­ 1919.- piše Svrzo ove retke: va tradicija, a tradicija se teško izmje­ Povodom dolaska jedne posjednič­ njuje. Istu pojavu opažamo i kod pra­ ke deputacije iz Bosne u Beograd, da voslavne mase. Ona voli Rusija i molila upozna ovdašnje odlučujuće faktore o je ruskoga cara, ali ne iz kakvoga raz­ svome shvatanju o riješenju agrarnog vijenog slavenskog bsjećaja, nego što je tegne izbore i pri tom se pokrije nemarnošću pojedinih povjerenstava. Nu silno se vara, ako misli da ćc joj upa­ liti ta doskočica. U pitanju raspisa izbora Rcisul-ulema izjavljuje da stoji na njihovoj Sto bržoj provedbi, nu uza sve to se ti izbori odga­ đaju iz mjeseca u mjesec i kanda će se baš obistiniti izjava g. Hatibovića, Jedan značajan članak. dosmo akciju za njegovo podignuće. Va kufska direkcija vodi tobože akciju za žensko sirotište, nu kamo pusta sreća, da nije ni došlo do saborskog zaključka o uspostavi fonda za to sirotište. Mož­ da bi se ostvarilo, a ovako će mu se fond ustanoviti kad se i naši ženski jetimi nađu u tuđim ubožnicama. Muški su nam već pali u ruke časnih sestara. 1 to da su gdje, već u centrumu naše zemlje, pred nosom vakufske direkcije i našeg ulema-medžlisa... Inicijativu, da se pokrene akcija za osnutak islamskog dječijeg doma do­ ma doveše ad absurdum. Rijaset ju je bio objeručke prigrlio, nu stupivši u do­ dir sa saborskim odborom, prepustio ju je opće poznatoj »marnoj« djelatnosti sarajevskog muftijskog ureda. Dok je kroz 5—6 mjeseci službenog »uredova­ nja« poprimio konkretne forme, predlog je izgubio svoju temeljnu crtu: od pokretanja akcije za sirotište, u koje bi se smjestila siročad iz cijele zemlje, spa lo sc je na akciju za lokalno sirotište grada Sarajeva. Pa da sc jc bar i to ostvarilo. Nn da, za to bi trebalo rada i akcije, a ko će to tražiti od sarajevsskog mufti efendije? Da maknem pitanje sa mrtve toč­ ke, konstatovaću da su se preklanjskog ramazana tri Četiri noći s vrlo dobrim uspjehom kupili prilozi i zavodili upisi obećanih milodara, a lanjskog se je ra­ mazana polagao račun o rezultatu tog pothvata. Na skupštini je priznao mufti efendija, da za cijelo vrijeme — dakle tokom jedne cijele godine — nije od ne­ kih ljudi ni zatražio obećanog priloga, a kamo li da je akciju nastavio i dovr­ šio. Izjava je pobudila senzaciju, a kri­ tika je onemogućila prihvat muftina predloga, da se sakupljeni novac ustupi »Merhametu«. Skupština je jednoglas­ no odbila muftin izvještaj i njegove predloge, i pozvala ga da nastavi akciju, sazvavši širu .skupštinu! Nu skupština nije sazvana, premda je — sa čursa »Begove džamije« proglašeno, da će se održati odmah iza bajrama. Odušev­ ljenje je jenjalo a stvar spava kao i mno­ ge druge. Pred licem javnosti dižem glas protesta i pitam: »zar sc ovako po­ stupa u jednom životnom našem pi­ tanju?« Eto takvi smo mi i naši »vjerski predstavnici«. Tako je u Sarajevu, a gdje jc u Bosni i Hercegovini bolje? Sta dadoše naši ratni »teklići«, šta za jetime učiniše naši prvaci i »pravi Tur­ ci«? 1 dok sc kod nas muftije skanjuju na godine, katolički i pravoslavni sveštenid smjestiše u Slavoniji na hiljade sirote djece. Ppzvaše preko vlade i na­ še aut olbasti, pa nam Slavonci hrane više siročadi, nego li je u tako-zvanom »vakufskom« sirotištu! »Jadna Liko, šta si dočekala...« Dao Bog, pa ovi redef potakli bar ulema-medžlis na intenzivnu akciju, jer je zaista krajnji čas. Na narod se može osloniti, jer se narod nikad nije oglu­ šio korisnoj i islamskoj akciji. Tako Je bar dosad bilo. Na rad gospodo! Orga- ruski narod pravoslavni i što jc ruski car bio protektor velike ruske pravo­ slavne crkve. Priznajem, da su muslimani kulturilo zaostali, što treba da zažali svaki ko želi brzi napredak i blagostanje na­ še države, ali ne smitiam to jedinim njihovim smrtnim grijehom, koji se neda ispraviti i njihova nekuitura ne proizla­ zi iz toga što su muslimani. Živjeli smo pod takvim okolnostima, da nam dušmanin nije dao razvijati se i gdje je na­ še opšto slabo kulturno stanje njemu do­ bro dolazilo. Gosp. uvodničar kako iz­ gleda bio jc član bivšeg bosanskog sabora, pa bi svoje tvrdnje o nespo­ sobnosti za duševni rad muslimana bespobitno mogao dokazati, da je u svojim izvodima iznio kao primjer, gdje su mu­ slimanski zastupnici kočili kulturne na­ pore drugih elemenata u Bosni i nijesu se s njima slagali. Takvih činjenica uopće nema. Istina da od tih elemenata u Bosni muslimani imaju najmanje in­ teligencije, da jc kod njih najjači posto­ tak analfabetizma, hir dobrom voljom i zajedničkim snagama, to se dade ispra­ viti. Tome elementu treba posvetiti ma­ lo više pažnje, pa ćc i u tom nastupiti izjcdnjačenjc. Najviše sam iznenađen tvrdnjom, da su muslimani »bez dubljih etičkih ili idealističkih emocija i da su i danas utonuli u neradu i uživanjima«. Ovakvu bi insinuaciju zamjerili jednom strancu, jednom površnom novinaru, koji bi u našu sredinu došao radi obavještavanja svoje javnosti i nju iznio u kojem od stranih listova. Čudili bi sc k?d bi on jednom dijelu' istoga naroda pridavao jedne temeljne osobine a drugome dru­ ge. Rekli bi mu da on ne poznaje uopće temeljnih principa i temeljnih karakte­ ristika pojedinih nacija. Temeljne su karakteristike jedne na­ cije: narodne i intelektualne osobine njezine, materijalističko ili idealističko raspoloženje, karakternost ili prevrtlji­ vost, egoistički i altruistički motivi, da­ rovitost ii zakržljavost i t. d. a one su svim društvenim slojevima, svim sljed­ benicima raznih konfesija zanimanja zajedničke i u tome ne može biti velike diferencije. Klima, religija, politički, kul­ turni i ekonomski odnosi, koji vladaju u toj naciji, mogu da dadu samo neka svo­ ja obilježja, ali temeljne osobine nacije ostaju iste. Pa tako je i sa idealističkim i etičkim emocijama, i one spadaju u te­ meljne osobine jedne nacije, pa ako ve­ limo da su muslimani sinovi ovoga na­ roda, onda bi po shvatanju toga pisca morali čitavom našem narodu tc ide­ alističke i etičke emocije odreći, i pro­ glasiti ga narodom materijalističkih i nemoralnih emocija, što bi bila jedna neistina i veleizdaja prema narodu. Naš je narod idealističan i pun etič­ ke emocije, a te osobine imaju i njego­ vi sinovi, koji ispovjedaju islamsku vje­ ru. Nemoralnih emocija može biti samo onaj koji mu ih poriče. II možda gospodin uvodničar ne smatra muslimane sinovima ovoga na­ roda nego nekim došljacima, koje treba nizujte bar upotrebu zećata. Na rad i na — ćurs, gospodo!... * Dodatak. Gornji članak napisah prije godinu dana. Odobren jc i oduševljeno primljen od mnogih alima i inteligencije, ali, na žalost, na tom se jc i razminulo. Mufti efendija se je uvijao pod teretom izne­ sene optužbe,„njegov je nehaj osuđen i u Sarajevu d u provinciji, ali — fajdesuz. U mjesto da povede i kraju privede za­ početu akciju, on se još i sad samo šetka po keju i Kralja Petra ulici; umjesto da radi i izgrađuje, on dangubi i teferičuje. »Pravda« je donijela silu poticaja i mnogo napisala o našoj siročadi u Vin­ kovcima, a on, mubareć, ni mukajet. On samo s lijeve na desnu, iz budžaka u budžak... Hoće li to vječno trajati, hoće li se do kijameta dangubiti? Pitam... Pitam ne samo njega, već i njegove starije. Kad će se već jednom pomoliti kakva ku1turno-socijalna inicijativa na­ šeg vjerskog predstavništva. Kad će sc rijaset pobrinuti da zaore koju jaču braz du i na svojoj još netaknutoj njivi? Do­ sta šmo Čekali. Vrijeme sc je micati, go­ spodo iz ulema-medžlisa. Prczidijalnc predstavke nijesu jedino polje rada. Va­ lja se maknuti i na drugim linijama. Vri­ jeme ne čeka, nego se mijenja i hrli mu­ njevitom brzinom. A vi uvijek na sta­ rom mjestu, vazda samo: ah, uh! A ra­ da nema i nema. Broj 41 Број iz jugoslovenskog društva istrebiti, ne­ kim parazitima, koji su se popeli na gr­ baču toga društva, i njegove plodove šišaju. Po svemu izgleda, da on ima ovo posljednje shvatanje i najbolje bi bilo da ga jc otvoreno i iznio. Onda ne bi mogao apelovati na demokratske ele­ mente da ga u tom pomažu. Po izvodima g. uvodničara izgle­ dalo bi da su svi muslimani lx>gati ljudi, koji su se dali na nerad i uživanje i da bi za taj svoj dobri ekonomski položaj dali i vjeru i naciju. Begovski stalež iščezava prema os talim klasama muslimanskog društva, prema velikom broju težaka i onih ma­ lih jednostavnih ljudi, koji kao i ostali njihovi sugrađani drugih vjera, žive od svoga znoja i svoje muke. Ti mali rade i zarađuju pošteno i nisu se popeli ni na čiju grbaču. Radini su i marljivi sa puno poštenja i idealizma, prirođenog či­ tavom našem narodu i potpuno pristali za današnje doba, koje računa sa čovje­ kom onoliko, koliko sam moralno i fizički’vrijedi. Koliko su teške uvrijede nanešene pbmenutim člankom čestitom, mirnom, radenom i poštenom muslimanskom svijetu u Bosni, pisac bi, ako ima dub­ ljih, etičkih i idealističkih emocija«, naj­ bolje osjetio, kad bi mu se vratile tc uvrjede i kad bih mu rekao da je on čo­ vjek bez ikakvih moralnih obzira. Čudio bih se i osudio postupak »De mokratije«, kad ne bih držao da je pomenuti članak ušao u list iz nepažnje ili neobavještenosti, u kome bih sluča­ ju ovaj odgovor iznio u drugom kojem listu. Bilješke. Za rad »Narodnog Predstavništva« utanačen je ovaj plan: u petak će biti sjednice odgođene na 10 dana, a do ta­ da će se riješiti zakon o punoljetnosti. Poslije duhova raspravljaće se o novom poslovniku i o državljanstvu, a onda za­ počinje ljetni odmor do mjeseca augu­ sta. Iza odmora dolazi na dnevni red budžet i — agrarna reforma. A u jesen privremeni ustav д izborni red. $ta ml ti je zašto? Na sjednici od utorka konstituisalo se predsjedništvo »Demokratske Zajednice« tako, da će 4 predsjednika naizmjence predsijedati sje­ dnicama. Za predsjednike su izabrani : Dr. Dragutin Poćić. dr. Adolf Ribnikar, dr. Voja Marinković i Bora Popović. Ministar Pribićevlć o svojim bje­ guncima. U »Riječi SHS«, zagrebačkom glasilu demokratske stranke, čitamo ove retke: »Povodom istupa gg. dr. Međakovića, dr. Pcleša, dr. Manojlovića. Antuna Mihalovića i Vaše Maučevića iz kluba dcm. zajednice dobili smo s kom­ petentne strane ovo saopćenje: Gg. dr. Medaković i drugovi najavili su svoj istup iz kluba demokratske zajed­ nice time, da to ne znači i istupanje iz stranke. Motivisali su svoj korak tako, daje u ovim vremenima po- Tako ne ide, to sc dalje ne može durati! Ili radite, ili recite, da ne možete dalje. Ili — ih... Osnova za preobražavanje naroda školom; isnovao Dr. Jure Turić. Pod ovim naslovom izašla jc nakladom knji­ žare S. Kugli knjiga, koja prikazuje je­ dan način, kako će škola pomoći ujedi­ niti naša plemena; kako će pomoći iz­ gladiti opreke među staležima i narod­ nim slojevima; koja će moći da oslobo­ di roditelje od jednog dijela teških bri­ ga; koja bi nadalje imala da razvija na­ raštaj poduzetan, radin, živahan i pro­ duktivan, spreman dići sebe i narod do slobode, samostalnosti i blagostanja na jedini* mogući način t. j. vlastitom sna­ gom i vrlinom. »Osnova« računa s go­ spodarskom snagom naroda, kao i s na­ ravi učenika, pa prikazuje škohi, koju narod može danas da podnese i u kojoj će mladež uz današnje troškove moći da dostigne najviše, što se dostići može. Sve će to moći Škola da postigne, kad organizacijom’ i duhom škoje ovladaju roditelji i učitelji, pa je u »Osnovi« pri­ kazan način, kako bi roditelji imali da vrše tu vlast i kako bi se najbrže spre­ mili za to. Knjiga je dakle namijenjena u prvom redu roditeljima i-učiteljima, da u njima probudi nužni interes za ovaj prvi i glavni naš socijalni problem. »Osnova za prcobraživanje« dobiva se uz cijenu od K 5.—, poštarinom K 5.30, preporučeno K 5.70. �Број 4» Brol „ПРАВДА* — „PRAVDA" trcbi ta međustranačka koo­ ličini. Veliki posjednici će dobiti odšte­ peracija, a da politika demokratske tu prema veličini. Veliki posjednici će ' zajednice ne vodi o tome računa. Pri­ dobiti odštetu do određene visine po kavatno izjavljuju gg., daje uzrok is­ tastralnoj vrijednosti, a za ostali dio u tupanju iz kluba ministar unu­ degresiVnom razmjeru prema veličini trašnjih djela g. Sv. P r i b i ć e v i ć, koposjeda«. ^ji ih ne pita o pravcu politike i ne traži Kad dobijemo original rezolucijo mi njihovo mišljenje u riješavanju pojedi­ ćemo se na nju opširnije osvrnuti, a bu­ dući agrarna osnova dolazi u Predstav­ nih pitanja. Politiku kluba demokratske zajedništvo tek u augustu, imaćemo prilike n!ce4)dređuje sam klub, a članovi toga da raščinimo nepravednost nazora o vi­ kluba bila 'su i spomenuta gospoda, sini odštete. Za sad sa zadovoljstvom koja još nikada ničemu u klubu utvrđujemo ispravnije shvatanje agrar­ nijesu prigovorili Oni su pristali nog problema, koje nije ni feudalni ni konfesionalni ‘već Čisto socijalni pro­ na to, • da se stvori klub demo­ kratske zajednice i pristajali su do blem, koji se mora riješiti pravedno i sada uz svaku odluku kluba. Što se ti­ bez nepotrebnih trzavica. če prigovora postupku ministra Pribićevića izjavio je on, da ne može osim kluba, odnosno glavnoga stranačkoga odbora, priznavati jedan drugi forum kao kompetentan u određivanju politi­ Engleska priznaje Jugoslaviju. Po­ ke. a naročito ne može priznati, da u moćnik britanskog ministarstva inostra­ klubu može biti članova prvoga i dru­ nih djela saopštioje našem otpravniku goga reda. U ostalom, stvarni razlozi za poslova u Londonu, da je britanska vla­ istup nisu u ovim motivacijama nego u da priznala kraljevstvo Srba, Hrvata i k o n z e r v a t i v n osti odnosne goSlovenaca i da su već poslali ovdaš­ spodeinjihovom neshvatanju njem britanskom poslaniku nova akres a у r e m e n i h pitanja, kao i u uditivna pisma. Tom je prigodom predsjednik vlade živjelosti u tradicijama, koje se u nov politički život ne mogu prenositi. Što Stojan Protić uputio vladi velike Brita­ nije preko njezinog beogradskog posla-, se tiče međustranačke kooperacije, nit­ nika zahvalu na priznanju naše kralje­ ko toliko ne uvida njenu potrebu kao klub demokratske zajednice, pa zato i vine sa strane velike Britanije. potpomaže vladu i ako bi kao relativno Važna sjednica. U utorak je održao najjači klub u parlamentu mogao da. ministarski savjet važne sjednice na ko­ traži uslove u sastavu vlade za svoje jima-su se raspravljala pitanja izvanje pomaganje. U koliko je došlo do zaopolitike u vezi sa rješavanjem naših gra­ štrenosti u samoj skupštini, bilo je to nica. Sjednicama je prisustvovao i voj­ kod verifikacije mandata, a baš u tom voda Mišić. pitanju zauzimala su gospoda Maučevič i drugovi intrasigentno stanovište, Pašić konferlra. U ponedjeljak su ada se svi vojvođanski mandati ponište, merički delegatu konferisali sa Pašićem što bi, da je klub to prihvatio, razvrglo i Trumbićem o pitanju naših granica svaku kooperaciju. prema Italiji, koje stoji pred niješenjem. Razlog, koji gg. navode, za svoj IAustrija traži primirje. Nakon poraza stup, prema tome je sasvim izmišljen, četa njem. Austrije u Koruškoj obratili a postupak je njihov n e I o j asu se Nijemci na naše vojno zapovjed­ 1 a n, jer su istupili, a da u klubu nitko ne ništvo sa molbom za primirje. Na pre­ zna, da su se na to Spremali, i da su za govore su odaslali četiri delegata. Oče­ to kakovoga povoda imali; u klubu se kuje se, da će naše zapovjedništvo za očekuje, da će gg. položiti mandate, ko­ kratko vrijeme predložiti delegatima je su dobili ne izborima, već poNjemačke Austrije' uvjete primirja. vjemjem stranke, koja ih je delegirala u okviru svoga broja, koji je dobila od Odbor koruških izbjeglica u Ljubljani narodnoga vijeća. telegraFisao je u Beograd: »Obradovani »Hrvat« je neki dan javio, da u kru­ smo zbog lijepih uspjeha oslobodilačke govima demokratskog kluba vlada ve­ akcije u Koruškoj. Zahvaljujemo svima lika potištenost. Zapitan o tom ministar Srbima na bratskoj pomoći i molimo da Pribićević je izjavio, da za potištenost ne popustite, dok god ne budu oslobo­ nema nikakvoga povoda, jer nc samo đeni svi Slovenci od teškog njemačkog budućnost, već i sadašnjost pripada ve­ jarma. Mir i poredak, bezbjednost ži­ likoj demokratskoj zajednici Hrvata, vota i imanja u Koruškoj mogućni su Srba i Slovenaca, a ne tradicionalnim samo onda, ako jugoslovenske trupe oplemenskim grupama«. kupiraju Celovac, Beljak i cilsku doli­ Bilježimo ovaj karakteristični pri­ nu. Molimo i za dalju izdašnu pomoć. kaz »Riječi«, a nc komentarišemo ga, Talijanska kultura. U Šibeniku su u jer je jasan i prejasan. 11 sati noći pozvana pred talijanskog pukovnika Cappone oko tridcsetorica najuglednijih Jugoslavena. On im je ka­ zao da u gradu Jugoslaveni previše pro­ (R rezolucija »Demokr. Zajednice« o ag­ vociraju, pa da su oni skrivili upadice. rarnom pitanju). Izričito je kazao: »Jedna je gospođa do­ U prošlom broju donesosmo članak šla pred jednog »ardita«, te mu ie stala »Samouprave«, iz kojeg se ’jasno vidi mahati amerikanskom zastavom, a oif tendencija, da se agrarno pitanje riješi je loše učinio, što je nije p r ostvarno, hladno i promišljeno. Osobito b o. Najposlije je saopćio pozvanima, da nas veseli, da danas možemo donijeti će njih odsada smatrati odgvornima za sličnu vijest i s druge strane, na kojoj svaki nered, koji se desi, te da će ih se nalaze kmetovski bukači, koji mi­ internirati. Konačno je završio: »Ovo je sle da se naš agrarni problem može i Italija, mi smo ovo osvojili našim smije riješiti jednom rezolucijom, pri­ milijardama i našom krvi, pa ćemo hvaćenom u sarajevskom polju ili za­ uništiti one, koji nam se pro­ konskom osnovom, koja negira ekonom­ tive«. Na primjedbu, da konferencija ski razvoj cjelokupnog našeg seljaštva nije još odlučila kome ima da pripane j masu ljudi tjera u prosjake. Evo šta Šibenik, pukovnik je odvratio: »Mi ima­ javlja jedan brzojav iz Beograda: mo ovdje 40 hiljada ljudi, među kojima »Obzirom na skoro pretresanje za­ dosta »a r d ta« koji su željni krvi. Kad kona o agrarnoj reformi u Narodnom bi morali ostaviti ovo tlo, prije bi sve uništiliisravnili sazemljom. Predstavništvu demokratska je zajed­ nica nakon v i š e d n e v n o g k o nNakon ovog govora pukovnik Cappone f e r i s a n j a usvojila rezoluciju, u ko­ ih je otpustio. joj su istaknuti osnovni principi za ri­ Proti njemačkim pređlozhna. Fran- ' ješenje agrarnog pitanja u cijelom kra­ cuski listovi, nc izuzevši ni socijalistič­ ljevstvu. Primljeno je kao osnovno na­ ke, otklanjaju njemačke protivprcdloge, čelo, da zemljoradnik, koji sam obra­ a isto tako i većina engleskih listova. đuje zemlju treba da bude njezin vlas­ Vijeće četvorice — veli »Petit Jour­ nik. Za Bosnu zastupa rezolucija mišlje­ nal« — nije jučer vijećalo. Wilson i nje. da kmetovi imaju postati vlasnici Lloud George lioćc da prouče njemačke zemlje do Izvjesne količine bez protivpredloge. Antanta će uručiti svoj odštete. Dosa danji će vlasnici dobiti odgovor njemačkim delegatima po svoj odštetu za dosadanje, takozvano prilici na koncu ove sedmice. Može se »pravo uživanja« na taj način, da će već danas reći, da ćc njemačke' pri­ im se dati kao vI a s nos t mjedbe biti odbijen e. Antanta će izvjesna količina zemlje, ako dati Njemačkoj Mzvjeshan rok, da »se se obvežu da će je sami obrađivati. konačno izjavi prima 1i ili nc prima mi­ Inače dobivaju odštetu u novcu i to rovni ugovor. Državni kancelar Renner trećinu katastralne vrijed­ ide danas u Austriju. nosti. Za velike posjede u drugim po­ Spor Rumunjske i Ukrajine. Ukrajin­ krajinama postavljeno je načelo, da će ski dopisni ured javlja: za vrijeme pro­ ih dobiti kao vlasnost mali zemljorad­ diranja Helerovm Četa stavila je Runici do određene veličine besplatno, a munija ukrajinskoj vladi ultimatum i za­ ostali uz progresivnu odštetu prema, ve­ Pregled. Lijepi znaci. htijevala okupaciju Kolomeje i Stanislavova, a osim toga da se Ukrajina nesrhije odupirati okupaciji oružanom siJom. Ukrajinska je vlada zaključila da se bori do skrajnosti. Jc je *u tom cilju naredila opštu mo-biližaciju, kojoj su se svi odazvali. Poruka „Jugosl. Odbora“ Predsjednik »Jugosl. Odbora«, Dr. Dinko Trinajstić upravio je ovu »Po­ ruku prijateljima«. »Na završetku svoga rada Jugoslovcnski Odbor osjeća potre­ bu, da se oprosti sa svojim prijateljima u domovini i da im kaže nekoliko iskre­ nih i otvorenih riječi za političko ravnanje. Znajući, da je vršio samo svoju dužnost, Odbor nc računa ni na kakvo posebno priznanje. U njegovu radu mo­ glo je biti nedostataka i nepotpunosti. Ali ipak Odbor može vedra čela kazati, da ga je uvijek vodila najbolja volja i težnja i da nikada, ni u mučnim časo­ vima najtežeg iskušenja, nije malaksala njegova tvrda i nepokolebiva vjera u pravednost, svetost i konačnu pobje­ du naše narodne stvari. Za to Jugosk)venski Odbor ima pravo, da bude sre­ tan, što je i on zarađivao na velikom djelu narodnog oslobođenja i ujedinjenja. Razumije se, da on sam ne bi mogao učiniti ništa, da misao slobode i jedinstva nije ispunjavala dušu sviju rodoljubnih i svijesnih Srba, Hrvata i Slovenaca. Veliku ulogu kraljevine Srbije i nadčovječne žrtve koje je narod naš u Sr­ biji i Crnoj Gori podnio za jugoslaven­ sko oslobođenje, nc može nikada zabo­ raviti nijedan Srbin, Hrvat i Slovenac. Najbolji umovi Srbije bili su uvijek za­ točnici misli jugoslavenskog oslobođe­ nja i ujedinjenja. .Ujedinjujući se mora­ mo vjerovati, da će ti umova složno s ostalim rodoljubima naći najbolji put, da se naš narod stopi u jednu cjelinu. Prosvijećeni sinovi Srbije i hrabri borci za slobodu shvatit će dušu ostale svojta braće. Za to pristupimo svi s vjerom i ljubavlju u jedno kolo. Vjera u naše jedinstvo posvećena je u ovom ratu i krvlju jugoslavenskih do­ brovoljaca. koji su u junačkom poletu svojjim životima dali idealima našam najveću moralnu snagu. Njihova hrab­ rost, njihovo skupljanje u Srbiji, Rusiji, Italiji, Americi i Australiji, njihovo pu­ tovanje oko svijeta, sve je to danas dio naše narodne epopeje. Sve to mora os­ tati izvor duševne okrepe i samopouz­ danja cijelom narodu, a naročito mla­ đim naraštajima. Hiljade ovih dobrovo­ ljaca su izginule, mnogi su invalidi, a hiljade se njih vratiše zdravi domovi­ ma svojim. Mrtvima će narod sačuvati dostojan spomen, za siročad se njihovu pobrinuti, a Živi su zvani, da budu ide­ alan elemenat našega zajedničkog ži­ vota. Njima pristoji vidno mjesto u na­ rodnom društvu, da budu najljepši amal­ gam naše cjeline. Toplo priznanje zaslužuju od domovi­ ne iseljenici u prekomorskim krajevima, koje je tuda sila otjerala s rođenih og­ njišta. Oni su shvatili težinu i ozbiljnost ovih sudbonosnih dana, i svi su pregli, da pomognu, kako moga oslobođenju svoje drage domovine. Iz sviju kobnija Amerike, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike javila su se braća naša Jugoslavenskom Odboru, da posluže velikom narodnom djelu. Na čelu pokre­ ta stajale su kolonije iz Južne Amerike, koje su, organizivane u Jugoslavenskoj Narodnoj Obrani, pokazale neobičan pri­ mjer požrtvevanj:* i svojim prilozima omogućile propagandu za narodnu stvar. U Sjevernoj Americi vodio se također intenzivan ^z^vn koje чи tamo bile ostatak prošlosti, ipak jc ovaj rad donio vm’:.i ploda. Misao jugosla­ venska postila jc popularna u javu st: slobodne Am гке. Го jc mnogo pripo­ mogle. da ic лтгка shvatila \V L na. kada je zada' >n»:tm udarac monarhiji Habsburgi Dragocjena snaga naših iseljenika nc smije biti izgubljena ni u stvaranju i izgrađivanju naše jedinstvene države. Ona treba da posluži privrednom i dru­ štvenom obnavljanju i preporađanju Ju­ goslavenstva. A poslužit će sigurno, ako duh koji bude vladao u Jugoslaviji pri­ vuče sve Ijolje sinove narodne iz dale­ ke tuđine. • Jugoslavenski Odbor nalazio je od­ lučno oslonac za svoj rad u činjenici, što nikad nije bio desavuiran ni s jedne rodoljubne strane iz domovine. Baš na­ protiv, Odbor je čuo dosta glasova hrabrenja i odobravanja, a imao je i stvar­ nih veza s političkim faktorima narod­ nim. Aktivni otpor narodnih predstavni­ Страна 3 Strana ka protiv austro-madžarske vlasti, na­ ročito od godine 1917. dalje, i od važna akcija protiv nečuvenih progona i mu­ čenja, kojima jc bio izložen naš narod, bili su snažna potvrda, da je Jugosla­ venski Odbor imao pravo, kad je ođ početka rata uvjeravao strani svijet, da narod naš čezne za potpunim oslobo­ đenjem ispod nesnosnog jarma austromadžarskog pod kojim toliko pati. Ju­ goslavenski Odbor je učinio, što je mo­ gao. da upozna svjetsku javnost s ovim radom narodnih predstavnika, sa stra­ danjem našeg naroda i s njegovom tež­ njom’ za slobodom. I tako su svi pravi prijatelji slobode i pravde na zapadu s razumijevanjem i toplinom dočekali nese velike dane oktobra 1918., kada je sav narod Srba, Hrvata i Slovenaca zbacio tuđinsku vlast i proglasio svoju slobodu i ujedinjenje. Jugoslavenski Od­ bor našao je u tom znamenitom preok­ retu naše historije svoje zadovoljstvo u odluci Narodnog Vijeća, kojom je nje­ mu pvjereno da predstavlja narodne in­ terese na strani. Jugoslavenski Odbor smatra za svoju dužnost da ovom prilikom napose na­ glasi i istakne izdašnu moralnu pomoć i neumorno zauzimanje mnogih odličnih i umnih Eegleza i Francuza za našu na­ rodnu stvar. Imena njihova zabilježit će se u historiji našeg oslobođenja. Oni su radili za nas s jednakom predanošću kao i za svoje narodne težnje. Njihova riječ mogla je da se čuje i tamo, kamo naša nije mogla da dopre. Oni su stva­ rali simpatije, koje uživamo u širim na­ rodnim krugovima naših velikih savez­ nika. a koje su danas naš moralni ka­ pital. Jugoslavenski Odbor imao je u svom poslu lijep broj saradnika i pomagača. A osim toga bilo je dosta i drugih ro­ doljubnih Srba, Hrvata i Slvenaca, koji su, ili u vezi s Odborom ili nezavisno od njega, služili istom narodnom cilju. Sve je to pomoglo, da je rad. kome se Ju­ goslavenski Odbor posvetio s iskrenom predanošću, doveo do uspjeha naših na­ rodnih težnja u času pobjede savez­ ničkog oružja. Misao jedinstva i slobode sjedinila jc u ratu sve čestite i rodoljubne Srbe. Hr­ vate i 'Slovence. Samo tako mogla jc ova misao doći do pobjede. To poka­ zuje put. kojim se mora ići i danas u izgrađivanju naše jedinstvene države. Opasnost nije darias mnogo manja, ne­ go što je bila prije našeg oslobođenja. Razumljivo je, da u času gdje se poči­ njemo konačno stapati u jednu cjelinu, prvi put u svojoj historiji, mora biti tr­ zavica i sukoba, kao i nemilih pojava Šovjinizma, ekskluzivizma i separatiz­ ma. Ima toga možda manje kod nas, nego kod drugih naroda. Ali ne zabo­ ravimo nikad, da na strani Ima faktora, koji svaku sitnicu u našem životu iskorišćuju protiv same naše slobode i Jedinstva. Za to izbjegavajmo sve što nas razdvaja 1 muti dobre odnose među nama. Ne dajmo tuđinu povoda ni prili­ ke. da se miješa u naša unutrašnja pi­ tanja.- Naše pitanje još nije konačno riješe­ no. Spoljašna opasnost zahtijeva bezuslovno potpunu solidarnost cijelog na­ roda. A kad se ukloni i ta opasnost, on­ da tek nastaje ozbiljna briga za izgra­ đivanje naše države. 1 taj golemi zada­ tak traži složnu snagu sviju česti­ tih Srba, Hrvata i Slovenaca. Za stva­ ranje i izgradenje Jugoslavije potrebna je suradnja cijelog naroda, odlučna i skladna volja sviju patriotskih eleme­ nata. Od toga zavisi, sigurnost i kredit naše države u budućnosti. Jugoslavenski Odbor se nada, da će svi oni koj? su do sad gledali u njega s vjerom i pouzdanjem u ovom duhu utjecati na dalji razvoj naše narodne politike. Odbor će biti sretan, ako ovom preporukom uzmogne još jedared da po­ služi narodnoj stvari«. Domaće vijesti. Ubijen pljačkaš. Presbiro javlja: »U selu Dlakosima, kotar Bileća sukobila se žandarska patrola sa jednom četom crnogorskih pljačkaša. Pri tom jc ubijen pljačkaš Sava Komlenov!ć iz PHatovaca, koji je 5. maja ubio muhtara Jusufa Ovčinu iz Fatnice. Sad ima I butera (mladog masla). Od gradske aprovizacije dobismo ovu oba­ vijest: »Na vašu bilješku »Važno za si­ rotinju« u 39. broju »Pravde« čast nam je saopćiti Vam, da je gradska aprovi- �Strana 4 Страна zacija nabavila dovoljnu količinu butc- ra, koji se prodaje u našoj detaljnoj rad­ nji u Aleksandrovoj ulici br. 30 po 42 krune kilogram. Buter jc dobre kvalite­ te, prctopljen u čisto maslo, izašao bi na cijenu ud 49—50 kruna kg, brzom kupnjom nabavljen jc za ramazan i re­ zerviran za muslimane. Kupit? se može na iskaznice i to po 1 kg na osobu«. — Upozorujcmo građane muslimane na ovu obavijest. Invalidske molbe. Ministarski je sa­ vjet donio odluku, da se u molbama za invalidske potpore i penzije nestalib i poginulih ratnika imade odmah i neodloživo donijeti riješenje. Važno za radnike. Odjel zem. vlade za socijalnu politiku javlja: »Ministarstvo za unutarnja djela brzojavno javlja, da je potreba za radnom snagom kod izra­ đivanja željezničkih pruga Srbiji pot­ puno zadovoljena. Na to sc upozoruju radnici, koji traže posla s primjetbom, da radnika kod izrađivanja željezničkih pruga u Srbiji za sad više ne treba«. Pomoć ruskim bjeguncima. Sve veće intcresovanje pokazuje se u krugovima beogradskog stanovništva za akciju, da se pruži što više potpore Rusima, koji su zbog nasilja boljševika pobjegli u na­ šu zemlju. Obrazovan je jugoslavenskoruski odbor, koji poziva na rad sve lju­ de, koji bi mogli pružiti što veću pomoć Rusima. U tu je svrhu organ izovano nekoliko sekcija, a naročito sekcija za obavještenje javnoga mnijenja o ruskim prilikama. U malom džepnom voznom redu, koji jc izašao, pored svih pruga bos.-hcrc. i lokalnih željeznica Sarajevo—Ilidža, može se naći veoma pregledan iskaz svih banaka, trgovina, špeceraja manifaktume robe i t. d. jednom riječi vidi se sva sarajevska privreda i trgovina. Dobiva se u svim knjižarama i trafika­ ma za K 1.50. „Gajretove“ vijesti. Novi dobrotvori: U Cazinu se upisaše za dobrotvore »Gajretove«: Ahmed ef. Cokić i Husnibeg Corović. Novi utemeljitelji. U Foči su upisani kao utemeljitelji: Hamdija Buturović, Melimed H. Mešić i Hasan H. Mešić. U Cazinu: Kozarčanin Mehmed, Dr. Pajo Atanasković. Esmehanuma Cokić i Mu­ slimanska čitaonica. U Bos. Gradiški : Naile hanuma Softić i Abdul-Kadir Softić. Dobrovoljni prilozi. Društvo »El-Kamer« u Sarajevu uručilo nam je 2.413 K 50 h kao dio prihoda, koji je društvo ubralo prilikom teferiča od 18. maja o. g. Beganović Osman iz Cazina sakupio na jednom sijelu 64 K. Na skupštini u Cazinu za izbor društvenog pododbora sakupljeno 203 K. Povjerenstvo za so­ cijalnu skrb položilo je kao prilog Trgovačko-transportnog društva u Sara­ jevu 1113 K 34 h. Ibrahim Fevzi Alagić iz Bos. Gradiške sakupio je na svadbi Abdul-Kad.ia Softića 872 K, a darovaše: Praćić Smajlaga za ralunct ocu Dervlšagi Pračiću 100 K, Pračić Uzcjr ef. za rahmet ocu Muhamedagi Pračiću 60 K, Pračić Uzejr ef. za majka. Hanumicu Pračić 60 K, Ćehajić Mehmed 50 K, Cehajić Zlata hanuma 50 K, Pračić Uzejr eL 40 K, Pračić Smajaga 49 K, Pračić Ajiše hanuma 40 K, Pračić Vasfije ha­ numa 40 K, Bišćević Ejjub ef. 30 K, Medanhodžić Ahmed ef. .30 K, Medahliodžić Atife hanuma 30 K, Bišćević Emine hanuma 30 K, Bišćević Ejjub ef. za majku Tatlije hanuma 30 K, Sokol Mahmud ef. za majku Hadžcra hanuinu 30 K, Sokol Mahmud ef. za rahmet ocu Hadži Ibrahimagi Sokolu 30 K, Medahhodžić Selimo hanuma 22 K. Sokol Mah­ mud ef. 20 K i Varmaz Mehmed ef. 20 K, Salih ef. Baljić iz Mostara polo2io je »Gajretu« prilog od 44 K 87 h. Zdravlje. Voćarstvo d apstinencija. U zagrebačkom »Novom Životu — Trezvenosti« napisao je Panta Anđelović iz Beograda ovaj krasni članak: »Naša nova država je poznata sa svo­ ga voćarstva. Najbolje voće uspijeva u nas. Mi imamo jabuka, krušaka, šljiva, „PRAVDA" — „ПРАВДА" Вго| 41 Број Gospodarstvo grožđa, malina, jagoda, ribizla i ostalog , a narodu, koji je pretrpio voća u izobilju. Čitavi krajevi naše dr­ ogromne štete usljed rata i prevrata Vrivile^H zemaljski binka moglo bi se ovim oJ njega odgulježave žive od voća. Vinogradi sa mno­ sa Bosnu I Hercegovina. Sva podu­ nim i istiskanim kapitalom pomoći. gobrojnim čokotima, većinom na amczeća stranih državljana stavljena su Da j iš jednini sitnim primjerom rikanskoj lozi kao podlozi zauzimaju okarakterišem rad ove banke. Kada je znatne površine kultlvisane zemlje. Vi­ I ovih dana pod k u rate1u Jedno od u godini 1916. Nikita izdao Crnu goru najjačih poduzeća stranoga kapitala u nogradari i voćari dobijaju znatne su­ internirano je na hiljade naše braće u našoj zemlji jest zemaljska banka, me novaca za plodove svojih vinogra­ Doboj. Ovi su internirci imali nešto zvana Landesbanka. Njezine privile­ da i svojih voćnjaka. sirotinje u dinarima, te. su bili prisi­ gije s; stoje se osim ostalih iz slije­ Kome nije poznato t. zv. »astalsko ljeni od renegata upravitelja kotarske dećih: Iz zemaljskih prihoda plaća se voće« t. j. ono divno voće, što se po­ ispostave Protizsa, jadnoga Srbina, guverner. Potpis tvrtke važi kao potpis slije ručka ili večere iznosi na gostinski mijenjati novac kod ispostave zemalj­ javnoga u roda t. j. na ispravama, sto, tc ga svi u slast jedu?!... Astalsko ske banke u Doboju u bescijenje, gu­ gdj? se traži sudsko ovjerovljen je voće sc svuda cijeni i vrlo rado traži. beći po 70% efektivne kursovne vri­ potpisa, njezin potpis ne mora biti Voćarnice, gdje se prodaje voće, vrlo jednosti, te je zemaljska banka samo ovjerovljen. Ona se može tužiti samo često se posjećuju od kupaca. Veliki ka­ na jednoj maloj partiji dinara zaslu­ u Janjevu, pa ma gdje ugovor sklopljen pitali se ulažu u obrt voća. Nema dana, žila 12.000 K. bio. Izvadci iz knjiga zemaljske banke a da se ne vide po ulicama ljudi, koji sit X. imadu potpunu dokaznu moć, zauzeti trgovinom voća. Južno voće, cr­ te sud sudi po zahtjevu zemaljske ne smokve, pomerandže i t. d. također Beogradski most Radovi na željez­ banke, bez obzira na prigovore protujc vrlo cijenjeno. ničkom mostu na Savi napreduju, Radstranke. Zadužnice, brisovne namire, Voća ima kod nas mnogo. Svaka va­ nje su tako daleko napredovale da će gruntovni izvadci kao i sve ostale roš i svako mjestance u našoj državi se most dovršiti po svoj prilici kon­ isprave, skopčane sa uknjižbom i zna za blagodat voća. Tako je od dav­ cem juna. crovedenjem hipotekarnih zajmova nina u nas. Svaki proizvođač voća zna VI. redovita glavna skupština Muslb oprošteni su od biljegovine vrijednost njegovu. manske centralne banke za Bosnu 1 i uknjižbene p г i s t o j b e. HipoU savremenom životu gdje je blago­ Hercegovinu d. d. u Sarajevu bila je u tekarni zajmovi utjeruju se admini­ dat voća tako dobro poznata, voćar­ prostorijama zavoda dne 29. maja o. g. strativnim putem Koncem godine stvo se i više cijeni, no što se ikad mo­ u 9 sati prije podne, ispred predsjednika 1915. imala je zemaljska banka investi­ glo zamisliti. Ono se cijeni, jer se ra­ Ademage Mesića, koji radi bolesti nije rano u hipotekarnim zajmovima oko cionalno može da iskoristi. Voće jc vrlo mogao doći, otvorio je skupštinu podpodesno da sc racionalno iskoristi. Tre­ .trideset milijona kruna. Pravilo je, da predsjednik g. Šerif cf. Arnautović go­ dužnik od intabulirane svote dobije ba imati više volje za to. a praksa je vorom, u kome je naglasio dosadanje na ruku 90%, a ostatak mu se odbije rada toliko usavršena blagodareći nau­ razne krize te i postojeću novčanu krizu. na troškove i kursovnu diferenciju, ci, da se svaka voćka može da upotri­ Banka, koja je osnovana prije 7 go­ premda je zajam oprošten od biljegojebi kao hrana. Hranijiva vrijednost vo­ dina, sretno je te krize do sada prebro­ vine i uknjižbe. Gdje nije sjedište ća je različita, prema tome kakvi se sve dila, te je dapače bila u stanju, da za ispostave ili filijale zemaljske banke, hemijski sastojci nalaze u njemu. prošlu godinu postigne čisti dobitak od tamo porezni uredi naplaćuju I dok je voće tako sada svuda omi­ K 378.973.04, tako, da je određena raz­ zajmove. ljeno, jer ga svaka pijaca rado traži, dioba dividende za god. 1918. od 6%, Veleprodaje duhana monopol ima ljudi koji se zovu apstinenti; dakle za %% više nego za god. 1917. su zemaljske banke, na kome je kroz ima ljudi, koji otvoreno i glasno, da ih Pošto je na temelju Statuta istekao dvadeset godina milione zaradila. svako dobro može da čuje na svakom mandat članovima ravnateljstva gg. Afilirana poduzeća zemaljske banke mjestu propovijedaju borbu protiHamdibegu Džiniću, Muhamedagi H. Jusu: Buttazoni & Wenturini, Zadik S. vu alkohola i svih pića, u koji­ sufagrću i Oskaru pl. Somogyi-u, to Finci — Pale, Sarajevska pivovara, ma se alkohol nalazi. Ima u svima na­ su oni ponovno izabrani. tvornica šećera Usora i dr., koja su rodima takvih ljudi, takvih oduševlje­ Skupština je jednoglasno odobrila sve uživala simpatije i protekcije vlasto­ nih boraca za apstinenciju t. j. za pot­ račune, prihvatila sve iznešene predlodržaca u neograničenoj mjeri, na štetu puno uzdržavanje od upotrebe alkohol­ ge, dala apsolutorij ravnateljstvu i nad­ našega naroda i narodne imovine. nih pića: vina, rakije, konjaka, jabuko­ zornom odboru i izrazila osobitu zah­ Pflaumenzentrala, koja je upro­ vače, piva i t. d. Apstinenti su, dakle, valnost i priznanje poslovnom direkto­ pastila našega težaka, rekvirirajući mu pristaEce antialkcholnog pokreta. Po­ ru g. Oskaru pl. Somogyi-u i činovnišsuhu Šljivu, orahe i dr. uz neznatnu bratimi u Bosni i Hercegovini žestoki su tvu, obzirom na to, da je njegovom za­ cijenu, većim je dijelom kapital ze­ proEvnćci alkoholnih pića, koja razoraslugom postignut tako povoljan uspjeh maljske banke, te njome upravlja vaju tijelo, ruše porodicu i uništavaju u g. 1918. poznati šljivokvasač Hoffman. čitava pokoljenja. Prisutno je brlo 30 dioničara, a polo­ Oko rada Pflaumenzentrale zapo­ Alkoholne tečnosti, vino, rakija, pivo ženo 19.600 dionica. sleni su: Weissi, Wintersteini, Haucki, i t d. sada se svuda osuđuju. Niko ih Iza skupštine ^održana je zajednička Stummessi i dr., sve sami »domaći« ne želi da upotrebljava. Svuda apsti­ plenarna sjednica ravnateljskog i nad­ sinovi. Wintersteln, zet Hoffmanov, nenti i drugi borci protivu alkohola pro­ zornog vijeća u kojoj su se riješavale glavna je mušterija Pflaumenzentrale, povijedaju smrt alkoholu. interne poslovne stvari. koji je pri pečenju pekmeza u Kozarcu Ali sa propovjedom izgnanstva alko­ i Brčkome zaslužio za 2 mjeseca dvije hola iz naše države, zar se ne radi na stotine hiljada kruna, a Pflaumen­ uništenju vinograda i voćnjaka?! Šta zentrala kao »domaći« zavod nije da radimo sa šljivicima i voćnjacima, našla nijednoga, kako to kaže Hoffman. ako ne smijemo peći rakiju ii druga al­ »urogjenika«, da taj posao obavi. Dr. Štaka Bokonjić specijakoholna pića? Na što nam vinogradi, Kod upisivanja austro-ugarskih listkinja za bolesti kože i syphilis or­ ako ne možemo od njih imati vina?! ratnih zajmova zemaljskoj su banci Nisu rijetki slučajevi, gdje se apsti­ dinira od 11—12 prije podne i 4—5 pomagali kotarski uredi, financije i nentima i drugim borcima protiv alko­ po podne. Skerlićcva ulica br. 1. exekutori, te je nemilice davala narodu hola stalno prebacuje da su oni protiv 73. 2—3 kredite za subskribciju Još danas šljivika i protiv vinograda. Ah, nije tako. iznašaju tražbine zemaljske banke Apstinenti su najveći prijatelji voćar­ protiv subskribenata ratnih zajmova stva. Apstinenti i drugi borci protiv al­ nekoliko milijona kruna. Seljaci trav­ kohola otvoreno teže da unaprijede vo­ ničkoga i bugojanskoga kotara duguju U sredini grada, na vrlo lijepom ćarstvo do najširih granica. Apstinenci­ joj na ovaj način oko milion i dvije položaju, prodajem dvije kuće odmah ja ne osuđuje voće i ako najžešće osu­ stotine hiljada kruna. Da bi se ovi uz umjerenu cijenu. đuje alkoholnu preradu voća. Apsti­ ljudi sačuvali od propasti, pravedno Ko želi kupiti iste ili pobliže upute nencija je za bezalkoholnu bi bilo naložiti zemaljskoj banci, da saznati, neka se obrati na moju dole preraduvoća. Svi apstinenti u svih stornira ove uknjižbe, te im novac naroda na kugli zemljinoj osuđuju alko­ vrati, jer se je rat vodio za njene označenu adresu Švabe, pa neka oni i plate. holnu preradu voća t. j. takvu preradu, gdje će se iz voća vrenjem stvoriti al­ U ravnateljstvu i nadzornom vi­ 74, 2-3 Gornji Tabaci br. 11. koholna tečnost jeću zemaljske banke sve su sami Postoje bezalkoholne tečnosti, koje su stranci izuzevši nekoliko domaćih »pabolje i ukusnije od alkoholnih tečnosti. triota«, kojima je Austrija za njihov Postoje bezalkoholne jakubovače, kruš­ patriotski rad davala sinekure (jasle). kovače i drugi voćni sokovi, koji nema­ Mi smo muslimani pred prevrat »od­ ju ni jednog procenta alkola u sebi. kuća jednokatna u Tahtali uli­ likovani« kooptiranjem Musta-bega Apstinenti i drugi borci protivu alko­ ci broj 11. Bjelave. Halilbašića u ravnateljstvo pomenutohola su za bezalkoholnu preradu voća, ga zavoda. Na ovaj se je način »naš« jer je ona korisnija, lakša i bolja. Bezal­ šerif ef. odužio Mustajbegu za njegovu koholna vina su prava blagodat za upo­ slijepu privrženost. trebu. Bezalkoholna prerada voća je ra­ Činovnici zemaljske banke većim cionalno iskorišćeno voćarstvo. •u dijelom stranci, koji nijesu našli Apstinencija je, dakle, sasvim suprot­ za vrijedno kroz njihovo dugogodiš­ nje službovanje u našim zemljama no rasprostrtom mišljenju u narodu, naj­ veći prijatelj voću i voćarstvu, te se naučiti naš jezik, te je i ideja o os­ nutku njemačke gimnazije u Sarajevu zato na svim antialkoholnim skupovima potekla iz njihovih redova. prvenstveno diže glas u odbranu voćar­ stva. Voće, astalsko voće naročito, je Kroz 25 godišnji rad zemaljska najveća draž za svakog, koji ima priro­ za uvađanje električnog je banka, ne plaćajući nikakva poreza, dan stomak, koji ima prirodan i zdrav svjetla i snage, te svih vrsta te imajući još prihode sudskih i flapetit. telefona. Prima i popravke. nancijalnih depozita, zaslužila i svo­ jima vlasnicima Wiener Bank Verein-u Zato i valja uvijek, kad god so kak­ i Kreditanetaltu isplatila nekoliko de­ vom apstinentu ili ma kom borcu proti­ setaka miliona i davno im vratila ulo­ vu alkohola ukaže prilika podići smjelo ženi kapital sa kamatama na kamate. glavu u vis i snažnim glasom doviknuti: Kundurdžlluk ulica br. 35. ____________ 48, 8-12 Konfiskovanjem imetka zemaljske ban­ »Živjelo voće i voćarstvo! Dolje al­ ke ne bi ovi osjetili nikakva gubitka, kohol i sva alkoholna pića!...« Oglas. MBhmed Hilmi Prešljo Prodaje se Uspješno se oglašuje u „Pravdi** Prva muslimanska radnja Solidan posao. Cijene umjerene. Jusuf Hadžić, Sarajeoo, B ft K МаЈм, ОтЈтпа. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d050809010be10e9965d766bb8300a31.pdf 4d79d7973b409c1ff63ce5f1a54200e3 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 42. Sarajevo, subota 7. juna 1919. (8. ramazana 1337.) Zakonski predlog dra Nježića. II. Nedvojbeno je da se zakonskim predlogom dra Nježića ide za gospodar­ skom prevlasti nad muslimanima. Njegov predlog krije u sebi političke momente i njegove političke prohtjeve, koje nastoji ostvariti pomoću jednog či­ sto socijalnog pitanja. Taj predlog nije ništa drugo, nego početak njegove sta­ re politike gospodarskog oslabljivanja muslimana, koja je sve više nego opća narodna politika s težnjom za općim gospodarskim pridignućem našeg naro­ da, a najmanje je u skladu s toliko iz­ vikanom poslovicom: »Brat je mio, koje vjere bio.« Politiku, koju je vodio đr. Nježić pri­ je i koju počima opet voditi, mora osu­ diti svaki pristaša narodnog jedinstva, jer nam ta politika nosi slabljenje na­ rodnih redova i jer ima na sebi izraziti znak mržnje prama nama muslimanima. Njegov politički rad ne razlikuje se mno­ go od Stadlerovog političkog rada i sva je razlika u metodama. Štadler je vodio politiku pokrštavanja s namjerom, da istisne Islam iz Bosne, a dr. Nježić vo­ di politiku gospodarskog oslabljivanja muslimana, da im time ugrozi opstanak i prisili ih na iseljavanje. U rezultatu i cilju tih političkih nastojanja mi ne vi­ dimo razlike. Taki politički rad dra Nje­ žića više je nego klerikalan, pa je s to­ ga vrlo opasan po našu narodnu bu­ dućnost. Taj rad ima na umu jačanje samo one zajednice, kojoj g. doktor vjerski pripada. S toga je taj rad od sudbonosnog značenja. Taj rad doka­ zuje očito, da dr. Nježić hoće da slijedi pravoslavnu Rusiju, koja je bila najma­ nje nacionalna država i koja je svoju politiku temeljila samo na jačanju jed­ ne vjerske zajednice, a ne svih držav­ ljana velikog ruskog carstva. Čudno­ FELJTON. Merhum M. S. Serdarević: Budimo Muslimani!*) Mnogi se od nas tuži na zaostalost našeg muslimanskog elementa u kultur­ nom i prosvjetnom pogledu. Neki opet ističu naš zastoj i nazadak u ekonom­ skom pravcu. Jedni upiru prstom u naš manjkavi i loši odgoj u religiozno-moralnom pogledu, u našu indiferentnost u vjeri i iskvarenost u moralu. Neko po­ takne i to, kako je zdravstveno stanje našega milleta slabo i da je sadanja ge­ neracija većinom kržljava i slabo raz­ vijena. Neko opet iznosi sasvim drugo. Kako se vidi, po srijedi su razni po­ gledi i gledišta, s kojih pojedini ljudi krtikuju naš islamski millet u ovim zem­ ljama. Pitanje se sada nameće: šta da se Čini, kako tome da se doskoči i istak­ nute mahanc poprave. Na ovo su pita- •) Prenosimo ovaj članak iz »Gajrctova« kalendara za godinu 1333.—1915., da obeskrijepimo krivu tvrdnju g. mi­ nistra Krulja o tom, da su muslimani »bez dubljih etičkih ih idealističkih emocija«. Na članak g. Krulja osvrnućemo se još kojom prilikom. Uredništvo. POJEDINI BROJ 40 HELERA. Izlazksubotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdahcioui odbor. Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. revcu i Šabcu 1,315.000 dinara, za podi­ zanje okružnih bolnica drugoga reda u Vranji, Gornjem Milanovcu. Negotinu, Pirotu, Užici, Jagodini, KruŠevcu i Prokuplju 1,270.000 dinara, za sreske bol­ nice u Gradištu, Obrenovcu i Lazarevcu po 75.000 dinara, za pomoć srezu levačkom 30.000 dinara.« Ovaj brzojav dostavlja nam naš presbiro, pa nas taj postupak 1 nehoto potsjeća na Saliha Klindžu i njegovu halvu, štucalo se Salihu — ludi bez za­ nimanja — pa kad ga upitaše za raz­ log on odgovori: >Jeo sam halve — lanjske godine«. Taki je i naš presbiro. Umjesto da javi šta je njegov dr. Krulj učinio proti haranju raznih bolesti u našoj užoj do­ movini, on nam p/ča o papirnim bol­ nicama po Srbij^Bosna nek gine, glav­ no je da g. Krulj ima dovoljno vremena za рјадпје članaka proti — musMmanima^^^ vato, kako dr. Nježić nije ništa naučio iz događaja, koji su se u zadnje vrijeme zbili. Rusiji, koja je provodila politiku sličnu politici dra Nježića naškodio je. najviše takav rad, koji je imao za poslje­ dicu državno rasulo. Oslon samo- na jednom dijelu naroda nije mogao uzdr­ žati zgrade ruskog carstva, pa se je srušila. Cim je teret kaosa bio toliki, da stablo, na koje se Rusija naslanjala, nije moglo izdržati, nastupio je i držav­ ni krah. I tako joj možemo doviknuti: »Izraele, sam si svojoj propasti kriv!« Rusiju nije srušio vanjski neprijatelj, nego njena unutarnja politika. Njena po­ litika bila je klerikalna, od koje su i mnoge druge države nastradale. A to je sasma i pojmljivo. Država mora biti narodna, u njoj se mora i politika do­ sljedno tome provoditi, jer je država udruženje ljudi raznih vjera, osjećaja, itd. na temelju uređenih pravnih odnošaja i zakonodavstva. U državi se ne smije voditi takova politika, koja jed­ nom dijelu državljana nosi jačanje po­ ložaja a drugom slabljenje, jer tim se izazivaju međusobne borbe, stvara ne­ zadovoljstvo itd., a to utječe na državni razvitak i budućnost naroda. U državi mora biti udešen rad za državljane, a to će reći za opći progres onh, koji sačinjvaju državu. U njoj mora vladati jednakopravnost i sloboda, moraju se svakom dati jednaki uvjeti gospodar­ skog života. Je li kod nas tako? Prepuštam dru­ gom odgovor u ostalim stvarima, a ja ću odgovarati samo u jednoj: u agrar­ nom pitanju. U tom pitanju kod nas ne­ ma gornjih načela i kao da za nas mu­ slimane ne vrijedi načeto socijalne pra­ vednosti. Ne samo dr. Nježić, nego i mnogi drug! rade baš obratno od onog, što sam gore kazao. Što je fatalnije, ima ih i takih, koji misle, da tim Čine dobro po našu narodnu budućnost. Njihov je rad tako jednostran, tako nepotpun, da mo­ ra zabrinuti svakog iskrenog prijatelja Socijalna reforma, koja^ma da done­ se općenito poboljšanje gospodarskog života u našem kraljevstvu nosi nam jedno zlo, specijalno nama muslimani­ ma, da ga se trebamo bojati. Pored sve­ ga, Što smo pretrpili, čini nam se ne­ pravda u podjeli zemlje, samo da naš položaj bude što slabiji. A mi pitamo: jesu li gospoda svijesna. kuda će dotje­ rati s ovakom svojom politikom, koja je pošljedica veoma nedostatnog shva­ ćanja pravog narodnog rada? Jesu li svijesni, da se slabljenjem muslimana : slabi i naš državni organizam, za koji ’ je nužno raditi da se što više razvije, I jer je u prvim početcima? Nema zatorU zadnje je vrijeme bilo u nekoliko nijeg rada po naš jedinstveni narod ne­ navrata u našoj javnosti nabačeno pi­ go poći stopama carske Rusije i voditi tanje o prilikama i načinu življenja mu­ onaku klerikalnu politiku, kakvu je ona slimana đaka na ovdašnjim srednjim provodila prema svojim državljanima. školama. Teške ratne pošljedice istje­ rale su na površinu mnogo koješta, pa A da se takova politika počima jav­ su dale povoda i đacima i njihovim sa­ ljati dokazaću u idućem članku detalj­ mozvanim tutorima, da iznesu svoje mi­ nijim raspravljanjem zakonskog predlošljenje o ovom predmetu. Način, kako ga dra Nježića. se ovo bistrenje đačkih prilika i ne­ Hamid Kurbegovlć. prilika vršilo i do kojih je zaključaka dovodilo pisce tih.članaka o musi, đaštvu, a naročito začetnika sastavka »Ču­ Sarajevo, 6. juna. do od konvikta«, nuka nas, da se čuje i druga strana u toj stvari. Vrijeme je Pod datumom 1. juna dostavio nam naime, da se osvijetle đački odnosi i je presbiro ovaj brzojav iz Beograda: svedu na pravu mjeru svi tobožnji pri­ »Ministarstvo zdravlja utrošiće iz sa­ govori, koji se stalno podmeću našoj organizaciji, kao da je ona kriva sve­ nitetskog fonda: za podizanje bolnice za mu đačkom zlu i zapuštenosti. Ako va­ duševne bolesti milijun šeststotina hi­ kufski konvikt nije u redu, kriva je na­ ljada dinara, za dovršenje opće zemalj­ ša organizacija; ako je stanje naših ske bolnice 1.250.000 dinara, za gradnju srednjoškolaca jadno, opet je kriva naša okružnih bolnica u Kragujevcu, Požaorganizacija, jer da se ne brine za našu nje razni odgovori. Moj je odgovor: budimo muslimani! Da, budimo muslimani, pa ćemo tako izliječiti sve svoje socijalne rane i po­ praviti sve nam zajedničke mahane. Ovaj će moj odgovor možda biti nekome smiješan. Ali ništa za to. Malo se strpimo! Šta mislim pod tim: budimo musli­ mani! Ta zar mi nijesmo to? Neko će reći: jesmo vala i previše, a neko će možda dodati: s toga i jesmo u nazadku . Ne mislim pod tim, razumije se. reći: budimo ljudi, koji nose imena: Hasan, Mehmed, Mujo, Ragib i t d. niti> budi­ mo onaki, kakva je danas ogromna ve­ ćina ljudi, što se zovu muslimanima! Prije nego kažem, što mislim pod gor­ njim riječima, moram odbiti tvrdnju, da smo mi i previše muslimani, i da bi to bio uzrok našem nazadku. Mi ne samo da nijesmo previše muslimani, nego se nijesmo ni približili muslimanstvu. Gor­ nja tvrdnja može poteći samo od ono­ ga, koji ne poznaje, šta je Islam i šta sve on traži od svojih Sljedbenika. Mno­ go se može Čuti riječi, da je naš narod puno religiozan (mutedejjin). Ja sam se o protivnom uvjerio bar što se tiče na­ šeg muslimanskog elementa. Poznato je svakome, da veliko neznanje vlada u našem elementu. To ne može niko pore­ ći. I baš radi toga nastojimo da podig­ nemo što više mekteba, da postojeće reformiramo, da medrese reorganizujemo i da podgojimo što veći broz valja­ na hodžinskog podmlatka. Narod, a ta­ ko i pojedinac, koji ne poznaje svoje re­ ligije (vjere) kako će biti u stanju da se drži njezinih odredaba i naputaka, oda­ kle da bude religiozan? Jedna od najglavnijih ustanova dini Islama jest na­ maz, a od najvažnijih i najpoznatijih za­ brana je pijenje alkoholnih pića. Šta mi­ slite, koliko postotaka u redu vrši duž­ nost klanjanja namaza i koliki je broj onih, koji se od alkoholnih pića posve abstiniraju? Samo to pomislimo, pa su­ dimo. je li naš demenat puno religiozan ili nije ni dovoljno! Budimo muslimani! Iz ovih riječi razumimo ovo: budimo pravi šljedbenci Islama, udovoljavajmo onome, što Islam od nas traži! Šta traži od nas Islam? On traži od nas u prvom redu, da se očistimo i odmah za tim da očišćeno odjenemo pristojnim ruhom i da ga uresi­ mo. Traži da očistimo um, srce i dušu. Trebamo očistiti se od: bezboštva (ilhad), višeboštva (širć), krivovjerstva (akaidi faside) i bajka, te praznovjerica (hurafat ve evham). Stanimo malo kod ovoga i zabavimo se sa par riječi! Bezboštvo — ili ateizam — je jedna strašna bolest, čiji se tragovi osjećaju i našeg naroda i države. Kud ćete veću jednostranost, nego što je u agrarnom pjtanju? Nastoji se sve, ama baš sve, ruku muslimana izvlastiti i onemo­ gućiti im život u domovm^Zl u jedno­ stranost ili povije pristranost može svako opaztL/Nema ni tračka naklono­ sti prema ilSiflU muslimanima, koja nam se uobičaje iskazivati kad nas ko tre­ ba, nego nam svim radikalizmom ne­ pravednosti onemogućuju pps tanak, da moramo upravo resigniratk^-^ Muslimani srednjo­ školci. u socijalnom životu ljudi i naroda. Ono je izvor svakom zlu i nesreći, svakom lopovluku i opačini. Bezboštvo je jedna veoma gruba mahana, jer sa sobom po­ vlači bezbroj drugih mahana i uništuje mnoge vrline. Bezboštvo znači u mirno doba demoralizaciju i rušenje svih te­ melja pravog ćudoređa, vjerolomstvo i izdajstvo, laž i prevrtljivost, a u ratno vrijeme mlitavost i malaksalost, neizdrživost i popustljivost, poraz i sramotu. Bezbošcu manjka pouzdanje u Boga, koje Čovjeku ulijeva snagu i polet, nje­ mu fali lijepa nada u bolju budućnost i ne dostaje mu utjeha, potrebna u bijedi i nepogodama, za to je uvijek spreman počiniti na sebi samoubojstvo. Ja zastupam mišljenje, da je bolje biti pristaša i najgore religije nego biti bezbožac. Jer i najgora religija sadržaje u sebi nešto ilijepoga i dobroga, imade makar nešto moralnih zasada i nosi sa sobom makar mali dio etičkih principa. Uz to ispovijeda vjeru u Boga velikoga i u sudnji dan, što obično mora — ako je samo ta vjera tvrda — da imade za pošljedicu natjecanje u dobru i bježanje od nevaljaština. Budući da tako stvar stoje s bezoštvom, Islam nalaže u prvo/f redu, da um očistimo od te strašne i gnjusne bolesti. (Ne mogu se ovdje upuštati u očitava­ nje onih drugih mahana, od kojih treba da um svoj očistimo (višeboštva, krivo- J �Strana 2 Страна „PRAVDA" — Ј1РАВДА" školsku omladinu i da nije pokrenula nikakve akcije, koja bi musi, omladini omogućila pohoditi školu. Naša novina da se nije još nijednom udostojila pro­ govoriti koju riječ o srednjoškolskoj omlaJini, nego samo kad se radi o šeši­ ru i fesu, niti je poticala naš svijet, da jednom počne misliti na svoju buduć­ nost. Musi, javnost da ne vidi u svojoj zasićenosti života, kako bijeda i nevo­ lja ubija u našim đacima i ono malo ži­ vota i t d. Ovaki i slični prigovori izneseni su pro­ tiv našeg kista i naše organizacije. Oni bi bili strašno svjedočanstvo naše ne­ marnosti i nehaja, strašna optužba zbog naše natražnosti i nesuvremenog shvatanja Života, kad bi odgovarali istini­ tim prilikama i faktičnom stanju stvari. Ali ovako svi ti prigovori našoj tobož­ njoj nebrigi ostaju samo jedno obično podvaljivanie, koje osim zlobe odaje još i potpuno nepoznava­ nje same stvari i našeg rada u tom pravcu. Svakome je poznato — ako pra­ ti prilike nas muslimana — koliko je na­ ša organizacija u javnosti preko svoga glasila radila i promicala ideju oko ponovnog oživljenja zaspalog »Gajreta« i koliko je nakon konstituisanja privre­ menog njegova odbora preporučivala opet u svom glasilu svim svojim mjes­ nim odborima rad za »Gajret«. A »Gajret« je društvo sa jedinom svrhom, da se siromašnoj musi, omladini omogući pohađanje škole. Osim ovog vidnog na­ šeg koraka u interesu daštva iz naše blizine možemo uprti prstom još i na drugi rad za musi, omladinu. Naša je organizacija provela akciju za sakuplja­ nje dobrovoljnih priloga za musi, ratnu rtročad u Vinkovcima i smjestila prili­ čan broj djece po raznim zanatima; na­ ša je organizacija ustavila svojom ak­ cijom štrajk mualima, koje je vak. up­ rava svojim nemarom natjerala u očaj, a svu našu djecu jednim potezom lišila najnužnije vjerske obuke i prvog odgo­ ja školskog, naša je organizacija pro­ nosila ideju i ženskog udruženja (»Osvitanje«), naša je organizacija jedina bi­ la, koja se je u najgorim vremenima i najopasnijim časovima zalagala za musi, interese. Zar ovo nije rad za našu bu­ dućnost? To su opće poznate činjenice, ah neka naša mlada gospoda đaci i nepozvani »đački tribun« to ne znaju i ne vide, jer imaju »prečeg« posla negoli pratiti i pomagati rad jedne musi, organizacije. Oni neće da slijede nekakve »sredo­ vječne tradicije«, koje se (tobože) kose s današnjim stanjem i koje su bez Ikakva cilja. Jedan dio te zalutale i umišljcne naše omladine neće da odu­ stane od svojih »ideala« i »uvjerenja« te mladenačkog »zanosa« za sve »lijepo i dobro«, pa makar i bila zapuštena. Ona će ostati vjerna svojoj fiksi ideji i neće nikako pristati na to, da ide u školu »u šaivarama ili da brije glavu i da nosi firale«, pa makar se svijet prevrnuo. (A ko ovo zahtijeva? Zar nas ^naša« omladina i ae рсхздеН Ona neće pnpiktiti od svojih »načela« (besm.slenJi). pa makat i bez pom.ići svojđi :stoi|ern:ka kao jedna izolzani skupna Sve ove »ž;».v * valja da ona princ *?! Doista su naivni i neupućeni ti naši omladiuci, kad и/ако misle. Ako još I moralan život povjerene im omladine? uvažimo, da će ovako odgojena omla­ I Je li im savjest čista 1 bune li se zbog nezasluženog primanja plate? Svi smo dina danas sutra sačinjavati našu intemi zaduženi, da ovom zlu stanemo na ligencijus onda je taj fakat još porazniji kraj! i zlokobniji za našu budućnost. Ovaki žalosni omladinci krivnjom nesavjesnih Ovakim ludim i besmislenim postup­ agitatora gube sve više dodir sa svojini kom ne odaje se nikakva viša inteli­ rođenim bratom i narodom, te guše u gencija niti savremeno mišljenje, već sebi narodno osjećanje i brišu narodnu baš protivno tome; jer ko čupa iz svoje dušu. Tako za ovake postaju one svete duše sve veze sa svojim narodom, taj osobine i odlike našeg elementa, za ko­ samo potvrđuje onu narodnu riječ: je je krv livena i koje su cijela stoljeća »Kojoj ovci svoje runo smeta, pripremala, sredovječne gluposti I sra­ ondje nije ni runa ni ovce«. mota za »inteligentnog« omladinca. Ovo Takav mladić, koji trga sve veze, pa i razvratno mišljenje naših đaka plod je puke vanjske biljege svoje sredine, usistematske hajke i bezdušne agitacije daljuje se dragovoljno od zajednice te jedne za naš napredak štetne osobe, ko­ gubi svako pravo apeliranja na narodnu ja bez obzira na moral, dostojanstvo i pomoć i na sve blagodati muslimana. osjećaje našeg naroda upotrebljava na­ Stoga se ne smiju ni naši čestiti sred­ šu srednješkolsku omladinu za svoje bo­ njoškolci otuđivati od svoga roda, nego lesne misli, samo da te opasne misli ubaš treba da ljubomorno čuvaju lijepe nese među naš svijet. narodne svetinje i običaje, da brane na­ rodnu individualnost, jer smo samo po Omladina je po prirodi odana novota­ njoj svoje posebno tijelo, jedno udo u rijama i lako se oduševljava za njih bez svijetu i jedan bus posebnog cvijeta. velikog promišljanja samo zato, jer je Kad izgubimo svojo osobine i ubijemo to novost pa je privlači Ovu slabu stra­ u sebi svaki osjećaj muslimanski, onda nu mladeži poznaju zli dusi pa navrasmo propali za uvijek: niti ćemo imati ćuju omladinu tim skliskim i štetnim sadašnjosti ni budućnosti, samo će nam putem, da preko nje uštrcaju u naš zdra­ ostati u prošlosti blijeda sjena, a u bu­ vi organizam svoj pogubni otrov, koji dućnosti nećemo ni toga imati će prouzročiti rane i otrovanje narod­ ne krvi. Jasno je da ovakav rad ne vodi Zato bi trebala naša srednjoškolska dobru i da se mora osuditi i spriječiti. omladina da vodi o ovoj stvari narod­ ne duše i osjećaja malo više računa, Ovakim otrovom našeg zdravog ži­ te da ne prekida nasilno i bezobzirno vota valja smatrati žalosne pojave, koje svaku vezu sa svojim roditeljima i bra­ se nažalost unose u našu sredinu preko ćom, jer se ovakim nepromišljenim i jednog dijela zavedene srednjoškolske besciljnim činom stvara samo mrtvilo omladine. Sasvim besmislene, nepotreb­ u našoj sredini i nanosi velika šteta ci­ ne, nepotrebne, ali gadne i odvratne no­ jelom musi, elementu. Ne možemo ni ml votarije ušle su u glavu đacima preko preko noći odbaciti sve staro i već do­ jednog bezobzirnog nastavnika te ih bro ustaljeno među nama. Zato se hoće propagiraju. Šta znači to, kad jedan mu­ mnogo obzira i vremena. Vrijeme je sliman natakne šešir ili g o 1 oponajbolji liječnik svake rane pa i na­ glav hoda ulicom? Je li to zato, da še, ako je imamo i ako je treba liječiti. sa sebe skine zadnji i jedinibiNe valja žuriti, da se ne prenaglimo i Ijeg jednog muslimana? Stidi ne pokvarimo sve, jer priroda ne trpi li se on svoga imena i plemena? Ili jc skokova. Ako smo opazili u narodu koje to samo bezobzirno izazivanje našeg pogreške i smetnje našem na­ konzervativnog naroda, vrijeđanje nje­ pretku, treba da ih uklanjamo pri­ govih svetinja i gaženje njegovih osje­ rodno, polagano i oprezno, da ne izaćaja? Zar to nije posve nepotrebno i zovemo otpor konzervativne mase pa mahnito stvaranje neraspoloženja u na­ da više ne Škodimo nego li mislimo ko­ šeg elementa prema nosiocima tih ristiti. Ovo se opet postizava pribli­ štetnih budalaština, odnosno razjarivažavanjem narodu i zalaženje mržnje na školu i prosvjetu njem u narod, upućivanjem kao rasadišta otrovnih klica, koje ubija­ na zdravo i plemenito djelo­ ju narodne osobine?! Imaju li takovi vanje i radeći u n a r o d u za ljudi imalo duše i savjesti? Mogu li ove narod. Ako ovako taktično i razborito kolovođe u zlu uzeti pred Bogom i lju­ otpočne rad naša srednjoškolska omla­ dima odgovornost za tuzlansku dina sad preko ferija u narodu i mjesto gimnaziju, u kojoj nema nijednog mu­ beznačajnih ideja svrati pažnju na na­ slimana u prvom razredu, premda to rodno prosvjećivanje držeći pre­ okružje broji 180.000 muslimana? (Da­ davanja i analfabetske teča­ kle trećina svih b.-h. muslimana ne da jeve, onda će dati pravi odraz svoje djece u gimnaziju radi Hakina šešira!) sinovske dužnosti i ljubavi za narod i Uviđaju li ovu žalosnu pojavu ljudi »sabudućnost, onda ćc bita pravo dijete, nevremenog mišljenja — o pasjem biču?« odrodeno dijete, koje je vrijedno brige Grize li ih savjest, što u ovaku groznu i zanimanja i na kojem će moći mirne nesreću i propast bacaju jedan cijeli duše budućnost ostati elemenat svojim ciničkim vrijeđanjem? Imaju li duše i srca prema muslimani­ ma, kojima su vjerski osjećaji, moral i odgoj nada sve? Zašto ih izazivaju tru­ jući im nevinu djecu? Ima ti iko pozvan, Neobaviještenost П| Izazivanje? Ov­ da ovo zlo odbija iz škole i mahale? Gdje su musi, vjeroučitelji- naših dašnje glasilo demokratske stranke do­ srednjih škola? Zašto ne vrše svoje nijelo je u broju od četvrtka ovu bi­ dužnosti pazećij na vjerske osjećaje i lješku: »Hakija Hadžić, profesor na ov­ vjerstva i praznovjerica), jer bi me to predaleko odvelo.) Kad um očistimo od spomenute pli­ jesni, trebamo ga uresiti zdravim vje­ rovanjem: vjerom u jednog svemoćnog Boga, koji je izvorom svake dobrote, ljepote i savršenosti i t. d. te vjerom u druge istine, što ih Islam uči. Svaki čovjek nešto vjeruje pa i sami bezbožac. Šta trebamo da vjerujemo i kako? Istražuj, ispituj. umuj, filozofiraj, najposlije će se doći do onoga, što Islam naučava, jer su on i zdrav razum — *) blizancil Srce trebamo očistiti od svih ružnih svojstava i nevaljalih ćudi: od oholosti i taštine, od zlobe i zavisti od pizme i osvetljivosti, od škrtosti i rasipnosti, od razuzdanosti i raskalašenosti, od tvrđoglavolsti i bezznačajnosti, od okrutnosti i nesmlljenosti, od drskosti i bezobraznostl, od strašivosti i malodušnosti, od lakomosti oporosti, srditosti, svadljivosti i t d. Ukrasiti ga pak trebamo svojstvima, gore protivnim kao što su: dobrostivost, milosrđe, pravednost, da­ režljivost, umjerenost, hrabrost, značaj­ nost i t d. Dušu trebamo očistiti od svih grije­ hova i navaljalih činova kao što su: ubijstvo, krađa, otimačina, kriva zaklettva, objeda, bijeg iz bojne linije, osor­ nost i neposlušnost prema roditeljima, prostitucija, pijenje opojnih pića, igra­ nje s novcem, propuštanje pojedinih vjerskih dužnosti i t d. •) Ovim se neće kazati, da se sve vjerske istino islamske mogu postignuti samim razumom. O to ne? Inače ne bi vjera t j. božja objava trebala. Nego se ovim hoće da kaže, da ništa što Is­ lam naučava, pa i one stvari do kojih samom pameću ne možemo doći, ne do­ lazi u sukob sa zdravim razumom, kako bi ga ovaj smatrao jednom nemogućno­ sti i apsurdom. Bilješke. Svaki grijeh što ga čovjek uradi, čini loš utisak na dušu i ostavlja na njoj neku mrlju. Čovjek, koji ogrezne u gri­ jehe, zamrlja svoju dušu, koja inače mo­ ra biti čista kao kristal, ako se misli na njezino spasenje i ulazak u kuću vječnih ljepota t naslada. Ova je kuća nepojmljivo čista i samo čiste duše imadu u njoj mjesta. Grijesi su osim toga kao bacili, koji proizvode u duši čovje­ kovoj razne bolesti, što ćc ih ona trp­ jeti odnosno njihove posljedice osjećati tek poslije, a to je u drugome svijetu. Neka griješna djela, kao što su prostitu­ cija i opojna pića prouzroče u čovjeku bolesti, što ih on podnosi za svoga zem­ noga života, osvećuju mu sc dakle od­ mah. a sva bez razlike uzrokuju bolesti za dušu, koje će ona patiti u drugome svijetu. Bolesne pak duše nemaju pri­ stupa u spomenutu kuću vječnih ljepota i naslada prije ozdravljenja. Trebamo dakle očistiti svoju dušu, ako je već zaražena, odnosno Čuvati je da se ne zarazi — Lijek zamrljanoj i zaraženoj duši je iskrena tevba, čemu se — kao radikalnu sredstvu — treba zarana, čim prije obratiti; na to nas prermiostivi Bog i njegov dragi posla­ nik bodre i potiču. * Kad smo već dušu održali čistom, odnosno očistili je trebamo je nagizdati raznim dobnim i vjerom pohvaljenim djelima, medu koje spadaju u prvom re­ du sve vjerske dužnosti. Šta još od nas Islam traži? Traži da se obrazujemo i da stičemo znanje. Kakvo znanje? Je li samo vjersko? Kur’an hvali znanje i znanje ljude uopće. Isto tako i hađis. Naš pejgamber hazreti Muhamed s.a.v.s, koji je mnogo iskao od Boga, da mu podijeli znanja, tražio je u svojim molbama (dovama), upućenim Svevišnjem Stvoritelju, da mu dade »Umi nafi« (korisno znanje), a da ga sačuva od onog znanja, koje Jc beskorisno. Jedna od spomenutih dova Je: »Allahummcn fcani....« (Bože oko­ risti me onim, Što si me naučio i nauči me ono, što će ml koristiti i primakni ml znanja!) Broj 42 Врој dašnjoj velikoj gimnaziji,« vjenčao se u prošlu nedjelju sa gđicom Almasonr Ib­ lizović, učiteljicom na muslimanskbHjevojačkoj školi .u Sarajevu. — Ovoj je ženidbi predhodila jodna mala afera u odboru »Osvitanja«; kulturnog društva Muslimanki. Gđica Iblizović je bila odbornica, ali je radi zaruka sa gospodi­ nom Hadžićem jednoglasno iz tog dru­ štva i odbora isključena. Treba z n ti da je gosp. Hadžić jedan od onih muslimana, koji misle da islam ne brani svojim vjernim da nose šešir. Bilježimo ovaj događaj ne samo po kroničarskoj dužnosti nego i kao interesantan dokumenat kul­ turnog razvitka nekih muslima­ na. Jedan ovdašnji list okarakterisao je ovaj događaj riječima: »Sama pala, sa­ ma se ubila«. Nama je sasvim svejedno, šta misle kojekakva mlada piskarala iz »Glasa sa Naroda«, nu ne možemo a da ne pro­ testiramo proti njihovu izrabljivanju jednog stranačkog organa u svrhu svog djetinjastog poimanja kulturnog razvit­ ka nas muslimana. Između šešira i kul­ ture nema nikakve veze. I »interesantni događaj« što ga beleži »Glas Naroda * nije ništa drugo nego dokumenat, da su neki listovi ili totalno neobaviješteni o zlim pošljedicama nadrikulture, što je propaguje nekoliko usijanih mozgova, ili je dokaz, đa su ljudi iza tih listova stu­ pili u ortakluk sa provokatorima, koji idu za ubijanjem islamskog osjećaja u našoj omladini Mi ćemo se već pobrinuti da raščisti­ mo atmosferu i doznamo motive, koji vode vladu pri toleriranju ovog siste­ matskog izazivanja muslimanskog ele­ menta. Za sad ne ćemo da joj pripišemo nakanu, da ovim toleriranjem hoće da nas odbije od škole, nu svakako je karakteristično, da se u polu-zvamčnom listu pravi reklama Jednom notornom razbijaču narodnih redova i ovdje i u Rusiji. Čekamo odgovor i pitamo, da li je notica »Hakija Hadžić« samo plod ne­ obaviještenosti ili jc ona jedno oromišIjeno izazivanje? Čudna pojava. Ministar za poštu i brzojave odlazi na odulji dopust, a zamjenjivaće ga ministar — vjera Dr. A-„ laupović. Jednako odlaze na duhovske praznike ministri Dr. Korošec i Dr. Kraтељл /budimo se substitutu »duševnog go­ spodina«; čudimo i prečudimo. Da je šta uradio u svom resoru hajde đe, moglo bi se nekako trpjeti. A ovako se Čini da igra oko kakva izvanrednog honorara. Tugomire, kad si već preuzeo poštu, odredi jedan paketić i ekspress ga pošalji gladnim i golim vjerskim slu­ žbenicima. Ja da prisnije đo rane, .zime, od koje ih već sad studen hvata. Pošljeđlce rata. Duhovni betfrfadski sud imade za riješenje preko 1000 bra­ korazvodnih parnica. S toga je podnio ministru vjera projekat o skraćenju bra­ korazvodnih parnica. Nova stranka. Prije dva dana održana je u Ljubljani velika skupština sloven­ skih seljaka, na kojoj je osnovana sa­ mostalna seljačka stranka. Stranka će izdavati svoje posebno glasilo. Odavle se jasno može razabrati, ka­ kvo znanje traži od nas Islam. Traži dakle da stičemo ono znanje, od kojeg ćemo imati koristi za život, za dunja, a tako i za ahiret, jer za oboje treba znanja. Veliki mufessir imami Zemahšeri veli u svom djelu: »Rebiul-cbrar« »Kivamudini....« (Din i dunjaluk op­ stoji znanjem i radom). Prema tome ko ih napusti i rekne da traži pobožnost, a ne znanje; tevekjul, a ne rad, pašče u neznanje i lakomost. Razumije se i samo po sebi, da je u prvom redu nužno znati i naučiti ono, od čega treba očistiti svoj um, srce i dušu i sa čim ih treba uresiti, dakle na­ učiti što treba vjerovati i kako se što treba raditi (vjerske dužnosti) i od čega se treba čuvati (vjerske zabrane). Nije moguće, da Jedan čovjek sve na­ uči i znade, s toga se to i ne traži. Ali je moguće da svaka potrebna I korisna znanost bude zastupana i Imala svojih nosilaca u ljudskom društvu odnosno u pojedinim narodima f drugim ljudskim skupinama. To je moguće i to je po Islamu dužnost (farzi kifajc), koju izo­ staviti znači počiniti veliki grijeh. (Kako Kur-ani azimuššan bodri na motrenje Pfirode, to je razumljivo, da je Studiranje prirodnih znanosti po isla­ mu vrlo pohvalna stvar.) (Svršiće sc.) — �Број 42 - Broj________________ _ »ПРАВДА* — »PRAVDA« Страна з Strana Odbor za političke poslove rasprav­ ljao |c zakonski predlog o državljanstvu i prihvatio odnosni projekat vlade. Politički progoni. U Zagrebu je uhap$ca dr. Smaček, član vodstva seljačke stranke i kapelan Kežman, također Član vodstva seljačke stranke. Zasijedanje centr. odbora „Udruženja zemljoposjed­ nika za B. i H“. Centralni odbor udruženih zemljopo­ sjednika iz B. i H. sastao se je ovih da­ na u Sarajevu i održao više sjednica, u kojima se je raspravljalo o svim aktuelnim pitanjima, koja sc tiču agrarnih odnošaja. Prvu sjednicu otvork) je dne 3. juna 1919. predsjednik udruženja g. Nurudin beg Azabagić slijedećim govorom: »Najsrdačnije Vas pozdravljam i naj­ toplije Vam zahvaljujem što ste se po­ trudili i ovamo došli. Uvjeren sam, da ste svi složni sa mnom, da na prvom mjestu i prvim riječima, izrazimo nepokolebi/vu vjernost i odanost naprama slavnoj dinastiji $ da uzbuđeni ovim osjećajima uskliknemo: »Živilo Njego­ vo Veličanstvo kralj Petar!« Živilo Nje­ govo Visočanstivo Prijestolonasljednik Regent Aleksander!« (Živio! i ustaja­ nje). Predlažem, da u ovom smislu br­ zojavno pozdravimo Njegovo Kraljev­ sko Visočanstvo Regenta Aleksandra. (Usvaja se). A sada mi dozvolite, da malo opširnije progovorim o našim stva­ rima. Zemljoposjednici B. i H. nisu sigurno bili nikad u većoj brizi, u većoj neiz­ vjesnosti i većoj bijedi, kao što su u sadašnjim prilikama. U svačem je stra­ šna skupoća, a mi ne dobivamo od do­ sadašnjeg prihoda skoro ništa. Kmeti su bili i prošli. Naša je zemlja đata nji­ ma u vlasništvo, a mi zato nismo još dobili nikakve odštete, niti znamo, ko­ liko, na koji način i kad ćemo dobiti. Cd naših zaostalih tražbina pri bivšim kmetima ne mažemo da dobijemo ništa. Od begluka nema također skoro nikak­ va prihoda, jer s njima većinom raspola­ žu seljaci po svojoj volji1. Mi smo se ovdje sastali, da branimo naša prava i naše interese. Istina kasno se je uvidjela potreba i korist udruže­ nja i organizacije, ali se ipak nadam, da naš rad neće biti uzaludan. Mi pripa­ damo jednoj velikoj i civilizovanoj dr­ žavi i jednom velikom civSHzovanom narodu. U našoj državi postoji hvala Bo­ gu i sada oni isti državni, društveni i pravni red. koji je do sada omogućio na­ predak i blagostanje svijeta i bez kojeg bi svijet za kratko vrijeme pao u naj­ crnje barbarstvo, kao što se je pokaza­ lo u Rusiji i u drugim državama, gdje je taj red ukinut. Naša prava stoje izvan svake disku­ sije. Medu našim protivnicima ima i ta­ ko pretjeranih, koji trube da mr uopće nemamo nikakva prava na odštetu, jer da su naši stari svu zemlju oteli. Ovo je prosta kleveta, koja je u opreci sa histonićkom činjenicom )i boljševizam, koji je samo protiv nas uperen i koji je proizišao iz mržnje protiv nas i iz po­ hlepe za našim imetkom. U ostalom sve i kad bi bilo istina, da su naši stari oti­ mali, to je ipak sadašnje pravo vlasniš­ tva, našim nesmetanim mirnim i ne­ prijepornim uživanjem, višekratnom ku­ poprodajom i višekratnim našljedstvom kroz više stoljeća dobilo potpunu mo­ ralnu i pravnu sankciju. Vlada oduzima od nas naše vlasniš­ tvo, pa ga daje kmetima. Mi sc tome načelno no protivimo, jer i mi shvaća­ mo duh i potrebe vremena, samo traži­ mo da nam se za naša prava plati pqtрцра odšteta, po njihovoj faktičnoj vri­ jednosti. Većina kmetova mogli bi sami platiti ovu odštetu bez osjetljive pometnje za njihov ekonomski razvitak i napredak. Mnogi bi to učinili drage volje?) Mislim da i za nas vrijede istr politički, soci­ jalni i ekonomski motivi, koji Su vladu pobudili, da kmete podpomogne. I mi i kmeti smo sinovi iste domovine i čla­ novi iste narodne zajednice. Ako upra­ va sa kmetima postupa materinski, mi *) Mi smo prije dva mjeseca iznijeli više ovakih slučajeva u žepačkom ka­ taru, ali je g. »državni« našao za po­ trebno, da to zaplijeni. Prikazali smo ovaj postupak na mjerodavnom mjestu, pa da vidimo hoće li šta koristiti. Čini se da hoće. Op. ur. tome ne zavidimo, samo držimo da ne treba da se prema nama pokazuje maćuhom. U Bosni i Hercegovini ima razmjer­ no mnogo više zcmljo-posjednika, nego li igdje na Svijetu, a medu njima su muslimani u ogromnoj većini. Usljed toga muslim. stanovništvo oćekuje sa strepnjom, kako će se agrar­ ni odnošaji srediti i zna da će ta refor­ ma pokazati jeli mjerilo ravnopravnosti i pravde jednako za njega kao i za dru­ ge. Ako vlada i narodno predstavništvo žele, da muslimani i nadalje ostanu pro­ duktivni i korisni državljani, a ne žele da se od njih napravi proletarijat, koji će biti na teret državi i narodu; ako žele da kod njih učvrste osjećaj ravno­ pravnosti i pravne sigurnosti i s tim potaknu i razviju njihovu latentnu na­ cionalnu svijest, koja bi ih sa braćom drugih vjera potpuno stopila u jednu narodnu i državnu cjelinu, a ne žele da se Osjećaju kao u tuđoj zemlji, kao pod tuđom upravom i kao među ja^andžijama, koji ih sistematično nemilice eksploatišu i iskorjenjuju, onda treba da budu pri zasnovatom reformisanju ag­ rarnih odnošaja pravedni. Po najnovijim vijestima čini se da mjerodavni faktori počimlju da objekti­ vnije prosuđuju prava i potrebe zemljo­ posjednika. Dao Bog da nam bude s hajrom! U ovoj sjednici nije došlo ni do kak­ vih pozitivnih zaključaka. Osim ove sjednice održane su još dvije sjednice, za koje je bio ustanovljen slijedeći dnev­ ni red: 1) Ukinuće kmetovskog odnošaja. 2) Odšteta za oduzetu zemlju i na­ plata zaostalog haka. 3) Begluk. 4) Naplata štete koja je posjednicima nanešena prilikom prevrata. Glede prve 3 tačke stvoreni su defi­ nitivni zaključci, koji će se kasnije ob­ jelodaniti. Ujedno je zaključeno da se ministar predsjednik i ministar za agrarnu re­ formu zamole da obzirom na veliku bi­ jedu zemljoposjednika narede, da se za­ ostali hak za god. 1918. odmah isplati. U tom smislu su odmah odaslati br­ zojavi, a ujedno su i članovi državnog vijeća Dr. Hrasnica i SaJihagić brzo­ javno obavješćeni da se zauzmu za ovu stvar. Tečajem treće sjednice stigao je iz Biograda tajnik centralnog odbora g. S. Alibeg Filipović gdje je bio sa podpredsjedmema Kos tičem i Pašićem, da sc informišu o stanju agrarne reforme, pa je izvijestio, da je rad oko iste za kratko vrijeme obustavljen i da će čla­ novi centralnog odbora i državnog pred­ stavništva Dr. Hrasnica i Salihagić te­ čajem duhovnih ferija doći u Sarajevo. Odbor je na to zaključio da svoj rad obustavi i da se ovih dana ponovno u Sarajevu sastane, pa da zajedno sa Dr. Krasnicom i Salihagićcm pretrese sva' aktuelna agrarna pitanja. Podp red sjednici Kostić i Pašić ostali su u Beogradu da stupe u dodir i zdogovor sa izaslanicima posjedničkih or­ ganizacija iz Hrvatske, Slavonije, Vojvadlne, Dalmacije i Slovenske, koji su našem odboru javili da dolaze u Be­ ograd. Pregled. Naše granice. Antanta se bavi odlu­ kom o našim sjevernim granicama. U pogledu Bačke granice su već defini­ tivno utvrđene. Prekomurje pripada Ju­ goslaviji., Naša mirovna delegacija čini, sve, da izvojuje za nas što bolje uvjete. U pogledu granica spram Italije ostaje Wilson uvijek kod svoga predloga. Okupacija Banata? Rumunjski pres­ biro javlja da su rumunjske vojske do­ bile nalog, da zauzmu Banat, kako bi se provele ustanove ugovora od 1916. Talijanske željice, »Secolo« javlja da će Rijeka sa Istočnom Istrom, Sušakom i otokom Cresom kroz tri godine biti neovisna pokrajina. Nakon tri godine oba viče se plebiscit. Do toga časa ostaće Rijeka u carinskom savezu sa Jugosla­ vijom.' Madžarska i Austrija imaće na raspolaganje željeznicu i luku. Vlada traži Izručenje veleizdajnika. Vlada je uputila notu Ugarskoj, Rumunj­ skoj i Grčkoj, kojom traži da se izruče svi oni,krivci, koji su za vrijeme rata, služili neprijatelju, a borave na teritoruama ovih zemalja. Pitanje Rijeke nije još sređeno: Jugoslavj® i Talijani nijesu se još složili. Jugoslaveni nc će da pristanu na auto­ nomiju Rijeke a isto tako ne će da us­ tupe Italiji Zadar i Šibenik. Pregovori se još uvijek nastavljaju. Riječko talijansko Narodno Vijeće upravilo je brzojav na američki senat, po kojem hoće da desavuira Wilscna pred vlastitim narodom. Istodobno su otposlali brzojav Orlandu u Pariš, u ko­ jem ponovno naglašuju laž o tobožnjoj jednodušnoj volji Riječana da pripadnu Italiji- Talijanska perfidija. Po .strogim na­ redbama zdravstvenih i redarstvenih organa u Splitu nesmiju dobiti putnice za putovanje u okupacionu zonu one osobe, koje su sumnjive, da bi mogle prenositi kužne bolesti, bilo jer dolaze iz okuženih krajeva ili jer su nečiste. Naše oblasti u tomu vode strugu kon­ trolu u interesu javnog zdravlja, ali ovu zabranu i kontrolu izigrava ovdašnji ta­ lijanski stacionarni ratni brod »Puglia« time, što ovakim osobama u i m e p r opagande i radi potpisa u pri­ log Italiji dozvoljava putovanje pu­ tnicima, od njih izdanim za okupacionu zonu. Koliko znamo naša će vlada protestrirati energično kod amerikanskog ad­ mirala proti ovom nedostojnom i ne­ moralnom izigravanju zdravstvenih od­ redaba i cinnizmu talijanskog koman­ danta, koji {izlaže okupacionu zonu i vlastite vojnike teškim zdravstvenim nesrećama radi propagande. Međutim je u Šibeniku već jedan slu­ čaj p j e g’a’vo g t if u s a, koji bi mo­ gao zaraziti i naše podjarmljene suna­ rodnjake. Simpatije za Rusiju. Prekjučer je u sali kasine tu Beogradu održan zbor društva, koje je manifestiralo simpatije za bratsku Rusiju. Zbor je otvorio pred­ sjednik srpske kraljevske akademije 2ujović istaknuvši značenje Rusije za slovenstvo, naročito za Srbiju. Na zboru su još govorili sekretar akademije Lju­ ba Stojanović, - koji je istakao velike žrtve Rusije-, učinjene u ovom ratu za stvar saveznika. Poslije je govorio grof Bobrinski. Spomenuo je bratski prijem kod Jugoslavena i zahvalio. Prikazao teško stanje, u kome se nalazi ruski na­ rod. Završio je izjavom: »Boljševička rabota nije ruska rabota«. Još su govo­ rili poslanici Smodej i Šurmin. Na završetku zbor je jednodušno pri­ hvatio rezoluciju, koju je pročitao pred­ sjednik zbora, a u kojoj se kaže da se bez sudjelovanja na demokratskim os­ novama obnovljene Rusije ne može za­ misliti svjetski mir. Na osnovu toga gra­ đani prijestonicc Srba, Hrvata i Slove­ naca iskazuju simpatije i ukazuju pomoć onim ljudima, koji nastoje da se Rusija obnovi na sreću i zadovoljstvo cijeloga svijeta. Zauzet Petrograd? Pariški listovi do­ nose telegram, objavljen u jednom dan­ skom listu, u kojem sc veU, da su es­ tonske i finske čete uzele Petrograd. Ta vijest nije još potvrđena. Vijeće četvorice nastavilo je ispitiva­ nje njemačkih protivpredloga. U služ­ benim krugovima se drži, da će vijeće u četvrtak usvojiti konačnu odluku. »Pe­ tit Journal« javlja, da je predsjednik Wilson izjavio — istom je proučio protivpredloge — da je protivah zahtjevi­ ma Brokdorffa. Raspoloženje u njem. Austriji. Bečki listovi donašaju kratke komentare mi­ rovnih preliminara. Iz svih komentara razabire se veliko ogorčenje, a ton pi­ sanja odaje da preliminari nisu prihvat­ ljivi za Nijemce. Najveće ogorčenje opaža se radi odluke o Koruškoj 4 Šta­ jerskoj. U samoj vladi kao i u svim vla­ dinim krugovima opaža se velika de­ presija. U četvrtak su vijećali malne sv? stra­ nački klubovi. Svi zastupnički krugovi sude da jc osnova mirovnog ugovora neprihvatljiva. Austrijski krivci rata. U smislu usta­ nova mirovnog ugovora moraće njem. Austrija izručiti sve osobe, koje su kri­ ve da je došlo do svjetskoga rata. Nova ofenziva proti Madžarskoj. Br­ zojav, upućen iz Pešte u Moskvu javlja: »Iz francuskih bezžičnih brzojava doznajemo, da je general Franchct d’ Esрегеу stigao u Arad, te da ondje prego­ vara sa t. zv. madžarskom proturcvolucipnarnom vladom. On je izjavio, da će odmah početi nova ofenziva protiv Ma­ džarske. Mirovni ugovor sa Madžarskom već jc dovršen. Savezničke vlade ne će pre­ govarati sa Madžarskom, ako se u njoj ne postavi druga vlada. Konferencija će u formi dekreta saopćiti Madžarskoj mi­ rovne uvjete i odmah ih provesti. Madžarska izaziva 1 provaljuje? Ja­ vljaju iz Praga: Na izvještaj glavnog štaba generala Pellea ministarsko je vi­ jeće donijelo odluku, da se poduzmu najenergičnije mjere za oslobođenje slo­ vačkog teritorija, u koji su provalili Ma­ džari. Prema službenom izvještaju Ma­ džari su provalili u najplodniji kraj Slo­ vačke, pa ga pljačkaju i odgone blago, plijene javna i privatna dobra i silom uzimaju Slovake u vojsku, a najmanji pokušaj otpora kažnjavaju smrću. Mini­ star za narodnu obranu izjavio je na jednoj javnoj skupštini, da se treba sa­ mo još malko strpiti, pa će već češkoslovačka republika energično odgovori­ ti na ove madžarske ratne provokacije. (Ovaj je brzojav nejasan. Na jednu se stranu javlja, da je Madžarska slomlje­ na i pregažena, a na drugu opet da na­ valjuje i da je spremna. Gdje je istina? Op. ur.). Poljski ultimatum Njemačkoj. »Kurir Poljski« javlja da je vijeće četvorice priznalo Poljskoj slobodne ruke u istoč­ noj Galiciji. Poljsko vojno vodstvo up­ ravilo je njemačkom zapovjedništvu ul­ timatum, kojim traži da njemačke čete isprazne Kovel i Suvalki. Nadalje se zahtijeva od Nijemaca, da se povuku na staru njemačko-rusku među. Nijemci su obećali da će isprazniti Litvu. Njemačka narodna skupština sazvana je za 7. juna. Na dnevnom su redu uvjeti mira. Vrhovno ekonomsko vijeće sastalo se je u četvrtak pa je uzelo na znanje mje­ re, kojih su se latile međualijirske vla­ sti, kako bi spriječile pokušaj Njemač­ ke, da bi omela snabdijevanje Poljske s hranom. Zatim je vijeće pristalo, da se Njemačka opskrbi zdravstvenim ma­ terijalom, pa je imenovalo komisiju, ko­ ja će ispitati Hooverove predloge, na­ ime: da si ukine kontrola nad ishranom svijeta i da se. pristupi Jspitivanju ekonomskh problema, koji će izbiti odmah nakon prve žetve. Domaće vijesti. IZ UREDNIŠTVA. Radi blagdana u ponedjeljak ne radi štamparija, pa broj od utorka ne će izići. Birokratsko izazivanje. Kotarska ispostava u Deboju, svojim riješenjem od 30. maja broj 2373. stavila je na znanje predsjedniku mjesnog vakuf.mearifskog džematskog medžlisa ova »visoko« riješanje: »Priopćuje se, da je prama tele­ fonskom saopćenju kot piedstojnika u Tešnju vaša molba za doznaku ba­ ruta prigodom ramazana «d strane okružne oblasti odbijena ob­ razloženjem, da se ovakim molbama do dovršetka sakupljanja municije i oružja iz — načelnih razloga ne može udovoljiti.« Nemamo ništa da prigovorimo g. upravitelju Stambuku, .jer se vidi, da se je trsio kako bi telefonskim urgiranjem omogućio pravovremeno udovoljenje jednom skromnom zahtjevu svojih gragjana islamske vjeroispo­ vijesti. Ali se čudimo i snebivamo nad postupkom »mudre« birokratske glave, koja je iz banjalučke okružne oblasti omela oglašivanje iftara i imsakja čak u idiličnom Doboju. Taj birokrata go­ vori o nekakvim »načelnim ra­ zlozima« i ne misleći, da ovaka beznačelnost unosi samo zabunu i neraspoloženje i stvara sasvim suvišne afere i konflikte. Da se je banjalučki birokrata poveo za dobrim primjerom svog potčlnjenog u Doboju — ne bi zabasao u nekakve »načelne« smijclnosti i telefonski bi doznao, da u Sarajevu pucaju ramazanski topovi bez ikakva remećenja javnog mira i reda. Tražimo da vlada sistira, nepro­ mišljenu odredbu birokrate u banja­ lučkoj okr. oblasti i da ga pouči kako se ima postupati prema opravdanim željama slobodnih gragjana demo­ kratske države. Demobilizacija .trećeg poziva. Uka­ zom. je naređeno demobilisanje trećeg poriva naše vpjskc. Otpuštaju se kuća­ ma obveznici, koji su navršili 38 go­ dina. Porezni uredi u Bosni i Hercegovini i poreske vlasti prvoga stepena u Dal­ �Broj 42 Bpoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Straia 4 Страна maciji i Sloveniji odvojiće se od ko­ tarskih ureda, te dalje funkcionisati kao samostalni uredi. Novi popis stanovništva. Uprava dr­ žavne statistike upravila je državnim vladama raspis, u kojem ih je zamolila da pristupe popisu stanovništva, jer na­ mjerava da uredi statistiku i da imade tačno brojno stanje našeg kraljevstva. Važno za pravnike. Vlada je na predlog ministra financija stvorila zaključak da se radi nestašice stručnih sila prime u državnu službu i absolvirani pravnici koji još nemaju ispita. Odlaze, odlaze. Francuzi iz Beograda napuštaju idućeg ponedjeljka grad i pu­ tuju u svoju domovinu. Usput će se za­ državati u većim gradovima naše nove teritorije. Istrage u vojsci. Narodni poslanik 0bradović uputio je pitanje na ministra vojnog, zašto se ne puštaju svi vojnici sa solunske fronte na dopust Konsti­ tuira se odbor, kojem je svrha da izvidi Čijom je krivicom propalo 17.000 naših mladića prigodom povlačenja kroz Al­ baniju. Odbor je odmah započeo radom, te je zatražio akta. Proces protiv Vancaša. U subotu 7. o, mj. počeće proces protiv Vancaša radi demoliranja 1914. Proces počinje u 8 sati u okružnom sudu. Publika je pripuštena samo sa ulaznicama koje se dobivaju u okružnom sudu. Optužnicu zastupa drž. tužilac Stevo Mandić, a optuženog brani dr. Ivan Pavičić. Napretkova je velika zabava, braćo Muslimani! Dođite nam ko brat bratu, eto i nas listom tamo, gdje se bude ra­ dilo za vašu sirotinju. Zajedno smo pa­ tili i zajedno teško stradali, — zajedno se r držimo pružajući jedan drugom bratsku ruku u svakom poslu za na­ predak našega naroda, — djeca istih — pradjedova. — Biće umijeća i veselice svake ruke, biće hrane i duši i tijelu, a naterijalni uspjeh opet jedan temelj ka­ men našoj zajedničkoj budućnosti. Zabavni odbor gospođa. Љетна забава Српског цјевачког друштва »С л о г е« у Сарајеву, која ће ce одржавати послије петогодишње паузе на други дан Духова у понедјел>ак 27. маја (9. јуна) 1919. — (у случају ружна времена у недЈаљу 2. (15.) јуна 1919.) у башти г. Лаха у Кошеви уз судје 10,вање пјевачког и тадгбурашког збара друштва »Слоге« и Краљевска српске војае мухзиве тимочке дпвизије. Програм: 1) Ej тру^ачусбојне Дрине, извађа војна музика тимочке диввзнје, 2) Мокраљац: VII. Руковет извађа мјешовити (збор »Слоге< 3) Венац с^пских народних (песама, извађа тамбурашки збор »Слаге«, 4) Oj Србијо мила мати, извађа •мушки збор »Слоге«, 5) Босааоке севдалинке извађа војда музика тимочке дививнје, 6) Томбола са 20 ванредних огодитака. За тим игранка. За јело к пиће побринуће ce позната гостиона г. Лаха. Лочетак у 15 сати (у 3 сата no подне). Улазнице за особу 2 К, дјеца испод 12 година 1 круну. Добровољни прилози 'примају ce са захвалношћу. Посебни позиви псћв ce слати. Одбор срп. пјев. друштва »Слоге«. Dobrotvorna lutrija uz »Napretkovu« zabavu. Našima je marnim gospođama uspjelo sabrati mnogo lijepih, korisnih i podesnih predmeta za dobrotvornu lu­ triju, što je upriličuje prigodom velike »Napretkove« zabave, koja će se odr­ žati na 8. juna. Zgoditci će biti: 2 živa janjeta, po nekoliko kilograma bijelog brašna, riže, mesne i mliječne konserve, jedna fina bluza, uz još 'koji korisni predmet, srebrna igra i t. d. Cijena je lozi 2 (dvije) krune. Prodavače se u Hrvatskoj i Finzijevoj knjižari, u Naprctkovoj kavani od srijede dalje i još će uz to naše dobre rodoljupke gospojice — poći oko znana­ ca, da utrže loze i donesu sreću kupci­ ma. Nadamo se, da nam ni jedna neće preostati, jer nikome neće biti žao dati tu neznatnu svoticu u takoxplemenitu svrhu, imajući u izgledu još i zgoditak znatne vrijednosti. Vučenje će biti 8. juna, a zgoditci će se podizati u Napretkovoj kancelariji od 9. juna dalje. Izvučeni će se brojevi oglasiti u novinama i u izlogu modne trgovine gosp. Engel u Napretkovoj pa­ lači. Zabavni odbor. Besprimjerna skupoća. I ako su ratna vremena protekla i živimo u doba bla­ ženoga mira opet skupoća ne samo da ne jenjava, nego sve više i više rastu cijene svemu. Tako nam se tuži jedan prijatelj, da je u »Hotel Evropi« za jed­ nu noć i ne baš u Bog zna kako ure­ đenoj sobi bez išta platio 30 K (trideset kruna), pa pitamo anketu za određiva­ nje cijena je li joj poznato da se u ov­ dašnjim hotelima za prenoćište tako vi­ soke cijene plaćaju? To je previše. Na­ še je mišljenje da je to kažnjivo, pa smo znatiželjni da li će vlasnik »Hotel Evrope« biti pozvan zato na odgovor­ nost Redakciji »Budućnost:« stižu upiti sa raznih strana kada će list početi izla­ ziti, te ovim putem javlja, da će prvi broj izaći na 15. o, m., a predplata iz­ naša 48 K godišnje. Ujedno umoljava sve prijatelje da sami sastave popise pretplatnika i darova­ telja te da ih na uredništvo Budućnosti u Sarajevu Što prije pošalju. Gospodarstvo. Uspjeh upisa drž. bonova. Iz krugova ministra finansija doznaje se da je pot­ pisivanje državnih bonova u velikoj vi­ sini premašilo određenu svotu. Ministar vjera odobrio je da crkve i manastiri mogu svoj kapital upisivati u domaće državne zajmove. Novi porez. Sprema se zakonski predlog. po kojem će se uvesti naplata za ulaznice u bioskope, pozorišta i zabave u svrhu državnog poreza. Trgovački ugovori. Po zaključku mi­ ra pristu^će se odmah zaključivanju trgovačkih ugovora sa saveznim zemljama. Zasada postoji ugovor sa češkoslovačkom republikom. U ministar­ stvo fmasiija obrazovana je komisija, kojoj je stavljeno u zadatak, da prouči sve bivše trgovačke ugovore. O uvozu i izvozu. Vlada je zabranila izvoz svih izvoznih artikala za nepri­ jateljske zemlje. Po naročitoj potrebi praviće se od toga izuzetci. Za savez­ ničke zemlje dozvoljen je izvoz. Uvoz je dozvoljen iz savezničkih i neprijatelj­ skih zemalja. Proti talijanskim nasiljima. Poslanik Don Juraj Biankini uputio je interpela­ ciju na ministra trgovine i industrije o talijanskim aspiracijama i o sprječava­ I gurnuti ne bi li tamo i svoje kosti ostavijo. nju naše uvozne i izvozne trgovine u Za ovaki nečuveni napast predaću tim zemljama. dopisnika Petkovića sudu i tražiti da Izvoz sirovina zabranjen. Ministarski pred sudom dokaže ili opozove sve svo­ je savjet zabranio izvoz sirovina u ino­ je navode, jer u cijelom dopisu ne ima zemstvo. Ova se zabrana osobito tiče ni jedne jedine riječi istinite što će se izvoza sirove kože. putem pravde ustanoviti. Proizvodnje duhana pod kontrolom. Tugo i nevoljo naša, kada će se pre­ U buduće će se proizvodnja duhana vr­ stati sa ovakim izmišljotinama. šiti pod nadzorom državnih organa. U Trehinje, 5. juna 1919. mjestima, gdje se proizvodi duhan, poŠaćir Salković. staviće se državni kontrolori, koji će iz­ vještavati monopolsku upravu. Nove trgovačke agencije. Osim dosaZemaljska vlada za Bosnu i Hercegodanjii trgovačkih agencija otvoriće se vinu. nove u Solunu, Carigradu, Tulonu I TaBr. 93727 ad Sarajevo, 4. juna 1919., rentu. Agencije će imati državnu sub­ venciju, a šefove će postavljati ministar trgovine. Slabi izgledi ljetine. Vijest iz Beog­ rada veli: zbog stalnih kiša žetva će Dne 16. juna o. g. u 10 sati pro­ biti vrlo slaba. Mjestimice je sijano po davače se u šum. odsjeku zem. vlade tri puta, ali bez ikakva uspjeha. Jedna­ u Sarajevu na javnoj usmenoj dražbi ko je sa voćem i povrćem. oko 14.000 kub. metara četinjastog Zagrebačka burza. Na 4. juna je sve­ čanim načinom otvorena zagrebačka drveta, što leži posječeno ili oboreno burza. Zasad će samo poslovati bur­ u drž. šumi Igman-Hrasnica kod Sa­ zovni odio za promet sa efektima i va­ rajeva blizu koturače [Rolibasn], koju lutama. može kupac upotrebiti. Nabava gospodarskih mašina. Mini­ Isklična cijena biće 10 [deset] kru­ star trgovine nabaviće u Americi veliki na za jedan kub. metar korisnog a dio gospodarskih strojeva. Strojevi će se razdijeliti u krajeve, koji su najviše tri krune za 1 kub. metat ogrevnog stradali od rata. drveta. Trgovina s Rumunjskom. Pregovori Dražbovatelji imadu položiti vadij između naše države i Rumunjske radi od 15.000 [petnaesthiljada] kruna. rckompenzacionih trgovačkih posala Pobliži uvjeti mogu se saznati u dovršeni su. U Rumunjsku će se izvesti kukuruz, grah, slanina i sumporna kise­ ium. odsjeku u Sarajevu ii. zgrada, lina. II. sprat, sobe broj 81. 77. 1—3. Objava. OGLASI; *) PRIPOSLANO. U »Srpskoj Zori« od 28. maja 1919. broj 99 publiciran je dopis od Sava Petkovića iz Trebinja u kojem dopisnik veli, da su u godini 1915. u mjesecu ok­ tobru zarobljena dva pravoslavna Srba iz sela Orahovca te pošto ih vojnici tobož nijesu mogli prepoznati, da je po­ zvan Fejzo Salković da ih pozna, te pošto ih je poznao Fejzo da su domaći, onda ih je vojništvo predalo Fejzu da ih on preda vojnoj komandi u Trebinju, ali veli pisac da ih je Fejzo doveo do Lastve i tu im izrekao smrtnu osudu; poklao ih sa još svojih sedam drugova među kojim spominje i mene. Tako niske i podle podvale može sa­ mo moralna propalica izmisliti. Kada bi se stavilo pitanje o ubijenim starcima Zejnilu Šehovlću i 'Omeru Glavoviću kao i o spaljenoj Kadi udovi iza Muja Kapetanovića i mnogim drugim sigurno bi se svalila krivica na Crnogorce, ali ako se hoće i želi uništiti »turčina« je­ dnostavno se izmisli bajka o dvjema žrtvama pravoslavnih srba zatim pro­ nađu »svjedoci« izkombiniraju se ime­ na žrtava i u krvničko kolo se zavede »turčin« kojeg treba uništiti i samo još jedan apel pa — aparat radi. Eto tako bi izgledala mašina koja je i Fejza Salkovića strpala u okružni zatvor u Mo­ staru gdje sirota truhne čak od prevrata pa bi se htjelo još kojeg »turčina« od- Dr. Štaka B o k o n j i ć specijalistkinja za bolesti kože i syphilis or­ dinira od 11 —12 prije podne i 4—& po podne. Skerlićeva ulica br. 1. 73. 3—a. Oglas. U sredini grada, na vrlo lijepom položaju, prodajem dvije kuće odmah uz umjerenu cijenu. Ko želi kupiti iste ili pobliže upute saznati, neka se obrati na moju dole označenu adresu Mehmed Hllml Prešlja 74, з-з Gornji Tabaci br. U. Prodaje se kuća jednokatna u Tahtali uli­ ci broj 11. Bjelave. 2-j Prva muslimanska radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidan posao. Cijene umjerene. 3usuf Hadžić, Sarajevo, Kundurdžiluk ulica br. 35. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. 48, »—12 Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. *7 Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ed206a6a80234932502ac42f827ea70b.pdf c0aa303ab27ba10e57621f0e909aa853 PDF Text Text Г> no 11 11 ИЧкЖАрИш ЖЖ иЖ l^V ШШ U чБЖ Ш *1» KM Ж® POJEDINI BROJ 40 h e l e r a. W> M II B шмМЦ^А жЖ Шш ш^Јш Л Л Uređuj^^ JkSKS^ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. ^И»к ук К» w Sarajevo, četvrtak 12. juna 1919. (13. ramazana 1337.) Broj 43. Agrarno pitanje, i. Kmetsko pitanje u Bosni i Hercegovi­ ni je od nazad 40—50 godina vazda na dnevnom redu. To pitanje je sad jače, sad slabije izbijalo na površinu i o nje­ mu su razbijali glavu mnogi državnici, istoričari, političari itd. Ne ćemo pretjerati ako ustvrdimo, da je baš kmetsko -pitanje bilo glavni raz­ log, da je uslijed agitacije sada raspad­ nute Austro-Ugarske monarhije godine 1872. pukla glasovita »Nevesinjska puška«, uslijed koje su nastale bune i krvoprolića širom cijele naše domo­ vine. To je dalo povoda, da su se ev­ ropske velesile našle pobuđenim, da go­ dine 1878. na berlinskom kongresu da­ du mandat bivšoj Austro-Ugarskoj — dakle onoj istoj, koja je pomoću svoga zlata i svojih agenata te nemire insce­ nirala — da našu domovinu okupira i u njoj uvede »red i mir«. Kao jasan dokaz, da jcliaš kmctovsko pitanje glavni oslonac mandata za okupaciju naše do­ movine, jest sama predstavka (lajiha) tadanjeg austro-ugarskog ministra vanj­ skih posala i delegata na berlinskom kongresu, grofa Andrassy-a, u kojoj je u najcrnjim bojama ocrtao tobož bijed­ no i nesnosno stanje kmetova. Grof Andrassy je u spomenutoj svojoj predstavci kušao da prikaže, kako je stanje bosanskih kmetova od prilike onakvo kakav je bio položaj kmetova u doba feudalizma iz srednjeg vijeka, gdje su vladala načela glebae adstrictus i ius primae noctis, gdje je dakle kmet sa či­ tavom svojom familijom i imetkom bio vezan uz čifluk kao objekat, sa kojim je samo i isključivo vlasnik po miloj volji raspolagao, a da kmet kao sasma bes­ pravno biće, ne samo nije mogao, nego uopće nije smio nigdje tražiti lijeka. Ali ni isti hizmećari tuđinske AustroUgarske kad su god. 1878. došli u našu FELJTON. Merbum M. S. Serdarević: Budimo Muslimani! ♦Svđetak). Islam dalje traži od nas još i rad te poučavanje drugih. Nije dosta, veli, zna­ ti, nego treba i raditi. Naučiti nešto ko­ risno, pa to raditi, te još i druge o tom podučit, to je nešto, što se u Islamu ne može dosta nahvaliti. Dužan je čovjek da ono što znade i drugome kaže, oso­ bito. ako ga on pita. Kriti svoje znanje i vještinu, kako se drugi, osobito koji žele to znati, ne će pomoći, po Islamu je žestoko osuđeno. Prema tome su naši Činovnici, učitelji, muallimi, muderrisi, đaci, taleba, jednom riječi: sva naša in­ teligencija dužni da narod bilo u grado­ vima bilo u solima poučavaju u svemu onome, što je za njega korisno. I kad bi mi, koji sačinjavamo inteligenciju naše­ ga naroda, vršili dužnost kako valja, naš bi narod zaista bio sretan. Raditi, poslovati, djelovati, — to je lozinka Islama. Nerad i ljenčarenje Is­ lam strašno osuđuje. Ovaj mi put na um pada Jedan hadisi-Šcrif, što ga evo odmah i bilježim: »Innallahe juhibbul- moguće strancima da se što više obo­ domovinu, da skidaju sa kmetova lance gate. feudalaca, da oslobode kmeta od robOvo i ovako maćuhinsko postupanje stva aga i begova i da učine jednom spomenutih vlastodržaca bijaše dozlogr­ kraj tome zločinu sredovjekog feuda­ dilo svima slojevima našeg domaćeg na­ lizma, ne nađoše u našoj domovini ni roda bez razlike vjere i staleža i svak traga kmetskim odnošajima, koji bi bili je nestrpljivo iščekivao čas, kada će se slični onima iz vremena feudalizma. toga nesnosnog jarma kurtarisati i kada Sta više, ti vlastodršci, i ako teška sr­ će mu sunce slobode sinuti. S. ca, moradoše priznati, da su bili zave­ deni i da je položaj bosanskog kmeta mnogo i mnogo bolji nego li bijaše onaj Sarajevo, 11. juna. mjeropoha u Srbiji i kolonata u Dalma­ Banjalučki »Novi Život« od 7. o. mj. ciji. Jednom riječi oni nađoše bosanskog donosi ovaj sastavak: »Na 28. maja o. kmeta kao sasma slobodna čovjeka, ko­ g. otputovao je za Beograd Osman Ha­ jeg — ako iole vrši obveze u obrađiva­ džić, okružni predstojnik banjalučki. Iz nju kmet. Selišta i u davanju zakonom njegove okolice čujemo, da je agende odmjerenog haka — ne može ni aga, okružne oblasti predao, jer da se u svoj­ niti iko drugi sa zemlje odstraniti. Da­ stvu okr. predstojnika neće više povra­ kle ukratko rečeno bosanski kmet bija­ titi, nego da će ostati u Beog­ še seljački fideicommis sui generis, koji radu u ministarstvu unutar­ ga pouzdano štiti od osiromašavanja i , njih djela, gdje je osnovano odje­ proletarizovanja. ljenje za Bosnu i Hercegovinu, pa da Prema tome ni ti nametnuti »zaštit­ će on biti šef toga odjeljenja. Mi napro­ nici« bosanskih kmetova, vlastodršci sto ne možemo vjerovat:, kako se mo­ sada propale Austro-Ugarske — prem­ že ovako mjesto povjeriti čovjeku pro­ da su došli da trgaju okove bosanskih šlosti, a naročito sadašnjosti, kakav je kmetova —- nemogoše otvoreno pljunuti Osman Hadžić. Jedan Hadžić, za kojeg istini u lice i poreći posjednička prava je u našem listu javno tvrdeno, da je zemljovlasnika, nego izmisliše nekakvo prema navodima kapetana baruna »kmetovsko pravo«, koje je bilo glavni Spielmarma dobivao po 10.000 K, za kamen smutnje, da se agrarno pitanje svaki u Banja Luku ušvercani vagon kroz punih 40 godina ne samo nije mo­ šećera, što on u svom ispravku nije ni­ glo riješiti, nego se sve više i više začim ni pokušao oprovrći, a kamo li opletalo. povrgnuo, a prema našem mišljenju, ne­ će ga od ove ljage oprati ni parnica, Uostalom od vlastodržaca propale koja se nalazi u toku zbog ove stvari, Austro-Ugarske nije se moglo ničem nego je mnogo veća vjerojatnost, da će boljem ni nadati Treba samo uzeti na iznijeti u javnost činjenice, koje će Haum, da se kod njih sva državnička mud­ džiću biti najmanje ugodne; pa ovakom rost sastojala u načelu »divkle et imjednom čovjeku povjeriti ovako jedno pera« (razadri pa vladaj). Oni su čitav mjesto! svoj rad udešavali na ovoj lozinki i vaz­ Jedan Hadžić, koji ne ima skoro ni­ da su je se vjerno držali. To je uosta­ kakva privatna imetka, koji je došao u lom i sasma pojmljivo kada se znade, Banja Luku sa teškim dugovima, koji da je njihova glavna svrha bila ne da je za vrijeme svog službovanja u Bausreće narod u našoj domovini, nego da njoj Luci u ovo doba nečuvene skupoće što više eksploatišu narodna bogatstva uprav raskošno živio i trošio, a da tih i da ugnjetavajući naš domaći narod o­ mumine....« (Zaista Bog vob vjernika, koji se bavi svojim zanatom i otac je čeljadi, a ne voli ispraznika (besposlenjaka), koji niti je u dunjalučkom niti u ahiretskom poslu). — I kako god treba sticati korisno znanje, tako se treba baviti korisnim radom. Baviti se bes­ poslicom, pače i govoriti ono, što u po­ sao ne pristaje (ma la jani), to je pred­ met strašne osudĆ u Islamu. Raditi onoliko, koliko može čovjek privrijediti za vlastito izdržavanje i iz­ državanje svoje čeljad, te uopće onoga, koga je dužan izdržavati, to je farz, kojim se imenom označuju i najveće vjerske dužnosti u Islamu. Raditi više nego što je potrebno za život, ali u dobroj namjeri, puno je bolje nego dobrovoljno (nafile) klanjati, učiti i postiti. Kakogod je pokudeno raditi da stečeš pa da činiš zla i opačine, da nekome prkosiš i da se spram drugim možeš i&pinjati, tako je naprotiv pohva­ ljeno raditi i teći u namjeri, da pomogneš svojim bližnjim, svojim susjedima ili uopće svome narodu. Hazreti Pejgamber veli: »Men talebedunja halalen...« (Ko traži dunjaluka na dopu­ šten način, da ne mora prositi i da privrijedi svojoj čeljadi i iz sažaljenja pre­ ma svome susjedu, Bog će ga na sud­ njem danu poživiti svijetla lica kao mje­ sec o uštapu; ko pak traži dunjaluka, da se diči i ispinje, doći će pred Boga, a on na njega gnjevan). Drugi Hadisi šerif glasi: »EUialku kljulluhunt...« (Sva su stvorenja Božja čeljad, pa je njemu najdraži onaj, koji najviše koristi njegovim čeljadima). Lijepu nam pouku daju ove Božje ri­ ječi: »Feiza kudijetissalatu...« (Kad se svrši namaz, raziđite se po zemlji i tra­ žite od Božje dobrote (radite, tecite!) sjećajte se Boga mnogo, pa da polučite uspjeh i spašenje), jer nam vele da čim Božje obavimo, možemo i upravo tre­ bamo se odmah prihvatiti rada oko podmirenja svojih potreba i nabave onoga, što želhno. Ne veli se: Kad se svrši namaz, sjedite i razgovarajte se.... Islam nam nalaže dijeljenje zečata, hadž i t. d. te dijeljenje ti sebilillah (u dobrotvorne svrhe) i potičući nas na to, obećava nam veliku nagradu od Boga. Dijeljenje u dobrotvorne svrhe, a oso­ bito u one svrhe, koje idu za očuvanjem vjere i zemlje u kojoj se slobodno ispo­ vijeda Božiji din, naziva Kur’an dobrim zajmom (karzi hasen), Bogu učinjenim, na koji će se mnogostruko vratiti. Ovim nam Islam indirektno nalaže, da što vi­ še radimo i stičemo. Islam postavivši načelo: »El fslamu jalu ve la jula alejhi« (Islam nadvisuje, a ne nadvisuje se) i: »Velillahilizzetu veliresulihi veliimuminin« Bogu pripada Pretplata kruna pola godine 20 kruва. Uredništvo uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. troškova nije mogao pokrivati svojom činovničkom plaćom, to zna čak i onaj, koji zna, da su dva put dva četiri; i prije nego nam to Osman-efcndija raz­ jasni, povjerava mu se ovako mjesto; to je izvan domašaja zdrava razuma, ako su i u gospode u Beogradu principi morala isti, kao i u nas — u provinciji. Ako su mjerodavne faktore pri namje­ štanju Hadžića rukovodile kakve političko-stranačke ideje, onda se moramo zgroziti i od užasa stresti kod pomisli, da je u našoj mladoj državi partajska zagrižljivost tolika, da gazi i ruši i najnajprimitivoiie zasade morala. Baš se pročišćava!« Naravna stvar da mi ne preuzimamo odgovornosti za navode »N. Života« o švercovanju šećera i raskošnom životu, nu osjećamo potrebu ponvono nagla­ siti, da se g. Hadžić mora oprati. Premh tomu je zaista preuranjeno njego­ vo unapređenje, ako nije iste kategorije kao ono g. Grđića. .. Jedna okružnica. Polovicom aprila razaslao je centralni odbor naše organizacije donju okružni­ cu na sve mjesne odbore, pa budući je ta okružnica izašla u banjalučkom »No­ vom Životu«, donosimo je i mi u »Prav­ di« u svrhu, da potaknemo što žur­ nije sređenje ovog pitanja. Ovom prilikom ne možemo a da ne za­ mjerimo redakciji »N. Života«, što je štampala ovu našu internu stvar. Okruž­ nica glasi: »Umoljavaju se svi mjesni odbori na­ še organizacije, da razviju svoje djelo­ vanje u korist imovinske i lične sigur­ nosti muslimana kako slijedi: 1 .) Za srne ta nje posjeda ili tuđe pokušaje da zaposjednu, zaoru ili prisvoje sebi na nedopustljiv način po­ sjed ili dio posjeda muslimana, neka se upute svi predstavnici džemata i mahala u vašem području, da svaki takav slu­ čaj pojedinci prijave vašem, mjesnom kotarskom sudu i kotarskom uredu uz tačnu naznaku: kome je šteta nanešena. veličina i jakost, te njegovu Poslaniku i vjernicima), traži od nas da činimo sve, sa čim ćemo se dignuti i održati na zamjetnoj (kulturnoj, moralnoj, etič­ koj, ekonomskoj i t d.) visini, kako će­ mo — mi a po tom i naša vjera — biti toliko visoki, ugledni i impozantni, da se s nama u tome ne može nitko takmiti Da ovo malo rasvijetlim jednim pri­ mjerom! U jednom mjestu žive muslimani i kršćani Kršćani su izučeni i obrazova­ ni, jer su radini i znadu raditi Trgo­ vina je u njihovim šakama, isto tako i zanati. Zaposjeli su sva mjesta u upra­ vi, te su organi političke vlasti i članovi sudstva sve sami kršćani. Treba li se i izvan ureda obratiti kome za savjet u kakvoj parnici ili moliti za zastupanje na sudu, mora se ići kršćaninu, jer je i advokat kršćanin. Pa i kad se ko raz­ boli, mora ići kršćaninu, jer je on jedini liječnik u tome mjestu. Muslimani su naprotiv neuki i neškolovani, siromašni i bijedni, jer su i lijen­ čine i neznalice: niti hoće niti znadu raditi. Niti imadu svojih kakvih velikih trgovaca, ni posjednika ni zanačija niti činovnika svojih istovjeraca. Oni sači­ njavaju masu prostih radnika i hamala. Po ulicama sretaš prosjake iz krugova muslimanskih. �»PRAVDA* — „ИРАВДА* Strana 2 Страна gdje mu je nanešena, ko mu je štetu na­ nio, kakvu mu je štetu nanio, u kolikoj površini (koliko m2, dunuma, komada i si.), u kojoj vrijednosti i ko su mu za to svjedoci — te da vama saopće kakvu su prijavu i kada predali kot. sudu i kot uredu, a da takvu građu vi bilježite u poseban popis, za što vam se pripošilju potrebni formulari za ispunjenje i da prepis takvog popisa pošaljete central­ nom odboru, (čim prije, tim za vas bo­ lje!) u svrhu sastava jedne predstavke za zemaljsku vladu ili ministarstvo, a po potrebi i za samoga vladara. 2 .) Isto kao što za smetanje posjeda, neka pojedinci također posebno prijave .kot sudu i kot. uredu sve pretrpje­ le štete od prevrata do danas, a i u buduće ako što pretrpe na svom vlas­ ništvu ili u pogledu lične sigurnosti, što se onda ima posebno u popise pobilježi­ ti kod mjesnih odbora za sastav druge peticije za mjerodavne faktore, u kojoj će se tražiti, da se isplati oštećenim na­ knada za pretrpjele štete onako, kako su to mjerodavni faktori već u više na­ vrata našim deputacijama najavili, da će se Štete pojedincima sigurno namiriti. — U tu svrhu mogu služiti iste tiskanice kao za slučajeve navedene pod 1.). 3 .) Neka se popisu u području tamoš­ njeg mjesnog odbora svi oni musli­ mani, koji se bave obrađiva­ njem zemlje, a nemaju dovolj­ no svoga zemljišta za obradu i održanje sebe i svojih porodica u živo­ tu (t. zv. minimum egzistencije) na na­ čin, da se u iskaze tačno ubilježi ime i prezime dotičnih, ime općine u kojoj se nalaze, broj njihovih ukućana, koliko imaju svoje zemlje ili je nemaju nimalo i koliko bi trebali zemlje za obrađiva­ nje, pa da bi se mogli uzdržati u životu. Ovakvi iskazi posebno bi se imali pred­ ložiti centralnom odboru u jednom prepisu za daljnu upotrebu, a u drugom prepisa preko mjesnog kotarskog ure­ da zemaljskoj vladi kao predstavka svih onih muslimana, koji se bave težaklukom, a nemaju dovoljno svoje zemlje za obradu i mole da im se podijeli nuž­ na količina zemlje, da se mognu odr­ žati u životu sa svojim porodicama. 4 .) Da bi se moglo pomoći onim, kao što je gore pod tač. 3.) navedeno, nuž­ no bi bilo, da se mjesni odbori raspitaju za sva prazna produktivna zemljišta u svom kotaru, da ih popišu i te popise centralnom odboru pripošalju kako bi ovaj mogao izraditi je­ dan pregled u čitavoj zemlji kako o po­ trebi za zemljištima (prema toč. 3.) ta­ ko i raspoloživim produktivnim površi­ nama zemlje u pojedinim kotarevima, pa da bi pri tom u nužnim slučajevima mogao "poći na ruku i samim upravnim oblastima sa gotovom građom. Narav­ no, da bi te popise zemljišta trebali taĆno obilježiti; u kojim općinama leže, ko­ like su površine i koje su vrste, te ko­ liko bi se porodica gdje moglo na njih smjestiti. I za ove popise pripošiljemo vam podesne formulare za ispunjenje. Pri ovom treba osobito paziti na to da se ubilježi u primjedbi je ii zemljište op­ ćinsko ili erarsko, te je li potrebno za seljake komšije. Da se ovi poslovi što prije i skladnije obave, držimo da je najprikladnije, ako mjesni odbori u svojim širim sjednicama zaključe, da im dođu povjerenici od po­ jedinih općina po redu danas jedni, a sjutra drugi i za sve potrebe ove okruž­ nice tačno se informiraju, pa da ovi in­ teresente upute što brže do vas, a vi da im budete na ruci dok prijave obave i kod vas se sve u popise unese. Da se olakša pojedincima prijavljiva­ nje istaknutih potreba prilažemo Vam ovdje tri vrste tiskanica za prijave i to pod A) za sud a pod B) za kotarski ured o uzurpacijama posjeda, te pod C) za kotarski ured za pretrpjele štete od krađe. U obrazee pod A) i B) mogle bi se unijeti i prijave za prisvajanje posje­ da ne samo zaoravanjem, nego i uopće, a pod C) ne samo štete od krađe nego i svake druge vrste, za što god se može dokazati da su pretrpljene bigajri hakkin. Smatramo da bi gornje popise kod mjesnih odbora trebalo sačiniti u dva primjerka, od kojih će se jedan poslati ovom odboru za nužnu upotrebu, a dru­ gi (preporučeno) narodnom poslaniku Dr. Halidbegu Hrasnici u Nar. Pred­ stavništvo u Beogradu, koji će takve žalbe moči odmah na mjerodavnom mjestu istaći. Pismene pošiljke za na­ rodne poslanike ne cenzuriraju se po naredbi ministarstva, pa će sigurnije doći i neće se zadržavati na poštama. Kako vidite, ovo su vrlo važna pita­ nja zbog kojih ovu okružnicu šaljemo, pa bez ikakva drugog naglašivanja na­ damo se da ćete se svom snagom dati na posao oko njezina izvršenja i da ćete nas u tom preteći s uspjehom u radu nad svako očekivanje. U ovoj smo okružnici mislili uputiti posjednike i maloposjednike, da zatraže na shodan način naplatu Česima i hakova iz godine 1918. u savezu sa plaćenim porezima te isplaćivanje odštete za iz­ gubljene prihode i t. d. Ali pošto u ovom pitanju — u savezu sa riješenjem agrar­ ne reforme — postoje dublji razlozi, koji govore proti takvih prijava odmah, to će naputci za to uslijediti kasnije, čim dobijemo osvjedočenje, da to treba učiniti. Za centralni odbor »J. M. 0.«: Predsjednik: Tajnik: u. z. Dr. H. Karamehmedovlć. Š. Sarajllć. Kad bi došao u to mjesto jedan stra­ nac, koji recimo niti je musliman niti kršćanin niti i jednu vjeru i pobliže zna­ de, isporedi sada utiske, koje bi na nje­ ga učinili kršćanstvo i kršćani s jedne, te Islam i muslimani s druge strane! Da li u tome mjestu Islam nadvisuje ili se nadvisuje, da li izzet (veličina i jakost) pripada tuđe muslimanima? — Ne će ni kolik trun. Naprotiv će mu biti od­ vratnu Recite mi sada, zar nije dužnost — da! — najveća i najpreča dužnost, da porade ti muslimani na tome, da se iz­ vuku iz onog kala i ništavosti (zilleta), u koju su svojim neislamskim postup­ kom pali, da se dignu kulturno, moral­ no, ekonomski, jednom riječi: u svakom pogledu, kako bi oni, a po tom i nji­ hova vjera drugim imponirali! Recite mi nadalje, zar ne bi na te ljude mrko pogledao hazreti Pejgamber s. a. v. s. — da ustane, pa da vidi, što su učinili od sebe e kako su ponizili din, štq ga je on propovijedao? Je li Svevišnji Bog raži od ovih ljudi, koji svojim halom oprovrgavaju njegove uzvišene riječi: »VelUlahiiizzetu...« Islam i muslimani su s početka, za vremena Ashaba pa i kasnije imponirali tako jako, da su drugi jatimice hrlili u krilo njegovo i trčali pod njegovu za­ stavu. Tu nam je istorija najbolji svje­ dok. vJ Jest ali su oni ljudi bili muslimani. Budimo dakle i mi musliman! Ugle­ dajmo se u njih i pođimo njihovim sto­ pama. Islam traži, da se u svačemu držimo sredine i preporučuje nam umjerenost u svemu. Umjerenost u životu, u uživanju svega dopuštenoga, u radu, u ibadetu. Ljudi, koji su proučavali Islam, došli su do uvjerenja, da je on sama sredina, jer uzima sredinu odbacujući i pretjeranost i nedotjeranost i u akidu (vjerovanju) i u ibadatu (vjerskim obredima), i u ahlaku (moralu) etici. Tako je jednoboštvo sredina između bezboštva i višeboštva. U ibadetu uopće u vjeri pretjeranost ne valja baš kao i nedotjeranost. Naj­ bolji je ovomu dokaz zabrana rehbanijjeta.*) Pretjeranost je u vjeri zabranjena i Kuranom i hadisom. »Ja ehlelkjitabi la taglu fi dimkjum...« (O ljudi knjige,**) ne pretjerujte u svo­ joj vjeri i ne govorite na Boga nego sa­ mo istinu...) »Ja ehlekjitabi la taglu fi điniklum gajrelhakki...« (0 ljudi knjige, ne pretjerujte u svojoj Bilješke. Obnovljenje radničkih organizacija. »Radničke Novine« donose pod naslo­ vom: »Bosanski događaju«: G. Ministar Unutrašnjih Poslova telegraf­ ski je naredio: 1) da se ukida zabrana nad sindikalnim organizacijama u Bo­ sni i Hercegovini; 2) da im se dopusti slobodno funkconisanje d 3) da im se predadu domovi na slobodno rukovanje. Kroz 10 do 12 dana će u Bosni i Her­ cegovinu uputiti naše centralne instan­ cije kao svoga delegata druga Dragišu Lapčevdća. Peru se. Presbiro dostavlja ovo saopštenje: »Zemaljska vlada izdala je 7. aprila o. g. saopštenje da se neće da­ vati potpore pojedincima u obliku izvoznica ili doznačnica. Pošto se i po­ slije te izjave u jednom dijelu štampe *) Rehbanijiet Je po tumačenju Bejzavijinu pretjerana pobožn-ost i dijeta, te prekidanje svakih odnošaja sa svijetom. •*) Ovim se imenom u Kur’anu na­ zivaju kršćani i Židovi. iznose neosnovana sumnjičenja, prinu­ đeni smo da još jedanput najenergičnije demantujemo sve te vijesti Davanja potpora pojedincima u obliku serija ma­ raka ne pada uopšte u kompentenoiju zemaljske vlade, jer je sarajevska di­ rekcija pošta i brzojava neposredno podređena ministarstvu za poštu i br­ zojav. Sve molbe pojedinaca za potpo­ ru u obliku maraka, upravljene na ze­ maljsku vladu smatraće se kao molbe za novčanu potporu«. U idućem ćemo se broju pobliže os­ vrnuti na ovaj ispravak naše vlade, a ovdje ćemo da konstatujemo samo to, da je kasno došao ... Jedan dementi. Pod ovim naslovom donosi »Glas Naroda« ove retke: »Demokratija« donosi ovaj demanti Demo­ kratskog Kluba : Telefonska vijest koju je donio zagrebački »Hrvat« u svom de­ setom broju od) 27. maja 1919., da je članak u kom se napadaju muslimani, a koji je izašao u »Drmokratiji« pisao ministar zdravlja g. Krulj ne odgovara činjenicama, kako je to prema danim izjavama konstatovano na klubskoj sjed­ nici demokratske zajednice, dfžanoj 31. maja 1919. U isto je vrijeme klub ponovno osudio pisca članka: »Zar opet trgovanje«. Interesantno je u cijeloj ovoj aferi, da se traže ljudi, koji nijesu pisali onaj famozni napadaj na nas muslimane. A mnogo je lakše i jednostavnije, da se krene*prečcem. U redakciji se zna ko je pisac, pa je jednostavnije da on poliže ili frkne napolje. Ovako se najbolje začepiti usta nagađalin^u Samo je pitanje, bi li g. dr. Krulj. mogao naći ovako požrtvovna džabeliju. Г onda se čini, da je pisac pogolema zvjerka, dok ga ovako okolišaju. Rad u tuđini. U krugovima naše dele­ gacije u Parizu održano je inorjativom g. Slobodana Jovanovića, profesora javnog prava na beogradskom univer­ zitetu više predavanja o prilikama i uređenju pojedmiih pokrajina kraljevine SHS. Ta predavanja održana u užem krugu služila su za informaciju delega­ tima iz drugih pokrajina d znatno su unaprijedila međusobno upoznavanje. Do sada su predavali: g. Slobodan Jovanović o Srbiji, dr. Melko Cingrija o Dal­ maciji, Rad, Bošković o Crnoj Gori, dr. Pitamec o zaštiti manjina obzirom na one dijelove našeg naroda, koji će doći pod tuđe gospodstvo i Vjekoslav Jelavić o uređenju Bosne i Hercegovine, naročito istaknuvši njihov pređašnji podređeni položaj prema Austro-Ugarskoj u političkom i ekonomskom po­ gledu. Gsp. Vjekoslav Jelavić, stručni eks­ pert naše delegacije na kongresu mira, održao je 28. prošlog mjeseca pred đa­ cima viših pariških ^trgovačkih škola predavanje o ekonomskim prilikama kraljevstva SHS. Organizacija zaštite djece u drža­ vi Srba, Hrvata i Slovenaca. Piše: Dr. Eug. Sladović pl. Sladoevički. Rad i nastojanje oko zaštite djece do­ biva svaki dan konkretnije oblike. U po­ sljednje se vrijeme i kod nas prešlo iz vjeri neopravdano i ne pristajte za ćejfom onih ljudi, koji su još otprije zašli u bludnju, druge zaveli i sami skrenuli s pravog puta!) »Ijjakjum velguluvve fiddini...« (Ču­ vajte se pretjeranost! u vjeri, jer je uni­ štila one, koji bijahu prije vas — pre­ tjeranost u vjeri.) »Inneddine jusrun...« (Ova je vjera (Islam) zaista lahka. Niko se s vjerom ne može nadmetati u strogosti i žestini, da ga ona ne će nadvlajdati (on će šu­ štati i pasti), za to idite sredinom i pr> bližujte se k njoj!) Navedena dva ajeta i dva (vjerodo­ stojna) hadisa i odviše jasno govore, a da bi im trebao komentar. Islam već samo time, što u jelu, piću i u svačemu drugom nalaže strogu umjerenost i što strogo nalaže čistoću, poklanja pažnju našem zdravlju toliko, koliko nijedna druga vjera. Ne trebam ovdje isticati ono. iz čega bi se vidjelo, koliku važnost Islam polaže čistoći. To je i odviše poznato. Samo ću reći i ov­ dje, da možda ni jedna vjera na svijetu ne poklanja Čistoći pažnje koliko Islam. Jest, ali na žalost se mi, muslimani, bar većina nas, a osobito oni u selima, slabo držimo ove vjerske odredbe, kao što slabo uvažujemo i druge njezine savjete i naputke. Sve što će naškoditi bilo — tjelesnom, bilo umnom — zdravlju, po Broj 43 teoretičkog stručnog i novinarskog ras­ pravljanja na praktično provađanje. To je podjedno ono polje javnog rada, na kojemu se u plemenitoj i rodoljubnoj utakmici možemo naći svi zajedno. Naša djeca trebaju obilne pomoći i zaštite. Mi smo dužni da se za njih brinemo, jer u njima je sva naša budućnost Država i društvo dužni su sudjelova­ ti u tom radu. Dužnost države leži u njezinoj svrsi i ustrojstvu, a dužnost društva je moralna i narodna. Država ne može dati zapuštenoj i osirotjeloj djed ono, što joj daje društvo. Društvo treba da takvom djetetu dade odgoj i socijalan položaj, da mu zamijeni oca i majku, da mu pruži puno srce i ljubav. Zato vidimo, da je karitativni i kulturnosocijalni rad podijeljen između društva i države. Jedan njegov dio vrši privat­ na inicijativa i djelatnost privatnih dru­ štava i organizacija, dok drugi dio izvršuje državna uprava. Pošto taj rad ne podnaša onaj način rješavanja i uredo­ vanja, koji je poznat pod imenom »bi­ rokratizma«, nego traži e 1 a s t ic i t e't u shvaćanju i provađanju onih mjera, koje se prema različitim prilika­ ma pokažu kao potrebne, iziskuje sama narav toga rada, da ga u najvećoj mjeri provađa privatna inicija­ tiva, koja može u svakom pojedinom slučaju potrebitu pomoć pružiti brže i djelotvornije od državnoga upravnog aparata, koji je prečesto spor i paragrafiran. Stoga vidimo, da u kulturnim i naprednim državama privatna društva i privatne organizacije izvršuju najveći dio socijalnog rada, a država ih u nji­ hovom plemenitom nastojanju samo pot­ pomaže. Tu pomoć pruža država u ma­ terijalnoj i moralnoj potpori. U Engle­ skoj i Sjedinjenim Državama Sjeverne Amerike izdržavaju privatne organiza­ cije ne samo dječija skloništa, sirotišta, kolijevke itd., nego i škole, dječije bol­ nice, nahodišta. odgojilišta itd. U tome leži i tajna odličnih uspjeha, koji se tim načinom postizavaju. Kod nas Hrvata i Srba djeluje na tom polju javne skrbi priličan broj privatnih kulturnih i humanitarno-socijalnih dru­ štava, kojima je svrha, da zaštite i od­ goje djecu, koja su zapuštena. — No njihov rad nije jedinstveno udešen, ne­ go je raštrkan. Time se cijepaju sile, a ne postizava se ni racionalna zaštita. Jedno takvo društvo ne zna za drugo, često ne stoje ni u kakvoj vezi i ako im je jednaka svrha, za kojom idu. Prilike, u kojima mi živimo, nijesu tako razvi­ jene, da bismo sve mogli tražiti od pri­ vatne incijative. Kod nas nije posvemašno razvijena ni svijest o zajedničkom i općenitom radu, pa je u većoj mjeri po­ trebna potpora državne uprave, kako bi se skladnim djelovanjem jedne i dru­ ge akcije postignuo željeni uspjeh. Na tom je polju prvi korak uči­ njen u Hrvatskoj. Ondje je još prije početka svjetskog rata opstojao veliki broj društava, koja su osnovana u sva­ kom većem i manjem mjestu, a koja su prema svojem programu radila na soci­ jalnom polju. Da se taj rad pojednostav­ ni, da se uopće dobije njegov prijegled, osnovan je banskom naredbom broj 5927/prez. od 2. srpnja 1914. »Središ- Islamu je zabranjeno, te onaj, koji hoti­ mično i znajući počini nešto, su čim će narušiti svoje zdravlje, čini po vjeri ve­ liki grijeh. Bacati sebe u pogibelj, pa u kojem bilo pogledu u Kur’anu je izrije­ kom zabranjeno. Čovjek, koji bi na pr. bio na umoru od gladi, a imao pri ruci svinjetine ili mrljine, Hi od žeđi, a na raspolaganje mu bilo vina morao bi to upotrijebiti, da se spasi od pogibelji. Ako bi iz »prevelike pobožnosti« pustio se da umre, ne htjednuvši upotrijebiti spomenutih, inače vjerom zabranjenih stvari, umro bi kao jedan veliki grijeŠnik. Okolnost da je Islam bio prvi, koji je ustanovio kontumac (karantenu), za­ branivši i ići u mjesto, gdje hara kuga kao i izlazenje onima, koji su se u do­ tičnom mjestu zavrnuli, — najbolje ka­ že, koliko Islam drži do nas i našega zdravlja. Radđ ovih i ovakiih stvari, što ih Islam traži od svojih Sljedbenika i radi njego­ vih mudrih uredaba i ustanova u svako­ me pravcu, islamski naučenjaci definuju vjeru kao jednu Božju ustanovu, koja vodi sreći 1 blaženstvu na obadva svi­ jeta. Budimo pravi muslimani, pa ćemo biti veliki i jaki, snažni i moćni, ugledni i impozantni, te i na dunjaluku i na ahiretu sretni i blaženi! Još Jednom: budimo muslimani! �„НРАВДА* — »PRAVDA*/ .u zemaljski odbor za zaštitu Ladica mobilizovanih i u ratu pogivojnika iz Hrvatske« u Zagrebu. Taj je odbor službeno središte a sav socijalno-politički, karitativni, kulturni i ratnopripomoćni rad u Hr­ vatskoj. Kasnijom ba n sk om n a r edbom broj 2921/prez. od 18. srpnja 1917. Udana je točna organizacija toga od­ bora, koji je svoju djelatnost protegnuo ла čitavo područje Hrvatske. Njegova je zadaća, da uredi i jedinstveno pro­ vede dobrotvorni rad oko zaštite poro­ dica mobilizovanih i u ratu poginulih /vojnika; da se brine za valjan duševni i tjelesni uzgoj mladosti uopće; da vodi prijcgled nad dobrotvornim zavodima i društvima cijele zemlje i da promiče nji­ hovo nastojanje, da ono bude što jedinstvenije, a napose, da vrši nadzor nad podređenim uredbama, i to u prvom re­ du nad radom županijskih, gradskih i mjesnih odbora te povjereničkih vijeća i povjerenika. Osim svega toga zadaća jc toga Odbora, da u svim stvarima za­ štite mladeži savjetuje i podupire hrvat­ sku vladu i da u tom pravcu daje poti­ caje kako zakonodavstvu, tako i držav­ noj upravi. Taj je odbor sastavni dio hrvatske .vlade, odjeljenja za unutarnje poslove, ali nije organiziran birokratski, nego mu stoji na čelu posebni predsjednik, koga imenuje hrvatski ban. Članove Središnjega Zemaljskog Odbora u Za­ grebu imenuje ban. Taj Odbor vodi sve •spomenute poslove za cijelu zemlju. U »tome ga pomažu niže organizacije, i to: 1. Županijski Odbori, koji su osnovani u svakom sijelu županije (naJša okružja). Ti se odbori brinu za gor­ nje poslove svoga županijskog područ­ ja. Njihov je predsjednik veliki župan, a tajnik županijski školski nadzornik. 0stale članove, i to po jednoga člana iz svakoga grada i kotara županijskog područja, imenuje veliki župan. Županijski Odbor pomaže osim osta­ loga svojim savjetom sudovima u svim .stvarima skrbi oko mladosti, a ide na ruku i sirotinjskim povjerenstvima, te redarstvenim, školskim i upravnim ob­ lastima. Napose se brine oko toga, da se sredstva, koja mu stoje na raspolaga­ nju, pravedno podijele prema potrebi. Pojedini odbornici treba da na sjedni­ cama, koje se obdržavaju barem, jedarrfput svakog mjeseca, izvješćuju o sta­ nju i zaštiti siročadi, te siromašne djece uopće. O svome djelovanju šalje svaki treći mjesec izvješće Središnjem Ze­ maljskom Odboru, od kojega prima po­ trebite upute. 2. GradskiOđborl, koji su osno­ vani u gradovima Zagrebu, Osijeku, Va­ raždinu i Zemunu. Na čelu im stoji na­ čelnik grada. Tajnika imenuje načelnik. Ostale članove odbora imenuje svake treće godine gradsko zastupstvo izme­ đu uglednih i za dobrotvorni rad zauze­ tih muških i ženskih građana. Osim tih imenovanih odbornika dolaze u te od­ bore kao virilni članovi: dušobrižnici sviju vjeroispovijesti, ravnatelji pučkih škola i gradski fizik. Njihovo područje rada jednako je onom županijskih odbo­ ra, a neposredno su podređeni Središ­ njem Zemaljskom Odboru. U ostalim većim gradovima: Senju, Bakru, Sisku, Karlovcu, Petrinji, Ko­ privnici. Bjelovaru, Požegi, Križevcima, Brodu, MitrovJci, Srijemskim Karlovci­ ma. Petrovaradinu i Sušaku osnovani su gradski odbori jednako kao i u rečenim većim gradovima (Zagreb itd.), samo su u svome djelovanju podređeni Županij­ skom odboru. 3. Mje sni odbori osnovani su za sva trgovišta i općine. Neke članove imenuje županijski odbor između muš­ kih i ženskih građana, koji se osobito brinu za te poslove, dok su dušobrižni­ ci, ravnatelji pučkih škola i liječnici vi­ rilni članovi toga odbora. 4. Povjerenici. Na prijedlog žu­ panijskog (ili mjesnog odbora osniva Središnji Zemaljski Odbor po cijeloj zemlji povjerenike i povjerenice. Ti se izabiru između dušobrižnika (vjerskih službenika), uČitelja(-ica) i drugih ljudi • dobra srca onoga kraja. Njihova je za­ daća, da točno nadziru tjelesno i du­ ševno, a napose religiozno i ćudoredno napredovanje svakoga osirotjeloga i za­ puštenog djeteta, pa i onoga, koje ne traži nikakve potpore. Da se taj nadzor mogne što uspješnije sprovesti, ne smi­ je nijedan povjerenik nadzirati više od deset oslrotjele djece. Svi su povjerenici(-ice) članovi gradskog i mjesnog od­ bora. 5. Povjcrcnička vijeća« On­ dje, gdje nema ni gradskih ni mjesnih •odbora, sačinjavaju povjercnici(-icc) iz­ vjesne školske općine povjereničko vi­ jeće. Predsjednika i tajnika izabiru sami povjerenici između sebe. Tome vijeću pripadaju i svi vjeroučitelji, učitelji(-ice) pučkih i građanskih škola te općinski liječnici. Mjesnom odboru i povjereničkom vi­ jeću je zadaća, da sastave imenik sve zapuštene i osirotjele djece (ne samo ratne siročadi), da nadziru savjesno vr­ šenje dužnosti sa strane povjerenika, i da o svemu radu svaka tri mjeseca pod­ nose iscrpiv izvještaj Središnjem Ze­ maljskom Odboru. Svaki odbor i vijeće pozvano je, da predlaže i savjetuje više odbore i sve oblasti u stvarima i potrebama zaštite mladeži i djece uopće. (Nastaviće se). Pregled. Priznaje nas i Francuska. Francuski poslanik u Beogradu vikont De Fontnej primio je iz Parisa zvanično saopštenje, da je vlada francuske republi­ ke priznala kraljevstvo Srba, Hrvata 1 Slovenaca, o čemu je poslanik izvijestio našu vladu. Time je našu mladu državu priznala cijela ententa izuzam »junačku« i »vi­ tešku« Italiju. Pitanje Baranje. Vijeće četvorice ko­ načno je odlučilo da imade Jugoslaviji pripasti Prekomurje i veći dio Baranje. Naši se delegati time ne zadovoljavaju, već traže čitavu Baranju napose njezin sjeverni dio, koji je napučen u velikom dijelu našim narodom. Jadranski problem. Ministar vanjskih posala dr. Trumbić ovako se je izjavio o jadranskom problemu: 1) Wilson sto­ ji na svom nedavno istaknutom staja­ lištu i izjavljuje da će prihvatiti samo onakav kompromis, na koji još prije pristanu obje stranke. Ipak je bio spo­ razum sa američkom delegacijom, da jugoslavenska delegacija odgovori na ta­ lijanski predlog. Jugoslavenska delega­ cija odgovorila je na taj predlog, da u načelu prihvaća misao riječke lokalne autonomije, samo da uzmogne zadržati i produžiti veze sa saveznicima i u ta­ danjim okolnostima, ali traži korekture. Granica riječke države smije ići samo do Rječine, a prijeći ne. Ne smije obu­ zimati Sušak ii otok Krk koji moraju ostati jugoslavenski. 2) Državica mora opsizati sudbeni okrug Pazin, Labin, Puzet, Volosko i otok Cres. 3) Vanj­ ski (dalmatinski/otoci, koji leže pred Zadrom i Šibenikom moraju pripasti Jugoslaviji. 4) Vanjski otoci Lošinj, Vis i Lastovo neka pripadnu pod suverenitet saveznih naroda, da Italiji budu na taj način osigurane strateške granice. 5) Jugoslavenska delegacija zahtijeva kon­ cesiju popravka granica u Koruškoj i slovenskim župama u Mađarskoj. 6) 0sim toga ima Jugoslaviji pripasti 250.000 tona bivše austrijske trgovačke mornarice. Stanje u Koruškoj. Službeni komunike vrhovne komande za 7. juni glasi: Pošto Austrijanci nisu primili naše uslove do datog im roka, to su naše po­ bjedonosne trupe ušle u Celovac (Klagenfurt) 6. juna prije podne, da bi us­ postavili red u varoši, koju je neprija­ telj bio evakuisao. Međutim istoga da­ na u 16 časova austrijski delegati pot­ pisali su primirje, po kome u našu zonu ulazi Celovac, Gospa Sveta, Velikovac i Sveti Pavle. Sjeverno ođ naše zone postojaće i jedna neutralna zona. Nepri­ jateljstva su prestala 6. juna u 19 ča­ sova. Austrijanci su dužni da naknade štetu, počinjenu njihovom majskom ofensivom. Zahvala junacima. Prijestolonasljednik A 1 c k sa n d ат, kao vrhovni komandant cjelokupne vojske izdao je ovu nared­ bu: »Potpisujući ukaz o demobilizaciji trećeg poziva srećan sam što javno mogu iskazati svoje puno priznanje i zahvalnost vrlim trećepozivcima na če­ stitoj i predanoj službi svome vrhovnom komandantu i svojoj otadžbini. Negledajući na svoje već odmakle godine, ne vodeći računa što ste većina još odavno prešli zakonsko doba službe u trećem pozivu, ne obzirući se na og­ romne teškoće bavljenja i izgnanstva van domovine, vi, obveznici trećeg po­ ziva pokazali ste primjerom vašoj djeci i mlađim pokoljenjima kako treba slu­ žiti svoju otadžbinu i vršit svoju duž­ nost do kraja. Kako u borbi, tako i na predugim marševlma i na ostalim teš­ kim ratnim službama vi ste bili bez straha i prekora. Vi ste bez gunđanja podnosili sve oskudice i teškoće, neiz­ bježno skopčan^ sa ratom. Vi ste svojim moralom i istrajnošću ulivali povjerenje u duše mladih vam drugova i očeličili njihovu volju za borbu do kraja, a samo takovom vo­ ljom mogli smo i zadobiti pobjedu nad neprijateljem i ostvariti našu narodni ideju ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slo­ venaca u jedno veliko zajedničko kra­ ljevstvo. Budite gordi onim, što ste učinili. Vaša je zasluga u toliko veća, što ste postigli u posljednjim godinama vaše muške snage, kad bi već imali pravo na odmor i počivku. Idite vašim domovima i pričajte omladini vaše pod­ vige, vaša djela, vaše muke i patnje. Želim vam, da u velikm i slobodnom kraljevstvu, koje ste i vi stvarali uži­ vate u miru, koji nastupa sve blagoda­ ti i sreću, koje ste velikim žrtvama zadobili. Živjeli moji nepobjedivi i hra­ bri junaci trećeg poziva!« Turska mirovna mesija. »Matin« ja­ vlja, da se u Parisu očekuje dolazak velikog vezira Damad Ferid paše i Kemal bega; oni dolaze službeno, da ih konferencija sasluša, ali ne kao puno­ moćnici. »Excels«ior« piše o tome: »To je mi­ sija stručnjaka, a ne punomoćnika. Još nema zbora o ugovoru sa turskim car­ stvom«. »Action Francaise« veli tako­ đer, da je vijeće četvorice odlučilo, da će saslušati turske zastupnike ne kao punomoćnike, već kao stručnjake; ne radi se dakle o kakvom pregovaranju, koje bi se odnosilo na budući ugovor. Francuska štampa odobrava, što se vijeće odlučilo, da sazove Turke. Jedini »Eclačr« i »Oeuvre« vide u toj mjeri nepravednost prema Turskoj. Carigradski patrijarh proti Turskoj. ✓»Temps« objavljuje spomenicu ekvmenskog patrijarha, upućenu mirovnoj kon­ ferenciji. Spomenica se bavi time, da li se ima ostaviti sultan u Carigradu, pa razglaba to pitanje sa stanovišta prava naroda, da sami odlučuju o svojoj sud­ bini. Ako ne bi moguće bilo ispuniti že­ lju Grka i Jermena, (Kakvo li je to n arodno »samoodređenje«? Pr. ur.) da budu prisajedinjeni s Grčkom, onda — veli spomenica— pomenuti narodi to­ plo žele, da save-z naroda povjeri Grč­ koj mandat nad Carigradom; jer dok Carigrad bude pripadao Turskoj, ne će nikad biti mira. Jedimo je moguće rje­ šenje to, da se sultan opremi u Anatoliju. Moreuzi se mogu internacionalizovati. Drsko izazivanje. Da, drski izaziv. U bilješci »Neobavi­ ještenost iH izazivanje?«, što je u pro­ šlom broju namijenismo uredništvu »Glasa Naroda« raščinismo trččavost jednog nastojanja g. profesora НакЦе Hadžića i stavismo pitanje, da li se ove stvari u list f u r t i m a š e ili se s njima solidariše i samo urednštvo. Subotnje pisanje »Glasa« dalo nam je dokaz, da se radi o furtimašenju, jer je subotnjj »mozaik« zaista pravi odraz osjećaja, što vladaju u razbješnjelom srcu profesora Hakije kojem čak i jedno »Zvono« želi — bolju pamet. S toga ne ćemo zalaziti u raščinjanje pravog i čistog jala, koji viri iz svakog retka, što je namijenjen »mrač­ nom Osvitanju*« niti ćemo da ulazimo u kakvu obranu samog društva. Za ovaj napadaj može se »Osvitanju« samo čestitati, jer je odavno rečeno, da »nije ni vuk, za kojim psi ne laju«. Mozaik osjećaja desavuisanog kulturtregera glasi: »Osvitanje« se zove jedno društvo mladih musliman­ ki, koje je sebi postavilo zavidnu zada­ ću, da prosvjetom i kulturnim radom podigne duševni nivo bosanske musli­ manke i da od nje učini dostojnog i ravnopravnog člana našeg društva. Mi smo još odmah čim se ukazala prva svjetlost ovog »Osvitanja« dobrim že­ ljama pozdravili njegovu pojavu, ali nam je ipak, pored svega toga, ostalo nešto skepse, jer su iza ovog svi­ tanja stajali takvi elementi, koji susveprijenegolinosioci svjetlosti Iza »Osvitanja« stajao je mrak. Ovaj je mrak u posljednje vrijeme toliko preuzeo snagu u ovoj kulturnoj pojavi, da je sasvim pokrio i sakrio njeno lice. »Osvitanje« je kao i lucus a non lucendo, od njega ne dolazi zora. Nego nešto drugo. U »Osvitanju« je bila kao odbornica i gđica Almasa I., učiteljica na musli­ manskoj djevojačkoj školi u Sarajevu. Grijeh ove gospođice je taj što se zaru­ čila i vjenčala sa jednim profesorom muslimanom, koj je mišljenja da islam Страна 3 Strana ne brani pravovjernim noše­ nje šešira i da muslimanke mogu otkriti svoje lice. Ovaj grijeh je tako strašan da su gospođicu jednoglasno isključili iz društva i njegove sredine. Tako je započelo »Osvitanje« i u praksi svoj kulturni rad, da pokaže cije­ lom svijetu kako ono misli dati slobodu muslimanskoj ženi, kako je umije podići na viši kulturni stepen. Slu­ čaj gđice Almase I. je toliko rječit i jasan, da potpuno osvjetljuje mračno rađanje zore u ovom »Osvitanju«. Ali još je interesantniji komentar, koji se tom prilikom čitao u jednom listu »ju­ goslavenskih« muslimana. Njegov zavr­ šetak glasi: »Žalimo je, ali smo preči sami sebi. Sama pala, sama se ubila! (Uskličnik meću, po svoj prilici, nosioci svjetiljki u »Osvitanju«). Mi se potpuno solidarišemo sa postupkom vodstva »Osvitanja«, a jednom zgodnom prilikom osvmućemo se potanje na upadljive slu­ čajeve, koji pobuđuju nepovjerenje i smetaju našem zdravom kulturnom raz­ vitku«. Ove bi se posljednje riječi sma­ trale finom ironijom kad ne bi bile stra­ šan sarkazam. Ova »sredina« misli, da će samo tako ubrzati zdravi kulturni razvitak muslimanskog elementa ako što energičnije bude zavija­ la i umotavala ono što hoće da se razvije. Ovo »Osvitanje« mi­ sli, da će muslimanskoj ženi svanuti sa­ mo onda, ako se potpuno zakloni od svih zraka svjetlosti, koje do nje dopi­ ru. To se zove »zdravi kulturni razvi­ tak«. To je možda i tačno kad se posmatra sa gledišta mraka. Ali sa gledi­ šta »Osvitanja«, to je laž. Stoga molimo, da se metne pravo ime. Mi predlažemo *S m r k a v a n j e«. Naši dopisi. G. Vakuf, 10. juna. Propaloj austrijskoj upravi i njenom režimu zaglupljivanja širokih narodnih masa nije bilo nikako po volji gospo­ darsko, ekonomsko i kulturno pridignuće našeg naroda uopće, a nas muslima­ na napose. Nije joj išlo u račun, da se mi muslimani gospodarski ojačamo, ekonomski pridignemo i kulturno razvi­ jemo. Da je to tako i da je upravo maćuhinski postupala sa nama pored mno­ go drugih dokaza evo još jedan, koji na enklatantan način u pravoj slici poka­ zuje njeno neraspoloženje naprama na­ ma muslimanima. Naše mjestance na­ stanjeno je pretežnim dijelom sa musli­ manima. Broj pučanstva u G. Vakufu (gradu) ustanovljen je prilikom popisa u oktobru 1910. godine sa ukupno 1953 duša. Od toga je Srba pravoslavnih 7. Hrvata katolika 373, a muslimana 1566. Od nazad 8 godina nijesmo imali mu­ slimana učitelja na ovdašnjoj narodnoj osnovnoj školi i ako su kako se vidi iz gornje statistike muslimani pretežniji. Više smo puta molili za učitelja musli­ mana i to je uvijek bio: »glas vapiju­ ćeg u pustinji«. Sada smo opet u febru­ aru о^ g. zamolili zemaljsku vladu za namještenje učitelja muslimana. I ako do danas ne dobismo na tu molbu nikakva rijšenja, nijesmo izgubili nadu, da će se zemaljska vlada odazvati na našu oprav­ danu molbu. Ako je išlo u račun tuđin­ skoj propaloj upravi, da smo mi musli­ mani u džehaletu i neznanju, mraku i tmini, neprosvijećeni i nazadni to ne ide u račun i ne smije da ide našoj narodnoj vladi, jer i mi smo jedan dio naroda, koji sačinjava našu mladu i svima nam jednako dragu državu. Drzak napadaj. Oružnički stražmeštar Michailo Ghill u društvu sa nepoznatim osobama napao je dne 4. juna t. g. u sri­ jedu u 1 sat poslije ponoći na kuću Al­ mase Rogonjić, čiji je suprug prije 10 dana umro. Almasa je u kući sama i taj napadaj je poduzet s namjerom, da tu nevinu žensku obesčasti i ogorčenje iza­ zove kod ovdašnjih muslimana. Na nje­ no zapomaganje doletio je Hasan Diz­ dar i kad je razumio o čemu se radi od­ letio je po stražara, i kada je ovaj do­ šao, Ghill je dao vatru petama. Bježe­ ći pjevao je švapske pjesme, što je valj­ da značilo, da se on ne boji stražara. Stvar je odmah prijavljena kotarskoj is­ postavi, pa se opravdano nadamo^ da ovaj barbarski napadaj drskog i izazov­ nog crno-žutog uljeza ne će proći ne­ kažnjen i ovo iznoseći na javnost svra­ ćamo pažnju krilnog zapovjedništva u Livnu i zapovjednika oružnika za kotar bugojanski poručnika g. Bilića sa mol­ bom, da drskog napadača ne samo kaz­ �Strana 4 Страиа ne nego i premjeste sa oružničke postaje u Gor. Vakufu i nama za nanešenu po­ vredu kućnog praga, svetinje svakog poštenog čovjeka, dadne na taj način zadovoljštinu. Adže. Domaće vijesti. V't>ljelenje trafika. U pošljađnje vrije­ me stižu nam tužbe, da se u mnogim mjestima po najnovijoj naredbi delega­ cije ministarstva financije oduzimaju dosadašnje dozvole za prodru duhana i dijele novim prodavačima. Kao u sva­ kom postupku bosanske vlade, tako se i kod podjele trafika čine muslimanima velike nepravde-^oznajemo n. pr„ da je u Maglaju «vom prilikom dobio do­ zvolu za prodaju duhana samo jedan musliman, a sve ostale pravoslavni, i ako je varoš Maglaj pretežno musli­ mansko mjesto. Mi tome ne bi ni pri­ govarali, da su dozvole dobili ljudi sla­ ba materijalnog stanja, već su i ovdje kao i u mnogim drugim slučajevima pomagane gazde, a odbijani čak i in­ validi muslimanu Medu onima, koji sa­ da dobiše dozvolu, imade jedan, koji imade još dvije dozvole za prodaju du­ hana na selima, a drugi, koji je za vri­ jeme rata u aprovizaciai zarađivao pare. Naši poslanici namjeravaju, da o svim ovakim nepravdama, o kojima .smo mi dosele pisali, povedu riječ u narodnom predstavništvu, pa molimo sve naše mjesne odbore i prijatelje naše organi­ zacije, da nam jave sve podatke o eventualnrm nepravdama, koje su uči­ njene muslimanima pri podjeli duhan­ skih dozvola. Anketa o agrarnoj reformi u Beog­ radu. Ministar za agrarnu reformu sa­ zvao je predstavnike zemljoposjednika iz svih krajeva naše države radi anke­ te o zasnovanoj agrarnoj reformi An­ keta će se obdržavati 17., 18. i 19. o. mj. I »Udruženje zemljoposjednika B. i H.« pozvato je brzojavno od ministra za agrarnu reformu, da izašalje do 6 de­ legata na rečenu anketu, o čemu će se odlučiti na sjednici centr. odbora, koja je zakazana za 14. o. mj. Zahvala Regenta. Na brzojavni poz­ drav centralnog odbora »Udruženja zemljoposjednika B. i H.« odgovorilo je Njegovo Kr. Visočanstvo PrijestolnasIjedmk Regent Aleksander slijedećim brzojavom: »Zemljoposjednicima B. i H. najtopli­ je zahvaljujem na pozdravu, poslatom mi sa sastanka. Aleksander«. Dobar odziv regruta. Prema izvje­ štajima pojedinih krugova odziv regru­ ta je odličan. Na regrutovanje nisu do­ šli samo oboljeli regruti. Briga za radništvo. Ministar za socijal­ nu politiku sprema zakonski predlog o osiguranju radnika naše države. Zakon predviđa osmočasovni rad, fcodizanjt svijetlih radionica, radničkih stanova, bolnica i druge potrebe radnoj klasi Neopravdan postupak gradske аргоvizacije u D. Vakufu. Tuže nam se iz Prusca: Ovih dana prispio je jedan va­ gon šećera za kotar bugojanski, od če­ ga je otpalo gradskoj aprovizaoiji u D. Vakufu 25 m. Taj je šećer podijeljen građanima grada D. Vakufa i to 1 kg po osobi, dok općine, medu kojima je i Prusac nijesu dobile ništa. Iznoseći ovo na javnost pitamo zemaljsku vladu čijom je krivnjom ta nepravedna podjela usli­ jedila, te da li samo vakufljani imaju pravo na tako rijetke, a prijeko potreb­ ne vikkialije ili i svak drugi. Molimo, da se ta pogrješka ispravi i šećer svima kao što je uvijek činjeno jednako podi­ jeli, jer to traži i Božji i ljudski zakon. Poziv na skupštinu. Od člana Nar. Predstavništva & dra Živka Nježića primismo ovo pismo: »Gospodine uredničel Molim Vas, da u Vaš cj. list uvrstite ovo: Radi opšteg znanja javljam, da ću doći na zbor, koji će se održati u Da­ njoj Luci 22. o> mj. Svrha je moga putovanja u Banja Lu­ ku, da referišem o stanju, u kome se nalazi agrarno pitanje i da neposrednim dodirom s narodom provjerim sam svo­ je nazore o ovom pitanju, kako bih mo­ gao i dalje pravilno da tumačim nje­ gove istinske želje. Ma da je ovaj zbor zakazala demo­ Broj 43 Број .PRAVDA" — „ПРАВДА" kratska stranka, ja ipak, na svoju odgovo-rnost, pozivam da na nj dođu svi, ,koji se interesuju za agrar bez obzira na stranačku orijentaciju i bez razlike na vjeru i pleme. Gosp. uredniče, mnogo Vam hvala. Dr. Ž. N j e ž i ć, član agrarnog odbora. Svraćamo pažnju na ovaj poziv, a u kojem od idućih brojeva označićemo svoje stanovište o ovome pozivu. Пододбори и повјервнмци »Просвјвте«. Молимо с®е пододборе н павјерв’ нике »Просвјете«, да пошаљу сав ужупљеви новац и обрачул, и да јлве тачан (»poj чланова најдаље до 7. (20.) јува. Ово je шггребло ради жшјештаја за Глшвну Просвјетииу скуиштину. Главни Одбор »Лроевјете«. Прослава Видов-дана у Сарајеву. Изаслакици Главнога- Одбара! Просвјсте, Папретка, Уједнњеног Српског и Хрватског Сокола, Добротворне Просвјетне Задруге Југословенкл, Добротворне Задруге Српкиња, Српског Занатлијског Удружвња, закључили су на предкопференцији одржаној 6. јуна да замоае лреставнмве свјгх културних усташова и преставникевојскс у СаЈрајеву, да заједнички одрже сасгавак и утврде програм свечаности. Ова *прва копференција одр»ahe се у сриједу 26. маја (11. јуна) 1919. у 18 сати na ввчер. Да сазове преставнике предконференција1 опуномокила je r. Симу МирковггЕа, предсједнлка Главнога Одбора Просвјете. Gospodarstvo. Ukinuta slobodna trgovina. Ministar­ ski savjet ukinuo je slobodnu trgovinu i stavio je pod kontrolu vladinih or­ gana. • Brašno za Jugoslaviju. Na Rijeku je prispjela pošiljka iz Amerike od 6000toma brašna, određena za Jugoslaviju. Naš trgovački promet sa Češkom. U ugovoru što je sklopljen između kon­ trolne i kompenzacione uprave za me­ đunarodni promet u Pragu i centralne uprave za trgovački promet sa inostranstvom u Beogradu, predviđeno je da ćemo mi uvesti iz Čehoslovačke ovu količinu robe: mjesečno 12.000 tona ugljena, od čega najmanje 2000 tona plinskog, i 500 tona kovačkog ugljena, 4000 do eventualno 8000 tona koksa, 600 vagona šećera za tri mjeseca i 15 do 20 vagona žigica mjesečno. Kod do­ bave tih artikla ne će moći sudjelovati privatnici, već će ju provoditi sama dr­ žava. Uvoz ovlaštenim trgovcima i obrtnicima dozvolit će Centralna upra­ va za trgovački promet sa inostranstvom kroz svoje podružnice za slije­ deću robu: staklo, porculan, keramički proizvodi, papir, tekstilna i konfekcij­ ska roba, remenje za pogon, ulje za pogon, vazelin, ulje za čišćenje, vretenJ sko ulje, svijeće i parafin, mineralne bo­ je, pokost (lak), kit, tutkalo, ostali ke­ mijski produkti, bijeli lim, gospodarski alat i pribor, kuhinjsko posude, ostali proizvodi ođ čelika, gvožđa i drugih me­ tala, elektrotehnički materijal, ostali strojevi i motori. Za izvoz u CehoslovaČku predviđeno je: kukuruza najmanje 1500 vagona; Starog krompira 400 vagona; Novog krompira po mogućstvu ; Pasulja 30 va­ gona; Jaja 10,000.000 kom.; Sira 10 va­ gona, Svježeg svinjskog mesa 60 va­ gona; Suhog svinjskog mesa 10 vagona; Masti najmanje 25 vagona; po moguć­ stvu više; Rogate stoke po mogućstvu; najmanje 1000 kom. Gusaka i živine 20 vag. Vune i lana po mogućtvu; Kudelje 100 vagona, Ekstrakta za činjenje koža najmanje 200 vagona, odmah, osim to­ ga po mogućstvu i dalje količine ako ih imaj na raspoloženju. Jzvozu prije ovoga ugovora kupljene robe neće se u granicama ovog ugovora činiti smet­ nje; Kestenovog drveta po mogućstvu; Tvrdog drveta bukovog i hrastovog po mogućstvu; Krpa 200 vagona; Sumpor­ nog pinta po mogućstvu; Gvozdene ru­ de 200 vagona; Manganove rude po тпоgućstvu; Bakra po mogućstvu; Olova po potrebi; Cinkovog praha po potrebi; Sirovog magnezita ne kalciniranog po potrebi; Baksita po potrebi; Hromovog oksida po potrebi; Smole i kolofonijuma po potrebi Porez na neženje. Narodnom pred­ stavništvu podnesen je na ustavno pre- tresanje zakonski predlog o porezu na п oženjene. Gradnja željeznica u Srbiji Radi opravka i građenja pruge uskog kolosjeka Gostivar—Prilip i Gostivar—Kičevo —Ohrid odobren je kredit od tnilion dinara. Radovi počinju odmah i do je­ seni biće završeni. Trešeljak. Sahat kula. Nije ona s granice, nego sarajevska kod Begove džamije. Čuje se na Bakije kad iskucava, ali koliko je sahat na njoj, ne možeš vidjeti ni ispred Imareta. Mutevelija Hamdibeg priredio nam je s kulom jedno iznenađenje: Na prvi dan ramazana skinuo je s kule sve četiri ploče i s koje god strane sad po­ gledaš na nju, praznina zja. Dao je da se ploče očiste, jer se vele ne vidi šnjih, ni iz Bistrika koja su doba? Pričekaćemo, velite, dok se popravi — i stvar svršena. Ali jok! Ovo je jedna rama­ zanska mesela i mi je moramo još prije iftara analizirati: kamo čitava godina prije za popravak? Zaboravilo se. Pa kako se može sjetiti sad na to, kad se uz ramazan obično na sve zaboravi? — Eh eto. — Pa kad će biti popravljena i opet sve u redu na kuli? Bezbelli u oči bajrama. A dotle će svijet džaba, zavraćati glave i kriviti vratove po­ gledajući na kulu. Kogođ posti, proći će po pet puta^ na dan oko Begove dža­ mije, a po deset puta će izbaciti pogled na sahat kulu. Da mu je da je vidi ma­ kar od bezistana koliko je, jer s rama­ zanskim mrakom pred očima ni por/J najsjajnijih brojki i kazaljki ne bi ra­ zabrao mišta s nje ni s Logavinice, a kamo li od tunela sa Širokače. Bunun manasi? S dana na dan, deredžu po deredžu zaid će bivati huja na Hamdibega i grijeh njemu na vrat, što je sa«hat kulu razbatalio. To je ћијд rama­ zanska! Šta ako je! Pa to je on i htio, da je odmah sprva ramazana čekne svemu svijetu prije, nego li to ko njemu učini. — A opravdanje za to? Kakvo? — nema ga. Ko kaže? — ima! Nema. Ima? Nema!! — Zagustilo je... E, ko bi mogao na ramazanu izraču­ nati: ima li ili nema — na iftar bi ga pozvao. ТгжтпПг, 10. јаож. Val iirjeatitelj doinaje, đa ćc ovih dana ' •tici »Pravdi« original orakog propisa; j ,Ja nadeavjetnik — badaći ministar prav­ ' de, a predkodno šef praveeuđa (ito mi ie rti nudi) — nalalem: ! Doneaite iitim ilovima, na iatom mjoatn k’o ito ate par puta to učinili, a naročito 31./б. • 1». — ovaj ispravak mjesto treieljak: 1) Nije iatina, da se ja aovem Paialid, ne­ to je iatina, da ao аашо tako avao moj rah* motli otac. U citatom da aam ie tako i avao ja već preko 10 godina noaim neometano naalov Bbcg“ i prodjevak (molim da to ne aamijonite aa riječi »pridjevak* L wBadnjević“, pa aam aaatarom i doajeloića »tekao na to i pravo. 2) Nije iatina, da aam ja jedan dan u ovoj, drugi u onoj atranci, nego, je iatina, da aam ja isti dan n viie otranaka. Го ću činiti evo dotle, dok ne vidim, koja ee ae »tranka ц> čvratiti u vladi, Zato aam i poadravio rad w^rp. Zoro* i poslao joj braojavuo 60 K, kad je prva najavila oalobođenjo kmeta od aginakog jarma, a пШа no ometa, Ito oam isti dan snavao « Travniku i sastanak posjednika u obranu nji­ hovih prava. — Ja •• okrećem prema vjetrovi­ ma, ia čega bal ne mora slijediti da sam vje­ trenjača ili vjetrogonja. Ja naime jurim ва vla­ dinom havom, a ia 4. tačke ovoga ispravka ja­ sno oo vidi, da padam oamo u guotinu, u bollak,u rentabilne posle. Što ovih daua nepresta­ no klimam kriva jo promjenljiva hava, pa no mogu da tečne shvatim situaciju. I prije sam se da rečete držao ovog Is­ pravnog načela u vjetrovima. Radeći tako dotjero sam iorlo joč aa čvablna vakta; bio oam ,epo«icionalac“ pa mo jo Avabo tjerao — is ranga ■ rang, ne dajući mi se omiriti podulje ni u jednom. Za ovo progone ubrajam oo među paćenike..... Mogli biete mo priopodobiti i sa tihom, jer I nju ao nhvatiote ni sa rep ni aa glavu. •) Nije istina, da jo Tokmo po mojom na­ logu oskupljao eha lijo aa Kukrićsvu okupitinu, nego je naprotiv istina, da jo Tukmo bio bal onaj dan tako mahmuran, da jo jodva drićući na nogama, sa moj h^iur dolao, da uveličamo •kapitinu4) Nije istina, da jo samo Tokmln — pod imenom gasda Rafo Baruha - ispravak u „Gla­ su Navada* od SO. 6. boa logike, nego jo na­ protiv istina, da je onako ivo, lio iaiđo iapod moga pora 6) Nije iatina Ito mi se u prijalnjsm ne­ kom broju Pravdo pjeva; Da ae jadan aa aolon bor falim I on bi oo aelon oeulio, nego je naprotiv iatina, da ja debljam i debljan. Riječ ml no Ikodi, a degeneka ao ne bojim: Huenibeg jo tutor, a Hajrndinbog jo daleko, helo ne odgovaram ni eudu ni Đumiiićki. Konačno vam poručujem i velim, da v*a ee no bojim, jor, vi ne mijenjajući uvjerenja tnpogl.vi ote i nećete doći na vladu, pa vam noću ni u atranku. llalimbey Badnjević (jok Pačalić)« Međutim, mi mu ne vjerujemo. Jer, on je poatigao rekord u braini mijenjanja uvferoaja; u otanju jo u »4 cata auatapati 48 diametralno raailaaeoih oe miiljenja i braniti ih — do anoja. Nogo ako i dođe, mi ćemo ga opet (trpati u »Treieljak*. Na vile mu nema. A polto jo Halim feudi ja na velikoj paji, ja ću ići stopea niio, pa ću da ime predijem u Badnjić. P. s Ako oe Haiim of no umiri i ne po­ nudi oam od tebe računo, o kojima jo riječ n petoj taiki, progovoriću o tom opiirnijo, pa ma­ kar oe nelto čulo i u Beograd! Biće mi sovap. OGLASI: Dr. Štaka Bokonjić specijalistkinja za bolesti kože i syphilis or­ dinira od 11—12 prije podne i 4—5 po podne. Skerlićeva ulica br. 1. 73. 3-3 Advokatska kancelarija Dra Jakova Kajona nalazi se u Ferhadiji ulici broj 32 (Franičevića palaća) preko puta gradskog ko­ lodvora. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Br. 93727 ad Sarajevo, 4. juna 1919. Objava. Dne 16. juna o. g. u 10 sati pro­ davače se u šum. odsjeku zem. vlade u Sarajevu na javnoj usmenoj dražbi oko 14.009 kub. metara četinjastog drveta, što leži posječeno ili oboreno u drž. Šumi Igman-Hrasnica kod Sarajeva blizu koturače [Rollbahn], koju može kupac upotrebiti. Isklična cijena biće 10 [deset] kruna za jedan kub. metar korisnog a tri krune za 1 kub. metat ogrevnog drveta. Dražbovatelji imadu položiti vadi] od 15.000 [petnaesthiljada] kruna. Pobliži uvjeti mogu se saznati u šum. odsjeku u Sarajevu II. zgrada, U. sprat, sobe broj 88. 77. 1—3- Uspješno se oglašuje u „Pravdi" Prodaje se kuća jednokatna u Tahtali uli­ ci broj 11. Bjelave. 8_» ДАМАМА које желе да науче француски и еиглески језик дајем часове. За успех гарантујем. За услове обратити се r-ђици Фриди, Зембмлева [Пекушина] ул. број 1. 83 1—2 PRODAJE SE namještaj za jedaću I spavaću sobu, salonsko ogledalo, glaso­ vir i ostali uređajni predmeti. Vlditi se može dnevno od 12 do 16 sati u Bolnič­ koj ulici br. 4, stan međusprat. 81 MUSA ELMAZOVIĆ 9—10 gotL star, obučen u kabanicu od vojničke celte oti­ šao je od kuće prije 10 dana u mekteb I do danas nije se kući povratio. Ko zna štogod molim neka javi na adresu: EL­ MAZOVIĆ BAJRAM, Kralja Petra ul broj 2. ga Štampanih D. đt £ Кајов, Sazujevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ef30bc148fe4c71743ca151ee600c49.pdf 781091cf912b01e029d2daa88449f1f9 PDF Text Text Т%ТЧ tB Вж Ј Д1 ДЖ W0k Ж U j№&. wMk JM к ,1 К 4^. >з 2^ A В ^9W Sr w ii №М н Нш SI Виш Др3а|1 жЖ Izlazi subotom, utorkom SI ЖМ đHk Pretp latago dišnje 40 kruna, na pola godine 20 kruna* Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119 Broj 44. Naša organizacija i đačka omladina. »Pravda« nastoji da svim sredstvima onemogući eksistenciju siromašnim musliman­ skim đacima. Gospoda oko »Pravde« po­ kazuju da su neprijatelji islam­ skog napretka i islamske pro­ svjete. u »Glasa Naroda« br. 31. Srednjoškolac piusliman. Ove podvale, uvrede i klevetanja opovrgnuta su u 42. broju našega lista u članku »Muslimani srednjoškolci«. Iz­ vodima svoga poštovanog druga iz redakcionog odbora našeg lista želio bih pridodati ovo nekoliko primjedaba. Najbolja je politika za srednjoškolsku ^mlađanu: ne baviti se politikom. Od ^iskaranja nezrelih i nesređenih mla­ dića po političkim novinama može bita kamo štete po narod. Prikazivati našu Organizaciju i njen organ »Pravdu« neprijateljem islamske prosvjete i modernog obrazovanja ne samo da Je podvala, nego je i vrlo štet­ na rabota. Islamske mase, organizova|ne (gotovo bez iznimke) u našoj Orga­ nizaciji i okupljene oko našeg lista, mo­ gle bi se onim piskaranjem po »Glasu Naroda«, bar djelomično, zavesti na krivo mišljenje, da postoji neko nepri­ jateljstvo ili neke velike opreke temeđu vodstva naše Organizacije i između na­ ge omladine po školama. Ako naše mase dođu, nedaj Bože, do zaključka, do kog jc došao mladi go­ spodin u »Glasu Naroda«, da mi, vođe tih masa, »mrzimo svoju omladinu« i da »nastojimo da u njoj ubijemo dušu i srce«, onda će to. bez imalo sumnje, biti od velike štete po našu omladinu, i)0 naše nastojanje oko prosvjetnog pridizanja naših masa, a po tom i po sreću a bolju budućnost našega naroda. Da naša organizacija nije neprijatelj islamske prosvjete, naveo je dosta do­ FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kur’anu i Hadisu. XL Molitve (ibadet). Valja razlikovati dvovrsnu molitvu: 1. propisane dužne obredne molitve (ša­ ht), koje su vezane za određeno vrije­ me, forme ii formule; 2. osobne (lične) molitve zahvalnice i molbenice, koje se vrše od pobožnosti, da se na taj način dade izraza osjećajima. Obredne molitve obavljaju se pet pu­ ta svaki dan i to: prije sunčanog ishoida, u podne, nekoliko sati pred zalaz sunca, poslije zalaza sunca i uvečer priiie spavanja. Za petak i balrame i ostale mubareć-dane propisane su još posebne molitve. Za klanjanja se oče kur’anska ajeta, pri čemu se još izvode određene tjelesne kretnje: pravo stajati, duboko se sageti, na zemlju pasti i dotaći se kemije čelom i sjediti na koljenima. Kad w klanja zajednički za imamom (molilelj ispred sviju), mogu pravovjerni po­ redani u određenom razmaku u redovi­ ma rame uz rame i lakat uz lakat pobu­ diti baš neki svečani dojam svojom dis­ ciplinom pri molitvi, koju vrše u velikoj tišini j u redu. Sudjelovanju tijela pri molitvi pripi•uie se u Islamu kao i drugim vjerama <«Зн9И^^^ BK 4Hb Sarajevo, subota 14. juna 1919. (15. ramazana 1337.) Godina I. kaza moj drug u 42. broju »Pravde«, a i sku prosvjetu za jedan dan, nego ćete da i naša omladina sa modernom škol­ I vi sa svojim šeširima i sličnim provoskom naobrazbom nije izgubljena za ; kacijama za jedno stoljeće. Što će naša Organizacija izgubiti ra­ našu organizaciju, kao što bi želio mla­ di gospodin u »Glasu Naroda«, proizla­ di ovakovog pisanja u »Pravdi« jedan zi dovoljno jasno iz te činjenice, da u mali dio naše đačke omladine — i to Centralnom Odboru naše stranke, koji onaj dio, koji svojim nepatriotskim po­ broji oko 30 članova, sjedi 15 ljudi sa stupkom provocira naše konzervativne akademskom naobrazbom. mase protiv škole, — to niti će biti kaU već spomenutom članku u 42. bro­ kakova šteta po našu stranku niti do­ ju našega lista rekao jc moj drug iz rebit za stranku, kojoj je organ »Glas Na­ (daktionog odbora, koliko je naša Or­ roda«. ganizacija uradila za naša kulturna dru­ Uz nas će — o tom smo uvjereni — štva »Gajret« i »Osvitanje«. a Ja bih biti onaj bolji i veći dio naše đačke dodao, da se upravo agitaciji našega omladine, koji, poštujući običaje, vjeru Radnog Odbora i našega lista ima u d osjećaje svojih otaca, ne gubi kon­ prvom redu zahvaliti, da se je na sto­ takta sa svojim, prosvjetno zaostalim tine članova naše stranke upisalo za narodom, te koji će lijepim vladanjem dobrotvore i utemeljače »Gajreta« i umjeti zadobiti povjerenje svoga naro­ »Os vi tanja«. Primjetiću iz događaja da, koie je neophodno nužno svakomu, badnjih dana, da je n. pr. mjesni ko iskreno hoće da radi za narod. odbor naše stranke u Trebinju poslao Dr. H. Karamebmedović. preko nas za »Gajret« oko 4000 kruna članarine. Sarajevo, 43. juna, Ako se je ko ispisao iz »Gajreta«, Dr. Poljak, o kojem — kako piše zar je tomu kriv naš Mst i vodstvo najedan osječki list — kolaju čudni fee Organizacije? Ne, mlađi gospodine, glasovi, hoće da se informiše i da Slismo mi tomu krivi, nego je kriv lu­ nešto nauči. Jednom je morao priznati đački ili zločinački postupak oda se ne razumije u stvar, čije je rijenih naših nadriintelektualaca, koji valj­ Šenje preuzeo u svoje ruke, pa bi htio da misle, da je vrhunac kulture i obra­ da se sad malo uputi. O tom javlja zovanosti obući šešir, otkriti žene ili naš presbiro ove retke: »Ministar za gologlavi voditi inovjerce u ašikovanje agrarnu reformu sazvao je radi savje­ {islamskim djevojkama. tovanja o pitanjima agraric reforme Protiv tih — srećom rijetkih — naanketu interesenata i struč­ Idrkntelektualaca, protiv tih luđaka njaka za 17., 18. i 19. junija. Uli zločinaca, koji, dirajući tako gru­ bo u najosjetljiviji živac naših konzer­ Raspravliaće se pod predsjedništvom vativnih masa, odvraćaju te mase od ministra zakon o osnovnom uređenju /škole i nauke, pisao je naš list, a ako agrarnih odnosa, koje će uskoro pre­ bude potrebe pisaće i opet, jer drži svotresati Narodno Predstavništvo. Kao osnovica za anketu služiće prethodne :jom dužnosti istaknuta, da se naša Or­ odredbe ministarskog savjeta za pri­ ganizacija, stranka islamske inteligenpremu agrarne reforme od 25. febru­ -cije, i njen organ ne slažu sa ludim, ara. Početak rada biće 17. juna u če­ nepatriotskim i zločinačkim postupkom tiri sata poslije podne u lokalu, koji će one nekolicine osebenjaka. Svojim ose naknadno saopštiti. Pozvan je naroči­ vakovim istupom, uvjereni smo, da će­ to glavni savez zemljoradničkih zadru­ mo hiljadu puta više učiniti za islam­ Nepravdu i pristranost vlastodržaca propale Austro-Ugarske su još ponajjače osjetili zemljovlasnici sami. Jer ono podgovaranje kmetova na otpor, oпа otvorena pristranost u rješavanju agrarnih procesa bijaše postigla kulmi­ naciju i odnijela rekord nad svim zlo­ djelima tih vlastodržaca. Zato su slom Austro-Ugarskc uz ostale slojeve našega naroda i zemljo­ vlasnici svega srca pozdravili, jer su bili uvjereni, da će novi narodni držav­ nici biti objektivni i prema svakome pravedni, te da će svakome, bez razli­ ke vjere i staleža, jednakim aršinom pravdu krojiti Ova objektivnost i tolerancija mogla se je tim više očekivati, što se je od­ mah pri državnom prevratu naglasilo, da će nova narodna država biti osno­ vana na čisto demokratskim temeljima, dakle da će svak biti jednako zaštićen, da neće nitko imati kakvih privilegija, da će svak narodnu slobodu jednako цživati, a bogme i terete jednako snositi. Ali na žalost već prvi početci rada te bajagi demokratske vladavine kre­ nuli su tako krivim putem, da se je ja­ sno vidjelo, da je riječ -»demokratizam« samo koprena, pod kojom su se krile sasma pristrane namjere onih, koji se samovoljno postaviše na stolice bosan­ ske vlade. Već prvi početci vladavine tih nametnutih ljudi okruniše njihov rad ugroženjem lične i imovinske sigurnosti gdje niko osim Boga ne vidi vršitelja molitve. Pri zajedničkoj molitvi (klanjanju) preuzme jedan od pravovjernih vod­ stvo u vršenju, jer u Islamu nema sve­ ćeničkog staleža sa svećeničkom moći Vi dužnosti Svaki pravovjerni, koji ima­ de potrebno znanje za molitve, može stupiti kao vođa molitve (imam). Glede svećenstva veli Kur’an: 57.n. •Mi smo dali Isatu Evanđelje (Indžil) i postavili njegovim sljedbenicima u sr­ ce dobrotu i milost; ali svećenstvo su oni sami pronašli i ustrojili. — 9.s4. O pravovjerni, znajte, da većina svećeni­ ka i kaluđera prosipaju (troše) dobro drugih beskorisno i odvraćaju ljude od pravog puta. U nestašici svećenstva (klera) imade u Islamu teologa i učenjaka (ulema), koji propovijedaju po zvanju svome i obavljaju u džamiji Božju službu. O sa­ moj ulemi imade mnogo hadisa, od ko­ jih su ovi najznatniji: 566. Učenjaci su namjesnici Božji nad narodom: — 543. Castoljublje goni mudrost iz srca uče­ njaka. —- 499. Štetni su narodu nesavje­ sni učenjaci. — 737. Učenjak, koji na­ rod uči dobru, a sam griješi, nalik je na svijeću, koja svijetli drugom, a sama eebe jede. — 746. Preporučujte pravo, premda ga samt ne činite; opominjite od nepravde, premda je se sami ne klo­ nite! O molitvi veli Kur’an: 29.«. Uči (či- •taj), što ti je objavljeno u knjigama i o•bavljaj molitvu! Zaista čuva molitva od Btetnog i zabranjenog. A najveća je mo litva (dužnost) spominjati ime Božje. (Bog zna, Šta vi činite. — 4.104. Kad svr­ šite molitvu, sjećajte se Boga bilo stolieći ili sjedeći ili ležeći. — 33.4J. O pra­ vovjerni, mislite na Boga čestim spo­ minjanjem i slavite ga jutrom i veče­ rom! — 20.1И. I zapovjedi molitvu u svojoj kući i ustraj u tome! Ali ne donosi blaženosti prekomjerbost u molitvi niti formalnost i obredi već se preporučuje unutrašnja, dušev­ na pobožnost: 53. Ako si samo iskren u ^voioj vjeri, onda je dovoljno već to (za vjerovanje), i ako je (formalno, izvana) malo vršiš (hadis). Da pored tvrde vjere u Boga sačinja­ vaju ćudoredna svojstva (moral, ahlak) glavnu jezgru Islama, vidi se iz ovih Hadisa: 297. Hoćete H, da vam kažem, koja se molitva može obaviti bez mu­ ke za tijelo? To Je šutnja (t J. strplje­ nje) i obavljanje dobrih djela. — 299. Hoćete li da vam kažem, šta stoji na višem stepenu nego Ii post, klanjanje i milosti­ nja? To je: zavoditi dobar do­ govor i slogu među ljudima, jer nesloga uništuje. Pobožno islamsko osjećanje pri mo­ litvi ne smije da bude pomućeno ze­ maljskom brigom i nevoljom, jer veli hadis: 691. Molite se, kad ste u dobru »utjecaj na unutrašnji odgoj i skrušenost •(kajanje), te bogoštovlje udova čini upravo uvod bogoštovlju srca. Sve ove molitve zajedno sa spojenim obrednim pranjem (abdest) djeluju na dušu kao lijek za jačanje i na tijelo kao higijen­ sko (zdravstveno) sredstvo. Obag lavna svojstva islamske obred­ ne molitve: saginjanje i padanje čelom na zemlju, vršila su se i prije, kako se vidi iz ajeta: З.м. O Merjema. budi po božna, padaj na sedždu (čelom na zemilju) i eaginji se s onim, koji se saginju. — 3.10». Nisu svi Jednaki. Ima među na­ rodom knjige jedna čvrsta zajednica, koja knjigu Božju obnoć uči pobožno i pada na sedždu. Pravovjerne zove na svaku molitvu muezin sa munare učeći u tonu pjesme riječi, koje otprilike znače u prevodu ovo: Bog je velik. On jc najmoćniji; ja svjedočim, da nema drugog božanstva •osim Njega i da je Muhamed (a. s.) Nje­ gov poslanik; požurite na molitvu, hodite na spas! Bog je najveći I Molitva se može vršiti na svakbm mjestu, pojedince ili skupno, okrenuvši se samo licem Meki prema ajetu: 2.^. Okreni svoje lice prema svetom hra­ mu (džamiji) t. J. u Meki. Naš pejgamber veli, da Je zajednička molitva (džematile) mnogo ugodnija Bogu (dž. Š.) nego li nasamu obavljena. No imade i hadisa, koji najviše cijene kod kuće nasamu obavljenu molitvu, ga kraljevstva SHS, koji održava svoj kongres iz cijele države u Beogradu nekoliko dana prije toga. Pozvani su telegrafski mnogi struč­ njaci, zastupništva interesovanih gru­ pa iz čitave države, zastupnici malih zemljoradnika, srednjih i velikih posje­ da, prvatnih i crkvenih. Pri sazivu an­ kete ministra će rukovoditi misao, da se osnovni zakon o agrarnoj • reformi ne donose u Narodnom Predstavništvu prije, nego se sasluša mišljenje sviff interesovanih grupa«. Da vidimo šta će donijeti anketa. Agrarno pitanje. a �Strana 2 Сграна J^RAVD£^--±W^ muslimana u našoj domovini. Nahuška­ ne i ,do ludila razdražene rulje shvatiše riječ »sloboda« sasma naopako. Shvatiše je tako, da se slobdđa sastoji u to­ me, da se smiju izvoditi svakovrsni zlo­ čini kao razbojstva, umorstva, krade, otimačine, paleži i uzurpacije beglučkih posjeda, čime se islamski elcmenat do­ vodi u očajnost do najskrajnjih granica. Naši novi vlastodršci ne samo da se ne nađoše pobuđenim, da tim zločinima energičnim istupom na put -stanu, nego izgleda kao d^ su to bar u duši odo­ bravali, da se na tako sistematski na­ čin muslimani uništavaju^ No vrhunac te pristranosti najbolje se dokumentirao u agrarnom pitanju. Ti nametnuti naši državnici, da za se predobiju mase srpsko-pravoslavnog se­ ljaštva odmah u početku svoje vlada­ vine i bez ikakva promišljanja rastrublše na sve strane »nema više aga ni kmetova*. Dakako da su tim ne­ promišljenim aktom učinili vrlo hrđavu uslugu mladoj našoj državi, jer su pu­ stivši još više dizginc i onako do ludila razuzdanim širim slojevima seljaštva, one faktore, koji su pozvani da našoj novoj državi postavljaju temelje doveli u jedan ćor-sokak, iz koga nijesu mogli drugačije izaći, nego da i oni pođu tim stopama, usprkos toga, što će to našu mladg državu stajati sasma suvišnog troška na stotine milijuna. < Velimo sasma suvišnog troška, jer je bilo dovoljno donijeti samo zaključak, da se kmetovsko pitanje mora riješiti i onda odrediti jedar* termin do koga se puštaju slobodne ruke i zcmljovlasniku i kmetu, da se za otkup kmetovskih se­ lišta međusobno nagode i stare račune izravnaju. Ovo se je moglo učiniti pod prijetnjom, da će iza izminuća toga ro­ ka država sama to pitanje riješiti. Da se je na ovaj način postupalo, vi­ še je nego sigurno, da bi obzirom na 10. da seljak danas materijalno stoji bo­ lje nego ikada — viša polovica današ­ njih kmetova svoja selišta iskupila i is­ platila, a tako isto i stare račune posvršavala, te bi državi preostala tek jedna polovica — ili još i manje — da otkupi i razdijeli. Ovoj' tvrdnji nam je najbolji dokaz to, što i danas vrlo mnogo kme­ tova izražava želju, da se sami otkupe i mnogi su se sa zeinljovlasnicima i po­ godili, ali im vlasti ne dozvoljavaju tu kupoprodaju gruntovno provesti. Sama ta okolnost, da se ovgkc kupo­ prodaje ne dozvoljavaju gruntovno pro­ vesti, jasan je dokaz, da današnji naš’ vlastodršci u agrarnom pitanju zauzimaju sasma pristrano stanovište, sa otvorcn^to namjenom, da zemljovlasnicima naprosto zemlje otmu i među se­ ljake razdijele. Njih ni najmanje ne gri­ ze savjest, što bi tom otimačinom uni­ štili i na prosjački štap stjerali preko 40.000 duša posjedničkog staleža i što bi time — osim svega ostaloga — udarili jedan neizbrisiv žig sramote na­ šoj mladoj državi, čime bi se jasno dokument rao ne demokratizam, nego naj­ okrutniji barbarizam srednjeg vijeka. S Naši su se vlastodršci, dakako^-^obrlnull, kako će te svoje namjere i na najvišem mjestu — u Narodnom Predstvaništvu — proturiti. Zato »narodnim zastupnicima« imenovaše svoje pouz­ danike i prišipctlje, među kojima se na­ žalost nalazi i nekoliko muslimana. Ovi »narodni poslanici« bez narodnog glasa sa poznatim najžešćim protivnikom po­ sjednika doktorom NjeŽićem na čelu, otpočeli su u Beogradu svoj rad u agrarnom pitanju onako, kako su dobili naputke od onih, koji su ih imenovali. Oni su u svojoj mržnji prema zemljo­ posjednicima pošli tako daleko, da se nijesu žacali i samim historički uglav­ ljenim faktima otvoreno pljunuti u lice, te su zemljoposjednicima zanijekali pra­ vo vlasništva na kmetovska selišta, na­ zvavši ih samo »nosiocima po­ sjedničkih prava!«. Dr. NjeŽić i njegovo društvo su ovim ispadom pokušali da natkrilc i iste vla-' stodršco propale Austro-Ugarske, jer ni oni, kolikogod su bili zadojeni mržnjom prema zemljoposjednicima, ipak se ni­ jesu usudili, da tim posjednicima ospo­ ravaju pravo vlasništva, nego su — kao neki ustuk tome izmislili nekakvo »kmetovsko pravo«, kojim su na­ mjeravali bar donekle parirati isključi­ vo posjedničko pravo zemljovlasnika. Prema onoj »u mutnoj se vodi riba lovi« dr. Nježić i drugovi bijahu upregli sve sile, da agrarno pitanje u našoj do­ movini riješe onako preko koljena i po njihovom ćeifu. Nu na svu sreću nađe se i u narod­ nom predstavništvu i u ministarstvu ljudi, koji ne pokazaše volje, da se to tako važno pitanje na vrat na nos ri­ ješi, nego izjaviše da interesi naše mla­ de države iziskuju, da še sva pitanja riješe na pravedan i legalan način, ka­ ko neće -biti nitko nepravedno oštećen, a kamo li posve uništen. Shvativši agrarno pitanje kako tre­ ba i kako ono zaslužuje, ovi se ljudi ubrzo uvjeriše, da bi riješenje agrar po Nježićevu kalufu bila najveća pristra­ nost, koja bi jedan veliki broj državlja­ na na sasma nepravedan i nezakonit način totalno upropastila i u prosjake otjerala. Da pobijemo tvrdnju dra Njcžića i drugova, koji se usudiše negirati vla­ sničko pravo zemljoposjednika i da do­ kažemo, da su baš zemljoposjednici fak­ tični vlasnici kmejovskih selišta, dok su današnji kmeti samo nosioci tih po austro-ugarskim državnicima izmišljenih »kmetovskih prava«, osvmućemo se makar u vrlo kratkim potezima na historički razvoj posjedničkog i kmetovskog odnošaja u našoj domovini. Nepobitna jc historička činjenica, da u našoj domovini za vrijeme vladanja narodnih kraljeva nije bilo srpskopravoslavnog elementa, ili ako ga je bilo, bilo ga jc u tako neznatnoj količini, da se nigdje ne spominje. U ovome su bar suglasna sva ona historička vrela, koja nam pričaju o stanovnicima naše do­ movine sve od bana Borića i Kulina pa do pada bosanskog kraljevstva. Da je ova tvrdnja istinita najbolji je dokaz to, što se kroz čitavo vladanje bosanske narodne dinastije nigdje ne spominje, da bi u našoj domovini postojala koja crkva ili vjerski kakav predstavnik istočno-pravoslavnog obreda, nego se spominju samo patarenske bogomolje i katoličke crkve, te vjerski predstavnici ovih dvaju vjerskih obreda. Tako isto je historički nepobitno do­ kazano, da su patareni bili u ogromnoj većini i da su oni bili gospodujući ele­ menat te skoro isključivi vlasnici zema­ lja, koje su oni »baštinama« zvali, koje su im po Turcima potpuno priznate i netaknute ostavljene. Na ove su patarene rimske pape i ugarski kraljevi tolijeo puta poveli kri­ žarske vojne, nazivajući ih raskolnici­ ma katoličke crkve. U ovome su suglasni mnogi histori­ čari, kao Smičiklas, Aalija i t d.. a ovo potvrđuju i isti srpski povjesničari Agatanović i Spasić, koji izričito vele, da su tek Turci doveli matrologe iz Stare Srbije, a da su ti matrolozi pra­ voslavni Srbi, starosjedioci Stare Sr­ bije. Nadalje je historički uglavljeno i to, da su prilikom osvojenja Bosne po Osmanlijama svi patareni prešli listom na Islam i tako ne samo sačuvali svoj do­ minirajući položaj u zemlji, nego i svoje zemljišne posjede. Ta pod samim prijestolnim gradom Jajcem, nakon smaknu­ ća posljednjeg bosanskog kralja Stje­ pana Tomaševića, za cigli je jedan dart prešlo na Islam preko 36.000 patarena.* Da smo pak mi bos.-herc. muslimani potomci tih patarena, to valjda ni sam dr. Nježić neće i ne može poreći. Iza osvojenja Bosne po Osmanlijama, oni nijesu ništa promijenili u zemljiš­ nom posjedu ne samo novih muslimana, nego ni katolika, čemu je najjasniji do­ kaz glasovita »Ahd-nama«, koju je u mjestu Milodražcvu izdao sultan Fatih katoličkom vjerskom starješini fra Angjelu Zvijezdiću, sa kojom se katolici­ ma zajamčuje potpuna sloboda vjere i imetka. Sama ta »Ahd-nama« jasan je dokaz potpune tolerancije sultana Fatiha i si­ gurno je, da bi isti sličnu »Ahd-namu« dao i pravoslavnih stanovništvu, da ga je u osvojenim pokrajinama bilo. Za­ to se logički može zaključiti, da u vri­ jeme osvojenja Bosne po Turcima nije pravoslavnih žitelja u našoj domovini ni bilo i da su sc oni kasnije naselja­ vali. To uostalom tvrde i mnogi nepri­ strani povjesničari, kao Smičiklas i Aalija. a Jo tvrdi i putopisac Kuripešić, koji je iza opsjedanja Beča našom do­ movinom putovao. Da su se pravoslavni Srbi kasnije nasejjavali, dokaz je i to, da je prvi vjerski predstavnik pravoslavnog obreda u Bo­ sni, mitropolit Dionisije od carigradskog patrijarhe imenovan tek godine 1167. po Hidžretu (dakle tek pred 170 godina), dok su već davno prije toga katolički biskupi svoje funkcije obavljali. Nepobitna je činjenica, da su se u Bosnu i Hercegovinu najviše naselja­ vali žitelji iz Srbije i Crne Gore, dakle Srbi, koji su dragovoljno ostavljali svo­ ju dotadašnju domovinu, a naseljavali se na prazne Čiflukc muslimanskih po­ sjednika kao »č i f Č I j e«, što je opet jasan dokaz, da je položaj tih današnjih »kmetova« bio vazda dobar i dapa­ če mnogo bolji, nego И je bio položaj težačkog elementa u susjednim država­ ma. Drugačije se ne da protumačiti, za­ raspoloženju, a sjedite mimo, ako ste umorni i tužni. Po vjerskim propisima je tjelesna či­ stoća i čistoća rublja i odijela prvi uvjet prije vršenja molitve. Prema tome mora musliman na dan različito puta umivati obraz, prati vrat, uši i ruke do lakata, a i noge najmanje jednom dnev­ no. Pranje valja da poteče iz volje i nakane, da sc očisti i duševno, pa da se bude dostojan stupiti pred Boga u molitvi, da mu sc iskaže obožavanje i odanost. Isto je tako nužno prati cijelo tijelo i mušku i žensku u izvjesnim tje­ lesnim slučajevima. Uopće Islam daje veliku važnost čistoći. Ima hadisa, koji zapovijedaju, da se najmanje jednom u hefti kupa, da se ruke prije i poslije jela peru i da se misvak (korijen, kojim se zubi čiste) upotrebljava: 339. Čistite svoje zube, jer to traži čistoća, a čisto­ ća dovodi do vjerovanja, a vjera pri­ pada raju kao njegov posjed. — 394. Dužnost je muslimana, da Čisti zube, da se svakog petka okupa I okrijepi miO‘mirisom, ako ga ima. Ima jedan ogranak Islama (haridžiti), kojf traži ne samo propisanu tjelesnu čistoću, već i ćudorednu kao prvi uvjet za molitVu te drži etičke (ćudoredne) propuste kao uzrok nečistoće. Po .to­ me shvatanju dokida obrednu čistoću: laž. ružno opadanje (ogovaranje) dru­ goga i prenošenja besjeda u zloj na■mieH, Jer se tirti Sije mržnja 1 nesloga, kao pogrde i psovke na ljude ili živo­ tinje, te je potrebno, da se opet' propi­ sana Čistoća dobije, prije molitve oprati se (abdest) 1 zamoliti Boga za oprost. Uopće Islam traži, da jc musliman urešen najboljim fizičkim (tjelesnim) i moralnim (ćudorednim) svojstvima te da udovoljava estetičkim (lijepim) kao i etičkim (uzornom vladanju) zahtjevi­ ma. U ovom jc smislu rekao pejgambef: 64. Kad šaljete jednog poslanika, pošaljite jednog lijepe spoljašnosti i li­ jepa imena. — 45. Oblačite se lijepo, jašite dobre konje, da se svidite svijetu. Ali nakit bogomolja (džamija) zabra­ njuje pejgamber. Među mnogim hadisjma, koji o tome govore, neka bude ovaj spomenut: 13. Gradite džamije jedno­ stavno, a gradove umjetnički! Isto se hadisom zapovijeda Čišćenje ulice i sokaka: 541. Čistite okolicu svo­ jih kuća! Pejgamber opominje pravovjerne, da he posjećuju džamije, ako su JeH Što­ god s neugodnim mirisom (luk bijeli i crveni): 307. Čuvajte se, da ne idete u džamiju, ako ste jeli one dvije biljke neugodnog mirisa; ako Ih pak svakako hoćete da jedete, a vi ih varenc jedite! Uz propisane obredne molitve vrše Se na kraju lične mjenice i zahval­ nice, koje su pune ttičkili osjećaja i za­ hvalnosti, poniznosti i skrušonostl, po­ uzdanja i vjerovanja u Božju milost 1 moć. Muslimane jc Bog zadužio osim mo­ litve još i postom • 2.170, *O vi pravo­ vjerni, post vam je propisan kao što je i prijašnjim bio propisan i zapovjeđen. — 2.w. Mjesec ramazan je onaj, u ko­ me je Kur’an silazio kao uputa ljudima i kao svjedočanstvo upravljanja i razli­ kovanja. Ko od vas vidi mjesec, neka u njemu (ramadan) zaposti. Pošto imade trideset dana u godini u mjesecu Ramadanu; post počinje pred praskozorje d traje do zalaza sunca; iz­ među ova dva razmaka ne smije se ni­ šta jesti. Ovaj način posta, koji je u Arabiji, kolijevki Islama, imao svoje do­ bre razloge, ne mora se baš pod svim uvjetima tako vršiti. Stoga imade jedno аје (2.i*i) koje propisuje, da onaj, koji ne može postiti, za naknadu i okajanje prehrani jednog nemoćnog siromaha. Taj ajet glasi u prijevodu: 2.teft.. Ako Je ko od vas bolestan ili ako je na putu, treba da ii a posti Isti broj Izgubljenih dana; oni pak, kojl bi mogli, a ne poste, treba za naknadu i pokoru da hrane Jednog siromaha. Ko čini dragovoljno dobro, neka mu se dobrim vraća. A da vi postite, vama je to dobro, samo ako shvaćate. -- Znamenit je ovaj hadis: 677. Rost se ne sastoji samo u tome, da se uzdržavamo od jela I pila, već u to­ me, da se Čuvamo nevaljalu govora i rađa. Ako te kpgod opsuje, a ti mu reci: Ja postim! Broj 44 Број što su ostavljali svoju dotadašnju po­ stojbinu i selili se u Bosnu. Ovo naseljavanje teklo je od osvoje­ nja Bosne po Turcima pa sve do polo­ vice prošlog vijeka i za to ni najmanje nećemo pretjerati, ako ustvrdimo, da dobra polovica današnjih naših kmeto­ va ne može dokazati, da su im se stari naselili prije 100—150 godina na dotič­ ni čifluk, nego ih je najviše, kojima su djed ili najdalje pradjed doselili i na tom čffluku se naselili. Naprotiv tome može se sasma sigurno uzeti, da 80% muslimanskih zemljovlasnika potječe oci starosjedioca u ovim zemljama — od patarena — i sada neka objektivan sudija presudi tko je pravi starosjedioc ovih zemalja i tko je pravi i zakoniti vlasnik čifčijskih se­ lišta. Uostalom vlasničko pravo zemljopo­ sjednika temcIH se još i na drugim ja­ kim argumentima, kao višekratno našljcdstvo, kupoprodaja. međusobna trampa, pravo dosjelosti (hukuki tesaruf) itd., pa te argumente ni najprimi­ tivniji pojam pravednosti ne može da ne prizna i ne uvaži. S. Bilješke. Rasap »Hrv. Kola«. U četvrtak je u Osijeku obdržavana skupština »Hrvat­ skog Kola«, na kojoj je stvoren zaklju­ čak, da se »Hrvatsko Kolo« ima razići, pošto su neki Članovi u bloku »Narod­ nog Kluba« dok su drugi stupili u hr­ vatsku pučku stranku. »Hrvatska Obra­ na« će ostati nezavisni izvanstranački organ. Na adresu ministra financija. »Jugo­ slavija« donosi ovu noticu: »Na ovdaš­ njoj glavnoj pošti izdaju se nekakovc nove marke* ima već dva dana. Neka, hoće da i država zaradi i oni mnogi, koji markama trguju; da li to pomaže uređenju valute, kad za tri marke no­ minalne vrijednosti K 1.05 treba platiti i trideset kruna, to neka rasprave struč­ njaci, ako ih se bude slušalo. Ovdje hoćemo da napomenemo da je na glav­ noj pošti veća stiska nego Jutrom u tržnici ili srijedom na baščaršiji. Stran­ ke, koje dolaze, da dignu ili predadu poštu, zaustavljajući, na vratima i traže od njih legitimaciju. Zar svi oni, što se guraju, da na /kruni zarade dvadeseti devet imadu legitima­ cije? Po gdjekoja sc uredba izvrnula, pa tako i ova«. Mala je ovo notica, nu govori sasvim rječito o tom, da kod nas još nije za­ vladao smisao za iskorišćivanje ovakih artikala u javne svrhe. Čemu zavoditi korupciju i protekciju još 1 u izdavanju poštanskih maraka? Ovim ćemo nači­ nom sasvim uništiti i onako zatrovani javni moral, Ako treba pomoći činov­ nike — .a to zaista treba — i druge »mučenike«, onda nije nužno dati ne­ kom šakom, a drugom kapom. Ako već država stoji tako sjajno, da joj je ispod dostojanstva trgovati ovim artiklom, onda je kudikamo bolje da se ovake koncesije podijele kulturnim i humanitannim društvima. Ne će biti korupcije. Na koncu valja istaknuti, da imade još jedna.prekodužna molitva, a to je: duševna samoća za određeno vrijeme. Za molitve zadržaje musliman svoju glavu pokrivenu. Ovq je jamačno po­ sljedica stare istočne navike, da se ne skida pokrivalo s glave. Oblik pak pokrivala glave bio je u Isla­ mu već time određen, što pri klanjanju (prostemaciji), kadno se mora ćelom dotaći tla, ne smiju s ure tati široki obodi (krajevi) pokrivala sedždti činiti (če­ lom pasti na zemlju). Ovaj jc uzrok si­ gurno s p rij očio uvođenje šeši­ ra u Islamu. A drugi razlog valja u ri­ ječima pejgamberovrm tražiti, jer je re­ kao: iKo se povodi za jednim narodom, njemu i pripada«. Ovaj je hadis dao konzervativan karak­ ter odjeći muslimana tc je potakao mu­ slimane, da ostanu vjerni svome prvom izgledu i narodnoj nošnji. Kad jc sultan Mahmud II. u početku 19. vijeka htio da uvede u Turskoj mo­ demu zapadnu odjeću s fesom kao po­ krivalom glave, udario jc sprva na zna­ tan otpor. Uza ^ve to se udomaćila cvropska hošnj^ malo pomalo,<ali je fes dobio značenje vidljiva vanjskoga znaka. Jednoga m us I i m a л a, koji se vanjštinom sa­ mo po fesu raspoznaje pd drugih Evrop­ ljana. �Број 44 - Broj a pomoći će sc ondje, gdje je najpo­ trebnije. Kako bi bilo da prestane korupcija sa izdavanjem poštanskih maraka? Govor člana „Р. N. P.“ dra Mehmeda Spahe. držan 31. maja 1919. u raspravi o indeninltetu. Gospodo poslanici! Ja se ne mogu složiti putpuno s onim, što je malo pri­ je rekao gospodin ministar predsjednik, da se kod pretresa o dvanaestinama ne smije kritikovati rad vlade. Od nas se traži da odobrimo dvanaestine za tri mjeseca, pored onoga što smo odobrili već za dva mjeseca. Tri mjeseca vlada je radila na osnovu kredita, te je pita­ nje, kad ćemo doći do redovnog budžet­ skog pretresa. Baš stoga ja držim, da je dobro, kad već pretresamo dvanae­ stine za tri mjeseca, da govorimo i o radu vladinom. Mi moramo o tome go­ voriti još i 4 jednoga razloga, jer bf htjeli da damo prilike vladi, da do bu­ džetskog pretresa ispravi ono, što bi se dalo ispraviti, a što možda ni intenci­ jama same vlade ne odgovara. Samo u dva pravca htio bih da se dotaknem budžeta. Ja držim, da ovo Narodno Predstavništvo duguje osobitu zahval­ nost gospodinu ministru finansija, što nam je uopće budžet podnio, i makar u površnim ciframa i nesigurnim poda­ cima predstavio kako stoje naše finan­ cijske prilike. Ja držim, da u ovakvim prilikama, u kakvim se mi sada nala­ zimo, to nije bila laka dužnost tim pri­ je što je naše novo kraljevstvo sastav­ ljeno iz toliko Jeritorija, koja su činila posebna financijska područja, ili dijelo­ ve posebnih financijskih područja. U drugom pravcu htio bih da se osvrnem na ono, $to je rekao gospodin ministar financija o po^-ebama pojedrnih dije­ lova našega novoga kraljevstva. Ja ne tražim, da se za sve dijelove našega kraljevstva ustanove jednake potrebe i da se svakome da jednak dio. Neka sc troši svuda koliko kome treba, ali se potrebe za pojedine dijelove moraju svuda po jednakim načelima određivati. Ja čujem, da u pojedinim krajevima na­ šega kraljevstva plaće državnih služ­ benika nisu potpuno jednake. Ja sam na primjer čuo, da se doista u Slove­ niji — ne znam da li sam tačno infor­ miran — činovnicima više plaća nego u Bosni i Hercegovini 1 ako mi u Bosni i Hercegovini imamo isti sistem plaća. Neka bude svaki činovnik, svaki javni zvaničnik u čitavom našem kraljevstvu potpuno jednak. Neka se činovnički po­ ložaj barem ondje, gdje je to sada mo­ guće potpuno izjednači. Što se tiče samoga rada vlade, to bi se htio dotaći pitanja našeg unutarnjeg državnog uređenja, napose prilika u Bosni i Hercegovini U nas se mnogo raspravljalo u javnosti 0 našem unutar­ njem državnom uređenju. Na ta -pitanja stvarale su se krize u partijama i u vla•dl ali pozitivnog rada u tom pogledu nismo mogli da vidimo, barem u onoj mjeri ne, koju bi trebali očekivati. Vla­ da stoji već po svom sastavu na posve centralističkom programu, al: vlast po­ krajinskih vlada je tolika, kolika mož­ da ne. bi trebala da bude ni onda, kad bi naše kraljevstvo bilo pptpuno auto­ nomistički uređeno. Moć pokrajinske vlade u Sarajevu je veća nego je ikada mogla biti. Ja ću, da to dokažem, na­ vesti samo nekoliko primjera. Mi smo ovdje raspravljali 0 zakonu 0 kirijama u ranijoj kraljevini Srbiji, a vlada je u Sarajevu to pitanje mnogo jednostavni­ je riješila. Ona nije pitala, da li ta stvar spada u kompetenciju ovog parlamenta ili koga ministarstva, nego naprosto iz.Цајс naredbu i njome Rješava, to pita­ nje. Ili jedan drugi primjer: Predstav­ nici radnika tražili su da se uvede osamsatni rad, da se dade državna pomoć radnicima, kad su bez svoje krivnje 0stali besposlbni, Г vlada to pitanje opet rješava naredbenim putem, što narav­ no može da vrijedi samo za jedan dio našeg kraljevstva. Ja sam zagovarač svih socijalno«političkih zahtjeva, ali sc odhrčho protivim tomu, da Se takova pitanja rješavaju teritorijalno. Odakle dolazi bosanska у1Ж da uvađa osamsatni rad u Baspi i 'Hercegovini, kad u ranijoj Srbiji ‘ftdie vladaju od prilike jednake priMke;,lfaora đa se više radi. Ako se u Bo^ni ne smije više raditi, a u jediiom đhigom kraju naše- države možč, kndd ćemo onda doći? G«ia će jedno poduzeće u Bosni morati dbk će oho u drugim krajevima rasti, lcrbo ima više radnog vremena-. Ja ne ЈЈРАВДА^-- ^RAV9A“ znam, da li zato znade kraljevska vla­ da, ali sam tek smatrao za dužnost, da to spomenem. Još jedno takovo pitanje. Prije dva tri dana čitao sam u »Samoupravi«, da je bosanska vlada na svoju ruku odre­ dila izgon stranaca iz Bosne i Hercego­ vine, ne obavijestivši o tome kraljev­ sku vladu. I ona je počela da to vrlo drakonskim mjerama provodi. Ne upu­ štajući se u meritorno pretresanje ovo­ ga pitanja, da li je to oportuno ili ne, držim, da takvo jedno pitanje može da riješi samo vlada iz Beograda. Odakle dolazi sarajevska vlada, da rješava ta­ kovo pitanje, koje može da poremeti međunarodni naš odnošaj? I dok na jednoj strani sarajevska vla­ da sebi prisvaja toliku vlast, dotle na drugoj strani ne pokazuje volje da radi ono, što bi bila njezina dužnost. Vi ste gospodo, možda iz novina, in­ terpelacija i upita razabrati, da u Posni i Hercegovini javna bezbjednost nije još >u onolikoj mjeri osigurana, kako bi se moglo očekivati poslije sedam mje­ seci, odkakp se obrazovala kraljevska vlada i otkad joj je data mogućnost, da tu bezbjednost osigura. Ja sam podnio u toj stvari interpelacija i dokazao, da malo koji.dan prođe,/а da- mirni gra­ đani od kojekakvih raebojmka ne bi­ vaju napadani, ubijani i opljačkani, a na žalost i obeščašćenLdTo je, što nas naj­ više boli. Iz upita/KOji je podnio g. poslanflc Svrzo, mogli ste čuti, kako se je strašan slučaj dogodio u neposrednoj blizini Sarajeva. (Dr. Nježić : To je t e k j e d a n s 1 u č a j.) Ja ću vam pro­ čitati sto slučajeva u zadnja četiri mje­ seca. (Jedan glas: Ti su isto tako isti­ niti kao onaj CauŠevićev.) Zajedno će­ mo Ićr, da 'ih izvidimo na licu mjesta. (Blagojevlć: To su prepriča­ vani a.) Ja gospodo smatram, da pre­ tres ovih dvanaestim nije zato, da bi ovdje iznosio za ovo dokaze. Ja ću 4rnaW prilike, da o tom govorim, kad se bude raspravljalo o interpelaciji, i ja ću gospodi, koja hoće da to obeskrijepe, iznijeti vrlo jake i mnogobrojne dokaze za moju tvrdnju. Gospodo, ja bih htio, da se dotaknem još jednog pitanja, koje za nas u Bosni igra osobitu ulogu, a to je prosvjetno pitanje. (Svršiće se.) 3 Strana Na taj se način postizava i meram onog, što daje zećat i ujedno se omo­ gućuje kontrola nad nesavjesnim lju­ dima, koji primaju više nego bi smjeli primiti. Ovom prilikom ističemo i potrebu, da se Merhamctovu odboru pomodne pri sakupljanju priloga. Vrlo je pohva­ lan postupak g. Ibrahlmage H. Baščauševića, koji je u nekoliko navrata za­ šao po čaršiji sa »Merhametovom« ka­ šicom i time učinio znatnu uslugu ovom našem društvu. Tako je 8. maja sakupio 714 K. 22. maja K 969.30, 23. maja K 982.08, a 24. maja K 300.—. Za ovim lijepim primjerom trebala bi se povesti naročito naša mladež, a ne bi falilo, kad bi to učinile i naše djevojke, zašavši od kuće do kuće. Dosta je bes­ poslice, vrijeme jc da i one štogod po­ rade. Na posao, da se pomogne našoj fu­ kari, a time i našoj zajednici. Pregled. Jadransko pitanje. Čini se da je opet odgođeno riješenje jadranskog pitanja. Jugoslavenski delegati odlučno ostaju kod svoga stanovišta, te ne priznaju Italiji ni jednog otoka. Odlučno traže da se provede plebiscit. Za slučaj, da se ipak Italiji dodijele neki otoci, traže da isti bezuslovno dođu pod upravu save­ za naroda. Najodlučnije se protive da bi Sušak došao u granice takozvane ri­ ječke države. Konačno još traže da direktorije ove države ima birati sav narod. Talijanska mirovna delegacija saop­ ćila jc slijedeće: Vijesti, koje su izašle u više listova, prema kojim se jadran­ sko pitanje riješilo na bazi novih kon­ cesija, prema kojem bi se Italija odrekla Šibenika; skroz su neosnovane. Ako se riječko pitanje ne riješi u prilog zahtje­ va Italije, to će se onda ona staviti na stanovište londonskog ugovora. Riječko pitanje. »Action Francaise« piše da se nije moguće složiti u pitanju Rijeke. Orlando da ne može nikako na­ staviti raspravu na osnovi nove ponu­ de. Po želji, što ju je u ponedjeljak iz­ javio predsjednik VVilson, pošto je pro­ učio jugoslavenske protivpredloge, ju­ čer su opet prihvaćeni razgovori 0 pi­ tanju Rijeke. Nijesmo daleko od 19. ju­ na, kada će se sastati talijanski parlaKuda ćemo sa zećatom i menat, pa se stoga — veli pomenuti sadakom? list — može dogoditi da se razočara­ nje talijanskog naroda okrene naročito Mi smo u više navrata pisali 0 naprotiv Francuske. jšem društvu »Merhamctu« i upozora­ Turski zastupnici na konferenciji mi­ vali naš svijet, da ga podupre sva­ ra ustupaju alijircima pravo, da oku­ kom prilikom. Interes je za društvo do­ piraju Jcrmeniju, Arapsku i Trakiju, ali sta porastao, nu uza sve to se nije pri­ se opiru faktu, da Grci okupiraju Smir­ bližio potrebnoj visini. Još i sad ima im. Oni će svaliti na Mladoturkc odgo­ ljudi, koji ne cijene humanitarne zadaće vornost za to, što je Turska ušla u rat. ovog našeg društva, a ima i dosta bo­ Beogradska >Pravda« donosi vijest gataša, koji još ne pristupiše u »Mer. londonskog »Timesa«, da je sultan prihametove« dobrotvore. To nije lijepo. 1 stao na prenos talite u Malu Aziju. Gdje Još jednu pogrješku hoćemo da istak­ bi bila nova prijestolnica, o tom list šuti. nemo na ovom mjestu. Oko zaključenja mira. »Petit Pari»Merhametov« je odbor poveo akci­ sien« piše: Ako alijirci predaju svoj od­ ju za suzbijanje prosjačenja govor u petak, onda će dan 20. juna i time preuzeo jednu veliku i tešku za­ po svoj prilici biti određen Brockdorfiu daću. Svi smo se obradovali što smo kao posljednji rok. se kurtarisali onih »cigančma«, koje bi­ Predsjednik Wilson otići će po svoj še — većinom bez ikakva hadžeta — prilici u BruxeUes, a u Pariz će se vra­ po cijele dane sjedile po ćošetima ili titi u ponedjeljak. O njemačkoj .će dele­ kucale od vrata do vrata. Nu nijesmo se gaciji zavisiti da li će se Wil$on vratiti svi odazvali svojoj dužnosti prema u Ameriku: ako Nijemci ne ushtjednu »Mcrhametu«, pa su slabo poskočili potpisati ugovor, Wilson će odmah kre­ prihodi. Tako ne može biti. Valja da se nuti, a poslije će se opet vratiti, napro­ svak prijavi za društvenog člana i da tiv, ako Nijemci potpišu ugovor, Wilson »Mcrhametu« dadne bar onaj iznos, koji će ostati u Evropi, da pomogne konač­ bi razdijelio da je imao kome dati sanom zaključku ugovora. daku. Time ćemo koristiti svojoj za­ Turska delegacija stići će jednici na dva načina: potpomagaćemo u četvrtak. pravu fukaru 1 sadaku davati ehlu, a Wilsonov odlazak. Javljaju iz Waujedno ćemo zdrave i za rad sposob­ schingtoua: Tvrdi se da će se Wilson ne članove odučiti od ljenčarenja i pri­ za petnaest dana vratiti u Ameriku, siliti ih. da svoj kruh zarađuju svojim рдп njegova odlaska iz Evrope nije još trudom i hdal zaradom. ustanovljen. Kao što je poznato i zekjat je u glav­ Organizacioni odbor »Lige Naroda« nom namijenjen fukari i nemoćnicima, održao je u ponedjeljak svoju drugu pa upozonijemo naše bogatije ljude, da sjednicu, na kojoj je usvojena ova re­ bi bilo najzgodnije, kad bi svoj zećat zolucija: »Od glavne je važnosti za uručili »Mcrhametu«. Kod nas ima do­ »Ligu Naroda«, da bude štQuprije oba­ sta ljudi, koji će primiti zećat i onda, viještena o svim važnim političkim, eka'd to po šeriatu ne bi smjeli učiniti. konomskim, finansijskim. socijalnim i Dajući zećat svak po sebi, lahko se mo­ drugim pitanjima u svim krajevima svi­ že dogoditi da neko dobije previše, a jeta. Stoga će svaka država,. koja je neko, ko je mnlitadžmiji da se zabora­ član »Lige Naroda« morati da pribavi vi. Kad bi,se to povjerilo »Merhameinternacionalnom sekretarijatu sve nuž­ tu« nc bi bila nikom krivo i dobio bi ne podatke, te će ujedno morati da se svak ko je tdnfit muhtadž. Rpći će komteresuje za službu, koju će imati nje­ ’gnđ. da Je tt^at najpreče đatf siro­ zin zastupnik u međunarodnom tajnišmašnoj rotfbinh pri đa T toga ovaj pređstvu. Odbor je također mišljenja, da bi log nije umjestan. Nu nije take. jer sc dobro bjlo, da se pozove izvjestan broj *ećat može uručiti »Mcrhametu« uz na­ odličnih međunarodnih pravnika, da om pomenu. da treba и prvom redu pod­ reknu svoje mišljenje o obrazovanju* miriti osobu, kojoj je zećat namijenjen. permanentnog sudišta za međunarodna prava, koje sc sudište ima osnovati pre­ ma članku 14. ugovora«. Ultimatum Njemačkoj. Odgovori na njemačke protupredloge dovršeni su, pa će se danas izručiti njemačkoj mirovnoj delegaciji. Ovom odgovoru biće priklopljen posebni ultimatum, ц kojem se Njemačka pozivlje da imade preliminare potpisati u roku od 48 sati nakon primitka odgovora. Proti Austriji. Zastupnici antantnih\ vlasti u Beču pozvali su šefa hntantine' prehranbenc komisije, da obustavi do­ bavu živeža za Beč, jer se je dokazalo da se razdioba ovog jživeža obasja vrlo nepravedno i nerazmjerno; šta vi­ še, da se ovim živežem podržava verižna trgovina. Navala na rusku mornaricu. »Daily Telegraph« javlja, da je engleska eskađra na Baltičkome moru izvršila na­ valu na Kronstadt. Dva su boljševička broda prisiljena, da napuste Aleksan­ drovu tvrđavu. Proti Engleskoj. Javljaju iz Wašingtona: Senat je usvojio predlog, da mi­ rovna konferencija sasluša delegaciju irskih nacionalista. Njemačko držanje. Javljaju iz Londo­ na: »Timcsov« dopisnik u Berlinu jav­ lja, da je njemačka vlada odustala od toga, da mirovni ugovor podnese odo­ brenju plebiscita. * Metež u Italiji. U Italiji raste sve veće nezadovoljstvo. Dolazi do brojnih Štraj­ kova. Radnički pokret postaje kompli­ ciraniji, jer prijeti obustavom rada usIjed nestašice sirovina. U Napulju i 0kolici već od subote vlada generalni štrajk. Neophodno potrebnim pokazale su se energične mjere. Drži se da će sc doskora imenovati novi ministar za prehranu. Cesi i Madžari. Po nalogu vlade vr­ hovno je zapovjedništvo čchoslovačke vojske obustavilo ofenzivu protiv Ma­ džara. Za slučaj da Madžari ne bi obu­ stavili neprijateljstva, pojedina zapo­ vjedništva imadu nalog, da iznova za­ počnu operacije. Daljnje vijesti glase: »Nad čitavom Slovačkom proglašen je prijeki sud. Pošto su Madžari usprkos antantnih zahtjeva ponovili navale na čitavoj fronti, započele su čehoslovačke Čete opet ofenzivu. Pojedine skupine postig­ le su lijepe uspjehe i prodrle do rijeke Orona, Prijetnja Mađarskoj. Javljaju iz Be­ ča: Clemenceau je radiogramom poz­ vao madžarsku vladu, da obustavi na­ vale protiv Cehoslovaka, jer da će ina­ če saveznici poduzeti krajnje mjere, da je na to prisile. Savezne će vlasti odmah pozvati madžarsku vladu da dođe u Pa­ riš, gdje će biti saslušana u pitanju granica, koje bi bile pravedne za Ma­ džarsku. ■ i »Daily Telegraph« javlja, da će antanta za slučaj, da se Madžarska ne pokori njezinim zahtjevima — pozvati Rumunjsku, da započne sa odlučnom ofenzivom spram Madžarske. Madžarske granice. U srijedu u jutro sastalo se u ministarstvu inostranih djela pet ministara inostranih djela. Oni su salušali Bencša, Kramarža i Bratianua u pitanju čehoslovačkih i rumunj­ skih granica prema Ugarskoj. Kad vi­ jeće pet ministara bude proučilo to pitanje, podnijeće svoje riješenje vije­ ću četvorice. Cesi navijestili rat U Češkoj je pro­ glašeno iznimno stanje. Mobilizirano je više godišta narodne vojskei ■Češkoslovačka republika jc navijestila rat ma­ džarskoj boljševičkoj republici. Još jedan rat? »Politische Korespondenz« javlja iz Varšave. da je rat iz­ među Poljske i (Njemačke neizbježiv. Štampa donosi alarmantne vijesti 0 sukobima radi granica. Radi ratne po­ gibelji sve su se poljske formacije uje­ dinile, te će sačinjavati jednu poljsku vojsku pod vodstvom jednoga vođe. Njemački listovi iz Berlina javljaju da je jedna regementa husara otišla pre­ ma istoku. Sve njemačke čete u istoč­ noj Rusiji sačinjavaju posebni zbor ge­ nerala Bolova. Američka vojska odlazi. Javljaju iz Bresta: U utorak na veče krenuo je odavle u Ameriku prijevozni parobrod »America« sa N).000 momaka američke vojske. U ovoj luci usidreno je preko 12 krstaša i parobroda, koji će tečajem ovoga mjeseca prevesti natrag u Ame­ riku 200.000 momaka američke vojske. Vejeće četvorice nastavilo jc u četvr­ tak ujutro i popodne vijećanje o odgo­ voru na protivpredloge grofa Rantzaua. Kad četiri šefa saveznih vlada budu �Soma 4 франа usvojila konačnu odluku, onda će sa­ staviti pismeni odgovor na adresu gro­ fa Vruckdorffa. pa će redigirati nove članke ili nove dodatke mirovnim prelimrnarima od 7. maja. Drži se, da će odgovor biti predan u petak na veče ili u subotu u jutro. (Dakle danas. Ako je tačno. Op. ur.). Domaće vijesti. »Gajretova« povjerenstva u Olovu I Petrovićima. U Kladnju je do sad po­ stojalo povjemištvo, koje se je sada pretvorilo u pododbor, a na novo su u kotaru osnovana dva povjereništva i to u Olovu i Petrovićima. Pošto je narod ovih sela za humana poduzeća zagrijan, nadati se je da će agitiranjem i nastojanjem novih povjerenika gg. Mustafa ef. Kulića i Muhamed ef. Fočića, ova akcija dobro uspjeti i postići željeni napredak. Naprijed, efendJer, na rad za naš »Gajret«! C. Gospar Savo Petković-Trebinje. U više navrata raspisao se je deli-Savo u »Srpskoj Zori« o austrijskim vješanjima, šuckorima i vođi šuckora Fejzu Salkoviću. Da javnost vidi tko je taj »zaštitnik pravde« iznosim slijedeće On je sin poznatog c. i kr. »Oberšuckora« Luke Petkovića. Luka se je prigodom okupacije odlikovao pred­ vodeći austrijsku vojsku proti us­ tašama — braći muslimanima, koji su se borili proti 'crnoputoj Austri­ ji. te je zato nagrađen od Austrije sa K 150.— doživotne mjesečne mirovi­ ne. Luka je i dalje voden u evidenciji kao »Oberšuckor«, te je sve do svoje smrti do nazad 8 godina, na narodnom odijelu nosio demiskiju, a na kapi-zavratki austrijskog orla i »F. J. I.«. Luka je denuncirao muslimane Au­ striji, a pošto iver ne će daleko od klade, Savo je nastavio iza prevrata isti zanat. Savo je prije 15 godina izbjegao u Crnu Goru, te vjerno služio »crno žutom Gospodaru«, pa začuvši za oče­ vu smrt pohita u Trebinje, da oca u zvanju naslijedi. Ali Fejzo prije ugrabi, pa ima pravo Savo, da se na Fejzu ljuti. Fejzo nije osim sablje Lukine ni­ šta primio, a da je Savo naslijedio on bi može biti uspio, da naslijedi osim sablje i crno-žutog ajluka sva austrij­ ska odlikovanja pokojnog Luke. Može biti, da bi Savo bio bolji junak od Fejze kao Turudiia, exelencije Borojević, baron Glogovac, Durman, Bekić i onaj prijatelj iz Pridvoraca, što je po Srbiji ženama kidao prste i uši. Savo Pctkoviću! Kao pošten Čovjek iznesi: Tko je popalio korjeničke i lastvanske muslimane? Tko je ubio Salka Glavovića i druge? Tko su i kakve na1rodnosti bili od god. 1914. sve do pre­ vrata žandari i njihovi narednici u trebinjskom kotaru? Tko je predao Austriji izbjeglicu Radomana i drugove? Tko ih je optužio i svjedočio, da su se bo­ rili protiv Austrije, te su ljudi na prav­ di Boga obješeni? Ne štedi, Savo ni jednog muslimana, te tko je šta zaslužio neka nađe; ali iznesi i to, ako se je koji brat pravoslavne vjere ogriješio o mu­ slimane i pravoslavne! — Savo, Cokorilo i Radiću! Bog vam je dao, al vam đavo ne da... Pomoć izbjeglim Rusima. Ispred užasnog terora, što danas bjesni u Ru­ siji, koja stenje pod boljševičkom vla­ dom, napustio je veliki broj Rusa svo­ ju domovinu i imovinu i dobjegnuo k nama, da kod nas, kao kod svoje braće nadu spas i utočište. Broj tih izbjeglica povećava se svakim danom. Njihovo je stanje tegotno i bijedno, jer su po­ bjegli bez igdje išta te su sad prepuš­ teni našoj pomoći. U Beogradu je obra­ zovan poseban jugoslavensko-ruski od­ bor, u kojemu su zastupane najugled­ nije ličnosti. Tome je odboru zadatak da se stara o primanju i potpomaganju te nesretne i nastradale ruske braće. Taj će se odbor u najskorije vrijeme obratiti posebnim proglasom na sve krajeve kraljevstva Hrvata, 6rba i Slovenaca s pozivom, da novčanim prilozima potpomognu akciju, koja je povedena za pomoć te naše braće. Br­ za pomoć, najbolja je pomoći... Naš na­ rod veli: dvaput daje, ko brzo daje!... Dužnost nam je da ovom prilikom dje­ lom pokažemo plemenitost naše duše i da svaki od nas makar I malenim pri­ logom pri teče u pomoć ovim nesretni­ cima. koji su se k nama sklonuli, da 1m tako olakšamo jadno stanje. Broj 44 Број .PRAVDA- — „ПРАВДА* »GAJRETOVE« VIJESTI. Pododbor u Cazinu konstitulsao se kako slijedi: Mehmed Kozarčanin pred^ednik, Muhamed Burzić tajnik, Hasan Hadžić blagajnik, Ahmed Ćemalović I. revizor i Sulejman Gjonlagić II. revizor. Na skupštini za izbor podod­ bora u Cazinu predložio je Ahmed eff. Cokić, da se osnuje liga za »Gajret«, gdje će se svak obvezati, da će svakog mjeseca sakupiti za »Gajret« izvjesnu svotu. Ovaj predlog je primijeti, tc se odmah upisaše slijedeća gospoda sa ob­ vezom, da će svaki mjesečno sakupiti »Gajretu« kako slijedi: Mehmed Kozar­ čanin 50 K, Hasatibeg Krupić 50 K, Šehić Muhamed 50 K. Berberović Alija 20 K, Hadžić Hasan 20 K, Toromanović Hasan 20 K, Coralić Husejn 20 K, Topić Mehmed 20 K, Beganović Osman 20 K. Osmanović Mehmed 10 K, Misalević MehmedaNja 10 K, Burzić Muha­ med 10 K, Misalević Bećir 10 K, Bešlagić Mehmed 10 K i Tamburaški zbor muslimanske čitaonice 30 K. Novi povjerenik. Abidaga Brdarić imenovan je povjerenikom u Dol. Prači kotar Rogatica. Trešeljak. Opet kiša. .. Nam) dana kada nai ne poajoti. U martu smo mislili da sa crnomorske, a aprila da sa talijanske kike oraj put k aama prsile, u maja da su afričke, a sada u junu... no snamo ni sami ita bi riže rekli o njima? — BoŽiji rahmet! Ali, Bože oprosti, to im viie niko ne kale. Božije davanje! Ono, to jest belli, ali nama isgleda da bi moglo biti i s neito manje toga davanja Božija kazua! Eh, sad pogađai otprilike, tako, tako.... Kasna brate dra­ gi! I ne bila, Ita se sve ne radi! Primjerice! Rasvila se iestoka strančarska borba u Jugo­ slaviji; savađile se veliko glave Prolio i^Pribieevie — da i nebo nad tim plače. Jedni« * se dijele iavoiDice na pregriti, dragima ismođu prstaK a muslimanima se neda ni osoliti, nego ako koji pođe da je satraži, ministrov ma načalnik predbaci: »Nealjadno je u fesu k mi­ nistru ulaziti!" ' 1 na to nebo plače. Ali se • tim isvoinicatna i trenje. Prodaja se sa 2.000, za 10.000 kruna, već kako koje. Nama je jed­ na prodavao srpski vojnik sa bugarske granice na vagon karbita is Jajca. Drogi ih prodaja odmah po dvadeset sa dovoz žita. To trožkovo narod snosi, petreiači ih plaoaja. 1 naravno — oto opet kile. Imamo dosta američko robo, naročito ame­ ričkog braina, koje je — kako se daje — dala Amerika Jagoslaviji po 1 kruna na kilogram na veresija * a trideset godina. Ali vlada podi­ že cijenu svake hefte po neito; do sada je tjerala na test kruna po kili. BesboUi da će kila! Agrarna reformu koja i teža od novo go­ dine i joi nikad da izbija od nje neito. ito bi jodnoj strani dalo prevlast, a drugoj prosjački itap a iako. Nego je sada do augusta odgodilo. Bojat se kile i preko ljeta! Iz zemaljsko banko maknuto Dra Safvetbega na jedna vrata, da na druga apasto 8arica. Žalost i — kila. HadžiMahmutbsg bi volio ■ Halidbogom, ali mu no I da dr. Mujesinovio, - Kila. U nas so općinske sjednica drže i a petak- - Kila. Po banjalučkoj ,Državi * srpska je vojska okupirala ove krajo▼•r«U>gu se dakle i braća okupirati - eto opet kila 1 Vakufski direktor noće da raspiio vakafskih izbora, a nali siromaini vjerski i pros­ vjetni službenici plača kila gorkih suza sa prav­ dom i pravicom. U Mostaru ne znaju kud bi djeli mrtvaca is vlaka, j«/ su sve bolnico obu­ stavile rad, - opet kita.' Besdužno ruke razgra­ dile muslimanska groblja po Sarajevu, besprav­ no hoće da otmu muslimanska dobra po domo­ vini, okaljale se s krađa i ubijanja - kao da je djelovanje orne ruke preneleno is Staro Srbi­ jo ovamo međa nas -» i eto opet kite... I mora padati da tapire mnoge prljavitine s ove nomIjo, mora, pa makar od vodarice svi usjevi lstruhli a zemlji. Ali, e da 1 to prestane, da so r»ljepota- Gledajmo u nobe: vodri oe - biće epet kile. Nova roba. Čujemo da ćemo od gradske aprovizaeije dobiti ovakvu objavu: »Vala apTuvisacijs, u brizi za ito boljim podmirenjem građanstva a svakom pogleda, nabavila je sa muslimane sa ramssan jedan vagon huje, koja bi se raspatevala us vrlo povoljno avjoto u čarliji po dućanima, po ćefenclma, na okmolčljokim tablama, na teimama i odladma 1 t- d. Razdi­ jeliti smo je mislili po pet deka na oooba obi­ lno, samo bi stariji ljudi dobili neku vilu đo­ na. Ali, kako jo ramazan nastao, opazili smo đa te robe u čsrlijl za pretek imade, - valjda se i to Švercom dobavlja? - pa mi sad ne zna­ mo Ito bi s nažim vaganom učinili?" UredaiHvo! VI i onako u svačemu a vijek okasnlto. Val Pan Zagrabi! (kako U so sovo?) mogao bi taj vagan deponirati kao zadaju paktetu za sadanjo grndeke tatice, neka im bndo pri ruci kod novih općinskih Izbora. Trebaće im. I ft ari. Istina, točka »u vremena, ali opet... na iftare treba svati. Moj je predlog: aamun, čorba, jedno jelo i neito slatka ili hokafa. Pa ko će koga svati? Stariji mlađe, bogati airomaIno, pročelnici svoje aaradnike, predsjednici i potpredsjednici svoje odbornike, a prijatelji bi mogli i u komunu, da jednim iftarom svaki svakog počasti. Ko ovim ne bi bio sadovoljaa, trebalo bi ma jednostavno odglasali, naročito odgovornom uredniku, ako ne bi htio pozvati na iftar sve svoje besplatnike. Opet fes Čitamo u .Jugoslaviji * da so ovih dana venčao — Hakija Hadžić — prefeвог. Sad raznmemo sakto je taj napredni Čovek opet oba kao fes. Kao Ito •• vidi ovaj fkmotni gospodin — ima dva lica, koja ho­ će da ga prikažu u svetloj i čistoj boji, svagdje i na svakom mestn Jer osim toga Ito se je oženio g. Hadžić, sad sa nastali rarnaaanski da­ ni, veliki praznik nekih muslimana i g. profe­ sor je bez sumnjo odlučio, da redovno sve pet pata odlazi a bogomolju i da so moli, za op­ rost greha, Ito ih je nesvesno poči­ nio za vreme Austrije. Te i mi česti­ tamo ovom gospodina, — želeći ma to, da mu Bog da bolju pamet. * „Zvono br. 33. Zemaljska vlada za Boemi I Hercega Novac bivših vojnika. Kod uprave siročadskih fondova, ze­ maljska vlada odjel 1—3 zgrada pen­ zionog fonda II. kat soba V., nalaze se slijedeće deposite Mnovac) od [bivšeg bos. herc, puka (Budimpešta nadpoij Pludrich Franza i Papo; infaterista Zahirovića, Hustć Bege, Rizvanovića Mehe, Babić Avdić Sabita, Bcakovlća, Pantić Sofrcna. Kovačević Marka, SeHmovića, FHipovića Radoje, Skenderagić Šerifa, Sadik Fazlije, Delija, Kadrić Rame, Subić Ivana i umrloga Kilm Hasana. od 1. bos herc. lovačkog bataljona; narednika Brkić Alekse, podlovca, Džind Mustafe (Tcstamenat) od lovaca, Palavra ili Palazra Sulje, Miljuš Bože, Mićcvića Jove i Ćorovića Jove. Ovi navođeni, odnosno njihovi pravni nasljednici neka se obrate sa vrijed­ nim iskazima gornjem odjelu, koji će im te depozite uručiti. Tko se u roku od 1. jula o. god. radi ovoga ne javi, smatrati će se, da je posvetio svoj de­ pozit siročadi palih bos. herc, vojnika. Za zemaljsku vladu: Načelnik odjeljenja za unutarnje poslove. NATJEČAJ. *) PR1POSLANO. Direkcijama sviju banaka I štedionica Bosne i Hercegovine! Na dne 26. aprila ove godine obdržavanoj konferenciji odbora Driuštva bankovnili i štedioničkih činovnika Bo­ sne i Hercegovine sa predstavnicima svih novčanih zavoda poradi memo­ randuma od 10. aprila 1919. bijaše po­ stignut potpuni sporazum. Iza čitanja onog historičkog zapisnika imao se je isti slijedećih dana, ali najkasnije đo konca mjeseca aprila 1919. u čisto pre­ pisati, po prisutnima potpisati te uruči­ ti svakoj stranci po jedan primjerak. Prošk) je od onda i mjesec dana ali Društvo bankovnih i štedioničkih fcšnovnika usprkos urgenca čistopisa tog zapisnika nije primilo. Većina novča­ nih zavoda uz sve obveze njihovih di­ rektora nije za ovo vrijeme utanačenja izvršila. Pokušaji Društva bankov­ nih i štedioničkih činovnika u zadnjih deset dana, da potaknu uprave na iz­ vršenje zapisnički utvrđenih obveza, nisu imali uspjeha. Koristeći se učinkom izvanrednih mje­ ra vlasti u početku mjeseca maja pro­ tiv jednoga dijela radništva, direktori većine banaka kao poznate pristaše starih mentaliteta nađoše se odmah u prilici, da zaborave hinjene bratske pregovore i da ispolje svoju pritajenu autokratsku dušu. Za njih to bijaše zgo­ dan momenat, da bagatelišu kao i dor sele vapaje činovništva za hljebom, da mu otkažu bratstvo što ga zahtjeva ovo moderno doba. Gospodo direktori! Sjećamo se Vaših prvih prigovora poradi »forme i tona« našeg memoranduma od 10. aprila ove godine. Sjećamoi |se Vašeg posve ne opravdanog ogorčenja što se usudismo u našoj nuždi tražiti a ne prositi po­ moći. Što da Vam sada mi prigovori­ mo. kada se ne radi o »formi i tonu« nego o poštenju kojeg Vi pogaziste? Šta da reknemo direkciji patriotskog Srpskog kreditnog zavada u Banjaluci, koja po svoj prilici po svom sefleru iz Sarajeva dade uvrstiti u banjalučki za­ pisnik ovu kurioznu izjavu: »Ne prizna­ jem ni organizacije bankovnih Činovni­ ka, niti njihovog memoranduma«? Vaš postupak pokazuje najbolje ko­ liko ste voljni, da prema duhu demo­ kratskog vremena uvažite opravdane zahtjeve svoje zapostavljene braće. Na ljutu ranu, ljutu travu! U spoznaji naših prava i svijesni svo­ jeg socijalnog položaja, protestujemo protiv ocrtanog Vašeg postupka i ustajemo svi kao jedan u obranu povrije­ đenog dostojanstva našeg staleža. Vi nas silite, da se laćamo skrajnjeg sredstva dok nam se ne dadu sigurne garancije, da će se naši zahtjevi bez ikakove preinake usvojiti i da će se za sva vremena zabaciti samovoljni natražnjački postupak sa našim članovima. Đačkom i potpornom društvu »Gajret« potreban jc poslovođa. Isti treba da je vješt vođenju kance­ larijskih poslova. Akademski obrazova­ ni imadu prednost. Ponude treba da se pošalju najdalje do IS. jula o. g. a treba im priklopiti: rodni i domovni list, svjedočbu pona­ šanja i svjedočbu o svršenim školama. Odbor. Advokatska kancelarija Dra Jakova Kajona nalazi se u Ferhadiji ulici broj 32 (Franičevića palača) preko puta gradskog ko­ lodvora. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Br. 93727 ad Sarajevo, 4. juna 1919- Objava. Dne 16. juna o. g. u 10 sati pro­ davače se u šum. odsjeku zem. vlade u Sarajevu na javnoj usmenoj dražbi oko 14.000 kub. metara četinjastog drveta, Što leži posječeno ili oboreno u drž. Šumi Igman-Hrasnica kod Sa­ rajeva blizu koturače [Rollbahn], koju može kupac upotrebiti. Iskiična cijena biće 10 [deset] kru­ na za jedan kub. metar korisnog a tri krune za 1 kub. metat ogrevnog drveta. Dražbovatelji imadu položiti vadij od 15.000 [petnaesthiljada] kruna. Pobliži uvjeti mogu se saznati u šum. odsjeku u Sarajevu II. zgrada, II. sprat, sobe broj 88. 77. 3—3. ДАМАМА које желе да науче француски и енглески језик дајем часове. За успех гарантујем. За услове обратити се г-ђици Фридм, Зембилева [Пекушинај ул. број 1. 83 2—2 TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ alno I pojedina. Upitati kod uprave lista br. 85. Uspješno se oglašuje u „Praudi“ U Sarajevu, dne 12. juna 1919. Društvo bankovnih i štedioničkih činovnika Bosne I Hercegovine. •) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. O.« štamparija D. dl Д. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbc959b6ea021d23da1833cb9712a70e.pdf e7669b471ac2baaf1c9f24b6190a2eee PDF Text Text ПП Hi №0 I«/ KRST >01 wA Ж №&k хк<к Дитг^ ЖЖ iw*Hl S$ ФЛ Oli Ж& В 1АЖ Ш W m 1Ж» gB-j шМГ вН W №■ Ш Ш £&1 дШи ЈИНРГ & »тата »< Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ЖЈЖ Dre^e Im љл 4КЗ* «B»b ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 45. Događaji u Rogatici. °^з?- Pretplata godišnje 40 kruW4 na> na pola godine 20 kru/жВ na‘ Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulicL Sarajevo, utorak 17. juna 1919. (18. ramazana 1337.) k o1j e m, a Rašida teško ozlijediše, te bez ikakva temeljita razloga, dočim se je slab izgled, da će i on ostati na Ži­ pojedinim Srbima-pravoslavnim često £ Dok nas mjerodavni faktori uvjera­ votu. Muslimani ovog kotara sve dosad dokaže i ustanovi krađa ili otimačina, najstrpljivije podnosišc ova nasilja, te ali ih vlast zatvori 2—3 dana, presluša vaju o iskrenoj nakani, da uspostave i ako smo na svima našim mjerodav­ i — pustiizzatvora. mir i red u našoj užoj domovini, dotle nim mjestima tražili zaštitu, ne dobi­ Svaki pojedini Srbin-pravoslavni ob­ se u Rogatici zbijaju stvari, koje nam smo je, te se je bojati, da ne prevrši oružan je bajunetom, a većina ih jav­ lede krv i ubijaju svaku nadu u bolju mjera, u kome slučaju otklanjamo sva­ no nosi revolvere, pa ne vidje­ budućnost. Mi smo u više navrata na­ ku odgovornost i dužnost nam nalaže smo nijednom, da bi koga oružnička glašavali, da sadanja bosanska vlada kao predstavnicima muslimana -ovog patrola zapitala, kojim pravom nosi onema sposobnosti ni uvjeta za ostanak kotara, da sve moguće pokušamo, da ružje. Muslimanima se pako redovito na svom položaju, pa kao vidan znak, se uzdrži harmonija među braćom dvi­ kuće rove, da pravoslavni mognu lakše da se želi obezbijediti naš opstanak, od­ izvršavati napadaje na nas. U ovoj pri­ ju vjera. lučno tražimo, da se provede njena iz­ Stoga apelujemo na Vaše Visočanststranosti pojedinih oružnika prednjači mjena i odstupom g. Sole omogući sa­ vo, da nas svojom moćnom rukom uz­ niranje tužnih prilika, koje vladaju u* svima narednik Kolundžija, kojem su mete u zaštitu i da uvjerite i nas mu­ muslimani osobito srcu »prirasli«, pa našoj zemlji. slimane, da smo jednaki pred zakonom gdjekom i rukopipateljno pokaže svoju To tražimo najodlučnije, jer ne mo­ sa ostalima. To molimo što prije. ljubav, a u oduzimanju »poznatih« stva­ žemo dalje podnositi njegove tiranije i Ujedno Vam izrazujemo svoju naj­ ri nema mu premca! njegova nehaja za teški položaj nas odaniju podaničku privrženost. Dne 9. juna vraćali su se sa pazara muslimana. Da je ovaj zahtjev potpuno U ime muslimana kotara Rogatice: Mehmed Ćurevac sa bratom i rođakom. opravdan, vidi se iz ove pritužbe na­ Hasanbeg Šahinpašić, Osmanaga AkU Seljanima (1 sat od Rogatice) na šeg mjesnog odbora, koju donosimo u šamija, Ragibaga Čaplji, H. Muhamed glavnoj cesti napali su ih sedmorica Srcijelosti. Odbor nam piše: ef. škaljić, H. Ahmedbeg Bukvica, ba-pravoslavnih oboružanih re­ »Prisiljen sve većim nepravdama, oOmerbcg Sijerčić, Ibrahimaga Zimić, volverima, među njima Dragomir timačinama i ubojstvima od strane Sr­ Muhamed cf. Hadžiahmetović, Salihaga Linić i dvojica Manjčevića, te revol­ ba — pravoslavnih na mirnim muslima­ Dedajić.« verom prosviraše glavu Mebmedu Ounima, jučer t. j. 9. juna 1919. predao je Ovakav isti brzojav otpremljen je na revcu, koji na mjestu ostade mrtav, a mjesni odbor naše organizacije na ze­ predsjednika ministarstva gosp. Stojadrugovi mu se razbjegoše. maljsku vladu ovu na Protića sa molbom, da naloži potčiOvi i još mnogi događaji sile nas — Predstavku: njenim vlastima, đa se mi muslimani kao predstavnike sviju muslimana ovog U rogatićkom kotaru od dana držav­ što prije uzmemo u zaštitu, dok ne kotara — da se obratimo na zemaljsku nog prevrata napadaju srpsko-pravobude prekasno. vladu .sa energičnim zahtjevom, da se slavni na muslimane, otimaju im njihov • poduzmu sva dopustiva zakonska sred­ pokretni imetak, napadaju na život poje­ Isti razbojnici, koji izvršiše umorstvo stva za zaštitu života i imetka nas mu­ dinaca i svetost kućnog praga, a na sve na rahmetli Mehmedu ćurevcu i brata slimana. prijave na nadležne vlasti do danas ne mu teško ozlijediše, prije nego što su Muslimani su dosad najstrpljivije pod­ osjetismo niti vidjesmo ikakve zašti­ nosili sve ove nepravde, nadajući se, to izvršili, idući kroz mahalu Gračanicu te: niti seistrage kraju priveu Rogatici pravili su izgrede i izazivali da će tome već jednom biti kraj i da će doše, ni krivci kazniše. ih vlast uzeti u zaštitu. muslimane, te se ubojica Stevo RadoNa početku prevrata umoren je MehAko vlast neće energično stati ovo­ vić-Manjčević, koji je priznao čin. svra­ medbeg Pavica usred Rogatice, sud­ me na put i krivce egzemplarno | tio u dućan Nurbcga Teskeredžića i tu ska istraga je provedena, svjedoci is­ išamarao Muju Hurku iz Mađera i Hakazniti, otklanjamo od sebe svaku pitani, krivci ustanovljeni, ali mida Džananovića iz Cadovine. Mehodgovornost, ako bi muslimani u sa­ se sve do danas — slobodno šeću, moobrani bili prisiljeni istim načinom medbeg Teskerdžić na to zaviče: »Zar mjesto da se odmah po zakonu postupa. sami sebi zaštitu tražiti. ste ovdje došli, da ljude bijete?«, na što Iza rahmetli Pavicc ubijena je u kući Tražimo što brži energični postupak su ga njegovi drugovi uzeli među se i žena Hankija Konaković, pa i to pade i zaštitu, dok ne bude prekasno.« izveli iz dućana. Kad izađe iz dućana i * pođe desetak koraka zaviče: »Zašto ne kod pozvanih faktora u zaborav. bacih bombu među njih, da me znaju ko Tako isto i ubojstvo Hankije Hodžić U ovoj stvari otposlan je ovaj br­ u Nepravdićima. sam?« Ovo je ČuoLutfibcgTeskeredŽić. zojav Nj. Kr. Visočanstvu Regentu Zatim je ubojica Stevo Radović napu­ U PraČi pokušano je umorstvo i bio Aleksandru: nio revolver 1 reče svojoj družini: »Ne­ je ranjen Mehaga Gačanin i Bećir Lu­ »Od dana državnog prevrata naši su­ ću ga isprazniti, dok iz njega ne ubijem nja, krivci su se pronašli, pa građani pravoslavni Srbi napadaju nas makar četvericu Turaka.« Zatim je ismjesto da im se po zakonu sudi, oni se muslimane, otimaju nam i kradu po­ nesmetano kreću, da opet na kome mir­ kretni imetak, javno na putu napadaju x palio jedan hitac u klanicu Ibrahimbega Teskeredžića. Otalen su svi zajedno onom muslimanu isto izvrše. pogrdama i tvorno muške 1 ženske, a tišli, te su u Seljanima na glavnoj cesti dosad su izvršena nekolika umorstva, Na Omerbcgu Brankoviću pokušao je izvršili umorstvo na Curevcu. odnosno pokušana i ubojstva. Sve je to Milisav Lugonja izvršiti grabežno uOvo je prevršilo svaku mjeru, te se dosad ostalo nekažnjeno. morstvo i ranio ga. Oružnici su dva više neće moći mirno podnositi ova na­ Pozvane vlasti neće da energično ovo­ puta ubojicu predavali u zatvor, ali on silja. Ako vlasti neće energično stati je na neki nama nejasan način svaki me stanu na put, te da krivce po zasluzi ovome na kraj, muslimani će biti prisi­ egzemplarno kazne, već mimo propu­ put odmah iz zatvora pušten, ljeni sami sebe zaštićivati i braniti se. štaju nekažnjeno slučaj po slučaj, pa a da se ništa dalje od strane vlasti ne Već je dogorjelo do nokata — trpiti se nam je iz dana u dan sve gore, a ovapoduzima. više ne može. kovi se događaji sve više množe, pošto Muslimani građani pred 4 mjeseca Mjesni odbor. izvršitelji vide, da im se neće ništa do­ sastali su se bili u društvu »Derzelez« goditi, kakvogod zlo muslimanima naradi dogovora za priređenje sijela za nesu. sirotinju u Srbiji i usred vijeća­ Sarajevo, 16. juna. Ove napadaje i ubojstva najviše iznja upadoše dvojica domaćih Srba-praU odluci državnog odvjetnika, kojom vršuju domaći pravoslavni dobro­ voslavnih u srbijanskom vojnčkom odi­ nam je saopćena prva zapljena našeg voljci u srpskoj vojsci prilikom otjelu i s puškom i bombom; počeše pso­ lista stoji dodatak, u kojem nas g. dr­ šustva kod kuće, koje mjesne komande vati, razbijati stolice i izazivati, te je­ žavni odvjetnik obavješćuje, da će u — i' ako ih civilne vlasti uhapse — pu­ dan poteže bombu, da je baci. Musli­ svrhu daljnjeg uredovanja ustupiti nad­ štaju odmah na slobodu valjda u po­ mani su mirno to podnijeli i dozvali pa­ ležnim oblastima sve zaplijenjene stav­ manjkanju vojničkih sudova. Dosad je trolu, koja ih je u vojnički zatvor od­ ke našeg lista. To je bio i razlog, radi izvršeno umorstvo na Mehmcdbegu vela, ali su šjutradan pušteni, kojeg smo uvrštavali i sastavke, za koje Pavici, Hankiji Konaković i Hankiji Ho ­ a da se nije povela nikakva smo unaprijed znali, da će biti zaplije­ džić. Pokušano je umorstvo na Mehagi Istraga. . njeni. Međutim nas događaji uče, da od GaČaninu, Bećiru Lunji, Omerbegu Nije ništa neobično, da svake ne­ ovog ustupanja zaplijenjenih stavaka Brankoviću i Muhamedagi Kreštalici. — djelje, pazara i praznika na nema nikakve koristi. I sad ne znamo, Civilni sudovi ustanovili su krivce, ali oči oružnika pojedini Srbi-pravoslavni da l^je tu krivica drž. odvjetništva, ili iz nama nepoznata uzroka nijednom napanu na koga muslimana ili musli­ je po srijedi nehaj oblasti, kojima se ubojici do danas nije suđeno, manku i istuku ih. To se sve mirnim navodno ustupaju zapljene našeg lista. nego se slobodno kreću. okom gleda od strane onih, koji su po­ Iznijećcmo samo jedan primjer. Ima Jučer 9. juna pola sata od Rogatice zvani, da red drže i da napadnute za­ više eikdva mjeseca, kako Je zaplijenje­ na javnoj cesti napalo je sedam takvih štićuju. na jedna domaća vijest u kojoj upozorazbojnika, oboružanih noževima i re­ Ako u čemu i najmanja sumnja panc rismo na varvarski postupak dječurlije, volverima —- među njima r e d o v Stena koga muslimana radi krađe, ili u koja na razne načine pogrđuje naša vo Radović — na Mehmeda i Rašida »Srpskoj Zori« Izađe poznato »zahtije­ groblja nad Kovačima, dakle u srcu Curcvca. Mehmeda umoriše puš ­ vamo«, dotični se musliman zatvori, pa glavnog grada naše domovine. Ova kom, noževima, kamenjem I i po nekoliko mjeseci leži u zatvoru račun poit štedionice 1119 Godina 1. razuzdana dječurlija ruši nišane, obara zidnu ogradu i krši drveće u ovim mezaristanima, a što je još žalosnije i od­ rasli stanovnici obližnjih mahala isjeđavaju se po ovim gro­ bovima i tamo prave sijela. Dječurlija im je naše groblje pretvorila u igralište, pa i ne zna drugo, nego li svojim gru­ bim oskvrnjivanjem naših mezarova izazivati mirno prolazeće naše građan­ stvo. U zaplijenjenoj smo vijesti iznijeli i to, da su komšije razvalile i izlo­ žile vrlo ukusnu ogradu ovih kabristana, pa smo tražili, da se proti ovim barbarskim prestupnicima strogo po­ stupa i isti pouče, da i naši grobovi za­ služuju istu pažnju, koja se posvećuje pravoslavnim i katoličkim grobljima. Svaka bi kulturna uprava, već u inte­ resu javnog morala poduzela nužne ko­ rake, da zapriječi ovo barbarstvo, ali je kod nas i u tom iznimka. Naša po­ licija mirno gleda ovo oskvrnjivanje,. pa ne ureduje ni onda, kad na to bude i naročito upozorena. Jesmo li u srednjem vijeku vjerske netrpeljivosti i ima li zaštite i za naše osobine i naše građanske Osjećaje. To pitamo i vladu, i policiju i drž. odvjetništvo, a za ilu­ straciju barbarstva obližnjih kombija iz­ nosimo i ovu tužnu epizodu, koja se je sinoć odigrala. Ne mogavši mirno gledati kako troje, djece odvaljuje čitave grane oraha, koji su posađeni u dotičnom groblju, jedan je prolaznik izrazio svoje negodovanja i na zidu sjedećem građaninu predba­ cio, što djecu ne pouči na pristojno po­ našanje. On je flegmatično slegao rame­ nima, a djevojke i djevojčice, koje su sjedile na groblju, zasuše dapače čita­ vim pregrštem pogrda. »Sta imate go­ voriti? Ovo je naše. Sad nije vaše vri­ jeme. Sad je ovdje Srbija...« Eto taki je mentalitet ovih doseljenih seljaka, što obitavaju na Sirokcu, pa je li onda čudo. Što su na nišanima grob­ lja na Logavinu sokaku nacrtani kri­ ževi? Svraćamo pažnju g. Leskovca na ove brutalnosti i tražimo, da tome stane na put. Vrijeme je već-. Za repatriaciju bos. herc. musi, iseljenika. Kako sam razumio od bivših iseljeni­ ka, koji su se ovih dana povratili iz Ca­ rigrada ponovno u Bosnu, imade još silesija naših zemljaka muslimana, koji se kane vratiti s porodicama u svoju milu I nikad nezaboravnu domovinu. Ovom prilikom mislim da ne bi bilo zgoreg upozoriti i našu zemaljsku vla­ du i naše musi, poslanike u »Državnom Vijeću« kao i Jugosl. Musi. Organiza­ ciju, da ovaj važni pokret uzmu u ob­ zir sa političko-socijalnog i privrednog stajališta, te da im podijele i nabave sredstva, da se ti naši zemljaci što pri­ je povrate u svoju domovinu — jer ih ima množina, koji nemaju putnog troš­ ka i nc smiju se zaputiti u neizvjesnost Pisac ovog članka, koji je u Turskoj lično proboravio u dva navrata blizu četvrt vijeka i osam godina bio član vijeća carigradske vrhovne općine (gradske prefekture) imao je priliku, da kao jednogodišnji upravitelj muhadžira u pokrajini Ankari posjeti naše muhadžire, koji su se naseliU u toj pokrajini ioš god. 1314. po Hedžri (1896.). U koje sam god selo došao, gdje su naseljeni isključivo naši zemljaci — a takih sela ima oko 12 — ne nađoh niti blagostanja niti duševnog zadovoljstva. Tužili su mi se ponajviše na javnu ne­ sigurnost, za tim na malariju i podneb­ lje. a naročito na svađe sa urođenici­ ma radi zemljišnih granica, koje nije su �Strano 2 Страна „PRAVBA* — „ИГАВДА- bile stalno označene za vrijeme podjele I to je razlog. Organ slovenske soci­ jem iselili, jer to dobro znamo svi, a zemlje, koju im je država besplatno unaročito mi muslimani. Samo u kratko jalističke stranke donaša saopćenje, da ručila. Kad god sam u Carigradu, a i mogu reći, da bi tih iseljenja bilo mno­ se odbor socijalističke stranke odlučio, po drugim mjestima, govorio s našim go manje, da je Austro-Ugarska, kad je s obzirom na vanjski položaj, da se imaiseljenicima, — pa i o onima, koji su unišla u Bosnu uz primjerenu odštetu du Iz pokrajinske slovenske vlade opo­ bili u Činovničkoj službi — mogu reći riješila agrarno pitanje, te time uputila zvati socijalistički zastupnici. da sam ih našao popriječno 90%, koji i prinukala bosanske begove 1 spahije, Politički progoni. Pollcajni izvidi pro­ nijesu bili zadovoljni. To se vidi već i da se late korisna rada i posla, da je tiv dr. Mačeka i kapelana Kcžinana do­ po tom, što nas je priličan broj, koji odredila obligatno pohađanje škola i vršeni su, pa su obojica predana držav­ smo se nakon dugog boravka u Tur­ nom odvjetništvu na sudbenu Istragu. stručnih zavoda, te stala na put otva­ skoj, opet povratili u domovinu i koji Ako im uzsudc kao Radiću, blago ti ranju mnogobrojnih birtija sa lijepim smo se većinom materijalno upropastili. se njihovim kostima ... ‘ konobaricama i krasnim kasiricama. Ostatak (10%) se je prilično obogatio išta je bilo u izmlra? Čitamo u »Pri­ Kratko rečeno, da je Austrija iskreno i lijepo smjestio, ali opet danju i noću nastojala kulturno i ekonomski podići morskim Novinama« kako »Popolo d’ čeznu za domovinom. muslimanski elemenat, čini mi se, da bi Italija« od 3. juna o. g. piše, da je Ri­ Ovoj općoj materijalnoj propasti na­ nas bilo vrlo malo, koji bi se iselili i jeka spremna braniti se junačkije i snaž­ ših muhadžira nije se ni čuditi, jer za ostavili svoju domovinu. Ona je podr­ nije od Smime — i— ....događaji u vrijeme iseljavanja nijesu bili organizožavala agrarno pitanje jedino u namje­ Smirni mora da su to dovoljno objas­ vani ni spremni, niti su imali kakovih ri, da pod devizom »divide et impera« nili saveznicima.... pa opreza radi da podesnih voda za takav sudbonosni ko­ sije razdor među troimenim i jednokrvTalijani hoće — i t. đ. Po ovom izgle­ rak. što je još gore i za njih najubitačnim narodom, kako hi laglje tlačila sva da da Grci nijesu pošli u Izmir kao u nije, oni, koji su imali uza se po 10 do tri elementa i njima vladala po svom svatove i da su im Turci tamo dali oš­ 15 hiljada kruna, nijesu se odlučili oda­ tru lekciju, koliko je do njih stajalo, da ćejifu. Danas, kada je svanulo davno oče­ brati zgodna mjesta i pregnuti za po­ se od nje i sami Talijani u riječkom sao. nego su izgledali državnu dnevni­ kivano sunce slobode, pravde i narod­ pitanju na mjesece dugo vrte, ne smi­ nog ujedinjenja pod slavnom demokrat­ cu. Ta je dnevnica bila vrlo niska, jer jući u tvrd orah šale lahko zagristi. Ovo skom dinastijom Krađorđcvića, mislim, su odrasle osobe dobivale po 30 helera, dovođenje Smirne u savez sa Rijekom da bi bilo umjesno i pravedno, da naša a djeca po 15 helera. Sa tim »potpora­ vrlo je interesantno i čudi nas samo, vlada, kao i centralna u Beogradu, uz­ ma« upućeni su u skupinama u Ankani što naš obavijesni ured o otporu u Smir­ mu u obzir i tu našu braću muhadžire i smješteni po hanovima i medresama. ni do sad ni jedne ne probijeli. u Turskoj, te da se pozovu i dopreme Tako su probavili blizu godinu dana, u domovinu svi, koji se.žele vratiti. To dok su u praznom iščekivanju selameta Govor člana „Р. N. P.“ dra potrošili svoj sopstveni novac i na kon­ bi trebalo učiniti na državni trošak i uz cu bili razmješteni po zakutcima i golim oblakšicu, da i oni budu sudionici u po­ Mehmeda Spahe.^/ djeli zemlje pri rješavanju agrarnog pi­ brdima, gdje ni vrag ne bi mogao da (Svršetak.) živi. Velike su neprilike imali i radi to- < tanja. kao i ostala njihova braća po kr­ vi i domovini, koji će doći iz Amerike i ga, što kao rođeni Slaveni nijesu bili uPolitika austrijske vlade u Bosni bila ostalih mjesta. Ovaj državni pothvat li­ pućeni u tamošnje običaje, niti su ra­ je, naročito što se tiče školstva, učili io bi dobar dojam kako među vele­ zumjeli domaćeg jezika, bez Čega se ne perena protiv muslimana. Čitava naša silama saveznicama tako i među na­ može živjeti i prosperirati u stranom sela ostala su potpuno bez škola. Raz­ šim zemljoposjednicima, koji se za uvi­ svijetu i tuđini, ako iseljenici nemaju lozi su zato bili u jednu ruku, što je vla­ jek rješavaju svoga zemljišnoga posje­ jake međusobne organizacije. da protežirala katolike u svakom pogle­ da. Ako bi zem. vlada kao i ministar- I du, a u drugu ruku, što je iz pblitičkih Od sto hiljada tih naših zemljaka, koji za vrijeme austro-ugarske okupa­ stvo unutarnjih djela izišli u susret orazloga, da bi napravila konkurenciju cija ostaviše svoju domovinu, mislim i * vom skromnom prcdlogu. trebalo bi čim srpskim autonomnim školama otvarala vjerujem, da danas nema na životu niti prije povesti jaku akciju i u Tursku održavne Škole u mjestima s pravoslav­ 40.000 duša, pošto ih je velika većina daslati jedno povjerenstvo, koje bi sa­ nim stanovništvom. Tako je čitav škol­ pomrla što od bijede, a što od nepogod­ vjesno provelo ovu stvar. S ovim bi ski budžet trošen za škole u katoličkim nog podneblja, naročito u Ankari, gdje trebalo pohitjeti, pošto je nadošao zgo­ i pravoslavnim selima, dok su m u s 1 iu ljetno doba hara strašna groznica. dan psihološki čas za dobru provedbu m a n i o s t a I i b e z š k o I a. Treba Mnogi su uginuli od čežnje za domo­ ove akcije i pošto je sada riješenje apogledati pojedine kotareve i sravniti grarnog pitanja na dnevnom redu u na­ vinom (nostalgije), od čega je stradalo broj škola, gdje žive pretežno musli­ naročito njihovo ženskinje. Ovaj straš­ šem državnom vijeću u Beogradu. mani, s brojem škola, gdje žive pravo­ R. Muderizovlć. ni pomor najočitije zasvjedočuju ona oslavni i katolici. Ovih dana je donio je­ gromna grobišta, koja vam se ukazu dan ovdašnji dnevnik bilješku jednog kod pristupa u četvrti i sela, gdje bo­ sarajevskog lista o stanju pismenosti u rave isključivo Bosanci i Hercegovci. Bosni i« Hercegovini, naročito kod mu­ Ovaj će moj navod posvjedočiti svak, slimana, gdje se iznose vrlo strašne cif­ ko je imao priliku posjetiti »Ramizovu« Rad »Drž. Vijeća«. Do kraja ovog re. ja sam gospodina ministra prosvje­ četvrt u okolici Carigrada ili koje selo mjeseca parlamenat će rešavati ove za­ te upozorio na vrlo hrdavo stanje u tom u Maloj Aziji, gdje su smješteni naši konske pređlogc: Izborni zakon, zakon pogledu i molio ga. da tom pitanju ob­ muhadžiri — naročito Sivri-hisar u po­ o budžetu za 1919.—1920. godinu i urati svoju pažnju. Ja čitam ovih dana, krajini Ankari. stav. da se pokreće pitanje trećeg, pa Čak i Poznato je da i naša narodna poslo­ U subotnjoj sjednici jednoglasno je učetvrtog univerziteta, a pismenost u ne­ vica opjevava ljubav spram domovini: svojen u drugom čitanju zakonski pro­ kim krajevima naše države stoji tako »Domovina kakva bila, rođenom je sinu jekt o punoljetstvu, kojim se određuje strašno, da bi nam bilo mnogo simpatič­ mila«, pa mi Bosanci, koji smo ogra­ kao granica 21 godina. Prva je tačka nije, kad bi čitali, da će se osnivati veći nak slavenskoga roda, ne možemo, kao dnevnog reda pročitanje zakona o dr­ broj osnovnih škola, a ne univerziteta. ni ostala nam braća Slaveni nikad za­ žavljanstvu. Debata je otpočela i pro­ Mi imamo dva univerziteta i držim, da boraviti naše mile i ljubljene domovine. dužuje se. jc to dosta, u toliko više, kad ima kra­ Ovu vrlinu ili manu posjeduje svaki I Kramer se javlja. Ministar za izjed­ jeva u državi, gdje ima 99% nepismenih. Slaven; to je naša karakterna crta, što načenje zakona podnio je parlamentu (Dr. Lončar: Mi trebamo i jedno i dru­ nas dijeli od anglo-saksonske rase,.koja zakonsku osnovu o privremenom ugo. Dr. Kukovec: Jedno ne isključuje se svugdje'aklimatizira i lahko prila­ stavu. drugo.) Ja mislim da dva univerziteta godi svima okolnostima. Neću da ovdje Kakva li je, kad se je ovako dugo mogu potpuno zadovoljiti 12 do J4 rniliraspravljam šta je potaklo naše zemlja­ spremala? Samo da ne bude »demok­ jona stanovnika. Strašna je činjenica, ke, da se isele u Tursku, kakav je to­ ratska', kao i dosadanji neki predloži da irnade krajeva sa 99% nepismenih, mu bio povod i pod čijim su se uticagospode ministara... zato tim krajevima treba omogućiti, da Bilješke. II ll Broj 45 Вјфј polaze školu. (Dr. Kukovec: Ml trebamo i jedno i drugo.) Ja vidim, da sc o drugim pitanjima govori, a o ovom ne. Još bi htio da progovorim o pre­ li r a n i u našoj z e m 1 j i. Snabdije­ vanje brašnom u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući pomoći Amerike 1 izdaš­ nom dovozu žita iz Vojvodine, sada je vrlo povoljno, povoljnije nego I u jed­ noj ratnoj godini, ali jc snabdijevanje sa Šećerom ispod svake kritike. Glavni grad Sarajevo, a da i ne govorim o dru­ gim mjestima, mjesecima ne vidi šeće­ ra. Javna aprovizacija nije se postarala, da stanovništvo snabdije šećerom, dok u isto vrijeme pojedini trgovci slo­ bodno trguju šećerom, proda­ vajući ga. naravno, po vrlo skupu cije­ nu. U Brodu se kod jedne firme (firma g. Kostića, koji je u rodbinskoj vezi sa g. Šolom. a možda i sa g. Pribićevićcin. ()p. ur.)fobija šećer uvijek, ali narav­ no po skupe cijene, dok'se u Sarajevu — a o drugim mjestima da i ne govo­ rim — s vrlo teškom mukom može do­ biti. Naš ured za prehranu, koji treba da se brine o snabdijevanju stanovni­ štva, pretvorio se u sasvim nešto dru­ go: on jc otpočeo da izdaje izvoz niče. Taj je ured zatekao dvije stvari starog propalog crno-žutog reži­ ma, na koji se mi toliko ljutimo: zate­ kao je ograničenje u prometu sa sodom i špiritom i to mu je vrlo dobro došlo.' On je ta ograničenja zadržao bez obzira na to, što se to protivi riješenju Mini­ starskog Savjeta o slobodnoj trgovini. Počeo jc da izdaje izvoznice svojim lju­ dima pod izgovorom, da su oni postradali u ratu i ostali bez svoga redovnoga posla. Te izvoznice predstavljale su često vrijednost od 20, 50, 100 pa čak i — 250 hiljada kruna. Ja ne ću tim pi­ tanjem opširno da se bavim, ali samo hoću to da istaknem, i da tražim ono, što traži i čitava javnost u Bosni i Her­ cegovini bez razlike partijskih uvjere­ nja, da se naime objave liste on i h, koji su pomoć u ovom ob­ liku dobivali. Taj jc zahtjev opravdan, i ako mi doista živimo u dcmoktratskom dobu, onda imamo prava tražiti od onih, koji su dobili vlast od naroda, da polože račun narodu. (Tačnije bi se reklo: »Koji su vlast ugrabili od naroda«. Op. Ur.) ' " Osim toga držim da nije zgodan na­ čin, koji jc bojrfnska vlada usvojila za pomaganje postradalih u ratu. Ja Сц vazda glasati za predlog, koji ide za tim. da se isprave nepravde, koje je rat nanio pojedincima i da se da naknada za pretrpljene štete u ratu. Ali držim, da i tu treba postupati po nekom pra­ vilu i sistemu, a ne da to pitanje poje­ dinci riješavaju po svojoj slobodnoj uvidavnosti. Donesimo zakon o pomo­ ći p o stradali m u ratu i postarajmo se, da nađemo sredstava za to, pa onda i da damo svakoje onoliko, koliko je stvarno pretrpio, ili koliko to zakon određuje ili koliko nam financij­ sko stanje dopušta. Ja sam nedavno Či­ tao u novinama, da su ovakove izvoz­ nice dobijali ljudi, koji raspolažu kapi­ talom od po 200.000 kruna, a ja, među­ tim znam, da u Bosni i Hercegovini ima preko 100.000 ljudi, koji kad su došli iz IH FELJTON. Hilafet i raskomadanje Turske. Islamska je vjera nikla u Meki, u sr­ cu Arabije. H. Pcjgamber je rodom od KurejŠija, arapskog plemena. Kad je on preselio na onaj svijet, naslijedili su ga četvorica njegovih ashaba jedan iza drugoga, i ovi su kao halrfe vršili svjet­ sku i duhovnu vlast nad muslimanima. Kada je preminuo zadnji od ove Četvo­ rice, II. Alija, u 41. godini po hidžrctu, prešao jc hilafet na dinastiju OmejevIća, koji su porijetlom Arapi iz Meke, i koji su stolovali u Samu. Od tog vre­ mena pa do 132. god. po hidžrctu, hilafet je ostao u njihovim rukama. U jed­ noj velikoj bitci godine 132. je Ebu Muslim Harasani porazio Omejcviće i hi­ lafet predao u ruke Abasovića iz Bag­ dada. Porodica Abasovića također je arapska i potječe iz Meke. Ova je poro­ dica držala hilafet u svojim rukama sve do 656. po hidžretu, ali su u zadnja dva stoljeća njezin hilafet priznavali sa­ mo muslimani Arabije, Sirije i Palesti­ ne, dočim su sjeveroafričkl muslimani prznavali za hahfu mlsirskog vladara. Kad je tatarski osvajač Hclago uništio bagdadski hilafet i srušio carstvo Aba­ sovića, onda je jedan član ove porodi­ ce pobjegao u Misir, gdje su ga sjevcroafrički muslimani, kao i Sirija i Pale­ stina priznali kao pravog lialifu. Njego­ vi našljednici su uživali hiiafctsku čast sve do 924. god. po hidžretu ... Na sjeveru Mandžurijc i jugu Sibirije živio jc turanski narod, čiji je ogranak i tursko pleme. Turci su primili Islam 350. g. po hidžretu, 1 tih su se godina počeli kretati prema zapadu. Neko su se vrije­ me zadržali na sjevero-istoku Kaspij­ skog jezera, a 621. doselili su se u Malu Aziju. Godine 699. osnovali su samo­ stalnu državu u Brusi, prešli na evrop­ sko tlo i po malo zauzeli gotovo čitav Balkanski poluotok; 857. osvojili su Ca­ rigrad, iza čega su prodrli i u Bosnu, te i jedan dio srpsko-hrvatskog pleme­ na, t. j. naše pradjedove uveli u Islam. Iza toga su zauzeli Hidžaz, Siriju. Pa­ lestinu i Mezopotamiju, & Sultan Javuz Selim je godine 924. osvojio Misir i uzevši hilafet iz arapskih ruku prenio ga u Carigrad. Hilafet jc dakle bio u arapkim rukama 924 godine, a Turci ga drže evo ima 413 godina. Dok Je hilafet bio u Arapa i kad su Arapi bili na Čelu Islama, a osobito za vrijeme onih, koji su vladali u Bagdadu i onih u Spilji, islamski su narodi bili najkulturniji i najnapredniji u cijelom onda poznatom svijetu. Već u drugom stoljeću iza hidžreta latili su se musli­ mani nauke, sva su grčka djela preveli na arapski jezik, te u promicanju zna­ nosti nastavili ondje, gdje su Grci bili stali. Gdjegod je bila džamija, uz nju j c bio i jedan m e k t e b. Po većim gradovima bile su u formi današnjih srednjih škola posijane m ed r e s e, u kojima su se gajile osobito prirodne znanosti i matematika. U mno­ gim većim gradovima bila su osnovana sveučilišta, zvjezdarnice, zoološki i botanički vrtovi, biblioteke, bolnice i drugo. Bili su upućeni u najsavršenije metode ob­ rađivanja zemlje, cksploatisanja ruda i svim granama ekonomije. Španski su muslimani unijeli u Evropu sijanje pirinča, šećerne repe, sađenje pamuka, gojenje svilenih buba i još mnogo .dru­ gih plodova. Posjedovali su Ogromnu trgovačku flotu, kojom su plovili oko čitave Afrike I na sjeveru Evrope dopi­ rali do Skandinavskog poluotoka. Bo­ gatstvo jc muslimana bilo tako veliko, da je godišnji prihod Abđnrahmana 1П. bio veći od prihoda svih evropskih vla­ dara u ono doba. U umjetnosti, osobito u graditeljstvu pokazali šu se tako vje­ šti, da sc krasnim njihovim monumen­ talnim palačama, kao Što je »Elhamra«, i danas divi čitav svijet. U Spaniji su u srednjim i velikim gradovima bile po­ sijane univerze, a u svakom selu od 200 kuća, bilo je po jedno vijeće učenjaka, koji su imali za­ daću promicati znanost. U 25 milijona španskih muslimana nije bio ni potpun postotak nepismenih. Iz svih krajeva Evrope dolazili su mladići, a osobito plemići, na Islamska sveučilišta, da se naobraze i naoružani arapskom znano­ šću, vraćahu se svojim kućama, da ta­ mo podučavaju u onom, što su naučili kod muslimana. Abasovići u Bagdadu, a Omejevići u Španlji bili su digli kulturu na tako vi­ sok stepen, da su u srednjem vijeku biK jedini predstavnici civilizovanog čovje­ čanstva, i da su sačinjavali dostojan prelaz između grčke i moderno-evropske kulture. Padom tih dviju arapskih država pa­ da i islamska kultura. Muslimanski svi­ jet počinje nazadovati Dolaze Osmanlije. Osmanlijama se mora priznati hrabrost I vojnička sposobnost, ali je isto tako jasno, da nijesu mogli poći tragom arapskog naroda i njegovih vla­ dara. Od Arapa su uzeli samo hilafet 1 pomoću hllafcta osigurali sebi prven­ stvo u islamskom svijetu, dočim ih arapska kultura nije interesirala niti su jc mogli sljedovati. Kroz čitava stoljeća u prostranoj osmanlljskoj državi nema �Број 45 — Згој _______________________,ПРАВДАИ - .PRAVDA" vojske, zarobljeništva ili zatvora, nisu 0 okupaciji C elovca. Odbor četvorice imali ni prve večere da se njome na­ stavio je na jugoslavensku delegaciju hrane. Pa zar je to lijepo, da se ove izupit radi motiva, zašto su zaposjeli Cevoznicc daju ljudima, koji raspolažu ka­ lovac. U tom sc upitu ističe da je prepitalom od po 200.000 kruna, a ne oni­ dašnja demarkaciona linija išla jugois­ ma. koji nemaju ni prve večere? Protiv točno od Celovca. ovakvog rada govore ne samo čovjePitanje Rijeke, Orlando je otputovao Čanski, nego i svi drugi razlozi. Ja u Rim. Jugoslaveni su otklonili Wilsoznam, na primjer, da je jedan liječnik, I nov pokušaj posredovanja u pitanju Ri­ koji stoji vrlo dobro, dobio izvoznici! jeke. Orlando će sada tražiti potpuno na 10 vagona šećera pod ograničenjem, ispunjenje londonskog ugovora. da ih proda u svome rodnom mjestu. Amerika proti mir. ugovoru? Kako Ali od tih 10 vagona on je tamo donio se doznaje poslaće se iz Washingtona samo jedan, i prodao ga uz dvostruku na mirovnu konferenciju zaključak kao cijenu, a ostale nije ni donio. (Jedan oficijelna vijest, da se protive potpisu glas: Donio je tri vagona.) mirovnog ugovra u sadanjem obliku. Pariški dopisnik lista »Daily News« Nama se, gospodo, predbacuje neki piše da je ovlašten istupiti protiv tvrd­ vjerski separatizam, naročito stranci, nje, da je Wi1son objavio da se mirovni kojoj ja pripadam, predbacuje se u jav­ ugovor potpuno slaže sa 114. tačaka. nosti, da je osnovana na jednoj uskoj Wilson tako šta nije rekao ni javno, ni bazi. Ja. gospodo, nisam za takva orprivatno. ganizovanja. ali su nas prilike prisilile Popuštanje prema Njemačkoj. Clena to i kad bi mi nailazili kod svakoga menceau. Lord Cecil i podpukovnik na onakav prijem, kakav smo naišli kod i naše braće u Srbiji, ja mislim, da ne bi I House izjavljuje nakon zajedničkog vi­ jeća, da Njemačku treba čim prije pri­ došlo do ovakovih organizacija. Ja ću. miti u savez naroda, nakon što potpiše — da uvjerim gospodu, kojoj nisu po­ legalno provedenje mirovnih uvjeta. znate prilike, u kojima mi Živimo u Bo­ Kriza u talijanskm kabinetu. Vijesti sni — iznijeti samo dva primjera — a sa svih strana javljaju da je kriza ta­ takvih imadc i više — iz kojih će vidjeti j lijanskog kabineta na domaku I neizbjeH razumjeti, da smo se morali ovako orživa. ganizovati. Vojna oblast odredila je na »Junačko« djelo. Arbciter Zcitung* dužnost u Brčkom potporučnika Fehijavlja iz Berlina, da su »viteški« tali­ ma Musakadića. On je bio u početku ojanski vojnici ovjenčali spomenik VIovoga rata u austrijskoj vojsci, ali je na lima 1. Radnički savez pritužio se Nofronti prebjegao i prijavio se kao do­ ske-u. brovoljac u srpskoj vojsci; borio se na Kriza mirovne konferencije. Radi frandobručkom i solunskom frontu, gdje se cusko-engleskog spora i novoga spora je odlikovao tako, da je dobio najveći između Engleske i Amerike u pitanju 'kraljevski red. Kad je došao u Brčko, Irske, kao Što i radi postupka Talijana i odmah je po njegovom dolasku nekoli­ u nesigurnosti držanja prema Njemač­ ko pravoslavnih grada n a oda­ koj može se reći, da se mirovna konfe­ slale deputaciju, da protestuje protiv rencija nalazi pred velikom sudbonos­ toga, što je tamo došao musliman oficir. nom krizom. (Čuje se: 1 mi smo protestovali.), ja Antanta i Njemačka, Tcmps* objav­ moram s osobitim zadovoljstvom da ljuje ove informacije: »Alijirci će u svo­ spomenem, da je tuzlanski list »Oslome odgovoru odrediti Njemačkoj vladi bađenje«, čim je doznao za ovu depu­ rok od 5 dana, da potpiše ili odbije taciju. Istu osudio, ali sam smatrao za modificirane mirovne uvjete. Taj će rok potrebno, da spomenem kakve se stva­ isteći 21. juna. Ne zna sc. da li će u taj ri dešavaju kod nas. U Gračanici je ime­ rok biti uračunan i otkazni rok od 3 novan za sreskog načelnika Ahmeđ Bo­ dana (primirje treba naime otkazati «3 rić. Jedan miran i radin čovjek, koji dana prije) ili će taj rok iznositi 3 da­ nema nikakvih pogrešaka, pa i protiv na. U prvom slučaju — kad Njemačka njega se diglo pravoslavno građanstvo ne bi htjela potpisati mira alijirci bi i žalilo'se, što je on na taj položaj do­ odmah 21. juna poduzeli vojne mjere i veden. Bosanska vlada na zahtjev pra­ blokadu, kao što je već predviđeno; u voslavnog građanstva premjesti ovoga drugom slučaju te bi se mjere primije­ čovjeka u Maglaj, i ako je građanski nile 24. juna. kotar pretežno muslimanski. (Čuje se: Što sc tiče efektivne vojske, dozvo- | nije baš tako tačno.) Tačno je. Ijene Njemačkoj, vojni su stručnjaci bili i Zbog našeg izvanjskog položaja i oz­ mišljenja, da ta vojska mora iznositi za 1 biljnosti vremena u kome živimo, te Ja 3 mjeseca 300.000 momaka; ali Setovi vladi dadnem priliku, da do budžetskog četiri vlade smanjili su taj broj na pretresa ono, o čemu sam govorio is­ 200.000 momaka. pravi, ja ću glasati za predviđene kre­ Antantske i savezne sile kažu u svo­ dite. me odgovoru, da će Njemačka u roku od 4 mjeseca poslije potpisanog mira moći I učiniti ponudu pogledom na odštetnu ci- , fru. Već se po sebi razumije da će ko- , misija za odštete sama biti vlasna, da odbije ili prihvati tu ponudu. »Prijateljstvo« antante. »Allgemeine »Temps« spominje, da članak 251 mi- • Zcitung« javlja iz krugova bečke antanrdvnog ugovbra — koji je integralno na i tine komisije: Sto se tiče celovačke ko­ snazi — obvezuje Njemačku? da naknadi । tline zaposješće čitavo to područje anštete, nanesene civilnom stanovništvu | tantine čete. Ovih će dana pasti odluka antantskih i saveznih sila ili njegovoj 1 o pripadnosti celovačke kotline. Pregled. nigdje ni traga sličnosti arapskim drža­ vama. Škola, cesta, balnica i drugih kul­ turnih i humanitarnih ustanova niti je bilo u velikom broju, niti su uređene kao arapske. U tom pogledu može slu­ žiti za primjer Carigrad, čije su me­ drese starog tipa i slaba uspjeha. Posjedujući svakim prirodnim bla­ gom nadarene najbogatije krajeve kao što su Rumclija. Anadol i Mezopotarni■ ja. Osmanlije nijesu iskoristili ni zemlju, ni šume, ni rude, ni more, ama ništa; nego sjedeći na takim riznicama blaga I ima 200 godina kako sve više i više pa| daju u siromaštvo. Ima četiri stoljeća I kako veliki narodi Evrope — stresavši U sebe jaram srednjovječne tmine i ne­ znanja — kreću naprijed velikim koraI cima, takme sc jedni s drugima u zna­ nosti, umjetnosti i svim granama teh। nike. Tim je narodima Evropa već dav' no postala tijesna, pa idu u druge konI finente I iskorišćuju prirodno blago Af­ rike, Azije, Australije i t. d. Evropski I narodi, koji su odlučili da ni jedan pcI dalj na zemaljskoj kugli ne ostane neI obrađen i neiskorišćen, ne mogu dozvoI liti da na pragu Evrope, onamo preko I Bospora jedna prostrana i bogata zemlja I bude onako zapuštena. I ti su evropski I narodi već odavno bacali oko na tu I tursku zemlju I o njoj stvorili famozno ■ .»Istočno pitanje«. Oni bi je davno bili raskomadali, ali pošto su im se inte­ resi kosili nijesu mogli da se nagode u razdiobi turskih zemalja. Za la su još davno odlučili da prema Turskoj postupaju kao prema bolesniku, koji će sigurno umrijeti. Nadali su se da će se ona sama raspasti bez velikih vanjskih udaraca, i uzdajući sc da će se i oni sami tokom vremena nagoditi o nas­ ljedstvo turskih zemalja. Kada u 1908. godini Mladoturci proglasišc ustav, Ev­ ropa vidje, da bi bolesna Turska ipak mogla ozdraviti i pomrsiti joj račune o budućoj razdiobi plijena, pa se je Au­ strija požurila da anektira Bosnu. Bu­ garska da proglasi samostalnost, Italija da osvoji Tripolis, a balkanske države da podijele evropsku Tursku. Iza toga gotovo neposredno slijedi svjetski rat. Od 1908. godine odamo, Mladoturci ne imadoše vremena, da reformiraju svoju državu, a u 1914. godini, u Carigradu prevlada vojnička kasta mladih ljudi, koji su u Njemačkoj svršili vojne nauke, i protiv svih iskusnih i zapadno odgo­ jenih ljudi, učini nepopravljivu i sudbo­ nosnu pogrešku, te se priključi central­ nim vlastima, premda je 90% muslima­ na u Aziji i Africi bilo na strani Ententc. Svjetskim ratom poražene su centralne vlasti, a s njima i Turska. Za zapadne je vlasti došao čas, da definitivno riješe istočno pitanje, jer su izgledi da sc da­ imovini, bilo kopnenom, bilo pomor­ skom, bilo vazdušnom navalom. Isti list piše, da su antatske i savezne sile proučile mjere, koje će uzeti u slu­ čaju, da Njemačka ne bi htjela potpi­ sati mir. Saveznici već sada drže na okupu veliki broj četa na desnoj obali Rajne. Te su čete pripravne da na prvi mig predu preko Rijeke. Clemenccau je ugarskoj vladi upra­ vio ovaj brzojav: »Pozivlje se ugarska vojska, koja se sad bori u Ceškoslovačkoj, da sc odmah povuče preko granica, Što su određene Ugarskoj; jednako Ugarska ima da obustavi sva druga voj­ na poduzeća. Ako zastupn’ci antatskih i saveznih sila ne birdu javili svojim vladama u roku od 4 dana, poči­ njući od 14. juna u podne, da je ta ope­ racija izvršena, tad će pomenutim si­ lama ostati slobodno da prodru u Ugar­ sku i da poduzmu one mjere, koje će držati zgodnim, da obezbijedc prave­ dan i brzi mir. Rumunjske čete povući će se sa ugarske teritorije, čim ugarske čete bu­ du cvakuisale ČeŠkoslovačkii. Antantske i savezne sile moraju naročito is­ taknuti, da za vrijeme te operacije ru­ munjske čete ne smiju biti uznemirene i da ugarske čete ne smiju za njima ići preko rumunjskih granica«. Mađarske granice. Vijeće četvorice ispituje uz pomoć čeških i rumunjskih delegata gnfhicc Madžarske sa Češkom i Rumunjskom. Prema bečkim listovi­ ma čini se da su saveznici predložili, ako se Bela Kuhn pokori, da će Ma­ džarska biti nagrađena time, što će. njihovi delegati biti čim brije pozvani u Pariš. S druge se opet strane javlja, da će Bela Kuhn predložiti članovima svoga savjeta nacrt odgovora, što će ga dati na ultimatum saveznika. Otpornost Mađarske. Listovi pišu o odgovoru Bele Kuhna na ultimatum an­ tante. Bela Kuhn izjavljuje da nije od­ govoran radi uspostave neprijateljstva, već da su krivi Cesi i Rumunji. Fran­ cuski listovi ističu da je sve to samo pokušaj Bele Kuhna, da iznudi prizna­ nje od antante. Na to poziva saveznike da pošalju svoje delegate u Beč, gdje bi sc imali sastati sa njihovim delegati­ ma. Iz njemačkog vrela šire se vijesti, da su češke čete izmorene i stoga da se Bela Kuhn no boji Clemcnccuovih prijetnja. Novi trojni savez? Neue Ztiriohe? Zcitung« iznosi projekat za novi trojni savez, koji bi se imao sklopiti između Austrije, Madžarske I — Italije. Članak je pobudio shvatljivu pozornost. Austrija protestira. Jučer je dr. Renner predao Clemenceau-u notu, u ko­ joj su izloženi općeniti pogledi o polo­ žaju u Austriji i osim toga sadržava protest protiv mirovnih preliminara. Odstup Sonnina. »Evropa Pres« javlja iz RSma, da će Sonino demisionirati nakon potpisa mirovnog ugovora. »Viteška« posla. Vijesti posljednjih da­ na o memorandumu Bugara, poslanom na mirovnu konferenciju u Pariš potje­ ču iz talijanskog vrela. Sam potpis Gešova stavljen je na taj memo­ randum bez njegova znanja. Memoran­ nas mogu najbolje nagoditi o razdiobi Turske, budući da su uklonjena dva' moćna takmaca: nestalo je stare Ru­ sije, koja je aspirirala na Carigrad, a i silne Njemačke koja je htjela kolonizi­ rati malu Aziju i doći Bagdad. U tom zgodnom i nesmetanom momentu za­ padne vlasti danas križaju Tursku po svom ćejfu i ukusu i svaka nastoji do­ biti što veći plijen. Dolaze razne vijesti, sad manje sad više štetne po Tursku. Ako Turci izgube Carigrad, to prema mnogim izjavama uviđavnih turskih di­ plomata. ne bi bilo najveće zlo, jer je Carigrad od svog postanka gnijezdo mlitavosti. ljenčarenja i raskošja; u nje­ mu čovjek gubi svaki muževni i podu­ zetni duh, svaki odvažni polet, živci po­ staju nježni i neotporni, a ženska senti­ mentalnost nadvladava muževnu raz­ boritost i krepkost. Ako se Turska dr­ žava skuči na nekoliko vilajeta u Anadolu odmoriće se ono bijedno anadolsko pučanstvo. Ima stotina godina ka­ ko taj Anadol liferuje svoje najbolje si­ nove, da sc bore sad u Arabiji, sad u Arnautluku, sad s Rusijom, a sad opet na Balkanu. Neprekidni ratovi, bilo unutarnji, bilo vanjski, iskorjenili su ljud­ sku radnu snagu Anadola i danas u toj zemlji nema drugo osim žena, djece i staraca. Dosad su anadolski sinovi bili sposobni samo za ratovanje, a odsele Страиа 3 Strana dum je raširio obavjesni ured talijan­ skog ministra vanjskih posaJa u Rimu. Ruska carska obitelj na životu? »Berlincr Tagblatt« javlja iz Lugana, da »Epoha« donosi razgovor sa ubojicom Rasputina, koji je izjavio da ne stoje vijesti, da je ruska carska obitelj umo­ rena, nego da se nalazi u zaštiti moćnih sila na vrlo sigurnom mjestu i da se svi članovi carske obitelji nalaze u Ži­ votu. sklonjeni u nekom samostanu na Krimu. Ermenska deputacija u Parisu. U su­ botu je prispio iz Batuma u Pariš g. Kađzamun. predsjednik vladinog vijeća jermenske republike. S njim je stigao i ministar finansija i adutant ratnog mi­ nistra. Domaće vijesti. Prosvjedna skupština proti talijanskih zahtjeva. U nedjelju |15. a mj. pred podne održana je prosvjedna skupština građana proti nasilju Talijana. Nakon govora više govornika usvojena je jed­ noglasno ova rezolucija: »Povodom vijesti iz Pariza prema ko­ jima bi sc imala Gorica, Trst, Pula i dijelovi Dalmacije sa ostrvima prisajediniti Italiji a iz dijelova Istre, Rijeke i Hrv. Primorja stvoriti zasebna država, narod grada Sarajeva sakupljen 15. ju­ na 1919. na velikom javnom zboru na Martićevu trgu jednodušno i svečano izjavljuje: Zemlje koje kroz vijekove nastanjuje jugoslavenski narod srpskog, hrvatskog i slovenačkog imena čine jednu nedje­ ljivu etnografsku, ekonomsku i geograf­ sku cjelinu. Naš je narod težio, a teča­ jem ovoga rata i založio se neizmjer­ nim žrtvama da ostvari svoju slobodnu jedinstvenu državu, koja ima uzvišenu misiju da u svim stranama svijeta bu­ de branič političkog, narodnog i soci­ jalnog mira. I ako jc cjeli civilizovani svijet prihvatio novo evanđelje velikoga Wilsona o pravu svakoga naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini i da sc sa narodima nemože trgovati, ipak nam talijanska požuda osvaialačkog militarnog i ekonomskog imperijalizma hoće * da otkine najvažnije jadranske predjele i nastoji da Jadransko more, koje ima da bude otvoreno svima, pretvori U svoje zatvoreno jezero. Ogorčeni ne­ pravdom koja nam sc sprema, protestujemo protiv svakoga riješenja konferen­ cije mira, koje bi ma koji dio naše zem­ lje ili našega naroda dalo pod tuđu vlast ili otrgnulo u bilo kojem obliku od na­ šeg narodnog teritorija. Izjavljujemo da nismo otresli sa sebe austro-ugarski ja­ ram za to, da ga zamjerimo talijanskim i obvezujemo se da ćemo se boriti svi složno i sa krajnjim naporom snaga pro­ tiv svakog nasilja i svake nepravde u očekivanju, da ni naša delegacija neće potpisati nikakav nasilni i nepravedni mir«. Poziv na upis u »Udruženje zemljo­ posjednika«. Neposredno iza državnoga prevrata došlo je na tapet rješavanje agrarnog a naročito kmetovskog pitanja ne sa­ će sc u miru 1 počinku usposobiti u znanosti, prometu, trgovini i industriji i počeće da žive kulturnim životom u sreći i blagostanju. Turska se može di­ jeliti. ali turskog naroda neće nestati, jer narodi ne umiru. I Češku su nekad bili podjarmili. Poljsku su nekad bili raskomadali, ali danas vidimo da se ob­ je te države na novo dižu da žive slo­ bodnim i nezavisnim životom u ljudskoj zajednici. Mi smo iz osinanlijskih ruku primili Islam a veže nas s njima i hilafet. Ka­ ko se god riješilo tursko pitanje, mi prema Turcima osjećamo sućut i simpa­ tije. koje potječu iz vjerskog čuvstva. Ali pošto smo pozvani da a našoj dr­ žavi, ovdje na svom domu izgrađu­ jemo svoju budućnost, to treba da sav svoj interes posvetimo i da sve svoje sile napregnemo u svrhu osiguranja na­ šeg života ovdje, neće li nam življenje biti što sigurnije i ugodnije. A ako po čem hilafet pređe Arapima u ruke, zna­ či da sc vraća starom vlasniku. 1 kako smo god imali veze sa turskim hilafetom, ta sc veza može uspostaviti i sa arapskim. To je isto kao kad se promi­ jeni imam u džamiji: kako se god mo­ gli klanjati za prvim, tako se može kla­ njati i za drugim. �PRAVDA' Strana 4 Страна mo u Bosni i Hercegovini, nego na ci­ jelom teritoriju države SHS. li priprema i prethodnih radnja oko riješenja ovog važnog pitanja, koje ve­ oma duboko zasijeca i iz temelja podrmava egzistenciju posjednika, opazilo se je da bi se ovo pitanje moglo riješiti posve nepravedno i na štetu zemljovlasnika. Da se u riješenje ovoga pitanja une­ se što više pravednosti, da se zaštite prava i opravdani zahtjevi posjednika, te da se ne bi ovim riješenjem učinila nova socijalna razlika između pojedi­ nih klasa, koja bi bila gora nego ona prije riješenja, osjetila se je potreba. da se organizuju posjednici u onim krajevima našega kraljevstva, u kojim do sad nijesu bili organizovani. Tako je došlo i do organizacije posjednika u Bosni i Hercegovini. Dne 21. maja o. g. okupiše se dele­ gati posjednika iz cijele zemlje u Derventi, te na skupštini osnovaše »Udru­ ženje zemljoposjednika u Bosni i Herce­ govini- primiše pravila i izabraše cen­ tralni odbor. Sad se pristupa organizovanju po­ sjednika u pojedinim kotarevima, te je i u Sarajevu izabran mjesni odbor, koji se ovako konstituisao: Predsjed­ nik: A. Sočo; tajnik: H. TahmiŠčija; blagajnik: M. Kapetanović. a članovi bez posebne funkcije: A. Biserović, S. Filipović i Husejin Mašić. Mjesni odbor je uvjeren, da se ne smi­ je ni časa oklijevati nego da se mora ti interesu posjednika što prije početi ra­ diti. Zato moli sve posjednike kotara Sarajevo, da se svi što prije jave i pri­ stupe ovome udruženju. Upis članova će se primati u Sara­ jevskoj kiraethani svaki dan počevši od četvrtka 19. juna (20. ramazana) o. g. od 3—5 sati poslije podne. Apeliramo na sve posjednike našeg kotara bez raz­ like vjere i stranačke pripadnosti, da se u svom i općem interesu odazovu ovom pozivu i čim prije najave svoj pristup u udruženje. Za mjesni odbor: A. Sočo, predsj. Iz centr. odbora »U. zp. iz Đ. i H.«< Na 14. o. inj. sastao se ie ponovno centr. odbor u Sarajevu i održao pet sjednica, u kjima se je raspravljalo o svim aktuelnim pitanjima, koja se tiču zemljopo­ sjednika. Dotični zaključci objelodaniće se kasnije. Odbor je ovom prilikom odredio de­ legate za agrarnu anketu u Beogradu i to podpredsjednika radenog odbora g. Aristotela Petrovića, i potpredsjedni­ ka centr. odbora g. Konstantina Ko­ štica, te članove cent. odbora Rifatbcga Sulejmanpašića, Mehmed ef. Šarića, Mehmed ni. Djikića i Izetbega Jahića. □vi su delegati jučer otputovali u Be­ ograd. Redoviti posjet »Ajvatovice<. Od mje­ snog odbora naše organizacije u Pruscu primamo ove retke: »Ovijem se stavlja na znanje, da redoviti ovogodišnji po­ sjet »Ajvatovice« počima po običaju dne 23. juna, ie se ujedno objavljuje i to od strane mjesne Organizacije, da su dig­ nute sve zapreke glede vožnje kako je to već izjavila politička vlast Sastanak je lijep i koristan. 0 tome ne dvoji niko, pa se ovijem preporu­ čuje taj posjet, prilikom kojega će doći mnogi muslimani naše domovine u ne­ posrednu blizinu, te će tako moći da izmijene misli. Prijavljujtc štete. Mjesni sarajevski odbor naše organizacije počeo je popi­ sivati štete, što su ih muslimani ovog kotara pretrpili za vrijeme prevrata. 0 ovoj stvari obaviješteni su čitatelji »Pravde« u članku »Jedna okružnica«, što je štampan u 43. broju, pa se intere­ senti upozoruiu. da mjesni odbor prima ovake prijave u kiraethani svaku večer od 3 do 5 sati ala turka, a iza bajrama će primati te prijave. svaki dan od 4 do 6 sati ala franga iza podne. Upozorujemo sve oštećenike, da se u svom interesu čim prije prijave mjes­ nom odboru. Na adresu grad, aprov izaćije. Š mno­ gih se strana tuži naše građanstvo, da su sadanje cijene mesa, obzirom na po­ jeftinjenje hajvana, previsoke, pa bi tre­ balo stati na put izrabljivanju svijeta sa strane naših kasapa. Naši dopisi. Posavina, 9. juna. Odgovor srednjoškolcu muslimanu. U 28. broju »Glasa Naroda« od 1. juna o. g. piše jedan srednjoškolac musliman o teškom i očajnom stanju naše srednjo­ školske mladeži i apelira na muslimane, da joj bar u zadnje vrijeme priskoči u pomoć. Budući da ovo pitanje mora in­ teresirati svakoga, a poglavito mene, koji sam do jučer sjedio u školskoj klu­ pi j iskusio, sve tegobe današnjega đa­ čkoga života, to ću biti slobodan, da i ja o njemu koju reknem. Poštovani kolega nije htio izričito re­ ći, šta je uzrok ovoj indolenciji našeg svijeta, prenia školskoj mladeži, ali je to ipak indirektno iznio. On. naime veli, da đaci u« teškoj životnoj borbi izgube svaki osjećaj samilosti naprama bliž­ njemu i da im je nakon svršenih škola, kada stupe u javni život, glavna briga, kako će što bolje prouživati, da tako zaborave svoju tužnu prošlost. U ovo­ me grmu i leži zec, dragi kolega, i ovo je glavni uzrok mizernom stanju naših đaka. Mi svi znamo, da naš svijet ne potpomaže đake onako, kako bi to tre­ balo zato, što ne shvaća važnosti škole i obrazovanja. Zato je pozvana inteli­ gencija, da narod osvijesti u ovome po­ gledu. pa će onda naravno krenuti pri­ like na bolje. Ali kao što i sami kažete poštovani kolega, naša inteligencija, uz časne iz­ nimke, ide samo trbuhom za kruhom i kad se iškola na račun narodnih leđa, onda okrene svakome leđa i brine se sa­ mo za se, a narod i dalje luta i stenje pod teškim bremenom muka i patnja, kojih se sam ne smije da riješi. Ovo narod uviđa i odatle dolazi ono njego­ vo nepovjerenje prema inteligenciji. Da­ kle ko je kriv zbog današnjeg našeg stanja? Niko drugi nego naše starije kolege. Da su se oni pobrinuli za nas, mi bismo mnogo bolje stajali. Zato ako i mi nećemo da nas naši mlađi okriv­ ljuju i proklinju, onda ne smijemo kre­ nuti stopama naših starijih kolega, nego nas ova gorka kušnja mora obodriti, da svim silama poradimo, kako bi se ovo stanje popravilo. Drugi je ne manji razlog, radi kojeg naš narod zazire od škole i inteligencije 4aj, što naša inteligencija ide predaleko u svome evropejiziranju i nastoji posve ПРАВДА Broj 45 Брај se emancipirati od vjere i svih tradicija i i veza s njome. Ovo je jedna kolosalna | pogreška naše inteligencije i ona ova- I kovim svojim postupkom strašno škodi našem prosvjećivanju. Našem je na- | rodu vjera najsvetija stvar, on za nju gi- . ne i umire i kad vidi, da škola često iz- i bacuje odmetnike, onda nije uikakovo , čudo, što on u njoj vidi veliko zlo i u ■ svima nama, što je u vezi s njome. Ova se težnja za emancipacijom — opaža kod mnogih srednjoškolaca, a na žalost i kod mnogih visokoškolaca. Ova je zalutala mladež dotjerala dotle u svo­ joj liberalnosti, da se stidi svoga musli­ manskog imena: pomalo se odnarođuje i odbacuje zadnji vidljivi islamski znak —- fes, a uzima šešir. Vi kažete., pošto­ vani kolega, da je valjda našem svijetu krivo što mi uzimamo sve što je lijepo i dobro, a sad metnite ruku na srce, pa mi recite, šta ima dobra i lijepa u nošenju šešira. Naš narod ne traži od nas kao što vi kažete, da mi brijemo glave, no­ simo široke šalvare i fila. ?. al: beh ne trpi, da se ovaka ljaga nanosi na Islam. Zašto da zabacujemo svaki znak islamijeta? Ako se stidimo sadašnjosti mu­ slimana. zašto se ne sjetimo sjajne pro­ šlosti Islama, pa ćemo uvidjeti da da­ našnjem stanju muslimana nije ništa kriv Islam. Ovdje je po srijedi sasvim nešto treće, Što ja neću isticati, jer bi me to predaleko odvelo. Sjetimo se i slavne prošlosti naših pradjedova, kojih je slava raznešena širom svijeta. Sjeti­ mo se svega ovoga i zbacimo s glave šešire i obučimo fesove i recimo sva­ kome smjela pogleda i ponosna čela: »Mi smo potomci onoga Sokolovića, koji je drmao turskom imperijom, kada je ona bila strah i trepet čitavoj Evropi«. Sjetimo sve svega ovoga pa nam naš ponos neće dozvoliti, da i dalje budemo u ovakovom stanju, nego ćemo sve sile uložiti, da pođemo njihovim stopama, a zato hvala Bogu imamo sve potrebite uvjete. Zato, drage i starije i mlade kolege, uvidimo već jedanput, da smo na kri­ vom putu i popravimo se, dok još nije kasno; zadimo u narodne redove, istražujmo i viđajmo narodne rane, pa će onda sve krenuti na bolje. Ovakim će­ mo postupkom dokazati, da smo prava narodna inteligencija i narodna uzda-, nica. U to ime neka nam Bog pomogne! — u! — absolvirani srednjoškolac. OČITOVANJE: Mi niže potpisane učenice, smatramo za dužnost i javnim putem izraziti naše priznanje i zahvalnost I. Jugosl. Školi Ženskoga Sveopštega Kroja po sistemu »Universal« što smo za vrijeme od tra­ janja jednoga tečaja osposobljene za sveukupni kroj odijela i rublja. Želeći ovom izjavom upozoriti sestre ženskinje u našoj domovini da nepropuste ovu jedinstvenu priliku, koja nas sa najpotrebnijom naukom, — za sva­ ku, bez razlike staleža ženskinju, — omogućuje, da stečemo ljubav za rad i poznavanje'ukusa u nošnji, prama sadanjem duhu vremena. Gospodinu Upravniku Š. Rosiću, kao svjesnu stručnjaku, neka je naročita hvala, na brizi oko reda i pažnje na spram nas muslimanka učenica... Uz zahvalnost vlastoručno ovo potpi­ sujemo: Sarajevo, dne 10. juna 1919. Vranić Umija, Habiba Kajmakanović, Ajša Bijedić, Munira Baščaušević, ševala Zildžić, Habiba Hrasnica. Mesrura Hrasnica, Halida Spaho, Fata Ćurčić Fadila Ruždić, Nura Rašković, Devlcta Kadić, Habiba Jamaković, Hajrija Jamaković, Fata Kreševljaković, Hajrija Šćeta, Naziha Mcšić, Razija Kapetanović, Ferida Hromić, Hajrija Arifhodžić, Rabija Širbegović, Fata Bravić, Nevreza Berbcrović, Dika Tahmindžić, Zchra Kadić, Hajrija Kehetović, Habiba Dedić, Hasiba Hanjalić, Aiša Buturović, Zineta Džefcrović, Dževahira Muftić, Suhreta Mulaabdić, Mira Smailbegović, Ajiša Bijedić, Amina Prohić, Senija HidJĆ i Almaza Iblizović. Policijska direkcija za Bosnu i Herceg. Broj 18134'19. Sarajevo, 11. juna 1919. OGLAS. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko stotinu policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molUtelj: 1) državljanin Kraljevstva Srtba, Hrvata i Slovenaca, 2) potpuno zdrav, 3) neporočan, 4) svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro či­ tati i pisati latinicom i ćiricom, 5) služio u vojsci'i postigao makar Čast kaplara, 6) dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim stana, odijela i obuće 5.012 K godiš­ nje, a za oženjene 5.576 K godišnje osim odijela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 300 K godišnje više. Rqflektantd neka pošalju molbu za primanje policijskoj direkciji u Saraje­ vo putem svoje nadležne političke vla­ sti, a molbi neka dodaju: 1) svjedodžbu ponašanja, 2) krštenicu odnosno izva­ dak iz registra rođenih, 3) domovnicu, 4) posljednju školsku svjedodžbu, 5) vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6) vjen­ čani list, eventualno krštenice (ili iz­ vatke iz registra rođenih) djece. Policijski direktor: 1—3 Ljeskovac, v. r. Zemaljska vlada za Bosnu i Herceg. Novac bivših vojnika. Kod uprave slročadskih fondova, ze­ maljska vlada odjel I—3 zgrada pen­ zionog fonda II. kat soba V.rnalaze se slijedeće (Jeposlte (novac) od bivšeg bos. herc, puka (Budimpešta nadpon Pludrich Franza i Papo; infaterista Zahirovića, Husić Begc, Rizvanovića Mche, Babić Avdić Sabita, Beakovića, Pantić Sofrena, Kovačević Marka, Selimovića, Filipovića Radoje, Skenderagić Šerifa, Sadik Fazlije, Delija, Kadrić Rame, Subić Ivana i umrloga Kilin Hasana. od 1. bos herc, lovačkog bataljona: narednika Brkić Alekse, podlovca, Džlno Mustafe (Testamenat) od lovaca, Palavra ili Palazra Suljc, Miljuš Bože, Mićevića Jove i Corovića Jove. Ovi navođeni, odnosno njihovi pravni nasljednici neka se obrate sa vrijed­ nim iskazima gornjem odjelu, koji će im te depozite uručiti Tko se u roku od 1. jula o. god. radi ovoga ne javi, smatrati će se, da je posvetio svoj de­ pozit siročadi palih bos. herc, vojnika. Za zemaljsku vladu: Načelnik odjeljenja za unutarnje poslove. I Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.—Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nrjbrže i najpovoljnije. ii Odrorvorri undnfk: M. Sudžuka. VlAsnik: Centralni Odbor »J. M. O.« štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/17d43a631b58eb67d9af07b8de75362b.pdf 2b07d84e38209f2962fa1c96bd09cf39 PDF Text Text РОЈЕ»! 4© Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. D SI pb u s p&đahcissl eto Pretplata godišnje 40 1: ru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 19. juna 1919. (20. ramazana 1337.) Broj 46. Bosanska vlada. IV. »Narodnim poverenicima«, štp u no­ vembarskom tutnju isplivaše na povr­ šinu i prihvatišc kormilo vlade i upra­ ve, falio je glavni, uvjet za uspješan rad: širok pogled i objektivno prosuđivanje i sebe i drugih. Propast Austrija nije ih nimalo opametila ni naučila. Oni su cstali bukači i zagrižIjivĆL više. rač. Tužniji i grozniji od onog u Cengić agi... Za ove anomalije trebalo je imati i neko pokriće i neko opravdanje. I na­ đoše ih u nekolicini ambicioznih mla­ dića i jednoj skrahiranoj veličini, za ko­ ju su mogli biti sigurni, da će znati I »srcmicu« kad je ovako oduševljeno mogla igrati — »peštanski čardaš« 1 i* »bečko kolo«. Nijesu se prevarili. Ar- Metode, što su n upotrebljavali u o po­ zi c i j i prema tuđinskoj upravi, ponijeli su i na stolice vladine (bolje: vladajuće) stranke jednog narodnog režima. Njima nije išlo u glavu, da se je radikalnom promjenom sistema, kao što je prelaz iz ropstva u slobodu, mo­ ralo također radikalno promijeniti i do­ tadanje stranačko naziranje ljudi, što su od neodgovornih opozicionalaca preko noći postali vladajuća gru­ pa, koja je historički odgovorn a za razvitak naše države. Oni su ostali stari zasukanci i za to sad prije reda žanju plodove svog neracionalnog sijauja. Sijali su vjetar, pa je sasvim prirod'по, što žanju buru. Sasvim prirodna i i stvar, potpuno normalna pojava. Osjetivši, sc gospodarima -situacije, ! naš! se Srbi-pravosiavni tako uobrazi- 1 še, da su u oslobodilačkim belim orlo­ vima gledali ine zatočnike Slobode i Ravnopravnosti, već jako i snažno sred­ stvo, pomoću kojeg će da provedu svo­ je sićušne hirove i strančarske osvete. Dobili su tuš, ali ne dosta jak za nji­ hove usijane mozgove. Raspojasana je mržnja preko »Srpske Zore« trovala pravoslavnog seljaka i čaršiliiu, a bes­ primjerna grabljivost i ogavna sebič­ nost vladinih faktora, proždrta je kako zalihe državnog novca, tako i one špi­ rita, sode, karbida i svega, što se jc. moglo unovčiti. Da je živ ban Mažuranić, mogao ie opjevati još jedan ha­ FELJTON. Mahmud Muhtar-paSa: Islam po Kur’anu i Hadisu. XII. Hadž (poklonstvo). Hram (bogomolja) u Meki bijaše ođavna mjesto i cilj poklonstva Arapima. U Kur’anu je Meka iznova označena i proglašen mjestom poklonstva i to ovim ajetom: З.м-М. Reci: Bog je istinit! Slijediti vjeru Ibraliima, čistoga u vjeri (priznavaoca istinite vjere, koji vrši hadž), koji uz Boga ne postavlja nika­ kva božanstva. — Doista prva kuća, koja je za ljude utemeljena, jest ona u Meki, kuća blagoslova i spasa (uputstva) za sav svijet. — U njoj su jasni znakovi: mjesto Ibrahimovo i ko u nju stupi, siguran je. Dužnost je svakoga čovjeka (muslimana) prema Bogu da se pokloni (hadž učini) ovoj kući, samo ako može put do nje prevaliti. — 2.1M. Vršite poklonstvo (hadž) i pohod u ime Boga. Ako ste zapriječeni prinosite ma­ lu žrtvu. Muslimani obaju rodova, koji nijesu zapriječeni fizičkim (tjelesnim) i nov* Čanim razlozima, zaduženi su barem jedamput u životu izvršiti hadžiluk u Meki. Ako se promisli, da svake godi­ ne na stotinu hiljada muslimana svih nautović je. od ljutog madžarona pre­ ko noći postao — »uvjereni« a n e k sionaš, a kratkovidna je i neiskusna mladež razvila zastavu »Jednakosti« baš u vrijeme, kad te jednakosti nije bilo ni za lijeka. Gorki su to dani za nas muslimane, ali je sreća, što ćemo ih naskoro prenijeti u tužnu historiju. ; Gorki su to dani, jer se je islamski dio našeg naroda morao braniti na dvi­ je fronte: s jedne strane čuvati svoju zajednicu i ugroženu slobodu ličnosti i imovine, a s drugu sc opet braniti o d podlih denuncija i panjkanja, što ih je jedna izdajnička ruka sipala na nas preko jednog bajagi islamskog li- * sta. Umjesto da prezru ovu rabotu i | da sc drže one pjesnikove: »prošteno | je svakom, svakom — samo nije izdajici«, naši su »državnici« s ushitom proslijedili austrijsku metodu razdvajanja i — doživjeli razočaranje. Man držaše Arnauta — mrtva... Da, uzaludan je svaki trud, koji ide za tim, da u današnje demokratsko do­ ba osniva stranke o z g o r bez naroda, a kamo li protiv naroda. Fijasko g. Arnautovića najrječitiji je dokaz, daše nar od na vlada mora ravnati prema potrebama i •željama naroda. To danas nije samo istina, nego i — diktat vremena, pa je uza­ ludno svako koprcanje, Na vladi mogu biti samo ljudi koji imaju narodno po­ vjerenje, a interes je naroda i d r ž av e, da se taj diktat kod nas čim prije provede. staleža i iz svih krajeva hrli ovome simbolu (znaku) islamskog jedinstva, da tu u čednoj jednostavnosti na patriarhalan (jednostavan starinski) način prožive zajednički i pomole se Bogu; ako se uvaži dalje veliko značenje, ko­ je su imala putovanja u onim vremeni­ ma, kadno su manjkala moderna pro­ metna sredstva (lađe, željeznice, puto­ vi uopće), istom ćemo onda pravo shvatiti, od kolikog je vanrednog utje­ caja bila ova odredba za proširenje i učvršćenje Islama. Pa i dandanas se upravo ne može dosta ni procijeniti znamenovanje i važnost poklonstva (hadžiluka), kad bi sc znalo to iskori­ stiti sa strane halife muslimanskog kao sredstvo kulture i ujedinjavanja musi, naroda. XIII. Derviši. Imade u Islamu mnogo kaluđerskih redova, kojih je zadaća, da podučavaju i prosvjetljuju narod u vjerskom pogle­ du i da ga dižu moralno (ćudoredno, ahlak). Ovaki kaluđerski redovi se na­ zivaju ponajviše po svome utemeljite­ lju, oni imadu svoje glavno sijelo u od­ ređenom mjestu i svoje ogranke u mno­ gim mjestima. Ali se u tim tekijama nc vodi kakav poseban kaluđerski život, pa zato ni nema islamsko kaluderstvo mnogo sličnosti s katoličkim ili pravo­ slavnim kaluđerstvom. jer ima jedan ajet, koji ne traži ovakog načina: 57.1Г Kod popunjavanja vlade valja se dr­ žati proporcije i ne smije se po­ novno napraviti pogrješka, da relativna većina, a faktična manjina preuzme najveći dio mjesta, pa da provodi svo­ je ćejfove. Obzirom na iskustvo, mi nc možemo imati povjerenja nego samo u jednu mješovitu vladu, u kojoj ćemo i mi muslimani biti dolično za­ stupljeni. Recite da smo separatisti, re­ cite da smo Srbofobi, recite Šta hoćete i izrazite se kako hoćete: mi stojimo i ostajemo kod toga, da Srbi vole pra­ voslavnog člana vlade, Hrvati vo­ le — katolika, pa je i nama najbliži musliman. Ako Srbi i Hrvati drže, da tu nema nikakve razlike, onda se preporučuje­ mo da sva mjesta ustupe — muslima­ nima. Reći će se da je to absurdan zahtjev. Priznajemo, ali isto tako veli­ mo, da je absurdum i jedna »Narodovačka« vlada. Dapače je ona absurđnija, jer pripada tek jednoj bivšoj srpskoj frakciji. Mi dakle hoćemo, da nam se u pr­ vom redu dadne dovoljan broj mjesta u vladi, a pri tom imamo još jednu ogradu, o kojoj ćemo progovoriti u idućem broju. Sarajevo, 18. juna. Slaba volja i manjkava energija naše vlade urađa već svojim plodovima. Iza Rogatice evo nam danas i Dubice, da se potuži na postupak naših mjesnih oblasti prema nama muslimanima. Ma­ lo im je što su nas pritisli u ekonom­ skom i trgovačkom pogledu već evo sad izvlače na srijedu kojekakve zakučice: samo nek se ima zašto pro­ goniti; nek se |ima šta predbacivali. »Sredili« su nam sva pitanja i doveli nas u stanje, da živimo kao bubreg u loju. Sad samo još srediti praznik i — red i praznina gotovi. Tako misle na vladi, pa kako da to ne misli i jedan račun pošt štedionice 1119 Godina I. predstojnik u provinciji? Da to ilustri­ ramo. Mjesni odbor u Dubiti javlja nam je­ dan »državnički« pothvat svog pred­ stojnika ovim brzojavom: »Nemoguće nam jc više šutiti i trpjeti izazovni po­ stupak predstojnika Nalbantića, koji je u nedjelju htio predvesti po Srbijanci­ ma Ahmed ef. Serića, načelnika 1 predsjednika »J. M. O.« radi toga, što je nekolicini trgovaca — muslimana re­ kao da u nedjelju poslije podne ne za­ tvore dućana. Ahmed ef. otputovao je u Beograd, da protestira. Gospodin Nalbantić je prema nama muslimanima nesnošljiv. I to- ne samo prema pojedi­ nim, već i proti našoj organizaciji, pro­ ti kojoj svom silom radi da joj oduzme i rekvirira stan, što ga je mjesnom od­ boru besplatno ustupio Sulejman Fehmibeg Cerić, naš potpredsjednik. To se može vidjeti iz sjedničkog zapisnika od 25. marta 1919. — Gospodin Nal­ bantić huška protiv nas, smatra nas Turcima i kao takove izdajicama i nevjernim elementom. Tražimo zašti­ tu. Vrijeme je da već i mi jednom po­ čnemo u miru živjeti. Obaviješten ju­ čer brzojavno i dr. firasnica o ovoj stvari. — Mjesni Odbor«. Trebali tu kakva komentara? Ne. Dodaćerno samo to, da se stan našeg odbora rekvirira za suca, koji ima gdje stanovati. Što se tiče huškanja proti nama, držimo da se ne će progoniti, jer to rade i oni viši. S toga ga samo konstantiramo. Agrarna reforma. Zagrebačke »Novosti« u broju 142 od 27. maja o. g. pod naslovom »Riješenje agrarnoga pitanja za Bosnu«, donose iz Beograda vijest, da je na sjednici agrar­ noga odbora od 26. ov. mj. primljena kao baza u Ime oštete za kmetovska selišta predlog demokrate g. Dra Voje Marinkovića, prama kojemu imade se u Mi smo dali Isatu Indžil (Evanđelje) i 1 ta (svojstava) i imena Božjega da po­ stavismo u srce njegovih pristalica do­ stignu omamu (nesvjesticu) ćutila i o daljenost (nehaj) od svijeta. Derviš če­ brotu i milost. Ali su kaluderstvo oni sami izmislili. Mi smo im samo propi­ zne za stanjem ekstaze (vjerskog us­ sali, da gledaju ugoditi Bogu, ali oni hita i zanosa), u kojem odanost i ljubav nisu na to pripazili, kao što bi trebalo. spram Boga dođe do izraza pa nastoji da svoju nutrašnju djelatnost dovede u Također se nalaz' i hadisa, u kojima vezu sa svetvornošću Božjom. sam pejgamber zauzima sianovište pro­ tiv kaluđerstva: Tako glasi hadis: »Ne­ Poznati Mevlevi-derviši, kojih pobož­ ma u Islamu kaluđerstva. Kaluderstvo ne molitve je u Peri mnogi stranac iove zajednice (islamske) sastoji se u mao prilike da vidi, Čine isto tako je­ savladavanju (t j. svoje vlastito ja ob­ dan poseban red. Poznata njihova mo­ uzdati i dići ime Božje do časti i po­ litva u kolu uz glasove frule (duduka), štovanja)« — Drugi hadis veli (918): pri čemu oni polagano izgovaraju ime Zabranjeno je živjeti u celi­ Božje, ne namjerava ništa drugo već batu (beženstvo, neoženjen) i u sa­ odaljenje od svijeta. Jednorednim i jed­ moći. — Jedan hadis kaže opet: Mu­ nakim okretanjem simboliziraju (prika­ sliman, koji se miješa sa svijetom tc zuju vidljivim znakom) harmonično njegovo preziranje i pogrdivanje mir­ (skladno) okretanje sfera (svoda nebe­ no snosi, bolji je od onoga, koj| se ne skoga, kugle zemfljske) u vasioni oko miješa sa svijetom te nema šta ni trp­ vječnoga stožera. jeti. Ovo nastojanje derviša, da se pri­ Članovi muslimanskog kaluđerskog bliže Bogu, nalazi svoj izraz u ovome (derviškog) reda sastoje se od ljudi, ko­ hadisu: »Ko mene poznaje, taj me traži; ji pripadaju raznim zvanjima i društve­ ko me traži, nađe me; ko me nađe, voli nim slojevima, počevši od okrunjene me; ko me voli, taj ubija u sebi sve glave pa do najnižih ljudi: oni se svi pogubno, a ko ubija u sebi pogubno, smatraju braćom reda svoga i pomažu toga sam ja nagrada.« se međusobno u svakoj prilici i nepri­ Derviš imade sedam stepenica, da lici života. U određene se dane sastaju prekorači, dok postigne svoj cilj, nai­ redovnici i vrše u prostorijama svoga me: heprestano nastojanje, nesebična sjedišta (tekije) zajedničke molitve i ljubav, spoznaja, zadovoljstvo sa ma­ lim, potpuno ugušenje svoga ja (stra­ službe Božje pri čemu žele glasnim rit­ sti) i čuvstvo jedinstva s Bogom. mičkim (pravilnim) izgovorom atribu­ �Sirana 2 Страиа ime odštete platiti vlasnicima kmetov­ skih selišta 22.21% od katastralne vri­ jednosti zemlje, jer da kvantitativno I kvalitativno begovsko pravo ne pred­ stavlja veću vrijednost. Odmah podcrtavam razloge g. Dra Marinkovića, a o njima ću kašnje go­ voriti. Prama vijestima »Novosti« u istom pitanju pala su unutra agrarnoga odbo­ ra još dva predloga. Predlog Dra Halidbega Hrasnice, koji ide za tim, da se zemlja njenim vlasnicima potpuno is­ plati (sigurno prama njegovom načelu izloženu u njegovoj zakonskoj osnovi), te predlog socialiste, koji opet ide za tim, da zemljovlasnici za kmetovska selišta nikakove oštete nedobiju. Predlog Dra Marinkovića i onaj socialista podudaraju se u tome, da su oba nepravedna, te da ni jedan nema za­ konske podloge niti u modernim, niti u starim zakonima, dapače niti u zakoni­ ma srednjega vijeka. Predlog je g. Dra Marinkovića još k tome smiješan, a i nelogičan. Predlog Dra Hrasnice i onaj socialista stoji u diametralnoj opreci. Dr. Hrasnica polazi sa stanovišta, da smo ini vlasnici današnjih kmetovskih selišta, <te traži potpunu odštetu, Što nam kao takovim i pripada. On je na posve ispravnom stanovištu, jer mi de facto i jesmo potpuni vlasnici današnjih kmetovskih selišta. Vlasnici smo grun­ tovni, vlasnici smo faktični, jer od svo­ jih zakupnika primamo zakupninu u na­ ravi. Mi smo dakle pravi vlasnici, a to se može i historijom dokazati. Mi naša današnja zemljišta nismo od nikoga oteli, već smo ih stekli na os­ novi u zakonu predviđenih titula o sticanju prava vlasništva; mi smo to ste­ kli: kupnjom, nasljedstvom ili darova­ njem između sebe. U 14. stoljeću ogromna većina sta­ novnika Bosne i Hercegovine bili su bogumili. Bogumilskoj vjeri u Bosni i Hercegovini pripadali su svi odlučniji i bolje stojeći građani ovih zemalja. Pri­ godom zaposjednuta Bosne i Hercego­ vine po otomanskoj carevini skoro su svi Bogumili prešli na Islam, te je tako ogromna većina zemlje ostala u ruka­ ma bosanskih starosjedioca, a novih pripadnika islamske vjere. Ovo je histo­ rijski fakat, koji se ne da pobiti. Ako ovo dobro proučimo i pravedno prosudimo, te uvažimo, da su muslima­ ni u opće radini i štedljivi, onda objek­ tivnom sudiji neće biti zazorno, da mi muslimani i danas još toliko zemlje u svojim rukama imamo. Ako ćemo voditi reviziju o ovome, onda se moramo latiti starih arhiva od prije 500 godina, a ako ovo ne bi uspje­ lo, i onda se nama mora priznati pravo vlasništva, jer je prošlo 10—15 puta i zakonom ustanovljeno najduže vrijeme dosjelosti, što je također zakonski' titul za stečenje prava vlasništva. Muslimani su kao ljudi po vjeri vrlo | tolerantni, čuvali svoje kršćanske su­ građane, priznavali su njihovu vjeru i ! običaje — čemu je dokaz, da su se krš- | ćani kroz 400 godina uzdržali u ovim krajevima. Muslimani nijesu kršćanima niti njihove zemlje otimali, čemu je do­ kaz, da bosanski starosjedioci kršćan­ ske vjere nijesu nikada bili kmetovi, ne­ go i danas imadu svoje vlastite zemlje. Ovakih ima više sela (Globuk, kotar Ljubuški, Novi Šeher, kotar Žcpče itd.). Da su većina bosansko-hercegovačkih kršćana kmeti i tome je lahko naći objašnjenje. Treba samo malo pogledati u našu istoriju. U 15. i 17. stoljeću Bo,sna i Hercegovina neprestano su bile u ratnom stanju sa svojim susjedima. Rat šu vodili najviše boljo stojeći muslima­ ni. te ih je mnogo izginulo. Usljed za­ poslenosti u ratu, a i usljed toga, što ih je mnogo izginulo, nijesu bosanski po­ sjednici mogli sami nadzirati i voditi svoja veća gospodarstva, te su zemlje morali davati pod zakup. Zakupninu su većinom primali u naravi, a gdjekada i u novcu. Većina današnjih Kmetova nijesu ni­ kako starosjedioci Hcrccg-Bosne, već naseijenici, došli iz Hrvatske, Slavonije, Srbije, Crne Gore, Dalmacije i Rumunije. Oni su primili naše zemlje na obrađivanjc i do austr. zaposjednuća na­ ših zemalja, uvijek su rado davali za­ kupninu zcmlje-gospodaru i držali su ga svojim prijateljem i dobročiniteljem. Dr­ žim, da ovo ne će nitko poreći a i ne može, jer će osobito po okolnim kra­ jevima Herceg-Bosnc i sami težaci re­ ći. da su doseljenici. Ta oni imadu ista prezimena, sa onima u susjednim po­ krajinama, a s njima se još i danas i rodaju. „PRAVDA" — „ПРАВДА* Broj 46 Број Da se je bos^hercegovačko kmet­ 1 opterećenih kmetovskim pravom — ka­ punjuju. Svejednako i te škole treba da stvo ovako historijski razvijalo, dokaz ko sam to dokazao — a kao takovi inose individualno obilježje svoga na­ jc tome i to, što i danas ima dosta kme­ mamo pravo i na potpunu otštetu. Na roda. Da sc narodna* omladina otuđuje tova i muslimanske vjere. Da su begovi ovo neki primjećuju: »Ako se begu pla­ od svog naroda, pa još u Školama, to svoje zemlje od kršćanskoga seljaka oti za kmetovsku zemlju potpuna ošbi bilo nenaravno — apsurdum. Pre­ tiinali i njega tako kmetom činili, to si­ 'teta, šta onda kmet ima od svoga kmema tome i sve ostale škole, građanske gurno ne bi činili i sa muslimanskim i srednje (gimnazije, realke i t. d.) jesu tovskog prava?« Oni vele da nema niseljakom. Još nešto. Zemljoposjednici su I .šta, a ja velim, da to nije istina. Mi za narodne škole, pa sc i u njima mora svoje zemlje davali domaćim i stranim naše zemlje, koje su opterećene kmetov­ sačuvati narodni duh: i one moraju od­ ljudima — dakle onome, tko ih je htio gojiti narodnu omladinu za narodni ži­ skim pravom tražimo pravu vrijednost i mogao raditi, davali su ih pod zakup, ; njihovu t. j. onu vrijednost, kako su se vot. pridržavajući sebi pravo vlasništva, što ! do sada kmetovske zemlje plaćale, te I dosada se o tome mislilo i govorilo, je zakonska forma i istočnih i zapadnih ali se u tome smislu malo radilo. Duh prama ovome kmet ima od svoga kmevremena bio je taki. Dosada je naša tovskog prava i još kakovu korist, a pravnih institucija. Škola (niža i viša) bila skučena u tu­ Gornjim historijskim faktima bar u 1 ovo će nam najbolje razjasniti jedan đinske okove i morala je da služi tuđin­ glavnim crtama prikazao sam historijat i primjer: Ja imam jednu parcelu zemlje skim idejama. Katkada se htjela reći našega kmetstva, a time ujedno doka­ ' u površini od 50 D i označena jc u istina, i prosvjedovalo se proti tomu, zao i pravo vlasništva bosanskih aga I gruntovnici kao kat. čestica 15. Ako ja ali sc odmah reklo, da je to nepošteno, na današnja njihova kmetovska selišta. I ovu parcelu podijelim na kat čestice 15 da je buntovno. Tako su nastavnici, od 25 D i kat. čest. 15/1 od 25 D — te Mi smo naše zemlje, koje nam je tu­ koji su bili svjesni te tiranije, morali đinski okupator bez ikakva temelja op­ ! čest. 15/1 dadem pod kmetovsko prašutjeti i šta više raditi proti svojoj sa­ teretio kmetovskim pravom, stekli na । vo i nakon godinu dana hoću obje da vjesti. Vlastita sc savjest gušila, a ra­ način, koji stari a i moderni zakoni- za­ : prodam, onda ću za kat. čest. 15 dobiti dilo se po komandi vojničkoj, tobože i najmanje 5 puta, koliko za onu 15/1, (kohtijevaju za stečenje prava vlasništva. pravničkoj, filozofskoj i svakoj, samo Ovo nam nitko poreći ne može. Mi smo ; ja je opterećena kmetovskim pravom) se pravo mišljenje narodnih pedagoga zakoniti vlasnici svojih zemalja; time prem su iste površine i iste kvalitete. nije ni pitalo niti bi se uvažavalo, ako da smo svoje vlastite zemlje dali dru­ ! — Ovu razliku u vrijednosti između se htjelo nešto, da popravlja ili unese. gim na obrađivanje (pa makar to zvali • ovih čestica dobiva kmet i ovim se poBez slobode nema istine ni pravde. Da­ i kmetstvo), mi se nijesmo odrekli svo­ i kriva njegovo pravo, koje kako se vidi nas nas ogrijava sloboda, pa će nam ga vlasničkoga prava; to jc zakonom fma i još kakovu vrijednost. Ovaka je i škola biti slobodna, a u toj slobodi ustanovljeno; dosadanji zakoni su nam bila razlika kod prodaje kmetovskih i treba da se sije zdravo sjeme nauke i ovo pravo štitili, a i sami su kmeti ovo slobodnih zemalja, a bila bi i danas, kulture uopće. Treba da nam Škola iz­ naše pravo poštivali — davali su nam kada bi bilo slobodno kmetovska sevede narodnu omladinu oplemenje­ ugovorenu zakupninu i poštivali zakon­ | lišta prodavati. na uma i srca, a to sve da daje ske propise, koji su ovaj pravni odnoodraz života svoga naroda. Po današnjim pozitivnim zakonima šaj uređivali. Mi kao vlasnici zemlje imamo pravo svih modernih država, državna vlast II. tražiti potpunu vrijednost iste, a onaj može nekretna dobra privatnika u jav­ Škola ne naučava mehanički. To nije koji nam zemlju oduzima, dužan je, da nom interesu oduzeti samo na dva na­ tvornica, koja jednostavno producira. nam dade potpunu otštetu; dužan je to čina: Dobrovoljnim sporazumom ili izNc ide se zatim, da se nesvjesno obo­ vlastbom (eksnropriatiom). Expropriapo načelima pravne znanosti i principi­ gati um omladine raznim naukama. ma svih modernih zakona; dužan je to tia se mora provesti po nadležnom su­ Škola radi sa ljudima. Njezina je zada­ i po pravnoj svijesti našeg narodnoga du, po posebnim pravilima i uz nakna­ ća mnogo viša, idealna. Škola radi sa shvaćanja. du potpune otštete. čovječijom dušom, a to je veliki dar. Prama ovome svemu stanovište Dra Dakle za oduzimanje nekretnina od umijeće božanske. Ravnati dušom ve­ Halidbega Hrasnice je opravdano i unjegovog vlasnika ima samo dobrovolj­ liko je umijeće. Zato taj posao, nasta­ temeljeno na pravdi, starim i modernim na pogodba i cxpropriatia, a kako će­ va, zapravo odgojna nastava, traži zakonima te pravnom shvaćanju samo­ mo nazvati predlog socialista i g. Dra svoga umjetnika, koji će znati da ga naroda. Marinkovića u našem agrarnom odbo­ r a ci’ona 1 n i m odgojem una­ Mi nijesmo protiv uređenja nažih ag­ ru, to neka reknu nepristrani pravnici. prijedi mladu čovjekovu du­ rarnih odnošaja, mi nijesmo protiv toga Mhhnidin. šu višim umjetnim radom. ____________ .________ da prestane kmetovski odnošaj. Mi ra­ Svaki ____________ čovjek ima svoje vlastite osobi­ zumijemo današnji duh vremena. Neka ne, svoju individualnost. Tako i čitav se dokine kmetovski odnošaj, ali neka jedan narod ima svoju vlastitu individu­ se to uredi na temelju prava i pravice, i alnost. Narodnu individualnost čine na­ na temelju postojećih zakona, pravnih rodno mišljenje, njegovo čuvstvovanje Je li moguće? Naš odio za prehranu principa i bar nekoga pravnog poredka. i težnje. A u svemu tome se očituje n anaroda prometnuo se pod mudrom up­ Nadalje u ime socijalne pravednosti tra­ rodni život. Mi nosimo na sebi in­ ravom g. Šćepana Grđića u ured za iz­ žimo, da se nas preko 50.000 duša ne dividualnost svoga naroda srpskoga ili davanje izvoznica. Soda i špirit upravo baci — onako na prosto — na prosjački hrvatskoga. Karakterno obilježje svoga su se najdare^ljivije dijelili nekim »mu­ štap. Nadalje tražimo samo još to, da plemena mora da daje svaka škola, pa čenicima«, kojih imena ostadoše našoj budemo istopravni državljani sa ostalim prema tomu treba da i svaki učenik po­ javnosti nepoznata, premda bi mi svi narodom države SHS. nese u sebi klicu tog narodnog života. rado čuli slavna imena onih, koji su • • • Omote li se imalo red u takom narod­ dobili pomoć u obliku izvoznica pod nom odgoju, ometen je poslije i normal­ Socialisti i g. Dr. Marinković nam po­ izgovorom, da su ža rata materijalno riču pravo vlasništva na kmetovske ni razvitak u narodnom životu. silno nastradali. Гс su izvozn'ce dosizemlje, jer nam uskraćuju posve ili sko­ Šta narod misli, o tome treba da raz­ zalc uprav5 bajooiovne svote; govori ro posve otštetu za naše vlastite zem­ mišlja njegova omladina. Dobra na­ se čak do četvrt milijuna, K, pa ipak o lje. Gore sam izložio da ovo njihovo rodna svojstva valja pomno čuvati, a ovolikim novcima nije naša vlada na­ zla zabaciti i iskorjenjivati. Što narod stanovište nema .nikakova utemeljenja, šla za shodno, da narodu saopći, koji nego se naprotiv kosi i sa historijom, i štuje i voli, to ga drži kreposnim i ja­ su ljudi s narodne grbače to odgulill. kim, pa valja da to uvažava i narodna sa pravnim principima. Kosi se sa po­ Ali jc još žalosnije, što se ovih dana omladina. Narod ima svoje običaje, koji stojećim pozitivnim zakonima, a i sa pronosi i, ako se obistini, onda se mo­ su lijepi i plemeniti, pa neka ih nosi i samim pojmom pravedosti. Pa zar že s pravom posumnjati u dobru na­ njegova omladina u svom životu. Što nije njihovo stanovište skroz i skroz ne­ mjeru naše vlade. Kad su naime iscrp­ naš narod nema, a što mu po duhu pravedno? ljene sve zalihe sode, špirita, maraka, Rekao sam, da je predlog Dra Marin­ vremena treba, može i treba da primi karbita te se više ne može tim šićariti kovića još k tome smiješan i nelogičan od tuđili naroda, ali ne treba za to ui nagrađivati za nepoznate usluge i nenositi u narod neke sitnice i tričarije, — a to i stoji; ovo držim pređpostav»volje«, došao je novi šef g. Janković koje su bajagi obilježje kulturnog čo­ Ijajući, da jc g. Dr. Marinković pravnik. na ideju, da bi se moglo taknuti u b ovjeka. Dirajući tako u narodni život i U pomanjkanju materijala kako sa hi­ gatc bosanske šume i pustiti običaje, dira se u narodne osjećaje, a storijskog tako i sa pravnoga gledišta gladne koze, da ih iz korijena obrste. tim se više škodi nego koristi. Takva kojim bi bar oslabio aginsko pravo vla­ Mi se od Čuda snebivamo i pitamo Jc bi unošenja tričavih novotarija u na­ sništva na njihove zemlje, opterećene li ovo moguće i misli Ii se doista upu­ rod malo po malo rastrovala narodni kmetovskim pravom, Dr. Marii&ović se stiti četa izvozničara i u naše Šume? život. Najgore je ukidati štošta korisno nabaciva samo kićenim riječima te veStavljamo ovo pitanje 'i zahtijevamo, i nevino u narodnom životu, a unositi h; »U ime baze za oštetu neka se uzme da se u ovu stvar na vrijeme unese obilježja tuđega naroda. Dan na dan ml katastralna vrijednost zenb.šta. ali da svjetla. Ako jc ovo istina, onda će g. opažamo kako se kod nas zbilja unose se od te vrijednosti plati 22.22%, jer da Janković natkriliti g. Šćepana Grđića tike, više puta besmislene i štetne no­ kvalitativno i kvantitativnu begovsko u darežljivosti na račun naše siromašne votarije u narod, i to baš preko nosi­ pravo ne predstavi;-) veću vrijednost'. zemlje i napaćenog naroda. oca prosvjete. Ovamo ideališemo, da Ovo su njegovi razlozi radi kojih bi Jc li dakle i to moguće? smo narodni, a faktično se dičimo tu­ htio da skoro bez ošte.e baci 50.0K) du­ Radić izdajica? U beogradskim se đim glupostima, što smo ih prisvojili ša posjednika na prosjački štap. Da je I političkim krugovima pronosi vijest da bez imalo dublje promišljanja. Znamo, iz.no još kakovo 'jtureljcnje za svoj su uhvaćeni dokumenti, koji teško komda nam treba prosvjete i mušku i žen­ predlog osim ovo »luantitivno i kva­ promituju Stjepana Radića i dokazuju sku. Toga smo svi svjesni i svi tražimo litativno«, sigurno oi i to novine doni­ njegovu kooperaciju sa Italijom. Doku­ škole i samo škole. Do te je potrebe jele. A jesu li sam i ove dvije riječi i menti će se još ove hefte predati ja­ narod teško došao i trebalo je velika i predlog Dra Marinkovića dosta, da se vnosti putem parlamenta. naprezanja, dok je to narodu postalo njima pobije naše pravo vlasništva na jasno i shvatljivo. I ako mu se sad ro­ kmetovske zemlje, koje je pravo u po­ đena omladina počne otuđivati od na­ zitivnim zakonima utemeljeno i historij­ rodnog života, narod ćc graknuti na ski dokazano? To ne može nitko reći, Škola i narodni odgoj. samu školu i reći će da je ona svemu jer će to pobiti i jedan srednjoškolac a kriva. Narodu nijesu malenkost neke i. uekamoli pravnik, koji je makar u rim­ tričave sitnarijc naše omladine, n. pr. Svi prosvijećeni narodi imaju svoje sko pravo zavirio. Pa zar nijesu ovi ako im sinovi idu ulicom gologlavi i sa •narodne škole. Škole se zovu narodnim, razlozi Dra Marinkovića smiješni? nekakim frizurama, ako se namjesto iter svaka nosi individualno obilježje Sada pitam, kako je g. Dr. Marinko­ njegova pozdrava smiješno klanjaju ili svoga naroda. U prvom su redu narod­ vić došao na to, da zcmljovlasnicima im koja kćerka udesi moderan tijesni • ne osnovne škole kao početne, u ko­ opredijeli za njihove zemlje 22.21% ? zar sa kratkom suknjom. Doduše tako jima se daju mladeži prvi osnovi (ele­ Siguran sam, da ni g. Dr. Marinković — rade i neškolovani, ali nikako to ne bi menti) potrebne, naobrazbe i odgoja. U ako će se držati pravila logike — ne smjeli činiti školovani. Otac je dosta daljnjim se školama, građanskim i sred­ može to ni reći, a nekamo li obrazložiti. muke vidio, dok jc svoje dijete odgojio, njim, ti osnovi nauke proširuju i upot­ Mi smo potpuni vlasnici naših zemalja, Bilješke. Prosvjeta i škola. �Број 46 - Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* а viđa je i dok ga školuje. Zašto da ga onda rođeni evlad neugodno dira u sr­ ce i dušu? To boli. To nije posljedica njegove konzervativštine, nego se to našemu čovi mora i odobriti, jer tačno vidi da se tim besposlicama omladina otuđuje od svoga narodnog života i li­ jepih običaja. Kada je neka školovana kćerka skrojila i sašila ocu lijepu neku liaijmku ili mu sin popravio staro, na­ zadno pčelarenje sa racionalnim radom i otac se uvjerio, da to donosi koristi, i naš je čovo begenisao i odobrio korist škole. On nije baš slijep, i u uno­ šenju tuđih osobina u naš običaj vidi on i svoju ekonomsku propast. U nas sve više nema stanova za tkanje, sla­ bo se čuje vito i čekrk i mladež hoće gotove haljine. I tako dalje. Muška se »omladina odala »gospodstvu« i u pre­ ziranju narodnog života slijepo se oda­ je »modi«, pa mnogo samo troši, a malo radi. Sve se oslanja na čaršiju, na roditeljski gotov novac, sve a.pelira na očinu ili opće narodnu kesu. A gdje je taj toliki novać^ — pita uvri­ jeđeni otac. Zar nema ptavo? Školska omladina treba da se zamisli o ovom pitanju i okrene živjeti u narodnom duhu; treba da se ne otuđuje od svog doma i od srca roditeljskog, pa će sve bolje biti. Je li to dužnost same omla­ dine i može li se to tražiti od njene mladosti? Ne. Valja je na to uputiti; va­ lja joj otvoriti oči. A ko će to učiniti ne­ go li učitelj? Neka se zabace stare pogre­ ške u nastavi, da treba što više natr­ pati znanja u pamet omladine, a unese u sve naše škole zdravo mišljenje do­ brih pedagoga, da nastava paralelno prosvjećuje duh i oplemenjuje srce omladine te je time približuje svome na­ rodu. Neka se i kultura srca u školi ni malo ne zapostavlja. Kada to naš na­ rod vidi i oćuti na svojoj omladini, zavoljeće školu i onda će istom biti lijepa uspjeha. Ta snishodljivost treba da se omladini nakalemi i »sa katedre«, to treba prva da propagira i štiti baš na­ ša škola i njezini rukovatelji. Danas se mnogo govori i piše o re­ formi naše škole. I kada bi pozvani htjeli da tu reformu ostvare, mi upire­ mo prstom naročito na naš pravi i zdravi narodni odgoj. Hamdija Mulić. Dopuna univerziteta. Ministar pro­ svjete donio je zakonski predlog glede dopune na univerzama. Odsada će na­ še univerze imati šest fakulteta: bogo­ slovni, filozofski, pravnički, medicinski, tehnički i poljoprivredni. Pregled. Jadranski problem. Jugoslavenski delegati odlučno su odbili novi predlog o riješenju jadranskog pitanja. Talijani sada zahtijevaju ispunjenje londonskog ugovora. Momentano se ne vode nika­ kvi pregovori u svrhu riješenja jadran­ skog pitanja. Ustuk na njemačke laži. Ljubljanski dopisni ured odaslao je slijedeću brzo­ javku u inozemstvo: Bečki dopisni ured širi vijest, da jugoslavensko vojništvo u okupiranim dijelovima Koruške izvađa nasilja. Naprotiv konstatiralo se da se jugoslavenski vojnici vladaju ta­ ko, da im je sa strane antantine misije izrečeno najveće priznanje radi discipli­ niranosti. Ovo priznanje obara sve laž­ ne vijesti, koje šire Nijemci da bi uni­ štili ugled naše pobjedonosne vojske. Šta je to? Iz Zagreba javljaju, da je tamo stigao iz Beograda kurir engle­ skog kralja Dure. Turska delegacija biće primljena u ovoj sedmici od vijeća desetorice. Njemačka protestuje I zahtijeva. »Pe­ tit Journal« veli, da nije tačno, da će Nijemci morati da kroz 48 sati odgo­ vore antanti, i to samo riječima: »Pri­ stajemo!« ili »Ne pristajemo!«, već da •lm se naprotiv dao rok od 5 dana. U taj su rok uračunana i ona 3 dana za ot­ kaz primirja. Ako njemačka delegacija ne bude do subote 21. o. mj. odgovorila da konačno pristaje na ugovor, onda će se smatrati da je primirje automatski prekinuto, i antanta će odmah otpočeti s vojnim operacijama. Njemačka će mi­ sija večeras otići u Weimar, pošto bu­ de primila odgovor antante. Njemački prolivprcdlozi, kako su sa­ općeni štampi glase ovako: Njemačka mora doduše doprinijeti žitava u korist mira, ali u isto doba protestuje protiv toga, što se Poljskđj i Belgiji ustupaju čisto njemačke teritorije, kao što je Gdnnsko i sjeverna Slcska, a Francu­ skoj sarresko područje. Njemačka ćc smanjiti svoju vojsku na 190.000 mo­ j I . I | । maka, ali zato moli da se na 100 mili­ jardi maraka utvrdi odšteta, koju mo­ ra isplatiti; ona će rado snabdijevati ugljenom poharane pokrajine, ali hoće da njezini ugljenici ostanu u njezinim rukama; ona traži jednaka prava za sve.radnike na svijetu i hoće da se obrazuje sud, koji će suditi, ko je od­ govoran za rat. Njemačka neće pristati na mir pod silu, već na pravedan mir; ona traži da bude primljena u savez na­ roda i proglašujc, da svaki narod ima pravo, da sam sobom raspolaže. I Austrija je predala antanti svoje protivpredloge. Odgovor Njemačkoj. U ponedjeljak jc predan odgovor saveznika Njemač­ koj. Odgovor je izrađen u odlučnom tonu, te izjavljuje, da je svako rasprav­ ljanje dovršeno, te da Nijemci mogu odgovoriti sa: da ili ne. Predsjednik Wilson poslije predaje odgovora otputovaće u Belgiju i ostaće tamo za vri­ jeme roka, koji su dali Nijemcima z; odgovor. Mjere proti Njemačkoj. Poprimljene su sve mjere za blokadu u slučaju, da Njemačka otkloni potpis. Mirovna kon­ ferencija ima nepobitne dokaze, da su Nijemci otvorili kredit Lenjinu i Trockom za mirovnu propagandu. Vrijenje u Italiji. Ministarska kriza sve se više zaoštrava. Sad je predao demisiju Cavalini. Kriza nije nastala ra­ di izvanjskog položaja, nego radi unu­ tarnjih prilika. U čitavoj Italiji vrije. Orlando se je obratio Giolittiju, da mu pomogne kod sastava novog mini­ starstva. Kako se javlja iz Rima imala bi se talijanska komora sastati 19. o. mj. Položaj u Italiji danomice je kritič­ niji. U Apuliji došlo je do seljačke re­ volte. Seljaci su stali dijeliti zemljište veleposjednika. U Genovi je došlo do krvavih nemira. Za uspostavu reda upotrebljena je čitava divizija sa topni­ štvom. Provedeno jc oko 100 uhapšenja. U Speziji je stanovništvo opljač­ kalo magazine. U Milanu je buknuo ge­ neralni štrajk, a jednako je i u Turinu proglašen generalni štrajk. U Fiorenzi započeo jc štrajk kavanskih- namješte­ nika. Vojska je dobila nalog, da rastjera radničku skupštinu, kojom je zgodom došlo do krvavog sukoba. Radnički list »Avanti« donosi oštar članak protiv vlade, u kojem se grozi vladi i izrugava joj se, što je više mislila na Sušak i Dravu, nego na unutarnje prilike Italije. Cenzura u Češkoj. Službeni list do- ј nosi naredbu vlade, po kojoj se za češ- i ku štampu uvađa preventivna cenzura. (Dakle tek sada i uoči rata sa Madžar­ skom. A kođ nas se od prvih dana »slo­ bode« plijene i domaće vijesti. Koja raz­ lika! Op. ur.) I Austrija proti Češkoj? NjcmaČkoaustrijska vlada uručila je danas antantinoj misiji posebnu notu, u kojoj upozo­ rava da sc čehoslovačka vojska sve vi­ še približava granicama austrijske dr­ žave i da prijeti opasnost, da bi zbog i tih operacija mogao biti dirnut njezin neutralitet. Austrijska vlada polaže naj­ veću važnost na to, da nadalje zadrži svoj neutralitet. Gauvain o Bugarima. Gauvain ko­ mentira u »Journal des Debats« mjere, što ih je poduzeo general Franchet d*Espcray za razoružanje Bugara i za prevoz bugarskih topova u Carigrad. Pomenuti odlični novinar veli, da je ta mjera opreznosti uzeta ponešto kasno; on nc može da shvati, zašto su dosada šteđeni Bugari, kad životni interes alijiraca zahtijeva, da se ne dopusti tome nepopravljivome narodu da pokuša re­ vanš. Sto su Bugari bili poraženi god. 1913., to ih nije spriječilo da udare na Srbe god. 1015. Oni još uvijek osorno zbore, pa su pripravni da bilo s kim spletu spletke. Gauvain ovako za vršu je: Treba taj narod držati pod oštrim nadzorom. Voda francuskih radnika Thomas ot­ putovao jc u Ameriku, da pregovara sa željezničarskim, rudarskim i lučkim radnicima u svrhu proklamiranja gene­ ralnog štrajka. Savez ovih radnika bro­ ji tri milijuna duša. Obustave li doista ovi radnici posao, tada ćc mirovati sva transportna sredstva. U New-York će sc zaputiti tajniku radničkog saveza da stupi u dodir sa transportnim američ­ kim obalnim gradovima. Čini se, da se sva tri ova staleža kane izjaviti za ge­ neralni štrajk. Priznanje Kolčakovo vlade. Javljaju iz Pariza, da jc vrhovno međusavezničko vijeće odaslđlo brzojav admiralu Kolčaku, kojim sc javlja, da su savez­ nici spremni da ga potpomognu pod uvjetima. koji su navedeni u prvoj noti. To se smatra u neku ruku oficijelno priznanje Kolčakove vlade. Engleska bonibarduje Kronstadt. Pa­ riški listovi javljaju iz Londona, da je engleska eskadra otpočela bombardovanjem Kronstadta. Forovi slabo odgo­ varaju. Misle, da je time akcija za zau­ zeće Petrograda stupila u posljednju odlučnu fazu. Belgija hoće da sudi. U bruseljskim ulicama pribiće se službeni oglasi, ko­ jim se pozivaju zapovjednik njemačkog dvora general Hoffer, bivši bavarski prestolonasljednik i bivši njemački car Vilim, da se jave 14. oktobra o. g. u 9 sati prije podne kod prizivnog sudišta u sobi br. 6 a u svrhu, da odgovore za zločine, počinjene za vrijeme okupacije. Domaće vijesti. Страна 3 SUana I I 1 | I ; i i I . i I , ■ ' 1 Tako zvanom »meziaristainskom od­ I boru« grada Sarajeva, koji mirno gle­ ; da kako sc ruši ograda naših grobalja, ■ stavljamo na znanje, da smo povodom zapljene jednog članka u prošlom bro­ ju našeg lista dobili ovo saopštenje: Državno odvjetništvo. Centralni odbor »Udruženja zp. za B. I H. poziva zemljoposjednike u kotarskim mjestima, da Čim prije izaberu mjesne odbore i da odmah odpočnu sa upisivanjem članova i kupljenjem članarina. Rezultat izbora ima se odmah ja­ viti centralnom odboru u Sarajevu, Tubegovica ulica br. 1. II. kat. Po ustanovi § 16. društvenih pravila, mjesni odbori sastoje se od Šest članova i to predsjednika, podpredsjednika, tajnika, blagajnika i dva člana odbora bez posebne funkcije, te trojica zamjenika. Prema § 7. društv. pravila Članarina je ustanovljena za ovu godinu po 10 helera od dunuma beglučkc i kmetovske zemlje. Društvena pravila poslaće se odborima kroz kratko vrijeme. Odplaćene članarine zadržavaju mjesni odbori 20% za svoje potrebe dočim sc 80% šalje centralnom odboru. Lijep primjer. Jučer dobismo ovo propratno pismo: »S veseljem pozdravljam izdavanje »Pouke za narod«, jer držim, da će naš narod crpiti koristi iz laganog i korisnog štiva, koje taj list pruža. Nakanio • sam, da se naše »Pouke« češće puta sjetim kojim zgodnijim člančićem s gospodarskog polja, te evo sada prilažem člančić »Kako da postu­ pamo s đubretom«. Trsio sam se, da stil bude što laganiji i pristupačniji i ako držim, da bi u drugoj dikciji bolje uspio. Selain’ Zagreb 8. juna 1919. Mehmed Balić cand. agr.« Ugledali se i ostali naši akademičari u ovaj lijepi primjer g. Balića, kojem i na ovaj način toplo zahvaljujemo. Kako radio, tako i prošao. Dr. Angelo Radev. Ijekar iz Bitolja osuđen je ovih dana presudom bitoljskog okruž­ nog suda na 10 godina tamnice, jer je poslije naše evakuacije stupio u službu Bugara kao sanitetski major. Ođaslanstvo zadrugarskog kongresa. U ponedjeljak popodne primio je re­ gent Aleksander ođaslanstvo zadrugar­ skog kongresa, koje je predvodio grof Kulmer. Regent se zahvalio na poklon­ stvu, te se informisao o raznim gospo­ darskim pitanjima, za koje je poka­ zao veliki interes. ! Broj 4.798 III. 3475/19. Sarajevo, 17. б. Redakciji »Pravde« u Sarajevu. Saopštava Vam se, da jc danas usIjed Vašeg članka pod naslovom »Sa­ rajevo, 16. juna (broj 45. »Pravde«) stavljen predlog kod kralj, ok­ ružnog suda, da se povedu u ovoj stvari predizvidi i ustano­ ve krivci. Ujedno je o tome obaviještena kralj, policijska direkcija. Kralj, državni odvjetnik: u. z. (potpis nečitljiv). To saopćujemo »mezaristanskom od­ boru« radi ravnanja. a policajnu di­ rekciju upozorujemo i na ovu prijavu, što nam je jučer podnesoŠe trojica gra­ đana: »Prolazeći 16. u. mj. pokraj na­ šeg groblja kod žute tabijc vidjeli smo gdje trgovac Sindžo čuva u groblju — svoje krmke«. Svjedoci ove blasfemije jesu H. Alija Kazaz, Hasan Hadžavdić 1 Šerif ef. Karahusić. Iznosimo stvar, a na policajnoj je direkciji, da „GAJRETOVE" VIJESTI. zapriječi ovako provokacije i energič­ no im stane na put Novi utemeljitelji. Javiše sc: Eškić Drskost ratnih milijunaša. Pišu nam j Mahmud iz Bos. Petrovca. Ajanović iz Janje: Ratni gavani, imadu u svemu i Ibrahim eff., Ćurić Alija i Tajibeg šahinsvoj specijalitet, pa i u shvaćanju slo­ ; pašić iz Rogatice. Arnautović Velaga, bode )kao i naš gazda Gliša! Pr. si) Bajraktarević Dervišaga. Ćatović Ahmedaga, Smajlaga i Ćatović-Bećiragić, Oni misle da se je njihova stara slobo­ Ćatović Fazlaga, Hadži Bajramović da, koju su imali za bivše tuđinske uprave, dolaskom narodne slobode samo • Abdaga, Kabil Abdaga, Rcsulović Alaga — potencirala, pa da su oni svemoćni i Sadović Mehmedaga, Sadović Asimi ni zašto odgovorni. Njima nikako ne । aga. Sadović Alaga i Zubčcvić Mujaga Mehmedagin iz Trebinja. ide u glavu, da jc nestalo režima, koji se je klanjao zlatnome teletu i da u Dobrovoljni prilozi. Prilikom otvorenašoj demokratskoj državi neće i ne 1 nja Islamske k i г a e t h a n e u smije biti privilegovanih elemenata, ne­ Glamoč u sakupio je za »Gajret« Sa­ go da moramo biti svi jcdnaci pred lih Gasal svotu od 260 K. a darovaše: zakonom. Njima to još ne ide u glavu, Gasal Salih 50 K, Zeljković Džafo 40 K, a i naša današnja uprava slabo nastoji Solak Suljo 10 K, Berberović Huso 20 da im razbije ove iluzije. K, Saltaga Dervan 20 K. Cacan Hafiz Neka nam za ovo posluži slijedeći Nazif 4 K, Hodžić Hafiz SaHh 10 K. Maprimjer: Prije nekog vremena su dva lić Šaćlr 10 K. švraka Avdo 10 K, Švraovdašnja ratna gavana (imena im sad ka Ibrahim 10 K, Švraka Numo 10 K, izostavljam), i to jedan domaći sin, a Džiho Jusuf 10 K, Bosnić Smajl 10 K. jedan kuferaš, švapski Židov, sasuli ne­ Kovačević Kadro 4 K. Filipović Jusufkoliko vagona šljivskog koma u kanal beg 10 K, Kršlak Hafiz Džemal 4 K, kraj ceste i to u sredini varoši među Radoslić Zajko 4 K, Kasum Nurko 10 K, kućama. Budući da kanal nije pročišćen Heljić Hafiz Nazif 4 K i Filipović Hamdo potoka, to nečist nije mogla nikuda zabeg 10 K. — Cipelar Mustafa Hadžotići, nego je ondje ostala i užasno se a h m e t o v i ć iz Rogatice sakupio je usmrdila. Ona svojim isparavanjem ood svojih mušterija za »Gajret« 25 K. a kužtije zrak čitave okolice i pripravlja darovaše: Agić Osman 4 K, Alagić Zulteren svakoj epidemiji. fo 2 K. Kukavica Nezir 4 K. Smajić Sa­ Susjedni su ljudi opominjali ove ga­ lih 2 K. Pašić Mustajbeg 3 K, Hodžić Emin 2 K, Ćordalija Ahmed 2 K. Hadžić vane, da uklone onu nečist, ali oni ironički odgovaraju da to njima ništa nc Salko 2 K, Gušić Suljo 2 K. Paimica smeta, a kome smeta taj neka i čisti. Ibrišim 1 K i Tantula Alija 1 K. — »Ju•Šta više oni su išli tako daleko, da su g o s 1. Musi. K I u b« u M o s t a r u sa­ određivali koliko će koja mahala dati kupio jc 31 K dobrovoljnih priloga, a momaka, đa se mogne kanal pročistiti darovaše: Scfić Mehmed I K. Kajtaz Muhamedaga 10 K. Mustafa Rajković i onaj kam izvesti u potok. Pred ovom drskosti prestaje svaka strpljivost. O10 K, Jakubović Muhamed 5 K i Jakubović Jusuf 5 K. — Pododbor u vako se nešto nc bi smjelo dogoditi ni u normalno vrijeme, kada smo bili si­ i Rogatici šalje nam 122 K. koje su sakupljene na teferiču Muslimanskog gurni od svih pošastnih bolesti, a ka­ gimnastičkog i potpornog društva »Gjermoli danas, kada epidemija hara na zelcz u Rogatici, a darovaše: Akšamisve strane i kada tifus u našem mjestu ja Hafiz Abdullah 20 K, Karahmet Sejđsvakim danom kupi nove žrtve. аИја 20 K, Jahić Hašim 10 K, JamakoOva jc stvar javljana kot. uredu i on vić Hamdija 10 K. Ćapljić Galib 10 K, je bio poduzeo nekakove mjere, a onda Sijerčić Omerbeg 10 K, Ajanović Zajko sc oslonio na općinu, pa je tako ostalo 5 K. Muftić Scjfuddin 5 K. Akšamlja Supo onoj narodnoj: »Pouzdala se maćeha u pastorče, pa ostala jalova«. Zato mi 1 lejmau 5 K. ŠahinpaSić Šaćir 5 K, Sinćo iza Hrida 6 K, Sahinpašić Hakija 4 K, ovim putem tražimo da nadležni fakto­ Dajdžić Halid 2 K, Šapčanin Sulejman ri poduzmu energične mjere, pa da nas riješe ove opasnosti i napasti, a ove - 2 K, Hurem Osman 2 K. Pešto Hifzija 2 K. Čamo Husejn 2 K i Nezir Ferhatoratne gulikože da se osjetljivo kazne i vić 2 K. tako nauče redu. �Strana 1 Страна Gospodarstvo BPRAVDA“ — „ПРАВДА“ ' jem gradnje velikih i srednjih parobro­ da u prvom redu, a u drugom podupirao i vodio komercijalni dio naše trgovin­ ske mornarice, dajući kredit i pomoć o' nima, koji u trgovinskom obziru imadu ' potrebu, pa da se u sveopćeg našem narodno-gospodarskom napretku drža1 vi našoj udare mramorne podloge go’ spodarskog blagostanja. Na to djelo zvani su veliki naši nov­ čani zavodi u Zagrebu, onda oni u Be­ ogradu i u Ljubljani, a istodobno i svi drugi srednji i manji novčarski zavodi širom Jugoslavije. Svako djelo dobro je. koje s dubokom promišljenošću biva odmah započeto1. Jer: Finiš coronat opus! — konac dje­ lo krasi! Naša mornarca. Pod ovim naslovom piše Ađriaticus u 44. broju »JurosI. Ekonomiste« pažnje vrijedan članak, iz kojega ovdje prenosimo jedan dio u na­ mjeri, da na ovo pitanje (svratimo paž­ nju i naših ki urov a« код bi s riješenjem agrarne reforme mogli prenijeti udru­ ženo svoje kapitale na posjed brodova 1 razvitak naše pomorske trgjvhe. Ova je misao kod nas možua nova, ali nije na odmet Obzirom na najvažnije pro­ metne vodene puteve za čitav svi­ jet, pa nije zgoreg, da se s njom odmah zbližavamo. Postepeno ćemo se s njom i dalje upoznavali, a jedan naš surad­ nik kani je i posebno podrobnije ob­ raditi, samo se ne zna reći kada, pošto će to biti u čitavom jednom komplek­ su gospodarskih pitanja, koja bi nama dala nove poglede i pravce u životu. * Školski odsjek u našoj zemaljskoj vla­ Ali Bože zdravlja, pa će i to biti. di. Evo sadaAnje vlade: Srbi; J. Šćepan GrDio članka iz »J. Ekonomiste« koji nas đić, 2 Dr. Koeta Kremanovic, 3. Žakula, 4. Sl­ osobito zanima glasi: ino Mandić, б. Đorđe Kovačević, 6. Dr. Км!е, »Diplomatski boj Italije u Parizu, ta­ 7. Jovo šiljak, 8. Drago Rajković, 9. Manojlo lijanske intrige na sve strane, nesložnost i pohhčco-gospodarski egoizam ne­ ! Ilijić, 10. Petar Radaković, 11. Jovo Pržalj, 12. Jovanović, 13. Nedj. Latarević, 14. David Viškojih antantinih velevlasti, sve to po­ njić, 15. Jovo Arešioa. goduje gramzivosti talijanske vlade, e Hrvati: 1. Josip Banak, 2. Mato ZagrovM. da se dočepa najvećeg i najboljeg brod­ Musliman: 1. Vrabac. skog materijala, koji je samo naš. WilDrage narodnosti: 1. Dr. Sehwari, sonova načela naišla su u Parizu ne t Dr. Prašak, 3. Zipra, 4. Marašck. jake grebene. 1 sam Wilson, taj praKako viđ nio u današnjoj vladi ava valna vednjak i poštenjak, mora da se bori referentaka mjeata imaju Srbi. Vidimo jo& oči­ nadčovječnom napregom, e bi svjetski to. U eadnšnjoj vladi ima o at a ta k a «ra omirovni ugovor dao nama Jugoslave­ žatih tipova, koji tu bivšoj aiutnjakoj upranima ona političko-gospodarska sred­ stva i garantije, koje su nam nužne za 1 vi vrlo dobro aluiili i bili vrlo povjerljivo oeonaš politički i gospodarski život. Po­ I be. Neki tu bili i odlikovani. Zar ви samo sao svjetskog mirovnog ugovora u Pa­ ’ Hrvati crna-žuti, a drugi nijesa,“ Tako dopisnik „Jugoslavije** a i mi to evo rizu oteže se. I niko još danas ne zna. konstatiramo u Trešeljkn, kad nam g. cenior kako će se za nas, za našu državu ne dade o tome pisati u posebnom članku. Ko­ SHS. riješiti pitanje naših političkih mentirati ne smijemo, jer bi i ovaj „tiešeljak* granica, našeg budućeg gospodarskog mogao aaglaviti od bratske ruke Srbina Mandića.. položaja u Evropi, naših jadranskih obala i našeg brodovlja. Jedan apel. Mjeenom odboru musi, organi­ Mi imamo brodova, koji imaju nosi­ zacije, kot. vak. povjerenstva, te a opće ugled­ vost i preko 1600 i ispod 1600 bruttonijim licima kotara X! registarskih tona. Brodova sa preko Jasukler ofeun! Svi spavate, svi ste egoiamu 1600 brutto-registarskih tona ima u sa­ svojo bivstvovanje podčinili, i napokon svi ste mom Trstu u tonskoj veličini za 380.000 prema svemu, što je od islamskog napretka in­ tona po prilici. Rijeka posjeduje tako­ diferentni i nehajni postali. Zalud ja tražim vog brodovlja za 150.000 tona. Dalma­ vaše pomoći kod rada za „Gajret", aa »Oavitacija i Istra imat će brodova za preko nje« i sa ina poduzeća, koja su od koribti po od 100.000 tona. To se sve odnosi na ehli islam. Vi mi obećate i ništa više same parobrode. Što se tiče velikih i Pratite rad pojedinih odbora naše J. M Or­ srednjih jedrenjaka, tih ne ima toliko, ganizacije širom Bosne i Hercegovine, odobra­ jer se je parobrodarstvo u posljednjim vate, čak se veselite, njihovu rada. Ali oko so­ četirima decenijama razvijalo na uštrb bo i u svom mjesta da što učinite, to uo želite. jedrenjaštva, što je i razumljivo. Dodu­ Sramota Vam je da cijelo poslove oko hu­ še Dalmacija posjeduje za obalnu plo­ manih poduzeća prepuštate meni, to da ja sam vidbu lijep broj manjih jedrenjaka, oso­ nosim u javnosti odgovornost glede ovakog na­ bito onih, opredjeljenih za prevoz vina šeg nehaja u svomu. Jedina sto mi pogodu uu bačvama, koji su poglavito podrža­ ćinili u formi, da ote otupili u „GajretoV pod­ vali svoj pomorski trgovinski saobra­ odbor, to tako i javnost zna da i mi imamo ćaj sa Senjom, Rijekom, Pulom i Trs­ .Gajretov* pododbor. AI zapravo to je na pa­ tom. piru. Ako je istina, da bi Talijani uspjeli, Ja vas ovim pozivam, kao čestite muslimane, da se dočepaju našeg brodovlja, štono da se dadete već jednom na posao oko sakup­ prekoračuje veličinu od preko 1600 ljanja dlanova sa „Gajret", oko rada za gOsvibrutto-registarskih tona, tada bi to bio tanjo* i za ostale naše hnmane institucijo. Ma­ velik i snažan udarac za naše trgovin­ zite oe vilo praznih obećanja, već pomosito, jer sko pomorstvo. Doduše ne zna se o tom kamen po kamen palača. još ništa stalna. Nu, svakako moramo Vama g. nredniće m. aelam: da budemo na oprezu. Moramo da bu­ Sjetite se od koga? demo pripravni i na tu mogućnost Nihil novi sub sole. A, osobito danas,, u ovom vijeku, gdje svaki grabi i otimIje. gdje i kome može. Za to, nužno je, da već danas, i to odmah, mislimo, kako da organizujemo Priposlano*). i razvijemo trgovinsku snagu našeg bro­ U »Srpskoj Zori« od 1. juna 1919., dovlja. Ima u nas ljudi, koji su bogati, br. 101. izašao je jedan člančić pod koji su stručnjaci u brodovima. Imamo naslovom »Zahtijevamo u ime i t. d.« naših brodograditelja, i to čestitih i vje­ u kome se članku ocrnjuju ovdašnji štih. Imamo naših ljudi, koji imaju ne muslimani, koji su bili za nuždu i od samo novca, nego i smisla za pomor­ straha šuckor), a narćčito mene i još stvo i koji znadu i cijene u zdravom ugledne građane. trgovinskom računu važnost bro­ Pošto je taj članak pisao jedan ; dovi ja i plodonosnost pomor­ beskućnik, skitalica, besposlenjak, ne ske trgovine. Ali, mi imamo i šu­ bih se niti osvrtao na te bljezgai ije, ! ma, imamo drva, koje je pokraj željeza niti im davao kakove važnosti, jer se nužno za brodogradnju. U Gružu u Dal­ vidi, da su samo iz mržnje prema nama maciji već se je ustanovila pomorska muslimanima pisani, ali me čudi 12. banka, koja će po svoj prilici biti kvastočka pod imenom Damjana Plavšića, , cegi i promicateljem {brodogradnje i koja je tako drska laž, da ne znam pomorske trgovine. Nu, to nije dosta. što bi i kakav bi izraa upotrijebio. Nama treba jakih i veličanstvenih nov­ Damjan navodi, da sam ja pod prečanih sredstava, e da porinemo i unasiljem iz njegove radnje odnio neko­ pređimo naše pomorstvo, naše brodoliko vreća kate i platio pošto sam htio graditeljstvo, našu prekomorsku i našu 1 to onda kada su Austrijanci bili po­ obalnu plovidbu. Nužno je dakle — dučeni u Srbiji; sve je ovo laž, drska to be or not to be — da sve naš* laž, koju može reći samo Damjan umne i materijalne snage usredotočimo | Plavšić i Boško Gošić. na razvoj našeg narodnog pomorstva. I Stvar je u ovome: Nužno je, da se provede imcdijatna orU 1914-toj, i to odmah iza aten­ ganizacija naših pomorskih, trgovinskih tata, dakle prije početka rata, kada i novčanih elemenata. Nužno je. da se ♦) Za stvari pod ovom rubrikoa stvori i upriliči jak novčarski zavod, koji bi re isključivo bavio sa realizaci- I uredništvo ne odgovara. Trešeljak. Broj 45 Број su Damjanova sina Josu zatvorile au­ strijske vlasti, kao predsjednika »So­ kola«, Damjan je bio valjda u strahu za sebe, pa je počeo robu iz dućana da rasprodaje. Ne ja nego moj brat Rasim je otišao i pogodio se s njime — kao i drugi trgovci, koji su kupo­ vali — i platio lijepo. Dakle, ja mjesam uopće niti otišao u Damjanovu radnju. Ovoliko za sada. Visoko, dne 10. juna 1919 95 1 M. H. Om ero vić. PoBcljska direkcija za Bosnu | Herceg. Broj 18134/19. Sarajevo, 11. juna 1919. OGLAS. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko stotinu policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj: 1) državljanin Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2) potpuno zdrav, 3) neporočan, 4) svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro či­ tati i pisati latinicom i ćiricom, 5) služio u vojsci i postigao makar čast kaplara, 6) dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene oZemaljska vlada za Bosu i Herceg, sim stana, odijela i obuće 5.012 K godiš­ nje, a za oženjene 5.576 K godišnje osim Novac bivših vojnika. I odijela I obuće. Oženjeni dobivaju osim Kod uprave siročadskih fondova, ze­ toga za svako dijete po 300 K godišnje maljska vlada odjel I—3 zgrada pen­ više. zionog fonda II. kat soba V., nalaze ss Reflektanfi neka poSatju molbu za slijedeće đeposite (novac) od -bivšeg primanje policijskoj direkciji u Saraje­ bos. herc, puka (Budimpešta nadpor^ vo putem svoje nadležne političke vla­ Pludrich Franza i Papo; infaterista Zasti, a molbi neka dodaju: 1) svjedodžbe hirovića, Husić Begc, Rizvanovića Meponašanja, 2) krštenicu odnosno izva* he. Babid Avdić Sabita, Bcakovića, đak iz registra rođenih, 3) domovnicu, Pantić Sofrena, Kovaćević Marka, Se4) posljednju školsku svjedodžbu, 5) limovića, Filipovića Radoje, Skendcravojničku knjižicu ili otpusnicu, 6) vjen­ gić Šerifa, Sadik Fazlije, Delija, Kadčani list, eventualno krštenice (ili iz­ rić Rame, Šubić Ivana i umrloga Kilin vatke iz registra rođenih) djece. Hasana. Policijski direktor: od 1. ђоз herc. lovačkog bataljona: 1—3 Ljeskovac, v. r. narednika Brkić Alekse, pođlovca, Džino Mustafe (Testamenat) od lovaca, Obavijest. Palavra ili Palazra Sulje, Miljuš Bože, Mićevića Jove i Corovića Jove. Sa ovim upozorujem svakoga, da mome sinu Salihu Pašiću iz Tuzle Ovi navođeni, odnosno njihovi pravni nitko ništa ne daje niti vjeruje, jer ja nasljednici neka se obrate sa vrijed­ ni u kakvom slučaju neću njegov dug nim iskazima gornjem odjelu, koji će priznati, niti za njega što platiti. im te depozite uručiti. Tko se u roku od 1. jula o. god. radi ovoga ne javi, Tuzla, dne 18. juna 1919. smatrati će se, da je posvetio svoj de­ 94 1—3 Hasanaga Pašić, trg. pozit siročadi palih bos. herc, vojnika. Za zemaljsku vladu: OBAVIJEST. Načelnik odjeljenja za unutarnje poslove. 8Л 3—3 Stavljam do znanja svima, da sam sina Ismeta Šišića, istjerao iz kuće, TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ alno i pojedina. Upitati kod uprave lista br. 85. 85 2—3 Prodaje se kuća!!! solidno zidana, u Muslimanskom dije­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom baštom, vodovod i električna rasvjeta. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 1—5 jer mi je novce pronevjerio, kod ob­ lasti me lažno okrivio, jer mi je magazu obio i odnio robe u vrijednosti od preko K 30.000 — i mnogo dru­ goga na žao učinio, a napose osim toga počeo se ponašati kako ne doli­ kuje nikakovom, a pogotovo ne mu­ slimanskom mladiću. Za to upozoru­ jem svakoga, da ga ne smatra više mojim sinom i da za njega nikada više neću ništa platiti ili njegov dug priznati. х U Sarajevu, dne 16- juna 1919. Н. Alija S i š i t. OGLASI: Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Štampanja •. Л A. Kajen, бвтајем*. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ff7b4da803b311a43c8ecc120965b18.pdf d729d1d2e18edda7b793245723ffb557 PDF Text Text PRAV 40 KELS&A, Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redahcioni odbcF. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 47. Nikulturna rabota ili novi atentat na našu štampu. Sikaniranje naše štampe i apsoluti­ stički postupci .naših oblasti prđaze svaku granicu. Ne ograđujemo se proti tomu radi samih sebe, već radi toga, što bi ovo mogao biti novi pokušaj, da se još više stegne i onako ograničena sloboda našeg novinstva. U 16. broju »Pravde« od 1. aprila o. g. donesosmo vijest, da su susjedni građani razvalili krasnu ogradu naših mezaristana nad Kovačima, te da im dječurlija ruši nišane, nasade, pa čak i zid od klesanog kamena. Gosp. je drž. odvjetnik zaplijenio naš komentar .i mi smo držali, da je ta zapljena, ustuplje­ na »nadležnoj« oblasti, pa čekasmo re­ zultat. Dan po dan, hefta po hefta i na­ vrši se dva i po mjeseca. Groblje se oskvrnjujc kao i prije, sijela se drže kao i prije: ama sve kao dok još ne na­ pisasmo svoje bilješke. Odlučismo se, da stvar malo podgrijemo, pa u 45r broju od 17. juna iznesosmo ponovan prikaz ovog oskvrnjivanja i uložismo protest, što vlada i policija mirno gle­ daju ove nedostojne i barbarske po­ stupke. Članak je bio zaplijenjen, a od drž. odvjetništva dobismo obavještenje, da je »kod kralj, okružnog suda stavljen predlog, da se povedu u ovoj stvari prcdiizvidi i ustanove krivci«. Ujedno je o tome obaviještena kralj, policijska direkcija«, dodaje drž. od­ vjetnik u svom obavještenju. Mislili smo i držali, da se ovi izviđi odnose na istraživanje — onih, koji su oskvrnuli naša groblja, pa o oba­ vještenju drž. odvjetnika pisasmo i u prošlom broju lista i dodasmo još .i ne­ dostojni postupak krčmara Si nd ž e. Nu »nadležne« vlasti sasvim su drukčije shvatile svoju dužnost i za­ daću. Evo šta nam prekjučer piše su­ dac istražitelj: Is 1642/19. Upravi lista »Pravde« u Sarajevu. U vašem članku od 16./6. 19. navodi se oštećenje i oskvrnjivanje musliman­ skih groblja u Sarajevu. — Moli se. da bi ovom sudu čim prije poslali ime i prezime dotičnog pisca članka, naznačiv njegovu točnu adresu. Okružni sud. Sarajevo, 17. juna 1919. Istražni sud i ja: (potpis nečitljiv.) FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kur’anu i Hadisu. XIV. Providnost (fatum). Providnost znači kader (volja Bož­ ja), a kismet znači ono, što jc svakome određeno u opsegu providnosti. Temelj­ na je tačka Islama vjerovati u provid­ nost U Kur’anu stoji: 11.8. Sve je za­ pisano na ploči istine (sve je u opće po­ znatoj knjizi). Ipak u opsegu providnosti dopušten je prostor i za ljudsku volju. Pod Bož­ jom voljom ((iradej ikjullijjejf razumije musliman uvjete svoga poroda, opći fi­ zički (tjelesni) i psihički (duševni) tok svoga života i naravnu duljinu života. U opsegu ove opće odredbe ostaje čo­ vjeku slobodna ili ljudska volja-(iradei džuzijje) zadržana. Slobodna se vo­ lja kreće u opsegu razuma i instinkta čovjekova, koje su mu dane, da razli­ kuje dobro od zla i da prema tome sebi odabere put spasu i sreći na ovom 1 onom svijetu i da ga sam sebi ravna i uređuje. Prema tome potpuno postoji Sarajevo, subota 21. juna 1919. (22. ramazana 1337.) Da se upotpuni ovaj interesantni poziv istražnog sudije, jučer nam je upao u redakciju policajni detektiv donesavši »selam« g. policajnog dirck tora, koji se također blagoizvolio inte resirati za — pisca članka. Ne treba gubiti duše: detektiv se je raspi­ tivao i o tom koja su to groblja i ko ih oskvrnjuje. Uputismo ga na pravu adre­ su i kazasmo mu, da ovim grobljima upravlja »mezaristanski odbor«. Ali šta da reknemo o knk^hoj i jad­ noj »slobodi« naše štampe/LNašim je oblastima malo, što su zavele preven­ tivnu cenzuru, pomoću koje fabrikuju »narodno zadovoljstvo« i plijene sve, što ne miriši vlastodršcima. Malo im je što plijene svaku kritiku, pa se eto utekoše novom, još odvratni­ jem sredstvu. Sad evo čine presiju na sama uredništva i izvjedljivi su ko piše pojedine članke i bilješke. Ni sramno upokojena Austrija nije išla grđim pu­ tovima od oM^demokratske« i »na­ rodne« uprave^Jok ministar Pribićević izjavljuje, da^c dao odredbu, da se ne smiju plijeniti sastavci, koji kritikuju njegovo držanje; dok govori da je zabranio plijenjenje interpelacija i govora, što ih drže članovi »Drž. Vijeća«, dotle se kod nas plijeni i kritika policijskog nehaja, da i ne govorimo o kasapljenju interpelacija i govora naših zastupnika. Dokle ćemo doći ovakim postupcima i prestupcima oblasti proti neotuđivom pravu slobodnog izražava­ nja misli i narodnih tegoba? Kad uvedoše preventivnu cenzuru naveli su »razlog^pa makar i topa1аЉЛи kako će đf^ravdaju ovaj naj­ noviji atentat na .i onako mizernu slo­ bodu naše štampe? To bismo htjeli čuti ne samo od gospodina, u čijoj je mudroj glavi niknula ova »državnička« misao, nego i od gospodina ministra, pod čiju nadležnost spada ova mudra glava. Ovo je jedan Skandal, pa treba ustanoviti, ko mu je začetnik. Što se tiče samih »prethodnih izvi­ đa« I »ustanovljenja krivaca«, koji razrušiše krasnu ogradu naših groblja, upućujemo g. istražnog sudiju, da će ih naći ne u redakciji »Pravde«, nego u Širokcu, Jekovcu i tamošnjim spored­ nim sokacima. Imena im može naći ob­ rativši se na »mezaristanski odbor«, kuji uređuje u vakufskoj palači. A ako gospoda misle, da im jc nužno znati i pisca bilježaka u »Pravdi«, onda nek izvole primiti na znanje, da ih jc pisao glavni urednik »Pravde« Saklb Korkut. odgovornost čovjekova za počinjena djela u svakom pogledu. Za razlikovanje Božje i čovječije vo­ lje neka posluži ovaj primjer kao objaš­ njenje. U onom trenutku, kada pane za­ metak čovječiji u krilo materino, već je oblik i stas djetetu uopće određen. Izraz lica, boja i stas su najopćenitije uzevši određeni do zrelosti i starosti. Manje ili više znatne fizičke promjene i razlike, koje se događaju kod tijela zbog manje ili više prirodnog i razbori­ tog načina života, ostaju ipak prepušte­ ne sudu i sliva tanju čovjekovu. Ovo isto vrijedi u psihičkom (duševnom) i moralnom pogledu te je svakom prosto i slobodno, da povuče pošljedice iz svo­ je rođene naravi i kakvoće i da sebi izabere pravac i put, koji ga vodi spa­ su i sreći. Isto značenje imaju ovi hadisi: 139. Radite pa će svaki postići ono, za što je stvoren. — 617. Svakome jc određe­ no, da ono pokaže i dostigne, za što je stvoren. Pitanje providnosti i sudbine izazvalo je u prvim stoljećima Islama žestoke rasprave i prepirke, jer se je moglo teško zamisliti, da pored neograničene ! I i i ; : ; | Sarajevo, 20 juna. Zagrebački »Hrvat« od 14. o. mj. br. donosi ovu vijest iz Beograda: ^Prekjučer se obdržavalo ministarsko vijeće, o kojemu se pronose gradom senzacionalne vijesti. Veli se, da su za vrijeme vijećanja o nutarnjem položaju u zemlji ministar predsjednik Protić i miiniistar poljodjelstva Še|kija Gluhinić napali ministra unu­ tarnjih posala Pribičevića, da je on svojom politikom skrivio nezado­ voljstvo naroda svih triju vjeroispovijesti u Bosni. Pribićević je vrlo uzrujan ostavio mini­ starski savjet i odvezao se automobi­ lom kući. Njegov se ovaj eksodus u po­ litičkim kao i u najširim krugovima vr­ lo živahno komentira. Gornju vijest svog dopisnika popraćuje uredništvo »Hrvata« ovom pri­ mjedbom: »Uostalom mi poznamo ove Ijutojave g. Pribičevića, koje bez veli­ ke — ne dovode do konsekvenсПП«х^ smo svoje stanovište o bosanskoj vladi izložili u seriji članaka, koji su iskasapljeni većinom na onim mjestima, gdje upiremo prstom u uzroke našeg nezadovoljstva i način, kako bi se to nezadovoljstvo uklonilo. Ovdje ćemo da još jednom ponovimo markantnije stavove, koje je g. cenzor propustio, a postaraćemo se, da na nadležnom mjestu iznesemo i ono, što nam g. cenzor nije propustio. U sastavu naše vlade naglasismo, da državni interes mora biti nad stranačkim. — »Hegemonija koja grupe, pa i skupine ne će i ne može dovesti do konsolidovana, a još će se manje to konsolidovanje postići na taj način, da vladu oktroiiše koje ministar­ stvo. To je apsurdno već poradi toga, što je centralna vlada — koaI i c i j o n a«. — »Želi li se, da i mi Bo­ šnjaci i Hercegovci budemo zadovoljni, ■onda treba promijeniti sistem ove vladavine i na kormilo dovesti ljude, koji će .imati širok v id o k r u g i jak osjećaj odgovornosti prema zemlji i ovom napaćenom na­ rodu. Za to !troba ovu vladu potpuno izmijeniti i u prvom redu po­ četi od njena glavara i pročelnika«. — »$ta je zapravo polučila Solina vlada? Uživa li ona povjerenje Srba-prav o s 1 a v n i Ii, da i ne govorimo o Hr­ vatima i nama muslimanima? Ne treba se obmanjivati i ovaj neuspjeh pripisivati .najnovijem raz­ voju stranačkih prilika me­ Božje volje može ikako biti mjesta slo­ bodnoj čovjekovoj volji i odluci. Na­ pokon su došli do spoznaje, da je to baš volja Božja, da pored providnosti dad­ ne dovoljno mjesta čovjekovoj volji na temelju svakome prirođene uviđavnosti i jakosti volje, da može tako svaki čovjek svojom potpunom snagom i spo­ sobnosti položiti svjetovni ispit te tako sam sebi odrediti mjesto na ovom i na onom svjetu. Prikazivanje prvoga gri­ jeha u Kur’anu kao i pričanje o još ra­ nijim poslanicima i narodima tako je konačno rastumačeno, da je stvoritelj prepustio čovjeku u opsegu propisanog puta izbor i odluku o svojoj budućnosti. U Kur’anu se dosta često ponavlja misao, da svakoga ono čeka, što sam skrivi i zasluži, kao n. pr.: 53.«». Čovjek može očekivati samo ono, za što se jc trudio i mučio. — 4.«. Štogod ti se do­ bra dogodi, to je od Boga, a štogod zla, to je od sama tebe. — 10.45. Doista Bog ne čini ljudima nikakva zla i ne­ pravde, šta više ljudi ljudima zadaju sami nepravdu. Dakle je posve krivo misliti, da jedan musliman drži sve unaprijed određe­ nim te prema tome da je više nego dru­ Pretplata godiSnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. đu S r b im a - p r a vo si a v n i m. Ne. Neuspjeh leži dublje«. Daljnji su stavovi našeg članka bili zaplijenjeni. Nu ko zna čitati, dosta mu je i ono, što je poštedio naš »liberalni« g. cenzor. S toga nas veseli istup g. Gluhića. Organizacija zaštiti! djece u drža­ ni Srba, Hrvata i Slovenaca. *) .Piše: Dr. Eug, Sladović pl. Sladoevlčki. (Nastavak). Ta se uredba pokazala vrlo zgodnom i praktičnom. Djelovanje Sred. Zem. Od­ bora donijelo je za vrijeme rata oso­ bitih koristi i postiglo odličnih uspjeha na svim poljima socijalnog rada. Na će­ lu toga odbora stoji hrvatski naučenjak, redoviti profesor hrv. sveučilišta i dvor­ ski savjetnik Dr. Josip SiBoviićj Njegova je zasluga, da je u vrijeme teš­ ke prehrambene krize spremno priskočeno u pomoć našoj bijednoj i gladnoj djeci. Posredovanjem toga Odbora smješteno je u Hrvatskoj i Banatu — Bačkoj 16.618 gladne djece iz južnih krajeva. Na posve jednakim načelima osnovana je nedavno organizacija, koja će se protezati na sve dijelove naše države. »Službene Novine« kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca donijele su u bro­ ju 17. okružnicu, koja se tiče staranja i skrbi za djecu. Tu su iznesena načeia te skrbi, prema kojima treba da se za djecu brine u prvom redu država (koja zato ustraia posebno »državno odjelje­ nje za zaštitu djece«), onda općine, za­ tim društva i konačno pojedinci. Od sviju nevoljnih i oskudnih, koje je u to stanje stavio strašni svjetski rat, najnevoljnija su bespomoćna djeca. Mnogo je dijete ostalo bez oca i hrani­ telja, a mnogo bez oca i majke. Skrb za tu siročad, a naročito za siročad na­ ših ratnika, spada u jednu od najprečih naših patriotskih dužnosti, jer u spasu djece leži jak zalog procvata i napretka naše države. S druge strane iskuplju­ jemo mi takvom skrbi sveti dug, koji dugujemo onim hrabrim vojnicima, koji su svoje živote i sreću svoje obitelji pridonijeli na žrtvenik opće stvari. Ta briga o djeci treba da je dakle općenita, ona mora da obujmi nas sve i svakoga. •) Početak u 43. broju »Pravde«. Uredništvo. gi ljudi skjon mirnom r neopaženom životu. Ona izreka: »Radi za ovaj svi­ jet, kao da ćeš vječno u njem živjeti, a za onaj svijet, kao da ćeš sutra umri­ jeti«, jest jedan islamski hadis. U Kur’anu stoji: 4.8e Ne želite ono, čime je Bog odlikovao jednog nad dru­ gog od vas. Ljudima neka bude njihov dio po zasluzi, a ženama njihov dio po zasluzi. Molite Boga za milost, jer Bog zna sve. Čovjek dakle ne smije da zavidi dru­ gome, već mora da radi, da nešto po­ luči, ali pri tome valja da se uvijek svemu nada od milosti Božje. Samo nastojanje nije ipak dovoljno, ako nije rad ljudski blagoslovljen milošću Bož­ jom. Tako veli hadis: 599. »Recite Bo­ gu: Ja očekujem više od tvoje milosti, nego što mogu svojom snagom postići«. — Ali su mnogobrojne zapovijedi i za rad. Evo što hadis kaže: 731. Nema mu­ slimana, kojern se ne bi od Boga ura­ čunalo za dobročinstvo, kad on sije i sadi te tako priprema hranu čovjeku i životinji. — 44. Bavite se ratarstvom, jer u zemlji leži blagoslov! — 996. Bog voli onog radnika, koji dobro radi. — 32. Najmiliji je rad Bogu onaj, koji je tra- �^гапа_ 2 J^RAVĐA^^^ »roj 47 Број Nijedan od spomenutih organa i faktora, koji dolaze u obzir kod staranja za djecu, ne mogu sami za sebe postignuti zamišljenu svrhu, nego treba da rade sporazumno i da se dogovore o načinu i opsegu akcije, kako bi se ulo­ ge sto bolje i što uspješnije podijelile. Da sc postigne što tješnja veza, treba da svako mjesto u državi izabere svoj posebni mjesni odbor, koji će stajati u saobraćaju s »Državnim odjeljenjem«. Mjesni odbor vodi evidenciju o djeci, koja trebaju javne skrb:, šalje o tome izvješća Državnom odjeljenju i u kon­ kretnom slučaju od njega traži potpore i pomoći, ako to ne bi mogao sam pro­ vesti. Mjesni se odbor stara za smještenje siročadi kod rođaka ili ljudi do­ bra srca, nadzire njihovo stanje, do­ tično < brine za njihovo smještenje u bližni »dječji dome, ako ne može dijete smjestiti kod rođaka ili drugih dohrin ljudi. Taj mjesni odbor treba da obra­ zuju najviđeniji ljudi dotične općine. U njega treba birati učitelje, svećenike i i okrug radi informacije o ishrani sta­ duhovne starješine, općinske činovnike novništva. Usput će se zadržati u Koi ostale upNvne i zauzetne osobe. viljači, gdje će se preko ljetnih praznika . smjestiti velik broj ratne siročadi. (Svršiće se). Dcmokr. zajednica zaključuje. Pod predsjedanjem ministra Davidovića oI držana je sjednica glavnog odbora đe1 mokratske zajednice. U političkim se pi­ Jedan čudan ugovor. »Hrvat* od 14. tanjima zaključilo, da se mora ustrajati juna denosi uvodni članak pod naslo­ na tom, da se agrarna reforma za Bo­ vom: >Sto to znači« iz kojeg vadimo: snu i Hercegovinu, Dalmaciju, Macedo»Gospodin delegat ministra Lnancija n ju kao i sve druge krajeve našeg kradaje nam na znanje, da je stari trgovin­ । Ijcvstva imade principijelno što jc mo­ ski ugovor između Srbije i Italije pro­ guće prije riješiti, te da parlamentar­ dužen, ali tako, da važi samo za stare nom odboru mora što prije biti podne­ oblasti Srbije, a ne za cijelo kraljev­ sena na pretres, kako bi narodno pred­ stvo. Po tom će sc talijanska roba u stavništvo još prije nego što nastupe stare oblasti Srbije uvažati uz mini­ praznici moglo riješiti zakonski projemalne c a r i n e. a u ostale dijelove kat o agrarnoj reformi. kraljvstva uz maksimalne, te će se da­ Zakon o državljanstvu. U sjednici Na­ pače prevoz robe iz prijašnje Srbije u rodnog Predstavništva od ponedjeljka ostale krajeve kraljevstva smatrati jednoglasno je prihvaćen zakonski predkriomčarenjem; kao takovo kaž­ log o državljanstvu. njavati, a preduzeti će se i druge mjere, da se stvarno spriječi odlazak talijan­ ske robe, uvezene u stare oblasti Srbi­ je po minimalnim stavovima u ostale oblasti kraljevstva. Za književno jedinstvo. Pri koncu dodaje list: »Jučer jc bila konferencija s glavnim direktorom uDruštvo Hrvastskih Književnika ra­ prave monopola g. Kukićcm u Zagrebu. zaslalo jc predlog svoga predsjednika Fr. Braum je pitao g. Kukića. kako je dra Nikole Andrića, u kojem zagovara došlo do ovoga ugovora. Italija nije književno jedinstvo Srba i Hrvata. Ohtjela priznati SHS. reče g. Kuvaj je predlog namijenjen svim srpskim Lć, a carinska jc uprava bila mišlje­ i hrvatskim kulturnim društvima sa že­ nja. da je »boljeg ako dođe do otvoljom. da sc o пјетиЖабрга\1ја i utru : renog carinskog sukoba između Italije putovi ovom bitnom uvjetu narodnog j i Srbije, nego da se prihvati stanovište jedinstva. • Itabjc. Međutim je ministarstvo spoljTežnja za književnim jedinstvom sta­ i nih djela opetovano požurilo, da sc urog jc datuma, tc su o njoj raspravljali dovolji zahtjevu Talijana, te je tako komnogi naš; ugledni književni prvaci, a j načuo i protiv volje došlo do produlje­ pred rat je pokojni Skerlić još jednom nja ugovora samo na teritorij Srbije pokušao da je ostvari. On je zagovarao i prije rata 1914.« Uvoz ove robe, veli štokavsko narječje, ekavski govor i la­ g. Kukić, može se obaviti samo preko tinicu. Skerlić jc još onda mislio i na ; Soluna, pa ne će ni doći do mogućnosti Slovence, dok ih dr. Andrić i danas okr mčarenja u državi! Uostalom će se stavlja po strani i raspravlja samo o brz > otkazati taj ugovor. Da upotpuni­ Srbima i Hrvatima. Po Skerlićevu predmo izjavu g. Kukića, dodajemo, da je logu gube Srbi ćirilicu, Hrvati jekavministarstvo trgovine i ministarstvo štinu, a Slovenci svoje kajkavsko na­ vanjskih poslova pristalo na ugovor uz rječje. Dr. Andrić ne nalazi velike pote­ uvjet, da se protegne na cijeli SHS. Sa­ škoće što sc tiče jezika, te drži da bi mo jc stilističkom pogrješkom (?) po­ se to lako moglo provesti, nego misli, slanik u Rimu izrazio želju ministar­ da bi više poteškoće nastale u pismu. stva mjesto*uvjeta, pa je tako došlo do On misli, da bi se Hrvati lahko odlu­ ovoga monstruma od ugovora. čili za ekavštinu, jer mnogi mlađi tako Narodno predstavništvo je na okupu. već i pišu, ali odlučujući se za ekavski Bez privole njegove nema prava ni up­ dialekt, veli, ne moraju i ne bi trebali rava carina, ni ministarstvo, da produ­ da preuzmu u jezik i* sve arhaizme i ljuje trgovačke ugovore ni na jedan sat provincijalizme, koji se medu istočnim (1 i po redak zaplijenjen). Upravo nam Srbima bez pravoga razloga zadržava­ Je nerazumljivo, da se u našoj državi ju u književnosti. Glede pisma iznosi postupa s ugovorima kako i s naredba­ ovo: ma. Dužnost je naših poslanika, da o Radi se o ćirilici i latinici. Kojemu toj st\ari zapodjenu najodlučniju akciju valja da se privolimo carstvu? Jer ou parlamentu«. vako, kako smo danas razdvojeni, ne Radikalni disidenti držali su u nedje­ može i ne smije da ostane. Široki sloje­ lju svoju pouzđaničku sjednicu, na kojoj I vi hrvatski ne čitaju ćirilice, a srpski su zaključili da stupe u opoziciju procv i ne čitaju latinice. Za Hrvate je dakle današnje vlade. Međutim je prevladalo ćirilica mrtva, kao što je za Srbe la­ mišljenje, da se dočeka konačna odlu­ tinica.-«*^ ka u Parisu, pa su zato samo pozvali Držim, da ne ću pogriješiti, ako ovu dr. Dražu Pavlovića, predsjednika Na­ rakranu cijele naše prošlosti pripišem rodnog Predstavništva i ministra Trif- i u prvom redu crkvi. S jedne strane kovića da podnesu demisiju. Rim, a s druge Carigrad. Trebalo Dr. Roko Vuković, zamjenik gospo­ je očuvati duše ili za grčku, dina Ivana Meštrovića, koji se zahvalio i ili za rimsku crkvu — i oda­ na Poslaničkom mandatu, stupio je ju- ' tle natezanje s istoka za ći­ čer u demokratsku zajednicu. rilicu, a sa zapada za latini­ Ministarska iznimka. U prošlu je su- ' cu, odnosno glagolicu. A kako botu otputovao u Žabac ministar Koro- j je religija za svih vijekova bila moćna šec, pa će proputovati cijeli podrinjski I i agilna, a svećenici glavni predstavnici jan, pa makar bio i neznatan. — 105. Bog voli srčane (odvažne) i revne. — Onaj, koji zarađuje, jest prijatelj Božji. Nauku Islama o providnosti osvjetlju­ je ovaj zgodan primjer: Jedan bolesnik nije htio da uzme Mjeka, nego je ozdrav­ ljenje prepuštao providnosti Božjoj. Ali mu reče pejgamber: 454. I liječnički po­ stupak oko bolesnika je stvar provid­ nosti i ako Bog dopusti, onda i koristi. — 40?. Udovolji najprije zahtjevima i onda se oslom na Boga! — 365. Bog ne uslišava tri molitve: 1. Ako neko stoh u truhloj kući, a moli Boga, da se na njega ne sruši, 2. ako svoj, imetak iznese na ulicu, a Boga moli, da ga Ču­ va; 3. ako pusti svoju životinju, da slo­ bodno hoda, a moli Boga, da jc uhvati. Ali ne smije čovjeka da vodi slijepa vjera u providnost, već razum: 155. Oni, koje vodi razum u brigu za preh­ ranu. postižu svoj cilj. Imade i Kur’anskih izreka, koje pru­ žaju utjehu providnošću. Tako n. pr. nalazimo: 31.,«. Snosi, štogod tc zadesi, jer je takav tok stvari (ne da se promi­ jeniti). — 57.22. Nikakva se nepravda ne događa na zemlji ili vama, koja ne bi bila osnovana na vječnom Božjem za- hljučku. — 57.2|. Zato sc ne snuždite zbog onoga, što vam izmakne, a ne uzoholite se radi onoga, što vam Bog dadne, jer Bog ne voli ohole hvalisavce. Procjenjujući pravo veliku korist tr­ govine uvijek je pejgamber upućivao na trgovanje mnogim hadisima. Tako veli jedan hadis (819) jednom siromašnom trgovcu, da ide na Perzijski zaton, da se tamo obogati. Slično veli i ovaj ha­ dis: 473. Putujte, da budete zdravi i nađete svoju- prehranu. Znanstvena zaslužba i duševna spre­ ma jednog čovjeka ležahu osobito na srcu pejgamberu (a. s.). U hadisu 126. veli sc: Traži nauku, pa makar u Kini, jer je dužnost svakog muslimana, da stiže znanje. — Uopće su mnogobrojni hadisi, koji potiču muslimane na nauku i učenje: 567. Znanje vrijedi više od molitve i čini temelj vjerski. — 150., Najbolje jc dobročinstvo, kad jedan mu­ sliman nešto nauči te o tom podučava druge. — 155. Oni, koji se prehranjuju od duševnog rada, sigurni su. <535. Bolje'jc jedan sat učiti (studirati), nego se cijelu noć Bogu moliti; bolje je jedan dan učiti (studirati), nego tri mjeseca postiti. U prvom redu j e d u ž n o s t d r/ a v e, t. j. državne zajednice, da se brine za svu onu djecu, koja trebaju ja­ vne skrbi. Za to sc osniva »državno odjeljenje za zaštitu djece«, koje će fungirati kao središte svega .varanja za djecu. Za pokriće troškova toga staranja uvrstiće država znatnu svotu u državni proračun. Odatle će se namirivati najveći dio izdataka, koji su skopčani staranjem za djecu. Državna je uprava dužna, da materijalno i mo­ ralno potpinogne sve one ustanove i društva, koja su se već do sada brinula za djecu. U drugom redu su pozvane o pćine kao samoupravna tijela, da pri­ skoče u pomoć onoj siročadi, koja su u dotičnoj općini zavičajna. Ta pomoć može sastojati u posredovanju, da se takva siročad, za koju se ne može bri­ nuti roditeljska kuća, smjesti kod rođa­ ka. znanaca ili kod ljudi dobra srca. Op­ ćine su dalje dužne paziti, da se saču­ vaju dječija imanja i kuće. Ako jc neka općina preslaba, da iz svojih vlastitih sredstava izvrši taj zadatak, treba da je potpomogne država, i to preko nad­ ležnoga okružnog odbora. U trećem redu pozvana su raz­ ličita d r uš t v a. da u tom humanom i rodoljubnom nastojanju podupru dr­ žavu i općinu. Ni sama država, ni sama općina nijesu u stanju izvršiti svu onu skrb, koja je u duševnom, tjelesnom i ekonomskom smislu potrebna za obezbjedenje fizičke i moralne egzistencije s ročadi. Oba ta faktora trebaju djelo­ tvorne potpe-e čitavog društva, i to osobito onih društvenih organizacija, ko­ jima briga za djecu spada u krug rada. Zbog toga valja da sc država, općina i društvo u tom radu potpomažu i me­ đusobno natječu, jer nema plemenitije stvari od skrbi za one malene, koji će danas sutra kao valjani muževi i žene sačinjavati državljane naše države. Sva ta tri faktora treba da stoje u nepre­ kidnoj vezi i da se u svome djelovanju što bolje upotpunjuju. U četvrtom redu pozvani sil oni pojedinci, koji su prema svojim ma­ terijalnim sredstvima u položaju, da tu akciju podupiru. Ta potpora može d# uslijedi u novčanom prilogu Т pak u tome, da takvi pojedinci prime po jedno ili dvoje siročadi u svoj dom na othranu i uzgoj. Bilješke. Prosvjeta i škola. pera i knjige, držali su sc pravoslavni kroničari jednoga, a katolički pisci i prepisivači drugoga pisma. Međutim, niti jc ćirilica svojim porcklom srpska, niti latinica (kao ni glagolica) hrvatska. I kad bi se Hrvati odrekli latinice, ne bi sc odrekli ničega naročitoga svoga, kao ni Srbi što ne bi izgubili ništa, da sc privole latinici. Radi se o principu: što jc podesnije I što ima od ovoga dvoga pouzdanije nade, da će prije ili kasnije pobijediti? Pokojni Skerlić, koji je umro u najnczgodnlje duba, jer bi nam svojom cnegijom i svojim poštenim uvjerenjem danas najviše trebao — držao je, da će Srbi za kratko vrjeme piliti latinicu, kojom pišu svi kulturni kontinenti (čak i Japanci na dalekom istoku prihvaćaju latinicu), pa će poći jedinim putem, što im ga pokazuje napredan i zdrav srpski intelekat. Kad naš srpsko-hrvatski narođ. veli Skerlić, bude nacionalno sa­ svim obezbijeđen —• kao što su ooezbijeđeni Rumunji, koji su sc također ostavili ćirilice i primili latinicu — latin­ sko će pismo postati opća književna azbuka. »Šabački Glasnik« već je prije 34 godine iznio ideju, da bi Srbi trebali da prihvate latinicu. Današnji beograd­ ski nacionalistički poslanik, Borivoje Pppović — dakle jedan od političara, od kojih bi sc čovjek najmanje nadao, jer se ova grupa najviše bori za specifička srpska plemenska obilježja — digao se prije sedam godina, da dade svoj glas za latinicu. Glavni mu je raz­ log bio, Što se tim pravopisom služi veći dio'našega naroda (zapravo dvije trećine čitavoga područja današnje kra­ ljevine SHS); drugi: što ni ćirilica nije ni čisto srpskog ni čisto slavenskog, nego grčkog porekla; a treće: što ćc latinica olakšati ulaz našega jezika u književnu zajednicu cijeloga kulturno­ ga svijeta. Još je dodao, da se zbog toga ne trebaju ništa bojati »predani pobornici pravoslavlja i oduševljeni za­ točnici srpskoga nacionalizma«, jer je danas u svih Srba prevladao napredni duh, a primanje latinice dovodi se »u sklad s općim omjerom kulturne zajed­ nice Srba i Hrvata«. Kod daljnjeg razlaganja dr. Andrić dolazi do zaključka, da bi se pravo­ slavna crkva teško odrekla ćirilskog pisma u svom bogoslužju, pa veli, da ga se ne treba ni odricati, jer — da jc ćirilica održala (naime u crkvi) narod­ nu snagu i energiju u žilama srpskoga seljaka, pa .bi to mogla preuzeti i »h rvatska« (?) crkva i na taj sc naču slavizirati. Konačno predlaže: da Srbi ostanu kod ekavskog dijalekta u građanskom i književnom životu, a kod ćirilice u crkvi. Hrvati primaju ekavštinu u je­ zik, a ćirilicu u crkvu — dok bi se la­ tinica kao predstavnica svjetske kultu­ re, prihvatila na cijelom području dr­ žavnog i kulturnog života. Predlog dra Andrića mimoilazi Slo­ vence, kao da bi oni ostali po strani nešto posebno i ne bi se približivali nama. A meni izgleda da bi trebalo naći načina, da i Slovenci stupe s nama u književnu zajednicu i da i oni makar tokom vremena prime jedno narječje i jedno pismo kao Hrvati i Srbi. Jer ako smo jedno — neka smo to i u književ­ nosti. Možda je baš najteže sa Sloven­ cima, jer ni sada prosječno naobražen čovjek ne razumije i teško čita slove- bode, nego pravo pobuđivanje i vjež­ banje u radu. Osim toga bismo preporučili mladim saradnicima *K. P.« da prije dobro či­ taju radove starijih naših, pa i ruskih Pred nama jc 1. broj toga omladin­ i t. d. pisaca, pa da onda i oni podu ti­ skog listića. Nosi stari naslov počet­ him i skromnim književnim radom. Ni­ ničkih književnih radova naših učitelj­ gdje se ne valja penjati ondje, gdje niskih pripravnika, što se sabiru u muš­ jesi dorastao. S početka se valja za­ koj preparandiji još od god. 1887. Pro-_ dovoljiti i manjim i čednim stvarima, čitasmo taj listić i naiđosmo i ovdje na a nikad nc zalagati onamo, gdje te či­ sve one pogreške i manjkavosti, koje taoci ne razumiju, a više puta ni pisac su obične i u drugim prvim brojevima samoga sebe. đačkih listova. Drugi će brojevi valjda Neke pjesmice daju nade... Članci više zadovoljavati sađržinom i literar­ poučnog sadržaja nijesu loši i ako u nim ukusom. Saradnici su dašto jo.< onom u pedagogiji imade smjelih tvr­ početnici u »literaturi«, jezik jc u listu đenja. koja baš nijcs.u i zasno dokazana rđav, a ima i stvari, koje ne bi smio Neka se pripazi na lagan, običan stil Iznijeti jedan omladinski list, a najma­ u pisanju, a jezik da bude pravilan, nanje književno ogledalo učitelj, priprav­ rodaif, pa će tome listiću i ako on u nika. današnjim našim teškim prilikama neće Doduše od crtice »Radnikov sin« (ko­ moći dugo opstojati, — ostati barem ja se mogla ozbiljno obraditi), ograđu­ lijep glas o lijepom književnom poku­ je sc napošljctku i sadanji redakcioni šaju- mladih učiteljskih pripravnika m odbor »Književnih Pupoljaka«. Začudno Derventi. Taj sc barem glas gornjega nam jc da ti mladi pregaoci oko »K. P.« imena dosad sačuvao... svoj literarni rad ne predadošc na preH. M. gledanjc i popravak svojim nastavnici­ ma. To nc bi značilo skučivanje slo­ Književni Pupoljci »list Prosvjetnog društva učiteljskih pripravnika u Dervcnt’i. Pretplatila cijena do konca o. g. 4 krune. �Број 47 — Broj ПРАВДА" — „PRAVDA" nacku literaturu, a srpsku će Hrvat lačitati, ili obratno Srbin hrvatsku, ako samo nauči pismo. Što se tiče nas ovdje u Bosni i Her­ cegovini, bili Srbi ili Hrvati, teško će zavladati ekavština u narodu, pa ako je književnici i prime. Ali ovdje nije ni govor o širim slojevima naroda, i to će se teško ikad i dogoditi, jer će pojedi­ na jezična područja sačuvati svoja obi­ lježja i teško da to izbrišu i vrijeme i Škola. U književnosti je lako provesti narodiM) jedinstvo, ali za to treba odgojiti drugu generaciju i odgojiti — srca, koja će u istinu osjećati narodno jedinstvo, bc. Narodno pozorlštc. U pošljednje vri­ jeme pozorište nije iznijelo ništa oso­ bito. Mi smo nekoliko puta izrazili že­ lju. da vidimo štogod bolje, ali je uprava ostala pri staroj metodi: Dati nešto, što će privući publiku, bez obzira na vrijed­ nost. Tako su opetovani u glavnom prijašnji komadi. »Faun« je još bio dobro posjećen, ali zadnja večer u pozoriŠtu I bila je upravo mizerna. Pred gotovo praznom dvoranom dat je diletantski komad »Šolja teja« i odigran bez imalo volje i uspjeha. Glumici se (u glavnoj ulozi) može pripisati uspjeh, da je poka­ zala —publici svoju toaletu. Šteta samo što je bilo vrlo malo dama! Drugi ko­ mad. »Biskupova sinovica«, igran jc sa uspjehom. bc. Đački almanah. Odlučili smo, da kra­ jem ove školske godine izdamo alma- ; nah jugol'a venskih đaka, koji imade da | bude odraz duha, svijesti, kulture i ras­ položenja svekolikoga našega daštva u i ovo veliko doba u kom živimo. Alma- I nah će obasizati preko 100 stranica, a i izaći će početkom dojdućega mjeseca u j umjetničkoj opremi slikara Ljube Bab ća. Cijena almanahu će biti oko 3 K. Rukopisi imadu se poslati najkašnje do 25. o. mj. Svaki dak mora da nabavi I ovaj almanah. Drugovi, koji ga žele raspačavati (uz proviziju) neka nam se odmah iave. Narudžbe i pošiljke Šalju se na Uredništvo i upravu »Almanaha | jugoslavenskih đaka«, Zagreb. Dordi- | čeva 18. I. kat. Kod novčanih pošilja­ ka imade se napomenuti: »na ruke Ni­ ke Hečimovića«. — Uređivački odbor. su mu odmah priskočili u pomoć i spre­ mišljenja i stručnjaci. pravom tražimo, da se i nama ne čini mili četiri ženske Muhamedovoj kući, »Petit Journal« javlja: »Poduzete su ogo, što mi drugom ne činimo. ali su zlikovci već bili otišli. Muhamed sve vojne mjere za slučaj, da Njemačka Građanin. jc sjutradan na konju otišao u drugo nebi htjela potpisati mir. Maršal Foch Tuzla, 16. juna 1919. selo i u tuđoj kući bolovao 20 dana. se već pobrinuo, kako bi alijirci bili pri­ (I r t i h a 1 i d a r i b e k a). Dne 13. 0. Žandarske patrole iz Pijeska, Žlje- i pravni preči preko Rajne i prodrijeti' mj. (četrnaesti dan ramazana) preselibova i Vlascnica odmah su povelo izvi- I dalje u Njemačku. — Kao što opet ja­ la je na ahiret u 71. godini života jedna de, uhvatili znakove i ustanovili, da su ! vlja jedan telegram iz Edimburga/isto Jј od najmarkantnijih i najistaknutijih muto izvršila 3 Borkovića iz Crne Rijeke I tako jc i engleska flota pripravna na ; slimanskih ličnosti u gradu Tuzli, vrikotar Vlasenka, te su ih otjerali u za- | sve eventualnosti«. I jedni i ugledni starina rahmetli H. Ostvor. S austrijskim protivpredlozima po- i man ef. Prcić. Njegovo je ime poznato Glavni razlog, da se na njih opravda- ј stupaće se kao što se postupalo sa пјеi široj našoj javnosti iz vremena naše no sumnja, jest taj, što su isti Borkovi- , maćkim: oni su naime porazdijeljeni borbe za vjer.-prosvj. autonomiju i ći 1914. god. orobili džamiju u Podna nekolike komisije, koje će ih ispitati. funkcionisanja našeg bivšeg zcmaljžeplju, a orobljcne džamijske ćilime Talijanski pariamenat sastaće se 19. s’: g sabora, ali joj neće biti poznate prebacili preko otetih konja od Mehe ovog mjeseca. U parlamentu razviće se one lijepe duševne vrline, koje su resile Subašića i Agana Hasanovića. Tada debata 0 neuspjehu talijanske delega­ ovog čestitog našeg starinu i ona svojsu se uvratili Muhamedovoj kući (on cije u Parisu, te će se iznijeti Orlandov I siva, koja su mu s pravom davala mjeje tada bio u vojsci) i natjerali njegovu izvještaj. ; sto među muslimanskim prvacima. ženu, da im dade jelo. Kasnije je ona Grof Brockdorff Rantzau krenuo je u Prožet iskrenom ljubavlju za svoj na­ morala to na sudu svjedočiti i Bozo NjcmačKu sa 5 ministara i 74 osobe od rod, a od naravi skroman do skrajnjih Borković bio jc osuđen na 2 godine pratnje, a iz Sant-Germaina javljaju, granica bez isticanja je svim silama tamnice. da su austrijski delegati predali svoje radio oko boljitka specijalno islamskog Njegov brat Zarije, koji služi u žan­ protivprdloge. dijela našega naroda. U tom je radu udarima u Žljebovima^ napisao je cedu­ Prilikom odlaska njemačke delegacije jagao sve svoje moralne, fizičke i ma­ lju u kući Šabana BRlića u Krivačama iz Vcrsailiesa desila se jedna neugodna terijalne sposobnosti. Nije bio od onih svome bratu Bob^g^dulja glasi: »Evo upadica: Neko se iz publike bacio ka­ narodnih prvaka, kojima je ugodno, da me ovdje, kupim oružje i popjevam. O- I menjem na automobil grofa Brockdorffa im se za njihov rad pjevaju slavospjevi vu ćeš cedulju odnijeti srpskom kape­ Rantzaua. Ovaj jc na to uputio protest i da se njihovo ime uzdiže mimo drugi tanu u Vlasenice, a onu kurvu iz Ri­ francuskom min stru predsjedniku. Posvijet u 11ajti roj javnosti, već je od' jeka, što jc na te svjedočila, na konjima Šljedica je toga bila to, da je Clemensvog postanka pa do nestanka bio i oće raznijeti, a ako to i^Jitjcdnu. 0- ; ceau odmah otpustio iz službe prefekta I stao skroman i realan radnik na polju sveti se kako zna^^^Ovome je 1 depaitmana »Seine ct Oise« i specijal­ j narodnog podizanja i napretka. Na njesvjedok Salih Hasanovir Salih i Šanog pol'djskog povjerenika. Iza toga je ; gov sc rad može s potpunim pravom ban Palić te Milovan Borovina iz Ri- j mmistar predsjednik uputio pismo grofu I primijeniti hadisi šerif: »najbolji je onaj jeka. • Tockdonfu, u kome mu izjavljuje da 1 cd naroda, koji pomaže narodu«. 32.) Dne 13. aprila 1919. iza akšama z. 'i ovaj neugodan čin. Njegov je život pun svijetlih, mome­ vraćali su se iz Goražda sa sastanka i VVilson je posjetio belgijska bojna po­ nata, koji mu s pravom daju ime islam­ kod crkve seljaci prave slavni. Kuća ' skog ‘prvaka i dobroželitelja. Navikao Sinan hodže Mirvića iz Ilina opć. Osje- ■ lja. Kao što javlja »Matin« on će se vratiti u Ameriku do mjesec dana. radu za islamsko dobro i napredak već čani, blizu je puta, te ih je oko 20 na- j iz rane svoje mladosti, ni u najvećoj »Viteško« držanje Talijana. Ljubljan­ vabio ла kuću sa psovkama i pucanjem starosti nije bježao od teških i napor­ iz pušaka. Razbili su nekoliko prozora | ska »Jugoslavija« javlja iz Par.sa: »Be­ nih radova za opće narodne svrhe, pa ga čki listovi priopćuju oštre članke protiv i počeli odvaljivati krov sa kuće. U ku- | sve do u posljednje doba vidimo u krući je bilo 13 čeljadi, a hodžin sin I Italije. Neposredan povod tomu dala je morao je na drugu stranu pobje^^Ja I činjenica, da su talijanski časnici, koji i gu i na čelu islamskih institucija, kojivratima su vikali: 0 hodža, otvaraj j su bili dodijeljeni čcškoslovačkoj vojsci ' ma je vjerno, pošteno i nesebično slu­ žio kroz toliki niz godina. izdali madžarskim boljševicima ćeškovrata i izvedi bule!« Čeljad ni jesu htje­ slovačku vojsku u Slovačkoj. Imadu do­ Merhum je bio u islamskom duhu la otvoriti, a jedan jc od njih povjknuo: kazi da su Talijani za ovo izdajstvo vrlo obrazovan i dobro upućen u islam­ »O Mujo. neka znaš dobro, noćS^š dobili od Madžara 500 milijuna. Radi ske nauke. Svoje vjersko obrazovanje izgorjeti i upamtićeš, što je Heletah^ izdaje talijanskih čarrika potisnuli su dovršio je u Tuzli pred bivšim rali metli Mujo je uzbudio selo, a oni sj^onda madžarski boljševici češkoslovačku voj­ reis-el-ulemom H. Mehmed Teofik ef. od kuće otišlk sku i nije mnogo trebalo, te bi jc bili op­ Azabagićcm, nakon čega jc postavljen (Nastaviće se.) kolili. Češki listovi iz više razloga ne za tuzlanskog naibi saniju, koju je služ­ smiju pisati 0 ovom izdajstvu, no mom­ bu vršio sve do godine 1891., kada je čad češkoslovačke vojske izagnala je bio premješten za kadiju u Jajce. Ovo sve talijanske časnike. premještenje bilo je prva kušnja njego­ Belgija priznaje naše kraljevstvo. — va islamskog značaja. Padalo jc u do­ Ogorčenje u Kini? »New-York li­ Belgijski ministar inostranih djela upu­ ba, kada je austrijska uprava htjela mes« javlja iz Tokija, da u čitavom Kitio je 13. o. m. notu našem poslaniku godine 1891. da ovdašnju Musallu upi­ taju vlada veliko ogorčenje, jer su ja­ u Parisu, kojom vlada kraljevine Belgi­ še na državni erar i on jc bio prvi, koji panske ratne lađe izaslanc u kitaj ke je priznaje kraljevstvo Srba, Hrvata i se je podigao proti toj nakani i stupio u vode. Slovenaca. odlučnu oporbu, pa je radi te afere baš Spor Najemaca s Poljacima. Javljaju Temišvarska deputacija. Javljaju iz i bio premješten iz Tuzle. Znao je si­ iz Varšave: Nijemci su zatvorili granice Temišvara, da u Beograd polazi jedna među Poljskom i Sjevernom Šlezijom, gurno, da ga čekaju neugodne posljedi­ deputacija od sto najviđenijih predstav­ ce, ako stupi u oporbu prema tadanjoj te gone Poljake iz Šlezije. Poljaci su nika temešvarskih Nijemaca i Madžara. upravi, ali su ipak u njemu pobijedili odgovorili na tu mjeru uhapsivši u PoIz Beograda otputovaće ta deputacija nesebični islamski osjećaji, pa jc odlu­ znanju 5000 Nijemaca. u Pariš, da zamoli mirovnu konferenci­ čio da za opće islamsko dobro stavi na ju, da Temešvar ostane u Jugoslaviji. kocku i svoju službu i svoju udobnost. Tursku delegaciju saslušalo je vijeće Jer nije htio da otputuje u Jajce bio Je desetorice u srijedu. Damad Ferid paša prisiljen, da se zahvali na službi i da sc braibio je svoju domovinu, veleći da 0Gor. Vakuf, posveti proučavanju raznih islamskih toman ki narod nije odgovoran, što je (Jedan siledžija.) Odlazak uznanosti. Tako je postao savršen po­ Turska ušla u rat. On je zatim predao znavalac turskog jezika i literature, a prav<lja ispostave Guskovića iz G. memorandum, gdje se dokazuje, da jc slovio je i kao dobar poznavalac islam­ Vakufa izmamio je mnogu suzu rado­ integritet Turske od prijeke potrebe. skog našljednog prava (»Feraiza ) te snicu što se rješavamo činovnika« koji Konferencija će odgovoriti u petak. šerijatskog prava (»Fikha«). Uz prou­ jc pokazivao vrlo malo smisla za ublaZapadni »mudfac« o Turskoj. »>Lc čavanje islamskih znanosti vršio je u ženje bijede i savjesno ispunjavanje Pays« objavljuje jedan članak Aularda, dužnosti. Njegova bezobzirnost išla je to vrijeme i čast gradskog zastupnika profesora na Sorbonni. Tu se među os­ tako daleko, da ne samo što nije poka­ u Tuzli i time stekao lijepih zasluga ra­ talim veli: »Ako grad Konija bude od­ deći pošteno i nesebično za dobro i na­ zivao imalo obzira prema narodu i nje­ ređen za sultanovu prestolnicu, tad će predak grada Tuzle i općine. Tako je govim potrebama, nego je još i svoju Turci u tome vidjeti samo očiti znak dužnost zanemarivao i u kancelariju ri­ ostavio iza sebe lijepih uspomena i kod i dokaz alijirske pobjede. Treba uništili jetko je dolazio. Nu otišao je. općine i kod onih, koji znaju i umiju ci­ turski militarizam kao god i bugarski. Njegovim odlaskom mišljasmo, da će jeniti sve ono, što jc merhum za opće Doklegod ne bude smrvljena divlja turprestati izazivanje mirnih muslimana, dobro i korist učinio. sko-bugarska sila, dotle neće biti mira ali se prevarismo. Nada nam se izja­ Kada se je godine 1899. povela bor­ na svijetu. Ako sultan ostane u Carig­ lovi pa i ako ode Gusković, ostade žan­ ba za našu vjersko-prosvjetnu autono­ radu i ako Carigrad ostane Sultanu, dar Stipo Elcz, koji je u svojim izazo­ miju prvi je bio merhum H. Osman ef. velike će sile opet početi da se takme. vima prešao sve granice i pristojnosti koji je stupio u tu borbu sa potpunom koja će postići više upliva, a ta utak­ i strpljivosti. Taj delija pored Što — voljom i pripravnošću na sve žrtve, mica mora da opet urodi ratom. Osqgdje god to može — muslimane prokoje se budu tražile od njega. Taj nje­ bito bi financijeri htjeli da Sultan tjerava kroz iglene ušice, počeo je još gov rad za islamsku stvar nije bio poostane u Carigradu. Rekli su mi - veli i — ša maran jem. Tako je ošamaćudan ondašnjim vlastodršcima. pa je odlični i učeni profesor — da će Cari­ rio bez ikakva razloga Sulju Mulanozajedno sa muftijom merhum Džabićem grad hiti internacionaliziran i da će Sul­ vića iz Dobrošina. Ošamario ga je na morao ostaviti svoju zemlju i otputiti tan morati da se seli iz Carigrada. To sred čaršije u po bijeloga dana i pred sc kao u progonstvo u Carigrad. Tim bi doista bilo jedino pravo riješen je. Na više osoba samo radi toga, što ga je 0povodom ostao jc tu punih 5 godina ra­ taj način Carigrad nebi više bio ni leglo slovio .riječima: »zar i Ti komšija ov­ deći sa društvom na ostvarenju vjer.tiranije, ni predmet pohlepe, ni elemedje služiš?« Rekao mu je komšija radi prosvj. autonomije, iznoseći nevolje i nat nereda. Kad Carigrad pane u po­ toga, što je Iz istog sela, iz kojeg j. nepravde, koje su se činile muslimani­ sjed saveza naroda, tad će pripasti sve­ Suljo. Kad taj delija radi toga šamara ma Bosne i Hercegovine. Za vrijeme mu svijetu«. mirne muslimane i svoje komšije, mo­ tog svog boravka u Carigradu vršio i« Mirovni ugovor. Pariški listovi javlja­ žete misliti, šta taj mejdandžija i iza­ i službu u ministarstvu prosvjete, pa ni ju, da će koncem sedmice novine dobiti zivač radi u ćor-budžacima, kad niko tu nije zaboravio na rad za svoj na­ u ruke tekst versailleskog ugovora. ne vidi i ne čuje. Molimo da prcdporod. Najveći dio naše omladine, koja je Nijemci no pristaju na uvjete. Jedan stavljene oblasti poduče organe »reda svršila nauke u carigradskim školama telegram iz Weimara javlja, dQ je ona­ i mira«, da tako nc postupaju sa musli­ imade to zahvaliti merhumovu zauzi­ mo stigla njemačka delegacija. Ona jed­ manima, koji nikome nikakva zla ne manju i njegovoj potpori. nodušno preporučuje, da Njemačka ne čine i u svakom pogledu se korektno U god. 1007. povratio se rahmetlija pristane na mirovni ugovor, pa će to ponašaju. Nikoga ne izazivaju, nikome iz Carigrada u svoju domovinu i na­ stanovište iznijeti i pred vladu. Istog su krivo i na žao ne čine, pa potpnunim stavio rad i borbu za vjersko-prosvjet- Pregled. Pravda u Rogatici.*) V (Nastavak.) Dne 20. marta 1919. došla je pred akšam na polu sahata Jelka Babić iz Kusača Muhamedu Kreštalici u Rijeke opć. Podžeplje i donijela mu cedulju od svoga muža Aćima, da mu Muhamed pošalje 300 K. On mu je odgovorio, da para nema, a misleći, da Aćim nema hrane, poslao mu je 10 kg krumpira po ženi mu Jelki, koja je u sami mrak oti­ šla kući. Istu večer oko po noći došlo jc Mu­ te medovoj kući 7 zlikovaca sa oružjem i to 411 vojničkoj odjeći, a trojica u ci^lno^Provukli su se ispod hambara u avlijC i opkolili kuću, te na kućna vrata počeli vikati: »Otvori, ili ćemo odmah pucati, mi smo žandarska patrola!« U drugoj kući spavale su Muhamedove sluge, te su i njih uhvatili i .prijetili da će ih ubiti, ako im se vrata ne otvore. Muhamed je skočio kroz prozor, a žena im je otvorila vrata. Napadači su počeli tražiti pare i tući žene i djecu, a dvoje su rtiuškc djece povalili i zaprijetili da će ih zaklati, ako ini se pare ne dadu. Majke su počele djecu braniti, a zlikovci su ih toliko is­ tukli, da su od uboja morale zadugo ležaii. Zlikovci su prebrali sanduke, te su odnijeli: 100 K u papiru, 36 K u sre­ bru, 2 srebrene ženske pafte, 1 belen, zuke, 1 džepni srebreni sahat, 6 sre­ brenih lanaca za sahat, (oko 1 kg sre­ bra), 1 serdžadu, 32 igirmiluka, 4 mahmudije. 1 nož, 1 duhansku kutiju i još neke sitnice. Kad su ovo izvršili, otišli su u selo Kusačc, odaklen su i došli. Što najbolje svjedoči to, da im jc spomenuta Jelka kazala: »Muhamed jc zanoćio, pa kako to, da ga sada nema!« Ove je riječi je­ dan od njih u kući rekao i spomenuo, da im jc to Jelka kazala. Siromah Muhamed, kad jc odmakao jedno stotinu koraka po snijegu od ku­ će, stigla ga je njegova vaška (k-oja ga nije u prvi mah poznala), te ga svega po rukama ‘izgrizla. Kad se kutarisao vaške, otišao je bos u obližnje selo lgnjatu Borovini i probudio čeljad. Oni ‘) Početak štampan u 18.. 20., 23. i 24. broju »Pravde«. Uredništvo. Страна 3 Strana Naši dopisi �nu autonomiju. Sve od kako je godine 1909. bila izvojštena- vjcrsko-prosvjetna autonomija vidimo mcrhuma kao aktiv­ nog radnika u svim autonomnim islam­ skim institucijama, bio je član i pred­ sjednik svili mjesnih autonomnih i kun­ skih tijela i član hodžinske kurije, a ta­ kođer bi izabran i za narodnog i ianika kada se je otvorio bivši bosanskuhcrcegovački sabor. Svojim životom i radom upravo je merhum H. Osman ef. ovdašnjim musli­ manima ucijepio tvrdo uvjerenje o svo­ joj nesebičnosti, skromnosti, poštenju, iskrenosti, objektivnosti, blagoj naravi i svojim zaslugama, pa nije nikakvo čudo, što sc jc na njegovoj dženazi sa­ kupilo preko 2000 duša, što je malo koji Tuzlak doživio. Ova dženaza bila je dokaz ucviljenoj djeci i potomcima merhumovim. da su izgubili oca i dje­ da, koga žali cijeli grad, ali im je ta dženaza ujedno i vrlo jaka utjeha u teškoj tuzi, jer vide da s njima dijele tu žalost i svi muslimani grada Tuzle, a dijeleći je i svi muslimani Bosne i Herce­ govine. koji poznaju tu čestitu i dobru starinu. Muslimanima grada Tuzle, koji su bili na dženazi upalo je u oči, da na dže­ nazi nijesu bili prisutni zastupnici po­ jedinih oblasti i ureda izuzam pukov­ nika gosp. Viorovića a isto tako i od građana drugih konfesija ne vidjesmo nikoga, koji bi iskazao zadnju poštu umrlom, bar iz kolegijalnosti i obzira prema zajedničkom radu u borbi za vjer.-prosvjetne autonomije. To nam je veoma žao. Dženazu je klanjao naš dobri i po­ štovani muftija H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, koji zaslužuje svaku i oso­ bitu hvalu već tom pažnjom i iskaza­ nom počašću prema mrhumu. a tako­ đer i radi načina, na koji je dženaza bila obavljena. Osobita hvala ovdašnjem vojnom ko­ mandantu g. pukovniku Viaroviću, koji se je u ime svoje i u ime gg. časnika potrudio kako na dženazu, tako i na grob i time iskazao kako poštuje u is­ lamskom narodu priznate i istaknute ličnosti. Konačno neka jc hvala i tuz­ lanskim muslimanima, koji su svojim brojnim sudjelovanjem na dženazi do­ kazali, kako cijene svoje zaslužne ljude i kako im odaju posljednju počast. Л merhumu neka jc rahmet i Božija milost. —an. Domaće vijesti. Za raspis vakufskih izbora. Buduć se sa raspisom izbora za vakui.-mearii. ti­ jela svejednnako zavlači i uprav izgle­ da, da to neko na svoju ruku čini, mje­ sni jc odbor naše organizacije u Sara­ jevu sastavio ponovnu predstavku i na lb. o. mj. predao Presv. g. Reis-cl-ulcmi, tražeći, da on kao predsjednik va­ kuf.-mearii. sabora učini kraj samovolji pojedinaca koji sa raspisom izbora hoti­ mično zatežu. U toj ponovnoj predstavci se oštro kr i likovalo izmotavanje vakuf, mearii. direkcije, koja za ovo zavlaćenje navodi kao jedini razlog nesposobnost pisara kod nekih povjerenstava. Ne mo­ žemo da shvat.mo, kako se ovakav razlog mogao uopće uzeti u obzir i sa njime se braniti. Zar da nesposobnost tih pisara mo­ že i smije biti uzrokom, da se naše ibtrdaije zatvaraju, džamije ruše, gro­ blja prevaljuju i t. d. a da se na drugoj strani vakufski imetak u besposlicu tro­ ši? Ne samo nesposobnost nekih pisara, nego i nesposobnost svih kot. povje­ renstava, pa i sabor, odbora, njegova ureda i njegove direkcije, ne može i ne smije biti uzrok zatezanju raspisa iz­ bora, nego se oni moraju odmah raspi­ sati. Ako su negdje bili nesposobni pi­ sari ili čale i komisije, direkcija je tre­ bala poduzeti sve, da se u tim mjesti­ ma nađu ili iz drugih mjesta pošalju sposobni ljudi da liste dovrše u statutom oprcdjeljenom radu i omoguće raspis novih izbora. U interesu same stvari bi bilo, kd bi i mjesni odbori »J. M. O.« iZ drugih mjesta brzojavno zatražili cd Presv'ij. Reis-el-uleme da on kao pred­ sjednik vakuf -mearif. sabora i na te­ melju propisa vakufskog autonomnoj Statuta ovoj samovolji pojedinaca u va­ kufskoj direkcij već jednom učni kraj. Centralni odbor »Udruženja zp. za B. i H. poziva zemljoposjednike u ko­ tarskim mjestima, da čim prije izaberu mjesne odbore i da oumah odpočnu sa upisivanjem članova i kupljenjem člana­ rina. Rezultat izbora ima sc odmah ja- Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Broj 47 i»poj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Sta-ana 4 Страна cm odboru u Sarajevu, Pu­ ca bi. 1. ii. kat. Po ustaurustvciiih pravila, mjesni _e sc od šc i članova i to odbori podpredsjednika, tajnika, predsjednik blagajnika < dva člana odbora bez posebne funlkcije, tc trojice zamjenika. Prema § 7. društv. pravila članarina je ustanov ijena za ovu godinu po 10 lidera od dimuma bc jčke i kmetovske zemije. Društvena pravila poslade sc odbo­ rima kroz kratko vrijeme. Odplaćene članarine zadržavaju mje­ sni odbori 20% za svoje potrebe dočim se 80% šalje centralnom odboru. Finauc'jalnom ravnateljstvu na .uvaženje. Čujemo, da se po naredbi gor­ njega naslova oduzimaju trafike svima bakalima i trgovcima, a da će se iste podjeljivati invalidima. Pošto u našoj čaršiji ima dosta siromašnih bakala, koji se po tečevini iahko poznaju, a koji u ušljed i^ta znatno stradali i u zdravlju i u imanju, tražimo, da sc i ovakim bakalima podijele, odnosno koji su ih dosada imali, da im se ostave tra­ fike. Time bi se barem donekle pomoglo siromašnim bakalima. Ujedno sc nadamo, đa će se kod po­ djele novih dozvola uzeti obzir na sve konfesije i da ne ćemo imati povoda, đa pišemo o protekciji i u ovoj grani naše »uprave. oteo kravu. Onaj iz Pračc, što jc lao ispravak, pop g. Dimitrije Jevđevjć, zagledao jednu bijelu kravu u Halila isanovića u Begovićima, pa ' se pogladio po licu, rekao pandurima da 1 mu je od Halila oduzmu i eno mu jc sada u Prači u njegovom aharu. Pop, I dušobrižnik narodni, muze, a Halil je L hranio. — H. Isanović ima svjedoke, da 'У je kravu kupio na Miletinama (kot. Sa­ rajevo) od Sulje Kukolja u godini 1915. a svjedoci opet imaju, da je Kukolj kupio istu k^vu u Malom Polju kod Vlascnic^^li za džaba svjedoci, kad se kome prJm’jc ina radi šta hoće ... јЦоре! drži ae bož jih zapovjedi! Pr. Vojno-kazneni zakon. Ministarski sa­ vjet don-io je niešenje po kome će srbi­ janski vojno-kazneni zakon važiti i za cijelo kraljevstvo. Sada se radi г? izmjenama i dopunama o nadležnosti velikog vojnog suda i unošenja novog članka, koji će glasiti da se protiv pre­ suda velikog vojnog suda ima pravo žalbe. Irtihari dar! beka. Na 5. juna o. g. um­ ro je Hafiz Muhamed Šerbo, inualtm na mektebi ibtidaijji u Banjaluci. Merhum je bio u opće, a naročito među ilmijom u Banjaluci, vrlo mio, štovan i rado vi­ đen drug. Oplakuje ga, brojna obitelj. Rahmetullahi alcjhi rahmeten vasia! be Gospodarstvo. Roba za Jugoslaviju. Prema talijan­ skim vijestima Amerika je otposlala za Jugoslaviju milijon kilograma tekstilne robe, dva i po milijuna kilograma kože za donove, osamdeset i dvije hiljade pari cipela, zatim mnoštvo hrane, čara­ pa i pamuka. Ovu robu imadc povesti Cunard Linie. Vđlutno pitanje. 17. o. mj. održana je pod predsjedanjem poslanika Sibnikara sjednika demokratske zajednice, na ko­ joj je došlo do živahne debate o va­ lutnom pitanju. Govornici su istakli п esposobnost i nedostatnost vla­ dinih čina i činilaca u pogledu dosa­ dašnjeg rješavanja valutnog pitanja. Upozorilo sc na veliku opasnost, koja ugrožava državu sa strane Beča i Pešte, gdje sc još uvijek štampaju nove nov­ čanice i kiromčare u našu državu. De­ mokratski klub zaključio jc da sc po­ duzmu najenergičnije mjere. Vrhovno ekonomsko vijeće bavilo se u srijedu pitanjem, da li alijirci imaju opet prihvatiti trgovinske odnose s Nje­ mačkom. Vijeće je izjavilo, da ostavlja kompetentnim vlastima svake antantske i savezne države, neka one odluče, dali ćc ili neće ovlastiti svoje držav­ ljane, da prihvate trgovinske veze s Ni­ jemcima, naravski u granicama, koje su određene blokadom. Tečajevi za željezničke pripravnike t saobraćajne činovnike. Ministarstvo sa­ obraćaja otvorit će tečajeve za želje­ zničke pripravnike i saobraćajne činov­ nike.. U ove tečajeve primat će se mla­ dići ko? su svršili barem 6—7 razreda gimnazije. Za trajanja tečaja dobivat će sluša'с’ii plaću i doplatak. Tečaj ćc se otvoriti u Beogradu. Eksploatacija bakra. — U Splitu se ustrojilo društvo za eksploataciju bak­ renog rudnika u Budiškoj ravni u Her­ cegovini, iz kojeg su rudnika pred dva­ deset godina'Englezi izvažali bakar. Jaja. Američka misija, koja je preu­ zela dužnost opskrbe pučanstva u Nje­ mačkoj Austriji, dobiće dozvolu, da iz našega kraljevstva izveze veću mno­ žinu jaja za Beč. Pozor trgovci s jajima. Taksa za telegrame. Na osnovu za­ kona o telegrafu i telefonu odredio je g. ministar pošta i brzojava taksu od 6 para od riječi za telegrame, koji bi se izmjenjivali na cijelom teritoriju Jugo­ slavije. Gdje se budu telegrami plaćali u krunama naplaćivat će se 18 helera od riječi. Minimum pit će 60 para, od­ nosno 1.80 kruna. Za žurne telegrame naplaćuje se trostruka taksa. Koliko je austrijskih banknota? Iz zadnjeg izvještaja Austro-Ugarske ban­ ke razabire se. da je ovaj zavod izdao novčanica u iznosu od 43 miljarde kruna. Trešeljak. Mujagin hasum. Us ramazan во ražljutl neko za ncžlo, a neko za nešto. Naš Mujag-a so ražljatio na dvorište pred džamijom н Kanjalaci. Ođ 11 češmi đ ih ne teće, nego su zaćepljene drvetom (boljo i to nego li krpom’), golabori zapekeinili, mahovina so po ćešmama uhvatila, istruhli dlreci... Dueta Mujaga! Zar no znaš đa je skoro svagdje u provinciji tako?! 1 da nije toga, po čemu bi se onda provincija as razlikovala? ' Opljačkani Francez. Najprije se ćulo u gradu da ja opljačkan. A kasnije je prida raela: da ga je orobila patrola, izbili ma revolver ii rake, oteli četiri hiljade franaka, tri «kapa pr­ otona, zlatne naočali i ko ti ovo zna šta još. A onda mu jod dva šamara opalili, na što во on prilužio, da mu nije žao ničega, samo su mu šamari teški, od njih mu ee mozak potresao, (•pričali пш ee, da аа to ostatci pokvareno austrougarske vojake, ali on se osmjehnuo. da dobro poznaje Исо srpskoga vojniku, neka mu ne kazuju bajki, 1 pitao: kad вс tako radi u g.-ađu, da šta onda trpi narod po solima? Jedni još dodaju, kako je kazao za Rivetova knjigu „Jugoslavija" što jo zaplijeni nuša vlada, da Rivet nije ništa napisao, kolko je ou toga popamtio i što će objelodaniti... 1 tako dalje. Pti­ ću iz dana а dan raste, pa će do bajrama naraeti — bojimo se — kao najveći toranj, s ko­ jega so više noće moći’ugledati onu krupna sitnica odkle jo potekla^^^- Pehlivani. Jedan igrao pod Hrastovima. Drugi ee mlagji podučili od njega. Do rama­ zana i ne znadoamo koliko? Jer u akšam dođisabahile otiđi — i ne znaš šta ti ima kod ku­ će. A sad otežući ie do podne kod kuće tatom ti prolomi uli dječija vika i galama: čekaj, sad je moja reda! Premeće se preko glave, duje uz duvar strmoglav na rakama, veru IO po užetu od šljive do šljive — ko zna šta nerade! A majstora im nema. Dok je igru« pod Hrasto­ vima, mislilo »o da sihire čini, pa da za to ki­ ša pada I čaršijeko vijeće u Morića hanu aaključilo, da »o protjera Iz grada, On na to brzo zaklao karbana na užetu i završio, nestalo gaAli, gle belaja, »ud mu ustaše našljednici, u sva­ koj kući po petero. Ko bi našao caru da se sad njih riješimo, makar do bajrama? Jer ovako da­ lje ne ide. Kad god vidimo da so koje na ra­ mazanu prometne preko glave, učini nam se, kao da ko nama prevrne želudac u utrobi. I ne može se to gledati, pa eto, TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ alno i pojedina. Upitati kod uprave lista br. 85. 85 3—3 PRIPOSLANO.*) Hadži Aliji Mišiću . Sa r a j e v o. Na Tvoju obavijest u 46. broju »Prav­ de« odgovaram. 1. Nije istina, da si me iz kuće istje­ rao, nego sam ja sam, nemogući podno­ siti 'l’voje nečovječno postupanje spram mene i moje žene zovnuo ljude i pred njima' lijepo u Tvojoj prisutnosti iz ku­ će izišao. 2. Nije istina, da sam 'li išta prone­ vjerio i magazu obio, jer nije to bila Tvoja magaza, nego nas trojce ortaka, nego naprotiv, Ti si siledžijskim nači­ nom raskinuo naš društveni ugovor i htio nas dvojicu ortaka bez ikakvog uz­ roka iz posla izjuriti, no ipak, mi smo bili prvi koji smo htjeli lijepim načinom, da račune sredimo i Tebe pozvali, no i ovom prilikom htio si nas zakinuti, poričući naplate i naše uloge u posao. U ! ostalom ovu će stvar sud riješiti, jer smo je već predali svome advokatu. 3. Nije istina, da si ikada ikakove moje dugove plaćao, pa jc stoga smiješ­ na Tvoja objava, da nećeš »Vrše« du­ gova za mene plaćati, nego naprotiv svagda i svakom prilikom gledao si, da me zakineš i zakidao me. 1 Nije istina, da sam Te ja sudu pri­ javio. nego su to ljudi i to trgovci Mu­ slimani iz čaršijc prijavili, jer nijesu htjeli više da slušaju T /ој v e 1 e i z d a j n i č k o rovarenje protiv na­ šeg k r a1 jevst v a, pa si stoga osuđen i a z u t v u r. 5. Konačno si mc htio pred uglednim građanima da potvoriš, da sam se u početku rata nedolično ponašao prema sugrađanima Srbima. Na ovo ću ti samo reći, da će svi građani i Hrvati i Srbi, koji me poznaju, posvjedočiti da sam s njima uvijek u miru i ljubavi živio, jei nakon mog višegodišnjeg putovanja r iskustva po Turskoj i ostalom inozem­ stvu ja sam već od 1904. gorljivi prista­ ša sloge i narodnog jedinstva Južnih Slovena, što je mnogima poznato. 6. Telališ svijetu, đa se hrđavo po­ našam; to je samo Tvoj sud, a ničiji više. No kako se Ti ponašaš? moj dragi babo! Promjenio si šest žena, pa osim što sr ih mučio i patio, skoro si sa sva­ kom i parnice vodio, a i sada vodiš, jer si gledao uvijek da ih za njihovu imo­ vinu zakineš, pa onda iz kuće izjuriš. Pa koliko si zla učinio drugima ljudima? To bi znale najbolje pričati Tvoje kirajdžije i to Srbi u Tvojoj velikoj kući u Novom Sarajevu. Imao bi još mnogo, da Ti odgovorim, ali neću, jer me je i za ovo stid, jer si mi otac. Sarajevo, dne 18. juna 1919. Ismet Šišić. ♦) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Obavijest. Sa ovim upozorujem svakoga, da mome sinu Salihu Pašiću iz Tuzle nitko ništa ne daje niti vjeruje, jer ja ni u kakvom slučaju neću njegov dug priznati, niti za njega što platiti. Tuzla, dne 18. juna 1919. Hasanaga Pašić, trg. 94 2—3 Prodaje se kuća!!! solidno zidana, u Muslimanskom dije­ lu grada, sastojeća iz Šest soba, ku­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom baštom, vodovod i električna rasvjeta. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, 92, 2—5 Mali Ćurčiluk br. 3. Trgovina mješovitom robom na veliko I na malo Hamdibeg lsabegović i Pajko Markovih, Tuzla. Ujedno se bavi svim agentujnim i homis. poslovima Naslov za brzojave: »Šumadija« Tuzla. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Interurban telefon broj 42. 91 2—3 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2e7845c6a1f4f1969d9502fcbf489591.pdf f1def2d104820a2c0126e6073b6d7bd2 PDF Text Text РОЈЕШШ 4© Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ОгеЗнјг гвШмп! Efe ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 48. Sarajevo, utorak 24. juna 1919. (25. ramazana 1337.) Bosanska vlada. V. U prošlom članku upozorismo, da je vrlo štetno i beskorisno fabricirati mu­ slimansko predstavništvo, i da je naj­ jednostavniji — a i jedino mogući — iz­ laz iz sadanjih teških prilika, da se i nama muslimanima ne samo prizna, nego i dadne pravo ravnopravnog sudjelovanja u svjema .upravnim poslo­ vima naše uže domovine. Mi na to ima­ mo pravo nesamo kao jedan autohtoni elemenat naše uže domovine, već i kao organizovana i potpuno disciplinovana skupina, kojoj ne manjka niti solidno i potpuno ispravno shvatanje državljanskih dužnosti, niti sprema koja je po­ trebna za preuzimanje funkcija kako u pokrajinskih vlada, tako i u nižim instan­ cijama svih grana državne uprave. Da budemo konkretniji. Mi nijesmo slijepi i tačno vidimo nastojanje izvjes­ nog elementa, da provede supremaciju j da nas muslimane potisne u pozadinu. Može biti slučajan prvi sastav vlade, pri kojem smo mi potpuno obađeni; mogu se nekako opravdati prvi progoni mu­ slimana — činovnika, nu nije i ne može biti slučajna upornost, koja ometa is­ pravak učinjenih pogrješaka i presiza­ nja. Već u prvom broju našeg lista — dakle prije pola godine — naglašen je izahtjev, da se u vladu pripuste i ljudi našeg povjerenja. Mi smo taj zahtjev opetovali u više navrata, kako u listu, tako i pred mjerodavnim faktorima, pa — ipak je ostalo sve po starom. . Jesu Ii sadanji nosioci vlasti u našoj domovini pokazali ikakvu, a kamo li nenaknadivu spremu i okretnost? Mo­ gu li uprijeti prstom u kakve zasluge, radi kojih se ne mogu staviti u pozadi­ nu? Jesu li stekli kakvu popularnost i imaju li za sobom kakvu jaku većinu? Mi im to sve odričemo, a da nije mavi olovke, potkrijepili bismo to i poraznim faktima, koji govo»re o potpunoj isprav­ nosti našeg tvrđenja. Međutim o jednom treba biti na čisto: mi se više ne damo terorizirati, niti ćemo dozvoliti da se s nama postupa kao sa državljanima dru­ FELJTON. Povodom jednog vaza. Jednog petka kazivaše jedan hodža u Begovoj džamiji u Sarajevu vaz o te­ mi: »Šta jc sevep da čovjek brzo ostaл?« I navede ovih pet uzroka: Prvi je: imati puno brige; briga čovjeka spriga i satare, zato treba biti bezbrižan. Dru­ gi je uzrok — učiti gazete. Gazete su pune belaja i kijanieta, u njima nikad nikakva selameta. Ako se dogodi ka­ kav selamet muslimanima, ja ga čujem i na sokaku, pa šta će mi gazete? Ja nikad, ni u Stambolu ni ovdje nijesam dao ni pare za gazetu. Treći jc uzrok Starosti: mazati se mirišljivim stvarima Po tijelu i od'ijclu; to je vrlo pokuđeno, a i sevep je brzoj starosti, osim ako ima Jovjek giulsije, pa se njome pomaže. To je veliki sevap. Četvrti je uzrok sta­ rosti: kad čovjeku žena umre, jer to je veliki đever i muka, pa i to čovjeka brzo ostari. Peti je uzrok izbacivati puno balgama iz usta, jer to je alamet, da su Prsa nezdrava.... gog reda. Mi hoćemo svoje pravo i pot­ puno smo svijesni, da u svojoj sredini imamo ljudi, koji ni u čem nisu zaostali za svojim suplemenicima drugih konfe­ sija. Ni po spremi, ni po širokogrudno­ sti, a vala ni po svojoj prošlosti. Ovo pošljednje naročito naglasujemo i pOtcrtavamo. Neko će možda misliti da mi sudjelo­ vanje u vladi tražimo radi ličnih probi­ taka. Kad predložimo nesposobna čo­ vjeka, kao što su neki i neki u sadanjoj vladi, ili kad se naš čovjek obruka izvoznicama kao Grđić i njegov pretpo­ stavljeni — zamandalite nam vladine kapije deveterim bravama i ne puštajte nas više nikad u vrhovnu upravu. Uda­ rite nam žig srama i javno recite da smo nedostojni. Ja za Što tražimo pro­ porcionalno zastupstvo u vladi? Da ni­ je Steve drukčije bismo to obrazložili. Ovako moramo obigravati i reći samo treći dio razloga. Hoćemo proporcionalno 'izastupstvo, jer želimo da i muslimani osjete da su u svojoj državi, da imaju svoju, a ne tuđinsku vladu i da su ravnopravni faktor u ovoj svojoj zemlji, a ne okupirani građani, kao što bijahu prije narodnog oslobođenja. Srbi-pravoslavni nesamo da su svijesni »preokreta na bolje«, nego se na svakom koraku su­ sreću i sa vidnim znakom tog po­ boljšanja. Hoće li na sud: njihovi ljudi; hoće li na kotar: njihovi ljudi; hoće li vladi — opet njihovi ljudi. Dodajte još to, da im je pod Švabom dobro utuvljtna parola: »Svoj svome!«; nemojte iz­ gubiti s vida, da je tu parolu u narod unijela baš i n t e 1 i g e n c i j a, što je sad zauzela sve moguće položaje u našoj upravi — i eto vam glavnog uzroka ra­ di kojeg mi tražimo proporciju. Mi vo­ dimo računa o isl. dijelu našeg naroda i hoćemo da parališemo porazan fakat ovog stanja, koje će kod p/avoslavnih proizvesti megalomansku fikciju o pre­ moći, a kod naše mase ubiti nesamo volju za utakmicu, nego i uvriježiti miš­ ljenje, da se novi sistem nimalo ne razli­ kuje od švapskoga. Švabu je naš svijet mrzio iz dna duše, pa, zdrava narodna Nakon ovoga nabrajanja uzroka sta­ rosti, prelazi hodža bez ikakve veze, na posve drugu stvar, pa u obliku upita kaže: A znate li ko je prvi napravio zembil? Ko je prvi počeo plesti zembile i sepete? To je bio Sulejman pejgamber a. s. On je bio muluć (car) cijelog svije­ ta. Od mašrika do magriba vas je du­ nja bio u njegovim rukama, ali on nije htio uzimati plaću iz bcjtul-mala (dr­ žavne blagajne) nego je pleo sepete i zembile i time zarađivao svoju nafaku. Sulejman pejgamber (a. s.) jc imao i sve džine u itaatu. Ja, ja ima dosta ljudi, ko­ ji se mogu sastajati i. družiti sa džini­ ma. Ali ja ne bih rad bio imati s njima posla. Fil vaka ima, mesela, i među njima dobrih ljudi (!?) Ima ili muslima­ na, pa je lahko s njima; ali ima i vlaha pa je vrlo teško s njima deverati. Jer džin-vlah hoće da ti radiš sve što on radi. Ako je on obrijane brade, hoće da i ti briješ bradu. Ja znam jednog hodžu u Stambolu, koji imadjašc velike brke, mesela, tako da mu se nisu usta vrdila. A suneti šerif je potstrići brke; pa su ga pitali zašto ih i on ne potstriže, a on veli da mu ne da njegov džin. Taki su džini, pa zato, mesela, ja ne bih rad politika ne smije ići za stvaranjem ovakog raspoloženja prema narednom re­ žimu i narodnoj državi. Ona mora pri­ vlačiti, a ne odbijati; šljubljivat. a ne otuđivati; spajati, a r.e razdvajati. Dr­ žava sc ne podiže silom i tiranijom, ne­ go se zida na iskrenom zadovoljstvu svojih građma. Oni je sredstvo, a ne cilj, pa joj kormilari moraju biti oprezni i gipki, a ne apsolutisti i ukočeni dok­ trina ri. Samo ćemo na ljubavi i bratskoj sus­ retljivosti izgraditi solidnu i jaku na­ rodnu državu; samo će sloboda, jedna­ kost i ravnopravnost pobuditi tu ljubav i osigurati naš opstanak. Našoj vladi fale ti uvjeti.... I za to se mora otstraniti čim prije. To je interes — države. Neka se sa­ mo pročita rogatička predstavka, pa će se sigurno doći do gornjeg zaključka. To je — što je rekao dr. Korošec — evropski škandal, a izviđati se može samo tako, da se povede jedna stvarna i susretljiva narodna politika. Taka će politika sa narodnim osjećajima postu­ pati pametno i vrlo oprezno, a da to uzmogne, nužno je da joj se predstavuci uzmu iz naroda. Taj uvjet vrijedi naročito za nas muslimane. Eksperi­ mentiralo se je dosta: Od Šukrije Kurtovića i Šerifa Arnautovića, do Hilmibega Kapetanovića i jednog Osmana Hadžića. Ne ide, pa ne ide. Vrijeme je da već prestanu ti eksperimenti. I Švabo je eksperimentirao is­ ti m t i m 1 j ud i m a, pa ne bi bilo zgo­ rega, kad bi ih narodna uprava posta­ vila u muzej. Bilo bi manje trzavica, manje smutnje i mnogo manje — po­ raza. Mi ne ćemo ničijeg diktata i ne do­ zvoljavamo, da nam kogod tutoriše. Pu­ noljetni smo kao i drugi, pa ne ćemo podnositi Tiszinih metoda. Kao orga­ nizovana grupa, koja reprezentira b. h. muslimane tražimo nesamo srazmjeran broj mjesta u našoj vladi, nego i pravo, da se pitamo kod postavljenih osoba. Jedan Član dinastije Pribićević može sebi svojatati pravo, da nam nametne koga on hoće, nu prema ovom zahtjevu bio s njima deverati. Ali su bogme svi džini bili u itaatu Suljeman pcjganibcru. Oni su mu gradili harem šerif u Kudsi šerifu. Jednog dana došao Su­ lejman (a. s.) pa se naslonio na šćap i gledao kako oni rade. Tako hiu d -’.c edžel i umre, ali ostane na nogama na­ slonjen na šćap. Dvije godine je tako mrtav stajao i džini sve mislili da je on živ i od njegova straha marljivo radili i dogradili harem. Nakon dvije godine došao crv, podgrizao šćap i onda pao na zemlju i Šćap i Sulejman (a. s.). Su­ lejman (a. s.) jc imao vleiku vojsku; a dao mu je Bog, mesela, vas bakar u zemlji i on je od tog bakra dao napravi­ ti tako velike kazane, da je trebalo, me­ sela, prisloniti basamakc uz te kazane, penjati se uz basamakc i sipati u njih ili vadit: z njih hranu. A ko je najprije obrijao glavu? To je bio Adem alejhiselam, za to je sunet brijati glavu, jer ja ne znam, je li mr gusti! sahih, ako imam kose na glavi, za to rteba brijati i glavu i ispod pa­ zuha i.... A ko je prvi izmislio dildžik na tereziji (jezičac na vagi)? To je b:o Abdulah ibni Omer. A ko jc prvi izmi­ slio srču? To je bio (gleda hodža u ći­ Pretplata godišnje 40 kru­ na, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina I. pojedinca ističemo neotuđivo pravo — n a r o d a, da sam vlada svojom sud­ binom i da suvereno odlučuje o svojim potrebama. Kratko rečeno: ne trpimo da se i da­ lje gazi naše pravo i hoćemo, da i mu­ slimani osjete razliku između Švabine i narodne uprave. Hoćemo da malo ođahnemo... Sarajevo, 23. juna. Pod datumom 20. juna donosi naš presbiro ovaj brzojav iz Beograda: »Ju­ čer i prekjučer nastavljeno je zasijedanje ankete o agrarnoj reformi. Oba su dana bila ispunjena raspravljanjem o riješenju kmetskog pitanja u Bosni. Na početku jučerašnje sjednice raspravljalo se o anketi (!!) organizacije posjednika u Bosni i Hercegovini. Nakon što je ve­ leposjednik Konstantin Kostić iz Tuzle (pravo: Dervente. Op. ur.) pročitao iz­ javu, u kojoj predstavnici posjeda kažu da ostavljaju anketu zato, jer se iz stilizacije pitanja i mi­ nistarskih interpretacija vi­ di, da nema izgleda za pravedno riješenje toga problema, kmetovi su po­ stavili svoje radikalne zahtjeve. Traže da se bcglucl razdijele težacima bez ikakve odštete za spahije. Nastala je za­ tim vrlo živahna debata. Težaci su oti­ šli vesela raspoloženja u borbi protiv krštenih i nekrštenih begova. Osobito jc bila živa rasprava o kmetoderima. Jučer se popodne debata o ovom pita­ nju zaključila i prešlo se na raspravlja­ nje o razdiobi velikog posjeda. Debata o tom pitanju započela je danas uju­ tro.« Kad dobijemo pobliže informacije osvrnućemo se na ovu stvar opširnije. Za danas dovikujemo inspiratorima gor­ njeg brzojava, da su prošla vremena, kada se je moglo razbacivati frazama i natjecati se u radikalizmu. Sad treba udariti temelje zdravom socijalnom po­ retku i ugrijati mjesto Studirajući i mi­ sleći. Organizacija zaitite djece u drža­ li Srha, Hmta i Slomici. Piše: Dr. Eiig. Sladovfć ph SladoevlčkL (Svršetak.) U broju 18. »Službenih Novina« od 15. ožujka 1919. proglašen je »Pra­ vilnik o uređenju državnog odjelje­ nja za zaštitu djece«. Ta je stvar od tab, ali tamo nije bilo naznačeno ime izumitelja). To je bio nekakav filosofi munedžidžim (iilozos astrolog). A ko je prvi razvio bajrak i okupio ljude da idu u vojsku? To je bio Ibrahim pej­ gamber (a. s.). A ko jc prvi na nadnicu išao raditi? To je bio Musa a. s. On je prvi radio na nadnicu kod Šuajba (a. s.). A i bazreti Alija je radio u bašči i zali­ jevao drugome bostan. A kome je pr­ vom pljačka (hodž^ misli na ratni pli­ jen. Op. p.) bila hmal u ratu? Muhamed pejgamberu (a. s.). On je prvi ratnu pljačku podijelio među ashabe. Iza toga prelazi hodža, bez kakve ve­ ze, na agrar i veli: ja ću dolaziti svaku noć pred jaciju da učimo mukabelu i da činimo dovu, neka nam ne otmu zem­ lju, jer šta ćemo mi bez zemlje’.... i t d. Onda prelazi na sureta (slike) i veli da ne mogu meteći uljeći ondje, gdje ima sureta... i t d. Svršavam prikaz ovog »vaza«, a sad da bacim koju refleksiju. Za opstanak jedne zajednice, države i uopće čovječanstva, najglavniji je uvjet, da svak bude dorastao svojoj za­ daći, da svak bude dostojan i sposoban za svoj poziv. U svakom poslu čovjek �»PRAVDA* — ^ПРАВДА“Broj 48 Број Strana 2 Страна Proglašivanje mrtvim.*) 5 .) Povjerenici. Svi odbori, koli­ osobite važnosti i tako aktuclna i hitna, ko to ne vrše sami njihovi članovi, po­ da je od bezuvjetnoga općeg interesa Piše: Ali Riza Prolio, vrh. šeriat. sudac. stavljaju svoje povjerenike (-ice) za raz­ čitavu našu javnost uputiti u organiza­ ličite vrste poslova kao na pr. za sa­ ciju zaštite naše djece, kako ju ta na­ Danas, kada imade na stotine, možda kupljanje podataka o djeci, davanje po­ redba provađa u život. na hiljade slučajeva, da se vojnik nije moći, nadziranje djece, upravu dječijib Opća zaštita djece, koju namjerava povratio iz rata kući, a mnogim se od zavoda i slično. Povjerenike imenuje oprovadati država, proteže se do navr­ njih nc zna za boravište, m za smrt ni kružni odbor i ondje, gdje se ne može šene 16. godine života. Država će se za život, nužno je da se općenito ras­ osnovati mjesni odbor. potpuno skrbiti za onu djecu do navr­ pravi pitanje proglašenja mrtvim, kakoU provađanju gore spomenute zašti­ šene 16. godine, koju nadstarateljski su­ no će naši mladi šeriatski suci naći ute djece osnivat će se posebni dječji do­ dac proglasi da su zapuštena. pute, a i zainteresovane stranke pomovi za djecu, koja su zapuštena ili Da se ta zaštita djece mogne što us­ potrebne im pouke. bolesna, dotično koja trebaju osobito pješnije provesti, osniva se »Držav­ Kod nas ima dvije vrste sudova: re­ uzgajanje. U takve domove šalje djecu no odjeljenje za zaštitu djedoviti građanski i šeriatslki sudovi. Ako oblasni odbor, a njima upravlja nepo­ c e«, koje će biti službeno središte čita­ se lice, koje pripada islamskoj vjeri ima sredno Državno odjeljenje. Onu djecu, ve te akcije. Svrha toga odjeljenja leži: proglasiti mrtvim, to ide pred šeriatski koja ne ostaju u domu, smjestiće obla­ u skrbi za valjan duševni i tjelesni uz­ sud. Dok građanski sudovi imaju naro­ sni odbor u naročite obitelji, stručne ili goj mladeži uopće; u sabiranju podata­ čite propise i formulare o postupku pri zanati'jske i poljoprivredne škole, do­ ka o djeci, koja trebaju pomoći i zašti­ proglašenju mrtvim, šeriatski sudovi tično u posebne za to osnovane naseo­ te; u proučavanju i izvršenju sviju mje­ toga nemaju. Šeriat je propisao usta­ bine. Za moralno pokvarenu ili posr­ ra, kojima će se sprječavati bolesti i ve­ nove o mefkudu s materijalne strane, nulu djecu osnovat će se odgojilišta. liki mortalitet djece; u izrađivanju za­ dočirn u formalnom pogledu, kako sc Potrebni troškovi podmJrivaće se konskih nacrta o zaštiti djece; u ruko­ naime ima mefkud mrtvim proglasiti, djelimice iz državnog proračuna, a dje-. vođenju novčanih izdataka prema pro­ ostavljeno je općem postupku za gra­ limice iz prinosa općina, darova, sabira­ računu; u vođenju sviju zavoda, koji su đanske parnice (usuli muhakjemat). nja i t. d. Svaki odbor sastavlja svoj goosnovani za zaštitu djece i konačno u Kako su različita ta dva suda, tako dišnjj proračun. podržavanju veze između domaćih dr­ su različiti i postupci u pogledu progla­ žavnih i privatnih, te iiiozemskrh dobro­ Za vršenje agenda postavljaju se kod šenja mrtvim. Izraz »proglašenje mrt­ pojedinih odbora posebni činovnici, koji tvornih društava, koja sc bave zaštitom vim«, koji je uzet iz evropejskog gra­ se plaćaju iz oblasne, okružne ili mje­ i odgojem djece. đanskog prava počima se udomaćivati »Državno odjeljenje za zaštitu djece« sne blagajne. i kod naših šeriat sudaca. Kad bi osta­ To su glavne odredbe institucije Dr­ čini: lo pri udomaćenju samog tog izraza, 1 .) Središnji ured u Beogradu,' žavnog odjeljenja za zaštitu djece. U nc bi bilo još kakve bitne protimbe, ali Hrvatskoj ta uredba već postoji, dok koji ima 3 odsjeka, i to za upravnu i taj izraz navlači i postupak, koji vrijedi privatnu pomoć, za zavode i nadziranje ćc se kod nas tek sada ustanoviti Prije samo za redovite građanske sudove. i za administraciju (knjigovodstvo i sta­ tri godine predložio sam bivšoj zemalj. Zato ćemo ovdje razložiti bitnosti ta vladi, da se kod nas osnuje slična orga­ tistiku). Tomu su uredu podređeni dva postupka, kakono ćc čitatelj moći 2 .) Oblasni odbori, koji se os­ nizacija, — ali je prijedlog ostao neurazumjeti razliku tih dvaju postupaka i nivaju za pojedine pokrajine, i to za sa­ važen. uvjeriti se, da nema smisla, da šeriat. Nema nikakve sumnje, da ćc ta ured­ da: sudovi provadaju postupak za proglaše­ za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, ba donijeti lijepih uspjeha akciji, koja nje mrtvim sličan onome, kakav proza Crnu Goru na Cetinju, ide za zaštitom djece. Tu treba da se vađaju građanski sudovi. nađemo svi na okupu i da naše rodo­ za Dalmaciju u Splitu, Prije svega razmotrićemo da li jc oza Hrvatsku (Medumurje i Istru) u ljublje posvjedočimo činima i požrtvov­ pravdano, da se kod šeriat. sudova ra­ nim radom. Zagrebu, bi izraz »proglašenje mrtvim«. Rekli za Sloveniju u Ljubljani, smo, da je taj izraz uzet iz evropejskog za Srbiju u Beogradu, Bitolju, Nišu i građanskog prava. Tako izraz »progla­ Skoplju, siti da je mrtav« nalazimo u § 24 op. gr. za Vojvodinu u Novom Sadu. zakona, u> kojem se taksativno nabra­ Oblasni odbori sastavljeni su od pred­ Čudnovata pojava. Doznajcmo, da je jaju tri uslova, pod kojim se neko lice, stavnika mjesnih oblasti i dobrotvornih jučer otišao u Rogaticu izaslanik mini­ koje je nepritomno ili izgubljeno može društava. Te odbore organizira povje­ starstva, da ispita događaje, koje opi­ smatrati mrtvim Ako bismo taj izraz reništvo za socijalnu politiku, a potvr­ sasmo u 45. broju »Pravde«. Veseli nas preveli na arapski jezik, na kojem je đuje ih Državno odjeljenje. Na čelu to­ ova pojava tim većina, što je »Pravda« cijela šeriatsko-pravna znanost, ne bi ga odbora stoji predsjednik, koga pred­ koja je donijela opis tih događaja izašla moglo drugačije glasiti nego »ilani laže sam odbor, a potvrđuje ministar­ u s\ečanom ruhu: bijela kao kakva go­ inevt«. Kad bi pregledali cijele knjige o stvo za socijalnu politiku. — Oblasni lubica. Izašiljanje ministarskog pouzda­ šeriatsko-pravnoj znanosti, nigdje ne bi odbori podržavaju neprekidnu vezu s nika- jasan je znak da mjerodavni fak­ mogli naći taj izraz. Za taj pojam Se­ Državnim odjeljenjem i vrše svoje pod­ tori ne stoje više pod isključivim upli­ natska pravna znanost ima izraz »suručje kompetencije nad podređenim or­ vom Soline vlade i da zapljene našeg buti mevt« ili »hukjum bil mevt«, a ovi ganima. lista ne će više paliti onako, kako su se izrazi ne podudaraju sa izrazom 3 .) Okružni ili županijski palile u nedavnoj prošlosti. »proglašenje mrtvim«. Odbori, koji se postavljaju u svim oSamo se čudimo, da je delegatu mi­ Prema slovu 4 izrazu materijalnog kružnim (županijskim) mjestima. nistarstva pridijeltcn i gospodin direktor prava udešen je i sam postupak. Pošto Okružne odbore ustanovljuje oblasni ovdašnje gimnazije. Čudimo se, jer ne austrijski građanski zakon dopušta da odbor (s kojim stoje u izravnoj vezi), a možemo da shvatimo kakav je savez se može tražiti, da sc neko mrtvim pro­ sastavljeni su od predstavnika oblasti i između Škole i upravno-političkih, te ja­ glasi udešen jc prema tome jednosta­ dobrotvornih društava dotičnoga okruž­ vnih i .privatno-pravnih prilika u rogavan i izvanparben postupak, te se na­ nog mjesta- Kod nas će dakle biti šest tičkom kotaru. Bilo bi nam vrlo ugod­ kon proveđenja propisanog postupka okružnih odbora. Broj njihovih članova no, kad bi nam presbiro objasnio ovu jednostavno odlukom proglašujc stano­ nije unaprijed određen, jer ovisi od bro­ zagonetku. vita osoba mrtvom. Takva odluka važi ja dobrotvornih društava, kojih ima u Pakt radlhala i »Nar. Kluba«? Naš jednom mjestu više, a u drugom manje. *) Vrlo smo zahvalni gosp. piscu na 4 .) Mjesni odbori, koje osnivaju presbiro javlja: »U parlamentarnim se ’ krugovima sve više pronosi vijest, da ovoj radnji, a nadamo se da će se 2a okružni odbori u svim ostalim mjestima je izmeđjt kluba radikalne stranke i ovim lijepim primjerom povesti još koji u zemlji; ti su odbori sastavljeni na isti »Narodnog Kluba« sklopljen pakt za za­ naš kadija. Stojimo pred vrlo važnim način kao oblasni i okružni odbori. Ako jedničko djelovanje i podupiranje u par­ problemom budućeg uređenja u nekom mjestu opstoji školski odbor, lamentu i ako poslanici narodnog kluba šeriat. sudova u našoj državi, dotično odbori privatnih društava, on­ poriču i tvrde, da još nisu povedeni o pa apeliramo na naše ljude, da o tom da će u prvom redu ti odbori vršiti duž­ tom pitanju ni pregovori«. povedu stvarnu i opširnu diskusiju. Naši nosti mjesnih odbora. Tek ako nema Pravilna mjera. Ministarski je savjet su stupci otvoreni svakom trijeznom spomeiv.tih odbora, postavit će se mje­ don-io riješenje, da .se žene ne mogu više sastavku o ovoj važnoj temi, a pri­ sni odbor. namještati u državnim službama kao upremni smo, da ovake radove i pristoj­ Mjesni su odbori dužni da ispituju sta­ kazni činovnici. no honoriramo. Uredništvo. nje djece dotičnog mjesta. Bilješke. traži onoga, koji jc najsposobniji za taj posao.’) Dobra zidara tražimo da nam napravi solidnu kuću, a cipele naruču­ jemo kod sposobnih cipelara. U slučaju bolesti pitamo se koji je liječnik struč­ njak za ovu bolest Za trgovačkog po­ moćnika tražimo čovjeka, koji je vješt knjigovodstvu, spretan u kupnji i pro­ daji. Za narodnog zastupnika želimo da dođe čovjek, koji je dobro upućen u naše prilike i koji će znati braniti naše interese. Želimo da na upravu vlade dodu ljudi, koji su sposobni upravljati i državu unaprijediti. Tako postupamo .i sa životinjama: kupujemo konja, koji može nositi težak teret ili koji se dobro jaSa; snažna vola, koji dobro ore; kra­ vu, koja daje dosta mlijeka. 1 t. d. Dakle ljudi se faktično drže tog prin­ cipa: svaki posao predati onomu, koji ga najbolje zna vršiti. To ljudima nala­ že njihov interes; u bobrbi za egzisten- •) To nam nalaže i Kur’ani azimuššan, koji veli: »Bog vam nalaže, da emanete povjeravate — ehlu«. Pitamo ulema medžlis, zašto se nc drži ove za­ povijedi. Uredništvo. ciju ljudi nastoje samo đa ostvare svoj interes, a interes i pojedinca i zajedni­ ce ostvaruje se onda, ako je svak na svom mjestu, ako svak dostojno vrši svoju zadaću. Doduše u svakoj zajedni­ ci ima manje više manjkavosti i ne­ pravde, pa zbog toga mnogi posao do­ đe u nesposobne i nedostojne ruke, a iz toga slijedi nered, nezadovoljstvo i zbr­ ka u zajednei. Ali doklegod zajednica opstoji to jc znak, da je u njoj više pravde nego nepravde, više dobra ne­ go zla; jer kad bi zlo i nepravda pre­ vladali, onda bi zajednica krenula str­ mo i žurno bi se kotrljala prema svojoj propasti. Jsii li hođže na svom mjestu? Svaki nas, iz vlastitog iskustva možemo po­ zitivno tvrditi i dokazati da 90% hodža, osobito onih, koji kazuju vaz, ne samo da ne odgovarju svom pozivu, nego su na veliku štetu svih muslimana. Scvap, gjunah, abdest, namaz, salavat, dova i kojekakve priče i legende sačinjavaju čitavi materijal njihova vaiskog znanja. Po njihovu mišljenju Islam nije ništa drugo, nego taj sitni materijal, što ga oni imaju u glavi. Tim svojim znanjem oni ulijevaju muslimanima u glavu ne­ što, što se ne slaže ni s logikom ni s pameću, nešto što nema nikakve veze sa životom i društvom u kom se živi; nešto, što nema nikakve koristi ni za kozivača ni za slušatelja. Naprotiv od njihova kazivanja ima velike štete; i to prvo: gubi se vrijeme uzalud; drugo: svaki se i najneznaniji čovjek, u svom praktičnom životu naučio misliti pozi­ tivno i obikao vjerovati samo ono, Što mu se dokaže i što se slaže s ljudskim razumom. Najobičniji čovjek zna da je ljudska ruka napravila svaku zgradu, svaku ćupriju, svaki tunel ili kanal, uopće sve, što nije od prirode samo po­ stalo. 1 sad mu sc pripovijeda, kako nevidljivi džini dvije godine rade Sulejmanov (a. s.) hram. Tako isto čovjek zna da svaki kazan, tenđžcra ili kakva bilo posuda može hiti samo tolika, da četiri pet ili deset ljudi mogu vladati i pokrećati s njome, ali hodža mu u svo­ joj mašti predočuje kazan kao planinu i tako ga upućuje da misli na nemoguć­ nosti. Čovjek treba da upozna sebe, svoje društvo i sve što sc u društvu zbiva, da kod građanskih sudova za sva privatno-pravna potraživanja, koja isliodc iz smrti dotičnog lica. Kod šeriat. sudova takva se odluka, makar da bi ju izdao i šeriat. sud, ne bi mogla uzeti za podlogu nikakvom pravnom potraživanju, jer nc bi bila »usula muvafik«, pa zato ni »mamulun bih«. Zato je neumjesno, đa šeriat, su­ dovi u nastalom slučaju provadaju sUčan postupak građanskih sudova i da odlukom poglašuju nekoga mrtvim. Vi­ še puta sc dogodi, da druga instancija ukine cijeli postupak, recimo ostavin­ ski, koji bazira na takvoj odluci, te ta­ ko bude uzaludan cijeli trud, a stranka­ ma nanešena šteta. Da vidimo u čemu se sastoji postu­ pak pred Šeriat. sudom, kad se hoće huk(jm učiniti o nečijoj smrti. (Od sada nećemo rabiti neumjesni izraz »progla­ šenje mrtvim«, nego »hukjum bil mevt« ili »isbatr mevt«). Sama riječ »hukjum bil mevt« upu­ ćuje, kakav se postupak ima pred uzeti, da se dođe do hukjuma o smrti. »Huk­ jum« zahtijeva, da bude prethodno pod­ nesena formalna tužba. Tužba zahtijeva tužioca i tuženog, te tužbeni zahtjev. 0sim toga »hukjum« zahtijeva »esbabi hukjum«, to jest razloge, na kojima će sc osnivati A to znači da pri tom tre­ ba u cijelosti provesti parbeni postu­ pak. Nu i kad bi se u cijelosti proveo par­ beni postupak, opet hukjum o smrti ne bi imao po šeriat. propisima pravne vri­ jednosti, ako se uz taj hukjum ne bi spojio još i »hukjum« o kakvom privatno-pravnom potraživanju. Šeriatski jc princip, da se ne može samostalne i ne­ ovisno podvrći pod hukjum (osudu) ono, što sc ne može ovršiti, t. j. što se ne može pod ovrhu uzeti. A smrt spada medu one stvari, što se ne mogu ovrhi podvrći kao i nastup mladog mjeseca, većalet i t. d. Zato je fukaha (šeriatski pravnoi) uputila, da se fiksira tužba sa kakvim privatno-pravnim potraživa­ njem, kad se želi podvrći pod hukjum da u stanoviti dan nastupa bajram. Taki se postupak zove »muvazea« (pri­ vidni postupak). Kod »hukjum bil mcvta« nije se nuž­ no utjecati nikakvu prividnom postupku,’ jer smrt neke osobe sama po sebi nije ni za koga glavna i konačna svrha, ne­ go neko pravo, koje otale proizlazi ili razriješenje nekog odnošaja, koje na­ staje smrću, kao n. pr. našljedno pravo, ženin mehr, da žena bude lišena od nikjahske veze, da sc može udati i t. d. Ko traži, da se sudbeno ustanovi ne­ čija smrt, taj sigurno očekuje neko pra­ vo, neku dobit od te smrti. Kad neko zatraži od šeriat. suda, da se ustanovi nečija smrt, šeriatski ćc ga sudac pitati, šta ima potraživati ako. se ustanovi smrt stanovite osobe, pa će prema tome primiti u zapisnik tužbu, ili nadopuniti možda predani podnesak, ili će uputiti stranku šta treba. Kako je u početku spomenuto, usljcd sadanjeg svjetskog rata na hiljade ih je iz naše domovine, koji su otišli u vojništvo, a da se nijesu povratili kući ni sada, kada je rat prestao, pa svaki še­ riatski sud kod nas ima mnogobrojne slučajeve, da stranke traže hukjum o smrti ili da dokažu smrt. Iza tih vojni­ ka ostale su žene, koje žive u neizvje­ snosti. Mnoga jc od njih neopskrbljena, pa jc goni nužda, da se za drugog preuda. Ostao im je imetak, pa bi ga na­ predviđa događaje, koji imaju nastupi­ ti ii da se prema njima ravna. Za to jc potrebno da dolazi u dodir s ljudima raznih slojeva i zanimanja, da čita no­ vine, đa vidi šta se dešava i Šta se sprema. Ali hodža ga od toga odvra­ ća, hoće da se on o tom ne brine, da se ni u što ne pača, da sc separiše i izo­ lira od cijelog svijeta. Skrajnja je konsekvencija ovog savjeta: Okreni leda đunjaluku i ddi što prije na ahiret, jer ovaj je dunja stvoren za ćafire. Mjesto đa se Čovjek sokoli ;1 bodri na borbu za opstanak ovim mu se lijeva antipatija prema okolici i čitavom đunjaluku i čo­ vjek gubi i ono malo poleta i eneržljc, što mu je sama priroda dala. Kada će se hodže osvijestiti pa da jednom stave sebi upit: Zbilja jesam li ja sposoban za ovaj posao? Poznajem 11 ja Islam i propovijedam li ga onakoga kakav on jest? Kada ćc oni zaviriti u suštinu Islama i vidjeti da tamo ima nešto posve drugo od onih izmišljenih priča, kojima oni zalažu i pitaju neuke muslimane? Kamo oni ajeti, hadis! i mudre izre­ ke muslimanskih velikana, koji upuću- �Број 48 — Вг°ј jHeđnici htjeli među se razdijeliti. Te fene i ti nasljednici zamtercsovani su sudbinom tih vojnika, jer bi mogli pre­ uzeti njihov imetak. Žena bi mogla biti zainteresovana za smrt muža ne samo radi preuđaje, nego i radi nasljednog di­ jela, a tako i radi mehra, da ga može naplatiti iz muževe ostavine. Osim mu­ ža i nasljednika zainteresovan Je za smrt i vaši muhtar, a tako i musa leh ako ih takvih ima. Prema tome u postupku za »subuti mevt< mogu biti kao tužitelji’ 1- su­ pruga, 2. nasljednici, 3. vaši muhtar i 4. musa lch (legatar). Tuženi bi bio ili svaka osoba, kod' ko­ je se nalazi ma šta od imetka odsutnikova ili dužnik ili skrbnik, što ga je šeriatski sud imenovao odsutnom. Za voj­ nika, koji se nije povratio kući može se znati da je umro ili poginuo, ili se o njemu uopće ništa ne zna, pa nije jasno: živ li je, mrtav li je. U oba slučaja mo­ ra se provesti parbeni postupak i hukjum učiniti o njegovoj faktičnoj smrti ili zakonitoj smrti. (Nastaviće se.) Pravda u Rogatici. (Nastavak.) 33 .) Dne 28. marta 1919. ukraden je jedan vo Mehage Mašića iz Djedovića opć. Živaljević. Koliko se moglo doznati po nekim znakovima, kradljivci su Stevan i Bogdan Todorović iz KoČarina kotar Višegrad. Žandari su ušli u trag tome, uhvatili zlikovce, predali ih sudu, odaklen su nakon 2 dana zajvora pu­ šteni. / 34 .) Dne 24. marta 1919. došla su tro­ jica srpskih vojnika u selo Planje opć. Podžeplje i tražili konak. Konak im je bio namješten u kući Emlna Gušića, ali oni пе htjedoše noćiti, već odoše Milo­ vanu Borovini u Rijeke i tu noćiše. Sa Milovanom sastaviše tužbu, da su ih muslimani (8) s puškama napali u PUnjama, pa do osam dar^rdode srpski kapetan iz Sokoc^Z'otjera’Trvojicii Emi* nove braće Bcptfa i habana u Rogaticu u zatvor, ali ih nakon dva dana pustiše, jer sc uvjeriše, da to nije bila istina. Čim su se povratili kući, to nije bilo pravo Milovanu Borovini, pa sa žandarskom patrolom iz Žljebova (stražmeštar Dopudža) napravi drugu prijavu i to protivnu onoj prvoj^da je Emin bajagi žandarima prič^pf da je spomenuta srp­ ska patrola 24. таГПГ napala Abida Jusufovića^a je kancelista kod kot ure­ da ZorKa Kovačević globila Emina sa 20 K radi potvore. Emin tvrdi, da žandarskoj patroli ni­ jedne riječi (koje mu se u grijeh upisuju) nije govorio, pa je čudno, kako se ova­ kve prijave mogu podnositi. 35 .) Dne 5. aprila 1919. ukradena je jedna kobila Habibu Mirviću iz Šatorovića usred dana sa paše. Prijavljeno je oružničkoj postaji u Rogatici. 36 .) Avdija Šabanić iz Šatrovića ima prilično hajvana i među njima 3 krave, koje su se otelile kod njega, to sve selo svjedoči. Srpskima Malović iz Sokolo­ vića tvrdi, da su njezine 2 krave od tih triju, pa se nekoliko puta nagonila na te krave i tražila ih, a sada je njezin brat Vitomir Malović došao sa žandarima, koji su tačno ispitali za te krave, a kad je svjedok Habib Mirvić sve potanko kazao, Vitomir mu reče: »Ti nijesi do­ bar čovjek, ti pravo ne govoriš!« Žan­ ju na nauku, na rad, na upoznavanje samog sebe i okolice u kojoj sc živi? Kada će se jednom početi tumačiti ajet: o sa’ju, hadis: »Elkjasibu habibullah« i onaj, koji veli: »Rad.i kao da ćeš hiljadu godina živjeti«? Pa H. Alijina (r. a.) riječ: »Odgajajte svoju djecu, ne onako kako ste vi odgojeni, nego onako kako će to odgovarati vremenu, u kom će ona živjeti.« Hodža iz ćitaba priča ko jc izumio srču ii dildžik na tereziji, a ne intere­ sira ga što je sve Izumljeno i otkrito nakon što je napisan njegov ćitab, niti nastoji i zna da uputi muslimane, da se upoznaju sa novim izumima i da sc nji­ ma koriste. Hodža umije učiti mukabclu i činiti dovu, pa misli da to treba i onda, kad nastojimo da nam se ne ot­ me zemlja. On hoće dovu, a nije ga briga, što je štetno ulijevati u glavu ne­ ukih muslimana vjerovanje, da se zem­ lja može spasiti dovom. On odvraća muslimane od čitanja novina i time ih sprječava da prate različite prcdlogc i tok riješenja agrarnog pitanja, pa tako onemogućuje muslimnima obranu svo­ jih prava. „ПРАВДА* — »PRAVDA* dari su sve popisali i predali sudu, te će se na sudu stvar razbistriti, što je »I pravo. 37 .) Petko Rajak iz Miljkovića sada služi kao žandar u Rogatici, pa traži od Ibrahima Džinde iz Živaljevića da mu dade jednu kravu, koju je on »poznao«. 0 Božiću dobio je dopust, pa se svratio Ibrahimu sa bratom, ženom, sestrom i amidžićem i rekao mu: »Daj mi kravu!« Ovaj mu odgovorio, da ne da, jer je nje­ gova, a Rajak mu se zaprijeti ovim rije­ čima: »Ili mi daj kravu, ili ti neće valja­ ti. Boga mi, ako mi je ne daš, ja li ću raseliti tebe ja sebe, ili mene nema u Okruglom ili tebe!« mački vojnici iz bivše Makensenove vojske. VVilsonova ponovna kandidatura. Vi­ jesti, koje dolaze iz New-Yorka saopćuju, da će Wilson po treći puta kandi­ dirati za predsjednika Saveznih država.Rumunji nezadovoljni. Svi opozioionalni listovi pišu protiv Bratianua i nje­ gova držanja u Parizu i pripisuju mu svu krivicu radi današnjeg kritičnog položaja. Izručenje kajzera. Švicarski listovi doznaju, da će bivši njemačka car Vilim biti već prvoga jula izručen antantinim vlastima. ViJima će kao zarobljenika dopremiti u Pariz, gdje će čekati na daljnji postupak. Vijeće petorice sastalo sc u subotu popodne, pa se bavilo pitanjem granica istočne Galicije, a zatim konfliktom me­ du Ukrajincima i Poljacima. Krunsko vijeće. U subotu prije podne Njemačka o mirovnim uvjetima. Ododržano je važno krunsko vijeće pod mali nakon povratka njemačke mirovne predsjedanjem regenta Aleksandra. delegacije sastalo sc državno ministar­ Regent otputovao u Kikindu. U su­ stvo na vijećanje. Pod uplivom dele­ botu iza podne krenulo je Nj. kralj, vi-" gacije .izjavilo se vijeće protiv potpisa sočanstvo prestolonasljednik našim mo­ mirovnog ugovora. Za potpis su glaso­ nitorom »Bosna« u posjetu savezničkoj vali samo ministri Erzberger i Noske. francuskoj vojsci i njenom komandantu Cim se u javnosti doznalo za odluku đenerahi de l’Obi u Veliku Kikindu. Po­ ministarstva, stale su se odmah prono­ vodom toga izdao je đeneral dc l’Obi siti glasine, da ministarstvo mora denaredbu svojim trupama, u kojoj ističe misionirati, jer je njemačko javno mišlje­ važnost ove visoke posjete za francu­ nje odlučno za potpis mirovnog ugovo­ sku vojsku u Ugarskoj. U sviti nalaze ra. Malo zatim počele su se iz Weimara se: vojvoda Mišić, ministar Balugdžić i pronositi glasine o rekonstrukciji kabi­ dva adjutanta. Francuski poslanik dc neta. Drži se da će nova vlada biti Fontncy i vojni ataše major Karbonije sastavljena od onih ministara, koji su otputovali su u petak, kako bi dočekali se izjavili za potpis mirovnog ugovora. prestolonasljednika u Velikoj Kikindi. Dosadašnja vlada odstupila je s razlo­ Plebiscit o celovačkoj kotlini. »Jour­ ga, što ne može mirne savjesti potpisati nal de Debats« javlja, da je vijeće če­ predloženi mir, koji je po njezinu shva­ tvorice odlučilo naložiti svim četama, ćanju nesnosan. da sc maknu iz celovačke kotline, kako Njem, skupština za mir? »Europa bi bilo moguće provesti narodno gla­ Press« i »Frankfurter Zcitung« javlja­ sanje bez vanjskog upliva. ju, da je vdlika većina narodne skupšti­ Turska delegacija javila je general­ ne za to, da se mir potpiše. Poslije nom sekretarijatu konferencije, da će u Scheidema'unove demisije jako je posko­ ponedjeljak ili utorak predati svoj mcčio broj narodnih poslanika, koji su sklo­ moradnum o sudbini Turske. ni glasati za mir; osobito među socijal­ nim demokratima ima mnogo takovih Talijansko ministarstvo predalo je oposlanika, dok je opet poznato, da je i stavku, ali će ostati na svom mjestu do velika većina centrumaških poslanika sastava novog Kabineta. sklona miru. Austrijski protivpredlozi većim su di­ I njemačka štampa za mir? Izgleda jelom neprihvatljivi. Rasprava o njima da jc većina njemačkih novina mišlje­ započela je u subotu. nja, da će Njemačka sigurno potpisati Maršal Foch 1 general Waiganth po­ mirovni ugovor. Dopisni ured »Europa sjetili su ministra predsjednika dra KraPress« javlja, da su se svi viši oficiri marža. Sa sobom su ponijeli zemljovid — koji se sad nalaze u Weimaru, a koji Slovačke. su uzeli učešća u vijećanju pod pred­ povratak austrijskih delegata. Iz sjedanjem Eberta — izjavili za to, da Sent-Germaina javlja se, da su članovi Njemačka potpiše ugovor o miru. austrijske mirovne delegacije zaključili, Bečki »Arbciter Zeitung« piše tako­ da se povrate u Beč, jer im sve do da­ đer, da je za Njemačku potpis mira m* nas još uvijek nijesu predloženi finan­ što strašno, no ipak da Njemačka nema cijski uvjeti, a ostali rad mogu i onako danas drugoga izlaza, već da potpiše bez smetnje obaviti kod kuće. mir ako ne će da i narod i zemlja budu Pad Petrograđa. Prema vijestima iz posve gospodarski upropašteni. Kronstadta nalazi se Petrograd pred pa­ Pariški listovi drže da će na svaki dom. Sedam ratnih brodova u luci iz­ način Njemačka potpisati mir, jer nema vjesilo je bijele zastave u znak, da se drugoga izlaza .iz sadanje situacije. Nje­ predaju engleskoj mornarici. Nad gra­ mačka delegacija će potpisati mir, jer dom lepršaju bijele zastave. Sa strane vrlo dobro znade da jc to W:lsonov mir, Carskoga sela čuje se također žestoka najbliži mir. koji se Njemačkoj mo­ kanonada. gao predložiti.. Njemačka je svjesna to­ Madžarska ofenziva u Slovačkoj de­ finitivno je zaustavljena. Komunističke i ga, ako ne potpiše mir. da dolazi nesmi­ ljena engleska blokada, koja ugrožava čete povlače sc u velikom neredu, ostav­ gospodarski život države. Odluče li se ljajući mnogobrojni ratni materijal i sužNijemci da navale na Poljake, to neka njeve. budu s::;urni, da engleska mornarica ne Madžarska vojska. Javljaju iz Bukaće poštediti njihove obalne gradove. rešta: Vlada u Segedinu izvješćuje da u Vojne pripreme Francuza. Javlja se iz madžarskoj crvenoj vojsci nema nego Karlsruhe da se u čitavo-j Badenskoj o*samo neznatan broj Madžara. U vojsci paža veliko kretanje francuskih četa, su ponajviše ruski zarobljenici, te nje­ Pregled. Kada će taj ogromni procenat naših »hodža« uvidjeti da nijesu za ćursa i da nijesu u stanju ni sami sebi dati nasihata, a kamo li ga dijeliti drugima? Kada će se osvjedočiti da oni nijesu sposobni da razumiju ni vjersku nauku, a o svjetskoj nauci nemaju ni pojma; kada će sc uvjeriti, da je glavni uzrok nazadovanju muslimana baš to njihovo apsurdno kazivanje i krivo tumačenje Islama? Na ova pitanja ćemo mi odgo­ voriti: Oni ne će irikad priznati svoju nesposobnost, jer je njihov mentalitet tako zakuhan i skalufljen da u nj ne može prodrijeti ni tračak zdravog ra­ zumijevanja. Mozak, u koji su se ugni­ jezdile apsurdne predrasude, preživjeli i nesuvremeni nazori o čovjeku i svijetu ne može primiti nikakve zdrave ideje ni moderne misli, baš kao što ni zemlja, koja je obrasla trnjem. busenjem i tro­ skotom ne dozvoljava da ikakva ple­ menita biljka u njoj nikne. §ta dakle preostaje da se radi? Svaki musliman neka nastoji da se s ćursa uklonu ovakc hodže, a ako se usprkos toga budu i dalje popinjali na ćurs, ne­ ka ih niko ne sluša. Dužnost je, prešna dužnost, rijaseta, da spriječi ovaikima da se uspinju naćurs i da na njih udari biljeg nesposobnosti i time ih onemo­ gući. Jer je i sramota i grjehota, da se u današnje doba, koje nam sc zbog naše zaostalosti grozi uništenjem, u najdičnijoj sarajevskoj džamiji kazuje ono, što bi bilo besmisleno i beskorisno i prije 1000 godina u Turkestanu ili central­ noj Africi. Drugi je lijek da apeliramo na islam­ ski hamijet mladih ljudi, koji su svršili ili darul-muallimin ili šariatsku školu i koji su se posvetili ilmijenskoj struci. I vjera i čovječnost od njih traže da se potrude i prouče Islam na njegovu vre­ lu. da ga prikažu prema djelima Imami Azama, Imami Gazalije i drugih prosvi­ jetljenih islamskih učenjaka, koji su svo­ jim tumačenjem Islama prouzrokovali onako sjajnu i slavnu kulturu nekadaš­ nje arapske države. Neka se nuvablije ii darulmualiminlije late ovog posla i vide kako su ti ljudi Islam tumačili, pa neka jednom počnu plijeviti i trijebiti štetne misli i pogubna vjerovanja, koja su se uvukla u Islam poslije tih velika­ na ido danas tako procvala i uzela ma­ Страпа 3 Strana koje se spremaju na pohod u terito­ rije, što leže s onu stranu rijeke Rajne. Neprestano dolazi sva sila vlakova sa francuskim četama i automobilima sa hranom. Engleske pripreme. Engleski zrakopiov »34«, koji je imao letjeti preko oceana, naoružan bombama i strojnim puškama poduzeo je lijet preko njemač­ ke -morske obale. Englesko brodovlje pripravno je za odlazak. Vojnički dopu­ sti su opozvani. I Belgijanci idu na Njemačku. Iz Bruselja se javlja, da je 13 posebnih vla­ kova belgijske vojske otišlo u Njemačku. Švajcarska na oprezu. Javljaju iz Ber­ na: »Rok, što ga je antanta odredila Njemačkoj da pristane na mirovne uv­ jete ili da ih odbije, ističe 23. juna na večc. Moguće je da će za to kritično vrijeme buknuti u Njemačkoj nemiri, a moglo bi se desiti i to, da ti nemiri bu­ du-vršili izvjesan utjecaj i u našoj zem­ lji. Takva bi nam opasnost prijetila n. pr. u slučaju, kad bi se iz Njemačke zgrnule u Švajcarsku velike mase sta­ novništva. Da bi se doskočilo toj even­ tualnosti. federalno vijeće smatra svo­ jom dužnošću pojačati zaštitu granica na sjevernoj fronti. Ono je stoga pozva­ lo pod oružje nekoliko vojnih formacija. Federalno vijeće će otpustiti te čete svo­ jim kućama, čim mu to prilike budu dozvolile, a nada se da će to ubrzo moći izvesti. Domaće vijesti. Izjavu delegacije zemljoposjednika ne mogosmo donijeti u ovom broju jer nam jc prekasno dostavljena. Donijcćcmo je u idućem broju kao i članak »Pra­ vo ;li ila?«, što nam ga je poslao pred­ sjednik Udruženja zemljoposjednika, po­ štovani g. Nurudinbeg Azabagić. Drskosti u Bjelini. Pišu nam iz Bjeli­ ne, da se tamo sve u šesnaest terorizi­ ra i denuncira. Prije dvadesetak dana zatvorili su iz nepoznatih uzroka Hamzu Grošića, a da do danas nije povede­ na nikakva istraga. Grošić leži u zatvo­ ru bez preJušanja. Prije četiri-pet dana zatvorili su na isti načn Ali ef. Salihagića, a kako su se zahukaB, mogli bismo naskoro čuti i za daljnja uhapšćnja. Gdje smo ini, pa da nam se na ovako brutalan način ga­ ze građanska i čovječanska prava? I ko je krivac za ovakc skandalozne progo­ ne i šikanacijc? Obraćamo pažnju zem. vlade na ove anomalije i tražimo, da jednom presta­ nu izazivanja. Kako se shvaća sloboda? Otkako nam je došla narodna sloboda, može sc opaziti, da se ona vrlo različito shvaća i tumači. Ona je uzeta kao neka elastič­ na stvar, koja se može navući na svaki kaiuf, pa je svatko tumači po svome ukusu i — interesu. Jedni misle, da je ova sloboda: sloboda pljačkanja, otima­ nja i ubijanja, drugi opet da je sloboda klevetanja i denunciranja, a treći opet drže, da je sloboda ne vršiti svoje duž­ nosti i t. d. Medu ove zadnje spada I g. Pavlović, državni odvjetnik u Tuzli. Njega je toliko zanijela narodna slobo­ da, da je posve zaboravio na svoju od­ vjetničku dužnost. On misli da se slo­ boda sastoji u tome: ništa nc raditi t uvijek se zabavljati. Njemu su prvih dana iza prevrata stizale mnoge prijave o raznim zločinima i on je, mjesto da ha, da sc od njih pravi Islam ni pre­ poznati ne može. U isto vrijeme neka ti mladi ljudi, na temelju u školi primljenih i usisanih principa o svjetskim znano­ stima proučavaju društvo i društvene tekovine, neka prate razvoj događaja i upućuju muslimane, kako će se prila­ gođivati vremenu. Kad ,ti ljudi zauzmu mjesto na ćursu, onda će džemat čuti da mu se govori o nečemu, što ga se tiče, što ga interesira, što je u savezu sa njegovim životom i svaki će čovjek za takog vaza ponijeti nekoliko misli vodilica, koje će ga upu­ ćivati kojim pravcem treba da krene i kako treba da se vlada. V. S. Narodno pozorište, —■ Utorak, 24. ju­ na o. g. davače se u ovdašnjem pozorištu u »Društvenom Domu« »Otmica Sabinjanaka«. komedija п 4 čina, od P. Šcntana, preveo dr. Stefanović, redatelj I. Vučićević. Glavne uloge imaju gg. I. Vučićević, D. Radenković, T. Zloković, V. Bošković i Đ. Marinković; od gđa: 2. Vučićević, R. Beković i K. Kosović. �Strana 4 Страна „PRAVDA* - „ПРАВДА* ___________ Broj 4t Број ih odmah potjera, jednostavno slagao štetna utjecaja po sudačko prosuđiva­ j po kojima sc Finska zove — »zemlja gotovo čitavo prijašnje stoljeće bio je jednu na drugu, neka se kisele, a on se nje pri konačnom riješenju te stvari; tisuće jezera« (zapravo stotinu tisuća švedski jezik — jezik uprave i inteli­ je gledao što bolje proveseliti i lako što povodom toga, što su neke sarajevske jezera) zapremaju više od 40.000 km’, gentnih krugova. No poslije velikog na­ svečanije proslaviti narodnu slobodu. novine, nezadovoljne pravorijekom kaz­ toliko koliko čitava površina Švicarske. rodnog pokreta u polovici 19. stoljeća Kao dokaz ovome navcšću jedan pri­ nenoga senata u kaznenom procesu i K tome je jedna petina tla močvarna, prevladao je finski jezik dapače na znan­ mjer: 4. januara o. g. umorili su gotovo proti građevnom savjetniku Josipu Vandok su tri petine pokrivene golemim stvenom i književnom području. poznati zločinci Ahmeđa Gruhonjića iz cašu, pisale na način, kojim se stavlja šumama, pećinama i brdinama. Nali poznatiji! ‘finski književnik šved-i Janje na putu u blizini Zvornika. Kot. u sumnju nepristranost sudija pri izri­ Finski krajevi pružaju ipak posebnu skog jezika jc Runeberg, kojega su na­ je sud u Zvorniku nakon provedenja canju osude; povodom toga što je sa­ čarobnu sliku; nigdje se ne vide viso­ pjevi od zastavnika Stahla u svim kulnekih izviđa i ispitivanja svjedoka upu­ rajevski dnevnik »Sipska Riječ«, ne na­ ke gore; neugledni brežuljci od 300 me­ tumim jezicima prevođeni. Po prilicb tio stvar drž. odvjetništvu u Tuzli, da vodeći stvarnih razloga napala sudi ju tara visine vrijede tamo kao jedan Mct8000 stanovnika govori ruski, 1800 Nije­ ono po svojoj dužnosti povede daljnju gosp. Zahradku, imputirajući inu čine, torhorn. Ali ipak je posebni užitak pro­ maca i 560 Laplandaca. istragu, pronađe zločince i privede ih koji su ga kadri kao sudiju u očima jav­ matrati brze promjene toga kraja; jeze­ Poslije dobe reformacije pučka je pro­ zasluženoj kazni. Međutim drž. odvjet­ nosti poniziti i izvrgnuti preziru i to ra, otoci, žuboreće rijeke i tamne šume. svjeta ili barem pismenost u FiiKsikoj ra­ nik g. Pavlović je zbog »prevelikog« sve samo zato, što je kao član kaznenog Jedne lijepe ljetne večeri god. 1913. širenija, nego Ii u većini srednjo-evropposla ostavio ovu stvar na stranu, dok senata u toj parnici po svojoj savjesti putovao sam među Wilmastrandom i s'kih zemalja. Do sada još Finska nema dođe na red. Koncem januara došao je izvršio svoju sudačku dužnost; Joensunoni, jednim gradićem unutraš­ zakona u obvezatnom obučavanju; ze­ brat umorenog osobno g. Pavloviću, da nadalje s razloga, što neki pojavi donjosti, gdje sam imao držati predavanja maljski sabor je doduše takav zakon vidi šta je on dotada bio učinio, i g. kaizuju, da je svetost sudnice i ugled i ne mogu propustiti da vam to puto­ prihvatio, ali ga prijašnji veliki knez Pavlović mu je odgovorio, da dotada •sudačkog uvjerenja u g'r o ž e n tero­ vanje na brodu ne ocrtam. Najprije pu­ Finske — ruski car — nije potvrdio. zbog »silnog« posla nije ništa nogao po­ rom ulice — upravni odbor »Udru­ Ipak je statistika javnog obučavanja tovao je brod uzduž gotovo mnke obale duzeti, ali je tom prilikom bratu umo­ ženja sudija Bosne i Hercegovine«, kao i samo od vremena do vremena poka­ neobično utješljiva usprkos svim poteš­ renog dao poštenu riječ, da će odmah predstavnik sviju sudija ovih zemalja zalo se nekoliko crvenih kućica, koje koćama, koje poradi položaja tla u zem­ stvar uzeti u ruke i učiniti sve, što bu­ na svojoj izvanrednoj sjednici, obdržasu se kao naslagalo oko neke tvorničke lji vladaju. de u njegovoj moći. vanoj 17. juna ove godine odlučno od­ zgrade. Već je osam i pol sati na večer, I šta mislite da je on učmioš Ništa drugo, bija sva sumnjičenja i uplitanja nepo­ a sunce zapada i po vodenoj površini osim što je sudske spise strpao pod zvanih faktora u sudovanje i rad sudi­ raširilo zlatne svoje trake. Za čas sa­ šilte, da mu bude puniji arhiv. To Vam ja, za koji oni odgovaraju samo svojoj krilo se sunce za omorike, kojih je sje­ ni najmanje ne služi na čast, g. Pavlo- ! savjesti i zakohu. na padala na vodu, a sunčani su traci Dementi bez kraja i konca. Povodom viču. Time Vi samo obarate autoritet Za upravni odbor: prodirali između visokih stabala. Na to članka „Parnica protiv Vancaia“ u 161 broja državne vlasti. Zato nije nikakvo čudo, | Predsjednik: T ajn ik: prispjesmo na područje otoka. Brod je zagrebačkog dnevnika „Novoati* od 17. Iona ako narod nema rešpekta i povjerenja Đurbešić, v. r. Filipović, v. r. unišao u tjesnac, a opet za čas se je 1919. ovlašteni amo da izjavimo ovo: Neiitiai* prema drž. vlasti. Kako Vas savjest ne Dobrovoljačke škole. Ministar vojni površina vode raširila. Desno i lijevo to jo tvrđenje, da jo goap, Stero Mandić, koji grize, što primate masnu plaču na ra­ zaključio je da se otvore vojne đačke pred nama bilo je mnogo otoka, koji je kao državni odvjetnik zastupao optniba pro­ čun narodnih leđa, a za narod ništa ne Škole, pješadijske i artiljerijske, u Be­ pružahu jednaku široku rasvjetljenu ce­ tiv gosp. Vancaia, učestvovao u svoje doba kod radite. I za Vas vrijedi ona narodna: ogradu, Zagredu, i Ljubljani. To će biti stu, kojom smo sc vozili. sastavljanja famoznog proglasa na sarajevske »Nema džabe fijakera«. Sapienti sat. takozvane jednogodišnje dobrovoljačke Sunce je sve dublje zapadalo i čini se, građane na dan atentata 1914. Gospodin Stovo ul.— škole. da se već dotiče obzora, na kojem se Mandić bio je tada aamjenik držav­ »Glas Slobode«, organ socijalističke Beograd, Zagreb, Ljubljana, B. Z. Lj. prikazuje sunce kao velika vatrena plo­ nog odvjetnika i kao takav nije imao radničke partije Jugoslavije ( ) A kada će doć: na red Sarajevo? ča* Voda s istočne strane všdi se jedno­ □itl je mogao imati ikakva udjela kod sastav­ počeo je opet izlaziti (na veliku žalost bojnom sivo-modrom, a sa zapadne ljani* toga proglasa. čaršije. Pr. si.) pod uredništvom Dra*strane prikazuje sc neprestano <u raznim Tečajem raspravo tvrdio je optuženik, da je giše Lapčevića. bojama; ljubičasto, žuto, modro i ze­ rečeni proglas sastavio g. dr. N i k o 1 a Man« Red na sve strane. Kakav red vlada lenkasto, koje se međusobno izmjenju­ d i 6, tadanji zamjenik poglavara aemlje, Sto jo u našoj vj^prosvjetnoj autonomiji vidi Borba protiv alkohola u Finskoj. ju i jedna u drugoj iščezavaju. gosp. dr. Nikola Mandić kao svjedok u istoj se najbolje iz ovog slučaja, koji se je Zagrebački »Novi Život—Trezvenost« Ali otoke moramo napose promatrati; parnici porekao. O gosp. 81 e v i Mandića ni me tobože počinio nepristojan, protupraiz kojeg smo dosad u više navrata pre­ njihov vidik se postojano mijenja i pros jedne strane nije bilo u tom pogleda ni rije­ .rajevskih džamija. Riješenjem ulemanijeli lijepih stvari proti alkoholu, donio mjenjuje okolica. Tako n. pr. jedan koji či. Naravno, da je neispravno i drugo tvrđenje medžlisa od 29. aprila broj 616 ех 1919. je pod gornjim naslovom i predavanje stoji sasma osamljen na dalekoj pučini, — izvedeno iz ove neistinite postavke — da koje je naslovniku dostavljeno tek 21. g. dra R. Hercoda iz Lausanne. Dr. Herdiže svoju zelenu glavicu k nebu. Sun- | je bosanska oprava imenovala na mjesto dr žar­ juna Ok g. podijeljena je tom imamu cog, držao je ovo predavanje na sed­ ce je već zapalo, ali suton još uvijek nog odvjetnika gosp. Stevu Mandića iz razlog a opomena radi toga, što je svoj džuz mom znanstvenom tečaju »o alkoholiz­ traje, ružičasti crveni trag na večernjem nedostatka spremnog personala. Obratno stoji javno oduzeo iz nesposobnih ruku i ti­ mu«, koji je držan u Bernu u mjesecu nebu blijedi sve više i više. Duboko do­ da gospodin Mandić za to mjesto ima i svu me tobože počinio neprijatan, protupra­ deccmbiu 1917. Predavanje, na koje olje na nebu pojavi sc uski srp mladoga potrebnu spremu i povjerenje zemaljske vlade. van i protušeriatski prestupak. braćamo osobitu pažnju naših čitatelja mjeseca. Da je ovakova zemlja slabo Ured za štampu. Ovom riješenju ulema-medžlisa nenla glasi: napučena razumljivo je. God. 1910. bro­ ,Pravda- se redovito plijeni; kritika mini­ mjesta prvo radi toga, što je uslijedilo Otkada je buknula ruska revolucija jila je Finska 3,115.000 žitelja, dakle stara i nale vlade potpuno je zabranjena; slo­ na predlog tijela, kojemu je istekao man­ puno se toga pisalo po našim političkim gustoća pučanstva 9.1 na jedan četvorni bode ni za lijeka. 1 joS neko veli, da Bnat Sto­ dat, a drugo radi toga, što mu nije novinama o zemlji Finskoj i odnosima kilometar. (Švicarska ima 84 na jednom vo1* nije na svom mjestu. Ni Austrija g* nije prethodio nikakav disciplinarni postu­ te zemlje spram ruske države. četvornom kilometru). boljeg imala.., „Pravda". pak. Imam o ovoj stvari nije bio nika­ Protvnici su se alkohola imali razlo­ U Finskoj nastava samo jedan malen ko preslušan, ni posredno ni neposred­ ga zanimati za sudbinu Finske, jer se je dio žiteljstva u gradovima (15:84 što no, pa bismo željeli znati kako se vrši slabo napučena zemlja razumjela us­ stanuje po selima, samotnim dvorovima disciplinarna vlast nad vjerskim služ­ pješno boriti protiv alkoholizma. Svim i šumskim kućicama). Samo je jedan benicima j ima li ulema-medžlis kakav mogućim načinom nastojalo se u Fin­ jedini veliki grad — glavni grad — »kanun«, po kojem postupa u ovakim skoj zabraniti uživanje alkohola, no taj Hessingfors: 150.000 stanovnka. Vlada­ prilikama. Koliko mi znamo, kazna se cilj nije se mogao lako postići radi otpo­ jući jezik u zemlji je finski, jedan vrlo TRAŽE SE sva godišta »Nade« eventu­ može izreći samo nakon provedenog ra ruske vlade. stari jezik, koji jc već pred 2000 godi­ alno i pojedina. Upitati kod uprave disciplinarnog postupka, a tuženi nesaNo čim su finske oblasti raspolagale na bio nešto pod utjecajem indo-evroplista br. 85. mo da ima pravo, da zna ko ga optužu­ svojom sudbinom same, to su i odmah skih jezika i koji je u dosta dalekom je. nego mu pristoji i pravo obiane. 85 3—3 zabranile uživanje alkohola, jer je to srodstvu s madžarskim. Za jezikoslovce U ovom slučaju imam ne zna ni tuži­ zahtjevala velika većina pučanstva. Vri­ je finski jezik vrlo interesantnih opa­ telja, a kamo li da mu je pružena prili­ jedno jc, da se prikaže razvoj ove us­ žanja: učenju njegovo zahtijeva ipak za ka, da se očituje i obrani. Stoga pita­ pješne borbe protiv alkoholizma. Naj­ stranca dobru mjeru izdržljivosti. Samo mo: po kojem sc usulu su-d-i našim vjer­ prije ćemo navest potrebite opće podat­ deklinacija imade 16 slučajeva! Ali bli­ skim službenicima i imaju li u tom po­ solidno zidana, u Muslimanskom dije­ ke o zemlji i njezinom stanovništvu. že poznavanje velikoga- finskog eposa gledu kakvi propisi ulema-medžlisa? Površina zemlje Finske iznosi okruglo »Kalevala«, kojega su napjevi usmenom lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ Protest »Udruženja sudija Б. I H. — 380.000 km2, dakle 2/s površine Njemač­ predajom tek oko polovice prijašnjeg hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ Primamo i rado donosimo ove retke: ke Hl Francuske; Finska je jedan i po stoljeća sabrani po neumornom jeziko­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom »Povodom toga, što su neke sarajevske puta tako velika kao Italija, a devet pu­ slovcu i antialkoholisti Lonroti, nagra­ baštom, vodovod i električna rasvjeta. ta kao Švicarska. Ipak je daleko veći novine, nastojeći u javnosti stvarati ra­ đuju trud studija. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, spoloženje za gosp. Mirka Bradača, pi­ dio područja nenaseljen, jer je nemo­ 345.000 stanovnika govori švedski. To Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 3-5 sale načinom, koji bi mogao biti od guće zemlju obraditi. Sama jezera — su potomci starih švedskih nascljenika; Trešeljak. Zdravlje. Prodaje se kuća!!! Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.—Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavija ?ve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b968dc4ab2464417ebba8348b1d315a1.pdf 9d6ff3b57a50060b721cf2440deb3df9 PDF Text Text POJEĐ9NI BROJ 40 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје ređahcionf ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 49. Sarajevo, četvrtak 26. juna 1919. (27. ramazana 1337.) LEJLEI-KADER. Vedra noće a na nebu se smieši Kano obraz mlada djevojčeta, Noćca krotka ko djetinja duša, Kad po carstvu zlatnog sanka leta. Pred njime se nebo veličajno Kao knjiga sveznanja otvara, Bog po kojoj ko slovima niemim Zvjezdicama svete tajne šara. Tiho nage kupaju se zviezde U dubini svemirskoga vira I nad zemljom svojim alem-trakom Predu mreže opojnoga mira. Pjesnik motri okom svoje duše Po svijetloj mjesečevoj stazi, Sa pečatom vječitih istina Kako meleć Svjctlonoša slazi Čedni vjetrić svileno šumort Poput blagog vilinskoga daha — 0 kako je ugodno i liepo U toj noći slaviti Allaha I... I geniju Eminbvu javlja Prve Božje uzvišene rieči, S kojih Uhud i Hirasko brdo I cijela vasiona ječi... Na hiljade islamskije srca Molitve mu u zanosu sklada, Na hiljade pobožnije duša Njegovu se blagoslovu nada. Pjesnik gleda, a razum i srce Okeanom zanosa mu pliva I na strunam razdragane duše Sama pjesma treperi mu živa: Na hiljade u veselju čeka, Da nebeska otvore se vrata, Rtihi-Ekber da se zemlji spusti U zvucima rajskih salavata. — »Slava Tebi, u vječnosti Viečni, Slava Tebi, Tvorče vasione! Tvoj rob kao mali prašak, evo, U beskrajnost Tvoga dobra tone. Slava Tebi! — sav mi život kliče, Tvom priestolju molitva mi hiti; Daj za ljubav svoga miljenika Rod islamski čuvaj mi i Štiti! i Tvoja volja, svemogućnost Tvoja Cvietnom stazom nek ga uviek vodi Šlozi, sreći, prosvjeti i slavi 1 napretku i zlatnoj slobodu!« Pa i pjesnik daleko od svieta, Samo blizu ideala svojih; Haj, i pjesnik pobožno i mjerno Na molitvi u ekstazi stoji. Merhum Musa Ćazim Ćatić Deklaracija naših zemljoposjednika. Na početku II. sjednice ankete za agrarnu reformu od 18. juna o. g. dao je u ime »Udruženja posjednika iz Bosne i Hercegovine« njezin podpredsjednik g. Konstantin Kostić, posjednik iz Dervente ovu Izjavu: »U ime Organizacije posjednika iz Bosne i Hercegovine čast mi je izjaviti Ovo: Rado smo se odazvali pozivu na anketu za agrarnu reformu, jer smo mi­ slili, da će ta anketa biti držana 1 vo­ đena u duhu pravednog i struč­ FELJTON. Sudbina ili prirodni zakon? fatalizam ili determinizam? i. Slobodna volja. Kad Čovjek hoće da obradi jednu nji­ vu, najprije gleda kakva joj je zemlja: je li jaka, sadržaje li u sebi hranjivih elemenata, ima li u njoj puno kamenja, trnja i troskota; je li njiva zaklonita i u hladu ili je okrenuta prema suncu, je li pod vodom i može li se zalijevati i t. d. Kad to sve dozna onda odredi kakvo će sjeme u nju turiti i čime će je zasijati. Tako radi i liječnik. Najprije ispita bo­ lest i konstatira Šta se u tijelu poreme­ tilo, pa tek onda propisuje lijek i nare­ đuje kako se bolesnik ima vladati da se izliječi. Tako treba da čini i onaj, koji želi poslužiti i unaprijediti svoj narod. On treba da ispituje šta narodu fali, gdje ка boli i kako ga treba liječiti. Mi, konstadramo danas jedan nemili fakat, a nog riješenja toga pitanja, kako se je to sa raznih mjesta nekoliko puta na­ glasilo. / Iz stilizacije postavljenih nam pitanja, kao što i iz interpretacije, koju im je dao g. ministar za agrarnu reformu, vi­ di se jasno, da o pravednom riješenju na­ šega kmetskoga pitanja nema ni go­ vora. Naše se pravo vlasništva — po prvi puta kako postoji naša domovina — više ne priznaje, a da se načini što nepovoljnije raspoloženje proti nama, govori se samo o »begovskimpravima«, i ako kod nas ima svih dru­ štvenih klasa i sviju vjera, pa i samih kme|a, koji imaju kmetskih zemalja. Mi nismo proti riješenju kmetskog od- nošaja, ni proti otkupu kmeta, ali traži­ mo za to primjerenu i pravednu odšte­ tu. A kakvu nam odštetu priprema sadanji ministar za agrarnu reformu vid! se najbolje iz njegove nove, »poboljša­ ne«, agrarne osnove, prema kojoj bi nam se imalo da isplati u mnogo slu­ čajeva ništa više, nego li od vri­ jednosti naše zemlje, a ako se uzme predratna valuta, onda ta isplata ne bi prelazila ni 4%. Na sličan se način hoće da postupa i s našim nekmetskim zemljama, t j. zem­ ljama posve slobodnog vlasništva, a to se vidi i iz tih pitanja i iz ovih dosadanjih osnova g. ministra Poljaka. Mi stoga izjavljujemo, da ne možemo učestvovati u anketi o agrarnoj reformi, kojoj stoji na čelu jedan ministar, koji nam ne priznaje prava vlasništva na naše zemlje i ako je to pravo vjekovi­ ma postojalo, pa je i danas u gruntov­ nim knjigama ubilježeno. Mi ne možemo priznati ovako nepravedne odštete i ne možemo od ovakvog ministra očekivati pravedno riješenje agrarnog pitanja.« Godina I. kav način tretiraju pitanja s p o 1 j n e politike, da bi se tim mogli ugroziti naš narodni interesi i eventualno moglo poslužiti neprijateljskom inozemstvu protiv naših opravdanih zahtjeva; 2. na produkte štampe, kojima se otkriva kretanje naše vojske i ugrožava in­ teres vojnih operacija kao i bezbijednost naše vojske. Prema tome mo­ že se cenzura odnositi samo na zaštitu diplomatskih i strogo vojnič­ kih interesa, a osam toga treba podvrgnuti cenzurisanju sastave, kojima bi se pokazivalo na takozvanu nelegal­ nu borbu, odnosno glorifikovala (slavi­ la, uveličavala) takova borba, ili dru­ gim riječima kojima bi se preporučivala nasilna izmjena sadašnjeg političkog i društvenog stanja i poretka«. Osim to­ ga riješeno je, da se ukine današnja uredba o cenzuri, prema kojoj se moglo podvrći sve. 1 da se ta uredba imade u ovom smislu izmijeniti. Pravo ili sila. Sarajevo, 25. juna. I samovolji cenzure zakrenušc vra­ tom. Čitatelji više ne će pretplaćivati prazna novinskog prostora, a urednici mogu da malo jače zamatani, malo slo­ bodnije reknu sud, o prilikama, koje vla­ daju kod nas. Mi ćemo od idućeg broja nabacivati po koje zrnce iz zaplijenjenih stavaka, da čitatelji i kulturna javnost izvan granica Bosne — recimo u Zagre­ bu i Beogradu — mogne vidjeti razliku između cenzure tamo i ovdje. Na ovo ćemo se pitanje osvrnuti još kojom prilikom, a za danas donosimo riješenje vlade o ovom važnom pitanju. G. min. Pribićević reče u nar. predstav­ ništvu da je vlada o toj stvari donijela ovo riješenje: Povodom pritužbe u narodnom predstavništvu i u javnosti u opće pro­ tiv primjene cenzure, a konstatujući i sama, da se cenzura primjenjuje bez plana i sistema često i na produkte štampe, koji se bez opasnosti za javni red 1 mir 1 za državnu sigurnost mogu pustiti necenzurisani, riješila je kraljev­ ska vlada u svojoj sjednici od 19. o. mj. 1. da se primjena cenzure ima ogra­ ničiti na produkte štampe, koji na ta­ Pretplata godišnje 40 kruид, na pola godine 20 kraaa. Uredništvo i uprava aaJazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 i i ! * pili neku korist, da se jc kijametski dan to je da smo zaostali iza naših sunarod­ već primaknuo, time u svezi da će se njaka. Ali ne samo mi, nego uopće svi ljudi nužno pokvariti tako, da tu nema muslimani na svijetu, od Turkestana pa popravka ni lijeka (širarun-nas), *da tre­ do Maroka, nalaze se sublizu i u dosta ba očekivati Mehdiju, koji će jedini biti , sličnom stanju zaostalosti. Prema tomu u stanju da svojm mačem pročisti trulo ' izgleda da je jedan uzrok djelovao na čovječanstvo i da popravi ovaj svijet, j sve muslimane, dok su svi pali i trpe od da će nastupiti dani kada će biti tako | iste pošljedice. Sta je taj zajednički uz­ teško držati islamsku vjeru kao malo rok, koji nas je sviju zaustavio na putu žerave na dlanu, da će po Božjoj na- t napretka? Je li neznanje? Ne. I Evropa redbi nemuslimani poplaviti sve islam- i je u srednjem vijeku bila u mraku i neznanju, pa jc ipak sa sebe stresla taj ’ske zemlje, da će zlo i nesreća tako 1 zavladati svijetom da muslimanu tu ne ’ mrak i izišla na svjetlo, šta jc onda uz­ će biti mjesta...... i t. d. i t. d. Mogu li i rok, da se taj mrak zadržao na nama biti crnije misli od ovih, koje su izmiš- j sve dosada, te se nismo za vremena ijene od neznabožaca, a prihvaćene od ' trsili i krenuli za Evropom? Budući da nesposobnih hodža i uvučene u Islam? t čovjek radi, kreće se i napreduje prema Mogu li te misli drukčije djelovati nego j svojim mislima i osjećajima, to treba da čovjeka ubiju u pojam, da u njemu • ispitati naš duševni sadržaj. Koje misli utuku duh otpornosti i polet za boljom i koji osjećaji pokreću muslimanski svi­ budućnosti, da mu uliju u srce strah i ' jet u njegovom djelovanju? En groš re­ kukavičluk, da ga bace u nehaj i mlitačeno. to su vjerske misli. Kako se tuma­ vost i tako pripreme njegovo totalno uče vjerske dogme i odredbe? Ispitajmo ništenje? nekolike od njih! U Kur’anu (a. š.) se Uzmimo drugu. Islam veli: »nemojte veli, da će biti kijametski dan, a kada se podavati strastima, dunjalučkim sla­ će doći taj dan, to je samo Bogu pozna­ stima ni raskošnom životu tako, da bi- I to. Na to su nadovezali nesposobni lju­ ste sebe zaboravili«. Na to su mračnja- I di, ili oni sebičpjaci koji su od tog cr­ Dogodilo se je što nismo nikad očeki­ vali. Kad smo dobili poziv od ministra za agrarnu reformu, da pošaljemo delegate za agrar, anketu i kad smo ih poslali, bili smo puni nade, da je raspoloženje mjerodavnih krugova u Beogradu, na praina pravima i interesima zemljopo­ sjednika okrenulo na bolje i da će se ušijed toga naći neka baza za lojalan sporazum. Ova je naša nada bila nažalost uza­ ludna. Naši su delegati odmah iznena­ đeni i razočarani time, što -ministar za­ uzima stanovište, da mi nismo uopće vlasnici zemlje pod kmetom, nego da •glede iste imamo samo neka gospodar­ ska prava. Osim toga uvidili su, da su i ministrove ideje i projekti glede odšte­ te za naša prava također nepravedni. Uopće su dobili dojam, da ta anketa ni­ je ono, što bi trebala da bude, naime mirno i objektivno saslušanje interese­ nata po ministru, radi temeljitog i sve­ stranog informisanja, nego kao nekakva skupština, u kojoj su naši protivnici bili ovlašteni, da naše delegate zastraše, ušutkaju i na kapitulaciju prisile. Naši su delegati uvidjeli, da je njiho­ vo dalje sudjelovanje u takovoj anketi suvišno i za njih nedostojno, pa su ušIjeđ toga pregovore prekinuli i »udaljili se iz dotičnih prostorija pročitavši prije toga izjavu, koja je donešena na drugom mjestu ovog lista. ci nadovezali: »Dunja daribela dir« t. j. ovaj je svijet za muslimane jedno mučilište, odakle treba što prije da bježi­ mo i da se žurimo ići na onaj svijet, dunjaluk je dat ćafirima, a za musli­ mane je ahiret. Time se prikazuje ovaj svijet kao kakva tamnica za muslimane, ocrnjuje se sve što je na svijetu i uli­ jeva se mržnja protiv svemu što je u njemu. Porijeklo je ove moralne pošasti u Perziji i Indiji i nema nikakve veze s Islamom. Uzmimo treću. Islam preporučuje Tevekjul alellah i veli: u kakvoj velikoj nesreći nemoj očajavati, nego se naslo­ ni na Boga. Nu hodže odmah nadovezuju: Bog je taki tvoj oslonac, kao štp ti je jastuk pod glavom. Kad budeš i ru­ ke pustio niza se, glavu digao gore i zijevao samo se nasloni na Boga, pa se neboj ni gladi, ni bolest;, ni vatre, ni nerođa zemlje, ama nikakve nesreće. Preporuči se Bogu, pa će ti on biti tu­ tor i skrbnik u svakom poslu i u sva­ kom slučaju ti onda mimo spavaj. Uzmimo četvrtu. Islam kaže: Errizku alellah Nafaka je od Boga!, a »mudraci« �„PRAVDA" - »ПРАВДА* Strna 2 Сфлнв Sigurno je žalosno da je do ovoga došlo, ali ja se nadam da će gosp. mi­ nistar na skoro uvidjeti da je na krivom putu, pa da će onda tražiti novu objek­ tivniju orijentaciju. Naš narod stoji još pod silnim utjecajem radosnih, slavnih i svečanih časova, u kojim smo doži­ vjeli ostvarenje stoljetnih ideala i sno­ va; ujedinjenje troimenog naroda u je­ dnu veliku nezavisnu državu, pod na­ rodnom dinastijom. Ne vjerujem, da će naša država i naš narod, koji su savez­ nici i prijatelji najmoćnijih i najcivilizovanijih država i naroda na svijetu, baš odmah u početku novog državnog i na­ rodnog života — može se reći prvom važnijom zakonskom odredbom — po­ činiti jednu očevidnu, veliku i sramotnu nepravdu. Ne mogu vjerovati, da naš narod, koji je u sreći i nesreći pokazao dosta veledušja, pravdoljublja i političke zre­ losti, želi poniziti, odbaciti i upropastiti svoju braću muslimane, koji ne traže ništa drugo i ništa više, nego da budu vjerni i lojalni, ali i ravnopravni člano­ vi nove državne i narodne zajednice. Mnogi naši protivnici napinju se iz petnih žila, da prikažu naše udruženje, kao borbenu klasnu organizaciju neko­ licine feudalaca, čiji su zahtjevi i inte­ resi u opreci sa narodnim blagostanjem uopće. Isto se tako naprežu dokazati da je za muslimane, koji nisu zemljoposjed­ nici sasvim ireleventno, kako će se naši agrarni odnošaji iznova srediti. Feudalac je tko posjeduje neke po­ vlastice plemstva, lenstva ili velikog posjeda. U nas takih povlastica uopće nema, nema dakle ni feudalaca. Napro­ tiv naši kmeti posjeduju velik privilegij na našu štetu, a to je njihovo kmetovsko pravo na našu zemlju. Naskoro će im vlada podijeliti još jedan novi i veći privilegij, pretvorivši njihovo kmetovsko pravo u pravo vlasnštva. Misli se da će dobiti i još dalji privilegij, da će država znatan dio odštete, koja će se za nji­ hovo novo vlasništvo dati prijašnjim vlasnicima, preuzeti na se t j. natova­ riti ga na sve podanike, koji nisu bili kmeti. Mi tome ni najmanje ne zavidi­ mo. ali tražimo da se i naša prava, lo­ jalno priznaju i honorišu. , Velikih posjednika kod nas je vrlo malo, dočim srednjih i malih zemljovlasnika ima blizu 50.000. Među njima je sigurno 90 % muslimana. Svi musli­ mani znaju vrlo dobro, da su zemljo­ posjednici njihova socijalna, intelektu­ alna i ekonomska elita i jezgra i da od opstanka i blagostanja zemljoposjedni­ ka zavisi u vehkoj mjeri opstanak i na­ predak ostalih muslimana. Ušijed toga se može mirne duše reći, da su u agrar­ nom pitanju bez razlike staleža solidar­ ni i zainteresovani. Što se tiče našeg prava vlasništva na zemlju, koja je pod kmetom, ono je iz­ van diskusije za svakoga, ko nije okužen i zaslijepljen mržnjom i boljševičkim doktrinama. Sve kad bi se uzelo, da je među našim najstarijim pravuim predšasnicima b»'o i takvih, koji "u nemoralnim i nezako­ nitim sredstvima došli u posjed svoga prava vlasništva, to je pravo višesto­ ljetnim neprijepornim uživanjem, više­ kratnom zakonitom kupoprodajom i vi­ šekratnim zakonitim nasljedstvom, do­ bilo potpunu moralnu i pravnu sankciju. I same strane velesile, koje su kod Turske vlade više puta posredovale u odmah nadovezaše: vala niko nije od gladi umro, svak će živjeti onoliko ko­ liko mu bude nafake. Šta bi toliko stra­ hovao hoće li zemlja roditi ili ne će, šta bi se toliko brinuo za budućnost i Štedio za starost, kao da ćc se živjeti hiljadu godina? Bog daje’nafaku i ptici u zraku, i ribi u vodi i crvu u zemlji. Kako ovake »misli« mogu djelovati dru­ kčije, nego da čovjeka učine pasivnim, i indiferentnim prema sadašnjosti i bu­ dućnosti i da ga bace u mrtvilo? Uzmimo petu. Islam veli: Svako do­ bro pripiši Bogu, a svaku svoju nesre­ ću pripiti samom sebi! Na to se nadovezujc: bilo dobro, bilo zlo, sve je od Boga! Kad skočim sa zida i razbijem glavu to je od Boga, to je propisano I određeno u vječnosti i od iskona. Kad rodi i ja preko zime ostanem gladan, i ne obradim zemlju kako treba, pa ne to je od Boga. Jedan mladić ne sluša roditelje ostavi ih i ode u svijet pa do­ živi neopisive muke i najzad podlegne, to je onda »suđeno«, od Boga. Jedna se cura, ne pitajući roditelje, dade zavesti od kakve propalice, uda se za nj i unesreći i to je »suđeno«. Jedan se na­ silnik popne na prijestolje ili jedan za- naše omladine buni sve, Što vodi raču­ korist kmeta, nisu nam nikad to naše na o našoj budućnosti i našem prosvje­ pravo negirale. ćivanju. U normalnim prilikama vlada Bivša Austro-Ugarska monarhija, ko­ bi se sasvim drukčije držala prema ruja je kroz tolike decenije bunila kmete šitelju našeg prosvjećivanja, ali kad se proti turskoj upravi i proti zemljopo­ radi o stranačkoj uzajamnosti, e onda sjednicima i koja je dobila mandat za ojc I Šćepan malen za uspostavu reda i kupaciju Bosne i Hercegovine možda poVetka. Pardon, dragi Šćepane. Mi ti najviše radi toga, da kmete »oslobodi«, više ne ćemo dodija vati i pričekaćemo nije nikad ni pokušala da nam to pravo na — razbistrenjc. degraduje i devaluiše, nego ga je ukNijesmo mogli ni sanjati da bi i 'njižbom u gruntovnici javno, izričito, Hakija mogao biti nekakva veličina, ali potpuno i zauvijek priznala. kad je već tako — pardon dragi ŠćeA sada ću da sa nekoliko riječi istak­ pane. Pardon !.... nem glavna načela, po kojim »bi trebalo Interesantno »stvarčice«. U sjednici srediti pitanje odštete. Najpravednije i nar. predstavništva od 23. o. mj. uputio najednostavnije bi bilo, da kmeti sami je poslanik Dragutin Pećic (demokrata) podmire odštetu za zemlju, koju će do­ prvo na ministra vojnog pitanje, da li biti u vlasništvo. Kmetima, koji imaju su mu poznati uzroci đačkih demon­ previše zemlje trebalo bi višak oduzeti. stracija i drugo na ministra unutraš­ Malim zemljovlasnicima, koji se žele ba­ njih djela zašto je žandarmerija tom viti poljoprivredom, a nemaju dovoljno prilikom upotrebila vatreno oružje. Isti­ beglučke zemlje, trebalo bi dati priličnu na pucano je u vazduh, ali ipak je pupovršinu zemlje iz kmetovskih selišta, cano. Ministar vojni đeneral Hadžić od­ koja su bila njihovo vlasništvo. Većina govorio je da je studentska deputacija kmeta mogli bi tu odštetu podmiriti bez od njega lično tražila da joj objasni uz­ znatne pometnje za njihov dalji eko­ rok uapšenja četvorice univerzitetskih nomski razvitak i napredak. Mnogi bi to studenata i da ga. je pitala zašto oni još i sada, drage volje učinili. Ako baš nisu odmah predati rektoratu. Ministru vlada želi da kmetima iskaže još neka o samoj stvari nije bilo ništa poznato novu milost, neka preuzme jedan dio i obećao je da će izviditi stvar kod ko­ odštete na se, mi se tome ni najmanje mandanta mjesta, te da će se prema ne protivimo. Ako bi se zemlja kmeti­ krivcima odmah postupati po zakonu. ma džaba dala, to bi mnoge demoraliMinistar unutrašnjih djela Pribićević zovalo t. j. zavelo ih na uživanje i ljen­ pročitao je, kao svoj odgovor, zvanični čarenje u nadi, da će im u slučaju nužde izvještaj uprave varoši Beograda, koji opet država pomoći. sadrži opis samog događaja. Ministru Ako ministar misli, da bi za državu i nije poznato ni zašto je, ni ko je, ni po narod bilo korisno, da od nama pripa­ čijem naređenju naredio upotrebu vatre­ dajuće pravedne odštete otkine i zaštenoga oružja. Izgleda, veli, da su oružje di nekoliko milijona dinara, sigurno se samovlasno upotrijebili pojedini žan­ vara. To bi bio kratkovidan i tjesnodari. grudan fiskalizam, koji bi proizveo vrlo Pećić konstatuje da se prema univer­ štetne pošliedice. Ako mi dobijemo do­ zitetskim studentima postupilo nepravil­ voljnu -odštetu, moći ćemo osnovati no­ no, jer su oni trebali biti odmah predati vu existenciju i ostati i nadalje korisni unverzitetskoj vlasti. Poslanik traži od i produktivni državljani. Ako ne bi do­ ministra vojnog, da sc protiv koman­ bili dovoljne odštete, to bi znatno osla­ danta mjesta oovede istraga i da se kri­ bilo naše produktivne sile i stvorilo me­ vac kazni, a ministru unutrašnjih du nama mnogobrojan socijalni, politič­ djela primjećuje da s njegovim odgo­ ki i ekonomski proletarijat, koji bi bio vorom ii c može biti sasvim za­ na štetu naroda i države. dovoljan i traži da se što prije -utvr­ Kako god bilo, mi ne ćemo nikada di ko je dao naređenje za upotrebu va­ priznati da je naše pravo vlasništva na trenog oružja. Ako se pravi krivac ne zemlje pod kmetom nešto drugo, nešto bi mogao pronaći, skupština će bi­ manje i nešto slabije, nego što je do ti prinuđena, da uzme samog mini­ sada dc iurc i dc facto bilo. Isto tako stra na odgovornost. Po tom skupština nećemo nikada pristati da nam se mje­ prelazi na dnevni red. sto pravedne odštete udijeli neka vrst Interesantna pojava, kad sc uvaži da milostinje (sadake). Kad bi nam se na­ je g. Pribićević počeo — čitati svo­ nosila samo materijalna šteta, mnogi bi je odgovore i kad ni »demokrata« nije je od nas pretrpio i otmenom rezigna­ sasvim zadovoljan odgovorom svog cijom prebolio. Ali po srijedi su još i stranačkog šefa. druge vrijednosti, vrijednosti idealnog značenja, kao n. pr. ravnopravnost, рга- I »Oberdetektlv«. »Jedan od vođa de­ mokratske stranke« poštovani gospodin vna sigurnost i t. d., kojih se nećemo ni­ profesor Hakija Hadžić doživio je novu kada odreći, jer bez njih ne možemo zadovoljštinu time, što jc njegov stric živjeli. Osman Nuri ef. Hadžić od okružnika aNurtiđln beg Azabagić, vanzirao za inšpektora u ministarstvu predsjednik »Ud. z. p. B. i H.« policije. Tamo-amo, Osman efendija opet na staro mjesto: u crni kabinet. Iskrena čestitanja !... Bilješke. A, tako je to? U broju od 23. o. mj. donosi »Srpska Riječ« noticu pod na­ slovom »Hakija Hadžić«, u kojoj izme­ đu ostalog stoje i ovi stavovi: »Ističe­ mo, da jc ovaj isti prof. Hakija Hađžić danas jedan od vođa demokratske stran­ ke i desna ruka Dušana Vaslljevlća«. Sad tek razumijemo zašto se ovaj tip drži na površini i zašto Šćepan Mali nije ni mukajet, što se proti ovom trovaču Proglašivanje mrtvim. limvalija dođe na upravu vilajeta, gnja­ vi, tlači, guli, pljačka, progoni, vješa, zatvara; svak stenje pod zulumom, eh... i to jc suđeno, Bog ga je spremio; božiji musibet. pa se ništa protiv njega ne poduzima. I tako dalje. s 1 e. Došao Kristof Kolumbo, otkrio Ameriku i time ljudskom razumu otvorio širi vidokrug. Došao je Kopernik, doka­ zao da je zemlja okrugla i da se kreće oko sunca kao neznatno i sićušno tjelešce u svemiru. Došlo je prevađanje grč­ kih djela na evropske jezike, što jc po­ nukalo ljude da istražuju prirodu i pro­ učavaju ljudsko društvo u njegovoj pro­ šlosti i sadašnjosti Došao napokon Gutenberg, usavršiv tiskanje knjiga i osi­ gurao umnožavanje znanstvenih djela, te time olakšao pismenost u javnosti. To je sve doprinijelo da je Evropa napirstila stare nazore o svijetu i ljudi do­ šli đo uvjerenja, da je čovječija sreća i nesreća u njegovim rukama, da u sve­ mu, Štogod biva u svijetu, vlada stroga uzročnost, da je sve podvrgnuto pri­ rodnim zakonima, da svaki uzrok ima svoju pošljedicu, da svaka pošljodica, slijedi iz nekog uzroka, pa da prema tomu mi možemo utjecati na uzrok i tako proizvesti onakti pošljedicu. kakva nama treba i koristi. Pod ovim utjecajem pogubnih misli i nazora o čovjeku i svijetu u svakoj su islamskoj zemlji nastale razne' predra­ sude i običaji, koji su se tako uvrije­ žile da su postali sastavnim dijelom same vjere. U Maroku, na primjer, svak mora imati bijelo oko glave, biti golih gnjata, imati na nogama žute papuče i cijelo tijelo omotati bijelim bezom. Ko bi pokušao da unese kakvu promjenu u nošnji, odmah je izvrgnut osudi da je prekršio vjeru. Nikakvih reformi, nikak-. vih novotarija, sve mora ostati pri sta­ rom. Krivi nazori o svijetu, utaloženi i nepromljcnljivi običaji uzrok su da smo ostali ondje, gdje je Evropa bila prije 400 godina. Evropa se je prenula za to. jer je došao jedan Lnter, koji je podvrgao kritici sve što je u vjeru unešeno, a ne spada vjeri, koji jc uzdrmao ljudske mozgove i n a t j e r a o ih da — m i- Piše: Ali Riza Proho, vrh. šeriat sudac. Nije dosta ako drugovi povrativši se iz vojništva pričaju, da je N, N. umro, pogino; pa da rodbina ili muhtar odu kadiji i jednostavno prijave smrt. Na ovaku prjavu kadija ne smije sastaviti smrtovnicu iz dva razloga: jedno, što se Iz ovoga svega slijedi da mi imamo slobodnu volju, i ako jc upotrijebimo onako kako treba, t. j. ako se latimo o­ Broj 49 BpQj smrtovnica sa prijaviteljima može sa­ staviti samo za one osobe koje su umrlo u području suda, koji ima sastaviti smr­ tovnicu, a drugo Što prijava dokle god se ne podkrijepi sa hukjumom može biti kako istinita, tako i lažha, a smrtovnica je izvješće o smrti, pa se ne može izvje­ šćivati o nječem što sc pod sigurno nezna. Ovakih slučajeva jc najviše, dok rijetko da tko zatraži povedenje postup­ ka, da ishodi osudu o zakonitoj smrti mcfkuda. Mnoge kadije za to što ne zna­ ju prave svrhe i smisla smrtovnice više puta pogrešuju pri sastavljanju istih, ili ih sastavljaju i u onom slučaju, u kome nebi smjeli. Smrtovnica je jedna uredo­ vna isprava, u kojoj su ubilježeni svi podatci, koji će utjecati na dalnje sud­ bene korake iza umrle osobe. Smrt te osobe mora biti unaprijed poznata, ne dvojbena. Za to je i određeno, da sc smrtovnica sastavlja po onoj vlasti u čijom području je umrla ta osoba. Kada sc prijavi kadiji nečija smrt, ako se ka­ že, da je umrla ta osoba u području toga šeriat. suda, onda će kadija mirne duše primiti tu prijavu za istinu i preći sastavu smrtovnice, jer kome bi došlo u glavu da za nekog koji je u istom mje­ stu prijavi da umro, kad bi se ta laž za jedan čas odkrila. Drugo je ako prija­ vitelji kažu, da je umro izvan područja senatskog suda. Tada kadija nemože odmah preći na sastav smrtovnice, ne­ go će gledati spada li mjesto smrtini gra­ nice Bosne i Hercegovine ili je izvan naše pokrajine. Ako je to mjesto u gra­ nicama ovih zemalja, može kadija na tu prijavu zatražiti s/lužbeno smrtrvnicu od šeriat. suda u čijem području se veli da jc umrla ta osoba i kad dobije tu smrtovnicu može bez dalnjeg ispitiva­ nja -o smrti povesti ostavinski postu­ pak, ako je za to nadležan. , A ako je mjesto navodne -smrti izvan granica ovih zemalja, ne može šeriatski sud primiti takve pnijave za podlogu kakvog uredovanja, nego će uputiti stranku šta treba da radi prema pri­ mjerima, koji će sc dolje navesti. Uzmimo slučaj, da žena prijavljuje kod šeriat suda, da joj je muž umro kao vojnik u zarobljeništvu u Sibiriji, jer da su to pričali vojnici, koji su se kućama povratili. Njezin muž nema ni­ kakva imetka. Od prijavljivanja muže­ ve smrti lima jedinu svrhu, da joj se dozvoli, da se može za drugog vjenčati. Po srijedi daikle nije kakva dobit, reci­ mo našljedstvo ili mehr. U ovome slu­ čaju ne bi bilo moguće povesti postupak za isbati mevt, jer nema nikakva privatno-4)ravnog potraživanja izim da bi se fiksiralo kakvo potraživanje, te po­ veo prividni postupak. Prividni postu­ pak je dozvoljen samo u krajnoj nuždi, kad nema drugog izlaza, da se dođe do hukjuma. A kad se radi samo o dozvoli za vjenčanje žene za drugoga, onda ne­ ma nužde nikojem sudbenom postupku. Jasna je i nalazi se Skoro u svima muteber fikuhskim kjitabima mcs’ela, da se jc ženi halal za drugog vjenčati na­ kon iddeta, ako joj dvije osobe ili jed­ na pouzdana jave, da joj je muž umro ili poginuo. Šeriatski sud je doduše du­ žan ispitivati da li imaju ženitbene za­ preke (mevanii-šef-i). Kad se imamski ilmi-haber smatra mjerodavnom potvrdom, da udaji stanovite ženske nema ostalih šeriatskih zapreka, mora biti mjerodavno i kad se njime potvrdi, da je muž zaručnice umro i da jc njezin nih sredstava, koja dovode do dobrih posljedica, onda ćemo sebi osigurati sre­ tan život. Ako se unesrećimo nemamo nikoga kriviti osim sebe. Doduše ima i takih slučajeva, gdlje nam se dogodi sreća ili nesreća bez naše zasluge. Ali to biva samo onda kad ne možemo dje­ lovati na uzrok koji povlači sretnu ili nesretnu pošljedicu. U oblaku se sudari pozitivna i negativna električna struja i pukne grom; ako udari u našu kuću i obori je to mi nijesmo ni skrivili ni za­ služili, a nijesmo mogli utjecati na uda­ ranje groma, da zapriječimo pošljedicu obaranja kuće. Ali ako smo doznali uz­ rok, odakle potječe grom i postavili ži­ cu (gromobran), koja privlači struju, ipak je grom udario, ali smo zapriječili njegovo razorno djelovanje. Dakle nu­ žna su dva uvjeta: znati iz kojeg uz­ roka slijedi jedna posljedica, j moći u p 1 i v i« a t i na taj uzrok. Ima slučajeva gdje ml znamo za uz­ rok, ali nemamo moći da na nj upllvišemo i da zapriječimo nepovoljnu, a pro­ izvedemo povoljnu pošljedicu. Mi n. pr. znamo šta je uzrok padanju kiše i kru­ pe (leda): vodene pare kad dođu u hU- �Број 4» - Broj dddet istekao, jer biti pod tuđhn mkjahom Hi u iddetu i to je od mevanii ntkjaha, pa imam može potvrditi u ilmihaberu, d»a ne postoji ta zapreka. U takonl je slučaju dakle dovoljno, da žena ili zaručnik ili njihova rodbina, odvedu imamu, koji će izdati ilmi haber, one o,sobe, koje su pripovijedale da znaju, da je taj i taj umro; imam će ih saslušati, i ako se jc uvjerio, da govore istinu, potvrdiće u ilmi haberu — ne navodeći svjedoka — nego od sebe, da je zaista muž zaručnice prije na pr. 5 mjeseci, 1 godinu i t d. umro i da je njezin iddet izišao. i Pošto u formu!aru za ilmi habere, kojeg je izdao vrh. šerlatski -sud nije predviđena ova vrst potvrde, to se mo>že kao dodatak na istom ilmi- haberu ispod pisanog dodati još navedena po­ tvrda. I a se potvrda može pisati i na našem jeziku arapskim pismom, kojeg valjda zna svaki imam, koji izdaje ilmi habere, a glasiće po pnilici ovako: »Ujedno potvrđujem, da jc suprug gore navedene zaručnice N. N. prije 6 mje­ seci umro (poginuo) i da je iddet rečene zaručnice istekao«. Kadija, kome se podnese ovakav ilmi haber, može mirne duše bez dalnjeg is­ pitivanja, ako nema drugih zapreka obavKi vjenčanje među zaručnicima. 0vo hi bio najkraći put, da dođe do vjen­ čanja žene, koje je muž u svijetu umro. Ne treba nikakva sudbenog postupka, ni pozivanja svjedoka, niti pisanja za­ pisnika o iskazima svjedoka, a i svje­ doci ne bi dnagubili dolazeći pred šeriatski sud. Jedan senatski sudac, potaknut time, što se je u njegovu kotaru preudalo vi­ še vojničkih žena, kojih se muževi nijesu povratili kući, a koje radi toga, što se nc mogoše vjenčati, žive sa drugim | ljudima u konkubinatu, dao se sam po I sebi, bez predhodne molbe ili tužbe, na pozivanje i saslušavanje svjedoka o smrti muževa dotičnih žena, umjesto da je^ve te slučajeve konkubinata prijav­ ljivao kot uredu radi progona po na­ redbi zem. vlade o sprečavanju konku­ binata. Jer kad bi se takve osobe po­ čele oblasno progoniti, nema sumnje, da bi tražile načina za valjano vjenča­ nje. Nema dvojbe, da je tog šeriat. sta­ diju vodila dobra namjera, naime da kako tako uvede u put protušeriatski odnošaj takvih osoba, ali način, koji je odabrao nije ispravan. Ovdje se mora primjetiti, da nitko — oslanjajući se samo na to, što se je že­ na na temelju gore opisanog ilmi habe^ ra vjenčala za drugog — ne može tra­ žiti. da se provede ostavinska rasprava iza njena pređašnjeg muža. Potvrda ilmi habera o smrti nekog supruga, vri­ jedi samo za dozvolu vjenčanja njego­ ve žene, a nikako nc može biti podlo­ gom za ostavinsku raspravu. (Nastaviće se.) Prosvjeta i škola. Primjer. Dobar primjer starijih najbolje je i naj­ moćnije uzgojno sredstvo za moralni od­ goj mladeži. Primjer nuka čovjeka ne­ odoljivom nekom silom, da prilagođuje svoje misli tuđima, t. j. da ih naslje­ duje. Osobito se mladež i djeca povađaju za tuđim primjerima, jer nemaju još nikakovih načela, pa ili bez mnogo­ ga opiranja za to i vrše t. j. čine ono, što dne slojeve zraka, zgusnu se, pretvora se u kapljevito ili kruto stanje i onda padaju u obliku kiše ili krupe. Mi dakle znamo za taj uzrok, ali ne­ mamo moći, da na nj djelujemo, pa niti možemo proizvesti kišu ni aaptijećiti krupu. Mi u. pr. znamo da je suša uzrok, da nam povrće u bašči slabo rodi. Suša je uzrok, a neplodnost pošljedica. Ovdje možemo djelovati na uzrok pa ako nam je voda pri .ruci te zalijemo bašču, mo­ žemo prouzrokovati plodni rod. Mi zna­ mo šta je uzrok da pomrača sunce (mje­ sec, na svom putovanju dođe i prepri­ ječi se između zemlje i sunca), ali ne­ mamo moći da djelujemo na taj uzrok pa da zapriječimo pomrčinu sunca. Mi znamo šta je uzrok zemaljskom potre­ su, ali ne možemo djelovati na taj uz­ rok, te s toga ne možemo spriječiti po­ tres zemlje. Ali kad se vozimo na vodi u maloj lađi, a u njoj se nađe neko, ko drma s njom sad desno sad lijevo, znamo da je to drmanje uzrok, koji bi mogao uroditi posljedicom da panemo u vodu. Taj uzrok znamo i imamo moći da uplivišemo na nj i da tako zaprije­ ПРАВДА* — „PRAVDA1 vide, da drugi čine. Prema tome iskust­ kim i po hladnim krajevima velike Ru­ vo nas uči, da moralni odgoj najbolje i sije. No čim je oduševljenje u samog najlakše napreduje tamo, gdje su odgo­ Napoleona palo, čim im više nije pri­ jitelji ljudi od značaja i od kojih mladež mjerom prednjačiti mogao, vojska po­ nikakva rđava primjera vidjeti ne mo­ pusti i slava mu potamni. I koliko bi ta­ že, te koji dobrim svojim primjerom svi­ kovih velikih i važnih primjera navesti jetle pred svojim mladima. Dobar pri­ mogli. Starajmo se dakle i mi, da sebe mjer starijih mnogo više djeluje na srce što bolje i plemenitije uzgojimo i primje­ mladeži, nego najljepši savjeti i najuzvirom oduševimo našu mladež, da je se šenije nauke. Poglavari i starješine, ako ne uzmoramo pod svoju starost stidita, su dobrog vladanja, mogu i bez mnogih a ona opet da nas ne bude morala pro­ klinjati, kad već u grobu budemo. Po­ opomena, i bez velike nauke svu svoju žrtvovno sijmo za to jedro sjeme lju­ okolinu usrećiti, ali će je još više usre­ ćiti, ako su joj kadri davati, uz svoje bavi, značaja, poštenja i bratske sloge, moralno vladanje, još i mudre nauke i a nemilice trijebimo kukolj i drač, zlo­ savjete. Najljepši i najkorisniji savjet' bu, zavist, licumjerstvo i neslogu — moleći Svevišnjega, da nam podijeli ja­ njihov samo će onda dobrim plodom ukost, blagodat, mudrost i sreću, da što roditi kod mladeži i naroda, ako se ljudi skorije do obilne žetve dođemo. i mladež očigledno uvjere, da poglavari i starješine njihove životom svojim na­ »Narodna Sloboda«. uku potvrđuju. Roditelji, svakako kao Izaslanici svih pokrajinsikh učiteljskih prvi moralni odgojitelji mladeži, dužni saveza kraljevstva SHS sakupili su se su u svakom i najmanjem pogledu na­ u Beogradu u svrhu ujedinjenja u jednu stojati, da su moralnog vladanja, jer sva­ jedinstvenu organizaciji^ Prvi susret ka mana i svaki najmanji nedostatak braće, bio je zaista veličajan i ganutljiv. na njima se mnogo jače opaža, nego li Na glavnom sastanku u Beogradu i na­ na drugim IjucHma, iKad su roditelji stavku konferencije u Zagrebu konstasmjerni i umiljati, kad su pokorni Bož­ tovao se potpuni sklad u miljenju. Ras­ jem 1 zemaljskom zakonu, kad su u svom pravljalo se o raznim pitanjima, koja se životu trijezni, čisti, pošteni, istiniti i odnose na predstojeće reforme školstva. pravedni, to će sve ove'krasne vrline Ujedno je prihvaćen prosvjed u ime cje­ i djeca od njih primiti i one će im u na­ lokupnog jugoslavnskog učitcljstva pro­ rav prijeći. I učitelji i svećenici, kao tiv nepravednih zahtjeva Italije na našu Idrugi moralni odgojitelji mladeži iza narodnu teritoriju. Na koncu je prihva­ roditelja, dužni su da prednjače mlade­ ćena rezolucija kojom se svi dosadašnji ži svojim moralnim vladanjem, pa kad učiteljski savezi izjavljuju za potpuno to i djelom pokažu, tada su doista pravi stapanje u jedinstvenu organizaciju. Pro­ anđeli branitelji povjerene sebi mlade­ vedba ovoga zaključka povjerava se ži. Nm nije dosta, da samo roditelji, uči­ predstavništvu učiteljskog udruženja u telji i svećenici svojim životom prednja­ Srbiji, koje će dogovorno učiniti sve što če mladeži, ako im i jest to prva i naj­ treba za saziv općeg kongresa u Be­ svetija dužnost, kad su uvijek uz njih ogradu radi deSinitivnog odobrenja ove nego mladeži treba da prednjače i svi rezolucije. ljudi svakoga razreda i svake dobi, jer Beogradski đaci u Zagrebu. 16. jula samo tako ona će se najbolje odgojiti i dolazi u Zagreb 450 beogradskih đaka izobraziti, tc danas sutra poštena i ra­ sa svojim profesorima. Ovdje će bora­ dina postati. A da je to doista tako, slu­ viti 3 dana. U Zagrebu im spremaju sve­ že nam nebrojeni primjeri junaka i mu­ čan doček. čenika povijesti, koji su za volju ćudorednosti žrtvovali najmilije svoje do­ bro: blago i bogatstvo, sreću i zdrav­ lje, pa i sami život Čuli smo dakle, da je primjer najmoć­ (Nastavak). nije trzgojno sredstvo za moralni odgoj mladeži. On ih potiče, da čine djela, ko­ Pokušaj umorstva. 15. marta o. g. išao ja nc bi možda u svom životu nikada je sa bratićem Omerbeg Branković iz počinila. Znamo to iz mnogih primjera, šetića u Arnautoviće. Bratić mu je ra­ koje nam ih je dala živa priroda, ljudi nije otišao, a on je bio izostao kod svojih i povijest, a i danas vidimo, kako samo prijatelja. Idući iza ikjindije prema Arnaprimjer najbolje potiče i oduševljava utovićima. u polovici šume »Brczaka« na mladež za svaku stvar. Već i stari Rim­ jednom neko iza njega viknu dva puta: ljani čitali su i pripovjedač svojoj mla­ »Stoj!« On je dalje išao. Treći put drek­ deži o životu odličnih svojih pradjedo­ nu za njim: »Stoj, ili si poginuo!« Omer­ va, samo da ih što više potaknu i odu­ beg se okrenu i opazi jednog ševe na plemenita i uzorna djela. A ko da se nc sjeća još iz škole Aleksandra к Ovaj mu povičć, da od-, Velikog, koji se ugledao u primjer svoga loži oružje ili da će ga odmah ubiti. Ooca, koji je danomice osvajao sve, zem­ merbeg reče, za što da odbacuje oružje, lju za zemljom, te čeznući on za tijem, kad posjeduje dozvolu. Ovaj zavika: oduševljeno uskliknuo: »A što će meni »Odmah odbacuj o-ružje ili si poginuo, ostati da osvojim, kad je moj otac sko­ a ovamo ponesi legitimaciju!« Omerbeg ro već sve osvojio!« No on ga je i pušku ostavi i pode k njemu. Kad mu je pokazivao oružbi list i lovačku kartu, nadkrilio u tom. A ko nije Čitao, kako su oduševljeno, svi do jednoga, poginu­ 4 opazi kod ovog li spartanski mladići kod tcrmopilskog klanca, videći neustrašivi primjer svopoboja se za svoj život Kad ba, ga slavnog vode Leonide. A zar nije o- J jagi pregleda oružni list, bhci ga pred duševljenje vladalo i u francuskim voj­ Omcrbega na zemlju — jednako držeći nicima pnd slavnim i velikim Napolenaperenu pušku — i reče: »Uzmi ga onom 1. Zar nije primjer oduševljenog sad!« Omerbeg se sagnu i začu nad so­ Napolenona vodio ih u slavu i smrt, zar bom da klapnu horoz na pušci, a puška ne opali. Omerbeg viknu: »Šta to uradi, uijesu kao-pomamni samo na njegovu jednu -riječ bludi!' po pustarama afrič­ kumim te Bogom, zar me htijaše ubiti?« Pravda u Rogatici^ čimo zlu pošljedicu. Okupamo sc, iza­ đemo vlažni na polje i dobijemo nahladiL Drugi se put čuvamo tog uzroka i tako uklonimo pošljedicu. Dak propane na ispitu, tomu je uzrok ili njegova ograničenost ili njegova lijenost. Ako je uzrok glupost, onda on nema moći da djeluje na taj uzrok i da zapriječi pošljodicu, nu ako je uzrok lijenost onda inui moći da na nj upliviše. Staviti .pi­ tanje: A zašto jc neko glup, a neko na­ daren?« znači isto, što kad bi čovjek pitao: za što je neko plavih, a neko crnih očiju, ili zašto su Evropejci bijele, Afrikanci crne, a Kinezi žute kože, ili zašto je komunikacibno sredstvo u pti­ ce krila, u Čovjeka noge, u ribe peraje, ili zašto jc sredstvo obrane kod psa zu­ bi, kod mačke pandže, kod vola rogovi i t d. Sve skupa znači pitati se zatšo je ovaj svijet ovako stvoren. Čovjek niti je pozvan, niti je moćan, da rješava ova pitanja. Čovjek je tu da primi ovaj svi­ jet onako kakav jest. A kakav jest ovaj svijet? Ovaj svijet jest takav, da je u njemu sve štogod biva podvrgnuto pri­ rodnim zakonima, t. j. svaka prirodna pojava, svaki društveni događaj ima svoj uzrok. Ljudsk je zadaća, da istra­ žuje uzročnu vezu između različitih do­ gađaja i da upoznaju kakovom poslje­ dicom urodi jedan uzrok ili iz kog uz­ roka potječe jedna pošljedica. Pošto to upozna, onda je zadaća čovjeka pitati ima li moći da djeluje na taj uzrok i da modificira pošljedicu onako, kako će biti za njega korisnija. Ako ima tu moć, tre­ ba je upotrijebiti, ako nema, onda ćc sc podvrgnuti posljedici pa kakva ispala, jer se nc može uz vodu plivati, ni golih šaka od 3—4 oboružana napadača obra­ niti. Kad se ovo sve shvati onako, kako je •navedeno, ima li onda mjesta vjero­ vati u sudbinu? Drugim riječima: vlada li u ovoni sVijetu fatalizam? Ako sud­ bina znači: sve ono što oko nas biva, unaprijed je određeno a što jc unaprijed određeno ne trpi nikakve promjene; ako ta određenost unaprijed ima apsolutnu nepromjenjivost kao n. pr, vojnička za­ povijed, koja se pošto poto mora izvr­ šiti, ako ta sudbina znači da su sve pri­ rodne pojave, svi društveni događaji, svi privatni i javni poslovi unaprijed i to u detalje propisani kao n. pr. kad inži- Страва з Strana A on opet napne pušku i povika: »Do­ lje municiju!« Omer beg reče: »Šta ćeš ako Boga znadeš sa tim, vidiš da sam pošten čovjek i da imam dozvolu«. A on opet: »Dolje municiju ili si poginuo!« Omerbeg otkorači jedan korak do bori­ ća, a on prinese pušku Omerbe^ovim prsima i odape, ali srećom opet ga fišek prevari. Omer beg zapomaga: »Šta to radiš, ako Boga znaš, zar me baš hoćeš da ubiješ, da пЦ ostane Šestero siročadi?« Ovaj ga* umnhi za ruku jed­ nom rukom, a u drugoj napetu pušku i povede ga dalje u šumu i većn čestu. Omer beg: »Šta ćeš to, kumim te Bo­ gom, kud me vodiš?« On zavika: »Šuti, vodim te vojnicima!« Omerbeg, videći smrt očima, otrgne ruku i počne bje­ žati, a ovaj ga pristigne i htjedne uhva­ titi za uprtnjaču, ali se Omerbeg vrcne: 4 izmaknu. Bježeći zapne mu grm, a on posrne i spadne mu ahmedija. Dižući se prihvati ahmediju, osjeti udarac uvrh gla­ ve i glas puške. Krv ga oblije i baci ahrnediju na glavu te-zaviknu: »Što me ubi, da od Boga nađeš« Nastavi dalje bježati, ali potpuno iz­ nemogao, a u to pred njim zagrabi olo­ vo zemlju i travu, a ču se glas puške. Srećom zahvati sačma samo krajeve kaputa. Omerbeg se žurio svojoj pušci, a ubojica zavika: »Ne prihvaćaj za oru­ žje, ubiću te!« Treći put kad je viknuo, opsovao mu je mater. Omer beg prih­ vati svoju pušku, okrenu se, ali ubojice nema, sakrio se u grmlje. Otalen je po­ šao u selo Arnautoviće, odaklen su pošli čuvši pucanje, ali ne mogoše zlikovca naći. Prijavu je podnio odmah oružnicima u Sjeverskom, koji su odmah pcveli is­ tragu. Na 19. marta sjedio je u čitaonici kod prozora sa Hasanbegom Šahinpašićem i Sinanbcgom Brankovićem i opazi ces­ tom svoga ubojicu i reče ovoj dvojici: »Eno, ono je onaj moj katil! -< Prijaviše oružničkoj postaji u Roga­ tici, oružnici ga uhvate i dovedu u ka­ sarnu i rekoše Omcrbegu: »Mi ćemo to izvidjeti«. On je u Omerbegovoj pri­ sutnosti potegao nekakve legitimacije. Šta ga je kasnije kot. oružnički stražmeštar Ostojić ispitivao, ne zna se, sa­ mo je taj dan iza podne u 3 sahata sjeo zlikovac sa orf^Mfijaker i slobodno otišao u Mesiće za Sara­ jevo. Cim se to vidjelo, otišao je predsjed­ nik naše organizacije Hasanbeg Šahinpašić i gradonačelnik H. Ahmetbeg Buk­ vica u žandariju i pitali g. Ostojića. ka­ kav jc to način, da se ubojica pušta, a on reče: »On je dokazao, da je poslom došao iz Sarajeva i da jc Srbijanac«, a ovi mu odvratiše: »Molimo Vas, on nije Srbijanac, nego naš seljak м » ufj'kć i zove se Milisav Lugonja iz Sjeverska i bio jc kod kuće na dopustu. A to je žalosno, da ga nijeste pitali ni za ime«. Otalen su otišli mjes­ nom komandantu i kazali mu sve po­ tanko, a komandant je odmah telefonski naredio straži u Mesićima, da ga natrag doprate. Tako je i bilo. Sjutradan po­ zvan je Omerbeg mjesnoj komandi. S, eri At« patrola iz Sjcvcrskog našla je kod nje­ gove kuće dvocijevku. nir napravi plan jedne kuće, pa u deta­ lje predvidi i propiše sve što se ima raditi, pa onda u tančine izvodi svoj plan ne mijenjajući' ni za dlaku ništa od onoga, što je unaprijed planirao; ako ta sudbina znači kategorično i ukoče­ no vršenje ili bivanje svih događaja, ko­ ji sc vrše po unaprijed određenom pla­ nu i koji se ne daju ni promjeniti ni za­ priječiti, ni požuriti ni odgoditi, onda tu nema mjesta slobodnoj volji čovjeka i prema tome čovjek nije odgovoran za svoja djela. Ali pošto znamo, da je čo­ vjek ođgovvoran za svoja djela, pošto se čuva da ne ponovi pogrešku koju je jednom počinio, pošto njegova sreća i napredak ovisi o njegovu znanju i radu, a nesreća i propast o neznanju i nera­ du; pošto može da predvidi šta će se dogoditi ako se lati nekog posla; pošto ima razum, da bira između dobra i zla; pošto ima neku moć, da osigura dobro i da zapriječi zlo; pošto je ljudska ener­ gija stvorila ovolike kulturne tekovine, onda tu nema mjesta slijepoj i ukoče­ noj sudbini, nego treba vjerovati da čo­ vjek posjeduje slobodnu volju. To je on­ da deferminizam, a ne fatalizam. Vs. �.PRAVDA- — »НРАВДА* Ovih dana opet se vratio na »dopust«. Oružnička patrola iz Borike tragajući za napadačima na Muinina Džanku, kome je nepoznata »patrola« jednu noć odni­ jela dvocijevku i revolver, nabasala je u kući na Milisava kod koga nađoše i oteti Muminov revolver (a prije su našli dvocijevku), uhvatiše njega i njegova brata. Obojica priznadoše, da su oni di­ gli od Džanke pušku i revolver i još ukrali 10 ovaca (lice su bili nagarili). Sad se nalazi u zatvoru, a brat mu м • 39 .) Isti je Milisav Lugonja sa trojicom svojih drugova usred grada 18. marta napao na fijaker djece Suljage Vaizovića, u kome su se vozile dvije kćeri SuIjagine i rođak im u Sarajevo, i na silu htjeo, da s njima sjede u fijaker. Pi'egled. Plebiscit Rijeke. »Journal des Debats« donosi, da je jugoslavenska delegacija predala predsjedniku Wilsonu 17 listo­ va, na kojim se nalazi plebiscit grada Rijeke. Silo za ognjilo. Pešto Nijemci nisu is­ punili uvjete primirja i pošto zlo postu­ paju sa našm intemircima, to je slovenačka vlada zaključila, da se* Nijemci ne puste iz interniranja. Crnogorski memorandum. »Temps« javlja, da su zastupnici crnogorskih skupština predali konferenciji mira dva memoranduma. U jednom izjavljuju da Crnogorci, kao grana srpskog naroda, bijahu uvijek pristalice ujedinjenja sa svojom braćom iz Srbije i ostalom bra­ ćom Srbima, Hrvatima i Slovencima. Izjavljuju, da je položaj kralja Nikole postao nemoguć radi njegovog ponaša­ nja, a pogotovo radi toga, što u najno­ vije doba potpomaže neprijatelje Jugo­ slavije. U drugom memorandumu izno­ si se da država traži dolinu Drima i grad Skadar na temelju ekonomskih, ge­ ografskih i historijskih prava. Novo ministarstvo u Njemačkoj. No­ vo ministarstvo sastavljeno je isključi­ vo od socijalista većine i centruma. No­ vim ministrom predsjednikom imenovan je dr. Bauer, ministrom inostranih djela Miler, ministar vojni ostaje Noske, mi­ nistar podpredsjednik i ministar finansija Frzberger. Narodna skupština sas­ taje se danas po podne te će po svoj prir lid naložiti vladi, da potpiše ugovor o miru. Ugovor će potpisati nova delega­ cija. Sada je buknula kriza u Pruskoj pokrajinskoj vladi. Iz ministarstva istupiće neki ministri, jer se protive potpi­ su ugovora o miru. \ Njemačka se pokorava. U Kopenha­ gen je stigao telegram iz Weimara, da je njemačka narodna skupština odlučila sa 257 protiv 136 glasova, da će pot­ pisati mirovni ugovor. Iz Ziriha javljaju, da je privremeni predsjednik njemačke delegacije u Versailiesu von Hamel primio od nove vla­ de punomoć, da primi odgovor antante Njemačkoj. Privremeni predjednik njemačke de­ legacije von Hamel, koji je primio od njemačke vlade punomoći u redu, tra; Čio je jfismeho* od konferencije, da pro­ dulji Njemačkoj ro£ za 48 sati: Na "to mu je Cldm^nceau Is^rAf alijlraca od­ govorio, da je primio mjegovo ^ršmo i | da ne pristaje na produljenje roka. Nova je njemačka vlada u nedjelju na 1 veće predala mirovnoj konferenciji je­ dno dugo pismo, u kome izjavljuje, da je pripravna potpisati ugovor o rniru, ali uz rezervu i uz koncesije, koje se odnose na odgoyomost i na sankcije. Na to se isto veće sastalo vijeće Če­ tvorice, pa je odlučilo Šta će odgovoriti i poslalo njemačkoj vladi ovu notu: »Antantske države ne mogu prihvatiti ni priznati nikakovih modifikacija ili re­ zerva, već moraju tražiti od Njemačke, da dade čistu i bistru izjavu, da je volj­ na potpisati i prihvatiti ugovor o miru bez rezerva. One će držati Njemačku odgovornom za vršenje ugovora u svim utanačenjima«. »Joairnal de Geneve« primio je tele­ gram iz Berlina, datiran 23. juna, gdje se veli, da je narodna skupština u Weimaru naredila von Hamelu, d a o d m a h potpiše mir. Nijemci potapaju brodove. Posada njemačke flote u Engleskoj potopila je 41 ratni brod, a osim toga nasukala jc na kraj 18 razarača. UapŠen je njemački admiral i 1.800 njemačkih oficira i mo­ maka. Većinu brodova njemačke flote, koja Odgovorni urednik: M. Sudžuka. je internirana u Škotskoj, potopila je sa­ ma njemačka posada, povrijedivši na taj način uvjete primirja. Sada leži u mor­ skim dubinama 9 linijskih brodova, 13 krstaša i 27 razarača. Austrija ne će mira. Državni kance­ lar dr. Renner poslao je Clemenccau-uzapisnik sjednice njemačko-uustrijske narodne skupštine, koja je otklonila potpis ugovora o miru. Zapisniku je priloženo pismo, u kojem se na koncu apelira na velike sile, da donesu pra­ vednu odluku. Trebalo bi im poslati pjanog Karla ... Talijanska delegacija na konferenciji mira sastojaće se od Tiitonija, Marconija i kneza Scialoje. Italija demantuje. Talijanski službeni Presbiro demantuje sve glasove o to­ božnjim saradnjama Italije sa Madžari­ ma i Bugarima. Zašto je odstupila tal. vlada? Talijan­ ski listovi komentarišu pad talijanskog kabineta i saopćuju, da je kabinet pao u nemilost radi pitanja vanjske po­ litike. Nova vlada u Rumunjskoj. Novi mi­ nistar predsjednik Maniu izjavio je da se je bdstup Bratiania očekivao već dulje vremena. Odstup se nije dogodio radi pitanja Banata, kako su to većinom držali. Nova vlada obrazovaće se od sviju stranaka. U prvom redu riješice ag­ rarnu reformu, a onda dolazi pitanje iz­ borne reforme, koje se imade riješiti na najširoj demokratskoj podlozi. U Rumunjskoj izaziva veliko ogorče­ nje intencija savezničkih velevlasti, da se Rumunjskoj u ime ratne otštete is­ plati imovinom njemačkih podanika. Ti­ me bi Rumunjska bila silno prikraćena, jer je većina njemačkog kapitala zgod­ no investirana. Slovenska solidarnost Vlada za Slo­ veniju izdaće poziv za uspostavu i prod.uljenje Uzajamnosti između ruskog i drugih slovenskih naroda. U svim će se većim mjestima organizovati odbori, koji će raditi u ovom pravcu. Amerika za Rusiju. Kongres američ­ kog radničkog saveza otklonio je ruski sovjetski državni oblik i ne dozvoljava da se ukine sloboda Rusije. Ratni izdaci ruskih boljševika. »Echo de Pariš« izvodi, da je ruska sovjetska vlada za prvo polugodište ove godine potrošila samo za potrebe vojske 12 mi­ lijardi, dok ukupni deficit iznosi 30 mi­ lijardi. Nekoliko boljševičkih banda pokuša­ lo je da ovih dana pređe preko Dnjestra, ali su ih rumunjske čete sasvim uništile. Policija je ušla u trag nekim novim boljševičkim organizacijama. Vo­ đe su tih organizacija pohvatane i pre­ dane ratnom sudu. > Domaće vijesti. U znaku slobode. Pod ovim naslovom donosi »Srp. Riječ« ovaj dopis iz Bu­ gojna: »Nije prvi put, da se našem rzu d obrazy udara u oči. Mi muslimani u dv^me rtfještu r rezTgnaoijom trpjesmo ispade podgovOfene i pijane ruljč. -Pa strpljenju bi kraj, jer se ovo ponavlja, već po treći put. Po noći se napadaju naši domovi, straše naša djeca, šta više provaljuje se u kuće. I vlast zamahne da ureduje i zastaje. Dom Ibrahima Sulejmanpašića, pa Fahrudinbega Demirovića okaljan je psovkama grdnim iza­ zivanjima već nekoliko puta. I gotovo uvijek iste individue: Pijanice i propa­ lice. (5 redaka zaplijenjeno.) Napadači su poznati, prijavljeni, zatvoreni i od­ mah na intervenciju čuvenog suca Grgurića pušteni iz zatvora, koji je svo­ jom čašću garantovao, da su to ugledni ljudi. Napominjemo da je je jedan od na­ padača notorna pijanica i razbijač, dru­ gi čuven opasan tip i za najopasnije zlikovce, a kamo li za poštene ljude, kažnjavan u bezbroj puta policijski, treći je ležao u Zenici nekoliko godina za ubijstvo. Vlada bi trebala i treba, da naredi tamošnjim »gromovnicima* (2 reda zaplijenjeno), a pogotovo kad zna da su to vazda bili mirni i dobri građani naši. Ovakvi slučajevi prevršuju svako strp­ ljenje i mi ćemo preduzetl kužne korake na višem mjestu, ako se tome provociranju i sramoćenju ne stane na put. Dakle, gospodo! Javna blagodarnosL Mjesni odbor »Jug. Muslimanske Organizacije« u Nevesinju smatra osobitom svojom dužnosti, da u ime svih muslimana grada i kotara putem javnosti zahvali musli- , i Bfoi 49 Број I /manskom zanatlijskom društvu »Ittihadu« u Mostaru, koje je prvo pružilo mai ferijalnu pripomoć našim opljačkanima, što su ostali -u velikoj bijedi i nevolji, i darovavši im svotu od 12.000 K. zato odbor apelira na svu jugoslar vensku braću bez razlike vjere i plcmcna. na sva naša društva, organizacije i t. d., da se ugledaju u plemenitu susret1 Ij.vost »Ittihada«, te da tako i oni poi mognu svojoj nastradaloj braći. U Nevesinju dne 13. juna 1919. Tajnik: Predsjednik: ! Hajrović Redžeb. u. z. Šaćir Kazarić. jača; seljaci su se vozili, kako još i da­ nas od svojih udaljenih dvorova u svo­ jini prekrasnim šarolikim vozilima samo za tu svrhu ureden/ima — do crkve; poslije propovijedi ostali su zajedno i pili do mile volje rakiju, koju su sobom donijeli ili im je župnik darovao. Žene su zajedno jednako pile. Zakonski propisi, kuji su u Švedskoj uvedeni, da se uživanje rakije smanji lili nekoji propisi, da se uveća — protegnuti su također i na Finsku. Pučanstvo se upoznalo sa švedskim krunskim monopolom stvore­ nim po kralju Gustavu III. sa svim nje­ govim manama, prema kojemu je u iza toga slijedećoj reakcionoj periodi bilo i Plemenito djelo. Ne mogu a da pred dozvoljeno neograničeno pečenje rakije, I javnost ne iznesem vrijedno i plemenito U god. 1809. priznao je svečano ruski j djelo »Kluba islamske omladine« u Ma­ car Aleksandar I. finska prava i ovla­ glaju, koji je svojim nastojanjem saku­ stio zemaljski sabor, da u unutrašnjoj pio primjernu svoticu novca sa preko upravi sam odlučuje. No pošto su se on 2 q zahire i porazdijelio je među grad­ i njegovi nasljednici bojali utjecaja na­ sku sirotinju, čime joj jc oblakšao ove rodnih poslanika na njihova prava, nije mubareć postne dane.. sazvati sabor sve do god. 1863. tako, da Fukara će se vazda zahvalno sjećati je zakonodavstvo o uživanju alkohola ovog dana, a Svevišnji će nagraditi sve ostalo preko 50 godina nepromijenjeno. one, koji su ovo nastojanje ma kako Budući da je g. 1809. seljacima bilo pomogli. Ed. T. dano pravo pečenja rakije, to im se mo­ Deputacija naših željezničara. U Beo­ ralo i dalje dopustiti unatoč velikom zlu, grad jc stigla deputacija željezničara iz koje je uslijed toga nastalo. Tomu zlu Bosne, koje je primio ministar Vulović. nastojalo se predusresti što većim po­ Deputacija mu je predala spomenicu. rezima; no pokazalo se ipak, da nikaMinistar je obećao, da će molbu željez­ kovi zakonski propisi ne pomažu. Vlada ničara radi premještenja u Hrvatsku i je pokušala skratiti i vrijeme u kojem Vojvodinu po mogućnosti uvažiti, u ko­ bijaše dozvoljeno peći rakiju. Za vrije­ liko to dozvoljavaju interesi službe. — me velike skupoće zabranila je vlada (Presbiro.) uopće peći rakiju, da se sve žito ne uBosanski željezničari priređuju u ne­ potrijebi za rakiju. Postupalo se svom djelju dne 6. jula o. g. veliku pučku za­ strogošću protiv pijanaca i izvršivanje bavu na Ilidži. Zabavi će sudjelovati i gostiončarskog obrta bilo je u mnogom neka pjevačka društva, pa Sokoli. Čist ograničeno. Ali ipak bez promjene u dobitak namijenjen je potpornom fon­ zakonodavstvu _nije se moglo postići du Udruženja željezničkih službenik^ zadovoljavajućih rezultata. 1 tako su se S. H. S.«. Ima Izgleda, da će Sarajlije morali god. 1863. prigodom sakupljenog u velikom broju, da učestvuju tom tesabora dapače i zastupnici seljaštva uferiću željezničara na Ilidži. vjeriti, da se sa sistemom vlastitih pe­ cara mora prestati; četiri staleža stvo­ rili su zakon, da vlastito pečenje rakije mora posvema prestati tako, da je taj zakon bio temeljem i današnjem zako­ Borba protiv alkohola u Finskoj. nodavstvu o pečenju rakije. Naglašujem 1910 . bilo je u Finskoj samo 21.500 tu činjenicu, da je pravi rat protiv alko­ analfabeta. Od toga otpada na sljedbe­ hola kako u Finskoj tako u Švedskoj i nike ortodoksne ruske crkve 19.321; to Norveškoj tek počeo kada je zabranje­ su dakle ili Rusi ili Finci pod ruskim no slobodno pečenje rakije. U Švicar­ utjecajem. skoj iskusili smo isto. Tako dugo, dok Politički su odnosi Finske poznati. se seljacima dopušta da svoje plodove Nakon toga što je zemlja stoljeća pri­ slobodno peku, tako dugo ostaje naš mo­ padala Švedima i tako reći bila švedska nopol alkohola jedan nesmisao i ne mo­ predstraža protiv Rusije, došlo je god. že limati nikakvi protualkoholni utjecaj. 1808. do odlučnog poraza švedskog oružja. I ovaj junački otpor hrabrih Fi­ naca opjevan po Runebergu bio je uza­ ludan. Na zemaljskom saboru u Borgaaa 1809. priznaje car svečano finski Sa nogometne utakmice. U nedjelju 22. o. mj. igrao je »Hrvatski športski ustav; zemlja nije bila isključivo ruska klub« sa »Muslimanskim športskim klu­ provincija, nego je imalo pravo samo­ određenja za sve ono što se ticalo nje­ bom« nogometnu utakmicu na igralištu zine unutrašnje uprave. Ruski su carevi prvoga u Kovačićima. Rezultat 3 : 1 u korist »H. Š. K.«. Ovo je prva utak­ kroz čitavo prošlo stoljeće .poštivali ugovor načinjen god. 1809. unatoč neko­ mica ove godine, kod koje se nije moglo jim pokušajima za rusificiranje zemlje. opaziti ni s jedne, ni s druge strane ni­ Naprotiv toga nije sazvan finski sabor kakve surovosti i nekorektnosti. Radi kroz dulje vrijeme. Istom god. 1863. mo­ lošeg vremena bilo je igranje oteščano, a jedanput je i prekidano. I ako je »M. gao se je po prijašnjem švedskom uŠ. K.« jedan od najmlađih Športskih stavu sakupljeni sabor ponovno sastati u kojem su osobito bila zastupana če­ klubova sarajevskih, pokazao je za tiri staleža: plemstvo, svećenstvo, gra­ kratko vrijeme prilično dobar napre­ dak. S toga se ovaj rezultat za »M. Š. đanstvo i seljaštvo. Poslije ruske revo­ lucije od god. 1905. doživjele su stare K.« može smatrati povoljnim tim više, što je jedan od najvremijih igrača radi finske .uredbe znatne promjene. Mjesto sabora sa četiri staleža uvedena je jed­ bolesti bio odsutan. na jedina na temelju općeg izbornog prava izabrana komora. Izborno pravo bude protegnuto i na žene, koje u Fin­ skoj ne samo mogu glasovati, nego biti i birane. Gradska aphovizacija Sarajevo.__ Ali zemlja od tih novih demokratskih uredaba nije imala nikakove koristi, jer NABAVA BRAŠNA. jc odmah nakon revolucije 1905. u Ru­ Potpisanoj aprovizaciji treba oko 50 siji nastalo reaktivno doba, gdje su sta­ vagona sortiranog pšeničnog i isto to­ re finske sloboštine postepeno i sisteliko kukuruznog brašna ili oko 100 va­ ■ ' iski bile ukidane. gona samoga pšenčnog sortiranog braš­ Mali se narod morao pokoriti, jer je na sa liferovanjem u partijama po 12 bio bez moći i oružja, ^ato je razumlji­ vagona sedmično počevši od 20. jula vo, da jc posljednja (najnovija) ruska o. god. revolucija s veseljem pozdravljena i da Interesenti neka izvole podnijeti svo­ čitava sadašnja politika Finske ide za je ponude najduže do 2. jula o. g. Grad­ tim, da se potpuno odcijepi od Rusije. skoj aprovizaciji u Sarajevu. Da vidimo historiČki razvitak borbe protiv alkoholizma u Finskoj. Do god. 1809. je historija Finske, — jer je bila švedska provincija i na području alkohon-zrm i Svechkom ti u<koj vezi. soljdno zidana, u Muslimanskom dije­ U 16. stoljeću je rakija uvezena u zem­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ lju i nadvladala je običajno piće pivo i medicu. Pijanstvo je preuzelo mah. Pr­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ vaci i odličnici prednjačili su zločestim lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom primjerom; povjesničari pričaju o pijabaštom, vodovod i električna rasvjeta. čama ,u kojima su biskupi, vladini na^ Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, mjesnici i drugi odličnici Igrali glavnu Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 4-5 ulogu. Nedjelja bijaše određeni dan pl- Zdravlje. Šport O G I AS I: : • ■ 1 , > ( Prodaje se kuća!!! | ’ I I ; . I Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/243b63f13c0058476b75dc12987da396.pdf 0000c62f4eadd561e5ff04ad241eeb25 PDF Text Text POUKA ZA NAROD Prilog 49. broju „Pravde", glasila Jugoslav. Muslimanske Organizacije. Вг. 4. U Sarajevu 27. Ramazana 1337. (26. juna 1919.) Radosni dani. Sveti Ramazanski dani prolaze. Provedosmo ih u ibadetu, moleći dragoga Allaha, da nam farz kabul učini. Amin! bada nam dolazi naš mubareć Bajram. T dosada* smo Ramazan postili i Bajram dočekivali. Naši starci još dobro pamte ona stara vremena, kada ве bijaše ovakih burnih dana i velikih briga za svagdanji opstanak. Naša zrelija omladina još će bolje zapamtiti „švabin vakat", kada se — ko mladost — ne brinusmo toliko o samome sebi, dadosmo se bujici novoga vremena bez zrelijeg razmišljanja i ozbiljna napredna rada. U tom nam je švabinom vaktu došla i mnoga bolest, koja truje naše tijelo i nasu dušu, donesen nam je mnogi zao običaj, koji mi bez imalo promiSjaja prihvatismo objeručke i okužismo se i zatrorasmo. A na to dođe nesretni rat, koji zamuti čitav svijet, a i naS povede sobom u kahar, patnje i muke. Zaista je rat mora, koja mori i staro i mlado i muško i žensko. Rastaviše nam mnogog sina od oca i majke, mnogoga oca — hranitelja od svoje kuće, od svoje nejake dječice. Tako nas je rastavljene dušmanin gonio daleko, vrlo daleko, gdje nikad nijesmo ni u snu mislili, da ćemo se po tuđim neznanim zemljama prebijati od nemila do nedraga. I to sve onamo gdje topovi riču, šrapnele i granate pucaju, onamo gdje se naša nevina krv proljevaše kao na kasapnici. A kakvo nas je još veliko zlo klalo ovdje u mirnoj kući! Odnesoše nam i iscijediše eve, što imadosmo. A ti se, brate, pitaše za koga ja ovo patim, za što ovo ja srcem u ljuti boj, u smrt?. .. Muslime, težaČe, brate, gore glavu! Ne kloni dušom! Dragi će Bog dati, pa nam neće to sve biti uzalud. Evo dočekasmo dano, koji se zbilja mukom, znojem i teškim pregaranjem izvojevaju. I drugi narodi koji danas slave slobodu i mir svoje rođene zemlje, svoje domovine, pregaraše i vojevaše godinama i godinama, dok dočekaše oslobođenje ispod tuđega, teškog jarma. I mi smo dočekali evo oslobođenje svoje domovine. Imamo svoju vlastita državu, u kojoj se čuje samo naša materinska riječ, u kojoj će se čuti i tvoj glas. Jest, i ti si za nju vojevao i ti si za nju krv proljevao i ti si mnogo pregarao. Ovaj nam Bajram dolazi kao prvi dan ljepše nade u bu­ dućnost. Daj Bože, da nam bude sretan i hajirli! Daj Bože, da nam omili ova naša stara djedovska zemlja, ovaj lijepi slatki kućni prag. Da nam, čestiti težače, tvoj sjajni plug u našoj oslo­ bođenoj zemlji zasije zrno, koje će nam donijeti lijep berićet, slatki naš hljeb, da nas u miru i rahatluku hrani i oda zla brani. U takoj misli, u takoj nadi, želeći od dragoga Boga, stištemo ti, brate, desnicu ruku i od svega ti srca kličemo: „Bajrami šerif mubarek olsun!“ Težače, ne ispuštaj zemlje iz šaka. God. I. Šta je Muhamed Alejhi­ selam govorio o nauci. 1. E1 ilmu faridatum ala kj u 11 i m u s 1 i m i n ve muslimet i n«, — a to se u našem jeziku veli: »Učiti je farz svakom muslimanu i sva­ koj muslimanki«. A šta je to reći farz? Farz je Božija zapovijed, koju treba svaki musliman i muslimanka da dobro saslušaju i da rade onako, kako dragi Bog zapovijeda. Ali šta smo dužni naučiti mi musli­ mani i muslimanke? Mi smo dužni na­ učiti sve ono, što nam treba da umije­ mo i mognemo izvršiti, što je dragi Bog nama zapovjedio, a naš nam pej­ gamber vruće preporučio, kao što je dijeljenje, namaz, lijepo vladanje, post, čistoća, rad (zanat, posao), zećat i dru­ go sve što je korisno insanu, da živi kao musliman ili muslimanka. Pa kao Što se drvo dok je mlado sa­ vija i kalemi na koji hoćeš kalem, tako se isto i insan uči u mladosti. Mi smo roditelji (otac i mati) dužni slati svoju djecu na nauke, da uče, da svoju dušu naukom oplemene, da ne ostanu džahilt i nijemi ko hajvan. Za tu ćemo duž­ nost i dragom Bogu odgovarati, pa blago li se onom roditelju, koji svijetla obraza dođe pred Boga, velikog suca sviju nas. 2. »Utlubul ilme ve lev bis — sin!« — a to se kaže na našem je­ ziku: »Traži nauku pa makar u Kini (Činu). Kina je zemlja daleko od Meke, gdje je Muhamed Alejhiselam živio. Ki­ nezi većinom nijesu ni 'muslimani ni kršćani (hrišćani), niti vjeruju jedinoga Boga«. Tom je rečenicom Muhamed Alejhiselam htio reći narodu: Tražite nauku, učite pa makar to bilo daleko od svoje kuće (ako nemate prilike kod kuće); poslušajte korisnu nauku makar i od onoga, koji nije musliman (ako ne­ ma u tvojoj blizini muslimana), da te nauči: uči svaku nauku, koja ti korist! a od nje nema štete ili na ovom ili na onom svijetu. A šta ćemo mi danas sebi reći? Jesu li naši stariji udovoljili ovoj zapovijedi? Nijesu. Pa daj, da barem mi svoju dje­ cu šaljemo na nauku u školu u kojoj hodža uči što našemu djetetu od vjere treba, a učitelj uči Što nam treba, da se umijemo snaći kao ljudi u svojoj kući i na svojoj zemlji. Gdjegod ima škola �Strana 2. POUKA ZA NAROD. nije od nas daleko; gdje je nema valja I dari. Evo našim seljacima slike i puta k seljačkom napretku i blagostanju. iam nastojati, da je iniadnemo, pa, ko Podignimo seljačko gospodarstvo. Sva­ traži I nađe, s dobrom se voljom mnogo ki će seljak dobiti dosta zemlje za pri­ može polučiti. Glavno je, da na vrije­ stojno življenje. Ali ćemo trebati bolje me Šaljemo svoju djecu na nauku, da obrađivati nego dosado i bolje orati i ne zakasnimo, jer staro se drvo ne sa­ bolje đubriti (gnojiti). Da nam se bude vija. I namaz, koji se sa uzurom pro­ isplaćivalo, moraćemo osim žitarica pusti, može da se naklanja, a jedan dan sijati više šećerne repe, repice, konop­ od nauke kad se propusti, više se ne povraća. Lijepo nama muslimanima o lje i drugih usjeva, pred kojima je naš ■aučavanju djece veli naš pjesnik Safseljak strepio. Te su nam stvari neop­ vet beg Bašagić: hodno potrebite, a budemo li ih htjeli »Djeca bez škola — imati, morat ćemo ih i obrađivati. Va­ Siročad gola! ljanom će obradom te stvari i uspijeva­ Narod bez djece školovane. ti, pa će se ljudi brzo uvjeriti, da i više Narod je, koji budućnosti nema, nose nego samo pšeinca i kukuruz. U Narod je, kom su odbrojeni dani, većini će krajeva morati seljak da zami­ Kom se više glave kobni udes sprema, jeni dosadanji kržljavi hajvan zdravom Da ga utaman!.« i boljom pasminom. U nekim općinama bjelovarske županije više vrijedi jedno tele nego drugdje po tri krave. Bolja pasmina stoji više truda, ali se i bolje isplati. Od boljih ćemo krava imati i Sjekira i držalica (sjckirište) živjeli boljeg i više mlijeka. To će nas prinusu u prijateljstvu, zajedno su radili i za kati, da osnujemo mljekarske zadruge, posao bili prikladpi. Ali gle, jedamput a one će nam nositi lijepe kamate. Posa zavade i raziđu; sjekira je ležala u kazaće mi tkogod na tolike propale jednome, a držalica u drugom kutu. Ta­ mljekare, ali taj zaboravlja, da je za« ko prođe dosta mnogo vremena, a o uspjeh mljekara prvi uvjet dobre krave4 izmirenju ni čuti ne šćahu. Sjekira je u muzare, a tih smo malo imali. Da nam tom zahrđala, a držalica istruhnula. hajvan bolje uspijeva, sijaćemo više Kad ih u takvom stanju gospodar nadjeteline i repice, a jer ćemo držati kra­ đe, reče ženi: »Ovu zahrđalu sjekiru ve više u štali, davače nam više gnoja baci u magazu među ostalo željezo, a (đubreta), a to Je opet hrana i podloga ovu truhlu držalicu spali na ognjištu. zemljištu, da bude plodno. Tako rade Sjutra ću u čaršiju, pa ću kupiti novu napredni seljaci u drugim zemljama. sjekiru, a usjeći ću novu držalicu«. Zar ćemo sami m! plesti kotac kao i otac? Ali su drugi narodi došli do ovoga blagostanja prosvjetom. Moraćemo sto­ ga i mi podići još na hiljade škola i u škole djecu točnije slati. Mnogi naši Ovdje iznosimo jedno poučno štivo o ljudi misle, da je dosta, ako dijete po­ težačkom napretku, što je izašlo п »Se­ zna slova i već nakon par godina vade ljačkim Novinama«. ga iz škole, da im čnva hajvan. Škole treba podići. Trebaće po zimi urediti »Prije kojih sedam godina dođoh п škole za momke I djevojke, i kojima selo Kavečevac kod Nove Gradiške. će se učiti svemu, što je potrebno za Usred sela diže se kuća, na kojoj piše: život. Ne bi smjelo biti kuće bei do­ Zemljoradnička zadruga i mljekara. Je­ brih knjiga, koje napućuju težaka u po­ dan me od seljaka uvede unutra, da po­ slu. Više bi se seljaka trebalo da udru­ gledam njihov rad i gospodarstvo. Sje­ ži, pa da skupa drže i koje veće novine. de unutra ljudi, čitaju’ngvine, razgova­ Kad čitate štogod, otvorite dobro oči I raju, piju ne rakiju, nego malinov sok pazite, piše li to prijatelj ili neprijatelj. (Serbe). Mljekara proizvodila sir i ma­ Sto ne razumijete, pročitajte i dva pa­ slac, koji se Izvozio čak u Njemačku. ta. Ako i onda štogod ne razumijete, U dvorištu radila velika vršaća maši­ otiđite i pitajte pametnijeg od sebe. Ne na, vlasništvo zadruge.j Povede me taj živite u bludnju ne tapajte po mraku. seljak, imenom Kovačević, u svoj dvor. Čovjek treba da uči, dok je živ. Valjaće Kuća čista, štale još ljepše od naših ku­ jednom i po našim selima otvarati či­ ća. U Štali sama čista pasmina. Kraj taonice mjesto kahvi 1 birtija, gdje ć« svake krave na zidu cedulja, na kojoj se čitati i čuti, šta pametni kažu. Takva piše čitav životopis krave, čim je hra­ će se društva trebati osnovati u sva­ ni, koliko daje mlijeka i koje jakosti. kom većem selu. Braća ih Slovenci 1O hrani za marvu, žitaricama i dru­ maju na stoti« i zato su oni pametniji gom držao ml taj seljak čitavo preda­ od nas, premda ih ja mnogo manja. U vanje. Kad sam ga zapitao, kako on to svakom selu treba naći sobu, u kojoj sve zna I kako su se oni tako podigl1, ćemo se sastajati petkom po podne 1 odgovorio ml, da su mnogo čitali, slu­ čitati, porargovoritl ee, slušati pamet­ šali predavanja pametnijih ljudi i uz to bili u Danskoj, Nizozemskoj i Švicar­ nije od sebe, mjesto da idemo u kahvu ili još gora u birtiju 1 trujemo dušu I skoj i vidjeli, kako tamo seljak gospo- Sjekira i držalica. Kako će seljak napredo­ vati. Broj 4. tijelo. Na ovaj ćemo način odgojiti se­ ljaka, koji će onda doći u sabor, župa­ nijske i općinske skupštine i tamo znat! sami iznijeti svoje misli i seljačke traž­ bine. Imamo među današnjim svjetskim političarima ljudi, koji su od običnog radnika postali ministri. Sam su se di­ gli svojim umom i svojom ljubavlju za prosvjetom. Zar će seljaci zaostati za radnicima? Seljaci, čitajte i gledajte po svijetu, da već kod prvih izbora bude mogla naša stranka poslati i u sabor većinu težačkih prijatelja. Kad budemo imali više prosvijetljenih seljaka, onda će nam uspjevati i sve naše gospodar­ ske i seljačke zadruge i blagajne. Onda ćemo se brzo stresti nekih mana i poro­ ka, koji su nas upropašćivali, onda će­ mo i više paziti, koga ćemo birati u razne odbore. To će biti osobito važno, kad dođe do autonomije općina, no • tomu u posebnom članku. Vrijeme je novac. U nekom gradu u Americi dođe je­ dan čovjek u jedan dućan i upita slu­ gu: »Pošto je kilo ove robe?« Slugi mu reče: »Dvije krune«. »Hajde ti zovni svoga gazdu, on će meni zasigurno jeftinije dati«. Sluga zovne gazdu. »Po­ što je kilo?« — upita kupac. »Dvije krune i po«. »Idi, molim te, ne šali se, sad tvoj sluga zaiska dvije krune, a lj­ eto po krune više«. »E«, — reče gazda, — »vrijeme je novac«. Ova zlatna rečenica u svakoga Ame­ rikanca stoji na vratima. M. Alija Nametak. Zapalenje pluća (sandžije) Naš narod mnogo boluje od zapalenja pluća (»sandžija«). I to ne samo djeca i stari ljudi, nego baš i čeljad u najboljim godinama — kad su dakle za rad najsposobnija. Bolest se javlja cije­ le godine, ali ipak više u poznu jesen, a još više s rana proljeća. Zapalenje pluća vrlo je teška bolest. To i sam narod zna, pa će zato pri pre­ gledu bolesnika vrlo često Ijekara sa strahom zapitati: »Je li zapalenje?« — ili: »Da samo nijesu »sandžije«?« a taj strah njegov je osnovan. 1 ako se od zapalenja pluća ne umire mnogo — na­ ročito u zrelim godinama — ipak je to jedna od najtežih bolesti za čovjeka. Do skora.se mislilo, da je zapalenju pluća jedini uzrok nazeba, dakle samo onaj može od te bolesti oboljeti, koji nazebe. Novijim ispitivanjem pak utvr­ dili su Ijekari, da i zapalenje pluća spa­ da u red prelaznih bolesti. Zapalenje pluća počinje obično izne­ nada: — neočekivano i naglo. Čovjek u najboljim godinama, do malo prijo čio, zdrav i raspoložen, dobije na pre- �Broj 4. jac jaku zimu i drhtavicu (groznicu) - često tako žestoku, da zubima cvo­ koće i cijelim se tijelom trese. Soba topla ili baš pregrijana, a bolesnik osje­ ta toliku zimu, da ga moraju jorganima i jastuci;:’ ■ pretrpavati. Zima i drhtavi­ ca tr.,. sahat-dva, pa ga onda obuzme jaka vairuJttna. Lice mu pocrveni, oči se zažare, žeđa ga mori, sroe mi ne­ mirno i brzo bije »da iskoči«, a i ri­ kama i nogama osjeća tald umor 1 to­ liku malakaalost, da sa Jedva aa eofama drži ili з postelje diM U tome si jave i bolesne pojave od aamih ple­ la. Cim bolesnik dublje pothvati da dkJe, oejeti u grudima neku bol ili ipravo neke žigove i probadanje, кжо da fa neko vrhom noža u pluća tiče, pa Mto bai i počne brže i površnije dlhafl, I teško i isprekidano govoriti Dihanje I govor draže ga na kašalj, a kašljem početka jedva pomalo izbaci neke akotine. Ta hrakotina je krvava i !•^da kao da je s pekmezom ili s rđom miješana (rđuština«). Poslije je sve »e i više rujata. Međutim vatra nikane popušta, a često je tako žestoka, bolesnika baci u bunilo. Dihanje po­ lje sve teže i teže; kašalj sve jači • nosniji; a nemir i malaksalost bolekova sve jača. To stanje traje oblčnekoliko (6 do 10) dana, i za to vriie cijela porodica strahuje za život lika. Nije šala: ne da mu dihati. Gdje bolest pođe na bolje, slika joj se naglo i na prečac za 7 ili 8 dana iz­ mijeni. Mjesto isprekidana sna u zano­ su bolesnik duboko zaspi i poduže mir­ io spava. Još za vrijeme tog sna iz­ bije obilat znoj po njemu, a i vatra >očne naglo opadati Poslije nekoliko jahati tako »zdravog sna« budi se 1 osjeća se mnogo bolje, nego do sada. Vatra gotovo sasvim popustila, dihanje sasvim lako, a i izgled mu mnogo ved­ riji. To vidi i porodica, a Ijekar je onda radosno izvijesti, da je »kriza« sretno prošla. Ali biva i drukčije. Cesto sa desi, da bolesnici u najboljim godinama, a još Češće i starci, od zapalenja pluća već 3., 4. ili 5. dana bolovanja svrše. Pogdjekada se opet bolest ne okrene za­ dugo na bolje, nego se otegne — nedje|ama pa I mjesecima, dok bolesnika ili ве savlada, ili dok se na nju ne navrae još koja druga bolest, koje će dugo I lugo ležati, pa i umrijeti. Uzima te, da •d 100 bolesnika ia zapaljenjem pluća 1 srednjim godinama umre njih 20. Afi 1 eni, kori ozdrave, izdržali su teški bolest, I moraju se dugo čuvati i njego­ vati da oronulo zdravlje povrata. Vaš samo ime »zapalenja plaća« kaкје, da je to bolest pluća ili bijele diigerice. Plućni mjehurići, koji se pri običnom đihanju pune vazduhom, napi­ to »o I zatisnu u toj bolesti nekom poItšćom gnjiladinom, pa to ameta dilia4u. Ti gnjjlađlnu (»rđuštinu«) mora boteeoU Masnije ubreo Ш kašljem iebacH, POUKA ZA NAROD. Strasa 3. ili ee ona mora rastvoriti i razići (usi­ zime u polje i u igru, te oznojeni a usati), da opet vazduhu mjesta ustupi morni i ne osjete kad duhne hladan Gdje pođe na bolje, to se ubrzo svrši, vjetar ili kad zagrijani na hladnoj zem­ i pluća se opet raščiste, te počni pra­ lji leže. Naročito valja s proljeća čuvati vilne raditi. od nazebe djecu. Ne mislim ovdje, da Po sebi se razimije, da je м tako teš­ se djeca zatvore medu četiri zida, ne­ koj I opasno! bolesti najpreči Ijekar. go da se i puste na izvan, ama neka Gdje ga nema i mjestu, bolje ga je kući se na njih pripazi, da ne zebu. pozvati, nego bolesnika mučiti I njemu »Narodno Zdrav*#«. nositi Takav bolesnik ne podnosi kre­ tanja, oego traži što više — mira. Gdje se nikako ne mole do ijekara Moći, ti valja da se oko bolesiika samo Ono se dvije žene srele na jednoj us­ razuma# i obasrtve osobe. Bolesnika koj platici (daski), koju su ljudi tu po» valja odmah u postelji smjestiti, da lo­ postavili, da mogu preći preko potoka. gom leži — I to (ako je ikako mogućno) i prostraiol, vidnoj, zdravoj sobi, koju -Jedna pošla amo, a druga na Onu stra­ nu. »Miči mi se s puta!« — dreknu jed­ treba češće provjetravati. Bolesničku na noseći na sebi iz mlina mješinu mlk postelju valja tako namjestiti da se bo­ va. »Makni ti, mučenice, ja sam prva lesnika može e obje strani slobodne prtstapiđ. Prostor gdje bolesnik leži, ne naljegla«, — dobaci druga noseći na sebi breme suharaka. »Makni bona, ja smije biti pregrijan, nego uvijek pod­ jednako i umjereno topao. Kad se peć sam starija«, viče ona prva, a druga loši, valji na nju namjestiti činiju s vo­ joj isplazi jezičinu i izbaci: »Miči ti, ku­ đom, da vazduh vlaži, kako bi bolesnik kavice, ja sam preča«. Tako one riječ lakše dihao. po riječ, pa se stanu među se gurati Protiv vatre, probadanja (»sandžija«) U to se platica omakne, a ono obje i teškog dihanja prave se bolesniku trehnu u potok. Tako se vazda događa tvrdoglavim. vlažni oblozi oko grudnog koša. Umoči se u vodu poveći peškir, iscijedi da ne kaplje, obavije ee podvrsto oko prsiju i plećaka, pa se onda pričvrsti drugim, suhim zavojem — tako, da mokar dio (Stara priča.) nigdje ne proviruje. To valja izvršiti vješto i brzo — naročito zimi — da Neki seljak otjera u grad na pizae bolesnik ne ozebe i da se mnogo ne žita I krumpira, da proda. Kada je do­ muči Obloge valja 4—5 puta za 24 sa­ šao na čaršiju, istovari robu a konje bata mijenjati (noću jednom). povede u han, da se tu odmore i na­ Bolesnik obično s početka ništa ne hrane. Lijepa su tu bila tri konja: do­ jede, i ne treba ga mnogo ni nudili. rat, alat i zekan. Povezani za jasle je­ Daje mu se samo tečna hrana: mlijeko, dan do drugoga počnu se konji među se čorba, rovita jaja i t d. Pomalo mu se razgovarati. daje i vode. Još je bolje, da mjesto vo­ »Vala, braćo, jest lijepo u gradu« — de uzima limunadu ili vodu sa sokom reći će prvi zekan. »Gledajte, molim od malina. — Sto više dobije Čista vazvas lijepih u njemu ulica. Eno, vidjeste đuha, tim će mu bolest prije na bolje li malo prije, sretosmo onu našu dvo­ poći I lakše će je podnositi. Ali se ni­ jicu braće, što vuku ona lijepa grad­ kako ne smije dopustiti, da se bolesnik ska kola za sobom. Kako li su on! ugla­ sa zapalenjem pluća ii postelje diže, đeni, kako li se lijepo svijetli horma na ih Čak i iz sobe izlazi njima! Od dragosti bi ih gledao. A nit mi šta nosimo na sebi; ta prosti, če­ Kao što rekoh, zapalenje pluća dobimerni samar. A i ovaj mi otrcani Jular jaju mahom ona (klicom već raražena) već na nos izišao. Pa još daj gazi po lica, koja bilo pri napornom radu, bilo kaljavim seoskim putevima i planin­ inače drugom kojom prilikom nazebu. skim stazama. O, majčice, samo da me Zato se valja naročito nazeba čuvati. Osobito se valja čuvati hladnoće onda, hoće moj sahibija prodati u grad...« Dorat i alat, stariji njegovi drugovi, kad h čovjek oznojen, a baš u tome mudro salušali zekanov govor, pa će naš svijet mnogo griješi. Izađu polu-goli mu onda dorat: 1» pregrijane sobe na vjetar 1 ciču zi­ »E, moj braco, n 11 © sve zla­ mu; razgriju ee često veseljem a bog­ to, što se sja. Ne misli, da i u onoj me 1 pićem ne raznim sijelima 1 sastan­ gradskoj uglađenosti I sjaju nema jada cima, pa se onda po najgorem vreme­ i čemera. Da ti je samo upitati oni nu daleko kući vraćaju; legnu umorni i oenojerđ na hladnu zemlju 411 u vlažnu našu braću, o kojima ti sad pričaše, da "vuku ona »lijepa« gradska kola. Ne­ travu I t. d. —. pa je li onda čudo, ako moj, da te oči varaju. I dosada ie svijet ih »prostrijeli« — ako ih odmah poslije bivao po selima, pa da je bolje u gradu, toga počne tištati i probadati?! ne bi niko živ ostao u selu ...« Jod bolje valja djecu od naglih pro»Ne bih im ja dao svoga zevka«, na mlent i nazeba čuvat! —* naročito s poz­ to će opet alat, prekinuvši doratov go­ na jeseni I runa proljeća. Topli i blagi vor, — »samo kad pomislim uu onu na­ mučan! arad izmame Ih poslije duge I Dvije inačije. Nije sve zlato što sja. �Oma A šu širinu u selu, na naše lijepe livade i čajire, pa na naše lijepe vode... O, o, budalo, zekane, što je i tebi đavo zavr­ tio mozgom! A sjećaš li se bolan, naše a 1 a š e, kad no nas ljetos u planinu bez julara puste naše sahibije, pa onog ve­ selja 1 teferiča.. .« »Sve je to lijepo, ama prosto«, zaintačio se braniti zekan. »Znaš, da bi ja sto sela dao za ona lijepa, svijetla grad­ ska kola 1 za onu sjajnu hormu.« »E, da Bog da ti se želja ispunila«, — reče na to Ijutito dorat te i on i alat ušute 1 mimo počeše griskati sijeno iz jasaja. U to dođe njihov sahibija sa ne­ kim trgovcima u štalu. »Evo« — veli seljak — »ovoga ću vam zekana pro­ dati Dobar je i jaki konj, samo nije za me radi toga, što je jogunast, a baš bi bio dobar za vaših gradskih kola.« »E, koliko ga cijeniš?« — upita trgovac. — »Deset dukata, ama ni paru manje« — reče seljak. — »Bože s hajrom!« — reče trgovac, davši seljaku novac, a ze­ kana povede sa sobom. — Kada to do­ rat 1 alat vidješe, gledaše za svojim drugom kimajući glavom. Ali čudnovat je dever na svijetu, čudnovata je sudbina ljudi, pa i hajva­ na. Mnogi je kriv, pa radi svoje nepromišljenosti dođe u patnju i nevolju. Od onoga dana, kad je trgovac zekana ku­ pio, prošlo je nekoliko godina, kad jed­ nog dana isti onaj seljak, vodi za so­ bom istog onoga zekana u selo. Kupio ga, veli, od nekog kolara u kasabi, do­ duše za dvadeset groša, ama ohrdana i vrlo mršava. Kukovi mu se izbacili, povor savio, a noge pod njim klecale. Teško mu bilo i muhe sa sebe goniti. Sažalilo mu se, veli, na njega. »Grdna rano, što su ga »lijepa« kola i »sjajna« horma u gradu silno napatili« — reko­ še sažaljivo dorat i alat, kad opet vi­ dješe svoga druga zekana kako je­ dva, nemoćno pase travu po seoskoj ledini. Tako biva svakome, ko se asi, učinj i traži hljeba nad pogačom. Ata Norće®. Zec i kornjača. Letio oro i ugledao zeca, te poleti na njega, ali zec pobjegne u jednu tijesnu draču, gdje nađe kornjaču. U toj mu tjesnoći počne kornjača gristi uho, alt on promisli: da je bolje i bez oba uha, nego bez glave. Onda on kornjači re­ če: »Ne grizeš ti moje uši, nego onaj, što se iznad mene vije«. Razvitak naše države. Mnogi misle i govore sa nekim neu­ godnim očekivanjem, što u našoj dr­ žavi nije odmah sve onako, kako bi se željelo. Neki svijet misli, da se država ar^lujf preko noći I d^ je to lahka POUKA ZA NAROD. stvar. Ali nije tako. Lijepo će nam tu stvar razjasniti članak »Razviće«, što ga je donijela ljubljanska »Domovina«, list braće Slovenaca, u svom 15. broju od 11. aprila ove godine. Taj je članak prenio bio »Glas Naroda« (prilog »Slov. Juga«) u prijevodu ovako: »Svijet je govorio, da njesmo spo­ sobni za samostalnu državu. To su, prije sviju, tvrdili Talijani, koji danas žele da nam ugrabe najljepši komad zemlje. Međutim, mi smo dokazali spo­ sobnost za svoju državu i upravljanje samim sobom time, što je u nas dobar red, i ako oko nas sve vri. Dokazali smo da smo politički zreo narod, koji razumije da vlada sam sobom i koji ne udara glavom o zid. Istina, nije ni kod nas sve onako, kako bi trebalo da bu­ de. Ali treba pomisliti, da se nalazimo u doba preporoda i da smo usred prevratnog požara, koji jc dotakao gotovo sve susjedne države. U takvoj državi, koja se sastavila od raznih zemalja iz­ među kojih je svaka bila drukčije ure­ đivana, nije sve moguće odjednom onako urediti, kako bi svi bili zadovoljni. Cesi su u tom obziru imali mnogo lakši posao, jer se njihova država sastavlja samo od dva dijela, to jest Češke s Mo­ ravskom i Slovačke. Jugoslavija pak obuhvata Srbiju, staru i novu, Hrvatsku sa Slavonijom, Dalmaciju, Crnu Goru, Bačku, Banat, Sloveniju, Međumurje i Prckomurje, a svaki od tih dijelova bio je drukčije upravljan 1 gotovo je svaki živio pod drugim političkim odnosima. Sva se mudrost Austro-Ugarske mo­ narhije i njene vlade sastojala u tome da nas je rastavljala i dijelila koliko je mogla, kako bi nas lakše zarobila i onda naravno potpuno uništila. Teška je sad stvar od svih tih dijelova napra­ viti omeđenu cjelinu s jednom jedinom upravom. U isto vrijeme, pored ovoga, vaba nam nositi zanemareno breme austrijskog gospodarstva. Imamo na va­ gone hartije bez vrijednosti — austrij­ skog novca. A najteže je breme — taiiјавбко nasilje na našoj zemlju U Madžarskoj vladaju boljševici, u Njemačkoj Austriji dižu glavu, u Rumuniji se kolju, u Njemačkoj se uništava­ ju, a u Italiji se upravo pripravljaju za to. Radi nemira kod naših susjeda obu­ stavljen je sav promet s Austrijom i Madžarskom. Bugari se oružaju. A Jugosloveni? Rade i mirno uređuju svoju državu. Ali, Jugosloveni, znamo da se država ne može uredti s nemirima, pre­ vratima i bunama, nego mirnim i smotrenim radom. Najteže smo dane već preturili. Jedino će biti teško riješiti pi­ tanje novca (valute), koji treba promi­ jeniti iz bezvrijednog austrijskog novca u naš novi, jugoslovenski dinar, koji će potpuno vrijediti. Sadašnja nesnosna skupoća prije svega nužna je pošljedica cijene novca koji je sad u prometu. Kad I budemo imali svoj novac, koji će jedr I nako vrijediti kao engleski, francuski . Broj 4. i američki, spašće i cijene živežu 1 hrani. A onda ćemo dalje živjeti mirno, i podu­ pirati upravu da uredi našu kraljevinu iznutra; onda će prestati sve trzavice, a naš će život poći pravilnim tokom. Onda ćemo istom vrijediti r na svV jeta, a naročito našoj moću prijate­ ljici Americi Velike će nas d Jve on­ da morati poštovati, što će nam mnogo koristiti pri rješavanju naše rasprave s Italijom. Onda ćemo imati pravo I da zahtijevamo u gospodarskom obzi­ ru razne pravice 1 bolja stanja, jer će tada svako rado pomagati državi koja se mirno politički i gospodarski raz­ vija«. Varalica. Bio je nekakav mladić, koji je dobro uz gusle pjevao i prijevarom hranio se­ be i dva svoja vjerna pobratima, koji su vazda s njime u društvu bili. Dođu u jedan han i reče: »Gazda! ja dobro znam udarati i pjevati uz gusle sva­ kojakih pjesama: hoćeš li dati meni i ovoj dvojici dobru večeru, a da ja tebi po vsčeri pjevam uz gusle pjesme doklen god t: rečeš »ta mi se dopada«, a ako ti ni jedna od mojih pjesama no bude po ćeifu, onda da ti pošteno pla­ tim? Handžija promisli: neka se on bu­ dala dere koliko goć hoće, a ja ću mu reći da mi se ni jedna ne dopada. Tako ugovore i ona dvojica budu kao svje­ doci. Pošto dobro večeraju/ počne pje­ vač prvu pjesmu i svrši, upitavši handžiju: »Hej gazda! dopada Ii ti se ova pjesma? — »Jok ona mene«. Ispjeva drugu, pa: a ova? — »Bos, lakrdija! ni ona«. Te oni treću dok je svoj ćeif namirio, te opet zapita: a ova dopada li ti se? — »Vala ni najmanje, u njoj ima polovica laži. Sad pjevač zapita: čuj dakle ovu, hoće li ti se dopasti: Gusle moje ne ostale puste! Zaludu li noćas trumbecate; A ti grlo mukom zamuknulo! Sto grkljana u zaludu sušiš. Kad mi valja plaćati večeru? Neće gazda vlaških besposlica Nego -hoće za večeru para... Još pjevač ne bijaše digao gudalo s gusala, a malo odušio grlom, obeseli se handžija pa zavika: »ho-o-o-! ta je pje­ sma lijepa i sasvim po mom ćeifu«. Onda putniku rekoše ona dva svjedo­ ka: Hajdemo pobratime! «— dobra noć handžja! Iz pošalica Dositija Obrađovlća. Čistu obrazu malo vode treba. Ako pravda ne pomože, krivda neće. �Li Važnost gojenja pčela L ratarstvo i voćarstvo. kod nas u Bosni i Hercegovini ne poLja se gojenju i podizanju pčela ona Gost, koja joj uistinu pripada. MnoHrže pčele, a o njima ništa više ne U, nego samo da od njih imaju med Csak. A da pčele koriste I voćarstvu htarstvu, to mnogi pčelari s glave ne Uu. S toga je neznanja na žalost naše parenje većim dijelom na niskom POUKA ZA NAROD.Stoti gi kukci tražeći hranu pupovima te gra­ ne ne mogu pridoći. Onda pak neka se, kad je cvijet otpao, koprena odstrani, pa će se vidjeti, di na toj grani neće biti ploda ili bolje nikakva roda. Vješta­ ci su obračunali proučavajući pčeliji rad i život u ulišlmia i izvan njih, đa jedno ulište (sanduk) sa svojih 20 do 30 hi­ ljada zadruga donesu voćnjaku onog kraja koristi u vrijednosti oko bCO K. 0 istinitosti voća, bilja pomoći pčela najbolje će nam reći oni krajevi, kakva im je korist bila, dok nijesu imali pčela, a kakva opet, kada su se pojedinci po­ čeli baviti pčelarenjem. S. S. Korist, koju pčele nevješto gojcne, klani donose, znatno je velika i nadнје pojedine privredne grane ratark kad se u obzir uzme još mali n oko njih, a još manja glavnica, № gojenje pčela traži. Prošao jedan pitnik kraj kopača i uOđ pčela dobivamo rojeve, med i vo­ pitao ga, koliko ima hoda do nekog se­ lt. pa ako tu korist predstavimo u dala. Kopač je kopao, lišta mu nije »dgoinjoj vrijednosti, silno će nas iznevorio, te kad je putnik nekoliko odma­ diti. Naravno da pčelar mora biti saskao, onda ga doviče, da se vrati i reče D vješt u gojenju, te gojenje t j. radmu, da ima ići još tri sata hoda. Patnik iu ulištima tako rukovoditi; da pčele ga upita: »Sto mi prije nijesi kazao«? iu kadre da svaka, pa i najneznat»Trebalo je da vidim, koliki su ti kora­ a pašu iscrpe u svojoj okolici Kao ci«, odgovori kopač. I gojitelj mora dobro poznavati način »jenja, drugih 'životinja, koje korist taose tako zahtijeva to isto i gojenje Eela. Mnogo veću vrijednost i važnost 1Uu pčele za ratarstvo, a osobito za Težača! U svakom poslu treba biti karstvo, jer one najviše oplođavaju napredan. To jest svaki posao valja kijet na Voćkama za vrijeme beharak Poznato je, da biljka, ako nije op­ olakšati, i unapređivati. Pa tako i u pčelarenju ne smije čo­ rana, ne donosi nikakva ploda, pa Lema tome nema ni roda. Oplođivanje vjek zaostati, već mora ići naprijed i biti napredan pčelar. Ne možemo na­ ■ zbiva u pogodno vrijeme pfenašazvati naprednim pčelarom onoga, koji Lm prašnika sjedne biljke na pestić pčelari sa košnicama, starom lozom ili hge vjetrom. U kišovito ili vlažno od šiplja pletenim trnkama, jerbo je od tjeme nije moguće da prašnici s jedtakog pčelarenja slaba fajda. Nema k biljke pređu na drugu vjetrom, pošto meda. ■ prašnici na biljci vlagom prilijepljePravi je dakle i napredan pčelar oL U ovakom slučaju svršavaju oplonaj, koji pčelari sa sanducima, jerbo je ■vanje — makar i neviđeno — razni tako pčelarenje puno korisnije, nego li Lresnici (kukci), koji tražeći sebi hraono prvo. Biva ima više meda. Le i pretražujući cvijetove biljaka po­ Ja znam, da to tebi ne može nikako keru vlažne praške svojim dlakovfm da legne u pamet, kao ni mome ocu. I Belom, te na druge cvjetove biljaka kao da te gledam, gdje hoćeš da mi re­ [prenesu. češ: »Afedresum efendija, ćeremejle. I Za ovaj su posao pčele od osobite Ja, — brte... ejvala ti u jaziji, saturi [važnosti. One u velikom društvu zimu i ćitabu. Ali ja znam ovo: Pčelac daje ■rezime; a kad se drugi kukci, ose, onoliko meda, koliko može, pa bio on inmbari i t đ. tek u proljeće počnu u našoj staroj uobičajenoj trnki ili u razmnožavati, tada u svakom ulištu tom tvom »švapskom« sanduku. Šta će ka pčela na hiljade. A da pčele po mu sanduk pomoći?« mobi godine istovrsne biljke ili voćke Ne, dragi moj, nije tako. Ja se dobro Iblijcću, to je na više vrsta meda dokasjećam pčelarenja svoga rahmetli dede lano, jer se uvijek u ulištima nalazi med i njegova trvora oko pčela. ■d one vrste biljaka ili voćaka, koje u Imao je vazda po desetak trnki, a ■sto doba najviše cvjetaju. meda nešto 'malo radi iladža, (dao b! I 0 oplođivanju voća po raznim kukkakvom bolesniku na dnu fildžana) a leima a najviše pčelama ako ih ima u nije imao štono riječ ui ta obraza, a Itom kraju, može se svako na ovaj uakamo li za prodaje. |:in osvjedočiti. A poznajem i svog jednog prijatelja. I Neka se prije, nego što se pupovi na I on je većim dijelom pčelario sa trnka­ ■voćkama razviju, jedna grana koprenom ma, ali te 1915. god. imao 1 dva tri san­ luko smota, đa vazduh, sunce i kiša Imbodan pristup imaju, a pčela ili dra­ duka. Pametan odgovor. Nešto o naprednom pčelarstvu. Imao je meda ne samo za hasti, nego i za obraza, a što je najglavnije: dosta ga je bilo i za prodaje. A kako nam tada zbog velikih voda bijaše godina izdala sa hranom, to on vrlo zgodno ishrani svojih dvanaestero čeljadi, a da ne prodade vola, sijena, ili možda koju njivu. Prodavao štono riječ tu na kući med po onda 12 seksera na kilu, a kupovao kukuruz tamo negdje blizu Save po 3 do 4 seksera. Ma eto more se reći: me­ dom se ishranio. A toliko se meda ne može nikako dobiti osim ako se pčelari sa sanducima. Na primjer kada je pče­ lama najugodnije, kada imaju najviše hrane, kao recimo, kada cvate lipa, pčele brzo naliju meda u sat. Sad pče­ lar • trnkama odreže sat sve do crva (legla) radi meda. Pčele bi i dalje dono­ sile med, ali nemaju u što. Sve jedno što bi ti recimo sada podbacio svoj ča­ nak, ona ne će nego u sat, koga loj pče­ lar malo prije odrezao. Biva ona mora nanovo napraviti sat. I dok pčelac s tom rabotom bude gotov, dotle lipa bi­ la- i prošla o... ho. Dok pčelar sa san­ ducima povadi okvire sa saćem u ko­ jima ima meda, pa s njima u mašinu (ali ne u onu kojom se ti neki dan vo­ zio u Sarajevo, već u onu što se med cijedi) izvrca med, prazno saće povrati u sanduke, a pčele kroz 7 dana opel napunile medom, a on opet na novo • njima u mašinu. I tako doklengod traje lipov cvat, on vadi med vazda, a onaj prvi samo jednom. Ja sam ovo pričao i svome ocu, pa nikada da mu dokažem. »Da ti sa ovom »švapskom« novota­ rijom znadeš više nego naši stari pče­ lari, koji pčelare tolike godine? Kakav tvoj sanduk kakva li mašina, Što cijedi med, a da ne pokvari sati. Ajja... To nije moguće.« To bijahu riječi njegove, kadgod se o tom pčelarstvu zapovrgnl eglen. Tako mu jednom ahbab Mehmed obeća dati vola, ako to bude moguće. Sanduka ima iz nekoliko ruku, аП naj­ zgodnija je (meni se čini) a meri k an* k a. Nju je lasno načiniti Samo je tre­ ba jednom vidjeti Ona izgleda kao i tvoj sanduk štono u njemu držite ha­ ljine u sobi, samo što je malko manji Još dolje protežeš leto, s druge stra­ ne ispod kapka prikuješ po jednu let­ vicu a o njih objesiš okvire i mirna Bosna. Svaki težak po nešto majstoriše, a kogod iole majstoriše lasno će je nači­ niti. Teže je, i to mnogo teže, plug na­ činiti, jerbo u njega nema niti ođ jeđaa pedalj ništa prava, pa đa mošel pru­ žiti konac ili metar. Isto je tako uradio i moj prijatelj. Kada uoči ogromnu korist ođ sanduke, a neimade kada načiniti novog, on po­ leti n magazu. Izabra jedan sanduk, izbaci haljine i smjesti u njega dva roja pčela. Istina bilo ja malo avađe sa že­ �Straha 6. nom za sanduk, ali se brzo pomiriše, jedne večeri, kad na sofri bijaše, kći mu stavila pun lenđer medene halve, iza koje si se mogao napucati kao na fronti. Ali ako je u tvom mjestu teško do trenice doći, ona se može i oplesti. Ja sam taku jednu amerikanku opleo. To je bilo 1915. U oči samog ovog nesretnog rata do­ đoh iz Carigrada kući. Bijah tada po­ sve besposlen. Ono pričaju, da naš pejgamber (a. s.) nekom besposleniku nije htio ni selama nazvati. Ne bijaše mi baš ugodno, alt šta ću nemam ni ćitaba, da učim (ostali mi u Carigradu), posla kakva težačkog i ne umijem, pa eto tako odlučim, da pomalo oko pčela baratam, samo da nijesam* besposlen. Kao softa, bijah ta­ da posve, ama posve bez helera, te n<s smjedoh ni pomisliti na kupovanje ka­ kva sanduka. Pa ni na trenicu, koja leži besppslena u hambaru ne smjedoh ti ni pomisliti, jer otac ne bi dao ni prosloviti. Pa sve i kada bi dao, s čim da od trenice na­ pravim. Bez halata nema zanata. Nije druge nego oplesti jednu ameri­ kanku. Vrbova šiblja ima fala Bogu dosta. Počnem. Dugo je rabota trajala. Otac je to sve iz daleka promatrao ka­ ko se patim, ali nikada da rekne, da se toga okanim. Brzo se pročuje po selu, kako ja pletem neke besposlice. Čudili se, kako to ja umijem.Nijesam haman ni učio, nego ovake valjda korpe pleo i koješta. Tako dani jedan za drugim prolazili, a ja pomalo pleo, seljaci pro­ lazili u polje sve pokraj naše kuće mahsus da vide, kako ja to pletem. Od ta­ da nikada ne bijah sam. Kad se nikom ni ne nadaš, istom oćutiš gdje neko viče: »Selam alejk!... Šta to radiš?... Ama zar ti to umiješ? Mani se ti toga, nije to tvoj posao.« Bilo ih je koji nijesu htjeli reći niti da valja, niti da ne valja, nego se ispod oka smijali i čudili mojoj raboti, a otac mi se više stidio nego iko. Za nekoliko dana moja pletara go­ tova, još pendžer i ulijepiti je. Čuo moj dobri prijatelj i ahbab M. E., mualim, da sam dogotovio i da se već pletara osušila, te mi na peškeš donio dva roja i tako ti ja smjestim obadva u svoju pletaru. U mjesto prozora, umetnemo debelo ćage i Bog te veselio. Po­ slije dva tri dana počnem zavirivati u novu pletaru, ali svaki dan, kadgod na­ đe se i otac tuđe u blizini. I on zameračio, da vidi, kako je to. Jednog dana posve se već prikuči k meni i pita: Je­ su li to one sve napravile, od kako si ih tud smjestio«. — Jesu, rekoh. — Je li to med, što se u lulicama takli? — Jest •Pa jacu li ti ga đoja one nanijele?« •Jesu.« POUKA ZA NAkOđ. »Ah!« »Nemoj vikati ah, nego reci mašallah!« — pošalih se ja malo. »Pa hoće li ti u toj pleteri stajati, znaš li?« — opet će otac. »Hoće, što neće. Gdje će naći ljep­ še?« »A bi li ti umio od trenice skovati sanduk.« »Pa bi. Što ne bi? ama kamo ti trenica. dodadoh (kao da bajagi ne znam).« »Ima brte, eno pun hambar. Još lani mi Medžid izrezao, baš je lijepa.« »Izrezao onu veliku lipu što no bila u Breziku.« »Znam« — dodadoh. »E, ama kako ćeš taj med sad izva­ diti, a da ti se sat ne pokvari?« »Lasno. Ovaj okvir spustim u maši­ nu i izvrcam i gotovo.« »Vaz gječ, molim te, to je nemogu­ će« — uplete nam se u razgovor Mehmed. koji baš sada bahnu ovdje. Do­ šao od kuće da vidi moje pčele. I on ima jedan sanduk. »Ja sam ti rekao dati vola ako to bu­ de moguće.« »Nemoj brate, puno ti je izgubiti vola, te bi se mogao ufatiti u laži. Obećaj štogod manje.« »Ma hoću, štogod ti drago«, opet će on. — Nego ćeš ti meni načiniti pen­ džer, i odmah ćeš sebi naručiti mašinu, i nemoj nikome zabranjivati kome zatrebala«. — »Pa hoću« — dodade. Iza tog je prošlo nekoliko dana. Mi se već uvjerili, osvjedočili da je zbilja pče­ lama u ovoj pletari sasvim ugodno pa možda puno ugodnije nego u samim sanducima. Jednog lijepog dana nakanio prijatelj vrcati med, ali je tada bila samo jedna mašina i to u drugom selu. Valjalo je ići i donijeti je. Poručio po me, da za­ jedno idemo. Ja se odmah spremim i odem. Donijeli smo i med provrcali. Ja sam zamolio prijatelja, da sada odemo k Mchmedu pa da na njegove oči i njegov med vrcamo. Nije prigovorio, nego odmah skočismo i put pod noge. Nađosmo ga podaleko od kuće gdje sije zob. Kada mu rekosmo, da smo pošli k njemu i radi čega, ostavi čovo dva razola nasijana, te s nama kući. Bezbeli vrane su onu posijanu zob pozobale, ali to nije pitanje. Za tih čas sc Mešan osvjedočio, jer vidje u bakrici 4—5 kila čista meda, a čitave neoštećene sati vrati opet u san­ duk. »E... Znaš šta je efendija« — po­ če Mehmed — «sutra pošalji koga po prozor, a evo ti i pare pa kako znaš odmah mi naruči mašinu.« Naručio sam mu mašinu. On je sebi i drugima načinjao sanduke i ja sam još dva načinio od trenice. Otac je još tri sanduka kupio. Svi smo se služili Mehmedovom mašinom. Moja je pletara da­ vala poviše meda nego ostali sanduci. U selu mi otada do danas rada tri četiri mašine, a ima preko stotinu sanduka. Broj 4. Sad moji seljaci posve drukčije misle o modernim košnicama, ama uvjeriš« se na svoje oči, da su one bolje i praktičnije od onih starih. Ebul Muhsln. Bolji je dram pameti, nego sto oka snage. Gorom jašu. (Narodna.) Gorom jašu kićeni svatovi, Iz gore im nešto progovara: »Ne idite, ne morite konja, Umrla je prošena djevojka, Na umoru majci govorila: »Lijepo mati svate dočekajte, Svakom svatu po boščaluk dajte, Mome dragom devet boščaluka, Nek ih nosi, neka se ponosi.« Zabilježio: Hercegovac. Tovljenje goveda. Do nedavna tovili su se pretežno sta­ riji volovi i krave, dok danas imadu najveću cijenu 3—4 godišnji mladi utovljeni volovi. Tovljenje svagda i u koje god vrije­ me ne bi se isplaćivalo, nego se is­ plati samo onda, kad gospodar može time da upotrebi stanovitu piću, koje ima u izobilju, a ne može je tako lako prodati. Ponajčešće dobro prolaze naši sto­ čari, kad slučajno dobro ponese stano­ vita paša u jesen, pa oni kupe mršava goveda i pasu ih kroz 1—2—3 mjeseca, a onda, u koliko još nisu dosta debela, dohrane ih samo u štali (pojati). Tako­ đer, tko je neočekivano mnogo zelene piće (hrane) dobio u jeseni, pa je ukisla nemogući je više posušiti i sad Ima više krme nego treba. Ili komu je repa ili krumpir bolje ponio, nego je on očeki­ vao, pa sad ima više čime da hrani. Inače, ako se računa po čaršijskim cijenama ona pića, kojom se tove odrasli volovi, tu će gospodar samo u tom slu­ čaju naći račun, ako je po 1 kg žive težine razmjerno jeftino kupio mršave volove, a debele po 1 kg žive težine znatno skuplje prodao. Kod tovljenja odraslih volova, čime se je mnoga naša seljačka kuća pono­ sila, bilo je obično najviše i najneopravdanijega gubitka uslijed toga, što su volovi dobivali bjelančevinama obilni­ ju, pa s toga i skuplju hranu, nego li je bilo potrebno. S druge strane tovljenje krava, kod tako zvanoga izdojnoga mljekaritve, koje >e svuda bolje isplaćuje, nogo ikoe je drugo tovljenje — ieplaćivaće se ј«9> bolje u takovim našim predjeli««, gdjot kne mnego livadnoga е(|ем, a eiem»4 v �POUKA ZA NAROD. Broj 4. Lia, kad bi gospodar i htio s njome Eliti. Tamo naime već muzne krave Izbivaju piću obilniju bjelančevinama, Lp je potrebno, pa se zato djelomice Ljve još dok dobro muzu; stoga se Ulije sa manjim troškom potpuno uI vc ' I U novije doba se uz povoljne cijene Logu prodati i tovljeni bikovi — i to L samo mladi, nego i stariji. To je Iraino već zato, što bikovi više i brže ■primaju na sebe tovljenjem, nego vo||ovi. To se po prilici izjednačuje: jer je Lak meso tovljenih volova najbolje i Lskuplje, pa se volovi zato za toliko kaplje plaćaju nego bikovi. Kod seljaka igra glavnu ulogu tovjenje radnih volova. Mi naime većinom kupujemo P/i—2^2 godišnje »junce«, kaučimo ih voziti i svršavamo s njima ono malo posla, što ga ima malo se­ ljačko gospodarstvo. Zato ovi volovi, usprkos rada dobro odrastu, lijepo se razviju, a obično i prilično potkože, a kad je to postignuto, prodaje ih seljak o starosti 3’/з—41/, godina, da opet no­ ve »junce« othrani. Takove volove ku­ puju tovna gospodarska poduzeća, što postoje uz gospodarske tvornice u nas i odatle tek nakon 3—6 mjesečne hra­ nidbe izađu na svjetsko tržište naši po­ znati dobri volovi. Procjena tovljenog blaga. Tovljeno hajvanče točno procijeniti nije lako. To se dade samo dugotrajnom vježbom postići. Pravi vještaci u tome jesu ponajviše mesari i oni gospodari, Ikoji prate i motre goveče, koje se tovi, [kroz čitavo vrijeme tovljenja, pa u to [doba živinče češće mjere, a napokon se o konačnom uspjehu tovidbe u klaonici osvjedoče. Na uspjeh tovljenja može se zaklju­ čiti: Vagom. Češće treba ustanovljivati težinu tovljenih goveda mjerenjem prije hranidbe (п. pr. svakih 14 dana). Vagu za stoku i vozove morala bi imati svaka općina. Obično se i od oka prosuđuju tovlje­ na goveda, a i posebnom mjerom, s po­ moću koje se mjeri objam prsine od prednjih nogu preko grebena. Na toj se vrpci nalaze brojevi, koji označuju go­ tovu živu težinu. Konačno i pipanjem pojedinih dijelo­ va tijela, tako zvanim mesarskim za­ hvatom kože na grudima, vratu, kuku, stegnu i na repnom korjenu, također se ocijeniuje tovno goveče. Iz »Seljačkih Novina«. Grad za dinar, kad dinara nema. Uputa našim težacima. Ovih je dana centralni odbor naše Jugoslavenske Muslimanske Organiza­ cije razaslao jednu Okružnicu na sve svoje mjesne odbore po Bosni I Herce­ govini, da u svojoj okolici obavijeste naš narod na slijedeće dužnosti: 1. Srne tanje posjeda. Ako se komu pojedini komadi zemlje nezako­ nito prisvajaju ili zaoravaju, neka od­ mah onaj kome je krivica time nanešena, taki slučaj prijavi starješini džemata, a ovaj neka to prijavi kotarskom sudu ili kotarskom uredu sa tačnom oznakom: kome je šteta nanešena, gdje mu je nanešena, ko mu je štetu nanio, kolika mu je šteta i neka naznači svje­ doke. Sud, odnosno kotarski ured uze­ će stvar u svoje ruke. 2. Pretrpjele štete od lanjske jeseni pa do danas ko god je imao neka I to javi starješini svoga džemata Ili mjesnom odboru naše organizacije u kasabi. Ovi će tačno pobilježiti kome je šteta učinjena, na koji način, u kolikoj vrijednosti I ko Ju je učinio. Također 1 ovdje valja da se navedu I tačna ime­ na svjedoka, jer o ovome će svemu za­ kon suditi. 3. Upozoruju se svi naši težaci, koji nemaju nikakve zemlje ili nemaju do­ voljno zemlje za obrađivanje, pa da mogu uzdržavati svoju porodicu neka se svi u svojoj kasabi prijave našem mjesnom odboru, koji će im dati upute kako će se potrebno zemljište zatražiti Time neka se nimalo ne zavlači, nego odmah neka ide u kasabu i prljavi se ljudima mjesnoga odbora naše organi­ zacije. U svim će ovim slučajevima mjesni odbori naše organizacije ići našim teža­ cima u svemu na ruku, samo je dužnost težaka, da oni u ovom smislu njima podnesu svoje tačne prijave. Težaci! Radi se o vašoj koristi, pa pođite odmah na posao! Dvije riječi našem težaku i čobanu. Lakše je bolest spriječiti, nego je li­ ječiti Posljednje obilate i česte kiše uticale su, pored ostaloga, i na odveć bujni razvitak Livadskog bilja (trava), a naročito onoga po neposijanim i ne­ uređenim oranicama. I to bilje, tako na­ glo razvijeno i puno soka, može da bu­ de vrlo kobno za stoku, koja se pušta na pašu. Od njega kao god i od svježe djeteline, može stoka lako da dobije nadam 1 tako da ugine, naročito ako joj se onga časa ne priteče u pomoć. I na­ ma već sa sviju strana stižu glasovi, da stoka u velikoj mjeri strada od nadama, te se mnogo goveče moralo preklati, a mnogo je i uginulo. Pa šta da se radi u sadanjim prilikama? Ne puštati stoku Strana 7. rano na pašu; po mogućnosti položiti joj prije paše suhu hranu i ne držati je na paši dugo i na jedan mah da jede do zasićenosti. Ama stoka ostaje gladna, reći će ne­ ko. Neka. Bolje i gladna zdrava, nego sita bolesna, a nadam je vrlo opasna bolest. To čuvanje može trajati dotle, dokle jaki sunčevi zraci ne ispare su­ višnu vlagu i bilje izgubi suvišnu sočnost. Ko traži tuđu pomoć, skupo je plaća. Šta ima novo po svijetu. Pregovori o miru još neprestano tra­ ju. Vijećanja ministara velikih sila sa punomoćnim izaslanicima raznih drža­ va i državica ne mogu još da se zavr­ še. Težak je to posao. Osim toga veli­ ke sile paze u prvom redu na svoje in­ terese a onda i izaslanici raznih država svaki se bogme otima za interes svoje zemlje. Naše granice sa komšijskim zemljama još nijesu posve uređene. S Talijanima ima najviše posla. Oni bi htjeli mnogo, a to sve hoće naše, što ni po kakvom pravu njima ne pripada. Oni traže za se najljepša mjesta na Jadran­ skom moru. Hoće naše more, što za­ pljuskuje obale naše kraljevine. Cak Ta­ lijani traže da i Albaniju (Arnautluk) kupiraju pa bi nas htjeli da opkole sa sviju strana. Naši se izaslanici u Parizu žestoko opiru tim pustim talijanskim željama. Našu su državu kraljevstvo Srba, Hr­ vata i Slovenaca priznale gotovo sve veće države u Evropi i Amerika. Sve te države idu prilično na ruku nama, to jest onako kako je pravo. T u т s k u pokušaše velesile, da po­ dijele među se. Pa po onoj našoj na­ rodnoj: čovjek snuje, a Bog odlučuje, razbiše im se osnove, pa su sada skloni da i nadalje Turska ostane. Sva je pri­ lika, da će halifa prenijeti svoj taht iz Stambola u Brusu ili koji drugi veći grad u Turskoj. To čini za to, da lakše i mirnije uređuje svoju zemlju. Turska je ušljed silnih i čestih ratova ostala vrlo neuređena, pa će sada morati upri­ jeti sve sile, da uznapreduje. A narod turske carevine to jedva i čeka. Stambol će ostati turski, ama pod kontrolom neke evropske velike države. U osta­ lom ovo sve nije još uređeno i utvrđe­ no. Ovih se baš dana bave i neki turski ministri u Francuskoj, da o tome vije­ ćaju. Rusija je još u komešanju svojih pri­ lika iza ovog nesretnog rata. Mnogi se nadaju, da će se i ta stara i velika dr­ žava skoro moći mirno sređivati, da i njezin narod prihvati nakon toliko go- �Strana 8. Broj 3. POUKA ZA NAROD. 50.000 do 100.000 K platiće 70 posto, a od dobitka preko 200.000 K platiće 80 posto. Propast bećara. Ministar financija od­ lučio je, da uništi posve stalež neženja. Listovi donose ove podatke o ministrovu nacrtu za bećarski porez; 200 kruna prvotni porez za neženje od 24. do 30. godine, onda 25% (na svako 100 kruna po 25) više za one od 30. do 40. godine, i tako dalje. Osim toga imaju plaćati ne­ ženje 100% više izravnog poreza nego oženjeni. Nadalje od cijeloga državnoga poreza općinski namet, koji je redovito veći od državnoga poreza. Neženje, neženje, ženite se ako misli­ te, da vas ovaj porez ne pretisne!.... Srebrne krune. Srebrne će se krune izjednačiti s dinarima. Na taj će način jedna srebrna kruna vrijediti tri papir­ nate. Kažu, da u našega svijeta ima do­ sta učuvanih srebrnih kruna. Ako je to istina, onda će bogme onome koje uštedio, dobro i valjati. A šta će biti od ovih kruna ođ ćageta (papira) javićemo u svoje vrijeme. dina ratovanja za mirni rad. Neke države još ratuju. Tako drža­ va Poljska ratuje sa Nijemcima radi franka, a i Cehoslovaci ratuju sa Ma­ đarima opet radi granica. I na našoj je granici skoro bilo okršaja sa austrijskim Švabama, ali naša vojska časkom osvoji ona mjesta što nama pripadaju. Sada Švabe pregovaraju s nama o miru. Dobava modrog kimona za vinogra­ darsko svrhe u B. 1 H. Uz kompenzaciju za Šljivske proizvode, koji se izvoze iz Bosne u Njemačku Austriju stigao je 18. maja u Bosanski Brod iz Graza prvi transport kompenzacionc robe. Među tom robom ima 11 vagona modre galice (modrog kamena), koja je određena za suzbijanje peronospore (plamca) u vino­ gradima Bosne i Hercegovine. Roba je otpremljena odmah dalje iz Bos. Broda u pojedina vinogradarska područja, i to: 500 q (metara) za Mostar, 100 q za KoMic, 200 q za Ljubuškl. 150 q za Stolac, 100 q za Trebinje, 5 q za Derventu, a ostatak od 45 metara ostavljen je za vinogradarska područja u Bosni. Sa na­ vedenom količinom modre galice pod­ mirena je u glavnom ovogodišnja po­ treba. Osim toga stići će još daljnja 4 vagona modre galice, koja će u koliko .*• ne potroši loš u ovoj godini, ostati kao rezerva za narednu godinu. Neka naši težaci iz navedenih kotareva tu priliku upotrijebe ove i naredne godine. Modri se kamen može da do­ bije u kotarskim uredima. Porez na ratne dobitke. Javljaju, đa će vlada predložiti zakon, po kojem se ima uvesti porez na ratne bogataše. Tako će onaj, tko je Imao ratnog dobit­ ka 10.000 K morati platiti državi 30 po­ sto, to jest od svake stotine kruna po trideset kruna, od dobitka u iznosu od 10.000 do 30.000 K platiće 35 posto, od 30.000 do 50.000 K platiće 50 posto, od Upisivanje djece u šholu. Krajem ovoga mjeseca (juna) navršava sa prošla školska go­ dina. Pa običaju sada će se od­ mah u narednom mjesecu (julu) nova djeca upisivati u školu. Za to ovim pozivamo sve roditelje, staratelje i prijatelje naše islam­ ske đjtea, da što više djece od­ mah upišu u školu. To nam je dužnoat. Neka do bude boz škole ni jednog djeteta ni u selu ni u gradu gdjegod ima skela. Ke vremenom učini jedan vrijedan posao, poslije je zadovoljan, ko zakasni, kaje ве. Danas в vremena taka i prilike take, d nam drugoga izlaza nema, osit raditi onako, kako to vrijeme prilike traže. Za to vam od ere volimo: Braćo Muslimani, Skš lujte djecu! Urednička pošta U zadnje nam se vrijeme na naš oi ročiti poziv javljaju neki saradnici s svojim radovima. Većinom su to rado pisani na obje strane tabaka (arka) p; pira, pa nam time zadaju suvišna pos da moramo sami sve te radove naniN prepisivati. Molimo sve naše čestite si radnike, da nam svoje radove pišu si mo na jednoj strani lista od tabaka, da druga strana toga lista ostane pra na, jer se tako želi u štamparijama. ( sim toga dobro je i na takoj svakoj n pisanoj strani lista, da se ostavi uzd po krhju prazno 2—3 prsta širine. 1 treba uredniku, da može i po koju pi grešku, da ispravi. Neka se ovo uvai - Mnogi od nas traže, da im posebr pošaljemo izašle brojeve »Pouke«. 21 nam je, đa im ne možemo udovoljiti, jt su svi brojevi »Pouke za narod« raži slani među narod. j Dobrovoljni prilozi. Muhamed ef. Z: hirović Iz Tuzle šalje nam 44 K kao do brovoljni prilog »Pouci -za narod«, koj je on sabrao među svojim ahbabims Lijepa im hvala svima. U težaka crne ruke, a bijela pogača. Abeceda (azbuka) arebicom, latinicom i ćirilicom. Arebicom: 1 Latinicom: a A, b B, Ćirilicom: a A, б Б, c C, c ć Ć, E č Ć, d D, ц U, ћ Ћ, ч Ч, c; G. 1 đ Đ, E dž Dž, е Е, Д, Д, ђ Ђ, V џ, е Е, f F, ф ф, 3 J J ј 0 n N, nj Nj, Arebicom: Latinicom: t C g G, h H, i I, j J. k K, 1 L, lj U, C m M, Ćirilicom: г г, х X, и И, i J, к K, л JI, љ Љ, м M, н Н, њ Њ, Arebicom: J ) lT Ј o 5 j ј 3 Latinicom: ćirilicom: o O, p p, г R, s S, š S, t T, u U, v V, z Z, ž Z, o O, п П, P P. c •, ш Ш, т T, у у, в B, 3 3, ж Ж, Uređuje: H. Mulić, učitelj. eredbdk; M. ОекШсл, Stamp«* P, & A. КИм, Urafrva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4cda31ca92b9bea3e777a8934e8db57c.pdf 3b61cd511b4d5117769bc88475055e2a PDF Text Text Ovaj broj stoji 80 HELERA. POJED3№ 40 fclazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rEđahcianl udbar. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 50. лвииваиаип Pretpl ata go d išnj e 40 k ruaa, na pola godine 20 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun poSt štedionice 1119 Sarajevo, subota 28. juna 1919. (29. ramazana 1337.) Godina I. ■■—■ini.....i ■ran ■umu— Prvi ramazan u »narodnoj slobodi« ne Ispotlsmo baš u najboljem raspolo­ ženju. Još i sad nas pritiskuju patnje 1 nevolje, još 1 sad doživljiijemo šikane i progone. Krivci ovih događaja i sad su na svbm mjestu i još nije sazrela tako nužna 1 tako prešna odluka o izmjeni u vrhovima naše uprave. Ramazan nam je prošao u brizi i če­ meru, nu ja da uzmognemo vesela srca kliknuti svoj napaćenoj braći: vBajram mubarekj olsun!... Šta heće šeširlije. (Glas iz provincije). U 31. broju »Glasa Naroda« od 6. ju­ na 1919. izišlao je članak od jednog, srednjoškolca muslimana pod naslovom »Sarajevska '»Pravda« i muslimanska đačka omladina«. Pisac veli, da je »Pravda« svojim člancima onemogućila opstanak muslimanskim đacima i da svojim pisanjem podjariva masu radi to­ ga, što neki đaci nose šešire i ne poste ; ramazan. Veli, da se je radi »Pravdinih« članaka veliki broj ispisao iz đač­ kog potpornog društva »Gajret« i spo­ minje kako je ušljed pisanja »Pravde« ugrožen život muslimana-daka, te kako su četvorica azijata nedavno razbili gla­ vu višeškolcu Calkiću i da isti sada po­ vezane glave hoda. Na koncu veli: »Ne­ ka znaju očevi i braća naša što čini »Pravda« s njihovom djecom, 1 neka ču­ je svaki kulturni čovjek, da ima na svi­ jetu i takovih ljudi, koji mrze svoju omladinu, ponos svoga budućeg života, i koji stoga nastoje da ubiju u njoj dušu i srce. A »Pravda« neka zna, da je za nju muslimanska đačka omladina izgub­ ljena«. Evo ovako piše jedan srednjoškolac musliman i poručuje jedinom musliman­ skom listu u Bosni i Hercegovini, a pre­ ko ovoga i najmanje polovini milijuna muslimana, jer ove »Pravda« zastupa, da je za nju i njene pristaše đačka om­ ladina vječno izgubljena^ Na ove izjave usijane omladinske glave jednog hiperkulturnog srednjoškolca možemo samo ramenima sažeti i u duši zaželjeti, da se popravi i da se ta zalutala ovca opet k svom stadu vrati. Uz to mi možemo reći samo toliko, ako ima smisla piscu •) Ovaj članak primismo od jednog svršenog bečkog akademičara. Niti je bio ratni maturant, niti živi o tuđem tru­ du, kao izvjesni »izjavaši«. Ured. FELJTON. Merhum M. Ćazim Ćatić: U mejhani Mlida večer na zapadu Divne slike divne šara, A akšamskeg glas ezana Jasno avuči sa munara. I cijela narav veće Na sedždetu smjerno stoji, Da Allaha višnjeg slavi Prije neg’ je san opojiA delija mladih grupa U mjehanu žurno hrli Sa čašicom »razbibrige« Da se ljubi, da se grli. »Jer je svaki malaksao Pod teretom dnevnog rada« A molitva?.. Oh, pod stare dane Inaće se i klanjati kada I.. gornjih redaka i govoriti, nu ovi redci su posvećeni drugima za razjašnjenje) da će »Pravda« i njezini pristaše uvijek i na svakom koraku žigosati odaljlvanje od svoga elementa nošenjem šešira, te izazivanje svojih vjernika, javno ne posteći Ramazan. Mi svi znamo, da mnogomu ne samo đaku, nego i našem radniku i građaninu nije moguće u ovo vrijeme postiti ušljed pomanjkanja hra­ ne i teškog svagdanjeg poziva, kojeg moraju vršiti. Ali se s druge strane i od ovih uzurli ljudi traži da to ne poka­ zuju javno i na svakom koraku, jer bi ■inače izgledalo, da dotični bagatelišu taj božiji farz. Kako god je sablazan uz Ramazan vidjeti jednog muslimana, da ide ulicom i javno puši pred drugim mu­ slimanima, tako je isto i javna sabla­ zan nošenje šešira među muslimanima. Pa prema tome ćemo otvoreno i svim sredstvima suzbijati odvratnu ideju no­ šenja šešira. Što dopisnik srdnjošlkolac veli da je muslimanska đačka omladina za »Prav­ du« vječno izgubljena, to ie samo pro­ dukt njegove mržnje prema »Pravdi« i prozirno nastojanje, da pod svoju kapu — svoj šešir — svu našu čestitu omla­ dinu strpa. Nu tu se jako vara, jer tala Bogu, još je najmanje 2/s naše omladine nenatrunjeno tim pogubnim adetom, a držim, ida taj srednjoškolac ne vodi puno naše omladine za sobom. Što se je golem broj muslimana ispisao iz pot­ pornog društva »Gajret« radi onih, koji nose šešire i ne posle ramazana, nije kriva »Pravda« nego na prvom mjestu dopisnik srdnjoškolac i onaj višeškolac razbijene glave, kao i njihove pristaše. Da nije »Pravda« ni riječi o tom spo­ menula, to bi se i opet dogodilo, ali ipak upamtite vi muslimani šeširlije, da će »Pravda« i njezin ogromni broj prista­ ša, ama svi do jednog, vazda otvore­ no žigosati ovaj pogubni postupak neke omladine i dokazati im, da su na krivom putu. Taj se omladinac poziva na naše očeve i braću, da ih uzmu u zaštitu od napadaja »Pravde«, a preko ovih da za­ štite i sve »kulturne« ljude u šeširu. Jer »kulturan« je samo ko nosi šešir, pa da se i naši neki (medu njima i jedan pro­ fesor) omladinci pokažu da su kulturni, počeše nositi šešire i eto radi toga — zovu očeve i braću, i to one u čalmama i fesovima, da ih uzmu u obranu jer su oni njihov ponos i prve lučonoše bu­ dućeg »kulturnog« života. Ovo je ili skrajni cinizam nesavjesnog podgovorača ili plitkost jedne usijane dječije gla­ ve. Od i onako dosta zaostalog i kon- U mejhani dim se sivi Ko jesenska magla vije, A uz p’esmu jasno dršću Sitni zvuci sa šarkije. Kroz oblake gustog dima Čagjav žižak sa trpeze, Po mračnijem zidinama Griešne slike tiho veze. Redom čaša naokolo Po veselom društvu kruži A valjani mejhandžija, — Poskakujuć, goste služi. Hej, sviraču, kucni življe, Nek oko nas bies se stvara; Ta nas dok je krčmaru i tebi Na pretek će vazda biti para-.. U mejhani dim se sivi Ko jesenska magla vije, A uz pjesmu jast.o dršću Sitni zvuci sa šarkije. — Pjana lica Zacakljene Već se ne Ko li pije, krvca žari, trepte oči; da razabrati, ko li toči. čitali o mnogim banditima, zlikovcima i izrodima ljudskoga roda, a ti baš šešir nose, kad bi svi ljudi pod tom blaženom kapom bili jedim kulturni i napredni, po­ šteni i inteligentni, onda nebi ništa rekli, da se mnogi otima, da se nađe u kolu tih ljudi i da nastoje da budu također odabrana klasa. Ovako neinužemo ni­ kako zamisliti pravog uzi oka, šta vuče ove za šcšL'jn. Pozivamo pristaše še­ šira da na u jednom otvoreno rektni šta misle postići sa nošenjem šešira, koju svrhu kuli’ra •, ћтгапи ili ako hoćete i praktična 1 nade ta nošnja. Neka nam precizno dokažu koja im je namjera, možda će nas razuvjeriti, možda će svo­ jim svijetlim naprednim umovima povosti cijeli naš svijet osobom Ф će taj svijet (a to će prije hiti) udariti žig javnog prokhtstv?, na njih. .Moguće je. d: prof. Hadžić i njegove pristaše hoće da reknu da je nošenje šešira kulturno, da su oni, koji nose šešir inteligentni, napredni i da se na taj način vidno po­ kaže ko je inteligentan, a ko nije, ili možda sa7io zato što su nešto naćuli, kao, da Islrn dozvoljava nošenje še­ šira. Pozivano ih, da nam po islamu dokažu, Jeli dozv.lie.u nošenje šešira, da to obrazlože i potkrijepe sa ajetom i hadisom. Bi rum, g лраЈо. razuvjerite nas, pa Vas ne ćemo više napadati. Uzmimo, ra Is’amu u istinu otvo­ reno d zvjlr'-* nošenje Šešira, pa i u ovom sluči.u, ko i de drž lo napretka našeg ekuieVa no bi ga ipak nos:«. Ne bi ga nosio za to, jer vidi našu kon­ zervativnost, jer vidi našu zaostalost, da se lako ne prilagođavamo novotarija­ ma i jer bi tijem izazvao samo reakciju u našem elementu na štetu našeg na­ pretka i prosvjete. Pa velim, mi intelegencija, baš mi moramo da puno pregaramo, moramo da puno popuštamo od našeg uvjerenja, a da tu konzervativnu masu polagano predobijemo za nas. 0vako će ići samo natraške. Ovijem po­ stupkom Hadžić et Consortes izaziva­ ju gnjev mase proti svojoj inteligenciji, izazivaju nepovjerenje i mjesto da masu privlače uza se, to je samo odb'jalu. Pi­ tani Vas gospodo šeširlije da li u masi imate igdje pristupa? Dapače imate П pristupa i kod muslimanske inteligenci­ je? Da li Vi mislite i kad sa musliman­ skim narodom zajednički raditi, da U će­ te tražiti oslona u narodu, kao musli­ mani, prvo među svojom braćom, a po­ •) Valja nam konstatirati, da je na­ tom i kod druge braće? Da 11 ćete V^ padaj na tog nekakvog Čalkića izve­ danas sutra, kad svaki od Vas imadne den prije »Pravdine« bilješke o šeširi­ svoj poziv, isto raditi, nositi šešir i od­ ma. I Bog zna <radi čega je pukla glava baciti fes, to jedino obilježje, koje Vam ovog »omlatinca«. Ured. zervativnog svijeta traži se zaštita pro- i ti »Pravdi«, koja žigoše nošenje šešira i ncizvršivanje jednog islamskog farza, a nikako se ne uvažuje da ti isti očevi | i braća na provokacije šeširdžija odgo- ' varaju toljagom po glavi, kao Što se je i desilo višeškolcu Calkiću.*) Sigurno vi- j še boli toljaga nego pero, to će i Calkić potvrditi. . Ni »Pravda«, ni njezine pristaše neće nikad odobriti nošenje šešira našoj đaČkoj omladini, jer je u Sarajevu javna tajna, da neki srednjoškolci vakufskog konvikta znadu u noći natući šešir, preći preko konviktskih zidova I za­ bavljati se u noćnim kafanama. gdje truju i zdravlje i dušu. To čine zato da se lahko ne prepoznaju, ako bi u noći I slučajno koga poznata sreli. Velim, mnogi prijatelj naše omladine u Saraje­ I vu, zna za Hodanje konvlktske musli­ I manske omladine, samo nezna prefekt ; I vakufska uprava, a nema ni jednog I oca ni brata (osim profesora Hađžića), I koji će opravdati nošenje šešira. Dapa-* če će to popratiti sa gnjušanjem i pro­ kletstvom. Pa i opet taj vajni srednjo­ školac javno poziva očeve i braću, da ih uzmu u zaštitu proti pisanju »Prav­ de«. Evo velimo javno i otvoreno, da ste svi vi koji šešir nosite, za »Prav­ du« i njezine pristaše vječno izgub­ ljeni, a vjerujte nam, da ste izgubljeni i za »Gajret«. Šeširlije ćemo dobro za­ pamtiti i naše će islamske institucije takoj sorti uskratiti svaku potporu. Na »prijetnju« o »vječnom gubitku« take omladine za »Pravdu« odgovaramo iz­ javom, da ne trebamo omladine koja drsko izaziva svoj elemenat i da neće­ mo takova budućeg oslona, pa makar i propali. Naša omladina vrlo dobro znade, da su muslimani u kulturi daleko zaostali za svojom braćom, znade da nas je 98% analfabeta, pa mjesto da u svom narodu sa smoprijegorom radi, mjesto da mno­ go od svog uvjerenja i žrtvuju, a da tu konzervativnu masu povede za sobom, to je oni sa svojipt postupkom izaziva­ ju da ista sa još više nepovjerenja gleda u škole, nego li prije. Kako vidimo u nekih je naših omladinaca prvi znak naobrazbe, i inteligen­ cije šešir. Jeli zbilja kultura u šeširu ili je u glavi? Kad nebi svaki dan viđali i Po trpezi i po pođu Ko rijeka piče teče, A s usklikom proprećene Biljur-čiše glasno zveče Haj, te čaše, male čaše Dok kroz tihu noćcu zvene, Mnoga njiva i epahilak mnogi U rakiji ko u moru tone. * U mejhani dim se sivi Ko jesenska magla vije, A1 uz pjesmu umukli su Sitni zvuci sa šarkije. A u zraku zagušljivu. U potoku gadnog pića Bez razuma i bez aviesti Valjaju se pjana bića. Sve je mirno, sve je tiho, Blagi sanci zrakom struje, Tek vesele u mrjhini Zlobni demon što kllkuje. I klikujuć, gadni osmjeh Nad žrtvama pjanim prati: — O mirujte, moje drage žrtve, Nek mahmurluk obitelj vam pati. Sudbina ili prirodni zakon? fatalizam ili determinizam? ii. TemperamofiH Čovjek u običnim poslovima svakidanjeg života niti vjeruje u sudbinu niti se nje drži. On učini žlo; sud ga kazni. Zar što? — Da se popravi. Čovjek pred­ viđa zlu posljedicu svog zlog djela i za­ to ga se kloni. Hajvan učini štetu. Sahibija ga sveže i zatvori. Je li ga pu­ stio na slobodu, on i daije čini štetu. Zašto? — Jer ne predviđa posljedicu. Čovjek nije slobodan prema prirod­ nim potrebama. Kad pregladni ne može se sustegnuti od jela, kad prežedni ođ pila; obavljanju prirodne nužde ne mo­ že se oduprijeti; kad je vrijeme da se dijete rodi žena nije u stanju ne roditi ga. To su fenomeni, koji sc vrše silom prirode. Prirodni fenomeni, o kojima ovisi trajanje životu jesu apsolutni, ka­ tegorični i čovjek zna za njihove uzro­ ke, ali nije moćan djelovati na njih; hi lema slobodne volje. Da sad ogledamo čovječiji temperamenat Ima li ovdje čovjek slobodnu �„PRAVDA- — „ПРАВДА* Stnjea 2 Страна je kako mi se čini još preostalo? Ho­ ćete li i mislite Li uopće zalaziti među svoju braću sa šeširom na glavi i prL povijedati im plemenita i dobra djela, kojim se mora svaki čovjek da kiti i hoće li Vam se taj svijet pozivu odazva­ ti? Odgovorite nam jednoć na sve ovo, da znamo na čemu ste. Nadalje neka nam reče višeškolac Calkić. gdje ga napadošc četiri azijata i na kom mjestu? Možda u mahali, kad je isti razgovarao sa kojom muslimanskom djevojkom. Mo­ žda negdje opet u skupu muslimana, koji nisu mogli svoj gnjev zatomiti i tvorno napadoše svoga odmetnika. Sarajevo je malo veća varoš pa se mogu naše šeširlije lagodno kretati, i gube se u svjetini, ali samo u Kralja Petra ulici, nu po muslimanskim mahalama, među muslimanima i njihovim društvima ne ima im mjesta i tu se nesmiju ni poka­ zati. Prema tomu njihovo kretanje, nji­ hovo djelovanje u narodu je posve is­ ključeno. Veoma mi je začudo, kako mogoše mnoge svoje ideale i polete, koje bi u narodu mogli razviti, žrtvo­ vati jednom šeširu i tako onemogućiše sebi svaki pristup u muslimansku za­ jednicu. Ferije su pred vratima, pa će se ti pristaše šešira zaputili u provin­ ciju u svoja mjesta. Da li će i šešir po­ nijeti sa sobom veliko je pitanje. Si­ gurno svi znaju, da u provinciji nemaju ni jednog pristaše, dapače žestoke pro­ tivnike. Mislim, da bi najbolje bilo, kad bi ti osnovali jedan klub muslimanskih šešrlija, sa predsjednikom Hadžićem, pa da znamo koji su to sve pristaše te blažene kape, pa da prema njima posve otvoreno stanovište uzmemo. Mi može­ mo samo još našoj čestitoj omladini po­ ručiti, da se klonu ovakovih izazivača i razbijača narodnih redova i da se nepovađaju za njihovim zlim pogubnim idejama, a da posvete svu pažnju i rad (osobito sad uz ferije) svomu zaostalom narodu i da ga na svakom narodu i da ga na svakom koraku na­ stoje pridignutl. Omladina je dužna, da narod vaspitava, a ne da ga izaziva; ad mu se pri■bližuje. a ne da ga draži i otuđuje od sebe i od škole. Čudim se. da naša omladina ne shva­ ća ovako jednostavnog zadatka, —a. Sarajevo, 27. juna. Kako doznajemo tu skoro je u jed­ nom slučaju zemaljska vlada priznala ovdašnji darul-mu^Hnin eiižom srede i njom školom i poništila riješenje niže i Časni sudovi. jedinih mahala čine glavni obranički, časni sud. Porodi li se svađa u jednoj mahali, to se ona iznosi pred mahalske Kako je naš islamski narod u velikoj odbornike, da oni pokušaju izgladiti. većini neuk, nepismen i u džehaietu, a naročito na selu, to je on uslijed toga, /Ф uspije li njima, onda se pozovu još naklon svima zlima, a izvrgnut izrablji^ dva izbornika iz najbliže mahale, ne uspije li ni njima pozovu se još dva iz vanju raznih bezdušnih ljudi, da ga druge mahale. To tako ide sve dok se takog neukog sišu i svoje džepove pu­ ne sakupe svi izbornici. Ako se zava­ ne. Ovo neznanje uzrokom je, da sva­ đene stranke ne htjednu pokoriti ni kog dana idemo sve niže, propadamo u glavnom odboru obraničkog suda, onda imetku, u vjeri i poštenju. Ruši se naša ih ovi radi kazne proglase otpadnicima bratska i islamska sloga, pa u nezna­ iz zajednice i prekinu s njima svaki za­ nju za malu sitnicu nastaju medu nama jednički rad, bojkotiraju ih. Još bi sa­ dugotrajne svađe, koje prenosimo iz mo trebalo uvesti, da taj časni sud re­ našeg užeg kruga i dižemo, što no ri­ dovito polaže račun mjesnom odboru ječ, na veliki bubanj, jedan drugog tu­ naše organizacije o svom radu: koliko žimo i da ta tužba bude teža, dajemo je sporova riješio i koliko povoljno; ka­ svog brata u ruke advokata, da mu što kvi su u glavnom sporovi i t. d. veću štetu nanese. Na ovaj način sva­ Bude li dobre volje i prave bratske đa se povećava i oteže u beskrajnost, a sloge, uspjeh će biti sjajan?) džepovi se ispražnjuju i u jednog i u U Lukavcu (Tuzla), 10. juna 19F9. drugog, osim što usljed toga nastaju Ahmed H. Kovaćević. dangube п najvećim radnim danima. Nesloge i svađe bilo je od uvijek, ali •) Kako se vidi pisac ovog članka već ne u ovolikoj mjeri kao u zadnje vrije­ je u svojoj okolici uredio ovaki narodni me, naročito iza rata. Svijet ratom ra­ sud, pa mu izričemo svaku hvalu i pri­ stavljen od svog doma i svojih komšija, naučen vojničkom stegom na surovost, znanje. Molili bismo ga još to, da nam izgubio je smisao za hladno rasuđivanje iznese potanji izvještaj i svoja iskustva i mirno izglađivanje sporova, nego za o tom sudu, o njegovu djelovanju i o malu sitnicu ide sudu i advokatu, da urezultatima njegovim. Uredništvo. propašćuje i sebe i svog brata i komšiju, mjesto da se to kod kuće, bez tro­ ška i svađe izgladi. Promatrajući ovo stanje, došao sam | još u god. 1913. na misao, te u svrhu U obranu uredničke tajne. Primamo rješavanja i izglađivanja međusobnih od N. U. S. ove retke: Novinarsko ud­ svađa i sporova osnovao časni sud ruženje u Sarajevu sa svoje plenarne (obranički sud), koji se sastoji od neko­ sjednice dne 21. ov. mj. n a j o d 1 u č n iliko potpunom narodnom voljom i spo­ je protestira protiv postupka su­ razumom izabranih ljudi, koji u tom ca istražitelja i policajske direkcije u džemartu uživaju neograničeno povje­ Sarajevu, koje su vlasti tražile od re­ renje i poštovanje. Ovako izabrani lju­ dakcije »Pravde«, glasila jug. musi. org. di imaju zadaću, da u svom džematu na ime pisca bilješke o oštećivanju mezabratski način izmiruju zavađene džeristana nad Kovačima. N. U. S. vidi u matlije. Džematlije se opet svojom vo­ tome grubu povredu takta i uljom zavjere i obvežu, da će do skrajredničkih prava, priznatih u šta­ njih granica mogućnosti pokoravati se mpi kulturnog svijeta, te moli više ob­ tim ljudima. U slučaju da se neko us­ lasti, nek se u buduće zapriječe takvi prkos zadane riječi ne htjedne pokoriti postupci«. sudu ovih ljudi, džematlije ga kazne ti­ Veseli nas ovaj istup novinarskog ume, da ga isključe iz svoje zajednice druženja i bilježimo ga sa osobitim za­ sve dotle, dok se opet ne povrati i po­ dovoljstvom. kaje za svoje izdajničko djelo. Rudarska škola u Celju. U ovom sloOvaj pokus sa časnim i obraničkim venačkom gradiću otvoriće se ove godi­ sudom urodio je vidnim uspjehom, da se je izgladivalo 90 postotaka sporova I ne prvo godište »državne rudarske škoi svađa u selu, a tek 10 od stotine išlo | le« za uzgoj naraštaja rudarskih nad­ glednika. Škola će imati dva godišta. na sud. Ovaj način rješavanja svađa uČudo, ljudi, da još nijedna nova ško­ čvrstio je bratsku slogu, uštedio je na­ la ne zabasa u našu Bosnu. Baš kao rodu novac i privezao ga uz njegov da smo neki drugi narod, ili na kraj svagdanji posao. svijeta, pa zaboravljeni. Šta radi ovaj Rat je ovo sve pomrsio. Da se ova šćepan Mali, a Debeli? ... korisna ustanova proširi i na ostala se­ uputstva, da se vojnici imaju opomenuti na lijep postupak prema svim građani­ ma svih vjera i imena. „Osvitanje". i I Bilješke. I ’ ' i i oblasti, koja je jednom namještena svr- j šeniku tog zavoda bila osporila pravo • la i džema te, stavio sam na jednoj skup­ O »nekorektnostima vojnika, a još vi­ štini kotarskih delegata Jug. Mu 1. Or­ še oficira« stavio je u sjednici »Drž. ’ na poštarsku službu. Koliko je god pri­ ganizacije, da se u svima selima našeg Vijeća« od 24. o. mj. Dr. Živko Bertić je traženo, da se ovaj zavod izjednači kotara prilikom izbora u vakufska tijela upit na ministra vojnoga, o oficirima bar sa nižom srednjom školom nije us­ u isto vrijeme izaberu i ovi sudovi. | i vojnicima naše vojske, koji su u dru­ Predlog je jednoglasno i s oduševljei pjelo do danas, pa ovijem upozorujemo štvenom i službenom doticaju sa Hrva- i njem usvojen, te će se ova ustanova, one, koji žele stupiti u kakvu službu, tima i koji često Čine neispravne poli- | ako Bog da, još ove godine ustrojiti u tičke izjave kojima vrijeđaju Hrvate. I gdje se traži samo niže-školska naob­ našem kotaru. Navodi dva konkretna slučaja i pita I razba, kao što je to u pošti, poreznim Bilo bi munasib kad bi i svi drugi kokoliko je postignuto za zbliženje širih | uredima i t. d. da se posluže ovim no­ tarevi u Bosni i Hercegovini poprimili slojeva naše države. Ministar vojni od- i vim riješenjem zem. vlade. ovu misao, pa po selima i gradovima govara da su dosada bili poznati ovakvi i ustrojili ovakc sudove. Da bude jasnije, Držimo, da je vlada ovo riješenje tre­ slučajevi, ali znade da je izdana nared- i istaknuću, kako sam to ja proveo u ba, da se ovakvi slučajevi izbjegavanja, i bala objaviti kao principijelno, a ne da svom selu. Svaka mahala izabere po Priznaje da se narodnoj stvari nanosi i to čini od slučaja do slučaja. dva najuglednija čovjeka. Pošto je dževelika šteta radi nekorektnosti vojnika ' Nadamo se da će to vlada i učiniti I matski medžils, obično, sastavljen od a još više oficira. i time spriječiti eventualnu prikratu više mahala, to će i ovih ljudi prema Njegov predšasnik je odmah u po- ; prava pojedinih svršenika. tome biti više. Ovi izabrani ljudi iz po­ četku izdao armijskim komandantima I volju? Neko je ljut, neko blag; neko je тећка srca i brzo mu se sažali prema nesreći drugoga, brzo zaplače i srce mu se rastuži prema tuđoj nevolji (ženska sentimentalnost), a neko je nemilosrdan i ravnodušan (kao da mu je srce od ka­ mena); neko je zajedljiv i uvijek spreman na svađu (kao napeta puška), a ne­ ko pomirljiv i nastoji da izravna svaki nesporazum sa drugima. Neko je stidan i za malu sitnicu poru meni i papri se u licu, a nekomu je svjedno ili mu pogrdio oca ili mu dao jabuku (đon-obraz). Neko je svačim zadovoljan; na svoj ži­ vot, na prilike u kojima živi, na dru­ štvo i cijeli svijet gleda veselo i sve vi­ di u ružičastom svjetlu: on je optimi­ sta; neko je uvijek nezadovoljan i sve mu se prikazuje u crnim bojama: on je pesimista; neko je veseo i uvijek traži društva, u društvu je veliki zborko i razgovordžija, u putu se ushiti i raz­ leti od veselja kad sretne kakva poznanca, a neko zamišljen, melankoličan, šutljiv. ljubi samoću, bježi od društva, a kad iz daleka nazrije da s onu stranu ceste ide kakav njegov znanac, pogne glavu i nastoji da umakne, bez da ga znanac ugleda. Kad prođe odlahne mu Broj 50 Бреј । kao da je skinuo nekakav teret s vra­ | ta. Neko je spretan, okretan i praktičan ! u poslu; za nj se obično veli, da je sre­ tan, hoće mu se, ide mu, ama da za gvožđe prihvati u njegovim bi se rukama u zlato pretvorilo. Neko je opet nespre­ ј tan, neokretan, a često i teoretičar, gra­ di kule u zraku a na srijedi ništa, ideališe, planira, stvara programe, a niti do­ lazi do ideala, niti ostvaruje svog pla­ na, niti slijedi svog programa. Neko se teško odluči na posao, ali kad se jedi­ nom odluči, on ga se ozbiljno lati, us­ trajno ga vrši i savladava sve poteško­ će i ne staje dok ne dođe do svog cilja; rieko se opet brzo i bez promišljanja prihvati svakog posla, ali se brzo osaniše i na po puta ostavi svaki posao. To je neustrajan čovjek. Neko je strp­ ljiv te hladno i mirno čeka zgodu, da nešto poduzme, on ustrpljivo i bez uz­ ruja nosti čeka svoju sreću, a neko je opet neustrpljiv, ne može da čeka zgo­ do, prilike i vremena, nego se žuri 1 sli­ jepo leti cilju, pokvari posao i ne dođe do cilja (kad se sjeda u vlak, on poleti sad prema ovom vagonu, sad prema onom i ni u jednom ne nađe mjesta). To su različni temperamenti. Jesu li oni apsolutni gospodari čovjeka kao i prirodne potrebe ili čovjek i tu ima slo­ bodnu volju, pa može na njih djelovati? Može li ljutit čovjek napraviti sebe bla­ gim. Može li nemilosrdan čovjek dotje­ rati se, pa da dobije mehko srce i da mu se sažali na druge? Može li se svad­ ljivac popraviti i napraviti pomirljivim? Može li previše osjetljiv Čovjek, koji u svakoj sitnici umišlja uvredu, učiniti se takim, da postane ravnodušan prema kojekakvim tričavostima? Može li bez­ obrazan čovjek postati obrazli? Može li pesimista postati optimistom? Može li izbjegavatelj društva i ljubitelj samo­ će sam sebe pretvoriti u društvena Čo­ vjeka? Može li nespretni teoretičar sam sebe napraviti okretnim praktičarom? Može li onaj, koji se nepromišljeno lati svakog posla, ali zbog neustrajnosti ne dovrši ni jednoga, postati promišljen i ustrajan u svom poslu? Može li sojsuz postati plemenitim čo­ vjekom ili je to prema onoj: »od loze grozd, ođ Šušnja babura« ne moguće? Ova pitanja zadiru u bitnost čovječije prirode. Temperamenat svakog Čovjeka posebna je bitnost njegove prirode; a 1 ! Ovom našem ženskom musliman­ skom društvu udaren je temelj, kako je poznato, na skupštini držanoj 28. fe­ bruara, o čem smo izvijestili u svoje vrijeme. Od toga dana društvo postoji, a vrijedne odbomice rade svom silom, sjednice se drže po potrebi, a redovna svake hefte. Interes je za društvo velik. Dok se upisalo preko 150 članovq ц društvo, društveni je prihod prekora­ čio 70000 K. Dugo je vremena upravni odbor pro­ veo o toni, dok je jedva našao prosto­ rije za društvo. Uzeta jc kuća u Džininu sokaku, sa više soba, gdje će se moći sav rad društva da razvija kako treba. Tu su predviđene prostorije za kancelariju, za zalihu robe, za krojenje, i šivanje, za vez i po mogućnosti za analfabetske tečajeve. No ako ove zad­ nje prostorije ipak ne bi zadovoljavale, to će se poduzimati u muslimanskoj žen­ skoj školi. Kad su prostorije uređene, nabavljen je potrebni namještaj, smještene mašine za šivanje, donešena roba za izrađivanje raznog odijela. U tom je prvi rad otpočeo, s početka više za pokus. Pokrojeno je prilično dosta razne od­ jeće, dato siromašnim ženama i dje­ vojkama na izradu i onda rasproda­ vano dijelom u Sarajevu, a dijelom u provinciji. Ti su pokusi posve dobro uspjeli. U prvom su redu bile društvu zahvalne mnoge siromašne porodice, koje su na taj način dobile poštene za­ rade, u drugom redu bilo je tu nešto koristi i za samo društvo, a bili su za­ dovoljni i kupci, jer su dobili gotovo odijelo od solidne robe i svakako jefti­ nije nego li inače. U to se vrijeme slučajno otvorio u Sarajevu tečaj krojenja sistema »Universal«, jednog patentiranog osobitog na­ čina učenja u kroju ženskog odijela. Dok mu je u općini ustupljena velika saborska sala za držanje tečaja. »Osvitanje« se tada zauzelo za musliman­ ke, koje su želile pohađati taj tečaj, pa taj tečaj za njih uredilo u svojim prostorijama, što je naravno puno shodnije bilo, nego đa učenice muslimanke (djevojke i žene) pohađaju tečaj s učenicama drugih konfesija u zgradi grad­ ske općine. Na taj se način mnogo više javilo naših djevojaka za tečaj. U sve­ mu se održaše u nas dva tečaja (dva kola po 17 učenica), dok je u općini održano više tečajeva. Nakon 5—6 hefti trajanja ovih tečajeva održani su for­ malni ispiti svuda, pa je postignut pros­ ječno dobar uspjeh. Jedna od naših uče­ nica muslimanka odnijela je u napretku prvenstvo ne samo medu muslimanka­ ma, nego i između drugih učenica svršila najbolje. »Osvitanje« je još učinilo u toj stvari to dobro djelo, što je u tim tečajevima platilo određenu taksu za deset siromašnih učenica svotu ođ 1200 kruna. Drugo ili pravije treće poduzeće na­ šeg mladog društva sad je upravo u toku. Uzeće se jedna učiteljica za ši­ vanje i krojenje zajedno, pa će od dru­ štvene robe krojiti i šiti u samim pro­ storijama društva, a u tom će sudjelo- priroda ili narav ili temperamenat raz­ ličiti su kod ljudi isto kao što su im i lica različita. Pa izgleda: kako je god nemoguće promijeniti svoje lice (od mr­ šavog napraviti pretilo, od plavih očiju napraviti crne, od velikog nosa napra­ viti srednji... i t. d.) da je tako isto nemoguće i svoj temperamenat promi­ jeniti. Tako su jaki i temeljito uvriježeni ljudski temperamenti. Ali kad se opet uzme u obzir koliko na čovjeka djeluje odgoj, prilike u koji­ ma živi, društvo s kojim je u trajnom dodiru, onda se mora priznati, da se čovječiji temperamenat dade modifici­ rati. Koliko je od prirode srditih ljudi tokom vremena postalo blage naravi samo za to, jer su se nalazili u dru­ štvu, gdje nijesu mogli dati poleta svo­ joj srdžbi i ljutnji, ili za to, jer su bili pod strogom disciplinom (ili u tamnici), gdje su morali slušati šta im se zapo­ vijeda; pa je svaki elan njegove srdž­ be dočekan kakvim nemilosrdnim udar­ cem i ugušen u klici, te nijesu imali pri­ like da se izraze! Taj se izražaj uguši danas, uguši sjutra i malo po malo pre­ stane i nicati. I mi kažemo: »koliko je �gpoj 50 - »roj »ПРАВДА* — „PRAVDA" vati i učiti djevojke, koje će plaćati nešto ako su moćne, a besplatno će usiromašne. Ovaj će tečaj početi iza bajrama. Društvo namjerava također osnovati u svojim prostorijama peglaonicu mehkog i tvrdog rublja. 1 to će se raditi s jedne sirane u svrhu privrede, a s druge strane će to biti tečaj za učenje, gdje će djevojke učiti ili besplatno ili će plaćati nešto. No o tim tečajevima će se pobliže Javiti u novinama, kad za to bude vri­ jeme i potreba, koliko radi onih, koje to neposredno interesira, toliko i uopće kao obavijest Članovima, darovateljima i uopće prijateljima ovog našeg mladog društva. Razni će vezovi sačinjavati granu rada i privrede našeg »Osvitanja«, a imaće i tu lijepu namjeru pred očima, da se sačuvaju, da posve nc izčeznu u zaborav naši specijalno muslimanski starinski vezovi. Od vezova poduzimačc sc mahrama, čevre i t. d., onda kerice za jemenije (šamije) bluze, košu­ lje i dječije haljinice. U koliko bude podnosilo misli se preduzimati i tkanje bezova razne vrs­ te. I prije, dok nije sve poskupilo, fabri­ kati bezova poplavili su nas bili, pa je stan već odavno bio počeo uzmicati i zadnjih godina rijetko se već čuo nje­ gov glas iz kuća. Analfabetski tečajevi s:i jedna od pr­ vih tačaka programa »Osvit-inja<. ali naše su odbornice toliko zaokupiljene poslovima, a drugih, koje bi to držale nema, jer su sve pozvane upra;o u odboru okupirane. No misli se i s ovim iza bajrama početi, pa će se objaviti, kad bude za to potreba. ■Rad za »Osvitanje« vani izvan društva ne treba takodei da prestaje. Sa­ da treba da se njegova misao živo i ■propagira. Dobrovoljni prilozi dobro će doći društvu, a mogu se skupljati svakom povoljnom prilikom. Upisivanje članova također jc od velika koristi koliko za samu materijalnu pripomoć, toliko je od potrebe da imade po koja propagatorica ove misli u svakom mjestu. Za to sjetimo se često našeg »Osvitanja«, radimo za nj. pa ćemo tako raditi za pridizanje i održanje našeg ženskinja. Em. Страк> 3 s^gia nosti, zaostalosti i agitacije austrijskih imovina tamo, jer su je stekli kapita­ ljudi, koji su htjeli da se domognu na । lom, koji su iz Bosne ponijeli. Ovo bi jeftin način dobrih imanja. sve bio rad komisije, koju bi trebalo po­ Kao u Beogradu iste ovake prizore 1 slati. Dalje trebalo bi voditi računa gdje vidjeli su i naši Splićani iza okupacije i ćemo ih naseliti. U Bosni ima njemačkih Bosne, jer je tada bio Split put za nji- I i stranih kolonija, koje su i stvorene na hovo iseljavanje. U ova dva maha oti- i dobrima ovih iseljenika, a ima i erarnog šio je naših zemljaka u Tursku preko ! zemljišta. Ostalo što se ne može tu na­ 150.000. Turci su ih naseljivali u kom­ staniti treba imati u vidu naše puste paktnim masama ondje, gdje su imali krajeve u Makedoniji i Staroj Srbiji. Omanjinu prema hrišćanima. Naročito su vom kolonizacijom bismo postigli da bi i ih naseljivali prema Grcima i Jcrmenismo dobili mnogo elementa, koji bi pa­ ma. Čitava obala Mramornog mora i orirao svojom žilavošću i svojim prirod­ na od Ajvadžika do Mersine posuta je nim jakim nagonom, da čuva svoj jezik našim zemljacima. Ima ih i po unutraš­ i svoje djedovske tradicje prema svim ' njosti Turske. Carigrad, Ineđol, Smirna, i tuđinskim elementima, kojih pomalo Ii Adana, Angora, Kjutahija, Sivrihisar, ! ma u tim našim pod skupu cijenu oslo­ Karamursel imaju čitava sela naših Bo­ bođenim krajevima. sanaca zvanih »Muhadžira«. U Ada Pa­ H. Rebac. zaru su u većini, pa imaju i svoga pred­ sjednika opštine. U okolini Bruse pozna­ ti su radi njegovanja svilene bube i pre­ rade svile, u Karamurselu su poznati | tekstilnom industrijom, u okolini Kara- | Dolazak turske delegacije u Pariz. — hisara čuveni proizvodnjom lijepih čili»Le Journah od 1Л u. mj. р:&з: »lurskl ma. Inače se mase njih bave zemljo- I veliki vezir Domaći Perid paša stigao radnjom, naročito vrtarstvom. jc u Pariz ча svojih še>f tonika : četiri Naši Bosanci koliko su god u Bosni savjetnika. Drugi članovi delegacije, za bili neradini i mlitavi unijet su u m. azij­ koje je bilo ja/i-uo da. će doci nijesu sku sredinu mnogo novih stvari i važe još pošli iz Carigrada. Iz tcg4, veh »Le i kao najvrijedniji i najagilniji elemenat. Journal«, da I ~r.d рлчп dola­ | Valjda ih tuđina preporodila. zak ima službeni karakter. Turskom ve­ I ako su muslimanske vjere i iz čisto likom veziru bio je pripremljen mno­ vjerskih pobuda napustili svoju domo­ go srdačniji doček nego njemač­ vinu, vrlo sc rijetko miješaju sa Turci­ koj i austrijskoj delegaciji. Uime fran­ ma ili kako ih oni zovu Turkušama. Svu­ cuske vlade dočekao ga je pukovnik I da imaju svoje mahale, svoja sela nepoНепгу, a u ime američke, talijanske i I miješana, pa čak i ne žene se od Turengleske misije došao je po jedan član kuša. Svuda su sačuvali materinski je­ odnosnih delegacija pred Ferid pašu, | zik, pa se srpski govori svuda po njiho­ koji se sa svakim srdačno rukovao i 1 vim selima. naslovio ih svakoga na njihovim jezi­ cima sa začudo pravilnim akcentom. Smetcnjačka mladoturska politika u; vukla je Tursku u rat na strani Nijema­ Ferid paša jc sa svojom pratnjom od­ veden sa kolodvora u Vancressonnier, ca te su ga zajedno s njima i izgubili. gdje im je bila pripremljena naročita Narod grdno stradao pa i naši, muhavila za boravak. Na upit novinara od­ džiri. Ali nije to sve. Tek sada nastaju ; prave nevolje za njih. Pošto većinom govorio jc veliki vezir: »Nije mi mogu- • ] stanuju u krajevima, gdje su hrišćani će dati nikakve izjave. U tom moram , stanovnici Grci, ovi okuraženi i potpo­ biti rezerviran. Nadam se da će moja ; : magani akcijom Grčke čine strašne zu­ misija dosta doprinijeti poboljšanju od- : i lume nad našim zemljacima. Na hiljade nošaja između Turske i Ententinih vla­ [ ih je ostalo bez igdje ičega, sve su im sti, a osobito između nas i Francuske Grci oteli. Ostali su bez krova i ulogo­ čije ponovno uzdignuče radosno po­ ; rili se po svima pristališnim mjestima. zdravljamo«. J Jedan članak Pierre Lottl-a. »Journal U Smirni na bulevaru Kordonbiju u du­ žini od tri četiri kilometra prostire im des debats« donosi neke tačke iz pisma sc izbjeglički logor, pune su ih džamije, Pierre Lotti-a, kojeg jo^ovaj publicirao tekije, medrese i sve vjerske zgrade, u »Information«-u. Nije se čuditi što ve­ gdje su se nastanili i čekaju povratak u liki i znameniti pisac zagovara i brani domovinu. Svi to žele, jer se kod njih Tursku i dokazuje da ona zaslužuje, da munjevitom brzinom raširila vijest, da ostane i dalje kao samostalna država. jc muslimanska vjera jednakopravna sa Tvrdeći da turski narod nije odgovo­ pravoslavnom i katoličkom u kraljev­ Iza aneksione krize mnogi se Beogra­ ran za to što su ga njegovi demagozi đani još dobro sjećaju one mase bosan­ stvu SHS i da u njemu ima i muslimana uvukli u ovaj strašni rat. dodaje Pierre I ministara. Oni i ne traže više. Ne tra­ skih bula sa djecom i svojim muževima Lotti da bi Francuska sama mogla do­ že, da se povrate ovdje ili ondje, nego ulogorenih na beogradskoj stanici, gdje živjeti grozne pošljedice u svojim ko­ gdje naše vlasti nađu za zgodno, samo čekaju voz da krenu dalje i to što dalje lonijama, gdje su sami muslimani, ako neka se tu srpski govori. Naše su vlasti od svoje drage Bosne. Znatiželjniji pri­ bi se dirnulo u suverenitet njihovog Hapreduzele nešto preko našeg pukovnika stupah su im bliže da vide »Turke iz life. Francuska je, veli Lotti, najveća Bosne« i upuštali se s njima u razgovor. g. Nikolajevića uz pripomoć Engleza, islamska država iza Engleske, za to ako Bili su uogdno iznenađeni lijepim i či­ samo to nije dosta. Ne može to jedan ne bude uvažila svoj fakat te se bude stim srpskim jezikom tih »Turaka«. Ta čovjek. Trebalo bi poslati komisiju od igrala sa Halifom pravovjernih, kao s vi ste Srbi, vi ste naši! Kuda ćete? Od­ ljudi agilnih i valjanih iz Bosne, da to kakvom lutkom, to će u kolonijama do­ govaralo se: »Ispod vlaha (inovjcrca) sve organizuju, naročito nije predviđe­ vesti do ogorčenja i nemira, koji mogu pod našeg Padišaha.« Zalud su ih odgo­ no gdje da se nasele u domovini. Pra­ imati nepregledne pošljedice. vac njihova povratka u domovinu je varali, oni su otputovali. Osim toga bi Francuska, kad bi pre­ vozom Carigrad—Solun, gdje ostaju Aneksija im je ugrozila vjeru te pro­ stala na raskomadanje Turske, pogazila mjesecima u barakama da čekaju brod daju djedovske domove u bescijenje i svoju tradicionalnu politiku i toliko pu­ bježe da spasu »svoj din i obraz ženza Gruž. Sad ih ima na hiljade u So­ ta ponovljena obećanja o čuvanju in­ skadije«. Bili su žrtvom svoje neupučelunu. tegriteta turske carevine, u kojoj su na­ Naše bi vlasti trebale da porade da ši pređi dobili velike simpatije prema *) Ovaj članak prenosimo iz beograd. 1 se svi ovi naši zalutali sinovi prime u francuskom narodu i jeziku. RaskomaI naše podajništvo, da se zaštiti njihova »Pravde« od б. o. mj. Uredništvo. danjem Turske, francuska bi izgubila Pregled. Žalosna sudbina naših zemljaka u Maloj Aziji. *) omekšao«. Koliko od prirode obrazli i stidnih ljudi po nesreći pane u besramno dru­ štvo, sluša gadne izraze, grdne psovke, gleda neprijstojne manire i malo po ma­ lo izgube svoj stid i postanu nepristojni i bezobrazni. Oni to neosjteljivo i neopaženo prime i usisaju. Za to se kaže: s kim si onaki si. To je kao kad čovjek dođe u kakav lokal, gdje sc zapušilo i pokvario zrak. Kad stupi na vrata bu­ de mu vrlo neugodan zrak, ali kad sjed­ ne, kroz neko se vrijeme prilagodi i vi­ še ne osjeća da je u pokvarenom zraku. Prost, nizak, podal čovjek (sojsuz) dođe kojom srećom u društvo lijepo od­ gojenih i plemenitih ljudi: uvijek čuje plemenite riječi, vidi plemenite primje­ re, čita djela koja dušu oplemenjuju, sluša savjete, koji mu ulijevaju ljubav prema svemu što je plemenito i malo po malo tokom godina njegov sojsuzluk doduše nc iščezne, ali se dosta umanji, i sigurno će njegovo dijete na­ slijediti od njega manju dozu soisuzluka nego je on naslijedio od svog oca. Kad bi se dalje nastavilo postupati sa nje­ govim djetetom u istom pravcu, kao što se postupalo i s njim, to bi se dijete kroz svoj vijek još bolje dotjeralo, ugladilo i oplemenilo. Tako dotjerano di­ jete postane čovjekom, oženi se i svo­ me djetetu preda u nasljedstvo puno manje soisuzluka nego je ono primilo od svog oca. I tako se kroz 3—4 gene­ racije, nekom umjetnom selekcijom dob je jedna plemenita familija, koja je po­ rijeklom od sojsuske porodice. Čovjek od prirode škrtac, dođe u dru­ štvo ljudi, kojima je prva vrlina darež­ ljivost. On vidi da njegovi drugovi ne žale, nego daju i potpomažu druge, oni sami umjereno troše i udobno žive, a preziru onog, koji škrtari i od drugih žali. Među njima sc to smatra kao ne­ oprostiva mahana. Njegov je ponos dir­ nut, jer vidi da je u njihovim očima ni­ zak, pa na kraju krajeva počne otva­ rati ruke i popusti u škrtarenju. Čovjek od prirode pesimista, sve mu se prika­ zuje u crnoj boji, pane u društvo zado­ voljnih i optimistički raspoloženih ljudi. U svom društvu on ne čuje nikakve tuž­ be, niko ne jadikuje, niko ne veli da mu jc neugodno, nego obratno, svak se hvali svojim stanjem i položajem. Ako sam nije izvrgnut kakvim nezgodama i neprilikama nego živi umjereno, bez poteškoće, bez oskudice bez kakvih udardea, a uvijek oko sebe bude vidio zadovoljstvo i dobro raspoloženje i taj će čovjek malo po malo od pesimiste postati optimista. sve plodove svog dugotrajnog kultur­ nog rada na istoku, gdje se odavna pri­ prema terain za francusku civilizaciju. Potpis mira. Javljaju rz Pariza: U krugovima konferencije drži se, da se mir neće potpisati prije petka. CTemenceau ćc poći u Versailles. I Wilson će biti na potpisivanju mira, a onda će ootići u Brest i krenuti u Ameriku. Raspoloženje Nijemaca vidi se iz ovog brzojava iz Berlina: »U ponedjeljak Ujutro jedan je časnik sa 10 momaka oteo 15 francuskih barjaka, koji su se u smislu ugovora o miru imali izručiti Francuskoj. Barjaci su poliveni benzi­ nom i spaljeni pred spomenikom Fridriha Velikoga. U utorak na večer sabralo se je pred dvorcem u Wcimaru, gdje se nalazi dr­ žavna vlada, veliko mnoštvo vojnika, koji su uporno zahtijevali da im sc iz­ ruči Erzberger, jer da je on glavni kri­ vac, da sc Njemačka odlučila na potpis mira. Nakon oduljeg čekanja i demon­ striranja vojnici su se razišli, a da nisu ništa postigli. Šta bi htjela Prusija. Bečki listovi do­ nose ove vijesti iz Pariza: Vijeće četvo­ rice primilo je pouzdane vijesti, da Pru­ sija kani savim ozbiljno istupiti iz njemačke državne veze i da se tamo očekuje uspostava monarhijske vladavinske forme. Prusija ne priznaje nikakvih uvjeta mira, pa će svoj integritet znati da brani makar i oružanom silom. Njemačka proti Poljskoj? Kako jav­ lja bečko poljsko poslanstvo, stigla je vijest dopisnog ureda poljskog ministar­ stva za inostrana djela, da je jučer uhvaćena u Poljskoj brzojavka njemačke vlade, prema kojoj će njemačka vlada potpisati mirovni ugovor, ali zato će se u ime istočne i zapadne Pruske navi­ jestiti Poljskoj rat. Njemačka vlada ćc se tomu oficijelno protiviti no u stvari pružiće svaku pomoć. O potopljenju njemačkih brodova javlja se još ovo: Neposredno pred pot­ pis mira njemačke su posade potopile svoje brodove. O podne 22. o. mj. nag­ nula se nenadno jedna oklopljena krsta­ rica i potonula. Nekoliko minuta iza to­ ga potonule su i druge lađe jedna za drugom. U 4 i po sata nestalo je zad­ njeg drednota. Posade torpiljarki ispli­ vale su na suho, a posade velikih lađa spaslc su se u Čamcima. Nekoliko tor­ piljarki dulje jc vremena virilo iznad površine. Neoštećena ostala jc jedina torpi-ljarka »Badcn« na kojoj sc iznad njemačke vije engleska zastava. Ostale su lađe u dubini od 60 metara. Ukupni broj iznosi oko 400.000 tona, lađe pred­ stavljaju vrijednost od dvije mili­ jarde predratne valute. (»Bla­ go« si ga narodu u kojem vlada militari­ zam! Što je sticao desetljećima gubi za minutu. Op. ur.) Njemačko zatezanje. »Temps« piše, da nema nikakvih vijesti o njemačkoj delegaciji. Vijeće četvorice vijećalo je u srijedu u jutro i bavilo se tom situ­ acijom. Po svoj prilici biće njemačka vlada pozvana, da pošalje u Versailles svoje delegate snabdjevene punomoći­ ma, da potpišu mirovne uvjete, koje je bez rezerve primilo njemačko ministar­ stvo i narodna skupština. Delegati mo­ raju stići danas — sutra. Pošto nje­ mačka vlada ne može imenovati dele­ gaciju prije večeras, stoga delegacija ne će moći stići u Versailles prije petka. dosta ljudi, koji šu sve škole prošli i vrlo se visoko naobrazili, ali ipak ni škola ni tuđi svijet nijesu mogli ispla­ kati iz njih onaj temperamenat, koji se s njima rodio. Oni su obrazovani, ali ni­ jesu odgojeni; naučeni su, ali neotesani i nepristojni; došli su do visokog polo­ Uopće za sve temperamente može se žaja, ali nijesu postali — ljudi. Nu to nc reći da nijesu tako apsolutni, katego­ može biti dokaz, da prosvjeta i odgoj rični i neumoljivi kao prirodne nužde. ne djeluju i da čovjek ne može dobiti Trajnom upotrebom hladnog razuma i slobodnu volju nad svojim temperamen­ ustrpljivim vježbanjem u izvjesnom I tom, jer kad bi se istraživalo kako su ti smjeru, čovjek može da donekle modi­ ljudi proveli svoj život, sigurno bi se ficira svoj temperamenat. Inače ne bi našlo puno razloga (izbor društva, sli­ imao smisla ni odgoj, ni naobrazba, ni jeđenje dobrih ili zlih primjera, način lijepi primjeri. Dakle ovdje nam se do­ života i t. d.) radi kojih se nije mogao pušta da tvrdimo, da čovjek ima jedan izvršiti povoljan upliv na njihov tem­ mali kvantum slobodne volje, t. j. da čo­ peramenat. Nu da su ti ljudi slijedili vjek njje podjarmljeni rob svome tem­ diktat svog razuma, da su radili ono, peramentu kao što je životinja svome što im nalaže pamet, a ne strast i tem­ instinktu. Doduše ta je slobodna volja peramenat, da su težili za plemenitijim vrlo skupa, jer zahtijeva puno vremena ciljevima, sigurno bi im pošlo za ru­ i dugotrajnog vježbanja. kom, da donekle promijene i svoj tem­ peramenat, da osiguraju pobjedu razu­ Nekomc uspije da postane potpuno ma nad strasti i tako dobiju slobodna gospodar svog temperamenta, a nekovolju. Vs. me samo djelomično. Nekome ne us­ pije nikako. Za dokaz ove zadnje tvrd­ nje neka nam služi primjer, što vidimo �Stfana 4 Странл ,PRAVDA“ — „ПРАВДА" Broj 50 Број ne znaju gdje bi to najavili (jetimi!) Ш. Oporene Šterne. Sjednica ljubljanskog begovica ulica br. 1. II. kat. Po ustanovi gradskog zastupstva jednoglasno je za­ I nemaju kuraži (a dični saruk nose!), da Š 16. društvenih pravila, mjesni odbori ključila, da se iz listine počasnih građa­ ; izađu na ćurs. A ako je ne daj Bože ono sastoje se od šest članova i to pred­ na imade brisati bivši austrijski general ! treće, čega se mnogo bojimo, kjibur i sjednika, podpredsjednika, tajnika, bla­ ' ukočenost njihova koju ne mogu prelo­ Svetozar Borojević. gajnika i dva člana odbora bez posebne miti ni u toliko, da spasu uz ramazan funkcije, i trojice zamjenika. Prema § 7. ! bar u jednoj džamiji slušaoce od slabidruštv. pravila članarina je ustanovlje­ j jih vazova, onda branimo reisa, da on na za ovu godinu po 10 helera od dutome nije kriv, nego njegov ulema numa beglučke i kmetovske zemlje. Drž. banka i naša valuta. Priprave za ; medžlis, koji se u mjesecu ne pomoli i Društvena pravila poslaće se odbo­ osnivanje Narodne banke kraljevstva ne organizira vazove za ramazan, kao rima kroz kratko vrijeme. SHS napreduju. Definitivno je izvađen ! i svaki pojedinac, kojeg se oOd plaćene članarine zadržavaju mje­ projekat zakona o banki, koji će biti, [ v o t i č e, što se sam ne ponudi. Ako sni odbori 20% za svoje potrebe dočim kada prođe kroz ministarski savjet, I ne zna gdje će, neka raspituje čitavu se 80% Šalje centralnom odboru. prediožen Narodnom Predstavništvu. I godinu do budućeg ramazana. Sa plenarne sjednice »Novinarskog Osnivanjem zajedničke banke napredu­ Udruženja« u Sarajevu. U subotu dne je riješenje našeg valutnog pitanja. 21. ov. mi. održalo je N. U. S. svoju plenarnu sjednicu. Jednoglasno je iza­ Povišenje poštanske tarife za pod­ bran novim potpredsjednikom Sakib cf. ručje Jugoslavije provešće se u najkra­ Korkut, urednik »Pravde«. će vrijeme. Pristojbe će biti znatno po­ Do definitivnog uređenja uredničkih višene radi izjednačenja sa tarifama a Savo Pctković iz Trebinja poslao je plaća zamoliće se vlasnici sarajevskih Srbiji sa valutnog gledišta. »Srpskoj Zori« dopis, koji je izišao u listova, da za članove svoje redakcije Nestašica ugljena. Radi oskudice ug­ 96. broju tog lista u kom se meni пд izdadu N. U. S. očitovanje, kojim jam­ ljena obustavljen je željeznički promet nepošten način podvaljuje da sam bio če, da ne će otpuštati svoje urednike prisutan onim zločinima, koji su se odi­ bez tromjesečnog otkaza. U pitanju u- i u Baranji 15 dana, u Bačkoj 2 dana. grali u selu Zubci kot. Trebinje u god. ređenja uredničkih plaća zabačen je Kupljen engleski materijal. Naša je 1914. To je zlobna kleveta, kojom Petprvi prijedlog, o kome je bilo govora u vlada odlučila da od engleske vlade ot­ ković hoće da okalja mene i da razjari našoj štampi, a društvo se je postavilo kupi sav njezin materijal, koji se nalazi naše komšije pravoslavne Srbe protiv na drugi princip. U tom poslu povjere­ u Solunu u vrijednosti od dva milijuna nas. Tih dana, ja sam bio kao mesaj no je četvorici članova, da se sastanu funti šterlinga. Mislilo se i na kupovanje kod 4. zuga 6. GranzjSgerske kompani­ na anketi sa vlasnicima listova, odnos­ ostalog engleskog materijala, koji je je, koji zug tih dana nije nikako bio u no njihovih zamjenika. preostao u Evropi poslije nastalog pre­ borbi Ja sam kod Traina to kompanije Mlado »Novinarsko Udruženje« zapo­ okreta, ali se od toga odustalo. uvijek bio 6 kilometara iza fronte i ničelo je svoje djelovanje punom parom. jesam uopće prisustvovao borbama. Za Nova sila. Generalni tajnik austro­ Khda prema svojoj zadaći uredi staleistinitost ove tvrdnje pozivljem se na ugarske banke otputovao je u Saint ške prilike naših idealnih radnika novi­ svjedočanstvo komandanta spomenute Germain, da tamo zastupa posebne in­ nara, bez svake je sumnje, da će te ima­ kompanije g. Vlaha, koji se danas na­ terese austro-ugarske banke 4cod preti povoljan utjecaj na solidni razvoj na­ lazi kao komandant 7. žandarmerijske še žurnalistike. To je vrhovni cilj N. U. ; govora o miru. čete u Trebinju, Bejta Šehovića, ZejnF S., kojim želi izvršiti svoju veliku za­ Izmjena robo između Francuske i Ru­ la Cerimagića, Hrnjica Kurtovića, Nadaću u oslobođenoj domovini. Onaj, munjske već je započela. U BukareŠt zifa šahovića, svi iz Lastve kot. Tre­ koji može, neka zato ide na ruku našem su stigla tri švajcarska vlaka sa raz­ binje. N. U. S. i neka ga moralno i materijal­ nom robom, dok je jedan vlak na putu, no potpomogne. Poručujem Savi Petkoviću, neka već a drugi je najavljen dz Pariza. Invalidsko veće u Beogradu posjetio jednom prestane sa svojim nepoštenim Francusko-poljska trgovina. U Varje prijestolonasljednik u pratnji vojvode podvalama, jer time on sije mržnju kod šavu je stigao francuski trgovački ko­ Mišića, ministra vojnoga Hadžića i onaših pravoslavnih komšija, koji na te­ mesar, koji je donio mnogo uzoraka ro­ I stale svite. Prijestolonasljednik je oko melju njegova lažnog dopisa dolaze i be. Njegova je $vrha da provede orga­ sebe okupio invalide, a dvojici je uka­ izazivaju nas muslimane. Ako što ima nizaciju izmjene robe između Francu­ zao mjesta kraj sebe u svojoj loži. Raz­ protiv mene neka me tuži sudu i nek ske d Poljske. govarao je sa svima i ponašao se tako iznese čiste dokaze na koje sam ja spre­ bratski, da je to u mnogih prisutnih iza­ Francuzi podupirali Austriju? U fran- । man odgovarati. zvalo suzu. Prijestolonasljednika je sa šućrija Salković. cuskim financijskim krugovima sada se | pozornice pozdravio predsjednik dru­ mnogo raspravlja o otkriću pariške ; ♦) Za stvari pad ovom rubrikom štva ratnih invalida dr. Milivoje Jovaštampe, da su naime moćni fran- | uredništvo ne odgovara. nović, profesor i rezervni kapetan — in­ cuski financijeri putem svojih | valid. U svom govoru, koji je učinio jak agenata potpisivali austrijske ratne zaj- । utisak, govornik je istakao težak polo­ move. žaj naših invalida, koji su izvršili svoju patriotsku dužnost i povukli se u stra­ jedna lijepa kuća u gradu na lijepu nu života. Herojska skromnost, koja je mjeatu sa dabrim pogledam. — Upi­ izbijala iz svake njegove riječi učinila Nije reis kriv. Ramazan prođe, a mi ; je na sve prisutne snažan utisak. Nje­ tati Pehlivanuša ul. br. 16. govo Visočanstvo prijestolonasljednik ne vidjesmo ni petkom na ćursu kojeg podario je udruženju 3 hiljade dinara. viđenijeg našeg alima, da makar jed­ Izvanredna skupština dioničara »Is­ nom vaz kaže. Iznimke su: Hf. H. Berlamske dioničke štamparije u Sarajevu« berović, H. H. ef. Bišćak 1 S. Korkut. održaće se u nedjelju dne 6. jula o. Nego nam mutevelija Hamdibeg otkrosolidno zidana, u Muslimanskom dije­ jio, da moramo slušati Šerifhodžu i Pog. u 9 sati prije podne u društvenim pro­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ storijama. Dnevni je red: 1.) Izbor rav­ togiju svaki dan u Begovoj džamiji. Po­ hinje, magaze, kuhinje za pranje rub­ nateljstva i nadzornog vijeća. 2.) Even­ mislite samo —• u Begovoj džamiji! E lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom tualne. nećemo, Bože nam oprosti i nek je gri­ baštom, vodovod i električna rasvjeta. Obzirom na potrebu, da se ovaj naš jeh na Hamdibegov vrat, pa što bilo! zavod digne na potrebnu visinu, umo­ Kamo naša ulema makar za četiri pet­ Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo,. ljavaju se sva gospoda dioničari, da na ka? A ima ih brate u Sarajevu dosta, Mali ĆurČiluk br. 3. 92, 4—5 ovu skupštinu nefaljeno dođu. evo samo pogledajte: Reis-ul-ulema, Umjesne odredbe. U posljednje vrije­ četiri člana ulema medžlisa i dva rijaJavljam svim svojim prijateljima b me učestale su mnogobrojne pritužbe setska tajnika, trojica vrhovnih Senat­ poznanicima, da evogodišnja bajramska putnika iz kojih je zemaljska vlada ra­ skih sudija i pet-šest Senatskih vježbe­ čestitanja ne mogu primati radi pri­ zabrala, da se hoteli i gostione u zemlji nika, direktor šeriatske škole, pet muvatnih razloga. nalaze u sasvim zanemarenom stanju. derisa šer. škole i dva šeriatske gimna­ Sulejmanbog Sulejmanpašić. Ove sc tužbe tiču onih hotela, koji su i zije, upravitelj i dva muderisa okružne do sada važili kao lokali prvog; medrese, upravitelj i tri muderisa daru!-muallimina (spojenih Gazinih medre­ reda. Stoga su sve političke područne ob- ; sa), muderisi Mcrhemića i Atmejdan lasti pozvane da se s v i m s r e đ s t v i- 1 medrese, četiri vjeroučitelja srednjih m a pobrinu da se u hotelima ukloni ne- | škola, vojnički muftija, sarajevski muf­ čistoća i gamad, da u svakoj sobi bude | tija, dva muderisa na ruždijama i t. d., TRGOVINA MJESOVIUOM ROBOM za strance na vidljivom mjestu nazna­ a da muallima i ne brojimo. E, da skon- ! SARAJEVO, VELIKI ĆURČILUK br. 15. čena cijena sobe, a u gostionama i ka­ tamo, koliko ih je to: Četrdeset i sedam! vanama pričvršćena tarifa za jela i pića. Čestita Svima svojim A na koliko ih se još sjetili nijesmo?! Sve ove radnje treba od vremena do I niko od njih da se ponudi, da će jedi­ mušterijama muelimavremena pregledati, nerede, koji se nima BAJRAM. nom važiti, makar samo jedanput! Ili konstatuju ukloniti i sopstvenike bez IZ UREDNIŠTVA. Radi bajrama iza­ obzira na njihovu osobu u smislu § 65 naredbe o vršenju obrta strogo ći će budući broj »Pravde« u subotu 5. jula. kazniti. Irtihali dari beka. U nedjelju 22. o. mj.Prekoračenja ustanovljenih tarifa za jela i piće treba kazniti po б 11 zakona preminuo je nakon kratkog bolovanja travnički načelnik Osmanbeg Teskereod 23. oktobra 1915., Glasnik zakona 1 džić. Merhum je bio vrlo obljubljena naredaba broj 121. Gornja se uspostava ličnost, a pripadao je našoj organizaciji odnosi također i na zemaljsko-erarske hotele. i bio član njena mjesnog odbora. Briga za učitelje u Hrvatskoj. Povje­ Rahimehullahu tealaJ renik za prosvjetu brzojavno je obavi­ Centralni odbor »Udruženja zp. za B. jestio ministra prosvjete Ljubu Davidoi H. poziva zemljoposjednike u kotar­ vića. da je predlog o vanrednim dota­ Naslov za brzojave: skim mjestima, da čim prije izaberu Interurban telefon »Šurnadija« Tuzla. cijama pučkim učiteljima načelno odo­ broj 42. mjesne odbore i da odmah odpočnu sa oi з-з bren. O tom će biti ovih dana izdana upisivanjem članova i kupljenjem Člana­ naredba. rina. Rezultat izbora ima se odmah ja­ viti centralnom odboru u Sarajevu, Tu- I A šta li se sprema našim učiteljima? A pošto će trebati da sc verificira pu­ nomoć delegata, svečanost u Versaillesu ne će se izvršiti prije subote. Budnost antante. Vijeće četvorice ba­ vilo se u srijedu ujutro situacijom što je nastala ponašanjem Njemačke. Da postigne odštetu i nužne garancije, vi­ jeće je odlučilo da će povezati ujedno pitanja, postavljena uništenjem njemač­ ke flote u Scapi, uništenjem francuskih zastava u Berlinu i prijetnjom Nijema­ ca Poljskoj. Garancije Kolčakove vlade. Prema najnovijim vijestima admiral je Kolčak ponovno izjavio mirovnoj konferenciji, da je cilj njegove vlade, da čitavom stanovništvu bez razlike vjere i narod­ nosti osigura potpunu slobodu i netaknutost njegova imetka. (Što garantira Kolčak u boljševičkoj Rusiji, dr. Po­ ljak hoće da otme u »oslobođenoj« Bo­ sni! Op. ur.) Japanska pomoć Rusiji Iz Kristijanije dolaze vijesti, da su boljševičke vojske, koje su bile utaborene pred Moskvom i kojima je bila zadaća da brane grad, ostavile svoje položaje. Sada je Kolčakovoj vojsci otvoren put u Moskvu. Daljnje vijesti javljaju, da prodiru i jake japanske čete, kojima je svrha da pod­ upru Kolčaka u njegovoj akciji. Slavenska solidarnost Primirje Iz­ među Ukrajine i Poljske imalo je među ostalima i taj uvjet, da ga imađu odo­ briti oba vrhovna zapovjednika, no ukrajinsko vrhovno zapovjedništvo nije priznalo valjanost sklopljenog primirja i to s razloga, jer je primilo pouzdane vijesti, da Poljaci i nadalje koncentrišu svoje čete. Radi toga započele su ukra­ jinske čete ofenzivu i zauzele neka mje­ sta. Ukrajinska delegacija poslala je pred­ sjedniku mirovne konferencije spomeni­ cu, u kojoj zahtijeva da se Ukrajina smjesta prizna kao nezavisna država i da joj se pruži materijalna potpora u njezinoj borbi sa boljševicima. Tobožnja crnogorska vlada javlja »Tempsu« ispravak na njegovu vijest o memorandumu Andrije Radovića i dru­ gih u kojem se ispravku izjavljuje, da nisu istiniti razlozi, koji se navode u memorandumu, da se naime kralj Ni­ kola i njegova vlada nisu vratili u Crnu Goru, već da je to samo zato, što kralj Nikola i njegova vlada čekaju dok bu­ de uspostavljen normalni život i promet na istoku, da mogu otputovati. Talijansko ministarstvo. Agencija ra­ dio saopćuje o novom talijanskom mini­ starstvu razne podatke. Nitti je započeo političku karijeru kao socijalista. U vanjskoj mu je politici glavna oznaka vrlo živa vjera u slavensku pogibelj. Tittoni pripada bogatoj rimskoj bur­ žoaziji konzervativne tendencije. Nje­ gov kabinet znači, da se talijanska po­ litika ne će promijeniti. Nitti je bio predložen kralju kao šef vlade i sa stra­ ne Giolitija i od Bissolatija. Novi madžarski kabinet sasvim je ko­ munistički. U kabinet kao pučki povje­ renik nije ušao ni jedan socijalista. Ova okolnost je povod da su se još jače za­ oštrili odnosi između komunista i soci­ jalista. Vulkanska nesreća. Na otoku Javi došlo je do velike vulkanske erupcije kojom je prilikom nastradalo do 50.000 ljudi. Pepeo, koji se dizao iz vulkan­ skog kratera posuo je'zemlju na 50 ki­ lometara daljine. Ogromna masa lave nasula je zemlju na 15 kilometara Ši­ rine. Željeznički štrajk u Njemačkoj. Iz Berlina javljaju, da se sutra očekuje veliki željeznički štrajk, koji će se proteg­ nuti na čitavu Njemačku. Željeznički je promet u predgrađu Berlina već danas obustavljen. Gospodarstvo. OGLASI; Prlposlano.*) Prodaje se Trešeljak. Prodaje se kuća!!! David 5. Рвгега Domaće vijesti. Trgovina mješovitom robom na veliko i na malo Hamdibeg lsabegović i Pask© Harković, Tuzla. Ujedno se bavi svim agenturnim i bomis. poslovima. Cdgovoral uredaiL M. Siid/uka. УПзшк: Contraloi Odbor »j. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a75b6c46db314e587443c2eccb5aae83.pdf 0dc6e5787c385d0cb2fdc7412539e822 PDF Text Text Bajramski prilog „Pravde". Sreća. Ni|e sretan na svijet« Koga zovu beg ili aga, Nit je sretan komu dade Svemogući dosta blaga. Nit jc sretan ko ne ljubi Svoju majku, sestru, brata, Dok u časti slavohlepno Visokog se čina hvata. Neg je sretan taj, ko ima Srce mirno, dušu čistu. Tko je vedar, ko kapljica Rosb na ružinu listu. I sretan je, ko domaju Svoju srcem vruće ljubi. Za nju živi i umire. Za njen boljak život gubi... Hidžab. Znam«, da je uopće ženski rod sla­ bije konstrukcije od muškog, pa je prema tome i manje izdržljiv od mu­ škoga u teretnu i napornu rade. Sto­ ga su od pamtivijeka naporniji, mučniji I teži poelovi pripadali u dio muškinju, a lakši ženskinju. Budući da ženskinje ima prirodni poziv da ra­ đa djecu i da tako osigurava opsta­ nak svijeta, mora se štediti i čuvati od napornih posala, da daje što zdra­ viji i po mogućnosti, bolji i istrajniji plod. Znamo iz historije, da Ženskinje nije nikad išlo u rat, osim koja muškaraća, ali opet da mre žl/2*/o — kako veli statistika — više od muškinja, pa ušljed toga opet nije ženskinje mnogo brojnije od muškinja. — Ti veći smrt­ ni slučajevi kod žentkinja najbolje nam kažu, kako je ženskinje fizički slabije, pa radi toga u životnim nez­ godama manje otporno i manje izdrž­ ljivo od muškinja. Sto žene svoju djecu po dužnosti uzgajati trebaju, valja, da većiaom bo­ rave uz njih, pa je najprirodnije, da im prema podjeli rada pripadne kućanstvo, kućii poslovi, a one to još u rasoj mladosti nauče od majki, pa su u tom i najvještije. Kako je ženskinje fizički slabije od muškinja, isto je tako umno manje razvijeno ili bolje reći: žensko više čuvstvuje, aego umuje i ide kud ga osjećaji vode, pa je s toga puno po­ pustljivije i mnogo ga je lakše na ne­ što navesti i nagovoriti. Radi ženine fizičke slabosti i žto nema snažna duha za otpor, koji bi joj u svakom slučaju mogao zaštititi moralnu visinu, staviše je sve religije prije Islama kao i Islam pod hidžab, što znači, da je za nju samo žensko društvo i društvo bližnjih muških ropaka. Лепа, koja ovako živi, odgovaraće svom prirodnom pozivu: biće žena, koja radi i voli Ovaka žena ne će tražiti, da bude u pola muškarac; ne­ će je progoniti Nymfe, nego će uvijek biti žena koja vrši samo onaj zadatak, koji odgovara njezinoj prirodi. I u ta­ kom slučaju biće pošteđena od furija i ne će moći otići u izgubljene; avak će je cijeniti i uvijek će biti sretna. U današnje vrijeme naše slobode opažamo kod slabog ženskog spola nedostatno ugibanje strastima i nedo­ voljno gušenje pohota. U zabavi sa svijetom brzo se zaborave i panu žrt­ vom slatkog prišaptavanja i lažnog udvaranja. — Protiv ove prirođene ženske slabosti nije sigurna zaštita ni škola ni prosječno prosvjećivanje, jerprirodaseneda ničim zatomiti, ona dolazi prvom danom prilikom do iz­ ražaja u na oko posve nevinim stva­ rima, [zabavama, redutama i T. d.,] jer „krv“ nije voda. — Za ispravnost ovoga mišljenja upiremo prstom u prosvjetna središta, (Pariz, Prag, Beč, Pešta, Zagreb, a I naše Sarajevo,) ko­ ja su nam dala dosta dokaza za lako posrtanje ženskoga spola. Dakle jedina zaštita ženskog spola nalazi se a ogradi, koja priječi raspi­ rivanje strasti, jer neposredni dodir, govor i općenje pobuđuju vještački zatomljene strasti, a narav je narav. Zato u relativnoj izolaciji muškog i ženskog svijeta leži još najsigurnije jamstvo za rz i obraz. S. M ju majku. Habibehanuma je premišljala, kako bi bila sretna, da je mjesto te dje­ vojke njena Amira, dok se sjeti na svo­ ju mladu kćerku Fatimu,. koja bi vreme­ nom mogla biti na mjestu te djevojke. Cim je došla kući, saopći tu misao Amiri. a ona sva sretna da je majka sama na to došla reče joj, da je ona već odavno na to mislila. Ove godine na Je­ sen — reče majka Amiri — daćemo malu Fatimu u školu neka uči«. Amira je bila sva sretna. Mahmad Muhtar->aM: Islam po Kur’anu i Hadisu. XI. Brak I žena. Islamski brak, koji se u nestašici svećenika i svećenika posvete I ce­ remonije sklapa u prisutnosti dvojice svjedoka ua saziv blagoslova Božjega, može se smatrati civilnim brakom sklopljenim prema ugoveru stranaka. Rastava braka nije zabranjena pod uFiraza: vjetom, da muž edšteti ženu presa ugovoru. Ali imade h adia a, koji se iijavljuju oštro protiv razvoda braka, Habibe hanumin je sin poginuo kod kao n. pr. ovaj: 8. Dopušteno, a Fata H. Karlć: zadnjih bojeva na Soči. Sirota starica Bogu mrsko jest razvrgnuti brak. nije se mogla utješiti zbog velikog gu­ Prema izvješću grofa MUlinena (Welt bitka, pa je sada bila upućena samo na des islam, str. 105), vrlo dobrog poz­ svoje dvije kćeri Amiru i Fatimu. Godina učenja se otegla, pa sam navaoca Turske, tako je razvrgnuće Nenaučna posrćati i zarađivati zdva­ jedva dočekala ferije da pogjem na braka u Turskoj otežano, da dolazi jala je u tuzi i nevolji. U to osvane mla­ selo. Kad sam došla na Slatinu, odu­ rjeđe negoli u Evropi, a ako baš do­ do društvo muslimanki, koje ide za tim ševila sam se ljepotom prirode, te đe do rastave, mora muž osim ispla­ da ovakim priteČe u pomoć. Starija sam nastojala da zavirim u svaki kute miraza da još dade ženi znatnu ukćerka Habibehanume, čuje među svo­ tić i u svaki grm misleći, da se tamo govorenu svotu novaca. jim drugaricama, da su se neke od njih skriva nekakva tajna. Ako nije u ugovoru istaknuto po­ upisale u tečaj za šivanje u društvu U dan bi izašla viie kuće u Sumu, sebno, to ima samo muž pravo, da se »Osvitanje«, i naumi zamoliti majku, da odakle je vrlo lijep pogled na Sarajevo posluži rastavom braka. Naprotiv ei njojzi dozvoli Majka je objeručke to i njegovu okolicu, te bih sa najvećim pet može i žena polučiti razvrgnute prihvatila, jer je i onako skrajnje vrije­ zanosom slušala poj ptica i luštaj li­ м izvjesnim slučajevima putem sud­ me bilo, da se nečega prihvati, pošto je šća, pa preskakivanje vjeverica s gra­ benim. Među ostalim imade to pravo, valjalo živitl Društvo ju dakako primi, ne na granu. ako joj muž hoće bez njezine privole te Amira sutri dan započne šivati. Ami­ Sjedila bih u hladu jednoga širokoga da vjenča još jednu ženu. ra je znala vrijeme upotrijebiti i razuhrasta, ali sam se Česte morala pre­ - Prema obredu Imami Salije i Maliinila je svoju zadaću, da ona mora svo­ mještati na drugo mjesto, jer bi me kja mogu i žene imati isto pravo raz­ jim radom obezbijediti svoju majku i sjena hrasta ostavila i upeklo sunce. vrgnuta braka kao i muževi. U Ru­ malu sestru. Kroz kratko vrijeme nauči Čitava je priroda bila okićena bujnim siji paze naročito oblasti na to, da se upravljati šivaćim strojem i već u dru­ zelenilom, a polja i livade posute ša­ uvijek u brašnom ugovoru napose goj sedmici naplatila je svoj posao. renim cvijećem. napomene ovo pravo vjenčane žene. Kao nikad do sada, osjećala se je Ami­ U tako bujnej prirodi sama me mi­ Individualnost žene s obzirom na ra sretnom i ponosnom, jer je Ona sada sao vodila do tega, da sam počela raz­ slobodno raspolaganje sa sobom, pravo svojoj majci ono, što je prije bio njen mišljati o Bogu, koji je sve to tako na bezutlovno slobodno i samostalno rahmetli brat. Cim je stupila u kuću divno stvorio, što čovjek sa svojom raspolaganje svojim imetkom kae i saopći majci da je naplatila svoj rad. pameti ne bi mogao dokučiti. izbor, pri rastavi da zadrži i kod se­ Tad je opazila prvi put nakon smrti si­ Gledala sam na Sarajevo, zbijeno u be* djecu do sedme godine sve je •novljeve bolni osmjeh na licu svoje maj­ jednoj dolini, pokriveno maglom, te ве vo usprkos nazoru, posve krivom u ke. Nakon prvog oduševljenja, stane Au njemu jedva raspoznaju vile i kućo, ovom pogledu na zapadu raširenom, mira pripovijedati, koga je sve tamo vikoje su izgledale kao mile kolibice. osigurano i uređeno muslimanskim dila, te tko upravlja time. Habihantirmi Oko grada su se poredala »ela, te se zakonskim ustanovama još odmah je začudilo, da to društvo mogu pred­ vrlo lijepo vidi, kako su posjedi poje­ sprva islamskog vijeka na taj način, voditi Ženske, pa čak i one, koje je ona dinaca odijeljeni redovima vrba I jela. kako je to tek u zadnjim stoljećima pokatkad i zaružila, jer je držala, da su Na jedan put bi me iz ovoga mo­ provedeno u ostalim kulturnim zem­ sve one, koje školu pohađaju vrijedne trenja i razmišljanja pomela žurna pa­ ljama. prezira. Bila je zadovoljna sa zaradom stira i zveket zvona od »tada, pa vri­ Jedna naročita osobina istoka bija­ kćerkinom, te je i neholice zapitala kćer­ sak nestašne djece kupajući se i prs­ še odavna mnogoženstvo, kojemu su ku za plaću, koju dobivaju te, koje pred­ kajući u rijeci Zujevini, koja se poput vode društvo. Amira joj je razjasnila, kakove zmije blista na sunčanom svi- i bili skloni — kako je poznato — mno­ da one ne primaju niti hoće, da prime jetlu. S druge bi se strane začulo huj- . gi biblijski poslanici. Prije Islama svu­ platu, nego svoje slobodno vrijeme po­ kanje seosih žena na jastreba, koji je 1 da je u Arabiji bilo mnogoženstvo ra­ šireno i to u neobuzdanoj i neogra­ svete tome društvu i pomažu svoje ses­ udario na kokoši, da sebi ugrabi ka­ ničenoj mjeri. Tu poligamiju (višožentre muslimanke. Habibehanumi to nije kav pljen. stvo) ograničiti, uređene bračne od­ nikako išlo u glavu, da bi one džaba Bujna priroda, šum lišća, cvrkutanje nose zavesti, sudbinu i ugled žene radile, no Amira je to poimala i u duši ptica, žurna pastira i Čitav onaj sretal podići, pribaviti joj pravo, propitati potajno uzdisala, što i ona ne može isto seoski život toliko me je očarao, đa moralan i dostojniji život te konačno činiti. Ne može učiniti zato, Što je mo­ bih se zamišljala kao da sam na ka­ dokinuti strašni i gadni običaj poka­ rala zarađivati, a drugo manjkalo joj je kvom posve drugam svijetu. panja žive ženske djece, sve je to znanja — naobrazbe. Nu uvijek bi mi se pojavila želja spadalo u najpreče i najplemenitije Amira je uvidila, da je zakasnila u ško­ za svojim drugaricama iz škole i gra­ zadaćo Islama. Stoga stoji u Kurbanu. lu, a sada joj ne dopuštaju ni materijal­ da, te bih, čini mi se, poletjela na kri­ 4. 3. Ako se bojite, da niste dosta ne prilike, ali je zato pravo vrijeme, za lima i vodila ih sa sobom, da zajedno pravedni prema siročadi, vi uzmite njenu malu sestricu Fatimu. Ona je već uživamo sreću bujne i čiste prirode. sesi fone, koje vam se čine dobre, o tome i razmišljala, ali je bilo teško Kad bi se mrak počeo spuštati, a (samo) dvije ili tri ili četiri; pa ako s majkom o tome govoriti, jer je Habiveseli pastiri sa dvojnicam u ruci tje­ se opot bojite, da niste pravedni vjen­ behanuma oduvijek mrzila školu. Je­ rali svoja stada kući, da ih sa vida čajte samo jednu. dnoga dana dođe Amira kući i saopći i zatvore u torove, i počelo se sve utiImade i hadisa, koji krče put momajci, da bi u petak mogla i ona doći : šivati, ja bih ostavila svoj hrast sa noganiji (jednoženstvo): 96. Ko ima­ u to društvo jer da će se držati preda­ širokim granama i otišla u kuću. Ni de dvije žene, a ne može s njima da vanje gdje će biti još žena. I otprije j u večer, a osobito za mjesečine nijtpostupa jednake i pravedno, izgubiće željela je Habibehanuma, da vidi, gdje smo bili u kući, nego bismo svi izašli na onom svijetu jednu svoju polovi­ joj kćer radi, te joj jc eto sad ispala na brežuljak, gdje bi naložili vatru i cu (u nagradi). — 210. »Beg vam pre­ prilika. Skanjivala se je, jer još nije ni­ sjedili pod vedrim zvijezdanim nebom, poručuje, da postupate blago sa že­ kud izašla iz kuće od kako joj je sin j Ali ni u noći ho bijaše mirno, nego nama. Zar vi ne vidite, da ljudi sve­ ! bi se čula sa svih strana pjesma se­ umro, ali se napokon odluči i ode. tih knjiga samo jednu ženu vjončava Prvi utisak je se ugodno dojmio, jer oske momčadi i kucaj tamburice kao ju i nikad se od nje ne odvračava1 je vidila, da je svi rado susreću, a istom znak, kojim će izvabiti djevojke na premda je nesposobna da im kor*1’ ju je zadivilo, kad jc unišla u odaju u prozor i s njima zapodjenuti razgovor. i oni se ne rastavljaju jedno od koju je uvedoše. Zatekla je mnoštvo že­ Sto se je više približavala jesen, to su goga?« na pa i poznatih, te se je odmah zaplela dani, a i noći bile punijo Života, jer u razgovor. Činilo joj se, kao da je i su se seljaci i seljanke obđan sakup­ Zakonitom dopuštenog stva se do pred jedio etoljeća ljale na mobu, a u večer na ijuštenj« kod kuće, te joj čak ni ona lica, koja služilo dosta u čita'*171 orijentu. Ali je nekad nerado susrećala,. nijesu ona­ i komanje kukuruza.naizmence u po­ se od to doba pr^ijeniše znatno 1 ko odvratna. Pošto se je soba napunila jedine kuće. brzno sve prilik' ’ nazori. Dok su U onim kućama, gdje bijaše moba svijeta, uniđe jedna djevojka i pozdravi naim kavkazki Črkezi dovodili svoje ili komanje, moglo se je viditi po či­ prisutne na islamski način. Habibeha­ kćeri u Tursko, dok su moKl« ku" tavu noć slabo svijetlo voštanice i čuti numa jc pozorno pratila dotičnu djevoj­ piti abesinske • *stale ropkinje, dotle pjevanje, smijeh i zveket tamburice. ku. pa kada je ona počela predavanje: je moglo da seJdrži mnogoženstvo. Pro­ Kad novine javiše da polazi škola, »0 radu žene u zajednici«, osjetila je mijenjeni so^jalni (društveni) i poli­ i ja moradoh ostaviti selo i opet doći Habibehanuma ne mržnju kao prije, ne­ tički (državi!) odnošaji i pokret pro­ u Sarajevo, da nastavim nauke. AH go joj postade djevojka i mila. Razumjctiv ropstva uopće dokinuše mnogo­ doživljaji sa sela živjeli su u mojoj vala je svaku riječ, i divila se njezinoj ženstvo tako r«*avši praktično u za­ duši preko čitave godine i napunjali bistroći i razlaganju. jednici sa proširenjem naobrazbe me­ me mirisom kaa svježe cvijeće, koje Tražila je očima svoju Amiru, koja đu ženina- A kako se može shvatiti duge cvate i skoro nikad đa preevjeje međutim pozorno slušala predavanje, mnogoženstvo sa ćudoredne strane, o tava. i pokatkad s uzdahom pogledala u svo­ Amira. Na selu. �»Prevđa« Strana 2. Prvi i zadnji dio ovoga ajeta dade Askalanijo o učenjacima osmoga sto­ naslućivati, da je ono doba bilo nuž­ ljeća, začudićemo se velikom broju že­ na, o kojima govori pisac u mnogim no postaviti izvjesne granice alobodi ženskoj. Naprotiv tome nijesu starije odsjecima. Među ostalim susrećemo jednu isvjosnu Dakiku bint Mušid fone bile istim ograničenjem skužene, [umrla Г46[, keja je opet bila učeni­ jer se u Kur‘anu veli: 24.5». A vale ca velikog broja učenih žena. Jedna starice [matrone], koje se vile ne na­ od njezinih učiteljica rodom iz Jerudaju udaji, načine nikakva grijeha, asalema Zejneb binti Ahmed, nazvana ko skinu svoje odijelo, samo da ne binti el- Kamal [umrla 740.],ostavila je otkriju svoga uresa. Ali ja za njih bo­ iialsebe čitav tovar idžaze diploma te su lje, da se toga uzdržavaju. se nauke Željni upravo tiskali na njezi­ Jedan drugi ajot opominje fone na nim teološkim predavanjima. Na njeiipobožnost i jednostavnost. 33.»». I sje­ nu jo autoritetu [priznati ugled u na­ dite mirno kod kuće svoje i ne kitite uci] osnovana autentičnost [izvornost] se kao u prijažnja vremena neznanja [prodislamska] I Vrtite molitvu [kla­ poznatog kodeksa [zbornika] br. 590 njajte], dijelite zekjat i slušajte Boga u Goti i u istom isnadu [podloga] se i njegova poslanika! spominju još mnoge učene žene, ko­ U istoj suri [33] kaže 59. ajet: 0 je su se bavile ovim djelom. Ked nje Božji poslaniče, reci svojim ženama, i drugih učenih Žena mogao je i je­ kćerkama i ženama pravovjernih, da dan ibni Batuta za svega boravka u se zamotaju u svoj ogrtač. Tako će Damasku [god. 726] da obogati svoje biti prije poznato kao pristojne Ione znanje o hadisima. Njezina savremei neće biti napastovane. nica Aiia binti Muhamed binti AbdulZabranjeno je, da se sastaju poje­ Hadi naziva se velikom mosnidom [a dini tuđi ljudi i Žene, jer kaže hadis: utoritet u tradiciji, hadisu]. Ne smije Ž90: Ako se nađe na aamu jedan mu­ se mimoići ni to, da se kod jednog ški sa jednom ženskom, odmah je pisca iz sedmoga stoljeća, čiji se opi­ vrag treći u saveiu. si ponajviše odnose na egipatske pri­ 0 ovom pitanju piše spomenuti ulike, spominje među protivusonetskim čonjak Pautz ovo [str. 284.]: aloupotrebama mevludske svečanosti »Povučen i tihi, više na kućanstvo [rođenje pejgamberovo] naričito koja i familiju ograničeni način života muje naučavala o tumačenju Kur’ana [tefslinanke mora se uzeti u obnanu na­ •ir]. Ona je sada skupljenim ženama prama u običajenom slobodnom i nepredavala o Kur'anskim mjestima i prisiljenom odgoju Ženskoga spola na pripovjedala im o pejgamberima«. zapadu, gde žensko protiv svoje pri­ Tako piše o islamskoj ženi Gold­ rode, svrhe i zadatka gospodari u ci­ ziher. jelom javnom životu. Jasno je naimo, da odgoj za pobožnost i radinost, prem­ da nam se donekle čini jednostran i Naflja: skučen, zaslužuje prvenstvo prema jednom odgoju, koji se u mnogo slu­ čajeva — ako se dobro uoči — te­ melji na svim mogućim uvjetnim pre­ U jesen godine 1918. harala je vrlo po tvaranjima i ulizivanjima, na čitanju Bosni španska bolest. Na selima je na­ moralnih romana i na pohađanju raz­ ročito obarala s nogu, sve je redom linih zabava. A da je ovakav odgoj jegalo da boluje, čitave se kuće zatva­ dosta sumnjive vrijednosti i klimave rale, jedno drugom nije moglo vođe do­ prirode, o tome nije nužno razlagati. hvatiti. I što je najgore, najzdraviji i u Stoga sura [24.з»J koja propisuje mu­ naponu snage najpotrebniji teško su i slimankama, da se u javnosti poka­ ustajali više, otišli su pod crnu zemlju. zuju samo zamotane, odnosno pokri­ Ta je bolest i Aliaginu Sidiku zatekla vene, imade sigurno dosta za se raz­ na selu. Još nijesu bili posvršavali svih loga«. poslova ni sprtljali u grad s ljetovanja, Ovaki propisi, koji ograničuju i sukad joj je oboljela od španjolske bolesti zuju preveliku žensku slobodu, nijesu najprije sluškinja, pa onda jedno dijete i imali u prvim islamskim stoljećima ni jedno za drugim svi po redu u kući. To iz daleka moć i silu potpunog izolira­ je bilo u drugoj polovici oktobra i pronja žene, kako je to poslije nadošlo. tegnulo se u novembar daleko. U kolijevki Islama, u Arabiji, može se još i dandanas opaziti, da ni u kojem Svak je bio o sebi zabavljen. Narod pogledu nije ograničena sloboda kremnogo u ratu prepatio, u nevoljama sloboda kretanja musi, žene niti je kroz četiri godine približeno vrlo jedno njezino učešće u životu isključeno. drugome, a sada po selima i po kućama Za života pak Božjeg poslanika Muista bolest bez razlike vjere grabila hameda [a. s.] učestvovale su mnoge svoje žrtve, pa se nije toliko ni opazilo, islamske žene zajedno sa islamskim što je malo zdravih pojedinaca dono­ vojskama u borbama i ratovima bilo silo čudne vijesti, da se rat nenadano to kao suboriteljice ili kao njegovabrzo svršava, da će se svi naši mili 1 taljice ranjenih i bolesnih. dugo željkovani odmah povratiti iz voj­ Isti se slučaj ponovio i poslije za ske i da će se s naših zemalja stresti vremena slavodobitnog osvajanja. Ali jaram tuđinske uprave, a mi biti — slo­ i u duševaom radu, u znanostima ibodni. stakla se velika mnoga žena, koje Sloboda!... šumiio je u glavi nesu čak istupile kao strukovnice na moćnil bolesnika, dok su se previjali na učiteljskim stolicama po džamijama i postelji boreći se između smrti i života. univerzama. Sloboda, kakva sloboda? pitali su se. Među autoritetima [uzor], kojima Je li da više neće biti gladi? Neka samo treba da zahvali poznati povjesničar nama naši dođu, da možemo samo mir­ Damaska Ibni Asakir svoje hadise, spo­ no raditi i živjeti! Neka nas više niko menuto je među 1300 šejhova oko 80 ne zavada, da živimo i dalje ovako u žena. slozi i ljubavi jedni s drugima, kao Što i Glasoviti poznavalac Islama prof. kroz četiri godine vidjesmo da može­ dr. I. Goldziher piše o sudjelovanju mo, kad hoćemo. I mi smo zadovoljni. muslimanke u javnom životu u ovom Sloboda dugo Željkovana sloboda, zar djelu Muhammedanische Studien [sv. je već tu? plelo se u vatrenim mislima i II. str. 406.] među drugim i ove misli: bolesti Si diki po glavi: Rasječeni su j »U Andaluziji [španija], gdje je na­ okovi i pale sve stege tuđinske sile, sad učno zanimanje u različnim strukama ćemo biti sami svoji gospodari, raditi znanosti bilo veoma rašireno među Asami za se. Sloboda! kliktala je Sidika rapima, nalazimo u šestom stoljeću i s jastuka upravljala plameni, pogle^ »pisaricu« Šuhdu [umrla god. 574 u kroz prozore na ogoljele livade, na crne starosti blizu sto godina], koja preda­ ledine. je o"El-Buhariji i drugim djelima. Zbog U mislima leti, grli ih i ljubi, stane i izvrsne podloge [iznad], na kojoj je pogleda na sve četiri strane i uzvikne: temeljila svoje hadise, skupio ae oko Sloboda, čujete li vi svi bijedni i mali, I nje velik broj slušalaca. A činjenica sloboda je tu! da se je držalo vrijednim lažno navo­ Samo ako se ona ne mogne teškoj bo­ diti ljudima, kao da su slušali njezi­ lesti odhrvati? Ako moradne baš sada no predavanje dokazuje заио to, ko­ u hladni grob? Oči su joj zavodenjele, liko su cijenu pridavali obuci jedne ali ipak — Ipak je mirna, jer će drugi Šuhde. bar sretni biti. Upravo je ovo doba osobito obilno I dani prolazili. Sidika bolovala sad ženakim gojiteljicama i zastupnicama teže sad lakše, dok sretno nije krizu muslimanske znanosti. Tu nalazimo prebrodila u bolesti. A onda se oporav­ među mnogim drugim učenu Ženu Nisaburerin Zejneb binti-el-Sari [umrla ljala. 61>), koja se je naročito proslavila Po čitave dane sjedila bi kraj prozo­ medu učenim suvremenicama velikim ra uz jastuke i gledala na poljane i na brojem doktorskih diploma [idfazotdrumove. Vidjela je, kako se muškarci nane] i za koje se diplomu natjocavraćaju iz rata koštunjavi i mračni, sluhu s druge strane ljudi kao Ibni Halšala, kako nekih nema, niti će se možda likan. Ako pročitamo veliko biograf­ više Ikad I vratiti, gledala, kako siro­ sko [Životopisno] djelo Ibni Hadžer el- 1 tinja i u slobodi prti breme drva za tone I« rekao poznati njemačk ; jJenjak Dr. Otte Pauti u svom djelu »Muhammedi Lehre...« na str. 286.0▼e značajne riječi: »Da poliram ija u Islamu, koji do­ pušta prema imovinekim prilikama držati do četiri žene, a pored njih јоб neograničen broj ropkinja, ipak nema ca pitanjem morala (ćudoređa) nika­ kva posla ni saveza ne treba o tome ni govoriti, premda je ova sama uatanova čudnovata i sablainjiva mnogom krlćaninu. U ostalom ae služi ovom dozvolom malo muslimana, u hiljadu slučajeva da se nađe jedan takav i on je ponajviše u najbogatijem krugu«. Glasoviti Ibni Haldun ovako ae očitovaojo ovom pitanju: »Zakonodavac (pejgamber) nije hotio odmah da uni­ šti posve bračne požude, jer bi to zna­ čilo činiti ljudima nepravdu, stoga sa­ mo nastojao, da sve eno, ito strast sadržaje korisno iskoristi u zakonite svrhe, samo da bude čovjek sluga Božji, koji uvijek slijedi Božju volju u svojim djelima«. Sam položaj žene u kućnom životu označuju ovi ajeti i hadisi: 2.183. Že­ ne suvaša odjeća, a vi (muževi) ste odjeća svojih Žena: — 260. Žene su polovina ljudi. Kao što Biblija tako i Ku’ran ustu­ pa muškinju odllčniji položaj iz pri­ kladnih razloga. U Kur’anu stoji: 4. 38. Muškinje nadmašuje ženskinje zbog toga, što je Bog odlikovao jadno nad drugo i što muškinje uzdržava Žen­ skinje. Dobre su žene pokorne i po­ slušne Bogu te čuvaju u odsutnosti svojih ljudi svoju krepost (povjerenu). Ovi hadisi-šerifi uzimaju slabi nje­ žni spol u zaštitu: 959. Nemojte uda­ rati žena! — 275. Bog vara zabranju­ je, da krnjite i sebi prisvajate pravo slabih, soračadi i žena. — Arapsko mišljeaje, prema kojem je bio svaki čovjek ponosan time, što je sin slobodne ili čak plemenite žene, sačuvalo je u Islam svoju vrijednost, jer je sam pejgamber rekao o sebi: Ja sam potomak plemenitih žena. §to se tiče ženidbe, troba znati, da je za svakoga muslimana vjerska duž­ nost oženiti se. Tako veli’ jedan hadis: 343. Ženite зе i množite! U Kur’a­ nu stoji : 24.»». Vjenčavajte udovice i sirote međusobno, kao i svoje do­ bre sluge i sluškinje! Ako su siromaš­ ni, Bog će ih svojom milosti oboga­ titi. — A opet hadis kale; 353. Božja je milost i pomoć sa onim, koji se oženi (t. j. osnuje familiju). — 499. Nevaljali su među vama vaši ne­ oženjeni. I onim, koji ae ne mogu bilo s ko­ jeg razloga oženiti, propisuje se krepostan (moralan] način Života. O to­ : me kaže Kur’an: 24лз. Oni, koji ne­ I maju sredstava za ženidbu te ne mo­ I gu nikoga naćij za brak, neka žive I čistvo i nevino, dok ih Bog Iz svoga I obilja ne učini bogatim. Među savremena ozbiljna pitanja u Islamu spada svakako još i dandanas održano pokrivanje žene i nje­ zino izlučenje iz javnog društvenog^ života. No ne smije so misliti, da je izlučenje žena iz društvenog života čisto islamska ustanova. To je uopće pošljedica poligamije, koja je bila u raznim oblicima azijski i afrički običaj, ali se nahodi i u starim kulturnim dr­ žavama, kao Grčkoj i Egiptu. Pa i u Bizantiji vladaše običaj da se žene po­ krivaju. Za predislamskog vremena, kada je vladala u Arabiji po svoj prilici velika razuzdanost i slaba ćudorednost, ViŠla je žena bez koprene na licu i si­ gurno vrlo malo pokrivena i odjeveZato je bila jedna od moralnih za'ća Islama, da protiv ove raskalaše­ ni zauzme stajalište. U tom smistoji u Kur’anu: 24.. Reci pravovjernim ženama, ne­ ka avoj obaraju zemlji i čuvaP svoja 8гччођЈа mjesta [od zinalui neka ne p,kiZuju svog ziaeta (obraz i dlanovi1^ koji se same pokazuje. Neka ргцасе svoju poveza ču [jaš*ak] preko ^se, vrata i gru­ di i neka svoje dražiti pokazuju sa­ mo svojim muževima\| svojim oče­ vima, svojini svekrvim\ svojoj djeci ili djeci svojih muževi ili braći ili bratićima III svojim ženama ili robi­ njama ili Ijudlnm kojj znaju za nagon ili djeci [maui/efnoj] koja ne znaju, što se mora u mOra po­ kriti, U hodu neka ne uda^ju noga­ ma, jer bi se mogao doznati *jjhov sakriveni ures [zinet haljine]. O pra­ vovjerni obraćajte se uvijek Bogu, da vas oprosti od grijeha. Broj M. Sloboda. ogrjev do kuće I čula da зе ta i tame pojavljuje pljačkanje i otimanje. Neko slobodu shvatio da mu je slobodno raditi Što god mu se prohtije. Nekima su o novoj slobodi kanda dolazila odnekle iz daleka čudna tumačenja i do jučer bogobojazni ljudi sad su na jednom hap­ sili sami svoje duše, u mračne ćelije, da ih ni one same ne prate, kada će pe noći poći i šta će učiniti Sloboda! trubilo se na sve straae. Ka­ kva je to sloboda? i za koga je taka sloboda? pitala se Sidika, kađ su joj rekli, da se ne može povratiti и grad onoga dana kad je ona htjela, jer već ni putevi nijesu bili sigurni. Zar nas je prva sloboda u brzo tako daleko dorei la? razočarala se. I molila je, toplo molila: Bože, đaj nam istinske slobode, u ko­ joj ćemo se svi sretati kao ljudi, prizna­ vati iz pune duše jedan drugom pravo na život, pomagati se među se i istom tako biti potpuno sretni u — Slobodi. Bože pomozi nemoćne, koji vjerujući u Te ne misle na zloporabu slobode, da ne nastradaju i osvijesti sad zavede­ ne, do jučer bogobojazne ljude, da bezdušno ne prljaju i ne krvave svojih raka ni za čiju volju. Bože — prave slobode! A.-H&ZI BJelevac: Povijest moga djeda. (Uspomena.) Kađ sam se primicao selu u kojemu su se moji djedovi rodili i živih zado­ voljno, osjećao sam kao da ću sada viđiti nešto što podsjeća na povratak pro­ šlosti. Bio sam umoran, jer je put bio strm, ružan, blatan nakon kiše, pa se u cipelama teško išlo. A možda i noga ne­ navikla kroz kamenje! Kola ne mogu pristupiti selu, a od seljana znadu za željeznicu samo oni, koji su bili u soldačiji. Oni su jedini, koji su i unijeli no­ votarije i »kulturu« medu prostodušni svijet. Iz svijeta su donijeli psovku u selo, pa se sada počelo psovati. Prije to nije bilo. Tako mi muhtar pripovije­ daše, koji je išao sa mnom. On je moj i rođak po prezimenu, d ako prije nisam nikad čuo za nj. Mi smo usput razgovarali o skupoći, o ratu, o porezima i raznim drugim stvarima, nu pri ulazu u selo zašutio sam. Uski puteljak između kamenja ku­ da sam išao raširio se sada, da su mo­ gla i kola ići. Obrasao je travom, pust... Naokolo su ograde, a daleko pred na­ ma, podnu brda poredali se mali kućarci i staje, da se jedva vide. Tišina Je, prava seoska tišina; lijepo predvečerje, kada se duša i misao spaja s prirodom, sa svim što okružuje čovjeka. Pa 1 ono čuvstvo što sam sada osjećao pomije­ šano sa davnom željom, da vidim selo svojih djedova, doimalo me se poja­ čano. Drhtaj duše u kojem je drhtala i žalba za tišinom, za životom, koji nije Izvrgnut buri i oluji — za sretnim i mir­ nim seoskim životom! Kako sam bio tuđ’ ovdje, gdje su se izrodili moji dje­ dovi, kako mi izgledaše neobično ovo ubavo seoce, a kako sam opet osjetio širinu duše, slobodu pogleda u selu mo­ jih djedova.... I davna želja ispunila se evo sada stu­ pajući putem, kojim je zadnji moj djed pošao u grad pregrnut strukom i tor­ bom o ramenu u kojoj je bilo sve što jo nosio od djedovine — od drveta na­ pravljeni sahat, kojeg je sam sastavio, izradio i pokazivao mu vrijeme. U muhtarevoj kući, tu večer, pričao je jedan stogodišnji starac o mome dje­ du, i bez da sam ga pitao, jer najposlije, ta se priča pripovijeda svakom tko do­ đe u selo. Svaki žandar, svaki financ, ovrhovoditelj d glasnik znadu o toj priči nešto. Pa sam je i ja sada slušao, sa svima drugima, koji je slušaju po hiljaditi put, kao 1 starac koji je vječito po­ navlja. Ime mu bilo Halil Bjelojevac. To je bio moj djed. Bio je čovjek pomalen, tih i miran. Razlikovao se od drugih što nije volio društva. Još od djetinjstva išao je uvijek sam u ogradu, na njivu, za hajvanom, u drva. Ustajao je ranije nego, drugi i išao kroz ograde, pa se vraćao natrag u sunce, da potjera haj­ van ili da ode na njivu. A bio je I sla­ bunjav. Nije bio bolestan, tek onako nije bio razvijen, kao drugi njegovi vršnjaci. Vazda je nešto mislio. Kad je odlazio u planinu zabavljao se je Čitavo vrijeme izrađivanjem kojekakvih sitnica od dr­ veta, da ih ponese natrag u selo. Pa su ga I drugi pušćali; nisu ga oi tražiB; — �^JJroj »Pravda« ____________________________ л je živio nekim posebnim životom. Rastao, rastao, ali ne kao njegovi vrSnjaci nego sporije — zakržljavao. jed­ nom nestalo Halila. Nekakav čovjek dojao iz Počitelja 1 pričao o sahat-kuli. U Počitebu ima sahat-kula i pokaziva vri­ jeme. Iskucava satove i zna se po tome kada je po dana, kada će večer, pa ma­ kar bilo i oblačno. Uz ramazan ae treђа izlaziti pred kuću da vidiš, kada će prva crven zorina orubiti krajeve neba: — sahat-kula Iskuca i onda se zaposti... Halil nije mogao izdržati, a da ne ode to viditi!... Vratio se nakon četiri dana, kada su ga već svukud tražili. Bio je zamoljen i na sva pitanja odgovorio je: da je bio u Počitelju. Otac ga karao i ružio, mati se plašila, a on sjedio kraj odžaka 1 nešto mislio. Zvali su i staru Ruhu, kada je zaspao, da mu salije stravu i da ga nakadi, jer su se bojali, da nije ograisao?) Jedno jutro počeo je Halili nožićem da reže drvo. Najprije pravio okrugle kolutače, a za tim izrezivao na krajevi­ ma zubove. S tim se zabavljao nekoliko dana. Pobojali se, da nije krenuo pame­ ću. Zaboravljao i na jelo, na kuću, spa­ vanje i posao. Lice mu bilo tamno, a oči sjajne, kao kada Čovjek gleda u ne­ viđeno. Oko njega se kupila djeca I gle­ dali šta Halil radi. Iz hrpe drvlja slagao je izrezane, jed­ nako nazubljeno kotače, jedan drugačiji od drugoga. Sastavljao ih jedan do dru­ goga, pokušavao ih okretati i najposlije mu uspjelo. Kotači su se okretali na daski pomoću prstiju... Jedno jutro išli su ljudi, da gledaju Čudo; eno tamo pod onim velikim коЗćelovim stablom! Halil je postavio na košćelu sahat, metnuo đunleta od ka­ mena i kola se okretala. Mjesto kazalj­ ki pokazivali su vrijeme tučiia pera, koja je Halil nekako ulijepio. I zbilja sahat hodao i pokazivao vrijeme. — Priča je išla od usta do usta, od sela do sela... To je bilo čudo od neuka čo­ vjeka. A Halil je bio prvih dana zado­ voljan, sretan. Sijao je od radosti. No nakon nekoliko dana nastupilo opet ono prijašnje stanje. Ono prvo zadovoljstvo nad uspjehom prošlo je brzo. Čuvao je pažljivo svoju tvorevinu i sada ie ne­ rado pokazivao znatiželjnom svijetu. »To nije još gotovo« — govorio je ne­ kima — »treba to urediti, da pokazuje vrijeme« i bez sile utega...« *5 to nije išk>. On je osjećao, da ne­ što manjka, osjećao je, da ne može iz­ vesti onu zamisao, koja je neodređena još bila. Njegovo je djelo bilo nedovr­ šeno; nesavršeno. Jedna tajna želja okupljala ga iz da­ na u dan, jedna želja, koju je od svakog kao nedopuštenu čuvao. Ona ga mučila i tajno mu šaptala: Pođi, tamo je tvoj svijet. Tamo ćeš postati slavan. Ču­ ven .... .... 1 jednog dana pođe Hali! od kuće do kuće, da se oprosti — da pođe u svijet... Začudio se svak, no niko ga više nije mogao od toga odvratiti. Ostavio je očinsku kuću, ostavio ograde i gajeve, ostavio stado i livadu, ostavio seoski mir i pošao sa svojim djelom u svijet. Pregrnut strukom i s torbom o ramenu, u kojoj je bilo sve što je nosio od djedovine — od drveta napravljeni sahat — zaputio se onim istim putem, kojim sam došao u selo mojih djedova... Je li našao ono što je sanjao i za čim je težio, ili se je izgubio u svijetu teško je pogoditi, jer po onom što sam čuo od moga oca mučila ga je uvijek jedna još ne ost varena misao, misao da usavrši djelo i ta misao nagrizala mu žile života. Na smrti je rekao sinu — mome ocu: »Tamo je u sanduku, Avdo, onaj sat što ne može sam bez utega — bez vanjske sile ići, gledaj, da ga ti usavršiš!« Ja sam ostao kratko vrijeme u selu Bjelojcvicama, gdje su se moji djedovi izrodili. Prošao sam ipak svim onim mjestima, kuda je moj djed išao — za njegovim duhom, vidio sam ono košćelovo stablo na kojem je visio drveni sat, pa sam i ja osjećao da nešto manj­ ka i u mome biću. Možda je i meni još uvijek manjkalo, da se mognem kre­ tati sam bez vanjske sile, pa ću i ja na smrti predati svojoj djeci »začarani sat«, da ga usavrše. Pa kad nikad to ne uspije razlupati ćemo tvorevinu na­ ših nesavršenih ruku i vratićemo se pri­ rodi .... •) Ograisati = nagaziti na nečastive. ! i i ; . j ■ | | : Muslimanka. »Utjecaj muslimanske tene razlikuje se po načinu od onog evropejki; manje je upadan ali sigurno ni­ malo slabiji nego međi za­ padnim narodima«. Ovako ispravno shvaćanje položaja muslimanske žene rijetko je naći među zapadnim piscima. Iako ne mnogo, ipak ima nekoliko pisaca na zapadu, koji položaj muslimanke, njen život i ostalo prosuđuju s gledišta, koje uistinu od­ govara njezinu položaju. Oni joj prizna­ ju da je uvijek vršila utjecaj u Životu svoje okoline, a to joj se naravno ne može ni preći sve kad bi se pokušalo, jer za to ima historijskih dokaza, koji su neoborivi. Utjecaj dakle musliman­ ske žene neosporiv je i jedino može biti govora o razlici utjecaja muslimanke 1 jedne evropejke, jer se njihov utjecaj razlikuje u načinu jedan od drugog, kao i o tom, koji je bolji i sigurniji. Naše je gledište, 'da je utjecaj mu­ slimanske žene mnogo veći i pozitivniji od utjecaja evropske žene. Prednosti, koje muslimanska žena ima nad Evro- i pejkom, daje joj odvojeni život od muš­ kog društva i tačna podjda bračnih prava I dužnosti. Odvojenost muslimanske žene od muškog društva jedna je odlika njena života. To nesamo da joj daje više vre­ mena za vršenje svojih dužnosti no jed­ noj evropejki, nego je čini još i ideal- i nom, pa s toga do nje socijalno zlo teže ; dopire nego li do njenih sestara na za­ padu. Ovu tvrdnju možemo još naj­ lakše dokazati. Suradnja muškaraca sa i Ženama nesamo da nije dobra, nego je često i štetonosna, jer sc lakše širi so- | cijalno zlo, koje se nemože nikako us­ pješno pobijati načinom izvještačenog ’ evropskog odgoja, nego religiozno-mo- i ralnim zasadama i odvojenosti žene od ; muškog društva. Koliko muškaraca te- • ži za suradnjom žene na polju kultur- i nog rada jedino iz želje, za njenim dru- i štvom, a ne iz svijesti, da je taj rad njihova dužnost. A taki rad uvijek je ! više Stetonosan nego li Koristan. Jer ako ; će jcuau rad biti samo sredstvo saobra- ј čaja žene i muškarca ih ako je on zgod- I na dodirna taćka jednog i drugug, on­ da laj rad nemože biti bez posljedica, jer пце proizašao iz spoznaje i dužno­ sti. i koliko nam se god dokazivalo da je suradua jednog i drugog moguća bez posijedi^, mi to ne možemo vjerovati, jer nagoni koje imaju i jedno i drugo, isključuju tu mogućnost. Naše nazore u lom pogledu potvr­ đuje i sama historija. Ako bacimo po­ gled u prošlost ustanovićemo da je sve višim razvojem društvenih odnošaja । muškarca i žene šireno i socijalno zlo, | koje je sve tješnji odnošaj i kontakt jednog prema drugom prouzročilo. U i Franccskoj, gdje je najviše razvijen dru­ štveni život žene i muškarca, socijalno ! zlo upravo kulminira. To je imalo za posljedicu, da je opao porast žiteijstva u Franceskoj, a to je činjenica, koja mora na svakog porazno djelovati i koja naj­ više dokumentuje nazor, da je odvojeni i rad žene od muškarca nesamo bolji, ne­ go upravo jedina garancija općeg pro­ gresa. Napredak društvenog razvoja (žene i muškarca) u Francuskoj, ima i neke djelomično dobre strane, ali one ne mogu paralisati onog štetonosnog i upravo katastrofalnog utjecaja, što ga taj društveni život žene i muškarca vrši na opstanak i kulturu iranceskog naro­ da. S pravom se može ustvrditi, da je . opstanak franceskog naroda ugrožen, ; jer mu ovo zlo podgriza životne teme­ lje. I druge je narode u prošlosti uni- । štila moralna pokvarenost kao na pr. Rimljane, Arape itd. pa prema tome o- i no, što je jednu zajednicu uništilo, si­ gurno da ni drugoj zajednici ne će biti । od koristi. I zaista budućnost naroda ne | leži nigdje nego u njegovom moralu. Odvojenost muslimanke od muškog i društva ne znači uzurpaciju njenih pra- | va, kad joj ta prava Islam potpuno garantuje, nego moralnu dužnost koja isto tako tereti i muškarca kao i nju, jer i njeg isključuje od ženskog društva. Ta odvojenost rada i života jest moralna nužda, na koju su oba spola obvezana, a normirana je iz po­ trebe, da se sačuva moral naše zajedni­ ce. S toga o uzurpaciji slobode musli­ manske žene usljed odvojenosti života nema ni govora i njen položaj nije time ni malo manji, nego li jedne Evropejke. Svaki pametan čovjek i žena mora pri­ znati, đa pojedine zabave i samotne šetnje s tuđim muževima evropskih že­ na ne znače nlkakova prava ni slobodu žene u pravom smisli riječi, nego op­ ravo protivno, da su naime pravi robo­ vi svojih požuda, koje ne djeluju baš najbolje na život ni jednog ni drugog. Iako smo mišljenja, da u odvojenosti žene od muškarca leži moral jednog naroda, pak ne ćemo ustvrditi da nema potpunog i pravog moralnog života on­ dje, gdje nema te odvojenosti. Nu iako ne možemo poricati potpuni moralni ži­ vot u takovoj zajednici, smijemo opet ustvrditi da je taj život više sličan na­ šem životu nego li pravom zapadnom. Držimo da ne će biti nepoznat otpor velikog broja i muškaraca i žena na zapadu protiv načinu života, kakav već postoji. Mnoge ugledne obitelji nastoje, da što manje prime muškaraca u svoj krug, jer u neprestanom kontaktu žene s muškarcem vide širenje socijalnog zla. Žene, koje u neprestanim zabavama i društvenom saobraćaju sprovode glavni dio svog života, nerado su primljene u krugu žena, koje imaju o životu nazor skoro identičan našem. Međutim i sama je narav obojeg spo­ la za odvojeni život muškarca I žene. Svaki nas, koji smo dolazili u saobraćaj s jednom ženskom pa nam se svidjela i imamo ozbiljne namjere, bunimo sc ako ona vodi saobraćaj s drugim muškar­ cem i već smo silno nezadovoljni. Ko­ liko se puta Čovjek svadio radi kontakta drage s drugim muškarcem. Isto je lako nezadovoljna svaka ženska, da muška­ rac s kojim ona stoji u ozbiljnu odnošaju, vodi društveni saobraćaj i s kim drugim nego li s njom. Dakle su i muš­ karac i žena po — svojim osjećajima za onaki način života, kakav je u musli­ manskoj zajednici. Sila je muževa i že­ na, koji bi prihvatili naš odvojeni život, a za to nijesu oni, koji ne vole bračnog života, već se naslađuju u krugu gos­ pođa i gospođica. Odvojenost žene ne može značiti og­ raničenje njene slobode i njen; niži po­ ložaj u ljudskom društvu. Badava će se truditi, ko bi nam pokušao dokazati, da muslimanska žena ne može utjecati u onoj mjeri na svoju okolicu u kolikoj mjeri utječe jedna Evropejka i da od­ vojenost muslimanke priječi njen kul­ turni rad i njeno obrazovanje. Da se potpuno shvati odvojenost njena i po­ ložaj, koji u našoj zajednici zaprema, treba čovjek imati ispravne nazore o | životu, njegovoj svrsi itd. pa da mu bude jasna vrijednost onoga, što upra­ vo muslimansku kao alem kamen ukrašuje. Veličanstvena i uzvišena, pre­ puna bajoslovnog života, muslimanska žena zauzima položaj, koji se ne ntože podcjenjivati. Njen odvojeni život nije zapreka njezina razvoja, nego odbrana protiv socijalnog zla, koje potkapa op­ stanak jednog naroda, koje zlo, svjesno ili nesvjesno, hoće da u okolicu musli­ manske žene unesu ljudi, koji traže pre­ vrat u našem životu. Zapadna kultura može da koristi mu­ slimanskoj ženi, ali način zapadnog ži­ vota može samo da joj šteti. Zapadna kultura nije isto, što i život na zapadu. Ko to dvoje istovjetuje, ima slabo shvatanje kulture. Dok kultura propisuje na­ predak, ne određuje način života, naime da moramo u svemu majmunisati za­ padnom životu i odreći se svake tradi­ cije i našeg obilježja. Dolazak kulture zatekao je život zapadnih naroda sličan današnjem sa vrlo malim razlikama t nije ih prisilio, da mjesto slobodnog udruživanja žene s muškarcem zavedu njenu odvojenost, kao što nije kultura silila Arape u Španiji, da provedu pre­ vrat svoga Života i zavedu sličan da­ našnjim zapadnim narodima. I jedni i drugi zadržali su glavna obilježja svoga pređašnjeg života, a da im nije to sme­ talo evoluciji Muslimanska žena zadržala je u do­ ba prevrata arapske kulture potpunu svoju odvojenost i vrlo snažno utjeca­ la na razvitak svoga naroda. Tako je vidimo na svim poljima kul­ turnog rada, odvojenu od muškaraca, živući životom naše zajednice, a ne kao na zapadu. Nije morala ništa popustiti bd svoje osobnosti. Nije utjecaja na svoju okolicu na način jedne Evropejke, nego posve drukčije, a ipak s velikim uspjehom. To nam dokazuje, da odvo­ jenost naše žene od muškarca nije za­ preka njenom utjecaju niti joj oduzima prava i slobode, nego predstavlja jednu nuždu, koja ima priječiti uvlačenje so­ cijalnog zla. Kako god drugi narodi nisu morali mijenjati način svog života i kao što nije odvojenost muslimanke od muškar­ ca u prošlosti priječila njen utjecaj, na­ Strana 3. ravno đa nemoramo ni mi bos.-her. mu­ slimani provesti preokret u našem ži­ votu, niti odvojenosti naše žene pripi­ sivati današnje teško stanje, za koja je ona najmanje odgovorna. Socijalno zlo, koje se djelomično uvuklo u našu za­ jednicu, ne širi pokrivač naše žene, ne­ go baš način zapadnog života, koji so pomalo uvlači i nosi na sebi samo for * me života muslimanske žene, dočhn je u svojoj suštini pravi zapadni. K tom« pridolazi neupućenost i neobrazovano­ st naše žene, koja to zlo samo uvećava, a to s toga, jer način zapadnog života shvata kulturnim progresom, koji je je potpuno osvojio. Ona napušta položaj muslimanske žene i bez prethodnih pred­ uvjeta hoće da zauzme položaj žene na zapadu, što znači potpuni prevrat našeg života, kojega u ovakiin prilikama ne možemo provesti, a da ne budemo uni­ šteni. Teško je bez pošljedica učiniti malen skok, a nekmoli ovako velik kao što je prelaz iz jednog života u drugi. Seoba je uvijek štetna; a to nije ništa drugo, nego seoba. Ima li razloga, da naša žena napusti svu osebenost muslimanke, da je evropiziramo« i time provedemo preobrazbu našeg društva? Mi smo izložili, da to nije morao nijedan narod učiniti, naro­ čito ne arapski koji nam je po načina života sličan. Kad na to nije bio niko drugi prisiljen onda zašto da baš ml to moramo činiti? Zapadni način živo­ ta je zamamniji, ah kvalitativno slabiji od našeg. U njemu žena zaprema dale­ ko niži položaj, nego li u životu islamske zajednice. Moramo lojalno priznati, i istaknuti da je muslimanski život kod nas u Bo­ sni nešto posebno: neka vrst bosanskog života, pa niti je pravo muslimanski, niti zapadni. Moguće u tom i leži povod, da sc hoće provesti prevrat u našoj za­ jednici, jer naš život zaista treba po­ pravaka. Taj život treba ispraviti u onim dijelovima, koji se neslažu s na­ ukom naše religije i dati mu oblike ži­ vota muslimanske zajednice, koja je ne­ koć bila najkulturnija. U tako ispravlje­ nom životu krenuće sve stvari na bolje i naša će žena zauzeti položaj, s kojeg je i prije sjala i dobro utjecala. Kad pogledamo u prošlost i kad pro­ učimo naš život doći ćemo do spoznaje da nemamo razloga, da u našoj zajedni­ ci zavedemo zapadni život. U njem ne leži kulturno unapređenje naše zajednice. Ukidanje naših običaja, napuštanje na­ še osebenosti te zavedenje .^obodnog udruživanja žene s muškarcem ne bi nam koristilo, kao što nam nije ni sme­ talo kulturnom progresu. Našoj je ženi i čovjeku poznat zapadni život I nje­ govi nedostatci, pa držim da ih je malo koji bi za takav život bili i to ne iz ši­ roke mase, nego baš od onih, koji su već bili počeli takav život zavoditi. Kad svi upoznamo pravo stanje stva­ ri proći će nas želja za zapadnim živo­ tom, ko što je svakog minula želja za zapadni brak istom onda, kad je u nj i sam stupio. Tad ćemo znati koliko si vrijedna Ti muslimanska ženo. Za to mjesto Zapadu, ohrni Islamu i njegovim propisima. Hamlđ Knrhegovlć. Koketerija pariških dama. — Montesquien. — U 18. stoljeću jedan Perzijanac piše svom prijatelju u domovini: Dragi.... Prekjučer sam bio u jednom društvu gdje sam se vrlo ugodno zabavljao. Bi­ jaše tu žena svake dobi. Među njima jednoj bijaše osamdeset, jednoj 60, a jednoj 40 godina. Ova bijaše dovela svo­ ju sestričinu, koja imadijaše od prilike 20 godina. Primaknem se ovoj najmla­ đoj i zametnem s njom razgovor: »Sta bi ste rekli mojoj tetki!« — reče mi ona. — »Pogledajte je: prešla je četrde­ setu. pa ipak hoće da je lijepa; kiti se i gradi kao da je mlada!« — »Nema pra­ vo« — velim joj ja — »to joj ništa ne koristi; kićenje pristoji samo onima, ko­ je su mlade i lijepe kao vi!« Pošto sam se s njom izrazgovarao, oprostim se i priđem njezinoj tetki. Zapodjenemo raz­ govor i ona mi reče: »Šta bi ste rekli onoj, što sjedi ondje kod prozora; Ima joj sigurno 60 godina, a danas Jo naj­ manje dva šaha ta provela oko svoje tooalcte.« — »Oh! to Je izgubljeno vri­ jeme. vehm joj ja, treba imati čar vaše mladosti i ljepote, pa da se isplati toli­ ko se baviti oko svoje toalete«. �Strana 4. »Pravda« Broj 50. -- Neko vrijeme iza tog oprostim se i od вје i odem onoj od šesđeset godina. U razgovoru reče пп ona: »Gospodine, jeste ii išta vidjeli smijeSmje? Pogledaj­ te onu staricu! Ima joj 80 godina, pa ipak se nacifrala i hoće da izgleda što mlađa. Uostalom ima i pravo, nastavi dalje, jer zbilja je više prevalila ljudski vijek i ponovno se povratila u djetinj­ stvo.« O moj Bože, reknem u sebi, zar će nam uvijek biti smiješno samo ono, što vidimo na drugima? Možda je to, mislim u sebi dalje, i neka sreća za nas, što u tuđim mahunama i pogreškama tražimo neku utjehu....« Prestanem fi­ lozofirati i idem se dalje zabavljati. Po­ šao sam od najmlađe dok sam došao do najstarije. Idem sada obratno; primaknem se starici od 80 god. i reknem: »Gospođo, vi vrlo sličite na onu gospo­ đu (od 60 ^od), izgleda kao da ste se­ stre, ali ne mogu nikako d odlučim, koja je od vas starija!« »Ja! zbilja, gospodi­ ne, reče ona, kad jedna umre i druga se mora spremati na onaj svijet, jer ne vjerujem da ima i dva dana razlike u našim godinama. Nakon toga odem oioj od 60 godina i reknem: »Gospođo, treba da vi odlučite. Ja saip se okladio da ste vi i ona ondje vrsnice!« »Vje­ rujte mi, reče ona. ne znam ima li sve­ ga 6 mjeseci razlike u našim godinama.« Dobro! mislim u sebi, i idem dalje onoj od 40 godina. »Molim vas gospođo, da U se vi šalite time, što zovete onu go­ spojicu svojom sestričnom? Vi ste mla­ da kao i ona; šta više, izgleda mi đa njezine crte na licu kažu da je ona ma­ lo 1 starija od vas!« — »Čekajte gospo­ dine, reče mi ona, ja sam uistinu nje­ zina tetka, ali pokojna moja sestra, nje­ zina majka, bila je od mene starija ne­ kih 25 godina. Sjećam se dobro, da mo­ ja sestra govoraše da smo se ja i njezi­ na kći rodile istog dana.« »Ja se i ču­ dim gospođo!« reknem i rastavim se. Tako dragi moj... 2ene, kad vide da poodmiču u godinama, sve se više to­ mu otimlju i uzmiču natrag prema mla­ dosti. Kako onda ne će varati druge, kad varaju same sebe! U snatrenju. Cesto sam oćutjela u sebi sanjive po­ rive i pričinjalo mi se da tiho spavam kao nedužno dijete pod blagim majči­ nim okom. Sanjala sam, dugo sanjala. Prostrana carstva prostirala su se pred mojom dušom, veličanstveni prizori prolazili su žurnim tempom pred mojim pogle­ dom. Kao zlatna zrnca mjesečinom obasjana, slike I časovi su u nepovrat protjecati. O, život je tako lijep, ali i tugaljiv. U mojim carstvima ide se naprijed sa ša­ patom, sanjivih očiju i začarane duše. Moj vazduh je vječno u pokretu i pun talasa, koji me zapljuskuju srebrnim pje­ nama i oči mi zasjenjuju. I kad god pogledam oko sebe, dok prošlost tone u njemu i daleku ćutnju, ja vidim sjaj kao od nekog ogromnog fosfornog tijela, sjaj bijel i sanjiv u oćima, još ne razdrijemanim od jednog lijepog snatrenja. Makbula. Iz mora biserja. Sabrala: Durrijetim. Da je svaka kapljica rose zrno bi­ sera, prepunila bi se ćaršija biserom kao bonbacima. Šejhi Sadi. Družite se s učenjacima, slušajte go­ vor mudraca, ako ćete da Bog ulije ki­ šu znanja u vaše zamrlo srce, da ga proživi, kao što mrtvu zemlju kiša oživljuje. Sjediti u lijepom društvu to je kao u dućanu mirisova, ako I ne dobiješ miskja, anbera, gjuljaga i t. d. ti si bar du­ šu namirisao. Puno sam putovao po svijetu, pa me iskustvo naučilo, da nema ništa gorčije od siromaštva, a ništa slađe od na­ uke. Imami б a f i. Kaže Lokmanl-hakjlm: »Ja sam mu­ drost naučio od slijepca: on najprije štapom proba, pa onda nogu metne.« • Učenjak, koji svijet upućuje, a sam ne čini dobro, on je kao svijeća: drugom svijetli, a sebe prži. Hađlslšerlt ' Uobražene ljude nikada neuk ne trpi, ! kao što ве trpi slijepi miš žarkoga I sunca. Ibrahim Haki. ! Učenjaci su ures svome narodu kao ' zvijezde nebesima. H adis I - Š e r If. I Učenjačka je huja ko proljetna kiša, i brzo prestane i koristi. Tinta je parfen velikih ljudi Svemogući dosta blaga ; nebesa sa šest stvari: nebesa suncem, mjesecom i zvijezdama, a zemlju ki- i šoni, učenjacima i pravednim carevima. , D e m i г i j a. ; Zaronuo sam u more misli da potra­ žim krupnog bisera, nadvisio sam sve i zemaljske vladare i to knjigama i na­ ukom, a ne vojskom. • Ako se ti kao pauk zavučeŠ u kuću, : pa čekaš đa ti hrana sama dođe i u tebe ; će biti onako tanke noge. Š e J h i Sadi. Tr! su stvari koje tijelu daju zdravlje, a srcu veselje: ugodan miris, medeno šerbe i lijepo odijelo. Hadlsi-šerif. Jedan Arap, hvaleći se da ima izvan- I redno pamćenje, rekao je: »Ja sam sit­ ni pijesak, koji kišne kapljice vrld brzo upija«. e S e J h I S а’ d L Semsuđđln Sarajllć: Ružica. Jednog Ijetncg dana, u nekom mi। njem gradu, dodijala ml vrućina. Da s« odem okupati — pomislili — što da se tom blagodati ne okoristim? Za ' ručkom pitam »Obera« gdje je banja? — Omnibusom četvrt sata delake i od grada i — Odlazak? — Tačno u dva sata poslije podne ! s glavnog trga. — Zar nema u gradu banje? i — Nema. I to što imamo, ljetno je ; kupalište. — A zimi? — Ko hoće da se kupa, odveze se ' u susjedni grad (pedeset kilometara daleke!), iibanja se i lahak se kući vrati. — Vjerujem. Hvala I Na nekoliko minuta prije dva našao sam se u omnibusu. Tačno imo pošli, upravo kad je dva sata na tornju j odbilo- Omnibus je dugo pipao ilicom s kamena na kamen i ljuljao se kao lađa, kad s pristaništa kreće na put. Ukućani su se naginjali na prozore i prolaznici okretali glave za nama, da vide: ko se odveze. A nas nekoliko putnika pri naginjanju kola udarali jedni o druge, vikali >pardanl« i hvatali se za rubove sjedala, da ne odle­ timo na stranu. Ka© što se meni jed­ nom desila male neugodnost u brzovlaku. Naši smo, pa ću vam reći kaI ko je bilo U jedaćem vagonu dade za moj sto jedan potpukovnik. Ja kao mlađi, skočih da mu se predstavim. On mi usrdno pruži ruku, a vlak u taj mah aštro zaokruži na okuci. I mi odletjesmo na protivne strane. Pa mje­ sto đa se shvatimo za ruke i ruku­ jemo, mi se spodbismo za mišice i u malo ne preturismo susjedni sto, gdje stade klepet čaša i gosti nas na ruke dočekaše. Tako i sada, odbijali se jedno od drugog i čuvali se. Ja sam imao sreću, da je da mene sjedila jedna vrlo de­ bela ženska, koja me je štitila kao zid, da se ne odbijam mnogo tamo amo. Samo sam se bojao, da pri ve­ ćem zamahu ne nastradam od njezine velike igle Iz širokog šešira, pa sam ive glavu poginjao I dalje se od nje odmicao. A kad amo mašili mimo grad­ sku carinu i rasklimani kamenjak izgubili Ispod sebe, pošao je omnibus ravno i nešto brže, a tiho, kao da smo ae dalje po mlivu vozili. Odahnusmo. Zagledasmo sa svako na svoju stranu po njivama i vrtovi­ ma. Odmicali smo od grada i šutjeli. A kad smo prešli preko jednog mosta, skrenute kola s ceste užim putem iz­ među bagrenova i mi se za rnalo na­ đosmo pred nevelikom zgradom. Dalje preko rvjetnjaka vidjela se manja zgra­ da s više vrata, to bijaše kupatilo. Sidosmo a kola i pohrlisma do bla­ gajne da uzmemo karte. Ja kao no­ vajlija idem za drugima, pa tako do­ đoh najzadnjl na red. U priprostoj sobici iza prozora sje­ i i ; dila je garava djevojčica od koje les- | naest godina I izdavala karte. Kod ii- j davanja karata prozborila bi po koju riječ sa starim poznanicima, odakle razabrah, da je ona kćerka poduzet­ nika kupatila. Kad su se svi podmirili i ja konačno došao na red i stao pred prozorčić, djevojče se trle i kao da prepade od moga fesa. U neaaaaju prilupi ladicu s novcima pred tobom i pogleda me razrogačenim očima. Ja ae osmiehnuh blago i ka« da ništa no opazih, ozbiljno zatražih kartu za jed­ nu kabinu. Ona me neprestano gleda I crveni se malko. Izašla je na vrata da me motri kad odoh ispred kupa­ tila do svoje kabine, a onda je odle­ tjela nekuda preko livade kao vjetar. Jediai poslužitelj u banji nije se bal žurio sa uređenjem -kabina. Kako je ko došao, smješta© ga je polako. A dok je došao do mene, skoro da su se neki već i izbanjali. Kod mene je najprije Čistio kabinu, a onda pustio vodu da teče i otišao po rublje Imao je kada, jer je voda polako dolazila. On je međutim čeprkao tu i tamo, raz­ govarao više sam tobom i kad je naj­ zad sve bilo u redu, veselo mi je sta­ rac zaželio dobro banjanje, kao da se on raduje mjesto mene, što se jedva jednom smirih. Dok sam bio u kabini, čuo sam kako drugi već odlaze. Izišavši ponovno na bijeli dan iz mračnog i niskog kupatila, upade mi odmah u oči garavo djevojče. Sjedila je u hladnjaku u vrtu s knjigom u ruci. Stari poslužitelj me zasrote na izlazu i mala napojnica opet mu razveza jezik. Ako ću u grad, kaže mi da pričekam omnibus, »ad će ponovno doći, pa se mogu povesti. Dotle da pođem u hladnjak odmoriti se. I sam me odvede tamo, pa te opet vrati u kupatilo. Podusetnikova kćerka pri mom do­ lasku bijaše podigla glavu s knjige i gledala me izvjedljivo. A kad sam za­ lio u drugom kraju hladnjaka, potra­ žila je opet očima retke u knjizi, na kojim je ostala, čitala je neko vrije- i me, a onda odložila knjigu na stđ pre- i da se. Ja se zagledao u vrt, ali opet — kako bi se to reklo — krajem očiju vidim što ona radi. Zatakla je pra­ menove kose, gledala je svoje nokte i onda se zagledala u me. Qugo je gledala, uzela knjigu u ruke, ali i opet gledala. Valjda u Erdelju do tada nije nikog prije vidjela u fesu. Ako bih se ja polako pomaknuo ili se zagledao drugim pravcem, ona neko vrijeme kao da je čitala, pa me onda opet dugo promatrala. Nu, avako strpljenje ima svoje granice I I ja, da joj to pro- | matranje pometem, pogledah jednom njoj izravno u lice. Ona se malo ru­ menila, otpustila knjigu preda se i od zgode do zgode opet me pogledala. To mi dodija, pa ustah šetati po vrtu. Zadržavao sam se kod grmlja i kod cvijeća, koje prema svom lijepom iz­ gledu kao da nije bile dovoljno miri­ savo. U tom se i omnibus dovalja u dvorište- Samo dva gosta izađoše iz njega i odoše u kupatilo. Upitah vo­ zača: — Idemo u grad? — Do deset minuta — odgovori. Da ne čekam među živadima i u prašljivom dvorištu, isađoh naprijed na jednu livadicu i promatrah okolne brdeljke. Tišina i mir, koji sa na nji­ ma vladali, preljevali su mi se u dušu. Činilo mi se, da to i nijesu brdeljci što pučinu zaklanjaju, nego grudice zemlje, koje mtavu oči zastiru, đa ne vidi širine pred sobom. Zapane gdje tako u prodolu pa je sretan, vidi li još gdje makar jednog mrava. Ali, zar se te i na me odnosi? Ne, ja se sađ vozim u grad i iz njega dalje kud hoću — svijet mi je otvoren. Vratih se do kola i zasjedoh u odjelak naprijed, da me od zada ne praše* Ali kolar još ne vozi. Zakašnjenje? | Ipak ne. Jedini još suputnik već je dolazio u sivom mantlu od gume: ga­ ravo djevojče sa svježom crvenom ru­ žicom u ruci. Sjela je na protivnu stranu od mene, nekako u sredinu kola i viknula kočijašu da vozi. Izgegali smo se nekako na cestu, a onda nešto bržim korakom odmicali naprijed. Mi, kako sc ni ovaj put u kolima ne pozdraviimo, šutjeli smo i gledali na protivne strane'. Ja jednom trenuh očima u ružicu, koju je djevojka držala na krilu. Noma zbora, vrlo krasna ruža, crvenkastozagasite boje, krupna, kalem«, a ivjela kao aad sa grane. Preko djevojčina lica preletje tračak zadovoljstva. Po­ gleda me »vojim krupnim očima, kao da ćt reći: Nijosam li to sad pretekla? Pa nljesi — pomislih — malo iam jači nego što misli*. I zagledah se na drugu atranu. Minuamo pokraj nekoliko cigana čergaša ukraj puta. To vječne skitalice mahali >u rukama za nama, da ih мbom povezomo, višo kao od šale. U djevajko zaokruii prijatan osmjeh oko uoana, gledajući te klatareće se bes­ kućnike, što ti ee jave tek da te udo­ brovolje i pogleda u me. I ja sam gle­ dao u taj polugoli i bosi elemenat sa aanimanjem, ma đa su Cigani gotovo svuda jednaki, ali ne rokoh ništa. Vo­ zili smo se dalje šuteći. Djevojka podiže ružu з krila i poče je ogledati. Nema zbora, gledao sam i ja. A zar vi ne bi? Ona zirnu ne­ koliko puta ispod oka na me, dok se ja opet u njive no sagledah. I ona se zagleda na svoju strano. Neko vrije­ me, dok ©pet ne uze ružu u ruke. Okretala ju je modu prstima i time opet privukla moju pažnju na ručicu. Šta će te, kad čovjek putuje, gleda svuda, samo da mu vrijeme prođe. U leljeznici gledaš nehotice kad tvoj su­ putnik prema tebi ruča, kak© odrezuje komadiće kruha i rumene piletine, kako mrvice otresa i haman da mu zalogaje brojiš. To ne valja, ali je čeato tako Jeduom sam dapače vidio čovjeka u željeznici, koji je izbjegao na hodnik sam© da ne gleda kod svog susjeda kako jede. Ali Interesantno jef da se opst otud okrotao i gledao. Ljudske oči! Tako i mojo, okretale su ee za ružicom. Djevojka kao da to ispod oka opa­ žaše, pa bi istom brže rukom zavrtila. Ja sam se bojao da tako ružica ne odleti na stranu i ne nastrada. Pobojavao se tako dugo, dok me to naj­ zad nije unervozilo ija opet zakronao glavom na drugu stranu. Ne znam šta je dalje bivalo. Samo kad sam po­ novno pogledao u djevojče, opazio sam kako je mirisala lako ružicu i gledala pronicavo u ae. Pred mojim pogledom spustila je ružu na krilo, a polako i oči za njom. Tako nekolike časovi, a onda je nastala jedna nijema igri. Sad u me, sad u ružu pogledala bi djevojka, a lice joj sjaio, kao da ćt se sad osmjehnuti. Te kae da je su­ geriralo i moje poglede, pa su se i oni dizali i spuštali. Sad bi gledali a ružu jedno, sad drugo, sad obadvoje, a tak© i u lica. Nu ja ipak ne progovorib, niti nijemo pružih ruku, da ruiicu dobijem. Mislio sam: a ko zat i šta ta luda kevica mozga....... Miousmo carinu i zađoimo u gnd. Djevojka je držala ла više ružu ni krilu i glodala u me ispitujući, kat da će reći: za Ito nećeš ovaj spo­ men? Kod jedne sporedne ulice za­ stavi se omnibus. Garavo djevojče siđe s kola i stade na trotoaru. Viknu vo­ začu: »Dalje I« i ne gledajući u me. A kad konji potegnuše, baci mi rsiicu pod kola na cestu. Metnu ruke u dže­ pove i neko vrijeme nijemo gledašt za mnom. A onda se brzo okrenu i hrlo zaskoči za ćelo. Tri hanume. Tri hanume klanjale jedna pokraj dra­ ge namaz. Kad su bile na kijamu, neko zakuca na vrata. Prva dirne laktom u drugu i rekne: »Eno neko kuca!« Druga odgovori: »Šuti, ne valja govoriti na namazu.« A treća: »Š^a mi je briga ja nijesam progovorila ni jedne, a belli vaš namaz nije sahih!« I nastave dalje klanjati V. 9. Nečitljivi rukopisi. Nevolja je — urednika, da kuburo sa nečitljivim rukopisima. U tu nevolju pao je i glasoviti američki humorista Mark Tvain. Nemajući strpljivosti ustupao je ovake rukopise slagarima i oni bi uvijek nekako odgonetnuli. Bilo to krivo humoristi, pa za probu jednog dana zamoči kanarincu noge u tintu, pusti ga da hoda po čistu pap.ru. Ovaj kanarinČev »rukopis« ustupi u slagani^ da na­ pravi šalu sa slagarima. Kojeg li iznenađenja, kad je Mark Tuvain morao sutradan obavljati I — korekturu kanarinčeva rukopisa... š —lb—ac. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0706003a8bcfe368d7960131b15f15da.pdf bd0a6ad6c214ab8074527989f09e0a61 PDF Text Text PRAVD pojedini ваш 40 HE LED A. bdazf subotom, utorkom i četvrtkom. M8j! Klilhilll Љ. Pretplata godišnje 40 kruaa,Da pola godine 39 bra­ nu Uredništvo i »prava eafctzi se м Carevoj мПс1. Telefon br 124. Cetovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛНМАНСКЕ СРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedlaokelH9 Broj 51. Sarajevo, četvrtak 3. jula 1919. (4. ševala 1337.) Prije svršetka. potpisuje mir, mir koji bi Imao zajamčiti sretnu budućnost svih naroda Iz tolike krvi, iz tolike nesreće, koja »Pođpliimo! To h prtđk)g koji Vam eUvljani * je zahvatila čitav svijet mjesto ljubavi ime čitavog kabineta. Samo i sloge rađa se mržnja do zadnjeg daha... leđno bih htio Još naporneZadnji dah иа koljena oborenog silaU trati. Nije sala krivnja ako ka i neprijatelja bio je glas ministra u svfeUkom položaja ae popoat) aapetosi. Od Ada predsjednika u Weimaru pred narodnom 4a naa vodit) mržnja do j skupštiiom gdje je rekao: »U ovome ča­ zadnju daha! Potopimo!« su gdje se radi o Eivotu i smrti, a gdje Ov« riječi izgovorio И ajamački кп- | iam prijeti ulaz neprijatelja, po posljed­ uistar predsjednik Ваисг a hietoričkoj | nji put dižem svečani protest proti ovakog ugovora sile i aništenja. Dižem sjednici njemačke aarodae akipštiae a protest protiv povrede samoodređenja W timaru na 23. juna, kada je pala od­ naroda i podjarmljivanja, koja se pokri­ luka, da se ml* potpiše. Kakav je taj vaju maskom mira.. .• mir, pod kakovim »slovima sa potpisuje Njemačka, poznato je već svakome pa Na ovo dolazi vijest o govoru pruskog nije nužno ovdje napominjati. I ako skup­ ministra, koji ne odobrava mir. On veli: ština nije Jednoglasno pristala opet je Nakon što sam-na nalog državne vlade bila većina od 237 glasova, koji su gla­ ljudima и Gornjoj Sleskoj, Tilsitu, Кбsali, da se prime nslovi mira. Dok je nigsbergu i Gđanskom izjavio, da ih ne­ evo raspravljala narodna skupština, do­ ćemo napustiti, ne može niko od mene tiče si đaci a Berlinu provalili a berlin­ očekivati, da glasujem za taj mir. Či­ ski »Zeoghaus« i spalili francuske zasta­ tavi mirovni ugovori imali su samo onda ve h vojne 1870., koje su se sada tre- ’ vrijednost, ako smo bili odlučni i nepo­ bale povratiti prema uslovima mira. I kolebivi. Kao što ja, tako misle i mnogi, dok se je to događalo njemački su mor- i a mnogi će tako misliti nakon zaključ­ nari, koji su sačinjavali posadu interni­ ka mira«. ranih pomorskih jedinica u Scapa, poto­ Ali ipak je narodna skupština glasala pili na jedan znak 49 brodova, da ne za mir t to većina socijalista, centrom dođu u ruke antante. Mornarica je po­ i nezavišnjaci, a proti demokrati, nacio­ topljena na nalog kontraadmirala Reunalna pučka stranka i socijalna demo­ tera, koji je izjavio: da je radio po za­ kracija. Ispred nezavisnih socijalista, ko­ povijedi, koju je primio na početku rata. ji su glasali za mir izjavio je Haase, da Potopljene lađe sadržavaju 400.000 to­ će glasati za mir, jer se nada, da će na, a vrijedile su po predratnoj vrijed­ svjetska revolucija konačno ipak doves­ nosti oko 2 miljarđe maraka. ti do toga, da će solidarnost internacio­ nalnog proletarijata promijeniti ovaj iz­ U isto vrijeme kada Njemačka potpi­ govor antantinog kapitalizma. suje mir javljaju se nezadovoljnici na drugoj strani i njemački časnici sa HinU Versailles-u, u dvorani zrcala na denburgom otklanjaju mir. Sila silu nistolu od pozlaćene bronce, prevučenom šti. Njemački narod nalazi se n zadnjim tamnom kožom sa zlatnim perom, koje trzajima pa mu ostaje u srcu samo mrž­ je darovano Clemenceau-u potpisali su nja — do zadnjeg daha!... Nijemci ugovor na 28. Juna. O tome zad­ f eđ*nom velikom narodu od preko šez­ deset milijuna ulijeva se mržnja n srce proti d?ugom narodu u času, kada se njem činu prije svršetka tragedije svjetskog rata donio je »Temps« slije­ deće izvješće: ___l FELJTON. Sudbina ili prirodni zakon? fatalizam ili determinizam? HL Karakteri 5ad dolaze karakteri. Može li čovjek djelovati na svoj karakter? A šta je ka­ rakter? Prema grčkom Teofrastu, fran­ cuskom Labruyeru i drugim moralistima može se reći da je karakter nakalemlje­ ni temperamenat. Ako nam je temperamenat dala, priroda, karakter nam je da­ lo društvo, u kom živimo i način našeg života. Ako su se srdžba ili blagost s nama rodili, sigurno smo nakon rođenja dobili lukavost ili iskrenost Dakle ka<rakter je djelo odgoja i ambijenta. Pogledajmo ohola i naduta čovjeka: on sebe cijeni više nego ikoga, on umi­ šlja da je natkrilio svakoga. S visoka i prezirom gleda na druge; ponizivajući druge uzvisuje sebe. Kad ga sretente, ne čekajte da vas on prvi pozdravi, nego зе na nekoliko koraka prije lijepo pri­ pravite i učtivo ga pozdravite; pa ako trehn^ glavom, žmirne očima 1 osmjehже vam ee, smatrajte se »sretnim« I pri- II—Р-ХЛЈЈ?_____ ■ Godina I. »Versailleski dvorac nije bio ni malo ! Prvi potpisi stavljeni su svečano na aakićen. U jutro verificirane su punomo- r ugovor o miru, ali za čudo primljeno > ći njemačkih delegata I nađene sasvim to s aekim nepovjerenjem, kao jedna i redu. U 2^/4 sata popodne g. Clemen­ stvar, koja se вс će izvršiti. Ugovor ceau zauzeo je svoje mjesto, kao pred­ će ostati samo komadić papira, koji nt sjednik konferencije. Wilson stiže neko­ vrijedi ništa, jer tim ugovorom ne će liko minuta ranije, pozdravljen pljeskabiti postignuto ово glavno za što ee je ■jem. Prije no je sjednuo na desno od rat vodio, da se stvori trajan mir, ko^ Clemenceaua stisnuo je ruku francuskom će svim narodima donijeti slobodu 1 jedministru predsjedniku 1 glavnim puno­ nakopravnost Idemo м susret teškim moćnicima. Pred prostorom, koji je bio kušnjama i još gorim razočaranjima, J« rezervran za novinare bila je svrstana kapitalisti antante ie samo što su иni­ republikanska garda. Oko 3 sata garda I štili Njemačku nego i malim narodima, se povukla natrag. U 3 sata i 10 minuta pa i svojim saveznicima, tovar« eto njemačkih punomoćnika 5 na broju, breme nepodnosivih tereta i ratnih овšef stražara ministarstva Inostranih dj»teta. la uvodi ih u galeriju zrcala u sred Teško onom ko od jačeg milosti I za­ grobnoga muka. Njemački delegati sje­ štite prosi, ko se oslanja na pravdu, daju na mjesta što su im rezervirana na 1 onoga koji silom vlada... krajnjoj strani stola punomoćnika, od- ! mah iza japanskih delegata. U 3 sata i 15 minuta ustaje g. Clemenceau 1 veli: »Sjednica je otvorena!« Iza toga držao je kratak govor u kome je rekao da je među alijircima 1 njemačkom vladom po­ stignut sporazum. »Tekst koji ćemo vam podnijeti, da ga potpišete sasvim je jed­ nak onome u primjercima što su pre­ dani gg. njemačkim punomoćnicima. Sa­ da ćemo taj tekst potpisati. Ti će potpisi značiti neprekršivu obvezu, ua će svi uvjeti ugovora biti izvršeni pošteno i vjerno u svojoj Integralnosti. Na to ustaje svih pet njemačkih pu­ nomoćnika, te se okupljaju pred mali stol u sredini i jedan za drugim potpi­ suju mirovni ugovor. Nije bilo nikakovih upadica. Iza toga razni delegati antantskih i saveznih sila potpisuju ugovor po redu, koji je već bio određen. U За/< dovršeno je potpisivanje. U taj čas po­ činju pucati topovi javljajući, da je mir gotov. Topovi su ispalili' 101 hitac. Opet ustaje g. Clemenceau i veli: »Uvjeti mi­ ra među antantskim i saveznim drža­ vama sjedne strane, a njemačkim car­ stvom s druge gotova su činjenica. Sjed­ nica je svršena«. Sarajevo, 2. jula. pobro obaviještena »Nar. Politika« donjcia je u broju od 26. juna ove informacije iz Beograda: »Ovih dana bit ćc važna sjednica ministarskog vijeća 0 promjeni upravnog sistema u pokrajinskim vladama«. »Budući da je neki dan »prkos«-po>predsjednik pokrajinske vlade u Slove­ niji dr. Žerjav, denuncirao neke okružne poglavare u Sloveniji te ih dao suspendoirati preko ministar­ stva za uuutarnje poslove, a to sve bea znanja ostalih članova vlade u Ljubljarni, Jugoslavenski je klub protestirao energično kod ministarskog predsjednika St. Protića i odlučno zatražio, da od­ luka 0 suspenziji bude ukinuta i provo­ đena disciplinarna istraga, inače će Jugolavenski klub povući konsekvencije. Ministarski predsjednik Pro­ ti ć dao je Jugoslavenskom klubu zadovoljstvo i uvažio zahtjeve k l,u b a. Sveslovenska pi> čka stranka zatražit će, da dr. Žerjav, radi njegovog stranačkog držanja, buđ* odstrnjea«. : Naše stanovište o bosanskoj vladi Iz­ loženo je u seriji članaka, pa mu nema­ mo šta dodati. Čudimo se samo, da st bosanski zastupnici malo interesuju za .............. . '2 U1— mite to kao odgovor na pozdrav (jer on tako hoće). Želite li nešto s njim govo­ riti, ne Čekajte da se on v.ama primakne, nego pristupite vi k njemu. Pa i ako on želi vama govoriti, ni tada vam se ne će primaknuti, nego će vam sa svog mjesta dati znak prstom-kažiputom i dozvati vas k sebi. Kad vam govori ne gleda u vas, ali vi morate napeti sluh i gledati njemu u lice, to on tako hoće! Kad vam pripovijeda ne znam o čemu, gleda da progovori 0 svojoj ličnosti: »Evo ja n. pr. u tom sam i u tom ran­ gu..., ja n. pr. primam toliko plaće.. ja sam stavio taj i taj predlog.... to je moj uspjeh..., ja sam to predvidio i prorekao...» ja sam kod vlade isposlo­ vao to i to..., kad sam ja bio kod mi­ nistra ... i t d.« Hoćete li laskavca ili ulizicu? Ovaj je prema vama učtiv, susretljiv i Ijubezna lica sve dotle, dok ne izbije druga koja ličnost, koja ima viši ugled i višu čast nego vi. Tad će vam okrenuti leda i sva se njegova učtivost, Ijubeznost okreće prema onoj višoj osobi. Ako vi koju pro­ govorite, ulizica gleda u lice više oso­ be, pa pazi kako će se vaša riječ dojmi­ ti nje. Ako viša osoba potvrdi vašu riječ i rekne da je istinita, ili duhovita, onda se i ulizica divi vašoj duhovitosti; ako viša osoba ne reagira ništa na vašu ri­ ječ, ulizica također prešuti i ne odgovo­ ri ništa, a ako vam se viša osoba os­ mjehne, onda ulizica ide dalje od nje i digne vas na trehu. Ako je viša osoba gost i u vašoj kući, čim izvadi kutiju da zapali, ne može vas zapasti da krehnete šibicu i da mu date pripaliti, jer je uli­ zica brži od vas; ako viša osoba ustane da ide, vi kao gostoprimac ne možete dospjeti da mu pridržite kaput ili štap, jer to vam ugrabi ulizica. Dođete li na posjet višoj osobi naći ćete kod nje uli­ zicu; ako vas viša osoba primi Ijubezno i pokaže neku blagonaklonost prema vama, onda vas i ulizica pristojno po­ zdravi i pita vas za zdravlje; ali ako viša osoba nešto preturi, pa vas i ne pozdravi, ne čekajte ni od ulizice da vam se javi. Dokle traje ovoliko oda­ vanje časti ulizice višoj osobi? Sve do­ tle, dok je viša osoba uplivna, pa je se ulizica ili boji ili se od nje nada kakvu probitku. Ali prestane li to, ulizica više nije ni mukajet višoj osobi (za ulizicu je on više prestao biti viša osoba); sad ulizica više ne ide na posjet, i ako se gdje trefi sa dotičnom osobom, gleda da зе ukrije i da što prije umakne; ako netko počne govoriti štogod protiv biv­ šoj višoj osobi, ulizica odmah počne is­ tresati njezine mane i pogreške i počeće je napadati i grditi više i žešće, nego li je to u stanju učiniti i najveći protivnik dotične osobe. U jednoj zemlji bude prevrat i Svrgnu se kaponje i veziri, koji su drmali care­ vinom i bili strah i trepet, pa dođu na njihovo mjesto mlađi ljudi iz naroda. Ka­ ko će se držati ulizica? Ode li se na posjet, mladi ministar dočekuje, ikram čini kahvom i cigarom, poslužuje kao kakva mlada nevjesta. Nu ulizica je premitio ruku preko ruke i ne će da zapali, jer veli, kad nisam pušio pred bivšim vezirima, ne ću da pušim ni pred mla­ dim ministrima, premda ga mladi mini­ star nudi i moli da zapali. Hoćete li čovjeka kojega je slijepa bivra vremena izbacila na položaj, kojemu on nije dostojan? On se sam čudi kako se popeo na tako visoko mjesto, pa i nehotice misli i zaključuje ovako: »Nijesam znao da sam ja ovoliki čovjek! Ali kad sam već tu, sigurno će biti da ,sam sposoban! Jer da me ljudi ne drže sposobnim, nc bi me birali na ovo mje­ sto. I on sad, misleći, da stolica čovjeku daje slavu a ne čovjek stolici, crpi sav svoj ugled od položaja i drži da ga je stolica i uzdigla, a ni na kraj pameti mu nije da je on okaljao stolicu, na kojoj sjedi. Kad u toj naivnoj megalomaniji ide putem, гекдо bi da ga nosi vjetar, ček) mu je bliže nebu nego zemlji, oči gledaju daleko, naprijed, гцке nepestano mašu naprijed i natrg; nu Čelo mu je malo namrgođeno, jer mu je začudo ka- �Sbmna ? Страна .PRAVDA' т- .ПРАВДА- odstranjenje ovog po državu opas­ nog stanja, a ne možemo razumjeti ni držanja g. Korošca, koji je svojim energičnim istupom proti »evropskom Skandalu« pobudio nadu u brzu promje­ nu. pa — stao na pola puta. Kad je njegov klub znao postignuti za­ dovoljštinu od g. Protića za prilike u Sloveniji, mogao je to isto tražiti i za prilike u Bosni. Ili se možda misli, da je kod nas bolje nego li u Sloveniji? Ovom prilikom ističemo i to, da o bosanskim izvoznicama nije provedena nikakva istraga, premda je i to bilo stav­ ljeno u izgled. Mi potsjećamo i čekamo — djela. Riječ-dvije našim Nevim. Primismo prvi broj »Budućnosti«, gla­ sila »Organizacije Jugoslavenskih Radikalno-Napredmh Nacionalista Za Rad i Među Muslimanima«, iz kojeg doznasmo < da je njihova organizacija stupila u I Demokratsku Stranku i tim prestala egzistirati kao poli­ tička organizacija. No tim nije prestala potreba najintenzivnijeg i organizovanog rada među muslimanima na kulturnom i ekonomskom podizanju i na nacionalnom vaspitanju. Stoga će nasta­ viti svoj rad u tom pravcu i okupljati ; istomišljenike. »Program organizacije ostaje isti izuzevši one tačke njegove, koje se odnose na politiku«. Detaljni pro­ gram iznijeće sc u kojem od narednih brojeva »Budućnosti«. Toliko »Buduć­ nost« o programu, pa bismo prema to­ mu mogli stati i čekati tim prije, što »Prva r e č« Sukrije Kurtovića, koja bi imala da prikaže taj program, ne daje i o njem jasne predodžbe. Vrijedno je iz , ove »Reći« pribilježiti. da »N. N.< (na- ; predni nacionalisti) hoće »da uđu u j borbu i sa ovakim desolatnim p r i 1 i- ! kama kod nas, i sa predrasudam a, u kojima je ogrezao naš deo na­ roda, i sa 1 ’ u d i m a koji bi nam u tom stajali na putu.« — »Naša će borba biti — rad«. — »Tri su glavna principa, ko- | jim se rukovodi naš pokret: nacional- i nost, naprednost i demokratizam«..» Jusuf T a n o v i ć našao je za zgodno | da napiše, a uredništvo da uvrsti jednu , »himnu« ovom »radu među muslimani- I ma«, u kojoj veli: »Vrlo dobro znamo, i da ćemo se tu s u d a r i t i s a — fari- i z e j i m a sviju boja i svim mogućim ti- ! povima predratnog kova. Ali mi ne će- ; mo p r e z a t i i mi ne smijemo s t r e k- i nuti, jer znamo, da smo zagovornici . Novoga, što mora pobijediti, pa makar j preko Iješina sviju nas, ali i sviju | — farizeja.« — »I baš radi iskrenosti, | koju navješćuju — zvona našega , rađanja, povešće Te, čovječe naš, na ; nas i reći Ti: neprijatelje dina i vjere va- | lja zasuti gomilom kamenja, da s njima I umre i riječ hulitelja. Te i takove stvari I n a d r o b i ć e Ti. čovječe naš, s licem | »iskrenog« zgražanja, jer znaju farizeji, : da zvona, što navješćuju porod (!) | n a š. ujedno zvone i posmrtno slo- । v o (!) — njihovom farizejstvu.« Ne ci- | tiramo ov^h stavaka samo radi konsta- ■ tiranin da »pjesnik« Novih voli zvonja- I ko se svijet ne uklanja s puta kad on prolazi. Dođe Li kod kakvog nižeg či­ novnika da svrši kakav posao, a činov­ nik bude zabavljen drugim poslom pa mu rekne: »Molim Vas, gospodine, izvo­ lite malo pričekati«, on će mu u velikoj žurbi i držeći sahat u ruci dobaciti krat­ ke riječi: »Molim vas svršite to moje najprije, jer moram ići LandesŠefu u ne­ koj važnoj stvari!« Hoće da time dade razumjeti da su njemu otvorena vrata i najveće kancelarije kao i najmanje. On je plaho kurijozan i ima merak da saz­ na sve, što se zbiva i govori. Ali kad vam dođe da čuje šta govorite, ne pi­ tajte ga šta je čuo na drugom mjestu; jer njemu se tako žuri i tako površno sluša, da nije ništa ni shvatio ni zapam­ tio od onoga, što jc čuo. Pa ako je još vaš razgovor imalo kompliciran, može­ te mirne duše pred njim govoriti, jer ne će biti u stanju nikome ga pripovjediti Sve što čuje njega se toliko dojmi, ko­ liko kad malo kiše naglo pane na vruć sač. Hoćete II čovjeka, koji kao zmija Is­ pod trave podmuklo pecka i ujeda? On pomno sluša vaš razgovor, motri vaš postupak, pa će apstrahirati I Izbaciti sve što bude lijepo I plemenito, a zadr­ žati samo otro, čime će vas bocnuH i uvrijediti Vreba zgodu, da vam ispodmukla i vrlo vješto dobaci u lice ono, i ■ , i i I vu, već i radi ustanovljenja, da ovaj čovjek ne bijaše »zvonar« u — »Bišeru«, već tek sporedna statua. Čudnovato, da u »Budućnosti« ne samo zvoni — posmrtno slovo, već navješćuje i — porod, on — muškarac — pjesnik i knji­ ževnik. Čudimo se, da ga redaktori ne upozoriše na razliku između rađanja i — porađanja. Nu on je bojovan i za to dođe na sedmu stranicu. »Kao posle neke teške bolesti mi smo osetili da zdravimo i postali smo — vi­ doviti.« To veli politički dirigent i re­ žiser »Budućnosti« g. Dr. Vladimir Corović, a što on rekne, to jest i — mora biti; naravno među »demokratima«. Mi do duše ne prisižemo na tu vidovitost g. Coroviča. nu ovaj put moramo pri­ znati, da je ovarisao, jer gatački »pje­ snik« ima nešto vidovistosti i nije u džaba govorio o »farizejima svi­ ju boja«. Ne treba baš naprezanja za dokaz ove vidovitosti: prevrnite dvatri lista »Budućnosti« i na strani 14. (»U slobodi«) možete čitati jednu savršenu farizejštinu! Autor joj je Munib Os­ ma n a g i ć — također »Biserovac« — koji ne dijeli ‘mišljenja svojih drugova iz Gacka (Kurtović i Tanović) i zastu­ pa nazor, da »korektiv (!) suvremenih dana u prvoj liniji (!) zahteva od nas harmoniju (!) sa realnosti (!) mesto pesničkog sanjarenja; borbu za bolji odgoj masa, mesto borhe prkosa i rušeaja.« M. O. nastavlja razvijanje svog pla­ na, pa veli: »U politici osnovno nam je načelo: odgoj stvarnih, smelih i nese­ bičnih talenata na principima slobo­ darstva, nar. nivelacije i demokratije«. I da se dođe do tog zadatka »neka se s blagoslovom na analima (!) naše nove borbe zableska jedna nova, pro­ kušana deviza: u narod za narod; sve za njegovo — povcrenjel...« Nastavljajući veli Osmanagić: »Mlađi nacionalistički pokret treba, da bude pun takta i opreza sa svojim neprosvi­ jećenim narodom«. — »Radikalizam modernošću hipnotiziranih (!); radikalizam, koji za volju sitnih ambicija (!) i for­ ma (!) zapostavlja i onemogućuje reali­ zaciju (ostvarenje) narodnih ciljeva ne srne se ukoreniti u našim dušama, ako nismo već zasićeni doživelim razočara­ njima (?!) — Preuranjene proce­ dure (!) kao nošenje šešira ulevaju bez dublje potrebe nemir u naš konzer­ vativni elemenat i mi još pre početka osećamo njegovu anatemu (!) U interesu velikih naših zadataka, za ljubav preke naše potrebe da se u narodu ustalimo, sustegnimo se doshodnijih časova, od sitnih naših afekata (!) i velikih patosa (!), da već jednom upoznamo život tvrd i skep­ tičan (!) kakav u istinu jest, da lečimo rane odgoja I tradicijo (!) snošljivošću i oprezom, da niveliramo (!) na bolje bla­ gim savetom i — kompromise m.« Potcrtavamo: Kompromisom. Čemu ova farizejština? Gaćani se prave idealistima i farizeji su samo na djelu, nu Osmanagić hoće da je još i praktičar, pa se čak boji, da bi se »re­ akcionarni bojovnici« mogli tako metamorfozirati, da kroz jedan decenij »k o ncilijantno potpišu sve naše teorije i osnove, danas toliko što je od vas čuo ili vidio: »Mi svi u džamiju, a neko i neko šeta se džadom!« To će reći onda, ako je siguran da će slušatelji razumjeti da taj »neko i neko« nije niko drugi nego vi. Ili »Prođeš lspred Evrope,ili Centrala i vidiš da neki muslimani skinu fes i sjede u kafani gologlavi«. Prisutni već razumiju da se aludira na vas. Ili »Eto i efendija je u odboru, pa ipak nije zagovarao da na­ slov lista bude taki i taki!« Ovdje već upre prstom u vas, ali me čekajući od­ govora, odmah plaća čaj i ide, jer zna, da tu ima ljudi, koji su zagrijani za pro­ tivno, pa će planuti i napasti vas što ste se držali drukčije, nego li oni misle da je dobro. On ne mrzi inteligenciju, ali ako ta inteligencija nije nikla u njego­ voj okolici, on je prezire. Hoćete 11 pobožnog sebičnjaka (ego­ istu)- koji razbi Čelo klanjajući, ali svoj ibadet smatra nekom posebnom trgovi­ nom s Bogom? Dođe mu u dućan puka fukara, koja je nastradala i opljačkana od hajduka. Ište dva aršina Čita, da pokroji svoju golotinju; on mjeri i raču­ na 2 puta po 18 jest 36 krajcera. Siro­ tinja kaže da nema sada platiti, a on Ijutlto baca Čit u raf i kaže: »Kad doneseš paro dobićeš basmu!« On uzimlje abdest prije ezana, ali ko mu god prođe ispred dućana, on ga kefa i broji njegove mane. Svako uoči petka uči jasin mrtvi­ | izvikane, i da Joti uz to potanju »vu । slavu naroda i istorije!«... A kako bi se I mgoao preboljeti ovaki gubitak slave? Ne, umni Osmanagić to ne može i za to treba dati »sve za narodno — poverenje«. Pritajiti se, prekalufiti i dušu i vanjštinu. Bez toga će zatočnicima tih ideala »ako samo u pravo vrije­ me ne budemo sposobni, da se naroda ukažemo u svojoj opravdanoj, istin­ sko! ideologiji, te da s povercnjem sa­ zidamo sebi u njegovim srcima trajne barikade« — svanuti crni petak. »Reakcionarni bojovnici« ugrabiće mla­ dim farizejima »plodove znoja i nauke«, da ih »zatim bace u ropotarnicu i anti­ kvarijat«. Mladi su tek pred zvonjavom »što na­ vješćuje — porod (!) njihov«, pa zar da uginu uprvim naponima i ne okusivši slasti, što ju daje slava naroda i histo­ rije? Ne, veli Osmanagić. Bolje u fari­ zeje, nego li u ratoborne borce prkosa i rušenja... Opet »evropski Skandal«, zar ne? 0 prvom broju »Budućnosti« govori-' smo I previše, a nije slučajno što se zadržasmo kod prikaza mlađih. Jer rado­ vima starijih ne samo da fali stilistička jedrina, nego su i idejno zaostali. Vidi se, da su im se počele noge uštapljivati, pa ne mogu da poskakuju. I koješta. Izuze­ tak donekle čini Dr. Corović, pa ćemo se možda posebno osvrnuti na njegov članak: »Muslimansko pitanje«. Ne sto­ ga, što to zavređuje svojom sadržinom, već stoga, što bi b 1 j e š t a v i 1 o m f o rmc i dotjeranošću stila mogao prokriomčariti netačnu tvrdnju o uzrocima i pravim krivcima na dnevnom redu sto­ jećeg »Muslimanskog pitanja«. Uostalom tvrdnju g. Coroviča obara ' i jedri, ozbiljni i potpuno stvarni članak ’ Hasana Rebca pod naslovom: »Austrija • , i naša država«. Kad hi o v a j članak bio u kursivu i na vidnijem mjestu »Buduć­ nosti«, i kad bi Rebci. a ne Šukrije vo­ ' dili glavnu riječ među našim nacionali­ j stima. tad nesamo da među nama ne ■ bi bilo trvenja, nego bismo se i vrlo br- ј zo našli zajedno. Da, da, gospodo. Našli I bismo se vrlo brzo i bez telika truda i j okapanja. Imaćemo prilike, da to ob- , jasnimo drugom zgodom, a ovdje samo | još jednom potcrtavamo, da nam je ide- : ologija članka »Austrija i naša država« j vrlo bliska i vrlo — simpatična, i Prikazasmo prvi broj »Budućnosti« i ■ u negativnom i u pozitivnom pravcu, i i vrlo bi nas veselilo, kad novi musliman­ ski list »demokrata« ne bi krenuo sto­ pama bivše »Jednakosti« i kad bi u eventualnoj polemici bio na visini. Farizejstvo je odvratno i kod starih i kod Novih, »zvonjava« i bojovni stav Kur­ tovića i Tanovića nepotrebni su ! pot­ puno pogrješni, a izjava dra Coroviča, da je »jedna musi, organzacija ponu­ dila spajanje Demokr. Stranci« — ap­ solutno je netačna. Tu ga je, lje, izdala vidovitost. I to mu ne može služiti na čast. Jedno stoga, što je pokazao da se ni za dlaku ne može odaljiti od svoje nastrane ideologije, a drugo stoga što bi kao politički dirigent »Budućnosti« morao biti bolje upućen. To rekosmo ra­ di toga, da ga ne moramo označiti dje­ tinjastim ili čim još grđim. ma, ali kažete li mu da taj i taj dobro ra­ di, napreduje i dobiva velik novac, gotov je da odmah stavi primjedbu: »Eh, pa ko zna kako se taj novac teče! To s đa­ volom dolazi, pa će s đavolom Г otići! Ne daj ml Bože haram mala!«... A zavirite li u njegov defter, vidjećete da je u februaru dao seljaku na veresiju vreću kukuruzna brašna za 8 forinti, pa kad je došla sezona trganja grožđa ili predavanja duhana, ta je svota narasla na 15 forinti! On svakog petka sluša vaz. Upitate li ga jednom šta je hodža kazivao, odgovoriće vam i kazati da je đunah zaviditi i za drugim govoriti. Nu kažete Ii mu da je x-aga kupio onu ve­ liku kuću pod plan s baščom i da hoće da se preseli u nju, zasuće kao iz ruka­ vice: »Eh! vala mi je za njega ona kuća! Koliko mi sc propeo, Boga mi ko da je nešto! A valahi znam ga kad je radio na nadnicu!« Nabrojismo nekoliko tipičnih karakte­ ra, a ima ih još mnogo 1 to svaki čovjek može vidjeti u svojoj okolici. Može 11 se karakter promijeniti? Može li neozbiljan čovjek postat ozbiljan? Može 11 farizej postati iskren? Može 11 se oholost pre­ tvoriti u čednost? Ako 1 može, sigurno to ne biva ni brzo, ni potpuno. Treba puno vremena da čovjek preobrazi svoj karakter. Treba silnog utjecaja s vani: školski odgoj, uglađeno društvo I lijepi BfJ 51 Врч Mi rekosmo svoju, a na »Budaćnosti« je, da nas ispravno shvati i objektivno prati naše nastojanje, da islamska Inte­ ligenciju priljubimo — Islamskom dijelu našeg naroda. Bilješke. Jednim otmjenim gestom radikalna so je stranka ogradila proti nedoličnom po­ stupku Jeftanovića oca i sina i vrlo nas veseli da pri ocjeni njihova delikta n<jesu prevladali osjećaji, nego istinski pa­ triotizam. Ovaj korak otskače u današ­ njim zaparloženim prilikama tim TCĆma, što je sa imenom Gligorija Jeftanovića skopčana jedna sjajna perioda srpske borbe u nedavnoj prošlosti Gliša jc či­ nio jedan komad sjajne srpske prošlosti, na njegovoj popularnosti izgrađen je i znatan dio sadanjeg uspjeha radikalne stranke u našoj užoj domovini, pa ipak Je suđen I — osuđen. Primivši proviziju za jednu interven­ ciju u korist brata atentatora Principa, Jeftanovići su udarili pljusku javnom moralu, a radikali ne samo da nijesu zabašurivali ovog sramnog postupka, ne­ go su ga osudili na najdoličniji način. U političkoj sahrani Jeftanovića oca i sdna mi gledamo jedan junačan patriotski gest bosanskih radiikala i na toj im muževnosti možemo samo da čestitamo. Kad bi > druge stranke Sljedovale ovom patriotskom primjeru, ubrzo bi ne­ stalo onih mnogobrojnih članaka i no­ vinskih vijesti o strašnoj korupciji, koja prijeti zdravom razvitku našeg mladog kraljevstva... Pred novim korupcijonlm Skandalom. Osječka »Hrv. Obrana« donosi pod gor­ njim naslovom članak u kojem iznosi da iza besprimjerne korupcije sa šećerom, dolazi na red l^orupcija sa soli. Na račun sirotinje pune milijunaši džepo­ ve. Iz državnih solara nije moguće soli dobiti, jer je solare nemaju. U zakutnoj trgovini je cijena 7—8 i 10 K po kilo­ gramu, namjesto 1 K 50 helera. Bolnice, sirotišta, ubožišta, te široka slojevi pu­ čanstva ostaju bez soli — no svaki čas razni agenti nude i stavljaju u izgled po 30 i 50 vagona soli iz Simina hana u Bosni uz horendne cijene. Gradsko po­ glavarstvo u Osijeku obratilo se prije 6 nedjelja na vladu u Sarajevu za dozna­ ku soli, ova je uputila poglavarstvo na upravu monopola u Beogradu, a ova n a vladi i Zagrebu. Zemaljska je vlada konačno priopćila poglavarstvu, da je ovdašnjoj solari do­ značeno 20 vagona, no od onda do da­ nas ostala je doznaka samo na papini, a soli ni traga ni glasa. Ali se zato tovari za jednu ovdašnju tvrtku 10 vagona soli, koja će za nekoliko dana ovamo stići — a doznačeno je još 20 vagona, koju je so ta tvrtka mogla dobiti samo uz razne »kompenzacije« obijajući pragove u Sarajevu i Beogra­ du. Naravno da se uslijed tih »kompen­ zacija« povisuje cijena soli za četvero­ struki iznos. Eto tako idemo u susret Skandalu soli, koji će jamačno opet ta­ ko dugo trajati, dok ne bude sva so razgrabljena, a onda možemo čekati na primjeri. Pa ipak se čovjek potpuno ne preobrazi. Kad bilo, izbiju na površinu iskrice onog prvobitnog karaktera. Kad je jednom čovjek izgrađen, njegov ka­ rakter formiran, i kad je već dobio neki izvjesni kaluf i oblik, to se tako učvrsti i uvriježi, da gotovo u svakoj zgodi možeš predvdjeti njegov postupak. Ako je n. pr. klevetnik, ti samo spomeni nje­ mu nepoćudna čovjeka i siguran si da će ga on klevetati i izlagati sve' njego­ ve mane i pogreške. Ako je ohol, ti ga samo malo pohvali, pa će već on nasta­ viti dalje nabrajati svoje vrline i pripo­ vijedati Staje sve učinio dobra drugomu. Uopće ako ti je poznat karakter jednog Čovjeka možeš predvidjeti i nje­ gov govor i njegovo ponašanje gotovo u svakom slučaju. Pošto jc karakter na­ kalemljeni temperamenat, njegova Je promjena vrlo teška,, problematična i zahtijeva puno vremena i vanjskog utje­ caja. Ali to ne mijenja ništa na stvari, to no dokazuje da čovjek nema slobodne volje. Francuzi su vrlo sentimentalni, le­ žerni 1, bih rekao, posve neozbiljni, a Englezi su hladnokrvni, ukočeni I raz­ boriti. Ali se i Jedni 1 drugi takme u kulturi i iisdunjdo napreduju, svaki na svoj način. Nije nužna metamorfoza temperamenta i karaktera, da se dokaže slobodna volja. �Kroj 51 — Braj limitiranu so, kao Sto čekamo na Šećer, kojeg grad nije već tri mjeseca dobio«. Prenoseći gornju vijest »N. Obrane« obraćamo se na bosansku vladu javnim upitom: hoće li se provesti izvidi o ovom članku i šta će se poduzeti proti krivci­ ma ovog skandala? Bijeda a Srbiji. »Njujork Heralđ« ođ 20. o. mj. prema jednoj depeši iz Beog­ rada javlja: »Oficiri američkog »Crve­ nog Ksta« i ameičkog »Potpornog Druš­ tva« našli su u sjevernoj Srbiji mnoge porodice, koje su prije rata bile bogate, gdje žive u štalama i kokošinjacima. Nji­ hove su kuće razrušene. Njihovi su kre­ veti gomile slame, pokrivene žakovima. To je sve, što je ostalo od namještaja na nekad bogatim imanjima. Bez pare, bez odijela, osim onog što nose, ovaj se narod vratio u bijedu. Mnoge Izbjeglice vraćale su se kroz Srbiju u odijelu, na­ činjenom od žakova, u kojima je bilo poslano američko brašno«. 1 eto, taj, i taki narod opet Ima srca za svoju braću Iz Rusije... Bečki poslanik referira. U petak prije podne Stigao je naš zastupnik u Beču đr. Josip Pogačnik. Tijekom poslije pod­ ne konferlrao je sa predsjednikom mini­ starstva Stojanom Protićem, a zatim je primljen u posebnu audijenciju kod re­ genta Aleksandra. Agrarna anketa. Pod gornjim naslovom donijela je ov­ dašnja »Jugoslavija« u svom broju od 30. juna ovaj uvodni članak: Izgleda, da je riješenje agrarnog pita­ nja došlo u odlučni stadij. Agrarni odbor narodnog predstavništva već se lijep broj mjeseci znoji i razbija glavu, kako će dovesti u sklad opreke između onih, koji moraju nešto svoga položiti na ol­ tar općenitosti i onih, koji traže da nešto dobiju za osiguranje svoje ekonomske egzistencije. Teška je to rabota, a još je teža tijem, što treba u isto vrijeme ima­ ti obzira i očuvati naklonost obih stra­ naka. Osim toga je po srijedi i stra­ načka politika. Ta baš bosanskohercegovačko agrarno pitanje bilo je i dosada vrlo zgodno sredstvo, kojim se je izbijao stranački kapital. Zašto se ns bi to činilo i sada? Ovo je u vrijeme ori­ jentacije naroda, koju će stranku svome srcu pripitomiti, najzahvalnije polje ra­ da! To vrijedi specijalno za one stran­ ke, koje bi se htjele na silu popularisati. Nu odmah moramo reći, da je to znak, veoma žalostan znak politič­ kog nemorala. Zar je i danas, u slobodnoj i ujedinjenoj otadžbini, stra­ nački interes iznad svega? Zar da naj­ vitalnije pitanje našega socijalnog sređenja, našega ekonomskog podizanja po­ stane instrumentom za jačanje ove ili one stranke? Žalosno, ali istinito. Ako ne varaju svi znaci, i agrarna je anketa, koja se pred nekoliko dana dr­ žala u Beogradu pod predsjedanjem samoga ministra za agrarnu reformu, protekla prije kao sve drugo, nego što bi trebala po svojoj tituli. Po onome, što doznadosmo iz naših novina i što čusmo od učesnika te »ankete«, čitav njezin tok imao je više karakter jedne iz- з .ПРАВДА* — .PRAVDA* ' , [ < i borničke skupštine nego stvarnog vije­ ćanja o agrarnoj reformi. Tu se je poku­ šavalo obećanjima animirati i osvojiti kmetove za ovu ili onu stranku, kao što se to redovno Činilo dosada na izborničkim skupštinama. Gospoda nijesu ni svjesna kobnosti toga čina. Ona ne mogu nikako apstra­ hirati strančarske politike ni u najdalekosežnijem pitanju. Gospoda su* se u svojoj stranačkoj borbi već t o 1 i k o z aboravila, da su postala posve površna. Ne zadubljuju se oni u agrarno pitanje bosansko, niti ga prou­ čavaju, a previše su komotni, da idu na njegovo vrelo, da se osvjedoče o istin­ skom stanju stvari i da kupe mate­ rijal iz privrednog života zemljoposjednika. Glavno je ja­ kost njihove političke stranke i njezino ukorjenjenje u narodu. Oni identificiraju probitak stranke sa probitkom općim, narodnim. Kuda to vodi, držimo, da nije potrebno naročito Isticati. Da gospoda nijesu zaslijepljena strančarstvom, nastojanjem, da njihova stranka pod svaku cijenu posta­ ne i ostane dominantnom, ne bi oni ni sazivali ankete u onome obliku, u kak­ vom Je neki dan održana u Beogradu. Ali oni hoće da se pokažu pred naro­ dom, kako su se oni za njega zauzeli, kako su oni prvi skočili, da riješe t. zv. bosansko agrarno pitanje. Tijem bi htje­ li, da svrate na sebe pozornost kmeto­ va, da se kmetovi listom za njih, njiho­ ve dobročinitelje, zanesu. Ali kmetovi im se ispod brka smiju i bagatelne gledaju na njihovu naivnost. Kmetovi vele, da je za njih t. zv, agrarno pitanje riješeno, a do­ šli su na agrarnu anketu, da reknu, da se begovima ne smije dati odšteta ni u kojem obliku, a da to doznaju, nijesu gospoda u Beogradu ni trebala onakove pompozne ankete. To su znali i znadu i vrapci po krovovima. Pa čemu onda toliko forsiranje? Ono ne ide u prilog kmetu, to svako vidi. Kada bi bila razborita osno­ va, sa malo širim horizontom, onda bi se moglo reći, da je u interesu begova. Ali direktna animoznost prema begovima izbila je očito na anketi. Sada se pitamo, čemu onda sve to služi? Ne­ mamo drugoga odgovora, nego da čita­ va anketa nosi karakter filistarstva svo­ jih priređivača. Kad bi se istinski htjeo tra­ žiti najbolji put riješen ju bo­ sanskoga agrarnoga pitanja, morao bi se na drugi način kupiti mate. rljal za njegov« izradu, a ne onakom agrarnom anketom, kao što je bila u Beogradu. Istina, isprika jc, što je rije­ šenje agrarnog pitanja prešno, a jednom onakvom anketom se može najbrže doznati pravo raspoloženje interesanata. Nu kao što smo već natuknuli, nije defi­ nitivni razlaz kmeta i bega toliko pre­ šan, da se mora provesti od danas do sutra, da se učesnici ankete moraju br­ zojavno izabrati i pozivati, da na vrat na nos putuju u Beograd na agrarnu an­ ketu. Kud i kamo je važnije proučiti u tančine lokalne prilike na sa­ mome vrelu, proučiti sva pitanja, koja su u savezu sa razlazom kmeta i Slobodna volja nc znači raditi šta lovati na njih, pa će onda i posljedica izići u prilog nas. Ne idi zlim putem, pa se hoće i bez razloga; slobodna volja ne znači biti slobodan od svake discip­ te ne će snaći nikakvo zlo. line, to je sloboda divljih životinja u pla­ Ama idem jednom ulicom pa me iza nini. Slobodna volja znači podvrgnuti ćoše napanu zlikovci, izmlate i ogule? svoje djelovanje zdravom razumu, po­ ! To nije nikakav dokaz, da je to suđeno i unaprijed određeno, nego je samo znak, stupati razborito. Slobodna volja znači: da ti nijesi predvidio to zlo?) Sjutra između više ciljeva izabrati jedan, tri­ k večeri nećeš krenuti istim putem jer jezno misliti i ustrajno ići prema izabra­ predviđaš zlo i kloniš ga se. Zapalila se nom cilju. kuća, ja upotrebio sve sile da utmem Je li mi korisnije da budem moderni vatru, a kuća ipak izgori? To nije dokaz cipelar ili da pravim nalule? Je 1 mi da je suđeno i unaprijed određeno da bolje da budem činovnik ili trgovac? će kuća izgorjeti. Nego samo nijesi mo­ Je li mi po zdravlje korisnije da ostavim gao spriječiti vatru. U prvom primjeru alkohol ili ću i dalje nastaviti put? Je li nijesi znao za uzrok zla, a u drugom si mi bolje Studirati pravo ili medicinu? znao, ali nijesi imao moći da djeluješ na Je li nam bolje primiti ono što je do­ uzrok i da spriječiš zlu pošljedicu. bro i lijepo od evropske kulture ili odu­ Kad je ovaj nazor o zakonu uzročnopirali se i protiviti se svemu, što dolazi sti tačno shvaćen i kada su po njemu sa zapada? ljudi počeli suditi sve što se zbiva u pri­ U izboru ovih puteva i ciljeva Čovjek je rodi i u društvu, onda je kucnuo smrtni uvijek slobodan. Bude često da čovjek čas srednjovječnoj tmini i ropstvu u ne uspije u svom poslu. Za što to? hoće­ Evropi i nastupio moderni vijek sa svim mo li reći da ga ipak neka fatalna sud­ svojim otkrićima i izumima, a čovjek je bina, neka tajna ruka predvodi, i da je tek onda upoznao važnost svoga inte­ on igračka u rukama sudbine? Povra­ lekta i moć svoje volje. Vs. timo se na ono, što smo rekli u prvom članku, pa ćemo se uvjeriti da niti ima )* Očekujemo objašnjenje o tom, ko je fatalne sudbine ni tajne ruke, nego to, kriv, da je došlo do opljačkanja. Ako da svaka pošljedica slijedi iz jednog ili to nije »suđeno«, ja šta je, obzirom na više uzroka. Da čovjek dođe do svog opljačkanoga? cilja, t. j. da ostvari jednu pošljedicu, nužno je: 1) znati uzroke i 2) moći dje­ bega kao i p o s I j e d i c e.' . ‘ e s 1 i j ede iza toga razlaza. To pitanje zasijeca duboko u privred­ nu i socijalnu produkciju zemlje, н osno­ ve ekonomkog poretka i održanja malo­ ga i srednjega zemljoradnika u skorijoj i u docnijoj budućnosti.^Ako je tako, on­ da uviđa svako dijete, da preveliko forsiranje ne samo da nije na mjestu, nego đabi moglo Imati kobnih posljedica, da bi mog­ lo dovesti do ekonomskih kriza. Mi znamo, kako su različne privredne prilike pojedinih krajeva zemlje i kako je prema tome i različit utjecaj ne­ sređenih naših agrarnih odnošaja na njih. Nema kalupa, pod koji bi stale sve te raznolikosti, nego se mora baš riješenje agrarnog pitanja njima prilagodi­ ti. Držeći u vidu taj momenat, valja pri­ stupati proučavanju našega ag­ rarnog pitanja, a zatim njego­ vom riješenj u. Proučavanje pak treba provađatl od­ ozdo prema gore a nipošto naopako. Me­ toda zaključivanja (konkluzije) mora bi­ ti induktivna i analogijom, a nipošto dcduktivna. U ovome se je pogledu dosa­ da baš kod proučavanja agrarnog pita­ nja redovito griješilo. Jednom riječi, apstrahiravši strančar­ sku politiku, mora se na širokoj bazi, uz veći horizont a upo­ trijebivši ispravnu metodu proučavanja i zaključivanja izraditi e 1 a b o r a t za zakonsku osnovu o našoj agrarnoj reformi. Agrarna reforma u Bosni i Hercegovini leži nam veoma na srcu, te ne mogosmo odoljeti, a da stvarno ne kritikujemo strančarstvo i filistarstvo priređivača beograd­ ske agrarne reforme. Pregled. Naša granica sa Austrijom. »Ncue Freic Presse« javlja da je korak koji su podu­ zeli štajerski njemački poslanici kod njemačko-austrijske vlade u stvari njemačko-jugoslavenske međe u Štajerskoj imao taj uspjeh, da se je ured za izvanje poslove obratio na neku neutralnu silu, | da kod antante isposluje čim prije ure- | đenje pomenutih međa. U isto doba je । ured zamolio da do konačnog uređenja • granica Maribor i Cjelo vđc posjednu an- i tantine čete. »Narodni List« obustavljen. Zapovjed­ nik karabinijera u Zadru pozvao je pre- ' daše urednika »Narodnog Lista« i saop- ’ štio mu da obustavlja daljnje izlaženje. j Tako je »Narodni List« prestao izlaziti I nakon 60 godina. Proturevolucija u Madžarskoj. Iz BuJ ' dimpešte dolaze vijesti da je tamo u prošli utorak buknula protivrevolucija koja je krvavo ugušena. Ima sva sila mrtvih i ranjenih. Jedan od bečkih očevidaca revolucije u Budimpešti opisuje u »Journalu« sam događaj, pa veli da je službeni izvještaj i madžarske vlade najskandaloznije izvr- • tanje istine. Prevrat nisu pokušale izve- i sti samo pristalice klerikalizma i zave­ deni vojnici, nego su u njemu uzeli u- ; češća i seljaci iz okolice i radnici, koji i su siti nasilne vladavine Bele Kuhna. Prevrat nije uspio radi toga što protiv- i revolucionare! nisu raspolagali sa do­ voljno vojske i municije. U budimpeš­ tanskim ulicama došlo je do pravoga po­ kolja, pa je stotinama mrtvih pokrilo pločnike. Broj ranjenih ne može se us­ tanoviti. Pohapšeno je na hiljade ljudi, kojima je odmah sudio revolucionarni tribuna!. Opažaju se znakovi, da će se prevratni pokušaji u skoro ponoviti. Po svemu se vidi da se Madžarska nalazi u predvečerju građanskog rata, a po­ ložaj je za komuniste beznadan. U Ma­ džarskoj sve kip!. Generalni štrajk u Njemačkoj. Odnošaj između vlade ’i radnika vrlo se je zaoštrio, pa se drži, da se generalni štrajk ne će moći spriječiti. Prema na­ redbi ministra za narodnu obranu ima se svak željezničar, koji bi obustavio svoj posao, osuditi na godinu dana tam­ nice. •' Njemačko-austrljska mirovna đelega- ' clja odgovoriće konferenciji mira poseb­ nom notom, u kojoj ćc prigovoriti radi određenja granica u Koruškoj obzirom na celovačku kotlinu, Jer da granice ne odgovaraju etnografskim prilikama. Njemački admiral pred ratnim sudom. Prema vijestima iz Pariza odlučeno je da se kontraadmiral Rajser, koji Je iz­ dao nalog za potopljenje njemačk'h la­ đa stavi pred ratni sud. U bečkim političkim krugovima drži se sigurno, da će se mir zaključiti polo­ vinom narednog mjeseca. Navodno će i narodna skupština pristati na potpis mira. Rumunjska nezadovoljna. Demisijom Bratianua vladin se politički položaj nije poboljšao. Liberalna je stranka izjavila da he odobrava potpisa mira pod pozna­ tim uvjetima i ne uzima na se nikakvo odgovornosti. Pita, da li će se uopšte ( naći vlada, koja će potpisati ugovor o miru u današnjem obliku. Listovi naglašuju da o banatskom pitanju mogu odlu­ čivati samo stanovnici Erdelja. Cijela rumunjska javnost očekuje riješenje po­ litičke krize sa najvećom napetošću. Clemenceau odstupa. Rumunjska agencija »Becija« javlja. U ovdašnjim vr­ lo dobro informisanim političkim krugo­ vima pod izvjesno se tvrdi, da će Cle­ menceau odstupiti nakon potpisa mira sa Njemačkom. Njegov će našljednik biti bivši ministar predsjednik Brian, koji će sa Albertom Thomasom i Vivijanijem zastupati Francusku u daljnjem radu na konferenciji mira. ч Clemenceau o raspuitanju vojske. — »Wiener Allgemcine Zeitnug« javlja iz Pariza, da je Clemenceau izjavio da Je opšta demobilizacija za sada nemo­ guća. C-ete na Rajni zasada se neće poslati kući. Mir sa Bugarskom, T ni­ skom i Austrijom biće do duše sklop­ ljen za koji mjesec, nu još uvijek ostaje mnogo neriješenih pitanja. Držanje Italije. Unatoč oduševljenju koje vlada u gradu pobudile su veliku pažnju glasovi, da talijanska vlada na­ mjerava svoju politiku svesti u drugi pravac — skroz protivan sadan j e m. šire se glasovi, da bi novi ka­ binet navodno imao raditi oko spora­ zuma sa Jugoslavenima, provesti op­ sežne socijalne reforme i podržavati pri­ jateljske odnošaje sa Njemačkom. Italija u škripcu. Pariški izvjestitelji njujorških novina javljaju, da su mjero­ davni politički krugovi zabrinuti radi po­ ložaja u Italiji. Talijanski položaj biva iz dana u dan sve teži, jer novac gubi svoju vrijednost. Osobita zabrinutost vlada radi činjenice, da bi Njemačka na­ kon potpisa mira mogla da zagospodnle talijanskim gospodarskim životom. Držanje nove talijanske vlade. Prema vijestima očekuje se da će ministar pred­ sjednik Nitti pročitati u subotu pred ta­ lijanskom komorom vladinu izjavu, u kojoj ćc biti istaknuto, da *е politika nove vlade imade provodit! a intimnoj saradnji sa parlamentom i da će se kre­ tati oko sređenja ekonomskih pi­ ta n j a. S toga razloga nn ne ide u Pa­ riš za predsjednika talijanske delega­ cije. Kod potpisa mira zastupaće Italiju Sonnino, Crcspi i Imperiali, jer je vrlo vjerovatno, đa Tittoni ne će moći za to kratko vrijeme stići u Pariš. Interesantna liga. U Bukureštu je os­ novana liga, koja će podržavati stalne veze sa rumunjskim naseobinama na Balkanu. U Kološvaru je održana skup­ ština studenata koja se izjavila za autonorniju Maćedonije, pa traži da se Ru­ munjima, Srbima, Albancima, Grcima i Bugarima dadne najšira autonomija u školi, crkvi i općinama, a sve pod kon­ trolom saveza naroda. Iz naše organizacije. Mjesnim odborima naše organizacije u Hercegovini svraća se osobita pažnja na članak »Udruženja sadioca duhana«, što ga donosimo u današnjem broju li­ sta. U dodatku uredništva označeno je naše stanovište, pa se odbori mole, da nam čim prije jave svoje zaključke. Mjesni odbor naše organizacije u Bileću konstituisao se je ovako: Pred­ sjednik: Ali ef. Kapčić, p o d pred­ sjednik : BuSaga Avdić, tajnik: Alija Hadžić. Osim toga su odbornici bez funkcije: I.utvaga Hadžić, Hamdi ef. Drljević. Mustafa ef. Muratović i Mujo Bajramović. Domaće vijesti. CIJENJENOJ GG. PRETPLATNICI­ MA I Današnjem broju prilažemo opo­ menu za podmirenje predplate do konca ove godine, te molimo gospodu pređplatnlke, đa u što skorljem vremenu Iz­ vole podmiriti svoj dug i tako Izbjeći obustavi Usta. U tu svrhu priloženi su 1 kuponi poš­ tanske štedionice. Administracija »Pravde«. �M 51 fcpdj .PRAVDA" — „ПРАВДА* U ereduHtT^ Na brzojave i pismene čestitke bagrama, što su upravljene bile , na uredništvo, bilo na redakcioni odbor • i glavnog urednika našeg lista izričemo ovim putem toplu zahvalu. Ne će biti na ođmet ni napomena, da bi se izdaci na ovake čestitke mogli na­ mijeniti »Gajretu« ili »Osvitanju«. a pri- , jateljc jz provincije molimo da nam op- | roste, što nemamo vremena svakom . ■apose odgovoriti. Izazovan postupak. Pišu nam iz Bu- ; gojna: Školski upravitelj na narodnoj ; osnovnoj školi u Bugojnu, Krešić odredio : je školski ispit na — prvi dan baj- ; i a m a, koji je najveći muslimanski praz- i lik u godini. Nas čudi to nepoštivanje , našeg najvećeg praznika pa pitamo ili j je to g. Krešić učinio na svoju ruku ili ; po nečijem nalogu? Držimo da je to bila ( samovolja »silnog« upravitelja, kojom je { htio izazvati nas muslimane i reći da i ■iu u istinu ne možemo ni »pera odbiti« | — kako to od u društvu i в dobrom raspoloženju zna pričat. Iznoseći ovo aa javnost upozorujemo mjerodavne na ovaj nelijepi, čudnpvati i izazovni po- ‘ »tupak Krešićev i tražimo da se za to । kazni i pouči jednom za uvijek, da više i toga ee čini, jer §to je previše, previše ‘ i bojati se je da to ne povuče za sobom posljedice, kuic izazivače auće bit) oaj- igodnije. • Na znanje. Zaključkom redakcionoa edbora iisi »Proljeće« preko lo 1 lija neće izlaziti Ured. | Manifestacija ratne momčad! u Beogra­ du. U subotu i nedjelju održavana je pod patronažom prestolonasljednika sveča­ nost djece, koju je rat ostavio bea ro­ ditelja. Hiljadama djece, odjevene većieom milosrđem velikodušnih Amerika­ naca, manifestovalo je u dugim povor­ kama, ulicama Beograda idući vojničkim maršem uz doboše i sa vojnom muzi­ kom. noseći trobojke i velike plakate sa natpisima: »Spasite nas od smrtii! Naši su očevi pali u borbi sa branima za slo- i bodu i pravdu. Majke su nam podlegle ' bijedi od varvarina. Usvojite nas! Dajte nam skloništa, hljeba 1 čiste postelje! Društvo ne može dopustit) da umremo<!« Utisak manifestacije bijaše veličan­ stven, neodoljiv i tužan. Cio je svijet bio uzbuđen i plačan čitajući ove vapa­ je nedoglednih povorki ratne siročadi u velikim američkim žutim i platnenim Še­ širima. Iz hiljada dječijih grla orilo se: »Živjeli naši dobrotvori Američani! Ži­ vjeli naši saveznici Englezi i Francuzi!« U subotu na večer izvedena Je na kalimegdanu iluminacija. Prihod od predsta­ va, prodaje cvijeća, lutrije ide u dječiji fond. Ovo je najdirljivija, najuspjelija i najiskrenija manifestacija koju Beograd pamti. Koncerat u korist izbjegiih Rusa. Od­ bor za sakupljanje priloga za pomoć na­ še nastradale braće Rusa, koji se usta­ novio u Sarajevu, priređuje u subotu dne 5. jula 1919. u 20.50 h u prostorija­ ma gradske vijećnice koncerat kojim će ravnati gospodin prof. Franjo Matejovsky. Poslije koncerta je ples. Lijepa pojava. U Glamoču je 23. juna osnovan zajednički srpskohrvatski S o k o. Upisuju se u velikom broju i pravo­ slavni i katolici i muslimani. Umjesna odredba. Pošto se bezobzir­ nim čupanjem lipovog behara kvare jav­ ni drvoredi, odredilo je gr. poglavar­ stvo, da ubirati cvijet smiju samo oni, koji se iskažu posebnom dozvolom gr. građevnog odjela i to samo pomoću dvostrukih merdevina ili slič­ ne sprave, ne penjajući se na drvo. Protiv onih, koje će neovlašteno be­ har ubirati, postupaće se kaznom. Po­ zdravljamo ovu odredbu, jer je zaista umjesna. . Predstave za mladež u Iinperiakinu. Ovdašnja udružena kinopreduzeća, sli­ jedeći primjeru Zagreba i Ljubljane, na­ mjeravaju da svake sedmice prirede ne­ koliko predstava za mladež sa poučnim i zabavnim rasporedom. Provođenje ove namjere je tako zamišljeno, da se uvijek onaj raspored pokazuje koji je prošle ne­ djelje bio prikazivan u Zagrebu, pa su se ovdašnja udružena kinopoduzeća sta­ vila u tu svrhu u sporazum sa Zagre­ bačkim Urania-poduzećem. Prva ovakova predstava za mladež davati će se u četvrtak 3. jula u Imperialkinu i po­ noviti će se u petak 4. i subotu 5. jula. Raspored sadržaje osam slika koje su naročito za mladež izabrane i to: dva Industrijska snimka, Jedna vožnja sa ba­ lonom, jedan dječiji dramolet i četiri zgodne šale. Početak predstave sva tri dana u 4 sata popodne. Cijene sjedišti­ ma su sva u pola cijeno. Otvaranje dječijega ambuiatorfja. Zdravstveni odsjek za Bosnu i Herce­ govinu otvara na 23. juna 1919. privre­ meno u zgradi gradskog fizikata ambulatorij za dječije bolesti. Ambulatorij će voditi gosp. primarius dr. D e 1 i j a n i s, a biće otvoren svakim danom od 10 do 12 prije podne d to samo za siromašnu djecu do 12 godina. Gospodarstvo. Udruženje sadioca duhaaa. Mostarska »Narodna Sloboda« u bro­ ju ud 25. juna donosi ovaj Članak: Dosada se je smatrao sadioc duhana bespravno roblje. Na njivi nije pitan, ko­ liko će se metnuti kila; na vagi, pošto će se duhan procijeniti, a na pozreznom uredu, šta će mu se od duhana ustegnuti. »Šecmani«, »filance«, procjenitelji i po­ reznici radili su, što su htjeli i kako su htjeli. I jadni sadioc mislio je, da sve ta­ ko mora biti, i bio je sretan, ako je za ivoj trud i muku preko cijele godine do­ bio koji novčić čisto na ruke. On je znao da država na duhanu, kojega je njemu platila po 2, 3 K na kg, dobiva po 200, 300, dapače i po 390 K na 1 kg, ali nije smio ni pomisliti, da bi on mogao od toga dobiti i samu desetinu (20, 30, do­ tično 39 K na 1 kg), a kamoli jednu po­ lovicu i više, kako bi ga po pravu išlo. Mi smo u 48. broju »Narodne Slobode« naglasili, da će sadioci duhana uvijek bi­ ti izrabljivani, i da se duhan ne će sve dotle po pravici — prema trudu i troš­ kovima plaćati, dok se svi sadioci du­ hana u Hercegovini ne ujedine, dok ne stvore jedno veliko i moćno udruženje, koje će biti u stanju interese sadioca za­ stupati i njihove zahtjeve ostvariti. Pogledajmo radnike po tvornicama I po gradovima. Prije su ih poslodavci, gazde i tvorničari, strašno izrabljivali. Siromašni radnici radili su od ranoga jutra, pa do kasnoga mraka i opet se nijesu mogli najesti ni suhoga kruha. Pametniji su to ljudi u narodu uvidjeli i pođeli su radnike osvješćivati, počeli su ih okupljati i ujedinjivati. Kad im je uspjelo, da svakoga radnika upišu u iadničko društvo, prilike su se potpuno promijenile. Sada radnicima ne zapovi­ jedaju gazde, nego oni gazdama. Sada sami radnici određuju, koliko će na dan raditi i pošto će im se nadnica plaćati, a gazda mora Šutjeti, i na sve pristati. — Drugi primjer. Pred kratko vrijeme u nas su bili bankovni činovnici gore plaćeni nego obični radnici. Jesenas su se ti činovnici ujedinili u Hrvatskoj, a oskoro i u nas u Bosni i Hercegovini, stvorili su svoju zajedničku organizaciju (društvo) i prisilili banke, da im trud pošteno plate. Treći primjer: Državni činovnici. To su učena i pametna gospo­ da, ali nijesu ujedinjeni, nemaju svoga društva, za to uz sve svoje škole i pa­ met — skapavaju od gladi. Danas je go­ re plaćen jedan činovnik sa 16 godina škole nego prosti radnik, koji nije nigda školu vidio. Činovnicima su danas slič­ ni sadioci duhana. Njih izrabljuju, otimIju im a ne plaćaju duhan, jer šute, se ne znaihi braniti, niti ih ima tko I niti. Za hercegovački duhan dobiva’ stara vlada a zadnje vrijeme preko s tinu milijuna kruna, a ova će i više. Od tih silnih para danas sadioci duhana ni ne obližu prsta. A kad bi se ujedinili, kad bi stvorili jedno moćno i veliko udruženje svih sadioca duhana u Hercegovini, s vremenom bi sigurno mogli postići, da veći dio tih novaca, koji se steče na njihovu trudu i noktima, njima pripadne. Za prvi pako početak mogli bi učiniti, da im se duhan dva puta skuplje plaća nego do sada. Za to je su­ višno svako daljnje raspravljanje o po­ trebi udruženja sadioca duhana. Ovo je stvar, koja će samo donijeti koristi sadiocima, pa jedino lud čovjek ne bi na to pristao i u to kolo stupio. Glavna je stvar, da se što prije počne i da sc udru­ ženje potpunoprovedejošovoga ljeta, prije ovogodišnjega otkupa duhana. Stvar nije teška. U svakom selu neka se sastanu sadioci duhana; neka se iz­ jave, da pristaju na udruženje duhanara u Hercegovini, i neka izaberu između sebe dva pametnija čovjeka, koji će ih zastupati na općem sastanku sadioca duhana, koji će se sastati ti Mostaru ili u kojem drugom mjestu, čim budu Iza­ brani Izaslanici po svim selima. U onim i mjestima, gdje postoji Hrvatska pučka ; stranka, mi pozivljemo župska vijeća, , da oni tu stvar uzmu u svoje ruke i da potaknu duhanare, da što prije izaberu I izaslanike za zajednički sastanak. Tajni| štvo puko Pučke stranke u Mostaru prcuzimlje na se brigu, da sve uredi, da sa­ stanak potpuno uspije i poluči svoju glavnu svrhu. Na općem sastanku izaslanici će izni­ jeti želje i predloge svojih sela. Tu će se potanko pretresti i usvojiti pravila udru­ ženja sadioca duhana, koje će izraditi taj­ ništvo Hrvatske pučke stranke u Mo­ staru. Dogovorit će se o troškovima oko duhana, u procjenjivanju, otkuplji­ vanju i plaćanju duhana. Na koncu će se o svemu tome izraditi opširna spome­ nica na ministarstvo i Narodno Pred­ stavništvo u Beogradu. Jugoslavenski klub Pučke stranke, komu je predsjed­ nik ministar Dr. Korošec, sigurno će stvar najizdašnije poduprijeti, jer ja u programu Pučke stranke, da se duhai narodu pravedno i dobro plača. I druge stranke ne će moći biti protiv onome, što narod pravedno traži Za io na po­ sao, dok je vrijeme! ju kafanu nekoj ovdašnjoj trgovkinji s pomoću vakufikog i tmldb. imetka u svoju korist pošto bea gore spo­ menutog mldb. vakufikog imetka no bi mogao iznajmiti svoju kafanu pošto nema spomenuta kaftna smočnice ta smočnicu je blisu kafane pa je istu skupa su kafasom iansjmi«. Ja sam ga opomenuo pred svjedokem S. P. nepazeći on oa te ništa preda kafanu, smočnicu taj imetak spomenutoj tr­ govkinji. Kakvi je to postupak? Ne želim se pačati u stvar uprave našeg vakufa, ali se čudim ovakovom raspolaganju i neozbiljnosti našeg g~ upravitelja vakufa. Bilo bi poželjno da bi se za ovu stvar malo i direkcija vakufa u Sara­ jevu pobrinula to izaslala u naš grad kontrolu odbera da ovaj spor što prije riješi. Ako se ovo ne bi istinitim ui stanovile ja ću troškove komisije pod­ miriti. Назав Omerspahić. . | i j Traži se za društvo jedna učiteljica za šivanje i krojenje a jedna za peglanje tvrdog i mehkog rublja. Molbe sa dokumenti­ ma, dosadanjoj upoalenosti i uvjetima treba poslati na uredništvo »Pravde* u Sarajevu, kojo i pobliže obavijesti daje. 101 Dodatak uredništva, Mi pozdravljamo ovu sdrava akcija »Pučke Stranke« i imamo da prigovori­ mo samo načina izvedbe. U ovoj at stranci samo Hrvati-katolici« a pozuato je da se i hercegovački muslimani mno­ go bave sadenjem duhana. Izuzam Sto­ lac, svi su tamošnji muslimani uz našu I organizaciju, pa ju trebalo da se »P. S.« Mebmeda Đašiča iz Zenice koji je u u tom pogledu obrati j na vodstvo naše mjesecu martu otputovao »prijoko* organizacije u svrhu zajedničke akcije. u trgovinu, te se do danas nije povra­ Mi smo sporazumni, da se stvar po­ tio. Moli se svatko tko što o njemu vede zajednički i da se u organizaciju znade neka javi ocu Ibrahimu Bašiću pozovu i Srbi-pravoslavni. To je čisto u Zenicu. 1—1 staleška stvar, pa nema mjesta, da ie patentira koja stranka! Očekujući u tom pravcu izjavu »H. P. S.« pozivamo mjesne odbore naše orga­ nizacije u Hercegovini, da radi ove stva­ ri održe zdogovorj obavijeste nas o re­ ©tvorio je u TRAVNIKU na 1. jula zultatu vijećanja. Što prije, to bolje. O. g. svoju Vrzanje oko Austro-Ug. Baake. fuadvokatsku kancelariju. čer su se u Beču pronijele vijesti da će talijanske čete u sporazumu s austro108. 3—t njemačkom vladom zaposjesti prostori­ je austrougarske banke, a iz bojazni, da mađarski gardisti ne bi provalili u pro­ storije i izveli otimačinu. Ova je vijest Sediku Pašić 25 god. stara, koja je prije nastala odatle, što sc je saznalo da je mjesec dana otišla od kuće iz sela madžarska vlada zahtijevala od austro­ Crnotine u Sarajevo sa poslom, te se ugarske banke, da joj se izruče strojevi do danas nije kući povratila niti se za štampanje novčanica. odakle javila. Ko zna što za nju umo­ Traži sina! Advokat dr. Dragutin Filipović Tražim kćer O G L A S I: ljava se da javi NEZIRAGi BERBEROVIĆU cipelaru u Sarajevu, Bazardžani ulica broj 16. 1—3 MEHAGA PAŠIĆ Prlposlano.*) Iz Zenice ovdašnji trgovac 1 ugled­ ni građanin g. Sulejman ef. Islambegević je već duže vremena upravitelj našeg vakufskog imetka. Nažalost ali otpočeo je u tadnje vrijeme sa vrlo slabom upravom tog imetka, prije par dana iznajmio je svo- ♦) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Mksaik: Centralni Odbor »J. M. O.« Prodaje se kuća!!! solidno zidana, u Muslimanskom dije­ lu grada, sastojeća iz šest soba, ku­ hinje, magaxe, kuhinje za pranje rub­ lja, podruma, dvorišta, štale sa lijepom baštom, vodovod i električna rasvjeta. Upitati kod Nurage Muzura, Sarajevo, Mali Ćurčiluk br. 3. 92, 5—5 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/37dbf6cea0bfc2ccd67c8681e5e5e642.pdf 8908e739383bbac7f009178fdb2e0cd4 PDF Text Text PRAVDA Mazi utorteMn i četvrtkom. 1Мвјг redslulsal Pretplata gtožšaje 4S кгмшцпа peta jedine 20 knna. Uredništvo i uprava mtazi se u Careve] ulici. ■ Telefon br. 124. Četo vri ГЛАСЖЛО ЈУГОСЛА8ЕНСКЕ МУСЛММАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedite ni > Godina 1. Sarajevo, utorak 8. jula 1919. (9. ševala 1337.) Broj 53. Pomozimo invalidima. Načelnik vrhovne vojne komande, vojvoda 2. R. Mišić izdao je ovaj pro- lUs, kojeg stavljamo na srce svjema koji znaju šta je to dužnost prema do­ movini. I »Oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca plaćeno je obilnim žrtvama. Veliki broj naših najhrabrijih sinova položili su svoj život na oltar Otadžbine; na njihovim kostima mi sada zidamo zgradu našeg novog i Velikog Kraljevstva. Drugi, ranjeni, prolili su svoju dragocenu krv za spas i sreću svoga naroda; neki od njih izlečeni su a neki su ostali bogalji za ceo život, izgubivši noge, ruke, sluh pa i očni vid. To su naši slavni invalidi iz čije pro­ livene krvi niče naša opšta sloboda i jedinstvo. Neki od ovih invalida sposobni su da svojim radom zasluže svoj nasušni hleb; drugi, pak, teže osakaćeni, neće biti u stanju da prehrane sebe i svoje porodice. I jedni i drugi potrebuju obilne i brze pomoći. Tu pomoć pruža ovim junacima, na prvo mesto država, a zatim Društvo Crvenog Krsta i druga naša i strana dobrotvorna društva. Međutim, oni su mnogobrojni i njihove potrebe su velike i raznovrsne; s toga su potrebne nove inicijative da ublaže rane i bede naših invalida u ovim prvhn najtežim danima. Vrhovna Komanda, ■ ime ćele Srpsko-Hrvatsko-Slovenačke Vojske, sma­ tra za svoju svetu dužnost da prva uzme inicijativu za prikupljanje novčane pomoći. U celome Kraljevstvu, za lične invalide, negdašnje borce i heroje, pre­ ko čije je prolivene krvi i polomljenih kostiju ostvarena naša zavetna ideja. Za prikupljanje te pomoći izabran je za Invalidski Dan Petrov-dan ove godine (po starom kalendaru) kao rođen dan Nj. V. Kralja Petra I. Toga dana izvršiće vojne vlasti, uz pripomoć vojnih društava, čija će se goto­ vost i najbolja volja, ubeđen sam, i ovom prilikom posvedočiti, prikupljanje novčane pomoći, u celoj zemjli, počev od prestonice pa do najmanjeg sela. Upućujem poziv na oficire i vojnike naše hrabre vojske, da se toga dana sete svojih nevoljnih drugova j da svojim prilozima previju bratski melem na njihove rane. Molim, celokupno stanovništvo Kraljevstva bogato i siroto, muš­ ko i žensko, staro i mlado, da svaki prema svojim sredstvima, priloži svoj darak za naše invalide, heroje -Hi bogalje. Ova pomoć neće im se dati kao milostinja, već kao znak na­ še drugarske pažnje t ljubavi. Oni imaju prava da računaju na našu zahval­ nost i na našu ljubav. Svi smo mi patili za vreme ovoga dugoga i krvavog rata, ali će blagodeti pobedonosnoga mira učiniti da se te patnje brzo za­ borave. Invalidi, pak, patiće i dalje, celoga svoga veka. Sveta je dužnost sva­ koga Srbina, Hrvata i Slovenca da te patnje ublaži u koliko bolje može. Prikupljena pomoć namijenjena je svima invalidima našega Kraljevstva. Vojnici i građani, građanke i d c c o, učinimo svi toga dana svoju najsvetiju aptriotsku, plemensku i bratsku dužnost. Bogatim prilozima ublažimo bedu na­ ših vrlih invalida i utrimo suze njihove siročadi. Naša pažnja i briga za njih pokazaće im i ovoga puta, da su se imali zašta i žrtvovati«. Detaljni programi za Invalidski Dan, za svako mesto, biće u svoje vreme objavljeni«. Pitanje haka za g. 1918. Dne 12. juna o. g. uputio je g. agrarni ministar Dr. Poljak ovu naredbu: »Da bi se moglo utvrditi, koliko kme­ tovi d-uguju haka (priroda) pojedinim vlasnicima gospodarskih prava (agama) za 1918. godinu što je potrebno utvr­ diti, da bi država mogla platiti taj du­ žni hak u smislu § Г4. Predhodnih Od­ redaba Ministarskog Saveta za pripre­ mu Agrarne Reforme od 25. februara 1919. godine naređujem: 1. Da svi kotarski uredi izvrše popis dužnoga haka za 1918. god. u naturi. 2. Da se radi obavljanja ovoga po­ pisa obrazuju naročita poverenstva za pojedina područja, koja će kotarski predstojnik zaokružiti s obzirom na sa­ obraćajne i ostale prilike u svome kraju. 3. Da poverenstva budu sastavljena od pet članova, od kojih dvojicu biraju vlanici gospodarskih prava (age), dvo­ jicu kmetovi, od kojih dvojica od svake interesne grupe po jedan važe kao Čla­ novi, a druga dvojica kao njini zamenici. Ova četvorica biraju petoga, koji će biti predsednik poverenstva, i leđ­ noga, koji će biti njegov zamenik. Iztbor će ee obaviti na zbore interesena­ ta dotičnih područja, koji će voditi pred­ stojnik, bilo lično, bilo preko koga od svojih organa. Ako se izabrana četvorica ne bi slo­ žila u izboru petoga člana — predsednika i njegovog zamenika, ovoga će imenovati kotarski predstojnik. 4. Da svi vlasnici gospodarskih pra­ va, koji potražuju hak, najdalje za šest meseci od danas, prijave svoj zahtev kotarskom predstojniku, o čem će ovaj saslušati i kmetove, pa ako se aga i kmet ne bi složili u iskazu, da se oba iskaza upišu, pa zatim upute povereustvu, da i ono upiše svoju proccnu o količini baka u naturi. No i u ovom slučaju, ako se kmet i aga slože o ve­ ličini haka, poverenstvo je dužno da proveri taj iskaz, pa aj^o nade, da je hak visoko određen, da unese i svoju procenu. 5. Na popisnoj listi neka se procene ovako određene količine dužnoga haka, neka se obračunaju po maksimalnim cenama iz doba, kad je podavanje ha­ ka dospelo i neka se upišu u drugom delu (rubrika II.), ali sumarno (zbro­ jeno). • 6. Da se ovako načinjeni popisi pe­ riodično šahu Ministarstvu za ag­ rarnu reformu, koje će doneti potrebne odluke na osnovu slavljenih zahteva i narediti isplatu dužnoga hak* 7. Da se sve vlasti staraju, da se ovaj posao što brže i što pravilnije izvede, [ vodeći o tome računa, da se ne izvede preterana procena haka.« Povodom gornje naredbe »Udruženje zemljoposjednika B. i H.« odaslalo je nadležnim mjestima slijedeći brzojavni Protest: «Dobili smo nacrt naredbe glede ustanovljenja i isplate haka za god. 1918. pa molimo za slijedeće promjene: Ad 1. Da kotarski uredi izvrše popis haka za god. 1918. u naturi samo u slu­ čajevima, gdje ne postoji pogodba iz­ među zemljoposjednika i kmeta u na­ turi ili novcu. Gdje ovakove pogodbe postoje imadu se bezuvjetno priznati i realizirati. Ad 2. i 3. Da kotarski uredi i dotična komisija rade zajednički kao jedan fo­ rum, jer bi tako postupak bio jedno­ stavniji, kraći i cjelishodniji. Ad 5. Da se dužni hak ima podmiriti po tržnim cijenama, pošto su maksi­ malne cijene već u jesen 1918. ukinute i pošto su zemljoposjednici mjesto pro­ izvoda, koji bi uime haka u naravi do­ bili, te proizvode za vlastitu potrebu po tržnim cijenama na čaršiji kupovali, te i sad kupuju. Ako bi se zemliovlasnicima zaostali hak platio po maksimal­ nim cijenama, mnogi od njih ne bi mo­ gao sa dobivenim relutumom podmiriti režijske troškove i poreze. Ad 6. Da se kotarski uredi ovlaste, da se zaostali hak odmah isplati čim ga ■ustanove, jer su zemljoposjednici radi oskudice ušljed uskraćenog prihoda od haka u velikoj bijedi.« Eto kako stoji pitanje haka za godinu 1918., dočim o haku za godinu 1919. nema još nikakvih priprema. Ministar za proletarizovanje naših zemljoposjed­ nika »ima vremena«, a što naš svijet propada iz dana u dan, njega se malo tiče. Strašno i sramno. Antanta i Turska. Predsjednik mirovne konferencije Clemenceau predao je Damad Ferid pa­ ši, predsjedniku turske delegacije slije­ deći odgovor: »Vijeće aliiranih i asociiranih vlasti primilo je i sa najvećom pažnjom proči­ talo memorandum, kojeg mu je vaša ekscelencija uručila 17. juna. Vijeće želi staviti ove primjedbe: Izlažući političke intrigue, koje su Tursku uvukle u rat i nesretne poslje­ dice, koje je donio taj rat, vaša eksce­ lencija ne nastoji — to konstatiramo — da opravda ili ublaži zločine, koje je skrivila ondašnja turska vlada. Vaš me­ morandum formalno priznaje da Turska nije imala nikakva povoda za rat sa Antantom, da je bila slijepo oruđe u ru­ kama Njemačke i da je rat, kog je po­ četak bio bez isprike, a vođenje bez mi­ losrđa, bio popraćen promišljenim i sračunatim pokoljima, čiji užasi i gro­ zote nadmašuju sve što je povjest do­ sad zabilježila. Vaša ekscelencija nastoji dokazati da se zločini, što ili je počinila ondašnja turska vlada ne mogu pripi­ sati turskom narodu; da ovi zločini — od kojih muslimani nijesu manje trpđi od kršćana — ne potječu iz vjerskog fanatizma i da ne odgovaraju tradicio­ nalnom načinu, kojim je otomanška uprava u svojoj prošlosti postupala pre­ ma svojim kršćanskim narodima. Isti­ čete1 da je opstanak Turskog carstva potreban za vjersku ravnotežu u svije­ tu i da politička nužda, kao i praved­ nost zahtijevaju potpunu uspostavu tur­ skog carstva onako, kako je bilo prije rata. Vijeće ne može primiti ni ovaj zaključak ni navode, na kojima se on ■ i , I . , | , osniva. Vijeće ni malo ne sumnja u to, da sadanja turska vlada oštro osuđuje politiku, koju su slijedili njezini predšasnici. Sve kad to sadanja vlada ne bi činila iz moralnih obzira, oportunitet joj današnjih prilika nalaže da to čini. Clanovi sadanje turske vlade imaju potpu­ no pravo, da odbiju i osude čine, koji su urodili ovako strašnom pošljedicom za njihovu zemlju. Ali, općenito uzevši* jedan se narod mora prosuđivati pre­ ma vladi, koja upravlja njegovom vanjslcom politikom i raspolaže njegovom vojskom. Turska ne može praviti izhimke u ovom pogledu, ni zahtijevati, da se na nju ne protegne odgovornost radi toga što je njena sudbina u najkri­ tičnijem momentu njezine historije bila u rukama ljudi, koji nijesu imali ni prin­ cipa, ni samilosti, ni osjećaja praved­ nosti. Zahtijevajući potpunu teritorijalnu us­ postavu turskog carstva, vaš memo­ randum izgleda, da se ne temelji samo na tvrdnji, da nije pravo da narod trpi zbog nedjela svojih državnika. Vaš za­ htjev ima dublje razloge: apelirate na povjest turskog gospodstva u prošlosti i na današnje stanje muslimana u čita­ vom svijetu. Vijeće ne želi u tom pogledu ulaziti u beskorisne prepirke, niti Vama i Va­ šoj delegaciji prouzročiti suvišne neu­ godnosti iznoseći neka fakta iz histo­ rije. Vijeće je dobro raspoloženo (!) prema turskom narodu, čijim se izvrsnim osobinama onodivi. Samo među tc izvrsne osebine ne može ubrojiti sposobnost za upravljanje tu­ đim narodima. U tom pogledu se iskustvo vrlo Če­ sto i vrlu dugo ponavljalo, pa o rezul­ tatu turske uprave danas ne može biti nikakve sumnje. Povjest bilježi mnogo­ brojne turske uspjehe i nesreće, kao i mnoge osvojene i oslobođene narode. U svim tim promjenama, koje su se tokom vijekova zbile u turskom car­ stvu, ne može se navesti slučaj, bilo n Evropi, bilo u Aziji ili Africi, gdje osni­ vanje turske vlasti ne bi značilo i sma­ njivanje materijalnog blagostanja i sni­ ženje kulturnog niveau-a. Isto se tako ne može navesti ni jedan slučaj gdje svršetak turskog gospodstva ne bi zna­ čio i povišicu materijalnog stanja i po­ dizanja kulturnog stupnja, bilo to me­ đu kršćanima Evrope, bilo među musli­ manima Srbije, Arabije ili Afrike. Gdje je god Turčin pobijedio on je samo rušio i ništio. Nikad se nije po­ kazao sposobnim, da u miru razvije i unaprijedi ono što je u ratu osvojio. On svoj talenat nije trošio u ovom pravcu. Iz tih se činjenica može izvesti samo ovaj zaključak. Pošto je Turska bez razloga i provokacije napala Antantu 1 to hotimično i promišljeno, a sada je pobijeđena, to je teška dužnost aliiranih i asociiranih vlasti, da odlučuju o sud­ bini različitih naroda, koji su sačinjavali ovo heterogeno carstvo. Vrhovno vije­ će želi i mora riješiti ovu zadaću, jer to odgovara trajnim željama i interesima tih naroda. Vrhovno vijeće sa ne ugodnošću konstatira da se u Vašem memorandu­ mu i iz drugih obzira zahtijeva potpuna uspostava turskog carstva. Tu sc tvrdi da će, u obratnom slučaju, biti povrije­ đeni vjerski osjećaji svili muslimana na svijetu, dakle biće uvrijeđeni i oni mu­ slimanski narodi, koji ili nijesu nikad bili pod turskim jarmom ili su bili, ali su već davno zaboravili koliko je taj jaram težak za one, koji pod njim stenju. Ali sigurno od te tvrdnje ne može biti veće zablude i Čitav tok svjetskog rata dokazuje da ta tvrdnja ne počiva ni na kakvoj podlozi Kakvu vjersku vrijednost za sve muslimane može ima­ ti jedan rat, u kojem su se protestant- �F ,PRAVbAM — ШПРА»ДА“ sika Njemačka, katolička Austrija, pravoslavna Bugarska i muslimanska Turska združile i složile da opljačkaju svoje susjede? U čitavoj ovoj stvari pokolj kršćanskih Jcrmena po nalogu turske vlade bio je jedina prilika, da se tačno procijeni žestina jednog proinišIjenog fanatizma. Vaša ekscelencija ističe da su po nalogu tih istih oblasti izvršena zvjerstva i pokolji i na mirnim muslimanima, čiji je broj ogroman, i time hoćete da otklonite ili barem da ublažite sumnju o vjerskoj mržnji muslimanske mase protiv kršćanskog ele­ menta. Tim se dokazuje samo to, da zločini turske vlade za vrijeme rata nijesu potjecali samo iz vjerske mržnje. No u onim muslimanskim zemljama, koje su potpale pod upravu Antantinih vlasti taki se zločini ne događaju ni iz kakvih razloga. U tim zemljama vlada potpuna sloboda savjesti i ispovijeda­ nja vjere. Sveta mjesta (džamije) pomno se čuvaju i poštivaju. Države i na­ rodi, koji su prije rata bili muslimani, to su i danas. Sto se god vjere tiče, ništa se nije promijenilo. U svim muslimanskim zemljama, koje su potpale pod aliirane vlasti, sigurnost je života i imetka bolja nego prije. Ako mislite, da će umanjivanje teritorija turske carevine svi mu­ slimani shvatiti kao atentat na svoju vjeru, to je po našem mišljenju velika zabluda. Za sve muslimane, koji misle svojom glavom, nedavna prošlost vla­ de, što stoluje u Carigradu, ne može biti izvor veselja i ponosa. U memorandumu Vaša ekscelencija veli, da je zadatak Turske, da odsele posveti sve svoje sile intenzivnom ekonomskom i prosvjetnom napretku svog naroda. To bi bio najbolji i naj­ korisniji put, kojim treba da krene tur­ ska država. 1 ako Vaša ekscelencija može dati inicijativu toj važnoj evolu­ ciji u Turskoj, sigurno će zaslužiti i do­ biti svaku pomoć od nas. Izvolite, g. predsjedniče, primiti izraz mog poštovanja.« ♦ i j I I i । | । I i , ■ । I ! । • ; ( ' ' i ! ; , Gornji odgovor nije prva nepravda, koju je antanta učinila svojim malim saveznicima, a kamoli pobijeđenim protivnicima. Izmotavanje o crmenskom .pokolju najbolji je dokaz himbenosti i pokvarenosti službene diplomacije. Ako •se kažnjavaju nasilja, zašto se isto tako ne nagrađuju i zasluge? Bez pravednosti nema budućnosti, a lahko je moguće, da i Tigru dođe čas obračuna. §ta su i šta ljudi zasnovali, a Bog drukčije odlučio. i : . | | ' I Prosvjeta i škola. Muslimani, upisujte djecu u školu.*) Program naše Organizacije stavlja nam među najvažnije dužnosti marljiv rad i brižno nastojanje, da što više naše muslimanske djece polazi naročito osnovne škole. Osnovnoj je nastavi zadaća, da dje­ ca nauče pisati, čitati i računati; da steku prve i temeljne pojmove u dru­ gim naukajna, koje čovjeku trebaju sva­ ki čas u životu i osim toga, da se mla­ deži racionalnim odgojem oplemenjuje srce i duša i tako nauči lijepom vlada­ nju. Kolikogod dječiji duh prosvjeduju spomenute nauke, toliko im pri tom pomaže i vjerska nastava, koja upućuje mladež kako će pojmiti Svemogućega Stvoritelja i steći vjersko-morplno ubjeđenjc, koje je apsolutnoc potrebno svakom čovjeku. Bez toga prosvjećenja u mladim godinama, nikad poslije če­ stita i dobra čovjeka. Neprosvjećenu i vjerom neoplemenjenu mladiću svijet je bez interesa, bez razumijevanja, pa će u kasnijim godinama živjeti prostim načinom i običnim životom. Mi vidimo da se vremena nepresta­ no mijenjaju i u njima prilike, a mi, lju­ di, ostajemo gotovo uvijek isti. Svaki čas vremena donosi nešto novo, a mi ne razmjestimo još ni staro. Drugi se narodi, brojem -mali kao i mi, a jaki pravom kulturom, kreću brzim korakom u napredak, a mi ostajemo u mraku i nazadovanju. Zaostajemo sve više. Na­ ša je domovina B. i H. (pa i sama Kra­ ljevina SHS) zemlja analfabeta, to jest nepismenog naroda. Nas mu drmana na­ ročito je mnogo nepismenih, čak vele od svake stotine našega elementa de­ vedeset nas je, koji ne znamo Čitati I pi­ sati. Tq je grozna istina i strašna stvar, *) Mjesnim odborima naše Organiza­ cije stavljamo toplo na srce ovaj aktuelni članak. | i i ; 1 • koja treba da nas dira, boli, peče. Narodno pozorlšte. Na 1. o. mj. imali Toga je dosta. Na tome ne smijemo smo prilike vidjeti u našem pozorištu ostati. Dužnost nam je da u prvom re­ komediju najplodnijeg srpskog pozorišdu tu ljagu dižemo sa sebe. nog pisca Branislava Đ. Nušića, koji ja Našemu se čovjeku i s praktične stra- i za pošljcdnjih dvadeset i pet godina bio ne može da rastumači potreba škole, | najomiljeniji zabavljač srpske publike i naročito osnovne škole. Svaki naš čokroz to vrijeme gotovo sam ispunjavao vo sam vidi, koji ne zna čitati i pisati, | srpski reportoar. Od dvadest i pet Nukoliko mu fali. Fali mu mnogo, jer je . šićevih dramatskih komada dosada su zaostao mnogo za drugima. Drugi či- i u nas igrana tri i to: dvije ozbiljne stva­ taju, naobražavaju se, upućuju se, or- ; ri (Knez od Semberije, Hadži-Loja) i ganiziraju se, otimaju se, dižu, bore i [ sada u utorak jedan šaljivi komad Pro­ napreduju. Naš čovo, naš neprosvijeće- ! tekcija, komedija u 5 činova. U njoj se ni čovo, ostaje, gleda i pruža ruke niza šiba sićušni javni život u Srbiji, gdje se. Nekad je bosanski muslim svojom ministar traži protekcije udajom svoje spremom i naobrazbom imponirao gor- i kćeri za novinara, koji na taj način pre­ dom Osmanliji i davao mu mnoge paše, I lazi u činovnike i dobiva veliki rang, pa čak i vezire, a danas ne imponira ni | samo da novina ne viče na ministra, a svojim istoplemenicima, a kamo li ko- ; otac toga novinara, predsjednik suda u me drugom. Pitate nas za što? Dževab ; unutrašnjosti, nakon 40 godina revnog je na dlanu: fali mu prosvjeta i negda- ; službovanja pored svoje nesposobnosti бпја sprema. Neupućen je i ncobrazo- I dolazi preko ministrovih planova (sa van. Eto to. Danas doživljujemo čašo- । kćerkom svojom) u Beograd i postiže vc. u kojima naš čovo, nekad ponosni viši rang. Inače je komad pun smiješnih Bosanac, traži upute u prosvijećenog i i duhovitih jpbavnih scena, koje iznose sina kojeg svog neprosvijećenog muste- ' pomamu ženskog svijeta za udajom i džira. Žalosni nas slučajevi bodu u sr- ' partijom počevši od ministrove sestre i ca, zastaje nam pero, kad o tome pi- ј kćeri pa do Aćimovc Julke. Stvar su šemo. glumci dobro igrali, nalazeći se u pra­ Naš čovjek vidi očito da bez škole vom elementu, a naročito je vješto od­ nije prispio nigdje. Razni zanati su tu, igrana uloga Aćima Kukića (I. Vučičea oni traže školu. Seljak zaostao i tre­ vić) i njegove žene Savete (M. VuČićeba inu racionalnog rada, da se poprav­ vić). Posjeta nije baš bila mnogobrojna, lja. A to daje samo škola. Mnogi bi bes­ kako bi se očekivalo od naše publike s kućnik u službu, da bude žandar, straobzirom na odličnog srpskog komedio­ žar, lugar, financ, pisar, trgovački po­ grafa Nušića, koji bi trebao da bude je­ moćnik i tako dalje, ali u svakome to­ dna privlačiva sila sarajevskog pozome poslu treba znati čitati i pisati. A rišta. on siromah ne zna i fata se hamalskog Ovom prilikom željeli bismo upozo­ užeta. Nad nas se nadvijaju gusti oblaci po- j riti na jednu stvar u ovom komadu, litičkog i uopće kulturnog života, mno- I koja neugodno djeluje i tangira osjećaje muslimanskog dijela našega naroda. go će nešta doći teško i ogromno, što । Radi se naime o riječima, kojim Saveta, traži razumijevanja, rada i borbe. A šta našavši ljubavno pismo svoga muža, ćemo mi na to — neupućeni, neprosvi- : grdi ovog i proklinje, što se pod starost jećeni? Pred nama su dani, u kojima upalio, a vrhunac pogrda leži u rije­ će i nas muslimane domovina pozvati čima Turčine jedan! Jasno je po na politički rad, na borbu. Tu su brzo i cijeloj stvari, da se ovdje misli na mu­ izbori za općine, sabor i veliku Narodnu i Skupštinu, pa kako ćemo se pri tome * slimane i Islam, koji dopušta držati više od jedne žene, te se tim načinom na ra­ snaći, mi neupućeni, neprosvijećeni?... , čun jedne islamske uredbe traži efekt, Svaki je nas pojedinac, koji je imalo ! da bi se nasmijali gledaoci. Isto tako i svjestan našega stanja i ovoga teškog • mudrovanje Aćimovo, da će. ga svijet hala, dužan, da se okupimo, da se sa- i zbog takog glasa nazivati musliman­ beremo i svoj narod uputimo, da upi- ’ skim imenima i upirati u njega prstom suje svoju djecu u škole. Mjesnim od- • govoreći: EnoMustafe, Memeborima naše organizacije tim je još vi­ d a (Mehmeda) diraju osjećaje našeg ša dužnost, jer smo se zavjerili na to svijeta, odbijaju i vrijeđaju, jer nositi onaj čas, kad smo stali u ove narodne musi, ime nije valjda nešto strašno 1 redove. gadno. Nušić se radi ovakih nastranosti U ovom je mjesecu, a u nekim mje­ može donekle i ispričati, jer je ovaj ko­ stima koncem augusta upisivanje djece mad pisao prije 30 godina (1889.), kad u narodne osnovne škole. Vruće stav- i u Srbiji nije ni bilo muslimana, ali se ljamo na srce svakome našemu bratu, našoj kazališnoj upravi ne može ovaj da uputi svakog našega čovjeka, koji , lapsus nikako oprostiti, jer ona mora da ima dijete sposobno za školu, neka ga znade, da danas u Jugoslaviji imade oupiše u školu. Najzgodnije bi bilo, da ( ko dva milijona pripadnika Islama, ko­ naši mjesni odbori uzmu tačan popis i sve djece, koja su navršila najviše 2 | jih se vjerski osjećaji sa jedne naše bine ne smiju ismijavati ni pogrdivati. razreda mektebi ibtidaijje, gdje je ima Mi mislimo, da barem danas treba da (a gdje toga mekteba nema, odmah na- ! kon svršenog ihtijat sunufa), odnosno • budemo oprezniji prema vjerskim osje­ ćajima svih Hrvata i Srba triju vjera te koja su navršila 7 ili najviše 8 godina, da bi se ona uvredljiva mjesta mirne pa da s tim popisom odu mjesnom škol­ duše mogla izostaviti, čime bi komad skom odboru ili samome upravitelju škole i da tu odmah upišu djecu. U na- ' samo dobio u vrijednosti i općem prije­ mu. Nigdje sć sa bine ne pravi džumbuš šim se gradovima, a još više po selima, na račun braće druge vjere i njihovih događa, da narod slabo šalje svoju djevjerskih osjećaja, pa držimo, da će i cu i u mekteb. To je vrlo žalosno. Bri­ gu za što bolje pohađanje mekteba I naša kazališna uprava gledati, da joj vi­ stavljamo također našim mjesnim od- i še ne izmaknu oku ovakove i slične oborima na srce. Upućujmo narod, sa- ! maške i pogreške. S pravom očekujemo i tražimo, da se ovaki propusti više ne vjetujmo ga, to nas ie dragi Bog za­ događaju i da se u ovom komadu i slič­ dužio. Time se ne smije nimalo razvla­ nim stvarima u buduće jednostavno očiti. Jedni članovi neka tako čine po vake neuogdne uvrede ispuštaju ili za­ gradovima, a drugi po našim selima, gdje god ima mekteb ili škola i nijesu < mijene drugim zgodnim izrazima. Danas udaljeni više od 4 kilometra od kuće, i je u nas opreznost 1 obazrivost na sve Naš je seljak osobito zaostao. Njemu ' strane najnužnija! U toj obazrivosti i poštivanju osjećaja treba većeg razumijevanja o potrebi prosvjećivanja, zato nam je velika du- : treba da se ugledamo n. pr. u kulturne Francuze, koji računaju s osjećajima žnost pomoći mu. Gdje nema dobra islamskog vjerouči- ■ čak pojedinih tuđih naroda. Tako Je po­ telja, nastojmo da ga zatražimo i dobi- ; znati franc. pisac Edmond Rostand u jemo. Gdje nema nikako škole, nastoj- * svojoj drami Aiglou imao na jednonf ino već ove godine da se pripremamo 1 mjestu izraz »prijavi Turci«, a glumci na to, da se u svakoj našoj općini po- i su iza ustava i preporoda Turske, po­ digne hram prosvjete.. Složnim, marlji- ' što su upoznalBTurke u Parizu, promi­ vim i nesebičnim radom mnogo se , jenili te riječi u »čestiti Turci«, da no povrijede osjećaja u slušalaca Turaka. može. Osim toga neka naši mjesni odbori • Tako Francuzi, a mi? budno paze da naša djeca redovito po- j Stipendije naše trg.obrtnlčke komore. hađaju školu, da dobro napreduju u na- • Trgovačka i obrtnička komora, za B. uci, imaju li marljivog vjeroučitelja, ka- i i H. nam javlja, da će kao dosele i ove kav je dječiji vjerski ođgoj'itd. godine podijeliti nekoliko Stipendija za Muslimani upisujte djec*u u i pohađanje trgovačke akademije, tehnič­ škole. __________ ke stručne škole, za tim trgovačkih, zaPoštanskoitelegrafska škola otvoriti 1 naflljskih i ženskih stručnih škola. Osim će se u Beogradu 15. augusta ove go- p toga će podijeliti nekn-Mkc potpore za dine, a trajaće šest mjeseci. Kandidati ј pohađanje viših trgovačkih škola. iz Srbije moraju imati 6 razreda ghn- I Molbe za ove štipend’jc treba poslati nazije. a iz ostalih krajeva ispit zre- i komori najkasnije do 10. a v g ulosti. Učenici će imati 50 dinara stipen- 1 s t a o. g. i priložiti im posljednju .škol­ sku svjedodžbu, svjedodžbu siromašt- i dijc mjesečno. ’ ' : ' va, u kojoj treba da budu tačno nave­ dene imovinske prilike molitelja i nje­ govih roditelja, te rodni list. — U molbi treba navesti, da Ii je molitelj prošle školske godine dobivao od komore ili od koga drugoga Stipendiju i u kolikom iznosu, te da li je ove godine predao molbu za Stipendiju na koje drugo mje­ sto osim komori Molbe, koje ne budu odgovarale ovim uslovima smatraće se kao da nijesu ni predane, a molbe, koje stignu komori iza 10. avgusta uzeće se u obzir samo onda, ako molitelj dokaže, da je bio zapriječen, da pravovremeno preda molbu. • Molimo sve mjesne odbore naše or­ ganizacije, da se pobrinu, kako bi što veći broj naše mladež) reflektirao na ove Stipendije, te o opravdanim mol­ bama sačine Iskaz I pošalju ga radnom odboru naše organizacije najdalje do 10. avgusta. Pregled. | , ' j I i ' Deputacija Baranje, koju sačinjavaju Nijemci, Madžari, Šokci i Srbi, a koja broji 16 članova, otputovala je ovih da­ na pod vodstvom velikog župana dra Pandurovića u Pariš, da najenergičnije zahtijeva od konferencije mira pripoje­ nje cijele Baranje kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Uzdamo se, da kon­ ferencija mira neće moći odbiti zahtjeva deputacije, koja zastupa želju 90% cijeloga stanovništva. Аксја za odštetu. Javljaju iz Pariza: 30. juna u večer predsjednik vlade StoJan Protić sa ministrima Trifkovićem, Kramerom i Marinkovićem i sa dva čla­ na ekonomske sekcije, koji su bili došli u Beograd na referisanje, doputovali su jutros u Pariš. Danas popodne u 3 sata otpočela je sjednica, kojoj je pored članova vlade i članova polit, i ekonom, fi­ nanc. odsjeka delegacije prisustvovao i general Petar Pcšić. Sjednica do 7 ča­ sova u večer još nije završena. Pred­ sjednik ekonomske sekcije Košta Stojanović, izložio je u sjednici opširno mu­ čnu situaciju, u koju bi naša država do­ šla. ako bi se usvojio predlog o repa­ raciji, kako ga je g. Lušc u ime savez­ nika Jznio. Taj predlog ne samo da pretstavlja jednu nepravdu i da pruža Srbiji jedva deseti dio pretrpljenh šte­ ta, tovareći joj druge teške terete, nego je uređen tako, da pomuti odnose iz­ među dosadašnjih podanika Srbije 1 sta­ novništva novodobivenog teritorija naše kraljevine. U našoj delegaciji vlada jed­ nodušno mišljenje, da se takav predlog ne može primiti. Dolazak predsjednika vlade i ostalih ministara pokazuje teš­ koću situacije, koja je na današnjoj sjed­ nici svestrano pretresena. Prva sjednica novog savjeta petorice, na kojoj će se Titoni predstaviti konferenciji, biće vjerovatno sjutra u utorak popodne. U njoj će se vjerovatno na prvom mjestu do­ vršiti uslovi ugovora sa Austrijom, Iz­ raditi ugovor sa Madžarskom i Bugar­ skom, zatim će se pretresati pitanje Turske. Proučavnje turskog pitanja tra­ jaće duže i tek, pošto se bude našlo Tiješcnje, otomanski delegati biće pozva­ ni, da im se ono saopšti. Odlazak turske delegacije. Turska de­ legacija ostaviće naredne subote Pariš i to na nalog vrhovnog savezničkog vijeća. Delegati će biti automobilima dovezeni u Pariš, te će otići u Carigrad preko Bukurešta. Francuska I Italija. Rimski dopisnik li­ sta »Journal« poslao je svom listu pesimistički Članaka o odnošajima Italije prema Francuskoj. U članku tvrdi da su Talijani svih klasa i svih stranaka vrlo nezadovoljni sa Francuskom. Op­ ćenito se tvrđi da Francuska ima Još nekpliko sedmica vremena da se pre­ domisli. inače će biti prekasno. Zahtjevi Tittonlja. »Chicago Tribune« javlja da Tittoni zahtijeva, da se u ugovoru o miru sa njem. Austrijom tačno opiše podjela svih područja bivše Austro-uagrske. da se na taj način iznudi riiešenie problema Rlfeke i Dalmacije. Očekuje se da će Italija pristati na kom­ promis, koji je dosada otklanjala. Lansing će se vratiti u Ameriku oko 15. jula, a nmgnv će zamjenik po svoj pri­ lici biti Frank Pnlk. I američka delega­ cija namferava da se nakon potpisa ugovora o miru sa njem. Austrijom vrati kući. Kako listovi javljaju predaće se u rok« nđ 10 dana revidirana i potpuna osnova ugovora o mini. Vijeće petorice raspravJlalo je jučer poslije podne o rftešenju pltanla uspo- �»MJ 53 - Beg stave podunavskog prometa, i podjeli mandata za Armeniju. Naredne sedmice uzeće vijeće petorice jadranski problem u ozbiljni pretres. Koliko se razabire Iz neslužbenih dogovora talijanski nastup je iznenadio pariške krugove. Međutim su američki, engleski i francuski dele­ gati izradili osnovu za svoj dalnji po­ stupak sa Talijanima. Ne dođe li do ne­ očekivanih zahtjeva i ne otkloni li Itali­ ja svoje sudjelovanje, očekuje se da se ovo pitanje mora u vrlo kratkom vrenu riješiti, našto bi se mogao svršiti ugovor o miru sa njem. Austrijom i pri­ stupiti riješenju posljednjih pitanja, koja se tiču boljševizma i ugovora sa Ru­ sijom i Italijom. Narodni klub poduzeo je korake radi više vojničkih pitanja i radi izgona ge­ nerala Lakše Mihaljevića i Salisa kao i u stvari nekih drugih uapšenih oficira. Poduzeta je izvan — parlamentarna ak­ cija. Čini sc da je po srijedi sporazum i da će se čitava akcija u najkraćem ro­ ku povoljno riješiti. Ratni gubici Francuske. U jednome veoma dokumentiranome izvješću, koje eu u srijedu dobili u ruke svi narodni poslanici, gospodin Louis Morin, gene­ ralni izvjestilac proračunskog odbora, iznosi tačne podatke o gubicima fran­ cuske'vojske do 11. novembra 1918. Te je podatke utvrdio 1. aprila 1919. gene­ ralni stožer francuske vojske i saopćio ih ratni ministar. Poginulo je 32.200 oficira, 1,006.100 momaka evropskih četa, 27.000 momaka sjevemo-afričkih četa i 24.400 kolonijal­ nih domaćih četa. Svega (oficira i mo­ maka) 1,080.700 glava. Nestalo je: 2.500 oficira, 246.500 momaka evropskih četa, 9.000 domaćih četa sjeverne Afri­ ke i 7.300 domaćih kolonijalnih četa. Ukupno: 265.300 ljudi. Poginulih i nestalih ima dakle svega 1,355.000. Gospodin Louis Morin upoređuje cif­ re gubitaka sa ukupnim brojem mobili­ ziranih momaka u kopnenoj vojsci od 2. augusta 1914. do 1. januara 1919. i dolazi do ovog rezultata: Francuza : 195.000 oficira i 7,740.000 momaka, voj­ nika iz sjeverne Afrike (muslimani) 260.000, a kolonijalnih vojnika 215.000. Svega: 8,410.000. Ukupni broj svih gubitaka — pogi­ nulih i nestalih — iznosi 1.355.000, a to je 16 postotaka mobilizirarte vojske. Ako sc proračuna koji je odnosni postotak za oficire, a koji za momke napose, onda se dobiva ovaj rezultat: oficiri 17.7 %, a momci 16 %. Tu su uračunani i domaći sinovi kolonija. Izvjestiteljevi * podatci o francuskoj mornarici pokazuju ovaj rezultat: Poginulo je oficira 282, a morna­ ra 5239. Nestalo : oficira 197, a mor­ nara 5017. Svega dakle poginulih i nestaMh 10.735. Francuska mronarica mo­ bilizirala je od prilike 215.000 što mo­ maka, što oficira. Prema tome njezini gubici prestavljaju 4.9 & mobiliziranih četa. Ko će suditi Willmu? U donjoj kući LIoyd George javio je da su alijirci od­ lučili, da će bivši njemački car. na ko­ ga pada čitava odgovornosti za rat. biti suđen u Londonu od međualijirskog suda. Naši dopisi. Gornji Vakuf, polovicom juna. U 124. broju »Jugoslavije« od 3. juna o. g. izišla je notica pod naslovom »Dan ratne siročadi u G. Vakufu«, u kojoj pi­ sac prikazuje uspjeh istoga dana. Mi se uopće ne bi ni osvrtali na tu noticu, ali smo izazvani onakim pri­ stranim pisanjem, te izvrtanjem samih činjenica. Pisac veli da je na 25. maja po vladinoj naredbi bio određen dan za sakupljanje dobrovoljnih priloga za rat­ nu siročad i da je u tu svrhu isti dan zakazano zajedničko sijelo, da ak­ cija bude što uspjšenija, što je i uči­ njeno. Na žalost sijelo se nije moglo nazvati zajedničko nego čisto musli­ mansko, jer ga nije ni jedan jediti Hrvat (katolik) posjetio, izuzam škot­ skog osoblja i upravitelja ispostave. Nas to ne čudi, jer se ti ljudi osjećaju i previše »jaki i moćni«, premda ih ne­ ma više od dvije devetlnc od cjelokup­ nog građanstva, da izbjegavaju svaki •zajednički i 'Uzajamni rad. Stoga nas čudi, kako im sc pisac može na račun muslimana na onaki način da zahvaljuje na posjeti i uspjehu, i kako ih u javnosti hoće da prikaže patriotama, a nedavno su se oni isti, koje on hvali, blatom na­ bacivali na njegovo poštenje. Izgleda da je dopisnik po nečijem migu ili pod ,НРАВДА* — .PRAVDA* „GAJRETOVE, VIJESTI. pritiskom »drugih« okolnosti morao osvote »nameta«, pa našoj javnosti tranako pisati; ali je ipak trebao biti ob­ ba položiti i račun o visini potpora, što Pododbori. U Konjicu je konstituisai zirnih i objektivniji naprama nama mu­ ih daje komora. Mi imamo neku zlu kododbor kako slijedi: Osman ef. MehI slutnju, pa tražimo da nam komora ob ­ slimanima, jer bi se po njegovu pisanju medbašić predsjednik, Mehmed M. Dra­ moglo reći da smo mi ovdašnji musli­ jasni gornje stvari. Ujedno tražimo, da če tajnik, Smajlbeg Ljubović blagajnik, se iznesu imena svih Stipendista, kao i mani za taka plemenita poduzeća neAlija Kadič I. revizor i Abdullah Prooduševljeni i reakcionarni. potpora, koje su izdane u minuloj škol­ hić II. revizor. Ovaj je pododbor oda­ Toliko o tome kusastome hvalospje­ skoj godini brao ove povjerenike: Asim ef. Džafevu. mć. Zanima nas naročito konfesionalnost ragića za Ostrožac, Derviš ef. HodžiStipendista i onih, koji su dobili pot­ Bos. Dubica, 25. juna. ća za Jablanicu, Hafiz ef. Buturovića pore. za Seonicu, Rašid ef. Trnku za Bjelimić, Ima insana, koji se razmeću da su Još uvijek paljevine I rušenje. Piću Fadila Jusufbegovića za Repovce, Muprijatelji istine, a kada im predočiš nji­ nam iz Foče: »Skorih je dana zapaljen ј harem ef. Mehića za Lisičiće, Ibrahimhova djela, oni se ljute i skaču na sve ljetnikovac Huseinbega Zulfikarpašića a agu Mustafića za Kruščicu, Bcćira Costrane, jer nijesi trebao u njih da diraš, selu Muljevini, koji se sastojao od četiri koju za Gorane i Smajla Ahmića zi — trebao si da ih poštediš, pa makar velike kuće, nekoliko klanica i žitnih Podhum. bila i istina, što si im predbacio. hambarcva, te mljekara itd. To je sve Tako je i sa našim kot. predstojnikom bilo povezano jedno za drugo i bilo jo Dobrovoljni prilozi. Odbor »J. M. O.« Nadbantićem. zapaljeno tako, da sve odmah sagori. u T r e b i n j u poslao nam je 1063 K Brzojav Mjesnog odbora »J. M. O.«, Zapaljena je naime najveća klanica i dobrovoljnih priloga, a darovaše: Zub«koji jc izišao u 46. broju »Pravde* uči­ konak, a ostale kuće ostaju među njima. čević Junusaga i Mahmut ef. 50 K, Zubnio je na gos. N^dbantića silan dojam, Sreća je što jc tu noć bila tišina bez ičević Šaćiraga 50 K, Zubčević Ibrahim pa se je utekao pomoći jednog neozbilj­ malo vjetra, te su sagorjeli konak i kla20 K, Volić Ibraga 50 K, Volić Zaim 4 K, nog mladića, koji ne pripada našoj or­ nica, a nadalje nije pridalo. Ističem, da Salahović Alaga 50 K, Salihamidžić Aganizaciji, i on mp je napisao izjavu, u ! je u kućama stajalo petero djece i žena lija 10 K, Resoilbcgović Ragibeg 20 K, kojoj bi naši muslimani imali »pobiti« umrloga Zulfibega Pašića, kojem su i u Resulović Saiko 10 K, N. N. 20 K, Kad­ navode mjesnog odbora 1 dokazati, da 1914. g. zapaljene kuće pri našem muro vić Jusuf 6 K, Fetahagić Jusuf cf. je g. Nadbautić u istinu »prijatelj« nas hadžirluku. Htjelo se je dakle, da osim 10 K, Hadžović Nazifaga 100 K, Feta­ muslimana. U ovoj izjavi se poziva g. Husejnbegovih kuća izgori i imanje one hagić Ahmedaga Salihagin 10 K, DizNadbautić na svoju poslanicu, što ju je siromašne familije. Nu sačuvao ih je đarević Husejn ef. 20 K, Erkočević Aprije dvadesetak dana spremio svećeni­ Svemogući, jer je dao mirnu noć te se laga 3 K, Duraković Mahmud 10 K, Ća­ cima i autonomnim tijelima ovoga kota­ vatra nije razjarivala. Inače se ne bi tović Mehmed ef. 10 K, Bračković Sura, o tom, kako treba u slozi i ljubavi mogli spasiti. Ijaga 10 K, Bijedić Abas 10 K, Babović živjeti. Nije potrebno isticati da NadPreostale tri kuće, klanice, hambareDžaferaga 10 K, Babović Ahmedaga 20 bautićev prišipetlja nije dobio ni jednog vi i mljekari bez ikakve su sigurnosti, K, Agbabić Saiko 4 K, Zubčević Ahmet potpisa. Podvlačim: nije dobio ni jer se ni o ovom što je pogorjelo ne Omeragin 40 K, Volić Salihaga Ahmcdjednog potpisa ne samo od vode nikakve istrage, niti se sa strane agin 10 K, Viđen Ahmedaga 20 K, Vi­ pristaša naše organizacije, vlasti o tom strašnom događaju vodi đen Zahir 10 K, Tičić Ramadan 10 K, nego niti onih, koji pripadaju kakva računa, a kamo li da su poduzete Sehović Ragibaga 20 K. Šaković Hauz druge političke stranke. oštre mjere, kojim bi se stalo na put ' san 6 K, Sinanović Ibro 10 K, Salaho­ Zar je potrebno isticati, da g. Nad­ ovakim zločinima. vić Jusufaga H. Suljagin 50 K, Seknić bautić osim gore spomenute poslanice, Stoga tražimo od vlade da bi se za Islam 4 K. Selimović Mahmud 10 K. nije učinio ni jednog koraka, kako bi ovake slučajeve što prije zavela kontriRamadanovic Bajram 30 K, Kurtović međusobno zbližio pravoslavne, katoli­ bucija, jer je to jedini način da se zapri­ Hajrudin 30 K, Jalovičić Salihaga 14 K, ke i muslimane? Koga je od naših uječe ovaki postupci Također zahtije­ Hajdarhodžić Nazifaga 50 K, Hajdarhoglednih ljudi pozvao k sebi, pa se s nji­ vamo, da zem. vlada 1 nas muslimane džić Smajlaga 50 K, Dizdarević Hasame posavjetovao o prilikama u našem uzme u zaštitu, te da se nadnese i nad naga 10 K, Duraković Ibraga 6 K, Cusgradu i kotaru? Na koga je svojim au­ naše štete, jer smo svi, bez razlike na tović Hasanaga 20 K, Ćatović Bećir toritetom djelovao, da poduzme nešto, vjeroispovijest sinovi jedne domovine, i Bećiragić 25 K, Ćatović Ahmetaga Bešto će zbližavati, izjednačivati i snažno pa bi nas zakon trebao jednako štititi. | ćiragić 25 K, Cvijetić Ahmetaga 10 K. isticati potrebu zajedničkog rada? Nije pošteno ni pravedno šutjeti i zaba­ Balać Saiko Ahmedagin 20 K, Babović Od državnog prevrata do danas naš civati, kao da se ništa i ne događa. Murataga 14 K, Bračković Hasan 4 K. se kotar ni za jedan korak nije krenuo. Čijom krivnjom? Pišu nam iz VišeBakctić Hilmija 10 K. Alečković OmcStojimo u znaku revolucije. Naša se do­ grada: Ovdje su oduzete duhanske do­ raga 10 K, Alečković Osmanaga 4 K. bra i dan danas pjlačkaju, naše se zem­ zvole svima trafikantima, koji su ih Avdić Hasan 10 K, Arslanagić Mahmud lje dijele i mi nijesmo uzorali ni jednog prije imah. Sada je od tih svih dozvola i Husagin 4 K i Arslanagić ‘Junus Sali­ busa zemlje izvan područja grada. Sve ( dato samo trojici. To nas je sve čudilo ' hagin 10 K. tužbe, bile ove podnešene kotaru ili su- | i nijesmo znali tome uzroka. Međutim j H a 1 i 1 O s m a n a g i ć iz Maglaja sa­ du, bezuspješne su. Ni jedan musliman- I se pronosi glas, da je to učinjeno radi i kupio jc za »Gajret« 95 K. a darovaše ski posjednik od najmanjeg do najvećeg toga, što će trafike držati odsele jedino po 7 K: Mulahasanović Mustafa, Delić još nije uveden u svoj posjed. Svijet o i isključivo ratni invalidi. Tako i na taj Emin i Meho Hadžić: po 5 K: Sahman svemu tome vodi brigu, a znade se i to, način će se oni pomoći i dati im se Bego, Avdić Ibrahim, Mrkonjić Mehmed da gosp. Nadbautić, prem su ga sami mogućnost zarade, da ne panu na teret oružnici molili, da im izda naređenje, pa društvu i pojcdnicu. Vrlo lijepo, niko ! Emin Heldović, Jolđić Mustafa, Kalabić Emin. Sabanović Haso. Camdžić Ibra­ da će oni to spriječiti nije bio ni muka- i nije protiv toga, da se baš duhanske him ef.. Imamović Mujo, BuljubaŠić Ib­ jet. Ta »Turke« treba goniti u Aziju. dozvole dadu invalidima i sv^k, ko je rahim. Buljubašić Bego, Bradarič Os­ Svijet znade i to, da je gosp. Nadbautić ; iskreni prijatelj ovih nemoćnika pozdra­ man, Bećirović Mehmed. Mujanovlć Ha­ u jednom svom političkom izvješću re- ! vio je sa oduševljenjem ovu pametnu san i Mujanović Saćir. kao, da »Turci« ništa ne rade, nego vo- ' naredbu. de po kavanama politiku i s time iza- ј Nu — vidi belaja. — Od ove trojice Iz Foče smo primili 960 K 60 h kao življu mirne Srbe pravoslavna novih trafikanata (među njima i jedan dobrovoljni prilog društva »Musliman­ I eto taj isti Nadbantić traži od musli- j stari) nije n ijedan ratni in­ ska omladina u Foči« prilikom fuzije is­ mana potpise, da ga peru, da ga brane ■ valid i sva trojica su dobro sto- j tog sa društvom »Jugoslavenski klub u ječi, pa se svak u čudu pita kako to, Foči«. nije nikla u njegovoj glavi, nego je iz- I da se na jednom mimoilaze invalidi i Novi utemeljitelji Kao utcdana na osnovi višeg naređenja. trafike podjeljuju onima, koji su dobro melj pristupila je Melećhanuma MuteveOvo je samo mala ilustracija prilika j stojeći, u ratu zaradili, a u vojništvu nilić iz Sarajeva. u našem kotaru, za koje činimo gosp. jesu bili nikako, a kamo li da su inva­ Nadbautića odgovornim,.a ujedno hoće­ lidi?! Mi ovo iznosimo na javnost s tom mo da mu pokažemo da nijesmo slijep­ i jedinom namjerom, da se to odmah ci, da vidimo sve, što se oko nas zbiva. : ispravi i duhanske dozvole — kako to Uostalom poručujemo, da ga nećemo ‘ sama naredba naređuje — podijele in­ Nezakonito stanje. U r»»oluci|i «ar»Jevekog zaboraviti i da ćemo ga se u brzo još validima, jer nije pravo, da ovi siroma­ općinskog vijeća od 2. jula o. g. stoji ova zagiavna iaroka: Općinsko vijeće... ..ostajući koji put sjetiti. Hllml. si skrštenih ruku, nesposobni za svaki vjerne ir.glaaanom iabornom redu i držeći posao gledaju kako neko i neko deblja, nužnim, da se ito prije ostvari (I?!) legalno a mi i naša djeca patimo. Nadamo sc, da isabrano gradsko zaitupRtve, apeluje na zemalj­ će se učinjena pogreška ispraviti i tra­ sku vladu, ds, ве uazme жа meritornom mjestu, kako bi u gradskoj općini ito prijo doMo do fike dodijeliti invalidima. zakonitog stanja'1. — Ovi naši, što gore na Organizovanle zemljoposjednika. — Invalid. viša u listu pišu, izgleda da ne opaze evo što Predsjedništvo Udruženja zemljoposjed­ Jedan škandal na keju. Dne 5. o. mj. Veba, zato se ovdjo mora uočiti, da je sadanjo nika za B. i H. opominje iznova zemljo­ općinsko zastupstvo apelujući na vladu, .,da ee prolaznici na keju mogli su usred bijela zauzme kako bi u općini došto do zakonitog posjednike, da čas prije izaberu mjesne dana vidjeti jednu ne baš lijepu pojavu stanja “ i samo konstatiralo fakat, da sada u odbore i da mu to odmah prijave. Duž­ Jedan »bekrija« u izvjesnom odijelu, pi­ općini vlada nezakonito stanje. Dakle nost je članova centralnog odbora, da jan kao ćuskija išao jc od pošte gore i ono isto, što smo ini svojevremeno ustvrdili i za se ozbiljno pobrinn, da se ti izbori u što nam se mnego prigovaralo. Sta ćete: ,,ko prolaznici su bili na razne načine izvrg­ pravo gadi, gndalom ga po glavi biju“. . • njihovim okružjima što prije provedu. nuti napasti ovog pijanog »čovjeka«. OMjesni odbori sastoje se iz 6 članova sobito ženskima nije dao mira, nego ih Jedan težak vagun. Od nekog etarog vla­ i tri zamjenika i to predsjednika, podka, koji во rastep&o po Boini i II. netragom o je napastovao govoreći riječi, koje se prevratu prolio godine, stoji jedan vagon u Bu­ predsjodnika, tajnika, blagajnika, te dva stidimo napisati. Jednu otmjeniju musli­ vile vremena otkopčan i na zadnji gcčlana bez funkcije. Ovi odbori imađu manku napao jc taj drski otrcanac na | gojnu leiz odbačen. Stoji i uzalud čeka, skoro sav već svim silama nastojati, da što više zem­ upravo bestijalan način, koji je bio up­ zahrđao, du gn su koji bilo vlak pripnu i po­ ljoposjednika (bez razlike vjere) pristupi vuku — kud bilo Eto čovjek bi so smilovao ravo sablažnjiv. Naša policija kao da na tako skrušeno čekanje. I detiri nevidljive ovom udruženju kao članovi. spava, (samo je valjana kad su politički rako pokušaše da ga isvuka iz saploća Kuriprogoni! pr. si.), pa se nije ni blizu Na adresu tr^.-ohrtnlčke komore. U saio mahsas mašinu i hglidiše vagon prema vidio stražar. koji bi uzeo u zaštitu mir­ današnjem broju donosimo objavu na­ (rodu, da ga nekuda tamo prošvercaju. Jer. vaguna srce puče — proko Broda hoće. Ali .. še komore, u kojoj se ponavlja stere­ ne prolaznike. Odmah uz Koiuar pekusalo se, da je vagun te­ Uopće, nije rijetka pojava u zadnje otipna fraza austrijanske prakse, da će žak, a uz brdo iz<l Doboja da je i vrlo težak doba, da najveći fakini pijani i uz veliku se podijeliti »nekoliko Stipendija«. i da se no možo tako lako vući. Zapeo jo u Sta znači ovo birokratsko »nekoliko«? buku i halabuku prolaze najživahniiim Derventi i nijo mogao biti dalje prošveteovan onako kako вс htjelo. Nego su ga povratili u Zašto se jednom ne prekine sa ovim ulicama. To sc mirno gleda i ne nalazi Sarajevo na ta’mir I nedavno, kad jo preko se za shodno ništa "poduzeti, da to pre­ nedemokratskim uvijanjem i tajanstve­ savskog mosta postavljena jol jedna tračnica, nošću i zašto se nc navede broj Stipen­ stane i da prolaznici mognu nesmetano da sada i nali bosanski vagoni mogu preci u dija i njihova visina? ići za svojim poslom. Vrijeme je, da se Slavonski Brod, prigotoviSe ljudi jedan jači vlak Komora od naših ljudi plavi grdne i o tome izda malo strožiji »bcfel«! i prikopčtfte i nai vagun. Istegnuli su ga do u Trešeljak. Domaće vijesti. �Broj 53 Брај , WtAV»A‘ — „НРАВДА* <1. Br»d, ali •• na »n», hoće li moći i n U«ujrađ, jar. dok ja doapio na liri kaloejak, pre­ pao je BBiaom »rojih oaovina tako, da ца dra­ gi jedva međe »obora ruka. radnjom, eto kakve je časti Mušo. Ja I Ulama-Medžlis za Boanu i Hercegovinu sam za vreme Balkanskog rata kao voj- i u Sarajevu. nosno medresi služio, a sa nastavnika nik prebegao u Srbiju, bijo sam četnik u srpskoj vojsci, došao sam kući za vreme oslobođenja, pa zato Mušo, žali što ja nisam bijo ovden 1914. god. da $to Je kome na srcu. N» * pradajadaik »narodna- vlada g A. dola 1*» »a »vojom milom cenaarom, koja je driala na na­ di teror »tempo na naio eudce i davala mi n 1kad na na j ainčen n neeavieneet, д *рш eo vječitim enapenđovanjein koristi teror ua slo­ bodno ludovanje edoigor 0«'m toga cenauoa )0 Milila neapoiobne opeevniko, a oj»bodm» ittrn; pa unosi ivjetla a »patriotska4 djela učenika i aljedovatelja omrakanag palicojao-ian dalekog erao-iotog roiima, čime otvara a »»lobodi n»ioljeao i doiad »otvorene oko narodne. On je nas ive to demokrata.... , Hale gradabe мШрИго ▼•••!» »• imarlajianom otklona »boeuvjolno * poUčenih mandata, koji on oUvljoni vladi na raapok>ienjo » ®b»irom na »interaio * građanatva, koje • toliko »ma­ * ra i ,nipjaka“ svojim »patriotekim« radom »•■tupa, jsr Jo ovako »legalno« gradiko »aitupstvo рамо »bolja« i »opaoonooĐijo«, nogo li b! bile koje od naroda iiabrnno. Meka narod plada aamato i pokloni petpnno povjerenje svojim boljim« namekiaitapnicima u općini, očeknjnei bore, kad 4» moći doviknuti: Noma diaba *‘j* ' kera'. A dotle nok во narod uolrpi i nađovalji ovakvim »»aotupnicima«, koji цл po „demokratakoni“ »hvatanju smatraju »amo toglećoanmarvom. osetim mač šuckora. Mušo kaže da sam ja hteo ocrniti ne­ ke viđene muslimane iz Visokog, to je ’ laž, i sama laž. Mušo kaže da ja pišem i kejeg aavoda ili internata ili daijje bar kao nastavnik u srednjem zavodu od­ turskog jesika potrebno je također po- Broj 785/19. inavanje seatjeSaj. Na temelju ulema-m.dl- zaključka lisa i vakufsko-mearifakog »aborakag srpsko-hrvatokoga * jezik i njegove gramatike. Ua molbu treba prilolitl svjedodžbo o svršenim naukama zatim ako je u iz mržnje prema muslimanima, ah, is- oabara raspisuje sa natječaj za uprainj’no mjeatn mudira te muderria * a« turski jezik okružna medrese u Sara­ kojom nastavnom zavode u službi tek.đ«r potvrdu oprave aavoda u kojom služi, kako dugo služi kao nastavnik. kakve li si ti Mušo ljubavi onako ve­ jevu Molba se ima uputiti putem vakufsko-moarifskog saborskog odbora u- selo pirovao sa zlostavljanjem Srba vi- sočana. Ja pozivam sve muslimane iz Visokog da mi otvoreno kažu, da li sam i kad i jednog uvredio, pa neka se vidi koliko istine govori M. H. Omerović, Plaća mudiru gadišnje 4000 kruna, muderisu 2400 kruna. Moliti mogu avršenici Darul-iuauna, carigradskog Darul-mualllmlna ( lil* Sube), carigradskog nuvaba, onda ispod nnle, kad je M. H. Omerović uzeli idžazet ili su dugogodišnjim služ­ bovanjem kao nastavnici stekli glaa I viđen građanin. Mušo se brani, da je od priznanje dobra nastavnika. nužde i straha stupio u šuckore, bilo je, Za zvanje upravitelja neophodne je potrebno, da je moiitelj vodio epravu to najkašnje do 1. Sarajevo, 2. jula 191». -ul-ulema: * Roi te koji su sudačke škole u Sarajevu, zamišlja viđenim građaninom, pa ko je i augusta 1919- leriatako koji nije nikad istinu govorio. Mušo sebe još oko 80 muslimana Visočana u šuc- iema-medžiisu DŽEMALUDDIN. 110 1—3 Uspješno se oelošuje u „Pravdi" korima, ali su bili svi uljudni prema Srvima, a ne drski i bezobrazni kao Mušo. Mušo Je terorisao Srbe u strahu, a ne iz čiste pokvarene svoje duše. Mušo je »Uspjeh-. Solinim komooarima u ovdašnjoj epeiui ipak je nepjolo da nada nekoliko ittahli­ ja i da okalnfo devet muslimanskih „vijeenika . Kad nijesa uipjoli kod legalnog predotavailtva musi, građanstva, ed kojeg aa debili „doličan * odgovor' ra»1otišo se po iaršiji, a kad »i ta aijesu uspjeli, odešo jodnom doktoru i „uspjoie“. „Mlađi ljudi' * adasvake se posivu i sad je u strahu obijo i vrata na kući Koke Nikolića, pa je u strahu i tuko. U strahu je Mušo ošinuo puškom Lazara Milića, pa neka se sada i Lazar poplaši, te u strahu udari Mušu puškom i mirna Bač­ ka. Mušo je u strahu oterao Junuzbega U neprilici smo komo bismo prijo čestitali: da li vladi ili magistratu; da li Kurtovićima ili Ekromima? Da se ne »asajosimo, čestitamo svi­ ma, ama svima, živjeli vi sobi i narodu... . Alilbegovića samu u) policijski večeru zatvor, lenje sa manufakturnom naprama Srbima, ili zato što je Junuz- spremne kom robom, a na Kralja Petra drumu odjeljenje sa zemaljskim rulje da napadaju srpske domove, po­ proizvodima i kolonijalnom robom. Uredništvu Pravde, žanom rukom stavijo u službu i spasao srpske domove. A zašto nije i Mušo bijo Sarajevu. U 46. broju Vašega lista od 17. juna žijo kao drzak i bezobrazan šuckor. Mušo H. Omerović sebe zamišlja ku- Da je nedužan onog što je o njemu iz- ćenikom, jer je od dahije šuckora, po­ nešeno u »Srpskoj Zori« br. 101. 1. juna stao crno-žutim liferant a sad ratni ka­ pitalist, to je mogao samo M. H. Ome­ 1919, Ali to mu je sve uzalud, svi su rović đa bude drzak prema svakom, i dokazi tačni o njegovom zločinstvu i predani su sudu. Mušo bih se hteo ili navodit patrole po dućanima, 1 sve je ovo kod M. H. Omerovića časno. misli da se je oprao, ne, nikada se ne može oprati Mušo crni zlikovac. Ko Mu- U Visokom, 21. juna 1919. Božko Gošlć. šu poznaje, taj poznaje jednu pokvare­ nu osobu po duši i karakteru, koji je od Tražim kćer između muslimana i Srba pravoslavnih, on je dobro poznat u Visokom iz njegove prošlosti. Te sa­ Sediku Pašić 25 god. stara, koja je prije da Mušo ispada sa rečima, bljezgalije, mjesec dan * od otišla kuće sela iz laž, drska laž, ta jeli to sva obrana za šuckorsku čast. Mušo i sam priznaje da Crnotine u Sarajevo sa poslom, te se je .činio zvjerstva nad srbima, samo bi do se hteo, mene, nazvati, beskućnikom, skit­ odakle javila. Ko zna što za nju umo­ besposjeniakom, danas nije kući povratila niti kao ljava se da javi NEZIRAG1 BERBERO- što je on bijo. Mušu je, njegov otac hapsijo za pijanstvo, te mu zatvorilo 1 VIĆU cipelaru u Sarajevu, Bazardžanl onakim ulica broj S6. opančarsku radnju i Mušo se je dugo vremena skitarao po Visokom. Mušo je 2—3 MEHAGA PA§1C za bitku odgovarao pred sudom jer je više puta napadao Srbe pred njegovom kućom. Ja nisam nikad bio pijan niti s kim pobijo kao Mušo, pa ko je skitni­ ca: ja ili on? koji’je mene napao gvozdenom lopatom pred sa Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bj.ljina, Brčko, Mostar i Tuzla. Bihać, Derventa, D»- dp. Dragutin Filipović ZASTUPSTVA: u TRAVNIKU na 1. jula Bugojno, Gacko, Go- ražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ advokatsku kancelariju. ■ 108. gurnost založnica 13 milijuna kruna. i Zvornik. o. g. svoju preuzima odgovornosti ni za stil, ni za kruna. Redovita rezerva i fond za si­ boj, Bos. Gradiška, Livn., Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Tre- binje, Višegrad, Zenica je Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna ISPOSTAVA. Advokat otvorio njegovom * Uredništvo ni u kojem slučaju ne sadržaj. Veletrgovina željezom primi svoje nagrade, koje je on zaslu- H. Omerovića iz Visokog. Cime bi M. H. Omerović hteo sebe ne­ vinim prikazati muslimanskom narodu? i Braća Afgan Mušo se danas trza, znade da ga če­ M. nicom Banja Luka u junu 1919. godina. ka sud pravde sudbene i narodne da 1919. oštampano je pod priposlano, od krat­ ske proizvode i kolonijalnu robu. kao čovjek pa bi mu danas bio zafalan. u i Upozorujemo ujedno naše mušte­ rije, da kupujemo sve zemalj­ u svoju kuću, isto javijo te se je sam g. Dr. A. Perković kotarski predst. oru­ Glasilo Jug. Muslimanske Organizacije, sijao mržnju ma, da smo na uglu Aleksandrove i Gundulićeve ulice otvorili edje- Junuzbegova gnjusala Mušina postupka kupio sve Srbe iz komšiluka i sklonijo Prlposlano.’) uvek Javljamo svima našim mušterija­ a zašto? Valjda što se je plemenita duša beg Jedne noći, kad su bile O G L A S 8: pred za vreme ramazana, brenica,Stolac i Visoko. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. 3—2 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilamo siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije, Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije ŠkMnpaalia D. & A. КвЈи *, Sarajev«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/926c16046630ac781275a617e382522a.pdf c4c2e2f99b334cc84458f6b64bc2df7e PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 54. Sarajevo, četvrtak 10. jula 1919. (12. ševvala 1337.) POJEST 40 Н Е L Е № Д. Izlazi subotom, utorom i četvrtkom. Мје redakciiii siter. Pretpl ata god išnj e 40 b ru­ na, na pola godine 2$ kru­ Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 na. Godina I. pravnici iz korupcionističke Tiszine Sarajevo, 9. jula. možemo očekivati jednakog postupka, djela strašno i po nas sudbonosno pro­ škole, nego je i u samom državnom adok pravosudnim odjeljenjem i svim tuslove, mi ne možemo podnositi. Ova­ U subotu se slavi rođendan prvog paratu sva sila špijunskih tipova. Koje važnijim državnim odvjetništvima ukav sistem jednakosti treba radikalno kralja naše ujedinjene domovine. Sve­ onda čudo, da se naš javni život i dalje pravijaju isključivo pravoslavni i dok iistrijebiti, hoćemo da budemo potpuno i čan je to čas i ujedno zgodna prilika, razvija u pravcu otuđivanja po­ tnamo pouzdanih dokaza, da se istrage u istinu jednaci. da sc tom proslavom odužimo junaci­ jedinih elemenata istokrvnog naroda? i preko potrebe zavlače, a ljudi čame u ma, koji su onesposobljeni u borbi proti To je eto bit toga današnjega »musli­ Koje čudo, da je glavna oznaka sadaistražnom zatvoru. Zar nije strašno i м manskog« pitanja. To je bit njegova da­ neprijateljima našeg naroda i naše do­ njeg sistema — stara austrijska krilati­ opreci sa svim ustavnim garancijama nas i sjutra i ostaće sve dotle, dok se movine. Mi muslimani, istina, još nije­ ca »dividc et impera«? lične slobode, da obijedeni čekaju u tam­ smo osjetili blagodati narodne slobode, jednakost, o kojoj se toliko govori, ne Naša je javnost već od prvih dana nici po mjesece, dok se nađe sudac, koji pretvori iz praznih riječi u iskrena djela. nu to nas ne smije odvratiti od sudjelo­ prevrata tražila da se objelodani listina će za one mizerne troškove, koji se da­ vanja u ovoj proslavi: baška je krivnja austrijskih špijuna, stavljene su dapače nas daju, otići da presluša svjedoke? vlade i njenih oblasti, a baška dužno Sarajevo, 9. jula. o tom i interpelacije, nu sve uzalud: Ali da nastavimo o našoj jednakosti, ix>štovaije sijedog vladara, koji nema v 1 a d a Š u t i i krije listu kao zmija no­ koja nam tako milo zvuči. Pogledajte Sistem naše »demokratske« i »narod­ ništa zajedničko sa pogrješkama svojih ge. Nije to samo kod nas. Tako je u I vladu, pogledajte pojedina upravna mje­ ne« uprave bazira na vrlo klimavim te­ privremenih upravnika. meljima. Nesamo Ja su nam glavni uSloveniji, tako je u Hrvatskoj. U Zasta po pokrajini i jedva ćete naći koga Proći će dani ovih nepravdi i mi će­ muslimana. 1 ono malo muslimana či ­ mo doći u priliku, da kao dio suvere­ novnika, što ih je bilo, sadašnja je vla­ nog naroda razbijemo okove, u koje nas da strpala na neznatna mjesta; imenoje sputala ova nesposobna i nenarodna i vani su delegati pojedinih ministara i vlada. I. biće nam lakše. svi su bez iznimke pravoslavni. I ko to Stoga molimo sve naše mjesne odbo­ U jednom od prošlih brejeva obećasmo iznijeti nekoliko primjera • pri­ sve posmatra, zar može reći: svi smo re i sve pristaše, da razluče ova dva poj­ stranom cenzurisanju naših listova. Danas ćemo tu pristranost dokumentirati jednaci. ma, pa da se proslavi kraljeva rođen­ sa nekeliko zaplijenjenih izvadaka iz »Vremena«, i dvjema nezaplijenjeMilijone državne imovine u naravi i dana odazovu a što većem broju. Isto njenim bilješkama iz »Srpske Zare« i »Srpske Riječi«. Iz kritike rada dra novcu, nepregledni broj skupih dozna­ Jovana Zeca s jedne strane, a A. Čokića s druge strane vidi sa jaino, kak­ tako ih molimo, da daju priloge za in­ ka i izvoznica razne robe podijelila je valide, jer je i hiljade naših sinova, koji vim se okom gleda rad pravoslavnih Činovnika, a kakvim anaj muslimana^ vlada u vidu pomoći onima, koji u ratu će biti dionici ovog narodnog dara. Nu kao što se jasno vidi i ispravnost naše tvrdnje o tom, da se radi o siste­ da i nije muslimana invalida, ipak bi­ postradaše. 1 još uvijek dijeli. Cjelokup­ matskom zapostavljanju i onemogućivanju i onog neznatnag braja na javnost i članovi narodnog predstav­ smo ie trebali odazvati ovom patriot­ Činovnika muslimana. skom darivanju, jer se radi o ljudima, ništva traže, da se objave imena onih, Ostali primjeri dokazuju da je nama bilo onemogućeno ne samo kritikokoji se onesposobiše za dobro nas i uakoji tu pomoć dobiše. Vlada šuti i neće i vati, nego i konstatirati ugrožavanje lične slobode nas muslimana, dočim »c zajedničke domovine. da to učini. Od svega toga ne dobiše I su srpski listovi mogli ne samo da izmišljaju »događaje«, već i da huškaju, Proslavimo kraljev rođendan i dajimo muslimani ništa. Odlučnu riječ kod*ove proti nevinim muslimanima. Je li onda čudo, da smo se odupirali ovako iapriloge za naše invalide! ; velike diobe imali su najbliži politički vraćenom ihvatanju ravnopravnosti i da crnu nijesmo mogli reći da je bijelo? prijatelji g. Ćorovića, pa pretpostavlja­ Kritičarima iz daljine, kojima nijesu p-.znate naše prilike, obraćamo pažnju na donje zapljene i mećemo tačku. Eve prve usporedbe, koja nam je bila zaplimo, da oni dijele mišljenje gosp. Ćoro­ vića, da smo svi jednaci. Ili možda misle . jenjena u 16. broju »Pravde«: I oni, da muslimani nijesu u ratu, postra»Srpska Zora« br. 61, »Vrijeme« broj 6. (Od prijatelja izvan uredništva.) dali? Ne smatramo ih da su toliko na­ 173. Zahtijevamo, da se smjesta ot­ ivni i da nijesu vidjeli i naših muka. Zar Muslimanski deo našeg naroda ima (Rubrika Lice i naličje). pusti iz službe Ahmed Cokić, bivši мsudbinu svih nas. Mi smo svi jed-- i se ne sjećaju onih mnogobrojnih stara1& Dr. Jovan Zec, seoski kot. predpravitelj ispostave u Donjem Vakufu — n a ci, s v i isto; jedna nam je krv je­ ј ca, koje naš zajednički dušmanin nemii stojnik u Banjoj Luci, pitao je prilikom * sada kotarski predstojnik u Cazinu i da dan jezik, jedna budućnost. Zašto onda • lo.srdno tjeraše, da obrađuju grofovska jedne posjete načelnika banjalučkog, dra i se protiv njega provede istraga radi zuimanja po Mađarskoj ili da izgube život odvajanje u posebna tela, u staro cepkaA libega Džinića, da li on ima kmetova ; luma, što ih je u godini 1914—1916. po­ u austrijskim fabrikama? Zar nemaju хие užih vidika? u okolici Banja Luke; kad mu je ovaj činio na srpskom narodu ispostave Donji srca za njihovu golu i gladnu siročad, Zar ne zvuče lijepo ove riječi g. Vla­ 1 odgovorio da nema, nego da ima nje- i Vakuf. Javno u uredu psovao je strankoju ostaviše bez ičega? Zar i našem dimira Ćorovića u prvom broju »Bu­ seljaku nije otjerana i pošljednja krava j gov rođak Hamdi-beg Džinić i da mu [. kama Kralja Petra — onoga kralja, kodućnosti« u članku o muslimanskog pi­ ispred kuće; a šta da reknemo o našim [ je sve opljačkano i popaljeno, primjeiio j me danas polaže zakletvu vjernosti i u tanju! Kome nijesu poznate prilike kod je predstojnik: »Seljaci su zaista neduž­ i čije ime sudi. Sve Srbe nazivao je lopozanatlijama i trgovcima, koji se vratiše aas4 a naročito ko nije pratio razvoj do­ ni, a subaše su krive, što idu i traže . vima, govoreći, da će polovina njih i>u praznu kuću i još prazniji dućan, jer gađaja kod nas u posljednjih nekoliko hak od kmetova«. Ovo je zaista zna­ ' ginuti, a druga polovina krepati kod kuim .je porodica morala jesti i po malo mjeseci, pomislite — kad pročita ove čajno! Ja šta li taj gospodin govori pred i će. Srpske žene nazivao je kučkama, sve pokućstvo i robu isprodavati, da ne riječi — da muslimani u našem kraljev­ učiteljima i popovima, kad se ovako iz­ ' govoreći, da su svi njihovi zaslužili ku­ umre od gladi. I ako velite da smo svi stvu žive u najsretnijim prilikama. A razio pred rođakom Hamdi-begovim?! glu u glavu. Oduzeo je (ili predložio da jednaci, ne nađoste u ogromnom blagu, kolika razlika između riječi i djela! Taj isti dr. Zec zabranio je Hamdise oduzmu) mnogim Srbima građanima što ga podijeliste i što ga još dijelite ni Niko ne bi sretniji bio od nas musli­ begu Džinicu. da odveze iz sela Krmiobrtne dozvole bez ikakvog razloga. jedne parice za ove naše mučenike. Ili mana, kad bi riječi g. Ćorovića, što ih ne i da spasi od pljačkanja 4 vagona Ratne zajmove upisivao je nasilnim možda mislite, da su manje patili oni, stavismo na čelo ovoga članka bile ma­ žita, premda je imao dozvolu za izvoz sredstvom prijeteći svakome ko ne da­ koje je naš zajednički neprijatelj upo­ kar na pola istinite, kada bi u istinu bili od Nar. Vlade. Mjesec dana poslije toga dne hapsom i komorom. Naoružan i за trebljavao nekoliko godina za najteže svi jednaci. A kako izgleda ta jedna­ su seljaci žito popljačkali, a zgrade po­ zaputim revolverom u ruci, a uz prat­ poslove a hranio kiselom repom i su­ kost u životu i radu državne vlasti? palili nju stražara provaljivao je noću u srp­ hom zeleni, od onih, koji su proveli rat­ Po ustavu smo pred zakonom svi jed­ ske kuće u gradu, u kojima su bile sa­ ne godine u travničkom zatvoru ili ne­ 19. Prešljo Abd-ulah ef. profesor šer. naci. Prošlo je osam mjeseci od držav­ me ženske tražeći u njima tobože sa­ koliko rnjes.eci u aradskim kazamatima? sud. škole, bio je skorili dana napadnut nog prevrata; u prva smo dva-tri mje­ krivene komite. Svjesno i namjerno u1 još bi mogli da ovako redamo pri­ na pravdi Boga, kod vile Mandićeve seca mislili, da državna vlast nema još potrijebio je Ahmet Cokić sva sredstva, mjer za primjerom o našoj jednakosti od jednog pravoslavnog seljaka golim dovoljno sredstava, da spriječi napada­ i kod izdavanja putnica i kod dijeljenja da srp ki dio naroda do kraja uništi. nožem u ruci, te umalo da nije poginuo je na život i imetak muslimana i time i trafika i kod oduzimanja i podjeljivanja (G. Cokić je podnio tužbu, pa će se na i samo se je bježanjem spasio od očite smo se malo tješili i pouzdano očekivali, ■ prodaja soli, kratko rečeno ni pred jedsudu lahko ustanoviti da su ovo objede smrti. Taka je sigurnost usred Sarajeva. da će krivci — kad državna vlast ojača j nom vlasti, u narodnom predstavništvu, bez ikakva temelja. Pr. ur. »Pravde«.) 20. Hadži Uzejragu Kreću napao je — biti pronađeni i dovedeni pred sud. u općinama nigdje nijesmo jednaci. A »Srpska Riječ« broj 7. jedan pravoslavni seljak nožem u ruci Državna je vlast ojačala, ona je tu svo­ i šta bi tek mogli da pišemo, kad bi preJedan napadaj. Jučer prije podne sta­ usred njegova dućana pred Imaretom, ju snagu u više prilika i pokazala, ali | šli stare granice Bosne i Hercegovine i jala je jedna ugledna muslimanka pred gdje je najživahniji promet. Sluga Kre­ krivci za zločine ne dođoše pred sud. i počeli da opisujemo jadno stanje musliizlogom knjižare D., gdje su izložene U našoj nadi doživičemo još gore razo­ ' mana u drugim krajevima našega kra­ čili vješto je uhvatio napadačevu ruku, fotografije vješanja i ubijanja Srba. Hate Krečo nije poginuo, a inače bi za­ čaranje; zločini se počeše kao po nekom ljevstva? numa se zagledala i duboko zamislivši planu ponavljati i mi ne osjetismo, da glavio. Je li to sloboda? .Pa zar i rasprave o agrarnom pitanju se uzdahne: »jadna moja majko, prav­ se snaga državne vlasti upotrebljava, 21. Dne 19. o. mj. napala je rulja pra­ nijesu dovoljan dokaz, da nas ne sma­ da ipak pobijedi; eto niko ne može ko da i nas — jednake državljane za­ voslavnih seljaka jednog hodžu na Jetrate jednakim? Poričete nam pravo na dragi Allah. Dragi moji robovi...« Ona štiti. kovcu. za tim sn napali nekoliko musli­ zemlju, koja je bila stotine godina п na­ nije ni izgovorila ove riječi, jer je VejMjesto toga počeše se objeđivati i za­ manskih žena na Mcjđanu na Vratniku šim rukama, hoćete da nam ne priznate sil Henda poznati šuckor i denuncijant tvarati muslimani za djela, koja su na­ i nekoliko musi, kuća na Vratniku, a ni odštete za nju, i ako svagdje velite, tako silno udari pernicom u zatiljak, da vodno počinili u početku rata. Mi ne najposle su na karaulu u Vratniku ba­ ! da je naša država pravna država i da je ova dobra hanurna pala u nesvijest prigovaramo — neka se svi krivci po cali kamenje. Gdje smo? ; stoji na stanovištu pozitivnog prava. Eto što se događa i danas u sred bijela zakonu kazne, ali ako smo u istinu jedDopuštate da nam se otima i posljednji dana u Kralja Petra ulici. Životinjski in­ 22. Dne 19. o. mj. na pravdi Boga na­ ■aci, onda tražimo, da se svi krivci komadić slobodne zemlje i opet velite pao je toljagom jedan pravoslavni seljak stinkti onih, koji su vješali i ubijali ne­ kazne. Mi imamo u rukama konkretne da smo jednaci. jednog našeg odličnog šerijatskog sudiju vine Srhe probijaju čim vide vješala, podatke, da je u jednom od najvažnijih Ćamil ef. Mujagića usred Cemaluše uli­ Sva privredna vrela treba da se iz­ žaleći valjda da je njihovo vrijeme pro­ kotareva, u Rogatici, u godini 1914. ubiju iz naših ruku, da postanemo pro­ ce i toljagom ga po leđima ošinuo vikšlo. bijeno više muslimana nego pravoslavsjaci — pa zar onda da budemo jednaci ? nuvši: »Stanite, ađžije!« Drugi su se­ (Valja primjetiti, da je Henda od po­ iih, pa moramo tražiti, da se i oni, koji Ne, nipošto ne, ovakve jednakosti, koja ljaci međutim vikali: »Udrite ih, Turci četka rata po sve do sad u službi kod počiniše zločine na muslimanima, jed­ se pokazuje u lijepim riječima, a kojoj su!«... vojnih automobila. Op. ur. »Pravde«.) nako kazne. Na mi n ovim stvarima ie Kako je kod nas vršena cenzura? Mi smo svi jednaci...? �,PRAV>A“ — ,JTPABigA“ фдиа. Ž grebu se je bilo konstituisalo posebno I povjerenstvo za ustanovljenje tih »ča­ snih« lica, pa ipak je i tamo negdje za­ pelo. Interesantno je u tom pogledu ovo otkriće »Obzora«: »U nedjelju obđržavat će sc u Beo- i gradu veliki zbor, na kojem će se zaključiti, da se postupa protiv bivših špijuna i denuncijanata za vrijeme oku- I pacije u zemlji. Vijest je kratka, ali govori mnogo. U narodnom je privremenom predstavni­ štvu bdo govora o špijunima na poticaj i Slojana Ribarca. (Glede Bosne interpclirao je g. Dr. Spaho. Op. ur. »Pr.«) Stvar se, čini se, nije pomakla, ma da je Pribićević, na kojega resort spada špijunaža, primio predloženi Ribarčev dnevni red u tom pitanju. Ili se je po­ makla u toliko, što je u Zagrebu održa- . na treća sjednica odbora protiv konfidenata i kon tatovala, da je vlada no moćna u toj stvari, jer je glavnu listinu dobio ministar v o j n i i ne da je iz svoje ruke. A bez te liste se ne da govoriti o konfidenti- i ma. Dalje je konstatovano u »Hrvatu«, da se ta lista ne može dobiti zato, jer u njoj ima mnogo ličnosti, za koje se neće da budu proskribovane i jer veliki broj i starih konfidenata i denuncijanata vrši danas istu službu, koju je vršio i prije. Napokon bismo dodali, da su go- I spoda konfidenti austro-ugarskih vlasti toliko se izvještili u svom poslu, da mo­ gu i sad, kada ne treba vojsci, ali treba ministru policije vještih sila, obavljati istu službu u jednake patriotske svrhe, ■ kako su ih obavljali i prije. Iz svega to­ ga izlazi, da se svaka policija služi jed­ nakim elementima i da nikad nijedna policija ne može da radi s poštenim lju­ dima, već uzima onaj ološ, koji nema duše i koji je voljan svakomu gospodaru služiti. Stoga će biti teško uopće doći do I tih dičnih, a tako važnih spisa.« Sta veli na to naša vlada? Refleksije sa agrarne ankete. Nakon obdržavanja »agrarne ankete«, koju je sazvao ministar za agrarnu re­ formu u drugoj polovici prošlog mjese­ ca u Beogradu, demokratska štampa je na sve strane razbubala kako su kmeti dočekavši jednom vrijeme, da izliju ono što stoljećima u duši kriju, javno i muževno ustali protiv zemljoposjednika, osudili ih kao najveće tirane i tlačitelje, i tražili da se od tih zemljoposjednika oduzumu ne samo kmetovska selišta, nego i slobodni posjedi, a da im se za to ne da niti helera odštete ni sa jedne strane. Da ovo nijesu misli i želje osobito bosansko-hercegovačkih kmetova, nego da im je to sve od strane demokratskih perjanica u glavu nabacano, to je mo­ gao svak znati, ko makar malo poznaje našeg seljaka. Ovu tvrdnju najbolje dokazuje ona. po demokratske perjanice vrlo neugod­ na epizoda, koja se je odigrala u pro­ storijama demokratskog kluba na 18. juna. Nekoliko je težaka zakasnilo doći na utvrđeno vrijeme u Beograd, i sti­ FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: lsla:n po Kur’anu i Hadisu. XVI. Zabrana jela i pića. Iz vjerskih ćudorednih i zdravstvenih obzira postoji u Islamu zabrana nekojih vrsta hrane. Tako stoji u Kurjanu: 5.4. Zabranjeno jc jesti krepane životinje, krv, svinjsko meso i ono, kod kojega se pri klanju spominje drugo ime osim Bo­ žje; isto vrijedi za uđavljenc, ubijene (čekićem), pd pada ili uboda rogom ugiiiule životinje ili takove, koje su zvi­ jeri žđerale. osim ako ih pravovremeno sami rnognete ubiti (zaklati), kao i za one, koje su zaklane na žrtveniku bogo­ vima. Svinjsko meso jc izričito još zabra­ njeno u ajetn (6.14Л) ovim riječima: Jesti svinjsko meso je pravo strahotno ne­ djelo. No u nuždi je sve dopušteno, jer se veli: 2.1П«. Bog vam jc zabranio jesti krepano, krv i svinjsko meso kao i ono, pri čemu sc zaziva drugo ime osim Bo­ žje. Ali ko jc prisiljen nemajući za to zahtjeva ni želje i namjere da pogriješi, njemu to nije grijeh, jer je Bog milostiv i blag. Os m ovoga stoji u Kur’anu: 5,и. Oni, koji vjeruju i rade dobro, nc čine nlka- i ' ; | ј gavši dan kasnije, došli su u prostorije kluba, da sc sastanu sa onim svojim drugovima, koji su bili prije stigli. Kako ova grupa težaka nije bila preparirana, i kako im demokratske perjanice nijesu mogle uputiti, šta će koji od njih govo­ riti, oni su došli sa čistim osjećajem i težnjom našeg kmeta i težaka, te su bez ikakvog izljeva mržnje na zemljovlasnike progovorili pravim tim osjećajem našeg kmeta i zatražili samo to, da im se izruči samo njihova kmetovska zem­ lja, a kako će se vlada sa zcmljovlasnicima za isplatu zemlje načiniti i koliko i kako će platiti, da se oui — kmeti — neće da brinu. Nadalje su tražili, da se po selima izgrade dobri putevi, da se I otvori što više škola, da se ukinu seoske j mejhane’) i t d. Ova otvorena i bez imalo mržnje pre­ ma zemljoposjednicima dana izjava dje­ lovala je kao hladan tuš na demokrat­ ske perjanice ala Majkić, Džamonja et cons. i odmah su stali sugerirati tim te­ žacima svoje misli, govoreći im: »nije I samo to što vi tražite, nego jest da vi ' tražite da se zemlja 'od spahije oduzme , džaba, pa tražite da vam se njihovi begluci predadu. pa tražite....... i t. d. i t. d. ' Ti težaci videći u kakvo su društvo zapali, i da im se od onih, koji su ih po- I zvali i putni trošak platili stavlja u iz- | gled mnogo više nego su oni mogli i mi­ sliti, naravno da : u te zahtjeve i pri- । mili i na anketi ih zastupali onako ka- । ko im je kome bilo kasnije zapovje­ đeno. Ovo naturanje misli i želja nije mo­ glo ni na samoj »anketi« ostati prikri­ veno, nego je i tuđi pogdjekoji kmet za­ boravio na dobivene naloge i bubnuo pogdjekoju pravednu riječ, što je demo- | kratske perjanice dovodilo u neugodan položaj, da su ih morali popravljati i u sugestiranu kolotečinu navoditi. Prema svemu tome je sasma jasno, da ta takozvana »agrarna anketa« nije bila sazvana, da mjerodavni faktori od obostranih interesanata dobiju tačna uputstva o agrarnim prilikama, nego je to bio prosto jedan stranački kortešacioni zbor, na kome se radilo o tome, da se težački svijet predobije u stra­ načke svrhe, a za uzdarje im se obeća- I vaju imetci zemljoposjednika. Da kome­ dija bude potpunija i da se nekako prikrije prava tendencija sazivača, pozvato je i nekoliko zemljoposjednika. Nu • čim su oni došli na tu »anketu« prozreše namjere demokrata i uvidješe da ј to nije nikakva ozbiljna anketa u svrhu ! obostranog saslušanja, nego da je to prosta stranačko-korteška skupština i zato demonstrativno ostavili salu, a na ona pitanja, koja je ministar Poljak pis­ *) Mi smo u više navrata tražili, da se vlada posveti jačem suzbijanju alkoho­ lizma u našem narodu, ali ona ni mukajet. Zatajila je dapače i ovaj zahtjev naših težaka, pa bismo htjeli znati uz­ rok ovoj nehajnosti naše vlade. Da se kogod nije uvalio u kakav šljivski kom? Ima mnogo kaca i kaćara, a korupcija cvate, da ne može bolje i — sramnije. Šta je dakle sa zvaničnim suzbijanjem alkoholizma u našim krajevima? Uredništvo. meno stavio, odgovoriše i oni pismeno i taj svoj odgovor predadoše ministru predsjedniku g. Stj. Protiću. Uzaludna je za to dreka i vika demokratske štampe, da je »anketa« sazvana u svrhu objektivnog i svestranog saslušavaiua mišljenja i želja svih mteresanata. Nepobitnim faktima je dokazato, da je svrha »ankete« bila sasma nešto treće i ne samo da se zemljovlasnicima nije pružila prilika da se i^slušaju, nego se to nije željelo. Usijed svega toga ne može biti ni go­ vora o namjeri demokrata da se agrar­ no pitanje bar približno pravedno riješi. Njihova je namjera zemljovlasnicima naprosto zemlje oteti i darovati ih kmetima tražeći od njih kao uzdarje da ih u narodno predstavništvo biraju, kako bi opet mogli nastaviti svoje unosne »poslove«. Ovim i ovakim radom demokratske perjanice otvoreno gaze i najprimitivnije pojmove pravdoljubivosti i jednakosti. Oni su u svojim stranačkim principima tako duboko pali, da su izgubili svaki osjećaj čovječnosti i objektivnosti, pa rade samo da makar i na najbrutalniji način postignu svoje ciljeve. Što bi tim počinili jedno najbrutalnije nasilje i otimačinu, što bi upropastili i na prosjački štap bacili samo u našoj užoj domovini 50.—60.000 žitelja i što bi time našoj mladoj državi i narodnoj dinastiji nanijeli najveća ljagu sramote i najveće nepravde na svijetu — to je za demokratske vođe najmanja briga. Oni pri svojim stranačkim strastima za­ boravljaju na sve, oni ne vide i ne čuju ni glas istorije ni glas zakona, ni glas pravde, ama ništa. Danas su im za po­ stignuće stranačkih ciljeva viasnštvo zemlje na licitaciji, a sutra se ne bi žacali staviti na licitaciju i druge objekte, naročito muslimanske, samo da do svog cilja dođu. Da li će te opake i u civilizovanom svijetu besprimjerne namjere otimačine demokratskih perjanica moći tako lako proći, da li će u tom naći odziva i kod drugih stranaka i političara u našem kra­ ljevstvu i da Ii će napokon i sama Kru­ na htjeti akccptirati takovu nepravdu, to će nam pokazati skorašnji dani. Mi možemo samo to reći, da su svi bosansko-hcrcegovački zemljoposjednici složni u tom, da se oni nkađ neće za­ dovoljiti polovičnim riješenjem krnetovskog pitanja, nego da oni s potpunim historičkim posjedničkim pravom traže, da im se kmetovska selišta potpuno i pravedno isplate i tek onda će dati svo­ ju privolu, da sc njihova imena iz grun­ tovnih knjiga brišu i na nove vlasnike upišu. Ovo je jednodušni zahtjev b.-h. zemljoposjednika, od koga oni ni za d!aku neće odustati. — Oteti sc na silu može, ali će onda čitava civilizovana Evropa doći do uvjerenja, da se jc u mladoj državi SHS dogodilo nešto što se u dvadesetom vijeku ne b moglo očekivati ni medu divljim afričkim ple­ menima. Neka demokratske perjanice slobodno nastave svoj dosadašnji rad, neka sazovu jo§ koju — pa i širu — anketu težaka, neka potroše još koju stotinu hiljada kruna narodnog novca za put i ugošćivanje »delegata ankete« dok | kva grijeha time što jedu, samo ako su jeb) strašni izumi satane (vraga). Klo­ ' pobožni te vjeruju i rade dobra djela, nite ih se, to ćc vam donijeti spas i do­ jer Bog voli dobročinitelje. — 1 premda bro. — 5.VJ. Vrag hoće da među vas baci i je ovaj ajet kasnijim ajetima dokinut, neprijateljstvo i mržnju pomoću vina i i ipak je on značajan u tom što pokazuje, igre, te vas tako odvraća od misil na da nauci Islama nije glavni temelj u proBoga i molitvu. Zar se vi toga nećete 1 pisima higijenske (zdravstvene) naravi. okaniti? — U Kur’anu .e određuje također naA slijedeći Jiadis govori jasnije od Kuććlo zabrane lova (lovostaja): 5.oe. O r’ana o zabrani vina: 287. Ja vam za­ i pravovjerni, ne ubijajte divljači, dok ste branjujem da uživate (pijete) i malo od I na poklonstvu (hadžu). onoga, što može u većoj množini uzeto 1 I vina i igra su zabranjeni: 2.11в. Pi- . pjanost proizvesti (t. j. što može opiti). I taće Te za vino i igru. Reci: U obadvoIz ovoga se vidi, da je teorija (nače­ j ma ima velik grijeh i korist ljudima, ali lo) današnjih trczvenjaka( antialkoho: je grijeh ipak veći nego li korist. ličara) već davno u Islamu istaknuta i U početku Islama nije bilo zabranjeno zapovjeđena. uživanje opojnih pića. Prema slijede­ Opojna pića se smatraju u Islamu uz­ ćem ajetu vrijedilo je prvo veselje, što rokom svakog zla te se nazivaju »maj­ ga opojna pića prouzrokuju, kao Božje kom svih zločina«. Kao primjer za ovaj dobročinstvo: 16.e>. I od plodova palme nazor priča se ova pripovjetka: Vrag se (hurme) I grožđa pravite dobru hranu i pokaže jednoga dana jednom pobožnom opojno piće. I zaista leži u ovome znak dervišu te ga nastojaše zavesti na svaBožje milosti za one. koji su uviđavni. kojaki načm. Ali se derviš odupre svim No mnogi ljudi, koji se ne drže mjere napastima, dok ga vrag ne nagovori da ti piću, uče pri klanjanju krivo Kur’an, okusi malo vina prikazujući mu taj užipa je ovaj ajet upravljen protiv takovih: tak kao neznatnu stvar i bezazlen gri4.w. O pravovjerni, ne prikučujte se mo­ jeh. No pošto je derviš okusio pića, po­ litvi nlani. već čekajte, dok znadnete, stane odmah lagani plijen I igračka u šta govorite. ruci vraga, koji ga jc odsele mogao naNajzad imadc ajeta, koja odrešito od­ vesti na najveći grijeh i opačinu. vraćaju od užitka — alkoholnih pića. ' Prema Kur’anu je označio Jusuf-pejNeka nam posluže ova kao dok^z: 5.„3. j gamber sedam gladnih godina u Egiptu O pravovjerni? Zaista su vino, igra, sli­ time, da je narod živeći raskošno i pi­ ke (poganih bogova) 1 kockanje (ždri­ jući vino propao: 12.4И. Iza njih će doći i im svoje misli sugeriraju, mi amo svje­ sni svojih prava i glasno im dovikujemo onu narodnu: »pali žari udbinski diz­ ’ dare— dok i tvojoj kuli reda dođe«. 1 S. ' ВАјаЛа. : i , I i ’ j । : ' j I ‘ i : | ! i Novo vrelo korupcije. Pravo izdava­ nja koncesije za bosanske rudnike pre­ neseno je na vladu u Sarajevu, Živ da »sloboda«. Presbiro. javlja: »Ministar Pravde Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca, na osnovi ukaza od 25. juna 1919. g'id. br. 2625 izdao jc naredbu: Vakacija Zakona (vacatio iegis) o sud­ skom Ustavu za Bosnu i Hercegovinu od 23. decembia 1911 god. određena г § 61. istoga zakona produžuje se do 1. januara 19 godine«. ???!!» Nedostojan postupak. Za sred­ njoškolsku omladinu bila je u prošlu subotu priređena zabava u grad, vi­ jećnici sa biranim i umjetničkim programam. Plemenita namjera priređi­ vačkog odbora, da se potpomogne na­ ša omladina, koja ae u ovim skupim vremenima strašno pati i žalosne ku­ buri, uvećana je još jednom plemeni­ tom idejom, da se jedan dio dohotka upotrebi za doček beogradskih matu­ ranata, koji putuju našim kraljevstvom radi upoznanja semlje i naroda. Naše je novinstvo preporučilo ovu zabavu građanstvu i upozorilo ga na patriot­ sku dužnost, da u što većem broju posjeti zabavu i tako priteče u pomoć siromašnim đacima. Pored ove lijepe i humane svrhe ipak se nežalost pokazala slaba volja i interes kod naših sugrađaaa srpskog imena za ovaj koncerat, te su izvjes­ ne osobe pravile velike poteškoće i organizirale upravo bojkot, samo da ometu zabavu. Vojna je muzika otka­ zala sudjelovanje, a stolice se nisu mogle dobiti na određenom mjestu Uza sve ove neprilike, eabava je lije­ po uspjela u moralnom i materijalnom pogledu [oko 4.000 kruna]. U oči je pak udarala nenazočnost naših pros­ vjetnih radnika, a naročito je upadno bilo odaustvo našeg školskog odjelje­ nja, jer ne vidjesmo g. g Grđića, Krsmanovića, Kovačevića, Kesića, llića, Šiljka, Radakoviia, Višnjića, Mandića, ama ni jednog Srbina. Šta znači, ovaj postupak Školskog odsjeka naše vlade to će nam valjda razjasniti gospodin Šćepan Mali, a mi ga pribijamo kao znak vremena ili bo­ lje potpune nesavremenosti naših upravljačt u školskom odsjeku... Na čiji mig? Presbiro nam dostavlja ovaj havadis: »Oko pedeset uglednih te­ žaka iz sarajevskog kotara bez razlike vjere održali su jučer prije podne kon­ ferenciju u sali trgovačke котогс. Za­ ključili su da se u nedjelju 13. o. mj. u 10 sati u auli gradske općine sazove skupština svih težaka iz sarajevskog ko­ tara, na kojoj će se pretresati rad na rje­ šavanju agrarnog pitanja od oslobođe­ nja do danas i izabrati odbor, koji će zastupati težačke interese«. Ko li jc inicijator ovog sastanka? ... rod propasti i cijediti grožđe (praviti vino). Dok jc trošenje svinjskog mesa, kre­ panih životinja i t. d. u Kur’anu označe­ i no kao »haram« t. j. strogo dotle je za­ I brana vina (pića) napomenuta s osobitim obrazloženjem i u formi opomene. *) Sto­ ga će se naći vrlo rijetko jedan musliman, koji jede svinjsko meso, a opet ih ima mnogo koji užitak alkoholnih pića, ako odatle ne nastane kakav grijeh ili opa­ čina, ne uzimaju baš odveć strogo. Ta­ ko se može razumjeti ta činjenica, da šu muslimanski pjesnici (Pcrzijanci, Arapi, Turci) uvijek vino slavili i pjevali bilo u mističnom (sanjarskom) bilo u fizičnom (osjetljivo tjelesnom smislu. •) Ovi izvodi g. pisca nijesu potpuno i tačni. pa ćemo ih osvijetliti u posebnom ' članku. > Op. ur. | I ' Treba biti čovjek. Jedan mudri seljak Imao muško dije­ te, vrlo hašarijasto i neposlušno. Otac i bi sc često puta naljutio na sina i rekao: ; »Ama sinko, nema od tebe ništa, vidim ja da ti nikad nećeš biti čovjek.« Neko vrijeme prođe i on sina pošalje u Starubol, nešto radi toga da bez njega malo počine, a nešto i u nadi, ne bi li se ipak Iz njega istesalo štogod Čovjeku slično. �Вмј 54 - .ВРАВДАМ — WPHAYDA‘ Oblasni odbor za zaštitu djece treba — kako čujemo — uz ostale stalne či­ novnike i tri stalna tajnika za vođenje poslova. Nadamo se, da pozvani faktori neće zaboraviti pri popunjavanju tajnič­ kih mjesta ni na nas muslimane te da će bar na jedno mjesto postaviti kojeg sposobnog muslimana učitelja. Držimo, da imamo pravo i mi nešto tražiti i do­ biti. Kusasta vijest. U Izvještaju o sjednici »Nar. Predstavništva« od 3. o. mj. donio je naš »savremenl« presbiro i ovaj sta­ vak: »Rikard Rajković pita ministra pro­ svjete po želji m u si im ana ok r uga titvečkog, da se zakon o osnov­ nim školama ne primijeni na njihovu djecu, dok se ovo pitanje konačno ne riješi. (!) Ministar Davidović odgovara da je predlog prihvatio i da je naredio inspektorima, da pokupe podatke o sta­ nju učitelja i škola«. Bi li nam kngođ mogao odgonetnuti ovaki izvještaj? ... Crkvena dobra. Karlovački mitropolit traži da imanja manastira ne podpadnu pod izvršenje agrarne reforme. Pozdrav Engleske Jugoslaviji. Engle­ ski kralj Đorđc uputio je ovaj telegram kralju Srbije (!) prilikom potpisivanja mira: »U ovom trenutku opšte radosti upućujem Vama, a preko Vas narodim a (!) Vašega kraljevstva moja iskrena i topla čestitanja, kao i tople simpatije britanskog naroda prema srpsko-hrvatsko-slovenskom narodu, koji je tako divnom hrabrošću izdržao dugi perijod iskušenja i stradanja, kome je sada kraj. Zajedničke patnje koje smo podnijeli za vrijeme rata daju maha nadama, da ćemo od sada još čvršće vezani moći raditi za mir i međunarod­ nu kooperaciju. Riječko pitanje. »Journal de’Debats« donosi: Riječko pitanje dolazi opet na red. Od svoga odlaska Tittoni je ostao neaktivan. On je ponovno razgovarao sa političkim ličnostima antante. Novi šef talijanske delegacije htio bi da veže po­ slove Male Azije i Afrike sa onima ze­ malja iridente. Sukobi na Rijeci. U nedjelju u 6 sati na veće htjeli su talijanski vojnici i ri­ ječki dobrovoljci navaliti na francuski ratni brod, koji leži usidren u riječkoj luci. Francuska torpednjača otvorila je vatru, pa ima više mrtvih i ranjenih. Na to je pošao jedan odred talijanskih Presbiro pod datumom 7. jula donosi vojnika do Porto Balaš, gdje se nalazi ovaj brzojav iz Beograda: »Ministar francuska baza za snabdijevanje fran­ vojni naredio je komandantima divizija, cuske armije u Ugarskoj, te je navalio da pristupe likvidaciji i da se na tamošnju francusku stražu, koja se priprave za dan demobilizacije. U voj­ sastoji od 20 Anamita. U boju je palo 8 nom ministarstvu radi se živo na raspo­ Anamita, a drugi su zarobljeni. Na tali­ redu oficira i vojnih činovnika, kao i na janskoj strani bilo je više mrtvih i ra­ formacijama iz mirnog doba. Pojedi­ njenih. Ulični bojevi potrajali su do ka­ ni dijelovi trupa d e m o b i 1 i z osne noći. Talijanska vojska stajala je u vaće sc na Petrov-dan. gustim redovima u svim ulicama grada, ali se držala pasivno. Riječki dobrovolj­ ci očekuju ovih dana jaka pojačanja iz Italije. Ovih se dana opazilo više emi­ sara iz Budimpešte, koji čini se, stoje Regent u Bosni. U petak u 13 sati po­ sa događajima na Rijeci u uskoj vezi. sjetio je Nj. kr. Vis. Regent naš grad Naš protest. Delegacija kraljevstva Zvornik. U mjestu se bavio tri čejreka, SHS. uložila je kod predsjednika kon­ a zatim se vratio natrag preko Drine. ferencije m:ra Clemenceaua protest pro­ To je prvo stupanje Nj. kr. Vis. Re­ tiv najnovijih riječkih događaja. genta na zemljište oslobođene Bosne. Jadranski problem. Obzirom na vijest, Cijelo građanstvo i ogroman broj teža­ da će Italija popustiti u jadranskom pi­ ka iz obližnjih sela našli su se uz pred­ tanju i tražiti kolonijalne koncesije, iz­ stavnike vlasti na dočeku. Vidjeli su se javljuju informisani talijanski krugovi, rijetki i potresni prizori uzbuđenja od da će Italija ustrajati na london­ sreće i radosti. Na oduševljene pozdra­ skom ugovoru i da ne će napustiti ve prestolonasljednik je ljubazno zahva­ ni jedan svoj zahtjev na Jadran. ljivao. Na istarskoj obali od Volovskog đo Lažna vijest. Pariški su listovi ovih l.ibana konccntrasano je oko 70.000 Ta­ dana donijeli vijest, da je u Beogradu lijana. Talijanski vojnici smjestili su se otkrivena radnička zavjera protiv re­ u rekviriranim stanovima. genta Aleksandra i da su provedena Narodno vijeće Rijeka—Sušak preda­ brojna uhapšenja. Jučerašnji listovi do­ lo je generalu Grazioliu protest, u kome nose prema agenciji Balkan demanti iz otklanja svaku odgovornost za događa­ IBeograda, koji veli da ie ova vijest je, koji bi se mogli zbiti ako se jugosla­ sasvim neosnovana i lažna. vensko stanovništvo ostavi bez svake zaštite sa strane interalijiranih četa, pa Naša delegacija kod Clemenceaua. U se posluži pravom samoobrane. Čini od­ nedjelju je Clemenceau u 11 sati primio govornim za svu materijalnu i moralnu u ministarstvu delegaciju vlade Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se sastoji od ' šfct'U komandu Interalijiranih četa na Ri­ •ministra predsjednika Protića, te minis- I jeci. Zahtijeva da se sve talijanske čete povuku*iz Rijeke, da se raspusti talijan­ tara Trumblća, Trifkovića, Marinkovića sko narodno vijeće, talijanske dobrovo­ i dra Kramcra. Predstavnici beogradske ljačke Čete k'ao i razna talijanaška dru­ vlade razložili su predsjedniku konfe­ štva. rencije mira teške ekonomsko-financijalUjedno je nar. vijeće odaslalo konfe­ ne probleme, којј se tiču jugoslavenskog ; renciji mira u Parisu memorandum, u kraljevstva. Delegacija je ponijela sa okojem se obraća na ovaj visoki forum, voga sastanka najbolje dojmove. da odlučno poduzme najbrže mjere, da zaštiti život građana. Enver na pomolu? Francuskim služ­ benim krugovima stigla je vijest, da su Turci zgrnuli vojsku od 40.000 momaka. Vojska je snabdjevena teškim topovima i strojnim puškama, pa prodire u Malu Aziju. Izgleda da je vodi Enver paša, (Engleski tekst na američku štampu). O istoj stvari javlja se iz New-Jorka: Iz Parisa javljaju da iz Male Azije dola­ ze vijesti, da dobro naoružana turska vojska u jakosti od 40.000 ljudi, pod za­ povjedništvom Enver paše kreće prema teritoriju, koji su zauzele grčke čete. Njemačka odobrava mir. uvjete. Iz Berlina javljaju, da je njemački odbor mira potvrdio ratifikaciju ugovora o miru. Iz Weimara je stigla vijest, da je na­ rodna skupština uzela na znanje zakonski nacrt, kojim se ratificira mir. Ras­ prava o tome zakonu otpočeće po svoj prilici danas. Novo njemačko — carstvo, javljaju iz Weimara: Narodna skupština odbila jc pređlog, da se Njemačka zove »Re­ publika Njemačka«, a odobrila je naziv »Njemačko carstvo«. Zatim je skupština prešla na raspravu o ustavu. Usvojen je I. članak koji glasi: »Njemačko carstvo jeste republika i vlast pripada narodu«. Članak II. određuje boje njemačke za­ stave: crno, crveno i žuto. Držanje maršala Hindenburga. Stigla je vijest iz Berlina, da je maršal Hindenburg telegrafirao predsjedniku carstva (!), da je on sam odgovoran za sva djela generalnog Štaba od 29. aprila 1916. do konca. Maršal Hindcnburg uputio je nadalje 3. jula iz velikog glavnog stana u Klikbergu ovo otvoreno i ručno pismo mar­ šalu F o c h u; »Gospodine maršale! Rat je svršen! Njemački je narod odlučio da će uzeti na se teške uvjete, koje mu je mir na­ metnuo. I vojska — a na čelu njeni ofi­ ciri — pripravna je da za pošteno is­ punjenje ovoga mira prinese i najtežu ličnu žrtvu, koja sc dade složiti sa nje­ nom čašću. Ali vojnik, koji se ne bi za­ ložio za svoga vrhovnog ratnog gospo­ dara, kojem jc zaprisegnuo vjernost, ta­ kav vojnik ne bi bio dostojan toga po­ štenoga imena. Doklengod vojnička čast ne bude na svijetu pusta fraza, dotle će i neprijatelj poštovati to shvatanje. I u ovome ratu vidjelo se s jedne i s druge strane primjera visokog moralnog voj­ ničkog shvatanja i osjećanja, kraj sve oštrine, kojom je taj rat morao biti vo­ đen. Ti primjeri dokazuju da nije izumro pojam vojničke časti, koji živi kod svih kulturnih naroda, Kao u službi najstariji vojnik, a zasa­ da prvi vojni savjetnik moga cara (!) i kralja(!), ja smatram svojom dužnoš­ ću, da ispred čitave Njemačke vojske uputim ovo pismo Vama, g. generalissimuse, kao vrhovnom zastupniku antantskih i saveznih armija, i da Vas molim, da se založite, da se odustane od zahtje­ va, da njegovo veličanstvo njemački car (!) bude izručen. Kao vrhovni vođa jedne vojske, koja jc za toliko vijekova gajila tradicije vojničke časti i viteštva i smatrala ih najdragocjenijim draguljem, ' Vi ćete znati procijeniti naše shvatanje. I Da prištedim to sramotno poniženje na­ šem narodu i našoj vojsci, ja sam go­ tov, da prinesem svaku žrtvu. Prema tome, mjesto moga carskog i kraljev­ skog ratnog gospodara, ja se ovim pis­ mom stavljam svojom ličnosti za i sve i sasvim na raspolaganje antantskim i saveznim silama. Uvjeren sam, da će I i svaki drugi oficir ove stare armije pri­ pravan biti da to isto uradi«. (Iz ovog anakronističnog apela mi razabiremo samo to, da pruski militarizam Još i sad živi u usijanim oficirskim glavama. Oni bulazne, ba pi im trebao samo Je­ dan hladan tuš, da ih otrijezni i privede zbilji života. Za poraženog maršala još i sad postoji Nj. V. njemački car, prem­ da telegrafira — predsjedniku car­ stva. Prava tragikomedija! Op. ur.). Bijeg Erzbergera? »Daily Telcgraph« prima iz Kopenhagena: Listovi javljaju da jc Erzberger pobjegao iz Njemačke i stigao u Kopenhagen. Revolucionarno gibanje u Italiji širi se iz Forlia u susjedna područja. Narod svuda zahtijeva da se roba prodaje uz polovinu cijene. Političke stranke na­ stoje da se okoriste narodnim nezado­ voljstvom. Iz Rima se javlja da se voj­ nici druže sa stanovništvom. Mjestimi­ ce se vojništvo ustručavalo da istupi protiv mnoštva. U Gonovi došlo je do sukoba između mnoštva i francuskih vojnika, koji su vikali: dolje s Italijom! U subotu poslije podne bila je Fiorenca pozorište kvavih sukoba. Mnoštvo na­ palo je čete te su teško ranjena dva čas­ nika. U pokrajinama srednje Italije došlo je do žestokih sukoba. Nemiri radi sku­ poće uzimaju sve veći mah, pa se Iz­ gredi sve više šire. Talijan! proti Francuskoj. Sva talijan­ ska štampa na uvodnom mjestu žestoko napada Francusku radi događaja na Ri­ jeci. Priznaje da je došlo do krvi. Cen­ zura propušta ogorčene izljeve protiv Francuza. Mirovni ugovor I Amerika. »Matin« prima iz New-Jorka da će Wilson u čet­ vrtak predložiti senatu ugovor o miru na ratifikaciju. On će o tom poduljim govorom otvoriti debatu. Istodobno predložiće se na ratifikaciju i obranbeni ugovor sa Francuskom. Proti Madžarskoj. Konferencija mira obraća sve veću pažnju boljševičkoj opasnosti, koja prijeti iz Madžarske. Po pouzdanim informacijama zaključile su Francuska. Engleska i Amerika, da naj­ odlučnije istupe protiv boljševika. Naj­ prije će pozvati vladu Bele Kuhna da odstupi. Ako se ne odazove pozivu, obaviće se vojnička intervencija, koja *e sc sastojati u tome, da će se pozvati Rumunjska, da sa svojim četama krene protiv Budimpešte. Bojkot madžarske vlade. Vrhovno vi­ jeće raspravljalo je o ugarskom proble­ mu I došlo do uvjerenja, da nije mogu­ će sklopiti mir sa vladom Bele Kuhna. Odlučilo je đa će i dalje držati blokadu. Norveška je iznijela zahtjev radi od­ štete zbog izgubljenih brodova i morna­ ra, koje su podmornice potopile. Taj Je zahtjev predan komisijf za odštetu. Držanje Holandije. Holandijske novine šute i nikako ne raspravljaju pitanje: I »Pa ja ti nijesam ni govorio da ne I ćiš biti vezir, nego sam govorio* da ne । ćeš biti čovjek! A to nijesi. Jer đa si čovjek, ne bi kroz toliko godina zabo­ ' ravio svog oca, niti bi ga sada držao | na nogama pred sobom!« I starac ostavi vezirski čador.... O. S. uzeli, komad ne bi bio ništa. Oduzeli bi mu sav čar i ljepotu. U Srbiji, negdje na granici, gdje su još samo »Cigani« vezali Istok i Zapad svo­ jom pjesmom i sevdalinkom raspaljuje Koštana i staro i mlado, sve luduje za njom — za njezinom'pjesmom, za njezi­ nim grlom. ... A kad nestaje mladosti, kad se mora svega proći — i pjesme i milovanja; kad mladost vene i nestaje je, veli Mita Koštani na rastanku: »Ti ćeš poći u selo za Ciganina, pod čergu... Uvenuti ćeš, prosićeš da se hraniš. — Lice će ti se skupiti, ruke ispucati, a obrvc, izboriti puhajući vatru...«. A on će poći u kuću: proći se svega, jer je mladost prošla. Sjediće kraj ognjišta i gledati uvijek zaplakano lice žene — koja stari... Tako svršava mladost, jer Čovjek prima brige — čovjek umire za pjesmu i radost. „Jugoslavenski Ekonomista4*. u Zagrebu. Taj narodno-gospodarski list, koji već treću godinu izlazi u Za­ grebu svake srijeda i subote donaša redovito političko-gospodarske članke i vijesti od aktuelne zanimivosti iz svih krajeva naše mlade države. Usled toga počeo se »Jugoslavenski Ekono­ mista« sve to više širiti n sve sloje­ ve našega troimenoga naroda tim vi­ še, što list stoji i u svezi sa industrij­ skim i trgovinskim krugovima u Fran­ cusko, Engleskoj i Sjedirjenim država­ ma američkim, kao i sa južnim ame­ ričkim republikama. „Jugoslavenski Ekonomista'4 okru­ žio se je već dosada sa izabranim su­ radničkim stručnjacima narodnog go­ spodarstva, pa će važnost njegova u blizoj budućnosti po naše političkogospodarske prilike još više posko­ čiti. Godišnja pretplata na list Iznosi K 60 , za po godine K 30' , za četvrt godine K 15’— List je zbog ra­ širenosti vrlo podesan za oglašivanje. Uredaistvo i uprava „Jugoslavenskog Ekonomiste4' nalazi se u Zagrebu. Zrinjski trg br. 1. .. kat. Demobilizacija. Pregled. Dijete učilo i napredovalo, a nikad ga da se uvrati kući. Svršivši nauke stupi u službu i napredovaše brzo, da sc u četrdesetoj godini dograbi i vezirske časti. Za vrijeme nauke i službovanja vezir je posve zaboravio oca, te niu sc nije nikad ni javljao. Nekim poslom pošalje sultan vezira na čelu vojske u Anadol. Idući s voj­ skom nanese ga put pokraj svog rođe­ nog sela. Vezir se sjeti svog oca, za­ ustavi vojsku nedaleko od sela, kuriše svoj vezirski čador na jednom brežulj­ ku i odsjedne s vojskom. Pošalje svoje sluge u selo da potraže starca, njegova oca. Starac nešto u strahu, što li ga to vezir zove, a nešto od starosti jedva se uspne uz brežuljak i dođe pred pom­ pozni vezirski čador od svile, urešen zlatnim kitama. Vezir sjedi u čadoru na debelom i mehkom šiltetu. Stari seljak stoji na nogama, a vezir ga sjedeći oholo pita: »E starče, poznaješ li ti me­ ne?« Starac se zagleda i prcpoznavšl sina, poge glavu, prihvati se za. bradu i reče: »Poznajem, sinko. poznajem!« »A sjećaš li se ti, babo, kako si mi govorio da ne ću nikad biti Čovjek? Pa vidiš li danas?« pitaše sin oholo. »Jest sinko, sjećam se, ali ti to po­ navljam i danas!« »Kako to?, ljutilo će sin, »zar ne vi­ diš da sam ja danas vezir?!« Suzbijanje nepismenosti. Umoljavaju I se autori i nakladnici svih knjiga (poi čctnica, bukvara) za poučavanje odraj slih analfabeta, da pošalju potpisanom odboru po koji primjerak svoje knjige i na ogled s oznakom, koliko tih. knjiga | mogu staviti na raspolaganje i uz koje I uvjete. — Već za koji mjesec biće na, ime tolika potražba takovih knjiga (la­ tinicom i ćirilicom) da će se morati upoI trijebiti sve, što sc je dosad u tom pravi cu izdalo. — Oblasni odbor za zaštitu djece u Zagrebu. Kipni trg br. 9. »Koštana« od Bore Stankovića u na­ rodnom pozorištu. Nešto toplo i čuvst­ veno ima u Koštani, pa publiku privlači već samim plakatima. Lanjske godine davat je ovaj komad dvaput; a pozori­ šte je bilo -posjećeno vrlo dobro. Ove godine također. A šta je zapravo u tom komadu što svijet voli? Narodna pje­ sma, sevdah i mladost. I kad bi to od­ Gđa Vučićevićka odigrala je svoju ulogu dobro. Manjkalo joj je nešto okret­ nosti. G. Vučićević igrao Je najbolje, a uz njega stari Hadži-Toma (g. Radenković) svakako su bili osi, oko kojih s$ je kretao komad. G. Radcnković svaki se čas dotjeruje i sigurno će skoro biti najbolja sila našeg pozorišta. Ostalo — slabo. Čudimo se da se Ervinova ne može popraviti. Još je uvijek nenarav­ na i previše »plačljiva« u svojim uloga­ ma. Orkestar slab. ht Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravđu“. �fi 54 .PRAVDA" — „ИРА1ДА" i ta će Holandlja odgovoriti, kad se od ■je bude tražilo da preda cara Viiima. U noti od 25. juna Pichon je pozvao holandijsku vladu, da odmah pošalje de­ legate na konferenciju mira radi revizije ugovora medu Holandijoni i Belgijom. Odgovor još nije stigao. Ili Holandija svjesno ne će da prizna konferenciju ili neće da pošalje delegate. Dok ne stigne odgovor, ne može se reći, koje je od to dvoje istina. Konferencija će po svoj prilici ove hefte upitati Holandiju, da odgovori šta je na stvari. U istočnoj Galiciji biju se već četiri dana žestoki bojevi. Ukrajinska vojska aaustavila je ofenzivu poljskih četa i prisilila Poljake da isprazne Brodi, Тагnopol, Brzezani i Stan.siav. Bugarske bande uznemiruju rumunj­ ska sela u Dobrudži. U selu Senovi za­ posjele su bande pomoću ručnih grana­ ta općinsku zgradu, koju su kasnije de­ molirali. I uzrujao, da bi došlo do proljevanja krvi I da se nije našlo nekoliko trezvenih Iju; di. koji su masu stišali i nagovorili ju da legalnim putem traži zadovoljštinu. Karakteristično je u tome, da ona baI lavčad priznaju, da nijesu bili pijani. Mi smo za ovu stvar preko kot. od­ bora naše organizacije podnijeli tužbu kot. predstojniku i zatražili za to zado­ voljštinu. a to je isto učinilo i zapovjed­ ništvo ovdašnje žandarske postaje, ali , ne znamo koliko će nam to koristiti. I Zato ovim putem podnosimo tužbu za taj nemili događaj zem. vladi sa zahtjei vom, da se krivci i m o r a 1 n i i faktični strogo kazne i da se poduzmu energične mjere, da se ovako nešto više u buduće ne hi dogodilo, jer i našem strpljenju ima kraj, a onda otklanjamo od sebe svaku odgovornost. Građani. Domaće vijesti. Naši dopisi. Janja, 30. juna 1919. Otkako je došlo narodno oslobođenje, ■aša su jednokrvna braća i sugrađani pravoslavni Srbi zauzeli prema nama muslimnima gotovo neprijateljsko drža­ nje. To se je osobito pokazalo za vri­ jeme vlade mjesnog odbora narodnoga vijeća, koje nas je na sve moguće nači­ ne šikaniralo. Ovaki svoj postupak op­ ravdavaju svi napominjući nam uvijek 1914. godinu, a kad im mi reknemo, da nam iznesu neku nepravdu ili nasilje, koje smo im mi počinili rečene godine, onda se pozivaju na — tursko vrijeme, jer 1914. god. mi im nijesmo nanijeli niti nepravde, niti štete, ni koliko za jednu dlaku. Mi smo se kao graničari, na glas o atentatu na Ferdinanda i Sofi­ ju. strašno uplašili, jer smo se bojali da ne dođe do rata između Austrije i Srbije, pa hi u tome slučaju i naši ži­ voti i imetci bili izvrgnuti pogibli. Sva­ ko se je za se uplašo i nikome od nas nije padalo na um. da se kome sveti. Ako im je koji Šuckor učinio kakovu nepravdu, to je samo njegovo djelo i mi zato ne nosimo sukrivnje niti odgovor­ nosti, a osim ‘toga oni znaju, d a sm o mi bili gore izloženi najezdi šuckora nego oni, jer su ti šuckori bili pod zapovjedništvom zloglas­ nog žandarskog stražmeštra Džialovskoga, krvnog dušmanina muslimana, koji nas je htio odavle raseliti i rastjerati, a pravoslavne je Srbe svakom zgodom protežirao. Ovo su sve gole činjenice pa ipak se nama predbacuje 1914. godi­ na. To je valjda po onoj: »Vidjela žaba... Mi smo ipak pored svih napadaja na иаз bili pripravni pružiti' ruku pomirnicu za sve oprostiti, jer smo mislili, da je.tome uzrok zanos narodnog oslobođe­ nja, koji je bio sličan ludilu. Ali sada, kada vidimo, da se odnošaji svakim da­ nom zaoštravaju ipoprimajuznak vjerske mržnje, što bi nam i jed­ nima i drugima silno škodilo, ne može­ mo a da u interesu države i narodnog jedinstva ne dignemo svoj glas protiv ovakovog" postupka i da ne upozorimo braću pravoslavne Srbe, da ovo ne vodi ■ikakovu dobru. Ovom bi zgodom htjeli naročito upo­ zoriti prav. Srbe, da ne shvaćaju krivo slobodu i ne misle, da se ova sloboda proteže samo na pravoslavni elemenat, pa da nas ne smatraju građanima dru­ goga reda ili čak »bespravnom rajom«, jer se ova sloboda odnosi na čitavo naše troimeno i trovjerno pleme. Zato mi svi moramo biti u našoj SHS državi, za koju prav. Srbi neće ni da čuju, pot­ puno ravnopravni i pred zakonom jed­ naki. Doklegod ne bude ovakovog shva­ ćanja, dotle nema ni govora o kakovom dobru. Upalo nam je u oči, da ovaj razdor i mržnju između nas i pravoslavnih su­ građana šire njihovi stariji lju­ di, koji bi to trebali stišavati. Našli su zgodno sredstvo za to, da nagovaraju svoju omladinu na vrijeđanje i izaziva­ nje muslimana, pa da im se pruži tako prilika da se i oni u stvar umiješaju. Ovih je izaziva bilo često, ali ono, što •e je dogodilo sinoć (u oči Bajrama) prelazi sve granice bezobrazluka. Sinoć je naime pred jaciju, kada je bilo mnogo našeg svijeta u Čaršiji pred džamijom, aaišla jedna grupa od kojih dvadesetak pravoslavnih mladića 1 kada su bili ■ •red svijeta pred samom džamijom, onda je jedan između njih dknuo I —opsovao »turski« Bajram. Narod se je bio toliko 1 ■ ; : i i । ; I j j i ■ I ! ! ZaproilaTM kraljeva rođendana u Sarajevu. Pripreme ia proslavu kraljevog 75-godišnjeg rođendana u punom bu jeku. Odbor je održao ju­ čer i danas sjednice, pa je izridio detaljan program ха sva tri dana pro­ slave: za petak, subotu i nedjelju. Naročito ističemo, da je određen pe­ tak za trgovce i obrtnike, a subota za kavanare i gostioničare, da barem 20% od dobitka toga 0ana daruju 'u korist invalida. To je patriotska du­ žnost, pa se nadam©, da će s© naši ljudi u teme natjecati. Bogati trgovci, koji su zaslužili hiljade i milijune mo­ gli bi pokloniti i čitavu čistu do­ bit toga dana, jer daju onim«, koji • u ih štitili i za debro čitavog nareda dali najveće svoja blage — zdravlje. Neka bar ovdje pokažu svoje veledušje, ako n© če da ве — osramote. Program svečanosti donosimo na drugom mjestu. Opet napadaji u sarajevskoj okolici. U nedjelju po podne pežao je r©lak Halim Olovčić iz Faletića k©d Sarajeva na Hreiu da dotjera sijena. Kad je išao preko Duljevca, susrela su ga dvojica pravoslavnih seljaka i prisilila, da sjaše e konja. Kad je sjaha©, počeli ви ga tući kamenjem i jedan ga je kamen udari© u glavu tak©, da je odmah pa© onesviješćen na zemlju i ostae u nesvijesti, dek ga nije jedna žeaa iz jedne ©bližnje kuće počela poljevsti vodom, ©d čega ве ©trijezni© i ©tišao u b©lnicu. Ožljeda mu je na glavi tetka Kako se vidi još ne prestaju poiljedice mlitavog drža­ nja vlasti, kaje su pozvane, da čuvaju javnu sigurnost Dozvole ха trafike. Prema jednoj naredbi zemaljske vlade imaju pred­ nost kod podjeljivanja dozvola za trafike isključivo invalidi. Osim toga rnnoge će se trafike oduzeti od do­ sadašnjih vlasnika i dati novim moliteljima invalidima. Svraćam© po­ zornost naših invalida ne ovu naredbu i ujedno molimo naše prijatelje, da nam jave za sve slučajeve, kome se oduzme dozvola u kakvim je materi­ jalnim prilikama dotični bi®. Ujedno neka nam se jave imena svih muslimana invalida, koji su zamolili đszvolu, a bili odbijeni, јог čujemo е su već mnogi odbijeni bez pravog razloga. Ovo se ne smije mirno gledati, pa ćemo sve slučajeve nepravde pobilježiti i predati našim poslanicima radi daljnje upotrebe Izdavanje putnica za DalmacIjn. U pošljednje se vrijeme i bez opravdane potrebe Čine suvišne pote­ škoće kod izdavanja putnica, od Čega najviše muslimani trpe, osobito ako traže putnice za Dalmaciju. Sada je uvedeao, da ovdašnja policijska direkčija ne može izdati putnico za Spljet, dok ne debije odobrenje od spljetske peticije. Naši trgovci od toga mnogo trpe. Ove ©as odredbe podsjećaju na star© policijske mjere. Govori se čak, da se neki trgovci u Spljetu ne zado­ voljavaju a malim ćarom i da hoće da naše trgovce potpun© isključe od kon­ kurencije. Kako deznajem© zatražio je član Nar©dn©g Predstavništva dr Spahe od Ministra unutrašnjih djela, da se bv© smetnje u putovanju u Dal­ maciju ©klone. ; ! , , I | podne u gradskom fizikatu, šahinagića Avdage ulica br. 2. Pozivaju se svi roditelji, odnosno staratelji takov© dje­ ce, da ih na’svaki način donesu na urezivanje, jer će se inače morati pojedince pozivnicom pozvati. Gradsko poglavarstvo. Program za proslavu kraljevog ro­ đendana. U petak u 20 sati (8 sati večer) počinje proslava rođendana našega kra­ lja Petra I, Karađorđevića, koji ovim navršuje 75. godina svoga života, koji je posvećen samo dobru naroda i otadž­ bine. Svečana povorka kreće od beledije Kočića i Aleksandrovom ulicom i kod parka skreće ulicom kralja Petra na obalu Vojvode Stćpe, prelazi preko 2erajića ćuprije i ide Pašića ulicom pred konak. Pred konakoin drži pozdravni govor predsjednik opštine. Onda povor­ ka kreće na Rankovića trg gdje se povorka zaustavlja i razlazi. U subotu u 5 sati budilica s vojnom glazbom ide obalom Vojvode Stepe t vraća se ulicom Kralja Petra. U osam sati nastaje cvjetni dan u korist invalida gdje će se cvijeće prodavati uz sudje­ lovanje gospođa i gospođica. Stolovi za prodaju cvijeća biće pos­ tavljeni na željezničkoj stanici, Marijin Dvor, kod Parka, Zemaljske banke, Ka­ tedrale, »Centrala« i »Evrope«, te na svim mostima preko Miljacke. U 15 sati veliko narodno veselje u parku Cara Dušana koje svršava u 20 sati. Iza ovoga igranka u Oficirskom Domu. U nedjelju velika svečana zabava п parku cara Dušana uz sudjelovanje voj­ ne muzike i pjevačkih društava. Na toj zabavi biće postavljeno oko deset šatora, koje će dekorirati druš­ tvo umjetnika. U nedjelju će biti otkazane sve žabave i svi lokali na večer zatvoreni tako da će se cijelo Sarajevo viditi na sve­ čanosti. Роривјеи željezničarski kora. Mi­ nistarstvo saobraćaja riješilo je da obuitavi primanje pripravnik* za ž©Ijezničarski kurs, pošte je broj popunjen. U kancelariji odbora za proslavu kraljevog rođenda»a ureduje se svaki dan redovito od 9—12 i od 3—i sati u ©ficirskom damu, prizemlje, deвп©, gdje se daju sve p©trebne oba vijesti. Ulema-medllis za В©вли i Hercegevln© u Sarajevu. Broj 785'19. | ■otiotoi. Na temelju zaključka ulema medtlisa i vakofsko- mearif«k»g sjborakeg, odbora raspisuje se natječaj za uprainjeno mjeetn nisdir© te muderrisa ©a turski jezik ©križne medrese u Sara­ jevu. Plaća mudiru g©dišnje 4000 kruna, mudeiieu 2400 kruna. Moliti mogu svršeniei Darul-funuia, carigradskog Daral-mualllmina (aliiI šube), carigrabekog ©©vaba, šeriatek© ' sudtćk© škole ■ Sarajevu, te koji sb uz«li idž*z«t ili su dagogodišojim službovaajtm kao naatavniei »tekli glu i priznanje dobra nastavnika. 1 Za zvanje upravitelja neophodno je potrebno, da j© molitelj v«dio ©pravu k©j©gMv©da ili internata ili da |e bar kao nastavnik u srednjom zavod© ©dnosn© medresi sluti©, a za nastavnika turek©g jeeika p©trobn© je također p©snavanj© erp©k©-hrvatokoga jezika i njegove gramatike. Se melbu treba priložiti svjedod*e o svršenim naukema zatim ako je u kojom nastavnom Mv©dn u službi Ukeđer potvrdu ©prave zavoda u kojom služi, kako dogo aluži ka© nastavnik. M©lbc s« ima upotiti putem vakvfsko-N©ariMk©g Mtb©rak»g ©dbora ■lema-medžlisu i t© ©ajkašnje do 1. auguata 1919. Sarajev©, 2. jela 1919. R©i©-ul-ulema: BŽEMALUDDIN 110 3-3 i Tražim kćer 3edik« Pašić 25 g©d. stara, koja je prije mjesec dana ©tišla od kuće iz в©1а Crn©tine u Sarajevo sa poslom, te se do danas nije kući povratila niti s© odakle javila. Ko zna što za nju umo­ ljava se da javi NEZIRAGI BERBEROV1ĆU cipelaru u Sarajevu, Bazardžani ulica broj 26. 1—3 . Pridip MEHAGA PAŠIĆ si dobra iduća Izdavanje petroleja. Naša gradska aprovizacija izdavače počam od danas petrolej, koji je ovih dana prispio iz Ame­ rike. Porodice, koje nemaju električne rasvjete u kući dohlće po dva litra > u Brankovaj ulici radi odlaska iz petroleja na svaku osobu ©z po­ Sarajevasebne doznake dobivene uz predočbu Pobliže upitati kod SULEJMANA HAbloka u auli gr. vijećnice. Cijena je реDŽIĆA, bakala u istoj ©lici broj 11. troleju 7 K 30 h po litru, a rasprodavaće 111 * 3—1 ga, ne samo prije označeni, nego po mo­ gućnosti i svi rajonski trgovci. Upozorava se građanstvo, naročito si­ romašnije, da kupljeni petrolej sačuva za crne dane, da možda u zimu ne moradne isti kupovati od švercera pod čet­ verostruke pare, jer se ni iz bliza ne stojeće i amerikanke od dobrog i su­ zna, kad ćemo opet petrolej dobiti. hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko Željeznička sta­ Gr©zan zločin u Foči. Putnici kej i nica Visok©. d©!axe iz Foče pričaju nam o grozNarudžbe izvržujem brzo i uredno nem zločinu koji je počinjen na jednoj djevojci ođ 17 godina rimokatolička Rezaković Ahmad, vjere, kćeri jedne kavanarke. Djevojke 112 1 — 5 Fojnica k/K. je na neebjašnjen način nestat« i кав- i nije 15 dana nađena je u Drini za- ј vezana žicoM u žaki. Odsječene su ; j«j obje noge i jedna ruka, a glava razmrskana. Liječnički je ustanovljeno, i da je smrt nastupila usljed udarca u | glavu. Za groznim, poživinčenim zlo- I čincem istraga je u teku. brijačha radnja Oglas. phliFihhžiicB i I i , j I I i ' ; ■ Otvorenje pomodne cipoHe radnje Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam pon©vno otvorio moju radnju, te ве preporučujem svima za solidnu izradu svijiT vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene. ----------------- Ševkić Salih, Sarajevo Milutinovića (Koturova) ulica broj S, preko puta »Mualimasskog Klnba«. CijepljcHj© ospica. Od 15. de 31. jula urezivaće ©e svoj djeci, koja nisu nikako ili koja su prije više od 5 go­ dina urezana, svaki dan, osim nedje­ ljo i praznika od 10—11 sati prijo И9 QAo* 4 М. O..' i-s D. & A. Ка^м. 1 I ћШ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1fde3b9780894caa8be1f44310709f8c.pdf 8a1568d222b18c2651ffae9da9d3abe2 PDF Text Text Hi W Ж Ш Ж кЖ Вв Ж A ■ ■b li« Kl £ KS ■ м Ш ЖЖ ШД mit vH SI SBS зИИ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 55. POJEDINI SROJ 40 HSL52A- Izlazi subotom, utorkom Pretplata gornje 40 kru~ na, na pola godine 20 kraUredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun pošt Štedionice 1119 Sarajevo, subota 12. jula 1919. (14. ševvala 1337.) Godina I. * Живио Краљ Срба, Хрвата и Словенаца! : >$ I 2» & $ gl - / ■' • У часу, кад ce цијела Југославија одијева у свечано рухо и кад милијони раздраганих срдаца поздрављају инкарнацију свог Јединства и своје-Слободе, муслимани Босне и Херцеговине такођер упиру у Te, краљу наш, своје погледе и уз тиху молитву за твој драгоцјени живот подносе Ти искрену честитку, пуну захвалности и удивљења. Кличући „Живио краљ Петар“ не вршимо само обичну формалност, која je уобичајена у оваким пригодама. Не. Хвала Богу, ми смо сад лишени дужности, да затомљујемо своје праве ocjehaje, јер пред нама није више оно охоло „Апоштолско Величанство“ шуђиначке силе и тираније, већ крв наше крви и племенити демокрашскн представник наше pače и нашег племена: Први Слуга свог Народа. Поздрављајући уставног краља из народне династије, свјесни смо да поздрављамо заточника своје Слободе и свог Сувсренигета, a поздрављајући Петра I. поздрављамо одличног н јуначног представника народне Снаге-и његове челичне Издржљивости и Јунаштва. Поздрављамо Te, краљу наш, јер те поштујемо, јер те волимо и јер ти ce дивимо. Да, поштујемо Te, јер си високо дигнуо стијег Народне Слободе и јер, носећи га, нијеси никад изгубио наду и вјеру у побједу те Слободе. Волимо Te, јер штујеш народну слободу и јер ce дичиш што си краљ „no Вољи Народа Срба, Хрваша и Словенаца“, na Te ни у најтежим часовима не заведоше туђинске понуде, да краљујеш само једном племену нашег јединственог народа трију имена. Дивимо Ти ce, јср си јунак и херојски примјер жилавости наше pače и њена витештва. Дивимо Ти ce, волимо те и поштујемо Te нарочито и стога, што попут својих сусједа нијеси никад повео крижарског рата, и што су Ти толерантне све прокламације, na си нам дјелом показав, да ти je на срцу искрена заштита равноправности свих позитивних религија нашег јединственог народа. Стога вјеруј, да искрено кличемо: „Живио Петар 1., краљ Срба, Хрвата и Словснаца!44 * * Predstavnici izvjesnih struja u mlađoin životu našeg ujedinjenog naroda ne po­ vode se za svijetlim primjerom svog Kralja — mučenika i još nikako ne mo­ gu da sađu sa. stare kolotečine cjepka­ nja i plemenske zagrižljivosti, koju im je nakalemio tuđin, vještak u zavađanju i razbijanju narodnih redova. Još i sad izvjesni listovi pune svoje stupce žučljivim navalama na svoju istokrvnu braću drugog plemenskog imena i jadikuju ra­ di toga, što se je rasplinuo njihov m egalomanski i nezdravi san b Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj. Još i sad se ti opskurni duhovi još opskur­ nijeg shvatanja o ujedinjenju našeg na­ roda zanose gnjilom idejom plemenskog separisanja i nariču nad grobom svoч jih nezdravih teorija i bolesnih utopija. Žalimo ih i želimo, da se što prije po­ vedu za svijetlim primjerom svog na­ rodnog vladara i odbace tričavosti, koje mnogo škode normalnom razvitku na­ šeg jedinstvenog naroda i njegove mla­ de države. Odbacujmo megalomanske ideje, naturene od neprijatelja našeg na­ roda i čupajmo nezdrave klice razdora, koji će koristiti samo našim dušmanima. Povedimo se za svijetlim primje­ rom naših odabranih i najprosvjetljenijih umova i državnika i vrstajmo se u fa­ langu koja ne pita za razliku plemenskog imena, već teži za ostvarenjem potpunog narodnog jedinstva i solidnom izgrad­ njom našeg demokratskog kraljevstva. Samo je u jedinstvu naš spas. To bi morali da imaju na umu naročito om, što malo doprinesoše za to jedinstvo, a danas se šepire i razbacuju svojim radikalizmom. Kad su mogli, šutjeti pod švabinim režimom, a mnogi od njih i služiti tom režimu, mogli bi i sad malo uvući jezik i mjesto da truju narodne redove, trebalo bi da se bar sad posvete izgrađivanju zdravih te­ melja naše jedinstvene države. Vrijeme je, da ovi isprazni bukači uvide svoj zločin i da makar u zadnji čas b Г I R ■ ■ g £ krenu putem zbliženja i izglađivanja op­ reka. Sličnog su mentaliteta 1 neki ljudi, koji izrabiše prve dane narodnog ujedinjenja i zasjedoše u fotelje centralne vlade i pokrajinskih »narodnih« vlada. Odgoje। ni u njemačko-madžarskom duhu 11 a' čitelja Slobode i prava našeg na, roda, vični sitnim smicalicama stran­ čarskog izigravanja i samo ličnih »us: pjeha«. oni se ne mogu da prilagode duhu slobodnih i demokratskih principa I narodne vlade i uprave, pa svojim ap, solutističkim mjerama i diletantskim od­ redbama učiniše veće štete, nego li i besavjesni zastupnici »narodne« štampe. Slobodu identifikuju sa svojim ličnim shvatanjima. a katkad i svojim ćejfovima i i n t e r e s i m a. U jednoj im je ruci cenzorova olovka, kojom guše i najobjektivniju kritiku, a drugom dijele na­ rodno dobro i rasipaju ga na sve mogu­ će i nemoguće načine. Tiranija i ko­ rupcija oznaka su njihove uprave i uza ■1 I с чЕ �Strana 2 Счрака Broj 55 Број „PRAVDA*4 — „ПРАВДЛ- Jedna od naj zamašnijih zlih posljedi­ I ne bezbjednosti. Potiskujemo se u svim sve to se ne stide kititi imenom »depravcima i na svima linijama. Od vlade mokrata« i Čuvara narodne — slobode. ca ovog sistema leži u tom, da je u do zadnjeg pisarničkog biroa j bakalČudno je, da ne vade svoje nespo- , islamskom dijelu našeg naroda ubio sva­ skog ćefenčića. sobnosti i diletantizma, a upravo je stra­ ko pouzdanje u pravdu i — jedna­ Samozvani predstavnici vlasti ne vo­ šno što šute na općenito nepovoljan sud kost. Huškanju nesavjesnih elemenata de njkakva računa o tom, da ovo sta­ pridružila se je pristranost izvjesnog di­ naše javnosti i usprkos toga se lijepe nje može uroditi vrlo zlim posljedicama za svoje stolice. Vrijeme je, da dođu ' jela našeg činovništva i mi muslimani k sebi i uvide neodrživost svojih pozi­ nesamo da nijesmo jednakopravni u oi sve im se čini, da su oni preči od dr­ cija. Vlasi pripada narodu. I kad kralj voj našoj užoj domovini, nego se često žave. Vrijeme jc, da se centralna vlada respektuje narodni suverenitet, onda bi puta stavljamo i izvan zakona. Vlasti lati ozbiljnog vjetrenja ove zagušljive ga morali poštivati i predstavnici vlade. su nesamo mlitave, nego često puta i atmosfere i da pravednim postupkom To tim prije. Što vlasti nijesu primili neprijateljski raspoložene prema nama, uvjeri i nas muslimane, da živimo u iz narodnih ruku, nego se sami iz­ jednoj zaista narodnoj i naprednoj dr­ pa sasvim mirno gledaju gaženje naših među se postavili. građanskih prava, te naše lične i imovžavi. Vrijeme je. Iz naše organizacije. SVE MJESNE ODBORE molimo da nas izvijeste o stanju potpora, koje su sabrane i Izdane muallimima naših mektebi-ibtlda'jja. L' dopisu valja istaknuti koliki je cjelokupni iznos sakupljenh pri­ loga. koliko jc potpore dato pojedinim muallimima i na koje vrijeme, te koliki iznos stoji na raspoloženju. Ovaj izvješ­ taj treba poslati radnom odboru u roku od osam dana, jer zastupstvo muallima požuruje obavještenje. Ako. koji odbor nije ukuplo priloga za ovu svrhu, treba da to javi. Kako je kod nas vršena cenzura? II. U prošlom broju iznesosmo uppređenje o cenzurisanju našeg lista i drugih dva­ ju ovdašnjih listova, a danas ćemo da iznesemo drugi dokumenat o pristranom i strančarskom cenzurisanju »Pravde«. U 45. broju od 17. juna u ci­ jelosti je zaplijenjen ovaj uvodni čla­ nak. pod naslovom: Događaji u Rogatici Dok nas mjerodavni faktori uvjera­ vaju o iskrenoj nakani, da uspostave mir i red u našoj užoj domovini, dotle se u Rogatici zbijaju stvari, koje nam lede krv i ubijaju svaku nadu u bolju budućnost. Mi smo u više navrata na­ glašavali, da sadanja bosanska vlada nema sposobnosti ni uvjeta za ostanak na svom položaju, pa kao vidan znak, da se želi obezbijediti naš opstanak, od­ lučno tražimo, da se provede njena iz­ mjena i odstupom g. бо1е omogući sa­ niranje tužnih prilika, koje vladaju u našoj zemlji. To tražimo najodlučnije, jer ne mo­ žemo dalje podnositi njegove tiranije i njegova nehaja za teški položaj nas mu­ slimana. Da je ovaj zahtjev potpuno opravdan, vidi se iz ove pritužbe na­ šeg mjesnog odbora koju donosimo u cijelosti. Odbor nam piše: •'Prisiljen sve većim nepravdama, otimačinama i ubojstvima od strane Sr­ ba — pravoslavnih na mirnim muslima­ nima, jučer t. j. 9. juna 1919. predao je mjesni odbor naše organizacije na ze­ maljsku vladu ovu Predstavku: U rogatičkom kotaru od dana držav­ FELJTON. Za invalidsku djecu. Hovvard L. Thomas. U današnjem vijeku polunaobraženosti, udobnosti i sebičnosti sreća je stvar prosječne vrijednosti. Nikad se ne ću­ timo tako lagodno i ugodno, koliko kad napolju vlada studen, a nama se prili­ ka pružila, da je ne moramo podnositi. Tako je bilo u društvu okupljenom u dvorani oko tople peći, u koje su to ugodno raspoloženje unosile osim prijatne topline još šale i doskočice, što su tekle iz ustiju komičara Ilinka Lconarda, koji je društvo zabavljao pojedinim prizori­ ma iz šaljivih komada. A u Lconarda i bio ie neki magnetični čar, koji daje moć svakom od prirode glumcu, da vla­ da umom i srcem svojih slušalaca. S tim čarom bile su u njega spojene i oprečne vještine. Tragedija i komedija srodne su jedna drugoj po čitavom svijetu, s Leonardom su se baš tako rekavši sprijate­ ljile. Ozbiljan ili šaljiv bio je on kralj među glumcima i u stanju uvijek izma­ miti smijeh ih suze od svojih slušalaca. Usred burnog pljeskanja i vesela odo­ bravanja, kojim su bile primane šale glumčeve otvore se lagano vrata i u nog prevrata napadaju srpsko-pravo| slavni na muslimane, otimaju im njihov pokretni imetak, napadaju na život po­ jedinaca i svetost kućnog praga, a na sve prijave na nadležne vlasti do danas ne osjetismo niti vidjesmo ikakve zašti­ te: niti se istrage kraju p r i v edošc, ni krivci kazniš e. Na početku prevrata umoren je Mehmedbeg Pavica usred Rogatice, sud­ ska istraga jc provedena, svjedoci is­ pitani, krivci ustanovljeni, ali ! se sve do danas — slobodno šeću, mjesto da se odmah po zakonu postupa. Iza rahmetli Pavice ubijena je u kući I žena Hankija Konaković, pa i to pade kod pozvanih faktora u zaborav. Tako isto i ubojstvo Hankije Hodžić u Nepravdićima. U Prači pokušano je umorstvo i bio je ranjen Mehaga GaČanin i Bećir Lu। nja, krivci su se pronašli, pa mjesto da im se po zakonu sudi, oni se j nesmetano kreću, da opet na kome mirI nom muslimanu isto izvrše. Na Omerbegu Brankoviću pokušao je Milisav Lugonja izvršiti grabežno umorstvo i ranio ga. Oružnici su dva puta ubojicu predavali u zatvor, ali on je na neki nama nejasan način svaki put odmah iz zatvora pušten, a da se ništa dalje od strane vlasti ne poduzima. Muslimani građani pred 4 mjeseca sa­ stati su se bili u društvu »Đerzelez« radi dogovora za priredenje sijela za sirotinju u Srbiji i usred vijeća­ nja upadoše dvojica domaćih Srba-prai! voslavnih u srbijanskom vojničkom odi1 jelu i s puškom i bombom; počeše pso| vati, razbijati stolice i izazivati, te je­ dan poteže bombu, da je baci. Musli­ mani su mirno to podnijeli i dozvati pa­ trolu, koja ih je u vojnički zatvor od­ vela, ali su sjutradan pušteni, a da se nije povela nikakva istraga. Nije ništa neobično, da svake ne­ djelje. pazara i praznika na oči oružnlka pojedini Srbi-pravoslavni i napanu na koga muslimana ili musliI manku i i štuku ih. To sc sve mirnim okom gleda od strane onih, koji su po­ zvani, da red drže i da napadnute za­ štićuju. Ako u čemu i najmanja sumnja pane na koga muslimana radi krade, ili u »Srpskoj Zori« izađe poznato »zahtije­ vamo«, dotični se msliman zatvori, pa i po nekoliko mjeseci leži u zatvoru sohu tiho udu baš pred samog glumca dvoje poderane, bose i od zime napola smrznute djece. »Bi li nam tko htio udi­ jeliti koji heler? Nemamo čim kupiti hljeba!« progovori dječarac cvokotajući od zime i držeći čvrsto sestrinu ruku. »Ne trebamo za sebe, mi možemo i gla­ dovati, no majka nam umre prošle sed­ mice, a otac —. On je zapeo i zaplakao; no odvažno suspregnuvši suze, koje su mu kapale niz oči. nastavi promuklim glasom: »I otac će ham skoro umrijeti, ako mu ne donesemo hrane; on umire od gladu . Dršćuć, vrteć kapu među ru­ kama, gledao je dječarac redom u sva­ kog očima punim prošnje i boli. I kada vidje sama hladna lica pred sobom, us­ nice mu stanu podrhtavati, a oči mu zasuze. Okrenuvši se ustrašeno pođe sa malom sestricom prema vratima, tješeći je ljupkim riječima, premda se nje­ govo srce grčevito stezalo pri pomisli na milo lice, koje je navorano od brige i upalo od oskudice, tako strpljivo oče­ kivalo njihov povratak. »Hoćete li nam vi udijeliti štogod, gospodine?« upita dječarac pritajenim glasom pružajući ruku prema Lconardu. »Otac nam umi­ re, gospodine, od gladi. — Ah, udijelite nam štogod?« Dječarac se napola okre­ ne i ‘ tane gorko plakati. Glumac uzme poderana dječarca na svoje ruke i po.sadi za na stolac. Tada se okrene i upre * bez ikakva temeljita razloga, dočim se ' pojedinim Srbima-pravoslavnim često ! dokaže i ustanovi krađa ili otimačina, ali ih vlast zatvori 2—3 dana, presluša I i — pusti iz zatvora. I Svaki pojedini Srbin-pravoslavni ob­ oružan je bajunetom, a većina ih jav­ no nosi revolvere, pa ne vidje­ smo nijednom, da bi koga oružnička patrola zapitala, kojim pravom nosi oružje. Muslimanima se pako redovito kuće rove. da pravoslavni mognii lakše izvršavati napadaje na nas. U ovoj pri: stranosti pojedinih oružnika prednjači svima narednik Kohindžija, kojem su muslimani osobito srcu »prirasli«, pa gdjekom i rukopipateljno pokaže svoju ljubav, a u oduzimanju »poznatih« stva­ ri nema inu premca! Dne 9. juna vraćali su sc sa pazara i Mehmcd Curevac : a bratom i rođakom. U Scljanima (1 sat od Rogatice) na glavnoj cesti napali su ih sedmorica Srba-pravoslavnih oboružanih re­ volverima. među njima Dragomir Linić i dvojica Manjčevića, te revol­ verom prosviraše glavu Mehmedu Ćurevcu, koji na mjestu ostade mrtav, a drugovi mu se razbjegoše. Ovi i još mnogi događaji sile nas — kao predstavnici svih muslimana ovog kotara da se obratimo na zemaljsku vladu sa energičnim zahtjevom, da se poduzmu sva dopustiva zakonska sred­ stva za zaštitu života i imetka nas muј slimana. Muslimani su dosad naistrpljivije pod­ nosili sve ove nepravde, nadajući se. j da će tome već jednom biti kraj i da će i ih vlast uzeti u zaštitu. Ako vlast neće energično stati ovo­ me na put i krivce egzemplarno. 1 kazniti, otklanjamo od sebe svaku odgovornost, ako bi muslimani u. sa­ moobrani bili prisiljeni istim načiipm sami sebi zaštitu tražiti. Tražimo što brži energični postupak i zaštitu, dok ne bude prekasno.« U ovoj stvari otposlan je ovaj brј zojav Nj. Kr. Visočanstvu Regentu Aleksandru: »Od dana državnog prevrata naši su­ građani pravoslavni Srbi napadaju nas muslimane, otimaju nam i kradu po­ kretni imetak, javno na putu napadaju pogrdama i tvorno muške i ženske, a ' dosad su izvršena nekolika umorstva, I odnosno pokušana i ubojstva. Sve je to dosad ostalo nekažnjeno. ; i ; : ' I I i I , 1 i Pozvane vlasti neće da energično ovome stanu na put, te da krivce po za­ sluzi egzemplarno kazne, već mirno propuštaju neka/njeno slučaj po slučaj, pa nam je iz dana u dan sve gore, a ovakovi se događaji sve više množe, pošto izvršitelji vide, da im se neće ni­ šta dogoditi, kakvegod zlo muslimani­ ma nanesu. Ove napadaje i ubojstva najviše izvršuju domaći pravoslavni dobro­ voljci u srpskoj vojsci prilikom otsustva kod kuće, koje mjesne komande — i ako ih civilne vlasti -uhapse — pu­ štaju odmah na slobodu valjda u po­ manjkanju vojničkih sudova. Dosad je izvršeno umorstvo na Mchmedbegu Pavici, Hankiji Konaković i Hankiji Ho­ džić. Pokušano je umorstvo na Mchagi Gačaninu, Bcćiru Lunji, Omerbegu Brankoviću i Muliamedagi Kreštalici. Civilni sudovi ustanovil su krivce, ali iz nama nepoznata uzroka nijednom ubojici do danas nije suđeno, nego se slobodno kreću. Jučer 9. juna pola sata od Rogatice na javnoj cesti napalo jc sedam takvih razbojnika, oboružanih noževima i revolverima — medu njima r e d o v Stevo Radović — na Mchmeda i Rašida Carevića. Mehmeda urno riše puš­ kom, noževima, kamenjem i k o 1 j c m, a Rašida teško ozlijediše, te je slab izgled, da će i on ostati na ži­ votu. Muslimani ovog kotara sve dosad najstrpljivije podnosiše ova nasilja, te i ako smo na svima našim mjerodavnim mjestima tražili zaštitu, ne dobismo je. te se je bojati, da ne prevrši mjera, u kome slučaju otklanjamo svaku odgovornost i dužnost nam nalaže kao predstavnicima muslimana ovog kotara, da sve moguće pokušamo, da se uzdrži harmonija među braćom dviju vjera. Stoga apelujemo na Vaše Visočanstvo, da nas svojom moćnom rukom uz­ mete u zaštitu i da uvjerite i nas mu­ slimane, da smo jednaki pred zakonom sa ostalima. To molimo što prije. Ujedno Vam izrazujemo svoju naj­ odaniju podaničku privrženost. U ime muslimana kotara Rogatice: Hasanbeg Šahinpašić. Osmanaga Akšamija. Ragibaga Čapljić, H. Muhamed ef. Škaljić, H. Ahntedbeg Bukvica, Omcrbeg Sijcrčić, Ibrahimaga Zimić, Muhamed ef. Hadžiahmetović, Salihaga Dedajić.« Ovakav isti brzojav otpremljen je na predsjednika ministarstva gosp. Stojana Protića sa molbom, da naloži potč:njenim vlastima, da se mi muslimani što prije uzmemo u zaštitu, dok ne bude prekasno. • Isti razbojnici, koji izvršiše umorstvo na rahmetli Mehmedu Curevcu i brata mu teško ozlijediše, prije nego što su to izvršili, idući kroz mahalu Gračanicu u Rogatici pravili su izgrede i izazivali muslimane, te se ubojica Stevo Radović-Manjčević, koji je priznao čin, svra­ tio u dućan Nurbega Teskeredžića i tu iŠamarao Muju Hurku iz Mađera i Hamida Džananovića iz Cadovine. Mehmedbeg Teskeredžić na to zaviče: »Zar ste ovdje došli, da ljude bijete?«, na što izda glas i on okrene od zapanjenih slu­ pogled u nijemu svjetinu pred sobom. šalaca svoje lice, koje se trzalo od boli. »Prije trideset ljeta«, (iznenada će glu­ Sad se više nijesu u dvorani vidjela ve­ mac, »izgubi moj otac sav svoj imetak sela lica, već u mnogome oku, što se i mi padosmo u skrajnju nevolju i nu­ zagledalo u priliku pokraj peći, zaigrala ždu. Jedva smo kraj s krajem sastav­ suza milosrđa. »Jednoga dana donesu ljali, a najviše nas bolilo, Što nam je mi kući isprebijana i na po mrtva oca«, bilo gledati, kako naša mati i sestra iza nastavi Leonardo, slabim od boli shr­ tolikog bogatstva moraju kukavno živo­ vanim glasom. »Ja dječarac od petnatariti u neugodnu, nečistu najmijenu sta­ nu.« Tu prestane Leonard: lice njegovo i est godina ostao sam sada jedini, da zabilo je bolno, oči suzama zalivene, a । služujem kruh za troje. Radio sam dan i noć. kao što niko u životu radio nije, glas mu podrhtavao od suspregnuta no što će kukavna moja zarada na to­ čuvstva. »Meni je bilo petnaest godina«, like? Dan na dan gledao sam, kako mi nastavi dalje glumac, »dosta da mogu ocijeniti njihovo stradanje i pojmiti, ne majka propada i slabi. Bože moj! pa oće li bijeda i oskudica barem za moju na mi na očigled skapava od gladi, a ja majku biti povodom prerane njene smr­ m'jesam u stanju da Joj pomognem!« Tu Leonard skoči na noge i stane grozni­ ti. Ali, kako su se baš poput junakinja čavim i nestalnim koracima hodati po držale! Da uvjere tobož oca moga i dvorani. »Pakao nije jak snositi muka, mene, da im Život nije patnja, one su se što sam ih podnio tada, nebo nema ra­ podavale varkama, koje bi bile kukav­ dosti da ih nadoknadi. Otac mi i majka ne, da nijesu bile uzvišene, budući pro­ žete nesebičnom ljubavi. Cestoput nas umriješe, gdje bi ih jedna mrvica sa sto­ je majka dočekala na kućnim vratima, la bogataškog koje ovaj ne bi ni opazio, kad smo se vraćali s posla i riječima sigurno od smrti spasila. On sakrije lice punim ljubavi kazivala nam. kako sc je svoje u dlanove i od teška prigušena sastala s nekadašnjim svojim prijatelji­ jecaja drhtalo mu cijelo tijelo. Kad se je cama i kako je kod njih bilo ručala bilo ,po tom opet obratio slušaocima, cijelo večerala. Pripovijedajući nam tu milu njegovo biće bilo je sasvim promijenje­ varku, ona bi se smiješila i ma da Bog no. Stas njegov, kako sc je zgurio uz zna kako dugo nije okusila zalogaja, opeć. prič njao se sićušnim i zgrbljcnim. na bi svoj dio kukavna ručka ili večere odijelo na njemu objesilo se u vilikim silom narivavala nama.« Tu Lconarda naborima, obrazi mu upali i on se le ci- �Број 55 — Broj Ј1РАВДА“ — *u ga njegovi drugovi uzeli među se i izveli iz dućana. Kad izađe iz dućana i pođe desetak koraka zaviće: »Zašto ne bacih bombu među njih, da me znaju ko sam?« Ovo je čuo Lutfibeg Teskeredžić. Zatirn je ubojica Stevo Radović napunio revolver i reče svojoj družini: »Neću ga isprazniti, dok iz njega ne ubijem makar Četvericu Turaka.« Zatim je ispalio jedan hitac u klanicu Ibrahimbega Teskercdžića. Otalcn su svi zajed­ no otišli, te su u Seljanima na glavnoj cesti izvršili umorstvo na Curevcu. Ovo je prevršilo svaku mjeru, te se više neće moći mirno podnositi ova na­ silja. Ako vlasti neće energično stati ovome na kraj, muslimani će biti prisi­ ljeni sami sebe zaštićivati i braniti se. Već je dogorjelo do nokata — trpiti se više ne može. Sarajevo, 10. jula. jelim tijelom tresao kao od groznice. »A sada sestra moja, jedino, što mi je osta­ lo na tđm svijetu, gine, umire od gladi na moje oči!« za vapi on bolno, a oči mu se zakrijese divljm plamenom užasa. »Tražio sam rada svagdje, hodao sam po ulicama i prosio imlostinju u ime Boga, al prosio sam uzalud. Jeste li me čuli, uzalud! Ah. pa ima li milosrđa gdje mi sestra tako strada i gine? Za ljubav Božju, za ljubav svega, što vam je najmilije na svijetu, udijelite mi što­ god!« molio je Leonardo očajnim gla­ som, pružajuć od uzbuđenosti drhtave ruke spram cijelog slušateljstva. Vi ste bogati, vi nećete ni osjetiti te male ne­ znatne svote, a tim ćete spasiti moju prcmilu sestru! Za -ime Božije, ne pu­ stite, da mi pogine od gladi!« Od silne uzrujanosti, sav izvan sebe skoči Leo­ nardo na noge i sa šeširom u ruci zađe među slušatelje. A ovi potreseni do u dno srca stanu se nadmetati, tko će obilnije da naplati davno neosjećano čustvo milosrđa >i Leonardo’vrati se na svoje mjesto sa šeš rom punim puncatim papirnatog novca. »Hvala gospo­ do!« reče on spokojno. Nato se obazre za djecom i na svoje veliko čudo opazi ih gdje stoje uz njega suznih očiju. »Što vam je?« upita on milo. »Nama vas je tako žao, gospodine«, reče mali plačno, » i evo mi vam dajemo ovo za vašu si­ Страна 3, I O prilikama u Sandžaku i Staroj Sr­ I biji nijesmo upućeni, nu osjećamo duž­ 1 nost naglasiti da su škole i tamošnjim muslimanima prijeko potrebne, pa ih tre­ -i ba uzeti u obzir. ! i S ovim u savezu zaplijenjena nam je | i ova stavka u poduvodniku »Pravde« i od 21. juna broj 47., koju prenosimo iz zagrebačkog »Hrvata« od 14. juna: »Prekjučer se obdržavalo ministarsko vijeće, o kojemu se pronose gradom scnzacijonalne vijesti. Veli se, da su za vrijeme vijećanja o nutarnjem položaju u zemlji ministar predsjednik Protić i ministar poljodjelstva б e fk i j a G1 u li i ć napali ministra unu­ tarnjih posala Pribićevića, da je on svojom politikom skrivio nezado­ voljstvo naroda svih triju vjeroispovijesti u Bosni. Pribićević je vrlo uzrujan ostavio mini­ starski savjet i odvezao se automobi­ lom kući. Njegov se ovaj eksodus u po­ litičkim kao i u najširim krugovima vr­ lo živahno komentira.. Gornju vijest svog dopisnika popraćuie uredništvo »Hrvata« ovom pri­ mjedbom: »Uostalom mi poznamo ove Ijutnjave g. Pribićevića, koje bez veli­ ke nužde — ne dovode do konsekvencije«. Pod datumom »Beograd 7, jula« donbsi naš presbiro ovaj izvještaj: » U našoj državi treba da se po­ digne 800 škola i uvede u duž- . no st 10.000 učitelja. Vlada je ' za to odredila kredit od 10 mi1 i j o n a kruna«. Kratka vijest, ali mnogo govori. Vla­ da uviđa zaostalost našega naroda u prosvjetnom pogledu i hoće eto da ga pridiže. Nu pitanje je gdje će se po­ dignuti ove škole i u kojim predjelima naše domovine. O tom nemamo nikak­ va izvještaja pa stoga zahtijevamo: 1) da vlada izda saopćenje o tom, gdje namjerava podizati te nove škole i 2) kako misli doći do učitelja? Što se tiče nas b. h. muslimana valja nam naglasiti, da je austrijski školski sistem išo za tim. da nas što više za­ nemari u prosvjetnom pogledu, pa nam je pri otvaranju škola učinio silnu ne­ pravdu. U tu pogrješku ne smije zapasti narodna vlada i njena je dužnost, da no­ ve škole u rprvom redu podiže u muslimanskim predjelima naše zemlje, kako bi ispravila nepravde svoje pretšasnice i omogućila pravilan razvoj nas muslimana. PRAVDA* vbar jednog čisto modernog učilišta vjer­ liko besplatnih mjesta i to u prvom redu skog i svjetskog tipa u svojoj domovini, onim aspirantima, koji su svršili najma­ morali su muslimani slati svoju djecu u nje I. godište šerijatske sudačke škole Tursku ili u Egipat, da se vjerski obra­ o svom trošku. Besplatna mjesta, koja zuju u modernom smislu. eventualno iza ovakovili aspiranata preOtvorenjem šerijatske gimnazije oostanu podijeliće se onim kandidatima, vom je zlu doskočeno, pa je zavod iz koji steku na prijamnom ispitu za 1. go­ shvatljivih razloga naišao na dobar pri­ dište najbolju ocjenu, a uz to budu siro­ jem i potpuno razumijevanje kod svih mašni. Ostali pitomci, koji možda budu A kod nas? Na 15. o. mj. sazvana je muslimana, koji će odsele moći obra­ primljeni u 1. godište mogu dobiti ovaka u nadbiskupskom dvoru u Zagrebu kon­ zovati svoju djecu u svojoj državi pre­ mjesta istom nakon jedne godine, pošto ferencija svih biskupa kraljevstva SHS. ma savremenim principima obuke u dokažu, da su u nauci dobro napredo­ Na toj će se konferenciji raspravljati vjerskom i svjetskom pravcu i to sve vali dakle početkom 2. godišta. o pitanju uvođenja staroslavenskog bo­ na svom materinjem jeziku i u narod­ Kakvo je osposobljenje potrebno za goslužja, te o načinu kako da se od Pa­ nom duliu. Ova će naobrazba biti pot­ primanje u gornji zavod, to sadržava pe u Rimu isposluje dozvola za uvođenje puna i vjerska i svjetska te će nam da­ § 6. Statuta šerijatske sudačke škole toga bogoslužja. Nadalje će se vijećati vati savremene vjerske zastupnike, a (Glasnik zakona i naredaba od godine o pokretu nižega klera u Hrvatskoj i ne polovične, kako je to dosada bio slu­ 1887., strana 60), pri čem se primjećuje, konačno o konkordatu koji se čaj. Л ni dosadašnje naše srednje škole | da će se oni molitclji, koji su svršili do­ ima sklopiti između nas i Va­ nisu mogle udovoljiti ovakom zahtjevu, nju gimnaziju, pri primanju u prvom re­ tikana. jer one prema svome jednostavnom i du u obzir uzeti. Kod nas se i pomišlja na ovaku potreopćenitom nastavnom planu imaju posve Naročito se upozoruje na to, da će sc bu. a vakufski izbori još se nijesu ni drugu svrhu pred očima, te ne vode na prijamnom ispitu zahtijevati od kan­ raspisali. Ko je odgovoran za ove pro­ puno računa o vjerskoj naobrazbi. Ovu didata znanje iz ovih predmeta: puste? su manjkavost opazili već davno musli­ 1. arapska gramatika i sintaksa; Samo naprijed ! Monopolska uprava mani pa su bili nekako hladni prema o2. arapsko pismo i to: husni hat i imla uhvatila je jedan šleper sa 500.000 litara vakim školama. I to je bio razumljiv i (lijepo pismo i pravopis); petroleja, koji je bez dozvole monopoia donekle opravdan strah njihov s obzi- * 3. (za one kandidate, koji nijesu svr­ prokriomčaren na račun filijale Hrvat­ rom na mentalitet našeg konscrvativšili donju gimnaziju najmanje) iz srpskog ske Štedionice u Zagrebu. Kao vlasnik nog svijeta, koji polaže najveću važnost ili hrvatskog jezika glatko čitanje i ra­ ovoga petroleja javio se je neki Giovani vjerskom odgoju. zumijevanje pročitanog, čisto pismo, Burba, navodno inžinir iz Rumunjske. Zato jc ovaj vjerski i svjetski zavod znanje gramatičkih dodataka 3. i 4. či­ Svi su izgledi, da ovo kriomčarenje po­ iz naravnih uzroka muslimanima vrlo tanke za osnovne škole u Bosni i Her­ stoji u veliko i da se iza ovoga inžisimpatičan te svi s osobitim interesom | cegovini; nira sakriva čitava kumpanija, sa jakim prate sudbinu i razvoj ovog jedva do- j 4. iz računstva: četiri vrste računa­ kapitalom i uplivom. Kriomčar je stav­ čekanog zavoda. Ova je škola sada do- i nja cijelim brojevima i đesetičnim raz­ ljen u pritvor, a o kriomčarenju raspravbila mnogo veću vrijednost i važnost ; lomcima, te usmeno računanje manjih Ijaće monopolski sud. priključenjem i združenjem svih musli- ’ običnih razlomaka. Činovnici financijskog odbora izabrali mana naše Jugoslavije u jednoj državi, ' Molitelji imadu svoje obrazložene mol­ su za predsjednika Jovana Jovanovića, jer škole ovakog tipa nema u cijelom | be nadležnome kotarskome uredu od­ te je jučer prije podne održana sjednica našem kraljevstvu. Sada se tek i osjeća , nosno vladinu povjereniku za zemaljski u ministarstvu finansija, na kojoj su se prava nužda i prijeka potreba ove ško- I glavni grad Sarajevo predati najkasnije riješavala pitanja naše finansijalne poli­ le, jer nam valja djecu posve savreme- | do 31. jula 1919. Pri tome treba osobito tike. te budžetni predlog za godinu 1919. no obrazovati u oba smjera, da budu I paziti, da budu molbi priloženi prilozi; i 1920. dostojni članovi naše mlade države i . kao liječnička svjedodžba, izvadak iz dični sinovi i vrijedni predstavnici jugo- . popisa žiteljstva, svjedodžba o poha­ slavenskih muslimana. Radi ovih razlo- i đanju škole i dobrom vladanju, kod oga bilo bi nužno, da se otvori još i više ‘ nih pak. koji mole besplatno mjesto ta­ škola ovakog oblika za muslimansku kođer i svjedodžba o imućtvenim prili­ Zar samo trideset? djecu, jer je jedna škola u Sarajevu za kama. blizu dva milijuna muslimana vrlo ma­ Izuzeti su od doprinašanja ovih svje­ (Aapel na gg. ministre prosvjete i vjera.) lo pa ne može udovoljiti ni potrebi sa- i dodžaba oni molitelji, koji su već pi­ Ovih je dana raspisan natječaj sa tri­ tomci šerijatske sudačke škole, pa sada mog musi, elementa niti odgovara broj­ deset pitomačkih mjesta u šerijatskoj mole za besplatno mjesto. Oni treba đa čanoj jakosti našoj, a kamo li da bi bila gimnaziji u Sarajevu (15 potpuno bes- I prilože samo posljednu svjedodžbu še­ u stanju podjći muslimane iz današnje platnih i 15 polovično besplatnih) za o- | rijatske sudačke škole i svjedodžbu o zaostalosti. ne učenike muslimane, - koji misle po­ Stoga upozorujemo gg. ministre na imućstvenim prilikama. hađati spomcuti zavod nastupne škol­ Oni kandidati, kojih osposobljenje bu­ ovaj fakat i tražimo da se broj pito- , ske godine. Taj će zavod u škol. godini | de odgovaralo propisnim zahtjevima, mačkih mjesta u šerijatskoj gimnaziji 1919./20. imati dva godišta, jer je u pro- f barem podvostruči i tako dade : biće pozvani za 8. i 9. septembra even­ šloj škol. godini bio istom otvoren. I tualno i za slijedeće dane 1919. god. na prilika muslimanima izvan Bosne i Her­ prošle je godine raspisano samo trideset cegovine, da i oni sudjeluju u ovoj pro- ; prijamni ispit, koji je određen u § 6. spo­ pitomačkih mjesta prema zavodskom svjetnoj blagodati, bez koje su dugo go- ; menutog Statuta. statutu, koji je rađen još za bivše vla­ dina bili i radi toga silno zaostali u ’ de i koji je uzimao u obzir samo na : vjerskoj i svjetskoj naobrazbi. Držimo, muslimane Bosne i Hercego- • da imamo pravo ovo tražiti, jer je ras­ vine, za kojih jc potrebe na opći za- j pisanih trideset mjesta određeno prema htjev ova gimnazija naročitog tipa i o- i statutu samo za Bosnu i Hercegovinu Urednik »Srpske Zore« u 114. broju dobrena. 1 kada je narodna vlada od- | i u tom je smislu i objavljen i natječaj od 9. o. mj. prenosi na uvodnom mah iza državnog prevrata pristala na : od naše zemaljske vlade. Povećati broj mjestu svoj članak »La Serbie—Croaotvorenje šerijatske gimnazije, udovolji- ' pitomačkih mjesta spada u kompeten- ■ tie—Siovenie«, što je bio zaplijenjen u la jc jednoj davno osjećanoj želji bos.- • čiju ministarstva, koje treba da uzme 95. broju njegova lista od 20. maja. Mi herc, muslimana, koji su oduševljeno i u obzir muslimane izvan Bosne te im taj članak prenosimo u cijelosti, uste­ primili ovaj korak naše vlade, videći u ; omogući pohađati šerijatsku gimnaziju žući sc od svakog komentara. Jedino njem naročitu pažnju i susretljivost pre- ; u Sarajevu, đo'k se i za njih ne otvori podvlačimo značajnija mjesta. Članak ma opravdanim potrebama musi, ele­ ovaka škola, jer nije dosta samo jedna 1 glasi: menta, koji jc do sada mnogo zaostao u ; za sve muslimane našeg kraljevstva. »Naša Kraljevina jc dobila »prećutno«, prosvjeti, a naročito je u pravoj islam- | Mi se oslanjamo na uviđavnost pokako veli »Deli Mel« od 6. pr. mj., na skoj prosvjeti bio zapušten. U oskudici , zvanrh faktora i računamo na njihovu Konferenciji Mira svoj zvanični naziv : susretljivost prema vitalnim potrebama , Kraljevina Srbija, Hrvatska — muslimanskog elementa u prosvjetnom rotu sestru. Nije uistinu mnogo no to je Slovenija. sve, što imamo, i mi vam to dragovolj- j pogledu, jer vjerujemo u dobru volju Kako se vidi gg. Klemenso, Lojdno i rado dijelimo, jer držimo da vama ■ našeg ministarstva, koje će svojoj braći Džordž i Vilson. s a potpunim prato više treba, nego nama; uz to mi će- I po krvi dati prosvjetno oružje u želje- i v o ni, uviđeli su nesmisao naziva Kra­ mo možda gdje još što i dobiti, dok do- : nom obliku i dići ih iz prosvjetne tini- I ljevina Srba. Hrvata i Slovenaca. Nene i nesavremenog stanja. Ako naša bra­ sinisao. koji je mogao da se učini samo đemo kući.« 1 dječak utisne naglo dva ća drugih vjera mogu imati po više svo­ u jednoj m a n i t o j atmosferi, koja desetaka u ruku glumčevu, a oko mu jih srednjih učilišta za odgajanje duhov­ je nastala nakon katastrofalnog povla­ zasvijetlilo od zadovoljstva. »Ovo jc mi­ nog podmladka (srpsko-pravosl. bogo­ čenja srpske vojske na jedno grčko losrđe, gospodo«, reče Leonardo oz­ slovije, franjev. gimnazije i sjemeništa), ostrvo. biljno. Zatim okrenuvši se dječaku po­ to mislimo, da se ni muslimanima neće Jer mi u celoj istoriji ne nađosmo, da loži sve novce, što ih je sakupio u nje­ to životno pravo poricati, nego će im se je neka država zvala ovoga ili ono­ gove ručice i reče mu. neka pođe s tim se što bržim udovoljenjem općih pro­ ga naroda. Na primer: carevina Rusija brže bolje k svojem ocu. »Al to je za va­ svjetnih težnja dati ono, što im po pra­ nije se zvala carevina Rusa kao što se šu sirotu*sestru!« branio se dječak ju­ vu pripada.' Tomu se nadamo i to oče­ ni Srbija nije tzvafla kraljevina Srba. nački, ma da su mu se oči požudno za­ kujemo. Zato se uzdamo, đa će mini­ Dakle Kralj Srbije može se zvati Kra­ gledavale u hrpu novaca. »Ja nemam starstvo vjera i prosvjete odmah raspi­ ljem Srbije i Kraljem Srba, a po tome i sestre«, reče glumac smiješeći sc. 1 vi sati natječaj za još barem trideset mje- | Kraljem Srba. Hrvata i Slovenaca. nijeste siromah?« upita dječak. »Nijesta za muslimane izvan Bosne. U nazivu Kraljevina Srba, Hrvata i sam«. Glumac sc digne i došavši vrati­ Slovenaca pojam teritorija i oblika dr­ ma otvori ih i isprati napolje kraljev­ Univerzitet u Ljubljani. Pred Narod- 1 žave zbrkan jc s pojmom troimenog na­ skim darom nadarenu i obradovanu in­ no Predstvaništvo iznešen je projekat | roda. validsku djecu. Ova zbrka je nastala nesumnjivo zbog zakona o promjenama na univerziteti- i ma. Tom će se prilikom predložiti i za- i izgleda na neuspeh stapanja triju r a zkon o osnivanju univerziteta u Ljublja- | 1 i č.i t i h grupa (!) u jedan narod, koji bi nosio jedno ime i to najizrazilije ni. Л u Sarajevu? ... od ova tri imena. Hrvati i Slovenci biše Stipendije za šerlat. gimnaziju. U slu­ smatrali povređeni u svome ponosu, da žbenom listu naše vlade čitamo ovaj budu članovi Srpskog Naroda. Srbi, svenatječaj: sni da je ovo ime podnelo sve žrtve Školska godina 1919./20. počinje na za zajedničku slobodu, smatrali bi ap­ ovdašnjoj šerijatskoj sudačke] školi II. surdom i nepravdom da svoje ime za­ septembra 1919. bace. Za rečenu će se školu pođijeVti neko: i Boja?an koja je nastala kod srpskih Bilješke. Prosvjeta i škola. Oštra disonanca. Muslimani! čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Страна nancijalnog položaja naše dr- | dom teže odgovornosti«. Govoreći o spoljnjoj politici, žavc i pitanje ratne naknade. Na pitanje novinara, što misli dr. Ko- i Nitti je rekao: »U ovaj čas naša najglavnija pitanja nijesu riješena. Jadran­ rošec o ideji balkanskog saveza odgo­ sko pitanje nije se još uputilo riješenju, vorio je ovaj: Nema nikakove sumnje, koje odgovara našim pravednim narod­ da ćemo u svojstvu najveće bal­ nim aspiracijama. Iza toga Nitti spomi­ kanske države tražiti i naći save­ nje izjavu, koju je Tittoni dao u senatu, ze sa drugim državama. Cilj će ovim savezima biti, da u koncentraciji velikih I pa onda veli: »Naši su delegati u Parisu sila, zauzmemo odgovarajuće mjesto. Na | opet prihvatili pregovore, ali u te­ žim prilikama; oni su uvjereni u pitanje, koje su to države, koje dolaze u račun saveza, odgovorio je dr Korošec, , pravednost naše stvari, koju će oni čvr­ da je vjerojatan i poželjan savez sa Ce- 1 sto, a mi uporno braniti. Mi idemo za­ h o s 1 o v a č k o m i Grčkom. Naša i tim, da naša spoljnja politika bude doista država bi imala veliku blagodat od te- ' politika naroda, i da jednom za uvijek ritorijalnog graničnog dodira sa Ceho- : učinimo kraj onoj epohi tajna i konven­ slovačkom. Onda bismo potpuno odsje- I cionalnih formula, gdje su narodi, bez svoga znanja, bili obvezivani na saveze kli jednu od druge Njemačku Austriju i i na ratove«. Madžarsku i osujetili bismo vezu Berlin, Nemiri u Italiji. Talijanski listovi do­ Beč. Budimpešta. Valja znati, da savez- j Hici nikada nc će biti u stanju trajno I nose dalnje vijesti o izgredima radi sku­ poće Životnih namirnica. I u samom Tr­ spriječiti pridruženje Austrije Njemač­ stu došlo jc do velikih demonstracija, koj. jer do toga će ranije ili docnije doći. pa je prizvana vojska morala upotrije­ Sto se tiče naše politike prema Italiji, biti oružje, kojom je prilikom ubijena ne­ da odobravaju sadašnjoj vladi svi Jugo­ ka osamnaestgodišnja djevojka. Jedan slaveni kao jedan čovjek. Naš je unutar­ časnik bersaljera formalno je zaklan od nji položaj odličan. Naš je narod vrije­ dan i sposoban, pa se brzo prilagodi i . svjetine, a jedan vojnik, koji mu je htio lahko usvoji koji bilo novi elemenat ma- | priskočiti u pomoć, teško je ranjen. Iz Turina dolaze vijesti, da je svjetina ra­ ferijalnog napredka«. Otpuštanje vojnika. Ministar vojni br- i zorila sve one trgovine, koje nisu htjele nrodavati robu po maksimalnoj cijeni. zojavno je naredio svim komandama, da odmah otpuste sve obvezanike starije od I U Brešiji je također došlo do bune, a 38 "odina, bez obzira u kojem su pozivu : kad su izašli karabinijeri, da nanrave i gdje se nalaze u službi, tc da strogo * red, svjetina je stala na njih bacati ka­ vode račun o tom. da se nc prave zlo- ! menje. Tom prilikom je bilo 15 ranjenih i sva sila uapšenih. Po čitavoj se Italiji upotrebe i lična neraspoloženja prilikom izgredi dalje šire. Vlada je izdala svim puštanja lobvezanika. Dijelovi vojnika prefektima strogi nalog, da odmah uve­ drugog poziva počeće se demobilizovati du po svim mjestima maksimalne cije­ o Petrov-danu. Ova bi demobilizacija ne i da najstrožije pobijaju zakutnu tr­ bila odavno izvršena, ali nije bilo potre­ govinu i sakrivnje životnih namirnica. bne zamjene. Zamjena će se uzeti od re­ Ujedno je izdan poziv na stanovništvo, gruta i onih vojnika, koji su bili u rop­ da bude mirno i da se kloni onih ele­ stvu i koji se nisu evakiiisali na Krf, a menata, koji nastoje da momentano teš­ nalaze se sada na određenom otsustvu. ko stanje izrabe u svoju korist. Kako Talijani poštuju ugovor? Dne 5. ovoga mjeseca u 2 sata popodne prešao je jedan talijanski automobil demarkacionu lijinu 5 km. kod Graba. Naš po- i ručnik Svetozar Petrović s. jednim voj­ Mjesni odbor »U. z. p.« u Sarajevu nikom spriječio mu je put. L automobilu prenio je svoj rad iz šaraj, kiraethane su bili 1 general, 5 oficira i 2 podoficira u svojć prostorije u Tubcgovici ul. br. sa šoferom. Naš časnik nakon pretrage i. ii. kat. tc moli sve one, koji još ne pustio ga je natrag. Eto tako Talijani pristupiše udruženju, da se što prije jave. poštuju međunarodni ugovor. Upis se obavlja svakim danom od 3 Događaji na Rijeci. U utorak se je de­ sio ponovno napadaj sa strane Talijana I do 5 sati poslije podne u društvenim prostorijama. na francusku posadu. Francuska posada Đačka dobrotvorna zabava. Đaci sa­ poslala je izvještaj prilikom događaja iz rajevskih srednjih škola prirediće poposljednjih dana vladi u Pariš. Francus­ četkom,slijedeće školske god. zajednič­ ka posada dobila je nalog, da bude sva ku zabavu u korist siromašnih đaka (i pod oružjem. za druge dobrotvorne svrhe), koji su se Nhdjcva Izjava u parlamentu. Ministar lanjske godine napatili, jer im se za prpredsjednik Nitti držao je ispred vlade govor u parlamentu, te je u isto doba ! vu pomoć nije nigdje pri ruci bilo. Đaci su počeli pripreme sakupljanjem razvio vladin program. Evo glavnijih tačaka: »Sami događaji nameću nam pro­ , novaca i drugih potreba oko zabave, pa gram, koji se dade svesti u četiri tačke: ' sakuplfaće preporučujemo pažnji prijadovršiti pregovore o miru, braneći s is­ | telja naše omladine. Sila ođ narednika. Pišu nam iz Brčkrenim uvjerenjem program narodnih akog: Na tužbu žandarskog narednika spiracija, Što žurnije ubrzati Lcvnaića bila su četvorica uglednih brepre laz iz ratnog u mirno s t azopoljskih muslimana brzojavno pozvani n j e. olakšati narodu ishranu i brzo pri­ mjesnom komandantu u Bjelinu kap. praviti ekonomske i finansjske mjere, Mađareviću, tc su 26. marta o. g. bili koje zahtijeva novi položaj. Da se taj k njemu stražarno dopremljeni. Kape­ program privede u djelo, treba prije sve­ tan im je pročitao tužbu nar. Levnafća, ga održati javni miri red; a to gdje ih optužuje radi širenja republike, je vlada gotova da uradi bez ikakove boljševizma i organiziranja muslimanske slabosti. Iza toga je Nitti uputio pozd; v vojsci, pa je tom prilikom istaknuo. Ja ; mase'— za napadaj na Srbe pravoslav­ ne. Poslije kratkog i vrlo površnog is­ je Italija prinijela mnogo žrtava i da j. pita i ne htijući njihovih svjedoka ispisrazmjerno prema broju svoga stanov­ ništva, pozvala pod oružje više vojnika । tivati dao ih je pomenuti kapetan pri­ tvoriti i bez daljnjeg ispitivanja sa 25 no druga koja država. »Iz rata smo batina svakoga kazniti. Poslije šestdneizašli kao pobjednici protiv moćnijeg ne­ prijatelja, pa ćemo stoga preturiti i teš­ ' vnoga-jztražnog zatvora bili su određeI ni na više nadleštvo u Požegu, pukovkoće mira«. Madžari za našeg Regenta? Mađarski I nijskom sudu. Na intervenciju nekih ugdopisni ured javlja: Kako »Veres Uj- i - Govoreći o finansijskom pitanju Nitti szag« saopćuje izjavio je predsjednik se- ' je rekao: »Naš dug prema inostranstvu ; leđnih građana bili su iz vojnog zatvora pušteni i predani kot. uredu u Brčkom, iznosi 20 milijardi, a čitav naš dug iz­ gedinske protivvlade grof Julijo Karoli, nosi 58 milijardi. Cirkulacija novca če­ i Istragom se dokazala njihova nevinost, da je Mađarska preslaba, da bi se sama mogla obnoviti. Radi toga namjerava ! tiri je puta manja no prije rata. Sad je ; premda je narednik Levnaić poslao dva počela izbijati na površinu nova forma i svjedoka. Peru Mitrovića i Akiba Rašivlada što prije prenijeti sjedište u Bu­ dovića, pa kad nisu svjedočili ”kako je u protekcionizma, naime protekcio­ dimpeštu i ponuditi krunu stranom vla­ nizam država, koje proizvo­ i prijavi, bili su i oni pritvoreni i svaki daru i to po svoj prilici regentu Alek­ de sirovine. Stoga Italija mora na­ ; sa 70 batina kažnjeni. sandru. (Daleko vam nasilnička mongol­ Na protestni brzojav muslimana gra­ peti sve sile, da njezin rad bude do kraj­ ska kuća, gospodo madžarska! Op. urJ. da 1 okolice Brčkog radi šikanacije nad nosti disciplinovan. Naše jc stanovništvo Intervju s ministrom Korošcem. Za­ brezopoljskim muslimanima provedena brojem veliko i jako štedljivo, pa može grebački »Jutarnji List« donosi ovaj br­ da opet dođe do bogatstva, ali zato tre­ • jc istraga, ali Još i danas narednik Lev­ zojav iz Amsterdama: Dopisnik »Te­ naić nije kažnjen, nego — šta više — ba da manje troši. Sto više treba legrafa« u Beogradu imao je razgovor premještajem u Bjelinu nagrađen. De­ da radimo, to intenzivnije treba da tra­ sa ministrom dr. Korošcem u kojem mu nuncirani su predali tužbu drž. odvjet. žimo nove forme, koje će nas staviti u )e ovaj medu ostalim izjavio: Nisu u Tuzli, pa i drž. odvjetnik proti Levpoložaj, da možemo lakše i jeftinije na ­ t a č n i glasovi o ministarskoj krizi. Na­ naića nije još ništa poduzeo. Upozorubavljati naše potrebe u inostranstvu. 0ša vlada ima karakter koalicionog mi­ jemo nadležne faktore na nekorektno ni, koji su se obogatili u ratu, treba nistarstva. Narod je stekao uvjerenje o provađanje istrage protiv Lernaiću i za­ da prinosu državi naročite potrebi da potpomaže vladu, u kojoj su tezanje tužbe protiv istome od strane ž r t v c«. Nitti je zatim spomenuo, da zastupane sve stranke. Iznenadno puto­ drž. odvjetnika, te tražimo da se već država troši 2 i po milijarde, kako bi vanje Četiri mojih kolega u Pariz nema jednoć kazni onaj, koji jc prave ljude hljebu održala nisku cijenu, pa onda ve­ ništa zajedničkoga sa tobožnjom kri­ progonio. li: »Parlamenat neka nosi skupa sa vla­ zom. Cilj jc putovanju, uređenje f i- će hteti nazvati delovima Srpskog Na­ roda, bila je opravdana. U toliko pre, . što su računali sa političkim nasleđcm I jednih i drugih. Odnosno teritorijalnih naziva, da se I zajednički teritorij nazove imenom o- | nog teritorija, koji se borio za slobodu os- i talili delova. držimo, da je bilo preterano. Predratna Srbijaje zaslužila ' da njen c granice obuhvate i one te- i ritorije Srba, Hrvata i Slovenaca, koji­ ma je ona d o n e 1 a oslobođenje. I lime nc bi bio povređen ponos ni jed- I nih ni drugih ni trećih, ako se srna- ; tramo delom onog naroda, ko- i ji se borio za naše oslobođe­ nje. Zar se u jednoj velikoj Srbiji ne bi mogla sačuvati individualnost i Srba i Hrvata i Slovenaca? Kao što u jednom gradu mogu da očuvaju ime i svoju in­ dividualnost hiljadama porodica, tako bi mogli i u jednoj Srbiji, da očuvaju svoju individualnost i Srbi i Hrvati i Slovenci. Zar bi se imena Srbin. Hrvat i Slove­ nac uništila, kad bi se imenom zajednič­ kog teritorija nazivali Srbijancima? Na žalost od strane Hrvata nema sklonosti ni za ovako rešenje. Oni su tako daleko išli, da Srbija mora izmeniti a svoje ime i svoju pobedonosnu zastavu i svoj p o b e dnički grb. Srpski političari ne raču­ najući na otpor Srpskog Naroda u Sr­ biji i naročito izvan nje. pristali su čak i na tu izmenu, koja je izazvala ne­ zadovoljstvo kako u Srbiji tako i u svima krajevima gde Srbi žive. Gospoda na Krfu zaboravili su da nije lako bilo utopiti Srbiju, koja nosi ime onog naroda, koji je većim delom ž i v e o zarobljen i iz­ van nje. Oni su smetnuli s uma da [ izvan italijanskog Pijemonta nije bilo ; Pijemonteza, i izvan njemačke Prusije nije bilo Prusa. Njihova analogija nije | se bazirala na istinitoj i naučno utvr- I denoj činjenici. Dolazilo se i na tu misao, da se sva i tri imena Srbin, Hrvat i Slovenac utope u imenu Jugoslaven (analogno Sjeveroslaven, Jugolatin i t d. što bi bilo unikum u istoriji nacionalnih država), a | Srbija, Hrvatska i Slovenija u ime Ju- I goslavija. Hrvati i Slovenci, koji nisu podneli ni h i 1 j a d i t i d e o napora i žrta­ va za zajedničko oslobođenje, lako bi pristali na ovako rešenje. Srbi i Srbija, koji su za ovo ime i za zajedničko os­ lobođenje podneli kolosalne napore i žrt­ ve, sasvim je prirodno, da bi ovako re­ šenje za njih značilo atentat na zdrav I razum i na zakone morala i pravednosti, i Sve ovo što navedosmo imali su u 1 vidu predstavnici Antante na Kongresu ; * Mira. I došli su do toga uvjerenja, da je za s a d a najbolje rešenje ovog Gvor- i dijskog čvora čuvanje i n d i v i d u a 1- ’ nos ti i jednih i drugih, kako u i nominalnom, tako i u teritorijalnom po- | gledu. Oni su dali našoj zajedničkoj do- ; movini pod žezlom Njegova Veličanstva i Kralja Petra I., tri kantona: Srbiju, ' Hrvatsku. Sloveniju. Ideja o d 1 ič n a, i mi smo dužni, kad drukčije nije moglo biti, da je ostva- < rimo na taj način, kako bi što izra­ zi t i j e i pravednije odgovarala svojoj suštini 8roj 55 Број ,PRAVDA" — „ПРАВДА" Domaće vijesti. Prodaje se jedna lijepa kuća u gradu na lijepu mjestu sa dobrim pogledom. - - Upi­ tati Pehlivanuša ul. br. 16. Advokat dr. Dragutin Filipović otvorio je u TRAVNIKU na 1. jula o. g. svoju advokatsku kancelariju. 108. з—З. Prodaje se dobro iduća brijačha radnja u Brankovoj ulici radi odlaska iz Sarajeva. Pobliže upitati kod SULEJMANA HADŽIĆA, bakala u istoj ulici broj 11. 111 3—? Oglas. pčelarske h ošnice stojeće i amerikanke od dobrog i su­ hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko Željeznička sta­ nica Visoko. Narudžbe izvršujem brzo i uredno 112 2-5 Rezaković Ahmed, Fojnica k/K- g Prva muslimanska radnja V' gaj za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Solidan posao. Cijeno umjerene. I lusuf Hadžić, SarajEVO, Kundurdžiluk ulica br. 35. Ж 4S, 12 11 Pomodno galanterijska radnja Henda i Saračević Sarajevo Aleksandrova ul. Halid dvor. Preuzeli smo radnju H.Mandel,te smo je snab­ djeti sa svim potrebama za gos­ podu časnike, željezničare i voj­ nike. Ujedno ćemo voditi sve pomodne stvari za gospodu, kao i damsku modu. Pregled. VlaMftk: C^ntrahti Odbor »J. M. 0.« Otvorenje pomodne cipelarskeradnje Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam ponovno otvorio moju radnju, te se preporučujem svima za solidnu izradu svi­ ju vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene.----------------- Ševkić Salih, Sarajevo Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, preko puta »Muslimanskog Klnba«. 113 1-5 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/dc1cd6c3baff6cd7f72a3ffbe790cd60.pdf c7844fec924ce9ebbd08003721f115f3 PDF Text Text z'?л W!S SB№ ш№& ^■L КШ ОШ JHL iPv- Ж O Ж Izlazi subotom, utorkom ’ četvrtkom. Ш ШЖ IH Hi Ж^Ж аШ1 W w Жа Ј^Вх1шдииВ^ O^sS« ШЖ Ureduje PSđaMoni 01^:?. Pretplata godišnje 40 kraва, na pola godine 20 kruna. Uredništvo i uprava ЈЗМк* nalazi se u Carevoj uHck ww„ Telefon br. 124. Ćckov .? račun pošt štedionice 1И ) ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 15. jula 1919. (17. ševvala 1337.) Broj 56. Naši muhadžiri — pastorčad. i Rat je napravio velike praznine u na­ šem narodu, jer se je jedan dio našeg naroda borio na jednoj strani proti sile nadmoćnog neprijatelja, a drugi je dio upotrijebio neprijatelj kao sredstvo za I obranu i napadaj. Tako je srčika naše­ ga naroda dvostruko stradala. Osim to­ ga je naš narod bio izložen velikim pro­ gonima, a i ratu, jer je preko njegovih domova harala oluja i razarala nepri­ jateljska ruka sve, što je mogla razoriti. Povrh nenadoknadivih materijalnih žrta­ va naš je narod silno izginuo pa će se to teško i kroz decenije nadoknaditi. Za to svaki naš čovjek, svaki pojedinac, pa . gdje bio da bio — nije na odmet i s njim ; treba računati. A tog našeg svijeta ima svagdje. Nekad za vrijeme prijašnjih deset-dva deset godina, selio je naš narod iz juž- • nih krajeva i iz Primorja u svijet. 'Гако je iz Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore odselilo mnogo svijeta u Ameriku radi nestašice rada kod kuće. A iz Bo"ne i Hercegovine radi nesnosnih poli- i tičkih prilika i izvjesne agitacije selili su muslimani м Tursku. Tako se nalazi mnogo našeg svijeta raseljena po svi­ jetu, koji bi se rado vratio u domovinu, j ako bi im se pružila pomoć i dao iz­ gled, da će moći živiti na svome. A na- ■ ma je svaki taj pojedinac, .i zdrav čov- ; jek danas vrlo potreban. To ne treba I dokazivati. Mnogi su se iz Amerike povratili sa , jugoslavenskim divizijama, a također je i povedena akcija, da se repatriraju i na- ■ ši muhadžiri iz Turske. Tako je u Ca- | rigradu početkom ove godine jugosla- ! venski odbor s jednom američkom misi- I jom i uz pomoć naše centralne vlade : počeo ovo djelo. Plemenita i rodolju- I biva stvar u istinu! U Tursku je ise- • lilo preko 100.000 nufusa iz Bosne i Hercegovine, ali nažalost od toga je broja preko polovica stradalo u nezdra­ vim anadolsldm predjelima gdje su bili smješteni bez ikakva roda i obzira na njihove potrebe. Mnogi su se odazvali toj misili i pristali da se vrate u domo­ vinu i da svoj rad posvete onoj grudi zemlje na kojoj su rođeni. I prvi su došli. Dopraćeni su do granice Bosne i tu prepušteni — bez ikakvih sredstava sami sebi. Bez domo­ va, bez zemlje, bez ikoga obijaju sada tuđe pragove i — radi toga nehaja mno­ gi traže ponovo proputnice, da se vraic natrag, jer se ovdje ne znaju snaći. Ćudi nas, da ih je u takom stanju osta­ vio odbor, koji je rukovodio tu akciju. Kako neki pripovijedaju obećano im je ii Carigradu, da će im se dati zemlja prilikom provadanja agrarne reforme i ujedno dati zajmovi za izgradnju gospo­ darstva. ali su sva ta lijepa obećanja propala baš na granici domovine. Ne znamo ko je ovu stvar vodio, ali zna­ mo, da se ovi ljudi ne smiju pustiti da se ponovo vrate i odgovore i one dru­ ge, koji bi se htjeli povratiti. Za to u prvom redu treba vodstvo naše orga­ nizacije, da ispita kako ova stvar stoji i da nade načina i uz pomoć države I organizira povratak svih iseljenika, i Zemlja im se mora dati, jer o ni i m a j u najviše prava na nju, kada se od nas oduzimlje. Oni su naša bra­ ća i po vjeri i po krvi pa ne smijemo dopustiti da se i jednom krivo učini. To traži pravda, domovina a i pravo shvaćeni interes države u ovom času. Muslimani! Čitajte i ši- I rite „Pravdu“. ft Sarajevo, 14. jula, Na našu primjedbu u 51. broju glede zajedničkog osnivanja »Udruženja sadioca duhana« odgovorila je mostarska »Nrodna Sloboda« ovom porukom: »Sarajevska »Pravda« prenosi naš članak od 25. lipnja o udruženju sadioca duhana te pozdravljajući ovu važnu ak­ ciju »Hrv. pučke stranke« želi, da stu­ pimo u provedenju ove akcije, i sa her­ cegovačkim Muslimanima i Srbima pra­ voslavnim, koji duhan sade. Mi smo istoga mišljenja kao i »Pravda« te pošto i mi smatramo ovu akciju staleškom stvari, nakanili smo biH već prije stupiti u dodir i suradnju sa vodstvima svih stranaka u koliko pokažu volje za ovu stvar. To ćemo i učiniti. Ujedno, molimo sve Muslimane i Srbe prijatelje ove akcije, koji su volj­ ni življe poraditi, da se ovo koristno udruženje proizvede, da se obrate na naše uredništvo odnosno na naše stranačko vodstvo, da se upoznamo i zdogovorimo o svemu što je potrebno«. Svraćamo ponovo pažnju nqšim odborima u Hercegovini na važnost ove akcije i molimo ih da uzmu u pretres našu poruku u 51. broju »Pravde« i da nam o ovoj stvari čim prije stave svoje predloge. Stvar n:je za odlaganje. Salto mortale. Stara je riječ: »koga hoće Bog da kazni, najprije mu oduzme p a m e t«. Taj se proces sada zbiva i sa deniokratsk'im vođama u našoj domovini. Te umišljene veličine svojom lukavošću iskoristiše opću zbrku i paniku prilikom državnog prevrata, popeše se na narodnu grbaču d pograbiše sva masnija mjesta. Danas, kad im je počelo goniti tlo pod nogama i kada je narod počeo uviđati da se cio njihov »patrioti­ zam« sastoji u punjenju svo­ jih džepova, laćaju se i najogavnijih sredstava, ne bi li kako svoje pro­ tivnike utukli i uzdržali se na svojim masnim položajima. Demokratske perjanice i sva njihova štampa zbilja su izgubili i najprimitiv­ nije pojmove uljudnosti i uglađenosti, dočim o toleranciji i pravdoljubivosti kod njih nema ni govora. Oni su se sa­ da toliko otkrili, da i najnaivniji posmatrač jasno vidi, da su oni svi nadojeni boljševizmom najjačeg kalibra, samo što taj boljševizam hoće da izvode pod imenom demokratizma, čime kaljaju sam značaj te riječi. Da ovu tvrdnju potkrijepimo navešćemo dva drastična primjera, koji sasma jasno govore o tim boljševističkim težnjama naših nazovi-demokrata, koje neće ni oni sami moći niti pobiti niti njihov pravi značaj omalovažiti. Prvi primjer: Glavni organ ovdašnjih demokrata i poluslužbeno glasilo Šoline vlade »Glas Naroda« donosi u svom 53. broju od 5. o. mj. odulji članak pod naslovom »Radi kali i agrar«. U tom članku napada pisac na pristaše radikalne stranke podmećući im, da oni, šurujući sa zemljoposjednicima ne smiju da iziđu sa pravom svojom bojom i da se jasno izjave, kakvo sta­ novište zauzima radikalna stranka u predstojećem riješenju agrarnog proble­ ma. Govoreći o skorašnjoj Poljakovoj agrarnoj nazovi anketi (pravije rekuć kortcšacionoj skupštini, koju su »de­ mokrate« sazvalo na državni trošak), te o demonstrativnom istupu zemljoposjedničkih delegata, veli doslovce ovako: »Do sada su na ankete vladine dolazili samo interesenti, ako su bili veliki posedmcl. fahrlkantl, novčari, ali proste seljake zvati — bilo je ipak, i za jednog i demokratu previše! Radikalski prvak | ’ iz Dervente Kostić, Dr. Petraki s osta- ' ! lim radikalskim begovima istorljsklti imena bosanskih, uvređcnl nad takovim postupkom, što seljaci nisu bili pozvani , samo kao paradna stoka, već da se ' doista i saslušaju, načiniše kao on'h šest Švaba svečani egzodus uz buran plje­ sak 1 smeh seljaka. Feudalne mumije bile su uvređene u svom ponosu istorijsklm razvitkom svežeg demokratizma. i Diraj im slobodno u koje god ( hoće§ svetinje, to ih ne će to­ i liko uvrediti, kao kad im d 1 rj n e š u najvišu njihovu sveti­ ; nji u privatno vlasništvo«. । Prosta je izmišljotina da' su zemljo( posjednički delegati napravili »eksodus« i što bi seljaci bili pozvani da se saslu­ šaju kao interesenti, nego su delegati I Udruženja zemljoposjednika, kao i 1 dvojica zemljoposjednika, koji su ' bili od vlade pozvati napravili 1 exodus radi toga, što su kod sastanka jasno uvidjeli, da to nije nikakva anketa i u pravom smislu riječi, nego da je to ■ na državni trošak sazvata k o r t e ša­ । ci o n a skupština demokrata, za koju su ; seljaci u klubu demokrata pripravljeni ! i podijeljene im uloge, kako će koji što prostije i bezobraznije napasti i vrije­ đati prisutne zemljoposjednike. Narav­ na jc stvar da ljudima, koji imaju u i sebi ljudskog ponosa nije bilo, a ni mo­ glo biti mjesta medu nahuškanom sku- ! p:;,om i za to su napravili exodus i i i otišli iz prostorija. Uostalom nije nam namjera da ovdje opravdamo taj exodus zemljoposjedni­ , ka, jer će to odobriti svak, ko nije za­ , dojen boljševističkim doktrinama, nego ; hoćemo da ustanovimo da je pisac član­ | ka u »GI. N.« i ovdje napravio jedan , užasan »salte mortale« i da je i nehotice i otkrio svoju boljševističku dušu. Naime pisac za radikale između ostalog veli: »Diraj im slobodno u koje god hošeć svetinje, to ih neće toliko uvrediti, kao kad im dimeš u najvišu njihovu svetinju u privatno vlasništvo«. Iz ove jadne rečenice se jasno razabire dvoje i to: da demokratski glavni organ jasno priznaje da je zemljiš­ ni posjed zemljoposjednika privatno vlasništvo, da je dakle privatnopravne ' a ne javnopravne naravi. Vrlo dobro! Mi to akceptiramo. Drugo jc pak što ' se iz gornje rečenice jasno razabire, । da naše demokrate u borbi sa svojim protivnicima ne priznaju v r i j e d n o: sti privatnog vlasništva, do- j kumentiraju svoj boljševizam. Dobro je da su bar izišli sa pravom 1 bojom, da ih potpuno poznamo. i Drugi primjer: Ovih dana se u Brč­ . kom obdržavala skupština pristaša Hr­ ' vatske Pučke Stranke, na koju su po­ 1 zvani i došli demokrati u Brč­ kom, ne bi li omeli tu hrvatsku skup­ I štinu i sakupljene seljake pre- ' j dobili za svoje ideje. Tu je bilo više go- I | vonancija sa obadviju strana, ali rekord I ' je odnio hrčanski demokrata dr. Kolbe, , | koji u svom govoru protiv katoličkih i i sveštenika reče između ostaloga i ovo: : »... s v e š t c n i c i su protiv naro­ i da jer zabranjuju pljačkati..« Eto kud | : će bolji i jasniji dokaz pravog karakte- : ra naših nazovi »demokrata«. Ove rije- i či nije izvalio kakav pijani vagabund, I pa da bi mu se mogle pripisati niskom nivou njegove naobrazbe i pokvareno- I sti — duše. Te je riječi izgovorio jedan I akademski naobraženi Čovjek, jedan do­ ktor p^ava, jedan odvjetnik, a još už to prvak demokrata u Brčkom. Usljed to­ ga treba dobro shvatiti zamašaj tih ri­ ječi i prema njima se ravnati, jer je dr. Kolbe, izgovorivši gornje lustoričke ri­ ječi, govorio ono i onako kako svi. nje­ govi politički drugove misle. Godina I. Bilješke. Konfesionalnost naših sugrađana iz­ bila jc i prigodom sastava proglasa na sarajevsko građanstvo prilikom prosla­ ve kraljeva rođendana. U proglasu se mole »N e b e s a«, da mu budu blaga i sklona; kralj je patio s narodom, no­ sio Križ njegov i uzašao na Kalva­ riju narodnu«, a građanstvo se poziva »žrtvujmo s m i r n u i tamjan naših misli na oltar«. Malo čudnovato od jednog liberalnog sastavljača, pa iako je sve pisano u prenešenom smislu, ipak jc bilo mnogo zgodnije i mnogo oportun'je, da se u interkonfesionalnim proglasima izbjegava ovakim znacima konfesionalizma. Mi se stoga ograđujemo od ovakog sastavljanja proglasa i nadamo se, da će se u buduće voditi više računa o tom, da u građanski proglas ne ulazi ni tam­ jan, a kamo li križ i Kalvarija. Trgovina markama. Čujemo iz či­ novničkih krugova, da je predsjednik vlade A. Šola rezervisao 5.000 serija sa prebiljegovanim markama Franje Josi­ pa, koje su prežigovanc sa crvenom če­ tvorinom na glavi slike Franje Josipa i oznakom države SHS. Daljnjih 15.000 serija koje stoje na raspolaganje, odre­ dio je da se rezervišu za neke ličnosti u Beogradu. Kako čujemo ove su sc marke tiebale podijeliti onima, koji su bili u vojsci, a sada,£će dobiti mjesto marki džonove za?!1*. рпгГл >-avo^mo koliko je istine u ovoj aferi s markama, pa tražimo od vlade, da ovo oprovrgne činjenicama. Za sad ovoliko. Nagrada »mučenici«. Priča nam jedan prijatelj, da je supruga pok. Petra Kočića avanzirala na — milionerku. Sa brodskom firmom Kostić pregovarala je o prodaji dobivenih izvoznica. Nc mogoše se pogoditi, jer je ona tražila milion i 700 hiljada, a nuđeno joj milion i 200 hiljada. Mi prosto ne možemo da vjerujemo u ove bajoslovne cifre, pa pitamo vladu: 1. je li istina, da je jednoj Kočićki data ovolika izvoznica i 2. ako jest, kako sc opravdava ovo­ liki luksus i ovako rasipanje narodnog imetka? Iskrivljivanje činjenica. U 84. broju »Srpske Riječi« od 9. o. mj. donešena je vijest o predstavci težaka sarajev­ skog kotara, koju je posebna deputacija podnijela predsjedniku vlada gosp. A. Soli. Da se uzmogne opljačkati što više tuđeg hnetka u prestavci se ističu »na­ silja« zemljovlasnika, a kao primjer, na­ vodi se nasilje Mehage Mašića u Koševi. To je medinim jedna obična podvala, jer Mehaga Mašić nije nikada imao u Koševi svoga posjeda, a od g. 1878. ni­ je nikada nosio oružja, jer njie imao na to ovlaštenja. Osim toga Mehaga Mašić počam od 22. februara o. g. nije izišao iz svoje kuće, jer je bio bolestan (svje­ doci dr. Goldfarb i još dva liječnika), a na prvoga maja o. g. je preminuo i pre­ selio se na drugi svijet, te prema tome nije mogao u ovoj godini nikakva na­ silja počiniti. Odavle se vidi da je pri­ mjer »nasilja«, što je naveden u spome­ nutoj predstavci posve netačan i neisti­ nit Žalosno je da su »zatočnici pravde i pravice« spali na ovako izvrtanje či­ njenica i mi taj nasrtaj na mrtva čo­ vjeka i ovim putem najodlučnije odbi­ jamo. �.PRAVDA" — „ПРАВДА" Strana 2 Страка Prosvjeta i škola. Kako je kod nas vršena cenzura? ni. Kako se je postupalo sa našim listom čak i u kritikovanju prosvjetne politike naše vlade vidi se najbolje po donjem članku, što ga napisasmo za 18. broj »Pravde«. Propušten nam je samo prvi odsjek članka, a od drugog odsjeka, koji počinje riječima »Ali ovo doba narodne slobode« članak je u cijelosti zaplije­ njen. Štampajući ga ponovno svraća­ mo na njeg osobitu pažnju studenata, što se — ne znajući naših prili­ ka— odlučiše na izjavu u zagrebač­ kim novinama. Članak glasi: Naše prosvjetno odjeljenje. Za crno-žutog režima davila je naš na­ mučeni narod korupcija i protekcija u svim granama javnog života. Svuda su trpani tud inči, a mađarski i švapski grofići pojagmiše sva bolja i masnija mje­ sta. Domaćh sinova bilo je vrlo malo, a u nekim odjelima nije ih uopće bilo, jer su bili nepouzdani. Istina, malo je bolje nastalo vrijeme za bosanskog sabora, kada je određeno da se moraju i doma­ ći sinovi namiještati u službe i to pre­ ma sposobnosti i po jakosti svake vje­ roispovijesti. Tako su namjestavani u prvom redu najbrojnije Srbi pravoslav­ ni, a onda Hrvati, jer je bilo malo mu­ slimana kvalifikovanih, a što ih je i bilo, nije im moglo zapasti mjesto za pozna­ tog srbofilskog kursa bos. vlade. Tako je i onda još bio postavljen dovoljan broj namještenika Srba pravoslavnih. . Ali u ovo doba narodne »slobode« i »demokracije« tek se vidi, kako su n eх a s i t n a naša braća pravoslavne vje­ re. Oni grabe za se sva masna i važna mjesta, a druge vjeroispovijesti napro­ sto gaze i bacaju, gdje im se samo pro­ htije. Nema tu pravde ni obzira, nema tu jednakosti ni sposobnosti, već se samo turaju pripadnici privilcgovane »demokratske« partije i tako provodi prava hegemonija izvjesne vje­ re. Na ovaj način u nas danas caruje korupcija i protekcija iz težnje za su­ premacijom nad Hrvatima i Muslimani­ ma, jer ne uživaju povjerenja svoje bra­ će Srba pravoslavnih. Nije nužno ovdje dokaze navađaH, kad ih naša javnost dovoljno poznaje; ne želimo sp^injati ni tugaljive panamske afere j&nv poira Ćorovića, koji prima za četžnč i žzne službe četiri masne plaće, a peto ihu se mjesto sprema, jer je bezprimjerno »spreman« i »sposoban«; ne ćemo na­ voditi ni Dušana Vasiljevića, kojemu je isti Ćorović isplaćivao pare u zlatu, da ide u Pariz, a on sjedi u Beogradu; ne čemo nabrajati ni bezbrojnih izvoznica narodnim »mučenicima«, koji se moraju na račun naše siromašne zemlje bogatiti, nećemo nizati imena slav­ nih voždova grupe oko »Naroda«, već hoćemo da upremo prstom, kako se ža­ ri i pali u našoj prosvjeti. U našem prosvjetnom odjelenju bilo je za naš narod mnogo bolje za vrije­ me »ključa«, koji je danas tako mrzak Pribićevićevim pristašama, jer bi im pomeo račune, a ovako rade bez ičije kontrole u duhu programa »Naroda«. Došli su ljudi »Narodovi«, da »pročiste« ' i [ I ■ ' i I i I i 1 ■ i ; ’ • i i | I našu upravu i da svoje »očišćene« postave. Pa evo kako su »očistili« prosvjetno odjelenje. Danas je naš prosvjetni odjel doista jedinstven u svakom pogledu, jer u njemu sjede samo Srbi. U srednjoškolskom odjelu nadzornik je Krsmanović (prirodne nauke!), a re­ ferenti su: prof. Kesić (klasični filolog), direktor Gj. Kovačević (matematika) i suplent mostarske gimnazije Zečević (prirodne nauke i filozofija), koji se to­ liko usavršio u odgoju omladine, da ne drži pristojnim ni upoznati se s novim kolegama, a imamo i modernog filologa Hrvata (jedinog za mustru!) dra Marakovića, kojeg su -formalno još zadržali, a uistinu su ga tako opteretili nastavom u zavodima, da ne dospijeva ni našto drugo u kancelariji, a kamo li da se mi­ ješa u važne pedagoške odluke prosvjetnog odsjeka. Za narodne osnovne škole š e f j e odjela Srbin Pctrović, a referenti su mu školski upravitelji Srbi: Pržulj, Radaković i Ilić. Sva tri su š k o 1ska nadzornika Srbi i to: Šiljak, Mandić i Rajković. Još je, istina, ze­ maljski školski nadzornik Hrvat (Pogačnik), ali su mu, čini se, dani odbrojani, te bi i na to mjesto došao jedan Srbin pravoslavni. Da bude pak slika još jedinstvenija po načelu »unutarnjeg i idejnog jedinstva«, govori se u javnosti na sav mali, da bi u skoro vrijeme imao postati šefom cijelog prosvjetnog odjeljenja dosa­ dašnji povjerenik za narodnu prehranu (t. j. za izvoznice) Šćepan Grgjić.*) Po­ što je dakle splavljen sav ćar u prehra­ ni i izdane sve izvoznice, sada se na­ šla druga taze krava muzara za ovog gatačkog junaka i borca, koji je snažno stao na narodnu grbaču, pa ne će nika­ ko da side. On nije htio ni mandata, već ga je poklonio spremnijem političaru. a on voli paljetkovati zajedno sa bratom po narodnoj njivi, gdje se ipak koje zrnce nade! Sva je naša javnost gotovo jednodušno ustala protiv dolaska Šćepana Grđića u prosvjetno odjeljenje, pa se i mi i ovom prilikom priključujemo tome protestu, jer nije nikako u interesu naše prosvjete, da dođe na kormilo odgoja i morala onaj čovjek, koji se tako stra­ šno ogriješio o ova sveta načela kao povjerenik za prehranu. Osim toga mi energično za­ htijevamo, da se nađe mjesta u ovom odsjeku za muslima­ ne, a i Hrvate, jer je škola narodno do­ bro i odgoj je zajednički, pa tu mora prestati protekcija! ] . 1 , : ; ; Obraćamo pažnju naših mjesnih od­ bora na ovaj oglas i molimo ih da se za­ uzmu, kako bi bilo molitelja iz svih kra­ jeva naše uže domovine. Ujedno moli­ mo za izvinu, što je krivnjom korekto­ ra ova oglas zamijenjen sa oglasom o primanju đaka u šeriat. sud. školu, što ga donesosmo u prošlom broju. Pregled. Kralj Petar dolazi u domovinu. Jučer je otpremljen iz Zagreba za Smederevo jedan dvorski vagon, koji će krenuti u Atenu, da s njime doputuje Njegovo Veličanstvo kralj Petar 1. Dolazak kra­ lja očekuje se još u toku ovoga mjese­ ca. Njegovo Veličanstvo će doputovati u naročitom dvorskom vozu u Arandclovačku banju. Naš uspjeh. U utorak je održana mi­ nistarska sjednica pod predsjedanjem dra Korošca, na kojoj je saopšten izvje­ štaj predsjednika ministarskog savjeta Stojana Protića o rezultatu demarša, koji je učinjen kod savezničkih i prija­ teljskih sila u pogledu ratne odštete. Sjednica je dugo trajala. Po onome što se dosada saznalo o izvještaju ministra predsjednika ima nade, da će naši za­ htjevi u pogledu naknade na konferen­ ciji mira naići na dobar prijem i da se je ovo pitanje u mnogom popravilo. Izvještaj ministra predsjednika. Po­ slije redovite subotnje sjednice Narod­ nog Predstavništva bile su galerije is­ pražnjene, pa je predsjednik ministar­ skog savjeta Stojan Protić izvijestio u parlamentu o svom radu i iznio rezul­ tate delegacje u Parizu. Izaslanstvo naše centr. vlade, u ko­ jem su bili ministar'predsjednik Protić i ostali ministri primio je predsjednik francuske republike Poincare. Delegati su sa predsjednikom republike rasprav­ ljali o važnim pitanjima, koja se tiču jugoslavenske države. Izaslanstvo je također posjetilo gosp. Balfouid, kome ga je predstavio ministar Trumbić. Mi­ nistar Balfour saslušao je sa velikim interesom razlaganja pojedinih proble­ Natječaj za šeriat. gimnaziju. Pro­ svjetno odjeljenje naše vlade raspisalo je ovaj natječaj: »Za I. razred šerijatske gimnazije u Sarajevu spojene s interenatom podijeliće se u školskoj godini 1919./1920. 15 potpuno besplatnih mjesta, a 15 mjesta uz naplatu polovice opskrbnine. Cijela opskrbnina iznosi godišnje 1000 K za hranu, a 75 K prinos za pranje rublja. Odijelo treba da sami pitomci sebi na­ bave. •) Kako je poznato, to je provedeno. Op. ur. FELJTON. centralizaciji ili decentralizaciji uprave. Razumije se samo po sebi, da država od kojih 260.000 kvadr. km i 12 miliju­ na duša ne može da tvori jedno jedin­ Dr. Hinko Hinković: stveno upravno područje. Ona mora da Centralizam ili samouprav­ je podijeljena u pravne podorganizme, koji donekle mogu biti i prividno neza­ ne pokrajine? visni. Ali se pita, da li ti podorganizmi dobivaju svoju općenitu obvezatnu di­ i. rektivu iz središta, u koliko već nisu Decentralizacija i samouprava. specijalno i izravno upravljani iz sre­ Stožerno je pitanje za budućnost na­ dišta, kao vrhovne nadležne oblasti. Oše države: centralizacija ili decentrali- I vakovi su podorganizmi na neki način zacija uprave? No — ovako formulira­ organi državne uprave. Ovako uređena na — nije ova antiteza ispravna. I cen­ uprava je u istinu centralistička. U pra­ traliste kažu da su za decentralizaciju. vom smislu je upravno dccntralizovana I mi hoćemo, tvrde isti, da cijelo dr­ država ona, čije Je područje podijeljeno žavno područje bude podijeljeno u po­ u stanovit broj ovećih geografskih je­ krajine ili oblasti, u županije ili okruge, dinica — zovimo ih pokrajinama — ko­ kotare ili srezove, gradove 1 općine, jima je prepuštena samostal­ na i legislativa i eksekutiva pak da svaka od tih jedinica imade sta­ u s v i m k o 1 i k i m pitanjima nu­ noviti upravni, u manje važnim pitanji­ tarnje uprave dotične pokrajine, ma eventualno čak i samostalni djelo­ t. j. u pitanjima koja se ne tiču izravno krug. Nije li zar to decentralizacija? cjelokupne države. No alternativa nije u tako shvaćenoj Zagovaratelji centralizma vele: Prem su Hrvati, Srbi i Slovenci etnički isto­ •) Ovaj članak prenosimo iz »Obzo­ vjetni, ipak je zasebni njihov historjra« i obraćamo na njeg osobitu pažnju. ski život urodio stanovitim osobinama, Dr. Hinković slovi kao jedan od naj­ koji bi valjalo što više ublažiti i izgla­ spremnijih hrvatskih političara, a uvi­ diti, e bi nam država prema vani bila jek je bio proti tudinačkoj upravi. što složnija, t. j. što snažnija. Kako sc Uredništvo. U zavod i internat mogu biti primlje­ ni oni učenici islamske vjere, koji ima­ ju ispunjene sve uvjete za primanje u I. razred koje druge srednje škole (gim­ nazije, realke, realne gimnazije), a do­ voljno su upućeni u čitanje kurana. Molbe za primanje u internat uprav­ ljene Zemaljskoj Vladi V11I./1 treba opremiti: 1. svjedodžbom osnovne škole (ruždije); 2. rodnim listom; 3. od općine izdanim, a od kotarskog ureda potvrđenim iskazom o imovin­ skim prilikama; 4. liječničkom svjedodžbom zvaničnog (školskog liječnika), u kojoj treba da bude potvrđeno, da molitelj nema zarazne bolesti, ili koje mane što ga čini za internatski uzgoj i pripravu za šerijatska teološka zvanja nesposob­ nim. Ovako opremljene molbe valja pre­ dati najkasnije do 31. jula 1919. kod nad­ ležnog kotarskog ureda. Učenici koji su već prošle školske godine imali gornju Stipendiju te prošli s prvim redom, ne trebaju ponavljati ove molbe. * I I 1 i I I Broj 56 Број ma, koji se tiču Srbije i novog kraljev­ stva. Izaslanstvo je također učinilo po­ sjetu prvom američkom tajniku Lansingu, ali bez Trumbića koji je bio zauzet radovima konferencije mira. Svi člano­ vi izaslanstva otputovali su u utorak za Beograd. Turska delegacija u švicarskoj. Jav­ ljaju iz Geneve: Veliki vezir Damad Ferid paša, Tefik paša (bivši veliki ve­ zir) i drugi delegati otomanske misije na konferenciji mira stigli su u pone­ djeljak u Genevu. Dočekalo ih je neko­ liko turskih ličnosti i turski generalni konzul Viabeg. Delegacija će ostati ne­ koliko dana u Lausanni prije nego se vrati u Carigrad. »Istočni blok«. Rumunjski političar Take Jonesku izjavio je u jednom in­ tervjuu, da se radi na osnutku — istoč­ nog bloka, koji bi se protezao od Sre­ dozemnoga mora, a koji bi sastavljale Poljska, Cehoslovačka, Rumunjska, Grčka a možda i Mađarska. Take Jo­ nesku ne vidi nikakvih poteškoća oko osnutka ovoga bloka i žali Što on nije osnovan još prije konferencije mira, jer bi onda stvari uzele sasvim drugi pra­ vac. Ovaj blok zagovaraju naročito Venizelos i Masaryk. Generalni sekretar mir. konferencije Dutasta javio je usmeno njemačkoj de­ legaciji protest protiv toga, što su nje­ mačke čete, koje se povlače sa zapadne obale Visle odnijele sa sobom stoku do­ maćeg stanovništva. Weimarska narodna skupština izgla­ sala je poimeničnim glasovanjem sa 208 protiv 115 glasova zakonski predlog o ratifikaciji mirovnog ugovora. Pošto je skupština raspravljala o predlogu, ona ga je izglasala u prvom, drugom i tre­ ćem čitanju. Ratifikaoioni predlog ima ova dva članka: Članak I. Odobren je mirovni ugovor, potpisan 28. juna 1919. među Njemač­ kom i antantskim i saveznim silama, skupa sa zapisnikom i sa konvencijom, koja je potpisana istoga dana, a tiče se vojne okupacije rajnskoga kraja. Mirov­ ni ugovor, zapisnik i konvencija nave­ dene su na koncu. Članak II. Ovaj zakon stupa na sna­ gu danom proglašenja. / U četvrtak u jutro baron Lersner pre­ dao je pukovniku Непгуји službenu ra­ tifikaciju mirovnog ugovora. Pukovnik Непгу odmah je odnio dokumenat na ministarstvo inostranih djela. Blokada Njemačke dignuta. Javljaju iz Parisa: Pošto je skupština u Weima­ ru ratificirala ugovor o miru, s toga će antanta odmah ukinuti blokadu Njemač­ ke. Razne antantske vlade izdaće o to­ me odnosne naredbe, gdje će precizi­ rati uvjete, uz koje će uvoz biti slobo­ dan. Članovi njemačko komisije dolaze u VersaiUes, da otpočnu pregovore o o: kunaciji rajnskih krajeva i o ošteti. Držanje njemačkih oficira. Štampa objavljuje niz izjava njemačkih kopnenih i pomorskih časnika, koji se ustručava­ ju da dođu pred antantino sudište. U slu­ čaju, da bi se sastavilo takvo sudište, ne će preda nj stupiti ni jedan zapo­ vjednik podmornice. Više ovih časnika pobjeglo je već na neutralno područje, a drugi se groze samoubojstvom. Izmjena zarobljenika. »Agence Havas« javlja da je Clemenceau izdao na- goder riješilo pitanje o našim državnim najsudbonosnijih doktrinarnih zabluda granicama, ostat će vazda mogući spo­ modernog socijalizma je pretpostava o rovi i sukobi sa mnogobrojnim našim jednakosti ljudskoj — krivi aksiom, što susjedima: Talijanima, Nijemcima, Ma­ ga baciše u političku i društvenu borbu džarima, Rumunjima, Bugarima, Grci­ Rousseau i po njem francuska revolu­ ma i Arnautima. Naša otporna snaga cija. ovisi o što potpunijem našem držav­ II. nom ujedinjenju. Stoga je jedinstvena Državno i upravno jedinstvo. — iz jednog središta vodena — upraSve da bi jedinstvena uprava bila ka­ va apsolutno nužna. dra — što je apsolutno isključeno — No ima li ovaj navodni kategorički da izbriše sve historijski nastale razli­ imperativ jedinstvene uprave realnu ke između naša tri plemena te pojedi­ podlogu? Zar je doista u prosvjetnom, nih predjela naše države, zar bi ova ti­ društvenom i privrednom interesu pome doista postala snažnijom? Usuprot jedinih dijelova državnih, a u obranbeje sigurno, da bi svaka nasilna i nom interesu cjeline, da su histo­ protuprirodna nivelacija bi­ rijski nastale razlikosti iz­ la podobna da umanji našu 1 nmeđu naša tri plemena i pojedinih pre­ I telaktualnu i ekonomsku, pa djela naše države naprečac izbrišu? dosljedno i otpornu snagu. Zar je to uopće moguće? Da sc razumijemo. Naše se ujedinje­ Priroda nas stvara sve nejednake, a nje ne mora da promatra sa gledišta život uvećava ove razlike. Kod naroda osjećajnoga. Ne radi se o našoj opaža se ista pojava. Svaka genetička međusobnoj simpatiji, ili antipatiji, već skupina je sinteza njenih predaka, t. j. ic to pitanje apsolutne nužde. njene prošlosti. Prošlost je u na­ I Mi se ne ujedinismo što se više ili ma samima. Ona se nc da ubiti. i manje volimo, već što smo pod­ Prošlost porodice, plemena ili naroda učeni historijskim iskustvom, da ni Srbi je baština od predaka, koja s onim što ni Hrvati ni Slovenci ne mogoše ni po­ joj dodajemo sami, tvori našu individu­ stat samostalni, a kamo ii đa mogu uz­ alnost. Prosvjeta i napredak temelje se držati svoju nezavisnost, ako se ne uje­ upravo na razlikosti, a ne na dine. Ili ropstvo ili ujedinjenje — u to­ jednakosti njenih čimbenika, jedna od me je jezgra cijelog problema jugosh- �Број 54 — Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA* redbu, da prvi transport ratnih zaroblje­ nika krene u ponedcljak u jutro u Nje­ mačku, koja će preuzeti zarobljenike na području desne obale Rajne. Jedna Wilsonova Izjava. U razgovo­ ru sa zastupnicima štampe izjavio je Wilson svoje zadovoljstvo Što je Nje­ mačka ratifikovala ugovor o miru. Po njegovom mijenju morale su asociirane države što prije uspostaviti trgovačke veze s Njemačkom, da joj se omogući ispunjenje preuzetnih finansijalnih duž­ nosti. Po mišljenju Wilsonovom imale bi Sjedinjene Države američke veliko­ dušno preuzeti svoj dio zadaće kod ob­ nove Evrope. To će biti najbolje putem solidnog kredita, a ne putem direktne vladine pomoći. Događaji na Rijeci. Iz Sušaka se jav­ lja 7. jula: Juče uvečc došlo je ponovo do napada na francuske vojnike i ofi­ cire od talijanskih građana, oficira i voj­ nika. Francuzi su sc branili. Ima oko 50 mrtvih i ranjenih. Ubijen je jedan fran­ cuski general.« Puškaranje je trajalo po­ la sata. Jugoslavenima su ugroženi ži­ voti, jer su videli da su i francuski vojnici nemoćni. Odjek događaja na Rijeci. »Popolo d’ Italija« javlja da je Francuska zatražila od Italije formalno objašnjenje o usmrćenju francuskih vojnika na Rijeci. Oz­ loglašeni huškaćki list piše na najuzbu•đcniji način o francuskoj politici i upozoruje na pogovaranje, da je Francuska sklopla savez za zaštitu i prkos (!) sa Jugoslavijom, Cehosiovačkom, Ru­ munjskom i Grčkom. Amerika, Engleska i Francuska poslaće na Rijeku po jedan ratni brod da održe mir i da spriječe da se nebi po­ novili nedavni francusko-talijanski su­ kobi po ulicama. Vijeće petorice jučer je prihvatilo tu odluku, a danas se ratni brodovi nalaze već na putu. Taj se ko­ rak ne smije smatrati kao neprijateljski čin protiv Italije, što će biti i službeno konstatirano. Odluku je vijeće petorice prihvatilo u prisustvu Crespia, koji je također vijećao u vijeću. Misli se da će moralni efekat alijirskih brodova biti dovoljan da održi red i da neće biti nuždan nikakav drugi fizični korak, koji bi trebalo učiniti da se stane na put nemirima. Situacija je vrlo škakljiva. Brodovi će čekati nalog vijeća petorice prije nego preduzmu koju konačnu ak­ ciju protiv nemirnog stanovništva na Rijeci, ako bi ta akcija bila nužna. Jedno svakako stoji, a to je, da su diplomatski odnosi među Italijom i Francuskom ozbiljno ugroženi. Ovdašnji Talijani otvoreno svaljuju kriviicu na francuske Vojnike na Rijeci, prigovarajući im da marširaju gradskim ulicama vičući svega i svašta, kao na primjer »Dolje s Italijom!« Možda će alijirski brodovi doskočiti toj situaciji. Nova kriza u talij. kabinetu? Švajcarska brzojavna agencija javlja iz Pari­ za: Usljed odlaska Tittonija nastale su u situaciji neke promjene. U izvjesnim političkim krugovima pogovara se o eventualnosti nove ministarske krize. Krugovi konferencije mira kane Italiju prisiliti na izvjesna popuštanja u riječ­ kom pitanju. jedan odlomak Iz Tittonijeva govora u parlamentu glasi: »U času kad Italija vodi na diplomatskom polju jednu od najtežih borba, narod treba da svakako ima u vlasti svoje živce i da se uzdrži od svih neprijateljskih izjava protiv naoija, s kojima pregovaramo«. Tittoni se srdačno pridružuje Pichonovim izjava­ ma, u kojima veli da on želi obezbijediti medu Italijom i Francuskom savez­ ne odnose, koji su vezali ova dva na­ roda za vrijeme rata. »Ta jc želja jed­ nako iaka i u Italiji. U Parisu mi zbo­ rimo otvoreno i glasno i čvrsto tvrdo­ korno branimo prava i interese Italije, pa ćemo ih braniti do krajnosti, jer na­ lazimo potpore i utjehe u pristanku i u pomoći parlamenta i naroda. Ali treba izbjegavati svaku manifestaciju, koja bi samo i na oko mogla izgledati kao po­ kušaj pritiska na konferenciji i koja bi se prema tome mogla iskoristiti protiv nas. Urota nemiri u Italiji. Iz Rima javlja­ ju da je redarstvu uspjelo da osujeti komplot, koji su spremili anarhiste. Ko­ liko se dosada moglo ustanoviti posto­ jala je nakana da se ručnim granatama napane na grad i pobuni građanstvo. Iza komplota stajali su nacionalistički krugovi, kojima je bila svrha, da sruše sadašnju vladu i postave novu naciona­ lističku vladu. Za sada je uapšeno 32 oficira i oko 90 momaka. U Rimu su se desili teški izgledi. U okolici Napulja svjetina je uzela na ju­ riš jedan željeznički voz, natovaren tr­ govačkom robom, pa ga je opljačkala. U Palermu proglašen je generalni štrajk. Bilo je teških sukoba a mnogo je manifestanata ranjeno. U bunama radi gladi što su se desile u Rimu, mnogo je lica poginulo, a nekoliko je stotina ranjeno i uapšeno. Tako glase vijesti, koje su stigle francuskoj vladi. Svjetina je bom­ bardirala dućane. To je bilo 9. o. m. Posljedica je toga da je u dva dana cijena životnih namirnica pala za 50%. Akcija proti Madžarskoj. Vijeće peto­ rice raspravljalo je sa maršalom Foehom o vojnoj ekspediciji protiv ma­ džarske boljševičke vlade, koja bi ak­ cija bila pod zajedničkim zapovjedniš­ tvom alijiraca. Javno je mišljenje uvje­ reno, da general Bhss i američka de­ legacija mrko gledaju na taj prijepor i da su mišljenja, da Amerika neće u tome pomoći antantu četama. Kraj sve­ ga toga vijeće petorice danas je odlu­ čilo da će upitati odnosne vlade, da mu odgovore kroz 8 dana koliko da­ leko je svaka od njih sklona da ide u rat protiv Bele Kuhna. Na današnjoj konferenciji javiće se Rumuniji, Srbiji i Cehoslvačkoj, da se složno priprave jakim silama, kako bi četama preo uzeli alijirsku akciju protiv Ugarske. (Blago nama! pr. si.). Iz New-Yorka javljaju da je vijeće pe­ torice raspravljalo o vojnim mjerama protiv Bele Kuhna i da je ovlastilo ru­ munjske, češkoslovačke i jugosla­ venske čete, da marširaju protiv boljševičke Ugarske. Bečki zastupnici savezničkih vlasti zaključili su na svojoj jučerašnjoj kon­ ferenciji, da se odlučno istupi protiv spletaka madžarske sovjetske vlade u Beču. Mir s Bugarskom. Mirovna konferen­ cija pozvala je Bugarsku da pošalje u Pariš svoje delegate. Oni će doći po svoj prilici 25. o. m. »Temps« piše: »Sad se žurno name­ će riješenjc bugarskih granica, jer je venskog. Lozinka: ujedinjenje ili rop­ stvo znači drugim riječima: život ili smrt. Svaki od nas uviđa to. Svi mi — cen­ traliste i njiliovi antagoniste — hoće­ mo jednu jedinstvenu državu, i hoćemo je snažnu, da sc uzmognemo obraniti od svakog napadaja. No ovo državno je­ dinstvo, za koje smo svi i koje je nuž­ na pretpostava naše otporne snage i našeg narodnog i državnog života sa­ mog, nije uvjetovana jedin­ stvom upravnim. To su posve različiti pojmovi, i krivo imaju centra­ liste, sumnjičeći svoje protivnike, da svojin zahtjevom za samoupravnim po­ krajinama naruŠuju državno jedinstvo. Ovo hoćemo svi, ali ne ćemo jedinstve­ nu upravu. Iskustvo govori protiv ove. Tipovi jedinstveno upravljenih država su Fran­ cuska i Italija. U obima su upravni re­ zultati apsolutno n c p o v o I j n i. Ne­ davno dao je u francuskoj kofhori Briand izražaja sveopćem nezado­ voljstvu nad lošom upravom, protiv koje je tražio lijeka u ustroj­ stvu samoupravnih pokraji­ na. A Italija nam — povrh rdavc svoje uprave — pokazuje živim svojim pri­ mjerom, kako jedinstvena uprava nije u stanju da sljubi prirodne i historijski nastale razlikosti pojedinih krajeva i njihovog pučanstva. Unatoč 60-godišnje jedinstvene uprave opstoji sveudilj na рг. između Kalabrije i Lombardije ne­ prispodobivo veći jaz, nego li je razli­ ka recimo između Slovenačke i Make­ donije, koje ku vijekovima življelc ra­ stavljeno. Usuprot nam primjeri helvetske kon­ federacije i sjevero-američke Unije do­ kazuju, da i malene i ogromne države mogu uspijevati, ma da su sastavni nji­ hovi dijelovi — kantoni ih države — stanovit dio svog suvereniteta prenijele na federalne oblasti. Po švicarskom ustavu su kantoni suvereni u koliko nji­ hov suverenitet nije ograničen federal­ nim ustavom: a u bitnosti opstoji isti odnos između američkih država (Sta­ tes) i federacije (Nation). Država SHS, premda geografska cje­ lina, ima veliku budućnost baš zato, jer nije jednolika. Mi imamo sva pod­ neblja, imamo more i rudama bogate planine, plodne ravnice, brodive rijeke i šume. Prirodne razlikosti pojedinih predjela urodile su različitim kulturnim, društvenim i ekonomskim životom, što je uplivisalo na historijski razvoj dotič­ nog pučanstva i stvorilo ono, što se zo­ ve njegovim individualitetom, mentali­ tetom, značajem. Pošto je uprava Страна 3 3t*ana vrhovno vijeće odlučilo da sazove bu- I žavni ispit na pravnom fakultetu u Za­ garske delegate. Zna sc da je međuali- ! grebu. Čestitamo. Čudnovat postupak žandara. Pišu nam jirska komisija koja je imala da ispi- . tuje srpske i rumunjske granice već go­ iz Janje: Danas, kada se toliko trubi o narodnoj slobodi, mi se janjanski musli­ tovo svršila svoj posao što se tiče bu­ mani snebivamo u čudu, šta se kod nas garskih granica u Dobrudži i srpskih radi. Kod nas je i sada stari sistem ugranica; ali bugarske granice na jugu pravc: sistem proganjanja muslimana, — biva one, koje se tiču GrČKe i rade šta hoće i šta im se prohtije. To Turske — nisu još određene, jer sc o nije nikakvo čudo, jer kod nas su i njima samo raspravljalo. Sada sc i to danas na vlasti oni tipovi, koji su nam pitanje ispituje. Iz boljševičke Rusije. Reuterov dopis­ za tuđinske uprave isisavali krv, samo ni ured javlja iz Helsingforsa, da su su sada pod drugim perjem (uniformom). boljševici zauzeli sva poklisarsi za i sve Nu davno su rekli: Vuk dlaku mijenja, a ćudi nikada«. inostrane konsulate u Petrogradu i da su uhapsili sve činovnike koje su tu Za ilustraciju naših prilika neka po­ služi ovaj primjer: 28. juna pošla jc po našli. Agencija Radio javlja da je vijeće pe­ nalogu jedna žandarska patrola sa једtorice odobrilo predlog, da finske i Kolnim financijalnim stražarom da pretraži čakove čete navale skupa na Petrotrgovačke dućane zbog soli i da evenautlno pronađenu so zaplijeni. Tom pri­ grad. Antanta prema Austriji. Konferencija likom nađu kod jednog uglednog trgov­ mira predala je austrijskoj delegaciji tri ca muslimana nešto soli, koju je on note: U jednoj, se veli da su antantske bio ostavio za svoju potrebu i to u jed­ države pripravne, da Austriju prime u nome — kako bi se po starome reklo savez naroda, čim bude imala odgovor­ — magazinu i zaplijene je. On im je re­ nu vladu: diuga se nota opire likvida­ kao da je tu so ostavio za vlastitu po­ trebu, što i odgovara istini, jer da ju je ciji austrijske imovine na teritoriji biv­ še Austrije, a treća izričto dozvoljava, htio prodati, mogao je to učiniti davno da se austrijski diplomatski agenti u i pošto hoće, jer je velika nestašica soli, južnoj Americi vrate natrag u svoju i donio bi je u dućan, a ne bi je držao domovinu. u magazinu. Ali oni su je ipak zaplije­ Zaposjeđnuće Gornje Šleske. »Kurir nili. To je dotičnoga trgovca veoma Varšavski« javlja: U smislu dogovore­ ogorčilo i kada su žandari odnijeli so i ne osnove zaposješće dvije američke di­ pozvali ga da zaključa magazin, on im vizije Gornju Šlesku. Francuska i Eeje uzrujano odgovorio da će to učiniti gleska pjslaće samo nekoliko satnija kada njemu bude volja. Taj je odgovor Lansing pozvan kući. »Telegraph« ja­ povrijedio taštinu vođe ove patrole g. vlja iz Parisa: Državni tajnik Lansing narednika Kovačevića (onoga istoga, pozvan je da dođe u Waschington, a koji nam je za propalog režima psovao zastupale ga g. Gould. tursku balijsku mater) i on je odmah Bivši grčki kralj Konstantin obratio dotičnog trgovca, starca kojih 60 go­ se je na Venizelosa, da se s njime di­ dina, u ime nekakvog zakona otjerao rektno sporazumije. Bivši kralj izjav­ pred sobom kao kakovog najvećeg zlo­ ljuje da je vodio krivu politiku. U grćčinca u žandarsku postaju na odgovor­ kun se krugovima tvrdi da se kralj na­ nost zapovjedniku postaje. lazi u slabim prilikama. Svakome je- jasno, kako je to djelo­ Zapljena imetka bugarskog kralja. valo na dušu ovoga čovjeka, a i na dru­ Javljaju iz Londona: Generalni prokuge muslimane, kojih je bilo puna čarrator vrhovnog suda naredio je da se šija, kad su vidjeli ovaj brutalni po­ zaplijene sve vrijednosti bivšeg bugar­ stupak. Zato mi ovim putem kategorič­ skog kralja koje se nalaze u Engleskoj. ki zahtijevamo, da se ovakovim šikanaTo će biti od prilike svega đod.OOO cijama već jedanput stane na kraj i da šter'unga. se za ovu stvar povede nepristrana is­ traga, pa da se krivac strogo kazni i ti­ me pouči, kako treba postupati s izmu­ čenim i napaćenim narodom. Ovako se postupa s muslimanima a Promjena imena. »Muslimanski šport­ sad ću u vezi s ovim donijeti jedan ski klub« u Sarajevu promijenio je na primjer, kako se postupa sa Srbima svojoj izvanrednoj glavnoj skupštini, opravoslavnima. Sjutradan iz ovog slu­ bdržavanoj 7. ov. mj. dojakošnji naziv čaja dakle 29. juna došla su u dućan društva u: »Jugoslavenski musliman­ jednome drugom trgovcu muslimanu ski športski klub«. dva napola pijana pravoslavna seljaka Mi ćemo se osvrnuti opširnije u jednoj i počeli ga psovati radi nekakve šume. od narednih biojeva našeg lista na ;ad On ih zamoli da ga puste u miru a ako i aktivnost ovog našeg mlauog špor;im je što krivo, neka idu sudu. No oni skog društva, koji osim Športa obdrmu odgovore, da će mu oni suditi i u žaje još aiia’fabetske tečajeve, drži pre­ isti čas navale na njega i dobro ga izdavanje s /G>m članovima i s velikom lupaju. Njemu poleti u pomoć pekar Ibvoljom i maioni radi na što moguće porahim Aganovič, ali oni i njega istuku, zitivnijoj društvenoj naobrazbi svojih a onda sjeđu u kola i odu dalje. članova. Ni jedan musliman, a naročito Odmah su bili pozvani u pomoć žan­ omladinac, ne bi smio a da ne bude i dari, ali oni su došli nekad, kad je nji­ članom — jednog te vrsti musliman­ ma bila volja i kad se je stvar već bila skog društva u cijelom našem Kraljev­ svršila, i to tako ukočeno i dostojan­ stvu. stveno, kako to samo oni umiju učiniti, Samo naprijed mladi športaši, jer: ži­ i sa tako ukočenim i odmjerenim kora­ vot je u borbi, a u radu je spas! kom. kao da prave Karlu defilirung. Položio ispit. Sarajlija Muhamed ef. Oni su ovako prošetali do na kraj va­ S e m i z položio je ovih dana drugi drroši i naišli na one seljake, koji su se slučajno svratili u jednu gostionu, da se još ponapiju, pa da onda još kome mu­ radi naroda, a ne obratno, te slimanu razbiju glavu. I šta mislite da pošto dosljedno uprava ima da udovosu s njima učinili? Sigurno su ih od­ Ijujc individualnim i duševnim i eko- । mah povezali. Jesu ja!! Zapisali su im nomskim i socijalnim potrebama svakog pojedinog predjela državnog, m o r a d a ' jednostavno imena i prezimena i otpu­ stili ih, pa ih tako ohrabrili, da su od­ se ista nužno priljubi indivi- 1 mah napali još na nekoliko muslimana. dualnosti različitih krajeva. Mi se zaista zgražamo nad ovakovim To znači, da uprava po jednom jedin­ postupkom. Mjesto da se ovakovi zlo­ stvenom kalupu ne može da odgovara činci i nasilnici smjesta strpaju u zat­ svrsi. Šumadija imade drugih potreba vor i strogo kazne, njima se jednostav­ nego li Primorje, Srijem i Banat dru­ no ostavljaju slobodne ruke, da i dalje gih nego li Crna Gora. nastave svoj barbaluk. Ovo će dati po­ Ne treba nasilno nivelirati šablonvoda i drugima, da udare ovim putem skom upravom iz jednog centra inte­ i mi ćemo onda, biti prisiljeni da vra­ lektualne, moralne i gospodarstvene ćamo šilo za ognjđo, a to bi imalo nerazlikosti pojedinih krajeva, već treba doglednih posljedica. prepustiti prirodnoj evoluciji, Zato još za vremena upozorujemo uvjetovanoj zajedničkim životom u jedmjerodavne faktore na ove žalosne po­ državnom organizmu, da se evenjave i njihove eventualne pošljedicc i tulne opreke izglade a osebine sljube. tražimo, da se za ovu stvar povedu Pokrajinski individualiteti — da ih ta­ izvidi, pa da se vođa dotične žandarko nazovemo — su zapravo neprocje­ ske patrole pozove na odgovornost, a njiva glavnica, što je pojedini dijelovi oni seljaci da se strogo kazne. unose u zajedničku domovinu. Ta se Nekorektnost rajonskih trgovaca. Tu­ glavnica ne smije vandalski že nam se mnogi sarajevski konsumenti uništavati, već treba prepu­ na nepravednost rajonskih trgovaca u stiti utjecaj* u zajedničkog Bravađžiluku. Pričaju da im nije mogu­ državnog života, da tu glav­ će dobiti cijeloga kontigenta životnih nicu prema novim pogledima namirnica, jer onda trgovci ne bi mogli i potrebama preudesi. lihvariti kako to čine. Naročito se pri(Nastaviće se.) tužuju da su bili prikraćeni u soli. Svra- Domaće vijesti. �Broi 56 Број .PRAVDA* — „ПРАВДА* 4 Страка čamo pažnju gradske aprovizacije na ove pritužbe. Dar amerikanske misije. Posredova­ njem amerikanske misije u Sarajevu sti­ gao je jučer iz Pariza jedan vagon prevojnog materijala, deset hiljada kilgr. zavoja u vrijednosti od jednog milijuna kruna. Ovo nije prvi dar. koji nam je došao iz Amerike. Prošlog mjeseca pre­ dala je amerikanska misija našim bolni­ cama veliku količinu marmelade, bol­ ničkog rublja, pokrivača i Ijekarskih ogrtača. Bos.-lierc. podvorničko društvo u za­ jednici s podvomicima novčanih zavo­ da u Sarajevu, obdržavatiće ljetnu zabavu u gradskoj bašči dne 20. jula o. g. uz sudjelovanje glazbe, u korist udova i siročad i svojih palih i stradalih članova. Program. I. Bogata tombola. 2. Šaljiva pošta, ribolov i igranka. 3. Đufet sa solidnom poslugom i uz umjerene čijene. Početak u 15 sati. Od čistog prihoda namijenjeno je 10 % da udove i siročad naših članova. Ulazna cijena po osobi 2 krune. Najučtivije se pozivaju p. n. gg. gra­ đani i građanke da u što većem broju prisustvuju ovoj zabavi. Dobrovoljni se prilozi primaju sa zahvalnošću. U slučaju nepovoljna vremena zabava će se odgoditi. Odbor. Meso za grac ku sirotinju dijeliće gr. aprovizacija od sada samo na jednom mjestu i to na Baščaršiji kod mesara Batalovića Šaćira svakog petka. i . ; ' ; ‘ ! ; ' ; I ] , ni rezervne fondove osiguravajućih društava, premda ovi u glavnom čine svojinu osiguranih. Upozorujemo stoga naše čitatelje, da budu na oprezu i da još za vremena prenesu svoja osiguranja domaćim za­ vodima. imamo ih fala Bogu dosta, koji se mogu mjeriti sa svim poznatim za­ vodima. šio su nizom godina dokazali svojom spremnosti i kulantnošću, pa ih ovdje navodimo: Sa središtem u Sarajevu imademo domaći zavod »Herceg-Bosnu«. Ovo jc društvo svojevremeno osnovano dodu­ še sa tuđim kapitalom, ali je međutim prešlo u ruke domaćih novčanih zavo­ da. »Herceg-Bosna« je također jedino društvo, koje je u Bosni uvelo osigura­ nje protiv šteta od luče (leda), čime je Steklo osobitu zaslugu za narodno go­ spodarstvo. Sa središtem u Zagrebu radi već mnogo godina kod nas »Croatia« osi­ guravajuća zadruga, baveći sc osigu­ ranjima svih vrsti. Sa središtem u Beo­ gradu započeće svojim radom i pozna­ ta srpska društva: »Srbija«, »Šumadija«, »Beogradska Zadruga« i »Jugosla­ vija«. Nema dakle uzroka, da dajemo naš novac stranim društvima. Narodna svijest zahtijeva dapače od nas. da se svim sredstvimđ očistimo od tuđih ele­ menata. Brzi voz na pruzi Beograd—Zagreb— Rijeka uveden je od 1. jula i voziće sva­ . ki dan. Gospodarstvo, Naše trgovačke veze s Amerikom. U | Beograd je doputovao ravnatelj velikog ' trgovačkog udruženja u New-Yorku , radi bližih informacija o potrebama srp- • skoga naroda i radi tijesnih trgovačkih 1 veza između nas i Amerike. Ovo dru- I štvo namjerava da osnuje jedan veliki i trgovački konzorcij u Beogradu, koji bi ; izvršavao velike narudžbe za obnovu | Srbije i uopće Jugoslavije. Nabava stoke. Ministar poljoprivrede pregovara sa švajcarskom vladom o nabavi priplodne stoke, koja bi se raz- ' dijelila našim seljacima. Zločinačka špekulacija. Na 25. juna zaplijenjen je u Mariboru transport ko­ nja. koji je bio upućen iz Zagreba u Beč, a koji je bio označen kao trans­ port marve za klanje. Konji su zaplije­ njeni po naredbi iz Beograda. Konja je bilo 187 koji će hiti uz nisku cijenu raz­ dijeljeni među narod. U prvom redu do­ laze u obzir Slovenci sa granice, koji su prilikom zadnje njemačke invazije izgubili konje, a zatim seljaci iz mari­ borskog kotara. Opreznost prema tuđim osiguravaju­ ćim društvima. Pod ovim i sličnim na- i slovima čitamo zadnjih dana u skoro | svim beogradskim, zagrebačkim i sa- i rajevskim novinama razne članke, kojima se općinstvo upozoruje na svekoli- । ka osiguravajuća društva, čije se cen- ! trale nalaze u Beču, Pešti, Trstu itd. Ova su društva naime uložila ogromne ' svote u austrijske i ugarske ratne zaj- i move, koji ada služe većim dijelom ' kao pokriće sabranih visokih rezervnih | fondova. Time je dakako sigurnost do- i tičmh društava znatno spala. Osobito i je pak spala sigurnost kod mađarskih društava, jer sovjetska vlada, u svojoj velikoj novčanoj neprilici nije poštedila ■ Trešeljak. Ljuti se. Marrtni Ijekar lUtim gr­ mi a 50. broja Naroda" na rakufako ратјсгепаио i »J M 0.« u Dobici, što ma aijesu dobli wGajretOTo“ skupštinu a aiektabi iletidaiju Oabiljao ie buti. I podraljaje malo. Podvajaj« a loga, ft to botiniiiao prešućuje, da ja on još simus u kirasihasi basio prsoštru raкатјса izMivanja muslimanima u lita. 1 još »e čađi ite aad nema moralna podloge da aaaiva mjean« »Cajratova« skupštinu, a kamo li tratiti da au sa djs jod i građani muslimani dođu. Jedno premještenje. Priča se — л tlo ao priča »li je bilo ili ee biti — da je naša | vlada odlikovala profesora Hakija Hadšiea pre­ mještanjem а prervjetno ođjelenje. To đa mu je očitala za anapaati« a naša strane i to sa on prema nama iasaevtio ponaša, a mi ae kao to- j leraniui ipak aazdriajemo vd svega drugog, osim tla registriramo njegovo ispada i upozora- ) varao na sla posljedico, koje bi aaogle nastati а školovanju našeg podnilatka. 1 ‘a, ali a doba korupcije i darsaja razsih konseiija miljenici­ ma. ovi tu razlozi za paru; vlada čini što ona hoće. Moše joj sa još za neko vrijeme. . . OGLASI: Os 512/10—19. Oglas. Kot Šeriatski sud u Zenici, na mol­ bu nasljednika umri. Abdage Talića iz Zenice prodavače običnom javnom dražbom potrebne stvari (pokućstvo) umri. Abdage Talića, na dan ponedeIjak 4. avgusta 1919, a dućansku ro­ bu (gvožđuriju) na da dan 5. avgusti 1919 — Kot. šeriatski sud. Prodaje se dobro iduća в Imam u a prodaju upotrebljivanih brijačka radnja Vreća od jute u Brankovoj ulici radi odlaska iz Sarajeva. Pobliže upitati kod SULEJMANA HA DŽIĆA, bakala u istoj ulici broj 1 i. 111 3—3 MnhmudbEg Hapetanović Jajce (Bosna) i ИИМИЕВИ№ИН Oglas. pčElapshBhušnicE stojeće i amerikanke od dobrog i su­ hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko željeznička sta­ nica Visoko. Narudžbe izvršujem brzo i uredno Rezakovič Ahmed, 112 3 5 Fojnica k/K. Otvorenje pomodne cipdarshe radnje Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam ponovno otvorio moju radnju, te se preporućujem svima za solidnu izradu svi­ ju vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene.----------------- I Prva muslimanslia radnja za uvađanje električnog svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Ševkić Salih, Sarajevo ф Solidan posao. Cijene umjerene. 8 lusuf H a d žić, Sarajevo, S $5 Kundurdžiluk ulica br. 35. 35. ® 4в, 12 у Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, preko puta »Muslimanskog Klnba«r 3-5 113 12 Trgovina mješovitom robom i zemaljskim proizvodima Hamdibeg lsabegović Tuzla. UTEMELJENA 1871. GODINE. Naslov za brzojave : Hamdibeg lsabegović Intcrurban telefon broj 42. 91 5-3 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Do­ bo], Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA. Bugojno. Gacko, Goražda, Konjic, Nevesi* nje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Zenica, dne 25. juna 1919. I Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje - Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 •AreVtfai eradšnk: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b4c7aabd36834e38724360d9fe6239fd.pdf e52dc563bfe1edef1a3d7da1cf01b540 PDF Text Text PRAV __ _______ ___ _____ _ POJED9NI BRO Izlazi subotom, nterkor i četvrtkom. Вгн1ајв FBđahisni BđfisL . . A ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 17. jula 1919. (19. ševvala 1337.) Broj 57. Korupcija. Čitava štampa bavd se korupcijom, koja je već našla svoj vrhunac. Parlamenat vijeća o aferama ministara; — po kuloarima se tajno šapće o velikim imenima koja još nisu otkrivena. Jato crnih gavranova napalo je naše tijelo, da ga raznesu prije nego ga crvi istoče. (Jadne ptičurine, nezasitni sebičnjaci ra­ znose još ono Što je ostalo, a fukara skapaje od gladi gledajući svoju djecu kako je na oči nestaje. Nosi se sve, trga se tijelo, da ništa, --a baš ništa ne ostane. Vara se sirotinja, ušutkale lažnim vijestima i hrani još lažnbim patriotizmom, da veliki pograbe još što je ostalo i što mogu strpati u svoje dže­ pove. Vlast, moć sila — sve im je u rukama i oni se nagrađuju već kako znadu, da poslije »mirne savjesti« pre­ puste truli brod da potone. No još i u l>osljeđnji čas skanuće užeta, da njima podave one, koji su ih služili, da ne ostave nikakva spomena na svoja djela, razoriće sve i otići će da mirno uživaju ono što su oteli. Stišće pesnicu siromašni mali činov­ nik, kojem nije u dio palo da pomogne svojim velikim gospodarima, škripi zu­ bima radnik, koji je ostao bez mjesta; otimlje se, krade se... Čitava stada, čitavi vozovi mesa, ma­ sti, izvozi se na račun sirotinje. Čitave šume voze sć preko mora neprijatelju našega naroda, da izvjesni ljudi steku miHone. Sve je upotrebljeno: špirit, so­ da, duhan, šume, automobili, drva, koncesije, meso, mast... Sve što se je moglo unovčiti sve je unovčeno i raz­ dijeljeno među velike i male »mučenike« i »patriote«. I zalud se je sada okrećati po praznoj kući, da nađete štogod... Dok je u Bosni haračio Grđdć nadali smo se, da je u drugim krajevima bolje. dok je Grdić dijelio izvoznice svojim prijateljima na račun postradalih, mislili smo, da će se i tome na put stati, ali smo se u nadi prevarili. Poslije Grđića čije se stvari ne mogu ovdje ispisati došao je na red Marinković sa poznatom aferom sa šećerom iznio je u državnom predstavništvu poslanik Ribarac. Prema tome sklopio je rekompenzaoioni ugo­ vor bivši ministar za ishranu Jovanović sa Čehoslovačkom po kojemu bi sc iz naše države izvezlo, meso, slanina, a Češka bi dala šećer. Posao je izvoza povjeren beogradskoj klaonici, koja i ne postoji, a financirala je sve to Privred­ na banka u Beogradu u kojoj je glavni faktor poznati dr. Voja Marinković. Prema izjavi Ribarca ustupio je Marinkovič ovu koncesiju jednoj židovskoj firmi u Subotici, koja je meso i slaninu izvozila ne u Češku, nego u Mađarsku, a za to naša država nije dobila ni praška šećera. Za ovim je došla »mala afera« g. GHgorija Jeftanovića i njegovog sina dra Dušana. On je uzeo za posre- • Sarajevo, 16. jula. i : I । : i I j i i i : I ; i i I dovanje u stvari izvoznice za šećer od Principa 10.000 K — pa okrađeni volQvi, kola, zob i t. d. i t d. Onda je došao na red Volislav Šola sa drvima na kojim je zaslužio devet miliona kruna, a za ovim su zaredale ; marke. O duhanu je već bilo govora u 1 raznim novinama, a sada Čujemo da po- | । t I । i i । ■ ’ ' Bilješke. »Primorske Novine« u svom 151. broju nazivaju naš list »Turska Pravda« i podmeću nam zlobno da smo »1914. razbijah srpsko imanje, organizovali štra(unska odelenja, koja su okrutnostima i divljaštvom nadmašivala iste madarske i njemačke pljačkaše i razbojnike«, a sve to, da mogne povući proti nama zaključak, kako »i opraštanje t r cba da ima granica«. Razlog ovom napadaju, je to, što o bajramu napisa­ smo, da nas još i sada pritiskuju patnje i nevolje, da još i sada doživljujemo šikane i progone, a krivci ovih događaja kod naše vlade u Sarajevu da su još i sad na svom mjestu. Izdavači »Primorskih Novina«, istina, ne moraju čitati redovito našega lista. Ali ako hoće o nama da zauzmu neko stanovište, on­ Godina I. Osnutak financijskog upravnog suda. ! , Čitamo u zagrebačkim novinama, da je ! naročitom naredbom osnovan u Zagre­ : bu financijski upravni sud, kojemu je zadaća, da do redovnog zakonodavnog postrojenja Upravnog sudišta ili uvođe­ , nja drugog oblika konačnog rešavanja j upravno-pravnih sj>orova rješava po­ | rezne i pristojbene sporove. Ne razu­ , mijemo, zašto se ovaki sud osniva sa'mo u Zagrebu za Hrvatsku, Slavoniju, ! Medumurje i Rijeku, a drugi krajevi oI stavljaju bez ove i odveć potrebne prav­ | ne zaštite proti samovolje vlasti. U Sr­ j biji rješava ovakve sporove Državni ; savjet, a u ostalim krajevima naše dr­ žave nema takovog suda. U Bosni ga nije nikada ni bilo, i ako bi kod nas bio Međutim moramo zlobne podvale o- • vrlo potreban, jer se naše porezne vlasti vog lista i posebno da pobijemo: Da smo ; pri rješavanju žalbi i utoka slabo oba­ m i u godini 1914. razbijali srpsko ima­ ziru i na posve jasne odredbe poreznih nje u Bosni, ne bi trebali čekati kazne i pristojbenih zakona i naredaba. Dosta na optužbu »Primorskih Novina« pored ; »Srpske Zore« te javne tribine i zvanih ' je samo pročitati već unaprijed štampa­ na rješavanja, koja trgovci, zanatlije i i nezvanih tužitelja, nego bi sada bile drugi porezanlci dobivaju na utoke, koje prepunjene bosanske tamnice muslima­ predaju- proti porezu na tečevinu. Bez nima. Ovako pak, nađe ih se nešto i u • obzira na razloge, koje pojedini porezazatvoru na zahtjeve »Srpske Zore«, ali I nik u svom utoku navede, on redovno uvijek samo do sudbene ras- ' prave. Dalje: da smo mi organizovali | dobiva štampano riješenje, da je prove­ denim izvidima ustanovljeno, da je on štrafunska odjeljenja, onda bi također ; oporezovani dohodak postigao. Događa vukli posljedice za te, makar i ratne či- 1 sc, da je porezanik u utoku tvrdio i do­ no i sve osude na omraženi austrijski kazivao, da se uopće nije ni bavio po­ režim u Bosni bile bi netačne, režim, ; slom, na koji se plaća tečevinski porez, koji je za Potiorukova vladanja i još I jer imade poreznih ureda, koji taj porez k tome u ratnom stanju znao pribaviti traže i od poljoprivrednika (bostandija, sebi ponude za usluge i od najopoziciotežaka itd.), ali to ne pomaže, jer je za nahtijih elemenata, pa ako hoćete i onih, rješavanje utoka, koji sc valjda kod više koji su danas na vrhovima naše uprave I instancije i ne čitaju, unaprijed priređe­ u Bosni. Što se tiče podvala o tobož- | no i štampano riješenje. Ako smo ovu njoj našoj nadmašivoj 'okrutnosti i div- ' samovolju vlastodržaca kao Prileskog i ljaŠtvu mađarskih i njemačkih pljačka- ■ si. morali podnositi, držimo, da je sada ša, preko toga s indignacijom prelazi- । došlo vrijeme, da se osnivanjem uprav­ mo; i najljući naši protivnici u agraru nog suda poput onog*u Zagrebu ovoj П Bosni, (a drugih ne bi ni imali), a ka- ; samovolji — koja se na žalost i sada mo li objektivni sugrađani, koji poznaju ! gdjegdje i u većoj mjeri poka­ dovoljno naše etičke vrline i religioz- i zuje— učini kraj. nost, potvrdiće. da takve vrste podvale j Istrage? Jedan nejasan brzojav iz Be­ i ne zaslužuju nikakva odgovora. ograda javlja, da su povedene istrage Nego u ovoj s.tvari upada jedno u oči: ' protiv komandanta (?) u Bosni i protiv »Primorske Novine« ne rekoše nikad ni dvojice iz Banata, a sve radi neisprav­ bijele ni crne o nama, dok mi ne naglanog postupka u nabavkama izvoznih do­ sismo pred bajram, u 47. broju »Prav­ zvola. z de«, da bi trebali makar i skromno uze­ Ne znamo šta ovo znači, pa ili je iro­ ti učešća u izgradnji naše trgovačke nija. ili se hoće nekom hig u oči. U br­ mornarice i pomorske trgovine onim j zojavu nc stoji proti kojih komandanata kapitalom, koji ćemo dobiti iz agrarnog ' pa se ovijem sumnjiče svi. Za to tra­ riješenja. I gle čuda! Primorski novina­ žimo. da se iznesu ove stvari malo de­ ri, mjesto da razume naš težak položaj ' taljnije. i prirodne zahtjeve za životom, oni se pod kojom bilo izlikom žestoko osoviše i na nas da im ni braća nijesmo. nego ; Turci, koje bi trebalo što prije prognati, 1 jer »I praštanje treba da ima granica« Za autoritet škole. podvukoše. KakaV je to moral, neka razumije ko hoće, — mi ne možemo. Društvo srednjoškolskih profesora u Nesavjesno prikazivanje. Mostarska ' Bosni i Hercegovini donijelo je jedan potreban i vrlo opravdan zaključak u »Nar. Sloboda« u 54. broju od 5. jula o. obranu ugleda škole i nastavnika. Ovaj g. ima dopis iz Ostrošca. u kojemu se korak prof. društva ne bi bio nuždan između ostalih napadaja na age i be­ u kulturnoj public. i sređenoj javnosti, gove tvrdi i to, da su braća Buturovići koja diže i gradi de znade cijeniti pro­ »oteli njivu« Ivan« Kreši iz Podhuma, svjetni rad odgojitelja i čuvati ugled koji je davao hak i desetinu na paušal : škole i profesora, ali u našem niskom i pita se: zar se može još ovako šta društvu i zaraženoj sredini, gdje se sva­ dogoditi? Izgleda, da »Slobodin« dopisnik : ko piskaralo baca blatom na prosvjetne u Ostrošcu ima posebne nazore o agrar­ zavode i kalja poštenje osvetničkih’ mo­ nim problemima, jer se čuje da sc tamo i tiva i tako na prostački i gadan način katoličkom pučanstvu tumači, kako će i ruši ugled školi i nanosi štetu narodu i begluci biti svojina onih, koji su ih i prosvjeti, bila je ovaka odluka i apel makar samo pet godina pod ćesim uzi- ; odavno poželjen. mali i obrađivali. Tako i glede navede- i Nigdje se u kulturnom svijetu nc mo­ ne njive, zapravo livade, koju bi Krešo že naći u javnosti žučljivijih i upravo htio da dobije, netaČno je da je drugom ј bezobzirnijih napadaja na nastavnike, data na obrađivanje sada, nego spo­ kao što to gotovo dnevno izvjesna štam­ razumno s Krešom još u 1917. godini ■ pa i izvjesni individui čine nažalost u data je Nikoli Bojčiću s razloga što je i nas na štetu školi, omladini i ugledu Krešo bio zapustio livadu do 3—4 tova- I nastavnika. To oni rade pod novom kri­ ra, a Bojčić je u 1918. godini već imao ■ laticom »čišćenja«, a sami napadači nc do 30 tovara sijena. Ovome komentara vode brige o tom, da li je to postupak nc treba. čiste duše, koja bi morala naći pošten i otvoren način prigovaranja pod svoBudimo ljudi. da bi morali bar u stvar biti upućeni; a upućeni bi bili dovoljno, da su bar od zgode do zgode uočili u našem listu dokaže, koji opravdavaju naše označene tvrdnje o našim patnjama i progonima, zapravo lošim prilikama u Bosni i Her­ cegovini, za koje i sam Dr. Korošec reče, da su evropski Skandal! I kad. su tako »dobro informirani« o događajima iz godine 1914. mogli bi onda povući pravi silogizam iz tih ratnih iz 1914. i s adanjih slobodarskih događaja 1919., da prvi za drugim mnogo zaostaju. To možemo već do sad prikupljenom statistikom dokazati. Ovako pak i odveć je prozirno kome koće »Primorske Noviве« da služe! jedinci vrlo često dobivaju izvoznice na duhan i prodaju ga po Austriji i Ugar­ skoj. Tako je dobio i neki željezničar Brozek izvoznicu i odnio duhan u Beć. Koliko je još drugih putovalo u Švicar­ sku i Češku sa punim sanducima duha­ na to će znati sigurno uprava mono­ pola a m: tražimo u ime javnog morala, da se unese malo svjetla u ove prljavštine što se vode i toleliraju na račun općenitosti — na račun, časti, autori­ teta naše^ržave. Korupcija je dosegla svoj vrhunac i ne čudimo se, ako se u ovoj nesretnoj zemlji opljačkanoj od neprijatelja, a sa­ da od vlastitih sinova dogodi još čudni­ jih stvari... Gospodin Šćepan Grdić bio je dobar, da nam riješenjem od 3. jula broj 126.081/19—Vili—2. dostavi na uvršte­ nje »na zgodnom mjestu« ovu »š k o Isku vijest«: »U I. razred narodne više dječačke škole uz mušku preparandiju u Derventi upisivaće se i u narednoj školskoj godini 1919/20. učenici, ali se u konvikt te škole пцсе više primati novih pitomaca. Naprotiv će se podijeliti nešto višu stipendija za srednje škole, ali za I. razred prema propisima istom u drugom semestru. ' Ni za pohađanje ženske preparandije neće sc podjeljivati ni nove stipendije ni nova konviktska mjesta. Konviklska mjesta u muškoj preparandiji u Derven­ ti podjeljivaće sc kao i dosad a siipendije za pohađanje muške preparandije u Derventi i u Mostaru. U pretprošlom broju donesosmu be­ ogradsku vijest, da će se u našoj državi osnovati 800 škola i namjestiti 10.000 učitelja, u koju je svrhu odobren kredit od 10 (deset) mil. 1 eto, dok se na jednoj strani podiže i izgrađuje, dotle »naš« Šćcpan hoće da ruši i ono malo, što nam je čak jedan t u đ i n a c usta­ novio i ostavio. Mi se zgražamo na ovaj kratkovidni postupak naše vlade i pita­ mo, kako to Šćepan zamišlja unapređe­ nje našeg školstva. Kad se ograniči broj novaka u pripravničkom tečaju naše preparandije, odakle će se onda dobiti učitelji i kako će se podići broj škola u našoj domovini? Da gospodin od izvoznica ne kani tu službu povjeriti gatačkim seljacima? Mi drukčije ne možemo shvatiti ovog besmislenog zaključka naše »narodne« vlade i odlučno zahtijevamo, da se taj nenarodni i nekulturni zaključak odmah opozove i podizanju preparandije posveti bolja briga i daleko veća pažnja. Pretplata godišnje 40 kruaa,na pola godine 20 kruва. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj .ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1Ш i I . i i | , I ! ■ ; ; I : I i I Prosvjeta i škola. �žicana 2 Сграка jim imenom i pred ljudima suda i uviđavnosti. Da je ovakav posao nečastan < nedostojan poštena čovjeka, a naroč to kulturna i objektivna, o tome nema sumnje. Stvarni, razložni i otvoreni pri­ govori samo koriste stvari, a zakulisne spletke ubijaju ugled i ruše svaki rad. Iz ovih razloga treba pozdraviti apel prof. društva, u Čijem je smislu naš list i dosele postupao, a nadamo se, da će ga i ostala naša javnost s razumijevanjem primiti. Taj apel prof. društva glasi: Veliki događaji našeg narodnog oslo­ bođenja i ujedinjenja najjače su dirnuli meku osjetljivu dušu naše đačke omla­ dine. To se je opazilo osobito u onim velikim danima prevrata i iza njega. Omladina je iskreno i predano služila svemu onome, što je trebalo da afirmira našu nacionalnu i državnu suverenost. Ali đačka omladina doživivši ovaj hi­ storijski trenutak ne može da nabujale valove svoga oduševljenja da stiša, ne zna da im dade pravilan tok, nego pu­ šta da ti valovi prelaze preko ograda, koje svako dobro uređeno društvo tre­ ba da podigne, da ne bi otud štete bilo. Mnogi omladinac ne zna, da je danas njegova imperativna dužnost da radi, da uči, da se trudi steći što više znanja i oplemeniti srce svoje, da je to izražaj njegova pravogp atriotizma. Jer kakva krasna budućnost čeka našeg inteligentnog omladinca? Stari njegovi stvoriše mu ovo epohalno djelo, osnovaše ovu lijepu domovinu svih nas, a naš mladi naraštaj če­ ka uzvišena dužnost, da ovu velebnu zgradu usavrši i uljepša. Zato je duž­ nost svih pozvanih faktora, da ulože sve sile svoje, da omladinu učinimo što bo­ ljom što valjanijom. Glavni vaspitni faktor jesu škole, a u njima nastavnici. Naši srednjoškolski nastavnici — jer o njima ’ ispred njih možemo da govorimo — shvaćaju svoju službu ozbiljno, a zadaću savjesno. Smi­ jemo slobodno tvrditi, da nema nastav­ nika na srednjoj, školi, koji bi se hoti­ mično, svjesno ogriješio o svoju uzvi­ šenu dužnost, i kao prčdavač i kao od­ gajao. To valjda niko neće ni pretpo­ staviti kod staleža, koji je ponikao iz našeg naroda, te koji je i u doba naj­ crnje tuđinske uprave ne samo imao na­ cionalno obilježje, nego sc odlikovao nesebičnim narodnim radom. Mi smo uvjereni, da srednjoškolske nastavnike vodi isključivo ljubav prema omladini i odanost domovini. Oni stoga treba da budu uzori omladine. Ali da to postanu, trebadajenjih o v ugled kod omladine ne­ oštećen. Nastavnik ma kako velikih svojstava, ako nema ugleda neće moći na omladinu djelovati u odgojnom po­ gledu. On nema grube materijalne sile, on raspolaže moralnim sredstvima, u njega jc samo moralna vlast. Izgubi li tu vlast, on prestaje biti vaspitač, on je onda samo činovnik, koji služi. A od takvih nastavnika neka nas Bog sačuva! Zato je dužnost s v-i h f a k t o ra izvan škole, koji vaspitano djeluju na ^iarod pa i na omladinu, da č u v a j u ugled nastavnika, jer tako radeći koriste u prvom redu samoj omladini. FELJTON. Dr. Hinko Hinković: Centralizam ili samouprav­ ne pokrajine? (Nastavak). III. Jedinstvena uprava nije n: dobra ni de­ mokratska. Jedna legislativa i jedna eksekutiva za svekolike upravne poslove tako prostra­ ne države kaošto jc naša jc gotova ne­ mogućnost Pod tim golemim teretom lomit će sc svaki parlamenat i svaka vlada. Ma da parlamenat bude na okupu cijelu go­ dinu, tc drži sjednice neprekidno dan i noć, i ma da ministri budu intelektualni divovi i da imadu gvozdene živce, ni parlamenat ni vlada nebi bili fizično u stanju da udovolje -svojim zadaćama. Njihov bi rad bio jalov i za to, što ni narodni poslanici ni ministri ne mogu da budu sveznajući. Recimo da se radi o jednom makedonskom ili lokalno be­ ogradskom pitanju, kaošto je bilo ono o »kiriji«. Narodni poslanici i ninistri iz Dalmacije ili Slovenije bit te apso­ lutno neupućeni i — unatoč informacija­ ma — vjerojatno inkompetentni, da o „PRAVDA- — „ПРА1ДА“ ; Neka se naša omladina upu- I I čuje na intenzivan rad, neka ' se uči svima društvenim vrli- I n a m a, o d k o j i h j e p r v a s 1 u š a t i starije i iskusnije. Medu vanškolskim faktorima naj- | važniji j c štampa. Naša štampa ' radi zaostalosti našega naroda i nesta­ ! šice prosvjetnih sredstava vrši ogroman | 1 utjecaj na naš narod u svim pravcima I I njegova života. Nakon stoljetnog robo- I vanja tuđinskim interesima danas, u da- i nima narodne slobode, našaještam- | pa i z 1 i v naših boli, ali i i z r az naših nada, ona odgaja čitav i naraštaj, koji jc odrastao u ropstvu. I Zato je i odgovornost naše štampe ogromna. U posljednje doba bilo je nekoliko slu­ čajeva, da su pojedini listovi | donijeli o pojedinim nastav­ nicima bilješke, koje su, kako se I kasnije ispostavilo, bile n e t a č n e, jer su uredništva bila jednostrano oba­ viještena. Takve bilješke silno škode školi, obaraju ugled! nastavnika i djeluju na omla­ dinu vrlo rđavo u vaspitnom pogledu. Potpisani odbor ne smatra nastavni­ ke nepogrešivim i neprikosnovenim; | prema tomu dopušta, da i profesor — ; kao Psvaki drugi čovjek — može imati ! svojih mana. Ali i z n a š a n j c u j a v! nostižigosanje tih mana kva­ j ri i zavada omladinu. Štampa ; time u dobroj namjeri griješi. Stoga odbor profesorskog društva apelira na svu našu ; štampu, da bude u tom tako delikatnom pitanju vrlo oi prozna, pa moli cijenjeno uredništvo, da svaki slučaj prigovora protiv sredjoškolskih na­ stavnika, ma s koje strane došao, saopći potpisanom odboru, koji ćetu stvar savjesno ispi­ tati i urediti. Uvjereni, da je našoj štampi zaista do toga stalo, da sc nesporazume! razjasne i eventualni nedostaci odstrane, umolja­ vamo slavno uredništvo, da uvaži o^aj naš apel, koji je proistekao iz brige za našu uzdanicu i iz ljubavi prema našem narodu. ri biti optuženi i osuđeni. To je sankcija i opomena, da antanta sačuva svoje sta­ novište. Svoj je govor zaključio, da svak mora raditi na zakonskoj evoluciji izvan imperijalističkog duha za napredak Francuske. Konačno je odgovorio na ra­ zličita pitanja radi pojedinih tačaka ugovora o miru. Brej 57 Б]^| Švicarska i Savez Naroda. Švicarska brzojavna agentura javlja: Prvi savez­ nički vijećnik Šulfoh izjavio je u svom govoru na skupštini slobodoumne stran­ ke kantona Sankt Galen radi pristupa Švajcarske u savez naroda, da se Švajcarska nerado sprijateljujc s mišlju, da mora u internacionalnoj politici voditi drugu orijentaciju nego što je imala u prošlom vijeku. Nadalje je u istom go­ voru istakao, da je ugovor o savezu na­ roda bez sumnje ozbiljan pokus da sc izbjegne novom ratu. Jasno je da će odnošaji između Švajcarske i savezničkih država biti bolji, ako Švicarska pristupi zajedno s njima savezu naroda, nego ako ostane izvan saveza naroda osam­ ljena. On kao zastupnik gospodarskih interesa i kao prvi vijećnik izjavljuje sc za to, da Švicarska stupi u savez na­ roda. Švicarska I Njemačka u Savezu Na­ roda. Šef švajcarskog poslanstva u Parisu izjavio je da Švajcarska ne ulazi u savez naroda ako se ne pripusti Nje­ mačka. Mađarska ofenziva proti Rumunjske. Budimpeštanska sovjetska vlada zaklju­ čila jc, da sc što prije započne ofenziva protiv Rumunjske. Ovaj je zaključak je­ dnoglasno prihvaćen u povjereničkom vijeću. Vrhovni zapovjednik crvene voj­ ske protivio se je ofenzivi, a kad je vi­ dio da ne može uspjeti predao je demi­ siju. Monitor »Tomoš« otplovio je u Ju­ goslaviju i predao se. Bugare pozivlju u Pariz. Konferenci­ ja mira odaslala je notu bugarskoj vladi u Sofiju, kojom je pozivlje da do 25. o. mj. odašalje svoje delegate da im sc izruče uvjeti o miru. Bela Kuha na poslu. Mirovnoj konfe­ renciji stigla je vijest, da Bela Kuhn pripravlja konfiskaciju svih inostranih imanja u Ugarskoj. Odmah je prihvaće­ na odluka, da se Beli Kunu neslužbeno javi, da konferencija mira smatra kon­ fiskaciju imanja, kao prostu pljačku i da antatske i savezne sile ne će priznati va­ ljanom nikakve prodaje takvih imanja bilo ma kome narodu. Drži se, da će ta akcija spriječiti neke neutralne sindikte, da ne kupe ta imanja, jer su već počeli pregovarati u tome pravcu sa Belom Kunom. Odgođeno je sređenje ugarskog pro­ blema: odgođen je također ugovor o miru s Austrijom kao i priprave za mir s Bugarskom, jer sc odlučilo, da vijeće ne će još prihvatiti nikakve konačne po­ litike obzirom na budimpeštanske bolj­ ševike. Pogledom na buduću mirovnu konfe­ renciju Bela Kun već se grozi, da ćc premjestiti svoje čete sa čeških granica na rumunjske, tako da Rumunji ne ćc moći, da ovih dana pokušaju nikakvog nenadanog udarca protiv Ugarske, kraj svega toga što je general Franchet .d’ Espcrey već zasnovao, plan za rumunj­ ske operacije i što je rumunjskim četa­ ma stigla iž Francuske ratna oprema, strojne puške, topovi, oplopljeni automo­ bili, tankovi, aeroplani i štabski oficiri. Popodne je vijeću petorice stigla po­ ruka od Bele Kuna u kojoj konstatuje, da Ugni nisu prekršili primirje, a tuži sc na čehe i Rumunje, da se nisu držali ugovora, pa traži, da im se naredi, da Iz »Merhameta«. Naše hanume koje obustave operacije. — To je pismo vi- | žele dati sadaku (milostinju), neka sa­ jeće petorice uputilo vrhoVnom ratnom mo daju u »Merhamet«, jer time daju vijeću. svoju sadaku na pravo mjesto, a nek ne daju skitnicama koje hodaju i prose po Nove pripreme. Pod predsjedanjem kućama, jer od tih posjakinja mnoge ni­ generala Franchet d’ Esperey održala se su potrebne, pošto prose iz navike a ne je jučer konferencija svih zapovjednika iz nužde. na boljševičkoj fronti; nakon koje je ru­ Uredništvo : Preporučujemo ovaj munjski kralj primio zapovjednike u apoziv »Merhametove« uprave, ali isto­ udijenciju. Zapovjednici su se nakon to­ dobno naglašujemo, da »Merhamet« ne­ ga vratili u svoje glavne stanove. Naši veterinari u Švicarskoj. Svajcarće nikad moći regulisati prosjačenja ska vlada dopustila je školovanje 150 Veličina posjeda u Poljskoj. »Goniec kako treba niti dobiti dovoljan broj pri­ veterinara iz kraljevstva SHS na ško­ Krakovska« javlja da je narodna skup­ loga od sadaka, ako bude čekao da mu ština odlučila da posjedi u Poljskoj ne lama u Švajcarskoj. se prilozi u kancelariju donose i nje­ smiju prekoračiti veličinu od 300 jutara. gove prostorije traže, nego ih treba tra­ Kod glasanja odlučio je jedan glas. Još žiti i sabirati — kašice oživiti! prije povratka ministra predsjednika, ko­ Merhum Alija Pašić. U oktobru 1916. ji dolazi ovih dana nastoji se. da se ri­ dobio sam prijavu kod 1. Armcekomanješi ministarska kriza, kako bi sc pri­ Clemenceau-ov govor u parlamentu. de, da je sa 10. brdskom brigadom do­ krio poraz, koji je vlada doživjela u »Agence Havas« javlja: U parlamentu šao u naše područje na rumunjsku fron­ parlamentu agrarnom reformom. (Vla ­ izjavio je Clemenceau. da se na ugovor tu vojnički imam Ali ef. Pašić uz naš 4. da je predlagala 900 jutara zemljišta). o miru mora gledati u njegovoj cjelini. lovački bataljun i 3. bataljun od 1. pu­ Kao svako ljudsko djelo može i taj uTalijanska municija u Solunu. Iz So­ kovnije. I sjećao sam se i ne sjećao na govor postati kritičan no on daje Fran­ luna se javlja: 9. o. mj. poslije podne to ime, pa sam prvom zgodom pošao, cuskoj snagu, kojom se može okoristiti počele su u talijanskom slagalištu mu- I da toga imama posjetim u prodoli niže i r a š i r i t i svoje g r a n i c c. To ovi­ ničije eksplozije, koje su trajale do u Crvenog tornja. I kasnije nalazio sam si o narodu da se gospodarskim napo- j jutru <i izazvale veliku paniku u gradu. ! ga na fronti u Rumuniji i u Italiji i upo­ rima održi na površini. Clemenceau je I Slagalište je do temelja razoreno. Tali­ znao ga, da se mnogo i požrtvovno za­ na to razmotrio najvažnije tačke ugovo- - jani kažu, da je uništeno 2 milijuna mu­ lagao za dobro naših vojnika, bdio uz ra o miru i rekao, da vlada mora pri­ nicije, 150.000 granata, 10.000 bombi, ve­ njih po danu i po noći u prvim linija­ stati uz savez naroda. Radi odgovor­ lika količina baruta i artiljerijskog mate­ ma i po najvećim nepogodama vremena nosti je istakao, da će odgovorni fakto­ rijala. i brinuo se požrtvovno za njih, a vrlo Domaće vijesti. Pregled. ' t‘rn pitanjima ispravno i prema dotičnim lokalnim interesima sude. I u najidealI nijem parlamentu i najsavjesnijoj cen­ tralnoj upravi me može da bude jednako poznavanje i razumijevanje prilika na pr. u Zagrebu i u Skoplju, u Novom Sadu i Splitu. Kakav bi to bio parlamenat, koji bi mogao uspješno voditi kontrolu nad cjelokupnom upravom i kako bi izgle­ dao centralni upravni stroj, koji bi vo­ dio računa o svakom učitelju ili kojoj bolnici ili dimnjačarskom statutu u ka­ kovom zabitnom mjestu! Da centralizacija isključuje svaku mo­ gućnost dobre uprave, dokazano jc i eksperimentalno dosadaš­ njim pokušajima beogradske vlade, koji — ako se ne zaustave za dobe — vode neminovno do kata­ strofe od nedoglednih posljedica. Dosadanja centralizacija, kako se provodi, nije nego sustavna dezorganizacija, ko­ ja rađa upravnom anarhijom. Jedinstvena uprava nije i ne može da bude dobra. Ona jc i antidemokratska, onemogućujući sa­ moupravu. Lincoln označio je pregnantno demo­ kratsku vladu kao »governement of the people, for the people« — vlada narod­ na, koju izvršuje narod a za narod. Drugim riječima samoupra­ va. I centraliste prisižu na nju. No ka­ ko se može zamisliti narodna samoup­ rava na prostranom državnom područ­ ju; gdje je konačna odluka prepuštena ministru, koji je daleko i visoko! Prigovara se, da naš narod nije dozrio za samoupravu. I doista je postotak analfabeta upravo porazan. Poprječno ne će biti niži'od 70 %; u Bosni je 90 %, u Mkedoniji još viši. Ako se po pisme­ nosti prosuđuje politička zrelost, onda uopće nismo za slobodu, već za auto­ kratski režim, koji ćc nam po svojoj soldateski dijeliti batine. No naša sto­ ljetna borba za oslobođenje dokazom je, da znamo šta znači sloboda z a ž i v o t ii a r o d a, a ta spoznaja prvi je uvjet samouprave. U ostalom je naš neobično bistroumni narod u svojim prastarim institucijama na pr. zadruzi, u svom narodnom sudovanju (»sud do­ brih ljudi«) i si., dokazao da se umije sam upravljati. Bajkom o nedoraslosti želili bi da ga drže vječno pod skrbniš­ tvom upravo oni, koji sebi prisvajaju ulogu Providnosti, da ga mogu tim sigurnije izrabljivati. No, ma da i nije dorastao, treba mu dati samo­ upravu u svrhu samouzgojnu. Bez toga odgoja ne ćc nikada biti sposoban. Istina da neupućeni ili zlo upućeni na­ rod može počiniti teških pogrješaka i pasti u sudbonosne zablude. Ali samo lekcije, koje ćc bolno osjećati na vlasti­ tom svome tijelu, opametit će ga i do­ vesti na pravi put U ostalom samouprava ne znači da se narodne mase same upravljaju. Nijedna masa ne može kolektivno i izravno da bud čime valjano upravlja; već za to ne. Što uprava traži specijalnih sposobnosti i stručnog znanja, kojih mnoštvo kao ta­ kovo nc posjeduje. Jedino što masa mo­ že, jest, da bira svoje upravne organe, da im daje općenitu direktivu i osobito — što je glavno — da vrši nad nji­ ma strogu kontrolu. IV. Samoupravne pokrajine. Da »narod« uzmogne opredijeliti pra­ vac uprave i uspješno je nadzirati, ne smije upravno područje biti suviše prostrano, a treba da je po mo­ gućnosti u svojim interesima Što skladnije. Razgraničenje ovih upra­ vnih jedinica osobito je teško i delikat­ no. Da nc smije imati p I e m c nskogobilježja, u tomesmosvi složni. Na sreću ne bi to ni bilo mo­ guće, naročito ne između Hrvata i Srba, koji su ispremiješani. Samoupravno područje trebalo bi da bude po mogućnosti ekonomska cjelina uzdo ličan obzir na hi­ storijske granice, te geograf­ ske, društvene, kulturne, ko­ munikacione i druge priliko. �Број 57 — Broj malo za sebe. To znaju i vojnici iz nje­ govih bataljuna. A kad se povratio u Nevesinje iza rasula fronte na Italiji, izabraše ga građani predsjednikom na­ šeg mjesnog odbora u Nevesinju, kojeg bi kao sposoban, (apsolvent šer. škole) znao zasigurno dobro i rukovoditi, da ne obolje nenadano i vrlo opasno. Valj­ da se ispromrznuo na fronti i na jednom mu je prestala u donjem dijelu tijela ko­ lati krv, koju nijesu mogli oživjeti niti liječnici kod njegova duljeg ležanja u zem. bolnici u Sarajevu. Nego se je do­ sta napatio u svom bolovanju, dok naj­ zad nije na 23. juna o. g. promijenio ovaj svijet boljim. Čedan i stidan kao djevojče, nije nam htio ni javiti da je u bolnicu došao. Zato nas je još teže iz­ nenadila i džalostila njegova smrt, koja će vjerojatno ožalostiti i sve druge nje­ gove prijatelje i poznanike u zemlji. Rahmetullahi alejbi! Š-in. Oskudica soli. Povrh svih nedaća na­ stala je oskudica i u soli. I s njom je bilo svakako! Oduzimate dozvole pri­ jašnjim prodavaocima, a davane drugim »zaslužnim« i nekompromitovanim, da i oni prođu kao i prvi. Ali je postalo gore. Tako nam se tuže seljaci iz kotara Gračanice bez razlike vjere, da vlada velika oskudica soli. Prije je izdavao so J^vo Blagojević i soli je bilo svakome. Vlada je oduzela so od ovog Srbina i predala dru gom (jednom bogatašu, koji može od rente živjeti). Prije dva mjeseca izdala je so seljacima po pola kila na osobu, a sada Četvrt kila tako da seljaku ne može biti ni zh svoju potrebu, a kamo li za hajvan. Druge soli nema. Nu za to ovaj novi prodavaoc prodaje so ispod ruke uz skupe novce, da natrpa džepove s leđa siromašnog naroda dok je »njegova vlada«. Tražimo odlučno od vlade, da stane na put ovakim nepravdama. Ta bar soli bi moglo biti! Dar amerikanske misije za B. I H. Posredovanjem Amerikanske Misije u Sarajevu stigao je jučer iz Pariza jedan vagon prevojnog materijala i deset hi­ ljada kilogr. zavoja u vrijednosti od jed­ nog milijona kruna. Ovo nije prvi dar, koji nam je došao iz Amerike. Prošlog mjeseca predala je Amerikanska Misija našim bolnicama veliku količinu marme­ lade, bolničkog rublja, pokrivača i Ijekarskih ogrtača. I mlijeko, koje dulje vremena dobivaju siromašna školska djeca po svim okružnim mjestima, dar je Amerikanske Misije. naveli, da se je sami referent bavio sa Kada će prestati izazivanja? Dvojica trgovačkim stvarima. »gospodičića« šetali su 8. o. mj. kejom Međutim, sada, kada smo dobili i svo­ i razgovarali o koječemfc.. Međutim je ju upravu, mislili smo, da će i u ovom naišao jedan slijepac musliman, a vodi­ pogledu ići bolje i stvari se rješavali la ga je muslimanka u trošnom odijelu, pravednije. Nu na žalost evo se brzo oboje slabog vanjskog izgleda. Gospodiuvjerismo, da se naši utoci rješavaju čići su stali i uprijevši prstom u njih re­ po istom receptu kao za prijašnje upra­ kao je jedan od njih: »Ne razumijem, ve i pozivaju se u povjerenstvo skoro kako »turci« jednom ne uvide to, da se isti ljudi. Radi toga su ovih dana bili otmenijem svijetu gadi vidjeti ovako šta uložili zajednički protest trgovci kod i zašto se uopće pokazuju na ulici za sadanjeg predstojnika Orlandija 4 tražili, vrijeme šetnje ljepšeg svijeta?« — Pro­ da se imadu u povjerenstvo za rješavaduživši put nastavli su »otmeno« ras­ nje utoka odrediti osobe, koje su pot­ pravljanje o »turcima« pri čemu su se puno objektivne i uživaju medu svima »zgražali« kakovi su sve »turci«. — Ni­ bezprijekorno povjerenje. Gosp. Orlanje pokazivao naprosto nikakovih »brat­ skih« obzira i .išao je tako daleko i re- | dini i ako je obećao, da će nastojati že­ ljama trgovaca •udovoljiti, izgleda nam, kao je: »Sve bi ih trebalo poubijati, jer da će biti opet mimoidene, jer, kako su to životinje, a ne ljudi!« Da li je to lijepo ili ne. prepuštamo čujemo, sazivlje se opet nekakva ko­ misija od istih prijašnjih ljudi. drugima da prosude, a mi na to primje­ Ili kamenom o lonac ili loncem o ka­ ćujemo samo to, da nije sve zlato što se sja i da su se ukočena gospoda zazrili u men — teško loncu. Zabava u Janji. Drugi dan Bajrama, svoje lakovane cipele, bijele rukavice, 1. jula, dala je ovdašnja muslimanska či­ crne frakove d visoke i bijele jake. Mi taonica zabavu u korist »Gajreta« i mu­ tome svemu ne dajemo nikakve važno­ slimanskog sirotišta u Sarajevu. Uspjeh sti i nastojimo da izbjegnemo sve što bi zabave je kako s moralnog tako i s ma­ nam se reklo: »izvana huj! — a iznu­ terijalnog gledišta bio vrlo povoljan, a tra pfuj!« zasluga za to ide nekolicinu svijesnih Muhamed Sokolija iz Banjskog bri­ omladinaca, a naročito pravnika Orhajega (Sarajevo) javlja nam, da su u če­ na Huremovića, koji su sve sile bili ulotvrtak 3. o. mj. u 2 sata po pola noći žili, da zabava ispadne što povoljnije. Četvorica ljudi (trojica civili) napadali Na zabavi je bio i skromni bufet sa antina njegovu kuću i kuću njegova komalkoholnim pićeni. čist prihod iznosi ošije Stjepana Martinčevića, nanesavši ko 2000 K te će biti poslan u namije­ pošljednjem štetu od hiljadu kruna. So­ njenu svrhu. kolija je izišao na vrata, da napadače Uspjeh zabave bio bi mnogo povolj­ otjera, nu jedan ga je. udario baskiiom niji — jer se je svijet za nju bio zaintepo glavi i teže ga ozlijedio. Napadači su resovao — da se nije našlo nekoliko in­ vrijeđali i grdili napadnute ukućane. So­ dividua, koji su svim silama nastojali kolija je stvar prijavio poticajnoj kara­ omesti ovu akciju. Ove su pokvarene uli. ‘gdje je bio-ujedno previjen. Došavši duše širile vijesti među prostom masom, policija na lice mjesta uhvatila je napa­ da komad, koji će se davati na zabavi, dače i otjerala ih u avhju g. Martinčevi­ nikako ne valja pa da zato ne treba na ća, odakle su im trojica nekako izbjegla, nju ni ići, premda je Kazazovićev »Coa četvrti je doveden u zatvor. Sutradan rav račun« po svojoj tendenciji, a do­ su uhvaćena i ostala trojica. nekle i po komičnosti jedan od naših Pitamo polic. direkciju, hoće li oštrom najboljih savremenih dramatskih koma­ kaznom poučiti izgrednike, a drž. od­ da. Što ih je pri tome rukovodilo ne znavjetništvu stavljamo zahtjev, da ih i sa mo, samo sa žalošću moramo konstasvoje strane progoni. tovati, da su u svome gnjusnome poslu Porez na tečevine u Stocu. Pišu nam prilično uspjeli, jer je posjeta iz mjesta otuda: Referent za odmjerivanjc poreza bila vrlo slaba, što ni najmanje ne služi na tečevine bio je poznati cmo-žuti na­ na čast Janjanima. rodni krvopija bivši poreznik šljivarić Ovom prilikom moramo naročito sa i predsjednik istog povjerenstva pred­ zadovoljstvom istaknuti pohvalno drža­ stojnik Štambuk, koji su samo gledali, I nje braće Bijeljinaca, a naročito »Musli­ da na račun trgovačkog staleža steku 1 manskog Sokola«, koji na naš poziv u sebi što veće priznanje. velikom broju dohrliše na zabavu, prem­ Imajući dakle tu namjeru, sporazuda su donekle imali pravo da nam ne mivši se međusobno koliko će komu od­ dođu, jer na njihovu zabavu gotovo ni­ mjeriti zvali su u komisije obično ljude, tko nije došao iz Janje. Neka im je zato koji nijesu nikakvi trgovci niti stručnja­ svaka hvala i priznanje. Oni su time ci, nego na pr. lovci, muhtari, birtaši ! dokazali, da su svjesni današnjega vre­ itd. i uz to većinom, koji nemaju među ; mena i da su muslimani na svome mje­ narodom povjerenja, nego šta više, koji 1 stu. su bili prema mnogim trgovcima lično Napose moramo sa zahvalnošću istak­ neprijateljski raspoloženi. Ovako sa- , nuti da je na zabavi sviralo dobrovoljno stavljeno t. zv. »povjerenstvo za odmjenekoliko Članova tamburaškog zbora rivanje poreza na tečevine«, razumije ! •>Bisernlca« iz Bijeljine sa g. učiteljem se, da je glasovalo u sjednicama onako, Bulićem na čelu, koji su svojom vješti­ kako su htjeli gore spomenuti referent nom i umijećem začinili zabavu i goste i predsjednik. ugodno zabavili. Ne možemo, a da na koncu ne istak­ Protiv ovih nečuvenih i nepravednih nemo vrlo upadno držanje braće Srba odmjerivanja u lanjskoj su se godini bilff pravoslavnih, kojih je bilo na zabavi digli skoro svi trgovci, te su osim utoka svega trojica. Ovo podvukosmo i bili predali jednu zajedničku pritužbu na metnusmo tačku. —ul.— sva kompetentna mjesta, u kojoj su bili Pod ekonomskom cjelinom razumijevam područje, koje ima iste ili slične privred­ ne interese, te dakle predstavlja neki ekonomski organizam. Suvišno bi bilo ulaziti konkretno u ovakovo razgraničenje. U krajevima kod kojih bi bilo dvojbeno, naginju li po svojim životnim interesima više ovome ili onome središtu, trebalo bi iz­ ravno ispitati pravu volju naroda. Glede samih pako središta složili bismo se lako. Zagreb, Beograd, Novi Sad, S k o p 1 j e, Ljubljana, Sara­ jevo, Mostar, Split, Podgorica predestinirana su samoupravna središta. Pre­ ma tome imali bismo kojih devet samo­ upravnih područja — pokrajina — od kojih bi svaka mogla imati 20—35.000 četvornih kilometara sa jedan milijun i po duša. Dakako da je to navedeno sa­ mo ilustracije radi. Broj središta pokra­ jina, mogao bi se dakle smanjiti ili po­ većati. No ako su te pokrajine upravno sa­ mostalne, gdje je onda jedinstvo države? Sto preostaje za isto? I nije li to pravi pravca ti separatizam, konfedericija sa­ mostalnih država? Nazvavši samoupravna područja po­ krajinama, a ne državama, htio sam is­ taći, da su isključivo skupu sviju pokra­ jina pridržani atributi države. Samo jed­ no državljanstvo, samo jedan državni ustav, samo država kao takova nosilac je državnog suvereniteta, samo je ona međunarodna osoba. Samo jedan državni ustav znači, da je temeljno ustrojstvo pokrajina priuzdržano ne ovima, već državi, t. j. ustavotvornoj skupštini. Po državnom ustavu ima se iz upravne nadležnosti pokrajina izlučiti sve, što je za jedinstvo države, njezin život i napredak te njenu obranu neophodno potrebno. To je vanjska politika i sve što je s njom u savezu, vojska, svako mu ni kacij ona sredstva u koliko se tiču cijele države, pomor­ stvo, trgovina, novac, carine, patenti, monopoli, temelji konfesionalne i školske poli­ tike i financije u koliko se ti­ ču cijele države. Ovi zajednički poslovi nisu navedeni iscrpivo. Tendencija našeg državnog razvoja mogla bi da ide za postepe­ nim proširivanjem upravnog djelokruga države. Kodifikacija kaznenog, trgovačkog i mjenbenog pra­ va priuzdržala bi se zajedničkom parla­ mentu, tako da bi u dogledno vrijeme za područje cijele države vrijedili isti temeljni materijalni zakoni. I razni postupovnici mogli bi se s vremenom uni­ ficirati, te tako omogućiti jedinstveno pravosuđe. Ali to je stvar polagane Potreba nitislimana učitelja. Pišu nam iz Doboja: Na ovdašnjoj osnovnoj školi imaju četiri učiteljske sile. Najveći procenat je islamske djece, a nema musli­ mana učitelja. Učitelj je ne sumo u školi nego i svojoj okolici narodni prosvjeti­ telj, pa su muslimani grada Doboja već više puta molili da im se premjesti jedan musliman. A taki ima i to rodom iz Do­ boja Agan Bešlagić, koji sada služi, u Gornjoj Tuzli. On je više puta moliopremještenjc, ali je bio uvijek odbijen. Na ovo nam je nadodati samo želju, da ne ostane molba ne riješena, koju su građani predali početkom juna zemalj­ skoj vladi a mi ćemo se osvrnuti po­ sebno još koji put, na prosvjetno odjelenje i iznijeti koješta. Страиж 3 „ПРАВДА- — .PRAVDA- I j i ' . 1 ■ I ZA »OSV1TANJE« ; 1 । I | i I | । . sakupio je H. Sulejman ef. Kulenović iznos od 142 K, koji darovaše po 50 K Kapetanović Avdaga; po 20 K Kuleno­ vić H. H. Džafcr ef. i Muhamed Hamdi ef. Pandža; po 10 K Šabanagić Mehaga, Kulenović Husein ef. i Abdulah ef. Užičanin; po 8 K Ccjvamija Ademaga i Beš­ lagić H. Zaimaga; po 6 K Džaferović Sulejman ef. Halil ef. Šarić, trgovac u Stocu, sa­ kupio -193 K, koje darovaše po 20 K Mehmed ef. Šarić, Hasan ef. Šehić i Hu­ sein ef. Šehić; po 10 K Ibrahim ef. Vrcbac, Mehmed ef. Salčić, Alija Cimiić, Mustafa Tabaković*, Šaćir Bakibegović, Mustajbeg Šarić, Mustafa Mehmedbašić, Luka Kunilić, Mitar Kunić, Avdo Šunjić i Nazif Mehmedbašić; po 8 K: Ibrahim Baljić; po 5 K: Alija Mehmedbašić, Ivan Marić i Alija Pašalić. S. Remzi ef. Muftić, Foča, sakupio 417 K, koje darovaše: Po 100 K: Musi, kred. banka Foča; po 50 K: Uzeiraga Njuhović; po 30 K: Salih ef. Hasić; po 20 K: Ibrahim ef. Čičo, Eghemaga Ši­ ljak, Salih ef. Remzi Muftić, Hasanaga Hasić i Izet ef. Ruždija; po 10 K: gda R. Augusta, Muhamed Enver Muftić, Ha­ san ef. Tatarcvić, g. Alois V., Muhamedaga Karahasanović, Aršanić Hugo, Mušanaga Granar, Kovačević Nikola i Sulcjmanaga Tatarcvić; po 5 K Šamija, Sadija, Sabira Muftić, Ursula Gračan, Hasanaga PaŠović, Šaćir ef. Pilav i U- ' zeiraga Tataragić; po 4 K: Mustafa ef. H. Kadić, Ahmedaga Trhulj i Hamdibeg Z. Pašić. Mehmed ef. Jahić, školski upravitelj, Blagaj, sakupio svotu od 454 K, koju darovaše slijedeći: Po 80 K: Alibeg Velagić; po 50 K: Adembeg Velagić; po 30 K N. N.; po 20 K Salihbcg Velagić, Šačiraga Begović, Omcraga Obad, Av­ daga Dankić i Smailaga Kajan; po 12 K: Ibrahim ef. Drljević; po 10 K: g. Fra Ciril Ivanković Župan, Alijaga Makeljić, Zulfaga Drljević, Asim ef. Kalaković, Salihaga Mehić, Omeraga Husagić, g. Novaković Miloš, Zulfibeg Kalaković, Selimaga Kamerić, Omeraga Dizdarević, Ćamilaga Cemalović, Salihaga Bcha, Mehmed Jahić, Alaga Begović i Jbraga Crnalić; po 4 K Avdihođa Mrmo, Salihaga Drljević, Muhamedaga Husagić, Osmanaga Šarić, Mehaga Galoš i Ibraga Gološ; po 2 K: Jusufaga Gološ, Alaga Dizdarević, Selimaga Lugić i Ešrefa Jahić. Ahmed Velagić, učenik IV. god. os­ novne škole u Blagaju, sakupio je na svadbi svoga amidže Mchmedbega Velagića medu hanumama 46 K. Bektašević Ćemalbeg Konjic sakupio 100 K, koje darovaše: Po 30 K: Ćemal­ beg Bektašević; po 10 K: Repovac Ša­ lim ef., Dumhur A., Asim N.. Alija Ljubović, Ibrahim Karamehić i Arif Muftić; po 6 K: N. N.; po 4 K: Dursum Lazar. Sokolsko društvo »Đerzelez«, Sara­ jevo. darovalo je 100 K. Prije iskazano 43.099.50 K Sada 1452.—« Ukupno 45.551.50K Zdravlje. U borbi proti alkohola. Zemaljska vlada u Zagrebu, povjereništvo za unu­ tarnje poslove, odjel za zdravstvo, iz­ evolucije, dakle Idalje budućnosti, dala je slijedeću naredbu o točenju al­ recimo buduće generacije. Zasadase koholnih pića: u pokrajinsko pravosudc apCl. 1. Po svratištima, gostionaama, s o 1 u t n o ne bi smjelo dirati. kavanama, rakijašnicama i sličnim loka­ (Nastaviće se). lima dozvoljena je prodaja i točenje alkoholmh pića (vino, pivo, rakija, žesta, rum, liker, šampanjac itd) samo od 11 F. Herczeg: Đtirkovićeve kćeri — Ci­ do 14 (11—2) i od 19—22 (7—10 na ve­ jena K 3.50. Izdanje Humoristične Knji­ čer) sati. žnice u Zagrebu 1919. Cl. 2. Od subote 18 sati do ponedjelj­ Ima i u nas knjiga, doduše manje ori­ ka 8 .sati zabranjeno je uopće točiti ili ginalnih, pa ih čitaoc mora da pročita prodavati žgana pića (rakija, liker, rum, na dušak. Humoristična Knjižnica u Za­ gvire, cognac itd). Vino i pivo dozvolje­ grebu dala nam je više takvih knjiga, no je u to vrijeme točiti i prodavati sa­ a taka je i ova »Durkovićeve kćeri« od mo od 11—14 (11- 2) i od 19—22 sati mađarskog humoriste F. Hcrczega. U (7—10 na večer). njima je humor zdrav i neprisiljen. ’ Pi­ Cl. 3. Iste odredbe vrijede i za bufete sac šiba mane porodičnog života, sred­ i restauracije na željezničkim stanicama, nje i opadajuće prve klase ljudi, odgoj kao i za plesove, kazališta i kinemato­ i udaju njihovih kćeri. Toga bi se dosta grafske predstave, glazbene zabave, vaštošta moglo da primjeni na naš život rijeteje i javne veselice uopće, dok jc u i naše osobito najnovije strašne običaje javnim kućama zabranjeno točenje sva­ u odgoju kćeri koje su za udaju. Pusti koga alkoholnog pića. Voditelji željez­ današnji ubitačni zahtjevi nekih matera ničkih restauracija dužni su držati mi­ (očevi su u tome posve pasivni ili i oni neralne vode u malenim bocama uz upopuštaju materama) pri biranju zetova mjerenu po oblasti potvrđenu cijenu. i raskošnoj udaji svojih kćeri uzrok su Cl. 4. U gostionama, kavanama, raki­ danas i u nas znatnijemu broju usidelica jašnicama .itd. ne smije se pojedinom go­ i neženja. Doduše majci sedam »Durkostu davati više od pol litre vina ili 1 li­ vićevih kćeri« i ako nije posve uspio i tra piva, ili najviše I deci žganog pića. »lov na zetove«, ipak je pošlo za rukom, Notornoj pijanici zabranjeno je uopće da ih sviju pouda i umiri.. ^Knjigu prc- j davati alkoholna pića. Opije li sc gost poručujemo. H. M. i u takovom lokalu, ili daje li se u tako- �.PRAVBA" — „НРАВДА- vom lokalu piti već pijanom gostu, to potpada pod kaznu i onaj, koji je dao piće i onaj, koji je odgovoran za vođe­ nje lokala, kao što i sam pijani gost. Cl. 5. Gostioničar ne smije gostu us­ kratiti jelo radi toga, što ne prije alko­ holna pića. Cl. 6. Osobama ispod 16 godina ne smiju se u javnim lokalima uopće davati alkoholna pića, makar bili i u pratnji odraslih. Mlađane osobe ispod 16 godina smiju zalaziti u gostione i kavane samo u pratnji roditelja, odraslih rođaka i dru­ gih nadzornih osoba, ili na putovanju sa nakanom, da sc nahrane. Cl. 7. Tko prekrši ustanove ove na­ redbe, kaznit će se po nadležnoj redar­ stvenoj oblasti prvi put globom od 100 do 500 kruna, drugi put do 1000 kruna. Istoj kazni potpada gost, koji sc ogriješi proti ovoj naredbi. Gostioničaru, kavanaru itd.. koji bi radi takovih prekršaja već dvaput kažnjen bio, oduzima nad­ ležna oblast na vrijeme od 3 mjeseca do 1 godine obrtnu koncesiju. Za slučaj neutierivosti pretvara se globa u kaznu zatvora, pri čemu se za svakih 20 kru­ na računa jedan dan zatvora. Cl. 8. Sve globe, koje na temelju ove naredbe ušle budu, idu u korist za suz­ bijanje alkoholizma. Cl. 9. Ova sc naredba ima izvjesiti u svim gostionama, kavanama, rakijašnicama i svim onim lokalima, gdje se toće alkoholna pića na malo, tako, da ju gosti ne mogu previdjeti. Cl. 10. Naredba stupa na snagu sa danom obnarodovanja. Kada će se naša vlada maknuti? Dinar i kruna. Prije nekoliko dana po­ rasla je kruna prema dinaru. Trgovci u trgovinama nisu htjeli primati dinare prema službenom kurzu 1 : 3, nego su primali dinar za 2.80. Ovaj tečaj dinara prama kruni nije bio s voljom nekim bankama, pak su pozvale u pomoć mi­ nistra financija. Gospodin ministar po­ zvao je mjenjače i zaprijetio im repre­ salijama, ako sc ne drže službenoga te­ čaja. Međutim represalije nisu najbolja podloga za regulisanje tečajeva. U borbi između tečaja krune, koja ne ima po­ krića. ali razmjerno povoljnu snagu kod općinstva i dobro pokrivenog dinara mora sc 'konstatovati, da sc upravo u Beogradu razvila snažna trgovina sa raznim vrstama novaca do sasvim čud­ novatih razmjera. Otuda je došlo i ovo pravo igranje sa kurzom kruna, koje toliko šteti i toliko ozlojeduje ве samo općinstvo, već i sve ozbiljne trgovce i privrednike. Potaknuto mnogim žalbama iz publike, ministarstvo financija sprema jednu administrativnu naredbu, po kojoj će svi oni mjenjači, koji se mjenjanjem novca bave uzgred, pored dru­ goga kog posla, biti osjetno oporezovani. Kako se moglo saznati, misli se, da Ae svi takvi mjenjači opterete sa mini­ malno 10.000 dinara mjesečno, kao po­ rezom na radnju, uz koju će tada doći i porez na obrt. Naročita komisija već je određena, da počne popis svih ovakvih radnja, koje sc uzgred bave i mjenjačnim poslom. Razlog je ovoj* naredbi taj, da kad se ne može drugim putem spri­ ječiti ovo pljačkanje publike, onda bar da dobar dio zarade uzme država, u viJu poreza, natrag, za opće potrebe čijelog naroda. Borba između krune i dinara ponu­ kala je ministra Ninčića nakon tako dugog iščekivanja, te je izradio osnovu o reguliranju krune. Ova je osnova utvr­ đena u projektu zakona o Narodnoj ban­ ci kraljevstva SHS. Riješenje ovog pi­ tanja povjerava se novoj novčaničnoj banci na slijedećoj osnovci: Narodna banka iskupit će svojim novčanicama austrijske krune po kurzu koji odredi država i u zamjenu za novac, koji je dr­ žava izradila radi zamjene kruue oba tipa. Pokriće za ove specialne novčanice biti će u državnim zamjenama, čija će >e vrijednost procijeniti. Država će amort-izifati <i ovako izdati novčanice: a) Prihodom založenih domena; b) Udjelom države u dobiti bančirmj: c) SpeciJalnim prihodom, koji .će država u tu vrhu dati banci. Banka se radi toga rješava obveze, da svoje novčanice isplaćuje efektivnim vrijednostima sve dok u saobraćaju bu­ du izdane novčanice za krune. Ovo je vakako ipak na koncu prva odredba o uređenju krune. Šteta što je toliko okasnila. a još veća šteta, da nije izrađena SHnik: M. SudŽuka. i I । ) ! i | i ; ; ; I । I osnovka o definitivnom uređenju pitanja ] krune. Krune će opet varirati -i zemlja će I opet imati nesigurnu valutu. Konipenzactoni ugovor između čeho- | slovačke republike 1 naše države. Sada ; sc doznaju potankosti kompenzacmnoga •! ugovora, sklopljenog između čchoslovć- | kc republike i naše države. Ovaj ugo- | vor postavlja trgovinske veze, Što će odsele spajati obje mlade države, koje | su inače vezane dubokim simpatijama i jedna uz drugu, na sigurnu podlogu. Obe države preuzirtilju obvezu međusobnog । dobavljanja robe. Kod nekih vrsti robe, | limitirana je množina, to će reći, da jc j tečno određeno, u kojoj količini je uop­ će dozvoljen sveupkupni izvoz jednoga ili drugoga artikla. Kod stanovitih arti­ kla opet, količina je neograničena. Obra­ čunavanje uvezene i izvezene robe obavljat će Praška kreditna banka u Pra­ gu, zajednički sa njenom podružnicom u Beogradu, koja će također proknjiži vati svote, što će da uniđu iz međusobnih dobava. Ona je dakle ujedno i pomoćni kontrolni organ odjela za uvoz <i izvoz našeg ministarstva za trgovinu i indu­ striju. Za svaku vrst robe, koja sc imade iz­ vesti iz Ceskoslovačke republike u na­ šu državu, odnosno iz naše države ona­ mo, potrebna je českoslovačkim izvoz­ nicima, odnosno uvoznicima potvrda »kontrolnog i kompenzacionog ureda za međunarodnu trgovinu« u Pragu. Sa ovom potvrdom može izvoznik ili uvoz­ nik da dobije dozvolu »izvozne i uvozne komisije« u Pragu, na temelju koje пс stoji obavi posla ništa više na putu. Ova roba, koja je indicirana, dobiva se na te­ melju te dozvole kod onog sindikata, u kojem je sindicirana. Naš državljanin, koji robu uvaža »iz Češke, odnosno, koji je tamo izvaža, mora dakako da ima nužne dozvole sa strane našeg držav­ nog ureda za uvoz i izvoz. Praska kreditna banka, koja obostra­ ne dobave imade u evidenciji, mbžc u podesnom času da zahtijeva regulaciju računske razlike. U tom će slučaju ona pozvati dugujuću stranku, đa povisi svoj polog gotovine ili da povisi kvan­ tum dobavljane robe. Na isto takovom temelju .imala bi českoslovaČka republika da sklopi kompenzacione ugovore i sa drugim drža- ! vama. Otvorenje privatnog brzojavnog sa- j obraćaja sa inozemstvom. Ministarstvo i pošta i telegrafa od 1. jula t. g. dozvo­ ljava privatni brzojavni saobraćaj iz­ među naše države i sviju država svjet­ skog brzojavnog saveza, izuzev Nje­ mačku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku i Boljševičku Rusiju, te do uspostave te­ legrafske veze za sada još i Rumunjsku. Pri prijemu i taksiranju brzojava za inozemstvo naplaćivaće se za svaki te­ legram jedna riječ više, nego što ih fak­ tički ima. Privatni telegrami, koji prispijevaju u našu državu, moraju biti na- | pisani otvorenim slogom na srpsko-hr- i vatskom, slovenaćkom, češkom, ru­ skom, francuskom, engleskom ili grč­ kom jeziku, a koji potiču iz naše drža­ ve, na jeziku dotične države i francu­ skom ili engleskom. U saobraćaju »a Njemačkom Austrijom i na njemačkom jeziku. Za vrijeme rata i mobilizacije tc- i legrami se otpravljaju na rizik pošil.ača i za eventualno zadržavanje ili gub­ ljenje telegrama neće se davati nikakva naknada. Ravnateljstvo pošte i brzojava. Privilegfeanie stranaca. Ministarstvo j saobraćaja odobrilo je da se na našoj 1 željeznici uvedu za ovu godinu tarifske povlastice za vanjske posjetioce, koje su vrijedile i prije ovog rata. (A kad to traže domaći, onda je.skup ćumur. Žalosno i prežalosno. Op. ur.) j Odsjek za Izdavanje čekova. U mini­ starstvu financija ustanovljen jc odsjek za izdavanje čekova. Ođšjek će raditi : dotle, dok novčani zavodi ne uspostave svoj redoviti posao sa novcem. ' I 8roi 57 Број Fabrika asfalta. Država će u svojoj režiji podići na Cukarici tvornicu as­ falta. Francuska poštanska uprava objav­ ljuje da je poštanski spoj sa Njemač­ kom Austrijom opet uspostavljen. Američki Izvoz. Javljaju iz Washingtona: Departman za trgovinu javlja, da jc izvoz američke Unije tečajem mjeseca maja procijenjen na 606 milijuna dolara. Na osnovi te procjene iznos iz­ voza za fiskalnu godinu dosiže do 6 mi­ lijardi i 800 milijona dolara. Od kako Amerika postoji nikad nije njezina trgo­ vina dostigla toliki izvoz. Iz naše organizacije. Os 512/10—19. Oglas. ' Vlasenički mjesni odbor naše organi­ zacije konstituisao se je ovako: pred­ sjednik: Ibrahim ef. Dautović, podpred- sjednik Ragibaga Kadić, tajnik: Rasim ef. Begović. Osim toga su kao odbor­ nici bez funkcije: Junuzaga Kuriović, Zuhđija Hasanefendić i Šemsibcg Pihić. Kot. šeriatski sud u Zenici, na mol­ bu nasljednika umri. Abdage Tal ča iz Zenice prodavače običnom javnom dražbom potrebne stvari (pokućstvo) umri. Abdage Talića, na dan ponedeIjak 4. avgusta 1919, a dućansku ro bu (gvožđariju) na da dan 5. avgusta 1919 — Kot. šeriatski sud. Zenica, dne 25. juna 1919. Poruke uredništva. Pouka za narod. Doznali smo, da neki naši odbori ne dijele među narod "Prilog našeg lista, koji se šalje besplatno. Tako smo doznali, da kod nekih odbora stoje još pojedini brojevi nepodijeljeni, pa po- Uspješno se oglašujE u „Purti" ra zivljemo odbore, da se late rada. Skrajnje je vrijeme! Ujedno, neka jave koliko Prodaje se zemljište je nužno primjeraka, da se prema tome udesi naklada. Srednjoškolac musliman — Bos. Kru­ pa. Poslano ne možemo uvrstiti u list, dok nam se ne javite potpunim imenom, da znademo ko nam šalje i odgovara za istinitost navoda u dopisu. sa jednokatnom kućom od 7 soba u ulici Avd. Šahinagiča broj 10, u po­ vršini od 50 m. Piscu notice o porezu na tečevinu. — Iznosimo kako vidite, ali tražimo i od trgovaca stolaćkih da bar oglasom po­ mognu naš list lica i 25 m. širine. Oglas. lzrađuiem pčElarshE košnice stojeće i amerikanke od dobrog i su­ hog materijala uz cijenu 80 kruna po komadu franko željeznička sta­ nica Visoko. Narudžbe izvršujem brzo i uredno Rezaković Ahmed, 112 5-5 Fojnica k/K. Trešeljak. Kako se ide na dopust? Postane ве pisarica kod financijske direkcije, dobije вв dopust i izvodnica sa m a 1 o duha* na, a us to iznimno popust na željesnice i otputuje 8« u Beograd. . . To mota đa bude u Posni. Pa recite, da so namještenici ne pomaiu. OGLASI: Otvorenje pomodne Prodaje se dobro iduća cipBlarshe radnje brijačlia radnja u Brankovoj ulici radi odlaska iz Sarajeva. Pobliže upitati kod SULEJMANA HA- I DŽIĆA, bakala u istoj ulici broj 11. 111 3—3 j Prva muslimanska radnja 1 Javljam p. n. općinstvu, svim znancima i prijateljima, da sam ponovno otvorio moju radnju, te se preporučujem svima za solidnu izradu svi­ ju vrsta cipela u najmoder­ nijim fazonima uz umjerene ------------- cijene.-------------- za uvađan je električnog | svjetla i snage, te svih vrsta telefona. Prima i popravke. Ж Ševkić Salih, Sarajevo Solidan posao. Cijene umjerene. ® Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, preko puta »Muslimanskog Klnba«. Jusuf Hadžić, Sarajevo, i Kundurdžiluk ulica br. 35. OJ ■8- 12 - *2 ! Ж , ; • Promet sa Rijekom. Dosadanja za­ brana uvoza robe iz Rijeke ukinula je, I te će od sada moći roba da dolazi pre­ ; ko Rijeke. | Novo ministarstvo. Potpisana je na- , i redba o ustrojstvu ministarstva građe- . vina. U toj naredbi ustanovljuje se 8 [ i građevnih direkcija. Trgovačko odjeljenje. U ministarstvu ustanovljuje se novo odjeljenje i iJ; . t. zv. ■ govačko, koje će se baviti na- . namirnica i ostalih potreba za | | bav zemlju. vSshik; Centralni Odbor ».I. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6657db508662cc3d9dba9c40e858129f.pdf 00b3912c1d34276eb47aeae93cae1b43 PDF Text Text POJEDINI BROJ ■ жИм ■ SlFia £|kS& WMl ЛШ ft™&Ш InB n^F A Ж ЛМ ; W8k I8M1 ^Ик dMHL Зи Вш ШЛ WS Um Н Ммг UK SS wr Ж 0MB ® |Q| W И^^ИЛ SS S Ж^миЈкг SI <3KSS^^ jfiHbk «■ »neier«. izlazi subotom, utorkom Pretplata godišnje 40 kru- Шк ва, na pola godine 20 kruuS. **• Uredništvo i uprava нЛИк mđazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ.'račun pošt Broj 58; Među shrajnostima. Danas stojimo među dvije »krajnosti: kako će se ublažiti opća bijeda i odaklen će se namaknuti sredstva. Narod je osiromašio, pa ne može učestvovati u namicanju sredstava, nego sam traži pomoć od države. Zemlja je bez većih industrijalnih poduzeća još gospodar­ stveno neuređena i prema tome bez tu­ đe pomoći nema izgleda, da ćemo moći sami kročiti naprijed. Saniranje valute zapinje i nema mogućnosti, da će se br­ zo riješiti povrh svih naviješćivanja sa službene strane. U nas jedna je glavna pogreška: da vlada čeka privatnu ini­ cijativu, pa kada štampa ustane i stane pretresati jedno pitanje opda se ministri sjete, da je i to potrebno. Je li to ne­ sposobnost vođenja državnih poslova -ili je bezglavost? Jedna druga manija, je­ dna fiksa ideja uvukla se je u glave ministara i oni misle, da je prvo i glav­ no u državi: verificirati mandate, gle­ dati pridobiti što više pristaša za svoju stranku, — podrediti sva pitanja svo­ jim skučenim pogledima, a pustiti dr­ žavu i narod neka ide u očajanje. Riješavaju se sporedna i popularna pi­ tanja, o njima se najviše raspravlja, jer ona najbolje služe držati sve stranke u šahu, da vlast ne pr^đe u ruke jedne partije. Naši državnici ne promatraju čitav narod kao cjelinu, kao jedan jed­ nakopravan narod, nego ga dijele po pokrajinama, po Srbima, Hrvatima i Slovencima i tako se provodi praktič­ na decentralizacija u teoretičnoj cen­ tralizaciji. Dok su stranački programi skalupljeni u znaku narodnog jedinstva dotlen izvjesni elementi radf drugačije gledajući jedan narod s izvjesne visine, a drugi odozdo. Radi toga nije se prišlo iskreno i s razumijevanjem općenitosti ni jednom problemu, nego se -izrablji­ vali samo politički momenti. Tako je došlo do ovoga nesnosnog FELJTON. Dr. Hinko Hinković: Centralizam ili samouprav­ ne pokrajine? (Nastavak). Državna I pokrajinska legislativa I eksekutiva. Za poslove priuzđržane državi treba da bude jedan državni iparlamenat i jedna državna vlada. Državni padjamenat isastojao bi od dva doma: zastupničke kuće i senat a. Članovi dolnje kuće i pokrajinskih sabora biraju se dakako sveopćim, jed­ nakim izravnim, .tajnim, proporci­ onalnim glasanjem. Svikoliki man­ dati kako zastupnika (izuzevši senato­ re), tako biranih oblasnika, o kojima će dolje biti govora, trajali bi četiri go­ dine. Poznato je, da jc kolektivni rad tim plodniji, što ima manje učesnika. Za­ stupnička kuća ne bi smjela brojiti pre­ ko 300 članova, tako da bi po prilici na svakih 40.000 duša dopao po jedan poslanik. Pokrajinski sabori imali bi po 80 članova. Predpostavljajući da imamo 9 pokrajina, bi­ rala bi svaka pokrajina po 8 senatora, kojih bi ukupni broj bio 72. Sarajevo, subota 19. jula 1919. (21. ševvala 1337.) - —------------- r— stanja, koje se ne smije podcijeniti nego mu treba ozbiljno potražiti lijeka. Rat je napravio jednu veliku brazdu u psihi naroda, a likvidacija njegova ostavila nebrojeno pitanja, koja se mora­ ju riješiti. Raspoloženje naroda gledali su izvjesni političari upotrebiti za svoje račune držeći, da će uskrnuti socijalnu pravdu. No i tu su se pokazali nespo­ sobni i megalomani, jer ^u se podali plemenskom sentimentalizmu. I povrh ovih pitanja oni su izletili s agrarnim pitanjem i s tim stvorili kaos, zbrku, jer su ga htjeli riješiti nepravedno, je­ dnolično i na štetu drugog dijela naroda. S ovim u savezu raspalili su stare zadjevice, koje nisu ostale bez posljedica, a te su za sobom donijele socijalnu bijedu jednog velikog dijela našeg naroda. Ovo raspoloženje zauze­ lo jc tolikog maha, da je nastala i ne­ sigurnost života i -imetka. Pitanje je od­ gođeno za stranačke agitacije, ali je bi­ jeda ostala na ognjištima onih, koji su ostali bespravni i nezaštićeni, a to su muslimani. Ublažiti ovu bijedu — ublažiti opću štedionice 1119 Godina I. većma pak za brašno, i to u ovo doba dive su, a da ne dođe do krize ne samo godine pred samu žetvu, ne pitajući, da među vodećim faktorima nego i u na­ li općenita oskudica novca silno utje­ šem društvu — pa <i među strankama. če i na samo poslovanje aprovizacija, s Iz ovog stanja današnja vlada nije u kratkom odlukom: i 1 i p 1 a t i t i o dstanju izvući kola, a da ne posrne, i da m a h ili vlada ne da ni k i 1 oonda dođu drugi, koji će valjda i umjeti I grama brašna! Ne pita se tu što općine ne raspolažu ni s kakvim sred­ naći sredstava za ublaženje nevolje. Ti stvima u aprovizacione svrhe, ne pita novi što će doći na vladu treba da do­ se: koliko bi se moralo imati novca, da đu sa geslom: svi smo jednaci! se plaća jedna roba koja će tek doći, d'uga koja leži na skladištu i tieća, ke­ ja se u mnogo mahova naplaćuje kad robu trgovci rasprodaju. Trostruke pa­ re hoće se za to na jedan put i za vla­ dinu robu mora se imati sve potpuno, Naša se je vlada u pitanju prehrane makar drugo ne mogla aprovizacija vi­ naroda postavila na maćuhinsko stano­ še ništa kupovati sa strane privatno ui vište. Pred koje dva mjeseca javila jc ne mogavši u s 1 j e đ toga kupiti u svim općinskim aprovizacijama u zem­ gotovu jeftinije drugu robu kod pri­ lji, koje stoje u kontokorentnom sao­ vatnika. Koja općina nije u stanju da braćaju s vladom, koliko duguju ure­ tome vladinom zahtjevu udovolji, ona du za prehranu i pozvala ih, da odmah može čekati na životne namirnice koli­ svoj dugove u cijelosti uplate, a u bu­ ko hoće, može ih nikako i ne imati duće da plaćaju za svu robu u gotovom to je svejedno. unaprijed, jer u protivnom slučaju ni Ovim aktom, koji se konzekventno jednog artikla neće dobiti. strogo provodi, vlada je prestala oiti za narod što se prehrane tiče pravom staSvaka batina ima dva kraja! — veli rateljkom, nego jc postala maćeha. P ose. Pa tako i naredbe dvije strane. 1 ostavila se na obično trgovač­ va, kojom se je zaprijetila vlada, ako ko stanovište i prepustila općine se objektivno uoče svi razlozi, može da njihovoj sudbini, neka se hrane čim zna­ se momentano opravda. Jer, u ono vri­ ju i nabavljaju robu ako mogu odakle bijedu u čitavoj državi, pomoći onim, ; jeme je bila zavladala na novčanom tr­ hoće, pa makar i uz lihvarske cijene. I koji su ostali bez kuća -i bez imanja, po- ! žištu kod nas velika oskudica, naša dr­ ne samo to, da jc vlada okrenula glavu žava mlada, kojoj na mnogo strana tre-, moći onima, koji su stradali, zaštititi si­ od brige za prehranu, nego je — nasta­ ba pomoć, a i mnoge aprovizacije su tu, ročad i udovice, pomoći invalidima, vivši se na trgovačko stanovište — po­ pa kad svaka tek po nešto duguje, načela i sama mnogo ćariti na onim ar­ platiti onima, kojim se oduzimlje njiho­ bere se i treba da plaćaju. Sve okolno­ tiklima. koji su se mogli samo od nje sti, koje govore za to, da se napnu sile vo pravo i izgraditi državu treba sred­ da dobiju; počela je nabijati cijei pomogne uprava zemlje do skrajne stava. Treba novaca! A tih nema! Mi n e, umjesto da svojom vlasti i agilnom granice, jer — koliko god je ta šiba onemamo u što uprijeti i reći: odatlen!... akcijom da ih sama reguliše. štro zaprijetila da se plaća — moralo Sve treba popravljati, sve traži, a niko Za ovo nabijanje cijena najbolji je do­ se nadati da ona ima i svoju drugu stra­ kaz sama američka roba, koja je državi ne daje. Naše novčanice padaju na stra­ nu, stranu obzira i brige za narod u naj­ težim časovima kod prehrane, da će I SHS kreditirana na više godina, a od nim tržištima, jer im smeta regulisanje zemaljska uprava onda priteći njemu u I koje su neki artikli kao brašno. mast, valute. Iza ovog riješenja može biti go­ pomoć, onom narodu, koji svojim po­ I bečke kobasice i drugo rastavljene na vora o namicanju sredstava, a prije ni­ rezima tu upravu drži na svojim leđi­ I rasprodaju u Bosni i Hercegovini. Okako, jer nam niko neće dati novaca vim artiklima udarila je vlada cijene ma i bez kojega je svaka vlada samo i kod iskrcavanja na lađi u Dubrovniku bez dovoljnog jamstva. prazna torba. Mi stojimo među dvije skrajnosti: Ali ta se nada nije obistinila. Naša i onako, kakve su vladale na tržištu u vlada ostala je čvrsto kod svoje odlu­ • unutrašnjosti zemlje preko svih prevozpred općom bijedom i njezinim ublažeke, da ne da više nikakvih životnih na­ i nih i drugih troškova do pijace. I nanjem. Hoće li biti sposobni naši uprav­ mirnica nikojoj aprovizaciji, što neće sve ! ravno, roba je onda, na pr. brašno, moljači prebroditi ovu krizu, ili će i oni odmah platiti. A naročito je rigorozna 1 ralo odmah poskupiti za priračunanje proći s njom pitanje je kratkog vreme­ baš kod onih artikala, koji su najnužniji, I svih troškova na tu novu temeljnu cina, jer prilike kakve su danas neodgo- i kao što je brašno, so, šećer i t d. Naj- | jenu. Ali nije ni pri tome ostalo. Nego je Nitko ne može biti istodobno član dolnjeg doma d senata. Senat bi se ob­ navljao svake druge godine jednom tre­ ćinom, što bi mu dalo značaj stalnosti i konzprvatizma, čuvara državnih tra­ dicija. Oba doma državnog parlamenta vi­ jećaju i stvaraju zaključke o svim pred­ metima, koji su po ustavu zajednički naravi. Za pravovaljanost zaključaka hoće se sporazum, a za promjenu u^ava kvalifikovana većina oba doma. Puno je teže pitanje, kako da se po­ stavljaju vlade: državna i pokrajinska. Po parlamentarnim načelima treba da vlada proizlazi iz saborske većine ili u teškim vremenima, gdje se apelira na »union sacree«, iz koalicije saborskih stranaka. Pošto narod bira sabor, a vlada proizlazi iz njegove većine ili čak cjeline, drži se da narod sam upravlja državom preko vlade. Sabor smatra se odborom naroda, a vlada odborom sabora. Obratno odgovara vlada sabo­ ru, dakle narodu. Parlamentarna se vladavina smatra savršenstvom, idealom demokracije. U istind nije to van jedna grdna m ist iffkaci j a. Jedan francuski pu­ blicista, koji se krije pod pseudonimom Lysis, razlaže, kako su i zašto parla­ mentarne vlade svagdje bankrotirale. U sabore ne dolaze vazda elite narod­ Pljačke u rukavicama. ne. Cesto se guraju u njih ljudi bez znanja, savjesti d ugleda, koji smatraju politiku tek unosnom industri­ jom. Ta će ih — nadaju se — voditi do položaja, upliva i bogatstva. Sabor­ ske rasprave ne vode obično ničemu. Govori se kroz prozor, »za opsjeniti prostotu«. iSa saborske se govornice pravi reklama za buduće izbore. Za­ stupnik hoće da pokaže izbornicima, ka­ ko se brine za specijalne probitke nji­ hovog kotara, često bez obzira na in­ terese cjelokupne države. Rijetko da jc koji zastupnik svojim govorom osvje­ dočio svoje drugove, a još rede da je išao za tim. Zapravo se raspravlja sa­ mo pro forma, pošto je već sve unapred odlučeno u klubovima. No »industrijalni« zastupnici ne govo­ re samo za »narod«, već i za vladu. Hoće da joj pokažu, kako su u narodu uplivni, i kako bi mogli poslati korisni ili opasni vladi. Hoće da se i istaknu kao ministarski kandidati kod buduće kabinetske krize, kojima obiluju parla­ mentarne vladavine. Kako vlada zavisi o saborskoj većini, odnosno koalicio­ nom bloku, podjeljuje ona u p 1 i v n i m zastupnicima konce’s’ije i one kojekakve pogodnosti, koje ovi djelomice opet rasparčaju na svoje izbornike. Ovako vlada sebi osigurava većinu sa naklonosću u p 1 i v n ijih parlamentaraca. a ovi o­ pet sebi glasove v i đ e n i j i h iz­ bornika. Društvo za međusobno osiguranje. Tu vrijedi sa promjenom na­ rodna poslovica: Ruka ruku blati, a obadvije obraz. Parlamentarni s u s t av je polje, na kojem b u’jn o uspijeva o’t r o v n a biljka korupcije i nemorala. Prodaje se i kupuje upliv kako napram gore (vladi) tako napram dolje (narodu). Koli­ ko se zastupnika sablažljivo obo­ gaćuje svojim »i n t e r v e n’c i j am a«, koliko se izbornika sunča na p r ot e k c i j i vladinoj; koliki ministri ostavljaju kao milijoneri vladu, u koju su bili ušli praznih džepova! Druga kobna posljedica parlamentar­ nog sustava jest, da tjera na površinu redovito nesposobne ljude ili — re­ cimo blaže — nestručnjake. Kabinetske krize nastaju ne toliko radi načelnih upravnih razmirica ii protimbi, koliko iz političko-stranačkih interesa. Kada jedna stranka ili blok stranački sruši vladu, guraju se napred politički indu­ strijalci, kod kojih se najmanje pita za stručnjačko kakovo osposobljenje. Ima li da se obrazuje koalicioni kabinet, na­ staje između stranaka |n a t e z a n j e, koliko će kojoj stranci pripasti lisnica. Onda se sve ministarske Isinice bacaju u koš, te h kandidati na sreću vuku. Košto u Molierovoj jednoj komediji: tre­ ba se za jednu službu račundžija, a na- �.PRAVBA* — „ПРАВДА* Strana 2 Сфака cijena počela na jednom brzo skakati i to redom svake sedmice, na pr. za bra­ šno od 325 na 333, pa na 377, na 388, na 400 itd. Tako je sad nuleriCa kod bakala po kilogramu — samo Šest kruna. To je za petnaest puta skuplje od pred­ ratnog doba, dok je zlato skuplje od pa­ pirnatog novca samo za sedam puta, a za više. vjerujemo, nije skuplja ni ame­ rička roba. Dakle, duple cijene udari­ la je naša vlada potrošačima na tu ro­ bu i ćareći preko polovice, nabijala je i sama cijene. Sto rekosmo za brašno, to vrijedi i za amerikanski petrolej, kojega do pro­ ljetos aprovizacija ne prodavaše nikad skuplje od dvije krune po litri, a sad je četiri puta skuplji, vrijedi za šibice, ko­ jima vlada povisi cijene od 10 na 24 lielera, samo da zemaljska uprava mogne partipicirati sa 4 helera dobitka po ko­ madu od proizvodnje tvornice u Docu, dopuštajući mirno tvorničaru da on ostalih 10 helera po komadu zarađuje. (Oh. što je netko ubio patku! pr. slaga­ ra.) Vrijedi za mekinje. kojih vlada sa­ da više i nema da izdaje, makar da je odobrila naređenje gradskog poglavar­ stva u Sarajevu, da mljekari donose po litar mlijeka od svake krave na belediju uz uvjet, da za krave dobiju mekinje, vrijedi za so, kojoj se cijena podiže od 35 na 126 helera po kilogramu i t. d. A vrijedi i za šećer. Stare prljavštine od nove godine o dobavi šećera za grad Sarajevo, u koje je afere bilo upleteno i ime gradskog vijećnika gosp. Zagorca još se nijesu ni zaboravile, a već su se pojavile nove, kojima ne samo što vlada ne staje na kraj, nego ih i potpomaže. Davno se je čulo, da je Židovska banka u Sarajevu dobila nekih pedeset vagona šećera iz Port Saida sa cijenom od 5 kruna 50 ; helera franko Dubrovnik. Mislilo se, da ■ će vlada taj šećer razaslati aproviza- ‘ cijama uz umjerene cijene da ga ’ stanovništvo Bosne i Hercegovine do­ bije, ali od svega toga ne bi ništa: še'ćer se je nekuda rastepao, izio ga je — mrak. Nekako odmah iza toga ponudila je jedna firma iz Marselja sarajevskoj aprovizaciji koliko hoće šećera iz Port Saida. u najmanjim količinama po pe­ deset vagona postavno Dubrovnik uz i cijenu oko 6 kruna po kilogramu. Da se • iz ove ponude štogod zaključi i kupi, ako sama aprovizacija nema novaca (jer joj sav novac treba za kupnje ro­ be u gotovom od vlade) makar uz po­ moć jednog konzorcija gradskih trgo­ vaca. nti je to forsirala vlada nti njezi- * ni zastupnici u našoj općini, niti podpred- | sjednik općine g. dr. Vita Alkalaj, koji I se inače mnogo interesira za aprovizacione stvari i želi pošto po to, da grad- i sku aprovizaciju preda u ruke jednog | trgovačkog ili bankovnog konzorcija ili na koncu ako hoćete u ruke i samog jednog agilnog trgovca. (Ko li će biti taj sretnik? pr. korektora.) Glavni grad Sarajevo i dalje je ostao bez šećera, pored svih obilnih količina izvana, koje su se mogle brzo namak­ nuti. nego su građani bili prisiljeni, da kupuju šećer odnekle iz mraka po 40 do 50 kruna na kilogram. Naša štampa počela je tome odrješito prigovarati i vlada se našla prinuždena, da najavi mješta se plesač na užetu! Pošto ministri obično sami ne imadu pojma o resoru, koji im je povjeren, okružuju se stručnjačkim referentima i savjetnicima, koji umjesto njih rade i koji ih za nuždu upućuju. Nu pošto iz­ bor tih ministarskih instruktora i opet zavisi o stranačkim i ličnim obzirima, dolaze i na ova važna mjesta stranački i lični favoriti, dakle ne uvijek baš naj­ spremniji ljudi. Pa još kad bi se te prilike ustalile, te se ljudima koH se počinju upućivati u upravu, dalo vreme­ na da praktično provedu što su na vla­ di naučili. Ali parlamentarne su vlade, za viseći o hirima i intrigama stranač­ kim, labave i nestalne. Ministar koji se je udobno smjestio u svom fo­ telju, nezna neće Li ga sutra kakav stra­ nački vihor «iz njeg izbaciti. Imajući va­ zda na umu kako da lavira te bi uzdržao blagonaklonost parlamenta, ba­ vi se više »politikom«, nego upravom. Parlamentarni ministar ima rijetko ka­ kovu dalekosežnu upravnu osnovu. A ako je i ima. rijetko će mu se pustiti vremena da je provede. Preko noći sru­ šiti će ga nestrpljivi takmaci — pa eto opet kabinetske krize sa novim stručnjačkj isto tako nespremnim ljudima, košto su bili njihovi pretšasnici. Svaki novi ministar hoće da pokaže kako se njegova uprava temcljto razlikuje od one njegovog pretšasnika, koju jc parla- Broj 51 će su sela nezgodna za muslimansku odnekle dobavu od desetak vagona še­ I novim imenom?! Nego ako su gg. Dr. djecu pa bi je trebalo smještavati u Alkalaj i Stupar isposlovali taj šećer ćera za grad Sarajevo uz cijenu od 7 gradove, gdje imaju sve uvjete za va­ mjesto gradu sebi onda to pitanje mo­ kruna i 20 helera po kilogramu i to uz ra da se raščisti, jer viša zarada i iznad ljan vjerski odgoj 4 čisti islamski moral. platež unaprijed u gotovom. Aproviza­ Kostića šećera od dvije krune po kilo­ Iz ovih razloga očekujemo, da će po­ cija je nekako skucala te silne pare i gramu — a kamo li iznad šećera <iz zvani faktori ovo uzet u obzir i pre­ platila šećer oko polovice maja ove go­ Port Saida i Rudbergovog »Java šeće­ dine, ali je do sad od njega dobila sa­ mjestiti tu djecu iz Reljeva u Tuzlu, gdje ra« na 600 vagona, kako donosi »Jugosl. lii bili ispunjeni svi potrebni uslovj i mo tri vagona, a ostatak... Mislite li obziri. da će ga ikako i dobiti? Lojd« u broju od 10. jula o. g., koji se i Ovom prilikom upozorujemo sve pri­ Boš posla! Šećera nema i grad, vijeće sad nude — daje dobit od 20.000 kruna jatelje naše siročadi, da se pobrinu i bi prinuždeno, da u jednoj svojoj sjed­ po vagonu ili 2,000.000 kruna na 100 skupe ratnu siročad te je upute u sironici nedavno zaključi izaslati vijećnike vagona, koju će količinu taj konzorcij tište u Tuzli. Najprije valja molbu uzacijelo i imati. Л to je i od vlade od­ gg. Dr. Vitu Alkalaja i Dordu Stupara u praviti na zem. vladu (odjel za socijal­ Beograd, da interveniraju kod ministar­ već visoka nagrada, sve kad bi ti grad­ nu skrb) i zamoliti, da se prime u siro­ stva o nabavi 20 vagona šećera za grad ski vijećnici i s Gogoljevim Mrtvim du­ tište. Ako se mi ne pobrinemo za djecu, Sarajevo. 1 ovi odoše na općinski tro­ šama trgovali i podnosili ih joj kao žr­ onda ćemo je izgubiti navijek .i povećati šak u Beograd (sigurno su pešest hilja­ tve na podnožje. broj lola, i zločinaca, koji će nam biti na da naplatili za put!) i vratiše se, ali o Mi ovim člankom nijesmo potpuno is­ šećeru — ni izvješća nema. sramotu i štetu. crpili svega što čujemo o našim preDani prolaze, a ljudi, koji ne mogu hranbenim prilikama, zapravo o užasno skuplje da plate, nemaju čim ni kahve nategnutoj skupoći, koja u svemu vla­ zasladiti. Međutim se čita, da će po da kod nas. Ne kažemo da i zakutni tr­ kompenzacionom ugovoru Čehoslovačgovci (jer danas se svuda »švercuje«) ka nabaviti za Jugoslaviju koje 600 va­ Trgovina markama. Na našu no svojim prljavštinama ne uplivišu dosta gona šećera, čuje se da neki grčki kon­ tiču od 15/7 1919. šalje nam ured za na ovaj kaos, koji je nastupio i krv nam zorcij ima po granicama Jugoslavije ta­ Štampu slijedeći ispravak i objašnjenje. ispija. Nego iz ovih primjera hoćemo da kođer oko 500 vagona šećera, koji se , upozorimo, da se daljnje zapuštanje i »Povodom bilješke »Trgovina mar­ nudi otprilike po 10 kruna na kilogram kama* u »Pravdi« od 15. jula o. g. pogoršavanje prehrane i skupoće ne bi (i taj je šećer po svoj prilici iz Češke br. 56 ovlašteni smo na ovu izjavu: ni u kom slučaju smjelo dozvoliti, već u zamjenu nabavljen). 1 naša vlada, Nije istina, da je izvjestan broj se­ se mora zračiti i liječiti. A liječiti se mjesto da moćno reguliše tu zakulisnu rija maraka tipa Franjo Josip rezermože samo uz pomoć samog naroda u veliku trgovinu sa šećerom i narodu visan za ma koje ličnosti u Beogradu ustavnom ladanju s njim u okrugu, ko­ pruži što mu dati mora, makar njegove ili Sarajevu. Isto tako ne stoji tvrđe­ taru i općini. davno kupljene količine, ona sad šalje nje, da su ove marke trebale biti po­ na aprovizacije okružnice, da kupuju dijeljene onima, koji su bili u vojsci. šećer u drugim stranama, otprilike ovaKao što se vidi iz njezina komunikog sadržaja: kea od 9. o mj. Direkcija Pošta i 1. Okružnica od početka juna 1919. Brzojava, koja je neposredno podre­ Muslimanska ratna siročad, koja su javlja, da je dobava veće količine šeće­ đena Ministaritvu za Poštu i Brzojav, bila god. 1917. smještea u internat u ra za opskrbu Bosne i Hercegovine po­ nije pustila u promet potpune serije Vinkovcima zauzimanjem i žrtvama vjerena firmi Pere Kostića nasljednici maraka tipa Franjo Josip i to iz raz­ moralnim i materijalnim vrijednog od­ u Bosanskom Brodu. Roba će loga što su ove marke do izdanja no­ bora zagrebačkog za zaštitu siročadi, stići do polovice augusta u G r u ž, a vih potrebne za poštanske svrhe i, s premještena su nakon dvije godine da­ biće cijena postavno stanica Gruž 9 K druge strane, da se onemogući nesa­ na opet u svoju domovinu. Ovom prili­ 80 helera po kilogramu. Za kupnje je vjesna spekulacija pojedinih trgovaca kom izričemo javno bratsku zahvalu direktan sporazum sa tvrtkom P. Koi drugih privatnih lica. b.-h. muslimana na požrtvovnom i hu­ stića naslj. u B. Brodu. — Kako dođe Pošto je na samo predsjedništvo manom radu i brigi odboru zagrebač­ do toga, da i preko vlade i svih trgo­ Zemaljske Vlade već dosad predano kom, koji je ugostio i bratski primio na­ vaca u Sarajevu g. Kostić u Brodu preko 4000 molbi postradalih u ratu, šu sirotnu djecu u teškim vremenima dobije zastupstvo za nabavu šećera za od kojih je ostalo neriješenih preko te nam ih sada u lakšem vremenu zdra­ svu zemlju, koji će se uvesti pre­ 3000, jer Zem. Vlada za tu nesumnji­ vu opet povratio. Ovog će se dobročin­ ko Dubrovnika, ne mogu lahko ovo nužnu pomoć nema novčanih sred­ stva vazda sjećati zahvalna siročad. bični smrtnici odgonetnuti, kao ni to, stava, prihvaćena je misao i izrađuje Ovih je dana došk) u Tuzlu u tamo­ kolika je ta »veća količina šećera«, od se predlog na Ministarstvo Pošta i šnje sirotište 40 djece, a ostatak (njih koje je za pojedine aprovizacije predBrzojava, koje je jedino kompetentno oko 30) vraća se svojim kućama, jer I u stvari maraka, da potreban broj se­ viđeno po deset, petnaest i više vago­ to oni sami žele. U Tuzli je preuređena na, osim ako nije to pravi razlog što rija maraka ustupi odjelenju za so medresa za sirotište te će zgrada biti je g. Kostić sestrić predsjednika naše cijalnu politiku Zemaljske Vlade, koje podesna za namijenjenu svrhu, dok se vlade g. A. Sole. će novac dobijen prodajom tih mara­ potpuno namjesti i uredi i kada stigne 2. Okružnica od početka jula ove go­ ka uložiti u fortd za potporu postra­ određeno pokućstvo iz Gučje Gore. U dine javlja,, da konzorcij Dr. V. Alka­ dalih u ratu. Taj fond zasad nema sirotište će se moći smjestiti oko 80 laj i Do rđo Stupar (!?!) dobav­ nikakvih drugih sredstava. Ođjelenje djece. Kako je Tuzla veoma podesna za ljaju u julu veću količinu šećera za Bo­ za socijalnu politiku provešće tu tran­ sirotište zbog svoje obilnosti svake vr­ snu i Hercegovinu i t. d. sve isto kao i sakciju komisionaino i putem javne ste, zbog jeftinoće, zdrava položaja i u prvoj okružnici, samo što je razlika licitacije«. uopće svoje sredine, to bi bilo poželj­ u cijeni, da ovaj šećer dođe na kilogram Drago nam je, da je u ovoj stvari no, da se dignu što prije musi, djeca iz oko 12 kruna. vlada bila ipak brza, ali jOš nije Reljeva i smjeste u Tuzlu. Koliko smo Malko nas iznenađuju imena gg. Dr. razjašnjena ovijem Sertićeva afera... V. Alkalaja i D. Stupara iz druge okruž­ mi čuli sa upućene strane, Reljevo nije Čudotvoran zejtin. Beograd. »Prav­ nikako zgodno za musi, djecu, jer nema nice, ali konačno nije naša stvar kako da« donosi ovu no tiču: Pogodba o zeju blizini nikakve džamije pa se djeca će časno i s njima razračunati njihovi tinu između ministra Velizara i njego­ drugovi u općinskom vijeću, niti znamo ne mogu odvesti ni petkom u džamiju, vog prijatelja I^gototisa zaključena je kako slanu ruku pruža vlada svojim (sada uz Ramazan nisu uopće ni vidjela 12. oktobra. Logotetis je bio ponudio ljudima i u koliko je mora pružati, ako džamije), a osim toga su djeca nepre­ cijenu od 4 drahme po kg. No, kad mu hoće da ih za se imadne. Ko nam jam­ stano u nemuslimanskoj sredini. Ovo je Velizar saopštio da je Spira Karajoči da danas-sjutra bivšim novinarima štetno djeluje na odgoj i moral smješte­ vanović, trgovac, ponudio za 3.83 i po a sadašnjim vijećnicima Jakuhbegu Fine djece pa bi trebalo tu djecu odmah kg, Logotetis je spustio cijenu sa 4 na lipovaću i Ekremu šahinoviću ne pokre­ dignuti u Tuzlu, ako se hoće ozbiljno 3.83 i po. Karajovanović je također dao ne i bivši »Bošnjak«, pa makar i pod voditi briga oko vjerskog odgoja. Uop­ Bilješke. Naša siročad. menat osudio. Prvo mu je dakle da ruši i ^reformira« sve što je našao, dajući tako svome budućem nasljedniku koji već u sjeni vreba na njegovo mjesto, zgodu da ponovi istu <igru. VI. Legislativa odijeljena Od eksekutive. I sabori i vlade morali bi imati više poslovn i značaj. Po opravdanom mišljenju gore navedenog pisca, sabor bi -trebao da bude nekako poput glav­ ne skupštine dioničara, a vlada kao ravnateljstvo dioničkog društva. Valja­ lo bi poslovno govoriti л raditi. »Ne ću nikada zaboraviti sjednicu do­ nje kuće, kojoj sam pred mnogo godina prisustvovao u Londonu. Zastupnici stavljahu kratka pitanja na vladu, na koja im jc ova upravo trgovačkom jezgrovitošću odgovrala. Za pola sata preletio sam u duhu, slušajući, velik dio ogromne imperije veliko-britanske. Čuo sam kakova je bila žetva u Indiji, kako stoje vodogradevine u Egiptu, ka­ ko željez. gradnje u kolonijama afrič­ kim. koliko se sagradilo ratnih i trgo­ vačkih brodova itd. Usporedim li sa ovom sulmparnom raspravom sjajne de­ bate u francuskoj komori, u kojima sam toliko umjetničkih užitaka osjećao, do­ lazim do zaključka, da Pariz ima majstorskih g o’v o r n i’k a, ali London praktičkih uprav­ nika. Glavni je porok parlamentarnog su­ stava upravo ono, što se smatra nje­ govom odlikom: naime da je vlada ođvisna o parlamentu. Odatle dva velika zla: korupcija, koja se provlači od izbornika preko sabora u vladu i nat­ rag; i stručna ncspr’emnost vrhevnih šefova uprave, što ih stranačke fluktuacije bacaju na površinu. Da se doskoči tim kobnim kalamitetima, .treba JegislaDivu i eksekutivoi odijeliti temeljito i u istinu. U tu bih svrhu predložio da se vlade biraju po prilici na način, predviđen u švicarskom ustavu. Članove državne vlade biraju zastup­ nički dom I senat, saKUpljenj u jednom zboru, apsolutnom većinom glasova. Razumije se, da izabranici moraju biti državljani jugoslavenski; ali sc iz jed­ ne pokrajine ne mogu izabrati u vlaau više i-u dvojice. Članove pokrajinskih vlada biraju odnosin pokrajinski sab »i i, no samo izme­ đu 7ć,vičajnika dotične pokrajine. Između izabranih članova državne vk.de bira glavara sam jiarlamenat, a izmeJL izabrnih ćjino’ a pokrajinskih vlada biraju glava:j — koji bi se mo­ gao zvati banom — dotični pokrajinski sabori. Nijedan član vlade ne može biti članom nijednoga z a k o n o davnog’a tijela, bilo državnoga, bik) pokrajinskog. — Evetualno presta­ je to članstvo primitkom »izbora. Isprazni li se koje mjesto u vladi pri­ je nego li joj isteče mandat, popunit će se isto novjm izborom za preostalo vri­ jeme. Dok mu traje služba, nc smije ni je­ dan član vlade biti n»i u državnoj ni u pokrajinskoj kojoj službi, niti uopće i z v r š i v a’t <i kakovo drugo zva­ nje. Članovi vlade imadu u obim domo­ vima parlamenta odnosno u provinci­ jalnim saborama pravo govora »i zako­ nodavne inicijative, ali ne pravo glas a. Tim načinom biti će stvoreno veće jamstvo, da će na čelo države i pokra­ jina doći ljudi, koji doista uživaju i za­ služuju sveopće povjerenje, a stoje iz­ van vrtkiga stranačkih intriga. Imat će prcđ sobom periodu od četiri godine, u kojoj će nesmetano moći da provode svoje upravne osnove. Ovako ćemo moći da imamo na čelu države i pokrajina jake i sposobne lju­ de, moći ćemo imati dobru i stabilnu upravu. Vlade će se vjše baviti upra­ vom, nego li stranačkom po­ litikom. (Nastavićc se.) �Број 58 — Broj drugu ponudu za 10 para jevtinije (3.73 g po). Obje promjene cijena (izvršene su 12. oktobra. Pa ipak je primljen Logotetisev zejtin! Naravno, da ga nije komisija ni pregledala ni primila. Nare­ đeno je da se primi i primljen je. Pa zar nije ovo jedan i sraman d bezočan način prodavanja državnih interesa. Rado bi znali štaji je bilo s ovim ču­ dotvornim uljem. Istrage. U broju od 17. jula donijeli smo i mi kao i druge novine noticu o istrazi proti komandanta u Bosni, koju vlada danas oprovrgava ovim: »Zagrebački novinski odsjek izdao je pod datumom: Beograd 15. juna, vijest, da su povedene istrage protiv nekih ko­ mandanta u Bosni i Banatu radi nepra­ vednog postupka u nabavkama izvoz­ nih dozvola. Tim povodom ovlašteni smo na izjavu da ta vijest, u koliko se tiče Bosne ne stoji. Ni civilnim ni voj­ nim vlastima nije poznato da se vodi straga ili da je predana tužba protiv koga komandanta u Bosni i Hercego­ vini.« Nešto je ipak šušnulo. Prosvjeta i škola. Potreba škola. U školskoj politici prijašnje i ove vla­ de pisano je već u više navrata, a mo­ že se još uvijek pisati, a naročito u po­ gledu muslimana. Za starog režima mi­ moilazila se muslimanska sela iz nekih obzira (?!), gradile se škole svagdje osim ondje, gdje muslimani stanuju. Go­ vorilo se: Muslimani su proti škola; oni ne daju djecu <u škole i t. d., da stim opravdaju svoju nazadnu politiku, koju su sistematski provađali u praksi. Tre­ balo je muslimane ostaiiti na što nižem stepenu naobrazbe, da se mogne izgo­ voriti, kako smo ne pristupivi kulturi. Na taj način ostala su naša sela bez škola. — Svijet je počeo dolaziti sebi i uviđati potrebu škole, a sada tim više. Danas se mnogi kaju za propuste i tra­ že načina. Što više ta želja za naukom i školom izbija negdje jako, kako se je pisac ovih redaka osvjedočio putujućj prije kratkog vremena kroz Posavinu. U čisto muslimanskim selima Brijesnici, Lukavici, Suhopolju i Klokotnici nema škole. Seljani su nepismeni, pa su izrazili želju, da im se otvori škola, a i oni bi pridonijeli za gradnju potrebne sile <i zemljište. Najbliža je škola u BoIjenici (pravoslavno selo), koje je dosta daleko od ovih sela i djeci je onemogu­ ćen put jer se mora prelaziti preko Spreće na kojoj ni ćuprija nema. Ova čisto muslimanska sela broje preko 680 kuća sa 3500 stanovnika, pa same cifre traže otvorenje škole. Tako su i Pruščani molili (selo broji preko 1170 duša), da jm se otvori ško­ la, no sva moljakanja ostala su bez uspjeha. Iznesosmo ova dva slučaja jedino radd toga što smo naročito zamoljeni od dotičnih sela, a da se dobije pregled svih muslimanskih općina, gdje bi trebala osnovnh škola molimo naše prijatelje, da pokupe te podatke i da ih pošalju nama na shodnu upotrebu. U tim podat­ cima treba navesti glavnu općinu, gdje bi trebalo otvoriti školu i najbliža sela iz kojih bi djeca mogla pohađati i za zimskog vremena. Nužan je također broj stanovnika glavne općine i obliž­ njih sela, ali ne dalje od 5 km. Pregled. Događaji na Rijeci. Vijeće četvorice zaključilo je jučer da alijirane države kao takve radi poznatog umorstva francuskih vojnika na Rijeci ne će na­ stupiti. Viječe je zaključilo da se ova stvar izravna isključivo između Italije i Francuske. Općenito prevladava mni­ jenje, da premda su odnošaji ovih dr­ žava napeti ipak neće doći do oštrog sukoba. Italija poslaćc Francuskoj notu u kojoj žali događaje i obećaje da će krivce kazniti. Rad međuaavezničke komisije ■a Rijeci. Antantina istražna komisisija postupa u svome radu vrlo oštro. Na temeljci dosada prikupljenog ma­ terijala polučila je komisija da se uapse tri člana talijanskog narodnog vijeća, no ovo uapšenje nije iavršeno nego su ovi ljudi ostavljeni na slo­ bodi na izričitu molbu generala Graciolia koji je za njih pružio sve ga­ rancije. Lješine vojnika koji su ubijeni za zadnjih događaja bile su danas eshu- „ПРАВДА* — „PRAVDA"__________________________________________________ Страиа 3 mirane. Stručnim se mišljenjem usta­ novilo da su neki od njih ubijeni udarcima kundaka po glavi, nekima su prerezani grkljani, dok su ostali izbodeni bodežima. Ovaj nalaz poludio je u istražnoj komisiji veliku senza­ ciju. Provađanje mirovnog ugovora 8 Nijemcima. Američki članovi mi­ rovne delegacije učestvuju u svim ra­ spravama oko toga, kako bi se pri­ velo djelu što je utvrđeno u mirov­ nom ugovoru, i u obrazovanju raznih komisija za provedenje ugovora. Amoričani neće da stupe u raspravu o tome koji će biti američki članovi u tim komisijama, jer očito oni se jako op­ rezno ustežu od svake nagle pripre­ me za provedenje ugovora prije no sjedinjene države budu ratifikovale taj ugovor. Naprotiv sređenje plebiscita u gor­ njoj Sleziji napreduje jako brzo, pa sad izgleda da i Amerika kao i dru­ ge države smatraju da će se moći iz­ gladiti teškoće među Poljacima i Ni­ jemcima. I Američani i druge sile iz­ javili su u sastanku vrhovnog vijeća da su pripravni poslati u tu svrhu u Gornju Šlesku svoje čete. Mirovna delegacija izgleda da je sada mišljenja, da je Njemačka sklo­ na pošteno izvršiti uvjete ugovora o miru tim, što će evakuisati baltičke pokrajine, gornju Šleziju i druge luke u Poljskoj, koje su okupirane od nje­ mačkih četa. Ima sad dovoljno zna­ kova iz kojih se vidi, da ona bijesna mržnja, što je buktala u Njemačkoj prije i mjeseci, sada postepeno opa­ da, jer čitava Njemačka želi da ne dođe više do rata i da se već jednom počne s ekonomskim preporodom. Nova češka vlada. Novo ministarst­ vo sastavljeno je ovako: Predsjednik Vlastimir Tusar; unutrašnjih djela Švehla; spoljnih poslova Beneš; finan­ cija Horaček; trgovine i industrije Ajsler; javnih radova Hampel; ishrane Sudck; željeznica Stribrni; poljodjel. Prašek; zdravlja Srajbar; socijalne po­ litike Vinter; pravde Veholi; prosvjete Aberman; narodne odbrane Klofač i po­ šta Stanjek. Predsjednik Cehoslvačke republike dr. Masaryk uputio je na sve nove mi­ nistre, na svakoga pojedinca, svoje ruč­ no pismo u kojima raspravlja o važno­ sti njihovoga resora. U pisrpu na mini­ stra unutrašnjih djela predsednik spo­ minje, da treba živo poraditi na tome da se što prije riješi pitanje narodnos­ nih manjina. U pismu na ministra pred­ sjednika naglašuje. da treba što prije iz­ vesti što užu organizaciju odnosa vla­ de prema žurnalistici, koja je sposobna da učvrsti unutrašnji i spoljni položaj Republike; ministra financija poziva da mu glavni pravac u radu bude socijali­ zacija; ministru trgovine preporučuje rad na socijalnim reformama, a u pis­ mima ostalim ministrima napominje da treba što prije otkloniti ekonomsku anarhiju i da se što prije postigne jaka osnova za državni razvitak. Suđenje kajzeru Vilimu. Londonske novine donose razna pisma uvaženih engleskih političara, koja govore da li je oportuno suditi Vilimu u Londonu ili ne. Razlozi su mnogobrojni i sugestivni, ali opći dojam onih, koji pišu je taj, da se žacaju nametnuti Engleskoj odgo­ vornost za osudu ekscara Vilima -i time joj navući mržnju sličnu onoj Francu­ ske radi Napoleona. U »Times«-u Valentino Chirol tvrdi, da je drugo car­ stvo u Francuskoj bilo moguće radi po­ stupanja saveznika, a osobjto Engleske protiv Napoleona. Stoga misli, da bi osuda Vilima imala iste posljedice u Nje­ mačkoj i učvrstila dinastičko čuvstvo. »Westimister Gazzette« kaže, da peto­ rica sudaca u Londonu ne mogu dati svečaniju presudu radi prekršaja neu­ tralnosti Balgije i Luksemburga nego li je takvu dzreklo javno mnijenje cije­ log svijeta. Za Vilima nema većeg po­ niženja nego ii je bijeg u zemlju pro­ gonstva. Premda je ovo raspoloženje prema Vilimu, ipak nije ono jednako prama drugim predstavnicima okrutno­ sti i zločinstva. Za druge, pa i Tirpitza traže, da im se sudi kao gusarima. Kad Vilim bude predan bit će po svoj pri­ lici zatočen u seoskom zaselku u blizini Londona, a rasprava bi se mogla dr­ žati u kraljevskoj dvorani komore lor­ dova. Lenjinov mir. Lenjin se obratio ame­ ričkoj misiji za pregovore o miru. Pri­ ma sve uslove, ali traži samo to: da se saveznici odreknu intervencije u Ru­ siji. Švajcarski listovi misle da će kon­ gres mira odbiti Lenjinovu ponudu. Boljševici medu sobom. Rajtcr jav­ lja, da je Bela Kun tražio od Lcnjina pomoć u zlatu, pošto narod u Mađar­ skoj ne prima novčanice. Lenjin je od­ govorio da zlato ne može dati, ali je naredio Krcstinskom, komesaru za finansije da izda Kunu papirni engleski i francuski novac. Amerika i boljševici. Politika Ameri­ ke prema boljševizmu sad je jasno ski­ cirana. Međunarodnoj konferenciji jav­ ljeno je sa pouzdane strane da Amerika ne će nikako poslati svoje čete ni u Ugarsku ni u Rusiju, već ako bi boljševici pokušali da prodru na zemljište antante ili saveznika. No i ako je to naročito istaknuto, ipak te odluka ne znači još da Amerika neće moralno ili finansijski pomagati antantu u njihovom nastoja­ nju da vojnom silom srede stvari. I ako sve vojne sile vilikih država, koje su imale da operiraju protiv Ugarske zbog opasnog položaja tamo, sada su zastale obzirom na Ameriku. Domaće vijesti. SJEDNICA šireg mjesnog odbora na­ še organizacije u Sarajevu održaće se u Kiraethani dne 23. jula o. g. (srijeda) u 5 sati po podne. — Pošto ima na dnevnom redu vrlo važnih 1 prešnih pi­ tanja, umoljavaju se svi članovi da nefaljeno na ovu sjednicu dođu. Istina je, mnogi imadu sada u ljetu i mnogo dru­ gih poslova, ali ne smijemo nikada za­ boravljati. gdje se radj o našim vitalnim interesima, da tu moramo biti vazda i u svako doba na okupu i da ne smije niko izostaju ti bez velike nužde. Potreba opreznosti. Pišu nam iz Ze­ nice: Mi smo ovdje mnogo oskudjevali sa petroleumom i ako je kogod htjeo da ga ima morao je plaćatj visoke ci­ jene za švercovani Petroleum. Aprovizacija se je vrlo slabo brinula, da na skladištu ima robe prijeko potrebne. Sada se je makla i nabavila je veću količinu — kako čaršjja priča — 3 va­ gona petroleuma i istovarila ga u sred čaršije u magazin gdje ima još špirita i šibica. Prije nijesmo imali gaza, ali ni brige od požara. Sada kada imamo petroleuma ne možemo mimo spavati, jer se bojimo svaki čas požara. Dok se nije dogodila nesreća dobro bi bilo, da se Petroleum smjestj na zgodnije mjesto. Na adresu povjerenika željeznica. Do­ znali smo, da je pristav Baljić premje­ šten iz Usore u Podlugove i da mu je tim nanesena nepravda. Bili su odre­ đeni natječaji za mjesto predstojnika stanice i Baljić kompetirao. Dali su mu zabitnu stanicu Hum u Hercegovini, ali on nije kompetirao na tu stanicu, jer mu je žena bolesna. Mlađeg od njega imenovali su u Usoru, a njemu su rekli, da on nije tražio te stanice. Kad mu to nisu dali molio je malu stanicu Kotor­ sko, ali mu ni to nisu dali, nego su ga premjestili u Podlugove kao podređe­ nog, a u Kotorsko su imenovali za upravitelja nekog Pezelja, mladog asi­ stenta, koji je sigurno imao protekciju kakve tetke ili rodice. Baljić je sposo­ ban činovnik i držimo, da mu je ne­ pravda učinjena samo za to što je mu­ sliman, pa tražimo, da тц se ta ne­ pravda odmah ispravi. U protivnom slučaju osvrnućemo se opširnije na »pravdu* kod naših željeznica, pa će biti neugodno čuti i g. povjereniku Jeliću. Mudru dosta! se odredi neka se sve stvari ispitaju pravično. Tražjmo, da se osnuju financijska su­ dišta ne bježeći od pravednog oporezavanja! Nedostojan postupak. Tuži nam se starac Osman Abdukić iz Vrbovika, kotar Visoko, da ga je bez razloga na­ pao dne 5. ov. mj. šumar iz Dabrovine. Naime kupio je drva od drugoga i radj toga što je kupio za svoje pare drva, morao je da sluša riječi, koje se nemogu napisati. Išao je predstojniku u Visoko, da spomenutog šumara prijavi, ali mu predstojnik nije htio primiti tuž­ bu. To je malo previše i ne znači ništa drugo, nego da se može i smije napa­ dati koliko ko hoće, ali zato ne može se tužiti ni zadovoljština dobiti. — Sv­ raćamo pažnju zemaljske vlade, kako na šumara, tako i na predstojniku u Vi­ sokom. Vrijeme je, da se već jednom prestane sa izazovima. Jedan čudak. Načelnik tuzlanskog okruga (okružni predstojnik) vrlo je ne­ taktičan i upravo bezobziran prama lju­ dima, koji dođu u dodir s njime. Samo je prema svojim douškivalima prijazan. Tuzlaci nam se na toga gospodina mno­ go tuže, jer je postao nepodnošljiv u ci­ jelom gradu i okolici. Mnoge je ugledne ljude uvrijedio i nastojao izazvati. Tako je uvrijedio više puta tuzlanskog mufti­ ju i mitropolita, a da druge i ne spomi­ njemo. Zato ga se ljudi klone, samo da ne dođe do afera, kojih i onako imajno odviše. No ne može se svako tome zlu ukloniti, jer se desi slučaj, da se treba obratiti na starješinu okružja. 1 kad ovaj nesretni slučaj nastupi, odmah se po Tuzli prone&u nimalo laskave vijesti o »audijenciji«. Kad je američka misija posjetila na­ čelnika u stvari dobave mlijeka siročadima. taj je gospodin omalovažavao cijelu akciju. Čestiti su se Američani samo čudili dosjetkama, a Čudo im je bilo još veće, kad im taj gospodin nije ni odvratio posjete niti ih je u kafani Bristolu mogao poznati, a kamo li po­ zdraviti, premda je cijela Tuzla na prvi pogled poznala Američane. АИ je ovih dana ta neotesanost prevršila svaku mjeru. U grad je došao vladin povjere­ nik za socijalnu skrb sa svojim tajni­ kom u službenom poslu te su htjeli kao pristojni ljudi da posjete starješinu okružja. Došavši pred kancelariju g. na­ čelnika najave se po podvorniku i po­ šalju svoje vizitke. Na svoje iznenađe­ nje dobiju odgovor, da čekaju u hodni­ ku pred vratima predsoblja! Na ovakav jedan odgovor udalje se gospoda misle'ći. da će se g. načelnik barem poslije izvinuti potraživši ih u hotelu, ali su uzalud to iščekivali, jer gospodin na­ čelnik nije našao za zgodno da se on is­ priča vi. povjereniku. Istoga dana poslije podne mogao je svoj propust ispraviti pred tajnikom vi. povjerenika, jer ga je vidio na sjednici okružnog odbora, ali se je nevješt učinio i jednostavno bagatelisao cijelu neugodnu, a za g. načelnika karakte­ rističnu aferu, o kojoj tuzlanski građani sa zgražanjem i osudom govore. Na ovakav postupak u općenju nije dosada bio naš svijet naviknut, a naj­ manje se ovako nedolično i nepristojno Za pravedno oporezovanje. Pišu nam vladalo sa mjesta jednog okružnika i iz Zenice: Ratne tečevine nijesu nigđe to prema vjerskim prvacima i vi. po­ ovako nepravedno odmjerene kao što i vjerenicima. Koji čovjek imade ovake kod nas u Zenicj. Osobito su muslima­ pojmove o pristojnosti i etikeciji, taj ni­ ni nepravedno oporezovani tako, da mi je za starješinu jednog okružja, da sra­ približno ne odgovara faktičnoj zaradi. moti čitavu zemlju pred stranim i u— Postojeći zakoni i naredbe, su mimoglednim licima. Ako se ovako vlada je­ jđene, a osim toga je poreznik ne slu­ dan okružnk i »pravnik«, kako će se šajući mišljenja komisije na svoju ruku vladati pisari, poreznici i nesvršeni odmjerivao tečevinu. Pri tome mu nije pravnici (Doboj), kojima je povjerena bilo mjerilo zakon, naredba, pravda i ‘ uprava kotareva na nesreću našeg na­ pravičnost, — nego kako je raspolo­ roda. žen prema onome ko se oporezuje. OSloboda ga ubila. Jedno vrlo značajno vo iznoseći na javnost svraćamo po- | pismo dopade nam ruka, koje piše B. H. zornost nadležnih faktora i molimo da ' S. iz Brčkog svome prijatelju u Sara- �Broj 58 Број ,RWWA' — .WABAA* 4 I Trešeljak. jwu, pa bez ikakva komentara vadimo ■ pogledu kao konjički kotar. Prirodnim Imam na prodaju ljepotama najljepši kotar, a u prosvjet­ iz njega slijedeći stav: nom pogledu najzaostaliji! »Nemoj mi zamjeriti što ti se nijesam upotrebljivanib Razmišljanja Adže ispod Čoline Konjički kotar imade skoro 28 hiljada često javljao! Vjeruj mi da sam preop­ • Kape. žitelja (od toga je 17.500 muslimana) a terećen raznim poslovima, a najviše po­ Ima pokrajina, a ktjiiu* jo nesretna vlada: imade samo šest osnovnih škola. ljskim, jer nastojim da bar obradim ono kada u narodu vlada ona mu kalja IjekaJoš u god. 1912. — koliko se sjećam što još imam. Bio je vodoplav te mi je — kotarsko je vijeće zaključilo bilo, da I ra, a kada hara boloat, ona mn kal a tandare odnio sav usjev i imo sam oko K 11.000 a „uputama*. otvori u jedan mah još 7 osnovnih ško­ štete. Ja sam sve do sad uzorao, aM la i tražilo od vlade da gradnju odobri, Kada građani iaaheru »cbi .gradakc oce", ovi nažalost sve mi je badava, jer seljaci su Jajce (Bosna) ali se crno-žutom režimu nije žurilo. obhkau prime mandat uirna naroduej iatereea, mi svu bcglučku zemlju razdijelili me­ Obzirom na to što je naša vlada za ­ a kada ae .gradski aai* aarai пашави, anda du se, te sam sada samo osto nosioc ključila otvoriti 800 škola, svraćam paž­ primaju mandat uime avega interesa- Zar ne? prava nad zemljom a njen gospodar ni­ nju pozvanih faktora, da se sa gradnjom Os 512/10—19. jesam. i pao sam u vrlo bijedno stanje. T aemlji korapcija i iavoanica najvile jo glad­ u konjičkom kotaru na prvom mjestu Vjeruj poludiću: iz dana u dan sve sam nih i bijednika. . . . otpočne. goni. — Bjo sam nešto radnje otvorio Pritužbe na »Gajretov« odbor. te sam morao skoro napustiti i to«. Glupa ja daaaa pasi ti na »koafaaijaka rnalika« Početkom juna o. g. ovdje je izabran Kot. šeriatski sud u Zenici, na mol­ U Derventl je ograničena sloboda pu­ rekole oni, Uo danas .žara i pala* „ali ipak sGajretov« pododbor, koji je odmah ot­ bu nasljednika umri. Abdage Talića iz tovanja građanima na jedan karakteri­ uaia škalako odjalanje sara biti КОнфсСИЈСКО*,.. počeo raditi na širenju »Gajretove« ide­ Kake to? stičan način. Dok je za svu Jugoslaviju Zenice prodavače običnom javnom ----je. Uspjeh je bio lijep, jer se je upisalo I • putnički saobraćaj uređen prema upu­ dražbom potrebne stvari (pokućstvo) Mi iaaao odjaleaje »a prosvjeta i crkvajedan dobrotvor, 10 utemeljitelja i 120 tama minstarstva unutrašnjih djela, do­ □ e poslove. Pošto ■ nas imade eaias crkava članova prinosnika. Nakon konstituisaumri. Abdage Talića, na dan ponedetle u Derventi vrijede nekakvi drugi jok i dkamija i sinagoga, dliiao, da bi ве fornja, pododbor se obratio na odbor u Sa­ Ijak 4. avgusta 1919, a kućansku ro­ propisi, koji su samovoljno građanstvu nji nosiv morao aapraro promijeniti u e r k v erajevu, javio rezultat rada i tražio po­ bu (gvožđariju) na da dan 5. avgusta nametnuti i koče svaki slobodni promet. 1 o - d i д a i j i k o ■ i i n a j o g i j oke pealovo trebnih blokova, tiskanica i štampilju, Građani naime ne mogu dobiti dozvole 1919 — 8пева1ао begoktorlja, ва ito je spalo! za putovanje, dok prije ne donesu po- I nu još do danas ne samo da nije dobio Kot. šeriatski sud. tražene stvari, nego — nije našao za tvrde iz poreznog ureda, da su platili vrijedno ni odgovoriti. Zašto tako? porez. Bez obzira na to, što bi ova mje- ' Zenica, dne 25. juna 1919. Konjičanin. ra u normalnim vremenima bila upravo ; nečuvena, jer uredi naši imaju drugi na­ čin za utjerivanje poreza, mora se ova­ Policijska direkcija za Bosnn i Herc. kav način progona građanstva oštro o»Jugosl. Musi. Športski Klub«. suditi, jer se sloboda građana krnji na Br. 3614/19. Ovom našem mladom muslimanskom jednoj strani, a na drugoj im se onemo­ društvu udaren je temelj 20. februara gućuje putovanje u važnim poslovima, 1919. Od toga dana društvo postoji, a radi kojih bi morali putovati i tražiti im vrijedni odbor radi svom silom. Interes Kod Policijske direkcije u Sarajevu lijeka. Ako je ta mjera zbilja radi upla­ je za ovo društvo velik. Tomu je dokaz prodavače se javnom licitacijom 30 i te poreza, a nije joj štogod drugo sakri­ to, što je društvo okupilo oko sebe, za 31. o. mj. razni predmeti nepoznatih vena prava namjera, opet se mora osu­ tako kratko vrijeme 330 članova, sve vlasnika, koji su u godinama 1916 i diti, jer ima vlast druga sredstva u rusame omladine, tako da ni jedno — do i 1917 u Sarajevu nađeni, a vlasnici im M za uvađa nje električnog ck da naplati porez, a ne onemogućesada — društvo nije imalo toliki broj : se do sada nijesu prijavili. njem putovanja. Zašto je to baš u Der­ Ж svjetla i snage, te svih vrsta omladine. Ovi predmeti mogu se za vrijeme venti uvedeno, a nigdje drugdje, to je telefona. Prima i popravke. Kako je poznato šport je u našoj užoj uredovnih časova u sobi broj 42 pre­ teško odgonetnuti. Samo su ovim po­ domovini još u povojima i nema ni je­ gledati i ko do prodajnog roka uz­ gođeni posjednici, kojima se zemlja od­ dno tako društvo nikakvih sekcija osim mogne svoje pravo vlasnosti dokaza­ uzima. a porez silom nameće, dok su nogometnu i gombalačku. Tako i »J. M. ti, biće mu isti predani. drugi neposjednici prema ovoj »mudroj« Kundurdžiluk ulica br. 35. Ш Š. K.« ima jedino te dvije sekcije i prva Policijski direktor: odredbi g. predstojnika lišeni svake se sastoji od 60, a druga od 50 čla­ smetnje u kretanju i putovanju te mogu 117 3-1 L j e s ko v a c, v. r. nova. praviti unosne poslove na račun zemlje Nogometna sekcija ^vake sedmice i posjednika, kojima je sloboda oduzeta, vježba, a ’ priredila nam je i nekoliko a izvoznice uskraćene. javnih utakmica sa drugim športskim Ova nesuvremena odredba u Der­ društvima. Tako sa »H. S. K.«, »Židov­ venti ne služi na čast našoj slobodnoj skim Športskim Klubom« i Radničkim državi, pa je valja odmali ukinuti, a po­ športskim klubom »Hajduk«. Rijedak je stojeće i amerikanke od dobrog i su­ rez neka gospoda utjeruju zakonitim slučaj u športskom svijetu da jedno ta­ hog materijala uz cijenu 80 kruna putem. Upozorujemo na ovu sramotnu kovo društvo za kratko vrijeme upo­ po komadu franko željeznička sta­ mjeru pozvane faktore i tražimo zaštitu zna dobro svoju zadaću i dužnost kao nica Visoko. slobodne kretnje građanima u Derventi. što je to »J. M. Š. K.«, koji je za vri­ Narudžbe izvršujem brzo i uredno Jesmo li izjednačeni. Htjeli ne htjeli jeme utakmica pokazivao upravo sjaj­ Rezaković Ahmed, moramo posumnjati u jednakost o kojoj nih kombinacija doličnih i mnogo stari­ ZA OFICIRE I GOSPODU. SVA­ 112 5—5 Fojnica k/K. se trubi na sve strane, uzduž i poprije­ jim izvježbanim športašima. KE VELIČINE, JEDNOSTAVNIH ko. Da se o tome osvjedoči dosta je sa­ Stara je riječ: »Zdrava duša u zdra­ I DUPLIH U TRGOVINI MJES. mo pogledati ulice gdje muslimani sta­ vom tijelu«. Da je zdravo j razvijeno ROBE nuju i ulice gdje su Srbi i katolici. Gdje tijelo potrebno je što moguće više gi­ su nastanjeni muslimani ulice su napu­ banje, vježbanje. Kako se god polučuje štene i zanemarene da je strahota. Svje­ zdrav razum i duša sa naukom i razum­ tla nema nikako, i ako čovjek zabasa nim čitanjem korisnih knjiga, tako se Stari Bezistan broj 42. u jednu taku ulicu veseo je kada iznese isto polučuje zdravo tijelo sa tjelovjež­ čitavu glavu. Takovim zapuštenim uli­ bama. U jednom klubu, koji hoće, da cama prednjači Hrid i druge oko Hrida važi kao ozbiljan odgojni klub tjelovjež­ ulice. Pomoćna električna centrala je be moralo bi biti programom svakidaš­ baš na Hrid« i svejedno Hrid je bez njih treninga (prijateljskih igara) trča­ električne rasvjete — a to naravno radi nje na kratke i duge distance, bacanje toga, jer su na Hridu većinom musli­ diskosa i koplja, skakanje u vis i u dalj, mani. Gradsko poglavarstvo i električ­ skok s motkom, bacanje kugle, skok u Javljam p. n. općinstvu, svim na centrala trebali bi da se manu re­ vis sa zaletom, trčanje olimpijske šta­ znancima i prijateljima, da žima propale Austrije, jer ako je ona fete, bacanje lijevom i desnom ruke n, sam ponovno otvorio moju postupala s nama muslimanima maćuizleti itd. Laka atletika je najljepša k aradnju, te se preporučujem hinski nije se ni čuditi pošto je to bila sična grana športa, pa bi vremen n svima za solidnu izradu svi­ tuđinska uprava, ali da to čini <i upra­ Aleksandrova ul. Halid dvor. trebali naši mladi športaši da se bave i ju vrsta cipela u najmoder­ va gdje su naši ljudi, onda ne možemo sa tom granom tjelovježbe, kao što se nijim fazonima uz umjerene shvatiti drukčije nego: stari režim pod sa velkim interesom i voljom bave no­ Preuzeli smo radnju ------------- cijene.----------------novom firmom. * gometom. M. Mandel, te smo je snab»J. M. Š. K.« uspjelo je da okupi velik Dar ratnoj sjročadi. Prilikom prola­ djeli sa svim potrebama za gos­ broj članova - sve same omladine, te za naše siročadi iz Vinkovaca darovano podu časnike, Željezničare i voj­ narodne srčike tako je isto pošlo mu je u Derventi 190 K za ratnu siročad, Milutinovića (Koturova) ulica broj 5, za rukom da pridigne materijalno dru­ nike. Ujedno ćemo voditi sve koja je svota na brzu ruku skupljena preko puta »Muslimanskog Klnba«. štvo na doličnu visinu. Aktiva tog mla­ pomodne stvari za gospodu, kao među tamošnjim muslimanima i preda­ dog društva reprezentira vrijednost od из na u ruke pratiocu djece učitelju g. No­ i damsku modu. 11.000 kruna, što je velika rijedkost na­ žiću. Za istu je svrhu darovao g. dr. E. ših uopće svih društava, da kroz kratko Sladović jednom prilikom svotu od vrijeme steče tako znatan -imetak. 123.35 K preko naše organizacije. Kako god društvo nastoji da jača Nađen belenzuk. U prošlu subotu je tijelo svojih članova, tako je postavilo nađen jedan zlatan belenzuk (narukvi­ sebi cilj, da ih pridigne i umom. Osim ca, Armband) i predan odboru za pro­ tjelovježbe, u društvu se drže predava­ slavu kraljeva rođendana. Sopstvenica nja, analfabetovi tečajevi i svom se si­ neka se javi kod blagajnka odbora g. lom radi na tome, da se Članovi od­ Alije Kurtovića, ured poštanske štedi« reknu alkohola — toga najvećeg niče između 8VX—13‘Д sati. neprijatelja ljudstva, pa polažemo veli­ ku nadu u tom pravcu rada, jer kada se ozbiljno shvaća rad tada je uspjeh si­ guran, a da odbor kluba u istinu shva­ UTEMELJENA 1871. GODINE. ća rad onako kako se mora shvatiti o Interurban telefon Naslov za brzojave : tome nije potrebno govoriti. To se vidi Konjic, 17. jula 1919. broj 42. Hamdibeg lsabegović po i vi iu, a najbolje po tome, što se Potreba škola u konjičkom kotaru. 0» 3-3 već ■ i vidi aktivnost u svim pravci­ Držimo, da nema niti jednog kotara ma l.uliurnog rada. u Hercegovini — a nije ih mnogo ni u Ahmed M. B. Bosni — a da je zaostao u prosvjetnom Vreća od jute Mahmuđbeg Hapetanović Oglas. OGLASI: Zdravlje. Uspješno se oglašuje u „Pravdi" Oglas. & Prva muslimanska radnja S Solidan posao. Cijene umjerene. Ш i Jusuf Hadžić, Sarajevo, J Oglas. POZOR! Izrađuiem pčelarskekošnicE Veliki izbor KRAGNI SI i n i ć Mustafa Otvorenje pomodne Pomodno galanterijska radnja cipBlarske radnjo Henda i Saračevid Sarajevo Ševkić Salih, Sarajevo ■ ■s■■■■■■■ Trgovina mješovitom robom i zemaljskim proizvodima i Naši dopisi. Hamdibeg lsabegović Tuzla. I $ &_________________ ---------------------------- 1® Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/efc2670a20853cf5aec237e2fb3a80fe.pdf 2e78b308bae8a38a183ee69c972fe71a PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 22. jula 1919. (24. ševvala 1337.) Broj 59. Sarajevo, 21. jula 1919. Islamska štamparija. Ono što smo naslućivali dogodilo se jc; došlo je do krize u kabinetu i ko­ načno do demisije centralne vlade. Odnošaji su bili napeti i prije ovoga ali su razni obziri podržavali ipak na oku­ pu skup ljudi, koji su imali sasvim op­ rečne međusobne poglede u razna pi­ tanja, koja su iznošena pred njih. Ve­ zali ih obziri prema vani, da su tražili u svim pitanjima srednju ili mrtvu tačku na koju su mogli metnuti svoj potpis. 1 na koncu je i to popustilo. Ministar podpredsjednik i ministar za ishranu dr. Korošec i ministar za socijalnu skrb G o s t i n č a r napustili su u petak mi­ nistarsku sjednicu, na kojoj se rasprav­ ljalo o boljševičkom pokretu u susjed­ nim zemljama u vezi sa štrajkaškim po­ kretima kod nas. Za vrijeme sjednice došlo je između ministra predsjednika Protića i ministra dra Korošca do ra­ zilaženja u izvjesnim pitanjima. Minis­ tar predsjednik Protić zauzimao je sta­ novište.. da treba zauzeti najenergičnije mjere protiv štrajkaškog pokreta, dočim je dr. Korošec zastupao protivno mišljenje. Iz ove diskusije dr. Korošec povukao je konsekvencije, došavši đo uvjerenja, da mu nema mjesta u kabi­ netu. Naknadno mu se priključio i mi­ nistar Gostinčar. Oba su podnijela os­ tavku i nijesu više prisustvovali sjedni­ ci Narodnog Predstavništva. Dalje se doznaje iz poslaničkih kru­ gova, da spor u kabinetu neće biti tako brzo riješen, jer Korošec zauzimlje sta­ novište, koje ne daje mjesna daljnjem raspravljanju. Dr. Korošec smatra se uvrijeđenim, pa traži zadovoljštinu. I konačno je 18. o. mj. oko podne djelomična ministarska kriza stupila u novu fazu, pošto ministri dr. Korošed i Gostinčar zatražiše, da se njihova de­ misija saopći Regentu i uvaži. Sutra dan poslije podne obdržata je sjednica radikalnog kluba, na kojoj je došlo do žestokih ispada protiv mini­ stra predsjednika Protića radi nje­ govog držanja i nastupanja protiv mi­ nistra dra Korošca na jučerašnjoj sjed­ nici ministarskog savjeta. Na temelju ovih napadaja izjavio je ministar pred­ sjednik Protić, da će istu večer pre­ dati demisiju cjelokupnog kabineta. ' I I ' FELJTON. ' I I I | Dr, Hinko Hinkovlć: nom vladavinom mora ministar biti član parlamenta. Kako da vodi nadzor nad sobom samim! No nije li u ovakovom ustavu iluzor­ no temeljno pravo parlamenta da nad­ zire poslovanje vlade? Što ako nastane sukob između vlade i sabora te n. pr. ovaj joj uskrati sa povjerenjem i budget. dakle paralizira redoviti tok upra­ ve? U parlamentarnim će državama u slu­ čaju sukoba postupati vlada alternativ­ no: ili će odstupiti ili se pozvati na na­ rod t. j. raspustiti sabor i raspisati no­ ve izbore na platformi pitanja, koje jc prouzrokovalo sukob. Izborni rezultat bit će pravorijek u korist vladi ili pro­ tiv nje. Centralizam ili samouprav­ ne pokrajine? (Svršetak.) VII. Javno mnijenje u demokracijama. Pošto sabornice neće više biti vrata za ulazak u vladu, neće se više u nje toliko gurati, politički pustolovi; par­ lamentarni će dakle živoj,- biti očišćen od ambicioznih demagoga i nesposob­ nih pripuza. A pošto od sabora neod­ visni vlada neće više trebati da napoj­ nicama kupuje i podriva blagohotnost parlamentarnih vođa i njihovih izborni­ ka, bit će uklonjeni glavni uzroci ko­ rupcije. Uz strogo zakonotvorno poslovanje nadleži parlamentu pravo i dužnost kontrole nad upravom. Samo od vlade posve nezavisan zastupnik t. j. ona), koji od nje, ni izravno ni neizravno, za sebe niti što očekuje niti može da oče­ kuje, moći će nad njom nepristrano i savjesno voditi kontrolu. Kako nadzire vladu onaj koji joj je obvezan ili što od nje traži? Obratno: pod parlameutar- Ima pojedinaca političaia drugih vjera, koji muslimanimay u -Qesnt i Herce­ govini predbacuju da vmkako ire pripadaju Slavenstvu i da nijes*ti. Slaveni. A mi u pitanju Islamske Štamparije u Sa­ rajevu baš protivno dokazujemo: Sla­ veni smo da nemamo kud biti veći i to od onih pravih Slavena, kojima je u krvi i u naravi, da se do osnutka jedne institucije zagriju preko mjere, a poslije za malo vremena ohlade, potpuno ohla­ de, kao da ono, što se je jednom usta­ novilo, mora i samo od sebe da funkcioniše, ne treba nikakve daljnje brige ni pomoći. Tako je nešto i sa našom Štam­ parijom ovdje. Dok je još nijesmo imali, dan-noć se pisalo o njoj, da nam je za kulturni raz­ vitak nužna kao kora hljeba. Sastanci se obdržavali, oduševljavali se ljudi za ideju njezina podignuća, propagiralo se i sabiralo upise. Kad se je osnovala letjeli smo u njezine prostorije, razgle­ dali slagarske pretince i uređaje, pro­ matrali štamparske strojeve i — foto­ grafirali je od dragosti i ponosa za naše kalendare. Nijesmo mirovali, dok joj i vlastitu zgradu ne pribavismo, a nabavismo joj i potrebita arapska slova. I kad se sa strane tehničkog uređenja mozlo nakon velikih napora reći: E, sad jc sve u redu! — onda smo svi zastali da odahnemo. Mjesto da dode do po­ kreta za što većim obučavanjem naro­ da u pismenosti, za čitanjem i kupova­ njem knjiga, za osnutkom jednog udru­ ženja koje bi knjige štampalo, za pot­ poru pisaca i osiguranje njihovih izda­ nja i t. d., svi smo od jednom zastali na pragu toga pravoga rada i ne pri­ stupivši u nj. Naravno u nesvijesnom uvjerenju, da će štamparija sama od se­ be i onako sve potrebno štampati i uči­ niti, izvršiti .ona sama kulturnu misiju, ako hoćete ne samo štampati, nego i napisati i izdati i prodati i utuviti Ijudma u glavu pečenu nauku — sve gotovo. Brige više ne treba, narod je bez muke prosvijećen, samo kad već imamo tu kulturnu ustanovu: štampariju! A onda smo počeli, već prema slavenskoj svojoj naravi, hladjeti polahko prema toj prijekoj nuždi, koju «mo do jučer gorljivo zagovarali i koju bi gorIjivo zagovarali i u buduće, da je već I | ј 1 । ! ’ । I i i I ; POJEDINI BROJ 40 Н Е И Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје ndahlod о^зг. Pretplata godišnje 40 kraжа,па pola godine 20 kru•a. Uredništvo i uprava nalazi u Carevoj uIIcL Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 se Godina 1. nijesmo podigli. A zašto? Posve ra­ A smije li to biti? Dioničari, ljudi, zumljivo; jer smo htjeli da nam to jed­ pomislite šta bi to značilo i odgovorite: no priručno sredstvo bez kojega ne mosmije li to biti?! Sjetite se, sjetimo se gosmo biti ni razvijati se dadne lijeko­ svi, kakva nas je nužda tjerala da smo ve za sve bolje naše, htjeli smo da od jc osnovali i podigli, koliko nam tre­ same štamparije sve dobijemo. A kad ba i čemu se sve od nje nadamo za naš smo uočili da to ne može biti, počeli kulturni razvitak dok se malo vanjske srno razmišljati o drugim podviz:ma i prilike srede, pa kažimo svijesno i gla­ zaboravljati na štampariju. I to ne samo sno: Ne, ne smije doći do zatvorenja oni sa strane izvan imenika njezinih os­ naše jedine štamparije, mi je moramo nivača, nego i oni koji je svojim novcem održati, pa makar uz koje bilo žrtve, podigoše — sami dioničari. moramo! A hoće li se velike žrtve iziskivati od Svi smo je napustili i izgleda prepu­ nas da uzdržimo našu štampariju? Ne­ stili dugi niz godina njezinoj sudbini, da će! Imetak naše štamparije nije u opa­ radi kako može i da — životari. U tom snosti, po srijedi je samo nehaj dioni­ životarenju štamparije, zapravo poželj­ čara za njezino poslovanje i ništa više. nog kulturnog žarišta, preživljavala je Manjkajojsamomoralna p o.dona nekoliko kriza, borila se s većim loga za njezin razvitak. A to­ nepogodama, napuštena od interesa di­ me mi lahko možemo doskočiti, to sa­ oničara ponekad i u upravi slabo vođe­ mo trebamo htjeti učiniti. Način je: na, ali se je ipak zauzimanjem pojedi­ Neka niko od sarajevskih dioničara i iz naca (još svi nijesmo zamrli!) održala bližnje okolice ne izostane na skupštini u životu. 10. augusta o. g. (u 9 sati prije podne u I danas postoji i sada radi pa makar zgradi štamparije), a dioničari iz pro­ i na malo, ne razgranalo, ali u takim vincije neka dadnu drugim dioničarima, prilikama, da smo ozbiljno zabrinuti šta koji će biti na skupštini, svoje puno­ će biti s njome? Već od nazad nekoliko moći za zastupanje. Ne znaju li neki ko­ godina pokazuju dioničari toliki nehaj prema svojoj štampariji, da se na nje- . me bi svoje punomoći dali, neka ih u zadnjem slučaju upute i našem uredni­ zinim glavnim skupštinama nađe samo štvu za članove radnog odbora naše po nekoliko ljudi i vide skoro ista lica, organizacije Edhem ef. Mulabdića ili od kojih jedni drugim trgaju dužnosti Šemsudin ef. Sarajlića, pa će tako si­ ravnateljstva i nadzornog vijeća u ša­ gurno biti zastupani. ke. A!i. »i med kad se puno jede gorak Ko god dakle ima makar jednu dio­ je!«, veli se. pa i te dužnosti i njezini nicu Islamske štamparije, neka se po­ tereti umore kad se vuku neprestano brine da njegov glas ne uzmanjka na kroz dugi niz godina uzasebl tim više glavnoj skpuštind 10. augusta! Tim dio­ umore moralno, kad se s druge strane ničari neće izvršiti samo stvarnu duž­ opaža potpuno neinteresovanje za istu nost u tom zavodu prema posjedu svo­ stvar za koju pojedinci žrtve pridono­ jih dionica, nego će učiniti i patriotsko se. I šta je posljedica takog desolatnog djelo, koje im se kao organizovanim sta ija u Islamskoj Štampariji? članovima zajednice nameće. Neizbježiva i prirodna: Od proljetošOčuvajmo svoju Štampariju! nje glavne skupštine izabrano ravna­ teljstvo nije se primilo uprave sa zavo­ dom, a na skupštini dne 6. jula o. g. nije Sarajevo, 22. jula. se niko htio ni primiti izhora u ravna­ Organ naše demokratije »Glas Na­ teljstvo. Bez ovoga naravno ne može roda« napada nas što u »Pravdi« pri­ zavod funkcionisati, pa je ponovna likom kralejva jođendana ustvrdismo skupština zakazana za 10. augusta o. g. da mi muslimani još ne osjetismo slo­ na kojoj će se odlučiti o sudbini zavo­ bode. Veli nam da smo »vječni natražda. Ne dođu li dioničari ni na ovu skup­ njaci«, »kmetovski porobljivači«, »suve­ štinu i ne izaberu novo ravnateljstvo, reni feudalci«, da ne znamo šta je slo­ pa uz koje bilo uslove, onda će se na toj boda, jer da se nijesmo borili za nju, skupštini zaključiti likvidacija zavoda. da nijesmo trpili od Austrije, šta više, To će reći: Islamska će se štamparija da nas je Austrija držala ko malo vode zatvoriti. može se zamisliti da bi u demokratskoj državi glas naroda ostao trajno neuvažen. Bude li isti protivan vladi, napustit će ona svoje stanovište koje je izazva­ lo sukob, inače bi to bio državni udar koji bi uzbunio cijeli narod. Bude li pro­ tivan saboru, napu? rit će ovaj svoj ot­ por, znajući da renitentne mu članove inače čeka porazna osuda na birališti­ ma. Naša osnova daje državnim i pokra­ jinskim vladama veliku vlast. Dok su za vrijeme svoga mandata gotovo nesvrzive. Odgovornost pako »narodu« je. uza svu važnost javnog mnijenja u demokracijama, prilično maglovita. U ovom njihovom položaju je slabost, ali ujedno i prednost naše ustavne os­ nove. laj položaj njihov omogućuje nadstranačku, snažnu, stručno spremnu vladu čistih prstiju. Ja se ne bih mogao odlučiti da da­ dem vladi moć da raspusti parlamenat. U drugu ruku ne bih htio da opstanak Parlamentarne su vlade uvijek stra­ vlade zavisi eventualno o hirima par­ načke, mareći više radi svog opstanka lamenta. U prvom slučaju zavisio bi za probitke onih koiHe podržavaju, neparlamenat o milosti vlade, u drugom obratno. U prvom slučaju bila bi vlada I go li za interese cjelokupnosti. Stoga suviše moćna, u drugom suviše labava. : su pristrane, dakle loše. Zaviscći o po' hoticama i spletkama stranačkim, sla­ Korcktiv za ovu manjkavost pružit be su i labave. Sutrašnja ih kriza može će javno mnijenje. U velikim demokra­ da otpuhne. cijama pretstavlja isto silu kojoj se ni­ Stručnjačka sprema za upravu je kod jedna vlada neće usuditi da prkosi. U njih tek nuzgredna stvar. štampi i na javnim sastancima rasprav­ Zadaće koje čekaju našu mla^u dr­ ljat će se o »gorućim« pitanjima, i ne ' žavu, ogromne su. Poteškoće, koli spoIjašne toli nutarnje, koje se gomilaju pred nama, goleme su. Nikad nam po­ litički šarlatani ne bi bili pogubniji i opasniji nego li sada. Predloženi po na­ ma način izbora postavit će na vladu i intelektualno i moralno najvrijednija muževe. Neodvisnost od stranačkih fluktuacija kroz cijelu službenu perio­ du dat će im snagu da sigurnom rukom provode svoje upravne ciljeve. Vili. Državni sud. No ta neodvisnost mora da ima i svo­ jih granica, i ne smije da se izvrgne u posvemašnju neodgovornost. Već jc bi­ lo govora o uplivu javnog mnijenja koje u demokracijama bdije nad upravom. Ali treba snažnijeg čuvara — a to ie sud. Državni će sud, čije će članove birati državni parlamenat, bditi nad čistoćom ustava. Već je spomenuto da se državno mi­ nistarstvo ne može rušiti glasanjem parlamenta. Dok službovna njegova pe­ rioda traje, može se ministar ukloniti samo, ako bude osuđen radi kojeg protustavnog delikta. Optužba neka se dig­ ne po senatu, a raspravu neka vodi i osudu izreče državni sud. Državni će sud suditi u svim pol.tič- �S«ana 2 Страна " .PRAVBA* — ,ВРАВДА‘ na dlanu, da je »Pravda« šutlla, kad je | jenili uloge. Kako je Austrija uprljala kmet davao svoj znoj, i čak da onda to pitanje najbolje karakterišu (riječi nije ni postojala, da su vcšanja ostavila morh. Alibega Hrdusa, kad je rekao »Pravdine« gose ravnodušnim i na kraju vladi: »Pustite vi nas i kmete same, mi da mi — samo nas nekoliko feudalaca ćemo riješiti to pitanje za 24 sata«. Tim — govorimo u ime mase, koja bajagi je riječima onda aplaudirala i ovd. srp. javnost. nije uz nas i t. d. Dakle čim smo favorizirani od Austri­ Mi kroz punili šest mjeseci sko­ je? Je li tim, što nas je štedila od pro­ ro svaki dan iznosimo ne tvrdnje nego svjete i na jednostavno kiselo lice zad­ činjenice, da nijesmo slobodni ni u po njeg seljaka odustajala od gradnje ško­ noći u svojoj rođenoj kući, organ dela u musi, krajevima? Da se školska mokratijc, koji veli da je glas naroda ni da uhom makne, što 35% toga na- ! politika provodila i ravnala po negodo­ vanju seljaka, ne bi škola bilo ni po roda nepravedno stradava. Mi na glas mnogim srpskim krajevima. vičemo i jaučemo na nepravde i nasi­ Dakle čim i kako nas jc Austrija dr­ lja, ali nas niko ne čuje a najmanje de­ žala ko maio vode na dlanu? mokrate. Jedan musliman plaća jedan Kad je kmet davao svoj znoj, onda je šamar kelnerici svojom glayom, a šest »Pravda« šutila, ona onda nije ni po­ zlikovaca počine zulukaferdno djelo na stojala, jer je onda nama bilo dobro. jednoj muslimanki, pa ostaju nekažnje­ Tim hoće demokrati da nam sugerišu ni. Demokrate ni to ne čuju, a čuju da onda za nas nije bilo potrebe za jednu jeditu riječ našu, kad mi kažemo obranu. Po tom je bila veća potreba da još nijesmo osjetili slobode. A da su za srpske listove, pa gdje su oni bili ta gospoda, pročtavši u onoj »Pravdi« onda? Okovi Kalajevi stezali su sviju taj naš usklik samo jedan list prevrnuli, nas jednako, to može znati i zadnji de­ našli bi u obilju fakata, da i sami orio isto ustvrde, što i rrti rekosmo. A pro­ mokrata. čitali su oni i ta fakta i sve druge naše Da su naša braća Srbi >na početku jadikovke i da kažu da nijesu, i to je rata puno pretrpili, to svak zna, ali zna upravo ono što je njih upalilo, to, a ne svak i to da m.i te žrtve nijesmo skrivili, naša tvrdnja, da nijesmo još slobode to je apsurd i pomisliti. A što još više osjetili. obara apsurdnu pomisao demokrata, što Ali pustimo ah. Stvar je njihova mo- i ni mi tada, ne ostadosmo čitavi: U Ro­ gatici jc nastradalo dvostruko više mu­ rala i njihova shvaćanja da ne gledaju slimana nego pravoslavnih. u unce, da okreću oči od činjenica. Ali nećemo ih pustiti da se po miloj volji | Na mnoga vješanja Srba ostali smo mi ravnodušni, veli organ demokrata. nabacuju na nas obilježjem, koje ne zaE, kad nas i za to dovode na optužničku služismo. Mi da smo favorizirani, klupu, onda to ćemo im i priznati. Jest, pa čak od Austrije, da ne znamo šta je sloboda, da smo ravnodušni os- ■ . ostalismo ravnodušni, ali nek nam se dozvoli u eri slobode da se i branimo, tali na silna vješanja svoje braće Srba? šta smo mi u ono doba trebali da uči­ To odbijamo svečano ne mi, nego fakta nimo, pa da nam sc sad ne prigovori? i naš život od nas odbija te podvale. Kad su n. pr. u Trebinju poveli čestitog Mi nijesmo bili favorizirani ne samo od starinu sveštenika Parcžanina na vje­ Austrije, nego čak n od Turske. Da je šala. ili kad su na fočanskoj ćupriji upo čem koja druga skupina našeg na­ strijalđi također jednog čestita Srbina roda povela otvoreno borbu protiv Tur­ protu Kočovića, onda su muslimani tre­ ske. kao što je vodiše naši Husejn ka­ bali da to zapriječe? Da udare na Šva­ petani. a da smo mi gledali gotova po­ sla; da je zloglasni Dželalija podavio ! bu? Čim? Od koga su to muslimani prvake druge koje skupine, a ne naše; * ovdje mogli dobiti makar iskrena sa­ da ste vi, nazovi vode današnje demo- | vjeta, a kamo li još što je ovdje glavno kratije nas zvali i molili, da vam po- ! — oružje, dok su drugi recimo pravo­ mognemo odbiti Švabin prelaz u našu ; slavni u našoj domovini imali u komšidomovnu, a da smo mi virili iza ćošeta ; luku dvije slobodne države rastavljene i čak vas denuncirali Švabi; da ste vi i samo suhom granicom, pa? Šta bi? Ni­ ko sc i ne mače protiv nasilja švapskog. uz okupaciju u boju izginuli, a kasnije A keja bi duša jJanas mogla okrivlja­ u Olomucu čamili ili izdisali na vješalima; da ste vi za Švabina režima bili vati eto makar i same voždove naše demokrati je kao najratobornije ljude, što onako ponizivani i obespravljeni kao što ostadoše ravnodušni na ta zlodjela? Go­ smo mi, da su predstojnici u agraru bili nama branitelji a kmetu suci, a ne ob- , lim se Šakama ne udara ni na pušku, a kamoli na top i još na veću silu. Šva­ ratno; da smo u svjetskom ratu mi pre­ bo je u nas i podove u sobama oporio težno ostajali u zaleđu a vi samo pu­ tražeći oružja jer smo mi samo bili bun­ nili šančeve, i na kraju, da nijesmo svi tovnici, dok su naši seljaci-imali oružja skupa dali, da nas ko drugi oslobađa, već đa smo Švabi bar onoliko posla uvijek; a da nijesu za to proganjani bili. Da. demokrate nas okrivljuju što smo zadali koliko mi sami zadadosimo uz ostalr ravnodušni na njihova stradanja, okupaciju: onda, onda bi bila druga a ne misli, je li nas ko god branio od stvar. Ali ovako, jok! Mi upravo ne1 Dželalije, ili od generala Filipovića i Joznamo čim i kako je Austrija nas pro­ vanovića. Šta više mi smo vazda dvotežirala. Je li nas metala na visoke po­ • truko tapili, među dvije vatre bili. Dok ložaje, je li nas obasipala drugim časti-* su se pojedine čete dizale za oslobođe­ mn ili koncesijama? Nije riješila agrar­ nje naše otadžbine od Turske, one su no pitanje’ Da, nije ga riješila, ali jest vazda imale samo lokalni karakter i trnas 40 godišnjim rješavanjem njegovim pili smo od njih više mi nego i sami ubijala, da su aga i kmet posve zamije­ turski režim. nili uloge, da. u potpunom smislu, zami­ Ali mjesto, da sad svi složno upregnemo svoje sile u izgradnji svoje drža­ ve, demokrate samo tuže, optužuju, da kako bilo okrive brata svog. Zar to ne znači trošiti sile uzalud? Ali hoće de­ mokrate i bratstva i demokratizma i jednakosti i slobode, što le idealni poštovalac slobode, Francuz davno na svo­ joj zastavi napisao, a što drugi danas tek prepisuju, sve to hoće i naše demo­ krate samo po onoj narodnoj: Sudi mi efendija po šeriatu, ama neka jabuka ostane u mojoj njivi. Ko demokratski radi, nije potrebno, da se demokratizmom toliko razmeće. Zaista hi trebalo, »da dune sveži dah demokratizma«, ali pravog demokratiz­ ma. da poruši, što nam 'fe ostalo od Austrije. To i mi priznajema Zaista je austrijanština nepriznati — brata za bra­ ta. zabadati i zaoštravati opreke skupi­ na, to jc pravo austrijsko »divMe«, oba­ sipati pojedine obilnim komesarskim, trostrukim plaćama t. d., a najveća je austrijanština u tome kad sav svijet uz­ visuje volju naroda nada sve, demokra­ ti je bagatelišu i nameću narodu pred­ stavnike po svojoj volji. Njihovi ekspo­ nenti u općinskim odborima viču da je oktroj bolji od narodne volje. Da. da; trebalo bi zaista da dime sve­ ži dah demokratizma, ali pravog, pra­ vog demokratizma. Kako je kod nas vršena cenzura? IV. j I * ‘ I I । ■ U 16. broju »Pravde« zaplijenjen nam je u cijelosti ovaj članak, koji je nosio naslov: »Stvaranje prosjaka i ga­ zda u »slobodnoj« državi SHS«. Preno­ simo ga bez komentara: »Feudalac«, »gotovan«, »kmetoder«, »demokratizam«, »radikalno riješenje agrarnog pitanja«, »oslobođenje kmeta« i t d. to su obične krilatice, to su obični otrcani bombastični izrazi i oružje, ko­ jim se operira, ili bolje rečeno, kojim se zaskače i sa više izvjesnih strana na­ stoji ugušiti i pomisao na podizanje gla­ sa u obranu ugroženih prava i opstanka jednog našeg staleža, koji je i prije uvi­ jek kukavno prolazio i vazda tanji kraj •izvlačio, a čija je bijeda i nevolja oso­ ' bito iza prevrata pa ovamo, sticajem na­ ših mutnih i nesređenih prilika postigla upravo kulminaciju. , To su jadni i kukavni naši posjednici, ili još gore: posjednice sa dvije-tri do desetak kmeta, kakvih najviše ima. I I preko njih su pregrmile sve grozote rata. I Mehmed-»aga« je morao isto kao • i onaj barabin i beskućnik u komorama ! na Karpatima gladovati i zepsti. I Salih- । »agi« je valjalo iznenada po noći i gla­ ! vom bez obzira sa istočne granice u hi- I džret u unutrašnjost, ako mu nije bilo svejedno, da mu bude obešćašćen i kućni prag i obraz i vjera i sve, te je morao. često put i bez helera, godinu dana i v’še potucati se od nemila do nedraга. a kasnje pri povratku zateći sve opljačkano, porušeno, a možda i popaIjeno. I Veisil-»aga« je izgubio u Erde'jskim Alpama jedinog sina, a Hajrije»harnima« na Pijavi muža, a da nijesu ' ni potpore za njih primali, jer — »oni imaju kmetove«. 1 Hašim-»aga« se mo­ rao rastati sa pošllednje dvoje junadi, koju mu u bescijenje rekviriraše, a Esme- har.umi«, u koje so muž na Monte Gr»ppi smrze, halalltl se sa jedinom kra­ vicom i to muzarom 4 ostati plačući sa petero nejači u jadu i čemeru. Ali to sve nije ništa, to sve ne poma­ že, pa kad se od njih i porez za 1918. na tu istu zemlju ubere, oni ipak no smiju dobiti ono malo tretine za tu go­ dinu, koja je ponijela i rodila kao malo koja prije, jer su opet 4 »feudalci« i »gotovani« i »kmetoderi« i jer se to protivi današnjem »demokratskom« du­ hu vremena. Niko se ne brine što oni treba da poskapaju od gladi, pa i one jadnice i čcmernice, koje u ratu izgubišc hranitelja i ostadoše sa ucviljenom nejakom dječicom; ta oni su — kad to nekom ustreba — »Turci« odnosno »Turkinje« i treba da se gube ovdale, da sele u Tursku, jer ovdje smetaju, ma da govore čistije 1 ljepše nego i sam Stanoje i Jure i Mara i ma da su saču­ vali svoje slavensko nacijonalno obi­ lježje možda bolje nego iko drugi, jer i ne pomišljaju, da nanosu kakvu mate­ rijalnu štetu nijednom svom bratu dru­ gog plemena i druge konfesije. Svi su ostali staleži organizovani i svi bolje prolaze nego »age« i »posjednici« sa nekoliko kućica kmeta. Organizovan je radnik, organizovan je činovnik, tr­ govac, advokat, Ijckar, jednom riječju svi. Za prava i interese svakog toga pojedinog staleža zauzima sc njegovo organizaciono vodstvo. I mjerodavni krugovi i štampa i društvo .1 svak kaže da vodstvu tog i tog staleža treba izaći u susret, jer su mu želje i zahtjevi opravdani. a vode radnika, kad predstav­ ka ne upali, umiju sastaviti i po nekoli­ ko hiljada duša te demonstrirati, a po potrebi i štrajkovati, dok ne izvojuju ono što traže. Srctneš Zajim-»agu«. jedva ide pod bremenom ljeta i brige, oči mu upale i pobijelile, strahota u njeg gledati. U džepu se nema, »sloboda« ne da ni zrna tretine, a valja nahraniti šestero-sedmero čeljadi, većinom nejake unučadi pa'lih sinova u Dobrudži. Zakuca ti na vratima Safije-»hanunia« vodeći za ručicu četvero gladne siročadi’ u kojih otac Fehim-»aga« kao pučki ustaša umrije negdje u Austriji od gladi. Jedva čuješ, šta govori, koliko je slomljena, suza suzu goni, kad baci oko na svoje nesretne mališe, koji su kao gladu! čavčići zinuti i motre te svojim pobijdjenim i upalim očicama: »Šta ću, ako si po Bogu brat, poskapasmo ja i ovi maksumi od gladi. Dva-tri put slala klridžijc u selo i svaki put se prazni vratili, ni zrna im dali nijesu. Cim se pomolimo, kažu kiridžijc. odmah nešto trknu popu Vaši i gazdi Nedjeljku, a kad se povrate, uvijek govore: »ako rekne vlada, da će ili dati, ili platiti.« Od me­ ne eksekutor porez naplati ko i lani i preklani, a ja u svojoj kući nigdje ni trunke brašna nemam. Išla tri-četiri puta predstojniku, plakala i htjela da tužim, pa ni osloviti neda, već me iz­ goni iz kancelarije 4 sve kaže, otkad jc nastupila nekakva sloboda, da nema za to od vlade nikakvih uputa.« !'1L”------- L . LL kim deliktima i privatnih lica; u suko­ bima između državne i pokrajinskih vlada; u fukobima između pokrajina ako su javnopravne prirode; uopće i na pritužbe privatnika glede povrijede uStavnih prava. Razumije se da u postupku izazva­ nom po privatnim licima tc protiv ovakovih lica optužbu zastupa redoviti držav- nđvietnik. U ustrojstvo državnog suda i ana­ lognih pokrajinskih sudova ne ulazipio ovdje. Tek ističem da članovi ovih su­ dišta ne bi smelji biti članovi nikojeg zakonodavnog tijela niti vršiti kakovi/ drugu javnu službu a da bi se pravo­ rijek imao da donese po poroti. IX. Ne Velika Srbija, već nova država. U ovom vrlo sumarnom i hbtimice fragmentarno nabačenom nacrtu izbija­ ju tri temeljne misli: jedinstvo države; samoupravne pokrajine; radikalno odje­ ljenje eksckiitlve od legislative. Prva znači obezbjeđenje našeg narodnog op­ stanka; druga osiguranje naše slobode; treća omogućuje snažne 1 dobre uprave. Poznavaoci sjeveroameričkog i švi­ carskog ustavu mogli su u ovom sa­ stavku naći što ih sjeća na neke uredbe t h država. Držim da to neće biti raz­ log prikoru. Znam da doktrinarne najsavršenij-i ustavi kadgod u praksi ne funkcionišu uspješno, i obrado. Sve ovisi o ljudima kojima je povjereno kormdo države i o duhu kojim upravljaju njime. Ali odatle ne slijedi da bismo, s obzirom na even­ tualno loše kormilare, smjeli zanemariti temeljna pravila kod gradnje državne lađe. Nastojmo da nam ustav bude što bolji te bi stalno omogućivao našem na­ rodu što snažniji duševni, moralni .i ma­ terijalni napredak. Od krfske deklaracije ovamo običaje sc naš budući ustav označivati »-izvo­ rom i utokom« cijelog državnog života. A dodaje se plaho da je ustavotvornoj skupštini priuzdržano da stvori ustav. Ova oznaka je ispravna, ali je ovaj dodatak često neiskren. Tko nije slijep, vidi da se u sadanjem provizoriju hoće da stvori definitivum. Konstituanta imala bi" da bude postavljena pred go­ tovu Činjenicu, a njezina »suverena« uloga ograničila bi se na to da kaže Amen na ono što se je u provizoriju stvo­ rilo. Ljudi provizorija Imadu na svoje ras­ položenje sav državni aparat, uključivo vojsku I tamnice, da ne govorimo o ba­ tinama. Njihov je dakle položaj vrlo po­ voljan. »Narodno ih Predstvaništvo« ne smeta ozbiljno. Poluče li svoju svrhu, konstituanta bit će tek prosta lakrdija. Nisam tako uobražen -te bih svoje po­ glede na ustav držao jedino spasono­ snima. Ja sam prvi koji ću se iskreno pokloniti pred djelom ustavotvorne skupštine, ma koliko bilo protivno mo­ jim idejama. Što tražim jest, da se konstituanti ništa ni ne podmetne ni ne na­ metne, već da joj se prepusti da donese ustav, cijeli ustav, suvereno i bez ika­ kvih ograničenja. Druga je moja bojazan, da se u ovom provizoriju, pod krinkom centralizma, ne pmkriomčari Velika Srbija. To bi vo­ dilo do katastrofalnih posljedica koje bi ozbiljno ugrožavale naše državno jedin­ stvo. Srbija, srpski narod i nada sve legen­ darno junaštvo srpskog »geđe« toliko su uradili, žrtvovah, pretrpili za naše ujedinjenje da ne bi smjelo biti Hrvata koji toga ne bi sa neograničenom i najoduševljenijom harnošću priznavao. Što se napose tiče mojih ličnih osjećaja, dr­ žim da nitko, poznavajući iole moj jav­ ni rad, ne će o njima posumnjati. Treba li danas još dokaza kako je za sve nas — Srbe, Hrvate i Slovence — poguban svaki blistavi plemenski šovinizam? Ne, mi ne smijemo da hoćemo Veliku Srbiju, kao što moramo da naj­ odlučnije otklanjamo i veliku Hrvatsku. I jedna i druga bila bi mrtvorođenče. Na krfskim konferencijama doprinije- !!!■ ' 1 ** la je kraljevina Srbija, preko svojih zvaničnih . prestavnika, najveću žrtvu za naše ujedinjenje koja se samo i zamisli­ ti dade. Izjavila je da na pragu naše ujedinjene domovine ostavlja svoje dr­ žavno i ustavno ruho — plod stoljetnih njenih junačkih i krvavih borbi. Odrek­ la sc velikodušno sama svoje državno­ sti. Prama tome nije moglo biti govora o tome, da mi iz Austro-Ugarske stu­ pamo u kraljevinu Srbiju niti o tome da se njezin ustav proširi na nas, već da ona i mi zajedno, slobodnom našom vo­ ljom, utemeljimo novu državu u koju ulazimo svi apsolutno ravnopravni. Sa­ mo na ovakovom temelju možemo da gradimo i osiguramo sretnu budućnost. Primali smo ina prikaz ove knjige: Šantić Aleksa: »Hasanaginica«. L. Tolstoj: »Otac Scrgije«, Sv. Corović: »B e 1 e š k e j e d’n o g t a o’- c a«. Sve tri ove knjižice izdala je knji­ žara Đurđevića u Sarajevu pa ćemo ih naknadno prikazati. Muslimani! Čitajte i ši­ rite „Pravdu" �Број 59 — Broj I ovakih slučajeva ima u nas po Bo­ sni i Hercegovini dan danas na hilja.de, a da se na njih ne obaziru ni na­ metnuti mjerodavni, ni vajna »sloboda«, ni »demokratizam« niti itko, kao da ova sirotinja -i nije krv naše krvi, kao da i ne govori kao onaj Arsen s Vardara, onaj J urica s Drave i Mate s Korčule. Za ovaj dio našeg troimenog naroda ne vrijedi ni pravda ni pravica, ni sloboda ni demokratizam. Pravda, pravica, slo­ boda, demokratizam vrijede samo za jedno izvjesno naše pleme i ni za kog više. Doduše nađe se štotko i medu kmetovskim »učiteljima«, pa kaže, da je pravo i treba, da se tretina od 1918. gođuie odloži i dadne onoj gladnoj dječici našoj, ali to se samo tako kaže u čaršiji, a na selu medu seljacima, među kmetovima se sasvim drukčije govori. Pa i § 4. »agrarne reforme« predviđa plaćanje haka za lanjsku godinu, al ko da ga plati, odakle, i kada? Jednostav­ no: »Ne crkni, magarče, dok trava ne naraste!« Sto se bar pitanje tretine od 1918. ne bi uredilo odmah, Što da se I to ostavlja na veresiji i što da to plaća baš država, ako uopće ozbiljno misli i pre­ uzeti tu obvezu na se, a onda taj teret dakako kasnije svaliti na sve državlja­ ne. Sto tu tretinu, koja se otima od na­ ših kukavnih posjednika, od naših žena, od njihove pilježi i siročadi ne bi odložiL odnosno odmah platili sami kme­ tovi. koji taj tuđi hak i ustežu, te i sami u pošljednje vrijeme uviđaju i osjećaju, da nemaju pravo i da bi ga morali ili dati ili platiti isto kao što su i posjednici morali platiti porez. Što to vlada odno­ sno mnistarski savjet, ako misli iskre­ no, nepristrano i pošteno sa svjema gra­ đanima, ne bi uredio, pa nek je i jednoj i drugoj stranci pravo, a ako je gospoda nemoćna i nije u stanju uvesti reda, kako bar ni ove naše žene i siročad ne bi poskapale od gladi, što to onda ta gospoda ne bi otvoreno priznala i kao ljudi odstupili sa svojih mjesta? Ali to sve nije tako, već: .»Zeče, bježi, liso, .drži!« •I tako čifčije idući u školu potajnim svojim učiteljima, koji ih marljivo po­ učavaju, kako će i šta će. i koristeći sc hotimičnim .zatvaranjem očiju name­ tnutih nam nadležnih faktora pred oti­ mačinom čime im se jednostavno i otvo­ reno kaže, da ne moraju ni odasuti ni platiti, te napokon-izrabljujući loše pri­ like narodne prehrane, tu otetu tretinu pr daju pomalo uz lihvarske cijene, obogaćuju se pomalo i postaju gazde, a Arif-»age«, Smajili»age«, Senije-»hanuma« sa svojim jetimima, sa svojom siročadi zgone se na prosjački* štap, te ne samo da sad nemaju prehraniti sebe i svoje dječice, nego im se s obzirom na. ova kritična vremena i slabe izglede naše prehrane na cijelom teritoriju na­ šem i u buduće i godinu i dvije oduzi­ ma svaka mogućnost života i opstanka, jer i ako bi proljetos sobom šta poduzi­ mali i sijali, čime će prvo težake nahra­ niti. kad sada nemaju da sebi šta sku­ haju? Jasno je kao sunce, da sc kmeti favo­ riziraju, a od posjednika i posjednica se stvaraju prosjaci samo zato, što je Ogromnoj većini prvih ime: Vasilije, Spasoje, Timotije, Risto, Simo Đorđije i t. d., a ovim drugima Ađul-»aga«, Rustem-»aga«, Nafije-»hanuma«, Fatima»hanuma« i t d. A da su po čemu dosa­ dašnji kmeti bili age, a age kmeti, sa­ svim bi se pravedno postupalo i nikom ne bi krivalo. I ti ljudi, koji ne promislivši, prije vakta ponesoše svoju famoznu »agrar­ nu reformu«, koji ovako svojim nebratskim istupom i postupkom načiniviši Či­ tav dar-mar među nama jednim pote­ zom pera unište hiljade naših žena i dje­ ce, još ni sad se ne stide uzimati u usta riječi: sloboda i demokratizam pa još preuzeti svetu dužnost izgradnje naše mlade države! Sramota i pred Bogom i pred historijom. ' —an. Bilješke. Zašto se pitanje konfldenata ne miče s mrtvo točke. Nakon našega izvještaja o neprilikama, što ih ima povjerenstvo za Istraživanje konfidenata i o uzroci­ ma, koji ometaju njegov rad, upozorio nas je jedan prijatelj, da sc pitanje kon­ fidenata uopće neće riješiti, jer su mno­ ge ličnosti, koje su nekoć služJle vla­ stima u ovoj časnoj službi, i danas na uslugu vlasti, a nalaze se danas u krilu »državotvorne stranke«. Ovo saopćenje našega prijatelja potvrđuje se. Varaž­ ____Ctjmlb« „ПРАВДА“ — „PRAVDA" sinu navesti), 3) svjedočanstvo o svršenoj nar. os­ novnoj školi i 4) svjedodžbu siromaštva, (za one, koji mole zemalj. stipendiju). Molbe za primanje u školu treba ne­ posredno slati ravnateljstvu zanatlijske škole u Sarajevu ili u Mostaru (iz Her­ cegovine i kotara Prozor samo u Mo­ star) i to najkasnije do 15. augusta L r. Obzirom na važnost tih zavoda tre­ balo bi, da i naše gradske općine podi­ jele Stipendije dječacima, koji namjera­ vaju pohađati zanatlijsku školu. dinski »Slobodni građanin« donosi u bro­ ju 16. od 12. srpnja dekret, kojim se službeno postavlja konfident na područ­ ju jednoga upravnog kotara. Dekret glasi: »U svrhu konstantnog te uspješnog promatranja svih događaja odnosećih se na javnu sigurnost protudržavne agita­ cije s jedne a socijalne 4 političke poja­ ve s drug&.strane, uveo sam u cijelom svom području stalnu doglasnu službu, postavivši si u svakoj upravnoj općini po nekoliko pouzdanih i neporočnih kon­ fidenata, koji će mi sva opažanja o po­ javama gore navedenim smjesta i stal­ no dojavljivati, jer će se na taj način moći uspješnije i brže ugušiti protudržavni pokret, kojim je veći dio pučan­ stva nažalost u području ove županije zadojen, a kojemu se mora sa svim sredstvima stati na put u interesu uč­ vršćenja današnjeg državnog sistema, javnog mira i poredka. U tu svrhu po­ stavljam Vas konfidentom na području upravnog kotara.... kao osobu skroz Pouzdanu, pa Vas najučtivije mojim? da me u ovoj teškoj zadaći podupirete, jer ćemo se samo tako moći odužnti narodu zavedenom po raznim neprija­ teljima naroda, ako ga opet dovedemo do svijesti, te on počme živiti onako, kako se to dolikuje sinku naše mlade slobodne države i pravom kršćaninu«. Ovo se nije dogodilo za vrijeme austro-ugarske vlade, nego ljeta gospodnjega 1919. u državi SHS., a izdala jc taj dekret jedna viša upravna vlast. Ovaj dekret rješava čitavu zagonetku konfidentskoga pitanja. On baca straš­ no svijetlo na našu upravu pod' »demogratskom« egidom. Kako će »demo­ krate« ovaj način svoje za svaku de­ mokraciju užasne upravne mudrosti opravdati. to se nas ne tiče, ali u interesu javnoga morala i poretka tražimo, da se ova stvar na čistac izvede. »Demo­ krate« će se dakako i opet licemjerno zgražati, ako postavimo pitanje: »Jugoslavia, quo vadiš?« (»Hrvat«). Narodni Klub i valutno pitanje. Narod­ no predstavništvo prekinulo je danas svoje zajednice. Zahtjev za prekinuće zasjedanja stavio je Narodni Klub, jer da se klub ne može upustiti u raspravu o valutnom pitanju i o pitanju Narodne banke, dok se ne dogovori u Zagrebu sa svojim stranačkim predsjedništvom. Ovome su zahtjevu odobravali i drugi poslanoj, pa i sama vlada. Po svoj pri­ lici uzrok je ovom nenadanom prekinuću zasjedanja parlamenta latentna kriza u .kabinetu. Nakon današnje sjednice ministrskog savjeta raširila se u kuloari­ ma parlamenta vijest o diferencijama nastanim između ministra predsjednika Protića, potpredsjednika dra Korošca i ministra za socijalnu skrb Gostinčara, Uzrok ovim nesuglasicama leži u tom što je ministar predsjednik Protić pred­ ložio stroge mjere, koje bi se imale poduzeti protiv štrajkaškog pokreta na 21. ov. mj., dok se je dr. Korošec tome protivio i zastupao blaže stanovište. U večemjof sjednici Narodnog predstavništva izjavili 'su pod sigurno neki poslaneci, da su ministri dr. Korošec i Gostinčar predali svoju ostavku Prosvjeta i škola. Pregled. I , | j ! ' | i ! i i ; i 1 i . I i i Istraga na Rijeci. InteraUirana istraž­ na komisija, koja jc ovih dana stigla na Rijeku vodi istragu sasvim nepristrauo. Generali su prije dva dana izdali poziv građanstvu, da svak može svjedočiti o svim prošlim događajima na Rijeci, te da može podnijeti pismeni izvještaj interaliiranom zapovjedništvu o čemu ho­ će da svjedoči. Komisija će prema uviđavnosti pozvati pojedine svjedoke. Ju­ čer je međutim izdan novi poziv, da se svjedoci ne prijavljuju interaliiranom zapovjedništvu već predsjedništvu is­ tražne komisije. Protest socijalista. Ministarsko vijeće u Beču naredilo je da je dan 21. jula praznik za sve državne urede. Centralno vijeće udruženja talijanskih željezničara odlučilo je da će pustiti na volju povjerenicima mjesnih udruženja, da oni odluče hoće li učestvovati u generalnom štrajku ili ne. »Avanti« piše da je centralno vijeće talijanskih željezničara odstupilo, a da jc na to u Torinu izabrano novo cen­ tralno vijeće, koje da se opet izjavilo za generalni štrajk. Vijesti o planu toga štrajka glase sad ovako sad onako; ipak izgleda da će štsajk željezničara buknuti u Milanu, Bolngm, Vogheri, Novari itd. Centralno vijeće talijanskih poštan­ skih namještenika tek će u subotu na veče prihvatiti o tome konačnu odluku. U Beču će štrajk po svoj prilici po­ primiti takove dimenzije, kao što nikad prije, na čak ni prvog maja. Tako su odlučili socijalno-demokratski radnici. Ne će biti ni telefonskog ni poštanskog ni telegrafskog prometa. Dućani, koji" prodavaju životne namirnice biće u 9 sati zatvoreni, a novine izaći će tek u utorak u jutro. »Neue Frei Presse« piše, da je BeČ jedini grad na svijetu koji 21. jula pravi generalni štrajk. Ni Pariz ni London ni Rim ni Berlin nijesu ušli u Štrajk. Boljševici u Rumunjskoj. Kako javlja ruski dopisni ured otkrila je bukureštanska sigurnosna oblast boljševički kom­ plot, koji je imao svrhu da proglasi so­ vjetsku republiku. Kod komplota sudje­ lovali su većinbm madžarski agitatori. Policija jc na-šla na manifest protiv di­ nastije 1 zaplijenila svote od više milijona francuskog novca i rublja. Uapšene su 42 osobe i fer učene vojnom sudu. Ministarska kriza u Španiji. Javljaju iz Madrida: Maura ne će da se primi da obrazuje novi kabinet. Dato, kome je također ponuđeno predsjedništvo, odgodio je svoju odluku, jer da je bolestan. Ovdje sc pronose glasovi, da će kralj oimiđiti predsjedništvo admiralu Mirandi. koji je već bio ministar u konzervativnom kabinetu. Ali baš je sada stigao itdlegram, da je kralj ponudio Sanchezu Toci obrazovanje novog mlnistarstva. , ј | ! ■ ; j i j ; i ' • 1 | ) I I 1 i I I Primanje učenika u zanatlijske škole. Početkom školske godine 1919/20. pri- j mače se opet stanoviti broj .učenika ; u I. razred zanatlijskih škola u Sara­ jevu i Mostaru. Nastava na tim zavo­ dima je besplatna, učenici dobivaju od zavoda potrebiti pisaći i crtaći pribor, te radni materijal a alat u radionicama. Učenici, koji mogu dokazati, da su siromašni i da im njihova općina ne Muallhninia na znanje. Umoljavaju se može pjoddjetitf 'potporu, mogu 'dobiti svi muallimi mcktebi-ibtidaijja da nam Stipendije iz zemaljskih sredstava. 0čim prije pošalju tačan iskaz Članova buka je teoretska i praktična, te traje svojih familija, koji su nam nužno po­ 3 godine u Sarajevskoj zanatlijskoj ško­ trebni. Ujedno se umoljavate, da nam li. u kojoj se uče bravarski, stolarski, sa iskazom javite kada i koliko ste do­ kovački i kolarski zanati, dok se u mo­ bili potpore od mjesnih organizacija. starskom zavodu za 4 godine može izu­ Zastupstvo. čiti bravarsko-Bmarski, ili stolarsko-teGod’šnji sastanak udruženja ншаШsarska zanat. ma obdržavati će se u srijedu na 20. Školska godina počinje dne 16. augusta ove god. sa slijedećim dnevnim septembra za početnike a 1. sep­ redom: tembra g л đ $ a ’’ ■' ■ i' . 1. Izvještaj zastupstva o dosadanjem Učenici, koji žele da budu primljeni radu. u zavod treba da su. navršili 13. i da 2. Izbor novog zastupstva. nijesu prekoračili 16. god. života i da 3. Eventualije. su potpuno zdravi i sposobni za zanat. Umoljavaju se svi mallimi mektebiNadalje treba da su svršili osnovnu ibtidaijja da nefaljeno dođu na određeni škelu. sastanak. Prema tome treba,da se priloži mol­ Radi teških materijalnih prilika, da­ bi za primanje u zanatlijsku školu: lekog puta, te skupoće za podvoz na l) rodni list, željeznicama, znamo da mnogi drugovi । 2) liječniku svjedodžbu, (tjelesnu vi­ Domaće vijesti. neće moći prisustvovati ovom sastanku, te Vam zato napominjemo, da po mo­ gućnosti u svojim kotarevima obdržite uže sastanke na kojima ćete izabrati po jednog ili više delegata, koje ćete pi­ smeno opunomoćiti, da Vas na glavnom sastanku mognu valjano zastupati. Uje­ dno javljamo, da se posebni pozivi neće odašiljati. Zastupstvo muallima za B. i H. Jedina učenica zadnjeg godišta musi, ženske preparandije u Sarajevu F a t a K a r i ć položila je ovih dana ispit zre­ losti s odlikom. Čestitamo! Pravda u kladanjskoni kotaru. Suljić Munun kupio je beglučku zemlju 1917. u selu Tuholj od Mujage Hrujića. Ovu je zemlju sam obrađivao. Sada ga pozva predstojnik Ladić i naredi mu, da ove godine ne smije zemlju obrađivati nego da je mora predati prijašnjim pridržnicima Jovanu i Nikoli Marijanoviću iz Olovaca. Kad je Hrnjić prodavao zemlju nudio je ove pridržnuke, ali oni nisu htjeli kupiti Izemljc, jer um iidje zgodno- pošto stanuju u drugom selu i tamo imaju svoje stanje. Ljudi su dobro stojeći, ali u Tuholjima nemaju ni komadića zemlje. Sada, kada je džaba, onda su se našli spremni, da otmu zemlju od pravog vlasnika, a predstoj­ nik Ladić ide ovoj pljački tuđeg imetka u susret. Ne znamo gdje smo? Kuda ovo vodi? Zar osim kmetovske zemlje hoće se oteti i vlastita, ma da je i ovaj Suljić težak i sam obraduje zemlju?! Kako sc provada ova agrarna refor­ ma, koja još nije ni uzakonjena ne zna­ mo, pa pitamo vladu šta misli ona uči­ niti da se zapriječi samovolja nesavjes­ nih njezinih upravnika? Putovanje tuzlanskog okružnika g. Nikolića po vlaseničkom srezu. Ovih dana posjetio jc g. okružnik Nikolić i mjesto Via ženicu u pratnji popa Matije Popovića iz Tuzle. Ovo putovanje ima­ lo jc tu svrhu, da sc g. okružnik osobno uvjeri o stanju ovdašnjeg naroda i da sc orijentira o ovdašnjim prilikama. Muslimani ovoga mjesta od srca su se veselili ovom posjetu, jer su imali mnogo koješta iznijeti pred g. okružnika, a naročito o pristranosti i stranča­ renju ovdašnjeg kot. upravitelja g. Kr­ stića. Ali g. okružnik ne samo da nije našao za shodno, da dođe u doticaj sa istaknutijim ovdašnjim muslimanima, nego je — čini nam se namjerno — uderio svoje putovanje tako, da se nije niti mogla pružiti prilika, da bi koji od muslimana mogao stupiti pred njega. Nu ako jc tako učinjeno sa muslima­ nima, nije a Srbima pravoslavnim. G. okružnik odsjeo je u Vlasenici u kući Jove Jokića i tu sc kretao samo u dru­ štvu Srba pravoslavnih. Zatm učinio je posjetu svim popovima i .istaknutijim vođama pravoslavnih Srba po selimp. Tako jc n. pr. posjetio Peru Kraljevića u Han Pijesku. Alck.su JakŠića u Milićima. popa Savu Savića u Sejkovićima i kaluđera Bilbiju u Popraći. Tamo je sa­ slušao njihove želje i informirao se o prilikama. Tek nekako pri polasku po­ sjetio jc okružnik i gradonačelnika Hasanefendića i to kod kuće; ali se do ove posjete ne drži mšta, jer je imala služ­ beni karakter. VlasePički muslimani nemaju ništa nroiv toga, što .se je okružnik kretao u društvu Srba pravoslavnih, ali s punim pravom traže, da o-kružnik g. Nikolić u ovakifn prilikama ne m:moi1azi ni mu­ slimane, ako neće da sumnjamo o nje­ govoj pristranosti i da držimo, da je po­ stavljen okružniikom samo za Srbe pra­ voslavne! Svraćamo pažnju zemaljske vlade, da ovog gospodina pouči kako jedan službenik mora biti obazriv prema či­ tavom stanovništvu, pa makar on do­ šao i iz Srbije, da Bosnu uredi. Gospodarstvo. Carigrad. Carigrad!! I s t a m b o 1 ! ! Koli­ ko značenja, koliko političko-gospodarske važnosti leži u tim dvama imenima. Kršćanski Carigrad i muslimanski Istambol, to je ' povijest mnogovječnih borbi dvaju različnih svjetova. Borba Islama nad kršćanstvom i kršćanstva nad Islamom. Aja Sofija u Stambulu, taj divni hram vjere i molitve, štono ga podigoše stari Bizantinci, najljepša jc priča, što jc Carigrad značio u prošlo­ sti za Bizantmce i što znači danas za Muslimane. Ali i što znači za Evropu, za cijeli svijet, za pomorstvo, industriju i trgovinu, taj današnji Carigrad, nakon ovoga velikog svjetskog rata. Sultan Abdul Hamid bio jc najluka- �Broj 59 Број .PKAVBA" — „ПРАВДА* viji, najvrsniji i najoštroumniji diplomat onoga Istoka, za kojim su gramzile sve evropske velevlasti i vlasti. Ko v<iše, ko manje. I .razumljivo je. Zar Carigrad nije car i gospodar trgovinskog i pro­ metnog svijeta Evrope i Azije? Jest. Kusija je još od vremena Petra Veliko­ ga pa do ovog svjetskog rata sve radila j uradila, e bi se domogla Carigrada. A što nije radio bivši njemački car ViIjem II.? Engleska diplomacija bila je dobro viđen gost u Yldiz-Kiosku, u kom su se sultan Abdul Hamid i diplomatski poslanici evropejskih država nadmudri­ vali, ko će koga prevariti. Neko vrijeme vrijedila je u Yldiz-Kiosku Austro-Ugarska. Njezin poslanik barun Calice imao je ondje otvorena vrata u svako doba, pa ga je sultan Abdul Hamid rado primao i saslušavao. A što nije mogao postići u Ykliz-Kiosku za Austro-Ugarsku barun Calice, postizavao je obično i sjegurno njegov alter ego, austrijski vitez Forni. Njemačka i Austro-Ugarska dosta su političkih i gospodarskih i uspjeha jzmoždile od lukavog Abdul Ha- i mida. a na štetu Engleske, Francuske, ' Rusije i Sjedinjenih Država američkih. 1 da nije nastupio svjetski rat i da se | nije u nj umiješala i Turska, još bi un­ sko carstvo živovalo u Evropi. Još bi i turski sultani carevali u Carigradu za i dobar niz godina. Svjetski rat : njegove posljedice izna­ šaju danas na zeleni tapet i pitanje Ca- I rigrada. Čiji će da bude Carigrad? Pi­ tanje to je vrlo delikatno i sudbonosno. | Ma kako da to pitanje riješi pariška konferencija, kojoj fali iskrenost i pravedljivost, Carigrad bit će i ostat će Parisovom jabukom za politiku i gospo­ darsku budućnost i Evrope i Amerike. To je izvjesno. Carigrad je buduće sje­ me razdora i budućih ratova. A tih bit • će dok bude svijeta i vijeka. Nisu samo i bili Rusi, koje je privlačila stambuiska . Aja Sofija, da na njezinom minaretu za- ; sade mjesto turskog polumjeseca pra- । voslavni krst Bugari i Grci, i oni su j vječito sanjali, c bi im u ruke pao Čari- 1 grad. Nikome više no li narodima Bal­ kana, zuji u mozgu i ušima, u riječi i na­ rodnoj pjesmi, ime i značenje Carigra­ da. Pa u tom Carigradu, u toj evropskoažijatskoj kraljici, u tom raskrižju evropsko-azijatskog svijeta, imaju svoje silne aspiracije Englezi, Amerikanci, Rusi, Francuzi i Talijani, ali možda ne toliko u političkom, koliko u gospodar­ skom pogledu. Carigrad bio je eldorado trgovinskih operacija .i prije svjetskog rata. Nu. sada, poslije rata, bit će Cari­ grad najvećim i najživljim natjecalištem i utrkavalištem svesvjetske trgovine i svesvjetskog prometa. Vddeni putevi, s kojima Carigrad ras­ polaže, zbog svog izvanrednog polo­ žaja daju Carigradu sjegurnost, e da po­ stane najvećim trgovinskim gradom, najživljom pomorskom lukom na Isto­ ku. Kroz Bospor vezan je Carigrad sa Sredozemnim i Jadranskim morem. A preko ovih dvaju mora nastavlja se vo­ deni spoj sa Indijom i Skrajnim Isto­ kom kroz sueSki kanal i sa Amerikama i sa Evropom kroz Gibraltarsko tijesno. Naše jugoslavneske obale na Jadranu, naše pomorske i trgovinske luke Gruž, Split, Zadar, Rijeka i Trst, sve je to otvoreno i kladno za pomorski trgovin­ ski saobraćaj Jugoslavije sa Carigra­ dom. Carigrad spojen je sa željezničkom prugom sa Malom Azijom i Mezopota­ mijom — sa Bagdadom j Perzijskim za­ ljevom. Arabija, Palestina, Sirija t Karamanija imaju svoje željezničke veze sa Razmišljanja Adže ispod Čoline Sredozemnog mora pa do glavne že­ Kape. ljezničke pruge Carigrad—Angora— s« ljuti ва jaro i n«moral u«r«d тагОBagdad. To je u Aziji. U Evropi vezan Л. Za tu mu podaaat« i rujer« ui^uroutti. 04 je Carigrad sa Grčkom, Bugarskom, napadaja ava bjeii i akrira иа, pa ja taka i Jugoslavijom, Rumunjskom i Rusijom, javni nemoral pobjegao ovih dana a okolicu. dakle i sa cijelom Evropom željeznič­ Ko avako uzgor pogleda iza Ćoliao Kapa, po kim putevima. Ali ti ćc se putevi još više izgraditi i usavršiti. Trgovinska i I Gajo, Zagradom. j»o Sedraniku i t d vidi toga pomorska metropola na Bosporu rađa i zla dcata. Kae da nije imao 4aata mjaiia □ se eto već sada u cik zore, koja će nam I gradu, kaji ja i onako natapan kao iibica. Ali a tama ćemo progovoriti nu dragome injeitu doskorice donijeti opći svjetski mir i otroreuo i javne. mogućnost, da se radi, da se stvara i da se trguje na svim poljima narodnog Kadu neko javne govori gorku iatina. oa4a gospodarstva. •e jedna „najopozieionalnija* НОВИНД ljati, a Mi Jugoslaveni treba da uočigled no­ kada јеј ko po ćudi i laše, ona to mirno prima vog položaja, koji će u Evropi nastati, svrnemo naše oči i napnemo naše uši na činjenicu, da je Carigrad, ta sastav­ Narodne galikote ^zakatai .trgovci") ee ljeto na zemljopisna čest Balkana, najintere­ 4to će vrijednost krune pasti prema dinare kao santniji trgovinski grad, najvažnija po­ Г. 5. Mijeaa svjesni, da oni to sami dlae. AJco morska luka i za našu mladu državu ovako bude radili i aadalje, poekočiće omjer SHS. Hoće li Carigrad i nadalje ostati 1: 10 pa i vite. prijestolnicom turskih sultana, ili će nad njime dobit- pokroviteljstvo sjevero-američka Unija, ili će Carigrad biti proglašen slobodnom lukom za sve dr­ žave i narode, to je za sad za nas sve­ jedno. Ali nije svejedno, da se naša dr­ Policijska direkcija za Bosno i Herc. žava ne ■ odgura dobrim trgovinskim ugovorom sa onim zakonskim čimbe­ Br. 3614/19. nikom, koji ć biti vlastan, da s trgovin­ ski ugovor Jugoslavije glede Carigrada i njgovog okoliša utanači i potpiše. Mi Jugoslaveni -imali smo u Carigradu sve Kod Policijske direkcije u Sarajevu tamo do svjetskog rata našu naselbinu prodavače se javnom licitacijom 30 i od preko 50.000 Hrvata i Srba. Bili su 31. o. mj. razni predmeti nepozoatih to najvećim dijelom pomorski kapetani, vlasnika, koji su u godinama 1916 i mornari, obrtnici, trgovci i orugi rad­ 1917 u Sarajevu nađeni, a vlasnici im nici. U Carigradu govorilo se i još se se do sada nijesu prijavili. govori isto tako hrvatski i srpski, kao Ovi predmeti mogu se za vrijeme što se govori turski, perzijski, grčki, uredovnih časova u sobi broj 42 pre­ armenski, francuski, engleski i talijan­ gledati i ko do prodajnog roka uz­ ski. Poznamo mnogo i mnogo naših mogne svoje pravo vlasnosti dokaza- j muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji ti, biće mu isti predani. su već dugi niz godina nastanjeni u Ca­ Policijski direktor: rigradu, bosporskem Skadru, Brusi, San , 117 3-3 Ljes kovač, v- r. Stefanu, pa i u Smirni i u drugim mje- | stima Male Azijet taman preko puta i Carigrada. Sva ta činjenica dobar je ' kvasac za veće i sistematsko naseljenje I Jugoslavena u Carigradu. To veće na­ materijal paviljona bivšega »Bošnjaka seljenje moralo bi se Čim prije provesti u željezu« kod parka Cara Dušana. organizatorno, skladno i prema našim Upitati kod gosp. Sameka, gostiona k narodno-gospodarskim potrebama gle120 »Pivari«. 1-2 dom na Carigrad. Treba dakle već sada živo i bez pre­ stanka raditi i pripravljati, da se u na­ šoj trgovini, našem pomorstvu, našem obrtu, našim općim gospodarskim po­ na zgodnom mjestu podesne prosto­ trebama utre u Carigradu stalan i gla­ rije (dućan) za bakalsku radnju. Upi­ dak put. Ustrojstvo jednog našeg po­ tati u uredništvu »Pravde«, Careva ul. slanstva, generalnog konzulata, trgo­ 121 1—3 vinskog muzeja, pučkih škola, realne gimnazije i trgovinske akademije — eto, to su one tačke, o kojima treba da se već sada razmišlja i radi. Ali za sve te ustanove treba uzeti i postaviti pra­ ve, zgodne i vješte ljude, koji poznaju Istok i Carigrad. Svuda i u svačem va­ lja da vrijedi englesko pravilo: The riht man on the right place! »Jugost Ekonomista«. ■вшпиклааамиавшашмЈМЕ Trešeljak. _ O G L A s Н Oglas. Prodaje se Traži se Imam na prodaju upotrebljivanih Vreća od jute MahntL'dbeg Hapetanović Jajce (Bosna) Prodaje se jedno polunošeno civilno, jedno пауо salonsko i jedno novo marinerskog časnika odijelo sa novom kaban :om. Prekupci isključeni. — Bistrik ulica 122 II. kat desno. 1—3 Uspješno se oglašujE u „Praudi" Os 512/10—19. Oglas. Kot. šeriatski sud u Zenici, na mol­ bu nasljednika umri. Abdage Talića iz Zenice prodavače običnom javnom dražbom potrebne stvari (pokućstvo) umri. Abdage Talića, na dan ponedeIjak 4. avgusta 1919-, a dućanskn ro­ bu (gvožđariju) na da dan 5. avgusta 1919.—> Kot. šeriatski sud. Zenica, dne 25. juna 1919. ■■пнвнвнна Duio Pečić SARAJEVO, Preradovića (prije Sljivina) ul. broj 2. Uvađa električno svjetlo i snagu, te sve vrste telefona. Solidan posao — Cijene umje* ene. 119 1-3 Si Trgovina mješovitom robom i zemaljskim proizvodima ii Poruke uredništva. »J. M. O.« u Lj. Dobismo brzojav ovog sadržaja: »Molimo da uhapsite ај dopis poslat od... i t. d.« Nejasno je: ili treba da uvrstimo ili da bacimo u koš. Javite! Hamdibeg lsabegović Tuzla. UTEMELJENA 1871. GODINE. Interurban telefon broj 42. Naslov za brzojave : Hamdibeg lsabegović 91 3-3 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. UIBD04artfMre4nik: M. Sudžuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.< • Štamparija D. Ćc A. Kajon, Sarajevo. ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ad8381b0539663d530c47121a776b5eb.pdf 000dd3d4511d2fb7cad17b9f0e8ff8f0 PDF Text Text Radi prilog« »vaj broj stoji 1 K. PRAVDA POJEDINI B&OJ izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје ređahcloni odbor. Pretplata godišnje 40 kru­ pa, na pola godine 20 kruм. Uredništvo i uprava mdazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 4. septembra 1919. (9. zilhidžeta 1337.) Broj 61. BAJRAM MLBAREKJ OLSUN! Ni prvog kurban bajrama ne slaviš u miru, prignječe^ i obespravljeni brate muslime. Još I sad te tište teški nebratski i osvetnički nasrtaji braće nebraće; još i sad nijesi siguran od zasjede i otima­ čine. još i sad nemaš državna zaštita, i sad ti kormilari mlitava ruka, što »ne može« da nade barbarskih nasrtljivaca na dom Alije Halvadžlje i što ne progoni ubojica u Rogatici, Neveslnju, Bileći i Jruigm mjestima. Kurban si svoje lojalnosti, čovječnosti i besprimjerne strpljivosti. Neka. Što doprineseš više žrtava, sve će ti slađi biti plod. Neka. Što te više prignječe, sve ćeš više cijeniti svete zrake Slobo­ de i Ravnopravnosti, i budući se one sve više pribllžuju, sve ti srdačnije kličemo: »Bio ti na sreću bajram — k u rbanski!«.... Kriza Privremenog Nar. Predstavništva. u. G. Stojan Protić potvrdio je u svojoj ostavci nekoliko činjenica, o kojima je mnogo prije trebalo voditi računa. Je । li ih g. Protić kasno priznao pokazaće I nam budućnost, nu jedpo stoji kao sunce । na nebu: S najodgovornijeg mjesta pri­ znalo se je bez ikakva okolišanja, da je naša unutarnja politura bila i jest u ne­ sposobnim rukama jednog kratkovidnog strančara. Opozicionalna štampa nije u'Pjela. da dokaže potrebu solidnijeg ru­ kovođenja unutarnje uprave i zaludu je rashlađivala usijanu glavu Svete Pribićevića. On je uobražavao da će svojim smiješnim prijetnjama za tjerati straTi u kosti svemu i svakomu, a svojom cen­ zurom trajno zagušiti svetu slobodu zbora i mišljenja. Vičan da se ili sagibIjc pred silom jačega ili tiraniše slabije- i ga, Pribićević nije shvatao duha vre- | mena, pa ga je on pokosio baš u času, kad se' je spremao da slavi triumf i da se kiti lovorikom pobjednika. Svetozar Pribićević nije više veličina, kojoj se mora brisati prah sa cipela, već — sitniš, kojim njegova nasukana »Dem. Zajednica« hoće da spasi svoj u- ■ groženi položaj. Vidi joj se, mrijet joj I se ne će, al’ jest nešto što je s mjesta I kreće... Vičan sitnim trikovima, kojima su se I zastirale budne očice austro-madžarskih I grofova i barona; naučen na mrvice, ko- । je su ti silnici dobacivali sićušnim i ■ p r e v i j e n i m »pobornicima prava« svojih »narodnosnih« manjina, Svetozar I Pribićević dolazi na jednom u položaj ministra oslobođenog i ujedinjenog na­ roda i prima se dužnosti, da tom narodu I uredi unutarnje poslove. On, koji je o i slobodi tek deklamovao, a u praksi slu- i žio tuđinačkom sistemu; on, koji je u i najvišem pokretu za slobodu gledao na • sunce iz Pešte i kao mačak oko vre- i le kaše ugibao se svakoj slobodnijoj iz- ' javi, a kamo li akciji; on, Sveta Pribi-J ćević, postaje na jednom prvi p r e- | č a n i n -i kao podpredsjednik »Nar. Vi- ! jeća< upliće se u predaju poznate Ad­ rese, kojom predstavništvo Slovenaca, ! Hrvata i Srba, što su »na.teritoriju biv- i še A.-U. monarhije izveli prevrat i 1 privremeno konstituisali nezavisnu dr- ; žavu« želi ujedinjenje sa Srbijom i Cr- i tiom Gorom u jedinstvenu narodnu dr- i žavu. »Zaključak je Nar. Vijeća — veli e u adresi — da vladarsku vlast na I čitavom teritoriju sada jedinstvene dr- , žavc SHS vrši Nj. V. kralj Petar«, a on■Ja se ističe »da bi se imala« spora­ zumno obrazovati jedinstyena parla- ' mentarna vlada uz jedinstveno narodno j predstavništvo. Obzirom na provizorno stanje »ostali bi na snazi pod k o n t r o- , 1 o m državne vlade đosadanji autonom- I c• Godina I. sjednika zahtjevamo, da se zaostali hak ni administrativni organi, koji će za Videći ovaj šta se sa njim kroz po gra­ iz 1918. i dospjeli hak iz 1919. što prije da radi i bojeći se posve opravdano još svoje uredovanje biti i odgovorni auto­ pravedno podmiri u naravi ili u novcu nomnim predstavništvima.« i goreg postupka u vojnom logoru, htje­ prema tržnim cijenama. »U simislu želja i pogleda, koje ste mi de se uteći pod zaštitu policije i skrenu Istodobno se najenergičnije ograđuje­ — veli Regent u svom odgovoru na ad­ u .policijsku vojarnu. mo protiv minist. naredbe i postupka, •Isti čas planuše za njim dvije puške, nu resu — izvoljeli izložiti i koje j a i m okako se provada procjena haka iz 1918. ja vlada potpuno prihvaćasrećom ne pogodiše. Naša vrijedna po­ 6. Nadalje tražimo, da nas oblasti osi­ m o« obvezao se je Regent, da će biti licija mjesto da ovog čovjeka uzme u z&titu, izruči ga ponovo vojnicima, koji i guraju protiv napadaja i daljnjeg pljač­ »kralj samo slobodnim građanima gi sada na oči svoga komandanta svedržave SHS, te ostati uvijek vjeran ve­ kanja objekta na našim slobodnim po­ sjedima. likim ustavnim, parlamentarnim i z^Še te na zgražanje građanstva počeše 7. Štete počinjene za vrijeme prevra­ još jače udarati i -^о ga otpremile u široko demokratskim načelima, zasno­ ta i dalje imaju se bezodvlačno proci­ vojni logor gdje mu naknadno udarišc vanim na općem pravu glasanja«. jeniti i odšteta oštećenim odmah isplatiti. 25 batina. Onda ga pustiše, a da ni sam »Ja mogu uvjeriti vas i Narodno Vi­ 8. Skupština zaključuje, da Centralni nije znao ni zašto je pozivan, ni zašto jeće čiji ste punomoćnici, mogu uvjeriti Odbor u što kraćem roku izradi memo­ svu vašu, svu moju braću SHS, čiju је‘ to sve bilo. Medu narodom je silno randum, koji će sadržavati naše mini­ ogorčenje radi ovoga samovoljnog i volju i misli predstavljate, da ću se malne decidirane zahtjeve, pa da po i ja i moja vlada, sa svim onim, protuzakonitog miješanja vojnih lica u jednoj deputaciji preda Njegovom Kra­ što predstavlja Srbiju i njen narod uvi­ poslove civilne uprave, pa upozorujemo ljevskom Visočanstvu Regentu Alek­ jek i svuda rukovoditi samo dubo­ vojne vlasti na ovu samovolju gospodi­ sandru. kom, nepomućenom ljubavlju na komandanta mjesta, koji na ovaj na­ bratskog srca prema svakom in­ čin kalja čast i profaniše uniformu česti­ tih oficira srpske armije.« teresu, prema svim svetinjama, k o j c s u m i Ге d u š i onih, u čije ste Tako naš dopisnik, a mi dodajemo, da ime došli k meni«. Tako veli Regent u će stvar odjeknuti na neugodnijem mje­ svom svečanom odgovoru na Adresu. O sastavu nove bosanske vlade ša­ stu. ako g. vojvoda ne napravi red i ne A šta je radio i kako je postupao mi­ puće se odavno, no u zadnje doba kahkazni ovaku samovolju. Nećemo dozvo­ nistar unutarnjih djela njegove nove.vla­ da se o tom radi ozbiljnije, jer su izbila liti. da se stvar zabašuri poput umor­ de? Ako sc rušenje može nazvati kak­ nova imena kandidata za predsjedni­ stva, što je izvršeno na rahmetli Ahmevim radom, onda je i Sveta Pribićević štvo. Tako se zbori o dru Medakoviću, tu Gruhonjiću ... dru Ćeroviću, dru Pelešu i dru Srškiću. nešto »uradio«. On je izveo ove zloči­ Kad se uzmu u obzir gore istaknute ne: Regentovu historijsku obvezu pre­ ma narodu proglasio je »nekakvim utaličnosti može im se naći zajednička crta u tom, što su Srbi-p r a v o s 1 a vni i načenjima« i dao povoda, da se dovodi što su svi proti sadanjoj centralnoj ц, sumnju riječ samoga kralja; krivo- 1 vlrfdi. Po ^rvoj crti sposđbni su za Vla­ tvorio je narodnu volju i u Predstav­ du. ali po drugoj... he. he. Sumnjivo. ništvo doveo svoje kreature, ugušio slo­ (Nastavak). Ne ise, kako bilo. Ali o jednom se mora bodu govora i štampe, a nesposobnim Radi nagomilanog materijala moramo biti na čisto: Mi ne ćemo pristati nego i bezobzirnim pokrajinskim vladama, u ovaj put prekinuti izvještaj o toku skup­ koje je postavio ljude, koji će slijepo da se vlada obrazuje prema ključu 4 štine, pa donosimo samo zaključak koji (pravosl.): 3 (musi.): 2 (kat.). izvršivati njegove naredbe — dotukao je prihvaćen u pariškom raspolo­ To je jedno, a drugo: ne ćemo oktroje i zadnje ostatke pouzdanja u tako­ ženju skupštinara. G. Šola se je već ja, niti činovničke vlade, već ljude, koji zvani »narodni režim« i njegove pred­ pobrinuo da i u Beogradu objasni šta će uživati naše potpuno povjerenje i — stavnike. smo htjeli reći, pa bakalum. Zaključak biti naši pouzdanici. Naravna stvar, da I kad je došlo do krize, ministarstva, glasi: mogu biti i između činovnika, ali se mo­ njegovi je organi nazvaše — krizom dr­ »Zemljoposjednici i posjednice iz B. i raju zalagati za interese naše uže do­ žave. Kolike li preuzetnosti, strašna li H., ugroženi u svojini najvitalnijim in­ movine i biti braniči naših prava. Treće: .cinizma! On:, koji se udružile sa sta­ teresima i u očajnom stanju za svoj dalj­ Nesposobni Ato neka se već jednom ki. rim srbijanskim i novim prečanskim re­ ih opstanak primili su jednoglasno na ne. Dosta je smetao. publikancima; oni. koji uza sav boljše­ skupštini, koja sc držala 1. sept. ove vizam svoje agrarne osnove svojataju Vrijedno je zapamtiti. Obarajući se godine ovu rezoluciju: patent na državotvornost svoje stranke; na demokratsku štampu radi navale na 1. Načelno pristajemo, da se kmetovoni, tako zvani Demokrati govore prvi o imenovanje đakovačkog biskupa napisa­ ski odnošaj (mustedžirluk) u B. i H. u krizi države i hoće da je čuvaju svojim la je osječka *»H r v. Obrana« od 1. au­ smislu manifesta Njegova Kraljevskog tiranskim sredstvima. Prijete se cvilegusta (broj 147.) i ove značajne retke: Visočanstva Regenta razriješi na prave­ njem svojih protivnika. Ne. gospodo, ta­ »Oni (demokrati) nijesu vični svetinje dan način za oba interesenta obzirom ko to ne ide i ne može ići. svog naroda štovati i čuvati, nego ona njihovo ekonomsko stanje i uz pot­ Ni jedna od opozicionalnih stranaka malovažavat; i blatiti. Neka im bude punu odštetu vlasnicima. ne stoji na stanovištu republike. Ni jed­ njihova rabota. Mi ćemo s našim ka­ 2. Nadalje tražimo da se sve do sada na ne traži da se razvrgne naša narod­ toličkim narodom (!) stajati uz izašle naredbe o sređivanju agrarnih odna i državna zajednica. Ni jedna ne ni­ jugoslovenski katolički episkopat pod nošaja u B. i H. odmah sistiraju i dos­ ječe privatne svojine, niti joj je u pro­ vo d s t v o m s v. Stolice u svim ljedno tome da se svi odnosi, nastali gramu pljačka i otimačinu. Prema tomu vjerskim i crkveno-političkim provedbom tih naredbi proglase ništet^е opoziciji ne može predbaciti da ide pitanjima, jer ako gdje vrijedi ona zlatna nim. jer ne priznajemo, da su današnje za državnom krizom. Za njom bi moglo riječ Preradova, a to vrijedi ovdje: »Tu­ Privremeno Narodno Predstavništvo, ići samo šareno društvo Svctozara Priđe poštuj, a svojim se diči!« koje je oktrojem a ne voljom naroda ibićevića. a pokušati je može samo ci­ Vrijedno je zapamtiti ove riječi... zabrano. kao ni vlada, koja je iz tog nični Svetozar. koji danas pljuje na ono. Predstavništva proizašla kompetentni Niko nije odgovoran. Pod ovim na­ na Što se je jučer zaklinjao. rješavati ovako važno sociialno-ekoslovom donosi »Epoha« ovu bilješku: Današnja kriza nije ništa drugo, nego nomsko pitanje kao što je agrarna re­ i »Prekjuče su došli naši studenti iz Pa­ kriza Pribićevićeve tiranije, koja hrli forma. koju smatramo najvažnijim akturiza. Sedmorica od njih, rešeni da sa­ svom koncu i pogrebu. Prava joj je oz­ čuvaju stvari svoje i svojih drugova, elnim pitanjem u našem mladom kra­ naka kriza Pribićevićeva Predstavniš­ proveli su ceo put od šest dana u va­ ljevstvu. tva. a značenje ćemo joj izložiti u bu­ gonu sa stvarima. Kad su došli u Ze­ 3. Stoga najenergičnije protestiramo dućem broju. mun, šef stanice im izjavi da čuvanje protiv ministarske odredbe o prijenosu njihovo više nije potrebno. Međutim prava vlasnosti u zemljišnim (gruntov­ nim) knjigama sa nas na kmete. dok nam sutra dan svi njihovi sanduci su bili oSarajevo. 3. septembra. bijeni, stvari pokradene i sanduci pono­ sc na naše potpuno zadovoljstvo i u »Jesmo 1 i u E v r o p i?« pita se je­ sporazumu s nama ne isplati potpuna vo zakovani. Na njihovu opravdanu žal­ dan naš dopisnik i priča nam ovaj nevrijednost za kmetovska selišta. bu. šef im je — kako oni kažu — rekao, vierovatni slučaj: »Komandant mjesta u 4. Isto tako protestiramo protiv mi­ da u ovoj zemlji niko nikome ne od­ Bjelini, inače bosanski gruntovgičar i nistarskih naredbi o našim slobodnim govara. te da ni on nije odgovoran za bivši austrijski oberleutnant, a sada ju­ tu krađu. Da li šef stanice ima pravo? goslavenski časnik, bez pravog povoda . (bcglučkim) zemljama i šumi, pa traži­ Ovamo, poslednjih dana čitali smo slamo, da nam se naše slobodne zemlje, a bez ikakva prava poslao je neki dan koje su čhti i apsolutni naš posjed, os­ vopojke naše policije kako je suzbila jednu vojnu patrolu, da mu predvede krade po vozovima i stanicama, a na­ tave netaknute prema današnjem sta­ muslimana Jusufa M u m i n o v i ć a. Ne­ ročito baš u zemunskoj — a danas za nju u gruntovnim knjigama, te da nam upućeni i neobaviješteni vojnici, mislili ovu studentsku sirotinju niko ne odgo­ oblasti u najkraćem roku pribave svim su valjda, da će i svome komandantu i svojim autoritetom potpuno i nesmeta­ vara. još nekome osobito ugoditi ako po nji­ Riječ o Bosni. Čitamo u osječkoj hovom1 sliv? janju budu što »službeniji« I no raspolaganje s njima. 5. U ime pravde i obzirom na današnje i »Hrv. Obrani« ove retke: »Nj. V. regent pa tako ovog jadnika protjeraše kroza sav grad sa k u n d a k a n a k u n d a k. 1 bijedno stanje većeg dijela zemljopo­ i Aleksandar primio je fra Didaka pozna- Bilješke. Velika skupština zemljoposjediiks. �Strana 2 Страна tom svojom Ijubežljivošću. Regent inte­ resirao se živo za prilike u 1 Josnl i Her­ cegovini, pa je naš vrli otadžbenik od­ lučno upotrebio ovu zgodu, da prema svojoj dužnosti kao duhovni pas­ tiri narodni poslanik točno informira mladog vladaoca o stanju u ovim zem­ ljama, jednako na političkom kao i privrednom polju. Osobito je iz­ nio sve pogrješke, koje su počinjene od vlastodržaca u posljednje vrijeme, koji imadu uvijek više u vidu svoje lične i stranačke, nego li opće narodne i držav­ ne interese. Bilo je govora i o radu u parlamentu, pa kad je prestolonasljednik napomenuo, da ie narodno predstavništvo za vrije­ me svog rada od proljeća pa do danas dosta malo radilo, objasnio je fra Didak regentu sa nekoliko sjajnih ri­ ječi ovaj nerad parlamenta. Međutim na žalost opći interesi zahtijevaju, da se ovaj odgovor ne iznaša na javnost — do bolje prilike. Na pitanje i želju, da Nj. V. što prije dode u Bosnu i Her­ cegovinu. odgovorio je regent, da će pr­ vom prilikom doći u Bosnu; svakako će prije da ode u Zagreb«. G. Poticajni Direktor „PRAVBA* — „11РАВДА srcu glavnog grada naše domovine. O। va razuzdana dječurlija ruši nišane, oba, ra zidnu ogradu i krši drveće u ovim mezarstanima, a što je još žalosnije, i i — odrasli stanovnici o b I ižn j i h mahala isjedavaju se po ovim grobovima i tamo prave sijela. Dje­ čurlija i m j e naše groblje pretvorila u igralište, pa i nezna drugo, nego li svojim grubim oskrvnjivanjem naših mezarova izazivati mirno prolazeće naše građanstvo. Svaka bi kulturna uprava, već u interesu javnog morala, poduzela nužI ne korake, da zapriječi ovo barbarstvo, ali je kod nas i u tom iznimka. Naša po­ licija mirno gleda ovo oskvrnjivanje pa ne ureduje ni onda, kad na to bude i naročito upozorena. Jesmo li u srednjem vijeku vjerske ne­ trpeljivosti, i ima li zaštite i za naše osobine i naše građanske osjećajc? To pitamo i vladu i policiju i drž. odvjetništvo, a za ilustraciju barI barstva obližnjih komšija iznosimo i o' vu tužnu epizodu, koja se je sinoć odij grala. Ne mogavši mirno gledati kako troje djece odvaljuje čitave grane oraha, koji su posađeni u dotičnom groblju, jedan je prolaznik izrazio svoje negodovanje i na zidu sjedećem građaninu predbacio, što djecu ne pouči na pristojno pona­ šanje. On je flegmatično slegao rameni­ ma, a djevojke i djevojčice, ko­ je su sjedile u groblju, zasuše dapače čitavim pregrštem pogrda: »Šta ima­ te govoriti? Ovo je naše. Sad nije vaše vrijeme. Sad je ov­ dje Srbija«... Eto taki je mentalitet ovih doseljenih seljaka, što obitavaju na širokcu, pa je li onda čudo, što su na nišanima groblja na Loga vinu sokaku nacrtani čak i — krstovi?« ... Kako gore istakosmo ovi su stavovi • bili zaplijenjeni, nu policajni ih je direk­ tor dobio nezaplijenjene, a sav mu se je rad ograničio na to, da preko detek। tiva zatraži adresu pisca »Pravdinih« bilježaka. Inače je stanje kao i prije: policija niti je spriječila niti pokušala , sprječiti igru pravoslavne djece po slamskim grobljima. Policajci se mogu • upotrebljavati u kojekakove parade, nu da bi im se stavilo u dužnost, da г.Цtjeraju rulju, koja igra kolo po našim mrtvima, toga nema. To ne nalazi za potrebno g. demokratski direktor poli­ cije. I onda se još nalazi ljudi, koji go­ vore o nekakvom »novom mentalitetu bratstva i jednakosti i koji se usuđuju predbacivati nam nekakvo separisanje. Kakva je — molimo lijepo — razlika između mentaliteta onih seljanki, što govore o »Srbiji« i bešćutnosti g. Ljeskovca. koji trpi ovako barbarstvo i na­ kon toga, što je na to tri-četiri puta i| pozoren? Mi pitamo ne samo njega, nego i po­ štenu srpsku javnost; ne samo njega, nego i g. Solu i njegove pretpostavljene. Tugo naša, Tugomire! Šta bi ti rekao na ovaj sredovječni postupak? Ministar i si »Vera«, pa nam reci kako se u tvom I žargonu rekne oyom postupku. ’ I kaži, I tako ti duše, šta bi se poduzelo kad bi »Turci« odgradili koje koševsko grob1 lje. razbili križeve i grobne spomenike, a njihova djeca zaigrala kolo na humkama katoličkih i pravoslavnih pokoju ii ka? Ti bi se zgrozio, je li de? Imaš pravo, samo te onda pitamo: što se ne zgrazaš nad sličnim postupkom sa ' našim mrtvima? Svjema su puna usta bratstva i osude, što se tobože mi »separišemo«. Gdje vam.je duša, braćo-nebraćo, pa da suzbijete svoju nasrtljivost; gdje humanost, kad već nemate bratskog osjećaja, pa da spriječite svoju sredovječnost? Gdje, gdje?.... Miloš Ljeskovac pravi je pravcati tip demokratskog« činovnika. Iznosi mu stotinu primjera nasrtljivosti izvjesnog elementa. zacviH mu na stotinu neprav­ di. koje se čne nama muslimanima, on ima svoje »demokratsko« ubeđenje i spreman je da ga i »potkrijepi«. Narav­ na stvar, da u svemu moraju biti krivi muslimani. Ta oni su — »separatisti«... U više navrata iznesosmo u našem listu skandalozan i barbarski postupak sa našim mezaristanima i pozvasmo po­ liciju da zapriječi ove nekulturne i van­ dalske ispade. G. Ljeskovac se nije ni maknuo. Nije samo to. 1 vakufsko mu je povjerenstvo svojim dopisima od 1., 16. i 23. februara opisalo haračenje ograde naših mezaristana i upozorilo ga, da je pasivnim držanjem policije vakufu učinjena šteta od 60 do 70.000 hiljada kruna. Povjerenstvo je zamolilo poticajnu zaštitu, prijavilo nekoliko osoba, koje s.u rušile i razno­ sile ogradu i zatražilo da « krivoj iz­ nađu i predaju drž. odvjetništvu radi . progona. U dopisima povjerenstva na­ vedeni su i svjedoci, koji su vidjeli ovo zlobno oštećivanje kabristanske ograde. Primjerice se veli u jednom dopisu da je »od musi, groblja nad Kovačima raznešena ograda u kuće broj 1. i broj 4. u istoj ulici. Ovo je prijavio Smajo Šešibović, Mešino Ćoše ulica br. 6. i Mehmed Mulić, Porčina ul. broj 2«. I šta mislite kako se je ponijela Ljeskovčeva policija i kakav je rezultat saopćila va­ kufskom povjerenstvu? Ni Berks ne bi bio onako visok kao g. »demokrat« Lje­ skovac. On nesamo da u odgovoru ne citira dopisa vakufskog povjerenstva, nego je tako ležeran i nehajan, da za­ mjenjuje čak i naslovnika. Mjesto po­ vjerenstva on piše »direkciji vakufa« i u rijeŠenju od 5. marta 1919. (nakon kratkogvremenaod 43 dana!) broj 7012’19 veli doslovno: »Čast mi je slavni naslov o tome obavijestiti, da je n e k i (!) Ahmed Tram­ pa iz Sarajeva bio uhvaćen pri trganju ograde muslimanskog groblja. (Kojeg, to ne veli g. policajni šef). Isti je zatvoren i predan sudu sa predlogom na progon«. Eto tako se drži g. direktor naše po­ licije. a o pisanju »Pravde« nije još po­ duzeo nikakva koraka. Njegov drug u drž. odvjetništvu zaplijenio nam je, ,nu g. Ljeskovac je dobio nezaplijenjen u ovu noticu koja je štampana u 16. broju »Pravde« od 1. aprila: »Tri četiri su groblja (Nadkovačima) potpuno odgradena. a njihovom se ogradom zimus grijahu — doseljeni seljaci-pravoslavni, što stoje u obližnjim mahalama. R az u z d a n a njihova dječurlija svaki sedanigra p o o v i m g r oNauka vjere po srednjim b o v i m a, ruši drveće i obara ni­ šane, a u zadnje su doba počeli rušiti i školama.*) zidove. Jučer je ozuhurila još jedna no­ Još i otprije a naročito u zadnje dovost: Konjušari tovare ovo klesano ka­ menje i pomalo ga odnose«. I nije ništa । ba, vodi se u javnosti rasprava, da li je koristilo. G. Ljeskovac se nije ni mak­ I potrebno učenje nauka vjore u srednjim školama ili nije. U tome su izbili oprečni nuo. Mi smo neko doba čekali na akciju nazori. Jedni su mišljenja, da vjeronauvlasti, ali pošto ta nije poduzeta, osvr­ nuli smo se na stvar u 45. broju »Prav­ . ka — kako se bar sada pouAva — nije predmet opće naobrazbe, pa da je stoga de od 17. juna. Nu opet je došla crvena i ne treba učiti u školi, dok su drugi — olovka g. drž. odvjetnika, koji nam je zaplijenio ovaj stavak podđvodnika: *) Kako je poznato, naša organizacija »Ima više od dva mjeseca, kako nam stoji na obvezatno s t i nauke o vje­ je zaplijenjena jedna domaća vijest, u ri u svim srednjim i osnovnim školama, kojoj upozorismo na varvarski postupak pa rado ustupamo mjesta ovom članku. dječurlije, koja na razne načine pogrđuje naša groblja nad Kovačima, dakle u Uredništvo. Prosvjeta i škola. 61 Brtih niječući vjerskom uvjerenju svekoliko ; njim školama može biti samo <ц prilog pravo na opstanak — uopće protivni ob- , naše mlade države, buduć je vjera naj­ vezatnom predmetu o obuci religije. jači stup moralnoga zakona i oslon zdra­ Treći su umjereniji (a tih ima podosta), voga građanskoga života, a fakti od višto ipak cijene moralno-uzgojnu stranu jekova govore, da bez moralna zakona vjeronauka, pa su nazora, da se taj pred­ nema pravoga državnoga reda ni bla­ met i dalje u školi zadrži makar i sa gostanja. . nekoliko nedjeljnih časova. Naš je narod do skrajnosti religiozan, Toj žestokoj borbi ima mnogo dubljih I pa kao takav želi da ima i svoju djecu razloga, o kojima mi nije namjera ovdje religioznu. Napustiti učenje vjeronauke detaljniji govoriti, ali će svakako biti u srednjim zavodima značilo bi dakle i jedan od glavnih, što je u tim pitanji­ ništa drugo, već narodu omraziti Školu ma čovjek ponekada i previše subjekti­ i i naobrazbu uopće. Na koncu mi je pri­ van. pa ne može da poprimi sve razloge pomenuti da je poučavanje vjeronauke zdrava razuma i pomirljiv način ras­ i onako već svedeno na minimalan broj pravljanja. To pitanje, kao i najnovija nedjeljnih sati, pa ako se taj kvantum mišljenja, da bi se nauka vjere dokinu­ sati ne misli povisiti, od prijeke je po­ la u višim, a predavala samo u nižim trebe da se svakako zadrži u svima razredima sred, škola, potaklo me je, razredima dosadašnji broj nastavnih da i ja o.tome izrečem svoje mišljenje. časova. Moji su skromni nazori, da je nauka Stogaч se veseljem može pozdraviti vjere u srednjim školama bezuvjetno komunalan istup gg. nastavnika vjere potrebna i da je zato svakako treba «aovdašnjih srednjih zavoda, koji su u an­ držati u svima razredima srednjih za­ keti kod pretresa nastavnoga nacrta o voda. Iskustvo nas naime uči, — a to ’ reorganizaciji sred, škola u kraljevini mora priznati svaki iole objektivan čo­ Srba, Hrvata i Slovenaca’ odlučio zavjek — da je učenje vjeronauka do sa­ • uzeli svoje određeno stanovište za vje­ da u srednjim školama imalo samo do­ ronauk .u svima razredima sred, zavo­ bre svoje strane. Kao što nauka vjere da, a uvjereni smo, da će ih u tome pod­ spada na opću kulturu uma. iako isto uprijeti i vjerske vlasti, a državna izaći i to još više spada na pravu kulturu vo­ u susret! lje i života. Bez vjerske znanosti srce U interesu moralnoga odgoja i same bi i duša ostali nerazvijeni i bez nje ne discipline bilo bi poželjno, kada bi se bi bila u skladu potpuna naobrazba čo­ nastava vjere uvela i u ovdašnje sred, vjeka. Čovjek naime ne bi imao bez stručne škole, pa to stavljamo na srce nauke vjere bistra pogleda na se i na i vjerskim vlastima i bogoštovno-prosvijet, niti bi imao stalna vodiča u svi­ svjetnom odjeljenju zemaljske vlade. ma granama svoga života. • Toliko za sada o mome određenom Kada bi se vjeronauka predavala sa­ stanovištu glede vjeronauke .uopće, a mo u nižim razredima, oi|da bi to bilo jednom zgodnom prilikom iznijeću na­ od zlih posljedica baš i po ^ame te raz­ pose svoje mišljenje o reformi nastavne rede, buduć bi učenici tih nižih razreda osnove za islamsku vjeronauku u sred, malo po malo dolazili do uvjerenja, da školama!**) Ali Riza. se vjerska znanost završava u IV. raz­ redu, pa da su se oni dužni držati vjerei njenih propisa samo dok su mladi i u Mua1li«ska skupština. mlađim godištima, a kasnije kada uzra- I stu i predu u više razrede, da se ta oba- । Muallimi mektebl iptidaija obdržavaii vezna dužnost na njih ne proteže. Da je su svoju skupštinu dne 20. augusta 1919. nauka vjere potrebna baš i u višim raz­ u prostorijama Gazi Husrev^egova redima, uzrok je i taj, što učenik u vi­ mekteba. Skupštini je prisustvovalo. 50 šim godištima ulazi u najpogibeljnije go­ do 60 mallima iz provincije, od kojih su dine svoga tjelesnoga i duševnoga raz­ mnogi opunomoćeni, a prispjelo je i vitka. U tim pako godinama naročito mu mnogo pisama i brzojava, kojima se zatreba bistrih i zdravih načela, viših ob­ prnečeni muallimi^ izjavljuju solidarnim razlaganja i što čvršće snage, da пс za- 1 sa zaključcima skupštine. 1 ako se može pane u pogibeljne pandže perverznosti. reći, da je ogromna većina mualima so­ od koje bi osjećao i vukao teške poslje­ lidarna sa zaključcima ove skupštine. dice kroz sav svoj život, jer ima jasnih Dnevni je red: izvješće odbora o ra­ primjera, gdje je i najbolji učenik zbog du u prošloj godini, biranje novog od­ tog ogavnoga svojstva opadao i tjeles­ bora i eventualije. Kao osobiti rad od­ no i duševno. Takove zalutale đake mo­ bora ističe se provedenje skupštinskog že samo njihov vjeroučitelj — u koga zAljučka o obustavi nastave i ponov­ ohično svi nastavnici u takim slučajevi- i nom otpočinjanju iste. Kod ovog pred­ ma upiru poglede — da s višim vjerskim meta povedena je živahna debata. Jedni motivima pridigne i spasi. §ta bi dakle su govornici osuđivali vodstvo, a drugi bilo sa takovim učenicima, kada u vi­ pojedine mualime. koji su se izdajnički šim razredima ne bi više slušali Časa ' ponijeli. Vodstvo se krivi što je pristalo vjeronauke i idealnih obrazlaganja iz i da otpočne s nastavom prije nego je usta svoga nastavnika vjere? Svakako , imalo dokaze, da su svi muallimi dobili će se đak mnogo lakše sačuvati i hiti | razliku plaće od »J. M. O.« Poslije duge u stanju da se oduševi za sve što je do- | i dosta bučne debate zaključuje se pi­ bro, lijepo i plemenito, kada za to u vi­ sati centr. odboru »J. M. O.«, da u smi­ šim razredima dobije jasne dokaze o slu utanačenja zadovolji i nepotpomognajvišem biću i zakonodavcu, o savjesti, nute mualime u pojedinim kotarevima. ahlaku i moralnim zakonima uopće! Prainače će muallimi otpočeti sa pasivnom ma tome je nauka vjere za viša godišta rezistencijom. sred, učilišta bezuvjetno potrebna i iz I Drugi važniji rad odbora je akcija, čisto religiozno-moralnog obrazovanja. । koja ide za tim, da se iz muallimskih re­ Osim toga potrebu nauke vjere uop­ dova reknutuju učitelji za nar. osn. ško­ će. a napose za više razrede zahtijevaju le. Nakon iscrpnog izvješća odborskog i te okolnosti, što bi đak stečeno vjer­ i debate, koja je također bila živahna sko znanje — ako se nauka vjere steg­ zaključuje se. da će se stupiti u držav­ ne samo na niža četiri razreda — po­ nu službu, ako bi se tečajevi održali na stepeno gubio, pa i posve zagubio, jer državni trošak sa primjerenom pripo­ nije isključena mogućnost, da učenik u moći familijama oženjenih mallima za višim razredima u razgovoru ili štivu vrijeme trajanja kurza. te ako bi se une susretne kojekakve teorije i nazore, računale u mirovinu dosada provedene koji se na oči kose sa principima i zasagodine u nastavničkoj službi i zajam­ dama njegove vjere. Pa kada u tim slu­ čilo se da- se neće bez privole premje­ čajevima ne bude imao vjeronauka i štati izvan granica Bosne i Hercegovi­ vjeroučitelja, ko će mu onda razjasniti ne. nadalje ako će im se priznati da vjerske zasade u tom pogledu i svesti budu u svim pravima i dužnostima ravni u sklad njegovo vjersko i čisto svjetov­ ostalom učiteljstvu i konačno da se cno znanje? mogući stupanje u učiteljsko zvanje svi­ Kakogod đaci nižth razrčda prikuplja­ ma muallimima bez obzira na to. da ju gradivo u inim svjetovnim predmeti­ li su svršili darul-muallimin ili nijesu. ma većinom memorijom, pa to znanje u Istodobno je zaključeno, da se gosp. višim razredima — kada su već po go­ Dumrukčiću Jzrazi hvala i priznanje na dinama razvijeniji i sposobniji više ra­ dosadanjem zauzimanju za muallimc.*) diti umom — proširuju i utvrđuju doka­ Među ostalim važnijim spisima odbor zima J razlozima, tako je to isto i sa u izvješću ističe, kako je udovoljavajući predmetom nauke vjere. Stoga bi bez poduke u višim razredima ostalo .u đa­ **) Vrlo rado ćemo otvoriti stupce li­ ku vjersko znanje neutvrđeno i zapra­ sta za pretres ovog pitanja. I jedan svr­ vo polovično. šeni srednjoškolac obećao nam je izni­ Zadaća je srednjoj školi da u prvom jeti svoja opažanja u ovom pogledu. redu bude vaspitalište. pa kao takova Hoće li maknuti i kogod na rijasetu. treba da nauči đaka sve principe mo­ Ured. ralnosti i da ga privikne na što savjes­ niji rad u privatnom, obiteljskom, soci­ *F)umrukčiću na praznu: »Hvala-: na­ jalnom i državnom životu, a to se sve šoj organizaciji na usluzi: zahtjev i pri­ opet ponajviše postizava naukom vjere. jetnja. a ulema-medžlis i vakuf nek sje­ Zato poučavanje vjeronauka po sred­ de u miru. BaŠ logično! Uredništvo. �Број 61 — Broj skupštinskom zaključku o povratku novca i inventara, koji je predan DŽenuijeti llmiji prilikom fuzije bivšeg muallimskog udruženja sa Džennijetom pi­ sao predsjedništvu Džennijeta, da mu to povrati, jqr da je Džen. Ilmija bez­ razložno prestala funkcionirati već više godina i jer predsjedništvo nije htjelo otpočeti s radom usprkos zahtjeva ve­ ćine odbornika kao i javnog poziva kroz novine. Pošto su mualimi kao staleška organizacija morali i nadalje vodrti borbu, a ta im je bila onemoguće­ na usurpatorskim i apsolutističkim dr­ žanjem predsjedništva Džem. Umije, ovi su se morali ponovo organizovati. A bu­ dući da je rat od svih staleža najgore upropastio muallimski stalež, to su s pravom tražili razvrgnuće ortakluka sa Džem, Ilmijom. Odbor izvješćuje, da se na ovaj podnesak predsjedništvo Džem. Umije nije »udostojilo« ni odgovoriti. Skupština s negodovanjem prima ovo na znanje i zaključuje, da se još jednom urgira i ne dođe li odgovor u roku od 14 dana, da se javno osudi držanje predsjedništva Džem. Umije prema mualHmskom udruženju, a onda da se po­ vede parnica na sudu za razvrgnuće or» tak luk a. Nakon izvješća tajnikova i blagajni­ kova i debate o pojedinim predmetima prešlo se na biranje odbora, koje se obavlja aklamacijom. Jednoglasno se bi­ ra za predsjednika Muhamed ef. Zahirović. za potpredsjednika Halil ef. Hujdurović, a za odbornike iz Sarajeva: Haf. Hasan ef. Šabić (tajnik). Munib ef. Prašo (blagajnik). Muhamed ef. Islamović i Šaban ef. Begić. Za okružje sara­ jevsko : Hamid ef. Herenda i II. Mehmed ef. Mullić. za banjalučko : Abdulah ef. M. Sokolović i Mahmut ef. Hadžiomerović; za bihaćko: Sinan ef. BuljubaŠić i .Alimet ef. Bilalbcgović, za travničko: Abdulaziz ef. Tafro i H. Husejn ef. Tabaković; za t u z I a ns k o : Abdulah ef. Berbić i Mustafa ef. Jusufović i za.mostarsko: Husejn ef. Talić i Haf. Derviš ef. Catović. U eventualijama je izneseno vrlo li­ jepili prcdloga, medu kojima treba na­ rodno istaknuti prcdlog o pokretanju društvenog organa, koji će po svoj pri­ lici naskoro otpočeti izlaziti. Po raspoloženju muallima i po vodst­ vu. koje, je sada izabrano, a sastoji se od mladih sila držimo, da će društvo brzim korakom poći k napretku i ostva­ renju svojih zadataka. X. Muslimanska djevojačka škola. Na­ stava u muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi s prep. tečajevima u Sarajevu (Kećina ul. br. 22) počeće 22. septembra o. g. Istog će se dana obaviti upisivanje učenica. Upozoravaju se ro­ ditelji (skrbnici) učenica osnovne škole, da se učenice ni nove ni dosadanje ne mogu upisati u osn. školu same bez kog;: od roditelja ili skrbnika. , Pregled. Kako su novine prestale izlaziti tako nismo mogli ni informisati naše čitate­ lje o najvažnijim vanjskim događajima, koji se zbiše do danas, što ovim činimo u najkrupnijim potezima. Od kako je potpisan mir s Njemačkom i Wilson otišao nastala je mala pauza u radu mirovne konferencije. Sada je opet nastavila svoj rad i raspravljala o uv­ jetima pod kojim će se sklopiti mir s Austrijom. Onda dolaze na red balkanske države i njihovi međusobni odnosi, po­ gotovu mir s Bugarskom i Turskom. 0sim svih treba na novo urediti granice sa Riimunijom, Grčkom i Jugoslavijom, a onda s Mađarskom, Austrijom i Ita­ lijom. Francuska bojeći se Njemačke sklo­ pila je savez s Amerikom i Engleskom. Konferenciju čeka još teška zadaća da riješi rusko i tursko pitanje i da uredi i izgladi opreke na Balkanu. U ovom će igrati važnu ulogu riješenje jadranskog pitanja i pitanje slobodne plovidbe na sredozemnom moru, kao i internacionalizovanje Dardanela i C arigrada. U Turskoj su nastale bune, jer se je pobunio Kjamil paša, koji raspolaže sa 100.000 momaka. Osim toga čuju se gla­ sine o širenju boljševizma, pa Evropa hoće da predusretne. širenje, jer se boji da ne hi otišlo još dalje. Po srijedi je u . Turskoj još i izvikano ermensko pitanje i vjerske razmirice. O stanju u Rusiji ne dade se još stvo­ riti čista pojma, jer svaki dan stižu pro­ tuslovne vijesti. Boljševici se još drže na vladi, ali Engleska sproina na njih jaku ofenzivu, pri kojoj će sudjelovati • Ј1РАВДА- — „PRAVBA’ četrnaest vlasti. Englezima je već uspje­ lo, da nakon trodnevnog žestokog bombardovanja s ratnih lađa zaposjednu Odesu, a u Baltičkom moru nalazi se ve­ lika engleska eskadra u svezi sa sve­ općom ofenzivom protiv sovjetske Ru­ sije. Najvažniji događaji odigrali su se u Ugarskoj, koji su imali i svoju mračnu po­ zadinu. Uslijed prodiranja rumunjskih četa morao je Bela Kuhn i cijela sovjetska vlada da odstupi. Na 3. augusta Bela je Kuhn zbilja došao u Beč i čitava je ko­ munistička vlada demisijonirala, a obra­ zovalo se je bilo čisto socijalističko mi­ nistarstvo, koje je bilo kratka vijeka, jer se je dogodilo najveće iznenađenje: dne 6. augusta sastadoše se ugarski magna­ ti sa svom aristokracijom, veliki posjed­ nici, nekadašnji časnici, te sastaviše sta­ ru policiju od 8000 dobrovoljaca, svrgnuše socijalno-demokratsku vladu i predadoše vlast u ruke Habsburgovca nad­ vojvode Josipa. Sve se je ovo dogodilo za vremena, kad je rumunjska vojska okupirala Budimpeštu, a antantini su se izaslanici pasivno držali. Na ovaj se je događaj uskomešala cijela svjetska štampa i iznosile su se sve moguće ver­ zije i kombinacije, te se najviše pertraktiralo pitanje o uspostavi Monarhije sa carem Karlom na čelu. Povratku Habsburgovaca najodlučnije se usprotiviše Cehoslovad i Jugoslaveni, a osim toga i zemaljski sabor u Tirolu i štajerskoj. Pošto cjelokupna antanta nije htjela priznati nadvojvode Josipa ni njegove vlade, to je is4i bio spreman predati os­ tavku netom se sazove konstituanta. Po svemu pak izgleda, da Habsburgovci imaju moćnih protektora i kod nekih dr­ žavnih vlada. Neki dapače dovode u savez i to, što se ponovno već odgađa potpis mira s njemačkom Austrijom, kao da bi se ona imala spojiti s Ugarskom pod žezlom habsburške dinastije. Među­ tim najnovije vijesti donose, da je nad­ vojvoda Josip kao guverner Ugarske morao dati definitivnu demisiju i da je već ostavio Budmpestu. Novo se je mi­ nistarstvo nakon duga zatezanja tek zadnjeg augusta obrazovalo sa mini­ strom predsjednikom F.ridrikom i zatra­ žilo se je priznanje Antante s izjavom da ono nije voljno raditi sa habsburškom vladom. Po Budimpešti se pak pronijela vijest, da je proglašena engleska voj­ nička diktatura, što je prouzrokovalo veliko uznemirenje. Istražna interalijirana komisija radi su­ koba izmedlu Francuza i Talijana na Rijeci završila je svoj rad. ali se uspjeh još uvijek čpva tajnim. Već se nekako naslućuje, da\ nije povoljan za Talijane. I sami se Talijani počimlju uvjeravati, da je za njih Rijeka izgubljena, imala bi naime postati posebna država. Privatne su vijesti iz Splita javljale, da će cijela Dalmacija do posljednjeg otočića pripa­ sti Jugoslaviji. Iz Pariza se pak javlja, da će se jadransko pitanje riješiti tek u oktobru. Što se tiče samih nas, priznala je an­ tanta definitivno Prekomurje nama, te su naše čete zaposjele čitavo područje. Pitanje Baranje u glavnom jc riješeno u nasu korist, ali u Banatu gubimo znatan dio u korist Rumunja, koji su počeli sa nasiljima nad tamošnjim Srbima. Ova će se stvar izgladiti s plebiscitom. Što se tiče Rijeke o tome nije još pala od­ luka. ali svi znaci govore da nama ne će pripasti, nego će se stvoriti posebna »riječka država«. i lje stidljivo šutio, a r. otac je svoje na­ vode odlučno potvrdio. Mulaga se po­ vratio, zatražio halala za riječi, što ih je u srdžbi izgovorio, jer je i namus (čast ljudska) hakk kao ispare, te mu — sav dug poklonio. M. M. je suznim očima skočio i u ruku ga poljubio. d) Muharemaga K., koji je iza okupa­ cije stekao veće imanje, kada bi mu se došlo u radnju, te zatražilo i odabralo robu, pa i cijenu saznalo, on bi opet upitao zašto to treba? Kada bi čuo mušterijin odgovor i svrhu, u koju mu to. treba, onda bi mu odobrio izabranu ro­ bu, jer odgovara toj svrsi, ili bi rekao, da ta roba nije za tog posla, da je za tog preskupa, pa da mu može dati ruku i slabija, jeftinija. Tada bi naveo mušte­ riju na tu drugu robu, ako je ima, a ako nema, preporučio bi mu da je potraži na drugom mjestu, pa ako ne nade, on­ da za nuždu neka uzme ono, što je oda­ brao. Isto je tako postupao i sa mušte­ rijom, koja bi izabrala slabu robu i t d. Ovaki su trgovci znali — već prama osobi — prigovoriti ili čak i izružiti mu­ šteriju, koji je došao da kupi kod njih robu za gotov novac, što neoprezno ra­ de u svom kućanstvu. A danas? Danas bi ti — uz rjeđe iznimke — naš trgovac turio, što no se rekne, >rog pod svije­ ću« i uklepao i ono, što ti nikad u ži­ votu neće ni zatrebati, ni koristiti. Pripovijedao mi je rahmetli otac, a i drugi, da je prije kojih 50 godina do­ lazio iz Carigrada glasoviti učenjak, povjesničar i državnik. Dževdet paša, da prouči prilike u Bosni i da otvori »Tidžaret odaju« (nešto kao trgovačku ko­ moru sa nekom vrsti banke) za poma­ ganje trgovine. Ali kada je vidio postu­ pak trgovaca, zanatlija i imućnih ljudi, rekao je da ovdje ne treba »Tidžaret odaja«, jer među pučanstvom vlada pravi i čisti »kardi-hasen« t. j. rado se pozajmljuje ljudima od posla novac bez i kamata, bez ograničenog roka, pa čak i bez svjedoka — u četiri oka. Za ilustraciju »kardi-hasena« navešću ! samo slijedeća dva slučaja, koja su mi ljudi sobom pripovijedali. Pok. Zivko C., koji je umro početkom i ovoga rata, a bio je veliki manifakturni trgovac prije okupacije, (a poslije je : propao), pripovijedao mi je sam. a to i je i svuda o-tvoreno govorio, da on nije toliKO brige vozio, što nema gotovih no­ vaca, kada je htio ići u robu u Saraje’ vo ili »prijeko«, jer — veli — da je doi sta bilo samo to, da prije 10—15 dana i rekne u magazi pred mušterijama ili prijateljima, ili u kahvi, da će ići kroz ' toliko dana tamo ili tamo u robu. Već 1 kroz dan-dva počeli su prijatelji dolaziti ' i u četiri oka mu davati netko 20. netko ; 50 i t. d. dukata bez kamata -i bez ugo’ vorenog roka za povratak. Nekoje je od ; njih i poimence spominjao. Naravno — • veli on — ja sam im novac točno i poI šteo vraćao, a i itibar im činio (poštu i odavao). (Nastaviće se.) Iz naže organizacije. | i ! ' I | i 1 ; Naši dopisi. i I , i ; : ; Šta sada? (Nastavak.) c) Pred okupaciju ili odmah iza oku­ pacije došao u Brčko Mulaga M. iz Sa­ rajeva, kome je od trgovačkog računa bio dužan neku oveću sumu M. M. iz Brčkog, koji se je u radu zapleo i počeo propadati. Mulaga ga je dobavio k sebi, te pred mojim r. ocem počeo ružiti, gr­ diti i oštro napadati, predbacujući mu. da on ne-radi, za kuću se ne brine, ne­ go da pi.^ i lije, a uz to zaboravlja da je i njemu dužan tolike pare. Stoga tra­ ži odmah sve pare i nek se više njemu u njegovu trgovinu ne zavraća, jer ne­ će da ima posla sa batakčijama. M. M. je šutio na te Mulagine riječi, crvenio se i mijenjao lice od stida. Rahmetli otac na to rekne Mulagi, da je on krivo izviješćen o M. M.-u. jer je ovaj uistinu u dunjaluku posrnuo, ali nkad nije bio lo­ la i pijanica. Taki je jedan M. M.-ov ro­ đak pa će biti da ih je Mulaga zamije­ nio ili ih je zamijenio onaj, koji ga je o tom obavijestio. Mulaga jc odhuknuo i zapitao, je li zbilja tako? M. M. je i da- sa odborom ovdašnjeg »Islahijeta« i kao plod rada na tom polju ističem, da je do sad namješteno oko 15 djece na za­ nate, nadalje je odbor zaključio, da ono 14 djece vinkovačkog muslimanskog in­ ternata, ako se ne bude vlada za njih pobrinula, prevede u Brčko i da ih smjesti u ovdašnju medresu, gdje će se djeca i nadalje prema sposobnostima odgajati. Priprave za udobno smještenje ove djece u dobrom su toku. Zamolićemo rijaset, da nam svojom odlukom potvrdi, da našu medresu mo­ žemo okrenuti u jednu vrst internata, koji će naši građani izdržavati. Naša je medresa nova i prostrana zgrada, u koju može stati oko 30 djece. Ova će djeca prvo pohađati školu zatim neka i trgo­ vačku školu, a po tom će se pripravlja­ ti za dobre imame i mujezine. Nadzor nad njima i pod.uku u vjerskim predme­ tima imao bi voditi naš muderiz Abdul Gani eff. Ibrahimbegović. Naročito bi se pazilo, da se pri primanju vrši propis aut. »Statuta«, pa da se ne primi ni jed'no dijete, koje je preko 16 god. staro. Jako bi nas veselilo, kad bi nas naš ri­ jaset pretekao i unaprijed nam riješenje u ovom smislu poslao. U ovu bi se svrhu zasad upotrijebio i ostatak zećatskog novca. Drugi put malo više. 4 Jedan što bdije. i I | . i ‘ i I Brčko, početkom jula. Odbor naše organizacije pozvao jc ovih dana sve građane, kojL su dužni dati zećat, na dogovor, kako bi se ze- ! ćat što bolje i racionalnije podijelio. ; Predsjednik odbora Dr. Bukvica obraz- ' ložio je šta znači ovaj Božiji farz i ko- • mu je namijenjen, te je molio građane, da bi određeni novac dali odboru, da on razdijeli među siromake, kako bi bilo I najbolje. Ovomu su se pozivu građani i ,rado odazvali i odboru je predato na raspolaganje 26.000 K. Prišavši dijelje­ nju odbor je popisao sve siromašne fa­ milije i svrstao ih u tri kategorije: naj­ potrebnije, potrebne i manje potrebne. Najsiromašnije su familije u ime zećata i dobile po K 60, koje će im odbor isplaćivati u mjesečenim obrocima. Siromašne su dobile mjesečno po K 40, a manje potrebne po K 30 ili 20. Na taj jc način opskrbljeno oko 50 familija, a od zećata je preostalo još oko K 6.000. koji će se novac upotrijebiti za siromašnu školsku djecu. Osim što je naš odbor zadovoljio muallime u njihovim zahtjevima, pokupio je još i lijepu svotu za imame i mujezine, te su i ovi zadovoljni. Odbor se jako brine oko napretka na­ ših seljaka i često obilazi naša sela, te seljake upućuje na rad, ljubav i slogu. Na jesen će se po selima početi sa analfabetskim tečajevima i radom oko osnutka zemljoradničkih zadruga. Samo bi molili* centralni odbor, da nam poša­ lje pravila i potrebne upute. Ruku o ruku radi mjesni naš odbor Livno usvaja naš program. Od odbo­ ra u Livnu dobismo ovaj izvještaj: »Na 25. pr. mj. obdržavana je velika narodna skupština kotara Livna u svrhu orga­ nizacije, te je jednoglasno primljen i usvojen program »Jugoslavenske Mu­ slimanske Organizacije«. Na skupštini je izabran odbor kako slijedi: H. Salih ef. Delalić predsjednik, Ahmetaga Fehimović podpredsjednik, Cehić Omer tajnik. Članovi bez funkci­ je: H. Salih ef. Alićelebić, Huseinaga Huskić, Alijaga Brkić, Mahmut Seremet, Salihbeg Ljubunčić, Abdurahman Cizmić, Mahmut Hozo, Bečir Milak. Bečir Kalender, Jusuf Bajraktarević. Smailaga Žiško i H. Jusuf ef. Džendo.« Bilo s hajrom, pa se u ovaj primjer ugledah Foča i Stolac, koji se odavna skanjuju, da se priključe našoj zajednici. Čemu skanjivanje? U kolo, braćo!.... Dobrovoljni prilog za »Pravdu«. Hafiz Husejn ef. Kadrić, imam u Tarevcima (kot. Gradačac) šalje nam K 440.— dobrovoljnih priloga, što ih darovaše po K 100: Husejnaga Halilbašić; po K 60: Hasanaga Herceg i Alijaga Mešanović: PO K 50: Haf. Husejn ef. Kadrić; po K 40: Šerifaga Hurtić i Hasan Halil­ bašić: po K 30: Braća Mešanović; po K 20: Mujaga Abdić i Hata Mehić; po K 10: Ibro Ibraković; po K 6: Ibro Zilić i K 4: Zaim Halilović. Iskrena hvala na ovom bratskom sje­ ćanju! Domaće vijesti. Na adresu ulenia-medžlisa, muftijskog ureda i vakufskog povjerenstva. ♦) — Ne znam čijom je krivnjom počinjena preko Ramazana onako opasna pogreš­ ka kad se pustilo, da u najvećoj i uvijek najbolje posjećenoj Begovoj džamiji va­ zi čovjek, koji se svojim naopakim »na­ zorima-, koji nemaju ništa zajedničko s uzvišenim Islamom već davno pre­ živio. Pričanja o uzrocima, zbog kojih čovjek stari, naročito onaj o »čitanju gazata« takove su naravi, da su ga po­ zvani. ako već od prije nisu znali za njegovu totalnu nesposobnost trpbali bar iza onog »glasovitog« vaza za sva vre­ mena poslati u penziju i nedopustiti da upravo destruktivno i zaglupljujući dje­ luje na i onako zaostali naš svijet. Međutim smo na veliku žalost nas svih, a na sramotu svih pozvanih i sve naše sposobne ilmijje morali, da gleda­ mo. da se u vrijeme, kad je Islam i ona­ ko sa svih strana ugrožen još uvijek dopušta, da se po ljudima, koji ne vide dalje od nosa, onako na^ražno prikazu­ je uzvišeni Islam. Pozvani kanda nisu svjesni kako je opasna rabota ravno­ dušno g 1 e d a t i, da i oni rijetki naši intdligentfi. koji vruće žele (kad već drugdje nisu imali prilike) da bar na vazovima čuju koju o zdravom Islamu moraju da bježe iza namaza, ne mogavši slušati ljude koji svojim »razlaganjem« *) Puštamo ovaj apel jednog našeg 1 vrijednog omladinca, premda smo uvjeI reni, da se ne će čuti isto onako, kako 1 se ne će da čuju ni drugi apeli. Ured. �3roi 61 БроЈ „PAAVBA- — „ЖРАВДА" čovjeku otupljuju zdravi razum. Slučaj s gornjim vaščijom je samo jedan tipičan primjer velikog broja nje­ mu sličnih »alima«, koje je pozvana vjer­ ska oblast’ nepromišljeno postavila za vaščije. Njihova nesposobnost tako je očita, da se ne mogu načuditi nesmotre­ nosti i lakoumnosti odgovornih faktora, kad su ih određivali kao vaščije, kako nisu pomišljali na to da ovim Islamu možda nesvjesno strašno štete. • Sad u oči nastupajućih dana Kurban Bajrama apelujem na pozvane faktore, da se pobrinu, da .bar na Bajram u ju­ tro zauzmu ćurs ljudi dostojni njega; ljudi, koji nam u današnje teško doba mogu dati putokaz, koji bi nas vodio boljoj budućnosti. Samo pak pitanje uređenja važenja moralo • bi se odmah ozbiljno uzeti u pretres 4 jednom za vazda pribaviti ćursu onaj autoritet, što ga je on nekad imao a sada ga naročito nužno treba. Jedan akademičar. Zar i tu zapostavljanje? Pišu nam iz Brčkog: »Na ovdašnjoj trgovačkoj školi ‘nvljen je kao vjeroučitelj Hafiz. ef. Bu.L. : ■ "■’! i onako malu plaću primao je oj . .mbra 1918. Od to doba do danas nije primi' još ni helera. Vele da mu se je izgubio nekakav njegov broj. Čovjek siromašan, obitelj velika, a 7 mjeseci nije primio plaće. Zašto, to nek nam odgovori bar naša vlada, kad drugi »ne znaju« da odgovore. Neka drugi vjeroučitelji primaju svoju plaću redovito, a Hafiz može gledati kuda sunce hoda, misle »pozvani«, a ini ovo ruglo od pristranosti pribijamo na sramni stup. Dobro došle. Jučer su stigle u Sara­ jevo odlične AmeriČanke miss Malvine Hoffman i miss Emet, predstavnice najvećih američkih dobrotvornih društava i članice američke misije »Jugoslav relief« đa se informišu o potrebama bo­ sanske sirotinje. Gospođice su se već bavile u Zagrebu i Beogradu i pu­ tuju kroz cijelo kraljevstvo SHS. Do­ brotvorna društva koja one zastupaju, zadužila su nas vanredno bogatim prilozima i požrtvovanim radom u pomaganju naše sirotinje. Mi pozdravljamo predstavnice veledušnog američkog naroda i zahvaljujući im na dosad izkazanim dobročinstvima obraćamo im pažnju naročito na bijedu i nevolju islamskog stanovništva, koje je izvrgnuto najvećoj bijedi i nevolji. Šta je s pravilima? Primamo iz Gračanice: »Ima već dva mjeseca, kako je akcioni odbor za osnutak muslimanske banke u Gračanici otposlao molbu sa prospektima i pravilima zemaljskoj vla­ di na odobrenje, ali do danas nema ni­ kakva riješenja. Budući je veoma nuž­ no. da se zna šta je s tim riješenjem. molimo nadležne faktore, da nas o tome obavijeste.« Uredništvo ima primijetiti, da su kola današnje uprave previše izrađena, pa bez podmazivanja ne ide. Neumjesna odredba. Mjesni odbor za zaštitu djece u Sarajevu ovim obavješ­ ćuje. da se ukidaju dosadašnje stanice (kuhinje) za dijelenje mlijeka sa kakaom siromašnoj djeci. Mlijeko će se odsele dijeliti samo siromašnoj škol. djeci po školama, a ostaloj siromašnoj ali slabu­ njavoj djeci koja donesu Ijekarsku svje­ dodžbu od škol. liječnice. Te će se svje­ dodžbe dobivati počevši od 9. septem­ bra o. g. u zgradi Benevolencije (škol.) OćfcStrtfthdMk: Af. Sudžuka. ' : ! i I | 1 i | . 1 , i ' i ambulatorium, Miss irbieva ulica za glavnom poštom) i to u 3 sata poslije podne. Za spomenutu slabunjavu siromašnu djecu ostade i odsele otvorene kuhinje u Imaretu, Betlehemu, Pučkoj kuhinji i u Zdrepčama. Čudimo se da je mjesni odbor mogao doći na ovako smiješnu ideju. Ne znamo šta ga je vodilo da donese ovaki zaključak, nu znamo, da je taj postupak u protuslovlju sa intencijama američke misije, pa ćemo se na stvar osvrnuti u idućem broju malo opširnije. Pozivamo odbor, da se nadviri nad uputu misije. pa će i sam povući svoj zaključak. Birtašica Joka Drakulić. balduza g. suca u Doboju zameračila je na jedan dio vakufske kuće i zemljišta, pa čujeino da ju je neko uputio na jednu advokatsku doskočicu. Gospodin zet bi se mogao baviti i drugim dužnostima, a što se tiče vakufske svojine bilo bi dobro upamtiti, da se na njoj pojavljuje k o k o š i j a bolest, pa bi moglo biti više zijana nego li ćara. 4 Mislimo da se razumijemo, a ako se za stvar interesuje g. odjelni predstojnik dr. Simić, neka se potrudi u Doboj, pa će i on shvatiti o čemu se radi. Zasad ništa »ne zahtijevamo«... Podjela oružnih listova. Pišu nam iz Zenice: Kako saznajemo sa pouzdane sirane, oružni su listovi dijeljeni takim osobama, koje ih uopće nisu imale, niti su im potrebni. Što će na primjer oružni list terziji Ivi Mariću i dr.? Sigurno da huškaju vrane oko Bosne. Nama muslimanima učinjena je pri tom velika nepravda, osobito onima ko­ ji su molili oružni list za obranu svoga mala od zvjerke, pa nisu dobili. Tako nam se tuže mnogi seljani, da im zvje­ rad u po bijela dana udara na mal, te im silne štete nanosi. Budući su praznih ruku, nisu ii stanju da obrane svoga sta­ da. koje im je u glavnom jedino bogat­ stvo. Mi ćemo se na ovu stvar opširno os­ vrnuti i drugi put. jer nam za sada manj­ kaju neki važni podatci. A. gr. Kako se dijeli duhan seljacima. Mno­ gi maloprodavaoci duhana na selu u tuzlanskom kotaru tuže se na glavnu trafiku u Tuzli, da protekcionistički dijeli duhan. Mjesto da se svima maloprodavaocima jednako dijeli, seljacima se daje najskuplji i najbolji duhan, pa Ijudi moraju da ulože na hiljade kruna i trpe štetu, jer seljaci pušači svoje gebirc ne podižu2 pošto im ne podnosi. Tuzlanskim maloprodavaocima dijeli se najjeftiniji duhan. I ovo je jedna od velikih nepravdi, koja se čini seljacima, pa bi bilo već vrijeme, da se ovome stane na put. Inače ćemo iznijeti imena svih onih, koji u ovom zgrću kapital sa se­ ljačkih leđa. Upozorujemo pozvane na ovu granu korupcije, inače ćemo i njiha smatrati sudionicima u ovoj nečasnoj trgovini. Rubrika »Zahtijevamo« istovarila je mnogo laži, ali je ona o Hasibu PaŠiću, što je štampana u 138. broju »Srpske Zore* tako sojli. da bi se mogla posebne/ nagraditi. Miloš Corić'i još nekoliko 1аЛ žaca i lažica imali bi posvjedočiti, da rečeni Hasih »mal da nije bajonetom poklao djecu«, te da je trojicu teža! bijući ih jalmanom. otjerao u Rogati« • gdje su bili postrijeljani i ako ni krivi ni dužni. Evo što lažu i izvrću izvjestitelji, ali ' kako to, da Čokorilu nije poznata ne­ • eksploatisanju šuma. Radi slinavke zabranila je vlada izdavna prošlost? Petar Konjokrada i dva mu druga obješeni su u Tuzli, a zašto i I voz i uvoz papkara za kotareve: Prnja­ vor, Kladanj, Tešanj i Konjic. kako, to bi bolje mogli znati ljudi koji Prvi voz iz Niša stigao je u nedjelju 1 su se vrzali oko crnog kabineta, pa tu dne 3. augusta. ; časnu« službu i danas vrše. Trgovačke inšpekcije. Riješenjem mi­ Upravni odbor Jugoslovenske Menze nistarstva trgovine obrazovaće se tr­ Akademičara u Pragu moli sve dužnike govačke inšpekcije u Ljubljani, Saraje­ bivše Gradačke Menze, kao i sve svoje vu i Cetinju. One će voditi račun o na­ i dužnike, da svoja dugovanja polože Pr­ pretku industrije, vršiti pregledbu nov­ voj Hrvatskoj Štedionici u Zagrebu na čanih zavoda i banaka, te davati direk­ račun Praške Menze najdalje do 1. no­ tive za svaki posao te vrste. vembra 1919. god. Sve navedene dužnike, koji na vrije­ Usjevi u Južnoj Srbiji. Prema posljed­ ! me ne regulišu svoja dugovanja. Upravnjim vijestima koje je dobilo ministar­ iiii Odbor Jugoslovenske Menze Akade­ stvo privrede, stanje je usjeva u južnoj mičara u Pragu biće primoran zbog rđaSribji vrlo dobro. Prinosi žetve i pored elementarnih nezgoda vrlo zadov đja; vih materijalnih sredstava Menze, da tu­ ; ži sudovima radi zakonske naplate. vaju. ____________ ____________ Zabava musi, omladine u Prnjavoru. Nakon pet godišnjeg mrtvila i u našem ’ mjestancu muslimanska omladina koja 1 se povrati svojim domovima ne ostade Ortaci. Ja nsBio, ... * zaito no bih jednom skrštenih ruku, nego se sjeti da dopri­ napisao i ata eain uznio? Neka srodnik ima tim । nese nešto za svoj »Gajret« kao i islam­ li«t ispaniti. dok so opet privikze na pisanje sko sirotište. (е u tu svrhu priredi dne iza Štrajka, llelo, ja asnio: btijosnilo g« vrlo i 13. j»ula o. g. zabavu koja je urodila ne­ jedno« esvjsku, kao da ga ti kzbur zatvaraj«. АГ „vidi se, unrijet na i« noće“ .. Pa ja ntao i očekivanim uspjehom, kako u moralnom , iza pregrade, Motri, mozga i hoće da pehlivani. i tako i materijalnom pogledu. Jei jednom ee sreća okušati; sada će izbori za ; Cisti prihod te zabave iznio je naime vakuf, sa »Gajrot«. za općina. To su sve nje­ govi stupovi On bi ih aiorao i dalje imati, ako oko 2500 kruna. Oko priređivanja ove će da živi, jor će iza tog izbori a banci, sn »azabave stekli su osobite zasluge g. Habor... Pa zove Mastajbega. „Spašavaj.'* АГ a mid ef. Mrkonjić i Beči raga H. SelimoLiikog isginzla vojska Voli se napreže, valja vić, te gospođe, gospođice i gospoda kakvu Lile vojaku okupiti. Ima iituhlija: sa Benbais Ekram. iz Gajrota Alija. Mustajbeže, diletanti koji su svoje uloge u komadu ja sad ja ikada! 1 aparat radi... Ruka ruku »Sirota Dijete« sa osobitom voljom i upore.. Pakt je već gotov: Mastajbegovci i bumjetnošću izvadali, pri četnu se osobito Ijek oko „Badećaosti* potpornag&će Ekromovce istakoše gospođa Jelka Gledić i Reza da im osiguraju gradsku općina; „Budući" i EkraMovci pamagaro Mustajbogorce da im osi­ Ciprijan. Osobitu smo zahvalu dužni na­ guraju vakaf, a Mastajbogovci i Ekromovci šem musi, tamburaškom zboru koji je potpomagano gospodina diju, da grupica ljudi ovdašnjem priređivačkom odboru u sus­ oko „Budaćnosti* dobije »Gajret« usvoje iake, ret izašao, te dobrovoljno cijelu noć na kvakom po neho; bili bi zadovoljni, a vožd bi biv osiguran, da opet »Jednakost** рокгеае. I ovoj zabavi svirao i vještačkim izvađaaparat radi, stoji ga zvrka. Od njegove tutnja­ njem pojedinih komada goste ugodno ve i ja sam se probudio! Ali kad tamo, > pet zabavljao. — Morića han. Osobito nas je dirnuo mnogobrojni po­ sjet od strane ovdašnjih građana, braće Hrvata kao i Srba, jer su svojim posje­ tom pokazali koliko im leži na srcu naš napredak. Lijepo je bilo vidjeti i naše sokole, koji našu zabavu svojim posje­ tom uveličaše. Na zabavi je vladalo ta­ Radi neprilika u familiji ne ko bratstvo, da je zaista milina bila po­ možemo primati bajramskih čes­ gledati kakva sloga vlada između nas, titki, pa molimo prijatelje da nas i i braće nam drugih vjera, te daj Bože . da se i u drugim mjestima u ovu slogu izvinu i ovim putem prime naše , i bratstvo i drugi ugledaju. čestitke: Bajiam mubarekj otsun! , Još se osjećamo dužnima zahvaliti go­ j spodi činovnicima na tako lijepome odI zivu. jer su svi listom ovu našu zaba­ 126 1r-l i vu posjetili. ■ Priređivački Odbor. I Invalidi, kojima trebaju nove proteze ili kojima je potreban popravak proteza neka se čim prije prijave kod vladina У ноћи од 23. до 24. августа povjerenika za grad Sarajevo, soba разбијена и поробљена je каса овbroj 50. Primjećuje se, da postoji naka­ дашње вслепродаје духана у Крекоna otvoriti radionicu za popravak pro­ вој улици (Тубеговици) са готовиteza u Sarajevu ili okolici. ном од приближно 160.000 К, састојећих се у главном из банковних новчаница no 100 К, 20 К и 10 К, Кому пође за руком пружити нам податке способне да крадљивце ухU ministarstvu pošta riješeno je, da ватимо, примиће 10.000 К награде, se nabavi odmah sav potrebni telefonski у готовом. — Полицијска дирекција. i brzojavni materijal. Posebna komisija Trešeljak. OGLASI: Ibrahim i Mehmed Demerdžić Bilješka. Gospedarstv®. krcnuće u Francusku i Englesku. Vrijednost naših šuma. Po procjeni stručnjaka i na osnovi cijene drveta šumski kapital svih naših šuma računa se sa 3%, a to iznosi jednu milijardu i 300 milijona dinara. Ovaj se prihod ne može postići jer nije dovoljan rad na Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0.« TRAŽI SE više dječaka za pro- ’ davanje lista »Pravde«. — Točni, br­ zi i okretni raznašači neka se prijave u uredništvu »Pravde«, Careva ulica Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e461d43c6942d221869d9a019c04be5.pdf b565966211903c46b213d840934e775c PDF Text Text Pojedini broj stoji 60 htiera. PRAVDA POJEDENI BROJ 4« HELERfi. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Enfuje FEdaScioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 62. Sarajevo, četvrtak 11. septembra 1919. (16. zilhidžeta 1337.) SVIM MJESNIM ODBORIMA. — Ovih su dana odaslani svima mjesnim odborima izkazi pretplatnika, u kojima su u prvoj rubrici navedeni iznosi pod­ mirene pretplate, a u drugoj je rubrici označeno naše potraživanje računajući pretplatu do konca ove godine. Umo­ ljavaju se odbori, da ta potraživanja (u koliko nijesu već podmirena) odmah uberu i ujedno zatraže još po osam kruna od svih pretplatnika kao na­ doknadu radi povišenja štamparskih troškova. Ovom se prilikom apelira na sve od­ bore, da porade na sakupljanju novih pretplatnika i u ime pretplate uberu po 18 kruna, računajući od 1. oktobra do konca godine. Kriza Privremeneg Nar. Predstavništva. ni. Kasno se je razbolio- g. Svetozar Pribićević. Stranački liječnici, što kon­ statiraše da inu se je narušilo zdravlje nijesu ovarisali. On ne boluje samo tje­ lesno, Već mu je glavna bolja mega­ lomanija, koja je prešla i na njego­ vu družinu, pa još ne može da vidi ćor­ sokaka. u koji je dovela naš državni brod. Demokrati* hoće da se pošto poto održe na vlasti. Pozivajući se na stotinjak svojih članova u Nar. Pred­ stavništvu, od kojih ni peti nema oslona u narodu, oni hoće nesamo vlast u ovom prolaznom vremenu, nego svoja­ taju čak i pravo, da u ovom nebira­ nom ^narodnom« Predstavništvu rije­ še najvažnija državna i ekonomska pi­ tanja i time onemoguće slobodan izra­ žaj volje ujedinjenog našeg naroda. U prošlom članku iziožisnio obaveze. Što iji je prema Narodnom Vijeću pri­ mio Regent u ime svoje i svoje vlade i utvrdismo činjencu, da se je ministar unutarnjih djela nesamo iznevjerio tim obvezama, nego je svojom nasilnom I koruperonističkom-politikom ubio usvaku vjeru u vladine izjave i njena obe­ ćanja. Slovenci, Hrvati i ^rbi, što su »na teritoriju bivše A.-U. monarhije i zv e I i prevrat i privremeno konstituisali nezavisnu državu« nesamc da nijesu kod g. Pribićevića naišli na »nepomućenu ljubav bratskog srca prema vakom interesu, prema svim svetinjama, koje su mile duši njihovoj«, nego sir udar li na najbezobzirnije ga­ ženje tili svetinja i najbjesomučnije pro­ gone od strane onih, koji su svečanom ueklaracijom preuzeli njihovu zaštitu. Sveiozai Pribićević i njegova izvozniča.ska družina nesamo da se nijesu za­ dovoljili ugovorenom kontrolpm dosadanjih administrativnih organa, ko­ ji bi prema utanačenju bili odgovorn 5 autonomnim predstavništ v i m a, nego su ta predstavništva pot­ puno dokinuti i mjesto njiha zaveli najcrn.i apsolutizam i najnedopušteniju strančarsku tiraniju. Sveto pravo na Slobodu, za koju su pro’jeveni potoci krvi i o kojem je dana svečana garancija predstavnika naše demokratske dinastije, »demokrati« ne samo da su »krnjili, nego su ga mjestiШ'сг i potpuno pogazili. Hrvatski ban, koji je i pod austro-ugarskom kopitom uživao zaseban položaj i bio ustavni i vlast ne može biti suverena bez volje pročelnik autonomne vlade, degrediran ! njena naroda.*Obratno: Narod je izvor je na običnog izvršitelja Pribićevićevih i utuka vlasti. Vlast demokratske drža­ naiedaha, a u Bosni se drži Atina vla­ ve može dakle proizići samo iz naro­ da, za kojom ne stoji niko, ko imalo da, a njegova se volja može očitovati samo na biralištu. Bez biranih drži do ijudske časti i dostojanstva. 0sim šačice ovisnih ljudi i čopora prožpredstavnika nema prave narodne vo­ lje, a bez n;e nema i ne može biti na­ drljivaca, što su demokrati po — izvoznicaina i drugTm privilegijama, cijela je rodne države. To je jasno svakom, ko­ me nijesu vrane mozak popile ili nije nezavisna javnost proti nesposobnom eksponentu Pribićevićevih befela. G. Sozasl jepljen strašću i vlastohlepljem. A кгко je Kod nas? Okrenuto je sve nala može na prste prebrojiti svoje privržeuzglav i mjesto da se pita volja naroda, nike, pa ipak se čvrsto drži kako on, tako i Šćcpan Grdić, glasovit po bes­ provodi se tiranija pojedinaca. Osvrni­ mo se na razvoj događaja. mrtnoj blamaži radi izvoznica na sodu, Sta vidimo? Prema zastupstvu Srbi­ špirit i ostali narodni imetak, što ga je je, koje je birano na širokoj demo­ u zajednici sa g. Solom razbacao i ra­ kratskoj podlozi došlo je,predstavništvo zasuo bez ikakva odobrenja naroda i revolucionarnog »Nar. Vijeća« u njegovih predstavnika. Pnbićevićevj su eksponenti zaveli u Zagrebu, provelo davnašnju težnju troimenog naroda i uvelo nas u jedinstveBosni preventivnu cenzuru, koja nije ninu narodnu državu. To je bio diktat vremalo zaostala za cenzurom Kalaja i Bumena, pa iako nije proveden na strogo riana. Tri mjeseca se nije smjelo legalan način, ipak se može smatrati za­ spomenuti ime nesamo g. Pribićekonitim, jer je bazirao na narodnoj volji viča, nego ni Šćepana Grđića, kamo li da se je mogla podvrgnuti kritici nji­ , i ;dobio naknadnu njegovu sankciju. Rilo je i nezadovoljnika. Nu njihov broj hova samovolja i ustati proti njihovim r^c tako velik, da bi mu trebalo obranezakonitostima. Pod izlikom »suzbija­ Jati veću pažnju. Ali ih nije trebalo ni nja protudržavmh nastojanja »bosanskoj potejenjivati, nego ih viđati toplim zra­ je Štampi onemogućeno zahtijevati, da kama Narodne Slobode i mchkdm dodi­ se štuju utanačenja između delegacije rom bratskog zagrljaja. 0 lošoj ili »Nar. Vijeća« i bivše srbijanske vlade, dobroj upravi unutarnjih djela ovisio je a zahtjev o odgovornosti vlade auto­ razvoj budućih događaja. Nu to je mi­ nomnom predstavništvu naroda sma­ nistarstvo. po nereći, došlo u ruke na­ tran je - • veleizdajom. Naša organiza­ silnog Tiszinog šegrta i u tom je sva cija, koja se je postavila na stanovište tragika današnjeg položaja-. Mjesto mu­ Adrese i Regentova odgovora progla­ droj glavi, najvažniji je zadatak povje­ šena je neprijateljicom države i naroda, ren gvozdenoj ruci. Koje onda čudo, da pa su je vladini listovi blatili na sve mo­ je mjesto spajanja došlo do razdvaja­ guće načine, a cenzura joj nije dopuš­ nja i separisanja? Nek govori ko šta tala ni to. da odbije ova sumnjičenja i hoće, držanju je Radića mnogo kriv Pri­ da se brani od lažnih podmetanja. Htje­ bićević. li su da nas zastraše i pošto poto pri­ Oktroj Privremenog Nar. Predstavsile na kapitulaciju. Nijesu uspjeli. Ne nišiva kardinalna je pogrješka g. Pribi­ stoga što nijesu mtjeli da uspiju, već ćevića, iz koje su niknuli svi sukobi i stoga što nijesu mogli uspjeti. Zaborasvi jadi i čemeri, što ih je narodu nani­ višc naime, da je svaka sila za vreme­ jela gvozdena ruka jednog megalomanna i da se narodna volja ne može trajno prignječiti, jer jc prirodna i — suve­ I skog upravnog diletanta. G. Pribićević rena. I jer teži za slobodom, kojoj ! jj izigrao nesamo zaključke »Nar. Vi­ tiranija mora podleći. Kriza Davidovićevog »demokratsko«»socijaii&tičkog« kabineta najjasniji je dokaz, da je Sloboda jača od svih blo­ kova i da ju ]e uzaludno potiskivati. A i besmisleno se je proti njoj boriti. Ona je glavna vodilica svih narodnih pokreta i svojina svih narodnih jedi­ nica. Ni jedna je stranka ne može monopolisati, a državotvorni faktori mora­ ju je najTavjesnije čuvati i njegovati. Oni joj ne smiju stavljati prepreke i svojevoljne granice i sve njihovo na­ stojanje može i mora ići samo za tim, da ie svedu na pravu mjeru. Naprasitost i samovolja nijesu svojstva dobrih dr­ žavnika. naročito ne u doba, kad se iz­ građuje jedna nova i demokratska na­ rodna država. Kud biste veći apsurd od nastojanja, da se ujedinjenje (iz­ raz »oslobođenje« nije nipošto na mje­ stu) troimenog naroda provede po kalufu, koji ne vodi računa o tradiciji i koji glavno težište polaže na »državu«, umjesto da vodi računa o^- ndrodu. Država ruje i ne može Biti cilj. Ona je samo sredstvo, koje sfei blagosta­ nju i potrebama naroda, pa njena ; i j i • 1 ; 1 : ! ! i I Pretplata godišnje 40 kruшцпа pola godine 20 kruml Uredništvo i uprava Balezi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1110 Godina 1. i da će uroditi širim autonomijama pokra­ , jina. nego bi mogao donijeti i sudbonosnijc posljedice. Pratite bolje stranu štampu, gospodo »demokrati« i uvjeri, ćetc se. đa nema mjesta vašoj brojčanoj , snazi u ovom oktroiranom Nar. Pred­ stavništvu. Ono je u krizi i ne računajte sa njegovim raspoloženjem. Ne varajte sami sebe i — raspisujte izbore za konstitaantu. Što prije, io po državu bolje !... Sarajevo, 9. septembra. ' ' • 1 . ; | jeća« i njegova utanačenja, nego je bagatelisao i narednu volju, pa je prilikom popunjavanja Priv. Nar. Predstavništva nasilno proturio svoje kreature i pregazio sve skupine, koje se nijesu htjele pokoriti njegovom ludom centra­ lizmu. Umjesto da ide za stišavanjem' strasti i zbližavanjem, on je svojim na- f silnim centralističkim mjerama odgur­ nuo ; najumjerenije pristaše postepenog izglađivanja opreka. I danas je eto do­ tjerao dotle. da m o r a prepustiti bansku čast svom omraženom takmacu Na- ; rodnom Klubu. A moraće popustiti i u ' pitanju bosanske vlade, radi koje je opet doveo do prekinuća pregovora o rekonstrukciji svog kabineta. Jer, zaludu su svi napori: danas ne vladaju ministri. gego volja naroda. A. ta nije u | onoj šačici Pribićevićevih lutki. Što se bez ikakva prava kite nazivom narodnih predstavnika. Ne treba se obmanjivati. Unutarnja I politika diskreditirala nas je u inozem- • stvu i samo se u njoj imaju tražiti naši neuspjesi na mirovnoj konferenciji. Pribićevićev despotični centralizam može nam samo još više škoditi. On nesamo Pod datumom 9. septembra dostavlja nam presbiro ovaj brzojav iz Beogra­ da: »Usprkos tome, što su jučer bili uglavljeni svi modaliteti za sastav no­ voga kabineta i đa su bile prebrođene sve zapreke, došle je danas u političkom položaju do nenadanog preokreta, koji je izazvao iznenađenje u svim kru­ govima. Danas oko 12 i po sati primio je ministar predsjednik Ljuba Davidović pismo od Stojana Protića, u kojem mu saopštava da usprkos sviju dogovo­ ra i utanačenja ne može nikako pristati na obrazovanje novog kabi­ neta i na ulazak radikala u koalicionu vladu i to s razloga, jer drži da je sa Demokratskom Zajedni­ com nemoguć zajednički rad. Kad se je pročulo za ovo pismo za­ vladala je u svim političkim krugovima velika zapanjenosL pa se sad čeka na daljnji razvitak stvari. Niko^ne mo­ že predvidjeti šta će se po­ slije svega toga dogoditi. Ka­ ko u javnosti, tako i u političkim kru­ govima kolpGftiraju se razne glasine, a u prvom redu ta, da između radikala. Narodnog Kluoa i grupe dr. Korošca po­ stoj1 tajni pakt, koji smjera da seur cd v ii je države provede na protivnim principima od onih što ih zastupa Demokratska Zajednica, naime da se država ure­ di na — federalističkim te­ melji ni a«. Tako presbiro, a mi upućujemo na uvodnik današnjeg i prošlog broja na­ šeg lista, u kojem »demokrati« mogu naći razlog ovakom držanju g. Protića i drugova, jednom se riječi može ozna­ čiti: K u e n o v š t i n a. Naši šeriatski sudovi. аг. — Pošto držim da pri uređivanju raznih struka uprave u našoj novoj dr­ žavi neće doći u pitanje obstojnost na­ ših šeriatskih sudova, htio bih, govore­ ći o njima, istaknuti samo njihovu nesređenost i potrebu njihova preuređe­ nja. Ne računam на istrčano mnijenje ko­ jekakvih neznalica, koji su pukim slu­ čajem u prtvratno doba uzeti od jedne strane za narodne ljude, pa — valjda u namjeri, da se svojim krivim mišlje­ njem ulaskaju svojim novim gospodari­ ma — buncaju da uopće i ne trebaju šeriatski sudovi. Uvjerenja sam, da se odlučujući faktori u ovako po nas mu­ slimane važnoj stvari neće obazirati na mnijenja takvih zanesenjaka. No ako bi se s koje strane nabacilo i pitanje o obstojnosti Šeriatskih sudova i odlučujući faktori uzeli na pretres to pitanje, dokazaću nepobitnim dokazima potrebu še­ riatskih sudova za nas muslimane. Za sad konstatujem samo ovo: Ne­ minovno je nužno, da i dalje obstoje naši šeriatski sudovi i da se njihovo ustrojstvo s jednakim djelokrugom pro­ tegne na sve krajeve kraljevstva SHS, u kojima stanuje u skupinama islamski elemenat. Kako god «e uredila islamska vjerska i vakufsko-mearifska autonom­ na uprava za cijelu našu državu, šeriat- �ePRAV>A“ — ЛРАВДА Strana 2 Страка ski sudovi moraju ostati sastavnim di- 1 jslcm opće sudbene državne oblasti, a | šeriatski suci državnim činovnicima, | koji će biti plaćeni iz državnih sred­ stava. Pošto se do sada nije raspravljalo o našim šeriatskim sudovima, široj jav­ nosti i našoj narodnoj vladi neće biti poznato, da naši šeriatski sudovi ne funkcioniraju kako treba i da ne udo­ voljavaju kako bi to trebalo svojoj za­ daći. Го znaju mnogi od onih, koji imadu pred njima posla. Znanije stranke, osobito advokati, mora da se čude ne­ spretnosti mnogih šeriatskih sudija i kojekakvim oblicima njihovih rješidaba. Malo je ko upućen, zašto su taki Šeriatski sudovi, pa ću da to objasnim. Postupak se izobličio, te ne sliči ni onome pred redovitim sudovima, ni pri­ jašnjem postupku šeriatskih sudova, a »sakjski tisak iščezava. I samo primje­ njivanje šcr.atskog materijalnog prava u pojedinim je slučajevima loše, a u više j slučajeva i pogrješno. Ovako dalje ne ide. Neću da ovdje opširnije iznosim nerede u radu šeriat. sudova, nego ću istaknuti glavne nedostatke u njihovoj uredbi i izložiti uzroke, radi kojih zapi­ nje pravilno vršenje sudskih poslova. 0 vladanju samih šeriat. sudaca u službe­ nom i privatnom životu progovoriću kojom drugom zgodom. Ovdje iznosim glavne manjkavosti i njihove uzroke, koji koče pravilan razvoj tih sudova. Ovamo spadaju: 1. loš sudački materijal, što ga daje sadanja šeriatska sudačka škola; 2. slaba egzistencija šeriatskih sudija; 3. slab, pravije rečeno, nikakav način vršenja prakse Šeriat. vježbenika; 4. loš sastav povjerenstva za ispiti­ vanje kandidata za šeriat. suce; б. pomanjkanje propisa u izvanparbenom postupku, te nedostatni i manj­ kavi propisi u parbenom postupku; 6. pomanjkanje formulara za razne sastave podnesaka i rješklaba; 7. pomanjkanje inspiciranja po šeriat. vrh. sudijama; 8. pomanjkanje izobraženog i ispita­ nog manipulativnog osoblja za šeriat. sudove i napokon 9. nedopuštenost inicijative vrhov­ nog šeriat. suda za izdavanje općih na­ redaba za podređene šeriat. sudove. Ko se uvjeri, a to nije teško, da po­ stoje svi nabrojeni uzroci, .pa makar malo o tom razmisli, neće se čuditi ne­ spretnosti mnogih šeriat. sudija pri vr­ šenju sudačkih poslova i manjkavosti njihovih rješidaba. nego će se čuditi pravnički raspravljenoj kojoj parnici i pravnički izdanoj rješidbi. Tad neured­ nost naših sadanjih šeriat. sudova neće pripisati Šeriatsko-pravnoj znanosti, niti će reći da su zastarili šeriatski propisi. Da to objasnim. Ad 1. Loš sudački materijal, što ga daje j šeriat. sudačka škola. Kako je poznato za izobrazbu šeriat. j sudija ustrojena je šeriatska sudačka škola u Saiajevu. Zgrada jc krasna, a i u nutra je uzorna čistoća i dobar red. Nu odgovara li tomu vanjskom redu i sama nastava u tome zavodu i je li taj zavod u naukovnom pogledu dorastao svojoj zadaći — pokazuju rezultati. Ja se ne osjećam sposobnim, da govorim o nastavi i da izričem o njoj kakav sud. To prepuštam strukovnjacima. Samo sam u stariju reći i konstatovati to, da svršerilci toga zavoda ne donose sa so­ bom u šeriat. sudove dovoljno šeriatskopravne spreme. To je donekle pojmljivo. Osim toga mjiogi — da ne reknem ve­ ćina -- nemaju logičnih misli, što je za suca od velike potrebe, a što je najzačudnije, slabi su im pismeni sastavi i poznavanje jezičnih pravila. Zašto to, ja ne znam, niti sam pozvan, da to is­ tražujem. Zemaljska vlada i uprava toga zavo­ da davno su osjetile potrebu reforme nastave na tom zavodu, i kako iz dale­ ka čujem, više puta se na tome nešto i radilo, ali s kojim uspjehom — pokazu­ je rezultat. U tome pravcu šta se radilo da radilo, bez potpune srednjoškolske spreme i bez mature slab je uspjeh stu­ dije šeriatsko-pravne znanosti, isto kao i svjetskog prava. Ali eto fala Bogu na putu se jc. da sc dođe i do tc potrebe. Ustrojena je šeriatska gimnazija. Kod ove lačkc pnmjetio bih još to, da je upadno. Što sc pri ispitima na šeriat. su­ dačkoj školi ne vide vrhovne Šeriatskc sudijc. a ne pitaju še ni za mnijenje u pogledu nauke šeriatlija, kao da nema miinasebeta između šeriat. sudačke škoe, koju priprema ljude za šeriat. sudijc i vrhovnog šeriat. suda, koji ima nad­ zornu vlast nad tim sudijama i koji deveraju njihovim spisima prilikom prizi­ va, utoka i pritužaba. pa su u prilici, da upoznaju njihove nedostatke. \d 2. Slaba egzistencija šeriat. sudaca. Absolventi šefiatske sudačke škole, koji odluče posvetiti se šeriatsko-suđačkoj struci, stupaju u praksu kod šcriatskih sudova sa mjesečenom platom od 100 150 kruna. Dok postaiiu šeriat. suci u X. činovnom razredu valja im čekati 8 do 9 godina j kuburiti sa tom mizernom platom. U IX. razred dolaze nakon 12 do 15 godina službovanja, kad su obasuti mnogobrojnom i za školu doraslom djecom. Л prislušnici građanskih sudova iza jednogodišnje ili najdu­ lje dvogodišnje prakse postaju suci i to odmah u IX. razredu. U razmjeru ove razlike uređen je cijeli štand za šeriat. suce. Koga može zagrijati ovako loša egzistencija šeriat. sudaca, da se vruće uspusobljava za šeriatskog suca i da se posvećuje za tu struku? Pitam. (Nastaviće se.) | 1 l I ! ( ; ; 1 1 Bilješke. Primjer za pouku pruža nam sibinjska vlada, koja je izdala naredbu, da sc učine sve pripreme za izbore u onom di­ jelu Banata, koji je pripao Rumuniji. Sve te pripreme moraju biti dovršene 30. septembra, a izbori će se održati 15. oktobra ove godine. Pravo glasa pri iz­ borima za narodnu skupštinu imaju svi rumunjski državljani, koji su navršili 21. godinu, a za senat oni, koji su prvog augusta 19’9. godine navršili 40. godinu. Hoće li se i naša centralna vlada ugledati^u ovaj lijepi primjer demokratizma.i poštovanja narodne volje i slo­ bode? O gospodinu poticajnom direktoru Ljeskovcu, na čiju adresu napisasmo je­ dan članak u prošlom broju našeg lista, donio je zagrebački »Hrvat« ove retke: »Istražni sudac okružnog suda u KolaŠinu (Crna Gora) poziva dopisom 556—214. 28./V1I. 13—40 okružni sud u Sarajevu, da hitno presluša sadanjega direktora sarajevske policije Miloša Ljeskovca, koji je bio za vrijeme oku­ pacije civilni komesar u Kolašinu i kao takav pročelnik »plaćene, tajne organizovane družirf e od 180 osoba, sastavljene iz građana grada Kolašina i okoline, koja se je bila stavila usvrhušpijunaženeprijatelju na uslugu«. Kolašinski sad posebice moli sarajevski, da direktora sarajevske policije upozori na »svu ozbiljnost toga gosla«, kako bi se došlo do popisa svih članova ove družinc«. Sad nam je razumljivo, zašto se g. Ljeskovac ne interesira za oskvrnitelje naših grobalja, budući i tu može biti velike usluge — neprijateljima našeg na­ roda. Jer kud će veće usluge nego li jc čini širenje nezadovoljstva, koje mo­ ramo osjećali gledajući barbarsko ru­ šenje grobnih spomenika? Banska kriza. »Politika« javlja: »Hr­ vatski ban dr. Paleček stavio jc sinoć svoj položaj na raspolaganje. Drži se da je kandidat za to mjesto dosadašnji podban dr. Tomljenović.« Ato Šola morao bi Sljedovati... Čudnovata izjava. Dr. Korošec izja­ vio je u ime Jugoslavenskog kluba, a Trifković u ime nezavisnih ratlikala, da oni čekaju da vide sporazum radikala i demokrata, pa će onda donijeti svoju odluku. Oni drže da je kriza izbila ušljed razmirica između ovih dviju gru­ pa, pa neka one nose i odgovornost za krizu u ovim sudbonosnim danima. Zakonski predlog dra. Nježića.*) III. Osnovna načela projekta dra Nježi­ ća jesu: stvaranje bijede i ograničenje gospodarskog razvitka muslimanskog dijela našeg naroda. Da je ovaj moj sud o tom ispravan, preći ću odmah na dokazivanje. Projekat dra Nježića traži da se kmetovski odnošaj razriješi bez ikakve od­ štete, a samo onima, čija će egzisten­ cija biti tim ugrožena, ima se isplatiti odšteta bilo u zemlji ili u novcu. Jasno je svakom, šta se želi ovim postići. Si­ guran sam, da je dr Nicžić svjestan svoje namjere, koja rezultira iz klerikalno-političke nesnošljivosti prema na­ ma muslimanima. Njemu je vrlo dobro poznato stanje posjednika u Bosni i tačno zna. da je ono mnogo gore nego li stanje samih kmetova. On zna da je ") Početak štampan u 39. i 42. broju »Pravdec. • Ur. 1 | | 1 ; 1 | i ; i | bfM h1 Broj" njihov život ihižeran, jer su skroz ovi­ sili o svojim kmetovima, pa ipak traži da sc odnošaj razriješi prostim oduzimanjem kmetovskog posjeda, kako bi tim izazvao bijedu medu jednim veli­ kim dijelom muslimanh. Zna on, da je ta bijeda neizbježiva, ostvare 11 sc na­ čela njegove osnove, koja je zapravo jedan nohšens za riješenje agrarnog kao socijalnog pitanja, jer nema u sebi prin­ cipa socijalne pravednosti, da 4 ne go­ vorimo o bratskoj obzirnosti, koja’bi joj morala biti glavna os. Stanje je posjed­ nika da nc r.iože biti gore. Oni su uvi­ jek živjeli od svojih prihoda sa kmetovskih selišta i jedva kraj s krajem sa­ stavljali. Kakovih drugih prihoda nisu imali, prištednja od kmetovskih poda­ vanja apsolutno je nemoguća, pa n njoj ne mogu naći novih izvora svojim pri­ hodima, bilo ukamaćenjem ili investi­ ranjem u kakve unosne poslove. Nji­ hovo je- stanje naročito pogoršao svjet­ ski rat, jer trećine ili Četvrtine nisu mo­ gli ni dobiti kad su im austrijske obla­ sti skoro sve rekvirirale uz najminimalnije cijene i već su do sad zapali u pravu bijedu i ogromne dugove. prdvo obrade zemlje saiiio' ki^efii. koji nije iiif.au dbfadivad;, riii hi danas ne obrađuje svega kmetovskog selišta. Kad bi kmetovski bdriošaj daVao pra­ va i posjedniku, dd I on može, kad što leži obraditi, a on to hč.bi htio, onda bi istom bio prigovor »ifidolericjjc oprav­ dan, ali opet ne bi mogao oln pdvod, đa se kmetovski odnošaj bez ikakve odštete razriješi. Jer svrha je socijalne reforme kod nas, đa uredi takav pore­ dak u našem kraljevstvu, koji nameće svakom dužnost rada i mi ne možemo znati hoće li posjednici udovoljiti tome uvjetu, dok im tu dužnost ne nametnemo. Prije svega mora im se dakle dati odšteta za kmetovska selišta, da mogu urediti zemljište, koje će im se dati na obradu ili koje će kupiti, a sa preosta­ lim novcem iza te kupovine nabavile potrebiti hajvan i poljsko orugje tako, đa mogu udovoljiti zahtjevu vremena i svoj opstanak na taj način osigurati. (Svršile se.) Pitam: šta znači sred ovih prilika razriješiti kmetovski odnošaj bez od­ štete? Može li se počiniti veći grijeh prema jednokrvnoj braći i nanijeti im se veća nepravda no što bi ova bila? Ako nisu kmeti krivi za jedno zlo, koje priječi naš gospodarski razvitak i koje je uvedeno prije stotinu godina, nc mo­ gu za to biti krivi ni posjednici. Kriv­ nja nije ni na jednoj ni na drugoj stra­ ni, nego je moramo pripisati tadanjem vremenu, kuje je dozvoljavalo i trpilo takve odnošaje. Stoga da se razriješi kmetovski odnošaj i ukine jedno zlo, nije dužan ništa više doprinijeti posjed­ nik nego i sami kmet. Naročito nije du­ žan doprinijeti toliko, da dozvoli jedno­ stavno oduzimanje svog kmetovskog posjeda, o kojem ovisi njegov opstanak isto kao i kmetovski i da sebe baci u životnu propast. Držim, da to nc može niko od njeg zahtijevati, ko ima kultur­ ne nazore i humane osjećaje i koga nije zaslijepio klerikalizam i politička ne­ snošljivost. Činjenica, da posjednici ne obraduju zemlje ne smije za pravog socijalnog reformatora biti povod, da traži razriješenje kmetovskog odnošaja bez od­ štete i đa time posjednicima onemogu­ ći život, jer uzrok tome leži u samim agrarnim odnušajirna, u kmetstvu. Po­ sjednik nije ni mogao obrađivati zem­ lje, jer mu nije dao kmetovski odnošaj, buduć bi se kmet najodlučnije protivio, da mu aga obradi i zasije zemlju, koju on ili nije htio ili nije mogao obraditi i koju je volio pustiti da beskorisno leži, no da mu je aga uzirati. A malo je po­ sjednika, koji imaju beglučkih posjeda, pa da ih sobom obraduju, nego su is­ ključivo upućeni na kmeta. Međutim, gdje se je god posjedniku u posljednje vrijeme pružila prilika, da može nešto zemlje sobom obraditi, to je on i učinio. Danas ćete vidjeti u mnogim mjestima, gdje posjednik u svojoj režiji obrađuje pojedine komade zemlje, koje si je ne­ kako pribavio. Prema tome možemo sasma ispravno ustvrditi, da je agrarni odnošaj kod nas u Bosni smetao go­ spodarski razvitak posjednika, kojemu je kmetovsko stanje priječilo obradu neobrađenog kmetovskog posjeda i od­ uzimalo mogućnost, da veliki dio tog ležećeg zemljišta učini produktivnim i time sebe gospodarski pridigne a s tim zajedno ubrza razvitak općeg gospo­ darskog života. Indolencija, koja je na­ vodno.uvriježena kod posjednika, kako to pojedini socijalni reformatori vele sa­ mo da što više opravdaju nepravdu ko­ ju žele posjednicima nanijeti, izvire upravo iz agrarnih odnošaja kod nas, jer ti odnoŠa;! samo kmetu daju pra­ vo da može obrađivati ili za­ nemariti a gi n kmetovski. po­ sjed. Posjedniku je apsolutno onemo­ gućeno, da bi i on mogao nešto svog kmetovskog posjeda obraditi bar onaj dio, koji leži, pa je ušlied toga bio pri­ moran, da nc obrađuje zemlju i da pro­ vodi navodnu indolenciju. jer nije imao sredstava, da kupi slobodnog zemljišta, a stari mu iza sebe, nisu begluka ni ostavili. Ili ako su ga negdje i ostavili, dali iju ga pod tako zvanu tretinu ili polovinu i to većim dijelom stoga, jer im taj beglučki posjed nije bio kod ku­ će, već negdje udaljen, pa je tako sadanjim posjednicima oduzeta moguć­ nost, da bi mogli i oni težačiti, što bi bili radili, da im nije priječio ovaj ne­ sretni i nesavremeni odnošaj. Jasno je svakom, da je kmetovski odnošaj kriv svemu zlu, jer je davao Pod naslovom »Šta je ovo?« donijela je ovdašnja »Srpska I^iječ« ovo senza­ cionalno otkriće: »Pod br. 45.939 stigla je sarajevskoj đuvanskoj režiji ovih dana ova depeša iz Zagreba: »Br. 45.939 Ravn. duh. re­ žije, Sarajevo. »Zagreb, 4. f. 1057 C40 16 Glasom obavijesti kot. Žcljez. stanice Sisak zadržana su tamo četiri vag o u a d u h a n a, koji idu u Poljsku bez ministarske iskaznice, nego samo sa is­ kaznicom tc (sarajevske) duhanske re­ žije. Umoljava se priopćiti kako je do­ šla stranka do tamošnje iskaznice i da li je ista autentična? Kralj, financ. ravnateljstvo.« Šta je ovo? Dakle sarajevska duvanska režija po­ slala Jc četiri vagona duvana bosansko­ ga krijumčarski u Poljsku bez mini­ starske iskaznice, bez koje se monopol no smije izvažati. Finansiska straža u Sisku sasvim opravdano zaplijenila je ovaj prošvercovan duvan i javila svojoj upravi u Zagrch, ova pita sarajevsku režiju, koja je izdala iskaznicu je li au­ tentična? Gvo je dakle opet jedan stra­ hoviti Skandal i mi zahtijevamo od bos. vlade da odgovori: ko šalje ovaj švercovani duvan bez min. iskaznice? Ko­ me se i zašto šalje? Čijom protekcijom dođoše ovi vagoni čak do Siska. Gg. Šola i Grđić imaju riječ, Čekamo.« Mi se priključujemo zahtjevu »Srpske Riječi« i tražimo da g. Šola dadne jasno obavještenje o ovom Skandalu. Registar korupcije. Prosvjetni Skandal. Demokratiza’r naših vlasti vidi s« najbolje iz ove uredovne opomene kot. ureda u Tuzli: »Sa II. nar. dječač. škole premje­ stiti upravitelja škole, jer je nepouz­ dan i skroz konzervativnih 'načela. Uz to je pod velikim utfecajem ov­ dašnjeg muftije, koga drži kao predpostavljenog. Osim toga je sasvim od­ stranjen kod svojih kolega. Bezuslovno je njegov premještaj potreban za to, jer bi muftija ostao bez svog glavnog pomagača, a koga i protežira preko Reis Uleme. Školsko starješinstvo na ovoj školi moglo bi se povjeriti sta­ rom i iskusnom učitelju Ahmetu Gluhiču, koji je pouzdan.« Donosimo bez komentara uz jedinu napomenu, da je g. A. Gluhić — brat jednog bivšeg ministra. Bei naslova. Piše nam jedan pri­ jatelj: U 61. broju »Pravde« traži se od vlade odgovor, zašto vjeroučitelj u Brčkom Hafiz ef. Burić za 7 mjeseci nije primio plaće. Vlada sigurno ne može na ovo pitanje stvarno odgovo­ riti, pa evo ću ja da joj pritečem u pomoć. — Plaća vjeroučitelja Burića jednostavno je zalutala i otišla mje­ sto u Brčki u Varcar-Vakuf, odnosno u Doboj »stalnoj« učiteljici i supruzi bivšega kot. predstojnika u Varcaru Cvitkovića, koja već 7 mjeseci nije nikako u službi. Da se od­ šteti taj »»mučenik«, kojemu nije uspje lo od gruntovničara postati kot pred­ stojnikom, daje se njegovoj supruzi osim nezaslužene plaće još i do­ platak, premda i njezin muž prima »doplatak na suprupu*. Ako nije ta­ mo zalutala plaća Burića, ja ne znam, koji bi drugi vrag bio. Pregled. Beogradska „Pravda44 donosi zna­ čajan članak o našoj vanjskoj politici i o radu mirovne' delegacije u Parizu. Spomenuti list predbacuje našoj dele- �Број 62 — Broj gaciji veliki nerad, koji se očituje u tom, da je naše kraljevstvo doživjelo velike neuspjehe. Jadranski problem. Javljaju iz Rima iz vrlo pouzdanog izvora. »Tri se saveznika složiše. Cijela Istra pripaaa Italiji, a Rijeka će sa vrlo ma­ lenim teritorijem biti slobodan grad. Cijela Dalmacija pripašće Jugoslaviji, Vis će doći pod suverenitet Italije, a za Zadar se je našla forma autono­ mije ili garancija.« Rijeka izgubljena? Rumunjska agencija »Dacia^ javlja da je prema pariškim vijestima vrhovni savjet antante konačno zauzeo to stanovište, da Rijeka ne pripadne kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca Sa ovim u vezi pojavila se je u jugoslavenskim krugovima težnja, da se umjesto Ri­ jeke dodijeli Jugoslaviji Bakar kao pristanište. Rumuniko-madžarska zajednica? „Aradski Romanul“ donosi brzojav rumunjske agencije „Dacia“, po kojoj se ideja o rumunjako-mađarskoj per­ sonalnoj uniji iz dana u dan sve vi­ še Širi. Velike protivnosti, koje se opažaju u unutrašnjoj politici između aristokrata i demokrata u ovom pita­ nju sasvim »u neznatne. Naročiti izvjestitelj pariškog lista „Temsa4 imao je razgovor sa ru­ munjskim ministrom predsjednikom o mađarskom pitanju, kojom je prili­ kom Bratianu izjavio: Cilj nam je da pomognemo Mađarsku u njenoj teš­ koj situaciji. Za sada je potrebno da konačno riješimo mađarsko pitanje; jer ovo nije interes samo Rumunije, kao države koja graniči sa Mađar­ skom, već je to interes i cijele sred­ nje Evrope. Bivši ministar predsjednik Dn Wekerle izjavio je da u buduće odnosi između Rumunije i Mađarske treba da budu najbolji. Rumunji i Mađari, rekao je da imaju mnogo zajedničkih interesa u novoj Evropi. Nevjerovatno je da oba naroda ne uvide koli­ ko su im interesi paralelni. Moramo se uzajamno potpomagati i ne bi bi­ lo loše, kad bi u ovu politiku uvukli i Bugare jer oni, rekao je Wekerle nisu Slaveni. Ja držim, nastavio je Wekerle, da bi njihovo priključenje i Rumuniji i Mađarskoj bilo od kori­ sti. U pogledu Erdelja rekao je Wekerle da Erdelj treba da dobije avtonomiju sa rumunjskim državnim je­ zikom, ali sa slobodnom upotrebom stranih jezika. Rumunji za Nijemce? Prema ru­ munjskim vijestima odstupiće ministar predsjednik Bratianu. Čini se da je u Rumunjskoj dobila premoć Nijemcima sklona stranki. Događaji u Rumunj­ skoj učinili su u francuskim diplomat­ skim krugovima veoma neprijazan utisak. Rumunjska neće potpisati ugo­ vora o miru sa Austrijom, jer sadr­ žaje i odredbe o zaštiti manjina. Savez Poljske i Rumunjske? „Neue ZUricher Zeitung*' javlja da ći se za kratko vrijeme započeti pregovori o sklapanju saveza između Rumunjske i Pđljske. U gospodarskom obziru biće od osobite važnosti izgradnja trgovačke i prometne pruge Galac—Gdansko. Ustanak u Albaniji, koji je buk­ nuo mjeseca augusta zahvatio je ve­ liki mah. Na stanicama su Albanezi napali pojedine talijanske garnizone. Posada jednog talijanskog logora u jačini od 300 ljudi većim je dijelom poubijana. Talijani su primorani na što brže povlačenje iz ovih krajeva. Madžarski boljševici odnijeli novac. Madžarski dopisni ured javlja: Službe­ nom js istragom ustanovljeno, da su komunističke vode nakon pada kod bijega u Austriju ponijeli sa sobom 25 milijona kruna i to u inozemnoj valuti i u novcu austro-ugarske banke. Popustljivost Japana. Agencija Reuter javlja da je Mikado dao autonomiju Koreji i obećao reformu. Vojnička je vlada izmijenjena civilnom upravom. I i ■ 1 i । i i 1 I । I | ј ! I I I I । i I । । । i | i I I veselje. U Kairu i Aleksandriji održa­ ne su u prošlu nedjelju velike manifestacije u znak veselja radi skidanja engleskog jarma. Korespondent »Daily Maila« telegrafira sa svoje ttrane, da su mjesne novine počele pisati sasvim slobodno. Kakva je situacija vidi Se najbolje po tom, što je englensko vejništvo dobilo naregjenje, da iz kasarna ne smiju izlaziti bez oružja. * -- Nacionalistički pokret u Turskoj. »Temps« od 28. Svgusta javlja; »Vijest da se Selim effendija zakoniti našljednik današnjeg prijestolonasljed­ nika Turske primio pročelništva mladoturskog pokreta u Maloj Aziji vrlo je uzbunila više turske krngove tim više što se turski narod raznim proklamacijama poziva na pokret. Iz toga proizlazi da nacionalisti namjeravaj« zbaciti sadanjeg Sultana za kojeg kažu da je sklon primiti Enteatin protektorat nad Turskom. Povodom gornjih događaja sjećamo se i poznatog Reuf bega, koji je u zajednici sa Kjemal pašom 1 društvom organizirao nacionalne armije koje imaju da se bore protiv neprijatelja, Taj isti Reufbey. koji je u svoje doba komandovao krstaricom »Hamidijom« i bio ministar mornarice u Izzet pašinom kabinetu potpisao je sa Ententom primirje na Lemnosu te nam je vrlo začudno, da se je na tako va­ žno mjesto odredio takav Čovjek koji nije manje opasan od Talat i Enver paše jer je najoduševljeniji pristalica komiteta »Jedinstvo i Napredak«. Iz pouzdanog se vrela doznaje da Turci i Kurdi organiziraju čitave ar­ mije, koje snabdijevaju topovima i puškama, što su otete od Rusa za vri­ jeme rata. Situacija se može prozreti i po tom, što je komandant 61. divi­ zije, zatražio od ministarstva vojnog da mu odmah pošalje potrebiti broj revolvera i municije za potčinjene mu oficire. U vezi sa gornjim događajima javIjaju iz Carigrada, da visoka porta ozbiljno radi na tome, da se krivci nemira najstrožije kazne. Ministar unutrašnjih djela poslao je najstrožije na­ redbe svinvokružnim vlastima u ze­ mlji i proti tim nemirima odredio najstrožije mjere. Pod upravom Abdullah paše imala bi u Erzerum, tdje je centar mladoturskog pokreta, krenuti posebna ko­ misija, te se osobno uvjeriti o dogođajima i onda poduzeti najstrožije voj­ ničke mjere. Abdullah paša poznat je kao energičan vojskovođa, zbog čega u njeg gledaju sa velikim povjerenjem znajući, da mu je i lični interes pemiriti se sa unionistima, Čija vlada uvjerava, da je moćna i da će vrlo brzo uspostaviti red u državi. No ovim uvjeravanjima ne treba da­ vati velike važnosti, jer jer mladotur•ki komitet dobio, a i danomice do­ biva sve više pristaša, pa će ga biti vrlo teško oružanom rukom razbiti. Amerikanska istražna komisija u Ciliciji (Adani). Pariški »Temps« od 24. aug. piše: Iz pisanja »Entente« u Carigradu vidi se, da amerikanskoj misiji nije dato dosta vremena za ispi­ tivanje želja istočnih naroda. Donašamo kolajuće vijesti o toj misiji, ne doduše kao zvanični dokumenat, ali smo ipak uvjereni, da su te vijesti istinite, jer dobro poznamo želje Maloazijanaca i njihove aspiracije. Osim jednog detašmenta francuske vojske, koja predstavlja Ententu u Ci­ liciji nema nikog drugog, te smo uvje­ reni da se taj narod potpuno slobo­ dno izjavio. Pukovnik Norman u svoje je vri­ jeme obavijestio cilicijski narod, da u skoro ima doći amerikanska istražna komisija. Poslije je ponovno zatražio, da narod izabere svoje delegate, koji će komisiji izjaviti Želju naroda. — Muslimani su prema svom pravu izab«li četrdeset i osam delegata, od koI jih su dvanajestorica vjerski predstav| hici, dvanajest ih je od gradskih za­ Misir oslobođen? stupnika, dvanaest od viđenijih gragjana, a dvanaest nacionalista. Armen­ Pariški »Temps« od 4. o. mj. do­ ci, Arapi, Grci, katolici, protestanti, nosi ovu vijest: »Daily Mailu« javlja­ arapski katolici, Sirijci i Španjolci iju iz Kaira: Zagoul paša, šef nacio­ zabrali su takogjer svoje deputante nalnog komiteta u Parizu, poslao je prema srazmjeru žiteljstva. brzojav u Cairo, u kojem obavješćuje Pod predsjedanjem samog Šefa aegipatski narod da je amerikanski merikanske komisije primljen je naj­ povjerenik za inostranstvo obja­ prije valija, koji je predao i jedan vio Egipat nezavisnom državom. memorandum. Poslije su primljeni tur­ Ova dugo očekivana vijest odmah je ski delegati, pa ostali zastunici. Ko­ objavljena čitavom narodu, te je iza­ misija je svakoj korporaciji dala pola zvala jedno neizrecivo zadovoljstvo i Iz islamskog svijeta. >црана ЗДЦдоа ППРАВДА“ — „PRAVBA sata vremena za izlaganje njenih že­ lja. Izjave su morale biti kratke. Stramkama su se stavila ova dva pitanja: 1.) Šta Želi stanovništvo? i 2.) koju državu žala u slučaju strane okupaclje? Turski delegati oslanjajući se na je­ zik, običaje, vjeru i istoriju tražili su da ostanu pod Turskom dodajući, da i narod Maroša, Ajnibabe,' Urfe, Kilirabada, Reglome i Aleksandreta traži isto kao i narod Cilicije. I ostale tur­ ske delegacije izrazile su kao i Cilicijanci. Ermeni pozivajući se na istorijat, traže ujedinjenje sa Ermenistanom, a u slučaju stranog protektorata priataju na ono, na što pristanu ermenski delegati u Parizu. Arapi su se različito izjavili: neki za Tursku, neki za ujedinjenje sa Sirijom, a neki za autonomiju pod upravom Francuza. Grci primaju pot­ puno francusku upravu. Naši dopisi. Bileća, koncem juna. U Bileći su imali aprovizaciju mu­ slimani u društvu sa četvoricom pra­ voslavnih. Kotarski ured je oduzeo istim te dao Luki Kaporu trgovcu i Anđi Lučić hotelijerici. Ne bi čovjek ništa rekao da se aprovizacija dala onim, koji su stradali za vrijeme rata ili tokom prevrata. Ali zašto sa dade baš Luki Kaporu, koji je radio za ci­ jelo vrijeme rata, a za vrijeme pre­ vrata ne samo da nije bio oštećen, nego1 se, držim, i koristio. Hotelijerica Anđa Lučić radila je za cijelo vrijeme rata tako, da je sada prva u Bileći. Znamo kako je stajala prije rata, ali joj je eto malo što je zgrnula za ratnog vremena, već joj ae još dade i aprovizacija. Bivši kot- upravitelj Dolić dao im je aprovizaciju bez ikakvih razloga, pa nam se čini da je u ovo umiješan Bećir Avdić, voditelj aprovizacije kod kot. ureda, koji je kriv za nered u bivšoj aprovizaciji. A i hotelijeričin zet, inače nadg r u n to v n i čar Đorđo Vuletić u svašto meće svoje prste. Lahko je tebi Đorđo, tamo nadgruntovničar, a vamo glavni šef, te preko tvojih ruku sve. Ama sve ti to džaba, ali daj se ti Đorđo mani ostalog. Ne upuštaj se u bilećke poslove, ne trebaju Bilećani tvoga savjeta jer i oni su dosta pa­ metni. I općinski izbori bez tebe- nijes« mogli proći, te si se zagrijavao čak pred komisijom jer ti izbori nijesu bili povoljni, ali sve ti bi džaba. 0 tebi ćemo još koju drugom prilikom, a sad još nešto na adresu zem. vlade. Evo aprovizaciju oduzeti od musli­ mana, ama zašto se oduže prodaja soli od Hadži Avdage Selimovića? I aašto da se dade opet Luki Kaporu i Anđi Lučić? Selimović je imao so kroz 20 godina i nikad nije prekršio za­ kona, pa mu se oduzima bez ikakva razloga. Gladušima je i to malo, pa u društvu sa Petrom Kukićem traže liferaciju mesa za Bosnu i Hercego­ vinu. To je škandal, pa tražimo da vlada stvar izvidi, te da posla dadne oni/na koji su potrebni. Bilećanin. । , 1 i ; ; I Iz naše organizacije. Sjednica centralnog odbora naše or­ ganizacije sazvana je za ponedeljak 15. septembra o. g. sa važnim dnevnim re­ dom. O toku sjednice donijećerno opšir­ niji izvještaj. I Građačac nam pristupio. Dne 7. au­ gusta primismo ovo pismo: »Nakon mnogo mjeseci prepiranja i svađe, koju su neki individui u našem gradu pro­ uzročili. da nam osujete provedenje or­ ganizacije, uspjelo je prcsvijetlom go­ spodinu muftiji Maglajlićn da nas svo­ jom daleko poznatom rječitošću i zamjernom energijom zbije u jednu falan­ gu i da se organiziramo, kao i svi mu­ slimani Bosne. Muslimanska sela našeg kotara provela su izbore još na 14. januara o. g., i izabrani odbornici došli su na skup­ štinu u Gracfačac, da biraju radni od­ bor. Na skupštini su nastale nesuglasi­ ce među građanskim biračima i tako se ispunila podla želja nekolicine, koji su želili da se organizacija ne provede na osnovi programa jedinstvene musi, jugosl. organizacije. Nu presvijetli gosp. muftija Maglajlić diže nas iz tupe nehajnosti u koju snio nakon neuspjelih izbora u januaru bili pali, te se sastadosmo 2. ov. mj. ponovno na skupštinu, kojoj je on sam predsjedao. Nakon^bistrog i oštroumnog razjašnjenja o po­ trebi i svrhi organizacije, što je on ta­ ko vješto protumačio, složismo se i izabrasmo radni odbor kako slijedi: Pred­ sjednik Izzetbeg Gradaščević, podpredsjednik Dervišbeg Gradaščević, blagaj­ nik: Mehmed S. Džakić. tajnik: Mehmed Gradaščević. Članovi okružnog odbora: Izzetbeg Gradaščević i Muhateniaga Groniić, zatim Hf. Nurija Džaferović, Ahmo Novalić, Ibro Ibraković i Alimet Hilmi ef. Muftić. # Mi se presvijetlom gosp. muftiji ispred svih muslimana našeg kotara i ovim putem zahvaljujemo, pošto nas je osvi­ jestio i dao nam priliku da i mi bar je­ dan mali.dijelak za dobrobit našeg na­ roda pridonijeti možemo. Mjesni odbor u Gradačcu. Demaće vijesti. Pristranost trg. obrtničke komore. — Povodom pritužbe nekih invalida i za­ natlija, da im komora zateže riješenje molbi za potpore i zajmove ispitivali smo postupak komore i doznasmo, da. se je i ona pretvorila u kasu za potpo- �Broj 62 Број „PRAV1A“ — ЛРАМА»laganje .pravoslavnih »mučenika . Ni u komori nema nikakva razmjera, pa se tako dešava, da se pravoslavni niolitelji protežiraju, a o muslimanima se vodi vrlo malo računa. dišući o f u r t i ni a š k o m načinu na­ tječaja za komorine Stipendije, mi smo iznijeli zahtjev, da te objavi iznos štipendija, Što će se podijeliti u budućoj školskoj godini, kao i to, da se objave imena svih đaka i Šegrta, koji su dobili komorinu Stipendiju ili potporu. Komo­ ra se je napravila gluhom. Stoga taj zahtjev ponavljamo i ujedno tražimo, da komora objavi sve potpore i z a jmove, što ih je podijelila od prevrata do danas. To tražimo radi toga, što po­ zitivno znamo, da se te potpore i zaj­ movi dijele pristrano, pa bismo tim iskazom htjeli utvrditi činjenicu, da se je proti »ključu« samo radi toga, da se može lakše provoditi zapostavljanje nas muslimana. Ciste račune, gospodo, pa čista ljubav. Ratni porez rahmetli A. Kečalovića. Pišu nam iz Doboja: Čitajući vaše dopiše o »pravednoj« procjeni ratnog pore­ za muslimanima, hoću da vani i ja iz­ nesem jedan slučaj, ama slučaj, koji se u ovom lijepom, pravednom i demokrat­ skom vaktu može dogoditi samo musli­ manu. A. Kečalović iz Doboja davao je me­ so za vojničku bolnicu u Usori od po­ četka novembra 1914. dalje pa je pre­ ma tome u god. 1914. imao samo 2 mje­ seca sa prometom od K 14.463, a »oni« su mu propisali ratnog poreza za god. 1914. ni manje ni više od K 19.000 (slo­ vom devetnaest hiljada kruna). Može li se i na kolko mesa dobiti K 19.000, kad mu je tada bila cijena K 1.20 po kilo­ gramu? Međutim računi čitavog posla od novembra 1914. do maja 1917. po­ kazuju čisti čar od 62.455 (šesdeset dvi­ je hiljade četiri stotine pedeset- ^et kru­ na) a taj čovjek koji je prije nekolko da­ na umro i ostavio sve zaplijenjeno, uz­ državao je preko rata oko 26 čeljadi. Po mom skromnom sudu njemu, od­ nosno sad njegovoj familiji, trebalo bi dati koju izvoznicu, da se »oporavi«, pa sam znatiželjan hoće li ove sirote ostati hez ičeg na ulici, dok se riješi njihov opravdani utok. Primjećujem i to, da bi šeriatski sud mogao dati najbolju svje- i dočbu o stanju imetka rahmetli Ahniei tage. Hasan Sejdić, trgovac iz Bjeline pri­ ! 1 ča nam ovaj slučaj: U petak 18. jula pošao sam a njivu sa Stevom Capanom i na Dašnici smo se uvratili kod Jovc Šošića,.gdje smo zatekii Javu Saloniu' novića, opančara iz Bjeline. Pošto je Jovo pravio nered ja sam krenuo sa Stevom. ali je i Jovo izišao za mnom na ulicu i napao ine udarivši me žestoko u lice tako, da me je oblila krv. Ja sam krenuo natrag kući, nu Jovo me je do­ stignuo i udarivši me po čelu oborio me je na zeihlju, te mi otrgao zlatni sat i oteo novčarku, u kojoj je bilo 7.350 K. Nrjesam se smio braniti, jer jc bilo u blizini dosta* Srba-pravoslavnih. Stvar sam odmah javio policiji, koja je došla na lice mjesta i Jovu opkolila da obavi premetačinu, nu Jovo im je umaknuo. Udarao me je i u prisutnosti policije. Do dva sata Jovo je bio uhvaćen, a moj je sat nađen u birtiji Jove Šošića među flašama. Istu sam večer preslušan na policiji, kojem je preslušavanju htio prisustvo­ vati i Jovin brat Đoko. Više nijesam bio preslušali, a Jovo je bio u zatvoru sa­ mo do ujutru i slobodno se kreće, a ja strahujem za ličnu sigurnost i moram kući čini se zamrkne. Policija mi veli da je Jovu pustio sud, a i moj je sat kod suda kao korpus delikti. Iznoseći ovaj slučaj prepuštam sud objektivnoj javnosti i nadam se, da će se napadaču suditi po zakonu. .Novinarsko Udruženje u Sarajevu ja­ vlja da je 3. ov. mj. izgubilo iz svoje sredine jednog od svojih najvrednijih članova i radnika, novinara Vladimira O d i ć a. Pokosila ga je smrt u 35. go­ dini, u naponu duševne snage,' baš u doba kada se bio sav posvetio tihom i ozbiljnom radu, i kao čovjek i kao no­ vinar užvao je opšte simpatije, a njeg< v 2 m’rna i simpatična priroda osva­ jala je svakog ko je s njim dolazio u doticaj. Vladiimr Odić bavio se i knji­ ževnim radom, pa je prve svoje literar­ ne uspjehe pobrao svojim novelama u »Savremeniku«. Pokojnik ostavlja za soooin ženu i dvoje djece, a oplakuju ga iskreno svi njegovi prijatelji i znanci. Pažnja publici. Uprava Apollo, Imperial i Korso kina ovim obavještava cij. publiku, da je po zaključku gradskog za­ stupstva i odobrenju zem. vlade usta­ novljen općinski porez na ulazne karte u iznosu od K 1.— na komad. Osim to­ ga je dosadašnji sirotinjski porez ‘ poviŠ’u za novih 150%, koje sve stupa 10. septembra na snagu. Filmovi su po­ skupili za 50%, dobava filmova koja se vrši preko, glasnika (kurira) isto je tako vrlo poskočila obzirom na skakanje ci­ jena željeznice, a i ostali troškovi su poskočili tako, da su uprave gornjih ki­ na prinuđene da povise cijene ulaznim kartama za sva s i e di š t a po K 2.—. Upozorujemo p. t. općinstvo, da cijena ulaznicama za kina u Beogradu i Zagre­ bu stoje već davno na toj visini, te mo­ limo da cijenjena publika primi na zna­ nje . ovo povišenje, koje nije uslijedilo našom voljom. Zemaljsko pozorište u Sarajevu. Pod predsjedanjem' načelnika prosvjetnog odjelenja zemaljske vlade g. Š. Grđlća održan je sastanak o pitanju stali •' pozorišta u Sarajevu. Izaslanik mi starstva prosvjete izvijestilo je o zak ni­ skom projektu ministarstva, koji će po svoj prilici za kratko vrijeme biti prim­ ljen i koji predviđa da se u Sarajevu osnuje stalno pozorište sa državnom ‘subvencijom. Da otpočeti rad ne bi bio prekinut, izabran je privremeni odbor, koji će voditi sve poslove do definitiv­ nog uređenja. I1 odber su ušli g. D. Kostić i g. Na’đvornik ud uprave pozorišta. g. D. Kovačević od stiune vlade, gg. Niko And njuše vić, Borivoj Jevtić, Safet Bašagić i Miian Curčić u ime knji­ ževniku, v. h anišević u ime banaka, je­ dan član novinarskog udruženja, jedan od glumaca i g. Finzi Bilješka. У ноћи од 23. до 24. августа разбијена и поробљена je каса овдашње вслепродаје духана у Крековој улици (Тубеговици) са готовином од приближмо 160.000 £, састојећих се у главном из банковних новчаница по 100 К, 20 К и 10 К, Кому пође за руком пружити нам податке способне да крадљивце ухватимо, примиће 10.000 |< награде, у готовом. Полицијска дирекција. Prodale se Prlpaslano?) Uredništvu »Srpske Zore« u Sarajevu. Na temelju zakona o štampi mo­ lim da se donese slijedeći Ispravak • ' i . • I , i I Nije istina da sam ja ma čim bilo učestvovao u denuncijacijama protiv Bogoljuba Damića, te time doprinio da se isti na konop metne. Tako is­ to nije istina da sam istome prilikom njegova zatvora prijetio ili ga inače vrijeđao, kako to sve Ana Damić tvrdi u Vašem listu br. 122 od 16. jula t. g. Naprotiv tome ja mogu dokazati, da sam sa pok. Bogoljubom Damićem od njegova dolaska u Raštelicu pa sve dok nije kao taoc odveden na Ivan-planinu, živio u najljepšoj slozi i ljubavi. Pozivam se na tadanjeg predstojnika stanice Raštelica Geharda Dambickog, te na Željezničke službenike na istoj: Ramu Kozicu, Tahira Čička i Avdu Tafru, koji će posvjedočiti, da sam za ono vrijeme dok je Damić bio zatvoren kao taoc u stanici Raštelica istome dosta puta kahvu poslao, i inače sve učinio, da mu njegov teški položaj ublažim. Naposljetku pozivam se na gorespomenutog Geharda Dembickog (koji sada sfuži kod Direkcije u Sarajevu, Uprava Materijala) da sam istoga molio, da se za Damića zauz­ me. ne bi li ga vojne vlasti na slo­ bodu pustile. Svakako mislim, da ni oni po obijediteljici navedeni svjedoci neće njoj za volju svoju dušu izgubiti i njezine lažne objede potvrditi. Sarajevo, 23, 7. 1919. Osman Brčkalija trgovac iz Raštelice. jedno polunošeno civilno, jedno novo salonsko i jedno novo marinerskog časnika odijelo sa novom kaban com. Prekupci isključeni. — Bistrik ulica ( 122 II. kat desno. 3 —3 Obavijest. Sa ovim upozorujem svakoga, da mom sinu Sulejmanu Sumanu 1 iz Gračanice niko ništa rie daje niti vjeruje u moje ime, jer ja ni u kakvom slučaju neću nje­ gov dug priznati niti za njega šta platiti. ’ Gračanica, 23. jula 1919. HeJo Snman, trgova 1—3 127 Sin Ismeta Bećarovića, Zatikukuša ul. br. 2. Sarajevo, Šalko 11 godina star, obučen u tijesno odijelo, plav, mršav, otišao je od kuće i do danas se nije povra­ tio. Ako ko štogod zna molim da mi javi za što ću ga nagra­ diti. 125, 1-3 Duio Pečić SARAJEVO, Preradovića (prije Šiji vir a) ul. broj 2. Uvađa električno svjetlo i snagu, te. sve vrste telefona. Solidan posao Cijene umjerene. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. •K' в & !*! Trgovina mješovitom robom i ZEmaljshim proizvodima Hamdibeg lsabegović Tuzla. UTEMELJENA 1871. GODINE. & Naslov za brzojave : Hamdibeg lsabegović Interurban telefon broj 42. gg % i № 91 3-3 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima' uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. -- Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve ba ikovne poslove najbrže i najpovoljnije Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7029c5b967f440df5858bad828bd53f1.pdf 1e321ca191622d0ec58ae25d72cd6753 PDF Text Text Pojedini ^roi stoji 60 helera. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 63. Sarajevo, subota 13. septembra 1919. (18. zilhidžeta 1337.) Izvrtanje činjenica. i. Napis Bajram umberekj olsun« u 61. broju ua&eg lista dao jc povoda dvama ovdašnjim listovima, da nam dadnu »pa­ triotsku« lekciju. Prvo se je javilo s 1 užbeno -Narodno Jedinstvo« u broju od prošlog petka, a za tim organ demo­ kratske« stranke »Glas Naroda<, da i on sa svoje strane, ne braneći vla . .znest svoju dubokoumnu pouku. OČcmu se radi? Mi napisasmo: »Ni prvog kurban bajrama ne slaviš u miru, prignječeni i o b e p r uvijen i brate muslime. Јоб i sad te tište teški nebratski i osvetnički nasrtaji braće-nebraće; još : sad nijesi siguran od zasjede i o t i m a ć i n e, još i sad nemaš d rž a v n e zašute. I sad ti kormilari mlitava ruka, što »ne može« da na­ de barbarskih nasrtljivaca na dom Alije Halvadžije i što n e p r o g o n i u b o j ic a u Rogatici, Nevesinju, Bileći i drugim mjestima. K n r b a п s i s v o j e 1 ojalno st i. čovječnosti i bes­ primjerne strpljivosti«. Odgovarajući na gornje naše riječi, vladi;’ organ’ u čudu veli: Za organ jedne stranke koja vodi dižavnu politiku u pravom smislu, odnosn< koju bi morala voditi, depjasirani su svi ispadi, koji su između redaka up e r c n : proti državne vlasti i jednog dijela našeg naroda. Jer muslimani slave sutra prvi slobo­ dan bajram. a prvi, po žrtvama n a j m a n j i. za posljednjih pet godina, u kolima su muslimani dali desetine hi­ ljada žrtava ginući protiv o s 1 o b od i o c a. Ovih, po žrtvama strasnih bajrama, trebao se sjetiti pisac citiranog bajramskog pozdrava i onda izvjesno ne bi napisao ono što je napisao«. Kako se vidi, vladin je list u ovom stavku izvrnuo dvije činjenice. Mi ne rekosmo ko su ta braća-nebraća, nu on eto hoće da zna, da oni pripadaju — jednom dijelu našeg naroda. Kad to zna, neka mu i bude. Što se tiče reda- i ; ( j ; , ; [ 1 । i | ka, uperenih »protiv državne vlasti« odbijamo ih na vrućicu, oi se na­ lazi desperatna šačicom 6s p os o оХЈ aka, što je ugrabila vlast naredan ne­ dozvoljen način. Da je zbunjeni (da ne reknemo, smušeni) autor vladine obra­ ne reproducirao svojini čitateljima naš uvodnik u istom broju, onda ne bi mo­ gao ovako nedostojno izvrtati činjeni­ ce, jer bi im bilo jasno, da se mi bo­ rimo samo proti — korupcionist i ć k o m i jednom do skrajnosti n csposobnom strančarskom si­ stemu g. Pribićevića i oktrojirane mu »demokratske« družine. Ili je on tako bedast, pa ne može da shvati značenje naših riječi: »I sad ti kormilari mlitava ruka, što мге može« da nađe barbarskih nasrtljivaca na dom Alije Halvadžije (na čijoj je tek porodenoj supruzi izvršen najbrutalniji živinski nagon) i što ne progoni ubojica« i t. d.? Normalan čovjek u tim riječima ne će naći napadaja na državu i njenu vlast, niti će Šta čitati »između redaka«. Ta je optužba sasvim jasna i otvoren a. a da jc instinita. svjedoči i izvještaj mniistarsi. izaslanika o događajima u Rogatici i istočnoj Hercegovini. A nijesmo m i krivi, što g. Pfibićević ne će ili ne smije povući konsekvencije iz tih događaja, pa drži na vlasti jednog Atu Šolu i onda, kada se bjelodano dokaže da je njegova in a 1 o d u š n a i mli­ tava uprava ubila vjeru nesamo u ravnopravnost svih državljana, nego i u pravednost, bez koje se ne može za­ misliti moderno uređena uprava. Zar smo m i krivi, ako se ne vrše obećanja? Što se tiče naše organizacije, mi ve­ dra čela upiremo prstom nesamo na svoj program ,već i na svoje potpuno ispravno đržavljansko držanje. Nađite nam i trunak nastojanja, da svojoj mla­ doj državi bacimo klip pod noge: uprite nam prstom u čine, iz kojih se može zaključiti, da jc na mjestu povik po­ luslužbenog »Glasa Naroda«, koji veli: ; ; j I »Protiv ovakog paušalnog sumnjičenja državne vlasti moramo ustati na obranu svi mi, koji tu vlast smatra m o s v u j o m — protiv onih, koji je nesmatrajusvojo m, u prvom re­ du protiv »Pravde«, jer je ona glasnik onih, kojj — tako izgleda — žale* što ne cista po starom i plaču za pro- ' i palim Mesijom sa gornjeg Dunava!« NaI dite. gospodo, a mi idemo dalje. I Službeni list veli dalje: ■ ' I i , . . * I : ; i ' • I : i i I | I I »M i ne vidimo gnjeČenje muslimana. .Mi ih vidimo da danas mnogo više trguju nego manje, bave se zanatima, ulaze u poslove kao radnici, vidimo I h u državnim zvanjima, čitanio unapređenja, sve same pojave koje deroantuju bolesno pričanje o gnječenju. A za djela individualne k r i m nai neodgovornosti ne može odgovarati ni jedan dio našega naroda, ni državna vlast, koja ih prđgoni. Ako se koji zločin ne može iznaći, onda se zatonemoženiko činiti od g ov ornim. Jer ko će odgovarati zbog nepronalaženja krivaca nekih zločinačkih djela, pohara, ubijstava i slično, ko­ ja se događaju na Srbima i Hrvatima u nas ? To je pojava zakonom neosvećenih zločina koja je zajednička cijelom svdjetu. 0 tome svjedoče kriminalne statistike u kojima stoji veliki procenat nepronađenih vinovnika pojedinih zl^činačkh djela. Onaj dio našega naroda, koji prije 9 mjeseci siđe s vješala, iziđe iz tamnica i robovanja, danas se raduje svojoj slobodi i ne diže hajku na crne krivce svoje tragedije, koji se ne mogu pronaći u pojedincima, nego u cjelokupnim masama. Šta bi bilo kad bi i on poput »Pravde«, učinio isto? Dokle bi to dovelo? Sređivanju prilika ili čemu dru­ gom?« Kako se razabire iz gornjih riječi službeni list ne vidi mnogo koješta, što drugi vide, a mi pod no s i mo. S dru­ ge strane on vidi nešto, što drugi ne vide, pa ćemo se malo opširnije porazgovoriti . ustanoviti u koga su krivi po­ gledi. Da se ogledamo. Službeni nas list vidi »u državnim zvanjima« i »čita unapređenja«. Tačno i | i I ! i I I | ! 1 i 1 ' ! ■ L. To istoj: Otac Sergije. Prevod [ diš, hoćeš da ga. osokoliš. On je žalo­ Nik. Vidakovića. Izdanje I. Đ. Đurdevistan. On je povrijeđen. On je pregažen. Ponos mu se stari пе može da probudi. i ča, (Mala Biblioteka 212 14). Sarajevo. Cijena ? Boli ga, boli. Brat ga rani. Tajno cvili siroče, onamo se krije obešćašćena maj­ Durkovićeva je Mala Biblioteka sret­ Kurban bajram. ka ili seka, ovdje se bez krova vuče ci­ ne ruke u izboru Tolstojevih knjiga. Ma­ Turobno je jutro. 1 sunce se sakrilo jela obitelj ko avet. Nijema je, ne zna, lena je i ova knjiga svojom formom, a ne razumije. Bcsvijsno šapće: Aliahu za tamno obzorje , nije u stanju, da velika i jaka svojom sadržinom. Kao što probiju sive oblake zlaćanim svojim tra­ etejber! obično Tolstoj u svojim romanima izno­ cima. Grad je neobično pust. Na ulici si duboke filozofske misli o čovjeku, o Smiluj se Bože! To su kurbani Slave vidiš rijetko koga. Svježina jutarnjega i Slobode, što su zgriješili, da ih Prav­ i svijetu i ovdje iznosi borbu čovjeka iz­ zraka mjesto da oživljuje i okrijepi, a među njegova tjelesnog i duševnog žida ostavlja. Aliahu, Ti si velik, oni Ti mm kao da uspavljuje i ubija. vota. Tjelesna narav čovjekova, bijesna, poje, oni Te. slave. Oko džamije posvemašnja tišina. Uživotinjska, hoće silom da prodre, a du­ Zar jc to Bajram u Slobodi? Ili je to nutrima se čuje liatibov glas, što se ša hoće da nadvlada tjelesne požude, Bajram Slobode! I hoće čovjekom kao umni m bićem da mudo i dršćući sa minbcrc razliježe po i Ah, muslime brate! lsa (a. s.) Ti je džematii. Vjernici tiho i spokojno Šalju vlada. Kijetke su naravi ljudske, da um i svetac i poslanik. Muhamed (a. s.) isto. mojitve svome Aliahu. Bojažljivo ozvanadjača tjelesnu požudu. i Vjera Ti je Tvoja sveta, a i bratovu nja jednoglasni »Allaliu ekjber!« Aliahu Događaj se zbiva u Rusiji. Lijepi neki vjeru ljubiš. Ali Te on ne razumije, on ekjher! ... Allah je velik. Nema dru­ knez, komandir tjelesnog eskadrona Kigog boga osim Allaha! Slava Tebi Al- I Te i ne voli. Tvoje je srce puno ljuba­ rasirskog puka, kojem su svi predskavi. duša Ti je puna dobrote, a kruna lahu!« zivali krilno ađutanstvo i sjajnu karije­ : svih vrlina Ti je islamska samilost. Bra­ I uolitva se svrši. Džemat izlazi iz ru kod cara Nikole I., na mjesec dana tu si tuđin, nebrat. Turčin si, jer si mulirama božjeg. Mirno i turobno stišću pred samu svoju svadbu sa nekom lje­ sl:m. Brat osvetu slavi i krvi žeđa; Ti jedan drugom ruke: Bajram mubarekj poticom. dvorskom gospojicom, dao je , bratstvo cijeniš i krv svoju ljubit. olsun! Topovi muklo odjekuju s tabije, ostavku, prekinuo vezu sa zaručnicom, Muslime. ako i trpiš, stradat posve a vjernici se nijemo kućama kreću, da imanje svoje poklonio sestri i otišao u nećeš. Žrtvu] Bogu, žrtvu] rodu. Tvoja kolju kurbane. manastir da se pokaluđeri. Naravno oćc plemenitost pobijediti, a brata ć* i vaj je rijetki slučaj pobudio senzaciju: Sto Ti je. muslime brate! Slaviš li stid i sram ubiti. i zašto tako? U šivan je ovo. Kada je Bajram, pridonosiš li žrtve Velikom AlZato slav Bajram! U slavu Istine i ; razdragani knez u najugodnijim časovi­ Ja’iu? Znaš, da je evo dan slave, dan Pravde kurban badi! ma čiste i svete ljubavi sa svojom vjeНл Дд; rnirirci’j:. -8— i rcnicom uživao, u razgovoru mu ona Ah! Ti ga pitaš, ti hoćeš da ga proba- FELJTON. POJEDINI BROJ 40 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мје FEđaftcioni odbor. Pretplata godišnje 40 kruшцпа pola godine 20kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119 Godina 1. jc da nas ima u drž. zvanjima, samo je pitanje: koliko i u kojim zvanjima? Mi na primjer, znamo da je u bosansku vladu došao samo jedan musliman, bio mjesec dana i od tada nema nijed­ noga; u ministarstvo jedan, a sad nema ni jednoga. Jedini naš ok­ ružni predstojnik snimljen je i poslan u vladu »na popravak«, a jedan je avanzirao za »načelnika okruga«, jer su to tražili — Srbi-pravoslavni. Tako je i sa kot. predstojnicima. Hrasnicu jc »na po­ pravak u vladu« poslala gračanićka. pravoslavna čaršija, premda je kotar u većini muslimanski. I sad je tamo. Nje­ gov nasljednik Borić dobio je dopust, jer g. BerniČević — n i j e h t to d a mu preda ureda. Nakon dvomjesečnog »dopusta« premješten je g. Borić u Ma­ glaj. a g. Bernićević je i sad predstojnik u Gračanlcl. Bahtijarevića je na isti na­ čin otpravio iz Varcar Vakufa obični gruntovničar, a kad je došao u Bjelinu izveden je proti njemu atentat u sred sredine ureda. АкпЦог je osuđen na doživotnu robiju. Pardon, — deset mje­ seci zatvora. Čitajte o tom dopis u da­ našnjem broju našeg lista. Muhamedbega Kulenovića otpratio je iz Vlasenice bivši rač. asistent, a sada kot. predstojnik Krstić (naravno pravoslavni), kiselio se je u Bihaću, dok jc jedva dobio neznatnu štaciju. Čokić je surgunisan u Cazin, ali pošto je po tpuno nenadležan faktor našao da ga jc opasno držati u onoj »turskoj oazi«, eno ga sad u okružnoj oblasti u Bihaću. Ismetbeg Kapetanović doveden je također na vladu, da ne smeta ni u — Lj’ubuškom, a Hilmibega bismo lahko pregorđ ako ćete i za okružnika u — Bačkoj. 1 Dem rović je morao iz Bu­ gojna. Ne znamo, da li te činjenice vidi g. oficiozus »Nar. Jedinstva«, nu mi ih znosimo i Čekamo ispravak! Znamo da ne će doći, pa ćemo nastaviti u budu­ ćem broju. posve naivno ispripovijeda ljubavne odnošaje sa carem Nikolom. On, knez Kasatski je čovjek koji pripada ljudima, šio su svjesno tražili ženu idealnu i čestitu koja zna c jeniti svoje čisto đjevičanstvo i poštenje. Na prvoj se svojoj vje­ renici eto ožegac, i io od koga nego ud samog cara, u kojemu on toliko misli, o njemu sanja kao o idealu svome. A ovaj je svijet varljiv, nesiguran i toliko div­ lji. Taj put je od nje sa gađenjem okre­ nuo gla\u . to za uvijek. Otišao je u manastir, gdje se zakaluderio. a mirni ruski mužik videei u tom neobičnom kaluđeru višeg čovjeka siavljaše ga i letijaše k njemu, da mu zapisuje i da se za nj moli. Prozvašc ga »ocem Sergijcm«. Pisac dal'.e ocrtava borbu oca Sergija u kaluđerskoj ćeliji. Ni tu ga, što ne naš rekli, đavo rie ostavlja u miru. A ta jc borba silna i jaka, s jedne strane jaki muški polni nagon, s druge strane mirni, strogi i daleko od svijeta zabačeni kaluđerski život ometa naravno dje­ lovanje kao tijela . duše č o v j c kove. Drago nam jc spomenuti, da je jezik g. Vidakovića u ovoj knjizi vrlo lijep. H. M. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Strana 2 Страна .PRAVDA" — „ПРАВДА ______ _____________________________________ Hpoj 63 Broj* Uzroci ministarske krize. odstupiti. A Vi? Daleko je gosp. Draš- । i’irti, nego li svoj život razviti. Sasma * ković od Vas u pitanju agrarne refor­ prema načela »pametne politiko gospo­ darskog istiskivanja jednog elementa«, me. To je odmah vidjelo na Kašem U prošlom broju donesosmo brzojav o prekinutim pregovorima zajedničkom sastanku. Primite poglede koju je najavio »mudri« ministar za ag­ glede rekonstrukcije naše centralne vlade, a člancima „Kriza 1 gosp. Draškovića i onda medu nama ne­ rarnu reformu. A da se pomalo ostva­ Privr. Nar. Predstavništva" izložismo i uzroke, radi kojih je došlo ma raziike. ruju načela najavljene »pametno politi­ Mi želimo našoj mladoj državi: veću ke« treba uvesti maksimum posjeda za i moralo doći do tog prekinuća. Da, moralo je doći, jer se g. Pribezbjednost. šire građanske slobode od i zemljoposjednike — treba im staviti bićević rukovodi kuenovskim poimanjem upravnih metoda i jer je 1*. koje ste Vi zagarantovah u našoj granicu životnog razvoja, da budu kul­ tako zaslijepljen svojom privremenom vlašću, da svoje hire identi- on staroj državi. To sam Vam rekao i м turno i gospodarski nadvladani od onih, fikuje sa interesima države. On mnogo sliči jednom francuskom narodnoj skupštini. kojima je dopušten slobodan razvoj bez kralju, što je izvalio historijsku glupost: Ja sam država", i sve Nikad niy.no odugovlačili riješen je i kakovih ograničenja. mu se čini, da će ona propasti ako ne bude provedena njegova krize. Sve rmo činili da se ona ubrza. i Vrijeme, u kojem se nalazimo, veo­ Ne znam sa koliko bi prava mogle to ma se visoko uzdigio nad sredovječnim samovolja. Mi ćemo se na stvar i posebno osvrnuti, a zasad donosimo isto tvrditi druge grupe parlamenta! Ve­ vremenom privilegovanih društvenih lite da Vam se čini da su mali klubovi odnošaja, ali današnje naše shvatanje pismo g. Protića i odgovor g. Davidovića na to državničko i umno pravilno ocijenili Vašu ostavku. Dopus­ pojedinih pitanja izgleda da je skoro razlaganje g. Protića. Ne treba mnogo razlaganja da se nade kri­ tite mi jednu konstataciju. I po vreme­ identično sa sredovječnim shvatanjem vac. Pisma glase nu, kad je ostavka predložena <i po mo­ društvenog poretka. Hoćemo da dru­ štveni poredak uspostavimo uredbama, tivima. veći dio javnosti drukčije misli Gospodine predsjedniče! Gospodine Protiću! koje se malo razlikuju od uredaba sred­ o njoj. Molim da vjerujete ii moje poštovanje njeg vijeka: da na jednoj strani dajemo Na sinoćnjem sastanku, na koji smo Dobio sam Vaše pismo od 9. o. inf. privilegije a na drugoj ih oduzimamo. po Vašem poštovanom pozivu bili došli Izvještavate me o prekidu pregovora Ljuba Davidović. Hoćemo, da udarimo nejednake i la­ radi definitivnoj; svršavanja i riješenja između »us. Dopustite da ispravim ne­ bave temelje našeg socijalnog razvoja, pitanja o sastavu Koalicionog kabineta, ke netaćaosti. Kad bi se htio čuditi, ču­ Sarajevo. 12. septembra. a to sve radi toga, jer se krećemo u kake se u Vašem pismu kaže, mi smo dio biit se Vašem čuđenju. atmosferi tjesnogrudnog klerikalizma, Za 17. o. mj. određena je glavna skup­ našli jednu sasvim novu situa­ Kako je moglo biti za Vas iznenađe­ koji nam ne da, da imamo napredne i ciju. na koju po dotadanjim razgovori­ ština našeg Kulturno prosvjetnog dru­ nje prekid pregovora između Demokrat­ dalekovidne nazore o našem narodnom ma s Vama nismo mogli ni pomisliti. štva »Gajreta«. Ko poznaje historijat i ske Zajednice i Narodnog Kluba? O pre­ ujedinjenju. Kao plod toga nesavremenog govorima st^ bili tačno obaviješteni. sudbinu »Gajieta« taj će s bolom u duši Tu smo saznali od Vaših drugova i i klerikalnog shvatanja jest i naša agrar­ i neodređenim čuvstvom rezignacije po­ Gospoda su Vam dolazila poslije svaVas. da u novi koalicioni kabinet ne na reforma, koja je veoma nužna za ći na skupštinu, da vidi kojim ćc putem Kog razgovora sa mnom i ja sam Vam može uć ne samo Narodni Klub, s ko­ naš narodni razvoj, ali će vrlo malo ukrenuti ova naša institucija i kome će jednom prilikom ispričao tok naših pre ­ jim ste zasebno pregovarali — a ti su brzati naš gospodarski razvitak i pove­ čianovi povjeriti njezino vodstvo. Neu­ govora. Ni Vama, ni gospodi toga klupregov )ri donijeh čudan nesporazum, da ćati produkciju, bude li se provodila godnih uspomena doživili smo u borbi rtibam rekao da njihovi uslovi mogu su predstavnici Narodnog Kluba bili u prema principima, koji su nam objavlje­ za »Gajret«, koje i danas mute misao biti primljeni. Naprotiv, gospoda su tra­ uvjerenju, da su se s Vama sporazumjeli ni zakonskim predlogom dra Nježića. svakog patriote. Pokazivalo se na nas žila da ban bude iz njihove grupe, da kad ste im Vi na njihovo iznenađenje Oduzeti kmetovske posjede bez ikakve kao najstrašnije strančare, kad je bila se postavlja na drugi način, da se usta ­ saopštili da je klub Demokratske Za­ odštete, ograničiti onim muslimanima borba između jednih omraženih i dru­ nove još tri nova povjereništva, među jednice o d b i u njihove predloge i že­ posjed. Kojima sc i dr. Nježić smilovao, gih milet-kih ljudi«, da »Gajret« do­ kojima i povjeicništvo za trgovinu i filje — nego da u taj kabinet ne može ući da im da nešto, znači tvoriti novu so­ biju u svoje ruke. Još jedna neugodna nansije. 1 za Vas je bio taj posljednji ni jugoslavenski klub zato, što socija­ cijalnu rana na narodnom tijelu, koja uspomena nam je iz nedavne prošlosti, zahtjev neprihvatljiv. O ostalim pogod­ liste u iom slučaju ne bi ostale u kabi­ ćc duge vremena tištiti naš javni život. koja se ne odnosi na »Gajret«, a to je bama Narodnog kluba moglo se razgo­ netu. a Vi i Vaši drugovi pretpostavlja­ Ugnjetavanje jednog dijela maloposjedskupština »Napredka«, koja je svojom varati. U tom se je moglo doći do spo­ te da ostanu u klubu socijaliste. nika. koji će biti sve valjaniji u svom stranačkom zaslijepljenošću nadmašila razuma. Žalim što sporazum nije po­ ! to tako da ne mogu ući ni druge radu, ne može biti bez utjecaja na op­ i prijašnje »Gajrelove« skupštine. stignut. Klub je u našoj grupi skrajnja manje rrupe: radikalni disidenti, grupa ćenitost, a djih vremena u kome živi­ Šta je »Gajret« i šta treba da bude inštancija. Cn шје primio pogodbe, dao nacici talaca i demokratski disidenti, mo, traži, ua nam ne bude mjerilom svjesni snio svi pa ovim još jednom je i razloge za to. prosto zato, što su te grupe tako male­ prošlost 1 da ne činimo istih pogrešaka, apeliramo ta sve one koji žele dobro I zahtjevi g. Korošca nisu mogli biti ne, da im po količniku i ostatku ne bi koju sad ispravljamo, nego da naš rad našem podmlaiKU, da pristupe na »Gajprimljeni. Tražio je dva portfeja: vjeru mogao pripasti ni jedan portfej. bude bolji i srećniji. da bude rad bu­ retovu skupštinu trijezno i mirno i da i saobraćaj. Po broju poslanika nema Na tom sastanku smo doznali i tu dućnosti. izaberu odbor bez obzira na stranačka prava na dva ministarska mjesta. Osim Naša jc dužnost raditi za narod. A u novost, da za portfej agrarne reforme uvjerenja, jer držimo, da je to središte, toga g. Kurošec nzgredice se je dotakao lom poima uključeni su i muslimani, ne može biti primljen ni g. Mihajlo Abgdje se bar u ,ednoj tačci slažemo, — još jednug važnog pitanja, kojeg rije­ čiji veći dio hoće da bavi zemljorad­ ramović ni gosp. Drašković. već da su gdje ćemo moći zajedno raditi. šenje duboko zasijeca u bitni interes dr­ njom i ini inu ne smijemo podmetati nitaj ponfej namijenili g. Krameru, odno­ Ovim apeliramo i na one, koji pota­ žave. Kako ono nije aktuelno. bar ne u kakovih zapreka, da ne bude ono, što sno g. Timotjeviću. jice vode stranačke agitacije o vodstvo ovom trenutku, prešao sam preko nje­ hoće. Gospodarski razvitak muslimana »Gajreta«. Ja stišaju svoje st/asti i svoga. Nama ova nova situacija izgleda u mora da ieži svakom narodnom čovje­ Gospoda socijalisti su i ranije nagla­ । je egohličke težnje, da dođu na »Gajtoliko čudnije, što se u prvoj fazi krize ku na srcu. Ograničenje njihova života, retovu« skupštinu s geslom: »Gajret« svi sili nezgode, koje bi imalj u suradnji sa do obrazovanja \ ašeg kabineta ne samo ma bilo n kojem pravcu, grijeh jc. poči­ ina muslimanima u kojem nema mjesta konzervativnim grupama. Sa jednom nije ovako gleoalo na ove druge grupe, njen na vlastitom narodu. Taj grijeh ho­ grupom su još voljni raditi, sa dvije ni­ I politici ni strančarstvu’ nego su se one — za nas je to bilo će da počini <dr. Nježić; stoga je , , I — ..u - ------------kako ne. Primili smo suradnju s Vama. očevidno — picupostavljale radikaiima n j e g o v rad nenarodan i kl eKorošćeva grupa je prema njihovom na­ tako. Ja se najviše vremena utrošilo s r i k a I a п. hođenju bila suvišna. Da smo se ranije Vaše strane da s njima dođete do spo­ Hamid Kurbegović. sporazumjeli sa g. Korušcem, onda bi razuma i zadobijete ih za ulazak u VaVaša grupa bila smetnja nji­ kabinet. S: danje držanje Vaše i Vaših hovom ulasku u kabinet Mislio drugova pieina ovim grupama, moramo . (Svršetak.) sam, ua ćc se smetnja ukloniti ili bar Vam reći, čini ua nas utisak, kao da Ako hoćemo valjan socijalni poredak ubiaždi. Pozvao sam g. Korošca na raz­ ! moramo ići ovim putem. Da će posjed­ one sada treba da budu kažnjene zato, govor. 8. o. inj. g. Korać došao je iz Za­ što su lojalno i objektivno os­ nici valjano obrađivati dalu im zemlju, „Nesretni" kvorum. O s edmei greba ; donio odluku njegove partijske tale na gledisiu, da svoj ulazak u kabi­ toga se ne treba niko bojati. Oni su , Nar. Predstavništva od srijede izvješ­ uprave u gornjem smislu i to je g. Ko­ ne: Vaš ili naš čine zavisnim od spo­ svijesni da njihov opstanak leži u obra- , ćuje naš presbiro: »Poslije svršenih rać kategorički izjavio na onom našem razuma izmeou radikalne stranke i De­ đivanju zemlje, jer ih iskustvo uči. da , prethodnih radova i nekih kratkih zajedničkom sastanku. Nama je valjalo mokratske Za^Jnice i što su nalazili je naše pravo bogastvo u našim njiva- । pitanja prešlo se na dnevni red: gla­ birati ili g. Korošca ili gospodu socija­ ma i livadama i ta spoznaja biće im | sanje • budžetakoj dvanaestim zr. možda još : tu da razlozi ostavke moga liste. Žaleći što je dotle došlo, mi smo kabineta nisu bili neosnovani. Ova dva povodom kao i drugim, da što inten- ■ septembar u drugom čitanju. Pri izabra.; one. s kojima smo bez muke gledanja na ove parlamentarne grupe u zivnijc rade oko obrađivanja zemlje. 1 prvom glasanju nije bilo kvo­ napravili jedan vladin program, izne­ tako kratku razmaku vremena isklju­ Hoćemo li red i mir u državi, moramo i ruma. Za predlog je glasalo 106, a sen u vladinoj deklaraciji. im dati jednake *uvjcte gospodarskog ' protiv 35 poslanika što čini svega čuju svako načelno shvatanje Manji klubovi! Brinete se za njih? Vi i unose u parlamentarne odnošaje jedan razvitka kao i drugim. I stoga je za ! 141. Ptšto je na taj način utvrgjeno ste nekoliko pata izjavili da ste slobod­ svakog kulturna čovjeka upravo ne- | da opet nema kvoruma, predeiemenat. koji je sasvim neparlamenta­ ni, da ćete ući u kabinet i sami bez os­ i pojmljivo, kako se u modernoj i demo- , sjednio je u sporazumu sa vladom ran i koji nikako ne možemo prihvatiti. talih klubova, ako njihovi uslovi budu i kratski uređenoj državi može zavesti ' odložio sjednicu za idući ponedje­ S obzirom na sve to i na fakat, da neprihvatljivi. Međutim sad jedan raz­ I za jedan dio državljana mak- : ljak u 4 sata popodne. Sjednica ■ riješenje pitanja o portfeju za agrarnu log do ne uđete u koaliciju je taj. što zaključena u najvećoj larmi«. s i m u m posjeda, a za druge di­ reformu s Vaše .strane nama ne daje ni­ mali klubovi nisu ušli ni u kakvu kom­ Sirota Pribićević ! Ko bi mislio čj jelove ne. Taj maksimum, koji se kakve garancije, daće se u tome binaciju. će njegava sila, pa jaš udružena sa I hoće provesti kod muslimanskih maloresoru raditiozbiljno i u oPredlagali smo Vam da učinite ono | posjednika ako budu obrađivali zemlju, ' socijalističkom, biti tako kratka vijeka? b i mu. koji je obilje ženizjavašto smo i ml učinili: da primite g. Trifne samo da znači poniženje, nego u- ; On, Sveto Pribićević, mora da zeleni m a g. D r a š k o v i ć a u prvoj konfe­ kovića na račun Vaših ministarstva*. Vi još i radi toga, što njegova vlac pravo bespravnost njihovu. Znači orenciji između Vaših i naših predstav­ niste htjeli, niste valjda očekivali da će­ mora pristati na ponovno odlaganje graničiti kulturno-gospodarski razvitak nika. radikalna stranka po odluci kluba mo m; primiti g. Trifkovrća na račun sjednice- Baš je nesmiljen ovaj Stojan ... jednog dijela muslimana i odrediti do ; svojih narodnih poslanika ne može uze­ ministarstva svojih prijatelja. 0 gdje si Tisza, da svom Sveti po kojeg su stupnja smiju razviti. A to je i ti učešća ti novom koalicionom kabinetu Ranije sc nije gledalo na grupe, tek mjera, koja hoće da stvori građane pr- i šalješ u pomoć koju kompaniju svo­ pod Vašun predsjedništvom i ako je već kud sic se Vi sjetili »Količnika« i »Os­ jih husara? Gdje si Tisza. da vidiš vog i drugog reda. S tim se ne moža bila uzela u najozbiljniju ocjenu, da Vam tatka' počelo se je o tom voditi raču­ avog malog Duška? Gdje si Tisz , složiti nijedan čovjek svjetskih nazora, izađu u susret i u pitanju popunjavanja na. Vi ste izračunali da imate prava na ako nije ogrezao u mržnji i klerikaliz- i da .. . ah, šta nas briga, nek.dalje h portfeja ministarstva unutrašnjih djela, veći broj ministarskih mjesta prema mu. Ta se mjera podudara s ukazom ' loču »demokratski« organi i njiho i ako bi se mogla,rješenjem toga pitanja Wilderski Krameri. broju Vaših poslanika. Količnik je Va§ ruskog cara, koji je izišao godine 1897.. obezbijediti bolja bezbjednost u zemlji I pronalazak. Jesmo li mi onda krivi, što a koji propisuje da sc na medicinski faOnima, kojih te tiče. Na depešu, objektivnija I solidnija unutrašnja uprava po loj Vašoj metodi sračunavanja gosp. | kultet može upisati samo 2% muslimankojom su svi pravoslavni episkopi iz u našoj državi, jer su sada u samom te­ Trifković ne ulazi u kabinet? | kl od prijavljenih slušateljica na sveučinašeg kraljevstva sa svoje konferen­ čaju pregovara događaju vrlo čudne Ne zamjerite mi, ali su Vaši zahtjevi I lištu u Rusiji. To se ne može i ne smije cije pozdravili vaseljensku patrijar stvari u ovom pogledu. zbilja Čudnovati. Rekli ste u narodnoj dogoditi u našem kraljevstvu, jer bi to šiju u Carigradu, izvještavajući ie o Žaleći "što je došlo do ovakovog is­ skupštini. da jc koncetraciona vlada an- I bilo na sramotu kulture i prava. Dr. u'edinionju srpske crkvo, dobio je ar pada pregovora i što se kriza i sastav Uparlamentarna. Sad »unosimo samo Nježić jc u svom zakonskom prcdlogu hijerejski sabor ovaj odgovor: ..Patri- * koalicionog kabineta već više od mjese­ jedan neparlamentarni eiemenat u parunio odredbu, da posjednici mogu imati jaršija je s ushićenjem primila ovu vi ca oteže bez naše krivice, čast mi jć lamciitarnc običaje«, što ne zovemo I onoliko zemlje, koliko jc mogu sobom jest, uzimajući učešća u radosti, koja gospodine pcdsjcdnrče. umoliti Vas da malo klubove u vladu! Još nešto! Ml je očekivana sa žudnjom. Patrijaršija obraditi, dakle maksimum. To jc Želja, zvditc ovom prilikom primiti uvjere­ hoćemo da se agrarna reforma izvodi po blagosivlje i moli se Bogu za vas po­ da šapne u okove život muslimana, da nje o mom odličnom poštovanju. »prethodni;!! odredbama«, naredbama I božni i ljubljeni srpski narod". ih gospodarski priguši, a da se to bar U ime kluba poslanika narodne radi­ uredbama, koje smo i mi I VI potpisali. I donekle prikrije — evo vam. posjednici, A kod nas? Još se niko i ne miče, kalne stranke Stojan Protlć. .Ml niti možemo, niti hoćemo od toga a kamo li da provodi ujedinjenje . . nešto zemlje, na kojoj ćete prije izu- u Zakonski predlog dra. Nježića. Bilješke. �Број 62 — Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* Страна 3-Strana se taj ideal ostvari dužnost je države interes, jer ne smijemo zaboraviti, d a Amerika za slobodu Irske. Senatska da pitanje narodne prosvjete najoz­ su obe države opkoljene komisija /а ^vanjske poslove stupila je biljnije shvati i otvori što moguće SI o ve n im a. Upućeni smo dakle „Demokratskoj je Zajednici* malo u dodir sa irskim zastupnicima, koji uviše narodnih osnovnih škola u svjejedni na druge i prirodno je da to što u privremenom parlamentu svim straju na svojim zahtjevima, da njiho­ ma mjestima, gdje su one prijeko po­ silama radi da kmetu dade svu, i hoćemo da uzmemo u obzir. va zemlja mora biti slobodna. trebne. ,,Dacia“ javlja iz Pešte: Sve popu­ kmetovsku i beglučku zemlju, samo Estonska vlada započela je mirovne Danas vodimo tešku životnu bor­ da što više zemlje otme iz larniji biva plan savez? sa Rumunipregovore sa niskom sovjetskom vla­ muslimanskih r u k u, pa su nji­ bu, gdje domovina od nas traži ljude jom- Interesantno je da se demokrat­ dom. zdrave dušom, prosvijećene, i za bor­ hove vlasti počele da uprepašćuju naš ske i aristokratske stranke, koje ina­ Mir s Austrijom. U srijedu je prije po­ bu naukom naoružane. Samo od se­ svijet i izgonom sa erarskih zemljišta. če stoje u velikoj protivnosti, slažu dne potpisan u samtergermanskom be se nameće pitanje, da li ćemo mi Ako je u pitanju još i musliman, „de­ u pogledu personalne unije- Vjerodvorcu ugovor o miru s austrijskom re­ moći dati državi dušom zdrave držav­ vatno je da će u najkraće vrijeme mokratske" se vlasti ne žacaju ni­ publikom i skoro svim državama an­ ljane, ako se ne otvori što više na­ otpočeti pregovori u tom pravcu kakvih sredstava samo da mu naško­ tante. Državnog kancelara Rennera po­ rodnih osnovnih škola i ako se više Novi savez? Prema ,,Daily Chrode i to im je, izgleda, princip kojeg zdravio je Clcmenceau govorom, u ko­ volje, mara i zdravog poimanja ne nlcleu" u budimpeštanskim antantinim se konsekventno drže. Nabačene tvrd­ me je istakao da su pregovori dovršeni posveti suzbijanju nepismenosti kod krugovima se pogovora, da rumunjska nje potvrdiću sa dva markantna slu­ i da su doveli do sporazuma. Neka iz­ našeg naroda. vlada namjerava da sklopi savez sa čaja voli potpisati primjerak ugovora o mi­ Mnogo je razloga našoj neprosvije1. Mujo Katana iz Tuzle, čevjok Mađarima, jer industrijski i finansiru. koji je indentičan sa onim što je dr. ćenosti, nepismenosti i nehaju za ško­ bez jedr.og pedlja zemlje, s brojnom i jalni krugovi vide u ovom savezu Renneru već poznat. Na to je dr. Renlom, nu jedan od glavnih je pri­ neopskrbljenom porodicom iskrčio je veliku korist, pošto će moći u Ma­ ner stupio malom stohću i potpisao ustranost prosvjetne politike bivše lani u blizini Tuzle u Piskavici za dva đarsku da uvoze sirovi materijal I govor sa priloženim protokolima. Za austrijske uprave, koja nam nije ni­ ' Italija će biti pozvana da se priklju- ■ njim je potpisala američka delegacija, pa dana erarskog zemljišta, koje je i ove kakvo dobro željela. Mi smo nekoliko ; či mađarsko-rumunjskom savezu. godine zasijao kukuruzom. Ovih da­ engleska, francuska, talijanska i japan­ puta molili da nam se u mjestu Pru­ na su mu žandari po nalogu seoskog ska. Za ovim su potpisivale male drža­ Bugarska gubi Trakiju. Konfe­ scu koje broji 1170 duša, otvori na­ kot ureda usprkos utoka na okružnu ve alfabetskim redom, kod čega se je rencija mira riješila je da Bugarska rodna osnovna škola, nu naše moleoblast oborili ojradu, ma da je na pokazalo da ni Rumunji ni Jugoslaveni odstupi Traciju velevlastima, a oni toni zemljištu kukuruz bio po drugi i nje nije nailazilo na razumijevanje i nisu došli u Saint-Germain potpisivanju. će joj osigurati slobodnu trgovinu u | dobru volju propale uprave, pa smo put okopan. I Oficijelno se ova odluka nije tracijakim lukama. tako sve do sad ostali bez škola. Oni 2. Isto take odbijen je utok Ahmeuzela r. a znanje. Nakon zadnjeg Grčko mahnitanje. Bukureški >Unikoji ne mogu primiti na se odgovortu' Mehičiću iz Tuzle, koji je također potpisa (Jenienceau je ukratko konstaverzui« registrira pisanje grčke štampe u Piskavici iskrčio za dva dana ora­ ' nosti za nepismenost svoje djece pred tcvao da su sada potpisi izmijenjeni i o lalijinsko-grčkom sporazumu. Cdtira Bogom i svojom savjesti šalju svoju nja erarskog zemljišta. Okružna ga zakljičio sjednicu riječima: Mir u Saintpisanje grčkog lista »Hostija«, koji traži oblast svojim riješenjem od 4. jula ; djecu u školu u Donji Vakuf. To je, Gcrmainu je potpisan. da Italija uxme inicijativu glede osniva­ samo se od sebe razumije, moguće sa1919. broj 99 kz. osuđuje na globu od Sta to znači? Iz Kapštadta javljaju nja jedne balkanske federa­ 100 K ili na zatvor od IO dana i na­ I mo bogatašima i bolje stojećim oso­ da je general Devet izdao manifest, u cije. bama. jer je to udaljene kojih 8 — 9 laže da ima u roku od 8 dana poru­ kojem veli da ne može odobravati neUgovor o miru sa Bugarskom završen šiti «?gradu. inače će je vlast na nje­ ј kilometara, a mi siromasi osuđeni smo zakonsku pesjednuće Njemačke Afrike. je i biće još ove sedmice predan Bugov trošak porušiti. Čovjek je i lani | da vječito ostanemo u mraku i tmini, Poziva s:anovništvo. da prisili en­ garsKoj. neznanju i džehaletu, pa koje onda a i ove godine sijao to zemljište i sad glesku vladu, da se ove kolonije Deru šija Hcinricha Friedricha, novo čudo ako mnogi ne poimamo duh vre­ je kukuruz već do pasa, ali se vlast cesignovanog ministra predsjednika Ma- i povrate zakonitim vlasnicima. mena- s’ njime se no lljubljujemo i nimalo na to ne obazire. Habsburzi mute. Pariški i london­ đarske presenitila je političke krugove. 1 postajemo reakcionarni, te kočimo sva­ Naš muslimanski seljak i težak vr­ Kućanski socifali, građanski blok i veći ski listovi donašaju senzacionalnu vi­ ki napredni rad? Za to evo još jed­ lo će malo imati kuristi od riješenja dio Lovaszyeve stranke pristao je uz jest, da su članovi Habsburške fami­ nom molimo našu zemaljsku vladu, agrarnog pitanja, pase čovjek ne mo­ lije koji borave u Švicarskoj održali vladu. Ministar prosvjete Huszar putuje da nam čim skorije otvori narodnu že dovoljno načuditi ovakvom pos­ ovih dana u Beč da nastavi pregovore više važnih i tajnih vijećanja. Ova su osnovnu školu i nadamo se da će na­ tupku vlasti. Da se ovim hoće da use vijećanja održala u dvorcu Prans antantinim misijama. ši ljudi koji sjede na vladi prije toj čuva državno dobro, ne bi se na dru­ gus u blizini Lauzane, a na njima su Za vrhovnog zapovjednika Erdelja, našoj molbi i prijekoj potrebi udovo­ gom mjestu nemilice i bez računa ra­ Banata i 2Vih krajeva, koji su pod up- i sudjelovali i svi ugledni pristaše moljiti, jer su svjesniji pjesnikovih rije­ sipalo na izvosnice, u kojima mi mu­ ravoin sibinjske vlade naimenovan je ; narhijskog režima. Na tim vijećanjima či: »... Djeca bez škola siročad gola...« slimani nemamo nikakva udjela. Da general pctalan. koji-će uskoro otputo­ ј zaključeno je p-ovesti živahnu propaMješćani općine Prusca. li je s ovim rešidbama spoiazumna , gandu za uspostavu HabsburgovaČke vati u Sibmj. naša „demokratska" vlada? I kako ih Danas meni, sutra tebi. Bukureška i vlasti. Prvi čin ove monarhijske za­ dovodi u savez sa parolćm, da zem­ vjere imala bi biti uspostava po­ * Daći a« donosi izvještaj o mađarskim lja pripada onom, koji je obrađuje? dunavske federacije, za koju manifestacijama u Kolozswaru i Ara-du razne novo nastale narodnosne drža­ na Ja.i mađarskog kralja Stjepana. ve neće ni da Ćuju. S toca razloga Kralj Petar, koji se sada nalazi u Premda su lumunjske vlasti izdale namorala bi se uspostaviti Jedna viša Aranđelovcu, doći će u Beograd konredba. da se taj dan ne smije proslaviti, sila, koja bi imala biti ujedinjena u ćem idućeg mjeseca. On će također Mađari su ipak priredili manifestacije rukama Habsburgovaca. Vjerovatno je Glavna skupština „Saveza uči i stanovati u vili na Topčiderskom brdu po crkvama i pjevajući mađarsku him­ da bi se sada postiglo jedinstvo u oteljskih društava u B. i H. 4. au­ dok novi dvor ne bude gotov nu Micali mađarske trobojke itd. «Dasobi bivšeg cara Karla, makar se zna­ gusta o. g. održala se glavna skup- I ciatraži da se preduzmu energične j Zapisnik ugovora o miru s* au­ de da je u Ugarskoj popularan nad­ ština Saveza učitelj, društava naše mjere protiv ovih nelojalnih elemenata, strijskom republikom ostaje za Ju­ vojvoda Josip, a u Austriji Franjo uže domovine u velikoj sali ovdašnje koji ne lespektuju rumunjske vlasti i goslavene i Rumunje otvoren do Salvator. trgovačko-obrtničke komore. Skupšti- 1 subote u svrhu potpisa. neprestano manifestiraju protiv RumuMonarhisti što borave u Švicarskoj na je bila dobro posjećena i održala nije. Rumunjska delegacija konačno je se posve ozbiljno i lijepo. Osim uči­ Za solidarnost Slavena. Javljaju iz | drže ezbiljno, da će car Karlo u roku otklonila pptpis saintgermanskog ugo­ telja i učiteljica skupštini je prisu­ Praga: U nedjelju su češkoslovačke so- ' od godine dana opet doći na prije­ vora radi odredaba o zaštiti manjina. stvovao je načelnik prosvjetnoga ocijaliste održale skupštine. Gđa Breš- : stolje.* S tim pariškim i londonskim otkri­ Otpor proti zaštiti manjina. Ka­ djelenja g Grđić, narod, poslanik i kovskaja —- poznata ruska revolucioćima dolazi izvještaj iz Berlina, da je ko »Temps« javlja rumunjskoj je de­ direktor ženske preparandije g. Pavinarka — dokazivala je na skupštini, da na skupštini pangermanskog saveza legaciji službeno javljeno da konferen- jI je od prijeke nužde, da se organizuje čić i profesor Ljubibratić, u ime »Usudbeni vijećnik Class iz Mainza čija mira ne može primiti odgo­ druženja bos.-herc. nastavnika sred, slobodna, demokratska i pravedna Ru­ vora Rumunjske radi odluke o zašti­ škola« Do podne se raspravljalo o sija. k )ja bi bila zaštitnica čitavog sla­ javio, da jezuiti. pripravljaju povratak bivšeg cara Karla u Austriju, dok su ti manjina, odnosno njezinu izjavu, da čisto staleškim učiteljskim interesima, venskog svijeta. I drugi su se govorni­ ti isti jezuiti već pred 3 godine radili će potpisati mir s austrijskom repu­ te su naši učitelji prvi put sa zado­ ci, poglavice ruskih .i češkoslovačtaih na tom da odstrane protestansko car­ blikom samo uz pridržaj. Uslijed toga voljstvom saslušali definitivna uređe­ socijalista, izjavili u istom smislu, jako stvo Hohenzolerna. se držiAia Rumunjska ne će potpisati nja njihovih plaća i statusa jer su oštro osuđujući boljševjza ni. ugovor o miru. Prevladava mišljenje, priznati državnim činovni­ Kakav je boljševički voda? Istraga Ministar za narodnu obranu. Klofač, po­ da ce čehoslovački delegati doći u cima. protiv bivšeg mađarskog pučkog po­ zdravio jc niske revolucionarce. pa je Saint Germain i potpisati mir, jer pi­ spomenuo protVrevolucionarnc intrige, vjerenika Tibora Samuella iznijela je oPoslije podne su pretresena mnoga tanje Tješina ostaje zasada još neri­ vo: uspjeh kućne premetačine bio je koje su nedavno otkrivene a koje su važna pitanja, koja zasijecaju u ško­ ješeno. Molba Jugoslovena da senzacionalan. Policija je našla 3 veli­ sploli neki članovi austrijske aristokra­ lu i uopće u narodnu prosvjetu. Donese odluka radi zaštite manjina ograni­ ka željezom okovana sanduka, koje je cije, rodom iz Češke. Ministar jc zavr­ šen je i jednoglasan zaključak, da će či samo na teritoriju, stečenu u ovom šio, da neuspjeh takovih naprezanja mo­ otvunla službena komisija. Kad su ot­ naši učitelji sami od sebe bez na­ ratu oficijelno je otklonjena, vorili prvi sanduk bili su svi službeni že samo da učvrsti republikansku ideju. ređenja odozgo u svojoj okolici orga­ faktori vanredno iznenađeni. Sanduk je^Zarnašna Wilsonova riječ. U subotu nizirati rad na pobijanju anal- | usljed čega su Jugoslaveni preksinoć zamolili brzojavno iz Beograda nove bio Jo vrha pun najraznovrsnijili dra- ' 1 je predsjednik Wilson govorio pred ko­ fabetizma po svoj B i H. Na­ upute. gocijcnosti, zlatnih i srebrenih predmemorom poslanika u Minnesoti. On se u ravno, da se time uvijek računa i na Wilson proti Italiji. U jednom go­ ta. nakita, diadema. zlatnih d srebrenih govoru najviše bavio finansijskom situ­ inicijativu i pomoć zemaljske vlade i voru što ga je predsjednik Wilson lanava, briljantnog prstenja, naušnica, jer u našoj domovini ima najmanje acijom na svijetu, pa je rekao, da će prema Reuterovoj Agenciji držao u zlatma i srebicnih torbica i t. d. Vješ­ proći nekoliko pokoljenja prije, 80% analfabeta. To je ogroman broj, gradu Kolumbu, rekao je da Italija taci procijenili vrijednosti od 8—10 koji traži naravno na prvom redu no će se vlade inostranih država moći svojata Rijeku iz strateških razloga. milijona kruna. Druga dva sanduka bila učiteljskoga rada, ali i naročite pomo­ osloboditi grdnog tereta dugova, koji su Budući da u ovim krajevima ima samo ći zemalj. vlade i svih političkih stra­ su napunjena banknotama po 200 kru­ se na njih nagomilali. Onda je dodao, da malo razasutih talijan. oaza, liga naro­ na austro-ugarske banke. Novac je bio naka naroda, ako «e hoće, da se ovo­ je u tom pogledu finansijski položaj Ada sasvim obara temelje tim talijan­ kao obično u banknotama sortiran i pome što prije i sa uspjehom stane na merike mnogo povoljniji. »Sjedinjene Dr­ skim nastojanjima koja su sasvim ne­ kraj! vezar.. Taj novac jc iz budimpeštanskog žave b’će po svoj prilici jedina država, osnovana. Naši su učitelji taj dan počeli i na koja će imati raspoloživih kapitala i glavnog zavoda austro-ugarske banke. Ententa i Rumunjska. Odaslanik osnivanju svoga »Učiteljskog doma«, koja će moći doći u pomoć industrij­ Policija je zaplijenila sva tri sanduka. antante George Clerck stavio je ru­ za koji je izabran naročiti odbor. Ta­ skom svijetu«. Vilson je uporno isticao, munjskoj vladi ove zahtjeve: 1. ru­ kođer je izabrat i novi odbor Saveza, kako Sjedinjene Države treba da novča­ munjske se čete moraju u.određenom te je novi predsjednik oslovio svoje no priskoče u pomoć drugim nacijama. kolege i kolegice svojim programnim 1 roku povući iz Mađarske i odmah oAli treba priznati, da je pokraj svega bustaviti sve rekvizicije. 2. Rekvirirani Tuzla, koncem jula. govorom. Nakon jednodnevnog rada toga teza, koju je on razvio, naišla na materijal moraju prepustiti komisiji za u skupštini, naši se učitelji zadovolj­ vrlo slabo, oduševljenje. Glavna rasprava proti atenta­ no i jeduševljeno rasuše svojim kuća- ' obnovu i odštete. 3. Rumunjske čete, Njemačka se tuži. U Versaillesu- izru­ toru na predstojnika Bahtijarevića. koje se nalaze na madžarskom tlu ma. Prosvjetiteljima našega naroda čena :e ova nota: »Njemačka vlada sa — Na okružnom sudu u Tuzli održana želimo dobar uspjeh u njihovom bla- | moraju se pokoravati zapovijedima žalošću doznaje za događaje u Gornjoj je dne 24. jula 1919. glavna rasprava vrhovnog vijeća saveznika. gotvornom radu. Sleskoi koji su inspirirani sa strane Po­ proti atentatoru na kot. predstojnika Magjarskornmunjsko zbliženje. ljaka. Već 14 dana propagira se protiv u Bijelini, Edhema Bahtijarevića. Potreba škole u Pruscu. Predsjedvik nove magjarske vlade iz- , Nijemaca govorom i štampom — sila i Rasprava je počela u 9 sati. Isprva Ideal novoga vremena je jačanje i , javio je slijedeće: Mi Želimo sada da i rat, a radi se i na osnivanju dobrovoljač­ je bilo malo publike, ali je tokom ra­ prosvjećivanje naroda I čuvanje nje- i Mađarska Živi u dobrom prijateljstvu ' kih četa. Njemačka vlada drži da je sprave pridošlo tako, da je dvorana sa Rumunijom. To nam je zajednički ' dužnost poljske vlade učiniti tome kraj«. govih lijepih obilježja i čiste duše. Da bila dupkom puna. Nije mi poznato Nejednaka mjera. Pregled. Prosvjeta i škola. Naši dopisi �Broj 63 Bpoj „PRAVDA" — .ПРАВДА* SUana 4 Сграна log zamj. drž. odvjetnika i zaključuje, da li zbeg ©ve rasprave ili zbog osude, da sc u tu svrhu presluša sudski prikoja se je toga dana imala izreći nad slušnik dr. BorŠk, koji je kod dotič­ petor согп muslimana, čija je glavna nog suca istražitelja bio perovodom. rasprava vođena 23. jula. Dr. Boriić se ne sjeća svih pojedino­ Vlazi optuženi dosta veseo, ponosno sti, jer je bilo mnogo istraga, ali se stupa i mirno sjeda na optuženičku sjeća da optuženi nije daa očitovanja, klupu. Zove se Veljko Todorević, ro­ dom iz Bijeline, srp.-prav. vjere, ne- 1 iz kojeg bi se dalo zaključiti, da je namjeravao usmrtiti Bahtijarevića. Sud oženjen, neperočan, trgov. pomoćnik, stavlja upit na optuženog, da li ie svrš • četiri razreda trg. škole. Optu­ pucao na predstojnika kao Srbin ili žuje se raidt zločina cokušanog ukao čovjek koji je u uzrujanosti, na­ morstva i teške tjelesne oz­ šle optuženi odgovara, da kao Srbi* ljede, što ih je izveo aad predstoj­ nije pucat, jer za to nije imao razloga, nikovi Edhemom Bahtijarevićcm u Binego kat čovjek u uzrujanom stanju. jeiini, u uredu, pri vršenju slu­ Ovom prilikom nam je primijetiti žbe. Optuženi je na 13. aprila 191f. da je vetant Tekić, koji je s atenta­ u večer sa još nekoliko svojih dru­ torom u rodbinskoj vezi, upotrcbio gova iza * sati išao kroz grad svira­ sve sile kroz cijelu raspravu, da op­ jući, pjevajući i derući se. Stiažar ih tuženom dade u usta one riječ., koje je opomenuo, da se odmah raziđu ku­ će ga spasiti. Upadala je u oči mimi­ ćama, jer da je zabranjeno svako ski­ ka i zadovoljno kretanje tijela u mttanje u to doba, pogotovo narušavanje meniima, kad je od kojeg svjedoka noćneg mira. Optuženi je pitao straili okrivljenog ispala po koja u prilog Žara ko je takovu zabranu izdao, a optuženom Neovisnost sudaca nije to­ kad mu je ovaj rekao, da je to učinio liko korisna, keliko je štema pristra­ predstojnik Bahtijarević, sporazumno nost sudaca, koji podliježu sugestiji i s vojnim komandantom mjesta, optu­ osobnoj simpatiji pojedinih parbenih ženi je odao čast komandantu, a pred­ stranaka. Ovo se ne može zakonom stojniku opsovao mater, »bulu« (su­ zapriječiti. prugu) i Boga! Radi toga je stražar Sud se povlači na vijećanje da iz­ odmah podnio kot. uredu prijavu proti reče osudu, koja se je sa napetošću opteženog i drugova. Sutradan predočekivala. Za vrijeme pauzo optuženi vedeni su po istom strzžaru pred pred­ sc ©krenuo prema publici i išaretom stojnika Bahtijarevića optuženi i drug razgovara, nasmijan i silno veseo kao mu Drago Popadić. Nakon što ih je da nekom prkosi i manifestira svoje Bahtijarević ispitao o sinoćnjem eks­ »mučeništve-. cesu naredi stražaru, da ih vedi k pri­ Najednom dolazi drugi senat sa tri stavu. Stražar je izišao prvi iz kance­ suca, dva državna odvjetnika i jednim larije, a za njim Popadić. Ostavši sam braniteljem. Pet vojnika sa natakauoptuženi se je primakao na dva ko­ tim bodovima uvodi u dvoranu pet raka k stolu, za kojim je sjedio pred­ optuženika — muslimana. Sud se diže stojnik Bahtijarević i razgledavao akte. na nogo i čita osudu, kojom se sva Izvadio je brovning-revolver iz tašne petorica ©suđuja na kazan smrti na i opalio mu hitac u glavu. Bahtijare­ vješalima zbog razbojstva i grabežnog vić se je okrvavljen srušio na tle, na umorstva, počinjenog u Crnoj Rijeci što je atentator poletio iz kancelarije (valjda rogatički kotar) god. 1914. nad van. Dok se je stražar ©bazreo da vidi pravoslavnim. Istraga je zametnuta još idu li okrivljeni za njim, čuo je pra­ u 1917. četvorica optuženih niječu in­ sak revolvera za leđima Poletio je kriminirano im -nedjelo, dok samo je­ kancelariji i kad je bio na vratima, dan priznaje, pa njegov iskaz tereti i optuženi je izlazio iz kancelarije s re­ druge. Pošto je rasprava u ovoj stvari volverom u ruci, uperenim prema nje­ mu s riječima: »Ne prilazi k meni jer •drža a dan prije, a Vaš izvjestitelj nije prisustvovao*), to o njoj ne može ćeš i ti poginuti!« Stražar ga nije smio ništa podrobnije navesti. Tek se može smetati i tako je pobjegao. konstatirati interesantnosti »slučaja«, Optuženi Veljke Todorović brani se. da se u jednom satu proglašuju dvije da je kritičnog dana bio malo u pri­ pitom stanju. Pozvan ed Bahtijarevića osude, koje su pored sve svoje nei izazvan riječima: »Oguliću ti živom sliČnosti tako karakteristične. . Ovaj senat ostavlja dvoranu, a »naš« kožu'.* odvratio mu je u »uzrujanosti«: »Srboždere!« i opalio iz revolvera ne ulazi i čila osudu, kojom se V e I j k o Todorović proglašuje krivim zlo­ ciljajući namjerice u glavu, jer ga nije htio usmrtiti. Predočuje mu se spis a čina t • š k e t j e I e s n e ozljede i osuđuje na osam mjeseci tamnice istrazi kod kot. ureda u Bijelini od 14. aprila 1f19. dakie isti dan i ne­ pooštrene svakog mjeseca jednim tvr­ posredno iza počinjenog atentata, u dim ležajem u koju mu se kaznu ukojem je očitovao i priznao, da ga je lačunava i istražni zatvor od dva i htio’ baš ubiti i spis od 15. aprila po mjeseca Optuženi se zadovoljava gdje i opet očituje istu nakanu. Pred­ osudom, dok je zamj. drž. odvjetnika sjedatelj ga pita kako da sad drughtio nešto reći, ali nije rekao, nego Čije govori. Optuženi veli, da pod ri­ je nespretnom gestikulacijom dao ra­ ječi ubiti nije mislio »usmrtiti« i zumjeti, da će nekog pitati hoće li se da smisao ovih riječi nije identičan. zadovoljiti ili neće, a dotle pridržaje Na upit suda veli, da nije mrzio Bahti»sebi« pravo odluke. jareviča (a ovamo mu psuje mater i Prikazao sam koliko je bile moguće bulu!). tok rasprave i osudu sasvim vjerno i, Čini mi se, objektivno Pravnici će Svjedok Drago Popadić, drug op­ pak znati, da li je valjano đonešena tuženog pri ekscesu u noći od 13. osuda, kao i to. kako će se ovaj zlo­ aprila, svjedoči u prilog optuženog, čin kvalificirati. Meni kao nepravniku dok stražar Menčiko Bjeloševič is­ čini se, da bi trebala biti eća lcaz a kazuje kao u optužbi. Drugi svjedoci i za onog koji bi pucao u glavu z nijesu došli Njihovi se iskazi čitaju. revolvera i ranio čovjeka, s kojim je E. Bahtijarević zbog bolesti nije bio u međusobnoj tučnjavi.,Čini mi se.. mogao doći na raspravu. Čita se nje­ gov iskaz u privatnom stanu u Bije­ Justitia fundamentum regnorum. lini dne 14. i 17. aprila .1919., u kojem poriče da je optuženom rekao, da će U Odžaku, koncem jula 1919. mu živom oguliti kožu i da je optu­ (Potieca liječnika). Naše je ženi njemu rekao da je Srbožder. mjesto sjedištem kotarske ispostave, sa Pošto e po mnijenju suda materi­ sedamnaest sela i preko 20.000 žitelja. jal gotov, ustaje sudac Trojeг, koji u Udaljeno je od Dervente 45 km. Mje­ ovoj parnici (»slučajno«) zastupa drž. stance nije veiiko, ali je vrlo lijepo i odvjetnika i »brani« optužbu korigi­ privlačno. Ima sve najnužnije kulturne rajući onamo, da se optuženi kazni i i socijalne uredbe, u koliko su za nj od »radi grubog otpora proti uredujućem neophodne potrebe. Veliki mu je i glav­ stražaru te javnog nasilja. Branitelj ni nedostatak, što nema stalnog liječni­ dr. Stokić nastoji obraniti svog kli­ ka, niti ljekarne. Interesantno je da ima­ jenta dokazujući po iskazu svjedoka mo marvenog i.ječnika, pa se po tom i optuženog, da se ne može govoriti specijalitetu bivše vlade može zaklju­ o pokušanom umorstvu nego samo o čiti, da ju više cijenila marvu ovoga teškoj tjelesnoj ozljedi, pa moli sud кгај.а, nego .i same ljude. Toliko puta da u ovom pravcu izreče osudu. Sud su slate molbe za stalnog liječnika, ali se povlači na vijećanje i nakon pola bivša vlada ;nje htjela ni da čuje. Sigur­ sata dolazi u dvoranu i ponovno otvara no je to svoje nehumano držanje oprav­ raspravu. davah tihi, da je naš narod praznovje­ Zamj. drž odvjetnika predlaže, da ran, pa mu Više pomažu »zapisci«, baj­ se rasprava odgodi u svrhu preslušake ј ostali tilisumi. nego medicina pa nja suca istražitelja, koji se nalazi na ie u neku ruku i suvišan liječnik jednomjesečnom dopustu u Sarajevu Hi možda zadovoljavala liječnikom na okolnost, da optuženi nije nikad Dr ) o č k a 1 o m, koji već preko 20 u istrazi poricao prvašnje izjave o na­ ч Mogli biste pokupiti podatke od mjeri da usmrti Bahtijarevića. Branidrug'h prisutnika i izvijestiti nas. Ur. telj se protivi odgodi. Sud odbija pred- BoMuka. žandara, a kotarski ure3 u Rogatici pozivamo da u stvari požara odmah povede istragu, jer s jedne strane pa­ ljevina, a s druge strane žandarska bodrenja vuku za sobom zle poslje­ dice, pa im treba predusresti godina sedmično jedanput iz Bos. Sam­ ca dolazi k nama. Ovaki postupak na­ pokon i nije nespojiv sa svojstvom biv­ še vlade, koliko bi bio odvratan za sadanju ako bi ga nastavila. Mi — narod ili demo$ danas se sasvim pouzdano na­ damo, da će nam se odmah postaviti stalan !:ječn k i tu svoju nadu opravda­ vamo ne samo Što onamo vladu, koja je narodna i demokratska, (laj vam raz­ log ne v rijedi mnogu. Op. ur.), nego i što udovoljavamo svim domovinskim i državljanskim dužnostima. Liječnik, što ga općina plaća da jednom sedmično dolazi iz Bos. Samca, ne koristi naroda ne samo što u rijetko dolazi, nego više zbog njegove naprasitusti i grubog postupanja s bolesnicima. Ko mu jedanput dođe, teško će se odlu­ čiti Ja mu i po drugi put izađe pred oči. Rade će »zapisati« i bajati, nego li tra­ žiti savjeta i lijeka ondje, gdje se s njim postupa gore nego sa životinjom. »Marš«, »kuŠ« »svinjo«, i si. obične su riječi, kojima se šamački liječnik služi pri općenju s bolesnicima. Kakovi su on­ da lijekovi u ovakovog liječnika? Mno­ go bolje da ni njega nema, bar bi seljak promjenio svoj loši sud o liječnicima. Izvoli vlado primiti ovo do znanja i određuj šta treba »ni po babu ni po stričevima«. Na adresu kot. šer. suda u Tuzli. Prije od prilike jedan mjesec dana udata je jedna djevojka iz ni ova JŽemata u Stolac. Sva jo prilika. Ja je i vjenčana, ali ja kao imam nijtsam potraž/van da u tom dadem potrebne podatke, niti lakezvani ilniu-haber. Sumnjam, da je kogod to u moje ime učinio, pa molim taj sud, da mi dade razjašnjenje. Ili možda postoji kakova naredba, po kojoj se može obaviti vjenčanje i bez podataka od imama. Imam J a I s k e džamije. Na pažnju policiji. Nek. dan je Ahmet ef- Hasibovic goneći kola bio izložen životnoj opasnosti. Kraj ze­ maljske banke sreo je naime teretni automobil, od kojeg mu se je konj poplašio, a šofer ne samo da nije htio zastaviti auta, nego je skretao sad lijevo sad desno i smijući se ne­ prilici g. Hasibovića prouzroć o je da su mu kola svrnula na trotcar i umalo nije glavom platio. U kolima je bilo i ženskinja. I inače automobili ju­ re velikom brzinom pa je zadnje vri­ jeme, da se ovoj obijesti stane na kraj. I vojna bi uprava mogla ovoj stvari posvetiti pažnju, jer se ove neprili­ ke događaju i testom u Sarajevskom polju. Dosad je vrijedio običa«. da su se auti zastavljali čim bi se sa kola dao znak rukom ili inače. Iz naše organizacije. iz B.iiaća dobismo ovaj brzojav: »Na 10. septembra održana je ovdje skupšti­ na naše organizacije sa velikim uspje­ hom. Na skupštini je govorio Febimbeg Kurbeguvić. Bihaćki muslimani ostaju vjerni organizaciji i odobravaju njezin politički rad i pravac. Ispred skupštine: Ibi ahr.hpašić. Selimović . Drugom se čemu nijesmo ni nadali. Živjeli naši Krajišnici! Dr. L. Neuer, otvorio je advokatsku kai.celanju u Sarajevu, Kralja Petra иl:ca (ulaz Despića ulica broj 5. II. kat). Poruke uredništva. Izjava. Ne znajući za zaključak mjes­ nog odbora naše organizacije i u pretpestavci da je on s tim sporazuman — jcr^.as ie pozvao činovnik organizacije g. M. Žiga — pristali smo da kao zam.emci dođemo u sarajevsko gradsko vijcve. Pošto snio međutim obaviješteni o protivnom, izjavljujemo da otklanja­ mo iu ’čast* i ovim putem bez ikakvih daljnjih formalnosti, obavješćujemo o tom nametnuto predsjedništvo naše opć.nc. Sarajevo, 12. jula 1919. Muhamed Hamdj Ćurčić, Ibrahim Demerdžić. Invalidu D. u Banjaluci. Izvolite nam javiti imena svih invalida, kojima je odbijena molba za podjeljenje tra­ fike. kao i gazde i trgovce, kojima je trafika ostavljena ili na novo podije­ ljena. Slažemo se s Vama, da je pro­ šnja invalida državna sramota, pa ćemo drage volje iznijeti nepravde, koje Vam se čine usprkos vladine na­ redbe. Selaml ed, Tuzla. Vaš dopis o kupljenju subabene za sarajevske kazalište za­ plijenjen je u cijelosti. Dostavićemo ga nadležnom ministru. M. selam! Domaće vijesti. Sirotinjske suze. U Prozoru se je dijelila neka roba za sirotinju, pa nam depisnik veli: „Vidio sam da se ne­ pravedno radi, jer se sjerotinji daje nešto poderano, a neko nikako i ne dobije. Radilo se je po protekciji, pa su neki dobivali previše. Probacivalo se je i kroz prozor. Dopisnik ističe i ne­ ka imena, megju njima i školskog upravitelja, pane bi škodilo kad bi se u ovu stvar unijelo malo svjetla. Slično se govorka i o dijeljenju u Sarajevu. I tu na temelju nečijih ce­ duljica izdaju odijela iz pravosudne palače. Ne probacuju se kroz prozor, nego se čitavi svežnji iznose u po bijela dana. Nose ih i civili i voj­ nici,ali ne bismo rekli da su invalidi. Malo svjetla, gospodo! Kuda ovo vodi?! Dolazi nam u uredništvo Arif Džindo iz sela Džindića, opć. Sokolovići, kotar Rogatica i tuži se, da mu j'e na 19. augusta o. gu večer zapaljeno sijeno u dva stoga. Sijena je bilo po prilici oko 200 me­ tara, pa je time pretrpio ogromn štetu. Pošto se je iz stogova u isto vrijeme pokazala vatra, opravdana je sumnja, da je vatru neko podmetnuo, pa je stvar odmah prijavljena kotar­ skom uredu i kot. je predstojnik obe­ ćao, da će izaslati oružnike da stvar izvide. Do danas niti oružnici iziđoše, niti se povede ikakva istraga. Dalje navodi da je oružničkoj postaji u Žljebovima donio prije toga nalog kotarskog ureda, da žan­ dari upozore niegove komšije, da ga ne smetaju u njegovom posjedu. Ka­ da su došli u selo, rekao mu jo pred strankama oružnički straŽmeŠtar Šučević sasuvši pregršt pogrda: »Turci« ništa drugo neznaju, nego ići sudu la­ gati i petljati«. Dalje je produžio: »Vi ste svašta činili za austrijske uprave, pa je pravo, da se i vama to vrati.« Upozorujemo mjerodavne na o\og ~ Vlataik: Centralni Odbor »J. M. O.< Tražimo poslovnog i I ' ravnatelja. Uvjeti: 1 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt ' u svim bankovnim i trgovačkim po­ slovima. 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadanjeg služ­ bovanja. 3. Svjedodžba moralneg ponašanja. 4. Da je pripadnik SHS. 5. Naznaka plaće. Cazin, dne 23. augusta 1919. i-3 TeiačkB binka d. đ. Obavijest. : Sa ovim upozorujem svakoga, । da mom sinu Sulejmanu Sumanu iz Gračanice niko ništa ne daje niti vjeruje u moje ime, jer ja ni u kakvom slučaju neću nje­ gov dug priznati niti za njega šta platiti. Gračanica, 23 jula 1919. Hešo Siman. trgovac. 127 2—3 Sin Ismeta Bećaroviča, Zatikukuša ul. br. 2. Sarajevo, Salko 11 godina star, obučen u tijesno odijelo, plav, mršav, otišao je od kuće i do danas se nije povra­ tio. Ako ko štogod zna molim da mi javi za što ću ga nagra­ diti. 125, 2—3 “ Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ed23e199a5c8c7803442f6a43495e3be.pdf f8ee6bc1072480b525aa3eaae1343f54 PDF Text Text Pojedini -roj stoji 60 heler?. POJKSSS^I лА »шR м^П Hl ш > Им Ж 40 s SR Hi жШжј Hi flF Hi JURI ЈШ мЦ BI ш ^i IH IFHI ’ četvru<omt&P Вш SB n ЖЖ »’B r^isDji R Ж£»ж|| '^В sS IH ЈнР®ЧН Izlazi subotom, utorkom ^ИГ НВ Ж Јк *м ■ Д? 槮 «Р Ml иПЈИг ^Н. JML ЈИк Ж V ЛШВШ^ Л dMBk ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. ЧМ, Broj 64. 0 Sarajevo, utorak 16. septembra 1919. (21, zilhidžeta 1337.) ажи^а<ууж'нвив1«итагаии5!^^ оам ■■■■-■ 1-1и——i т^———— ———— im Satajevo, 15. septembra. Izviješteni smo s više strana, da neki ljudi vode podzemnu agitaciju u pitanju izbora »Gajretova« odbora. Stoga pozivamo >ve članove »Gajreta«, koji pripadaju našoj organizaciji, a stanuju u Sarajevu i mjestima, koja su na željez­ ničkoj pruzi i blizu Sarajeva, da u petak 19. o. nij. dudu na »Gajretovu« skupšti­ nu i svojim prisustvom omoguće, da »Gaj iet« dade u sposoune i nepristrane ru­ ke. koje ne će dozvoliti da ovo čisto kulturno društvo i dalje bude poprište izvjesnih noliiičkih struja I nekih pole­ ti nača. (Л ај poriv nipošto ne znači odstupa­ nje od našeg pređašnjeg principa u pi­ tanju Gajreta«, nego je samo mjera opreznosti, koji: nam diktuie držanje iz­ vjesne skupile. Radni Odbor. Vlada dala ostavk ----- -- aciju, koja je јире№Ц^дс.4К1 lagala zbli­ žavanje i izglađivanje opreka, oni su svojim nasilnim strančarstvom kopali sve veći jaz između pojedinih dijelova našeg jedinstvenog naroda. Htjeli su da u jedan čas izbrišu sve tradicije i sve osebine, koje su nastale tokom vijekova. Htjeli su da izgrade jednu »demokrat­ sku« državu, a o\amo su ugušili svaku slobodu i prignječili pravo naroda, da bar puteni širokih općinskih, kotarskih i okružnih autonomija (kad im već tako smrde autonomije pokrajina) rekne svo­ ju slobodnu riječ i izjavi svoje želje i tegobe. Mjesto toga oni zaveđoše jednu strašnu zbrku 1 ješ strasniju nejedna­ kost. I dok Slovenci imaju faktično svoju potpunu autonomiju, u Hrvatskoj, a naročito u Bosni i Hercegovini vlada u tom pogledu najcrnji apsolutizam. Gdje se ne igra po Pribićevićcvoj ko­ mandi, tu su zavedeni maskirani kome­ sarijati i'zaludu je vapiti za slobodom i pravom naroda. ------------ ----------- - ---------------- ------- - — ,- —-------------- — ditirala i balkaniz.ravŠi našu politiku onernogućila nam svaki uspjeh u još ot­ vorenim pitanjima. Pcnavljamo jtč jednom: »Da živi na­ rodna sloboda i konstituanta!«... -------------------------------------------— I Sarajevo, 15. septembra. Nije nam ovaj put poznato kako se provađa gornji zakon prilikom ovogodišnjeg upisivanja u narod, osnov. škole u provinciji. Znamo, da se u Sarajevu ne provađa. Zakonom o obaveznom poh- danju škola moralo bi u Sarajevu, da bude uškolovano u nar. osnov. škole barem 2 do 3 hiljade muslimanske djece. Ova­ ko ih nema niti jedna hiljada. Nije tu ni sam narod kriv. U Sarajevu je malo osnovnih škola, oso­ bito u onim krajevima grada, gdje je u blizini najvećim dijelom musliman­ skog stanovništva. Čujem«, da se tiaži podesn i zgradu za osnov. školu na Vratniku. Tra­ žimo i mi to odavno na ovdašnjoj gradskoj općini, da tu školu otvori čim prije. Ako se ikako misli, u interesu naroda u Sarajevu, da se nešto korisno ‘uradi, onda je potreba ove škole na Vratniku na prvom mjestuZa Vratniktm u isto vrijeme dolaze na red B i e I a v e. Bistrik i V г b an j u š aPozivamo ovdašnju gradsku općinu da ovdje provađa zakon o obaveznom pohađanju nar osn. škola, ali da prvo narodu podigne na zgodnom mjestu školske zgrade. To tražimo odmah. »Demokrata« se ništa ne tiče stanje Upinjanje demorata- da pošto polo ; u Crnoj Gori i Maćedoniji. Oni se jedno­ stavno Šepire i dižu nos^ a što Nikola ostanu na vla>ti konačno se je izjalovilo ' radi svim sredstvima, to za njih ne pije i presbiro je donio ovu depešu iz Beog­ rada: »Predsjednik ministarskog savjeta i vode. Glavno je da su na vladi i da sa g. Ljubo Davidović predao je ostavku I svojim socijalističkim drugovima prove| du »socijalnu« reformu, koja minira cjelokupne vlade uz ovo obrazloženje: ! državne temelje*. I kad su došli Posljednje vijesti sa konferencije mi­ I u ćor-sokak, eto ih sad na jednom u ra u Parizu giasc nepovoljno. Nisu us­ I druge vode, pa ‘-e sakrivaju za mirovni pjela sva nastojanja vlade i naše dele­ i ugovor s Austrijom. Lagali su i mazali, gacije, da se iz ugovora o miru s AuI kad *u se penjali na samostalnu vlast strijom i iz jednog političkog ugovora o i i prijetili cv.hnjeio svojih političkih promonitorima (zaštiti manjina, Op. ur.) ii tivnika, рм lažu mažu i kad moradozostave ili bar ublaže izvjesne odredbe, Pariški »Temps« od 10. ov. mj. douosi . š e sići sa te uzurpirane vlasti. Po srijekoje predstavljaju povredu našeg uvodni ćlanak, u kojem se bavi neradom ' di nije i nc može biti pitanje zaštite madržavnog narodnog suvere­ vrhovnog vijeća i p naučavajući pokre­ i njina, jer :'ć lo pitanje postojalo i onda, te koji prijete sa LioKa, zgražava se niteta i sadrže opasnost za naš mirdn kada su •demokrati« poveli pregovore da ćc se morati cici ruka sa Istoka, i sa razvitak u budućnosti. Međutim bezusi sa opozicionalnlm strankama. Prihvazebnjom veli: U Turskoj su buknuli lovan pristanaK i potpis na ovakve akte i tiše ga se samo radi toga, da prikriju tako ozbiljni p kruti, da se više ne smije međunarodne prirode, u kojima nema i čekati. Nikako'ne odgovara istini, da I svoj neuspjeh i da se kako tako »povuku rec pročnosti vlada nije mogla dati. Umalo-azijski nokret nije opasan. Na za­ u redu«. Po srijedi je »kvorum«. padu se ništa urugo o istoku ne govori, poznati se pitanjem i konsultovani pred­ j Međutim im taj trik ne će i ne može osini o nekak.in; ministarskim kriza­ stavnici stranaka, koje nisu zastupljene ma u Carigradu, o nekakvim turskim upaliti. Oni moraju promijeniti svoje dru vladi izjavili su također da se takav bandama u Maloj Aziji, te o strahovanju ' žanje u pitanju unutarnje politipristanak ne može dati. Ermena od рок<ија. Publika prati gor­ k e i samo je tako moguće predusresti Ne mogući i ne hoteći primiti za zem­ nje vijesti velikom pozornošću, a faknedaće, koje su nas stigle u izvanjem lju odredbe, koje ograničavaju njen su­ tično su bez vr jednusti i mogu se sma­ našem položaju. Jer nije po srijedi samo trati basnama I narod misli da se ništa verenitet i vodeći računa o raspoloženju drugo važnije nc događa pod suncem ozemlje, vlada podnosi Vašem Visočan- I pitanje manjina Gdje je jadranski prob­ sim gornjih basni; Međutim ima puno lem, pa pitanje južnih granica, pa -- va­ stvn ostavku uvjerena, da time vrši svo­ važnijeg na Istoku. luta i saobraćaj i t. d.? Sve su. to vi ­ ju prvu dužnost : prema Vašem VisoPrema sigum ni podacima, tvrdi sc da seća pitanja, koja bi nam mogla doni­ čanstvu i prema zemlji. Zahvaljujući na orgamzovane rarske armeje u Maloj Ajeti još veća razočaranja. Ne varajmo povjerenju, koje je Vaše Visočanstvo ziji nisu obične bande i razbojničke čcse i ne obmanjujmo sami sebe. Nojevska te. kako se na zaiiadu misli. To su potblagoizvolilo ukazivati mojim drugovi­ metoda ne će nas dovesti uspjesima. Njih puno moderno organizovane trupe pod ma u vladi i meni, molim Vaše kraljev­ će da poluči 5a.no unutar jaka i j vodstvom energičnih vojskovođa i polisko Visočanstvo, da uvaži ostavku i vje­ tičkom mišlju ujedinjenja. Donji podaci konsolidovana Jugoslavija, a da se po­ ruje u moju punu odanost«. razbistriće situaciju. stigne ta jakost, mora se zavesti novi Ljuba Davidović. Po primirju Turci su bili tako oslabili. kurs i upotrijebiti sasvim druge meto­ da bi primili ina kakav mir ponuđen od Drugi brzojav javlja, da je prijestolo­ antante. Radi amantine nesloge i držade uprave. nasljednik uvažio gornju ostavku kra­ nja vrhovnog vijeća o oslobođenju maMjesto narodne volje valja zgnječiti ljevske vlade<-. lih naroda, dato je vrijeme Turcima da korupciju, mjesto Slobode valja ogra­ Gospoda -demokrati« našli su do du­ se predomisle i opamete. Između voda ničiti — samovolju. tih pokreta spominju se i Mahmud Muhše zgodnu izliku za svoj uzmak, nu to Mogu li to učiniti naši »demokrate«? ! tar paša, bivši poslanik, te Galib Kemal, nimalo ne mijei.ja na stvari, niti ih li­ koja su dvojica savjetovala velikog ve­ Sumnjamo. Stoga tražimo konstituantu. šava odgovornosti za neuspjehe naše zira Damad-Pcrid pašu i upozorili ga jer je njen saziv jedini izlaz iz tmuše. u vanjske politike. Mi smo od početka na­ na potrebu orgamzovanja nacionalnih koju su nas doveli nametnuti predstavnici , trupa Ja mogu poslužiti u slučaju naglašavali da ćc nasilna i korupcionistič»demokracije« i kuenovski diletanti, što , metniHog mira od antante. Isti su pošli ka unutarnja politika »demokrata« mi­ im je i u najkritičnijim časovima najpre- i na posao, a Damad-Ferid paša se je po­ nirati naš vanjski položaj i neprestano stavio na čelo jed^e delegacije, te u poei stranački interes. Diktatura, o kojoj smo ih upozoravali da njihovo strančarlitiČoj trgovmi došao u Pariz. Ova je nočeše govoriti в zadnje doba, bila bi stvo ugrožava interese same države. Nji­ delegacija slična svim drugim dosadaopasnija od samog Prlbićevićevog desma to nije išlo u glavu. Umjesto da se njim delegacijama Istoka, ali je vrhovno vijeće nije na žalost ru\ Ino shvatilo. potizma. Ona bi nas definitivno diskre­ osvijeste i hladno promotre našu situ­ i ■ । ' . Vrhovno vijeće i Istok. ! i i . i i ■ i i . Pretplata godišnje 40 kruаа, na pola godine 20 кп<иа- Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice IH9 Godina I. --------------------- гтг■< и imh^—r, «^в» Naprotiv. Vijeće je povratilo Turke iz Pariza u Carigraa, dozvolilo Grcima da se iskrcaju u Smirni i utuvilo irn u glavu podjelu Turske Imperije na komade ne nadajući sc, da Turci imaju nacionalnovjerskog osjećaja, te da se neće moći složiti te uspostaviti jednu jaku silu. Ušljed nepromišljenosti i kratkovidnosti vrhovnog vijeća situacija je postala ja­ ko ozbiljnom. General Mustafa Kemal paša, veliki neprijatelj Enver paše, a lični prijatelj sadanjeg Sultana, poslat je bio kao instruktor treće armije u Samsonu. Bivši vojni ataše u Sofiji komandovao je sa jednom armijom na Dardanelima, a poslije je u Palestini imao pod upravom čitavi kor, te je i sposoban vojskovođa a i 'nače talentiran čovjek. Loša politika aliiraca dobro im je došla, te su organizoval, i nagovorili istovjernike na patriotsni rad i tako organizovali čitave armije u pokrajinama SivasErzerum. Kao najveći njihov pomagač spominje se bivši ministar mornarice Rciw, kojemu je uspjelo u Bali-kjesiru organizova:l muslimane svih krajeva, pa čak i iz Kavkaza. Tako isto se spo­ minje i ime generala Fuada, koji je bio poslat kao komandant XII. kora u Ankazi, te pukovnik Refat, koji je nedavno komanđovao armijom u Sivasu. Pukov­ nik Kjelali organizovao je modernu voj­ sku u Ajdinu pomoću svog ađutanta Šukrie, te su u zajedničkom odnošaju sa trupama u Anatoliji. Glavnokomandujući čitavog ovog pokreta jest Kjemal pašv. VeK sc. da je između Turaka i Arapa uspostavljen čvrst savez. Jed­ nom je prilikom u erzirumskoj centrali □pažen poslanik Ibnj Suuda, koji je Šel Arapa nedžed^ke г - .'jk i koji je htio okupirati Meku i Medinu, da mu to nijesu tijagmili Englezi. Najviše nas mora uzrujati to, što se agitacije i pokreti ne odnose na samu Tursku, nego na čitav Istok, koji je n plamenu. Dapače se tvr­ di, da je sklopljen tajn savez Između Turaka te Aserbejdžanske i Georgijske republike, koju su osnovali Tatari na zapadu Kaspijskog jezera, 'l ime je op­ koljen čitavi Ermenistan. Savez ima je­ dinstven cilj. Zar Vrhovno vijeće smatra, da nije više potreban njegov opstanak? Videći Amerika, da se muslimani zbližavaju i ujedinjuju na nacionalnom i vjerskom principu nije se htjela primiti ma kakva bilo mandata. Turci imaju i razloga da povedu svoj pokret, jer ne rr gu dozvo­ lit1 razdiobe svoje grude među nenašljednike, a ni antanta im ne mrsi raču­ na, jer potejenjuje njihovu važnost. To ne bi smjelo biti. Mi ne smijemo ni časa oklijevati, jer je istočno pitanje najvaž­ nije, pa se moramo što prije prcnuti 1 savremeno ga proučiti, jer se iz časa u čas stavljamo pred nove činjenice.« Dajući gornji savjet >Temps < veli, da antanta u muslimanskim očima ne smije biti nesložna i na koncu aodaje da I:~ gleska mora pustit; biriju, jer ori, spada u sfera i t.ncuskin interesa. : ; MUSLIMANI. UP1SUJTE DJECU U ; ' ŠKOLU! U ovdašnjim narod, osnovnim I školama djeca se upisivaju još od !. o. ; nij. a da tu nije nigdje objavljeno. Što li. I pitaće nas djećiji roditelji. A mi velimo: »jer to ide drugbna u račun-. Jagme nam mjesta u školi. Stoga upozoruknio muslimane rodite­ lje, da odmah čim prije upišu svoju dje­ i cu u školu, jer kad se popune sva mjesta po školama, onda ona djeca koja zaka­ ( sne sa upisivanjem ustanu za čitavu go­ । dinu bez škole. A to je velika šteta. | �Strana 2 Страка ,.PRAVDA" — „ПРАВДА Sudbina naših zarobljenika u Italiji. [ jer se oni doista nalaze u očajnom stanju. Međutim teškoće su za to vrlo velike, pošto to vrši sama jedna ban­ Član privr. narodnog predstavništva Vladina kriza. Do sastava nove vlade ka, koja uzima strašnu proviziju g. Dr. M eh m e d Spaho stavio je povjereno je vođenje poslova dosadau sjednici od 30. augusta o. g. na mi­ za šiljanje novca zarobljenicima u Ita­ njem kabineta. liju. Ja sam nedavno imao da pošanistra vojnog i mornarice ovo pitanje: 0 sastavu novog kabineta govori se Ijem jednom siromašnom zanatliji iz »Kako je poznato nalazi se priličan da bi demokrati želili da se sastavi kon­ Sarajeva samo 20 lira i na tih J0 li­ broj jugoslavenskih zarobljenika u Icentracioni kabinet pod predsjed­ ra morao sam platiti provizije ništa । taliji. Sve savezničke vlade pristale ništvom dr. Draže Pavlovića, dok ramanje nego 5 dinara. Osim toga su na to, da se zarobljenici Jugosla ­ dikali i Narodni Klub žele g. Stojana računat mi je kurs mnogo nepevoljveni iz naše Kraljevine oslobode, sa­ Protića. Dr. Draža Pavlović poveo je niji nego što je i kod jednog beograd­ mo italijanska vlada od toga čini pi­ već pregovo-e sa raznim političkim gru­ skog sarafa. Stoga bih molio gospo­ tanje. Po novinama su se pronijeli gla ­ pama. dina ministra, da on preko g. Mini­ sovi, da je u pošljednje vrijeme tali ­ Stojan Protić bio je u audijenciji kod stra finansija ili koje druge ustanove janska vlada pristala, da ove naše princese Jeiene (Ograđujemo se proti omogući, da se našim zarobljenicima zarobljenike oslobodi i ja sam stoga dvorsoj, a naročito proti ženskoj politi­ može šiljati novčana poeoć. Porodice uputio g. Ministru vojnom i, mornari ­ ci), a poslije toga je pozvan u dvor ovih zarobljenika ne raspolažu takvim ce ova pitanja : kod ^prestolonasljednika. sredstvima, da mogu na male svote 1 .) Je li preduzimala kraljevska vla­ Bilježimo i pamtimo. Pribićevićeva plaćati ovako visoke provizije. da korake kod talijanske vlade, da se »Demokratija« donijela je uvodni članak, oslobode zarobljenici bivše austro-uu kojem sa svog gledišta razlaže zašto garske vojske, koji su državljani na­ su. prekinuti pregovori oko sastava ka­ šeg kraljevstva? bineta. Na adresi Koroščeva »Jugosla­ 2 .) Je su li poduzeti koraci imali (Nastavak.) venskog kluoa« upravila je ove riječi: uspjeha i da li je tačna vijest, da je III. Vršenje prakse. Između nas i > jugoslavenskog kluba« otalijanska vlada pristala da se puste ar. — Svršenik šeriat. sudačke ško­ preke su u zadnje vrijeme postale tako zarobljenici državljani našeg Kraljev­ le stupa s kakim takim teoretičkim velike, kao što između nas i Narodnog stva? kluba. Zadnjim svojim proglasom i ta znanjem u praksu kod kojega šeriat. 3 .) Po*steji Ii mogućnost, da se za­ »uda. Ima li u tome ikakva reda? Ne­ je stranka tražila saziv pokrarobljenicima, koji su državljani našeg ma baš nikakva. Kod podjeljivanja na j i n s k o g s a b o r a. Poslije je rekla da kraljevstva šalje novac i kojim putem? praksu ne pazi se kod kojeg će se še­ njih od nas dijeli to, što su oni bugaGospodin ministar vojni i mornari-^ riat. suda vježbenik bolje ispraksati, rofili. a mi bngatofobi. Najzad je u pita­ ce odgovorio je: nego kako gdje iziskuje potreba pinju popunjenja biskupskih mjesta u na­ Povodom pitanja narodnog poslani­ sarničkog osoblja, tamo se i šalju. Kad šem kraljevstvu, stajala na stanovištu ka g. dr. Mehmeda Spahe izjavljujem vježbenik dođe takvom šeriat. sudu, da se prerogativi sv. stolice (prava pa­ slijedeće: koji oskudijeva na pisarničkom i mape) moraju uvažavati i mimo odredbe, U pitanju oslobođenja naših držav­ nipulativnom osoblju, odmah se na­ koja je u tom pravcu sadržana u ra­ ljana iz talijanskog ropstva, Italija je tovari pisarničkim poslovima, i kad je nijem konkordatu. zauzela stanovište, koje odgovara nje­ naučio pišali pozivnice i dostavnice, Jedan član Koioščeva kluba odgovo­ nom opštem političkom držanju pre­ uklepa mu se još urudžbeni zapisnik rio je u »Tribuni» ovill konstatacijama: ma našoj ujedinjenoj Kraljevini. Drže­ i ostale pomoćne knjige. U nekim slu­ »Što se tiče crve tačke treba konstatoći se ugovora sa Austro-Ugarskom, čajevima bude to odmah čim vježbe­ vati da su slovenski socijalisti i s 1 o po kome nije bila obavezna da vrati nik nastupi, dok još možda nije ni venska demokratska .stran­ zarobljenike bivše austro-ugarske voj­ čuo riječ »urudžbeni zapisnik«, »in­ ka. koji se danas nalaze u kabinetu gosp. deks« I t. d. Mnogi vježbenik provede Davidovića, zajedno sa slovenskom puč­ ske i ne priznavajući ni dosada naše Kraljevstvo, i smatrajući Jugoslocijelo vrijeme svoje prakse baveći se kom strankom stvorili zaključak, daše vene (Lijepoje odg. ministra, da ne pisarničkim i manipulativnim poslo­ za Sloveniju ima sazvati po, izbjegava ovom izrazu. Op. ur.) koji vima, a da se nikad ne prizove, da krajinski savez, kao a d m i n isu dopali njenog ropstva, kao nepri­ sluša kako se vodi rasprava u jednoj strativni kontrolni o r g a n s1q jateljske vojnike, ma da su naši dr­ parnici. Otkuda će onda, kad na venske vlade. Sve tri partije ime­ žavljani Italija nije do danas donijela jedanput postane kadija, pravilno pro­ novale su svoje delegate, koji odluku o njihovom oslobođenju pered vesti raspravu i valjano primijeniti bi imali doći u laj pokrajinski svih naših zahtjeva u tome smislu. šeriatsko materialno pravo u pojedi­ 's a v'e z. Krajem mjeseca februara ove godi­ nim slučajevima? To je nemoguće. Pošto bugaisko pitanje nema nikak­ ne Ministarstvo Vajno primile je iz­ “Takvom kadiji dođe drugi na praksu, ve veze sa sastavom kabineta, to se u vještaj, da se u pozadini talijanske pa zar to ne sliči ko kad bi slijepac svrhu pregovora o toj stvari uopšte nije vojske nalazi 17.000 Jugosloveslijepca poučavao risati? raspravljalo. Poznalo je da ni jugosla­ n a i da se sa n j i m a n e p o s t uTreba uvažiti i to, da su sadanji venska pučka stranka ni Jugoslavenski pa dobro. Koliko je još Jugoslovenaši šeriatski sudovi nastavak šeriat. klub nisu dosada dali u tom pitanju ni­ na bilo u ratnoj zoni, nije se moglo sudova iz doba osmanlijske uprave. kakvu izjavu ni zauzeli kakvo gledište. saznati, jer je po zaključenom pri­ Prilikom okupacije naše domovine sa Podmetanje demokrata osniva se na po­ mirju nastala nagomilanost vojnika, osmanlinskom su upravom otišle i lemičkim člancima između »Slovenskog koje su Talijani zarobili i onih koji sve čestite i vrijedne kadije, pa se izričito naglasio bugarska zvjerstva. su se vraćali iz austro-ugarskog rop­ moralo za nuždu rekrutirati nove iz U pogledu prerogativa svete stolice nije stva. hodžinskih redova, koji nijesu imali Jugoslavenskom klubu ništa poznato. Povodom ovog izvještaja umoljen ni teoretičnog ni praktičnog sudačkog On stoji na stanovištu, da naša država je službenim pismom Gospodin Mini­ znanja. Ovi su počeli vršiti poslove ■mora stajati u direktnim prijateljskim star Inostranih Dela, da diplomatskim šeriat. suda i glede samog sudovanja odnošajirtia sa Vatikanom, Jugoslaven­ putem nastane (nastoji) i izdejstvuje i glede manipulacije po svome aršinu ski khib je stekao uvjerenje da se u bu­ (isposluje) oslobođenje naših državlja­ i kako su znali. Manipulativni su se duće može razgovarati sa gospodinom na iz Italije. Naknadno primljeni iz­ poslovi malo po malo uvlačili iz re­ Davidovićem . s a m o u prisustvu vještaji o rdjavom stanju naših dr­ dovitih sudova i tako je stvorena neka svjedoka, fer se u njegovim izvješ­ žavljana u talijanskom ropstvu pobu­ nova manipulacija. U tom su pravcu tajima ne n a" 1 a z i t a č n o s t i objek­ dili su me da Gospodinu ministru Idoduše kašnje izdavani neki pojedini tivnost«. nostranih Dela skrenem pažnju i ja propisi. Ali gle«e toga, kako će vjež­ Bilježimo da se s demokratima mora sam ga pismom ponovo molio da prebenici vršiti praksu, do dandanas ni­ govoriti pred svjedocima (jer izvrću is­ duzme potrebne korake za oslobođe­ jesu izdani nikakvi propisi, pa ni dan tinu), a što se tiče njihova rada upiremo nje Jugoslavena iz Italije. danas nema zato nikakve instrukcije, prstom, da u svojoj sredini trpe i d epremda je prošlo 27 godina od kako Juna mjeseca naredio sam Vojnom centraliste, samo ako su na jeziku su prvi apsolventi izašli iz šeriat. su­ Izaslaniku u Italiji da podejstvuje da centralisti. Prema tome riječ »demokrat« se što prije repartriraju (vrate kući) i dačke škole i počeli se namještati na može da znači i — čovjek sa licem i svi naši državljani, koji se tamo na- ; praksu kod šeriat. sudova. naličjem... laže kao zarobljenici iz bivše austro­ Je li onda pri ovakom stanju stvari ugarske ili bugarske vojske, a jedno- j ikakvo čudo, ako šeriat. suci pravilno ne vrše poslone i ako koji naopako vremeno umolio sam gospodina Mini­ provede koju parnicu? stra Inostranih Dela, đa u ovome smi­ Pitanje na ministra vojnog i mor­ slu učini potreban korak kod Savez­ IV. Sastav ispitnog povjerenstva. narice glede rekrutovanja.u Bosni. ničkih Vlada. Svi ovi pokušaji ostali Naša konzervativnost, naša razum­ su do sada bez uspjeha. Oče­ Članovi priv. nar. predstavništva g. ljiva i nerazumljiva rezerviranost, na­ vidno je da je Italija vezala ovo pi­ 1 dr. Haiidbeg H rasni ca i dr. Mehše skučeno shvaćanje pogodovalo je tanje za priznanje našeg Kraljevstva ■eied Spaho uputili su dne 14 au­ bivšoj upravi kod svake labave ured­ gusta ministru vojnom i mornarice o- i da će ga povoljno riješiti tek onda, be, naročito što se tiče nas musli­ kada bude priznala naše Kraljevstvo. vo pitanje: »Prema vijestima, koje mana, pa je tako ailo i kod uvađanja 0 detaljnijem radu o ovom pitanju i smo dobili iz Bosne, provode se u Basni i sastavljanja povjerenstva za ispiti­ teškoćama, na koje se nailazi pri nje­ rekrutovanja, a da nijesu ni objavljeni vanje kandidata za šeriatsko sudačko govu riješenju, svakako da bi gospo­ propisi, natemelju kojih se to rekrutovazvanje. To ispitno povjerenstvo sa­ din Ministar Inostranih Dela mogao nje provodi. Navodno se uzeti vojnici bi­ stojalo se od četiri člana ulema-medati iscrpnije podatke. lježe u knjigama kao dobrovoljci. No što džlisa, a predsjednik mu je reis-ulje još gore komisije postupaju tako 0 trećoj tačci pitanja poslanika g. ulema. Zamislite samo tu — neznam strogo, da uzimaju gluhe, ćorave, sa­ Spahe očekujem odgovor od vojnog kako da se izrazita — naopakost. Pri­ izaslanika u Italiji i saopštiću čim iz­ kate i sušičave, dakle vojnike, koji znajmo našemu ulema medžlisu teovještaj dobijem«. za vojsku nemaju nikakve vrijedno­ retično šeriatsko-pravno znanje, ali sti a u privrednom bi radu mogli mno­ to nije dosta za tijelo, koje će ispi­ Na ovaj odgovor rekao je g. Dr. tivati kandidata i davati svjedodžbu o go koristiti. Stanje sušićavih se u Spaho: »Prvim dijelom odgćvora g. sposobnosti u vršenju šeriat, sudačkog vojsci pogoršava. Stega pitamo: Ministra Vojnog ja bih se zadovoljio, zvanja. To isto izgleda, kao da bi 1 .) Na temelju keiih se propisa pro­ a što se tiče drugoga dijela, ja bih kandidati za- redovite suce polagali vodi rekrutovanje u Bosni i. zašto ti molio gospodina Ministra, ako to ne praktični sudački ispit pred kakvim propisi nijesu objavljeni. spada u njegovu kompetenciju, onda zborom profesora pravničkog fakul­ 2 .) Kako se opravdava odveć stro­ da' preko gospodina ministra finansija teta, a ne na vrh. sudu pred starim, stvori mogućnosti, da se našim zarob­ gi postupak komisija? prokušanim i iskusnim sudijama- Mi­ ljenicima u Italiji šalje novac. Ima G- ministar vojni i mornarice rekao je da će na ovo pitanje odgovoriti mnogo porodica, koje bi htjele svojim slim, da toga nema nigdje na svijetu, zarobljenicima u Italiji da pomognu, i osim što je slučaj kod nas i naših čim prikupi potrebne podatke. Bilješke. Naši šeriatski sudovi. Rad naših poslanika. Број 64 Broj" šeriat. sudija. Čitajte tačke 18-23 Sta­ tuta o vlasti i poslovnom redu ulema medžlisa od 27J12. 1883. br. 8461/HI. (ili 4,iT- 1884. br. 61), pa ćete vidjeti o čemu se imadu ispitivati kandidati za šeriat. suce. Bivša uprava bila je za vrijeme mu­ slimanske borbe za vjersko-valčBfsku autonomiju od tadanjeg eksekutivnog odbora potaknuta, da izmijeni usta­ nove tačke 7. i 8. naredbe o ustroj­ stvu i djelokrugu šeriat. sudova, ali ona nije hajala za taj poticaj, nego ga se sjetila tek iza uvedenja ustava, kad je počela dolaziti u škripac i kad je počela osjećati da gnjiju temelji absolutizma. Godine 1913. ko bajagi iz vlastite inicijative podnijela je tada­ njem bosanskom saboru na pretresivanje i prihvat zakonsku osno,vu, ko­ jom se preinačuje naredba o ustroj­ stvu i djelokrugu šeriat. sudova od 29. 8. 1883. Tom osnovom predviđene su bile preinake točaka 7., 8., 12. i 15., te je time, što se napose tiče ispitnog povjerenstva u toliko — na oko — poboljšano, što je određeno, da se u u ispitno povjerenstva ima prizivati po jedan vrhovni šeriat. sudija i po jedan sudac vrh. suda. Umjesto da glede ispita i ispitnog povjerenstva odredi nešto radikalnog da se naime ispit za. šeriat. sudije ima polagati kod vrhov­ nog šeriat. suda, ona je opet po sta­ roj navici i u tome obazriva i — natražna. Znamo već, ko je nas musli­ mane tada u saboru zastupao, pa se netrebamo čuditi, što se u saboru nije zagrmilo proti tome škrtarenju, nego je osnova u cijelosti prošla kao ve­ lika blagodat po mnijenju nekih za­ stupnika. I tako od tada imademe tobož preuređeno ispitno povjerenstvo, a u stvari opet jedno te isto. Na je­ dnoj strani je reis-ul-ulema sa svoja četiri člana, a na drugoj strani jedan vrhovni šeriatski sudija i jedan sudac s vrhovnog suda, koji nema prava glasa. Neka kandid»t pogodi faila i mefula, sifata i mevsufa, te neka na­ broji, koje ženske imadu hakiki-hidanu, neka iz neseba kaže koliko je »ekalli mrddeti-haml« pa još nek naprave kakvu foraizsku mes-elu iz krk hala, a glede pismenog dijela ispita samo jedan vaši hudžet — (tutorstveni de­ kret) pa ga ne treba boljeti glava. On ti je prošao, a vrhovni šeriat. sudija neka odmahnjuje koliko hoće, i neka se zgraža, koliko hoće gledajući skakvim će sudijom imati potla. Nu prije, nego se uredi praksa šeriatskih vježbenika jednom instrukci­ jom, i dok po toj instrukciji ne budu vježbenici praksu vršili, nebi bilo umjesno, da se odredi polaganje ispita na vrhovnom šeriat. sudu, jer sam uvjeren, da ni jedan kandidat ne bi bio u stanju položiti ispit sa uspjehom, ako bi vrli šeriat. suci bili svijesni svdga položaja i objektivni, u što ni malo ne sumnjam. U tom bi slučaju nastala stagnacija u nažemu sudstvu. Osim toga, pri odlučivanju našli bi se vrh. šer. sudije u duševnoj nepri­ lici. Oboriti kadidata, značilo bi pro­ duljiti njegovo bijedno stanje, jer kako je prije rečeno, vježbenik je na praksi 7—8 godina sa svojom mizernom pla­ ćom, pa ga oboriti, znači ostaviti ga i dalje bij»dnim vježbenikom, neka ob­ novi molbu za ispit, opet će doći sa istom praktičnim spremom. Dok se ne bi osim prakse uredilo f to, da vježbenici nakon godine dvije vježbe mogu polagati ispit i biti odmah ime­ novani šeriat. sudijama, ne bih bio za to, da se ispit polaže kod vrh. šerirt< suda. O tome sada ovoliko. I iz ovog nakaznog ustrojstva naših šeriat. sudova vidi se, kako je bivša uprava bila naklona nama muslimanima i ka­ ko je »iskreno« željela naš napredak i razvitak. ' . ' Još da spomen ovo; Prijašnja upra­ va iza uvedenja ustava prinukana preustrojila jednim zakonom u godini 1913. vrh. šer. sud. Ali u namještanju osoba na tom najvišem inštitutu nije u svakom slučaju bila dosljedna svo­ jih riječi, kojim je opravdavala reformaciju vrh. šeriat. suda, naime, da imademo svršenika šeriat- sudačke škole, s kojima se mogu popuniti mjesta senata, kojem se može povje-. riti, da samostalno i neovisno vrše šer. sudstvo u drugoj inštanciji. Ako je bivša nenarodna tuđinska vlada naše šeriat. sudove tako nakazno kon struirala i njihov razvitak i pravilno djelovanje gore opisanim udeš^jima podvezala, ne će sadašnja narodna vlada to dalje podržavati Mi muslimani s pragom tražimo 1 �Број 64 — Broj ■očekujemo od naše narodne vlade, kad se počne sa ustrajanjem šeriat. sudova i za ostale krajeve kraljev­ stva SHS da ukloni gornje zapreke, preuredi postojeće šeriat. sudove i tako preuređene podjednako zavede po cijelom kraljevstvu i ujedno izda ustav za šeriat. sudove. Samo se po sebi razumije, da pri izrađivanju pro: piša i naredaba o uređenju šeriat. su­ dova treba da sudjeluju šeriatskopravno izobraženi naši alimi, te naj­ spremniji i najiskusniji šeriat. suci. (Nastaviće se.) Prosvjeta i škola. Nemila narodna tužba. Po drugi nam se put tuže neki sta­ novnici općine H. (kotar Maglaj) na tamošnjeg učitelja navodeći da se nji­ hov učitelj strašno odao nesretnom alkoholu Osim toga, što taj zao pri­ mjer javno pije alkohol pred svojim narodom i čak pred narodnom omladinom, on prilikom ovogodišnjeg upisivanja djece u školu, ne umjede ni jedne da svome narodu progovori o potrebi i važnosti škole, o marljivom slanju djece u ikolu i t. d. To je prepustio predsjedniku škol. odbora, koji naravno povede narod na upisivanje sa dvije-tri obične riječi.. To je eto — pišu nam tamošnji seljani — glavni razlog, što naš i onako zaboravljeni i konzervativni narod još više bježi od škole i nauke, pa od tamošnjih 20 sela, koja spadaju u spomenuto škol. područje nema ni 20 redovitih učenika u školi. Sramota je po uči­ telja, koji daje povoda ovakim razlozima, alt se ni narod ne može opravdati, da radj toga zanemaruje školu, nego je trebalo odmah zatražiti od zemaljske vlade, da toga učitelja zami­ jeni drugim, koji će znati savjesno da vrši- svoju dužnost. Nije nikakav grijeh opravdano se potužiti i zamoliti, Koliko nam je poznato zemaljska je vlada baš u pogledu suzbijanja al­ kohola među mladeži izdala naredbu od 22.1 1919., broj 16.472. Točka 4. te naredbe izričito napominje da se i nastavnici čuvaju i dobro paze, da ne okaljaju svoju čast i ugled. Sjećamo se i toga, da js ovaj spomenuti uči­ telj jednoć već bio kažnjen radi te mane, pa sad preostaje jedino to, da ga zemaljska vlada definitivno pre­ mjesti u mir. I i ; i ; L i I ' j i Predavanje u muslimanskim os­ novnim školama. Ministarstvo pros- * vjete obavijestilo je raspisom musli­ manske škole i oblasti u cijeloj zem­ lji, da će se predavanja u musliman­ skim osnovnim školama u buduće vršiti na onaj način, kako je to bilo i ranije i da se zakon o srednjoškolskoj na­ stavi ne će odnositi na Muslimane. Moradosmo prije da pitamo za razjašnje ovog naređenja. U stvari je to, da i nadalje ostaju naši mektebi, kako su i dosada bili, a također ne će se ukinuti predavanje islamske vjerona­ uke na ovdašnjim srednjim školama, kako su neki ,.napredni" predlagali. Nastava u ovdašnjoj okružnoj medresi počinje u subotu 20. sep­ tembra o. g., pa se pozivaju svi uče­ nici, da se radi upisa do gornjeg dana prijave upravi zavoda. Poljakova uredba o pobiranju (žetvi) priroda u god. 1919. sa beglučkih zi ratnih zemlji­ šta u Bosni i Hercegovini. Članak 1. Ne dirajući do konačnog zakonskog uređenja u pitanje same sopstvenosti (vlasništva), vlasni su pri­ rod gospodarake godine 1918./19. u Bosni i Hercegovini sa ziratnih begluč­ kih zemljišta, koja su u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnost bez opterećenja sa kmetskim pravima, ubrati (požetl) samo oni zemljoradnici, koji su zemlju obradili, i nema ih niko u tome smetati. Izuzimaju se slučajevi koji se pominju u član. 8. ove uredbe. Ne čini razlike, da li je dotični ze­ mljoradnik obradio zemlju kao raniji deložirani kmet ili kao priorac, pridržnik, prisjevnik, napoličar, ćesimlija ili zakupac, kao ni to, da li je zemlju obradio pristankom vlasnika ili dozvo­ lom vlasti. Članak 2. Ako je zemljište obradio zemljoradnik koji je kao bivši kmet, ma iz kakvog razloga, bilo to i ₽o sudskoj presudi, deložiran sa istog begluka za vrijeme od 1. januara 1912. Страна 3 Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA* godine dalje, ima se odnos prema vlas­ niku zemlje, privremeno do konačnog zakonskog uređenja, smatrati u pogle­ du posjeda i uživanja kao bivši kmet­ ski odnos. Prema teme takav zemljo­ radnik nije dužan davati niti plaćati hak ili dio priroda. U tom slučaju vlasniku pripadaju sva prava kao kod razriješenih kmetskih odnosa i može ta svoja prava potraživati od države po raspisu o popisu dužnoga haka, odnosno privremene rente. Članak 3. U ostalim slučajevima zemljoradnik je dužan, ne dirajući time nikako u definitivno zakonsko riješenje o dotičnom posjedu ia načinu nje­ gova obrađivanja, dati vlasniku nak­ nadu u prirodu ili novcu, po utana­ čenoj pogodbi ili prema mjesnim obi­ čajima. U tom je pravcu u prvom redu mje­ rodavan sporazum samih stranaka. Članak 4. Ne dođe Ii do sporazu­ ma stranaka, imade posredovati seo­ ska agrarna komisija od tri lica. Ovu sačinjavaju za stanovito seosko pod­ ručje kao članovi po jedan izabrani zastupnik malih zemljoradnika i jedan zastupnik vlasnika (aga), a predstojnik kotarskog ureda odnosno'' njegov za­ mjenik kao predsjednik. Pomenutim zastupnicima malih zemljoradnika i vlasnika (aga) bira se i po jedan za­ mjenik. Područje rada takovih komisija od­ ređuje kotarski ured prema prilikama saobraćaja i postojećih upravnih po­ dručja. Seoska agrarna komisija pokušaće opet u prvom redu sve, da između stranaka dođe do nagodbe, ako je to ikako moguće. Članak 5. Ne uspije li nagodba ni­ ti posredovanjem seoske agrarne ko­ misije, izdaće, nakon saslušanja obih stranaka i agrarne komisije, predstoj­ nik kotarskog ureda, kao povjerenik ministra za agrarnu reformu, glasniku o naknadi pismenu odluku, uvažujući sve pravedne obzire i mjesne običaje. Protiv takve odluke može se neza­ dovoljna stranka žaliti putem nadlež­ nog kotarskog ureda u reku od S da­ na od dana prijema odluke uredu za agrarnu reformu u Sarajevu. Riješenje ovoga ureda jest konačno. No ako se radi o zahtjevima za nak­ nadu, koji premašuju iznos od jedne hiljade kruna, može se nezadovoljna stranka žaliti i protiv ovoga riješenja istim putem i u istem roku ministru za agrarnu reformu, koji onda spor rješava konačno. Članak 6. Ako se u dotičnom slu­ čaju radi o odnosu priorca, pridržnika. prisjevnika ili napoličara, a zemljorad­ nik se posluži pravom, da po § 15., al, 2. prethodnih odredaba za pripremu agrarne reforme, od 25. februara 1919. god. zatraži, saobrazno kao kod za­ kupa velikih posjeda, reviziju zakup­ nine, imade predstojnik kotarskog ureda kao povjerenik za agrarnu refor­ mu, bez obzira na veličinu posjeda, izreći odluku, o kojoj je govor u pred­ njem članku, u pravcu te revizije. Njom će izmijeniti naknadu vlasniku, ako bi mu ona inače pripadala i u dijelu priroda i u naturi, u zakupninu u gotovu novcu. U takvim slučajevima zakupnina će iznositi sumu novca, na koju će se po mogućstvu sporazum­ jeti same stranke. Ako to nije moguće, odrediće se ona, nakon saslušanja se­ oske agrarne komisije, odlukom na osnovu desetinskog paušala i kvoto utanačenog ili u mjestu običajnog po­ davanja u prirodu. Osim toga dužan je zemljoradnik platiti i desetinski po­ rezni paušal i sve druge javne dažbine, koje otpadaju na dotično zemijište. Protiv takvih odluka ima mjesta žalbama po prednjem članku. Članak 7. Po naređenjima prednjeg članka postupiće predstojnik kotarskog ureda kao povjerenik za agrarnu re­ formu i u slučajevima, ako je zemlji­ šte bilo izdano od strane vlasti zem­ ljoradniku u obični privremeni zakup od zemalja velikih posjeda uz naknad­ no ustanovljenje zakupnine u smislu § 14. »Prethodnih odredaba« od 25. februara 1919. godine. Članak 8. Ako je zemljoradnik poslije 27. februara 1919. god. (dana obnarodovanja „Prethodnih Odredaba") ušao u posjed zemlje otimanjem ili je zemlju samovlasno dijelio ili je pljač­ kao tuđe posjede, pa je zbog kojeg od evakvih djela pravomoćno osuđen (§. 23. „Prethodnih odredaba") imade mu se prirod sa zemlje, koju bespravno drži u posjedu, oduzeti i prodati vlas­ niku, pa ga valja i u buduće isklju- ; čiti od blagodati agrarne reforme. U takvim sjučajevima dužan je vlas■ nik nadoknaditi zemljoradniku u ob| rađivanju uloženi rad i sjeme po od­ luci predstojnika kotarskog ureda. I ovakvu odluku valja donijeti nakon i saslušanja stranaka i agrarne komisije, i a i protiv nje može se žalbeno potu­ žiti kao u gore navedenim slučajevima. I Ako li je zemljoradnik međutim ubrao i odnio prirod, ima ga se svem strogošću pridržati, da bez odvlake pruži punu naknadu vlasniku, i to, ako je to ikako moguće, u vraćenom prirodu. Član 9. Do daljeg zakonskog rije­ šenja, obustavljaju se privre­ meno sve parnice i izvršenje o suda, koje smjeraju na pro­ mjene u posjedovnim odno­ sima na beglučkim z e m I j i š t im a, ako su one protivne gornjim na­ ređenjima, Posjedovne promjene na ostalim ze­ mljištima slobodne sopstvenosti rešaI vaju se po redovnim sudskim normama, i Član 10. Svi podnesci stranaka i upravnim i sudskim vlastima o pred­ metima izvođenja ove uredbe oslo­ bođeni su od plaćanja taksa (bi+jegovine). Član 11. Ova uredba stupa na snagu od dana, kad je potpiše kralj i kad bude obnaredovana u „Službe­ nim Novinama Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca". Provedba ove uredbe povjerava se Ministru. Pravde, Ministru Finansije i Ministru za Agrarnu Reformu, a svim vlastima nalaže se, da se nje pridrža­ vaju i tačno je izvfšuju. Pregled. da- se Bugarskoj vrati jedan dio rumunj­ ske Dobrudže. Zbog toga je rumunjsko javno mišljenje veoma ogorčeno. Radi se naime o lome da se Bugarskoj vrati okrug Dobrič koji je bio pripao rumunj­ skoj ugovorom od 1913. godine, a u ko­ jem sada američka delegacija nalazi, da je tamošnje stanovništvo pretežno bu­ garsko i tursk ~ lumunjskim se krugo­ vima je velika nepravMnost izmijeniti predratne granice jedne savezne države u korist jedne neprija­ teljske države. Ako su u okrugu Dobrić većinom Nermnunji, to pak u vidinskom okrugu živi 120.000 Rumunja, a ipak se Rumunija odrekla tog okruga u korist Bugarske. Pitanje Turske. Hoiandijski presbiro javlja iz Parisa, da će se sad konferen­ cija mira baviti turskim problemom. Pitanje Šautunga. »Vosische Zeitung« javlja iz Kopenhagena: U savezu sa šantuškim pitanjem započela je Kina sa naoružvanjem. Berlinske »Tidende« javlja­ ju da je jedna ameiička tvrtka dobila od Kine narudžbu za nabavu ogromne količine ratnog materijala. Amerika iFranenska. Prema vijesti­ ma. koje objavljuje »Kotterdamsche Curant« izjavio je američki senat, da pro­ tiv odobrenja amerićko-frapcuskog ugo­ vora o miru nema nikakvih ustavnih prigovora. Ententa i Rumunjska. U petak su gg. Mishu i Vaida otiš'i na ministarstva 1nostranih djela, gdje ih je primio g. Piehon. Rumunjski delegati izjavili su, da hoće da očuvaju narodnosno dostojan­ stvo Rumunije i da je njihova čvrsta volja ostati u prijateljskim odnosima s antantskim silama. Po srdačnosti raz­ govora ima nade, da će se doći do spo­ razuma. koji bi zadovoljio sve strane, a to tim prije, što nilanje manjina, i oso­ bito pitanje Budimpešte, bez sumnje da­ je prilike, da se lahko dođe do spora7 žurna. U petak nav>č predsjednik Poinc: : primio je u i.lizljskoj 1 aiači rumunjske delegate Michua i Vajdu. O čemu su se razgovaralil, to niko ne zna. Zna se samo to, da je g. Vajdi — koji je ta­ kođer ministar u upravnom vijeću Erdclja — bilo do toga, da tečajem audi­ jencije izjavi predsjedniku francuske re­ publike svu zahvalnost erdeljskog sta­ novništva za moralnu pomoć, koju je Francuska dala ugarskim Rumunjima, kad su još bili pod mađarskom tiranijom. Potpis mira s Austrijom. Na 10. o. mj. u srijedu potpisala je antanta u St. Germainu mir s Njemačkom Austrijom. Kad je objelodanjen tekst ugovora digla se buka sa- svih strana radi nekih klauzu­ la, koje se odnose na države; nastale iz sklopa bivše mo^aihuc. Ne samo sa strane Austrije, koju teško pogađa, nego i sa strane drugih m?' h naroda. Našu dr­ žavu teško pcga laju klauzule o zaštiti narodnosnih 4 religioznih manjina, Fe sloboda tranzita Gov.dnenog reda i drugih gospodarstvenih i financijskih ograničenja, koje krnje suverenitet dr­ žave. Prije potpisa mita bio je jak otpor proti njemu i u Njemačkoj Austriji. Gru­ pa pangermanista zaključila je, da gla­ Mir s Bugarskom. »Telegrafen Infor­ suje proti ugovora izjavivši, da ga sma­ mation« javlja iz Parisa: Radi slabih tra neispunivim i neprihvatljivim. Krš­ prometnih sredstava potpišaće se ugo­ ćanski socijali nakon što su saslušali vor o miru s Bugarskom istom nakon kancelara dra Rennua odlučili su se za dva mjeseca. potpis. K njima se pridružiše socijalni Ententa i njemački ustav. Nota koju demokrati i viada je na taj način dobila ie Clemcnceau preaiožio jučer njemač­ većinu skupštine, koja ju je ovlastila, da koj delegaciji na potpis glasi: »Potpisa­ potpiše mirovni T.govor s antantom. ni pravilno ovlašteni i nastupajući u ime U St. Germainu 1G. iza 11 sati prije njemačke vlade priznajemo i izjavljuje­ podne potpisan je mir između ratujućih mo, da su nevaljani propisi njemačkog stranaka uz običajne ceremonije: Cleustava od 19. rvgusta 1919. koji su u menceau je izrekao kratak govor re­ protivnosti sa rijesenjem ugovora o mi­ kavši da su pregovori dovršeni i doveli ru potpisanog 28. jula u Versaillesu. Nje­ do sporazuma. mačka vlada izjavljuje i priznaje da je U pratnji činovnika za izvanje poslo­ usljed toga član 61. njemačkog ustava ve stupio je d’. Kemi-r stolu, potpisao nevrijedan. Ovu izjavu moraju odobriti ugovor i priložene mu protokole. mjerodavni njemački krugovi nakon 14 Iza toga su potpisale francuska, tali­ dana, kad stupi ugovor o miru na snagu. janska delegacija(C'emenceau i Tittoni). a onda ostale redđm. Delegati Japana Nova vlada u Odesi. Prema vijestima stvili su zdnji svoj potpis. Za ovima su iz Carigrada saslavljena je u Odesi no­ potpisivale male države aflabetskim re­ va demokratska vlada, pod predsjeda­ dom, kod čega še je opazilo, da Rumu­ njem profesora C e t k i n a, koju po­ nji i Jugoslaveni nisu došli, da potpišu dupire Engleska. mirovni ugovor. Ispred Poljske je potpi­ sao Paderevski, aispred češko-slovačke republike Kramar? i Beneš. Za Jugoslavene i Rumunje ostao je zapisnik otvoren đo subote 13. o. mj. i j Gračanica, početkom septembra. kako su nam stigle vijesti naši i rumunj- . (Markantan primjer izvrta­ ski delegati otklonili su potpis ugovora. nja.) - Medu naše najuglednije građa­ Posljedice nepotpisa mira s Njemač­ ne nedvojbeno spada Abdaga Prohić. U kom Austrijom p.ouztokovale su kabiovo sadanje vrijeme čudesa i on je kao netsku krizu u Kumur/skoj, a također i i drugi pošteni i uredni građani nišan kod nas te je kabinet, Davidovića s tom podlih i zavidnih. Od poznate klike iz­ motivacijom otstupio. našali je i prije u javnost, ali je ovaj put Položaj naš prema vani s ovim se je uperen oštrac i na njegovu osobu i na pogoršao, a kakve će još posljedice ima­ njegovu radnju, koji, ako bi upalio, po­ ti teško je naslutiti. godio bi ne samo njega nego na hiljade Držanje naše delegacije. G. Vesnić iz­ muslimana. Kod nas imade selo Luka­ javio je . da tečajem petka nije primio vica sa 3.000 muslimanskih stanovnika. nikakvih uputa iz Beograda s obzirom Opće je poznato, da su seljani toga sela na potpisivanje mira s Austrijom, s dru­ radili još sa Abdaginim ocem rah. Muge strane opet ппе dan službeno nika­ jagorn i mnogi se od njih kao Kadrići, kav rok delegaciji SHS za potpisivanje Devedžići i Aljići podigli do bogastva i ugovora, pa zapisnik ostajefaktičugleda tako, da je to selo skoro postalo no još otvoren. svojtom familije Prohića, ali ne u inte­ resu te familije, nego na dobrobit toga Pitanje Dobrndže. »Univerzul« objelo­ danjuje članak >Le Tempsa« o pitanju sela. Kako su njegovi stareniei podupi­ rali tako i Abdaga podupire to selo mo­ Dobrudže. u kojem se veli: »Izgleda da ralno i. materijalno. Kao primjer naamerička delegacija odlučno zahtijeva Naši dopisi. �rfroi 64 bpoj „PRAVDA* — Ј1РАВДА- Strana 4 Страна 'vcšćcmo samo dva slučaja: U godini РЛЛ bio se jc zauzeo. ca se u tome selu osnuje osnovna škola. Pošto su ljudi to­ ga sela skroz nepristupačni takvoj no­ votariji, sklonuo je četvoricu uajupliviiijili uljana i to bođžu Mula Muniha Devrdžića. Mula Umcra Mujkanovića, luubura Begu Gjegića i Abida Diiberović3, od kojih su dvojica umrli, a dvo­ jica još i danas žive, da se ta škola po­ digne i da za nju svijet predobiju svojim uplivom. Uz to je ponudio svoje vlastito zemljište, 5G0 K gotovine i svoju pot­ poru kod vlasti za podizanje te škole. U oskudnim godinama 1913. i 1^14., kada je buknuo rat, kad nikom nije bilo do nikoga, nego do sebe. Abdaga je di­ jelio seljanima toga sela vaganima žita na veresiju i na pogibelj. Stvar tako stojeći našli su se novi »prijatelji« toga sela, koji bi htjeli istisnuti upliv ovog požrtvovnog rodoljuba i namjesto njega unijeti svoj pogubni upliv, на mjesto njegove poštene radnje, svoju kajišarsku i zelenašku. Da se to postigne nije druge nego lai’ti se najgadnijeg sred­ stva: denuncije i piskaranja po zato pri­ stupačnim listovima. Tao su neki anonimusi. koje mi već znamo, u broju 59. od 26. augusta 1919. tuzlanskog lista »Oslobođenje« iznoseći ^voju cijelu podlost prikazali svoje pri­ jateljstvo selu Lukavici, kako žele usre­ ćiti seljane svojim »nacionalizmom« i prosvjetiti ih s\ojom nekakvom školom, Da to bolje upali kod vlasti. Abdaga je prikazan kao — šuckor. Ali nijesu sret­ ne ruke kad su zakvačili za Abdagino ^SCaorstvo jer je i braći Srbima pra­ voslavna vjere poznato, da je Abdagino šuckorovanje bilo ne na štetu nego na veliku korist i sreću braće Srba, od kojili je mnogo na svoju veliku pogibije u ono kritično doba u zaštitu uzeo i sebe upravo velikoj pogibelji izlagao. U sta­ nju smo po imenu navesti sve prve srp­ ske familije, kojih je uz život i imetak Abdaga kao šuckor zaštićavao. Ne čudimo se kojekakvim podlim individuima koji ne rade ništa drugo već frcaju svoj otrov, ali se čudimo ljudima oko pomerutoza lista, koji mora da po­ znaju nepuroviiog Abdagu Prohića trg. i ugledna građanina iz Gračanice pa ipak, daju mjesta u svome listu onakvim bljezgarijama. koji više škode, nego ko­ riste slozi između nas muslimana i bra­ će Srba, koja sloga nam je svima po­ trebna. Ovo iznosimo u javnost ne u obranu Abdage, nego u zaštitu nekoliko hiljada muslimana, jer bi mogli ne upućeni na­ sjesti izvrtanju podmuklih otrovnika i vlast po nesreći izaći u susret takih kajišara, pa cijelo jedno čisto islamsko se­ lo unesrećiti, Domaće vijesti. Tražimo poslovnog beg Ibrahimbegović 200 kg. kukuruza, nesnosnije. Na jedno1 strani vlada stra­ U novcu dadeše N. N. K. 50 —, H. šna korucija, a na drugoj skrajnja bi­ jeda. Zima se primiče, a ovi bijednici Mahmudbeg Đinić 1< 60' , Đr- Mujezinević K 100’—, Muhamed Alihođić su tolikim porodicama ostali su btz ičega i bez ikakvih sredstava. Što je K 10.—, M. Bajagilović K 10—, MuUvjeti: još najgore skladišni magazin odaklen stajbeg Kapetan*'vić K 40 Naročito 1. Spomenuli mora biti putpu o vješr podižu brašno, povisio je cijene, da se zahvaljuje uprava konvikta gosp. u svim bankovnim i trgovah r . po­ su sada skuplje neg - na čaršij! za 50 । Zaimu Hađidediću, koji je na vlastitu slovima. h po kili. Obećaje im se. prijeti im se, ; pobudu požrtvovno kupio. 2. Priklop svjedodžbi o ršenlm a ne daje ništa. Sto više nisu debili Viceperfekt: Prefekt školama odgovarajućim spe enutom ni uobičajenog popusta za ugljei, a M. MuHić H. IM. Dukatar. mjestu, te svjedodžbe dosada nieg služ­ meka drva ponudila im je vlada na bovanja. Med. unh'. Dr. Žiga Baiar* ordinira za I stanici po K 75 metar, tako da im je 3. Svjedodžba moralnog po . šanja ženske bolest: Obala vojvode Stepe jeftinije uzimati tovarom. 4. Da je pripadnik SHS. r4 a od *—I sata po podne. Skupština im nije donijela ništa, jer 5. Naznaka plaće. u odboru činovničkog društva sjede Cazin, dne 23. augusta i- >. stariji ljudi i boljeg položaja, „patriote" koji se boje da se ne zamjere vlastodržeima i da ne dođu u knjigu „сгпеžutih". „Mučenici* se vozaju po popustima i substitucijama, inspiciranjima više dječaka pro­ i i. d. zarađujući lijepe novce — a davanje lista »Pravde«. — Točni, br­ drugi bijednici sjede i rade za njih... Bratski odziv. Našem novinarskom traže se za uredništvo »Pravde*. Isti ; zi i okretni raznašači neka se prijave u uredništvu > Pravde«, Careva ulica. udruženju prispio je ovaj odgovor: moraju znati čitati i pisati i dobro ! »Skupština hrvatskog novinarskog dru­ poznavati sarajevske ulice. Plaća po štva u Zagrebu srdači • zahvaljuje na dogovoru. Upitati u uredništvu od bratskom pozdravu, te želi da se što prije nađemo zajedno u zajedničkoj 8—12 sati prije podne i od 14—18 organizaciji na obranu staleških inte­ (2—6) poslije podne resa i na korist ujedinjenja našeg T.aroda i naše nove ujedinjene domovine.« ravnatelja. i , 2-з OGLASI: 1 i Težaka banka d. 1 DVH 0ШТН8 PBDVORHIHfl TRAŽI SE Uspješno se ogkšuje u „Pravdi" I . i I ■ ; Opet paljevine u Rogatici. Prije četiri dana zapaljena su sijena Sinana Mirvića iz llina (Osječani) te je izgor­ jelo oko 30 metr. centi sijena. Obzirom na stanje u Rogatici nije nužno ništa j dalje naglašivati, jer je „naravno" da ! i ovaj put žandari „ne će moći" krivca iznaći. Samo pitamo dokle će ovako ići i hoće li vlada jednom početi ras­ I pisivati kontribuciju? Nesnosno stanje činorništva. Tu­ že nam se iz činovničkih krugova, da stanje našeg činovništva postaie sve Kafane i hoteli u Sarajevu neće kako nam se tuže mnogi naši prijatelji da drže našega lista, izgovarajući se na mnoge upite naših ljudi, da naš list bajagi izla­ zi neuredno, pa ne znaju, kad će ga na­ baviti. Upozorujemo te naše prijatelje i sve kafanare, đa naš list izlazi redovito svake subote, utorka i Četvrtka odmah iza podne te se u to doba dijeli i pro­ daje. Dužnost je naših prijatelja, da tra­ že naš list u svakom lokalu i radnji, gdje­ god se drže drugi listovi, jer kad mogu gospoda praviti pazar s našim ljudima treba da budu toliko predusretijivi i uIjudni pa da drže u svom lokalu i organ tih ljudi. Uostalom jc »Pravda« jedini muslimanski list, koji zastupa ogromnu većinu muslimana, pa bi mu već kao ta­ kovu'svuda moralo biti mjesta, da čuju gosti tih lokala za želje i tužbe i nas mu­ slimana. jer u smo ni mi u Jugoslaviji najzadnji kouač ка kolima. Stoga molimo, da naši prijatelji od­ lučno zahtijevaju, da svaki lokal drži т Pravdu«. / Nastavak članka „Izvrtanje či­ njenica" morao je izostati radi drugog gradiva. Nastavićemo u drugom broju. Javna zahvala. Ovim se zahvaljuje uprava islamskog konvikta realne gimnazije u Banjoj Luci svoj gospodi da­ rovateljima. koji darovaše u novcu kao i uz narav;, za muslimansku đačku omladinu u konviktu. Hamdija Afgan darova 500 kg, pšeniče i 20 kg. meda. Hamzaga Husedjinević 200 kg. pšenice i 100 kg. ku­ kuruza, Hakija i Hilmija BeMagić 200 kg. kukuruza. Husni efl. Đumrukčić 100 kg. kukuruza, Avdaga i Čamilaga Ibrišagić 100 kg. kukuruza i 200 kg. krumpira. Sejdi Mahmud Husedjinević 50 kg. kukuruza, Muharemaga Čarđić 50 kg pšenice, Ibrahimaga Bahtijarević 100 kg. kukuruza, S ma ii aga Dedić, 10 kg. mesa, ibrišaga Dabulhanić, 200 kg krumpira, Hasanbeg Đinić 110 kr. kukuruza, Hamgibeg Đinić 100 kg. graha, Dr. MidiC lOOkg. pšenice. Za aga Tetarić 100 kg pšenice. Avdt^a Vehabević 50 kg suhi šljiva, Mehmed- Sin Ismeta Bećarovića, Zatikukuša ul. br. 2. Sarajevo, Salko 11 godina star, obučen u tijesno odijelo, plav, mršav, otišao je od kuće i do danas se nije povra­ tio. Ako ko štogod zna molim da mi javi za što ću ga nagra. diti. 125, 3 3 Obavijest. -WAVAWAW sи Д %l Duio Pečić SARAJEVO, Preradovića (prije ŠljivtJia) ul. broj 2. Sa ovim upozorujem svakoga, da mom sinu Sulejmanu Sumanu iz Gračanice niko ništa ne daje niti vjeruje u moje ime, jer ja ni u kakvom slučaju neću nje­ gov dug, priznati niti za njega šta platiti. Gračanica, 23. jula 1919. Hešo Šuman, trgovac. Uvađa električno svjetlo i snagu, te sve vrste telefona. Solidan posao Cijene umjerene. 119 3-3 3—3 127 Frivpegovana Zemaljsha Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboi, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA; Bugejno, Gacko, Goražda, Ktnjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupiiarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b ikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. ПИ4«У>гп1 Urednik: M. SuđŽuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0af5ab1f6ca6c15ef7532bf5f89a5e8b.pdf ed9e922d91078bb8c6889177e276a9ad PDF Text Text Pojedini broj stoji 60 helera. rtn AЖ У'1 «Ј”°' Н Ara! flH8^ A 9 9 ЈЕп 9 iw®M 9f 999 W Ш K aHL H Јд WM 1ЈкД WF №В јнИм Izlazi iIosmmSF ЈВЛшЛ^^ doSb АИк ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. ABHL ЈШШк Broj 65. ■" ЈКЛ aF Sarajevo, četvrtak 18. septembra 1919. (23. zilhidžeta 1337.) Sarajevo, 15. septembra. Izviješteni smo s više strana, da neki ljudi \ode podzemnu agitaciju u pi­ tanju izbora »Gajretova« odbora. Stoga pozivan.o sve članove »Gajreta«, koji pripadaju našoj organizaciji, a stanuju u Sarajevu i mjestima. koja su na željez­ ničkoj pruzi i blizu Sarajeva, da u petak 19. o. ruj. dudu ua »Gajretovu« skupšti­ nu i svojim prisustvom omoguće, da »Gaj ret« dođe u sposoone i nepristrane ru­ ke. koje ne će dozvoliti da ovo čisto kulturno društvo i dalje bude poprište izvjesnih noliiičkih struja i nekib pojed nača. Ovaj poziv nipošto ne znači odstupa­ ti ie od našeg predašnjeg principa u pi­ tanju Gajreta«, nego je samo mjera opreznosti, koju nam diktuje držanje iz­ vjesne skupi;, e. Radni Odbor. Oko krize. Drugi odgovor g. Stojana Protića g. Lj. Davidoviću. Dragi g. Davidoviću! Potvrđujući Vam prijem Vašeg po­ štovanog pisma od 10. o. mj. koje je • dgovor na moje pismo od 9. o. mj. a ću biti slobodan da pokušam u ne­ koliko riječi da ispravim neka, po mom mišljenju, pogrešna shvatanja i ocjene u gornjem pismu Vašem. 1 . Ja nisam rekao, i u mom pismu toga nema, da je za mene bilo izne­ nađenje prekid pregovora između Vas i Narodnog Kluba. Kako ste Vi to mjesto moga pisma mogli tako shva­ titi meni je, moram priznati, neobjaš­ njivo, »sim ako tome ne bude kriva ona srdžba, i duševna uznemirenost, koja se kroz cijelo pismo Vaše vidi i kojoj ja takođe ne vidim opravdana razloga. 2 Što se povjereništva za finansije tiče, ja sam Vam rekao, u razgo­ voru, da treba prije svega vidjeti ka­ ko oni to povjereništvo zamišljaju; i ako bi ono imalo da znači da se od­ nos između toga povjerenika i mini­ stra finansija, kakav je on sad, mjenja na štetu prava ministra finansija, onda bi, rekao sam, to bilo protivno i našem shvatanju; ako bi, međutim to trebalo da znači, da delegat mini- j stra tinansija treba da bude u jačem kontaktu s Banom i ostalim vlastima onamo radi bolje i skladnije admini- ј stracije, onda se tome ne bi imalo Šta prigovoriti. 3. Zahtjevi g. KoroŠca nisu bili takvi, da se ne bi mogli primiti, jer on niti je pravio pitanje od toga, danjegova grupa dobije dva mjesta, kao ni od toga da dobije baš portfelj vjera i portfelj ministra saobraćaja. i i i ; 4. O socijalistima, u našim razgo­ vorima i pregovorima nikad nije bilo kakva god pomena u tome smislu, da oni prave pitaije za svoj ulazak u j kabinet od toga, da g. Korvščeva gru- i pa ne učestvuje u vladi, a još manje da je bilo kakva god pomena o to­ me. da Vi s Vašim drugovima stojite na gledištu socijalista i pretpostavlja­ te da oni ostaju u kabinetu i pod cienu odbijanja Koroščeve grupe. Ja sam samo potpuno jasno vidio, u tom pogledu ovo: Da ste Vi riješeni osta­ viti u novom kabinetu sva tri socija­ lista, i s istim portfeljima, gotovo, ma da oni imaju svega jedanaest posla­ nika; priznajući im jednoga po pravu proste aritmetike na osnovu ostatka, a druga dva mjesta dajući im na ra­ čun svojih mjesta. Iz toga sam ja, na­ ravno, s razlogom zaključio, da izme­ đu Vas i socijalista ima neka tješnja pogodba, ili družba, koja pretpostav­ lja da je ona za Vas i Vaše drugove važnija i od družbe i sporazuma s radikalnom strankom. 5. Jedno mjesto Vašeg pisma je na­ ročito karakteristično, i zato ću biti slobodari navesti ga rječiniice (do­ slovno/: „Gospoda socijaliste su i ra­ nije napominjali nezgode, koje bi imali u saradnji sa konservativnim grupama. Sa jednom su grupom još voljki raditi, sa dvije ne. Primili su saradnju sa Vama; g Koroščeva je grupa prema njihovom nahođenju bi­ la suvišak. Da smo se ranije spora­ zumjeli s g. KoroŠcem, onda bi Vaša grupa bila smetnja njihovu ulasku u kabinet... Nama je valjale birati ili g. Korošca ili socijaliste.*4 Ovo mjesto Vašeg pisma, dragi g. Davidoviću dopustićete, mislim, jasno pokazuje: 1. da g. g. socijaliste smat­ raju radikalnu stranku kao konservativnu političku grupu, s kojom nera­ do hoće da učestvuju u upravi ze­ maljskoj; 2. da to gledište socijalista i Vi s Vašim drugovima dijelite, da­ jući još socijalistima položaj i pravo arbitra koji ima da odredi: da li će se radikalna stranka primiti da uče­ stvuje s njima i s Vama u upravi zemaljskoj, ili g. Koroščeva grupa. Dopustite da ovakva Vaša shvatanja teško da mogu mamiti mene i moje drugove na saradnju s Vama i Vašim drugovima. Što se našega konzervatizma tiče, mi smo, odista, jednim dijelom naše­ ga političkog rada konservativni, kao što je i svaka ozbiljnija politička gru­ pa „buržoaska.** Naša radikalna stran­ ka je to, u sadašnjim trenutcima, u toliko više i u toliko radije, što ima sad da čuva i osigurava mučno 7 kr­ vavo stečene tekovine narodne: ujedinjenju, a još nezbrinutu otadžbinu cje­ lokupnog našeg naroda, i slobodne ustanove i tekovine doskorašnje Kralje­ vine Srbije, koje neki demokrati, laka srca, žrtvuju i zamenjuju već ustantvama i odredbama austrijskog i ma­ đarskog porekla! Pri svemu tom za nas je, kao što je to, držimo, i za ostale ozbillne političke ljude, koji ko­ liko toliko poznaju naše političkopartijske odnose, više nego čudno, da nam dolazi ovaj naziv konservativne političke grupe sa strane, na kojoj se nalaze naprednjaci srbijanski, s braćom Marinkovićima na Čelu, koji nikad svega vijeka nisu bili demok­ rate niti uopšte liberalni ljudi, i pro­ tiv kojih su radikali najviše vojevali da steku Srbiji onaj slobodouman Us­ tav, koji ona ima i sad i koji je bio zastava oslobođenja ćelom našem na­ rodu; sa strane, na kojoj se nalaze disidenti nacionalne stranke srbijanske sa g. dr. V. Veljkovićem na čelu, ko­ ji je uvijek bio notoran konservativac i lični sekretar bivšeg Kralja onda, kad se radikalna stranka na život i smrt borila da steče, i poslije održi slobodu i slobodne ustanove narodu u Srbiji; sa strane, na kojoj su g.g. Dlmović, Alaupović i drugi njima slič­ ni i poznati borci za narodna prava i slobode; sa strane na kojoj se nalazi i jedna hermafroditska grupica, koju pokriva ogrtač demokratske zajednice, i kojoj se ne vidi čestito lice. 6. Pogrešno tvrdite u pismu, da smo se mi sjetili koiičnika i ostatka za učešće grupa u vladi i podjelu portfe­ lja. Na protiv, ja sam uvijek naglaša­ vao da u politici ne može da važi pro­ sta računica, i određivanje učešća u vladi aamo po broju poslanika koji ova iii ona grupa ima. Sto se naše stranke tiče, cio je politički svijet, ne izuzimajući ni Vas ni Vaše drugove, pri­ znavao da naše učešće u vladi treba da bude jače, da radikalna stranka treba da ima veći broj portfelja i po Pretplata godišnje 40 kru »a,na pola godine 20 kruUredništvo i uprava mdszi se u Carevoj račun pošt štedionice 1119 Godina 1. broju svojih poslanika, i po svom po­ MUSLIMANI. UPISUJTE DJECU U ŠKOLU! U ovdašnjim narod, osnovnim litičkom značenju i političkoj prošlo­ sti. Ona ’e kod svega toga, za sedam školama djeca se upisivaju još od 1. o. mjeseci moje uprave imala svega tri шј. a da tu nije nigdje objavljeno. Što IL člana u kabinetu i gledala kako je i pitaće nas dječiji roditelji. A mi velimo: Vi s Vašim drugovima nadglasavate ■ »jer to ide drugima u račun«. Jagme nam u kabinetu! mjesta u školi. 1 7. Meni i mojim drugovima je oso­ Stoga upozoruiemo muslimane rodite­ bito drago, što Vi s Vašim drugovima lje. da odmah čim prija upiši evojn dH»želite našoj mladoj državi i veću bezcu u školu, jer kad se popune sva mjesta bjednost, i šire građanske slobode i po školama, onda ona djeca koja zaka­ I puniju parlamentarnost od onih, kakve sne sa upisivanjem ostanu za čitavu go­ 1 smo mi bili zagarantovali u našoj sta­ dinu bez škole. A to je velika šteta. roj državi«. Ali ako u to treba da vjei rujemo po ovome što vidimo u našoj I mladoj državi, onda nam se radost vc; oma jako muti i izaziva, šta više, u 1 nas bojazan, da ne odemo unazad i i Izričita želja g. Ate Šole. — Kod ov­ ! ne izgubimo po koju dragocjenu te- . : kovinu koja nas je tako skupo stala, | dašnjeg šumskog odjeljenja zemaljske vlade vodi se u spisku činovnika Simo [ dok smo je stekli i do sad održali. Krstić kao šumski upravitelj i dobiva , 8. Kriza se, po mom dobrom uvje- I otuda platu. Ali je toga upravitelja od­ renju, otegla toliko ne s toga, što Vi I mah iza prevrata nestalo, jer je našao niste željeli da se ona brže svrši. Ja bolju pljačku kao privatni šumski či­ sam potpuno uvjeren da ste Vi željeli novnik kod jedne firme u Tesliću, gdje i brz i dobar svršetak krize. Ali se se nalazi i njegov brat Arsen, koji pravi ona otegla više nego što je moralo s njome poslove na stotinu vagona drbiti, i više nego što dopušta sadašnja veta. Kada je Simin šef — kako smo politička situacija zemlje, s toga, što obaviješteni — zatražio svoga činovni­ Vaša metoda rada i pregovaranja nije, ka da se povrati na svoje pravo mjesto rekao bih, dobra, i možda, još više, s odakle još tegli plaću, pokazat mu je toga što je Vaša, do sad »demokrat­ dokumenat, da je šumar Simo dodijeljen ska«, a sad »demokratsko-socijalističu pomoć svome bratu na izričitu želju 2? zajednica«, sastavljena iz vrlo di- f g. Ate Šole, odakle ga ne smije niko ’sparatnih (razrožnih) elemenata, ie ste krenuti. Pošto spomenuta firma u Tesli­ morali i morate mnogo vremena tro­ ću nije nikakvo državno poduzeće, mi­ šiti da se Vi između sebe sporazuslimo da je rezon, da se gosp. Simo odI mite. ma povrati na svoje mjesto, gdje ima 9. Nisam u svom pismu rekao da i suviše posla, ili neka se zahvali na unosite jedan neparlamentaran elemedržavnoj službi ako misli da mu je bolje : nat u parlamentarne običaje za to, što I kod firme u Tesliću, u što mi ne sum­ ne zovete male grupe u opšte, nego , njamo. Jedno ili drugo a nikako obadvo­ za to što na ove parlamentarne grupe je, pa makar to bila i izričita želja gosp. ; gledate čas ovako čas onako, kako Ate Šole! (»Srpska Riječ br. 104.). Vam u kom trenutku to bude ugodno Kod oblasnog odbora za zaštitu djece ili neugodno. To mjesto moga pisma u Sarajevu imenovan je tajnikom u de­ glasi rečimice ovako: »Ova dva gle­ vetom dnevnom razredu Hasandedić danja na ove parlamentarne grupe, u Ahmed-ef., dosadanji upravitelj škole u tako kratkom razmaku vremena, is­ Bjelemiču te će ovih dana to novo mje­ ključuju svako načelno smatranje, i sto zauzeti. Osim ovog jedinog mu­ unose u parlamentarne običaje elemeslimana u tom odjeljenju dolazi još pet nat, koji je sa svim neparlamentaran...« tajnika, od kojih je jedan katolik, a četiri 10. Moje je lično mišljenje o kon­ su pravoslavna. Napominjemo, da mi centracionom kabinetu bilo i ostaje i muslimani ne bismo dobili ni ovog jed­ sad onako kako sam ga izložio u svom nog mjesta, da se nijesmo u pravo vri­ govoru u Narodnom Predstavništvu, jeme zainteresirali za ovu stvar te s . ali sam ja još onda rekao da ne od­ pravom tražili barem jedno mjesto za bijam koncentracioni kabinet i ne pre­ muslimane. Ali premda su nam odlučni judiciram ništa u pogledu pokušaja u faktori uvažili ovaj čedni zahtjev, opet tom pravcu u opšte, ni u pogledu tra­ moramo konstatirati, da u popunjavanju janja njegova u sadašnjim trenutcima. gornjih mjesta nema nikakve proporDa li i kolike on može trajati, da li cije, jer su četiri prema jedan očita i koliko on može uspješno raditi u povreda prava muslimana i katolika. I sadašnjoj političkoj situaciji naše ze­ u ovom je slučaju dakle jagma i gura­ mlje, treba da pokaže sama praksa, nje privilegovanog dijela našega naro­ i to u toliko prije što takav kabinet žele i na nj ukazuju i ugledni poli- i da došla do puna izražaja, kao Što se u većini slučajeva događalo od prevrata tički ljudi kao što je g. Trumbić, koji je član i Vašega sadašnjega kabineta. i ovamo. Ovakav bezobzirni postupak i gaženje muslimana na svakom mjestu Vi, među tim, dragi g. Davidoviću. isključujete koncentracioni ili što širi I mora se najodlučnije osuditi. koalicioni kabinet unaprijed, prije ne- I go što je praksa pokazala njegovu ne­ mogućnost, uslijed razlike shvatanja i gledanja na pojedina važna i neot(Nastavak.) klonjiva politička i državna pitanja za docnije i drugo vreme. U tome je V. Pomanjkanje manipulativnog razlika između moga i Vašega shva­ osoblja. tanja u pogledu koncentracionog ka­ ar. — Kako god je kod drugih su­ bineta. dova suđenje, t. j. izvršivanje sudbene Završujući ove redove, koji mogu, vlasti jedan pesao, a vođenje ureda može biti, po nešto doprinijeti i za (kancelarije) sasma drugi posao, isto razbistravanje i prečišćavanje pojmova je tako i kod šerijatskih sudova. Ka­ o političkim pitanjima i metodama ra­ ko je u početku Islama sve bilo jed­ da za njihovo raspravljanje, tako po­ nostavno tako ni Serijatski sudovi mtrebnom u prvim danima podizanja jesu imali kancelarija ni kancelarijskih i stvaranja naše mlade države, ja Vas poslova, pa se je vršila samo sudbena molim da izvolite primiti i ovom pri­ vlast i to po džamijama i usmeno. Te­ likom uverenje o mom odličnom po­ čajem vremena prilike se razvijale kao štovanju. i kod svakog drugog naroda, pa su Beograd, 11. septembra 1919. te nove prilike donijele i to da su se Stojan M. Protić. u drugom stoljeću počele ustrajati meh- Bilješke. Naši šeriatski sudovi. �„ПРАВДА“ — „PRAVDA" Страна 2 Strana keme, zavoditi sidžili i izdavati pisme­ na riješenja o kadinskim hukmima i drugim odredbama. Tako se uz suđe­ nje razvio i uredski posao kod šeri­ atskih sudova. Kako god su različita ta dva posla, tako su različiti i pošlovatelji po svojtj spremi. Jedan vrši čisto sudske poslove, pa je sudac i sudski koncep­ tualni činovnik, a drugi manipulativne poslove, pa je manipulativni službenik. Šeriatski sudac se je pripremao i os­ posobljavao za sudovanje i izvršivanje sudske vlasti, a ne da bude pisar. Na to je kurisana i šeriatska sudačka škola, o čemu sam taj naziv jasno go­ vori, a i štatut te škole jasno nazna­ čuje, da je svrha zavoda, da se podgaja sposobno osoblje za šeriatsko su­ dačko zvanje. No kako god za šeriatski sud treba šeriatski sudac, tako treba i manipu­ lativni činovnik. Ali bivša uprava nije htjela priznati šeriatskim sudovima te potrebe. I ne samo da nije postavljala manipulativne činovnike kod šeriatskih sudova, nego je šta više ukinula i pi­ sare. koji su postojali iz prijašnjih vre­ mena, izgovarajući se, da sada imaju Šeriat. vježbenici. • Svaka moderna uprava pravosuđa nastoji da suca što više rastereti od poslova, koji ne spadaju u čisto su­ dovanje. Tako je učinila i bivša upra­ va još u godini — mislim 1906. raz­ dvojivši kancelariju od sudstva i po­ stavivši odgovornog upravitelja kan­ celarije. Ali se nikada nije sjetila, da je i šeriatski sudac sudac, pa da i njega treba rasteretiti od kancelarijskih i pisarničkih poslova. Moglo bi mi se prigovoriti, da ima kotareva, u koji­ ma je mali posao šeriat. suda, ali taj prigovor ne bi bio opravdan, jer kako je šeriatski sud sastavni dio kot. su­ da mogao bi se šeriat. sucu^umjesto pisarskog posla dodijeliti koji sudski posao, na pr. ostavinske rasprave i starateljski poslovi za cijelo pučanstvo toga kotara. Možda se baš namjerice htjelo, da se priguši šeriat. sudac sa svim dru­ gim poslovima osim čistog sudovanja, pa da tako izgubi značaj suca. Dok su se kod šeriat. sudova uvađali razni iskazi, razne knjige, urudžbeni zapi­ snici, indeksi i sve što ti ja znam nije se brinulo ko će to sve voditi. Ako se je to u istinu htjelo, može se reći, da je skoro i postignuto. Kako sam prije razložio, šeriatski vježbenik dođe na praksu i probavi cijelo vrijeme prakse u manipulativnim i pisarničkim poslovima. Postane šeriat. sudac. — po imenu — pa opet isto nastavi. Ja sam uvjeren i mogu tvrditi, da mnogi šeriat. suci drže, da se njihova šeriat. sudačka služba sastoji od uredskih, naime od kancelarijskih poslova. Zgo­ dno je karakterizirao bosanskog ka­ diju jedan stari mostarski ugledni merhum alim rekavši jednome kadiji: »Vi nijeste kadije«, a kad mu je ovaj za­ čuđeno odvratio: '»ja šta smo?« od­ govorio je: »Vi ste kassam kjatibi« Bivša je uprava mislila, da je time zamazala oči svjema muslimanima Bo­ sne i Hercegovine Eto neka vidi ci­ jeli svijet, da nitko i nikoja uprava nije u stanju nama muslimanima za­ mazati oči i prodati rog pod svijeću, pa makar mi još bili neprosvijećeni u evropejskom smislu. Kako radila, tako i svršila. VI. Nadgledanje šeriat sudova. Osim naših šeriat. sudova ne znam nikakvih javnih institucija u zemlji, koje se nikada ne pregledaju i ne mspiciraju po strukovnim nadzornicima.*) Sadaš­ nji naši.šeriat. sudovi ustrojeni su go­ dine 1883., pa od tada do danas kroz punili 37 godina samo su ih nekoliko inspicirali po jedanput vrh. šeriat. suci, a u zadnjih 25 godina ama baš ni jedan­ put Ako su kad upravitelji pravosud­ nog odjeljenja i predsjednici okružnih sudova na svome putovanju po pregle­ davanju redovitih sudova usput zavirili i u šeriat. sud, to su bile više osobne stvari, da vide kadiju i da pregledaju uručbeni zapisnik i indeks. I to je bilo sve. Kad su u zadnje vrijeme postavljeni inspektori za sudove, naređeno im je da uz redovite sudove inspiriraju i šeriat sudove. To je isto kao da bi se postavio jedan liječnik za kožne bolesti, da kon­ trolira i pregleda rad jednog kirurga. ♦) Mi upiremo u našu vakufsku upra­ vu. Ni ona ne inspirira. čeka samo iz­ vještaje. pravi požurnice (i po dvana­ est za jednu sitnicu) i fabricira brojeve. Je li herdžu-merdž, belli jest... Uredništvo. | I I 1 ■ 1 ! । ■ i ' : I akvu glupost je mogao narediti samo onaj šef pravosudnog odjeljenja, koji je počinio grozna zla našem napaćenom narodu, a sudstvu i čestitim sucima svojom tiranijom bio izišao na vrh gla­ ve. U čemu se sastojak) inspiciranje tih vajnih inspektora kod šeriat. sudova i kako su oni po intenciji svoga gospoda­ ra postupali sa kadijama to ću ovdje iz­ ostaviti. Spomenulo se, ne zavratilo sc. Bivša se je vlada pobrinula i za to, da se suci što više upoznaju, pa je jednom naredbom naredila, da se svaki sudac, koji dode u Sarajevo, mora predstaviti kod pravosudnog odjeljenja zetn. vlade i kod predsjednika vrh. suda, a nije se sjetila da dometne i odredbu, da se še­ riatski suci predstave kod svojih vrh. šeriat. sudija. Vrh. šeriat. sud imadc tobož neku nadzornu vlast nad šeriat. sudovima. Vršenje te vlasti nije mu omogućeno inspiciranjem i dodirom sa šeriat. sudijama. Ako kad vrh. šeriat. sudije vide kojeg šeriat. suca, to biva slučajno, a ne da im šeriat. sudac dođe po dužnosti i da se tom prilikom štogod uputi u svo­ joj struci. Samo povodom utoka, priziva, pritužaba i godišnjih iskaza o poslovanju imadc vrh. šeriat. sud prilike, da pre­ gleda podnešene spise i rad šeriat. su­ dova. ali s tim se mak) popravljaju še­ riatski sudovi. Kako vrhovni šeriatski sud nije smio imati inicijative, da izdaje opće odredbe i naputke podređenim šeriat. sudovima, nije mogao izdavati ni okružnice, kad pregledajući spise I. mol­ be opazi kakve pogreške, pa da pomo­ ću tih okružnica i ostali šeriat. sudovi znaju kako treba u stanovitim prilika­ ma postupati. Samo strukovnjaci znadu, koliko na­ zadno djeluje na institut za koji se zna­ de. da ga nema ko inspicirati. Čovjek je čovjek, pa i šeriat. suci su ljudi, koji će zanemariti svoju dužnost, ako ne vide čekića više glave, a pogotovu ako nije upućen na pravilno vršenje svoje duž­ nosti. Koliko ih nažalost imade, koji se ne ponašaju pristojno ovome kadinskome zvanju. Po mome je mnijenju od sviju potre­ ba najpreča, i to bezodvlačna. potreban da se čim moguće prije počne sa insplciranjem naših kot. šeriat. sudova po vrh. šeriat. sucima. Time bi se mogli prikupiti još daljnji podatci za preure­ đenje šeriatskih sudova. Neka ovo uvaži sadanja vlada, a i muslimanska organizacija, koja je uzela u svoj program i nastojanje oko uređe­ nja Šeriat. sudova. (Nastavite se.) Ispravak. U članku »Naši šeriatski sudtvi« donešenom u »Pravdi« od utorka, br. 64. nehotice je rečeno, da sudac vrhovnog suda kao član po­ vjerenstva za ispitivanje kandidata še­ riatskih sudija nema prava glasa. To je pogrešno. Po zakonu o izmjeni ne­ kih ustanova naredbe o ustrojstvu še­ riatskih sudova i taj član imade isto kao i drugi pravo glasa. — Molimo da se to ispravi. Vladina kriza. Ostavkom g. Davidovića buknula je ponovna vladina kriza, koja bi mogla i sad potrajati više nego li treba, jer se „demokrati** još hala nijesu opa­ metili. Oni i sad hoće da svojim za­ novijetanjem prave nove neprilike na­ šoj mladoj državi, pa su opet počeli svojom metodom, da u ,,načelne“ zah­ tjeve unose svoju ličnu pritruhu. Nji­ ma nikako nije jasno, da vanjska si­ tuacija diktira novi kurs u našoj upravi, pa se i sad zanose ludom i nepatriotičnom mišlju svog strančar­ skog komandovanja. Evo šta o tom donose mršavi i oskudni brzojavi iz Beograda. Izgleda da mandat za sastav nove vlade ne će biti povjeren nikome pri­ je dolaska gospode Trumbića i Pašića. Protić je savjetovao Regentu, da ne treba rješavati krizu, dok se ne čuju mišljenja gg. Trumbića i Pašića. U predsjedništvu privremenog Na­ rodnog Predstavništva dr. Pavlovićje imao jučer savjetovanje sa šefovima tviju stranaka. Klub Demokratske Za­ jednice izjavio je preko svojih pred­ stavnika, da je on za koncentracioni kabinet, koji treba da likviduje sada­ šnju spoljnu situaciju i pripremi sve što je potrebno za konstituantu. Za ulazak u novi kabinet Demokratska Zajednica ne stavlja nikakve naročite uslove. Demokratska Zajednica nalazi da bi dr. Pavlović bio najpodesniji za izvršenje tog zadatka. Gospodin dr. Pavlović savjetovao se je sa gg. Laginjom, dr. Korošcem i Tritkovićem Svi su ovi bili zato, da koncentracioni kabinetizvrši izbore za k o n s t i t u a t u. Dosadanji predsjednik vlade pred­ ložio je Regantu, da treba izvršiti naj­ nužnije pripreme za konstituantu i raspisati izbore. Dalje treba likvidovati izvanju politiku i ne obu­ staviti provođenje agrarne reforme. Gosp. Draža Pavlović bio bi po mišljenju gospodina Davidovića najpodesnija ličnost da sastavi kon­ centracioni kabinets v i j u stranaka. Kako se u isto vrijeme nalazio u dvoru gosp. Pavlović, on je predložio Regentu iz b o re k a o jedini izlaz iz ove parlamentarne situacije. Sto se tiče ličnosti koja treba da sastavi vla­ du, dr. Pavlović je predložio prestolo­ nasljedniku da se posavjetuje sa še­ fovima stranaka. Pavlović lično ne že­ li da se primi tog mandata, ali će sa svoje strane učiniti sve, da se zemlja izvede iz dosadašnje teške situacije. Radikali ne žele da novi predsjed­ nik vlade bude dr. Pavlović. Om se čak jučer poslije podne nisu odazvali pozivu Pavlovića. da dođu na prego­ vore. Narodni klub također ne želi vladu dra Pavlovića. Oni i cijela opo­ zicija su mišljenja, da se sastav vlade povjeri g. P roi iću. Šta sada? (Nastavak.) Neki inozemac i inovjerac K., koji je iza okupacije došao u Tuzlu kao majstor zidar, potužio se nekom zgodom na jed­ nom sijelu u kome je bio i rahmetli I. beg Dž., da je zatražio samo za 14 dana 5000 forinti, ali su ga oni odbili. Na to mu 1. rekao, što ne ode g. S. On je od­ govorio da tamo neće otići! Sutradan ga je 1. beg trefio i upitao, da li mu zbi­ lja ti novci trebaju ili se je on u sijelu samo šalio. Na njegov odgovor, da mu novci zbilja trebaju, I. beg mu je rekao: Onda dođi sutra u х doba u han S., ali da to ne upada u oči i da ne zna Osmo! (0. je bio njegov bratić i ortak u trgo­ vini. koji je svoga amidžu, 1. bega pre­ više poštivao tako, da mu ne bi ni ri­ ječi rekao, kad bi on cio imetak uništio). Sutradan u rečeno vrijeme je — veli K. — I. beg kraj mene prošao, kao da me ne vidi i otišao staračkim teškim kora­ kom u han S. a on (K.) je za njim op­ rezno također pošao tamo. Kad su bili na vrh basamaka, I. beg ga je rukom pozvao u jednu praznu sobu i tamo mu izbrojio 5000 for. bez seneda i svjedoka. Ta je suma onda značila veoma mnogo. To je bio »kardi-hasen« čovjeku bez većeg kapitala, ali od posla i rada! Istina bilo je i zajmova uz senede, zaloge ili svjedoke, gdje se je davalo osobama, koje nijesu od rada, ili gdje se je davao malodobnički ili vakufski novac, ali je (osim u ovo dva zadnja slučaja) na njeg manje više krivo gledano. Kakvi su bili trgovci, taki su bili i ostali staleži, zanačije, težaci i drugi, jer je trgovina obično narodna matica i u dobrom i u zlom moralnom pogledu na­ rodnih masa. Ako su trgovci kajišari, i drugi se za njima u »vještini-« povodi, a isto tako, ako su na pravom putu, jer je svatko za trgovinu svezan u svojim životnim potrebama, pa koliko bilo. Ovo je bila jedna dobra strana, radi koje je bilo malo činovništva. Nu bilo je i zlih strana te uprave radi kojih je bilo opet malo činovništva. Is­ tičem n. pr. prodavanje desetine kao dr­ žavnog haka zakupnicima. Kod te rabote zakupnici su ćarili kao što se danas čari sa izvoznicama. To je bilo na šte­ tu države. A što je na štetu države, to je opet na opću štetu samog naroda, jer su velike sume otišle u džep pojedinaca, mjesto da dođu u opću blagajnu, iz koje bi se podizalo školstvo, savremeni mo­ derni zanati, ceste i druge komunikaci­ je. Carine (đumruoi) su bile male, te su tako bila širom otvorena vrata stranoj robi, što je smetalo domaćoj industriji i njezinom razvoju i usavršavanju. A i rušvet (mito) je cvao gotov onoliko, ko­ lik u vojsci u predvečerje bivše Austro­ ugarske monarhije. Rudnici su bili nemal svi zatvoreni — neotvoreni. U koliko je bio koji i ot­ voren (n. pr. vađenje željeza u VarcŠu i Fojnici, te proizvodnja soli u dvije Tuz­ le) rad je u njima bio privatnički i naj­ primitivniji. To je dakle bio u glavnom mrtvi kapital, kao i šume, koje su bile pale do bescijenja i tako dalje. To su bile velike mahane uprave, radi kojih je konačno morala i prestati. Број 65 Broj Došao je Švabo i Madžar. Zasukali su rukave, izgradili ceste i mostove, pro­ veli još postojeće željeznice, otvorili rudnike, unijeli svoju testeru i sjekiru u naše kako erarske, tako i privatne šu­ me, naseljivali svoje gladne ljude, i t. d. Ulagali su do duše i kapital, ali su pri­ onuli kao pijavice sisati zemlju i izvlačiti iz nje dotle netaknuto i nagomilano bla­ go. Mjesto podizanja, sistematski su po­ čeli ubijati domaće proizvode, gušiti domdće zanate i preuzimati ih u svoje жk</, ostavljajući domaćim sinovima, da budu samo sluge i sitni pomagači pri utaži-vanju Njihova nezasitnog apetita i t. d. Opazili su odmah, da bi im u nji­ hovu gulenju i sisanju mogao mnogo smetati visoki stepen morala i poštenja domaćih sinova, osobito muslimana, pa su stoga odmah počeli stavljati zamke, u koje će hvatati najprije slabije karak­ tere, da kroz njih posiju sjeme pokvarenosti, koja će postepeno sputavati či­ sto i čvrstvo stojeće stablo morala i poštenja domaćih sinova. Prva je zamka: otvaranje burdelja po svim gradovima naše domovine. Doma­ ći su se počeli na to ljutiti i prigovarati, ali su to blažene Švabe i Madžari oprav­ davali »nuždom za vojsku« i time tuši­ rali opravdani gnjev naših starih po­ štenjaka. Istodobno su počeli otvarati niže mejhanc sa pokvarenim ženskinjem i slično. Time je udaren temelj za kva­ renje mladeži. U početku je te pokvarenosti bilo malo, ali se je širila kao šuga, dok nije kroz 40 godina izašla na onaj stepen, na kome je danas. Ta je pokvarenost najprije zgrabila muškinje drugih vjera naše domovine, onda je prešla na naše muškinje, te na ženskinje drugih vjera. Naše pokriveno ženskinje ostalo je od tog najtežeg” zla zaklo­ njeno sve do pred par godina. Ali je eto sada ta neman i »kulturna nesreća« bacila svoju poganu šapu i na tu još jedinu čistu granu našeg naroda, vuče je u vrtlog nemorala, da budemo i u tom svi jednaci. Ta nemoralna šapa maša se sada žara, peče i feredže našeg ženskinja. Ko pruža tu prljavu ruku? Švabo i Madžar? Nc, nijesu oni. nego muslimani po imenu, ali švapskim i ma­ džarskim terbijetom otpitani i odgojeni! Istina i drugi su te terbije sisali i gutali, ali svatko od njih ostade čvrstvo ono, što je dotle bio, samo eto nekoji, na­ žalost »naši« padoše stupanj niže i hoće, da u »kulturi i napretku« preteknu sav napredni i kulturni svijet, pa u to ime u svom prevelikom zanosu po­ laze sa repa mjesto sa glave. Čini im se da je kod nas sve u redu, samo još skini peču i feredžu, pa onda na svijetu neće biti nitko napredniji od nas. Naše »gladno« ženskinje moći će »za­ raditi« koru hljeba, pa »na koji bilo na­ čin«. Kakav moral, kakve trice? Pare, pare, gospojice!... Mnogo bi bilo bolje, kad bi oni u^vom zakonu polazili sa našim hajrom: sa gla­ ve mjesto sa repa, t. j. kada bi iz svojih šupljih glava istresli sve, što ih odaljuje od naroda, pa onako kao čisti muslima­ ni pristupili i u niže narodne slojeve, te ih vještinom svoje naobrazbe postepe­ no i polahko pridizali. Nabacujući pita­ nje šešira, peče i feredže. oni narodu turaju pod nos — najljući kren.od ko­ jeg ga suze oblijevaju, .pa radi tog ne samo što ne može da u njih gleda, nego bi im i glave porazbijao. Počevši od gla­ ve mogli bi se i opametiti, jer nije sva pamet u klasičnoj filozofiji. Ima je do­ sta i u narodnim masama. Stoga one neće ni da čuju za pomagljavinu o še­ širima, pečama i feredžama što kakvih »filozofa«! (Svršiće sc). Prosvjeta i škola. Zaboravljeni fakultet. »Epoha« u svom 181. broiu od 25. iula o. g. donijela je uvodni članak pod gornjiim naslovom. Radi aktuelnosti i važnosti samoga predmeta donosimo i mi neke izvode toga članka sa vlasti­ tim razmatranjima. U projektu je naime, da se na Beograd­ skom Univerzitetu otvore tri nova fa­ kulteta: medicinski, bogoslovni i poljo­ privredni. Dok je o nekim spomenutim fakultetima progovorila štampa, »Epo­ ha« naročito ističe potrebu posve no­ vog fakulteta u nas, naime pedagoškoučitcljskog. Potrebu ovoga nužnog fa­ kulteta, »Epoha« ističe u glavnom ova­ ko: »Od matera i od učitelja zavisi kakav ćemo narod imati. Matere i, u produže­ nju. učitelji, odnosno učiteljice, polažu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5f38183ebc0b126c81c4ad82ebb6833b.pdf ba04eec8b77520720d07e8dd7fd01970 PDF Text Text Prilog 65. broju „Pravde Stenografski zapisnik skupštine „Udruženja zemljoposjednika za B. i H. održane 1. septembra 1919. u Sarajevu. Predsjednik: gosp. Nimidinbeg Azabagić: Poštovana gospodo i gospode, braćo i sestre! Pozdravljani Vas najsrdačnije i otva­ ram skupštinu. Predlažem, da pozdravimo brzojavno Njegovo Veličanstvo našega vladara kralja Petra I. i Njegovo kr. Visočan* stvo prestolonasljednika Regenta, izra­ zivši nepokolebivu vjernost i odanost zemljoposjednika iz Bosne i Hercegovi­ ne naprama Kralju i Regentu i napra­ ma cijeloj dinastiji. Uzbuđeni takvim osjećajem uskliknimo: Živilo Njegovo Veličanstvo kralj Petar I. i Regent Alek­ sandar! Živili! (Burno odobravanje i usklici divili!) Dnevni red današnje skupštine je sli­ jedeći: 1. Izvještaj tajnika g. Filipovića o do­ sadašnjem radu radnog i centralnog odbora. 2. Govori, prijedlozi, debate, upiti i interpelacije. 3. Rezolucija. 4. Eventualne. Predstavljani izaslanika vlasti g. Vasiljevića. Riječ ima tajnik udruženja g. Sejd Alibeg Filipović. Filipović: Slavna skupštino! Čast mi je slavnoj skupštini podastrijeti iz­ vješće o dosadanjem radu centralnog odbora. Još za prijašnjeg režima osjeća­ la se prijeka potreba, da se stvori udru­ ženje zemljoposjednika iz Bosne i Her­ cegovine. Svima nam je poznato, da su jos za prijašnjega režima postojale poteškoće u odnošaju između zemljopotjedniku i kmetova, rako da mnogi pojedinac nije znao kako da nađe u poječinim slučajevima izlazak. Poslije previata pokazalo se da su se ove prilike :jš više zamrsile i zaoštrile. Sve više se sricala potreba udruženja zemljoposjednika, koje bi štitilo interese njihove. Ova potreba je izazvala akciju. Kako Vam je poznato inicijativom posjednika iz Derventc, nakon održane glavne skupštine u Derventi 21. maja o. g. na kojoj su usvojena pravila, izabran je crentralni i radni odbor, našto su ovi odbori otpočeli svoj rad. Izabrani funkcioneri prihvatili su povjerene im funk­ cije, te je prva sjednica radnog odbora održana 26. maja t. g. U prvom redu trebalo je sve pripremiti da se pravila što prije predaju na odobrenje vladi, a koja su na 29. maja t. g. bila već predata. Poslije čestog urgiranja ta su pra­ vila tek pr je nekoliko dana odobrena. Nadalje se ukazala potreba da se nađu podesne prostorije, gdje će se društvo smjestiti, a to baš nije bilo lahko, obzi­ rom na veliku oskudicu stanova, gdje se stanovi dobivaju samo preko vladi­ nog povjereništva. No zauzimanjem na­ šeg podpredsjednika g. Petrovića uspje­ lo nam je naći vrlo podesne prostorije na ćošku Tubegovice i Aleksandrove ulice gdje smo iznajmili za 300 K mjesc^no jedan stan sa 4 sobe, od kojih smo tri zadržali za sebe, a jednu iznaj­ mili mjesnom odboru. Druga sjednica radnog odbora obdržana je 28. maja t. g. na kojoj se ukazala potreba, da se izašalje jedna deputacija u Beograd u svrhu informacija u kakvom se stanju nalazi riješavanje agrarnog pitanja. 0'im toga dobili smo poziv naših posla­ nika. gdje nam javljaju da će u Beograd doći zaslanstva raznih zemljoposjedničkfh udruženja iz cijelog kraljevstva i pozivaju nas, da pošaljemo delegate, koji će s njima doći ^doticaj. Za ovu , । i • j I ' i ' deputaciju su izabrani gg. potpredsjed­ nici: Pašić i K. Kostić te tajnik Filipović. , Na ovome sastanku je također zaklju­ čeno sazvati i centralni odbor za 2. ju­ na t.g. da zauzme stanovište prema in­ formacijama. koje dobije iz Beograda. Deputacija je otišla 29. maja t. g. i taj­ nik se povratio na 3. juna t. g. te izvije­ stio centralni odbor o položaju. Pošto je taj izvještaj glasio da su prvašnje za­ konske osnove za agrarnu reformu za­ bačene i da će se izraditi nova zakonska osnova, koja će se najprije predložiti ministarskom savjetu na pretres, to je centralni odbor zaključio ne stvarati ni­ kakvih definitivnih zaključaka, nego sa­ čekati daljnji razvoj stvari. Na 7. juna t. g. dobilo je naše predsjedništvo brzo­ javni poziv od ministra za agrarnu re­ formu, da izašalje 6 delegata na apketu, koja će se obdržavati na 17.. 18. i 19. juna t. g. Nato je odmah sazvan centr. odbor na zasijedanje te se je sastao na 11. juna t. g. U svojim sjednicama, koje su trajale do 14. juna t. g. izradio i usvojio gla\ne tačke naših zahtjeva te izabrao gg. potpredsjednike: A. Petrovića i K. Kostića te članove centr. od­ bora gg. M. eff. Šarića i M. eff. Gjikića, Rifatbega Sulejmanpašića i Izzetbega Jahića kao delegate za spomenutu an­ ketu, koji su 14. juna t. g. u večer otpu­ tovali u Beograd. Naši su delegati na prvim sjednicama dobili dojam, da to nije anketa u onome smislu riječi kako bi trebala da bude, naime da to bude prilika, da se čuju obadvije zainteresovane stranke i da iznesu svoje Želje i zahtjeve kako bi se stvorio neki kom­ promis i agrarno pitanje pravedno rije­ šilo po obje stranke. Ova anketa je bila zapravo jedna kortešaciona skupština, na kojoj su naši delegati vrijeđani. Naši delegati primjetivši to, zaključiše, da neće dalje prisustvovati ovoj anketi te na drugoj sjednici demonstrativno istupiše iz ankete. Na pismene upite mini­ stra za agrarnu reformu stavljene u toj anketi predali su naši delegati pismene odgovore tadanjem predsjedniku mini­ starskog savjeta g. Protiću obrazloživ­ ši mu zašto oni ne mog.u da prisustvuju daljnjem radu ankete i zamolivši ga da se zauzme za naše pravedne zahtjeve. Delegati su na svom povratku zatražili da se opet pozove .centr. odbor i još ne­ koliko ličnosti iz Sarajeva i provincije na sastanak, da podnesu svoje izvješće sa ankete i da se zauzme stanovište za daljnji rad. Predsjedništvo centralnog odbora sazvalo je taj sastanak za 27. juna t. g. te su sjednice obdržavane 27., 28. i 29. juna t. g. na kojima je zaklju­ čeno da se izradi jedan opširan memo­ randum o našim minimalnim zahtjevi­ ma ijedna brošura o našim agrarnim prilikama. U tu svrhu odabrati su gg. Kostić, Gjikić, Miralem i Šarić, da ovaj memorandum odnesu u Beo­ grad. Predsjedništvo je izradilo memo­ randum i na 1. augusta t. g. su gore spomenuta gg. u društvu sa predsjed­ nikom sarajevskog mjesnog odbora g. A. Sočom krenula u Beograd te će Vas o uspjehu toga putovanja izvjestiti je­ dan od ove gospode, koji su u Beogra­ du bih. Predsjedništvo je izradilo i ne­ koliko letaka i članaka u raznim novi­ nama, u kojima su se jasno precizirali naši zahtjevi i. prikazivala nepravedna akcija i taktika onih, koji su htjeli da ovako jedno važno 1 po nas životno pi­ tanje riješe sasma pristrano i na našu štetu. Gg. pcdpredsjednici Petrović i Kostić izdali su na svoje suvjerenike, posjednike otvorena pisma u kojima su I ; ■ i ! . ■ i ' ( I ! ' ‘ 1 I I i I I : ■ ih pozvali da se svi priključe našemu udruženju, da se zajedničkim silama za­ uzmemo za našu pravednu stvar. Pred­ sjedništvo nije propusitlo nijedne prili­ ke gdje se je pokazala potreba, a da na nadležnim mjestima ne uloži svoje pri­ govore i proteste protiv rješidbi koje su bile izdate na našu štetu. Sđ zadovolistvom možemo konstatovati, da su i pozvani faktori počeli računati sa našim udruženjem, a što je još ljepša pojava to je da su naši članovi posjednici razumjeli društvenu potrebu te su na primjer ovih daiia na Kiseljaku, gdje ih je bih) više na okupu na poziv kotarskog piedstojnika, da izaberu seoske agrarne komisije, izjavili, da pojedinci neće tih komisija birati, nego neka ih biraju mje­ sni odbori udruženja zemljoposjednika. Ovo je svakako lijep znak da smo i mi počeli poznavati važnost udruženja i počeli sve poslove koji spadaju na ag­ rarno pitanje predavati onima na koje spadaju. I ako se još nije svugdje pro­ veo izbor mjesnih odbora tome je po­ najviše krivo, što su nam pravila tek pred nekoliko dana došla sa odobrenja, pa svijet nije znao šta i kako će raditi. No nadamo se da će poslije današnje skupštine na kojoj se ovako lijepo mani­ festirala potreba zajedničkog rada u svima mjestima pa i u najmanjim sasta­ viti mjesni odbor, da neće btii nijednog, ni najmanjeg posjednika, koji neće biti članom našeg udruženja, jer ćemo naš cilj postići samo onda ako se budemo svi okupili u jedno čvrsto i nepokolebivo kolo. Sa ovim svršavam moj kratki izvještaj moleći slavnu skupštinu da ga izvoli primiti na znanje. Predsjednik: Molim Vas gospodo i gospođe, da pređemo na drugu tačkn dnevnoga reda, a to su govori, predlozi, debate, interpelacije. Ko želi govo­ riti neka se prijavi. (Glas: Trebalo bi čuti najprije službene referate.) Predsjednik : Poštovana gospodo! Poštovane gospođe, braćo i sestre! Posjednici B. i H. nisu nikad bili u većoj bijed: i nevolji. Mnogi gladuju i prodaju komad po komad najpotrebnijeg pokućstva, da nabave najskromnije i najnužnije životne namirnice. Mi smo se ovdje sastali, da se /.dogovorimo kako bi se mogli kutarisati naše bijede ili ju barem ublažiti. Milina je i impozantno je vidjeti ovako veliki broj narodne elite na okupu i u ovako svečano-ozbiljnom raspoloženju. Također mi je vrlo drago, da su i neke naše posjednice došle na skupštinu. To dokazuje, da su i one pripravne da ak­ tivno sudjeluju u borbi za naša prava. Da ste ovako mnogobrojno pohrlili ovamo iz svih krajeva B. i H. najbolji je dokaz, da shvaćate ljutu ozbiljnost na­ šega položaja i prijeku potrebu zajednič­ kog organizovanog rada za obranu na­ ših prava i naših interesa. Naša organizacija napreduje prilično brzo, premda je mnogi odmah nisu .pra­ vo shvatili. Opazilo se je između ostalog, da neki posjednici smatraju naše udruženje u glavnom organizacijom muslimanskih po­ sjednika. Čudim se ovakom mišljenju, Naše je udruženje, kako-je već odmah s početka naglašeno, klasna organizacija zemljoposjednika bez razlike vjere. Već na konstituirajućoj skupštini u Derventi bilo je osim muslimana i posjednika drugih vjera. I na toj skupštini izabrano je više ne muslimana u centralni odbor i to: 2 za podpredsjednike. Ali ipak ima znatna razlika između muslimana i pri- , ; • ; i j | , . i i i , ' ; ; | | ’ I padnika druge vjere u pogledu agrar­ nog pitanja. Medu posjednicima Bo­ sne i Hercegovine ima mnogo više mu­ slimana nego li pripadnika svih drugih vjera skupa. Posjednika muslimana ima blizu 50.000. Od zemlje pod kmetima pri­ pada muslimanima sigurno preko 90 %. Od beglučke zemlje također je blizu 80% njihovo vlasništvo. Ogromna većina mu­ slimana posjednika nema nikakvog dru­ gog prihoda osim od zemlje, dočim po­ sjednici drugih vjera sa malim izuzetcima, imaju osim dohodka od zemlje još i druge, većinom obilnije zarade, obično od trgovine. Osim toga muslimani po­ sjednici sačinjavaju socijalnu političku i ekonomsku elitu i jezgru, muslimanskog stanovništva, dočim se elita pripadnika drugih vjera sastoji u glavnom iz tr­ govaca, industrijalaca itd. Muslimani po­ sjednici su glavne mušterije trgovaca i zanatlija muslimana. Oni potpomažu i seljake muslimane savjetom i djelom. Iz svega ovoga slijedi, da od opstanka i napredka posjednika muslimana zavisi u velikoj mjeri opstanak i napredak i sve­ ga ostaloga muslimanskog stanovništva. Stoga su svi muslimani sa malim izuzetcima u agrarnom pitanju solidarni. Što više i muslimani po drugim krajevima naše države prate sa živim interesovanjem i velikom simpatijom našu borbu za naša posjednička prava, jer su uvje­ reni. da je naše agrarno pitanje čak i za njihovu sudbinu odlučno. Ova solidarnost skoro svih muslima­ na u agrarnom pitanju ne samo da ne smeta karakteru i radu našeg udruženja kao interkonfesionalne klasne organiza­ cije nego je nprotiv vrlo važan faktor i arguniehat, za obranu zajedničkih inte­ resa svih posjednika bez razlike vjere. Mi imamo mnogo protivnika, koji se iz petnih žila naprežu, da naša prava pobiju i okrnje. Oni izmišljaju i upotrebIjuju svakojake potvore i podvale, da protiv nas preparišu javno mnijenje, ko­ je je dosad bilo vrlo slabo i obično kri­ vo informisano o našim agrarnim prili­ kama. Najslavnija je njihova fraza i ar­ gumentacija, da su sadašnji agrarni odnošaji preostane’ razbojničkog feudalističkog sistem i da su naši stari oteli ze­ mlju predšasnieima sadanjih kmetova. Nisam nažalost ni historičar ni nacio­ nal ekonom od zanata, pa da bi mogao potanko, znanstveno j autoretativno ra­ zjasniti historijat naših agrarnih odnošaja do u prastara vremena, ali ću poku­ šati, da kao lajik u kratko reproduciram stanje i razvitak tih odnošaja, počemši od otomnske uprave. Osmanlije su zatekli skoro sav privat­ ni posjed u rukama plemića (vlastele) ka i tkzv. baštine sa pravom nasljedstva i prodaje. Pojednici ovih baština nisu ih sobom obrađivali nego su naseljivali te­ žake, da im zemlju obrađuju. Ovi zem­ ljoradnici davali su vlasnicima jedan dio od prihoda. Osim toga davali su im poklone i radili im još koješta i bili su u mnogim poslovima podvrženi njihovoj sudbenosti. Ovi zemljoradnici stajali su u svakom pogledu mnogo povoljnije nego li zemljoradnici u drugim država­ ma (п. pr. Meropi u Srbiji). Ovi odno­ si postojali su pod turskom upravom kroz dulje vremena. Turska je vlada kasnije više puta reformisata odnose iz­ među zemijovlasnika i zemljoradnika, ali svaki put u korist zemljoradnika. Kannnamom sultana Sulejmana od godw 9937 (1530) ozakonjeni su između zem­ ijovlasnika i zemljoradnika odnosi, koji su vrlo slični sadašnjim odnosima izme­ đu vlasnika i kmeta. Naredbom od sa- r, �MPRAVBA“ — „ПРАВДА Strana 2 Страка « i < •4 • £ , fcra ustanovila je turska vlada zadnji put odnose između vlasnika (ćjfluk sahibija) i zemljoradnika (mustedžira). Ovu je na­ redbu recipirala bivša austr.-ug. vlada i držala ie u krijeposti sve do prevrata. Prcdšasnici većine današnjih kmeta ni­ su starosjedioci, nego sn se doselili iz Srbije i Macedonije i naselili se kao kmeti. Iz rečenog slijedi, da današnji kmeti nisu nikad bili vlasnici svojih kmetovskih selišta. Ako se je zemlja otima­ la. otimali su je vlastelini jedni drugim i država vlasteli. U ostalom sve kad bi se uzelo, da su neki čitluci predšasnicima sadašnjih kme­ tova kao njihovo vlasništvo oteti, pra­ vo vlasništva sadašnjih vlasnika tih čifluka dobilo je mnogogodišnjim mirnim posjedom, višekratnom kupoprodajom i viši kratnim nasljedstvom podpuofl mo­ ralnu i legalnu sankciju. Kmetima se općenito nije činilo ni drugih zuluma. Sigurno je bilo izuzeta­ ka. i. j. slučajeva, gdje su pojedini vlas­ nici nepravedno ili nasilno postupali sa pojedinim kmetima, ali je toga bilo vrlo malo. Svaki ćc stariji kmet, priznati da su kmeti i prije okupacije sa vlasnicima u opće dobro prolazili. Položaj kmeta bio je u opće uvjek mnogo povoljniji od položaja zemljoradnika u svim evrop­ ski n državama u isto doba. Institucija prava vlasništva je jedan od najslavnijih temelja društvenog i dr­ žavnog reda i jedan od najpotrebnijih najjačih i napovoljnijih faktora za kul­ turni napredak ljudske zajednice. Što god su jače garancije za pravnu sigurnost, tim je jača pobuda i volja za radom i tim je sigurniji i veći napredak kulture i civilizacije. Svaka vlada koja želi mir, red i kul­ turni napredak u državi, treba da štiti nepovredljivost vlasništva. Ako opći interesi iziskuju, može se iznimno pojedinim osobama njihovo vlasništvo prisilno t. j. i bez njihove privole oduzeti ili ograničiti. Po općim pravnim načelima, po ko­ jima se postupa u svim pravnim, civilizovanim državama treba za ova­ kve ekspropriacije poseban zakon, koji ih-izričito naređuje. Po istim načelima pripada vlasnicima podpuna odšteta za izvlašćene objekte i za dospjele prihode. Naša je vlada administrativnim putem t. j. bez saradnje i privole narodnog predstavništva odredila ekspropriacdju zemlje pod kmetovskim odnosom. Premda jc ova naredba nezakonita mi joj se ipak načelno ne protivimo, jer mi 1 od sebe pristajemo, da se kmetstvo ukine. Vlada nam uskraćuje prihode (hak) . od zemlje pod kmetima, a priznaje nam kao neki’ kompenzaciju, za te prihode 4% kama ja od iznosa, koje ćemo u ime oštete dobiti. Osim toga je vlada odrefila da se kmeti već sada upišu u gruntovnicu kao vlasnici zemlje, koju kao kmeti obrađuju. Mi nemožemo nikako pristati na ove protuzakonite i nepravedne odredbe. Na­ še pravo vlasništva i naše pravo na prb hode prestaje istom onda, kad se odšteta pravomoćno ustanovi t kad je dobijemo u ruke. Vladin postupak sa našom zemljom pod kmetima prouzrokovao nam je mno­ go štete i neprilike, pa smo očekivali, da će vlada barem u pogledu beglučke zemlje biti'pravedna i koncilijantna na prama vlasnicima. Ali to je očekivanje bik) nažajest 'uzaludno. Godine 1918i 1919. uzurpirali su kmeti i drugi selja­ ci veći dio begluka. Proti ovom nasilju bile su nadležne vlasti većinom pasivne. Osim toga vlada ukida na jednoj stra­ ni kmetovski odnos, a stvara na drugoj sličan privilegij prioraca, pridržnika, prisjevnika, napoličara itd. na beglučke zemlje. Sigurno je g. ministar za agrarnu reformu kirvo informisan o pravnom odnosu prioraca, pridržnika itd. Ovi nazivi nastali su u narodu baš da označe, da dotični zemljoradnici nisu kmeti - nego da privremeno obrađuju beglučku zemlju. Ako koji priorac, pridržnik itd. obraduje veću površinu begluka i kroz više godina i bez promjene ugovora nije time stekao nikakvog novog većeg i ja­ čeg prava. Vlada priznaje priorcima,. pridržnicima itd. pravo da mogu zatražiri reviziju zakupnine, i da se na nji­ hov zahtjev zakupnina mora odmjeriti po paušalu, koji je ustanovljen godine 1906. kad nije bilo nikakve valutne razlike između krune u papiru i krune u zlatu. Ovo znači, da se silom oduzme zemIjovlasniku jedan dk) njegova prihoda pa da se pokloni zemljoradniku. Ovo Jc tim veća nepravda. Što ima prioraca । | 1 ; j . I i | koji su jmućniji od vlasnika, čiju zemlju obrađuju. Vlada je zabranila otuđivanje (proda­ ju, diobu itd.) i opterećenje begluka. 1 ova je odredba kako nezakonita tako nepravedna. Svi opravdani zahtjevi zemljoradnika mogli bi se podmiriti sa zemljom, koja je pod kmetima i sa ogromnim posje­ dom državnog erara, pa već usljed toga nebi trebalo dirati u naše beglukc. Kad je bivša austro-ugarska monar­ hija okupirala B. i H. imala je sigurno namjeru, da agrarno pitanje čim prije riješi, nu osvjedočivši se brzo, da je to pitanje u ekonomskom, socialnom i političkom pogledu tako važno i kom­ plicirano, da se ne može i nesmije jednim potezom pera i jednim udarcem mača riješiti, nije ga forsirala, nego se og­ raničila na to. da podupre kmete, da svoja selišta ođkupljuju od vlasnika slo­ bodnom pogodbom. Austro ugarskoj se upravi prebacuje, da je favorizirala posjednike proti kme­ tima. To nije istina. Ona je naprotiv protežirala kmete u svakom pogledu i potencirala njihova prava i njihove in­ terese u praksi do skrajnjih granica jurističko-soi’stlčkog majstorluka. Nu ova tuđinska uprava držala se jc barem formalno pravnog stanovišta i nije nam nikada rekla, da smo nosioci gospode rskih prava, kako nas je nazvao jedan ministar naše narodne vlade u na­ šoj nezavisnoj narodnoj državi, sa na­ mjerom, da naše pravovlasništva degraduje i devolviše. Priznajemo, da je ta uprava bila pra­ vednija u pogledu begluka, i to nam je bila kao neka utjeha, i neka kompenza­ cija za Štete, koje nam je svojom kmetofilskom politikom nanosila. Da su kmeti i pod Ausiro-ugarskom upravom dobro prolazili, dokazuje i to, što je državni prevrat zatekao kmete u povolj­ nom materijalnom stanju. Ima dosta kmeta, koji su imućniji od svojih aga. Irnade ih. koji imaju svojih kmeta. Ima ih, koji posjeduju znatne površine vlas­ tite beglučke zemlje j na stotine glava vlastite marve. Bilo je kmeta, koji su, otkupivši se. nudili bivšim vlasnicima, da im povrate otkupninu pa da im budu opet kmeti. Bilo je kmeta, koji su kao kmeti zaradili pa se otkupili, a poslije kao vlasnici kroz kratko vrijeme eko­ nomski propali. Neka vlada ustanovi, koliko su kmeti žigosali papirnog novca, a koliko mi po­ sjednici, pa će vidjeti, kako stoje posjednici, od kojih se traže nesnosljive žrtve, a kako kmeti, kojima se više daje, nego što su sami zahtjevali. dok nisu bili nahuškani. Što se tiče naših zahtjeva mi tražimo u glavnom ovo: Tražimo, da se -odnos između vlasnika i* kmeta glede kmetovskih selišta riješi pravedno obzirom na privredno stanje oba interesenta. Zahtjeva-uo hakove od 1918. I 1919. godine. Isto tako tražimo hakove iz prijašnjih godina u koliko nisu zastarili. Tražimo da se podpuno uspostavi naše pravo slobodnog raspolaganja sa svijem beglucima bez razlike, ko ih sad obrađuje. Tražimo da se naknade štete, koje su uz prevrat počinjene. Bilo je više projekata za rješenje ag­ rarnog pitanja i za ustanovljenje ošte­ te za izvlaštenu zemlju, ali nije nijedan ni izdaleka pravedan niti za nas prih­ vatljiv (acceptabel). Što se napose tiče pitanja odštete, ono treba c’a se prosudi u prvom redu sa pravnog i državničkog pa tek onda sa financijalnog i fiskalnog gledišta. Sva­ kako treba da se a priori i načelno us­ tanovi, da odšteta ima da bude ekviva­ lentna izvlašćenim objektima. Naši protivnici ističu i to, da se Iz socijalno ekonomskih motiva nebi smje­ lo dopustiti, da se veliki posjednici sa dobivenom odštetom pjetvore u velike kapitaliste. Ovo njihovo mudrovanje ni­ je nikako opravdano. U nas nema tako velikih posjednika ni tako velikih kapita­ lista. kao što ih ima u drugim pokraji­ nama našeg kraljevstva, i u stranim dr­ žavama. Mi bi trebali da dostignemo u privre­ di Englesku I sjevernu Ameriku i da srazrnjerno imamo toliko fabrika i to­ liko mlljoncra i miljardera, koliko Ih ta­ mo ima. pa bi istom onda mogli govo­ riti o opasnosti nagomilanog voUrkog kapita’a. U našoj državi ima fala Bogu mnogo­ brojnih i obilnih vrela prirodnog bo­ gatstva. Za racijonalno i intenzivno eksploatisanje toga bogatstva treba nam strukovnjačkog znanja i iskustva, duha poduzemosti i ogromnog kapitala. U nas nema ništa toga u dovoljnoj mjeri. Mo- ; raćemo dakle tražiti između ostalog 1 i stranog kapitala. Moglo bi se lako udcsiti da se za neka poduzeća mjesto I stranog kapitala upotrebi kapital, kojeg će posjednici u ime oštete dobiti, što bi bilo korisno za sve interesente t. j. za posjednike, za državu i za narod. Ovaj ! će kapital i bez toga biti produktivan i jer neće ležati, nego će se svako s njim nešto raditi. U ostalom s kojim bi se pravom mo­ glo tražiti, da veći posjednici ne smiju imati većeg kapitala, kad veliki trgovci i veliki industrijalci pa čak i ratni bo­ gataši smiju zadržati svoje milijone i uživati ih po svojoj volji. Da je vlada htjela i umjela, moglo se je agraino pitanje riješiti bez velikih poteškoća i opasnih trzavica. Kao što i se kaže,” da budu vuci siti a ovce po1 taniam. Mi i kmeti živimo kroz više sto­ tina godina u najužoj privrednoj zajed­ nici i većinom u patrijarhalnom spora­ zumu i prijateljstvu. 1 kad se agrarno ; pitanje riješi i kmeti postanu sami svoji, imaćemo i mi i oni kao slobodni posjed­ nici, zajedničkih interesa i to bez onog antagonizma, koji je mogao lahko iz­ među nas i njih kao vlasnika i kmeta nastati. Mi svakako želimo, da kmeti kao slo­ bodni posjednici u svakom pogledu na­ preduju. Doskora je bilo mišljenje »raspoloženje većine kmetova tako, da im se je moglo dokazati, da je u njihovom vlastitom in­ teresu. da budu razboriti i umjereni. Ali bezobzirno demagoštvo, slijepi partijski egoizam : nepromišljena i nepravedna vladina agrarna1 politika podjarili su i i razdzdali furiju boljševizma proti nama i stvorili po nas nesnosne prilike. Vlada mora Čim prije da ovu furiju zauzda i , ove prilike sanira, ako ne želi da dođe do katastrofalnih posljedica. U nas nije u’ nutra još ništa sređeno ni konsolklovano i Elementi prevrata, ohrabreni i potaknuti ; uspjehom svoiib istomišljenika u drugim ! državama, rade podpunom parom, da I nas usreće režimom proletarijata, režij mom crvenog terora, režimom pljačkaI nja i ubijanja. Vanjski položaj je tako| đer nepovoljan. Svud naokolo su nam I sami neprijatelji, koji vrebaju prvu zgodnu priliku da se na nas obore i da nas i našu državu raspačaju. Vlada bi trebala u opće, a osobito u ovakvim prlikama da pravednije i obzir­ nije postupa s nama pojedincima, kpji smo najlojalniji elemenat mira i reda i najpouzdanij bianheljj države i naroda proti nutarnjeg i vanjsog neprijatelja. Mi imamo sve uslove i ambiciju i to opravdanu ambiciju da naša država bu­ de jedna velika pravna i civiltzovana država. Od naše uprave zavisi hoće li tako biti. Agrarno je pitanje j način riješenja is­ toga baš kao stvoreno da bude ozbiljna • proba, kako temelje naši državnici po­ stavljaju našoj državi u njenom sadaš­ njem i povećanom sklopu: da li ta­ kove. koji predpostavljaju izgradnju jedne velike pravne i civilizovane dr­ žave. ili takove, koji odgovaraju siste­ mu i konstrukciji jedne balkanske dr­ žavice sa vječitim političkim, socijalnim i ekonomskim trzavicama, koje joj nedaju napredovati. Prije nekoliko dana čitao sam. kako je neko rekao, da nam je velika država, ali da su maleni ljudi. Ja još nisam takav pesimista. Ja još mislim, ad u nas ima i velikih ljudi. Ja mislim, da im- đižavmka, koji su već usljed svog plemenitog karaktera na strani pravde, pa gdje god ona bila. Ja držim, da u nas ima državnika, koji uvi­ đaju, da bez pravde nema zadovoljstva, nema sloge, nema volje za radom, nema mira i nema poredka. Ja se nadam, da irnade državnika, koji uviđaju, da nije u interesu ni naroda ni države da se od nas napravi proletarijat Ja se nadam, da u nas ima državnika, koji uviđaju, da je u interesu konsolidovanja našeg narodnog i državnog jedinstva, da se agrarno pitanje pravedno riješi. Ja se nadam, da će taki državnici zapriječiti, da mi s našim imetkom budemo nevine žrtve bezobzirnog demagoštva, slijepog partajskog egoizma, lakomislenog dile­ tantizma i umjetno podjarene brutalne i nezasitljivc seljačke lakomosti. U toj nadi neka nam bude deviza: podnosimo dostojanstveno i junački i najljuću ne­ volju, a borimo se neumorno i neustra­ šivo za naša stoljetna i nepobitna pra­ va. divila pravda! (Burni pljesak.) Predsjednik: Riječ ima g. dr. Krasnica. Dr. Hras nica: Draga braćo! (Burni pljesak.) Ja sam uzeo riječ i kao član ovoga društva i kao član narodnog predstavništva, da Vas uputim o politič­ БМЈ »5 Broju kom stanju u koliko se to tiče agrarnoga ‘ pitanja i da Vam razložim moj rad. V ј prvo.u redu moram spomenuti, da su ; posjednici iz Bosne i Hercegovine još u februaru o. g. dok ппе zasijedalo narod' no predstavništvo izaslali deputaciju. ' kojoj sam ja bio na čelu. U to doba su I bile na dnevnom redu u ministarskom savjetu odredbe privremene za agrarnu , reformu, koje su Vam poznate. Ja sam dobio mandat od zemljoposjednika Bo­ sne i Hercegovine da izložim prilike po: sjednika tadanjem ministru predsjedniku , g. Stojanu Protiću i tadanjem ministru za agrar, reformu Koraću, da im izra' zim zahtjeve i žejje posjednika. To sam i i učinio. Tada još nisu bile gotove te odredbe i držim da sam ja tada zau­ zeo ispravno stanovište kad sam zahtjevao, 1.) da se riješi agrarno pitanje uz pravednu odštetu, 2.) da begluci ostanu netaknuti, 3.) da se riješenje tvoga pitanja ima istodobno obaviti sa isplatom oštete dosadanjim vlasnicima. To su tri tačke vodilice na kojima smo stajali ja i posjednici, koji su bili u toj deputaciji. Na žalost ovaj naš ko­ rak nije urodio onim plodom i nije imao onoga uspjeha kojeg smo nn očekivali, i za kojim smo nastojali. Pret­ hodne odredbe su pored svega našeg I truda izašle 27. februara 1919. Pored svega toga što one nose biljeg privre­ menih odredaba, one ipak duboko za; sijecaju u naša prava. U tim nared: bama se kaže, da kmeti postaju vlas' nici zemalja, koje su kao kmeti obra1 đivali. Pitanje oštete će se po tim na­ redbama odrediti kasnije jednim za­ konom koji će regulisati isplatu ze­ mljoposjednicima. Sadržaj ovih odre­ daba se kosio po našem mišljenju sa na­ šim pravima. Te prethodne odredbe do­ šle su u agrarni obord kao zakonski prrdlog za predstavništvo. Ja sam od moje pelitičke grupe određen u agrarni •dbor, a sa mentm je došao još je­ dan musliman narodni poslanik gosp. Suljaga Salihagić. Nas obojica smo za­ stupali stanovište, koje sam malo čas razložio. Agrarni je odbor pretresao Šest nedjela tu osnovu i već u prvim sjed' nicama uspjelo nam je da se agrarni odbor odrekao te odredbe kao zakon­ skog predloga, pošto se je dokazalo da su odredbe vrlo manjkave. Osobito smo polagali na to važnost, da se ri­ ješi pitanje prenosa vlasništva isto­ dobno sa isplatom odštete. Tada je došlo do raznih mišljenja i nastala su četiri predloga. Prvi je predlog bio predlog narodnog poslanika dr. Nježića, koji je tražio radikalno riješenle agrar­ noga pitanja (Dolje s njim!). Drugi je predleg moj. koji je bio izrađen za Bosnu i Hercegovinu i Novo-Pazarski Sandžak. Treći je predlog bio Srbijanca Marinkovića, koji se ticao Macedonije i Novoga Pazara, a četvrti je predlog bio dr, Miladinovića o riješenju agrar­ noga pitanja u Vojvodini. U to vrijeme donio je ministar Poljak (Dolje s njim!) svoj novi predlog, koji je bio vrlo ne­ pravedan za nas posjednike u Bosni i Hercegovini, a isto taka za našu braću u Macedoniji. Ovaj predlog ministra dr. Poljaka obuhvaćao je sve pa i begluke. koji nijesu od okupacije smatrani za begluke. Jednu razliku je sam pra­ vio naime da se begluci moraju platiti po tržnoj cijeni, koja vrijedi u onome kraju. Pitanje eštete ostavljeno je da se riješi kasnije posebnim zakonom, koji će tačno normirati, koliko i kaku treba da se zemlja plati. Po nas je bio ovaj predlog vrlo hrdav. Dugo se je u debatama natezalo oko toga predloga. Najveće naše uporište bilo je to, daje predlog izradio savo jćdan ministar, a po parlamentarnom običaju treba da prođe kroz ministarski savjet a onda parlamenat, pa da dobije potpunu sank­ ciju. Nama je uspjelo to da je ministar Poljak povukao tu zakonsku osnovu i obećao donijeti drugu, koja bi bila šira. Ova nova zakonska osnova nije do­ šla niti u ministarski savjet, niti u agrarni adbor, koji neradi već nva mje­ seca. Mi smo osujetili tu osnovu, ali ministru Poljaku je uspjelo da donese nove uredbe. Jedna uredba ravna po­ biranje haka sa beglučkog zemljišta, a druga govori o prenosu prava vlasni­ štva na kmete. Obje te uredbe nemaju zakonske moći, jer su po mom mi­ šljenju nezakonite, zato što nisu pro­ šle parlamenat. Te su Vam uredbe po­ znate. Prva radi o prenosu prava vlas­ ništva kmetovsKih zemljišta na dosa­ dašnje kmetove. Ja držim, da jedna naredba ne može izdavati ovakove na­ loge i radi toga su ove naredbe ne­ zakonite tim više što je agrarni odbor bio drugoga mišljenja o toj stvari. A- �Број 65 — Broj Predsjednik : Želi li ko govoriti o ovoj tački? Pošto se niko nc javlja molim g. Alagića, da nam još jedan puta pročita. G. Alagić: (Čita) 3. Stoga najenergič­ nije protestiramo protiv ministarsko od­ redbe o prenosu prava vlasnosti u zem­ ljišnim (gruntovnim) knjiga.na sa nas na hmete, dok nam se na naše podpuno za­ dovoljstvo i u sporazumu s nama ne Is­ plati podpuna vrijednost za kmetovska selišta. Predsjednik : Prelazimo na Čet­ vrtu tačku rezolucije. Molim g. Alagića da izvoli pročitati. G. Alagić: (Čita) četvrtu tačku rezo­ lucije. Odmah iza prevrata bilo je slučaje­ va gdje su seljaci nahuškani od agita­ tora prisvojili sebi tuđe pravo i uzorali bcglučke komade zemljišta. To se poče­ lo raditi i kod proljetnje sjetve, pa se velik dio beglučkih zemljišta uzurpirao. 22. jula 1919. izašla je naredba kako freba pobirati plodove sa tih beglučkih zemljišta. Budući da ova naredba nije po naše interese povoljna smatrali smo da je potrebno, da zatražimo da one zemljo koje nisu opterećene nikakvim pravom da se one oslobode i dadu na slobodno raspolaganje kao što je to bilo i dosada. Predsjednik : Riječ ima g. Hafiz ef. Džebić. H a f i z ef. Džebić: Ja bih mogao samo dodati ovoj tački to, da se u stav­ ku »o našim slobodnim (beglučkim) zemljama »doda i »šumama«, jer šume nijesu uvednen u pjorezrtom uredu -u knjigama tkao procjenjene pa ako »hl rezolucija ne spomene moglo bi se do­ goditi da propanu. P r e d s j e d ni k: Riječ ima g. Džinić. G. D ž i n i ć : Gospodo! Ja mislim da ona naredba nije izdana zato da se nama naše pravo dozvoli, nego zato, da se može od nas s pravom pobirati porez. Kako se tumači ta naredba to zavisi od pojedinih predstojnika. S toga pred­ lažem, da se na kompetentnom mjestu izradi da se sistira pobiranje poreza sve dotle dok se nc uredi pitanje beglučkih zemalja. (G. Filipović: To je precedens). Predsjednik: Riječ ima g. F. Kurbegović. G. F. Kurbegović: Ja sam pro­ tiv toga, da mi tražimo sistiranje pobi­ ranja poreza, jer ćemo time dati neku relativnu sankciju, i odreći se naših prava. Mi moramo snositi taj teret, jer to je najbolji dokaz naših prava. Ja ću samo spomenuti da ima mnogo sluča­ jeva mahlul kmetovskih zemljišta. Na takova zemljišta nema posjednik nikak­ vog prava dok seljak živi. Ali ima slu­ čajeva gdje je kmet i njegova porodica izumrla, a ova je zemlja u gruntovničkim knjigama još uvijek na kmetovskoj porodici. Ja mislim s toga da bi trebalo rezoluciji nadopuniti spomenuvši i ova zemljišta. Gosp. H a f i z a d i ć : Ja mislim gos­ podo, da bi rezolucija bila pretrpana ako bi sve to došlo do najmanjih sitnica unutra. Ovo je stvar, koja mora da do­ đe u memorandum. S toga predlažem, da ova stvar dode u memorandum, a ne u rezoluciju. Predsjednik : Stavljam predlog gosp. Hafizadića na glasanje. Ali pošto se g. Kurbegović odriče svoga predloga to stavljam na glasanje predlog g. S. Džebića naime da se ovoj tački nadopu­ ni sa »šumama« (prima se). Sada mo­ lim g. Alagića, da izvoli još jedan put pročitati sa dopunama. G. Alagić : (Čita) 4. Isto tako pro­ testiramo protiv ministarskih naredbi o našim slobodnim (beglučkim) zemljama i šumama, pa tražimo, da nam se naše slobodne zemlje koje su čisti i apsolutni naš posjed, ostave netaknute preraa da­ našnjem stanju u gruntovnim knjigama, te da nam oblasti u najkraćem roku pri­ bave svim svojim autoritetom podpuno i nesmetano raspolaganje s njima. Predsjednik: Prelaziimo na tačku rezolucije. Molim g. Alagića da izvoli pročitati. G. Alagić: Čita 5. tačku rezolucije. Predsjednik: Riječ ima g. Semsibeg Abdulahefendić. G. Abdulahefendić: Neznam dali je gospodi poznato, da je ova na­ redba već došla i da se već provodi u pojedinim kotarevima. Postupak je kod ove naredbe slijedeći. Pozovu nas da mi dođemo na zbor sa seljacima u sela i da tamo uređujemo sporazumno pro­ cjenjivanje liaka. Prema današnjim si­ gurnosnim prilikama i neraspoloženju se­ ljaka protiv nas, koje jo prouzrokovano I „ПРАВДА“ — „PRAVDA« 7.) Štete počinjene za vrijeme prev­ raznim agitacijama, jasno je svima, da I nas je malo koji ćc se usuditi ići na ove rata i dalje Imaju se bezodvlačno prozborove, jer dosta je dosada bilo slu­ cjenih oštećenim odmah ošteta isplatiti. čajeva da smo mi plaćali glavom. Na Predsjednik : Prelazimo na 8. procjenu dode u selo predstojnik bez tačku rezolucije. Molim g. Alagića da žandara i on mora da izmoli od seljaka izvoli pročitati. G. Alagić: (Čita) 8. tačku rezolu­ da nam oni dadu iiak. Sa ovakim postup­ kom i provadanjem ove naredbe nemože cije. nijedan posjednik raditi. Mi smo protesti­ Kako ste čuli cent. odbor više je puta rali kod predstojnika spomenuvši mu slao deputacije ministarstvu, da se za­ kako seljaci ne respektiraju ni njega u uzmu za našu pravednu stvar. Pošto njegovoj kancelariji gdje je i slika Nje­ su svi dosadašnji pokusi ostali bez usgova Veličanstva pa kako će respekti­ pjqcha odlučili smo da se više ne obra­ rati njega i nas kad dođemo da se po­ ćamo na Ministarstvo nego da izradimo gađamo s njim. S tog predlažem da tra­ memorandum i da ga predamo direktno žimo da se ovaj postupak promjeni. Njegovom Visočanstvu Regentu. Predsjednik: Riječ ima gosp. Predsjednik : Riječ ima g. Zijabeg Donlagić. Spahić. G. Spahić: Poštovana gospodo! G, Donlagić: Ja bih samo dopu­ Što sc tiče rezolucije koja je ovdje pro­ nio govor g. predgovornika. Ovom na­ čitana, Ja nemam ništa da prigovorim, redbom išlo se zatim da mi izgubimo, jer osim jednog mog prigovora na ovu zad­ inia slučajeva gdje jedan posjednik ima nju tačku. Držim, da bi trebalo za sas­ da dobije 5 metara kukuruza, a on dptav memoranduma izabrati iz svakog bije 50 kg. Da se je htjelo d^ mi tim okružja po nekoliko delegata, koji će nešto dobijemo, tražilo bi se da mi done­ semo teftere i da dokažemo koliko smo zajedno sa cnctralnim odborom -izraditi dosada dobivali, a nc da sc mi idemo memorandum i predati ga Njegovu V-ipogađali i moliti neku milostinju. sočanstvu Regentu Aleksandru. Ja imam Predsjednik : Gospodo! Cim je podpuno povjerenje u cent. odbor, ali naredba, izašla predsjedništvo je prote­ poznavajući neuspjehe svih dosadanjili stiralo protiv iste, a osobito protiv pla­ koraka, držim da bi više stvari koristilo ćanja haka po maksimalnim cijenama. ako bi više ljudi otišlo u Beograd i naj­ Tražili smo, da sc plaća po tržnim ci­ energičnije stavilo naše zahtjeve. Ja ne jenama, osim toga zahtjevali smo, da se mogu razumjeti kako je bilo moguće da skrati postupak. Na naš protest dobili je g. Protić podpisao sve naredbe koje smo slijedeći odgovor: sc tiču agrarne reforfe, a svima depu­ tacijama je rekao svoje mišljenje koje Ministarstvo za agrarnu reformu kra­ se protivi ovim naredbama. Ja ne mogu ljevstva SHS. drukčije da mislim, nego da su stranke Broj: 2538/19. Beograd, 10. jula 1919. Udruženje zemljoposjednika u podjelile uloge. Stoga mislim, da u ovim momentima u kojima nemamo nikoga B. д U. da se promjeni na­ koji stvarno brani naše interese mora­ redba o popisu dužnog haka. mo učiniti odlučan korak. Stoga predla­ Prepis! Zemaljskoj vladi žem da iz svakoga okružja izaberemo (Agrarnoj direkciji) po 5 lica da ovi jludi sastave memoran­ dum i da zaključe gdje će s tim me­ u Sarajevu. morandumom i šta će. G. F. Kurbegović: Udruženje Tamošnji zemljoposjednici podnijeli su zemljoposjednika je izabralo svoje vod­ ovom Ministarstvu priloženu telegrafsku stvo t. j. centralni odbor. Mislim da nije molbu, da se u nekim točkama promjeni ništa dosljednije nego da sc ovom od­ naredbe o popisu haka za godinu 1918. boru povjeri izrada memoranduma, jer od 12. juna 1919. naročito, da se taj hak ako ovih 30 osoba nije sposobno da iz­ ima odmjeriti prama tomu, kakva je po­ radi jedan memorandum onda držim, da godba između zemljo vlasnika i kmetova, nebi ni drugi bili sposobni. Ako central­ nadalje, da se za osnovu procjene haka ni odbor bude trebao stručnjaka, on ne uzimaju maksimalne nego tržne ci­ može pozvati i kooptirati i ostale čla­ jene i da se zaostali hak odmah od nove udruženja. strane kotarski ureda isplati, čim sc nje­ G. Dr. Hrasnica: Gospodo! Ja gova visina ustanovit. držim da je ovdje samo jedan nespo­ Na taj podnesak ne može se prema razum. Gospodin Spahić jc govorio ra­ intencijama predhodnih odredab za pri­ čunajući sa činjenicom, da mnogi od čla­ premu agrarne reforme od 23. februara nova cent. odbora nijesu došli. Cent. 1919. imati obzira, što se zemaljskoj vla­ odbor jc legalni naš zastupnik, koji ima di do znanja stavlja. da izradi memorandum. Ako fali člano­ Ministar za agrarnu reformu: va treba ih brzojavno pozvati da dođu. Dr. Poljak, v. r. Ovaj ćc odbor povjeriti nekolicini čla­ Dakle čuli ste odgovor ministarstva nova da izradi skelet memoranduma, a i nama ne ostaje ništa drugo nego da onda ćc sc sporazumom čitavoga odbo­ sc ponova obratimo i da zatražimo, da ra i po potrebi i ostalih stručnjaka me­ sc ovaj postupak preuredi kako mi to morandum detaljno izraditi. Zato držim, tražimo i kako to odgovara našim pra­ da je predlog g. Spahića neispravan. vima. Ja mislim, da mi ovu stvar mo­ G. Spahić: Ja samo to konstati­ žemo opširno razložiti u memorandumu. ram, da su članovi cent. odbora iz Her­ Prema tome glasila bi definitivno ova cegovine većinom nemarni da išta do­ tačka rezolucije: prinesu sastavljanju memoranduma. 'Гај G. Alagić: (Čita) 5. U ime pravde memorandum bit ćc kao i dosada u ru­ i obzirom na današnje bijedno stanje ve­ kavicama i nećemo s tim ništa postići. ćeg dijela zemljoposjednika zahtjevaČlanovi iz Hercegovine nemaju povjere­ mo da se zaostali Iiak iz godine 1918. 1 nja u članove Central, odbora iz Herce­ dospjeli hak iz 1919. što pilje pravedno govine i ja govorim u ime četrdeset čla­ podmiri u naravi ili u novcu prema trž­ nova udruženja, koji su došli na ovu nim cijenama. ; skupštinu. Pošto su dosadašnji koraci Istodobno se najenergičnije ograđuje­ ostali bez uspjeha mi moramo sastaviti mo protiv mlnist. naredbe i postupka, nešto bombastično. Možda ćemo tako kako se provađa procjena haka iz 1918. uspjeti. Molim predsjednika da Uvoi Predsjednik : Prelazim na 6. tač­ staviti moj predlog na glasanje. ku rezolucije. MoHm g. Alagića da izvoli G. Alagić: Gospodo! Ja sc vrlo pročitati. čudim, da je gospodin Spaliić izašao sa G. Alagić: (Čita) 6. tačku rezolu­ ovakim predlogom veleći da su članovi cije. centralnog odbora iz Mostara nemarni. Pošto se nije niko prijavio za riječ Centralni odbor nije kriv da se u Herce­ to glasi 6. tačka: 6. Nadalje tražimo da govini nije radilo na organizovanju na­ nas oblasti osiguraju protiv napadaja i šega udruženja, a najbolji dokaz tome daljnjeg pljačkanja objekata na našim je to što na današnjoj skupštini nema slobodnim posjedima. nijednoga člana cent. odbora iz Mostara. Predsjednik: Prelazimo na 7. S toga mislim, da oni koj nijesu našli za tačku rezolucije. Molim g. Alagića da vrijedno da se čestito organizuju nema­ izvoli pročitati. ju prava, da prigovaraju članovima cen­ G. Alagić: (Čita) 7. tačku rezo­ tralnog odbora. Primjedba, da mi mora­ lucije. mo stvoriti nešto bombastično nije na Gospodo! Dosta je govoreno o šteta­ svom mjestu. Mi trebamo da prema da­ ma koje smo pretrpili, a to najbolje os­ našnjem'našem položaju zauzmemo jed­ jećaju oni koji su oštećeni, a malo ih je no ozbiljno, trezveno stanovište i da koji nisu. Narodna vlada jc obećala, da budemo tome stanovištu dosljedni. će preuzeti mjere, da sc štete procjene. Prima li se predlog g. Spahića? (Ne Do danas nije ništa učinjeno, ako sc sko­ prima se). Predlog je pao. ro nc bude u tom pravcu ništa preduzelo Prima li sc rezolucija sa dopunama i sve će se zaboraviti. S toga smo držali dodatcima? da ovo moramo istaknuti u rezoluciji, (Prima se). Rezolucija Jc u cjelini prim. tim više jer ima takovih posjednika koji Ijena. su od prevrata pa do danas podpuno uPrelazimo na zadnju tačku dnevnoga ništeni. Pošto sc nije niko prijavio za reda. Na cventualije. Riječ ima gosp. riječ to definitivno glasi ova tačka: Alagić. Страна 5. ; G. Л 1 a g i ć : Gospodo! U zadnjoj tač, ki rezolucije smo zaključili da centralni odbor iradi memorandum. Л naša je duž­ nost sada da iznesemo pored ovoga što je već u debati spomenuto sve one stva­ ri koje mislimo, da treba da dođe u taj memorandum, ja ću biti slobodan da iz­ nesem nekoliko tačaka koje bi mogle služiti kao podloga memoranduma. G. Sinanagić: Mi imamo podpu| no povjerenje u centralni odbor i sve i ono što mislite da iznesete u memoran­ dum mi to sve odobrajemo. S toga dr­ žim da nije potrebno da oni ljudi, koji će sudjelovati kod izradbe ovoga me­ moranduma iznose detalje i tako čita­ vu današnju skupštinu otežu. G. Kurbegović F c h i m : Ja ću biti slobodan da stavim jedan predlog radi haka. U naredbi stoji ako dođe do prijepora da svaka stranka izabere po dva člana za komisiju, a ova četvorica predsjednika. Ako sc nc slože to ga određuje predstojnik. Da ova naredba nc odgovara našim potrebama jasno jc. S toga predlažem, da sc zemljoposjed­ nici apstiniraju kod izbora povjerenika te na taj način da ne dadnu sankciju za tu nepravdu, sve dotle dok centralni od­ bor ne izradi da sc hak procjenjuje ona­ ko kako je pravedno. To je mišljenje moje i mnogih članova bihaćkoga ok­ ružja. Dr. Hrasnica : Ja nisam mišljenja što ga je gospodin predgovomik predlo­ žio. Koliko jc meni poznato na selima ima mnogo sirotinje koja treba Što bržu potporu. Iz toga razloga nc smijemo smetati procjenu haka. Ako se mi apsti­ niramo od izbora povjerenika onda će vlast reći da mi ometamo rad komisije, da se to pitanje uredi. Mi to ne smijemo učiniti i tome sc prigovoru izložiti. Na­ čin provađanja ove naredbe propisala je bosanska vlada, a ne centralna vlada. Naredba od 12. juna t. g. naređuje da sc imaju komisije sastojati u selu. S toga mislim, da se centralni odbor mora ob­ ratiti vladi i zahtjevati da sc izmjene uputstva kotarskim uredima. Neka kmeti •izaberu svoje izaslanike i neka sc taj postupak izvrši kod kotarskoga ureda. Ja mislim, da ćc vlada to odobriti s ob­ zirom na današnje nesigurne prilike. Na ovaj način neka sc likvidira hak od 1918. i 1919. godine. Povjerenici posjednika treba da budu svijesni i da prema trž­ nim cijenama procjenjuju. Budu li kotar­ ski uredi radili prema naredbama Be­ ograda i određivali cijene prema maksi­ malnim cijenama, to nam preostaje sva­ gda pravo, da tražimo razliku između maksimalne i tržne cijene. Ako se ovaj postupak bude provodio mi moramo od­ mah protestirati i time jasno reći, da sc nc odričemo naših prava. P r c d s j cd п i k : Moje je mišljenje da nemožemo usvojiti predlog g. Kurbegovića. Predlog g. Krasnice jc stvar­ niji i s toga smatram da jc potrebno da* ga primimo. (Prima sc). Mi ćemo odmah sutra otići na vladu da tražimo da sc ovaj postupak poboljša kao što jc to Dr. Hrasnica predložio. G. Kurbegović F c h i m : Gospo­ do! Na današnjoj skupštini nc smijenio zaboraviti ni naša tri narodna poslaička, koji zastupaju naše interese, a to su go­ spoda: Hrasnica, Spalio i Salihagić. (Pješak: Živili!) To su poslanici koji imaju narodno povjerenje i koji nas na svakom našem koraku pomažu. S toga predlažem, da im se da na ovoj skup­ štini javno priznanje. (Živjeli!). Predla­ žem, da sc izrazi predsjedniku i podpredsjednicima našega udruženja skup­ štinsko priznanje za njihov rad u intere­ sa zemljoposjednika. (Živili!). G. Donlagić; Ja držim da bi bilo uputno, da barem 15—20 osoba ode u Beograd. v Ivj Predsjednik : Skupština jc pre­ pustila cent. odboru najglavniji dio po­ sla t. j. sastavljanje memoranduma pa mislim, da bi nam mogli prepustiti da sami odredimo 1 ove formalnosti. Kurbegović H amid : Naredba o pobiranju haka jc takva, da nc pruža zemljoposjednicima nikakva prava ka­ da bi pozvali vlast da ini priteče u po­ moć. Šta više naredba naređuje, da sc vlast ne smije služiti silom kod utjeri­ vanja haka. Tim je dan seljacima indi­ rektno mig, da nedaju haka. Mi smo imali mnogo slučajeva da žene, o kojima smo govorili da usljed materijalnih ne­ prilika propadaju moralno, traže od poli­ tičke oblasti da im politička oblast po­ mogne da dođu do haka i da priskrbe hljeba sebi i djeci. Politička oblast ih napućujc da za­ metnu parnice. Kako ćc sirote žene za­ metnuti parnicu kad neznaju koliko �Страна 6. toga okupilo? Reklo ini se »uzmite ko-' misiju i konstatirajte koliko je pokuplje­ no«. Ove komisije su seljaci kamenjem otjerali. Kad ženo traže žandare odgo­ vara im se da prema naredbi ne smiju dati žandarske patrole. Naš svijet se obično obraća na mjesne komisije. Ove interveniraju da bi predstojnik dozvolio patrole za konstatiranje prihoda, tada nastaje neizmjerno komešanje i dugo­ trajno nagađanje i naš siroti svijet mora da čeka. Ima zemljoposjednika, kojima je to stanje dodijalo pa su svi uprli oči н dnašnji nš sastanak. Oni kažu »mismo sve prodali pa ako nam ni sarajevski sastanak no donese nikakova pozitivna „ПРАВДА“ - nPRAVDAfa rezultata mi ćemo ovo pitanje riješavati na livadama. To su posljedice loših okolnosti. Da sc ovo predusretne predla­ žem, da se pošalje zemaljskoj vladi jed­ na deputacija koja će razložiti ovo sta­ nje i upozoriti na posljedice da kasnije ne mogu reći da nisu znali o tome, a ko se štogod dogodi. Osim toga predlažem, Ja se provedu protestne skupštine u svima mjestima, da manifestiramo naše nezadovoljstvo sa stanjem koje nemožemo trpjeti. Molim d se stave ovi pred­ loži na glasanje. Pred sjednik: Centralni odbor se slaže s tim, da sc održe protestne skup­ štine, ja mislim da bi mjesni odbori tre­ bali da ovakovc skupštine prirede. Sto se tiče drugoga predloga mislim, da bi smo mogli učiniti jednu predstavku vla­ di i razložiti joj stanje stvari i posljedice. G. A 1 a gi ć : Ja bi Vam gospodo još nešta spomenuo što smo mi običavali raditi u Derventi. Naime ako se desi slučajeva, da žene JU nemoćni starci primoranj od nevolje dolaze da traže po­ moći to smo mr napravili protokol i ove jadnike odveli političkoj oblasti da i ona napravi protokol i da obavjesti vladu. Ja mislim, da će tz ovih protokola ze­ maljska vlada dobiti tačan uvid u polo­ žaj. Ja bi predložio, da svi mjesni odbo­ ri prime ovu praksu. Број 65 — Broj Predsjednik : Gospodo! Pošto se niko više nije javio za riječ i pošto se današnji dnevni red iscrpio mislim da završimo današnju skupštinu. Zahvalju­ jem Vam iznova, da ste se potrudili i došli ovamo ne žaleći ni troška ni truda. Zahvaljujem Vam, na povjerenju. Kad dođete kući, umirite narod i kažite, da ćc centr. odbor učiniti sve moguće da sačuva naša prava. Nemojte zaboraviti, da je naša snaga u nama samim. Snaga je naša u našoj jakoj organizaciji, zato nastojte da se naša organizacija što bo­ lje i jače izgradi. Nadam se da će nam ovaj sastanak biti od velike koristi. Muslimani! Pretplaćuite se na „Pravdu** �Број 65 — Bro grarni odbor u kojem su zastupane’sve partije, stajao je na stanovištu, da se pi­ tanje prava vlasništva ima riješiti istopobno sa isplaćivanjem ošteta. Ovaj je postupak jednostavniji, a osim toga pruža punu garanciju da će se naša prava pođpuno respektirati a tek onda da će se zemlja prenijeti na kmete. Druga uredba radi o pobiranju haka sa beglučke zemlje, ito one koje su neosporive beglučke. I tu se radlio sa neispravnoga stanovišta. Mi stojimo na stanovištu da privatno pravo vlasništva može ukidati samo zakon ili sporazum među strankama. Po ustavu ne smije se u ničije pravo vlasništva dirati, ako je nužna ekspropriacija, to se mora urediti postupak, da se u isto doba sa prenesem ima izvršiti i isplata. Ta uredba je priznala dosadašnje pogodbe davanja' haka, ali je nešto zamrsila, a to je da se u’ slučaju prijepora ima uzćti za podlogu desetinski paušal. Vi znate kako je desetinski paušal pisan, na temelju kojih propisa i cijena. I treba da pomislite kakove su današnje cijene Rrema onima koje su onda po­ stojale. Da se ograniči raspolaganje sa zemljom kao Što je ovoje slučaj, to se nije dogodilo ni u jednoj pravnoj držav' kakova treba da je naša. Svako zna da ni.e teško obrađivaocima naći nekav spor i nesporazum sa posjedni­ kom i naravna je stvar prema ovoj uredbi da može tražiti da mu pred­ stojnik kao komesar ministra za ag­ rarnu reformu odluči da se uzme za podlogu plaćanje haka desetinskf pau­ šal što. obrađivaocu ide u račun, Ja sam radio na tome, da bi se platio hak prema današnjoj tržnoj cijeni i današ­ njem običaju. Druga nepravda јб da se ■obustavljaju sve sudske parnice, koje smjeraju na promjenu posjeda. Mi ima­ mo sudski postupak, koji tačno odre­ đuje, kad se mogu obustaviti sudske parnice, vrlo je važna ova ustanova, jer znamo da je bilo mnogo slučajeva gdje su bila preoravana tuđa zemljišta. Nastale su parnice o ometanju posjeda i držim, oa su te parnice morale us' postaviti povrijeđeno poejedovno pravo. Ova uredba javno sankcioniše nasilja, što smo ja i Dr. Spaho rekli javno g. ministru Poljaku spomenuvši mu da ove uredbe nemaju zakonske podloge i da duboko zasijecaju u naša prava što ni jedan ustav ne može odobriti (Glas: Otimačina prve vrsti!) G. mini­ star je rekao da će dati razjašnjenje ovoj uredbi i da će dozvoliti vođenje parnice, ali da se ne smeta obrađivaoca odnijeti plod sa tih beglučkih zem­ ljišta Meni nije poznato dali su ove tumačenja došla bosanskoj vladi. Pitao sam tajnika ministarstva za agrarnu reformu dali je izdato ovo razjašnjenje i on je rekao oa je već odposlato. Ja sam se interesirao, ali niko nezna o tom ništa. Dakle vidite u jednom se je pravcu uspjelo, da se osujeti ona za­ konska osnova ministra Poljaka, koja je nešto blaža, jer ne spominje begluč­ kih zemljišta i deložiranih kmetova. Ova druga agrarna osnova ima jednu nepovoljnu stranu po nas da riješava pitanja oštete tako da predviđa isplatu •štete u državnim obligacijama ukamačenim sa '4% ali u degesivnoj ljestvici, to će reči ko ima dobiti: 20.000 dinara odbija se 30% 60.000 „ „ 35% 85.000 „ „ „ 55% 100.000 „ „ „ 75%, 120.000 „ „ „ 00% Ja sam gospodo razgovarao sa g. mi­ nistrom Poljakom i naglasio da bih također pristao na tkzv. degresivnu ljestvicu, ali da se za podlogu procjene uzme porezni kataster, koji je redigi­ ran 1917 godine. To sam učinio iz ra­ zloga što sam držao da sadašnje vri­ jeme nije podesno za stvaranje nevih procjena i što držim da bi smo gore prošli po gotovo u ovo burno doba. Trebali smo dakle jedno sredstvo i mje­ ru koja bi bila dosta objektivna i tu smo našli približno u poreznom kata­ stru. Znao sam da bi tim načinom mali posjednici hrđavo prošli, zato sam pri­ stao na ovu degresivnu ljestvicu, koja bi do 20% prebacila sa velikih posjeda na male posjednike te bi im se na taj način pomoglo i povećalo visinu odšte­ te. To je bio razlog zašto sam ja zas­ tupao to stanovište, ali ova> ljestvica nebi smjela da ide daleko odnosno vi­ soko, jer kad bi se postupalo kao što to predlaže degresivna ljestvica g. Ministr Poljaka to bi bila čista konfikacija i otimačina imetka. Moram nagla­ siti da političko stanje naše države i našeg parlamenta utječe na riješenje agrarnog pitanja. U parlamentu ima više stranaka. Neke od njih stoje na sta- ПРАВДА- — „PRAVDA | novištu koje je povoljnije za nas, a dru­ ge na takovu, koje nije nimalo povljno po nas. Tako stoji stanje sada, a to bi se moglo i promijeniti. Skoro je na­ stala kriza u ministarstvu i ministar­ stvo u kojem je bio predsjednik g. Stojan Protić, koji se našoj deputaciji izjasnio u agrarnom pitanju daleko poI voljnije nego drugi, dao je ostavku (plje' sak sa uzvicima: Živio Pretić). Nastala . je, kako rekeh kriza i osnovana je no­ va vlada u koju nije ušao Stojan Proi tić, niti članovi njegove stranke već je ministarstvo osnovala demokratska za­ jednica sa socijalistima. Na čelu te vla­ de je ministar Ljubo Davidović, a čla­ novi ministar S. Pribičević za unutar­ nje poslove i ministar Poljak za agrar­ nu reformu. Ja mogu kostantirati. da je demokratska zajednica upotrebljava­ la pa i danas upotrebljava agrarno pitanje kao agitaciono političko sred­ stvo (Glas: žalosno). Mi pelazimo sa stanovišta, da sa našim sugrađanima ! pa bili oni kmeti, da se mi s njima naravnamo. A žalosno je da dolaze ljudi, koji kopaju jaz između posjed­ nika i kmetova i već su ga iskopali. Bilo je primjera da su dolazili kmeti, ' da se sami naravnaju, pa i danas dt' laže, ali im se to zabranjuje Ja to ne ' razumijem i držim, da bi bilo najpa­ metnije, da se da prilika, da se posjed­ nici nagode međusobno sa kmetožima pa onaj, koji neće da to učini, da tek ' onda vlast se umiješa i da uredi ovo i pitanje. Ovim radom, koji zavada čla। nove istoga nareda, koji prouzrokuje i spor između muslimana i nemuslimana, stvara se haos, koji ne može ni­ kako biti koristan za našu mladu dr­ žavu. Svakako je najpravedniji put da se dozvoli slobodna nagodba, ali je ovaj put davno izgubljen i zato mi ma­ ramo svim silama nastojati, da se naša prava respektiraju i da se ovo pitanje ne riješi na našu Štetu. Mininistar Poljak je još onda bio član de­ mokratske zajednice, pa možete misli­ ti, da su izgledi za povoljno riješenje vrlo rđavi danas kada je ova zajedni­ ca na vladi, tim više, što su u toj vla­ di samo oni elementi, koji su išli na lijevo te traže radikalnim putem rije­ šenje agrarnoga pitanja. Ja gosptdo mogu reći da su socijalisti, koji su tako­ đer u sadašnjoj vladi mnogo konsekventniji. Oni ne priznaju privatnog vlasništva na zemljište ni posjedniku pa ni kmetu, dok je demokratska za­ jednica ne konsekventna, jer od jedno­ ga uzima, a drugome daje (Glas: to je otimačina). Mi imamo u Bosni najveći broj malih posjednika. Stega držim da riješenje kao što ga predlaže g. mini­ star nije sa socijalnog gledišta oprav­ dano, jer ukida na jednoj strani pro­ letarijat, a na drugoj ga stvara. Mi nijesmo protiv kmetova, mi nijesmo pro­ ti težaka. Mi hoćemo, da živimo svi u slozi i da se to pitanje pravedno rije­ ši. (Pljesak odobravanja). Ovo je stadovište. koje sam do sada zastupao i koje ću i dalje zastupati. (Pljesak, bur­ no Živio !) Predsjednik: Riječ ‘ima g. Šukri ef. Alagić. Alagić: Cjenjeni zbore! Pošto ste saslušali govor g. predsjednika našega udruženja i g. dr. Krasnice, držim da je važno da Vas upozorim na neke momente, koji nisu spomenuti. Odmah prvih dana poslije prevrata pojavila se jedna klika ljudi, koja je htjela one neprilike i smutnje da iskoristi, pa je počela da stvara neprijateljstvo između nas i naših seljaka, huškajući seljake protiv nas, nazivajući nas gulikožama, propovijedajuć seljacima da mi nema­ mo nikakva prava na zemlju i nago­ varajući ih na otimačinu i pljačku. Ovi elementi imali su uspjeha, što poka­ zuje fakat da su seljaci počeli pljač­ kati i robiti našu imovinu i naša zem­ ljišta. Ova klika ljudi nas je nazivala lijenčinama, koji ništa ne radimo i ži­ vimo od muke seljačke. Protiv ovih dr­ skih ispada moramo najenergičnije pro­ testirati i istupiti u našu obranu. Ta klika ljudi nije se samo zado­ voljila tim uspjehom što je pobunila seljake protiv nas nego je počela da upliviše i na uplivne faktore naše dr­ žave. dokazujući da smo mi gulikože iz razloga što se seljaci protiv nas di­ žu. I tu su imali uspjeha, jer vidimo, da se mnogi uplivni faktori povedoše za tim njihovim objedama, poprimiše njihovo mišljenje i okrenuše front pro­ tiv nas. To nam je u svom govoru po­ kazao dr. Krasnica, navodeći da naše pitanje stoji vrlo loše te ima vrlo ma­ lo nade, da će biti bolje. Ja mislim ako mi budemo dostojni svoga polo­ žaja i ako se pokažemo energični i Страна 3 Strana onome, koji je postojao u Evropi. Ag­ ako jasno reknemo da ne tražimo ni­ rarni odnošaj posuo je nesnosan nc za­ kakve milostinje nego samo svoje pra­ to što je feudalni, već zato što služi u vo, ako se čvrsto organizujemo da će­ korist samo jednoj strani, a to su zemmo ipak apelirajući na pravdu saču­ vati svoja prava. Držim, da je cilj na- , Ijodržci. Aga ima samo jedno pravo da čega sastanka da zauzmemo .ovo ener- ! dobije jedan dio produkata zcmljenih, a zemljodržac ima mnogo više prava, n. pr. gično stanovište. Moramo istaknuti da prava, da mu se naprave zgrade itd. se ovo pitanje m»ra pravedno riješiti Dakle onaj koj: ima pravo on nije ovi­ i to po mogućnosti za obje stranke. san ergo ni kmet. Naša agrarna refor­ Mi hoćemo da istaknemo da nijesmo ma je nešto nečuveno u socijalnoj ponikakvi neprijatelji seljaka, jer smo mi kao i oni sinovi našega naroda i nemoževjesti. MinHai Pribičević u svom go­ voru držanom u Sarajevu dotakao se je mo biti neprijatelji njihovi kakovim su i agrarnog pitanja. On je u tom govoru nas nahvali agitatori. Naš seljak nije tako loš. On je pošten i dobar, ali kao neuka rekao, da država ima jedina pravo in­ lako ga je bilo zavesti. Mi svi vidimo tervencije i ekspropriacije. Mi priznaje- . primjer pa i danas ovdje da je došlo mo to pravo državi, ali ovakova agrar­ seljaka da s nama zajednički rade. Go­ na politika kakova .se danas vodi to nije spodo! Koliko sam ja čuo i koliko zna­ izvrŠivanje prava ekspropriacije već dem iz derventskog kotara i po pri­ prosta otimačina dobra, to nije pravo čanju izaslanika iz drugth kotareva, intervencije to je prosta bezobzirnost. nema ni jednoga staleža koji stoji da­ Cilj svake agrarne reforme je -taj da nas gore od našega. Koncem godine se poboljša socijajno stanje jednog na­ 1918. došao je državni prevrat, trećina roda. Ja mislim da ovom agrarnom re­ nije pobirana tako da su mnogi posjed­ formom neće se postići nikakvo pobolj­ nici do polovine zime potrošili sve što šanje, već će se stvoriti novih aga i su imali. Država je obećala da će se novih kmetova. Oni koji su dosad bili hak za god. 1918. naknadno pokupiti kmetovi postaćc age, a mi posjednici ili isplatiti, ali evo prošlo je 10 mje­ postaćemo ovisni od njih. Kad bi ovaj seci i nema od toga ništa. Izašle je na­ odnošaj između našega zemljodržca i aređenje ministra Poljaka i po onom gc bio kmetovski odnošaj nebi zcmljonaređenju možemo čekati još dugo da držei mogli raspolagati sa kapitalom od dobijemo taj hak. Prethodne odredbe 500.000 K od milijun kruna, nebi moglr ukinule su kmetovske odnošaje pa Vas posjedovati po nekoliko stotina ovaca pitam odakle će posjednici živjeti? Zato i drugoga blaga. Isto tako nijesu isti­ moramo danas najenergičnije istupiti niti navodi naših protivnika da su Tur­ i zatražiti da oblasti stanu našim ne­ ci dolaskom u Bosnu i Hercegovinu oti­ voljama na kraj time šfo bi se hak od mali zemiiiŠta svima kršćanima. To do­ gtdine 1918. i 1919. u koliko je nužno kazuje činjenica da ima i nemuslimana odmah isplatio, jer je mnogo posjed­ posjednika. Da je istinita činjenica da nika koji ne imajući šta da jedu pro­ su turci otimali zemljišta nebi postojali daju i zadnje svoje pokućstva, a ima posjednici nemuslmani nego bi i oni bili ih takovih koji su pozajmili pa došli" danas kmetovi. Ako će se provoditi po­ na ovu današnju skupštinu (Glas: Do­ litika ministra Poljaka ne preostaje nam šlo bi ih još pet puta ovoliko da ima ništa drugo nego da tražimo pođpuno sredstava). Vidite dakle kelika se važ­ ukinuće privatnog vlasništva, da traži­ nost polaže na današnji naš sastanak. mo komunizam. Zato gospodo ja držim do mi moramo Vi ste se gospodo svaki dotakli jadnih staviti danas naše zahtjeve od kojih prilika, a nijedan nije vidio ono što sam nesmijemo odstupiti. Ovo danas što ja vidio. Vi neznate da ima mnogo si­ reknemo pri tom moram« da ostanemo. rotinje koja prosi. Ja ću Vam spomcMi polazimo sa stanovišta da nećemo rruti samo slučaj Dakić gdje su me zvali nikakve milostinje ni sadake, već samo da im prrteknem u pomoć, jer nijesu 5 svoje pcavo. Ja ću biti slobodan kad dana jeli. Ima slučajeva gdje se naše dođe na dnevni red rezolucija, koju je žene primorane od nevolje da prodaju centralni odbor u sporazumu sa iza­ svoj obraz i da se zaštite od gladi. Mi slanicima mjesnih odbora sastavio pro­ moramo znati dali će se dalje voditi ova čitati pa ćemo tačno fiksirati stanovi­ taktika ministra Poljaka ili ne. Ali ne šte od kojih se ne može odstupiti. samo kmeti nego i oni seljaci koji su Predsjednik : Riječ ima g. Hamid ove godine uzeli beglučku zemlju na et Kurbegović. obrađivanje nedaju haka, a posjednici tih zemalja plaćaju na njih porez. Moje Kurbegović: Gospodo, braćo, go­ je mišljenje da istupimo najenergičnije i spode, sestre! Ja ću da se bavim onim da tražimo od vlade, da nam da jasan i pitanjima, koja su g. predgovornici za­ precizan odgovor, mislili ona učiniti kraj boravili spomenuti. Prije svega govorit ovome, jer mi smo dali sve i u nama je ću o agrarnom problemu kao takovom. ostalo samo ekrasita. koji može da eks­ Kod nas postoji potreba riješenja ag­ plodira. Nimalo nije bolje ni sa ostalom rarnog pitanja samo u ome obliku da našom braćom težacima muslimanima, se razriješi odnošaj između zemljodržca koji nemaju svojih kmetova ni zemljoi posjednika. Kmet nije nikada postojao držaca nego koji su slobodni težaci. jer odnošaj koji postoji kod nas izme­ Oni su izvrgnuti napadajima i otima­ đu zemljoJižca i posjednika nije ni sli­ činama raznih banda, a vlast neće da čan onom kmelovskom odnošaju koji je im pritekne u pomoć, jer su građani postojao u Evropi. Mi znademo, da su »slobodne demokiatske države* zato mi zemljopridržnici bih slobodni težaci otonesmijemo zaboraviti ni nevolje ove na­ manske države. Oni’su mogli slobodno še braće sa kojima dijelimo život i smrt. se pogađati sa posjednikom zemljišta, Ministar Poljak, koji je zaslužio milijone mogli su svoj odnošaj prema posjedniku na seljačkim leđima taj propovijeda da­ otkazati, mogli su sc odseliti i tražiti za nas demokraiizam i provodi nepraved­ sebe zgodnijih nagodaba. Sada Vas pi­ no naredbe 72 agrarnu reformu. Protiv tam, gospodo, je li feudalni odnošaj, jeli ovakove korupcije i bczpravlja moramo kmetstvo g lje postoje slobodni građani. snažno istupiti da učinimo jednom ovo­ Kmetstvo je bilo u Evropi u kojoj su me kraj. (Pljesak i usklici živio). vladali takvi odnošaji da se je svaki kul­ Predsjednik: Riječ ima g. Si­ turni čovjek morao zgražati. Kmet nije na na gić. bio ničemu vlastan, postojao je ius priS i n a п a g I ć : Draga braćo! Poslije nianoctis t. j. pravo prve noći. Ako se ovako lijepih govora mojih predgovorvlastelin i feudalni gospodar nije htio nika ja nebih ш trebao da se penjem služiti tim pravom morao je kmet pla­ na ovu tribinu, ali očajan položaj nas titi zato. Može li se navesti primjera da posjednika imperativno mi nalaže da su u Bosni i Hercegovini postojale te reknem sa svoje strane nekoliko riječi. institucije. Ja mislim da se ne može na­ Naš položaj ie očajan i u čitavoj našoj vesti primjera, pa zato poričem da je dragoj domovini nema ni jednog stale­ postojao kmetovski odnošaj i tvrdim, da ža. koji bi bio tako oskudan kao naš je to jedan slobodan odnošaj. Kad bi stalež. Ovako nesnosnog stanja nema ni dalje dokazivao evu činjenicu odvelo bi u Čitavoj Evropi nego možda u Rusiji me predaleko. Htio sam samo da kon­ i Mađarskoj. Mi smo lišeni svojih priho­ statiram tu činjenicu, jer je to polazna da i svojih dobara. Bez polja, bez Šu­ tačka s koje ja polazim u pitanju rijema mi se krijemo u svojim kućama kao šavanja agrarnog pitanja, koje se zlo­ jazavci, a uz to moramo i porez plaćati činačkim načinom provodi. Taj način rii to ne po mogućstvu nego kako se to ješavanja toga pitanja ide za gospodar­ svidi gospodi poreznim Činovnicima. skim uništenjem jednoga dijela našega Naš odnošaj između kmetova ј nas mo­ naroda, na kojem država mora tražiti gao se je vrlo povoljno riješiti, da se oslona. Nama muslimanima su od vaz­ nijesu umiješali nepozvani elementi. To da podvaljivali neistinu, a hoće i ovoga su jučerašnji pioleteri. koji su zaradili puta da nas proglase vlasnicima feudal­ silni novac sa naših leđa i naših selja­ nih prava. To je gospodo bezobrazno ka. Mi nijesmo protiv riješenja agrar­ poricanje istorijskih činjenica. Isto tako noga pitanja. Mi to pozdravljamo, jer kao što su lažno raširili mišljenje da je znamo, da je to po razvoj jednoga na­ naša žena samo objekat muževe vlasti roda nezdrav odnošaj, ali sa našeg sta­ tako su isto krivo tumačili da je današ­ novišta prisiljeni smo da osiguramo svo­ nji odnošaj između zemljodržca i zemIjoposjedi :ka kmelovski odnošaj sličan ju eksistenciju i da tražimo otštctu. Osim �Sirana 4 Страна materijalne štete koju mi trpimo ima­ mo mi i moralnu Štetu. Nas nazivaju feudalcima. Feudalci su gospodo ona sredovječna vlastela, kojima su morale služiti čitave vojske kmetova, kojima su morali badava obrađivati polja, zidati gradove i zamke i sudjelovati na javnim otimačinama. Silne gradine koje viđimo po Evropi to su sve načinili kmeti. To je bio bezpravan elemenat. koji je morao podnositi samo dužnosti. Pozna­ to Vam je nravo 'feudalnog gospodara jns prhnaenoctis i mnogo drugih prava. Mi gospodo nemamo ništa zajedničkoga s tom feudalnom vlastelom. Zato mi mo­ ramo sve podvale s preziranjem odbiti. Ja ^am optimista i mislim da će se naše pitanje morati riješiti na povoljan način za nas. U slučaju da se ovo pitanje ri­ ješi nepovoljno po nas dobiti ćt naša dr­ žava mjesto vrijednih građana 600.000 neprijatelja. Ima primjera u istoriji gdje se takvi slučajevi događali. Godine 618 za bitke na Bijeloj Gori gdje su nijemci uništili Čehe onda se oko 20.000 ljudi izselilo. Drugi primjer je kad je Lui XIV ukinuo nanteski edikt to su se mnoge porodice izseliie u Njemačku. To je do­ kaz da bezobzirno postupanje sa jednim dijelom naroda jedne države donosi loše posljedice koje nemogu nikako biti od koristi po samu državu. Daljni dokaz koji govori u interesu pravednog riješenja agrarnog pitanja je manifest Njegovog kraljevskog Višoćanstva Alek<andra regenta. U njemu se izričito veli, da se kmetovsko pitanje mora riješiti pravedno. Kao što su carevi prvaci među ljudima, tako su i carske riječi najbolja garancija da će se obećano izpunit: (Glasovi: Nesmije drukčije). Naša država je demokratska država u smislu dcmokratzma starih Grka i Francuza za revolucije, mi imamo ustav i svijetloga kralja, koji neće dopustiti da gra­ đani njegove države budu oštećeni. Ima pravda, koja je u rukama kralja potom­ ka velikoga vožda Karađorđa, koji je započeo oslobodilačku borbu našega naroda, i koju je njegov potomak naš današnji kralj završio poslije dugih i teških mučenja cijeloga našega naroda. On je nosilac te pravde i neće dozvoliti da se ogriješi o nju. koja mu je bila simbol njegove borbe. Malo prije smo spornenuli predsjednika ministarskog savjeta Stojana Putića našeg korifeja, našeg Čuprilić vezira mi mu moramo dati naše podpuno povjerenje i nadamo se da će i on doprinijeti pravednom riješenju na­ šega pitanja. Predsjednik : Riječ ima g. Spahić. Spahić . Draga braćo! Ovo je prvi puta da javno govorim o agra-r. pitanju. Gospođa govornih su istakli glavna pitanja i ja nebih imao ništa da kažem samo ću spomenuti da je stvoreno mno­ go pogrešaka i propusta zadnja dva do tri mjeseca. Najglavnije je od današnjega sastanka to, da se izradi rezolucija, koja će sadržavati tačno precizirane naše potrebe i zahtjeve. Meni se čini gospoJ<- da smo mi dosada išli u rukavicama i vidili smo da nismo za našu stvar učinili ništa, .la bih naš položaj lijepo označio riječima slavnoga pjesnika Njeguša: Nad nama je nebo zatvoreno Ne prima nam plača ni molitve«. Naš današnji sastanak mora da urodi tim plodom da donesemo rezoluciju kojom ćemo postići ono što želimo da ne bude ovaj naš pn>ao kako se ono kaž^: Trla baba lan, da joj prođe dan. Kada se rezolucija pročita ja ću opet sudjelo­ vati u debati. * Predsjednik: Riječ ima g. Fe­ him ef. Kurbegović. F. Kurbegović: Mi smo govorili kako nas agrarna reforma koju provodi ministar Poljak mor« uništiti. Svima je jasno da moderno zakonodavstvo donosi socijalne oforme radi poboljšanja socijalnih prilika, gospodo moja! Moder­ no zakonodavstvo ide zatim da stvara svima građanima jednake uvjete za ži­ vot. Ako te hoće da agrarna reforma pravedno riješi ovo pitanje onda je to doista socijalno riješenje, ali ako se rijcšava tako kako se io danas radi kod nas to nije s jcralna i pravedna rješidr ba. Od onoga koji ima nije potrebno stvarati kapitaliste, a od drugoga proletarijat. Ima dosta kmetova koji posjeđuju u novcu i preko 100.000 K. Ima više kmeta, ко.м imaju toliku imovinu da je veća nego nekolicine posjednika. I ti kmeti dobivaju zemlju besplatno. Ja sam čitao govor poslanika Nježića, koji predlaže da sc ne daje odšteta agama, nego da im se da kao neka milostinja. Mi smo govorili kakovo stanovište za­ uzima g. Stojan PrGtić, koji mnogo da­ .PRAVDA- — JIPABJA’* lje gleda u budućnost naše države. On : je rekao: »ja nijesam za to da se svima kmetima da zemlja besplatno, jer ako , ima kmeta koji su sposobni, da se odkupe, zašto da dobivaju besplatno i da ; čitav narod snosi terete i to najniži slo­ : jevi narodaх. Članovi demokratskoga । kluba debatirajući s nama o tom pita­ ( nju rekli su nam: kmeti su zemlju platili već odavno uzduž i poprijeko i м dubinu. Prema tome bilo bi logički da i onaj, koji stanuje uugo u jednoj kući. ! da ima potpuno pravo na tu kuću, ali , oni nisu konsekventni. Oni diraju samo u naše pravne odnošaje sa kmetima, a na druge pravne odnošaje ne primjenju­ 1 ju tu logiku. Oni žeie da stvaraju prole­ j tarijat. Ja mislim, da to nije svrha humanog modernog zakonodavstva. De­ mokrati hoće samo da agitiraju tim pi­ tanjem. Seljaci kažu mi nećemo da uzmemo sve, neka i agama ostane koliko iiu je potrebno za život, a ovi agitatori i neće m da čuju. Oni stvaraju neprijatelj­ ! stvo između nas i seljaka, a posljedice ove agitacije su pljačkanje, mjesto da nas puste, da se nagodimo sa onima, koji to i sami Žele. Gospodo! Oni su tako nesnosno stanje stvorili od onog vremena kada je izašla naredba mini­ stra za agrarnu reformu, da se mnogo­ me posjedniku petrovačkog kotara od­ uzimalo i ono, što su sami sa svojom ! djecom obradili i zasijati, Ja mislim, da . se ni jedna stvar koja je zamašna ne može riješiti na brzu ruku, a da se ne učini velika nepravda. Oni hoće da ri­ ; ješe ovo pitanje, gdje je potrebno da se radi godinama i godinama, a oni hoće da ga riješe ха nekoliko mjeseci. Po­ sljedica takvoga rada je haos, koji osje­ ćamo svi, gdje niko ne zna ko ima pra­ vo i kakvo. Vlada sama kaže, da ona nc zna ispravnu interpietadju ove nared­ be. Stvaraju se naredbe, koje nisu kon­ sekventne pa je jasno da se ne može niko snaći u njihovom sadržaju. Ovdje je elita našega oosjeda, i sviju nas je ■ dovela pomisao i briga što će biti kas­ 1 nije. Ko je imao što ušteđeno od prije, , koji dukat ili drugo šta, taj se uzdrža­ ' va i taj je došao ovamo, a koliko ih im^, ! ko>i nemaju hljeba i koji moraju umirati I od gladi. Gospodo mi moramo protiv ' ovakovoga riješenja najenergičnije pro­ ( testirati, jer i janje, kad se kolje, neće . a da nogama ne makne. Tražimo upori­ | šta i potpore, samo neka je zakonita i radikalna. Nećemo dozvoliti, da se u našoj državi stvaraju očita bespravlja i nasilje, a držim, da ima naša država još velikih ljudi, koji ovakovome nasilju neće dati svoje sankcije. Treba da se bo; rimo odlučno i da tražimo svoja prava. Predsjednik: Riječ ima g. laj' ; nik udruženja Filipović. Filipović: Gospodo! Ja ću da reknem nekoliko Nječi o jednoj ličnosti, koja je nažalost musliman, a koja je na' šem današnjem lošem stanju najviše doi prinijela. Kako nam je dr. Krasnica razi ložio tok sjednica, koje su radile o riješavanju agrarnoga pitanja u svima tim sjednicama je sudjelovao i ministar musliman Šefkija Gluhić. Deputacija, koja je bila kod Stojana Protića. da se po­ tuži o nesnosnome stanju posjednika i da traži zaštitu, dobila je odgovor od g. ministra, da nije znao, da su takove pr:like i da su sve naredbe prošle mini St*. | ski savjet, ali je svakom prilikom zaj I tao §efkiju Gluhića, da li dotične nare t be odgovaraju potrebama i tek kad le on privolio, da je on dao svoju sankciju, I Ovdje samo ističem, da se jedan mustiinan posjednik, advokat vođen prostim egoizmom i nezdravim ambicijama za­ boravio i pristajao na ovakove odredbe. koje nas uništuju. Ja samo ovo konstatnjem, da izrazimo prezir protiv njegova i rada. Predsjednik : Molim Vas ima li ■ i još ko da govori? Pošto se niko ne jav­ j lja. prelazimo na daljnju tačku dnevnoga reda. Na rezoluciju. Riječ ima g. Sukrija Alaglć. G. A 1 a g i ć : Slavna skupštino! Centralnl odbor je zaključio, da se današ­ njoj skupštini, računajući na njezino raspoloženje i fakat, da dosadašnji koraci, koji su učinjeni kod raznih službenih I faktora, nisu imali nikakva uspjeha, I predloži slijedeća rezolucija. (Čita): , Zemljoposjednici 1 posjednice iz Bosne i Hercegovine, ugroženi u svojim najvi­ | talnijim interesima i u očajnom stanju । | za svoj daljnji opstanak primili su jednoklasno ла skupštini, koja se održala I. septembra t. g. ovu Rezoluciju. I. Ni:čelno pristajemo, da se kmetovski odnošaj u Bosni i Hercegovini u ■ smislu manifesta Njeg. Kralj. Visočan- , stva Regenta razriješi na pravedan na- i , _ • । । ■ , ; ' i , ' I ( i . ’ . i ' ' । i i ; ; , ; : , i । i ; | . Broj 65 Bpoj Stinu do 3 sata po podne. (Prima se.) čin za oba interesenta obzirom na nji­ hovo ekonomsko stanje i uz potpunu Odgađani skupštinu do 3 sata po podne. oštetu vlasnicima. Nastavak. 2. Nadalje tražimo, da se sve do sada Predsjednik : Otvaram skupšti­ izašle naredbe o sređivanju agrarnog nu i prelazimo na daljnji naš posao. Ri­ odnošaja u B. i H. odmah sistiraju, jer ječ ima g. Kurbegović Fehim. ne priznajemo, da su današnje Privre­ Gosp. Kurbegović: Poštovana meno Narodno Predstavništvo, koje je skupštino! Jedan od gospode govornika oktrojem, a ne voljom naroda, izabrano, je naglasio, da kod nas nije postojao i kao ni vlada, koja je iz tog prestavnine postoji kmetovski odnošaj, kao što štva proizašla, kompetentni riješavati ! je to bilo u Evropi. 1 ja sam roga mišlje­ ovako važno socijalno-ekonomsko pita- I nja i zemljoposjednici od kako su se jx>nje, kao što je agrarna reforma, koju | čeli boriti za svoje interese oni su taj smatramo najvažnijim aktuelnim pita- ; odnošaj nazvali mustdžirluk t. j„ odno­ njem uTiašem mladom kraljevstvu. šaj nasljednog zakupa. Zemljodržci su 3. Stoga najenergičnije protestiramo i obrađivali zemlju, a pogodbe sđ ugova­ protiv ministarske odredbe o prenosu rali slobodno sa vlasnikom zemlje. Taj prava vlasnosti u zemljišnim (gruntov­ je odnošaj dakle privatno-pravne, a ne nim) knjigama sa nas na kmete, dok javno-pravne naravi. Stoga predloženu nam se na naše potpuno zadovoljstvo i ; da se pored riječi »kmetovski odnošaj« u sporazumu s nama ne isplati potpuna stavi (mustedžirluk). Time smo ini jasno vrijednost za kmetovska selišta. rekli šta mi pod tim razumijevamo. 4. Isto tako protestiramo protiv mini­ Predsjednik : Prima U skupšti­ starskih naredbi o našim slobodnim ' na predlog g. F. Kurbegovića? (Prima (beglučkim) zemljama, pa tražimo, da ' se.) Prema tome glasi prva tačka: nam se naša slobodna zemlja, koja je ј' G. Alagić: Čita: 1. Načelno pri­ čisti i apsolutni naš posjed, ostavi ne- : stajemo, da se kmetovski od­ teknuta prema današnjem stanju u | nošaj (mustdžirluk) u B. i H. u gruntovnim knjigama, te da nam obla- ' smislu manifesta Njegova sti u najkraćem roku pribave svim svo- i Kraljevskog Visočanstva Re­ iim autoritetom potpuno i nesmetano genta razriješi na pravedan raspolaganje s njom. način za oba i n t e r e,s e n t a ob­ 5. U ime pravde i obzirom na današ­ zirom n a njihovo ekonomsko nje bijedno stanje većeg dijela zemljo- ] stanje i uz potpunu odštetu posjednika zahtijevamo, da se zaostali ' vlasnicima. hak iz 1918. i dospjeli hak iz 1919. što I Predsjednik : Prelazimo na dru­ prije pravedno podmiri u naravi ili u gu tačku rezolucije. Molim g. Alagića, novcu prema tržnim cijenama. da izvoli pročitati Istodobno se najenergičnije ograđu­ G. A 1 a g i ć : (Čita drugu tačku rezo­ jemo protiv ministarske naredbe i po­ lucije.) stupka, kako se flrovađa procjena haka Gospodo! Svi današnji govornici se iz 1918. potpuno slažu sa centralnim odborom, 6. Nadalje tražimo, da nas oblasti osi- 1 koji se stavio na stanovište, da je da­ guraju protiv .napadaja i daljnjeg pljač- ■ našnje privremeno narodno predstavni­ kanja objekata na našim slobodnim po­ štvo izabrano oktrojem, a ne voljom na­ sjedima. reda. Prirodna je stvar, da takvo na­ 7. Štete poč njene za vrijeme prevrata rodno predstavništvo odnosno većina i dalje imaju se bezodvlačno procjeni« i 1 njegovih poslanika nema potpuno na­ oštećenim odmah isplatiti. rodnoga povjerenja. Pošto nema narod­ 8. Skupština zaključuje, da centr. od- : noga povjerenja, jasno je, da ono ne bor u što kraćem roku izradi memoranmože biti kompetentno riješavati agrar­ uum, koji će sadržavati naše minimal­ no pitanje, koje je jedno najvažnije pi­ ne decidirane zahtjeve, pa da po jednoj i tanja, nego da se ovo pitanje ima osta­ deputaciji preda Njegovom kraljevskom viti do onoga vremena kada će u naš Visočanstvu Regentu Aleksandru. pralamenat doći ljudi izabrani voljom Predsjednik: Gospodo! Prelazi- | naroda i s povjerenjem njegovim. Na­ mo na generalnu debatu o rezoluciji, ko- | ravno da ona vlada, koja je proistekla ju je pročitao g. Alagić. iz ovoga stanja nc može riješavati ovo važno pitanje, a osobito ne ovim nači­ Riječ ima g. Hamid Kurbegović. nom kao što to ona čini, naime naredG. Kurbegović: Draga braćo i benim puteni. Za ovakav postupak na­ sestre! S obzirom na moja načela, koja še vlade nema primjera ni u kakvoj dr­ sam razložio u mom prvašnjem govoru žavi. Gospodin ministar Protić je rekao ne mogu prihvatiti rezoluciju, jer se u prilikom demisije kabineta, da se u na­ njoj priznaje kmetovski odnošaj. Ja ga šoj državi događaju takove anomalije i ne priznajem i radi toga ne prihvaćam bespravlja, za koja on neće i ne može ni rezoluciju. U rezoluciji nije spomenut da bude odgovoran. S toga smo držali maksimum zemlje, koji vrijedi za po­ sjednika. (Predsjednik: To spada u me- । za vrijedno, da ovo istaknemo u našoj morandum.) Nije spomenuta u rezolu- 1 drugoj tački rezolucije. čiji ni agrarna anketa, koja je nešto naj- i Predsjednik: Riječ ima g. Fe­ him Kurbegović. nekuhurnije u svijetu, jer izaslanici nisu G. Kurbegović Fehim: Ja bi došli do riječi. Da su gospoda sigurni, da su njihovi zahtjevi opravdani oni bi । predložio neku dopunu, naime tamo, dozvolili da i mi govorimo i da doka- i gdje se kaže, »da se naredbe sistiraju«, da se nadopuni sa: »i dosljedno tome, žemo svoje pravo. Predsjednik.: Gospodo, ja dr- ! da se svi odnosi nastali provedbom tih naredaba proglase ništetnim*. žim, da nema nikakve praktične vrijed­ Predsjednik: Prima ii se ova nosti, kako ćemo mi taj odnošaj nazva­ nadopuna? (Prima se.) Prema tome ti. Da li kmetovskim ili tako zvanim muglasi druga tačka: stedžirskim. Pošto se niko nije prijavio Alagić: (Čita.) 2. Nadalje tražimo, da za generalnu debatu, prelazimo na spe­ se sve dosada izašle naredbe o sređiva­ cijalnu debatu. Riječ ima g. Alagić. G. Alagić: (Čita prvu tačku rezo­ nju agrarnog odnošaja u B. I H. odmah sistiraju i dosljedno tome, da se svi od­ lucije.) nosi nastali provedbom tih naredaba Gospodo! Mi smo u prvoj tački nagla­ proglase ništetnim. jer ne priznajemo, da sili, da smo složni s time, da se riješi su današnje Privremeno Narodno Pred­ agrarno pitanje, jer badava je govoriti stavništvo, koje je oktrojem a ne voljom i staviti se na stanovište, da mi nc pri­ naroda izabran, kao ni vlada, koja je iz stajemo na to riješenje. time ne bi ništa postigli, nego bi samo našoj stvari nani- , tog Predstavništva proizašla kompeten­ jeli štetu. U prvoj tački smo naglasili, ' tni riješavati ovako važno socijalno-eko­ nomsko pitanje kao što je agrarna re­ da pozivom na manifest Regenta Alek­ sandra tražimo, da nam se plati odšteta. 1 forma, koju smatramo najvažnijim aktu­ elnim pitanjem u našem mladom kra­ Još bi htio da razložim riječi rezolucije »obzirom na njihovo ekonomsko sta­ ljevstvu. nje«. Time smo mislili na one male po­ Predsjednik : Prelazimo na tre­ sjednike, koji nemaju bcglučke zemlje i ću tačku rezolucije. Molim g. Alagića da koji bi razriješenjem kmetovskog odno- । izvoli pročitati. G. Alagić: (Čita) Treću tačku rezo­ šaja ostali bez zemlje. Mislimo naime. , da ovima treba dati od kmetovske zem- । lucije. lje toliko, koliko je potrebno, da se iz­ Kako znate prije nekog vremena iza­ državaju. Ako bi preostalo još nešto, šla naredba da se brišu u gruntovnici tražimo, da im se da odšteta. Što se i naša prava na ■ kmetovske zemlje i da tiče naziva ^kmctovskih odnošaja«, ja ( se prenesu na kmete. Kako je Dr. Hrasmislim, da nema smisla, da mi taj naziv । nica izvijestio tražila je deputacija kao 1 mijenjamo, jer mi taj odnošaj faktički | naš centralni odbor, da se ovaj prenos priznajemo od okupacije pa do danas, i ima obaviti istodobno sa isplatom ošte­ Negacijom njegovom mogli bismo samo i te, prije da se ne smije na drugoga pre­ izazvati reakciju seljaka, a to ne hi ni- 1 nositi. Ali eto kako vidite našd se prigo­ kako moglo koristiti našoj stvari. vori nijesu uvažili. Izdate su naredbe Predsjednik : Molim Vas, go- | koje vrijeđaju naše interese i one se već spodo, pošto je odavno podne, te me­ i^nekim kotarevima provađaju. S toga đu Vama ima mnogo, koji ste umorni smo držali potrebno, da ponovno pro­ od puta, predlažem, da odgodimo чкир- I testiramo protiv ove nepravde. �Број 56 Broi temelje duševnosti narodnoga pod mlad* ka. Kakvi su ti temelji, takav nam je narod. Matere i učitelji, po prevashodstvu, vaspitavaju (odgajaju), a ne obra­ zuju. Vaspitavanje je preče od obrazo­ vanja. pa i mnogo važnije. Vaspitavanje (odgoj) meće u dušu podmlatka idea­ le budućnosti, obrazovanje daje mate­ в rijal za izgrađivanje budućnosti. Mate- * rijal je mrtav ako nema neimara koji će da zida, a neimar je ideal, mislilac, žarka volja za rad i podizanje. Matere i učitelji moraju biti ne samo pedagozi, nego i psiholozi, sociolozi, fi­ lozofi. istoričari i znanci gotovo reći svega, dočim profesori imaju samo svo­ ju struku i daju stručnu obrazovanost. Teže je biti vaspitač, mati i učitelj, no profesor. Ijekar, inžinjer. finansijer itd. Upravo to. što je priroda stvari i dru­ štvena potreba namijenila materama i učiteljima, najteža je i najsudbonosnija zadaća na svijetu. Zato i jesu učitelji, odnosno učiteljice, najvažniji poslenici društva i umne kulture čovječanstva, a u koliko im to nije priznato, valja* im što prije priznati. Učitelji i učiteljice trebaju da su od svili javnih poslenika za to i najbogatije nagrađeni, bolje no profesori, ili bar podjednako. Lijepa šala jednoga gospo­ dina suplenta u »Tribuni«, da sad go­ spoda supienti treba da mole gospodina ministra prosvjete da ih avanzuje za učitelje. treba da pređe u još ljepšu zbi­ lju. jer je odista važnije i teže biti uči­ telj no profesor. Teže je vaspitavati no obrazovati. Vaspitavanjcm se gradi nov narod, obrazovanjem dobijaju se manje više stručnjaci. Zašto ovo što ovdje ispisujemo iz­ gleda paradoksalno? Zato, što nam je iz prošlosti ostalo da gledamo na uči­ teljski red s bagatelisanjem; zato, što smo imali to lažno uvjerenje da je lako biti učitelj, i još zato što je osnovnoj :; školi dat temelj kakav ne smije da ima. I Osnovna škola uzela je sporedno za ' glavno, a glavno je sasvim napustila. Mjesto da vaspitava — jer to je glav­ no — ona obrazuje, i uzela je za cilj: čitanje, pisanje, malo računanja, zakon božji i tačka. A to je sporedno. 1 za to malo čitanja i pisanja učitelju ne treba mnogo da zna: dovoljno je da prođe kroz učiteljsku školu u kojoj se ništa mnogo ne traži. Zato se na učitelja i učiteljski red i gledalo s bagatelisa­ njem.« I mi smo ovake glavne poteze o po- i greškama naše škole, naročito osnovne I škole, iznijeli u našemu članku »Škola i narodni odgoj« (»Pravda« broj 46.) Rekosmo: »Škola ne naučava meha­ nički. To nije tvornica, koja jednostavno producira. Ne ide sp za tim, da se ne­ svjesno obogati um omladine raznim naukama. Škola radi sa ljudima. Njezi­ na je zadaća mnogo viša, idealna. Škola radi sa čovječijom dušom, a to je veliki dar. umijeće božansko. Ravnati dušom veliko je umijeće. Zato taj posao, nasta­ va. traži svoga umjetnika, koji će znati da racionalnim odgojem una­ prijedi mladu čovjekovu du­ šu višim umjetnim radom.« Pisac je ovih redaka sam prošao n. pr. kroz sarajevsku preparandiju i ka­ da ju je svršio pa radio u ŠkoH, već je za par godina svoga rada na osnovnoj školi gorko uvidio, da je površno i po­ sve manjkavo odgajan za narodnog učitelja. Isti taj sistem, koji daje pravac preparandiji, daje ga naravno i osnov­ noj školi. Zađite u osnovnu školu i u njoj ćete odmah uočiti neku malu -tvorroducira, a ne odgojni zavod koji će narodnom podmladku da dade pravi čovječanski odgoj na kojemu se temelji budući čovjekov pravi poziv. A ko je tomu kriv? Niko drugi, nego taj nesuvremeni školski siistem. koji eto ne kriva samo u svima našim pokraji- 1 nama nekadašnje austro-ugarske mo­ i narhije. nego čak i u slobodnoj Srbiji. I pravi narodni učitelj uvidio je, da je na krivom putu. Tražio je upute u višoj samonaobrazbi svojoj, studirajući po sebi razna pedagoška djela iz svjet­ ske literature.. To je studiranje i pozna­ vanje tuđih jezika, ako se misli na te­ meljito upoznavanje sa cjelokupnom, pedagoškom znanošću, čija je literatura u nas izvorna i prevedena još vrlo mr­ šava. Ima i škol. nadzornika, pa upo­ zoravaju pojedine učitelje na različite pojave u odgojnoj nastavi osnovne ško­ le. To bi sve išlo prilično dobro, kada ne bi taj tihi, ozbiljnr rad učitelja sme­ tale razne neprilike, koje ga sretaju svaki čas. Do pada austro-ugarske monarhije naši su neki učitelji radi veće pedag. naobrazbe polazili bečki Pedagogium. I Strana 3. Страна „ПРАВДА‘ — „PRAVDA ako je od toga bilo neke fajde. danas je više za nas nema. Govori se. da će na­ ša vlada u to ime zatražiti da se takim učiteljima ustupi mjesto na filozofskim fakultetima naših univerziteta. Ali i to neće posve da zadovoljava pedagoškoj struci. Pedagogija je doduše jedna znanost, ali golema i opsežna nauka, koja obu­ hvata osim svojih podređenih, još i po­ moćnih nauka. A to je ogroman i težak materijal, a da ga učitelj savladava na­ kon školovanja. Da se stane na kraj tome nepriklad­ nome krparenju — zasada makar done­ kle — i da se zagarantira napredak os­ novne škole za budućnost i mi s pravom tražimo zajedno sa »Epohom«: Treba otvoriti pedagoško-učiteljski fakultet, u kojim će se stupati pod po­ godbama kao i u ostale fakultete: sa potpunom spremom srednjeg obrazo­ vanja. Taj fakultet treba da ima dva odseka, ženski i muški, jer druga je zadaća učiteljic. druga učitelja. Tako ćemo dobiti doktore pedagogije i učiteljstva, ljude misaono obrazovane, apostole budućih pokolenja«. Pedagoško-učiteljski fakultet imaju universiteti sviju naprednih zemalja. T ako bi i naša narodna prosvje­ ta imala jak zalog, da će ići u napredak, a ne da decenijama osta­ le po starom Tražimo samo eto to i. jedino se u tome saglasno slažemo sa mišljenjem »Epohe«. S njezinim pak mišljenjem, da se preparandije posve ukinu, mi se ne slažemo. Danas, kad u našem kraljev­ stvu SHS. treba još najmanje oko 8000 učitelja, postojeće preparandije su nam još dugo vremena vrlo nužne. Još nešto. Spomenuti pedagošk^-ućiteljski fakultet potreban je i naročito za naše, specialno muslimanske školske prilike. Naši naime muslimanski nastavnici vjere na srednjim školama postav­ ljaju se samo u redove ljudi, koji su spo­ sobni jedino u vjerskoj nastavi, pa se ti naobrazili ovdje ili u Turskoj, a svima fali pedagoška sprema. U takom bi fa­ kultetu imali prilike n. pr. naši absolventi šeriatske sudačke škole, da se naobraze i u pedagoškoj struci, koja je, bar onima koji kompetuju na vjeroučiteljska mjesta u srednjim školama vrlo nužna, kao i drugim nastavnicima. Šta više, osim tih srednjoškolskih islam, vjeroučitelja, trebali bi i drugi naši muderisi kao nastavnici na kojo^bilo ure­ đenoj medresi, da na tome fakulteffi steku pedagošku spremu, koja je nužna i njima, kako malo prije rekosmo, kao i drugim svima nastavnicima. Valja da u svim redovima idemo naprijed, a pogo­ tovo u općoj nastavi i u prosvjećivanju omladine, jer to odlučno traži novo vri­ jeme ... H. M. Interesantan dotaiiat. Došao nam je do ruku ovaj proglas, što se muče dijeli među pravoslavne težake. Štampan je u Šmitranovoj štampariji, a glasi: „Braćo težaci! Vas je udružila borba protiv be­ gova i spahija. Vi tražite svoja sefjačka prava, koja Vam priroda daje, a grabežljivi ljudi uzimajuNaš narod imena srpskog, hrvatskog i slovenskog je stotinama godina ro­ bovao tuđinu, a najteže je to osećao seljak. Došlo je naše lijepo oslobo­ đenje, koje nam donesoše srbijanska braća, ali još Vam nije zemlja oslo­ bođena od begova i spahija; još se zlopatite od kajišara, lihvara, gulikoža. narodnih pijavica i drugih ne­ daća. Nemojte misliti, da ćete s vašim neprijateljima tako lako svršiti, oni su jaki, jer imaju pare u šakama, oni su mudri i prevejani, pa kad vi svoja prava tražite, oni nadadnu u dreku : propade pravda! Njihova je pravda u tome, da vama čine nepravdu. Njima je narod samo njihova kesa i vaša zemlja. Oni vam kažu, da ostanete razdije­ ljeni na Srbe, Hrvate i Muslimane, a sami se udružuju i ne pitaju kako se ko krsti, ili da li klanja. Oni hoće da svoju zemlju platite još jednom, kao da je niste platili već hiljadu puta. Srbe, Hrvate i Slovence ne sma­ traju jednim narodom, pa javne go­ vore da nam ne treba zajednice i pišu neka tegli svak sebi, kao da je drža­ va Alajbegova slama, da se može di­ jeliti. Jedne ljuti pjesma: »Lijepa naša domovino«, a druge »Bože pravde« kao da obe nisu naše i samo naše pjesme. Jedni su protiv ovog, drugi su protiv onog, a oba protiv seljaka, jer, isto kao i Švabe, hoće da se se­ ljaci među sobom mraze zbog vjere i zbog imena. To su frankovci, klerikali i radikali, udruženi s begovatom i sa grofovima. Ali seljak reče varoških drangulija. Njemu je svačija vjera i svačije ime svete. Neka se krsti i klanja kako ko hoće i neka se ponosi svak svojim imenom, seljaku ni jednome to nije krivo. Seljaku je do toga, da ima svoju njivicu, svoju kućicu, svoju kravicu, svoju školu i svoj mir. Seljak će okrenuti leda svima onima, koji mu hoće da natovare na leđa odštetu i koji mu propovijedaju mržnju zbog vjere i zbog imena. Seljak će poći za oni­ ma, koji ćć biti njegovi iskreni zastupnici i njima će pokloniti svoje povje­ renje. To je demokratska stranka. Bemokrati kažu, da je osnov drža­ vi seljak, za to treba seljaku zemlju osloboditi i dati mu njegova seljačka prava. Treba ga čuvati od gulikoža, kajišara, lihvara i narodnih pijavica. Treba seljaka osvijestiti i vaspitati, da ga ne može svaka šuša preskočiti i iskoristiti. Ako će biti težak zaštićen i cijelo će naše lijepo i veliko Kraljev­ stvo prepjevati. U Srbiji, Macedoniji, Crnoj Gori težak je listom uz demokrate, osim šake radikala; u Hrvatskoj je tri dijela težaka uz demokrate, ostalo uz frankovce. Dalmacija je listom demokratska; u Sloveniji je preko polovine za demokrate, ostalo za klerikale (popovska stranka) U Vojvodini i Bosni je demokratska stranka među bistrim i pametnim težacima jak korjen uhvatila. Ne pije više vode vikat: »Pašić i Protić uz nas«. „Prepade nam vjera“. Čast PaŠiću, čast svima vjerama i svima stankama, ali dajte težaku što je njegovo, dajte mu njegova seljačka prava i ko mu ih donese, uz onog je seljak. Težak se otrežnjava pa okreće leđa radikalima, Karlovcima i begovima, te ponosno stupa u svoju težačku stranku, u demokratsku stranku, koja je sada uzela i vladu u svoje ruke. U njenom radu za narod smetaće je i radikali i begovci i sva ona crna svita, ali će ipak pobjediti, jer je ona seljačka stranka, i jer je se­ ljak uz nju. Živio naš kralj Petar 1. Živio prestolonasljednik Aleksandar! Živila težačka sloga! Živila demo­ kratska stranka! Težaci! Preplaćujte se na vaš te­ žački list „Pučke novine“ u Zagrebu. Sekretarijat demokratske stranke za Bosnu i Hercegovinu11. Pregled. Vrhovno vijeće alijiraca sastalo se u ponedeljak u jutro. »Petit Parisien« piše o toj sjednici: »Po svoj prilici vijeće ne će imati vremena da posljednji put is­ pita ugovor s Bugarskom, koji će sto­ ga predati nešto kasnije bugarskoj de­ legaciji. I doista događaji koH se sad dešavaju takovi su. da moraju svrnuti na sebe pažnju vijeća. Ovo će dakle imati da ispita diplomatsku situaciju, ko­ ja je nastala poslije ministarskih kriza u Jugoslaviji i u Rumuniji. Iza toga će se baviti događajima na Ri­ jeci«. Događaji u Zadru. U noći od petka na subotu odigrali su se u Zadru ovi do­ gađaji: U 4 sata poslije ponoći stala su na crkvama zvoniti sva zvona. Vojnič­ ka i općinska glazba obilazila je gra­ dom. a za njima silna povorka te je nastalo klicanje, pjevanje i mahnito oduševljenje. Jugoslaveni doznadoše is­ tom u nedjelju u jutro o čem se radi. Vojnička vlast primila je brzojav da se je D’ Annunzio iskrcao na Rijeci sa dobrovoljcima i zapremio grad, te zarobio antantine posade. To je odu­ ševilo i obezumilo Zadrane. Na čelu povorke stupali su admirali Milo, na­ čelnik Ziliotti, savjetnik Krekić. Milo je rekao: Ovo je početak naše nove pobjede koja će se protegnuti na sve okupirane krajeve. Jutros su u Zadru osvanuli proglasi koji pozivaju građanstvo od 1879. do 1901. godine da se odmah prijave u za­ darsku dobrovoljačku četu. Da­ nas već patrutiraju ti dobrovoljci u ci­ vilnim odijelima sa puškama o ramenu po gradu. Počeli su već napadati na । i ! i : : 1 I ] ; , i ' Jugoslavene. Tvrdi se da će se okupatoma vlast u gradu i okolici predati u ruke tih dobrovoljaca. /Jugoslaveni u Zadru ozbiljno su ugroženi i traže po­ moći. Amerika i Turska. »Echo de Pa­ riš« javlja iz Londona: »Engleska je vlada primila obavijest, da je Vilson odlučio da američka Unija ne primi nikakav mandat ni u evropskoj, ni u azijskoj Turskoj«. Vilim u Hamburgu? Kako javlja »Neue Freie Presse« iz Berlina, ozna­ čen je grad Hamburg kao novo bo­ ravište bivšeg njemačkog cara Vilima. Nacionalističke agitacije u Irskoj otimaju maha. Svakog dana dolazi do nemira. Policija je provela mnogo uapšenja. Kandidat za rusko prijestolje. Kako »Humanitet« javlja utekao je brat bivšeg ruskog cara veliki knez Mihajlo Romanov iz tamnice \i Permu, te se nalazi u glavnome stanu admi­ rala Kolčaka. Listovi tvrde da namje­ rava kandidovati za ruskog cara. Poraz boljševika? »Morgenpost« javlja iz Bukurešta: Rumunjska voj­ na agencija javlja da su Rumuni za­ uzeli čitavu dnjestarsku frontu boljše­ vičke armade, te su zarobili 3000 bolj­ ševika. Crvena vojska povukla se u neredu. Rumuni su kod Svendra pre­ koračili Dnjestar Držanje Kine. O kinesko-japanskom sporu se javlja, da je kineska vlada definitivno odlučila ne potpisati versailleski ugovor o miru, dok Japan ne preda Kini pokrajinu Šantung. Karavlaške smicalice. Premda je istekao rok za potpis austrijskog ugovora, vrhovno se savezničko vijeće konferencije mira o tom još nije iz­ javilo. Rumunjski mirovni delegati ne znaju mogu li se i nadalje smatrati delegatima Rumunjske, pošto do sada još nisu dobili obavijesti, da li je Bratianu zaista demisionirao. Rumunjska je delegacija primila iz Bukurešta samo početak jednog radiograma te joj još nije poznato, da li se u toj depeši na­ lazi kakav naputak radi potpisa ugo­ vora o miru. Naši dopisi. Tuzla, početkom septembra. Ovdašnje se »Oslobođenje« već u više brojeva dotiče g. dra Defterdarevića, predstojnika seoskog kot. ureda, a naročito od kad je ©tišao »sposobni«, »uglađeni« i »©bljubljeni« okružnik Nikolič, pa ga g. dr. Defterdarević za­ mjenjuje. Uplašilo se »Oslobođenje«, da taj »Turčin« ne postane — Bože zakloni!? — i okružnim načelnikom, pa od tad ga u svakom broju napada govoreći tobož u ime naroda, koji da ga ne trpi i mrzi. Da njegovo bunca­ nje o narodnom nezadovoljstvu proti dru Defterdareviću nije učestalo i pre­ vršilo sve granice uljudbe, mi se ne bismo uopće osvrtali na nj, jer niko ozbiljan ne drži do njegova pisanja, ali kad se ono u svom fanatizmu pro­ ti jednom činovniku-muslimanu ne sti­ di ni najgadnijih sredstava, pa čak ni očite laži, moramo ustati najodlučnije pr©ti toga nedostojnoga postupka. »Oslobođenje« prosto laže kad tvr­ di, da je narod proti dru Defterdare­ viću, kao i to, da je on za vrijeme rata progonio pravoslavne. Za deman­ ti prvoj tvrdnji dokaz je to, što mu je cio narod bez razlike vjere preko svojih načelnika, muhtara i kne­ zova odmah iza prevrata, kad činov­ nik nije ima© nikakve vlasti, dao povjerenje, kao što su mu napose muslimani kotara i okružja Tuzle, te cijele Herceg-Bosne dali sveje povje­ renje, izabravši ga u kotarski, okru­ žni i centralni odbor naše organiza­ cije, pa čak i za zastupnika državnog vijeća u Beogradu. A i najnoviji nje­ gov izbor u vakuf, džem, medžlis i previše jasno govori, koliko je »omra­ žen« među narodom. Da nije progonio pravoslavnih naj­ bolji je dokaz to, što ga niko nije tu­ žio sudu, niti je suspendiran ili otpu­ šten iz službe. A da je bio onakav, ka© što mu »O« zlobno podmeće, davno bi bio ili u hapsu ili razriješen od službe, jer niti bi mu se smilovali oštećeni pravoslavni, niti bi ga ta­ kvog vlada držala u svojoj službi. Kako međutim saznajemo on je čak tražio umirovljenje, ali mu ga nisu dali. Šta li bi ovo moglo značiti? Po­ zivanje na narod i govorenje »Oslo­ bođenja« u ime naroda, prosta je ob- �vati ili uskratiti vijećnicima, nego narod treba pitati i raspisati nove izbore, a međutim neka stoji općinsko vijeće u potpunom broju. Oni nc mogu uteći sudu narodnom i državnom. Kao ljudi u slobodnoj, modernoj i ustavnoj državi mi smo proti uvedenju komesarijata, jer bi opć. narodno blago ostalo bez kontrole. Komesarijat bio je uvijek i za austrijskog režima odiozan. Ako je njih 12 potpisalo proti opć. vijećnieima, to je 200 potpisa svih vjera za staro opć. vijeće. Prema tome tra­ žimo. neka staro vijeće ostane, do no­ vih općinskih izbora.« Ovoj izjavi ne treba kakva komentara. jer i sama jasno govori. х-у. mana, jer sav je narod uz njega. Ako pak koteriji oko »O«-a i nekolicini Nikolićevih doušnika i prišipetl i n je po čudi dr. Deiterdarević, to još ni izdaleka ne znači da je i narod s nji­ ma. Ako je »Oslobođenju« stalo do izražaja narodne volje, mi mu ovim otvoreno velimo, da narod ili bar devet desetina naroda želi da dr. Defterdarević ostane baš okružnim na­ čelnikom. Ako to ne vjeruje mi mu nudimo glasanje Iz svega pisanja »Oslobođenja^* mo­ že se izvesti samo jedno, da je g dr. Deiterdarević kriv šio mu je ime Ahmed, a ne Vaso ili Panteiija. »0slobođenje« bi trebalo da se oslobodi vjerskog fanatizma i intoierancije, ako neće da u tako zvanom XX. vije.ku predstavlja mračne ideje srednjeg vi­ jeka Sramota je da jedan list, ma­ kar i provincijalni, može pasti u ova­ kvi kaljužu. Md. Op. ur. Donosimo gornji dopis uz napomenu, da su prošla vremena, kad su se muslimani sistematski potiski­ vali. Toga više ne ćemo dozvoljavati i odlučno tražimo, da se g. Defterdarevicu dadne pripadajući mu položai u našoj upravi. »Oslobođenje« koje­ kakvih Bisa ne znači ništenje našeg prava na upravu, koja pripada nama kao i drugima. Doboj, 13. septembra 1919. Od prvoga dana prevrata počeli su neki ovdašnji Srbi — pravoslavni, da izrabljuju nesređenost prilika. U narod­ nom vijeću su omastili brke, maste ih i sada pomoću vleikoprodaje duhana, soli itd. Još im je zapela za oko gradska općina, ali im smeta cijelo gradsko vi­ jeće, jer u njemu imadu samo jedan mandat. (Oni naime svi čine samo jednu dvanaestinu građanstva.) Zato su se dali na posao, da uklone gradsko vijeće i dovedu jednoga »svog« čovjeka za ko­ mesara, pa da rastepu ono narodnoga znoja i muke po svojim »muhur-sahibijskim*. izvozničarskiin, birtaškim i dru­ gim džepovima. U tu svrhu desetak Srba-pravoslavnih još prije koja 4 mjese­ ca zatražiše od političke vlasti, da se raspusti općinsko vijeće, jer je nespo­ sobno i jer ne uživa povjerenja građana«, te da se bira novo, ali da istoga budu članovi oni isti, koji traže raspust staroga vijeća. (Bože im pamet u glavu!) Taj im »trt« nije uspio, jer su skoro svi građani svojim potpisima iz­ javili potpuno povjerenje gradskom vi­ jeću. Kad su u tom pokušaju doživih pot­ pun krah i blamažu, latili su se Cokoriiove metode. Zatražili su naime od vlade, da se ukloni iz vijeća pet članova, koji ini najviše smetaju, »jer su k o m p r o m i t o v a n i« i da se zamiiene drugima, a ako to ne ide. da se za­ vede — komesarijat. Na njihov je za­ htjev naložila zemaljska vlada upravi­ telju kotara, da stvar izvidi. On je u tu svrhu najprije pozvao Srbe-pravoslavne. ali se ugledniji i pametniji ni oda­ zvali nijesu. (Ovim iznimkama čast i hvala na iskrenosti!) Drugi dan je pozvao muslimane i katolike, medu koji­ ma je bio i predsjednik socijalističkog udruženja. Ovi su jednoglasno dali izjavu, koju su svi potpisali i predali upravitelju kotara. Ovu će isti predati. vladi i izvijestiti o toku stvari. (Ama ha. samo pravo, gospodine upravitelju!) Mi građani bez razlike vjere i narodnosti osim 10—12 Srba-pravoslavnih tražimo od zemaljske vlade, da ne na­ sljeđa intrigama usijanaca i sebićnjaka, te da im dade zaslužen i pravedan odgovor, kao i da uvaži povjerenje gradana, što ga daju svojim gradskim zastupnicima. To tražimo u ime reda i pravednosti. Izjava, koju su po političkoj oblasti pozvani građani predali kot. upravitelju, glasi ovako: »Potpisani građani pozvani od politićke oblasti u stvari općinskih vijećnika uočiv sve okolnosti daju ovu izjavu: Deset ili dvanaest građana srpskopravoslavnih predali su tužbu protiv ne­ kim gradskim vijećnicima, da su nespo­ sobni i kompromitovani itd. Na temelju te tužbe hoće polit, vlast, da gornje vi­ jećnike isključi ili ako to ne ide, da uvede komesarijat. Kroz osam mjeseci mogli su ti tuži­ telji dati povesti istragu i dokazati kriv­ nju inkriminacije. No do danas nijesu sudskoj istrazi ni pristupili. Mi ne smije­ mo prejudicirati, ni ljude pred izborni­ cima bez dokaza kompromitovati. Ml nijesmo kompetentni ni povjerenje da­ nređnlk: M. SudŽuka. „PRAVDA" „ПРАВДА“ Страна 4. Strana ; . ' t Domaće vijesti. GAJRETOVA SKUPŠTINA kako jav­ lja presbiro, održaće se u petak 19. o mj. u sporednim prostorijama Društvenog Doma u 3 sata popodne, a ne kako je bilo javljeno u I sat popodne. , [ | i ; i , I ' i Nečuveni postupak. Dne 25. augusta je ovdje došao N a z i f D ž a f i ć iz Vi­ sokog u društvu jednog prijatelja. U že- | Ijeznici je neki policajni agent pregledao ’ putne isprave i od njih oduzeo, premda su bile valjane. Ovi su se isti dan bez pometnje povratili kući. Dne 4. septembra došao je isti ponov­ no u Sarajevo. Kad se vraćao kući 5. ! septembra zatražio je na stanici odu- ! zetu putnu ispravu, jer je isticala 7. sep­ tembra. Kad je zatražio propusnicu, či- , novnik ga upitao, za što nije prije do- ' šao za propusnicu. I nastavi: »KaJ si 1 mogao danas doći možeš i sutra pa ćeš ; u zatvor«. N. Dž. mu reče, da je sutra , bajram. i nek ga poslije zatvore koliku hoće, ako je baš kriv. Tad je uredujući činovnik upitao, koliko traje ovaj baj­ ram. kad su mu rekli četiri dana, činov­ nik je izrekao osudu, da N. Dž. ima ležati sva četiri dana. Dotič­ ni se morao pokoriti toj osudi i preno­ ćio je uoči bajramaui puncajnom zatvo­ ru. Sutri dan je predvođen istom činov­ niku i ovaj se napravio, kao da ništa , ne zna. Pita ga što treba, a N. Dž. od­ govori: »Vi znate šta je =. Nato činovnik preupita i kad je ovaj ispričao pomno stvar, činovnik se udostojio da ga ot­ pusti i da može »slobodno«, putovati.ч f-eba li ovome komentara? Gospo- I din direktor Ljeskovac valjda će se udustojiti, da nam odgovori, a mi za sad stavljamo tačku. Rogatiea bez kotarskog pred­ stojnika. Našoj je vladi dobro poznato stanje u Rogatici, ali usprkos toga svega ona je ostavila kotarski ured bez upravnog činovnika. Pošto je kot. predstojnik otputovao u Češku, a vlada mu nije htjela spremiti zamjenika, to je upravu kot. ureda preuzeo poljo­ privredo i • referent Jedlička, koji i može da bude dobar poljoprivredni či­ novnik, ali upravni nikako, jer mu to ' nije zanat. Tražimo od vlade, a naročito od g. načalnika za Bosnu u ministaistvu unutarnjih djela, da se u Rogaticu naimenuje odmah kotarski predstojnik, koji će biti sposoban upravljati ovim kotarom i koji će da izvrši obećan a, što Ih je dao gore spomenuti g. naČalnik odjelenja. Promjena prezimena. Zemaljska vla­ da u Zagrebu, odio za unutarnje poslo­ ve. dozvolila je Vlatki Omsteinu u Sa­ ! rajevu, zavičajnom u Zagrebu, promje- | , nu prezimena Ornstein u Oštrić. * __________________________________ i i Zdravlje. j । Borba protiv alkohola u Finskoj. ) Razlozi koji su predloženi protiv za■ kona o zabrani bijahu raznovrsni. Tvr­ i dilo se, da su se zakonu protivili trgovaćki ugovori, što ih je Rusija utanačila ' sa drugim državama. Ipak su znameniti pravnici, koji su mjerodavni kao kapaciteti u internacionalnom pravcu — izjavili da po njihovom mišljenju finski za­ kon o zabrani alkohola ne dira u među­ narodne ugovore. Rusko ratno ministar­ stvo pronašlo je da prva osnova zako­ na od god. 1907. nije u obzir uzela po­ trebe ruskih vojnika u Finskoj. Nova os­ nova zakona od g. 1909. obarala se na iu primjedbu, pa je dozvolila uvoz alko- л) Početak štampan u 48., 49. i 52. broju Pravde«. Ur, ; 1 . * Број 65 Broj hohnh pića za rusku vojsku, kao i uvoz Sadanje ili barem pred ratom stanje vina za ruske ortodoksne svrhe. Najviše najvažnijih protualkoholnih društava u tvrdili su protivnici zabrane, a napose Finskoj (od g. 1914. nema redovitog pro­ zabrane protiv vina, da će radi toga na­ meta s Finskom) bilo je slijedeće: Naj­ stati neprijateljstva sa strane Franceske, veće društvo (Raittindcn Ystavat) broji­ uslijed čega bi Finska trpjela. Ne može lo je 20.107 odraslih i 7323 djece, čla­ se točno ustvrditi, koji je od ovih gore nova. Ovi se brojevi ne ukazuju na prvi pomenutih argumenata najviše utjecao pogled veliki. No mora se uzeti u obzir, na rusku vladu, no činjenica je, da i da je ta misao uzdržavanja od uživanja drugi popravljeni zakon nije odobren po alkohola tako prodrla u narod, da su u velikom knezu — ruskom caru. društvo stupili samo nafoduševljetiiji pri­ Bez rata morala bi Finska po svoj pri­ staše. Tako n. pr. mimo ovih Raittinlici još dugo čekati na zabranu. Ruski den Ystaviit« veći dio kršćanskih omla­ reakcionarci nastojali su pače, da se dinskih društava, kao i ostala društva monopol na alkohol protegne i na Fin­ mladeži zahtijevaju od svojih članova sku. Buknuo je rat i Nikola drugi raspo­ najveću uzdržljivost. Na selima su rad­ lagao je zabranom o rakiji. Premda Fin­ nička društva apstinenata, a kršćanska nije u ratu sudjelovala (jer su Rusi sko-socijalnastranka svojim svoju milicu pred 20 godina napustili) pristašama i članovima stav­ bude zabrana na rakiju u cijelosti u fin­ lja to za dužnost. skim gradovima vrlo uspješno uvedena. U god. 1912. »Prijatelji apstinencije« Jedva što je zemlja nakon martske priredili su 5553 predavanja i revolucije god. 1917. svoje slobodne uizdali 19 novih brošura. Protualkoholnih redbe opet postigla, sabor je 28. maja spisa prodano je u cijeni od 52.675 f r azaključio zakon o zabrani od god. 1909. n a k a. Prihod središnje uprave (Anpotvrditi i kako je ruska privremena nankatn 29, Helsingfors) iznosio je vlada bez vlasti i moći, to je finska 73.260 franaka, a izdatak 91.202 franaka. vlada odmah poprimila svemoguće mje­ Predsjednik društva »Raittiuden Ystare, da se zakon u istinu i provede. Na vat« je S o i n i n e n, profesor pedago­ 3. septembra sve su zalihe alkoholnih gije na sveučilištu u Helsingforsu. Više pića zaplijenjene i u Finskoj nijesi mo­ godina bilo je tajništvo toga društva u gao dobiti ni rakije ni vina. Bila Finska rukama u internacionalnim alkoholnim neodvisna od Rusije ili ovisna od nje; krugovima dobro poznatog dra Mattr Helenius-Seppala u Helsingforsu, koji je ma kakova ju sudbina stigla, želja je pučanstva, da se zakon o zabrani uz­ napisao djelo: »Alkoholno pitanje«. Sa­ da je Heienićs ravnatelj novo osnovanog drži na snazi. »Ureda za nadzor o alkohol­ Razumije se, da se Finska ne bi tako nim zakonima«. odrješito izjavila protiv alkohola, da nk (Svršit će se). jesu antialkoholistička dru­ štva svojim radom utrla pu­ tove za p r o v e d b u toga z a k ona. -• * . š X.. Već između g. 1830. i 1840. osnovana su u Finskoj antialkoholna društva, ko­ ja su propagirala umjerenost u piću. više dječaka za pro­ Elias Ldnnrot, spomenut već kao sabi­ davanje lista »Pravde«. — Točni, br­ rač pučkih popijevaka i junačke pjesme zi i okretni raznašači neka se prijave Kalevala. pokušao je već u ono vrije­ u uredništvu »Pravde«, Careva uličar me u udaljenom trgovištu Kajana osno­ vati društvo umjerenosti. Pitanje alko­ hola i onda se u puku živahno rasprav­ I ljalo. U množini širile se brošure i leta­ traže se za uredništvo »Pravde«. Isti či. Djelovanje društava skoro je popu­ moraju znati čitati i pisati i dobro stilo, jer je vladajuće mnijenje bilo pro­ tivnih nazora t. j. da se odreknuće alko­ poznavati sarajevske ulice. Plaća pohola protivi pojmu osobne slobode. Go­ dogovoru. Upitati u uredništvu od dine 1853. osnovao se u Helsingforsu 8—12 sati prije podne i od 14—18. odbor za izdavanje brošura p r o t i z 1 o(2—6) poslije podne porabe alkohola. Od g. 1854. do 1858. izdao je taj odbor mnoštvo pučkih spisa, koji su sami po sebi dobri, no nije Sin Ismeta Bećarovića, Zatikubilo društava, koja bi to svojim djelo­ kuša ul. br. 2. Sarajevo, Salko vanjem u narodu oživila. Položaj se nije 11 godina star, obučen u tijesno poboljšao ni onda, kad je taj odbor, koji odijelo, plav, mršav, otišao je od se je do sada zvao »Prijatelji apstinen­ kuće i do danas se nije povra­ cije promijenio g. 1860. svoje ime u »Pri­ tio. Ako ko štogod zna molim jatelj umjerenosti«. Kroz 20 godina je djelovao s dosta mahm uspjesima. da mi javi za što ću ga nagra­ Nešto pred god. 1880. upoznala se diti. 125, 3-3 Finska p^o m o|ć u švedskih put­ nika modernim pokretom ap­ stinencije. Duž obale Baltijskog mora, a kasnije i na jugu osnovala se Sa ovim upozorujem svakoga, apstinentska društva izričito s re­ ligioznim karakterom. Prije da mom sinu Sulejmanu Sumanu svega bavili su se spašavanjem pijanica. iz Gračanice niko ništa ne daje Pokret se raširio tek onda, kad je ob­ niti vjeruje u moje ime, jer ja ljubljeni liječnik u Helsingforsu d r. ni u kakvom slučaju neću nje­ G r a n f e 11 (ujedno muž, koji je najviše gov dug priznati niti za njega djelovao na pučko-školskoj prosvjeti) perom i riječju odlučno istupio za ideju šta platiti. apstinencije. On se je za taj rad oduše­ Gračanica, 23. jula 1919. vio čitajući engleske izvještaje protiv ešo alkoholnom pokretu u Engleskoj. Njegov 127 3-3 spis: »Današnji apstrnentski pokret« označuje početak moderne borbe u Finskoj. God. 1883. osnovana su prva društva u Finskoj. Granfeld i njegovi pristaše oživjeli su opet društvo »Prijatelj umje­ renosti«, pa su ga nazvali starim ime­ Uvjeti: nom »Prijatelj apstinencije« (finski: »Ra1. Spomenuti mora biti potpuno vješt ittinden Ystav6t«), Od tada se je ovo u svim bankovnim i trgovačkim po­ društvo malo po malo raširilo po čita­ slovima. voj zemlji i postalo — središte pokreta 2. Priklop svjedodžbi o svršenim u Finskoj. školama odgovarajućim spomenutom 1905. osnovala se švedska podružnica mjestu, te svjedodžbe dosadanjeg služ­ društva »Prijatelj apstinencije« pod ime­ bovanja. nom: »Finland Svenska Nvkterhetsfor3. Svjedodžba moralneg ponašanja bund«. Ovo je švedsko-finsko društvo 4. Da je pripadnik SHS. razvilo veliku djelatnost u krajevima, 5. Naznaka plaće. gdje prevladava švedski jezik. Pokraj Cazin, dne 23. augusta 1919. tih glavnih društava bila su i razna stališka društva, koja su djelomice bila u vezi sa RaKtrnden Ystživat (Prijatelj ap­ stinencije); takova su društva bila: dru­ štva učitelja apstinenata, društva učeće mladeži, (koje je god. 1886. osnovano, a g. 1901, potpuno apstrnentski organi­ zirano), »društvo željezničara i društvo vlakovoda apstinenata«. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« O G L A S I: TRAŽI SE DVfl OKRETNA PODVORNIKfl Obavijest. R Šuman, trgovac Tražimo poslovnog ravnatelja. 2-з Težačha banha 1 d. Uspješno se oglašuje u „Pravdi" Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e49754a05cb8a8bc88c93c9fdafb031.pdf c2da0fdcb476590e97f0594dc4760ece PDF Text Text Pojedini broi stoji 60 helers. A Ж Кв^ Шшг ■Жт. Figa B Чвдк .<®SwL Уш ®f®4EŠ № ®А ЈГО т^а »A Ш Wiaf таУ TW Аи УГ ГЛАСШ0 ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛММАНСКЕ Broj 66. A- И шК Pretplata ge«išnje40 kmea,na paša jedine 20 kru“*■ Uredništva i uprava гЛНВ^, eiazi se u Carevoj ulici. __ „ Telefon Иг 124. Čekovni ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun poAt štedionice 1119 № 9 вА Sarajevo, subota 20. septembra 1919. (25. zilhidžeta 1337.) Sarajevo, 20. septembra. Ponovna skupština »Gajreta« biti će u oedljelju 21. o. mj. u 10 sati prije podne u »Radničkom Domu«, sa ovim dnevnim redom: l. Izbor odbora, 2. predloži. Ovako glasi nepotpisan poziv, sto je danas osvanuo u ovdašnjem »Jugoslav. Listu«, pa tom prilikom hoćemo da us­ tanovimo slijedeća fakta: 1) Jučeranju skupštinu odgodio je predsjednik gosp. halilbašić, a o novom sazivu skupštino on nema nikakva pojma, niti je taj sa­ ziv određen po zaključku odbora. Prema tome ovaj saziv skupštine nema zakon­ ske podloge. 2) Saziv sutrašnje »skupštine« u »Ra­ dničkom Doinu« znači nastavak si1 c, kojom su se poslužili gospoda »de­ mokrati« i socijalisti, a budući je radi te sile jučerašnja skupština odgođena, sas­ vim je razumljivo, da se ni sutrašnja skupština radi Istih razloga ne bi smje­ la održati. Ona bi značila očito nasilje nad članovima, koji imaju aktivno pra­ vo glasa od članova, koji tog prava ne­ maju i ne mogu imati sve dotle, đok se r e d o v 11 i m putem ne izmijeni pro­ pis § 13. društvenih pravila. 3) Pristup jučer Izbačenih aktivnih ć anova nije moguć radi toga, što je skupština zakazana u domu, gdje oni ne će i ne mogu pristupiti. Mi ne idemo za tučnjavama i nasiljem, pa tražimo da vlast ne dozvoli kršenje naših prava i da nam omogući njihovo nesmetano vr­ šenje. Rekosmo svoju i tražimo pravo. _ Bajrefova skupština. Šačica »voda« Napredni Nacionalista, što bi htjeli da razviju svoj rad medu muslimanima, pokušala je da pomo­ ću ^socijalista« razbije naš tGaJret« i posluživši se silom rastjerala je jučerašnju skupštinu ovog našeg druš­ tva. prvu u danima naše slobode i na­ rodnog ujedinjenja. Austrijski feldvebei Alija Kurtović, koji za cijelo vrijeme ra­ ta, premda aktivni vojnik, nije ni jednog dana služio u vojsci i koji je prilikom smrti Franje Josipa nosio na fesu crnu kokardu, našao je za potrebno, da se iz skupštinske sale istjeraju nepoćudni mu članovi i njegov je generalni štab iz­ dao parolu: »Napolje!« Alini drugovi u časnom« austrijskom oružju, bivši topdžijski poručnik Dževad Sulejmanpašić, pisac brošurice o otkrivanju islamskog ženskinja i husar Derviš Cengić, čuve­ ni radi šetnje sa neobaviještenim srp. časnicima kroz naše mahale, preuzeše komandu pred četom, koja je imala da brutalnom silom pogazi pravo »Gajretovih« članova i omote slobodan izra­ žaj njihove volje. Uspjeli su. Da, potpuno su uspjeli. Kako i za­ što, pitaće se naši čitatelji. A razlog je • sasvim jednostavan i može se izraziti sa par riječi: Jer stajahu prema kul­ turnim I j ii d i m a. Videći, da policajni povjerenik ide na ruku prostim raz­ bij a č i m a i d& ih ne smeta u njihovu nasilju, ovi su se mirni i kulturni ljudi, ■ koji mahom pripadaju našoj organiza­ ciji i sami povukli, zadovoljivši se pro­ testom proti mlohavom i uprav nera­ zumnom držanju izaslanika oblasti. De­ nata , koji ne htjedoše da se posluže »naprednim« sredstvom borbe pomoću brutalne sile i koji se zadovoljiše time, da prema sili naglase kako kulturnu, tako i stranačku toleranciju. I mi smo radi toga ponosni. Da, ponosni smo. Jer prema izvodi­ ma »demokratskog« zastupnika Šukrije Kurtovića, koji je izjavio, da vođenje »Gajreta« pripada omladini, a da preko predstavnika starog svijeta treba prije­ ći, jer se Je preživio i ne može ništa da­ ti, prema toj i takoj izjavi »Naprednja­ ka« blista izjava našeg govornika, koji reče: »Pristajemo na kompromis i usvajamo zahtjeve, što ih je postavila vaša delegacija. Naglasili smo više pu­ ta. a naglašujemo još jednom, da »Gajret« mora bit-i svojina svih nas, bez ob­ zira ha političko i kulturno naziranje«. Kao odgovor na ovu izjavu dobismo ogorčene poklike negodovanja i uzru­ jane glasove: »Nema kompromisa. Ne ćemo ga«. Zašto ne htjedoše kompromisa? pi­ taće se čitatelji. Jednostavna stvar. Po­ vjerenik Salih Tafro upisao je tu skoro dvije tri stotine ■socijalista«,, koji su naknadno uplatili članarinu za šest mje­ seci, pa se je »demokratima« činilo da imaju većinu na skupštini. Njih je opojila ova »nadmoćnost«, a miris pobjede tako ih je omamio, da nijesu htjeli ni da čuju za § 13. društvenih pravila koji glasi: . U skupštini predloge stavljati i gla­ sati ima pravo samo onaj član musli­ man. koji je najmanje šest mjeseci p r ije skupštine članom postao i za sve to vrijeme uredno platio člana­ rinu. Takvi članovi imaju aktivno, a punoljetni i pismeni pasivno pravo izbo­ ra i to u Sarajevu za glavni odbor, a u drugim mjestima za pododbor ili po­ vjerenika«. Naprama ovoj putpuno jasnoj ustano­ vi društvenih pravila iznio je štuđentposlanik šukrija Kurtović zaista »de­ mokratsku» tezu, da je skupština potpuno suverena, pa joj pripada i pravo glasa­ nja i odluke o tom, hoće li se Tafrinim pristašama dati pravo glasa ili ne. Za g. Kurtovića nijesu vrijedila tumačenja pravnika, niti izjava predsjednika da ne može dozvoliti kršenje pravila. Šukrija je imao svoju volju, i ta Je morala da bude suverena. Prozivanje članova pri­ ječili su zaglušnom larmom, a kad je predsjednik radi toga odgodio skupšti­ nu, uplivisali su na povjerenika oblasti, pa je izjavio da u smislu zakona o udruživanju poništava odluku pred­ sjednika i poziva odbor, da bira drugog predsjedatelja. Njemu je siromahu bilo do toga, da prodre njegov Alija, a Što se je ovim poništenjem besmrtno bla­ mirao, o tom kanda nije imao kad raz­ mišljati. Osjetivši sc u sjeni i zaštiti vlasti, Aliji se je Kurtoviću bilo prohtjelo da predsijeda skupštini i nastojaše svim si­ lama da dođe do riječi, Naravna stvar, da kulturni ljudi nijesu htjeli feldvcberske komande i Aliji nije preostalo ništa drugo, nego brahijalna sila bivših aus­ mokrati« i »napredni« nacionalisti mogu u svoje čelenke zadjenuti još jednu per- | trijskih oficira i podoficira ... Sirota Aku, jer im je eto uspjelo da izbace »§a- I lija nije dugo uživao plodova svoje po­ čiču natražnjaka i nekulturnih eleme- I bjede, jer je njegov policajni protektor ! ! i ; : h“le8«" morao raspustiti skupštinu baš u času kada su »junački* njegovi drugovi htjeli da glasaju. Hasan Hodžić može da još jednom uzdahne: »Da se »mlađan« zelen-bora mašim »1 on bi se zelen osušio« ... Šukrija Kurtović izvolio je pozvati svoje pristaše, da se oružaju za borbu na budućoj skupštini, u kojoj će oni morati da pobijede. Mi ga upozorujemo samo na to, da svako strpljenje ima granice, a glede pobjede može biti si­ guran, da će ona "konačno i definitivno biti samo na strani — razuma. To to­ liko. Što se tiče slave, koju je on i njegovo društvo stekao na jučerašnjoj skupštini. mi mu je potpuno priznajemo i iz svega srca velimo: »Naprednjaci, sram vas i stid bilo!« Šta sada? • Godina I. same bankovne kamate. Da ne duljim: Turci su nam iza sebe ostavili dvoje, a isto tako i Švabe i Madžari. Prvi su nam ostavili visoki stepen morala i po­ štenja u familiji i međusobnom radu i . saobraćaju, ali i — uz to — lijenost, radi I koje nijesmo učili i tako se nijesmo znali ■ koristiti tolikim blagodatima, koje nas i kruže, noge nam zapleću i u ruke nam i se trpaju! Gledali smo ih vlastitim o| čima, ali ih nijesmo vidjeli: slušali smo i ih rođenim ušima (kao na pr. huku naI Ših šuma, šum i jeku sa ogromnom sna­ gom naših rijeka i potoka i t. d.), ali ih nijesmo čuli i razumjeli, gazili smo ! ili našim nogama kao rude, kamenje, razne korisne biljke, njihovo korijenje, j cvijetove drveća i t. d. ali ih nijesmo I osjetili. I t. d. A sve su to božije blago­ dati, koje se ne smiju ni napustiti m , podcijeniti, nit: ljudskom okretnošću od ! njih dobivene koristi pripisati šejtanu i davoliji. Imati pamet u glavi, te zdrave ruke, oči. sluh i druga zamjetna i ži. vjeri u takim blagodatima, a ne htjeti i ili ne moći i ne umjeti se njima koristiti, | znači — čisto islamski rečeno — biti I kjufrani-nirfief. Znači ne z a h v a I - (Svršetak.) Druge su zamke bačene među naje poštene trgovce, te je najprije ubijen kardi-hasen, a onda medu njima uspirena gramzljivost. Gurana im je roba na veresiju kao da je pokradena, ali sa I n o s t prema Onom, koji je te Tokom od 2, 4 ili 6 mjeseci. Kad?, se je blagodati dao! Tko nije na nikoga od njih tako saletjelo, onda mu se metima zahvalan, taj ih mora izgubiti# je znalo podbaciti i slabu robu. Je li a uz njih još • drugo recimo moral i I istekao »rok«, Švabo je tražio pare, pa poštenje, koje tako visoko cijeni. I i kamate. K tome — ako dođe do parTurci su radi svoje lijenosti i nespret­ I niče — dolaze još i parbeni troškovi. nosti izgubili ove krajeve. Uz njiha smo Kad se to sve sabere, onda roba, koju ih bili izgubili i mi, te smo stoga trpili je on uzeo po 5 groša na aršin. a čuva»hizj« (kaznu) punih 40 godina pod ru­ I jući se tuđeg hakka, prodavao po 5 ipo kom onog, koji je te blagodati htio da groša (na 10% zarade) — izlazi 6 gro­ sam uživa pred našim očima, ne dava­ ša i više i t. d. To je mnogom dalo jući nama gotovo ništa, gnječeći nas povoda, da počne zaboravljati na tuđi i ništeći nam dragocjeni i visoki stojehakk. Uzajmiti nekom novaca makar i ■ ći javni i privatni moral. Ovo je bila na vrijeme — bar kardi-hasena — nije dvostruka, ali — priznajmo pošteno — smio, jer se je bojao »roka«. Ili se je zaslužena kazna Božija! usljed u duši mu nikle gramzljivosti, Ova 40 godišnja kazna, koja je slična počeo bojati, da ne će ispasti kakva kazni 40 godišnjeg lutanja Israilija po »partija«, a on biti bez novaca! I t. d. Tih polju, morala bi nam otvoriti oči, oMalo po malo, nesretni je Švabo kroz čepiti uši, odvezati ruke i noge, pa da 40 godina odgojio — izuzam rijetke pozdravo pogledamo oko sebe i nađemo ' jedince — naše trgovce tako, da su za pravu stazu, koja će nas dovesti u 0, vrajeme ovog rata, što no se rekne, bećanu Zemlju, dovesti nas sve pra­ i vlah i turčin, gazda i aga, beg i hodža, vo m c i 1 j u, sreći i blagostanju, za ko­ hadžija i mrki Ciganin podjednako za­ jim žudi svako ljudsko srce. boravili tuđi hakk, pa su za njim pru­ Stoga se islamskim bratstvom uhvati­ žili i noge i ruke, i udarili u ihtikjar mo u jedno kolo, držimo se međusobno (lihvu) najvišeg stepena, te gdjegod im kao složna braća, tražimo i raspitujmo sc je pružila prilika, gulili što su više se kod naših starijih za visoki moral i mogli. Gotov u svakog je pun »budelar« šarenih banaka ko pljeve. A kako i ne ' poštenje, koji vladahu prije okupacije u ovim krajevima, da se — ne izgubimo bi. kad je mala makara (kalem) konaca, u ovoj našoj miloj domovini ili da jc koja je uz profit prodavana po 5 kraj­ ne izgubimo radi ubijanja tih krijeposti cara, za vrijeme rata kao »stara« roba prodavana po 15 kruna? I ne bio pun, I u nama, kao tšo su je izgubile Švabe kad su čit. basma i satan kupovani po i i Madžari. Zasučimo rukave, dajmo sc na posao, kao što su radili Švabe i Ma20 do 100 helera. a kao »stara roba« j džari — pa i bolje, da se radi nemara, prodavani po 60 do 100 kruna po metru. i nehaja i lijenosti ne izgubimo opet u Naravno da je za trgovcem skakao i seljak, jer je svak manje ili više za tr­ i našoj domovini ili da je ne izgubimo, kao što su je radi ovih svojstava mo­ govinu svezan. rali izgubiti Turci. Dakle je i ova zamka uspjela, te je tako u oba pravca onaj visoki moral spao na ovaj današnji stepen, koji sc ne da ni u čem sa onim starim uspore­ đivati. Ako danas mjesto prijašnjeg kardi-hasena uspiješ da ti tko iz »pri­ jateljstva« potpiše mjenicu, dobro si prošao, jer današnja lihva traži da ti taj potpis naplati više, nego li iznose Mi ako hoćemo, da smo svoji, da bu­ demo svoji i da ostanemo svoji — mo­ ramo zadrobiti krijepost Turaka, Šva­ ba i Madžara, jer se sa jednim tim krijepostima održati ne može, moraju biti oboje, pa da budemo sretni i zadovoljni da uživamo blagodati Obećane zemlje I. Hakl. �Страна 2. Sirana i 1РАВДА* Turski suverenitet na blizom Istoku. Naši Šeriatski sudovi. Pedesetak engleskih političara i dr­ žavnika upravilo jc Lloyd George-u jednu podulju peticiju u pitanju turske suverenosti u Maloj Aziji i T raciji. Potpisanici vele da im je teško zanovetati Lloyd Gcorge-u u ovom momentu, ali smatraju svojom dužnošću da iznesu preda nj osjećaje islamskog svijeta u britskoj imperiji i da ga potsjete na ve­ liku pogibelj, koja prijeti imperiji, ako se ne uzmu u račun ti osjećaji. »M se bojimo, veli apel, »da vama nijesu dovoljno poznati jadi muslimana n. 1 ’ ('volja radi namjere, da se Turska izagna iz Evrope, da joj se ot­ me prijestolnica, i da se Mala Azija razdijeli medu saveznike. Mi mislimo, da om dijelovi Turske, u kojima obitavaju Turci, ne mogu da se postave pod tu­ đu upravu, a da se ne posije sjeme te­ ške pogibelji za našu imperiju. Zato da­ jemo ovaj alarm za vremena. Svi mu­ slimani u imperiji goje velike simpatije i privrženost za sultana Turske. Nema sumnje, ovaj je osjećaj djelom.ee reli­ giozne naravi, jer velika većina njih smatraju sultana Halifom i vjeruju, da je on •. tom svojstvu duševna glava njihove vjere. Nego ovaj osjećaj simpatije prema Turskoj dijele i oni mu­ sliman koji ne priznaju spirituainog autori ivi.i bu’i ta novog, a to zato što je privržen ost Turskoj vrlo raširena me­ đu svim islamskim sektama, pa drži­ mo da ona zaslužuje osobitu pažnju.« •Postoj . veli se dalje, »neka zajed­ nica osjećaja među svim islamskim na­ rodima. Oni drže sebe nasljednicima odne zajedničke civilizacije, imadu ne­ ke zajedničke običaje i ideale, te su u tom pogledu zbilja jedna socijalna jedinca. Oni imadu za Islam neku ouazi-pairi'jtsku privrženost. Turska imperija ^ada je zadnji potomak mnogobrojnJi slamskih država, koje su se nekad pivstirale od Kine do Atlantika. Jshn-’-t mpatije su se koncentrirale u tom carstvu kao u zadnjem predstav­ niku temporalne moći njihovog naroda. Nestane li Turske sa mape, nestaće i zadnjeg nezavisnog kraljevstva, koje jc ostalo mi’ limanima i oni će na to gle­ dati kao na simboličnu propast. Apel dalje veli, da Engleska kao naj­ veća azijatska država, mora da uzme u račun sve jake osjećaje na istoku. Potpisivači priznaju da će izvađajući svoje vlastite principe biti prisiljeni da zapodjenu akciju, koja će biti nepopu­ larna među muslimanskim danskim ma­ sama. Or znaju, da je potrebito oslo­ bodit Armence od turskog nasilja i da treba poći u susret arapskim aspiraci­ jama. aii u toj akciji Britanija ne smije da pode predaleko. Treba osobito paziti na odluke glede Tracije i Male Azije, koje su pretežno turske, jer bi bila ne samo velika nepravda, nego i neizmjerna politička pogrje­ ška. kad bi se ove zemlje postavile pod evropejsku dominaciju. One bi nastale osinjakom nemira u Aziji, kao što je Balkan bio za mir Evrope. Svaka uz­ buna na Pazaru i Smyrni između tur­ ske svjetine i evropejske žandarmerije uzbibala bi val mržnje u svim musli­ manskim zemljama, a to bi se odmah odrazilo preko britskih granica ili u In­ diji ili u Egiptu. Kao azijatska vlast, Engleska treba naklonost muslimana, a .ništenjem turske suverenosti u ovim zemlja na. m bi tu naklonost izgubili. U Indij. bi mi Englezi najprije osjet.li posljedice ove politike, jer bi musli­ manski svijet izgubo povjerenje u britsku pravdu. Muslimani su najkompaktniji i najžilaviji u Indiji. Oni su ostali vjerni Britaniji u prošlome ratu. Mu­ slimanski vojnici borili su se za Engle­ sku u Mezopotamiji i Palestini. 1 ne samo ovi vojnici, nego cijeli musliman­ ski narod u Indiji, bio je primio sa veseJjem izjavu Lloyd Georgea od 5. ja­ nuara 1918., u kojoj je on rekao: »Mi se ne borimo za to. da lišimo Tursku od njene prijestolnice ili od bogatili i ču­ venih zemalja Male Azije ili Tracije. koje su pretežno turske po rasi.« Za ovu izjavu zna cijela Indija i ne­ ma izgleda, da bi jc tko mogao da za­ boravi. Ako zato Lloyd Gcorge ne us­ pije da uvjeri mirovnu konferenciju o potrebi druge politike prema muslimani­ ma. oni će uzeti kao da je Engleska orekršila svoju riječ, te će držati Ve­ liku Britaniju odgovornom za sve po­ sljedice. \ II. Manjkavi propisi. ar.— Pod manjkavosti propisa za še­ riatske sudove, neka se ne misli na manjkavosti u pogledu materijalnog šeriat. prava. Ovih jc i previše. Revna fukaha (učenjaci šeriat. prav­ ne znanosti) toliko je toga propisala, da knjige o tim propisima iznašaju na tovare. Svaki mogući slučaj, što se zbiva i što može nastati kod samog čo­ vjeka i u međusobnom saobraćaju lju­ di podvrgnut je pod neku šeriatsku od­ redbu (hukmi šef-i). Takozvani furu’-i mesail (pravna pitanja) tako su razgranjena, da su fukaha u pojedinim pita­ njima dali različita mnijenja, pozivajući se jedan na jednog mudžtehida. drugi na drugog. Mudžtehid. su se također razilazili u principima. Treći su došli, da kažu koje je mnijenje opravdanije: ovog ili onog alima. pa i treći su se u gdjekojim pitanjima razilazili. Prema stupnju pravne znanosti fukaha su se dijelila u više slepena, a tako i njihova pravnička djela. O tom dalje raspredati nema ovdje mjesta. Samo sam htio natuknuti, kako se je šeriatska pravna znanost razvila, i kako je donešen ogro­ man broj mcs’ela (pitanja). I danas mož­ da- nema slučaja, koji ne bi bio predvi­ đen u fikuhskim knjigama, ali jc teško nabasati u moru tih pravnih pitanja, premda su pravnička djela razredena po materijama u grupe i poglavlja, jer ma slučajeva. da je jedno pitanje done­ seno u drugom poglavlju, kamo po ma­ teriji ne spada. Obzirom na različitost mnijenja fukahe u pravničkim pitanjima donio je autor »Multekec, kojom se danas obično služe naši šeriat. suci, u uvodu pravilo, da jc opravdanije onQ mnijenje, koje je u njegovoj knjizi donešeno na prvom mjestu, osim ako je za koje mnijenje izrično rečeno, da jc opravdanije, ili da se po njemu ima ravnati i t. d. Ali je ta knjiga prekratka. pa se više puta u njoj ne nalazi šta se traži. Istaknuta razvijenost šeriatske prav­ ne znanosti, preopširna razgranjenost šeriatskih pravnih pitanja, te različitost mnijenja pravnika, ponukala ie tursko zakonodavstvo, pa je iz tih raznih mes’cla kodificiralo (sastavilo) građanski zakonik izuzam ženiđbenog i nasljednog prava i nazvalo ga »Medžella«, koju svi poznajemo. Medžella sadrži ujed­ no i građanski kazneni postupak. Nu i ona nije dovoljno modernizirana. Biće, da se alimi i stručnjaci, koji su je sa­ stavljali. nijesu mogli oteti uplivu sta­ rog načina modificiranja pravnih pra­ vila i ustanova, nego su unašali fikuhske mes’-ele skoro u istom obliku, sa­ mo u prcvodu na turskom jeziku. Sto bi se modificiranjem i stilizacijom moglo donijeti u jednoj ustanovi pod jed­ nim paragrafom, to je donešeno u više paragrafa. Neka se samo »Medžella« usporedi sa kojim modernim građan­ skim zakonikom, pa ćc se to jasno opaziti. Nu kako jest da jest, naših se šeriat. sudova tiče samo onaj dio »Medželle«. koji sadrži građanski kazneni postupnik. koji je kod nas jedini pravilnik za Šeriat. sudove. Prije nego pređeni na manjkavosti toga postupnika, htio bih ovdje spome­ nuti, da su Osmanlije doskočili potrebi pristupačnog ženitbenog prava izdavši lanjske godine zakonik, takozvani »Hukuki-ajile« koji vrijedi i za šeriatske su­ dove. Kod sastava toga zakona bili su spretniji, nego kod sastava »Medželle«. Na drugom mjestu će biti opširnije govora o toj »Hukuki-ajili-. koja je i prevedena već na naš jezik, pa će mo­ žda taj provod izaći п ovome listu u cijelosti. A sad da pređeni na gore istaknuti građanski parbeni postupnik. Taj postupnik osim Što sadrži neke nesavremene odredbe i manjkav jc u mnogo čemu. Te su manjkavosti u glav­ nom: 1) propisi o mjesnoj nadležnosti. 2) odredbe glede riješenja o nadležnosti, 3) o sudskoj pomoći. 4) o isključenju i otklonu sudaca. 5) o ročištima i o od­ gađanju ročišta, 6) o prigovorima, koji preprečuju parnicu. 7) o sastavu zapisnika o usmenoj raspravi, 8) propisi o tom šta se rješava osudom, a šta od­ lukom i zaključkom; 9) o učestvova­ nju trećih osoba u parnici, 10) o pravu siromaštva, II) o parničnim troškovi­ ma. 1?) o dostavama. 13) o zapisnicima, koji se sastavljaju izvan slučaja usme­ ne rasprave, te spisima, koje mogu stranke pregledati i prepisivati. 14) o Muslimani! čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Број <>6 Broj „PRAVDA obiju stranka, inače ako fali prisutnost postupku gieuc »Mibuti nievta« i o »hukkoje stranke, onda svjedočanstvo ne jum bilmevtu«, 15) odredbe u postupku vrijedi. Velika poteškoća nastane, ako za izricanje hukma o rastavi braka od­ su svjedoci iz drugog kotara; ili valja sutnog muža i mefkuda po Malikjovu pozivati svjedoke iz drugog kotara ili (r. a.) mezhebu, 16) u postupku kada stranke hoće odabrati obranikc. da stranke idu onome šeriatskom su­ Propisi postojećeg parničnog postup­ du u čijem se području nalaze svjedoci. nika naročito oni o dokazima i dokaz­ U novom postupniku. što ga je Turska nim sredstvima potpuno su nesavremeskoro izdala za svoje šeriat. sudove ima ni. U pogledu dužnosti svjedoka da do­ u tome pogledu vrlo praktična usta­ nova. Tu se veli da parnični sud može đe pred Šeriatski sud i tu svjedoči, še­ riat stoji na stanovištu, da je to svjeđo- i putem istinabe (rekvizicije) dat-i pre­ kova moralna, a ne zaoknita dužnost, I slušati svjedoke u jednoj parnici po dru­ gom šeriatskom sudu, u čijem se pod­ pa se svjedok ne može ni siliti da dođe pred šeriatski sud. ni kazniti za izosta­ ručju nalaze svjedoci. Parnični sud ćc ponuditi strankama, nak. Ovo stanovište već ne odgovara da naznače svoje većile u onom kotaru, prilikama današnjeg vremena. Trebalo gdje su šahidi. pa će u zamolnici na­ bi uvesti zakonitu dužnost svjedoka i značiti predmet parnice, imena strana­ propisati neku kaznu, ako se svjedok ka i njihove većile. imena šeh;da. koji ne odazove pozivu. Prema sadašnjim se imadu preslušati i ono o čemu ćc se propisima svjedočanstvo je valjano sa­ mo onda, ako je obavljeno u prisutnosti preslušati. (Nastavak.) Prosvjeta i škola. • Jučerašnja ,,Gajretova“ skupština. I Na uvodnom mjestu iznosimo svoje doj­ | move o »Gajretovoj« skupštini, a o sa­ mom toku skupštine donosimo izvješ­ taj jednog ovdašnjeg lista, da nam se ne bi predbacila kakva pristranost. Na­ ravna stvar, da ćeino se na ovaj pred­ met još pobliže osvrnuti. I i ' | i | I ! i : i • i . ■ : i ; | Izvještaj Jugoslavije: »Gajretova skupština, koja se poku­ šala jučer održati u Društvenom domu, ne zaostaje za »Napretkovom«, ako ju ne natkriljuje s obzirom na uzrujanost duhova. Započela se nešto iza 3 sata poslije podne pod predsjedanjem g. Mustajbega Halilbašića. Jedna trećina dvorane po prilici bijaše prazna, nu ipak je bilo dosta zainteresovauih. U zgradi i oko zgrade vidjelo se dosta stražara i detektiva, koji su pozvani da drže red. Bila je zastupana gotovo sva sarajev­ ska štampa. Pošto je skupština odmah sprva po­ primila žestok značaj, te se tako vodila do kraja, ne bijaše nam moguće raza­ brati, u čemu se zapravo sastoji spor između jedne i druge stranke. Čini se, da je po srijedi ista tenden­ cija kao i kod »Napretka«, pod izlikom lične antipatije muslimanskih demokra­ ta prema odbornicima iz Jugoslavenske Muslimanske Organizacije i obratno. Na »Napretkovoj« skupštini bijaše pr­ vo odbor solidaran, a drugo obje hrvat­ ske političke stranke, dok se na juče­ rašnjoj »Gajretovoj« skupštini pokazalo strančarstvo u najvećoj mjeri, pa i me­ đu odbornicima, koji su se prepirali pred publikom. Moglo se vidjeti, da će nužno doći do rascjepa. Neki su predla­ gali kompromis, ali se na strani demo­ krata i dovedenih socijalista opazilo, da ne će sporazuma sa »starim«, koje su častili raznim primjedbama, šaljiva sa­ držaja. Predsjednik je zamolio više puta, da se odstrane oni. koji po pravilima ne­ maju pravo glasa, t. j. oni, koji nijesu postali i ostali članovi »Gajreta« šest mjeseci prije skupštine. Na to se digla silna graja među demokratima i socija­ listima. kojih sc upisalo prije kratkog vremena preko 300. Jug. Musi. Organ, nije htjela u tom popustiti. Gosp. Sejfudin Huseinagić je pokušao ne bi li došlo do sloge upozoravajući, da se u prvom redu mora gledati na interes društva. Hrvati su, reče, vodili borbu na »Napretkovoj« skupštini za principe. Oni su materijalno slabije sta­ I • ■ , jali Muslimana, pa ipak su skupili zamjetnu svotu, dok »Gajret ■ raspolaže tek s nekih 170.000 K, pa jc sramota ua se na Štetu društva za tako neznatnu stvar ovako ponašamo. Sakib cf. Korkut jc konslatovao činje­ nicu, da su sc pregovaratelji s protivne strane sporazumjeli s Jug. Mu 1. Orga­ nizacijom glede lO.oricc odbornika i njihovih zamjenika, a samo je zapelo kod Hamdlje Kreševljakovića, odnosno Hamdije Mulića, od kojih se je jedan prema zahtjevu demokrata imao zami­ jeniti sa Hajradom Fazlagićem. Izjavio je. da je nakon njegova referata ,centralni odbor Jug. Musi. Organ, prihvatio i ovu izmjenu, te da prema tomu nema nikakove diferencije glede kandidata, te stvar leži u tom, da demokratski izasla­ nici ostanu kod svoje zadane riječi. Ako govori krivo, neka mu Hasau Hodžić javno rekne, da laže. Demokrati su jed­ nako zahtijevali glasanje. Predstavnik ’ vlasti, g. Vasiljević us­ taje te predlaže na glasovanje oba preuloga. Nastaje zaglušna buka., zbog koje predsjednik Halilbašić hoće da odgodi skupštinu, jer nema izgleda, da se uz ovakovo raspoloženje da održati. Predstavnik vlasti opet ustaje i pred­ laže, da se izabere mjesto Halilbašića drugi, koji će privesti skupštinu kraju. Kod J. M. O. silno negodovanje. Sred užasne galame diže se g. Vasiljević i opet, ali mu pristaše J. M. O. nedaju govoriti, jer da je pristran. Napokon su pristaše J. M. O. uz ne­ opisivu buku s protivne strane ostavili dvoranama nato je izabran per acclamationem za predsjednika skupštine g. Ho­ džić. Ovaj je htio konstatovati, da li ima 100 prisutnih skupštinara, kako izi­ skuju pravila. Čitaju se imena novoupisanih članova, ali tako brzo, da sc nije ni čekalo, hoće li se ko javiti ili ne. Pro­ čitalo se puno imena, nu velik ih dio ne bijaše prisutan, kako se jasno vidjelo. Nakon toga htjelo se prijeći k izboru novoga odbora, ali sc iznenadno diže g. Vasiljević i reče, da »po nalogu više vlasti« raspušta skupštinu. Sada i de­ mokrati postaše nezadovoljni te mrm­ ljajući ostaviše sa socijalisima zgradu, pred kojom je stajalo nekoliko okonjenih policista: ovi ne dadoše masi niz obalu Miljackc, već ju upu tiše pravcem prema vijećnici. Neki sc ugledniji demo­ krate svratiše k hotel »Centralu«, da se okrijepe pivom, a drugi sc razidoše kojekuda — prilično zlovoljni«. Kandidacione liste za A) /vaša samostalna lista: Dr.H. Karamehmedović Abdusel. beg Krasnica Dr. Atif Hadžikadić Edhem Mulabdić Mustabeg Halilbašić Asim beg Mutevelić Hamdija Mulić Ibrahimaga Demerdžić i Asimbeg Dugalić Veli ef. Sadovic A. Hifzi ef. Bjelevac Salih ef Muftić Hifzi ef. Muftić Husejn ef Mašić Mehnied ef ZUdžić Šemsuddln ef. Šarajlić л Gajretov“ odbor. B) .Demokratska4 lista: Hasan Hodžić Mustajbeg Halilbašić Alija Kurtović Asim Mutevelić Ibrahim Vrebac Fehim Kafadarević Hamdija Kreševljaković Hafiz CirkinaRić Salih Cico Mahmut Ljubović Mehmed ZilđŽić Muhamed Serdarević Derviš Tafre Sejfudin Husejnagić Edhem Loje Veiija Sadović Ibro Haznadarović Munib Cerić Riza Muderizović C) Kompromisna lista: Edhem ef. Mulabdić Hasan .ef Hodžić Alija Kurtović Semsuddin Sarajlić Muslajbeg Halilbašić Asimbeg Mutevelić Asimbeg .Dugalić Veli ef. Sadović Mahmud Ljubević Hamid ef. Mulić Hajdar ef. Fazlagić ulih ef. Muftić Ibrahim ef. Vrebac Huseim ef. Mašić Mehmed ef. ZlldŽić Omer cf. Kajtaz �Број 5b Broj Zamoljeni šeriat. sud će pozvati šahide i označene većile stranaka, pa će ih preslušati u prisutnosti tih vcćila ako htjednu već ili pristupiti, a ako ne htjednu. preshišaće svjedoke i bez obzira na neprisutnost većila. 0 tome će sas­ taviti zapisnik, kojeg će potpisati šahiti i većili. ako su bili, te ga dopisom po­ slati parničnom sudu. Ovim načinom se udovoljava šeriat. propisu, da svjedoče­ nje mora biti u prisutnosti stranaka i medžlisi kaza, pa bih preporučio i na­ šim šeriat. sudovima, da odmah u nastalnm slučaju tako postupaju. Uvjeren sam da vrhovni šeriat. sud nebi ukinuo osude u slučaju priziva radi same ove stvari. (Nastavićc se). jedna đrakonska na­ redba. Koncern maja o. g. stupila je na sna­ gu valic ■ razloga »štednje« jedna na­ redba min starstva saobraćaja, a tiče se dosadašnje povoljštine. koju su imali državni namještenici bar u ovim kraje­ vima pri vožnji željeznicom, jer im na ’ temelji: te ministarske naredbe više ne * vrijede žc’ ezničke legitimacije, na os- I novu kojih su do sad imali neki popust i pri kupovanju voznih karata. Nem : : namjere, da ovijem smeta­ mo g. n дги Vul^viću u njegovim odredbama, koje su osnovane i korisne po naš žeheznički promet. Neka g. mi- ; nistar ’ . samo bi mu primijetili, da | se ovdje .pak prenaglio i da mu je ova ' mjera uprav jedna đrakonska mjera, jer ' njom p: gada i prosto s nogu obara baš i onaj st č. ’ koji je i prije rata bio najzajifniji. a već otkad je rat planuo pa ova­ mo u svakom pogledu kuburi, pa i dan danas, gdje i sad jedno obično odijelo stoji dp 2000 K. što se ne može dovesti u omje ; žda ni sa tri mjesečne plaće i mnogo/ činovnika, a da i ne spominje­ mo njn \ ih ostalih potreba, osobito ako još k ii ima brojnu porodicu, pa 1 mora upravo da očajava na ovoj užas- | noj skupoći u borbi za opstanak svoj i | svoje familije. Ubio i. svoje najljepše godine u na- ! uke. utrošio svoju najbolju energiju u službu, pati se i onako svijem i namire i na svačem. ! sad mu se još povrh svega ; oduzimLe ta jedina povlastica, koju je ' imao ] • v: žnji željeznicom, jer drugih | kakvih rx listina kao državni namješ- I ten.k nije ni imao, a i ova jedina pogodnos; пш se oduzimlje baš sad. kad je vožnja, inače peterostruko poskupila, j kako će .n jednim mahom oboriti i pri- ' kovati s’i o za samo njegovo službov- | no mje<; - kao kakva internirca, pa bila | mu nužda kud putovati ili nc »bila. Zamisj nu u. pr. jednog činovnika, 1 koji služi, kazaćemo, u Višegradu, pa j počne s i\ :;i . . da pati od kakve boles- i ti. u ki i( je potrebno uzimati inhalacije i ili slane krpelji i liječnici mu reknu, da ј mu nc i;, pomoći, što ne ćc stići na I priliku tuzlansku slanu banju. A sad koljko ćc ga stajati sama željeznička | vožnja i V šegrada do Tuzle i natrag? I Evo kolik. Ništa manje nego 59.20 K | i to П! \ ; red. jer je II. razred 2 puta toliko, a ko se i kakav svijet danas vozi i u III. ra/:edn. dokle je dotjerao »demokratiza u pošljcdnjc vrijeme (Čast po i gdjekom ć stom. i .pristojnom putniku III. razr ć. kako tome jadnom činov- : niku mora da bude pri duši, kad pomisli > na svo prijašnji društveni položaj, a ; ovamo ■ -gleda, gdje mu s jedne strane i sjedi m- ' ; kakav ušljo, a s druge stra- i ne. rec :1 . kakav džeparoŠ. koji ga ne- ; prestan raka . Njemu (činovniku) n. pr. i nehote na um panu njegove nauke | i negdašnje pusto idealisanje, a sad u I kupeu ...... eh on ga sam zna. kako : mu je u ti. čas na srcu i koliko se kao i obrazom čovjek mora da osjeća po- | niženim našavši se u takom položaju, i gdje se možda za duge vožnje i po koja 1 krupna p ; vka izvali, ko u III. razredu, ali šta ćeš na fl. razred ne može više ni misliti, jer se možda i onako morao i koji veliki kaput prodati, dok se ne­ kako skucalo i da se III. razred plati i u Tuzli koji groš potroši. Ili uzmimo jedan drugi primjer. Jedan činovnik služi, recimo, u Srebrenici, a roditelji mu žive, kazaćemo, u Mosta­ ru, pa mu peti šesti dan po prvom stigne brzojav od kuće da mu je otac na umoru, da želi, da ga još pošljednji put vidi. Šta ćeš sad? Spopane ga očaj i uhvativši se za kose, hoće da se sav ukoči od muke. A kako i ne bi? Dok je o prvom platio hranu, dok stan, dok popravak cipela i t. d. nije mu ni ostalo .,ПРАкдЛ“ Strana 3. Страна - „PRAVDA” više od desetak, petnaest kruna u dže­ pu, a već peti, šesti dan je bio čist ko šišana ma da sasvim solidno i razbo­ rito živi i ne zna ni za piće ni za katie niti i za kakvu besposlicu, ali kad se nema, nema. I sad trči gore, trči doje po čaršiji, dok jedva nekako uzajini i krene. Za kola od Srebrenice do Tuzle, koja su mu ipak kao činovniku obzirom na njegovo mizerno materijalno stanje iz samilosti data malko jeftinije, plati, recimo 350 K. Pa eto makar ga kola stala i 350 K, ali bar da sad od I'tizie že'itLUicom do Mostara, ima prijašnju poveljštinu, već mu za III. razred valja platit' taman K 63 10. I toliko natrag, to je 126.20 K za kola prije 350 K i sad opet nazad najmanje toliko to jc u sve mi! same vožnje 826.20 K, a njegova čitava mjesečna plaća sa svjema dopla cima i.e iznosi možda ni 600 K. jer barem b. li. činovništvu nema onih poseb­ nih dnevnica po 12-io dinara u i- . me skupoće, kao što ih imaju svi javni . namještenici u Srbiji, ma da ni u našim krajevima nije život ništa jeftiniji nego u Srbiji. I ovakvih bi se slučajeva moglo još mnogo i mnogo navesti, pa se upravo čudimo, kako je g. ministar mogao doći na ovaku misao, da našem bijednom činovništvu, koje se od svih staleža najgore pati, oduzimlje i ovu dosadaš- i nju povlasticu, koju je činovništvo ima­ lo pri vožnji željeznicom, kad država tijem skoro ništa ne dobiva, isto tako kao što nc bi. Bog zna. šta ni gubila, kad bi se ta povlastica činovništvu i na dalje ostavila, a to naši državni namje­ štenici valjda u punoj mjer i zavre­ đuju. Doduše neki dan je službeno »Na­ rodno Jedinstvo« donijelo glede toga jednu vijest, kako je ta mjera bajagi samo provizorne naravi i da ćc se na­ skoro ukinuti, ali se je bojati, da je to samo lug u oči. a da bi ova neumjesna i po činovništvo ubitačna naredbu mo- . gla definitivno da ostane, čime bi se i i onako teški materijalni položaj naših namještenika od sad uvijek još vcćma oteščavao. os.— i Mnglajski zulumi. 1 .) Početkom prevrata izaša' je Ahmet Hadžić lugar i starac od 65 godina iz muslimanskog sela Ševarlija da nad- j gleda šumu, a iz zasjede mu je pristu- , pio Risto Kršić iz Pridila sa još jednim i drugom, oteli mu pušku i isprebijali ga i uz odvratne psovke i pogrde. 2 .) Početkom novembra 1918. došao je Spasojc Zarić iz Lipca sa 6 gardi- j sta u muslimansko selo Suhopolje tur- ' sko i na najrabijatnijj način počeo roviti muslimanske kuće i tražiti oružje, a niti je uzeo sobom muhtara, niti je htio da čuje, da nema kod kuća kućnih starje­ šina. Najprije je garda opkolila kuću O- ; rnera Salihovića i počela navaljivati ta­ ko. da je ženskinje od straha moralo sve kroz prozore skakati i bježati gla­ vom bez obzira: i kad tu nijesu ništa našli, onda odu kući Sadika Salihovića i oduzmu mu revolver, ma da je imao dozvolu od narodnog vijeća u Maglaju. Otale krenu te i ne nakašljavši se i ne viknuvši ulete u kuću Sabita Hadžića i počnu prekopavati, te kako ni Sabita nije bilo kod kuće i nc našavši ni tu ni­ kakva oružja, uzmu 2 svilena pasa u vrijednosti od 500 K. — Zatim provale u kuću Ine udove Bačinović. koje nije bilo kod kuće, prerove sve i kad ii tu ništa od oružja našli nijesu. onda naj­ prije uzmu slamnjaču pa metnu na mangalu punu žari, a zatim i sve ostale ha­ ljine i odu. te da Ina slučajno iza njih nije odmah došla kući, i kuća bi joj iz­ gorjela. 3.) 6. novembra 1918. pred večer upozorila jc Stana Blagojević u selu Vozučoj, gdje su nastanjeni Srbi pravo­ slavni. Hafu tidovu Nevesinjac. da prt­ lja kud zna. jer da je čula, gdje sc Srbi pravoslavni zdogovaraju da je pokradu, a kasnije je došao Hafinoj kući i knez 2ivko Blagojević i opomenuo je da bje- , ži. jer da bi je još te večeri mogli zažeči. Hafa, preplašivši se, odmah uzme djecu i preko Krivaje pobjegne kući Mujage Halilovića i tu prenoći, a u ju­ tro se rano vrne đa pregleda kuću. Kad tamo, a po njezinoj se kući jednako pljačka i robi. Nemajić sa sobom ni­ kakva vrijedna pratioca ne smjedne ni unići n kuću, već se brže bolje vrati i ode te stvar prijavi zapovjedniku gar­ de Panti Blagojeviću. Dok ona s Blagojevićem natrag, a niti ima hrsuza ni pola stvari. Blagojević joj reče, da se ne brine, jer će joj on sa svojom gar­ dom preostale stvari čuvati, pa da opet slobodno ide Mujagi na konak. No kad ie sutra bila došla s kolima da ono pre­ ostalih -stvari potovari i nosi, kad li ni­ gdje ništa osim nekoliko drvenih stoli­ ca. Haljinama, prostirci, pokućstvu i brani u ukupnoj vrijednosti od 14.928 K ni traga ni glasa. 4 .) 3. decembra 1918. došli su u mu­ slimansko selo Bajvate Cvijetin Lazarcvić, Cvijetin i Ilija Simić (Kostadinović) i Pavo Jankovć, svi iz srpskog Gostovića, obučeni u austrijsku unifor­ mu i naoružani, a prvi još pod »šajkačom« izdajući se za srbijanskog podnarednika, pa su od Bcgc Buljubašića oteli lovačku pušku, koju su isti dan pro­ dali Todoru Stojanoviću na Mahoju, premda je vlasnik puške Buljubašić imao oružni list. Zatim su ta četvorica na silovit na­ čin provalili u kuću Ibrahima Meškovića u istom selu, $ve mu prerovili. če­ ljad preplašili i kad ništa nijesu našli, potjeraju Meškovića pred sobom, da im tobože pokaže put, ma da im je put po­ znat. jer su pogranični seljaci. A kad ga dovedoše u rijeku pod Bajvate, narediše mu da legne, zaprijetivši mu na­ bijenim puškama pod grlo, a onda ga počeše gaziti i tući sohom i jalmanima. Zatim ga bace u vodu, psujući mu ne­ prestano tursku mater i prijeteći, da je to istom početak, a otale da će sve tako redom ići. Mešković je tako isprebijan I dugo u vodi ležao ne mogavši se s po­ četka ni maknuti i teško je u neko doba ■ noći do kuće dobasao. te usljed uda­ I raca nekoliko dana krvlju mokrio. ! Sahat po akšamu isti taj dan nahru?1a su ta četvorica ne vičući i bez do­ ! zvole u kuću Avde Fazliča u Bajvatima i ošinuvši ga tri puta šakom po glavi, i primoravali su ga da rekne, da ima pu­ : šku. te preplašili i njega i ženskinje mu. I Pomenuti su sutra izjutra dne 4. de­ i cembra 1918. došli na Malioje, musli­ mansku mahalu kući Sinana Muhića. Lazarević je silovito i bukom unišao u kuću rekavši Sinanu: »Daj pušku!« Si- i nan ga opomne da se malo drukčije po­ । naša u muslimansko] kući, a da će im ■ on dati pušku ako imaju pravo, da mu jc otmu, kad on (Sinan) ima na pušku i dozvolu preko 20 godina, ali bez ikakve koristi. Otale sretnu na putu Sinanovu ; ; snahu, koja je išla sa svojom sestrom i djevojkom. Snaha Sinanova pobjegne, ; a jedan će od njih curi, koja še također bila preplašila: »Zar ti ne umiješ reći »dobro jutro«,---------------- te mog oca sin.« Onda odu Hasana Balića kući. No pošto Hasana nije bilo kod kuće, nego I mu žena, koja se uplaši i zaključa kuću, i njoj dobace ispred kuće: »Otvaraj, 1 bulo, jer će ti otići koža na pazar!< 5 .) 25. oktobra 1918. u večer izgorio jc u selu Striježevici, gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, čardak Edhembega H. Uzeirbegovića (i suvlasnika) s dru­ 1 gim sporednim zgradama, u kojima je bilo svakojaka pokućstva, zatim odasu' te raznovrsne hrane i t. d. u ukupnoj sudbeno procijenjenoj vrijednosti od : ; 38.140 K. 6 .) 3. novembra 1918. u večer izgo­ rio jc u selu Gornjoj Paklenici. gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, čardak U- , zeirbega i Rizabega Hadži Uzeirbego­ ! vića iz Maglaja, u kojem je bilo svaka­ kva pokućstva i hrane. Hambar sa odasutom tretinom opljačkan je i odvedene 2 kobile u ukupnoj vrijednosti od 17.528 kruna. Istim jc vlasnicima 3. novembra 1918. u večer izgorio u istom selu čardak sa pokućstvom i hranom, te opljačkan hambar sa odasutom raznovrsnom tre­ tinom u ukupnoj vrijednosti od 18.376 K. 7 .) 5. novembra 1918. opljčakan je u po bijela dana u selu Gornjem Rakovcu gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, hambar Hilmibega Hafizbegovića iz Ma­ glaja. u kom je bilo odasute raznovrsne tretine u vrijednosti od 6.614 K. koju su pljačku izveli Hilmibegov: kmeti. Pregled. ru sa njem. Austrijom i prihvatit, odluku r a i t e manjina Vladina kriza. Pašić, dr. Trumbić i dr. Smodlaka prispjeli su jučer u * Beograd. U parlamentarnim krugo­ vima os£eća se sve veća potreba kon­ centracionog kabineta. Od Pašića, dra Trumbića i dra Smodlake očekuje se, da će utjecati u tom pogledu na po­ litičare. Danas i jučer bili su odloženi svi pregovori o riješenju krize. Još se ne zna, koji će pravac uzeti nje­ zino riješenje. U krugovima, koji vrlo dobro po­ znaju političko raspoloženje u zemlji tvrdi se svom sigurnošu, da će Pašić preuzeti sastav kabineta, te da o dru­ goj vladi u Beogradu nema ni govora. U radikalskim krugovima se drži, da kriza može samo tako biti riješena, da predsjedništvo ministarstva pre­ uzme Pašić, vanjske poslove dr.Trum­ bić, a unutrašnje dr. Smodlaka. Dr Pavltvlć odbio sastao kabine­ ta. „Politika" javlja: Jučer je dan prošao u savjetovanju, ali do spora­ zuma nije došlo. Gosp. Dr. Draža Pavlović sastao sp juče ponovno sa še­ fovima sviju stranaka. Savjetovanje će se danas nastaviti. Radikali su ostali pri svojoj ranijoj odluci da ne pregovaraju dok ne saslušaju mišljenje gospode Paiića, Trumbića i Smo­ dlake o špoljnoj situaciji. Gosp. KoroŠec je za koncetracioni kabinet, ali traži da se prvo između sebe sporažurniju Demokratska Zajednica i radikali. I Narodni Klub stavlja se na gledište radikala, da se čeka na do­ lazak članova naše delegacije iz Pa­ riza. Gosp. će Pavlović o svemu tome izvijestiti prestolonasljednika. U parlamentskim se krugovima govori, da će gosp. Pavlović povratiti mandat kruni, pošto nijo mogao da se sporažurnije sa svima šefovima stranaka, radi obrazovanja koncentracionog kabineta. Međutim je danas prije podne izgledalo, da će g. Pavlović sačekati gg. Trumbića, Pašića i Smodlaku i produžiti pregovore za sastav nove vlade. Opreke između radikala i de­ mokrata bivaju svakim danom veće. U poslaničkim klubovima ne drže se nikakove sjednice. Poslanici se dodu­ še sastaju na izmjenu misli, ali su to sasvim neobvezatni razgovori. Među poilanicima vlada apatija i neraspožonost. Austrija иаш prijeti. Dopisnik milanskbg »Corriere della Scra« razgovarao je sa kancelarom drom Rennerom, koji je izjavio, da će Austrija posvati Jugoslaviju da odmah ispra,zni Radgonu, inače će se Austrija uteći antanti, a ako ustreba prihvatiće i energičnija sredstva Naš položaj pred vrhovnim vi­ jećem. Vrhovno vijeće jučer je na­ stavilo ispitivanje problema koji su na dnevnom redu. Došlo je na red pita­ nje Rijeke, pa položaj u Jugoslaviji i Rumunjskoj. Riječka komedija pri koncu Vr­ hovno savezničko vijeće bavilo se u svojoj jučerašnjoj sjednici događajima na Rijeci Svi su saveznici suglasno riješili, da se Engleskoj dade mandat da nastupi protiv D’Annunzia. Danas ili sjutra kreće engleska mornarica 1 sa brojnom kopnenom vojskom* na Rijeku, da dokrajči D‘ Annuncijevu vladavinu. Ukinuće turskog poslanstva u Štockholmu. Javljaju iz Švedske, da REVOLUCIJA UEGJPTI Egipat ski odbor snoprio je tvajeamkim će turska vlada ukinuti poslanstvo u norlnemo, da je opet bukvula revo­ Stocholmu. Od sada će Turska biti lucija u Egiptu. Posljednju revolu­ zastupana u Švedskoj generalnim kon ciju engloike su vlast! na krvav nazulom iln ugušile, a to je sad dovelo do Titonijev položaj težak. .Giorustanka egipatskog nareda bez raz­ 1 nale d’ltalia« opisuje Tittonijev polo­ like slojeva. žaj vrlo teškim i dodaje, da je TittoIzmjenjeno stanovište. *Newyork ni spreman popsutiti u izvjesnim pinjima. Herald« javlja da su Jugoslaveni za­ Izjava Lloyd George-a. Lloyd Geključili da će potpisati ugovor o mi­ �orge u jednoj poslanici britskom na­ rodu voli: Ako dopustimo da vječno traje dosadašnje stanje stvari, sa svo­ jim nezdravim odnoiajima, svojim sni­ ženim radom, gdje sa svih strana op­ koljeni velikom nestašicom vidimo da se ruši silno bogatstvo svijeta bili bi izdajnici onih junaka, koji su pali na bojištima, skrivili bi najnižu perfidiju, koja je ikada zablatila uspomenu jod­ nog naroda. Nužno je da se dosada­ šnje stanje svrši. Dužnost svakoga je. da pomogne pri stvaranju novoga svi­ jeta, gdje će oni koji rade dobiti pra­ vednu nagradu. Urota u Engleskoj. Iz Londona jav­ ljaju da je vlada dobila u ruke аероbitne dokaze o revolucionarnoj organizaciji koja bi štrajkovima nastojala da se domogne vlade. Uzbugjvnost u Francuskoj radi mira. Francuski parlamenat opet je prihvatio vijećanje, pa raspravlja da­ lje o mirovnom ugovoru s Njemačkom. U štampi i u narodu velika je uzbudenost, jer izgleda, da će ugovor biti ratificiran uz rezerve. Težak položaj Hihona. Dopisnik »Tinesa« javlja iz Washigtona: Pri­ staše predsjednika VVilsona napustili su svaku nadu, da će moći održati versailleski mir u svojem prvotnom obliku. Govori se. da će doći radi toga do kompromisa. Republikanci bi se složili malim ublaženjima. Oni bi predsjedniku predložiti da ih primi ili da sam nosi odgovornost za svako zakašnjenje. Tačno ustanovljenje kom­ promisa ovisi u prvome redu o rezul­ tatu predsjednikovog agitacionog pu­ tovanja, ali je ipak sigurno ovo: Prije svega senator Кпох, (glavni protivnik Wilsonov u senatu) i njegove pristaše neće da sruše cijeli ugovor iz razlo­ ga, što je javno mišljenje protiv loga U drugu ruku predsjednik nije raspo­ ložen, da se upušta u beskonačnu de­ batu, pa će morati prihvatiti ratifika­ ciju sa stanovitim rezervama. Političa­ ri u Washingtonu primili su utisak da predsjednik do sada nije uspio za­ grijati svoje slušatelje, koji su u se­ natu reprezontovani pristašama ublaženja i od kojih općinstvo zahtijeva da označe jasnije, koje mjesto zauzima Amerika u savezu naroda Kina 1 Njemačka. „Tempa" javlja iz Vašingtona, da je kineska vlada proglasom od 15. septembra objavila prestanak ratnog stanja sa Njemačkom Jednaki će se proglas izdati za Au­ striju. Reorganizacija njemačke vojske Pukovnik Reinhardt, pruski ministar rata, ponovno je demisionirao i neće se više povratiti u vojsku, ali će su­ djelovati u novom ministarstvu obra­ ne carstva. U ovom će ministarstvu biti zastupane sve vojne sile udruže­ nih njemačkih država Ministarstva sastojaće se od odjeljenja za kopnenu i za pomorsku vojsku. Pukovnik Rein­ hardt primiče zapovjedništvo kopne­ nog, a admiral Troth pomorskog odjeljenja. Cijelo ministarstvo obrane biće kao i dosada pođ zapovjedništvom Noske-a. Domaće vijesti. Kongres jugoslavenskih novina ra. Hrvatska novinarsko društvo za­ ključilo je sazvati u Zagrebu u dru­ goj polovici oktobra prvi kangres svih jugoslavenskih novinara. Pripreme za kongres su u punom toku Zagrebački novinari sprenaaju se, da dačekaju svo­ je drugove na svečani način. Na kon­ gresu udarilo se temelj zajadničkam radu svih jugaslavenskih novinara u jakoj organizaciji saveza jugoslaven­ skih novinarskih društava. Za avaj Број 65 Broj 11РАВДА" - „PRAVDA" Страна 4. Strana kongres vlada u novinarskim krugo­ vima V k interes. Povišenja dotacija osnovaih ško­ la. Obzirem na današnje prilike od lučila jc zemaljsku vlada od 1. juna ove godine povisiti dotacije narodnih osnovnih škola što sa izdržavaju iz zemaljskih sredstava prema potrebi po­ jedine školo za 150% cd današnje do­ tacije Gostovanje beogradskog pozoriŠta u Sarajevu. U Sarajevo došao je < Mihajlo Marković, da svrši sve priprave za gostovanje beogradskog pozorišta, koje bi imalo početi počet­ kom idućega mjeseca. Dolazi oko 3t Zdravije. Borba protiv alkohola u Finskoj. (Svršetak.) Finsku-Švedsko apstinentsko društvo (Svcnska Nykterhetsf6rbund) brojilo je 19. maja 1913. 7988 odraslih i 6105 mla­ dih članova. Prema godišnjem izvje­ štaju bio je prihod 52.340 franaka, a izdaci (uključivo izdaci mjesnih društa­ va) iznosili su 44.846 franaka. Društvo apstinentskog daštva osnovano je 1886. U god. 1901. zahtijevala se od svih čla­ nova potpuna uzdržljivost. Na zahtjev društva 1903. zabranjeno je u đačkom domu točiti alkoholna pića. Osim đač­ kog društva osnovano je na pobudu istoga i apstinentsko društvo školske mladeži. Učeća mladež prednjačila je svojim primjerom u posljednje vrijeme u finskom apstinentskom pokretu. Prije 4 godine držao sam za istu mladež ne­ koliko predavanja, pa i još sada vidim pred sobom ta snažna i nešto gruba li­ ca. koja >11 napetom pozornošću pra­ tila moje izvode. Ovi mladi ljudi sa osvjedočenjem i žilavošću zauzeli su se za zabranu; žensko đaštvo — moram naglasiti isto tako se je s oduševlje­ njem, kao i njihovi muški drugovi za­ uzelo za pokret. Koji su rezultati ove dugogodišnje borbe Finske protiv alko­ hola? Da li je tim općenito blagostanje poboljšano? Iscrpivo može na to pita­ nje odgovoriti samo jedan Finac, koji temeljito pozna odnose svoje domovi­ ne, a stranac se može zadovoljiti samo nekojim opažanjima. Finska je još prije zabrane zemlja, u kojoj se trošila najmanja količina alko­ hola: 1.2 litre čistog alkohola, t. j. 1.8 litre rakije. 4.9 litre piva i nešto preko pola litre vina godišnje na glavu. Prije 4U godina bio je potrošak alkohola po prilici triput tako velik. Sada je 12 puta manji od potroška alkohola u Švicar­ skoj. Unatoč surove klime i nedostatne liječničke pomoći, pomor je u Finskoj po prilici kao i u Švicarskoj, a manji je od pomora u Italiji, Francuskoj i bivšoj Austro-Ugarskoj. Prije nije tako bilo; u godinama 1866,—70. bio je pomor 3.80%, a sada 1.65%. Statistika zločinstva je također povoljna. Živi utisci putnika u Finskoj svjedoče o uspjesima treznosti Finaca više, nego navedene brojke. Moj boravak u I mskoj bijaše tako kratak, da ne mogu u tom pogledu biti mjerodavan. Mogu se ipak izjaviti, što sam na svoje oči vidio. Bijah na godišnjem sajmu u Sortavalla, grad od .3000 stanovnika, a ujedno va­ žan sajam na kraju Ladoškog jezera. Na taj dan došli su kupci i prekupci iz daleke okolice i u 4 sata bio je sajam dovršen. Ženske, bose i rupcima na glavi, vraćale se kući i žurile se na ko­ lodvor, da zaposjednu mjesta u željez­ ničkim kolima. U gradu vidjelo se na stotine dvokolica, koje se vraćale u da­ leka, iza Šuma ležeća sela. U dugim re­ dovima sa plašljivim i kasajućim konji­ ma udaljiše se iz grada. Obično sjede samo po dvojica muškaraca u kolima. Kađkad su muški i uslužni, pa uzmu sobom svoju ženu, /zaručnicu ili Ijubovcu. Drugima se opet ne žuri, pa se žele naužiti sajamskog veselja. Svi sje­ de — pomišljamo si — muško i žensko, gusto stiješnjeni u zagušljivim birtija­ ma. naručujući velikom galamom pivu i vino; pjevaju svojim hrapavim gla­ som dvolične pjesme i onako već omamijenJ od alkohola s usijanim gla­ vu vraćaju se kasno u noći, tetura­ jući tiiclom. svojim kućama?? — Tako se iiHže vidjeti u mnogim mjestima. Švicarske. Posvema je to drukčije u Finskoj, toj trijeznoj zemlji. Na sajmovne dane to­ čenje je alkohola zabranjeno, čime je pučanstvo, koje je protualkoholno uz­ gojeno, zadovoljno. Ja sam se uvjerio prigodom mog posjela, da se poslije saj­ ma može i drugdje pozabaviti, a ne sa­ mo u birtijama. Vrtuljci (s drvenim ko­ njima) i streljane su prenapunjene; fin­ ski seljaci kao velika djeca kupuju u šatorima i lopte, lančiće za ure. sličice i razne šaljive predmete. Tko je žedan, a vruće je. popije čašu limonadc. Drugi pak Šeću zadubljeno i čuvstveno sa svojim ljepoticama. Ja sam se pomiješao medu razne grupe ljudi, da možda gdje osjetim zadali alkohola, kojeg su pojedinci pili gdje u kakovoj sakritoj krčmi. Samo sam jednog jedinoga pija­ nog čovjeka vidio, koji se je svojini po­ našanjem isticao od ostalih trijeznih lju­ di. No kako sam doznao, isti je došao sa ruske granice, odakle je prokriomčario jednu bocu vođke (ruske rakije). Ja se s užitkom sjećam na dane u Helsingforsu i na ona fina jela, koja sam tamo uživao. Općenita je tužba u Švi­ carskoj, da apstinent, koji rado zalazi u lokale gdje se ne toči alkohol, na mnogim mjestima, uz časne iznimke, vrlo slabo prolazi. Kako stoje prilike u Helsingforsu? Glavni grad Finske imao jc god. 1913. moderne restauracije, u kojima se toči alkohol sa internacional­ nom kuhinjom i sjajnom podvorbom. Dobro je, da takove lokale izbjegava putnik, koji pozna narodne običaje. A to je osobito lahko u Finskoj, jer pu­ čanstvo od veće česti posjećuje lokale, gdje se ne toče alkoholna pića, a gdje se za čudo vrlo dobro i jeftino jede. Svakako jc stranac u početku iznena­ đen od tog originalnog načina reda i života. No to mu baš podaje više ćara. Slijedite me n. pr. u gostionu »Osmola«. Finska nije tako blizu, pa nijesam možda potplaćen, da za taj lokal pravim reklamu. U restaurantu «Osmola« na ulici Esplanade zajutrak je na pr. pd 9—11 sati, objed od 3—5, a večera od 9- 11’/.. sati. U tu svrhu možeš kod blagajne uplatiti bajoslovnu svotu od 1 ili 1.50 franka i onda si kao i kod svo­ je kuće. U sredini dvorane stoji pro­ strt dugi stol pun raznih jela, kao što: ribe priređene na razne načine, toplo i hladno meso, krumpir i varivo, kolači, maslac (tamo ^e 11c jede kruh bez ma­ slaca), razne vrsti sira, raznovrsne sa­ late. zobena kaša itd. Treba samo uzeti tanjur, viljušku i nož, pa uzmi i jedi što hoćeš. Jedeš li običajno, onda počinješ sa juhom, a svršavaš s voćem; ako si osobite volje, možeš i juhu na koncu uzeti, a slatka jela između dvijuh me­ snatih. Imadeš li dobar tek (apetit), mo­ žeš uzeti 5—6 puta od jednog jela, a da se ne susretneš sa strogim polgedom dostojanstvenoga konobara. 1 za žeđu je bogati izbor: hladno i kiselo mlijeko, razni voćni sokovi, čaj. kava. Svaku vrst ovoga pića slobodno je gostu uži­ vati. jer finsko gostoprimstvo ne po­ znaje nikakva ograničenja. A podvorba? Ovu na jednostavan način obavlja­ ju djevojke, koje odnašaju prazne tanju­ re, a druga manjkajuća jela donašaju. Nijesu li ovakove gostione lijepa ured­ ba? Ne dokazuju li, da se takove retauracije mogu uspješno takmiti s oni­ ma gdje se toči alkohol? Došao sam napokon do konca mojih izvoda. Poželjno je. da nijedna tuđa sila ne otme Finskoj plodove pobjede nad alkoholizmom; neka se ta lijepa zem­ lja mirno dalje razvija i da se više ne vrati-pod tuđi jaram. A mi u Švicarskoj koji u povoljnijim prilikama živimo? Ne ćemo li se mi, poput Finske, konačno riješiti te alkoholne pošasti bar uslijed posljedica rata i neopisive skupoće, ko­ ja upravo bajoslovne svote proždire? Hoćemo li moći biti ustrajni i žilavi, da prekinemo s uživanjem alkohola? O tom ovisi budućnost naše domo­ vine. (Dr. R. Hercod; Laussane.) Gospodarstvo. Transport imao bi uslijediti preko Ri­ jeke. Interesenti neka se jave na našu trgovačku agenciju u Londonu Ponude robe iz inostranstva Tr­ govačka i obrtnička kornera nam avIja da se na nju obraćaju mnoge fir­ me iz inostranstva bilo direktno ili preko pojedinih nadleŠtava sa ponu­ dama razne robe. Do sada ie stiglo komori najviše ponuda za mašine raz­ nih vrsta, 1 za vreće od jute. Osim toga nudi jedna švajcarska firma ve­ liku količinu razne lanene rube i jed­ na bečka firma švedske šibice i Šiva­ će igle, a dvije bečke firme ražu ? vr­ ste papira. Zatim nudi jedna I ečka firma 4000 vagona japanskog ogulje­ nog pirinča. Interesenti, koji reflekti­ raju na dobavu ove robe neka se ra­ di saopšte; ja ..dresa dotičnih firmi obrate na komoru. ^onuda šećera i pirinča Firma Konrad Speicher u Genovi nudi veće količine Šečera i pirinča. Tele­ grafska adresa' Speictr Genova. Trgovačke veze sa Švajcarskom U Bernu ie osnovano ..Švajcarske kooperativno društvo za raznvenu ro­ be" sa zadatkom da olakša trgovač­ ke veze između Švajcarske i ino­ stranstva i da organizuje uvoz i iz­ voz putem uzajamne razmjene robe između Švajcarske i ostalih zemalja. To društvo uživa punu zaštitu Švaj­ carske vlade Ono je organizovano kao središnja zadruga (koonerativa privrednih udruženja i uvozničkih i izvozničkih firmi švajcarskih' sa ci­ ljem: posredovati bez težnje za Što većom zaradom u razmjeni između Švajcarske i inostranstva. dok god traju ratom stvorene vanredne prilike. Iz Ovog bi se dalo zaključiti da će to društvo u gla*. nom raditi na snabdjevanju Švajcarske sirovinama i na mirnicama i zatim 0 njegovanju iz­ voza švakarskih produkata u ino­ zemstvo. Fabrika kisika u Zeleniki. u Ze­ leniki je uspostavljena tvornica kisika (Oksigeniuma). Iz ove će se fabrike predavati kisik i za privatne svrhe,, uz cijenu od K 25 po ma i atmesferi. Boce se pune sa 125 atmosfera, a interesenti bi imali da pošalju praz­ ne boce u Zeleniku. Nadležno mjesto za nabavu kisika je „Komanda pomor­ skog arsenala u Tivatu (Boka Kotorska)“ na ko u se interesenti mogu di­ rektno obratiti. Trgovačke veze sa Francuskom. Francuska firma France expansion societi апопуте et etudes, Pariš 23 Avenue de Messine (S) tražila je obaviještenja o realnim poslovnim vezama između francuskog i našeg poslovnog svijeta i o našim firmama, koje bi trebalo dovesti u dodir I veze s fran­ cuskim trgovcima sve obzirom na stva­ ranje i razvijanje što tješnjih eko­ nomskih veza između Francuske i naše Kraljevine. Likvidacija Aastro.ugarske banko. Direktor austro-ugarske banke izjavio je dopisniku „Berliner Tageblatta“, da će ova banka prema mirovnom ugo­ voru biti obvezana stupiti u likvida­ ciju. što će obaviti komisari određeni od komisije za odštetu. OG L Д S I: Saepitenja naše trgov.-obrt­ ničke komore QVR ОКИЕТНД PIDVOIHHIH Naša trgovačka agencija u Lon­ donu saznala je, da u Basni i Her­ cegovini ima dosta izrađene grade od kanog i tvrdog drveta. Neke interesovane engleske ličnosti trebale bi 4 do 5000 tona svakovrsne drvene građe. traže se za uredništvo »Pravde«. Isti moraju znati čitati i pisati i dobro poznavati sarajevske ulice. Plaća po dogovoru. Upitati u uredništvu od 8—12 sati prije podne i od 14—18 (2—6) poslije podne Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Кајоп, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/01a44148fda112b79e102607d1a74b14.pdf b2f5fb0109ddcfb646f3fe6723b2ae68 PDF Text Text Ovaj broj stoji K 1'2< dl W"W ИПЊ Ш Ш Н^ Цг о w i 1ш «đ* pojedini sroj Ш ДМГ ЈВ? SBk №Sg "■ ЈИНк sW ^бИ« wHr »W Q> ™ н е t2 & toazi sithotem. uHrS.on’ Ж ^жЗ Kša ЖИ £нЗ Pretplata godišme 40 лги- jS&zf^SuF лЖбИ ж Нв ^napela godine 20 kruW ” **• Uredništvo i nnrave iMb ЛВ»- Ml^zi se u Carevoj ulici ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt Godina I. Sarajevo, utorak 23. septembra 1919. (28. zilhidžeta 1337.) Broj 67. G«sp. dru Bogdanu Medakouiću narodnom poslaniku Beograd. Centralni Odbor »J. M. 0« kao predstavnik bar devedeset procenata muslimana B. i H. smatra svojom ugodnom dužnosti, da Vam u svoje ime i u ime dijela našeg naroda, koji zastupa, najsrdačnije zahvali na bratrkim riječima kojima ste muslimane Bosne i Hercegovine uzeli u zaštitu od bjesomučnih i nebratskih napadaja jedne zaslijepljene klike, koja svojim postupkom i provokacijama nanosi mnogo štete ideji narodnog jedinstva, .a koju bi vodstvo »J. M. 0* moglo među muslimanskim masama mnogo uraditi, da ga pri tom ne pometaju na jednoj strani onakove provokacije, a na drugoj nerad i nehaj demo­ kratske vlade prema našim jadima i nevoljama kao što su : nesigurnost života i imetka i zapostavljanje mu­ slimana u svakoj prili i. Vaše pleme­ nite i bratske riječi utjeha su nam u ovim teškim danima koje proživljuemo i nadamo "se da će se među našom braćom i pravoslavne i kato­ ličke vjere naći još širokogrudih ljudi i dalekovidnih patriota, koji će poput Vas uvidjeti, da je jedan od najvital­ nijih interesa naše mlade države na­ stojati da se čim prije stiša strašno ntzadcvGljst’ o, koje je obuzeto mili­ jun i po jugoslavenskih muslimana, koji za svoju vjernost i odanost dr­ žavi i dinastiji ne traže ništa osim objektivnosti, pravednosti i ravno­ pravnosti. Za Centralni Odbor »J M. 0.« Maglajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Karamehmedović. Vlada i ,,Gajret“. Članovi narodnog predstavništva gg. dr. Hrasnica i j^r. Spaho upravili su gospodinu predsjedniku ministarskog savieta povodom nezakonitog postupka vlade u »Gajretu« ovaj brzojav: »•Prekjučer obdržavand skupštinu na­ šeg prosvjetnog društva »Gajreta^ ras­ pustio je predsjednik, jer su mnogi prisutn* nečlanovi i članovi bez prava gla­ sa počeli da ometaju pravilno biranje odbora. Izaslanik policije odredio je uza sve to nastavak skupštine. Kad su čla­ novi društva proti tome protestvovali, izbacili su ih nečlanovi brahijalnom si­ lom. Malo zatim raspustio je izaslanik vlasti po nalogu direktora policije skup­ štinu. a da do izbora odbora nije došlo. Uza sve to službeni list vlade javlja da je odbor izabran i da ga prema tome vlada priznaje. Sve i kad bi odbor bio izabran iza kako su članovi brahijalnom silom izbačeni, ovaj bi izbor bio neza­ konit. Protestujući proti ovom nezako­ nitom postupku vlade tražimo, da ov­ dašnjoj vladi naredite, da se strogo drži zakona i da nam ne uništava ovo je­ dino prosvjetno društvo. Tražimo da se dosadašnjem odboru ostavi vođenje po­ slova, a ovaj će u roku, određenu po pravilima sazvati novu skupštinu da izabere odbor«. Dr. Krasnica je o ovom protestu oba­ vijestio predsjednika Narodnog Kluba, dra Laginju i zamolio ga, da poduzme potrebne korake i da za to zainteresuje : prijateljske grupe u parlamentu. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Provokacija g. Alaupovića. Sa poštanskim žigom Beograd 15. septembra 1919. dobismo »načelna pitanja« i »građu za nacrt Statuta« uz ovaj poziv g. ministra vera dra Tugomira Alaupovića: »U Ministarstvu Vera priprema se zakonska osnova o upravi Islamskih verskih i vakufsko prosvetnih poslova u Kraljevini Srba, Hrvata i Slove­ naca. Da bi ova osnova bila što bliže savremenim potrebama građana islam­ ske vere u ćelom kraljevstvu, te da bi im omogućila što bolji napredak, a da pri tom ostanu u punoj snazi šeriatsko-dogmatski islamski propisi, obraćam se na Vas, Gospodine, kao stručnjaka u ovom pitanju, da mi izvolite poslati pismeni odgovor na priloženih 6 načelnih pitanja naj­ dalje do 1. oktobra ove go­ dine. 'da sam o ovom pitanju već ras­ pravljao sa nekim uglednim muslimanima, pa Vam šaljem ta­ kođer nekoje misli, koje su o teme isticane, kako biste se mogli što bolje uputiti u čitavu stvar da Vam bude što lakše odgovoriti. Tvrdo verujući da ćete i ovom pri­ likom poslužiti opštoj stvari naročito kad se radi o dobru građana islamske vtre, očekujem Vaš cijenjeni odgovor uveravajući Vas o svom poštovanju.« Kako se vidi g. ministar vera drži, da se o ovako važnom pitanju može izreći sud za heftu dana. Pravi »de­ mokrata«. Jer samo se kod njih stvari prelamaju preko koljena. Druga stvar, koja dokazuje njegov »demokratizam« leži u tom, da je »već raspravljao sa nekim uglednim muslimanima«. Kako se vidi, g. ministar ide tragom Austrije, kojoj je pjevao poznate hva­ lospjeve. I Kalaj je birao »ugledne« ljude, naravno prema svom ćeifu i ukusu. I razlika je samo u tom, što se on nije kitio nazivom »demokrat«. Bijaše otvoreni apsolutist Mi stega najodlučnije protestiramo proti ovom austrijskom načinu rada g. Alaupovića i hoćemo da na­ glasimo ovu okolnost. Stojimo na stanovištu autonomne uprave u ovim stvarima i gospodina ministra najozbiljnije upozorujemo na. propis § 34. našeg aut. »Statuta« koji glasi: »0 predlozima, kojima je svrha, da se ukinu, preinače, dopune ili autentično protumače pojedine odredbe ovog Statuta, valja da vijeća i odlučuje — sabor. Za takove zaključke potrebna je prisutnost triju četvrtina saborskih članova, a mogu se taki žaključci stvoriti samo veći­ nom od tri četvrtine prisutnih čla­ nova«. Kod nas su izbori za novi vakuf­ ski sabor već u toku, pa nema mjesta mnijenjima, a naročito ne od­ lukama već radi toga, što se ne zna ko će da preuzme kormilo naše va­ kufsko - mearifske uprave. A bez va­ kufskog sabora ovo se pitanje ne mo­ že i ne smije riješiti, jer nam je kojekakih komesarijata i previše. Mi sto­ jimo na stanovištu potpune vjer­ ske i vakufsko-meriafske autonomije. Drugi faktor, koji s naše strane treba da ima svoju riječ jest ulemamedžlis. On je vrhovna vlast za rukovodstvo i upravu islamskih vjer­ skih poslova u Bosni i Hercegovini, pa kao takav ima pravo, da se oči­ tuje. Treći je faktor vrhovni šeriat^ ski sud, koji bi imao dati mišljenje narbčite o drugoj tačci »načelnih pi­ tanja«. I | I i I ; I : , I ' . i Ugledni muslimani s kojima je ra­ spravljao g. Alapović nijesu zvani, da mimo zakonito vjersko i vakufskomearifsko predstavništvo daju svoja ne mjerodavna mnjenja, a još ih je manje vlastan usvojiti g. Alaupović, koji je svojom pasivnošću pružio dokaz, da su mu islamske po­ trebe najmanje na srcu. Pod njego- , vim je ministrovanjem provedeno ujedinjenje srpsko-pravoslavne cr­ kve i obdržane konferencije katoličkog episkopata koje smjeraju na potpunu jedinstvenost, imenovan je i biskup Akšamović. Znamo kako i na koji način. Sazivao je i neke ankete. Nu što se tiče nas muslimana nesamo da ni­ je išao za našom jedinstvenošću, nege je postavljanjem muftija u krajevima izvan Bosne i Hercegovine omogućio i proveo — razdijeljenost. Da se otklonu zle poŠljedice ove razdijeljenosti nužno je da se saslu Šaju i želje srbijanskih i crnogorskih muslimana. Kako kod nas, tako se i kod njih mora omogućiti potpuno slobodan izražaj misli. Nije nikako umjesno, da se pri tom primjenjuje ministerijalni aršin „uglednosti" kojim se je poslužio g. A'apović. Pouzdanici i moraju da niknu iz slobodne volje ta­ mošnjih muslimana, i nipošto se ne smije ići za tim, da im se nametne nešto Što ne odgovara njihovim po­ trebama i sadanjim prilikama. Pri tom treba da odluči narod svojim izborom, a ne ministar svojim rastezljivim aršinom. Tek onda kad g. ministar krene gore izloženim i jedino legalnim načinom riješenia ovog važnog pitanja, tek onda, kad se omogući s a s t a n a k ankete legalnih predstavnika ovdaš­ njih i tamošnjih muslimana, tek tada će se moći pristupiti zakonitom riješenju ovog pitanja. Na rušenje ili krnjenje naše vjersko-prosvjetne auto­ nomije mi ne ćemo nikad pristati i borićemo se svim sredstvima proti svakom pokušaju, da se to učini pu­ tem „uglednih muslimana“ ne samo g. ministra Alaupovića, nego eventulne i cijelog ministarskog savjeta. Mi ne držimo do praznih r ječi ni prijatelj­ skih želja, već tražimo djela i u s t a v n u g a r a n c i j u, da se ne će dirati u našu vjersko-prosvjetnu autonomiju. To je naše principijelno stajalište o osnovi g. ministra, a na sam predmet osvrnućemo se posebnim člancima. Sarajevo, 22. septembra. I • i 1 ! i i • : Ovdašnji »Glas Naroda- u svom bro­ ju od 17. septembra donio je ovu bi­ lješku pod naslovom: »Kape za musli­ mane u vojsci«; »Saznajemo iz Beograda: Pošio u na­ šoj vojsci ima i oficira muslimanske vje­ re, Ministarstvo Vojno i Mornarice ob­ ratilo se Ministarstvu Vjera, kakve kape da odredi za oficire muslimanske vjere, da li kape bez strehe ili sa strehom, Ministarstvo Vjera, da bi moglo odgovoriti na ovako pitanje, naročito jer se znalo da se u muslimanskim listovima o tome pisalo, kao udaljavanje od viere muslimanske, ko bi nosio kapu sa strchom. obratilo se najkompetentnijem za tc stvari, a to je g. Reisululcma u Sa­ rajevu. Pošto je odgovor stigao od g. Rcisuiulcmc Ministarstvu je Vjera odgovorilo Ministarstvu Vojnom, da se dopuš­ taju kape sa strehom i ofici­ rima muslimanske vjere, pot­ krepljujući svoju ovu potvrdu riječima samog g. Reisululeme. koji je u svom odgovoru rekao: »Po izvornim propi­ sima Islama nije označena nikakva ka­ pa koja bj isključivo za muslimane vri­ jedila, a isto tako nije zabranjeno nositi ; kapu sa strehom. Prema tomu ne stoji I štedionice lil! zapreka u islamskim propisima noše­ nju kape sa strehom, kako se to opće­ nito u islamskom narodu drž; i veruje, smatrajući svaku kapu sa strehom inovjerskim znakom i obilježjem... Inače 'Islam je i suviše daleko od toga, a da bi odjeći ili obući pripisivao toliko zna­ čenje. Dapače nije nikakva molitva u ‘Islamu uvjetovana za naročito mjesto ni odijelo...« Prema riječima g. Reisululeme Džemaludina ne stoji dakle nikakva zapre­ ka jednobrojnoj nošnji naših oficira i po njegovoj kompetentnoj dozvoli M inistarstvo će Vojno izdati naređenje, da i oficiri muslimanske vjere nose kape sa strehom . Mi smo očekivali razjašnjenje g. rejsul-ulcme o ovoj stvari, nu budući smo o tom dobili jedno mnijenje, koji izno­ simo u današnjem broju, smatramo šve­ ljom dužnošću, da iznesemo i gornje priopćenje »Glasa Naroda . koje je oči­ to poteklo ili iz ministarstva vjera ili iz vojnog ministarstva. Ujedno upozoruje­ mo da smo dobili i neke upite iz pro­ vincije, te izvještaje u kojim nam se jav­ lja o silnom nezadovoljstvu ehalijc. Stoga držimo svojom islamskom duž­ nošću, da od g. reisul-uleme zatražimo, javno objašnjenje o ovom pitanju. Dr. Medaković o musli­ manima. Koncem prošlog mjeseca, kad naš lisl zbog štrajka nije izlazio, raspravljalo se je u narodnom predstavništvu o iz­ javi demokratsko-socijalističke vlade, koja je nedavno dala ostavku. Tom je zgodom prijašnji predsjednik ministar­ skog savjeta i jedan od voda radikalne stranke g. Stojan P r o t i ć spomenuo i poznato otimanje slobodne zemlje dvo­ jici muslimana u brćanskom kota­ ru, što ga je izveo sam demokratski ko­ tarski predstojnik Kostić. Kad je g. Protić govorio o ovoj dvojici muslima­ na, dobacio je bivši ministar narodnog zdravlja i voda grupe »Narodovaca« u »demokratskoj« stranci Dr. Uroš Krulj: »Dosta smo ih pet s t o t i n a g odina trpjeli«. G. Protić je govorio samo o muslimanima, pa nema sumnje, da se je ova Kruljcva izjava odnosila na sve muslimane. To je svakom jasno, ko poznaje raspoloženje Narodovaca«, a naročito g. Krulja prema muslimani­ ma. Njegov članak u »Demokratiji«, u kome je pisao o muslimanima uopće na najgadniji način, najjasniji je izraz nje­ gova raspoloženja prema nama. Stoga je ova izjava izazavala u cijelom na-« rodnom predstavništvu — izuzevši »de­ mokrate« — neopisivo uzbuđenje, kome su poslanici svih grupa osim »demo­ krata« dali jasna izražaja i jednodušno osudili dra Krulja. G. dr. Bogdan Medaković, voda gru­ pe demokratskih disidenata koji su i ostavili demokratsku stranku, jer u njoj vode glavnu riječ elementi Kruljeva ras­ položenja, osvrnuo' se je u svom go­ voru i na ovaj incidenat, pa je medu ostalim rekao: A međutim vidimo tamo od Crne Gore, pa preko Sandžaka pa u Bosm. pa u Hrvatskoj ne samo tegobe....... (Glas: I u Vojvodini). U Vojvodini za­ ista imaju da se bore sa kalamitetima radi prekinutog i zaostalog saobraćaja i prijeti opasnost, da će propasti onoli­ ka hrana, što leži u Bačkoj i Banatu. To su »tegobe«, na koje vlada pomišlja. alC gospodo, oni odnošaji, koji u pomenu^ tim ostalim krajevima naše države укЛ Jaju, još su teži, i ozbiljan pj^fl inoi.i >c naJ iijmia Da i ib'.iiii /л iuc 'jJlloaju r t u 1 r ;; i; \ �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Страна 2 Strana svjetske utakmice na polju trgovačkom vornim islamskim propisima, da bi bila vrlo pametan o tome nema nikakve označena kakva kapa, koja bi iskljudvojbe, a da je ovo društvo pozvalo । čivo za muslimane vrijedila, te prema na tu svoju izložbu i druge krajeve na­ i tomu u svojoj »kompetenciji« dozvolio, še kraljevine Jugoslavije, pa da i oni da se zavedu jednake kape sa strehom I i za oficire islamske vjere; pred stranim svijetom, kojega tolko ima u Zagrebu mogu pokazati što znaju 3) da će ministarstvo vojno po na­ i umiju, to je od »Radišc« svake hvale vedenoj reisovoj dozvoli izdati naređe­ vrijedno! nje. da i oficiri muslimanske vjere nose Pored Srbije, Hrvatske i Slavonije, kape sa strehom i Dalmacije, Primorja i Hercegovine bila 4) da odlučujući državni faktori smaje na toj izložbi zastupana i naša Bosna i traju reis-ul-ulemu kompetentnim za is­ sa svojim bogatim vezom i tkanjem ko­ lamske vjerske stvari. je je mjesni odbor naše organizacije u Pošto jegornja notica — kako izgle­ da — osnovana na službenim podaci­ 1 Sarajevu uz pomoć »Osvitanja« saku­ ma, to mi nemamo razloga, da sumnjapio kod nekih familija u Sarajevu i po i mo u istinitost njezina sadržaja, te je meni kao svojem tajniku na izložbu u smatramo u cijelosti istinitom. Stoga po Zagreb poslao. svojoj vjerskoj i patriotskoj dužnosti ho­ Pomisli li se na današnje teške ko­ ćemo i mi svoju da rečemo na gornju munikacione prilike, pa na nesigurnost, vijest, jer nas je prvi učitelj islamske koja još uvijek postoji na željeznicama, i nauke naučavao da je nijemi đavo onaj, (lahko će se shvatiti da se na ovu izlož­ koji zašuti ondje gdje treba pravo i bu nije moglo ponijeti sve ono, što se istinu reći. 5e imalo i što je trebalo da se ponese, Duboko se zahvaljujući pozdravljamo Uli i ono što jc odneseno upravo je za­ obzirno držanje našeg vojnog ministar­ divilo gledaoce i proizvelo je opće miš­ stva i ministarstva vjera prema islamljenje. što je u ostalom ustanovila i sva : skoj vjeri i prema osjećaju muslimana, novinarska kritika, da su radovi naših čemu smo se i nadali. Samo upozorujemuslimanki bili najljepši od svih izlo­ шо ta naša ministarstva da u našim ženih stvari i da su oni na izložbi od­ vjerskim poslovima nije kompetentan nijeli prvenstvo i polučili rekord. reis-ul-ulema sam po sebi. Na ovu izložbu jc odneseno preko Kompetencija u islamskim vjerskim trista komada vezova iz najstarijeg, pa poslovima u Bosni i Hercegovini odre­ • do najnovijeg doba sa svim mogućim đena je autonomnim statutom, progla­ i ornamentima i u svim narodnim motišenim u Glasniku zakona i naredaba za : vima. Pored toga veza bila su izložena i I B. i H. od 1. maja 1909. kom. X., koji razna tkanja, među ovima i takova, komora da važi sve dotle, dok se zako­ i ja su izgledala kao paučina, tako tanka nitim putem ne promijeni. U § 119. toga i tako nježna, da se jc n. pr. jedna duga tšatuta. vrhovno rukovodstvo i uprava ženska košulja mogla provući i kroz ! isl. vjerskih poslova izrično su pridrža­ najuži prsten. ni ulema, medžlisu — a ne reis-ul-ulemi, Ovu je izložbu posjetilo kroz njeno Po § 120 istog statuta ulema-medžlis deset dnevno trajanje preko deset se sastoji: hiljada posjetioca među njima u a) od reis-ul-uleme kao presjedatelja i prvom redu hrv. nadbiskup Dr. Bauer, b) od četiri člana. biskup Dr. Lang, ban Dr. Palaček. sa Tim su statutom dužnosti ulema-meostalim članovima vlade, srpski gene­ džlisa napose određene. Tako su te du­ ral Matić sa još nekim francuskim i srp­ žnosti nabrojene u § 138 od 1.—17. Me­ skim časnicima, soc. ministar Kristan. du te dužnosti ulema medžlisa u 1. tačpoljski konzul, šefovi raznih amerikanki označena je dužnost, nadzirati, up­ skih i francuskih misija, sveučilišni pro­ ravljati i ravnati sve islamske vjerofesori. bivši predsjednik vlade za bogo­ zakonske poslove. 1 sami je ulema-me­ štovlje i nastavu Dr. Kršjnavi, neki udžlis u islamskim vjerskim poslovima i mirovljeni članovi bosanske vlade, raz-. samo eksekutivna, a nikako legislativna 1 ne korporacije iz Hrvatske i Slovenije, vlast, te nadležne mu vjerske poslove činovriištvo, učiteljstvo i sva sila osta­ može rješavati samo na osnovu posto­ log građanstva, kao i mnogi strani svi­ jećih vjerskih propisa. Riješenja ulemajet, osobito Francuzi i Amerikanci. medžUsa u vjerskim stvarima, ako nijeNaši su se radovi osobito dopali Fran­ su potkrijepljena tim propisima nemaju cuzima, pa je jedan viši francuski čas­ nikakve vjerske ni pravne vriijednosti. nik, promatrajući mahramu na kojoj je Neke su dužnosti istina pridržane ovješta vezilja na umjetnički način iz­ sobi reis-ul-uleme ali su iste u § 139 radila džamiju Aja Sofije rekao, da je taksativno nabrojene od 1. do 6, koje onaj, što jc to radio jedan talenat, jer su sve samo administrativne naravi, da to više nije ručni rad, već da je to a nikako vjerske. pjesma, priča ili san... Drugi jc pak Presvijetlog bi reis-ul-ulemu stoga Francuz, promatrajući jednu veliku ma­ i molili, makar i znali za njegovu preopramu vezenu na potpuno prozirnom buterećenost, koja mu ne dopušta dužeg rundžuku uskliknuo pun oduševljenja: ; premišljanja, da bar u ovakim principi­ »Ah, zlatna duša mora da bude ona, ' jelnim pitanjima bude oprezniji. Osobito, koja je to vezla, jer ovaj rad ne stoji | je imao biti oprezan u ovome pitanju, ni na platnu, već visi u zraku«. Na ta­ , koje se može odnositi na nošnju šešira kav i sličan su se način divili ljudi jed­ u opće. Smjelo je za jednu osobu — ma­ noj ženi, koju su do tada smatrali ne­ kar to bio i reis-ul-ulema — ustvrditi, čim fantastičnim, mrtvim i zaostalim, 1 da nešto nema u islamskim izvorima. pa nije čudo, što mi je u oči rekao mi­ Podsjećamo reis-ul-ulemu na menšunistar Kristan. da i on sam, i ako je bar ru, koja mu stoji više glave na zidu. donekle poznavao muslimane, ima o nji­ Javnosti jc poznato da se našim ne­ ma sada čisto drugo mišljenje. kim mladićima dopada šešir, pa su pre­ Naše su žene ovaj put zaista osvjet­ rano iznijeli to pitanje na tapet, naime lale svoje lice i mnogome narinule čisto i prije stotinu prečih pitanja. Mi se neće­ drugi pojam kako o sebi samima, tako mo za sada upuštati u meritum ovog i o muslimanima uopće i bilo bi poželjno, | pitanja, nego ćemo samo konstatovati, da ne malakšu u svom radu oko podi­ da je šešir, pa i kapa sa strehom još i zanja narodnog veziva i tkiva, u koju dan danas obilježje nemuslimana i da je bi svrhu mogle osnovati u »Osvitanju« njegova nošnja uperena proti osjećajima , i jednu ovakovu sekciju, pomoću koje muslimana. Držimo, da je ovaj opći os­ , bi mogle izrađivati onakove predmete, jećaj muslimana dovoljna stvar da se , koji se dadu više sa praktične strane o njemu vodi više računa od strane od­ upotrijebiti kao n. pr. stolnjakc, zastolučujućih faktora, a i pojedinih mladića, [ |re. ženske šalove, torbice, jastuke i ako žele imati pristup u muslimanskom I slično, jer bi se samo ovake stvari do­ društvu. bro dale unovčiti na stranom tržištu, Neka naša mladež iz gornjeg — a dok čevre, jagluke, učkure ne možemo | ne iz noticc »Glasa Naroda« — povuče niti mi više upotrijebiti, a nekmo li bi zaključak, pa neka se strpe dok tome to jedan Francuz trebati mogao. vrijeme dođe i dok uredimo puno preče Sva je šteta, da je od izloženih boljih stvari i poslove. R. i predmeta bilo vrlo malo za prodaju, iI nače bi sc bili svi prodali, jer je potra­ živanje bilo veliko, osobito za velike ženske mahrame, koje se zgodno dadu upotrijebiti kao Šalovi za kazalište. 0ne. koje su bile na prodaju, prodale su Piše: A s i m D u g a 1 i ć, prokurista sc po K 1000 po komadu. »Herceg-Bosne«. I. Kako sc je ta izložba dobro dojimala Kako je to već iz novina poznato »Hr­ stranaca vidi se najbolje po tome, što vatski Radiša« jc prošlog mjeseca pri­ jc sam poljski konzul u Zagrebu izrazio redio u Zagrebu svoj tjedan i upriličio želju, da se ovakova izložba priredi n a Hzložbu domaće industrije i obrta, a na­ trošak poljske države u Varpose narodnog tkiva i veziva. Izložba Šavi, a mene su pak napose molili jc izvan svakog očekivanja, vrlo dobro mnogi iz Osijeka, Varaždina, Bjelovara, uspjela. Karlovca i Delnica, da ovakovu izložbu Da je ovaj »Radišin« pothvat u doba upriličimo u njihovim mjestima. no ono, što sam danas na žalost čuo, a to je da jc pao poklik sa one strane dobačen našoj braći muslimanima: »Pet stotina Rodina smo vas trpjeli; nećemo više!« (Glasovi kod poslanika »demok­ ratskog*: khiba: To je rečeno begovi­ ma! To je kortešovanje!) Ne mogu go­ spoda tamo ni da zamisle, da može biti plemenitije pobune, koja me sili, da o toj žalosnoj pojavi kažem nekoliko riječi, već po sebi sude da je to najegoističnija, makar i strančarska težnja, da kupim pristaše. Nisam ih s te strane ku­ pio ni kad sam ih mogao dobiti, a neću >.h ni sada kupiti. Mene je ta pojava mo­ rala zaboljeti, jer u našoj državi nijedan naš sugrađanin, i onaj koji nije našeg plemena, ne smije ni jednog časa osje­ titi i pomisliti da nije s nama ravno­ pravan. a najmanje Muslimani iz Bosne, koji su naša krv, kojima na čelu piše, da su im stari earevali. ne smiju nijed­ nog časa osjetiti, da ih mi sada od sebe odgn rujemo. kad ih vijekovi nisu mogli od nas odvojiti. (Glas: To nije bilo u vladinoj deklaraciji! To je demagoštvo!) To nije bilo u vladinoj deklaraciji, ali je to ovdje palo, a to je simptomatično. Ne bi moglo doći do takvih riječi, d a nema one rastro jenosti p Bos n i. da tamo ne otima maha ovakvo mišljenje, koje je slučajno ovdje došlo do izražaja. A i prilike u Hrvatskoj, gospodo, za­ daju veliku brigu. Ja tu moram prije svega reći, da ne smatram da je samo zadatak vlade, da stvara dobro raspo­ loženje. Vlada sa nužnim taktom može u prvom redu najpovoljnije da utiče na to, da se prilike pravilno i normalno razvijaju«. Kako na drugom mjestu u našem listu javljamo centralni ie odbor naše organi­ zacije brzojavno zahvalio g. dru Meda"koviću na ovom odlučnom istupu proti prostačkom napadaju dra Krulja, koji je Iskreno rekao, što nam želi i kako je prema nama raspoložen. On je rekao javno ono što vlada »Narodovaca« pod vodstvom Ate $ole i Šćepana Grdića na svakom koraku provodi. Tim riječima dra Krulja izražen jc pro­ gram sadašnje vlade u Bosni, koja ide samo za tim. da muslimanima otme i pošljednje. ekonomsko vrelo za život, a onda da im rekne: Pet stotina godina smo vas trpjeli — sad možete ići«. I još ima ljudi, koji ne mogu da shva­ te naše opozicije i očajne borbe, da os­ tanemo svoji na svome. Bilješke. Živila „sloboda41! Piše nam pri­ jatelj iz Doboja: „Slobodu danas shva­ ća, kako tko hoće, a naš sudija ovako: U našem kotarskom sudu imade sila nesvršenih poslova, a jedan jedini su­ dac, preopterećen drugim poslovima kao švercovanjem duhana, raznim intervencijama, izdavanjem svjedodžbi o moralnom i političkom ponašanju i t d. ne može dospjeti, da svršava i sudske poslove. Zato bi bi­ lo potrebno, da se imenuje još jedan sudac, koji bi trebao najmanje pola godine da uredi sve poslove, pa onda da smije doći sudski nadzornik inspicirati. Sada, dok je sud u ovakovom stanju i mi nalazimo za munasib, da nadzornik ne dolazi. Ako se ne može dodijeliti još jedan sudac, treba bar prenijeti sudsku tablu na „Hotel Balkan “, da stranke znadu, gdje će bar uredovnim danom naći gosp. sudiju. Trebao bi nam još jedan gruntovničar, da gruntovnica ne mora osta­ ti zatvorena, kad gosp. gruntovničar ode na ,.dopust“. Ovo bi sad za sada bio lijek kot. sudu, a za kot. ispostavu ćemo ga propisati drugi put . Tako naš prijatelj, a mi sliježemo ramenima i pitamo zemaljsku vladu, kani li u Doboju zavesti kakavTed? Pitamo i čekamo odgovor. Kape za muslimane u vojsci. Ručni Organ »državotvorne demokratske« stranke Glas Naroda« u broju 75. od 17. septembra donio je jednu noticu pod gornjim naslovom. Ta notica nas je na­ učila: 1) da je i vojno ministarstvo i minitarstvo vjera, vodeći računa o našemu ^kome osjećaju ispravno postupalo, k tražilo mišljenje naše vjerske ob* će kapa za oficire islamske vjemak državničke mudrosti ko^amo možemo da veselimo; kul-ulema nije našao u iz­ rad Muslimanki иа ,,Radišinaj" izložbi u Zagrebu. Број 67 Broj »Radiša« je ovom izložbom polučio kako veliki moralni, tako i znatni ma­ terijalni uspjeh, čime jc obodren na daljnji svoj rad u ovom pravcu, pa već od sada snuje o jednoj izložbi većega stila u Zagrebu, koja bi sc eventualno prenijela i u Pariz ili koji drugi svjetski grad, pa bi i mi muslimani trebali već od sada da se na ovaku izložbu počne­ mo intenzivnije pripremati kako bi sva naša domaća industrija i obrt mogli bit? dostojno zastupani. To je najzgod­ niji način, da kulturnome svijetu poka­ žemo kakovo narodno blago posjeduje­ mo i da na taj način promijenimo nji­ hovo mišljenje o Islamu i muslimanima. Pripomoći za sirotu djecu. Kako saznajemo poveo je »oblasni odbor za zaštitu djece u B. i H «) ko­ me stoji na čelu kao predsjednik Fra­ njo Markić, povjerenik za socijalnu politiku oveću akciju za potpomaganje I zaštitu naše djece. Pošlo je kod nas velik broj djece, koja su bilo djelo­ mice bilo u punoj mjeri upućena na moralnu i materijalnu zaštitu, pota­ knuta je još za vremena bivše vlade akcija smještavanja takve djece u po­ sebne domove. Takvi zemaljski do­ movi za siročad postoje u Reljevu. Tuzli i Kraljev. Sutjesci. a podići će se i daljni takvi domovi, čim se nađu podesne zgrade. Čujemo da spo­ menut odbor želi takve domove osno­ vati u Trebinlu (vojarna »Hrupjela«), Stolačkom kotaru, Konjicu, Jablanici i Travniku (Guča Gora) te ljetovalište na Palima. Pozdravljamo tu socijalnu akciju oko zaštite naše djece i Želimo nje­ zine što skorije vidljive uspjehe. Nu kod nas je tako velik broj djece, ko­ ja su upućena na javnu zaštitu i po­ moć, da se ova ne mogn smjestiti u posebne domove. Broj domova, koji sada postoje, vrlo je malen, a da se podignu i ovi gore spomenuti domovi, ne bi mogli primiti svu djecu. S dru­ ge strane treba u svakom slučaju,gdje je to ikako moguće, nastojati, da di­ jete ostane u vlastitoj obitelji (majka, ako je čestita, najbolji je odgojitelj!) ili u drugoj čestitoj kući. Da se to provede, osigurao je naš »oblasni od­ bor« 1,600.000 kruna. Od te svote dijeliće se potpore i to bilo stalne mjesečne, bilo prigodne, onim majka­ ma, koje nijesu u stanju da svojem zaradom uredno izdržavaju svoju ma­ lodobnu djecu U slučajevima, u ko­ jima se dijete ne može ostaviti u sadanjem krugu (na pr. ako se majkaudovica podala razvratnom životu, ili ako ostane siroče bez oca i majke itd.) predaće ga odbor drugoj obitelji na odgoj i čuvanje uz plaćanje stalne mjesečne potpore. Plaćanje takve pot-. pore iz zemaljskih sredstava protegnuće se prema potrebi do 14. dotično do 16. godine dotičnog djeteta. Nema sumnje da će ta pripomoćna akcija imali blagotvorni utjecaj na pi­ tanje zaštite 'djece. Samo treba da se ona provađa o b j e k t i v п o i nepri­ strano na hrvatski i srpski dio na­ šega naroda i bez obzira na vjer­ sku pripadnost, a da se pri to­ me napose obazire na naš musliman­ ski podmladak, jer su njegovi stara­ telji mnogo stradali. Tu je dapače pomoć najprešnija!... Upućuiemo ovi­ jem svu našu inteligenciju po provin­ ciji s pozivom, da o tom obavijesti naš svijet, koji te pomoći treba, i da ga svjetuje, da odmah podnese molbe za takvu poiporu. Molbe tre­ ba slati na „oblasni odbor za zaštitu djece“ u Sarajevu pre­ ko „mjesnog odbora za zašti­ tu djece*', koji posljedni treba da ispita i potvrdi navode molbe. U molbi treba točno navesti sve osobne, obiteljske i imovinske prilike, broj djece, njihove godine (kod siro­ čadi i ime skrbnika uz eventualnu potvrdu ili preporuku šerijatskog i nadstarateljskog suca, koje treba isho­ diti kratkim putem.) Gdje nema još uređenih „mjesnih odbora* neka se obrazložene molbe šalju izravno oblasnom odboru u Sarajevu. Ta je stvar prešna i mi se na­ damo, da će naša inteligencija shvatiti svoju dužnost i pokazati volju za rad u tom ргалси. Tko prvi sije prvi žanje... Naša braća pravoslavne vjeroispovjesti već su apelirali na svoje suvjernike u svojim glasilima Mi će­ mo budno pratiti odluku oblasnog odbora u pogledu dijeljenja .tih pot­ pora. X. �Iz naše organizacije. Sarajevo, 22. septembra. I d^našnjcni bioju objavljujemo »Sta­ tut« naše organizacije koji je izrađen prema ovlaštenju februarske skupštine delegata naše organizacije. Pozivamo sve mjesne odbore, da prema njemu uđesc svoje djelovanje. Gdje nijesu provedeni seoski odbori neka lii mjesni odbori odmah provedu i neka popisuju članove, koji žele imati aktivno pravo, a i takove, koji će platiti samo upisninu. Obzirom na neznatnost članarine nadamo se, da ne će biti ni­ kakva ustezanja od strane naših člano­ va i tvrdo smo osvjedočeni, da će se i najsiromašniji članovi odazvati potreba­ ma vremena i pogajretiti u plaćanju članarine. Ova stvar mnogo ovisi o marljivosti mjesnih odbora, pa se nadamo u njiho­ vu agilnost tim prije, što stojimo pred skorim izborima za konstituantu i važ­ nim događajima u našoj unutarnjoj po­ litici. Potrebne upute u svakoj će prilici da­ ti radni odbor naše organizacije. Stoga, biihajr na posao! Centralni Odbor. MJESNE ODBORE naše organizaci­ je upozorujemo na današnji članak »Pri­ pomoć! za sirotu djecu« 1 molimo ih, da ovom važnom pitanju posvete najozbilj­ niju brigu. STVAR JE VRLO PREŠNA i vrlo zamašna, a obzirom na protekci­ ju, koju je naša vlada uvela u svjerna granama uprave i obzirom na gramzi­ vost Izvjesnih elemenata, koji hoće da su u svemu kajmak na vrhu, ova je pa­ triotska i islamska dužnost tim veća i tim odgovornija. Stoga tražimo da odbori ovu stvar uzmu u najozbiljniji pretres na korist naše zapuštene sirotinje. O svim molbama treba odmah obavi­ jestiti naš radni odbor u svrhu kontro­ liranja. Braćo, na posao! ,,ĐajFEtova“ skupština. koja je održana 19. o mj. u Društvenom Domu bila je burna. Ona se uglavnom može podijeliti u tri tačke: Odborov iz­ vještaj i dvije opstrukcije. Prva je tač­ ka saslušana mirno, lijepo, dostojno. Dolaže intcrcpelacije, u zbor ulazi malo više živahnosti; čita se neko pismo iz Čapljine — preporuka skupštini, kako da se bira novi odbor i ko je dostojan da se izabere u to narodno društvo, To skupštinu poče elektrizirati jer pis­ mo bijaše bačena rukavica od jedne strane drugoj. Do tog se pisma uopće nije moglo znati, da tu imaju dvije stranke. Ono izazva jasne konture dviju grupa izuzevši jedan skup ljudi, koje je doveo Tafro Salili, koji bijahu potpuno indiferentni. Pismo, čitano u odboru i aplaudirano s desna od šukrije Kurtovića sa stotiujak đaka, namjerno i upadno ovu stra­ nu označuje naprednom, a drugu nazadnom. na što se osjeća reakcija lijevo, : dr. Karahmehmedović žestoko reagi- Strana 3 Страиа ,£RAV>A----^ bMJ o7 Broj 2. Da ii treba tu upravu urediti ka, Hasana Hodžića i ovaj zauzima pred­ ra, da je pismo naručeno i otvoren iza­ tako, da budu posebno verske a po­ sjedničko mjesto pa počinje da obavlja zov. Ali i to se sleže. Dolazi se do iz­ sebno vakufsko-mearifske vlasti ili će izbor odbora. Prozivaju se članovi, da bora odbora. Predsjedništvo poziva, abiti svi ti poslovi sjedinjeni kod jed­ se — pro forma— konstatira da ima ko ima ko god, ko po pravilima itema nih te istih vlasti? Ako budu uprave dovoljan broj članova. Ali u taj čas prava glasovanja, da se odstrani iz skup­ rastavljene, kakve će biti veze megju ustaje vladin izaslanik i raspušta skup­ štine. Nitko se takim ne smatra, nitko njima i hoće li imati zajedničkih štinu, pošto je — veli — većina silom ne izlazi. Predsjednik Halilbašić priop­ odstranjena sa skupštine. Razilazi se i 1 organa? Treba li da ostanu šerijatski ćuje, da je Salih Tafro donio u »Gajret« ostatak skupštine sa 300 Tafrinih ma- I sudovi kao posebne sudske vlasti za prije nekoliko dana iskaz sa 300 novih zluma, koji ni tada ne znadoše ni radi ' muslimanske ženidbene, porodične i članova koje je on sabrao za Gajret« čega su dovedeni ovdje. (Oni su imali i našljedne poslove ili ih treba ujedi­ i donosi za njih članarinu 800 K na šest »fraj< i to je glavna stvar. Ko će platiti , niti sa versko-duhovnim? mjeseci. Pošto ti članovi nijesu upisani 3. Kako će se zvati duhovni verski za ovaj izgubljeni rad, to je druga stvar. , prije šest mjeseci, kako pravila propi­ poglavica, kako će se nameštati i šta Op. ur.). suju, nego hoće da ih sad upiše naknad­ Na ovoj se skupštini sukobiše dvije ! će sve spadati u njegov delokrug kao no, to je odbor većinom glasova odbio ’ i gde će mu biti sedište? Treba li te članove, pošto po pravilima nijesu u- 1 protivne stranke. Jedna je — desnica i za to menšura? pisani prije 6 mjeseci (§ 13. pravila), pa ’ skupštine, više izvježbana i naoštrena 4. Kako bi trebalo urediti upravu nego organizovana. Ona je spremna da | poziva prisutnog Tafru, da se odstrani • samostalnih vakufa? Da li da s« i nešto brani, što joj izmiče iz šaka, na što sa svojim dovedenim članovima. dalje upravlja svaki za se ili bi se Tu počinje druga tačka dnevnog reda : ni prava nema, sklona borbi, spremna ј mogli ujediniti u jedan fond? Ako se t. j. prva opstrukcija. Desna strana, Šu- 1 ko napeta puška, nesposobna za razlo­ ostavi da pojedinim vakufima uprav­ ge. Druga sirana je ejzgra naroda i skup krija Kurtović sa svojih 100 đaka i zaljaju i dalje mutevelije, kako će se starije inteligencije, ljudi od razloga, svi ­ natlija opštruira na tu odredbu odboupotrebljavati suvišci pojedinih vakufa? jet svjestan i željan oniog što je iskreno, rovu i ne da, da se Tafrinim članovi­ da Ii će se čuvati kao sopstvenost ma poreče pravo glasovanja. Nastaje ! što je narodno, islamsko. Za to ta stra­ vakufa, koji ih je položio ili će pri­ zvizga i zaglušna galama. Dižu se razni | na nije ni uvježbana za borbu: ni za na­ padaj ni za obranu. Na ovoj je strani i padati jednom centralnom vakufskogovornici i predlažu kompromis i slogu, mearifskem fondu za opšte islamske predlažu glasanje ceduljama i slično i da ; razlog i iskren solidan rad, na onoj kap- । prosvetne i kulturne svrhe? ric i partijska borba. Ovdje sc radi s ' se Tafrini članovi udalje sa skupštine. 5. Ako bude ova uprava pod dr­ narodom i za narod, onamo se narod ј Predsjednik proglašava, da počinje iz­ priziva samo da daje, a inače taj pojam I žavnim rukovogjenje m, država bor odbora i to pošto nema predloga je samo rcakcionarstvo. Na jednoj stra- I bi se brinula za pokrivanje potreba za izbor aklamacijom treba glasati taj­ ove uprave. AH ako bude autonomna, ni iskrena želja, da se podgaja narodna nim glasanjem, ceduljama. Određuje omladina, uzdanica i zpštitmea Sivog I mogu li se pokriti sve potrebe priho­ skrutatore i glasanje počinje. Lijeva naroda, na drugoj se ta omladina zavo- I dima vakufsko-mearifskog imetka i •strana i centrum (Musi. Jugosl. Org.) eventualno državnom (subvencijom? di u svađu i stranačku borbu. Za to se osim Tafrinih počinju na prozivanje sve opaža i na samoj skupštini i drža- | Op. ur.) ili bi zato trebalo propisati predsjednika donositi cedulje. Nastaje muslomanima još i versko-prosvetni nje i borba nejednako: dok se govori taka galama, da se ne čuje predsjedni­ prirez? Koliki bi taj prirez bio i kako iz desnice, ljevica lojalno šuti; a kad okov glas, kad proziva; cedulje se ipak bi se pobirao? na zbori, desnica buči, da se prolama. donose, a desno nastaje pored galame 6. Koliko je i kakvo je versko zna­ Uzvišenu Gajretovu« ideju puno i neko gibanje. nje za muslimansku decu neobhodno kvari i vrijeđa jedna praksa: dovođenje Kad je predsjedniku zbog galame po­ potrebno? Može li se to znanje po­ besvjesne mase da pomogne otimati osve onemogućeno, da proziva i glaso­ stići u osnovnim školama s obzirom vu instituciju iz jednih ruku u druge. Ovanje obavlja, on odgađa skupštinu i una to ako se verska nastava i verski va je praksa davno zavedena u »Gajdaljuje se sa tribine. Na to odlaze i I retu«, kad su prvi put 1907. dovedene : uđbenici prema novim potrebama i drugi odbornici osim Alije Kurtovića. I: prilikama reformišu ili su potrebne ј mase, da preuzmu instituciju iz ruku zaslanik vlasti zabacuje tu odredbu odposebne verske škole? Kako će ве ' mlade i agilne inteligencije, koja ju je • borovu i predlaže, ma da nije ni musli­ odgajati muslimanski verski službe­ i osnovala. Besvjesni seljaci iz Neretve, man ni član »Gajreta«, on predlaže, da nici? Kakvi sve zavodi trebaju za to, ; koji ne znaju ni da ima škole uopće a skupština izabere sebi drugog predi ko će njima upravljati i ko će ih izdrnekmo li još i srednje i više i da se tu : sjednika. To desnica odobrava, a cen' žavati? Hoće li za tu svrhu biti dr­ omladina potpomaže, ti seljaci odluči­ I irum i ljevica protestira. Tu je početak žavnih zavoda i kakav će upliv imati vahu o sudbini ovog društva. I sad evo i trećoj tački dnevnog reda, to je druga verske vlasti nad njima? ima lakih ljudi školovanih, evo Salih I opstrukcija. Tafro dovodi 300 besvjesnih radnika, | Sad desnica nastoji da omogući rad da oni očuvaju »Gajret« od otmice. O skupštini, ali za to ljevica protestira, tempora’ jer se ne može raditi bez predsjednika Na skupštini je još jedan moinenat i uopće bez odbora. Desnica hoće da se pobudio u čovjeku tužan osjećaj. Velika Od gospodina ministra dra Alaupovića I izabere predsjednik i dovodi razne kan­ dvorana Društvenog Doma puna našeg dobismo ovu građu za »nacrt statuta o । didate na tribinu, a ljevica ne da. Gala­ svijeta dozvala nam je uspomenu, kad upravi islamskih vjerskih, prosvjetnih i | ma, zvizga, gestikulacije kao u kine­ smo imali priliku vidjeti taku sliku na ' vakufskih poslova u kraljevstvu Srba, ■ matografu. Dolaze razni članovi skupš­ negdašnjim »Gajretovim« zabavama. S Hrvata i Slovenaca«: i tine na tribinu i uvjeravaju vladina po­ kakvim se osjećajima razilazismo iz o- : 1. Opšte ustanove. i vjerenika, da je besmisao forsirali tok i ve dvorane onda, a s kakvim danas!... ; Sav vakufsko-mearifski imetak u skupštne bez odbora i predsjednika, ali Jedan sa strane. Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca : vladin izaslanik ne da se uvjeriti nego -_____________________________ služi isključivo za vjerske prosvjetne i । traži da se izabere predsjednik. Na kra­ humanitarne svrhe Muslimana. Njim u; ju desnica navaljuje na ljevicu, tvorno pravljaju posebni organi, koji su za to , se napadaju pojedinci od ljevice, a to postavljeni. — i vladin izaslanik i njegova garda na vra­ Imetak je sastavljen od pojedinih (sa­ i tima mirno gledaju. Ljevičari, pošto nimostalnih) vakufa i centralne zaklade. jesu ljudi od tučnjave nego od razloga Ustanove se vakufnama drže po šeria; uzmiču pred prijetnjama i navalama sa o uregjenju muslimanske verske tu a mogu se promijeniti, ako to zaklju­ j stolicama i potiskuju se na vrata na oči i vakufsko-mearifske uprave u či Sabor i to odobri Ulema-Medžlis i policije, šta vi?e policija ih pomaže iz­ kraljevstvu S. H. S. Vrhovni Šeriatski Sud. | gonili. Područja su za vjersko-prosvjetnn u1. Kako treba urediti islamsku i Kad se desnica osjetila sigurna, bez ! vakufsko-mearifsku uprtvu? pravu: ' opstrukcije, bira sebi novog predsjedni­ Truhla gragja — potonuće lagja. Prosvjeta i škola. Načelna pitanja g. mini­ stra vera Statut „Jugoslavenske Musi. Organizacije44. I, Ime, cilj i sredstva § 1. — Muslimani u Bosni i Hercegovini organizuju sc na osnovi svog već objavljenog progra­ ma od 16. feburara 1919. i ovog statuta u političku stranku, koja nosi ime »Jugoslavenska Musliman­ ska Organizacija«. Djelovanje organizacije protegnuće se i na sve muslimane naše države. § 2. — Cilj je organizacije, da radi na ostva­ renju načela, koja su izražena u njezinom programu i da podupire politički, kulturni, ekonomski, gospo­ darstveni i socijalni napredak muslimana u naš^j državi. § 3. — Za ostvarenje svoga cilja upotrebljavaće organizacija sva z '.konita kulturna : moralna sredstva, a svoja će načela širiti izdavanjem listova i knjiga, osnivanjem klubova i čitaonica, održavar.jem javnih zborova i predavanja, te uopće podi­ zanjem kulturno-prosvjet'i h i ekonomskih institučija. Za ostvarenje načela organ zacije brinuće se predstavnici orgau z uje u ,Narodnom Predstavništvu, te sk ipštinaina i odborima samoupravnih tijela. Potrebna materijalna sredstva pribavljaće se članarinom, dobrovoljnim prilozima i zavještajima. i i ' j i • i i i II. Članovi organizacije. б 4. — Članom organizacije može biti svaki | musliman(ka) naše države, koji uživa sva građan­ ska prava, kad usvoji program organizacije i iz­ javi najbližem odboru ili povjereniku organizacije, da će se pokoravati stranačkoj disciplini i raditi na ostvarenju načela i programa organizacije, te kada bude primljen u organizaciju. § 5. — Clnska prava u predstavništvima orga- ’ nizacije mogu vršiti samo taki članovi, koji plate upisninu od dvije krune i koji se obvežu, da će plaćati godišnju članarinu i to po volji 2 K, 6 K. 12 K, 24 K i 48 К. Potvrda о poioženju upisnine služi kao le­ gitimacija o članstvu u organizaciji, a članarinska potvrda dokaz je aktivnog članstva. § 6. — Svi članovi organizacije imaju jednaka prava i dužnosti uz ograničenje, označeno u § 5. ovog Statuta. § 7. — Svaki član organizacije dužan je glasati pri svim izborima za kandidate, koje redovitim pu­ tem istakne nadležni odbor orgnizacije. Isto se tako mora pokoravati svim odredbama i odlukama odbora, a naročito ne smije bez odobrenja odbora primati kakve Časti i zvanja u političkom životu. Svaki je član organizacije moralno odgovoran za svoja djela. Pojedini članovi ne smiju na svoju ruku raditi ništa u ime organizacije, ako za to ne­ maju naročitog ovlaštenja od nadležnog odbora. § 8. — Članovi organizacije, koji se ogriješe o stranačku disciplinu ili inače štete njezinom ugledu biće opomenuti, a u težim slučajevima kažnjeni pis­ menim ukorom ili isključenjem iz organizacije. Kaznu pismenog ukora izriču kotarski odbori i ta se zavodi u naročiti zapisnik, dok kaznu isklju­ čenja izriče radni odbor na osnovu predloga ko­ tarskih odbora. Radni odbor može izreći kaznu isključenja i bez inicijative mjesnih odbora. Članovima radnog i centralnog odbora, te zastupnicima sudi centralni odbor. Isključeni član ima pravo priziva na centralni odbor, odnosno glavnu skupštinu, ali bez odgodne moći. III. Unutarnja organizacija. § 9. Organizacija se proteže na cijelu našu državu, provodi se odozdo prema gore t. j. iz na­ roda vodstvu, te prema tomu ima ova tijela: 1) seoska (odnosno gradska) skupština, 2) kotarska skupština 3) okružna skupština i 4) glavna skupština. Organi su gornjih tijela: 1) seoski (gradski) odbor (povjerenik), 2) kotarski odbor, 3) centralni odbor i 4) radni odbor. A) Skupštine organizacije. 1. Seoska (gradska) skupština. § 10. — Seoska skupština bira svoj seoski odbor, daje mu inicijativu i nadzire njegov rad. Gradovi i ispostave biraju tako isto svoje posebne gradske odbore. Pravo glasa na ovoj skupštini imaju samo novi, koji plaćaju članarinu, a ostali imaju savjetujući glas. Na ovim skupštinama mi prisutan bar jedan izaslanik kotarskog p sastaju se prema potrebi. č’ �F „ПРАВДА“ — „PRAVDA4* Страна 4. 1. vjersko-prosvjetna opština (džemati), koje će se naročito prema prili­ kama ograničiti; 2. kotarevi (srezovi), koji sc pokla­ paju s političkim kotarevima (srezovima). 3. čitavo Kraljevstvo. Cilj je vjersko-prosvjetnoj upravi: da osniva i izdržava džamije i druge is­ lamske vjerske, prosvjetne i humanitar­ ne zavode, da odgaja i izdržava potreb­ ni broj vjerskih zvaničnika i vjerouči­ telja, u koliko se za to ne brine država; da odgaja muslimansku mladež u vjeri i islamskom duhu; da što moguće više proširi i učvrsti poznavanje vjere u is­ lamskom dijelu naroda, te da ga uopšte kulturno pridiže. Nova uvakuljenja treba, da odobri državna vlast (Ministarstvo Vjera). Vakuf; su juristička lica. Subvencije sc iz državnih sredstava daju po po­ trebi. Državne vlasti pri potrebi pomažu, da se izvrše presude i zaključci vjerskoprosvjetnih organa. Ovi se organi pomažu meduse. Zvanja su počasna, a za boravak u luđemu mjestu daju se dnevnice. Uvjeti su, ko može biti članom u raz­ nim tijelima: u opštini samo onda ne­ pismeni. ako nema pismenih. U kotaru (srezu) samo pismeni. U centralnim ti­ jelima najmanje viša srednjoškolska, učitcljska i viša teološka sprema, a mo­ ra neki procenat biti akademski obra­ zovanih. Izbori su za sva tijela direktni. Propisi o glasovanju, prizivima, pri­ tužbama. odgovornosti pojedinih orga­ na, disciplinarna vlast kao što je u ovakovim organizacijama uobičajeno. Državni (vrhovni) nadzor spada Mi­ nistru Vjera, koji ga vrši preko musli­ manskog od jelen ja u svome Ministar­ stvu. П. Opštine. Opštinc valja nanovo opredijeliti i nastojati, da imaju što veći opseg. Središte mora biti u mjestu s džamijom i po mogućnosti školom. Ta je džamija glavna u opštini. Imam i hatib tc džamije pripada po svomu zvanju opštinskomu odb ru, a po mogućnosti i učitelj ako jc musliman. Osim ovih opštinski je odbor sastavljen od 5—6 izabranih članova, pri čemu valja paziti, da svaka mahala ili selo u opštini bude u odboru zastupana. Djelokrug je opštinskog odbora za sada minimalan da se brine za džamiju i druge sitnije vjerske potrebe džemata. a više bi se prenijelo u kotar, dok se ovi odbori u narodu užive i dok se muslimansko seljaštvo kulturno pridigne. III. Kotar. I. A11 c r n at i v a : ako se rastavi vakufska i vjerska uprava: Kotarska su povjerenstva sastavlje­ na od kadije (sreskog muftije) kao pred­ sjednik’ i četvorice izabranih članova. Među članovima mora biti jedan učitelj, a ako nema među mjesnim učiteljstvom muslimana, onda vjeroučitelj. Djelokrug jc kotarskog povjerenstva: da provodi izbore u opštini i kotaru, da vod; u evidenciji sve vakufsko-mearifske zgrade, poslovanje mutevelija i drugih vjerskih i vakufskih zvaničnika; da I I ■ 1 ,; I' I I I I • । I j ' . ; i stavlja predloge na nadležna mjesta o gradnji, popravcima, prodaji, trampi, imenovanj;ma itd.; da potiče islamsku mladež, da ide u škole i na zanate, da vod. kaiaster porezovnika radi prireza; da sastavlja proračune i zaključne ra­ čune za svoj kotar. Senatske sudije u ,svomu sudovanju spadaju dotičnomu sudu, kod kojega su namješteni. U čisto vjerskim stvarima potpadaju rijasetu a u vakufskim vakufsko-mearifskoj centralnoj upravi. Dužnosti su šeriatskog sudije u vjer­ skim i vakufskim stvarima: da otprav­ lja kancelarijske poslove kotarskog po­ vjerenstva, da vodi i čuva matice ro­ đenih, vjenčanih i umrlih, da prisustvu­ ju ispitima iz vjeronauke u školama. II. A 11 e r n a t i v a : Ako se vakuf­ ska i vjerska uprava sjedini šeriatski se sudovi rastavljaju od redovitih sudova i uspostavljaju se kao posebne vlasti, koje potpadaju pod Ministarstvo Vjera. Šeriatski sudovi u ovome slučaju vr­ še sve poslove, koje su im i do sada spadali u dužnost, a na njih se prenosi i uprava pupilarnog imetka muslimana, da njome upravljaju bez uticaja redovitog suda. Kao kotarskim vlastima za vakufske poslove dodijeljeno im je vijeće od če­ tiri člana, koje bira narod. Inače djelokrug, nadležnost i vlast kao u prvoj alternativi. IV. Centrala. 1. Alternativa : Ako se uredi organizacija kao što je sada u Bosni. — Centralna su tijela Ulema-Medžlis s reis-ul-ulemom na čelu za vjerske stva­ ri, a vakufski sabor sa svojim odborom za vakufske poslove. Da se vakufska, uprava slobodnije raz­ vija, bio bi poseban predsjednik vakufskog sabora, a reis-ul-ulema bi ostao samo za vjerske stvari. I rcis-ul-ulemu i predsjednika vakuf­ skog sabora birao bi vakufski sabor, a imenovao bi ih Kralj. Kralju bi se predlagalo po tri kandidata. • Vrhovni šeriatski sud u Sarajevu os­ tao bi u svojoj sadašnjoj organizaciji, a protegla bi mu se vlast na čitavo Kraljevstvo. U ovome bi slučaju ostale okružne muftije s onim djelokrugom, kakav ima­ ju danas u Bosni. II. alternativa: ako se provede ujedi­ njenje vjerske i vakufske uprave, a da šeriatski sudovi ostanu i nadalje kao dijelovi redovnih sudova; ali da se vr­ hovnim šeriatskim sudijama da dodir s centralnom vjerskom i vakufskom upra­ vom, kakav bi imali kadije u kotaru. Na čelu je čitave islamske vjerske i vakufsko-meariske uprave Reis-ul-ulcma. Uz njega su postavljena tri savjeta: 1) Ulema Medžlis za čisto vjerske stvari; 2) Upravni savjet za upravne, eko­ nomske i financijske stvari vakufa: 3) Prosvjetni savjet za prosvjetne, kulturne i humanitarne stvari. Svako ovo tijelo ima potpredsjednika kao zamjenika Reis-ul-uleme. Kod ovakog uređenja bi se ccntralisala sva vlast kod Reis-ul-uleme, pa bi mu bio djelokrug održavati jedinstvo u vjerskoj upravi, paziti, da među po­ jedinim organima vlada potpuna sloga Број 67 — Bi oj u poslovima vjere i njene uprave; up­ ravljati, nadzirati i ravnati sve islamske vjerozakonske poslove; nastojati, da se poznavanje islamske nauke među muslimanima proširi i moral učvrsti; ime­ novati sve vjerske službenike, nastavnike i mutevelije: predlagati vjerouči­ telje na državnim školama i druge vjer­ ske službenike u državnoj službi; ko­ načno odlučivati o sporovima među opštinarima i izabranim vjerskim zvaničnicima, ispitivati i rješavati izvještaje muftija i kotarskih povjerenstava o po­ slovanjima svake ruke, potvrđivati svjedodžbe medresa, predlagati minis­ tru imenovanje okružnih muftija, predsijedati ispitnim povjerenstvima za šeri­ atske sudije, srednjoškolske vjeroučitelje itd., izvršavati odluke Savjeta i Sa­ bora; obavljati tekuće poslove central­ ne zaklade, ravnati i nadzirati službovanje činovnika, voditi vrhovni nadzor nad čitavom vakufskom upravom, nadzrati pojedine vakufe naročito u pogle­ du ispunjavanja zakladnih svrha; odobiavati predujmove, potpore, nagrade, odsustva činovnicima, pobirati prihode centrale, odobravati uvakufljenja zajed­ no s državnim vlastima, postavljati ad­ vokate za vođenje parnica, dijeliti pot­ pore i Stipendije, sastavljati proračune i ispitivati zaključne račune centralne zaklade; izrađivati nacrte novih ргоpiša. Ako se drži, da se ovime daje suviše velika vlast Reis-ul-ulemi, moglo bi se odrediti, da u važnijim poslovima odlučuje s njim uže vijeće, u koje b; sva tri savдta slali svoje deiegate, š*o bi po prilici odgovara.o ulema-nicdžusii i sa­ borskom odbo.-u u Bosni. Ulema-MedžEs sačinjavaju sve okruznc muftije vrh *vne šeriatske i sudje i dva najstarija referent: u vjerskom odjelenju Reis-ul-mriic. Potpredsjeđmk bi mogao biti najstariji vrhovni šeriatski sudija ili sarajevski okružni muftija, Djelokrug bi mu bio: rješavati načelna vjerska pitanja, odlučivati o podiza­ nju novih džamija i drugih vjerskih ob­ jekata, bditi nad tim, da se ne vrijeđaju propisi Islama, izrađivati u sporazumu s Prosvjetnim Savjetom nastavne pla­ nove za vjersku obuku u svima škola­ ma, pripravljati potrebni broj vjerskih zvaničnika, u koliko to nije pridržano državi. Upravni savjet bi bio sastavljen od izabranih članova, koje bi birali poje­ dini izborni srezovi, koji će se ograni­ čiti tako, da na svako 80.000—100.000 muslimana dođe po jedan zastupnik. Podpredsjednika bira iz svoje sredine. Djelokrug bi upravnog savjeta bio, da nadzire kotarska povjerenstva, da od­ lučuje o kupovanju, prodaji, trampi i iznajmljivanju nekretnina, da odlučuje o otpisivanju neutjerivih tražbina, da ustanovljuje dnevnice i putne troškove te da se uopšte brine ekonomskim i finan­ cijskim poslovima vakufske uprave. Prosvjetni savjet je također sastav­ ljen od izabranih članova, koji se biraju na isti način i u isto doba, kada i Up­ ravni Savjet. Pasivno pravo izbora imaju samo nastavna lica. Po svomu zvanju spadaju u Prosvjetni Savjet di­ rektori (upravitelji) šeriatske sudačke škole, šeriatske gimnazije i dar-ul-mu- 2. Kotarska skupština. Statut organizacije. § 11. — Kotarsku skupštinu sačinjavaju dele­ 3) postavlja kandidate za parlamenat i 4) odlučuje o političkom držanju organizacije. gati gradskih i svih seoskih odbora jednog kotara i to tako, da odbori iz sela (ispostava, gradova) B) Oz-gani organizacije. ispod hiljadu stanovnika šalju jednog delegata, od 1. Seoski (gradski) odbori. 1.000 do 2.000 stanovnika dva delegata, od 2.001 do § 15. — U svakom selu (kotarskom ili ispostav3.000 tri delegata i tako dalje. nom mjestu), gdje stalno stanuje najmanje dvade­ Kotarska sc skupština sastaje najmanje dva set muslimanskih porodica ima se osnovati seoski puta u godini, a po potrebi i više, te joj može pri­ (gradski) odbor organizacije. sustvovati i delegat radnog odbora. Ovi se odbori biraju na seoskim (gradskim) § 12. — Kotarska je skupština polazna tačka skupštinama, koje saziva predsjednik dotičnog od­ za provadanje cjelokupnog programa organizacije bora, a ima im prisustvovati izaslanik kotarskog u dotičnom kotaru. Ona poduzima mjere i daje ini­ odbora organizacije. Broj odbornika određuje skup­ cijativu za rad i jačanje organizacije u cijelom ko­ ština prema mjesnoj potrebi. Odmah nakon izbora taru. tc pretresa proračunski predlog kotarskog oćD sastaju se u sjednici izabrani članovi ovog odbora bora i nadzire njegov rad. i konstituišu sc na taj način, da između se izaberu 3. Okružna skupština. predsjednika i njegova zamjenika. § 13. — Okružna se skupština saziva po po­ Dužnost je ovog odbora, da sc brine za po­ trebi i na poticaj kotarskih odbora dotičnog okruž­ trebe svog mjesta i da ih zastupa kod kotarskog ja. a njezin jc organ kotarski odbor u okružnom • odbora, te da izvršuje upute kotarskog odbora i u mjestu. kraćim ga razdobljima izvješćuje o stanju i radu Ovu skupštinu sačinjavaju po tri delegata ko­ organizacije u svom mjestu. Sjednice' se odbora tarskih odbora, a ima joj prisustvovati bar jedan drže najmanje jedan put u mjesecu. član centralnog odbora iz dotičnog okružja, te de­ Gdje nije moguće provesti izbor ovog odbora legat radnog odbora. može kotarski odbor u sporazumu sa dotičnom eha4. Glavna skupština. Ujom postaviti povjerenika organizacije. Dužnosti § 14. — Glavnu skupštinu sačinjavaju delegati povjerenika iste su kao i dužnosti seoskog odbora. »vih kotarskih odbora i to tako, da kotarevi koji §16. U ličnim, familijarnim i drugim stva­ a ju do 250 Članova sa pravom glasa šalju po rima, koje ne zasijecaju u kriminal i nadležnost su­ R delegata, kotarevi sa 251 do 500 aktivnih da, odnosno javnog tužitelja, treba da seoski odbori j dva delegata, sa 501 do 750 članova tri fungiiraju kao obranlčkl sud u svim sporovima me­ i tako dalje. Ova skupština: đu pojedinim članovima organizacije i da nastoje, članove centralnog odbora, da se ti sporovi riješe bez posredovanja političke njuje i dopunjuje stranački program i i 1 I • ; | i : i , . • I i aliinina (ako ostane). Djelokrug bi Prosvjetnog Savjeta bio osnivanje prosvjetnih zavoda i uopšte prosvjetnih stvari. Nastavni planovi za vjeronauke u zajednici s Ulema-Medžilisom. Sva tri savjeta zajedno sačinjavaju Vjrsko-prosvjetni Sabor, koji odobrava zajednički budžet centrale, postavlja kandidate za Reis-ul-Ulemu, kojeg ime­ nuje Kralj, ustanovljava činovnička mje­ sta, poslovnike, službena pravila, izda­ je propise o upravi i nadziranju vakuf­ skog imetka, knjigovodstvu, izdaje dis­ ciplinarne propise, brine se, da se oču­ va cjelokupnost centralne zaklade. ' Reis-ul-Ulema mora imati povjerenje Krune i Sabora. Ako ga izgubi, valja da odstupi. U sva tri odjeljenja namješten je po­ treban broj stručnih spremnih činovni­ ka, koje biraju dotični Savjeti. One koj; dobivaju platu iz državnih sredstava, valja da potvrdi ministar. Plate dobi­ vaju iz vakufskih sredstava činovnici upravnog i prosvjetnog odjeljenja, a du­ hovnog od države. Uprava samostalnih vakufa bi bila kao sada u Bosni samo s tom razlioni. da bi svi suvišci pripadali u centralnu zakladu. Centralnom vakufskom zakladom up­ ravljao bi Upravni Savjet, a kada bi se radilo o investicijama, otuđivanju, odlučivao bi Sabor, koji odobrava i njezin proračun. (III. alternativa: ako se provede posvemašnja centralizacija, pa da se i Šeriatski sudovi sjedine s vjersko-avkufskom upravom). Na čelu je čitave islamske vjerske, šcriatsko-<sudske i vakulfsko-mearifske uprave Reis-ul-ulema s ulema-medžlisom i vrhovnim šeriatskim sudom za vjerske i šeritasko-sudske poslove i s vakufskim saborom i njegovim odbo­ rom za vakufske i prosvjetne stvari. Po tomu je Ulema-Medžlis i Vrhovni Šeriatski sud jedno te isto tijelo, pa se ovaj potonji izdvaja iz redovnog Vrhov­ nog Suda u Bosni i pripada Ulema-Medžlisu za čitavo Kraljevstvo isto kao što se po naprijed spomenutoj alter­ nativi II. u kotarevima izlučuju šeriatski sudovi iz redovnih sudova i uspo­ stavljaju kao posebne vlasti, koje spa­ daju ministarstvu vjera. U ovome bi slučaju posve otpale ok­ ružne muftije, a njihov sadašnji djelo­ krug bi se prenio na uleina-medžlis, a dijelom na šeriatske sudove u okruž-’ nim mjestima. (Posebna alternativa o decentraliza­ ciji vjerske i vakufske uprave po ok­ ružjima.) U svakom okrugu Bosne i Hercegovi­ ne, novim krajevima Srbije i Crne Go­ re. u Beogradu za Srbiju prije 1912. i u Starom Baru za Crnu Goru prije 1912. namještene su okružne muftije, koje imenuje Ministar Vjera na predlog Reis-ul-Uleme ili Ulema-Medžlisa. Pored njih su okružna vijeća, koja su sastav­ ljena iz izaslanika kotarskih povjereniš­ tava. Povjerenstva s manjim 'brojem muslimana šalju jednog, sa srednjim dva. a s višim tri izaslanika. U djelokrug bi ovih okružnih vijeća spadalo: nadzirati poslovanje vakufsko- ili sudske vlasti. 2. Kotarski odbori. § 17. — Kotarski odbor bira kotarska skupšti­ na, a sastoji se od deset po potrebi ii do petnaest članova i to predsjednika, potpredsjednika, tajnika blagajnika i članova bez funkcije. Kotarski se od­ bori staraju o organizaciji seoskih odbora, prate budnim okom kulturni i ekonomski razvitak i na­ predak članova organizacije, vode naročitu brigu o sanitarnim i higijenskim prilikama svog područja te stavljaju radnom odboru predloge o uređenju potrebnih institucija Oni rukovode provođenje iz­ bora za parlamenat prema uputama radnog odbora, te postavljaju kandidte u svim autonomnim izbor­ nim tijelima svog područja, sve po intencijama I uputama centralnog i radnog odbora. Oni sazivaju kotarske skupštine, podnose im predloge i izvršuju njihove zaključke, te nadziru rad seoskih (gradskih) odbora i daju im upute. On: se brinu za prihode svoje blagajne i rukovo­ de ih prema propisima, izvješćuju radni odbor o svom radu i stanju organizacije u cijelom kotaru, te svim političkim pojavama, koje se pokažu u iz­ vjesnim razdobljima. Oni provode upute radnog od­ bora i vode popis svih članova organizacije. § 18. — Sjednice kotarskog odbora saziva pred­ sjednik najmanje jedan put u mjesecu, a po potrebi i više i to iz vlastite inicijative ili kad to zatra­ ži trećina seoskih odbora. Sjednicama predsjeda redovito predsjednik ili njegov zamjenik, a zaključci vrijede samo onda, ako je prisutna polovica svih članova. U protivnom slučaju ima se sjednica odgoditi, a na budućoj se može zaključivati bez obzira na broj prisutnih čla- �Број 67 Broj tnearifskili organa i namještenika u ok­ ružju, odlučivati o koristontsnom ula­ ganju vakufsko-mearifskog imetka, o popravljanju zgrada, odobravati pro­ račune pojedinih vakufa i svoje zakla­ de, imenovati svoje upravne činovnike i one kotarskih povjerenstava, podjelji­ vati potpore i Stipendije iz svojih sred­ stava, obavljati -tekuće poslove vakuf­ skog imetka u svome okružju, nadzira­ ti poslovanje kotarskih povjerenstava, nadzirati pojediie vakufe, pobirati vakufsko-mearifske prihode i upotreblja­ vati ih po svejim zakljičcima ik po naređenjima vrhovnih vlasti, predlagati imenovanje vjerskih i vakifMđk Šibe­ nika. koje imenuje Reis-ul-Ulema ili Ulema-Mcdžlis U slučaju ovakove upravne decentra­ lizacije, pripadao bi od suvišaka samo­ stalnih vakufa 50% okružnoj, a 50% centralnoj zakladi. Isto tako od prireza 75% okružnoj, a 25% centralnoj zakla­ di. Zato bi se okružna vijeća brinula za izdržavanje svih lokalnih institucija, a centralna bi uprava imala da podiže i izdržava ustanove, koje služe muslimanima čitava Kraljevstva. V. Škole/) Za izobrazbu više ilmije brine se dr­ žava. U mederese se smiju primati samo svršenici osnovne škole. U njima sc mo­ raju učiti i svjetovne nauke, inače će se zatvoriti. Medrese u kotarevima mo­ raju biti pripravni zavodi za dar-ul-mualimin T sličnu visu medresu, u kojoj se odgajaju opštinske hodže. Ovi mo­ raju imati osposobljenje, koje se stiče pred naročitom ispitnom komisijom. —• MudcrT moraju steći osposobljenje u našem Kraljevstvu. Mektebi se postepeno ukidaju, a ot­ varaju po potrebi ihtijat sunufi pored državnih osnovnih škola. Država će za to dati prostorije u školskoj zgradi, a ostale troškove (platu vjeroučitelja za rad u ihtijat sunufu, vjeronaučne knjige siromasima itd.) snosi vakufska uprava. Vidi posebno obrazloženje uz ovaj od­ sjek). IV. Prelazne ustanove. Proveden je se povjerava Ministarstvu Vjera, koje će za to upotrijebiti u pr­ vome redu sada postojeće vjerske i va­ kufske vlasti, a gdje to nemogne biti, onda političke. Obrazloženje k •đsjeku V. skele. A. Gdjegod ima narodna osnovna škola, koju mogu pohađati sva za školu obve­ zana djeca islamske vjere, treba u do­ tičnom mjestu zatvoriti sve mektebe, i to kako sibjan mektebe, tako i mektebi ibtidaije. Ako bi se zbog toga u prvo vrijeme pokazalo nezadovoljstvo među muslimanima, pa bi se bunili zbog toga, da izravno šalju djecu u osnovne škole, trebalo b: tim željama izaći u susret ta­ ko, da sc uz osnovnu školu otvore ihti­ jat sunufi (jednorazredni pripravni teča­ jevi iz islamske vjeronauke) gdje bi dje­ ca prije nego stupe u osnovnu školu naučil.t arapska pismena, koliko su im potrebna za čitanje Kurana. Stvar bi. se mogla i tako urediti, da se za musli­ mansku djecu, koja izravno dođu u os­ novnu školu predaje više sati vjeronau­ ke. nego je dosada bilo propisano. Страна 5. Strana ~„ПРАВДА“ — „PRAVDA1* U mjestima gdje nema narodne os­ i otvoriti nekoliko reformiranih medresa novne škole, a ima zgrada mektebi ibti­ I poput seminara zasada od 8 razreda, u daije, koja je podesna da se u njoj smje­ i kojima bi se podgajali opštinske hodže sti osnovna škola, trebalo bi, da držav­ , i drugi vjerski službenici manje kategona vlast dođe u doticaj e vakufsko-me- ' rije. U te reformirane medrese bi dolaariiskom upravom, pa da se ta mektebi I žila djeca iz osnovne škole, a u njima bi ibtidaija pretvori u narodnu osnovnu i se pored vjerske obuke učile i svjetovne školu. nauke, koje bi učenicima davale opću Da se čim prije pribavi što veći broj : naobrazbu. makar i slabije kvalifikovanik učitelja Nastavni plan bi trebalo udesiti tako da se u niža 4 razreda steče viša opšta za osnovne škole kako za nove krajeve naobrazba, a u viša 4 stručna (teolo­ Srbije s pretežnim islamskim stanovni­ štvom tako i za osnovne škole, koje se ška). u Đosm i Horctfovini otvore u zgra­ Gdje bi zgrade dosadašnjih medresa dama sadašnjih mektebi ibtidaija, tre­ bile podesne, da se u njih smjeste ovabalo bi uz preparandiju u Derventi ili i kove reformirane medrese, ali bi bile uz koji drugi podesan zavod u Bosni I tijesne za 8 razreda, mogla bi se u ovaotvoriti tečaj od nekoliko mjeseci za kovim zgradama ako bude za to potremualime s mektebi ibtidaija, koji su svr­ I ba, otvoriti niža 4 razreda, pa da odatle šili dar-ul-mualimin i kasnije se radom u • pitomci prelaze u višu reformiranu memektebu i privatnom lektirom u svomu 1 dresu. nastavničkom pozivu usavršili. Premda Ako se prema naprijed navedenom svršenci toga tečaja ne bi imali onu prijedlogu ne bi pretvorio dar-ul-muali­ spremu, kakvu imaju danas učitelji osmin u učiteljsku školu, mogla bi se od 1 novnih škola u Bosni, oni bi odgovarali • njega odmah otvoriti ovakova reformi­ ovom novom pozivu, jer su dugogodiš­ rana medresa. njim radom u mektebu stekli, lijepu čim bude apsolvenata ovih reformi­ spremu za nastavnički poziv. Ovaj bi . ranih medresa, ne bi se smjeli za opštin­ im tečaj još pružio priliku, da svoj ske hodže namještati drugi ljudi osim znanstveni krug prošire za sad u opštoj ; njih, a i dotlen treba zavesti ispit ospoškoli. Svakako bi bili bolji učitelji od sobljenja za njih, a eventualno im za mnogih onih, za koje je sada otvoren pripravljanje otvoriti i kakav tečaj. Tu tečaj u Derventi. a koji su se s različi- ■ treba položiti osobitu važnost na to, da tom spremom vratili iz vojske. hodže u opštinama pored vjerske nao­ Ovi od mualima izobraženi učitelji i- i brazbe steku i opštu. mali bi tu vrednost što bi u čisto musli­ C. manskim mjestima mogli biti i vjero­ Šeriatska gimnazija, koja je ove go­ učitelji, a lakše bi se prošlo i sa zatva­ dine osnovana, treba da ostane i da joj ranjem mektebi ibtidaija. jer bi narod se sadašnji privremeni nastavni plan s početka slao s više povjerenja djecu prema sadašnjim prilikama preudesi, u škole, gdje budu ovakovi učitelji na­ kada bude maturanata s ove gimnazije, mješteni. Time bi se riješilo pitanje na­ valja sadašnju šeriatsku sudačku školu mještanja mnogih mualima sa zatvore­ preustrojiti u šeriatsku akademiju ili u nih mektebi ibtidaija. islamski teološki fakultet našega jednog Samo se po sebi razumije, da bi musveučilišta. alimima za vrijeme pohađanja tečaja Da se za prelazno doba postigne što trebalo osigurati izdašnu potporu, ka­ viši broj iole spremnih hodža, valjalo bi ko bi za to vrijeme mogli izdržavati i nastojati, da se frekvencija u sadašnjoj sebe i porodicu. šeriatskoj sudačkoj školi podigne. Ako Da se osigura podgajanjc učiteljskog i se bude javljalo dovoljno kandidata za podmlatka između muslimana, trebalo ovaj zavod, trebalo bi povisiti broj bes­ bi okružnu medresu u Sarajevu pretvo­ platnih mjesta u zavodskom internatu. riti u pripravnu školu za preparandiju. D. Ako ne bi mogla državna preparandija Da se za zvanje opštinskih hodža pou Derventi primiti svih apsolvenata o- , budi među interesentima ljubav i da vc medrese, trebalo bi da država pre­ vide da im trud oko spremanja za to uzme sadašnji dar-ul-mualimin u Sara­ časno zvanje ne će biti uzaludan, tre­ jevu i da ga pretvori u preparandiju za balo bi, da im se položaj dostojno njiho­ muslimane. Da se zadovolji i shvatanju vu zvanju uredi i njihove životne prikonzervativnijih elemenata među musli­ like srede. Valjalo bi, da im se gdje ncmanima, moglo bi se u ovoj preparan­ ma vasuf dovoljno, iz državnih sredsta­ diji a i u državnim zavesti, da se uči va odrede pristojne plate, da im se po­ više vjeronauke, nego što je to sada red- džamije izgrade hođžinski stanovi, propisano u bosanskoj preparandiji za a u selima da im se da i zemlje, kako bi muslimane. To bi se moglo bez štete za mogli voditi i manje gospodarstvo. ostalu nastavu vrlo Iako provesti, jer i u sadašnjoj državnoj preparandiji pri­ pravnici muslimani uče čitavo 5 sati na j nedelju manje od svojih kolega pravo­ Još smo i sad pod dojmom straš­ slavnih i katolika. To je naime stoga, nog zločina, što se u neposrednoj što ovi potonji uče po 5 sati na nedelju crkveno pjevanje, a mjesto toga nije ni- ; blizini Sarajeva počini nad obitelji šta propisano za muslimane. Muslimani ; Alije Halvaižije. Svakom poštenu i apsolventi preparandije, koji bi svršili ■ kulturnu čovjeku udari rumen stida ovoliko gradivo iz vjeronauke mogli bi ; u lice kad pomisli, da se je takav zločin mogao počiniti u srcu naše biti i vjeroučitelji. Bosne ponosne. I s punim smo pra­ B. vom mislili, da će zločinci biti pro­ Sve stare medrese trebalo bi bez izu­ nađeni i po zasluzi kažnjeni, tim prije, zetka zatvoriti. Mjesto njih trebalo bi nova. Zaključci se donose većinom glasova, a u slu­ čaju podjele odlučuje glas predsjednika. § 19. — Kotarski odbori odgovorni su za svoj rad kotarskoj skupštini i radnom odboru. 3.) Centralni odbor. § 20. — U centralni odbor bira glavna skupšti­ na trideset članova i petnaest zamjenika i to tako, da iz svakog okružja mora doći najmanje jedan član. Zamjenici dolaze na mjesta članova, kada bude mjesto upražnjeno i to po većem breju glasova. Ako su birani aklamacijom, ili imaju jednak broj glasova onda odlučuje kocka. Centralni odbor bira predsjednika i dva potpredsjednika, a tajništvo vodi tajnik radnog odbora. § 21. — Centralni odbor ima sjedište u Sara­ jevu a spada mu u dužnost: 1. da rukovodi cjelokupnim radom organizaci­ je u granicama programa i ovog štatuta; 2. da raspravlja načelna pitanja, koja su obuhvaćena programom i da se stara kako bi ta pitanja predstavnici organizacije u parlamentu povoljno riješili: 3. da rješava nastale sporove između pojedinih organa; 4. da raspušta organe, koji bi i pored opomene radili protivno načelima i interesima organizacije, te odredi novi izbor: 5. da saziva glavnu skupštinu i podnosi joj predloge i izvještaje; 6. da nadopunjuje radn odbor, da nadzire nje­ govo djelovanje i da mu daje direktivu: 7. da postavlja činovnike i odlučuje o izdavanju glavnog i provincijalnih glasila organizacije; Neokajan zločin 8. da bira i postavlja odbore za izdavanje lista. , edicija itd.; 9. da odlučuje o proračunima kotarskih odbora i određuje njihove doprinose u centralne svrhe; 10. da predlaže kandidate za parlamenat i da sam postavlja kandidate na ispražnjena poslanička mjesta; 11. da bira radni odbor; I 12. da isključuje iz stranke svakog člana cen­ tralnog i radnog odbora, te zastupnike u parlamen­ tu, koji bi se svojim postupcima pokazali nedostojni da budu u organizaciji ili bi svojim radom na poli­ | tičkom polju bili štetni po načela strankina ili po red u njoj, isključeni imaju pravo utoka na glavnu skupštinu. Priziv nema odgodne moći. Ova isklju- ‘ čenja mogu sc riješiti samo tada, ako je za njih glasalo dvije trećine prisutnih članova. Sva se is- ; ključenja objavljuju packo glavnog glasila; 13. da odlučuje o utocima glede isključenja svih I drugih članova organizacije. § 22. — Centralni odbor saziva predsjednik na : I predlog radnog odbora. Pozivi sc dostavljaju ne­ posredno, ili poštom preporučeno, a u hitnim slu­ čajevima brzojavno. Zaključci centralnog odbora pravovaljani su ako je glasalo za njih više od polovice prisutnih čla­ nova, a da se mogne zaključivati treba da je pri­ sutno najmanje polovica članova. O svakoj sjednici centralnog odbora vodiče se zapisnik u kom će pored ubilježenog dnevnog reda biti uvedene i sve donešene odluke. Zapisnik pot­ pisuje predsjednik i tajnik nakon što bude ovjerov­ ljen. Ovjerovljenje se vrši odmah. Sjednicama centralnog odbora ne može prisu­ I ! . ; ! ! | i ; i što je stvar došla u ruke suda. Povjerasmo i riječima g. Atanasije Sole, koji obeća deputaciji muslimana iz općine KoŠevo, da će uložiti sve sile, da se zločinci pronađu, te da će onaj, koji je u rukama suda »osjetiti svu žestinu zakona*. Ali obično kao i uvijek gosp. predsjednik je samo obećao, a nije ga briga, da li će se priliKe poboljšati i u koliko će se ta njegova naređenja iz­ vršiti. Te je i razumljivo, jer ko bi onda vodio računa o »mučeničkim« izvoznicama. Međutim nas sve nade prevariše. izreče svoj pravorijek, i taj je, pomislite, razrješujuća osuda. G sretne Jugoslavije! Divne li jedna­ kosti! One kritične večeri kada su zločinci na poštenu riječ umolili Aliju Halvadžiju, da im otvori vrata, da se sklonu od kiše, među oboružanim zlo­ čincima je Alija kao vodu prepoznao nekog Todora Rosića, cipelara s Go­ rice. Sutradan kada su ga vojnici uhvatili, davao im je u prisutnosti Asima, sestrića Alina, 200 K, da ga puste. Keđ istrage se je moglo više puta ustanoviti da jo on to počinio, a najjasniji je dokaz to, da je jednom prilikom kod ispitivanja rekao da je on to učinio za to, jer ga je Alija 1918. jedanput zlostavljao, te da on nije znao gdje će ga tužiti. A ne treba jasnijega dekaza ni od tog, što su ga prepoznali članovi Alijine obitelji. I sad dolazi ta čudnovata osuda. Unatoč dokaznog materijala, iz kojega se jasno razabire da je to Rosić po­ činio, sud na temelju iskaza dvojice pravoslavnih svjedoka i to 16-godišnjeg brijačkog pomoćnika i 15-godišnjeg cipelara, koji iskazuju da su te večeri zajedno з Rosićem bili, rješava Rasića krivnje, a zabacuje se i svje­ dočanstvo jednog činovnika, po zvanju geometra, koji svjedoči da je te ve­ čeri do 71 s sati s Rosićem bio i da je on mogao do devet sati otići više puta s Gorice na Bakarevac i poči­ niti to zlodjelo veleći: »Ja se ne smi­ jem zakleti da on to nije počinio«, Kako je pestupano u ovoj stvari vidi se i po ton, što se glavna ras­ prava vodi 29. augusta, a da se poziv ne dostavlja Aliji, a 1. septembra rano dok su još spavali, -dolazi nekoliko policajaca, sviju ih dižu iz postelje i gone da im se javi rezultat osude. Ovakav ispad osude mora svakoga začuditi i zapanjiti. To daje lošu svje­ dodžbu našim sudovima, koji nijesu kadri pronađi izvršioca tako strašnog zločina, a i kad imaju u rukama jed­ nog, oni ga opet puštaju. Sramota za sudstvo, zapravo jedan novi evrop­ ski Skandal. Obećavalo se sa mjero­ davnog mjesta, da će se zločinci*svakako pronaći, ali nehaj tih pozvanih faktora stvar baci posve u pozadinu, Svu odgovornost za ta zlodjela nose samo ti pozvani faktori, koji mnogo znaju govoriti o nekakvom povećanju žandara i obećavati zlatne kule u zraku, a ništa ne učiniti. Vidjećemo, haće li se Beograd u tome pravedniji pokazati. Apeliramo na mini­ starstva, da se ozbiljno za stvar za­ uzme, budući je stvar u rukama voj­ stvovati niko drugi izuzev aktivnih ministara i za­ stupnika organzacijc u parlamentu. § 23. — Centralni odbor odgovoran je za svoje djelovanje glavnoj skupštini. 4.) Radni odbor. § 24. — Radni odbor bira glavna skupština, a nadopunjuje ga centralni odbor. On se sastoji iz petnaest članova, od kojih treba da bude deset iz Sarajeva a pet iz provincije. Radni odbor bira sebi predsjednika i podpredsjednika, a tajničke i blagaj­ ničke poslove vode stalni činovnici organzacje, koji mogu bti i u odboru, ako su birani. § 25. — Radni odbor izvršuje zaključke glavne skupštine i centralnog odbora, te rukovodi svim poslovima organizacije, koji nisu pridržani u kom­ petenciju skupštine i centralnog odbora. § 26. — Radni odbor sastaje se na sjednice po potrebi, a predsjeda mu predsjednik, u njegovoj od­ sutnosti podpredsjednik. Ako je predsjedništvo za­ priječeno. a stvari hitne naravi, predsjeda najstariji član odbora. Svi članovi imaju jednako pravo glasa. a zaključci se donose natpolovičnom većinom glasova. Sjednici imade prisustvovati najmanje sedam članova. Predsjednik rukovodi sjednicu i svi su se čla­ novi dužni pokoravati. Tajnik vodi zapisnik i izvr­ šuje zaključke odbora. Odbor se može sam po sebi rekonstruisati. §27. — U djelokrug radnog odbora naročito spada: 1. da izvršuje zaključke skupštine i centralnog odbora i izdaje upute svim ostalim odborima organizacije u smislu ovog štatuta i u duhu programa: 2. da motri, da se organi stranke drže načela ’ a io �nog suda. Neka gospoda na vrhovima uprave ne misle da će nas kakvom silom zastrašiti: Mi ćemo svoje pravo na sve moguće načine tražiti, a njima ako je stalo da se prilike srede, neka se ozbiljno late posla i posvete malo veću brigu sređivanju ovih nesretnih prilika, kojima su sami najviše krivi. — ndž — Pregled. Krunsko vijeće. U subotu poslije pod­ ne održano je krunsko vijeće u dvora­ ni ministarskog predsjedništva pod pred­ sjedništvom Regenta. Krunskom su vi­ jeću bili prisutni osim ministara i go­ spoda Trumbić, Pašić, Rlbarž, Smodlaka i Slobodan Jovanović. Kako čujemo na današnjoj sjednici krunskog vijeća podnijeli su gg. Pašić i Trumbić opšir­ ne referate s vrlo mnogim detaljima, o kojima je vlada dosada bila ne­ upućena i koji daju čitavoj stvari poneštvo drukčiji vid. Krunsko je vijeće potrajalo od 17—20 časova u veće, te će se i nastaviti. • Poslije krunskog vijeća održana je ministarska sjednica radi pitanja štraj­ ka bankovnih činovnika 1 drugih štraj­ kova, koji bi se u savezu s njim mogli pripraviti. Oko vladine krize. U Beogradu se vjeruje da će Sinodlaki i Trumbiću poći za rukom, da izmire zavađene stranke. Politika« javlja da se od sinoć vjeruje u mogućnost ponovnih pregovora izme­ đu Narodnog Kluba i Demokratske Za­ jednice. (Mi u to ne vjerujemo. Op. ur.). Svi narodni poslanici koji se nalaze kod svojih kuća pozvani su da dođu u Beograd. Otimanje Rijeke. Položaj, koji je nastao D’Annunzijevim istupom u ri­ ječkom pitanju zamršava se i svraćena je pozornost čitavog svijeta na ovu nečuvenu otimačinu. Vjerojatno je, da će i ovdje pobjediti sila, a sa­ veznici će se opet hvaliti kako su mudro i pravednđ riješili ovo teško pitanje. Službena Italija otklanja od sebe od­ govornost za riječke događaje, pa je ministar predsjednik Nitti na sjednici talijansko komore od 13. o mj. dao u tom pravcu i izjavu. Komentarišući događaje u službenom svijetlu rekao je Nitti medu ostalim i ovo: “Vojnik koji krši disciplinu makar i u v isoke svrhe radi protiv domovine. Ne poštivati dužnosti, koje imamo prema saveznicima i intervenirati nasilnim .načinom, za nas je vrlo opasno. Italija po svojem položaju ne može, da se baci u politiku pustolovina, a da ne pane u bijedu i najgoru anarhiju«. Međutim se je jedan dio vojske priključio D‘Annunziu i on -- vlada Rijekom. Talijanska je vlada, istina, po generalu Gaudolfu pozvala pjesni­ ka D’Annunzia da u roku od 21 sata ostavi Rijeku. On je odbio poziv i re­ kao da će radije poginuti na Rijeci nego odstupiti. Vrhovno savezničko vijeće u Parizu pretresalo je 20. o. mj. o događajima na Rijeci i u sporazumu sa svima za­ Број 67 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Страна 6, tirana — „Oće, oče, veli, i vaše se žen­ stupnicima antante povjerilo je man­ od rijeke Berczine nije došlo do ozbilj- ; dat Engleskoj da preuzme akciju proti nog sukoba, jer su se boljševici povukli i skinje neće više kriti, već ćemo mi od sad hukom ulaziti u vaše kuće D’Annunziju. Engleska je odredila da na sjever. odmah otplovi poveći broj ratnih lađa Kako je u Petrogradu? Engleskom , bez pitanja. Ja svaki dan, od kako na Rijeku i da učini kraj ovoj avan­ sam došao Па dopust, dođem među novinaru Dukesu uspjelo je dospjeti iz turi. I »Messagero« javlja, da su svr­ Petrograda u Revni. U listu »Berlinsk 1 vaše žene na vodu, a one ne smiju šene opeiacije koje će blokirati Rije- ; Tiidende« opisuje strašne prilike u Pe- i ništa, jer nema više Švabe. A da sam ku s kopna i s mora. trogradu. Prikazuje život u gradu kao i ja vuda nanišo sa svojim pukom, po­ Kako će se stvari dalje razvijati boj za život i smrt. Željeznički promet | lovicu bih ja vas „Turaka" Garana je skoro sasvim obustavljen. Grad s.tra- | povješao i među vama Gjorđiju Pro­ teško je proreći, ali se ne smije za­ tića iRatka Babunovića'*. boraviti da za D'Annunzijem stoji pola ’šno trpi radi pomanjkanja ugljena. — „Ako nova vlada bude pravedna Italije, pa i sama službena Italija, na­ Zastupnici Litve i Finske u Kopenha- i i rekne, na to će Ibrahim, ja ću doći ravno potajice, a kako je poznato genu službeno su izjavili da Litva ni pristale su i Francuska i Engleska, da pod kojim uvjetom ne će sklopti mir sa | po svoju tretinu“ — „Ovo je još švabska vlada, rekne Rijeka dođe pod suverenitet Italije. boljševicima. Boljševici su rođeni n e- : Rijeka je dakle oteta Jugoslaviji — prijatelji svake kulture. 0 ! Todorović prijeteći, i nemoj se šaliti pa doći**. oteta u znaku sile i nepoštivanja naj­ pregovorima s njima ne može, biti ni go- • — „Та, čoče, pitanje se zemlje ne vitalnijih životnih interesa malih na­ vora. može tako lahko riješiti, rekne braroda. Gorka pouka, ali istinit fakat, Boljševici su izgubili Jamburg, koji ! him, i neće od mene zem­ da mali služe samo kao kusur izme­ se nalazi 65 kilometara zapadno od Pe- i lje oteti, pa tebi dati*'. đu velikih, Hoće li šta ta pouka pri­ trograda. Taj uspjeh koji je rezultat re- ; — „Oće, veli, oće, tako kaže —• donijeti našem otrežnjenju? organizacije cijeloga fronta na Navri : naš kapetan. (Nastaviće se). Štrajkovi bez kraja i konca. Ministar- , pokazuje veliki rad britanske misije, ko- > stvo za socijalnu politiku izdalo je u ja je snabdjela armiju svim potrebama. ' subotu ovaj komunike: »Pošto su sve Armija je dobila 20.000 pušaka, veliku i zagrebačke banke odbile zahtjeve ban­ količinu municije i drugog materijala. Odžak, koncem augusta 1919. kovnih činovnika, to oni nastavljaju Zauzeće Jamburga je vrlo važno, jer flz ere „oslobođenja*4) Dne 18. štrajk. Ova nepopustljivost novčanih grad gospodari mostom na rijeci Luga. marta 1919 išibali su Hasana zavoda izazvala je vrenje u redovima Ismailovića sina uglednog građanina i orgaiuzovanog radništva, koje je u to- , i imama, a po osudi bivšeg nadcestara iiko veće, što je gremij zagrebačkih | Vladimira Desnice. Slučaj se je zbio štamparija pod pritiskom banaka uskra- I ovako: Kasan Ismailović je istakao 8) Ibrahimu Džerziću, lugaru s Gari tio listoviima da o štrajku bankovnih či- | vodu iz svoje njive, u kojoj je bila novnika išta javljaju. Zbog toga će se , poručivao je više puta s početka pre­ zasijana pšenica u hendek državne vrata kmet Pavle Todorović iz sela, večeras tipografi u Zagrebu odlučiti o gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni, I ceste. Desnica se na ovaj »veleizdajsvom držanju i po svoj prilici otupiti u nički« Čin razgoropadio i pozvao da mu Ibrahim dođe kući u Hrge, štrajk iz solidarnosti. Kako i od grad­ skih radnika traženi zahtjevi nisu ispu- p nu sluteći zlo i izbjegavajući sukob, i zatekavši Hasana još u njeni od strane gradske uprave, to i : nije mu se Džerzić htio da odazove. njivi, izreče osudu da mu se udari 25 Napokon 8. decembra 1918. pred ve­ oni stoje pred štrajkom tako, da Zagreb degeneka popraćujući tu osudu pso­ čer oko 4 sahata dođe Todorsvić osutra može ostati bez vode, osvjetlje­ vanjem »turske* i »balijske« matere sobno na G^re Ibrahimovoj kući, te nja i tramvajskog saobraćaja. Da bi po­ i velikih „turskih" svetinja i govore­ i ne javivši se i ne išćući dozvole sredovalo u ovoj stvari, ministarstvo za hukom uniđe u DŽerzića avliju i ako ći uz to da je »tursko« prošlo. socijalnu politiku šalje večeras u Zag­ su tu osudu odmah izvršili oboriv­ mu je poznato, da se muslimansko reb načelnika dr. Kostu Jovanovića. ši spomenutog Hasana na zemlju. Da ženskinje krije. Kad ga je Ibrahimova Ostavka engleske vlade? Kako javlja curica dočekavši ga na po avlije za­ ovaj barbarski akt bude što .svečaniji*, posebni brzojav iz Londona Loyd GeDesnica je zaustavljao prolaznike i s orge je predao ostavku. Ta vijest još ; ustavila, da ne bi i u kuću uriišao, izadre se Todorović na malu: »Gdje osobitom nasladom i triumfom dovi­ nije potvrđena. ti je otac, što već jednoć ne dođe, kivao „Vidite kako se „balije lemaju!** Amerika i Japan. Iz Sant Franciska kad ga zovem ? Da mi je u jutro ra­ i Siromah Hasan bio je sav modar od se javlja: Predsjednik Vilson održao je I nom zorom osvanuo u Hrgama l« udaraca. danas ovdje govor, za vrijeme kojega 1 Na to Ibrahim ode u jutro u Hrge, Da u ovu stvar unesemo više jas­ je općinstvo tako zviždalo, da je ali ne našavši Todorovića kod kuće, noće ističemo da Desnica nije pređmorao govor dva puta prekinuti, te ga već mu ženu, zatim Luku Todorovića i stavljao vlast a da i jest, osuda mu je svršio uz najveće poteškoće. Vilson nije valjana jer zaudara na osvetu. iz Hrga i Antoniju Lužnjakovića iz je u svom govoru raspravljao naročito Lozne, odluči, da ga pričeka, te pošto Jer nekako odmah iza prevrata pre­ ■ o pitanju Santunga, koji je za amerikani Pavle Todorović stiže, rasprede se poznao je H. Ismailović svoj ukrade­ : ski zapad od velike važnosti, te pri tom između njih ovaj razgovor: „Čuješ li ni točak na kolima Desničinim i kao i stavio pitanje, da li bi bilo pametno za­ Džerziću, poče Todorović, da mi se svoj oduzeo. Odatle i ta »osuda« Vla­ početi radi Šantunga novi rat, jer bi po ; nijesi usudio i došao sa Gjorđijom dimir je Desnica po zanimanju nad। njegovom mišljenu takav /rat bio jedino ј Protićem pe tretinu, jer više tretine cestar, po vjeri pravoslavni, a po 0sredstvo, kojim bi se dalo postići beznema. Vi „Turci** nemate više svedočenju puzavac crno-žuteg reži­ odvlačni povratak Šantunga Kitaju. U- | prava kod suda, — sad je ma. Žena mu je Švabica. On je čitav , jedno je izjavio da se je Japan svečano naše. Isto tako vi „Turci** nesmijete svoj život proveo kao »felbabasupaš« , obvezao odreći se svih zahtjeva na su- j od sad ni oružja nositi već samo mi u austrijskoj vojsci, odgajao je svoju verena prava u Šantungu. Srbi, a tu vojničku pušku, što ti je djecu također švapski, a sam je bio Poljačka ofenziva na boljševike. Rus­ dao učitelj Milan Kondić kao bajagi pretplatnikom »Kronen-Zeitunga«, ko­ ka agencija javlja: Na poljskoj fronti i lugaru moriš povratiti. A Gjorđiju ji mu je bio jedina lektira kojom je inicijativa je na poljskoj strani. Naglo Protića, što zalazi po vašim kućama »oplemenjivao« svoju crnu-žutu dušu. Čak ni našeg jezika nije znao govo­ I napredovanje ugrožava jedino transver­ i brani vas, svejedno, što mi je kum, zalnu liniju prema Moskvi. Ako bi Po- I da sam ga zatekao, ko cucka bih ga riti bez švapskih »termina«: Natirlih, ljacima uspjelo da prodru uzduž Dnje- ] svezao... Onu svoju njivu „nad Mlibestimt, also gut, cumbajšpil i t. d. ' pra prema Pskovu, Burtebsku i Sladni i nom“ ne smiješ ti više orati, već dok Njegovv cijelo držanje do ovog pre­ boljševici bi izgubili svezu i obranbeni po- 1 se ja povratim iz srbijanske vojske, vrata je skroz austrijansko, a kad je došao prevrat, onda je htio da na oi 'ložaj. Stoga su boljševici bacili veliku i ja ću je orati i sijati, a vi ,,Turci“ će­ te biti naše sluge i nama kopati". vako švapski način dokumentira srp­ ■ svoju snagu na sjevernu poljsku frontu. — „То neće dozvoliti", stvo, kojeg bi se stidio i najprostiji General Šefticki napreduje od Berczine , rekne Ibrahim. seljak. prema Dnjepru. Prema Mohilevu južno Naši dopisi. Maglajski zulumi. programa i da ne remete disciplinu u stranci; 3. da odlučuje, koji će se spisi štampati kao iz- , danja organizacije, da rukovodi ova izdanja i da 1 postavlja za njih posebne odbore; 4. da se stara da svi prihodi budu pravovreme­ no naplaćeni; 5. da sastavlja godišnji proračun i 6. da sastavlja prcdloge i .izvještaje, koji će se | iznijeti pred centralni odbor i glavnu skupštinu. § 28. — Svi se organi biraju na tri godine. HV. Kontrola. § 29. — Nad računovodstvom i blagajnom vrši se kontrola. U tu svrhu izabire centralni odbor trojicu članova koji imaju pravo u svako doba pregledati blagajnu i ispitati knjige organizacije, a dužni su to učiniti najmanje jedan put u godini. Jedan od članova kontrole mora biti vješt sistematskom vođenju knjiga. Kontrolni odbor podnosi izvješće centralnom odboru, al treba da za razne manjkavosti najprije zatraži razjašnjenje od radnog odbora, odnosno dotičnih funkcionara. Za manjkavosti blagajne odgovaraju blagajnici, odnosno činovnd, te se pronađeni manjci od njih naplaćuju. V. Klub narodnih poslanika. § 30. - Kad centralni odbor uoči da organiza­ cija ima izvjestan broj poslanika u parlamentu, koji bi bio dostatan za sastav kluba, prelaze sv: : -lovi političke prirode, na ovaj klub, koji će se posebno konstituisati. Klub je odgovoran za sve svoje zaključke cen­ tralnom odboru. U važnim slučajevima mogu po­ ; I . I ; I | ; slanici pozvati i dni<e članove centralnog odbora na vijećanje, ali ovi nemaju prava glasa u klubu. U klubu se rješava sa onoliko članova, koliko ih je na sjednicu došlo. Riješenja se donose većinom glasova prisutnih članova. Smatra se da su na od­ luke kluba pristali i svi oni članovi, koji budu po­ zvani, a ne budu došli na sjednicu. Klubske sjednice sazivaju se na način, kako odabere predsjedništvo kluba. O sjednicama vode se zapisnici, koji se poslije završenog.rada predaju kancelariji radnog odbora na čuvanje. Sve zaključke, koji se u klubu donesu, treba ( odmah dostaviti radnom odboru do znanja, a ovaj isto tako obavijestiti redakcioni odbor, u koliko se I tiču ravnanja glavnog glasila stranke. VI Štampa § 31. — Organizacija izdaje svoje glavno gla­ silo i druge za narod korisne edicije. Nad ovim vrši kontrolu redakcioni odbor, odnosno odbor za to na­ ročito postavljen, a ovi su za svoj rad odgovorni , radnom odboru. Odbori se sastaju po potrebi i raz­ djeljuju poslove po volji. i Redakcioni odbor doznačuje i isplaćuje hono­ rare i naročito pazi, da se list uređuje u smislu po­ I litičkog programa i intencije nadležnih organa, te su urednici dužni, da se sa njim posavjetuju u svim I važnim i principijelnim stvarima. Odbor ima pravo ; obustaviti štampanje kojeg sastavka, članka ili noj tice, za koji nije bila većina glasova u odboru. Urednici su odgovorni redakcionom odboru. i Vll. Financija. § 32. — Kod financiranja kulturno-ekonomskih potreba organizacije vrijedi načelo, da se svaki mje­ sni odbor -brine da za svoje područje pribavi po­ trebita materijalna sredstva na način, kako je to u pređašnjim paragrafima označeno. § 33. — Novac organizacije troši se na osnovu zaključka zentralnog odbora. Novcem rukovode blagajnici organizacije u pojedinim sjedištima od­ bora i dužni su svakog mjeseca podnositi odboru blagajnički izvještaj, a odbor je ovlašten, da u sva­ ko doba kontrolira stanje blagajne. § 34. — Svi odbori dužni su najmanje jednu trećinu svojih prihoda svake godine priložiti u glavnu blagajnu organizacije kao doprinos za naročiti fond, kojim će raspolagati radni odbor i upotrebljavati ga po svojoj uvidavnosti u svrhe organiza­ cije. Dostavljanje priloga izvršava se na taj način, da seoski odbori daju kotarskim, a ovi radnom od­ boru. VIII, Zaključne odredbe. § 35. Ovaj štatut stupa na snagu njegovim proglašenjem u glasilu organizacije i vrijedi sve dotle, dok ga ne izmijeni glavna skupština. Statut gubi vrijednost, ako bi glavna skupština zaklujčila raspust organizacije ili fuziju s kojom strankom. Ovo će uslijediti, ako na skupštini bude prisutno najmanje 4 petine delegata, a od ovih isto 4 petine glasanju za zaključak. Ovoliki broj skupštinara i na ovaki način može da odlučuje i o imetku organizacije. § 36. — Postojeći dosadanji odbori organizacije djeluju do konca godine 1920., ako ih dotle izvan­ redne skupštine ne izmijene. �Број 57 Broj„ПРАВДА“ — „PRAVDA14 Strana 7. Страна odgovora. Stoga ovim putem pitam Uzdajući se u objektivnost samih Došavši kući iz hapsa doznao san, komoru šta je s mojom molbom i odbornika a napose poznajući nepri­ da se je prije na večer kritičnoga dana da li će mi priteći ma koliko bilo u stranost predsjednika Asimbega Dugačula pucnjava puške u mojoj mahali i pomoć, da mogu odplatiti dug i ski­ i da su zbog toga lića, nadamo se, da će i naša mu­ i izubijali nuti zalog, koji me tišti ušljed toga, slimanska sirotinja, koje naj­ sasvim nevina Salku Husanovića. Kako što ima prečih«. više u gracu ima, ovaj put pri diobi sc vidi iz liječničke svjedočbc kjju priDonoseći gornji apel g. H. A. pozi­ ove zalihe pravedno sa ostalim parti­ lažem na uvid, ozljede su u nas sve tro­ vamo komoru, da položi račun o ovom cipirati i da nećemo mi muslimani ojice znatno skopčane sa nesposobnosti postupku i da jednom iznese imena stati kraćih rukava, kako se je to do­ za rad u trajanju od 6—8 dana, a da ljudi, koji dobiše potpore i zajmove. i sc ne spominje pretrpljeni strah nas sada znalo kod ovakih zgoda doga­ Skrajnje je vrijeme. đati. ' oštećenih zajedno sa familijom i gosti­ Mi smo rekli svoju, a ovom prilikom ma, kao i napadaj na kućni prag. Hoće II već jednom prestati vrijeđa­ Ja ću se morah upropastiti i bud za- i hoćemo da naročito naglasimo neko­ nja i izazivanja nas muslimana, koja se rektnost vladinih organa, koji se pa­ što prodati svoj posjed da ga prenesem danomice dešavaju javno po ulicama, a čala i u rad ovih odbora. Gospodinu u cemai grada, jer sam ovako izvrgnut koje državna vlast nije voljna energič­ Soli, koji nalazi vremena i za izdava­ životnoj pogibelji s jedne strane od ne­ nom silom, koju joj zakon pripisuje da nje doznaka u Ovako sitnim stvarima poznatih zlikovaca, код mi kako rekoh zapriječi? Ta ,se provocranja zbog bilo bi mnogo bolje, kad bi se starao često navaljuju na kuću, a s drjgc stra­ nekažnjavanja — sve više mno­ za bolii red u svojoj upravi. Čudno­ ne od . k)ji ne znaju že. Tako se i 17. o. mj. dogodila više vato, da g. Šola ne može da uvidi cijeniti svetinje kućnjeg praga i koj; sa nego javna sablazan u Kočićevoj ulici svu absurdnost svog protežiranja, pa ljudima ovako barbarski postupaju. (nova cesta), da je na naj­ da polukomesarijat zavodi i u dobro­ Tražimo izvide o ovim šikanama. prostiji način provocirao i vrijeđao mu­ tvornim akcijama Amerikanaca. Dosta slimane a đa policajna vlast po navodu ; je korupcije i protekcije u vladinim očevidaca nije htjela uredovati izgova­ ' poduzećima, pa bi se bar ova akcija rajući se, da ona nema ništa • mogla prepustiti slobodnom rasugjiTražimo da se krivac kazni i poli‘ vanju odbora za zaštitu. caja uputi, da je svaki ispad pa ma od IZ UREDNIŠTVA. Radi praznika u i Ovom prilikom pozivamo uprave koga u moderno uređenoj državi nedoštampariji naredni broj našeg lista izla­ i naših mekteba, da se pobrinu za golu ; puStiV. —iĆzi u utorak 30. septembra. Danas izda­ piljež svoje i druge mektebske djece, 1 s poštom škanđa! Doskora smo jemo prilog, a budućem ćemo bro^u pri­ jer kako pouzdano saznaiemo, javljaju i imali poštu u stanici Breza (kot. Vi­ ložiti »Pouku za narod«. soko), ali od nazad nekoliko,'^sedmica Mostarski protest Narodnom Pred- ! se za haljine i daleko situiraniji pra­ voslavni sveštenici. I nijedan je ne može naći. Na stvari je stavništvu odaslan je ovaj brzojavni Da će „Merhamet“ također učiniti I ovo: Gosp. predsjeenik stanice neće protest: »Muslimani građani grada ’ da obavlja poštanske poslove uz plaMostara protestuju najenergičnije proti ' svoju dužnost, o tom smo više nego I tu 5п K mjesečno, nego traži nešto uvjereni. isključenju muslimanskog ženskinja T u zla, 15. septembra. I više, a pozvani mu faktori nijesu uod obligatnoga pohađanja osnovnih Jesmo ii u Evropi? Kod nas se u Tuz­ Duhanske dozvole podjeljene su | doljili, pa je odbio poštu i Sad je ne­ škola, koji je zaključak donio mini­ li ne zna ko ima da pazi na red i mir. u Bos. Novom ovim osobama: 1. Sr­ mamo te Ijudifc kojima dolaze novine starski savjet. Muslimani ne gledaju (Imamo policiju, ali i vojsku, pa se oti­ binu pravoslavnom Jovi Diči umirov­ i druge stvari ne dobivaju istih nika­ u tom zaključku obzir prema kako ­ maju. kanda, jedni za posao drugih. Ta­ ljenom Žandarskom vakmajstoru. Sin ko, nego se sve vraća natrag. Upra­ vim specijalnim muslimanskim običa­ ko u nas vlada red i mir poput onog u mu je sada oružnički krilni zapovjed­ va rudokops u Brezi preuzela je po­ jima, nego vide jednu veliku zapreku Albaniji. . pretražuju bez višeg nik u Bihaću. Biće dosta. 2. Srbinu štanske poslove, u koliko se tiču nje, kulturnom razvoju islamskog dijela naloga : bez obavještenja muslimanske Slojanu Šurkinu. Bio je iaoc i vojnik, a drugo sve vraća. Budući je nama našega naroda. Drže, da je kultura ■ kuće i ljude tuku i biju samo kad u mu­ siromah je, pa je i pravo, što je dobio svima (7—8 obližnjih sela) najpogod­ majko najvažniji čimbenik kako u slimanskoj mahali čuju puščani glas, dok dozvolu. 3. Srpkinji Mari Girić, udovi nije i najpristupaČnije da pošta opet nacionalnom, tako i u religioznom • puška smije puknuti u nemuslimanskoj iza poreznog vuci jala, koia uživa mi­ . bude u rukama g; predsjednika staodgoju familije. mahali i — ako hoćete — raniti musli­ rovinu. Austrija joj je išla na ruku, ' niče, to najodlučnije tražimo da po­ Apeliraju, na Predstavništvo, da ni- 1 mana. pa nikom ništa. Policija opet smi­ pa evo sad i »narodna« viada. 4.Srp­ zvani faktori udovolje želji predsjed­ pošto ne dozvoli provedenje ovakog I kinji Mari:i Kačavenda, ко-а ima muža je u po bijela dana posve ubiti nevina nika u pogledu plate i da mu dadu zaključka, koji bi bio na sramotu kuli muslimana, pa šta, ta »Turci« se smiju cipelara, ali je ipak dobila trafiku u poštu. turi i atentat na naš narod.« •ubijati. jer su oni druge gnječili 500 kolodvorskom bifeu. Mazila je Austrija, Brežani. godina i oni su sada revolucionare! i i Sirotište u Koljevu bez učitelja pa i »narodna« vlada. 5. Štefanu BaZabava u Gor. Tuzli. Piše nam muslimani«. Ne možemo dalje trpjeli, lašu, ko i sad nosi ime btevan. Po­ opasni za državu, pa s takvim elemen­ jedan prijatelj ove retke: 8. septem­ da u sirotište u Reljevu, gdje imade i sjednik tiskare i kn išarc. Ni e bio u tom ne može se ni postupati drukčije. bra priredila je muslimanska omladina 40-tero muslimanske djece, dakle Зо vojsci. Ausiri a ga je izdašno potpo­ Za ilustraciju gornjih navoda, t. j. kako u Gor. Tuzli zabavu u korist osniva­ postotaka svih pitomaca, nije namje- I magala, a i sad inu magarac ide uz kod nas ureduje, evo zapisnika, nja čitaonice, te dvojice siromašnih šten niti jedan učiteij musliman. Na brdo, jer je prešao na pravoslavlje. sastavljena sa oštećenim, a o ubijenom đaka. Zabava je i u moralnom i ma­ tom zavodu sa 110 djece služi ravno Priječanin ie. muslimanu što ga je ubila policija i o terijalnom pogledu ispala sjajno. Ško­ ni više ni manje nego 8 (slovimaosam) i Prema ovih pet dozvola data je ranjenom muslimanskom djetetu pisaću la, u kojoj je održavana zabava, bila učiteljskih lica. Od tih je 6 pravo­ jedna i muslimanu Hafiz Rašidu Raposebno dok dobijem podatke. Evo toga je dupkom puna tako, da su mješćani slavnih Srba, a 2 Hrvata katolika. • sovcu, koji nije bio u vojsci, a mate ­ zapisnika: , morali stajati jedan uz drugog na no­ Gdje su učitelji muslimani?! Zar nji- ' rijalno je slabo stao. Više muslimana Zapisnik gama, samo da strancima načine mje­ ma nema mjesta na tom zavodu sa • invalida, medu njima i jedan slijep sastavljen dne 15. septembra 1919. sto. Diletanti, makar su novajlije, gotovo pretežnim brojem musi, djece? Ili bili su odbijeni bez obrazloženja. Grad Nepozvan dolazi Husejn Mandžić te­ glumili, su svoje uloge najizvrsnije, je dosta, što je na tom zavodu namje­ Bos. No\i ima dvije trećine musli­ žak iz Tuzle star 52” god. otac osmero što se ima zahvaliti dirigentu Agan šten 1 muslimanski vjeroučitelj? Mi mana, pa gornju pouielu trafika izno­ djece i očituje slijedeće: ef. Bešlagiću, učitelju, te Mehagi Azazahtijevamo, da se u tom zavodu sa simo kao dokaz naše »potpune« rav ­ Dne 10. o. mj. bio sam kod kuće sa bagiću iz Tuzle, koji su diletante vjež 110 djece, 8 učiteljskih lica i 13 slu- , nopravnosti i pitamo: kad će pre­ ■familijom i gostima (sve samo ženskibali. ga (Molimo g. dopisnika, da nam javi j stali korupcija i protekcija X. njc) kad između 2—3 sata po podne Primjetiti nam je, da nije bilo unjihovu vjeroispovijest. Op. ur.j u raz- ; uleće sa nataknutim bodom u mjesno, da se u pozdravnom govoru, Jedna nepravda Primamo iz mjeru prema broju muslimanske dje ­ kuću, kojeg je moja prestravljena žena na muslimanskoj zabavi spominje Tešnja: Čitajući naš list od 11. sep­ ce imenuje i otpadajući broj učitelja natrag povratila. Tražili su mene i kad XX. vijek i da se ističe naša zaosta­ tembra p. g. upade mi u oči notica muslimana. sam izašao zatekao sam u avliji 4—5 lost »u svakom pogledu« za ostalim pod naslovom »Pristranost trg. i obrt­ Da je dosadanji broj učiteljskih sila vojnika. Pitali su me imam li pušku, a građanima, jer u svakom pogledu to ničke komore«, pa sam slobodan na ­ na tom zavodu b;o nerazmjerno ja, pošto nijesam znao pozitivno, vratio niiesmo. Obratno. Isto tako, koračnica pisati ovo par redaka: Nakon pre­ velik prema broju djece vidi se iz sam se u kuću, da pitam žene možda »Junak iz Like« od Farkaša, što ju. vrata povratio sam se iz vojske u gornjih brojeva: 8 učitelja(ica) na 110 Jc koji sinova donio pušku odakle; jer je izvađao tamb. zbor nije baš dobro oktobru prošle godine i dadoh spo ­ djece, dakle na jednog učitelja(icu) ini je kuća na periferiji grada i prije izabran komad za ovake zabave, jer menutoj komori molbu za potporu od otpada 14 djece. Šta li ti svi ljudi toga mi je nekoliko puta pokušavana bi naš svijet svijet rade i slađe slu­ 1000 K, da mogu opet otvoriti samo­ rade? Pa još k tome stoji im na šao kakav narodni komad iz Bosne. provala u kuću. Žena mi je rekla da ima stalnu radnju. Nakon tri mjeseca če­ službi 13 sluga, premda zavod nema Izdavanja brašna. Gradska apropuška koju sam im odmah i iznio. Donekanja dobih odgovor, da će mi se gotovo nikakove ekonomije. Neosporno vizacija izdaje sutra brašno i to 1 i savši im pušku (bila je vojnička) stali želji udovoljiti ako pošaljem potvrdu je da je to nezdrava pojava. No o šestice i 1 « krušnog ili kukuruznoga. su psovati turskog oca i mater i tući da sam izučio zanat, da sam siroma­ tomu drugi put. Za sada neka se odCijena šestici, koja je veoma lijepa me puškom i šakama govoreći mi da govorni pobrinu da se učiteljska mjesta ~ šan i da sam bio u vojsci, da sam čini K 3.04, krušnom K 2.76, a kukusmo mi Turci lopovi, da kupujemo oruž­ eventualno postradao. To sam još isti koja na tom zavodu pripadaju musli­ i ružnom K 2.24. je kako bismo mogli ubijati Srbe-pravodan sabrao i otposlao. manima, — i popune učiteljima musli­ slavne i t. d. Na to je ženskinje u kući Nakon toga čekao sam bl'zu tri manima, pa se u buduće za sigurno zavrišćalo a oni su mene poveli u logor mjeseca, te pošto ne dobih nikakva više neće moći reći da je uzgoj mu- | »i idući me tukli i psovali, a isto tako odgovora pođoh da se usmeno ras­ slimanske djece u tom zavodu jedno­ pitam kod Komore za tu stvar. Do­ i u logoru. stran i tendenciozan kao što je to bio šavši u Sarajevo ne zatekoh gosp. Kad je moj sin Salko čuo za ovaj ne­ Prodaja duhana. U Ljubljani se u trai Jest sve do dan danas. tajnika Spahe a ni g. Terzića, te dobih : fikama prodaje bez prekida duhan uz sretni događaj došao je . da pita Iznoseći gornju napomenu nadamo odgovor, da će g. Terzić istom za šta je sa mnom, a kad su doznali, da režijsku cijenu bez ikakve špekulacije, se, da će g. Markić razjuriti protek4—5 dana natrag stići a gospojica mi : i dobiva se svake vrste cigareta i duha­ mi je sin. onda su i njega stali uz psov­ cionskinde prosvjetnog odjeljenja i une znade sigurno kazati da li mi je ku udarati puškama, a onda ga bacili u na. Već je na njima slovenska oznaka dovoljiti prijekoj potrebi, da na zavćd molba riješena ili nije. Vratih se na­ haps gdje sam i ja bio. Nakon dva sata SHS-režija duhana. —'А kod nas? Još dođe koji musliman učitelj. trag i za 8 dana sam ponovno morao predvedeni smo prcu ko­ uvijek najveći nered i silno lihvarenje otići, u Sarajevo da požurim riješenje. ; s duhanom. Trafike nemaju duhana, ali Američka roba za sarajevsku ji nas je ispitao I Došavši u ured spomenute komore sirotinju. — Kako saznajemo sve su Za tim smo po ga za to prođavaju stotine dječaka po zatekoh g. oficijala Terzića, te dobih ! ulicama uz dvostruke i trostruke cijepredradnje za podjelu američke robe slani gradskom kot. uredu, ali pošto je odgovor, da mi je molba odbijena. Na j ne! Kad će se i kod nas uvesti malo dogotovljene, pa će »mjesni odbor za to bilo kasno, pa nije nikog bilo u ure­ upit zašto me odbiše, reče mi g. Ter­ 1 reda? zaštitu djece« u Sarajevu ovom po­ du, poslali su nas na policiju, no ova zić: »Ima prečih«. Pitao sam tko je djelom otpočeti sutra u srijedu 24. nas nije smjela primiti ni uredovati. Uništavanje naših šuma. Već nekolitaj preči ali uzalud. Oni su mi samo o. mj. Tako smo opet poslati onamo gdje smo U ovom veledušnom daru plemeni- I tu istu riječ dva tr« put ponovili i ; ko puta bilo je u našoj javnosti govora 1 prije bili u zatvoru. Bojeći se Životnoj tih amerikanaca najviše se nalazi sta- | dali mi dokumente uz obećanje, da I o pustošenju šuma. Izgleda da i pored pogibelji ako ostanemo Ч molili ću za koji dan dobiti pismenu oba­ I svih opomena mjerodavni nijesu obratili rih odijela, rublja i cipela, što će sva­ smo da se predamo policiji i na inter­ vijest o dotičnoj stvari. Radi ovog ; ovomu davanje pažnje. Nedavno sam kako vrlo dobro doći našem siromavenciju dobrih ljudi molbi nam se je i odbijanja moradoh prodati sve što prolazio kroz šumu u jednom dijelu saudovoljilo. Sutra dan smo predvedeni I šnom gragjanstvu. Samo treba, da osam imao osim kuće, a i kuću dadoh I rajevskog kotara i vidio sam strašno na kotarski ured, te sam ja razriješen I va roba pripane onima kojima je i u zalog samo da uzmognem otvoriti i pustošenje. Na hiljade najljepših omorinamijenjena, a to je svima našim kao nevin, dočim je sin osuđen na kazan samostalni posao. Od komore pak do I ka ležalo je po šumi. Okolni seljaci zazatvora od 10 dana i globu od 100 K za i siromasima bez razlike vjere i naroddanas ne dobih obećanog pismenog I barali su ih i upotrebili u njih samo ; nosti. neovlašteno posjedovanje oružja. Otac izbijenog podnio je odmah kod ovd. kot. ispostave prijavu, tražeći da se krivac po zasluzi kazni, a taj zahtjev je podupro i mjesni odbor „Ј. M. 0“ svojim dopisom od 22. aprila 1919- broj 11. Pošto se u toj stvari nije ništa uredovalo, to je spo­ menuti odbor usmeno i pismeno kod kot ispostave ponovno tražio da se povede uredovanje ako već dosad nije povedeno, a ako jest, da se rezultat saopći. Ova je urgencija podnešena 16. juna 1919. pod brojem 17. ali dosad ni na nju nije došao nikakav odgovor. Budući je bez uspjeha traže­ nje zadovoljštine' redovitim putem, to se ovim obraćamo na pozvane, da krivca kazne i nas o tom obavjeste, jer ovdje nije u pitanju samo privatna stvar oštećenog i napadnutog, nego je ovim nanešena teška uvreda svima muslimanima gadnom psovkom i po­ grdnim i bezobraznim riječima. Ovaj bi zancšenjak trebao da za svoj barbarski čin osjeti kaznu i tim se muslimani zadovolje, ako uopće ima pravde u ovoj državi i ako muslimani nijesu građani drugog ili trećeg reda, Primjećujemo, da je spomenuti Desnica premješten u Brčko, pa ovim upozorujemo tamošnje muslimane, da svrate naročito pažnju na rad ovog austrijanskog štrebera. OđaČani, Domaće vijesti. Gospodarstvo. �Број 67 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" Страна 8. Strana vrk> mali dio za cijepanje minure a dru- । gati njemačke i austro-ugarske šećerne wi \&л u šumi ne izrađen i trune. Osim industrije, da će poslije rata gradit na toga nastala je neka utrka medu selja­ Balkanu nove šećerne tvornice, pa cima ko će ugrabiti i zagraditi više dr­ nam je i to dokaz velike potrebe žavne šume, jer su čuli, da će im se sve osnutka ovih tvornica. dati što bude ograđeno, pa se nemilice Uzgoj je šećerne repe za vrijeme obaraju najbolja stabla samo da se što rata teško stradao. U Francuskoj je prije ogradi veći prostor. samo jedna trećina sladornih tvor­ Hiljade stabala pcopalo je na taj nanica ostala izvan područja rata. Od ći« što prestavlja ogromnu vrijednost. 69 belgijskih šećernih tvornica tek Razgovarao sam o tom i sa šumskim malo ih je radilo. U Rusiji ostalo je organima. Njili je malo, te ne mogu to­ od 297 sladornih tvornica samo 190. me «1м stati na put a da od vlade nijesu I u svim ostalim tvornicama smanjila dobili nikakvih strožijih naredaba. Ne­ se je produkcija sladora. U svim di­ ma dovoljnog broja organa, a prije krat­ jelovima svijeta zajedno u kampanji kog vremena čitao sam u šumskom od­ 1916. 17. izrađeno je 22 milijuna mesjeku zemaljske vlade, da se lugari više ; tričkih centi sladorne repe manje, ne­ ne primaju jer su sva mjesta popunjena. go li u godini prije rata. Svakako je najviši krivac kod naše vla­ Nasuprot tome digla se produkcija de, koja je već davno trebala da u tome od sladorovca znatno. Izrađeno je vi­ smjera poduzme nužne korake, što bar še od 12 milijuna m. centi. Dakako, naj­ sada u dvanaestom času očekujemo od više u Kubi i Sjedinjenim državama novog Šefa našeg šumarstva. Sjeverne Amerike. Konkurencije sa slaŠumski organi nijesu baš sjajno pla­ derom od sladorovca ipak se ne tre­ ćeni. te i radi toga šuma puno trpi. Mož­ ba bojati, jer ga naš ukus ne podnosi. da bi bilo dobro da svaki organ dobije U državi S. H. S- najmanje je Sta­ neku nagradu ili uhvatninu od zaplijenje­ ra Srbija podesna za osnivanje šećer­ nog drveta ili u naplaćivanju odštete. nih tvornica, ne samo radi svojega Neka pozvani o ovome malo više raz­ tla i nepovoljne klime, već i radi du­ misle i neka ne ostanu sa stvaranjem gim ratovima zapuštenih polja i radi potrebitih zaključaka. (»Zvono«.) nestašice radnih sila. Crnagora, goro­ Pčelarstvo u Jugoslaviji. Broj koš­ viti dio Bosne i Hercegovke, pa i nica raznih sistema cijeni se u cijeloj primorske strane nepodesne su radi Jugoslaviji na 750.000 kom. Ako se ut­ barovitog tla i radi nestašice prome­ rne da jedna košnica proizvede prosječ­ tala. Sama se dakle nadaje misao, da j no 7.5 kilograma meda i voska, onda ušećerne tvornice treba graditi u Hr­ kupna pčelarska proizvodnja iznosi oko vatskoj i Slavoniji, jer i Slovenija 58 milijuna kilograma meda i 2 md. kilo­ nema dovoljno nizine. grama voska. Hrvatska i Slavonija imade na are­ Najjače je pčelarstvo zastupljeno: u alu 31 postotak polja, osim toga 11 Bosni i Hercegovini sa 199.701 košni­ postotaka livada i 14.3 postotaka pa­ com, Sloveniji sa 150.000 kom., Srbiji šnjaka. Ako računamo, da u svemu sa 140.000, a u Hrvatskoj i Slavoniji sa ima 40 postotaka poljana, to se zem­ 125.000, Vojvodina sa 95.250, Dalmacija lja još uvijek dostatno dade upotri- • sa 36.343, i Istra sa 8749 košnica. jebiti za poljodjelstvo. U ministarstvu ishrane od dolaska Kao područje za uzgoj šećerne repe j Bukšega započeo je živahniji rad(?). Ou Hrvatskoj i Slavoniji bilo bi u pr­ vih dana održana je konferencija, na vom redu okružje oko Mitrovice sa kojoj su se podnijele odluke o preure­ srpskom Mačvom, zatim Karlovac, Si- i đenju ministarstva. sak, Bjelovar i u posljednjem redu i Virovitica. Ova mjesta imadu također Proti nestašici šibica. Da bj se zado­ dovoljno Željezničkih veza i obilno voljio potrebi na žigicama, uprava drvode, što će pogodovati razvitku še­ žavnih monopola uzeće u svoju režiju ćerne industrije. 4 privatne tvornice u kraljevstvu. Tako zagrebačka »Narodna Politika«, Biće šećera, ali pošto. Cesko minis­ a mi dodajemo da je naša šećerna fa­ tarstvo za javne radnje objavljuje da brika u Usori imala dovoljno sirovine, će se morati potrošak plina i elektrine samo joj »narodna« vlada ne posve­ radi pomanjkanja ugljena po mogućno­ ćuje nikakve pažnje I A šećera nema, sti što više ograničiti, j$r će se ugljen pa nema.... morati upotrijebiti za -L proizvodnju šećera. Šećerna industrija u Jugoslaviji. Stručnjak u »Dravi« opširno se bavi lim pitanjem. Kako je poznato u pro­ jektu je da se osnuju nove tvornice šećera u Varaždinu i Mitrovici. Pri­ preme su već u toku. Država SHS treba šećera i trebaće ga i više, jer slador je jedno od najpotrebnijih do­ dataka hrani, a i sam je hraniv. Osnu­ tak šećerne tvornice u nas je aktuelan. Patriotska radost za radom, jeftini novac, umnažanje radnih prilika, pot­ pomaganje domaće industrije dava­ njem građevnog materijala, velika ne­ stašica šećera na svjetskom tržištu i radi toga visoka konjuktura, koja će svakako još dugo potrajati, istočno tržište izbavljeno od njemačke i austrij­ ske konkurencije — sve su to prilike koje pogoduju osnutku tvornice še­ ćera. Već g. 1916. zaključili su dele- Trešeljak. Odmaglio. Ko drugi, nego urednik Trešeljka? Sve rubrike zastupljene, sa­ mo on nekud vrlja, a kad ga uhvatimo, sipaju izmotacije ko — aprilske kiše. Ne Bjelevčeve, što se spustiše u »temozu«, već one prave pravcate. O n (urednik »Trešeljka« a ne Hivzija), koji svakom umije nešto zarabošiti; on, koji je na­ šao stotinu herdžu-merdža; o n urednik »Trešeljka«, zapao je u herdža-merdž veći neog li iko živ. Hoće zar da je savremen, pa štrajkuje, štrajkuje ... A zaboravlja, da sad štrajkuju samo konobari.... Hoće li se proći štrajkovanja, ili možda čeka da ukinemo kla­ su? Vrag bi znao šta mu je, samo mi otklanjamo odgovornost i otvori&rio rubriku davno projektiranog književi .g Trešeljka. Aut, aut, gospodine uredni^ пид OKRETNA Р OD V 0 R N IH ii OGLASI: TRAZI SE više dječaka za pro­ davanje lista »Pravde«. Točni, br­ zi i okretni raznašači neka se prijave u uredništvu »Pravde«, Careva ulica. traže se za uredništvo »Pravde«. Isti moraju znati čitati i pisati i dobro poznavati sarajevske ulice. Plaća po dogovoru. Upitati u uredništvu od 8—12 sati prije podne i od 14—18 (2—6) poslije podne Tražimo poslovnog ravnatelja. Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim po­ slovima. 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadanjeg služ­ bovanja. 3. Svjedodžba moralnog ponašanja. 4. Da je pripadnik SHS. 5. Naznaka plaće. Cazin, dne 23. augusta 1919. з—з Dolo Pečić SARAJEVO, reradovića (prle Sljivina) ul. broj 2. Uvađa električno svjetlo i snagu, te sve vrt-te telefona. Solidan posao — Cijene umjerene. Težačka banka d. d. saaesEciscaeBiaas Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - smo snabdjeti velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - - ®®®®®®®®®®®®®®®®®®® Uspješno se oglašuje u „Fravdi". I Privilegovana Zemaljsha Banka za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bjeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA; Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica Sanski Most, Sre.. a,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. w i—ад —д nv' г пдс Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b-ikovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgevorni urednik: M. SudŽuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f85b52b750ee673b30b8102ccbc3bc67.pdf f8a997666aee84b0522391cda926fed5 PDF Text Text O^aj broj stoji 60 helera ГШ » tsMIHbe ГшА ^Вк ЖЈо AЖ BtSk шУ Шл ^&ик Ж wl WF w A mMft ii S ЖЖ IH« W SXi иОог. Pretplata godišnje 40 la uW «, na pola godine 20 kruЦЗм оа- Uredništvo i uprava ^ВИв nalazi se u Carevoj ulici. вЈг^вА W жг ЗД> ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 68. Izlazi subotom, utorkom Sarajevo, utorak 30. septembra 1919. (5. mu harema 1338.) račun pošt Štedionice !i;> Godina I. Sarajevo« 28. septembra 1919. Kako prosti vojnici u našoj vojsci no­ engleskih vonjika ne samo u fesovima, tić — »ja ću ovo učiti, proučiti, i kad se šajkače, koje su bez strehe, oficiri nego i u turbanima. Pa je li to dopri­ dobro proučim, tek onda bih vam mo­ Slavnom uredništvu »Pravde« nose i strehu koja uz ostale oznake onijelo i pomoglo disciplni i hrabrosti tih gao odgovoriti. Nego, hajd’, sed’te, da se u daje čast oficira. vonjika ili je odmoglo? baš o ovome porazgovorimo«. Neko seo. Sarajevu. Ministarstvu je poznato, da u ruskoj Neka m je ovom prilikom slobodno a neko .i nije. Ovde je potrebno napomcU 67. broju »Pravde« od 23. septem­ vojsci muslimani vojndei nose ove stre­ pripomenuti, da rečeno pitanje niti je \ nuti da je u deputaciji bilo i »demokra­ bra 1919. iznešen je jedan dio teksta he po odobrenju njihovog verskog po­ važno ni aktuelno, dok na dnevnom re­ ta« i »radikala« i onih koji simpatišu moga odgovora na Ministarstvo Vjera glavice kao što je slučaj i u Bugarskoj du ima mnogo prečih stvari, koje bi tre­ jednim ili drugim. Sa g. St. Protićem u pogledu nošenja kape sa strehom kod vojsci, gdje nose i vojnici i oficiri stre­ balo da se urede u našoj vojsci. Nama vodili su razgovor u glavnom gg. Mar­ oficira muslimanske vjere i stavljen je he. U ovom ratu nosla je i Turska voj­ svima, a naročito pozvanim vojnim i i ko Gaković, dobrovoljac narednik Ja, upit na me od strane lista u istoj stvari. ska kape sa strehom tako zvane kabacivilnim faktorima lebdi pred očima je­ njić, Mika Vidaković i težak Risto ĐoJa sam čitao u nekim novinama uvod Jake. ili enverije, svakako po odobrenju dinstven cilj, a taj je urediti vjerske i kić. Prva tri »demokratskiji« i od sa­ moga odgovora upućenog Ministarstvu šejhul-islama. prilike u vojsci na opće z a- | mog Pribićevića a četvrti, jedan inte­ Vjera, ali nisam htio odgovarati, a po­ Navodeći Vam gornje primere, moli­ dovoljstvo vojske i naroda, | resantan tip, ali po svoj prilici djelo ru­ što je Pravda kao muslimanski list sta­ mo Vas kao najkompetentnijeg za mi­ jer bez zadovoljstva nema ni jedne vr­ ku dr. Laže Dimitrijevića i budući jak vila naročito pitanje, to drage volje nje­ šljenje u ovom predmetu, odnosno pro­ line u vojnika, bez koje se nemože na- i apostol ideje za stvaranje seljačke zinoj želji izlazim u susret, te ću cij«u pisa šeriata, da nas što pre izvestite, da zvati vojnikom uopće. Kako jc naime i stranke u B. i H. Po cijelom radu prve stvar iznijeti onako, kako je tekla iz­ bismo mogli doneti svoje konačno mi­ »poznato, musliman ne smije trošiti svinj- j trojice i u Sarajevu na skupštini i u među mene i Ministarstva Vjera. U tu šljenje. sku mast ili jesti svinjsko meso, niti Beogradu dobio sam čvrsto uvjerenje svrhu šaljem u prijepisu kako dopis Mi­ Ministar Vera: smije dobivati alkoholna pića. U logoda im je stranka »demokratska« iznad nistarstva Vjera tako i moj odgovor da Alaupović v. r. rištima moraju biti banje, gdje mogu svega. Posjetu kod Protića hteli su da se izvoli objelodaniti. Broj 41/Prez. 16. jula 1919. obaviti vjresko kupanje, posebne pro­ iskoriste u svoje partijske svrhe a pro­ Samo prije svega osjećam za potreb­ Na broj 2582 od 2. jula 1919. storije za klanjanje, a u zahodu mora tiv radikala. Četvrti im to odobrava i u no pripomenuti slijedeće: Ministarstvo Visokom biti vode. Bolnice moraju biti uređene tome ih pomaže (te i članak u »Zvonu« vojno putem Ministarstva Vjera zatra­ Ministarstvu vjera kraljevstva Srba, sa rastavljenim kuhinjama kao i u lopo svoj prilici je njegov) jer njemu sa­ žilo je moje mišljenje u gornjoj stvari. Hrvata i Slovenaca Muslim. odjeljenje gorištima, a vojnici uopće moraju do­ mo imponira pisanje beogradske »Slo­ Moj odgovor Je upućen Ministarstvu u laziti što češće u dodir sa svojim sve­ Vjera te su tako oba Ministarstva u po­ bodne Reč*«. Biogradu. ćenikom, koji ih makar jednom u sed- । U razgovoru sa g. St. Protićem pot­ sjedu moga odgovora. Jedno od rečena rrrici prati u džamiju, pregleda kuhinje, U riješenju gornjeg cijenjenog dopisa, puno su zaboravili na učtivost i upravo dva ministarstva izručilo je službeni su toga Čoveka izazvali na oštar odgo­ obilazi bolesnike itđ itd. Gornja pitanja čast mi je saopćiti slijedeće. tekst moga odgovora novinama, te je Po izvornim propisima Islama nije i još mnogo drugih, trebalo bi najprije vor, kako bi to ponle^iskoristili u svoje demokratski »Glas Naroda« po načinu, urediti, a ne čekati do opće mobilizaci- • partijske svrhe, jer samo je on taj i označena nikakova kapa, koja bi isklju­ kojim je jedan bektašija*) opravdavao čivo za muslimane vrijedila, a isto tako t!је, kao što je Austrija učinila, pa onda ri njegovi drugovi, koji im smeta da na­ svoj binamazluk**) iznio samo prvi dio nije zabranjeno nositi kapu sa strehom. ■ se ni uz najbolju volju nije dalo ništa i đu ^demokratskoj« -ideji i pristaša. dotičnog odgovora, dok je izotsavio dru­ Prema tomu ne stoji zapreka u islam­ učiniti. To je prouzrokovalo silno neza­ gi dio, u kome se minist. preporučuje, da G. St. Protića naročito je interesovaskim propisima nošenju kape sa stre­ dovoljstvo ne samo među muslimanskim ; (lo naše stanovište o ošteti, i kad mu je se kani uvađan ja takili novo­ vojnicima, nego i medu muslimanskim hom, kako se to općenito u islamskom tarija, koje duboko zasijecaju u stoN. Divljan ispred svih, kazao, da mi negrađanstvom, a utjecalo je i na discipnarodu drži i vjeruje smatrajući svaku iljetne Vjerske običaje jednog znatnog možemo dozvoliti oštetu za zemlju ni­ kapu sa strehom inovjerskim znakom i jlinu i izazvalo silnu antipatiju protiv dijela svojih državljana. To je, kako se kako, g. Protić je doslovce ovako ka­ obilježjem. To je uvjerenje općenito i pozvanih faktora. Meni kao vjerskom vidi, učinjeno ne vodeći dovoljno brige zao: »E vid’te, braćo, to nc može jako svuda, naročito u našoj državi. Da poglavici prispijevale su svaki dan raz­ o tome, kakav će utjecaj na raspolože­ da bude! Odšteta će se morati dati. je tako mišljenje ostalo općenito, uzrone pritužbe — kako od vojnih imama, nje muslimanskog dijela naroda, a time Sad kolika će ona biti, to ima i skup­ tako i od pojedinih vojnika i vojničkih i jednog znatnog dijela vojne sile pro­ i kom su na vijekove vođeni ratovi izština da odredi. Ali ja vam sad odmah medu islamskog Istoka i kršćanskog formacija — i imao sam strašnih oka- . kažem, moraće se platiti. I ko izvesti taj postupak. Je li promišljeno Zapada. Kako je javno mnijenje svakog panja sa ukočenim austr. vojnim biro­ objelodanjivati jedan taki službeni tekst vam god drukčije govori, taj vas 1 r naroda vrlo jako, nijesu se tome utje­ kratizmom. Danas bi trebalo da bude na rečeni način i to u političko-stranačž e i nije vam prijatelj, a ja kr caju mogli oteti ni neki muslimani vjer­ drugačije. Mi izgrađujemo državu i voj­ kim novinama? Je li pametno radi jed­ član radikalne stranke, kojoj je prir ‘ ski pravnici, nego su polazeći sa gle­ sku sebi i u svojoj domovini, pa bi bilo nog neznatnog broja muslimana oficira pravda i istina, moram vam odmah I dišta mase označivali nošenje kape sa i grehota i sramota za vremena se ne »izazivati ogorčenje cijelog musliman­ ono, što mora biti. Ne da ćemo je plpobrinuti oko sređenja vjerskih prilik; ; što hoćemo, nego zato, brajko moj, strehom kao znak inovjerstva ondje, skog stanovništva naše države? Odgo­ gdje muslimanski narod tu kapu smatra u našoj vojsci, kako bi se isključila sva- ; moramo. I vi se grdno varate, ako n.. vor na ova pitanja prepuštam uviđavinovjerskim obilježjem. Jedan od glav­ ka mogućnost eventualnom nezadovolj­ nosti pozvanih, a za eventualne poslje­ slite, da je agrarno pitanje, čisto unu­ nih razloga tomu jest nepraktičnost ka­ stvu vojnika. Što se mene tiče, ja sam dice (zbog objelodanjivanja na gornji trašnje pitanje. Boli i mene to isto što pe sa strehom pri obavljanju svako­ pripravan u svako doba sve, što mi je । ■i tebe, ali treba da znate, da Engleska način) odbijam od sebe najenergičnije dnevne molitve (namaza), jer ne može na raspolaganju, upotrebiti u svrhu izsvaku odgovornost. i Francuska, koje su danas musliman­ muslim obaviti namaza u kapi sa stre­ rađenja jedne zakonske osnove o uređe­ U Sarajevu 28. septembra 1919. ske države, k a o i mi, koji imademo Reis-ul-ulcma: hom, pošto mora u znak poniženja pred nju rečenog pitanja. Svi moji spisi kao: blizu 2 miliona muslimana u svojoj dr­ Džcmaluddiii v. r. Svemogućim panuti čelom na zemlju. Irazne okružnice na vojne imame, pri­ žavi, neće dopustiti, a to nećemo do­ nače Isalm je i suviše daleko od toga, Prijepis. tužbe vojnika i imama, dopisi i pred­ pustiti ni mi sam!, da oslobađajući jed­ a da bi odjeći ili obući pripisivao toliko stavke. koie sam za vrijeme rata bilo Ministarstvo Vera ne. načinimo druge prosjacima. Ali znaj­ značenje. Dapače nije nikakva ni rnoKraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca vojnim ili civilnim oblastima podasti­ te i to, da zemlju neće platiti pojedinac flitva u Islamu uvjetovana za naročito Muslimansko Odelenje rao, mogli bi u gornju svrhu dobro po- . nego koliko platiš ti, ti i ti, (i upir mjesto ni odijelo. Pripomenuti mi je, da Broj 2582 služiti. prstom u »demokrate« čiju je aamed sam ja o ovom pitanju stanovište Isla­ 2. jula 1919. god. Prepuštajući konačnu odluku mjero­ tačno prozreo) toliko isto platiću i J ma i bivšoj austro-ugarskoj upravi po­ Beograd. davnim faktorima nadam se, da će us- i .i svaki građanin ove države podjedna dastirao, kako se to može vidjeti iz pri- ' koro uslijediti shodne odredbe, koje će j ko, pa i onaj svaki Šumadinac, koji s Gospodinu loženog prijepisa; u kom sam rekao: , mi omogućiti, da gorko stečeno iskus- i je kmetstva davno i davno i svojoi Reis-ul-ulemi х Sarajevo. »Premda dakle po samim vjerskim pro­ tvo na dobro naše vojske iskoristim. krvlju i svojim novcem oslobodio. pisima ne bi bilo zapreke, da muslimani Pošto se u vojsci kraljevstva Srba Reis-ul-ulema: G. Marko Gaković, rekao mu je, po­ vojnici mjesto fesa nose običnu vojnič­ Hrvata i Slovenaca nalazi i nalaziće se lako udarajući šakom po pisaćem stolu, Džemaluddin v. r. sutra još više oficira muslimanske vere, ku kapu, ipak ja ne bih mogao sa svoje da naš narod nikad neće dozvoliti ta­ strane pristati na to, da se ta promjena Ministarstvo Vojno pita ovo Ministar­ kvo rešenje agr. pitanja, i — »ako vi odmah naprečac »provede...« Tu sam stvo za mišljenje u nošenju suncobrana to nc rešite prema Željama i onda nabrojio razloge, koji me sile na (strehe) na oficirskoj kapi, da, ako se zahtjevima težaka B. i H., kako ne protivi propisima vere, naredi u svr­ uskraćenje privole. Medu tijem razlozi­ je to iznešeno u našoj rezoluciji, verujte hu jednoobraznosti vojske, da i musli­ ma najslavniji je konzervativnost naše mi, da će ga narod rešiti sam, a bez U 111. broju Srpske Riječi« od 24. mani nose kapu sa onom malom stre­ mase i smatranje rečene kape znakom | vas. Mi platiti nećemo ništaL septembra piše jedan član bosanske se­ •inovjerstva. Obzirom da se ni do sada hom. St. Protić: Lahko je tako, brajko moji to uvjerenje muslimanske mase ni za j oske deputacije o utiscima, što ih je do- , govoriti »nećemo platiti ništa!« i o b. *) Koji tumači Islam bez obzira na bio prilikom posjete u ranzim klubovi- : m a п j i v a t i narod obećavajući ml dlaku nije promijenilo, te obzirom da o tom uvjerenju muslimanske mase i | ma »Nar. Predstavništva« pa se o po­ priznate islamske autoritete. kule i gradove, ala onaj vaš razdrljen *•) U Kur’anu naime stoji: »La takresjeti kod bivšeg predsejdnika ministar­ mnogo kulturniji narodi kao Francuzi i Živko Nježić, ali vi, koji narodu tak? skog savjeta, g. Stojana Protića izra- • govorite vodite ga u propast, bussalate ve entum sukjara!« a to znači: Englezi ozbiljno vode računa — po mom zuje na ovaj način: »Ne klanjajte kad ste pjani’« Jedan mišljenju — ne bi bilo oportuno lažete g a, jer ja vam kažem, ev čovjek zapitao jednog bektašiju: »Što »istupiti sa tom novotarijom I »I došli smo Stojanu Protiću, tom vid’te, ove mi moje sede bradice, i дае klanjaš?« Bektašija mu odgovori: iuvestije u našu mladu voj-j bauku i »begovskom prijatelju«. Primio j titi se mora, a vi ako ste prijatelj a »Pa u Kur’anu stoji: »Ne klanjaj!« Na s k u, u kojoj ćc dosta velik postotak : nas je u svom stanu, u svojoj radnoj ; narodu nemojte ga razdraživ it х muslimana služiti. To mišljenje u meni i sobi, sa lahkim papučama na nogama : ga umirujte, da s verom čeka reše to mu onaj rekne: »Ali čitaj dalje, 8ta veli u Kur’anu«. Bektašija odgovori: učvršćuje ne samo poznati konzervati- j i to vrlo lepo! Vrlo blaga izgleda. Os- ; agr. pitanja, jer mi koji smo Srbi, »Nijesam hafiz!« a to drugim riječima zam naših musKmana, nego — kako sam i Jovi ga težak Nikola Divljan kratko i 1 upravljali i srpskog seljaka vaspita! znači: »I ne tiče me se Šta veli dalje u već rekao — što kulturniji narodi vođe jasno i predade mu memorandum sa re- I ovako velika vremena i dela koj o tome računa, pa vidimo francuskih i I zolucijom. »Hvala!« — reče c. St. Pro- ' Kur’anu. Pr. ur. počinio, davši mu najveća pra: Stojan Protić i deputa­ cija bosanskih seljaka. �Ј1РАВДА“ - Страна 2- Strana bode, valjda ćemo umeti rediti i agrarno pitanje, na'zadovoljstvo vaših seljaka, tim pre, sto je baš radikalna stranka, stranka seljaka. A što vi pretke meni, da će narod sam to pitanje rešavati, ded’ rec'te mi šta je to narod i kako će on to rešiti? Eto pustite ga nek* rešava baš narod! Sta će biti? Poslaće vam se tamo vojska, da održi red, jer zakon se mora poštovati svugde pa i u nas. Što ne rešiste vi, taj narod, to agrarno pitanje prilikom prevrata, kad je bila revolucija, jer tako se onda mo­ glo govoriti, a danas ne. Kad se seda za zeleni sto. onda se govori drukčije, .jer jedan je zakon u vreme revolucije, a drugi je opet u vreme mira. Tako, kao što vi govorite, agrarno pitanje rešava se jedino revolucijom a za zelenim sto­ lom nikako. Razgovor sa g. St. Protićcni pretvo­ rio se upravo u jedno prepiranje, i »de­ mokrati« su sve dalje tražili zgode, da tog čoveka što više izazovu, no tada sc upletoše u razgovor dvojica, koji simpatišu radikalima i dadoše razgovo­ ru blaži ton, našto »demokrate« (M. Gaković) energično, da završi, jer N. Div­ ljati pozvao nas. da idemo dalje, reče: To su g. ministre želje i zahtjevi teža­ ka Bosne i Hercegovine i od toga mi ne možemo ni za jednu dlaku odstupiti«, i Tu ga je g. Stojan prekinuo i ovako do- ј dao: Želje i zahtjevi! Za jedan sat mojino ih toliko izgovoriti, da ih za hi­ ljadu godina ne možemo ostvariti. Zar 1 smo mi željeli 7 godina da ratujemo? i pa zar smo mi željeli milion duša da i bimo. pa zar smo mi željeli i posle svih pobeda i ratnu otštetu da platimo?! Nismo, nismo! Ali smo morali i mora- ' mo! Tako i ovo. U ostalom, vd mora da | znate i proglas Regentov gde se spomi­ nje pravedna ošteta. a mi Rregentovu ■ гсб moramo iskupiti, jer za nas je ona i sveta«. Sa nekim još malim neznatnim dia- ! lozima i poseta je bila gotova«. Eto tako sc drži Stojan Protić u mo- . mentima. gdje je opasnosti popular- 1 nost nesamo šefa nego .i cijele stranke, i Ali to nije neshvatljivo kad se uzme u 1 obzir, da Protiću leži na srcu najprije | . teres države, a tek onda interes stran- | ke .i svoje ličnosti. On ne će da seljaka i obmanjuje, niti mu obećajc zlatna brda, i Ne će da mu laže kao što to čine agenti đra Poljaka i njegova šefa Svete Pribi- | ćevića. I u tim je »mala«' razlika između Pro- : tića i Pribićevića: razlika kolik između fstine i — prijesne laži... Bilješke. L Značajne riječi. »Demokratski« organ КЗа- Naroda« donio je ove značajne ■ ike; Djelo eliminiranja ne bi mo■ 1 a ine Ju hrvatskim dijelom našeg naFoda u B >ni preuzeti nijedna od postojećih stranaka koje nisu čisto h r vatske organizacije. Naj narav- FELJTON. Mahmud Muhtar-paša; ; Islam po Kuranu i Hadisu*) t XVII. Islamski moral (alilak). B Uno. što je možda od Islama najmanje poznato u kršćanskom svijetu, jest nenatkriljiva čistoća ii dubina iznesenog kl propovijedanog morala u Kur’anu i №adisu. Pa i kod onih ljudi, koji su ŽiPR'jcIi dugo na istoku među muslimanima, f nalazi se rijetko takovih, koji bi svodili inače priznata velika ćudoredna (moral­ na) svojstva pripadnika Islama na veo­ ma duboku i opširnu moralnu nauku njikove vjere. Naprotiv je vrlo rašireno mišljenje, da je islamski moral (ćudojednost) upravo dovoljan, da drži na Hizdi ivž narod. Između vrlo mnogih ajeta i hadisa, koji se mogu uzeti iz riznice islamskog morala, ovdje ćemo i navesti samo malen broj izabranih, koji su podesni, da razbiju svako krivo miršljenje o islamskom moralu, a mogu sva' oga bez posbenog tumačenja dovoljbno uputiti u pravo stanje stvari. Mnogi hadisi podsjećaju na biblijske i ^^t.iđebkc izreke, odakle potječe i mida su oni kao i mnogi ajeti uzeti lwprosto iz Novog, odnosno Starog zaB jeta (testamenta). Bilo to kako mu draVidi 7.. 10.. 11.. 12. i 14. broj »VrcBh . te ,3.. 4.. 8.. 13.. 14.. 26., 39.. 44.. 50. : 54. br i Pravde*. Ur. i I | j ! I , „PRAVDA1* Број 68 Bi oj Nova stranka. Javljaju iz Beograda: [ javnu skupštinu koja će se obdržavati Sutra će se u 10 sati prije podne odru Vinkovci dne 7. rujna 1919. javno u tamošnjem području proglasi i uznas­ , žati u kasini zbor takozvanih nezavistoji da dođe što više žitelj- । nih ljudi na kojem će se udariti temelji ! stva na tu skupštinu, gdje će se ! novoj jugoslavenskoj stranci. Stranka će ; raspraviti o važnim gospodarskim i po- ' se boriti protiv svih zastarjelih stranaI /litičkim pitanjima«. l ka, korupcije političkog trgovanja, plja1 ‘ Ovom postupku ne treba posebnog i čkanja, zelenaša, nepoštenja u državnoj komentara. Natkriljo ic i Solin postupak I upravi, mlitavosti Narodnog Predstavu našem »Gajretu«. Samo naprijed, go­ | ništva, Proglas odbora za osnutak te nospodo! ... I ve stranke donijela je »Politika« u cjeliJedno putovanje. Kako smo obavije­ ; ni. Na jučerašnjem zboru u kasinu pred­ stili, otputovao je iz Beograda činovnik stavili su se pokretači nove jugoslaven­ u ministarstvu vjera Hidajet Kulenović ske demokratske stranke sa svojim pro­ u Skoplje radi provođenja isvida na pri­ gramom, koji ide zatim da udruži sve | tužbe tamošnjih muslimana zbog tero­ poštene jugoslavenske elemente bez ob­ | ra, pljačkanja i lične nesigurnosti u Sta­ zira na pleme vjeru i stalež. Nova stran­ • roj Srbiji. Dakle Kulenović ide kao iza­ ka kani izdavati svoj list. i slanik ministarstva, da provede izvide ;i na pritužbe muslimana protiv postupka I a nehaja organa demokratske stranke, ■. a ministarstvo šalje Hidajeta — opet Anketa o suzbijanju nepismenosti. demokratu — na izvide stvari! Treba ji biti demokarata, pa da se ne bojimo Od zcmailjske vlade primamo ovaj ' pristranosti i potrpavanja, jer vrana vra- i poziv; »Povjereništvo za socijalnu po|j ni očiju ne vadi, a narod će i dalje pa­ ■ litiku namjerava povesti življu akciju 1 titi nezaštićen i obespravljen. — Ali i ’ protiv nepismenosti u zemlji, kako bi i ma još jedna stvar po srijedi. Kulenović , se to narodno zlo što prije i što uspješi je pred dva mjeseca bio u Travniku oko । nije smanjilo. mjesec dana te sc je tom prilikom sam Prije konačnog određenja načina suz­ ; lizjavio, da je dobio dopust zato, da bijanja analfabetizma, smatra potpisa­ propagira u Travniku za demokratsku no povjereništvo za potrebno sazvati stranku. Ujedno se izrazio, da demokra­ posebnu anketu, da se na njoj svestra­ Kasno su se opametili gospoda »de te u Beogradu ni na koji način ne do­ no raspravi to pitanje. Ta će se anketa mokrati«. Kad je naša organizacija slala puštaju našoj organizaciji, da ona svoje obdržavati dne 18. oktobra«, g. u protesne brzojave proti imenovanju čla­ Ideje proširi u Macedoniju i Sandžak pa ; 3 sata poslije podne u svečanoj dvorani nova Priv. Nar. Predstavništva, onda stoga nam priječe da Širimo naš organ zemaljske vlade. su i te kao branili satrapski postupak »Pravdu« u tim krajevima, o čemu smo Na anketi će se raspravljati osobito svoga vode. A kad im sc je sad lađa na- ; nažalost bili d obaviješteni od tamošnjih slijedeće pitanje; sukala, udaraju u druge žice i evo šta muslimana. 1) da li bi valjalo zakonom urediti piše njihov organ u Hrvatsokj, »Riječ Pored ovakrh žalosnih fakata nije ne­ obligatorno suzbijanje analfabetizma u Srba Hrvata i Slovenaca«: »Ta čitavo moguće. da je Kulenović otputovao u Bosni i Hercegovini i koji bi način bio to Narodno Predstavništvo posve­ Skoplje baš radi propagande demokrat­ zato najpodesniji? ma je nezdravo. Srpsku skupštinu ske stranke među tamošnjim muslima­ 2)da li bi bilo prema našim prilikama, trebalo je davno raspustiti, a jednako i nima i da spriječe širenje svijesti među ј da se uvede institucija t. zv. putujućih hrvatski sabor, dok je velik broj poslatamošnjim muslimanima za našu orga­ I učitelja (kvalificiranih) za obdržavanje u:ka Narodnog Predstavništva uopće nizaciju. A da su demokrati u stanju ■ analfabetskih tečajeva u onim mjestitek »imenovan« po strankama. slati službene osobe u kortešacijske svr­ i ma, u kojima nema spremnih lica, koja U Narodnom Predstavništvu nema niti ' tjednog poslanika, koji b i i m a o v a- i he, to nam je dokazao g. St. Protić. kad I bi mogla da održe te tečajeve? je u »narodnom predstavništvu« iznio 3) ko bi mogao najuspješnije da orljani mandat, jer su svi mandati i šifrirane brzojave z. ministra Pribićevi­ negda izabranih zastupnika već zastar- i I ganizira otvorenje analfabe‘ičkih teča­ ća. koji su službeno slani službenim ojeli. a velik broj zastupnika nije ni­ jeva? sobama u svrhu propagande demokrat­ kada ni biran. Od slične je vrijed- , 4) koja bi pomagala za to suzbijanje ske stranke. bila najpodesnija? nosti i većina stranaka u tom Narod- , Ali 'se uzdamo, da im neće korteši nem Predstavn^tvu. Osim socijalista > • Naslov se umoljava, da na spomenu­ pomoći, jer svi muslimani znaju, da su demokrata zapravo i nema stranaka u tu anketu izvoli izaslati svoga izasla­ demokrati najviše zla učinili baš nama parlamentu, jer su radikali, klerikalci i nika. Suzbijanje nepismenosti u našem muslimanima: nametnuli su nam silom Narodni Klub u svojoj suštini tek neka narodu je tako važna stvar, da potpi­ tobožnje predstavnike ala Sarić, Kurstada, što slijede nekolicinu istaknu­ sano povjereništvo polaže osobitu važ­ tović i druge kreature, oteli su nam dža­ tih ličnosti, a te se ličnosti još i danas nost na blagohotiiu suradnju javne štam­ be svu našu zemlju posjede, raskućili ne mogu osloboditi uskog duševnog kru­ pe kod rješavanja toga pitanja«. su nas svojim izvoznicama i pljačkanjem ga. u kome su tapkali prije rata«. Mi od svega srca pozdravljamo ovaj 5 t. d. On! su poznati kod muslimana Drago nam je što možemo konstati­ mudri i patriotski korak g. povjerenika samo po zlu i zato im neće uspjeti da rati da se razni Sarići, Svrzc i KurtoMarkića i izjavljujemo, da ćemo ovaj odijele nas muslimane sa onim iz Srbije, vići i po mnijenju »demokratskog« or­ -rad pomagati svim svojim skromnim Maćedonije i Sandžaka. Mi ćemo svi u gana ne mogu smatrati narodnim pred­ jedno kolo pa će onda odzvoniti svim ! silama. Napominjemo, da suzbijanje nestavnicima. nametnicima, pa kako se oni nazivali! ' pismenosti čini jednu taču našeg proMlzernost »demokrata« vidi se najbo-, I Tu ' im neće pomoći ni jedan Hidajet • I grama, pa ćemo se nesamo odazvati olje po dopisu, što ga je vinkovački kot. 1 Kulenović. jer su muslimani progledali I vom koraku vlade, nego mu u svakom predstojnik Dr. Potočnjak upravio op- [ «i dobro razabrali, na kojoj je strani nji­ I pogledu ići na ruku. Naše će uredništvo rado izaslati svog ćinskim poglavarstvima svoga kotara. 1 hovo dobro i sreća. Narod se budi i Taj dopis glasi: , ।osv.ješćuje pa će znati udarati pravom ! ■ »izaslanika na ovu važnu anketu, pa i I ovim putem molimo i pozivamo sve na»Poziva se naslov, da priviti poziv za ] <stazom. u i j e (?) bi bilo da to djelo radikalno i u Bosni izvede demokratska stranka, a to i jest za pravo jedna od njenih i zadaća u sva tri dijela našeg naroda, i Ali specijlne prilike u ovoj j oš u v ii jek konfesionalnoj, reakcionarnoj a feudalnoj Bosni zahtijevaju na žalost sasvim drugu taktiku: podvo1 jeni rad po konfesijama 1 plemenima. Hrvatski dio može regenerisati samo jedna hrvatska, srpsik samo jedna srp­ ska Obnova. Vrlo bi težak i skoro nemoguć posao bio — kad bi ovaj posao preuzela jedna srpsko-hrvatska ili jugosiovenska politička kombinacija. Hrvate i katolike može privesti modomom progresu samo Hrvat i — katolik. To je osnovna misao, na kojoj se na žalost svaki naš i najmoderniji i najliberalniji pokret mora temeljiti. Kada je dakle govor o uništavanju i suz­ bijanju duševne tuberkule. reakcionarstva među Hrvatima, može doći u pi­ tanje samo jedna hrvatska grupa. Anaiogno vrijedi i za Srbe«. Tako piše »Glas Naroda« nakon što je pola godine uzalud lupao glavom o zid. Interesiralo bi nas znati, da li se gornje »curikanje« odnosi i na nas muslimane, ili »Glas Naroda« drži da će nas muslimane »obnoviti« grupa oko »Budućnosti«? go, treba imati na umu, da Islam ne iz­ nosi kakvu novu vjeru, nego hoće da utvrdi i predstavi pravjeru Ibrahim-pejgambera. U tom smislu stoji u Kur’anu: 1б.12(. Slijedi vjeru Ibrahimovu, koji ,е bio čist u vjerovanju, a nije bio poga­ nin. — Ili ovo: 6.182 Reci; Zaista je mene moj Gospod uputio pravom stazom do čvrstog vjerovanja, vjeri Ibrahima či­ stoga u vjerovanju, koji Bogu ne pri­ dodaje nikakva druga. Ni Muhamed (a. s.) nije istupio kao pr­ vi, već kao zadnji član u nizu poslanika Božjih, te on vrijedi za muslimana kao neposredni našljcdnik Isatov (Hristov). Islam se dakle smatra kao direktni (pra­ vi) baštinik svih nauka prijašnjih posla­ nika te znači njihov nastavak. Prema tome mogu se uzeti dijelovi Starog i Novog testamenta, koji se ne protive duhu Kur’ana, za mjerilo moralnog vla­ danja. Sam Kur'an sadržava mnogo iz­ reka, koje on svodi na Indžil, Tevrat ili na Zebur (Psalme. Tumači Kur’ana su često gradili svoje tumačenje na Sta­ rom i Novom testamnetu. Islam stoji naime na stanovištu, da se vrijednost Božje istine temelji na samoj sebi te da nije vezana na mjesto ili vrijmee ili osobe, jer kaže jedan hadis: Traži na­ uku, pa makar ona bila u Kini! Osim toga stoji u Kur’anu: 2.124. Istina je od tvoga Boga, ne budi dakle skeptik (sumnjivac)! I doista se može uzeti, da je Stari i Novi testamenat prinio svoj pododbor dio za razvoj islamske etike (ćudoredno vladanje). Uostalom nisu rijetka mjesta Prosvjeta i škola. u starijim islamskim djelima, u kojima se očito vidi ovakav utjecaj. Jedan od najvećih apostola (vjerski prvak) Imam Ahmed-el-Gazali piše u svom djelu za mladež (pod imenom »O dijete!«) na­ brojivši osam glavnih kreposti i ove ri­ ječi: »Ja sam pročitao knjige Starog za­ vjeta, Psalme, Evanđelje i Kur’an te sam našao, da se ove sve četiri knjige kreću oko ovih osam vrlina; ko prema njima (vrlinama) radi, radi prema ove četiri knjige«. I Ibni Haldun (umro 1406.) poziva se opravdavajući jednu teoriju (nazor) o plemenitosti na drugu knjigu Musapejgambera (34.7), gdje se veli: Koji ka­ zni zločinstvo otaca i t. d. Ali kako je mogla nastati islamska moralna filozofija, to je nuzgredno pita­ nje za samo sređivanje stvari. Glavna je stvar to, da sve, što sadržava Kur’an 5 Hadis, već trinaest stoljeća sačinjava svojinu i nauku Islama te služi musli­ manu kao glavno ravnalo u životu nje­ govu i radu. U hadis!ima nalazi moral Kur’anov svoje dalje razlaganje, a najstariji raz­ vitak vjerskih i etičkih misli Islama svoj okvir. Samo pitanje o istinitosti i sta­ rosti stupa u pozadinu pri spoznah, po­ jave, da se u HacTisima zrcali nastoja­ nje islamske zajednice u vjernoj nepo­ srednosti, veli poznati poznavalac Isla­ ma I. Goldzlher. Kao pravu jezgru vjere označio je Muhamed (a. s.) gojenje eftčk’h (moral­ nih) i humanih (ćovječanskih) vrlina. Velika množina Hadisa, koji se ovdje mogu samo djelomice spomenuti, potvr­ đuju ovo. Božji posalnik je rekao: 266. Ja sam poslat, da upotpunim dobra svojstva. Božjom milosti obasjani put zove sc u Kur’anu pravi put. Nalazi se ajeta, koji ga tako opisuju (6.n2—7.88.—19.37. —22.м.), a ima. ih opet koji te upute da'lje objašnjuju. U vezi s ovim objavama Hmamo Hadisa, koji objave tumače i po potrebi raširuju. Kratko rečeno izlazi iz svih ovih propisa, da čovjek služi Bo­ gu, ako se kloni svih zlih djela, ako lju­ bi svoje sugrađane bez razlike vjere i plemena i ako je dobrotvoran (koristan) £ spreman na pomoć. Dobar poznavalac islamskog svijeta profesor dr. F. DeMtzsch piše o isalmskom moralu u svom djelu »Die \Velt des Islams na str. 97. (Berlin 1915.) ove značajne riječi: »Sto se tiče ćudoredne nauke u Kur’anu, kojoj vodi samo od sebe posmatranje vjerskih dužnosti mu­ slimana, s pravom je rečeno, da je Киr’an protkan najljepšim moralnim pro­ pisima kao zlatnim žicama. Uistinu ka­ zni Islam kao bezbolne pogreške: ne­ pravdu osvetu, taštinu i oholost, laž, pretvaranje, klevetu, psovku i ruganje, škrtost i rasipnost, razuzdanost svake vrste, a preporučuje kan Bogu ugodne kreposti: poštenje i strogu zakonitost blagost, poniirljivost, milosrđe i prema životinjama, poniznost i čednost, istino­ ljubivost, odlučno izbjegavanje brblja­ nja, pristojnost i zadovoljstvo s malini, strpljivost i ustrajnost«. (Nastavićc se). �Број 68 Broj „PRAVBA* — „ПРАВДА* Strana 3 Страна še prijatelje, da nam svojim savjetom i Regent će ipak doći u Zagreb dne 5. Ahmcd ef. Bureku i ibrahim begu Censona. Wilson ostaje pri svome prvome budu u pomoći i tako omoguće, da naš I oktobra, ako se do toga dana riješi giću. Sutri dan na odborskoj sjednici iz­ pređlogu, da se poštuje talijanaštvo Ri­ izaslanik mogne staviti što praktičnije i kriza. jeke, ali da grad ne bude prisajedinjenio sam ovu stvar na pretres i upitao predloge njen Italiji. Wilson je odustao od plebis­ članove odbora za mnijenje, da li se ovi Vojvoda Mišić u Parizu. Vojvoda Mi­ cita poslije 15 godina. On je pristao, da članovi koje je Tafro upisao mogu pri­ šić otputovao jc u Pariz. se istočna granica Istre proširi u prilog pustiti u skupštini da glasuju. Svi su od­ Pripreme za izbore. Predsjednik par'Italiji, kojoj bi također imao pripasti la­ bornici bili složni da po § 13. pravila damenta pozvao je sve parlamentarne ovi članovi nemaju pravo glasa. Jedini binski kotar. krugove i sekcije na dogovor, kako bi 9) 18. decembra 1918. bijaše Srpki­ Sto bi bile posljedice D’ Anunzijeve je Alija Kurtović zastupao stanovište, se mogao povesti izbor članova za od­ nja pravoslavna Anđa Arsenović iz pustolovine. Položaj na Rijeci biva sve da bi im trebalo dati pravo glasa. Da bor, koji bi proučio projekt o izborima. sela Trbuka, gdje su nastanjeni Srbi ozbiljniji. Jugoslavenski krugovi izjav­ Alije Kurtovića nije ispravno stanovište pravoslavni u Maglaju na pazaru. Novo zastupstvo u Parizu. Doskora Basno stoji u § 13, koji glasi ovakj. U ljuju da će Jugoslavija poduzeti ener­ Vraćajući se pred večer kući u ko­ bi se imala izabrati parlamentarna ko­ gične mjere ako se konferencija mira skupštini predloge stavljati i glasati ima lima. kad bi krez DOnja pelja, ustavi misija iz redova poslanika iz okupiranih ukaže tako nemoćna, da njezini zaključ­ pravo samo onaj član musliman, koji je se pred Sulejmana Hanumića kućom krajeva, koja bi krenula u Pariz, da ta­ ci ne mogu biti provedeni. I Nitti je iz­ najmanje 6 mjeseci prije skupštine čla­ i zasu pucajući iz revolvera : „Balije, mo zastupa naša nacionalna prava. javio, da konferencija mira mora poka­ nom postao i za sve to vrijeme uredno balije — — li vam majku U znaku krize. Javljaju iz Beograda zati dovoljno snage da se njezini zak­ platio članarinu«. Ja sam na mjesec da­ balinsku ne ćete dugo, sve će ovo od 28. septembra, da ćc danas vjero­ izgoriti i biti ko polje ravno To je ljučci provedu, jer će inače D’ Anunzina pred skupštinu pokušao kod sara­ jatno mandat za sastav kabineta biti jev udar naći nasljedovanje i Jugosla­ jevskih članova da napravim sporazum isto ponovila vozeći se kroz musli­ povjeren dr. Pavloviću predsjedniku veni će zapremiti čitavu celovačku kot­ za jedinstvenu listu o izboru Gajretova mansko selo Riječicu tursku, samo privremenog Narodnog Predstavništva. linu. a na sličan način Čehoslovacl Tjeodbora, ali sam ometen u tom poslu što je tamo vikala „balinčad", „balinPoslije jučerašnjeg savjetovanja Pavčad“... . .. . .. у. , . , . . • • ; šln. Grci južnu Albaniju i t. d. vakufskim izborima. Pred samu skup­ jović jc odlučio, da ovaj mandat primi. м , л, ™ « тл , 10) 19. decembra 1918. u večer iz­ štinu pokazaše veći interes neki člano­ Novi prodlog o Rijeci. »Deutsche AllOn će još danas dopodne biti primljen gorio je u selu Gornjem Rakovcu, vi oko lista »Pravde« te Alija Kurtović gemcine Ze’tung« javlja iz Lugaxia- No­ u dvoru prestolonasljednika, da ga oba­ gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni u sa svojim drugovima oko lista »Buduć­ vijesti o političkoj situaciji. Jučer prije i vi prcdlog predsjednika WilsofU za ri­ Hilmibega Hafizbegovića iz Maglaja nost«. Ja sam nastojao, da se postigne podne bila je važna sjednica radikalnog I ješenje riječkog pitanja koji je bio već čardak s raznovrsnim namještajem u sporazum među ove dvije partije. Spo­ prznal za vrijeme sas-.mka talijanskog kluba. Govorilo se o tome, da li je mo­ vrijednosti od 18.800 K. krunskog vijeća pr3gU<’«e Rijeku sa razum je bio skoro gotov i to ovako: guće da se obrazuje zajednička vlada 11) 27. decembra 1918. razvalio je lukom s' bednim građo п čiji će statui Edhein ef. Mulabdić, Hasan cf. Hodžić, sa demokratima. Većina poslanika bili Risto Gjurić sa još jednim drugom Mustajbeg Halilbašić, Šemsudin SarajроЗДл*Г talijanski kavktcr Tada. Na su mišljenja, da je to za sada nemogu­ iz sela Brusnica, gdje su nastanjeni tai način bi Rijeka diiclJa Jugoslaviju lić, Alija Kurtović, Asimbcg Mutevelić, će. Pašić je držao dugi govor ističući Srbi pravoslavni ogradu oko sijena i od Italije. M.sao o plebiscitu je napuš­ A: imbeg Dugalić, Muhamed Ljubović. potrebu, da se radikali prikupe i orga ­ slama Bege Sahmana u muslimanskom tena u čemu se Wils n v pretilog pri­ Hamdija Kreševljakjvjć, Velija Sadović niziraju, kako bi imali sve većeg uspje­ selu Riječinl, čime su Šahmanu na­ bližava talijanskim željama. i Hamdija Mulić odbornici, a Muftić Sa­ ha u borbi. Izgleda, da Pašić ne će nijeli ogromnu štetu, jer mu je od­ Jdealisanje Wilsona. Listovi objavljuju lih ef.. ZiMžić Mchmed cf.. Vrabac Ibviše ići u Pariz već da će ostati u Be ­ mah svijetski mal napao na slame i jedno mjesto govora, koji je Wilson dr ­ rahim. Mašić Husejn ef. i Omer Kajtaz ogradu. Tvrdi se da će doskora podu­ na sijena i razbucao mu ih. žao u Salt Lake City i rekao: »Ako bi zamjenici. Samo su još tražili demokra­ zeti veliki agitacioni put po Vojvodini. 12) 6. januara 1919. napadoše Vadošlo do kakvog spora, na primer na te da se zamijeni Hamdija Mulić sa Bosni i Hercegovini i Dalmaciji.Radi ­ silija, Danilo i Milan Lazendić iz sela Balkanu i ako bi njegova ozbiljnost zaHajdarom Fazlagićem. Na ovu zamjenu kali će п toj borbi naročitu pažnju ob­ Svinjašnice, gdje su nastanjeni Srbi hteva intervenciju Sjedinjenih Država, nije htjela pristati Jugoslavenska Mu­ ratiti na svoju štampu. »Samoupravu« pravoslavni na Emina Abidovića iz one bi na svaki način morale interve­ slimanska Organizacija sve do skupšti­ izdavače odsada u velikom formatu, a muslimanskog sela Hajderovića i iz nirati pa bilo da postoji Liga Naroda ili ne, a na skupštini su usvojili i ovu za­ izdavače i svoj organ u Zagrebu. Pre ­ čista ga mira na pravdi Boga^izubijaše ne. Ako se mi ne angažujemo u obrani mjenu. Međutim pred početak skupšti­ govori za rješenje krize vode se mari ozlijediše. slabili, mi bi priznali pravo sile da vla­ ne demokrati su odrekli svaki sporazum Ijlvo. Dr. Draža Pavlović konferisao je 13) 19. januara 1919. iznio je momak da i odrekli bi se principa p»ava, Što bi sa 'J. M. O.. a Šukrija Kurtović mi je jučer s Pašićem, Korošcem i Laginjom. Jakuba Hajrulahovića šećerđije iz Mag­ bilo najžalosnije što se u opšte može rekao da su njihovi delegati u pregovo­ Pašić jc istaknuo potrebu pomirljivosti laja Bego Hasanić na jednom stolu desiti. rima otišli predaleko i da su prekoračili li sloge među partijama, a Korošec i šećerlama i kolača na čaršiju. Nije Džavid-bey pobjegao iz zatvora. »La granicu ovlaštenja, pa da on i drugovi Laginja ostali su pri svojim starim zahprošlo dugo opkolilo ga je nekoliko Tribune de Genove« doznaje da je mlane mogu primiti njihov sporazum. Ovom tevima: traže koncentracioni kabinet i srpsko pravoslavnih seljaka, kojima doturski eksministar finansija Džavidlizjavom g. Sukrije Kurtovića vidio sam, prije svega sporazum između demokra ­ Bego nezna imena i opsovavši mu ma­ bej koji je osuđen na 15 godina prisilne da su zatvorena vrata svakom spora­ ta i radikala. Sinoć je posjetio Draža ter oteli mu kolača i šećerlama u vri­ robije pobjegao iz zatvora. zumu. Otvorio sam iza toga skupštinu Pavlović g, Davidovića, Draškovića i jednosti od K 5‘— na što mu je onda .i vodio do 3. tačke dnevnog reda — iz­ Pribićevića. Izgleda, da se demokrati svaki rekao: „Eto ja uzeli, šta ćeš bor odbora. — Kada sam stavio na dne­ nisu još odlučili, da sjede zajedno u sad“?l Bego kad je vidio zlo, nit vni red izbor odbora pozvao sam one vladi s narodnim i jugoslavenskim klu ­ imaoe kome da prijavi, jer nije bilo članove, koji nemaju pravo glasa da se bom. Socijalisti se protive, da se konSUDBINA »GAJRETA« patrole na čaršiji, niti, bojeći se osvete, maknu iz sale, da mogu lakše prozvati zervativci puste u vladu. Radikali traže smjede kasnije tužiti, već uze sto Izvješće g. M. Halilbašića gajretova članove koji ćc glasati. Naročito sam ukoncentracioni kabinet, koji bi sastavio s kolačima i šečerlamama i opet se predsjednika. pozorio Tafru Saliha, da oni članovi koStojan Protić, pošto Pašić ne želi privrati u dućan. Dobili smo na uvrštenje ovo izvješće: 'је je prijavio pred skupštinu nemaju । miti taj mandat. Pašić je posjetio jučer 14) 19. janura 1919.tovario je momak »Ja sam se primio predsjedništva druš­ pravo glasa pa nek se maknu i po knji­ Jugoslavenski Narodni Klub i nezavis­ Ademage Mešića Meho Agić pred rad­ tva »Gajret« prije 7 mjeseci jedino radi zi sarajevskih članova počeo sam pro­ ne radikale. Trumbić i Smodlaka konfenjom u Maglaju šljive. Na to je došao toga što sam se zatrefio izvan političkih zivati članove, koji su u pravu da gla­ rirali su sa više partijskih predstavnika. Đorđija Močić iz sela Smrdina gdje organizacija — dakle neutralan — dr­ saju. Skrutatori su počeli primati glai Smodlaka nastoji svim silama da dođe su nastanjeni Srbi pravoslavni, uzeo žeći da će to biti po »Gajret« od koristi, sovnice .ali tim časom počeli su vikati i do sporazuma između demokrata i nakonje za dizgine rekavši: „Kako smi­ kada mu je predsjednik neutralan, jer |i lupati oni kojima ne ide u račun glaso­ jete švercovati i danas, zar vam nije ! rodnog kluba. će biti društvo svakoj stranci pristu­ vanje (Kurtovića stotinjak đaka, koji ni­ Novi list. Od prvog oktobra počeće u bilo dosta uz 4-godine"? ! opsuje Mehi pačno. Ovaku zadaću mogao sam pri­ su sigurno ni članovi. Op. ur.) pa su : Beogradu izlaziti novi Isit »Beogradski mater i zakrene kola. miti za to Što su u odboru bili većinom proizveli toliku buku da su mi onemo­ Iza toga mu uđe u radnju Srpkinja dnevnik« komu će biti direktor Krsta ljudi neutralni, ili su odobravali ideju, gućili daljne prozivanje. Pozivao sam zvana Riječanka i otme od Mehe vo­ ; Cicvarić. da u »Gajretu« ne treba voditi nikakve policajnog izaslanika da Ih umiri, ali on deni ibrik, opsovavši mu mnogo koješ­ Nova Radlo-stanka. Početkom oktostrančarske politike. Ja se nijesam ni u to učinio nije. Na to sam ja rekao da ta, a da Meho ni ustati nije smio, - bra biće predana redovitom saobraćaju čemu prevario. U »Gajret« se upisalo skupštnu raspušćam i odgađam i sa svi­ jer je pred radnjom stajala čitava go­ radio-postaja na banjičkom brijegu. Odosta svijeta. Osobito se javio lijep broj ma odbornicima osim Alije Kurtovića mila Srba pravoslavnih, pa pošto na držane su uspješne probe s Parisom i ostavio svoje mjesto. Iza mog odlaska utemeljitelja i dobrotvora među kojima čaršiji nije bilo patrole, a bojeći se I Londonom. do 2 sata došao je u Muslimanski klu’ trna i katolika i pravoslavnih. U odboru osvete, ni kasnije ih nije smio da Derviš beg Ccngić i kazao nam da je vladala potpuna harmonija sve do prijavi. pred samu skupštinu. Prije skupštine na po odredbi poticajnog izaslanika sM 15) 19. januara 1919. prodavao je Juština nastavljena pod predsjedanjem ti četiri dana otvarajući »Gajretovu« poštu suf Subašić u Maglaju pred srpsko naiđoh na obavijest poštanske štedioni­ sana Hodžića, da su članovi J. M. O. pravoslavnom crkvom hljeb Bogdana Naši odnosi prema Italiji. Vesnić uči­ ce gdje Salih Tafro činovnih radničke gurani napolje i da bi bili izabrali i oc'. llkića, pekara iz Maglaja, Na to mu nio je ove izjave u »Matinu« o odnosi­ bor da nije skupštnu raspustio policajn sreske blagajne polaže svotu od 892 Kpriđu dvojica srpsko pravoslavnih se­ ma između Italije i naše kraljevine: kao članarine 1 sam se označuje kao direktor. Sutri dan iza skupštine proč: ljaka iz Donje Paklenice i ni zašto ga »Nama je uvijek stalo do prijateljstva »Gajretov« povjerenik. Isti dan po pod­ tao sam poziv u novinama, da se s: napanu, a jedan od njih i izbije, te sa Italijom. Mi smo skloni vjerovati, da ne nađem na stolu iskaz od 310 novih življe skupština za 21. ov. mj. u 10 s; mu još pogazi oko K 14— hljeba i 'Italija goji ista raspoloženja prema na­ u prostorijama Radničkog Doma sa dr Članova sa popratnim pismom gosp. Sato sve na očigled kotarskog narednika ma. Ako je to vjerovanje osnovano, ka­ vnim redom: izbor odbora. VidivŠi d liha Tafre gdje javlja, da je tokom go­ Vladetića, koji je odmah tu sučelice ko se ja nadam, jadransko pitanje tre­ dine 1919. sakupio gornje članove i na­ otišao sam poticajnom direktoru i t pred svojom žandarskom kasarnom ba da bude riješeno na način, da izme­ žio sam, da se ova skupština ne odri platio članarinu, te traži da se ovi čla­ stajao, a da se ni maknuo nije. đu nas i Italije ne postoji nikakovo tr­ jer da ću ja u što kraćem roku pozw novi proknjiže i da mu se iskaz povrati. 16) Početkom januara1919. opljačkan skupštinu, da nastavim ondje gdje^ venje. pa čak ni površni nesporazum. Odmah mi je bilo jasno, da se ovdje je u selu Smrdinu gdje su nastanjeni Da se postigne takvo riješenje, vidimo prestao. Poticajni direktor mi je radi o tom, da se hoće na skupštini ne ­ Srbi pravoslavni hambar malodobne da skupštinu koja je sazvana za 2^B samo jedan jedini način: da se Italija, što da proturi što ne bi htjeli usvojiti djece merhum Irfanbega Sultjmanpaće dati da se održi, jer su duhovi^J kao velika sredozemno-morska sila i dotadašnji pravi članovi »Gajreta«. Ošića iz Maglaja, u kom je hambaru Jani, a da će me o svom stanovisM gotovo apsolutni gospodar jadranskog sobito mi je bilo čudno što se Tafro pot ­ bilo raznovrsne tretine u vrijednosti mora, odreče namjere, da svoj suvere­ bavi jesti ti. U ponedeljak u 12 sati ц pisuje »povjerenikom«, kada ка ode K 7.297'50 h, a 24. januara 1919. nitet proširi na ma koju tačku naše mio sam odluku gosp. direktora ov niko imenovao nije, a i da je ka­ opljačkan je u istih malodobnika i obale. Ako ona uporno ostane pri Vi­ sadržaja: ko bi on mogao držati novac kod sebe hambar s raznovrsnom tretinom u me, da pobođe italijansku zastavu na Policijska direkcija za Bosnu i Herceg. punih 6 mjeseci i tek pred skupštinu selu Svinjašnici gdje su također nas­ ma kojoj tačci naše teritorije, to bi saBroj 494 prez. Sarajevo. 20./9.1919. položiti, jer su njemu, Tafri poznata pra­ tanjeni' Srbi pravoslavni u ukupnoj mo izazvalo incidente, koji bi bili za Gajret, saziv izvanredne skupvila društva »Gajret« pošto je prije ne­ vrijednosti od K 4.542'50. žaljenje protivni interesima obaju zejštine za 21. septembra 1919. koliko godina bio odbornik »Gajretov«, (Nastaviće se.) Gosp. ’malja. a 39. § pravila glasi ovako: Gdje je ma­ Wilson i pitanje Jadrana. »New-York nje od 50 članova imenuje glavni odbor Hasan u Hodžiću American« javlja o riječkom pitanju, da jednog povjerenika prvi put. Povjerenik na skupštini »Gajreta« izabranom pri 5e Wilson odgovorio konferenciji mira, vremenom predsjedniku skuplja članove, članarine i darove, a da izlaz na Jadransko more pripada Ju­ Sar« Regentov put u Hrvatsku. »Politika« npvac šalje glavnom odboru svakog Vaša prijava od 19. o. mj. koja jJ _ goslaviji. Ako Italija ne napravi red na javlja, da je regent odložio svoj put u mjeseca. Osim toga od osnutku »GajreRijeci Amerika ćc biti primorana da po­ Zagreb do konca oktobra, dok se ne nas predana policijskoj direkciji i kojo tova« nikad ni jedan odbor nije postav­ šalje svoje Čete preko mora. □avljatc, da ste za sutra, 21. o. mj. u / riješe nekoja važnija državna pitanja. ljao povjerenika u Sarajevu već se.slusati sazvali izvanrednu skupštinu, Računaju da će regent stići u Zagreb žio sa inkasantom. Ovu stvar sam istog Wilsonov odgovor. »Havasova agen­ na 29. oktobra, na godišnjicu narodnog dana saopćio odbornicima Dr. Satvet- 1 četa« u prostorijama Radničko*, cija« dohila je telegram iz Rima, da je ne prima ^е na znanje. Obdržf ujedinjenja. Kako javlja novinski odsjek begu Bašagiću. Asim begu Muteveliću, tamo stigao odgovor predsjednika WiL Maglajski zulumi. ,,Gajretove“ vijesti. Pregled Vijesti iz Jugoslavije. �Страна 4. Strana Број 67 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA- skupštine zabranjuje se ovim po § 12. odbor izabran aklamacijom — dakle vozakona o društvima, jer nije pravovre­ Ijoni svih skupštinara. Da sam se odlumeno prijavljena vlasti, a iz razloga, što čio na ovo izvješće vodili su me ovi se tim i takovim sazivanjem izvanred­ razlozi: 1) što vlast ovakini postupkom ne »Gajretove« skupštine zaobilaze dru­ navlači sama na se nepovjerenje, koje štvena pravila, po kojima (analogno od­ je štetno j za nju i na narod, 2) što se redbama za saziv redovne glavne skup­ ovim postupkom gazi volja članova jed­ štine) treba i saziv izvanredne glavna nog kulturnog društva, 3) što sam uvjeskupštine »mjesec dana prije« javiti svi­ ! ren da se ovim načinom niko pomoći ne ma pododborima i povjerenicima pisme­ i može, a da će »Gajrctu« veoma osjetno, a članovima preko novina (§§ 48. i I ljivu štetu donijeti. Ja ću proti gornjoj 44. društv. pravila). Konačno se održa­ i odluci podnijeti utok na zemaljsku vlavanje izvanredne skupštine ne bi moglo | du, a sada pozivam sve povjerenike i dopustiti i zbog toga, što su duhovi još j pododbore, koji nijesu sporazumni sa ovazda pod dojmom nastalih protivnosti, ; .akim postupkom, da i oni svoju reknu pa nema vjerovatnosti, da bi se mogao I putem javnosti, što će nadam se i saodržati red i mir. I rajevski članovi učiniti. Držim da sam Pošto je prema relaciji izaslanika ove I ovim izvješćem udovoljio svojoj dužpolicijske direkcije na jučerašnjoj druš­ I nosti kao predsjednik »Gajretov«, da otvenoj glavnoj skupštini većinom učes­ • bavijcstim nepristrano i objektivno sve nika t. j. aklamacijom svih preostalih n Članove društva. Dodajem ;oš ovo: Cardvorani članova (a bilo ih je do 300 pre­ šija go/ori, da je ovu igra u »Gajretu« ma 100—150, koji su iz dvorane izašli) izveo gosp. Šuknja Kurtović sa prija­ neposredno pred raspust skupštine iza­ teljima iz vlade Što ja ne tvrdim, ali je bran novi odbor, izvolite se sa drugo­ bliz« pameti. vima po § 17. društvenih pravila konU Sarajevu, dne 28. septembra 1919. stituisati i iza pravomoćnosti ovoga riM. Halilbašić, •ješenja preuzeti od dosadašnjega odbora [ predsjednik društva »Gajret«. poslove društvene uprave. Kako je pak u sporu pitanje, da ii su ! svi. koji su izglasali novi odbor, imali i po § 13. društv. pravila pravo glasa, »Pouka za narod« nije mogla doći novom odboru priznaje se samo privre- | kao prilog ovom broju, nego ćemo je meni značaj, te će novi odbor imati u prvom redu zadaću, da u roku od šest i priklopiti slijedećem. Rene Legotetides. Za koji dan početi mjeseci sazove redovnu glavnu druš- । tvenu skupštinu, koja će imati da izabe- | će »Pravda« donositi jedan originalan roman u podlisku pod gornjim naslo­ re odbor i na kojoj će moći sudjelovati vom od A.-Hifzi Bjelevca. U romanu je samo oni, glede čijih članskih prava ne iznesen sukob mladoturske i svehelenbude moglo biti nikakve sumnje. ske ideje u Turskoj u doba prije revo­ Ovo se riješenje šalje u prepisu i do­ lucije. Mlada Grkanja Rene Logctetides sadašnjem predsjedniku »Gajreta« gosp. je nositeljica grčkog pokreta u Tur­ Mustajbegu Halilbašiću, a imaćetc pro­ skoj, a mladi Krećanin Sururzade Ihsan tiv ovoga riješen ja pravo utoka u roku mladoturske ideje. Njih dvoje spaja u od 14 dana na Zemaljsku Vladu za Bos. mladosti žarka ljubav, da ih poslije ra­ i Herc, kako Vi tako i gosp. Mustajbeg zdijeli ideja. Halilbašić. Mislimo, da ćemo ovim ugoditi mno­ Policijski direktor: gim. a naročito mladim čitateljima naLjeskovac v. r. 'šeg lista da unesemo u ovu borbu i po­ Jasna je stvar i nepobitna činjenica, litiku, u ove opće trzavice neke topline da odbor nije bio izabran, što mogu do­ ii mladosti. kazati: 1) ljudima, koji su ostali na Dobro nam došli! Na 1. oktobra oko skupštini do raspusta njena, 2) sva iz­ 3 sata po podne stiže u naš grad an­ vješća novinara sa skupštine suglasno sambl Kraljevskog Srpskog narodnog Szvješćuju, da nije odbor izabran, 3) sam pozorišta iz Beograda na čelu sa svo­ privremeni »predsjednik« skupštine sajom Upravom i nekim našim književzivlje skupštinu za 21. ov. mj. sa dnev­ nicima. Građanski odbor preduzeo je nim redom: izbor odbora. Ovo su sve sve, da naše mile goste što dostojnije same utvrđene činjenice i dokazi, da je dočeka, koji prvi put dolaze u našu srevlast do sada postupala nepravedno 'idnu. prema pravim članovima društva i da Nema sumnje da će i naše građanstvo sama nastoji namtenuti odbor, koji ne­ učiniti svoje, da ovaj doček bude što ma uza se ni 2^ članova sa pravom dostojniji, te im kličemo: Dobro nam glasa. Odbor, koji je bajagi izabian sasdošli! ' tvljen je ovako: Hasan Hodžić, Alija Prva svečana predstava biće prema Kurtović, Mehmed Zildžić, Ibrahim Vreveć najavljenom planu u četvrtak dne bac, Asim Mutevclić, Fehim Kafedare2. oktobra. Ulaznice se prodaju u knji­ vić. Salih Cico, Hamdija Kreševljaknvić, Derviš Tafro, Edhem Lojo i Mah- . žari Leona Finci-a. Poziv vjeroučiteljima. Pozivam sve mut Ljubović. Od ovhi su odmah otka- ; zali svoj pristup u taki odbor koliko do i kolege vjeroučitelje narodnih osnov­ nih škola u Bosni i Hercegovini bez sada znam ovi: Mehmed Zildžić. Asim razlike vjere da stupe u zajedničku Mutevelić, Hamdija Kreševljaković i Edhem Lojo. Za Ibrahima Vrcbca čuju ‘ organizaciju ili da me pismeno opuno­ se dvojaki glasovi. Od zamjenika, kojih j moće da sas<tavim jedan odbor od vje­ po § 20. pravila bira 5 odstupila su i roučitelja sarajevskih nar. osn. škola K sada tri. Upadno je kod gornje odlu- I i okolnih mjesta, kojem bi bila zadaća da izradi jedan memorandum na ze­ pi policajne direkcije, da se povjerava 'uprava onima za čije glaseće opravda- : maljsku vladu, u kom bi istaknuli naše ^loše stanje i zatražili pravednim г .;no sumnja policijska direkcija, da su item da se vjeroučiteljski honorar po­ mali pravo glasa mjesto da pozove visi prema sadanjoj krunskoj vrijed: stari odbor da vodi društvenu uprava do izvanredne skupštine pošto je stari I sti. Pošto je bivša zem. vlada na nar. i : | ' i ■ I 1 ; i Domaće vijesti. I : j ' osn. školama Bosne i Hercegovine od­ redila honorar sa 400 K onog vremena, kad je bila prava krunska vrijednost, to bi trebala današnja vlada da povisi vjeroučiteliski 'honorar sa 400 K na 3800 K do 4500 K jer je danas taka krunska vrijednost. Tu je povišicu uči­ nila i kod svih drugih namještenika Bosne i Hercegovine, pa treba da i na­ ma ispravi ono, što nam je krivo. Stoga pozivam sve vjeroučitelje nar. osn. škola u Bosni i Hercegovini, da se o ovom što prije izjave ili mene opuno­ moće da ja sastavim odbor vjeroučite­ lja koji će se zauzeti za nas kod zem. vlade jer nije pravo da badava radimo ii svoja pluća trošimo oko sitne dječice. Apclujemo na sve vjeroučitelje da se vruće oko toga zauzmu, te da ne okli­ jevaju, nego da što prije svoje puno­ moći pošalju. S poštovanjem mahsus selam i pozdrav svima mojim kolegama Muhamed Islamović, vjeroučitelj u Hadžićima. Nova ubijstva i pljačkanja. Prije dva dana primili smo iz Bileće ovaj brzo­ jav: Jučer na 21. septembra 1919. u 6 sati popodne u sred grada kod pravo­ slavne crkve ubili su zlikovci — pljač­ kaši Arifa Babovića trgovca iz Bileća nakon svakodnevnih slučajeva pljačka­ nja i ubijanja na muslimanima i musli­ manskim imanjima. Muslimani strašno ogorčeni molimo zaštitu. Na ovaj slučaj osvrnućemo se u sli­ jedećem broju, a mi smo već ovo do­ stavili na nadležno mjesto. Proslava »Trebevićeve« 25-godišnjice. Na 19. oktobra o. g. slavi Hrvatsko pjevačko društvo »Trebević« u Saraje­ vu svoju 25-godišnjicu opstanka. Od­ bor društva odlučio je, da taj dan pro­ slavi s obzirom na danšnja skupa vre­ mena i poteškoće u putovanju, istina skromno, ali dostojno slavne prošlosti »Trebevića« kao najstarijeg pjevačkog društva u Bosni, koje je baš pjesmom mnogo doprinijelo buđenju hrvatske svi­ jesti u ponosnoj Bosni. U nedjelju dne 19. oktobra 1919. na večer davati će »Trebević« svečani ju­ bilarni koncerat Odbor je zaključio, da na tom koncertu sva prisutna hrvatska, srpska i Slovenska pjevačka društva, odnosno delegati tih društava, ako su pjevači, zajednički otpjevaju Novakovu kompoziciju »Hrvatom«. Opet palež i pljačka. Od naše orga­ nizacije u Bijeljini dobismo ovaj brzo­ jav: »Na posjedu Hadži Muharembega Pašića u Kađanici zapalili su seljaci pra­ voslavni na 28. navečer svu ovogodiš। nju hranu u stogovima i štalu 20 m duI gačku. Palež i pljačka i sad su ovamo na dnevnom redu. Molimo zaštitu svo­ ga dobra«. Trešeljak. Komunalna politika »Jugosl. Liet“ od 25. 9. 1919. pod naslovoa „Stolice gradskih općinskih odbornika* ove: »Koliko naši sadainji odbarnici imaju smi­ sla za komunalnu politiko jasno pokazni© dinjenica, da tri sata vijećali koću li zemičke biti skuplje ili jeftinije za 1 hel-, a isk <J a sa­ ta o 16 milijvna gradekag prorauan: * Iz novinarskog svijeta Urednik „Trsšcljka“ stigao ja na »»dulji do­ pust«, a redakciju primio Hadžermere^. Glavni urednik »Pravde* otputavao je u Amautlok, da vidi kakav ja tamo , poredak*. Neugodna uspomena. Ri» jadan mlađ književnik i isdao svoje prvijanco na sraj tioiak. Nadao se da će ga kritika pohvaliti, ali se razočarao, kada ga na­ pade u »Bos, Vili" Vlado Ćorovie, napisavki o njemu čitav članak dokazujući, kako u tim prvijencima naieg pisca uma niita osim nck»liko hrvatskih izraza. No jedan je bio ipak us­ pjeh, da jo Vlado otkrio jednu novost u nakoj literaturi i kajižarskom obrtu, da su i parfumerije pečele knjige predavati... Od toga doba nafi pisac ne reli par fame, niti parfamerijo. — što vike nikakve mirise, jer ga pedsjećuju aa prvi neuspjeh. Književnost. G. Fadil Kurtagi« izdao je svuje »štihove« o kojima čem« progovoriti na drngeiu mjesto jer ne spadajn n 4Tr»ieljak«. j ; ! ' Svima prijateljima, mušterijama i poznanicima, koji nam prilikom smrti našeg oca H. Avdage DemerdŽića izraziše saučešće i otpratiše nam rahmetli oca na merar, te nam time bar donekle pružiše utjehe, neka je svi­ ma najljepša hvala. Osobita hvala i blagodarnost neka je gosp. gr. fiziku Dr. Mustafi Denišliću koji je nadprimjerno strpljivo i sa puno mara sve do smrti našeg oca posjećivao nastojeći, da mu život spase. Nekagasvevišnji nagradi. Sarajevo, 25. septembra 1919. Familija umri. H. A. DemerdŽića. Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi I u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - smo snabdjeli velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - - ®®®®®®®®®®®®®®®®®®: Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. - Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bsnkovn« poslove nejbrže i najpovoljnije. ____________________________________________________________________________________________ ___________________________ '•mi urednik: M. Sudžuka. Vlasnik: C entralni Odbor »J. M. O.« 47 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9d73527037b386bb1698bba5f968aae3.pdf 26e844637a8754470e9b6ac021db97cc PDF Text Text Radi priloga ovaj broj stoji K 1*20 PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 69. Sarajevo, četvrtak 2. oktobra 1919. (7. muharema 1338.) POJEDINI BROJ izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rsdaficioni o^sf. Pretplata godišnje 40 kru* жа,па pola godine 20 krusa. Uredništvo i upravi nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice ПШ Godina 1. SESHSESEEKESSSEISSEESK Izvrtanje činjenica. Ali bi onakvo rešenje agrarnoag pi­ Sarajevo, 2. oktobra 1919. odnosno delegat ministra financija kon­ tanja, u međunarodnom pogledu, cesiju za veleprodaju soli oduzeo mu­ Beogradska »Tribunu« od 23. septem­ slimanu, .da je dadne pravoslavnom Sr­ bra 1919. donosi članak pod naslovom: • naročito, donelo kobne posledice za na­ šu državu. Odista, Velike Sile, pred­ binu. Pa kako se postupa pri izdavanju JI. »Stranka bez državnika«, kojeg radi nje­ stavljene u Ligi Naroda, principu zašti­ dozvola za maloprodaju duhana? Iz­ U prošlom članku pod oviim naslovom gove važnosti prenosimo u cijelosti: te manjina, — principu koji je sada već dana je naredba, kojom su se ko bajagi nusirirasmp kako stoji sa tvrdnjom Članovi Demokratske Zajednice, pripostao i princip međunarodnoga prava, imali zaštiti invalidi, a u stvari je to »Nar. jedinstva«, da nas*»vidi u držav,likom rešavanja krize, postavljali su ; — na protest manjina, koje bi onakvom samo obična pljačka, kojom se je ugro­ r.mi zvnajima« i iznesosmo fakat, da kao svoju neizostavnu pogodbu, da se agrarnom reformom bile ugrožene u zila eksisteneba mnogih siromašnih mu ­ »narodna« vlada nesamo da ne unapre­ agrarno pitanje u našoj državi mora svoiem materijalnom opstanku, i u tež­ slimana, da se na njihov račun saspe đuje muslimane, koji su na uprav­ riješiti u duhu njihovih pogleda, koji se nji da otklone trzavice i potrese koje još kojii groš u nezasitne ralje kojekai nim zvanjima« i iznesosmo fakat, da skoro sa svim poklapaju sa pogledima mogu dovesti do teških međunarodnih kovih lažnih »mučenika«. ropotarnicu i nemilosrdno izvrgava ru­ ruskih boljševika, pa šta višu, da j zapleta, — bez svake sumnje, morale Što se tiče »trgovine« — izvozni- | se rešava odmah, prc sastanka Konstiglu i u prilikama, gdje bi ih morala zašti­ bi se umešati svom snagom svojega ac a m a, mi do sad ne čusmp da se je od | tuante, i pre sastanka Narodne Skup­ titi. već u interesu autoriteta same vlautoriteta, i tražiti drukčije rešenje ag­ nje ošićario i koji musliman. Ona je moi sti. Evo ćemo pretpostaviti da je graštine, koja bi tek, na osnovu Ustava, nopol »demokrata«, a pošto muslimani . kojj oi Konstituania donela, imala dl ' rarnoga pitanja, u duhu principa o po­ čanička pravoslavna čaršija imala raz­ štovanju privatne svojine... ne idu za Sarićima i Kurtovićima nije ■ pristupi sređivanja naše države. Kome­ loga, da zahtijeva premještenje g. HraI. pod predpostavkom, da Narodna prilike, da ćemo se u stupcima »Nar. sari. koje je vlada bila postavila da snice, nu kako da shvatimo prisilni d oSkupština i prihvati demokratski način Jedinstva« susresti i sa muslimanskim ■ otpočnu rad na rešavanju toga pitanja, p u s t njegova nasljednika Borića? On rešenja agrarne reforme — a to je, za jzvozničarima. Stoga pozivamo službe- I već su nezgrapnim i nasilni?nige oeo u Gračaniici, pa da se može pro­ sada bar, još samo jedna pretpostavka, ni list, da te izvozničare odmah objelo- . k rm radom svojim, izazvali na više ti njemu kogod odupirati, niti je nastu— taj i takav način bacio bi nam na dani. Samo nek iznese i izvoznice na p.o službe, pa da su se gračanički pra­ nesta, silno i duboko negodovanje. sodu, špirit, marke i ostali »trgovinski« Očighledno je za sve koji znaju lo- | vrat intervenciju Lige Naroda, i natezao voslavni mogli uvjeriti o njegovoj ne­ espap Šćepana Grdića i Atahasije Šole«. nas da rešenje toga pitanja dovedemo u gičkf misliti, da demokrate, ovakim sposobnosti, pristranosti ili drugim ma­ sklad sa principom o poštovanju privat­ »Bave se zanatima« veli nam službe- . načinom rešavanja agrarnog pitanja, ra­ hunama. Dolazi po nalogu vlade, da na­ ne svojine, unesenim i u Ustav naše ni list. Lijepo. Da je Bog do tako. Samo čunaju da će zadobiti za sebe široke stupi službu u novom opredjelištu i — zemlje. Odnosno, takav način rešenja bismo željeli znati: koliku im je potpo­ mase narodne, i da će na izborima do­ činovnik te iste vlade ne će da mu agrarnog pitanja, stvorio bi nam mnoge biti većinu, koja im je potrebna da bi ru u toni dala zemaljska vlada i na preda ureda. Nije samo to. Taj gospo­ koji im način ide na ruku. Što mi zna­ se definitivno dočepali, i što duže odr- . li mnoge nezgode, bez kojih je ova zem­ din činovnik ne će ni da ide u Nevesilja mogla i trebala da bude... 1це, kud ga je odredila vlada. Čini dakle mo, naši ljudi ne dobivaju nikakvih pot­ žali na vlasti. Na ovu stranu pitanja, verovatno, bar pora, niti ih vlast imalo podupire. Izne­ Naravno, sa svim je drugo pitanje, dva čina neposlušnosti, od kojih po načinu kojim se s demokratske stra­ site nam ta dobročinstva poimence i da li će im se taj račun i ostvariti. Na svaki zahtijeva otpust. Nu pošto je za ne brani onakvo gledište o agrarnoj renemojte se razbacivati frazama, koje to će pitanje odgovoriti vreme, i da<leđima g. Berničeviića bila pravoslav­ Iferfhi, triko nije ni pomišljao. A to je, nemaju nikakve realne podloge. Još nc ‘ “ 1 j i u o g a đ a j i. Što se, ipak, i još sa­ ne, čaršija, on ostaje na svom mjestu. opet, nepos/edni dokaz o tome, da se, da, iz ovakvog njihovog držanja u ag­ što. Evo su tri mjeseca, kako pozivamo Beriću se daje najprije dopust, a za u Demokratskoj Zajednici, onako isto rarnom pitanju, daje jasno umotriti, to trgovačko-obrtničku komoru, da objavi tim — novi premještaj. Ne smeta ni to lakomisleno rešavajn najozbiljnija pitćb* potpore i predujmove, što ih je dala od je da, medu demokratima, nema ni jed­ što je g. Šola deputaciji gračaničkog nja državna, kao što su lakomisleno bili nog državnika, koji hoće da gleda u bu­ prevrata ovamo. Ona šuti i ni da mrd­ muslimanskog građanstva dao riječ rešeni: zakon o vodama tekućicama, za­ dućnost, i da rasuđuje o posledicama ne. Zašto, piitaće nas gospoda? A stvar da će g. Borić ostati na svom mjestu. kon o zaštiti stoke, zakon o zajmu kod ovakoga rada svoje stranke. Rešavanje je sasvim jednostavna: Dobili ih isklju­ Po njegovu su mišljenju »Turci« tu za nemačke Union Banke, i t. đ. agrarne reforme, ovako kako su ga prečivo— pravoslavni. Kako se »po­ to, da trpe teror manjine, a o kakvim duzele naše demokrate, s obzirom na građanskim pravima ne trebaju ni sa­ dupiru« naši invalidi znaju najbolje gaz­ A sve to dovelo bi do neposrednog 1 cilj kojj njime žele postići, može se, de i knezovi. Samo ne mislite, da i mi njati. tačnog logičnog zaključka, da, među; kako tako, nazvati političkim: među Drago bi nam bilo kad bi nam go­ to ne znamo... našim demokratima, nema nijedno­ tim, s gledišta državničkog, ono ostaje O zločinačkoj pristranosti naše vlade spoda, što onako s visine dijele lekcije, ga državnika. kao verno ogledalo o nedostatku sva­ objasnili: ili se po gornjem postupku glede progona napadača na naš život *i imetak progovorićemo u posebnom kog državničkog shvatanja kod onih, može reći da je g. Šola mlitave r ukoji rade za onakvu agtarnu reformu. k e ili je pristran i neuviđavan? ... ! članku. Za danas upiremo prstom u slu­ Kako je postupano sa g. Borićem, ta­ čaj ubojstva rahmetli Arifa Babovića, o Agrarno pitanje, bez svake sumnje, ko je isto rađeno i u slučaju g. dra Defkojem govorimo na drugom mjestu. vrlo je ozbiljno i važno pitanje držav­ Hrvatska težačka stranka u Bosni. terdarevića. U 65. broju našeg 'lista pri­ no. Ono je jedno od najtežih (ako Na sastanku u Travniku 14. augusta kazano je burgijanje »Oslobođenja« pro­ Sarajevo, 1. oktobra 1919. >ne i najteže) pitanje naše uo. g. osnovana je hrvatska težačka ti ovom vrijednom činovniku i konsta­ nutrašnje politike. stranka (HTS.), koja u svom proglasu Kako najnovije vijesti javljaju iz Be­ tiramo. da je još u danima prevrat?, Za svakog iole razboritijeg ćoveka, govori u prvom redu ispred Hrvata Bo­ ograda Regent je povjerio g. Protićy, dobio povjerenicu cijelog naroda dakle, mora biti sa svim i jasno i ne­ sne i Hercegovine. U proglasu se veli, da sastav, novi kabine;. bez razlike vjeroispovijesti. Kotarsko sumnjivo, da se to pitanje može resiti da se većina odbornika H. P. S. izjavSve su opozicionalne grupe, radikali, mu je vijeće, šta više, doznačilo na­ samo zakonodavnim putem, i posle is­ |ljuje za H. T. S. a sav je narod jednodu­ Narodni klub, Koroščeva grupa, Ribargradu za uzorno aprovizi-ranje kota­ crpnog proHčavanja, i solidne i smišlje­ šno zaključio slogu na predloženim na­ ćevi liberali, trojica Trifkovićevih radi­ ra. Nu naša vlada ne sluša ovog glasa ne pripreme. Svaka prenagljenost u rečelima. Mislimo i uvjereni smo, da će se kalnih disidenata i Medakovića klub, na naroda, nego je svojim postupkom do­ šenju toga pitanja, svaka pogreška u i drugi neki pojedinci od H. P. S. ipak sjednici od 29. prošlo< mjeseca zatra­ tjerala dotle, da je g. Dcfterdarević za­ tome poslu, morala bi odvesti do ne- I s vremenom odrediti u pravcu narodne žili su kategorički, da Protić sastavi tražio umirovljenje. Vlada je odbila nje­ dogledno štetnih posledica. volje, jer patriotizam njihov neće im do­ vladu. govu molbu i malo za Lim mu povjerila Već sam taj fakt, Što demokrate hoće , pustiti. da svoje osamljeno patriotsko U sjednici su svu dosadanje opozicivođenje okružne oblasti. Svak bi živ da rese to pitanje odmah, i prema shva- | shvaćanje drugima nameću i time da ujonaine strana; izia.ue za to, da se mislio, da je to prvi korak njegovu utanju koje se kod njih stvorilo bez i čine izdaju na složnim hrvatskim redo­ sastav vlade povjeri Stojanu Trotiću, napređenju. Nu mjesto toga eto na ok­ ikakva ozbiljna proučavanja, i bez pri- I vima. Narodna svijest, kako se već u sa kojim su već sklopile iumv. :e. Deružnu oblast nekakva Srbijanca. Mujo preme sredstava za izvršenje onakve i Travniku pokazalo, nama je čvrsta ga­ mckratsko-socijalistički blok izjavio je, nije zreo za take položaje. Tako misli agrarne reforme, pa bi bilo dovoljno j rancija, da nismo više lutke, koje bi se da po njegovom mišljenju treba da pri­ naša vlada, tako čini i činiće sve dotle, da ih, u očima svih mislenih ljudi, pred- , koncem potezalo, na koju stranu tko padne mandat najjačoj grupi, ali prip­ dok u njene tamne sobe ne prodre svistavfi, u najmanju ruku, kao neozbiljne 1 hoće. Još nam je manje voditi računa ravna je akceptirati svaku ličnost, koja je>t odgovornosti i objektivna prosuđi­ političare... sa nekim demokratskim klubom »Obno­ bi bila neutralna. vanja po spremi, a ne po imenu Ahmed vom«. čiji se rad i demokratizam sas­ Mnogo gora slika za naše demokra ­ Poslije podne predsjednik Narodnog ji Dimiitrije... toji u tome, da pokušava nad hrvatskim te, odnosno za njihov državnički ugled, Predstavništva dr. Draža Pavlović po­ 0 stanju muslimana u drugim držav­ prosvjetnim društvima proizvesti ne sama sobom stvara se kod razboritih sjetio je Regenta. Opozicionalni krugo­ nim zvanjima progovorićemo kojom ljudi, kad uzmu pretresati mogućne po- j bnovu već udar, no držimo, da se je ka­ vi tvrde, da će dr. Pavlović morati Re­ drugom prilikom, a sad da osvijetlimo rijera tome klubu svršila porazom na sledice od ovakvog, demokratskog regentu . predložiti Stojana Protića za ostala izvrtanja »Nar. Jedinstva«. Veli ovogodišnj^sNapretkovoj« skupštini, šenja agrarnog pitanja. Te posledice, opredsjednika nove vlade. »da danas mnogo više trgujemo«, a svak dista, morale bi biti, u mnogom pogle- ' a o Hrvtaima demokratima u PribićeDr. Pavlović izvijestio je Regenta o zna. da kod nas 4 nema slobodne trgo­ du. prosto katastrofalne. Ovakvo reševića demokratskoj stranci misilmo, da svom govoru sa pročelnicima pojedinih vine. Ona je povlaštena u svim poslo­ nje agrarnoga pitanja potrto bi osnovni imamo pravo, ako također ne vodimo političkih stranaka. Iza toga povjerio je vima. gdje vlada ima svog uticaja, a princip, zajamčen našim Ustavom, prin­ velika računa, jer su i otišli onamo bez Regent Protiću sastav šire koalicione takvih je poslova kod nas mnogo i preikakva oslona u narodu. Političko jedin­ cip o privatnoj svojini. Ono bi predstav­ ili koncentracione vlade, kojoj je osigu­ mnogo, muslimanski su trgovci potpu­ stvo daKIo među Hrvatima Bosne i ljalo. ne jednu zakonitu reformu, nego rana većina u parlamentu. Ako Protiću no isključeni. Oni nesamo da se r.e mo­ Hercegovine nama nije program, već je akt nasilja, revoluciju. Da bi to donelo ne uspije sastaviti takav kabinet, Re­ gu baviti novim poslovima već se raz­ sobom duboke unutrašnje trzavice i po­ to činjenica, koju mi utvrđujemo i mi gent će odlučiti, kome da se povjeri ova nim vladinim odredbam4 oduzimaju iz je se čvrsto držimo; stoga mi ovaj pro­ trese. kao i svaka revolucija a da od misija. ruku i dosadanji njihovi poslovi. Neka takih trzavica mora da se sklanja i sve glas upravljamo svima Hrvatima, i uv­ Nakon ovoga počeo je Protić vijeća­ se službeni list ne razmeće općenitim da čini da bi ih otklonio od svoje dr­ jereni smo, da će nas svi Hrvati čuti i nja sa opozicijom, da pokuša sastav frazama, već neka iznese makar jedan žave svaki pametan državnik, to, bar slijediti. Trebat će nam u tu svrhu ener­ novog kabineta u koji ne će unići kako slučaj, gdje je vlada dala kakav posao za razborite ljude, mora biti jasno kao gična, intenzivna rađa, ali se toga ne se naknadno javlja demokrati niti so­ kojem muslimanu. Mi mu možemo podan. plašimo, jer je rad naš program.« cijalisti, nego će preći u opoziciju. služliti sa mnogo primjera, gdje je vlada. Bilješke. �бтрана 2. Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA* Na sam program stranke osvrnućemo »Gajreta« jasno označili u prošlom bro­ sc drugom prilikom. Stranka je pokre- I ju »Pravde«. Naši su zastupnici uložili nula i svoj list »Hrv. Sloga«, koje od protest za nezakonit postupak i neko­ jučer izlazi dnevno. rektno držanje policije u pitanju skup­ štine »Gajreotve«. Stojimo na tom sta­ novištu i dalje i borimo sc samo legal­ nim sredstvima. Nadopunjujemo sada još naše stanovište ovim zahtjevima: I EPILOG »GAJRETOVOJ« SKUPŠT1N 1) Stari odbor, koji je vodio »Gajret« i U subotu 20. pr. mj., dakle sjutri dan i do skupštine 19. sept., fungira i dalje iza skupštine ovdašnji »Jugoslavenski u potpunoj svojoj kompetenciji do sa­ List« donio je bilješku, da će sc nova I ziva nove skupštine dotično do izbora skupština održati u nedjelju 21. sept. u | novog odbora. Radničkom Domu. Po tom pozivu jasno ' 2) Taj odbor imade odmah publicira­ proizlazi da je i ona strana skupštiaara ■ ti u novinama imena sviju članova, koji nnna protivna, bila tog mišljenja, da i dmaju pravo glasa na skupštini po § 13. na skupštini nije obavljen izbor odbo- 1 pravila. 3) Taj odbor ima sazvati novu skup­ га. Ali tog istog dana, u subotu, po podne ' štinu u roku od dva mjeseca, a ooavištampaju oni i dijele cedulje s imenima i jestiti svakog člana posebnim pozivom onih, koji su bajagi jučer izabrani u j koji će služiti kao legitimacija na skup­ odbor s Hasanom Hodžićem na Čelu. štini. To tražimo i od tog ne odustajemo. Po tom opet saznaldosmo da su oni u subotu 19. sept. poslije podne, bili toga Raspoloženje prama »Gajretu«. Po­ mišljenja da jc 19. septembra na skupslije skupštine 19. sept., u kojoj se ne <&ini izabran novi odbor s Hasanom zna ili je bila nekorektnija demokratska i Hodžićem na čelu. klika ili njihov zaštitnik policijski izasla- I Nešto se je dogodilo u subotu 20. sep­ nik. nije čudo, što se osjeća u našim tembra oko podne, što je prouzrokova­ redovima drukčije raspoloženje prama lo ovaj preokret od vodstva te grupe »Gajretu«. Mi smo i prije skupštine do- : jednog mišljenja u subotu u jutro i dru­ bili s raznih strana poruke, da gledamo, gog posve oprečnog poslije podne. Mi da se taj »Gajret« već jednom sredi toga 'događaja nijesmo znali onda, sa- ] jli inače da će mnogi članovi otpasti, mo smo i onda konstatovali ove dvije I da će se raditi o osnivanju drugog na­ raznolike odluke Hasana Hodžiać jed­ šeg ovakog društva. Saznajemo sad, da, nog te istog dana. Ali sad znamo i to: u nekim mjestima članovi naše pristaži nova skupština, a policija njemu kafee hrpimice navješćuju svoj istup iz 20. sept. policiji za dozvolu, da se odr»Gajreta«. Nije se tome ni čuditi, kad Hasan Hodžić obratio se je u subotu se uzme pred oči kakve se nezakoni­ že, da jc na skupštini 19. sept. izabran tosti događaju u tom društvu a sve pod novi odbor i da je on na čelu tog od­ okriljem onih, koji imaju da Štite red bora. Tu molbu Hodžićevu policiji i H mir. Ali mi nikako ne odobravamo onjen odgovor njemu donijeli smo u pro­ vakt postupak članova, da istupaju iz šlom broju u izjavi Mustajbega Halilba»Gajreta«, šta više mi preporučujemo i šića. molimo sve naše pristaše i članove Eto po tim službenim dokumentima vidi e. da ni Hasan Hodžić s drugovi- ! »Gajreta«, da ni pošto ne istupaju iz tog našeg društva. Ove trzavice ne treba ma nije znao u subotu u jutru, da jc i ni malo da uskolebaju naše patriotsko izbor obavljen i da su baš oni izabrani. ■ ^raspoloženje prama »Gajretu« koji je Dakle što u subotu u jutru nijesmo zna- i nas vodilo, da smo ga podigli na ovaj li ni mi. pa čak ni oni, a vele da ih jo j stepen. Ne. nipošto istupati iz »Gajreta«, na stotine bilo, to zna jedan jediti čo­ a naša organizacija ne miruje već vodi vjek. policijski izaslanik na skupštini potrebnu brigu o svemu našem pa i o i kad on reče, *da je odbor izabran, Ha­ »Gajretu«. Sadanjc trzavice nijesu ni­ san Hodžić i tevabija vjerovaše, da je šta drugo nego pokušaji s jedne strane odbor izabran. Zaista se ne zna,, čija da se ovo naše društvo, otme ispod jc uloga žalosnija i mizernija ili onih kompetencije našeg naroda, koji ga je koji sad vele da nijesu izabrani, a do osnovao da se njim upravlja bez naro­ sat. da jesu, ili onoga, koji usred mra­ da ali uz potporu naroda. ka viče svjetlo je. svjetlo, a oni bes­ vjesno dovikuju: jest, zaista je svjetlo, ma da jedan drugog u mraku ne vidi. ; Čujemo, da su se na časti zahvalili ' (Nastavak). u cedulji izneseni odbornici od te časti 17) 26. januara 1919. oko 9 sati u ve- i i to: Mehmcd ef. Zildžić, Hamdi ef. čer napala je čitava rulja Srba pravo- . Kreševljaović. Asimbeg Mutevelić, Sa­ lih Cico i Edhcin Lojo. Ostali odbor- . slavnih oko 30—40 ljudi, među kojima । nici, kažu, da izjavljuju, da to ništa ne ■ su se mogli prepoznati Stanko Boža- [ smeta, Što su se ovi zahvalili, za to će i vić, Stojan Cvijanović, Ilija Anič. Gosto vele, drugi raditi, oni, što su ostali u ' Blagojević, Nedo Pašalić, Simo Neškoodboru. To posve razumijemo, jer nji- ; vić, Marko Jabić svi iz sela Tekučice gdje su nastanjeni Srbi pravoslavni na I ma nije do pravila, koja propisuju pot­ čardak Hehage Hadži Kapetanovića iz | puni odbor nego do tog da održe ko­ mandu u svojim rukama, pa makar i ■ Sarajeva u Tekučici, u kom je stanovao t Mehagin dvoranin Hasan Šuvalić iz Gra- ; protiv pravila. Mi smo svoje stanovište u pitanju ! ćanicc. Najprije su došla dvojica troji- I Sudbina „Gajreta41. ca i bacili su nekoliko puta u prozore kamenjem, a kasnije se je pomolila či­ tava rulja i srušivši jedno krilo taraba oborila se sa salvama iz vojničkih pu­ šaka, čijih, to Suvalić nije mogao u stra­ hu dokučiti, ali s metcima srbijanskim, vičući prevrnutim glasovima nepresta­ no: »Na polje, na polje .... vam vaše­ ga, svakako će te izgorjeti!« Kugle su sipale ko kiša i prolnjetale kroz sobe te se i duvarovi počeli da sasipaju. Hasan li familija mu dzgubiM su se od straha i nijesu znali, šta da rade, jer nijesu više mogli vjerovati da će iznijeti ždvu gla­ vu ako kuću otvore. Najposlijc su Srbi početi da ruše jedan kućni đuvar u pri­ zemlju, a u tome Šuvalić s porodicom nekako jedva kroz mrak ujagmi i iz­ bjegne do na željezničku prugu Doboj— Tuzla, krene u Suhopolje tursko i skrije sc u Mehe Hadžića. Otale je Šuvalić otišao u jutro 27. januara 1919. u Doboj i prijavio stvar kod »komande mesta« gdje mu odmah rekoše, da prijavi i kotarskom uredu u Maglaju, a oni mu dadnu jednog na­ rednika i 10 momaka u ime zaštite, ako bi Hasan hio ponovno napadnut. Putujući iz Doboja do u Boljanić 27. januara 1919. u večer udruži se Suvalić sa svojom pratnjom u vozu slučaj­ no baš s onim istim Tckučićanima Srbi­ ma. koji su ga prošle noći napali. Napa­ dači odmah počmu razgovarati sa Srbi­ jancima. častiti ih cigaretama, rakijom i t. d.. a u Tekučici ih jc Stanko Božanović pozvao još i na večeru, pogostio ih te ih ostavio i na konaku, na što su oni i pristali. ma da ih je Hasan zvao sebi na konak tako, da je akcija Srbi­ janaca već bila raskopana. Tek 28. januara 1919. iz jutra mogao je Šuvalić da ustanovi, koliko mu je šta opljačkano i odnešeno. a evo šta mu fali: Raznih haljina, prostirke i pokuć­ stva u vrijednosti od 3.000 K. Za tim hrane i to: šendee 2 metra 600 K, kuku­ ruza 30 metara 6000 K. zobi 10 metara 1600 K, Šljiva 12 metara 4200 K, s pri­ jašnjim ukupno 15.400 K. Na koncu se primjećuje, koliko je Ha­ san mogao doznati, da su ovome svemu (intelektualni začetnici Stanko Božanović i knez Jovo Mijatović, oba iz Tekui čiče, o čemu je šuvalića izvjcstila jed­ na Srpkinja pravoslavna i dvojica Srba pravoslavnih s molbom, da Ih ne odaje, Ijer se boje osvete Božanovićeve i dru­ gova mu. . . Број 69 Broj 19) 29. januara 1919. bio je Adjul Hu। sukić iz muslimanskog sela Jablanice u Maglaju na pazaru i kupio dvoje opan• ke putravce za 63 K. Vraćajući se pred •večer kući svme na Receljevoj ćupriji ; u han i dućan Srbina Nede Panića, koji ujedno i rakiju bez dozvole t o č i, da kupi još jedno cigarćage i jed­ nu šibicu. Tu zateČc od muslimana Begu Mahmutagića, od Srbijanaca sa željezni­ čke ćuprije na Jablanici, Marka Čelebića sa još jednm drugom, te neko 40 do 50 Srba pravoslavnh, što u hanu, što pred hanom dz sela Rakovca i Brus­ nice. Nato uđe Huso Bašić, stolar ta­ kođer iz Jablanice i nazove Ađulu i Begi selam. Adjul samo što je od Huse primio selam i rekao mu merhaba. a u to skoći Srbijanac Marko Čclebić i opsovavši mu tursko merhaba i selam. počme Ađjula šamarati i oborivši ga, sta­ ne ga nogama tući. Adjul je tako isprejan jedva nekako izbjegao ali opancima ni tada ni poslije ni traga ni glasa. (Nastaviće se). Maglajski zulumi. FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. Površni poznavaoci Islama mislili su protivno gornjem, da ne treba islam­ skom moralu pridavati kakve velike važnosti zbog općenitog načela vraća­ nja dobra ili zla (odmazde), koje je u Kur’anu naročito propisano. Pri tome jc zaboravljeno, da je Kur’an ne samo je­ dna moralna knjiga, već također jedan zbornik prava i zakona. Pored dijelova kqji kao n. pr. propovijed s brda pre­ poručuje svakako u umjerenom tonu: ljubav, milost i pouzdanje u Boga, ima i takovih, u kojima se radf o zaštiti i održavanju društva i zajednice. Tako nalazimo: 2.„e. 1 za vas ^održanje ži­ vota u osveti! Kao što svaki zakon traži Kur’an na pr. naknadu za ubijstvo: 2.1T». O pravovjeri, propisana vam je naknada za ubijstvo: slobodni za slobodnog, rob za roba, žena z>v ženu. Ali prema onome, kome njegov brat (sugrađanin) oprosti, treba biti milostiv’, samo odšteta valja da mu jc obilna. - 2.174. Ovo je jedno olakšanje od vašega Boga toga neka olakšanje od vašega Boga i pravo milo­ srđe. Ali ko sc ogriješi o ovo, toga neka stigne žestoka kazna. Dakle ne propisuje se bezuvjetna od­ mazda, već se naprotiv postavlja za ravnalo blagost i veledušnost. To se vidi iz ovoga ajeta: 17.и. Ne ubijajte nikakva čovjeka, to Bog zabranjuje, osim na sudu. Ako je jedan ubijen nedu­ žan, onda je prenešena vlast u ruke po­ glavarstva. Ali ipak nemojte biti u ubi­ janju pretjerani! I ako je načelo okajanja priznato spasonosnim za cjelinu te vrijedi kao zakon, ipak se od toga opominje, da se mjera prekorači, Okajanje može najvi­ še da odgovara grijehu, dok se napro­ tiv dobro nagrađuje mnogostruko: 6.1в1. Ko s dobrim dolazi, neka mu bude deseterostruko, a ko sa zlim dolazi, neka mu bude tako jednaka i nagrada. Ali tim nije rečeno, da se zlo zlim vraća, pa makar bilo samo u istoj mje­ ri, već naprotiv: 42.х«. Nagrada za zlo neka bude zlo u istoj mjeri (odmazda neka odgovara grijehu), ali ko oprašta ii mir uvodi, njegova je nagrada u Boga; zaista Bog ne voli nepravedne i okrutne. — 42ЧЈ. Ko je stalan i milostiv., on zalista vrši vječne upute. — 41.Ml. Nije jed­ nako dobro i zlo. Priječi zlo dobrim! — 28.54. Oni će dobiti dvostruku na­ gradu zato, što su izdržljivi i što zlo dobrim vraćaju 1 dijele od onoga, što jim jc udijeljeno. — 28.ftft. Kad oni čuju isprazan govor, okrenu sc (obrate se) od njega I reknu: nama naša djela, va­ ma vaša, neka vam je spas i mir! U tome ne može biti sumnje, da:45.H. Ko čini dobro, radi za sebe, ko čini zlo, radi protiv sebe. 41.и. Budi dobar svo­ me neprijatelju, pa će on postati tvoj dobar prijatelj. — Ibni Hišam veli, da je naš pejgamber, kad je umro njegov najljući neprijatelj Abdulah ibni Ubeja, ispratio ga do hlad­ nog groba i molio je za njegovu dušu. Sam je Božji poslanik potvrđivao svo­ jim primjerom, da se ne izvodi osveta ni na vjernim ni na nevjernim. Imamo mnogo Hadisa, koji preporu­ čuju opraštanje i vraćanje zla samo do­ brim. U tom smislu govore ovi Hadisi: 352. Oprosti onom, koji te je mučio. — 55. Ne čini onome zla, koij tebi čini zlo. — 552. Njeguj onoga, koji tebe nije nje­ govao, podaj onome, koji tebi nije dao. — 764. Ko trpi u muci, ko je zahvalan pri uzimanju, ko oprašta, kad mu se učini krivo i ko se pokaje, kad učini nepravo, taj spada među čestite i po•štene i Bog će mu se smilovati. — 975. Škoditi drugome i vraćati štetom nije svojstvo Islama. — 272. Bog se smilu­ je samo onim, koji sc smiluju drugim. U Kufanu opet stoji: 5.и. Ko ubije jednoga nevinog, to se uzima, kao da He ubio cijelo čovječanstvo, a ko očuva jednoga na Životu, uzima sc, kao da je sačuvao cijelo čovječanstvo. Isto je tako zabranjeno samoubijstvo. Slijedeći ajeti i hadisi neka osvijetle ■islamsku nauku o moralu bez daljeg tu- I Pljačkanja i ubijitva u Blleći. Nema skoro dana, a. da -iz Bileće ne dođe brzojav o novim pljačkanjima i ubijstvima. Mi smo nekoliko puta pisali o općoj nesigurnosti u našoj zemlji, a naročito na pograničkim' mjestima. Brzojav od 19. septembra našeg od­ bora javlja o silnom ogorčenju tamoš­ njih muslimana, te navodi, da su pljač­ kaši otjerali od Bcgana Kapičića iiz BiOeće 1 kravu i vola, te od Arifa Babo­ vića jednu kravu. Drugi brzojav od 21. septembra javio nam je, da jc ubijen trgovac Arif Babo­ vić u sred dana — u sred grada. O tgm događaju saznajemo još slijedeće potan­ kosti: Ubojica rah. Arifa obratio sc je prije nekoliko dana na njega i tražio ucjenu za to da su Babovića kola prije 5—6 godina udarila njegovu strinu i oz­ lijedila je. No povrh svega toga ona je ostala na životu. Poslije je Babović do­ bio prijeteće pismo i došao u Sarajevo, da stvar prijavi. Rio je kod advokata dra Runde, koji je napravio prijavu i Babović upućen od ovdašnjih civilnih i vojnačkrih vlasti, da se može mirno vra­ titi, a da mu se ne će, ništa dogoditi. Д te vlasti, znajući za ove prijetnje nisu našle za shodno da zatvore zločince, nego su uputili čovjeka da pođe u smrt. Čovjek jc platio glavom za nehaj vlasti. AFi se ni na tom nije svršilo! jučer dobismo opet brzojav u kojem traže muslimani zaštitu. U ovom se brzojavu tjavlja, da su u večer 28. septembra ot­ jerali pljačkaši od Hamida Babovića 6 komada goveda u vrijednosti od 12.000 K osim toga mnoštvo manjih otimači­ na. koje se događaju svakog časa. Primajući ovake vijesti čovjeku pa­ met staje i pita se očajno: Pa gdje smo? Jeli ovo Evropa? Dok gospoda iz Beo­ grada obećavaju zlatne kule u buduć­ nosti dotle mirni građani plaćaju živo­ tom i imetkom njihove propuste. Mi ponovo dižemo svoj glas i traži­ mo u ime humanosti zaštitu, ako nemamačenja: 600. Reci: Ja vjerujem Boga ii onda stupaj pravom stazom! — 144. Najbolje je djelo posljje vjerovanja, da se ljudi međusobno vole i ljube. — 41. Želi drugima ono. što sam sebi želiš. Glasoviti Imami Gazali piše u djelu: »O dijete!« na str. 40. ovo: Udesi svoja djela prema drugima tako, kako bi se tebi mililo, da se oni prema tebi pona­ šaju, jer vjera jednoga roba Božjega 'nije potpuna, dok on ne ljubi druge ljude kao sama sebe. Medu temeljna načela islamskog mo­ rala spada umjerenost u svemu, a gla­ vna je osnovica, da čovjek sebi ne tre­ ba zabranjivati ni uskraćivati dobrih stvari, jer u Kur’anu stoji: 5.en. O pra­ vovjerni, ne priječite dobrih stvari, koje vam je Bog dozvolio i ne prekoračujte mjere! Jedan musliman ne treba uopće ni­ kada da zaboravi da potraži svoj dio h učešće na ovom svijetu u svakom pogledu: 28.„. I traži s onim, što ti je Bog dao. budući stan; ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu i čini dobro, kao Išto tebi Bog čini, a nemoj raditi o pro­ pasti na zemlji, jer Bog ne voli one. koji siju propast i štetu. Ljudska slabost je dolično uvažena u Kur’anu te se nastoji objasniti čovjeku, da se on pored svih svojih slabosti i ne­ dostataka ipak može, popraviti i podići: 53.„. Bog nagrađuje one. koji se klone �Број 69 Broj mo pravo na zaštitu kao državljai- ‘Jma li njegov »gospon« kakav paušal jedno na umirenje naše braće u Bileću na nj. javljamo im, da smo brzojavno saopćili Šverc mu je opet oduzeo vrijeme, da u Beograd na nadležno mjesto sve do­ nema kada ni ceste nadgledati, osim ogađaje. koji su nam prijavljeni i energič­ ' ne u Samac. On sebi propiše službu u no zatražili zaštitu. i PC j Y. mjesto, a fatum ga baci u sla। vonski Šamac. Službene knjižice cestaI Шпа potpisuje mjesto na službovnim I mjestima — u kancelariji. Muslimani su ) mu simpatični, pa ili »iz tetošenja« naPraktičan je gospodin dobojski sudac I živa »tradicionalnim« imenom — T u rVcselin Srdić. Doveo oca u Doboj, a ■ ci. S toga ga evo i ja iz blagodarnosti budući je g. ocu potreban stan, upravi­ I predstavljam i vladi i okružnoj oblasti telj suda dođe na ideju, da ga je naj­ ' u Banja Luoi, pa vala i kot. uredu u zgodnije smjestiti u sudsku zgradu. 1 u I Dervcnti i kot. ispostavi u Odžaku, da raspravno-sudsku salu unosi se mebl g. . se zainteresuju za ovog »zaslužnog« sučeva oca. Lijepa stvar, samo bismo I muža i po njegovoj ga »zasluzi« nagrahtjeli znati: koliko kirije ubire naš erar ■ de, jer su mu ceste — to je sasvim raza te zapremljene sudske prostorije. zumljivo — u najboljem redu. Još nešto interesantnije. U aprilu je »Turčin«. ■otišao iz Doboja sudski pisar Polik, nu nekim su slučajem, njegove plate diza­ ne sve dok koncem augusta nije pod­ neseno izvješće, da se je g. Polik za­ Analfabetski tećaj u »Osvitanju«. — hvalio. Interesiralo bi nas znati ušto su upotrijebljeni ovi novoi, i kako se je Ovo naše mlado kulturno društvo mu­ slimanki javlja, da će početi održavati dizala plaća za čovjeka, koji nije nikako analfabetske tečajeve za nepismene mubio u Doboju. slimne. Upisivanje počinje 4. oktobra i Kad se uzme u obzir, da je g. sudac trajaće do uključivo 15. o. mj. Upozobio predsjednik nar. vijeća i da je sve rujemo naše svijesne muslimane, da sa­ do skoro držao kod sebe muhur tog vjetuju naše djevojke i žene koje žele vijeća koje je davnih dana likvidiralo, naučiti pisati i čitati, da se prijavljuju onda nas gornja dva primjera još više u »Osvitanju« (Džinin sokak br. 10) sva­ (interesiraju, pa tražimo razjašnjenje. ki dan od 9—11 sati do podne te od Gukni malo dragi gospodine Simiću ... 2—4 sata poslije podne. Pardon, imamo još jedno pitanje na Cim se upiše najmanje 20 osoba, od­ g. Srdića ili bolje na g. Simića. Gostio­ mah će se sa učenjem početi. Kada se ničaru Griezu bila je oduzeta točarinska s prvim tečajem dovrši, počeće se s dozvola. Kako smo informirani sa po­ drugim i t d. uzdane strane, g. sudac Srdić našao Ovaj patriotski i humani poziv naših je nekakav »piligrap«. po kojem se je prosvijećenih muslimanki u »Osvitanju« držao pozvanim, da se zauzima za olim naročito preporučujemo. Još jednoć vog madžarskog Židova i da mu dadne molimo sve naše prijatelje muslimane, službenu preporuku. Ne znamo tog »pida naše nepismeno ženskinje upute na ligrapa-. ali znamo, da je upalila inter­ ovaj kulturni rad prosvjećenih im ses­ vencija g. Srcliića. tara. To je istom prvi početak a sa taGdje smo mi, gospodine Simiću?... kim će se ženskinjem koje nauči čitati Jedna narodna sramota. U Nišu su pisati i računati moći da nastavi drugi lizvršene velike krađe robe, koju je po­ ozbiljan i koristan posao, koji će im slala .Amerika na dar sirotinji i ratnim mnogo valjati. nevoljnicima u niškom okrugu. Kod če­ »Osvitanju« želimo najljepši uspjeh ti tvorice trgovaca nađene su znatne /radu. količine robe: platna, odijela, rublja i Upisivanje u tečaj za obrazovanje trobuće. Sva četiri su trgovca uhapšena. govačkih šegrta i pomoćnika počeće u Drži se da ima više saučesnika. srijedu 1. oktobra o. g., a trajaće do uNa adresu vlade i okružne oblasti ti Mljučivo 6. o. mj. i to svaki dan vd 6—12 Banja Lud. I. Janković nadcestar u kot. sati prije podne u direkciji trgovačke ispostavi u Odžaku, hoće da se obogati Izrabljujući pri tom svoj položaj i ure­ i škole — Marijin dvor, ulaz sa sjeverne dovnu vlast. Nečuvena je njegova smje­ ! strane. U I. razred primaju se polaznici, koji lost u tom. On jednostavno svoje potči- j Iijeno osoblje, cestare upotrebljava u I su svršili IV. razred osnovne škole; u privatne poslove i samo im promijeni I (II. razred oni, koji su svršili I. razred 5me a prezime jok. pa hajd! Tako mu I ovoga tečaja ili koji razred drugog srednjeg zavoda, a u II. razred, koji $u cestari kočijašc, ribaju kuhinju, kopa­ ju. ograđuju i čuvaju bašču. Ima držav­ I svršili II. razred ovoga tečaja. Pri nne konje, koji su mu dati za poslugu j pišu valja donijeti zadnju svjedožbu, i pri vršenju službe, a on na njima kl- I privolu svoga po.4odavca. Tečaj traje 9 mjeseci, a uči se srpski rija i zarađuje. Država mu plaća mom­ ka za konja, a on jednostavo upotrije­ i ‘ili (!) hrvatski jezik, njemački jezik, таbi svog cestara Antuna Pudića i na- j čun. kontoarsko dopisivanje, knjigovođkumi ga u Matu Pudića, pa podiže mo­ 1 stvo i trgovačk zemljopis. Za tečaj se ne plaća ni upisnina ni mačku plaću, jer cestara plaća država, a on ga oslobodi od cestarničke službe, I školarina. Tečaj će započeti samo onda, ako se pa je cestar zadovoljan i sa svojom pla­ ćom. a da bi još vodio račun o tom pri­ i javi dovoljan broj polaznika. I I ' Registar korupcije. ; ' i i i Prosvjeta i škola, i velikih grijehova u sramota (izuzevšii oprostive grijehove), jer je Bog milostiv j širokog praštanja. Ovaj ajet neka ukloni krivo mišljenje, prema kojemu je čovjek ponajviše u protivuriječju s propisima Božjim. Ali s druge strane nc treba zaboraviti, da pri kajanju nema velikih grijeha, a pri ustrajanju u grijehu nema opet malih grijeha, kako nam kaže hadis (982). U svom nastojanju, da čini dobro i da pravo brani, ne smije čovjek preteći Božje volje. Islam ne dopušta nikome, da silom ravna i uređuje čovječanstvo; to je i samom Božjem poslaniku zabra­ njeno. Ni naipobožniji musliman ne smi­ je one proklinjati, koji obožavaju druge bogove pored pravoga Boga, jer Kur’an veli: 6.,„к. Ne grdite one. koji se mole drugim osim Bogu! Različnost u narodima i vjeri je po Kur’anu posljedica Božjeg poretka: 5.ша. Da je Bog htio, učinio bi vas jednom zajednicom, ali vas hoće da kuša u onome. što vam je dao. Zato se takmi­ čite u dobrim djelima, jer ćete se svi Bogu povratiti. Prema ovome dakle treba u svemu $ prema svakom jedan musliman da se takmi u dobru; ali ne treba da se to događa radi nagrade, jer Kur’an veli: 92.17-2м. Samo će biti daleko držan od pakla pobožni, koji dijeli milostinju od svoga dobra i koji ne iskazuje nikome Strana 3 Страиа »PRAVDA* — „ПРАВДА* milosti samo radi nagrade, već nasto­ jeći ugoditi svome Bogu. Namjera, koja vodi čovjeka pri djeli­ ma. jedina je dakle mjerodavna za Bo­ žju ugodnost, jer hadis kaže: Svako se djelo sudi po nakani i svakome se uvažujc prema opsegu njegove namjere. U ovu namjeru spada također, da se uvijek čvrsto drži vjera u savez i po­ moć Božju u svemu, što se čini, jer •inače: 5.se. Bog digne jedan drugi na­ rod, koji On voli i koji Njega voli protiv nevjernih. Ajeti i hadisi, koji propovijedaju lju­ bav i bratstvo i nalažu njihovo vrše­ nje, veoma su mnogobrojni kao n. pr. 142. Pozdravljajte se međusobno i pa­ zite se! — 143. Pozdravljajte se. dajitc jesti i budite braća, kao što je Bog za­ povjedio. — 24.б>. Kada stupite’u jednu kuću, pozdravite se međusobno Božjim pozdravom, blagoslovljenim i dobrim. — 34. Ljubiti iz čiste ljubavi spram Boga i mrziti samo radi Boga jest svoj­ stvo, koje se Bogu sviđa. — 83. Ako se veseliš radi svoga dobroga djela, a ljutiš se radi svoga zla čina, onda si vjernik. — 388. 0 drugima najljepše vjerovati znači Bogu slpžiti. — 153. Najbolji su od vjernih oni, koji imaju najplemenitija svojstva karaktera. — 894. Najplemenitiji su u narodu oni, ko­ ji njemu koriste. — 893. Vjernik je onaj, pred kojim su ljudi sigurni, što se tiče života i imetka njihova. — 301. Kloni , Upozorujemo muslimane zanaćije na l ne zlostavljati Errnene, inače će Wilson ovi tečaj i preporučujemo, da se što vi­ i povući svoju drugu tačku kojom sc ga* rantira nezavisnost Turske u turskim še upiše. i krajevima. Atentat na egipatskog velikog vezira. 1 Javljaju, da je na eigpatskog velikog i vezira bačena bomba, ali ga nije mogla Stanje na Rijeci. U gradu Je ovih da­ j zahvatiti. Atentator je uhvaćen, jer nija I htio bježati. On je učenik teološkog fa­ na nešto mirnije. Povrh Rijeke, osobito kulteta »El’azhara«. na Grobniku opaža se veliko smještanje Povodom atentata Šah je posjetio talijanskih četa, jer pouzdano Čekaju na­ j valu jugoslavenske vojske. Antantinose i svog velikog vezira i izjavio mu svoje brodovlje maknulo iz luke a jedna tali­ i saučešće. Maršal Abdullah paša, koj je poslat janska lađa dovaža na Rijeku topove radi ugušenja nemira u Maloj Aziji za­ i municiju. D’Anunzio je izjavio, da bi robljen je prilikom jednog napada na Jugoslaveni bili prodrli na Rijeku, kad mladoturske čete. bi on bio došao samo jedan dan kasni­ Situacija u Maloj Aziji. Naročiti izvje­ je. Za to, reče, ima jakih dokaza. stitelj »Tempsa« telegrafira iz Atene: Dopisnik »Chicago Tribune« javlja iz »Sve grčke kuće, koje se nalaze u UrRijeke, da se svi Hrvati kriju po svo­ sulu okrug Brusa, kvota 72 potpuno su jim kućama pred talijanskim terorom. D’Annunzio se igra sa šibicama u skla­ •zapaljene od turske žandarmerije, a na kvoti 92 razorene i uništene. dištu baruta. Eksplozija bi mogla raz­ i U Carigradu sc ništa ne zna o Kemal nijeli čitavu Rijeku. paši, generalnom inšpcktoru žandarmeSlobodna Riječka država. »Vossische Zeitung« javlja iz Lugana: Kako »Seco- I rije u Maloj Aziji, koji je poslat na inOo« donosi iz Rima, obećao je Wilson I špiciranje. O njemu kolaju dvije verzije. slobodnoj riječkoj državi sve kvarner­ 1 Prema prvoj je Kemal paša pao u ropske otoke (Krk, Cres, Lošinj). Zadar će ' stvo Reuf beja, a prema drugoj izglepostati slobodnim gradom, a otoci Vis i da da se je združio sa svojim imenja­ kom Kemal pašom, Šefom nacionalista, i Korčula pripašće Italiji. Italija će do­ koji se je primio guvernerstva Male Abiti Valonu i osim toga protektorat nad zije te podijelio armije u tri sektora: čitavom Albanijom. Wilson je privolio 1) Erzerumski. koji je pod komandom navodno i to, da samo Italija smije dr­ Kučuk Đemal paše, 2) Konjanski. pod žati na Jadranskom moru ratnu mor­ komandom Reuf beja i 3) Brusanski pod naricu. ličnom komandom Kjemal paše. Jednom Pregovaranje s D’Annunzljem. »Cornaredbom poziva Kjemal paša sve valiriere della Sera« javlja iz Opatije, da je. okružnike i telegrafiste, da mu tačje admiral Cagnfi stigao u Opatiju i is­ no jave sve naredbe centralne vlade toga dana posjetio kao prijatelj, a ne u Carigradu. službeno Đ’Annunzia na Rijeci, te ga Kjemal paša danomice organizira voj­ zamolio, ti a li je voljan pregovarati s sku u unutrašnjosti i poziva svijet na talijanskom vladom. D’Annunzio je nje­ ustanak. U Amasiji je osnovao Musli­ mu i novinarima javno odgovorio, da mansku centralnu banku sa kapitalom on nc priznaje sađanjc talijanske vlade, od pet miliona turskih lira. te da prema tome oticanja sve prego­ vore. Pregled. Domaće vijesti. Islamski svijet. 1 ; i i I i ; 1 Ko je ometao reforme u Turskoj? —Engleski ministar predsjednik držao je govor o propalim evropskim dinastija­ ma, pa mu je tom prigodom ispalo i zna­ čajno priznanje da je Engleska »kroz čitav devetnaesti viiek izrabljivala Tur­ sku protiv Rusa, te joj zabranjivala da dade autonomije raji na Balkanu«. Rekonstrukcija ministarstva u Tur­ skoj. Naročiti dopisnik »Temps«a javlja iz Carigrada: »Nakon bjegstva generala Halil paše i Kjučuk Talat beja, moćnog člana komiteta »Jedinstvo i Napredak« iz zatvora vojnog ministarstva,-gdje su bili zatočeni, ministar vojni Nazim pa­ ša predao je ostavku. Portfelj rata prl• mio je general Sulejman Šefik paša, za kog se zna da je vrlo energičan šef. isti je riješio da će se najenergičnije suprostaviti svim protudržavnim nemi­ rima u Maolj Aziji. VVilsonov ultimatum Turskoj? jav­ ljaju iz Atine: Juče je amerikanski po­ klisar predao Porti ultimatum u ime Wilsona, kojim traži da Turska presta- se svakoga djela, radi kojega se moraš 'ispričavati. — 714. Što želiš da ostane sakriveno pred drugim, ne čini ni onda. kad si sam. — 451. U poštovanju Boga leži najveća mudrost. — 2.160. Mi ćemo vas doista, kušati strahom i oskuđicom i gubitkom dobra i ljudi i piodova, ali spas navješćujemo izdržljivim U postojanim. — 2.iei-iea. Onima, koji u nesreći govore: Mi smo Božji i Njemu se vraćamo, doista će doći Božji bla­ goslov i milost, ii oni su doista na pra­ voj stazi. — 70.в. Strpi se i izdrži do­ stojnom strpljivosti! — 300. Hoćete kl. da vam rečem, ko je od vas najjači? To je onaj, koji ne izgubi moći nad sa­ mim sobom, kad je ljutit. — 726. Ništa ne nadmašuje dobrote: njome postiže Čovjek isti stepen kao postom i molit­ vom. — 257. Vi ne možete dobiti ljudi svojim blagom, ali možete svojom do­ brotom i vrlinom. — 463. U krotkost' Ji blagosti leži najveća mudrost. — 520. Potraži onoga, ko te se kloni, vraćaj tebi učinjeno zlo dobrim i govori isti­ nu, pa makar ona bila i protiv tebe. — 82. Ako neko govori zlo za tobom, ne oknivljuj ga istinom, koju ti znaš o nje­ mu, jer njemu pripada okajanje njegova zla čina, a tebi zadovoljština za tvoje plemenito djelo. — 115. Budite veledušni, da iskušate veledušnost! —- 91. Ako si počinio jedan grijeh, nastoj ga dobročinstvom ispraviti. — 407. Stid je dio vjere. — 101. O mrtvim govorite i | : j ' j 1 1 i I I | BUDUĆI BROJ »PRAVDE« izaći će u utorak jer u subotu štamparija ne ra­ di radi velikog jevrejskog blagdana. Ovom broju prilažemo prilog »Pouku za narod«. Rene Legotctides. Za koji dan početi će »Pravda« donositi jedan originalan roman ц podlisku pod gornjim naslo­ vom od A.-Hifzi Bjelcvca. U romanu je iznešen sukob mladoturske i svehelenske ideje u Turskoj u doba prije revo­ lucije. Mlada Grkanja Rene Logetetides je nositeljica grčkog pokreta u Turskoj, a mladi Krećanin Sururzadc Ihsan mladoturske ideje. Njih dvoje spaja u mladosti žarka ljubav, da ih poslije razdijeli ideja. Mislimo, da ćemo ovim ugoditi mnogim, a naročito mladim čitateljima naŠeg lista da unesemo u ovu borbu i poMtiku, u ove opće trzavice neke topline i mladosti. Ahmed beg Salihbegovlć umro je 1. oktobra nakon dugog bolovanja od sušice. Rodio se u Bijeljini, gimnaziju je svr- , samo dobro, a prešućujte njihova zla । djela! — 108. Spremajte se za smrt, pri­ je nego dođe. — 460. Ako budete mi­ ‘ lostivi na zemlji, Bog će vam ukazati , svoju milost na nebu. — 118. Ko pati . ljude na ovome svijetu, biće mučen na ; onome svijetu. — 2O.iai. Ne gledaj po­ i žudno na tuđe dobro! — 573. Mržnja | li zavist uništuju tiobra svojstva kao vatra drvo. — 558. Olakšavajte sebi poslove i ne činite nikakvih poteškoća; poučavajte druge u onome, što vi zna­ te; budite Ijubezni u govoru; ne pobuđujte nikakve srdžbe i šutite, kad ste srditi. — 154. Najbolji su vjernici oni, koji su veledušni u uzimanju i davanju. — 497. Ko nekome dopusti molbu, da odstupi' od zaključenoga posla, stiče Bo­ žju milost na sudnjemu danu. — 17.l7. Dajite punu mjeru, kad mjerite i mjeri­ te pravom mjerom (terezijom); to je bolje i korisnije za rješavanje. — 207. Bog veli: Ja sam treći u savezu, kad su dvojica međusobno dobri, ali Ja od­ mah odstupam, čim počnu nepravo ra­ diti jedan drugome. Ove dvije molitve preporučuje Mu­ hamed (a. s.): 175. Bože, učini moj duh tako plemenitim, kako si me kao čo­ vjeka stvorio uzvišenim. — 182. Moj Bože, obdari me obilato znanjem, uresi me blagošću. uzdignj me odanošću i privrženošću k sebi i udijeli mi zdravlje. ф (Nastavlće •©.) �Страна 4. Strana šio u Sarajevu, a medicinske nauke jc I da se slušat ne može. Ima ih, koji su apsolvirao u Beču. Prije nekoliko sodi- ' čuli ponešto školovanog pjevanja, pa to na oženio se kćerkom uglednog sara- | oponašaju, ali tako nezgrapno, da se ne jevskog građanina i poznatog rodolju- i zna ili gore kvari prim ili pratnja. Ali ba Mahmud bega Fađilpašlća. to se sve još može snositi prama onom, Salihbegović je bio jedan od najagil- • što čine pjanci po mahalama. Od ranijih naših omladinaca. Još kao mlad zuzdanosti, obijesti i prostote njihove študenat isticao se među drugovima u I zgraža se svijet a psovke se slušat ne Beču svojom oštroumnosti i odlučnosti i mogu. Značajno jc, da ta sorta mlađaie je dugo vremena bio predsjednik mu­ rije ne daje u ravnici od sebe ni glasa, slimanskog akademskog društva »Zviali lati li se brda: Kovača, Arabi Atika, Sumbut-češme ih Medreseta, e onda va­ jezde«. Osim svojim stručnim studijama ba­ lja da se sva mahala uzbuni od njiho­ vio se s osobitom voljom svima poli- ' ve galame. tičkim, kulturnim i ekonomskim pitanji- ! Preksinoć je jedna grupa obijesne, ra­ ma, koja su. bila od važnosti po naš na­ zuzdane i posve jasno i razumljivo ne­ rod, osobito po muslimanski dio njegov. inteligentne mladeži uzbudila čitavu ma­ Nakon sloma Austro-Ugarske države halu u Arabi Atiku. Bili su svi dobro pokrenuo je sa nekoliko prijatelja list . raspoloženi, ali jedan između njih tako »Jednakost«, koja nam je bila lojalan je obijestan bio da je neprestano ili pje­ protivnik, dok je bila pod njegovim vod- . vao svojim kao diple stenjućim i neškostvom. Denuncije i podmetanja našem 1 lovanim baritonom, ih je — psovao. A listu i našoj Organizaciji počele su is- . psovao je svojoj družini i kad se skotom onda, kada je Salihbegović radi bo­ jim šalio, kad je koga grlio ili kad se lesti otišao u sanatorij na liječenje, a kome grozio psovao je uvijek Boga, jednakost« preuzeo jedan politički šar­ sunce, zvijezde i t. d. To već prevrši latan, poznat sa svoje bezobzirnosti i j svaku mjeru i jedan domaćin ne može načina borbe, kojoj su motivi ne idejne i dalje da ne reagira, te ih ^opomenu. da nego Hčne opreke. se uklone odatle, da ne psuju na strah Salihbegović je zastupao u politici j i sramotu čitave mahale. Ali glavni ju­ princip iskrenosti i prema masama i pre- 1 nak mjesto da se postidi, on se još is­ ma vlasti. Nije se ustručavao priznati . prsi prama domaćinu, koji je iz svoje i naše muslimanske pogreške kao što se | kuće reagirao, i poče jedva odgovarati, nije ustezao ni od najoštrijih napadaja | da se on ne boji nikog, da je on srpski na nehajnost vlasti i na nebratski po- . vojnik (uzet je u vojsku, pa se za 10 ostupak pravoslavnih Srba prema musli­ pio i to treba da zapamti čitava ma­ manima u doba nakon prevrata. S dru- ' hala). Stvar se jedva lijepo razminula. ' gim dijelovima našeg naroda, osobito s Mi ne možemo da vidimo mladih ljudi { pravoslavnim Srbima, želio je složan i drugih konfesija, da ovake Skandale iza- ; bratski rad i silno ga je boljelo u duši, zivaju u svojim mahalama, ne možemo ■ kad je vidio, da nehaj bosanske srpske ! ni naše razuzdane mladeži da vidimo, vlade i neuviđavnost i nebratstvo srp- ! da se ovako ponaša u ravnici Sarajeva skih pravoslavnih mnogobrojnih pojedi- , i po mahalama s inovjerskim stnovnišnača ruje temelje onoga bratskog rada tvom, samo naš izmet miađarija ovake i i sloge, kako ju je Salihbegović želio i ' neuljudnosti provodi i to samo po na­ propovijedao. šim mahalama. Uvjereni smo, da ni naj­ S čistom savjesti i bez ikakovili lič­ veći taki junak ne će ni zuba pokazati nih razloga te u dobroj namjeri, da mu­ na ulici Kralja Petra, ani prolazi ispred slimanima naše države što bolje poslu­ hotel Evrope kao vojnik ispred, svog ži, stupio je u »državotvornu« stranku kapetana, a u brdu, u našim mahalma i Svetozara Pribićevića. No ubrzo se ra­ naročito s islamskim stanovništvom, tu ' zočarao. Postavši voljom Pribićeviće- i smiju svašta provoditi jer ovdje još nije vom narodnim poslanikom i proučivši i ni sloboda zavirila, pa su za to i pre­ u Beogradu Pribićevića i nje­ više slobodni. Mi apeliramo na uljud­ govu stranku te doživivši mnoga razo­ nu, p’stojnu i inteligentnu našu mladež, i čaranja, postao je žestoki protivnik i i da ona po mogućnosti suzbiju ove zle I demokratske stranke i njenog vođe Pri­ navike naše mladeži a može se i lije- I bićevića. za kog je kasnije govorio, da i pom riječi i lijepim primjerom. Zasad ga smatra neprijateljem države, jer da 1 ovoliko. joj Pribićević svojim postupkom i naro- ■ Na adresu Uprave Кг. Srpskog čito svojim nehajem prema jadima i ne- i pozorišta u Sarajevu. — Običaj je voljama muslimana, kopa temelje i ako da sve redakcije dobiju za svoje dzvje- I možda i nehotice. Kad je došlo do pre­ stitelje besplatne novinarske karte. Ta­ kida između »demokrata« i radikala, ko smo se obratili na upravu Kr. srp. Salihbegović je odmah sa svojim sim­ pozorišta preko predsjednika novi­ patijama bio na strani radikala i teško narskog udruženja i odgovoreno nam i se je odlučio položiti (radi bolesti) svoj mandat, jer je znao, da mu je zamjenik ' je. da »Pravda« ne može dobiti bes­ »demokrata«, koji će makar i jednim j platnu kartu jer nije dnevnik. Ovo nam je tim čudnije što je »Pravda« jedini ! svojim glasom na strani »demokrata« muslimanski list, pa i ako ne izlazi dne­ oslabiti poziciju radikalne stranke. Ne­ vno — izlazi preko dart, pa može da uspjesi »demokratske; stranke i sve ve­ donese izvješće o komadima, za to up­ će propadanje njeno u masama bilo je ravi tim više zamjeravamo, da je našu zadnja utjeha teškoga bolesnika, koji redakciju rada jedne karte ovako ni pred smrt nije izgubio vjere u složan mimoišla. Držimo da Kralj. Srpsko a bratski rad iednokrvne braće pravo­ pozorište nije došlo u Sarajevo . slavnih i muslimana pod vodstvom da­ da zgrne novce, nego da nam pokaže i lekovidnih državnika kao što su Stojan Protić i njegovi saradnici. nešto i umjetnosti. Salihbegović ostavlja iza sebe od bli- ; Mislimo, da ovo ne služi na čast up­ žnje rodbine sestru Fatimu i ženu Zeravi. kiju, rođenu Fadilpašić. Mjesni odbor za zaštitu djece u Sa:aTeško ucvijeljenoj rodbini izričemo i 1 jevu kojemu je povjerena od Američke ovim putem naše, najtoplije saučešće. misije poslata roba da istu medu siro­ a za čestitog i poštenog rodoljuba, mo­ mašno stanovništvo građa Sarajeva po­ limo od Svemogućeg Allaha mir i rahdijeli, saopštava, da se spomenutom od­ met ! boru najdalje do 10. u. mj. pripošalju Rahmetuallahi alejhi rahmeten vasipopisi svih siromašnih podvomika, dneaten. vničara i sličnih siromašnih službenika Merhametov teferič. Muslim. dobro­ svih ovdašnjih javnil. i privatnih ureda, tvorno društvo »M e r h a m e t« prire- i isto se tako pozivaju sve uprave os­ duje u petak dne 3. oktobra iza podne novnih i srednjih škola da ovamo pri­ veliki teferič u Gaju (Hrid) sa pošalju iskaze svojih najsiromašijijih lijepo biranim programom, (Razne ša­ đaka u koliko to dosada nijesu učinile. ljive stare igre, tombola, itd.) S obzi­ Svi ostali dromasi grada Sarajeva rom na to. da čist prihod ovog teferiča neka se bonovno prijave i to slijedećim đe samo za Muslimansku sirotinju, udruštvima: Srbi-pravoslavni Zadruzi moljavaju se svi Muslimani i Musliman­ Srpkinja, muslimani u društvu Mcrhake da ovaj teferič posjete. met, rimokao1 ci Zadruzi jugoslavenki U slučaju nepovoljna vremena, odga­ a jevrejj u svojoj vjerskoj opštini sa đa se teferič na neizvjesno vrijeme. naročitom oznakom zanimanja, stana Galama po noći. Po našim jc mahala- 1 broju čeljadi u porodici koje oni izdr­ mu i sokacima bilo oduvijek mladeži, • žavaju, te da označe prihod koji oni koja tuda hoda radi ašikluka i djevo­ zarađuju. jaka. Protiv toga ne bi niko ništa re­ Sve dotle dok svi spomenuti iskazi kao. naprotiv svakom je čak i ugodno | vidjeti mladeži uljudne i prutojne, kad | ovome odboru potpuno ne stignu i dok se lijepo ponaša i drži se naših lijepih , r.Jbrr barem približno ne ustanovi broj nata. ne će se spomenuta ro­ običaja i ugodnosti. Ali ovo. što se sad 1 kom ati, izuzevši već prispjele i opcjjavHuje po našim mahalama, naročl- | ba i . dobrcac iskaze siromašnih učenika na­ to po noći, za svaku je osudu. Neki ne­ rodnih osnovnih škola. otesani mladići pjpvaju. ali tako urliču, Odgovorni urednik: M. Sudžuka. Број 69 Broj „НРАВДА* — „PRAVDA** uplivom lošeg primjera, zavađanja, za­ raze. Krčma proizvodi, veli dr. Legrain, kolektivni alkoholizam, keji je ja­ ko vrelo zločina, te neprestono ugro­ žava unutrašnji mir. Nigdje nije po­ Prof, dr. Josip Šiiović (Zagreb). guban upliv međusobnog zavađanja, Dr. Milan Kostić kao ravnatelj oponašanja i sugestije tako pogibeljan kaznione u Mitrovici promatrao je kaži osjetljiv kao kod kolektivnog alkonjenike svoje kaznione, koji su u nju 1 holizma, čije je glavno oruđe krčma. došli tečajem triju godina, i to u sve­ Dužnost je prema tome države, da mu 2653 kažnjenika, štono su ostavili budnim okom pazi na ova rasadišta kod kuće 2390 siročadi bez hranitelja, zločina, na ovaj uzrok bezbrojnih oizvrgnute materijalnoj i moralnoj bi­ biteljskih nesreća i uništenih egzis­ jedi i nevolji. Polovica ih je oauđena tencija. Kako navedene brojke doka­ radi teške tjelesne ozlede, umorstva zuju, postigao bi se u našoj d movini i ubojitva, dakle radi krvavih zločina. već krasan uspjeh, spasile bi se od Već ova činjenica, da krvava zločin­ nesreće mnoge i mnoge čestite poro­ stva sačinjavaju polovicu svih zločina, dice, kad bi se zabranilo toče­ dokazom nam je, da kod nas valja glavnje rakije, vina i piva a n eni uzrok zločinu tražiti u pi­ delje i blagdane; preko polovice ću. Evo dokaza: Od svako 100 kaž­ zločinstva bilo bi manje. Na taj bi na­ njenika počinila su zločin 44 trijezna, čin naša državna vlast jednim pote­ a 56 pijanih. Među pijancima, bilo je zom pera spasila od propasti, smrti i 21 % drevnih pijanica, a 74% prigod­ tamnice mnoge hiljade naših zdravih nih. Umorstvo je počinilo 35® 0 u tri­ ljudi u najboljoj muževnoj dobi, a nji­ jeznom stanju, a 65% u pijanstvu ; hove porodice od bijede i nevolje. Ali ubojstvo 27°, 0 u trijeznosti, a 73® 0 u sama država nije kadra da iskorijeni pijanstvu. Tešku tjelesnu ozledu 33®.« ovu užasnu zarazu, koja nam uništa­ u trijeznosti, a 67% u pijanstvu ; si­ va naš zdravi narodni organizam. Sve­ lovanje, oskvrnuće i ostale zločine ta je dužnost svih nas, da dobrim protiv ćudorednosti 41® 0 u trijeznosti, primjerom prednjačimo narodu, da poa 59® o u pijanstvu; krađu 6O°/o u slušamo očinski savjet neprežaljenog trijeznosti, a 40° 0 u pijanstvu. Iz ovo­ profesora Natka N od i I a, koji je u ga se jasno razabire da krvavi zlo­ svom rektorskom govoru doviknuo čini i zločini protiv ćudoređnosti imaomladini: „Odbacite čašu, koja du svoj uzrok u prekomjernom uži­ ubija“ („Novi Život“.) vanju vina i rakije, dok imade krađa glavni neposredni uzrok u gospodar­ skim prilikama, u siromaštvu. Ali ne valja zaboraviti, da je vrlo često siro­ maštvu uzrok u pijanstvu. Onima kojih se tiče. Dora Pranova pig® Ispitajući navedene osuđenike sva- j u svojim mislima »U onijetnosti i umi.-tnicimu«: ч...1ша Ijadi koji ue vjeruju a do»n. Zaćudo koga napose, došao je dr. Kostić do ' je, ali ib ima. Di^li su se svojim razumom nad ovog rezultata: 802 opila se rakijom, ’ crkvene propise . nad packa vjerovanju, i sada, 320 vinom, a 292 pivom. nu tom zaieta višem »tepenu ustaju sjediti kao Vanredno su zanimivi i poučni da­ kokoš na grani. Ne osjećaju potrebe »da se di­ žu dalje. Uni koji su išli dalje, dahko eu ih ni na koje su počinjena zločinstva: U 1 zu sobom osta> ili"... subotu je počinjeno 10°/® zločinstva, i Ovo je napisano u „Glasu Naroda", pa ne nedjelju 24°/o, ponedjeljak iZ^'o, uto- ! znamo: da li je treha s „umjetnicima*' koje sjede u redakciji ili s nekim dragim? .. rak 10° 0, srijedu 9° 0, četvrtak 10%, petak 9® 0, a ne zna se koji dan 16%. Iz novinarskog svijeta. Jednom „Srp­ Prema tome se četvrtina svih zločina ska lciječ« napisala aforizam Budimirov. da go ni jedau list ne može dugo održati, ako ^udimir do­ događa nedjeljom; sa nedjeljom dola­ zi ponedjeljak, dan mamurluka, koji • đe a redakciju. To je bilo onda kada je pre­ stao izlaziti „Slov. Jug“. Gospoda iz redakcije se dakako liječi rakijom, vinom i pi­ »Siov. Juga1' otišli sa u ..Glas Naroda". Vlada vom. Najmanji broj se zločina počinja mu je poslala u pomoć svoje činovnike iz . Na­ rodnog Jedinstva1*, pa su po »dogovoru počeli u srijedu, dakle sredinom tjedna. Na rušiti i razn<ati sve što se nije na tančino po­ blagdane, crkvene slave, i druge svet­ krivalo s njihovim mišljenjem. kovine počinja sa 28% zločina. Ako Ali zao duh bio jo i među njima tikva je k ovome pribrojimo 24®/ft zločina, koji { pukla i sad se razilaze, .leftić ide u pozorište, da tamo glumi. Stevo Dmitrović pa svo-e staro se počinjaju u nedjelje, dolazimodozaključka da se u nedjelje, blagdane i ' mjesto, a eitali prelaze u Štampariju . os. Po* Ste“. Idu ranije iz državno zgrade dok :• nisu druge svetkovine počinja 52% svih ' potjerali... zločina. Razlog je tome, što ne znamo na drugi način svetkovati dan gospodnji, 1 nepo da se upijemo i u pijanstvu uništavamo jedan drugome Život, zdrav­ lje, tjelesni i spolni integritet. Zatt možemo i mi kazati: Nedjelja ie dan Gospodnji, ali se taj gospodin kod premnogih naših ljudi zove piće. Od krvavih zločinstava počinjeno ih je u krčmi 35%, na ulici ih cesti ■ 38%, kod kuće i pred kućom 23%, na radu u polju 8%, u radionici 2%. ! Dakle najviše mrtvih i krvavih glava imaju najbolji uspjeh. „Pravda*4 ima u krčmi, blizu krčme i na ulici, je jedini muslimanski list u na­ kad se pijanice vraćaju kući, a naj- ' šoj državi. »Pravdu« čitaju svi manje kod posla, bio taj posao na po­ muslimani. U vlastitom interesu je ju ili radionici Zato valja, kako krasne kaže profesor na sveučilištu u Touiozi Vidal, u prvom redu pobijati krčmu, labora­ da oglašuje u ,,P г a v d i“ torij ovog smrtonosnog otrova. Nesret­ ni upliv krčme umnožava se moćnim Zdravlje. Odbacimo čašu, ћоја ubija. Trešeljak. OGLASI U .PRAVDI* svakom trgovcu Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« smo snabdjeti velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - - Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ad5d84acc769d19ead3cc1cdf0bbb8fd.pdf 0bcce59a8c43c3b27dbd80748fb92c30 PDF Text Text FOJčtHNI BROJ @0 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom. Uređaje redahcioni odboi'. Sarajevo, utorak 7. oktobra 1919. (12. muharema 1338.) Broj 70. NAŠIM PRETPLATNICIMA. Nakon štrajka^ tipografa i pomoćnog osoblja u štamparijama prisiljeni smo i mi bili, da povisimo pretplatu »Pravdi« na 72 K godUiijc. Mislimo, da će svi gg. pretplat­ nici uvažiti ovo i nadalje nas poduprijeti novcem, kako b| se mogao održati naš list, jer muslimani nemaju drugog bra­ nitelja, koji odlučno štiti naše interese. Svi oni koji su po staroj cijeni uplatili 40 K trebaju položiti još 8 K do konca 1919. Da ne bi morali obustaviti redovi­ to otprem a nje lista molimo ifv da to od­ mah učine, a i one, koji još duguju, da podmire svoj dug najdulje do 20. g. mj. Uprava »Pravde«. Šefekat. Tako se zove dobrotvorno društvo, osno/ano u Trebinju, sa zadaćom da pbtppmaže sirotinju i da odgaja musli­ manske djevojke podučavajući ih u pismenosti i ručnom radu. To društve vršiče u malom onu plemenitu duž­ nost, koju u Sarajevu vrši »Osvitanje« i »Merhamet«. Ljanske godine umro je u Trebinju Mujaga Salahović, trgovac, i ostavio svotu od 40.000 K sa oporukom, da se taj novac uloži ondje, gdje njegov vasi-muhtar Alaga Salahović u sporazumu sa mjesnim šeriatskim sucem vidi, da je najzgodnije i gdje će poslužiti najhumanitarnijoj svrhi. Šeriatski sudac, vrijedni rodoljub, Hasan ef. Beširević, koji neiscrpivom voljom i neumornom energijom radi oko dobrobiti muslimana, koji svojom blagom ćudi i prijaznom naravi znade i stara i mlada, i trgovca, i seljaka uvjeriti o potrebi zajedničkog rada i da doprinese svoj dio za opće dobro; unatoč velikog neraspoloženja koje se rodilo u muslimanskim srcima zbog mnogih nepravda, koje se neispravljaju, nastoji utješiti muslimane, uliti im u srce ljubav za domovinu, prema braći druge vjere, taj je čovjek našao za najmunasibnije da se tim novcem osnuje jedno društvo, koje će se brinuti za sirotinju i ženski odgoj. U sporazumu sa dotičnim vasi-muhtarom odlučio je, zatražiti i od drugih gra­ đana, da i oni doprinesu toliku svotu, pa da se onda udari temelj društvu. Tu su plemenitu odluku svi građani primili sa ushićenjem i mnogi su dali po 1000 po 500 K i kapital je nara­ stao na 70.000 K. Stini kapitalom osnovalo društvo »Šefekat«. Ova je značajna pojava u jednoj maloj ka­ sabi. po kojoj možemo proučiti psihu naših muslimana; prvo ako se uvjere, da neko radi za njihovo dobro, zko vide da onaj, koji ih vodi ne ide za svojim ličnim interesom, — ako vide, da se respektiraju njihovi duboko uvriježeni vjerski osjećaji; — ako im se današnje vrijeme i prilike u kojima živimo rastumače onim jezikom, kojim to oni razumiju; onom metodom, koja potječe iz ljubavi prema njima, onda oni ne žale, ne stiskaju ruka nego daju i žrtvuju više nego im dozvo­ ljavaju imućitvene prilike . . . Grdna e Šteta što veoma oskudijevamo s ljudima, koji bi na taj način radili među muslimanima, jer oni koje imamo, ili su zavisni pa nemaju slo­ bode da zađu u narod, ili su egoiste pa zbog njihove sebičnosti narod okreće glava od njih. , ’ ; ' i | jeme udari o tu konzervativnost, kao o stanac kamen. Mnogi običaji su zaodjeveni vjerskim ruhom. Kad se takne u koji nesavremeni običaj, pričinja se ma­ si, da se drmaju temelji islamske vjere. Zbog hiljadugodišnjeg džehaleta u is­ lamskom svijetu i zbog krivog tumače­ nja, vjera se uvukla do u najsitnije de­ talje muslimanskog svakodnevnog živo­ ta, tako, da Šta ćeš god poduzeti, kakav ćeš god posao početi susreće te ona vje­ čita: »je li đžaiz; ili nije?« »Kako je to propisano u Islamu?« Kad bi se ilmija latila posja, pa da očisti iz Islama ono. što je poslije u nj došlo; kad-bi se sta­ vila na princip, da je svrha Islamu: 1. priznati i štovati Boga i Pejgambera, 2. gojiti u sebi moralne vrline, opleme­ njivati svoju dušu i biti pošten, a da je čovjek u svom poslu slobodan, da je zajednica u javnom i općem radu slo­ bodna. da radi onako, kako joj zdrav razum nalaže, onako kako je za nju naj­ korisnije, da. tu nema islamskih propisa, koji bi u tančine određivali, kako se čo­ vjek i zajednica ima ponašati u svim i najsitnijim poslovima, da ogromna ve­ ćina naših običaja nema ništa zajedničko s vjerom i t d. Dakle, kad bi u tom prav­ cu ilmija odgajala muslimansku masu, sigurno bi ta konzervativnost popustila i ljudi bi.bili pristupačniji svim onim novotarijama i reformama, koje vrijeme donosi i imperativno nalaže da se pri­ me. Danas, kada se u svim kulturnim državama, pa • n našoj, na sva usta ga * vori i zahtijeva, da i žena dobije pravo glasa i da se uopće žena izjednači sa čovjekom, pokušajte u masi progovoriti, I da je potrebno, da i muslimanske curice ! svrše barem osnovnu školu, u čudu ćete ; se naći, kad čujete kakvih sve zapreka ' ima u šenatu (?) o obrazovanju musli- ’ manskog ženskinja. Te su zapreke ukle­ sane samo u tim glavama ljudi, a nijesi! upisane nigdje u šeriatu. Odgajati masu u tom pravcu da luči vjeru od običaja, uvjeravati je, ako se takne u neke običaje time nije vjeri na■ nešeno nikakvo zlo, to je dužnost i ilmije i učitelja i svakog prosvijetljenog muslimana. Tada će se početi zatrpavati jaz, koji je nastao između mase i inteligencije i sigurno će biti na korist svih : muslimana. , Kako gore rekosmo požrtvovnost muslimana je velika ondje, gdje su kader da vide, da se radi o općem dobru. Tako se u Trebinju za par dana sakupila svota od 70.000 K s kojom su oni osnovali društvo »Seiekat«. Ovo će društvo na­ baviti jedtau učiteljicu ručnog rada za muslimanske djevojke, da ih uči krojiti, šiti. vezti i t. d. Društvo će svoj musli­ manskoj sirotinji u Trebinju ići na ruku tako, da onima, koji su zdravi i mogu ; raditi nade posla, a nemoćnicima da­ vače redovitu mjesečnu potporu. DruI štvo misli nabaviti i jednog sposobnog i muderisa, kojeg će slati po okoljšnjim selima, da kazuje vaz i da ljudima ulijeva pouzdanje u budućnost Uz ramazan će organizirati i na jednu gomilu iskupiti zećat. podijeliti ga najpotrebnijoj širotinji, tako da nijedan siromah ne osta­ ne bez zećata, a da opet nijedan ne do­ bije više nego mu treba. Kurbanske kožice je društvo i ovog bajramo sabralo i otale par hiljada kruna sakupilo. Ukratko, društvo »Šefekat« ima zadaću, da moralno i materijalno podiže musli­ mansko ženskinje i sirotinju. Samo daj Bože, da ustraje u tom radu i da ne klone onaj polet i ono oduševljenje koje je vladalo pri stvaranju tog društva. Ovaka društva trebalo bi da se os­ nivaju po cijeloj zemlH. jer koga bole Muslimanska masa ima dosta svojih naše rane osim opet nas? Koće se po­ pogrešaka, a glavna je njezina konzerbrinuti za nas osim opet mi? V. S. vativnost u običajima. Svaka reforma, svaka novotarija, koju donosi novo vri­ . 1 ј j । । I I | I | j ! i : j ■ ; | ( j i Vakufski izbori u Sarajevu. Početkom septembra obavljeni su iz­ bori za džematski medžlis u Sarajevu. Naša organizacija odlučila je ne unositi strančarstva u naše vjerske i prosvjet­ ne poslove, te je pozvala svoje pristaše da biraju sposobne i valjane ljude bez ob­ zira, kojoj političkoj stranci pripadaju. Znali smo da u Sarajevu ima još nešto muslimana, koji ne pristaju uz našu Or­ ganizaciju, pa smo odlučili sa istaknuti­ jim vodama tih tako zvanih neutralaca stupili u pregovore, doći s njima do spo­ razuma i zajednički istupiti na izbore. Sporazum se postigao, napravila se za­ jednička lista, u kojoj je od 55 članova bilo 32 pristaše naše Organizacije, dok su ostala 23 govorila da ne pripadaju ni našoj ni kojoj drugoj političkoj stranci. Taj sporazum između predstavnika na­ še Organizacije i predstavnika neutra­ laca. Halilbašića i Jakub bega Filipovića. nije naišao na odobravanje ni medu njihovim ni među našim ljudima. To je uzrok, da su pored zvanične liste kan­ didata, nikle još dvije, samostalne, a jedna od strane »neutralaca«, dru­ ga iz redova pristaša naše Ordanizacije. Šta je dalo povoda neutraicima, da protiv ugđvorene liste izdaju poseb­ nu, nije nam poznato. A da se je s naše strane pojavila posebna lista, uzrok je ogorčenje, što se neutralci iznevjeriše Sporazumu i izdadbše svoju posebnu listu, a u drugu ruku činjenica, da šu naši pregovarači išli predaleko u popu­ štanju prema neutraicima i dozvolili, da se od naših kandidata brišu najsposob­ niji i u vakufske i u mearifske poslove najupućeniji ljudi kao n. pr. Sakib ef. Korkut, bivši vakufski mufetiš a sadanji urednik našega lista. No usprkos ovom nezadovoljstvu i na jednoj i na drugoj strani i premda su izišle posebne dvije liste, pobijedila je ipak disciplina i na jednoj i na drugoj strani te je kompromisna lista prošla uz vrlo neznatne preinake. I obje su strane bile prilično zadovoljne. Naša među ostalim i radi toga, jer je Korkut došao barem u zamjenicima na prvo mjesto te je bilo izgleda, da će vrlo brzo doći u Članove džematskog medžlisa, pošto su mnogi naši drugovi, koji su bili iza­ brani, izjavili, da će se vrlo rado za­ hvaliti i mjesto u medžlisu ustupiti Korkutu, za koga je svako uvjeren, da se u vakufske i mearifske podove razumije kao malo ko u našoj domovini. Ovaj izbor, s kojim je, u glavnom, bio svako zadovoljan, poništen je. Zašto? Ono nekoliko prišipetlr demokratske vlade, a la Hasan Hodžić i Alija Kurtović, ozlojeđeni, što niko njima ne dade ni jednog glasa, dadoše protest protiv izbora, ističući da na biralište nije izišla polovica birača, kako traži autonom­ ni štatut. Ovaj prigovor uvažen jc i po­ novni izbor za džematski medžlis odre­ đen je za 10. oktobra. Kao i prvi put izjavili su se pred­ stavnici naše Organizacije spremnim da pregovaraju sa politički neutralnim gru­ pama oko Mustajbega Halilbašića i .Ja­ kub bega Filipovića. Ovoga je puta spo­ razuman i zajednički rad ovih grupa i naše Organizacije bio još potrebniji nego prvi put. jer prvi put nijesu imale nikakova protivnika protiv sebe, dok ovaj put prijeti opasnost i nama i njima, da »demokrati« i socijalisti uzmu i vakuf u svoje ruke, kao što su uzeli općinu i »Gajret«. Usprkos činjenici, da se i sa jedne i sa druge strane isticala potreba zajedničkog istupa protiv "demokrata« i njihovih pomoćnika, ipak nažalost nije moglo da dođe do sporazuma između naše Organizacije i onih dviju grupa »neutralaca«. Naši su zahtjevi bili vrlo Godina 1 čedni. Pristali smo, da se broj naših : članova medžlisa, koji jc na zadnjem iz­ boru iznosio 32, znatno smanji na ko­ rist neutralaca, aii da nam se zato pre­ pusti sloboda u određivanju naših kandi­ data. Dakako da smo to pravo, koje smo za sebe traž.li, dozvoljavali u pu­ noj mjeri i neutraicima. »Pogodimo se u broju članova, koji će pripasti kojoj gru­ pi, Vi odredite, koga god hoćete, a i mi da odredimo koga god hoćemo — pa da se onda obvežemo, da ćemo svi slož* no za zajedničku listu glasati.« Neutralci I ne htjedoše na ovaj predlog pristati već zatražiše, da mj žrtvujemo i pregazimo neke naše ljude, koji imaju velikih za­ sluga za našu stranku, a koji se u va­ kufske i mearifske poslove razumiju kao malo ko u Sarajevu. Izjaviše da oni ne mogu glasati ni zajednički raditi sa naŠim Sakib ef. Korkutom, premda i oni I kao i mi priznaju, da je Korkut od svih nas najbolje upućen u vakufsko-mearifskim pitanjima. Do sporazuma sa Halilbašića i Fili­ povića grupom teško da bi došlo, da i nije bilo ovoga neraspoloženja Halilbašićeva prema Korkutu. Jer ove su gru­ pe tražile od nas, da se svi kandidati za džematski medžHs pozovu, da dadu po­ štenu riječ, da će glasati za jednu izvje­ snu listu kandidata, određenih za kotar­ sko povjerenstvo; koji kandidat ne dad­ ne riječi, da se briše i zamijeni drugim, koji će već unaprjeđ kazati, koga će glasati za kotarsku komisiju. Mi nijesmo mogli pristati na ovakovo sputavaI nje ruku i slobodne volje članova, medž­ lisa; tražili smo nasuprot da se članovi­ ma medžlisa prepusti potpuna sloboda pri izboru članova kotarskog povjeren; stvat dozvoljavali smo samo, da im se može preporučiti jedna izvjesna lista kandidata za kotarsku komisiju ali ni' jesmo mogli pristati da se budućim čla­ novima medžlisa prijeti: ili položite po; štenu riječ, da ćete ove i ove ljude iza। brati u kotarsku komisiju ili ne vi ne ćete I biti izabrani u džematski medžlis! Šta su »neutralci« htjeli sa ovim za­ htjevom? Ltjdli su da spriječe izbor Korkutov u kotarsku komisiju i vakuf­ ski sabor, a mi, osim što smo u principu protivni ograničavanju slobodne volje birača, videći ovu namjeru, rekli smo otvoreno, da želimo, da naš najsposobnji drug dođe i u kotarsko povjerenstvo i u vakufski sabor. Apelirah smo na neuiralce, da uime islamske sloge i radi j opasnosti od »demokrata« napuste svoje nepomirljivo držanje prema Korkutu te da ga prime za kandidata za kotarsku komisiju i vakufski sabor. Mi sa svoje strane htjeli smo se obvezati, da ćemo raditi da njihov vođa Halilbašić i sa na­ še strane bude poduprt, da dođe i u ko­ tarsku komisiju i u vakufski sabor. No Halilbašić je i nadalje ostao tvrdoko­ ran; sa Korkutom. veli, neće ni u kotar­ sku komisiju ni u vakufski sabor. Ništa nije pomoglo ni naše uvjeravanje, da mi Korkuta, i kad bismo htjeli, ne smijemo pregaziti, jer bi takova užasna nepravI da prema jednom od najagilnijih i najI sposobnijih vođa naše Organizacije mo­ gla proizvesti rascjep u našoj stranci. Tako je eto teklo pregovaranje naše i Organizacije sa neutraicima. Ko je kriv, i da nije došlo do sporazuma, neka proi sude birači. U slučaju, da mi podlegnemo na izborima, želimo da prođu ba­ rem ovi »neutralci«, sa kojim smo željeli iskren i bratski sporazum, jer su nam oni po svom mentalitetu kud i kamo bli­ ži od »demokrata« i njihovih pomagača. Na članove naše Organizacije apeli­ ramo. da 10. oktobra nefaljeno dođu na biralište i glasaju našu listu, onakovu kakova jc, bez ikakvih promjena. Ako svi izvršimo svoju dužnost, pobjeda nam je osigurana. Svak dakle na biralište! ____ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Pretplata godišnje 72krune, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. �Страна 2 Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" Bilješke. od Regenta to će ministar rata ovaj velevažni zaključak privesti u najkraće vrijeme u krijepo^t. Briga <»ko državnih poslova. Sa­ mouprava od 30. septembra 1919 donosi u danku. »Iz demokratske gra­ dine* između ostalog: Što se tiče ve­ like brige g. g. Pribićevića i Kramera oko državnih poslova, koja im smeta da se bave oko nadzora demokratskih organa i pisanjem po njima, mi ćemo biti slobodni da utvrdimo ovde neko­ like činjenice koje lepo ilustruju onu »odbranu.« I g. Pribićević kao šef i g. Kramer kao njegov adlatus više od polovine svoga vremena troše na partiju svoju. Državni poslovi, koji su njihovoj bri­ zi povereni baš od toga stradaju i ne vrše se. Tako se samo može objasni­ ti ona trgovina s pasošima oko i kod ministarstva unutrašnjih dela, onaj skoro na nulu svedeni autoritet drž­ avne vlasti koji se onako jasno ogle­ da u onim pojavima nebezbednostl i nereda u administraciji resora Mini­ starstva unutrašnjih dela, gde se je­ dan činovnik u roku od tri meseca po 8 9 puta kreće, gde postavljeni činovnici po šest meseci ne dođu na svoju dužnost a njihova mesta stoje ne popunjena, gde se župani i kotar­ ski predstojnici uprežu da sazivaju demokratske zborove i asistiraju bra­ tu Milanu u kortešovanju za demo­ kratsku stranku i t. d, i t. d. Tako se može objasniti samo ona pojačana trgovina s izvoznicama odkad je gKramer došao u to ministarstvo trgo­ vine pošto je onako lepu uspomenu ostavio od svoga ministrovanja u mi­ nistarstvu za ustav i izjednačenje za­ kona; tako i samo time može se ob­ jasniti da jedan ministar sedi u tom ministarstvu osam meseci i za sve to vreme ništa ne uradi osim onoga manj­ kavoga i reakcionarnoga predloga za­ konskoga o izborima; samo se tako možerazumeti da g. Kramer grabi da u odsustvu minista pravde i bez zna­ nja ministarskoga saveta podnosi ukaz za pomilovanje svoga kolege i valjda partijskog principala u Slovenačkoj, doktora Žerjava, od šestomesečne mu osude za neko delo prilično nečasne prirode. Kako se vidi, briga za državne po­ slove ne samo ništa nije smetala g. g. Pribićevića i Krameru da vode sta­ ranje o pisanju njihovih glavnih or­ gana partijskih, nego su oni brigu za državne poslove zamenuli brigom za partiju i partijske poslove, pa su još upregli i državni aparat da se za nji­ hovu »demokratsku« stranku stara. I sato je i u toliko veća odgovornost g g. Pribićevića i Kramera za pisa­ nje onih svinjarija po Slovenskom Narodu i Riječi Srba, Hrvata i Slovenaca protivu radikalne stra­ nke i njenih prvaka.“ Naši šeriat. sudovi. (Nastavak.) ' I I | ' I l i FELJTON. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. ( j : i I I i I ' I I i I ' ! Za valjanost šehadeta je propisano, da svjedok mora na kraju svoga is­ kaza izgovarati riječi: »nato sam šahid i 'šehadet Činim«. Ova ustanova ne odgovara za nas Slavene, koji u ve­ ćini ne znamo što znače te riječi i kakav se efekat hoće da njima postigne. Moguće, da to neznaju ni mnoge kadije, pa drže, da je to puka formalnost. Ne. Te riječi puno znače. One su naređene mjesto zakletve svje­ doka. Kad te riječi izgovori svjedok isto je kao da reče: »Vallahi, billahi, istina je sve što sam svjedočio”. Zato se svjedoku pred šeriat. sudom ne daje formalna zakletva. To je tako odregjeno zato, što se polaže velika važnost na svjedoke i svjedočanstvo. Naša narodna poslovica kaže: »Dvojica bez duše treći bez glave«. Mumin ne može biti mumin, i smatra so da istinski ne vjeruje u Boga,ako izrično ne izusti: »Ešhedu ...... Tako se i kod svjedoka drži, da i sam nije uvjeren o istinotosti onoga, o čemu je svjedočio, ako izrično ne izgovori: ešhedu ili po naški: nato sam šahid i šehadet {Činim. Pošto je svijet u to neupućen i teško bi se uputio, ne može se od toga načina zakletve očekivati efekat, koji se traži pri svjedočenju. Zato mislim, da se uvede i kod naših šerijat. sudova formalna zakletva svjedoka, kao što je kod re­ dovitih sudova. Što se tiče tezkije šahida, nebih bio zato, da se posve ukine, nego bih ostavio uviđavnosti šeriat. sudca, da sam odluči u pojedinim slučajevima, treba li je obaviti ili ne. U pogledu vanparničnih poslova šeri.at. sudovi ne imaju nikakva postupnika, kao što imadu sudovi carski patent iz godine 1854. N. pr. kod ostavina izvedena je smrtovnica i kod šerit. sudova, ali nikakovih popisa o njezinom značaju, svrhi, kada se sastavlja, ko je natfležan sastavljati je, o načinu i postu­ panju organa, koji je imo sastaviti. 0 sastavu inventara, o ponašanju organa koji sastavlja ipventar o pozivanju ošarinskih vjerovnika, o načinu likvidiranja ostav. dugova, te o sastavu zapisnika o likvidaciji također ne ima propisa i t.‘ d. Isto treba ubrojiti i tu manjkavost što ne ima ni od privatne strane iz­ danih obrazaca za šeriat. sudove a ni službenih formulara. Redoviti su­ dovi imadu za svaku struku posla tiskanice, koje im služe kao primjer, kako će postupati, dok šeriat. sudovi ni toga nemaju. Šerit. suci sastavljaju zapisnike, izdaju pismena riješenja bez uiednih uzoraka onako po pameti, kako koji zna. Pa još kad koji šeriat. sudac neće dugo da misli, kakav će svome pismenome rije- Nije li žalosno, da advokat sa svo­ jim pismenim podneskom ujedno podnese obrazac, kako će šeriat. sud u dotičnoj stvari izdati odluku, kao što je slučaj kod jednog šeriat. suda, Držim, da iz ovog kratkog obrazlo­ ženja može svaki razuman čovjek uvidjeti, da bi se morali preurediti naši šeriat. sudovi. Velim »kratkog«, jer ono što sam izostavio, mnogo je više od ovog, što sam iznio. Kad sam već kod obrazlaganja o nesređenosti naših šeriat. sudova, treba, da spome­ nem još jednu anomaliju, koja znatno utječe na neuredno sudovanje i viši zapletaj a to je zastupanje stranaka pred šeriat. sudovima od advokata ■ Dokinuta vojna sudbenost nad civil­ nim licima. Ovih jcdana ministarski sa­ vjet zaključio, da se ima dokinuti vojna sudbenost nad civilnim licima. Kako je taj zaključak dobio PreviŠnje odobrenje Drugi hadi&i i ajeta osvjetljuju islamski moral ovako: 442. Ko se zauzme za ostvarenje jednog dobrog djela, stiče istu nagradu od Boga kao i sam čini­ lac. — 31.17. Ne namrStuj svoga lica prema ljudima i ne stupaj oholo po svijetu! Zaista Bog ne voli oholog i umišljenog hvalisavca. Budi čedan u svome hodu i ublaži svoj glas, jer je najneugodniji glas magarčev. — 35. n. Ko teži za vlaš­ ću, Božja je moć svud najveća. Njemu dolazi svaka dobra riječ i pošteno djelo, koje On uslišava. Ali one, koji snuju zlo, zadesite teška kazna, a njihove će spletke propasti. — Buharija kaže ti Kitabul-edebu ovo: Ključ raja se nalazi u ljubavi prema nejakom i siromašnom. — 822. Onoga, ko je ponizan. uzvisuje Bog. • 57. ,. Nemojte očajavati i žaloštiti se zbog nesreće niti se veseliti i obmanjivati radi sreće, jer Bog ne voli ohole hvalisavce. - 49.13. Pred Bogom su ohi najveći, koji znaju i izvršuju.... Čedno i jednostavno govoraše o sebi Božji poslanik: 3. Ja jedem, kao što iedc običan stvor, a sjedim, kao što sje­ di jedan stvor. - U Kur’anu opet dola­ zi: 18.,jo. Reci: Ja (Muhamed a. s.) sam oblik dati šenju? Број 70 Broj Poznato je, da su naši advokati ovlašteni na zastupanje stranaka pred svim javnim oblastima u granicama naše pokrajine. Iskorišćujući tu svoju vlast oni zastupaju stranke i u čisto šeriatsko-pravnim sporovima. i ' j | i I | , ■ I . : | | I i Kad razmislimo, da su glavni uslovi, da jedan građanin može biti advokat i da smije zastupati stranke pred sudom, akademska pravna znanost i advokatski ispit, te kad znam da svjetska pravna znanost nije ujedno i šeriatsko-pravna, da je postupak i sudovanje Šeriat. suda različito u mnogo koje čemu od redovitih sudova, onda se moramo pitati, imadu li naši advokati ujedno i uslove, da mogu zastupati stranke i pred šeriat. sudo­ vima u svakom slučaju. Advokati će sami - mislim — priznati, da ih nemaju. A ja tvrdim obzirom na svrhu, radi koje je advokatstvo uvedeno, da bi morali imati i uslove, kad imaju volju zastupati stranke i pred šeriat. sudovima. Poznato je poznavaocima državopravne znanosti, da je dužnost države prema svojim državljanima, da za njih postavi pravosuđe obzirući se na njihovo shvaćanje i mentalitet. Da što više udovolji svojoj duž­ nosti u tome pogledu, uvela je država advokatstvo, koje će podupirati su­ dove u njihovu valjanom izvršivanju sudstva, a nije bila glavna namisao, da se otvori stanovitom broju] građana izvor zaradi. Ja barem tako sebi to predstavljam. Ako je to tako morala je i bivša uprava imati na umu, da imadu kod nas i šeriat. sudovi, pa prema tome nešto odrediti i glede zastupanja pred šeriat. sudovima, ali je to propustila, kao i mnoge druge stvari, koje se tiču napretka i sreće muslimana. Kako je gore razloženo, šeriatske ustanove su u pogledu materijalnog pra­ va previše razgranjene, a usto su mni; jenja šeriatsko-pravnih na.učnjaka u mnogim šeriat. pravnim pitanjima u opreci. U ženidbeno-pravnim, porodičnim stvarima i u nasljednom pravu, o čemu baš šeriat. sudovi i sude, nema modificiranog zakona za Šeriat. sudove kao što je za ostale grane građanskog pra- samo jedan običan čovjek kao i vi, a bi­ Davanje milostinje (sadake) i poma­ lo mi je objavljeno, da je vaš Bog jedan ganje često se u Kur’anu preporučuje. Tako stoji: 2.10«. Vršite molitva i pla­ jedini Bog. ćajte dio sirotinji (zekjat), jer što vi S obzirom na istinitost i pravednost treba navesti slijedeće ajete i hadise: dobra učinite za svoju dušu, to ćete 234. Svojstvo je dobre vjere održati za­ naći kod Boga. — 2.see. 0 pravovjerni, danu riječ. — 940. Ko ne drži svoje ri­ dijelite od onoga, čime smo vas obda­ ječi i ne zaslužuje povjerenja, taj nema rili, dok nije došao dan, u kojem neće ni vjere. — 6.1M. Budite iskreni u svom biti kupovanja ni prodavanja niti prija­ govoru i zakletvi, pa makar to bilo i teljstva niti molbe. — 22.ST. Nahranite protiv vas samih. — 53. Budite iskreni poniznog molitclja i stidljiva siromaha. u svemu, što činite, jer Bog blagosivlje — 2.21в. Pitaće te, od čega će hraniti siromahe i šta će dijeliti, a ti im reci: samo iskrenost. Imam Muhamed el-Gazali opisuje u Od onoga, čega imate previše te vam pretiče. — 2.an. Oni će te pitati, koga svom djelu »0 dijete!« na strani 39. treba pomagati. Reci: Koga je bolje iskrenost na slijedeći način: Iskrenost prehraniti i pomagati nego svoje rodise sastoji u tome, da svako tvoje djelo biva radi Boga i da se tvoje srce ne ra­ telje, svoje bližnje, sirote, nemoćne i siromašne putnike. Dobro, što ga vi uči­ duje zbog pohvale ljudske i da ne tu­ nite, priznaće se kođ Boga, jer to Bog guješ radi njihova kuđenja. znade. — 22.^. Objavi blaženstvo oniSam Božji poslanik Muhamed (a. s.) ma, koji čine dobročinstvo. — 436. Ponije sebe smatrao u svojoj iskrenosti mažite svoje bolesnike milostinjom! — pogledom na svjetovne stvari i poslo­ 52., i 90.,7. govore otprilike isto: Ljudi ve nepogrešivim, ako to nije^utemeljeno idu u susret svojoj nesreći i propasti, i određeno objavom: 226. I ja sam čo­ vjek kao i vi. Moje mišljenje može biti j samo ne oni, koji vjeruju i vrše dobra pogrešno; ali kad vam reknem: Bog ; djela kao ni oni. koji preporučuju dobro i odanost Bogu i milosrđe. 155. Svaki zapovijeda tako, onda znajte, da ja o je musliman dužan dati, da pomogne. Bogu ne govorim ništa neistinito. — Ako nema imetka, treba da zaradi svo727. I ja (Muhamed a. s.) šalim se. ali i u Šali govorim samo istinu. — 36. što jim rukama pa da sebe uzdržava i od toga nešto dijeli. Ako to nije moguće, Bog najviše ljubi, to je istina. — 859. Ko vara, ne pripada nama. 43. Ba­ onda mora pomoći djelom; ako ni to cite zemlju u lice licemjercti (pretva­ nije moguće, treba da se tako vlada, da bar nije nikome šteta od njega. Bo­ ra I u). i i 1 j , ; ; i i ' { | i | ' : I ; 1 i i I I | i I I | ; j 1 i i . | ' i . 1 va inedžela, koja je prevedena i na naš jezik. Medžcla istina vrijedi u pogledu par­ ničnog postupnika i kod šeriat. sudova; ali osim što je u prijevodu netačna, u mnogo čemu je manjkava te se šeriat? suci u tim manjkavostima služe dru­ gim šeriatsko-pravnim djelima, koja su na arapskom jeziku kao i ostale sve ustanove u pogledu materialnog prava, te nijesu pristupačna za gospodu advo­ kate. Ona nekakva Ajzlerova knjiga o Hanefitskom pravu nije zaslužila, da se ubroji medu pomoćna sredstva za poznavanje šeriatskih ustanova. Iz ovoga može se jasno razumjeti, kaki je rezultat od sudjelovanja naših advokata kod šeriat. sudova. Da li je njihovo sudjelovanje pomoglo do pravil­ nijeg i uspješnijeg sudovanja šeriat. su­ da ili obratno? Jedno je istina, što je postiglo svoj cilj, a to je njihov džep. Samo bih ovo predočio: U jednoj par­ nici, koju se imade raspraviti i riješiti sa gledišta samo šeriatskog formalnog i materijalnog prava, kad su stranke ne­ znane, zastupnici im neupućeni u tome pravu, a i sam šeriat. sudac (kako je prije razloženo) nespretan i neodlučan u svom sudovanju, mora se i postupak i riješenje izčahuriti. da i ne spominjem advokatske pojave riječitosti, pravnič­ kog razlaganja i logičnih zaključaka, ko­ je sve može kadiju prije uskolebati ne­ goli na pravi put izvesti. Ako bi se htjelo pravo, trebalo bi uvesti, da onaj, koji hoće zastupati stran­ ke pred šeriat. sudovima, mora imati dovoljno šeriatsko pravno poznavanje i to ispitom dokazati. Mogli bi barem za sada naši advo­ kati uzeti za svoga solicitatora kojeg šeriat. suca, koji bi se htio posvetiti advokatskom zvanju, pa da ih upotrebljuju u zastupanju pred šeriat. sudovima; barem oni advokati u okružnim mjesti­ ma. Mislim, da bi se našlo šeriat. suda­ ca. koji bi to jedva dočekali. Preuređenje u pogledu bolje izobrazbe šeriat. sudačkog podmlatka, bolje eksistcncije šeriat. sudaca glede vršenja ci­ lju shodne prakse i ispitnog povjeren­ stva glede dodjeljivanja manipulativnog osoblja i glede inspiciranja šeriat. su­ dova, nije dogmatično pitanje, nego su više svjetovne i tehničke, dijelom i financijalne stvari, pa nema mjesta ni­ kakvu pretresanju sa vjersko-znanstvene strane. Drugo je u pogledu izdavanja propisa, koji se tiču šeriatskog materi­ jalnog i formalnog prava. Taj dio preu­ ređenja. koje bi ako bi se izostavilo — činilo veliku prazninu, nameće nam dva pitanja: 1) smije li se dirati u šeriat. ustanove? 2) koje kompetentan izdavati propise o šeriat. pravnim stvarima? Ja ću o tim pitanjima’reći svoju, a kako je otvoren, pa bujrum’ Kogod se osjeća sposobnim raspravljati o tim pi­ tanjima, otvorena su mu vrata. Prije svega istaknuću ovo: cjelokup­ na islamsko-vjerska uredba kao dogmatička i pravna uredba posmatra stvari na svijetu, djela ČovjeČija, prava čovjegu se ne može veća služba učiniti nego li istinitom riječi. Zapovjedena pomoć ne misli se samo prema potrebnom muslimanu, već tre­ ba pomagati svakoga, ko je nuždan po­ moći. Jedan hadis veli: C-ini dobro po­ trebnom, pa makar on bio bezbožnik. Jedan je musliman upitao Božjeg po­ slanika, šta je za Islam najbolje, a On mu na to odgovorio: Podajte jesti i svoj blagoslov onome, koga znate i koga ne znate. (Sahih Muslim, sv. 1., str. 47.) Iz dosad navedenih islamskih načela vidi se jasno, da je islamski moral sa­ građen na istinskoj osnovici ljubavi pre­ ma cijelom čovječanstvu te da je prin­ cip »živjeti i drugom dati da živi« čisto islamski. Jedna vrlo cijenjena pjesma na istoku radi svoje velike etičke,(ćudo­ redne) vrijednosti po imenu »Ružičnjak« od pjesnika Saadi (umro J29L), koja spada u islamske školske knjige, sadr­ žaje medu ostalim i jednu veoma zgod­ nu priču, koja izlaže oba zadnja hadisa u poetičnoj formi i prilici i koja pruža pravi pogled u shvatanje islamske lju­ bavi prema bližnjemu. Ta pjesnička pri­ povijest glasi otprilike ovako: Ibrahimpejgambera (Božjeg poslanika) pohodi jednoga dana u njegovu šatoru jedan siromašan starac, kojega ои gostolju­ bivo zovne za svoj sto (sofru). No kad on opazi, da je njegov gost obožavatelj vatre, pokaže mu prstom vrata i otjera ga. Tada dođe njemu jedan anđeo (me- �Бреј 70 Broj Strana 3 Страна »PRAVDA* — „ПРАВДА* Dugovi Bugarske. Cjelokupni bugarlistinu kabineta. Međutim, kako se veli, I Malo se udaljili od glavne stvari, na­ čaja i dužnosti sa dva stanovišta: dog- i siti državni dug iznosio je na koncu pr ova listina nije potvrđena. Ministar pred­ ime od pitanja: smiju li se dirati u šematičnog. (dijaneten) I pravničkog (kavog polugodišta ove godine iznos od sjednik Trifković polazi s-utra u 11 sati riatske ustanove i nove uvesti? Ja ve­ zaen). Ja se ne pačam u religiozna i 7252 milijona franaka. U tome nisu uraprije podne ponovno regentu u audijen­ lim, da smiju. dogmatična pitanja, (Itikadijat i ibadat), I čunavane dvije milijarde još neisplaćene Kako je prije spomenuto fikuhske mesciju. uego ću ovdje govoriti, o šeriatsko pra­ Novinarska izložba. Pripreme za ovu i rekvizicije, a isto tako nisu uračunavani cle su ljudski produkat, koij može zastavnom poretku muslimana i o šeriatskim izložbu, koja se рлгеЈије povodom pr­ ! ni korentni dugovi u blagajničkim bo­ riti. Dok odgovaraju prilikama i duhu ustanovama, koje se na to odnose (Muvog Jugoslaven s vog novinarskog kon­ novima. i vremena, dotle i važe kao šeriat. usta­ amelat, uključivo i Munaćehat). gresa u Zagrebu u punom su toku. Kraj Gr^ka otkazuje ugovore. Grčka jc otnove, a čim zastare, gube značaj šeriat. Više hadisi-sahiha upućuje, da će še­ prikaza cjelokupne sadanje jugoslaven­ i kazala čitavi niz trgovačkih ugovora, ustanove, pa se onda mogu staviti izvan riat i njegov pravni poredak opstojati ske štampe pružne ova izložba jasnu snage. Ako zastari koja fikuhska meskoji ističu u toku iduće godine. Među do kraja svijeta. Pošto ta vijest potječe sliku propagandisti .»g rada što je za cla, pa ko zna nećeli i sve mes-ele za­ ostalim i trgovačku konvenciju s našim od snuhbiri sadika, u nju se ne smije vrijeme rata izašao u inostraustvu. Do­ starjeti. tijem neće šeriat zastarjeti. kraljevstvom, tigovačke ugovore i kon­ ni posumnjati. S druge strane vele prav­ sada je sakupljen veliki dio materijala, • Doskočili smo potrebi pristupačnog ževencije sa Sjedinjenim Državama, Švajnici. a to se i iz iskustva znade, da ni­ koji se odnosi na ovaj rad. a jedan dio nitbenog prava izdavši lanjske god. za­ carskom, Italijom, Engleskom, Rumunj­ jedan zakon, što ga ljudi naprave, ne stići će još iz Beograda. Biće izloženi konik. tako zvani »Hukuki ajilc« koji može za cijele vjekove eksistirati. skom Belgijom, Danskom i Japanom. i neki dokumenti, koji nisu dosada bili vrijedi i za šeriatske sudove. Kod sasta­ Knr-an i hadis su izvor i temelj kako Rumunjska bilanca. Prema poljskim poznati široj javnosti. Umoljava se po­ va toga zakona bili su spreteniji. nego islamske dogme, tako i šeriatsko prav­ vijestima iz Đukarcšta biće Rumunjska novno svako, ko posjeduje kakve knji­ kod sastava »medžele«. Na drugom ne znanosti. U njima su uz neke poje­ ove godine u stanju da izveze IDO.OOt) ge, brošure, fotografije i t. d. koje su u mjestu će biti opširnije govora o toj dine precizne odredbe postavljeni te­ vagona hrane. Pariški listovi komentivezi s tim, da ih odstupi Hrvatskom No­ »Hukuki-ајШ«, koja je i prevedena već melj kako islamske dogme, tako i šeriat­ rajuć tu vijest pišu, da će Rumunjska vinarskom Društvu za vrijeme izložbe. na naš jezik, pa će možda taj provod sko pravne znanosti. U njima su uz ne­ imati gotovo monopol za izvoz hrane. Adresa je kod Novinarskog Ureda u izaći u ovome listu u cijelosti. ke pojedine precizne odredbe postavlje­ Sjedinjene će države obzirom na GooA sad da pređem na gore istaknu­ Zagrebu. ni temeljni principi. Iz ovih se islamski werovu izjavu morati znatno skučiti ti građanski parbeni postupnik. Pašlć ide na dopust. Šef naše mirovne oćenjacl izveli mnoga pravila. Skup ovih svoj izvoz, a Rusija nc će biti kadra, da Taj postupnik osim što sadrži neke (’tlegacije u Parizu g. Nikola Pašić za­ pravila čini islamsku dogmatićnu zna­ . išta> izvozi. To će, vele, znatno podići nesavremene odredbe, i manjkav je u tražio je jednomjesečno odsustvo. On nost (Umnusul) pomoću koje se fukaha rumunjsku trgovačku bilancu i popraviti mnogo čemu. Te su manjkavosti u putuje naredne sedmice u Pariš pa će (Šeriat pravnici) postojeće i zamišljene rumunjsku valutu. Na beogradskom sc glavnom: 1) propisi o mjesnoj nad- | odsustvo provesti u Francuskoj. Čine i poslove podvrgavali pođ uhkjam tržištu u posljednje vrijeme opaža pri­ letnosti, 2) odredbe glede rješenja o (šerifitsku ustanovu, te je tako nastao lično skakanje rumunjskog lca. Toj vi­ nadležnosti, 3) o sudskoj pomoći, 4) »fikh«). Fikhu se kaže »Umi fikh«, dakle, jesti dodaje »Dcmokratija« ovo: »Da su o isključenju i otklonu sudaca, 5) o da je i fikh jedna znanost, a ja toga ne sretnije naše unutarnje prilike, da nas ročištima i o odgađanju ročišta, 6) o pojmim. Za me fikh nije nikakva znanc satire ova kobna kriza i mi bi svo­ prigovorima, koji preprečuju parnicu, Odgovor talijanske vlade zbog Rije ­ ■osl, nego skup pravničkih mnijenja i jim izvozom znatno popravili kurs na­ 7) o sastavu zapisnika o usmenoj ' ke. Francuski listovi donose, da je u Pa­ e neku ruku islamski zakonik. Ako se šeg dinara, kojeg padanje nema stvarne raspravi, 8) propisi o tom šta se rje- | riš stigao odgovor talijanske vlade na recimo austr. općem građanskom osnovke. šava osudam, a šta odlukom ili zak­ zahtjev antante za ispražnjenje Rijeke. zakoniku -reći, da je knjiga o pravnoj ljučkom, 9) o učestvovanju trećih oOdnosi prema Italiji. Listovi javljaju Talijanska vlada veli u odgovoru da. joj uaeci, onda se to može reći i za naše, soba u parnici, 10) o pravu siromaš- | iz Lugana da je Rijeka sasvim otcijepnije moguće izvesti zahtjeve saveznika. razne fikuhske kitabe. tva, 11) • parničnim troškovima, 12) Ijena od prometa s Italijom i Jugoslavi­ Ugovor o miru s Njemačkom. Fran­ Svaki fakih prtma svojoj sposobnosti o dostavama, 13) o zapisnicima, koji ! jom. Listovi sc boje da bi mogli nastali cuska komora dovršila je jučer raspra­ i prema prilikama mjesta i vremena da­ se sastavljaju izvan slučaju usmene vojni zapletaji sa Jugoslavijom. Rimski ve o versaiUeskom ugovoru o miru. U vao >• svoje pravničke mnijenje za po­ zastave, te spisima, koje mogu stran­ list »Tempo« doznaje sa pouzdane stra­ današnjoj sjednici primljena je ratifika­ jedina pravna pitanja. Otuda je nastalo ke pregledati » prepisivati, 11) o pos­ ne da beogradska vojnička stranka tra­ cija mira sa 372 protiv 53 glasa. U jednim te istim pitanjima »jest džaiz, tupku glede »suneti mevta« i o hukži rat protiv Italije zbog događaja na Mađari hoće opet kralja. Stranka иuije džaiz, jest sahih nije sahih« Nijesu jum bilmevtu.* 15) odredbe o postu­ Rijeci, I da postaje svaki dan uplivnija. garskih delegata izdala je prilikom iz ­ U kontra pravnička mnijenja samo mepku za izricanje hukma o rastavi bra- ; Ugovor Između Cehoslovačke i alliratfu fukahom različitih gonepacija, nego ka odsudnog muža I mefkuda po Ma- i borne kampanje za konstituantu poziv ca. Cehoslovački dopisni ured donaša na ugarske stranke u kojem se poziva i među suvremenicima, dapače i među liljovu (ria) mezhebu, 16) o postupku ugovor između Cehoslovačke republike narod da pristupi u rojalističku stran­ onima, koji su u Istom mjestu živjeli. kada stranka hoće odabrati obranike. s jedne i Sjeverne* Amerike, Britanije, ku. U pozivu se veli, da se mora domo­ Istina, pošto treba velike spreme i (Nastaviće se). Francuske, Italije i Japana s druge stra­ vina spasiti izborom kralja. Ko će biti svjetskog znanja, da se bude mudžehid, ne. Ugovor sc sastoji iz dva dijela od kralj prepušta se volji narodne skup­ pa da se mimo fikih izravno ravna po kojih svaki imade više članaka. Prvi štine. turanu i hadisu, muslimani su vezani u član prvoga dijel* veli, da se ugovor Čudna taktika. »Neucs Wiencr Jour­ »vome cijelom ravna nju uz fukahu v priznaje kao temeljni zakon. Drugi član: nal« javlja iz Lugana: Talijanske novi­ Novo ministarstvo. Javljaju iz Beo­ njihove knjige (kitabe). Svaki pojedinac Cehoslovačka republika se obvezuje pu­ ne priznavaju svu ozbiljnost sadašnjeg musliman i muslimanka opet nema spo­ grada od 5. oktobra: Dr. Marko Trifkočanstvu dati punu i apsolutnu zaštitu ži­ položaja zemlje. »Corriere della Šora« sobnosti znati i razumjeti šta i kako vić vić predsjedništvo, dr. Ante Trumvota i slobode bez razlike vjere, jezika, veli, da riječko pitanje vodi državu u bić: inostrana djela, Stojan Protić: sM u tim kitabima. Zato muslimani mo­ plemena i državne pripadnosti. Treći građanski rat. Opozicija vidi u vladi oraju imati svoje alime u svakom vreunutrašnja djela, dr. Korošec: saobra­ član: Cehoslovačka republika priznaje ružanu moć bezobzirnog neutralizma. ćaj, dr. Fran Janković: vjere, Velizar tneau i u svakom mjestu, koji će im tukao čehoslovačke podanike ipso faeto i Prijatelji vlade opet prigovaraju opozi ­ maSti te kitabe. Pošto i alimi ne mogu Janković: Finansijc. dr. Meh-med Spaho: bez formalnosti sve njemačke, austrijske ciji da ugrožava državu i izaziva Jugo­ biti jednake spreme, jednakog shvaća­ socijalna politika, Stojan Ribarac: tr­ i ugarske državljane, koji su na dan pot­ nja. a kako je prije spomenuto ogromna slavene na rat. govina. dr. Ivan Kmic: ishrana, dr. Ma­ pisa ovog ugovora stanovali u českosloBugari traže savez. Prema vijestima Ш fikuhska djela, u pojedinim vjer­ te Drinković: pošte, dr. Polić: konstituvačkoj zemlji. Član četvrti: Cehoslovać iz Italije traži Bugarska nakon progla­ skim i pravnim pitanjima različita, konanta, Momčilo Ninčić: agrarna reforma. ko državljanstvo priznaje se i onim oso­ šenja ugovora o miru priključak.k jugo­ tradikna mnijenju, to će jedan tumačiti Trifunović: prosvjeta, Joca Jovanović: bama. koje su rođene na ćcskoslovačkoj slavenskom državnom savezu. Razlog ovako, drugi onako. Zato opet treba, da građevine, Velja Vukićcvić: šume i ru­ zemlji, koji imadu u zemlji zavičajno de, general HadŽić: ministar vojni, dr. je tome razočaranje u nadi, da će po­ 6e od tih afima neki koji su sa višom pravo, ako na dan stupanja ugovora na stići evropske veze, napose s Italijom. naobrazbom i znanjem postave za mnDušan Peleš: pravda, dr. Stcvo Miletić: snagu i nisu stanovali u samoj zemlji, a Sada uviđa, da može tražiti samo na­ zdravstvo. ftfjc, kojih će mnijenje i fetva u pojediuživaju zavičajno pravo. Članak sedmi: Rješavanje krize. Javljaju iz Beogra­ ravni savez sa Rusijom i Srbijom. (?) To­ »om slučaja biti mjerodavna za njegovu okolicu. da od 5. oktobra: Danas poslije podne ; me stanovištu odgovara malne sasvim ; Cehoslovački državljani jednaki su pred zakonom i uživaju jednaka državna i plan rada bugarskih socijalista, koji tra­ Da li su naše sadanje muftije na po­ u 3 sata bio je ministar predsjednik Mar­ politička prava bez razlike vjere pleme­ že balkanski blok, koji bi bio nezavisan trebnom stečenu sposobnosti za vršenje ko Trifković kod prestolonasljednika Ana i narodnosti. Čchoslovačkim državloga zvanja, pitanje je. od hirova evropskih političara. leksandra u audijenciji te mu je predao Pregled. Vijesti iz Jugoslavije. teć) t ukori za u ime Božje zbog njegove Memitosrđnosti i oporosti prema nevjer■iku ovim riječima: O poslanlče! Ja sam ma udijelio stotinu godina življe­ nja, a ti ga nećeš da trpiš samo jedan Irenntak? Ako je on svoju pobožnost posvetio vatri, zašto ti da okrećeš od njega ruku milosti? ProsjaĆenje uopće nije dopušteno. U lom smisla imade hadis (226). koji veli: Prosjačenje je zabranjeno. Prositi se миЦе samo onda, ako neko hoće time da otkupi svoju slobodu ili ako neko nenadano izgubi sav svoj imetak ili naреков, ako je neko nesposoban da za­ služuje. Ni na koH način ne treba odbijati osomo onoga, koji prosi i moh, jer Kur.an kaže: !7.м. Ako se ti od njih okrećeš ■astojećr đobfti milost Božju, u koju se nzdaŠ. ipak im gvori prijazne riječi. Veoma su vrijedni pažnje ovi hadisi: 598. Bolje je uzajmiti, nego davati milo­ stinju. — Tame se misli reći, da se dava­ njem milosti potrebnom, a za rad spo­ sobnom čovjeknj ne smije ići na ruku lijenosti i besposlenosti. I zajam, kojim se olakšava uzdržavanje fcivota, znači milostinju, jer hadis veli: 624. Svako je dobročinstvo jedna milostinja. Škrtost i tvrdoća često je u Kur’anu pokuđena. U veoma mnogim ajetima se prijeti škrcu (tvrdlci) srdžbom Božjom, p jedan hadis kaže: 412. Škrtost i ue- valjaština ne mogu se složiti sa vje­ rom. S druge se strane opet opominje oo rasipnosti: 17.5«.-5B. Ne rasipaj, jer su rasipnici braća sotone (vraga). — 633. Jedite, pijte, dajite milostinju i oblačite se bez raskoši i oholosti. — Slijedeći ajeti i hadisi opominju od pogrešaka, mana i tvrdoće: 27. Čuvajte se toga, da koga udarate po licu. — 962. Nemojte kazniti više nego sa deset udaraca! — 49.n. 0 pravovjerni, ne ru­ gajte se jedan drugome i ne pogrđujte se, jer preziranje nc dolikuje pravovjer­ nim. Ne klevetajte jedan drugoga i nc pridijevajte međusobno pogrdnih imena! — 104.!. Teško svakom klevetniku opa­ kog jezika! — 49.,,. O pravovjerni, klonite se brižljivo sumnjičenja, jer jc izvjesna sumnja grijeh. Ne špionirajte (uhodite) -i ne klevećite drugoga u nje­ govoj odsustnosti! Bi Li kogod od vas jeo rada meso svoga mrtvoga brata? To bi vam se gadilo. — 787. Ko se po­ tajno upućuje u tajne svoga brata (bliž­ njega). taj baca sam sebe u vatru. — 774. Ko naziva svojim ono, što njegovo nije, nc pripada nama. — 872. Ko kupi ukradenu stvar, a zna, da je ukradena, učestvuje u sramoti i grijehu. — 461.* Podmitljivac i podmićeni spadaju u va­ tru. — 24.,0. Reci vjernima, da pohotu svojih očiju susprežu i čuvaju svoju kre­ post. — 372. Tražite društvo odličnih I uglednih ljudi, siromaha i učenjaka. — 6. w. Okani se onih, koji zbijaju šalu sprdnju sa svojom vjerom i koje je za­ veo zemaljski život. U Islamu nema štovanja mrtvih i pradjedova, ali imade hadisa, kok prepo­ ručuju', da se mrtvim iskazuje čast: 101. Sjetite se dobrih svojstava vaših mrt­ vih i šutite o njihovim pogreškama. — 228. Kad ugledate jednog mrtvaca, usta­ nite na noge. (Ali ova počast nc odnosi se ла mrtvaca, već na smrt.) — 467. Pohodite groblje, to vas podsjeća na onaj svijet. Islam nije sklon praznovjerni te zabacuje sve, što spada u astrologiju (gatanje po zvijezdama), vraćanje i čara­ nje. Tako govoraše Muhameđ-pejgamber (a. s.): 104. Imaju četiri stvari, koje su ostale mome narodu iz vremena ne­ znanja (poganstva), a to su: dičiti se svojim prečima, druge smatrati niskim samo zbog njihova koljena, budućnost nagađati po zvijezdama i napokon jaukan je za mrtvim. — 545. Grijeh je htjeti pogađati budućnost po lijetu ili pjevanju ptica i po imenima. — 687. Oni. koji se bave čaranjem i proriču, kao i oni, koji vjeruju čarobnjacima i gatanima, nc spadaju nama. Također nositi zapise sa čarobnim ri­ ječima i tome slične stvari smatra sc huljenjem Boga (215.). Imade mnogo ajeta i hadisa, kojima sc zapovijeda štovanje roditelja, potpo­ maganje rodbine i osobita dohrota i mi- i Ilost prema siročadi. Tako n. pr. Kur’an veli: 17.24-m. I Bog je odredio, da samo Njemu služite i da budete dobri spram I svojih roditelja, bilo to da oba ili jedan od njih kod tebe dočekaju starost visoku. Zato se ne tuži, da su ti na teret i ne karaj ih, već govori prema njima riječi pune poštovanja. — Predaj im sc po­ korno iz milosrđa i reci: Moj Bože, smiluj se mojim roditeljima, jer su oni me­ ne odgajali, kad sam bio malen. — 31.Is. ' Mi smo stavili u srce čovjeku dobrotu prema svojim roditeljima. Njegova ga , jc majka nosila u slabosti i preko sla­ | bosti i za dvije godine odbije ga. Zato budi Meni i svojini roditeljima zahva­ lan! Meni će sc svak povratiti. I hadisi su mnogobrojni, koji nalažu, da poštivamo roditelje: 163. Smrtni je | grijeh buniti sc protiv roditelja. — 281. i Ti i ono. što posjeduješ, pripada tvome i roditelju. — 377. Raj (dženet) nalazi se , pod nogama metera (t. j. slušati i poko­ i ran biti). J (Nastaviće se.) | I 1 Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. i �StHina 4 Страна BPRAVDAf — „ПРАВДА" lianima ne će se priječiti slobodna upo­ pitati. ako je jedno od zaručenih iz ' raba jezika i vjere. Članak osmi: Cehodrugog kotara, da li ima kakva za­ slovačkim državljanima, koji pripadaju preka Ženidbi dotične osobel narodnim, vjerskim i jezičnim manjina­ Ali hoćemo da u jednom najvažnijem i poslu ide sve brzo i Što se kaže I ma zajamčuje se pravna i stvarna rav­ na vrat na nos. Nu tome ne leži krivica nopravnost sa ostalim državlajnim^. Cena pojedincima, nego u lošem uzgoju I hoslovčka republika priznaje se obve­ od stoljeća. U nas, nažalost, — u pozana u koliko se tiču manjina međuna­ gledu ženjenja i udavanja ide kao rodnog značenja i priznaje njihovu pri­ kod najprimitivnijih naroda, da ne i padnost u kompetenciju saveza naroda reknem čak kao kod naroda bez ' 1нл čije se dozvole te obveze ne smiju vjere. Kod nas je glavno, da žemijenjati. Članak deveti: CehoslovaČka njenik osjeti prirodnu potrebu i da vlada zajamčuje u krajevima, gdje je ve­ izbere sebi zaručnicu, a ženska ći postotak državljana, koji ne govore volju za udaju i momka, pa ih za 1 češkim jezikom, jednakost poduke u ma­ ostalo briga nije. Često biva da se J terinskom jeziku. Drugi dio ugovora zaručnica krišom dovede a da za to odnosi se na zemlju karpatskih Kusa, ne zna ni njihova najbliža okolica. I . koji u okviru ćehoslovačke države sači­ tako stranke stave kadiju pred gotov i njavaju samoupravni! jedinicu. Ta jedini­ čin, da kad će i kako će strogo ispi- • ca imade opširnu autonomiju, koja je tivati postoje li kakve ženidbene za­ u skladu sa jedinstvom ćehoslovačke preke, a kamoli da bi se prije iz- | republike. Zemlja karpatskih Rusina ivršila napovjed. mati će vlastiti sabor, koji će riješavati Da bi se ovaki nazori mase o braku ! i odlučivati u pitanjima jezika, škole i | vjere i proučavati pitanje unutarnje up- I postepeno popravljaju, potrebno je da , svi naši šeriatski sudci, imami, hodže ! rave. svakom prilikom, a vaizi na vazovima tumače svijetu važnost nikjaha, nje- i gove pošljedice te dužnosti, koje iz njega proizlaze, kako će narod uvi­ djeti da nikjah nije samo za to, da 1 Pod evim naslovom donijelo je »Na­ se momentalno utalaši prirodni nagon, rodno Jedinstvo« od 22. IX. 1919. nego da ima puno veću svrhu za ' br. 187. uputu za sveštenike onih društveni život, pa da treba s obe krajeva u kojima je ušljed rata ne­ strane dobro paziti ko će se skime i stalo crkvenih knjiga o rađenju, od­ svezati na doživotni zajednički život, i nosno krštenju, kojom se upozoruju a ne ovako, kako smo do, sad Ćoravo kako imadu pri po trebi postupati radili. Za sad o tom toliko. kqd sklapanja brakova. A sad da pregjem na drugo, naime i Iz navedene bilješke, na koju obra­ na ono što bih imao predočiti našoj ; ćamo pažnju našim imamima hodžama, vkdi. Vlada se pobrinula za druge razabire se, da kod d’ugih konfesija konfesije, da im doskoči sa predhod- | postoje propisi, koji za ženjenika i nim odredbama i ondje, gdje je samo * zaručnicu ustanovljuju, ispod koje ušljed rata nestalo matičnih knjiga, dobi se ne može oženiti, ni ženska dok kod nas muslimana još ni dan udati. Dalje se vidi da na tu ustanovu danas tih knjiga uopće nema i dok državna vlast iz zdravstvenih — kako čujem — kod vlade već , obzira polaže veliku važnost, jer dvije godine leži predlog. da se ma­ kako u toj bilješci stoji propisalo je tične knjige zavedu i za nas musli- j Ministarstvo za narodno zdravlje, da mane. Vrijeme je da vlada poslati joj i sveštenici u ovom slučaju, gđe oprav­ izvještaj izvadi iz ladice i pregje na dano sumnjaju u starost lica, koje riješenje navedenog predloga, pa da hoće, da stupi u brak, a nemaju is­ mi već jedanput kao i ostali kulturni pravnih krštenica, mogu tražiti uvje­ narodi imadnemo te knjige, koje su renje od državnih Ijekara, da su mla­ temelj svakom društvenom uregjaju. denci tjelesno i umno dovoljno raz­ R. vijeni za stupanje u brak. Na ovu se bilješku osvrćem za to, da upozorim naše suvjernike, osobito naše hodže u jednom a našu vladu u »Obzor« od 30. septembra donosi: drugom pogledu. »Okruženi od neprijatelja, danas kao Halifat nije u džaba još u davna i dosad imali smo zaštitu antante. pa vremena proglasio zabranjenim skla­ ako to nemamo, možemo li se oduprli panje braka bez kadine dozvole. Tom jeti svim našim susjedima, koji samo zabranom sigurno se je htjelo uz spre­ čekaju momenat, da nas zaskoče, kao što čavanje zloporaba u čisto vjerskom pogledu spriječiti još i u zdrav­ je Italija učinila na Rijeci, kao što sutra stvenom pogledu. Ta zabrana je bila mogu učiniti Rumunji ili Nijemci? Ima­ prvobitno od velike zamašitosti. mo li tu snagu unutarnju, da možemo Tečajem vremena, kako se je zna­ prama vanj^kiim neprijateljima učinktu čaj i drugih dobrih ustanova ušljed jednu frontu i slobodno odlučivati o svo­ džehaleta stao gubiti, tako je za­ joj vanjskoj politici? Te snage nemamo, gubljena i ta zabrana, ali ipak je jer smo u krizi, ne samo političkoj, nego _ nstao običaj, doduše kao puka (ormani u socijalnoj i ekonomskoj. Tu je izvor lost, da se pri udaji tražila kadina naše slaboće i imperativ, koji nam ne i izunnama. Naš vrh. šerijatski sud daje slobodne ruke. Danas se komplici­ trsio se je da koliko toliko popravi raju u našem javnom životu tolika pita­ tu stoljetnu zapuštenost u pogledu nja, da nas nacijonalno čine sla­ sklapanja braka, te je to pitanje ure­ bima. Uslijed pogrješne umitarnje poli­ dio jednom naredbom. Ali se mi još tike, nacijonalni osjećaj nije tako jak, da i dan danas ne možemo da otresemo upliva na sve slojeve, u pravcu da se starih neopravdanih navika, pa je odlože druga pitanja i da se riješi pos mnogih strana, a osobito od strane, najpruije vitalno pitanje našeg terito­ s koje ne bi s mjelo biti, naime od rija. Trgovina, promet, valutarno pita­ hodžinske, bilo prigovaranja toj na­ nje, agrarna reforma, bacila nas je u kri­ redbi kao da je tobož oteščala vjentičan položaj, koji se još pogoršava ti­ čavanje i sklapanje brakova, a šeriat me, da je javnost ne samo izgubila vje­ da je u tom pogledu pružio svaku ru u vladu nego i u parlamenat, pa se polakšicu, Kolike li lakomišljenosti, istaknuo zahtjev za konstituantu kao je­ i sebičnosti nekih imama! Nu po sreći dini izlaz naše unutarnje krize. No i konnije velik kraj tih kratko mislećih, stituanta neće riješiti te probleme, ako prigovara telia. a da ih je i više ne bi javnost ne će biti na čistu o bitnim zada­ mogli omesti našega pravilnog razvi­ ćama našeg javnog života, a ti su: pi­ janja, pa se ne ćemo ni baviti njiho­ tanje uređenja naše države i pitanje pri­ vim prigovorima, nego ćemo istaknuti vatnog vlasništva... Javnost mora biti još jednu drugu manjkavost u pogledu na čislu, kud se ide i mora da zauzme braka. stanovište i povede akciju ji smjeru, za Očito je, da se spomenutom koji se odluči. Đosadanja taktika vlade naredbom vrh. šeriat. suda išlo zatim, i parlamenta nije više moguća, jer nas da se pri sklapanju brakova spriječe vodi neminovno u političku i socijalnu zloporabe u čisto vjerskom pogledu, katastrofu. Čini se, da je u parlamentar­ a nije ae mislilo ni na zloporabe u nim i vladinim krugovima, ta spoznaja zdravstvenom pogledu. Još ni dan sasmu jasna sa zaključkom, da treba lik­ danas mi nemamo propisa, koji bi vidirati dosadanji režim. Ronccntradjoustanovio starost lica, koja hoće da па vlada, koja bi te probleme obašla, a stupe u brak. Turska je najnovijom ne bi te probleme obašla, a ne bi zauze­ ..Hukuki ajilom" propisala 18 godina ta i u vanjskoj i uiutarnjoj politici jas­ starosti za Ženjenika, a 17 godina za žensku, koja se hoće udati. no stanovište, ne će riješiti krize, nego Istom je nizamuamom — prema će ju samo odgoditi. Za to se i zavlači Imami Malikjovom meshebu*— propi­ sa riješavanjem, jer sc vidi, da o pravil­ sana i zapovjed (ilan, navještenje) da nom gađanjem riješenju ovisi budućnost 1 će ti i ti stupiti u brak. čitave države. A kod nas smatra nekom tegotom Ako svi znaci nc varaju, Čini se, da zaovlačenjem i to što će kadiju is­ će u posljednji čas to i uspjeti«. Upute za sklapanje brakova. Naš položaj. Broj. 70 Број Maglajski zulumi. lovačku pušku i počmu da ga sv sfocima tronošcima tuku. (Svršetak.) Ibrišim našavši sc u nezgodi i’pod 20. 5. februara 1919. oko ikindije neprestanim udarcima najposlije zapovraćao se Mujo Husejinbašić iz mu­ maže i zaviče patrolu u pomoć, koja slimanskog sela Jablanice u društvu ne mogavši otvoriti vrata, razvali vra­ sa još dvojicom muslimana i sa petta i furunu u sobi obori dok je na­ šest Srba pravoslavnih s pazara iz pokon tako izubijana Ibrišima otela i Maglaja kući. Na domak Receljeve još živa spasila, a 16. februara je u ćuprije na Jablanici susrete ih Srbi­ Maglaju i liječnički ustanovljeno da je janac Marko Čelebić sa još jednim Ibrišim prilično teško ozlijeđen. drugom sa željezničke ćuprije na Ja­ 23. 20. februara 1919. bio je Milan blanici idući od hana Nede Panića, llić, mejhandžija i bivši član narod­ sviju ih zaustavi i poče pitati šta je nog vijeća iz Maglaja u selu}gor­ koji. Kad je isto to upitao Muju Hunjoj Paklenici, gdje -su nastanjeni Srbi seinbašića i kad mu je Mujo rekao, pravoslavni i pokraj garišta HađŽi Uda je musliman, Čelebić ga prihvati zeirbegovića čardaka zapaljenog 3. no­ za kabanicu i poče da ga tuče. A kad vembra 1918. pekao rakije. Radi za­ se Husejnbašić počeo napokon da klona od kiše i nevremena, rasklopio brani Čelebić izvadi bajunetu i udari je okna Uzeirbegova opljačkanogham­ ga u lijevu ruku i u glavu kraj de­ bara i napravio kolibu, te mu rasklo­ snoga uha. Mujo na to otme bajonetu pio i izložio dva i po reda koša. Kad i svaki okrene svojim putem. je ispekao rakiju, naredio je, da se Po prilici do jedan sat pred Mujikoliba opet obori i da mu setom nom se kućom stvori druga srbijan­ hambarskom japijom natkrije jedna ska patrola sa još jedno 40 50 do­ I prazna kaca, te tim i takim postup­ maćih Srba pravoslavnih s koljem i kom dovoljno razsvijetlio i ddkazao počnu Muju izvikivati. Mujo izađe, a odakle su Srbi pravoslavni po selima oni ga s mjesta potjeraju pred sobom, 1 dobivali direktivu za svoje podmukle gdje ga jedan odmah niže kuće udari podhate i zločine od početka prevrata jalmanom iza vrata. I pa ovamo, Mujo tu stane i ne htjedne dalje ići, a oni mu onda otmu bajonetu te njegovih 10 K para i kabanicu, koju je iz vojske donio, a sve vrijeđajući mu najnježnije svetinje. Nastava u medresi. Javlja nam -Upra­ 21. 29. januara 1919. došla je jedna va Mcrhcmića i Atmejdan mejicse: Dne srbijanska patrola od 10 momaka s 1Л oktobra 1919. otpočeće nastava na jadanaestim narednikom na čelu iz Mcrhcmića i Atmejdan medresama-u Sa­ Doboja na putu iz Tekučice, gdje su rajevu, te sc svi pitomci pozivaju,, da nastanjeni Srbi pravoslavni u musli­ nefaljeno na taj dan dođu u medrese, jer mansko selo Suhopolje tur. da pre­ će u protivnom slučaju biti iskljtičcni kopaju kuće, i da traže oružje. Po­ iz zavoda. zvavši muhtara Omera Salihovića, re­ U ove dvije medrese ima se popuniti kne mu narednik: novih 15 mjesta, te se rcflektanti mo­ »Mi hoćemo kopati selo, jer u vas gu prijaviti usmeno ili pismeno najdalje ima mašinska puška, pa izlazite pred do 10. oktobra t. g. voz i ostavljate ga. Osim toga u vas Škole u Dalmaciji. Ministarstvu finan­ ima i sila drugog oružja«. cija donešen je na riješenje od strane — »Mi smo do sada četiri puta pre­ miiiistarsva prosvjete akt, kojim se tra- * kopavani, pa je suvišno da nas i da­ ži odobrenje kredita od 100.000 kruna lje kopate, rekne muhtar, a što je za potporu učiteljskih škola u Dalmaciji, bilo, odnijeli ste prvi puta«. laj kredit nije predviđen u proračunu za — »Ne, meni su kazali u Tekučici, Dalmaciju. da vi imate to oružje i da pušketate, opet će narednik, već odmah, more, polazi da tražimo!« I tako uniđu u prvu kuću, da pre­ kopaju. No dok su oni u prvoj kući Nasilje u Bos. Krupi. »Hrvat« od 3. o. prekopavali, na jednoć opazi muhtar, inj. donosi: »Dne 21. rujna, na pravosl kako ostali vojnici bez njegovog priGospojinu obdržavao sc u Bos. Krupi suća po sebi i bez pitanja ulijeću u veliki zbor pravoslavnih seljaka, a-uu druge kuće i kopaju ih i odmah jedno bio jc i vašar. StraŽar Kabil — upozori narednika na taj nedopustivi musliman — opazio jc kod jednoga dje­ način, na što mu ovaj kratko odgo­ čaka revolver, te inu je isti oduzeo, jer vori: »Ta neće ih pojesti«. naravno da ovo dijete nije bilo ovMšteho 1 tako i po peti put prekopaju svo nositi oružje. Го jc dalo povoda prisut­ selo, ali ne našavši ništa od oružja nim srpskim dobrovoljcima da navale osim jedan nož, a od odijela jednu na Rabila s oružjem u ruci, tako da je novu kabaoicu u Omera Hadžića, za­ jedva, živ umakao u kavanu Balkan. mijene mu je sa svojom izderanom, Doborvoljci i seljaci udariše u to na ka­ U Tekučici, odakle su došli u Suvanu, polupaše vrata i sve prozore, a hopclje, konfiscirali su po kazivanju trojicu muslimana izraniše noževima. Hasana Šuvalića, otjeranog Hadži KaRazjarena svjetina, težaci, žene i dobro­ petanovića dvoranina iz Tekučice, 7 voljci navališe sada i na dućane i otvo­ vojničkih pušaka i 3 revolvera, ali je rene trgovine na trgu, te opljačkaše sve, Hasan gledao na svoje oči, kad su Sr­ što su našli. 'Trgovci muslimani pretrpibijanci te puške razdijelili Srbima pra­ še time štetu od najmanje.20 liiljada voslavnim iz Tekučice. kruna. Iz Suhopolja tur. otišli su u Suho­ U to sc umiješaše neki mlađi gradajji polje srp. gdje su se u kući Srbina Srbi, te dadošc po oružnicima, koji su pravoslavnog Sime Cvjetkovića dugo konačno ipak stigli na lice nijema, нgostili i pušketali, te prilično kasno hapsiti i Rabila i vlasnika kavane Br­ kroz Suhopolje tursko prošli pjevajući: kati Radića i Mehu Beširevića i ugled­ »Udajte se bule za Mađara noga građana Huseinbega Krupića. Po­ »Ne postite turskog ramazana, tonji nije kod cijeloga događajsv nikako koja pjesma duboko vrijeđa osjećaje sudjejovao,’ alt jc poznat kao uvjeren muslimana. 22. 12. Februara 1919- stigao je po­ Hrvat. To jc dalo povoda našim Sugra­ ziv od kotarskog suda u Gračanicisuđanima druge vjere, da ga pozovu'na baši i punomoćniku Mustajbega H. Ured, da mu uz povike narede, da ima Mi­ zeirbegovića — Ibrišimu Obraliću iz cati Velikoj Srbiji, a sada ga za to i zaMaglaja, da odmah dođe u Gračanicu. tvoriše. u stvari ranije opljačkane tretine iz Drugi dan bili su zatvoreni muslimani Mustajbegova hambara u selu Porjepušterii iz zatvora, na intervenciju nekih čini (Gračanifa), gdje su nastanjeni Srba, ali su opet zatvoreni. Povrh toga Srbi pravoslavni. Ibrišim je odmah 13. je zatvoren i policijski narednik Ibraga februara 1919. osvanuo u Gračanici, Ezić, jer jc navodno na svoju ruku рп.gdje je od tamošnjeg kažnjenog suca stio zatvorene iz zatvora. i kotarskog narednika dobio nalog, da Krupski su građani muslimani uslijed ga nosi oružničkoj postaji pod Mana­ toga događaja vrlo uzrujani, te najte­ stir Ozren. odakle će poći s njim je­ žim brigama gledaju u budućnost. Zar dna patrola u Porječinu, da istraži op­ je to jedinstvo, bratstvo, ravnopravnost ijanu i raznešenu hranu. i sloboda, da muslimani budu danas .bes­ Pretražujući 14. februara 1919. po pravni samo zato, ako sc ćute Hrvati­ Porječini sve, što se dalo pretražiti, ma? Pitamo samo, zar nema ni vlasti dođu i kući Nede Gajića, koji se do­ ni oružnika ni drugog autoriteta, koji bi tle slovio kao najčestltiji čovjek u znali da zaštite mirne građane, ako i selu i gdje sy sjedila osim Nede još nisu Srbi. . ' dvojica Srba pravoslavnih, Nedo ih li­ jepo dočeka i ispeče im kahvu, a kad Uredovan^’ jedne vojničke patrole. su otaje krenuli i patrola prva izašla 21., 22. i 23. septembra o. z obUrŽav^o iz sobe, Nedo odmah skoči i zaključa sc и Maglaju godišnji vašar. U ponedje­ vrata, a ona dvojica otmu od Ibrlšima ljak 22. septembra oko 2 sata po pp^9 Prosvjeta i škola. Domaće vijesti. �Epoj 70 — Broj svirali su u birtiji Antona Civke na va­ šem Hamzi Bukviću iz Tešnja i još ne­ kim drugim Tešnjacima nekakvi srbi­ janski cigaiti, s kojima se Hamza najednoć nešto zakvači -i pormlovavši mal­ ko jednog od tih Cigana po ustima, strugne nekud pokraj Bosne. Ciganin odmah zapomaže kao guja u procjepu: »A joj. ubi me Turčin, a joj, ubi me Tur­ čin!« Svijet se zgrne, dotrče oružnici i otpočne istraga. »Ko te je ubio?« — pita or-užnička pa­ trola. ■ A joj, ubio mc Turčin, a joj, ubio me Turčin!« — jednako pomagaše cigo. »Ma koji te je »Turčin« ubio?« — pita jednako patrola. »Eto taj« — upre pr­ stom u potpuno nedužna čovjeka Salibega Arifagića i nastavi dalje jaukati: »A joj. ubio me Turčin!« Oružnici s mje­ sta potjeraju Šahbega, ali putem sretnu Ibrahima Kadića iz Tcšnja, koji se tahođer desio pri činu. Ispitaju Ibrahima i osvjedočivši se. da je Šahbeg zbilja nevin, puste ga i odu tražiti Hamzu. No nada nas u tome prevarila, jer tamo postaje sve gore i čuju se neprestano tužbe. Tako su putovali 37. septembra iz Travnika dvojica trgovaca, koji su uzeli III. razred. Ne našavši tamo mjesta sjeli su u II. i čim je došao kondukter prija­ vili su mu, da će nadoplatiti. Kondukter poče vikati na njih i zahtjevašc, da idu iz-drugog razreda. Ljudi zatražiše mjesta u III. razredu, ali on im odgovori da traže sami. Putnici os­ tanu u II. razredu. Kondukter zatraži nadoplatu za viši razred i svakog kazni sa 10 K globe. Mi imamo u posjedu nadoplatnicu broj 5960, te ćemo je ustupiti na nadležno mjesto, a ovim javno tražimo, da se ako ništa onda uljudno postupa s putnicima. Ravnopravnost. Pišu nam iz Tešnja: Salih Galijašević, trgovac, otac pe­ tero sitne djece, služio tri godine u vojsci i kroz to izgubio sav pokretni imetak, jer mu je žena morala prodavati sve do čega je došla, samo da se preh­ rani. Ona sama prodavala je i jednu svo­ ju njivu za 10.000 kruna pa i to do mu­ ževa dolaska skoro sve potrošila. Vra­ tivši se kući odmah iza prevrata, Salih je — neimajući drugog posla — zamolio za točarinsku dozvolu. Kao vrlo čestit i pošten čovjek, preporučen je od svih najbolje. Badava! Nakon 4—5 mje­ seci dobio je odbijenicu tobože s razlo­ ga. što se ne može dozvoliti povećanje broja točarinskih dozvola. Mjesec dana iza toga predala je molbu za podjeljenje točarinske dozvole Ma­ rija Tešić — supruga Ilije Tešića — ma­ ti te d n o g a djeteta, i vidi čuda, ona je nakon mjesec dana tu dozvolu dobila. Pokojni Ilija Tešić umro je u februaru o. g. On nije ni jednog dana služio u vojsci nego je cijelo vrijeme bio kod kuće i kroz to vrijeme zaradio najmanje K 200.000 a neki vele da je zaradio i pre­ ko K 300.000. I sada njegovoj supruzi kao bogatoj udovi sa jednim djetetom može se dati dozvola za točarinu i ta dozvola neće biti prekobrojna, a Salihu Galijaševiću, koji za vrijeme rata nije ništa zaradio nego dapače stradao, ne daje se dozvola. Gdje je tu ravno­ pravnost? Ihrahim ef. Mujičić u Doboju tražio je dozvolu na piće u zatvorenim bocama pa ni on nije dobio, a drugih je deset dobilo točarinske dozvole. Tražimo od zemaljske vlade, da se već jednom počne mjeriti jednim aršinom, ako se neće ubiti vjeru uopće u pravdu! Ovako izbijeni Šahbeg dao se je od liječnika pregledati, koji je konstatovao »modrice i otekline ispod lijevog oka, oteklinu desnog zapiješća i modricu na lijevom pleću«. 0 tom nam je također dostavljen službeno potvrđen prepis originalne svjeđočbe liječničke, iz koje citirasmo gornju konstataciju. Sravni li se n. pr. ovaj događaj s na­ padajem na Sejdića u Bijeljini ili onaj u Rogatici, gdje musliman plati životom za jedan šamar običnoj kelnerici. sa mnogobrojnim nekažnjenim napadajima na muslimane, onda se dolazi do posve jasna pravila: napadač Srbin na musli­ mana ostaje nekažnjen, napadač musli­ man na Srbina * • Gospoda faktori današnjeg demokratskog režima, natežu se žice i suviše zu­ lumima i nasiljem. Mi vrlo dobro zna­ mo šta je prava zadaća naše vojske i Žandarmerije, a u što je vi. nosioci ovog žalosnog »demokratskog« režima upotrebljujete! Zar se naši milijuni za žandare ' vojsku traže za to, da se tuku nevini ljudi? Srbija je do sađanjeg preokreta stekla u Evropi lijep renome, a taj renome danas na kocku meće jedan Tisin učenik. Zar ovo ne vide pravi rodol juhi Srbije? Na adresu Oblasnom odboru za zašti­ tu djece. Već nekoliko dana dijeli se roba. koja je poslana iz -Amerike, kao dar siromašnom pučanstvu i školskoj djeci. Podjela ove robe povjerena je Mjesnom odboru za zaštitu djece i kako se govori po gradu dijeli se bez ikakva temolja u prvom redu, kome je trebala, jesu siromašna Školska djeca, ali na žaIbst izgleda, da se malo uzimlje obzira. Tu vlada protekcija i bojimo se, da i s tim ne bude, kao što se je dosad praktikovalo u svemu: dobije ko ne treba. a siromah ostane prikraćen. Ako se u ovom ne napravi red i to što prije dok još nešto ima izniječemo imena onih, koji su dobili od ove američke pošiljke, a imaju kuće u Sarajevu i dobro su situ­ irani. Pozivamo Oblasni odbor, da pogleda, šta se ovdje radi, čekamo do subote i u utorak ćemo iznijeti imena onih, koji su dobili, a nijesu potrebni. Sirotinjo, ti si i ovdje zapostavljena i bogati ti odu zimiju što je tebi namije­ njeno. Nered na željeznici. U nekoliko na­ vrata dobivamo pritužbe na nered kod naših željeznica. Na jednoj strani je sil­ na gužva i stiska, a na drugoj bezobzi­ ran postupak željezničkog osoblja prema putnicima. Nismo pisali o tome misleći, da će se i tamo jednom napraviti red. Страна 5. ПРАВДА“ — .PRAVDA,, i : ' 1 ■ i , , i 1 I I ' i 1 | ; Događaji u Bileći. Primamo ovaj brzojav: 28. septembra 1919. u večer otjerali su pljačkaši (.... nerazumljivo) od Tahira Avdića iz Plane 23 komada brava, vrijedno 6000 kruna, nako u svakodnevr nih slučajeva pljačkanja i ubijanja musli­ mana«. Za tim je primio Cetralni odbor J. M. O. ovaj dopis: Na 9. maja 1919. ubili su nepoznati zlikovci Jusufa Ovčinu, muhtara iz Pat­ nice, kotar Bileća. Na 24. augusta 1919. ubili su zlikovcipljačkaši Ahmeta Jaganjca iz sela Okolište, starog 60 godina, i otjerali mu če­ tiri krave vrijedne 10.000 kruna. Isti je kod svoga tora spavao sa svojom že­ nom; ovi su ga pljačkaši u spavanju li­ bili i otjerah mu četiri krave. Ahmetova se žena odmah ustala i prepoznala iibojicu, po njenom navodu, Jakova Bje­ licu iz Vrbice (Crna Gora). Jakov i ro­ đak mu Milovan Bjelica bili su uhapšeni i nakon 10 dana iz zatvora pušteni. Na 19. septembra 1919. u večer otje­ rali su pljačkaši od Begana Kaplčića iz Bileće,-mahala Mala kula, od grada 5 minuta odaljeno, iz zatvorene štale je­ dnu kravu i jednog vola u vrijednosti 6000 kruna. Na 19. septembra 1919. otjetali su pljačkaši jednu kravu, vlasništvo Arifage Babovića iz Bileće (vrijedna .3000 kruna), koja se je nalazila kod Nahoda Murguza iz Prijevora. udaljeno od grada pola sata. Na 21. septembra 1919.. u 6 sati po podne, u sred grada Bileće. kod pravo­ slavne crkve, ubili su zlikovci iz revol­ vera Arifagu Babovića, posjednika i tr­ govca iz Bileće. zgodivši ga 4 puta u leđa te jc isti za pola sata umro. Prije nego je umro,rekao je da ga je ubio Sa­ va Albiianić. Mirko Inić pisao ic prije mjesec dana pismo Arifu Baboviću i tra­ žio od njega 5000 к. ier će mu inače mi sam suditi. Nađglje 1e primio odbor ovo saopŠtenje: -Naš kotarski uprav'tel’ Živkovlć ne­ će da zapriječi po gradu pjesme pogrd­ ne, koje se svaki dan mogu čuti od na­ ših pravoslavnih seljaka, koje izazivaju i vrijeđaju muslimane, a kamo li da bi šta poduzeo protiv pljački i drugim slu­ čajevima.« Donosimo ove događaje bez komen­ tara, a slijedeći put osvrnućemo se na njih opširnije. i I i I Kopčića 10. 0. mj. prilikom izbora za džematski inedžiis a na predlog izbor­ nog povjerenika gosp. Mu rat e*. N«.hesendića. Srdačn hvala i predlagat darvvateljiTid? Gospodarstvo. Švicarska roba u Zagrebu. Opet je sti­ gao jedan kompletni vlak sa švicarskom robom ц Zagreb. Roba se upravo ocarinjuje i za koji će je dan preuzimati naši trgovci, u koliko se bude našao način, kako će da preuzmu robu. Imade u vla­ ku modne, manufakturne, tekstilne robe, pa i cipela, šešira, gotovih odijela, tkani­ na, medikamenata, boja i si. Svu tu robu naručili su naši trgovci od ovdašnjih za­ stupnika švicarskih izvoznih kuća, već prije koja 4 mjeseca i roba je trebala da stigne do konca kolovoza u Zagreb. Pla­ ćanje obavlja se po dnevnom tečaju švi­ carskog franka, a ova okolnost izgleda da će prouzročiti nepremostivih zapre­ ka. Kad su naime trgovci tu robu naru­ čili, plaćalo se za švicarski franak 6.25, a danas, kad je roba stigla, stoji taj isti franak 11.25, dakle za 5 kruna više. U vrijeme kupnje robe konvenirala je cije­ na kalkulisana po tadanjem kursu, ali preuzme li se roba uz današnji tečaj, do­ lazi trgovcima skuplje, nego li ako jc Javljaju nam iz Avtovca da se oženio danas kupe u Beču i plate još tako vi­ Hasanbegović Omeraga trgovac sa šćersoku carinu. Ta okolnost imati će — u kom Hatidžom Zejmilage Hasanbegovikoliko, kako rekosmo, ne bi došlo do na­ ća. Srdačno čestitamo. godbe — za posljedicu, da naši trgovci Dr. Fridrik Stelnberg ordinira za kož­ ne će htjeti da preuzmu robe, nego će ne i spolne bolesti od Г/2 do 3 sata po­ je staviti Švicarima na raspoložbu. Pro­ slije podne u Carevoj ulici broj 8, parcesa ne će dakako biti, samo će Švicaterre. ri izgubit volju, da voze robu ovamo. Ali kolikogod nam leži na srcu što in­ tenzivnija veza sa švicarskim kućama, ipak ne možemo da radimo s njima kraj ovakovih tečajnih razlika, koje poskupiVakufski izbori u Sarajevu. še robu. Svi članovi »J. M. O.« neka dođu [ Izvoz robe iz Rijeke. Ministarstvo is­ 10. 0. mj. u petak na biralište i neka | hrane javlja, da se za izvoz robe iz Ri­ jeke ne plaća načelno nikakve osobite .glasuju za ovu listu, koju službeno isti­ če Mjesni odbor naše organizacije: takse, osim ako bi izvoznici tražili dr­ Glasujte samo za ove koji će iskreno | žavni transport i vojničku pratnju. U tom se slučaju plaća 1 % faktične vrijed­ raditi da se ukloni rasulo naših vakufa: 1. Abadić Mehmed ef. baš. muh. nosti. Izdavanje državnih bonova. Privile2. Ahmetašević Mujaga, govana Zemaljska Banka za B. i H. u 3. Bećirović H. Abdaga, Sarajevu, poziva ovijem sve upisivače 4. Berberović H. Hamdi ef., državnih bonova, koji kod nje obaviše 5. Bičakčić H. Salihaga, svoje upise, da u najkraćem roku izvole 6. Biserović Akif ef., podići originalne bonove na blagajnici 7. Brekalo Aliaga, gornjega zavoda u Sarajevu. 8. Bukvica Smail ef., Bonovi biće izadni samo onim upi9. Ćatić Muhamedaga, sivačima. koji povrate tom prilikom u 10. Delić H. Abdaga. tu svrhu izdate im već privremene po­ 11. Dizdar Muhamed ef.. tvrde. 12. Filjpović Sejid Alibeg, Upisivačima izvan Sarajeva otposla13. Hadžibaščaušcvić Ibrahimaga. ćemo bonove samo onda, kada nam oni 14. Hađikadić Dr. Atif ef., pošalju izdanu im već privremenu 15. Hanđić H. Hasaga, priznanicu, koju su dobili u svoje vri­ 16. Hađijusufagić Muhamedaga, jeme od nas u Sarajevu, odnosno od 17. Hađiomerović Ahmed ef.. koga našeg Zastupstva u Bosni i Her­ 18. Hardaga Mujaga, cegovini. 19. Krasnica Dr. Halidbeg, Oni upisivači, koji obaviše svoje upi­ 20. Jamakosmanović Muhamed ef., se kod koje naše Filijale ili Ispostave, 21. Kadić Hasan ef., neka zvole podići bonove tamo, gdje su 22. Hadić Muhamed ef., ih i upisali, ali i u tom slučaju samo 23. Hadić H. Naim ef., uz povrat privremene priznanice. 24. Karamehmedović Dr. Hamdi ef., Privilegovana Zemaljska Banka 25. Korkut Sakib ef., za Bosnu i Hercegovinu. 26. Kujunđić H. Ahmedaga, 27. Krečo H. Uzejraga, 28. Kumašin Ahmedaga, 29. Mašić Sulejman ef., 30. Muhamedagić H. Hasan ef.. Jadi S telefonom. J«đan na* euradaik vra31. Mujagić Muhamed ef., tivii •• iz Rob* ja telefon а*т о*ајав po­ 32. Mrđić Jusuf ef., grabi itnp i vikne; „Ovo je nepodnoeivo!■.. Ka33. Muftić Hifzi ef., kon đe«et miauta ito eam zvonio i traiie talo34. Musakadić Junuz ef., feaako ceatral« moram pjelice pođi.. U redak­ 35. Nanić Muhamedaga, ciji ga apitajo: „Ра aatto nijeata jo* jednom 36. Nuhić Salihaga, iroDiH?“ Ов odmahne rokom i salupi vrata, 37. Pašović Mehaga, da eu se jedva iole njegovo riječi; „.„i prije .38. Pehla Mehaga. da ja biti tamo, nego đoiovcm nal talafon".. 39. Rizvić Salihaga, 40. Samedović Mehaga, Bureau za promjenu prezimena. Kod 41. Sarajlić Mujaga. gaberaijo u Trsta osnovan jo posebni ured ko­ 42. Sarajlić Šemsudin ef., jom je aadaea da ide na raku avima osima, 43. Soćo Atif ef.. koji itle promijenili svoje prezime (rije*iti ao 44. Spaho Dr. Mehmed ef., u imese j afoslavonakega , id“). Gubernija ide 45. Svrzo Salih ef.. a tim stvarima istim stopama kao Koaailja Na46. Suđuka Mujaga. eioaalo na Kijeci. 47. $abić Muhamedaga, Moral dvoru Habsburga Rafinirano 48. Sarenkapa Mehaga. ao preDoai sagutljiva scmoralna atmosfera ls ve­ 49. Sebić Muhamedaga, likog svijeta u nat« sredinn pomoen knjiga i 50. &ehić Eminaga, kiša Kiaa bi trebala da bodu knlturno inatita51. Solbat Muhamed е!.. eijo, koje bi oplemoajivalo mjesto ito trsju. 52. Tabak H. Hafiz Abdulah ef.. Uprava nadih kiaa sadriaia je sedam dana 53. Tašakovič Sejfaga. „Moral na dvoru Ilabsbarga**, da svak mogne 54. Tufo Muhamed ef., to čađo vaditi, a policija odredila raciju ispred 55. Tulrć Mustafa ef. Cijena kruhu raste! U sjednici aprovizacionog odbora od 26. septembra 1919. ustanovljene su povišene cijene hljeba ovako: 1 kg bijelog hljeba 5.80 K; 1 kg polu-bijelog hljeba 4.80 K; 1 kg crnog hljeba 3.60 K; jedna zemička od 3 dkg težine 30 h. Hljeb se može praviti bez obzira na kakvoću brašna i bez obzira vrste hljeba (štruce, samnni, čahije itd.) samo u težinama od 1 kg i Va ^2- Preprodavači smiju prodavati hljeb uz ove cijene: bijeli hljeb 6 K; polu-bijeli hljeb 5 K; crni hljeb 3.80 K; zemičke 1 komad 34 h. U gostionama i kavanama smije se rezati hljeb samo na komade od 5 dkg težine, a prodavati se smije po 35 h ako je bijeli hljeb, a 30 h ako je crni hljeb. Zemičke u gostionama prodaju se također po 34 h na komad. Sve ove ci­ jene i odredbe stupaju na snagu na 28. 0. mj. — Kad će početi pojeftinjivati slavna aprovizacijo? Iz naše organizacije. ; ; Trešeljak. I I j I i | I I I I i i kina. Dobrovoljni prHog našoj organizaciji. Mjesni odbor naše organizacije u Pro­ zoru šalje nam 526 K kao dobrovoljni prilog našoj organizaciji. Ovaj su prilog srbrali vrijedni naši članovi džemata Pa se pitaši-> i gdje jo veći moral a kina ili pred kišom.’ Sagalljiva atmosfera nemorala guli sarajevsko drsilvo, kao ito jo daiila i boiki dvor. �„ПРАВДА* — „PRAVDA" Страма 6. Strana Број 70 Broj Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno upsaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. t Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ^ve bankovne poslove ncjbrže i najpovoljnije. 47 se javi Upravi, za održanje jednoga FIRNIS pravi tanani nngjamo nu veli­ ko. Šaljemo takocjer po pošti u k&ntama eirka 13 kg pouze­ ćem, Za kantu, zavoj i franka­ tuni г&бппашо 38 kruut. SEVER & К0МР, LJUBLJANA. Na znanje. I. Jugosl. škola sveopćega ženskoga kroja >Univerzal« završuje posljednje tečajeve sa Banja-Lukom u B. i H. Upozoruju se interesenti onih mjesta u B. i H. na koja ova uprava nije računala na siguran broj učenica da ono mjesto u kojem se zajamči za minimalni broj od 50 učenica sa Muslimankama, da ( ; ' [ tečaja. Nenadoknadivi gubitak ove ekonom­ ske i jedinstvene potrebe osjetiće svaki onaj, ko se ovom objektivnom i jedinom svoje vrste školom ncokoristi, budući da svaka učenica ove škole postaje obiteljskom učiteljicom, što se prenosi i na buduća pokoljenja i što uvijek osta­ je najprečom obiteljskom nuždom. Za siguran uspjeh svakome jamči naj­ bolje mnogobrojne izjave učenica škole »Univerzal«. Sve upite i objašnjenja daje u p rav­ ni k. škole Univerzal Šgiro R. Rosić Banja Luka Viša Djevojačka Škola. Islamaga Vranić i sin javljaju da su kupili radnju Fešći Hamdi u Sarajevu, Sarači ulica br. 11. Radnju fesova, Uskoro - - । smo snahiljeli velikim izborom patent i drugih koje prodajemo na veliko i na malo. ćemo imati i izbor manufakturne robe. Cijene - umjerene, posluga brza i uredna - - ■ ' Oglašujte u „Pravdi". PROSPEKT Dolje potpisani namjeravaju osnivati Muslimansku privrednu banku d. d. sa sjedištem u Gračanici, koje će baviti ovim poslovima: drugama u svrhu unapređenja njihove privrede na podlozi hipoteke, 1 .) Prima novac na prihod. ručnog zaloga ili kojeg drugog osiguranja. 2 .) Na uložne knjižice. 19 .) Osniva organizanizuje i rukovodi kreditna i privredna dru­ 3 .) Na stalnu nedjeljnu štednju uz knjižnicu, da ga poslije odre­ štva i udruženja za druge saveze konzorcija i druge ustanove i po­ đenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatama duzeća u interesu poboljšanja i poduzimanja zemljoradnje poljske i 4 .) Na tekući račun. 5 .) Eskontuje i reskontuje mjenice. Mjenice koju bude društvo šumske privrede i podizanja sa zemljoradničkim proizvodima, daje im i nabavlja kredit i učestvuje u takovim poduzećima, posreduje među eskontovalo mogu biti sa gruntovničkim osiguranjem ili bez njega njima i za njih. mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, na njima će morati biti naj­ 20 ) Kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete zemljorad­ manje dva solventna potpisa, a neće smjeti teći na dulji rok od 6 mjeseci 6 .) Daje zajmove na državne papire i d uge papire od vrijedno­ ničke šumske privrede zakupljuje ih administrativa,iparcelira i kolonizira. Trajanje ovog poduzeća ustanovilo se na neodređeno vrijeme osti, koje upravni odbor nađe, da su sigurne. 7 .) Daje zajmove po tekućem načinu na podlozi, ili hipoteka, ili snovana je glavnica društva od 250.000 K (dvije stotine i pedeset hi­ ljada Kruna) sa dvije hiljade pet stotina dionica u nominalnoj vrijed­ državnih ili drugi papira od vrijednosti, kuje upravni odbor nađe da nosti od 100 K. (sto kruna).po potrebi može se dionička glavnica po­ su sigurne ili na podlozi bianko mjenice sa solventnim potpisima ili visiti odobrenjem vlade za sve emisije po stodvadeset hiljada kruna uz solidarnu obvezu od najmanje dvije solventne ličnosti odnosno fin.ie. 8 .) Kupuje i prodaje svakovrsne papire od vrijednosti, devise sa prvenstvenim pravom akcionara prve misije. Dionice društva glase naime i biće izdane u srpsko - hr. atakom kovani novac, robu sirovinu i druge predmete za tuđi račun. 9 .) Kupuje i prodaje za sobstveni račun papire oC vrijednosti, jeziku te imaju nositi redni broj 1 2.500. Pri upisu dionice dužan je svaki dioničar položiti uplatu polo­ koji nose intererese i koji upravni odbor nađe, da su sigurni. 10 .) Vrši sve bankovne i mjenične poslove kao i svakovrsne is­ vinu nominalne vrijednosti za svaku upisanu dionicu, a osim toga još pet kruna na.svaku upisanu dionicu kao prinos za troškove oko plate i naplate za tuđi račun. osnivanja društva. 11 .) Prima na čuvanje razne ostave. Prije početka rada i upisa društva u trgovački registar, te po­ 12 .) Kupuje i prodaje svakovrsne nepokretnosti. slije održanja glavne skupštine za konstituisanje društva, mora svaki 13 .) Posreduje kod sklapanja trg. poslova za tuđe i u tuđe ime. 14 .) Posreduje u poslovima kdnsorcija za pojedina privremena dioničar uplatiti dalnji pedeset postotaka nominalne vrijednosti — a prijave i plate primaju se svakog radnog dana za vrijeme uredovnih poduzeća kredituje ih prema njihovoj kreditnoj sposobnosti, po naro­ sati u kancelariji. čitom pismenom sporazumku i pridržavajuć sebi pravo nadzoia napla­ Pri upisivanju dionica daje se svakome upisivaču privremena te i isplate računa. 15 .) Osniva i rukovodi stovarište i skladište za robu sirovinu i potvrda a £ad se dionica podpuno uplate izdat će se dioničarima stalne dionice. za zemljoradnja industriju i obrta. 16 .) Daje zajmove na zalogu, to jest na zlato, srebro i dragocje­ Kuponi dividenda i taloni glase na donosioca. Podpuno uvjereni da ovim stvaramo za naš narod vrlo potrebno poduzeće pozivamo sve nosti. Sa ovom granom posla močiće društvo početi po predhodnom naše prijatelje i prijatelje privrednog napredka Muslimana Bosne i odobrenju nadležne vlasti. Hercegovine, sa upisivanjem na ove dionice svojski odazovu. poslovnim. 17 .) Baviti sa transportnim i spedicionim i zemljoradničkim za18 .) Dopušta kredite zemljoposjednicima U Gračanici, dne 10 maja 1919. Mujaga Muftić posjednik, M Gjulejman Fazlić trg. i posjednik, Omer Hifzieffendić trgovac, Abdulah Begović trgovac, Muharem MujnCić posjednik, Abdaga H Prohić trgovac, Ahmet Sirbegović trgovac, Braća Rešidbegović trgovci, Mahmutaga Rešidbegović bakal, Braća Čerimagić trgovci, Čami! H. Selejmanovi pekar Mujaga Kučukalić trgovac, Hasib Hifzieffendić trgovac. Odgovorni urednik: M. SudŽuka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. 0., i Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/973a7a62da2348d4b07bd083afae52ce.pdf 5ed2be82a8442618f55a87dc5a015fba PDF Text Text BROJ te HELER^. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ‘ШЈЕ FE^hlUSi q№. ГЛАСИЛО ЈУ1 ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 71. Sarajevo, četvrtak 9. oktobra 1919. (14. muharema 1338.) Pretplata godišnje 72krune, na pola godine 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina I. заммонвпн Sarajevo. 8. oktobra 1919. »U Jugoslaviji nema niko zadovor ljan ... Ovo smo neki dan čitali u no­ vinama. Međutim ovo nije trebalo’ na­ pisati, to se jasno osjeća, to tako guši čovjeka, da ne može ni izgovoriti. At­ mosfera je taka postala, da pritišće na­ rodno biće kao olovo. Narod je s dana u dan očekivao bolje dane i uređenje ovih prilika. ali ua žalost: mjesto da se sre­ dnje postaje stanje nesnosnijc. Najprije smo se ljutili na vfadu i na sistem, pa na koncu i na predstavništvo, koje je zapaio u plitke vođe skrajnjeg stran Car­ stva i tjesnogrudnosti. Protest naroda Čuo se do najvišeg mjesta, pa se i tamo osjetila pravedna nestrpljivost. Za sto? U našoj državi, koja te ne može met­ nuti na zemljovidnu kartu naprednih i prosvjećenih naroda sukobile se dvije struje; jedna koja bi htjela sve porušiti i na поуо zidati- a dtuga, koja je htjela zadržati što je dobro i pomalo uređivati. Prvi nisu bili sposobni, da išta napra­ ve osim što su ostavili tragove teškog haranja. Vođeni ljudima tjesnogrudnim i skučenih pogleda nisu bili pristupačni razlogu, nišu htjeli čuti ni savjeta ni tužbe; u svojoj megalomaniji nisu vidlli ni rasula same svoje stvari. Napravili su nered, desorganrzirali sve i pljunuli sami sebi u lice, jer nisu održali ni ono što su svečano obećali. Drugi su se oprli ovom razaranju, kad su vidili kuda ovo vodi i da može čita­ vu stvar našeg truda baciti na upaljivo erze da rasprsne. Nastao je očajan boj o vlast, jer onaj koji je na vlasti jači je. Ta borba traje u nedogled dok naš i nutarnji i vanjski položaj iz dana u dan postaje tegotniji i nezdraviji. Nezadovoljstvo je općenito, svak se tuži, svi čekaju na bolje dane, a svako jutro osvrće teže i teže... Strašna sku­ poća. neimaštine, brige, javne nesigur­ nosti stiskaju narod i on s nepovjerenjem gleda šta se događa. Na kocki je sve i samo Što nije zadnji čas kucnuo ... Jugoslavija proživljuje najtežu krizu!... Podizanje zanata kod muslimana. Mnogi patrioti > prijatelji islamskog milleta u Bosni i Hercegovim zabrinuti za napredak nas muslimana, od dulje vremena iznose razne ideje i predloge kako bi se podiglo naše ekonomsko i kulturno stanje u Bosni i Hercegovini. Prilike vremena zadnjih decenija i dru­ gi razlozi donijeli su nam nebroj poteš­ koća i zapreka te ne samo da nijesmo u posljednje doba napredovali nego ni­ smo bili u stanju da očuvamo ni onog •konomskog položaja, koji smo imali pri­ je okupacije. Nije mi namjera da ovdje iznosim uzroke našeg kulturno-ekonomskog nazadovanja nego Želim da pri­ općim neka opažanja glede prilika, koje danas vladaju k>l srednjeg staleža nas muslimana, naročito onih iz Sarajeva. Za vrijeme turske uprave može se reći da su se građani Sarajlije sastojali u glavnom od dvije grupe i to: grad, ебnafa, koja je hnala posjede, razna zva■je jH je pak gojilo stoku držalo ovce i t. d. ili se je vodilo veliku trgovinu i grupa esnafa (zanatlija) koja je bila go­ tovo brojnija od prve, živila je od svo­ jih deset nokata, od svoga zanata. Neki od ovih zanata bijahu poznati na cijelom Balkanu i njihove proizvodnje podmiri­ vale su potrebe ne samo Sarajeva, Bo­ sne i Hercegovine, nego čak Srbije, Ma­ kedonije, pa j Bugarske. Tako je npr. iz Sarajeva odlazilo obuće tzv. ajak-kabi i na stotine tovari. Mnogima je nepozna­ to. a može se Teći, Ja stanje naših za­ nata nije uopće đo sada ni proučavano nu ako se danas uzmu u obzir ’n a z Uv i ulica današnje sarajevske čaršije onda se čovjek snebiva. Preko dvadeset uli­ ca u Sarajevu i dan-danas jiose nazive - raznih esnafa (obrta) pa izgleda da je i svaki obrt bio u skupu - prema razvo• ju — u jednoj ili više ulica u čaršiji. Od ' I današnjih ulica koje nas podsjećaju na ; nekadašnje zanate ostale su ove: Aba. džiluk, Aščiluk, Bardakčije, Bravadžii luk, Cebedžije, Cizmedžiluk, Curčiluk. 1 Halaći, Kundurdžiluk, Kujundžiluk. Halj vadiluk, Kazandžiluk. Kazazi, Kovači, Mlin:, Mudželliti. Kasapi, Sagrdžije, Sa। raći, Sahtijanuša, Tabaci i t. d. Pa onda i »Trgovkc« gdje se je prodavala kućna industrija tkivo, pletivo, vezivo, šivana j ; odjeća. A gdje su ona nebrojena imena i obitelji koji nas I dandanas podsjećaju ; da su im pređi bili zanatlije kao: Sahačići, Zildžići, Tahmiščije, Barutćije, Mumdžići, Karkčić:. Čoban džije. Berberovići, Kablari, Nakkaši, Stupari. Bičakčići, Rapučići, Tarakčići, Terzići. Kalajdžići, Seledžje, Tufekčići, Nalbanti, Hamandžić, Nalčadžići, Mutapčići, FaŠćići, Sabljari i t. d., i t. d. — Takovih imena nalazi se još mnogo i mnogo. Može se reći da su gornji sarajevski esnafi bili (osim ćurčija i kujundžija) isključivo u i rukama muslimana. Gornja imena su ‘ ! najbolji dokaz, neprijateljima nas musli■ mana — a na žalost i nekojim neupućenijim muslimanima da naši stari nijesu bili ljudi, koji su živili od tuđe mu­ ke. nego da su znojem svoga lica, Šted­ njom i marom stekli ono što su nama ostavili i što mi danas imamo. Iste i sli­ čne prilike vladale su i po pokrajinskim mjestima a ti nam najbolje dokazuju ta­ baci iz Visokog, bičakčije iz Foče, ko­ vači iz Novog šehera, aščije iz Zenice, I majstori za kafane mlinove iz Skoplja I i t. d... Tako je bilo za vrijeme »nekulturne osmanlijske uprave a kako je da­ nas ? ’ — Zađite* po cijeloj sarajevskoj čaršiji, zađite i po Bosni i Hercegovini i vidjećete da od spomenutih esnafa pema ni traga, osim kazandžija bez bakra i kalaja i sarača bez kože. Samo se potsebi razumije, da je usljed novih prilika koje su zavladale iza okupacije, u nekim za­ natima morala nastupiti stagnacija, mo- ; rali su propadati usljed novih potreba j nu šta je učinila tadanja uprava? Da li se je pobrinula da se gornji zanati prema prilikama vremena preudese, usavrše i da se uvedu novi zanati. Bivša uprava smatrala je dovoljnim kad je uvela uz silne troškove školu gdje se je moglo izučiti graviranje i cizcliranje na metalu i 2—3 zanatlijske škole. I to je sve! Od gorespomenutih esnafa ostalo je još nekoliko jadnih i otrcanih trago­ va i njihovi presta^nici nisu bili u sta| nju da sebe i svoju obitelj suhim hlje­ bom prehrane. I ovo je najbolji protudokaz onima, koji su tvrdili i koji dan­ danas tvrde da je bivša austr. vlast »protežirala* nas muslimane. Svjetski rat zatekao je naše esnafe u tako bijednom stanju pa pošto su maj­ stori i kalfe ovako upropaštenih, ovako zanemarenih zanata, morali listom u vojsku, pa čak i njihovi mnogi šegrti morali su u komore, nije se mogao dru- i gi rezultat ni iščekivati nego da im dje- I ca žene i sestre za vrijeme četirlgodlš- • njeg rata, padnu u sadanji mizerni cko- i nomski i moralni položaj i da djeca mno­ gih postanu skitalice, hamali, a jadne žene i kćeri gole prosjakinje! Sila je ta­ kove djece u nas u Sarajevu a po svoj prilici po svoj Bosni i Hercegovini. Ova masa, ovako zapuštene djece je naša budućnost! Šta će biti s njih, a Šta će biti i s nas svih bez razlike na stalež i političko uvjerenje, kad imadnemo ovake članove islamske zajednice?! Islamski ponos mora će sasma nisko pasti! Ovo je pitanje grozno, a odgovor je još grozmji! Do rata je zanatlija mo­ gao nekako Životariti, jer je imao kako tako uveden posao, kuburio je sa svo­ jim zanatom, a mnogi je od njih imao nešto ili vlastite zemlje ili kmetova, i tako je nekako deverao. Šta će on sada ako sc je uopće vratio iz vojske?' Ku­ ća i obiteljska sreća gotovo potpuno po­ remećena, halat djelomično propao ili mu ga zc žena prodala u bezeijenje da nabavi koru hljeba da sebe i svoju dje­ čicu prehrani, te su sada on, svi uku­ ćani mu goli, bosi i gladni. Šta je sa onim brojnhn obiteljima esnafa, čiji su očevi ostavili svoje kosti na raznim bo­ jištima?! Žena mu ostala bez druga, djeca bez hranitelja i jedinog na ovome svijetu, koji bi se kako tako za njih brinuo da ih izvede na pravi put! A ko­ liko ih je još koji su гс iz vojske sakati i bolesni vratili pa i njima treba pomoći! Da bi šc djeca ov-ih bijednih i jadnih zanatlija izvela na pravi put, da bj se, od ovih stvorili vrijedni ljudi, koji bi kao i očevi im. zanatom zasluživali kruh i održavali svoje majke i sestre a kasni­ je svoju ženu i djecu, dužnost je svih nas bez razlike i siromašnih a po gotovo imućnih da doprinesemo svoj obol da ovu djecu izvedemo na selamet. i to na taj način ili da se osnuje naročito tako­ vo jedno društvo ili da ovdašnje zanatlijsko društvo »Hurriet* u sporazumu sa vodstvom naše organizacije i društva »Gajret« napokon povede tu akciju ili da se u tu svrhu osnuje kod Gajreta jedna naročita sekcija koja bi imala is­ ključivo zadaću, da smješta ovakovu dje­ cu na modene zanate i da im dadne mjesečno prema potrebi po 30—70 pa i 100 K budući da kod modernih majstora šegrti ne dobivaju gotovo ništa a djeca su se hamaleći naučila da zasluže po koju krunu na dan. Osim toga bila bi dužnost društva odnosno njegova odbo­ ra pa i pojedinih članova, da budu staratclji ovakove djece i da ih savjetom, a po gdjekada - odjećom i obućom pođupiru. Ovu bi akciju trebalo kasnije proširiti i na ostale krajeve naše mlade države. Budući bi bila ova akcija od opće privredne koristi, trebalo bi tražiti od vlade, trgovačke i obrtničke komore i općine, da je pođpomognu novčanim i drugim sredstvima'. Ova akcija nije samo sa gledišta čovječnosti nego i sa ekonomsko-političkog gledišta nas musli­ mana neophodno potrebna a po mom skromnom mišljenju i jedina da se na najjednostavniji i najbrži način, kako bi se kroz vrlo kratko vrijeme učenja za­ nata od moralno i, materijalno zapušte­ ne mladeži, stvorili vrijedni i čestiti rad­ nici da koje bi se mogli svi mi a naro­ čito imućniji u svakom slučaju osloni­ ti. Imajući ovakovo ljude u svojoj sredi­ ni imali bi muslimani i kod svoj h suna­ rodnjaka i kod javnih vlasti bez sumnje mnogo više rešpekta. Osnivanju ovakog društva čiji bi članovi davali priloge u gornju svrhu najsigurnijim bi načinom obezbijedili budućnost našeg sada siro­ mašnog esnafa, njegove djece a bogme i svoju vlastitu. Na ovaj bi način imali mjesto skitalica. kradljivaca, razvratni­ ka i sve vrsti društvene truleži, za vrlo kratko vrijeme, čestite zanatlije, koji bi onda svoju djecu mogli sami odgajati. Dižući ovako materijalno stanje člano­ i ; i . va svoje islamske zajednice, uklonili b; malo po mak) i toliki nemoral, koji je u najviše slučajeva‘na žalost od krute ne volje nestao. Napomenuti je, da je prema današnjim prilikama, najjednostavnije i najnužnfjc da se djeca čiji su roditelji ili pomrlf ili u bijedi, dadu na zanat i da kroz tričetiri godine od njih postanu čestiti rad­ nici koji ćc biti u stanju da žive dostoj­ no i da mogu i svoje roditelje pomoći, braću i sestre hraniti i na put selamcta ih izvesti. Dužnost bi društva bila da se istodob­ no pobrine da nađe zarade našoj na hi­ ljade i hiljade siromašnoj ženskoj mla­ deži i to u prvome redu podizanjem kuć­ ne industrije: pletenjem, vezenjem, tka­ njem. nktenjem čarapa i flanelu, pa i uvođenjem drugih lakših zanata kao košaračkim i kefarskim i sličnim zana­ tima, koji bj sc također mogli i kod kuće obavljat. Kad se inšala ostvari ova akcija onda ćc i oni, koji su materijalno dobro stali ili koji će u ime odkupa kme­ tova dobiti novaca moći ovaj vrlo koristonosno uložiti osnovavši esnafsku radnju pa eventualno i koje malo tvor­ ničko poduzeće sa ovako izučenim maj­ storima. Ešraf bi uložio svoj kapital, a esnaf svoju spremu i svoj mar. Bil hair! O. A. S. Vakufski izbori u Tuzli. i ; . I । ' . | j i | : 29. septembra 1919, obavljeni su ponovni izbori za vakuf, džematski medžlis, u Tuzli. Prvi izbori anuiirani su na temelju § 23 aut. Statuta, jer nije pristupila na biralište nadpolovična većina birača. Kako sam izviješten prvi je izbor anuliran ureda radi bez protesta od strane birača. Odmah iza kako je vakufsko povjerenstvo ogla­ silo nove izbore, razletili su su ljudi raznih boja i ciljeva u kortešaciju. Pred izbore na dva dana počele su kolati kandldacione liste svakojakih boja. Osim službene kandidacione li­ ste J. M. O. sve druge liste njesu imale za sobom osim 3—4 glasača. Dan izbora bio je mnogo življi od običnih dana. U 1 sat popodne slijegao se svijet na biralište pred Džin dića džamiju. Oko dva sata izb povje­ renik Hamdija ef. Prčić otvara skupštinu i pošto vidi pred sobom mnogo bira­ ča, počinje prozivati birače, da usta­ novi je Ii skupština sposobna za akla­ maciju. Po dovršenom prozivanju iz­ borni povjerenik konstatira, da je nat­ polovična većina, pa obzirom na brzi­ nu izbora, predlaže izbor aklamacijom, što skupština usvaja. Čuju se glasovi proti ovog predloga. Izborni povjere­ nik poziva one koji su proti aklamationom izboru, da se odluče -.a stra­ nu, da se vidi imade li ih jedna de­ setina, ali badava, izlaze samo Temim i Sejdić upirući prstom u dječi.;liju, koja nemaju prava glasa Skup­ ština forsira aklamaciju, a ova dva ne vjeruju kako se gube u masi kako ih i ono malo prividnih prista­ ša napušta, pa raznim zanovetanjima i smicalicama hoće da osujete akla­ maciju. Na opetovni zahtjev izbornog povjerenika, da se grupa Temim-Sejdić odluči na stranu u svrhu usta­ novljenja zakonskog broja osujećenja aklamacije — razdvaja se masa bira­ ča u harem džamijski. „Stranka” Temim-Sejdić ostaje sama sa 3—4 bir ča s pravom glasa i dječurlijom. čita se naša lista — nakon Šta ■ bjelodano dokazana sposobnost skup­ štine za aklamaciju i u cijelo sti usvaja. Temim pokušava čitat: svoju, crvenu listu, ali mu skupština osujećuje s povicima: „Dolje!u Šteta je da je sa svojim kandidatima Ijos- �бтрана 2. Strana nuo. naročito zbog Što je stradao ugled „narodnog poslanika44 i bivšeg ministra g. Gluhića. Po do ršenom izbornom, Činu uzi­ ma riječ g Hat iz Osman ef. Vi­ lo v i ć i u oduljem govoru objašnja­ va svrhu i važnost, džematskog medžlisa kao polazne tačke svih vjerskoprosvietnih autonomnih tijela, koji je inicijator svih vjerskih t vakufskomearifskih pitanja svoga mjesta. Moli skupštinu, da pomaže novoizabrani medžlis u njegovu radu i da ga vazd? opomene, ako bi udario stramputicom i zanemario svoju dužnost. Sadanji, je džem, medžlii stavio sebi u dužnost, da u roku od 2 mjeseca iz­ radi poslovni red medžlisa, kojeg će podnijeti skupštini na odobrenja, ko­ lom će se prilikom podnijeti i pravila za osnutak potpornog društva za pot­ pomaganje sirotinje i nevoljnika. Skup­ ština prima ovo na znanje uz klica­ nje govorniku „Živio!« Zatim govori g. Muhamed ef. Zahirović, l)o napadaju Ađema Biše na Muftiju H- H. Ibrahim ef. Maglajića i tumači, kako je do toga doš­ lo. Predlaže na usvojenje slijedeću re­ zoluciju: »Ministarstvu prosvjete Beograd Učitelj ovdašnje trgovačke škole 4dem Biše usudio se je u broju 61. ovdašnjeg »Oslobođenja* nanijeti gr­ dnu uvredu našem vjerskom prevstavniku i čestitom vođi muslimana muf­ tiji H. H Ibrahim ef. Maglajliću; a po tome i dirnuti u najosjetljivije osje­ ćaje muslimana Bosne i Hercegovine s time što je našem mufti efendiji bezrazložno javno dobacio riječ lažac, koja ne dolikuje njegovom visokom i uglednom položaju, uzornom i svi­ jetlom karakteru njegovom. Usljed toga sakupljena danas na 2$. septembra 1919. ova džematska skup­ ština duboko povrijeđena, najoštrije osuđuje i sa negodovanjem protestira proti ovom izazovu i sablazni, pa traži od mjerodavnih faktora uredovanje u ovoj stvari na način s kojim će se pružiti dolična zadovoljština kako na­ šem mufti ef. isto tako i svim mu­ slimanima/ Skupšti-na jednoglasno usvajajući gornju rezoluciju traži bezcdvlačno premještenje Adema Biše iz našeg mje­ sta kao vidljivi dokaz zadovoljštine svima muslimanima. Skupština prekida govornika s po­ vicima »Dolje Biše, sram ga bilo! Živio mufti ef. !« Rezoluciju skupšti­ na lednoglasno usvaja s tim, da se u znak zadovoljštine bezcdvlačno traži premještenje Biše Zatim govori o vi­ šekratnom napadaju »Oslobođenja* na Dra. Defterdarevića i nastojanju iz­ vjesnih fanatiziranih elemenata, da ga kao muslimana onemoguće u njego­ vu javnom i privatnom djelovanju. Predlaže na prihvat slijedeću rezolu­ ciju: Rezolucija. Ovdašnji list »Oslobođenje« u više svojih brojeva napadao je našeg vri­ FELJTON. .ПРАВДА" PRAVDA" jednog gospodina Dra. Ahmetbega Def- I terdarevića podvaljujući djela i čine, kojih pri njemu apsolutno nema, či­ Nikola Pašić o agrarnom pitanju. — me je namjeravalo njegovu osobu u Ovih je dana posjetio g. S. Salihagić vo­ očima javnpg mnijenja omalovažiti. du radikalne stranke g. Nikolu Pašića, Mi dobro poznavajući gospodina Dra. koji mu se je izrazio o agrarnom pitanju Defterdarevića kao uzorna člana naše ovako: islamske zajednice poštena karaktera, »Bez sumnje, to je najvažnije pitanje, objektivnog značaja i hvale vrijednog ! koje danas interesuje našu javnost«, i go­ muža u njegovu privatnom i javnom spodin Pašić mi jc o tome rekao od pri­ životu, ne možemo nikako dozvoliti like ovo: »Vi sigurno uviđate da je po­ ove provokacije, pa odgovarajući zad­ trebno razriješiti stare agrarne kmetske njem broju »Oslobođenja« od 26. sepodnose u Bosni i Hercegovini. Austro­ temgra 1919. gdje apelira »da narod ugarska je uprava ostavila to pitanje reče svoju« sakupljena evo današnja neriješeno za to, da može nas zavađati vakufska đematska skupština poklaprotivu drugih. To ne smije više da bu­ n.a svoje potpunog povjerenje gospo­ de. — Agrarno pitanje u Bosni treba dinu Dru. Dofterdareviću, a osuđuje zakonom tako riješiti, da država plati pisanje »Oslobođenja« i vršeći na os­ onu zemlju, koja će se oduzeti i dati novi autonomneg Statuta jednu od kmetima. Ne treba da se preplati, ali vjerskih zadaća, a držeći se temeljnog ne smije opet da izgleda ono, što se islamskog principa »Ve-teavenu« (me­ plati kao neka milostinja. đusobno se pomažite) tr^ži konačno Svakako treba ostaviti i jedan dio ze­ od pozvanih i istaknutih ličnosti, da mlje dosađanjim njihovim sopstvenici- I u interesu sloge ovaki način takti­ ma, koji hoće da se bave zemljorad- I ke napuste. njom. Skupština jednoglasno usvaja i ovu »Greh bi bio ostaviti bez zemlje ljude, | rezoluciju kličući da živi Dr. Defterkoji su srasli s tom zemljom i za koje । darević. Konačno predlaže i ovu rezosvako drvo i svaka voćka ima ne samo lucijt. realnu, nego i idealnu vrednost, podseRezolucija. ćajući ga na prošlost« — reče g. Pašić. Islam sa svojim uzvišenim propisi­ ma osniva se na najslavnijem teme­ lju ittihada i sloge, u kojoj mera sva­ ki član islamske zajednice živjeti pro­ mičući interese zajednice po onoj uKako se u Engleskoj radi. Do- 1 stanovi Kurana Ve itesemu bi hablil- i pisnik »Obzora« pod datumom od lahi džemian ve lateferrekul (Prihva­ 1. oktobra donosi: tite se božijeg užeta [konopca] a rieOvi prvi dani »velikog štrajka« pod­ razdvajajte se) sjećaju me na one tamne prve dane i Nu usprkos te jasne zapovijedi jedna proljeća 191t., kad je engleski front j velika islamska manjina odalečuje se : bio razbijen na najvitalnijoj točki .. . od ove islamske sloge i ittihada ne Iz Franzuske su dva tri puta na dan doprinašajući za islamsku zajednicu dolazili crni glasovi. Ali tada je bullnikakve ni moralne ni materijalne j dog jače stisnuo svoje zube,. Englez , potpore, pa usljed toga sakupljena , je ohladio za još nekoliko stuoanja i ’ džematska skupština s negodovanjem privinuo je šiju na teškom poslu. Ko- i konstatira tu nemilu pojavu i poziv­ liko je četa i materijala prebačeno u ; lje sve te elemente da u roku od 2 ono par dana preko kanala, koliko ј mjeseca stupe u islamsku zajednicu, su producirale engleske tvornice i inače će ih u protivnom slučaju ta za­ j<ako je izdržao »poraženi« Тошшу, I jednica na taj način bojkotirati, da to je sva više predmet fantastične ! ih neće ni u kakvom slučaju poma­ pripovijesti, nego li stvarne povijesti. ; gati. I u ovome se štrajku ispoljuju sjajne i Poslije toga skupština se u potpu­ vrline engleske nacije: najbolje je pri nom redu razilazi. Poražena »stranka« sebi i najaktivnija je u najtežim časo­ Temim-Sejdić prijete protestom na vima. Smisao reda je nekako sastavni vladu. Teško je pretrpiti poraz i još dio engleskog karaktera. ga morati priznati. Nas se ne tiče nji­ Englezu se često spočitava, da nije hov protest, jer je unaprijed osuđen patriota; nije nazdravičar, ne voli ma­ na neuspjeh, nego nas veseli svijest nifestacija, ni vanjskih iskaza uopće; Tuzlaka, da su prozreli sakrivene namne trpi cvijeća i superlativa u diskusiji. jere ove »stranke« i prema tome i ob- | Cn voli svemu dati formu cifara i poj- . računali s njom onemogućivši je za mljivih vredaota. Evo, njegov se pa- ! vazda Ironija je i profanacija same triotizam najbolje očituje sada, kad mu i riječi »naprednost,« kad je uponije bilo teško razložiti, da je zadnji trebljuju ljudi a la Temin i Sejdić, cilj štrajka prevrat u staroj Engleskoj I Čiji se »napredak« sastoji u izbjega- ; i nadomještenje oprobanog reda nečim vanju svega islamskog. Ako je napnovim, o čemu smo toliko čuli iz ređnost u »gizdanju« ili u vječnom Rusije i drugih sretnih zemalja. Oh, razbijanju mahmurluka, onda ova ne diraj u Englesku! »stranka« ima potpuno pravo na taj i Štrajkaši su se već uskolebali. Ra- | naziv. čunali su sa slaboćom vlade, sa soliŽivjeli svjesni Tuzlaci I đarnošću ostalog proletarijata, sa malc— vić. 1 dušnošću publike. Ali vlada je izazov Bilješke. Pregled. i I i ! i 1 1 I Врој 71 Broj povećate, dok oni odrastu; dajite mjeru i težinu pravedno. Mi ne tovarimo nikoga preko mogućnosti. Budite pravedni u osudi pa bilo to i protiv vašeg rođaka Mabmud Muhtar-paša: (bližnjega). — 275. ja vam zabranjujem da- dirate u pravo dvoje slabih i to: u islam po Kuranu i Hadisu. pravo siročadi i žena. —’ 16. Želiš li, da ti bude srce blago i krotko i da ti Kur’an i hadisi često određuju potpo­ molitva kod Boga bude ispunjena, budi maganje i privrženost spram rodbinstva, milosrdan prema siročadi. l ako n. pr. 2.П1. Ne sastoji se pobožnost Ovdje, mjesto je da se nešto pomene o u tome, da vi okrećete svoje lice prema zapadu ili ištoku, nego je naprotiv onaj I ropstvu i robovima. Ropstvo jedna stara primitivna uredba i običaj, koji se je pobožan, ko vjeru e u Boga i sudnji dan, na istoku održao mnogo dulje negoli anđele, svete knjige i Božje poslanike i drugdje. Pored socijalnih i političkih odko dijeli svoj novac iz ljubavi prema nošaja. koji su omogućivali dalji opstaBogu svojim rođacima, siročadi, siro­ nak ove uredbe, sigurno nije bio bez tinji, putniku, prosjaku i zarobljeniku; i malog uticaja veoma blagi postupak s ko vrši molitvu i plaća sirotinjski dio robovima. (zekjat); i oni, koji udovoljuju svojim Ali svakako država halife musl manobvezama, ako su se obvezali, te su skog nc poznaje danas kao ustavno i stalni i čvrsti u nesreći, nuždi i parlamentarno vladana zemlja više ninevolji. To su oni koji su Čisti kakvog ropstva, a spoljašnji i unutraši oni su pobožni. — 29. Bog voli one, nji odnošaji islamskog svijcU su dan­ koji su korisni svojoj familiji. — 133. danas takove vrste, dn je i u drugim Pripoznajte svoje roditelje i gojite dobre muslimanskim zemljama našao svoj za­ odnošaje s njima. vršetak opstanak ropstva. Veoma se često ponavljaju također zapovijedi blagosti i pravednosti spram Predaleko hi to odvelo, ako bi se ov­ siročadi: 4.a. Podajte siročadi njihov Idje navodile pojedinosti, da se pruži ja­ inctak. ne nijenjajte Svoje nevaljano sno shvatanjc toga, kako sc blago i na (manje vrijedno) s njihovim dobrim ((vi­ osobit način razvijalo ropstvo u Islamu., še vrijednim) i ne povećajte svoj ime­ Ovdje neka bude samo &pom.’nuto. da jc glasovtl perzijski car NaJir Sali bio tak imetkom siročadi, jer je to zaista veliki grijeh. — 6.1И. Ne približujte se početno jedan rob, dalje da su rnnogi egipatski vladaoci započeli svoj život imetku siročadi osim s nakanom, da ga , ; ' ' . ; 1 I ’ ; ' i | ! ' ! I I 1 ‘ kao robovi i da jc u turskoj prošlosti veoma velik broj moćnih i velikih dostojanstvenika, koji su bili prvotno sami robovi. Bezbrojne su također i robinje, koje su dotjerale do stepena visokih gospođa pa i do princeza. U srednjem je vijeku šta više jedna samovladarica u Egiptu, po imenu Sedžeret-iil-Dirr, bila jednostavna robinja. Rob i robinjama Islamu bijahu uvijek smatrani kao sirotna djeca i k'ao neka vrsta posvojenih članova u jednoj obitelji držani. Bila je dužnost domaćina za njih se brinuti i pribaviti im iza jednog određenog vremena siguran položaj za budućnost. U Islamu dakle ne imadašc ustanova ropstva ništa slično s ropstvom u Americi i Kolonijama. Obilni su ajeti i hadisi, kojima je bila svrha ublažiti sudbfnu robova i dokinuti posve nevoljništvo. Ropstvo, koje bijaše veoma rašireno u vrijeme Božjeg poslanika. nije se moglo naravno odmah naprečac dokinuti. Ali je Muhamed (a. sj nastojao i želio odstraniti svaku ok­ rutnost i nečovještvo, jer je ovako go­ vorio i pripovijedao: — 144. Ja vam preporučujem, da s vašim robovima dobro i blago postupate. — 854. Ko tuče svoga roba, on jc mučitelj, a ko muči njega će Bog mučiti. — 351. Onaj, koji bomaže slaboga, koji je roditeljima odan i prema svojim robovima jc dohar i darežljiv. stiče Božju milost zaslužuje raj (dženet). primila, kao što bi primila ob’jesno naviještenje rata po nekoj strano državici. Mnoge kategorije engleskog proletarijata uviđaju, kamo vode ove trzavice i boje se gajeva naroda. Pu­ blika je odlučno ustala proti štrajka­ šima i tako rekući u 41 sati organi­ zacija dobrovoljaca za najnužniji prcmat stvorila je pravih čudesa. Otpušteni •ficiri i-vojnici prednjače. Čak i školska djeca nočeše bježati iz Škola, da po­ služe državi. Jučer je na primjer bilo u prometu 600 vlakova. U Londonu i većim industrijalnim središtima dobrovohei i stari radnici uspostaviš« najnužnije željezničke veze. Po nekoliko vlakova ide do obale i gradova u Middlandu. a i neke podzemnice otvoriše promet Živeža imade u zemlji za par tjedana i glavna je briga vlade da osigura datribuciju životnih namirnica diljem zemlje. U valikom Hydde Parku dan i noć vrvi život i rad. Tu je sredi­ šnjica za opskrbu sa mlijekom za London. U pokrajini farmeri donesu svoje posude sa mlijekom na glavne ceste i dužnost je voznika, koji na­ iđe, da uzme i odnese dalje koiko više može.’ Mi svi imademo sada pra­ vo na prevoz, ako nas samo sreća posluži. Obična je pojava: motorni bicikl s dvokolicom. koji nosi šestori­ cu. Nema više po ulicama gospodskih automobila sa milostivom i njezinim foksterierom. Automobili su za pje­ šake. Treba stići brzo. Na stanicama i uzduž pruge biio je prva dva tri malo nereda i m;.ogo je hrane propalo u zapuštenim vagonima; osobito ribe. Mašiniste str vozili do svoje kuće i ostavljali su vlak i put­ nike na pruzi- Prvi je štrajkojkovni vlak iz Edinburga do Londona puto­ vao 40 sati. Sad je bolje. Pošta nema zakašnjenja: prenaša sautomobil ma i aeroplanima. Na pri­ mjer »Times« je svoju vlastitu službu uredio tako, da ga čitaoci u Manchesteru i Parizu imadu - nešto .ranije no obično! Aeroplanska služba sa Parisom i Bruseljem podvostručena je. Od petka do jučer u podne odletilo je iz Hounslov/a 111 mašina prema kontinentu, a 8I je sffgla. Jedna Handley Page mašina prenaša na jed­ nom 20 putnika. Na Themsi je opet vrlo živo. Na h'ljade naroda putuje parobrodima, kad ne može željeznicom. Prošle subote obdržavane su sko­ ro sve zakazane športske igre Dojduće subote bit će ih manje, jer je vlada urgirala štednju benzina. Trebat štediti, kao u ratno doba i svi pri­ maju ograničenja veselo i spokojno. Jer* treba jednom raščistiti situaciju. Jer treba zbilja početi novim životom sigurnosti i reda, kojemu je rat podgrizao temelje. Međutim se vodstvvo štrajkaša pere u javnosti. Više ne prijete. Zovu u pomoć ostalo radništvo. Vide da su se džilitnuli i da su premašili. Mirovni ugovor s Madžarskom. Ma­ džarska vlada pripravlja se da pošalje u Pariš svoje delegate kod mirovne kon- ; Osim toga se naročito preporučuje os­ i lobađanje robova: 788. Onaj, koji poma­ ! že jednom robu iH robinji, koji se žele osloboditi, novcem ili riječju i djelom, i pribavlja sebi zaštitu Božju na sudnjem danu. — 24.33. Onim vašim robovima, . koji žele da dobiju slobodnu otpusnicu, i izdajte po želji, ako vidite u njima do­ bra. To je za vas blagoslov. Darujte im nešto od dobra, što vam je Bog dao. i Nije dakle bila u tome ni najmanja 1 krivnja Islama, što se je ta ružna usta­ nova ropstva na istoku održala dugo ; vremena, i ako u veoma blagoj formi. Samo su socijalni razlozi bili u tome odlučni. Osakaćivanje i nakaženje čovjeka za uškopljenika ((haduma) isto je tako za­ ; branjeno: 915. Ja zabranjujem ljude ka­ strirati (Škopiti). Slijedeći hadis preporučuje humani j I (čovječan) i dostojan postupak sa slu­ i gama: 54. Vaše su sluge vaša braća. i Bog vam ih je povjerio u ruke kao do­ bro, a ko ima svoga brata u svojoj ru­ ci, daje mu jesti od svoga jela i odijeva ga svojom odjećom. Ne teretite ga tere­ i tom, koji ne može nositi i pomozite mu. I ako mu je nužno. -- 65. Kad vam done­ j se sluga jelo, pomislite, da pogled i mi­ I ris jela pobuđuje također njegov apetit (tek, volju). Stoga ga posadite, da jede ' s vama, a ako ne sjedne, podajte mu nešto od jela. Slijedeći hadisi odnose sc na zaštitu �Број 71 Broj „PRAVDA- — „ПРАВДА- ferencijc. Po svoj prilici tekst ugovora, koji je v cć zgotovilo vrhovno vijeće, bi­ će predan madžarskim punomoćnicima još prije konca mjeseca listopada, a bi­ će možda j potpisan još prije mjeseca studenog. U tom će ugovoru među osta­ lim bit: utvrđene nove granice Madžar­ ske. Ova će država biti, lišena teritorija u kojima su živjele razne narodnosti i koje je ona anektirala silom tokom ovih posipa nj h vjekova. Te će teritorije dakle i.pct biti povraćene svojoj staroj domovm! ili će se na njima obrazovati nove države. Pomenutim ugovorom Ma­ džarska će poprimiti oblik kvadrata. 0srednja duljina kvadrata iznosiće 400 kiJomctara, visina u sredini kojih 350 kilomet:ukupna ploština biće od kojih 140.000 četvornih kilometara sa kojih 10 milijona stanovnika. Prema svemu tome Madžarska gubi više zemljišta no Što joj ga ti i ugovor daje. Ona zapravo gubi 185.000 četvornih kilometara teritorije sa k^iih 10 milijuna stanovnika. i | j . ' ; ј | . Prtanje Rijeke. Listovi donose vijest »Agence Ha vaša« iz Londona: U oficijel­ nim krugovima je poznato, da je britan­ ska vlada izjavila talijanskoj vladi čudenje .adi trajanja nezakonitog položaja na Rijeci. Engleska vlada misli, da će taj položaj prisiliti Italiju da istupi iz krugova savezniku; Engleska misija u Beogradi; poslala je na Rijeku jednoga majoгг, da ispita zadnje događaje na Rijeci, Major se vratio u Beograd i podnio svoj izvještaj šefa engleske misije. »Acln-Uhr-Abendblatt« prima vijest iz Pariza, da su se na dalmatinskoj obali ponovno iskrcali američki mornari, koji imaju zadaću, da prema papovjedi ame­ ričkog pomorskog tajnika preduzmu voj­ nu akciju protiv Talijana, ako bi napali Tro Jr. Split ili koje drugo mjesto. Nads’je javljaju listovi prema švicarskim vještima, đa je Đ’Annunzio odredio na Rijeci'hapšenje svih Jugoslavensk;l američkih državljana. Radi sprcmarja jugoslavenskih dobrovoljačkih Četa riv- lnje se granica prema Jugosla­ viji. N:: periferiji grada smješteni su topovi i teška artilerija. Dana< je odavle iz Insbruka otišao 65. tal. pi’šački puk i to —Jtako kažu — na jugoslavensku granicu. Na njegovo mjesto došao je II. grenadirski puk. Versailleskl ugovor. »Temps« javlja, da će 12. o. mj. ratificirati vcrsailleski ugovor tri velike sile: Engleska, Francusk* i Italija. Ugovor će odmah stupitl na snagu. Kratko vrijeme iza toga sazvaće se vijeće saveza naroda, koje će zasjedati i u tom slučaju ako Sjedi­ njene države nebi još ratificirale ugo­ vor. Vijeće će odmah raspravljati o pitanjima navedenim u samom versailleskom ugovoru, a osobito o komisiji za Gdansk. Nakon ratifikacije saziv saveza naroda. Čim treća velika sila bude ratifici­ rah! ugovor o miru, sazvati će Wilson savez naroda, koji će zasjedati 15 dana. Savez naroda kontrolirati će vršenje ugovora*o miru i započeti će s funkcioniranjem u svim državama. životinja; 21. Bojte se Boga i ne mučite životinja. Jašite i hranite ih pravedno! — 945. Kad se vježbate u oružju, nemojte uzmati za ci’.j Živu životinju! —- 666. Ako b. vam Bog oprostio zlo postupanje. k. je počinite životinjama, morao bi mnogo oprostiti. — Bog je preporučio u svemu najbolje; zašto vi morate, kad kuljate jednu životinju, to vršiti na naj­ bolji način i naoštriti noževe, da se ne pati životinja. — Zabranjeno je ostaviti životinju bez hrane i mučiti je. (Sahih Muslim, sv. 6, str. 72.). Uopće je gotovo nemoguće naći koju priliku u životu, za koju, ne bi jedan hadis kao ćudoredni putokaz služio. •Jedan drugi hadis preporučuje konjske utrke; 459. Zakonito je puštati konje na utrku. d Imaue hadisa protiv pravljenja dugo: va: 447. Dug je jedna ljaga na vašoj vjeri. — 418. Dobri su među vama oni, koji plaćaju brzo svoje dugove. — 195. Bog pomaže dužniku, dok ne vrati svo­ je dugove, ako novac ne rasipa. — 2.aw. Ako je dužniku teško isplatiti dug. oprostjte mu i dajte mu rok. dok mu bude lakše. Ako mu pak taj iznos darujete kao^ilostinju. bolje je to za vas. ako vi to znate. Strogo je zabranjena lihva: 2.1Trt. Bog je dopustio trgovanje, a bi je zabranio lihvarstvo (riba). — 3.125. O pravovjerni, ne obogaćujte se mnogostrukom lihvom. — 2.277. Bog ne ; i , । j i ' ! , i i , ■ । j ; ■ । , : , i i ■ | i I | j i ; ’ | j Utisak u Americi. U Americi je učinila Gomjenicu čardaku na konak, a drug: vrlo dobar utisak vijest, da je francuski I. su «vi rano u sahat 10 & la turka. Do dana su obrali nekoliko kukuruza i parlamenat izglasao mirovni ugovor sa Njemačkom, pa će Amerika biti treća od I natovarili i prećerali u Prijedor kući velikih država, koja će ratificirati ovaj I Mehmcdbegovoj. ugovor. Kad se je dobro rasvanulo, opazivši Međunarodna konferencija u Washlng- I kmetovi berače, dođu tamo i počnu se tonu. Grčka vlada dobila je poziv od vla­ : prepirati. Sve ih зс je više skup­ ljalo. Najprije su pokušali na putu de u Waschingtonu na konferencu, koja i zaustaviti kola, što su vozila kukuruze, će se držati u Waschingtonu. Grčki de­ ali. im to nije uspjelo. Ovi su na zor legati krenuće iz Atine naredne sedmice. Još nije potvrđena vijest, da su nje­ i proćerali. Najedanput je nastalo puškaranje. mačka i njemačko austrijska vlada pri­ mile poziv od američke da sudjeluje ; S koje je strane otpočela pucnjava, nije mi poznato. međunarodnoj konferenciji rada. Obje U to je dotrčalo nekoliko seljaka vlade još nijesu o tome dobile nikakoj u Prijedor i javili predstojniku i kove službene obavijesti. ! mandantu mjesta, šta se tamo radi. Nov! turski kabinet. Novi turski kabi­ Predstojnik je najprije poslao fannet sastavljen je ovako: Veliki vezir i dare, da obustave branje, a za žan­ general Ali Riza paša ministar predsjed­ darima je poslao major 5 vojnika. nik. Mustafa Rešid paša ministar ino­ Međutim je i Mehmedbeg poslao svoga stranih djela. Džema! paša ministar ra­ sina, da javi predstojniku da kmetovi ta, Salih paša ministar mornarice. Dane dadu brati kukuruza i da zamolr,da mađ Šerif paša ministar nutarnjih posaJa. se pošalje .žandarska patrola tamo. Mustaft beg ministar pravde, Tevfikbeg Predstojnik je odgovorio, da sada ne ministar javnih radnja. Hadži naša mi­ može dati Mehmeđbegu patrole, jer nistar poljoprivrede, ^aiđbeg ministar mu nije dozvolio da bere kukuruze. stave Sultan Je dao novom ' . I. Žandari su stigli na lice mjesta i zadaću đa provede izbore i sazove parobustavili branje, a međutim i voj­ lamenat. nici. Kad su vojnici stigli još je pu§karanje trajalo. Vojnike je predvo­ dio jedan seljak i odmah je poveo pred čardak, gdje su se većinom mu­ slimani nalazili. Tu su ih vojnici ra­ Povratak niuhadžira. — Iz Bruse u zoružah i potjerali sve pred žandarsku Maloj Aziji javljaju, da se odande kroz kasarnu u Prijedor prijekim putem kratko vnijeme kreće jedna oveća par­ preko polja. tija muhadžira — iseljenih bosanskih ePredstojnik je otišao tamo i pustio migranata, koji za vrijeme aneksione I je načelnika Husrefbega Kapetanovića krize, a »i prije nje napustiše domovinu, i Osmanbega H. Selmibcgovića. a sada se vraćaju svojim ognjištima. Uzrujanost je nastaja velikan gradu, *. | kako među muslimanima, tako među Događaji u Prijedoru. Srbima, a naročito među potonjima, Primamo iz Prijedora: Na 29. sep kad se je čulo, da je jedan kmet tembra otišao je Mehmedbeg Kapeta Srbin poginuo. Ubijeni je pogođen u nović sa nekih 45—50 berača da obere i glavu od lovačke puške i jednog kuruze na jednom svome beglučkom i udara po oku kolcem zemljištu u površini od 54 D\ koje i Predstojnik je otišao na lice mjesta su zasijati n jegovi kmetovi bez ovlaš­ i povratio se je oko t sati na večer. tenja vlasnikova. Spomenuto se zem­ ■ Zatim je naredio, da se svi pozatvaljište nalazi u blizini Prijedora, selo ; raju, koji su tame bili To je uhap Gomjevica. ! šenje pr'vee jedan politički činovnik Mehmedbeg je još proljetos zapodjeo I uz asistenciju vojničke patrole u 7»1O. parnicu proti spomenutim kmetovima ј sati na veče. radi smetan ja posjeda. Najprije kod Medu ostalim su uhapsili opet na­ kotarskog ureda, a onda kod kotar­ čelnika i Osinanbega te imama grad­ skog suda. Osuda je ispala u korist ske džamije Hadži Hasan eff. Vojićh. Mehmedbega i ako su kmetovi tvrdili, Ima ih oku 70 uhapšeni.------- — da je to zemljište Mehmedbeg oteo njima, jer je 4negda bilo kmetovsko pravo. Proti osudi kotarskog suda su JOŠ JEDAN KURBAN »SLOBODE«. kmetovi uložili prigovor i usljed toga osuda nije bila još pravomoćna. Da Na 12. septembra o. g. ubio je stražar li je Mehmedbeg znao za utok ili na periferiji Tuzle kod solane Ahmeta nije, nije mi poznato. Samo kaže, da I Halilovića iz Gornje Lukavice, koji je mu je predstojnik rekao, da može i vukao nekoliko metričkih centi soli obrati kukuruze. j kao »gebiru« za G. Lukavicu. U istim S Mehmedbegom je otišlo još nekih i kolima vozili su se osim ubijenog Ah15—20 muslimana građana na selo, I meta još Avdija- Ćehajić, muhtar, Ahnajbližih Mehmedbegov.h rođaka i > met Bajrić, Bajro Čemandžić, Miloš Koimam gradske džamije. vačević i Stijepo Brkljačić oružnik iz Neke je Mehmedbeg pozvao kao na Podgajeva. Kod Solane je stražar u šaiteferić i u lov, a neki su sami od i kači zaustavio kola i prekopao ih. Visebe pošii. Većina je berača išla u : divši so u kolima, »ražio je da se isto- Domaće vijesti. daje svoga blsagoslova lihvaru, a blagosivlja milostinju (Bog će uništiti lihvu, a umnožiti milostinju). Ova su ajeta kasnije tako bila shva­ ćena i tumačena kao da je svako oplođe­ nje i množenje novaca u obliku kama­ ta zabranjeno. T a k o у o krivo-tum a б e n j e dovelo je dotle da se u is­ lamskim zemljama uopće nije moglo ra­ zviti ni zametnuli domaće bankarstvo ni ^ovčani zavodi. A kako je poznato, leže u bogatim islamskim zemljama (kao u Egiptu i lindiji) milijarde zlata u ka­ sama pojedinaca, a da ne nose nikakve koristi, jer mnogi drže za grijeh davati novac na kamate i korisno ga uložiti u banku. 1 premda su kamata (faiz) i lih­ va (riba) i u arapskom jeziku dvije različne riječi sa različitim značenjem, ipak se nije mogla izbjeći zamjena tih poj­ mova, te je ova grdna zapreka i ozbiljna smetnja za razvoj i napredak moder­ nog novčanog gospodarstva i dandanas ostala na štetu samih muslimana. Pa i sam ajet. »Ne daji s tom namjerom. da dobiješ više«, tumači se mjesto u svom čisto etičkom smislu često tako, kao da je tim izrečena zabrana kamata. i , | , l Uza sve to ne manjka propisa I odred­ bi, koje ne samo da dopuštaju ulagati i povećavati novac, već čak i propisuju, kao što se vidi iz ovoga hadisa: 15. Tri gujte s imetkom siročadi, da ne pojede i glavnice godišnji zekjaL ; Kod modernih zakonskih propisa po- * stoji također i u islamskim zemljama zakonom priznati najveći postotak (ka­ mata), koji je uopće određn do 9% (de­ vet po sto). Što ide više preko ovog propisa, smatra se lihvom. Ali ovu za­ konita oderdba nije mogla dosada da odstrani kod svih pobožnjačku sumnju i smjerno razmišljanje, koje leži u zamje­ ni kamate i lihve. Čini se pak, da na ovo pitanje nije bila bez bitnog uticaja biblijska rečeni­ ca (3. Mos. 25Mt prema kojoj je ka­ mata i lihva zabranjena. Time naime, Što su u prvim islam­ skim stoljećima mnogi Židovi prešli и Islam, došli su u Islam mnogi židovski običaji i legende (priče nabožnog sadr­ žaja) pa su s njima ušli i biblijski i heb­ rejski uticaji. Isto se ovo može reći n. pr. za slike. Nigdje nije u Kur’anu zabranjeno slikati ljude i životinje. Samo se u Kur’anu osu­ đuju kipovi, koji služe za krive bogove, kao djelo sotone. Ali u Bibliji 2. Mos. 20ч. Čitamo: Nemoj sebi nikakve slike ni poredbe praviti! (Nastaviće se.) KNJIŽEVNOST Stihovi. Ovih dana .izdao je g. Eadil Kurtagić svoje pjesme. Tu je pisac sku­ pio sve svoje pjesme, koje su Štampane po raznim novinama i nekoje koje su bi­ le u rukopisu. Čovjek bi učinio »krivo«, Stmna 3 Страва vari, jer da je »šverc«, nu Ahmet je re­ kao odmah, da nije »šverc« nego »gebira« što je i muhtar s muhurom isto po­ tvrdio kao i ostali, koji su se u tim koli­ ma vodili. Stražar nije vjerovao! Ubljeni Ahmet je nudio kauciju i ime i na koncu predložio, da se telefonski upita veleprodaja soli, da li je to »gebira« ili »šverc«, ah je policajac uporno tra­ žio doznačnicu kao legitimaciju. Ubije­ ni je Ahmet tvrdio, da je doznačnica u načelnika Saliha Abadžića. koji je zadržao kod sebe da digne na drugim kolima preostali dio »gebire«. U tom natezanju su konji sami od sebe krenuli, a policajac misleći, da će mu žrtva umaknuti proleti s druge strane kola i opali iz revolvera hitac, koji Ah­ meta pogodi u glavu. Nakon dvije mi­ nute Ahmet je bio mrtav. Policajac je odmah pobjegao, da ga svjetina, ogorče­ na zbog nedužnog ubojstva, ne linčuje. Ahmet HaJilović bio je miran i čestit seljak, dosta ugledan u svom selu, što dokazuje njegov .izbor u vakufski džematski medžbs u Gor. Lukavici. Ostav­ lja iza sebe ženu i žensko dijete od 3—4 godine, a njemu Je nešto preko 30 go­ dina. Nije nikada bio kažnjen. Naši sigurnosni organ’ i previše su revni i brzi na uporabu oružja, ako je u pitanju musliman, dok su i gluhi i sli­ jepi kod drugih. Kod nas se na vagone »švcrcuje« nc -amo so, nego mnogo ko­ ješta. ali oni to ne mogu da vide. Pi­ tamo odlučujuće, smije li se kod ovako dokazane nevinosti, upotrijebiti oružje i to još pucati u kola, u kojima se vozi pet ljudi? Tražimo najstrožiju i egzem­ plarnu kaznu za ovog stražara-barbara tako, da se više ni jedan neće usuditi ovako postupati sa ljudima. »Revnosti« naših sigurnosnih organa i »pravdu« u našoj »slobodnoj« državi mogli bismo definirati ovim stihovima duhovitog pjesnika: Ko ukrade jedan hljebac, »Toga veća kazna stiže — »Nego onog, pravdo huda! * »Mil'one koji diže. Md. Na adresu oblasnog odbora za zaštitu djece. Našoj bilješci u 'prošlom broju pod gornjim naslovom treba razjašnje­ nja. Nereda i pristranosti u razdiobi amerikanskog odijela bilo je možda od pri­ je. ali! u novije doba toga nema. S po­ četka se јс to odijelo dijelilo onima, koji su od velike gospode s vlade donosili preporuke. U novije doba pak ne dijeli se odijelo po preporukama s vlade, ne­ go mjesni odbor za grad Sarajevo uzi­ ma u svojoj sjednici molbe i konsignacije u pretres i dosuđuje: kome se ima šta da podijeli. Istina je i to. da se može da dogodi, da • eto odbor učini što god u pojedinom slučaju i prasitrano. no to naravno ne čini hotimično, jer treba uvažiti da je masa jedna materijala za podjelu, a fcto tako mnoštvo molitelja, koji č:sto ispune široke hodnike pravo­ sudne palače : lahko je moguće, da se pojedincu učini da je kogod. ko izlazi već podmiren, i previše dobio. Ova ro—от-Ј-ХЈ,.Х-Ј.1ИИ1.—, da se ne napiše nekoliko riječi ne o ovim stihovima nego o g. Kurtagiću kao pjesniku. S početka, kada se je pojavio kao po­ četnik obećavao je. da se svremenom postati pjesnik. P.rvijenci su mu bili top­ liji i pisani s više osjećaja. Zaletio bi se i prije među »statue«, koje ne govore, zaletio se u mrak i u svijet »koji miriše, ali ne osjeća«... U svoju dušu kao pjesnik nije posegao. jer mu je i samom možda bilo tamo neugodno ili možda u njoj nije ništa bilo. Meni je g. Kurtagić ostao hlanam i površen, bez duNjine i osjećaja; — pisac pjesama, a nc pjesnik. Da se nije razvijao, nego Nazadovao uzrok je u samom njemu i u njegovu životu, koji je utjecao i na njegov rad. Postao je i u životu prazan, hitao je po bespuću, da se nikad ne smiri. Meni je nekad bio Fadil simpatičan, pa za to i napisah o njemu nekoliko riječi općenito dok o štihovima nemam Sta reći. Ko ili pročita dobiće možda gornji dojam i otaviće ih hladno na stranu *er je ove stihove pisala hladna ruka čovje­ ka za kojeg nc znam jeli izgubio vjeru u se ili u svijet — ili u sve’ A ovaki čovjek nc može biti pjesnik. Cijena je knjizi 5 K, a dobiva se u svim knjižarama u Sarajevu. A. B. Muslimani! Čitajte i ši­ rite .,Pravđu“. �Cmp/ma 4 Strana Ј1РАВДА“ — „PRAVDA" ba za podjelu nije žito m brašno, da se ж že svakom podjednako odmjeriti. U novije doba čuju se tu i tamo prigovori da su učitelji i učiteljice previše dobili ovog odjela, tobože na štetu škol■ кС djece i sirotinje uopće. 1 to je lahko moguće, ali na ovo je, kako smo čuli, pitana sama amerikanska misija, pa je izjavila, đa je ona. uvažajući veliki trud i nastojanje učiteljstva oko diobe mlije­ ka kao i odijela i uopće kad se radi o kakvoj hilo akciji u korist siromašne školske djece, dozvolila i stavila učiteljsivu na raspolaganje, da uzme ko šta od njih zažeH. To je naročito vrijedilo za ono učiteljsko osoblje, koje se je žr­ tvovalo, da čitave dane provede u vlaž­ nim magazinima palače pri razvrstavanju ove robe. Na temelju toga dopušte­ nja ovi <u se okoristili a na temelju odobrenja mjesnog odbora, kori takođe uvažava trud i rad i zauzimanje učitelj­ stva. ostali su dobili po nešto od ove amenkanske robe. Toliko za razjašnje­ nje. sobaih trzavica, okaalte se nehaja, sjedi« nito se svi od aajsiromašaljec do najbo­ gatijeg u čvrste redove I ne će uae uiko moći naknutk niko pregaziti. 1 naša braća iz Sandžaka i Staro Sr­ bije osjetili su potrebu organizacije, pa će se uskoro sjediniti • nama i naša sna­ ga biće pojačana. I oni su uvidili potre­ bu organlzovanja. jer su vidili, da ne mo’gu pojedinci popraviti njihovo teško sta­ nje nego svi skupa. Dijeljenje kože. Obrtničko trgovačka komora za B. i H. doznačuje kožu za obućare u 1). Vakufu putem ovdašnjeg općinskog ureda. Ta koža dođe i niko od cipelara muslimana nikako je i ne vidi, nego je jednostavno ustupi općin­ ski ured cipelarima Jovi Kisinu i Jova­ nu Hećimoviću i ako su se drugi obućari nekolko puta prituživali na taj postupak. Pitamo obrtničku komora da li će već jedanput prestati sa takovom nepraved­ nom podjelom kože i hoće li — kako >mo to mi tražili kožu sa pošt. pou­ zećem odašiljati na adresu obućara? Poručujemo gradonačelniku Asimbegu Miralemu. da kožu koja prispije na op­ ćinski ured doznači otpadajući kontigenat i ostalim obućarima, jer kada plaća­ mo dohodarinu. prirez trg. komori i os­ talo. nravo je da dobijemo i kožu. Načelniče mjera je puna, pa je vrije­ me. da se kanete svake nepravedne po­ djele, koja ne baca ni malo lijepo svi­ jetlo na objektivnost i ravnopravnost o kojoj se trubi na sve strane, uzduž i po­ prijeko. Obućari. U njoj nam je mjesto — ovdje smo se rodili I moraju nam dati mjesta, da se razvijamo i uživamo jedimaka prava kao I drugi. A ta prava pribavićemo u zajed­ Dr. Fridrlk HM»berg ordinira za kož­ ne spolne bolesti od ll/t do 3 sata po­ slije podne a Carevoj ulici broj 8. parterre. Iz naee organizacije. Organizujmo se! Kako smo već javili Centralni Odbor naše organizacije Izradio je štatut, po kojem će se ravnati odbori. Statut je objavljen u »Pravdi«. glasilu J. M. O. I stini je za sve članove postao obveza­ tan. Odbori ga moraju dobro proučiti i odmah pristupiti ponovnom popisu čla­ nova. Ko god pristupi u J. M. O. prima na se sve dužnosti i mora se na dlaku držati odredaba odbora, a ovih statuta. U zajednici, organizirani jači smo I slobodniji! Najbolji vam je dokaz, ako pogledate, kako su se organizirali či­ novnici, radnici i svi drugi. 1 druge stran­ ke organiziraju se, pa i mi muslimani moramo biti na čistu: da li ćemo se i u buduće međusobno mrziti, ili svi u jedno kolo, da očuvamo bar ono što se još da očuvati! J. M. O. borila se je za islamske inte­ rese 1 onda kad je svak šutio i nije smio progovoriti, zauzimala se na svakom mjestu i pribavila je toliko, da glavni faktori naše države računaju snania i ne će dozvoliti, da se razjagmi naš imćtak, da se poruše naikdomovi i da nas pro­ tjeraju iz naše domovine, koju su naši djedovi krvlju napojili. Ali mi ne smijemo gledati samo na obećanja! Organizirani, sjedinjeni, blćemo uvijek jači jaki, da svojom vlastitom snagom isposlujemo opstanak na rođenoj grudi. L svim poslovima savjetujte se sa svojim istomišljenicima, sve stvari radite u spo­ razumu samo s našim odborima I čla­ novima. Svaku želju, svaki predlog, koji je od opće koristi saopćite svome odbo­ ru. ili radnom odboru, svaku nevolju, svaki napredak javite vodstvu, a ono će dalje učiniti što treba. Muslimani! Mahnite se starih međuOdgovoraj urednik: M. Sudžaka. Svaki je od vas uvjeren kolika je po­ treba koncentrlsanja čitave naše snage, pa ćete sv| stupiti u jedno kolo, da za­ jedno dijelimo i dobro 1 zlo. Na žalost do­ bra smo malo zapamtili, a!i пс smijemo gubiti nadu u bolje dane, jer doće vri­ jeme, kada će i oni koji vas sada taru osjetiti potrebu zajedničkog rada oko Iz­ gradnje našeg zajedničkog doma I naše države. nici — u organizaciji. Primiču se sudbonosni časovi, pa još jednom: Organizujmo se da se sami ču­ vamo! Tajništvo J. M. O. Gospodarstvo. Ugljen, petrolej. šećer I sol. Četiri su u glavnom artikla, u kojima Jugoslavija trpi momentano najveću- os­ kudicu i čija nabavka zadaje mnogo briке: u g a 1 j. petrolej. šećer i sol. O potrebi i \ ažnosti u g i j a s jedne strane, a oskudici njegovoj s druge, go­ tovo je suvišno da i govorimo. To je pitanje, koje ne silazi s dnevnog reda, a ipak nije do danas poduzeto još ništa odlučna, već se samo krpari i odgađa, dok >e zima danomice sve više bliži. To je tim fatalnije. što u međunarodnoj akciji za opskrbu Evrope uglehom, koju akciju vodi Amerika, nisu (uz Rusiju) balkanske države, dakle i Jugoslavija. uzete u obzir. Znači da smo mi samo na sebe i nikog drugog upućeni, a kad tamo, mi danas još pravo ni ne znamo koliko nam uglja treba, koliko od tog sami produciramo — a koliko bi eventualno trebali da uvezemo. Zna se jedino da ie za željeznički promet potrebno dnevno oko 750 va­ gona uglja ili sveukupno okruglo 300.000 vagona. Gdje ostaje onda još parobrodarstvo. industrija i ogrjev, te rasvjeta proizvedena iz ugljena. Ta je potreba sigurno još dva puta tolika, te ne će ni malo pretjerano biti, ako ustvrdimo, da cjelokupna potreba SHS na ugljenu iznosi oko jedan milijun va­ gona ili 10,000.000 tona ugljena godišnje, ako ne još i više. Kolika je naprotiv na­ ša produkcija? Govoreć samo u najkru­ pnijim crtama iznosi-ona: Slovenija 350 do 400 vagona. Hrvatska i Slavonija 60—75 vagona, Bosna 200—240, Srb «a 50—60 i Baranja 150 - 170-vagona, os­ tali krajevi oko 25 vagona dnevno li sveukupno 835 do 1000 vagona dnevno. Drugim riječima: domaćom produkcijom ugljena pokriva se samo jedna tre­ ćina potrebe, dok ostale dvije trećine ostaju nepokrivene. Taj manjak ukloniti briga je države, i za to pozvanih nje­ zinih faktora. Uvoz uglja iz inostranstva bio bi u normalnim prilikama naj­ lakši i najnaravniji put, ali on je s po­ znatih razloga -danas nemoguć, te se može kretati samo u onim granicama, koje prilike izvan našeg dohvata dopu­ štaju. Imadc osim toga još drugih na­ čina i sredstava. Evo samo dvaju: pod:gnućem produkcije i iskorišćenjem vo­ denih snaga zemlje. Produkcija se našili ugljcnika mora bezuvjetno p<xlići, jer je ona upravo minimalna. Iako nemamo stručnih radnika zato, valjalo bi ipak povući onamo na rad što više radnika; jedni ćc se ubrzo uvježbati i ovom po­ slu, a drugi treba da olakšaju i preuzmu od stručnih radnika barem onaj dio po­ sla za koji nije potrebno nikakvo po­ sebno znanje, već jedino ljudska snaga. Gradovi a i pojedinci, čija su poduzcć. zana na ugljen trebali bi također nes' i poduzmu sami. Kad je pred dva deseta’ godina Amerika bila u slič­ nom položaju našla je ona izlazak u to­ Spoj 71 Broj Izdavanje državnih bonova. Privileme, da su pojedini gradovi zakupili ovaj govana Zemaljska Banka za B. i H. u Hi onaj utirali. Zar ne bi mogli gradovi Zagreb, Beograd, Osijek, Novi Sad itd. ' Sarajevu, poziva ovijem sve upisi vuče svaki sa svojini industrijalcima zakupiti i državnih bonova, kuji kod nje obaviše koji od obližnjih si ugljcnika te ga eks­ svoje upise, da u najkraćem roku izvole ploatirati sa povećanim brojem radnika? ; podići originalne bonove na blagajnici Moglo bi se, samo kad bi bilo malo i gornjega zavoda u Sarajevu. više volje i energije, a malo manje tjeBonovi biće izdani samo onim upi* snogrudnosti i strančarstva... Drugo još šivačima, koji povrate tom prilikom u uspješnije sredstvo bi bjlo iskorišćavanje tu svrhu izdate im već privremene povodnih snaga. Tih hvala Bogu kod nas [ tvrde. Upisivačima izvan Sarajeva otposlasva sila, ali se nitko ne miče, da ih upo­ trijebi. Što je sa projektom izrabljenja ćemo bonove samo onda, kada nam oni Like i Gacke? Koliko bi se energije stvo­ pošalju izdanu im već privremenu priznanicu, koju su dobili u svoje vri­ rilo. a koliko ugljena zaštedHo, da se jeme od nas u Sarajevu, odnosno od ovaj projekt provede. Ako vlada ima koga našeg Zastupstva u Bosni i Her­ prečih posala i drugih briga - a bez cegovini. sredstava je, zašto se ne prihvate toga Oni upisivači, koji obaviše svoje upiprivatnici. Novca je i previše, a narod u Lici bez posla. Grad je Zagreb pred 1 se kod koje naše Filijale Hi Ispostave, neka izvole podići bonove tamo, gdje su par godina zabacio projekt vodene ele­ ktrične centrale, zabacio je ponudu Kar­ i ih i upisali, ali i u tom slučaju samo lovca. da od tamošnje irrunjare uzimlje 1 uz povrat privremenog priznanice. Privilegovana Zemaljska Banka svjetlo — no to nije razlogom, da se to za Bosnu i Hercegovinu. đanaa Пв »v'hđ. Zar Ct-mn ček. zapne sva industrija, i da ljud% posred nerasvijetljenog Zagreba ubijaju i orob Ijuju?! Zašto gradsko zastupstvo za­ Iz uredništva. Najavljeni roman počegrebačko ne povede nikakuvc inicijati­ ve u ovoj st i uri? Kritizirali , prigova­ I će izlaziti u slijedećem broju. ...................................... ____ rati je lako, no treba nešto i djelom po­ ........ _____ kazati... Uz uralj jednaka je nestašica , u p v I roleju odnosno benzina i raznim Vakufski izbori. Goveri •«, da ćo Fadll strojnim uliima. Manja naša industrija, vakufske izbore a napose brt. koji radi s? manjim stro- i Kurtsgir prol>»tiraU. Mo fu jevmm pogonom, u istoj jc neprilici radi ; profilirali Нмап Hođiić Г.АИј* Kaitović. pomanjkanja ovih artikla — baš kan Tri izbora. Naredni цпaiumici 'brani velika industrija, radi nestašice uglja. ' eu u naredao predstavniltvo voljan« Mi doduše imademo petrolejskih izvora, j t. j. valjo« St. Pribieevića, naša gnu’./ u жаiz viralista gorivog plina, ali su ti još na [ etupiiva isabraaa je u opiino voljom nar - tj papiru. Ni prije rata nismo se njima osvje­ i voljom A. Šala, м odbor u nai »Gajreto izabran tljavali - - a sad možemo još manje. Me­ I je voljom članova tj. roljoiu policijo, Da l. I đutim susjedi naši, naročito je tu u pi­ ; naetavak slijedi, ts cc aaesd ne inu, I tanju Rumunija, bogati su sa petrolejoni Šešir, baki A. M. raapreda ■ „Glasa Naroi skrb bi države morala ići za tim, da dođemo do što veće količine ovih arti­ | da“ o iećirn i aa'gavara pa iskrano i ero*a arca kala. Sa petrdejem nas je nešto Ameri­ ' radi jedinstva naisga nareda kaa ito je lanjak« ka pomogla, pomoći će i u buduće, ali godine »knpljao građa хд proslavu c. k. prve e ne smije u buduće više događati, da I rsgiiuanta prali jedinstva naieg aarvda. A o fe-američki petrolej. čiji je dovoz i ouako 1 su tu rali, da ja ta prtarena kapa, koja j« uaijela u aas daspotika lunka vlada, pa «a ou skup, čeka po mjesec dana na preuzeće sad, kao jsdan patriota, boji, da ća taj Гев podi te uslijed toga skoči na trostruku na­ sjećati nas na nateg neprijatelja i bili b:va po­ bavnu cijenu. S druge strane razdioba vod. da tas nali sugrađani abog fos* «rM i ima da bude pravednija nego je to bilo progone. Dakle, »ialile vi, dični nak pat: iotine,' ' ovog puta, gdje su odlučivali kumovski da ee nad fes biti us|ci išaao’ naše braco iaeodnošaji. vjeraea, jer je turskog porijekla? Ja šta temo Nestašica soli, koja se u nas nije ni­ kada osjećala, sada je svakidanja. Doma­ i po Bogu bralo, od mnogih čitavih nncuga. kaća produkcija je minimalna, a zbog pol. , puu, iboicio^a, ine Sna i kamatna, . sgna i mandžota, kravata i kaloda i i d., bto nam aaš prilika u Dalmaciji i Istri nemoguća. Ipak nedavni neprijatelj ^rabo donese i aametn«, nije pogibao zbog te nestašice tako ve­ zar io evo noće nai |»odejerati na nsečtf lika. jer su na putu veći transporti ovog аиегпапјпа? Pa iar i sam dodir, mudra nada artikla i jer postoje oveći zaključci, ka­ glavlco, neće biti znak mrikof dvapskog vetima ko privatni tako i državni — te će od­ pa da so pokoljemo, čim koga eniotmn > a le­ stranjenje ove nestašice ovisiti manje dim. Mego, daj rodoljabo. rasmilljaj malo i o više o prometu prilikama i neprilikama. tom, Hz ćemo sđ ielira, kad fee aforaa učinimo Od strane državne vlasti bilo bi samo Hujd, od fesova ćemo pogradili priglavke, ama poželjno da ona bude neki regulator u SU ćemo od ailindera i oalbeiliadora? Midi, di­ cijenama, da se nc dešavaju takove ab­ van ai ti dovek, narod će ti zahvalan biti. normalnosti ili tako rekuć zloporabe, da dok je u jednim krajevima cijena soli „Gajrct“. Ovih dana intervjaiouli Aliju KarK 1.50—3.00. da se u drugim prodaje sol tovića o lom; je li istina,* da ee polovina člano­ po 7, 10 pa i po 15 K po kilogramu. va aijesa primili odbureke rasti i kako može raditi taki nopulpau odbor. Na to jo rekao Ale: Napokon: najslađe je na koncu. To je šećer. Potreba je i potražnja na šeće- ' »Istina je to sve, i da nepotpun odbor no modo zakonito radili, ali za r.amn > vlada«. ru. vrlo velika, a produkcija upravo ne­ znatna. Već danas treba uočiti činjenicu i voditi o njoj ozbiljna računa, da je ' ovogodišnja produkcija še- . ć e r п e repe manja, nego li je I. Jugosl. škola sveopćega ženskoga d a v uo bila, jedva dvije trećine nor­ kroja *Univerzal« završuje posljednje te­ malnog priroda. Mi niti u najboljim go­ dinama nisitio pokrivali svoje potpune čajeve sa Banja-Lukom u B. i H. Upozopotrebe već samo dvije trećine — pak ruju se interesenti onih mjesta u B. i H. to uz gore istaknutu okolnost znači, da na koja ova uprava nije računala na ćemo rrii sa vlastitom produkcijom Še­ ćera pokriti jedva jednu polovicu po- ■ siguran broj učenica da ono mjesto u kojem se zajamči za minimalni broj od trebe. Odakle ćemo uvesti onu drugu, kad svi susjedi oko nas, a možemo reći 50 učenica sa Muslimankama, da i cijela Evropa (osim Cehoslovačke) is­ se javi Upravi, za održanje jednoga to su u deficitu kao i ini. Tu je opet jc- i tečaja. dini lijek za budućnost, da se u nas še- , Nenadoknadivi gubitak ove ekonom­ ćerna industrija, za koju postoje svi ske i jedinstvene potrebe osjetiće svaki preduvjeti Što više podigne. Za ovu pak onaj, ko sc ovom objektivnom i jedinom godinu morali bi se ispomoći uvozom šećera iz Cehoslovačke i Amerike (u svoje vrste školom neokoristi, budući koliko bude moguće), dok bi se za prcda svaka učenica ove škole postaje oostatak moralo ispomoći sa uvozom sabitdjskom učiteljicom, što sc prenosi t hftrina. Susjedna Švicarska ima te robe na buduća pokoljenja i Što uvijek osta­ u izobilju, ona je potraživatclj našeg drje najprečom obiteljskom nuždom. veta I naših Žitarica, pak bi se rckomZa siguran uspjeh svakome jamči naj­ penzacijom. bez oštete valute, dalo ovo pitanje povoljno riješiti. Kad se Austrija bolje mnogobrojne izjave učenica Škole mogla gotovo cijelo vrijeme rata služiti »Univerzal«. sahartnom, Isto tako i Francuska, koja Sve upite i objašnjenja daje upravje imala otvoren uvoz šećera iz Ameri­ n i k škole Univerzal ke, zašto da se ne poslužimo i mi? Valja fcpiro R. Roslć se o toj stvari svakako što prije požu­ Banja Luka Viša Djevojačka Škola. riti, a ne ostavljati sveza dvanajsti sat. Vlasiik: Centralni Odbor >J. M. O.< Poruke uredništva. Tre seljak. Na znanje. Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ac6eb977b5e9bf04ba491c80f46d2a25.pdf 535c7ca97ee8ac742a3a9ace1ef717f7 PDF Text Text PRAVDA POJEOtNI BROJ 60 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uf«4E rBhkciinl sdfeBF. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАЦСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 72. Sarajevo, subota 11. oktobra 1919. (16. muharema 1338.) Memorandum muslimanskih izaslanika iz Novopazarskog Sandžaka. Nebratski postupci, koji su se vršili *iad nama u B. i H., vršeni su i u drugim krajevima našeg kraljevstva. Da mognemo iznijeti sliku tamošnjih prilika, glavni urednik našg lista, koji je ovih dana boravio u Beogradu, dobio je ovla­ štenje, da iznese memorandum, 'što je II. avgusta uručen ministru predsjed­ niku g. Ljubi Davidoviću. Taj memo­ randum glasi doslovce: »Gospodine predsjedniče! Kao izaslanici ispred muslimana juž­ nog dijela Novo-Pazarskog Sandžaka slobodni smo, da Vam, gospodine mini­ stre, iznesemo svoju bijedu i svoje ne­ volje, pa da Vas vruće zamolimo za za­ štitu i što bržu pomoć. Kako su nam jadi i nevolje velike ne možemo biti kratki, pa Vas molimo da nam poklonite svoju pažnju i da nam ne zamjerite što svoje prikazivanje počinjemo nešto iz daleka. Kada je god. 1915. odstupala srpska vojska preko Crne Gore, i kada su srp­ ski oficiri i vojnici gladni i namučeni ginuli od crnogorske ruke za jodan krompir, sandžački su musi mani te naše mučenike doče­ kali kao braću i davali im za­ logaj ispred rođene djece. Pod austrijskom okupacijom su se ta­ kođer držali sandžački muslimani имаko, kako to dolikuje čestitim državlja­ nima i kako koristi našoj državi. Mnogo ih je bilo, koji su se za narodnu stvar zajedno sa svojim pravoslavnim dru­ govima odmetnuli od austrijanaca u ko­ mite, i time doprinosili za naše brže oslobođenje. Ako ih je i bilo takovih, koji su se pod neprijateljskim pritiskom morali javiti u »dobrovoljce«, ipak ne htjedoše ići u austrijsku vojsku, da ne budu poslani protiv svoje braće, nego odoše u tursku vojsku. Ali sigurno nije ni jedan otišao drage volje, nego silom. Kada su Austrijanci pošli da. odstupaju, Donudiše nama muslimanima oružje, go­ voreći nam, da će na.* naši pravoslavni sugrađani napadati, pa da se možemo braniti. Mi smo naravno tu neprijatelj­ sku ponudu odbili, jer ne samo da se ne bojasmo ničega, nego dolazak naše srp­ ske vojske smatrasmo svojim oslobo­ đenjem. Alt se u tome svome vjerovanju 1 j uto p rcvarisino. U ime srpske voj­ ske dođe nam najprije, da nas oslobodi, crnogorski brigadir Mile Sajačić, da u društvu sa nekojim činovnicima osnuju pljačkaške čete, koje će se nemilice ba­ citi na muslimansko dobro. Te su se čete dale svom snagom na pljačkanje i odnijele su iz našeg kraja što živa bla­ ga, što zlata u vrijednosti od d v a d ese t m i 1 i o na dinara. Još i sada leže u opštinskoj zgradi u Lozni razbi­ jeni sanduci, koje je srpski načelnik, što ga je Sajačić postavio, napljačkao u selu Godijevu iz kuće Arifa i Ejuba Hodžića. pa ih u prisustvu svojih žandara u opŠtini razbijao. Sajačić je prešao kasnije u srpsku vojsku kao pukovnik, ali nije nikad nastupio dužnost, nego trguje u Beranama, a da još nije pozvan im odgovornost zato, što su pod njegovom vlašću sva ova pljačkanja vr­ šena. Sve zapljačkano blago i sada se na­ lazi u pljačkaša i oni s njim raspolažu kao sa svojim dobrom« Muslimani su ostali bez igdje išta, pa ne samo to, ne­ go i oni, koji bi mogli da za svoju dje­ cu nabave kozu ili kravu, ne smiju to učiniti, jer dok to opaze njihove komšiie pravoslavni, odmah im to ne samo odnesu, nego ih još i tuku i traže novac, jer, vele, da nije imao novaca, n« bi mogao nabaviti kozu ili kravu. I A naprotiv naš je muslimanski svijet i novcem iscrpljen, jer su pljačkaši, osim haranja, provodilj- j. njiv anje m us lima n a u pojedmim mjestima. Bilo je mjesta, koja su po nekoliko puta plaćala ucjene od 50.000 do 100.000 kru­ na, pa su i poslije toga pljačkana. Bijelo Polje je dalo najprije 70.000 kruna ucje­ ne. Ipak su poslije toga i to 27 dana poslije odlaska austro-ugarske vojske došle crnogorske i druge bande, koje su opljačkale muslimanske kuće. Od 500 muslimanskih kuća ostalo je pošte­ đeno samo 20, a od 120 muslimanskih dućana samo 2. Sve je ostalo palo plijenom pljačkaša. »Trgovačkom društvu« : obijena je kasa i odneseno preko mili­ jun kruna. U Plevlju je tražena ucjena od 1 mili­ jun kruna, pa je pogođeno na 90.000 ktuna i to jedna trećina u zlatu, a dvije u papiru. Ipak je opljačkana kuća Muratbega Salmanovića i Hanefibega Atbegovića, kojemu su i kasu razbili i mnogo novaca odnijeli. Stokajesva oduzeta. Osobito u okolici. U Plev, ljima i u drugim krajevima oteti su mu' slimanima svi jahaći konji, a i opština im jc oduzela 50.000 kruna, jer bajagi nema para. Osim toga je oduzeto od mnslfmaha 25.000 krvna za »bolji hljeb' srpskoj vojsci. U prilogu pod 1 donosiј mo spisak onih sela. Roja su pala žrt; vom pljačke. U ovoj stvari molimo Vas, gospodine ministre, da se u naše krajeve pošalje i jedna nepristrana komisija, koja će iz­ naći opljačkane stvari, pa ih oduzeti od ' pljačkaša i predati njihovim pravim sop; stvenicima. (Ovom je zahtjevu udovo; Ijeno. Op. ur.) Naše komšije pravoslavni nepoštediše ni naše vjerske svetinje ' i naš obraz. U Sandžaku je ostala I malo koja džamija, a da nije opljačkana, i Mhogo ih jc obeščašćeno čak i na taj ' način, da su prljane ljudskom nečisti. Na pravoslavni Božić su pravoslavni iz pušaka dotle pucali na munare naših džamija u Bijelom Polju. . dok ih nijesu isprebijali i skoro poru1 šili. KuČevića džamiju (Fethiju) u Bijei lom Polju pretvorile, bez ičijeg pitanja, j u pravoslavnu crkvu. To su bili učinili ; 1912. godine, ali su nam je po naredbi crnogorske vlade na Cetinju morali povratiti i ona je bila džamija sve do sada. (Ovako su radili i Huni! ‘ Op. ur.). U školama sile našu muslimansku dje­ cu, da uče pravoslavnu vjero­ nauku i tako odbijaju ш u s 1 iin a ne, da svoju mladež školu­ ju. (Strašno! Austrijska metoda! Op. ur.). Vlasti sile muslimane, da na pravosiavhe praznike zatvaraju svoje radnje kao u Novom Pazaru, dočim im zabra­ njuju da slave petak i svoje svečane da­ ne, goneći ih, da na te dane moraju dr­ žati radnje otvorene. Iz sela Godine, srez Lozna, odvelo je pet seljana pravoslavnih iz Hazina ne­ vinu djevojku Murscla Durovića, pa je i danas drže zarobljenu. Molimo Vas, gospodine ministre, da i nam se pored naše imovine i života zaštite i naše svetinje i obraz. Nijesu sami građani i seljaci, koji idu ' za našim uništenjem, nego i vlasti idu za tim. da istrijebe naše inteligentnije ljude. Mnogo je našega svijeta izbjeglo u druge krajeI ve, ali ih onda vlasti iz njihovih krajeva i pod raznim izgovorima pozivaju natrag, a koji se tome pozivu odazovu, vcćl1 nom budu putem ubijeni i opljačkani. j ! | i ‘ I ■ : ' ' ' i | i Kao tipičan primjer navešćemo ovaj slučaj: Ugledni građanin iz Bijeiog Po­ lja Шпц beg Kajabegović bio je izbje­ gao u Sarajevo. Tu mu je dao vojvoda g. Stčpa Stepanović objavu, da se vrati u Sandžak. On je sa svojih šest drugo­ va došao u Sjenicu i htio da tu ostane, jer nije smio u Bijelo Polje. АИ je na­ ; čelnik okruga Bjelopoljskog tražio pod svaku cijenu da se vrati. Sreski načelnik SjeniČki prisilio ga je da mora ići u Bi­ jelo Polje i dao mu za njegovu sigurnost jednoga potporučnika i jednog žandara da ga prate. No on je ipak putem ubi- 1i jen. Ta metoda pozivanja izbjeglih mu­ slimana i danas se tjera. Sreski naček nik beranski i sada zahtijeva da se vra- :ј te nekoje izbjeglice iz Rožaja i samo se ima zahvaliti svijesti i uviđavnosti okružnoga načeinka Novopazarskoga, što ih nije htio- silom poslati, pa da ih stigne sudbina Kajabegovića. Dok se ne uspostave redovne prilike u našim selima ne smiju se izbjeglice da vrate na svoja garišta, a tih su izbjegli­ ca prepune naše varošice tako, da čak i i po u l*i c a m a spavaju. Kako me­ du njima vlada velika bijeda, a sve je pretrpano, velika je opasnost, da se me­ du njima ne pojavi kakva epidemija, koja će ne samo uništiti ono, što je ostalo u životu, nego može da zahvati i druge krajeve. Ali izbjeglice, koje bi se usudile da se •vra-te, nemaju kuda, jer su im kuće3 ako nijesu popaljene, zaposjeli njiho­ vi pravoslavni susjedi, a zem­ lje su uzurpirali i zasijati. (Kako bi bilo, da g. Poljak uzme ovaj 1 »humani« metod i u svoju agrarnu os­ novu? Op. ur.) Policijske vlasti neće ništa da pod­ uzmu u tome, da se makar ova nepo­ kretna dobra vrate sopsivcnicima, nego ih upućuju na sud, a ni u Bijelom Polju ni u Beranima nema uopšte suda. A nema ni dovoljnu žandaa, da bi bili zaštićeni. Stoga molimo da se uspostave sudske vlasti i pojača žandarmerija. Pojačanje žandarmerije potrebno je i radi zaštite od pristaša bivšega kralja I Nikole. Oni na domak Bijelog Polja vo­ I de pravi rat, poručuju muslimanima, da im se priključe. Nude im oružje i novac te ujedno prijete i naglašuju, da su oni crnogorski državljani. Narod musliman­ ske vjere, koji je listom za na­ rodno jedinstvo, naravno da im | se ne odziva pored svih nasilja, što ih trpi od svojih pravoslavnih sugrađana. Naprotiv, baš ovi su naši pravoslavni sugrađani u duši za crnogorski separa­ tizam i u nas se i danas usred Bjclopolj- | ske čaršijc čuju pjesme u slavu bivšega ,I kralja Nikole. No i ako muslimani, stojeći čvrsto na I; stanovištu narodnog jedinstva, pored I sVih muka, što ih trpe, ne će da nasje­ ■ daju intrigama raskralja Nikole i Italije, ipak ovi teški zulumi izazvaše među I neupućenim svijetom jednu drugu reak- i• čiju. Kad nekoji muslimani vidješe, da I' kod vlasti ne nalaze nikakve zaštite i protiv pljačkaških četa, odlučiše se u i. goru, da svojom protivakcijoni štite muslimansko dobro. I eto ta nemila i za uređenu državu nedostojna mjera imala je za cilj, da se sačuva još ono malo dobra i glave, što osta od pljačkaša i ; komita. Naravno da to ide samo na šte- I' tu narodnog jedinstva. 1 tako se u na- |। šim krajevima razvija hajdučija i gra­ đanski rat, koji ne može biti od koristi našoj mladoj kraljevini, nego samo do­ lazi u prilog raskralju Nikoli i neprija­ telju našeg narodnog jedinstva. Italiji, i Da su pljačkaši mogli na lahak način izvoditi svoja nedjela, mnogo je krivo i to, što su vlasti odmah u početku po­ dijelile oružje pravoslavnom stanovni­ štvu, a muslimanima oduzele sve, pa I Pretplata godišnje 72 kru­ ne, na pol« godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava natozi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice Ш9. Godina l. često i sjekire. S toga bi bila prijeka potreba, da se oružje općenito pokupi, ili da se dadne i muslimanima. Napomenusmo naprijed kako nam i našu zemlju uzurpiraše. To nije samo kmetovska (ćlvcijska) zemlja, nego i ona, koju smo sobom obrađivali. Narod do košulje opljačkan, oduzeta mu zem­ lja, a agrarna se reforma sa­ stoji kod nas u otimanju i pljačka u ju muslimanskog po­ sjed a i tako narod u pravom smislu riječi gladuje, a vlasti se ne miču da mu pomognu. Glad očiju nema, pa se bohmo, da sc narod ne odluči na kakav nerazumni korak tim prije, što je a-' gi taci ja sa i talijanske stra­ ne a i iz Crne Gore uzela sil­ na maha protiv u našega uje­ dinjenja. Da ne bi došlo do kakvih nemilih kpo naše mlado kraljevstvo štetnih doga­ đaja molimo Vas, gospođine ministre, da se narodu pruži što priju pomoć ti­ me, da mu se povrate uzurpirane zem­ lje, pospješi isplata potraživanja zbog agrarne reforme i ako ta isplata nije moguća odmah, neka se bar nešto dade, da se narod spase od očite propasti. Ne možemo na žalost naći lijepe riječi ni za naše činovništvo. Uz rijetke iznimke, sve je to pljačkaš u rukavicama. Primjera radi navodi­ mo ovaj slučaj: U Lozni bivši načelnik i sadanji predsjednik opštinski Gjukan, kad opazi da neko ima novaca, poruči mu da je optužen, da je za vrijeme au­ strijske okupacije zbog njega neko nastradao, pa mu uzme pare i muči ga. l ako su na pr. poslali žandare po Maša Dupijaka iz Korita i po Plava Beganovlća iz Ncgobratina. Kada su ovi lju­ di bili predvedeni gore rečenoj dvojici, onda je sreski načelnik skresao na njih što je znao j mogao i naredio da se za­ tvore. Žandari su ih vodeći u haps tukli i kada su ih zatvorili, onda dođe u za­ tvor sreski načelnik i reče: »Pa zar da oni sjede ovako?« Na to je' žandar do­ nio dva koca pokratka i posve nezašiljena na stocima i odredio da oni mo­ raju na njima sjediti okrenuti jodan prema drugome. Tu su torturu imali da izdrže tri do četiri sahata, a onda je došao Valko Gugač. žandar i rekao im: »Vi gubite glave, morate se strijeljati ili tražite pare, da se otkupite«. Oni para nisu imali, nego su poručili da im se donosu. I dal; su jednu veliku svotu no­ vaca u zlatu (jer papira ne primaju). Koliko su dali ne znamo tačno, jer se dotični ne usude da to odaju, bojeći se gladi. Sreskog su načelnika pitali, da im kaže, ko ih je optužio i zašto, a on je odgovorio neka to ne pitaju, nego neka hvale Bogu i njima (načelniku i predsjedniku) što su im glave sačuvali. Pa ne samo to, nego je mnogo činovnika i nevjerno našoj državi. To nije ni čudo kad je na pr. u Bijelom Polju i Beranima čitavo podređeno činovništvo sve sami Crnogorac iz starih granica. Osim okružnog načelnika, koji bi želio pomoći muslimanima svi su ostali či­ novnici rođeni Crnogorci, pristaše ras­ kralja Nikole. Činovnici i službenici, koji su počinili najteže zločine nikako se ne progone. Kao tipične primjere slobodni smo da Vam navedemo samo tri slučaja: Jcdan učitelj je ubio seoskog imama Husejn efendiju i ostavio muslimane bez svoga sveštenika, pa ne samo da nije zbog toga zločina pozvan na odgovor­ nost, nego i sada u tom istom selu vrši učiteljsku službu. Prijašnji predsjednik opštine u Lozni zasio je opet nasilno na to svoje mjesto. Opljačkao je sav srez, ali se uza sve to i sada nalazi na tome zvanju. Jedan žandar je ubio imama Abid efendiju i to ne da ga je jednostav- �СТрана 2. Strana no ubio, nego ga je sa svojim društvom usmrtio najtežim mućenjem, režući mu prst po prst, vadeći oči itd. I taj je žandar na svome mjestu i u služ­ bi. Da bi se dovoljno ocijenilo teško stanje u kome se nalazimo prilažemo nekoliko primjera zvjerstava i ubijstava, počinjenih na muslimanskom stanovništvu i to samo u nekim krajevima Sand/aka gdje živi samo srpski narod, podijeljen u dvije vjere. S toga Vas molimo, gospodine ministre, da se u našim krajevima izmijene Činovnici i da nam se pošalju ljudi pošte­ ni, koji su vjerni državi, svjesni svoje dužnosti ; koji žele narodu dobra bez razlike vjere. Da bi muslimani imali vi­ še povjerenja u ovu istragu, pa smjeli izaslanom inspektoru reći sve što znaju i što im je na srcu, trebalo bi da bu­ de u pratnji ovoga inspektora i jedan Činovnik muslimanske vjere. Ovdje bi imali nešto da Vam naročito napomenemo. Naša vlada Kraljevstva Srba, Hr­ vata . Slovenaca prima u svoju vojsku oficire, koji su služili u austrijskoj ili turskoj vojsci, a naši su državljani. U Bosni, Dalmaciji, Hrvatskoj i drugim novooslobođenim krajevima uzela je u svoju službu i civilno stanovništvo. U nas ima dosta ljudi, koji su služili u turskoj upravnoj službi, pa imaju i akademsku naobrazbu. Ovi bi se I j u d i m ogli u našim krajevima vrlo dobro upotrijebiti k a o o k r u žni i s r c s k i načelnici i drugi upravni činovnici. Kao da nije dosta ovilt svih nedjela, vlasti progone muslimane i na svaki drtigi način. Za kuluk se upotrebljavaju isključivo muslimani i to se za više poniženje izaberu sve ugledni građani i inteligencija. Naprijed smo spomenuli, kako su neki naši ljudi pod neprijateljskim pritiskom išli kao tobožnji »dobrovoljci« u tursku vojsku. Ovi sc Ijud sada posredstvom naše mi­ sije u Carigradu po malo vraćaju u svo­ ju otadžbinu, ali čim stignu kući, vlasti dh zgrabe kao tobožnje turske zarobljenike pa ih upotrebljavaju za najteže radove na cesti. Naši regruti sc šalju prema Crnogorcima, pristašama raskralja Nikole, ovi ih smatraju veleizdajnicima, jer vele, da su oni crnogorski podanici, koji м bore protiv vlastite države, pa s njima najzvjerskije postupaju. Mi drage volje dajemo svoje regrute, ali ih ne bi trebalo slati u ovako očitu propast. Ort se mogu korisno upotrijebiti na drugoni mjestu, a prema Crnogorcima bi trebalo slati drugu vojsku. Da, gospodine ministre, makar doneklc predočimo ona silna nasilja, koja su na nama vršena, slobodni smo da Vani u priloženom spisku pobrojimo samo imena nekih uglednih ljudi, koji su izginuli. Od uNjenih predlažemo Vam spisak uglednijih i poznatijih lica, jer treba uvažiti da je u samom bjclopoljskOm okrugu ub'jcno oko 600 muslimana na oči njihove djece i žena, u P1 a vi, G usinju i Rugovi nije u o p Š t e ostala živa nijedna musliman­ ИПРАВДА“ — „PRAVDA" Број 72 Broj i da nije pasivne resistencije g. izbor­ i ska duša, ni muško ni žensko, I nje. Hrvatska i provodi u potpunoj sna­ pa ni dijete, a i u ostalim našim . zi ovu svoju dužnost, na koju je nije sa­ nog povjerenika Halilbašića, mogli smo krajevima bilo je još preko 700 umor- I mo rat prisilio, već je to bila davna že­ I davno prijeći hiljadu glasova. On ote­ lja Hrvatske, samo joj tuđinska misao stava. Ta umorstva su vršena na najže, a publika mirno podnosi njegovo nije dala, da ona to zakonom sprovede. zvjerskiji način, nedostojan jednog ev­ držanje. Čuju se samo pokatkad glasoropskog naroda i jedne evropske drža­ Za ovaj se posao Hrvata malo znalo i ve, bacajući ih u vatru, mećući im ve­ u Bosni. Trebalo je i vrhovima musli­ ' vi: »Naduravaćemo se«. Bude j po koja , rige itd. manskim u Bosni da sc dade pismeno I oštrija. • Gospodine predsjedniče! svjedočanstvo o tomu. Tuda je vlast Lista naše organizacije nosi zelenu ' znala, da izrabljuje ono malo razlika, Iz ovoga što smo naveli mislimo da ; boju i čudnovato: Mustajbcg HalilbaŠić. se jasno vidi kako je u velikoj mjeri što su vijekovi pod pritiskom neprilika i ugrožen naš život, naš obraz i naš ime­ stvorili na vještački način i da ih upo­ ' koji je za svoju listu odabrao crveni tak. Mi se obraćamo na Vas i molimo trijebe u svoju korist. I u posljednji čas , boju promijenio je ukus, pa i sam. Vas, da nas uzmete u zaštitu. Mine svoje sile htjeli su tuđinci, da u onoj du­ j zeleni. Od vremena na vrijeme po­ ž c 1 i m o n i š t a višenegolipravševnoj magli, u kojoj sc nalazio naš svi­ javi se i po koja crvcnka (do sad ih je du, jednakost i slobodu. Moleći jet — ali ne svojom krivnjom, već kriv­ svega desetak-petnaest) nu na MustajVas. gospodine predsjedniče, još jednom njom njihovom —stvore za sebe među begovu licu nema njihova odraza. Drh­ za brzu i izdašnu pomoć, jer svaki dan braćom janjičare. U prvoj prilici bi ih | donosi nove žrtve, bilježimo se s odlič­ tavih ruku prima on svoju nedonoščad poveli sebi, da i opet mogu dalje nad nim poštovanjem. nama svima gospodariti. Od početka i sve zeleniji, zdeniji... I okupacije Bosne i Hercegovine pa do Imaju i bjelke. Predaju ih nekakve i posljednjega časa tražile se prilike, da I Tafre. Kurtovići i pet šest nepoznatih Sarajevo bude bliže i Beču i Budimpe­ šti nego li Zagrebu; nastojalo kako pre­ ■ lica. Pardon. I nekakav Salih Cico. Ova ko domaćih tako i preko stranaca, da . jadna šačica ljudi što je u svemu ШеGospodine uredniče, Vi ste mene kao i sc u Beču i Pešti traži brat, samo da ' rova desetak bielki. bila jutros u nad', Hrvata iz Zagreba, profesora, koji je bio , se ne vidi onaj u Hrvatskoj. Stvarale j da će pod crvenim bajrakom donijeti | prije dosta godina u Sarajevu, zapitali, su se neprilike samo da ne mogne doći zašto se mi Hrvati ne izjašnjujemo u nekoliko stotina glasova. Kostrušili do sređenih odnosa. Od vedrijega dana i Vašoj uglednoj »Pravdi«. Meni je taj Vaš se. Nu iza podne je nestalo i »poslanika« zgušćavala sc magla. U toj su nas magli upit bio prijatan, pa su ovi redovi na­ stigli dani našega oslobođenja. Ali i to Svrzc i Ibrahlmkadrjc Sarića. pa nema mijenjeni našemu objašnjavanju spram ( nije smjelo doći kao oslobođenje. Tre ­ ni Ismcta Zildžića. Ko da su u zemlju | Vaših poštovanih čitalaca i prijatelja. balo je i tu baciti zublju starih tuđih Stavio sam Vam gore natpis, za koji propali. Stide sc. pomisllće koji čitatelj. mislim, da će Vam objasniti mnogu i i grijeha, da bude sloboda u porodu za­ Ali ta pomisao nije tačna. P o k u p i š e i mnogu zapreku, poradi koje nije bilo o- 1 gušena. se. Jer »socijalisti« Saliha Tafre. inače Nepismen svijet u ovim velikim vre­ I noga doticaja između nas Hrvata iz Hr­ mirni radnici duhanske tvornice, mamenima nc može da pogleda u onu bu ­ vatske i naše braće muslimana. Ne va­ dućnost, koju može sloboda jednomu je­ ! hom glasaju za nas i predaju zelene kar­ rajmo se. Rat je mnogo toga i zamrsio dinstvenomu narodu da donese. Neupu­ te kao i svi ostali pošteni građani. ’ i pročistio. Za nas je najglavnije ono, što ćen narod, koji ima da sc bori sa svim i ima doći, što mi moramo da uredimo, a Naknadni izbor naknadni je dokuzlima, što presaldumiše iz starih vreme­ ne ono, što je pod različitim utjecajima • menat naše snage. Da žive naše Sarajna u nova, ne može da razbore, što bi i dolazilo. A znamo li mi. kako Hrvati ; lije!... ga moglo čekati u budućnosti. Zla je i katolici, tako i muslimani, bili oni uza —......................... — • ■ ------------mnogo. Ono zastire oči, stvara nejaI Srbe ili katolike, što nam je najpreče, snoću, stvara maglu, koja sve niže pa­ ' što moramo da imamo i što moramo da da i ima da napokon potisne nekoga u | izradimo? očaj, a nekoka onamo, kanio on sam nc Rekao bih, da danas još ne znamo. U doha kad se uskolebaju gomile na­ bi htio poći. Evo poradi čega ne znamo. Nije tome roda, kad nastanu velike promjene u Držim, da je tako. A ako je tako, je | davno, već poslije svršena rata, da su neposrednoj blizini i u masama, koje su li čudo, da mi Hrvati ne zatežemo svo­ i meni govorili neki od muslimana, da odosad Išle jednim monotonim putem na­ jih sila, kako bi se pomoglo braći? Je . ni žive u strahu, jer še boje, da bi se staje pogibao općeg haosa. Ne samo ii čudo, aRo se muslimani, poradi svoje . moglo dirati u njihove svetinje, u nji­ događaji, koji su potresli čitavim teme­ vjere, pa i mnogih drugih neprilika ne • hovu vjeru, u njihove običaje itd. itd. ljem prijašnjeg poimanja nego i poslje­ snalaze i ne znaju, Što bi i kako bi; da ­ . Ne razumijete Vi naših prilika, ne znate dice tih događaja uskolebali su mase, I Vi, što je to za nas muslimane. Tako se | pače da postaju nepovjerljivi spram prenuli ih iz stagnacije i natjerali ih na I meni govorilo nedavno. Priznavao sam. i svakoga, da ih i i*da, ta stara varalica, n o v i p lit. Ako se uzme u obzir pri­ ostavlja. Nije li to magla? Nije li to ona i da nc znam ni običaja, ni života musli- | jašnji život nc samo nas muslimana u | manske porodice. Ali sam znao, da su i magla, koja nc dopušta daljega pogleda I prestala vremena, kad se smjelo dirati ' nj nama Hrvatima, koji smo s nešto : Bosni i Hercegovini, ne samo svih JugoI Slavena, nego i čitavog svijeta, pa ga , u vjerske svetinje; znao sam,’ da među | više sreće proturili svoju prošlost? Jest. proučimo na temelju proživjele krize Samo ja vjerujem, da se ta magla u da­ I nama Hrvatima katolicima nema čovje­ duha i snage neće nam biti-teško pro­ našnje doba dade protjerati i da može ka. koji bi u ovo doba smio, a i htio da ; tumačiti ovaj opći haos shvatanja nopo nas sve da nastane vedri i svijetli | dira u vjeru. Borbe su u nas Hrvata I vog života, koji vodi rasulu starog drudan. A o tom u najkraće doba. za ta pitanja toliko uspjeha donijele, da Zagreb. Dr. Đuro Šurmln, ' štva. u politici ne vodimo nikakva računa o Kako će likvidirati predratni menta­ nar. poslanik. tom, Što tko vjeruje i što on u vjerskom , litet mase ovisi o intelektualnoj snazi pogledu smatra svojom svetinjom. Još njenih vođa i kulturnom nivou samog u punom jeku rata hrvatski je sabor ; Sarajevo, 10. oktobra. naroda. Da priroda ne poznaje brzih 1916. godine jednodušno izjavio, da za I skokova utvrđeno je. no u društvenom Naknadni izbori za džematski medžHrvatsku i za Hrvate nema vjerske raz- ; poretku mogu nastupiti nagli preokreti, like, da su sve »ispovijesti vjera jednake fis grada Sarajeva teku uz jedno snažno ali se obično opet društvo vraća na pri­ i da ih jednako mora zaštićavati držav­ i oduševljeno učestvovanje pubHke. Do jašnju stazu, jer stari duh vremena, ne . na vlast. I ne samo da je to izjavio hr­ 5 sati, kad pišemo ove redove, za našu će brzo da ustukne pred teoretičnim | vatski sabor jednodušno, već je on stvo­ dogmama novog društva. Za to imamo rio i zakon za to svoje narodno uvjere- : je organizaciju palo preko 850 glasova U magli. dine po Hidžri zlatni i bakreni novac i ns пшо} ud ‘njozn iuO4sf!lucz!q od šćanske biijege kao krst i sliku grčkog Mahmud Muhtar-paša: vladara zadržali. Onda je došla za Velida slika halihna mjesto slike bizant. Islam po Kuranu i Hadisu. vladara, koji je bio predstavljen gologlav, s očešljanom dugom kosom i stoOgraničenje .stare islamske umjetno­ jećke s opasanom sabljom. Natpis sc sti na tako zvane arabeske (ukras u sli­ i sastojaŠe ili iz imena halifina. iz titule karstvu isprepleten biljevnim i geome­ same kao »vladar pravovjernih« ili pak trijskim oblicima u sjajnim bojama i zla­ samo iz riječi »Božji halif«, kako sc vidi tu) kloneći se strogo nasljedovanja pri­ po sačuvanim novcima u berlinskom rode može se objasniti samo pomoću novčanom kabinetu. * hebrejskog uticaja. Novci i slike, koje Berlinski novčani kabinet ima pače potječu iz prvoga islamskog vijeka, kad jednu medalju, na kojoj jc naslikan sje­ se takvi utjecaji nisu još opažali, pru­ deći Abasidski halif El-Muktcdir bil-lah. žaju dokaz, da u ono vrijeme ne bijaše Pa i iz kasnijeg vremena našli su sc nikakvih ograničnja u tom pogledu. novci, na kojima su posve naravno na­ U Perziji, gdje su bili hebrejski utislikani razni turski vladari iz Male Azi­ caji mnogo neznatniji , bavila se umjet­ je. Jedan lovački dvorac nazvan »Elnost uvijek sa prirodom i živim bićima. amra« oko 200 km. istočno od JerusaL' ono vrijeme, kada su vladali još lema, koji jc po svoj prilici pripadao drugovi i suvremenici pejgamherovi, Omejadskom halifi El-Velidu, pokazuje čini se da sc nije nikako zanimalo sa na svojim zidovima isto ljudske oblike. spoljašnosti. i ako postoji danas još per­ zijskog novca iz islamskog osvjalačkog Prije nego se zaključi ovaj odsjek, neće biti bez Interesa 1 vrijednosti, ako vremena, gdje se Je zadovoljavalo time, sc spomene još jedan tuđi sud o islam­ da sc ureže n.i strani i porod glavo Hosskoj moaalnoj nauci, kako ga je izrekao rusa II. formulu »U ime Boga« I ime ha poznat učenjak prof, I. Goldzihcr u Hflno. Druga pak strana novca pokazu­ svom djelu »Mohamodanische Studien«, je šta više i ognjeni oltar sa perzijskim ili islamskim godišnjim brojevima. Ovo 2. sv. str. .197.. gdje piše: »Moralna filo­ zofija I lama je dovela odnos musliman­ zadnje dokazuju, da su to novci, koji su sko moralne nauke prema hebrejskoj i sc kovali za islamske vlade i u ime halifino. kršćanskoj u takav obrazac, koji izlazi U Siriji su kovali halifi prije 77. go­ od aristotelskc nauke te se naslanja na Težak rad. FELJTON. , i i 1 | ; j | i ј ; । uka islamskog morala, a koju je Božji ne malo oštrouman način na izreke poslanik rasvjetljivao u svakoj prilici Kur’ana. Ona pruža ovdje istu onu posvojim ponašanjem i primjerom. javu, koju i etika hebrejskih vjerskih Dželaludin Rumi, časni osnivač reda filozofa, koja je crpljena iz istih izvora; Mevlcvija, napisao je u svojoj oporuci i oni imadu glavno načelo aristotelskc kao uputu za islamski način življenja nauke o kreposti, preuzeto u svoju vjer­ slijedeće: Jedite malo, spavajte malo, sku etiku pa su istu htjeli da nađu već govorite malo! Držite se daleko od zlo­ u biblijskim stihovima i rabinskim izrebe i grijeha! Budite postojani u trezve­ kania. To je ona nauka o »zlatnoj nosti i stalni u opreznosti! Izbjegavajte sredini« kao najpoželjnijem i Bogu svim svojim silama putene požude! Pod­ najugodnijem stupnju teorijske religioznosite ustrpljivo uvrede svih! Klonite nosti (u vjerovanju) i praktične pobožse društva niskih i budalastih i tražite nosti (u vršenju i zanemarivanju živo­ društvo plemenitih i pobožnih ljudi! ta): sredina između razuzdanog spiriNajbolji je onaj čovjek, koji čini drugima tuallzma i ekstremnog scnzualizma u dobro, a najbolji je onaj govor, koji vooznaki pojma Boga, između pretjerane | di ljude sigurno, brzo i pravo. Hvala sentimentalnosti i hladne bešćutnos Bogu, koji jc jedinstvo svih biča! između neograničene požrtvovnosti i Posve islamske osjećaje i shvatanje bezobzirnog egoizma, između neobuzživota iskazuje i Omcr Hajam, pišući, dane požudnosti i sebezatajnog odrica­ oduševljen velikom etikom i dubokim nja. između čvrstog osjećaja pravde i vjerskim čuvstvom ovako: Ne vjeruj, nesebične pomirljivosti. Ovu zlatnu srcda me muči strah pred svijetom, ili pred dinu (ona jc »siratul-mustckim« = sta­ smrti i prokletstvo -duše! Ja se ne bo­ za do prava u »fatihi«) pogodio je Islam jim ničega, nego li. kad me jednom po­ i time je ekstremne i skroz suprotne kopaju, da nisam dosta dostojno živio. nazore židovstva i kršćanstva usavršio do višeg oblika i stepena«. Odana vjera i ljubav puna pouzdanja prema vječnom stvoritelju, ponizno nastojanje oko Njegove milosti, iskrenost i pravičnost spram čovjeka, dobrota i ljubav ali bez slabosti kao i milosrđnost prema svim Božjim stvorovima ■ i opraštanje skrušenim I pokajanim, to su temelji, mi kojima je sagrađena na­ i 1 i ! ; »Bosanski Lloyd«. Primili smo 2. broj : ovoga lista, koji je posvećen trgovini, ' obrtu, industriji i narodnom gospodar­ stvu. Kako izgleda ovaj je list dobro ' uređen, pa će ako ovako ostane popu­ niti onu prazninu, koja se je već odav­ no osjećala. List izlazi srijedom i stoji na godinu 48 K. Preporučamo. �„PRAVDA* — „ПРАВДЛ* БрОЈ 72 Broj Strana 3 Cip— no. To znači prihod <xi K 7.600,— meseč­ gencija bi se posebnim ugovorom s vla­ vitka težak je rad i uspjeh vrlo proble­ nebrojeno primjera u historiji davnoj i dom obvezala da će svoje dclovanjc u- i no. Ako od toga odbijemo trošak i evc.imatičan. Onaj, koj će biti toliko jak, najnovijoj, imamo ili i u sadašnjosti. desiti strogo izvanstranački, objektiv- 1 tuamo spec jalnu nagradu kajem kolegi da se postavi pred nabujalu riječinu Uzminu samo dva-tri slučaja, koji se mora računati s dvije mogućnosti: da • no i prema interesima države. Prcdsed- * novinaru u agenciji Ikv. Nov. Društva, još odigravaju pred nama, naime bor­ nfttvo vlade imalo bi pravo kontrole .u ' ostaje nam čisti prihod od c rk? K 1000 ga ponsc sa sobom ili ga uništi. bu proti boljševizmu, proti militarizmu čitavom opsegu njezinog rada. Karakter. • do 1200. - mesečno za fond N. U. S. u S ovoga polazišta, ako posmotrimo j i s druge strane borbu proti kapitaliz­ svrhu potpomaganja članova i njihovih današnju krizu, koja već traje dva nije- | bi agencije bio poluslužbeni. Zemaljska mu i oslobođenju Čovjeka. Ova borba, familija u slučaju bolesti ili smrti. bi se vlada sa svoje strano obvezala da seca naći ćemo učinke, koje smo gori koja je zarnentnuta nakon rata na život Mi s naše strane preporučujemo reorće u tu svrhu besplatno odstupiti N. U. istakli i koji oduzemiju pravo da dalje • smrt između klasa najjasnije se vidi u ganizarPu izvješćivanja, pada se ne tro­ S. dosadanje prostorije »Ureda za štam­ vode narodne poslove. Oni nisu više velikoj carističko-boljševičkoj Rusiji. Oboren je caristički režim, da ustupi sposobni, jer su kompromitovali i na­ pu«, strojeve za tipkanje i podmirivati : še uzalud novinski prostor predlažemo mjesta socijalnoj demokraciji, a ova ra­ rod i državu. Njihova tjesnogrudnost i i troškove za telefonske takse, u svom ■ da Novinarsko Udruženje pozove sve redakcije na zdogovor i po jednog Ili dva stranačka zaslijepljenost dovela je u pi­ statusu zadržala bi dva dosadanja či­ di nesposobnosti morala jc napustiti vlast boljševicima. Ali s tim nije bio tanje narodno jedinstvo, državu i opći novnika ureda, koji bi i nadalje radili • člana vodstva od organiziranih stranaka gdje bi se to važno pitanje poredak u njoj. Tu su se sastali ljudi ne konac toj borbi. Pojavili se nezadovolj­ u agenciji. Kako .vidite, budžet bi sc potanje pretreslo. Onda bi se moglo s nici i najnovijeg komunističkog sistema, koje je revolucija izbacila na površinu, vlade za presbiro smanjio, jer bi joj ot­ gotovim-.predlogom doći vladi i stupiti koje pomaže čitava zapadna Evropa i nego ljudi, koje je austrijski izborni si­ pao trošak za tipkarice stenografe i u pregovore. izgleda da je svršetak i boljševičke vla­ stem poslao u sabor; ti ljudi sa pred­ podvornika. sti u Ruj ... Vratiće se na staru stazu ratnim shvaćanjem nijesu sposobni, da Agencija »Hermes« izdavala bi dnev­ i evolucijom proizvesti preporod dru- , izgrađuju novu državu i stvaraju novo no tri biltena s najnovijim veslima. Bi­ štva. Nasiljem nije uspjelo. Nasilje, sila društvo. Treba raspustiti taj cirkus, po­ ciklista agencije dostavio bi svakoj renije se održala, ali je imala samo taj uči­ slati ih kućama neka razmišljaju o svo­ dakciji prvi bilten do 91/, sati u jutro, Pustolovine jednog vagona. »Bos. nak da jc prodrmala uspavane mase, joj slavi, a dati narodu glas, da on pro­ drugi do 1 sat po podne, treći do 11 sati Lloyd« donosi ovu noticu: Priča nam pojačala u njima otpor i svijest. Sovjet­ govori. Novi ljudi, koji dođu kao legitiu noći. Prema tome bi svaka novina jedan realni trgovac slijedeći dogodov­ ska republika izdiše, jer su njezini pred­ misani narodni pouzdanici riješiti će za i jutarnja i podnevna i večernja imala štinu, koju jc on pred mjesec dana do­ stavnici htjeli jednim mahom spojiti čas krizu, a za tim je veliko polje teš­ najnovije vesti. Publika, koja uzima u živio. U Bosanskom Brodu čekao je dvije skrajnosti — dva shvaćanja. U kog rada, koji traži sposobnih sila. ruke novine radi najnovijih telegrama, osam dana na vagon. Svi razlozi nijesu Mađarskoj je bio komunizam kratka vi­ ah. bila bi vezana da uzima osim jutarnjih jeka, jer se je uspješno umiješala anpomagali, dok se nije opametio i uči­ također i večernje novine i obratno. tanta. U Njemačkoj je pokušaj propao, N. U. S. bilo bi preko agencije u te- I nio ono Što svi rade. Platio je za vagun jer je kulturni nivo naroda visok, a na­ lefonskoj veM s novinskim od sokom ze- ' hiljadu kruna. Kad jc vagon već bio pri­ cionalna .svijest radnika jaka. U nas nije maljske vlade u Zagrebu, a kasnije re- I kopčan blaženoj lokomotivi, dođe neki uopće bilo borbe, ako se može tako oz­ kornpenzacijskim ugovorom sa agenci- : »majstor« i pronađe, da je vagon u troš­ Jedan ispravak, povodom bilješke biljno reći, u tom znaku, jer naše ujedi­ nom stanju i da ne smije otputovati, jer »Jedno putovanje«, što je izašla u '68. I jom koju pokreće Hrv. Novinar. Društvo njenje provedeno je u nacionalnom en­ će se nasred puta »rasuti«. Tri stotine broju našeg lista, zamoljeni smo za kon- ; u Zagrebu, a kad se uredi telefonska tuzijazmu u znaku međusobnog spora­ kruna bilo jc dovoljno da sc vagon po­ stataciju, da g. Hidajetbeg Kulenović nr- ■ pruga i sa Beogradskim Presbiroom. zuma. vrati u aktivno stanje. Vlak ie odjurio. Personal bi sc u agenciji osim dvojice je vodio nikakve agitacije za demokrat- 1 Na stanici х. pregledaje jedan drugi Ali i s tim sporazumnim, ujedinjenjem sku stranku, nego sc jc savjesno posve- i spomenutih novinara proširio tako da nastao je novi položaj, a taj je tražio i »majstor« točkove vagona. U ruci mu bi mesto dve tipkarice radile četiri, a tio svojoj dužnosti, da ispita pritužbe izmjenu staroga socijalnog i ekonom­ jc čekić i tucka po vagonima, kao ka­ tamošnjih muslimana, koje iznosimo u i N. U. S. izaslalo bi kao pomagače uz skog pored ka. Ko poznaje psihološko kovi geolog po gori. Ovaj je čekić strah nagradu još tri svoja člana za primanje današnjem broju našeg lista. G. Arif Eraspoloženje naroda u nas, a osobito u i trepet trgovaca. »Točci nijesu u redu telefonskih vesti. I to — prema sadanjim sadbeg. koji je u Beogradu zamolio na­ Bosni i Hercegovini, koje bio upućen u pa se radi toga moraju izmijeniti, a da šeg gl. urednika za ovaj ispravak naro- | prilikama — jednoga iz redakcije orga­ predratnu politiku bivše monarhije, taj vagon može proslijediti«. Ko će ih is­ ćito ističe, da jc g. Kulenović pokazao I na radikalne partije, drugoga iz redakcije ne će oprostiti našim političarima, da pratiti? Treba drugi vagon, kojeg na mnogo razumijevanja za tegobe skop- ; organa pučke stranke, trećeg Iz redak­ su pošl krivim putem, jer njihov rad stanici nema, dakle vagon se mora ot­ banskih muslimana i da je svojom sus- i cije jednog nezavisnog informativnog izveo jc reakciju. Zašto? Pri samom retljivošću privukao opće simpatije. Vc- I dnevnika. Tipkarice bi radile naizmjen- i kopčati. odnosno ne. ako sc plati -300 K. početku učinjene su take pogreške, da Vlak juri dalje. Na stanici у buni sc vlaseli nas ova izjava g. Arif Esad bega i ' ce dve a dve i to od 7—9 sati u jutro i ih sadri sami priznavaju. Nije se raču­ od 8—11 sati na večer, a druge dve od : kovo^L da lokomotiva ne može vući rado ispravljamo predašnjubilješku, tim 1 nalo sa raspoloženjem onoga u čije su da1je.*rr je teret preogroman... »Pa je­ prije, što su nas u istom pravcu obavi- i 9—12Vt sati u jutro i od 4—7 po podne. ime isti radili, niti sa raspoloženjem oPomagači i četvrti upravitelj agencije ‘ ste li vi što dali vlnkovodi?* zapita je­ jestili i neki uglednici iz Skoplja, te još nih o kome se je najviše radilo. Pro­ nekih mjesta, u kojima je uredovao g. i izmenjivali bi se u primanju telefonskih ; dan iskusni gospodin. Eto Čisto su bili mašio se onaj glavni psihološki momevesti po danu i po noći dogovorno prc- ; zaboravnli na vlakovođu. Dade se i nje­ Kulenović. nat s kojim dobar političar i vođa na­ mu, pa još jednome i još jednome, te ma svom poslu u redakcijama. Peti član roda mi ra da računa i kojeg ne smije Republikanska stranka u našoj državi. .agencije služio bi isključivo kao prcva- 1 takp je vagon koštao 2500 kruna, dok ja nikad izrabiti do kraja. Govori sc, da će povodom deklaracije dač engleskih, francuskih i talijanskih I došao u Sarajevo. Novi položaj, koji je nastao nakon pre­ nove vlade u parlamentu grupa narod­ radio-grama. । vrata nije se smio izrabiti tako, da je­ nog poslanika g. Jaše Prodanovića d.S. Trošak: sposobnim tipkaricama tre- I dan veliki dio naroda potisne u pozadi­ izjavu, kojom će prvi put zvanično ob­ balo bi odrediti mesečnu platu od K i nu i da ga obespravi. Učinjeni su pre­ javit? osnutak republikanske stranke. 900.— podvorniku (biciklisti) K 400. nagljeni koraci, bačene su nerazmišljePredlog za riješenje krize. Kako sc u Sva petorica članova N. U. S. u agenci- ' ne riječi u zbunjene i nepristupne razmi­ parlamentarnim krugovima govori, oji imali bi mesečnu nagradu svaki po , šljanju mase, povukavši za sobom grd­ K 400. . To jc ukupni trošak meseđno . pozicione grupe umesto odgovora na po­ ne i kobne posljedice, koje ometaju Či­ ziv Dragoljuba Pavlovića da učestvuju K 6000. . tav rad oko sređivanja i izgradnje • u sastavu njegovog kabineta predale su Mi smo već nekoliko puta htjeli pisati Prihod: U Zagrebu plaćaju listovi No[ voga poredka. Masa nije sposobna, da mu jedan konkretan predlog o rešenju o našem novinskom biro-u, ali, nismo vinarskom »Odseku« za brzojavne vije- ( jednu ideju shvati onako, kako se ona krize. htjeli, da od nas poteče. Ne htjedosmo sti K 800.-- mesečno, u Ljubljani »Ko- ј zamišlja, a još je nesposobnija, da u reći: eto ni to vam ne valja’ Nova faza krize. Opozicionalni klubo­ respondenčnom uredu« K 1000. . u Bc; krivoj . zavodljivoj riječi prosudi isti­ Sada iznosi »Glas Naroda« slijedeći vi držali su jučer prije i poslije podne ogradu K 1500.-Solidnoj, brz. rvcstn*nu i prozre njezinu pravu namjeru. Zato predlog: noj i objektivnoj agenciji plaćaće rado ’ sjednice, na kojima je odlučeno, da se sva odgovornost za ovaj haos pada na U svrhu brzog, tačnog, objektivnog i I sarajevski listovi K 800. mesečno, jer । danas u podne definitivno odgovori dru one. koji su krivim putem poveli mase se za današnjih K 200.— mesečno i ne . Draži Pavloviću. Dok ovo javljamo u na meku za kojom je bila otrovna po- i svestranog izveštavanja neka »Ured za parlamentarnim sc jc krugovima pronG može tražiti solidna informac’ona služ­ Štampu« preuzme u svoje ruke naše No­ litička udica. A sada zaustaviti uskome­ ba. U Sarajevu imademo devet dnevni- I jcla vijest, da ćc odgovor biti negativan. vinarsko Udruženje pod novim imenom, šanu masu r smiriti duhove, vratiti dru­ Dr. Draža Pavlović vratit će po svoj n. pr. Novinska Agencija »Hermes«. A- t ka i jedan Pst koji izlazi dvaput ncdcljštvo na pravu stazu evolucionog raz­ Registar korupcilje. Bilješke. Vijesti iz Jugoslavije. Za lovinshu agenciju. A. HHii Bjelevac: Rene Logotetides. .Samo je onaj čovjek do- »tojan slobode, koji se je za nju borio. Lav pobuđuje u nama »divljenje i mrtav, i zatvoren i u lancima....* Rene Logotetides. i.iz pisma od 12.-1Х. 1905) Uspomene 1. Na krabuljnom plesu -kođ talijanskog legacionog tajnika markiza di Brindisi bili su posjetioci jednoliko maskirani. Imali au kukuljice većinom od žutog atlasa, koje su ih prekrivale do nogu. Neko­ liko gospode prolazili su između plesača i plesačica u crnom odijelu bez maske. Pa u toj jednolikosti opazio je svfck jednu vitku spodobu, koja je ušla sa crvenom ružom na prsima u bijeloj kukuljici. Neki su joj pošli hitro u susret, a ona se bacila prvom plesaču u naručje i zavrtila se prostranom dvora­ nom. Svi su se ogledali za njom, a glas je išao od jednog do drugog: „bijela krabuliica sa crvenom ru­ žom . “ I ja sam je iz prikrajka pogledao, gdje sam se bio sakrio s jednim prijateljem Ahmedom Ouilliame i kćerkom odvjetnika Sariana lijepom Sabinom, s kojom sam prvi put večeras slobodnije razgovarao. — Lijepo pleše »bijela krabulja«, — reče Quilliame »Kao da leti po zraku!.... izusti Sabina, pa i ja da nešto reknem, pripomenom: i svi gledaju u nju!... Samo nekoliko pa­ rova pleše!... I zaista svi su gledali »bijelu krabulju«. S puno elegancije i takta sklizala se vješto po glatkom par­ i ketu, kao da je ništa nije smetalo što su bile uprte stotine očiju u nju. Za čas su počeli opet i drugi plesati; komešati se, razgovarati vezajući se crvenim ! i bijelim papirima, posipljući se cvijećem i jasminovim cvijetcima, koji su širili ugodan miris 1 Između svih upadala mi je uvijek u oči »bijela I krabulja«, koja je letila iz naručja u drugi. »Ko bi mogao biti?« upita mc drug, a ja pogle­ ! dam Sabinu, kao da sam pitao nju bili znala riješiti tu zagonetku. »Morala se je legitimirati na ulazu, pa će se sigurno znati« — odgovori mi ona pokazujući ru­ i kom na »bijelu krabulju«, koja je bila na čas pre­ ; stala plesati i povukla se sjednim gospodinom u i kut dvorane, da se valjda odmori. Ja sam je pratio pogledom dok mi se negdje naglo ne izgubi iza zastora koji je glazbu dijelio od 1 gostiju. , Za po sata plesala je »bijela krabulja« sa jed­ nim tajnikom ruskog poslaništva, kojeg sam i ja posnavao po broju, koji je nosio. A onda je kroz trijem na desno brzo preletila s dvije krabulje i za dugo je nije biR> u dvorani, I mi smo se povukii u jednu sobu da se okri­ jepimo: U čošku, u polusjeni sjedila je »bijela kra­ : bulja« otkrivena sa dvojicom poznatih diplomata i | povjerljivo nešto pripovijedala. ' Kad smo unišli u sobu ona je navukla brzo masku na lice i počela šale zbijati. ' Quilliame Ahmeta su poznavali, pa je jedan od ovih šapnuo nešto »bijeloj krabulji« i ona opet skine ; masku s lica. Bila je to lijepa mlada djevojka, svojih dvadeset i tri godine, crne kose i velikih očiju, koje su kao strijela sijevale zaustavivši se na svakom od nas. Onda je opet počela razgovarati s njima. Mi smo sjeli za jedan stol. Sabina je ostala na desno, Quilliame lijevo, a ja sam bio okrenut prema »bijeloj krabulji«. Na moje iznenadćnje pristupi »bijela krabulja« k nama, ispriča se i zamoli mene na riječ dvije. Ja pogledam Sabinu, pa »bijelu krabulju« i ustanem. Ona me povede u drugu sobu spustivši masku na lice Kad smo došli u drugu sobu i kad se je osvjedočila da smo sami reče: »Ja vas poznajem; zovem se Rene Logotetides, poznajete i vi Ihsama Sururzade, pa mu recite, da sam razgovarala s vama«. „Vrlo rado! — odgovorim nešto smeteno, a onanastavi: — „Još mu recite, da ću doći kod vas sutra: ne sutra nego prekosutra u petak u pet sati. „Biće mi osobito drago“, Šapnem Reni, a činilo mi se, kao da mi je glas zadrhtao. Ona mi stisne ruku i nestane je. Ja sam ostao nekoliko časaka sam u mraku nemogavši se otresti nekoga posebnog dojma, koji je bio prouzrokovan tim čudnim poznanstvom. Nisam se mogao dosjetiti, da sam ikad zidio tu djevojku, ali poznavajući Ihsana pristao sam oez oklijevanja. Da se tu radi o jednom običnom nedužnom ljubavnom sastanku nisam mislio, nego sam bio uvjeren, Jdaje nešto drugo posrijedi. Došavši natrag u svoje društvo gledali su me Ijubopitijivo očekujući od mene razjašnjenje. Ja sam ćutio, dok nije Sabina boenula ironički: — Novo poznansto?“ „Posrednik", odgovorim uzimajući Čašu sa stola, da sakrijem zabunu pred Sabinom. — U ljubavi?" Dobaci opet Sabina, a ja neznajući šta bi joj odgovorid stegnem ramenima: „Neznam. Stvar će se razjasniti kasnije" završim u želji da se prestane s razgovorom o „bijeloj krabulji." Tu večer nijesam više vidio Rene Logotetides. (Nastaviće se) �ЛРАВДА* — , PRAVDA" Број 11 Broji Suhrcta Glotić, Zejfa Arzulialdić, Asiza 1.) Nalazile li, da je nužno osnovat IZJAVA. >rilici danas mandat za sastav kabineta. Arzuhaldić, Satka Mališević, Emina Me­ što prije udruženje financijskih činov­ Govori se ponovno o ličnosti izvan par­ Smatramo za dužnost mi dolje podpihić, Jubliha Džindić, Hifeta Mustić, Hanika Kraljevstva SHS. koje bi bilo na­ lamenta, koja bi mogla sastaviti širi ko­ sane učenice javno iskazati našu zah­ džira Mustić, liasija Subašić, HajU Visljednik biv. udruženja poreskih ćinov- I alicioni kabinet, jer o koncentracionom valnost i priznanje I. Jugoslo venskoj I lić, Fatima Satković, Izeta Kamarašeшка Kraljevine Srbije? kabinetu nema ni govora radi rezolutškoli ženskog sveopćeg kroja po siste­ ; vić, Hanumica Mujanović, Zineta Muja2.) Ko treba da ude u to udruženje? ■og držanja socijalista. Spominju se imu »Univerzal« što smo osposobljene Da li samo financijski činovnici—^uka­ mena gg. Mihajla Jovanovića, poglavara za хгој ženskog odijela i bijelog rublja, | nović, Zumruta Ajanović, Hanifa Rcjzozani i neukazani — sadanjih finaO^kib I vić, Mevlida Slomić, Ajiša Husejnović, ■pravnog suda i Mihajla Popovića. Ne sa jednim tečajem, koji je nekoliko sed­ i Rabija Jepahallć, Kadrija Novajlija, Sa­ uprava, ili treba da uđu i činovnici dru­ ana se. da li bi demokatsko-socijalističmica trajao. nija Salihodžić, Zinura Smajlović, Ajiša gih financijskih grana u našoj Državi? | ki blok pristao, da se kojma od te dvo­ Slobodni smo svoje sestre širom naše : Bijelić, Fehima Rašidović, Zlata Mujagić, 3) Izvolite nam dostaviti glavnije idejice povjeri mandat, pošto ih ističu iz­ domovine javno upozoriti ili na ovu pu­ Margita Sečkar, Gizela Levi, Katica vjesni krugovi opozicije. Izgleda da će 1 je, koje bi po Vašem mišljenju trebalo I tujuću krojačku školu, koja će u sva i Cernak, Janja Ondrić, Jovanka Vasić, uneti u statute udruženja. se još tokom današnjeg dana razbistriti veća mjesta naše domovine doći, da ne 4) Kada bi trebalo sazvati skup svili i propuste priliku, a da se za nas ženski- ; Vaja Mičanović, Graholjski Rozalj, Ansituacija i da će doći do definitivnog za­ financijskih čittovnik^ i gde? Slažete li ključka za sastav nove vlade. nje sa ovom najpotrebnijom naukom ne । dolina Radić, Mara Mihajilović, Katica ■ Cnuko, Vrban Modesta, Neddjka Hadži se da to bude u Beogradu na dan 21. ј osposobe. novembra 1919. god. koga će dana pri- ‘ Profesor i upravitelj ove škule gosp. i Ristić, Danica Joksimović, Dragica Stevremeni odbor spremiti nacrt statuta. Špiro Rosić obratio je osobitu pažnju 1 fanović, Marija Hovanec, Zorka Kojić, Porezni činovnici iz Bosne i HerceŠtaka Toniinćević, Ella Franenglas. Roza vrijeme tečaja na red u pogledu nas i govine neka se obrate na Udruženje poza Grahovskv, Dodcsta Vrban, Ceciiija muslimanskh učenica, na čemu mu budi Pitanje Rijeke. »Deutsche Allgemeine rezskih činovnika u Sarajevu, a račuBohaČ, Vasilija Milanović, Ris ka Lcvi. osobita hvala, te u znak zahvalnosti vla­ Zeitung« javlja iz Ziricha: Vijesti o Ri­ j narski svome društvu. Juika Majstorović, Terezija Bosnić. Mi­ storučno ovo i podptsujemo! jeci su vrlo protuslovne. Prema jednim tra Cupić. Dragica Babić, Fanlku BirU Bijeljini, dne 17. septembra 1919. vijestima izgleda da će kriza biti brzo Naša kina i umjetnost »Glas Naroda« ger, Stefanija Šarić, Wilma Arlet, Zor­ Fatka Mulahmetović, Hasiba Brkić, Ra­ riješena, a sa druge strane »Corrierc del­ donosj’u 86. broju noticu pod naslovom: ka Colaković. zna Mehmedbegović, Hana Jahić, Timta Sera« daje naslućivati, da se očekuju »Atentat na umetnost«: Ima nekoliko Tuzla dne 21. jula 1919. ka AHjagić, Hajrija Hadžić, Zejneba Arnovi događaji, koji se ne će ticati samo dana kako se u ovdašnjem kinu koji se Dragica Odić. Desanka Gavrić. Etel nautović. Jildusa Janintašić, Zarifa NoItalije nego i svih saveznika i koji su valjda iz ironije prema grčkoj mitologiji, Jung, Marija Stojaminen, BoŠković Ire­ valija, Đalčija Abdulahagić, Rejfa M. obzirom na međunarodni položaj uzne­ zove imenom Apola, patrona svih lepih na, Valy Goldstein, Vukica Jovanović, Osmanović, Rašida Mujkić, Fatima Aliveština, izrada filni »Karadorđe«. Film mirujući. jagić, Zineta Balić, Filda Širić, Ajiša Katarina Jošić, Marija VVasijlčck. Olga je radila neka jevrejska firma iz Oseka, Pripojenje Albanije Srbiji? Grčke no­ Ibrišimović, Sefka Pašić, Fatima Firdus, Raukova, Marica Križ, Angela SclimidI a »autor« nm je g. Tfija Stanojević; re ­ vine donose Reuterovu vijest, prema Minuta Cerimović, Rašida Đumišić, Ra­ bauer, Dragica Popović, Amalia Strtić, dovni član Srpskog Kraljevskog Narod­ kojoj je jedan srpski diplomata izjavio, Šida Salihbegović, Hajra Zemanović, Olga Paukalo. Štaka Mitrović, Danica nog pozorišta. Film ovaj hoće da vrši da će vjerovaum’ doći do srpsko-alban­ Subhija LipniČević, Emina Zulfikarpašić, Đurić, Anka Dordević, Mara Savić, Daneku ouasi-propagandu u oslobođenim skog saveza. Neki su albanski predstav­ Hajrija Pašić, Fata Pašić. Sajda Alimorinka Stanković, Dragica Mitrović, Ka­ krajevima za kult »vožda besmrtnog«, nici zatražili na konferenciji mira, da se vić. Hedija Pašadamadi, Hanumka Efentarina Boršić, Danica Zurić, Ljubica Jojer su se. prema nečijem naređenju, iz ­ Albanija pripoji Srbiji. dić. Retka Harić, Atifa Salihbegović, vanović. Ljubica Pitić, Andra Đucher, redale pred njim gotovo sve ovdašnje Ukinuće cenzure i izbori u Rumunj­ • škole. I ja sam. kao paedagogos, morao Rajfa Salihbegović, Zilha Salihbegović, Hermma BrzaVić, Darinka Hakman, Lju­ skoj. Listovi javljaju iz Bukurešta: Vla­ Paša Ajanović, Nura Rifatbegović, Fabica Mitrović. Zorka Stefanović, Dani­ protivno mom ukusu, da vidim i tu da je ukinula i raspisala nove izbore za zila Topčić, Fatima Avdićević, Mina Reca Marković. Zorka Milovanović, Hele­ kreaciju balkansko jevrejske umetnosti. parlamenat za 2. i 3. studenog, a za se­ I Tu se naš prvi i najveći heroj i eponim šić, Arifa Resić, Esma Atijanović, Duda na Dvorak, Olga Marković, Joliana nat za 7. i 8. studenog. Parlamenat biti Šerifović, Emina Vidimlić, Derviša SmaGorcz, Tereza Babić, Sofija Jovanović, naše dinastije, prestavlja gotovo u svim će sazvan za 20. studenog.’ ilbegović, Hajrija Ibrahimović. Nesiba Jovanka Todićeva. Marija Stojanović, i scenama kao kakav obični ubojica. SvaLjubica Keserović, Vjera Knežević, MarUstav Irskoj. U srijedu je održana u ; ki čas poteže cn kuburu iza pasa i ubija. . Brčankić, Tajiba Mujkić, Hafa Hazurović, Sajda Dautagić, Emira Alimanović, žinka Frič. Vukica Aliaiac. Zorka JoLondonu sjednica kabineta, u kojoj se ! mirno i hladnokrvno, najpre jednog turHanida Malagić, Hafa Mumdžić, Safeta vanović, Justina Kloupek, Ana Batinić, najviše raspravljalo o Irskoj. Lloyd Gečina. onda drugog turčina, zatim svog ^arlota Klimpl. Vlasta Havelka. Juika orge htio bi da dade Irskoj taka^aistav, očuha i. najzad svog brata. Ako je i za ■ Mulaosmanović, Tajba Mulaosmanović, Emira Nukić, Ismeta MulašaćircBarkić, Irena Bošković, Hellcna Muller, kakav imaju i ostale engleske д kolo­ našu publiku, ipak je suviše. Mi bi mo­ vić, Emina Omić. Ešrefa Brkić, Paša Bukica Baruch, Ljeposava ILić Štaka nije. Taj ustav bi uzeo u obzir Ulstcr, lili policajsku vlast da ovaj nečuveni ne­ koji bi se imao plebiscitom odlučiti ho­ ukusni film zabrani jer ne možemo če- * Selimović, Zarfa Pepić. Hajrija Jahiba- ; Stojanović. Vuk’ca Srdić, Zorka BcjatovtĆ. Zorka Dimitrijević, Desanka Gav će li takav ustav, ili pak hoće da Ulster 1 kati dok počne novoosnovani odsek za = šić, Fatka Zelić, Haša Hazurović, Haj­ rić. Rikarda VraniŠić. dobije naročitog državnog tajnika. umetnost u ministarstvu prosvjete fun- ; ra Najlić. Hatidža Mehmedović, Hana Čizmić. Rašida Buhačević, Umka Kurkcionisati. Ovaj i ovakav film mogao se Očitovanje. tagić. Zineta Hajrić, Šuhra Mcšić, Ajiša davati sajno u godini 1914. ako se htel<F Karamović, Sojka josipović, Jelisaveta Zaštićujući pravdu, dužnost in- je , ou ovoj šarenoj publici što se po Sara- i jevu mota, da se uništi svaki trag piete- ; Novaković, Dragica Babić, Stana Marin- | vim putem izjaviti priznanje i zahvalković, Jelena Marinković, Zorka Cola- I nosi gg. članovima Odbori za naobraz­ ta prema seni topolskog heroja. NAŠIM PRETPLATNICIMA U SA­ bu muslimanki u Brčkom i Bijeljini na ković. Božidarka Popović, Matilda FeRAJEVU. Od 20. o. mj. počeće naš inMi bi nadovezali na ovo još: da bi tre- ■ nj Lovom istiiskm’ nastojanju ljubavi i rera. Sarka Papo, Nevenka Lazarević, kasant naplaćivati pretplate u Sarajevu. I balo bolje cenzurisati programe kina, jer ; l uou koji su Oi omogućili postići želje­ Mela Grinfdd, Rifka Salom. Bcrta Pa­ On će imati sa sobom gotove potvrde na I šta se konačno razumije policija u u- ! ni rezultat u poduki muslimanka u onom po, Izabela Bajer, Sarika Baruh. Rosa dužnu svotu, pa molimo gg. pretplatni­ : metnost!... Nikolić. Milena Pejičević. Anđa Todo- ; zavidnom broiu. ke, da tom prilikom uplate zaostatak. Naročito isti* - i zasluge ?g. Dr ;mk Privatni činovnici i trgovački namješ­ rović, Milica Majstorovlć. Vukosava Po­ Kome što ne bude jasno neka se obrati tenici! Upozorujete se ponovno da svi ; pović, Marija Flor, Sida Salom, Ankica j мсс i Avdagc Ku*ukalića u P^ koni. te administraciji. Uprava »Pravde«. j dođete u vlastitom interesu dne 13. ok- । Ostojić, Anđa Milošević, Marija Stok, i gg. kadije Alije Čeiinović-a. Ihrahiina Iz uredništva. Glavni urednik našeg ' tobra u 20 sati na zajedničku konieren- ■ Luni Baruh, Bukica Alkalaj. Berta Pl* HadŽi-Salihovića. Hadži-Muharembcga lista g. S. Korkut, povratio se je preksi­ ' čiju u Društveni Dom. jage, Angclina VaseMć, Vukosava Jovi- i Pašića, Jusufage Abdulahagića i Hifzinoć iz Beograda i preuzeo uredničke Izđavaaje državnih bonova. Privile- I čić, Natalija Kaznidžić, Esma AHjagić, j bega Đumišića u Bijeljini. dižnosti. Još jedared zahvaljujem i ističem kao Apoloniia Kolarec, Juliana Klinovsky. ■ govana Zemab ka Banka za B. i H. u ' : primjer, da bi sc na Vaš čin ugledala i Brčko dne 29. augusta 1919. Sirotinjske suze. Mjesni odbor za za­ Sarajevu, poziva ovijem sve upisivače I I ostala muslimanska braća. štitu djece u Prozoru šalje nam ispra­ i državnih bonova, koji kod nje obavišc | Devleta Rečić, Nafija Užičanin, Bahrija Banja Luka. 21. septembra 1919. vak na noticu izašlu u 63. »Pravde« pod svoja up’se, da u najkraćem roku izvole i Medžildć, Bulija Omerović, Ajiša Paro• S poštovanjem gornjim naslovom i veli: »Mjesni odbor podići originalne bonove na blagajuici I lić, Vahida Smajefendijić, Zlba Smajlo^piro R. Rosić, za zaštitu djece u Prozoru izjavljuje, da ‘gornjega zavoda u Sarajevu. vić, Zlatka Halilbašić, Hifeza Krajnounpravnik Ž. k. škole »Univerzal«. su navodi Vašeg dopisnika neistiniti i vić, Rajfa Junuzović. Zulejha Akšanić. Bonovi biće izdani samo onim upiizmišljeni. Kod podjele haljina nije bilo Zumruta Tičić, Mejra Ajanović, Safeta sivačima, koji povrate tom prilikom u protekcije, nego se je dijelilo po najbo­ Morić, Mujesira Ajanović, Zumruta Sa­ tu svrha izdat* im već privremene po­ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ljoj uviđavnosti«. lihbegović, Ferida Mulamehmedović, tvrde. Donosimo lojalno ovaj ispravak i poSanija Karahasanović. Emina EdhemoUpisivaćima izvan Sarajeva otposi izivljcmo dopisnika; da reče ili... ili... ćemo bonove samo onda, kada nam oni | vić, Nesiba Mehić, Neška Spahalić, Nu­ ra Dervišović, Zernka Klebić, Vasva Udruženje financijskih činovnika. Do pošalju izdanu im već privremenu I Mujanović, Razija Hadžijić, Zarifa Kusada u nas postoje razna udruženja fi­ priznanicu, koju su dobili u svoje vri- ' čukalić, Hanumica Grabučanović, Asifa nancijskih činovnika, kao porezno, ra­ jeme od nas u Sarajevu, odnosno od Karahasanović, Siradžija Sulejmanović, čunarsko. pomoćno itd. Naravno da оуа koga našeg Zastupstva u Bosni i Her­ udruženja nisu tako jaka, da bi mogla cegov ini. zaštiti svoje interese, nego je potrebno Oni upisivači, koji obaviše svoje upi­ koncentrisanje svih sila i stapanje svih se kod koje naše Filijale iU Ispostave, udruženja u jedno. U Srbiji je pokrenu­ neka izvole podići bonove tamo, gdje su ta ova ideja i Dragutin Ranković, šef ih i upisali, ali i u tom slučaju samo' financijske uprave, razaslao je poziv na ' uz povrat privremenog priznanice. sve financijske činovnike u kraljevstvu, Priviiegovana Zemaljska Banka5 da se organizuju. Cilj društva bi bio: za Bosnu i Hercegovinu. FILIJALE: I.) Osnivanje jedne banke ili Zadruge, I Uplaieni dionički kapital 20 milijuna Dr. Frtdrfk tttttafrerg ordinira ва kot Banjaluka, Bijeljina, koja bi svojim članovima pružala kredit i qpetae bedeeti od l1/« do 3 ма poBrčko, Mostar i Tuzla. ‘ kruna. Redovita rezerva i fond za si­ po niskoj interesnoj stopi, snabdjevala sBf« poAi« i Carevoj ulici brof 8, ISPOSTAVA: članove svima potrebama i namirnica­ tarre. gurnost založnica 13 milijuna kruna. Biiwć, Derventa, Doma. pružala pomoć, u slučaju bolesti i boj, Bos. Gradiška, smrti, vršila osiguranje života svojih Livno, Bos. Nov;. B. članova u svima oblicima; i Samac, Travnik, Tre2.) Pokretanje Časopisa, koji bi bio ne binje, ViŠegrad, Zenica samo čisto stručan, nego bi donosio i i Zvornik. sve važnije naredbe i raspise, donosio ! pravi laneni *nugjamo na vtllZASTUPSTVA bi i stvari iz lijepe književnosti naše i Bavi se svim bankovnim poslovima, ko. Šaljemo tn kogjer po posti. । Bugojno, Gacko, Gostrane, radi literarnog obrazovanja svo­ ražđa, Konjic, Neveeiп kantama cirka 13 kg ponzei jih članova. Prema tome časopis bi b’o I . ćv Za kantu, zavoj i frankaI vrti sve uplate i naplate u kraljevstvu nje, B. Petrovac, Roga­ organ udruženja za Ekonomiju, Finantica, Sanski Most, Sre­ ti ru računamo 38 kruna. i ciju i Beletristriku. Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. brenica,Stolac i Visoko. Ч лК AKOMP, LJUBLJANA > Uz to je stavio još ova pitanja na fi­ nancijske činovnike: Pregled. Domaće vijesti. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Priviiegovana Zemaljsha Banka Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu FIRNIS ertdaik: И. Sudžaka. TlMHb: CaatraM Odbor »J. M. 0.«" Štamparija D. i A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/627b1bbbbe54782d79e1bf08050d3aa5.pdf b7aa1056121d24f1e74d32f271f108f2 PDF Text Text PRAVDA pemtNi 60 HELERA. Izl&zi subotom, utorkom i četvrtkom. Оввцв FilaMosi oMif. Pretplata 0o<№nje 72 kru­ ne, na peta 36 kru­ na. UrednMvo i uprava natazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119, Broj 73. Sarajevo, utorak 14. oktobra 1919. (19. muharema 1338.) Anarhija u Bileći. U nekoliko pošljednjih brojeva našeg Usta iznesosmo Skandalozne događaje, koji se odigravaju u Bileći. Šolinoj vladi nije stalo da zavede mir i red u tom kraju, pa danas opet dobismo ovaj br­ zojav: »Na 11. oktobra u Bileći usred dana sa paše otjerali su pljačkaši od Jusufa Babovića 37 komada brava u vri­ jednosti od deset hiljada kruna. Na 12. oktobra otjerali su pljačkaši od Derviša Idriza iz Prijevora 34 komada brava u vrijednosti od deset hiljada kruna, te ubili ženu D e r v i še v u Iz puške kroz prsa. Sa smrću se bori. Pošto je svakodnevno ubijanje I pljačkanje musli­ mana učestalo, muslimani strašno ogor­ čeni. Molimo zauzmite se za nas, može li. Mjesni odbor »J. M. 0.« broj 28.« Da, da, može Ц? Čuješ li ti šta, gluhi Sola? Osjećaš 11 ti šta za ove tegobe. Imaš 11 ti srca I za ove žrtve tvoje nehajnosti i tvoje ne­ sposobnosti? Uime čovještva i civiliza­ cije, uime države i naroda. Izvrgnutih tvojoj i Pribićevlćevoj tiraniji, tražimo uspostavu reda i mira. Trgnlte se! Progledajte!... Prvi izbori. Na 10. i 12. septembra provedeni su izbori za džematske medžlise po našem vakufsko-mearifskom štatutu u čitavoj Bosni i Hercegovini. U nekim su mje­ stima uloženi protesti i prvi su izbori ponšteni, a novi su obavljani ovih da. na. U običnim prilikama ne bi trebalo ovim izborima pridavati nikakve osobi­ te političke važnosti, nu u današnjim prilikama imali su oni veliko političko značenje, jer su to bili prvi izbori poslije državnog prevrata, a izuzevši općinske izbore u Banjojluci, prvi izbori poslije 1913. godine. Muslimani Bosne i Herce­ govine, koji sačinjavaju trećinu stanov­ ništva ovih zemalja, imali su priliku da prvi put nakon dugog vremena pokažu, kome poklanjaju svoje povjerenje. I pojedine političke grupe među mu­ slimanima bile su potpuno svjesne važ­ nosti ovih izbora, pa su barem u važni­ jim mjestima istaknule svoje kandidate, izuzevši Husniju Đumrukčića, čiju kan­ didaturu u Banjojluci uza svu žestinu izborne borbe nije smjela da istakne ni­ jedna grupa, kandidovani su i svi čla­ novi muslimani t. zv. narodnog predstavnštva. U Sarajevu je naša organi­ zacija kandidovala dra Hrasnicu i dra Spahu, a udruženi demokrati i socija­ liste kandidovaše Hamida Svrzu, Ibrahima Sarića, dra Zečevića, dra Mehmedbašića i Šukriju Kurtovića. U Tuzli istakoše kandidaturu Šefkije Gluhića. S tih razloga imali su izbori u Tuzli i Sa­ rajevu i najviše političko zna­ čenje. U Tuzli su kandidati naše stranke aklamacijom izabrani, što znači da je za njih bilo preko 9 desetina birača. Lista g. Gluhića imala je jedva 5—6 pristaša. U Sarajevu je za bijelu listu, na kojoj je bilo pet demokratskih članova narod­ nog predstavništva, glasovalo osam bi­ rača. Kandidati naše organizacije dobi­ je više od devet desetina predanih gla­ sova, a učestvovanje je u izborima bilo ogromno. Rezultati ovih izbora jasno govore uz koga stoje šest stotina hiljada bosanskohercegovačkih muslimana. Oni su naj­ bolji dokaz, koliku nam je nepravdu učinio ministar Pribićević sa svojim po­ magačima, kad je u februaru o. g. od­ redio, da se našoj organizaciji dadne sa­ mo dva mandata u t. zv. narodnom predstavnštvu, a demokratima, koji su evo na ovim izborima pokazali svoju snagu, devet mandata. Četiri mandata pade, radnici predadoše glasovnice za oduzeta, su nama i data pravoslavnim. našu listu. Bilo je birača kojima su pla­ Na sličan način proveo je Pribićević ćeni agitatori demokrata bili prilijepili kao ministar unutrašnjih djela i izbore svoje bijele liste na glasovnicu, i koji su u novim krajevima Srbije ј Crne Gore onda na biralištu plačući molili, da im se tako, da su muslimani, koji u tim kra­ dadne zelena lista, jer no će da se od­ jevima čine većinu, dobili samo dva od vajaju od ostalih muslimana. Kraj ova24 poslanika. Ovaj strašno nepravedni kovog raspoloženja birača, protest je de­ postupak prema nama sigurno je mnogo mokrata samo izraz srdite nemoći. doprinio i tome, da sad savezničke sile traž zaštitu manjina u našoj državi. To je jasan dokaz, da je samo bez­ obzirni postupak ministra Pribićevića Motto: »Svađaju kriv, da se krnji suverenitet naše dr­ se vrabei o tuđe pro­ žave. so!« Narodna. Nu vakufski su izbori vrlo značajni i Našim nametnutim vlastodiržeima ni­ za prosuđivanje položaja u t. zv. Na­ kako nije pravo kad dm se reče, da su rodnom predstavništvu. Sadašnja deu svojim državničkim djelima sasma primokratsko-socijalistička vlada u ostav­ strani, i da su skroz na skroz zadojeni ci dobila je u augustu o. g. u predstav­ boljševičkim doktrinama. Oni neće da ništvu povjerenje od sedam glasova ve­ vide sve one nepravde, koje nanose osoćine; tu neznatnu većinu dali su joj mubito nama muslimanima u čitavom na­ slimani-»demokTati«, valjda iz zahval­ šem mladom kraljevstvu, niti hoće da nosti za tolike zulume, koje muslimani čuju plač i jauknjavinu uništenih, opljač­ podnose. kanih, popaljenih i unesrećenih, nego za­ Da (ti Udemokrati« ne -predstavljaju klonivši se pod krinku »demokratizma« gotovo nikoga osim sebe, pokazali su nastavljaju svoja zlodjela i ne misleći ovi izbori. Mi smo uvjereni, da ni među na to, da bi brzo mogao doći dan od­ ostalim stanovništvom u Bosni i Herce­ mazde, kada bi se ti demagozi pozvali govini »demokratska« stranka nema da polože račun o svojim demagoškim znatnijeg broja pristaša, a uza sve to zlodjelima, jer naša narodna veli: »nije imade ona u narodnom predstavništvu ničija do zore gorjela!« 3 četvrtine mandata, što c'padaju na .Između svih nepravda i zuluma tih ove zemlje. To je i razlog, na sadašnja nametnutih nam boljševlstičko-demagošvlada — i ako je dala ostavku — ne će kih zulumćara, najnepravedniji i po ve­ da pusti vlasti iz ruku, već je nastoji liki dio muslimana najubitačnji je svaka­ zadržati makar i neustavnim putem. ko onaj način agrarnog riješenja, kako Nas iskreno raduje, da je muslimanski ga ti naši nasilnici zamišljaju. svijet u ovim izborima dokazao, kako Bez imalo promišljanja, bez i najmačvrsto i oduševljeno stoji uz našu orga­ njeg rumenila u licu, oni bi htjeli jed­ nizaciju i odobrava dosadanji rad njezi­ nim potezom pera, da svu zemlju jedno­ na vodstvo. Znamo, da propali kandi­ stavno otme, da sadašnjim zakonitim dati »demokratske«'stranke ne će iz ovlasnicima i predaju musterdžilima ili po vog strašnog poraza, što ga doživješe, nesretnom Švabi okovanim »kmetima«. povući konsekvencija i okaniti se svoga Kad bi thn zulumćarima uspjelo, da otvorenog rada proti muslimanima; zna­ mo da oni ne će položiti ni mandata u I na ovaj način riješe agrarno pitanje u narodnom predstavništvu; nu uvjereni ' našoj mladoj državi, onda bi to bio unfcum nepravde i »demokrate« bi se za­ smo, da će muslimani u Bosni i Herce­ ista mogle pohvaliti, da su odnijeli re­ govini, koji su i dosele pokazali mnogo kord nasilja kakovog ni najstarija poviborbene snage, izdržati borbu proti ovim jest nc pamti. Ali ne. ne gospodo! Ima nametnicima. Valjda će jednom i naša još u svijetu pravde, ima još ljudi koji država biti tako uređena, da će narod neće dozvoliti, da se gaze najelementarbirati svoje predstavnike, a da mu ih niji pojmovi pravde i da se tolike biljane će silom nametnuti ministri i njihovi de lojalnih državljana naše mlade držapomagači. ve uništava i baca na prosjčki štap samo za to, jer vi hoćete da trgujete njiSarajevo, 12. oktobra. hovom svojinom, koja jc zakonom zagarantovana. Srditu nemoć pokazuju naši »demo­ Da se vidi dokle je dovela ta zulumkrati«. Pri koncu izbora u petak najavili ćarska agrarna politika naših nametnusu Hamid Svrzo i Mehmed Ziklo protest, tih državnika navešćemo jedan primjer, jer da su izbori provedeni pod terorom i da njihove pristaše nijesu pripuštene j koji će između ostalih do danas iznešeda glasaju. Kad su vidjeli svoj potpuni ! nih , također jasno ilustrirati nepravdu poraz, onda govore o teroru i sprječa- I protiv zakonitih zemljovlasnika. Ima više godina kako je t a I i j a n s k a vanju glasovanja, a valjda hotimično za- I firma Gjuzo;; . s 11 r i n e 11 i boravljaju, da su dvojica njihovih prista­ sagradila jednu veliku pilanu u Sjedini ša — kad je na biralištu bila najviša na­ (blizu D. Drače kot. Rogatica). Ova ftrvala — glasovala usmeno, pa su stoti­ ma projektirala je izgradnju željezničke ne birača morale čekati da predaju glapruge za izvoz balvana iz Romanije. Još sovnice, dok je izborni povjerenik dva prije nastupa svjetskog rata, i pomoću puta upisao 55 njihovih kandidata. Mi se tadanjih državnih organa koji su joj iz doista moramo diviti strpljivosti i dis­ »ljubavi« išli na ruku, kušala da pociplini naših pristaša, koji su ovu neču­ trebno zemljište za izgradnju te pruge od venu taktiku protivnika mirno izdržali. vlasnika izvlasti bud nipošto, ali joj to Da su demokrate 'imale više od osam svagdje nije moglo da uspije. pristaša, mogli su doista na ovaj način mnoge naše birače spriječiti, da i ne do­ Držeći se valjda one »u mutnoj se đu do glasovanja. Nije kriv izmišljen vođi riba lovi« spomenuta je talijan­ teror — jer ga uopće nije bilo propasti ska firma jedva dočekala Poljakovu naredbu o otimačini zemlje t. j. o predemokrata, već probuđena svijest mu­ slimana građana i težaka, zanatlija i nosu vlastnosti sa vlasnika na takozva­ radnrka^bez razlike. ne »kmete«, te je počela da iskupljuje zemlju za spomenutut prugu od »n o v o»Prevarili ste nas jednom na »Gajrepečenih posjednika«, te im zemtovoj« skupštini, više ne ćete« — odgo­ Iju plaća od 600 do 1000 K po dunumu. vorili su radnioi duhanske fabrike jed­ Sasma ie prirodno, da seljaci drage vonom demokratskom agitatoru, kad im lje praštaju na tu ponudu, a kako i ne je pošao u susret očekujući, da će oni bi, kada im se daje. Nu ima nekih »t v rspasiti demokrate, da onako sramno ne d o g 1 a v a c a«, pa ne će na to da prispropadnu. Ali ova nada demokrata pro­ I Talijani preči od nas. | ' ! | ■ j j | • ’ Godina 1. tanu, veleći da oni »ne mogu dozvoliti da im se zemlja tako jeftino otme!!!... Sad rede gospodo boljševici, (demo­ krati) zar nije tragikomično gledati ka­ ko se kolju vrabei o tuđe p ro­ so !?!.... Zar nije najveća nepravda, da ste svojim zulumćarstvom zapriječili da zemljovlasnici, nc dobivajući od svojih posjeda nikakva prihoda skapavaju od gladi, nego ste eto dopustili da se i n? hova s krvlju stečena imovina na nji­ hove oči rasčapava, da je drugi proda­ je i naplaćuje, a vlasnici neka gledaju kud se magla vija! Ovo se taman po­ dudara sa onim stihovima iz narodne pjesme kada su hajduci u Koritama (Cr­ na Gora) razbivši svatove i uhvativši djevojku stali njezino ruho dijeliti, a je­ dan između njih zapjeva: »Moja braćo, opaka zemana. Djevojačko ruho dijelismo, A djevojci para ne dajemo!« Nu mi se ni malo ne čudimo tim na­ šim nametnutim državnicima, što oni, opojeni svojim slijepim boljševizmom, to sve mirno gledaju, j naslađuju se uspje­ hom svojeg zulumćarstva, ali se sva­ kako nadamo, da će se naći koji KiŠljanin Hadžo, koji će i njihovu zulumćarstvu učiniti kraj, kao što je onaj stari rastjerao po gori hajduke. Mi se najviše čudimo kratkovidnosti U.' .- »ns’ e firme Fcltrinelli, kako ona na tako lahak način misli da dođe do po­ trebitog joj zemljišta za Šumsku prugu. Zar ona ne zna da kako god su ti na­ metnuti naši državnici privremeni, da su i njihove naredbe privremene, te đa će ubrzo — ako Bog da — doći dan, ka­ da i oni i njihove uredbe otpulmu u zrak, a onda bi spomenuta firma imala hiljadu muka pogađajući se i naređujući sa zakonitim vlasnicima zemlje. S. Demokratska bruka. । j : • : ; i ! t : i i i ; ‘ ; । j j : | I i i i I I ' I i i 1 A____ Bruka nije dovoljno jak izraz za sta­ nje, u koje su došli naši »demokrati« nakon naknadnih izbora za vakufski džematski medžlis grada Sarajeva. Premda se u Beogradu rješava jedna grozna kriza naše mlade države, ipak su se u Sarajevu našli svi sarajevski »demo­ kratski« zastupnici »Narodnog Predstav ništva«, da prisustvuju i rukovode »kraftprobu« (mjerenje snage) između njih i naše organizacije.' Omjerili su tu snagu i doživjeli poraz kakvog sigurno ne pamti ni jedna kronika stranačke borbe: razmjer je snage 1:121 slovom: jedan naprama stotinu i dvadeset i je­ dan ! Opijena svojom nezakonitom »pobje­ dom« u »Gajretu« i oslonjena na auktoritet vlasti, što je proti želji cijelog na­ šeg naroda drži jedan mostarski satrap, ova je šačica nametnika bila tako drska, da u nakladi »Budućnosti« izda proglas na »građane muslimane« sa de­ vizom: »Protiv reakcije i mračnjaštva! Protiv demagoštva i — korupcije! Za napredak i budućnost našeg naroda!« Akcioni odbor »Jugosl. Napredne Omla­ dine«, koji »ide protiv demagoštva« nije se stidio, da svoje demagoštvo doku­ mentira javnim proglasom, u kojem ve­ li, da se spremamo svaliti »teret pove­ ćanja vakufskih prihoda na leđa siro­ mašnih i nMHh naših ljudi«. On ide i dalje, pa nam podmeće nakanu, da po »protekciji« i ličnim simpatijama među sobom dijelimo »vakufske funkcije«, da vakufske zgrade i dućane iznajmljmemo tako, da našem siromašnom malom trgovcu i zanatliji ukinemo svaku mo­ gućnost zarade i da mu ugrozimo nje­ govu eksistenciju. To veli o патл. aj sebe predstavlja ovim riječima: »Nanr^đna Omladina hoće da spasi Vakuf od �ove opasnosti. Ona hoće da stane na put reakciji i politici u Vakufu; hoće da spri­ ječi koiupciju, isisavanje i uništa­ vanje malih, siromašnih ljudi. Ona hoće da na bogataše naše panc teret : rihoda vakufskin, a ne na siromahe. Ona ćc sve učiniti da dođu u upravu Va­ kufa ljudi po spremi i po zvanju, po nji­ hovim naprednim pogledima, a ne po političkoj boji i po protekciji«. znak njihove nesavjesnosti? Mi smo o ovoj čeljadi davno izrekli pravedan, ako i nepovoljan sud, a izbori su pokazali, da naš pošteni na­ rod potpuno dijeli naše mišljenje, jer je denuncijantima i opađačirna priredio je­ dan — crni petak. Nck se sad Pribićevići i Sole pozovu na svoje doušnike, пек sad Svrzo pita: »Zašto je naš mjes­ ni odbor -u Sarajevu protestirao proti načinu novačenja u Sarajevu!« Osam promila dobiše naši sarajevski »demokrati«. I ako to nije bruka, mi ne znamo šta znači ta riječ! Izbacivši gornje ćorfišcke »Napredna je Omladina« bila potpuno uvjerena u svoju pobjedu, pa se je njeno vodstvo vrzlo oko birališta sve do deset sati. Uvjerivši se međutim, da se njihove bi­ jele glasovnice nikako ne predaju, prepustiše stražu pod vođama, koji su nagovjaštali dolazak crvenog bajraka i iz­ javljivali, da će se rezultat glasanja vi­ djeti u četiri sata, kada dođu njihovi birač:. I dođoše ti »njihovi« birači. Vođe im pristupaju sa smiješkom na licu, ni udaraju na hladan tuš: »njhovi« ljudi nose zelene glasovnice naše organizaci­ je i neće ni da čuju za bijele! Nije bilo Bog zna koliko ovih birača, nu njihovi su nam glasovi dragi i mili baš radi to­ ga. što su ih lažni prijatelji htjeli po­ novno izrabiti u svoje prljave najam­ ničke svrhe. Slom »demokrata« bio je definitivan, jet nijesu više mogli ra­ čunati ni na to. da pokušaju razbiti bi­ rače. Bijela glasovnica poprimila*je sas­ vim drugo značenje: »postade znak predaje i odlagnja borbe. »Demokra­ ti« su sc samo zgledali, a neki su se i sami počeli smijati jednom pjanom Visočaninu, što je preko puta od birališta mlatio praznu slamu dokazujući prednosti »demokrata« i navaljujući na našu organizaciju. A naši su mimo pro­ lazili pokraj pijanog smutljivca i ne oba­ zirući se na njegovo glamatanje vrstaU se u suru, da umnože broj glasova za kandidate naše organizacije. • G. Hamid Svrzo. Ibrahim Sarić, Dr. Zečević, Dr. Mehmodbašić i Šukrija Kurtović dobili su dostojnu lekciju i oprobah su svoju snagu. Osam promila ne b: bik) mnogo ni za jednog Aliju Raljevica, pa smo znatiželjni hoće Ii se ova čeljad i dalje kititi Časnim naslovom n arodnih poslanika ili će učiniti ono što zahtijeva najobičniji moral građanina: položiti mandate i bar na „taj način pokazati da imaju nešto obraza i poštenja. Kad su stizali naši brzojavni protesti proti njihovu imenovanju za člano­ ve Nar. Predstavništva, mogli su se iz­ motavati raznim doskočicama o »fabri­ ciranju« tih brzojava. Ovim su izborima i sami prisustvovali, svojim su očima gledali povorku naših birača i svojim ušima čuli sud naroda o sebi i svom djelovanju. Hoće li se i dalje praviti gluhi i ćoravi; hoće li i dalje imati obraza da sc pozivaju na »kraitprobu«? Hoće li se Šukrija Kurtović i dalje smjeti potpisivati kao na­ rodni zastupnik pod članke, u kojima se veli da naša organizacija vodi z I oč i n a č k u politiku i da je akademska sprema ljudi iz naše organizacije samo Bilješke. i ' i I : i j Bezobrazne laži. Ovdašnji demokrat­ ski organ od subote pun je laži o našim vakufskim izborima. On piše, da su naši ljudi na zborovima govorili protiv ško­ la i protiv inteligencije. To je bezobraz­ na laž, tim bezobraznija, što je ljudi pi­ šu svjesno, jer znaju, da naša organiza­ cija ne propusti nijedne zgode, da širi prosvjetu među našim zaostalim svije­ tom. Ko je u parlamentu tražio otvara­ nje škola u muslimanskim selima, da li naš zastupnik dr. Spaho ili koji od de­ mokratskih nametnika? Koliko smo mi zato u našem listu govorili o prosvjet­ nim prilikama i tražili i za nas škole? A ko je kriv, što g. Šćepan Grđić, koga pomažu i naši demokrati Svrzo, Sarić Kurtović i dr.. ne će da ispravi starih nepravda « da nama dadne onoliko os­ novnih škola, koliko ih imaju pravo­ slavni u svojim selima? Ko je kriv, što g. Grdić premještajući nepravedno uči­ telje muslimane goni ih iz učiteljskog zvanja? Mi smo i prilikom ovih izbora kao i vazda preporučivali narodu školu, pa je čak Dr. Spaho — kad je držao zbor na Vratniku — razgovarao i o zgradi, koja bi bila podesna za školu u ovom udaljenom kraju. A ako naš rad I oko prosvjećivanja naroda ne uspijeva 1 potpuno, kriv je tome onaj mali broj po imenu muslimanske inteligencije, koji smatra najvećim zadovoljstvom, da svo­ jim ponašanjem i radom izaziva i vrije­ đa osjećaje svih muslimana. Na ostale laži u »Glasu Naroda« ne* ćemo se ni osvrćati, jer su i suviše ne­ ozbiljne i pokazuju, da im pisac nije još ni dozrio za javni rad. . Starčevlćaad o krizi. Zagrebački »Hr­ vat« donio je ovo saopćenje: »Središnji odbor zagrebačke »Hrvatske Zajednice« zastupan sa 54 člana sasfao se dne 8. listopada na vijećanje. Saslušavši izvje­ i štaj o posljednjim političkim događajima ‘ u Beogradu za fiješavanje krize zaklju­ čio je jednoglasno, da potpuno odobra­ va stajalište Narodnog kluba u riješava- ■ njw ministarske krize. S osobitom je za­ brinutošću razabrao odbor, da se riješavanje ove teške krize stalo odvraćati s parlamentarnoga puta. Središnji od­ bor Izjavljuje svoje nepokolebivo načel­ no stajalište, da partamenat treba da bu­ de suverena instancija, koja drži u ruci sudbinu naroda i države, te stoga par- FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Legotetides. Nastavak. (2) 2 U petak, drugi dan iza krabuljeg plesa kad markisa di Brindisi-a sjedio sam kod kuće oko četiri sata popodne. Kiša je padala. Na sve strane magla prekrila ekolicu, da nisam vidio kroz prozor preko Bešik-Taša na pristanište. Kad se ne bi čulo obično, jednoliko, u jednakim razmacima žviždanje parobroda mislio bih da je »ve izumrlo. Stakla su prozora zuhuknuta, jer sam ložio u sobi, ali ne od studeni nego više od običaja. Sjedim kraj pro­ zora i gledam u zahuknuta stakla koja su još neprozirnija postajala od moga daha. Jedna otvorna knjiga stajala je na stoiiću do mene. Možda sam je ostavio nekad — možda prije i nekoliko dana. Na podu su i nekakve francuske novine. I one su stare. Šta bi rekli, da sam mislio u ovaj čas? Da možda mislim o Reni Logotetidesovoj ? Ne. Šta više volio bih bio u ovaj čas da ne dogje, jer ovako rastrešen, ovako u kućnom odijelu nijesam mogao primiti jednu nepoznatu damu. Mora ae skinuti taj komotni gidželuk*) i obući se; metnuti ovratnik, ve­ zati kravatu, vaditi iz ormara rubac i ttići u susje­ dnu sobu, koja je bila odregjena za primanje i sje­ diti u hladnu ... To su sve stvari, koje u ovakim časovima čovjek ne rado čini. •) Noćno odijelo. Број 73 Brej .ПРАВДА- — „PRAVDA- Страна 2. Strana lamenat <ima da bude najčvršća zaštita I vor, a kad mu stignu odgovori, onda će se sav prikupdjeni materijal srediti i iz­ prava slobode građana i jedino poprište nijeti pred anketu, koja se namjerava na kojem se ima odlučivati o sudbini sazvati u Sarajevu; Kada se čuje i mi­ naroda i države«. šljenje ankete, u kojoj će biti zastupani svi mjerodavni faktori iz čitava Kraljev­ stva, onda će se na osonvu toga izra­ diti nacrt dotičnoga zakona. »Pravdi« nije trebalo citirati paragrafa iz auto­ Jedna službena izmotacija. nomneg statuta bosansko-hercegovačČlanak »Provokacija g. Alaupovića«, kog, jer valjda će se naći neko u Mini­ što je štampan u 67. broju našeg lista starstvu Vjera, kome su ti propisi dobro od 23. septembra upekao je g. ministra poznati, o koje se dosada nije niko ov­ vera, pa nam je odgovorio u službenom dje ogriješio, pa to neće »činiti ni u bu­ listu bosanske vlade pod furtimašduće. Tako će se i nacrt zakona, koji kim natpisom »Sarajevo, 6. oktob­ bude izrađen, prije nego se predloži Na­ ra«. Premda štedimo prostor lista ipak rodnom Predstavništvu na raspravlja­ nje, poslati svima pozvanim faktorima, ćemo taj odgovor prenijeti u cijelosti, da o njemu kažu svoju pošljednju riječ, ne stoga, što se ima šta prenijeti, nege stoga, što taj odgovor pokazuje svu nea zabrinuta »Pravda* može biti uvjere­ hajnost g. ministra i pruža aklatantan na, da se pri tome neće mimoići ni vaprimjer idejne mršavosti ljudi, koji su kufsko-mearifski sabor u Bosni i Herce­ na se uzefi tešku dužnost, da urede pi­ govini. tanje naše vjerske j vakufsko-mearifske Stvar se dakle sastoji u ovome, pa ne možemo drukčije protumačiti, da je uprave. Taj odgovor ministarstva u glasniku bosanske vlade glasi: »Pravda« iz ovakog posve pravilnog »U 67. broju sarajevske »Pravde^ od postupka mogla povući onako krive za­ 23. septembra o. g. izašao je članak ključke, osim ako nije u stvar bila upe­ pod natpisom »Provokacija g. Alaupo­ čena, jer ne možemo nikako vjerovati, vića«, u kojemu se — valjda iz neoba- i da bi se moglo naći ljudi, koji čak jav­ nom štampom ometaju i ruše rad oko vještenosti — na jedan čudnovat način kritikuje rad Ministarstva Vjera , ponajvažnijeg islamskog pitanja, o ko­ oko uređenja islamske vjerske i vakuf- i jemu se na mjerodavnom mjestu imaju sko-mearifs>ke uprave u čitavom našem ; najplemenitije i najpoštenije namjere, i to još prije, nego mu se je postavio i Kraljevstvu. prvi temeljni kamen. Na ne bi neobavještena javnost nasjeNe znamo, kakvu svrhu ima napomila ovom nelojalnom pisanju »Pravnjanje vakufskog sabora. Ulema-Međžlidinom«, kojim se ova čitava stvar pri­ sa, Vrhovnog šerijatskog suda, pa onda kazuje u posve izvinutom obliku, mi srbijanskih i crnogorskih muslimana, ćemo ovdje donijeti čitav tečaj ovoga kao da je Ministarstvo Vjera pri razadjelovanja, da se vidi, kako se kod Mi­ šiljanju ovoga svog akta sve te faktore nistarstva Vjera radi na ovome važnom mimoišlo. pitanju posve ispravno i bez ikakva za­ Ako »Pravda« ima kakvih zdravih obilaženja, koje mu »Pravda* hoće da misli i praktičnih ideja o ovome važnom podmetne. pitanju, neka ih izvoli iznijeti. Primiče Još od početka marta o. g., čim je se sigurno radosno, u koliko budu zaista osnovano Muslimansko Odjeljenje u Mi­ u interesu napredovanja i sređenja pri­ nistarstvu vjera, počelo se s prikuplja­ lika u muslimanskoj vjerskoj upravi či­ njem materijala za uređenje i ujedinje­ tavoga Kraljevstva.« nje islamske vjerske j vakufsko-mearif­ Tako Ministarstvo Vera. Mi pak dr­ ske uprave u Kraljevstvu. Kada je pri­ žimo, da se »čudnovat način« kritike kupljeno toliko materijala, koliko je po može pripisati samo ovoj polemici g. mišljenju Ministarstva bilo dovoljno, da .se može pristupiti raspravljanju ovoga | ministra, jer se u njoj govori o »n e 1 o^ pitanja, pozvani su svi članovi Privre- , jalnom pisanju« našeg lis-ta, o prika­ menog Narodnog Predstavništva .islam- ' zivanju u »posve izvrnutom obli­ ku«, o »podmetanju« i t. d. Držimo ske vjere na neobvezatan razgovor 1 savjetovanje, kako bi trebalo dalje po­ da se tako ne smije polemisati sa mini­ stupati u ovoj stvari. Tome su sastanku starske stolice tim prije, što to ne odgo­ prisustvovala i obadva poslanika »J. M. vara činjenicama i što se to ne može dokazati. Mi smo naproti u stanju do­ čije je glasilo »Pravda«. Mišljenja kazati da je naše stanovište potpuno u daljem postupku bila su podijeljena: ispravno, a zabrinutost osnova­ jedni su predlagali, da se prikupljena li a. Ne ćemo se razbacivati riječima i građa štampa i razašalje svima pozva­ prelazimo na stvar. nim muslimanskim faktorima u Kraljev­ Na »neobvezatnom« razgovoru i sastvu, kojima će se postaviti načelna pi­ vetovanju izbila su dva mišljenja: jedni tanja o uređenju ove uprave, a drugi su bili za pismenu, a drugi za usmenu su bilj za to. da se u tu svrhu sazove anketu. Zašto se. adžeba, nije kazalo anketa, u koju bi bili pozvani zastupnici ko je bjo za koji predlog? I zašto se svih muslimanskih vjersko-prosvjetnlh nnije rz n i o datum tog sastan­ institucija u čitavu Kraljevstvu. Mini­ starstvo se odlučilo, da posluša o- ■ ka ? Na prvo pitanje nek odgovori ofibadva izražena mišljenja, pa | ciozns. a na drugo ćemo mi. Da se je je najprije razaslalo prikupljenu građu iznio datum sastanka, znala bj javnost i načelna pitanja, o konma je ovdje go- 1 da je od zaključka do provedbe trebalo Prosvjeta i škola. A ja ću još malo baciti drva u peć, pa ću otvo1 riti vrata, da se i druga soba mala ugrije, a dotle ću se obući. Nu nije mi se dalo maknuti sa stolice. Neka­ kav umor, drijem li neznam uhvatio mene za čas! U toploj sobi, kraj prezera naslonivši glavu na ruku zadrijamao sam. „Bon soirl" . . Lijep, zvonak glas došao je do mojih sjetila. Ja sam otvorio oči, tromo se uspravio opipavši otrnjelu ruku. „Oprostite, došla sam u nezgodno vrijeme i nezamjerite mi!“ progovori došljakinja, mlada, visoka ’ lijepa dama ogrnuta sivim gumi-ogrtačem. Bila je to Rene Logotetides! Ja se ogledam oko sebe; po sobi i po svom odijelu; pogledam na sat, koji je već pokazivao pet tati i dvadeset časova, pa se ispričam: — Oprostite, da vas ovako primam! Izvolite u susjednu sobu dok se ja preobučem. Ona odbije, odlučno. „Radije ćemo ostati ovdj<7 Ovdje je vrlo ugodno, I pa neka vas ništa ne smeta. Ja sam rogjena cari। gradkinja, pa mi nije neobično" reče Rene. Ja joj pomognem skinuti ogrtač. Pružila mi je' i srdačno ruku i sjeli smo kraj prozora. Ona — Rene Logotetides — „bijela krabulja", sad je bila opet sva u bjelini, krasna, ali povrh toga ozbiljna, dostojanstvena. Jedan izraz, izraz zagonetan bio je na njezinu licu Pogledao sam je slobodnije dok još nismo počeli razgovarati. U očima velikim i nemirnim, koje su bile u protuslovlju s njezinim držanjem caklio se žar, mladost, radost, sreća, a u isto vrijeme neka zebnja, nestrpljivost, strah. Ona poče prva: „Ihsana ste obavijestili? „— Ne, gospodjice — odgovorim gledajući pred I sobom Renu, koju sam htio jednim pogledom čitavu obuhvatiti — „Žao mi je, da nije u Carigradu. „Nije u Carigradu? — upita Rene kao u čudu, a onda se smiri naglo kao da je se više nije ništa ticalo i reče. „Ја sam imala nešto vrlo važno za njega Mei đutim neka ostane! . . . Ona zastane. Pogleda me ispitujućim pogledom ! i pruži mi ruku: „Моп ami! Moguli povjerljivo gevoriti? Ja sam I čula o Vama" . . . Glaa joj je postao prigušen, tih, Oči su joj po1 čivale na meni, a ruka joj postala hladna. Rene je I stajala predamnom kao da nije živa. — Mađemoiselle! Govorite slobodno i povjerljivo. „Riječ! ..." Ja joj stisnem ruku. Rene se primakne sasvim blizu k meni, da sam osjetio miris njezine kose, ! brzo nepravilne dihanje. Šaptala je brzo, isprekidano: »Mi smo svi braća, sestre, Taki je i Ihsan. Nije I to ljubav — jedna velika i jača od svega.grije nas • ljubav za slobodom. Vi znate kako se živi u Tur­ skoj, vi znate šta znači sto hiljada špiona, koji vas i prate na svakom koraku, da ne reknete ništa Što bi pomrčalo »božiju sjenu na zemlji«... Da budem • jasnija — ja sam mladogrkinja! Vi znate za čim idemo? Svaki pojedinac mora biti osvješćen i prožet i itiejom slobode. Tražimo slobodu, ravnopravnost za sve Grke u Turskoj. Tražimo autonomiju u »vcliko' grčkom smislu«*)... Rene je najednom zastala u govoru. Bila je i uzbuđena. Blijeda u licu sa vlažnim očima od suza I primakla se još bliže k’ meni. »Znate, svejedno jel... Samo treba »tresti tu moru Mladogrčki je pokret Išao za tt|ediajenjem svih Kalana. �,ГЕАУРА“ — уГУАВДА* БМЈ 73 3—4 mjeseca, pa se ne bj mogao iznijeti hvalospjev o »najplemenitijim i najpo­ štenijim namjerama« mjerodavnog mje­ sta. I najobičniji bi čovjek tad zapitao: »A što se je to pitanje tako zavuklo?« I stoga je prešućen datum, a mi tu okolnost samo podvlačimo i idemo dalje. Plemenito so i pošteno mjerodavno mjesto čudi i ne zna »kaikvu svrhu ima napominjanjc v.-m. sabora, ulema-medžlisa i vrh. šeriat. suda, pa onda srbijan­ skih i crnogorskih muslimana«. A stvar je tako jednostavna. Mi znamo, da su »demokrati« sve prije nego li ljudi, koji vode računa o željama naroda. Mi zna­ mo. da su nam na silu nametnuli kojekakve Kurtoviće i Sariće, a znamo i to da je g. Alaupović zatražio mišlje­ nje oviti pojedinaca, označivši ih krup­ nim imenom »ugledni muslimani«. Koga su zmije klale i guštera se boji, pa »Pravdi« može služiti samo na čast, što je »zabrinuta« radi postupka g. Alaupovlća, koji saslušava mnijenje ko­ jekakvih nametnika, da se njihovom truhlom građom izađe pred islamsku javnost. Ko zna šta predstavlja jedan Šukrija Kurtovič i jedan Ibrahimkadija, taj se ne će čuditi našoj zabrinutosti, već postupku g. Alaupovića, koji nc sa­ mo da zarezuje, nego i cijeni mišljenje ovih nametnika, čini li to radi toga, što je i sam nametnut, mi ne znamo. Nu znamo da naš narod ne reflektira na usluge kojekakvih »zastupnika« i ne vjeruje — Danajcima ni onda, kad bi mu ponudili darove. U ostalom naši su Danajci bili potpu­ no zakukuljeni i nije se znalo ni šta nose. Oni su »radili« i šutjeli. Šute i sad. Ne doduše o sitnicama, nu šute o glavnoj bazi, sa koje polazi naša orga­ nizacija: autonomiji u vjerskim i v.-m. poslovima. 0 tom bismo htjeli čuti mišljenje g. ministra, a vrlo nam je drago, da smo svojim člankom ispresali bar izjavu, da se nc će mimoići vakuf­ ski sabor. Uvjereni smo naime, da taj sabor ne će dozvoliti da inicijativa rada polazi iz činovničkih ruku i ministarstva vera. nego iz naroda, čiji će on biti legabii predstavnik. U tom predstavni­ štvu naroda ne će biti kojekakvih Kurtovića i —- »Pravda« se sad ne boji Danajskih darova. Kako se vidi, naše je nastojanje upe­ reno proti nametljivcima, pa će nas sad valjda moći razumjeti i osjetljiva gospo­ da iz ministarstva vera. koja se kostruše radi našeg zahtjeva, da se ovo važno pitanje riješi samo po ždji legalnih predstavnika naroda. Konačno moramo da najodlučnije od­ bijemo podvalu »mjerodavnog mjesta«, da spadamo u ljude, koji »čak« javnom štampom ometaju i ruše rad oko ponajvažnijeg islamskog pitanja i to još prije nego li se je postavio i prvi temelj­ ni kamen«. Mi smo o ovom pitanju izni­ jeli svoje principijelne primjedbe, a da »mjerodavno mjesto« nema haš sjajnih namjera najbolji je dokaz to, što je fbez usmene i bez pismene ankete proglasilo »Privremenu Uredbu« i isposlovalo joj sankciiu još 12. septembra, dakle tri dana prije, n^go li je razaslalo svoja »načelna pitanja« i svoju »truhlu gra­ đu«. Mi to samo konstatiramo. A od kritike se ustežemo radi toga, da nam osjetljivo »mjerodavno mjesto« ne bi opet podvalilo, da težimo za rušenjem i ometanjem. Muhadžiri. i ; ! ' 1 i I ' ј I i I | i I i j [ ' ’ Ovdašnje socijal-patriotsko »Zvono« donijelo j u broju od 8. oktobra ovaj članak pod gornjim naslovom: »Već se Češće puta posle našeg oslo­ bođenja napominjato pitanje o muhadžirima, koh su pre ratni iselili u Tursku. Tih muhadžira ima raštrkanih po Tur­ skoj i bivšoj Turskoj oko 150.000, a sad, vele, da se među njima osjeća snažan po­ kret da se povrate na »svoja« ognjišta. Neće zgoreg biti da se osvrnemo na ovo pitanje, makar i mimogred. U nas se je iseljavanje kretalo u dva pravca, jedan je vodio u Ameriku, a drugi u Aziju. U Ameriku su išli kmeto­ vi, kojima su gladne agicc i kmetovi kožu ogulili i krv ispili, a u Aziju su išle age i begovi kad su kme­ tove ogulili i oderali. U Ameriku su išli oni što su držali da je rad za raju, a njigoli život, da u dubinama američkih rudnika nadu slobodu, a u Aziju su išli oni što su držali da jc rad ra raju, a nji­ ma pravovjernima da je Alah odredio da sode u hladovini, dok ih sultan pod svoj barjak nc pozove. Pa kad je buknuo ovaj svetski rat jedni su pohrlili preko oceana da proliju svoju krv i daju svoje živote za slobodu otadžbine i da doprinesu svoj obol na temelj naše mlade države, dok su se drugi svrstali u tabor naših neprijatelja. u kome je njihov sultan zauzimao predzadnje mesto sa čergama svojih bašiboruka. Pa dok su ti potomci dahija i janjičara bili sultanov bašibozuk, dotle su njihova braća u Bosni ispunjavali redovc austrijskih šuckora, koji su našem narodu ostavili lepu uspomenu. I danas ti đementi, što ne požališe svoje otadžbine, jer ne znaju šta je otadžbina, što ne zažališe za svojim na­ rodom, jer se ne osjećaju njegovim delom, što ne zaplakaše za svojim ognji­ štima. jer su ih prodali i pojeli, što ih wc povuče ljubav prema mezarima nji­ hovih otaca, jer ih prevlada ljubav pre­ ma Aziji i sultanu, hoće da se vrate, jer su propale sve njihove nade, jer ni sul­ tan nema šta više da im dade. A zašto da se vraćaju i zašto da ih primamo? Nisu to elementi reda i rada, već ne­ reda i nerada, koji nam je suvišan j ne­ potreban. Neka ostanu gde su, jer tamo spadaju i po svojoj kulturi, po običaji­ ma. idejama i idealima. Deli nas od njih sve osim jezika, koji nam je slučajno isti, jer su živeli slučaj­ no među nama, no ipak zasebnim svojim životom. Njihova je psiha istočnjačka, njihov je mentalitet turski, orijentalni, svi njihovi ideali gravitiraju prema Aziji s duše našega naroda! Jildiz treba oboriti!... A onda će biti dobro. Mladoturci znati će vladati pravedno. Mladogrci potpomagati će djele slobode i revolucije. Opet je prestala govoriti, kao da je želila znati kakav je učinak na me izvela. Ja sam ostao miran. Ono sve što je Rene go­ vorila čuo sam stotine puta, pa nisam mogao oz­ biljno shvatiti njezine riječi. Mladoturci su slabo radili u svojoj domovini, u narodu. Čitav rad sasto­ jao se u izdavanju novina i proglasa u Parizu, Lon­ donu i Ženevi u kojima su obavjašćavali strani svijet, nu na žalost te su novine bile često i ne­ ozbiljne, nakićene frazama. A što je bilo najgore nisu ih čitali oni kojima su govorile. Nastala je šutnja. U sobi je bio mrak. Pređamnom je sjedila mlada Grkinja gledajući sada nekud preko moje glave. Ja ustanem da zapalim svjetlo. Rene pogleda zamnom. Jako plinsko svijetlo rasvijetli sobu. Ona protare oči, namjesti nabor na haljini, pa stane oblačiti rukavice. Ja se primaknem i šapnem joj tiho, kao da sam se bojao, sama sebe: Л kako mislite doćido slobode? „Organizacijom, terorom i revolucijom... odgo­ vori Rene mirno A ako ona ne uspije onda će stvar propasti**. »Mora uspjeti. Jedna jaka volja, — čovjek jake ruke može to izvesii preko noći. Samo mora smjeti reći: -Zbacimo ga!«... pa svi če biti za njim. Sva­ kom ju dosta ropstva.,. Opet je bila došla u ekstazu. Ja se našalim podražen njezinim držanjem: ».. I mjesto da iskoristite mladost u slasti života, uljubavi i ašikluku vi se zanosite iluzijama o slobodi«’ i sultanu, deli nas prošlost i sadašnjost, pa će nas deliti i budućnost. Oni se okreću istoku, a mi zapadn, svi nam se put razilaze. Mi više ne da nismo jedno pleme, nego ni jedna nacija, ni jedna rasa. Oni su turci po svim svojim psi­ hičkim i mtelktualnim osobinama, nisu turci po poreklu, ali jesu naturalizirani, turskom »kulturom« zadojeni, turskom dušom zadahnuti, nisu turci nego poturice. Pa mi ne samo da ne bi smeli primiti toliki teret jedne nekulturne i neradne azijatske mase, već bi nužno bilo poku­ piti još po Bosni i Hercegovim što god je nezadovoljnih agica i begova i osta­ lih šuckorsklh elemenata, što ni danda­ nas ne mogu da se izmire s današnjom našom državom i njenim uređenjem, što još veruju u sultanov kuvet, J poslati Ih u Aziju, za kotom toliku uzdišu, a п koju I spadaju. Azija azijatima! |er treba znati, da se naš narod nije borio za njihovu, već za svoju slobodu, a jedna uz drugu stati ne mogu, jer azijatska sloboda nije kao evropska, ona pretpostavlja ropstvo slabijega, odnos­ no roboTinto nevernlka pra rovcrnom; te se dve slobode isključuju. Naša država ima previše vrlo teških zadaća i problema na socijalnom, eko­ nomskom i finansijskom polju, pa čemu da primi još jednu brigu oko 150.000 sultanovih poklonika i bašibozuka, koji bi našoj i onako šarenoj sredini dali još azijatskiji izgled, koji bi broj besposlenjaka i prosjaka digli na toliku visinu da bismo u tome nadmašili i najveće zapadne države. Uvereni da nam je pretežak i ovaj teret austrijskih šuckora i invalida što su nam ga ostavili Franjo i Karlo, naj­ energičnije prostesbijemo, da nam se nameće još i balast propale Turske i sultanovih bašibozuka.« Ovom histeričnom kriku kojekakvih šovenslkih tipova, što se zamotaše u so­ cijalističko ruho, da ispod njeg služe kao doušnici policije — ne treba poseb­ nog komentara. Mi ga prenosimo samo, da ilustrujemo neprilike, sa kojima se moraju borit? ljudi šireg pogleda u ovoj nesretnoj zemlji, a statistika će povraćenih muhadžira najbolje dokazati, da su to seoske žuljave ruke, što su ih sa rodne grude potisnula austrijska nasilja. Ovim je »poturicama« srpski odlični pjesnik posvetio jednu bratsku pjesmu, koja mu je pronijela ime diljem svih na­ ših pokrajina, a ako je lijesu čuli lažisocijalisti oko »Zvona«, evo ćemo im je mi podnijeti pod detektivski nos. Pje­ sma Alekse Santića glasi: Ostajte ovdje! Ostajte ovdje!.... Sunce tuđeg neba Neće vas grijat’ košto ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije. Od svoje majke ko će naći bolju? A majka vaša zemlja vam je ova. Bacite pogled po kršu i polju. Svuda su groblja vaših pradjedova. si— з егрвм Za ovu zemlju oni bjehu divi, Uzori svijetli, što je branit ziače; U ovoj zemlji ostanite i vi, I za nju dajte vrelo krvi vaše. Ko pusta grana, kad jesenja krila Trgnu joj lišće i pokose ledom, Bez vas bi majka domovina bila; A majka plaće za svojijem čedom. Ne dajte suzi, da joj sa oka leti. Vratite se njojzi u naručja sveta; Živite za. to da možete mreti Na njenom polju, gdje vas slava sreta! Ovdje vas svako poznaje i vob. A tamo niko poznati vas neće; Bolji su svoji i krševi goli No cvjetna polja, kud se tuđin kreće. Ovdje vam svako bratski ruku steže, — U tuđem svijetu za vas pelin cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo i krv sveta. Ostajte ovdje!.... Sunce tuđeg neba Neće vas grijaf ko što ovo grije: Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije.... Politički pregled Oko вав. Položaj u Mađarskoj još jo uvijek nejasan. Nakon pada komunista, iskočile su na površinu same stranke s vjerskim karakterom, koje idu za tim da načine od pokvarene Mađarske čisto kršćansko-katolićku zemlju. Ujedinile su se sve građanske stranke i stvorile krš­ ćanski blok, za kojim stoji čitavo se­ ljaštvo. Proti ovom bloku sakupljaju se protivnici ovake grupacije na Čelu sa Vaszony-ijem, Lovaszdjem, Garamijem i dr.. koji su sačinili liberalni blok. Vjer­ ske strasti su se tako raspalile, da se je počelo sa progonom Jevreja. Rumunjska drži još velik dio Ugarske zapremljen, pa se ni na opomene Antante nije htjela povući na demarkacionu liniju. Govori se o ultimatimu sa­ veznika i o blokadi Rumunjske. Tvrdi se, da su ratne lađe već blokirale Konštancu. Bugari se služe svojom starom po­ litikom i kako izgleda, s uspjehom, jer im je dosta naklonjena konferencija mi­ ra. Izgleda, da je radi Bugara i došao 51. članak ugovora o miru s Austrijom, kojeg naš, delegati nisu još potpisali. Talijani okrivljuju Grčku i Jugoslavju, da bune i potstrekuju Arnaute. Kako je poznato u Albaniji se vode žestoke borbe između Talijana i Esađ pašinih četa. Talijani su u Albaniji izi­ grali sami sebe i svojim vlastitim nov­ cem i ipotkupkom podigli svoje т- ne­ prijatelje. Šta više pronijela se je i vi­ jest da bi se Albanija želila priključiti Jugoslaviji. Time bi naša država po­ stala veća, ali je veliko pitanje, kako bi se s Arnautima prošlo. Ona me prijekorno pogleda i reče: cama kao da ih je sitna proljetna kiša natopila. 1 »Žao mi je!... Ja ljubim slobodu i čovjeka koji to je bio moj predposljadni susret nakon tri godine će se boriti samnom za slobodu biću drugarica. Pa što se nismo vidili. i ljubiti ga kakav god on bioL.« Stajala je sama postrance naslonivši se na og­ — »A ako bih se i ja borio? upitam šaljivo radu perona podlakćena na desnu ruku gledajući u Renu ? jednu neodređenu tačku, možda tamo preko puta, »Vi se borite; vi radite! Ja to znam — odgo­ preko onih crnih kola u svijetlo koje je još gorilo vori ona skočivši na noge. u jednoj kući s druge strane. Možda je bila dremovna, pa je tražila okom svijetlo, da joj podraži — Ja? U razgovoru sa svojim drugovima i sam živce, da je ne svlada san. zatvorenoj sobi!... Nisam ni časa sumnjao o identičnost njezinu, ali »I taka!... odgovori Rene. »Treba elektrizirati sve, svu okolinu, svaki kut, svako srce i samo onda ■ sam opet prišao nesigurno k njoj: dosta je — iskra!... Nu sad mi dozvolite. Ja imam I »Bon jour!« ovdje jedno pismo, koje će Ihsan odnijeti u Grčku. Ona pogleda, nešto se smete pocrvenivši u licu, Ja ću ga ostaviti kod vas i vi čete ga predati. On a onda srdačno pruži mi ruku: će ostalo znati. Hoćete li? — Koji ilučaj! Koji slučaj! usklikne Rene, a — Ako imate povjerenja? onda brzo nadoveže Ona mi stisnu ruku, a oči joj sijevnuše neo- I — U Carigrad sigurno?« bičnim žarom.------------------------------------------------------ i »I Vi Rene? —»Još jedanput, još sada... Vi ste čuli za sve? Oprostila se i otišla »Jesam 3 —»... I čudite se da polazim još jednom tamo! Jedno rano jutro kad je još rosa treptila na | Moram! Tamo je djelo početo i tamo se mora svrlistu i kupala ga prije izlaska sunca; jedno jutro i Siti. proljetno, lijepo jutro koje odisaše svježinom i mirisom, i Ušutila je i zamislila se. Borila se još sama — jedno jutro, rano dok ae je zadnji skut haljine sobom, kao da nije bila posve sigurna. Šetali smo kraljice noći povlačio pred danom sreo sam Renu I krox svjetinu na peronu, koja je svaki čas pridola­ Logotetides! Bila je ona ista Rene, sa ozbiljnom I zila više i više’ Ona je još razmišljala, onda se za­ crtom na licu, sa pogledom kao u srne. ustavila i rekla mi odlučno: To je bilo na kolodvoru n Sofiji prije odlaska —»Ja znam što će se dogoditi. Oni će me uhva­ brzog voza za Carigrad. Očekivao se voz svaki čas titi i ne će me pustiti.-No djelo se mora dovršiti! i putnici nestrpljivo pogledavali na onu stranu odaŽivot nema druge »vrhe. klen je trebao doći. Željezničke šinje bile su još mokre od rose, a vagoni, koji su stajali na tračni­ (Nastaviće se) �Оф«« 4. Mriaa Број 73 Broj „ИРАВДА" — »MUVOA* Ako još spomenemo, da r i j eČ ko pi­ ta n ј e nije riješeno, ako uočimo, da se je i Amerika, nasitila Evrope, ne može­ mo doći do baš najpovoljnijeg zaključ­ ka. Iz Italije kroz Mađarsku do Rumunj­ ske provlači se jedna tajinstvena ruka, da ih poveže proti Jugoslaviji i ta ru­ ka ima svoje prste i u samoj našoj dr­ žavi. Stoga moramo biti oprezni i spre­ mni za svaki slučaj. Ali na žalost izgle­ da. da nas ostavlja i ono malo prijatelja, što smo ih imali, pa nam ne preostale drugo, nego da se pomognemo kako sa­ mi znamo i umijemo. Mjerodavni krugovi kanda ne vide ove opasnosti, inače biše se pobrinuli, da učine kraj svojim zadjevicama. mi laj u na ovaj nemoralni način novac. Vlada naša sve ovo dobro z .1 a. Eto ko najviše pogoduje širenju boljše­ vizma i stvaranju nezadovoljstva u svim društvenim slojevima. Boljševizam se neće ugušiti policajskim represalijama, nego hljebom i ću mu r om. A ovako se samo draži sirotinja i silom tje­ ra u boljševike i stvara nezadovoljstvo i u onim redovima, gdje ga ne smije biti. Mi smo od bosanske vlade tražili da objavi spisak onih političkih izvoznica, tražili smo u prvom redu, da objavi spi­ sak izvoznica o sodi, špiritu, ži­ votnim namirnicama za i n o stran stvo, za d u v a n 'itd. T raž ili smo da se iznesu sva imena i imena onih, koji su intervenirali za njih. Hoćemo tačno da se zna koliko je pra­ vih mučenika nagrađeno, a koliko nije, koliko se Š,pekulanata obogatilo i kome je ova politička jugovina donijela pljačku. Ovo tražimo i tražićemo uvijek. Osjećamo svojom patriotskom dužno­ šću, da se u cijelosti priključimo gornjem zahtjevu »Srpske Riječi« i odlučno tra­ žimo. da ministarstvo učini kraj ovim prljavštinama. koje nas diskriđituju ц stranom svijetu, a u nutarnjosti pogodu­ ju sve većoj anarhiji. Prljave prste treba ili odstraniti Hi otsjeći. To traži interes države, to zahti­ jeva cijeli ₽aš pošteni narod. Registar korupcilje. Komedija s izvoznicama. »Srpska Ri­ ječ« od 11. oktobra donijela je ovaj uvodni članak: »Službeni organ g. šole već dulje vre­ mena iznosi spisak izvoznica. AK ovo nisu one prave izvoznice, čiji smo spisak zahtijevali da se iznese. Objavlje­ ne izvoznice su trgovačke, koje je izda­ valo ministarstvo trgovcima i što je na predlog poslanika Gagića riješeno da se objavi. To se u ostalom vidi i iz spiska imena, gdje su u ogromnoj većini trgov­ ci jevreji. muslimani i katolici. Srba ima najmanje. Ali, kada smo mi zahtijevali od vlade da objavi spisak izvoznica, mi smo u pr­ vom redu i jedino mislili na t. zv. p o1 i t i č k e izvoznice. Da nas g. Šola bo­ lje shvati, mi smo imali u vidu onu mi­ nistarsku naredbu, Čija je intencija bila đa se pomognu oni. koji su stradali, bili apšeni, taoci i čija je imovina god. 1914. uništena. Ova jasna naredba ministarstva nije se ispunjavala, nego se dije­ lilo kapom i šakom (osim veoma male­ nog broja onih mučenika, koji su zbilja zaslužili) — prišipetljama »demokrat­ ske« stranke, bogatim ljudima, ličnim prijateljima i »lacma-1 ni ma«. Ove i ovake izvozničare mi smo htjeli upoznati, mi smo zapjevali njihova imena. Kao što je poznato pljačka sa izvoznicama, intervencijama i preporukama počela je u decembru 1918.. a traje do danas, jer i sada vlada daje dozvole za kupovanješpiritaodfabrikeuKreki, nad kojom vodi kontrolu vlada. Dakle i ovo je opet pljačka, jer vlada dijeli ove dozvole za kupovanje špirita kome ona hoće. Time vlada upropašćuje i našu unutrašnju trgovinu, jer samo protekcioni’sti dobi­ vaju špirat. Na 1000 litara špirita dakle se zarađuje od K 20—30.000. I ovdje se ponavlja stara i odvratna igra kao sa izvoznicama. Onaj, ko dobije ovu dozvolu, proda je kapitalisti za malu svotu novaca, kapitalista je realizuje i zaradi 5 puta više, nego onaj, ko se morao »pomoći«. Ovaj skandal i da­ nas traje. Jer, ako je ministarstvo za­ branilo izvoznice za Bosnu, nije zabra­ nilo ove dozvole za špirit, Što je u stvari jedno te isto. Korupcija se opet ponavlja. Predsoblja su opet puna sumnjivih tipova. koji »interveniraju« za dozvolu, da je opet oni kupe i dobro unov­ če. Sirotinja propada a kapitaliste go- Pravi je omjer snage ovaj: 1001:28:8. »Domokralii« dobiše u svemu osam pro­ mila, a neodvišnjaci 28 promila. Konač­ ni je rezultat ovih izbora: potpuni fijas­ ko protivnika naše organizacije, a Halilbašić i tri njegova druga unišli su u medžlis radi toga, što četvorica naših kandidata nemadoše pasivnog prava iz­ bora radi toga, što im to pravo nije pri­ znato ušljed pogrješke u biračkom spisku. Sitne vijesti. * Engleski kralj ratificirao je mirovni ugovor. • Homeruleza Irsku doći će do 14 dana pred engleski parlamenat. • Za samostalnost Irske ra­ ; zaslalo je »Pariško poslanstvo irske re­ i publike« notu na sve države u kojoj zahtjeva samostalnost. • Clemenceaućese povući sa poHtičkog polja i ne će se više kandidirati niti za komoru, niti za senat. • Predsjednika W i 1 s o n a po­ pravlja se znatno zdravlje, pa ne će biti potrebno da se učini interim za unutarnje političko vodstvo. * Kralj Viktor Emanuel se je zaprijetio, da će se zahvaliti na prijestolju ako vojska i flota ne posluša nalog da protjeraju iz Rijeke D’Annunzia. * Borbe među boljševicima i bije­ ) lom gardom bile su osobito žestoke u Pctrogradu. • U R i g u su unišle čete generala von der Goltz-paše. . . . ' : ‘ . | U džematski su medžlis izabrani kao članovi: 1) Muhamed ef. Kadić sa 1028 glasova, 2) Sejfaga Tašaković 1003, 3) Salih ef. Svrzo 1003, 4) Dr. HaHdbeg Krasnica 1001, 5) Smail ef. Bukvica 1001, 6) Dr. Mehmed ef. Spalio 1001, 7) Hamdi ef. Bcrberović 1000, 8) Dr. Hamdija Karamchmodović 998, 9) Ahmedaga Kumašin 998. 10) Dr. Atuf Hfldžlkadić 998, 11) Muhamed ef. Mujagić 997, 12) Atif ef. Sočo 997, 13) Muhamed ef. Tufo 996, 14) Muhamed cf. Dizdar 996. 15) H. Salihaga Bičakčić 995, 16) Muhamedaga Catić 994, 17) Hasan ef. Kadić 994,18) Muhamed ef. Šolbat 994,19) Seidalibcg Filipović 994, 20) Ibrahimaga Hadž’baščaušević 993, 21) Hadžihasanaga Handžić 993. 22) Hifzi cf. Muftić 993, 23) Mujaga Ahmctašević 992, 24) Muha­ meda ga Hadžijusufagić 992, 25) Muha­ med cf. Jamakosmanović 992, 26) Jusuf Zija cf. Midžić 992, 27) Hadžinajim ef. Kadić 991, 28) Sakib ef. Korkut 991, 29) H. Alunedaga Kujundžija 991, 30) šemsudin cf. Sarajlić 991. 31) Akif ef. Biserović 990, 32) Sulejman ef. Mašić 990, 33) H. Mehmedaga Samodović 990, 34) Mujaga Suduka 990. 35) H. Ahmed ef. Omcrović 988, 36) Eminaga Šehić 988, 37) H. Hasan ef. Muhamedagić 987, 38) Muhamedaga Nanić 986, 39) Mchaga Pehla 986, 40) H. Abdaga Delić 984, 41) Alijaga Brekalo 983, 42) Junuzaga Musakadić 983, 43) Mujaga Sarajlić 983, 44) H. Abdulah cf. Tabak 983. 45) Mustafa ef. Tulić 983, 46) Mehmed ef. Abadžić 982, 47) Mchaga Šarenkapa 981, 48) Salihaga Nuhić 980. 49) Mchaga Pašović 980, 50) Mujaga Hardaga 972, 51) Salihaga Rizvić 972, 52) Mustajbeg Halilbašić 70. 53) H. Mujaga Mcrhemić 60, 54) Dr. Safvetbeg Bašagić 57, 55) Tajib ef. Saračević 54. Zamjenici džematskog medžlisa: 1) Hajdar ef. Fazlagić 51, 2) Abdulah cf. Prešljo 49, 3) Jakubcg Filipović 49, 4) Hilmi ef. Hatibović 48, 5) Mujaga Kaliman 47, 6) Muhamed ef. Hadžić 47, 7) Ibrahimaga Zildžić 47, 8) Mustafa ef. Fočo 47, 9) Mehmed ef. Delić 46, 10) Asimbeg Mutevelić 46, 11) Hamidaga Ćesrija 46, 12) Mahmud Žiga 45, 13) Edhem ef. Bičakčić 45, 14) Ahmedaga Ramić 44. 15) Salihaga Medija 44, 16) Hašimaga Demišlija 44, 17) Ismetaga Naknadni izbori za džematski medžlis Merhemić 43, 18) Mujaga Baščaušević u Sarajevu svršili su potpunom pobje42, 19) Omcraga Užičanin 42, 20) Junuz dom naše organizacije. »Demokrati« su Mađarević 42, 21) Mu harem Cirkmagić dobili u svemu osam glasova, a slično je prošla i crvena lista »neodvisnih gra- ' 42. 22) Zahid Mulahamidović 42, 23) H. Bajramaga Fočo 41, 24) Husnija Zla­ dana«, koju je (istakao g. Mustajbeg Hatar 41, 25) Behaudin ef. Sikirić 39, 26) lilbašić. Za ovu je listu glasalo u svemu i Ibrahimaga Hafizović 39, 27) H. Suljadvadeset i osam ljudi. Višak glasova do­ ga Šabanović 39, 28) Mehmed Zildžić bila je ova lista našom pomoći, jer smo 39. 29) Hamdija Njemčcvć 39, 30) Ibraje poduprli radi toga, što smo htjeli o- , himbeg Čengić 38. nemogući ti »demokrate , za kojima st >: , Ato Šola i njegova kamarila. G. Mul Potreba škole. Pišu nam iz Vikoča •med ef. Kadić dobio je najveći broj g' i- I (kotar Foča): Izgleda nam. da smo mi sova radi toga. Što je bio i u listi g. Ha- ! od svakog zaboravljeni. Ni mekteba. ni lilbašića. škole nemamo, glavni uvjeti za duševni Domaće vijesti. I i i I uzgoj manjkaju nam. Mi smo bili toga svjesni još i prije, te smo zamolili ioš 1914. god. bivšu vladu za osnovnu ško­ lu. Ona nam je izišla u susret, ali kako rat dođe, na škole se nije mislilo, pa mi i do danas os ta srno bez obećane i odobrene škole. To nas ponuka, da ovim putem zamolimo vladu, da nam otvori školu po zaključku i odobrenju onom iz 1914. godine. Zgrade ne treba praviti, za školu se može udesiti bivša zgrada finandjske straže, koja sad služi, kao spre mište seoske aprovizacije. S malo volje, a još manje troška mi možemo imati školu. Ovdje nema ibtidaijje, pa bi se za mu­ slimane mogao otvoriti ihtijat sunuf. Ta­ ko bi dobili dvoje, dok sada nema ni jedno. Opravdano se nadamo od vlade, da će uvažiti našu želju i odmah nam otvo­ riti školu. Književnost. Nove knjige. Primili smo od »Zabav­ ne biblioteke« M. Prevost-a »Nimbu« u kojoj nas pisac prenosi u život jedne talijanske posade u Africi. Dvojica tali­ janskih časnika, koji su u pohodu na Eritreju god. Ib95. i u jednoličnom taboirskom životu naišli na zajedničku Ijubovcu, crnu urođenicu Nimbu. Ona im je jedina radost i jedino razonođenje, dok se u srcu obojice ne razbudi kobna Ijubomomost Porazi talijanski međutim prekinu ljubavnu idilu, koja se završava tragički, jer — napokon — možda je i prepredena Nimba bila uhoda neprija­ teljska, koja je »junačkim« Talijanima pomogla da se oeramote... Osim ove novele dodano je još sedam najznačaj­ nijih Prćvostovrh sitnijih pripovijedaka, koje su mnogo doprinijele, da pisac do­ bije naslov »doktora ljubavnih znanosti«. Cijena 4 K. Druga je od Sar Peladana »Una cum Uno«. Senzacionalni roman, koji se da­ nas u Francuskoj najviše čita. Junaki­ nja Koleta vestalka je religije, koja još nema imena; sazdala je sebi nepovredi­ vo sklonište, u kojemu je sanjarila, u kojemu se molila Bogu, plakala i sazi­ vala Ljubav kao kakovo božanstvo. Odabrala je jednog mladića, koji je bio nedužan kao i ona, i kad mu se predala, živjela je samo za njega. Jedna žena s jednim muškarcem, kako kaže natpis djela. Roman je napisan s velikom sna­ gom i neprikrivenošću, pa će biti dobro, da ga čitaju samo odrasli čitaoci. Mlađi ljudi ne bi shvatili dubljinu pisca, nego bi se zadržali samo na spoljašnosti, koja im ne bi dala ono, što se djelom mislilo dati. U 32. poglavlju (»Amerikanka«) pi­ sac izrekom ističe pogrešni odgoj evrop­ ske omladine. Vaše djevojke — veli ta Amerikanka — ne bi smjele o ljubavnom životu i braku ništa znati, a znadu i previše, dok mi u naučnim knjigama učimo ono, što vi grešno po kutovima šapućete... Mi u Americi sve znamo i ostajemo nedužne, pa ćemo zato samo mi izvojštiti ženi žensko dostojanstvo. — Djelu je cijena 7 kruna. Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu.— odružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b^ikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 (Mg»vwM аг«Шк: М. S^Muka. VlaMik: ConUaii Odbor »J. M. O.« Štamparija D. & A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6ef8294773cd1efebbb7f57514ea9524.pdf 6b2bb4d26855fe55d5ee9fb772275a2c PDF Text Text «Л FW®©tW8 BR ИГ%Т^ћ Ж Ц i fT^ Ж - мЕ^-^ ШР &в™ gwy ® ж£Ш ДиШ^ ВЈвл |Ж® ЛШк* ЖЖ ;<^Ж ЈВж ЛИИк v*R Izlazi subotom, utori ‘ četvrtkom. )м Ж-’ Јм И ll® |®Ss Ww Ж?жШг ЖСк W јЛЛ^ 4MMb V Owr И Јж*ж Uređuje redakcioni od Je« *5a J$S& Ш шЛ Pretplata godišnje721 ne, na pola godine 36 шк па' Uredništvo i upr ЈШЛ se u Carevoj u ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. S^°pno^ Broj 74. Sarajevo, četvrtak 16. oktobra 1919. (21. muharema 1338.) Godina ив«в«ажижм№ввж&;гм^~:аиежаии1ж»№^*^ки^';? ^-зжамввим.л^ Opet Bileća. Danas dobismo ovaj brzojav iz Bileće: »Na 13. oktobra otjerali su pljačkali od-Hašima Drljevića Iz Bileće 40 koma­ da brava u vrijednosti od 12.000 kruna. Dalje ovako ne možemo. Možemo li se nadati hitnoj pomoći? Pododbor »J. M. O.« broj 29.« Ima ii ova nesretna zemlja ijednog upravnika, koji vodi računa o državi I narod«? Šta radi vojvoda, ako Šola ne umije da napravi red i mir? Mećka se ne plaši rešetom. Giasik) socijal-demokratske stranke »Zvono« donijelo je pod naslovom »Muhadžiri« jedan članak u kome se zrcali duša dotičnog člankopisca i iz kojeg izvire samo žučljivi ’jed proti nama muslimanima. Braćo muslimani! stari i mladi, inteiigentnj 1 oni iz mase, seljaci i građani, svi bez razlike pomno propitajte itaj članak, što je prenešen u prošlom broju • Pravde«. Ctajući ga i studirajući, dozovite sebi u pamet i riječi, što ih je u Narodnom predstavništvu izrekao Dr. кгшј: »Dosta smo vas trpjeli 5u0 go­ dina; više ne ćemo«. Dodajte tome još neke izjave, koje su se čule od prevrata ovamo, a koje glase: »Doklegod se dža­ mije i munare ne sravne sa zemljom, i doklegod ne zamukne mujezinov glas, ne ćemo imati mira»! Kad to sve sravnite onda se malo za­ mislite, pa ćete sa mnom zajedno doći do zaključka da u nekim krugovima srpske »»demokratske« inteligencije vla­ da o nama najcrnje dušmansko mišlje­ nje : oni nas ne trpe. (Šta o nama misli njihova masa, dokazala je svo­ jim djelima od prevrata ovamo: ubija­ nje. pljačkanje, palež, krađa i t d.) Ta zaslijepljena inteligencija misli i o tom je duboko uvjerena, da su oni ovdje gospodujući elemenat, da su oni privilegovana kasta, a mi — stranci, azijate, halast i suvišan teret. Nas treba progo­ niti, zlostavljati i tamaniti kao parazite. Draga braćo! Jeste li povukli taj za­ ključak? Sd iiditc dalje i recite sa mnom zajedno: riječi su izraz misli, a misli pokreću čovjeka na djelovanje. A ka­ kvo ima biti djelovanje te gospode pre­ ma nama, eto sjajno pokazuje spome­ nuti članak: jedno dušmansko dje­ lovanje. Pitanje je sad kako treba da se mi prema tome držimo. Budući smo mi na stanovištu, da je ovo i naša domovina kao i njihova; država naša kao i nji­ hova, kralj naš kao i njihov, mi smo se ’ uvjerili da smo tu i da tu i ostajemo. Nalazimo se u svojoj kući i na svom ognjištu. Pošto sc dakle mi ni najmanje ne spremamo da prtljamo odavle, kako bi to imalo biti po ukazu »Zvonova« člankopisca, to treba dobro da uvidimo ;* Scakva nas borba čeka. To jc borba pro­ tiv našim u glavu dušmanima. Valja nam se na tu borbu dobro pripremiti i dobro sc potrebnim sredstvima za tu borbu naoružati. »Kako?« pitaćete me vi. »Jednostavno«, velim vam ja. Prije \vcga treba da se složimo, da budemo jedinstveni i da izgradimo čvrstu fron­ tu prema tim izvjesnim neprijateljima. U ovakim okolnostima gdje nam se pri­ jeti životu, zaboravimo međusobne raz­ mirice, napustimo svoje eventualno lič­ no neraspoloženje jednog prema dru- gomu, dajmo ruku ruci i zdogovorimo se kakvih obranbenih sredstava treba da sc latimo, pa da odbijemo ovake navale i da očuvamo svoju agzistenciju ovdje i nigdje drugdje. Prihvat bor­ be najbolji je odgovor na ovakve napa­ daje. »Dijeli nas od njih (muslimana) sve osim jezika«, veli se u tom članku. Naravski da nas od takih ljudi dijeli sve, dok nam žele zlo i nevolju. A nije li povijest i tradicija podijelila Srbe i Hr­ vate i Slovence uopće? Šta ih spaja drugo osim jezika? Nijesu li ta sva tri plemena tek sada dala ruku ruci i od­ lučili da porade oko toga, da ih u bu­ dućnosti osim jezika budu spajali i dru­ gi kulturni i duševni elementi? Pa ni­ jesu li i muslimani pošli tim istim prav­ cem da se spajaju i da se stope s dru­ gima u jedno? Ali sa onima oko »Zvo­ na« i svima koji su kao oni, naravski da nema nikakva spoja, nego će s nji­ ma — dok su onaki — biti samo borbe spremni smo da se približujemo. a ako pa kud ispalo da ispalo. Ako hoćete, nećete i ako nas ne možete ovdje trp­ jeti. onda vam sretan put: idite i prt­ ljajte kud vas je volja! Mi smo tu i tu ostajemo! Samo pokušajte, da nas istjerate. 1 vidjećete, ko je davao Sokoloviće.... Ako ste vi oko »Zvona« toliko ljubo­ morni prema državi i domovini i ako ovdje ne trpite nikoga tuđega, daj is­ tjerajte Madžar , Nijemce, Rumunje i druge narodnosti kojih ima na milijune u Jugoslaviji. U kom smo vremenu? Možda mislite u vremenu križarskih vojna? Ili u vremenu inkvizicije? Ili u vremenu katoličko-protestantske borbe, kad su sc protestanti listom izgonili iz katoličkih zemalja? Ili se možda nala­ zimo u vremenu, kada su Jevreji total­ no protjerani iz Španije? Jest, jest, »ZvonaŠi« kanda misle, da su se povatila ta vremena. Neka tako misle i neka uživaju u tim iluzijama. Samo su , hvala Bogu take fantazije i takc iluzije jedno, a realnost dvadesetog vijeka po­ sve drugo. Danas, u dvadesetom vije­ ku, kada mirovna konferencija usvaja paragrafe b zaštiti vjerskih i nacional| nih manjina, fantazije i iluzije »Zvonaša« spadaju u ropotarnicu, one su I potpuno pokopane i od realnosti su i previše udaljene. Izvolite, gospodo, sa­ mo nastaviti vašim huškanjem i razdru­ živanjem. Stojimo na piku! Braćo muslimani! Onaj članak policajskog »Zvona« ne treba komentirati, jer se smrad đubreta čuje odmah čim se prevrne. Ali je svakako nužno, da dobro otvorimo oči, da se opametimo i da iz onakog pisanja izvadimo sebi lek­ ciju. Ondje se ne napadaju isključivo age i begovi, niti »Pravdali« ili musli­ manski radikali, nego se napadaju op­ ćenito svi muslimani. Mi se možemo razilaziti u političkim i kulturnim mi­ šljenjima. ali ovdje izbija imperativni nalog, da se ne razilazimo u obrani, kada se napadamo svi bez razlike političko-kulturne boje, li obrani od takih nasrtaja ujedinimo se svi i recimo gla­ sno: »Mi smo tu i mi vas se ne boji­ mo! Ako vam je krivo, taj gnjev, što ga gojite premq nama, neka pukne u vama i neka raznese vas!« Mi »Pravdali« prihvaćamo borbu i dičeći sc Sokolovićima istupamo kako proti »Zvonašima« tako i proti svjema »Narodovcima«; svjema i svako­ mu dovikujemo Abdullah pašine riječi: »I glavu ću svoju dati. АГ kamena jednog ne dam.« Da, ne damo ni jednog kamena i borićemo sc za ovu grudu isto onako, kako su se .za nju borili naši pređi, što u ovim našim krajevima naselile sirotu, da danas i nama i našoj zemlji bude — na sramotu!.... Sarajevo, 15. oktobra. ’ 1 I ; 1 i : ■ : i : I i 1 ‘ s . j I I । I Pod naslovom »Hak za 1918. i 1919.« donosi ovdašnji »Glas Naroda« ovu bi­ lješku: »Saznajemo iz dobro informira­ nog vrela, da je ministarstvo odobrilo nekoliko milijona kruna u ime huka za 1918. i 1919., koji će se isplatiti naroćito malim 'posjednicima. Ova je mi­ nistarska odluka rezultat zauzimanja Demokratskog Kluba, a naročito poslanika muslimana toga kluba.« Gornje je riječi »Glas Naroda« podvukao debelim crtama, pa mu ne ćemo kvariti dobre volje ističući držanje Šukrije Kurtovića, dra Nježića i ostalih prijatelja muslimanskog dijela našeg naroda. Dovoljno je naglasiti, da je »zauzimanje« Demokratskog Kluba uslijedilo nakon godinu da pa neopisivih nevolja i patnje naših maloposjednika i da je »demokratski« cenzor u našem listu plijenio sve članke i notice. u kojima su crtane nevolje tih žrtava »demokratske« tiranije. 'Malo* je čudnevato i to, što sc ističe zauzimanje D. K «. kad svak živ zna. da su oni na vladi sve od našeg ujedinjenja i da su baš oni uzrok, da je naše agrarno pita­ nje postalo pitanje va n j s k e p o 1 it i k e. Za nas je međutim najinteresantniji završetak notice, u kojem »Glas Naroda« veli: »Nas raduje ova odluka ml»»Istarskog savjeta »er je u današniem vremenu položaj malih posjednika bio svakako ncsnošljiv.« I sam »Glas Na­ roda- došao jc dakle do zaključka, da je tiranija njihovih gosa prevršila sva­ ku mjeru, pa i sam desavuise njihovo i svoje stanovište u pitanju agrara. Mi nemamo ništa protiv, ako »demokrati« koregiraju svoje nastranosti i pozdravljamo ovo njihovo opamećenje tim rađc. što ih kao malj tuče u usijane glavule! ! Kriza je izbila u kabinetu 25. juia. Kako u Beogradu nije bilo Naslednika Prestola ni Predsednika Narodnog Predstavništva, a pariamenat nije bio na okupu, ipredsednik kabineta g. Pro’tić je predložio da se odloži formalno otvaranje krize i njeno rešavanje do povratka Naslednika Prestola u prestonicu i okupljanja parlamenta. Prvo se primilo, a drugo ne. U interesu zemlje predsednik je nastojavao, da to što se u kabinetu dogodilo ne izbije na javnost prc nego se kriza formalno otvori. To nastojavanjc ostalo je bezuspešno, i i »Epoha« je objavila postajanje krize. Njoj su sladovali odmah i demokratski organi. Pauzom od 25. jula do 1. avgusta predsednik g. Protić se koristio da ode službenim poslom do Zagreba. Demokratski organi su taj put odmah tendenciozno i neistinito predstavili kao put za dogovaranje i paktiranje s Na­ rodnim Klubom, kao da je za to potreb­ | no bilo ići ii Zagreb i kao da g. Protić nije imao prilike u Beogradu dogovara­ li sc i »paktirati« ako mu je to trebalo. АЧ je karakteristično ovo sumnjičenje i ovo predstavljanje Narodnoga Kluba kao nekakvoga bauka ili kao neku lu­ ga vu ovcu! Kako se ni g. Protić ni ra­ dikali uopšte ne plaše tako lako, oni su išli svojim pravim i zdravim putem da­ lje. ostavljajući g. Svetozaru Pribićeviću i g. Krameru da produže i tu svo­ ju intrigu kao i druge. Naslednik Prestola se vratio u prestonicu 30. jula. G. Pribićević mu je išao na »referat« preko, što, naravno, nije b lo u redu. Referat je imao najpre । da podnese Ministar Predsednik. Na : putu je po Vojvodini Prestoionaslednika ; pratio »siučajno« g. dr. Bogdan Gavrilović, predsednik demokratske etrankc Probuđena Isvi^esit siašeg dijela naza Vojvodinu. Tako jc isto »slučajno« roda natjeraće vas i na još koju JovaNaslednik Prestola odveden i u Jazak, novu strugu.... manastir, gde stoluje g. VaDrijan Pri­ bićević sa svojom porodicom. Znate, ovaj gospodin kaluder ima svoju porodicu. To je istina neobično, ali je i on neobičan čovek, kojega je. zbog toga, sad i g. A 1 a u p o v i ć, mini­ Ovih nam je dana prispjelo više za­ star v e r a, a vanso vao za arhi­ ključaka o držanju »Gajretovih« pod­ mandrita! odbora i povjerenika. U glavnom su svi G. Protić je 1. avgusta u podne podsložni u tom. da ne će nikakvih veza nco Nasledniku Prestola formalnu os­ sa nametnutim odborom, ali ima i takih, tavku, a »Demokratija« je toga jutra koji obustavile rad za »Gajret«. Mi ne pozdravila g. Protića jednim vehemen­ možemo odobriti pošhednjeg koraka i tnim člankom s nizom kleveta i neisti-, apeliramo na sve pododbore i povjerena o krizi. Odmah po podne g. Protić mke, da svoj rad udese prema ovim jc saopštio Predsedmku Predstavništva načelima: ostavku svoju, a uveče je predao i ši­ I) treba protestirati na ministarstvo roj javnosti. I ako je kriza postala u unutarnjih djela i zatražiti da ukine od­ krilu kabineta, g. Protić je ipak saveluku policajne direkcije, tovao Prestolonasledniku da pozove 2} ЈЧ-и« taj protest upraviti i na popredsednika parlamenta i s njim se pohcajnog povjerenika u »Gajretu«, g. 11asavetuje. sana Hodžića, Predsednik parlamenta g. Pavlović. 3) treba nastaviti rad za »Gaj­ čekao je sastanak parlamenta, koji jc ret« j kupiti članarinu; zadržavši novac bio zakazan za 4. avgusta. pa je tek kod sebe i izvijestivši o tom poticajnog sedmog u podne savetovao da sc sastav povjerenika g. Hodžića i predsjednika kabineta poveri g. Ljubi Da^doviću, »Gajreta« g. Halilbašića i kao predstavniku Demokratske Zajed­ 4) treba se spremati na saziv izvan­ nice i »najmnogobrojnijoj parlamentar­ redne glavne skupštine, čim ovo pita­ noj grupi!« Ostavljajući na stranu da nje bude privedeno riješenju. cenimo taj momenat: da li je bilo po­ »Gajret« treba strogo lučiti od poku­ trebno toliko vremena predsedniku par­ šaja šačice nametljivaca. Ispisivanje i lamenta. baš i da nalazi da treba dru pasivitet ne znači drugo, nego li pomo­ gome poveriti sastav novog kabineta, ći ostvarenju želja ovih nametnika. mi ćemo se zadržati ovde s nekoliko Stoga im nc smijemo nasjesti, nego ih reči na ocem Činjenice: da jc predsed­ otpraviti i udariti im žig sramote. »Gaj­ nik parlamenta savetovao Kruni da po­ ret« je narodni, pa mora biti i u narod­ veri sastav novog kabineta g. Lj. Danim rukama. U budućem ćemo broju iznijeti do sad •) Ovaj iscrpni prikaz prenosimo iz prispjele zaključke, a molimo i ostale »Samouprave« od 12. o. mj. i ne nala­ pododbore i povjerenike, da nas izvi­ zimo za shodno, da mu išta dodamo ili jeste o svom držanju. oduzmemo. Uredništvo. Pitanje „Gajreta". i Тоћ arizE u datumima.) �- - V' W Страна ?■ Struna »ПРАВДА- vidoviću a ne g. Protiću, dotadanjem predscdniku vlade. Kriza kabineta g. Protićeva nije na­ stala u parlamentu, ona je izbila u samom k a b i n e t u. Ta okolnost nalagala je, po našem mišljenju, osta- , viti g. Protiću sastav novog kabineta, t ne samo ostaviti, nego i s osnovom zahtcvati da on to učini i pred parlamenat izađe u što kraćem roku. Tako b: se pred samim parlamentom odmah razbistrile i jasnije odredile one razlike i one teškoće koje su g. Protića do ostavke dovele, i tako bi se dobile ja­ vno, od samoga parlamenta, indikacije za eventualni nov sastav kabineta. Ta- 1 da bi i zadatak predsednika parlamenta bio lakši, i tada se ne bi izgubilo ono vreme od I. do sedmoga avgusta u \ eče. M Jr2 no da bi ovako postupanje bi- j lo saglasnijc parlamentarnome redu, jer bi se onda pravilnije ■ brže razvijala sama kriza. Ako smo dobro obavešteni, ni predsednik parlamenta ni neki viđeni članovi Demokratske Zajednice nisu | bili protivni ovakom postup a n j,. šta više čini nam sc da su gg savetovali Demokratskoj Zajednici. AII to je pravilnije smatranje propalo pred uskim partijskim smatranjem ko­ je se zaklanjalo za van parlamenta od­ ređenu većinu Demokratske Zajednice prema radikalnoj stranci, bez obzira na tr važnu okolnost što u parlamentu ima i drugih političkih grupa, koje su bile i u kabinetu g Protića i na koje je možda lično g. Protić mogao računati. To je uže gledište usvojio, posle, i predsednik parlamenta i saVetovao Kruni da poveri sastav kabineta g. Davidoviću. Taj sam fakat je već po sebi odložio ' i radnju parlamenta u krizi, i time ote/ tvao pravilnije i brže rešavanje krize, | jer je za pravilno i brzo rešavanje kri- i ?e neophodna saradnja parlamenta, gde javna đ skusija i glasanje daju verne upute za dalji rad i time se dobija nad I m radom oko krize i kontrola jav­ noga mnjenja, koje bez toga luta i po- ; staje igračka u rukama zakulisnih re­ žisera!.... Pošto <u ministri iz Demokratske Za­ jednice. svih jedanaest, odmah zauzeti javno ne samo negativno nego i n e- I prijateljsko držanje prema g. Pro­ tiću i njegovoj ostavci, lako je bilo predvideti da pregovori s radikalnom stran­ kom za nov kabinet ne mogu dovesti do povoljna rezultata, ma da je g. Pro­ tić izjavio odmah gotovost da uđe sa svojim drugovima u kabi- ј n e t g. D a v i d o v i ć a. G. Davidović i je zbog toga glavne pregovore vodio j s drugim grupama, i oko toga probavio 1 vremena do 16. avgusta. Ne uspev- ' ši ni tu. on se okrenuo odlučno socija- i 1 istima i u nosledn-jem trenutku s nji­ ma sklopio sporazum, davši im tri port- ' felja. Prva posledica toga sporazuma bila <5e pušta nije soci jalista i komunista u a p š e n i h u Sara- j jevu i Zagrebu. Od 16. avgusta do ; ?5. avgusta novi kabinet je prikupljao , svoje poslanike. Rpoj 74 Цкн Avgusta 25. bila je prva sednica par­ za nedelju, 5. oktobra, u tri časa po po­ lamenta posle skupštinskoga odmora i dne. odgođena za ponedeljak 11 čaotvorenja krize. Sutra dan je bilo glasa­ • sova. Pošto predložena lista kabineta nje o deklaraciji vladinoj koje je dalo g. Trifkovića nije bila primljena, vratilo ovaj rezultat: 127 glasova za vladu a se na raniji savet g. Davidovića, to je 119 glasova protiv vlade. Na toj s e d- i sad opet poveren sastav kabineta g. n i c i nije bilo prisutno 15 o p o- I Pavloviću, koji ga je. kako čujemo, juzicionara, a u onih 127 glaso­ ! če vratio, pošto nije usvojio pretilog va bili su i m i n i s t a r s k j g 1 ai osnovu za novu vladu koju su mu s o v i. Posle dva dana bilo je glasanje predložile koalicione stranke u opozi­ za dvanaestine. Vlada je tražila dve, ciji. opozicija je tražila da se ove dve dva­ naestine svedu na jednu, pa da učestvu­ je u radu u Skupštini. Vlada je pristala. Na glasanju je vladina »većina« spala na 105 poslanika: preko dvadeset po­ Jednu živu sliku bosanskih agrarnih slanika vladinih je otišlo — napustilo je! prilika iznijela je beogradska »Samou­ Tada su odmah otpočeli novi prego­ prava« u svom broju od 7. oktobra. U vori između vlade i opozicije, sada potoj se bilješci veli doslovno: »Pre dva Javito s Narodnim Klubom i radikalidana se jc pojavila u Parlamentu u Be­ ma. I ov su pregovori trajali do osmog ogradu, jedna muslimanska žena iz Bo­ septembra zaključno i razbili se. najpre sne sa jednim nejakim blijedim djetetom s Narodnm Klubom, pa onda i, s radii obratila je na se pažnju mnogih posla­ !kaF.ma. Poznato je čitaocima kako i nika. Ona potiče iz jedne od n a j p rza Što. Desetog septembra je vlada već vih i najbogatijih porodica u Bosni, a najavila bila svoju ostavku zbog spoljdanas jc gotovo prosjakinja. Čitavo joj nih teškoća, a 12. septembra je i for­ je imanje poplijenjcno i popaljeno. Pri malno zaključila i podnela. tom joj jc, prema uverenju suda, uči­ Kako se saznalo odmah, pa posle i njena šteta od 67.705 kruna. utvrdilo, g. Davidović jc izjavio i inače i Slobodni posjed od 300 hektara bio Kruni da će on i njegovi drugovi ući je dignut do racionalnog stepena obra­ samo u onaj kabinet kome bi predsedađivanja. ali je pri tome zadužen za ko­ vao g. dr. Dragoljub Pavlović. Pozvan jih 100.000 kruna. I taj su posjed seljaci | da da svoje mišljenje o novoj krizi Kru­ iza prevrata razgrabili i tako ona nema 1 ni. g. Protić je savetovao da se pozovu ništa osim kuće nad glavom i 3 nejake gg. Pašić. Trumbić i Smodlaka da lično ■ sirotne dece, jer joj je muž pred godi­ referišu o spoljnoj situaciji i pitanju i nu dana umro. Došla jc u Beograd da koje ie direktno izazvalo krizu, a po- , traži pomoći i bila je kod biv. PređsedŠto ie i unutrašnja situacija teška da se nika Vlade gosp. Davidovića, koji joj saslušaju i o njoj, pa eventualno i po­ je pomot obećao. mognu da se ona što pravilnije i brže Eto dokle dovodi agrarna politika de­ raspravi. Taj je savet prihvaćen i dele­ mokratske stranke!« gat! pozvani. Delegati su nam došli u Komentar je suvišan. petak 19. septembra noću. Sad razumijemo zašto se Alija KurU to međuvreme pada malo nejasan tović ešofira za »demokrate« i njihovu ! pokušaj g. Pavlovića da obrazuje kabi­ vladavinu. Prezidijalnim riješenjem od | net. Radikalna jc stranka izjavila da 30. jula broj 29.336 doznačen je jedan ona ne može ulaziti u rešavanje krize vagon brašna za Mostar nekom Samudo dolaska pozvanih delegata, prema elu Polaku — zaAlijuKurtovića. 1 već izjavljenom svom mišljenju. Ovaj ; Sudeći po imenu, rekli bismo da jc Popokušaj stoji u vezi s izjavom g. DaviJak madžarski ili poljski Židov, nu ka- ! dovića da Demokratska Zajednica pri­ ko je došao dodatak »za Aliju Kurtoma samo kabinet g. Pavlovića, i sa vića«, željeli bismo Čuti decidiranu iz­ nezadovoljstvom njegovim javu ovog gospodina. Stoga se ustežešto su pozvani n a š ј delegati ! mo od komentara i čekamo razjašnje­ . z Pariza. nje, pa makar i u »Glasu Naroda«. Delegati su svoj posao referisanja o I spoljnjoj situaciji završili u ponedeljak, dakle 22. septembra. Od 22. septembra । do 30. septembra imamo pauzu — od- I nosno rad gosp. predsednika parlamen­ PRIVREMENA UREDBA ta i njegova savetovanja s grupama. : o upravi vakufa u kraljevstvu S. H. S., Toga dana. 30. septembra, u utorak | sem Bosne I Hercegovine. u podne, pozvan je g. Protić i poveren »Službene Novine kraljevstva S. H. mu sastav novog kabineta. G. Protić je S.« u 105. broju od 5. oktobra donijele mandat primio i vratio ga u sredu 1. oktobra, u veće. Drugi oktobar je opet । • su »Privremenu Uredbu«, što je usvo- | nastala pauza. Trećeg oktobra pred ' jena na predlog ministra vera i po sa­ podne pozvan je g. Trifković. koji je • slušanju ministarskog savjeta. Uredba je sankcionirana 12. septebra, a glasi svoj mandat u s p e š п o svršio i li­ stu novoga kabineta podneo Nasledniku ! ovako: Тси Prestala na odobrenje u ponedeljak, 6. I § 1. oktobra, u 11 i po časova pre podne, i Nadzor nad vakufima u Kraljev­ pošto mu je tražena i da ta audijencija I stvu Srba. Hrvata i Slovenaca i u p ra- i Bilješke. Prosvjeta i škola. FELJTON. A Hifzi Sjelevac: Rene Logotetides. Nastavak. .PRAVDA* (3) Ja sam razumio šta ona misli, znao sam šta znače njezine riječi, pa mi je postalo nekako teško oko srca. Tu Renu tu ozbiljnu, revolucionarku — lijepu djevojku zavolio sami... I osjećao sam da ću je izgubiti, da ćemo se možda za uvijek rastati. Ta slutnja dolazila je od nje potvrđena njezinim riječi­ ma: „Život nema druge svrhe«!... Ja sam znao šta je čeka u Carigradu, pa sam se čudio, da se je od­ lučila poći na stratište samo da dovrši »započeto djelo« i, da mu dadne oznaku revolucije, da iznudi ono što niko ne smije da svoj mladi Život žrtvuje za nešto što nije bilo blizu stvarnosti — za nešto što je bilo u njoj i njezinu osvjedočenju.* Još smo šetali nekoliko časaka nerazgovarajući ništa. U to jc voz došao i mi smo mehanički pošli kolima. Ja sam joj pomogao spremiti stvari, pa kad smo se smjestili i sjeli ona je odložila Šešir, otvo­ rila prozor i zagledala se, nekud tamo preko krova sofijskog kolodvora. Promatrao sam je. Sunce se bijaše počelo pomaljati, pa je svojim svijetlom po­ zlatilo bakrena kubeta velike zgrade koji su se sja­ jili, kao da su bili krvlju poliveni. Rene je bila za­ mišljena. Tužan izraz počivao na njezinu licu. Oči joj se caklile i i/gledalo mi je kao da je suza podišla pod kapke. — druga za njom, a treća se već za tim otkotrljala niz lice. Rene je plakala!... Da sakrije suze od mene podigne se na prozor, . izvadi rubac iz džepa i otare oči. Onda udihne zrak I duboko, kao da je htjela zadržati u plućima toga čistog proljetnog zraka, kada ga ne bi mogla više slobodno udisati. »Žao Vam je nekoga« upitam je kad je pogle­ dala u me — »imate možda nekog, pa plačete?« — To je samo trenutačna slabost. To će proći. ’ Nemam nikoga, jer ste vidili da me nije niko is। pratio. Prije pet dana došla sam iz Grčke. Moj žiI vot bio je svezan uz sav moj narod, uz njegove - ideale, pa mi izgleda da je ovo jutro, koje drži nož da prereže niti moga života ili ideala. Ja više ne mogu snositi I Bog vas je poslao danas da mi bu' dete suputnik!... U kupeu nije bio niko drugi osim nas dvoje. Reni se opet orosile oči suzama. • Za što se žrtvujete vi, vi baš sama kad toliko drugih koji bi isto trebali radit i sjede mirno i čekaju. Zar je zlo Grcima u Turskoj? Šta im je krivo? Ni turski narod nema nikakve slobode, niti privilegija Jednako smo robovi jednoga tiranina, koji nas u lancima drži«... Moje razlaganje kao da nije ni čula, jer nije ništa odgovorila; nije na nju nikakav dojam uči­ nilo. pa sam prestao. Gledao sam je kako se silno bori u duši, kako se muči s nakakvom mišlju, koja i je bila jača i snažnija od same njezine snage i j skuplja od njezina života. Eto ta Rene, koja mi je prije tri godine otvoi reno rekla da radi na svehelenskom programu radi kojeg je bila i zatvorena; ta djevojka, koju je njezin ljubavnik izdao Turcima, jer je težila za raskomai danjem Turske; ta Rene Logotetides, revolucionarka i polazi danas u Carigrad, da izvede atentat i da se I žrtvuje za jednu ideju, koja će možda biti početak, 1 da se čitav narod oslobodi tiranske moči Jildiza. . v u centralnog vakufskog fonda za kra­ jeve Srbije i Crne Gore vodi Mini­ starstvo Vera. Upravu vakufa u Bosni i Hercegovini vode a u tlo n om пЦ vakufsko-mcarifski organi, koji su tamo od prije po­ stavljeni. S 2. Ministarstvu Vera kao upravnoj vla­ sti u vakufskim poslovima spada u nad­ ležnost: l .) Odlučivanje o koristonosniin ulaganjima vakufske i mearifske goto­ vine i o izdavanju u najam odnosno za­ kup vakufskih i mearifekih nekretnina, ako kamate odnosno najamnina ili za­ kupnina iznose više od 1000 dinara go­ dišnje ; 2 .) odlučivanje o opterećivanju i otu­ đivanju nepokretnih dobara centralnog fonda i pojedinih vakufa; 3 .) odlučivanje o upotrebi dohodaka pojedinih vakufa i centralnog fonda za izvršenje odredaba, sadržanih u vakufnanama pojedinih vakufa, za podmiri­ vanje potreba vakufsike J mearifske uprave, kao i na druge opšte musliman­ ske vjerske, prosvjetne i dobrotvorne svrhe; 4 .) ustanovljenje godišnjih proraču­ na za samostalne vakufe i za centralni fond; 5 .) ispitivanje i odobravanje zaključ­ nih računa za pojedine vakufe, a za centralni fond i njihovo sastavljanje; 6 .) nadziranje nad poslovanjem sreskih vakufskih medžlisa, nadalje nad­ ziranje svih pojedinih vakufa i njihovih službenika kao i svih vakufskih zavoda; 7 .) odlučivanje o otpisivanju neutjerivih tražbina vakufskih, o davanju pre­ dujmova, i potpora i ma grada vakuf­ skim službenicima: 8 .) istraživanje, knjiženje i vođenje pojedinih vakufa u evidenciji, isto ta­ ko njihovih imanja i njihovih zakladnih svrha; 9 .) imenovanje svih vakufskih službenika i to vjerskih i prosvjetnih u Sporazumu sa vršiocem dužnosti Vr­ hovnog Muftije i u skladu sa vakufnamama; 10 .) vršenje disciplinarne v 1 as t i nad svima vakufskim službenicima. б 3. U svima okružnim i sreskim mjesti­ ma, gdje ima muslimana i vakufskih do­ bara. postoje sreski vakufski medžlisi, koji su sastavljeni od muftije kao pred­ sjednika i četvorice muslimanskih gra­ đana kao članova. Članove sreskih va­ kufskih medžlisa imenuje Ministar Vera nakon saslušanja nadležnog okružnog muftije, koji treba da se u to­ me sporazume s mjesnim muslimanskim stanovništvom. Članovi sreskih vakufskih medžlisa obavljaju svoju službu besplatno kao počasno zvanje. U većim mjestima, gdje to bude izi­ skivala potreba, može se broj članova sreskog vakufskog medžlisa i povisiti. § 4. Dužnost je sreskih vakufskih mcdžlisa, da istražuju i drže u evidenciji sve Njezin je ljubavnik izdao je, a ja nisam mogao niti mogu, niti ću moći, jer u njoj nisam nalazio začetnika zla — prostog ubojicu, nego biće koje će baciti bombu za slobodu, za jednakost i bratstvo,.. Postalo mi je teško, teško pri duši, da sam mogao zaplakati -Putem do Filibe promjeniia je Rene svoj plan i zamolila me da je peti dan od danas čekam u d* set sati na carigradskom rihtemu, gdje se zaustav­ lja rumunjski brod, a da će ona preko Bukarešta. Ujedno mi predade posjetnicu sa imenom »Магу Maetling« napomenuvši, da će pod tim imenom os­ tati u Carigradu. A kad sam joj rekao, da bi je rado pratio preko Bukarešta ona mi odgovori: za me bi bila osobita i sreća, ali se za vas bojim . . . — Ja ću vas pratiti ako ćete dozvoliti ' upi­ tam je nježno, a Rene mi stisne ruku i odgovor-: ! »Neka je Bog s nama! PRVI DIO. ј , Jedan uvažen turski diplomata rekao je jednom u Parizu, da Carigrad predstavlja Tursku i oni koji hoće da upoznaju Tursku i turski narod dođu i Carigrad i informiraju se od stranaca. To je jedan fakut rekao je dalje — jer je u istinu službena < Turska taka! Narod je stado, kojeg Jildiz vodi na j uzici, a Jildizom vladaju strani poslanici, koji sjede (Nastavićc se) | u Carigradu. Čitajte i širite „Pravdu". �Bpoj 74 ><<м vakufsko imanje, koje se nalazi u srezu, da nadziru džamije i vakufske zgrade, da paze mutevelije i druge vakufske službenike, da sudjeluju pri davanju va­ kufskih zgrada i zemljišta u najam od­ nosno zakup i pri ukamaćivanju vakuf­ skih novaca ako zakupnina odnosno najamnin? ili kamate nisu više od 1000 dinara na godinu, a veće zakupe, najmovc i ukamaćenja da dostavlja sa svo­ jim mišljenjem ina riješenje Ministru Vera ( 2. tač. 1.); da stavlja predloge Ministarstvu Vera glede upotrebe, va­ kufskih prihoda za izdržavanje vakuf­ skih /grada, podizanje džamija i dru­ gih vjerskih, prosvjetnih i humanitarnih zavoda, da sastavlja, ispituje i podnosi Ministarstvu Vera sve vakufske raču­ ne. naročito zaključne godišnje račune o upravi pojedinih vakufa, te da i z v ršava sve naloge Ministarstva Vera. § 5. Sjednice sreskog vakufskog medžlisa valja držati po potrebi u uredovnim prostorijama muftije ili na drugom prikladnom mjestu. Pisarske poslove obavlja muftijsko zvanje, koje nabavlja i potrebni pisači materijal. Okružni i sreski načelnici imaju pra­ vo nadzora nad djelovanjem vakufskh medžlisa, ali se ne mogu miješati u unutra^r e poslovanje njihovo, niti uti­ cati na njihov rad. koji se kreće u djelokrugi. što im je opredijeljen ovim naređenjem ili drugim odredbama Ministarstva Vera. § 6. Pojedinim vakufima upravljaju mutcvclije po propisima vakufnama, a kad ovih nema po odredbama Ministarstva Vera. Mutvvclije imaju slušati sve naloge sreskih vakufskih medžlisa i M i n istar tva Vera. On su ovlašćeni samo na one izdat­ ke. k< su preliminovani u budžetu nji­ hov? vakufa. Oni mogu preko sreskih vakuMih mcdžlisa stavljati .predloge Ministarstvu Vera o promjenama go­ dišnjeg budžeta za vakufe, kojima oni upravljaju. kao i o Upotrebi sredstava centralnog fonda za njih. § 7. - Suv šci pojedinih vakufa, koji preostanu iza podmirenja svih zakladnim pismomo (vakfijom) određenih potreba, a koji nisu utemeljačevom odredbom izrične namijenjeni -njegovim potomcima ili vakufskim službenicima,-pripadaju u centralni vakufski fond. Mutevđija ih ima preko sreskog va­ kufski . anedžlisa predati Upravi Fon­ dova. gdje će biti pohranjeni, a po od­ redbama Ministarstva Vera upotrebljavani za namijenjene svrhe. Mntcvclijama se može ostaviti jedan dio ovih suvišaka, da time podmire po­ trebe slijedećih godina onoga vremena, dok prisniju prihodi od te godine. Vi' iiu ovoga dijela od suvišaka, Što će se ostavljati kod mutevelija, određu­ je M:" tarstvo Vera. § 8. Vakufske takse valja plaćati u cen­ tralni fond i to: 1.) takse za dekret (hardži tevdžih) pri svakom novom imenovanju, ako je godišnja plata viša od 1000 dinara. Ova se taksu plaća jednom za svagda, i to 25% od godišnje iplatc. a može se platiti i u 12 mjesčnih obroka, ako to novo­ imenovani zatraži. 2.) Vakufske takse manipulacije (har­ dži muhasebe) od onih vakufa, kojih su­ višci pripadaju potomcima utemeljača (vakifa) ili vakufskim službenicima. 0ve sc takse plaćaju svake godine i to 10% <d suvišaka, koji budu u godiš­ njem inćunu iskazani, da nakon pćdmirenja potreba dotičnog vakufa pripadaju potomcima, utemeljača ili vakufskim službenicima. § 9. Centralni vakufski fond sastoji se od suviša .a pojedinih vakufa, koji se ne upotrijebe za pokriće tekućih potreba, od glavnica i ostalog imetka uzapćenih vakufa (evkafi mazbuta). te od mearif­ skog .manja. Prihodi sc ovoga fonda sastoje od dohodaka plodonosno ulože­ nog metka fonda, od vakufskih taksa koje sc pobiru po § 8. ovoga naređenja, te od suvišaka samostalnih vakufa od kojih se svake godine mora izlučiti naj­ manje 20% za povećanje temeljne glav­ nice fonda. Rukovanje gotovim novcem i vrijed­ nosnim papirima centralne vakufske za­ klade kao glavnicama samostalnih va­ kufa, koje budu predniu centralnom fon­ du. vodi Uprava F o n d o v a. članke o Savindanu i Vidovdanu znak »Demokratijc«, naša je politika potpu­ § 10. no bezidejna, d mi u svom političkom je samo naše obzirnosti i političke trez­ Prihodi centralne zaklade imaju se djelovanju nemamo krajnjeg cilja. Da venosti; znak je naše promišljenosti i upotrebljavati za ove svrhe: to dokaže, on veli da sami ne znamo realizma, koji je odlika svih trijeznih I.) najprije se podmiruju iz prihoda »šta hoćemo ni u kakvom dijelu svoga političara. fonda porezi i drugi javni danci za ima­ programa; ni u kulturnom, ni u eko­ U pitanju našeg nacionalizovanja mi nje fonda, pa onda upravne potrebe fon­ nomskom, ni u socijalnom i političkom«. držimo u vidu još jedan momenat, pre­ da i troškovi izdržavanja. 2 .) zatim treba podmiriti za pojedine To tvrdi u prvom stupcu svog članka, ko kojeg se ne može tako olako prijeći: a već u drugom stupcu veli o našem nacionalizam naših sunarodnjaka nevakufe, koji su predali svoje novčane programu: »Program, dakle, sa komuslimana u mnogo je slučajeva usko glavnice fondu, potrebe onih svrha nji­ vezan sa religijom. Ja ću da u tom po­ hova utemeljenja, koje se ne mogu po­ ■ j i m bi čovjek mogao biti z ad o v o 1 j a n k a o variantom opštih nagledu istaknem samo dvije krilatice: kriti od dohodaka od nekretnina i even­ narodnu riječ: »Nema srpstva bez tri tualnih drugih prihoda dotičnih vakufa, ; Sili prilika« itd. Vi se smijete ovoj nelogičnosti? Smi­ prsta«, i Štadlerovu izreku: »Samo do­ onda eventualne svrhe uzapćenih va­ bar katolik može biti > *dobar Hrvat«. jem se i ja, ali ću uza sve to da slije­ kufa (evkafi mazbuta), zatim musliman­ dim »dubokoumno« razmatranje ovog Meni je potpuno jasna sva netačnost i ske prosvjetne svrhe onih mjesta, oda­ mladog gospodina i da ukažem na jed­ apsurdnost gornjih krilatica, nu teško kle je uzeto mearifsko imanje u cen­ ju je objasniti našoj masi tim prije, što nu još »dubokoumniju« njegovu teoriju. tralni fond i to sve ovo troje u onoj G. Kurtović, koji se trudi da muslimane ona nije jasna ni pravoslav­ mjeri koliko ima za to pokrića u sraznoj ni katoličkoj masi našeg na­ našeg kraljevstva po svom kalufu pri­ mjemom dijelu dotičnih vakufa odnos­ roda. Ovu zbrku dvaju oprečnih poj­ vede u »narodno kolo« (kao da oni u no mearifskog imanja, što ga imaju u tom kolu nijesu bili davno prije pojave mova treba prečistiti najprije među prihodima imanja fonda. Ovim nije is­ ovog mudraca!) imputira nam kuka­ pravoslavnim i katoličkim dijelom na­ ključeno da se mogu podmiriti i dalje vičluk i veli: »Ovakav svoi program šeg naroda, pa kad kod njih bude iskripotrebe ovakvih vakufa i u smislu tač­ stalizovana nacionalna svijest, mnogo ke 5. ovog paragrafa iz sredstava cen­ i i nacionalni naziv svoje organizacije tralnog fonda. i metnuli su samo radi toga, što su slaće je lakše prihvatiti islamski dio našeg i bići i što u doba nacionalnog triumfa naroda. Još jednom naglašujem da je to . 3.) zatim se podmiruju one potrebe jedno vrlo široko, polje dugogodišnjeg pojedinih vakufa na popravak i izdrža­ I našeg nisu imali toliko moralne snage, prosvjetnog rada države i društva, a za­ vanje koristonosnh nekretnna, koje se i da i pored toga, što im je taj traumf naš drta metoda naših nacionalista može ne mogu podmiriti iz prihoda dotičnoga I bio protivan i mrzak, pokažu samo usporiti taj rad i otežati ga. • svoju pravu boju.« vakufa. Ne -povodeći se za kratkom pameću Mi oko »Pravde« ne obaziremo se na 4.) od prihoda fonda, koji ostanu iza metode' naših nacionalista i idemo svo­ toga, valja svake godine najmanje jed­ • g. Kurtovića J njegovih protektora, mi smo nesamo kukavci, nego i sebični najim putem tvrdo uvjereni, da ćemo po­ nu petinu upotrijebiti za povećanje fon­ iražnjaci. kojima nije stalo do »lađe mumoću svog realizma mnogo prije posti­ da. ći cilj nego li oni, koji planiraju zemun5.) ostali prihod fonda valja upotreb­ ■ slimanske«. nego do udobnosti i ličnog ski most našeg nacionalizma, ne znaju­ ljavati za podmirivanje opštih islamskih I profita. Mi smo — narodni zločinci, ći mu naći baze ni za postavljanje prvih vjerskih, prosvjetnih i dobrotvornih po­ i Tako veli g. Kurtović. A šta je na stva• ri? Na stvari je to, da mi ovoj golotreba. •temelja. Vakufma. čiji suvišci pripadaju po­ i b r a č a d i ne dozvoljavamo giavne riTo imađoh napomenuti glede r^tačne tomcima utemeljitelja ili vakufskim ; ječ u islamskom dijelu našeg jedinsevetvrdnje o našem »anacionalizmu«. a u službencma, mogu se iz fonda davati i nog naroda, jer bi ga svojom bezobzirdrugom ću članku da koju kažem o to­ | nošću i nastranim radikalizmom otuđila božnjoj našoj političkoj bezidejnosti. samo zajmovi. ' nesamo modernoj kulturi, nego i narod6 .) eventualne suviške, koji ostaju iza Beograd, 3. oktobra 1919. Sakib Korkut, gl. urednik »Pravde«. podmirenja svih potreba, valja također ; noj zajednici. Istjerali bi ga i iz domo­ » vine. Da, i iz domovine, jer nemaju ni­ upotrijebiti za povećanje centralnog kakva razumijevanja za njegovu pro­ fonda. šlost i sadašnjost, pa prema tomu nijesu § II. ni u stanju, da mu ovdje pripreme bolju Ova Uredba stupa u život od dana i slađu budućnost. potpisa Kraljevog, a izvršnu silu dobija Nacionalistički pokret u Turskoj. Mbada gospoda nesamo da nam pri­ od dana obnarodovanja. Turska se nije davno oslobodila ap­ Preporučujemo Našem Ministru Vera pisuju političko-kultu mu hinbenost. ne­ solutizma. Do onoga časa, kada su Engo se eto bune i radi toga, što smo svo­ da ovu Uredbu obnaroduje i izvrši. ver i Niazi sa svojim drugovima pro­ joj organizaciji metnuli nacionalni na­ 12. septembra 1919. g. veli prvu revoluciju u Turskoj bio jc ziv.. Šta bismo trebali učiniti, pa da u Beogradu. pokret nacionalistički u povojima. Tek Aleksađar s. r. budemo pravi ovim patentiranim »na­ neke vode mladoturskog komiteta osla­ cionalistima«? Možda postaviti panislaMinistar Vcra: njali su se na svijest naroda, a drugi, mistički cimer, za koji naš dio naroda Alaupović s. r. mićlu ovima na žalost većina držali su nije imao nikakva razumijevanja, a o više do političkog efekta nego do pra­ kojem uza sve to bunca g. Kurtović u svom članku? Ili možda madžarski radi , ve svijesti naroda. Turanije, sa svojim toga, što je toj firmi služio njihov poli- i nacionalističkim vođom Akčura-zađe tički prvak sve do dana narodnog pre- ' tražili su nacionaliziranje konzervativ­ Poštovani g. kolega! ne i apsolutističkim režimom ubijcrN* vrata? Čudnovato je. kako ovi uobra­ Jedan student, što je uslijed poznatog mase, ali jaki otpor panislamista i voj­ ženi usijanci ne mogu da shvate tako nasilja g. Pnibićevića došao u priliku, ničke stranke Enverbega prigušili su jednostavne istine, da preobražaj mase da se bez ikakva prava kiti nazivom: taj pokret. Kad se jc uvidilo, da jc panije stvar momenta, nego široko i tr­ narodni poslanik, Euforija Kurtović, bio novito polje sistematskog i dugogodiš- ј nislamizam neprovediv radi nepopust­ je tako smion, da je ovih dana u »Đenjeg stvarna i organizovana, smišljena ( ljivosti Arapa i — kad jc Turska s Nje­ mokratuji« ponovio sve klevete i bestid­ i obazriva rada i napora. Još je čudno- | mačkom doživiia poraz, počeli su se ne podvale, pomoću kojih su mladi sluz­ javljati nacionalisti. Turska — turskog vatije, da ih dosadanji totalni neuspjeh nici g. Pribićevića uzaludno operisali u naroda suverenitet bio je ugrožen i oni nije nimalo poučio, pa i nakon devetužoj nam domovini. Ne odgovaram na mimo carigradsku vladu podigoše usta­ mjesečnog uzaludnog na pružanja još i ove podvale radi toga, što bih pripisi­ nak u Anatoliji. »Za čast turskog na­ sad operišu istim metodama i sve uvao kakvu važnost njihovu autoru, već roda«, bila je lozinka koja je lako re■pornije stoje na svojim pogrješkama, us toga, što bi njihova publikacija u »De­ volucionisala duhove, kada su vidili šta mjesto da ih ispravljaju i odbacuju. mokrat iji« mogla, ma i na čas, zavesti im Evropa sprema. Postupak prema Kako međutim stoji sa našim »anajavno mnijenje u Beogradu i Srbiji. I Turskoj, kao jedinoj islamskoj državi ocionalizmom« vidi se najbolje iz pro­ inače, držim, nije loše, ako sc malo izzlojcdio jc i druge muslimane, koji ulograma, koji u tom pogledu sadrži ove bližc upoznamo, pa Vas molim, da mi žiše snažan i energičan veto u Parizu. stavove: »Stojimo na stanovištu pot­ blagohotno ustupite nekoliko stupaca u Engleska sc je pobojala za svoju ko­ pune ravnopravnosti triju plemenskih cijenjenom Vašem listu. žu. pa jc učinila snažan pritisak na sa­ imena i konstatujemo fakat, da se bos.veznike da se s Turskom kao islamskom herc. muslimani nijesu nikad otuđili ni Naš tobožnji »anacton^illzam«. državom licpse postupa. I za čudo, pre­ svojoj domovini, ni svom narodu, ni ko noći jc evropska štampa promijeni­ •Demagozi muslimanski« naslov je svom jeziku. Oni su zadržali sve biljege la svoj žučljivi način pisanja. Odrekli uvodnika »Demokratijc« od 26. septem­ čistog nacionalizma, a nijesu svjesni su se svi. kako izgleda, da unesu prste bra. u kojem se o »Jugoslav. Musi. Or­ samo plemenskog imena. Stoga u pita­ u unutarnje stvari Turske s jednom pri­ ganizaciji * i njenu organu »Pravdi« veli nju našeg nacionalizovanja stojimo na jateljskom napomenom: da žele pomoći ni manje nj više, nego da vodi z 1 ostanovištu, da je to polje za kulturni turskom narodu, da se preporodi. č i n a č k u politiku protiv ^musli­ rad društva, a nipošto s|tvar dnevne Današnji nacionalistički pokret u Tur­ manskog dijela našeg naroda. Po mi­ politike. Rad u tom pravcu treba da skoj imao je i svoje uspjehe, da jc pri­ šljenju g. Kurtovića. a kanda i ljudi oko se temelji na snošljivosti i obazrivosti, jašnji kabinet položio ostavku i došao ipomirljivosti i evđluciji. I zato smo na vladu drugi koji bliže stoji pokreta­ proti svakoj tjesnogrudnosti i strastve•) Beogradska »Dcmokratija«. glavni čima. Da li će imati još većih posljedica nosti, a naročito proti nasilnosti i nariorgan '»demokratske« stranke donijela naslućivati je. jer preporod ne može se je koncem septembra četiri članka g. Š. vavanju kojeg plemenskog imena. Zbliprovesti jednom bunom ili promjenom žavaćemo, a nipoštio dijeliti. Jugosla­ Kurtovića, koji su upereni proti radu vlade narod sam mora ga proizvesti, venstvo držimo najprikladnijim putem našeg lista i naše organizacije. Glavni on se mora oslanjati na narodnu svi­ zbliženja i ujedinjenja.« urednik našeg lista, koji je tih dana bo­ jest. Ovoj tačci našeg programa »Pravda« ravio u Beogradu, zamolio je uredni­ Prvi znaci govore, da se Turskoj je ostala potpuno vjerna i zastupala ju štvo najuvaženijeg beogradskog lista spremaju bolji dani — dani narodnog je u svim prigodama, otvoreno se izjav­ ^Samouprave«. da mu ustupi mjesta oslobođenja. ljujući proti frankovhika i 's jedne i s odgovor na podvale g. Kurtovića i za druge strane. Na našoj strani nije bilo Grčki ministar o Turskoj. Ministar taj je list napisao šest članaka, u koji­ ni jednoga čina koji bi bio sličan KruPoKtks izjavio je suradniku I/Eclaima je prikazan cilj naše organizacije. Ijevom poviku: »Pet stotina godina smo Budući se je ovdašnji »Glas Naroda« rea«, da se Grčka ovaj čas nalazi u dao na nezahvalan posao, da preštampa vas trpjeli; ne ćemo više«, niti smo gr­ teškom položaju. Pitanja koja sc tiču prvi članak g. Kurtovića (možda će pre­ dili koji dio našega naroda, kao što je Grčke nisu još uopće riješena. Istočno štampa ti i ostale) prenosimo i mi član­ to činio dr. Krulj i kao što to čine mnogi pitanje je još sasma zamršeno. Držanje ke n^ašeg gl. urednika iz »Samouprave« i mnogi pisci iz redova, u kojima sc na­ velevlasti prama Turskoj od nekoliko tim prije, što su oni pobudili opću pažlazi g. Kurtović i šačica njegovih istomjesec: znatno sc promijenilo. Sada se nju. Uredništvo. mišljemka. Sto ne pišemo izazivačke sanjari o nekom utanačenju. prema ko- Politički pregled ]. M. 0. i ијвпј kritičari.*) �,ПУА»ДА" 4 ЗФгааа .em bi Turska imala • nadalje da po­ stoji na maloazijskom tlu, sasma se zaboravlja na zločine, .koje su Turci upravo u Maloj Aziji počinili protiv Grka i Armenaca. No vrlo bolno mora se dirnuti svakog Grka, što se u Parizu javljaju glasovi, koji se zauzimaju za to. da sultan ostane u Carigradu. Odr­ žanje Turske u Evropi bila bi pogre­ ška, koja se više ne bi dala popraviti. Ako mirovna konferencija ne riješi pot puno (istočnog pitanja, biće /ugrožen svjetski mir. Ministar Politis dvoji, da će Amerika preuzeti mandat nad Carigradom. Ako jedna vlast neće da preuzme mandata, još uvijek bi bilo bolje, da sc otjera sultan i da sc Carigrad stavi pod upra­ vu saveza naroda. Grčka imade u Ca­ rigradu velikih interesa, jer tamo sta­ nuje 300 hiljada Grka, ali ona shvaća da su velevlasti i odviše interesovane kod Carigrada, a da bi grad mogao pri­ pasti Grčkoj. No kad bi se Carigrad ostavio Turskoj, bilo bi to za Grčku takovo razočaranje, da ne bi moglo ostati bez velikih posljedica. »Eclairc« nadoJaje, da će Francuska kompromitirati svoje interese u Grčkoj, ako ne poduore pravedne zahtjeve Grčke. Stanje na Rijeci. Rimski listovi jednoglasno donose гаJiogram, da je Gabrielo D’Anunzio vrhovni zapovjed lik talijanske vojske na Rijeci svu vlast predao u ruke generala ('echerimija. Sam D'Annunzio već da jc ostavio Rijeku. General Ceccherini bio je dosada vojnim zapovjednikom u Fijor^nzi te je položivši kralju prisegu vjernosti, ostavio Fijorenzu i došao na Rijeku. U isti je čas stigao na Rijeku i Vojvoda od Aoste. Čini se da je izmeJu vojvode od Aoste i Gabriela D’Annunzia utanačen sporazum, prema ko­ jemu se je D’Annunzio povukao sa svojeg diktatorskog poprišta. Time je ova epizoda dovršena a ujedno je najbolje dokumentirano službeno zauzimanje taiijansko. Vidi se da je talijanska vlada pokušala da pod pseudonimom jednog pjesnika anektira Rijeku, a ako to usipije da onda pokuša isto učiniti sa osta­ lim krajevima koje z sebe svojata. Meautim tu je Italija naišla na otpor Ame­ rike i Engleske; a to tim prije što jc taj manevar bio dovoljno proziran. Ameri­ ka se najodlučnije oprla da si Italija je­ dnostavno prisajedini Rijeku. I kad nije išlo silom kuša se sada milom polučiti neki rezultat sa ententom i sa Ameri­ kom. Zato je posve vjerojatno što piše »Giornale d’ltalie«. Prema pisanju to­ ga lista čini se, da je Tittoni doista upozorio uslijed nesmanjenog američkog otpora i junačkog držanja Rijeke saveznike na to, da bi sc moglo modificirati Clairefonatainsko utanačenje, kako bi se došlo do novog riješenja, koje bi mo­ gli prihvatiti Riječani i kojim bi se ure­ dio sadašnji opasni položaj. Tittoni na­ vodno nastoji, da se revidiraju neke kla­ uzule glede gradske državice. Dakako da bi na sve to morala pristati Ame­ rika. U tim klauzulama radilo bi sc si­ gurno o istarskoj granici i o većem jam­ stvu za civilnu upravu u luci. Samo uslijed takovog istupa bolje reći .blagog postupka talijanske vlade razu­ mije se pisanje i one francuske štampu koja postupa i brani talijansko stajali­ šte. Tako javljaju ti listovi, da su se poklisari u petak vjerojatno bavili sa pitanjem Rijeke. List tvrdi, da bi Rije­ ku do konačne odluke o njenoj sudbini imale zaposjesti regularne talijansku čete i da bi Italija imala dobiti mandat nad Rijekom u slučaju da grad bude stavIjen pod zaštitu saveza naroda. Da li je to baš mišljenje ententinib vlasti teško je vjerovati. Bit će io želja talijanske vlade podmetnuta preko talijanofilskog »Figara«, ententmim zastupni­ cima na konferenciju п.на. Za to se i ne može uzeti kao gola istini i sama vijest, da su ententine vlasti, poimence Amerika i Engleska, pristale na bilo ka­ kovu meritorna modifikacija riječkog pitanja. Da me latim Talijani ne misle mirno se udaljili iz naših krajeva doka­ zuju razne njihove vojne pripreme kao i neki upravno-poliGćk zahtjevi, za Ko­ je žele da se Što prije ispune. Kod toga neće ništa promijeniti ni sukob ni antagonizam između Zanelle I D’Annunzia. Desom li poski pretplatu? .FH A VD А“ dopisi. i 1 [ [ [ I i | i ! • • : ; I , , i , I . ' Domaće vijesti. «Netko se »hiti«! U 121. broju »Srp. Riječi« »luti« se na nas anonimus, ali na., a dobro poznati đopisn.k, Što iznoмто nepravde iz tnlvjd a poglavito zbog sudijc Srdića. Mi dj^ sniku mnogo «0 zamjeramo ni za prospe izraze, jer st od njeg nijesmo boij^.i ni nadali, a poznato je, da je zvjei najgrublja, kad sc u srce rani!! Pustim® ga neka se ističe, a mi ćemo priicC na stvar. Dopisnik veli: »Čovjeku Irczvcл u, poštenu i o o, c k t i v n u, kao šte jc on (sudija Srdi-” znamo, da je upod dostojanstva osvfUt: sc na laži : to ih denuncijanti ivnose...« Trezve­ nost je njegova pnvat” stvar, o kojoj mi ne vodimo računa. Dopisnik pita zar jć Srdić spao na piaćn jednoga dnevn.č'ira, a mi mu угГто i opet javno, da j c on nju pojeo. Da ilustrira­ mo njegovo poštenje navešćemo kako : ' | | I | je to bilo: Dneviočar Pohk napustio je s’užbu u aprilu, a »pošteni« sudija ni­ je to prijavio, nego jc njegovu plaću uzimao sebi. Kad je vlada potražila iz­ lika za njegovu definitivu, koncem a v gust a, on je odgovorio da je Pohk napustio službu prije 8 dana! Ako nije ovako, neka nas, »pošteni« su­ dija preda sudu, da odgovaramo za »denimcije«, a ako jest, kao što i jest tako, pitamo zcm. vladu, da li sc možć ovakovom čovjeku povjeriti uprava suda. Da se pako vidi njegova »objektiv­ nost« navesti ćemo samo jedan slučaj: Alibcg Džaferović nam reče da ga je »objektivni« sudija Srdić sudio, bez da je tužetiljica Joka, Srdića svast. ikako i došla na raspravu, niti uopće bila za­ stupana (valjda ju je sam sudac zastu­ pao!). Kada ga je Alibeg upitao, kako ga može osudit bez tužitelja i rasprave, on mu je rekao: »Ja to mogu«. Sad pi­ tamo vladu, a nek i dopisnik metne ru­ ku na ...., pardon ne na srce, nego po duši nek rekne, jeli taj »čestiti« sudija uopće dostojan, da mu se povjeri ikak­ va funkcija u državnoj službi. Pitamo zem. vladu, smijemo li mi muslimani pred tako ^objektivnog« suca na ras­ pravu izaći? (Osuda je bila izrečena na temelju § 105, ali ju je isti sudac od glasnika povratio i navedenu osudu iz­ rekao). Što se tiče Srdićevih zasluga u nar. vijeću, tih naprosto nema. Kada je bilo najopasnije vrijeme, pred prevrat i za samoga prevrata, tad još Srdć nije ni bio u Doboju, nego se je g. kapetan Jeršinović prije prevrata dogovarao sa građanima, a za prevrata za 24 sata organizovao gardu, te. sačuvao red i mil’one državnoga dobra. Zato ga evo već godinu dana kod nas. a da još nije primljen u službu, premda jc 2—3 puta molio. Možda je i ovdje Srdićeva »obiektivnost« djelovala, da se onako za­ služan čovjek tuko dugo zapostavlja. Zasluge su Srdića u tom. što je svojom pristranošću prisilio muslimane, da is­ tupe iz narodnog vijeća. Jeli pak u nar. vijeću štogod za se stekao, dužnost je službene komisije, koja dolazi, da to ispita, a mi ćemo paziti, hoće li ona ko­ rektno postupati. Za njegove zasluge, što ih je stekao kao austrijski oficir, nagradila ga jc Au­ strija, a naša vlada neće valjda i ovakove zasluge nagrađivati. Dopisnik nam poriče pravo uzimati jednoga suca na odgovornost, a mi velimo da na to ima­ mo pravo, jer sc tiče naše kože: našeg sa znojem stečenoga imetka, što smo ga državi predali. Također ne omalova­ žavamo sud kao pravdu, nego g i ;e baš taj »čestiti« sudija omalovažio i nanio ljagu čitavom svome tako ča1 mm mjležu. Malo nam je čudo da uredu ..i p maju i uvrštuju makar i isklias.« u л jpise u obranu ovakovih ljudi! Dopsmku(ci) poručujemo, da stojimo na mejdanu j da smo puni materiala ko šip, pa ako hoće, da još gore bruka i sebe i »čestitoga« sudiju — bujrum. Musa. kupusa! Podjela američke robe. Američka će se roba dijelili sirotinji grada Sarajeva ovim redom: Sirotinja srpsko-pravoslavne vjere dobivaće robu od »Zadruge Srpkinja« u pravosudnoj palači u četvr­ tak 16. ov. nij. od 5 do 12 sati i to om, kojima prezime počinje sa slovima A. B. ( ј D. Sirotinja rimokatoličke vjere dobiva­ će robu od »Zadruge Jugoslavenki« u pučkoj kuhinji, Terczija ul. broj 7. od 2 do 6 sati po podne i to oni, kojima prezime poćima sa A, B, C i D. »M c r h a m e t« i »Židovska općina oglasiće posebno, kada će dije­ liti robu za muslimane odnosno za Ži­ dove. Svatko neka ponese sobom svoj blok od životnih namirnica. Državni, općinski i privatni namje­ štenici dobiće robu preko svojih organi­ zacija, odnosno ureda. Daljni raspored dijeljenja oglasiti će se u novinama. Serum protiv difterije. Gradski fizikat je dobavio izvesnu količinu seruma pro­ tiv difterije, koga se već пскоИко mje­ seci nije moglo dobiti, tc ga je razdijelio ovim apotekama: Šlezinger (Misita), Plajcr, Romčević i Ivošcvić, gdje ga Ijekari mogu u svako doba dobiti po ori­ ginalnoj cijeni sa povišicom od 10 na sto. Ostalim sc apotekarima serum nije VMh CMMta Odbo> M. O.« Врој 74 Broj 1 iz I ; I I ! ’iioguo izdati, jer ga je bilo malo. hine, što u gradu ponovo imamo se­ rum piotiv difterije, ublažila je iedna vdik« opasnost po živote naše djece u slučaju epidemije difterije (srdoboije). inžinlrlma. Radi popisa inžinira iz po­ druma Sarajeva pozivaju se svi svršeni inžiniri, koji su pripadnic kraljevstva SHS da Sc do 25. oktPD i o. g. prijave Kod gradskog poglavarst/•, vojnog rerenta soba broj 50. šumari, nađlugari, lugari i pomoćni lugari Bosne i Hercegovine organizirali su se, tc im organizacija nosi ime: — Organizacija šumsko-teliničkog pomoć­ nog i zaštitnog osoblja Bosne i Herce­ govine. — Pravila ovoga društva odohrena su po zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu 17. septembra 191$. pod brojem 172625/19 čime društvo dobiva pravo javnoga rada, tc pozivlje sve kolcge, koje još neustupiše u organizaciju, da bezodvlačno ustupe. Upisi za ustup u organizaciju šalju se ne tajnika — Hangi Antuna, Sarajevo, Hulusina ul. 4. Vukomanović Andrija Hangi Antun predsjednik. tajnik. Sitne vijesti. • Kako javljaju iz Pariza službeni list donaša zakonsku naredbu, kojom se predsjednik Poincare ovlaštuje, da ratificira mir s Njemačkom. Ti­ me se povraća mirovno stanje u Fran­ cuskoj. * U Francuskoj je ukinuto op­ sadne stanje osim u Alzaciji i Loreni. • U Francuskoj je ukinuta cen­ zura za listove. * J a p a п je ratificirao ugovor s Nje­ mačkom. •Dan s k a će pučkim glasanjem od• učiti o zabrani alkohola. • Štrajk radnika u Brestu zauzima sve revolucionarniji karakter. Mnogi su dućani porobljeni, mnoge tr­ govine opljačkane a u jednoj ulici po­ ubijano je više Židova. Vojska i policija nastupili su protiv štrajkaša. Jućer su štrajkaši obdržavali manifestacioni op­ hod gradom. Bili su oboružani revol­ verima i kamenjem. Došlo je do ^ukoba sa vojskom i policijom kod čega je voj­ ska. upotrebila oružje. Više je osoba ra­ njeno. • U Njemačkoj će radništvo pro­ slaviti 19. novembra kao prvu obljetni­ cu revolucije. Trešeljak. Vakufski izbori tko ’ i ■ Јми >«l J isu, Hrž® л:;» [u f. .- »i u napsiuMt. _ Srp. h ju-” im ,c pnavii, ч u» 'ui • i.iak. ■. jem U« *»e рдп ч.- нм< .1 u ine* irmoкдкшрп л n Sar. i ređkUo i iaIvu. m : o*ta!v m j v\<ue . ,» *•••. puinjn . -ni no о' ako ntra>■ .ni нни jc ■ 4dvt oki Цаи. Jeđ^n uvante >i »лгаИп.к lr-»»4jka- potrudio •и ј® 'v «ia di ip 4»;н-»е ; da ih iutervji •• . |>x •’< no uv.j. da •• lesein« njegovo dojiuovt*. On гс ииг' ; J* ol i c a j n i .|»t.. - . * Ga n Ha■an I ic bio obun uM ‘ * nij. . ..>gao da i d*1' i .ii« na r inu jun i. Mi* до haber od < л > ni« spuo na to deredav, da ne i < a »• uio l>jfg /. a, pa trena < ’. mu t » javi । < gui» ■ v»*Jc ili a pulicaiae di ebije. i koješta,... HaniMi s v r х o ij po< nije trčao brzo. I to j1'. v<* ч i i <«ii '4 da -u "Ч> oko l'tiduenu»i i u > i p.t • rado. Ja s im. гаве g. vrao, pri . : .... < . uroti miB.HUu ази:. аеајв. Aline аток > <*. Mi»;u i«i t • !•«.« > » р гахпо , bukanj?, na , .«e pron luje jm. »tasa, ра n« v,tiujq d i х.д >та u nu uj glavi. Poraz mi je donio bar to x.id, i.......... da ct n>» se рг.хпчг., <ia nu .. u.a nija <o ргамла Gr­ dio mi U v< «• i i . ... t,)6. Ibrahiin ba i i c bio јо veoma kratik. Vi zuatf. reče g • u. đa i. l.ui iu)«hmiii umjan u pametne '-odo. i ■ иЛ • . da mm |H>tpano »izgrađen« : uaceh н ai ubuh, №O',umki izgk'd. satrapske* driai •; pravi ndeiii i<.rut«! Ja «e vodim >ia»< j мгијмо! hto se npuHa u isboic. Mi bo ne r< i k iramo na puvjeicnj ni* I roda, i dusia |o da se ^đje uvalim o. Mi i amo Ifiidi od jadala, a nu пз id f.iekiimo кмо I i su na nas. llost.Honi < >>. i sam dobio vilo , glasova nego ii Sesi ja Giubie. l)r. Z e ć e v i ć bio jo potpuno „rosa". 8». mo eto je mlatio rukama i vikao: ■Urganiaaciја, arganisaciju- Napi ai • ; - ’ je :,ure Sara­ jevo il' Visoku?* zgrčio je pest i aadrueao: „Napolje naknja Kurio vio bio je »zaposlen«, pa nije primio iavjeatitelja *, a brat iuu je A i i । a btadirao isvoznicu b:oj 29.33® pres.. pa reve da izvjestitelj dude kasmie. Pri zaključku lista dubisnio ovaj brzujav iz Banjaluke : »Ubrajaju me u najnospotobnija .zastupnike4' a da нпт pametniji ud svih, vidi se na) bol i • po tom, ktn n jesam kandidirao, ševkiju zdrobi aklaniac.|Л. a ‘irajl.je ,.h)usnaie“ koliki su do?i i iiroki. Ja >< ■ «»m proda«, ali nijaoam ni propao. Diplomat, dipimuat! II u g. n i j a i) a m r ti k o i <• ..bar. u»lauik“. Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/087e95e2728c4ae928d80288ef37aa95.pdf f53885b516e3512cdf8dadb66696d187 PDF Text Text PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 75. Sarajevo, subota 18. oktobra 1919. (23. muiiarema 1338) Zahtjevi muslimona iz Makedonije i Sandžaka. 1) L)a se muslimansko vjersko-prosvjetno pitanje uredi na autonom­ noj podlozi zakonom i da se čim prije provede ujedinjenje vjerske uprave u čitavu kraljevstvu; da se pri tomu zakonom osjgura muslimanima ve­ za s Hilafetom. 2) Da se u krajevima Srbije i Crne Gore uspostave za muslimanske ženidbene, porod.čne i našfjednje stvari šeriatski sudovi poput onih u Bosni i Her­ cegovini. 3) Da se sva vakufska i mearifska dobra, koja su zauzele opštine i druge vlasti p o v r a te zakonitim sop.stvenicima t. i. upravama vakufa i muslimanskini vjerskim opšlinama. 4) Da se musliman ima neslavenskih narodnosti osigura obuka u vjeronauci u njihovom materinskom jeziku i da se dopusti autonomnoj vjersko prosvjetnoj upravi, da pod kontrolom državne vla­ sti otvara škole, u kojima će hiti obu­ ka u njihovom materinskom jeziku i da te škole imaju pravo javnosti. 5) Da se u državnim školama osim u vjeronauci ne daje ničemu drugomu vjersko obilježje, naročito da se ukine molitva pri početku nastave, koja se sa­ da drži a svuna učenicima hex razlike vjeroispovijesti po obredima pravoslav­ ne crkve i da se iz nastavnih knjiga iz­ bace članci vjerskoga karaktera. 6) Da se pri izborima za Ustavotvor­ nu Skupštinu kandiduje u listi stranke toliko musbmana, koliko irn pripada po broju stanovništva muslimanske vjere. Listu muslimanskih kandidata odrediće predstavništvo naše organizacije, koja će biti sastavni dio stranke. 7) Da se agrarna reforma ne proteže na vakufska dobra, ali ako bi ipak bio koji vakuf odredbama ove reforme u svojim prihodima prikraćen, da država dotičnom vakufu zajamči iz­ gubljeni prihod u potpunoj mjeri, bilo da se vakufu dade koje drugo dobro, ili da mu se odredi stalna državna pomoć. 8) Da se bcglučka zemlja, u koju se u Makedoniji broji i napoličarska, izdvoji od agrarne reforme i da ostane u netaknutom po jedu sadašnjih sopstvenika, a da se za kmetov'ku zemlju dade najdulje kroz godinu dana odšteta u potpunoj vrijednosti oduzetog zemljišta. Sopsivenicima koji nemaju beglučke zemlje, a hoće da se bave zemljoradnjom, da se izluči u zakonu predviđena površina kmetovske (čivčinske) zemlje, a da se kmetovima (čivčijama) dade državna zemlja, koje ima s v u g d j e. u izobilju. U komišijama, koje će određivati vrijednost oduze tog zemljišta treba da budu zastupIjeni sopstvenici barem polovinom čla­ nova. 9) Da se do konačnog provedenja agrame reforme, sopsivenicima zemlje isplaćuje odšteta za izgubljeni prihod, ali da se to ne računa u otkupninu i ne hdbija od nie pri potpunoj isplati nego da to bmle renta na odkupninu i odšteta za izgubljeni dohodak od zemlje. 10) Da se po agrarnoj reformi ne smatraju kmetovima (čivčijama) oni, koji su od 1912. ovamo, bilo pod srpskom upravom, bilo pod neprijateljskom okupacijom nasilno i bez privole sopstvenika naselili na beglučkim zemljama, pa da se te zemlje i dalje smatraju kao hegluk. Muslimani! Čitajte i ši­ rite „Pravdu". | , ; Sarajevo, 17. oktobra. ' ne skupštine. Da ova akcija bude jed siveua. iznosimo ovuje formuiar, po Iz jednog pisma što ga je naš glavni kojem bi se imali stav u ti zahtjevi. urednik ovih dana dobio iz Picvlja va­ Piediog u biranju g.u . ug oubora neka dimo ove karakteristične stavove: »Pra­ glas,: vda« je kod nas vrlo rado primljena i i »Posto je predsjeamk »Gajretova« čitana. Prije dva tri dana vidio sam odbora g. Mustaibcg HaMbasć glavnu gdje jedan merakhja dade za dva broja deset kruna. Neka nevidljiva | skupštinu društva oa 19. septembra o. g. r u ka zabranila je raspaćavanje »Pra- । raspustio prije nego li je izabrala glavni odbor, a vlada i potajna direk­ vde« kod nas... Molim Vas da^energično protestirate, ; cija usprkos te činjenice i gazeći nesamo preko novine, nego i na nadlež- j društvena pravila proglasiše nom mjestu, službeno, a bude li Vam . nekoliko svojih ljudi giavnim odborom našeg »Gajreta*. predlažemo, da izvan­ trebalo od nas podataka, uputite me. ja ću Vani dati. Početkom sam redovno • redna glavna skupština, konstatuprimao »Vrijeme«, a upisali smo 25 pret- j j u ć i nezakonitost s a d a n j c g platnika za isto, odnosno za »Pravdu«, ' stanja u »Gajretu«, zaključi: U koj! novac jedan »demokrata < od »Jed- ; smislu društven h pravila zbacuje se ne­ nakosti « (Ruhima joj gigoš’ Op. ur.) i zakoniti »Odbora i prelazi se na izbor redovitog glavnog odbora društva. : nije još Vašoj redakciji uplatio«. »Gajret«. Eto tako naš prijatelj. Ovom ne treba i Predlog o sazivu izvanredne glavne kakva opširna komentara i mi to izno- | skupštine neka se stavi u ovom obliku: simo samo radi toga, da mogncino iz »U smislu § 48. društvenih pravila svega grla podviknuti: »Živjela demo­ tražimo da se za 1. decembra 1919. sa- 1 kracija i sloboda! Šifijo Pribićević nje- . zove izvanredna glavna skupština dru­ gov liberalizam!« štva Gajreta« sa ovim dnevnim re- ' dom: I .) Pretres prcdloga glede izbora redovilog glavnog odbora: 2 .) pretres pred loga, koji su najavlje­ ni za glavnu društvenu skupštinu od Zemaljska je vlada našla za shodno, 19. septembra o. g.' da odbije utok predsjednika »GajretoNeka nikoga ne buni gornja stuzaciva odbora i time je svoje djelovanje proti nama muslimanima prenijela i na« ja prcdloga. jer je iako udešena samo I radi toga, da komesar jat i njegovi za­ kulturno polje. Soli je malo, što je svo­ jom pristranošću i korupcijom, svojim j štitnici nemadnu nikakva izgovora za otklon tih prcdloga. Glavna je stvar, da nasiljem i političko-gospodarskim šika­ im se »Gajret« izb ;e :z šaka, a svak nama muslimana ubio svako naše po­ zna da su do »Gajreta« došli na jedan vjerenje u svoju vladu i njene organe skroz naskroz nezakonit način. Nadau provinciji, pa nam eto nameće i ko­ mo se. da će se ovom koraku priključiti j mesarijat u »Gajretu«, da nam tako i članovi »Gajreta koji ne pripadaju ; raskopa i đačko potporno društvo. Va­ našoj organi-zacif. jer se ovdje radi sa- i ra se g. šola. Mi nijesmo tako slijep., ino o tom. da e odstrani nezakon ta . pa da ne vidimo za čim ide koterija, što okupacija ovog našeg društva. Nek So1a i je bez ikakva prava zasjela na grbaču provodi svoje ćenove u »Prosvjeti«, a našeg naroda. Ni п:,: ’cnravedn je za­ nama nije potrebno njegovo pokrovi­ postavljanje muslimanskog daštva pri teljstvo tim pr ie, što nam je u »Gajret« dijeljenju vladinih ŠEpcndija, ni naj­ postavio i svoje — izvozničarc. grublje nasrtanje na narodnu imovinu, što je sakupljena u našem »Gajretu« — ne će zaustaviti našeg kulturnog raz­ G. Hamidu Svrzi & Cons. voja. Sarajevo. Šola mo/e postaviti još pvde et še- I Bili ste tako Ijubczni, pa ste našoj širiija, da pomoću njih razdraži naš ele- ' organizaciji podvalili teror i protestirali menat proti školi i modernoj naobrazbi; on može zavesti pedeset komesara u i kod izbornog povjerenika radi toga, što »Gajretu«, da pomoću njih korumpira | Vam pri vakuisk m izborima u prošli petak nije tobože bilo moguće glasati. našu omladinu, nu uspjet ire će i ne mo­ Da Vam pružimo n- punu mogućnost že. jer mi nijesmo tako naivni, da bismo 1 nasjeli dušmanskim podvizima naših o- I slobodnog gla-au.a. čast nam je u tu tvorenih i prikrivenih neprijatelja. M i ; Vam svrhu ponuditi uvodne stupce ćemo se obrazovati i bez: našeg lista. Izvolite se, gospodo, poslu­ vlade i bez »Ga ire ta«; i proti i žiti našim gostoprimstvom, pa đa jed­ v 1 a n i i proti komesarima u ! nom budete na Čisto o tom ko sve odo­ brava Vaš pravac. Javno glasanje Va­ Gajret u«. ših »pristaša« b će najsigurniji dokaz To još ne znači, da se odričemo svoje Vaše snage, a ako ušutite na ovu po­ imovjne u »Gajretu«, a još manje, da ruku. onda ste. držimo, izgubili svako se odričemo borbe za tu imovinu. Ob­ pravo na riječ u našem političkom ži­ ratno. Mi za tu imovinu najavljujemo votu. najodrešitiju borbu i stupamo u nju Stnoci našeg lista otvoreni su Vam potpuno svijesni. da nam se ta naša Čitavih osam dana. Dvol te se poslužiti, imovina mora izručiti. gospodo. Uredništvo »Pravde«. U prošlom broju našeg lista najavismn, da no odobravamo koraka nekih pododbora i povjerenika koji obustaviše | rad za »Gajret*. pa ih prema jedno­ glasnom zaključku našeg »Radnog Od­ bora poz:vamo. da se odmah brzo­ Od jednog svršenog šeriatlije doznajavom na ministarski savjet dosmo za još jedan prosvjetni škanda i g. Šćepana Grđića. Da onemogući aka- | priključe protestu naših poslanika dra Hrasnice i dra Snahe. Dalje ih poziva­ demsku spremu našim ljudima, on se je ! mo da nastave rad za »Gajret« i po­ postavio na stanovište, da se svršeni- [ kupe članarinu zadržavši je kod sebe i cima, šeriatske škole »iz principa« j obavijestivši o tom pismeno potajnone daju Stipendije za pravni fakultet u vladinog povjerenika g. Hasana HodžiZagrebu On se je postavio na »mudro« ća. G. HaUlbaSića ne treba obavješta­ Stanovište, da ovi svršenici moraju havati. jer se je povukao iz »Gajreta«. maliti i nije se potrudio ni da sazna za mizerno stanje šeriatskih vježbenika, ni­ Istodobno treba potajnom povjere­ ti zna, da treba čekati i na tako jadno ništvu u »Gajretu« staviti predlog o iz­ boru glavnog odbora i sazivu izvanred­ plaćena mjesta. Hodajmo „Gajreta"! ’ i . ; | i j i I i • i . t i I , ’ , I j I ' I ; ; , Proivjttni iliiidal. POJEDINI BROJ 6© Н ₽ L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Oriiujt redahciini Hbor. Pretplata godišnje72kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj uHcL Telefon br. 124.«6ekovnl račun post, štedionice 1119. Godina l. уImamo i previše pravnika« reče deli Šćcpan, a ne zna da se na predstojnička inje ta imenuju koji kakvi računarski ■<!. On Kanda misli, da ćemo mi muslimani vječno trpiti, da u upravnu službu dolazi svak os n ua>; on kanda misli, da su šppendbc za to, da ih plave samo kojekakva popovski i »mučenički« sinovi. On se kanda i : ad osjeća u svom > z. v o z п i č a r s k o m milieu i sve mu se čini, da ne ce doći dan obračuna. Varaš sc li. та1Очсрапс. Grdno se ti us u svom računu. Novac, s kojim ti ruspolažeš, naš je kao pravoslavski; na njeg imaju pravo naši sinovi kao i tamo vaši. Dosta je korupcije i protek­ cije; vrijeme je i pravdi! iznoseći ovaj tvoj skandal poručuje­ mo ti najozbiljnije, da se maneš izazi­ vanja. Mogla bi prekipjeli čaša našeg iskušenja, a onda... Uimc reda i mira tražimo pravdu, jed­ nakost i toleram _u. Da. i toleran­ ciju, g. Grdiću. । Iz naše organizacije STATUT I PROGRAM »J. M. O.« oštaiiipan je posebno i može se dobiti kod uprave »Pravde« uz cijenu od 2 K. Odborima se kreditira i naknadno na­ plaćuje. Glede provedeuja statuta slije­ de upute Radnog Odbora svim mjesnim Odborima, da se osigura jedinstven rad svih odbora. Isto će se iako dostaviti potrebne tiskanice, legitimacije i članarinske poh rde. Tajništvo. Opet klevBtinjc „dEmckrotshog'1 organa. Ovdašnji »demokratski« organ za­ mjera uredništvu našega lista, što je u cijelosti donijelo memorandum musiimana iz Novopazarskog Sandžaka. U toj se bilješci tvrdi, da se je deputacija muslimana obratila najprije narodnim zastupnicima Spahi i Krasnici, da joj po­ mognu u njenim zahtjevima i da su ih oni odbili govoreći im, da je uzalud, jer u ministarstvu nema volje, da im че po­ mogne Mi smo se u ovoj stvari obratili na g. dra Spahu pa nam je on izjavio slijedeće: »Deputacija muslimana iz Sandžaka obratna se je na sve članove muslimane Narodnog predstavništva, koji su tada bili u Beogradu. Žalbe ove deputacije uč'nđe su na sve iako dubok dojam, da smo svi htjeli da idemo korporativnu ne samo mm ^ni-predsjedniku, već 1 Njegovom kraljevskom Visočanstvu pr •csiolonasliedmku. Memorandum je izradio pivuid i v' . . t porazumu g. Salihagić, a deputaciju smo predvcli tadašnjem mimstru-predsjedniku u ostavci g. Stojanu Protiću ja i g. Salih­ agić. Od »demokrata«, za koje Glas Naroda« veli, da su ih oni pomogli, nija nijedan išao ni ministru predsjedniku niti je sudjelovao kod sastavljanja me­ moranduma. Oni su s početka bili za stvar vrlo zagrijani kao i mi. ali su po­ slije ostavili deputaciju.« Donoseći ovu izjavu g. dra Spahc. iz koje se najbolje vidi, koliko je »demokratama« stalo do istine, dodajemo, đa centralna »demokratska« vlada nije izašla u susret zahtjevima deputa­ cije i da je to i bio glavni razlog, da snio mi ovaj memorandum istom sada do­ nijeli. Mi smo htjeli da dadnemo vreme­ na vladi, da učinjene nepravde ispravi, ali smo uzalud Čekali. Još nijedan kri­ vac za ona zla djela nije kažnjen, a slični se zločini na žalost i sada doga­ đaju. Mi bi najsretniji bili, kad ne bi o �Страна 2- Strana Број 74 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA1* ovakim stvarima morali ovako često pisati, ali »demokratska« vlada ne mo­ že ni nakon godinu dana, da nam pruži ni najprimitivnije pravne zašMe. Kad nas je već »demokratski« organ povukao za jezik, kazaćemo mu, da i d inas leži u hapsu 995 ljudi u samom jednom mjestu Novopazarskog Sandžaka. Prema njima se postupa po * demo­ kratskom principu :x n i o p t u ž h e ni sude n j a. Ako koji ima novaca za podmitljive činovnike, može izaći uz tu otkupninu. tyače im ne manjka tortura. To jc uzrok, da se danas mnog cdmeću u goru, jer ne će da ih bi r ijri hak zlo­ stavljaju podmitljivi c”ovn:ci g. Pribićevića. , • i i Васкв nevolje. 5 Ini tereti i teško breme, koje dugo vremena nosimo. a nunožemo da ga se riješimo. biva nam sve teze. Trpimo i izgleda, da ćemo još trpiti s ’ne Šikanatic. koje n jesu baš tako slabog znača«a. da bi se тот!е pu 'i': a da se o n'im? ne vodi nikakva računa. \| đaci mu-hmaiv. u^n hijemo se za­ pi.■, slavnu gr podu šo'ća. Krsmanovica i Grd ća. da nam zvnle dati in­ formacije zašto se ovako otvoreno progone baš musiiir/m na rvdasni m sred­ njim školama. Zašto se ta naša dosa­ * di ia braća ^luze ' vukov m sredstvi­ ma? Nama izv’ la. da jc ono nekadaš­ nje propovijedanje o slozi i jedinstvu s?<ma utrnulo, a r ’m osnivania nove države da je poprimio sasvim drugi smjer. Možda su načela i pravila već promijenjena, ali mi o tome još ništa ne imadosmo prilike čuti. Mi smo došli do toga uvjerenja, da se na nas mrzi, bili nacionalizirani ili ne. pa čak kad bi primili i pravoslavnu vjeru, i onda bi bili smatrani za bića. koja i jesu i ne mogu nikada biti ravna našoj braći Srbima pravoslavne vjere. Možda se je mislilo, da nam se je navukla kokošija slijepost na oči pa da ne možemo progledati, ali mi stavljamo do znanja svima kojih se ovo tiče, da jasno vid mio u kojoj se eri nalazimo. Od svih đaka muslimana, koji su pola ; 1 ispit na trgovačkoj akademiji u Saru.cvii pri koncu i početku ove školsi v godine prošG su samo dvojica. Nama jc vrlo dobro poznata sprema sv h kolega, bez r; I ke vjere i narod­ nosti. pa se zgražamo i zaista imamo pravo da se zgražamo nad djelima nekolicme naš'h gg. profesora, g. d rektora Kor nića. a i same vlade. Čudimo se da se u e naŠo ni jedan, osim ove dvojice, pa da je spreman za preHz u v Šc god:š4. Poznata nam je svačiju sprema a znamo i to, da naši orugovi mi' u imali protekcije, te su iz ;oga ’ ga. oboreni. Da dokažemo, d;t *е lioće protekcije navodimo jednu vrlo »lijepa« sliku, koja se je odigrala na početku ove školske godine pri pola­ ' , I ! i f ( , i I . i , I ; ] , . i : ganju ispita. Neki prota od Tuzle ili od Zvornika doveo je d\ c odrasle djevoj­ ke, te ii preponu o ^Јнот oa profe­ sora navt deć'. ća м: ме siabih ž vaca, te ua im e вс si. \ ,. .u teška pitanja. Kazuimje se, da 41 ooauvije koleg ce bue za par sati зт. че s >|мот. Jedan k(\ga b ” je « .1 v Jek rila tog gosp. Krsmanovća. nspekiora na vladi i mulo ga za popravak jednog i pred­ meta (pao je samo iz jednog), ali mu nije bilo duzvoi eno. neco ga г gosp. Krsmanov ć о.и^ето. govoreći inu. da гета рти ч t Г .ina mu je kolega sv: stvar sac'ć'o si gere spomenutim djevojkama, u ak je on prešao preko loga. ti\ eravu ’.'c o govoreći mu o du/noMim i sp um ’aše miade države. pr s* > uviercn’ o sasvim očitim šRanac зта n - v?u • sve drugove • ’cdriiošGdcc. da jednoglasno pripo:; nn našoj Г nć^ cRn lista »Pravde« i (G »m pružimo ruke stupivši sa njima ii iste redove, te tako započnemo rad na H ?’пц naše mase. Već je vrije­ me kada bi se mogli trgnuti iz letargije i prihvatiti vrućom voljom i nesavladi­ vom šnagom za posao. Pogledajte naše Irjedno stanje i promislite o svemu, pa ćete i sami konstafovati. da smo na krivome putu. Uzmite u obzir šikanacijc koje se izvode nad nama • našom braćorn po Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Pomislite naše sestre, koje se obeščaščuju, na sami recite istinu. Vladu pozivamo, da promijeni postupak spram nas. koji nije niti bratski, niti čovječanski, te da nam stavi do znanja, doklen će se provoditi stari i nepraktični sistemi, koji su prožeti mrž­ njom spram nas muslimana srednjoško­ laca. i Srednjoškolac. Dodatak uredništva. Ustupanio mjesta ovom apelu radi toga, što bismo htjeli doprinijeti ispravku pogrješaka i šikana, koje se čine našoj onilađim Sto se tiče poziva, da se srednjoškolci priključe našoj organizaciji, sma­ tramo ga umjesn m samo u toliko, što bi зе naše đaštvo trebalo otresti predrasuda, što su ih o našoj organizaciji raširili neki izvjesni odrodi. Za nas je dostatno, ako se naša mladež zbiljski prihvat knjige, ako se svojim ž votom i osjeća >em ne oda1 Uje ud svog duela naio i i ako i ma dne razumijevanja za tegobe, sa kojima se on srela na svakom koraku i u *v т prilikama. Mi '-mo daleko od tog • d i našem đaštvn prepc-ućhno aktivno sudh’ov inje u našoj organizaciji, jer jc ona u davnom politčki. a 73 đ?ke ii ie nnl' nego knji­ ga i uzajamno podupiranje’ Vrlo b. nas ves. iiio, kad I smo mogli javiu o skoront osnutku dačk^ udruženja kojima bi bda svrha dobrovcljno instruiranje slHbiidi drugova, 'kup­ im čitanje i predavanja, vježbanje u obdržasanju analiabetskh tečajeva, borba proti'alkoholizmu i razvratu među daštvom i drugom omladinom, sokolsivo i drugi oplemenjujući športovi itd. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. Nastavak. (3) Ove su se riječi odnosile na stanje prije prve re­ volucije i na vladavinu sultana Abdul-Hamida, »cara careva, Halife svih muslimana i božije sjene na zem­ lji.« Tako je on naredio, da se u ukazima nazivlje. Carigrad je bio grad sa svim šarenilom istoka sličan kakvom pehlivanu, koji se je okitio svim nišanima, koji je na se metnuo sve boje da bude interesantniji. Sultan mu je metnuo pamuk u usta i zalio živom uši i izveo ga naozornicu. Sredina u kojoj su se odigrali važni događaji, koji su pripravili prvu revo­ luciju bila je čudnovata i neshvatljiva svakome, pa su oni koji su je proučavali kroz redke novina i knjiga dobili krive pojmove o toj sredini. Tu, gdje je svak više vidio i više radio od Turaka, gdje je svak imao više prava od turskog naroda, nikli su svi uzroci, koji su doveli revoluciju, koja je zatekla narod nepripravljen i nesposoban u širokim masama, da sam vlada Jer revolucija nije bila djelo naroda, djelo spoznaje, nego zgodan čas, prilika, kad su ne­ ki opazili, da mogu uspjeti. Predrevolućiono doba od 1904 do 1908. nosilo jc na sebi jedan neodređen biljeg — znak Reorga­ nizacije i nesporazuma. Nije bilo jakih individual­ no, ti, a same ideje vodilice m ianjale se tako često, kako se jc selio mladotuiski komite iz Londona u Pariz i iz Pariza u Žencvu. /\ко ste čitali njihovo glasilo »Osmanli,« kad je izlazilo u Londonn imali ste drugi dojam nogo kad jc prcncšen u Pariz. Na samu ideju utjecali su stranci; u glavnom Englezi Ovaki ćemo rad vrlo rado podupirati, pa ćemo našem daštvu biti u tom pra­ vcu u svemu na гики. Na okup, a što vam ustreba rado ćemo vam pružiti. „1M. 0." i njeni kritičari. I ’ | : . , i ■ . [ ! ' i | . i । I ' ; ' । ’ i ! ' ! • । (Prenošeno iz >Samouprave< br. 238.) II. Naša tobožnja »bezidejnost u politici. Kao što je našim »demokratskim« nacionabstima neshvatljiva naša obazrivost u pridizanju nacionalne svijesti u islamskom dijelu našeg naroda, tako isto nemaju smisla ni za politiku, što se ne klanja frazerstvu »Demokratske Zajednice«, koja ni nakon svog develmjesečnog upravljanja ne bi u stanju, da izradi bar konture svog programa, a kamo li da ga potpuno obradi i prk mijeni. G. Kurtović nam je podvalio da nemamo krajnjeg cilju u svojoj politici i da ne znamo šta zapravo hoćemo i želimo. Koliko je istine u ovoj proizvolj­ noj tvrdnji vidi se najbolje iz našeg programa, u kojem »s ushićenje m pozdravni jamo slom au<tro-ugarskog apsolutizma i proklamovanje na­ rodne slobode, pa ćemo iskreno i po­ šteno s oduševljenjem i svega srca su­ rađivati na slobodarskoj i demokratskoj izgradnji jedinstvene države SHS., koja je aktom od 1. decembra 1918. progla­ šena jedinstvenim kraljev tvom pod na­ rodnom dinastijom Karadordevića«. Eto toj i takoj politici osporava gosp. Kurtović krajnji cilj; tu i taku politiku proglasila jc "demokratska« vlada u Bosni i cijela demokratska štampa ni­ čim manje nego — veleizdaju i čkom, protudrlavnom i protudinastičnom. $ta bismo, pitam, trebali izmijeniti, pa da postanemo lojalan elemenat mira i reda? Približiti se srbijanskim republikancima iz Pribićevićevog »državotvornog« bloka, ili se možda pri­ ključiti g. Koraću, pa putem njegova repiiblikanstva postati dinastični i državotvorni? Nama to n je išlo u pamet, a još manje bismo se htjeli ortačiti sa srpsko-hrvatskom koalicijom, koia jc do zadnjeg dana gledala rađanje peštanskog sunca 1 gla'a’a kredite, kojim su se opremali ugnjetači Srbije. »Temeljna ?:i načela naše nobtikc: demokracija : usr” •’ 'su nravda i slobnih jednako'! i "•Grane ји. I m r'еč'ua p'\ nje naš ’ • ’ram i ja b н > ’ o znat s a ’e zl • u i n načelima: sia b, tri - ih) bi ili dodati, pa da nam sv prizna i pravnost : sav emenost. M «иг ’го »na siunov siu potpune odvov( r o ti vlade паг^Јпо п pre <ia\nštvv. kao izrazu s г'. е ’ e'i > s i nu roda, tc zborno: riđa »стсГт • pćeg. jednakog. ’žra\nog. ta;nog i nrororcionahiog prava zbis-’ u sv m tijciima. koja se biraju * 7:<г ta nače'a ne na­ glašava. i »Demokratska Zajednica«? ’1 raž’mo. veli se dalje u našem programu, da državni ustav donese isključivo • i Francuzi, a u posljcdne vrijeme Nijemci Inače u samoj Turskoj, u zvaničnom Carigradu išlo je to jednako. Govorilo se o Mladoturcima tajno, šapčući po sijelima i čitali neki brojevi novina, koje su do­ lazile sa sirane ali se nije nikad ispitivalo jeli to ! sve istina i jeli dobro. li isto vrijeme sa mladoturskim pokretom išao je jcr: menski i grčki pokret i tako zvana »bugarska politika.« U samom Galata-Saraj-skom liceju, gdje su se ; odgajali sinovi prve turske, aristokracije goje su ućili Grci, Jermeni, Bugari, Ar pi, Rusi i Srbi, te su idaje uzele takog slobodmačkog maha, da su se đa1 ci podijelili u grupe i zastupali svaki svoje. I te sve i iridentističke ideje klijale su baš u carskom otomanskom liceju, na račun Turske, da ih onda prenose j i kaleme gdje bude trebalo. Iz ovog liceja išli su u razna ministarstva i misije, u druge škole 1 medu narod, Pa П>ЈС Čudo, da se nije mo1 gla održati kuća, kojoj Je već temelje podgrizao crv. Iz takog milejća izlazi i mladi skretar minis; tarstva unutarnjih djela Sururzadc Ihsanbeg. Pbri• jeklom Krećanin, koji je svršivši licej otišao u Atenu na sveučilište, gdje je ostao dvije godine. Onda oti­ šao u Ženevu, a odatlen u Pariz i nakon tri godi­ ne — povratio se u Carigrad. Bio je sposoban i svestrano tbrazovan čovjek, slobodarskih nazora i velikih veza, koje je stekao svojim zaista rijedkim talentom i širokim pogledima u svijet i pravi život On se je priznavao Turčinom i bio je ovjedočen, da d. ..go nije i ako se u Grčkoj za svojih Studija I izjavljivao Krećaninom. Ilu abcg je bio najjači stup mlađeg carigradskog ; društva. Imao je i jakih zaštitnika i u samom Jildizu, pa nije osjećao nekako onako veliku stegu, kao što : . drugi. On .okušao oborili nezdrave temeije mladoI turske politike, u čemu su neki nazrijevali, da je | sluga Jildiza pa su se čak i tuđili. Ihsanbcy je htio । izvući politiku ispod stranog upliva i vodili samo * . | , ' ' ■ ■ i : . ; i konstituanta, birana prema gornjim na­ čelima, sa većinom od */» glasova. Vla­ dar se zaklinje na ovako doneseni usiav. a nema prava na njegovu sankciju, izmjenu ili povratu«. Držan, da će i »de­ mokrati' za tupati ista načela, premda su ih »slučajno * prešutjeli u svojim de­ klaracijama. Eto tako izgleda politički dio našeg programa a ^id da ogledamo' kako je u pra vsi provođen. Mi se. kako se vidi po gorjun citatima, nijesmo zakitili zvučnim nazivom »demokrati«, nu u praksi smo proveli potpuni demokrat zam. Izradivši dvije osnove programa mi smo najprije isposlovat suglasnost naše inteligencije, a onda 4mo zašli u narod i dobili njegov pristanak. Bacili smo se na organizovanjc naših masa i uspostavili mjesne odbore u svjema ko­ tarskim mjestima. Do poznate Pribićevićeve ministerijalne skupštine u Sara­ jevu. mi smo obavili tri četvrtine posla i baš tih dana održali skupštinu dele­ gata iz svih organizovanih kotareva. na kojoj je došlo đo usvojenja jedinstve­ nog programa i izbora centralnog i radnog odbora naše organizacije. Za ilustraciju naše snage najbolje govori fakat. da jc na našoj skupštini bilo pre­ ko stotinu delegata, koji su izaslani po mjerilu: na svakih 4.000 stanovnika po jedan delegat, dočim jc skpuština Pribićevićevih pristaša oko »Jednakosti^ Ispala tako mizerno, da je nije posjetilo ni 50 pojedinaca. Saslušavši izvode g. Pribićevića na­ ša mu je organizacija podnijela izjavu, da se ne može definitivno izjaviti o svo­ joj kooperaciji sa Pribićevićevom »de­ mokratskom« strankom, jer u njegovoj izjavi nije označeno stanovište glede ustanove šeriat. sudova, glede naše vjersko-prosvjetne autonomije, odštete za kmetovska selišta i t. d. Na međustranačkoj konferenciji, kojasc je bavila popunjenjem narodnog predstavništva naša je organizacija iz­ nijela zahtjev, da joj se ustupi deset mandata, jer joj taj broj pripada po broju njenih pristaša, a za ostale neorganizovane kotareve zatražila je da se r e z e r v i š e otpadajući broj mandata, koji bi se popunili prema tomu, za koju se stranku odluče dotični kotarevi. Proti ov^m najdemokratskijem stano\ mu n; >e organiznei c m'o jc g. Pribićević tezu, da odluka nripada njegov'm stanka na pa Jc ’ašoj organizaciji U'k : o pravo na i jedan mandat, i ime­ novao je n’r.-zastiinnicima« Kurtoviće. Svrzc i Sariće samo 73 to. jer je znao da će mu aminati i gdie treba i gdje ne treba. 1 tako danas imamo i taj »de­ mokratski« ob iird da 11 ime muslimana govore i rade ljudi *, koji nemaju nikoga za sobom i koji se ne smiju ni pomoliti u narod, a kamo li da u njemu održe koju skupštinu i polože račun o svom djelovanju. Nepravednost i nasilnost pri imenovanju muslimanskih »za­ stupnika- u Priv. Narod. Predstavništ- načelnu progresivnu struju, koja nije išla za naglim rušenjem i brzim prevratom. Poznavao je i bio upu­ ćen u akciju svehelenskog pokreta, koji mu se je Činio opasnijim od jermenskog i od »bugarske po­ litike,« jer je svehelenski pokret bio jaka organi­ zacija čitavog grčkog naroda. Mladogrčki pokret iz­ gledao mu odviše idealan i ako je bio jedan stepen svehelenskog — izgledao mu idealan možda, za to, jer ga je gledao očima obsjenjcnim njegove druga­ rice na sveučilištu, medidnarke Rene Logotetides. Možda jc to taku moralo bili ’ Priča iz mladosti, koja ga je još zanosila u doba dakovanja vezala ga uz tu lijepu »grkinju u bjelini« kako su je na­ zivale u Carigradu zdto što je vazda bijela odijela nosila. Nije bila nikakva tajna, da je Ihsan otišao na nauke u Atenu samo zbog Rene. Porijeklom, po ocu Grkinja, a po majci Jermenka, utjelovila je u svojoj ljepoti sve čari antične Grkinje i zdrave Jermenke, koje je nadopunila naobraz­ ba i jak otporan karakter — nenaravan ženi. Iza oca ostala jc imućna našljednica velikog posjeda u blizini Carigrada, a u samom gradu velike trokatnice u Peri ulici, gdje jc, sama stano­ vala. Ona je znala sa svojom duhovitošću i neobič­ nom privlačivosti okupiti oko sebe sve mlade prvake Mladoturaka i Grka upoznavajući jedne s drugima, da prokrči put shvatanju tursko-grčkih odnosa i što više približi narode. Naročito se je držala Ihsanbeya Sururzade preko kojeg je znala kako napre­ duje mladoturski pokret. Ona je utjecala preko njega, da su Mladoturci naročito istakli u svome programu slobodno razvijanje svih narodnosti otomanskoga carstva. Ali Ihsan i ako je bio Krećanin nije volio Grke, pa je Rene nekad dolazila i u sukob s njim radi raznih shvatanja nutarnje politike Turske i njezinih odnosa prema službenoj Grčkoj. (Nastaviće se) �Број 74 Broj vu, pomoću kojih g. Pribićcvić koči obrazovanjc vlade, priznao je i sam Pribićević izjavom, da njegova partija ne reflektira na daljnje muslimanske man­ datu. Samo je i tu ostao dosljedan svom nasilju, jer ometa naknadnu nadopunu bosanskih članova Nar. Predstavništva. 1 uza sve to se Kurtovići razmeću ne­ kakvim demokfaužmoni, a mi smo natiažniad i — narodni zlikovci. O sveta ♦demokracijo«! Naš se je demokratizam očitovao i u ' držanju prema bosanskoj vladi. Zgra­ žah ino se i prosvjedovali proti njenoj cenzuri, koja je plijenila i najblažu kri­ tiku g. Sole i Grdića, te drugih im po­ magača, pod čijom je upravom procva­ la najodvratnija protekcija i najsramni­ ja korupcija. Kurtovići i Sarići mirno su gledah ove odvratne pojave i nije im b'io ni na kraj pameti, da iz tih po­ stupaka povuku kakve konzekvencije. Prosvjedovah smo proti ograničenja građanskih prava i zahtijevali općinske i kotarske samouprave, dok su »demo­ krati* m i no sjedili u podnačelničkim ko mesarskim stolicama i proti na­ ma se branili najraznovrsnijim kleveta­ ma i sumnjičenjima. Stjepana Grdića bili su počeli i sami napadati, prijetili su su ostavkama, ali nit ode Stjepan, niti odstupiše vajni »demokrati*. A ko- i rupcija cvate, cvate ... \u u nam. da smo crno-žuti. a brat Šukr je Kurtovića i prvopoloženi »de­ mokratski« perjanik u Sarajevu nosaŠe u svoje doba crnu kokardu preko »de- i nmkratskog- icsa, da dadne i vidna o- 1 duška, žalosti nad neprežaljenom smr­ ću Franje Josifa! To nije učin o više ni jedan drugi musbman. Alia bijaše bijela vrani. Isti taj čovjek bijaše za i cijelo vrijeme ia a u Sarajevu, prem­ da je bio aklAni fe’dvebel autriske , voj'ku I n <o e •’? P : ? kako jc on mogao dob. i' m . u nit .to sa smeta Šolino’ vhd da ga mi uiie »na­ rodnim« vijtc ’ kci” u g 1 * ” gradu BOS'H' ponc*‘c š 1 u čebi i' т?":‘ • 1 е' i tovop skupst 1 sa r -д uz as stenciju pol« je i' uh .. iom s iom odstranili ak. vne u j ' * društva, da dođu u odbor poim ću Ijuv koji P° pra­ vilima nijesu mogli gh;a ra skup­ štini. Kruna je svega, da jc g Рг bićević bio pripravan, da u maju s' oi pakt sa našom organizac’jom. koja je po pi­ sanju >demokratskih m rian ca i ne­ kulturna i natražna i protudržavna. Ka­ ko li se opravdava ovaj saito mortale g.- Pribićevića? U budućem članku progovoruu o na­ šem kulturno prosvjetnom na - aniu. Beograd. 3. oktobra 1’40. Sakib Kor kut. Jesam li poslao pretplatu? S m i .■ Strana 3 Crpaia »PRAVDA* — „ПРАВДА" .. r , • . .. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. XVIII. Di/a\a i društvo. Tpična (uzorna) Мгљка država, kao što su razvijala od hahia loze Abasovu. t. j. od li Ug ■ j •' Loijcća. bijaše u M.(vladan e u i ne Božje) značaja, ’tr se je sve zakonodav­ stvo i driup p'fcd.ik (seria ' izvniio iz Kiii'aua. Hau sa i cuneta. Na ovaj način načinjena država počivaše dakle na Božjim teme’j ma. a državni pogla­ var halifa bna. e čuvar ove giadev ur Prva čut ri ha’’ a. koj’ s!a:alm na će­ lu islamske zaiedn .e posije ;-:nri Bo­ žjeg po lan ka. Njc-tov. najvjer­ niji (i-ugov' a i' IJni Bek . Omcr. (). nan ■ A‘ I* u ni •ч’,п na .ha- s4n stol ie : bn-' i d zava za ’Mhove \ . . . •' '■> v Ha značaj o! j arhije (vlada n; । ' \ i, koja se sasio’ '<с iz luijnouii drugova Bož­ jeg poslanika. Ni м i iniiiii • Tu bor­ be ziačai’*• u v'jJe p:: .1 .?■ ii dvaju baldi. koji h up ... ■ . K i ni'. dočep.i se hal i ke u? d * • мк nac Ali; ■■ te u> ■ . !ov!’ O 1 ч . ča. koji viad .hu ivd" ' . o n .• S ovom lozom ra/л o se н спч :; edaog iial čita a I 'anir. Al п гч) b jaiiu POt s u: (hn \ ć ■ v \ ‘ i ’o/c. ko­ ja potječe cd šj . > pe .ambaova. P otivno od OmGev'ća od! kovahu se ha! '2 iz kuće Abasov ća ггоМст ■ ).ži •» sin ai.'i’Vrm v?a к u r!j. suzliiiahu slobodoumne i floz.pl 'se struje, koje se počeše javljali u islamskim kru- Prosvjeta i škola VjerouČiteljski jadi. Pišu nam iz Tuzle: »Evo več prodje polovica ok­ tobra, a da nas većina vjeroučitelja grada i katara tuzlanskog nijesmo dobili tromjesečnog honorara. Mi smo pitali školske uprave, pa su nam od­ govorile, da su pitale u poreznom uredu i da im je kazano da još nemaju nikakve naredbe za izdanje hunorara. VjerouČiteljski honorar i onako je mizeran, da se spram rada i truda uopće ne može nazvati nikakvim ho­ norarom pa se povrh toga oteže još i sa isplatom. To onda znači da smo mi vladina pastorčad. Mi smo molili zemaljsku vladu, da imadne malo boljeg obzira prema vje­ roučiteljima, a porezni ured u Tuzli upozorujemo na ovaj fakat“. Donoseći gornji apel, mi se zgraža­ mo nad postupkom naših vlasti i osuđujemo ga najoštrije. Žalosno i tri put žalosno! I , | i i Na adresu prosvjetnog odjeljenja ze­ maljske vlade. Ov h sinu dana prošao kroz Koziuk i siuca no mi upade u oči, ca oko narodne osnovne škole vlada grobna tišina. To me za nteresova i ja upitah ondas ij i liuu da li im radi škola. Odgovt riše m da škola ne radi, ja nema; i uaa" Stari im jc učitelj u n-o nros.v gad ”C. a vlada im još nije novoga m1- novah. Mna mani su - koji ; su u ogromnoi već ”i zamolili još • va’jda u augustu z” ’ Т. vladu, da im I imcmiie u ivM musi mina. šio h- bilo j posve pmi' * 'o. iu bi u tome dučaju i šknl.i hh mnogo pr v’ipčivija za tamo- ' soji konzeivat \r sv:iet. »G vlada se I je oghi^'’a rhiuj <»••”•?vdannl mnlb . I Izv'cda da je naša narodna vlada pošla ; tragom svo’c nred'a и’’се i nrmizcla i meo ^st< ” ' vani.i musVmana od sknlov""? Ko 'иСгч su ve za- | brinuti ?? š nkv o Jgni svo e diece. jer ' м? im n«a r i ' mi nno^o stradala, pa ako se to '•'" i dube n! lavi. onda je ; -vpCom ’a^no. šta ih čeka. Zato ov m puteni unozoruiem zemalj. i v'adii va što nrje mcnme učitelja u Knzh'k i tp po moruć'!osti muslima­ na jer je i dosada nrošio mnogo ' školskog vimena, a ono se \ šc nikad , ne može naknaditi. Putnik. Provincija o „Gajretu" Premao bećanju u p-oslom broju naI sta, iznosimo о¥и«е pr. pjele izVicšmje uz ponovnu vj 'o bu hi, da se ne s azu i”: sa nek ni iua* na na o o vi siva; z.n:ч imimo s'.-iov ме na drurom m e tu u ova« I .1 n?- д lista Skupština »J. M. 0.« u Brukom, koja se jc obdržavala 1. okioh a 1019. piet.u aki je žalosne događaje ko:i su se ou ;га|' pilikom izbora »Gajretovog« odšur | govima. podupirahu mnog > zametak i razvoj lož'jc oauuoks-iu b rogo drža­ nju vciM n navila) ’ uaoo.se oržavi jeda4 : ;’ U io v.er>b' a1 :a e; (obilježje). Z.iiuui"? sa ’asl edsivo.n hai iske ća। sr izgubi bal m u v . M n stvarima lU'UU'h ii •..ca рл cik.su. Njegova se i zadaća ogramc ia ocsvu na čuvanje dr■ Žavue moć< inju » : "s. ia r uma šei i i. ккоп! pili; .i I;i5 on imsiade anio >v < osin voda, koji ju b o ujedno i ( vjerski no'il..s'ca u . ‘o1. i Islama. Po' što je zadnji arapsk. bai la z kuće Fai timov ća a osv-н”ја 1 : pia godine 1516. od .r ana Se ’ma I. bio odveden u u. guje je i u mo. n-eu,/se os■ iiaii'i’k vladari na -e oi haij'sku. koji je b’l.i r >i’ o;» vitke oJ cijeloga . io >> o: ■ s u ,i ivi k ve i?< Maroka i u- sa ц, л ч х , nali kao proi \i a i c1 'ii nnrad »seje rodb • кс ve­ ze sa i'ivsiihlom н /от hal f kom. ■ I:, ii Mi nauka '? u • te poslušnost pog’esa 'ivu. ier u K> j'. .| oir ; Pokor.is o u .• Bor i N" "i ?v»i po laniku i svo'em poJu\i’«>si' Ai ova pnslušт' п-'j. -a п:-ч u naložena i bez ik M ;• ia sc e n' a \ š' samo U gr ulicama dopuš umi’, jer had s (49?) ' : Pel e d’?’no?t va* nm• ? сп т ii <e ’ peče ’zus ■ ••ra ј.',':;:. ;\o se pd -j »n zahjkv? dičio pro .V E’ziili -io \ • u om f j V-? »V ’л н nosii. i rade had; :» Pa j/rjzitjn n ovoj : vn . O'I SU uopće as!Tv‘:eni ii <п1'чц| jjčanji (l'žavnoga uglela, kao i. pr.: 491. Vladalac je sjena Božja na : i j i i • i ; bora, te je jednoglasno zaključila izdati slijedeću R c ž o 1 u c i j u. I. С1а'”н J M O. najenergičnije protestu .i :г'. r. 'oniom postupku glede 'zbor • aov odbor. Clanov1 • .1 M (• I su ' eJ;io većinom i članov F v i e priznaju sadanieg ndbr -a i n<kraću u mu svaku pripomoć. 2. Pn.'.esMijvmo р ч . postupku vlade, stoje sada'’? Ga ciov odbor po.tvrdihl. 3. Otka'v’emo uTnstvo »Ga:retu« sve dotle, dol. - rako ’ i m putem novi od­ bor ne izabere. 4. Pozivamo i oslale pristaše »J. M. (). s i o r Pooie ■ Hercegovine, da se ovom protestu p' druže. 5. Ne pr ’e ! nam za rukom, da to naše k"’v'ao šćunumo iz ruku braće ku" ' Ti c con .rtc^. 1 da ga učiri'!’1) 7 '.'d” "om svđi nas. to moli­ mo članove - | M. 0 - da sv: ’-hmc iz »Gane : d? ma svaku n- pemoć us­ krate. 6. Nuda'je mo’ mo ” ■ p’^tašc. da osnujem ' * > i - < i s’vo ko­ je bi i ; • п - . -.i • n \ na brzo preteka) '; ■ ; i. . I. М O. u Bosni I. • imidc najmanje svoj Ii 5i‘ 'TO . \a k su i» tanju dati od г. i - K i’ ’’a ■ nač u imali ou val; » i . i K oOOJ OO |. M O. ’ . -a B • vc i ovom te ih * va i ti-. ..i ч. . . , ca ovt« 'Jeju prihvate. Povjerenstvo "Gai'et-a' u K’ađnju. protesmje u s’-hrT ј načnu l^ta Pravde- prpi v »i ome postup­ ku vlade a - n Gaire^m« — ! ^oiid l” <■ ■ • ;1"I ri ,: ’4ev 11;’ n;irođi'og r - J n '. Drom Hra гчор] - Ј)г( m Snahom '’edc brzoh na ^osn-predsicdirka m n. savjeta. Pododbor društva *Ga;ret« u Tešnlu ov'm ziav'ie'e. 41 '"пг ' »žc : < j G гс и« gosp. nTamem r Mi1 .fiv KT 6?ч č:i. ie nanose ’ziav’ 1 ? n c n o v i c r c u i c n"\om namet­ nu u. i 7'У ■' f <:ib <мч1 eenlral;i n ođb?-i« / .• \ » Gn'r(Mrf z.ihi iev?--nĆ! ha C'f' ćno a? v nove i z\ a u r c d •! e -'Ту-* ' »nš ч . na ko’oi sp rna '-.cr nov< c^nirabi’ odbnr. ko•' Т' b’ iH • nr« рп! č!;mny:. ko:i su че ' ' i" • mjeseci pr;ie skupštine. F ni? < •' rtova« pododbora u Bro­ du ■ -. n \ odboru u S.aa■ v|i pnov’ ! er:° ■ obr lavljam svaku za sobira’fe ■članarine ■ di i'" h m Indara sve dna r d k gnd se u и-."р dri’šfven’h nrav ’a lcca' i m ppi^m цр kf,’i< ’ ;i nn\ * ’hn' L’;ed,in ni n cs’'-iii p’p i 41 rad s : pnlvaž ■ io-ii tnl kr 7к':;еp:li da naše teškom m 'nm. ’ i i' n i zauzimanjem T iezn Ii : czb 'i” h 'i'di stečeno dri'41’ ■ nrr'-v' p ■ -p -t -vi. ^ta koriste geimrp^ b '7 vc’-'ko? T eha ma­ ti samilosti i 'aža'ienn п/п^т;’ napret­ ku i kulturnom razvhkn islamskog na- ; roda u ovim zemljama. Dlzdarević Kasira. Cazinjani nam telegrafiju: »Sa izbor­ ne s.upsiiiie ispied 36.000 muslimana . kotara Cazina, koji su uložili razmjer­ 1 no najvišu kapitala u »Gajret« poslan je kako inmMorskom savjetu, tako i •ze­ maljskoj vladi protestni brzojav zbog po­ stupka sa »Gajretom«. te ovijem izrazujući im povjerenje, pozivamo naše poslanike gg. dra Krasnicu i dra Spahu, da ne klonu i da u svakom slučaju mogu računat: na našu svagdašnju potporu. Za izbornike: Toromanović. Muhamedagić. Hadžić. Beširović. Bajrić, Miljković. Jasić i Pajasetović. ) C:iz;n<k prosvjed upravljen ministar­ i skom savjetu i zemaljskoj vladi glasi: ! »Sa izborne kotarske skupštine vakuf­ skog povjerenstva izbornici kotara Ca­ ' zina ispred 36.000 muslimana najener­ gičnije protežiraju nrntiv postupka zemaliske vlade sa Gajretom« te zahtjevamo da se ’-Ganet* ili pređa u narod­ ne ruke Т da se prema količini uložaka sadanii kandal razd' eli na noicdine ko­ ta reve za bn manija me svrhe, pa da se re otvoreno iivierimn. da se hotimič­ no smeta našem napretku«. Politički pregled , Nova vlada. Regent je povjerio DaI vidoviću mandat za sastav nove vlade s t:m. da pokuša sa taati koncentracio­ ni kabinet. Saopštenje »Narodnog Kluba«. Na। rodni kiuo saopšiava o audjenciji na! rodnih poslanika Laguije, Drinkovića i ; Krniua kod Regenta, da jc trajala pod; ri'g sala. Presiolotiaslednik je s njima i izgovarao c spoljašnjoj i unutrašnjoj I !' -koj s iuau: . pa jc naglasio da se ие za. upusiati u ocjenu političkih pro4 ama : jedne stranke. Stoga ne traži ii.1 Narou'i Klub bilo u čemu odstupi od svoj li programat čklh zahtjeva, nu posto kr za odugovlači, smatra potreb’hm. da se odložj sve što oteščava r ešunie krize, pa je izrazio želju, da N;"od'< K'ub pripomogne da se sasta\ vlada, koja će parlamentarno vlađatk Pitanje R icku. Echo de Pariš« javlja đ:i će, \ ii'-'ov’■ ■ i'' r ješenje riječkog pi■ > ' ?k \ ’ oko ga je predložio i м . im .ne da će Italija pristati na ■ n'/'iscni- R jeke slobodnom državom : ■. ; m Stvcza Naroda, ali uz uv, i da c i' >’ čko okružje Opatija Vob - 'u) pri|>< Ha'? 0 londonskom paktu ■ ’ia o pr:n :eniu ovoga kotara Hal aii bez i "ta bila bi Rijeka opkoi > na sa č:st;m jugoslavenskim teritoг iem. РоГч ka R: ra ;de zatim da ostvai ’огј1'>г;ја1р: spoj Rijeke sa Italijom. Unh ersp’u American« donosi razgovo ^а jed’rm uvaženim engleskim držav’ kom kni ie iz»iv!o da će D’Annunz ' bezuvjetno morat ostaviti Rijeku. koj kaže; 997. Božja jc | jedan hađi ruka (pomoć) lamo, gdje je zajednica ( kup). Islamsko jc drušivo vto demokrat­ sko (ivimako^i naroda u svemu), u ko­ jem se ve :. da su sumo on; u narodu ; picmun ti koji i':cmu koriste i gdje se • hv tla > ponos sa djedovima i onialova• ainje i preziranje porad neznatnog plemtna o uđivalo i ž gosalo od samog j Bi’/jcg poslanika, jer takovo mišljenje potječe jos iz poganskih ^vremena. Pot­ • puna jednakost pred zakonima počevši od bal fe pa cio prostoga seljaka bijaše krakier,šPčan bijeg islamske države. Ali time nije isključena svaka zakonita hijerarhija (duhovna vlast), jer se veli u Kur’anu: 43.,,. Mi snio razdijelili me­ j đu vas vaše uzdržavanje u zemaljskom životu i uzdigli jedne od vas nad druge po stepenu, da mogu jedan drugome slu­ žiti i raditi. Imade i jedan hadis. koji kaže: 282. Postupajte sa svakim prema njegovu stepenu! Zakonita jednakost spriječila je raz­ । voj bespravnih društvenih slojeva, kao nevoljnistva u evropskom red ’jem viieku, ili takovih klasa, koje su bHe odbkovane posebnim povlasticama, kao ft ndalno plemstvo. Norma (nropis) is­ lamske države bijaše dakle jodna jedi■ ni'. s st:m pravima urešena za eđn’ca, s? iudn^ poglavarom, koji :e okru­ žen vo’:m đohcianstven:c;ma i činov. 'г- š o su U7C': iz ^rodine samoga m Ovn đemokralska crta islamske države ostala je do danas posve ista. Iju v'jećan . ; zak.jaika većne. Ciiađe zemlji: ko i’iega šiuje. -ii sinje Boga, ko njega izdaje, tu zda e Boga Pokornost se i ' p u i svakom poglavarstvu: 124. Poknri iai e se sva­ kom zapovjedi) kn . vs -e m i vu za svakim inv rom (vnda u moLiv.h Prevrat i :tvoIuc G n ' i vi su islamskomc duhu; a\ a i ha<i - nnućuiu na to. da se ne po i >. pobuli^aчје revo­ lucijom. već cvohm oj« (po lereni raz­ voj): 13.,... Za ' i Bog tu t' a>ia svoje vladanje prema iediio n uj' »un. dok taj narod ne prom eni svide m . 654. Kakvi sic vi. takovo ce n bdi i po­ glavarstvo. Ali time nije rečeno, cla e mora biti ravnodušan i prema svakoj nepravdi, icr hadis veli; 37. Sveli rai. koji je Boga m’o. jest onai šio -e vod’ pronv nepravednoga poglavarstva. Slični h^i zbijeni >л konačno u ovo pravni -ko miljenje: AG ’eko vrijeme vlada tiranska (nas hiička) vlada, to je i ona bolja, nego li revo'uc'ja z.i neko vjerne. Budi rade ubijen' Abdiilah (Bož:; rob), nego li ubojica Abdulah. Kada je god. 1S76. proglašen turski i’suv. porodilo se pitanje, da 1i je đoniB'C-o no šer jatu i da se može ^’oŽiti li ’aiu -i si mn/ • , m jedne ?•< bal ‘e. lađa jc • v-đcno smknu’u ih •> 'i'F" !Л ;”’’e п n lovna n К”CP ) r epnuičenT nadalje ?a ie bal’i ne n-'' V f .n vhnvni čmn ч �Talijanska vlada mora iznaći način, ka­ ko hi se D’Annunzija silom maknuto Rijeke, jer to nije moguće učiniti m.r■im putem. Pošto D’Annunzio ne će ni­ ti da čuje o kakvom kompiom.su u ri­ ječkom pitanju, nuždan je energičan po­ stupak. Postoji bojazan da bi nasute mjere protiv D’Annunzia izazvale u Itabji građanski rat. ali mirovna stranka u kaliji toliko je jaka, da će uz pomoć vlade moći sačuvati mir. Politika prema Arnautima. »Samoup­ rava« izlaže politiku, koju je Srbija vo­ dila i vodi prema Albaniji. Srbija je od uvijek vodila politiku naklonosti prema nacionalnim idealima Albanije. Samo se njenoj intcrvenc j ima blagodariti, što je 1913. god. Albanija postala nczav sna država, koja je bila određena da bu®e plijen impcrijUsbćk h velik h sila. Srb;ja se onda istakla kao nesebičan sampion principa »Balkan balkanskim narodi ma«. Pošto je izloženo, kako je sa­ mo stanovištvo prijateljski raspoloženo prema ovakvoj politici izlažu e uslu­ ge i pomoć Srhiie Alban г. ko a je na njenu riječ i kao njen saveznik ušla u rat protiv centralnih sila. Naglašava se dalje došljednost srpske politike čija je delegacija tražila od konferencije mira nezavisnost za Albaniju i izjavila se protiv ma čjeg protektorata, koji je samo jedno prikriveno osvojenjc. Nago­ vještava se dal e, kako Srbija i dalje ostaje pristalica i branilac пгпсрз Bal­ kan balkanskim narodima*.. Madžarski demanti. Iz Budimpešte se saoptšava službeno da su engleske vi­ jesti o tajnom ugovoru između Mađar­ ske i Rumunjske skroz izmišljene. Trn padaju i tvrdnje da je Italija pogodova­ la sklapanju ugovora sa Rumunj kom i da će ovu potpomagati u slučaju sukoba sa Jugoslavijom. O \Visonu se je pronijela pari'ka vijest, da je pol ud m. Vrhovno je viječe odobrilo tekst note koju će uputiti neutralnim državama kako bi pristale na ugovor o Savezu Naroda. Italija ratificirala mir. ugovor, Talijan­ ski ministar inostranh djela Tittoni prispio je danas u Pariš. Sa sobom je do­ nio po Italiji ratificirani ugovor o m ru. Izvršbeni komite bugarske seljačke stranke zaključio je, da će u narednoj sjednici sobranja podneli pred log, da se stave pod optužbu bivši car l erdinand i bivši ministri predsjednici Radoslavov i Malinov. Bugarska vlada neka odmah zatraži od Njemačke izručenje b všeg cara Ferdinanda, a njegovo innnje neka se konfiscira. Ćete generala Đenikina zauzele su na­ kon oštrog boja grad Orel, 200 kilometara južno od Mo kve. Ujedno su raz­ bile 10 pukovnija crvene garde, te za­ plijenile mnogo topova i strojnih pušaka. U Ukraj:n» porazio je general Đenikin 9. diviziju generala Petliunc. Naši dopisi . ’ I i | i ' ; 1 i 1 * i , ! ’ Poljakovo rijeešnje agrara, ako ga pa­ metnije glave ne poprave, izazvale je« uaii haos u ovoj zemlji. Isto će to izazvaii i hegemonija, apsolutizam i pristra­ no .. vic ие organa »demokratskih«. Cuj javnosti jedan od toiiKih događa­ ja, koji su u giavnom posljedica agrar­ nog ijesdja nuaum, biz ii . vatrenih »demoktaia«! U ponedvl.uk 30. septembra 1919., po­ veo je ovih- ' ženi joposjediuk g. Mehimuoe; Kape niovic гаошке na berbu kukuruza, za>.janih na b e g i u č k o j Zd 4 u Gom jauci kod Prijedora, lom pi мнп pošlo je i nekoliko njegovih рииисја u lov. te su se njemu navtai Ah najednom po starom običaju, ih vide ondašnji težaci na njih s puškanij i sjc\ -ama, vičući da je to nj Ilova zemlja. Razum je se. da su se ovi. u obrani života mo: : da obrane, ie pos:jed c jc Ha ta. da jc jejan težak mr­ tav pao. 1 ako je g. Kape a :<n.ć jaš pr .c javio i ovdašnjem kotarskom uredu i molio, da mu sc dodijeli oruzinčka obhndnja, a ; zatim opet pnje nego će poći poslao i i svog s na. ostalo je bez uspjeha. I onda, sida je pravni zastupnik g. Kapetano\ ć Dr. Cerjan zamolio g. predstojni• M.sb na za nužnu oružnićku obhod- I ii.ii opomenuv ko da nosi eventualne posljedice, ako pri tom nastanu, kakve neprilike ipak je »demokratski« pred­ stojnik ostao pri svom i nije se za to brinuo. No kad je došlo do sukoba, onda se gosp. Mištilin pokazao u pravom svjetlu. Мч' to da kao upravu; organ ovog ko­ lara pravedno i objektivno prosuđuje i upravlja, on je bio pristran i neprave­ dan. Združiv se sa ovdašnjim vodom »demokrata«, sveštenikom Zelenikom, počeo je diktatorski vladati kotarom priieđorsl m. Odmah je gosp. predstoj- i nik ii svcšicnik Zelenika izvolio poslati oružnike i policiju te uapsiti sve prisulne muslimane, dočim težake pravo- ! slavne nijednog. Danas se nalazi preko €4) uglednih građana sa načelnikom g. Husrcfbegnm Kapetanov čem u zatvoru. ' jer »demokrate« su <z ovoga sukoba 1 konstatirali nekakav sporazum mus’ mana i iznijeli da su oni organizirali če- _■ tu da bune narod. Gdje smo mi: u Tun- i guz ji ili u slobodnoj demokratskoj dr- ' živi SHS?? Ovakova terorizma i po'timka obbsti nema na kudi zemaljskoj. ! Zatvor ii ude. kci su < e z vote braii k a palikuće i bunite je ostaviti da i ; dalje pljačkaju naš narod i naše posjedп ke. Sta više g. predstojnik je dopustio i svom drugu Zclcniki da ide sa 3 teža- i ka koji su na građane navaljivali po varosu. i da poznaje tko je bio tamo. Eto ka o se revanšira taj Zelenika i mnogi drugi, koje jc naš načelnik svoj m prijateljima god. 1914. spasio od Arada. te su za vrijeme rata bili kod ku­ će i gojili trbuhe i koji su prije bili prijatefji muslimana. Mnogo je naše braće pravoslavne vjere u Bosni i Hercegovi­ ni zaboravilo ^iđa su se s muslimani- ' ma rame uz rame borili protiv Austrije. I Mnogi se sjećaju toga (radikali) i radili : bi bratski s njima, ali im kvare posao i zameću bunu mladi pristalice »demo­ krata«. U ime pravde, reda i mira hpelirar > na centralnu vladu u Beogradu, da vc 1 bolje interesira za ovaj i druge uogač jc u našim krajevima i da u interesu pravde i budućeg mira i poretka, oslo­ bodi ove nevine naše sugrađane iz zat­ vora. Građani. Primjedba uredništva. Do­ nosimo gornji dopis, da još jednom ilu- i striramo raspoloženje prijedorskih mu- ■ slimana i da upozorimo oblasti na opas­ nost. koja prijeti radi ovakih izazivanja. Islamskom dijelu našeg naroda već je dogorilo do nokata, pa se nadamo, da će centralna vlada učiniti kraj poluzvaničnom i zvaničnom ured^anju nekih popova. Ovu su stvar dovoljno osvijet lili naši zastupnici i ministru, unutarnjih dje^n i ministru vojnom, pa se nadamo, da će se jednom učiniti kraj nczakonl- , tostima. Prijedor, 2. oktobra 1919. Terorizam »demakrata«. U času veli­ kog narodnog ujedinjenja, kada svi na­ rodi dobiše svoju žudenu slobodu; u času, gdje nam kuća pravde u Parizu -otkraja jednakost dobivene slobode, a | većini krajeva našeg Kraljevstva doga­ đaju se takove nepravde, nad kojima bi se zgrozio svaki kulturan čovjlek. Ovako vi se postupak provodi najviše u Bosni, a osobito na onom dijelu na­ šeg naroda, koji je muslimanske vjere. Zulumi i teror, kojeg većina muslimana Herceg-Bosne podnosi u ovo doba, pre­ lazi sve granice. Već je godina, kako narodi dobiše Oslobođenje, ali za nas muslimane vrijedi to samo kao puka ri­ ječ i ništa drugo. Lišeni svih prava os­ tadosmo bez ičije zaštite, a kaponje de­ mokrata i njihovi organi ne će da kroje pravdu »ni po babu, ni po stričevima«, nego po »pravdi« voda demokratskih. Mjesto da nastoje ugušiti toliko godina gojenu mržnju među našim narodom, i pravedno vladati kad im je došlo do ru­ ku. oni je još više potpiruju i to u stran­ čarske svrhe, jer su opazili, da jc veoma malen broj muslimana na njihovoj strani Njima ne treba ni sloga ovoga naroda, Bezobzirno utjerivanje poreza. H. niti se brinu za pravdu i glavno im je Hasan Huremović, trgovac iz Janje, isda imaju većinu na svojoj strani! pričao nam jc slijedeći slučaj: »Dne 3. Mnogo jc tužbi sa svih strana naše t. mj. pnzva me u općinski ured u Janji države na nepravdu koja u njoj vlada, porezu. Činovnik Vcljko Avramović iz • u Bosni se opažaju i pomaljaju i lošije Bijcljine i reče mi da imam poreza oko posljedice riješenja agrarnog pitanja. OomaćB vijesti Oig«v«rai urednik: ДО. Sudi u ka. Број 74 Broj „ПРАВДА“ — „PRAVDA" Страна 4. Strana i , I I nekih 8000 K, koji trebam bezuvjetno cu.nab isp'aiiii, inače da ću biti p'uer;ei’. Bucuc. da sam ja prije pet dana došao iz Sarajeva, gdje sam uzeo robe, u k .u ^am uložio svu svoju gotov.nu (okn -uA'OO Kj - JPt nijesam znao, da ce . e ou uah naplaćivati potez - to s .m ga zamci o. da me pričeka samo pai сапа, иок uno\ć m jedan dio robe .i ok -'ouuni šio drugo, šio sam imao za pri сди, pa uiiw aodem do novaca; ah on o tome ne hijeae ni čini, jer — kaže — da ja imam gotov’h novaca, k, ло mu je io neki ihoj. гоиал гскао. S.;i; зиап п’ zspiijeui kob lu i kola i dc dva dana ih prodade licitacjom u J. 1600 K. premda vr:*cd ii i 10.000 к. Naročito naglašujem. ča je ovo učL r i ’o po nečijoj želj’cN jer do danas sc n ? ni s kim ovako postuna \ a i poг/ч; je ured.u B jel.uni neki dan mpuo 'V-i .u mnrvc; koja je b la 'aplijee-. neće da sc narodu oduzima i zadnii zaiogaj. Na meni jc poč'nićno jedno bezakonje jpr nm doznao, da u zakonskim prop ' ma za p"h rnnje poreza stoji, da sc onome porc/.ovn ku, kome* bi bezodvlačna isplata poreza znatno škodila, ima ina odgoditi do zgodnije prilike. Spomenuti gospodin međutim se n ie bi o držati zakona, ncgo mi je otsjekao krila. n<m šio me je oštetio za nekobko hi! ?da kruna. Ovo • ve mogu posvjedočiti. Zato ovim putem dižem svoj glas protiv ovakvog postupka i molim po­ zvane. da mi nanesenu nepravdu is­ prave i dotičnog čmovnika pozovu na odgovornost.« I ini protestiramo protiv šikaniranja članova naše organizacije, kao takovih, i tražimo da se dotični gospodin po­ zove na odgovornost i pouči kako ima vršiti svoju službu, jer ne dozvoljava­ mo. da se s nama postupa, kako je ko­ me volja. O- im toga čuli smo da i egze­ kutori postupaju s narodom surovo i bezobzirno, pa tražimo od njihovih pretpostavljenih, da ih malo« ukrote. I se ustanovilo, da su vladini organi vr­ šili u punoj mjeri svoju dužnost i da im. I se nc može predbaciti nikakav čin bilo kakove korupcije. ------------------------ —--------------------------------------- Porkhg uredništva. Odboru naše organizacije, Zvornlk. Vaš dopis o vrijeđanju naših svetinja b.o je složen na ceivrioj sirani prošlog broja našeg 1 sia. Poui iiućcmo se da i dođe do znanja nadležnom mini iru, a vi nas još izvijestile o ioni, kako je ime doličnom napadaču. Vod te računa i o kazni, koju će dobiti, pa nas izvijestite. Lista.c Pod Lipom. (Slika is vakufskih izbora). ; : ! i | Iz muslimanske privredne hanke u Gračanici. U prospektu -»Musiunauske privredne banke«, koji je objavljen u 70. i broju »Pravde« pisarskom pogrješkom ' izašlo je pogrešno, da dionička glavnica iznosi 250.000 K. a treba da ioji i 500.000 K. Muslimanska C entralna'*Banka u Sa­ rajevu primiia je 4% državne bonove, ■ pa ih upisnici mogu pdcbgnuti kod bančine blagajne u Sarajevu, a un snici iz Tuzle kod podružnice u TuzJ . Bonovi će se izdati samo uz povrat poivrde o upisu. Pošto u ti bonovi plativi 3. novemb-a । ove godine, utka se up snioi požure da ih prije loga vremena od banke podignu. । Gospodarstvo Obustava izvoza Iz Slovenije. Dne 9. septembra o. g. održala sc konferencija, na kojoj su sudjelovali zastupnici vlade i javnih oblasti, a medu njima predsjed­ nik vlade dr. Brejc, potpređ jedmk dr. Žerjav i povjerenik za unutarnje poslo­ ve Goiia, le zastupnici iiarodno-staleških društava. Nakon temeljite rasprave o vim p.ianjima koja še odnose na rezo­ lucije, prihvaćene u i protestnoj skupšt.ni, bili su aglasno prihvaćeni ovi za­ ključci: I. Sve spekulativne kupnje krumpira stavljaju e izvan snage, te se pravo kupovanja ograničuje na or­ gane žitnog zavoda, koji ćc "ај^по s gradskom aprovizacijom, gospodar­ skom zadrugom javu h činovnika i sve­ općom gospodarskom zadrugom podu­ zeti sve potrebno, da se nabavi potre­ ban kromp*r. Do tada suspendira se vaki izvoz krompira iz Slovenije u inozemstvo, a naročito i na temelju već izdanih izvoznica. Žitni zavod držat će se kod kupovanja cijena, koje su bile običajne oko sredine rujna. Ministar­ stvo trgovine umoft će se brzojavno, da odobri taj zaključak. 2. Izvoz jaja iz Slovenije, ako se za to nc bi mogla iskazati konkretna kompenzacija, ukida se do daljnje odredbe. 3. Upravna komi­ sija, koja nadzire izdavanje izvoznica, popunićo se zastupnicima konzumenata (potrošača). 4. Zemaljska će vlada za­ moliti središnju vladu, da se u smislu rezolucije dozvoli za sve javne namje­ štenike i umirovljenike jednokratni nahav. doplatak. K zaključku jednoglasno Vlasnik: Centralni ОЛог >J. M. O.« ! i i 1 ] ' I Dan jc kišovit, pravi jesenski, za ne­ kog uptavo »jesenski« dan. Mišica rom ni;i, a hladan zrak prorezuje tijelo. Pou I poni prama ulazu u Carevu džam jti -kupilo se malo društvo, zaplaseno blenulo ц vrata džamijska, kud se svjetina tiska s biračkim ceduljama. Malom dništvancu pridolaze istomišlje­ nici, dok ih sc nc skupi kobni broj 8. Jedan od nj h uperi pogled na drugog, što dođe s protivne sirane. Taj pogled izražavaše pitanje: »Kako stojimo?« Upitani teško i bolno odvrati: »slabo«. Na to će prvi spopasti jednog za mi­ šicu i otl resa mu komandu: »U verkštat! Onaj skoči preko ćuprije u tramvaj, љ društvo nastavi dalje zabri­ nulo buljiti u vrata džamijska. Ali ge­ neral knmnada nc miruje: tri koraka li­ jevo od sebe postaviše Dcrvu, da čuva brikenkonf careve ćuprije, a Salko šetaše od l:ne do Latinske, čekajući one iz verkštata. Kišica jednako rominja, svjetina jed­ nako ulazi na biralište, a društvo već postaje nervozno. Hasan odbija dimove ko konjske repove, Hadžija skisel o li­ ce. kao da ga nešto nanutra muči, Ibrahimkadlja gleda tupo u svoje naočale, a Hafiz mu uz rame uzdiše u sebi: »da jc sad gurnut u korpu bar jedno hin hešjuz!« Kišica i dalje rominja, društvancc lo­ jalno kišne, prenosi težište tijela s jedne noge na drugu, dok će Sukrija pri­ jekorno: »kažem vam, da nijesmo do­ voljno spremni«. Derviš mudri mudro dobacuje: »Mi zaista nemamo kontakta s ovom masom«; Hasan će otresito: »Zato mi radimo, da masa s nama dođe u kontakt«. Dolazi Ale i spasava društvo od zabrinutosti: »Ne bojte se, po podne do­ lazi četiri stotine socijalista sve dva i dva, sve za nas. To će biti impozantna manifestacija«. Vijest oživljava društvo, Hca se malo razvedriše, a Derviš sc već usuđuje i do vrata džamijskih da rekongnoscira. Dervo dobro čuva svoju poziciju, na brikcnkopfu nema sukoba, svjetina prolazi na biralište, da ga nitko i ne pita, nit on koga zastavlja. Podne jc već mitilo, a nema spasite­ lja socijalista. Zabrinuto se obaziru pojedini kaponje. ali njih nema, pa ne­ ma. Nu društvo izdržava, strpljivo če­ ka i lojalno kišne. U neko doba evo po­ vorke socijalista radnika, spasitelja, evo ih. živih, svjesnih muslimana, i Der­ viš pristupa, da ih oslovi, da ih zagrli i privede u luku sreće, ali... jao sudbine ... socijaliste nijesu crveni već ze leni. Kišica jednako rominja, grupice ispod lipe već davno nestalo, jer jc mimo sav drugi svijet dvostruko pokisnula. Trešeljah ' : ј । I , ' I „Ne može živjeti". Zem'-јвкој ie vladi sti­ gao ovaki hriojav iz beibeli Gacka); „OžUta z:* đaban ninam primila; bez Špirita ne megu iiviti". . . . ‘ ftto jo joA interesantnije, ovaj jo brzojav dodijeljen na rijeScnje Školskom o d j e1 0 n j upita ло zad Ma ]e uzrok ovom naopakom dodjelenju. Jedni mizle da je gospodin dodjeljivač bio u „ftpiritaalnon?’ slanju; dropi mi­ sle da ga je omam;la šljivovica, a treći velet ..Jok. Po srijedi je okolnost, da podjeljivah je izvoznica ntozo uzeti na široku savjest samo Šćepan de lsYOsniizau. Međutim ta stvar nije toliko važna, koliko je vsžno znati: zaMO se laže našoj javnosti, da su izvezu ce dokinuto? Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a3a2b1f003011694f9782ab467ca325f.pdf 351a72663c2e523b581e0fea679395cd PDF Text Text PRAVD РОШММ! BROJ 60 HELERA. Istesi subotom, utorkom i četvrtkom. Mj« Fihkcliii bUif. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 76. Sarajevo, utorak 21. oktobra 1919. (26. muharema 1338) Da sraćunamo. Sarajevo, 20. oktobra. Ujedno Vam prilažemo pjesmu, koju svaki čas pjevaju ubijenom Arifu Babo­ 6 »ћИ amo strana upozore«i da koиишје. koje provode novačenje zadlr« viću i to tako, da se skupe pred Arifov dućan te igraj* I pjecme pjevaj*. Pje­ 1. u povoljštine, koje s« vjerskim elužbesma počinje: nicfaia priznate našim autonomnim ŠtaDr. B. Skoro će se navršiti godina Arit se krije po Bosni i Mostaru udom. U mnogim su mjestima naši muod našeg narodnog prevrata, a da mi da ukrije svoju rusu glavi. alluni ( tinani nesamo pozvani i pregle­ muslimani još ne osjetismo prave slo­ Kad zapuca crnogorska gevera, da*! od strane vojnih komisija, nego bode, jednakosti i bratstva. Za cijelo ote pogodi Arifa u leda. dapače i unovačeni. Sa sveštenlclma vo vrijeme sve što se je dogodilo i što Zaplakala Arifova Mejra, trugik konfesija ovako se no postupa. se još događa, sve nepravde i šikanahoćeš moći rane preboljeti Ml se najsvečanije ograđujemo proti cije izvršiš e se skoro jedino na musli­ ovom gaženju našeg aut. Štatuta i poi t d. manima. Zalud je svako dokazivanje, aivarno ministra vera, da poduzme nu­ da nam je oslobođenje donijelo pravdu, Kotarski ipredstojnik Zivković eve žne kariko, kako bi se vojno vlasti u- 1 o vo sluša j gled a, ali baš nikakva jednakost i demokratizam. Oni, koji se putle na pravilno shvatanje ovog pinajviše kite tijem perjem, koji urbi et naloga na Izdaje, da bi javno izazivanje tarja. orbi govore, da su demokrate, koji da­ spriječio. Čujemo, da je stvar prijavljena i мnas kod nas vedre i oblače, ne dokaU Trebinju se mogu muslimani po­ lema-medžlisu, pa ga pozivamo da ob­ zaše djelom ni u kakvom pogledu da su nositi sa predstojnikom gosp. Vujevijavi šta je do sad učinio u zaštitu uaiih demokrate, nego dokumentovaše svoju ćem (pravoslavnim) koji ih u svakom vjerskili službenika. pristranosti do skrajnjih granica. Prog­ slučaj« uzima u zaštitu, te se zato • ram je naših »demokrata« krasan, ali Trebi*}« baš ništa i ne događa. Gosp. mrtvo slovo ne može dobre riječi i mu­ Vujević je u Trebinju izdao stroge na­ dre izreke u djelo privesti. Naša se vla^ loge, te niko ne smije pjevati, niti pso­ da još uvijek drži prama muslimanima vati ili ma kakve bilo riječi uzimat, da maćuhinski j nije nas još ni u kakom po­ bi se muslimani vrijeđali gledu ozbiljno u zaštitu uzela. Da je u Оаеам smo dobili ovaj brzojav: Dočim na žalost kod nas u Bileći ni­ istinu ovako prikazaćemo u kratko rad »Ma devetnaestog oktobra otjerali su je kao u Trebinju: u ias ti je kao da i raspoloženje naše vlade od početka pljačkaši od Ibra Rebića stotina konuu nema političke vlasti Ne znamo šta mida brava u vrijednosti od trideset hi- i sli. predstojnik Živković i zašto ne za- I prevrata pa do danas. Odmah iza prevrata bačena je u Ijađa kruna, od Jusufa Idriza četrdeset । brani javno vrijeđanje. svijet parola »šilo za ognjilo«, 1919. za komada brava u vrijednosti od dvana­ U Trebinju se trefilo da je jedan bio 1914.', dakle osveta. Osveta proti musli­ est hiljada kruna iz sela Prijevora od manima, jer su oni u 1914. harali, ža­ grada pol sata udaljeno, te ranili Ib­ [ počeo ovake pjesme pjevati, te ga je rili i palili, te za vrijeme rata bili šucra Rebića. Muslimani nakon svakodne­ : prestojnik odmah zatvorio u zatvor i kori, denuncijanti i konfidenti proti svo­ vnih ubijanja i pljačkanja strašno ogor­ ■ stroge naloge izdao. joj braći Srbima pravoslavnim. Neka Pljačke, javilo izazivanje, vrijeđanje čeni. Spremni svi napustiti’ Bileće. Mje­ se dakle luči pošten od nepoštenih, ali i ostalo držimo da bi i kod nas puno sni odbor »J. M. 0.« br. 31.« samo kod muslimana; kod drugih manje bilo da imamo vrijedna zauzetna Raspoloženje tamošnjeg svijeta vidi se može dati u zaborav, л mu­ se najbolje po dopisu našeg mjesnog kotarskokg upravitelja, koji bi mogao slimani uek plaćaju zasluženi dug. Pri puno za nas muslimane u Bileći učiniti, odbora, što je datiran sa 14. oktobra. ustrojenju »narodnih vijeća« uzurpiraše ali Živković baš ništa neće da se za­ Tu se veli doslovno: »Na 13. i 14. ovo­ svuda vlast jedino pravoslavni, veći­ uzme. ga mjeseca brzojavili smo kako Vama nom oni, koji su bili makar tri dana u tako i gosp. Dr. M. Spahi slijedeće: Izvješće giede pljačke j ubijanja si­ Arađu, jer su oni kao narodni »muče­ I) Na II. oktobra iz Bileće (Prijevo­ gurno ste već primili te Vas opet moli­ nici« pozvati da drže »red i mir«. U ra) oćeraM su u sred dana sa paše plja­ mo da se kod nadležnih zauzmete, ka­ tim su vijećima muslimani bili samo 0čkaši od Jusufa Babovića 37 komada ko za pljačke I ubijstva tako isto I za bićne figure, nije ih se ništa ptalo i ra­ brava vrijednih 10.000 kruna. Na dvaJavno izazivanje«. dilo se na svoju ruku. U Bijeljini im aeustoga oktobra oćerali su pljačkaši rekoše, da nisu dostojni sjediti u tirti od Derviša Idriza iz Prijevora 34 ko­ vijećima. mada brava vrijednih 10.000 kruna te Sarajevo, 21. oktobra. Skoro se je svakom pojedincu nešta iečk-o ranili iz puške kroz Sarajevsko vakufsko povjerenstvo dobacilo, tražila se je u jajetu dlaka sa­ a r s • I) e r v i § e v u ž e n u, ko j a sa muči se riješenjem »demokratskog mo za to, da se muslimanima onemogu­ ss « m r ć u bori. protesta«. Predsjeđnnik mu je činov­ ći sudjelovanje u javnim poslovima. O2) Na 13. oktobra oćerali su pljačkaši nik, koji reflektira na vječni ostanak ružje se najprvo pokupilo od nas ntu•d Hašima Drljevića iz Bileće 40 ko­ u Sarajevu, a protektor je protestanata siimapa, a da nam se još bolje strah mada brava vrijedno 12.000 kruna. Ate Šola, koji je u »Gajretovoj« aferi zatjera, zatvoriš« pokojeg i dadoše nas Kako vidite dz svakodnevnih brzo­ dokazao, da je spreman na svaku ne- , na pravdi Boga tabati. Nastadoše pa­ javnih i pismenih vijesti, u nas su uče^ zakonitost. Stoga nam je razumljivo ljevine, pljačkanja j otimanja a kad bi­ stale pljačke i ubojstva i direktno vrpoljenje 5. Hatibovića, iako ne bismo smo se pritužiii na mjerodavnom mje­ su uperena protiv mjuslimamogli odobriti njegova glasanja za stu, dobivasmo samo obećanja. U na­ ■ a. Ne znamo kako da ovdje dalje osponištenje izbora. I sam naime priznaje, rodu je međutim kolala riječ: »To je za шисто. Još jedinu nadu imamo u vas da je bez izgleda svaka borba s na­ 1914.« A šta su to muslimani radili od i uaše prestavnike, da nam čim prije šom organizacijem, pa bi poništenje ; svoje braće u 1914. j za vrijeme rata, isposlujete hitnu pomoć. U protivnom izbora radi nekih formalnosti, kojima i pa da mo-radoše tako strašno stradati: slučaju napustićemo evoja Imanja, te je kriv izborni povjerenik-značilo ni- i da lm se nanese na milijune štete i Ja krasiti akloništa u drugim mjestima Bošta drugo, nego li izazivanje i šikani- ! ih na hiljade plati glavom? Na to pi­ s«a, da spasimo makar živote.« tanje nam još do danas ne odgovori ni ranje naših birača. I dok smo se mi zadovoljili time, da vlada ni iko đrijgi, osim onih krilatiJoš je jedan razlog, radi kojeg se iznesemo samo brzojavne pritužbe, do­ čara. što operišu frazama: »šuckori«, ne bi smio poništiti ovaj izbor: bez­ tle se nalazi i takih »zastupnika«, koji razložno smetanje sastanka novog sa- | »denuncijanti« i »konfidenti«. Više puta drh*<M članke o našoj »veleizdaji« i ko­ bora. Mi pojmimo raspoloženje ljudi, I javno i otvoreno tražismo da se iznesu ji »is sumnjiče time, da idemo za sijakoji uslijed novih izbora moraju prt- ‘ imena tih ljudi, pa da znademo ko je ■jem mržnje među istokrvnom braćom. ljati sa svojih stolica u vakufu, nu ! pošten, a ko nije. Ali badava. U tu za­ G. šakrija Knrtović piše, da je uboj­ ne možemo im oprostiti ovog zatezanja, • pretanu vatru mjerodavni ne siujcJt stvo Arifa Babovića samo djelo crno­ taknuti još ni do dana današnjega. Mi jer su i sami osvjedočeni, da su im gorske osvete i time uzima u zaštitu evo- još i sad čekamo i tražimo te na­ dani odbrojeni. Čemu onda ovo kinje■ilitavost Ate Sole i njegovih potčinjerodne izdajice, ali smo jako zadovoljni, nje svijeta, koji neće i ne može do­ ■ih. Da je međutip ta obrana g. Kurda do danas ne bi još ni jedan naš uzvoliti njihova daljnjeg ostanka na va­ lovića naručena i potpuno neosnogledni građanin zatvoren i stavljen pred kufskoj upravi? vaa«, vidi se najbolje iz dopisa našeg sud. Znam, da među nama nema tako­ mjesnog odbora, što je odaslan dne 5. Za slučaj da bi se vakufsko povje­ vih, koji bi pali pod slovo zakona. •ktobra i kojeg ne htjedosmo objelodarenstvo ipak odlučilo na poništenje . Da nas u živac pogode i da nam шШ samo radi toga, što snio se nadali naknadnih »zbora zahtijevamo: 50.000 familija stjeraju na prosjački da će u Bileći biti proglašen prijeki 1. da se novi izbori odrede u što štap, kinetovsko se pitanje prelomi pre­ sud. Danas ga iznosimo, da se vidi gdje kraćem roku, kako se nebi zavukao ko koljena i riješi preko noći. Iza toga su »leparatisti«, a gdje opet zločinci lssastanak sabora. napadoše na naše slobodne be&lučke hunakog naroda. Dopis glasi: 2. da se povjere.lik imenuje iz na- । zemlje, premda je ta zemlja i trista go­ U prilogu šaljemo Vam jedan primje­ ših redova, kako bismo imali garandina prije Fatiha bila bogumilska, prarak pjesama, koje ovdašnji pravoslav­ cij«, da se formalnim greškama ne će vošlavska ili katolička i prem u f iti ni aeljaci p j e v a j u p o g r a d u, bez dati povoda za ponovne proteste. To gospodari prešli na Islam i svoj posjed da Hi Uo « tom priječi. Pjesma glasi: zahtijevamo za svaki slučaj, premda sačuvali pa i u vjeri Islamu zadržali Da Je nama komitsku pravi sva obilježja svog juŽnoslovenskog nastojimo na stanovištu, da nema mje­ 6ve bi turke bacili i Savu, rod«. sta poništenju naknadnih izbora. Mlade bule na zeleni travu Događaji u Bileći. Pretplata godišnje 72 kmiK, na pola fod ine 36 kruоа. Uredništvo i aprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ' Godina I. Išlo se jc dalje, pa i državne službe zaposjedoše pravoslavni a naše činov­ nike, osobito upravne, premjesti­ le u Sarajevo, a mnoga sreska mjesta podijeliše ljudima, koji nemaju ni pojma 0 upravi. Nadalje sve potpore, izvoznice i uvoznice dadoše skoro jedino pravoslavnima, jer su oni »jedini« stra­ ti ali u 19K kao i za vrijeme rata. Ne­ ki su ugrabili samo po neku mrvicu is­ pod stola. Sistematski se ide za tim, da se mi muslimani u svakom pogledu onemogućimo i udaljimo od'svakog javfb g sudjelovanja u našoj upravi. Jei nc samo da nas u raznim pozivima b ac a j u u pozadinu, nego se vrše još svakodnevna izazivanja i vrijeđanja od strane naše braće pravoslavnih. Porugljive rjječi i tvorni napadaji od mase, još su i sad na dnevnom redu. U pro­ stoj smo masi »bahje-, »ćelavi« Turci«, Muje«, po listovima »feudalci« i »mra­ čnjaci«. Beogradski nas gospodin na­ zva u »Demokratiji« masom bez >kakovih etičkih nazora, nepri­ stupačnom svemu, što je kulturno. Dakle napadaju svagdje i svuda. Eto ova­ ko naše »demokrate« provađaju svoj program. Sada ćemo u kratko povući paralel« stradanja jednog i drugog dijela našeg naroda, da po prilici iznesemo, kako su se muslimani ogriješili o svoju braću pravoslavne, i kakve su im nepravde učinili. BilješhE šta smeta tiređanju naše države? Zagrebačka »Nar. Politika« donosi ovaj brzojav iz Beograda: „Kao Što je bilo dosada, tako je i danas jedi­ no osoba Svetozara Pribičevića zaprek' m, da se obrazuje koncentraci­ jom kabinet. Pribičeviću je uspjelo dapredobije za se kamarilu, koja ga ni pod kojim uvjetima ne će da Žrtvuje. Premda se opozicija drži skeptički prama kabinetu drugostepenih političara, ipak je bila pripravna, da se i na tom temelju započnu pre­ govori i da st odstrani sve ono, što bi moglo na put stati sporazumu i koncentracijonom kabinetu. Demokrati, kojima je jedina svrha, da postanu gospodari u zemlji, nemaju shvaćanja za lojalno držanje opozicijskog bloka, već to prikazuju kao slabost i popust­ ljivost- Demokratska Zajednica izdala je parolu, da PribiĆević mora o> iti, a kat razlog navodi, da bi njegovo odstranjenje značilo pobjedu Hrvata i Movenaca, koji su sa srpsktm radi­ kalnom strankom ustali protiv de­ mokratske korupcije. Iz svega se vidi, da demokrate pod -vaku cijenu kane zadržati svoje strahačke Vlade u Zagrebu, Sarajevu i Splitu, da preko njih mogu v o< iti buduće izbore. Međutim je p.j.Htna javnost razotkrila njihove nain ere. Jugoslavenski klub smatra pro­ mjenu režima u pokrajinama, kao condiiio sine qua non (uvjet, koji se ne smije odbiti) za riješenje krize. To je ona tačka, o kojoj nema pregovora ni popuštanja, jer se radi 0 državi, koju demokratske vlade gone u pravu propast." Demokrate i kamarila. Demokrat ska zajednica i rade rukom 0 ruku. Uz njih potpuno pristaje predsjednik parlamenta dr. Pavlović, koj‘i jc kao demokratski eksponeht~još u utorak savjetovao kruni, da podijeli mandat za sastav kabineta Ljubi Davidoviću. Ova tri razorna fak­ tora naših najelementarnijih ustavnih pi ava htjeli su đa obrazuju stranački demokratsko-socijalistički blok, premda �nemaju ni većine ni kvoruma u par­ lamentu. Međutim je držanje tpozicijonalnog bloka, koji se u ovaj po državu teški čas visoke izdignuo, porazno djelovao na demokrate i kamarilu. Više nijesu mogli pred javnošću opravdati svoje tamne osnove i bacati krivnju radi navlačenja krize na opoziciju. Stoga je u petak u 5 sati poslije podne ponovno povjeren sastav kabineta Ljubi Davidoviću, ali misija nije glasila, kao što se on nadao, za koalicijoni demokratsko-secijalistički kabinet, ne­ go za koncentraciju ili u naj­ gorem slučaju za širu koaliciju. Prem­ da je sastav kabineta imao biti po­ vjeren članu opozicijskog bloka, koji ima većinu i kvorum, ipak su demo krati i kamarila ozlojeđeni radi ove odluke krune. Zato u svojim jutar­ njim listovima nagoviještaju da će Davidović vratiti mandat. (»N.P.«) Gdje je istina? > Rezultat vakufskih izbora izbacio je »nar.« zastupnika g. Š. Kurtovića nesamo iz sedla, već i iz koncepta. U bijednom »Glasu Naroda« preuzeo je i ndirektnu obranu nesposobnog Ate Sole i njegovih izvozničarskih saradnika, pa je nadrljao nđšta manje nego devet dugih stupaca lista, za koji se ne zna ni ko ga izdržaje, ni ko će platiti njegov ogromni dug. Članak nosi naslov »Gdje je istina?«, a zadaća mu je da »dokumentarno« utvrdi našu anacionalnost i našu antidržavnost. Ja se ne ću upuštati u detaljno raščinjanje bjesomučnih ispada jednog potpuno neodgovornog Pribićevlćcvog »za­ stupnika« u Priv. Nar. Predstavništvu i dovoljno je ako konstatiram slijedeća fakta. ј' G. Kurtović se ljuti što je »Samou­ prava« ustupila mjesta mojim člancima jer — kako reče g. Kurtović — »polemi­ ka g. Korkuta nije lična polemika nje­ gova sa piscem ovih redaka, nego borba struja, koje se danas bore među muslimanima u Bosni.« »Objektivnk g. Kurtović htio bi dakle, da mu ie otvoreno polje za denunciranje naše organizacije u — beogradskim listovima i uzrujava se radi toga, što sc je čuo glas s druge strane. Ko nema oraha u džepu, ne treba se bojati zveke. Isto se tako borba medu musi imanima u Bosni ne vodi u listovima, koji izlaze u Beogradu tim prije, ako se oni u Bosni uopće i ne Čitaju. U Beogradu sc mi možemo samo — denunciratf, a .izvrtanje činjenica o našoj organizaciji može služiti samo tom cilju, da sc o b m a n e javno mni­ jenje u Srbiji. Drago mi jc, da su moji članci J. M. 0. i njeni kritičari« po- Број 76 Broj Ј1РАВДА* — WPRAVDA“ Страна 2. Strana mrsiti račune političkoj deriščadi, Što se kite naslovom -narodnih« poslanika i onda, kad na izborima dobiju — osam 1 promila predanih glasova. ; G. Kurtović mlati samo praznu sla­ ' mu, kad za pogrješke dosadanje politi­ ke traži krivce na našoj strani. Mi smo od Šerifa Arnautovića i njegovih skra­ hiranih kompanjona daleio isto toliko, koliko i od sadanjih skutonoša satrap1 skg režima Svete Pribićevića! I naše je političko djelovanje upereno baš pro­ ti tomu, da se uime naroda govori bez naroda, a još manje ćemo odobriti po­ stupak »poslanika«, čiji je rad uperen proti željama i težnjama naroda. Mi nijesmo nikad tajili da u našoj obes­ pravljenoj masi vlada neraspolože­ nje prema vladi, a preko nje i ra­ di nje i prema srpstvu i njegovim ek­ sponentima. Mi nijesmo nikad tajili da je naš rad u prvom redu posvećen * islamskom dijelu našeg naroda i od pr­ vog smo časa naglasili potrebu, da se ne ide na prečac, već da zdravom po­ djelom rada izgradimo temelje za za­ jedničku budućnost. Već u prvom bro­ i ju »Vremena«, u bilješci o međustrana­ čkoj konferenciji stoje ove riječi pisca j ovih redaka: »Mi želimo da u tremo j p u t, kako bi ti Milane. (riječi su bile , uperene Dru Srškiću) kroz neko vrije­ me mogao doći na barčiršiju, da govo­ riš muslimanima o našim potrebam a bez ikakve smetnje i zazora. To ' se ne Ze i ne može polučiti H. Hamidovom metodom, jer za svoje »određeno Srpstvo« ne može u čaršiji naći ni de­ ; setak pristaša, a kamoiU masu, koju bi htio da na svoj način reprezentira. T u ■ se ne ide na prečac onako, kako ■ Ti i Svrzo mislite. O jednom trebate | biti na čisto, mi nijesmo nikakvi i s c p a r a t i sft )i. već realni političari, koji su svjesni, da se načela ne provo­ de silom, već postepenim ra­ dom i kultivira nj’em«. Sukrija Kurtović se postavlja tobož na »nacionalno« stanovište i umjesto, da se opire zlu, koje potječe sa strane pravoslavnih, on svoje prijekore upravlja na adresu napadanih i hoće da se Čak i jedan islamski list postavi na ! stanovište, da su pljačke i ubojstva mu­ ; slimana »prirodna posledica psihološ­ i kog raspoloženja međusobne protivno­ | sti i mržnje, do koje je dovela predratna | politika«. Kurtović može na svoj nai čun suditi kako hoće. No mi ovako I shvatanje držimo ii z daj oni nesamo | muslimanskih, nego i opće narodnih in­ | teresa. Jer koji bi nacionalist mogao opravdati ove nebratske postupke? Osim i među nama, takih ljudi nema ni na srp­ ; skoj ni na hrvatskoj strani. Samo je [ Šukrija u stanju, da pokazujući na jed­ i noj strani rane, što ih je zadobio bra­ i neći srpstvo, na drugoj strani se ne zgra­ ža nad ranama, što ih u mirno doba za­ ' daju hraća braći radi toga, što n i j eI dn i n i drugi nemaju iskristalizova- FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides.. Nastavak. (4) Tu su dolazile druge ideje u sukob. Rene je služila obima i ako je želila samo jednoj uspjeh, jer je u velikej intimnosti s Ihsanom odavala pre­ rano namjere grčkih prvaka, koje su onda naila­ zile na silan otpor kod pregovaranja, jer su se Mladoturci pripravili, ili u nekim slučajevima poslu­ žili se i jačom stranom . . . Rene je na taj način i ne sluteći izdavala svome ljubavniku grčku stvar, a Ihsan je učio od neprijatelja, kako i na koji način treba aktivno djelovati u narodu. Ali je štetila i drugoj strani, jer je i Rene znala vješto iskoristiti njegovo povjerenje. Ona ga je uvjeravala, da je Grk i da ga takog samo ljubi i ako je musliman. Dokazivala mu, da je na krivom putu, ako služi tuđem narodu samo za to što je Turska islamska država No stare rane između Krećana muslimana i Grka bile su i previše krvave, a da ih je mogla zaliječiti i iskrena ljubav mlade Grkinje. Njezini nazori o zajednici naroda bili su i previše idealni, jer ju nisu mogla razuvjeriti ni sva' zvjerstva što su ih grčke ustaše izvodili na Kreti. Njihovi politički nazori unosili su u taj intimni Život ljubavnika i neku hladnoću, pa su se nekad rastajali, kao ljuti strančari, koji se više možda ne ćo ni sresti, ni pozdraviti. ... No za čas dok je Ihaan odlazio niz stepe­ nice potekla bi Rene na prozor i čekala ga dok dode na ulicu. Onda bi ga polagano zovnula, meko, toplo i milo pod prozor. Raspleo bi se kratak srdačan razgovor, kao da sc dugo vremena nisu vidjeli. Za tim se je ili on vraćao opet u njezin stan, ili ona pošla za njim u šetnju. Kad bi izašla iz svoje kuće, onako vitka, crnomanjasta, visoka, u bjelini, kako se je uvijek nosila pružila bi Ihsanu ruku i pogledavši ga čuvstveno ^ekla: »Pođimo prijatelju!..^« g. Temaštvić najprije svrši svtje nauke u redu, pa ćemo ga objeručke primiti i neće niko biti proti njemu. Zar nema starijih pristava u službi, keji bi se mogli namještali kao upravitelji kod kat. ureda, a ovakevu gespodu bi trebalo natjerati da nauke svrše, pa da onda iza stečene prakse zasjednu na predstojnička mjesta, a ne na ovako lahak i protežirani način preko g. Šole. I takt nam bježe naši domaći ljudi iz upravne službe radi zapostavljanja po ovakovim nekvali ficiranim ljudima Za čajnički kao pogranični kotar, koji je u ratu silno stradao, treba da je i te kako sposo­ ban predstojnik, ako hoće da udovolji onim zahtjevima, koje na njeg stavlja vlada, a i narod. Zato tražimo od g. ministra unutar­ njih djela, da spriječi ovo naimenovan e g Tomaševića za predstojnika kotara Čajniče i neka namjesti za predstojnika sposobna i vrijednog čov­ jeka, koji će moći da koristi državi i narodu. I nih nacionalnih osjećaja. G. Kurtović se ljuti što iznesosmo sandžačld memorandum i podvrgava kritici naše pisanje o maglajskim zulu­ mima. U tom pogledu nesamo da nije objektivan, nego je dapače direktno pri­ stran i tendenciozan. Zašto nije spomei nuo događaje u Rogatici, Bjelini, Prije­ doru i drugim mjestima? Za to, jer bi morao nabaciti pitanje nesposobnosti ' svojih gosa. Dotakao je. do duše, uboj. stva Arifa Babovića, ali ne da ga osn' di. već da ga pripiše osveti jednog Cr­ nogorca. KKurtović veli, da je »Prav­ da* ovaj zločin »prikazala kao nemo­ gućnost opstanka muslimana pod ovakim okolnostima«, pa dodaje: »Sve osј talo je izostavila »Pravda«- izostavila I je da jc ovaj zločin, čisto osvetničko I djelo jednog Crnogorca, da je ubica uhj vaćen i zatvoren i da će mu sc suditi«. I Prvo i prvo, mi nijesmo ni zvaničan ni i poluzvaničan organ, pa ne zavirujemo u Atinc tajne. Pred njegovim odajama i straže ljudi ala Kurtović. Druga okol’ nost, preko koje prelazi g. Kurtović, 1 odnosi se na s vakidnevne napa­ daje u Bilcći, radi kojih jc nastradala i jedna ženska glava. U današnjem broi ju dono’simo podrobniji izvještaj našeg mjesnog odbora u Bileći pa smo znatii željni, hoće li g. Kurtović imati obraza, i da ponovno opravdava potpunu nespo. sobnost Ate Šole i zločinačko držanje 1 njegovih protektora. Na plitke podvale ■ o našoj školskoj politici nemam šta ге: ći. Svrši školu pa ćeš možda i o tom moći, govoriti, dragi g. Kurtoviću. Pri koncu ml je konstatovati, da g. Kurtović izbjegava polemiku o politič­ kom držanju našeg ogana i naše orga­ nizacije. pa bih ga molio, da koju gukne o mojim izvodima u II. i III. otsjcku serije »J. M. O. i njeni kritičari«. Znam da jc to Achilova peta naših »demokrata«. nu kad već ne smiju pred narod, mogli bi putem novina progovoriti koju i o svom radu i političkom naziranju. O nama Su se i previše nago­ vorili. Više i grđe, nego li su o bivšoj ^narodnoj organizaciji« govorili njihovi drugovi u »časnom« oružju: bivši »Bošnjakovcl«... Saklb Korkut. Registar korupcije „1M. 0." i njeii kritičari. (h , i4 ,,Demokratska“ posla. Kako čuje­ mo, g. A. Šola kani u Čajniće poslati jednog nekvalificiranog gespodina, ne­ kog Tomaševica iz Foče za kotarskog predstoj nika. Taj gospodin nema ni jednog pravničkog ispita, a g. Šola hoće ništa manje, nege da ga odmah metne Čajničanima za predstojnika. i Po propisima ne bi mogao biti ni j vježbenik, a kamo li predstojnik. Mi ne bi imali ništa proti g. Temaševiću, da je osposobljen za to mjesto. Neka U potpunoj ljepoti u svojih dvadestšest godina izgledala je nešto mlađa i djetinjastija na ulici nego u sobama, gdje se je vodio ozbiljan razgovtr. Nes­ tašno je išla i pozdravljala svakog koga je pozna­ vala, zaustavljala ce sa svakim; upoznavala Ihsana sa svojim znancima i prijateljicama, pa bi onda brzo povukla svoga pratioca na stranu i skrenula na vra­ ta Tepe-Bašina parka. — Sada ćemo mirno razgovarati — rekla je ulazeći u bašta nestašno razbacivajući sitni pijesak po puteljcima parka Neko bi vrijeme šutili idući jedno kraj drugoga, jedino pogledima kao da su is­ pitivali, jeli ona ljutnja prošla... Poslije su lazgovarali o sebi. On je govorio o njoj, a ona o njemu. Sjećali se raznih uspomena, raznih događaja, koji inače ne znače ništa u životu, ali za njih dvoje imali su značenje sjećanja. On je podsjećao na ovo ili ono, a ona njega... Nekad su se primakli sasvim blizu, njihove se ruke dodirnule i njih dvoje u isto vrijeme očutili toplinu, kao za onih ranih dana mladosti, kad su bili nerastavljeni u Ateni. ““ A drugom prilikom, kad bi se Ihsan povratio ispod prozora u njen stan ona bi mu srdačno poietila u susret,-kao da dolazi iz svijeta njezinih že­ lja, povela ga do fotelja, sjela do njega i ogrlila ga nježno kao djevojčica koja se ulagiva majci da joj kupi novu odjeću/ Pa bi ustala, sjela zatim uz gla­ sovir i prebirala najnježnije pjesme, koje su ih me­ koćom prenosile u svijet nedozvoljenih tajna. Taki su bili Jhsan i Rene; — dvije naravi, ko­ ji su se u zbilji daleko razilazili, a u sanjama — u ljubavi bili jedno, — jedan osjećaj i jedna želja ispunjala je njihova srca. li Aleksander Logotetides, Renin otac bio je trgo­ vac uljem i žitom. Nije se bavio nikakvom politikom niti je mario za kakva društva. Njegovo najglavnije zanimanje bilo je dućan i berza, na kojoj jc gubio i dobivao. Nije pio, nije pušio, nije čitao novina, ali je znao sve što se јл u svijetu događalo. On je bio uvjeren, kada gubi, da je godina dobro rodila, a kada dobiva biće slaba Žetva ili će mas- »Samouprave« broj 240.) III. Naš tobožnji separatizam. Glavni »zločin« naše organizacijo u očima »demokrata« sastoji sc н tome, što otvoreno naglašuje svoje musliman­ stvo i što je imala toliko građanske kuraži, da odmah na početku istakne svo­ ju konfcsionalnost. Islamskom dijelu našeg naroda vjera nije na drugom ili na trećem mjestu, nego na prvom, a inteligencija, koja sc je postavila na če­ lo njegove organizacije nesamo da po­ štuje taj narodni osjećaj, nego ga i sa­ ma posjeduje. Među našom inteligenci­ jom nema nikog, ko bi se i privatno, a kamo ii javno izrazio proti Islamu i njegovim principima, dočim »demokrat­ ski« nametlfivci stoje u tom pogledu na sasvim drugom gledištu. Nesamo da im jc život u opreci sa islamskim pro­ pisima, nego u najviše slučajeva i idej­ no zauzimaju suprotan stav. Zagovarajući politiku prilagođivanja g. Kurtović je napisao i ove riječi: »Brojno smo najslabiji elemenat od triju glavnih, a kulturno kud ii kamo stojimo pozadli njih. Osnove, na kojima osnivamo naš razvitak takvo su, da isključuju a kamo li drže korak sa opštini razvojem.« 0vako drsku uvredu, ovako perfidnu озvadu na Islam može da iskali samo pokvareno čeljade, samo islamski od­ rod. pa koje onda čudo, što mi prema ovakoj čeljadi imamo samo čuvstvo gađenja i prezira? U prvom članku osvijetlio sam ujihovu nastranost u shvatanju i provo­ đenju nacionalne propagande, a ovdje [ line propasti. Neko bi po tome zaključivao, da je ■ sujevjerni Grk volio, da dobiva, pa makar i izdala godina. Ne! On nije to želio, jer mu je dobra godi­ na donosila isto tako ogromne dobitke, s kojima je mogao nadoknaditi razlike svojih gubitaka na berzi. Eto, možda je to kod njega bila manija, bolest da igra. Bio je prost čovjek, bez škola, ali opet bistar 1 i dalekovidan. Turski je slabo govorio, pisati nije i znao osim grčki, pa je sam vodio i knjige u koje se nije niko razumio. Turke nije volio, ali je znao udesiti svoje držanje iz kojeg je virila ona prava ' grčka lukavost i prepredenost. Od života nije mno: go tražio. Sve što ga je veselilo bio je novac: zla­ tni napoloni i lire u koje je jedino vjerovao. I I : i : i i ’ | | ; I 1 Pisama mu bila u Baluk-pazaru, u jednoj od onih carigradskih ulica, koje zaudaraju po sušenim kožama, sušenoj ribi i pokvarenim kiselim kupusem. Doduše ali, u Baluk pazaru su se »kupili najglavniji trgevci uljem, sapunom; najbogatiji sarafi sjedili na svojim dućanima i zveketali dukatima. U toj ulici u blizini pristaništa do jednog skladišta drva i da­ saka bila je poslovnica Aleksandra Logotetidesa. To je bio nizak, mračni prostor u kojem su bile smješ­ tene dvije velike blagajne, jedan priprost drven stol natrpan trgovačkim knjigama svakakve veličine i formata. Gn, čovjek već u pedesetim, ako ne više godinama u crnom fesu i crnom prilično iznošenom odijelu sjedio je za stolom. Tamo je uvijek bio. Kad bi neko unišao na vrata on bi se obazreo i ako je nešto bilježio odmah bi prestao, skupio stvari po stolu i zatvorio knjigu. Kao da se je bojao, e da mu tko ne zaviri u njegove knjige i ne riješi čud­ novatu zagonetku kako je on postao bogataš. Pos­ love je za čudo svršavao vrlo brzo i vješto, da je obično bio i on i kupac zadovoljan. Najbolje ulje i najjeftiniji sapun bio je u Logotetidesa. Žito je da­ vao po nekoliko para jeftinije nego drugi trgovci, pa je zato u njega bio i promet, vrlo velik. Još da nije prije dvije godine izgubio veliku svotu novaca kupnjom ružičnog ulja u Bugarskoj bio bi Logotetides već davno milioner. Ali ovako neki su govori­ li, da ima lijep imetak čistoga zlata, a još toliko kredita u svijetu. (Nastaviće se) �Број 76 Broj ističem, da se ta nastranost i bezobzir­ nost još više opaža u njihovu pobijanju ; našeg; tobožnjeg separatizma. Oni su u- , piljili u glavu, da je dosta odvrljiti na | zapad, površno prihvatiti njegove teo- i rije i osuditi radi »natražnjaštva« i »du- I hovne začmalosti« svakog, ko ne prisi- ' Že na blistavosti vanjske forme, kojom i je evropska kultura zasjenila zdrav i • kritičan pogled naše još nezrele mlade­ ži. U njihovim očima savremenost zna- | či n osamo duhovnu revoluciju pojedi- 1 nača, nego i skupine, a skepticizam u priručni nekih »modernih« načela i čuvjr.jc zadnjih ostataka tradicije srna- i traju umnom začmalošću i duševnom luka raštinom. Oni su opčarani, modernošću, pa ne mogu da shvate narodnog života, koji • plazi.-a n*e trči, i ne vide da se I nerazumno istrčavaju ispred života uz glasnu smijeh onih, što se, u potpunom sagiasju sa prirodnim razvojem čovje­ čanstva. mirno i spokojno zadovoljava­ ju i hini pomicanjem svojih kola. Ova mladež strši i tu je odgonetka njena j neuspjeha i tragika njena položaja. Ot- ; ki n uta od svogJcorjena, ona lu­ ta od nemila do nedraga; ona tapa u mraku neshvatanja baš sa strane, kojoj još ne spada. Hoće da unese »jako । svjetlo« u duše sve svoje okoline, a ovamo je ne shvaća ni skupina, kojoj te­ ži i kojoj hoće da dovede i skupinu, od koje se je otrgnula, jalovim se poslom bavi ova omladina i proći će još dosta mutne vode, dok mogne dovikati on­ dje. kuda trči u galopu i bez ikakva računanja sa realnošću. I dok ta mla­ dost imputira našoj organizaciji, da joj je mrzak narodni prevrat; dok Kurtović veli, da treba metnuti »ruku na sr­ ce : priznati da bi mi gori bili« na mjesti; pravoslavne nam braće, dotle se iz redova stranke, u koju nas on zove — čuje ogavni poklik bivšeg »demokratskog* mmistra dra Krulja: »Pet stotina . smo vas godina trpjeli; ne ćemo više!«... Kad se ovakovi glasovi čuju usred parlamenta i iz usta jednog obrazova­ nog, makar i neuljuđenog čovjeka, mo­ že se misliti, kakvi se glasovi mogu čuti iz usta običnog seljaka, koji se dr­ ži poslovice: »Nema srpstva bez tri pr- | sta« i či-ji mentalitet nije mnogo rasta- i vio od shvatanja, koje jc vladalo u srednjem vijeku krstaških ratova. Ja sam daleko od toga, da ovaj mentali­ tet pripišem svemu našem narodu i da ne priznam, da on ne vlada u svima krajevima naše otadžbine; nu daleko sam i od tog, da zažmirim pred mnogobrojnim žalosnim činjenicama i da priznam, da se one mogu izliječiti jed­ nostavnom negacijom. Iznoseći ih u svom glasilu, naša organizacija ne ide za tim, da sije mržnju medu istokrvnom braćom, već da parališe u našim očima izdajnički rad nametnutih nam »zastup­ nika«, čija mlitavost i ravnodušnost, či­ ji nehaj i kukavičluk podržava uvjere­ nje g. Krulia i drugova, da smo mi mu­ slimani izgubili kompas, pa da se nad ; nama mogu vršiti sva bezakonja i iz- । voditi najbestijalniji nagoni krvožeđa i I nasilja. Ovv mo gravamenalnu politiku pri- | silieni voditi opet krivnjom »demokrat- ; skog« apsolutizma, jer je baš Pribićević ; kriv, da smo lišeni pripadajućeg nam i broja mandata u Nar. Predstavništvu, ; pomoću kojeg bismo mogli uplivisati na sastav bolje v 1 a d e T time doprinijeti zdravijem razvoju pri­ lika u našoj mladoj i krivnjom »demo­ krata*. jako nesređenoj državi. Da nije • muslimanskih »demokrata« ii da naša organizacija, mjesto sa dva, raspolaže ; sa četrnaest mandata koji joj pripadaju po svima pravilima demokratizma i ustavnosti. davno bi se gospođin Pribi­ ćević izliječio od svoje megalomanije i bio bi mnogo pristupačniji razlogu i dik­ tatu tadanjeg ozbiljnog položaja našeg kraljevstva. Naša bi organizacija bila u stanju da sadanji omjer snaga prc- ‘ inači za 20 glasova, pa ne bi bilo ni krize ni moljakanja za nekoliko crno­ gorskih glasova. Uostalom ispravnost i tačnost našeg 1 .pogleda na prilike u Bosni potvrdili su i i radikalni i »demokratski« organi. »Sa- : morprava« je donijela članak, u kom se 1 veli: »Ni u jednoj od naših provincija i verska i plemenska zategnutost ne oseća sc više kao u Herceg-Bosni. Pravo- I slavni. Muslimani i Katolici, u toj Srbi­ jancima tako dragoj pokrajini, pred- ; stavljaju tri zasebna sveta. Mi sa teš- i. kim srcem konstatujemo ovu stvarnost, i ali je bolje priznati istinu, nego li je i kriti, jer ćemo joj tako lakše naći Jeka«, i Do istog je zaključka došao j »demo- ‘ krtski« list u Sarajevu, pa to izražava i ovim riječima: »Specijalne prilike u o- | voj još uvijek konfesionalnoj, reakcio- I St mi ni 3 Фтрадд „PRAVDA* — „ПРАВДА* narnoj i feudalnoj Bosni zahtijevaju na žalost sasvim drugu taktiku: podvojeni rad po konfesijama i plemenima. Hr­ vatski dio može regenerisati samo jed­ na hrvatska, srpski samo jedna srpska Obnova«. »Glas Naroda« to popunjava j ovom još jasnijom izrekom: »Hrvate i Katolike može privtsti modernom pro­ gresu samo Hrvat i Katolik. To je osnovna misao, na kojoj se na žalost svaki naš i najmoderniji i najliberalniji pokret mora temeljiti«. Kad sam ja istu ovu misao još kon­ cem decembra prošle godine iznio u jednoj međustranačkoj konferenciji, graknuše na me sa svih strana: separati­ zam, feudalstvo, reakcija itd. Danas su došli do tog uvjerenja svi, samo ne naši Kurtovići. Dokaz, da je kod njih doktrinarne sljepilo najjače i da ne zna­ ju da računaju sa prilikama. Stoga će •ih te prilike tim jače baciti u pozadinu. Meni ostaje još samo jedna napomena: »Silom se ne drži, a kamo li će se Iz­ graditi solidna država«. Ponavljam ovu napomenu, ne bi li se prihvatila dok još nije kasno. Beograd, 4. oktobra 1919. Sakib Korkut, gl. urednik »Pravde«. Oko ,.Gajreta.“ Protest naSih zastupnika. Proti odluci Soline vlade, kejom je potvrdila, jedan neizabran odbor našeg «Gajreta» upravili su naši zas­ tupnici ovaj protest na ruke predsje­ dnika ministarskog savjeta: «Na 21. septembra o- g. uputili smo Vam brzojavni protest radi nezakoni­ tog postupka ovdašnje policijske di­ rekcije i zemaljeke vlade u pitanju po­ stavljanja odbora našeg prosvjetnog društva „Gajreta“. Mjesto odgovora na ovaj, naš oprav­ dani protest, odbila je zemaljska vlada utok zakonitog predsjednika protiv nezakonitom riješenju policajne di­ rekcije. U tom riješenju zemaljska vlada se ne osvrće ni jednom riječi na najvažnije razloge, koji su u utoku i u našem protestu navedeni, naime da je zakoniti predsjednik skupštinu odgodio, a da je ona po posve neza­ konitom naređenju policajnog izasla­ nika nastavljena. —- Osim toga ne uvižuje zemaljska vlada ni tu, za riješenje utoka vrlo važnu Činjenicu, da je veliki broj članova, koji po dru­ štvenim pravilima imaju pravo glasa, brahijalnom silom za skupštine od­ stranjen, i napokon ne osvrće se ze­ maljska vlada ni na to, da ni na ovoj nezakonito naslovljenoj skupštini nije došlo do izbora odbora, što se najbolje može konstatovati iz toga, što je privremeno izabrani predsjeda­ telj iza raspuštene skupštine sazvao novu skupštinu u Radničkom Demu s dnevnim redom: Izbor odbori. — Ovaj nastavak skupštine nije pelicajna direkcija dozvolila ‘s motivaci­ jom, da je prema relaciji policijskog izaslanika izbor odbara obavljen. Po’ zdravem razumu . najpozvaniji bi bio da kaže da li je odbor izabran ili nije predsjedatelj skupštine, a on sam prijavio je poticajnoj direkciji nastavak skupštine s dnevnim redom izbar odbora. — Iz toga se najbolje vidi, da ni u onoj nezakonito rastav­ ljenoj skupštini nije odbor izabran. Ovim postupkom zemaljske vlade potkopavaju se temelji našeg prosvjetnog društva »Gajreta«. ubija se u narodu povjerenje u pravednost postupanja upravne vlasti i narod dobiva osvjedočenje, du jt cilj ove čitave akcije, da se »Gajret« po­ stepeno uništi. Mi Vas stoga, gospodine predsjed­ niče, još jodnom molimo, da ovu, za nas vrlo važnu stvar, uzmete još jed­ nom u pretres i da je Čim prije po zakonu riješite. Primite, gospodine predsjedniče, i ovom zgodom uvjerenje o našem od­ ličnom štovanju. U Sarajevu, 18 oktobra 1919. Dr. Hrasnica. Dr. Spaho. * Proti nametnutom odboru primismo dalje ove izjave iz provincije: »Gajretova« povjereništva u Olovu i Petrovićima (kotar Kladanj) protestuju protiv nelegalnoga stanja u »Gajretu«, te nezakonitom postupku vlade u tom pitanju i solidarišu se sa protestom gg. Spahe i dra Hrasnice na g. predsjednika min. savjeta. Provincija krvariti i potpomagati, a drugi na gotovo jašiti, to ne dopu­ štamo! * Izjava. Povodom nasilja, koje je počinjeno na našem »Gajretu« pododbor »Gajretcv« u Janji održao je 28. pr. mj. izvanrednu sjednicu i jednoglasno zaključio, da ne priznaje novog protuzakonito izabranog Odbora i da s nj m, kao*t^kovim, neće podržavati nikakove veze, a sa svojom imovinom da će raspolagati prema svojoj uviđavnosti sve dotle, dok se na legalan način novi odbor ne izabere. »Gajretov« podobor u Janji ujedno ovim poziva i sve druge pododbore odnosno pristaše J. M. 0. širom Bosne i Hercegovine, da se ovome priključe i da — u slučaju da na »koro ne dođe do slobodnog i zakonitog izbora glavnog »Gajretovog« odbora povedu najživlju agitaciju, da se osnuje novo đačko potporno društvo, čiji će osloплс biti ogromna većina muslimana, a Tafre, Kurtovići i Kurtovićevci neka izdržaj« uzurpirani »Gajret«. U slučaju da ni do ovoga ne dođe, »Gajretov« pododbor u Janji pretvara se u mjesno potporno društvo. Predsjednik: Tajnik Sadikavić. Gruhenjić- . ( • , ! ; Iz dodatka »vele«, jasno se razabire da ni kukavni zaplotnjak, ne drži do svoje laži, jer nije smio za n’u preuzeti odgovornost. Uza sve to ju je izbncio. Tendencija mu je jasna i mi ne ćemo da se na stv^r opširnije osvrćemo. Nek o tom postupku pre­ sudi poštena javnost. Naši dopisi : i ; | i : i 1 | 1 . ■ Mizernost naših tomiMi. Ofureni vakufskim izbtrima, na ka- • jima dabiše u svemu osam gla­ sova, nali su »demokrati« osjetili ■ potrebu, da ovaj svoi nečuveni poraz kako bilo zabašure. Šukrija Kurtović, koji se uza svu poraznost glasanja . usuđuje opet potpisivati kao »n arodni« zastupnik, nadrljao je u »Glasu Naroda« članak od devet ve­ likih stupaca, u kojem iz petnih Žila nastoji dokazati našu anacional .ost i »aše — veleizdajstvo. Tešto, i teito. Zgodno reče biogradska ; »Politika«: »Ko $ubi ima pravo da se . liuti». Tako i Kurtovići dl consortes imaju pravo da se pjenuše, ali uza ! sve nemaju prava, da u svom »Glasu | Naroda« izvrću Činjenice I nabacuju 1 se ordinarnim lažima i klevetama. Oni se mogu koliko hoće pozivati na rane i ordene za hrabrost; mogu na račun toga tražiti kakve hoće izvoznice, nu to im još ne daje prava, da lažno denunciraju svoje političke pobjedioco. To je nizak posao i za obične kramarske duše, a kamo li za vitezove pera i mej lana, kakvim se predstavljaju ovi bijedni »demo­ kratski« generali bez vojske. Da ilustriramo njihov niski postu­ pak, prenosimo portret g. dra Hrasoice, kako je iznešen u subotnjem broju »Olasa Naroda« Tu se za dra Hrasnicu veli: »narodni poslanik, vočiti i zatrovani neprijatelj Srpstva pre rata i danas; za vreme rata vojpi sudac u Kragujevcu, gdje ie za nje­ gova sidovanja obešeno — vele — 1T Srba. Odlikovan austrijskim zlat­ nim krstom sa krunom«. Demokrati su se, istina, ogradili umetkom »vele«; nu jasno je da idu za tim, da to pri­ kažu kao utvrđenu činjenicu. Stoga ćomo na ovu kukavnu podvalu iz­ nijeti dopis, što ga je g. Hrasnica upravio uredništvu »Kragujevačkog Glasnika«, jer ne ćemo, da ova demo­ kratska laž i večera ondje, gdje je na jedan kukavan način ručala. Dopis g. Hrasnice glasi doslovno: »U Vašem listu od 23. jula 1919., br. t. objelodanjeno je jedno nismo, upravljeno na gosp. Uroša Lomojrića nar. poslanika. U ovom pismu se spominje i moje ime i veli se, da se pogovara, da sam ja kao sudija austrijskog ratnog suda sudjelo­ vao suđenju i osudi sedamnaest srp­ skih građana, streljanih u Rogojevcu, među kojima se je nalazio i učitelj Dragutin Glišić. Molim Vas da izvolite u istom listu donijeti ovu Ispravku: Ja nijesam nikad u Životu izrekao smrtnu osudu, niti je podpisao. Iz oglasa austrijske okružne komande u Kragujevcu, koji mi je oglas gosp. Lomović danas pokazao, razabirem đa se gornji slučaj dogodio 23. maYta 1917., a ja sam još na 17. februara iste godine premješten iz Kragujevca u Sarajevo, pa sam 17. februara 1917.otišao iz Kragujevca. Po lomu nije­ sam mogao kao sudac na gornjim suđenjima i osudama učestvovati. Beograd, 11. augusta 1919. Br. Hrasnica. Tuila, 14 oktobra 1919. (Prosvjetni škundal). U 61 broju »Pravde« objelodanjena je uredovna opomena grad. kot. ureda u Tuzli, u kojoj se tražilo premještenje Salih ef. Serdarevića, upravitelja II. dječačke nar. osn. škole, jer da je sumnjiv zbog što muftiju poštuje i drži ga za pretpostkvljenog, a da se poetavi upravi­ teljem te škole Ahmed Gluhić. ’la notica nosila je naslov »Prosvjetni škandal«. što je sasvim ispravno. Nijesmo se htjeli osvrćati na nju držeći, da od­ lučujući ne će biti toliko fanatizovani, pa jednog čovjeka premještati samo zato, što svog vjerokog poglavicu poštujeS pustili smo da stvar ide svo­ jim tokom, ali vidi belaja! Ovih dana doanasmo da je Serdarević laista pre­ mješten u Gradačac i već mu e stikao predujam na putni trošak od 350 K — slovom tristotine i pedeset kruna! Čitateljima nije poznato kako je došlo do one famozne uredovne opo­ mene i ovog premještaja, pa ćemo malo zaći u historijat G- Serdarević kao inteligentan i savjestan učitelj primijetio je na cirkularu, kojim se je pozivala sjednica školskog odbora, na kojem je mjesto predsjednika potpisan bio učitelj Jjvanović, koji nije ni pred­ sjednik niti potpredsjednik — da cirkular nije valjan u smislu odnosnog paragrafa. Jovanović se je osjetio po­ vrijeđenim u svom „ponosu" i g. Serdarevka na istoj sjednici napao izgo­ vorivši mu sijaset prostačkih riječi i zaprijetivši mu da će inati u koga je dirnuo. Neposredno iza t- ga ushjedila je spomenuta uredovna opo­ mena. Istini, uredovna opomena ne govori o ovom incidentu, nego ide na drugu stranu i g. Serdarevića prika­ zuje čak veleizdajnikom. Doduše go­ vori se u toj uredovnoj opomeni o izbjegavanju učitelja cd njega, a to je aluzija na ovaj incident. Da sad usporedimo g. SerdareviŠa i Gluhića. Serdarević je jedan od naj­ inteligentnijih učitelja, marljiv i točan kao pčela, savjestan u svome poslu do skrajnjih granica i dobar musli­ man. Kao kakav uživa povjerenje u čitavom građu što dokazuje njegov izbor za člana vakuf, džem, medžlisa. Gluhić je slab učitelj, lijen u službi i nesposoban za upravitelja; vođena je proti njemu disciplinarna istraga,kva­ lificiran je sa nedovoljno, uspjeh ta­ kođer nedsvoljan i senat ga je kazne radi premjestio na vlastiti trošak iz Lukavca u Tuzlu pod upravu, da se popravi, ali se nije popravio. Makar Što Serdarević posjeduje ova odličja, ali samo za to što ne puše u mijeh raznih Jovanovića i Brankovića, ima se premjestiti, jer je »opasan po dr­ žavu« naravno u Tuzli, a Gluhić se ima nagraditi za to, što se najpokornije povađa i dipli sa Jovanovićem & Komp. Vijest o premještenju g. Serdarevića silno je ogorčila mus’imane a naročito roditelje školske djece, pa se to tu­ mači kao očito izazivanje muslimana, kojima razni individui smiju nanositi svaku Štetu, a da nikom ne bude ni­ šta. Ali ovim naglasujemo da ne ćemo trpjeti na toj Čisto muslimanskoj školi koga bilo upraviteljem, pa tražimo da se premještenje g. Serdarevića opo­ zove osim gore istaknutog i za to, što bi ovim premještenjem bio materijalno sasvim upropašten. Poznato je da je sa samom plaćom nemoguće živjeti, a on ovdje ima svog posjeda i vla­ stitu kuću s čime se nekako uzdržaje , a čega tamo u Gradačcu ne’ bi imao. Nadamo se. da će mjerodavni ovu po­ grešku za vremena ispraviti. Građani. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Muslimani! Čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ �Број 76 Broj „ПРАВДА“ — .PRAVDA* фгрвш 4. Strane Domaće vijesti Svima roditeljima! Očevi i majke pazite da Vas ne prokunu \aša djeca. Pazite dobro kuda šaljete Vašu dje­ cu, da izađu na pravi put i da postanu jednom samostalni i čestiti gradani, koji će koristiti društvu i drživi. Ne zanemarujte svoje roditeljske dužnosti i spasite djecu dok je još vrijeme. Mije sve ni u šksli, nije sva sreća biti ni činovnik i gospodin. Mi trebamo vrjedni h i marljivih za­ natlija i trgovaca, mi trebamo što ja­ čih radnih snaga na privrednom polju. Tu se osjeća u nas najveća potreba, zato je „Trgovačke Zantlijska omladina“ u ovim ozbiljnim časovima nerada preuzela na se teški zadatak, da pomogne svima roditeljima, kako bi mogli izvesti na pravi put svoju djecu, da izuče moderne zanate i modernu trgovinu. Preuzela je namještanj« djece po raznim korisnim zanatima i trgovinama i preuzela brigu o njima, dok ne postanu samostalni tr­ govci i zanatlije. Da ne bi djeca došla u ruke nesa­ vjesnih ljudi, koji bi ih iskorišćavali i s time ih samo upropastili, pozivamo sve roditelje koji ne znaju i nemaju prlike i mogućnosti da sami svoju djeci namjeste i izvedu na put, neka ве obrate za sve opute na „Trgovačko Zanatlijsku Omladinu* odjeltnjs za namještanje šegrta Sarajevo, Jelića uli­ ca broj 28 II sprat. Uredovni satovi do 1. novembra ad 2—6 poslije podne, a od 1. novembra od 9—12 prije podne i od 3—d poslije podne“Trgovačko Zanatljiska Omladina*: Austrijski beamteri ne mogu da se odviknu svoje žalosne uloge. Još i sad se služe svojim službenim denuncijama i ne vide da su prošla »vremena опалТако je i bivši kancei i st, a sadanji upravitelj ispostave u Val. Kladuši, g. Kurbalič Stevo (»Čudna li slučaja da je na ovako mjesto mogao »avanzovati« jedan Stevo!) proturao popratno pismo za jednim nepoćudnim muslimanom, u kojem preporučuje da se taj »politički sumnjivac« uzme u — vojsku. On kanda misli da je vojna služba i sad kazna kao pod Austrijom, a srpske oficire taksira kao i austrijske, koji su bili sredstvo nesavjesnih ci­ vilnih beamtera. Prlbijamo ovaj pos­ tupak g. Kurbalića na sramni stub, premda znamo da bi smo mu kod g. Ate mogli ovom »odlikom« podignuti ugled Banjalučanin. Zadrti delija. U Sjetlinama (ko­ tar Rogatica) Živi jedan sileđija, ko­ ji se toliko osilio da ne sluša i ne poštuje ni državne vlasti, niti »e boji žandara, ni suda, ni vlade. Težak Koš­ ta Vukadin koji je ležao u hapsu za vrijeme rata kao veleizdajnik, misli da je stekao pravo, da radi vlada u Sjetlinama kako hoče: Preko svojih ljudi vrši on već dugo vremena ne­ čuveni teror nad svima koji mu nisu po ćudi. Pa kad bi to radio iz neke želje za redom i mirom mogli bi mu donekle oprostiti radi njegove napra­ šite i divlje ćudi. Ali on to udešava sve da samo što više steče imetka, pa navaljuje najviše na osobe koje su mu na putu da se obogati ili ko­ i ; , ; i I ’ | I ; . | j l 1 jer će onda svaki koji za taj događaj konstatovati mimoilaženje redakcij’a znade posumnjati u pravdu : dobre podjelom ulaznih karata, radi Čega će namjere naših predpostavljenih. štampa biti prisiljena, da zatvori svoje »Serdar« Tenić ubio mi je o a, jer stupce svakom, ko je hotimično mi­ moilazi. Novinarske bi udruženje mo­ ; je uvjeren, da će ga gusle javoiove ' opjevavati i njegovo ime slavom oralo ovome stati na kraj. ! vjenčati. I Iz dna duše želim, da ga и. su­ dovi uvjere o protivnom. Gacko, 18. augusta 1919 Džernil Ta. o ј£ jima Želi da se osveti. Ta j? zadrta delija strah i trepet u tome kraju.. Organizovao nekolicinu rodbine i svojih ličnih prijatelja, pa se iza njih krije i ako cio svijet u Sjetlinama zna da je on pravi inicija­ tor svih napadaja, koji su ličnu sigur­ nost i ^lobodu kretanja u Sjetlinama sveli na nulu. Pomenućemo nekoliko napadaji ko­ ji su inscenirani i zamišljeni ođevega sileđije i otimača a izvedeni od ne­ upućenih i njemu pokornih njegovih pomoćnika. Na 7. X. o. g. izveden je napadaj na radnike u Sjetlini. Tom je zgodom nastradao Mujo Vreto. Zado­ bije 1/ tjelesnih ozleda i prevežen ie u zem bolnicu u Sarajevu. Radi takih napada je ostavilo 73 Čovjeka svoj posao, jer su bez zaštite protiv napadaja i napadača. Isti su napadači na 12./IX. o. g. u sred bijela dana iz­ vršili jedan napadaj o kome je bilo govora u »Srpskoj Riječi.« lete ви tako napali ovi ljudi i na porodicu Erjavec. Ovi su svi slučajevi prijavljivani uvijek žandarskoj postaji u Prići, pa i žandarskoj komandi u Sarajevu, ali je sve ostalo bez uspjeha. Žandari a ' politička vlast nijesu našli za vrijedne ni da istragu po.edu. Neznamo ko to štiti težaka Kostu Vukadina? Pitamo zemaljsku Gadu, žandarku komandu i političku vlast u Prači, kako mogu da pređu preko ovakih prijava i kako da dopuste ovako bezvlade te ovim putem pozivamo sve kompetentne đa jednom učine kraj ovim nasiljima velemožiog g. Koste Vukadina. Mustafa Csmić iz Janje brzoisv lja nam: »Kotarski ured u Bijeijini oduzima mi erarske konje, koje sam ja uz velike moralne i materijalne žr­ tve doveo s talijanskoga ratišta, što mogu posvjedočiti, i hoće da ih dade nekakvom srpskom dobrovoljcu. Ja sam familijaran i veoma siromašan čovjek i u slučaju da mi se oduzmu konji, prijeti mi velika materijalna bi­ jeda. Molim za pomoć.« Mi zaista nemamo riječi, kojima bi­ smo osudili postupak kot. ureda j Bijeijini. Pozivamo vladu, da malo svrati svoju pažnju na g. kot. pred­ stojnika Miiišića, jer čujemo đa or. tamošnjim muslimanima čini velike ne pravde, koje ćemo mi samo dok se dobro informiramo, iznijeti u listu, keka se vidi kako Pribićevićevi eks­ ponenti s nama postupaju. 25-codišnjica „Trebevića* Na II. o. mj. proslavilo je ovdješnje hr­ vatsko pjevačko društvo »Trebević« svoju 25-godišnjicu osnutka. Sa strane je došlo mnogo gostiju, a iz Mostara »Hrvoje« sa svojom glazbom. Jutrom je bila obhodnja građom, za tim misa u crkvi; u podne matineja u Napretkovu domu, a na večer svečani koncerat u Društvenom domu. Pojedine tačke programa izvedene su uz burni aplauz publike. Od svega st publici najbolje dopadoše »Melodije iz Hercegovine«, koje je pj’evao mješoviti zbor »Hrvoja«, a onima, koji razumiju pjesmu »U ljetni sutm«, Što ga je pjevalo srpsko društvo »Slog i »Križari na moru« Trebevićeva rr škog zbora. Općenito rečeno kom rat je ispao nad svako očekivanjeI ovom prilikom moramo na žalost O OLUI:__ PriposUao*) Strašan zločin. Obznana. Ne mogu da adahnem drukčije kao sin ubijenog mi oca, nego da dadem Ja sa svojim sinovima Perom Dra­ u avnost nečuveni zločin, jer je čo­ gutinom DvorŽakom ne živim te u vjeku пеклке lakše pri duši, kad ivo? zajednici pa to dajem na sveopc naje zlo saepći drugome. Čini mu se nje, da nikakvog dugotanjh bi kao da podijeli tugu i nevolju sa oni eventualno napravili ili su » se drugim. • zadužili na moje ime ne prizor -m. Na osmoga maja ove godine odve­ Gračanica, dne 14. oktobr? 1 >I9. de poručnik Terzić (zapovjednik oružAdolf Dvoržak. ničke postaje u Gacku) oca mi, amidžu i još šestoricu komšija u selo Lipnik na Crnogorskoj granici i na­ Gradsko poglavarstvo u De. vc- n ti metnu seljake da zametnu boj, te tro­ jicu golorukih ljudi pobi, a ostali jedBroj 743148.1 -3 »ivi umakoše. Tobože htio je da na licu mjesta obavi izvid, jer je sum­ njao, da je neko od te osmorice zakiao čovjeka, koji je prije nekoliko Kod potpisanog gradskog poglavar­ ta > zaglavio na nepoznat način u stva imade se odmah popuniti mjesto svome seli. Bez naredbe suda, na svoju ruku odveo ih je sa oružnicima i pobio ih. Jer da ih on nije htio pobiti, jasna skopčano sa mirovinom. Početna go­ je stvar, da bi ih barem imalo nasto­ dišnja temeljna plata iznosi s 00 K, jao odbraniti, i da bi makar jedan sea doplatci skupoće 4200 K. Po: . u.jak bio ~anjen od njegovih oružnika. kupno 4000 K godišnje. Ali ne bi tako Masa — kaže on Blagajnikova dužnost biti će bditi ћц važila i pobila ih i on tome tobože sve blagajničko knjige i rješavali spise nije mogao ništa. I dan danas gledam ovoopćinske bolnice. krvnika moga oca, kako se slobodno Pravo natje<Bti se za ovo m este kreće nekažnjen : nepozvan na odgo­ imadu samo državljani S. H. S. vornost i srce mi puca, kad vidim, Propisano biljegovane molbenice sa da se takvi zločini ne kažnjavaju. svjedodžbama o svršenim naukama i Sud vodi istragu ali glavnog krivca i dosadašnjem službovanju neka se po­ organizatora tog razbojništva pušća u šalju do 10. novembra 1919. .ome miru, premda je sve ostalo bila pu­ poglavarstvu. ki m a, koju je »serdar« Terzić Derventa, 17. septembra 1919' navijao i s kojom je on uništio tri Gradonačelnika nevina čovjeka, građanina slobodne Šemaibcg Abdulahefendić s. r Jržave kraljevstva 5. H. S. Prohtjelo se »serdaru« stare slave i junaštva, jer od starih ljudi čuo je on, kako je veliko junaštvo ubiti vi­ đena »Turčina«, da ođ njega ne ostane traga. Na ovdašnjoj moktobl ibt! . jjl ISliči a scena, kao ono u prošlosti, Hiade s« >opuaitl nijoato prvo^ ina« kad se. stari među se krvljahu i iz Ailma br mjbsežnlM bvrivoni d 400 busije jedan drugoga u šmrt bacaše traun. Putni iroiak 300 kru: >, a sve radi mržnje vjerske, sve radi ne­ svršetkom školsk» ^ediae л ^.ada znanja i prostakluka jednih i drugih. Ali neka zna »serdar« Terzić, da u p} nepjohn Nastup službe t no­ kraljevstvu S. H. S. ne treba više havembra. Koflektanli imaju zorambaša, jer nema više turskih mujavno javiti. šira, da kreću put Duge, Grahova i Boa. Novi, 1>. oktobra ItlO drugih krvavih mejdana iz prošlosti. Žalesno je, da se takve haramije Slkuflllt pnjlFinitve. nalaze u službi naše domovine, te mjesto sloge i ljubavi siju mržnju i razdor i vode čete put slobodnih gra­ đana, koji su jednakopravni pred zakenorn i svojim vladarom. I neka dobro zna on, da u njemu pravi laneni mgjanio na rc’ vidim krvnika svoga oca — neka zna ku. Saljomo takogjer po posti da mu uspjelo nije, da sakrije svoju u kantama eirka 13 kg pouz' namjeru. čem. Za kautn, zavoj I frankr. Nadam 8e, da neće ostat nekažnjen, Natječaj. gradsko« blagajnika | i 1 ! Natječaj. ; i ; i i * i ; j ; 1 ј | FIRNIS i ■'} Z? stvari pod ovom rubrikom urrJ < vo ne odgovara. toru računamo 38 kruni. 8KVKB &K0MP., LJUBLJANA Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društv«? Potpuno uplašena dio^ič^ Sarajevu. — jl'i:i icau Tuzli. glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. • Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vt'idnote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. izvšuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne posl sva ^cjbrže i najpovoljnije. 47 •<povor«i vodnik: M. Sadžska. Vlasaik: Coainibi Odbor M. o'< Štamparija D. & A. Kajou, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cbe6433f81e754d25c3e1128da94cd35.pdf 9c36dfa2437339f6c6cfaddaf1d561dd PDF Text Text РОЈБГЖ! BROJ 60 Н Е L Е R Izlazi subotom, utorkom . i četvrtkom. ВГЕ^В гвМШ ođ’jsr. ГЛАС4Л0 ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИЛЕ.НСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 77. Sarajevo, četvrtak 23. oktobra 1919. (28. muhareina i^38j Hali za godinu iSiik mam, gospodine«. De ие izazoveć gajev državnika i njihovu osveta, valjalo b se zadužiti. 1« štogod proda U. da udobro voljiš silnike. Kod svih rekvizicija opet Od Centralnog odbora »Udruženja su muslimani morali biti prvi; ta mo­ zemljoposjednika za B. i H.« priinismo ralo sc dokazali povjerenje pre.ua dr­ ovu obavijest: žavi., Ovamo smo bili tobož »aajlojal»Otpisom od 8. oktobra 1919. broj 180.974/ 19-Х1 obavijestila nas je ztmaij- | niji«, a s druge su se strane neprestano tražili novi dokazi te »lojalnosti«. Oguska vlada za B. i H., da je u sijed naše molbe potčinjenhn vlast ma naredila, da ' hše na. kao nikog. Ode nam novac, odc živi mal. pa ode i ono malo bakra imaju hak iz 1918. ustanoviti kod ko­ što ga imadosmo. I ruta i ponjava ode tarskih ureda odnosno ko­ tarskih ispostava, a ne po rajo- : samo za to, da »dokažemo« aesretno povjerenja. Ako se je koji odupro toli­ пша na selima. kom davanju, začepili su nw usta steO čemu se svi mjesni odbori udruže­ reotipnim riječima: »Pa ti ti povjerljiv, nja obavješćuju. pa moraš dati za državu«. Sarajevo, 21. oktobra 1919. Dok su nas na taj načm gospodarski Predsjednik: Tajnik: duge 4 Azabagić, v. r. S. Flllpović, v. r. : apropašćivali. аоГЧе^ЈВвг i pol godine odvedoše u vojsku sve što ♦ se je moglo puškom zametnuti. »Veliku O samom isplaćivanju haka donosi Iji.bav« iskazaše nam time, što nam poluslužbeni »Glas Naroda« ovu interrnlađe strpaše u prve bojne linije, a maciju: »Naš list je prvi već pre skoro • naše starce postaviše na madžarska osen d?na dodvj ^est da ie inmku.r- | grofovska imanja, da džabe obrađuju stvo odobrilo nekoliko milijMia kruna zemlju t da skapavaju na kiseloj repi u ime haka za 2918. Danas dobivamo i varenoj bundevi. Cvijet je naše mla­ ovo službeno saopštenje: Od kredita u dosti izginuo, jer su muslimani bili izi zna u od 20 mllijona kruna, pred­ i ženi na milost i nemilost švapskih i viđenog za isplatu zaostalog haka u g. madžarskih oficira. Nigdje, ni ia fronti 1918. isplatile se — prema rješenju mi­ iv u pozadini, nisu imali nikakva ztnistar. savjeta — zemljoradnicima (?) štitnika, nikakva zagovarača ili savjet­ u Bosni i Hercegovini predujmovi nika. Laskalo im se, da su hrabri, vri­ na račun privremene rente u ukupnom i jedni i pouzdani, ili lm se prijetilo kun­ iznosu od dvanaest milijuna кгииа. dakom i raznim mučenjima. Turali e® Od toga iznosa otpada za sada: na osve u najteže i najpogibeljnije poslove. kružjo banjalučko 2,200.000 K, na oaraž— чјис: boJećeg savjetnika i zagova­ je bihaćko 1,090.000, na okružje mostar­ ratelja, ćoravo su srtaii na neprijatelja sko K 1,800.000, na Okružje sarajevsko i uzaludno davali svoje mlade živote. I 1.700.000 kruna, na okružje tuzlansko dok sa e muslimanskim vojnicima da2,000.000 K. a na okružje travničko K v Je najteže i najpogibeljnije službe, do­ IЛ00.000; ukupno dakle 10 m i'juna kru­ tle su se muslimani časnici uvijek za­ na. Ostaje još rezerve od 2 miiijona kru­ postavljali i rijetko im je kad dodije­ na. koja će se upotrebiti za eventualnu ljena komanda nad svojom momčadi. daljnju potrebu«. A šta je bilo kod njihovih kuća? Reoh već, da nas je uprava ogulila ratBlago onom, ko se prijavi u »demo­ ii'm zajmovima i rekvizicijama, a rad­ krate«. jer će dobiti i rentu i bakšiš. Mi nje su nam stajale na godine zatvore­ ćemo ovoj stvari posvetiti osobitu brigu, ne. Kako bi se koji vojnik vratio kući pa pozivamo sve mjesne odbore, da na odmor, rasprodao bi svoje radnje t tras tačno informiraju o svjenia postup­ tako opskrbio kuću za koje vrijeme. cima oblasti. Žena vojnika trgovca, posjednika ili zanafije, naučena da se brine samo za kućni posao, nije bila u stanju, da za vrijeme muževa odsustva vodi radnji ! ili obrađuje zemlju, a kamo li da nad­ zire zanatlijsku radnju. I tako se je ii II. dana u dan išlo na tanje i sve više siromašilo. Na stotine naših imanja proDr. B. Sada da vidimo omjer stra­ dato je u bezeijenje, na stotine se radnja danja od 1914. pa do danas. Ko je u zatvorilo, a i ono pokućstva što je bilo, istinu najviše stradao za vrijeme rata, te otišlo je u tutanj, samo da žene i dje­ od oslobođenja do danas?. Da li su mu­ ca ne skapaju od gladi. Dosta je naše slimani bili mezimci prijašnje uprave? zemlje prodato pod niski cijenu, a 90 Mi to odlučno niječemo, pa ćemo i đa dokažemo. Odmah u početku rata, sve i postotaka od onih koji se vratiš© kući, ostade bez igdje ičega. Uz to ih pološt. je zdravo j čilo uzeše u vojsku I baš najviše odabraše muslimane, posta- | vina u invalidnom stanju, pa nisu više v.vš ih odmah u prve bojne linije, jer i u stanju đa se skuće I nastave tvoj da su tobož najpovjerljiviji. U stvari se ; tari posao. 1 nače nas je prijašnja uprava ststeje radilo o tom, da »jedini kolonisti* svojim prsima zakrile Nijemce i Ma­ t matski slabila i zatirala i to ne samo džare i za to »dumme Bosniakenv- mo­ ' materijalno već i moralno, Da, i тоrali su na prvom mjestu u vatru. (To I ralno, jer je naš i onako dosta konzersu trpjeli i ostali naši sunarodnjaci, sa­ ! vativnT elemenat svojim školskim sistemo u manjoj mjeri, jer su pravoslavni ■ mom i proselitizmom što je moguće vibili nepouzdani« i vještiji u »dekova- I še udaljivala od- pohađanja škola, što nju«, a katolici su imali dosta svojih i nam neki zanešenjaci dobacuju, da smo oficira.) One pako, koji ostadoše kod i bili austrijski mezimci i sluge austrijkuće prisilile u šuckorske, oružničke i । ske. mislim da bi se ovo moglo prije .sve -druge službe. Radi tog otvorenog I na njih odnositi. Evo zašto: Naša bra­ ća pravoslavne vjere, д donekle i katonasilja i zuluma od strane austrijskih oblasti, koje ne znadahu za čovječnost I lici imali su od uvijek pred očima sjei ikakav obzir, muslimanske kuće u na­ ; činjenje sa svojom ostalom braćom u šoj domovini ostadoše bez staratelja, a I slobodnoj Srbiji. Imali su jedan izvjeradnje <u nam bile pozatvarane i »Male ' sni cilj, Izvjesni pravac, prema kojem bez ikakve zamjene. Raspisivaju se d’- i su udešavali sav svoj i politički i eko- Žavni zajmovi jedan za drugim. Ko će I nomski život. Istina, u 1914. bila je kupovati obligacije nego onet muslima­ , mnoga radnja u Sarajevu i Mostaru od ni. Ta mi smo »posjednici«, nit snio i nesvjesne mase iništena i demolirana, »najbogatiji«. I morali smo davati, ako i Mnogi su bili pozatvarani i kao politič^ ne milom, ono silom. Ako ne doneseš 1 ki sumnjivci otpremljeni u A rad i druga sobom, predstojnici ti šalju poziv i Či­ , zatočišta. Drugi su, kao što gore spotaju* »patriotski! lekciju«. Mnogo ’b se i menuh, izeti u vojsku, u komore i na je stenjilo i u buhari, jer revni beamteri I radove po madžarskim pustarama. Nu ne htjedoše znati ita zoa® riječ: »N©- ' «e smije ta caboraviti đa |o demolira­ Da sratiinaa nje radnja izvršeno samo u Sarajevu i Mostaru, dok jc od tog cijela proviicija b la pošteđena. Isto se tako ne smi­ je zaboraviti da svakovrsne radnji na­ še pravoslavne, braće i svih drugih konfesija nisu ostale pozatvarane, ne­ go su te radnje i dalje marljivo vodili njihove žene i kćerke, pa ih dapače i dobro unaprijedile. Dok su oni ležail po aradskim kazarnatama u kojim sigurno nije bio dobro, dotle su mislimani ostavljal svoje živote po raznim fronta­ ma i groznim albanskim močvarama, đočim su se vojnici pravoslavne vjere, svjesni svoje ideje, predavali svuda i svagdje. Tim su nesamo spasili živote, nego se i kurtarisali služenja svom nepnjateijskom i zlom gospodaru.-Jaz, što ga je među nama otvorila Austrija, onemogućivao je muslimanima, da se po­ služe ovom olakšicom tim prije, što Ih nije imao ko upućivati, mci im pružiti olkašicu. Ima silesja prmjera, gdje sa domaći časnei turali napnfied maslimtne samo za to. da lakše zakrili pravo­ slavnu ili katolički braću. Konačno treba uvažiti i to, da su dvije trećine naše pravoslavne braće, koji su vojsci služili, bili u pozadini, jer nisu bili ’.t>ovjerljivi«, pa su na taj način spasili mnogo i mnogo dragocje­ nih života. Šta je to? Saznajemo iz pouzdanoga vrela, đa je Dr. Dušan Ivanišević po­ zvan, da kao svršeni pravnik dne 11. o. mj. nastupi dvomjesečnu službu kod ovdašnje mjesne komande, te 'da si je uzeo bedela Dr. Josipa Đuranca, sta­ rog vele, preko 41 god., koji tu službu mjesto njega vrši. Nije nam stalo do pa­ triotizma Dr. Ivaniševića, već nas inte­ resira uopće, da li, postoji i u vojsci SHS. institucija bedela, pa molimo ko­ mpetentne faktore da tu stvar objasne javnosti, da se tom pogođnošću mogu poslužiti i drugi, koji imaju novaca, « neće im se u vojsku. Pošto j? ova stvar od sveopćeg interesa, molimo sve na­ še novine, osobito sarajevske, da ovu noticu preštampaju. (»Novi Život«). Diplomatska ТшШ. Pariški najuplivniji list »Le Гетр?« piše uvodni članak o Turskoj u kojem veli; »Kad je prije tri mjeseca veliki ve­ zir Daniad Ferid pasu na čelu turske delegacije krenuo iz Carigrada, da sa Antanton: pregovara o miru, u isto je vrijeme jedna grupa mladih i energič­ nih Turaka pod vodsr/om Ali Keinala krenula u nutarnjost Anadolije, da or­ ganizira vojsku i pripremi narod na svaku eventualnost Kako velikom veziru nije uspjelo da sklopir Častan mir za Tursku, mladotursld su nacionalisti pokušali da po­ stignu silom ono, što veliki vezir nije mogao u Parizu postići diplomatskim putem. Sjetimo se njihova brzog na­ predovanja od skupštine, koju su dr­ žali u Erzerumu na 7. augusta do ulaza njihove vojske u Konju 25. septembra. Ovih zadnjih dana osvojili su Adapazar, 40 kilometara na istoku Izmida, i Biledžik, 80 km. na istoku Bruse. Energični vođa nacionalista Mustafa Kemal tako je zavladao čitavom Anadolijom, da ie otkazao priznaije i poslušnost Damad Ferid pašinoj vladi Pod okriljem nacionalističke voj­ ske vrši se uprava u cijeloj Maloj Azi­ ji. Poslije zauzeća Konje, veliki vezir poduzimaš© zadnje korake kod antanti- Pretplata godišnje 72kru-' ne, na pola godine 36 kru­ pa. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj uHei. Tt’efon br. 124 čekovni račun pošt. štedionice L19. Godina i. uih predstavnika u Carigradu, da nm dozvole dignuti vojsku, pomoću koje b* ugušio naciopali tički pokret. ф No taj bi korak bio uzaludan, jer vojska, koju bi on poslao protiv Mu tafa Kemafa odmah bi se odmetnula od carigradske vlade i priključila nacionaH^ičkom pokretu. Kad je to vidio Da­ mad Ferid- paša, odmah je demis. ni rao. Sultan je sastav kabineta povje­ rio Tevflk paši, ali je on to otkl ir >, pa. je sastavio Ali Riza kabinet, u koje:?1, je najmarkantnija ličnost rauri ministar Džemal paša. Izgleda da je i voda nauonalistićkog pokreta priznao imenovanje Džen a I paše za ratnog ministra. Između sultana i nacionalističkog po­ kreta izgleda da-postoji potpuni >klad i sloga pa će sad sigurno i car.građ<. х iađa podupirati zahtjeve nacionalističkih po­ kretača. U Evropi se neki političari ča­ đe, da »bosforski bolesnik« oživljuje i tako brzo ozdravljuje. Ovi su političari neugodno iznenađeni time, što mladoturci opet dolaz© na kormilo, pe bi irr balo da se ti političari late histciuc i ponovo prouče prošlost Turske.- kida bi vidjeli da se pod nebom ne d< .rađa ništa novo, osvjedočili bi se da sc povjest ponavlja i vidjeli bi da sadašn^ Turci nijesu tako mladi i novi ka! < misli. Kad je godine 1671. Vitez Kviriai, poslan'k mletačke republike, i regovarat u Carigradu sa turs-kom vladom, pri­ povijedao je svoje dojmove glasovito® francuskom patniku vitezu (jhirdlii koji o tom piše: Cuo sam od g. Kvirinija, đa politika Turske daleko aaclmašuje politiku Evropejaca. Turska s© politika м» ravna prema н kakvi® maksimima ii pravilima. Ona potječe iz zdravoga razuma i iz poznavanja si­ tuacije koja vlada. Nemajući nt svog posebnog sistema ni svojih principa, ta je politika neshvatljiva za Europejce. K viri ni iskreno priznavale da je po­ stupak turskoi vezira za njega jedae duboki ponor, čijeg dna se ue može da vidi; da je mišljenje vezirovo vrlo za­ mršeno i neprozirno, da je njegova da­ lekovidnost i pogled na budućnost ta­ ko oštar i bistar, a ajegov polđički po­ stupak tako vješt i prepreden, da se ni­ kako же može u trag unići ni ajegovim mislima, nt njegovim koracima. Vezir, kojemu se mletački poslanik toliko di­ vi, bijaše Cuprilić Ahmed paša. 1 put­ nik Chardin, koji se također divi tona veziru, pripovijeda u svojim ше.ноагк ma, kako je taj vezir dizao glavu i po­ kosio trojici francuskih poslani! koji su jedan iza drugoga dolazili na pisgavere s Portom, premda su bili 'slati od velikog kralja Ljudevita XIV. kojim je strcr l* c-ijela Evropa. Da su turskom carevitiom od vre­ mena do vremena upravljah ljudi vairedno poduzetnog duba, vješti i straatveo poletni da očuvaju ivoju samo­ stalnost, to povijest bilježi na više mje­ sta i to danas nije- ništa novo. Sam© ima novo nešto drugo, a to je u e i skustvo i zaslijepljenost nekih evropskih političara, koji ne zavirujući u prošlost Turske, misle, da je dana­ šnji nacionalistički pokret nešto novo, pa ga radi toga vrlo površno pros»đuja. Vrijeme je već, đa evropske diplo­ mate ozbiljno uzmu u pretres prošlost i sadašnjost Turske « da tek onda odlu­ čuju o istočnom pitanju. Na istoku s© je, kao > na zapadu, prolilo previše krvi Mirovna konferencija sigurno ne može više pomišljati na spremanje kakve križarske vojne proti imskcni nacionalističkom pokretu, koji je uze© toliko maha i koji se je proširio od Umida do Vana, od Mcrsina do Erzeruma. A valjda ni Turci ne će ponovit tare pogreške, da progone i iskorjenjuju Gr­ ke i Jcrmene. Osim toga ne treba đa �Страна 2. Strana ИПРАВДА“ — ,PRAVDA“ tursko pitanje i dalje bude kamei smet•je među saveznicima. Svjetski mir, sigurnost kršćanskih naroda u Turskoj, <c solidarnost i međusobno povjerenje saveznika, zahtijeva da se sa Turskom 1 brz« sklopi jedan pravedan i mudar mir. Ovaj mir treba da očuva i održi Tur- 1 sku. koja će sizati od Drinopolja do Ta u rusa i perzijske granice. Treba da ec c sigura sloboda dardanelskog i bosforskog tjesnaca. Tjesnaci se mogu po­ vjeriti jednoj internacionalnoj komisiji, koja će ovisiti jedino o »Savezu Naro­ di i koja će imati vlast, nesamo da s njima tehnički upravlja, već i da vrši politčku i policajnu kontrolu. Mir s ■ Turskom mora ostaviti i priznati Sulta­ nu svojstvo nezavisnog vladara. To . svojstvo će mu dozvoliti da i dalje o- ' stan kao Hal fa svih muslimana, koji Žele priznati njegov duhovni autoritet M r - Turskom mora ostavit Carigrad ' da •dalje bude prijestolnica Turske. jer b: Turska bez Carigrada sličila tijelu odrezane glave, pa bi taka Turska bila 1 osuđena ili na tuđinski protektorat ili na balkanizaciju. . Ovo bi bio nacrt riješen ja turskog*pl- i tanih. Ovo je još vrlo krnjav i nedosta­ tan nacrt, ali mi ćemo nastojati da ga upotpunimo i preciziramo i da ga prikažemo u jasnijim crtama kad to bude trebalo. t Kad dodamo, da je »Temps« vrlo bli­ zu francuskoj vladi, onda smo upozorili , i ил veliku važnost ovog preokreta u korist Turske. limoRpatihK ipasobnisti. »Demokratska« stranka svojim političkm sposobnostima ne bijaše u stanju organizovati naše kraljevstvo u moderno uređenu državu. Sta više, nje: politički rad doveo je našu državu u tako,jadno stanje, da nemamo ni najslavnijih uslova za razvitak moderne države kao što su: lična bezbjednost. sigurnost osobe d slobodnog kre­ tanja. I sve što dalje koracamo u budućnost sve smo dalje od iskrene želje, da imadnemo jaku i dobro organizovami državu. Već u prvim počecima »demokrat­ skog« rada moglo se opaziti, da će naš narodn i državni ž/vot krenuti tumbe. jer su »demokrate« kao novonastala stranka počeli kupiti sebi stranačke pristaše uvođenjem korupcije u naš javni život f .izdavanjem izvoznica tako, da su državu učinili sredstvom i uredom za sakupljanje pristaša, i na taj način po­ čeli potkapati i podgrizavati klicu zdra­ vog državnog razvoja, bez kojeg ne može ni jedna nacija računati na samo­ stalni opstanak i mirni razvoj u bu­ dućnosti. U prvim počecima svog po­ • 1 i i 1 i i ; i ; Prosvjeta i škola demo­ litičkog rada »demokratska« struka I jem sa 0i aahzd. hoće nije pokazala ni dovoljno volje, a ai i krate«, da pod plaštem agrarae refor­ dovoljno razumijevanja za organizova- i me provedi ne reformu socijalnog po­ nje naše države, već se stavila isklju- i retka, iego i običnu pljački iad mu­ Narodno pozodšte sijač mržnje. čivo na stanovište prigušivanja svači- | slimanima; hoće da u smislu one: »do­ U nedjelju su Članovi uarodnog pojeg glasa, koji jc dolazio izvaa »demo- 1 sta smo vas 500 godina trpili« oiemo- , zorista davali VesoHnovićeva »Hajduk kratskih radova, pa makar nosio u sebi 1 guče knlturno-gospodarski opstanak Stanka« i to u svoju korist. Publike je vruću .» iskrena želju, da našu državu j jednom d jelu vlastitog naroda, za ko- j bio priličan broj. Kako su pojedine glu­ što prije vidi na zdravim temeljima, ; jer oni nemaju osjećaja. Osim što su mice i glumci odigrali svoju ulogu, o kulturnog razvoja. Da onemoguće širo- । uveli korupciju, koja koči državu or­ I tome neću govoriti, jer mi to nije ov­ ganizaciju i njen razvitak, ruše i zako ­ kim slojevima naroda sudjelovati pri dje namjera, a nijesam za to ni struč­ ne, na koje su s i oni obvezali, a za izgradnji naše državne zgrade, stavili njak. Mene je sasvim nešto drugo po­ su bili patriotizam pod »demokratski« i koje je i sam Regent u svom maiifesti nukalo, da sa osvrnem na ovu pred­ naglasio, da se moraju poštivati: ruše monopol i nastojali su. da svačije mi­ stavu, a to je sami sadržaj komada. zakone o zaštiti privatne svojine, koji šljenje označe destruktivnim i nenarod­ Danas je svakome jasno, da jc nama su u svakoj drugoj državi smatrani вајnim. ako ono nije bilo po ćeifu »demozbog više razloga neophodno nužno osnovnijim uvjetom narodnog razvitka kratslcm« vođama. Upravo nerazumljimoralno jedinstvo i što veće unutar­ i državne organizacije. U svojoj partij­ \фт bezobzirnosti napadali su • lijevo i nje zbližeuje. Zato je pozvano čitavo skoj zaslijepljenosti oni ne pokazuje aidesno svakog, koji nije htio stupiti pod naše društvo bez razlike vjere, nacije malo pravne svijesti ni poštivanja vla­ »demokratski« barjak i bili doveli dotle, i spola da na toinc radi i da uklanja dareve riječi tako, da su svojom poli ­ da je »J. M. O.« u Srbji smatrana ieopreke, koje je tuđin, među nama posi­ tikom učinili Bosnu drugim Arnautluprijateljicom naše države, premda je kom na Balkanu. Državom smatraju , jao, a nove da po mogućosti preveona rezultat nužde i premda nira. U ovome blagotvornome radu ve­ ministra Pribićevića, kojemu mora biti je p o n i k n u I a upravo iz krvi muslimanskih žrtava, koje ■ dobro, a državljanima samo svoje stra- . liki d « zapada- pozornicu. Л da li ona udovoljava ovoj svojoj dužnosti? Po su pale pod »bi a gos lo v e п o m« i načke pristaše. mome skromnom mišljenju veoma ma­ Ovo što gore rekosmo, uzrok je da vladavinom naših »demokranaš državni život nije nimalo napredo- i lo. Naše pozorišne družine dajv tako­ t a«. ve komade iz historije, koji s jednu vao, stoga naša država niti može niti Izdavanjem izvoznica uvedena je ne­ stranu veoma tangiraju osjećaje jednog sm je i dalje biti prepuštena orgauizo। čuvena korupcija, koja ruši temelje na­ dijela našega naroda i zbog toga provanju »demokrata«. To je. bez sumnje, še države, a centralistička politika g. u^rokuju negodovanje, a s drugu stranu uvidio i opozićionalni blok u Privreme­ Pribićevića u svakom je pravcu stvo­ nom Nar. Predstvaništvu pa je poveo j raspiruju mržnju kod drugog dijela rila opće nezadovoljstvo u našem naro­ odlučnu borbu u pravcu, da ne dođe do I protiv prvog. Takvi jc komad i Vesclidu. ^Demokratski« način rješavanja auovićev »Hajduk Stanko«. On je pun državnog rasula. Međutim ono. što je grarnog problema prouzrokovao je boljnajvećih uvreda za nas muslimane, jer opozicija uvidila i što joj je dalo povoј ševističko raspoložeje u narodu tako, da opći kaos u našoj mlađoj državi i- ! da odlučnom istupu nije ni deseti dio ; e ondje pod ruhom Turčina krije i misli misliman uopće. To bar tako onoga, u čemu se naša država nalazi, mamo zahvaliti jedino »demokratima«. shvaća ogromna većina publike — i jer težinu ovog nesnosnog »demokrati I sve nedaće državnog razvitka 4 so- • skog« stanja najviše osjećaju musi - i ako je pisac imao drugu namjeru —, lidne organizacije potječu isključivo iz jer razne primjedbe, koje čovjek go­ manske mase, koje ne mogu ni zalogaj abnormalne politike »demokrata«, koja kruha proždr jeti a da gorko ne zapla- , tovo ne može slušati, i škripanje zubi­ je državna kola ^iglibila tako, da se ma i poprijeko gledanje na nas musli­ Ču na Pribićevića. 1 dok je na grbači ne mogu laliko iz tog gliba izvući. mane. ne znače ništa drugo. drugih dijelova našeg jedinstvenog iaL' tom općem kaosu bez sumnje najOvo bi morala inati na umu uprava roda nastalo samo sadno. dotle je na v Še trpimo mi muslimani, jer je oštri­ našeg narodnog pozorišta pa ne izno­ muslimanskom dijelu g. Pribićević svo­ ca demokratske politike i prije i danas siti pred publiku ono što će nam samo jom politikom otvorio bezbroj raia, jer uperena najvećma na nas ovdje u Bo­ škoditi, a nikada koristiti. Držimo, da ga je svojim ministrovanjem obespravlo sni. što Je prilično jasno izraženo u fa­ se već radi pristojnosti moraju rešpekI do skrajnosti ponizio. moznom poviku dra Krulja u Privr. Na­ tirati osjećaji, jednog velikog broja dr­ Dosadanji politički rad »demokrata« rodnom Predstavništvu. Petstogodišnja žavljana. Zašto davati ovakove koma­ bacio nas je u natrag. Oni nesamo da netrpeljivost još i danas cvjeta među de iz historije, koji sada i sami trebaju državu nijesu izgradili, već su je, mož­ pojedinim članovima »demokratske« da spadnu u historiju, jer se je ispunio da nesvijesno, razgrađivali. Njihovi Je stranke i ona j^ polazna tačka »demo­ višestoljetni ideal srpskoga naroda? polit'čka zasluga paragraf 51. mirovnog kratske« stranke u svim pitanjima, koja Dajte nam. gospodo, nešto iz Čega će ugovora. Kad to sve uočimo dolazimo se t če nas muslimana. Ta netrpeljivost ee razumjeti da smo uistinu istokrvna do zaključka da »demokrati« nt mota »demokrata« uzrokom je da m| u Bošnr samo raznovjerna braća, a prošlost tre­ svojim političkim sposobnostima orgamjesto zakonske jednakopravnosti ibamo pokriti velom zaboravi, ako ho­ nizovab našu državu. mamo opću pristranost, a mjesto Slo­ ćemo da budemo sretni i zadovoljni. -k-kg,bode samovolju izvjesnih elemenata, »Pravda« je još jedanput dizala svoj koja se nekažnjeno provodi nad nama glas protiv ovoga po evo to sada i po a za koju se niko ne brine da joj učini drugi put čini, a da li će to. naići na kraj. Općenito i sistematsko potiskiva­ •pravo razumijevanje, idemo da v’djme. nje muslimana na kulturo-gospodar- ul skorn polju nastalo je od prvih početa­ Nastiva na šerlatskoj gimnaziji u Sa­ ka demokratskog* rada. rajevu otpoćeće u subotu dne 1. novem­ Nećemo se prevariti, ako reknemo, bra o. g. Pozivaju sc svi dosadanji uče­ da su dogođaji u Prijedoru i Nevesinju nici ovog zavoda kao i oni. koji : u ove reakcija na ono. što sve muslimanski godine nanovo primljeni, da se jave di­ dio našeg naroda mora« da nepravedno rekciji Šeriatske gimnazije (Terezija ul. trpi. Kraj vanzakonskog stanja, u ko- * br. -39) u četvrtak dne 30. oktobra e. g. Na 1. novembra obu­ stavljamo list svakom ko dotle ne podmiri pretplatu. Molimo odbore da od­ mah pošaiju dosad sa­ kupljeni iznos pretplate. FELJTON. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Nastavak. Број 77 Broj (6) No koliko je Logotetidesu išao posao dobro bio je opet nezadovoljan. Pred večer kad se je spremao da pode kući mrštilo mu se je č^lo i ne­ rado ostavljao svoju poslavnicu. Nije ае slagao sa ženom. Bila je to opet druga narav i druga ćud, pa Grk nije nalazio razumjevanja kod svoje žene, rodom Ermenke, a ona opet kod njega. Osim toga on je još i strahovao radi nje, da će ga ipak jed­ nom pograbiti za vrat, pa da će i Alekaander otići onim putem kud je otišao i brat Marije Logotetides za vrijeme ^ermenskog ustanka. U njegovoj kući vječito se vodili razgovori o politici i držali sastanci u aalonu Marije Logotetides, dok je on u pokranjoj sobi spavao sanjajući o žitu i ulju. Njegova žena Marija Logotetides bila učena že­ na, prilično već u godinama. Kod nje se sastajali viđeni prvaci jermenski s kojima je stajala u svezi. Imala je veza i s turskim prvacima, mnogim Mladoturcima, a pričalo se da }e imala veza i u samom sultanovu dvoru. Udala se nh čudan način za Logotetidesa. Nije baš tačna priča o tome, ali su neki tvrdili, da je Marija bila nekakva baletkinja najprije u Rusiji, a o^da u Grčkoj. Tamo se upoznala sa Logotetidesom i pošla sa njim u Carigrad. Tek kad se je Rena rodila vjenčali su se. U Grčkoj je stekla prijatelja, pa su je mnogi i sada posjećivali i služili se njezinim posredovanjem i dobrim vezama. Marijin brat stradao je za vrijeme jermenskog pokreta, pa je još uvijek u duši nosila silnu mržnju na Turke i Tursku. Ali vrag nije mirovao, pa ni Marija Logotetides! Jednog dana bila je izdana i svi koji su kod nje bili, pohvaćani su sa važnim papirima. Osuđena je na progon negdje u Arabiju, gdje je i umrla, a : ' ' , , ' [ , . Aleksandar došao u zatvor Reni je bilo dvanaest življi predj’el Carigrada pustim. Teško je izdržao godina. Nju uzme na odgoj Marijina polusestra, koja ' još deset mjeseci držeći da će Rene na ljeto doći u je bila učiteljica -u jermenskoj osnovnoj školi. Kod Carigrad. Pisala mu tek nekoliko puta, pa onda i to prestalo, ali Ihsan nije mogao zaboraviti one ča­ nje je Rene provela pet godina dok je svršila nižu gimnaziju, a onda napola Grkinja, a više Jermenka sove prve ljubavi, prvog zanosa, a da ne misli na otišla je u Atenu na daljnje nauke. nju. Počela ga moriti i sumnja, što mu ne piše i neodgovarđ na njegova pisma, pa se i on razgo­ Aleksander Logotetides ležao je još uvijek u varao i sam sobom, da će to proći. Ali jedna zadnja zatvoru za mahnitanje i pustolovine svoje žene, a karta, što je dobio od Rene nakon svršene školske poslovnica s knjigama i novcem bila je zapečaćena. godine oživila opet uspomenu u njemu. U njoj ga je mlada Grkinja podsjećala na obećanje, da dogje III. na sveučilište i da ona ne će doći u Carigrad. Prvi Đaci Galata-Saraiskog liceja nisu više vidili dio njezine poruke razveselio ga, a zadnji ražalostio. »lijepu Grkinju u bjelini« da se šeta ispred vrata, Teško je mogao nagovoriti svega oca, da ga pusti kada su u -Četiri sata popodne izlazili i razlazili se u Grčku jer je stari Nuribey silno mrzio Grke i veselo glavnom ulicom Perom. Bilo im neobično, a Grčku. Nu on je za t« imao i razloga, jer je pred najviše mladom Krećaninu Sururzade lhsanbeyu. I nasiljem Grka morao ostaviti svoje rodno mjesto i I drugi su to znali, da je Ihsanu najneobićnije i za sav svoj imetak i doseliti u Carigrad. Ihsanbey je to su ga bockali i podraživali. Znali su đaci, da je iznio dru^e razloge: idi neprijatelju i upoznaj ga! Ihsan volio Renu, ali nisu znali, koliku je prazninu Nauči od njega kakvim sc sredstvima služi protiv sada on osjeća#. Čim bi izašao na vrata pogled mu tebe, da se mogneš braniti !... letio na ono jedno mjesto, gdje je ona stajala na Kako je Nuribey bio čovjek razborit na‘konca drugom kraju ulice, pred papirnicom Židova Jakoba. ; je popustio sinu i dozvolio mu da nastavi nauke u Ona bi se obično našla tu kupujući novine. Ihsan Grčkoj. Osim starog oca drugi su svi znali, da Ihsan je* prelazio preko ulice, da kupi »Indćpendance«, odlazi *u Grčku jedino radi Rene i da ga ne vode koji je obično čitao i tu bi se sastao s Renom. Nije razlozi, koje je ocu izložio. to bila kakva ljubav, tek jedno drugo privlačilo k sebi i vezalo simpatijom, mladošću i prvim osjećajima. I prije nego što je trebao otići rastao se Ihsan s Carigradom. Ode najprije na Kretu, da uredi neke Oni su se i upoznali polako, najprije čestim viđa­ njem, a onda nagovorom i posredovanjem jedne i stvari, koje su se odnosile na posjed, za koji je Nuribey vodio parnicu. Pa sredivši te stvari sa svonjezine prijateljice. I ako Rene nije volila Turke, ne zato što ih je vjera dijelila, nego za to što je njezin ; jim advokatom zaputi se u Atenu s nekim nejaotac ležao u zatvoru, ipak je rado razgovarala s ! snim ali slatkim čuvstvom u duši. Ihsanom, jer je on s njom grčki govorio. Ona ga U prijestonici Grčke, koja ga je i sa svojim stasmatrala Grkom, jer je znala, da je Krećanin. I rinama privlačila, naseli se Ihsan u stanu narodnog Kada mu je rekla da odlazi u Atenu na daljnje poslanika Zafranisa, na kog je bio osobito preponauke izrazio je i on Želju, da pođe u Grčku. Ona I ručen. se je, radovala toj njegovoj odluci nu nije dalje mi­ Još istu večer raspitao se za Renu Logotetides, slila šta će se dogoditi. Ona ga je rado susretala, i ali mu neznadoše reći, nego istom sutra doznade u pa bi joj bilo drago, da budu drugovi i u Ateni. plsarni sveučilišta, da se Rena nalazi u podalekom Kada je pako Rene u istinu otišla onda je istom selu \sintisu kod svojih rođaka. osjetio Ihsan, kako je ona I odnijela sa sobom ne­ (Nastavke se) što njegovo, Što ga je sada mučilo i činilo mu naj­ �■ Rpoj 77 Broj Otverenje šumarske škole u Sa« rajevu. Od zemaljske vlade primismo ovu obavijest: i. decembra ove godi­ ne otvoriće se u Sarajevu dvogodiš­ nja šumarska škola, kojoj je svrha da odgaja šumsko osoBljc za eksekutivnu šumarku službu. Ko hoće da bude pri­ mljen u ovu školu mora dokazati da je navršio 15. rodinu života, da je s dobri л uspjehom svršio 4 razreda gimnaz:j( :li rcalke di koje druge ovim ško­ lama ravne škole, da je tjelesno spo­ soban za šumsku službu u planinama, da je pripadnik kraljevstva Srba, Hr­ vatu ■ Slovenaca i da ima sredstva za uzdržavanje u Sarajevu za vrijeme trajanja škole. Siromašni molitelji koji su sa vrlo ■dobrim uspjehom svršili četvrti raz­ red srednje škole mogu dobti zemalj­ ske stipendije. Molbe za primanje valja slati zemalj­ skoj vlhdi u Sarajevu d o 10. nove mbra ove godine. Preporučujemo ovaj zavod i ujedno tražimo, da vlada objavi broj štipendlja r njihovu visinu. Bake se je pljačkalo. Kada pišemo o napdajima na muslimaiu\ na njihovu osobnu slobodu i njihoy imetak, onda, nam se to vrlo zamjera i naše se pisanje sa izvjesna stra­ ne nastoji prikazati kao izdajnička i protuaržavna akcija ii bar žučljivo se* parisanje.- Međutim mi ne iznosimo ni stoti dio onoga što se događa i, što se radi na štetu muslimana i to nesamo sa neslužbene, već i sa službene strane. Mi mnogo gutamo, nikad ne gencrališemo • iznosimo samo događaje, za koje možemo preuzeti svaku odgovornost i samo ono, što se uvijek nepobitnim či­ njen čama može dokazati. Tako srno uvijek do sada radili i naše je pisanje jed no u namjeri, da na to upozorimo po­ zvane faktore i nesnosnom našem sta­ nju potražimo lijeka. Poznato je, da ima kotareva, u kojima su muslimani radi bratskog« pljačkanja pretrpjeli na milijone šteto. Tako bijaše početkom prevrata, al se ta pljačka u dobroj mje­ ri još i danas vrši na očigled vlasti, a da lutko ozbiljno o tom ne vodi ra­ čuna. Sudski spis kot. suda u Bjeljini broj R. 33/19 o jednoj ovakvoj pljački na­ kon provedena dokaza za vječni spo­ men ima nalaz koji glasi: »Predočena šuma sastoj se od kat. čestica 3321/2, 3323/5 i 3321/3 u površini od 316 dunuma. Rečena šuma Je čista hrastova šuma stara 35—40 godina. Sva je šu­ ma redom isječena itd.« Nakon ovoga vještaci daju svoje mnijenje, iz kojeg se vidi, da je isječeno 52.895 kdhiada stabala sa 14.309 m’ korisnog hrastova dneta. keje je procijenjeno po tržnoj cijeni od 40 K za 1 m’ te prema toj pro­ cjeni ukupna šteta iznosi 572.765 kruna. Dakle samo jedan vlasnik i na jed­ nom svom objektu pretrpio je štetu od preko pola milijuna kruna, a da drugim manjim štetama ni broja nema. Suma o kojoj je govor od starine je beglučka Šuma, a vlasnik ju je počeo zagajati istom iza okupacije, što svjedoči i gornj sudski nalaz. Ona je dakle plod sa­ mo njegova nastojanja i truda. Pa ipak to nije ništa smetalo, da se ona do te­ melja uništi i raznese. Može li se mirno gledati ovako besavjesno haračenje tuđeg dobra? Mi ne možemo j dok nas teče žigosaćemo boljševizam naših pokrajinskih vlasti i nji­ hovu pasivnu rezistenciju kad se radi o zaštiti nas muslimana. »PRAVDA* — ,ПРАВДА“ ■ kojt bi mu nametnula antanta. Grci bi Dostigli sve što su željeli, a Turska bi bila razdrobljena (!), da je diplomacija antante bila brža i energičnija u svojim odlukama. Danas je ka* no. T u г s < a je izbjegla najvećoj opasnos t i, Turci postaju snaga na svojemu tenitoriju. Grčki listovi razlazu dovle kako je. Zaista .bilo je najteže Turcima u po­ četku, ali Turci su (a njihovi su držav­ nici bili uvijek dobri posmatrači) brzo i razumjeli da se među državama antan­ te razilaze vidici i križaju interesi; ■ shvatili su partikularistički značaj en, gleske politike, te otvoren nespo­ razum između Engleske i Francuske. Pojavio se jc Kemal paša, kao vođa I turskih nacionalista (panturci). U očaj­ nim časovima snašao se je turski na­ rod. Posto su vladi u Carigradu diplo­ matski vezane ruke, iza nje sakuplja narodnu snagu Kemal paša. Što je D’ Annunz'O Rimu, general Goltz Berlinu, Kemal je Stambulu; razlika je u tđmc samo što Kemal ne o t i m 1 j e niko­ me ništa. Pred opasnostima i pohle­ pama da sc razdrobi Turska, on hoće da ostvari jedinstvo svojega narodi i da mu dade državu. 7o je jedno pravo osnovano na Božijoj i ljudskoj pravdi. »Co>iere dclla Sera« piše, da su Tur­ ci u ovoliko1 mjeseci imali dosta vre­ mena, da se snađu, pa da je sada odvezana jedna snaga u Mloj Aziji, s* kojom će morati da računaju ne samo Grci već svi, koji su onamo od po­ četka primirja na turskome teritoriju, jer se ona snaga neda više zauzdati. Turski nacionalni pokret stvanje svega naroda, i to stvar pravedna — pisao je tu skoro »Ncwyork Herald«. Prodro je i u vladine dvorane u Cari­ gradu. »Temps« je prošle sedmice izvijestio, da je Kemal zaposjeo glaVni grad Ko­ nju, da njegov upliv prevladuje u svoj Anadoliji, i da bi mogao zagospodovati I želj. prugom Smirna—Carigrad, a jer su turski nacionalisti gospodari brda: grčkoj vojsci u Smirni prijeti opasnost, i jer im se s mora malo može pomoći. I Ovako shvaćamo najnoviju vijest, da sami Grci ostavljaju Smirnu. Završiti ćemo današnji izvještaj mi­ šljenjem pariškoga dopisnika u »Seeolo«: Antanta se mora sporazumjeti s Turskom na lijepu po pravici, ili joj nametnuti silom uslove. koje turski na­ rod danas neće i ne priznaje ih. Ali ka­ ko će ovo drugo? Nijedna velevlast ne। će više, da zagrize u tu ljutu jabuku —, a Unija američka je već odbfla nu­ đeni joj mandat za Carigrad«. *(>J. L.«) Šljivska korupcija. Pišu nam: »U ; nas u Gračanici postojala su ove godi■ ne'dva šljivska konzorciuma, koji su kupovali šljive i voće za račun Šljivske centrale u Brčkom i to: Kučukalić i drugovi, te Šuman i drugovi. Nakon prevrata odu dvojica Srba pravoslavnih ’ na vladu i zatraže da im se dadne ndjel provizije od šljiva i voća, jer da su : »narodni mučenici« i bivši šljivari, pre­ mda je jeda'n od ove dvojice bio »nared­ nik п austrijskoj vojsci i kao takav mnogo nanilatio, dapače je bio tako i lojalan crno-žutoj, da je s aneksiju Boј sne brzojavno čestitao. Uza sve to vlada naređuje Šljivskoj i centrali u Brčkom, da im isplati na te­ ret koinisionera po K 5000 kao predu, jam na zaradu. Naravna stvar, da je ; ovaj nalog izvršen i novac isplaćen. Stoga pitamo, zar to inje pravi bolj­ ševizam odozgor? I zar to nije ujedno i dokaz, da je i samoj vladi stalo do tog, da se od muslimana otima i da se pravoslavnima daje sa naše grbače bez da su uložili ikakav trud i kapital u kupljenu šljivu? ; Registar korupcije Dngađiji u IMij. Vojnička konvencija Turske | Bu­ garske? »Obzor donosi vijest rumu­ njske »Dade«, koja objelodanjuje zanimivo Izvješće o sadašnjem položaju u Bugarskoj. ^Dacia« tvrdi, da su vlade u Sofiji i Carigradu zaključile tajnu , vojničku konvenciju u svrhu, da zapri­ I ječe sitom zapremu Tracije po Grcima i da osujete zahtjeve mirovne konfe­ • rencije u pogledu razoružanja Turske j Bugarske. Smkna. Po vijestima iz Atinc buk­ nuli su krvavi nemiri u Smiri (Izmir. Op. ur.). Grčka vlada odlučla je pozvati natrag svoje čete odanle, jer im je ugrožen položaj, a da prepu­ sti autanti da njezine čete zaposjednu grad. A turski listovi bijesni su, da se stvari ovako razvijaju. Oni pišu, da bi u početku primirja turski narod bio prihvatio, bez prigovora, sve uslove i pohvatao u svoju mrežu, ali nije valjda 1 sviju, pa ćemo g. dr. Sijanu ispričati ovu interesantnu dosjetku našega upratitelja veleprodaje duhana. Ов pri. ma od trafikanata po dvije narudžbe. , Na jednoj je upisana prava količina duhana, koju diže dotični trafikant, a i na drugoj ona količina, koju će upravi­ telj prošvercovati, pa hoće da ima aa ovoj drugoj narudžbi pokriće, je tobož tu količinu duhana izdao trafikan­ tima! E baš je dosjetljiv čbvo! Zar ne g. Sijane? A ako se hoćete uvjeriti o • tom, sravnite knjižice trafikanata i ra■ porte upravitelja o razdiobi duhana. O švercovanju soli ne ćemo ni riječi, jer se pri tom zbilja »patriotski« postapa - naime dobiju i švercuju samo Sr­ bi pravoslavni, kao na primjer pop,*od; nosno profesor bogoslovije Kostantino। vać. Ima toga još mnogo, ali je bespred­ metno nastavljati, kad su to samo uza­ ludni vapaji. (Nastavite vi samo. Ja da se nađe neko, ko će ovom isisava­ nju stati aa put. Op. ar.) - | ! I , Uzaludni vapaji. — Pišu nam iz Doboja: »Možda u cijeloj našoj domo­ vini nema zadnjega mjesta sa većim neredom i korupcijom od našega Do­ boja. Tu se pljačka sirotinjsko dobro i čini nepravda na sve moguće načine. Već toliko puta se svraćala pozor­ nost na naš siroti Doboj i iznosili se jadi i nevolje naše, ali to sve ostade do sada bez uspjeha. No mi nećemo pre­ stati tražiti, da. nam se paraziti skinu s vrata, jer ini oni ne prestaju rasipati sirotinjsko dobro. I nama je stiglo 18 velikih bala odi­ jela i hrane iz Amerike kao dar za si­ rotinju. Odmah su neki počeli pljačkati. Tako je predsjednik odbora »za za­ štitu siromašne djece* Srbima pravo­ slavnim dijelio odijela na svoju ruku* i bez ičijega pitanja i to. kako se govori, po 7 pari u jednu kuću. Kada su se po­ pisivala ta odijela, nije Ih sviju ii po­ pisao, da može sa preostatkom bez iči­ je kontrole raspolagati. Oni kojima je bilo malo pljačke, okrenuli su krasti ispod brave. Tako je prije par dana ukradeno 11 najboljih komada odjeće u vrijednosti od 5 -6000 K. Premda sć s razlogom sumnja na jednoga Srbina pravoslavnog, jer st priča, da jc iz istih prostorija sa udeŠenim ključem krao mast i jer sc u dva maha nuo iz njegove kuće уопј goruće prteninc. upravitelj ispostave, valjda od straha, nije htio naložiti pretragu, prem­ da ni u je to sve saopćeno. Pa mogu i krasti, Jcad ih za to neće nitko ni pi­ tati ni progoniti. Pa opet taj nesretni duhan! Jedan Židov, koji je upravljao veleprodajom duhana, odnio je - bez da jc i filira oporezovan milijone kapitala, a na­ kon prevrata povjerena jc uprava jednom pravoslavnom, koji je radi krađa i proncvjercnja već ležao u »buhari«. Od takvoga čovjeka nijedno ništa dobro ni pogledali. Znamo, da je mnoge . ; Bivši ministar o izvoznicarstvu. U beogradskim »Večernjim Novostima« izašlo je objašnjenje bivšeg ministra g. Ribarca, iz kojeg vadimo ove stavove: Ja sam potpuno zadovoljan složnom ocjenom, koju su i Beograd i cijela zemlja izrekli i utvrdili o mojem četirimjesečnom upravljanju Ministarstvom za Trgovinu i Industriju baš u pogledu na klevetničke iznošenje »Demokratije«. da je »trgovina sa izvoznicama baš najveća bila za vrijeme ministrovanja g. Ribarca«. Ali kad se u »Demokratiji« misli da mi se tuna može nešto’ natruniti. reći ću, za ovaj mah, samo ovo: Nikoga, vjerovamo, neće iznenaditi kleveta koja potiče iz sredine, u kojoj su i zaštitnici pozira toga ižbjeglog pljaćkaša j izdajnika: t od konzorcijuma, iz kojega su, ovih dana baš, dvije banke zgrabile ispod ruke 18.450 met. hrasto­ ve građe za 9,000.000 kruna i platile »amo jedan milijoi. Isto tako, niko se neće začuditi kle­ veti koja se baca s ognjišta, na kome s grij u i učesnici u masnoj aferi subotičkoj, o kojoj je anketa Skupštine već dovršila svoja istraživanja i utvrdila i fakta mnogobrojnija i istine svirepije od orih. što ih je diskusija skupštinska raskrila. i koje će bijelu zemlju ispuniti dubokim ogorčenjem . pravednim gnjuŠanjem.« Ste ■ a 3 Оур le, Zlatarić je dobio samo u mj«sacu junu ove izvoznice: za 8 vagona jaj«, 1 vagon svinjske masti, 2 vagona snbog svinjskog mesa i 2 vagona jaja. Samo na jednom vagonu masti ајоI gova čista zarada iznosi pola milijoaa kruna. I ovaj »izvoznik« uživa blaga1 voljenje jednog aktivnog m i ■ is t r a, čijom je protekđljom moga« dabit tu izvoznicu. Zato čestiti i pravi trgovci i ae magu da dobiju ništa. I I I | Kaši dopisi Bihać, polovicom septembra. U 60. broju »Pravde« u članku >Re­ gistar korupcije« objelodanjen je ^prikaz iivharenja, kriomčarstva i podmićiva­ nja, kako ga je izndo naš ured za štam­ pu. Tu su medu mnogim lihvarima itd. navedeni kao takovi i trgovci Selim Selimagić iz Jezerskog i Bećir Sijamhodžić iz Bužima oba iz kotara Krupa. I oni su dopraćeni sa žandarima u Bos. Krupu, gde su odležaij 17-dnevni poli­ cijski zatvor. Za prikaz samovolje izvjesnog istražnog organa i ilustraciji sigurnost; lične slobode u Bosni, aeka posluže slijedeće činjenice: Ove jc istrage vodio činovnik policijsk direkcije g. vladin tajnik Latinović, koji jc o ostalom dobro poznat bi­ haćkim građanima, jer je prije rata slu­ žio kao suclija kod ovdašnjeg okružnog suda, pa gđ je tadanja zemaljska vlada na« zahtjev jedne javne i zajedničke skupštine muslimana i katolika, zbog iz­ vjesnog i upravo kočik^kog dspada mo­ rala odavle maknuti. Usprkos toga nam ga je narodna vlada eto opet poslala ia istragu. Bećir Sijamhodžić je kod svoga preslušanja nepobitnim faktima dokazani da naručenog vagona soli, zbog kojeg še optužuje, nije nikako dobio te po tom soli nije mogao ni prodavati, pogotovu ne uz lihvarsku cijenu, kako je dotična prijava od njemu nepoznate osobe gla­ sila. Ipak ga g. Latinović nije htio pu­ stiti i uporno je tražio neka prizna, da je financijskom direktoru g. Weišsu u B’haću dao u hne mita tuku u vrijed­ nosti od 70 kruna. Naravna stvar da Sijamhodžić nije htio nasjesti ovom za-? htjevu. jer »nije mogao duše griješiti i čovjeka — pa makar on bio i Švabo — nevina okriviti«. Radi toga je eto od svoje • kuće i svog dućana bio otr­ gnut ravnih 17 dana d kdo najgori čo­ vjek ležao u najprostijem hapsu kotar­ skog ureda u Bos. Krupi. Tako je isto prošao i trgovac Selim Selimagić samo s, tom razlikom, što je g. Latinović u mjesto tuke tražio Selk mag’ćevo priznanje, da je u ime mita dao direktoru Wc«ssu kmakar šačicu mlijeka«. Ртј nastupu pritvora Seldmagić ga je ponovno molio da ga pusti, jer da »Лје ništa kriv, da toga Weissa nije nikad ni čuo ni vidio, da je u narodu dobro poznat kao pošten i stari čovjek, da u ždvotu nije nikad bio za­ tvoren. te da je napokon trgovac i muhtar već 28 godina. Nu gosp. Latinović je opetovao: »Kad nisi kazao, da si dao makar štogod mita direktoru Weissu & ti idi u — aps, a inače si mogao ići svojoj kući«. Još je dvojicu uglednijih muslimana u Bihaću g. Latinović štavio u policij­ ski pritvor gdje su ostali 14 dana, a koje ured za štampu nikako i ne spo­ minje. O ovom kao i još nešto o g. Latinoviću — drugi put. Građaak. Ministarski izvozaičarl. Za Atom Gračanica, početkom oktobra. бо!от poveli su sc i neki miniPristranosti i nepravdo. Javnosti jc . stri. I oni se bave izvozničarstvom. Evo poznato, kako. se je gračanička pravo­ šta o tom piše ugledna beogradska »Po­ slavna čaršija prilikom prevrata i ka­ litika«: Među objavljenim imenima, za snije ponijela naprama g. Abdusselamkoja se vežu dobijene izvoznice pojav­ begu Hrasnici. a poznat je i njezin po­ ljuje se i Nikola Makar iz Karlovca u stupak s g. Borićem. Kakovo je stano­ Hrvatskoj. O toj ličnosti kruže vrlo ne­ vište u tome uzela »narodna« vlada i povoljna obavještenja i svako se mora kakovo je obećanje dao a ne ispunio čuditi, kako je takav čovjek mogao do­ g. Sol a i to je izneseno u 69.-om broju biti dozvolu za izvoz 13 vagona konja »Pravde«. Ah ima još nešto, što javnost; za klanje. nije poznato, a treba i to da zna, pa Tvrdi se. naime, da je taj Nikola Ma­ ćemo i to iznijeti, nek istinoljubivi i raz­ kar optužen zbog podmićivanja željez­ boriti ljudi prosude koliko smo ini mu­ ničkih činovnika i zbog falsifikovanja slimani obespravljeni. izvoznica. Po ovim krivicama Makar je Kada-je izveden poznati sramni na­ bio u istražnom zatvoru, odakle je pu­ padaj na članove gračaničke musliman­ šten na jamstvo pošto je deponirao ske deputacije, onda su dakako sve čla­ 250.000 kruna na ime kaucije. novi, povrijeđeni u svojoj časti i pono­ Sem dobijenih izvoznica na svoje su, predali stvar drž, odvjetništvu i eine. Makar je uspio pomoću veza, koje nergično zahtijevali, ad se dotični na­ ima*sa pojedinim članovima vlade (?) padači kazne. Ali evo jada iznenada! da dobije i druga dopuštenja za izvoz Drž. odvjetništvo svojim riješenjem od na tuđe im«. 31. avgusta 1919. broj 853 obavješćuje I ina u Hrvatskoj još jedan privilegitužitelje, da nakon provedenih predizvisan tip na štetu ostalih izvoznika. To da »nije našlo razloga* da da­ je nckii Vinko Zlatarić iz Zagreba, iza koga se kriju Švabe i neki Jevreji koji i lje progoni krivce. Dakle stvar se-hoć« hotimično da zabašuri kao što se jt na svoje ime nisu smjeli tražiti dozvo­ �_&Me_L ___________ ••»•dio i sa slučajem Alje*Hahađžij« u Sarajevu. Caršda i« pot»ino uspjela! Koga je htjela ostavila je »cn za upravitelja kotara, koga opet htjela protjerala je, a vlada se ni mak«t!a nije. Pogibeljnom prijetnjom na•adnuti članovi deputacije ne nalaze zaitite svojih prlva ni kod drž. odvjetaika, jer on »nc nalazi razloga* da ih progoni, a valjda ni paragrafa koji bi ih •a kvačio. Pitamo dokle će ovo bespravlje trajati i dokle će se na ovakav naSin davati povoda nekinf zanesenjacima i asjjancima da i'kaljuju svoje »heroj­ stvo« nad mirnim građanima i da opet мшјн nekažnjeni? Kod aas je u Gračamci 39 trgovaca vaslgnana, 23 pravoslavna i 3 jevreja. Ali pri zadnje« razdjelb; soli, taj raz ацег nije uzet u obzir, već je so P'bijeljena tako,-da je krčmL^je soli dob .• ! • muslhrana. I pravoslavnih i 2 jerreja. Ovo se p .i? nije dopadalo, dok жат g. Trifković nije došao kao zaporječnik financijske straže. Stoga tra^imo, dl se u buduće so ima srazmjer■o dijeliti i svraćamo pozornost g. Trifkovića na gornji ključ. Po naredbi delegacije ministarstva taancija od 6. maja 1919. broj 5229 imali bi oduzete trafike na prvom redu dobiti invalidi i . d. Ali kod nas u Gračanicj ta se naredba u praksi sasvim drukčije provodi. Kod nas su trafike dobili većinom zd r a v i i d o b r o s t oj e ć i ljudi, od kojih neki i svoje radnje imaju. Još su te trafike podijeljene ne­ srazmjerno takW da su Srbi pravosla­ vni dobili šest trafika, a muslimani saж» tri, premda je Gračanica napučena pretežno muslimnskim žiteljstvom. Žafosno je. da je jedan musliman invalid odbijen uz izgovor,'da je slaba ponaša»ja i da nije naš podanik, premda je u Gračanid rođen i kao vojnik bivše Austro Ugarske na ratištu ruku izgubio. Na temelju fečene naredbe tražimo, •d nadležnih faktora da ove hotimične •epravde poprave i da strogo nalože podređenima da se м uredovanju imadu •'rzati naredbenih propisa. DomaCe vijest! КЛо imo ravnopravni. Muskman EA. neki dan provocira u jednom na­ šem pokrajinskom gradu u pijanom stv nju malr izgred i policija ga za to od■uh pritvori te mu sutra do udiše 30 dana hladovine. Pa neka. Mi nemamo »išta proti toga, jer ko ne će ili ne zna «a se м društvu pristojno ponaša, tre­ ba da ga društvo na neki način opa­ meti. Nu čujte dalje. Sutra dan iza tog pritvora imala je da krene grupa mu­ slimana od preko stotine, da nastupi svoju vojnu dužnost Čekali su posve mirno pred vratima kotarskog ureda, kid U z obližnje birtije izađe pravo­ slavni birtaš Lazo L. te bez ikakva povoda poče psovati sve što je muslima­ nu sveto i to direktno onoj grupi, koja čekaše na polazak. To se je ponovilo •ekoEko puta i to sve pred očima si­ gu rnostnih organa, pred kot uredom i ■eposredno u blizini stana kot. predr stojnika, koji ovo sve mogoše vidjeti. Pa i njega su onda strpali u hladovi•u, reći će možda netko. Jesu da! Lazo L. nje musliman, on je pravoslavne vere, pa kao takav stoji u našem kraju ♦zvan dosega »švapskog zakona. Ko ■e vjeruje, neka dođe pa malo prohoda po našem kotaru i vidi nepravde u tužжој Bijeljini. ’ I i i , - ; ; I ’ i • • i ■ i Trgovcima i zauatijaina на zaaaj«. mesa i volova za vojsku, »Morcvanje« »Adresar trgovačkrii i niuusi/ijskih pu- ! kola i konja (jedan od najunosnijih rat­ duzeća u Bosni i Hercegovini' za go- | nih poslova), opskrbljivanje grada i ko­ dinu 1920. nalazi ле u štampi i Liče go* ; tara hranom, kupovanje suhog voća i tov koncem decembra o. g. — Ova je ♦ šljiva, obskrbljJvanJe grada Lahvom, šećerom d cikorijom i t. d., a onda: ve- , knjiga potrebna svakome trgovcu i ; zanatliji, jer će mu pružiti adiese svih ^trgovina rakije. Jedna jedina partija rakijskog koma prodana je g. D. L.-a • Industrijskih poduzeć, novčanih zavo­ da, osiguravajućih društava, zem­ za tniii^p i nekoliko stotina hiljada kru­ ljo . dručkih zadruga, te advokata u na koncem god. 19ib. I pored svih ovih Ih s.u : ! кчче^г. ini. ."abir.i ;M>pis svih lijepih poslova g. U. A. oporezovan je nai h konzulata u inostraiBtvu. Sve i samo na dobit od b4.000 K. su adrese složene po granama trgo- . Na drugoj strani jedan običn-i pekar vi e pj. osno industrije i obrta, a osim | (somundžija) M. H., koji se nije bavio toga se nalazi i aifabecski popis. —J mkakovim nuzgrednim poslovima opoCijena je knjizi 15 dinara, a u kruna­ rezovan je na K 30.000. Da potanko ma picir.a zvaničnom tečaju koji j« rišemo stanje ovog pekara mislimo, da za sada ustanovljen sa K 3,- 1 dinar. nij& potrebno, dovoljna je i sama riječ - Pošto će se štampati ograničen broj ■ »somimdžija«,<da ocrta njegovo materi­ primjeraka, to će se knjiga razaštljati I jalnu stanje, pogotovu u vrijeme rata, najprije onima, koji su poslali pretpla­ gdje se je tako malo brašna dobivalo za najnužnije potrebe, a za trgovinu tu unaprijed. Kome se bude jlala uz pouzeće, stajaće 50 para odnosno K malo ili nikako. Gospodina A. U. uzesmo samo kao 1.50 više. Konačno se napominje, da ovaj »Ad­ primjer, dok ♦ ostali veletrgovci nijesu resar« nema nikakve veze sa »Jugo­ ikšta slabije prošli. slavenskim Kompasom«, koji izlazi u I ako je dakle umrla Austrija, Jcs uZagrebu, te neka se ne z^njenjuje sa vijek živi njena uobičajena protekcija, pa stog molimo, da se stvar u koliko i« ovim. - - Narudžbe i pretplatu prima administracij.i »Adresara« Sarajevo, moguće ispravi. trgovačka komora. > Opet napadaji. Piše nam prijatelj Odbor ađružMia željezničara SHS iz I). Vakufa: »Demokratsko« doba daje svojima članovima na znanje, da , donijelo “nam je < to, da čovjek ni kod je ministar saobraćaja dne 16. oktobra svoje kuće nije siguran. Napadaji, vrio. g. službenom bzojavkom pozvao 1 jeđatjje vjerskih i familijarnih osjećaja društvene delegate na pretresanje venas muslimana na dnevnom su redu. levažnih općenito staleških pitanja u ' Niko: ni vlasti, ni policija, ukratko niko. Beograd. Poveći dio odborskih člano- I kao da nema ni volje ni smisla da to va boržvi u ovu svrliu već deset dana ; uguši i prepriječe u Beogradu koji nas brzojavno danas ( Uglednog građanina Mustajbega Dautbegovaća napali su njegovi kmeti u j izvjestiše, da pregovori po osoblje vr- i nedjelju u večer kod vlastite kuće i * lo povoljno teku, te da će morati još i osam dana potrajati. Radi toga odga- i samo se njegovoj razboritosti ima za­ оз se glavna skupština udruženja že- i hvaliti, da ovaj napadaj nije povukao za Uzničara £HS od 26. oktobra n a 2. | sobom većih posljedica i smrt. Ovako vrijeđanje vjerskih osjećaja i to pred • novembra. Ovo odgađanje nije se m do brzojavno članovima saopćiti, kućom i u neko doba noći daje povoda pa je odbor razAslao dne 20. oktobra opravdanoj ogorčenosti i nameće pita­ na sva službena mjesta okružnice, u nje: gdje emo i kuda ovo vodi?! kojima se glavna' skupština za 2. no­ Svakome je sveta vjera i kućni prag, vembra definitivno fiksira. pa kada vlast svojim mlitavim zauzima­ njem ne pokazuje na malo volje, da se to sprijeć: onda je i previše jasno, da to ne sluti nikakvome dobru. Zulumćarskj vlastodršci, vrijeme je da. već ovome jedanput na kraj stanete, jer s« je bojati da i nama ne -prekipi, a onda... i Predsjednik нмех ntjesaog odbora ra Silahić, Mustafagmica Bahtijarević, po 12 K: Advija JaŠarević; p« 10 K: Hanumica h. Kazaz, Cerimo h. lladži Halilović, Zubejđa DžumUić. ! liti efendinica, Hajrija»AEhodžić, ii. Danijaibegovica Ibrišagić, At.fa iakaković, АјЛа Kapetanović, Tehvida Lagjarević, Hamida Halalkić, Smejlaginica vejvan, Dcvlet h. Džinić, Asija Džmi^, Raj.fa Ibrahimbegovlć. Ajiša Jbra’iimbcgović, Halilbegovica Kulenovic, Subhđa ibrahimbegović, Alibegovica Omcrbeguvić; po 6 K: Zahida Groždan; po 5 K: Naila Bahtijarević, Nahla Fcjzag ć, Ešref GuŠić, Sabrija Gušić; po 4 K: Ај»л Alihodžić. Aziza Katana, Nura H. Ld lović; po 3 K: Hanumica Gušić, R ihana Šerbić; po 2 K: Nura h. Sitnici. U ma Babahmctović. Dukatar efendin < a Mučelefa Silahić, Hatidža Ibrahimbc,' vić; po 1 K: Zumra h. Amautović. Sricj'minovica Gvozdžar. Uprava »Pravde« predala je 90 K zh »Osvitanje« i to: 20 K od O man ef. Mahmutbetovića, Tuzla, i 70 K od Ha■fiz ef. šer. sud., koje je sakupio na vadbl Džemaludin ef. Žunfća u Tuzli Arnautović Aslmaga, cipelar, sakupio je svotu od 60 K, koju darovaše: Po 10 K: Idrisbegović Murat i S'.avoljub Henig: po 5 K: Ibrahim Во!јЛ ć, Nikola Banzić i Hilmija Bucalović, te satupljač 20 K. 500 K Jasim Kapić. prigodni riiidbe sa Nuri h. Džabić iz Sarajeva. Nazif ef. Nalbahtić. dobrov !ini prilog 30 K, Gračanica. Gradskt poglavarstvo u Đe vi Broj 743 143 2 3 Natječaj. Kod potpisanog gradskog poglavar­ stva imad« se odmah ^ppuni’i - sto »ractokos blagajnika skopčane sa mirovinom. DoČvtna go­ dišnja temeljna -pluta iznosi 0 K. a doplatci skupoće 4200 K. Po: m ukupne ItOt K godišnje. Blagajnikova dužnost biti će vaditi sv« bleiajničke knjige i rješav ti spise u Kostajnici, g. Mehmećalijaga ArnauMerfaanietov ttferič, sto je obdržaovoopćineke bolnice. van 3. o. mj. donio je apravg sjajan utfvić sakupio je za naš list K 530.— Prave natjecati se za ovo m esto spjeh. Sve je izvedeno na sveopće odobrovoljnih priloga, koje darovaše: i imadu same državljani S. H. S. dobravanje. Bog dao lijepo vrijeme, pa po K 100.— Mehmedaga Kazaz; po ; Propitane hilrgovanc molt «. e sa je svijet pohitio u velikom broju, da j , K 50. : Ahmedaga Tihić j Mclimed Mu­ svjedodlbtma e svršenim naukama i žić; pb 40 K: Ahmed Jajčanin i Mehtime doprinese za naš »Merhamet<r i dosadašnjem »Ibžbovanju nek i .* j omogne otrti mnogu suzu prigodom doocdarlijaga Kazaz: po 30 K: Mchmedašalju do 10. novembra 1919. ovome lazeće zime. Vidjelo se i naše uleme, i lijaga Arnautooić; po 20 K: Suljo Curt, poglavarstvu. starijih ljudi; ivi dolaze na »MerhameSalih ef. Suljić, Bcćir Bećirspahić, 1bDerventa, 17. septembra 1917. tov« teferič. Neka im je najljepša hv<- • rahim Bobija, Abid Fazhć, Mehmed Ba­ Gradonačelnik: la’ Svak se je zadovoljan kući vratio, kalović i Emin Drljača; po 10 K: IbrašeaMtbeg Abdulah Tendić4s. r jer su sve tačke programa izvedene li­ Irim Ikanović, Šerif AKć, Zaim Umerojepo. Bilo je zabave na svaki kraj. Ović, Selim Saračević, Avdo Tihić, Saćir Tatić i Šerif Begić; po 5 K: Avdo sobito je dobro uspio naš komičar A. M. Hasib ef„ koji je dobrovoljno sudje­ Hod Btvjć: po 3 K: Alija Šabić i po 2 lovao i mnogo doprinio aspjehu teferi- : K: Medo Bećirspahić. Bratska hvala : ča. stoga mu odbor izriče ovim putem kako vrijednom sakupljaču, tako i da- ' Опћински уред у Јсзеру потребује najljepšu hvalu. - Nadalje se zahvalju­ rovateljlm*! биљежника, ради упражн еног мјеста jemo našim omladinskim društvima U Tarč’na su gg. Salih Sokolović са мјесечном платом од 3(М) К (сло»Džerzclezu« i »Muslim. športskom । •i Muhamed ef. I s I a m o v i ć sakupili вом три стотине круна). klubu«, koji su nam u svakom pogledu 1 za našu organizaciju svotu od K 390. Ko жели нека се јави са молбом pomagah oko moralnog i materijalnog koju darovaše: po 30 K: Hamdija Deистоме уреду до 1. новсмбра 1919. uspjeha teferiča. Oko 50 članova njih >- i miragić; po 20 K: Muradif Muharemovih brio je « priređivačkom odboru 1 svi 1 vić; po 12 K: Džafo Bužo iz Pazarića; Начелник : su se natjecali u svome poslu. po 10 K: SSkih Sokolović, Miihamcd ef. ■брахимбег Агановић. , Prihoda je bilo, oko 17.000 kruna a < Islamović, Smail Sokolović (Konjic), A: troškova nj čitave dvije hiljade tako, i iaga Trcbo, N. Nurko, Fehim, Ragib i da čista prihoda ima preko 15/000 K. Avdo Japaiak, Alija Zahirović, Mušo ; Zaista sjajno, kad se pomisli, da Je te:• opljak, l'irahim Brćkalja. Jusuf i •ferić istom prije ^ia četiri dana zasno­ Vejsilaga Jap?lak, Mehmed Nišić. Ali , van. Za tolika materijalni uspjeh naj­ ef. Šarić, Ahmedaga BrčkaPja, Mehmed 1 i viša zasluga ide one, koj su nas po­ i rebo, Uzejir Ahbabović, Atif j Ismet mogli dobrovoljnim prilozima, te da­ Fejzagić, HaTm čizmić, Omer Šećibo- • < ■ '..' ..-a), Sabitaga Kadri.ehmović ■ ’ rovima za tombolu (u kojima se je nalaz.lv i dvoje janjad; od gosp. I. J. Kem(Mo đarJ, Kasun Agić (Konjic), Arifaga , , pusa). Hvala im svima, kab i onima, ј Cizmić (Kreševo). RedŽo Sakić, Ahme- i ' jednog ili dvojicu tiaži radi koji ?u nam smanjili troškove popusti­ daga Jclcčković Husein NuMć; po 5 starosti njenog vlasnika ma na robi, zaradi itd. K: Salko Jamak, Hamid Sakić, MustaOvaj teferič daje najbolji dokaz, tla fa Japaiak : Bećir Zahirov.'ć: po 4 K: se je u narodu probudila svijest za ovo Mušan Japaiak: po 3 K: Meho Ibrica, 1 naše dobrotvorno društvo, pa nas ovaj • Jašar Smajić i Zejn.il Mehremić; po 2 uspjeh bodri da i dalje ulažemo sve sile, . K: Abdija Hadžić, Anton Nikić (Kreše­ da za podignemo i u svakom pogledu vo), Hamid Topalović, Rasim ^fo, Osproširimo. • . тап Cigić i Alija Japaiak, a po I K: u Sarajevu, koji bi osobno i sa Za odbor »Merhameta«: Čami! Oputa, Mehmed Orić^i Alija Mekapitalom sudjelovali u radu. M. Sudžukovlć. ■ rnić. Bratska hvala svjcma’ iz пт oFggnizscije Натјечај. Ortaka Odmjoriтапје poreza u Derveuti. Javija nam mjesni odbor: »Nepravde, koje su ovdje nanesene malo-obrtnicmia kod odmjerivanja eoreza, pobudile su veliko nezadovoljstvo, tim više, što su и komisiji bili zastupani jedino veletr­ govci i veleposjednici, dočim od malih trgovaca i obrtnika nije bilo njjeđnog. Gospoda veletrgovci upotrebivši ovu zgodnu priliku u svoju korist i naprtivvelike terete na leđa manjih i slabi/h, oni prođoše vrlo jeftino i uzajamno poštedše svoje kože. NaveŠćemo jedan konkretan slučaj. Za Islamsko sirotlšte poslao nam je g. Mehmedalljaga Amautović iz Kostaj­ G. U. A. veleposjednik je i veletrgoZa »Osvitanje« sakupila je Rejhana । nice iznos od K 1^2.- koji dugovaše >ac od davnina, te je svakom poznat Šerbić muall ma u Banjojluci iznos 518 po 40 K' Melrmedaga Kazaz; po*30 K: kao vješt i dobar trgovac. Kao miljeK, a darovaše po 40 K: Vasvih. Džinić; । Ahmedaga Tihić; po 20 K: M. Amaueik bivše vlade mogao je lahko dobiti I po 30 K: Hasan h. Džinić, Rigibbegovi­ evaku koncesiju, te se je tijekom rala, i tov." Salih ef. Suljić. Mehmcd Tihić i ca Džinić, Mućclcf h. Beglcrović; po Mchine.'alija Kazaz; po 10 K: Ibrah'.m •r:m svoga stalnog posla, bavio još i Ikani Ahmed Jajčanin: po 5 K: ј 20 K: Hajrjje h. Husedžinović, Zehre h. : raznim trgovinama, koje su donosile li­ Džinić, Celcbi h. Beglcrović, Fatime h. SerJ/» ći Mustafa Bakalović, te2K : jep dobit Nuz^redni poslovi, kojima se Džumrukčić, Alibegovica Džinić. Bist­ Avdo Podinovdć. Hvala. Živjeli! je bavio taj gospodin jesu: »liferovanje« M. 6»dMuL ВрЛј 77 Broj Ј1РАВДА* — .pravda; Vhrtn Ote »i У (kompanjona) Fabrika B. Užitanina Proizvodi domaća ć«beta, sukno, šajkaće i štofove bolje vrsti. Daljnje upute daje Užičanin Muhamedtga u fa brici na Zmajevcu kod Saraje a svaki dan. Adresa za pismene upite: Muhamed Užičanin Sara­ jevo, Abdeshana 17. 150, 13 Štamparija D. U A. КаЈов. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fc3b2ec51e1a8d9f393798f5802d53b7.pdf 5f1588ea3a6c6e912081b9b45610a9a9 PDF Text Text О О * V В 1 Л < Кi>VUri «ии аиШдј se u Опготеј ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. dBBBta ЛИк ЈМНк Broj 78. «flHk W шЛ Godina I. Sarajevo, subota 25. oktobra 1919. (30. muharema 1338.) Iz naše organizacije Budući »četvrtarski« odnos sačinjava ј jedan posebni agrarno-pravni pojam, to ; ćemo najprije ovaj odnos s te strane |, razjasniti. Cetvrtarski odnos nastaje kaSVE MJESNE ODBORE umoljavamo ! da zemljo vlasnik dade svoje slobodno da ■ roku od 3 dana popišu sve sadanjo zemljište težaku pod ugovorom, da te­ pretplatnike »Pravde«, koji će i đoxažak na »istom zemljištu o svom trudu i dbe t. j. 1920. držati naš list. Taj popis trošku posadi lozu ili dfugo kakovo vo­ »reba odmah poslati administraciji će n. pr. smokve i trešnje te da < đ plo­ »Pravde«, a nije potrebno, da se pret­ da te loze i voća svakc^odine dajl vla­ plata za 1920. kupi, nego nam to treba sniku četvrtine, који^е dužan o svom м to, što ćemo po tim iskazima dati da trošku predati ondje, gdje to vlasnik na­ м štampaju adrese, jer je iscrpljena doredi. Paušalirani desetinski porez i ine •adaaja zaliha. državne daće plaća državi direktno sam ♦ vlasnik, jer je on u poreznim knjigama, lato se tako umoljavaju svi mjesni a na osnovi gruntovnice upisat kao vla­ •dbori, da o d m a h pošalju sakupljeni izsnik i obvezatni platioc. Tri četvrtine Hos pretplate za ovu godinu, te da po­ ovog poreza dužan je »Četvrtar« t. j. za­ žare sa kupljenjem neubrane pretplate, kupnik prije trganja (berbe) platiti jer ćemo 1. novembra obustaviti slanje vlasniku zemlje. Ako »četvrtar« ne bude Veta svakom, ko dotle ne podmiri pret­ valjano obrađivao vinograd ili ako to­ platu. kom vremena loza ugine, ili vlasnik od ♦ četvrtara lozu i vbće otkupi, to odmah Ovom prilikom apeliramo ponovno na prestaje i zakupnički pravni odnošaj iz­ i eve odbore i ostale članove naše među vlasnika i četvrtara, pa zemljištem I •rganlzacije, da porade na što boljem odnosno vinogradom slobodno raspolaže : širenim našeg lista. Nije dosta biti član 1 vlasnik. i čitati list kod drugoga, nego je dužnost Prijepori između vlasnika i za­ | i pretplatiti list, jer je on žila kucavica kupnika — četvrtara spadaju u nadlež­ ■aše organizacije, pa ga treba podupi­ nost g r a đ a n s k-i h sudova, pa je i rati svim i moralnim i materijalnim to dokaz, da je ovaj odnos čisto privatsredstvima. no-pravne naravi. Kako se dakle vidi, odnošaj između vlasnika i »Četvrtara« nije ni u čem sličan kmetovskom odno­ su, jer početak »četvrtarskog« pravnog uđnošija datira od dana, kada težak za . osnovu ugovora s zemljovlasnikorh Da, red na sve strane. »Snažna ruka« na njegovom zemljištu lozu i voće posa­ i g. Pribićevića, i još »snažnija« njegovog di, pa sve dotle, dok postoji faktični ohje- i •nAjetica Ate Šole osjeća se na svakom kat ovog pravnog odnosa ili dok zemkoraka . Ijovlasnik ne otkupi lozu, odnosno te­ ; žak zemlju. Kako se vidi, ispravno shva­ ćena juri čička interpretacija ovoga pra­ ’ vnog odnosa jasno dokazuje naše sta­ novište, da je »četvrtarski« odnošaj vi­ še najamne, odnosno zakupničke i naravi, pa ne sliči ni kmetovskom, ni ko- j lonatskom odnosu. Stoga sa juridičkog i gledišta nije nikako opravdana gore ci­ tirana naredba ministra za agrarnu re­ I formu, kojom se vlasnik onako preko koljena lišava svojih temeljnih vlasnič­ I kih prava i oduzima mu se jedno jako vrelo njegove eksistencije, kao što će­ mo niže dokazati: Red na sve strane. Četvrtari. Početkom augusta o. g. predala je jeda* deputacija seljaka iz mostarskog kotara zemaljskoj vladi predstavku, kojom traži da se vlasnička zemljišta, na kojima se nalazi tuđa loza, proglase kao kmetovska i da se u agrairnu reformu unese pasus, da se kod rješavanja kinelovskih odnosa sa ovako vini zemljišti­ ma postupa kao sa kmetovskim. Depu­ tacija je bila prema vlasnicima »veliko­ dušna«, pa je predložila vladi da se vlaaiaouna zemlje mjesto dosadašnje uobiAajenc četvrtine od godišnjeg ploda gro­ žđa dade četvrtina brutto dohotka, iz­ računatog po paušaliranom desetinskom jaorezu, što se na do ti čiju pairoelu plaća, Zemaljska vlada, vođena intencijom, da pomogne »potlačenom« seljaku, jer mu je malo, što mu agrarna reforma daje adnskc posjed? sa pravom kmetstva, odmah se jc požurila i izdala jednu na­ redbe, kojom u glavnom izlazi u susret tvom zahtjevu seljaka. Ovom se naime naredbom proglašuje zemljište vlasnika, na kojem se tuđa loм nalazi —- k o 1 o n a t o m, a za dokaz, da vlasnik ipak ima neko pravo na onu zemlju. naređuje se da seljak, odnosno zakupnik (četvrtar) m o ž c d a t i vlasnik« običajenu četvrtinu, ako hoće, ili mje•to toga trideseterostruki iznos godiŠ»jeg desetinskog paušaliranog poreza od dotiCuc parcelr . ; i I | i , । j ( ' . i ' ■ i : Uzećemo za primjer vinograd od 5 motika loze. Ako se isti dobro obrađuje, te još ako je zemlja bolje kvalitete, taj vinograd može da prosječno odbacuje godišnje po 20 q grožđa. Uvažimo li po­ prečnu ovogodišnju cijenu grožđa od. 5 (pet) kruna 1 kg. to bi vlasnik u ime četvrtine ove godine primio 500 kg po K 5.— — 2500 K. Ali pošto naredba stavlja na volju čtvrtara da mjesto čet­ vrtine u naravi daju vlasnicima 30-godišnji iznos paušaliranog desetinskog po­ reza od dotične parcele, to će vlasnik primiti od prilke — to ako je udrivena najbolja stopa desetinskog poreza, — slijedeći iznos. Na svaku motiku vino­ grada plaća se n. pr. 3 K paušala t. j. 15 K za sav vinograd. Kad se ovaj broj pomnoži sa 30 dobije se iznos od 450.—, a to je nešto manje ođ petine p r a \ o g prihoda, što bi vlasniku pripao, kad bi dobio zakonito svoje pravo, naime četvrtinu u naravi. Ministarstvo je- uzelo tridesetorostruki paušalni porez na te­ melju dinarskog kursa krune. Ovaj je slučaj najbolji, a kako je tek ondje, gdje je desetinski porez slučajno minimalan, te vlasnik mjesto recimo K 2000.— što bi ih primio za svoju četvrtinu dob.je K 100.— po paušaliranom desetinskom porezu. Uzev u obzir današnju stalnu tenden­ ciju državne uprave da samo ide na ko­ rist seljaka, mi ne vjerujemo ni u to, da bi vlasnik mogao doći do svog pwhoda ustanovljenog na gornji način -po desetinskom paušalu. U južnoj Hercegovini ima danas mno­ go »agutskih« obitelji, kojima |о svo kmetstvo oduzeto, a begluka ušljed ne­ sigurnosti života nijesu mogli obraditi, te Im je jedino vrelo dohodka ova čet­ vrtina od vinograda. Sad im je eto i to oteto. Kako se vidi kod nas se je raširio •ruski boljševizam, ali ne crvenim tero­ rom, nego agrarnim naredbama ministra Poljaka, koji svoj kršćanski fanatizam ižljeva nad nezaštićenim našim porodi­ cama, koje su gornjom naredbom stav­ ljene pred gotovu činjenicu i lišene svog jedinog ovogodišnjeg dohodka u koji su polagalo nadu. bo. Sarajevo, 24. oktobra. Raspravljajući o pozivu »Narodnog Kluba« za sudjelovanje u proslava 29. oktobra u Zagrebu radni jc odbor paše organizacije zaključio jednoglasno. da se odazove tom pozivu te je u tu svrhu de­ i legirao gg. nar. zastupnike Dra Hrasni<u i Dra Spahu, te glavnog itfedn&a našeg glasila g. Š. Korku^a. Isto je tako zaključeno, da se ovoj manifestaciji n. >že priključiti svaki član i • naše organizacije kako iz Sarajeva, taI .. ko i iz provincije. —n—m——■ ■ ■ i«i■ ч■ ■ ■■■ i i ■-шмд ммшшам I Bilješke Naćalnlk za prosvjetu 1 crkvene (!) po.Slove^g. Sćepan Grđlć traži među na­ stavnicima špijune i denuncijante. Ovo nije šala, nego žalosna istina, koja se samo, u našoj »demokratskoj« k o r u ptivnoj atmosferi može dogoditi. Ovu odvratnu službu nametnuo je Sčepan Mali nekim nastavnicima jednini svojim aktom u mjesecu augustu, kad je pozvao profesore: dra V. G., V. V., J. J. (tri Sr­ bina) pa A. F. i F. K. (dva katolika), da podnesu svoje mišljenje o radu u školi i izvan škole jednoga muslimana profešora. Neki su se profesori zgražali nad ovakom niskom rabotom svoga šefa, koji je time pokazao pravi tip svoje crnokabinetske duše, a drugi su iz mržnje i os­ vete podastrli svoje »mjerodavno« miš­ ljenje. Sve su to ćakule, velemožni Šćepane! Ta i pretšasnik je sa te iste sto­ lice nastojao, da kako paragrafom zakvači toga profesora, pa nije mogo. U ladici su svi mjerodavni službeni spisi (kvalifikacija i drugi akti) pa se po njima može najbolje prosuditi sposobnost i vla­ danje, a pošten se čovjek ne laća špiju­ naže, jer je to gadan i nemoralan posao. Toliko radi ravnanja. Registar fiort'pcijti Visokoškolske bhrendije. »Na; aIdo Jedinstvo« od 23. o. m. donijelo je iskaz podijeljenih Stipendija za ovu oKolskn godinu. U tom iskazu upada u oči jedna »sb aroica«, koja sjajno ilustrira rabota našeg prosvjetnog odjeljenja. Suljo Sma lbegović, slušač geodezije, rodom iz Tešnja dobio je štipendiju u iznosu od 3.000 K. — Kvalifikovan je dakle da nije savim siromašan, dok u istinu ne posjeduje nikakva imetka. Šta više nema ni svoje kuće, nego preko ferija proboravi kao gost kod svog dalj­ njeg rođaka Sabita. Savo Bjegojević, računarski oficdjal u računarskom odsjeku zem. vla­ de, čmovnik u X. čin. razredu dodijeljen ministarstvu financija u Beograd, da uz­ mogne ujedno i pravo slušati, dobiva, štipendiju prve kategorije, od 4.500 K, te tako ima mjesečno od računarskog odsjtka K 87328, a po priznanju njego­ ve gospođe u Beogradu dobiva od mini­ starstva još 1.800 K. Dodajte još štipen­ diju od 450 K, onda izlazi da »siromah« Savo prima tek 3.123 K na mje ea Pitalo »objektivnu« i »savjesnu« go­ spodu na vladi, koja imaju obraza, da đacima šeriat. škole »iz principa« ne daju stipendije: zar može jedan či:,'vmk uživati štipendiju, a istodobno pobi­ rati dvije plaće za jedan posao. Jedna �Страна 2. Strana osoba u isto doba činovnik u Sarajevu, a Stipendist u Beogradu! Prepuštamo javnosti, da isporodi ova dva Stipendista i njihovo stanje, pa da vidt objektivnost« ii »demokratizam« gospode Grlića, Krsmanovića i drugih * mjerodavnih u tom odjelenju. U jednom od idućih brojevi4osvrnućcmo sc podrobnije na podjelu visokoškolskih štipendija, a molimo sve prijatelje, koji nam mogu poslužit! kakvim podacima, da nas poduprti u osvjetljivanju tamne rabote Grđina odjeljenja. Број 78 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA" I ! | ' ' ! ; i i ' Poziv. Kad je naše udruženje stupilo u ži­ vot. mnogi mislili, da je kasno i da tmi je suđena uloga liječnika, koji bez ikakve nade i tek samo iz dužnosti po­ kušava. da spasi neizlječivog bolesnika na smrtnoj postelji. Sigurno bi bilo bolje, da smo se prije ort ganizovaU e da smo već s početka vla­ dine akcije za agrarnu reformu ujedi- ; njenim organizovanim silama mogli bra­ niti naša prava i naše interese. nu ipak smo prispjeli na mejdan blš u odluč­ nom času i zapriječili, da se agrarno pitanje riješi po receptu poznatih bez- • dušnih demagoga i zulumćara. Po zadnjoj agrarnoj osnovi imala bi ' se vlasnicima oduzeti sva zemlja pod • kmetima. Vlasnicima se priznaje bajagi i neka odšteta, ali ta odšteta ne bi bila in iz daleka ekvivalentna izvlašćenim objektima, neg8 bi se mogla smatrati upravo nekom sadakqm. osobito za ve­ će posjednike. Od većih odšteta imali bi se odbit? izvjesni postotci, koji bi progresivno rasli i za najviše odštete iznpsili 90>. Ako bi odšteta bila manja ođ duga, kojim su dotične nekretnine opterećene, imali bi vlasnici da jamče za višak duga svojim drugim imetkom. Mislij^o da ove ustanove rečene^g- 1 rarne osnove dovoljno ilusbrišu đema- | goško-boljševički mentalitet njezinih au- ; tora i njihovih savjetnika. Ova je osnova hvala Bogu pala, a da I nije bilo naše organizacije d njezinog rada j’otpora, sigurno bi agrarno pita- • nje bilo riješeno u smislu te ili koje druge slične zakonske osnove. Kakova će b'.ti buduća agrarna za­ konska osnova i definitivni agrarni za­ kon. to zavisi od različitih faktora, ali u velikoj mjeri i od nas samih. Naši mnogobrojni i moćni protivnici učiniće sve moguće, da se i nadalje oko­ riste na našu štetu i da se agrarno pi­ tanje po njihovoj volji riješi. Moramo daMe i mi svim silama nastojati i sva legalna sredstva upotrijebiti, da naša prava i naše interese obranimo. Kad bi svaki posjednik svoju dužnost učinio, onda bi nam sigurno pošlo za rukom, đa se obranhno i da prodremo sa našim opravdanim zahtjevima.- Najprva i najelcmentarnija je dužnost I a i u vlastitom je interesu svakog po- I sjednika bez razlike kojoj vjeri i kojoj 1 političkoj stranci pripada i koliko i ka­ kve zemlje posjeduje, da' odmah stupi u udruženje. Druga je najslavnija dužnost svakog posjednika, da odmah plati članarinu. Stoga moFmo i opominjemo iznova sve posjednike, koji nisu još stupili u j našu organizaciju, da se odmah istoj pridruže. Štogod nas je više u zajednici, to smo jači brojem moralno, intelektu­ alno i materijalno. Isto tako molimo d opominjemo sve članove udruženja da odmah podmire članarinu. Osim toga molimo izpova sve imuć­ nije posjednike, osobito one, koji osim prihoda od zemlje imaju i druge obil- , nije zarade, da nam pritoku u pomoć sa izvanrednim prilozima i to čim prije. Svako treba da bude uvjeren, da je nno Što daje udruženju, nuždan i pro­ duktivan izdatak, kojim će pomoći i sebi^ i drugim. Mjesni su odbori dužni, da čim prije skupe sto više članarine t •izvanrednih priloga pa da u smislu društvenih pra­ vda 80$ šalju odmah centrali. Dužni smo da upozorimo sve posjed­ nike, da je rad centralne uprave skop­ čan sa velikim troškovima, koji nepre­ stano rastu i da je centralni fond ne malo već iscrpljen. Prijeka je daklen nužda, da se ovaj fond hrzo i obilno nadopuni i da se u buduće neprekidno, održava na visini svoje zadaće. Bilo bi vrlo žalosno, -kad bi baš u ovim za nas sudbonosnim ča­ sovima oskudica s novcem zapriječila centralnu upravu, da se posluži svim sredstvima i prilikama, od kojih se moneka korist za našu stvar očekivati. Za bvake smetnje otklanja centralna uprava od sebe svaku odgovornost. Sarajevo, 20. oktobra 1919. Za centralni odbor »Udruženja zemljo­ posjednika iz B. i H.< Predsjednik: N. Azabaglć, v. r. Tajnik: S. FilipovIć, v. r. Odboru čestitamo na ovoj korisnoj odluci i pozdravljamo ova predavanja s najvećim ushićenjem. Samo naprijed! »Hrv. težačka stranka« za vjeronauk u školama. »Hrv. Sloga« od 23. o. mj. donosi pod gornjim naslovom na čelu listao vaj komunike predsjedništva »H. T. S.«: »Već prema kulturnom stajalištu na­ šeg stranačkog programa, koji nije ni­ pošto umjetno stvoren ili s kojegod strane nametnut, nego proizlazi iz vjer­ skog uvjerenja i demokatskog duha j stanačke oganizacijc. mi stojimo odluč­ , no na tome, da se ništa ne smije preduzimati, što se protivi religioznom uvje­ I renju našega naroda bez razlike vjero­ ispovijesti; prema tome u pogledu na­ bačene nastavne osnove sa strane na­ šeg ministarstva prosvjete osjećamo sc dužnim odlučno izjaviti protiv svakom pokušaju naših upravnika, da bi se vjerska 0buka u pučkdm ili srednjim š k 0 1 a m a d 0 k i n u I a. pače r s m a« n j i 1 a» Mi smo već i* stoga tome protivni, I što bi to u našoj mladoj državi, koja i ovako uma svojih i vanjskih i unutraš-njih nevolja, još veću uznemirenost duhova proizvela. Svaki lc vrste pokušaj tumačimo iz neozbiljnog shvaćanja na­ ših upravnika.« ostalog trgovačkog« materijala za »mu­ čenike«, onda bi Šćepan Grđić bio da­ kako brži. Ovako... eh, ko bi se još mučio sa čitankama, na kojima nema ni provizije ni kakva drugog ćelepira. Jedna »trgovinska« sitnica misli go­ spodin načelnik za crkvene poslove ... Naši zemljm vlada. ■Jugoslavija« od 21. o. mj. donosi 0vaj uvodni članak: »Svakako će zanimati našu širu i najširu javnost, kako ja sastavljena naša najviša oblast u zem­ lji. Ta živimo u vrijeme »demokracije«, koja počiva na sudjelovanju sviju na­ rodnih elemenata kod vršenja državne vlasti. Vrlo je poučno vidjeti, kako je udešeno to sudjelovanje naroda kod na­ še najviše upravne oblasti u zemlji i tko sve tu vlast vrši. U tome nam može poslužiti i taj način, da prikažemo sve­ mu svijetu, koje osobe danas predstav­ ljaju našu zemljanu vladu. Ncdavgio js izdan »raspored poslova«, koji jasno kaže ovo: Prema tome »rasporedu poslova« sa­ stavljena je naša zem. vlada, kojoj sto­ ji na čelu Atanasijc $ 0 1 a (pravoslavn’) od a) pei odjeljenja; b) delegacije ministarstva financija » U »Osvltanju« su otpočeli besplatni c) šest povjereništva ministarstva. analfabetski tečajevi. U jednom već pre­ Odjeljenja se dijele na? daje predsjednica H. Berberović, a u 0 odjeljenje za unutrašnje poslove s drug', se upisuju nove učenice i otpopet odsjeka (za personalija; za opću si­ čeće č in se upišu /4 slušateljice. Obra­ gurnost. putne isprave, udruživanje i ćamo‘pažnju na ovu zgodnu priliku i po­ i selenje: za vojništvo i oružništvo: za zdravljamo ovaj rad našeg »Osvi tanja«. općinske poslove, zavičajnost i prijepo­ re vodnog prava, te pomoćni ured i Nove čitanke za osnovne škole. Ođ manipulacije). To odjeljenje vodi Sok­ zemaljske vlade primamo ovu izmotaciju: »Ćirilska slova iz zemaljske štam- • rat P. Petrović (pravoslavni); 2) odjeljenje za poljoprivredu s četiri parije i -z ostalih ovdašnjih štamparija [ rekvirirana su za vrijeme rata, a ono, ; odsjeka (personalija, ratarstvo, voćar­ stvo, vinogradarstvo, 'svinjogojstvo, si­ što je ostalo, nije se moglo upotrijebiti tnu stoku, peradarstvo, mljekarstvo i za štampanje školskih knjiga, jer su presirarstvo; za veterinarstvo ti konjogoj­ sitna. Sve je učinjeno, da nove knjige stvo, te za seljački, kredit i savez zem­ budu gotove do',početka 1919./1920. ljoradničkih zadruga). To odjeljenje vo­ školske godine. di privremeno povjerenik za socijalnu Ćirilska su slova naručena u pravo politiku Markić, ali faktično vrše po­ vrijeme, ali su stigla tek u avgustu ove slove u četiri odsjeka tri pravoslavca godine. Toga radi (a i što je izazvan (Jovo Popović, Vladimir Đurić i Sava pokret štamparskog osoblja. Pr. si.) novn Ddić) i jedan, slovima jedan ' Hrvat udžbenici za osnovne škole nijesu mogli (Ante Brzović); biti dovršeni u pravo vrijeme, te se u3) odjeljenje za pravosuđe sa šest potrebljavaju samo privremeno za nevo­ odsjeka (za personalija; za kaznene lju stare’ knjige, čija sadržina ne odgo­ Prvo predavanje u »Osvitanju«. Vri­ stvari; za građanske stvari; za lcgislajedni i agilni odbor našeg »Osvrtanja« i vara prilikama, koje su nastale u našoj torne stvari; za erarsko odvjetništvo i otadžbini iza oslobođenja, ah su uprave preuzeo je časnu dužnost, da našem za materijalne potrebe pravosuđa). To škola upućene posebnom okružnicom, ŽenskSnju priredi nekoliko predavanja. odjeljenje vodi dr. M. Simić (pravoslav­ koji se članci u čitankama ne smiju ob­ Tako će u ponedjeljak 27. oktobra u 2 ni). Ostale odsjeke vode Ivan Janečka. rađivati. Veći dio udžbenika već je go­ sata po podne predsjednica H. BerbeJosip Uerman-n, Dr. Berthold Eisner, tović držati higijensko preda-* tov. a i ostali udžbenici biće ubrzo go­ Petar Janković i dr. Eduard Koberc: tovi. pa će se odmah poslati školama. van je, na koje obraćamo osobitu U sadanjim prilikama nije lak posao 4) odjeljenje za prosvjetu i crkvene pažnju i najtoplije preporuujemo našem štampati jedanaest knjiga u 230.000 ko­ ženskćnju,' da što brojnijom posjetom poslove s 'tri odsjeka (za crkvene po­ mada«. slove. za narodno školstvo i za srednje uveličaju ovaj prvi korak našeg «OsviDa se radi o dobavi špirita, marki i škole). To odjeljenje vodi Šćepan Grđić tanja«. Prosvjeta i škola FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (7) Da |i bi pošao tamo, da je iznenadi, ili bi čekao dok se vrati nije mogao odlučiti, jer selo bijaše dosta udaljeno od glavnog grada, a upis na nauke trebao je već početi. Ali neka želja, želja da izne­ nadi svoju prijateljicu, vukla ga tamo, pa se na koncu odluči makar bilo i daleko poći u Ksantis, jer su mu pričali, ^а je put lijep i okolica divna U društvo mu se pridruši Zaframisov. sin i dvije kćeri te njih četvero već drugi dan otputuju u nenadne posjete Reni Logotetides. IV. U Ksantisu imali su Logotetidesi lijep posjed. Pre­ ko zime stanovali su u Ateni izuzev starog Gjorgja. Kuća je bila na jednom brežuljku okružena maslinozom šumom, a podnu brežuljka nizali se lijepo uređeni vinogradi. Po sredini sela vijugala se ma­ lena riječica, koja je nekad ljeti presušivala, a aimi i u proljeće činila znatne štete obližnjim vinogradima. Stari Gjorgje trgovao je vinom i uljem i bio poznat u okolici kao strašan gulikoža i zelenaš Svi su mu seljaci bili dužni, pa je on vrlo jeftino mogao obrađivati svoje vinograde, nadnicama koje su u ime kamata seljaci kod njega radili. Njegovi sinovi divili su naprotiv raskošno i trošili ono što je sakupljao stari. Zato su bile česte i svađe među ocem i sinovima. Kad je Rene došla u Atenu nije htjela stalno os­ tati kod svojih rođaka, jer je Čula, da je stari jed­ nom rekao, da on ne može još I »turkinje* uzdrža­ vati. Na to se je Rene razljutila i divila zasebno, zalazeći rijetko svojim rođacima. Na ljeto je ipak pošla u Ksantis, da se odmori i provede ferije. S početka se dosađivala, a poslije pomagala starom u radnji, u podrumu, vinogradu, pa najkasnije po- ; I ' , I , ■ I čela obilaziti okolna sela, da se upozna s narodom, kojem je i sama pripadala. Onaj primitivni život seljaka zanimao je i privlačio s početka, ali poslije opažala je mane i nedostatke i uzroke propadanja nižeg i srednjeg seljaka. Osobito joj se gadilo mo­ ralno poimanje grčkih seljaka, koje nije bilo jednako onom lijepom^ gotovo strogom životu, kojim su živili Grci u Turskoj. Zaključivala je Rene da je razlika između Grka u Turskoj i ovih ovdje u to­ me, što su ovi generacijama nasljeđivali mane sta­ rih Grka, a oni u Turskoj poprimili su nešto i od Turaka. Nu najveći dio ljeta provela je Rene u mračnom i prljavom dućanu Logofetidesa. Ona je zamjenjivala Gjorgja naučivši se mjeriti i prodavati, pa je uzgred i poučavala seljake kako će se držati Čisti, kako će se prati, djecu odgajati i t. d. Kad su se seljaci izgovarali, da se ne mogu čisto nositi radi teškoga posla, ona ih je primjerom htjela uvjeriti, pazeći na se i na svoje odijelo. Uvijek je nosila bjelinu. Mjereći ulje ili petrolej, iznoseći brašno ili suho meso govorila im: »Vidite, eto i ja ra­ dim oko stvari s kojima se čovjek lako uprlja, ali se može čuvati... Pa kada se uprlja sapun je jeftin«... »Ali ,,naraste“ u starog Gjorgja« — odgovori joj na to jedna žena. Rene je razumila šta misli seljakinja, pa se je i sama uvjeriia kada je gledala, po starim tefterima, da zbilja roba u Gjorgja preko godine »raste« — i u tefteru. I sada je razumila za što stari ne da njojzi unositi dug u knjige, nego to on sam obavlja pred veče zapalivši svijeću i zavukavši se za san­ duke. Rene mu primjetila jednom prilikom to, a on je potapkao svojom gojaznom rukom po ramenu, os­ mjehnuo se i rekao: »E, ti nisi trgovac! Ne znaš ti kako se tefter vodi...« Kad je bila sama u đućann dolazila su k njoj djeca i oba im dijelila šećer i stare tvrde kolače, mameći ih na to da ih uči pisati i računati. Djeca se tuđila od nje, no ipak su šećeri svladali boja­ zan i djeca trčala Reni kao na Ijepak. Najprije bi povirili na vrata, da vidi nije li stari u dućanu, koji ih je razgonio i tukao, pa kad su ugledali Renu samu unišli bi polako i stali do tezge. Rene bi ih tada pogladila po kosi, pomilovala po licu, dala im po jedan šećer i povela u pokrajnu sobu u kojoj je stari Logotetides sviđao račune sa svojim dužni­ cima. Tu ih je Rene učila pisati i računati, zabav- ljajući se s djecom po čitave sate Jednom ih zatekao stari na skupu i rastjerao govoreći Ijutito: »Nek idu kaluđeru... »Nek ih on uči molitve, nije ovdje crkva...« a Rene ga pogledala i ražalostila se. Poslije mu počela dokazivati kako svak mora znati čitati, pisati, računati, da ga ne može svak varati, no stari ostao kod svoga: narod neka uči molitve u kaluđera, a nek ona uči tamo »svoje Turke...« I postao joj Gjorgje mrzak. Pomišljala je više puta da ode natrag, ali joj bilo žao djece, koja su bila već naučila preko polovicu slova i brojali de pedeset. A uŽivela je i u saobraćaju sa neukim na­ rodom, držeći na umu: ako ništa, a ono dok je ovdje mjerili će pravo seljacima što kupuju. Pred večer kad je stari dolazio, Rene bi išla м šetnju. Većinom je šetali sama, a nekad s rođakom Nikolom, ili skojom djevojkom iz susjedstva, koje su posjećivale Renu. U blizini bili su ljetnikovci atenske aristokracije, s kojima Logotetidesi nisu općili, jer ih nisu primali. Rene je zvata nekoliko puta, ali se odazvala sumo pozivu dra Periklesa, jer se je s njegovim kćerima poznavala. On je bio upućen u prilike turskih Grka, a bio je uz to je­ dan od glavnih začetnika mladogrčkog pokreta, koji je u društvu omladine zauzimao sve veći mah. Univerza mu je bila žarište, pa nije čudo da je i Renu zahvatio taj politički talas, koji je trebao srušiti Tursku i ostvariti veliku helensku državu. Inače bila je Rene čitavo vrijeme u Ksantisu, jer okolica i obližnje jezerce, kuda je cesta išla pri­ vlačili je seoskoj tišini. Kuća Logotetidesovih sličila je više kakvom manastiru, nego običnoj kući. , I ; i i j (Nastaviće se) 1 i Čitajte i širite ,,Pravdu“. �Број 78 Broj (pravoslavni). Od tri odsjeka vode dva odsjeka pravoslavni (Simo Mandić, pri•vremeno i dr. Košta Krsnianović), a jedan odsjek, ilo onaj za »crkvene« po­ slove, vodi jedan jedini musliman, Ibrahimbeg Deftordarević; 5) odjeljenje za građevine sa sedam odsjeka (za personalija; za visoke grad­ nje; za gradnju mostova I cesta, pre­ voze; za elektriku, parne strojeve i automobile; za gradnju željeznica; za Željeznice i personalija željezničkih či­ ' novnika i za vodogradnje, kanalizaciju ' i meПогасјје). To odjeljenje vodi Simo i Mirkojić (pravoslavni). Ostali odsječni i predstojnici su: Karl Fitzinger, Josip ' Glascr. Vojislav 2,'ikula, Hugo Kaintzel, Otto Zerlauth i Karl Hoffeneder. Delegacija ministarstva financija, ko­ ju vodi dr. Dršan Sijan (pravoslavni), sastoji od 7 odsjeka. Na čelu tih od­ sjeka stoje Aleksander Kovačević, dr. Julije Prager, Josip Sober, dr. Adolf Halpcrn. dr. Otto Laufer, Leo Martin Hammel d Mihajlo Pavićić. Povjereništva ministarstva jesu: 1) povjereništvo za socijalnu politiku, ; za radnička pitanja, za agrarnu reformu, koje se sastoji od pet odsjeka (za soci­ jalnu skrb, agrarnu judikaturu i za sta­ tistiku). To povjereništvo vodi povjere- ■ nik Franjo Markić (jedini Hrvat na vlađ !). spomenutih odsjeka vode Ru- 1 đolf Мауг vitez Karting, koji je sada odsutan, pa ga privremeno zamjenjuje i Wkfor Pogačnik, dr. Eugen Sladović ; pl. Sladoevički, dr. A. Feifalik (koga sad ; zamjenjuje Aćim Zimonjić), Košta Ću- , ković a dr. Maks Birkovits; 2.) povjereništvo za šumarstvo i rudarstvo, koje sastoji od dva odsjeka (za šumarstvo i za rudarstvo), od ru­ darskog satništva, te <xl zemaljskoga-1 geološkoga zavoda. Odsjek za šumar­ stvo vodi Karl Karop. a odsjek za ru- ; darstvo dr. Karl Kurz. To povjereni­ štvo vodi Petar Janković (pravoslavni), koji (umiljato janje dvije majke sisa) vodi i poslove erarskog odvjetnika; 3.) povjereništvo za obrt i trgovinu, , koje sastoji od pet odsjeka (za porso- I nalija i tajništvo, za obrt, trgovinu, in»đustriju i koncesije za vodna prava; za obrtno nadzorništvo; za baždarsko punciranje. te za obrtne i zanatlijske ško­ le). To povjereništvo vodi Pajo Zurovac (pravoslavni), a pjedine odsjeke vo­ de: Rudolf Komadina, Alfred Suda. Filipesco i Pop dc Alamor. dok je jedan odsjek nepopunjen; 4 .) povjereništvo dli odsjek za zdrav- . stvo. koji sastoji od četiri odsjeka (za personalija, bolnice, ambiilatorija. kupa­ lišta i nadriliječništvo; za epidemije, suzbijanje sifilisa, sušice, malanije, ci- ; iepljenje ospica, asanacije za lijekove, i račune o putnim troškovnicima, stati­ stiku i za bolničko-opskrbne troškove). To povjereništvo vodi dr. Emil Prašek <Ceh). a spomenute odsjeke: dr. Filip Hanse), dr. Ninko Propper, Johann Kli- I mer ј jedan jc odsjek nepopunjen; 5 .) povjereništvo za saobraćaj koje sastoji od dva, odsjeka (za gradnju že- ; Ijeznica, te za željeznice, personalija i željezničkih činovnika i promet željez­ nica). To povjereništvo vodi povjerenik j Savo JeHč (pravoslavni), a kao odsječ­ ni predstojnici fungiraju Hugo Kaintzel । i Otto Zerlauth; 6 .) povjereništvo za ishranu i obnovu zemlje, koje sastoji od pet odsjeka (za promet sa mkvom. i žitc^i, ža promet i s mcrkantilnom robom, za promet s ' marvom-, mesom, masti i drugim mes- 1 lim proizvodima, za pravno-administra- ! tivne poslove i za računarske poslove povjereništva). Mjesto povjerenika nije popunjeno, a poslove vodi Vladimir Đu- I rić (pravoslavni). Odsjeke toga povjere- ! ništva vode: Eduarđ Steger, August Havelka. Vladar Durtć, David Hersch i Josip Bcmcrle. Eto nftm potpun pregled naše vlade! Iz njega vidimo, da mi Hrvati katolici i , muslimani nemamo sposobnih ljudi ni ! među našom brojnom inteligencijom, ni . medu političarima sa stručnom naobraz­ bom, koji li bili sposobni da zauzmu ono ' 213 vodećih upravnih mjesta u zemlji, koja iip prema njihovoj brojčanoj snazi pripadaju. Ne treba ponavljati, pred­ sjedništvo vlade i svih pet odjeljenja vođe samo i isključivo pravoslavni, a od šest povjereništva mi- ; nislarstva četiri su u rukama pravo­ slavnih. 7 Neka nepristrana javnost sudi, kako i se ravnopravnost i jednakost provađa u , praksi!... « Tako »Jugoslavija«. Mi dodajemo, da smo u gornjem članku našli potvrdu svojoj tvrdnji, đa Pribićevrćeva »demokratija< nije ništa drugo, nego li m a skirana hegemonija jedne klik e, koja svoju žeđ za vlašću i masnim položajima pbkriva frazama o narodnom »jedinstvu«. Čujemo, da-je beogradska »Demokratija« donijela nekoliko članaka o Atanasiji Soli, kujući u zvijezde njegovu sposobnost i mučenički patriotizam. Da upotpunimo taj hvalospjev dodaćemo i Ovu činjenicu: Ato je tako sabran čovjek, da mu je imetak dugo godina bio pod sekvestrom zemaljske banke, koj‘im je upravljao jedan musliman. Nije ii možda u tom povod, da g. Šola »voli« nas muslimane tako, da je u vladi samo jedan musliman na malo istaknutom mjestu? I eto dok A to nije bio kadara, ni da upravlja svojom imovinom, dotle mu Pribićević povjerava sudbinu čitave je­ dne pokrajine. Je li onda kakvo čudo, što narod pišti radi nesposobnosti naše uprave? Nas veseli, da sa ovom ćoravošću nije sporazumna predstavnica bosanskih Srba-pravoslavnih. radikalna Stre na 3 Лшаи „ПРАВДА* PRAVDA- • | , i i ; 1 ninu u redovima pošlo vodnog osoblja kod naših industrija, državnih poduze­ ća 4 tehničkih ureda. Mi pozdravljamo ovaj korak iqŽ. dru­ štva i obraćamo na njeg osobitu paž­ nju naših mjesnih odbora, moleći ih, da se zauzmu kako bi se u ove domove smjestio što veći broj naše siročadi. Od društva bismo molili obavijest, kako misli .provesti vjersko obrazovanje u ovim domovima. stranka, i u njenoj uviđavnosti gledamo jamstvo, da će ubrzo vjetar otpirit neisamo A tu. nego i sve njegove prišipetlje. Ma sjajna akcija. Udruženje Inžinjcra i Arhitekta u Sa­ rajevu saopćuje nam, da je dalo inicijati­ vu oko popunjenjć^icmile praznine, koja se opaža it ređbvima stručnog radni­ štva » tehiričkog osoblja u opće, a koja ćc praznina imati tcšk'h pošljedica po našu industriju, špecialno ovu u Bosni. Izabrat je naročiti odbor u kojemu su za­ stupane struke: mašinska. elektroteh­ nička, građevinska, rudarska, šumarska ; geodet-ki. a koji radi na sastavljanju pređstavaka za osnivanje novih i теkonstruisanje postojećih zanatlijskili, obrtnih i telniičkih škola u Bosni i Her­ cegovini, osobito u Sarajevu. Do sada je predložena nadležnoj ob­ lasti predstavka, kojom se traži pro­ vedba osnove za izobrazbu zidara, kamenrTczara i tesara. Predstavka predlaže osnivanje »Šegrtskih Domova« u svakom okružnom mjestu u Bosni i HerccgovjnJ. U ove »Domove« 'stupaće mladići nakon na­ vršene 14. godine, koji su tjelesno spo­ sobni za pomenute zanate — i to ii pr­ vom redu ratna siročad. U tim »Domo­ vima« dobvaće mladići uz potpunu op­ skrbu. potreban moralni odgoj i ele­ mentarno .školovanje - skupa u traja­ nju od 3 godine. Ovi će se šegrti od­ gajati stručno kod mje nih graditelja i majstora, koji se obvežu plaćati za tc svoje šegrte upravn »Doma« prve godi­ ne 1 desetinu, druge i šestinu, a treće 1 četvrtinu normalne nadnice te struke. Jedan će đio tog novca dobivati šegrti* nedjeljno za podmirivanje svojih sitnih potreba, a ostatkom će Uprava podmi­ rivati jedan dio sveukupnog troška. Računajući na potporu postojećih prosvjetnih društava, biće trošak, koiega će podmirivati država, minimalan. Nakon trogodišnjeg šegrtovanja, bolji će pomoćnici (kalfe) pohađati na svoj trošak polirske večernje tečaj’eve u tra­ janju od tri zime, koji završavaju ispi­ tom usposohljenja za polire. Ispitani poHri imaće pravo da polažu nakon 5 godina praktičnog rada, ispit majstora, a tim ispitom, imaće pravo na koncesiju samostalno? vođenja dotičnog zanata. Оћо „GajFBta". i I ; ' , : Odbor izrađuje nacrt nastave za polirske tečajeve kao • nacrt za rekon­ strukciju zanatHjske Škole, rekonstruk­ ciju .stručne tehničke škole u graditelj­ sku školu i sa ovom u savezu nacrt za osnivanje jedne kompletne srednje teh­ ničke škole u kojoj bi se odgajali mašinski. elektrotehnički, rudarski, ’ šu­ marski i mjerački tehničari, koji će po svojoj naobrazbi popunjatj nemilu praz­ U pretprošlom broju našeg lista izjiesosnio ponovne protest naših zastup­ nika proti vladinom komesarijatu u »Gajretu«, a danas ćemo da bez ko­ mentara donesemo original njenog rijcšenja, prepuštajući sud poštenoj javno­ sti. Za objašnjenje sve nezakonitosti ovog postupka donosimo i završetak иtoka g. Halilbašića, koji glasi: »U ostalom pretpostavivši (a nc do­ pustivši) i da je bio izabrat i predsjed­ nik društva i društveni odbor nakon odlaska moga i starog društvenog od­ bora i nakon nasilnog izbačenja skoro svih društvenih članova sa pravom gla­ sa sa rečene skupštine, to bi taj odbor i predsjednik društva bio nezakonit, a to iz slijedećih razloga: 1 .) jer sam ja skupštinu odgodio: 2 .) jer su članovi, njih oko 3l)đ. koji nemaju pravo izbora odbora izbacili si­ lom sa skupštine skoro sve članove društva, koji su imali pravo izbora od­ bora; -3.) što su izabrali predsjednika i od­ bor oni članovi, njih oko 300. koje je upiisao SaMh Tafro na 4 dana prtfe skup­ štine. a koji u smishi § 13 dništv. pra­ vila nemaju prava glasa na skupštini; 4.) što jc policijski izaslanik, pred kojim se je ova čitava stvar odigrala i koji je bio obavješten, đa njih oko 300 članova nemaju prava glasa, dozvolio, da se skupština dalje nastavlja i izabi­ ru očbor i predsjednik društva. Iz čitavog dakle stanja stvari vidi se. da uopće nije izabrat ni predsjednik društva ni društveni odbor, a sve kad bi bio izabrat nije bio njegov izbor za­ konit. Nezakonito izabrati odhor ne može ni trajno ni privremeno vršiti odborske funkcije te je prema tome potpuno na zakonu neosnovana napadnuta riješid ba toga veleslavnog naslova, kojom s* tom odboru priznaje makar i privreme­ ni značaj valjanosti, jer nezakonitost ne­ ma prava, da se u pravnoj državi ma­ kar i privremeno podržava.« i eto. proti tim ; takim argumentima, vlada je svojim riješejem od 9. o. mj. broj 9.098 prez, utok odbila iz ovih »razloga«: »Prema naredbi vlade Narodnog Vi­ ■■ ■ _ Mahmuđ Muhtar-pa§a: Islam po Kuranu i Hadisu. XIX. Islam kao kulturni elemenat. Glavna vrijednost jedne vjere leži naravno u njezinoj praktičnoj primjeni i u njenim pojavama kod pojedinih ljudi, kao i u zajedničkom životu. Poštenje i viteštvo, koja obilježuju muslimana, je­ su u Evropi već od krstaških ratova dovoljno poznati, pa ne treba o tome govoriti. Zato neka budu ovdje nabačene samo neke crte, da osvijetle jezgru klama sa strane sociološke (uvjeti društveni) i državne. Odmah iza prve pojave je Islamu bio dosuđen u kulturnom i državnom pogle­ du van redno opsežan i neusporedivo brz razvitak. Ako se promisli, da je klica Islama po­ stavljena usred arapskog poganstva, u pustari praznovjerja, barbarstva i neznanja. a moglo bi se gotovo reći, u bezakonju i nećudoređnosti, onda se može saino čudom gledati na divni razvoj ove pustinjske biljke, koja nadilazi svako očekivanb svojim naglim procvatom, te se moramo čuditi snagi i sili sokova. koji jo* dadoše život. Treba sebi predočiti, kako se vanredno brzo i prostrano preporodio ljudski dub i koliki je.velik napredak polučen na svim poljima u prvim stoljećima Is­ lama. Neko vrijeme tako piše profe­ sor Delizseh u knjizi »Die Welt des Is­ lam« na str. 135. — bijahu Arapi jedini narod, koj^jc gojio umjetnost i prosvje­ ćivanje Čovječljeg razuma, te je znanost međh Arapima toliko se razvila, da su ont mogli i Franke za razliku od sebe na­ zivati barbarima«. Islamsko osvajanje na (istoku i zapadu • ' i ' ' ; ; 1 ■ ’ • ; nije raznosilo samo spoznaju jednog je­ dinoga Boga, nego i veoma razvijenu kulturnu misao od Pireneja do Kine. Ta činjenica, što se moglo oslanjajući se na staru grčku,,indijsku i perzijsku kultu­ ru naskoro gledati na procvat jedne po­ sebne islamske kulture i civilizacije, ko­ jima je bilo središte u Buhari, Samarkandu, Bagdadu. Basri. Damasku, Kairu i Andaluziji; ta činjenica, da je Islamu brzo uspjelo od Iberskog poluotoka sve do Kine osnovati jedan kulturni narod povezan čvrstom vezom bratstva, to sve pruža najrječitiji dokaz velike sposobno­ sti Islama u kulturnom i stvaralačkom pogledu. Dokle u jednom vremenu, kada je svu­ da okolo vladalo neznanje, barbarstvo ili moralna propast, bio je Islam kroz mnogo stoljeća nosilac i posrednik svjet­ ske kulture. ski svijet za modernim zapadnim razvit­ kom. to se moraju za to potražiti po­ sebni uzroci, koji leže sigurno izvan pra­ voga Islama. Ali to nef spada .u okvir ove radnje, da se opsežno istraga vodi o tome, ka­ ko bi se našli razlazi, koji nastaju iz uzajamnog' utjecaja između pravoga is­ lamskog duha i staroga historijskog tla. na kojem se je morao razviti taj duh. te je mogao djelovati na dalji razvoj islam­ skog svijeta. Ipak je na mjestu makar na ograničen način ovdje spomenuti najslavnije gle­ dište. kojega se treba držati, da se dođe do nepristranoga istraženja Islama kao kulturnog elementa. Današnje stanje islamskoga svijeta ne bi dalo pravoga ishodišta za ovako razmatrenje. Nužni temelj mogao bi se po­ uzdano naći u klasičnom, islamskom vreAh ta okolnosit. što danas oko tri sto­ mehu. kako se za života i neposredno tine milijuna jako i različnim masama poslije smrti Božjeg- poslanika razvijao, pripadnu muslimanstvo nije održalo sa modernim evropskim državama jednak ; t. j. za vremena prvih halifa. prije nego ’ su razna osebina i starinski nazor i obi- ; korak u napretku, dala jc povoda miš­ čaj kasnijih prelazmka na Islam došli ljenju, da islamska nauka nije dovoljno do utjecaja i izražaja. pozitivna (određena i istinita), da ide traj­ no na ruku jednom slobodnom kultur- ! Uz dogmatične (vjerske istine) i škonom razvoju. Moralna nauka Islama po- i lastične (filozofska struja o skladu vjere I kazuje dalje jasno, da se ljudi ne smiju i i nauke) pretjeranosti., koje su se počevši i zadržati samo kod toga, da se spremaju • od izvjesnog чтетепа slično kao i kod * za onaj svijet, nego da moraju udovolja- 1 sredovječne katoličke crkve stale opira- ■ vati zahtjevima života u svakom pogle- : ti slobodnom duševnom kretanju i miš­ du i ispunajvati revno i savjesno i svjet- ' ljenju, nije mogao bujni život i raskoš, ske dužnosti. Mi smo već vidjeli, da je i koji je došao iza slavnoga ratovanja i oIslam daleko od toga da ^ni jednu fata- i svajanja. ostati bez štetnog djelovanja lističku nauku, koja tjera do vidivosti na običaje i nazore, a po tome ; na op­ (bezbrlžnosti) i .slijepoga pokoravanja ćeniti razvoj islamskoga svijeta. Osobi­ sudbini, već je Islam naprotiv sagrađen to su pak morali štetno utjecati klimavi na zdravom i realnom tlu kao snažnoj obiteljski odnošaji, koji su nastali kod ćudorednoj, podlozi. viših narodnih slojeva zloupotrebom noAko jc dakle uza sve to zaostao islam- I Mgamije (višeženstva). Ovo jc najštetni- je djelovalo svojim haremskim životom, uzetim iz predislamskoga običaja, goto­ vo kroz hiljadu godina u odgojnom, socijlnom i higijenskom pogledu te je oso­ bito smetalo učvršćenju upravnih i glav­ nih staleža. O društven:m pošljedicam^. koje su nastale za Islam zbog dodira sa susjed­ nim perzijskim i bizantinskim carstvom, izvješćuje istraživalac Islama Alfred Kremer (Kulturgeschichtiichc Streifziige auf dem Gebiete des Islams. 1873.. str. 27.) ovako: Arap; prvoga stoljeća bijahu hrabri, a neotesani barbari ^rema Bizantincima i Perzijancima. koji bijahu izobraženi u umjetnostima mira i prastare civUizadje. Također su Arap: išli njima u školu i izučili, kao što se to uvijek događa, ne­ nadano brzo umjetnost društvenoga uži­ vanja. raskoši i rasipnosti. Ljudi, koji su u Damasku sjedili na hatifskoj stolici i nenadano vidjeli u svojim rukama polo­ ženu vlast nad velikim carstvom, željeli su da se okruže sjajem jednoga veličan­ stva; koliko su to dopustili u ono prvo vriieme još veoma opći beduinski obi­ čaji. Tako su oni usvojili sa dvora bizan­ tinskoga prije Arapima nepoznatu gad­ nu modu eunuha (uškopljenika) za unu­ trašnju službu u palači halifovoj, a oso­ bito u haremu, premda je već Božji po­ slanik kastriranje zabranio. Na 1. novembra obu। stavljamo list svakom ko i dotle ne podmiri pretplatu. �4. Лгаа« leća SHS od 11. novembra 1918. broj 248.807 (zbornik zakona i naredaba br. 134). kojom su ukinuta ograničavanja ra društva i opozvano raspuštanje dru­ štava, imaju nastaviti obustavljeni rad tih društava njihovi prijašnji organi, dok glavna skupština ne izabere nove organe. Glede društva »Gajret« bio je ras­ pust opozvan još posebnom naredbom narodne vlade od 2. decembra 1918. br. 12.900 prez. i naređeno putem p. j. da vakufsko-mearifsko-saborskj odbor pre­ da upravu raspuštenog društva »Gaj­ reta koju je bio primio 3. augusta 1914. staroj upravi »Gajreta«, te potonja da aazove u smislu društvenih pravila glavnu skupštinu Po tome je jasno, da je bila zadnja uprava »Gajreta« provizorna do prve glavne skupštine i do izbora nove uprave, te da je bio cilj sadašnje glavne skupštine izbor i sastav nove društvene uprave. Da je ova glavna skupština bila spo­ sobna stvoriti valjane zaključke, mora se utvrđenim poprimiti, jer je predsjeđeik otvorio skupštinu sa prisutnim čla­ novima. predložio (izvješće o pjroŠlom radu starog predsjedništva i primio apsolutorij ove skupštine. Na valjanosti daljih zaključaka ove iste skupštine ne može dakle ništa m jenjati naknadni prigovor, da je bilo prisutnih članova, koji da još nisu imali pravo glasa po § 13. društvenih pravila rz razloga, što to nije bilo istaknuto odmah prije ras­ pravljanja dnevnog reda skupštine, a što nije ni poslije ni sada ustanovljeno, da nije prisustvovao i glasao za valja­ nost zaključka potrebiti broj Članova po I 45 društvenih pravila. Da se pak izbjegne svakom eventuaL prigovoru protiv stare i nove uprave, bilo je svakako oportuno, da se prizna novo izabran odlx>r kao za dalje vođenje društvenih poslova potpuno ovlaštena uprava do onog časa, gdje ne­ će više biti dvojbe o pravima članova po § 13. društvenih pravila. Pozivate se stoga, da izvolite poslove društvene uprave čim prije predati no­ vome društvenom odboru. Prepis ove odluke šalje *e istovre­ meno i novom predsjedniku »Gajreta« g. Hasanu HodŽiću.« * či mlaćenje prazne slame. Novi izbori, koji sc imaju raspisati prošlu su po statutu potpuno ništavni i nezakoniti — i na kojima ne smije da bude terora ni s koje strane, daće pravo onima, koji zaista po brojčanoj snazi svojih pristaša imaju pravo da sjede na mjestima vakufskih funkcionara. Po vašoj teoriji, da predstavljate 99% muslimana, ne trebate se ništa bojati poništenja prijašnj l^abora. Oni će donijeti još veći ugled vašoj stranci. Obratno, mi mali i nejaki trebamo da strepimo. I ako vi idućih izbora zadržite većinu i prođu vaši izabranici, želim im uspjeh u radu, od kojeg treba da bude koristi islamskom djelu našeg naroda. Alicrna kapa, zao biljeg... Vaš dosadan# rad ne daje, po mome skromnom mišljenju, jamstva da bi u Vakufu mogao biti povoljan. Mislim da nemate pravo kad mi veli­ te, da vam podvaljujem teror. Podva­ liti znači nekomu reći ono, što ne zashržujc. Dopustite, vaš postupak kod posljednjih vakufskih izbora zaslužuje jaču i goru karakteristiku nego li što je označuje reč teror. Najmjerodavniji je u tom prosuđivanju sam g. povjere­ nik za izbore i moliću vas, da ga za sud upitate. Svoju tvrdnju, da su prošli izbori nezakoniti i da ste vršili teror kod izbora, dokazali smo e činje­ nicama u pismenom profestu. Taj se protest nalazi kod ovdašnjeg kotarskog vakufskog povjerenstva i stoji vam slobodno na raspolaganju da ga pregledate i da pobajete navedene činjenice. Iz ovih razloga ne reflektiramo ni ja ni ona. gospoda, koju ste izvoljeli poča­ stiti nazivom »Cons« na stupce vašeg lista. To činimo još i radi toga, što po našem mišljenju vaš list nije pravi fo­ rum, na kojem se brane muslimanski interesi.« flaši dopisi Mostar, polovicom oktobra. (Gosp. Murko i novi duh vremena.)) Novi se duh vremena na raznim stra­ nama shvaća raznoliko. Jedni ga tu­ mače ovako, a drugi onako, dočim su ga treći shvatili posve naopako. Naš okružnu načelnik, gosp. Murko, shvaća Iz provincije dobismo dalje ove izja: ga međutim ovako: NagMti se nepre­ ve: stano, kako koji vjetar duha, pa, ako -Pododbor društva »Gajret« pri tom i mnoge hrptenjače nastradaju, u Tuzli prosvjeduje protiv zaključka na računa on, da će se ovim sistematskim -Gajretovoj« skupštini od 19. septembra sagibanjem i pored »demokratskih« nakon što ie tu skupštinu predsjednik struja održati na položaju okružnog na­ Halilbašić raspustio. Tako isto prosvje­ čelnika. Zato do apsurdnosti ugađa duje proti predaje »Gajretove« uprave svim licima, za koja drži, da su u ka­ м ruke neovlaštenih osoba, a naročito kvoj bilo vezi s predsjednikom naše nekakvom po sebi nametnutom odboru. vlade, ili kojim drugim »demokratskim« Priznaje jedini zakoniti i legalni odbor gromovnikom na vladi. onaj, što je do danas pod predsjedanjem Ako koji potčinjeni činovničić, za kogosp. Haklbašića fungirao ј takovog će ga on znade, da je i veliki partizan »dega smatrati sve dotle, dok zakonito pro­ mokratijc« učini kakav ispad proti pravedena skupština drugi odbor izabere. vu ii pravici, on jednostavno zažmiri i Izjavljuje, da sa nekakovim nametnupored stotinu intervencija pojedinih graim odborm neće podržavati nikakovih dana, koji ne zaudaraju »pribićevićijaodnošaja, jer ga ne smatra po skupštini dom«, ostane u raspoloženju mirnog izabranim.« posmatraoca, koga se to sve ništa ne Ovaj je zaključak jednoglasno usvo­ tiče! Sto će on tu? Ako ga zbog toga jen na sjednici »Gajretova« pododbora njegova držanja vlada drži na njegovu u Tuzli dne 6. oktobra 1919. položaju, zar ne bi bilo praktičnije u * okružnu oblast useliti koju od onih n iNa naš apel o saeivu izvanredne skup­ zeumskih mumija, za koje je podizv.eštine dobismo iz Odžaka prvi odziv. sno, da ga svaka u njegovu zvanju 1. >Apeliramo na sve pododbore/ povjere­ motno može zamijeniti? Ta i on: o nike, da se bez oklijevanja priključe i potčinjeni činovničići rade kako nađu za da odmah brzojavno prosvjeduju kod potrebno, a to bi sc i bez njegova priministarskog savjeta, te poticajnom po­ suća dalo izvoditi. vjereniku u »Gajrctu« upute predlog o Na primjer: Danilo Pclrić, polit, adsazivu skupštine i biranju odbora, jer junkt kod gr. kot. ureda u Mostaru tu je nužno, da ti predloži stignu nedavno je ucvilio bio neke siromašne prije 1. novembra. Ujedno treba građane, oduzevši im dozvole za rad. obavijestiti i na.še uredništvo kao što I sve intervencije kod gosp. Murke no nas je obavijestio i Odžak, poslavši bi ništa pomogle, da se velemožni gosp. nam ovaj brzojav: adjunkt s druge strane nije udobrovo»Clanov^i »Gajreta Iz Ođžaljio, da svoju pogrešku nekako po­ k a priključuju se protestu poslanika gg. pravi dra Krasnice i Spahe i traže izvanred­ Međutim se igra jednako nastavlja. nu skupštinu 1. decembra. Drugi jedan velemožni gospodin u svoj­ »Gajretov« povjerenik: Kapetanović.« stvu pristava pomoćnih ureda kod se­ oskog kotarskog ureda, Rade Šarić, uhapsio je dvojicu Alića iz Drežnice s namjerom, da ih prisili, da trampe neku zemlju u svome selu s Ivanom Šarićemi iz istoga sela, jer se navodno zemlja U »Glasu Naroda« od 21. oktobra iza­ šla je ova poruka g. Hamida Svrze: i nalaz! blizu kuće Sarića, a Sarića blizu kuće Alića! Ovi su seljani u prošlim »Uredništvu »Pravde« u Sarajevu. Na gođmama praklikovali ove zamjene и poruku, izašlu -u vašem listu od 18. ok­ obrađivanju dotičnih zemalja samo za tobra o. g. upravljenu na me i moje dru­ izvjesno vrijeme. U pošljednje se vrigove odgovaram: Najučtivije blagodajeme prohtjelo Ivanu Sariću, da tu zarim na ponuđenoj usluzi, kojom nam ml • stalno provede i zato je tužio pružate mogućnost da se slobodno iz­ Mm Alića seoskom kotarskom ujavimo kako пс odobravamo vašeg po­ redu : Mostaru, zahtijevajući od istog, stupka i terora, koji ste činili zadnjih da i i zamjena i gruntovno provede. vakufskih izbora. Taj put ne vodii nika­ Kako je Mumin Alić sve svoje nekretkvom stvarnom rezultatu. On ^amo zna­ BOJE SE SVjrtle. мг<де. М. •poj 78 Bro.i .ПГАВДА* - .PRAVDA* nine prenio na svoje sinove, tako je i ova njiva prešla u posjed njegovih si­ nova. a ovi ne će ni da čuju o kakvoj zamjeni Oni su jednostavno obradili svoju nji­ vu i odatle se zaploo spor među Sarlćem i njima. Mjesto da sud. nakon pro­ vedenih izviđa donese svoje rješenje i odluku na čijoj je strani pravda* vele­ možni se jc gosp. pristav Sarić umi­ ješao u njihov spor i hoće na svoj na­ čin, da taj штг rasiječe. On je jedno­ stavno uhapsio dvojicu Alića i drži Ih u zatvoru već 15 dana, zahtijevajući od njih, da naprave trampu po želji Ivana Šariča. Za ovo gosp. okružni načelnik znade vrlo dobro, no kako je pod uticajem novih okolnosti utonuo u somnambul tičku ekstazu, žmiri i žmiri, a ljudi jednako trunu u zatvoru. Ponovno pitamo za što će on tu, kad pristav Sarić i bez njegove prisutnosti može da svoje siledžiluke provodi9 C. ' ( ' : ! i . : • i Domaće fijesti i • FikrSS ргат! laneni nugjamo veli­ ko. Šaljemo takogjer pu pošti u kantama clrka 13 kg puniećatn. Za kantu, lavcj 1 Гглнкаtnru računamo 38 kruna. SKTEB ЛКОМГ, LJUBLJANA. Gradsko poglavarstvo u Đei venti. Broj 743. 148,3-3 Natječaj. Kod potpisanog gruđskog pog! ftva imade se odmah popuniti н arsto sradskog blagajnika skopčano sa mirovinom. Početna go­ dišnja temeljna plate iitosi 1800 K, a doplatci skupoće 4200 K. Potoni ukupne 6009 K godišnje. Blagajnikova dužnost biti će \ editi sve blagajničke knjige i rješavat: piše ovoopćinske bolnice. Pravo natjeeati se za ovo mjesto imadu same državljani S. H. S. Propisano biljegevane molbentce »a svjedodžbama • svršenim naukama i desađašnjem službovanju neka se po­ šalju de 10. novembra 1919. otome poglavarstvu. Derventa, 17. septembra 1919. Gradonačelnik: Šemsibeg Abdulah< fendić ■ . г PRETPLATNICIMA U SARAJEVU. Od slijedećeg broja počeće naši podvornlcl, коК raznašaju list naplaćivati duž­ nu pretplatu za 1919. Oni Imaju uza se potvrde I svaki je dužan onoliko na ko­ liko potvrda glasi. Ko ne plati neka po­ , vrati odmah potvrdu podvorulku, a ko­ me se što krivo učini neka dođe u ad­ ministraciju i razvidi. Od 1. novem. do, stavljaćemo list samo onom, koji je pot­ puno svoj dug namirio. : Prema naređenju komandanta bosan­ ske divizijske oblasti imadu se popisati Опћински уред у Језеру потребује svi šoferi i njihovi pomoćnici, mehani­ бнљежника, ради упражњеног мјеста čari, bravari i mašinski majstori, koji obitavaju na teritoriju grada Sarajeva. : са мјесечном платом од 300 К- (c;ioвом три стотине круна). U tu svrhu pozivaju se sve spomenute Ko жели нека се јани са молбом osobe, da sc rad-i popisivanja naKu/je истоме уреду до 1. новембра 1919 do 31. oktobra 1919. kod gradskog po­ glavarstva u Sarajevu u sobi broj 50 Начелник prijave. Ибрахнмбег Агановпћ. Cijena Jajima. Budući je dobavna cije­ na jajima znatno poskočila, p risao je odsjek za prehranu kod zemaljske vla­ de detaljnu cijenu za jaja u g i- Sara­ jevu od 20. oktobra na K 1.30 za komad. alatasto-crne u trećoj godini nestalo — Grad, aprovizacija. mi je početkom maja ove godine Ko Nije ni Čudo, kad. pojedini miljenici je nađe ili kaže gdje je, daću mu 150 »demokratske« tiranije dobivaju dozvo­ kruna nagrade. le, da izvezu po osam vagona jaja. Poljice (kotar Tuzla) Omer OkaHović. Натјечај. Jedne kobile Za „Osvitanje". i । 1 i ‘ j | i ! i H. Berberović sakupila je u svome I. raz. musi, osnov. škole 140 K, koju svo­ tu d aro vaše ove učenice: Po 20 K: Rasema Džino i Halida Memišević; po 10 K: Šadija Cčrimović, Almasa Jamo, Memnuna Kadić i Esma Ccčo Iz Foče; po 8 K: Hajrija Puhalović; po 6 K: Bahrija Talirević; po 5 K: Sadeta Misirlić i Nafija Zildžić; po 4 K: Pakiza Kurić, Muniba Toholj i Sefika Jaganjac; po 3 K: Hajrija Dizdar; po 2 K: Fata Arnautović; po 1 K: Raifa BakarŠić. Trešeljah Portret urednika „Glasa Naroda". »Urr. ( Sloga« uvuku ciU Rudu ^ugljar«, gl uiednika »srajcrekog organa »deruokraUke »ujednice«: ; »Znamo ga kao oaioduSerijenijog priklafe« Dra I j i I j ' I ; i i i ' | । j | j Josipa Franka, bvo do Djogovo smrti, i podije smrti; zaurna ga, dok nm j« »Hrvatsko Pravo« bilo ive tinja i najćRći eimbol hrvatstva; znamo ga također i kao fraakovućkog r azbijača i Jcao urednika crno-žutih »ifs. Offrad»kil» N u v ina« i tvrdo emo uvjere­ ni, da je dciuokrathka snaga tog eruežulog pla­ ćenika porasla samo stoga, da se kogod od njegovih gazda ao dosjeti i n« poćme istraživati п)<<вти peudost. 1 takav aedustojoi elemennt hrvatskog naro­ da— vnađuje se, da rekriminira i baranguira. Žao nam je. da i ovo o njemu napisasmo, jer srno čvrsto uvjereni, da ga poHeni hrvatski narod no vidi i ne opaža isto onako, kao Sto nije oppzio ni „silnog* istupa „Obnov**.- na nMuprodkovoju eknpbtiai, ali držimo, da je poktoLuo, da ustanovimo, ko je glavni nrsdaik demokratskog „Glasa Naroda* i korifej „Obno­ vo**. A ovaki su oni velikani većinom*. Tako „Нгг. Mloga“. Sad tek razumijemo bjesnilo „Glasa Maruđa" i njegovu dern javu na nuka. ergaeizAciju. Pevairipjrebom frankoviuka i na ide nikta od ruko nego du razara, jer je deshnktivan i kae takav do шо&е trpjeti da ao kegod okupla i sabire. Ortaka (kompanjona) jednog ili dvojicu traži radi starosti njenog vlasnika Fabrika B. Užicanina u Sarajevu, koji bi osobno i sa kapitalom sudjelovali u radu. Proizvedi domaća ćobeta, sukno, šajak i štofove bolje vrsti. Daljnje upute daje Užičanin Muhamedaga u fa­ brici na Zmajevcu kod Sarajeva svaki dan. Adresa za pismene upite: Muhamed Užičanin Sara jevo, Abdeshana 17. 150, 2-3 OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda” list u na čitaju svi interesu je svakom trgovcu tam li poslao pretplatu? da oglašuje u „Р r a v d i“ 1 ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ VUmA: ОмПмМ ОЛг« 4 U. CU Štamparija D. & A. Kajoa, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c0dc7fd4f093049d6ca9d2c0e45e3c5a.pdf f00b3b4516f81f327f49804226052634 PDF Text Text PRAVDA •tiRTeo a. Mai «Мм, utorkom Mi имм f. Fn^ta увЛ*«Ј» 7211ИMt м peto 3» kniм UrmtoiMve i uprava natoči *e ■ <arw»j ulici. Teletoa kr. 124. čakevni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНКЗАЦИЈЕ. račun pašt. Štedionica 1119. Broj 79. Sarajevo, utorak 28. oktobra 1919. (3. saferul-hajra 1338.) Godina I. 29. oktobra 1918. butra se Davršuje godina dana od zaključka hrvatskog sabora, kojim je pred cijelim svijetom jednoglasno i uz neopisivo oduševljenje proglasio prekid odnošaja sa Austrijom i Madžarskom, te navijestio nov period u životu našeg naroda: kidanje ropskih lanaca i narodnu Slobodu bez krune sv. Stjepana i bez tiranske samovolje ugnjetačkih Habsburga. Sutra dakle slavimo pivu obljetnicu narodnog Oslobogjenja, jer je zaključak hrv. sabora, našeg jedi n.og neraspustenog narodnog foruma u pokrajinama Austro-Ugarske, bio i izražaj jednodušne volje svih naših pokrajina, da se spoje, da se združe i ujedine, kako bi se u slobodnoj narodnoj državi naš narod mogao slebodno i nesmetano razviti i ujedinjenom snagom i energijom zauzeti svoj položaj megju ostalim kulturnim narodima. Svojim zak’j okom od 29. oktobra lanjske godine hrvatski je sabor ispunio i ostvario davnašnju želja i išeg jedinstvenog naroda, a zbacivši Habsbuige učinio je djelo, koje se može sravniti sa najsjajnijim podvizima našeg roda i plemena. To je jedan historijski čin prvog stepena, pa ga slavimo i radi toga, što nam je osvjetljao obraz pred cijelim kulturnim •vijetom i potvrdio tvrdnju naših emigranata, da smo umjetnicL razdijeljen’ i da svi težimo za narodnim i državnim jedinstvom. I kali ka je god u tom pogleda zasluga antante, snsk oslobodilačke armije i dobrovoljačkih jugoslavenskih četa, toliko još je i veća zasluga hrvatskog sabora, čiji ja zaključak Habsburgevcima aduzeo svaku i moralnu i formalnu podlagu za osporavanje našeg jedinstva i naše zajednice. Kod nas je nažalost previgjen ovaj fakat, pa se govori same o oslobodilačkoj srpskoj vojsci, kao da je dio našeg naroda u bivšiis austro ugarskie pokrajinama, sjedio presamićenih ruku, i kao da njegovo političke zastupstvo u domovini i izvan nje nema nikakvihzasluga za naše oslobegjenje. 0 našim dezerterima iz austro-magjarske vojske go.o/o se i ne govori. A ipak su oni mnogo doprinijeli raspu habsburške države. Da su ovi faktori pripremili jetov terain sa ujedinjenje našeg cjelokupnog naroda najbelje svjedoče riječi g. vojvode Strepe Siepanovića, što ih ju 37. aovembra upravio medniku službenog lista bosanske vlade: — „Uredii k : Jeste li očekivali, da ćete bez borbe ući u Bosnu?" — „Vojvoda: Ne! Ja sam očekivao borbe na Diini, i zato su bile poduzete potrebne mjere. Deputacija Narednog Vijeća, koja je pozvala srpsku vojsku da ngje u Sarajevo, mene je iznenadi! a". Ove riječi gevore bez kakva komentara. Ous su vilo jasno. I vilo značajne. Sjećajući se svib svijetlih momenata, što ih proživjesmo u laij-ksj godini, vršimo svoju patriotsku dužnest, ako ov< •injeaice naglasimo baš u vrijeme, kad izvjesne struje hoće da ih prekri u koprenom zaboravi. ♦ * ♦ Slavimo ovaj svečani narodni blagdan, premda je sa službene strane prešućen i premda mu izvjesna štampa hoće da oduzme važnost, nabacujeći se na svojo političke protivnike raznim osvadama i pedmećnći im nitia manie nego li — seperatizam. Čudni su evi naši „demokrati". Zar je separatizam i u tem. ste čitave stranke hoće da slave obljetnicu Oslobogjeoja. a „vlađajuća* se nije još u tom pravcu opredjelila? Ako se ko ima nazvat separatistom, oida sa sigurao „vladajuće* stranke' koje se abitruiraju od proslave jednog historijskog meiuenta prvog reda i ke> se ue mogu da ouiediA^e. Mi razumijemo ovu abetinenciju službenih krugova, jer će ova : re ava imati i jedan po njih aeugodan dodatak: sjetivši se svijetlih nada, što smo ih gojili lanjske godine, moraćemo se spomenuti i tamne sadašnjosti, u kejoj so nalazimo krivnjom nespo­ sobnih upravnika i „državnika1*. Današnja obljetnica bila bi vrlo zgodan momenat, u kojem bi ovi zasukani teoretici mogli priznati svoje »pravničke zablude i pokajavši so radi svojih nasiha. omogue normalan razvoj naše države bar. u buduće. Istina, za taki se čin hoće i jaka doza građanske kuraži. I možda je baš u pomanjkanju te kuraži glavni razlog, da se Pribićevićeva garda nabacuje klevetama na svoje političke protivnike i nredbae .je im se izam samo za to, da ga oni ne predbace g. Pribićeviću i njegovim „časnim* drugovima u gaženju • ij^i i i neispun avan u pršusetih ouvera. Mi pojmimo tragični položaj g. Pribićevića i drugova i vidimo i sami, da mu je nemoguće slaviti obljetnicu svoje prekr­ šene riječi, nu nijesmo i ne možemo biti tako samilosni, da bismo za hator jednog vjerolomca odustali od proslave čas«, u kojem je izražena narodna volja i naglašeno njego e ; jije ne i/cake težnje za Slobodom i Ujedinjenjem. Mi pojmimo, tragišni peložaj g. Pribićevića i znamo, da satrapskim ugajetačima narodnih sloboda nema i ne meže biti mjesta među istinskim predstavnicima naredne Slebode, nu nijesmo i ne možemo biti, tako naivni, da bisme radi frate o separatizmu propustili najigodniji momenat, da naglasi no svoje zahtjeve i gremko doviknemo pred Cijelim svijetom: »Dolje vjerelomao Piibićevic; deljo maskirani apselutizam, nasilje i bezakenje!* Država u državi. U proSlom smo broju prenijeli uvodnik »Jucodavijc« o našoj zemaljskoj vladi, a daaas prenosimo Sanak, što ga je za­ grebački »Jutarnji List< donio o stanja u €flove»A- Interesantno |e napraviti) usporedba o stanju a ovim dvjema pokmjiaam« naše jedinstvene država. »Jat. LUt« piše: »eđMiai sam и vagoav, koji je elišan kutiji sardelica. Zatrpaš sam krionCarukča koferima, paketima i pakoМ61ша i esfećain se kae kakav krićars- ski svećenik, koga je dao poganski car ' jer još uvijek nosi na sebi sve žigove svoga pokojnog predšasnika. U vago­ živa uzidati. Pritisnut sam na razbijeni nima su.još mađarski napisi, pa čak i prozor, kroz koji pijušti kiša i lijeva mi na vagonima ostadoše ona tri tajanst­ se za vrat i lijeva se kroz Mače, kao vena slova M. A. V. koja sa nekoć bila kroz žljebove. Postajem zakleti protiv­ obilježje »Magjarorszaga«, a sada po nik i krvni neprijatelj Kneippa i Hohsvoj prilici imadu smisao one pomgljinefferovog liječenja vodom. Dobivam ve odgonetke ovoga naslova, koji sa kajavien. Kišem, jer na prozoru piše još Hrvati shvatili kao rebus. Na pruzi н uvijek »kihaiolny veszelyes« — Što su mrak i magla. U vagonima tama kao u slabi poznavaoci mađarskog jezika preveli sa »Jahati je veselje«. Meni od rogu. Na jednom prozoru neko je zapa­ lio svijećicu kao na »kristbaum««. Ovw toga veselja udaraju suze na oči. Že­ potpuna tama i trešnja jurećeg vlaka ljeznica SHS baštinik mađarskog »alpodiže ц čovjeku neugodan osjećaj stra­ iamvasutaka< po svoj prilici imađe ast­ ha neizvjesnosti. Čovjeku jače izlaze ma. Svaki Čas staje i teško uzdiše. Inapred oči slike katastrofalnih željeznič­ 6« Isdeda da je hereditarno opterećen, kih nesreća. Odjednom nastane « vegonu svijetlo. Lucifer je kondukter. Qglasim se iza kofera i paketa kao živ zakopan i zamolim gd^da ma oslobodi Kondukter je vr’o energičan, f raži da se smjesta odstrani ta vagona savišna prk ljaga. Ali niko se ae javlja i kondakter dovađa stražara s bajunetom, jer smo upravo stali ма nekoj stanici I kad se pojavio stražar odjednom рош£н U mraka nevidljive ruke za kuferima i ra»našaju jh в mrak kao mravi Odlahnuln mi i# — otkopan sam. АУ kondukter i dalje pravi red. Tako i vaija, ipak imaI de reda i pravde u ovoj državi. Oe i traži lampom kofere i opet ih sabire i : : I I 1 ■ I i �Ктрана 2. Strani opet me zazida va. »Koferi se imadu odmah iznijeti napolje« — grmi on odlučno. No sad će biti prostora — uzdišem ja. Ali u mraku sastaju se dvije ruke, koja valjda jedna drugu mije. Kondukterova i kriomčarcva. 1 nakon ovog rukovanja, kondukter psije i viče. ali odilazi. Koferi ostaju u vogonu i ja ostajem zazidan. Pravda je odista slijepa, ona samo osjeća uteze, koje joj stavljaju na vagu. A danas na vagi pravde odlučuje krpa zlata, a ne Brenov mač! U džavi SHS s-tičeim nova iskustvtk Vlak ulazi kao u neke orijaške dvo­ rove u romantične pećine kraj Zidanog mosta. Nastaje stiska i gužva kod izlaza iz vagona. Zraka, zraka! Izvađen iz »preše« u vagonu udišcm vazduh punim plućima i protežem utonula uda. Noge mo klecaju. Da se oporavim polazim u restauraciju, jer ovdje treba promijeniti vlak. Ubava Slovenijo puna svakog dara Božjega! Na jednoj nevelikoj stanici dobiva čovjek bijelu kavu s tako izvrsnim mlijekom, za kakovim mii u Zagrebu uzalud čeznemo još od pred ratniih vremena. Na stolovima se gomilaju čitava brda bijelog peciva, izvrsnih ko­ lača. sendviča i urugh poslastea. 1 cijene su vrlo umjerene. Znatno više ne­ go li n Zagrebu. Ovdje možete kupiti i sve njemačke novine i listove, koji su u Zagrebu zabranjeni. Čovjek se osječa, da je prešao granice jedne države i ušao u drugu državu. Posve novi red i novi običaji. SHS prestaje na graničama Slovenije. I krivo sam rekao, da ovdje počinje red prema našem ne­ redu. To se odmah opaža u vagoinma. Kola nisu prenatrpana i čovjek iako dođe do sjedala. I suvišna prtljaga mora odmah napolje. Činovnici energično ureduju i nisam više nigdje vidio onog sumnjivog rukovanja. Kad se čovjek vozi kroz Sloveniju, nikako ne osjeća da je izaшло iz građa. U najmanjim selima stoje otmeno i moderno uređeni kolodvori s lijepim nasadima. Kao da se voziš kroz krasno uređeni velegradski park. Sve je dotjerano i kultivirano. I poljane uz prugu i voćnjaci i drveće je sađeno po nekom sitemu, divlji izvori I potoci uredeni su kao vodopadi kroz cvijetne nasade. • U vagonu slušam prepirku dvojice Hrvata. Hrvati uvijek diskutiraju, bilo o čemu. 1 nije dm stalo do teme, glavno je da se raspravlja, radi raspravljanja i nadmudrivanja, radi neke duševne šahovske igre, jedan od njih dokazuje s najvećim žarom, da Slovenci i Kranj­ ci nisu isto. Odista sam u Sloveniji čuo nekih pet različitih dialekata. U Zidanom mostu razgovarao sam s prodava­ čicom novina.’ Nije me razumjela. Ni hrvatski, ni književno slovenski. Mora­ li smo se sporazumijevati — njemački. Vlak stiže u Ljubljanu, ald nas ne pu­ štaju napolje. Zatvorišc sve vagone i traže džepokradice. Traže legitimacije. Čitava procedura tu je pol sata i og­ romnim kavezima uhvatiše samo jednu .ПРАВДА“ ~ „PRAVDA" 1 | i • i ' ; , I I ! ' : ■ j I 1 I i I i ! ! , i i । 1 ■ i ; i I I i j | Бр»ј 79 Broj toga. Naravio da ta bilaica lije ii za koga п materijalnom pogleda povoljna, ali jo omjer jednih spram drugih posve oprečan. Sigurno je to, da wno mi mu­ slimani između naše inovjerna braće najgore prošli. Dođe prevrat, zbacismo tuđi jarim sa sebe i dočepasmo se zlatne »lobode. Dočekasmo i našu hra­ bru srpsku vojsku kao što brat brata dočekuje. Muslimani se poradovašc svojoj braći i dočekaše ih otvorena sr­ ca i raširenih ruku. To treba pamtiti, a \iesmije se zaboraviti ni to, da smo Au­ strijance dočekali sa puškom u ruci i oduprli im se najenergičnije, dok su drugi govorili: Eto Švabe, eto babe. Pri dočeku Srbijanaca svi smo složno pje­ vali »Eto spasa, eto brata«. I u istinu srpska vojska i njezini oficiri primiše nas kao svoju braću, donesoše nam pu­ no srce i bratsku ljubav. Ali naša do­ maća braća još ne naviknuti ljubiti brata i ne shvaćajući Prcradovićeve riječi »Brat je mio koje vjere bio«, udariše svuda i svagdje na nas. svoju 'braću, bojeći se valjda, da će im una­ prijed proračunana hegemonija ispasti iz Šaka. Javno ii tajno udariše proti svoje braće muslimana svim mogućim izazovima. Bilanca je oslobođenja: na milijonc štete muslimanima, na hiljade stradalih života, a mi to ipak sve pod­ nosimo u ime nesređenosti, u ime slo­ bode, jednakopravnosti i bratstva. Pa i opet sve do danas, možemo mirne duše reći, da smo se sve do danas ko­ rektno držali, da smo sve pretrpili i još trpimo, jer smo uvjereni, da ovako stanje dugo ne može trajati. Svjesni smo dužnosti svoje suradnje u svojoj ujedinjenoj otadžbini, svoje odanosti doprama našem vladaru d njegovom do­ mu. Uvjereni smo, da naš vladar ne zna za sve pretrpljene šikanaoije, ali će doći vrijeme, i to na skoro, kada će nas naš vladar potpuno -upoznati, kada će nam u svakom pogledu osigurati opstanak. Prema svemu ovomu kategorički zahtijevamo, da imademo potpunu jedna­ kost kao i ostala naša braća, da posjedujomo ličnu i imovinsku slobodu, te potpuni jednak razvitak, kao i drugi. Dotičemo se svim mogućim sredstvima, da nas se bude držalo svojim u svome, čuvaćemo slobodu i odavati poštovanje svojoj inovjernoj braći, ali ćemo tražiti i od njih, da nas u svakom po­ gledu i опд kao svoju braću poštuju i susreću. Otvoreno ćemo i bez ikakva straha štititi svoja prava i tražićemo sva legalna siredstva, da to i dobijemo. Nc bude li nam se legalnim putem iza­ šlo u susret, to nam ne preostaje ništa drugo nego isto ono sredstvo, kojim se je do sada prama nama postupalo, to jest parola: »Šilo za ognjilo«. Izazivati nc ćemo nikoga i kako rekoh svakom njegova dolična pošta, ali budemo li IH. izazvati, • odgovaraćemo od sad tetim Dr. B. Pune četiri godine trajaŠe rat i sredstvima i istim postupkom, koji se skopčan sa svim mogućim našim pat- ; bude prama nama upotrebljavao. Do njama i mukama. Dođe konac i oslo- ; sad smo bili krotki janjci, koje jc mo­ gao svako gaziti po miloj volji; od sad bođenje, pa je svaki pojedinac, kao i ćemo biti bijesni vuci, koji će za svoja svaka skupim povukla bilancu svega ptičicu. Zeleni šeširić i drsko lice tata džepara. Vode ga vezanog, ali on se bezobrazno smije i mrko pogledava publiku. Ni da bi oborio pogled. Stupa napred hrabro kao da ide na svadbu. Konačno otvaraju vagone. Na kolodvoru imade dosta šajkača, ah momci ne razumiju srpski. Sami Slo- , venci, slovenska vojske, slovenski či­ novnici. U ono nekoliko sati, što sam boravio u Ljubljani uvjerio sam se, da Slovenca imadu posebnu državu, upra­ vo da oni jedini imadu uređenu državu među svim Jugoslavenima. Sve funk­ cionira odlično. Vlada potpun red i mir i nema nezadovoljstva i štrajkova. Slo­ venci rade rade, nego da štrajkuju. 1 rade mnogo j dobro, odmah se vidi, da je to najžilavije pleme našega naro­ da. Zdrav patriotizam i smisao za svo­ je, za svoju zemlju, to je ono, što po­ diže Slovence. U uredima nema dosadnog čekanja kao kod nas, dođe se odmah na red i obavlja se posao be’z suvišnih kompli­ kacija. Niko nije protežiran, svaki do­ biva svoj diiio. U trafici sam nakon če­ tiri godine prvi put u Ljubljani kupio duhana. Obroci su doduše ograničeni, ■ ali ipak svaki dobije svoje. Deset Ciga- , reta ili paket duhana dnevno i ne mo- ■ žes dobiti više ni uz najveću protekciju. I ako imadomo jedan duhanski mono­ pol, ipak se u Ljubljani dobiju cigarete po 24 fihra, koje mi u Zagrebu plaća­ mo 1 K. Otišao sam iiz Ljubljane — prizna­ jem iskreno — s osjećajem zavisti. Ka­ ko jc kod nas, a kako kod njih! Zašto? Slovenci imadu izvrsno činovništvo. 'Činovnici nisu vrsta, koja se odgaja i razvija kroz generacije. Počevši od pradjeda do praunuka sve je činovnik, | dok se kod nas rekrutira veći dio biro- i kracije od malograđana i seljaka. Za- | to su Slovenci samo uklonili tuđe na­ slove i metnuli slovenske, u izvrsni upravni aparat j dalje funkcionira jedna­ ko. Oni nisu preživjeli Ikao mi tako zvanu revoluciju, a zapravo nered i ras­ padanje. Slovenci su puni zdravog ego- 1 tzma i zato imadu smisao za realan i rad, dok su Hrvati uvijek bili neki sen- i timentalni altruiste i vječito ozlovoljeni i bolesni sanjari i mrmljavoi. Tko nema smisla za sebe, nema ni za državu. Zato se u Sloveniji radi i aktivno su- ‘i djeluje na izgrađivanju države, a u Hr­ vatskoj se i dalje besplodno mrmlja i | raspravlja o što idealnijem uređenju dr- ; žavc. 1 Slovenci su ban em za sebe ne- * što uomili, dok mi nismo ni za sebe, ni I za druge. Ako im i zavidimo, ipak mo- | ramo priznati, da smo svemu mi krivi.« Da sračunamo. F E L J T O N. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. (8) •Velika je, prostrana, okružena debelim zidovima, na kojima su još bile puškare, čudnovato se doimala mlade djevojke. Kada je prolazila kroz velike sobe s malim prozorima, osjećala je kao da se nalazi u nekakvom starinskoe gridu kojeg je opjevala na­ rodna pjesma. Činilo joj se je da ćuti j»š dah one daleke prošlosti već nestalih vitezova, kaji su po­ hodili Olimp i čuda stvarali u starom vijeku. Brojna obitelj Logotetides? oživljavala je tu ve­ liku kuću, gradinu, pa se Rene ugodno osjećala. U večer su svi skupa sjedili u vrtu pred kućom, pod zelenom lozom, koia je bila okićena zrelim, velikim grozdovima. Nekad, u noći, kada je mjesečina čarobno os­ vjetljavala maslinov gaj, išla je Rene sama između drveća i podavala se jednom neobjašnjenam osje­ ćaju, koji se rađa u duši mladih djevojaka u doba prelaza u djevojačke godine, kad počinju brzo rasti grudi pod bijelom košuljom. Tada joj se javljao u duhu mladić i zvat je sebi. Pričinjalo jaj se, kao da kroz granje maslina, visoko na mjesečini drhti lik umišljene mladosti... Л tamo u silhucti, daleko u mašti vidi ulicu i gvozdenu kapiju, — vidi jednog kojega je voljela... U tim časovima sjećala se Rene Ihsana Surur-Zade i bilo joj voljko zabavljati se i snatrili. No kad bi pomislila, da se ne priznaje Grkom i da je Turčin, izčeznuo bi taj lik pod tim imenom iz njezine mašte, a javio se drugi isti kao i on — bezimeni..." ; ! i I ; 1 I i I i i : | , • I | ! I ; Kasno u noć, kad su se već svi digli i pošli na počinak, vraćala se je Rene iz gaja, da uzme čašu vina, ako bi ostalo iza starog Georgiosa. Jedno poslije podne sjedila je Rene u hladu bagrena pred dućanom Georgiosa Logotetidesa. Bila je velika zapara i vrućina, pa nije niko išao ulicom niti se išta čulo na sve strane. Svak je počivao iza ručka, dok prođe žega. Djevojka jt sjedila sama na tronožntj velikaj drvenoj stolici, gledajući preko vi­ nograda u užareni zrak, koji je titrao pred njezinim očima. Obučena lagano u bijeloj košulji od tvrdog seoskog platna da nije bila ukusno počešljana ne bi je niko razlikovao od običnih seljakinja Da je nisu odavala dva plamna oka i umni izgled njezina lica, ne bi nikad rekao da je rođena u »raju svijeta« pod carigradskim nebom, u perju i od majke umjetnice i revolucionarke. Da nisu stajale pod golim nogama male cipelice, i da nije Rene svojim pogledom odavala velegrađanku, prevario bi se lako neko i držao je za neuku seljakinju, koja ne umije ni govoriti s čovjekom. Do nje, u prahu na rubu druma ležao je veliki kudravi pas iskesivši zube prema suncu opruženih nogu i izgledao kao mrtav. U duši mlade djevojke rađalo se neko predosjećanje. 1 ako nije u ovaj Čas ništa određeno mi­ slila, neka tajna i nepoznata želja zaokupljala je čitavu. Nešto jako i silno, strasno i slatko napunjalo je njezino srce, strujalo Žilama, od kojeg je sva gorila. Nije osjećala vrućinu dana i popodnevnu zaparu, kako je gorila sama od sebe Daleko pred njezinim pogledom u užarenom zraku zaustavio se njezin pogled, jer mu je smetalo plavetnilo neba, da gleda dalje. Da je neko u ovaj čas prišao k njoj uzeo je na ruke i ponio, ona bi se pustila, da je nosi kuda hoće, gdje hoće, ali samo gore... gore... u visine... Kao kroz daleko prozirnu maglu gledala je jedan i I : : ' ; I I i i 1 i * I prava i za svoju slobodu sve aa kockit metnuti. Dođe li pako do zaoSIreuja jednog elementa prama drugom, to otklanjamo svaku odgovornost sa sebe. Tu odgovornost neka nose naši vlasto­ dršci, koji su u nama gledali građane drugoga reda. Velim, do sad srao se kukavički držali, a to sve za hator sloge i bratstva, a odsad ćemo zameti posve drugo stanovište. Ko nas kame­ nom mi ćemo njega stijenom. Kojim se postupkom bude prema nama sluftk), onim ćemo se istim postupkom i bra­ niti. Dva nas je milijona u ovoj driavi, pa se nadam, da ćemo biti dovoljno svjesni i jaki, da isposlujemo potpunu jednakost sa drugima. U Bosrt nas jo šest stotina liiljada prama drugih osam i četiri stotine hiljada; omjer veoma povoljan, pa ćemo fizički biti dovoljno jaki da isposlujemo sva naša građaiska •prava i da kao jednokrvna braća bu­ demo živili u bratskoj ljubavi j slozi. Nije samo to što tražimo i zahtijeva­ mo. Ima još nešto o čemu ću da koju prozborim. Trebalo se je samo najaviti kod naše vlade, treći da si narodni »mučenik« i da si bio u Aradu, pa ma­ kar i dva dana, pa su odmah bile mas­ ne nagrade 4 obogaćenje za nekoliko dana. Mnogi danas uzdišu što nisu biti u Aradu, jer bi bili i bogati i viđeni. Davalo se je kod nas a i još se daje i šakom i kapom, ali samo odabranicima, a drugi kad. bi od gladi i skapali no čini ništa, jer nisu dostojni povjerenja • mi­ losti vlade. Dok mnogi naši invalidi skapavaju, dok mnoge udovice i siročad gladuju, dok mnogi vrativši se iz rata gledaju kako će svoje propalo imanje urediti, a ni odakle pomoći i savjeta, dotle miljenici naše vlade postadoše preko noći milioneri i bogati ljudi. To je šve išlo na račun sviju »»as, dok зе muslimanima nije još do danas pružila nikakova pomoć od strane vlasti da po­ boljšaju svoju propalu egzistenciju. Ovdje mislim one. koji u ratu materi­ ' jalno nastradaše. Ne mogosmo do sad ni u jednog muslimana prstom uprijeti , i reći eto to je miljenik naše vlade. Ni tog više ne ćemo trpiti, i u toni pravcu dovikujemo: »Ruke sebi!« Da. da, ru­ 1 ke sebi!.... | I ; i 1 , ; Frosijeh i šhola Visokoškolske Stipendije. Za ovu školsku godinu podijelila jc vlada 470 'Stipendija za razne visoke škok u iz­ nosu od 1,943.000 K. Da se uzmognu naši čitatelji upozna­ ti sa politikom našeg školskog odjelje­ nja prema muslimanima, donosimo ove interesantne brojke, koje najbolje do'kmnontiraju šćepanovu metodu. Muslimani su dobili u svemu 108 sti­ pendija u iznosu od 431250 K. Od tog 83 po 4500 K. 23 po 2250 K i 2 po 3000 K; dakle od izdate svote dobili su mu­ slimani 22%. što znači da su prikra­ ćeni za punih 10% ili za 190.510 K slo\om stodevedeset liiljada ipetstodesct grad i u njemu u vrevi svijeta jednoga čovjeka. On joj prilazi i o.na ide dalje s njime kroz tu vrevu i buku. I postaje joj buka i vreva sve bliža, ona instiktivno osjeća i stisku, guranje... Pa onda dolazi u jednu kuću... Da, to je njezina kuća, kuća u kojoj se je rodila, u kojoj je majka učila i iz koje su odveli i majku i oca... ...Odveli su ih i ona ostala sama. Pri ovoj kratkoj viziji osjeti djevojka bol, fizičnu bol u sebi i strese se. Vizije za čas nestane i djevojka se opet zagleda u zrak naslonivši glavu na ruku. Najednom zareža kudrov od uboda komarca, skoči, protegao se i zalaja. Rene se prene i mahne rukom na nj. On se primakao njojii i povjerljivo stavio glavu na njezino krilo. Rene ga uhvatila za uši i pomilovala po glavi. Kudrov je pogledao, pa poletio na cestu, kao da je nekoga opazio. Iz dale­ ka se začuo tutanj konja i štropol kola, i čas-dva pa su se pomolili usopljeni konji, s elegantnom gradskom kočijom. Rene pogleda na konje, koji su se primicali cestom dućanu, ali ne ustade. Pas zalaja još jedan­ put i poleti prama kolima. Kočijaš počne zaustav­ ljati kala i pred dućanom zastane. Na prozoru ko­ čije pojave se dvije glave; jedna ženska i jedna muška, a onda muška ruka, koja otvori vrata i jedna dama iskoči iz fijakera. Zastane aa čas, ugle­ davši djevojku pred dućanom i dade znak onima u kolima. Iz kola izađu za ovom damom još dvo­ jica gospode i jedna gospoda i pristupe Reni. Ona ih jedan trenut posmatrala u dvoumici, a onda prepoznavši jednog od gospode pristupi k nje­ mu i izusti iznenađena pružajući mu ruku: »lhsanbeyL. Ja sam bio tako slobodan, Rene, — odgovori mladić uzbuđen „ра sam doša' s mojim prijateljima«... (Nastavićc se) �Број 79 .PRAVDA- — »ПРАВДА' kruna. Zapostavljanje muslimana nastavlja se intenzivno u svakom resoru i na svakom mjestu. Gospoda u školskom odjelenju svijesno priječe naš prosvjet­ ni razvoj, prikraćujući nas gotovo za 200.000 K u samim Stipendijama za vi­ soke školu. Mi još ne znamo koliko je naših đa­ ka пк^Јо štipendiju, ali znamo, da je svi moktelji nijesu dobili, kao i to da je svaki koji je molio potreban štipcntTji i da ima uvjete da mu se dadne. ’ Agrarnom reformom ili bolje — oti­ mačinom imetka lišeni su mnogi đaci svake potpore svojih roditelja, jer ušljeti ukinuća prihoda nemaju ni najnužnijih srestava za prehranu, a kamo li, da bi svoju djecu na sveučilištima kod ove kiiiastrofalnc skupoće mogli izdr­ žavati. Činovnik iz rač. odsjeka s dvije plaće. dobiva po vrh toga još i štipendiju prve kategorije protvi svakom pravu i p. i pisu. a mnogi naši đaci s maturom i s dva i više semestara visoke škole, moraju u pisare, jer : nvnu gućujc da nastave svoje (studije. Uza sve ovo još imaju obraza stano vri elementi nazvati nas reakcionarcima i fanaticima, spočitavati nam ncsavremenost i natražnjaštvo, kad zastupamo i uporno zahtijevamo primje­ ni! »ključa«. Uništiti »ključ« i nastaviti nas svagde gnjaviti i prikraćivati, to je deviza sadašnjih vlastodržaca i mjerodavnih. 1 U dužnostima smo svi jednaki, ali <u pravima. —to neka reče poštena •javnost! Biljdke Gospodin Šola puca. Gosp. A. Sola, vza kojeg je beogradska »Demokratija« tvrdila da jc jedini kulturni čovjek i pravi Francuz, dokumentovao je svoju irancuštnu na zadnjoj jevrejskoj zaba­ vi na taj način da je u onako veselom .raspoloženju opalio nekoliko hitaca iz . revolvera i time prisutne upravo preherazio. Prema ovako dokumentovanoj francuštini i kulturi gosp. Sole mi čestitamo »Demokratiji«, da je onako ispravno obeležila ličnu vrednostpreds ‘ ođnika naše vlade, koji eto u sred Sa­ rajeva п biranom društvu puca iz re­ volvera a koji se slavi eto kao jedini Evropljanin u Bosni. Kad je Sola taki kr i v, su ostali demokrati? Jiđna primjedbi i igrar. uredbi. Po prudhodnim odredbama za agrar­ nu reformu od 25. februara 1919. razrijcšilj su se odnošaji kmeta i njemu slični kao kolonat u Dalmaciji (§ 1—9.). No odnošaji zakupni, osim kod veleposjoda, pnidržnički, posiočki i t. d. ruijesu po tim odredbama razvrgnuti, sa­ mo je uveden propis o reviziji zakup­ nine. (Š 15 citirane odredbe). Dakle prijašnji zakonski propisi u pogledu ipostanka i razvrgnuća dotičnih odnosa ostali su na pravnoj snazi, pa su se prema tomu mogli mijenjati ili razvrg­ nut’ ili ugovorom stranaka ili — u slučaju spora — putem 'sudskih ili poli­ tičkih vlasti. Uredbom pak od 10. septembra 1919. gk z. i naradeba za B. i H. br. 60 izdan je korektiv ili ograničenje spornenuto u § 15. predhodnih odredaba. Već sam naslov Uredbo od 10. septembra 1919 govori o pobiranju priroda (žet­ ve) u godini 1919. sa beglučke zemlje u B. i 14.. a onda u § l. naređuje da prirod ima bez ikakva smetan ja pobrati zemljoradnik, a hak ili dohodak ima prema ugovoru dati vlasniku. (§ 3). — UH 7 govori se o -odmjeravanju tog hak; ili kesima, ako se 'stranke ne bi mogle sporazumiti. U § 2 i 8 navedene su iznimke gornjeg pravila. U prvom zemljoradnik, ako jc bio prij I. januara 1912. kmet, a kašnje dclo/ ran, ima se smatrati kao kmet, koji po prodhodnim odredbama nije dužan davati nikakova haka; u drugom zemljoradnik, ako je poslije 27. febru­ ara 1919 silom došao u posjed beglučkc zemlje nema nikakova prava na pri­ hod, nego mu se zemlja ima oteti i pre­ dati vlasniku,' koji samo treba da zem­ ljoradniku naknadi trud. Da se obezbijedi provedba propisa spomenute Uredbe (§ 1—7) obustavlje­ ne su »privremeno« po § 9 iste Uredbe »sve parnice i izvršenja osuda, kojima bi se promijenio posjednički odnošaj na boglučkoj zemlji, ako bi se to prothilo 1 gornjim odredbama pod I 1—7«. Na temelju ovoga vidi se, da se išlo zatim, da se zemljoradniku sačuva po­ sjed i »time prihod« za god. 1918. i 1919. i stoga su s obustavile parnice i izvršenja osuda, koje bi išle zatim, da mu se taj prihod u godini 1918. j 1919. izmakne. Prema tome, kad se pobere plod u godini 1918. i 1919. vlasniku je Slobodno da zemljoradniku po propi­ ј sima opstojećih zakona otkaže ih pu­ 1 tem Suda Si političke oblasti, prema tomu, da ii je odnošaj zakupni, kesimski ili posiočka, pridržnički i t d ■ Dapače moglo se je i prijo, po i 363. ' grpp otkazati zemlojradniku, da pobravši plod god. 1918. i 1919. ostavi zemlju vlasniku na raspolaganje, jer takva promjena posjeda nije u protiv­ nosti sa gornjim naređenjima. ; Ako je zakonodavac drukčije mislio, • bilo bi shodno da se izda autentično tumačenje, da se izbjegne smetnjama u । uredovanju vlasti a i smutnjama u puku. 1 Jedan sidac. * ' Politi® pregled • Za potps st. germainskog mira. Vr­ hovno vijeće uputilo je Rumunjskoj noI ’tu, koja nosi karakter ultimatuma, a u i kojoj se traži, da se bez svakog odla­ ' ganja potpiše st. germainski ugovor. U vrhovnom vijeću stavljen jc sa strane talijanskih delegata prijedlog, da se i I našem kraljevstvu uputi takova nota, ali se za sada od toga odustalo. Mini­ star vanjskih posala dr. Trumbić pri­ spio jc jučer u Pariz i on će odmah poduzeti potrebne korake, prema dahim mu instrukcijama, koje jc primio ■za svog boravka u Beogradu. Kako se i čuje, traže se u tim instrukcijama, iz­ i vjesne značajne izmjene. J(*lmi takovu I izmjenu saveznici su već prihvatili. I Kraljevina Srbija u njenim granicama 'od godine 1914. izuzeta jc od onih teških određenja, koja se odnose na narodme manjine. Jednako postoji nada, da će se izmjeni ti i 11. član ugovora, ti kojem se Ligi Naroda daje pravo da prema našoj držvi preduzme po­ trebne mjere u slučaju neispunjenja st. germainskog ugovora. Kako je izraz »mjera« vrlo težak, jer bi on omogućio i vojničke mjere u našoj zemlji, to se Ча naše strane predlaže, da se upotri­ jebi izraz »koraci«. Američki uvjeti za ratifikaciju mir. ugovora. Senatska komisija za vanjske poslove odobrila je 4 priuzdržaja k mi­ rovnom ugovoru, ali pod uvjetom, da mirovni ugovor ne stupi na snagu, dok ‘barom 3 saveznika ili pridružene dr­ žave ne pristanu na te priuzdržajc atiicričkog senata. ’ Senator Jones predložio je u senatu, da se ispravi o ratifkaciji mirovnog u’govora doda ustanova, prema kojoj bi •Sjedinjene države mogle nakon dvije 'godine istupiti iz saveza naroda, ako ’sc do onda nebi uspostavio suverenitet Kitaja u Šantunuu, ako se nadalje cn’glesko-iirski odnošaji ne bi uredili i ako •se nc bi priznala nezavisnost Egipta. Misteriozna istraga. »Ncues Wicner i ■ Abcndblatt« javlja: jučer je , započela pred komisijom za istraživanje krše­ nja vojničkih dužnosti istraga o doga­ | đajima na talijanskoj fronti za vrijeme I od 28. oktobra do 15. novembra 1918. ' O toj stvari imali bi dati izjave ondašnji sef generalnog štaba Arz. njegov zamjenik Waldstein i članovi tadanje koinisije za primirje. Svi pozvani došli su ј tia preslušavanje. Njihove izjave zabi­ i lježili su zaprisegnuti stenografu Čita­ ; va istraga ostaće tajnom. O uspjehu is­ 1 trage biće obavješten državni tajnik ! koji će o tome izvjestiti narodnu skup’štinu. General Arz izjavio je na početku ^preslušavanja, da ne može ništa iska'zati jer jc ugarski državljanin, te je upravo toga dana primio od svoje vla­ do. nalog da nc smije ništa izjaviti. Član komisije za primirje podmaršal Weber izjavio je da se nalazi u istom položaju 'kao i Arz ali da od mađarske vlade ni’je primio nikakve obavijesti pa da je radi toga spreman, da iskaže. Waldstoin u podoljem prikazu krikazao jc prilike koje su vladale na fronti za vrijeme sklapanja primirja. Calllaux-ova parnica. Bivši ministar predsjednik СаЈИаих predveden je pred državni sud. U optuženici se veli, da se je СаШаих tijekom prošle četiri 'godine svojim djelovanjem u Francus­ koj, a naročito u Parizu i u inozemstvu 'ogriješio protiv vjernosti državi raznim Stana 3 'spletkama i u sporazumu sa neprijate­ ljem podupirao njegove navale, kojima je cilj bio Pariz. Pošto su bili utvrđeni osobni podatci zahtjevao je državni 'nadođvjetnik rok od 3 nedelje, da se ‘pozovu svjedoci. Nato je optuženi iz­ javio: »Imadem da kažem samo jednu riječ, a to je, sudite me jer sam pripra­ van. Bio sam pripravan i jučer, a pri­ pravan sam .i danas. Moja savjest od­ vraća se sa stidom od optužnice. Mirho i sahrano bez uzbuđenosti i bez (stra­ ha obraćam se na zemlju, kao na naj­ višeg suca. Caillauxov branitelj zah‘tjevao je, da ga se odmah pusti na slo'bodu. Senat je o tome raspravljao u tajnoj sjednici i zaključio je otkloniti 'braniiteljev pređlog. Registar borupclje Gazđiaska moć. Piše nam jedan pri­ jatelj: »Dne 19. o. mj. vozio sam se vlakom iz Bugojna za D. Vakuf. Čim je vlak krenuo sa bugojnske stanice, unišla su dvojica finanaca i počeli pretraživati putničke stvari, tražeći artik­ le koji su zabranjeni. Kod jednoga kahvodžije iz D. Vakufa, inače vrlo siro­ mašnoga Čovjeka, našli su dvije glave šećera i smjesta ga zaplijenili veleći, da postoji jedna naredba, koja zabranjuje svako kupovanje i prodavanje še­ ćera izvan aprovizacionih ureda. Mi svi prisutni, poznavajući ovoga kahvedžiju kao siromašna čovjeka, koji živi samo od pečenja kahve, molili smo finance, da mu nc zaplijenjuju šećera, dokazivajutći da on šećer nije kupio za trgovinu i špekulaciju, nego samo za potrebu svojc kafane. Financi su ostali tvrdokorni i neumoljivi, te su šećer odnijeli u že! Ijeznička službena kola. Mi smo poslije kahvedžiju tješili, a d prekoravali što hjje otišao kolima, našto nam zdvojan reče: »Teško mi je i žao najviše stoga, što je jedna glava šećera tuđa i to M. K. iz D. Vakufa.« Cim je izgovorio ime ovoga silnoga gazde, znao sam, da će ova stvar po­ stati malo zanimljiva, jer poznajem silu i ovoga čovjeka i slutio sam. da će mu se glava šećera povratiti. Kada smo prispjeli u D. Vakuf, stao sam motriti kako će se stvar razvijati i riješiti. Još prije nego smo prispjeli u Đ. Vakuf biio 1 je gazda M. K. koji se istim vlakom vozio, obaviješten, da mu je šećer po financima zapljienjen i čim je izašao iz vagona počeo je tražiti finance i ugle­ davši ih pristupio im je taj veliki go­ spodin svojom uobičajenom naduvenošću. Pohitam do njih, da čujem taj za­ nimljiv: razgovor, ali nisam mogao ni■ šta čuti, jer dok sam ja do njih došao, bila je stvar već uređena. Cuo sam je­ dino zadnje gazdine riječi, koje bijahu oštro naglašene: »Šećer je zaista moj«. I tako se stvar nevjerojatnom lako­ ćom j brzinom u gazdinu korist svr­ šila, i šećer mu smjesta bio povraćen. Sada se nameće pitanje: postoji li u opće zabrana trgovati sa šećerom? Ko! liko sc sjećam takova zabrana već odavno postoji, pa se onda u čudu pi' tam, kako to da je zaplijenjeni šećer povraćen? Gospoda financi nisu trebali praviti bruke u tom pogledu, jer ih to pred narodom jako kompromitira, posto su bili neispravni. Zar za njih \rišc vrijedi gazdinska riječ i prijatelj. stvo, nego li. naredba zemaljske vlade? Provedenje ove. naredbe, ne smije ometati ni »mito« koje je u nas u punom jeku, ni prijateljstvo. Hi kakav izvjeI san strah. U ovom slučaju izgleda <da ima i mita i gazdinskog siledžiluka, ko; jeg u nas ima u svim krajevima. Ako : je morala pred gazdinskom moći finanI čija kaipituMrabi. onda mi nemamo jed­ nakosti slobode, nego samovolju pojc; klnaca. pred kojim dršću i službeni or; gani. Ako je još i mito po srijedi onda su ti ljudi širitelji korupcije, koja ruši državni organizam, za to treba obo­ stranu strogu kaznu. Ja ovo iznosim na javnost, jer sam čitao u vladinom organu »N. J.« da jc dužnost svakoga poštenoga građanina, da prijavljuje širitelje i ljubitelje korup­ cije. Ja evo 'iskupljujem tu svoju grai dansku dužnst, a 4sada jc reda na mjerođavn-im, da oni svoju dužnost ispune. Putnik. | , ■ ; I | । i i j 1 . i j Javin apel na zim. vlidu. Za vrijeme rata od god. 1914. do .par da Crne Gore bili smo evakuirani sa sela Okolište na granici Crne Gore u grad Bileću i za cijelo to vrijeme nijesmo mogli obrađivati svoje zemlje. , ; ' ' I Crnogrci su nam popalili i uništili sv< kuće i druge staje, a ono hajvana što nam je -rat zatekao morali smo sve pro­ dati u bescijenjc, jer ih ušljod evakua­ cije mijesimo mogli zimiti, pošto nam je sva marvena hrana sagorena. Nakon pada Crne Gore opet smo se povratili na svoja mjesta i Mi nabavili po mah) hajvana, ali za vrijeme pre vrata jedno jutro navališe u masama crnogorski pljačkaši i sve nam opljač­ kaše otjeraše, a mi opet gole duše bea ijedne haljinke j komada hljeba bježasmo u grad Bileću i sada bez ikakve pomoći i s koje strane sa zebnjom u duši izgledamo šta će biti s nama, a osobito sada kada se rima primiče, a mi bez igli je išta predviđamo svoju propast Podneskom od 24. marta o. g. moli'Sino zemaljsku vladu, da nam pnuži; pomoć, ali dobismo nezadovoljavajuću odluku od 10. maja 1919. br. 77.647/I.-IV. u kojoj nas vlada tješi da nam sada ne može pružiti izdašne pomoći, ali da jo zasnovala općenitu akciju za obnovu pograničnih kotareva, pa će se i nas sjetiti. Ne dočekavši ništa, mi smo pre­ dali i drugu molbu, jer nas nužda i ne­ volja goroi, osobito u ovo doba gdje su zimski dani na pragu, pa ovim apelira­ mo na zemaljsku vladu za što bržu po­ moć, jer mi dalje trpi/ti ne možemo. Mislimo da će nam zemaljska vlada ovom prilikom izaći u susret, jer se i sam predsjednik vlade pri svom pro­ lasku uvjerio o našim nevoljama, pa ga i ovim putem podsjećamo na prvašnje vladino obećanje i tražimo hitnu po­ moć. Adem Jaganjac ispred 27 familija. M dopisi Capljna-Struge, 10. oktobra. (Nemila pojava.) Nemili dogodaj koji se je zbio u prošlom mjesecu u Strugama nedaleko Caplf ie osjetljivo jc potresao svakoga poštenoga čovjeka, a naročito nas miisdimane, jer jc na najbrutalniji način oskvrnuta svetost kućnoga praga jedne muslimanske obi­ telji, od strane vTri­ desetog avgirsta pred večer pošao je TasUđa Sukjman iiz Struga svom kornšijii baščovanu. Petru Vasiljeviću, po­ srbljenom Bugaru (U doba izvoznica i drugih korupcija to je danas najbolja spekulacija!) da s njim vikl-i račun za kriomčarcni duhan, o kojem su radili na pola i posljcdna tri mjeseca zara­ dili 7000 K. Sulcjman Tasliđa jc naime kao veo­ ma siromašan čovjek, s Vasiljevićevim novcima kupovao od seljak! i rezao duhan, a VasHjević ga je kao poznati kriomčar duhana medu paprikama i drugim povrćem slao u Sarajevo i dru­ ga mjesta. Kad je Tasliđa zatražio obećami polovicu dobiti, a ovaj nije htio o tome ni čuti', prvi mu jc iz avlije uzco 20 kg preostalog duhana. Vasiljević mu se j«* zagrozio da će platiti gla­ vom, ako mu ne povrati duhan, a ovaj nm jc odgovorio ako mu ne plati dug, da će cijelu stvar prijaviti financima. I zbilja jc Tasliđa 31. avgusta izjutra po­ šao u Čapljinu da stvar javi financiji, ali se jc putem predomislio i povratio. Kad je došao kući na svoje iznenađenje nađe svoju kućnu čeljad u vrisci i po­ maganju. a medu njima dvojicu . koji su ih silili da im ka­ žu za duhan, jer ga nisu mogli naći, niti su za nj znala Sulejmanova čeljad. Kad je SulcjmUin stupio medu njih, je­ dan ga jc od ovih » zapitao, gdje jc duhan d i mm stotinu bogova. Ovaj ih jc nasitojao umiTiti i .rekao im da ga je on. sam htio predati financiij, te kad ga je donio, rekao im je da će ga on s njima nositi financiji u Čapljinu. Ovi su mu se zagrozili da ga mora s njima nositi u stražamicu, kod željezničkog mosta, koj-i su Čuvali. Znajući Sulejmanova čeljad, da će mu se tamo dogoditi kao i svima, koje oni zavedu same u svoje ćelije, pošti sn za njim i za n t Kad je Sulejman nastupio na željez­ nički most pred stražarnu, iskrsla mu 5e pred oči ona Vasiljcvićeva grožnja. pa je pod dojmom te grožnje pokušao naći spas u bijegu. » Svetislav ProJanović ostao je kod Sulejmanove čeljadi, a drug mu Radivoj Starčević počne pucati za Sulcjmanom ispalivši pet hitaca između kuća i preko ceste, gdje je moglo pasti mnogo nevinih žr­ tava. Progonjeni je umakao i cijelu stvar kriomčarenja duhana prijavio fihancij- u Čapljini. Iza toga je pošao sa narednikom financijske straže Krehi*Ćem i još dvojicom finanaca Mihaljeni �Број 78 Broi ,ПРАВДА“ — .PRAVDA“ Ciym 4. Strma predstojnika Kondića predložiše zemalj­ i ILiokovićem sa lice mjesta, gdje se i mo svugdje j u svemu nezadovoljne * skoj vladi na suspcndaciju od službe,, •icgoTa čdj<ui. sestra mati i brat ma kicbratske postupke prema nama mufeto vlada odmah i usvoji, te naredbom 'slimanima. Dogorilo nam je do nokata biti izvrgnuti nečovječnoj tučnjavi broj 90.688/19 od 19. maja 1919. up­ • Idući Tasliđa iz Cap1 mi svi U prijeke potrebe zalijevamo ProMara pedesatgodlšnjke gosp. A. rav pred svršetkom školske godine — ii Ime »pravde reda i mira« da nam se Ц:пе u svoje selo Struga <xi prilike na Šantića. Primamo od glavnog odbora ’ 'istoga riješi službe uz obrazloženje, da I jasno i iskreno, muževno i otvoreno kasredini puta ^рапм spomenari »Prosvjete«: Prošie godine navršio je je »proti njega poveden kazneni postu­ iz Magorjela, tu cestu pred njih poja- ‘že. šta ise s ministarskih stolica kani pedesotgodišnjicu života g. Aleksa Šanpak radi aktivnog sudjelovanja prigoJKuliurom Bogolju4«ui još poduzeti u našu zaštitu. Ako nam go­ 'tić, srpski pjesnik, pjesnik naših stra, dom demonstriranja i demoliranja srp­ spoda ministri ne zagarantuju naš opboin Antonićem iz Čapljine, koji su na : dunja i naše tvrde vjere м bolja, sretna skih radnja u god. 1914.« Tako naša •igurnu mjestu čekali svoju žrtvu. Sav ; 'stana^ тш ćemo potražiti koji drugi I Vremena. škola, u koju je za tekuću škol. godi­ razjare« Antonić počne vikati I Viačin, da se obranimo od nečovječnih Prošle godine mi njegovi najbliži na nu upisano 30 muslimanske djece, os­ at T&slidu i tući ga u prisutnosti fina- I 'nasntljivosti (55 potoka). i mogosmo ni čim zabilježiti ovu padetade bez vjeroučitelja, premda su dje­ aaca. mnoštva drugih osoba, koje su Glamoč, 10. oktobra. I 'setgodišnjicu. ne mogosmo javno odati ca, radi itonia-njkanja mcktebif-ibtidai■ahuku dotrčale iz obližnje okolice i (Dokle će ovako trajati?) Već od popriznanja narodnome radniku na veli­ Je, bez ikakovog vjerskog odgoja. putnika koji su tada prolazili. Jad nj I četka prevrata izvrgnuti smo mi muslikome djelu njegovome za narodno os­ ' Ništa nam ne upada u oči kao činje­ Tasliđa prestravljen od prija, pokuša i mani kotara glamočkog raznim nasilobođenje. Prošle godine bili smo još nica, da je u aferi zavidovićkih demonumaći zvjerskoj tučnjavi i prolamanju | Ijima i zulumima sa strane naše »braroblje povezano mrskoga tuđina. Što paškom, na • počne za njim pu­ ! lije«. Tvorili napadaji i otimačine ne S.rcija u god. 1914. upleteno i optuženo I prošle godine ne mogosmo, od lučili smo cati premda su ta orisutnici odvraćali ' 'dnevnom su redu, a uprava je nemoćna 'i nekoliko činovnka nemuslimana, sa da ove godine učinimo, kad nas ozaod protuzakonite uporabe oružja. Tas­ puno kompliciranijim teretima, pa niti da uspostavi red, mir i poredak. Proriše prv« zraci slobode skuix> izvoje­ iida je pao ranjen tanetoin s desne : klas Nj. V. Regenta, o jednakopravnosu bili zatvoren, niti od službe sinpenvane. strane rebra. Prisutni su mu ljudi pru­ I sti i zaštiti svih njegovih podanika, re'dirani. S Odžečkićein je postupan© Prosvjeta, srpsko prosvjetno i kuL žili prvu jx>moć, dok nije došao liječ- I kbi, da malo odjeka nalazi kod naše •demokratski«, jer je razriješen od sluŽturno društvo preuzela je cMIiost, da uik rz Čapljine, i povezao inu rana. 'be, premda proti njemu nije još ni rai '»bratije«, dapače od dana na dan po'ma i n&knadio ovu pedesetogodišnjicu 'sprava provedena, a kamo li krivnja uĐa se txilje razumije ovaj događaj । staje ista nasrtljivima i bezobzirnija ргеzabilježi narednom proslavom. ^tanovljona i osuda izrečena. aužno je bolje osvijetliti neke, činjeni­ I ma svima, koji se ne krste sa tri prsta, Zamoljeni su svi pododbori i povje­ ce, iz kojih jasno izbija da je Petar a osobito prema nama muslimanima. renici da održe Šantićevo veće. — OVasiljević htio svoju grožnju na Tasli- I ‘Naročito se je pak ista istakla i dnevvaj niz zabava, koji će se održati po di izvršiti preko da tim ка- i 'no ističe prema našem uglednom grasvim našim mjestima završiće se sve­ bašuri svoju krtomčarsku rabotu. Od- I 'đaninu i sumišljeniku Mobi Željkovići, čanom akademijom u Sarajevu, koju će lešeni duhan stoji Vasdljevića po kup'koji je pred njihovim bijesom morao prireddti Glavni Odbor Prosvjete spo­ Protest člaaeva iz Cajnlca. Javljaju aii 700 K, pa ako je htio da Tashđu i 'ostaviti svoju obitelj i tražiti ziklomrazumno sa svima kulturnim Ustanova­ nam iz Cajniča, da se obdržavala skup­ teži radi krađe, znao je kao лЛшИЛ* • 'šte p Dalmaciji i Livnu, Držeći, da su ma. Svečanosti će lično prisustvovati ština dne 21. o. mj., na kojoj su se pre­ i uputan čovjek, da to spada žandari­ • ke duhov primirili, vratio se je poslije pjesnik. tresale žalosne prilike našega »Gajrcta«. ma. Ako li ga htio strovaliti ne_ I oduljeg odsustva luči, lije smio pre­ GlavnT Odbor Prosvjete održao j« Svi »Gajrctovi« članovi ovoga kota^ zakoni^ posjedovanja duhana, tu su koračiti kućnjeg praga, a da es nt iaveć nekoliko konferencija i posavjeto­ га protestiraju proti nezakonitom po­ vrgne pogibelji života. Tražio je zašti­ •nda tminci. Jest ali time bi se ponov­ vao se je sa izaslanicima naših kultur­ stupku vlade i policijske direkcije, te tu oblasti, no ona je mjesto d< fiapravi no ijegov kriomčarskj posao razotkrio nih društava o samom načinu proslave. ne priznaju policijskog iprtidsjednrka duhan propao, a ni globi od 2000 K ne i red, zabranila njemu i njegovim sino­ U svima mjestima gdje Prosvjeta iGajretova. Solidarišu se sa protestnim vima svaku slobodu kretanja, ne smi­ bi mogao umaći jer duhana ne smije ma svoju organizaciju održaće se Šanbrzojavom narodnih poslanika gg. Dra ju nitša nabavljati za svoju radnju, a imati, kad ga nije sadio. Preko 'tićcvo veče. Predavanje o radu i ži­ Hrasnice j Dra Spahe na g. ministra |e gazda Petar mislio doći opet do I 'drže han, niti kotarski ured dade provotu pjesnika, recitovanje njegovih naj­ predsjednika. propustnicu, te je on, i njegova obitelji duhana i zabašuriti kriomčarenje. Ka­ boljih pjesama, prikazivanje koga poko je ratni bogataš Petar Vas Ijević prodana na milost i nemilost. zoriŠnog komada pjesnikova (HasanaDne 4. o. mi. bila je stavnja vojnih za tu osnovi predobio to se ginica. Pod Maglom, Sunce) uz pjeva­ obvezanika u Glamoču te je jednu sku­ joB tačno ue zna. Stvar se istražuje nje Šantićevih kompozicija treba da bupinu od kakvih 14 pod bajrakom pred­ 'de prograA ovoga večera. pa ćemo vidjeti rezultat irviđ- .ija. Sa­ vodio knez iz Prekoje, Đuro Kralj. Cim mo znamo da su Sulegman Tasliđa i Program svečanosti u Sarajevu, kosu stigli pred Mehinu kuća, stai su ga ■jegova obitelj ipak mnogo bulje pro­ D«e 22. •. mj. obdržavao je Radei Od­ 'liko je do sada ustanovljeno kre-taćc se izazivati svakakvim pogrdnim rije­ šli, nego im je bilo jnesuđeno od babor J. M. O. svoju sjednice, na kojo$ u ovome pravcu. čima i psovkama, a on videći opasnost, garskog bogataša, koji se je pobrinuo se je konstituirao, te je izabran za U jutru u 10 sati održaće se svačana koja mi prijeti, pošalje na kot trski ui za »razlog« namioravuiog ubojstva. predsjednika g. Dr. Halidbeg Hrasnica, sjednica Prosvjete. Na ovu sjednicu bi­ red svog sina Muhameda, tražeć: za­ Što se jasno vidi po tom, đa državi »po­ a za pod predsjednika g. Sakib Korkut će pozvata sve kulturne ustanove u uzdani« elementi govore da su Tasliđn štitu oblasti Gospodin pristav. Kule- ! našem Kraljevstvu, koje će pozdraviti Tanjik naše organizacije nastupio je nović obećao je poslati patroli, koja 'li . slavljenika. hnali pravo ubiti jer je tobože Svoje mjesto. psovao Ovoj podloj i nije došla. ' U podne će Prosvjeta dati u počast U Mostaru se održala gradska skup­ neobičnoj denunciji mogao bi ko i po­ Iza stavnje obvezamc: su pred rad­ (pjesnika banket. ština naše organizacije, na kojoj je injom Joze Daje poveli kob, sveudilj ! vjerovati, kad Tasliđa ne bi bio po­ U večer će se održati svečana pred­ zabran odbor za grad Mostar kako sli­ znat kao vrlo povučen i miran čovjek, izazivajući, nek Meho dođe dodlvajući i stava. jedi: Za predsjednika je izabran g. H. koji mora da misli kako se sebi i svo­ gornje izraze, a po tom idući gradom Ptogram ove svečane proslave je do Ihrahimaga Slipičević, za podpredsjedjoj siromašnoj obitelji zaraditi komad galameći i pjevajući glasno su vikali da । lsada ustanovljen kako slijedi: nika g. Muhamed ef. Butum. a za čla­ bljeba, i da se to nije dogodilo pred tursku i begovsku mater. U 2 , ' 1. O životu radu i značaju g. A. Šannove gg. Ahmcdaga Efica, Kreso Saliočima bezbroj svjedoka, među kojima sata po podne dođu opet pred stan Me- 1 tića, govori dr. Vladimir Ćorović. tiaga. Kajtaz Haki ef. Husnić Salih su bili i spomenuti finanoi. he. Sakupilo ih se je na tom mjesta 2. Horovi naših društava pjevaju Šanmajstor, H. Omerović Mehmedbeg i preko 300 osoba, još sveudilj svakakve ' Mi ovo iznosimo na javnost, k&o pri­ tićeve kompozicije. Cemalović Hakija. Zamjenici: Mahamepogrdne riječi dobacujući. Neki Stipo 1 log našeg zlosretnog života iza željno 3. Recitovanje najboljih Šantićevih daga Duranović, Ihraga Cclebić, Avđaočekivanog oslobođenja. Dani i mje­ Kutleša Perin iz Livna ušao je u Mehin pjesama. ka Koluder i Mehmed majstor Džukić. seci prolaze u iznenađenjima i razoča­ stan te je na nj masa počela napadati, ; 4. kvađanje Šantićeve najnovije ranjima. život, čast i imanje u opasa on u obrani ispalio hitac, da se oslo- 1 dramske slike u jednom činu »Sunce«. uost je najviše nama muslimanima u bodi, no nije nikog potrefio. Svjetina je Dan svečanosti u Sarajevu odrediće Jugoslaviji. Od lojalnih državljana 4ada sasula kišu kamena na Mehinu ■se naknadno. stvaraju se na silu nezadovoljnici i kuću, a sitna djeca i kućna čeljad zaDobrovoljni prilozi od svih zabava 4 teži za tim. da u bratskom zagrljaju I hijemiše skoro od straha. Istom sada. brikupiće se slati Prosvjeti i Prosvjeta izdišemo. Ali se nama na taj način uTuhaf »tvar Od kako jt nastupilo aro ■je nadošla patrola ali za to, jx>traži spoI će to predati kao narodni dar pjesniku. ,,zlatno“ SimiiaTO razdoblje ■ pravosuđu inrijeti ne će. Strpljenje prelazi sve 'mcmrtog Kultešu, koji je hitac ispalio, čovjek muilimaa ne eože se snaći: ili j« Zaridovićki Srbl-praroelav«! sastagranice i više se utjehama i nadama ne i nu on je međutim kroz prozor s protiv­ gore opirati se zlu ili mu se pođvrgiuti. vise cijeli demet optužbi proti tamoMtnožemo zadovoljtii kraj bezbroj ispa­ ne strane pobjegat. Jedu Mili priaj»r sa ilustrasiju Sultjman njem vjeroučitelju Haf. H. Odžekiću < da proti nama muslimanima počevši Ovo sve mogu nam potvrditi i to Tasliđa iz Struga kod čapljine ■•kusao j« od ministara pa sve do običnih redova. p»bje«i od zla. ali ja dobi« kuglu u rebra. sam srpsko-pravoslavni sveStentk Si- j ’uz razne denuncije optužiše ga i za to, Pri tužio se vlasti i dabio - onako ranjen Kroz toliko mjeseci uzalud čekamo blamo Bilbija, Hafizbeg Filipović i Salih • ‘da je aktivno sudjelovao kod lupanja — jod i haps. Petar Vasiljević, njegov dasrpskih radnja u godiir. 1914. Nastavi­ todui našega oslobođenja i ujedinjeGasal svi iz Glamoča te Anto M. Pernuncijaat i ljađi. »to bez ikakva prava apole ga proganjati, interniraše- ga 15 dana 'uja. van iz Livna. Ustežući se od kom.utrijebUe proti Taalidi oružje, ti ljudi eeM •e muslimani kao dio našega iu- j tara pitamo, dokle će ovo ovako pot. a- i i četiri ga zatvoriše u kotarski zatvor taju sieoodno, kao da aijesu ništa ni učinili Knnttao imamo naglasiti, da u ovoj stvari goslavenskog naroda s pravom osjeća­ I jati i hoće li se već jednom red ■ zem­ ; u Žepču. Kada su sve te patnje iscrp­ ureduje neaadležna oblast. ljene, onda ga pomoću tadanjeg koL lji uvesti? Glamočaala. mo obespravljeni i ugroženi, jer vidi- I Osmi« sijnti „BijFitau" sijestk Iz naše organizacije Trešzljali Muslimanska Centralna Banka! z aEosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — odr užnica u Tuzli, i Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8..000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sv^ bankovne aosSove najbrže i najpovoljnije. CMvmoi амМи M. fciitah*. ' №m«ii '«*ИнМ 0Мг4И."О«' Štamparija D. & A. Kajo», Sarajevo." � https://kolekcije.nub.ba/files/original/31aeacea5420ff2d0d27fef7c8d1f30b.pdf 9131a2b56e0f26dc79755a195414583d PDF Text Text Broj 80. Sarajevo, četvrtak 30. oktobra 1919. (5. saferul-hajra 1338.) Divlje meso. Godina L prodajući i ako teška /srca stvar ipo koja je za današnje prilike neso- i jednog satrapa, koji svojom bezobzirvremenai, kaiko to oni vele. Zaista u kul­ I nosti ruši temelje narodnog i državnog stvaj- i prehranjujući svoju djecu. Ali* kad jc svega nestalo zavladala je užas­ turnim i naprednim državama nema ve­ 1 jedinstva. Mi znamo, kamo bi se ubro­ na bijeda naročito u malim provincijal­ jili dok bi nam dr. Krulj izdao legitima­ likog vjerskog grupisanja, ali ipak poL nim mjestima, gdje nije bilo kakvih voj­ ito^e stranke, koje se temelje na vjer­ ciju, da smo makar Jugoslaveni i zato na narodnom organizmu možemo mir­ ničkih centara, pa se nije moglo naći niskim principima. U nekim 'državama, na sud »demokrata« uopće ne računa­ ne duše nazvati nekoliko demokrata kakove zarade. Šta je preživjela naša koje su kultumo vrlo jake, čak su vjer­ mo. I najveća je nekulturnst, kad se muslimana, koji u zadnje doba svim si­ žena u doba gladnih godin 1916. i 1917. ske stranke najjače, kao što je to bilo hoće uzeti nacionalizam pod monopol lama navaljuju na »J. M. 0.«, da joj rad koliko je moralnih i fizičkih udaraca u Austriji. U prvim početcinia niko nije »demokrata«, jer to znači potpuno komprometanjem 1 denuncijacijama posvema pretrpjela, to ne bi mogli ni najotporbio ni u nas za vjersko grupisanje, kad promitovanje nacionalizma. Kao što je onemoguće. Prema njihovom pisanju niji živci podnijeti. Nakon prevrata su je veliko narodno oduševljenje za našu Pribićević svojom politikom komprominastoje nas u očima poštenih ljudi pri­ se uslovi za životni opstanak naših oSlobodu bilo ispravno. Svak je bio ta­ tovao svoje jugoslavenstvo i državnu kazati neprijateljima države, jer smo ml kovog mišljenja tako dugo, dok se na­ upravu, kompromitovao bi i naš nacio­ । bitelji još više pogoršali. Tomu je po najncpriijatclji ^demokratske« stranačke glavnijini uzrokom opća nestašica rarodno oduševljenje ne pretvori u pljač­ nalizam, ako bi nam njegov sud bio oligarhije, koja je cijelu državu dovela ku i paljevinu i dok ne moradoše mu­ povoljan. Nikada ne ćemo iči za tim, i da, na koju se u svim krajevima Ev­ na najgore grane i učinila je »demorope tuže. Vojnici — mislimo one iz, slimani davati i krvnih žrtava. Kad se da dobijemo od Pribićevića i draKrukratskoan« kravom muzarom, da je mo­ gradova — koji su se i zdravi kući po­ počela pušiti vrela krv nedužnog musli­ Ija pohvalan sud o našem nacionalizmu, gu isisavati kojekakvi Pribićevići, Kurmana i kad se na vapaje d jade slabo i vratili. nemaju šta raditi, a kako je tek jer bi onda bili renegati naše zajednice tov.ići, Sarići i družina. Znajući, da je nikako micalo, onda je svak osjetio poinvalidima, ratnim udovicama i siročai divlje meso na našem narodnim or­ daljnje sudjelovanje u politici vezano za tiebu organizovanja, da ee spasi što dima. Kod nas je ovoj krizi zarade još ganizmu. Ispravan i savjestan sud tre­ narodno povjerenje, kojega oni obzirom ; se spasiti može. najviše doprinijela najavljena osnova re­ bamo, a takvog »demokrate« nemaju. na zadnje vakufske izbore nikako ne­ forme agrarne, odnosno provađanja Hamiđ Karbegovlć. I »To ulje smjelo biti povod našem grumaju, jer ne dobiše ni toliko glasova, njezinih prethodnih odredaba. Ne oba­ pisanju na bazi, жа kojoj je provedeno, (koliko su kandidovali ljudi, otvorili su zirući se ni malo na vlasnička prava jer te žrtve ilsu mogle biti spriječene stalnu paljbu na vodstvo naše stran­ zemljoposjednika, koja su i u apsolutis­ Sarajevo, 29. oktobra. 1 kod prevrata »ij« bila uspostavljeke, koje se ne može složiti s »demo­ tičkim državama zagarantovana zako­ Na 8. a 9. novembra o. g. sazvao je | na vlast«, vela »demokrate«. Dobro, i kratskom« politikom bezakonja, otima­ nima o opstanku prava vlasništva, i do­ Glavni akcijski odbor radikalne stranke ako nismo ni s tim sporazumni, jer se čine i korupcije i stalno lažu i denun­ zvoljavajući raznim elementima, da s&veliki zemaljski zbor u Sarajevo. Tom moglo na mnogo načina pokušati kao ciraju, da je prava strahota. prilikom doći će mnogi poslanici i bivši Ijacima obdržavaju kojekakva provoka­ agitacijom i živom riječi, da ne dođe torska predavanja, te saztvljajući u Be­ Sve, što ead ponovo kleveću i de­ do onih prevratnih nedjela, koja su se ' ministri na čelu sa g. Stojanom Protinunciraju, ispakeuB su na nas u pokoj­ ograd agrarne »ankete«, stvorilo se je dogodila na muslimanima, a nije se po­ I čem u Sarajevo, da prisustvuju. Na zbonoj »Jednakosti« i upravo je dosadno medu seljačkim staležom uvjerenje, da kušalo. Pokušaja nije bilo u tom prav­ I ru će se udariti temelj stranci i zauzeti za čitaoca, kad mora sto puta opeto­ će badava doći do svih naših posjeda i cu, jer se htjelo, da se malo muslimani j programatičko stanovište u svim savrevan« stvari čitati Ondje, gdje im ne­ prodrmaju. Ali pustimo to i uvažimo da ne treba vlasnicima ništa davati Od nicfiiim' pitanjima. Ovaj zbor imao bi dostaje kleveta i dentneijacija, poči­ ovogodišnje ljetine a možda ni jedan od razloge »demokrata«, da se nije moglo ^karakter javne svečane demonstranni aju s vw>kim Irazirainjefn, a to naj­ hiljade dotičnih vlasnika nije bio u sta­ spriječiti Nu kako oni posmatraju do­ cije našeg naroda proti demokratsko-soviše dokazuje goleith^i njihovog kulnju, da ubere plod ni sa svoje beglučgađaje poslije prevrata i čim opravda­ cijalističkom režimu. turno-političkog »astojainja, koje oni kc zemlje. 1 vaju pasivnost državne vlasti u prav­ Muslimanska jug. organizacija držeći zovu »naprednim«. Uočiv ovakve nesnosne životne uslocu zaštite muslimana? Cim opravdava­ se načela, izraženih u svome programu, ve, moramo se pobrinuti, da iznađemo U tom svem najgore je, da .pomiču one ju šutnju visokih državnih funkcionera, da zbližava naš troimeni narod, zaklju­ nova vrela dohodaka, kako ćemo svoj nevolje muslimana, koje zadobiše pod da pri općim nevoljama muslimana šu­ čila je, kako se je odazvala pozivu Na­ opstanak osigurati Mi smo uvjereni u »demokratskom« vladavinom i da pro­ te 1 ne-progovoriše ni riječi, da sa sebe rodnog kluba u Zagrebu, da će rado uto, da ni najradikalnijim »državotvor­ livena krv muslimanskih žrtava nije to­ skinu odgovornost i dokažu, da oni ne zeti učešće i sudjelovati kao organiza­ nim« elementima iz krugova »demo­ lika, da bi trebalo o tom u našem listu odobravaju onog nasilja, koje se mu­ cija i na vekkom zboru radikalne stran­ kratske« zajednice neće poći za rukom, pisati Oni ne vjeruju u jafdie i nevolje slimanima Čini? Talijanska ministar iz­ ke, jer ona stoji prema svima stranka­ •da nam badava otmu naše kmetovske naše, jer je njima dobro, a za svoje ujavljuje za one naše suplemenike, koji ma u opozicionom bloku u prijateljskim zemlje, uvjereni smo, da će razbor i srećenje dali bi i državu i cijeli narod, će biti predani talijanskoj vlasti, da i odnosima. Mi imamo, naravski u svome pravo shvaćanje državnih interesa po­ a nekmo li muslimane. Oni štite »de­ oni moraju uživati sva prava talijan­ programu tak’h tačaka, koje nisu u bijediti i da ćemo jednoć i mi za naša mokratsko« bezakonje i nesposobnu skog državljanina, a ministar Pribićeskladu ni sa načelima stranaka zastu­ vlasnička prava dobiti odgo\ arajuću od­ vladu Atanasije Šole, koji u jednoj kul­ vić sa svojim drugovima šuti o nasi­ panih u Narodnom klubu, kao ni sa ne­ štetu, te da će jednoć i u našoj državi turnoj državi ne bi mogao ni časa oljima našim i veli, da su ne »provereni«. kim načelima radikalne stranke. No to zavladati zdravi sigurnosni odnošaj, ko­ stati na upravi, kad bi se dogodilo ono, Koliko bi muslimanima ugodno bilo, da nas ne smeta, da a ovdje poradimo na ji će nam omogućiti slobodno obrađiva­ što se nad musEmanima događa. Oni su ćulj od visokih državnih funkcionezbliženju i boljem razumijevanju intere­ le i uživanje naših beglučkih posjeda, na svoju dušu uzimaju sve, da zaštite ra, kako oni svako izazivanje muslima­ sa čitavog naroda i naše države. AE usprkos svega toga već danas ja­ vlast i prikriju njegovu nesposobnost i na osuđuju. A mjesto ovake izjave do­ sno razabiramo, da će se morati upreg­ to stoga, jer duše, ni osjećaja nemaju. lazi članak od visokog »demokratskog« nuti sve radne snage obitelji, da se nje­ Oni se razbacuju kulturom i napretkom . funkcionera, da su muslimani bez ika­ zin opstanak uzmogne osigurati. Da se a najnekultumije čine označuju neduž­ kva smisla za život i poslije povik od to postigne, moramo sve svoje sile na nim, jer u kulturi i napretku vide za­ istog gospodina: »Dosta smo vas trpili prvom mjestu posvetiti zemljoradnji u leđe svojih nekulturnih čina i besprav- petstotina godina, ne ćemo više«, na koliko nam to bude novim sređenjem ija. Da budem jasniji: Razmećanjem koji ni jedan »demokrat« nije reagirao kulturom i napretkom hoće da prikriju osim demokratskog disidenta g. Medakoagrarnih odnošaja omogućeno. U ovom svoju oligarhiju, koju su svojom politi­ pravcu valja razviti naročitu djelatnost vića. Kad ne bi ništa drugo bilo po sri­ E. B. — Jedan od kardinalnih uzroka medu našim seoskim svijetom, kom u Bosni i cijeloj Jugoslaviji stvo­ jedi, nego politika »demokratske« za­ naše stagnacije jest svakako zaostalost a i među građanima, u koliko imadnu rili. jednice i ljudi, koji je sačinjavaju, bio našeg ženskinja. Mizerne uzgojno-prosu samom području gradova ili u njiho­ Kultumo-politički rad naše stranačke bi dovoljan razlog za posebno grupi­ vjetne prilike skrivile su manjkavost na­ organizacije rezultira iz gornjih mome­ voj blizini, te po selima zemalja, po­ sanje, jer je i previše jasno, da jedan šeg vjerskog i intelektualnog odgoja, te i desnih za gojenje poljodjestva. nata, jer ima da zapriječi kulturno-godr. Kruti i iđ'r. Nježić nisu i neće nikad zato danas strada cijelo naše društvo. . spodarsku propast muslimana, koju im biti prijatelji muslimana, nego okoreli Budući će većina našeg gradskog sta­ Pored slabe duševne naobrazbe, naše | leža da se naime posveti zemljoradnji, to »demokratski« način državne uprave njegovi neprijatelji, koji će nastojati ženskinjc tare još i ta nedaća, što nije | nastaje neophodna potreba, da se ovom uz pomoć muslimana »demokrata« spre­ još da ih protjeraju iz domovine. Pa naučno da zarađuje i privređuje. Kod ma. Pobijati tu razornu politiku i viđati stanovništvu nađe novo polje zarađi­ zar da mi takovim ljudima prepustimo nas su u tom pogledu ostali isti odnorane, koje su takovom »demokratskom« vanja. Mi držimo, da je najpodesnije, vodstvo muslimana i da oni odlučuju o šaji kao i prije okupacije; dapače su se politikom na našom narodu otvorene, da se u tu svrhu unapijedi ženski rukonjihovoj sudbini?! i pogoršali, jer jc prije žena svojim vla ­ cilj je političkog rada naše stranke, u h'orni rad, te da se oživi domaći ustitim radom podmirivala tadanje pri­ Drugo je što nam predbacuju, da smo kojoj se okupilo i staro i mlado i go- , mjetni obrt. Pošto je naša država pre­ mitivne kućne potrebe. Opća mUtavost, lemo i nejako — sve, što kulturno mi- i malo nacionalni i pod jugoslavenstvom težno agrikultuma i budući se proiz­ •da krijemo mržnju na^ve, što je srp­ koja je nakon okupacije zavladala na­ sli i osjeća. Mnogobrojnost naših stra­ vodi našega domaćega obrta na svim šim javnim i privatnim životom, jako sko, hrvatsko ili slovenačko. Kakve li : načkih pristaša dokazom je ispravnosti svjetskim tržištima visoko cijene, a po­ je uplivisala na opći odgoj svih naših prijesne laži! Mi ne govorimo iz mržnje tog 'političkog rada, koji ima suzbiti što srno uvjereni, da će ovaj obrt kod generacija od onda do danas, a najviše o jednom teškom stanju, nego jer smo »demokratsku« oligarhiju, koja je naše nas dobro uspijevati. doprinijela zapuštenosti našeg ženskinja. svijesni, da je to naša dužnost. Naša narodne redove tako snažno pritisla, Ovaj zadatak, naime gojenje ženskog Minuli svjetski rat donio nam je u na­ iskrena riječ o jednoj stranačkoj oli­ da im nada ni slobodno disati kao jed­ ručnog rada, a napose umjetnog rušem porodičnom životu najgorča razo­ garhiji neće nikad prestali pa makar se nakopravnim državljanima našeg kra­ kotvornog obrta, imale bi izvoditi žen­ u toj vligarhiji nalazili svi Srbi, Bivati | čaranja i sa najokrutnijom ozbiljnošću ljevstva. ske zadruge. Imajući ovaj cilj pred oči­ stavio nam pred oči jedno stanje, koje i Slovenci. »Demokratska« politika Nećemo se raemetati frazama i bez ma osnovale su naše vrijedne hanume smo mi svojim nehajem kroz četiri de­ stvorila je u našoj državi boljševistički | razloga kompromitovati »demokratsku« u Sarajevu svoje udruženje pod ime­ kaos u drugom izdanju i time izvrgla : cenija skrivili. Muslimanska žena, koja stranačku politiku, nego ćemo i mi mo­ nom »Osvitanjc«. Ovaj patriotski pri­ je bila naučna na samotni kućni život, državi; najvećoj opasnosti. Ako »demo­ rati malo dublje žaći u prošlost, da iz­ mjer slijedilo jc musi, zanat, društvo ostala je prepuštena sama sebi i njoj nesemo dokaze i primjere, koji će utv-r- i krate« misle, da od nas mogu na račun »Ittihad« u Mostaru, te je njegovom se je navalila na leđa sva briga za uznacionalizma iznuditi pohvalno prizna ­ diti naše pisanje, potrebu naše stranač­ inicijativom u Mostaru osnovana mu­ držvanje obitelji, jer su joj muža odvuk­ nje njihove stranačke oligarhije, onda ke organizacije i ovakog načina grupislimanska ženska zadruga. U Sarajevu li dušmani, da svojim prsima brani go ­ se varaju. U tom slučaju ostajemo ne­ sanjn, kakav smo mi proveli. su ovo udruženje u glavnom osnovale spodstvo tuđina. Dok je u kući teklo pokolebivi. Mi u Pribićcviću ne gleda ­ Prvo, što demokrate ubrajaju u gri­ ženskinje, te one imaju i vodstvo uraznih predmeta, nekako se je krpa rilo. mo sve Srbe, Hrvate i Slovence, nego jeh našoj stranci, jest vjerska podloga. MuzlimsnsIiB ženske zadruge. �•трана 2. Strana ,ПРАВДА" — .PRAVDA" prave u svojim rukama. Pošto ti Sa­ rajevu imade dovoljno obrazovanih mu­ slimanki, to je posve razumljivo, da se njima može osnutak i uprava ovake in­ stitucije .povjeriti. U Mostaru su sve pri­ prave morali preuzeti i izvesti muški, tc je i uprava zadruge podijeljena u glavnom tako, da sve vanjske poslove i funkcije zakiruge obavlja upravni od­ bor, koji je sastavljen isključivo od mu­ ških lica. Od članica obrazovan je nje­ zin radni odbor, čiji je zadatak da vodi poštovanje zadruge, podjelu reda, nadzor i disciplinarnu vlast nad učcnicama i personalom vrši. Osnivačima su se u Mostaru stavljale na put razne poteškoće i to baš sa one strane, odakle bi trebala dolaziti ini­ cijativa za svako napredno poduzeće. Prisiljeni smo, da javno žigošema indifurontnost Mostaraca za ovo tako aiktuelno pitanje. U ostalom mi vjerujemo, da će ova institucija i među konzerva­ tivnijim Mostarcima uspijevat i to tim prije, što će Ženski svijet za se predobiti. čim radionica zadruge počne djelovati. Osim poduke u raznim radovima, zadr.uge bi .imale i taj zadatak da svoje učenice uzgajaju u vjersko-moralnom pravcu, te da,ih priučavaju samostal­ nom zarađivanju^ štednje i valjanom gospodarenju. Osim materijalnih i fi­ zičkih žrtava ovaj je rat izveo raza­ rajući utjecaj na moral i naš porodični život. Treba samo pogledati registar bračnih razvoda radi pogrešaka žene ili kod policajnih viasti^istanoviti broe prostitutkinja muslimanki, pa da ti se krv sledi u žilama i da se uvidi, koliko smo nisko pali mi, kojima je ženski moral bio najidealnija* krijopost. U oči­ gled ovako strašnih činjenica prestaju sva nadmudrivanja i izmotavanja. I najkratkovidniji i najokorjeliji konzervativac već vidi jednu strašnu moralnu i socijalnu provaliju, u kojoj ćemo brzo svi utonuti ako svim silama ne podupremo svako poduzeće, kojemu je svr­ ha da podigne moral i osigura egzisten­ ciju naših porodica. Zato osnivajmo ženske zadruge! Suzbijanje nepismenosti. Брвј 10 Brej Ako se uzme u obzir sve prisutno pučanstvo (građanskoga i vojničkoga staleža) iznašao je broj godine 1895.: 1,591.036, a godine 1910.: 1,931.802, što znači za vrijeme od 15 godina prirast od 21.42*. Na žalost propušteno je kod popisi­ vanja pučanstva, koja su obavljena od godine 1878. do 1910., ustanoviti broj pismenih lica. To je prvi put učinjeno kod popisa od godine 1910. Statistički podaci toga posljednjeg popisa prikazu­ ju nam upravo poraznu sliku nepisme­ nosti našega naroda. Od svega pučan­ stva u dobi od 7 godina i više bilo je: a) pismenih 177.168 ili 11.95 %; b) samo čitati je znalo 3.082 ili 0.21%; c) nepismenih je bilo 1,301.822 ili 87.84%. Od svake stotine znalo je godine 1910. pisati samo (od prilike) 12 osoba, dok je (od prilike) 88 osoba bilo nepi­ smeno! Razmjer je dakle iznašao: 11.95% : 87.84%! I ako smo — što no je riječ — na Balkanu, a ono smo ipak u Europi i živimo u 20. stoljeću! Od pismenih otpada na pojedine dobne razrede, i to: a) od 7 do 20 godina. 74.940 ili 42.29%, b) Od 21 do 30 goiina 44.283 ili 24.99*. c) preko 30 godina 57.945 ili 32.72%. Od svakih stotinu osoba bilo je u po­ jedinim dobnim irazredima pismenih li­ ca, i to: a) od 7 do 20 godina 12.60, b) od 21 do 30 godina 14.01, c) preko 30 godina 10.15. Samo čitati je znalo od. stotinu oso­ ba u dobi: a) od 7 do 20 godina 0.15, b) od 21 do 30 godina 024, c) preko 30 godina 0.25. Nepismenih je bilo od stotinu osoba u dobi: a) od 7 do 20 godina 87.25, b) od 21 do 30 godina 85.75, c) (preko 30 godina; 89.60. Ako pogledamo statističke podatke prema okružjima, opažamo da je godi­ ne 1910. bio najmanji broj nepismenih u okružju sarajevskim (82.14%) i mo­ starskom (85.05*). Najveći broj nepismeih nalazio se u bihaćkom okružju (94.22%). Prema vjeroispovijestima ustanov­ ljeno je godine 1910, prema elementar­ noj naobrazbi: Dr. Eugon Sladović pl. Sladoevički. Nakon stoljeća patnja i robovanja, rodnoj pjesmi, narodnoj nošnji i ostalim došlo je vrijeme, da si sami izgradimo narodnim umotvorinama. temelje političkom, kultunrom i socijal­ Naše povjereništvo za socijalnu poli­ nom životu. Shvaćajući velevažnu za­ tiku, kojemu stoji na čelu g. povjerenik daću državne uprave, koja je nakon Franjo Markić, pokrenulo je akciju, ko­ dugogodišnjega teškog rata pozvana da joj je naročita svrha što uspješnije i br­ vida i liječi duboke rane, koje su za­ že suzbijanje nepismenosti u Bosni i dane narodnom tijelu, posvećuje se da- ! Hercegovini. Namisao je g. povjereni­ nas osob ta pažnja socijalnim pi­ ka Markića, da treba već jednoć pri­ tanjima. Da se ta svrha državne uprave stupiti radikalnom liječenju te rak što bolje j brže postigne, osnovana su rane našega narodnoga života. U tu posebna povjereništva za soci­ svrhu predlaže povjerenik Markić uvejalnu politiku, koja su pozvana da prate denjc obvezatnog polaska te­ sve socijalne pojave našega života, da čajeva za nepismene. Da se nastoje Iskorijeniti socijalna zla ј po­ javnom diskusijom rasprave potankosti«, roke, da štite ekonomski slabije, da koje su u vezi s provođenjem te namiblaže bijedu i nevolju i na taj način sli, sazvana je za dan 30. oktobra o. g. pomažu napredak pojedinca i cijelosti. kod zemaljske vlade posebna anketa, na koju su pozvaoia sva naša kulturna Jodne od osobitih socijalnih društva i pojedine osobe, koje su i do z a 1 a, od kojih trpi naš narodni život, sada posebnu pažnju posvećivale tome jeste nepismenost. To je korijen pitanju. svemu zlu, to je izvor naše zaostalosti, Radi važnosti stvari i njezinoga što neupućenosti i razlog nazadovala- Uvećeg publiciteta odlučio 'sam uoči vidajući važnost pitanja suzbijanja spomenute ankete napisali nekoliko re­ nepismenosti pokrenuta je s više daka. strana akcija, da se taj korov iščupa Popisi pučanstva u Bosni i na njivi narodnog života i da se tako Hercegovini obavljeni su u godinama našem po naravi nadarenom narodu 1879., 1885., 1895. i 1910. — Prigodom dade prilika, da mogne što intenzivnije razvi)« svoju naravnu darovitost, koja tih popisa ustanovljen je slijedeći broj nalazi tako divnih refleksa u našoj n*građanskog pučanstva, i to: rt Broj građan­ skog pučanstva •5 o O Čitavi prirast građanskog pučanstva apsolutno 1879 1885 1195 191 • 1,158.164 1,336.091 1,561092 1,898.044 177.927. 232.011 329.952 u postocima 15.34 17.16 21.04 F E L J T G N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (9) Ihsan upozaa i enu s kćerini;- Z franisa i si­ nom drom. Petrom žafranisom. Zafranisove kćeri gledale su izvjedl .o priprostu djevojku i njezinu nošnju. Rene kao da ;g opazila njihov pogled sjetivši se da je skočila bosa i da su joj cipele ostale kod stolice. Malo se zastidje i izvine se, na što dr. Petro reče: »A, molim vas, ovdje jefselol«... Rehe zaključa dućan, obuče cipele i povede ih kući. V. Rene odvede svoje goste kući, da se odmore. Putem im je iopripovijedala sve novosti seoske, sve znamenitosti okolice spomenuvf; u/r kako je već naučila i trgovati u djedovu duć n Dr. Petro išao je s njom naprijed, a ihsan s Kitom i Nerom Zafranisovom. Kad su se uspeli na brije ■ zastali su Časak, da pogledaju pod sobom zelene vinograde ispod kojih se je vijugala bistra rijeka Ksanta. Pred kućom nije niko bio. Rena ih provede kroz veliku kamenitu kapiju, za tim širokim hladnim trijemom na prvi sprat. Tu su sreli dvoje djece u košuljama, a iz jednih vrata povirila raščupana glava jedne mlade Žene koja se odmah sakrila, kada je ugle­ dala strance u kući. Rone je otvorila jednu sobu i pustila Ihsana i dra. Petra, za tim povela djevojke u svoju sobu, da se počešljaju i odmore, pa se oprostila od njih, da za čas obavijestiti ukućane v dolasku gostiju. ! ! , | , । i Prosječni go­ dišnji porast od pošljeeg popisa 2.56 1.74 1.40 Ako itome nasuprot stavimo statistič­ i nost. Tako ne možemo sravniti porast, ke podatke o razmjeru pučanstva pre­ ! dotično opadanje nepismenosti u naro­ du. ma vjeroispovijesti, zastupane su godi­ ne 1910. pojedine vjeroispovijesti ova­ U tom pogledu daje nam t zv. »Iz­ ko: vješće o upravi Bosne d Hercegovine«, pravoslavni 825.418 ili 43.49%, koje je počevši od godine 1906. svake muslimani 612.137 ili 32.25%, godine izdavalo bivše zajedničko mini­ rimo-katoli-ci 434.061 ili 22.87%, starstvo financija, neke podatke o bro­ girko-katolici 8.136 ili 0.43%, ju osnovnih škola i o njihovoj frekven­ sefardički jevreji 8.219 ili 0.43%, ciji Taj je prikaz zaniiniv s toga, da drugi jevreji 3.649 ili 0.19%, se vidi, kako se opća elementarna nao­ evangelici 6.342 ili 0.33%, brazba širi osnovnim školama, koliko ostale vjeroispovijesti 82 ili 0.01%. broj djece pohađa osnovne škole i ko­ jim su se tempom do sada podizale no­ Prema tome stoje na prvom stepenu ve školske zgrade. Ta izvješća sadrža­ opće obrazovanosti tzmeđi* sviju vjero­ ispovijesti rimokatolici (Hrvati). vaju i neke podatke o tečajevima za ne­ pismene. Zbog malenog prostora spo­ Kako sam već istaknuo, šteta je, što menut ćemo samo neke izvatke. se prijašnjih godina kod popisivanja pu­ (Svršiće se.) čanstva nije uzimalo obzira na pisme- Našim pretplatnicima! I I ' ; Ovom brtju priklopili smo listove poštanske štedionice i volimo sve pretplatnike, da se njima posluže kod Hamirenja svoga duga. Ujedno molimo sve odbore j. M. O., da nam neodvlačio jave sve pretplatnike, koji će i do godine držati iaš list, jer mtramo dati adrese u štampu. Onim pretplatnicima koji najkasnije do 5. novembra ne uplate potpuno svoj dug obustavićemo bez obzira list. Pretplatnici u Sarajevu neka polože pretplate u upravi našeg lista ili našim raznosačima, koji imaju uza se potvrde Administracija „Pravde*. U kući je nastala mala žurba, sletili su se svi ukućani doli za Renora, da ib ebavijesti o gostima i da se zdogovore o večeri. Kućedomaćica bila je najstarija nevjesta Logotetidesa, koja je uvijek živila u Ksantisu, pa je'.Rene i otišla odmah k njoj, da je obavijesti. Ona je bila vrlo prijazna, mila žena, prava kućenica, koja nije mnogo pazila na svoju vanjštinu. Kad je čula od Rene, da su Zafranisovi došli u posjete s jednim iz Carigrada zbunila se i rekli: »A jesu li bili poručili?* Ne, — odgovori Rene — došli su iznenada« Gospođa Miltia zamislila se za časak, a onda reče: »Ne smeta ništa. Ti hajde zabavi goste s Periklom i Zeom, a ja ću starog obavijestiti i zdogovoriti se za večeru.« U kući su več svi znali, pa je jedno dijete otrčalo i u vinograd, da kaže starom, a dotlen je Rene otišla u sobu da se i ona preobuče. Prije večere otišlo je društvo kroz maslinov gaj na brdo odaklen je bio lijep pogledala ksantijsko jezero. U društvu su bili dvojica sinova sta- | roga Logotetidesa Aleksandar i Grigoris, Aleksan­ drova žena Perikla s kćerkom Zeom, onda njihova rođakinja Lađa, Zafranisovo kćeri s Ihsanom i Rene s drom. Petrom. Od ovih bile iu najljepše Minerva Zafranis, koju su zvali milo Nervom ili još kraće Nerom i Zea kći Aleksandra Logotetidesa. Alj najjednostav- ' nija i najumnija bila je Rene. Ihsan nije još mogao da govori s njom, premda je opažao da ga Rene neprestano »motri i kao da ! mu želi nešta osobito reči. On je gledao da se ri­ ješi dosadne Kleje, koja mu je čitavo vrijeme pri­ čala o svojim poklonicima i svojim zgodama, no nije mogao. Obašli su čitav brežuljak i spustili se s druge strane u selo. Išli su kroz šumu, pa više nisu mogli skupo ići nego se razdijelili sami po sebi. Ihsan je nenadno došao u društvo Zeje i Rene »Ne ćete li se ljutiti što smo vas uznemirili« upita Ih^n idući uz Renu. — A, kako možete tako Što pomisliti!« ukori ga djevojka pogledavši ga u isto vrijeme dtlgo i toplo. Ihsan zaustavi svoj pogled na njoj i proma­ traše njezino puno zdravo tijelo, mišice pod tan­ kom košuljom i vrat ožaren suncem. Jednostavno obučena kakva je bila i pred dućanom samo mjesta tvrdog bijelog beza bila je na njoj svilena košuljo s narodnim vezivom, koja je lijepo pristajala ux kratku suknju i crne lakirane cipele. »Obećanje ste iskupili« — reče Rene idući sasvim uz njega kroz šumu — »i ja sam sada va­ ma ostala dužnik.« — Dužnik za šutnju? »O, ne! Za godinu dana što nismo razgovarali« — odgovori ona uzevši ga pod ruku. Ihsan oćuti nešto toplo, slatko i bi mu kao da ga je neko mekom kao svila rukom pogladio po srcu. Blizina od one o kojoj je toliko mislio, o kojoj je sanjao i ljubio je činila ga sretnim, da je skoro zazaboravio na prisutnost Zeje, koja je išla šuteći uz njih. Najednom pusti Rene ihsanovu ruku i prileti k svojoj rođakinji šapnuvši joj da je i Ihsan čuo: »To je on!«... On pogleda na stranu i bi mu ugodno čuti ovu kratku riječ, koja je za njega značila mnogo, mno­ go više nego što se je i nadao. Rene mu pričala idući kroz šumicu, a za tim kroz maslinov gaj o svojim doživljajima nakon odlazka iz Carigrada. Napomenuvši mu da će ga upoznati s atenskim društvom, sa đacima na sve­ učilištu, gdje se tako slobodno žive. Onda mu je pričala o đačkim sijelima i razgovorima, te konačno o svom boravku u Ksantu. �Ерој SO Braj Biljke oslanjamo samo na patriotizam. Za to da ne duljim s ovim ja bih sta­ vio ovaj konkretan predlog; 1. ‘Naći jednog učitelja ili čovjeka, koji bi znao održati ovaki tečaj i na­ rediti se s njim za honorar. 2. Nastojati, da što više muslimana uči. 3. Dobrovoljnim prilozima osnovati »ABC fond J. M. O.« iz kojeg će se plaćati učitelj d nabaviti potrebne stvari. Kod prve tačke našlo bi se izgovora, da u svakom mjestu nema muslimana učitelja, rio to ne smeta. Ima učitelj i svaki bi iz patriotske diužnosti pristao na to tim prije što bi i njegov .rad bio nagrađen. Kod ovog ne bi se smjelo škrtariti, nego dostojno platiti učitelja i tražiti u tom omjeru i rad od njega. Kod druge tačke morali bi iz odbora najvideniji ljudi sakupiti zgodnom pri­ likom narod i rastumačiti mu potrebu čitanja i pisanW >a držim, da bi onda bilo i odziva. Nđ treba klonuti kod pr­ vog neuspjeha nego samo istrajati. Kod treće tačke napomenuti mi je ovo: Prilikom popisa članova i izda­ vanjem legitimacija, odbori mogu sta­ viti na srce da svak daruje prema imućstvenim prilikama nešto za »A B C fond«, koji bi služio isključivo u svrhu suzbijanja nepismenosti. Fondom bi upr a vi jao Mjesni odbor, a nadzor nad rukovođenjem ove akcije trebao bi uzeti radni odbor u svoje ruke. Skrajnjc je vrijeme, jer: slijep je 'kod očiju ko ne zna či-tati i pisati. abc. G. A. Šola puca. Zemaljska vlada ša­ lje nam ovaj spravak: »Na osnovi § 19. zakona o štampi izvditie na bilješku izašlu -u Vašem listu od 28. oktobra 1919., pod naslovom »Gospodin Šola puca« u Vaš list uvrs­ titi ovaj ispravak; Nije istina da je Predsjednik Zemalj­ ske Vlade gospođin A. Soia na zadnjoj jcvrejskoj zabavi nekoliko hitaca ispa­ lio iz revolvera, jer on te zabave nije na posjetio. Tada om uopće nije izlazio iz kuće, jer je bio bolestan«. Donosimo lojalno ovaj ispravak i po­ zivamo pisca notice, da dokaže svoje .navode za koje je tvrdio da ih može svjedocima potvrditi. Pred izbore. Narodna Politika dono­ si; Šta vlada namjerava to ne zna nitko pa ni ona sama. Ona je bez kompasa. Neki znaci daju ipak naslućivati, da će ona raspustiti' Narodno Predstavništvo i raspisati izbore. Ti izbori ne bi bili za konstituantu već za neki privremeni parlamenat, koji bi -se birao oktroiranim Izbornim redom, i koji bi učinio sve pri­ prave za konstituantiu Radi toga putuju demokratski i socijalistički ministri po •državi, da na licu mjesta razvide polo­ žaj. Ako uvide da ima nade za većinu, raspisat će izbore. Činovnici i policija igrat će u tom slučaju po svoj prilici najveću ulogu. В/ Politički pregled (Jedan predlog.) U nas u Bosni i Hercegovini, pa i op­ ćenito u čitavoj državi većinom je napismen svijet. To je uvidilo d društvo i država, samo se na žalost do danas nije ništa ozbiljno počelo na suzbijanju nepismenosti. U Hrvatskoj postoje dru­ štva, koja suzbijaju nepismenost, pa je i .povjerenik za socijalnu skrb sazvao Anketu koncem ovoga mjeseca na ko­ joj će se raspraviti pbtamje: kako i na koji način da se organizuje društvo, koje bi uz pomoć države počelo sa suz­ bijanjem nepismenosti. Naravno je, da država i njeni organi ne mogu mnogo učiniti bez pripomoći društva. Kod nas muslimana osobito je velik postotak nepismenih, a naročito u Sandžaku, Staroj Srbiji ii Crnoj Gori. Mi smo ovdje u Bosni i Hercegovini organizirani u našoj organizaciji pa bi inicijativu mogao dati radni odbor i mjesni bi odbori vrlo lako mogli dalje ovu ideju provesti, jer se naš svijet ne bi tuđio od nas. U svakom mjestu, pa i na selima ima učitelja, koji bi sada preko zime mogli održati analfabetske tečajeve, bez ob­ zira je li on musliman ili nije. Naravno je, da treba učitelja za to honorirati, jer je mudri Nijemac rekao: »Plati, i traži rad!...« Oni su tim geslom čuidesa stvorili, pa nema smisla, da se mi IZ NOVE TURSKE. Francuska, engleska, talijanska Štampa ne prestaje da se bavi pitanjem Turske, osobito poslije izjava Lloyd Georga u Sheffteldu, da Engleska neće se ra­ zoružati dok se me iriješj <to pitanje. Lioyd George je istupio otvoreno, da se saveznicima dadu mandati za okupaciju ražinih predjela otomanskoga caristva, da ih — civilizuju. Ali je i to otvo­ reno priznao, da bez Amerike neće u tu akciju Francuska i Engleska, jer bi im bila opasna. Odgovor nije dugo čekao. Daily News je donio, da Lansing skrupulozno slijedi politiku Wilsona, a ta je odlučna da se ne miješa u turske posle. Engleska je štampa sada jako zlovoljna, ali kao da u Wachingtonu razumiju, da pod imenom »civilizacije« Englezi razumiju okupaciju turskih krajeva, za interes engleskih bankira. Sada »Times« žali, da su Englezi iz­ gubili stari upliv u Carigradu, a pred­ viđaju das će im propasti novi plan gle­ de Turaka. »Corriere della Sera« u dopisu iz Pa­ riza priznaje, da je u Carigradu i danas, na žalost, još jaka simpatija za Nijem­ ce. Ovi da nijesu ostavili ružnu uspo­ menu, pa čak i u Armeniji nijesu proti njima. Mahmud Muhtar-paša: Islam po Kuranu i Hadisu. Isto su tako upoznali lArapi, pošto su osvojili Irak i Perziju, veoma tačno dvor i sjaj perzijskih kraljeva. Mnogo su toga uzeli već bili haldfe iz kuće 0mejevića. — Tako piše Kiramer. Uza sve to opet je uspjelo Islamu osnovati takovu državnu tvorevinnu, koja je mogla za ono vrijeme služiti uzorom i u kojoj je svaki musliman, bio on malen ili velik, uživa slobodu i ravnopravnost državnoga građanina. Ovaj demokratski sistem, koji je cilj svake moderne države, ostvario je da­ kle Islam u pno vrijeme, kadno bijaše drugdje na snazi samo pravo jačega. Možda se jedino može tome prigovo­ riti, što je ova demokratska era (doba) prerano prodrla u islamsku državu. Ta­ kođer je izlučenjem žene iz društveno­ ga života i sprečavanjem njezinoga utjecaja u izjednačenju, obrazovanju i uzdržavanju, koji je utjecaj ona pozva­ na da vrši u familiji ii društvu, satno pooštreno bilo neprijatno izjednačilo djelovanje ovoga neposredno zavede­ noga demokratskog sistema. U ovakim prilikama bio je veoma otežan napred­ ni socijalni razvoj Islama. U oskudici gotovih socijalnih slojeva i dobro ustro­ jenih narodnih organizama sa čvrstim tradicijama, koje bi mogle pružiti stal­ no i čvrsto uporište državi i prijesto­ lju, morala je država naposljetku traži­ ti sebi utočište u apsolutističkoj formi vladanja, koje malo odgovaraše duhu Шн 3 СТЦ»Д .PRAVDA' — .ПРАВДА* ; ; ; • | ; j j I I i | j ' • , ! j i j i j ’ i Naprotiv Englezi propuštali su prigo­ du u doba preokreta. Oni su omrznuli Turcima sa rekvizicijama u ono doba i ponašanjem kolonijalnih engleskih če­ ta. Turci bi, veli, bili i danas za Fran­ cuze, ali neće radi Engleza, pa je pita­ nje hoće li Francuska pregorjeti una­ prijed svoje šanse u Carigradu engles­ koj politici; a »Europe Novelle« prizna­ je da je pitanje »mandata« i okupacija Smirne, oboje na predlog Engleske, izazvalo današnji pokret nacijonalista svuda gdje je Turaka, pa i muslimana neturskih, a da je to jedna velika, nova, I razvezama snaga u Aziji. Turci su ra- | zumjeli, da dm je u opasnosti narodnost. 1 Taj strah ulio im je u duše narodnu svi- 1 jest. U Egiptu, koji je vas u revoluciji, I Engleska je poslala lorda AHcnby, da i ga umiri. Ali .po »Tempsu« sada je u Egiptu i boljševika, koji su za tursku ideju! Biva, ovo bi bila struja terora proti Englezima, koja je uzela ime ko­ munista. Iz raznih dopisa iz Carigrada u spo­ menutoj štampi razumije se, da turska omladina iznenađuje evropsku diploma­ ciju. Svijcsna svoga cilja, oduševljena, kulturna, spretna na sve je spremna, da poveća Tursku i da je kulturno probrazi civilizacijom prirođenom Tur­ cima, koja da je ј u prošlosti bila na vi­ sokome stepenu. A što je učenih Amerikanaca danas medu Turcima u razgovoru im odobra­ vaju. Amerika kao da hoće da se pre­ pusti samim Turcima, da se snađu i civilizoraju, jer ona nema nikakvih poseb­ nih namjera, da -ih, u ime civilizacije, ekonomski šiša i dere. (»Jug. List«.) Rumunjski plijen. Zvanično je utvrđe­ no da su Rumuni od 1. februara do 7. oktobra izvukli iz Mađarske u Rumuniju: 17.766 vagona među kojima: 237 va­ gona topova.' 11 oklopnih vozova, 563 ! vagona municije, 8778 vagona uglja, 102 | lokomotive, 13 vagona brašna, 51 va- 1 gon odijela, 3 vagona posteljnih stvari, i 32 vagona mađarskih zarobljenika. U Erdcjju se sada nalazi 8200 vagona ro­ be, koji su po zapovijesti saveznika za­ držani Drinopolje u rukama pristaša Kemalpaše. Drinopolje je u rukama Mustafe Kemal paše j poglavice muslimanskog buntovnog nacionalističkog pokreta u Maloj Aziji. Svi su činovnici, za koje se drži, da nijesu pristaše pokreta, svrg­ nuti. * Hunte iljnti SOCIAL-DEMAKRATI I VAJK. IZBORI. U nedjelju dne 26. o. mj. održala se skupština socialnih demokrata u Rad­ ničkom Domu, da zauzme stanovište gle­ de predstojećih vakufskih izbora. Skup­ štini je prisustvovalo šezdeset do se­ damdeset radnika, kojoj je predsjedavao g. S. Jakšić. Prisustvovali su i poznati 1 »demokratski« demagozi Salih i Derviš Taf.ro. Islama te je bila baš radi toga upuće­ i najkraće vrijeme osnuju državu, koja je po svojoj širini bila gotovo jednaka na na moralnu potporu svećeničkog rimskom carstvu. staleža. Na taj način dodoše učenjaci, Počevši od drugoga stoljeća islam­ koji su u Islamu zapremali mjesto sve­ skog upotrebili su Abasidski halifi ovu ćenstva, do velike moći i ugleda te su jaku sastavnu silu, da učvrste svoje naturili islamskoj državi teokratski prijestolje pa tako proširiše temelje za (vladanje u ime Božje) biljeg. Ali ne samo socijalni i politički raz­ izgradnju teokratske države. Oni su išli na ruku razvijanju stroge lozi, nego i osobine arapske rase dali or.odoksije (pravovjerno strogo obdrsu naročito povoda nastanku teokratizma; Ibni Haldun piše, da bi bili Ara­ žavanje vjerskih načela) te su učenjaci pi nesposobni osnovati državu, da nisu j dobili sve više moći i ugleda. Oni ne bili tjerani na to od Božjeg poslanika i aliu samo pozvani čuvari vjere i tuili od jednog sveca i da nisu bila u na­ • muči svetih knjiga s obzirom na dogme cionalnom smislu zajedno združeni. On ' (nesumnjiva vjerska istina), nego takoto obašnjuje time, što su Arapi sprva * đer jedini mjerodavni tumači prava i malo bili nadareni bezuvjetnom pokorzakona. Njihova je zadaća bila poučanosti i poslušnosti i što su bili mišlje- ! vati narod. Budući da je svaki državni nja partikularistićnoga (zasebnost, saakt morao biti u skladu sa svetim zamoživost), te su bili surovi i razboj- I konima šenijata, nije smjela država ni unutra ni na vani učiniti kakav zname­ nički, kao i oholi i svađijivi. On piše: S vjerom stupi u njihovu narav temenit korak, a da prije nije bio odobren fetvom t. j. od uleme. Ovaj neizmjerni Ijita promjena, te su se oni slijedeći propise svetih zakona predali brigama prestiž (ugled), koji im jc davao ob lje oko vladavine pa su upotrcbili sva fi­ vlasti, diže taj stalež naskoro na prvi zička i moralna sredstva, samo da stepen u državi, a to tim više, što nije mognu služiti napretku i civilizaciji. bilo u državi nasljedno privilegovanih Polazcć od temeljne tačke, da je za (povlaštenih) klasa. osnutak i održanje velike države po­ Ovaj učvršćeni oblik islamske haliftrebno jedinstvo srca i osjećanja, kaže ske države nalazi se još uvijek u žiIbni Haldun, može se jedinstvo samo । votu i onda, kada se je isalmsko сатpomoću vjere polučiti, koja odstranjuje ; stvo počelo komadati iz nutrašnjih i protivnosti i djeluje moralno d na korist : 'spolašnjih uzroka. sloge i zajednice. Radi toga što je preotela . previše Islam je dakle bio nužno sredstvo I maha Skolastika (filozofsko-teološka spajanja, da sastavi Arape, koji su ži­ I struja na temelju svetih knjiga o sklavjeli već stoljećima odijeljeno jedan od I du vjere i nauke) i radi toga, što se je drugog i u neprestanoj svađi i plemen­ I 'sve više ograničavalo učevno gradivo skim bojevima tc da ih usposobi, da u I na Čisto vjerske i dogmatićne predme- Pošto je g. Jakšić otvorio sjednicu i izjavio, da radnici treba da sasvim sa­ mostalno istupe na vakufskim izborima, podijelio je riječ Dervišu Tafri, koji je počeo razvijati među radništvom agita­ ciju, kako treba da i om sudjeluju u vakufskoj upravi. Kad je između ostaloga izjavio, da u Sarajevu imade preveć džamija, da bi ih trebalo zatvoriti, digao se jedan ozbiljan i trijezan radnik i vr­ lo odlučno prosvjedovao proti toga. Iz­ javio ј^, da do sada nije čuo ovako podlih riječi ni od jednoga druga inovjerca, te ga tim više boli, što to čuje od čovjeka, koja nosi muslimansko ime i hoće da učestvuje u radu našeg vjerskoprosvjetmog tijela. Osuđuje svakoga u ime svoje i u ime svojih drugova musli­ mana, ko dira u islamske vjerske sve­ tinje. Pod dojmom ovih riječi osudili su muslimani radnici dosadanju vakufsku upravu i izjavili, da ne će podupirati Lirstu onih, koji su sada vakuf vodili i upropastili ga. Službene agitacije. Plišu nam iz Mo­ stara: Dne 6. o. mj. donio je poznati de­ mokratski agitator pravoslavni sveŠtenik g. Nikola Divljam u seoski kotarski ured u Mostaru, te u prisutnosti kotar­ skog predstojnika držao sakupljenim se­ oskim starješinama govor, u kojem je nagovarao seljake, da se priključe op­ ćoj seoskoj organizaciji, kojoj su se to­ bože svi bosanski kotarevi priključili, a kojoj je svrha, da uz kmetovske zem­ lje dobiju seljaci i begluk badava. Izme­ đu ostaloga je tumačio seljacima ,da oni jedini Imaju pravo na zemlju, pa makar se ona nalazila u blizini gradova i makar imala najveću prometnu vrijed­ nost Za tim je poznati demokratski korteš Čedo Miiić dijelio pozive za seosku skupštinu, koja se obdržavala 12. o. mj. u Central-Kinu, nagovarajući seoske starješine, da povedu sa sobom što više muslimana seljaka^ Daleko nas vodi demokratski režim, da su počeli u uredima, na oči kotar­ skih prodstojmka provoditi boljševičke agitadje. Mjesto da se seljak podučava kako treba da se zadovolji sa onim blagodatima, što mu ih je oslobođenje donijelo, on se huška i još pod službe­ nom firmom na nezasitnost, huška se na takove podvige, koje mu ne može niko oživotvoriti, pa onda nije nikakvo čudo, što se u nas neprestano pljačka, pali i ubija. Ф Mjerodavani bi faktori trebah, da voide o ovome računa, inače neka sebi pripišu pošljedice. Nevaspitan sudac. Ko-tarski sudac n Glamoču, sudski tajnik Kempf stanuje u zgradi kotarskog suda, te upotrebljuje sudskog podvomika i u svoje privatne svrhe kao slugu. Ali ovome gospodinu nije dosta to, traži i sina podvomikova, da ga džabe služi. Dne 22. pr. mj. dođe po svom običaju u 4 sata u ured i ne našav podvomikova sina, stane se derati i grditi i najstrag opsuje siromaš­ nom čovjeku, sve na svijetu i svetoga Muhameda«. Upozorujemo g. Dra Simića na ovaj | te, spala je opća obrazovanost na naj। niže grane. Narod modernom naobrazbom proi svijetliti, nazadnom utjecaju uleme grai niče postaviti, građansku moć i vlast I samostalnom učiniti i pojesti islamsku državu putcrti jedne mouerne kulturne 'države, to bijaše zadaća, na koju se s uspjehom dadoše u početku devet­ naestoga vijeka u Turskoj sultan Mah­ mud II. i u Egiptu nv'gov namjesnik Muhamed Ali-paša. Gotovo iza stogodišnjega truda i nabtojanja uspjelo je napokon, da se u obje zemlje postavi država pogledom na pravo <i politiku kao i na cijelu unu­ trašnju organizaciju na jedan moderni zapadni temelj, tc u god. 1875. bi Tur­ ska pretvorena u ustavnu državu sa , 'jednakim pravom za sve građane bez razlike vjere i narodnosti. Ovaj kratkotrajni, naskoro jednim ukočenim autokratskim (samovladarskim) sistemom zamijenjeni us.tav stu■ pio je opet god. 1909. na snagu i to na i znatno čvršćem temelju. Izuzevši našljedno i bračno pravo kao i načela o dobrima mrtvihf ostavi strne) ne nalazi se više ništa od starog teokratskog (vjerskog) zakonadavstva. Ali i ovi ostaci su već u okviru moder­ nog zakonodavstva podvrgnuti nužnim ■ promjenama. Ovakim novim preustroj, stvom države približilo se je konačno i onome duhu, koj>i izbijaše iz riječi Boj žjeg poslanika, kad je rekao: 228. Svoje : svjetske prilike i potrebe poznajete vi I bolje nego ja, ili 446. Vjera se sastoji ii • propovijedanju morala. �Одкш 4. Pirana žalosni slučaj! Kada bi ovo svetogrđe učinio jedan nevaspitan čovjek, ne bi inu se smjelo oprostiti, ali kada to čina jedan sudac, onda nema liječi, kojima bi se to moglo osuditi. Prijeki sud u BilećL Kako doznajemo proglašen je prijeka sud u Baleći na­ vodno radi toga što su oplakani četvo­ rica srba pravoslavnih i dvojica musli­ mana. Mislimo, da je svakom jasno, kad sravni ono što smo mi pisali i ono što je javio »Glas Naroda« u 102. broju. Stdac — balkanac. Današnje naše žalosne prilike u svakom pogledu izni­ jele su na površinu opet jedan žalosni slučaj, za koji bi se morao zastidjeti i najzadnji otpadak ljudskoga društva, a inscenirao ga je niko drugi nego sudac okružnoga suda gosp. tajnik Važić. Safija udova iza Hamiđaga Abadžiča iz Sarajeva došla je sucu Važiču, da ga pita, je li njezin 'sin. koji je ovih zadnjih dana osuđen po okružnom sudu te ot­ premljen u kaznionu u Zenicu, ostavio kakovih svojih stvari, pa ako jest, da joj se te stvari izdadu. Gosp. sudac ne pitajući Safiju ko je ni šta hoće, zaleti se iza stola, pograbi Safiju za ramena i izbaci ju na hodnik. Bijedna i uvrije­ đena majka ode plačući i zgražajući se nad postupkom ovoga grmalja bojeći se da je ovaj bjesomučnjak još i ne bi tukao. Kad: ovoga postupka podnijela je Saftja kod predsjedništva okružnog suda prijavu. Iznašamo ovaj Skandal u javnost ne­ ka se vidi kakvi su suci u nas, koji bi trebali da budu primjerom uljudnosti i lijepog postupka. Tražimo od predsjedništ a okružnog suda da ovoga gosp. Važića nauči postupku prema stranka­ ma. Jedno objašnjenje. Primamo na uvr­ štenje: U Vašem cij. listu izašla je je­ dna bilješka o dijeljenju kože u D. Va­ kufu. Za hator istine molim Vas, da do­ nesete slijedeće objašnjenje: Do prevrata dolazila je koža od ko­ more na naš općinski ured, koja je on­ da dijeljena pojedinim cipelarima. Zad­ nja partija kože stigla je pred prevrat, nije po općinskom uredu dijeljena, a kožu je Nar. Vijeće u D. Vakufu od opć. ureda preuzelo. Ta je koža podi­ jeljena po Nar. Vijeću, za koje dijelje­ nje nosi odgovornost samo Vijeće. Po­ slije te partije kože nije opć. ured ni jednog kilograma primio te je prema tome ni dijelio nije. D. Vakuf, 20. oktobra 1919. A. Miralem, gradonačelnik. Doiucfranjt muslimana službeiika. Priča nam jedan prijatelj iz Foče, da su izvjesni ljudi denuncirali škloskog upravtelja Osmana Daiđšća u Foči radi školskih čitanaka, kao da je on dao djeci čitanke u kojim ima još članaka o Habsburgovcima. Međutim to je sa­ mo bilo prividno, jer su tamošnji Srbi htjeli svoga čovjeka da postave za upravitelja. Na tamošnjoj školi ima 6 učiteljskih sila a to četiri učiteljice srpsko-pravoslavne vjere, Jedna katoličke vjere i upravitelj Daiđić musliman. Od 350 djece, koje se ie i ove godine upisalo otpada 200 na muslimane. Ni kod ovo­ ga oni ne trpe ni ovog jednog, nego hoće, da ga skinu i da naprave mjesto svomu. Kad nijesu znali kako će, on­ da su izmislili najzgodnije i najodvrat­ nije sredstvo i počeli denuncijama. Mi tražimo od vlade, da ne nasjeda ovakim makinacijama, jer vlada i nje­ zin šef školskog odjeljenja nose krivi­ cu, da nema u knjigama ćirilice i da su i danas nakon godinu dana ostale pje­ sme u slavu Habsburga. Fočaci nek ne puste svoga učitelja iz svoje sredine i nek se i sami zbliže, jer i ako su odlu­ čivali toliko vremena, mogli su se od­ lučiti, kuda im je krenuti Dr. Ivo Ghey otvorio je odvjetničku kancelariju u Zenici Prvi Ingres jug. novinara. ' Rusije. Na večer: ieater pare, a iza ' predstave prijateljski sastanak u restaI uraciji »Kola« u Zagrebu. Drugj dan u 9 sati u jutro otvara se ! -u velikoj dvorani hrvatskog sabora kon­ gres. Pozdravni govor držj predsjednik Hrvatskog nov. društva 4 predlaže konstituisanje kongresa. Za predsjednika kongresa biće izabran Srbin, za prvog potpredsjednika Slovenac, za drugog Hrvat, za prvog tajnika Hrvat, z.a dru­ gog Srbin, za trećeg Slovenac. Svečani govor drži predsjednik kongresa, a iza toga zaredaće pozdravi iz bratskih sla­ venskih država i referati. Iza referata otvoriće Milan Marjanović svečanu akademiju, a u 12 sati biće i otvorenje novinarske izložbe. Poslije podne u 3 sata nastavak kon; tresa. OdlučJĆe se o jedisntstvenoj or1 ganizaciji svih jugoslavenskih novinara. I Osnovaće se zajedničko društvo. Funkoijonari dotadanjih društava preuzeće dužnosti privremnog odbora, sastaviti pravilnik i sazvati prvu glavnu skupšti­ nu. Centar društva biće u Beogradu, gdje će s .pozvanim faktorima pregova­ rati u korist novinarskog staleža, koji će jedino tim putem postići kod nas onaj ugled i položaj, koji imadu novinari u zapadnim državama. Na večer komers i igranka u SokolanL Treći dan nastavak kongresa i slo­ bodno razgledanje grada. ♦ I ! j i Izložba naše štampe biće podijelljena u dvije grupe: 1. rad jugoslavenske štampe u inostranstvu za Jugoslaviju; 2. savremena jugoslavenska štampu. — Za prvu grupu poklonili su dosada ma­ terijal (novine, knjige, brošure, letake za aeroplane) Jugoslavenski Odbor u Londonu j g. Milan Marjanović. Za dru­ gu grupu sakuplja se materijal po čita­ vom kraljevstvu. Da Bosna i Hercegovina budu dostoj­ no zastupane na toj izložbi, poziva sarajevsko Udruženje Novi­ nara uredništva svih dnevnika, sedmičnih i drugih kao stručnih i i s t o v a i revija u Bo­ sni i Herce govini, da na adresu g. Jose Sironića, tajnika U. N. u Sarajevu, Mis Irbijeva ul 11. pošalju o d m a h po mogućnosti prvi broj* svo­ ga lista (ili svakako jedan od prvih brojeva, izašlih za prvih mjeseci nakon prevrata. Urednici sarajevskih listova mogu ih predati i lično u uredništvu »Narodnog Jedinstva«). Umoljavaju se svi rodoljubi, specijalno ona gospoda, koja su kao emigranti živjeli za vrijeme rau u tuđuii, da Udruženju Novinara u Sarajevu uz povratak pozajme sve knjige i brošure o jugoslavenskom oslo­ bođenju i o stvaranju jugoslavenske dr­ žave, a izašle su u tuđini za vrijeme svjetskoga rata. Na svakoj knjizi biće označeno ime vlasnika. * ! ј ' ! I ' ! , i : I : , Ovaj poziv odaslalo je naše Udruže­ nje Novinara sporazumno sa Hrvatskim novinarskim društvom, novinarima u Cetinju i Splitu, da se i u njihovim po­ krajinama preduzme ista akcija. Na te­ melju odluke g. Ministra Saobraćaja od 1. oktobra 1919. broj 18.727 i na temelju uvjerenja sa strane Udruženja Novinara u Sarajevu (u Splitu i Cetinju sa strane pojedinih redakcija) dobiće pojedini de­ legati pravo na četvrtinu podvozne cijene povoljne klase u putničkom 1 brzom vozu do Zagreba. Uz potpis predsjednika kongresa vnjediće .isto uvjerenje i za povratak. Novinari u Splitu i Cetinju treba da se u toj stvari obrate i na svog povjerenika za saobraćaj. Svi će delegati imati u Zagrebu na trošak bratskog Hrvatskog novinarskog društva besplatno stan i hranu. U tu svrhu moraju se brzojavno prijaviti tajniku Udruženja Novinarskog društva: Anti Brozoviću, Zagreb, Novinski ured. Delegati iz Splita i Cetinja sastaće se sa sarajevskim delegatima 13. novembra u 8 sati na večer na sarajevskoj stanici, odakle će istim vozom krenuti zajedno put Zagreba. Dne 10. novembra otvara se u Zagre­ bu prvi jugoslavenski novinarski kon­ gres. Kako nam javlja Hrvatsko novi­ narsko društvo iz Zagreba, raspra viće se na kongresu razna pitanja kao: dru­ štveni položaj novinara, jedinstvena or­ Tuzla, 26. oktobra 1919. ganizacija brze informativne službe, za­ Jučerašnji dan b?o je ponovni dokaz daća jugoslavenske štampe, novinarski snage naše organizacije. Toga su dana stalež, sloboda štampe i jedinstve­ zastupnici svih vakuf, džemata našeg na organizacija jj u g o s I a v e пkotara, koji su slobodnom narodnom s k i h novinara iz čitavog kraljev­ vo!Jot izabrani, dali povjerenje svojini stva. voduii. i u J. M. O.«, izabravši ih u Prvi dan kongresa dočokivaćc sc go­ kor o vakuf, mearif. povjerenstvo. sti iz pojedinih pokrajina, a i kolege no Skupst nu je sazvao i rukovodio pot­ vinari iz Ceske, Poljske, Ukrajine i predsjednik kot. vakuf, mearif. povje- Naši dopisi fOA; М. SudiuktiL Број 80 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA" renstva g. Zejnilaga Muharemagić, koji nakon što je konstatirao sposobnost skupštine za stvaranje valjanih zaklju­ čaka i poduzimanje izbora, otvara skupi stinu najavivši dnevni red: izbor kot. I vakuf, povjerenstva. Moli skupštinu, da i bude u izboru složna držeći se bratske sloge, jer su vremena ozbiljna, pa je I sloga neophodno nužna. Zatim iiufli ef. i Maglajlić u oduljem govoru ističe važ­ nost ovih izbora i naglašuje, da treba birati one ljude, koji će znati, htjeti i smjeti raditi, jer su naša vjerskoiprosvjetna polja silno zapuštena i neobra­ đena. Ibrahim ef. Imamović predlaže, da se izabere odbor od nekoliko ljudi, koji će sastaviti i skupštini predložiti takove ljude. Izabire se taj odbor 1 na­ kon kratkog vremena povraća se s li­ stom, koju skupština s nekim preinaka­ ma usvaja. Prema tomu izabrani su za članove: Hadži Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, Dr. Ahmedbcg Defterdarević, Ragib ef. Kosorić, Ibrahim ef. Cokić, Hafiz Osman ef. Vilović, Zejnilaga Muharemagić, Muhamed ef. Zahirović, Sallih ef. Serdarević, Hafiz Mehmed ef. Mulahalilović i Ahmedaga H. KovaČević, a za zamjenike: Hafiz Jakub ef. Berbić, Hafiz Mustafa ef. Cokić, Hafiz Ahmed ef. Redžebašić, Hadži Jakubaga Begić i Hamdi ef. Proić. Mufti ef. govori o potrebi rada -u ‘svim vakuf, mearif. tijelima d međusobnom podupiranju te čišćenju nevaljaština, koje su se uvukle u tijelo naše zajed­ nice iza rata, kao i na intenzivnom por ticanju na rad oko poučavanja naše mladeži u vjeri. Iza toga je pročitan članak u »Pravdi« broj 67. o zaštiti djece i potpori majkama i stavljamo u dužnost delegatima pojedinih džemata da odmah prijave takovu djecu i majke, predsjednik zaključuje skupštinu. Izabrani članovi su se istog dana i konstituisali, te je izabran predsjedni­ kom H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, a pot­ predsjednikom Dr. Ahmedbcg Defterda­ rević. Mđ. „BejMtoiE" fijeati. lovom, da sc rudnicima stave na raspo­ laganje vagoni potrebni za transport. Slovenski rudnici sa proizvodnjom od 400 vagona približuju se predratnoj proizvodnji. U Pečuhu su rudnici svoju proizvodnju povisili od 40 na 150 va­ gona dnevno. U Hrvatskoj i Slavoniji proizvada se do 80 vagona dnevno, a rudnici u Srbiji pokazuju također znat­ no povećanje proizvodnje. Dnevna pro­ izvodnja ugljena uz normalan rad svih ugljenokoipa može sc računati na 12.000 vagona, te možemo za kratko vrijeme računati i sa mogućnošću itzvoea, samo dok se urede naše saobraćajne neprili­ ke. Kod proizvodnje i razdiobe ugljena uzelo se dosadu više obzira za snabdjevanje željeznica i brodova, a narodu se dosad nije moglo dati onoliko, koliko je želio. Međutim sad nam je to najpreča briga i u koliko se saobraćaj bude рок boljšao u toliko ćemo dobavljati veće koiičine. » Riješenje valutnog pitanja. »Politika« Piše: Na posljednjoj sjednici ministar­ skog savjeta govorilo se o riješenju va­ lutnog pitanja. Dva su prijedloga. Jedan, da se svake 2 krune zamijene za 1 dr­ žavni dinar, drugi, da bogataši podnesu najviše kod rješavanja tog pitanja. Končno je izabran odbor, koji će u najkra­ će vrijeme podnijeti prijedlog o riješe­ nju pitanja valute. U taj odbor izabrani su dr. V. Veljković, Mdorad Drašković i Vitomir Korać. U Beograd je već stig­ lo 450 milijuia u novim državnim bank­ notama. Uvoz alkohola zabranjen. Uprava mo­ nopola u sporazumu sa vladom zabrani­ la je svaki uvoz alkohola. Sve izdane dozvole za uvoz dokinute su. Odkup stranih dionica. Ministarstvo šuma i ruda odkupiti će sve dionice veHWh šumskih poduzeća u našoj državi, koje se nalaze u rukama stranaca. Mi­ nistarstvo će tako u svoju režiju preu­ zeti izrdbu sviju vrsti drva. Novi list. U subotu, 1. novembra, iz­ lazi prvi broj novog lista »Oko«. List će izlaziti svakih 15 dana na 16 stra­ nica. Jedan broj 2 krune. Vlasnik i ured­ nik Milan Budimir. Pretplatu prima Kajonova knjižara, Kralja Petra ulica. Protest pododbora u Bos. Novom. »Gajretov« pododbor u Bos. Novom poslao je predsjedništvu ministarskog savjeta u Beogradu i vladinom povje­ reniku društva »Gajreta« Hasanu HoNove Misli. džjću slijedeći brzojav: Vakaf bi rado «Wei»o ali nem»gu »Pododbor muslimanskog potpornog ja vakafaŠ. Arnautovie. društva »Gaireta« u Bos. Novom u svo­ je ime i u ime sviju »Gajretovih« čla­ НајтоНт- kad • rakafakim iaborima nsnova u području općine i kotara Bos. gorori. R. Sulejmanpaiić. Novi najenergičnije protestvuje protiv Sraaa, pa m» niko u« pita za moja naiara a tendencioznom i protuzakonHom po­ agraru, Š. KaitoTio stupku policijske direkcije i zemaljske vlade u Sarajevu u pitanju »Gajreta«, Vidim, da imo jeftiao oferirali »4«mote svojevoljnom nametanju komesari­ kratima«, ali )• kupoprodajni «|ртог perjekiaa. 1. tiarić. jata na upravu društva. Izrazujcmo svoje nepovjemeje i pre­ Zemlja ehećaaa. zir po vladi i policijskoj direkciji na­ Jugoslavija )• i»alja mala i mlijeka — aemIja obećana. metnutom centralnom odboru društva Ona je djeloniiee ebeeana Talijanima u loa»Gajret« te odlučno zahtijevamo, da mi­ donskom ugOTorn. nistarski savjet odreda raspust toga Ona je ebečena i jedinstvenom narodu, koji »namet-odbora« i saziv nove izvanred­ na njoj šivi. Ona je obeoaaa mnogima, diji »e iaHrssi ne glavne skupštine, na kojoj se ima ukrštavaju preko ovo semljo. provesti izbor glavnog odbora po dru­ Ona je obolaaa Ivorcorima i isTOzničarima štvenim članovima u skladu sa propi­ svako aorto i svih nasija. sima pravila, te bez miješanja i uticanja Ona je konaino, kao i Falestiaa, obećana narodu iaabraaom. političkih oblasti. Za tvoje građaao Jugoslavija je opol somlja Izjavljujemo konačno, da pekidamo obećanja. sve veze sa nametnutim nazovi-odboObećale aam uređenje saobraćaja 1 valuto. Tom, te da ćemo sve do potpune pobje­ Obećalo nam agrarau reformu. de narodne volje u ovom pitanju svoj Obećale nam soeialao rororme, obećale nam rad vršiti i •prihodima raspolagati s a- 1 ■rođenu роИв, telegraf i telofoa, obećala slo­ mostalno i prema željama ovdašnjih I bodu ttampe, uatov i konstituanto Obećalo nam u Zagrebu stanove. Zato i spa­ »Gajretovih« članova i prilagača.« vamo >a Zriajevea. Trcšeljah Obećale nam ... a ko bi are to iabrojio. U ovoj obećanoj zemlji, ljudi su »mo zato i na— mjalteni na mjerodavnim mjeatimn, — da obećavajn . . . Ako se iavrlo eva ova obećanja, onda ne ćo ' ■a nekoliko godina nijedan državljanin ovo drlavo imati nikakovih tereta,- veo će ma driava Proizvodnja ugljena. Proizvodnja ug­ 1 ljena spala je u svim evropskim drža- i davati dividondn. 1 jed no nafto zanimanje bik ćo a toni, što smo građani SHd. (Jat liet). Gospodarstvo ' vama prosječno za jednu trećinu, a neg, dje i za polovinu prijašnje proizvodnje. . Uzrok ovome ima se tražiti u skraćenju radnoga vremena i smanjenju intenzivnog rada kod rudarskih radnika. U Jugoslaviji ima još i drugih poteškoća, naime smanjenje broja radnika, poteškoće oko nabave materijala za rad, saobraćajne neprilike i pustošenja po ugljenim rudnicima u Srbiji. Međutim kod nas je pitanje o radnoj snazi u rudnicima povoljno riješeno. Oskudica na ma­ terijalu znatno je smanjena, te proizvodnja ugljena pokazuje znatan napredak, od 200 vgona za prvih šest mjeseci. | Tako Je proizvodnja ugljena u Bosni u 1 skočila u mjesecu septembru na 200 vagona dnevno. 'Га se proizvodnja mora i povećati na 330 do 360 vagona pod us- i ! | ■ i ' i I • > Опћински уред у Јсаеру потребује • биљежника, ради упражњеног мјсста са мјесечном платом од 300 К (сло| вом три стотине круна). j Ko жели нека се јави са молбом | истоме уреду до l. новембра 1919. i . Начелник ! OGLASI: Натјечај. Ибрахимбег Дганооић. štamparija D. & A. Kajua, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/254471361e91d1bf81c46884c6a3f9a2.pdf b688087bfb959e013172386190d66d5d PDF Text Text РС&&ДО Г«АЈ SO HE L Е « A. tatari aubatoat. utarkMH i tltw№TM ste. PreAfrtate ш. LhindMfjb« i uprava текмл к аСмег^ »М. Telefon br. 1Ж. Oebtvni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАЖ^АЦМЈЕ. гаЦп poit 1119. Broj 81. Sarajevo, subota 1. novemra 1919. (7. saferul-hajra 1338.) Robljenje u Prijederu. пошао, да ое na пас пабац>^ блатом. Л зна гдје je лајосјетљивЦ[ жи- Nijesmo još ni zaboravili žalosnih događaja u južnoj Hercegovini, a evo .počeše ii u Krajini nemila pljačkanja -ј otimanja muslimanskog dobra. Hoće li deinokratska vlada reći, da su i u Prijedor došli crnogorski banditi? Ho­ će li pnijed'OTski kotarski predstojnik g. Mišulin sa svojim suflerom g. popom Zelenikom pozvati u pomoć vojsku i zatvorit: 70 pravoslavnih težaka i gradana, kao što je učinio sa muslimanima prije dvije tri nedjelje zbog gomioničkog događaja, te i danas još čame mnogi u zatvoru? Ovo nije u Prijedoru osamljeni slučaj. РгИ^ dvajestak dana napali su razbojnici .iz busije Talu iz Kozarca, .pucali na njeg, raniiii ga na nekoliko mjesta i da ga konj nije iznio, izgubio bi i glavu, pa g. Mišulin i pop Zelenika ni da maknu. Kad muslimani beru kukuruze sa svoje njive, svoje neprijepopne imovine, onda prave »bunu i prevrat proti države«, a kad se mu­ slimanska dobra pljačkaju, kad im se otima ono, što su krvavom mukom i trudom sticali, onda — - e gospodine $ola, da smo Tunguzi previše je. Ho­ ćemo zaštite ii pravde. Mi drugo ništa ne tražimo. i i j ; • . : i i ' ' 1 i ; 29. октобра I пијо прославила Боспа и Херцеговипа. Земаљска влада мздала je покакво саопштење у којам се ишотава, ј&р н е з н a, који he датум узети, као дан народне славе, na закључује своje изведе с поруком, да свак молсе славити који xohc дан. Beh с tim уноси у народ размирипе и дајс noвода рушењу јсдне идеје. i I i i ' Сарајово, средвште nanio лолитикс и нашсг друштва, показало се je у врло мизерној сллци. Оаим пеколико звстава, које су лепршале од 28. октобра на радњама наше браће Чеха, након прославе годишњице Ослобођеља Чехо-Словака није ни-каква анака дало свомс весељу иа онај хлсторички акт, када je хрватскј сабор Закључио : »Сви досадапл државнопрвни одвошаји и везс између краљевипв Хрватске, Славопије и Далмацијо с једпе стране, те Краљеннне Угарске и царевине Аустријске са друne стране разријешавају се...« Кад je ова вжјест у вечер стигла у Сарајево, каво су наша срца била ■ како смо одахнули од тешког ропства! Ова вијест била je прва вијост iiaine слободс и уједињења, na тим јаче искаче дан 29. октобра у хисторији уједињења свих ЈугослаЈ вена. Ми смо у нашем ллсту донијели спомен чланак на тај дан ir hcki, a међу овим »Глас Народа« плје Mo­ rao затајнти свој гљев као м ua еве iiito од нас потичо и што мл папиmcMO, na с нокјо теоретичко висино разбијати туђе добро, ле биги сигуран у cĐojoj itiacTHToj кућ.и и бити потпуно обесправљеи? To није олобода иек> тиранија, анархија, коју су створили људи сипшх душа, који г.ааив н.има бол>е пристаје uero нама, људи пусти теоретичари са плитким погледима ла onhe државпе inтересе. Ha концу, ако je слобода ono mio »демократи« раде и како мјере грађапску равпоправност, доста je aко их упозоримо na данаши.у лашу аијест на челу лвота. Иека прошсле и сами осуде! вац, ла вам подваљује, да <шо Mit тим чланвом поддијенил<1Г српску војеку. Ои ее осврнуо на ваш члапак и »Хрв. C iore«, na пише о лашем: Mjesni odbor naše organizacije a Prijedoru brzojavlja nam, da su na 29. oktobra u 7 sati na večer aapala tri razbojnika, naoružana puš­ kama i bajunetama u odori na kuću Hadži Ibrahlina Varmaza iz Ćela 1 orobiš© gotova novca K 2000.— 1 raznih stvari u vrijedaoitl preko K 2000.—. i ; ! 1 : ' i । I i i »A opran јушдславенске муслиманске opranизациЈ^^равда«, паitacao je као посвету 29. октобру ове жалосне речи: »У колико je год у том погледу (у а4>ирмациј! народног и државног јединства Срба, Хрвата м С.говенаца. Пр. Ур.) зслуга антанте, српске ослободилачкс армије и добровољачких југославенских чета, тблико je још и eeha заслуга хрватског сабора чији je закључак одузео Хабсбурговцима сваку и мсралну и формалну подлогу за оспоравање нашег јединства и наше заједнице«. Ми смо свијесни, да je 29. октобра био да-п нашег правог уједињења, којем je свако no нешто придонио, a највише српска војска, чија he херојока пожртвовлост и схваћаље пароднс слободе бити за све вјекове свијетао прнмјер лашим покољењжма. »Праада«, у imic муслимана које заотупа, оспорава значење доласка српских чета у Босну i сматра га једвим подређении фактом у ланцу историјских чињеница soje су дошле једна за другом од 29. октобра, до 2. децембра«, & онда пам с Bicujie поручује: да демокраTija вначв правицу за ове г р a ђ a п е у д р ж a в ж који п о m т е n о в р ni е е в о ј у п a ционалну дужпост!« У свом члапку ч коистатујс даље »Глас Народак : да муслимаии сматрају- данашнхи демократски режим маскжраним апсолутизмом... Mi ne требамо трошпти много ријечи. »Глас Парода« се боји, да ово није встина што он пише. Боје се поглсдати жстину у очи, na пљују на сваког, кога се боје, да га оборе л одрне прије пего игго ho доћи час, гдје he сс освједочнти о исправности oirora у што и сами суињају. Нама су подваллЈпг, да смо с o»w члаиком подцијенили српску војеку, што смо рекли, да je велика заслуга хрватског сабора, који je одузео Хабсбурговцима подлогу за оспоравање пашег једииства. И господа око »Гласа Народа« зпаду коику je .важпост и сама антанта поклотшла томе чппу ■ улазав српске војске већ je онда сматрап Kao улазак нашв војске, коју смо братски дочекали ■ позвалл, да очува ред у nauioj држави, a актом од 1. децембра, када je Њег. Височапетво Регент са српском владом одговоржо na адресу‘Нар. Вијећа у Загребу извршепо je Т!отпуно уједнљетве Срба, Хрвата ■ Словенаца. 29. октобра 1918. ударвн je први темељ пашој олободној држави, iaда je Народпо Вијеће у Загребу, npiмило власт у своје руке у којем су били заступани и представаици из Bo­ čne i Херцеговиве из свих npnjaniљих политичкиу група. »Глас Народа« поучава нас о схваћан>у слободе, коју по његову мишл>еп>у ми ne разумијемо, јер се нисмо за н»у борили. јер нас je Аустрија фљворизпрала и т. д., a ми на ово ne знамо nrra би рекли. П1та je слобода? Питамо со и ми сами и сумљамо да je слобода отиматк туђе власнвштво, Godina L тагУГ.-ЖвИИИ ПтМНВВ0НННМНЛВЗиННАИ0ПНЕ9МИ№8МВВВВ»Ц|!ЗГ , ' I । : ' , | I ј ' U obranu muhadžira. Povodom pisanja ovdašnjeg socijalpatriotskog lista »Zvona« od 8. oktob­ ra o. g. proti povratku naših muhadžira iz Turske natrag u svoju oslobođe­ nu otadžbinu, naša se »Pravda« u svohie 73., a odmah cpcc i u 74. broju že­ stoko ogradila. Isto je tako »Pravda« žestoko protestvovala i proti uvrijedljivog pisa­ nja »Zvona«, da smo mi muslimani B. i H. »az.jati«, Turci, da ne znamo što je otadžbina itd. i I I . I • । ! : I I I Postavih ovdje glavni zadatak, da analizujem razne uzroke, što su davali povoda nekim našim ljudima za vrijeme austro-ugarske vlade, da sele u Tursku. I malo naše dijete znade, da smo mi muslimani za vrijeme austro­ ugarske vlade, upravi zemlje bili prava pastorčad. Kako smo bili svi razdijeljeni po konfesijama, nastojalo se u prvom redu, da se katoličkom dijelu našega naroda daju od uprave štokakve povlastice kao: škole, viša činov­ nička mjesta, uprave kotareva, protekčije u službi, trgovini, zanatima i t. d. Nekad se pogodovalo i pravoslavnima, kako je već koji upravni sistem zavla­ dao, što bi ga svaki ministar unosio u ovu zemlju, da jc »usreći«, iz nekih već poznatih političkih razloga osobito sprva okupacije. Mi smo muslimani posve zapostavljeni I onako konzerva­ tivni, ne mogasmo prihvat ti škole ni ondje, gdje je bilo, jer smo sistemat­ skim omražavanjem i vrijeđanjem vjerskih čustava odbijani od svjetske nauke po državnim školama. Poznato jc, da je naš narod uopće pobožan, pa i musliman kao takav, kada bi čuo, da je naša vjera u opasnosti, strašno se plašio budućnosti. Imao je jakih razlo­ ga. Katolička propaganda otimaše jed­ no po jedno naše čeljade u krilo svoje crkve, a vlada tu misiju pomagašc objema rukama. Pa šta je drugo i preo­ stalo našim zapuštenim i mirnim ljudi­ ma, nego da sele... I oni su išli, ostavljali su pradjedovska ognjišta, ali nc bešćutni, nego puni osjećaja, tužna i bolna osjećaja. Kao da sad gledam one silne suze u očima njihovim.... Dođoše u Tursku i živješe u njoj 10 20 ili 30 godina i evo se spremaju ova­ mo, natrag u Domovinu. Da su se iz­ rodili, da nijesu svoj nacionalni karak­ ter uščuvali, zar bi išli ovamo? Pozna­ jemo ih mnogo, koji ne znaju ni 100 ri­ ječi turskih ko kad i tamo govore sa­ mo našim srpsko-hrvatskim jezikom, ^ta vise, skoro iskaše neki naši iz i Turske, d a im reis-el-ulema pošalje । । . ■ naše vjeronaučne knjige pisane arebicom a na našem jeziku. Tako ne rade bešćutni anadonalci, nego ljudi, zadojeni jakim nacionalnim osjećajem i ako nijesu svjesna pravoga racionalnog imena. I dok nas je tako s jedne strane sa­ ma austro-ugarska vlada postepeno pritiskavala -štokakvim nepravdama i zulumima, s druge strane nam ogorčavala život u ovim zemljama revna rimo-katolička propaganda. A kako su se držala naša braća srpsko-pravoslav­ ne i katoličke vjere? Jesu li oni pogo­ dovali tuđoj vladi ili su ustali u obra­ nu svoje po krvi braće? »Reci istinu, pa makar bila i gorka« — veli jedna rečenica našega Muha­ med alejhiselama. Svjesnija, bolje od­ gojen ija, jednom riječju kulturna naša braća bez razlike vjere uzeše nas kat­ kad u obranu od hotimične nemarnosti i zapostavljanja austro ugarske vlade, braniše nas od otimačine nadbiskupa Štadlera i savjetovaše naše mirne, za­ puštene i neobaviještene ljude, da ne ostavljaju svoga rođenog praga. To su činili pojedinci. Nu u tim teškim prili­ kama u mas: se je našlo mnogo više špekulanata, narodnih gulikoža, koji su svaki ćas omražavali našem čovjeku »budući opstanak u ovim zemljama«. Mnogi vjerski fanatici iz mase također vrlo revno prezirahu našeg muslima, samo radi toga, jer nije kršten. Takih je bilo u nas ljudi, a ima ih na žalost i danas u našoj konfesionalnoj Bosni pa čak i među »inteligencijom«. Kada, čovjek ode slučajno u Beograd ili u Zagreb, pa zađe među tamošnje kulturnije redove, čisto osjeti da je u drugom svijetu, u gradu svjetskom, a nije kao u nas u nevaspitanom narodu zapuštene Bosne. Tamo ne izbijaju svaki čas fanatična i nazadna mišlje­ nja brata proti brata, nego se vjersko osvjedočenje p . edinca ostavlja njemu samu, a da o tom drugi i ne vodi ra­ čuna koji je koje vjere. Svi se inte­ ligentniji brinu zajednički za dobro na­ šega mladog Kraljevstva od istoka do zapada jednako. Taki zdravi život treba da je u svim našim pokraji-nama a pogotovo u nas, i da živimo prema onoj: brat je mio, koje vjere bio. Eto to mi dade uzroka da pišem o ovoj stvari. Ne da podjarujem fanatičke strasti nego u prvom redu, da iz­ nesem naše goleme mane i pogreške, kojSh se mora otresti svaki čovjek, pa koje vjere bio. Ako ikad ono danas ne­ ma smisla mrziti se među se radi vjere pa i ako katkad izbije kakvo »Zvono« sa svojim glupim nazadnim mišljenjem, ne smije da nas plaši, jer će tu zvo­ njavu uskoro odnijeti mutno vrijeme.«. Nastaće dani gdje ćemo se razliko­ vati ne po vjeri nego pd patriotskom radu za našu dragu Domovinu. Muhadžiri nam sc spremaju ovamo natrag u pradjedovske zemlje. Neka dođu, imamo mjesta i za njih, koje im se mjesto po zahtjevima Pravde mora i dati. M. \ Biljehe Novine o 29.-tom oktobru. »Pravda« u uvodnom članku pozdrav­ lja dan 29. oktobra kad je narodno ve­ će u Zagrebu proglasilo oslobođenje ođ bivše dvojne monarhije. Žali, da jedan dco naše braće iz Zagreba proslavlja taj dan sa gledišta, da jc Hrvat izgubio od 29. oktobra 1919. u toliko, što se opet kao negda u ropstvu tretira. Na­ stavlja. da je pitanje, koje se danas u Zagrebu obračunava i svodi na drugo stepeno tretiranje Hrvata vtIo bolno, za nas Srbe. Srbina nema koji sa bra­ tom slobodu podeliti neće. Srbin ustu- �Зграна 2. Sirana pa, Srbin žrtvuje ime, daje život za jedinstvo jer je prožet dubokom svešću o našem jedinstvu. Završuje poru­ čivši braće u Zagrebu: uložimo što prc zajednčke snage na opšte dobro. »Samouprava« posvećuje tome danu uvodni članak Čestitajući hrvatskoj i siovenackoj braći uverem, da se usrd­ no s njime otvorila era nove velike i slavne budućnosti našega plemena. Na­ zivlje ga velikim nacionalnim prazni­ kom, jer je prva sinteza naših napora. Izmotavanje vlade. Bojeći se kritike i javne osude za svoje propuste pohitrla je zemaljska vlada, da nam dadne razjašnjenja o proslavi 29. oktobra, pa se (izmotava preko ureda »za štampu ovako: »U proslavi dana 29. oktobra Zemalj­ ska Vlada mje uzela službenog učešća. Da se taj fakat ne bi krivo tumačio — a već je dao maha kojekakvim novmskini kritikama — ovlašteni smo na ovu lizjavu: Nijesu se svi dijelovi b?vše dunavske monarhije u isti dan oslobodili Habsburgskog jarma. Cesi su to djelo izvršni 28. oktobra. Hrvati 29. oktobra (kad je naime hrvatski sabor u historijskoj sjednici proglasio oslo­ bođenje Trojednice od Habsburgovaca, dok su toga dana Bosna i Hercegovina još uvijek bile pod čizmom austrijskog generala). Bosna i Hercegovina imaju zapravo tri pikova daću ma: 3. novem­ bra (kad se zemlja konačno oslobodila a. u. guvernera, a narod preuzeo svu vlast u svoje ruke), 6. novembra (kad je u Sarajevo ušla srpska vojska) i 1. decembra (kad su izaslanici narodnog vijeća proglasili u Beogradu pnsajcdv njenje). Pogledom na tu obilnost da­ tuma, kr. vlada riješila je, da će služ­ beni proslavni datum biti za svu 'dr­ žavu 1. decembra. Naravski, prepušta se privatnoj inicijativi na volju, da slo­ bodno slavi i druge historijske datume. Suzbijaije »piinenosti. Dr. Eugen Sladović pl. Sladaevički. U »izvješću o uprvi iz godine 1907.« navedeno je. da je svršetkom školske godine 1905 1906 bilo 366 osnovnih ško­ la. i to 253 narodnih osnovnih (državnjh), 103 vjeroispovijedan'h i 10 pri­ vatnih. Te su škole bile razmještene u 281 školskom mjestu, a bilo je u njih uškolovano 1779 općina. Naprama školskoj godini 1904/1905 pokazuje to prirast od 14 osnovnih škola. — Prema površini zemlje dolazna je školske go­ dine 1905,1906 jedna osnovna škola na 140.68 km2 naprama 145.4 km2 u škol­ skoj godini 1904 1905.. a naprama broju pučanstva dolazila je (prema popisu od godine 1895) jedna osnovna škola na 4.284 žitelja. — Početkom školske goddine 1905'1906 iznašao je broj upisanih učenika 36.288. U svemu je te školske godine polazilo osnovnu školu 14.33% djece, koja su se nalazila u dobi školske obvezatnosti, dok je taj postotak Н«Ј «1 *-ј „ПГАВДАМ — Л*ЛТГ)А“ i iznašao u školskoj godini 1904/1905 sa­ i mo 13.94%. Prema izvješću o upravi iz godine 1908« bilo je kod nas ; vršetkom škol­ ske god.ne 1906 1907 svega 379 osnovndi škola, i to 259 narodnih osnovnih, j 109 vjeroispovjedn h i 11 privatnih. Te su škole bile razmještene u 290 školskih mjesta, a obuhvatale su 1.761 uškolovano mjesto. Naprama školskoj godini 19054906 pokozujc c prirast od 13 na­ । rodnih osnovnih škola i 11 školskih mjesta, ali je otpalo 18 uškolovanih mjesta. Prema površini zemlje dolazila | je školske godine 1906/1907 jedna os■ovna škola na 137.76 km2 naprama : 140.68 km2 u prošloj školskoj godini. j Naprama broju pučanstva dolazila je jedna osnovna škola na 4.138 žitelja (naprama 4.284 u prošloj god ni). — ; Početkom školske godine 1906,1907 poi lazilo je osnovnu školu svega 37.832 j učenika. Prema tome.pohađalo je te • školske godine svega 14.83% djece, i koja su bila u dobi školske obvezatno­ I sti, dok je u školskoj godini 1905 1906 I taj postotak iznašao 14.33%. • Koncem školske godine 1909 1910 bi­ lo je. — prema > izvješću o upravi za godinu 1911.« — u Bosni i Hercegovini 458 osnovnih Škola, i to 306 narodnih osnovnih. 143 vjeroispovjednih (od to­ gi 111 pravoslavnih, 29 rimokatolič­ kih, 1 jevrejska i 2 evangeličke) i 9 privatnih u 367 školskih mjesta, a s 2.509 mjesta, iz koji ; e škola polazi. 1 Naprama školskoj godini 1908/1909 iz­ laz prirast od 24 osnovne škole, 24 školska mjesta i 14 mjesta, iz kojih se škola polazi. Od toga prirasta otpada 17 škola na narodne osnovne, 9 na vjeroispovijedne. dok je broj privatnih škola spao za dvije škole. — Prema površini zemlje dolazila je u školskoj godini 1909/1910 jedna osnovna škola na 11! knf naprama 117 km2 u prcdašnjoj školskoj godini, a u srazmjeru prema broju pučanstva dolazila je je­ dna škola na 4.052 žitelja, naprama 4.213 u školskoj godim 1908/1909. — Broj učenika iznašao je početkom škol­ ske godine 1909/1910 svega 43.736. U svemu je te školske godine .polazilo školu 17.48% djece, koja su sposobna . za njezino pohađanje, dakle za 16.56% u pređašnjoj školskoj godini. Iz »Izvještaja o upravi za godine i 1914 do 1916« vadim slijedeće podat­ ke: Školske godine 1912/1913 bilo je osnovnih škola svega 543 (i to 374 narodnih osnovnih, 156 vjeroispovijednih i 13 privatnih) ili 24 više nego u školskoj godini 1911/1912. Školske godine 1913/1914 bilo je sve­ ga 568 osnovnih škola (i to 399 narod­ nih osnovnih, 154 vjeroispovijednih i | 15 privatnih), ili 25 više nego u proš­ , loj školskoj godini. U školskoj godini 1914/1915 bilo je i | osnovnih škola svega 452 ( i to 401 na­ j rodnih osnovnih. 35 vjeroispovijednih i • 16 privatnih) ili za 116 manje nego u j prošloj godini. To opadanje uslijedilo je • povodom zatvaranja pravoslavnih vje- | ( 1 i . , ; roispovijednih škola, koje je iz politič­ kih razloga samovoljno bila odredila bivša uprava. U školskoj godini 1915/1916 bilo je osnovnih škola svega 469 (i to 414 na­ rodnih osnovnih, 37 vjeroispovijednih 1 18 privatnih) ili za 17 više nego u pre­ đašnjoj školskoj godini. Prema površini zemlje i prema raz­ mjeru pučanstva otpadala je jedna os­ novna škola u školskoj godini 1912/13 na 99 km2 i na 3.521 žitelja, u školskoj godini 1913/1914 na 90 km’ i na 3.345 žitelja, u školskog godini 1914/1915 na 113 km’ i na 4.200 žitelja, u Školskoj godini 1915/1916 na 109 km2 i na 4.047 žitelja. Osnovne je škole pohađalo u školsk m godinama: 1912/1913 52.837 (41.068 dječaka i 11.769 djevojčica), 1913 1914 56.605 (43.776 dječaka i 12.829 djevojčica), 1914/1915 39.778 (31.173 -dječaka i 8.605 djevojčica) i 1915 1916 46.856 (35.646 dječaka i 11.210 djevojčica). Iz tih kratkih ali markantnih izva­ daka iz »Izvješća o upravi« vidi se jasno, da razmjerno minimalni broj djece, koja se nalaze u dobi školske obvezatnosti, pohađa o novne škole. U smislu zakona od 28. lipnja 1911 o ob­ vezatnom pohađanju škole traje škol­ ska obveza samo četiri godine, i to od 7 do 11 godine života za svu duševno i tjelesno zdravu djecu izuzevši djevoj­ čice islamske vjeroispovijesti. S ob­ zirom na to uzima se broj djece, koja su obvezana na polazak osnovne ško­ le. poprečno kod muslimana s 5%, a kod ostalih vjeroispovijesti s 10% od cjelokupnog broja pučanstva. Prema tome iznaša broj djece, koja su obve­ zana na polazak osnovne škole u čita­ voj zemlji aproksimativno 159.000. Od toga broja pohađalo je faktično školu u spomenutim škotskim godinama, i to: 1912/1913 svega52.837ili 33.42%, 1913/1914 svega 56.605 ili 35.55%, 1914/1915 svega 39.778 ili 24.90%, 1915/1916 svega 46.856 ili 29.46%^ S jedne strane se ne provađa zakon o obvezatnom pohađanju osnovne na­ stave tako, da ni mlađi naraštaj ne uživa elemntarne nastave, nego i od nje­ ga oko 70% daje kontigenat za nepi­ smene. Tu pak vidimo, kako polaganim tempom napreduje gradnja zgrada za osnovne škole. Bez dovoljnog broja va­ ljanih zgrada iluzoran je svaki rad na području prosvjećivanja djece u dobi od 7 do 11 godine. Briga za prosvjeći­ vanje te djece ostaje i nadalje područ­ je rada školske uprave. Dok je za djecu u dobi školske obve­ zatnosti uvedena obavezna nastava, koja je zakonom statuirana, ali se žali­ bože ipak ne provađa, ostavljen je og­ roman broj odraslih nepismenih privat­ noj inicijativi. Tu je privatnu inicijativu potpomagala država do sada godišnjim prinosom od 20.000 K za obdržavanje tečajeva za nepismene. Ta je subven­ cija unesena i.u naš privremeni držav­ ni proračun za godinu 1919/1920 (pod stvakom 370/13, glave 86.). — Ta je ■■■■ FELJTON. A- Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (10) »Zeja me povela ovamo — nastavi Rene — i ja sam vrlo ugodno među seljacima provela svoje ljeto, koje će mi ostati u vrlo ugodnoj uspomeni. Doduše moja, Zeja ne ide s samnom u dućan, nego ostaje kući i čita dok ja seljacima mjerim šećer i petroulje. — »Ali Rene, ti voliš to — izgovori se Zeja.« — Ja se ne ljutim na te Zea, a volim tebe.. Rene ogrli svoju rođakinju i poljubi je čuvstveno, a onda se okrene Ihsanu: »Vi ćete ostati nekoliko dana kod nas?« — Na žalost samo dva dana, jer Zafranisovi moraju natrag« odgovori Ihsan. Rene se zamisli i reče: »Ja još ne mogu u Atenu, jer moja škola nije gotova!« Ihsan zapita kakva je ta škola, a Rene mu pu­ tem do kuće ispripovijedala o svojoj školi u djedo­ vu dućanu. VI. Večera nije bila birana, jer je stari Logotetides naređivao, ali je opet bilo svega. A ive manjkavosti na omjestilo je dobra domaće vino, da su gosti pri dobrom raspoloženju otišli na počinak. Rene je tu večer spavala sa Zeom i Lađom, pa su se dugo razgovarale o posjetiocima. Kada su ea i Lađa zaspale Rene je još ostala budna. Noć subvencija danas premalena i ne posti­ zava svrhu, kojoj je namijenjena. Tu treba da država u svome interesu iz­ dašno potpomogne osnivanje i obdrža­ vanje tečajeva za odrasle .nepismene. Briga za prosvjećivanje odraslih nepi­ smenih lica spada na područje rada so­ cijalne politike, a treba da kod toga računa na suradnju čitavog društva. Izncšeni statistički podaci, prikazuju nam strašnu sliku tame i neznanja, u kojoj čami naš narod. 'Го se još jasnije vid: zorno predočeno na grafičkim sli­ kama, koje je za anketu dalo prirediti naše povjereništvo za socijalnu politi­ ku. To je uopće prvi put, da su te broj­ ke grafički prikazane, a govore više od pisanih knjiga i izravno nam nala­ žu: na rad’... Te bi grafičke prikaze trebalo umnožiti i rasturiti medu narod i njegovu inteligenciju, a valjalo bi ih kroz nekoliko dana izložiti u dvoranu zemaljske vlade da ih svatko pogleda i da se u njih zamisli. Te su grafičke slike najjači memento, da je skrajno vrijeme da se pristupi (radikalnom lijeI čenlu ove teške narodne rane, koju zoj vemo nepismenost! Anketa o suzbijanju nepismenosti I svakako je jedna od naših najkarakterističnijih anketa pošljednjeg vremena. Stoga sc može pouzdano očekivati, da će donijeti uspjeha, koji se za nju vežu. Ona će kod nas još življe probuditi in­ teres za sitan narodni rad oko pučke prosvjete. U tom radu treba naročito uočiti i neke markantne momente i či­ njenice, prema kojima će daljnj rad biti udešen. UvrtK« л) agrarna politika demokratskih ministara stvorila je očajno stanje u velikom dijelu musli| manske mase, da smo se ozbiljno za­ brinuli za njihovu egzistenciju. Među I spomenutim nevoljnicima vlada takova bijeda i nevolja, da se neda ni opisati, I jer su spali na najniže grane života: na p r o š n j u i n e m o r a 1. Mnogi mu­ slimanski maloposjednik jsiprodavši sve, što je imao u svojoj kući, počeo je iz­ gledati milostinju i prositi, a mnoge rnaloposjednicc, koje nemaju nikakvih muških u kući, počele su prodavati i svoj obraz, samo da se spasi život i da nc pomru od nevolje i gladi. Stanje ovih nevoljnika još će više pogoršati kruta zima, koja dolazi i prekriva pri­ rodu, u kojoj su oni nalazili još život­ ne hrane branjem biHna i divljakinja, poklonjenim tikvicama i krompirima. Jest, trava, divlje kruške i jabuke, da­ rovane tikve i krumpiri, to je bila ži­ votna hrana biU- patenika, koja će im dolaskom zime manjkati. Primjeri: 1. A. Talinudžić iz D. Va­ kufa, još od prije siromah i najslabije stojeći čovjek, živi od prevrata živo­ tom obične životinje. Sve, što je u kući imao, isprodao je. Kad jc .toga nestalo izgledao je na pripomoć, koja mu je - ------ je bila sparna. Lak povjetarac počeo je piriti istom iza ponoći. Mjesečevo svijetlo osvjetljavalo je sobu i šaralo čudne slike, kroz granje loze, koja je ispod krova visila. U duši mlade djevojke budila se prva mladest, osjećaj spoznaje, da tamo za zidam spava čovjek, kojeg voli. I ta mistična noć sa blagom mje­ sečinom i ti osjećaji ženstva spajali se u jednu žeIju, koja je dizala zid između soba i gledala lijepog zdravog mladića u svojoj sobi u svojoj postelji, gdje ; | ; । ! i | je slučajno bio određen. Ta podražujuća želja bivala je iz časa u čas sve jača i jaća, da jedan čas je mis­ lila djevojka, da nepostoji više zid, koji ih dijeli, da ona leži u postelji svojoj, a on kao u snu kraj | nje... Sva je gorila i drhtala ođ želje, od strasti, ! kao da ne teče krv kroz njezine žile nego vatra i | pali je. I neznajući šta radi raskopča suknju, koja spane nečujno s nje niz noge na pod. Zatim trgne rukom kožulju i ostane na pola gole^na rubu postelje do prazora. Bujne , pune grudi mlade djevojke bile su ; prema mjesečini kao iz bijelog mramora isklesane. To je trajalo samo nekoliko časaka dok je Rene došla k sebi i pogledavši se gola navuče košulju na : prsi i stisne ih rukama, pa zastiđena sama od se- I be navuče pokrivač na sc bacivši se* sva u vatri u postelju... Od pokrivača učini joj se, da je je dotakla nečija ruka, da je je neko stegao oko tijela i ona se sve jače uvijala u mekani dlakavi pokrivač... No nije usnula. Znoj je polivao pod pokrivačem, kao da je ležala u vrućoj vodi, a onda skoči kao izvan sebe i napola gola poleti vratima. Otvori ih naglo i tapajući kroz mrak, goreći od samo jedne zavodljive pćmisli priđe vratima ivoje sobe u kojoj je ipavao Ihsan. Vcata su bila otvorena, soba prazna a pos­ telja netaknuta. Renu steže nešto oko srca, postane joj hladno; i — dođe k sebi protare oči i ostane na sred sobe, i Gdje je? pomisli naglo djevojka — zadrhta sva sjetivši ве u izti čai Ncre Zafranisove, koja je za večerom sjedila do Ihsana i s njim iza večere nekud neopaženo otišla. U isti čas asjeti nekakvu gorčinu u duši, ljubomoru i ona brižne u plač — Na kanapi prekrivenoj bjelim seoskim suknom spavao je nerazodjeven Ihsan Surur Zađe... Noć je prolazila lagano. Mjesec zašao i mrak zavijao svojom koprenom ostatak noći, da zora bude čarabnija, da dan bude svježiji i ljepši. Glas slavuljov odnekud dolazio tih, sjetan i ugodan, a na rubovima obzorja počela se pokazivati crvena maglica — prvi znak svitanja. A onda se počela polago svitati. Cvrkut ptica složio se s pjevom slavuljevim u divan harmoničan koncerat krasnom Ijetnjem jutru. Ihsan otvori oči i pogleda u strop udihnuvši duboko čisti zrak, koji je strujao kroz prozor. Za tim se pridigne bacivši pogled na postelji i neoče­ kivano, instiktlvno izusti: »Ona!.. .« Na postelji, u samoj košulji ruskopčanoj na desnom ramenu ležala je Rene u tvrdom snu. Mladić je promatrao jedan čas s’ udivljenjem i nejasnim čustvom, kao da sanja, a onda prišao polako k njoj i posmatrao je dalje. Ona se lagano makne uhvativši rukom košulju, koja je prekrivala djevojačke grudi i čas zatim naglo otvori oči. Blažen osmjeh preleti joj preko lica i djevojka pruži obe gole ruke prema udivljenom mladiću. On se sagne njojzl; ana ga stisne rukama i privuće snažne k • sebi... (Nastaviće se) Čitajte i širite ,,Pravdu“. �SI &re< davana u tikvi i time slično. Nestalo i tog, jer kraj ove opće skupoće ljudima dosta i sebe izdržavati, a on očajava i skapava od gladi. Ni u tri dana, da se kruha najede. Raditi? Što i* od koga? Novi gospodari njegova dobra neće da ga zovnu ni u kopanje kukuruza, nego ga šta više još podražaju i,boli mu po­ većavaju. Molio za pripomoć vladu, ali on treba da skapa od gladi, dok se molba riješ . Fatima Gafić dsto iz D. Vakufa. Ni od begluka ni od mustodžira nikakva prihoda, jer su joj Poljako- | ve uredbe onemogućile svaki prihod od zemlje. Žena stara s djevojkom u kući skapava od gladi. Od komšija moli po K 10 »uzajam«, jer na prvi mah stid je prositi. Komšijc daju po jednom i dva put ali ne više. Ona izgleda milostinju. Cvijet tvrdokoran, ilr većinom ii sam si­ romah pa ne može da daje. Ide u tikve i bere travu, bok vicu, da oboje skupa svari i pripravi sebi hranu. Nestaje i I toga, jer dolazi jesen. Nema šta jesti i prodaje jorgan, s kojim se pokriva. Mo- : raće zimu »provesti u kući bez ogrije- ' va i bez jorgana. Gornja dva primjera imaju da utvr­ de težinu onog žalosnog stanja, u ko- [ jem se muslimanski maloposjedinoi na- • laže. Svi su u takvom položaju, da je | nedostojan čovjeka. Krivac tom njr- i hovom teškom stanju jest vladina ag- i rarna politika, koja ih je lišila svih pri- i hoda i koja im je mogla a nije htjela ' pomoći. Ona je uništila i obespravila * jedan veliki dio muslimana i pripremila mu gospodarsku propast. Pitanje od­ štete i isplate hakova zategla je tako dugo, dok maloposjednici potpuno ne skrahiraju, da se nemogu ni kraj naj­ povoljnijih uvjeta ni za puno godina popraviti. Štete, koje su im ovim odu­ govlačenjem nanešene, nisu samo ma­ terijalne vrijednosti, već i moralne i zdravstvene, koje se ne mogu ničim na­ doknaditi. Kojekakvim otrovnim biljka­ ma. koje su ljetos uzimali za hranu, zatrovali su svoj život 8 izgubili svoje povoljno zdravstveno stanje, da ga ne­ mogu više nikad, dovesti na onu mje­ ru, kakva je prije bila. 0 moralu, tom najprečem i najsvetijem svojstvu čo­ vjeka. da i ne govorim. jedno voditi borbii za prava, koja im pripadaju. Sa sudbinom njihovom vezana je sudbina svih muslimana i ta Činjenica uzrokom je da smo svi za jednog a jedan za sve. Ujedinjeni u čvrsto kolo vodićemo odlučnu borbu, koja mora pobijediti, jer je to borba kulture i prava. Mij moramo izvojevati jednom velikom dijelu naše jednokrvne i jođnovjernc braće sve uvjete gospo­ darskog razvitka pa makar i goleme žrtve doprinijeli. To nam diktuje pra­ vo, kultura i čovječnost i mi ne smijemo uzmaknuti, Vladu upozorujemo na teško stanje maloposjednika i tražimo, da im od­ mah pomogne. Neka im odmah ispla­ ćuje odštete u sigurnoj valuti -i neka ‘im da zemlje, koju će oni obrađivati. To im mora odmah učiniti ako ih sma­ tra jednakopravnim građanima. Politički pregled Podjela plijena. Kad bi se među Englcskom, Amerikom i Francuskom podijelili njemački brodovi, svaka bi od tih država dobčla jako mak> brodova. Francuska jc protiv toga energično ustala, a na to međuakjirska mornarička komisija odlučila da će se Francuskoj dati onaj broj brodova koji je s početka bilo određen, naime prije incidenta u Scapi. Na taj način Francuska će do­ biti gotovo sve njemačke ratne brodo­ ve, kob se još nalaze ili u Scapi, ili u njemačkim rukama. Komandant Fuilcr rekao je vrhovnom vijeću ispred en­ gleske adnvrali-tete, da admiraliteta uzimlje na sebe odgovornost za nemarnost tim. što je pustila da njemačka mornarička posada potopi njemačke brodove na Scapi, pa pošto su Engles­ ka i AmcnJka pristale na to da smatra­ ju potopljenim one njemačke brodove, koji su njima u dio padah, stoga daju Francuskoj njezin prvobitni dio brodo­ va, a to znači gotovo sve njemačke brodove što su preostali. prcdhodnika, Muhamed el-Gazali, bija­ še za to pozvan i odabran, da dalje Islam po Kuranu i Hadisu. gradi i da ulije novoga života malo po­ malo ukočenom organizmu usahnule dogme pomoću širega pogleda i dodat­ Na koncu neka bude još napomenu­ ka mlađih filozofskih i humanih misli, to, da mnogi žele onaj zastoj, koji je t. j. da vrati vjeru opet natrag prvot­ nastao od izvjesnog vremena u islam­ nom islamskome duhu. Njegova nauka, skom razvitku, svedu na tako zvani koja jc išla za tim, da njegovanje vjere završetak rada oko daljeg obrazlaga­ kao unutrašnju samospoznaju metne nja dogmi. (Sedđi babel idžtihadi). Ali naprijed, moglo je sebi samo malo po­ ovaj završetak u prvoj polovini tre­ malo da krči put Njegovo glavno djelo ćeg islamskog stoljeća, proizveden od »Oživljenje znanosti« (Ihja-el-Ulum) Ibni Hanbela, zadnjega od četiri velika bilo jc od španskih učenjaka spaljeno Imama, koji su obred (vjerske molit­ na lomači. S vremenom nastane pro­ ve) i temelje pravne nauke utvrdili, ne mjena mišljenja, i Gazalina nauka do­ smije se ipak precjenjivati. đe do ugleda i cijene. Slična sudbina Ovaj završetak odnosio se je na vjer­ ske izreke i na prave dogme, koje na- ј stigla je nauku jednog drugog ne ma­ nje vrijednoga učenjaka Huhieđdma elpokon u svakoj vjeri vrijede kao ne­ Arebi. On je držan mnogo stoljeća jed­ promjenljive. One nijesu mogle kakvog spomena vrijednog 'djelovanja izvršiti i nim običnim krivovjercem, dok ga ni­ je naklonost puka shvaćajući pravo na znanost o Kur’anu 1 Hadisu koja čini njegove misli i osjećaje obavila kasnije temelj za dalji razvoj Islama u etič­ vijencem svetosti. kom, društvenom i državnom pogledu. »Tako sc je dakle, pokoravajući se Zato bi to bila jedna zabluda vjerovati, općim zakonima povijesti, Islam u toku da Islam nije slijedio iste prirodne za­ od trinaest vijekova ne manje preob­ kone kto i sve druge vjere. I on je uvi­ razio nego li druge velika vjere te se jek išao zajedno sa vremenom pa se nigdje ne može naći traga onoj ukoče­ je moralo mnogo koješta, što u jedno­ nosti, koja sc samo iz neznanja ozna­ me vremenu nije važilo za ortodoksno, čuje kao karakteristična oznaka istoč- ; kasnije priznati kao takovo. DijalektiČnjačkog stanja naroda«, veli Kremer u I ne (vještina u prepiranju) i filozofske spomenutom djelu na str. 55. razmirice kao i spekulacije, kojima je Jedno je od islamskih svojstava, da I htio Ibni Hanbel da zatvori vrata, predogmabične razlike ili različiti nazori • živješe njega većim dijelom, to poslije u općenitoj ortodoksiji (strogo obdrža- | polovice stoljeća morao jc jedan Ešvanje vjerskih načela) nisu nikada dal! ' arija za njegovu nauku stupiti na po­ povoda raskoiničkim vjerskim tvorba­ prište. Ali ni ovaj nije rekao zadnje ri­ ma. Ajet 6.и govori o ovom posve jas- I ječi. Jedan drugi, veći od svih svojih C^gnm ! čimi. Engleska flota opet jc bombardi­ ■ rala Krasnoju Gorku. : Izbori u Švicarskoj. Švicarska brzo­ | javna agentura javlja: U pjeh izbora u narodno vijeće u ovom mjesecu je taj, da sti se pomnožili sooijalno-demokratski mandati za 20 glasova, koje je izgubila za sada najveća stranka slo­ bodoumnih demokrata. Tim je narasto broj socijl-dcmokrata u narodnom vi­ jeću na 45. Katolici ostali su u istom broju kao i prije. Nova seljačka sfran; ka broji dosada 10 mandata. Najjača • jc frakcija narodnog vijeća, koja imai de zajedno 189 članova, ostalo su slo­ bodoumni demokrati. Hamid Knrbcgovlć. Napredovanje boljševika. Iz Finske Politiku, koja je načinila ovakovu bi­ stižu vijesti da je opasan položaj ruske jedu među muslimanima, nazivaju lju­ sjeverozapadne armije pod Judenićem, di obnovom i socijalnim preporodom. pokraj toga što je ta armija imala lo­ Ta nanešena bijeda i nevolja naziva se kalnih uspjeha. Ne potvrđuju se vijesti još i kulturno-napredrtm radom, koja o uspjesima pred Petrogradom ni o zapravo znači španjolsku inkviziciju na prorokovanom padu Petrogradu. U Pe­ drugi način. I kad mi upiremo prstom trograd u i oko njega boljševici su sas­ u tu bijedu i nevolju i tražimo, da se vim gospodari situacije, pa pod Ličnim učini kraj ovome nesnosnom stanju, । vodstvom Trockija sakupljaju u Petnazivaju nas reakcionare im a i nekul- | rograd svoje čete. Već je stigla u turnim elementima, samo za to, jer i- ' grad baškirska konjička 'divizia dok mamo kulturno-humane osjećaje i na­ su baškirske pješadijske divizije na pu­ zore. Muslimanski bijednik skapava od tu u Petrograd. Evo kako se Trocki iz­ gladi i moli Boga, da mu uzme dušu, javio o položaju: »Do 21. oktobra inia njegovo stanje nazivaju ljudi kultur­ cijatiiva bila je kod Judenića; 22. oknim radom i preporodom. tobra Crvena Garda je prešla u ofanKad gledamo patnje maloposjednika zivu i zadala je neprijatelju teški uda­ ne možemo se ugnuti utjecaju i dubo­ rac«. Petrogradski Menševici ustali su kom dojmu, koje na nas te patnje vr. svi na obranu grada. I sam Judcnić še. Svi muslimani saosjećaju sa ovim priznaje sada da ie izgubio Krasnoje Sepatenicima i kunu se. da će s njima za­ lo; boljševici javljaju da su osvojili GaMahmud Mutotar-paia: i „PRAVDA* — „ПРА!ЦА‘ i j ' I [ ; i I ! , i ' • ; j I za širu javnost nepoznato, ako bi se stalo objelodanjivati, onda se »demo! krate« ne bi smjeli ni pojaviti među svijet. Evo na primjer jednog slučaja, koji bi ostao nezabilježen, da nijesam bio I potaknut pisanjem g. Kurtovića. NijeI sam htio da osađujem s jadikovanjem. Na 16. septembra t. g. vozio se je moj : prjatclj u željeznici Brod—Sarajevom ' Na stanici Kamen desio se je, recimo i nevin slučaj. Jedan ii kupio je od muslimanskog djeteta fišek ; krušaka za 1 K. Učinilo mu se je malo, I pa je tražio da mu dajete naspe još iz drugog fšeka. Pošto dijete nije htjelo I to učiniti, skočio Grčka 1 Turska. Javljaju iz Atine, da I' iz vlaka, ošamario dijete i nogom mu jc tamo (prispeo jedan punomoćn’. dele- - razbio košaricu s kruškama. Željeznič­ gat turske vlade k< me je stavljeno u ka straža, pred čijom se je očima ovo dužnost da sondira volju grčke vlade zbilo, mjesto da brani nevino dijete« da li bi ona htela da ude u pregovore rekla mu je da bježi, jer bi mu moglo i da formulira svoje uslove i na taj na­ biti gore. čin resi pitanje o spornim o trvima. Sa­ Isti dan i u isti voz unišao je u Doznajemo da je odgovor grčke vlade ka­ I boju jedar: u kupe, u tegoričan, da ona ni u kom slučaju ne- |1 kom jc sjedio moj prijatelj sa Mahmutće pregovarati i preclzkati svoje zah- ј agom Rešidbegovičem iz Gračanice i ; čim jc unišao zavikao je: »Isterajte to­ ga odžu, što će on tu!« Povratio se ka­ snije i opet to ponovio, a kad se je i treći put povratio onda je rekao: »Zar ga nijeste već isterali, ovdje ne smiju Gosp. Šukrija Kurtović u 95. broju biti odže!« Teškom mukom se je mo­ »Glasa Naroda«, u silno kabastom i kigao umiriti, da čovjeka ne iz­ lometričnom članku osvrćući se na od­ bace u hodnik ili napolje. Šta li ovo govor urednika »Pravde« u »Samouznači g. Kurtoviću? Može Hi se ovo pravi« veli između ostalog, da izno­ kakogod dovesti u savez sa godinom šenje »zločina i nedela počinjenih nad 1914.? muslimanima« nije bila »namera po­ Hajd’ da ti još jedan slučaj navedem. stepeno zbližavanje, nego sejanjc mrž­ Vraćajući se iz Sarajeva 17. septembra nje među muslimane protiv pravo dav­ t. g. moj je prijatelj teškom mukom nih Srba, protiv srpske vojske i protiv mogao da nade u hodniku II. razreda današnjeg oslobođenja našeg«, te da sjedalo. Hodnik je tada bio prazan, a ni polovica slučajeva, koje je »Pravda« I kasnije su došla 4 putnika i jedan iznela nijesu istiniti. koji je bio u službi pregledanja putOvm reoima nije namjera polemizi­ 1 nih isprava ili »šverca«. Opazivši ga rati sa g. Kurtovićem. koji zlobno ili I' gdje sjedi, strogim i zapovijedajućim iz zaslijepljenosti i neobaviještenosti i tonom proderc se na nj: »Ustani mo­ re !« — »Štahoćetc?« — »Ustani da nabacuje ovako smjele tvrdnje. Pisa­ nje »Pravde« nije imalo tendencije da , sednem«. — »Ta to je moje mjesto, zašto da ustajem?« — »Nemoj da. više »seje« mržnju, nego da upozori »de­ govoriš! Moj je prijatelj sjedio i čudio mokratsku« ili kako se neko vrijeme e ovakoin postupku u službi. voljela zvati »narodnu« vladu na siste­ da moj prijatelj usprkos matsko uništavanje svega što je mu­ ' Vidivši slimansko. Što su vinovnici tih zločina i njegovim strogim »nalozima« ne usta­ je, potegao je bajunetu psujući inu naj­ i »nedela« bili pravoslavni Srbi ii; svetije stvari i da nije jedan od put­ to valjda nije i tom »Prav­ nika posredovao, bio bi ga i ubio. Po­ da kriva. Ja vjerujem g. Kurtovivu, slije se je prijetio, da će ga na prvoj da bi ti to sve htio zabašuriti, jer te jc stanici dati vezati, ali u Nemiloj se ipak stid kao i mnoge Srbe pravoslav­ stvar povoljno po moga prijatelja svrne, pa ako hoćeš i muslimane, da se jc šnla tako, da je predstojnik stanice u»nacionalna svest« u ovom pravcu oči­ da putnike ne smije tovala i »entuzrijazam« pretvorio u , pozorio uznemirivati, a on kao službena oso­ pljačku i ubijanje. Badava ti je pokušaj ba. ako nema mjesta u jednom, može da ove zločine i nebratski postupak do'ći u drugi vagon, ali s tim da ne smije vedeš u savez sa. događajima iz god. uznemirivati putnike. U istom se jc 1914. Ogroman dio zločina i nedjela hodniku vozio i jedan predstojnik mu­ nema apsolutno veze sa g. 1914. pa da sliman. koji je čitav ovaj barbarluk bi nosili biljeg osvete. »Pravda« nije svojim očima gledao. iznijela ni 10 od sto od onog, šta se jc Sigurno je, g. Kurtoviću, i ovaj od prevrata do sad nad nama izvršikoji po prvi puta vidi ovog musli­ vato i ostalo ograničeno na mjesto ili , mana. imao pred očima »osvetu« zbog samo na porodicu, koja jc to trpila na god 1914.? Nije, to ćeš valjda, i ti pri­ sebi. Neka se s ovom tužnom pojavom znati, nego jc ovo činio zato, što je ne forsira, jer je sva sila toga ostalo Evo istini. no: »Ne odriči se onih, koji zazivaju svoga Gospoda ujutro i uvečer tražeći njegovo lice. Nje to tvoja zadaća da ih u čemu prosuđuješ niti jc njihova da oni tebe u nečem prosuđuju. Ako ih odbiješ, onda si nepravedan«. Samo ko se u pitanjima načelne važ­ nosti odvoji od cjeline, može se ozna­ čiti onda raskolnikom, kao na pr. per­ zijska šizma (šia). Autoritativno (uzorno) vjerovanje je u Islamu ograničeno na najmanju mjeni, a samostalno lično vjerovanje je zbog pomanjkanja konačnih odluka vjerskih koncila (sabora) i velikih sve­ ćenika zadržalo sebi veoma prostrano polje. Ovo za sadašnjost i budućnost Isla­ ma osobito važno pitanje riješeno je već od profesora Ignaca Goldzihora na tako odličan način, da će biti najbolje, ako razlaganje ovoga učenjaka nave­ demo kao zaključnu riječ: Ovdje je mjesto, d se progovori o jednome načelu, koje je kao nijedno drugo karakteristično za stanovište za­ konskog razvoja u Islamu te u razdoru izazvanom posebnim razvojem raznih škola. Usred teorijske nesigurnosti uzusa (uzakonjene navade) došlo je kod . islamskdi teologa jedno načelo do važ­ nosti i s različnom primjenom nepre­ stano stajalo u vrijednosti, prema ko­ jemu je rekao Božji poslanik; Moja zajednica neće se nikada slagati u jednoj zabludi (dalale). Dakle sve ono. što skupni osjećaj pripadnika Islama odobrava, jest pra­ . [ : j i i ' ! vo i dobro i imade pravo na obavezno priznanje. Ovim je izrečena nauke o nepogreši­ vosti u jedinjene i složne duhovne vla­ sti; u arapskom izrazu idžma (slaganje) ovaj je temeljni nazor islamske ortodoksije učvršćen. Ovim u životu Islama neprestano dje­ latnim gospodstvom toga načela može sc razjasnit, da su vjerske pojave, koje je trebalo za teorijskog stanovišta zabaniti kao protivuvjerske, dobile pečat ortodoksijc poradi svoga općega pri­ znavanja. One su se utvrdle pomoću idžma-a pa su se morale po tome bez obzira na teološke sumnje, koje su im se ozbiljno protivile, napokon odobriti, a katkada pr znati obaveznim. Napošljetku je nađena formula, da se idžma definira (odredi): idžma je su­ glasna nauka i mišljenje priznatih vjer­ skih učenjaka Islama u jedno izvjesno vrijeme. To su ljudi »vezanja i rješa­ vanja«, ljudi, koji su pozvani da zakon i nauku tumače i odlučuju te da pro­ suđuju o ispravnosti njihove upotrebe. I samo oni ljudi i knjige vrijede za uglede nauke; koje jc skupni osjećaj zajednice takvim priznao i to ne mož­ da na sinodima (vijeće svećeničko) i koncilima, nego gotovo nesvjesno gla­ som naroda. Nema nikakva vjerskog zvanja, koje predstavlja mjerilo ortodoksije, nema nikakva isključivo autoriziranog (ovla­ štenog) tumača svetih knjiga, na ko­ jem bi bila sagrađena sadržina i način nauke vjerske. �ПРАПДА* — .PRAVDA* znao da je to musliman. To je, je li, cnuiz-'jazatn na jodnoj ? depresija na drugoj strani? To je nacionalna »sveshost« jednih i anacionalnost drugih? Jok, brate. To* ti je prasi pravcati fanatizam i mržnja na »Turčina.«. I vi, mjesto da ovo osudite, idete opravda­ vati. Zar se mora zločin, što ga brat počini, bezuvjetno prikazivati nevinim? Vaš postupak i Šutnja Srba pravoslavnili • rezultirala je Ustupanje oPravde« u obranu muslimana, jer se niko drugi za nas ne pobrinu. A kakav je postupak sa zločinc&na, ako je napadač pravo­ slavni. a napadnuti musliman, najbolji je primjer atentat na bjeljinskog pred­ stojnika Bahtijarevića. gdje se atenta­ tor osuđuje na — osam mjeseci zatvo­ ra. šta biste na to rekR? Je li i tom kriva »Pravda«? Md. Vijesti iz Jugoslavije .Trešeljak | ženja otvaraju što više analfabetskili tečajeva. Pohađanje tečajeva neka bu| dc obavezno. Učitelje analfabetskih te­ čajeva, da plaćaju dobro i država pri­ 1 vatna društva; 3. da se po sel:ma otva­ I raju pomoćne Škole za od rasi j; seljač­ ki svijet: 4. da se izdaju listovi za na­ rod prema narodnom razumijevanju i potrebi; 4. da se ured: narodna biblio­ ■ teka sa zgodnim knjigama za narod; 5. da vlada proširi narodne o nov ne škole na 6 godina. Na koncu izjavljuje g. povjerenik Markrić, da je dužnost školskog odjelje­ nja zemaljske vlade po najnovijem na­ ređenju minstarstva, da se ono brine za suzbijanje analfabeta u zemlji. Po tim riječima izgleda, da će ovu akeju nastaviti školsko odjeljenje?! Mi smo mišljenja, da ovu stvar nastave i da je dalje provadaju isti on? čijom jc inicijativom r ovaj prvi korak počeo nakon oslobođenja. Bojimo se, da ova prešna, važna i vrlo nužna akcija ne ostane dugo, jer narodu nije do čekanja. Naš je narod u velikom mraku, a svaki nas čas budućnosti strašno plaši, a s radom školskog odjeljenja nijesmo ni prije bili zadovoljni, a Bog zna i sada, hoće li biW brzo bolje. H. M. Godišnjica oslobođenja Čehoslovaka. Proslava godišnjice oslobođenja čehosiovačkg naroda bila, je -ujedno i mani­ festacija čeho lovačko-jugoslavenskog bratstva. U dvorani hrvatskog konzer­ vatorija sakupili su se 28. oktobra pri­ je podne članovi1 čehoslovačke kolo­ nije u Zagrebu sa čehostovačkim kon­ zulom na čelu predstavnika jugosla­ venskih društava, zatm članovi fran­ cuske misije, predstavnici poljskoga na­ roda sa svojim optinoi noće nikom u Za­ grebu i ostali brojni ođlč^ci. Matineji prisustvovao je i ban dr. Paleček. Prvi je prihvatio riječ g. Hanuš, koji je svoj govor započeo hrvatski a nastavio češ­ ki naglašujuć nerazriješivost česko-jugoslavenskog bratstva, koje je okuša­ no u teškoj ali uspješnoj borbi za oslo­ bođenje čija se gđišnjica danas slavi. Iza njega govorio je kapetan čehoslovačkih legija g. Kalina, koji je pozdra­ vio članove francuske misije. Na to je prihvatio riječ g. dr. Paleček slaveći u svom govoru bratski čehoslovački na- ' rod. Nakon što su još govorili poljski konzul, te gospođe Peleš i Kovačević zaključena je ova lijepa svečanost sa koje su svi prisutni ponijeli najugodni­ je dojmove. Prosvjeta i škola Anketa za suzbijanje nepismenosti u B. i H. održavala se 30. oktobra 1919. ; u glavnoj dvorani zemaljske vlade. Na­ kon što je predsjedatelj ankete povjerenrik za socijalnu politiku g. Markić otvorio anketu, pozvao je tajnika Ob­ lasnog odbora za zaštitu djece g. Kostu ; Krajšumovića, da iznese izvještaj u ko­ me se jasno ocrtava mračno stanje u prosvjeti našega zapuštenog naroda. U nas u B. i H. ima 88.89% nepismena svijeta, a uzme li se u obzir da među tim Ima i stranaca barem 6% onda u nas ima 96% nepismena domaćega svi­ jeta. To je žalosno, strašno! Medu najpismenije naše gradove spa­ daju Sarajevo (naravno ne uračunajući nas Muslimane), zatim Mostar, Tuzla, Banja Luka i t. d. Pismenost je najbo­ lje raširena u ov^m kolarevima; Trebinje. Bijeljina, Dercenta i t. d., a naj­ manje pismenosti ima u kotaru Cazi­ nu, Ključu, Foči, Kladnju i t. d. i to na žalost baš ondje gdje žfve najviše mu­ slimani. Iscrpivo iznosi uspjeh u pohađanju narodnih osnovnih škola. Najbolje po­ laze škole djeca rimo-katolička (na­ ravno uračunajući ovdje i strance), za­ tim Srba prvoslavi^h, a na zadnjem mjestu stojimo i u tome mi muslimani. U nas ima vrlo malo narodnih osnov­ nih škola. Cujmo! Istom na svakih 105 km2 ima jedna škola. 1 ovdje, gdje ima škola večmom je u mjestima, gdje je najmanje muslimana. Austrijo, »pri­ jateljska« Austrijo, nećemo te nikad zaboraviti! Na svaku h ljadu čeljadi u našoj zemlji otpada samo po 5 pisme­ nih. To je strašan znak, koji nas silno straši kad pomislimo na budućnost na­ šega naroda i naše domovine. Nakon opširnog i i crpljivog izvješta­ ja g. tajnika, prelazi se na debatu. Govoriti su mnogi govornici. Iznešcna su različita mišljenja. Zapravo vodstvo ankete iznijelo je na tapet samo 3—4 važna pitanja o održavanju analfabet skih tečajeva, ali je debata prešla na šire polje. U glavnom su se gvornici slagali u ovom: 1. da se što v£e otva­ ra osnovnih škola u našoj domovini; 2. da i država i privatna narodna udru­ i Број 81 Brei i parandije Sojke I konačno za pravnih | | nauka kod koradiste zagrebačke kate­ drale Wlcsner-Morgensterna. Godine . -1840. znatne su u 1 isi:okovom Cenzura nekeć i tada Farltki „ЕхсеШог" Životu, jer jc sastavio đački pjevački a evom •amrtnam ilovu „gaapođi c«a>ari, k»j« zbor, koj m je uspješno upravljao, a тл ! jo u 1'гмасаако аареков premlatila, ietfća, ka­ koji i sam harm<»uigrao više naroduJi ko je to bila aaailna i BiuAi«»iia tilaiea Oaa popijevaka. Rad Lisinskoga na muzičja pealupala, kaka joj aa bat ptuki)»lo aa aato \om polju nosi .svakako obilježje svo­ je ipak bila kalja ad aae, koja ja vladala ва ga doba, u kojem je nacijonalzam -H vrijama Ljadavi* XII. Taj je vladar aaproala patriot zain imao jaku potporu u litera- : aabraai«, -1a ao u štampi spominje kraljica, turi i umjetnosti. Za talenat se Lisinnjegova ieaa, jer da e« inata dali onoga, koji , skoga u domovini na daleko čulo, kad | ■o O to »griješi, akjeaili. „Ne Mi ama aa vrijeje god. 1840. za svečan- povratak vođe | iiio od IV14. do 1919,** — veli ..Ezacelaiot** — liira Ljudevita Gaja iz Dalmacije koin„ainjoli ipak piaati e goapeđi Felucai^P' ponovao pjesmu koja je kasnije sa tek­ stom Demetra — »Prosto zrakom pti­ ca leti« — postala revolucionarnom bu.jm kod svili manifestacija narod­ ne svijesti protiiv nenarodnih presizanja. U augustu god. 1842., stupi Lisinski ■ u javnu službu kao besplatni bilježnik banskoga stola, gdje jc bio do godine 1847. baveći se neprestano kompozi­ ' cijom. U to vrijeme nastalo je do 80 pravi laneni nugjnmo na veli­ kompozuija. medu kojima se naročito ko. Šaljemo takogjer po pošti ističe svojini historičkim značenjem za u kantama cirka 13 kg роикеi Hrvate, djelo »Ljubav i Zloba«, kao, ćem. Za kantu, zavoj i frankaprva hrvatska opera, koja se 28. marta turu računumo 38 kruna. 1846. prvi put izvela u zagrebačkom SEVER &K0MP., LJUBLJANA. kazalištu uz sflno naoijonalno slavlje. Potporom i nastojanjem prijatelja, na­ ročito Alberta pl. štrige, pošao je Lisinski god. 1847. s naciojnalno artističkor.i misijom u Prag, noseći sa sobom novi operni l.berto Dimitrija Demetra Poziv vjeroučiteljima. G. Muhamed »Porin«. U Pragu uči Lisinski kod ra­ Islamović, vjeroučitelj u Hadžićima po^ vnatelja vise orguljske škole K. Pića slao nam je poziv vjeroučiteljima od ; £ kod ravnatelja konzervatorija I. F. kojeg donosimo samo jedan dio jer či­ Kjittla. tav ne možemo donijeti radi prstora. Kad se Lisinski vratio u Zagreb, »Pošto se do sada izjavilo preko storazbila su se njegova ideaflna nastoja­ fnu vjeroučitelja iz raznih kotareva jednog ili dvojicu traži radi nja. da osnuje »Narodnu jugoslavensku od sviju vjeroispovijesti i poslalo svoje ' glazbenu školu« o nehaj njegove oko­ starosti njenog vlasnika punomoći za sastav odbora koji će j>oralne. koja se u vrijeme njegova b<jditi kod zem. vlade odnosno ministarstva ravka u Pragu sasvim promijenila pod i vjera za poboljšanje vjeraučiteljskih pritiskom teških poltičkih i nesređe­ beriva to ovime pozivljem one vjero­ nih socijalnih prilika. Svi muzički pla­ učitelje, koji nijesu svojh punomoći novi Lisinskoga, da radi na operi i na poslali da što prije pošalju, da podu­ glazbenom zavodu budu sasvim potis­ zetu akciju privedeni kraju«. u Sarajevu, koji bi osobno i sa nuti, a mladi! artista morao je proma­ Odmjerivanje poreza u Derventf. U kapitalom sudjelovali u radu. trati svoju tragiku uz spoznaju, da su 77. broju našega lista donijeli smo bi­ svim njegovim idealima zauvijek za­ lješku iz Dervente pod gornjim našlo- ' tvorena vrata. U najvećoj bijedi i' stra­ vom. da smo je dobili od mjesnog od- i davanju umro je veliki talenat 31./V. domaća ćebeta, sukno, šajak i bora. 1854. ne otkrivši našom krivnjom sve Stolove bolje vrsti. Daljnje upute Izjavljujemo ovijem, da nam jc do- ! ono blago, koje je njegova duša u sebi daje Užićanin Muhamedaga u fa­ tičnu bilješku donio jedan naš prijatelj, i krila. »Porin«, koga prvu čzvedbu nije brici na Zmajevcu kod Sarajeva a nje ju priposlao mjesni odbor. Lisinski doživio, i čitav niz zborova i svaki dan. Adresa za pismene pjesama (svega do 200), predstavlja Gdje je koža? Pišu nam iz Odžaka: upite: Muhamed Užićanin Sara­ nam tako samo dio mogućnosti nje ­ Na kotarsku ispostavu došla je oveća jevo, Abdeshana 17. 150, 2-3 gova stvaranja, koje nije stiglo na svoj količina kože, za koju čarš.ja govori vrhunac upravo poradi mnogih, na ko­ da je poslata za sirotinju i da se ima jima ležd danas kletva naroda^ podijeliti među cipelare, da uz jeftinu Opera »Porin« izvedena je tek prvi cijenu prave cipele sirotinji. Već su dva ■v.‘ put 2. oktobra 1897. nastojanjem veli­ mjeseca, a da sirotnja od loga nije kog intendmta, Stjepana pl. Miletića, i vidjela nikakve koristi. Tek što je Muto sa sjajem i nacionalnim slavljem, | harem Mašić, cipelar dobio 100 kg dva koje je podsjećalo na dane nekadašnje­ cipelara i to jedan 5 a drugi 8 kg. Nu ga jl rskog oduševljenja. Djelo jc nau­ i pored toga sirotinja nije o jetila za čio i dirigirao ravnatelj Nikola pl. Faljeftinoću. šta više osjeća skupoću ta­ ler. Opera »Porin« izdana je već jed­ ko, da je cijena cipelama porasla od 300 na 400 K. Govori se još, da je ci- I nom u klavirskom izvadku S. Albinia (1901.). Dr. V. N. jena toj koži, u koliko je uopće dijelje­ na. b la 35 K po kilogramu, pa je pra­ imaju najbolji uspjeh. nPravda“ vo čudo, da je par cipela dosegao ova­ je jedini muslimanski list u nako visoku cijenu. Neki od cipelara, ko­ , šoj državi. »Pravdu« čitaju svi ji nijesu imali udjela išli su pitati upra­ Naiim dopisnicima. Još uvijek lima muslimani. U vlastitom interesu je vitelja ispostave šta je s kožom, a on gosjKKlc dopisnika, коД preopširno pi­ ih je uputio na kan cd i ta Krcneka, jer šu dopise. Ne treba nabrajati nepotreb­ da je to predate njemu i on da tim ne stvari, nego jc dosta opisati događaj raspolaže. Pitamo ovim kot. upravitelja g. Do- • kratko. Ako uredništvo nade za shodda oglašuje u „Р г a v d i“ lića, da kaže jesu li i u koliko ovi naši 1 no, da se o jednom događaju opširnije navodi ist.niti, pa jc li uopće došla ko­ 1 progovori učiniće samo od sebe. ža. koliko, za koga i kome je podije­ ljena. jer čaršija priča k ješta o manipulacij s kožom, pa ako nam se ovom pitanju ne udovolji, bićemo prisi­ ljeni registrirati te priče sa svim nji­ hovim mteresantnostima, a istodobno se obratiti i na trgovačku komoru da čujemo šta će ona reći. FIRNIS Domaće vijesti Ortaka (kompanjona) Fabrika B. Užičanina Proizvodi OGLASI U .PRAVDI* Ponki uredništva. svakom trgovcu Dr. Ivo Ghey otvorio je odvjet­ ničku kancelariju u Zenici. Književnost i umjetnost. stogodšujlce rođenja Lislnskoga. (8./VII. 1819 -31./V. 1854.) Vatroslav Lisinski rođen je u Zagre­ bu 8. jula 1819. od oca Andrije Fuchsa i majke Anke rođene Kovačić. Sve ško­ le pohađao jo u Zargebu, te jc školske studije dovršo godine 1842., stekavši vd ko znanje, a napose poznavanje sla­ venskih i svjet kili jezika. Još u n žof gimnaziji stao se Lisinski bavili mu­ zikom učeći najprije kod nekoga Rešla, zatm kod učitelja zagrebačke pre­ Proslava traku OdOar Ц. M- 9a Štamparija D. & A. Kajoa, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/be7bb67faa540065d40292e27c0d6bbc.pdf e23183525942b6d4ad3b59a1eef4bce2 PDF Text Text potetMMt broj 60 Н E L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ук<1ј| pićiMNi Pretplata ne, na jxU.ib na. ЦгосШМт i »prava nalazi se м tdM. Telefoa br. K4 Cetesvni raČMa pošđ. 1119. BrOj 82. Sarajevo, utorak 4. novembra 1919. (10. saferul-hajra 1338.) Godina I. изт Muslimani Sarajlije! G. jc ministar obećao izići u susret, ali nam bloku zastupana većina sva kon pada Napolcona za Franje I. i nje­ tri plemena našeg jedinstvenog na­ • kako se vidi iz najnovijeg dopisa zegova ministra Mettemicha, , okrutnog roda. . maljske vlade vrhovna je komanda od­ i krvnika slobode. (Burni poJdici). 1 taj Skupština, postajući parlamen ­ bila vladin predlog, a valjda j vojnog je vlaidao bez sabora samo naredbama, Preksutra u dva sata Ističe rok pri­ tarni princip kao jedino is­ . minstarstva. a upravni sistem njegov oslanjao se je govora spisku birača za vakufski džepravan pri sastavljanju vla­ Vladin dopis glasi: »Uslijed zamolbe na vojsku i policiju. matski medžlis grada Sarajeva. Pohi­ de, najoštrije prosvjeduje proti kršenju I ulema medžlisa za Bosnu i HercegoviI Habsburgovac Franjo Josip I. ožuj­ tite, da se odmah uvjerite, jeste li une­ tog principa pri uspostavi vlade, pro- | mi predložila je zemaljska vlada miniskim patentom od 1851. god. htjede da seni u spisak, jer inače ne ćete imati lizvedenc iz manjine Narodnog Pred­ i starstvu vojnom i mornarice, da se sva provede potpunu centralizaciju i ger­ prava da dođete na biralište. stavništva i žali, da nepozvani ele­ i sveštenička lica i sveštenički kandidati manizaciju. Ponajprije u cijeloj monar­ Ko bude ispušten, neka to odmah la­ menti nastoje u strančarske borbe u- i svih zakonom priznatih vjeroispovijesti hiji zavede vojnički organizirano oružvi mjesnom odboru naše organizacija plitati ustavne faktore, koji prema ! o kojima govori § 29. odnosno §§ 104. , irištvo, od koga Hrvatsku zapade čita­ ili sam zatraži, da se unese u spisak svom položaju jesu i treba da budu nad i 107. provedbenog naputka k ovom zava regimenta. (Buka i smijeh.) — Ban­ birača. strankama. Time se stvara pogibeljno i konu, od služenja u vojsci oslobode i ; sku vladu podvrgnu centralnoj bečkoj Čeka nas još jedna borba za oduzinezadovoljstvo u državi. Parlamenat se ' to sve dotlen, dok se ovo pitanje ne vladi (Razni povici), a poslije bi pre­ manje vakufa iz nesposobnih i pristra­ je pokazao sposobnim za svaki po­ riješi jedinstvenim novim zakonom za I tvorena u c. k. namjesništvo, koje se nih ruku sadanjih upravljača, pa nemojte zitivni rad, a jedino ga je strančarska cijelo kraljevstvo. sastojalo od pet okružja. — Njemački propustiti svoju dužnost, da se uvjerite i nesposobna vlada spriječila, da raz­ Na ovaj predlog obratilo se je mini- , jezik bude uveden u sve urede i škole, o svom pravu. Može se to povjeriti I vije svoju djelatnost u pravcu konsolistarstvo vojno i mornarice vrhovnoj a sva važnija mjesta bila su popunjena komšiji u kojeg imate povjerenje, ali — tuđmcima. Štreberstvo, denuncijanstvo dovanja države, pa se ta vlada ne komandi sa molbom, da zemaljsku vla­ vuk ne jede mesa po poruci. Pamtite smije da oslobodi parlamen­ du obavijesti, da prema ukazu od 19. i špijunstvo zavlada u zemlji (Buka i dobro: prigovor vrijedi samo do prek­ tarne odgovornosti. avgusta 1919. vrijede dosadanji vojni povici: Kao i sad!). sutra. Stoga na posao) zakoni kraljevine Srbije za sve oblasti Na rosno cvijeće četrnaestgodišnjeg Skupština stoji na stanovištu, da je kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. ilirskog pokreta pade apsolutistički riječ Krune I srpske vlade, što je dana Odnosno oslobođenja vojne obaveze mraz, a nešto slobodniji dopadoše tam­ izaslanstvu Narodnog Vijeća, neopozi­ svešteničkih lica muhamedanske (?) nice, kao Mirko Bogović i Ivan Filiva i da se ustavotvorna skupština »e pović. Građanska »Čitaonica« bi ras­ vjero.spovijesti, sada se radi i sledomože 1 ne smije ni po kome izigrati vaćc naročito naređenje za to.« tjerana, pravo sastajanja ukinuto, a Na skupštini u Zagrebu, koja je obPrema adresi i odgovoru regenta ovo Na ovo nam je primjetiti neka oblasloboda štampe stegnuta. Sabornica držana na obljetnicu narodnog oslobo­ privremeno Predstavništvo treba da dakako za sve to vrijeme bi zatvorena, đenja donešene su ove rezolucije o na­ ostane na okupu sve do kon- ; sti dobro paze, da ne bi napravile' zaa prestala bijaše i autonomija županija. šem unutarnjem položaju i parlamen­ st i tu aute, te da što prije ostvari । bunu i pozvale pod oružje ma kojeg Zgodno reče Bogoslav Šulek: »I tako muslimanskog vjerskog službenika. Otarnom radu: sve, što je u ovom prelaznom i privre­ no što čine sebi i mi za se tražimo, a j bismo se za ljubav državne jedinstve­ I. menom razdoblju potrebno do sastanka no-ti imali na sve vijeke odreći naše i rada velike Ustavotvorne Skupštine, iako uzazovu svoje, onda neka pokupe Unutarnji politički položaj. autonomije.... Moramo se dakle odre­ ч naše. koja je po demokratskim načelima jeSkupština »Hrvatske Zajednice« uz ći i onih prava, u koja se nisu usudili dtna vlasna donijeti konačnu odluku o sudjelovanje izaslanika »Jugoslavenske dirati ni sami Madžari«. Uza sve to u uređenju države. Muslimanske Organizacije« i »Hrvatske našem narodu nije ni za čas utrnuo Izrijekom naglašujemo, da sastav tećake stranke« konsta-tuje o prvoj ob­ smisao za ustavnu slobodu j ljubav za Privremenog Predstavništva I uslijed ljetnici oslobođenja, da su te stranke sve što je narodno. (Burno odobrava­ nezakonitog i strančarskog određiva­ svoje sile uložile i doprinijele svoj dio bivšeg potpredsjednika »Narodnog Vi­ nje). jeća« i bivšeg predsjednika »Narodnog ’ nja ministra Pribićcvića ne odgova­ djelu oslobođenja i državnog ujedinje­ Bezglavo linancijalno gospodarenje Kluba« donosimo neke stavove, žaleći ' nja našega cjelokupnog naroda, pa ra pravom raspoloženju na­ bečke apsolutističke vlade i nesposob­ žali, što ostvarenjem svoje narodne roda u Hrvatskoj, još manje u što nam prostor lista ne dopušta da u , na spoljna politika, koja dovede 59. g. Bosni i Hercegovini, a najmanje države narod nije dobio one cijelosti prenesemo ovu sjajnu karak- , do Solferina, dotukoše i ovaj apsoluti­ teristiku Pribićevog despotskog režima: ' u Sandžaku i Makedoniji. Usprkos sve­ slobode, koju je očekivao. zam. — O apsolutizmu ,pod firmom umu tome široke ovlasti sadanje vlade Skupština smatra najprečom zadaGospodo i braćo! Na meni je, da na stavnosti za nagodbene ere ne ću da godišnjicu našeg oslobođenja iz njei ćom, da stranke, okupljene oko Hrvat­ manjine u parlamentu i u narodu ne govorim, jer nam je još previše živ. mačko-madžarskog ropstva obilježim ske Zajednice u svezi sa srpskim i slo- j mogu i ne smiju ići za tim, da odgo­ (Povici: Osjećamo ga i danas!) venskim saveznim strankama narodno dom, a još manje namjena vanim ras-* značenje toga velikoga dana. Da uz29. oktobra 1918. oslobođenje privedu kraju ods-tranjepustom osujete ovu najpreču zadaću inognem odgovoriti časnom tom zadat­ Sinteza sve one stoljetne naše bor­ Privremenog Predstavništva, dok ne i ku, neka mi bude dozvoljeno, da bar i be. sviju patnja i pregaranja cjelokup­ njem nepučkoga, reakcionarnoga, poliletimično bacim pogled u prošlost, da cajskoga režima ij po njem podržava­ donese izborni red za konstbtuantu i nog našeg roda onkraj Drine, je 29. iz povjesnice-učiteljice života, crpimo j listopada 1918., kad je stoljetni taj munog stanja, koje se očituje u n e k u l- ; dok se konstituanta ne sastane. nauku i za sadašnjost i budućnost. Ovo ; če-nik ujedinjenim silama strgnuo lan­ t urnom postupku vlasti i njezinih i Nikakvog drugog izbornog reda ne držim tim nužnijim, jer mi se sve čini, organa bilo to obzirom na ustavne ćemo priznati, niti on može za na­ ce ropstva i odlučio, da s braćom svo­ sloboštine građana, na sigurnost da se i u našoj novoj, na ljubavi i brat­ rod imati zakonitu valjanost, pa ćemo jom izgradi zajednički svoj dom. (Bu­ skom sporazumu zasnovanoj državi, na ličnu i imetka, bilo pak podupiranjem prihvatiti svaku borbu, koju bi nam u : ka i odobravanje.) Razumijem vaše ra­ i podržavanjem korupcije, p 1 j a č- , tom pravcu nametnula uzurpatorska i žalost javljaju sjene — apso­ zočaranje i veliku bol na prvu obljet­ ke i lihvarenja, bilo na posljetku ' vlada iz t zv. demokratske zajednice. < lutizma. Tu je avet hrvatski narod nicu našeg oslobođenja (Prigovori), zapostavljanjem vr-ijednijih i is- : i već odavno na sebi iskušao, a izgleda pogotovo kad vam se u oči toga dana mi, da jc ona kroz vjekove i posvuda, ticanjem nesposobnih elemenata na i drsko dobaci uvreda, da Hrvati nigda gdjegod se je pojavila, uvijek jednaka. važna mjesta javnoga života. nisu pravili takov front protiv Beča i Plemeniti i patnički narod hrvatski iStranke zastupane na skupštini pro- i Pešte, kao što ga sada prave protiv mao je kroz vijekove da se bori, bilo vesti će živ i znažan rad u svrhu, da , Beograda. (Burni poklici negodovanja mačem s neprijateljima na bonjom po ­ bi narod sam u svim javnim poslovima } protiv Pribićevića). lju, da obrani svoju rođenu grudu, bilo — općinskim, županijskim, pokrajin­ Narodno Vijeće. skim i državnim — odlučivao po pred- i Kad je počelo novačenje u nas, m- i peroni, da spasi svoja narodna i pra­ Gospodo! Da hrvatski narod ne do­ stavništvima od njega izabranim i nje­ tervenirao je lično reis-ul-ulema gusp. j djedovska prava. Pogotovo odkad je živi ponovno sudbinu god. 48., kad je Džemaludin ef. kod vlade i zamolio. da I izabrao dinastiju habsburšku, koja jc mu odgovornim. za sve svoje žrtve nagrađen apsolutiz­ od prvoga početka išla za centrali­ i nadalje ostanu na snazi §§ 29. i 104. II. mom, odlučismo ujediniti sile sviju na­ zacijo i germanizacijom države, ; vojnog obranbenog zakona, odnosno Parlamentarni rad. rodnih stranaka. Starčevićcva stranka vojno-obranbenih propisa. Vlada inje i Hrvat; nu prestaju boriti se za svoj Skupština »Hrvatske Zajednice« uz prava, kojoj sam stajao n čelu, pred­ drevni državopravni položaj. mogla sama u toj stvari odlučili, ali je sudjelovanje izaslanika »Jugoslavenske njačila je u toj akciji okupljanja. U Tri apsolutizma. obećala da će kod mjerodavnih fakto­ Muslimanske Organizacije« i »Hrvat­ Juriši bečkih vlada osobito uzbjes- 1 martu 1918. nađoše se predstavnici na­ ra poraditi kako hi ostalo po starom dok ske težačke stranke«, saslušavši izvje­ šega naroda u Zagrebu, svi izim Pri­ niše za prvoga apsolutizma, za vlade se novi zakon ne stvori. štaj predsjedništva Narodnog Kluba, bićcvića i njegov h drugova. Tu su do­ Kasnije se je Ulema medžils u ovom ; Jos pa II. (1780. do 1790.), koji je počeo odobrava rad mu i držanje u Privreme­ govorene punktac je poznate pod ime­ obarati sve, što je bilo na putu njego­ pitanju stavio u pismeni doticaj sa vla­ nom Narodnom Predstvaništvu i hvali nom ožujske rezolucije, koja ne vodi vom cilju, da bude jedan narod, jedan dom. a nekoliko puta su i lično gospo­ nastojanje, što ga je pokazao u rasple­ više računa o Habsburgu, a pozivljem da od ulema medžl.sa kod vlade mtor- ■ ustav, jedan zakon, bez obzira na pro­ tu dugotrajne krize, da se doskoči sve­ se na g. Šoiu i D movića iz Bosne, vcnirala, Kad su usprkos svega toga ! šlost i sadašnjost. Ban ka čast postoja­ mu onom rastvornom stanju, što ga je neka me oprovrgnu kad kažem, da su vojne komisije jednako unovačivale mu- i la jc tek po imenu; jer jc Prnjo Balaša prouzročilo nesavjesno djelovanje vla­ oni otišli upravo oduševljen: nad tim, b'o kraljev komesar, koji jc vladao bez slinianske vjerske službenike, obratio de, koja je proizašla iz t. zv. »demo ! da nitko više ni nc sanja o okviru. — sabora. Kad jc Josip, da namakne za se ulema medžlis brzojavno na mini­ kratske« zajednice. Tu je bila razjašnjena i t zv. majska rat proti Turcima danke i novake, mo­ Jedino ispunjenjem uslova, postavile- 1 starstvo vojno i mornarice putem mi­ dck.aracja te ujedno i pokopana, a urao sazvat Županijske skiiiVtinc. »di ­ nistarstva vjera, a kako je međutim nih od opozicionalnoga parlamentar­ daren temelj akciji, koja je na 29. listogoše se u njima bune i zahtjevi, da se noga bloka, odnosno Narodnog Kluba, ' vojni ministar g. Hadžić posjetio reisvoj triuinf. РоНсЦв vla­ sazove hrvatski sabor.* (Povici: To ho­ oživotvorile bi se bar djelomično 1 ul-ulcmu, prigodom svoga boravka u de Pr.b ćev’ćevc rastjerala jc taj zbor, ćemo i mi!) Kad je Josip vidio, da jc želje naroda, izražene u času narodnog : Sarajevu, g. reis-ul-ulema je zamtereз ja am sretan, da sam pod voj m sva Hrvatska spremna, da otpane od sovao g. mini tra za ovu stvar. oslobođenja i diržavnog ujedinjenja i krovom mogao pružiti gostoprim tvo njega, povrati joj ustav, a centralizam »tvorili bi se uvjeti, potrebiti, da se I Na želju g. ministra uručio mu je sve hstor:čkom tom dogovoru. Dok mi oi samovolja careva razbi se o odlučnu država normalno razvija uz su- ‘ okružnice, koje se odnose na ovu stvar, kilpljanu) narodne sile u narodnu cen­ volju naroda. djelovanje čitavoga naroda i na njego- | a koje jc ulema medžlis u sporazumu tralu, Pribićevićevi drugovi iskorišEto takav juriš doživješc Hrvati na­ vo zadovoljstvo, jer je u opoziciona!- i sa bivšom zemaljskom vladom izdao. Svije ziičajn rezolucije. Iz govora dri ii. Pavrliti. Noiačenje muslim. vjerskih ilužbeiiha. �ć u j u ratne k o n j u k tu r e, stvara­ osvrnuo, da nije u njemu govora o paktu, i Pakt ju unosne ratne centrale; dok oni lete Kod sastava adrese prijestolonaslje­ u Beč na proslavu jubileja jednog Habsdniku^ koja je bila povjerena užem od­ burgovca i u Peštu na krunisanje dru­ boru, zastupao je l^ibićcvHć gledište, goga, ini otklanjamo pozive i idemo u da adresa ima samo biti izražaj lojal­ Trst, Ljubljanu i Prag na narodne do­ nosti, ali je osto u manjini s tim nazo­ mjenke; dok Pribićević u Pešti sa des­ rom. Prevladalo je (mnijenje, da sve nom rukom Tiszlnom, ministrom trgo­ što je programatsko u »Naputku«, koji vine Нагкапуеш, tako intimno konfeje bio •obvezatna direktiva N. V. delega­ riše, da to postaje napadno i vrhovnom ciji ima doći unutra. Pribićevićš je na vojnom zapovjedništvu, te da bude pot­ koncu dotjerao adresu samo stilistički. puno spreman za pacafikatora Hrvat­ — Tok kad nam je bio poznat odgo­ ske, dobiva iz ministarstva dva učitelja madžarskog jezika, dotle mi u Pfagu vor, što će ga regent dati na adresu dižemo tužbe radi zvjerstava u Afadui pristupili smo aktu od 1. decembra. Prepuštam sudu svakoga. da uzme ad­ nili poslova Czomina i u Zagrebu pro­ resu Narodnog Vijeća i odgovor тоtiv ministra Buriana; dok mi u saboru gentov, pa će se osvjedočiti, da su to dižemo tužbe radi zvjerstva u Aradu i onih što ih počinjaju Bugari u Srbiji, akti običajni kod svih naroda, kojim narod obilježuje svoj odnošaj prema dotle Pribićević i drugovi podnose ad­ vladaru i da nose karakter međuna­ resu vladaru, da nas ujedini pod kru­ nom sv. Stjepana I za to dobivaju komrodnog ugovora. Ali ima još jedno beogradsko iutaturske ordene. Dok mi Soču i Karpate načonjc, obvezatno za sve članove de­ rroglašujemo drugim Kosovom i diže­ legacije, a to je t. zv. prodlog Koraćev mo protiv sebe gnjev svemoćnoga voj­ o ustavnim pravima i građanskim slo­ nog komandanta Schou-rea, jer veleizboštinama, a koji se je imao provesti dajnički Zagreb ne vješa zastave, da mjesec dna nakon obrazovanja vlade. slavi pad Beograda, dotle Pribićevićev drug, sada ministar Lukinić u Karlov­ Proti tom predlogu je najoštrije istupao »demokrata«. Pribićević, kao najveći re­ cu ne izlazi iz parada i vješa ih po dvije na svoju kuću. (Burni pfuj!) akcionarne. ali ga nije mogao oboriti 1 Jest moja gospodo, Zagreb je protaj zaključak je obvezatan i za njega. plakao nad padom Beograda, jer je ZanimJvo je. da je Korać tvrdio, da ćo ga njegovi ljudi kamenovati, ako ini to ’ znao, da je time ugasla sloboda i Za:• reba i Ljubljane i Sarajeva i Splita. | ne donese, a sad Ipak i po drugi put (Oduševljeno odobravanje.) A kad je stupa u ministarstvo, a da radnom na­ svemoćni Tisza po Zagrebu zvoketao [ rodu nisu osigurana ustavna I građan­ mamuzama u pukovničkoj uniformi, re­ ska prava. zervni natporučnik Starčevićanac, dr. I Ustanovio sam đa smo adresom i odPetričić. pozvan pred njega u uniformi govorom regentovim urodili odnošaj u okružje, nije prezao da mu napravi prema vladaru, a istodobno smo obve­ front, a Pribićevićevi Idrmgovi pravili zali u pitanju unutarnjeg uređenja dr­ su mu parade i pratili ga na putovanju. žave sve naše ljude, da nam država Jest, sve ovo treba da saznadu braća bude uređena po primjeru zapodno-deu Beogradu, da vide, koliko je smje- 1 mokratskih država. (Odobravanje). Alosti u njihova informatora za Hrvat- I ko unatoč toga gosp. ministar Pribiće­ sku, kad on unatoč ovakovih činjenica, | vić tvrdi, da nema pakta, to bi izgle­ može tvrditi, da Hrvati nisu pravili dalo kao kad bi se tat stavio na sudu front protiv Beča i Pešte. (Razni po- ■ na stanovište nepriznavanja zakona o vici). prvu vlasništva. (Smijeh). Kako je Tisza Politička situacija. u Mađarsikoj proglasio ništetnim obve­ Zadatak politike je boljak naroda, te • ze vladara, i naš novi Tisza obara pakt. ju samo stoga gledišta, koliko toj svr- ; Vidi se, dobar učenik svoga učitelja. (Burno odobravanje). si služi, želim prosuditi. Na godišnjicu Gospodo, jodna od najvažnijih usta­ oslobođenja moramo na žalost konsta­ nova pakta jest, da sc do konstituante tirati, da je zavladalo opće ne­ nema parlamenat raspustiti. Mislim, đa povjerenje i nezadovoljstvo (Odobravanje). Piropast ili napredak j to što gosp. Pribićević nema u njem većine, još nije razlog, da se parlamenaroda stoji do uprave njegove vlade. nat bilo odgađa bik) raspušta. — (Odo­ U Hrvatskoj, svim darovima naravi pre­ bravanje). Neustavni nazori gosp. mi­ viđenoj. kod Hrvata naroda umna, nistra, nadam se, da ’.pk ne će biti ka­ čvrsta i marljiva, pružen je strašan dokaz o stanju, u koje nerazumna vla- . dri da poruše ugovor, koji zajedničko da može u kratko vrijeme, da dotjera | veže našu užu domovinu i dinastiju. i najplemenitiji narod i najblagoslovlje- 1 Gospodin ministar kao odgovorni fak­ niju zemlju. — U najzdravije ustavne i tor neka pazi kamo brodi. Izgleda, da ustanove bacilo se je sjeme rasula i 1 on u svom sljepilu, ne vidi pravo sta­ nje ц narodu, koji mu na njegovu samo­ trulež^, zavadilo političke vođe i stanke, volju može odgovoriti: $to je jedna da u neprestanom trvenju obnemognu. revolucija stvorila, može druga razo­ Zavladalo je mišljenje, da je pošte­ riti. (Frenctički pljesak i odobravanje). nje i gilupost istovjetno, tc Državna politika. je protivno dd toga poraslo u cijeni, Naša država opkoljena sa svih stra­ tako da svaki lopov uobražava, da je na od neprijatelja, ne može sebi priuš­ sposoban čovjek. Trgovina propada, titi luksus, da svoj narod čini silom jer nema saobraćaja i uslijed toga sve zadovoljnim. — Po malom riječkom piviše cijene rastu. Ako hoćemo da upo­ znamo zasluge vlade, treba samo da |1 tanju faktor smo, kojim se bavi cijeli promotrimo prilike u narodu, pa ćemo ; svijet Hrvatsko pleme od Soče do Bo­ jane neprekidno se proteže irz Jadranrz tih morati zaključiti, da valjda gore vlade nije moglo biti. (Burno odobra­ ; sko more. Ako smo dakle mi Hrvati vanje). Nakon godinu dana čini su op- . Čuvari toga mora, mnogo će ovisiti od toga, jesmo li zadovoljni ili ne. Važno rovrgll one Lijepe riječi ministra Pribićevića u saborskoj sjednici od 29. li­ ' je i to, da preko našeg teritorija u gla­ vnom tendiraju i Madžari i Nijemci i stopada 1918. i za to posljednji govor t d. na more. Nezadovoljan narod ne ne će -upaliti Ne bi se na njega ni će odbiti taj val j država će morati biti neprestana kasarna. Zanimivo je, kako je srpski državnik J. Ristić gledao na to pištanje. Kad su došli naši Srbi tu­ žiti se za Mažuranićcve ere na Hrvate, poslao ih je on kući, da se pomire sa Hrvatima i s njima zajedno brane slolxxlu, jer time brane i slobodu Srbije. (Odobravanje). Moja gospodo! Hrvatska i Slavonija sa svojom ekonomskom i kulturnom snagom nije više faktor, koji se može pregaziti. Prema predlogu budžeta za 1919—20. god. ona raspolaže sa priho­ dom od kruna 341,174.956. Ako sc k tomu pribroji dohodak samo zagrebač­ ke caninare, to je naš prihod preko 600 mil., a za autonomne potrebe prema preliminaru trošimo 97,981.090 K, Ta Hrvatska u kulturnom pogledu iskazuje koncem školske godine 1918.—19. ovaj rezultat: U trideset i šest srednjih ško­ la imade 11.980 polaznika. Ako sc pri­ broje viša učilišta i učiteljske škole, to sc’ u Hrvatskoj i Slavoniji školuje 16.570 polaznika. Ovakva Hrvatska ima pravo zahtijevati, da se održi onaj te­ melj, na kojetn je pristupila u bratski sporazum, a to je da bude ravnoprav­ na. (Burno odobravanje). Svaki čovjek jc stvor koji se zlu rado otonlje, a ne di mu se još podmiće. — Završnjem s Gundulićevom: Iz nesreće sreća iz­ nosi. Ponovni viUi izbori u Sarajevu. Poništenje izbora za džematski medž lis u gradu Sarajevu prisililo je ovdaš­ nji odbor naše organizacije da u inte­ resu vakufa i građanstva uloži ovaj protest: »Kad se prvi izbor poništio, nijesmo prigovarali, jer pogriješiti mo­ že svako, pa i jedan ured, ali ne može­ mo bez kritike propustiti pogreške, ko je su po drugi put od vas počinjene, odnosno od organa, koji su izborom ru­ kovodili. te vas upozOTujemo na zle po­ sljedice igranja sa izborima i zloupotrebijivanja narodnog strpljenja. Birači su, vršeći svoja prava, poni­ jeli se kako može biti bolje, dočim je »J. M. O.« uložila sav truud, kako se ne bi kršio autonomni štatut, niti opća pravila, koja nijesu izrijekom stavljena u štatu-t. Usprkos toga je i po drugi put pogažena izražena volja birača. A za­ što? Je li 3200 birača komad krpe, da s njome može .pojedinac omlaćivati ka­ ko hoće i kuda hoće? Jesmo li mi dje­ ca, a izbori igračka, pa da pravimo kule ođ kocki, a do čas ih opet obara­ mo, dok se ne osanišemo? Jesmo li mi svršili sve svoje opće, društvene, eko­ nomike i prosvjetne poslove, pa nema­ mo šta drugo raditi? Ništa, ma ništa mi još nijesmo ura­ dili. Što više još ne imožemo početi ni u jednoj veoma važnoj struci, u po­ duči analfabeta. Pa ipak ste našh za shodno, da glavni grad Bosne i Herce­ govine držite u trzavici. Kod prvih iz­ bora za hator sloge žrtvovasmo neke svoje ponajbolje drugove i obvezasmo se na daljnje koncesije. I dok člano/i naše organizacije svi od reda ispunja­ vahu svoje dužnosti, s druge sc strane pokušava turati u izborim žiru dem; glasovnica, a izb^rm povjerenik nastoda g. Atif ci. Scci i drugim sakrije ret i smetnja (balast) te se može po­ staviti na onaj pravi temelj vjere, ka­ kva. je bila propovjedana u Meki prvo­ bitno od samoga Božjeg poslanika; a ta izvorna vjera nije upućivala ni na što drugo, nego na slaganje u oboža­ vanju jedinoga svemogućega Boga, koji je izvor i uvor svega, zaton na zajed­ ničku •pripadnost čovječanstva, kao i na vršenje pobožnih djdla bratstva i čovječje ljubavi. F EJ JT 0 N Mahmad MuhUr-F®*«: Islam po Kuranu i Hadisu. (Svršetak.) Sigurno se već moglo opaziti, da su zj Islam u ovom načelu sadržane fa­ kultativne klice slobodnog gibanja i sposobnosti razvitka, 'laj princip pruža poželjeli- Ispravak protiv tiranije mrtvoga slova i ličnoga autoriteta. On se je obistinio barem u prošlosti kao od1k n faktor (sila) sposobnosti pniljubIjivanD Islama. Pa što bć mogla nje­ gova došljcdna upotreba učiniti za bu­ dućnost?« — Tako pj§e spomenuti profe or u svom djelu »Vorlcsungen iiber den Islam«, str. 55. i dalje. Ako se razlaganje ovoga odličnoga јицака, koje sc može samo odobriti, • -o skupi. dolazi se do zaključka, .• i im miade svojstva i sposobnosti, • ; ga rješavaju pri napedovanju čov.j ga duha svega ouoga, što sc inokL u toku godim nakupiti oko jezgre prave vjere kao zapreoiii i nebitni te­ «2 B«j .ГГАЗДА* — wrRAVDA‘ вграна 2. SUana ’ 1 I • Sveden na ove jednostavne ii prirod­ ne propise i izreke te prema duhu seme vjere oslobođen od svakog dogmatičnog (ti načenje i prikazivanje vjerske nauke) i ritualnog (vj$rsko-obrednog) nasilja Islam bi poletio u susret onome cilju, kojega postignuće daje povoda pitanju: »Sta bi nam donijclo tek ono vrijeme, kad bi Islam zšao šz uskih svojih arapskih granica i kad bi se &premikx da postane jedna internacionalna .moć?« Tako pita profesor I. Goidziher u svom djelu na str. 27. Zaključna riječ. Vjera, koja jc sišla iz nebeskih visina, da vodi čovječanstvo i da .zajedno s i I I 1 njime na tlu zemaljskih -odnošaja koraca naprijed i razvija sc, gle-damo već videkovama, kako vodeći računa o osebinama i shvatanju ljudi i priljubljujući se vremenskim i mje nim prilikama izb^ja u razlfčnom spoljašnjem obliku. Ali da ne bi ovo preobažavanjc postalo odveć zemaljsko, a prava svrha vjere stajaše uvijek pred očima, izmjenjivahu sc poslanici Božiji u izvjesnim dobama. Ciljevi naime vladanja nad cijeKm svijetom, koji se pomoću vjere tako često tjeraju, izvrgoše vjeru toj opasnosti, da dospije na nepravi pa čak i na protivni put služeći tuđoj svrha! raznim tumačenjem i raspravljanjem. Vjera kao srdstvo sile i vlasti može mjesto ljubavi i sloge da sije samo mržnju j otuđivanje. Ali sc je već dospjelo do jednog vre­ mena, u kojem više nc daje razlika u vjerskom shvatanju uopće nikakva povoda otvorenim bojevima i razmirica­ ma i u kojem -se sve više ' više luči nebesko i zemaljsko, tc sc vraćaju na svoje pravo područje. Ovo razuziavanje daje ojjravdane nade, da će se i dan približiti, kada ćc čovječanstvo biti složno u pravoj predodžbi božanstva. 42 glasa. Sve smo mi to prešutili u in­ teresu sloge i sporazuma. U interesu što općenitije sloge i na­ kon svega toga htjedosmo opet spora­ zum i kod ponovnih izbora, nu sa mo­ difikacijom, da odustanete od zalrtjeva, kojih mi ne možemo usvojiti. Lica, ko­ ja dođoše na dogovor ostaviše nas I ne saslušavši naših) ciljeva, koji nas vode kod ovih izbora, kad smo rekli, da ne možemo žrtvovati jednog od najboljih stupova naše organizacije i da unaprijed ne možemo obilježiti po­ vjerenstvo. pa da ga namećemo kotar­ skoj skupštini. Dnugi je izbor poništen radi toga, što je bilo podvučeno više imena u spisku birača nego što jc pre­ date giasovnica. Za nas jc veoma važ­ no, da su zabačeni, dakle neištinđi svi drugi razlozi, što su navedeni u jedponi protestu. Vidi se jasno, da su bi­ rači bili na svome mjestu, i d se sad stavljaju na kušnju radi toga, Što vani je rezultat izbora bio nepovoljan, pa. su vaši organi hotmice pravili po­ greške. Kad su se dne 10. oktobra 1919. pro­ vodili ponovni izbori, doši) jc Edhem Bulbuiović oko 9 siti na biralište i hto unići pred izbornu komisiju, govoreći, da ga jc povjerenik imenovao za verifikatora. Sam g. povjerenik je htio da ga upusti, grozeći se da će prestati ra­ diti, ako ga ne puste unutra. Nu pošto se kod Bulbulovića opazilo i konstati­ ralo, da su mu puni džepovi glasovni ca, morao jc i sam povjerenik popusrtiti i pristati da se Bulbuiović ne pusti -unutra. Bulbuiović je mislio turiti glasiovntoe u izbornu žaru, kako je to kod prvih izbora pokušao da učini jedan or­ gan .vakuf, povjerenstva. (Odnosi se na poslovođu povjerenstva Saliha Sarića. Op. ur.). Kad se svedu u jedno misli o Bulbuloviću i onome organu vakufskog po­ vjerenstva, nužno proizlazi, da je i po­ dvlačenje imena onih, koii ne pristupiše izborima po Junuzu Mehmedagiću Sekuli u -izvjesnom sporzumu sa iz­ bornim povjerenikom. Sva dakle mo­ ralna odgovornost za poništenje dru­ gog izbora pada na izbornog povjere­ nika. Mi ga nc držimo ni nevinim^ni nevještim, da nije mogao i umio sprije­ čiti zloupotrebu. Naprotiv smo Uvjere•mi, da je u svojoj stranačkoj zasukanosti unaprijed pripravio plan kako će ome­ sti izbor, za koji je predviđao, da ne će ispasti po njegovoj volji. Osim što smo bili susretljivi napra­ ma g. povjereniku, mi smo pri kraju izbora djelovali na svoje birače, da u svojim kartama meću njega i njegove neke kanjdidate i to na račun naših kandidata u svrhu zbliženja i da ne bi bolje prošli takozvani demokrati, koji svojim ekstremnim držanjem i postup­ kom izazivaju neraspoloženje našeg svijeta, koji je i onako teško potišten. To sve nije bilo dosta g. povjereniku, a i nekim članovima vakufskog povje­ ren tva. Stoga -mi tražimo, da se za ponovni izbor odrodi kao povjerenik ozbiljna i svjesna ličnost koja će um­ jeti i htjeti provesti izbor savjesno. Po­ vjerenik sc je kod dva prva izbora pot­ puno prema javnosti kompromitovaoi ■niko nema u njega povjerenja, da bi mogao biti nepristran. O njemu vlada mišljenje, da bi on bio u stanju i pede­ set puta izbor uništiti, da se samo mo­ že on i njegovi istomišljenici održati na vakufskoj upravi. Šta više da bi on I | ' ! I ' | j i I I u .istinskoj spozjnaji Božjega bića i u preobraženom shvatanju vjere. No dok ovaj problem, oko kojega se riješenja čovječanstvo muči neprestano još od svoje kolijevke, nađe svoje riješenje na opće zadovoljstvo, do toga časa imadie još jedan put, na kojem mogu pripad­ nici različnih vjeroispovijedi pružiti se­ bi bratski ruke, a to je poštivanje stvo­ ritelja onom pažnjom, koja se iskazuje Njegovom stvorenju i djeliima ljubavi, koja se Njegovim stvorovima odaje. Pa ko neće dopustiti, da napoš!jetku sva­ ka vjera ima svoj vrhunac u ovoj mi­ sli? Ali ni za koga nije ovaj put jasnije označen kao za musl'mane i kršćane. I kao što su se Božji poslanici Muha> med (a. . .) i Isa (a. s.) zajedno našli u najsrdačnijem obožavanju vječnoga Во^ ga pa kao što su sc Islam i Kršćanstvo sreli u gojenju čovječamskih kreposti i u nastojanju, da utjelove svjetovne i nebeske -ilđcalc, isto tako neka novini doba također u miru njeguje trajne osjećaje istinskoga braitstva kao i uski zajednički napredak na stazi određe­ noj <y| providno t' na sreću i spas za svu budućnost. Da Bog đa! �Чиј Bi BrtM volio da u vakufu dođe i komesarijat samo da ostanu u vakufu, da i dalje hgrače. Ali ne će dugo sa vakufom oiidaćivati oni, koji su ga doveli u desolatno stanje. Osim toga je to povjerenstvo stvori­ lo još jedan modus za štkaniranje bira­ ča proti svakoj praksi dosadanjih iz­ bora. Odredilo je naime da svaki bi­ rač mora osobno doći po svoju glašovnicu. Osim tehničkih poteškoća i za povjerenstvo i za birače, u tome se kri­ je smicalica, da se proture glasovnice povoljnim biračima, a da ih što manje dođe u ruke članovima naše organiza­ cije, gdje se pokazala ogromna većina. Usijed toga tražimo, da se kao i 4° sada glasovnice razašalju po mubtari? ma i drugim pouzdanim osobama i to na pravo vrijeme. Kako se pogovara namjerava se odrediti izbor u nedjelju, tobože radi radnika. To nije podesno. U petak je naš svijet iza podne i onako besposlen, pa ne gubi radnog dana. U nedjelju pak je za muslimane dosta va­ žan vašarski dan. U nedjelju su pak druge vjeroispovijesti nezaposlene, pa bi znatiželjnost još više okupila svije­ ta kod izbora, te bi se mogli uplesti u čisto našu vjersku stvar i čisto nepo­ zvani elementi. Radnika sa pravom gla­ sa svakako je vrlo malo, te su i kod predašnjih izbora u petak mnogi pristu­ pili. Učini li ipak povjerenstvo izbore .u nedjelju, to će značiti, da hotimično određuje ono, što preogromna većina nije rada. Još nam je napomenuti, da nije po­ desna praksa bilježenja samo podvla­ čenjem, nego da jedan pisar piše protulistu kao što se radi i kod drugih izbornih tijela. Predajući ovaj protest, izjavljujemo, da ovo nije samo želja našeg mjesnog odbora, nego je izražaj 95% birača glavnoga grada Sarajeva. Na ovaj protest dobio je mjesni naš odbor slijedeće riješenje: »Na osnovu zaključka sjednice ovog povjerenstva nije se mogla uvažiti predstavka te organizacije, te je zaklju­ čeno: I. Da izborni povjerenik ostane i na­ dalje g. Halilbašić. II. Da se izborne liste po muhtarima ne djele, nego da svak svoju treba uzeti kod ovog ureda, a koliko bude moguće dijeliće se i po podvorniku ovog ureda. i III. Dan izbora ostaje nedjelja, kako je to i oglašeno. Prigovori o prošlom i pretprošlom iz­ boru proti g. 1 lalilbašića kao izbornog povjerenika također nijesu primljeni na znanje, jer su лс temeljiti. Predsjednik: H a t i b o v i ć. Ako gornji odgovori vakufskog po­ vjerenstva u Sarajevu još jednom po­ mno pročitamo, opazićemo, da je to bezobzirnost prve vrste, kad naše jed­ no vjersko-prosvjetno tijek) meće ne­ djelju pred petak, kad hoće da povje­ renik za izbore pošto poto bude i tre­ ći put g. M. Halilbašić, a kamo li još kad se uzme u obzir odredba iz oglasa o ponovnom biranju, da glasovnice ne smiju biti polijepljene listama stranaka, već rukom pisane, te da svaki birač mora doći u vakufsko povjerenstvo po svoju kartu, od kojih će ^to neke slati povjerenstvo i po svom po'dvorniku. A to će po svoj prilici reći: kad dođeš po svoju kartu u povjerenstvo, reći će ti se. da ti je poslana po podvorniku, a ako se podvornik gdje napokon na­ đe i zapita za kartu, odgovoriće po du­ ši da je karta u povjerenstvu i t. d. Međutim oglasi, koji su za nove izbo­ re polijepljeni u Sarajevu u subotu na 1. o. rnj. poslije podne, skinuti su u ne­ djelju prije zore, da se valjda dobro i ne uoče i ne upoznadu. * Oni. koji muslimanima ovako nešto strašnoga pripremaju u novim vakuf­ skim izborima, najblaže rečeno naši su zakleti neprijatelji. Neprijatelji, koji se hoće da prikažu svim mogućim smica­ licama, da ne bi došla narodna volja u vakufsku upravu; neprijatelji, koji, kako se vidi, idu za tim da onemoguće parlamentarni rad u vakufu, nego u muoi, kad im se više ne da, da ostanu na svojini mjestima, hoće da vakuf predaju opet u one ruke, iz kojih je s velikim žrtvama iztrgnut opet u — vladine ruke. I to vakuf, polovinu naše eksistencije! 1 to u ruke one vlade, ko­ ja pregazi naš »Gajrct« na onako sra­ motan način i <po svojoj volji zavede u nj svoj komesarijat. Na želju mnogih, da se objavi, ko nam je poništio drugi izbor za vakuf u Sarajevu, saopćujemo ovom prilikom kako smo obaviješteni, da su za poni­ štenje izbora glasali članovi povjeren­ stva: Mustajbeg Halilbašić, Tajib ef. »PRAVDA* — »ЛРАДДА* Saračević, Abdullah ef. Prcšljo muderiz šer. sud. škole, Hilmi ef. Hatibović kadija i Esad ef. Uzcjragić, kadija. Po­ sljednji, koliko znamo dao je davno os­ tavku na zvanju u vak. povjerenstvu, ostavka mu je i primljena i nije od go­ dine 1917. dolazio nikad u sjednice po­ vjerenstva, nego je prvi put došao sa­ da, kad se je radiilo o poništenju vak. izbora. Čudnovata je stvar — befel i ništa žalosnije nema, nego kad su ruke pod' kamenom. Zar ne Hilmi ef.?! Međutim, moramo mi ovdje sa svoje strane opomenuti, da je među ovima od glavnih krivaca samo jedan — dva. Ali onaj glavni, taj nije tu, taj je još gore više u vakufu, koji iza zavjese di­ ktira, kako da ovi rade, izmišlja smi­ calice i hoće što više u svojim zad­ njim časovima da muslimane namuči. To je onaj, koji ne samo da bi Bosnu i Sarajevo zapalio, nego spržio i zadnjeg čovjek na svijetu, koji mu se suprot­ stavi, a da samo on iz tog plamena is­ krsne kao veličina, o kojoj mora svi­ jet da govori. Mi ga vrlo dobro pozna­ jemo, strpljivo očekujemo i treće izbo­ re, na kojima ćemo dostojanstveno predati svoje glasovnice i dovikujemo mu: »Žari, pali udbinski dizdare...« Prosvjeta i škola Dajte nam škole. Piše nam jedan prijatelj iz Prozora: Dne 17., 18. i 19. oktobra o. g. bto sam na službenom putovanju kao član ovdašnjeg kotar­ skog vakufsko-mearifskog povjerenstva i to u selima: Kopčić, Duge, Ljubunci Here, Kute i Šćipe. U svako to selo u koje sam došao i s ljudima se u raz­ govor upustio prva ion riječ bijaše: »Dajte nam školu!« Tu silno razvijenu ljubav za školom naročito sam opazio kod Kopćića, Dužana, Hera i Šćipa. Sva čet'iiri sela vele, da su već i pre­ dali molbe na zemaljsku vladu, a Kopčićani i Here mi rekoše još i to, da su otvorenje škole tražili još 1911. i 1912., a bivša vlada kao i bivši bosanski sa­ bor htjedoše im otvoriti školu, ali osu­ jeti «to kao što je osujetio i druge sve stvari svjetski rat. Mjesto toga podi­ goše Kopčićani i Here i to prvi zgradu za mektebj-ibtidaiju. a drugi sibjan mekteb. te džematlije Kopčića i Hera suglasno izjavljuju, da bi te zgrade rado dali za školu, pa ako bi trebalo još 'kakve preinake, da će vladi dati za toga i radnike i drugo. Take mektebske zgrade imaju i Duge i Šćipe, pa mi se i oni u tome smislu izjaviše. , ! i : Sizbijanje lepisnmosti. Dr. Euren Slad crvić p!. Sladeevičkl (Svršetak.) | StvuM 3 i da prosvjeduje! Svakoga treba obve­ zatnom zakonskom normom primorati da uzme učešća u općem prosvjetnom nadu. Kod toga treba da i u nama usa­ đeno etičko načelo prava i pravednosti izbije na površinu u korektnom obliku rada, rada na svim linijama, a naro­ čito kod podizanja narodne prosvjete. Društvena akcija i reakcija protiv onih, koji se tome načelu ogluše. — U tom pravcu postignut će sazvana anketa odličan 'uspjeh onda, ako joj uspije predobiti sve naše društvene slojeve za sitan i konstruktivan pozitivan rad, i to na prvom mjestu na području podiza­ nja narodhe prosvjete. Interesantne su riječi, koje nalazimo u prvom broju »Našeg Doba«, koje iz­ daje akademsko društvo »Tomislav« u Varaždinu, u članku »Od uedništva«. Tu čitamo: »Do sad nam sasvim manj­ ka jedan organizirani, sdstematskii pučко-prosvjetni pokret, koji ne bi bio sa- : mo djelo nekoiidnc ljudi, već zajednič- : ka stvar čitave naše tnteligenaije. Ci- j tavu jugoslavensku inteligenciju treba i mobilizirati, a u prvom redu omladinu. । Učeni ljudi, sveučilišni i gimnaziji!Ini | profesori, književnici i novinari, liječnik ' ci i arhitekti, sveućilištarci dl gimnazi- | jalci, svi пем se stave u službu tak- : vog pokreta. U takvoj socijalizaciji leži ’ uspjeh prosvjetnog rada. To je ključ, ! koji treba dao krenemo da se otvore | teška vrata, koja priječe našem narodu ' da dođe do svijetla. Dok nas s jedne strane treba da naš budući prosvjetni rad vodi k socijali­ zaciji prosvjete, mora sva naša pro­ svjeta da ima jugoslavenski karakter. Ona treba da se kreće u pravcu na­ rodnoga i državnog jedinstva. Do ne­ davno bili smo mi Hrvati, Srbi i Slo­ venci podijeljeni na više zasebnih dr­ žavnih i upravnih područja i taj nam je • odijeliti politički položaj smetao rad u ’ tom pravcu. Dok smo bih neujedonjeni, nijesmo mogli razviti snažne jedinstve- । ne akcije. Sad smo dočekali Ispunje­ nje naših davnih sanja, sad smo ujedi- । njeni. U tom ujedinjenju leži sva naša snaga i budućnost. Cim ćemo se više zbližavati, čim ćemo više porušiti ograde, koje su nam izvana nametnute , u svrhu da nas razdijele, tim ćemo biti jači. Ono »sutra« našega državnog i na­ rodnog života traži odi nas kategoričkii, da našem budućert prosvjetnom ra­ du damo karakter jugoslavenski. Naš je narod skroz na skroz seljački. Seljaštvo je zdrava jezgra našega na­ roda. Ono malo inteligencije, koje ižmamo, a koja je u drugom ili trećem ko­ ljenu izašla iz seljačkih potleušica, otudilo se od naroda. Dnevno opažamo veliku razliku između seljaka i naše in­ teligencije. Pošto živimo u vijeku de­ mokracije, u dobi sudjelovanja svega naroda kod vršenja državne vlasti, treba da najveći dio naroda, naše selja­ štvo privučemo k sebi i da svim sredst\4ma nastojjno premostiti jaz, koji dijela narod od njegove inteligencije. , Na taj će se način naše seljaštvo ve­ ćim povjerenjem privezati uz svoju int^Jigenciju, a inteligencija će u svome radu oko podizanja narodne prosvjete polučiti većih uspjeha. Svaki uspjeh na toni polju usposobljuje sve veća I krug državljana na faktično sudjelovanje u javnom životu. Mi treba dakle ’ da naš rad demokratiziramo. Inteligen- * čija treba da se s razumijevanjem na­ rodne duše spusti do naroda, da svom ; snagom poradi oko njegovog pndiiizanja i da upregne sve sile, da ga izvede i iz mraka, u kojem danas živi, na svi- | jetk). (kl postane dostojan član kultur­ ne zajednice i današnjeg i sutrašnjeg ljudstva. Za to treba da nam je sav budući, prosvjetan rad naroda«, pučki«. Sazvana anketa treba da to pitanje I riješi, da postavi sve potrebne premise, । iz kojih se može izvesti samo jedan lo- : gičkl zaključak: pučko-prosvjetni rad ; za narod! U prvom redu treba da imamo u vik du, da je danas gotovo na cijelom svi- • jetu, a napose kod kulturnih naroda, 1 zavladao kaos i metež. Svjetski rat po- ! remetio je sve odnose socijalnih raz- | mjera j iznio na površinu misli i ideje, i koje su uzrokovale različite evolucije i revolucije. Nema sumnje da taj metež i kaotično utječe na sve pojave našega javnog i privatnog života đ da znatno ' ometa normalni rad državne uprave. Taj kaos, koji susrećemo na svim prav cima i u svim državama, koje su bilo izrano bilo neizravno sudjelovale u du­ gotrajnom svjetskom ratu, osobito ne­ povoljno utječe ia prosvjetu... Povjesni razvoj čovječanstva uči nas, da je j prosvjeta jedan od najsigurnijih temelja | ljudskog društva i zajednice, da je ona to bila »jučer«, da je ona to »danas«, a da će bdtil i »sutra«... Nepobitna je daljna činjenica, da se upravo povo- 1 dom ovoga rata, koji znači krvav ha? rač čitavog čovječanstva daljnom raiz- i voju, počelo formirati novo društvo, j Naše mišljenje, naš mentalitet počeo se j snažno orientirati prema novim vidici- . ma i pogledima, koje je stvorio rat. Još se baš ne opažaju tečne konture . Javljaju nam iz Žepče sa potpisom toga novoga društva od »sutra«, ali ono dolazi, i njegovj ćc se obrisi (kon- j najuglednijih građana slijedeće nemile ture) doskora 'opaziti. Kad znamo da • događaje: Hurmo Malićbegović iz Žepča dtošavje prosvjeta temelj sutrašnjega društva ' i kad vidimo da se ono već pomalja, i si sa stanice Vinašta u Žepče dne 6. treba da sav naš budući prosvjetni rad I oktobra 1919. oko 5 sati po podne razupravimo na to novo društvo. Taj će­ govarao se s nekim svojim znancem s kojim se je ti vozu i dovezao, na žcmo cilj postići t/imc, što ćemo naš« pačkoj stanici, dok voz ne pođe dalje, prosvjetu socijalizirati. Naše će se novo Jedan od kojr su postavljeni društvo moći temeljiti samo na osnovi na željezničkoj slanici. u Žepču pristu•socijalizacije. To znači, da svaka dru­ štvena jedinica treba da ima jednaka pao je k Hurmi te ga počeo tjerati, a prava ij dužnosti. Primijenivši taj prin­ kad je Hurmo odgovorio mu. da hoće cip na prosvjetu znači, da svak« član još nešto da progovori sa znancem u vozu, on ga je odmah počcx> tući kunnovog društva valja da je prosvijećen Nasilja u Žepču. ; i j । ' j ђо dokom u leđa našto su se i ostalih • ... к. .. Jtrčali i počeli ga poma­ gati -i Hurmu nemilice tući puškama i šakama kuda koji prije. Da to nije bilo na očigled stotinama duša, što iz voza, a što opet žepačkih građana i činovnik ka, ti bi » Читш sigurno svojim udarcima i usmrtili, jer nisu pazili što ih drugi prisutni mole, da čovjeka no tuku bez razloga, pa kad je Mehmedalija KahvedŽić prilletio, da bi spasilo Hurmu iz njihovih šaka, jedan je odi njih i Mehmoialiju udario tako, da se je on morao odstraniti, a drugi prisutni videći to nisu Se više ni usuđivali po­ sredovati. Hurmo ima da zahvali za spas svog života jedino gospodinu Nczir ef. Naliću, koji je napokon ne mogavši više gledati kako t na očigledi tolikog svijeta čovjeka bez raz­ loga i nezakonito tuku, odlučno istu­ pio pred njih sa riječima: »Što ga uda­ rate, ako je šta kriv, imate napraviti proti njemu prijavu na nadležnu vlast, eventualno ga predati policiji, žanda­ rima, a n; u kojem slučaju ne smijete ga tući«. Kad su oni i njemu rekli da se nema miješati u njihov posao, on im je odgovorio, da je i on narednik kraljevske vojske, a zvanjem učitelj u Srbiji, pa da i on znade -propise vojske, te da će stoga protiv njih podni­ jeti prijavu nia nadležno mjesto, onda su oni Hurmu pustili. Taj događaj vi­ djeli su još gospoda: predstojnik že­ ljezničke stanice Penović, kotarski su­ dac Ivo Lesić i gospođica Miiena B£kić namještenica kod poštanskog ure­ da u Žepču i mnogi prisutni. Pa nije to prvi slučaj. I prije se je događalo još mnogo toga štošta nezakonitog оч? koj su došli da tobože čuvaju red i mir, a ovamo doista prave samo narod i nemir, siju mržnju među nama i uzru­ javaju narod. Mi smo sve to do sada prešutjeli, nadajući se, da su to poje­ dinačni slučajevi, kojima ne treba pri­ pisivati kakve važnosti, ali kad je to zaredalo, onda ne možemo drukčije, a da to ne smatramo nekim sustavom proganjanja i mrcvaremja nedužnog na­ šeg svijeta te namjernog izazivanja, uzrujavanja i napadanja naših ljudi, na­ pose muslimana, pa kad opazismo da se i širi narodni slojevi počeše da kre­ ću i da otvoreno govore, da ovo ne smilje ovako da ide dalje bojeći se, da bi ovakav postupak tih - mogao dovesti i izazvati nedoglednih pošjledica, koje ne bi nikome ugodne bile, prisiljeni smo uz gornji događaj na­ vesti još nekoliko i od prije i zatražiti od državne vlasti i odgovornih držav­ nih činbenika, da nam već jednom pri­ bave sigurnost kako imovinsku tako i ličnu, jer drukčije će i sami odgova­ rati narodu za posljedice svojih pro­ pusta, koje bi nastale ako bi pojedinci videći, da im diržavna vlasti nije ka­ dra dati potrebne zaštite, sami tražJl i našli sredstava za svoju imovin­ sku i osobnu sigurnost Iz sLjedećih dogođaja se vidi kako su t . ncsnošljivi i zadojeni mrž­ njom na nas niusliimane: Pred jedan i po mjesec dana stajao je Omer Arnaut iz Žepća na čaršiji, a kraj njega jc pro­ lazilo dijete gostioničara Jove Markovića iz Žepča, koje jc nosilo praznu plcterkiu vina, u kojoj je valjda ostalo nešto vina, te je mašući istom polilo ostatkom tog vina Omera po odijelu, a kad mu je Omer rekao: »Što me poIjcvaš?«, dijete je odgovorilo: »Pa ne­ ćeš u džamiju«, (opsovao je džamiju). Nastala je među njima prepirka i psov­ ka; na to jc prrletio jedan - 'roji je u blizini stajao i pitajući Omera, što mu psuješ crkvu, počeo ga šamarati i tući, što je bilo također na očigled sve žepačke čaršije, pa kad su mnogi oče­ vidci videći tu nepravdu i nasilje po­ kušali, da Omera otmu, psovao je taj kojemu su odmah pritrčali i dru­ gi — jer jc kasarna u čaršij; — istima sveca, prijeteći im da ćc oni upamtiti godinu 1914.: da ne vlada više Franjo Josip nego Kralj Petar i nazivajući ih balijama. To mogu posvjedočiti Abas Malićbegović, općinski namještenik i Šemso Nalić, trgovac, te Gjulaga Dervišić muhtar iz Žepča. Nije dakle do­ sta da ћ prave nasilja i ne­ pravde nama muslimanima na svakom koraku nego sc u tom poslu kriju za ime Njegova Veličanstva Kralja Petra i vrijeđaju ga time, jer prosta masa iz čitavog niza njihovih zlodjela ne mo­ že dugo ni da pomish | : Još jedan primjer kako nam U " ' i vrijeđaju naše najsvetije običaje: i i Naila rođena Bajrić udova iza Mustafc I te Hasija žena Mule Agića iz Žepča, �_!Ml < Im htjele su preći preko željezničkog inostu na Bosih u Ograjinoj kod Žcpča, a tamošnji «л mostu nedadoše im proći, dok se ne otkriju. Kad one nisu htjele, već se povratile i počele bje­ žat:, oni su ili zvali riječima: »Skinite to s lica, pa slobodno prođite«. To može posvjedočiti i Ragib Husejnag;ć iz 2epča. Slete, koje ' čine na imovini našoj, idući sve jedan s puškom, a je­ dan bez puške, beru plodove sa njiva iiaš.h ljudi, a da im ovi ne smiju ništa ni progovoriti, jer odmah prijete puškom, što najbolje može posvjedočiti Pašo Šešić, koji stanuje u blizini žcJjezmčkog mosta u Ograjinoj, ali ne smije od tih ii Hurmo Malićbegović. Mi stoga najodlučnije tražimo da se sa žepačke željezničke stanice posve odstrane, jer su uz policiju i žandare posve suvišni j jer samo nered prave, a ni jednog primjera nema, gdje je nered nastao iz bilo kojega razloga, pa da su ga oni uredili, a željezničkom mostu u Ograjinoj, da se izmjene, odnosno da se ti i valjano poduče, kako imaju postupati sa narodom, naročito da im se zabrani, da ne smiju tući, a ni vrijeđati pojedinača, ni čitavih vjerskih zajednica, nit! prav.ti imovinske štete narodu. Iz ОГдИШЦГ. POZIV. Članovi Centralnog Odbora naše organizacije pozivaju se da icfa’jeno dođu na sjednicu, koja će se odr­ žati u petak 7. o. mj. u 11 sati prije po­ dne. Dnevni red koji će se u glavnom ti­ cati našeg političkog orijentisanja biće najavljen pri otvorenju zasjedanja. Obzirom na važnost rasprve, potreb­ no je da se odazovu svi članovi. Predsjednik: Maglajlić. .ПРАДДА* — ,P*AVDA“ I se ona danas ne može izvesti jer bi ta­ I ka građevina stajala i 20 mUiona. Sto­ । ga se vakuf ne će moći, da upušta u tu gradnju možda ni za desetak godi­ na. Ali da to zemljište, koje je u sre­ dištu Sarajeva uz Hotcl-Evropu, koje ima na ulicu kralja Petra oko 50 meta­ ra lica, ne bude prazno, da se što bilo iskoristi, vakuf je zatražio dozvolu, od naše beled je, da duž doga zemljišta | pogradi nekoliko privremenih dućana i od drveta do duše, ali prama mjestu sa । ljepšom izradom, no nije se dobila do­ j zvola od našeg građevnog ureda, jer I da to ne da »građevni red«. Uzalud obrazlaganje, da ti du­ i ćani nijesu solidna građevina nego tek privremeni dućani, ukusno izrađeni pa­ . viljoni, i da bi se oni odmah porušili, Čim bi za gradnju projektirane velike , građevine nastale povoljne prilike, uza­ lud sve, »građevni red« ne dozvolja­ va. Л kakva je oskudica u dućaTma u Sarajevu, vidi se najbolje po ovom, što je upravo prekjučer jedan dućanić vakufski od 8 m’ površine u CizmedžiI luk-ulici izdat na licitaciji za 6200 K gidišnje kirije, dakle u Cizmedžiluku, | gdje ni iz daleka mjesto i položaj nije, ! kao uz Hotel-Evropu. Ovaj niz duća­ na, koji bi se sagradio od bezistanskih vrata do Hotel-Evrope zaista bi mno­ gim, koji su zbog rata ostali bez rad­ nju, sada omogućio, da i oni do zarade dođu a tako i za trgovinu od koristi bilo, ali ne da »građevni red«. Taj gra­ đevni red« voli da na onakom važnu mjestu zjaju i one neukusne i otrcane zidine i onolika prostorija badava leži i da vakuf štetuje stotine hiljada. Za­ ista ne razumijemo, za što se ne bi dozvolila gradnja tih dućana, kad se za njih ne traži pravo dužeg opstanka, kad su to gradnje, koje se podižu kao na vašeru za 24 sata i još brže poru­ še, kad za to potreba nastupi. Mi zais­ ta ne razumijemo tog »građevnog reda«. Proti komesarijatu u „Gajretu". Protest Srebrenice. Brzojavljaju nam iz Srebrenice: »Povjereniku »Gajreta« poslali smo brzojav slijedećg sadržaja: Na izvanrednoj skupštini pododbora »Gajreta« članovi ovog kotara priključuju se protestu dra Hrasnice i Spahe. Traže određenje vanredne skupštine prvoga decembra. Propis zapis­ nika slijedu Za pododbor »Gajreta« Kišić.« , 1 • 1 ' i Protest Bijeljine. Javljaju nam iz Bi- I jeljine: »Pododbor »Gajreta« protesti­ ra proti nezakonito nametnutom odbo­ ru »Gajrctovu« i traži odmah saziv vanredne glavne skupštine.« DomićB vijesti »Građevni red«. Poznato je skoro svakom kako je još prije balkanskog rata naš vakuf namjeravao da podigne veliku građevinu u Sarajevu na zem­ ljištu bivšeg Tašli-hana. Ta je građe­ vina zasnovana onda na 2 milijona kru­ na. Ali zbog mešetarenja vak. direkto­ ra sa barunom Pitnerom o kojem će u svoje doba biti više govora, ta je kombinacija propala, a zbog skupoće Mlitavosti upravitelja ispostave u D. Vakufu. O mlitavosti našega upravite­ lja ispostave u pogledu utjerivanja haka sa beglučkih zemalja dao bi se na­ pisati jedan povelik članak. I ako ima naredba ministarstva za agrarnu refor­ mu, da se hak^ade sa beglučke zem­ lje, on ne nađe za shodno, da tu na­ redbu putem telala obnaroduje, nego mimo pušća, da ra^ni mračni individui šire zavađajuće ideje i pričaju pravo­ slavnoj masi da ne daju haka ni sa beglučkih zemalja. Da kotarski ured u Bugojnu nije učink> svoje i telalom, a i na tembihu glavarima oglasio, da se hak sa beg­ lučke zemlje mora dati — naši posjednci, koji su zapravo u očajnom polo­ žaju (porez im se utjeruje silom, a hak niko ne daje) ne bi znali, da se mora hak dati sa beglučke zemlje. Interes države i njeno normalno raz­ vijanje oeflučno traži, da upravni či­ novnici sa malo više svijesti manipulišu sa ovakhn općim socijalnim pita­ njima. ab. Demokratska pravda. U bezbroj na­ silja i nepravdi, koje nama muslimani­ ma ane vajne »demokrate«, evo još jednog eklatantnog dokaza, da smo ml muslimani u očima tih zulumćara nešto sasma suvišno, nešto što bi trebalo Što prije uništiti i istrijebiti Kako svukud tako je i u D. Prači na­ kon prevrata ostalo vrlo mnogo voj­ ničkih stvari: oružja, municije, razno­ vrsne hrane, pa i konja <i ždrebadi. Sve je to naravno bilo razgrabljeno po srpsk mi seljaštvu iz okolnih mjesta, a sa­ mo je ostalo nekoliko šugavih i izne­ moglih konja i ždrebadi koje nije nitko htio uzeti, jer nijesu bili ni zašta, a hrafia skupa. Konačno su one konje i ždrebad razdijel.il muslimanima, jer ih drug. nitko nije htio. Nu sve to dalo bi se trpjeti da »demokrate« nijesu sada udarili u druge d-ple. Naime vidjeli su da su oni siro­ mašni muslimani poklonjene im konje uz velike žrtve i trud ođpitali i odgoj . te uprav kad bi mogli da se od njih nešto koriste, sada ih oduzimaju i d jele svojoj pravoslavnoj braći. Tako su na primjer oduzeli konja od pukog siromaha Muje Smajića, koji nigdje ni­ šta nema, a dali ga nekom Stanišiću kojeg imetak danas vrijedi preko 200.000 kruna. Nadalje su oduzeli konje od Osmana Jalrića, Alije Doge, Numc Karića i t d. te ih izdijelij’ među pravosl. braću. Pa sad recite nije li to baš pra­ vi »demokratizam«?! Odlučno tražimo da se ova nepravda ispravi i konji povrate, jer nije pravo da se od ljudi oduzima ono, što im je jednom dato i na Što su dosta truda i troška uložili Glavna skupština liječničkog udruže­ nja za B. i H. Liječničko udruženje za B. i H. držaće glavnu skupštinu 8. no­ vembra t. g. u subotu u 18 časova (šest sati ix) podne) u svojim društvenim prostorijama, koje se nalaze u glavnoj zgradi stalne vojne bolnice u Sarajevu, s ovim dnevnim redom: 1. Čitanje i ovjerovljeno .zapisnika zadnje glavne skupštine. 2. Izvještaj upravnog odbora i izvje­ štaj revizora, te davanje absolutorija starom odboru. 3. Promjena dnuštvenih pravila. 4. Biranje novog odbora. 5. Izvještaj o osnivanju Ijekarskog društva, kraljevstva SHS. i odobrenje pravila istog društva. 6. Biranje pet članova i jednog zamje­ nika u upravni odbor Ijekarskog druš­ tva kraljevstva SHS. prema članu 13. istih pravila. 7. Biranje trojice redovnih članova i jednog zamjenika za sanitetski saviet kraljevstva SHS. prema članu 8. Ured­ be o ustrojstvu sanitetskoga savjeta kraljevstva SHS. 8. Predloži članova. Pozivaju se gospoda članovi, da nefaljeno dođu na zakazanu skupštinu. Ljekari, koji nijesu društveni članovi, pozivaju se, da se u vlastitom interesu što prije u društvo upišu. Oni mogu biti i zastupani po drugim kolegama na skupštini prema pravilima § 34. Dr. Jovo Vasiljeoić ordinira u Ćukovića ulici broj 1 od 2—3 sata poslije podne. Dr. Ivo Ghey otverle je odvjet­ ničku kancelariju u Zenici. Za „Osvitanje* Gosp. Bečir ef. Tatlić, školski upra­ vitelj u Bihaću, sakupio je od svojih đaka svotu od 60 K 1 50 h, koju darovaše: Po 5 K: Bečir ef. Tatlić; po 4 K: Muhninović Husein; po 3 K: Salih ef. Abdić i Dizdarić Alija; po 2 K: četić Ibrahim, Pcčenković Muharem, Cehajić Muharem. Bišćević Alija, Bišćcvić Ha- ВГ«Ј 11 Brej san, Pašagić Muliarem, Derviš ef. Hodžić i gđa Evgenija Davičeva; po 1 K 50 h: Caušević Muharem i Rekanović Hasib; po 1 K: Muslić Šerif, Krupić Še­ rif Safet, Vuković Osman, Šarganović Hasan, Iftić Mehmed, Pervanić Huse, Dervišević Mehmed, Zjakić Hase, Ramić Salko, Alagić Mahmut, Karabegović Muharem, Midžić Hasan, Saračević Salih, Džanić Osman, Ruzdija Derviš, Mahmutović Edhem, Hadlić Ibrahim, Hadžiabdić Omer, Midžić Esad, Alijagić Husein, Hadžihajdarević Halić, Mi­ džić Šerif, Topić Alija, Ibradžić Salih, Alagić Osman, Mušanović Alija, Galić Abdulah: po 50 h: Ramić Šerif. Državne željeznice kraljevstva Direkcija u Sarajevu. SHS. Broj 33.845/Ie ех 1919. Natječaj za stari materijal. Direkcija državnih željeznica kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca u Sa­ rajevu ima da proda veću količinu sta­ roga materijala te ovim putem poziva sve one, koji žele da taj materijal ku­ pe, da podnesu pismene ponude. Prodaće se, onomu koji bude najvi­ še nudio, slijedeći materijal: Grupa XV. stavka: 18 željezo od osovina 18 savinute osovine 25 zupčani točkovi od mašina 27 lim deblji ođ 5 m/m. 28 lim tanji od 5 m/m. 30 bijeli i počinjeni lim (odpaci) 43 lijevano željezo neprženo 44 staro željezo sprženo 45 staro željezo i stari željezni pra­ govi 76 obručevi 80 željez. točkovi od kola 84 odpaci od tračnica kraći od 3 metra 96 željezna i čelična pilotina 97 čelik od zupčanih pločica 99 čelik od turpija 4 stare cijevi za vakum (cijevi od gume) Cijene treba razumijevati franko skladište materijala Sarajevo. Za tovaтепје računaće se za svakih početih 100 kg 200 helera. Ponude (svaki arak) treba sa 2 krune biljegovati i na kuver­ ti napisati »Ponuda za stari materijal« te do 30. novembra o. g. predati. Ako negdje nema biljega može se novac pre­ ko pošte sa pozivom na gornji broj di­ rekcije poslati. Ponuđene cijene imaju da vrijede do konca godine 1920. 157. 3—1. Uprava. FIRNIS pravi laneni nugjaino na veli­ ko. Šaljemo takogjer po poAtl u kantama clrka 13 kg pouze­ ćem. Za kantu, zavj i frankaturn računamo 38 kruna. SEVER & КОМГ, LJUBLJANA. Štampanja D. & A. Kajem, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/48f97f53a027fbad377fe00c80886c99.pdf d31316b627caf604c55739ac09a834a7 PDF Text Text POJEDINI BROJ 60 MELE RA. IstaMrl »L>b9tGWI, utorkoei i ćftvrtko*. S&V. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 83. Pretplata усAra« ne, пм pola krana Uredn5wo i aprava nalazi ae a Careve? ulki. Telefon br. 124 Čekovni račun po&t. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak б. novembra 1919. (12. saferul-hajra 1338 ) Godina I. Ж1! Jedna obljetnica. Danas se navršuje godina od svečanog časa, kada su sa forova sarajevskih tvrđica, što ih podiže tuđin da s njima produžuje naše ropstvo, izbačeni prvi hitci kojima je pozdravljen osvit nove ere: ere narodnog Oslobođenja i Ujedinjenja. Svečani bijahu časovi, kada je Sarajevo pozdravljalo ula­ zak prvih srbijanskih trupa, ovjenčanih slavom i pobjedom. Ushićenje, koje je vladalo srcima Sarajlija bijaše nada sve toplo i iskreno 1 mlado i staro i čilo i ohronulo grnulo je prema kolodvoru, da vidi te slavom ovjenčane naše junake, da ih pozdravi i da im iskaže svoju zahvalnost za sve patnje i tegobe, što ih preturiše u borbi za veličanstveni ideal Ujedinjenja i Oslobođenja cjelokupnog našeg naroda. Nije se ćud ti ovom ushićenju, jer su se tuđinske negve, kojima je bila okovana Sloboda našeg Naroda bile upile i u meso i u kosti našeg do skrajnosti potlačenog svijeta. Dvoglavi orao tiran­ skih Habsburga ispijao je našu krv, sisao sokove naše energije i gušio narodnu misao kako sredstvom sile, iako i sredsvima najodvratnijih intriga. Nigdje kao u Bosni ne bijaše uspjela njegova odvratna metoda „divide et hnpera", nigdje kao među nama ne bijahu raspaljene strasti bratskog nerazumijevanja, pa je dolazak Srbijanaca pozdravljen od narodnih inteligenata naročito i stoga, što nas je ova divna narodna vojska imala poučiti šta znači pregaranje i praštanje 4 Jer divna vojska, što je svojim herojskim podvizima zanijela cio svijet, što je svojim žrtvama i patnjama, svojom žilavošću i nadčovječnom istrajnošću prisilila i svoje neprijatelje, da joj se dive i odadnu doličnu poštu, divna je ta vojska nosila još jednu neprocjenjivu vrlinu: Bratstvo i Ljubav prema svjema jedinicama našeg naioda, bez razlike vjere i staleža. Stoga je i pozdravljena od svega građanstva bez razlike vjere i plemena, a nije tek slučaj, da su je muslimani obasipali cvijećem i prvi joj priredili počasnu večeru, Sjećajući se svečanih časova, što ih je Sarajevo proživljavalo u ovo doba lanjske godine, želimo iz svega srca, da što skorije vidimo potpuni uspjeh ove vojske u definitivnom osiguranju naših etnografskih granica i kličemo iz svega srca: ,Da živi naša narodna vojska!" Na doček! Odbori naše organizacije u mjestima, koja leže na željezničkoj pruzi Brod— Sarajevo pozivaju se da ulože sav trud, kako bi pristaše naše organizacije ti što većem broju izašli na stanicu, da pozdrave prvog državnika i najodličaijeg prijatelja nas muslimana, g. bivšeg predsjednika ministarstva Stojaaa Protića i njegove drugove. G. Protić polazi iz Broda u petak 7. o. mj. bilo redovitim vlakom, koji kre­ će u 1.50 sati izjutra, bilo posebnim vlakom, koji će imati spoj sa zemuaskim večernjim vlakom. Stoga je po­ trebno da naši mjesni odbori u tom po­ gledu stupe u dodir sa mjesnim odbo­ rima radikalne stranke, koji će biti oba­ viješteni o dolasku g. Protića. Očekujem, da će naši mjesni odbori kako treba ispuniti ovu dužnost i apel?ram na sve članove naše organlzack je, da se odazovu ovom pozivu i tako omornće da doček g. Protića i s naša strane bude što sjajniji i što impozantп.Г. Pokažimo I ovom prilikom svoju d scipllnu. Predsjednik organizacije: Maglajlić. MsđriSFtul-Hizin. Njegovoj presvijetlosti H. ! M. D Ž. e f. Cauševiću, г e i š - u 1 - ' i ulemi u Sarajevu. Ovih sc dana svršava naša godina 1333., a za kratko vrijeme i 1915. koja se računa /1 rođenja Isa alejhiselamova. Ja am prije 2—3 godine našao u »B. II. Gk.sn ku« u (upisu Cajniča i Fo­ če, da su Osmanlije godine 1415. uni§le u Foču i CajniČe; dakle: Dini-mubini Islam je te godine ukoračio u na­ šu domovinu. Prema tome se ove go­ dine navršuje ravnih 500 godina od ka­ I i I ’ । I I I i 1 1 H. Reisefendija, najuljudnije molim, da ko jc sunce Islama zasjalo našu dragu upotrebite ovu priliku, kad se eto HaBosnu. nikah i KuršunU medrese pretvaraju u Prije 500 godina nazad nije u Bosni darul-mual.mm, te da nam osnujete i bilo muslimana, džam.ja, mekteba, me­ medreseiul-vaizin u spomen 500-godišdresa, hodža ni drugih znakova čo­ nijce dolaska Islama — naše sreće i vječje sreće i spasa, a sada toga sve­ spasa u našu domovinu! ga imademo i sada se nas broji preko U Žepću 25. zilhidžeta 1333. — 3. no­ pola miljuna u Bosni i Hercegovini. EHiamdu-lillah! vembra 1915. Ja sam na razne načine smišljao, kako bi se na zgodan način 1915. g., Kad smo ovo napisali i namijenjenom mjestu poslali bili smo uvjerenja, da kao 500-godišnjica dolaska Islama u Bosmo na jednu ljutu ranu privili blago­ snu proslvila, ali su ratne prilike eto prouzročile, te se svaka ideja morala tvoran mehlem i da smo riješili jedno vrlo zamašito p tanje ih da smo posi­ odgađati *41 jali iskušano sjeme u plodno tlo, pa sa Nu sad mi dođe zgodna misao prilinestrpljenjem očekivasmo jesen žetve! kom vesele vijesti, da se u Gazinim medresama otvara darul-mualimin, da Nu već se odonda jesen izm.jenila više bi se tim munasebetom mogao posta- i puta, ali se sa naše posijane njive ni­ viti i trajan spomenik toj 500-godišnji- ' kakav plod ne pomalja, nego šta više započela nam je prijetiti strašna glad. ci baš u tim medresama, a to: ustrojstvom 'Mcdresetul-vaizina!« Već smo se bili započeli bojati, da Toga do sad nijesmo imali, a vrlo smo o važenju i vaizima bili svijetu nam je potrebno! dodijali i zagluš.li uši, pa se nakon ne­ brojeni! nasrtaja na bližu i širu oko­ Osnutkom medresctul-vaizina mi bi linu započeli povlačiti u kraj, ali kad postavili temelje dobrom i zrelom upo­ iz prikrajka uvidismo, da je sve ostalo znavanju uzvišene nam vjere, jer se po starom, ne možemo odoljeti, a da praksom uvidilo, da naš odrasli svijet o toj stvari još koju ne progovorimo. nema prilike obnavljati i usavršavati ono, što jc nekad u djetinjstvu učio te Da smo optimističkog mišljenja kao su za to požrtvovnost, patriotizam, što smo bili prije nekoliko godina, la­ gajretidinija i druga mnoga plemenita ko bi to bilo. Držali bi da je malen broj svojstva zakržljala. Osim toga dosa­ onih, koji ne znaju, pa bi se tješili odašnji naši neopremljeni vaizi, v.še nom razumnom većinom; ali ovako, puta, iz same neupućenosti po tignu nekad se svaki dan osvjedočavamo, ka­ gativan uspjeh sa svojim nespretnim ko sve više i više nestaje u našem dru­ važenjem, dočim kad bi vaizi izlazili štvu Hjuđi, koji svoj Islam poznaju i na ćurs sa nekom sistematskom spre­ koji za svoju vjeru žive i umiru, onda mom i izobrazbom, onda bi mi puno se oružje ne smije odlagati! bolje stajali i džamije bi se počele pu­ Kad god hoćeš da započneš neki haniti ne samo ohronulim starcima, nego jirli posao, da podigneš neki bedem, i mladošću, budućim naš’m građanima. koji bi štitio islamske interese i zdra­ ve ljudske ideje, upaneš u nepr.liku, Živa г ječ spretno i u zgodno vrije­ jer ne nađeš dovoljne potpore i poma­ me izrečena stavlja mozgove u giba­ gača. Nckome fali karakter, nekome is­ nje i preporada zahrđale duše, dočim krenost, onome požrtvovnost, drugi ne­ šutnja produljuje mrtvilo, a nesposo­ ma iskustva, treći je umno ovisan o ban vaz ubija i ponizuje vjeru. svome prikrivenom neprijatelju, neki S toga Vas, prosvijetli i dragi naš hramlje u onu neki u ovu nogu, a vr­ lo, vrlo malo svijesnih! A tome je najglavniji uzrok, što u našoj zajednici nema stalnog i trajnog uzgajanja i os­ vješćivanja. Neki vele da nam fali novaca, neki kažu nijesmo složni, a neki kažu da je uzrok našem nazatku što nam šire ma­ se nijesu nacionalne. Oni bi htjeli ure­ diti prije ovo, ovi ono, a nama se sve čini da bi se svima gore izbrojenim manjkavostima doskočilo, kad bi svim silama pregnuli pa uredili svoje ćursove, postavili na njih vrijedne i sposob­ ne vaize, koji bi ne samo uz Ramazan, nego i drugim danima, vazda u odre­ đeno vrijeme živom riječi svijet upu­ ćivali na pfavi put i osvješićvali ga. Ta Islam je vazda živ, on je neprocje­ njivo blago, neiscrpivo vrelo znanja i mnijenja, treba ga uvijek i bez pre­ stanka propovijedati, učiti, javljati, ši­ riti i uzvisivati. Nije dosta pohađati mektebi sibjan, ibtidaiju i osnovnu ško­ lu, pa umjeti biti čovjek, vrijedan te­ žak, trgovac i zanatlija. Nije dosta na­ učiti samo čitati i pisati, a posljie od­ ložiti knjigu pa ništa ne čitati. Tako su i našedžamije, koje su ne­ kad bile rasadnici znanja i napretka, danas, radi naše nehajnosti, postale mrtve zgrade, nijema bića i hladni hra­ movi, u kojima naš svijet nema ništa privlačivoga, jer se u njima na brzu ruku svršava samo ono salati-mefruze kojoj naš čestiti i plemeniti narod svr­ he ne razumije. Zato džamije u glav­ nom i ne pohađa osim nekoliko nemoć­ nih staraca, dočim se mlađi naraštaj ponajviše jati po zadimljenim kafanama. klubovima, zaudarajućim birtijama ili raznim bajagl čitaonicama^ koje su se u pošljednje vrijeme radi neprestanog našeg propadanja počele pretvarati u same kartašnice. Među tom družinom možemo naći veliki broj pismenih ljudi, pa i takih koji su i po- koji roman pročitali, alt �Страна 2. Strana Бреј 83 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* zaludu, kad svima fali nešto zajcdničko, nešto što čovjeka čini čovjekom: nema mko određeno«; cilja, utvrđenog programa za život, nema putokaza ni kompasa. Žive i životare pojedine sku­ pine po raznim lokalima i sastajališti­ ma, kao poluglave jli mlađe žabice u raznim lokvicama i baruštinama. Pro­ motriš li život tih nedoraslih žabica uvidićeš, da im je svagdanja zabava u tome, što se smiju i izrugavaju starim i odraslim žabama, osuđuju njihov iz­ gled i njihovu rabotu, podvrgavaju oStroj kritici svako nastojanje svojih starijih, pa makar to nastojanje išlo i za tim, da se obezbijedi podizanje i sreća cijele zajednice. Oni se s njima ’izrugavaju i stavljaju smetnje u radu svojih starijih samo za to, što to oni nijesu prije sa svoje strane započeli. Uobraženih, zavidnih i častohlepnih je vrlo mnogo! Baciš li u baruštinu kamenčić ili se u blizini lokvice nenadano nešto novo pojavi, pohi glavci se i nedorasle žabi­ ce smeteno i u neredu razbjegnu na dno, pa zamute okolicu, naprave svo­ jini starijim pune šake posla i zadaju im velike brige oko sređivanja prilika. Ali poslije ne priznaju, da su se kukav­ no prestrašili, nego traže da se njihov postupak mora nazvati junaštvom. Daleko bi otišli, kad bi ovdje stali dalje nabrajati jadne prilike u koje na­ še društvo iz dana u dan upada, a ta­ ko isto i štetnim posljedicama, koje nam idu u susret radi našeg zapleta, nema ni kraja ni konca. Nu kad bi mi, kako rekosmo, u sva­ kom našem mjestu gdje žive muslima­ ni, svoje ćursove oživili, pa na njih po­ digli učene, vrijedne .i sposobne vaize, koji bi svaki dan u određeno vrijeme svijet poučavali o uzvišenom Islamu, koji bi tumačili kur’anske ustanove, prcvađal riječi našeg Devletlije, izlaga­ li mnijenja islamskih imama i učenja­ ka. tada bi svako bez razlike imao pri­ liku usavršavati svoje prije stečene os­ novne nauke i sticati znanje, koje ne­ ma prilike u kahvi ili čitaonici dobiti. Ljudi bi f c oplemenjivali i uzgajali, te bi usavršavali svoja dobra čovječanska svojstva. Bilo bi onda više oduševlje­ nja za zajednička korisna poduzeća, lakše bi se mogli sporazumijevati o na­ prednim i kulturnim pothvatima, lakše bi se odupirali napasti i nasrtajima za­ jedničkih neprilika. Neko će reći: »Pa mi za to imademo čitaonice, a uz iste redovito i knjiž­ nice i slična udruženja u čijim je pra­ vilima uneseno, da je svrha društva brinuti se za što većim prosvjećivanjem i unapređivanjem društvenih članova. A take su čitaonice pune i raznih novi­ na i poučnih knjiga.« Jest, mi znamo i za to, ali na žalost u našim čitaonica­ ma redovito dolazi svaki dan po čitav naramak raznih novina, ali ih čita vrlo ogrničen broj članova, u koliko i taj mali broj imade prilike da preleti neki dio novinskih naslova; dočim je najobičnije, da ogromni broj članova ne čita nikako ili pročita vrlo malo tako, da novine u današnje vrijeme najviše koriste mjesnim kasapima u svrhu zamotavanja mesa svojim mušterijama. Knjižnice imadu istu sudbinu, samo što ne idu u ka^apnicu, nego čame, praše | sc i plaču u svojim lijepim ormarima! i A živa riječ, vaz, pouka sa ćursa, iz ' ■usta spretna vaiza, nešto je sasvim i drugo! Stari su Grci imali javne govornice, gdje su pametni ljudi svoje znanje i iskustvo iskazivali širim slojevima naroda, a i mladež se pri tom izobražavala i uz to se vježbala, da sposobniji i darov tiji vremenom mognu zamijeniti starije. Zato i današnji učeni svijet slavi stare Grke, hvali njihovu vještinu i um­ jetnost i u mnogom se korisnom po­ slu ugleda u stare Grke. Ali da su se i stari Grci uzdali u novine i štampane nijeme knjige, kao što to danas ini či­ nimo, po svoj prilici ne bi bili stekli slave i hvale, koju im mi danas pripi­ sujemo. A šta jc grčka slava pri spo­ menu islamskih trudbenika u davnoj prošlosti?! Ko jc ustanovio minnbere, ko uveo hutbe, i ko uzdigao ćursove? i Iz čijih se je bogomolja najviše znanja I prosulo po zemaljskoj kugli? Džamije su u slavno islamsko doba bile glavne učione svijeta, tu se je svijet sastajao, savjetovao i izobražavao. Tu su prvu i glavnu riječ imali učeni i pametni lju­ di. Oni su svoje znanje kazivali sa­ kupljenom svijetu, a ovi bi to za tim širili dalje. Kad čitamo u povijesti stranice, koje nam opisuju život starih Arapa i kad vidimo kako su oni napredovali, ne možemo se načuditi našim zdravim umovima zašto se za Arapima ne bi po­ veli i uvodili njihove običaje. Treba da se učimo od starih Arapa. Pa i naši su nam stari ostavili znakova, po kojima sc vidi da su bili mnogo napredniji od nas. Mnogobrojne džamije, medrese, mektebi i druge hajirli ustanove, koje su stajale mnogo troška i truda, jasno nam to kazuju. Samo smo se mi zanemarili. Mi bi htjeli da prožlvimo život džaba i da bez ikakva truda i zahmeta budemo slavljeni! Da, slavljeni ama u negativnom smislu: zanemarujući sta­ re korisne ustanove, a ne trudeći se da mjesto njih nove bolje ili bar slične | uspostavimo. ' Ali ne smijemo tako činiti! Ne smijemo i opet ne smijemo! Pri­ like u kojima živimo, naša prošlost koja se diči sa puno svijetlih stranica i naša živa savjest nam nalažu da se moramo рг ravljati. Treba samo da naše vod­ stvo imađne dobre volje i iskrenosti, na se svemu lako može doskočiti. Naš H. Reisefendija kao agilan reformator može nam s božijom pomoći i tu manj­ kavost nadoknaditi. Na naš predlog. da nam osnuje Medresctul-vaizin, za sad se tuži, da nam fali novaca. To stoji. *) Ali naš predlog nije išao za tim, da se kupi kakva ve­ lika zgrada, koja bi služila kao zavod, u kojem bi se usposobljavali vatei; niјечто odmah tražili naimenovanje či­ tave čete profesora i m uti eri sa za taj zavod niti smo zahtijevali kakvih po­ sebnih troškova. To će sve kasnije sa­ | mo ?o sebi doći, nego smo računali, da bi sad za sad bilo dosta, da se po­ j , *) To ne stoji. Naš narod daje, kad ; vidi kuda daje i kome daje. Samo mu izvjesni faktori ne ištu, jer je to »boli| glava« i jer je lakše uhkati nego Ii ra­ i diti. Op. ur. FELJTON. A Hitri Bjelevac : Rene Logotetides. (u) VII. Prije podne otišlo je društvo na jezero, a po­ podne s kolima u posjetu dru Periklesu. Rene se Čitav dan klonila Ihsana i bila zamišljena, gotovo tužna. Ihsan je gledao i pratio zaljubljeno i tražio zgodu, da joj otkrije svoju radost i svoju sreću. No Rene je bježala. Stidila se svoje slabosti i bojala se da nisu drugi štogod opazili. Jutros je našla i Zeu i Lađu budne, ali je nisu ništa pitale, niti je ona mogla opaziti na njima, da one sumnjaju. Za doručkom sukobio se njezin pogled s Ihsanovim i ona je osjetila, da joj krv navire u glavu, da se je zacrvenila. Bacila zatim brz pogled po drugima i zagledala se u krasnu i lijepu Neru Zafranisovu. Opažila jc, kako ona potajice gleda Ihsana, i bilo joj, kao da je neko bocka oštricom u srce. -Ćutila je bol - Ijubomor od tog kradljivačkog pogleda Nerina. Na jezeru ugrabila joj je opet Ihsana, pa iza vožnje u posjete Periklesu. No vraćajući se natrag Rene se naturila Neri u društvo, da može sjediti bar u njegovoj blizini. I kao da je to i Nera opazila pozove jc, da idu skupa, nu razmještaj je brzo nastao drugi, jer Klca pograbi Ihsana u svoja kola s drom Petom i Zcjom. Ali je Nera opet izvojevala pobjedu obrativši se društvu šaljivo: ■ i j ; 1 i 1 i j : ! I | i | ! ‘ i I stojeće dvije Gazi Husrefbcgove me­ drese, odnosno današnji darul-mualiтт kao takav proglasi da je to ujed­ no i »Medresetul-vajzin«. U nastavnu i osnovu darul-mualimina treba unijeti, da j se učcmci moraju us.posobljava.ti za na• rodne vaize, za iršađ; jednom ili dvo­ jici profesora treba staviti u dužnost, da po jedan ili dva sahata u hefti softe poučava i vježba u držanju javnih pre­ davanja i eto ti kroz par godina iz tih medresa oduševljenih narodn.h vaiza. To sc je isto moglo uvesti i u Senat­ skoj sudačkoj školi, pa bi današnje ka.1 je redom bile za taj posao spremlje­ ne i ne bi u našim gradov.ma vladalo ovako mrtvilo kakvo danas caruje na sv in linijama u našem javnom životu. Po lije, kad sc stvar razvije, kad se ideja popularizira, neće biti teško po­ I vući doličnu pomoć i od naroda, a i od . uprave, jer zajednica kao i pojedinac i nikada ne žali dati prilog ustanovi, koja I mu je od očite koristi. Korisnoj ideji nužna je prije moralna a kasnije mate­ i rijalna potpora. Jer više puta kad ho­ ćemo nešto novo da uvedemo, a ne­ mamo za to odobravanja i usvajanja na strani, zaludu su nam i novci i druga materijalna sredstva. A da naš narod osjeća potrebu vazenja i da ne žali u tu svrhu pridonijeti žrtava dokaz je mnogogodišnje iskustvo. Svakog ramazana se u svima na­ šim mjestima sakupljaju dobrovoljni prilozi za ćurs, pa sc nije još dogodio i slučj, da se tražena svota novaca nije ni gla sakupiti. »A zar današnje hodže, kojih u sva­ kom našem mjestu vidimo lijep broj, nemaju sposobnosti da tu dužnost do­ lično vrše?« — mogao bi kogod upitati. Ima ih lijepi, broj koji imadu dosta zna­ i nja, ali na žalost ne znaju vještine ili, kako se ono još kaže, nemaju kuraži ua to znanje sa ćursa upotrijebe. Svaki je u duši osvjedočen, da bi bio dužan ćursu hizmet činiti, jer se na svakom koraku uvjerava kako je to prijeka potreba i kako narodu puno fali praktičnog znanja o vjeri i o životu, ali kad bi pokušao kojeg našeg alima nagovorit da se popne na ćurs, pa da o stanovitoj meseli izgovori nekoliko riječi on bi ti se stao ispričavati smeteno i za hiljadu nekakvih »opravdanih« i neopra .danih uzroka, kako to njemu ne bi išlo od ruke, kako ne zna za to na­ čina, kako se nešto boji ii ustručava i t d. Velimo, da ti ljudi imadu 1 opravdanili razloga, a najslavniji je od tili, što ih u njihovim mladim godinama, da li su se još učili i uzgajali u medresi ili šeriatskoj školi nije niko od nastav­ nika na to upućivao ni bodrio. Niko ih nije u pravo vrijeme tako rekuć — ot­ vorio. Svaki je proveo po čitav niz go­ dina učeći pred raznim hodžama i muderisima, koje je pomno slušao i od sr­ ca poštivao, ali pošto ga ni jedan na važenje ne uputi, osokolivši ga makar i jednom jedinom riječi — »dijete, ti ćeš vremenom stupiti u javni život, pa će se od tebe kao hodže izgledati, da sc kadno-kad uspneš na ćurs da i svi­ jetu provaziš te svojoj okolici bude ko­ ristan putokaz. Zato se za vremena vježbaj, uči se, a što ne znaš pitaj starije i iskusnije!« — — — Jok, nego vazda samo ono resmi: nasare jansuru. »Ne puštam lijepog Turčina!...« Riječ »lijepi Tur­ čin« naglasila je naročito i pogledala Renu, koja je u ovaj čas bila sva zbunjena. Ihsan se zahvalio na Nerinu komplimentu i ostao, kako su se bili prije razredili. No Nera nije popustila: — Zar ja i Rene, da ostanemo bez pratnje? obrati se Mera društvu, a Ihsan u to pogleda Renu — ona njega, pa Klea moradne ustupiti svoga pra­ tioca svojoj mladoj sestri. Ovaj istup Nere Zafranisove svratio je pozornost svih prisutnih i neki su počeli šaptati, e se"je lijepa Nera zaljubila u Turčina. Putem je bilo veselo. Ispratili su ih sinovi Periklesa i još neki poznanici, da im zažele sretan put. Usput su se navratili u jednu gostionu i pili konjak. Nera je popila pet čašica i nudila bocu svakome. I Rene je morala ispiti tri čašice žestokog konjaka, da joj se je počelo okretati u glavi. Klea se ljutila na Neru i odbila piće, no zato je Ihsan ispio podosta, da je s doktorom počeo zviždati nekakvu pjesmu. Kad se je počelo mračiti posjedali su u kola i za­ putili u Ksantis. Tu je večer ostalo društvo u dobrom raspolorenju do kasno doba. Pjevalo se i veselilo, da ni stari Gjorgje nije pošao u svoj određeni sat na po­ činak, nego je poslao u podrum po još jednu ple­ tenku vina. Nera je bila najraspoloženija, skoro pijana. Klea je gledala mrzovoljno, pa je i brata upozorila na nju. No I doktor je bio pri dobrom raspoloženju pa se nije obazirao na Klcjino neraspoloženje. Je­ dina od svih bila je najmirnija Rene Logotetides, abdest, namaz, mesh alel hufejn i t. d. pa se sirotoj talebi mozgovi još u med­ resama otupili i mjesto da su se otvo­ rili, a ono se mnogi istom zatvorili! Radi toga nema fajde očekivati, da nešto samo od sebe nikne, valja posi­ jati, pa se onda plodu nadati. Treba za svakog posla majstor, a majstorluk treba učiti i to dugo i ozbiljno učiti. Ako dakle ne uvedemo u medrese kao redoviti obvezatni predmet vježbanje u iršadu, naši će ćursovi i nadalje svo­ jim zaprašenim očima požudno gledati kako stidljiva dubeta i late stružu iza svakog namaskog vakta niz puste džainiskc podnice. A sposobn vaiz neće oklijevati, neće se stiditi, on će kao vješt binjedžija, kad ugleda Lijep broj iskupljene publi­ ke uskočiti na lijep i spremljen ćurs, pa izloživši nekoliko kratkih savjeta, zabaviti drijemovne mozgove, koji će kasnije u kahvama i na sijelima pretre­ sati o stvarima, koje im koriste, a i usput zaraditi scvapa i sebi i svojoj družini. Ovdje se ne misli da su dužni važiti samo t zv. hodže, ljudi sa ahmedijom na glavi, nego su na prosvjećivanje svoga naroda pozvani svi koji nešto više znaju bez razlike staleža i nošnje! Žepče, 1. novembra 1919. H. M. i | ; I ; I : Sarajevo, 5. novembra. i i j i ! 1 ' j ■ , • i ’ Pišući o velikom zboru, Što će ga dne 8. i 9. ovog mjeseca u Sarajevu obdržati radikalna stranka, njen organ »Srpska Riječ« u broju od ponedjeljka dotakla sc i nas, »koji se još držimo svojih organizacija i čiji program nije jednak« programu radikala. Označujući svoje stanovište prema našoj organi­ zaciji, »Srp. Riječ« veli da smo njeni ' p r i j a t e 1 j i kao i ona naša braća Hrvati, koji u Nar. Predstavništvu sa Slovencima idu rame o rame sa radikalima, koji svi skupa sačinjavaju da­ nas većinu u Nar. Predstavništvu«. Zgodno se je izrazila »Srpska Riječ«. Jer zaista naša organizacija stoji u prijateljskom odnosu sa svjema, koji se odupiru današnjem bezvladu i an­ arhiji, što je zavede jedna nesposobna . koruptivna klika teoretika, koji ne vođe računa o zbilji života i koji su dotjerali dotle da se čak Stojan Protić mora braniti od podvale, da ide za ru­ šenjem države i potkapanjem njenih temelja. Čudne li ironije! Protić je pro­ tivnik države, a prijatelj joj je jedan B.ikšeg i Korać. Mi se veselimo, da je mahnita kam­ panja »demokrata« proti našem -»■sepa­ ratizmu« donijela pročišćenje i rezulti­ rala time, da sad naša organizacija stoji s jednu stranu u prijateljskim ve­ zama sa. srčikom srpstva, radikalnom strankom, a s drugu opet sa srčikom hrvatstva, »Hrv. Zajednicom«. To je znak, da su definitivno porušene umjetne ograde, pomoću kojih su »de­ mokrati«. izbijali kapital za svoje nepatriotske temelje i, sijući razdor, pot­ kopavali temelje našoj mladoj državi. Biće nam vrlo drago, ako nam u što skorije vrijeme pođe za rukom, da pri­ jateljskim i savezničkim vezama sa Narodnim Klubom« i radikalnom stran- koja je ostala nezamjećena večeras. Kad su se spremali na počinak uhvatila je Re­ ne Ihsana i šapnula mu tiho: »Ne ćete se ljutiti... Vi ćete zaboraviti na ono... Ihsan joj stisne ruku i odgovori: — Nikada Rene!... Ono su časovi, koji se ne zaboravljaju«. w ... 1 više nisu govorili. 1 jedno i drugo pošli na počinak sa svojim tajnim i slatkim željama i 1 mislima. ! ■ • : VIII. Nakon odlaska gostiju Rene je opet otišla u dućan i mjerila zejtin i petroulje seljacima, proda­ vala safun, šećer, kavu, šibice i obučavala djecu. Ali u svemu tome nije nalazila više onog prijašnjeg zadovoljstva. Manje je razgovarala sa seljakinjama, a više razmišljala. Izgledala tužna, nezadovoljna. Bilo joj dugočasno. Nevjesta joj predbacila jednom onog „Turčina“ i Roni je bilo neugodno. Nije odgo­ vorila ništa, jer se jc bojala, da je doznala za njezinu tajnu, nego se počela spremati, da i ona pode u Atenu. Berba grožđa bijaše ovih dana svršena, vino­ gradi ostali pusti, i lišće počelo žutiti. Ksanta na­ bujala od kiša i mutna valjala se preko kamenja ksantijskom jezeru. Jednu večer puhnuo jak vjetar i stresao prvo lišće, kao znak prvih jesenskih dana. Sutra, iza toga pala je kiša i smočila žuto lišće, da je počelo mirisati na glinoću. U dušu mlade djevoj­ ke uvukla se sjeta uz jednu nejasnu želju prve mladosti. (Nastaviće se) �„PRAVDA* Stan« a 3 С^шга „ПРАР>ДА“ kom inognemo dati konkretii^ oblik i jaču oznaku. Kao što je poznato naša je organi­ zacija sudjelovala pri zagrebačkoj ma­ nifestaciji našeg narodnog i državnog jedinstva, pa će se draga srca odazvati i bratskom pozivu, da sudjeluje na ovom svečanom zboru naše braće Srba, Zajednička sjednica će se držati u ned j e 1 j u 9. oktobra, stoga, braćo, na zbor! • U čvrstu falangu, jer je to jedini za­ log naše bolje budućnosti, jedini način, da se stuče hidra »demokratske« tiranije i korupcije.... naše potpore »napredna« omladina, jer I ku i motiku najviše na »J. M. O.«, koja nas jeda »demokratskim« vođama, koji I vodi te 'muslimanske mase, želeći je | je izrabljuju u svoje stranačke svrhe i prikazati kulturnim -razbojnikom i to i traže od nje takav rad u musti- | najviše u krugovima, koji ih ne pozna­ manskim masama, kakav bi bio ! ju: među Srbijancima. U početku ovog klevetničkog rada ! mnogo potrebitiji ondje, gdje se nacio­ I nalna svijest smatra potpuno razvije- 1 imali su uspjeha, jer je taj njihov rad i I nom. Л I bio podzeman, kojem se nije moglo : ; I upravo je smiješno kad g. Kurto- ; ući u kraj, budući su Radikalna i De­ i vić i g. Rebac nastoje, da agitaciju za : mokratska stranka bile u prijateljskim > jednu stranačku politiku prikažu radom I odnosima, gdje su nas najviše bili oor- i za kulturu i osvješćivanje i kad se Iju- ; nili. Ali kad je nakon razmimoilaŽenja , te što ih naša stranka ne podupire. Ni- ; gornjih dviju stranaka izbila istina na ; ko kod nas ne opazi njihovog kulturnog javu i njihov rad otkriven, i kad se na- ■ -rada, koji bi morao biti potpomognut. ma pružila mogućnost obrane, onda jao »Budućnost«, koja je trebala krčiti put pomagaj, da se nama kao »nevrijed­ nacionalnoj svijesti već u prvom svom nim« elementima dopušta obrana i to broju veli jednu veliku neistinu, da mi još u jednom uglednom srbijanskom li­ muslimani u općem dobni ne gledamo stu »Samoupravi«, koju su oni već dobro svoje, i ako je upravo obratno. smatrali uvjerenom o našem »reakcio­ II. Pored tog u »Budućnosti« se može pri- ; narnom«, »nazadrfom« i »vclcizdajničU nacionalni grijeh, koji »demokra­ lično dosta opaziti stranačke politike, ’ kom« radu. No baš ta okolnost, da čo­ te« muslimani ubrajaju našoj stranač­ koja će joj biti vebka zapreka u njenom vjeku nc daju mogućnosti obrane na koj organizaciji spada još i to, da se »nacionalnom radu«. mjestu, gdje su oni najviše intrige ko­ »opiremo« kulturno-nacionalnom radu Nil nije samo politička natruha i ne­ vali, dokazuje, kako je kod tih »na­ »Naprednih« Nacionalista i da se pri zgodan metod uzrok neuspjehu »Na- । prednih« elemenata malo kulturnog ra­ tom služimo sredstvima, koja su dale­ predu ih« Nacionalista, nego mu smeta 1 da, a mnogo zaplotmjačkog, kojim hoće ko od kulturna čovjeka. U "svom pisa­ i prcgoiema vika na muslimane, da su | da omalovaže veliku istinu o tegoba- I nju o toj stvari neki su pretresali lič­ nekulturni i nesvjesni kao kakav, kako , ma muslimana, koju mi u našem listu nosti Vodstva naše stranke i grdili ih sam već rekao, divlji afrički narod. U 1 dnevno Iznosimo. Baš njihova srditost 1 na način, koji pristaje samo »demokrasvom radu oni sami sebi podmeću kli- | na »Samoupravu« dokazuje, kako je tama«, jer nemaju stvarno u tom prav­ pove, što upiru prstom u nacionalnu | neistinito ono, što su o nama govorili, i cu ništa prigovoriti i za to pretresaju To je svakom jasno, jer ko ima kakve | svijest drugih dijelova našeg naroda, ličnosti, da za svoje pisanje imaju ka­ koji su, u stvari, na istom stupnju na­ dokaze o našem »veleizdajničkom« та- ; kva takva materijala. A najvažnije u cionalne svijesti kao i muslimani. Mu­ du, ne treba se bojati obrane, kad će J tom svem — to moram- naročito na­ slimani dobro znaju, da u pravcu na­ ona Niti dokazima oborena. glasiti — jest da o nacionalnoj nesvjerodnog osvješćivanja treba poraditi i Ali ko zna, da ]e govorio neistinu, snosti muslimana trube toliko i tako, kod drugih, koji naše Oslobođenje sla­ ima pravo da se srdi na našu obranu I kao da su jedna vrsta divljeg afričkog ve kao pobjedu nad muslimanima i to ! zato im toliko ne zamjeramo. Mi smo naroda, kao da i ne znaju, šta je do­ svakom prilikom naglašuju. S ovim u : zadovoljni, da je ugledna »Samoupra­ movina i ljubav prema njoj. Time oni savezu kad još »narodnjaci« dižu vi- i va« dobila -ispravno mišljenje o nama š.re jednu veliku neistinu, koja im mož­ ku i galamu na muslimane, da su oni I i da tako imamo još jedan dokaz više da i jest cilj, kao da su ostali slojevi nekakvi zasukanci, anacionalni i nekul- 1 o zaplotnjačkom radu »demokrata«, ko­ našeg naroda osim muslimana naciotnrni i da jedino njima treba dokazir ji su sve proigrali i drže još zadnju kar­ naino potpuno svjesni ili kud i kamo vati što je nacija i vlastita država, on­ tu u rukama, misleći, da će njom po­ od njih nacionalno svjesniji i da među da je jasno, gdje leži neuspjeh rada na­ vratiti ono. što je izgubljeno i Što se drugim slojevima naroda nije nužno iših »naprednjaka«. Ne trebaju tražiti ne 'da povratiti. Divlje su meso gospo­ šta raditi u pravcu nacionalnog osvješuzroke tog neuspjeha u ometanju s na­ da naši »demokrati«, ćavanja. Hainiđ Kurbegovlć. Predbacivanje da se mi opiremo kul- j še strane ili »u azijatskom raspolože­ nju čaršije«, nego u svom pogrešnom tumonacionaliiom radu »Naprednih« radu, koji nije zasnovan na iskrenoj že­ Nacionalista ne može se izvoditi iz tog, lji za kulturnim pridignućem muslima­ što se opiremo »demokratskoj« politi­ ci, kojoj služe »napredni« elementi i i na, nego na političkoj špekulaciji jed­ ne stranke, koja hoće da s kulturnokoji u njoj čak i aktivno sudjeluju. Već U 71. br. od 9. oktobra o. g. Vašeg nacionalnim radom trguje. to, što taj pokret vode prononsirane cijenjenog lista izašao je članak »od Rad »naprednih« elemenata među »demokratske« političke ličnosti, kadro naslovom »Podizanje zanata kod mu­ muslimanima spekulativne je naravi i je potpuno kompromitovati cijeli »omslimana«, u kome poštovani pisac vrlo gosp. Kurtović ga je u početku bio lad.nski« pokret i dati mu karakter po­ stvarno raspravlja o stanju zanata me­ stavio u službu svoje osobe, za sticaduzeća, kojim se nastoji agitovati za đu muslimnima, te zagovara ideju, da nje političke kariere, a kasnije, kad je politiku »demokratske« stranke i ništa se što prije počne oko obnove i usa- ј tu karicru postigao, stavio je cijeli na ­ drugo. Ti momenti bili su uzrokom, da vršavanja istih. Ovaj je članak rados­ cionalistički pokret u službu »demo­ Je iz omladinskog pokreta istupio nje­ no odjeknuo u našim srcima, pa smo kratske« stranke, da joj se oduži za gov pokretač dr. Alečković, koji je uuvjereni, da i kod ostalog našeg svije­ svoje poslaničke mjesto, kojeg mu je vidio da taj pokret ima .posve drugu ta nije prošao bez dovoljnog uticaja. ta stranka poklonila. Zato i nemaju ti tendenciju i da se je udaljio od svog Mi smo mišljenja, da ne treba da osta­ »napredni« elementi nikakva obzira cilja tim, što su se nekoji ljudi iz tog ne samo pri pisanju, nego da se iz piprema muslimanima, jer tu obzirnost pokreta dali i ni e no v a ti za posla­ I sanja pređe i na samo djelo i to čim ne pokazuje šef »demokratske« stran ­ nike u Narodno Predstavništvo. Sam prije. Jer važnost i potreba je očita i ke g. Pribićević, a oni rade potpuno g. Alečković zgodno motiviše svoj is­ ne trpi zatezanja. po njegovu receptu. Oni su držali, da tup ovim riječima: »Naš je rad imao Svrha je ovim našim recima, da po­ su muslimani trgovačka roba, koju mo ­ biti kulturni rad bez ikakve političke taknemo i ostale naše čitaonice i slič­ gu kupovati uz vrlo jeftine uvjete, a natruhe i bez ičijeg tutorstva. Ako bi na udruženja, da svojom izjavom u kad su vidjeli, da to ne ide, postavili se u taj rad imala umiješati politika, on javnosti dokumentiraju solidarnost i su vrlo visoku cijenu: nacionalizam, ne bi bio nemoguć, jer ko se bavi politi­ spremnost, da založe sav svoj trud i bi li tako jedhim svetim sredstvom ku ­ kom ne može temeljito i valjano raditi upliv, da što prije dođe do Ostvarenja pili njihovo povjerenje. Nacionalizam, u onom pravcu, koji smo mi započeli. ovog plemenitog nauma. Mi očekujemo kojega su postavili »Napredni« Nacio­ Cim se politika u to uvukla preuzima­ ovdje s punim pravom, da Sarajevo, nalisti kao cijenu, kojom se imaju nanjem poslaničkog mjesta, taj je pokret kao centar naše intelektualnosti, rekne sišao s pravog puta i za me je bilo ‘baviti pristaše za »demokratsku« stran­ svoju, a u prvom redu očekujemo od ku, potpuno su kompromitovali pred jasno, da moram istupiti.« Mislim, da naših kulturnih društava »Gajreta«, širokim masama muslimana.’ »Demose nije dalo bolje i temeljitije reći o »Hurrijeta« i »Osvitanja«, da poduzmu krafb« su i u ovom pitanju, kao i u radu ^Naprednih« Nacionalista, među u međusobnom sporazumu po-trebite svim drugim nastojali promicati svoju čije pokretače spada prvi dr. Alečković, predradnje i o tome čim prije javnost stranačku politiku ne gledajući, koliko koji je iskreno bio stupio u akciju, da obavijeste, koja će ih u tome — uvje­ narodna stvar štetuje time, što se od muslimane kulturno pridigne. reni smo — sa svoje strane i moralno jednoga tako visoko cijenjenog narod ­ Svaka akcija mora ići i služiti onom i materijalno izdašno pomoći. U to ime nog dobra pravi predmet političke tr­ cilju, za koji je pokrenuta. Za svakog neka je s hajrom! Zahvaljujući Vam na govine. Д|Н »demokrate« su političari mora biti jasno, da kulturni rad mora ustupljenom prostoru šaljemo Vam Machiavelijeva kova -i ne biraju sred­ biti jedinstven i općenit i da s politi­ mahsus selam. stava u širenju svoje stranačke ideje, kom ne smije imati posla. Kulturni rad Islamska čitaonica u Cajniču. koju identifikujii s idejom narodnog i mora nositi opće dobro svima i ne smi­ državnog jedinstva, te nacionalno-kulje promicati ciljeve ili kulturne prograturnim i patriotskim radom. Kad su me stranaka, koji su međusobno op­ sve upregli u svoja kola i kad im može rečni. Na tim principima zasnovani rad svašta poslužiti za stranačku agitaciju, naići će na općenitu potporu makar se zašto još ne bi uzeli i nacionalizam, da on djelomično i ne podudarao s kojim njihovi protivnici nemaju nikakvih stranačkim programom, ako to nije u sredstava za pobijanje njihove stranaćdiametralnoj opreci sa zakonima evo­ kb oligarhije. lucije i religije. Nastojeći, da se istaknute činjenice Kulturno-nacionahii rad, koji bi imao ne upoznaju i da vode »naprednih« en sebi gornje momente naišao bi na lemcnata ne izgube ij one pristaše, za izdašnu našu potporu. Ali rad naših »Naprednih« Nacionalista, koji agituju ’ koje drže, da su im sigurni, srde se na za politiku jedne stranke, pod čijom se j svakog, ko ne će da uniđe u jedno postranačkom vladom događaju najviša I litičko-špekulativno poduzeće pod imezločinstva i u čijim se redovima nalazi | nom »Naprednih« Nacionalista. Mase, jedan dr. Krulj, ne će i ne može naići ! za koje su držali, da ih mogu obmanuti na našu potporu, jer nosi u sebi malo - i dati im luk pod prasu. nisu htjele i koristi a veoma mnogo štete. Rad »na­ i ne će htjeti ni da čuju o radu »napredprednih« muslimana ne kreće se u j nih« elemenata, koje su odmah u popravcu nacionalnog osvještavanja, nego । četku vidjele u pravom svjetlu. Dok služi »demokratskoj« stranci), u čijim i su držali, da mogu uspjeti u svom raredovima sjedi g. Kurtović kao pred­ ' du i uspješno trgovati, pristaše g. Kurstavnik i gleda da za svoj rad dobije I tovića nisu pokazivali nimalo srditosti, priznanje jednog dra Krulja i dra Nje- ' ali kad su uvidjeli nemogućnost svog .žića. Za taj rad nema i ne može imati i spekulativnog poduzeća, digli su i ku­ Divlji miso. Znaci buđeija. „]. M. O.<( i njeni hritičari.^ (Iz »Samouprave« broj 248.) Naš tobožnji feudalizam. Jedan od najneosnovanijih prigovora našem radu i držanju leži u tobožnjem našem feudalizmu. S toga ću da citi­ ram cijelo poglavlje našeg programa, koje nosi naslov »Gospodarska politi'ka«. Tu se veli doslovce: »Tražimo jednaku slobodu, privred­ nog rada i sticanja za sve građane na *) Ovaj peti članak serije donosimo radi toga, što još ne dobismo »Samo­ uprave« u kojoj je štampan četvrti čla­ nak. Taj ćemo donijeti naknadno. Ur. �Број 83 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* koniš’ji u kojeg imate povjnreaje, ali — muslimanke, da očuvaju obraz i goli I mije. Postavši jednom samostalni u I čitavom području države SHS. Ogravuk ne jede mesa po perući. Pamtite vjerskim pitanjima i pravoslavni i muživot. i I n.cenje slobode privrednog rada i stidobro: prigevor vrijedi ianie do prek­ slimani, oni su veliku važnost polagali i S druge strane naš maloposjednik u canja dopušteno je samo iz javnih ob­ sutra. Stoga aa рмае! zira, te se po tom slobodno vršenje i zdraviju »demokratskog« boljševizma ! u svoje autonomije, jer su one bile ; čuvari nacionalne svijesti, pa za to je ' stoji pred katastrofom: što • Pravda u Rogatici. Borisav, Jovo i obrta i trgovine može samo putem za­ nui je ostalo iza austrijske rekvizicije , i bio neizmjerno veliki ugled vakufskih ; Milovan Tomić iz Podromanjc, kotar kona vezati za predhodno podjeljenje sabora i eparhijskih savjeta. Izbori za rogatički, napanu Muhameda Konakokoncesije od državne vlasti. Potpuno ■ potrošio je hraneći svoju obitelj i proova vjerska tijela. gdje su i svjetovnjaci ! dajući zadnje ostatke svog pokućstva, vića, da im vrati kobilu, koju je njegov slobodna utakmica na polju privrednog imali učešća, bili su od velike važnosti, otac još u god. 1913. kupio iz sela Zarada ne sm je da bude izigrana podje­ i Na račun huka za godinu 1918. primao jer oni su bili iriumf nacionalne svije­ je — obećanje o isplati rente, a koma. Tomići tvrde, da je Konakovića ljivanjem privilegije, a isto tako i kon­ sti i volje naroda i na neki način pr­ naša vlada ne samo da ne čuje pisku otac dotičnu kobilu u god. 1914. na ne­ cesije za iskorišćavanje privrednog bo­ naše posjedničke nejačadi, nego ih si- ■ kosili austrijskoj viadi. jer ovdje ona zakonit način prisvojio. Stvar je bila gatstva naše države, mogu se podijeliti s tematski izlaže umiranju od g 1 a- ■ nije mogla raznim smicalicama da propred sudom, tc nc mogavši navesti po­ samo ustavnim putem. Dosljedno to­ trii svoje kndidate ,kao što jc to radila di i drugih nevolja. Ne vodi brige ni^o dataka o kobili, njezinih biljega, sud ih me imadu se sve postojeće privredne u opštim izborima za državni sabor. Eudovicama i siročadi poginulih posjed­ je odbio. — Tomići se s time ne zado­ privilegije i sve do sada podijeljene to na koji su način ovi izbori dobili ve­ nika, kao da i nijesu krv naše krvi i volje, nego jednog lijepog dana doče­ koncesije za iskorišćavanje državnih liki značaj i om će još dugo u narodu plemenit ogranak našeg naroda. A na šuma i rudnika ustavnim zutem revi­ kaju Muhameda Konakovića i uz naj­ bii. cijenjeni, jer Bosanci su pobožni drugoj se strani rasipaju milijodirati. Korisnik i nosilac monopola mo­ veću psovku i grđonje onoga, što je ljudi. j n i narodnog imetka, da se pomoću ne­ že biti samo država SHS. čovjeku najsvetije, otmu mu kobilu i čuvene korupcije bogate pojedinci 1 i Vakufsko-mearifski izbori u Bosni iodvedu je. U pogledu agrarnih odnošaja u zem­ debljaju paraziti na račun maju u toliko veću vrijednost, što su Kada će u nas zavladati jednom lič­ lji, ističemo: sva zemlja, koja se obra­ našeg umiranja. to prvi izbori poslije oslobođenja i što na i imovinska bezbjednost? Ima li ko, đuje, ili je slobodni posjed ili stoj: pod Tražeći zemlju i za muslimanski dio uam oni daju jasnu sliku politi­ da ovome zlu stane jedanipiut na kraj? Kmetovskim odnošajem. Slobodni je našeg naroda mi nijesmO vođeni kak­ čkog raspoloženja kod muslima­ posjed ili mali težački ili veći bcglučki Dozvola trafika u Odžaku, ruže nam vom mržnjom na kmete, nego to čini- < na. Iako izabrani poslanici imaju da vo­ posjed. Ovaj slobodni mali težački po­ se iz Odžaka, da se banjalučka finan­ ino iz uvjerenja, da nas uz ovu našu , de brigu o vkuiskim imanjima, izdrža­ sjed u pretežnoj je većini slučajeva cijska direkcija nijd držala propisa kod grudu i našu državu može priljubili vanju džamija, mekteba, medresa, mudanas zadužen i nema izgleda, da podjeljivanja duhanskih dozvola, da se samo posjedovanje zemlje, iz koje bije alima i sve sirotinje ipak su ljudi bi ­ bi se ti tereti mogli u dogledno vrijeme podjeljuju samo invalidima, nego su se tako sladak i tako omamljiv miris ži- : rani prema političkom opredjeljenju. Bi­ namiriti iz vlastite pr.vredne snage po­ dijelile bogatim, koji nijesu rata ni vi­ voli i priljubljivanja. Mi u toni pravcu le su, naime, tri kandidatske liste: »Mu­ jedinih vlasnika tih malih zemljišnih ne tražimo ono, što »demokrati« hoće | slimanske Jugoslavenske Organiacije«, djeli. nego se za cijelo vrijeme oboga­ posjeda. Smatramo ovo opterećenje ćivali i svoje zdravlje čuvali. Svraća­ da siguraju svojini štićenicima; mi tra- j Nezavisni (Mustajbeg HaHlbašić) i Mu­ slobodnog težačkog posjeda zaprekom mo pažnju mjerodavnih na ovu neprav­ žimo površine, koje ćć biti dostatne za slimani »demokratske« stranke. uspješnom razvitku zemljoradnje isto du i -tražimo, da se duhanske dozvole pristojan život našeg težaka i koje će tako, ako ne i u većoj mjeri, kao što Ovim se izborima pridavala velika bezuvjetno oduzmu od sviju zdravih i mu osigurati ekonomski opstanak. Kmeje kmetovski odnošaj na kmetskom važnost naročito od strane »demokra­ dobro stojećih ljudi, a da se dijele samo ti će da dobju dovoljno velike površi­ zemljištu, pa tražimo, da se isto­ ta«, jer iako je bila kriza u veliko, svih invalidima. ne, lišene svakog tereta, pa šta dobno i na isti način sa uki­ sedam muslimanskih poslanika »demo­ prirodnije, ako mi zaht jevamo, daše šlkaniranje naših radnika. Kod firme nućem kmetstva rastereti i kratske« stranke pošlo jc u agitaciju i i naš »slobodni« težak liši ovaj slobodni težački posFeltrinelli u Sjetlini, kotar Rogatica, svi su se kandidovali, da bi s jedne svog duga i kurtarišc lihvar­ dobiva naš list, kao svjestan musliman, j e d. strane svojim ugledom i položajem dje­ skih šapa raznih banaka I radnik Alija Borčak. Neki dan dobije Svaki zemljoradnik mora dobiti zem­ lovali na birače, a s druge strane do^ drugih špekulanata? Kad se Alija »Pravdu«, te za vrijeme odmora lje i to toliko, koliko mu je potrebno kazali da su oni zaista po volji narod ­ kmetu daje slobodan i besteretan po­ počne je čitati. Na to ga upTaju dva za njegov opstanak. U nužnim sluča­ noj poslanici, jer, eto, narod ih bira za sjed, zašto da se blagodat državne po­ prijatelja, šta ima nova, a A1 ja im pru­ jevima neba uzeti državne mere. Da džematske medžlise, gdje je potpuno moći ustegne »slobodnom« težaku, pa bi se ovako rasterećeni seljački posjed nemoćna ruka ministra policije. »Jugo- • ži list sa primjedbom, evo pa čitajte. U da i on ne osjeti blagotvornog utjecaja tome priskoči jpimo Mikić i pobjesni na i u buduće očuvao, treba zakonom us­ slovenska Muslimanska Organizacija« novog stanja i nove svoje države. Ovaj njih: »Ja znam, da vi hoćete na silu tanoviti minimum zemljišnog posjeda opet sa svoje strane poradila je svim naš zahtjev ne potječe iz kakvih kon­ da istjerate kralja Petra« i okrenuvši koji se ne će m^ći ni prodati ni opte­ silama, da dokaže cijelom narodu, da fesionalnih motiva, nego je čisto ese Aliji reče, da ne smije toga lista do­ retiti. je »demokratska« stranka nepravedna konomske prirode i glavni uvjet, bivati, jer će mu s capinom glavu raz­ bila prema muslimanima u Bosni, jer Opći gospodarstveni interesi iziskuju, da u našoj državi dođe do ravnoteže i biti. je nepravedno podijelila mandate, bu­ da ima većih posjeda, pa gdje ovi već socijalne pravednosti. Gdje će se to po­ Primjećujemo^ d* je Alija Borčak postoje kao slobodan posjed, treba ih dući jc uzela za sebe sedam, a Jugostići. ako se vodi račun samo o kmetu, pretplatnik našega lista od početka slovenskoj Muslimanskoj Organizaciji održali. S toga i pri dokinuću kmetstva a ne i o »slobodnom« težaku, koji g rnjegova izlazenja i da je bio pretplat­ treba s tim računati, te vlasniku zemlje dala samo dva mandata. ca pod teretom svog duga i nikom i dosađanjih muslimanskih listo­ — u koliko to gospodarstveni obziri iOvi vkufsko-merifski izbori, ti nes ­ uz to stoji na posjedu koji je ispod ziskuju — putem komasacije zajamčiti retni izbori za kojim toliko žude »de- . va Bez komentara. minimuma? zaokruženjc njegove beglučke zemlje Dr. Jovo VssiHaoić ordinira u Cnniokrati«, bili su porazni za »demok- ■ Na pravednoj odšteti za kmetovska u veći posjed. U onim slučajevima, gdje ■ selišta, na hitnoj pomoći ugroženim fa­ ratsku« stranku, jer je doživjela i kovića ulici broj 1 od 2—3 sata poslije vlasnik zemlje nema dovoljno begluka, potpuni krah. »J. M. O.« dobila milijama naš:h posjednika, na praved­ a hoće sam da obrađuje, ima mu je za svakog svog kandidata 1001 (slo­ noj podjeli zemlj.šta svjema, koji ih se odijeliti toliko zemlje, koliko je za • žele obrađivati i rasterećenju zaduže­ vom hiljadu i jedan) glas, neovisni 70, njegov opstanak potrebno. — Do rijenog težaka bazira naša agrarna politika. ; a musi, »demokrate« 8 (slovom osam) šenja kmetovskog pitanja ostaju nepro­ Veli se da smo feudalci. Prepuštam su- , glasova. Dakle sedam muslimanskih po­ mijenjeno na snazi dosadašnji pravni : du objektivne javnosti, da na temelju slanika »demokratske« stranke prestavodnošaji između zemljovlasnika i kme­ Ijaju samo po osam muslimana u Bo­ Državne željazaica kraljevstva SHS. svega što gore iznesoh presudi o ovoj ta te pravne zaštite toga odnošaja za i »demokrat koj« podvali i konstatiram sni i ovi se još poslanici nazivaju »na­ Direkcija a Sarajeva. obje strane. rodnim«. glasaju i daju viadi većinu u ! činjenicu, da su njihovi organi bik tako Broj 33.845/Ie ех 1919. Radništvo treba da bude posebnim i drski, da su ove godine rušili ogra­ sudbonosnim pitanjima otadžbine. Do­ zakon ma zaštićeno od kapitalističkog duše ove poslanike već odavna narod de i uništavali usjev naših izrabljivanja poslodavaca. Tražimo u Bosni zove »namet — pjslanici«. i Natječaj ra stari materija!. ljudi samo za to, što su bez dozvole naročito uvođenje obligatnog osigura­ I vlasti iskrčili tri četiri dunuma i obraodriče «n povjerenje, ali Beogra­ Direkcija državnih željeznica kraljev­ nja radnika za slučaj bolesti, nezgode, j dili ga i lanjske i ove godine. đani to nisu znali, nego su .u stva Srba, Hrvata i Slovenaca ■ Sa­ nemoći i starosti, te osiguravanje pot­ svakom poslaničkom fe»u gledali pred­ Beograd, 5. oktobra 1919. rajevu ima da proda veću količiai sta­ pore za radničke udovice i siročad«. stavnika Herceg-Bosnc. Ako išta ima Sakib Korkut roga materijala te ovim putern poziva demokratskog u »demokratskoj zajed­ Eto to je taj strašni »feudalizam«, na sve one. koji žele da taj materijal ku­ nici« i ako muslimani njeni poslanici koji se danas diže kuka i motika. Ob­ pe. da podnese pismene ponude. više cijene volju naroda od dnevnica, jektivni će posmatrač gornjih naših na­ Pirodaće ae, oiomi koji bude najvi­ onda bi oni morali što prije po­ čela ustanoviti: 1.) da mi ne težimo za še mi dio, slijedeći materijal: ložiti mandate i ustupiti ih podržavanjem kmetskog odnošaja. 2) U 252. broju od 26. oktobra don’jela i onome od koga su nepraved­ da na agrarno pitanje gledamo kao na Gripa XV. stavka: no oteti — »Jugoslovenskoj Musli­ jedno čisto socijalno pitanje, 3) je ugledna beogradska »Samouprava« 18 željezo od. oso vina članak koji nosi naslov »Mearlfško-va- । manskoj Organizaciji«, koja je pokaza­ da zemiju tražimo za onog, koji ho­ 18 savinute osovina će daje obrađuje i 4) da pri r jckufski izbori u Bosni«. Mi taj članak i la na ovim ipborima, da ima ogromnu 25 zupčani točkovi od mašiaa radi njegove važnosti prenosimo u čije- ! većimu' muslimana za sobom. šenju agr. problema težimo za soci­ 27 lim deblji od 5 m/m. jalnom pravdom i ckonмл$коlosti. »Samouprava« piše: Naravno, muslimani »demokrate« 28 lim tanji od 5 m/m. gospodarskoni ravnotežom. željni vlasti i dnevnica i dalje će sje­ lako je sve do škara vladala kriza 30 b.jelj i počinjeni lim (odpaci) diti u parlamentu, ali za to se neće Zahtjev odštete za kmetovska seliš­ u vladi i parlamentu i zemlja bila п w 43 lijevano željezo neprženo smjeti kititi titulom narodnih poslani­ ta, koja su de fakto vlasništvo zeniljomrtvom stanju, ipak se u narodu osje­ 44 staro željezo sprženo ka. jer cio svijet zna, da oni prestavposjednJca, tako je naravan i opravdan, ća jedan pokret na bolje, jer se na sve 45 staro željezo i stari željezni pra ­ Ijaju svega osam nmslimana u Hercegda ga ne treba posebno obrazlagao. strane naše Kraljevine održavaju raz­ govi Bosni. ne skupštine prosvjetne, crkvene, eko­ Priznaju ga u ostalom sve stranke koje 76 obručevj nijesu zadojene boljševičkim teorijama, nomske, staleške i t. d. Inicijativa za 80 željez. točkovi od kola u ga s početka uvažavali i sami obnovom i preporodom naše zemlje do­ 84 odpaci od tračnica kraći od 3 »demokrat «. I da nije demokratskih lazi od naroda, a to nas veseli, jer vi­ metra predstojnika, koji hapse poštene dimo da je srž naše države zdrava, a 96 željezna i čelična piletina ljude što odlažu hak; da nije mi nacija od budućnosti. Narod, ne oče­ 97 čelik od zupčanih pločica njihove protidržavne propagande, koja kujući da mu samoizabrani poslanici Muelimnni Sarajlije! 99 čelik od iarpija huška i pravi smutnje, naši seljaci ne ra pisuje izbore, glasa i opredjeljuje se 4 stare cijevi za vakum (cijevi od Danas u dva sata ističe rok pri­ kako mu je volja. samo da nc b.šc došli na boljševičku game) govora spisku birača za vakafski džamisao, da se protive plaćanju odštete Ovih dana obavljeni su po cijeloj Herceg-Bosni izbori za džematske me- | matski medžlis grada Sarajeva. Рокк- : Cijene treba razumijevati franko iz državnih sredstava, nego biše čak džlise prema vakufsko-mvar fsk- m sta- I tlte, da se odmata uvjerlta, jasta li иааskladište materijala Sarajevo. Za tovapristali i na to, da se sami otkupe, jer šeni u spisak, jer iaača ne ćete iaad i renje računaće se za svakih početih ne bi bilo ni 20 od sto ljudi, koji ne bi tutu. Izbon »u do duše bili v;onke t riprava da dođete aa biralište. 100 kg 200 helera. Ponude (svaki arak) rode, ali su imali i politički bili u stanju, da bez poteškoća isplate Ko bude ispušten, мека to ad^ata ja­ karakter, jer su bili vjeran treba sa 2 krune biljegovati i na kuver­ tu odštetu. Popaganda »demokrata« na­ vi mjesnom odboru aado organizacije ti napisati »Ponuda za stari materijal« tovarila je dakle našoj državi jedan su­ izraz volje naroda. U Bosni je ili sam zatraži, da se naese u »Нмк te do 30. novembra o. g. predati. Ako uopšte svijet religiozan, a naročito muvišan izdatak, a ako se g. Pribićević želi uvjeriti o istinitosti ovih navoda, Jmaiii. Kao odani sinovi Kralja i 0birača. negdje nema biljega može se novac pre­ Čeka nas još jedna borba za adnzftu ’/’ чс, oni hoće da budu i vjerno ko pošte sa pozivom na gornji broj di­ пек zađe po Posavini pa će vidjeti da manjc vakafa Iz nespasobaih | pristra­ rekcije poslati. pravoslavne seljak inje posjeduju čitave siad< llahovo. Deset godina išli su nih ruku sadaajih upravljača, pa nemojte i nakite od cekina, koji su kupovani po ruku i» j ruku pravoslavni i muslimani Ponuđene cijene imaju đa vrijede do propustiti svoju dužnost, da se uvjerite ј konca godine 1920. 600 do 800 kruna po komadu. Te im i borJi protiv Austro-Mađara da izvojuju jedina prava — vjerske autono- i o svom prava. Može sa to povjeriti I 157. 3—1. Uprava. cekine prodadoše : arajevske i druge O^o vakufskih izbora. Dmnćc фГ| Odgovor« uredaflt: M. Sadžvka VMfo Odtef »L M. štamparija D. & A. Kaju«, Sarajav«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1aa1383f7e44ef344b65d9c695401bdf.pdf 4caaaa92ca27b61c29c4d79b3044ee3e PDF Text Text DD A VDA 1 1\Л ▼ Ufl^ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ 0РГАНИ8АЦИЈЕ. ^7^*^ Broj 84. Sarajevo, subota 7. novembra 1919. (14. saferul-hajra 1338.) Dobro došla, pitoma Srbijo! Godina L Pri koncu nam je još jednom napomenuti da će nam biti vrlo milo, ake nam u skorije vrijeme ■ bude moguće, da prija­ teljskim i savezničkim vezama, što nas spajaju sa „Narodnim Čudnovat će biti evaj naslov ljudima, .koji u dolasku g. Klubom* i radikalnom strankom mognem© dati konkretni] i oblik otejana Prutića i drugova gledaju pohod bivših ministara i pred- j i jaču oznaku. U to ime: bio sretao ovaj zbor i prvi pohod mu­ stavnika jedne stranke, pa ma ona i nosila glavnu zaslugu za drih predstavnika Srbije. U to ime: ujedinjenje kraljevine Srbije sa širekim i prostranim krajevima, u „Dobre došao, g. Protiću; dubio došli, brav j Srbijanci!" . kojima žive tri plemena jedinstvenog našeg naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Nu ko ima ljubavi za ietinu, smisla za objektivnest skurni list: »Poraz koji je crna reakcija i osjećaja za pravednost, taj će i te kako razumjeti naslov našeg pretrpila pred Prestoljem &&nka, taj će i te kako priznati njegevu opravdanost, taj će i te hoće ona da parališe — pobjedom kako osjetiti potrebu, da se solidariše sa tim i takim pozdravom. Vlada z. Pribićevića, koja nema o- . u narodu i u tu svrhu troši milijune, Jer, Stejan Pretić nije samo obična ministarska ličnost, on nije slona u narodu i koja ne smije ni pred organizuje mase i uspiruje široki po­ samo političar i državnik. On je personifikacija jedne misli, On imenovano Nar. Predstavništvo, J kret, čiji bi val imao da preplavi čitavu izvozničara i korupciouista, k<xji ; našu otadžbinu.« je nosilac i izražaj jedne ideje: divne ideje Oslobogjenja i Uje­ vlada svoj lični interes hoće da zamotaju u ; Šašavi redaktori i inspiratori ovih dinjenja našeg raskemadanog i potlačenog Naroda. lijepi plašt interesa države, ta i taka | riječi nijesu kanda svjesni šta znači u Na stvari ništa no mijenja okolnost, da su u našoj mladoj vlada sipa u zadnje doba drvlje i ka­ onakom obliku postavljati Prijestolje državi mementano prošla stražnja kola naprijed, pa da g. Pretić i menje na stranke, koje mirno propagu- prema narodu. Ili oni možda misle da ju svoje kifle i na impozantnim skup ­ ne dolazi u Sarajevo kae aktivni predsjednik ministarstva. To je | nije dozvoljena borba proti njihovoj oštinama polažu narodu račun o svom gradi, što u svom slijepilu hoće da i« »amo neka omaška prirode, koja katkad i Ciganinu daje carstvo, djelovanja doživljujući aplaus i bez­ da ubije — svega oca. Te je samo obična igra sudbine, koja se granično narodno povjerenje. Zgrnuv- postave između Krune i Naroda? Va­ se gospoda lažni demokrati. Mini­ nekom nasmije baš radi toga, da so sunovrati i zanavijek iščezne. šj silan kapital na izvozuicama, gavani raju stri nijesu tu za to da vode stančarsku A možda je i ispuštanje za grešku, koju je g. Protić učinio prema vladine »stranke rada« siplju novac politiku u vrijeme, kad treba izgrađi­ gladnim mješinama, da putem žute nama muslimanima, povjerovavši lažnim glasovima o našoj pro- štampe šire najogavnije klevete protiv vati državu, a još su manje vlasni, da priječe dodir i uprav djetinjski kidaju tudržavnosti i tobožnjoj našoj mržeji na Srbe i Srbiju. svojim političkim protivnicima, da ih Bilo kako bilo, mi se veselimo ovom njegovom posjetu i blate na najbezobzimiji način i da za veze, što ih narodne stranke moraju sa krunom i prijestoljem. Opozi­ sretni smo, da ga možemo pozdraviti u svojoj sredini, jer čije- ! judine srebrenjake baju o — revoluciji, imati cioni blok ne ide ni za čim neprirod­ koju snuje jedan Stojan Protić sa jed ­ nimo njegove divovske napore i jer smo uvjereni, da nam donosi ' nim, niti se utječe pod skut nesavjesnoj Laginjom i jednim Korošcem. srce, koje ima osjećaja kako za naše patnjo i bolove, tako i za j nimSvetuzar kamarili. Što ide u narod, znak je da Pribićević nije samo mega­ naše težnje i nastojanja, koja niti su revolucionarna niti idu za loman. On je u zadnje doba prosto po­ ga narod shvaća i da odobrava njegovo nastojanje, kako bi na ljubavi i kakvim razgragjivanjem. ludio, jer sliči svom kolegi generalu bratstvu izgradio solidne temelj« Gr. Protić i drugovi uvijek su težili za svetom Slobodom i Potioreku, koji je vikao »Naprijed!« i ; našoj mladoj državi. Samo je kod nas neotugjivim Pravima Čovjeka; oni su za te svetinjo vodili ogor­ onda, kad nije imao nikakvih sredstava : moguće, da se »demokratska« stranka opremu svoje armije. I kao sto je ljuti na zborove i narodne skupštine; čene borbe sa unutarnjim i vanjskim njihovim u. prijateljima; oni i za Po-tiorek išao samo iz crkve u kance- । se u toj borbi a ijesu uklanjali nikom i ničemu, pa će. uvjereni lariju, iz kancelarije u crkvu, da osli­ samo se korupcionistička klika može narodnog glasa i njegove suve­ smo, kako treba shvatiti i Rastejanje naše organizacije, da te slo­ jepi i ogluši za sve što se je oko njega bojati rene volje, da svoju državu izgradi zbivalo, tako kanda i Pribićević dde bode izvojšti i za islamski dio aašeg jedinstvenog naroda. Mi smo onako, kako on hoće i kako odgovara kluba na telefon, od telefona u klub, muslimani stavljeni izvan zakona. Nesamo u Sandžaku i Make­ iz njegovim željama i potrebama. pa je i oslijepio i oglubnuo za sve, što doniji, već i u ovoj tužnoj Bosni i još tužnijoj Hercegovini. Laž narod hoće i zahtijeva. Drukčije se ne Obezglavljeni »Glas Naroda« može je i prosta obmana, kad se to nastojanje prikazuje neraspoloženjem može tumačiti bjesnilo njegove štampe: puknuti od Ijutiue, što ne prolazi plan prema državi; cinizana je i drska kleveta, kad se našoj borbi za sliužbene, poluslužbene i »nezavisne«; njegovih gosa, nu nema i ne može ima­ ti prava, da monopoliše patriotizam i najprimitivnija gragjanska prava daje obilježje mržnje prema drukčije se ne može odgonetnuti mah­ da se postavlja sudijom u stvari narod­ nitanje, u koje zapadoše njegovi listovi srpstvu i Srbiji. Ne, g. Protiću. Mi niti mrzimo Srbe, niti smo od nog opredjeljenja. Tog prava nema tim dana, kada mu je uspjelo, da sa po­ proti našoj državi. Mi smo proti sistemu. prije, što se gradi zastupnikom »jedine« novno dočepa vlasti i preuzme kormi­ Mi smo od iskona ljubili Slobodu, mi je ljubimo i mi ćemo lo naše mlade države. Tuševi, što se na državotvorne stranke, koja bi po svom je uvijek ljubiti; mi smo se za nju borili, mi se za nju borimo, i zagrebačkoj skupštini izliše na usijanu j nazivi morala više računati sa voljom • njegovim opredjeljenjem. Uborićemo se sve dotle, dok je ne dobijemo. Mi no ćemo prezati, glavu ovog jugoslavenskog Tisze. ne - naroda samo da mjesu umirljivo djelovali na i pravo je blasfemija, kad se članak, и da toj svetinji, ako ustreba, pridonesemo nesamo moralne i ma­ usijane moždane ovog našeg satrapa, kojem se počinje sa uvodom o Prije­ terijalne, nego i krvno žrtve. Mi nijesmo nikakvi revolucionarni, ' nego su ga još više obezumiiL Ton nje- stolje može završiti riječima: »Reakcija, nu ustreba li, možemo biti isto tako ljuti vuci, kao što smo sve govih organa postaje sve brutalnji. je pošla i z v a n z a k o n s k i m revolu* ckmaruim put«m. Samo istim sred­ borbena sredstva sve odvratnija, a od narodnog prevrata bili mirni janjci. forma prosto divlja, madžarska. Šteta, moći ć e m o v d b i t i njen Žuta štampa, što je prerano rasplela svoje paklene mreže ‘ što ga Harkativi posve ne privuče Ma- stvima nasrtaj.« Gdje se je još vidjelo, da po našem mladom kraljevstvu, operiše u zadnje doba bajkom o ! gjar-Orszagu. Ne bismo bar doživjeli se dinastična stranka poziva na revo­ nekakvoj revoluciji. Kostruši se, a jadna ne vidi, da je slična tu bruku, da nakou godinu dana oslo­ lucionarna sredstva u borbi proti stan­ legendarnoj žabi, što je htjela biti kolik june. Mi joj gore rekosmo bođenja imamo jedau kuenovski apso­ kama, koje na svakom koraka naglasvoju, a ovdje ćemo da odbijemo jednu njenu drsku osvadu. Megju lutizam i da se na našem mladom poli­ šuju svoju privrženost dinastiji? životu vrše najodvratnije poli­ To je jedan absurd tim prije, što se raznim „separatizmima", o kojima, osobito u zadnje doba mnogo tičkom tičke orgije. Ne bismo doživjeli tu ab­ u istom članku indirektno priznaje ooperiše ova plaćena štampa, ističe se i tobožnja antinacijonalnost normalnost, da se »demokratska« i »na­ pravdanost borbe, što je proti vladi naše organizacije. Ide se i korak dalje, pa se iz te lažne premise predna« Štampa nabacuje blatom na manjine legalnim sredstvima vodi opo­ povlači još lažniji zaključak o našoj tobožnjoj mržnji specijalno građanska prava državljana i da zago­ zicioni blok većine Nar. Predstavni­ na Srbe i Srbiju. Prema ovim drskim tvrdnjama mi konstatiramo vara - gvozdenu vladavinu još prije, štva. Sam se »Glas Naroda« pita: »Zar li su osigurane naš« granice. ne vidite, da se zbog в pravnih gre­ fakat, da su u našoj organizaciji okupljeni kako hrvatski, tako i nego U madžarStini svoje forme i svog šaka koje se dadu ispravili srpski nacionalisti; mi konstatiramo fakat, da svi ti ljudi stoje tona osobito se odlikuje ovdašnji organ (al: ne će da ih isprave vajni »demo­ na stanovištu narodnog jedinstva i ravnopravnosti obaju plemen­ »demokratske« zajednice, tako zvani i krati. Op. ur. »Pr.«) stvaraju novi nacio skih imena našeg jedinstvenog naroda, a konstatiramo i fakat, »Glas Naroda«. Ova karikatura od no­ ualni i državni problemi? Da sc zbog ovaj rcvolverblatt najprostije vr­ hirova nekoliko (!) nezadovoljenih par­ da su baš naši ljudi bacili prvo sjeme, koje je urodilo približenjem vine, sti tako je nisko pao, da poziciju svojih radikala i „Narodnog Kluba*. Konfesionalnost naše organizacije gosa hoće da zakrili — Prijestoljem. tija stavlja u pitanj e— država?« Umjesto da pospu glavu pepelom i i’nije svrha našeg političkog djelovanja, nego nužda prilika i zdravo Kod svih normalnih i monarhičnih lju­ prave »upravne greške koje se dadu di, dinastija stoji izvan domašaja stra ­ shvaćena podjela rada, koji se mora kretati u granicama evolucije, ispraviti«, naši se »demokrati« lijepe za a ne praznih deklamacija, u koje zapadoše lažni proroci i ne- I načkih borbi, jer je to jedini način, da te svoje greške i unosne položaje, pa se očuva autoritet krune i njena misija.. । braneći svoje pozicije na svu silu hoć* iskusni omladinci, koji uobražavaju da su zreli za vođenje narodnih i Organ »državotvorne« stranke, što se da obmanu javno mnijenje, da se radi poslova. bez ikakva prava naziva glasom naro­ ugroženosti države. No kako su u To imadosmo da kažemo povodom ovog velikog zbora ra- ! da, čini u tom pogledu iznimku, pa se osvake laži kratke noge, tako će i ova dikalnc stranke, a napomenemo li, da od njeg očekujemo preciznu ! evo drugi put maša tog nedozvoljenog ubrzo izaći na mavi čage. Na prijetnje izjavu, da bez ikakvih ograda usvaja stanovište o potpunoj rav- sredstva, ne bi li makar na taj način i đesperatnih brodolomaca o nekakvoj simpatiju prema svojoj stranci revoluciji imamo samo smiješak saža­ nopravnosti svih triju plemenskih imena i o jedinstvu našeg naroda, pobudio i njenim vođama. ljenja: Podigle se tuke u hajduku’... istakli smo i glavno pitanje, čije riješenje očekujemo od ovog U uvodu svog uprav mahnitog član­ impozantnog zbora srpske radikalne stranke. ka »Mobilisanje reakcije« veli ud op­ Podigli si tuki н kijdukt. �GK>aM 2. Strana Rako je u Grčkoj a kako kod nis. .ИПЖЖ* — .PRAVDA* društvima, prelaze vlasnicima. Eventu! ahic parnice u tom pogledu imaju preći ! sa društava na vlasnike, 6. pokretnine koje se ulaze na povraI ćenim dobrima imaju se povratiti vlai snicima. Samo vlasnici nemaju pravo I tražiti nikakve odštete u -slučaju, da i su te pokretnine izgubile п svojoj vrii' jednosti zlx)g toga što su bile upotreb­ | ljavane od onih, koji su do sada bili na njihovim dobrima, 7. trebaju se povratiti i ona zemljišta । na kojima su zgrade požarom nastra­ • dale, a naplatu osiguracije neka traže sami vlasnici. Ostatci od izgorjelih zgrada imaju se povratiti vlasnicima, a ako su pro­ dati, ima se povratiti novac, koji je uzet za prodate ostatke.. 8. ako su kakvi muhadžiri naseljeni na onim dobrima, koja se imaju vra­ titi, ti muhadžiri imaju i dalje ostati ondi gdje jesu sve dok im se nađe shodno mjesto za preseljenje. Kiriju ovih muhadžira ima odrediti komisija sastavljena od poreznika, gruntovničara, upravitelja ureda za namještanje t muhadžira. upravitelja prehrane i od jednog civilnog činovnika. Ako se ova komisija uvjeri da je sam muhadžir u stanju plaćati određenu kiriju, onda je on ima i plaćati, a ako nije u stanju, i onda se kirija ima isplaćivati iz porez­ nog ureda«. ■ i [ Nismo još zaboravili Poljakovih nare­ daba o prenosu vlasničkih prava sa do­ sadašnjih vlasnika na kmetove. U us­ pomeni su još samo obećanja s raznih strana, da će se dati pravedna oštota za razriješenje kmetskog odnosa, a zbilja je žalosni fakat, kako se postupa i kako se rijcš&va ovo važno pitanje u našoj državi ne gledajući na pravdu ni socijalni zahtjev: da se na jednoj strani ne stvaraju bogataši, a na drugoj prosjaci. — O tom ne ćemo ovdje po­ novno govoriti. Pisali smo dosta. Po­ znato je kako je u nas. A na drugom mjestu? Uzmio na primjer stanje u Grčkoj. Nije čudo! Grci bolje razumiju nego naš:, jer su pravedniji, a uvjere­ ni smo, da muslimane mrze više nego i Poljak i Pribićević, pa možda više nego i Krulj, koji doviknu: »Dosta smo vas trpili.*...« Ali su pravedniji, pa za ilustraciju prenosimo jednu naredbu grčke vlade, da je mognu naši čitatelji usporediti s naredbama naše vlade: Evo te naredbe: »Kako je poznato vlast je na temelju zakona broj 262, 687 i 1073, koji se te­ melje na naredbi privremene vlade u Solunu broj 898 uzaptila i zaplijenija zemlje onih grčkih muslimana i turskih | podanika, koji su poslije balkanskog j rata odselili u Tursku. Budući su se neki od tih iseljenika »Samouprava« o Člancima našeg upovratili na svoja ognjišta, umoljavate rednika. Donoseći pošljednji članak se­ se da izvolite narediti podređenim ob­ rije »J. M. O.« i njeni kritičari«, dodala lastima, neka tim iseljenicima kao pra­ je »Samouprava« ovu svoju primjedbu: vim vlasnicima u cijelosti povrate ona ■Objavljujući ovaj posljednji članak g. dobra, koja spadaju u mulkovni ime- ; tak. Isto tako im se ima u cijelosti po- j Korkuta. kome smo ustupili vrlo ra d o gostoprimstvo, radi obavještenja vratiti i sva zemlja ako je oni sami so- [ čitalaca o težnjama naših muslimana, bom obraduju. Od one zemlje, koju vla­ smatramo za izlišno da reagiramo na snik sam sobom ne obrađuje, ima se razlaganja g. Kurtovića u »Glasu Navlasniku vratiti samo do 150 dunuma. roda« kao i na napade g. Hasana RebPosjednici trebaju imati od nadležnih ca u »Demokratiji«. Oba ta napisa nisu svojih općina potvrdu o tom, da uisti­ dovoljno ozbiljna, da bi mogli trajnije nu borave u Grčkoj. Uz odobrenje ge­ interesovati javnost«. neralnog guvernera mogu ovake potvr­ Članka g. Rebca niiesmo čitali, jer ne de izdati i predsjednici drugih opština. ■ Osim toga oni moraju pokazati tapije | dobivamo »Dcmokratije«, nu kad se o i druge isprave o svom vlasništvu. Na- | njem onako izjavljuje »Samouprava«, Tedbu o vraćanju dobara izdati će grun- , ne žalimo što ne vidjesmo tog urnotvora. tovničkim uredima generalno guvernerGdje je istina?" pita se opet stvo, a pri obavljanju vraćanja moraju »Glas Naroda« i svom žestinom svog se obaviti slijedeće formalnosti i uni­ denuncijantskog pera lupa po jeti u službeni Zapisnik: piscu članka »Evo istine« radi toga, 1. zapisnik imaju potpisati vlasnik, Što jo iznio dva primjera, za koja i koji dobiva zemlju natrag i gruntovni sami »Glas Nagoda« veli; »I jedan i povjerenik, drugi primjer sa srpskim vojnicima 2. budući da su za vrijeme odsustva osuđuje ne samo g. Md. i »Pravda«, vlasnika njihovim dobrmia upravljala i nego i g. Kurtović, a neka budu gos­ koristila se posebna društva, to vlasni­ poda uvjerena i svi srpski oficiri i ci koji sada dobivaju svoja dobra na­ komande, i svi pošteni Srbi i ako ho­ trag nemaju pravo tražiti nikakve od­ ćete cijela demokratska vlada « štete (hak pobiran za vrijem njihova Zašto se onda ljuti na g. Md ? piodsustva), 3, vlasnici će priznati i zadržati na 1 taće ie čitatelji, •dgovor je j'asan. hoće im se maličak denuncijacije, jer svojim zemljama one zemljoradnike, ko­ je su kao napolićare (mustedžire) po­ i su u svojoj »dubokoumnosti« došli stavili gore spomenuta društva, i ugo­ ' do zaključka da je Md. pisac »Zele­ nog busenja« Telad iz »Glasa« nisu vor tih zemljoradnika i društava ima i dakle u stanju, ni da raspoznaju prose priznati od strane vlasnika, 4. od kirija i Česima što su ubrala ta । vincijalni dopis, niti su bar toliko ob­ jektivna, da so je pisac članka »Evo društva, 10% pripada njima a 90% ima I istine« Md tom Šifrom više puta ja­ se uručiti vlasnicima, vio iz Tuzle. 5. oni hakovi, koji nijesu još predati Biljare FELJTON. A Htfei Bjelevac Rene Legotetides. (12) Postala je hladna i prema djeci, često ih je izbjegavala tražeći samoću. Ni s rođakinjama se nije družila, ni s djedom razgovarala o poslu i često da stari nije upitao ne bi mu rekla što je odnešeno na vjeresiju. Htjela je pisati, pa nije mogla, htjela čitati pa ni to joj nije išlo. Jedna misao bunila je najviše i to misao na onu prvu noć, kada su gosti došli. Trsila se da se ne sjeća, ali nikad nije mogla predusresti privlačivu predodžbu o onom divnom jutru sreće i mladosti, koja je ostavljala u njezinoj duši duboku sjetu, koja stišće srce... Pošla je još jednom čitavom okolicom. Išla na jezero i vozila se sama s jednim dječakom. Jese( nja priroda teško je sapinjala i malo romantično jezerce okruženosjedne strane maslinama, as dru­ gih strana vinovom lozom, koja je već Žutila. Reni se Činilo, da te tanke, stabljike loze, suhe bez lišća pružaju prema njojzi ruke, kao aveti. A ta voda, nijema i mirna, kao da joj želi nešto reći, otkriti svoje tajne i pokazati joj šta je čeka u budućnosti. A taj dječko, koji ne razumi šta se u njezinu srcu dogagja pjeva veselo omiljelu njezinu pjesmu: »On će doći kada sunce zađe...» U svom sastavku obaraju se i oa spominjanje osude, koja je izrečena nad atentatorom na predstojnika Bahtijarevića i dijele nam lekciju o »amoatalnosti naših sudova. Jadnici ne anaju da je g. Ato suspendovao za­ kon o toj samostalnoati, niti nam objaaniše kake ae je moglo desiti, da je vetant rođak det i čneg aten­ tatora livalili su samo jedna кгшpnu laž, kad tvrde da smo mi »to isto sudstvo branili i hvalili, kad je oalobodilo Tandarićku i đr. R. Smoljana radi njihova učešća u razbijanju i pljačkanju srpakjh dućana g. 1914,« »Pravda« o tim procesim n ije r e ka ni bijele ni crne, P* ■u samo špijuni i provokatori u stanju, da na tu izmišljenu tvrdnju nadevefu palicajni raport: »Tu tek pokazuju svi oni otvarano lice i ielje sveje, koje tu protudržavne. Zašto Dalje ne ćemo jer nam se gadi. II 1И. 0." i njini hfitičari (Iz »Samouprave« broj 254.). VI. Naša prosvjetna 1 socijalna politika. G. Kurtović nas je označio natražnjacima i nekulturnim elementom, pa da vidimo koliko je istine u ovoj njegovoj tvrdnji- U četvrtom odsjeku našeg programa-, pod naslovom »Prosvjetna ! politika« stoji ovo: »Tražimo što iz­ dašnije povećanje budžeta, za javnu nastavu i uvođenje praktičnih reforama u javnoj nastavi. Osnovna je nastava obligatna za svu djecu o b o jeg a spola. Nastavni program za os­ novne srednje i velike državne škole j imade se uvesti prema najsavršenjoj I savremenoj metodi. Na osnovnim < srednjim školama biće za sve vjeroisј povijesti obvezatna nastava u naud vjere. Zahtjevamo otvorenje što većeg i broja raznih stručnih Škola i tei čajeva sa praktičnim zadatkom, da svojim polaznicima uz dobru stručnu spremu omoguće da se privredno što brže osove na svoje noge. Društvo i država treba da. upru sve silo za suz­ bijanje nepismenosti t da za to potrebita novčana sredstva stave na raspolaganje. To isto vrijedi i za osni­ vanje domova za ratnu i drugu siročad. Za odgojenu zanemarenu, pokvarenu i u stranputicu zagrezlu dje­ cu i mladež imadu se otvoriti držav­ na pop'ravilišta, a pošto će bora­ vak u njima biti prisilan, moći će smještenje u njih uslijediti is-tom na sudski pravovijek i ovlaštenje«. Uza sve to g. Kurtović bunca o na­ šem demagoštvu i osuđuje se da nas ! nazove reakcionarnom grupom, koja ne zna ni šta će ni kako će. »Pravda« je u cijelosti ostala vjerna ovom svom programu. U rubrici »škola i posvjeta« naš list živo prati sve pojave na pro­ svjetnom polju, a već u prvom broju ' donešen je članak, kojim se pledira za [ preustrojstvo naših mekteba. Za đačko • potporno društvo »Gajrct« razvili smo j opsežnu propagandu j prvi dali inicija- ! tivu, da se oduzme iz ruku vakufsko direkcije. Prilikom njegova prelaza u Г»МЈ a4 Broj ruke starog odbora izdali smo parolu, da »Gajrct« mora biti svojina svih mu­ slimana, bez r a z like na kulturne i političke opreke, a. kod izbora novog odbora bili smo za kompromis i popustili svjerna zahtjevima g. Kurtovića i drugova. Oni su međutim otklo­ nili svaki kompromis, razbili skupiti* nu, izazvali ех lex i prouzročili darmar u tom našem prosvjetnom društvu. Našom pomoći i uz našu izdašnu propagandu osnovano je žensko prosvjetuo-ekonomsko udruženje »Osvitanje«, koje se je osobito istaknulo na »Kadijinoj izložbi« u Zagrebu. Naši so mjesni odbori brinu za namješta­ nje š e g r č a d i, vode brigu o siroča­ di, drže analfabetske tečajeve, kratko rečeno vode živu brigu o našem kul­ turno ekonomskom pridizanju u sva­ kom pogledu. Naša organizacija izdaje pučki <st »Pouku za narod«, koja se u 8.000 primjeaka besplatno rasturuje među naše seljaštvo. O »Pouci«, se svak najljepše izrazuje i drži se najbo­ ljim pučkim listom. I uza sve to nam Kurtovići podvaljuju da smo demago; koji spekuliraju sa osjećajima naše mase. U suzbijanju alkoholizma »Pravda« stoji na prvom mjestu medu svim bo­ sanskim listovima, a naše se »reakcionarstvo« vidi najbolje po tom, što smo vodili najjaču borbu pro<ti cenzuri, što zahtijevamo potpunu neodvis­ no s t sudaca i što tražimo p o r ott u za sve političke i štamparske de­ likte. Stupci »Pravde« puni su osude i zgražanja nad korupcijom i pro­ tekcionizmom, što cvatu zaslugom na­ ših »demokrata«. Neka gospoda upru u sličan rad t slične rezultate sa svoje strane. Da završim. Iz dosadanjeg se prika­ za jasno vidi, da naši protivnici ne­ maju nikakva stvarna razloga za pobijnje našeg rada i da njihova žučljivosi potječe iz uvjerenja, da ili je naše dje­ lovanje izbacilo iz sedla i onemogućilo njihove djetinjaste snove i planove. 0 kakvoj reakciji, anacionalnosti, bescilj- • nosti i bezidejnosti na našoj strani ne­ ma ni govora. Obratno. Ni jedna od­ govorna islamska stranka niti je imala liberalnijeg programa, niti joj je organ istupao sa većom otvorenošću, sistematski, bez laskanja i bez ikakva uvijanja. Sto je najvažnije, mi smo proveli potpuni obrat u dosadanjem na­ činu vođenja politike i mjesto vođa za* veli narodne izabranike. Organizovali smo se odozdo prema gore t. j. iz naroda vodstvu, pa nemamo »nepo­ grješivih« vođa, niti trpimo ličnog kulta. Kad mlada gospoda, što onako s vi­ soka gledaju na naš rad, sazriju i preture doba svog vri jenja; kad upoznaju život i znadnu šta je vođenje politike; kratko rečeno, kad iz mladenačkih ilu­ zija pređu u doba muževne zrelosti, tada će sasvim drukčije prosuđivati naše sadanje držanje. Biće im jasna sva siniješnost sadanje njihove poze, shvatiće svu dalekovidnost onih izme­ đu nas, što »imaju akademsko obrazo­ vanje« i stidiće se svoje tvrdnje, da je njihov realizam samo znak »nesavesnosti«. Vrijeme, o kojem se toliko raz­ meće g. Šukrija Kurtović unijeće u po- i podražuje je, da opet svrne svoje misli na njega. : „Е, pa dobro. Ja ću narediti neka sjutra upreg­ nu, a ti ne zaboravi da o Božiću dođeš...“ Kad se je vraćala umorna, i neraspoložena kući, Stari se za čas zamislio, a onda prišao k njojzi hitila je da je niko ne vidi u svoju sobu, da se i smiješeći se dobrodušno metnuo joj ruku n£ rame: baci na postelju, da stisne oči i da misli... „Е, pa dobro! Dobro. Samo ljetos ćeš opet u dućan, da me zamijeniš...*4 Što je više dana prolazilo, što postajali kraći, — Ne, odgovori Rene — „slijedeće godine po­ što su bili studeniji i što je kiša češće padala tako ći ću u Carigrad, da vidim oca". je i Rene bila tužnija i zamišljenija. Iz Atene je „S’ onim Turčinom?44 upita škiljavo stari, a dobila list od neke svoje prijateljice medicinarke, : koja ju je pitala kada misli doći, ali joj Rene nije , Rene izazvana ovim upitom reče žučljivo: „Poćićemo skupa44. ni odgovorila. Dva dana iza toga dobila je list od — E pa dobro, dobro! Pođi s njim... Oni su ti Nere Zafranisove, u kojem je pozivlje na kućnu i oca zatvorili i majku ubili.... zabavu. U listu je stajalo da će i Ihsan biti i ako „Ali nije оп!“ odgovori ujedljivo Rene, gleda­ je sada od njih odselio, pa neka i Rene uveliča jući predase. njihovu zabavu svojim posjetom na kojoj će se naći — „Е, pa dobro, dobro... ali jesu oni — Turci. i za nju bar neko... . „On je Grk Krećanin; govori samo grčki..." reče „Opet Nera", .. . pomisli Rene, opet ona sa Rene, a stari mahne glavom i posluži se samo svo­ svojim izazivanjem i bockanjem.. . Razumim, da mi­ jim riječima. sli na пј i ako ga je svojatala još u Ksantisu«... — E, pa dobro, dobro... Hoće li poći ili neće dugo je razmišljala. Do toga je bilo još samo deset dana. Već davno se je Rena nije više razgovarala. Na večer su bili bila spremila pa nije trebala govoriti o svome putu. svi skupa, da se oproste sa svojom rođakinjom i , Lađa je zaustavljala dok i oni pođu, ali je Nerino da joj zažele sretan put i dobar uspjeh u nauci. । pismo iznenada pospješilo Renin odlazak. Jednog Sutra rano ostavila je Rene Ksantis, da pođe dana pošla još jednom okolicom, da se oprosti s u prijestonicu, gdje ju je čekala nauka i mladodjecom i poznatim seljakinjama, sredila sve u du­ grčki pokret. ćanu i predala ključ« djedu. IX. „Ја ću sjutra u školu — reče Rene predavajući ključe djedu. Prije sijela kod Zafranisa sastala se je Rene s „А, a!...“ začudi se stari — „zar ne ćeš če­ Ihsanom. U prvi čas oklijevali su oboje, da ponove kati njih, pa skupa?“ uspomene, da se sjete idile u Ksantisu. I ona i on — Neću, odgovori kratko Rene, a stari sleže mislili su doduše na one časove, ali se bojali to spomenuti. Nastaviće se. �84 .PRAVDA’ — .ПРАадА* Govor pridsj. „Bir. НШГ vješt našeg današnjeg stanja jedan crn 1 i s t a k, na kojem će biti ispisa­ no ime g. Kurtovića i uz njeg dodati I gosp. nar. zastupnika dra M. Laginje. to, da je bio besvjesno (budućnost Gospodo! Mene je zapala dužnost da može pokazati da je i svjesno) oruđe Vas izvijestim o postanku, toku i svr­ zakletih protivnika islamske budućnosti šetku posljednje ministarske krize u u našoj zemlji. Teško 'da će mu ubilje­ Beogradu i o pitanjima koja su sa njom žiti i kakvu olakotnu okolnost, jer je u tijesnoj vezi, a o političkom položaju izašao iz sabiluka (djetinjeg doba), pa u opće, govoriće još posebice naš po­ bi mogao shvatiti da se u ime na­ štovani drug dr. Drinković. roda može govoriti samo uz Obzirom na to, da se po rasporedu njegovo odobrenje. On nema današnjega našeg sastanka ima govo­ uza se nikoga osim Sćepana Grdića i riti o znamenovanju današnjeg dana, šačice đaka, što hoće da se pačaju u kao prve obljetnice našega odcjeplje­ muške poslove, umjesto da se late knji­ nja od tuđinske vlasti, koja je nad nama ge i stvarne pripreme za život vladala, te o drugim također važnim Mi ćemo da idemo svojim potpuno pitanjima, treba da se svi govornici ste­ određenim putem, svjesni da ćemo la­ gnemo na što kraće. Tako ću Vam i ja gano, ali sigurno dospjeti svom cilju: moći dati samo neki djelomični pre­ slobodnom životu i demo­ gled svega onoga, što se je tokom zna­ kratskoj državi jedinstvenog nam menite prošle krize događalo, što smo naroda. Uvjereni smo, da će nas naši se od nje naučili i kakve je posljedice sunarodnjaci pravilnije shvatiti nego li imala. Vidjećemo na koncu, tko je uz kojekakvi Kurtovići i njihovi zadrti nas, a tko proti nama i nema li smisla, protektori. Oni su i previše izvrtali i da nastojimo o tom, da se svi Hrvati previše nam podvaljivali. Skora će okupimo u jedno kolo i kako da u obudućnost pokazati šta smo, voj našoj državi iskreno i otvoreno ra­ šta možemo i šta umijemo, dimo za dobro cijele naše države, ali Potrebno je samo to, da puknu lanci, i cijeloga našega hrvatskoga plemena. kojima su Pribićevići, Sole i’ Grđiioi Počeću s posjetom g. Protića. Pod sputali narodnu volju i da prekonac jula došao je u Zagreb tadanji sahnu vrela smutnje, iz kojih je ova ministar predsjednik Stojan Protić. To koterija crpila svoju snagu. Zora sviće, je, kako već po imenu znate, prvak sr­ pa će т »demokratski« šišmiši u svoje bijanske radikalne stranke, višekratni rupe.... ministar Srbije, poznati državnik. NajaBeograd, 6. oktobra 1919. ' vio se je raznim ljudima u Zagrebu, pak Sakib Korkut. bi bilo čudno, da ne dođe u doticaj i sa predsjednikom Narodnog Kluba. Sastao sam se s gosp. Protićem u banskim dvorima, gdje mu je bio konak. Ni to i nije čudo, već običaj, kada predsjednik I vlade dođle u koji kraj zemlje izvan Nered u ibtidaljji. Primamo ove ret­ i svoga sjedišta, te prvi put službeno, ka­ ko je tada bilo. ke: »Pošto sam najbliži komšija i oNije čudo ni to, da onom zgodom čevidac svakodnevne patnje jadne dje­ nismo s gosp. Protićem govorili samo čice, koja pohađaju žensku ibtidaijju u Bakarevića ulici, jer se u njoj još i sa­ i o tom, kako je lijep naš Jelačićev trg, kad u jutro naše seljanke nude na njem da ne loži niti je išta do sad za loženje svakog dara božijega, već smo ras­ pribavljeno, a jadna siromašna 'dječica pravljali i politička pitanja, a napose o na pola gola i bosa, a. skoro uvijek dok dođu u mekteb budu od kišo d snijega stanju -u Hrvatssoj i među Hrvatima uopće. Od toga puče glas sasma mokra, pa moraju za cijelo vri­ o nekom paktu. jeme nastave drhtati i mrznuti se bez Sve pokadšto, sad jedna, sad druga pomisli na kakvu nauku, to sam se ob­ protivnička novina, donošahu, kako je ratio pozvatim faktorima današnje va­ kufske uprave, kao n. pr. gg. muftiji Ša­ već tada u Zagrebu došlo do nekoga političkog pakta između srpskih radilim efendiji, potpredsjedniku povjeren­ kala i hrvatskih' »Narodnjaka.« ili Na­ stva g. Mustajbcgu Halilbašiću i t. d. i rodnoga Kluba Da je kakvi pakt sklop­ upozorivši ih na gornje molio, da se ljen, pak da je utanačeno, da ostaje ta­ bar u koliko je moguće u ovoj stvari jan, ja Vam iskreno kažem, da ga da­ šta učini, te pošto isti premda ima već nas ni Vama ne bih otkrio, a po gotovu dulje vremena od moje opomene, nisu ne bez predhodne privole druge stra­ ništa u ovoj stvari poduzeli, to vas ne, jer bi me vezala besjeda, Alj ne molim da biste ovaj slučaj iznijeli u javnost, ne bi li se bar na ovaj način morate se bojati neke tajnosti. Pakta ovoj bijedi na kraj stalo. nema, jer ga n c t r c b a ! A ne tre­ O nemarnostima u institucijama, koje : ba ga, jer ni g. Protić, ni Laginja, ni vakuf izdržava i njima upravlja već je srpski radikali, ni hrvatski Narodni klub više puta pisano, ali gg. poslanici i di­ niti će da dijele narodnu haljinu, niti rekcija vakufa na to se uopće i ne oba­ da vrhu nje žrebaju, tko da više do­ bije ! ziru, jer glavno je da se nađu sredstva kod povišenja dnevnica gg. poslanicima Pakta dakle nema! Mogao bi posto­ i honorara za reprezentacije. Tada su jati jedino o tom, kako da s e ru­ obazrivi i svaki od njih je na čistu, da še oni, koji se na izdajstvu i prevari se dnevnice moraju povisiti. Ali mizer­ podigoše na javne službe u domovini, ne plaće mualima od 50 do 80 K mje­ da odo n ud donašaju u narod sečno bea primjerenog iskuparinskog razočaranje* nezadovoljst­ doplatka, te paušali za grijanje od 200 vo, silu, bahatost. Ali za takve I dogovore nije potrebna tajnost. Stran- i do 500 K na godinu na ovakoj skupoći, koje se ne mogu isporediti ni sa čijom ke imaju pravo i dužnost proti ovak- , plaćom ni paušalom ikoje škole na svi­ vom stanju otvoreno i javno nastupati. ; jetu, ne npadaju u oči gospodi na va­ Kriza je već onda postojala. Već za dvodnevnog boravka g. Pro- i kufskoj upravi, pa jadni muallimi nesamo da kubure kod kuće, već eto mo- j tića u Zagrebu, oni, koji su imali pri- t raju po najvećoj zimi skupa, kako sam gode da ga vide, znali su, da je u mi- ! naveo, sa jadnom i na pola golom dje­ nistarskom vijeću izbila kriza, čicom, još i skapavati od studeni u rek bi, taman 25. jula, premda je javno hladnim ј ispod svake kritike uzdrža­ oglašena tek 1. avgusta, kad je g. Pro- । vanim mektcbskim prostorijama. tić vladaocu podnio formalnu ostavku i Kako gore naveđoh u ženskoj ibtii obrazložio ju ne samo Regentu, nego i daijji u Bakarevića ulici još se i sada i hvalevrijednom iskrenosti i ne loži niti se ko brine, a možda je i u ! također narodu putem javne štampe. ( U obrazloženju ostavke kaže ministar- | drugim vakufskim institucijama ovaj is­ ski predsjednik, da ne može dalje vo- | ti slučaj. Valjda samo za to, jer kako je gore navedeno »nema sredstava«. diti vlade, jer, usuprot opetovanim o- i To je eto dovoljno, da gospoda oprav­ paskama s njegove strane, neke se » stvari ne popravljaju, a ne smiju se da- ■ daju svoti nehaj, premda su se primili lje trpiti. Naročito se je g. Protić u ob- 1 dužnosti, da se zato brinu. Ili možda čekaju, da se narod i za to pobrine, razloženju ostavke tužio na nedostatke kao što je bio slučaj sa poboljšanjem u ministarstvu unutrašnjih poslova, koje je imao g. Pribićević, te , materijalnog stanja mualima. Nepojmlji­ vo je, da se uvijek ističe pomanjkanje na posve slabe saobraćajne prilike i na nepodobe u agrarnoj refor­ sredstava, jer naš vakuf reprezentira veliki na desetke miliona vrijedni ime­ mi, bolje rekuć u provadanju iste. Jedanaest ministara, dakle većina tak, ali naravno samo onda ako spo­ svih, prigovorili su opet javno u novi- . sobni ljudi njime upravljaju. U institu­ nama, kao pristaše demokratske zajed­ cijama ovdašnjih inovjejaca, čiji su pri­ nice g. Protiću i jaz među obje velike' hodi i vrijednosti imetka mnogo i mno­ grupe u Narodnom (predstavništvu go manji od naših pa sa dobrim gospo­ bijaše gotov. darenjem u svemu lm jc bolje i napred­ Spominjem dvije velike grupe, to jest nije. radikale s jedne, a demokratsku zajed- । Ako sadanji upravljači ne znaju ure­ niču s druge strane, jer svi su drugi diti uprave, neka se bar pobrinu za klubovi manji i po broju svojih članova. poboijSanje gore navedenog stanja u Tako i naš Narodni klub. Zato i e s amektebima, koje je štetno 4 po nauku mo zloba i obsjen jivanje vla­ i po zdravlje djece. C. S. Prosijeta i škola. ko nije moguće, da se dulje vremena stitih svojih ljudi, Što naši protivnici pc drži vlada, koja ne može da od samih novinama trube, da je Narodni klubi svojih pristaša dobije većinu. A da ne­ kriv, ako se ovo ili ono nije izvelo ii! ma većine, to se je vidjelo pri raznim uzakonilo u Narodnom predstavništvu. glasovanjima. Konačno je d ministar­ Njegovi glasovi nisu nikad omeli prih­ stvo g. Davidovića moralo da dade ovat kakvog zaključka ili zakonske os­ stavku, ali ju je, da opsjeni pro­ nove, ako je ciljala na dobro. stotu, obrazložio izvanjskom politi­ Ali kad je koji ministar predložio kakva kom, jer da tobože nema sklada izme­ zakonsku osnovu nezrelu, nepromišlje­ đu vlada i naše delegacije na mirovnoj nu, ili pravno nerazložnu, onda su čla­ konferenciji. novi Narodnog kluba i u odborima, i u sjednici svega Predstavništva ono do­ i Opozicioni blok sa radikalima na čelu. Gosp. Davidović nije imao drugova, kazali i glasovali proti, a to im i bila koji bi ga pravo savjetovali. Pristaše sveta dužnost. demokratske zajednice odbijah su ga Običaj je, da parlamentarne stranka od sporazuma sa Narodnim klubom, pri­ objave, bilo kojim načinom svoje sta­ staše socijalne demokracije odbijali su novište prema krizi -u vladi. To zato, ga od sporazuma sa Koroščevim klu­ da sastavljajuć novu vladu, čisto vide, bom, a jedni i drugi nisu htjeli da sg s kojim strankama i dokle mogu poći i sporazuma sa radikalima. I tako jc ona da se novinstvo znade ravnati te pre­ ista vlada, koja je tvrdila, da joj je za­ ma onome upućivati svoje pristaše. datak proširiti vladu, to proširenje I Narodni khib izdao je takvi jedan priječila i napokon morala da pad­ »komunike«, te su ga beogradske novi­ ne, jer su se radikalima približile sve ne objavile dne 7. avgusta. U njem su druge manje grupe, koje su od onda sadržana temeljna načela za postupak poznate pod imenom opozicionog blo­ Narodnog kluba pri rješavanju krize, ka. naime: Kriza je posljedica oNakon pada ministarstva Davidovinog načina vladanja proti ćevog, bilo je povjereno gosp. Stojanu kojemu Narodni-klub ustaje već toliko« vremena. Mi smo * Protiću, da kuša sastaviti vladu. On je želio odmah da dođe na Čis-to: ili voljni sudjelovati u vladi, ako nam se zajamče vidne poboljšice u javnoj u- I dobiti vladu na široj podlozi, ili ništa. pravi. Mi želimo u prvom redu sudjelo­ 1 Demokratska zajednica i socijalni devanje svih stranaka, jer je to do ! mokra ti (Koračevci) odbili su mu pokonstituante jedini temelj, ugovoren | nuđeno sudjelovanje. Crnogorci izjavili prigodom našeg ujedinjenja. Doslovno I su, kao i prije Davidoviću, da neće či­ niti neprilike, ali da nijedno ministar­ je taj komunike glasio ovako: stvo ne smije da ih računa za svako »Narodni klub« konstatuje, da kriza glasanje u svoje pristaše. Gosp. Protić u vladi i obrazloženje njeno sa strane g. predsjednika ministarskog savjeta, I bio bi sa svim tim skucao većinu, ali bi po njegovom sudu bila preslaba po kao i izjava gospode ministara, koji su broju i on je u dva dana svršio tim, da ! tvorili većinu u vladi, a ne pripadaju ! partiji g. predsjednika, potvrđuju, da i je izjavio Njegovom Visočanstvu, kako je Narodni klub bio na pravom putu, , ne može da se primi sastava vlade, kad je već davno prije tvrdio, da je i već neka se to povjeri licu, kojemu će biti možda laglje, da se sporazumije tastanje u našoj državi, kako je stvoreno, neodrživo, dapače po nju i po na­ | kođer sa demokratima i socijalistima. Tako je došlo do pokušaja vlade g. rod štetonosno i pogibeljno. »Narodni Marka Trifkovića. Trifković je u prvoj klub« drži, da se nova vlada ima obra­ vladi naše ujedinjene države bio mini­ zovati tako, da bude nedvojbenim jam­ star pravde. Čovjek je ugledan, sa svastvom. da će se u najkraće vrijeme vidno popraviti prilike u zemlji, ne sa­ * kim u skladu i ako drugačijeg političmo u pogledu sigurnosti života i imet­ I kog osvjedočenja. Spada u t. zv. radika te građanskih sloboda državljana, . kalnc disidente, kojih je tek nekoliko u nego i u pogledu laglje i jeftinije nabave ! sadanjem parlamentu, ali uživaju donajnužnijih životnih potrebština; za to ’ bar glas. Gosp. Trifković bio je sastavio minije potrebno, da se uvede red i sigurnost u komunikacijama, a naročita pažnja ; starstvo, <u koje su bila predložena i tri člana od Narodnog kluba i dva od sloposveti obrtu, trgovini 1 industriji. Kao uvjet toga nužna je istodobno । venačkoga (Koroščevog) kluba i jedan s obrazovanjem nove vlade takova I od Ribarčeve grupe. Bio jc pokušao, promjena uprave u Hrvtaskoj, I da stupi u njegovo ministarstvo također Bosni i Hercegovini, Dalmaciji ! demokratska zajednica i socijaliste. Nu [ostalim zemljama naše države, I oni su odbili. Premda bi u Trifkovićevoj vladi bilo da sav narod oćuti slobodu i promjenu na bolje u svim područjima državnoga i zastupano više glasova, nego li u Da, vidovićevoj, ipak njegovo ministarstvo i narodnoga života. Osvjedočenjem, da se kriza u vlada­ ; nije primljeno i Regent je opet povjerio ma ne smije da prometne u krizu dr­ j predsjedniku parlamenta g. Draži Pav= žave, smatra kao što je i do sada sma­ ( loviću, da razmotri položaj i ako je trao, da je, uz hitno i pravedno uređe­ i moguće, on sam sastavi ministarstvo. Pokušaj sa g. Pavlovićem nije -uspio, nje valutnog i agrarnog pitanja, duž­ nost Narodnog Predstavništva, da se 1 za stalno ne s njegove krivnje. Opozicioni blok sporazumio se je, da bez oklijevanja prihvati posla za iz­ prihvati g. Pavlovića, kao osobu radbu izbornog reda za narod­ označenu od vladaoca i pogodnu ne sa­ nu ustavotvornu skupštinu, kao i z amo strankama bloka, nego i demokrat­ kona za čistoću i slobodu to­ skoj zajednici, i socijalistima, ali uz ga i z b o r a, tla bude što prije moguć uvjet, da isprva predloži sve ministre sastanak konstituante. Trifkovićevog kabineta. On, t j. gosp. Pri onim uredbama i zakonima. koji Draža Pavlović, kao neutralna osoba, su neophodno nužni i prije konstituante da bude predsjednik ministarskog sa­ za redoviti tok javne uprave, Narodni vjeta. a g. Trifković da bude njegov je klub spreman, da sudjeluje, ako i u zamjenik, t j. podpredsjednik. I ta se koliko se obistine prije navedene predjc kombinacija izjalovila, stalano za to, postavc, želeći u prvom redu, da to jer ju g. Pavlović nije prihvatio, prem­ djelovanje bude moguće uza surad­ da jc opozicioni blok ne samo u po­ nju sviu stranaka«. gledu parlamentarnog rada, nego i u Predsjedniku parlamenta g. Draži pogledu daljnjeg proširenja vlaPavloviću, komu je Regent povjerio, d c pokazao najpogodnije raspoloženje. da vidi, kako je sa raznim strankama i Uspostava vlade manjine bili je po­ da predloži lice, koje bi imalo da obra-, sljedica Pavlovićevog otklona. Gosp. zuje novu vladu, naš je klub dao na Davidović opet je ministar predsjednik znanje tu našu izjavu i dodao, da misli, i njegovi prijašnji drugovi, sami demo­ te bi novu vladu kušalo sastaviti ono krati i socijalisti ostaju na vladi popu­ isto lice, koje jc radi neslaganja sa ne­ njenoj sa g. Jurjem Biankinijem, kao kojim svojim drugovima u vladi, do­ podpredsjednikom. To imenovanje ka­ velo do ostavke, to jest gosp. Stojan žu da je uslijedilo radi izvanjske poli­ Protić. Kako je stvar tekla dalje, to je tike, o čem danas, namajući stalnijih nekoliko opširnije opisano u »Hrvatu« vijesti, neću da govorim. od 25. i 27. oktobra. Ja ću ovdje da Uslovi Narodnoga kluba. spomenem samo nešto. Proti očekiva­ Sve što je u Beogradu postajala jača nju i proti izjavama zastupnika većine struja profi radikalnoj stranci, sve to Narodnog Predstavništva, dr. Pavlović Jače je štampa u Beogradu i u Zagrebu uzeo je drugo mjerilo i preporučio za navaljivala na »Narodni klub«, na nje­ sastav nove vlade drugo lice, jer je to­ gov’ tobožnji separatizam, na njegove bože iz najveće stranke. Taj novi mi­ uslovc za ustup u većinu, koja bi vladu nistar predsjednik bio je g. Ljuba Dapodupirala, odnosno u vladu samu. Ta vidović. do tada ministar prosvjete. On je štampa naše uslove prikazivala kao je sastavio vladu od same demokrat­ tobože naperene proti državi i napret­ ske zajednice i od socijalnih demokrata ku. kao da sami gg. Pribićević i Korać desničara. i njihovi pristaše imadu patent na obra­ T e k a r 25. augusta predstavila se jc ta nova vlada parlamentu i gosp. nu opstanka države i na zdrav napre­ dak naroda. Vi svi, koji ste ovdje, a da je Davidović izjavio, da će nastojati da znadu i drugi, koji su hotimice zavara­ p r oš i r i vladu. To jemorao da re­ vani nama protivnom štampom, evo če već prvi dan, jer je i sam vidio, ka­ �Ј1РАВДА“ — „PRAVDA" Број 84 Brej Vam doslovce tili uslova »Nar. Kluba«: ' dašnja kraljevina Srbija, ta mala ču­ S obzirom na položaj i na stanje dr- ‘ varica narodnih prava i sloboština, koja tave Narodni klub smatra dužnošću j jc stekla vidno mjesto medu svojim sasvih кгира Privremenog Narodnog Cuvide u vladlaoj palači. Presbiro javlja: Izjava našeg vojnog ministra. .Obzi­ Predstavništva, da sve grupe pre­ rom na vijesti njemačkih listova o mo- ; ijevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, gle- ' »Danas 4. novembra navršila se godina uzmu odgovornost za vođenje državnih da u Vajna borca i čuvara onih steče­ dana, odkako je predsjednik zemaljske vla­ biiizacijt u Jugoslaviji i odasla nju ulti­ posala. Narodni klub traži, da se po nih sloboda, koje jc do dana današnjeg de g. Atanasijc šola, preufceo svoj r«d. matuma Italiji izjavio je ministar vojni cjeloj zemlji, naročito u Hrvatsko! očuvao srpski narod. Radikalna stran ­ Tim povodom činovništvo, putem svojili Hadžić, u Hitu »Večer«, da vijesti o mo­ Slavoniji, Bosni i Hercegovini i Dalma­ ka bila je uvijek čuvarica tih teškom starješina, srdačno jc Čestitalo svome po­ bilizaciji nisu istinite. Jugoslavija učiniciji srede danas sasvim razrovane mukom stečenih narodnih .prava, pa i glavici simpatičnom manifestacijom. Na čaće sve da se ugne konfliktu sa Italijom. javne prilike tako, da se uspostavi sta­ danas na glas da dolaze njezini pred- * siitanje su došli povjerenici i šefovi, od­ Jugoslavija ne mobilizuje nego sprema nje utanačeno adresom Narodnoga Vi­ stavnici u našu sredinu — u naše Sa- [ nosno predstojnici odjelenja zemaljske vla­ demobilizaciju. Isto talka su neistinite jeća vladaru i njegovom potvrdom na­ rajevo sakupljeni ovdje na ovom veli- ! de i delegati ministarstva: Žakula, Ordić, vijesti o ultimatumu. rodnog ujedinjenja od 1. decembra kom dočeku dižemo glas protesta proti ! Jelić Petrović, Simić, Šijan, Fajlahk, di­ Riječko pitanje. »Berlinci I agblatt« 1918. godine u odgovoru na ovu adre- ; faizitkovauja narodne volje, jer narod rektor pošte i tel. Dekanić sa svojim za­ javlja iz Rima: »Popolo Roinano« do­ su. Zato će se bez oklijevanja »zavesti u Bosni i Hercegovini ne živi onom ј mjenikom Budisavljevićem, polic. direktor nosi, da su u riječkom pitanju svi sa ­ . spomenutim zemljama vidne pro­ dušom, kojom ga neki prikazuju, nego i Ljeskovac, šefovi pojedinih odsjeka: Вгл veznici suglasni sa talijanskim zahtjevi­ mjene na bolje i s tim u savezu nuž­ i ovdje manifestira za ideju pravog . zović, Mirković, Komadina, Krasnica, vla­ a Amerika da zahtijeva internacima, ne Irene promjene u svim granama jav­ shvaćanja Slobode. Premda službena ; din povjerenik Albrecht^ kot. predsiojnik oniizaciju riječke luke dok isključuje osne uprave. strana, politika vodećih krugova, ho- j Kapetanović i osoblje predsjedničkog tale talijanske zahtjeve. Poštivaće se i, u koliko su ukinute, | će da uguši taj glas naroda, on sve Dovršen štrajk bankovnih činovnika. arsda. uspostaviće se javne uredbe povjereni­ više i sve jače ulaže svoj okiučan pro- ; Javljaju iz Zagreba: Danas je ovdje Ispred »inovništva pozdravio ie predsjedštva (bez onog za Istru), vladini odjeli, test proti stanju u koje je dovedena dovršen štrajk bankovnih činovnika, iika vlade g. Šćepan Grdić, koji je u svome kako su postojali koncem novembra naša mlada kraljevina. Živio Protić! I •koji je trajao punih 7 sedmica. Štrajgovora istaknuo teškoće, nastale slomom 1918. godine u Hrvatskoj i Bosni. Živih predstavnici radikalne stranke! kujući bankovni činovnici nisu sa svo­ monarhije, a koje je uprava srećno pre­ Glavni zadatak Privremenoga Na­ Iza g. Srškića uzeo je riječ predsjed1 jim zahtjevima uspjeli, ali su odlučili brodila, pa je izjavio čvrstu nadu, da će rodnog Predstavništva jest izborni nik naše organizacije g. Ma g 1 a j I i ć, štrajk napustiti »i povrati-ti se na posao. nprava u budućnosti moći savladati i os­ red za konstituantu. Taj će red koji reče: »Moja je velika radosf, da ' Banke će sada odlučiti koga, će od biv­ tale ueugodnoeti. Gosp. predsjednik vlade biti na temelju općega jednakoga izrav­ Vas ovdje u našoj sredini mogu pozdraI ših svojih namještenika ponovno uzeti zahvalio se na srdačnoj manifestaciji činog i tajnog prava glasa s propor­ viti ispred svih muslimana Bosne i Her­ u posao. Danas poslije podne održava­ cionalnim sistemom, izbornim cegovine, jer u Vašem radu vidim ie- ' novništva i na izjavi simpatije, osvrnuo la se je skupština bankovnih činovni­ teritorijima i biralištima, te ustanova­ se na minulu godinu i konstatovao sa za­ kren osjećaj pravde i pravog shvatanja ka, na kojoj jc štrajkašima saopšten re ­ ma o slobodi i čistoći izbora. dovoljstvom. da su prilike bezbjednosti u potreba cjelokupnog naroda. Ja kao ' zultat pregovora, koji je po štrajkaše Bosni i Hercegovini povoljnije nego drug­ Nova će državna vlada: predsjednik »Jugoslavenske Musliman­ nepovoljan. Na skupštini je došlo do 1. što brže urediti pošte, željeznice dje u krajevima koji su rat osjetili, tako ske Organizacije« vidim u Vama zalog burnih demonstracija protiv ministra i brodarstvo svom energijom i za­ da ćemo na tome polju uskoro postići ispunjenja naših čovječanskih i građan ­ Koraća, koji da nije posredovao u onom jamčiti1 red i sigurnost pro­ predratno stanje. Zatim je spomenmo glav­ pravcu i sa onom energijom, kako je to I skih prava i eadam se da će naša dr­ meta. ne zadaće, kojima ee uprava u svom® obećao u Beogradu bankovnim delega- I žavna uprava krenuti pravim putem, 2. Kadi što bržega i zgodnijega rje­ daljnjem djelovanju biti zaposlena i to : pravog shvatanja potreba naroda i nas šavanja poslova, osobito u stvarima ti- I tima. Poslije skupštine pošti su štrajka­ provođenje agrarne refqrme,< suzbijanje muslimana. Vidimo da ide sada sve ne­ nancijalnim, obrtnim, trgovinskim i iu- . ši u dugoj povorci gradom do društve­ skupoće, a u savezu s tim i poboljšanje kako naopako, ali ipak ne gubimo vje ­ nih prostorija, gdje je tajnik Politeo dr ­ dustrijskim, izvršba odnosnih poslova ! materijalnog stanja činovništva, kome će ru i uzdanje, da će nastupiti čas raz­ žao govor, kojeg je završio sa riječi­ povjeriće se zemaljskim vlada­ predsjednik vlade posvetiti najveću pažnjo«. bora i pravo shvatanje jednakopravnoma, koje će je vršiti po odnosnim po- ! ma: »Štrajk je pao, ali organizacija Tako presbiro. Aferim mu bilo, jer je sti i slobode svih dijelova našeg i®đieživi«. vjerenicima (delegatima) po načelima i pokazao pravu diplomatsku spretnost. Oo stvenog naroda. U to ime kUčem Vam Izgon stranaca iz Zagreba. Ovdašnje pod nadzorom nadležnih mi­ je prešutio da živimo м demokratsko do­ u ime svih muslimana: Dobro došli!« redarstvo započelo je oštro izagnavati nistarstava. Naročita briga poba, jer bi se svijet pitao: »A što so to Očito dirnut ovim govorima, uzima sve strance iz Zagreba, koji su se ve ­ svetiće se pobijanju skupoće. narod lije sjetio sveg miljeiriječ g. Stojan Protić: »Dopustite ćinom bavili zakutnom trgovinom. Ka ­ 3. Privremeno Narodno Predstavni­ ca?« Ispistjo je kod imeia g. Grđića braćo, da Vam u ime svoje i u ime svo­ ko su ovom odredbom najjače pogođe­ štvo uzakoniće temeljna uačela za ag­ spomenuli pridjevak »I z v o z n i ć a r«, jer jih drugova rečem svoju radost, da sam ni Židovi, to je predsjednik židovske rarnu reformu (prestanak feudalnih odbi cijela manifestacija dobila k o r u p i i vdočekao čas, kada mogu stupiti u oslo­ općine danas otputovao u Beograd u nošaja, tko, koliko, i uz koje uvjete da n i karakter, pa bi obećanja gospodi­ bođenu Bosnu i Hercegovinu. Mnogo svrhu intervencije. s dobije zemlje, lačelo pravične na predsjednika vlade izgledala kae hrabje godina, više decenija, prošlo od ka­ Proti boljševika. »Politika« javlja: odšete). N e poil itičn i m ured­ гевје malodušnih. ko je zatinjala iskra oslobođenja i uje­ Na sjednici ministarskog savjeta odlu­ bama (agranim komisijama) zemalj­ No tješili se ovi šišmiši kako anali i um­ dinjenja. našega naroda. Radikalna j® čeno je da ministar vojni pbjavi ofici ­ skih vlada biće povjerena .provedba stranka bila nositeljica i čuvarica t® i jeli, narodnom sudu ne će izbjeći, jer on rima i vojnicima da mogu ići ako žele tih odredaba. bdije i brzo ee da zagrmi: »Van nedo­ iskre i od svog je početka radila na da se dobrovoljno bore protiv boljše­ S rješavanjem agrarne reforme spooslobođenju. 1 radikalna stranka, da ni- 1 stojni ! « ... vika stupajući u savezničku dobrovo­ nć® sc revizija segregacija, kolonizaci­ je bilo sudjelovanja čitavog našeg na- I ljačku armiju. Uslovi pod kojima će se ja i osiguranje minimuma selišta. roda i razumijevanja dinastije Kara- i primati dobrovoljci javiće se naknadno. > 4. Emisiona Banki urediće se tako, Pomoć Crnogorcima. Odjeljenje za i đorđcvića ne bi mogla sama izvršiti to | kako ćc najbloje odgovarati potrebama javnu pomoć otvorilo je kredit od i djelo oslobođenja i ujedinjenja. Uz po- ( i ekonomskom stanju čitave države. 250.000 dinara za prehranu siromašnog i moć čitavog naroda, uz pomoć vladao- i 5. Za uređenje valute prvi sada nuž­ ca sijedog kralja Petra i njegovog na- I stanovništva u Crnoj Gori. ni korak jest izmjena krunskih novča­ shednika Aleksandra provedeno je uje­ Državno želHmalc® kraljevstva SHS. nica sa novim novčanicama našega dinjenje našega naroda. Naš je vladaoc . Direkcija u Sarajevu. Kraljevstva i trgovačko-policajne od­ narodni vladaoc, a mi smo bili ođgo- . redbe. da se spriječi daljnje uvažanje vomi savjetnici njegovi uz čiju skrom- ' Broj 33.845/Ie ®x 1919. krunske novčanice u našu zemlju j da u u pomoć dovršio je svoju zadaću. (Zi- | se što sigurnije ustanovi ukupna svota vio kralj Petar! Živio regent Aleksan­ Natj^ei za start eiatartjal. njezina opticaja u našoj državi. Doček Protlća i drugova. Usprkos dar! živili radikali!) Mi smo stariji ~na triku »demokratske« vlade da uezgod- | 6. Ima se Čim prije stvoriti zakon izmaku — na mlađima svijet ostaje, ali Direkajga droAvaih ieljranica kraljev­ nhn uređenjem dolaska g. Protića one- I o organizaciji jedinstvene vojske. No­ ćemo se založiti do zadnjeg časa da se stva Srba, Hrvata i Slovenaca u Sa­ mogući manifestaciju naroda duž že- , vaci se dozvoljavaju posebnim zako­ naša država u prvim danima svoga . rajevu ima da proda veća količinu sta­ Heznlčke pruge i u samom gradu Sara- ’ nom. Vojni sudovi imaju se urediti pre­ življenja postavi na čvrste temelje, kojoj . roga materijala t® evim putem poziva jevu, ipak se je pred Marienhofom oku, ma zahtjevima vremena. Plaće, dužno­ će biti zalog pravda, teško stečena i sve one, koji žal® da taj materijal ka­ pila jedna impozantna povorka, koja je sti i prava momčadi, podčasnika i čas­ po nama brižno čuvana ustavnost. Ne­ pe, da pedaeai piameua poiude. uz cvijeće i oduševljene poklike doče­ nika imaju se urediti jednako za cijela ka vas ne buni stanje i neprilike,^ ko­ Pirodad® e®, oeomu koji bude najvi­ kala ovog s jedog borca za narodno ’ zemlju. Ima se čim prije i konačno ure­ jima se sad nalazimo. To će proći. To še »udio, 9ОДИ1 materijal: oslobođenje i njegovo ujedinjenje. Spo? diti pitanje opskrbe (odštete) dobrovo­ hvalom možemo istaknuti daleko аап- j su počeci, a svaki je početak težak. Graja XV. stavka: ljaca i invalida. Nadajmo se lijepim danima. Naš je za­ moćniji broj članova naše organizac.e, 18 željezo ođ osovina 7. Svi iz političkih razloga interni­ datak izgradnja naše države i mi ćemo koji su šarenilom svoje narodne noŠde 18 sa vi ime osovine rani ili zatvoreni, puštaju se odmah na ovoj manifestaciji dali osobit čar i pri- J naprijed složno i obzirno, jer to od nas slobodu, ako redovni sud nije u 25 znpttani tačkovj od mašina traži nova naša otadžbina. Zahvaljujem vlačivost. roku prema zakonima koji vrijede, na27 lim d®biji ođ 5 m/m. Vam e i radostan sam na ovako lije­ Izašav iz vlaka, g. Protić je pozdrav- ; pom dočeku u šeher Sarajevu.« što opravdanim kazneni progon. Na­ 28 tim tanji ed 5 m/m. rodni se zastupnici imaju odmah pustiti I Ijen burnim poklicima, nakon čega mu 30 bifeh i eočtaiajti Hm (odpaci) G. Protić je, zasut cvijećem i burno i na slobodu. Ustavne slobode imadu se ; je pristupio predsjednik gradske općine i aklamiran, sjeo u auto i odvezao se u 43 lijevan® ЈНЦаео Mprieoo osigurati i provoditi prema postojećim I g. Petrović i nesigurnim glasom, oprez- ’ grad, koji ga je primio i bratski i oću- I 44 staro kožjeso ®prš®no j nim i odmjerenim riječima dao oduška zakonima. 45 Maro Јојјем i ftari žoljt^ai P>a ševljeno. Dao Bog pa ovaj njegov po­ 8. Naredbe (ukazi), kojima su pro­ 1 veselju, da u slobodnom Sarajevu može j hod urodio što obilnijim plodovima! ■OV1 i da pozdravi ovog odličnog gosta. Vi- * mijenjeni razni zakoni, imaju se pred­ 76 obrućevl Bezobrazno vladanje.. Javljaju nam : djelo se po svemu, da je g. Petrović ložiti parlamentu na odobrenje. Ubu­ iz Gračanice: »Na 24. prošlog mjeseca. ! 80 4еђга. tačkovj oJ kota duće se takve naredbe i uka­ ‘ svijestan, da kao nametnuti kome­ bio je u nas popis vojnih obvezanikn, 84 odpaci pd tračnica kraći od 3 sar nema moralnog oslona da bude 1 zi ne smiju i zd a v a t i. te jc među istima bio i Hatz Назап , metra tumač osjećaja, što u ovako svečanom , Grbešić iz Gračanice. Kad ga je upi- | 9. Podmićivanje, lihva, sabotaža i 96 žcljMBa i čelična pllotina hvaka jna korupcija istrebljivać® s® i momentu vladaju našim građanstvom. I tao vojni referent Havelka koliko j® 1 97 čelik od eupčanfc pločica I On je u svom pipkanju bio i suviše , služio u vojniŠtviu, odgovorio inu je, da najvećom energijom. 99 čeWf od turista 10. Ukinuće se bez oklijevanja ratna ' zakopčan, on je u svojoj opreznosti bio • je bio dvije godine. Na to mu J®, Ha- I 4 star® cJhvl sa rak um (cijevi od područja (vojne zone) unutar granica j i previše mlak, a da bi se njegov po- • velka reče da laže, a Hafiz mu odgotime) • zdrav mogao nazvati jednom pravom I naše države, a na granicama naše dr­ vori da ne laže nego da je faktično j Cijene treba raeomijevatj franko žave podržavaće se samo u najužem ’ dobrodošlicom. služno dvije godine u vojništvu. Ha­ skladilta materijala Sarajevo. Za tovamogućem opsegu, koji vojna vrhovna Življi tumač narodnih osjećaja bija- . velka rse izdere na jadnog Haflza r©- ; vlast nade bezuslovno nužnim za obra­ šc g. dr. M i 1 a n S r š k i ć, koji dade j kavši mu: »Biva što si omoto to po- j renje račnnaće te aa svakih počet ih nu zemlje protiv neprijatelja. I oduška osjećajima radikala. On u glav- ј s.... oko glave, da ti ja vjerujem«. I 100 kg 200 helera. Ponude (svaki arak) 11. U gradu Rijeci s kotarom i u onom reče: »Srpski narod u Bosni I 1 Hafiz jc na to ušutio, nije smio vlš® ' treba sa 2 krune biljfgovati i na kuver­ nirn dijelovima Dalmacije, Istre, Kranj­ Hercegovini, koji se okupio u redove i ništa govorit, i to je taj gospodin re- i ti napisati »Ponuda za stari materijal« ske i Gorice, koji su pod tuđom oku­ 1 radikalne stranke pozdravlja ovdje po | kao n prisutnosti još dvojice mu- , te do 30. novembra o. g. predati. Ako negdje nema biljega mo#e se novac pre­ pacionom vlasti, biće, čim u tim kra­ prvi put svoje vode. Srpska vojska, i alimana. jevima prestane tuđinska okupatorna , koja . Vašom saradnjom izvela djelo [ Sad tražimo od zemaljske vlade da i ko pošte sa pozivom na gornji broj di­ vlast, zavedena narodna vlada sa širo­ ostobo nja, učinila jc čudesa svojom { pouči rečenog Havelku da se više u , rekcije poslati. kim građanskim sloboštinama i bić® ohereh! m požrtvovnošću. Djelo oslo- ј buduće ne umi.uje vrijođat nas musĐPonuđene cijene imaju da vrijede do s gurana dovoljna prehrana.« bođenja i ujedinjenja našeg naroda pro- i maiic jer mogao bi vdjegod nagrajikonca godine 1920. vedeno je pod Vašom upravom. Neg157. 3—1. Uprava. (Svršiće se.) sati«. Politički pregled Odgovorni ufeđfSci M. Soidžnku Trešcljah ОЛо® 4. M. <U Štamparija D. & A. Кајож, Sarajevo? � https://kolekcije.nub.ba/files/original/934a3f57667160be18d5dfafac18b10d.pdf d1fa698d219f803b42a5a71d6b336b5e PDF Text Text F^OKNI BROJ S© RELERA. Izlazi subotem, utorkom i četvrtko®. Мјв rciafeciiGi iMor. Pretplata godišnje 72 kru­ ne, na pola godine 36 kru»a Uredništvo i uprava natei ee u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. --------- ■■■-—— Broj 85. -—— — ■ - Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. --------- Sarajevo, utorak 11. novembra 1919. (17. saferul-hajra 1338.) Sarajevo, 10. novembra. ' u agrarnom pitanju dosta se razilazi od nije došla do izražaja narodna volja, ne­ stanovišta, što je izraženo u agrarnoj go su izabrani ljudi po zapovjedi jz Be­ Centralni odbor naše organizacije sa­ rezoluciji radikalskog zbora u Sarajevu. ograda. Kakovi su bili oni izbori, vidilo slušavši Izvještaje delegata, koji su uče­ ! No uvažuju-U s jednu stranu posljedice sc je najbolje ned'avno kod izbora va­ stvovali na skupštini »Hrv. Zajednice« ' nesavjesne agitacije »demo­ kufskih, na kojima je naša organizacija u Zagrebu, kao i onih, koji su razgova­ krata«, koja je agitacija u tem pravcu sjajno pobijedila. (Dugotrajni pljesak i rali s predstavnicima radikalne stran­ unijela jedan boljševički nazor o nepo­ bunio odobravanje). I demokratska ke, te raspravivši o našem političkom štivanju svetog pra/a svo’ine, a s dru­ stranka istaknula je svoje kndidate. Pet položaju naročito obzirom na prilike, gu stranu imajući pouzdanja u držav­ narodnih poslanika, kon su dobili man­ koje je prouzročio sadaiiji apsolutistič­ ničke vrline voda radikalne stranke, dat milošću gospodina ministra unu­ ki režim )>demokraiske« vlade, došao Centralni je Odbor mišljenja, da će u trašnjih posala, dobilo je 8 od 1000 gla­ je do zaključka, da je nužno nastaviti strankama sadanjeg opozicionog bloka sova. To je — kako vidite — snaga, dosadanji pravac naše politike. Odbor naći dovoljno razumijevanja za svoje koju oni predstavljaju, a je došao do zaključka, da se sadanji opravdane zahtjeve. Očekujemo da će; Stoga ja u interesu, da se održe uta­ liaos u našoj mladoj državi mora pošto hrvatska težačka kao i hrvatska pučka načenja, koja su postavljena i da se poto odstraniti i da se prema tomu pro­ stranka u B. i H. svoje zahtjeve u tom održi temelj ujedinjenja, gla­ ti sadanjoj vladi imaju upotrijebiti sva pitanju dovesti u potpun sklad sa op­ sujem i za onaj zadnji dio rezolucije. Za parlamenta -na i druga zakonita sredstva ravdanim stanovištem naše organiza­ nas muslimane ovo Predstavništvo, ka­ kako bi na kormilo države došle stran­ cije. S naše strane niti će manjkati ra­ ko je d'anas sastavljeno, predstavlja ke, koje će više računa voditi o interesi­ zumijevanja, ni samoprijegora i lojalne najveću nepravdu i mi ga ne priznajemo. ma države i naroda, nego li o ličnim i pripravnosti da u međusobnom popu­ Uz ovu ogradu prihvaćam i ovaj dio re­ partijskim interesima. štanju i bratskoj sklonosti nađemo zgo­ zolucije. (Dugotrajno pljeskanje i odo­ dan izlaz iz ovog teškog i s mnogim na­ bravanje). Baza će našeg političkog rađa, kako šim eksistencijama skopčanog problema. do sad, tako i od sad biti što tješnji odnos sa »Narodnim Klubom« i stranka- | Centralni je Odbor konstatovac, da je ma. koje su sa njim u savezu i prijatelj- j opravdanost protesta što ih je naša or­ skim odnosima. Naročitu ćemo pažnju ! ganizacija uložila proti nametanju mu­ posvetiti izgrađivanju što tješnjih prija­ slimanskih zastup. »demokrata« u Priv. teljskih odnosa sa narodnom radikalnom Nar. Predstavništvu najsjajnije potvrBuncanje. »Beogradski Dnevnik« u ustrankom i u duhu svog načelnog staja­ dena rezultatom vakufskih izbora u ci­ vodnom članku piše: »Današnja vlada lišta o potpunoj ravnopravnosti svih jeloj Bosni i Hercegovini. Ovi su izbo­ otadžbine (!) u kojoj je oličena naša detriju plemena našeg jed’nstvenog naro­ ri najjasniji dokaz koliku su nam ne­ mokratija, nalazi se između dvije vatre: da uložiti sve sile, kako bismo š’o više pravdu učinili predstavnici sadanjeg re­ s jedne strane reakcionarni (?) opozi­ I što tješnje približili Istinske predstavni­ žima i u ovom vrlo važnom pitanju. cioni blok, s druge strane dogmatički ke svih riju plemena našeg naroda. Smatramo da je ovim putem musliman­ rcvolucionarci. Njen položaj je najkritiStoga cenrealni odbor potpuno odobra­ ski d?n n?šeg naroda prema namefnv čiMji.položaj jedne političke vojske; njen va zajednički rad naših zastupnika sa i tim zastupnicima manifesiovao svoje zadatak je najteži zadatak politčke stra­ predstavnicima »Nar. Kluba«, kao i za­ konačno nepovjerenje i da je sad stvar tegije i od njenog uspjeha zavisi sudbi­ jedničke rezolucije, koie su donesene na ; njihovog političkog poštenja, hoće li iz na demokrati je u našoj otadžbini za či­ zagrebačkoj skupštini »Hr\. Zajednice«. . ovog izbornog rezultata povući konsek ' tave decenije. Da pobijedi demokratija venclje. Stanovište našeg Centralnog Odbora moraju se izvesti tri stvari: uspostaviti saobraćaj, riješiti valutno pitanje i spro­ vesti agrarna reforma, ikoja je naj­ važniji adut (!) demokrati je i novim krajevima Crne Gore također u borbi protiv reakcionarnih i prevrat­ živi mnogo muslimansko? svijeta. Oni sačinjavaju jednu trećinu sveu­ ničkih elemenata«. držan na skupštni »Hrv. Zajednice« u Ne znamo ko je luđi: ili »B. D.« jed­ kupnoga stanovništva Crne Zagrebu. nog Cicvarića, Ili presbiro jednog Pri­ G o r e i prije nego li su Crnoj Gori pri­ bićevića, koji našoj štampi servira ova­ pojeni krajevi, stečeni u balkanskom ra­ Javio sam se za riječ, da samo na­ ko burgije. »Vlada otadžbine!« Ko bi tu, bilo je u crnogorskom parlamentu pomenem nešto na prvu rezoluciju. Tu još mogao doći na ovako ludu misao, se govori o privremenom Narodnom i nekoliko zastupnika muslimana, a da­ osim »nezavisnog« Dnevnika? nas, kad je jedna trećina svega žitcljPredstavništvu i traži se od njega, da stva Crne Gore muslimanska, dan£s izvede svoj glavni i prvi zadatak: da Promjene u hrvatskoj vladi. Na kon­ nemaju niti jednoga musli­ izradi izborni red za konstituantu. To ferenciji Nrodnog Kluba sa predsjedni­ manskoga predstavnika. (Po ­ je jedna od -ustanova utanačenja bivšeg kom ministarstva raspravljalo se o pri­ vici: To je demokratski). U južnoj Sr­ Nrodnog Vijeća sa srpskom vladom. Ali likama u Hrvatskoj. Ujedno se rasprav­ biji i Novom Pazaru te Macedoniji žive gospodo, mi predstvuici muslimanske ljalo o pitanju osoba, koje bi imale ući također muslimani u velikom broju, no organizacije nemamo razloga da se za u obnovljenu hrvatsku vladu. Potaklo samo u dva okruga, u prizrenskom i to privremeno Narodno Predstavništvo se je i pitanje držanja Narodnog Klubu novo-pazarskom, gdje živi 90 posto zagrijavamo, jer ono za nas predstavlja na pretstojećim sjednicama Narodnog muslimana, izabrano je od dvojice za­ n a j g r d n i j u n e p r a v d u koju smo Predstavništva. Javlja se s tim u save­ stupnika samo jedan musliman. T o j e pretrpjeli. U ovoj državi živi preko je­ zu, da će doskora doći db promjene u sve provodio ministar unu­ dan i po milijuna muslimana, dok u či­ hrvatskoj pokrajinskoj vladi. Primljena tarnjih djela Pribićević. Ja tavom Narodnom Predstavništvu imade je ostavka sadašnjeg bana dr. Palečeka, sam bio i član kabineta i mnogo puta samo 14 muslimana, ali ni to nijesu na­ a banom postaje sadašnji podban dr. sam imao prilike, d se zato zainteresi­ rodni poslanici, to nijesu ljudi, koji pred­ Tomljenović. Osim toga će se pjoširiti ram. I gradske i općinske izbore je vla­ stavljaju volju naroda, nego su to broj povjerenika u vladi. da provodila, ali je rezultat bio samo ljudi, koje je izabrao ministar unutarnjih Muhnjc. Najodlučnije se demantuje ono, što je vlada iz Beograda naredila. posala samo da mu odobre ono, što on vijest zagrebačke »Narodne Politike«, Mi stoga nemamo nikakvog raz­ hoće. Jugoslovenska muslimanska orga­ da će Kruna desavuirati izjavu ministra loga, da se za održanje sadanjeg pri­ nizacija, koja‘predstavlja najmanje de­ Pribićevića o tome, da je Davidovićev vremenog Narodhog Predstavništva vet desetina muslimanskog stanovniš­ kabinet dobio najšire ovlasti. zagrijavamo, jer nijesmo zastupani ka­ tva u Bosni i Hercegovini, dobila je Biće ipak da je nešto šušnulo. ko treba i zato se mnoga pitanja rješa­ samo dva mandata u privremenom Na­ vaju onako, kako ne odgovora našim rodnom Predstavništvu, a i ta dva sa­ interesima i interesima države, jer je mo zato, jer se nije mogao oboriti onaj najveća zadaća države, da narod bude princip, koji je uglavljen za sastav Nar zadovoljan. rodnoga Predstavništva, naime, da svi Za naše narodno ujedinjenje svi smo članovi Narodnoga Vijeća moraju ostati gosp. nar. zastupnika dra M. Laglnja. se zagrijavali, jer smo držali, d'a će nam u privremenom Narodnom Predstavni­ (Svršetak). biti bolje. (Pet redaka zaplijenjeno). Mi štvu. Sva pako ostala mjesN. rezervi­ Gospodo! Te su uslove Narodnog klu­ smo svi za našu novu državu odušev­ rana su za novo osnovanu Muslimansku ba njegovi predstavnici kazivali i tu­ ljeni, ali ne ćemo da budemo »Demokratsku« stranku, koja tada mačili svakomu, koji je bio namijenjen, t r a p 1 j e n i, nego hoćemo da živimo u (A ni poslije. Op. ur.) n i 1 e i m a 1 a n ida obrazuje novu vladu. Tako g. Davidržavi, gdje ćemo biti svi ravnopravni. kakvu organizaciju, nego je sa­ doviću, tako g. Protiću, tako g. TrifZa ovakovu državu voditi ćemo borbu mo održana skupština, na kojoj je za­ koviću, tako g. Draži Pavloviću. svim sredstvima, kojima god ćemo ključeno osnovati Muslimansku »Demo­ Ja se pozivam na sve trijezne Hrva­ moći. kratsku« stranku. Tako su došli u pri­ te, neka odgovore, može li jedan skup Otporna snaga našeg naroda svakim vremeno Narodho Predstavništvo ljudi zastupnika hrvatskog lemena u ovoj danom raste, pa se potvrđuje kao isti­ iz Bosne i Hercegovine, koji su izjavili, državi, za koju su najviše radili, zahti­ nita naša narodna rečenica, da pritis­ da će sve ono odobriti, što će g. Prinuto jače, sve jače i skače. Naporne- ; jevati manje, nego li jc Narodni klub bićević od njih tražiti. ОпГ su većim nuću samo, kako su bili vođeni ‘izbori i zahtijevao. Ncmožc! I ja Vas uvje­ dijelom ostali vjerni njemu. ravam, da je g. D a v i d o v i ć n ana nalog gosp. Pribićevića, na kojima Da još reknem dalje. U južnoj Srbiji liljtiki Goiof dra M. Spihs Бпппг pKdsj. JiF. Mi" Godina 1. m a za svoju osobu priznavao opravdanost naših uslova, pače nam je priznao, da je sama vlada već prije, nego li smo mi o tom govorili, došla do os v jcdo će nj a, da t. zv. delegati pojedinih ministarstva treba da budu radili sa znanjem, i u suglasju sa zemaljskim vlada­ ma, jer inače nastaje u upravi zbrka, smjesa, koja samo šteti. Jedino je pi­ tanje imenovanja hrvatskog bana bilo gosp. Davidoviću teško, ali i u tom se je bio našao način, na koji mu je mogu­ će bilo da pristane. Ipak kada je prvi put trebalo reći odlučnu riječ, g. je Davidović izjavio, da demokratska zajedni­ ca ne prihvaća uslova hrvatskoga Na­ rodnoga kluba. To je ona stranka, u ko­ joj sjedi priličan broj Hrvata. I gosp. Protić i gosp. Trifković ima­ li su prilike baviti se našim uslovima. Dne 4. listopada te smo u love ponov­ no pretresli pred cijelim opozicionim blokom, i bez prigovora, dne 5. oktobra dobio ih je, baš kako su gore više na­ vedeni, gosp. Trifković sa notom objaš­ njenja u pogledu ličnih promjena nuž­ nih za promjenu režima u Hrvatskoj i Bosni. Imam razloga držati, da su već 6. oktobra oni naši uslova bili potan­ ko poznati i na dvoru. Dne 9. ok­ tobra opetovani su nausticc gosp. Dra­ ži Pavloviću, koji ih je. i ako donekle nepodpuno, sebi zabilježio. Usuprot toga digla se je u protivnič­ koj beogradskoj i ovdašnjoj štampi ne­ čuvena haranga proti nama. Pisalo se je najveće laži, kao da Narodni klub traži osam ministara u Hrvatskoj, po­ sebnu narodnu vojsiku i Bog zna što. Kad je prvi put gosp. Davidović u imu demokratske zajednice odklonio pozna­ te naše uslove, učinjeno je to zato, jer je demokratska zajednica držala u pijesti, da je predobila radikale, ičim bi vlada g. Davidovića, bila sigurna za veliku većinu u parlamentu i za dug ži­ vot. Ali oni tobože gotovi prego­ vori razbili su se u zadnji čas i to do­ brim dijelom baš radi toga, što radikali nisu htjeli TI vladu, osim drugih razlo­ ga, n i radi toga š >t o demokrat­ ska zajednica, sa g. P r i biče­ vi ć e ro na čelu, nije htjela da prihvati naših uslova. Od on­ da je, naravno naša parlamentarna tak­ tika bila sve tijesnile vezana sa srpskim radiikalima i u toliko mi njih i manje grupe srbijanske, kao Trifkovićevu i Ribarčevu možemo smatrati 'našim saveznicima. K toj grupi* pripadaju još neki manji neodređeni, a po gotovo i klub slovenački i t. z. Medakovićevi disidenti demokratske zajednice. To Je uz Crnogorce, za sva velika državna pitanja, većina Narodnog Predstavni­ štva za kojom stoji ogromna većina i Srba i Hrvata i Slovenaca, dočim sve stranke, koje s-u sada zastupane u vladi samo manjina narodnih Predstavnika 1 onda kad im se pridruže Crnogorci. To je pogibelj za slobodu, za napre­ dak. za konsolidovanje države, jer su porušeni temelji na kojima se je imalo graditi, to jest (parlamentarizam i spo­ razum, a ugrožene one institucije s ko­ jima se je država imala graditi, naime sastav izbornog reda za konstituantu putem Narodnog Predstavništva i konstituanta sama. • Sadašnja vlada rekbi, nada se, da će moći vladati bez parlamenta. Ja držim, da se dugo n e ć e m o ć i o d r ž at i. Gospoda bi takim vladanjem učinila mladoj našoj državi vrlo slabu uslugu i dobro bi bilo, da to zapamte. Ne clada se više apsolutistički ni strančarski i stranke koje kane tako vladati, zaludu bi se pozvale na svoja tobož demokrat­ ska načela. Mi smo u zadnji čas pokušali, da od­ vratimo od sebe i sjenu kakve načelne oporbe. Istina je, d i smo mi dijelom još državopravna stranca, jer cjelokupnoI sti domovine nećemo smetnuti s našeg ; I I i ; ' I �.№АВДАМ — .PRAVDA* Opet« 2- Згшш programa đokicgod ne tmdu pri^jedinjenj Hrvatskoj. a po njoj i cijeloj na­ šoj državi Srba. Hrvata i Slovenaca oni krajevi Dalmacije, riječkoga i istarsko­ ga Primorja i kopna, koji stenju pod tuđom vlasti ujedno sa milom mojom postojbinom, ali sa svim tim imamo pravo 4 dužnost. da sudjelujemo već sada, ako nam se to omogući, pr upra­ vi cijele države, pri izgradnji te zajed­ ničke naše domovine. Pa kad je i sa strane vladara na nas došao apel, da i mi t omogućim- . . š je klub još u zadnjem času učinio čin samopregora. > no izjavili, da smo pripravni sudjelovati neka se vlada ob­ razuje i bez unaprc^ w prihvata naših uslova, samo oko oni. koji će vladu obrazovati, pr lanu na to. da se naši uvjet’, kao svaka druga državna nužda, budu raspravili i г ,cš li u novom mini­ starskom savjetu. Ali g. Davidović ni na t ' odlaženje nije pristao. On je htio bezuvjetni odklon. Ako pomno pročita­ nu-. š. je • sastanku od J9. oktobra u Zagrebu govorio ministar unutrašnjih djela g. Svctozar Pribićević, onda ma­ ramo baš njemu da u prvom redu pripišemo onu načelnu, strastvenu, oporbu рг : svemu šu« je : koliko kadro umiriti p лг cJenu s\ ј.ч našega hrvatsko­ ga plemena. Pače, kad se je pokušalo, da se bar za vrijeme uklore sa parla­ mentarnog po?rišta g Pnbićcvić, čije­ mu se djelovanju s pravom pripisuje ne m og u ć n o s t s po­ ra z u m k a. kao što je g. Protlč bio pripravan to isto da učini, zja vio je g. Davidović. da bi to značilo pobjedu hr­ vatskoga Narodnog kluba-! Iz toga vidite, gospodo, dokle ide stra­ načka zagriženost. Za čim težimo mi od Narodnog kluba, mi od Hrvatske Zajednice u Narconom Predstavništvu? Težimo za tim. d a po­ pravimo upravu ove z з m J j e, . u stalnu propast. Hoćeiu . da se stavi na lMj, kako je to, da se < š uvijek moramo oucđ za najnuž­ nije stvari: SOL odijelo, živežne namir­ nice i plaćat, preko геза skupo čak one nari, koj li u našoj zemlji ima u izobilju? Hoćemo da se stavi na čisto, kako je to. da vlade same sklapaju trgovačke ugovore sa stranim državama na mili­ jarde vrijednosti, redovito na šte­ tu države, a bez sudjelovanja parlamenta, premda p a r 1 a m enat zasjeda? Hoćemo da vidimo, cdkle ta golema, sramotna nedaća u aobrćaju na željeznicama i poštama? Hoćemo da vidimo, odkle i čijom kriv­ njom se događa. da pojedinci mo­ gu i z v a ž a t i i na stotine v a gonahraneiznašczemlje, dok drugi nemogu da skromnom trgovinom prehrane svoje ob i t e I j i. Ali nesamo to gospodo! Mno­ go veća dobra dolaze u pogibelj, ako se bude kudilo sve, što nosi hrvatsko •me. ako se bude sa separatizma i raz­ dvajanja navaljivalo na svaki osjećaj hrvatski. Srbinu seljaku i Slovencu se­ ljaku slobodno je bik) i jest propovije­ da:; da je njegova zemlja srpska zem­ lja odnosno slovenska zemlja i da je mora čuvati, držati, neodsvajati je ni­ kome: Srbinu i Slovencu obrtniku, trgov­ cu. pismeniku slobodno je preporučiva­ ti. neka nastoji* da mu se poveća, um­ noži poslovanje i blagostanje i ime srp­ sko i slovensko. To je pravo i dobro i ja sam to odobravam te nauke primio i da im njih žive i da pojedinačne ener­ gije tjelesne i duševne stvoriše ukupnu energiju srpskoga i slovenskoga pio-' mena. t AH opažam da ima struja u našoj dr­ žavi kojoj slično djelovanje u hrvat­ skom plemenu nije ugodno, pače je zazorno i označuje se separatizmom, razdvajanjem. A to je štetno i nepra­ vedno i po naše hrvatsko pleme i po cijelu državu. Nesamo u Hrvatskoj i Slavoniji, već i u Dalmaciji, u ostalom Primorju, u Bosni i Hercegovini, u Bač­ koj. Baranji i Banatu, treba da se svaki naš čovjek hrvatskog porekla, kao Hr­ vat i osvijesti. Tek onda će država mo­ či reći, da ’su svi državljani njezini. Ali to treba, da bude nesmetano od ne­ koga. najmanje od stranačkih struja, koje se od ujedinjenja ovamo pojaviše po cijelom našem kraljevstvu. Mi ne vidimo podpune ravnoprav­ nosti. podpuno jednakog obzira, p o d p u n o jednake ljubavi, ni iz daleka jednako p o d i j c I j e ne terete, ni javne koristi. Zato hoćemo, da se odnošaji promije­ ne u cijeloj našoj zemlji na bolje i da Hrvati kao Hrvati sudjeluju u jav­ nim poslovima i suodlučuju u dostoj­ noj mjeri o ^IbJni svim nam i Srbima, Hrvatima i Slovencima zajedničke do­ movine. Zato hoćemo, da nam se oču\a svaka institucija i politička i eko­ nomska i kulturna, makar od kada bi­ la. samo kad je dobra. Neć ento da se ruši, đokl-e i kad se ne mo­ že što boljega da sagradi. P . zuć energje pojedinaca Hrvata, dižemo ujedno ukupnu plemensku ener­ giju svega hrvatstva, a po tom i cijele n iše narodne države. U našoj narodnoj državi, -ime hrvatsko i sve što je s njim vezano, predstavlja zdrav, jak. kultu­ ran narodni tip. Pomislite samo na ovu veliku historijsku istinu. Rim i njegov Latium polatinili su silne krajeve čita­ ve Italije. Francuske. Spanije, dobrim dijelom Britanije i Dacije današnje Ru­ munj ke. Narodi koji su tim zemljama prošli- izgubili su svoj jezik, polatinili su se. Naš hrvatski narod, pod tim je baš imenom« pohrvatio latinske pokra­ jine Dalmaciju, Ilirik i Panoviju, sve do neznatnih ostanaka na moru i stvorio u nj.ma svoju narodnu kulturu. To pleme treba da se posve osvijesti,' da opet pučmv živjeti podpunim narod­ nim životom. Zato mu treba u velikoj narodnoj državi, koju smo stvorili, pod pun a sloboda u svim gra­ nama javnog života. Za tu slob<xiu h. će se zajedničko djelovanje svih Hrvata, svih krajeva nove ujedinjene prostrane domovine. Za to nebunjeno djelovanje hoće se podpuna ravnoprav­ nost sa ostala dva plemena. A za sve to hoće se zajedničko djelovanje u po­ litici, u općini, u kotaru (srezu), u po­ krajini, u parlamentu. Tko to priječi, nrje naš. A naši svi moraju da za svim ovim teže. Eto to je smisao naše Hrvat­ ske Zajednice. Hrvati svi na okup da budemo uza naše sudržavljane srpskoga i slovenskoga imena, mogli živjeti naš podptm, naš hrvatski život. 85 Broj Prosvjeta i šhoia. OKO GAJRETA. ■ ; i । I ! Jedan manifest. Po milosti jugoslavenskog Tiszo i sa­ trapske vlade g. A. Sole i njegove po­ licije nametnuti »glavni odbor« našemu »Gajrobu« pomolio se bez stida i Uuds’kog ponosa pred našu poštenu javnost odštampavši prema svojoj »demokrat­ skoj« tendenciji dne 31. oktobra jedno, besavjesno, frazersko i lažno obavješte­ nje* svojim prijateljima: demokratskim telićima i zavedenoj djeci. To podlo i zlobno saopćenje potpisao je ispred po­ licijskog komesarijata Kasan Hodžić i Derviš Tatro apelirajući na plaćeni pa­ triotizam ljudi dobričina, ne bi li harem sve iskrivljenim činjenicama uvjerili o ispravnosti i zakonitosti f?) svoga »izbora«. Oni posve ozbiljno (!) tvrde, i da je njihov ^p a t r i o t s k i r a đ p r cma slovu i duhu Gaj re to vlh । pravila!« Oni zavode svoje ljude ' namjerno izvrnutim faktima, krijući pra- i vo stanje stvari i prijeteći policijom svim neposlušnim pododborima. Jadni­ ci znaju đa im je jedino zaleđe sila »de­ mokratske« uprave i da na njoj počiva njihovo pravo i moralna snaga protiv . narodne volje u jednom narodnom dru- ; štvu. Svaki od prisutnih na zadnjoj skup­ štini »Gajretovoj« znade iz izjave pred- I sjednika Halilbašića, da je dovođena i zavedena masa naših radnika upisa­ na zlonamjerno na 4 dana prije skupšti­ ne i da je sav odbor na svojoj sjednici osim Alije Kurtovića zanijekao pravo glasanja i hiranja na skupštini svim najavljenim članovima prema duhu i slo­ vu pravila (§ 13): to će posvjedočiti švi ođbdrnici (HaHlbašić, Bašagić, Burek, Mutevelić), samo Kurtović ne će. Isto svi prisutni novinari 4 naši zaostali pri­ jatelji znaju, da nije obavljen izbor od.bora niti su ga mogli vršiti nepunopravni članovi, upisani par dana pred skup­ štinu (§ 13.). Uostalom ni »trijezni« Ho­ džić nije znao do sutradan, da je ba­ jnu i izabran, dok mu nije policija objas­ nila, kako je oportuno, da se izbor falzifidra. I dobričina Hodžić bio je gotov, da uzjaše na narodnu grbaču protiv vo­ lje naroda, ko što je po befelu ušo i u općinu, da je »uredi«, premda bi najpametnije bilo, da sc povuče u kraj onaj, koji nema narodnog povjerenja. Odborovo (!) izvješće govori i o nekim etićko-moralnim kvalifikacijama na­ ših ljudi! Čudne li drzovite preuzetnosti! Jedan pučki učo (inače namet-tatica). duševno izmožden i bez mirnog i trezvenog prosuđivanja i jođan mladi siiplcnt hez ikakve kvalifikdle. pa jedan ces. kralj, fdjbaba, koji je učinio Austri­ ji »lijepih« usluga, radi čega je postao či­ novnik, i zbog nošenja crne zastave za umrlim carem Franjom Josipom imeno­ van općinskim odbornikom, ta i taka družba u uduje se eto govoriti o etićkomoralnim kvalifikacijama svršenih medi­ cinara. advokata, profesora, kojima nisu ravni ni u kojem pogledu, a kamoli po kvalifikacijama ljudi, koji se prema svo­ jim etičkim i moralnim principima va­ ljahu pod stolom u »Jugo<A Kluhg«. imaju obraza govoriti o moralu i ctiki! To samo mogv deševno bolesni moz­ govi, da se koješta podvali neupuće­ nim, ali ozbiljni i ponosni ljudi ne služe se demokratskim izmišljotinama! Ljodl ovakih moralnih i etičkih kvaliteta naj­ manje su pozvani, da o drugima sude, radi čćga odbijamo sa zahvalnošću ovaku nemoralnu agitaciju. 1 naša javnost s punim pravom ipita dokle će se trpje­ ti, da u našem prosvjetnom društvu »Gajrctu« vode riječ ljudi etičko-moralnih kvalifikacija šarene družine Hodžić Ta fro—Kurtović? * N a « k u p š t i ni č 1 a n o v a »Gajrcta« u Maglaju sv.i članovi protestuju protiv nezakonitom postupku vlasti na glavnoj skupštini »Gajreta« dhc 19. sep­ tembra ove godine. ProtcstuJu nadalje proti sa strane vlasti nametnutom sa­ dašnjem odboru »Gajreta«, koji skupšti­ na gornjeg datuma nije izabrala i traže da se sazove izvanredna glavna skup­ ština dne 1. decembra 1919. god. koja bi odabrala zakonito valjan odbor. Do izbora valjanog odimra prekidaju maglajski članovi svaki odnošaj sa sa­ dašnjim nametnutim odborom »Gajreta<. Maglaj, dne 6. novembra 1919. Za pododbot: Tajnik: Predsjednik: Numanović. M. Krajinić. Dopunjik govora zastupnika i№ 9. Pmlića. Iz priopćenog govora zast. dra Pavekća na sponien-skupštini, ispala je kod slagaflja čitava kartica, koja sc odnosila na današnje stanje hrvatske autonomi­ je, koje daleko zaostaje za onim, kako je bio pod nagodbom. Taj dio govora glasi: Gospodin ministar Pribićević tvrdi, da se u Hrvatskoj ništa nije ccntralizirado. Ako uzmemo u ruke proračun kra­ ljevine Hrvatske i Slavonije prije rata do prevrata, naći ćemo da su u naša četiri autonomna resora uključeni: zdra­ vstvo. građevine, oružništvo, šumar­ stvo. obrt i trgovinu, osiguranje radni­ ka. Narodno Vijeće je radi bolje uprave izlučilo • iz postojećih resora zdravstvo, obrt i trgovinu, osiguranje radnika i prehranu, te tako stvorilo četiri resora, koji su već i prije bili pod banskom vlasti, kao potpuno autonomna. Za vri­ jeme vlade Narodnog Vijeća pod ban­ skom vlasti spadali su još i povjereniš­ tva financije, pošta i željeznice, te voj­ ska, što čini ukupno dvanaest povjere­ ništva. Sad Imamo Četiri povjereništva, sa vrlo uskim djelokrugom, jer je iz njih izlučeno zdravstvo, obrt i trgovi­ na. socijalna skrb i prehrana, oružniš­ tvo i šumarstvo, ^to spada ili izravno pod ministarstvo ili su na Čelu povje­ renici ministarstva, što znači jedan ve­ liki minus prema stanju prije prevrata, a ipak g. ministar tvrdi, da u Hrvat­ skoj ništa nije centralizirano. (Odobravaftjc 'I poklici). Gospodin 'ministar je za potpunu centralizaciju, jer da u svftr koj autonomiji imade dinamika, koja ide za konačnim cijepanjem, za konačnom samostalnošću pojedinih dijelova, ali je os<tao dužan dokaz za svoju tvrdnju. FELJTON. Ihsan zastade, pogleda na sat i pođe za Reu perivojima pred kućama vidjela se je još po gdjenom neodgovorivši ništa. koja ruža, koja se nije mogla rascvasti. Prozori na U klubu je bilo puno, jer je dr. Perikles zaka­ kućama bili su zatvoreni, a s balkona dignute sto­ A Hita' Bjelevac: zao predavanje o ulozi omladine u javnom životu. lice, gdje se ljeti do kasno doba ćereta i odaklen »Pođimo u odborsku sobu!« — reče Rene uzev­ se gleda na zaljubljene prolaznike i ostali šareni ši Ihsana pod ruku — »jer tamo ćemo imati više svijet, koji šeta i preko po noći. A sada nije niko­ mjesta.« ga bilo osim Rene i Ihsana. Sve ono što je ljetos Ali je i tamo bilo puno. Predsjednik kluba dr. (13) ovdje nalazilo svoju zabavu povuklo se je u grad Perikles ugledavši Ihsana, kojeg su vrlo štovali na­ u kavane, hotele i kazališta. - Razgovarali su o studijama, o profesorima pravi mjesto i odmah zađe s njime u razgovor: »Kako tužnu sjetu ulijeva u dušu ova jesen« i o starom Georgiju Logotetidesu. Iza ovoga ne­ — I u vas se budi... Mladoturci ozbiljno ra’ap reče Rene gazeći po žutom Hiću. — »A ova sjeta radno skrenuo razgovor na Carigrad i Rene umoli Čuiem, da su se vodili ovih dana pregovori s našim budi u vašoj duši uspomenu na proljeće, na ruže, Ihsana ne bi li joj mogao dati savjeta na koga bi u Turskoj i dosta su uznapredovali. zumbule i jasmin...« primjeti Ihsan dotaknuvši se se obratila da pomogne ocu, koji je još^ejedio u »Ali svehelenska je politika nepoćudna Turcima ramenom njezina rumena. zatvoru.. / »Ne; jesen budi u mojoj duši osjećaj tuge, da ' — primjeti Ihsan doktoru, a ovaj dočeka: Ihsan neznajući, kolike su poteškoće i opasno­ Pa za to sam ja savjetovao, da se uzme sve prolazi i da i život, mladost, — jednom riječi sti ovakog posredovanja ponudi Renl, da će on po­ naš — mladogrčki program za rad u Turskoj. Os­ sve ima svoju jesen, svoj svršetak« odgovori Rene kušati preko turskog poslanika u Ateni, Muhtarnova mu je sasvim liberalna. U Turski ustav, koji zastajući pomalo, da im put bude dulji. beya će se izvojevati sigurno revolucijom treba da dođe — »Ja volim život, jer volim proljeće, svježe Ona mu stisne Čuvsteno ruku ^pogleda ga za­ mlado proljeće i žarko vruće ljeto. Jesen provodim j zaštita manjina i pravo da Grd mogu upotrebljivati hvalno. I u gradu, n vrevi, jer se tamo dvostruko živi, a sa­ ■ svoj jezik i imati pravo na načelništvo u gradovima mo zimu provodim u čitanju. gdje ima preko 5O°/o Grka ili skupa s Jermenimi 60® o Ihsan osjeti u sebi nešta veliko i posta pono­ Rene će na to kratko: »Pa za što s Jermcnima?« upita Ihsan. san što je mogao nešta učiniti Reni za uzdarje nje­ — Oni hoće tako.« zinoj ljubavi On je to shvaćao olako i mislio, da „Vi mnogo vremena posvećujete sebi, zado­ »Držim, da nije to opravdano, er stim se ne će s jednim Muhtarbevovim pismom biti Aleksander voljstvima tijela, a malo duhu...“ postavljate na nacionalno stanovište, nego na vjersko« Logotetides na slobodi. Zamislio je odmah kako će Ihsan se žacnu i kao da se htio ispričati reče: Dr. Perikles ne odgovori ništa. Čas je zašutio, doći Reni i kazati joj: tvoj je otac na slobodi. — „No povrh ovoga pohađam dosta redovito pa istom onda reče: Pošli su šetalištem prema gradu. Nisu govo­ j Školu.« (Nastaviće se) Već su se približivali gradu. Šetalište je bi!o rili, ali su zato osjećali ono što su htjeli jedno dru­ življe i svjetlije. Još su pošli samo nekolike koraka gom reći. Kroz aleju šuštalo lišće i provlačila se ==3Z=^=^^£====s==3ss==saE=sss3==3==xssa=s=ss=scacs7s^ turobna jesen. Kako je vjetar koji put puhnuo tako I i bili su na glavnoj atinskoj ulici. je lišće opadalo, da preko noći sagnije i nestane „Hoćemo li u klub?“ upita Rene zaustavivši se ga. I ono je podsjećalo na poznu jesen. Preko puta na uglu Konstantinove ulice. Rene Logotetides. Čitajte i šfrite „Pravdu“. �Hpoj N5 Brjj §ta više, mi vidimo, da je najmoderniji anglosaski ustav kao onaj saveznih južno-afričkih država uređen na principu pokrjinskih autonomija. Za to g. mi­ nistar, ako iskreno mislj kad kaže, da hoće državu konsolidovati i organizira­ ti na principima modeme demokracje, evo mu primjera, a ne Madžarske i njezine metode. U državi, kao što Je naša, gdje *madc skoro trećina, ali svakako preko četvrtine inorodnog pučanstva, ako hoćemo da se država u parlamen­ tu afirmira- kao homogena, morati će se pustiti, da te ma njhie sitnija pitanja ras­ pravljaju u pokrajinskim saborima, koji mogu birati u centralni parlamenat svo­ je delegacije. (Odobravanje). 1 sam naš financijaši odnošaj nuka nas na ovakovo uređenje, ako ne ćemo, da se gu­ bimo u međusobnom predbacivanju, ra­ li, nejednakog nošenja tereta, gdje je sasvim drugi porezni sistem u Srbiji, a drugi kod nas. Dok su u Srbiji porezi troš ir ne i takse neznatni. Hrvatska će u to Јше za godinu 1919. doprlncsti 69,105.150 kruna; dok su u Srbiji monopoli zaduženi, Hrvatska će samo na dubanu, voM, petroleju i žigicama platiti za 1919. godinu 131,400.000 kruna. Političhi pregled Klemanso o Jugoslaviji. Iz Parisa javljaju, da je ministar predsjednik Qemenccau u svom govoru, što ga je prijo nekoliko dana držao u Strasburgu, bro­ jeći države, koje su sa mirovnog ugo­ vora stekle nezavisnost, rekao među ostaiim o nama: »Jugoslaveni, ti veličan­ stveni ,borci, organ iz u ju se u moćnu d r ž a v ni. koja ne će zabora­ viti svoje prijatelje«. Predsjednik Narodnog Kluba Dr. Matko Laginja posjetio je ministra predsjednika Ljubq Davidovića. Pitanje rekonstrukcije kabineta rijcšiće še čim se vrate ministri Korać i Kristali. Grupa Crnogoraca još nije op­ redijelila osobu koja da икје u njezino ime u kabinet. Priblćević konferira. U ministarskom predsjedništvu održana je konferencija, kojoj su uz ministra predsjednika su­ djelovali ministri: Pribićcvić, Korać, Bukšeg i podban dr. Tom’jenović. Talijansko pljačkanje. U Okolici grada Šibenika opustiše šume. Kao što nekoć Mlečani osiromaše zemlju odnašanjem drva, -tako ii njihovi praunuci sijeku, pale ii unlštuju sva stabla bez razlike. Nendoknadive su štete za naše šumice, pa je čitavo pučanstvo očajno. O riječkom pitanju. U Rimu ovih dana održano je važno npitistarsko zasijedanje. koje je potrajalo oko 2 sata. »Corriere della Seru« piše, da je na sjednici predsjednik kabineta referisaoo riječkom pitanju na osnovi jednog dugog telegra­ ma, što ga je odaslao iz Parisa Tittoni. ( orriere della Sera« veli, da je razumIjtvo. što sc u ovom času ministarsko vijeće bavi riječkim pitanjem bilo s gle­ dišta unutarnjeg položaja grada, bilo s gledišta diplomatskih pregovora na kon­ ferenciji. Bilježeći vijest o ovoj ministar­ skoj sjednici rimska »Epoca« tvrdi da se raspravljalo također o nekom novom protupredlogu, kojim da je bio popraćen WilsoDOV odgovor. Katol. »Corriere đ’ Itaba« veli ovom prilikom da je ministar­ ski savjet sazvan naročito u svrhu, da raspravi pitanje Rijeke. O tom se je pi­ tanju veli list, za vrijeme gotovo cijele sjednice govorilo, raspravljalo i zaklju­ čivalo. Rimska »Tribuna« povodom iste sjednice tvrdi, da je sada nadošla jedna nova vrk> važdia činjenica t. j. da se je Engleska, koja se je dosad držala pa­ sivno, odlučila u korist Italije. Ona bi bila dala svome poslaniku u Washingtonu upute da podupre riješen^ po ta­ lijanskom prcdlogu. »Giornalc d’ Italia« kaže, da je vjerojatno, da će Francus­ ka prikazati nov pred log. koji bi se 1inao prikazati Americi. »Idea Nazionale« medutm pobija sve vijesti o naro­ čito važnim raspravama na ovoj sjed­ nici te tvrdi, da se raspravljalo isključi­ vo' o upravnim pitanjima. Okršaji na Rijeci. Prekjučer je kod Zameta došlo do sukoba između vladi­ nih i D' Annunzijevih četa. Razvila se je žestoka pucnjava pa je na strani vla­ dinih četa ostao mrtav jedan kapetan i 4 vojnika. Od D’ Annunzijevih četa pao je jedan vojnik dok ih je nekoliko ra­ njeno. Mrtvom Arditu bio je jučer spro­ vod, kojemu je sudjelovao i D' Anmuizio. Međunarodna konferencija za pobija­ nje gladi zaključena je. Primljene su „PRAVDA* — Ј1РАВДА | tri rezolucije. U prvoj se izriče bojazan ' radi prijeteće gladi i poziva gospodarsko vijeće savezinka neka izvijesti o stanju prehrane. U dragoj se preporača o b usta va nasilne intervencije u Rusiji, a u trećoj se traži revizija gospodarske klauzule o ugovoru o miru. „Uski Hadiša". 1 Englesko radništvo za »Savez Naro­ ; da«. Kongres radničkih udruženja, koji ! je vijećao u Glasgovu, usvojio je rezo­ luciju kojom engleski radnici sa svim srcem pristaju uz »Savez Naroda«. Za­ stupnici svih mišljenja u radničkom svi­ jetu potpisah su tu rezoluciju. Medu pot­ pisanima imaju i ova imena: Clynes, Hcnderson, Adamson, I homas Robert, Millie Stuart, Bunmg, Ramsay, Macdonaid i Philipp Snouden. U rezoluciji se medu ostalim veli: »Posljednji svjetski rat stajao je za­ raćene narode 7 milijuna poginulih ljudi i 18 milijuna ranjenih, a u gotovom nov­ cu 40 milijardi* funti šterlinga. Rat je natovario na Veliku Britaniju ogromni dug od 7 milijardi funti šterhnga, a sur­ ; vao je Evropu u industrijsku katastro­ fu. Sva ta grdna bijeda i nevolja mogla se izbjeći, da je prije rata opstajao »Sa­ vez Naroda«*. Mir je ostavio neriješena mnoga velika pitanja u istočnoj Evropi i na dalekom istoku. Ta pitanja mogu biti povodom drugome ratu, još većem nego što je bio predašnji, a taj rat može buknuti i dok smo mi sami živi, - ako inu se ne stane na put. Ako rat bukne, taj će biti mnogo ‘.trašn ji i desruktivni# od prošloga, jer će početi od’mah sa svim vazdušnim i podmor­ ničkim flotama, koje su ostale od pos­ ljednjeg rata, a na koncu će destruktivne snage biti još veće. Taj će novi rat 1 uništiti čovječanstvo uopće, a napose evropsku civilizaciju i evropske indu­ strije i svc što je luudsKi rod tolikom mukom postigao. Tome može dosko­ čiti jedino »Savez Naroda«. Drugoga .puta ni lijeka nema«. Oko ^ugovora sa Austrijom. Vrhovno vijeće sastalo se u četvrtak u jutro na ministarstvu spoljnih poslova pod predsijedanjem Pichona. Vijeće je odlučilo da sc mogu objelodaniti svi spisi, što su bili izmijenjeni medu antantom i austrij kom delegacijom prije no što je bio potpisan mir u Saint-Gennainu. Jugoslavenska delegacija uputila je g. Clemenceauti, predsjedniku mirovne konferencije, jednu notu, u kojoj navo­ di uzroke, zbog kojih jugoslavenski pu­ nomoćnici nijesu do sada potpisali saintgermainskog ugovora. Austrija je izjavila da je pripravna lo­ jalno izvršiti mirovni ugovor. Predsjed­ nik mirovne delegacije predao je u čet­ vrtak na večer u ruke poklisara Duta- ' sta, koji sada vrši funkciju generalnog ! sekretara mirovne konferencije, spis ratifikacije saint-germainskog ugovora, i potpisan i zapečaćen od pređ4jednka Austrjjske repubike. Austrijski punomoć­ nik priložio je tomu spisu jedno pismo, ifpućcno predsjedniku mirovne konferendije, u kome pismu javlja antantskim silama, da je Austrija već sada i ne čekajući, da stupi na snagu ugovor, pro­ mijenila svoje ustavne zakone suglasno sa načelima, koja su antantske sile od­ redile u mirovnome ugovoru. Širokogrudnost Poljske. Javljaju iz Varšave: Poljska vlada dozvoliće na­ stavu na njemačkom jeziku u školama bivše pruske Poljske za djecu njemačke narodnosti. Te će se škole smatrati krio javno Škole, pa će ih država držati o svom trošku kao i poljske škole. Evangeliska crkva imaće potpuun slobodu u vjerskoj nastavi. Habsburzl na pomolu. Iz Beča stižu vijesti, da će nadvojvoda Otto ovih da­ na biti proglašen kraljem Ugarske. Antanta I Bugarska. Danas je objelo­ danjen odgovor alijiraca na bugarske primjedbe. U odgovoru se veli, da obzi­ rom na ulogu Bugarske u ratu nije mo­ guće promijeniti mirovne uvjete. Vije­ će je dozvolilo samo neke male isprav­ ke. Tako je n. pr. dozvolilo dh efektivna vojna snaga Bugarske bude za 3000 mo­ maka veća. Usim toga će Bugarska mo­ ći držati na Crnome Moru trgovačku flotu. Revizija mirovnog ugovora? Švajcarski listovi javljaju iz francuskog iz­ vora o jednom velikom planu, što ga je zasnovao »Skvcz za čovječanska pra­ va«, a koji sc odnosi na provođenje mi­ rovnog ugovora. Savez namjerava provoditi potanko ispitivanje u svim prije­ pornim krajevima i o tome radu sasta­ viti Izvještaj, te ga uputiti ili mirovnoj konferenciji ili - ako se ova bude razvrgla — vijeću »Saveza Naroda« pa tako utrti put reviziji mirovnog ugovo­ ra. kako bi se izbjegli novi konflikti. I ! | , ( 1 ' ! l | 1 | . ; Već prije 15 godina okupila se šaka Jiudl, koji su bih ozbiljno zabrinuti za narodnu budućnost i kojima su dodija­ le isprazne riječi političara i drugih lafozana, da realnim radom pridonesu, ko­ liko je moguće više, za narodni bolji­ tak. Dali su se na rad sitan, ali koristan. Uvidjeli su naime, da je snaga i oslon naroda u srednjem staležu — priv­ rednom. Kod nas su međutim posto­ jale silne manjkavosti u tom staležu, pa su ti ljudi, uvjereni da rad otklhnja svako zlo, a donosi svako dobro, uzeli za zadaću, da pomoću rada te manjka­ vosti isprave. U tu se svrhu osnivala društva pod raznim imenima, apeliralo se na sve moguće načine na patriotizam svih slojeva narodnih, ali je sve imalo vrlo malo uspjeha. Kad je rat još gore razorio i ono malo solidnosti u privrednom staležu i progutao silni podmladak, a i starije ljude, čija su dječica ostala prepuštena ama sebi, iskreno zabrinute patriote okupiše se sa još većom energijom oko društva »Hrvatski Radiša«. Svrha je tom korisnom društvu: unapređivati gospodarsku privredu, pribavljati podmla tiku naukovna i privredna namještenja u obrt i trgovinu, te poticati članove na štednju. Dragim riječima, svrha je društva: od mladeži, koja bi ostala bez rada i zanimanja, te tako pro­ pala, učiniti vrijedne obrtnike i trgovce i na taj način ojačavati narodnu zajed­ nicu. Da se* popularizira ova misao, pisalo se u javnosti, držala se predavanja i t. d. Opaža se, da je rat sa svojim teš­ kim pošljedicama otvorio oči našem na­ rodu, pa se zato lakše uspijeva i u ovo­ me pogledu. Sakupio se je dosta velik broj članova, a u mjesecu kolovozu pri­ ređena izložba pokazala je dovoljno ra­ zumijevanja ovoga pothvata kod svih narodnih slojeva. Tako se je došlo i do potrebnih materijalnih sredstava i omogućio se društvu nastavak blago­ tvornoga djelovanja. Društvo je do sada namjestilo oko tri hiljade djece na razne zanate. Držim, da nije nužno opisivati vrijednost ovoga raca i uspjeha, ako se samo upozori na ‘ to, da bi ta djeca drukčije bila najvećim dijelom lole i bitange, koje žive na šte­ tu i sramotu naroda, a ovako će biti vrijedni zanatnici i trgovci i donijeti dosta koristi našoj zajednici. StraM 3 Domaće vijtsti Preča birtija nego apoteka. U našem je listu bilo već govora o birtiji koju je nakldnošću vakufskog direktora u ne­ posrednoj blizini džamije, otvorio ratni milijoner Cengić. Mi smo tom prilikom upozrili naše oblasti na naredbu koja zabranjuje otvaranje birtija u blizini bo­ gomolja. Ovo upozorenje nije imalo uspjeha, jer je Cengić našao protektora kao što je protekcijom došao i do sa­ mog iznajmljenja ove vakufske zgrade. Ova protekcija nesamo da je na šte­ tu vakufa, nego je i na štetu samog gra? danstva. Prvi koncesionirani musliman apotekar gosp. Ahmed Tatarović, zatra­ žio je da se ta zgrada rekvirira za nje­ govu apoteku, jer je dobio koncesiju za otvorenje radnje na Bašćaršiji. Nu kan­ da će i tu odlučiti protekcija. Stoga odlučno tražimo, da se gosp. Tataroviću u tom pitanju ne prave smetnje i da se zgrada uruči u svrhu apoteke radi toga: 1) što je gosp. Tata­ rović ratom mnogo stradao, 2) što će se otvorenjem muslimanske apoteke na Bašćaršiji pružiti olakšica našem svije­ tu i 3) radi toga što će se odstranjenjem 1 Cengićcve birtije zadovoljiti opravdanim osjećajima muslimanskog građanstva koje ne može trpjeti da se u blizini nje­ gove džamije koči birtija Ibrahimbega Ćengića i njegovoga kompanista u liferovanju konja. Šerifa Arnautovića. Izazivanja je i previše! Prestolonasljednik Aleksandar primio« 1 je 6. ov. mj. u audijenciju predsjednika zemaljske vlade, g. Atanasiju Šolu, koji je i-pred naroda Bosne i Hercegovine (Mi se ograđujemo proti ovakom predstavmku naroda. Op. ur.) čestitao Nj. * Kr. VisoČanstvu godišnjicu ulaska srp­ ske vojske u glavni grad Bosne i Her­ cegovine. naglasivši, da je dan 6. no­ vembra 1918. od istorijske važnosti za Bosnu i Hercegovinu, jer su se tada is­ punile davne čežnje našega naroda i dovršilo djdo duge tradicije. G. Sola je izjavio svoju radost, što na dan go­ dišnjice može da pozdravi vrhovnog koI mandanta te pobjedonosne vojske, koja nam je pod svojim razvijenim zastava­ ma donijela oslobođenje, i što može da bude tumačem narodnog zadovoljstva, duboke blagodaroosti i* nepokolebive odanosti Ni. V. Kralju i Njegovom uzv šenom Sinu, u kojima je oličena sva nacionalna mistika naših tradicija i sva djela Jednog pokoljenja, koje je mrlo, jer Centralna uprava društva nalazi se u je htjelo da živi. Zagrebu, a podružnice su do sada os­ novane u Osijeku i Bjelovaru. Kada se Njegovo kraljevsko Visočanstvo pre­ svrha društva dovoljno rašin, osnovastolonasljednik izvolio je zahvaliti sr­ će sc podružnice po svim županijskim dačno na toj čestitci, a zatim je g. pred­ (okružnim) mjestima, po kotarskim pudsjednik zemaljske vlade podnio izvješ­ odbori, a po ostalim mjestima povjere­ taj o prilikama u Bosni i Hercegovini, ništva. Tako društvo namjerava pro­ koji jo> Njegovo kraljevsko Visočanstvo širiti svoje djelovanje p<< cijeloj domo­ blagonaklono primilo na znanje. Iste je vini, a velika je želja, da ni Ikisna u večeri Prestolonasljednik zadržao u tom ne zaostane. Tešanj bi mogao po­ Dvoru na ručak predsjednika zemaljske služiti primjerom jer je već do sad vlade. Na ručak su osim toga bili po­ tešanjski pododbor spremio ove godine zvani: Ministar predsjednik Ljuba Davi21 dijete. dović, ministar saobraćaja Milorad Drašković. ministar unutrašnjih djela Da pruži stručne i opće naobrazbe Svctozar Pribićević i podban za Hrvat­ privrednom staležu, društvo je osnova­ sku i Slavoniju dr. Tomislav Tomljelo svoju biblioteku, koja će izda­ nović. vati najkorisnija djela za privredni sta­ lež. Prvi svezak ove biblioteke već je Prestolonasljednik je odlikovao gosp. Atanasiju Šolu. prilikom godišnjice nje­ izišao. To je »Obnova naroda«, jako gova vršenja dužnosti predsjednika vla­ korisno predavanje glasovitoga sociolo­ de za Bosnu i Hercegovinu, ordenom ga g. Marjanovića. Da upotpuni ovo dje­ Svetog Save prvog stepena. lovanje, pokrenuće društvo polumjesečnik sa poučnim i zabavnim gradivom, Izborni red za općine u — Hrvatskoj. koji će ujedno podržavati veze između I Potpisan je ukaz o novom opštinskom centralne uprave i podružnica, podod­ izbornom redu za grad Zagreb kao i za bora, te povjereništava društva. Druš­ sve gradove i seoske opštine u Hrvatsko* tvo namjerava osnovati »Rađišin Dom«, i Slavoniji. Po ovom izbornom redu uva­ u koji ima biti smještena poslovnica đa se proporcionalni sistem, a samo­ društva, internat za podmladak i bi­ stalne žene dobivaju pravo glasa«. blioteka. Takođe će se osnovati centraKod nas će kanda još neko vrijeme Ie za izbor zanata i informativni teča­ jevi za izučene obrtnike, gdje će se u- i vladati komesarijati. Živjela »jedna­ kost«! pućivati u nove izume u svojoj struci. Jedno objašnjenje. (XI g. popa Sime Sa ovim sam htio u najkrupnijim crtama prikazati rad i ciljeve »Hrv. RadiBanjca primamo ove retke: »U »Pravše« i poevati sve svjesne patriote na i di« od 28. okt. L g. broj 79. pod naslo­ suradnju u ovom plemenitom nastojanju. vom »Doklen ćc ovako trajati« izašla je Na »Hrv. Radišu« svraćam naročitu . bilješka ođ događaju datirnom 4. okt. pozornost naših zanatlijskih udruženja, i t. g. te se na mene poziva dopisnik kao koja su ponajprije pozvana, da u ovom [ svjedoka. Pošto ja nijesam bio činu pripravcu djeluju i pozivljem ih, da se kao i sutan niti što vidio to nemogu služiti i svi pojedini obrtnici pretplate na »R a- ; kao svjedok te ne odgovara istini da je d i š i n u biblioteku« i polumjesečmeni stvar poznata nego to je neko nik, odaklan će sc detaljno uputiti o na- I htio mene u stvar uplesti, pozivam dostojanju »Radiše«. Obrtničke organiza- i pisnika da izađe sa imenom pak ću ga čije mogu odmah stupiti u dodir sa po­ uvjeriti sa svjedocima gđe sam bio is­ slovodstvom »Radiše«, osnovati pododtoga dana, i da nijesam ništa mogao bore, sakupljati članove i upoznavati 1 viditi a niti čuti«. narod sa ovim društvom. Riječ ima naš g. dopisnik. Mnogo mladeži propada. Skrajnje je Činovnički konsum i muslimani. Upvrijeme, da joj sc pomogne. Na posao! i ravnici činovničkog konsuma brinu sc Džafer. . samo za se i za svoje, a o muslimanima �Број 85 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA* ne smiju p rod vati u količini u kojoj su se prije prodavala. Na ovoj konferen­ ciji zaključilo se je, da se izda jedna opća naredba, po kojoj će se regulirati na isti način za cijelu državu točenje alkoholnih pića. Zatim je ministar unu­ trašnjih dela primio-izaslanike gostioni­ čara, kojima je izjavio da će ovih dana potpisati riješenje o toj s4vari. Govori se, da će ta naredba sadržavati, da se ne smiju prodavat: pića već pijanim gostima, kao ni djeci ispod 16 god., a gostioničari nemaju prava uskratiti jela gostu, koji ne bi htio trošiti pića. Osam toga neće se smjeti prodavati u kava­ nama rakija, likeri i druga jaka alkohol­ na pića od subote u 6 sati na večer do ponedeljka do 11 sati prije podne. ::с vodi niko brigu. Sebi nabavljaju šta i.oće i pošto hoće. Mjesto masti, zašto e nebi muslimanima dijelio zejtin po . ta cijenu? Od Ramazana muslimanima rije izdavat zejtin. Postupak upravnika činovničkog konsuma nepravedan je i nekolegijalan, pa čak je i ispod svake kritike. Muslimani nisu i ne smiju biti pastorčad Solina d Šolinth praporaca. To izbite sebi iz glave. Tražimo, da se u buduće podjela iz konsuma vrš podjednako. Tražimo da se iz onog vladina odjela, u kom ima najviše muslimana, pozove jedan u od­ bor činovničkog konsuma. koji će za­ stupati interese svih muslimana državuih službenika, jer u drugima nemamo povjerenja. Dr. Todor Popović otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Despićevoj ulici broj 6. preko puta Hotel Evrope. FIRNIS pravi laneni пшгјпшо na veli­ ko. Šaljemo ta kozje r po pošti u kantama clrka 13 kg ропже ćem. Za kanto, zavoj i fraukaturu ru6u nanio 38 kruna. SEVER A KOMP , LJUBLJANA. OGLASI Mi pozdravljamo ovaj prvi korak o zaštiti narodnog zdravlja i nadamo se. đa će prijatelji naroda biti osokoljeni ovim prvim uspjehom. Dolje alkohol’ Sospodarstvc U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh „Pravda“ je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom-interesu je Trešeljah Trgovačka i obrtnička komora umoljava sve banke, neka traže ed ćehosiovačkih banaka, da im prilikom pošiljaka šalju samo nove čehoslovačke banknote, kako bi ih imale uvijek dovoljan broj za izmjenjivanje strankama, koje se spremaju na put u Čehosiovačku Republiku. Kredit za ribolov. Ministar finansije odabrio je ministru ishrane tra, ženi kredit za uređenje ribolova i na­ bavu potrebnog materijala. (п. u.) Izvozne carine. »Pravda« javi a. Ministarski je savjet riješio da će iz­ vozna carina za pšenicu biti 45 dina­ ra, za brašna 40, za kukuruz 40, za pasuli 80, za stoku za klanje 1500 dinara od komada za sitnu stoku 50 od komada, za konje 500 dinara od komada, a za gradnju po kvalitetu, od dva i po do petnaest dinara po 100 kila Roba će se moći otpremiti kad izvoznik ima potvrdu, da je osi­ gurao valutu i platio carinu. Izverna carina naplaćivaće se ked pojedinih finansijskih uprava unapred u dina­ rima ili krunama po prosječnem kursu. Sumorne misli. svakom trgovcu Ja sam ga demokrat, ali nemani idMa ai prsti radik&ihna. Mcgu ga i oai daČi »a rlx<! a meni je do — šećera.Dr. Alka'iaj. Ja um odavno »hx«ta<, ali oh... ko ава: molu* ča Kio radikr.eki abor izbaciti- aa povrimn, Brtvile sam bi© a čolotu, a opet ma nešto na riđe. Beati Kalaj«? vaktu! R i f a đ b e f S a 1 e j m a n p a i i ć. * Be ti si dobro. Trpe te. A mane su рочгв sabora*ili. Čak i moja pisma od oumnaul etranica. Vlado, cgureuse. zar tako? Šarif. ♦ Jaseut-Maria, a meni „Boiajak- ne prava da ee pomolim. r. Ekran. ♦ Bojim Fc, da H&iimaga na bnojavi Pribieariču kako sam odnJerijeno igrao radi kalku. Ркжапе se prijave ne bojim, jer dok »«. đok»tura do Beograda, mogao bi se i kurs promijeniti. X a ć a 1 n i k P a t r * k i у. * No boj ee. Ja ča rsportir&ti o drugim stva­ rima. J o k-pa i a 1 i ć. * * Zdravljs Bojim se, Haiimaga, da javna ne ćel smjati Korak naprijed. Izaslanici gostioni- | •a mnein. D r. K u k r i ć. čara iz cijelog našeg kraljevstva : nali ’ su konferenciju sa delegatima ministar- , stva unutrašnjih dela i to povodom za­ brane u Hrvatskoj, da se alkoholna pića I obračunavajte. Uprav da oglasu je u ^Pravdi" PrivilegoBana Zemaljska Banka Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. FILIJALE: Banjaluka, Bljeljina, Brčko. Mostar i Tuzla • ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška. Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga tica, Sanski Most, Sre­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost založnica 13 milijana kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Prima kao glivno iMtupitvo za B. I H. Assicurazionl Generali i Prvog sve­ općeg društva sa osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrati osiguranja. Beogradska restauracija Javljamo cijenjenom građanstvu, da smo od 1. oktobra preuzeli i obnovili „Beogradsku Restau­ raciju" u Jeftanovića ulici br. 3 preko puta Hotel Evrope. Nastojaćemo, da cijenjene mušterije zadovoljimo dobrim domaćini jelom, raznim naravnim pićem i tačnom poslugom. S poštovanjem ASIM KURT i dr. ©м«амкАисмкм4-к. Štamparija D. & A. Kajon, Sarajtvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/287dc1a33620cac1e4f51472749b0c26.pdf 30533afeb2659f8cc9e0dbb7b8b4bc12 PDF Text Text POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Mije rBdalisioai odbap. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 86. Pretplata godišnje 72 kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 13. novembra 1919. (19. saferul-hajra 1338.) Govor g. Stojana Protića držan na sarajevskom zboru Narodne Radikalne Stranke. reći u malom skupio sav naš narod, Mnogo jo vremena proteklo, mnogo izuzimajući braću Slovence. Zato je ona se muke i patnje izdržalo, dok smo do­ bila kamen spoticanja, da se dode do živjeli ovaj dan, da se ovako slobodno oslobođenja i ujedinjenja, i kod prija­ možemo sastati u šeher Sarajevu. Putelja i kod neprijatelja. Vi znate kako­ tevii su bili dugi, bili su trnoviti, morali vu je ulogu igrala Bosna i Hercegovina smo ići i krčanicama, nijesmo uvijek i na berlinskom kongresu i u trenutku imali utrvene staze, ali smo ipak Bogu kad je negdašnji vaš pokojni car htio hvala došli do onoga, što smo željeli, i izveo aneksiju. Tada su i oni njegovi da se je naš cjelokupni narod; sve tri pozniji saveznici Nijemci mislili, ne sa­ vjere, sva tri imena, a jedne krvi i mo da su skinuli sa dnevnog reda bo­ jednog jezika skupio u jednu otadžbinu: sansko pitanje, nego i cijelo naše na­ Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. rodno pitanje; da su tim tadanjim rijeVeliki dio našega naroda živio je dugo šcnjem bosansko-herccgovaćkog pita­ pod tuđinom, pod tuđim gospodarstvom. nja udarili kamen temeljac svome no­ Danas on se skupio u jednu cjelinu, i vom gospodstvu, hegemoniji Nijemaca živi u svojoj državi, pod svojim gospod­ u Evropi pa i u cijelom svijetu. Ali je stvom, u državi', koja ako neće biti de­ baš aneksija bila podstak za novi rad, mokratska, a ono će bitii za cijelo na­ za sve one, koji su htjeli da se od te rodna. hegemonije oslobode, koji su snijevali U narodnoj državi, draga braćo i mile o narodnom oslobođenju i ujedinjenju. sestre, ima dva veličanstva! Jedno je Ona je bila podstak da se otad još živ­ veličanstvo narod, a drugo je veli­ lje, još vrijednije i smjelije pošlo putem čanstvo Kralj. Ova dva veličanstva slu­ oslobođenja i ujedinjenja našega naro­ ži se ili služi im se raznim putevima i da. I na kraju posvjedočilo se i potvr­ raznim načinima, a jedno i drugo po dilo ono što je rekao jedan ruski diplo­ koj put voli, da mu se laska, da mat: Ko Bosnu i Hercegovinu uzme, mu se ne kaže svaki put čista istina. njemu će ona u grlu zastati! Laskavci su vrlo nezgodni savjetni­ Sada bi na redu bilo, braćo i gospo­ ci, i ne samo nezgodni nego i opa­ do, da vam kažem koju riječ o tom, sni. što radikalna stranka mish raditi i ka­ Mi, radikalna stranka, nijesmo niKako ona misli o našoj novoj otadžbini' i da bili laskavci i nikada nj jednom ni državi. drugom veličanstvu laskanjem nijesmo Vj ste imali prilike čuti i od naših služili niti im prilazili. Trudili smo se protivnika, pa i od koga našeg prijate­ svaki put da im služimo pošteno i, ko­ lja, kako bismo i mi radikali trebali da liko je dao Bog, pametno, i nadamo se, iznesemo program naš. Ja bih htio da da smo pošteno valjali i jednom i dru­ dvije tri riječi kažem o programu uop­ gom. Naš dosadašnji rad, držimo, da će i programu našem posebice. Svaki nam daje pravo, da možemo ovo reći program ima dvije polovine. Jedna je (odobravanje), a ovaj dan i ovaj skup koja se piše, a jedna je koja se ne piše. daju i jedan očigledan dokaz zato! Mi Ona što se piše može mnogo puta da ćemo, draga braćo i gospodo, i odsada izgleda vrlo lijepa i vrlo zgodna za či­ istim putem ići i jednom i drugom veli­ tanje pa i za pjevanje, ali kad se ona čanstvu, i njegovom veličantvu narodu počne izvoditi, onda tek nastaje potre­ i Njegovom Veličanstvu Kralju, služiti ba da se misli i gleda: je li to baš ono istim načinom kao i do sada. što se napisalo ili je ovo što se sada I jednom i drugom veličanstvu služiradi nešto sasvim drugo od onoga što ćemo pošteno, otvoreno i srdačno, kase napisalo i po koji put pjevalo! zaće то dm svaki put istinu, Svaki program treba da se gledaćemo, da po neki put tu istinu re­ oživi, a njega oživdjuju ond, čemo u blagoj formi, jer često puta isti­ koji ga izvode. 1 to je druga polo­ na je gorka, pa se ii nerado sluša. Ali vina, koja je često puta mnogo važnija istina ima tu dobru stranu, da čini do­ . od one prve. Onaj, koji program izvodi, bro, a mi želimo dobro i jednom i dru­ onaj koji program oličava, taj je Često gom veličanstvu. Tako radeći stalno, puta važniji od onoga što vani se pro­ ja ću Vas moliti za dopuštenje, da i očitalo i odanoga što vam se napisalo. vom predstavniku njegovog veličanstva Ta je razlika vrlo važna i narod na tu naroda, koji predamnom 4toji, kažem razliku treba da gleda i da pazi. Mla­ po neku istinu, koju će dobro biti da de stranke, mladi ljudi često vam go­ upamti i da o njoj vodi račun. vore i često puta ispovijedaju kako ne­ Vi ste u Bosni i Hercegovini skup­ će da idu za ličnostima, kako hoće da ljeni ovdje od sve tri vjere i sva tri idu za programom i kako program na i m o n a, i prva je moja dužnost kao srijedu treba iznijeti. Ali ta mlada go­ radikalca, i kao Srbijanca, da vas za­ spoda kad s takim lijepim, novim i če­ molim, da se svi vi koliko god do sva­ sto puta podugačkim programima, po­ koga od vas stoji, trudite i starate da du na posao, oni pokažu da taj posao živite složno, da Ž4 vi te brat­ ne umiju raditi. ski, da sve ono, što je neprijatelj kroz Dopustite, da vam primjera radi ka­ drugo stotina godina naslagao između žem jednu stvar, koja je dobro da se vas, polako i postupno, znam, da ne zna, mislim, dobro je da je znate i vi, može biti o»d jedanput, uklanjate, i po­ da je zna i narod. Između iraniiikala i iz­ služite kao primjer ne samo ostalim di­ među t. zv. samostalaca ili mladih rajelovima našega naroda, nego i cijeloj dikala u programu spoljašnje politike Evropi, kako jedan narod, jedne krvi i nije bilo nikakve razlike, ali je bilo jednog jezika, i ako od tri imena i tri stvarne razlike u razumijevanju i pro­ vjere, može lijepo, bratski da živi, i da vođenju toga programa. Austrijanci ni­ radi zajedno na dobru i sreći svojoj. kada nisu željeli da radikali budu na (Odobravanje.) upravi zemlje, a nijesu baš tako mnogo Od toga braćo, koliko budemo umjeli, strahovali od toga, što su i kad su bili da tu stvar bratski uredimo, da tu stvar samostalci na upravi zemlje. bratski riješimo, zavisiće u mnogom Cesto puta od protivnika svog mosreća i budućnost i vaša u Bosnu i Her­ , žete znati šta vam treba raditi, od kocegovini i cijele naše Kraljevine. I ga se treba čuvati i za kim valja ići. I Bosna i tu ima da izvrši jedan veliki Austrijanci se nijesu prevarili. Kad su zadatak. Ona je u istoriji našoj igrala iza nas u jednom trenutku naše nove u staro vrijeme veliku ulogu, pa je ona istorije došli samostalci na upravu zem­ i u »storiji oslobođenja i ujedinjenja na­ lje, onda su oni zajam, koji je Srbija šeg igrala takođe veliku ulogu baš zbog trebala da učini za naoružanje i gradnju toga, što ee na njenom zemljištu tako željeznica otišli da potraže ne u Fran­ cuskoj nego u Beču! 1 tamo su ga našli. I onda je »Fremdenblatt«, list ministar­ stva spoljašnjih poslova, zadovoljno ob­ javio, da je vlada austrijska uspjela da napravi jedan diplomatski zajam sa Sr­ bijom ! Kad se program izvodi ima mnogo čega na što valja paziti; treba znati mjeru, treba znati protivnika, treba umjeti raditi! A program sve to sam ne daje. Zato ću vas moliti, da i vi obra­ tite na sve to pažnju, jer i danas valja na sve to paziti. Vi možete, može biti, od drugih čuti mnogo ljepših riječi, mnogo kitnjastijih programa, ali ja sam već pri kraju svoje političke namjere i mogu vam to reći, a da mi niko ne mo­ že zamjeriti, da to u svoju korist govo­ rim: Dobro je malo, i uvijek, pogledati ne samo jaje koje ti se daje, nego i onoga, koji ti daje uskršnje jaje! Treba vidjeti kako ta gospoda rade, kako tvore: da li ono što govore hoće i umi­ ju da tvore! Naš program nije dug, i ja nalazim sa svojim drugovima da on čak i ne treba da bude tako skrojen da vrijedi za dugo i dugo godina. Vrijeme ide, ljudi se mijenjaju, život napreduje, pa prema tome i program treba da se u dešava. Naš program za prve dane našega kraljevstva nije dug. On se nalazi u ovo nekoliko riječi: Mi želimo, da naša nova otadžbina 'bude kraljevstvo, da na njezinom čelu bude sijedi kralj Petar, dok je živ, a poslije njegov sin, pa dalje želimo da naša nova otadžbina bude narodna dr­ žava, da se u njoj narod pita, da" se on sasluša, da on bira svoje predstavnike na jedan potpuno slobo­ douman i pouzdan način, koji će doći u Narodna Skupštinu da ga tamo predstavljaju i da sa vladaocem zakone u našoj zemlji kroje i donose. Onda želimo. da narod naš ima jednu političku školu, koju vi do sda nijeste imali ov­ dje, a koju smo mi u Srbiji imali i ima­ mo i ako je nijesmo uspjeli još dovoljno razviti. Želimo, da imate političku ško­ lu. koja se zove samouprava općinska, sreska, okružna pa ako bude potreba i u kakvoj većoj jedinici. U toj političkoj školi narod ima da se uči kako će sam svoje stvari, najprije općinske i seoske, pa onda sreske. i okružne raditi, da se tu nauči onoj političkoj odgovornos t i. onim teškoćama, koje su skopčane sa svakim praktičnim radom. Kad se on tome tu nauči, onda će on kad dođe u Narodnu Skupštinu, da kroji cijeloj zemlji zakone i vodi državnu politiku, biti pun iskustva za te krupne i velike stvari. Ako te političke škole nema, kao što je vi nijeste imali, onda će on i njegovi predstavnici doći tamo u Na­ rodnu Skupštinu i krojiti zakone, i vo­ diti državnu politiku bez dovoljna is­ kustva, onda se može često puta pre­ variti, i tada ga mogu razni laskavci i politički špekulanti lako i često obma­ njivati i na stranputicu zavoditi. (Svršiće se.) Čndiovito tumačiaj*. Čini se, da su gospoda »demokrate« potpuno izgubili razumijevanje za političke stvari naše države. Njihove političke doktrine, koje su jedna novost u političkoj povjesti, nasamo da su smi­ ješne, već su često puta, blago rekući, i apsurdne. Stvari, koje su i poluobra­ zovanom čovjeku potpuno jasne, oni ne razumijevaju i tumače ih tako, da se čovjek mora čuditi. Tako u »Glasu Na­ roda« od 31. oktobra o eksteritorijalno­ sti manjina tumače jednu stvar posve naopako moleći, da jc u svakog mozak potamnio kao u komentatora govora češko-slovačkog ministra spoljnih po- i | I | . । : Godina i. slova dra Bcncša, koji je rekao, da član 51. mirovnog ugovora ne dira u ekspropniacioni zakon Češke Republike. Iz tog govora izvode, da je agrarni pro­ blem u nas čisto naša unutrašnja stvar, jer će se agrarni problem riješiti — ekspropriacijom. Mi smo pročitali govor gospodina Beneša i nismo mogli doći do onog za­ ključka do kojeg dolazi člankopisac »Glasa Naroda«. Istina govori se tu o ekspropriaciji velikih posjeda u Češkoj, koja ne će moći bit! spriječena članom 51. mirovnog ugovora, jer taj član, pre­ ma autentičnom tumačenju mirovne konferencije, ne dira u opće zakonodav­ stvo, dakle ni u ekspropriacioni zakon. Mi ne znamo potanko, kako stvar sa zemljišnim posjedom stoji u Češkoj i hoće li biti riješena zakonom o ekspropriaoiji ili na način, kako to kod nas »demokrate« kane provesti. Nu znamo toliko, da kod nas ne rješavaju »demo­ krate« agrarni problem ckspropriacijom, nego boljševiizmom, kojim se želi onemogućiti opstanak muslimani­ ma. Zakon o ekspropriaoiji dopušta izvlazbu privatnog vlasnitšva za svrhe prijeke nužde, ali govoni i o potpu­ noj odšteti, koja se mora platiti za ekspropriirano vlasništvo. A, koliko je nama poznato, »demokratska« stranka ne stoji na načelu plaćanja potpune od­ štete, već želi agrarno pitanje riješiti sasma na štetu muslimana, davši po­ sjednicima odštetu u obliku milostinje, da to nasilno djelo u istoriji ne bude ožigosano prostom otimačinom tuđeg dobra. To je daleko od pojma ekspropriacije, čime bi se »demokrate« htjeli prikriti. To zaudara boljševizmom, koji gospoda »demokrate« provode samo nad muslimanima dosljedno mišljenju velikog muslimanskog »prijatelja« dra K rulja. Ne znamo, ima li još igdje ekspropriaciono pravo u Evropi slično onom u glavama dra Nježića ii dira Krulja. Mo­ lili bi učene glave iz redakcije »Glasa Naroda«, da nam navedu kutić Evrope ili makar zemlju gdjegod u Africi, gdje se nešta otima, a onda ta otimačina proglašuje zakonitom na osnovi ekspropriacionog prava. Držimo, da nam ne mogu navesti primjera. A ono, zašto ue mogu naći primjera u drugim državama i dalekom svijetu, ne mogu to ni uzakoniti ni dovesti u sklad s ekspropriacionim pravom, koje po »demokrat­ skom« tumačenju znači slobodno pri­ svajanje tuđe imovine bez potpune od­ štete. Gosp. Stojan Protić znajući, da »de­ mokratska« agrarna reforma može pro­ uzrokovati velike zapletaje i dovesti intervenciju Lige Naroda, jer se ne provađa ni pravom ekspropriacije ni op­ ćenitim komunizmom, rekao je depu­ taciji težaka ono, što bi svaki pametan državnik morao reći. Nu »demokrate« ga napadaju i žele ga prikazati čovje­ kom, koji ima vrlo malo poimanja o stvarima, koje se rješavaju. Ljute se, što ga ne mogu uvjeriti o »demokrat­ skom« shvaćanju »ekspropriacijc« i za to ga proglašuju državnikom drugog reda, koji jc prijatelj »feudalaca«. Nu to dokazuje baš ispravnost gosp. Protića, jer koga god »demokrate« napadaji znak je, da jc na ispravnom putu. ' , I kako nisu mogli uvjeriti nikog pa­ • 1 metna o zakonitosti svog provadanja rješavanja agrarne reforme, sumnjamo da bi o tom mogli uvjeriti i koga izva­ na, a još manje da. bi »dčmokratsk * način socijalnog obnovljenja, koji jc I muslimanske maloposjednike dotjerao na prosjački štap, mogao zapriječiti iitervendju Lige Naroda. —h. kg.— ' lEsam li posbo pretplatu? �„ПРАВДА" — „PRAVDA* Страна 2. Strana Govor našeg glavnog urednika S. Horkuta držan na svečanom zagrebačkom spomen-sastanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine Braćo! Vraćajući se do podne sa ovo$a impozantnoga sastanka, na ćošku kod »Kazališne kavane« dočekala me jedna grupa mladih ljudi neobičnim »po­ zdravom«: »U Aziju!« (Povici: Sramo­ ta! — Buka). Pitao sam se -nakon toga, zašto su oni mene, kao muslimana iz Bosne, tako pozdravili i zašto su me poslali u Aziju, i dođoh do zaključka, da su to učinili zato, jer nisu svijesni, da mi danas uistinu jesmo u Aziji. (Dugotrajan pljesak i odobra­ vanje). 1 odgovorili na taj »pozdrav«: Ne trebate me slati u Aziju, jer jesmo u Aziji. Pogledajte samo u onu regi­ mentu policije! 'Го je eto najbolji do­ kaz, kako uspijeva nastojanje g. Pribićevića nakon godine dana u našoj no­ voj slobodi, za koju smo se svi zagrijali. Ja ću s ovog mjesta da se kratko os­ vrnem, zašto neki zaluđeni naši mlađi ljudi operiraju sa ovakim povicima. Ovaj povik, kao što će zastupnicima Narodnog kluba biti poznato, dobacio nam je i jedan a z i j a t s k i Srbin iz Bosne, koji je usred parlamenta dopiknuo: »500 godma smo ih trpjeli, ne ćemo više!« (Povici: Sramota!) Mi bos.-hcrc. muslimani, čiji očevi i matere ni ne znaju drugoga jezika doli srpsko-hrvatskoga, ne možemo biti otpućenj u Aziju. Mi smo svoji na s v o m. Domovina ova ne može biti samo domovina g. Pribićevića i njego­ vih pristaša«. Mi smo ovdje sta­ rosjedioci kao god i on. Kad bi gledali na povelje, a naročito, gospo­ do, na fizionomiju, fizionomija ... (Jedan povik: Ciganin! — Opći pljesak) ... či­ ni se, da bi on prema tomu ispao kao doseljenik iza karavlaških brda. Viču na nas, gospodo, govore, pišu i denunciraju nas, operirajući najviše ti­ me, da smo antinacionalni i antidržavnu Ako se pod nacionalizmom misli to, da naša masa nije svijesna svoga plemen­ skoga imena, ako je nacionalizam sa­ mo prazna riječ: Srbin i Hrvat, onda stoji ta tvrdnja naših političkih protiv­ nika. No ja držim, da se naša narodna svijest u Bosni može staviti uz bok toj svijesti u Hrvatskoj i Srbiji. Evo Mehmed paša Sokolović Silni, taj »Tur- i čin« i »anacionalac« uvodi naš jezik u 1 turskoj diplomatskoj službi, a mnogi naši suplemenici u visokim položajima tur­ ske carevine, istakoše se kao dobri ro- , doljubi. Ja priznajem da masa naša nije i svijesna svoga plemenskoga imena, ali j je ona u stvari i te kako nacionalna, j Ne trebamo da na daleko tražimo do- । kaza toj našoj nacionalnosti. Izvolite I samo sravniti naše narodne pjesme sa pjesmama naših sunarodnjaka drugih vjera, pa ćete naći, da su naše narod­ ne pjesme i ljepše i čuvstvenije nego li druge. Divna pjesma, koja je zapela za oko čak i jednom Goetlicu i koju jc taj veliki Nijemac sobom preveo, pjes­ ma jc ta čedo našeg harema, ј plod je muslimanske duše našeg naroda. Kad bi mi bili anacionalci, ne bi pjevali ovakovih pjesa­ ma, niti bi govorili ovako čisto kao što danas govorimo. Nacionalna svijest muslimana u Bosni i Hercegovini vidi se i po tom, što oni, iako vjerski ve­ zani uz Tureku i od; nje najviše maženi nisu^ njiigda napustili svoga ma’tednskoga jezika. Paše i veziri bosanski, što su uprav­ ljali i drmali Turskom a njenim pokra­ jinama, nisu se nigda odricali svoga bošnjaštva, pa *u svoj nacionalni osje­ ćaj dobro čuvah i očuvali, gospodo. Gradašćević je dizao čak i bunu pro­ tiv Turske li sultana, jer nije mogao dozvoliti, da se u njegovoj domovini vlada onako, kako su neki turski valije htjeli, pa se i sa oružjem u ruci od-upro njihovoj najezdi. Kad bismo mi muslimani bili antinacionalm, zar bismo danas bili na ovom impozantnom zboru, gdje se ova­ ko lijepo manifestira narodna svijest i ljubav za Islobodnu mašu domovinu? Da smo separatisti, zar bismo hrlili iz uže domovime? Ne, gospodo, mi niti smo antinacionalni niti smo separatisti. To su samo fraze, kojima apsolutistička režim manjine hoće da opravda svoje nasilje i maskira svo­ je težnje, da uguši našu bor­ bu za jednakost, ravnoprav­ nost i svetu slobodu svih di­ jelova našeg naroda. Te nas fraze ne mogu skrenuti sa našeg puta, a još manje smo voljni, da se ugnemo pred prijetnjama i progonima ljudi, koji hoće da falsificiraju narod­ nu volju za jednom uistinu demokratskom i slobodnom državom. Stoji, gospodo, tvrdnja, da . mo ml neraspoloženi prema sadanjem stanju u našoj državi, nu pitanje je tko je kriv tom neraspoloženju: mi ili oni, koji su to stanje prouzročili i koji ga podržavaju«. (Odobravanje). 1 Gospoda predgovornici dovoljno su osvijetlili pogrješke ovog režima, a ja ću da tome dodam jedan bosanski spe­ cijalitet, koji dokazuje nemogućnost ovog stanja i prosto diktuje njegovu pro­ mjenu. Ta »odlika« ovog nesnosnog si­ stema sastoji se u progonu specijalno nas muslimana. G. Spaho prikazao je postupak g. Pnibićevića u pitanju mun slimanskih mandata u Narodnom Pred­ stavništvu, a ja ću da upozorim na sa­ stav bosanske vlade i njene postupke. Vladu je okupirala stranka »Narodovaca«, koja se je i prije 1914. isticala svojom mržnjom prema nama muslima­ nima. Da vidimo (zaplijenjeno) politiku tih naših protivnika prema islamskom dije­ lu našega naroda. Kao što su gospoda predgovornici, obrazlažući rad, taktiku i tendencije ovih »demokrata«, koji idu za tim, da se održe na kormilu, i da se putem plemenskih razmirica učvrste na svome položaju, rekli, da »demokrate« izmišljaju kojekakve smicalice o sepa­ ratizmu. isto tako upotrebljavaju i pro­ tiv nas ovu krilaticu separatizma i obje­ duju nas time, da zavodimo razmirice između muslimanskog dijela našega na­ roda i ostalih dijelova. Oni hoće, kako je to zgodno kazao g. dr. Spaho, da nađu u narodu ljudi, koji će raditi ona­ ko, kako im oni nalažu. U prvoj među­ stranačkoj konferenciji, kad se je ra­ FELJTON. dilo o popunjenju mandata za Narodno Predstavništvo, ja sam naglasio Cinca­ ru Pribićeviću... (Pljesak i smijeh)... naše težnje, da budemo zastupani rav­ nopravno. Bilo je to u doba, kad smo mi bila proveli organizaciju u dvije tre­ ćine svih mjesta Bosne i Hercegovine. ’ Mi smo kazali »demokratima, da zastu- i parno 400.000 muslimana, pa da nam । prema tome pripada 10 mandata, i to samo za one krajeve, gdje smo proveli organizaciju. Kad se ostali kotarj orga­ niziraju, izjavili smo, neka se popune i ostala mjesta. Zahtijevali smo zato, ne­ ka se 5 praznih mjesta rezerviše, pa kad bude provedena organizacija, neka se odluči, tko će ih popuniti. U obraz­ laganju ovog našeg demokratskog stanovišta, g. Pribićević je našao za shodno, da svojom ministarskom moći oduzme meni riječ, pa nisam bio u sta­ nju, da obrazložim stanovište naše or­ ganizacije. Gospodin Sunarić svjedok je tome. Isto se je ј njemu dogodilo, da Ilije mogao uslijed dreke Svetozara, da da­ lje govoni. Na tome sastanku mi uopće : nismo mogli doći do riječi. Isto dogo­ dilo se je 4 uredniku »Glasa Slobode«, ne pada mi na pamet, kako se zove, danas je vođa komunista. (Glas: Srcta Jakšić.) Druga stvar, koja ne miriši gosp. mi­ nistru Pribićeviću, je ta — što se mi ne ustručavamo ni javno ni u štampi ni u govorima u Narodnom Predstav­ ništvu, da iznosimo jade i nevolje, što ih podnosi muslimanski dio našeg naro­ da. U Bosni se progoni svaki, koji ne 1 miriše g. ministru, ali progon muslima- ’ na, to je njegov specijalitet. Svakri, koji malo prati pisanje »Pravde« znati će, da muslimani u Bosni i Hercegovini, dok se nisu državopravno jako organi­ zirali, nisu bili sigurni ni za život ni za imetak, nisu bili sigurni ni za svetinju kućnog praga. (Tri retka zaplijenjeno. Op. ur.) Mi nismo htjeli da se pokorimo sdli g. Pribićevića, nego smo ostali od prvog maha u oštroj j jakoj opoziciji protiv režima, koji je u Bosni i Herce­ govini zaveden. »Pravda«, koja stoji pod mojim ured­ ništvom, mogu da to slobodno kažem, najopozicionalniji je list u Bosni i Her­ cegovini, a pored svega toga najobjektivniji. U svojem organu iznosimo mi samo fakta, navedemo uvijek za dotič­ ni čin svjedoke. Nađe se ali uvijek ne­ koliko muslimana najamnika, koji su ta­ ko nisko pali, da javno kažu, da dotič­ na stvar nije istinita. Hrvatske novine imale su prilike, da prenesu iz »Prav­ de« vijesti o događajima u Bileću. Hoću da samo dva slučaja napomenem. Jedan musliman dobiva prijeteća pisma, u ko­ jima se traži 10.000 kruna ili da će biti ubijen. Čovjek ode s tim prijetećim pi­ smom u Sarajevo, sastavi tužbu, pod­ nese prijavu državnom odvjetništvu, podnese prijavu kod kotarske oblasti u Bileću, dđe na vladu, pa mu se tamo kaže, neka samo ide kući, da će biti sve п redu. Siromah čovjek je poslušao ovaj pri­ jateljski savjet oblasti i iza desetak da­ na ubijen je nasred ulice. (Povici: Groz- I no, užasno!) Ide se još dalje, pa se pod kućom ubijenog Arifa Babovića igra kolo i pjevaju pogrdne pjesme. Kotarski ured ne sprečava ovog divljaštva, a vla­ da i ne ukorava predstojnika radi ovog Sada je već bilo doba, da otpočne predavanje, pa ovi pođu u veliku salu. A- HriBf Bjelerac: Rene Logotetides. (Н) »O tom se je pitanju mnogo raspravljalo na prvom kongresu i bili su važni dokazi i za jedno i za drugo. Odlučeno je glasanjem. »Ja mislim« reče Ihsan — da ovdje ne može vrijediti princip glasanja, ako ide mladogrčki pokret za nacionalnim osvještenjem Grka«. — Imate i vi pravo, ali se je, da budem iskren ovdje stavilo glavno težište na prilike Jermena u Turskoj. »Ali, gospodine doktore, Jermeni su i po kul­ turi i po narodnosti nešto drugo. Grci otešćuju svoj uspjeh sa ovim zahtjevom, kojeg ni najliberalniji Turčin neće prihvatiti. Razgovor prekide Rene: »Gospodine doktore, ja bih vas molila na jednu riječ, ako lhsanbey ne­ ma ništa proti toga«. Doktor se okrene ispričavši se Ihsanu. Rene umoli i doktora, da bi posredovao kod Mladoturaka, ili kod poslanika da se zauzmu za njezina oca, napomenuvši mu da joj je i Ihsan obećao. Doktor Perikles se nezamjetivo osmjehne i šapne Reni: »Držim, da će gospodin Sururzade imati više uspjeha kod Muhtarpaše...« Број 86 Broj propusta, kamo li da ga kazni ili ot­ pusti. (Strašno, užasno!) U agrarnom pitanju, gospodo, provo­ di se protiv nas također jedna sustav­ na kampanja, ikoja ide za tim, da nas ekonomski potpuno unište. Malo im Je, što su riješili kmetovsko pitanje, pa su posegnuli i za našim beglukom i hoće da nam otmu još i ono malo posjeda, što nam je preostalo. Mi smo, gospodo, svijesni da nas uz ovu grudu može priljubiti samo posjedova­ nju zemlje, koju je naš dio naroda spre­ man svojim rukama da obrađuje, pa smo odlučili suprotstaviti se svima na­ stojanjima, koja idu za tim, da nam tu zemlju otmu raznim krilaticama i do­ skočicama lažnih »demokrata«. Stoga smo se i u ekonomskim pitanjima po­ stavili na stanovište socijalne pravde i ekonomskog ravnotežja. Stoga traži­ mo, da se zemlja daje svakome, tko hoće da je obrađuje. Oni ovo stano­ vište priznaju .u teorija, ali kad jedan naš čovjek hoće, da mu se doznači zem­ lja, koju je sam 1918. iskrčio, onda ruše ograde i puštaju blago na tu obrađenu zemlju, samo da se poirušd ono, što su naše Žuljave ruke privredile. Zar je to kakav demokratizam? Iz gornjih se primjera vidi, da je naše organizovanje na konfesionalnoj bazi samo plod nužde i prilika u Bosni, a Što u pitanju našeg nacionalizovanja ue idemo naprečac, leži uzrok u tom, što vodimo računa o tradiciji i raspolože­ nju našeg dijela naroda. To je pitanje kulturnog rada, koje se ne smije i ne može za 24 sata riješiti, nego treba da i društvo i država zajedno rade, da to polagano riješe. Mi stojimo na osnovu ravnopravnosti triju plemenskih imena i ne smeta nam ništa, što u našoj orga­ nizaciji ima Hrvata i Srba, ne smeta nam nšta, što se oni takim osjećaju i otvoreno naglašuju svoj nacionalizam. Tako smo »natražni«, da smo u cen­ tralni odbor naše organizacije, koji ima 30 članova, izabrali 15-toricu, koji imadu akademsku spremu a to ne iz ratne dobe i s ratnim maturama, nego još iz mirnog doba. Kad bi mi bili natražnjaci, mi bi navijestili ne samo boj aka­ demskoj naobrazbi, nego i školi uopće. Kad bi mi bili natražnjaci, ne hi u svoorganu imali stalne rubrike »Prosvjeta i škola«. Ne bismo se bunili proti pro­ tekcionističkom zapostavljanju musli­ manskih molitelja za srednjoškolske i visoke školske stipendije. Rezolucija naglašuje borbu protiv Pnibićevićevog despotizma. Naša orga­ nizacija sudjelovala je od početka u ovakovom radu, pa pozdravlja ovakav rad i prihvaća, da u ovom smislu upregne svoje sile. M ј se možemo samo veseliti, da je između Narodnog kluba i srpske ra­ dikalne stranke došlo d q s p orazuma, a stojeća na stanovištu, da izglađujemo opreke između pojedinih dijelova našega naroda, biće nam vrlo ugodno, ako nam budući razvoj poli­ tičkih odnosa pruži priliku, da budemo posrednici između tih narodnih strana­ ka. Stoga naše izaslanstvo može u cije­ losti da prihvati i jednu i drugu rezolu­ ciju. (Poklici: Živio! — Pljesak.) je laskalo a predsjednik ga naročito cijenio, pa je rekao jednom Reni: »Vaša je zasluga, da ćemo i. mati jednog prijatelja u Turskoj...« X, Kad je Ihsan doznao od poslanika, da će se Ihsan je održao obećanje, koje je dao Reni, zauzeti za Renina oca, poletio je u klub, da joj javi. potražio turskog poslanika i molio ga, da se zauz-. Zatekao je u čitaonici i kako nije bilo nikog dru­ me za Aleksandra Logotetidesa. Napomenuo mu je goga, prišao je njojzi i ispričao rezultat razgevora. k tomu da bi to učinilo izvanredan dojam u aten­ Djevojka ga pogledala zahvalno i rekla: skim mladogrčkim krugovima, u kojim je bila Re­ »lhsanbey, ja vam dugujem doživotnu za­ ne viđena i osobito štovana. Mladogrci u svakom hvalnost«. slučaju naglašuju postupak s Reninim ocem gdje — »Ništa Rene« odgovori Ihsan — vaše prija­ hoće Tursku da prikažu kao državu u kojoj se teljstvo, vaša naklonost, vaša«,.. ljudi na godine drže u zatvoru, a da im se uopće I nije izgovorio. Htio je jos reći »ljubav«, ali ne sudi. je osjetio, da se je zacrvenio, da se je zbunio i da Poslanik ga je saslušao pozorno i raspitao se to ne bi trebalo sada reći, jer bi značilo kao ucjena za čitav tok događaja od kada je Aleksander Lo­ za uslugu. No djevojka je razumila i pružila mu gotetides bio zatvoren. Umolio je Ihsana da mu sve ruku: to popiše, i nakon nekoliko dana kada je drugi put »lhsanbey, pođimo odavle, pođimo van, jer sre­ bio kod poslanika, saopćio mu je, da je pisao vladi ća, koju ovaj čas osjećam nije za ove tijesne sobe. u Carigrad. No poslanik je upozorio Ihsana, da ne Pođimo, imam vam nešto reći«. zalazi u društvo Mladogrka, jer da to nije nedužni Ihsan joj pridrža ogrtač. Oblačeći kaput ruke mladogrčki patriotizam, nego jak ogranak svehelenim se dotaknu i oboje zadrhta u isti čas. Na nje­ skog pokreta, koji ide za raskomadanjem Turske. zinu licu sjala je radost i neizmjerna sreća. U sobi Neka se čuva upliva mlade Grkinje, jer ipak — je bilo polumračno, jer se je vani suton hvatao. rekao je ozbiljno »moj mladi prijatelju vi ćete se : Ihsan pođe vratima, a Rene počne navlačiti rukavice, vratiti u Carigrad, a znate kako je u nas...« i Kod vrata zastane Ihsan i pogleda Renu. Stajala je u polusjeni lijepa i dostojanstvena kao uvijek i po­ Ihsan to nije primio baš ozbiljno; bio je sretan, lako oblačila rukavice. Najednom baci pogled na da može obradovati svoju dragu uspjehom. Politiku Ihsana, a preko usana joj preleti dražesan osmjeh, nije uzimao ozbiljno, njemu se više sviđao onaj osmjeh kakva nije do sad vidio na ozbiljnoj i ćutdruštveni Život mladosti. Ijivoj Reni; osmjeh, koji je mamio i izazivao, On je dolazio redovito s Renom u mladogrčki osmjeh koji je draškao srce i opijao dušu... klub. Prema njemn vladali se svi otvoreno i iskre­ no, pa su ga šta više izabrali i u odbor. To mu (Nastaviće se) �I Bpoj 86 Broj Bilješte „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 3 Страна Pravda u Rogatici. ) III. O radu za »Gajret«. Komesari se ne žacaju, da nam pripišu nakanu »da ovo naše zajedničko i (Nastavak). jedino prosvjetno-kulturno društvo sta­ Jedna Izjava. U »Srpskoj Riječi« od vimo u svoju partizansku službu« i da 40 .) Dne II. maja o. g. išao je iz Ro­ 11. o. nij. čitamo ovu izjavu gg. dra E»zločinački harangiramo« proti odboru. gatice kući Hamza Kapo iz Širne-krinjc juba Mujezinovića i Suljage Salihagića: Da obeskrijepimo lažnu tvrdnju o na­ sa Hadžom Štetom i Eminom Kapom, »Povodom (rezolucije o agrarnom pita­ šem partizanstvu u »Gajretu« iznosimo pa u Sijekovićima (blizu Rogatice) stiže nju, koja je donesena 9. o. m. na zboru ova fakta: kod ćuprije gdje srete Peru Stanišića, narodne radikalne stranke u Sarajevu U gore spomenutom članku »Sta je kome nazva Boga i upita ga: »Jesi li, izjavljujemo — da izbjegnemo svakom Prvi prigovor sadanjih komesara od­ s »Gajrctom« stoje između ostalog i ove Pero, šuštao?« On mu odgovori: »Je­ nesporazumu, — da se ne slažemo u nosi se na naziv pređašnjeg odbora. izreke: »Uz »Gajretovo« ime vežu nas sam« i skoči, te prihvati kamen da usvemu sa stanovištem, koje je u toj re­ Gospodin Hodžić & Cons vele o tom doduše gorke i tužne uspomene naše dari Hamzu. Hamza se skide s konja i zoluciji zauzeto, pa ćemo svoje nešto slijedeće: »Budući da je biranje »Gajre­ tjesnogrudnosti i stranačke strasti, koja pođe dalje, a Pero se baci kamenom da odvojeno mišljenje i nadalje prema sva­ tova < odbora obavljeno posljednji put je trijumfirala na zadnjoj »Gajretovoj« ga udari i viknu: »J.... ti majku bakome zastupati. u godini 1912. i budući da u »Gajretoskupštini, kad je i otkucnuo »Gajret«-u lijsku, nije ovo godina 1914. Boga mi ću Pošto se inače u svima ostalim provim« skupštinama od 1913. i 1914. nije zadnji čas njegova ograničenog djelo­ ti doći kući pa te ubiti u sred Tvoje gramatičnim tačkama slaženu) posve sa moglo doći do izbora odbora zbog in­ vanja. Mi nijesmo bili svjesni ni dovolj­ kuće«. radikalnim programom, posto u ljude, triga crno-žutih elemenata, pa budući no stvarni, da tu instituciju održimo n a Hamza je tužio sudu, pa očekujemo koji stoje na čelu stranke imamo dubo­ da je odbomički mandat članova pos­ visini njezina zadatka, nego pravednu osudu. ko povjerenje, to smo iposve uvjereni, ljednjeg »Gajretovog« odbora istekao smo je okaljali strančarskim blatom, da da ćemo i u ovom pitanju naći u radi41 .) Muji Šatroviću iz Oprašiča od­ davno prije raspusta društva, ne smiju nas i danas sjeća kao memento onoga kalskom klubu objektivne i pravedne mah u početku prevrata ukraden je je­ se oni smatrati zakonitim odbornicima, doba, (kad smo s oružjem otimali upra­ drugove, ne nalazimo razloga za koje dan vo i jedna krava. Prijavio je žanda­ već vladinim povjerenicima vu iz ruku jednih, koji su je »odnarodili« daljnje konsekvencije. rima i sudu, ali fajde nema, jer se krivci ili komesarima i kao takvim bila i predavali je u ruke drugih, d a j e d oim je dužnost, da što prije sazovu skup­ kao obično nijesu mogli naći. Oko vakufskih izbora. »Glas Slobo­ vedu u ćor-sokak. Koliko je radi štinu. Naprotiv oni su podržavali novi 42 .) Dervišu Catiću iz Kozodara neko de« javlja da će radnici muslimani obtoga »Gajret« trpio najbolje pokazuje komesarijat u »Gajretu«, sve do 19. sep­ je od komšija iz obližeg sela GuČcva držati u petak 14. o. mj. u 6 sati na ve­ njegova današnja bilanca. Kad pogleda ­ tembra 1919!« sa paše na čairima usred dana ukrao čer u velikoj sali Socijalističkog Rad­ mo oko sebe i uočimo šta su naši su­ Naprama gornjoj tvrdnji mi konstati­ vola, a Ibrahimu Graboviću kravu dne ničkog Doma skupštinu sa ovim dnev­ građani učinili i do koje su visine uz­ ramo, da se Halilbašićev odbor, u kojem 2. maja 1919. Prijavljeno žandarima, ali nim redom: digli svoje ovake institucije udara nam je bez ikakve ograde cijelo vrijeme sje­ kao običnv bez uspjeha. 1. Sastav i odobrenje kandidacione rumen u lice, jer smo sami krivi, dio i Alija Kurtović, zvao odborom, liste za vakufske izbore. 2. Eventualije. 43 .) Još u godini 1914. kupio da još nemamo ni »Gajretove« palače te nam je 7. marta poslao obavještenje, »Drugovi« B u lb u 1 o v i ć (koji je na je Ahmetbeg Sutjeska iz Jascnice jednu ni »Gajretova« konvikta. Kako ćemo to u kojem veli, da je »6tar| odbor društva prošlim izborima pokušao prošvercovakobilu, od Srbijanaca za 50 K i bila je opravdati našoj djeci teško je odgovo­ »G.« počeo posao u društvu, te se na ti snop krivili glasovnica) i Tafro refekod njega sve do Božića t. j. do januara riti, tek moramo biti svjesni daje prvoj sjednici konstituisao kako slijedi: risaćc o potrebi jednodušnog istupa rad­ o. g. Iza Božića došao je k njemu Jakša zadnji čas, da se latimo stvarna ra­ pred&j.: M. Halilbašić, potpr.: S. Muftić, nika muslimana protiv reakcionarnih Balašković iz Blažnjevića i zahtijevao da za »Gajret« i njegovo podignuće. tajnik: A. Mutevclić, blagajnik: Ali ef. partija. Na skupštini mogu prisustvova­ od njega tu kobilu da mu je dade i za­ Potpomognimo »Gajret« i gledajmo u Kurtović; revizori: M. Hadžalić i J. ti i neorganizovani radnici muslimani i prijetio mu se, da će je oteti. Ovaj mu njemu zajedničko dobro, jednu Džebo, a ostali odbornici: Dr. Baprijatelji radničkog pokreta«. je kobilu od straha pred nasiljem mo­ zajedničku instituciju, pred čijom se ka­ šagić, Ibrahirn ef. Sarlć, A. Burek i M. rao dati, a sve prijavio žandarima i su­ pijom moraju ostaviti stranačke strasti Fočo«. Tako se je zvao sve do skup­ du. Kotarski ga je sud uputio, da tuži i zatomiti i najneugodniji osjećaji. Gaj­ štine od 19. septembra i mi konstatira­ ret ne smije biti osinjak politike. ' okružnom sudu, jer je vrijednost kobile mo, da mu tog naziva nije osporavao a još manje smije biti svojina privilegi- j 2.000 K. niko, pa ni »trijezni« Hodžić. Toliko o sane skupine, koja će u njem provoditi i 44 .) U mjesecu aprilu o. g. došla je primljena na sarajevskom zboru nar. nazivu, koji u ostalom ne igra nikakve svoj ćeif i potpomagati samo svoje. kući Hrustema Heće iz Borovske Milana radikalne stranke. uloge u našem sporu sa sadanjim ko­ »Gajret« mora biti svojina I Trifković sa jednim mesarima. Radikalna stranka želi ida riješi agrar­ svih nas i jednako mio i drag i tražila od njega stan, da joj dade, jer no pitanje putem zakona i nastojaće da II. 0 radu u »Gajretu«. svima. Ko tako ne misli, neka ga ne j da je taj stan njezin. Ovaj se tiz poslova oko izvršenja isključe, potpomaže i nek ne smeta njegova ra- I tukao je Hrustema i psovao mu tursku Prikazujući djelovanje Hafilbašićeve koliko je god moguće, političke vlasti. zvoja, vodeći se kakvim zadnjim cilje- i majku (sigurno je ovo bio koji domaći uprave vele sadanji komesari: »U prvoj Agrarni odnosi u Bosni i Hercegovini dobrovoljac u srpskoj vojsci), te je pri­ sjednici od 24. februara o. god. dali su j vima«. imajući osobeni oblik, drukčiji nego u ostavku predsjednik i potpredsjednik | Ovaj trijezni apel našeg jednog sarad- ■ morao, da je Hrustem morao uprtiti stan ostalim krajevima našeg Kraljevstva, bivšeg »Gajretovog« odbora od 1912. i I nika došao je do još jačeg izražaja u I na svoja leđa i odnijeti ga^kući spome­ pa treba da se urede na naročiti, i to nute Milane. tako je g. M. Halilbašić došao na čelo I zaključku našeg radnog odbora, što je slijedeći način: Ovaj je stan Hrustemove matere, na ovoga komesarijata, te je kao član i sta- • objavljen u 11. broju »Pravde« od 18. : 1. Kmetovi postaju isključivi vlasni­ marta. U komunikeu radnog odbora veli i koji tka ima 40 godina, što će svo selo rog i novog komesarijata kod predaje ci čitluka koje obrađuju. Za ovu se doslovce: U svojoj sjednici od 16. o. ; posvjedočiti. »Gajretova« imetka vršio funkciju i pre­ zemlju kmetovi ne daju nikakvu nakna­ •mj. donio je Radni Odbor naše organi- , davača i primača! Društveni inventar 45 .) Dne 25. maja o. g. odveo je usred du. Od bivših kmetova koji su se zadu­ zacije ovaj jednoglasni zaključak: I dana sa paše Boško Šarcnac iz Prače (knjige i ostalo) predan je istom 15. žili da bi se dobrovoljno otkupili, treba S ushitom pozdravljamo ponovni rad I konja Hasana Conge iz Dobrača opć. marta ov. god. Zapisnika o toj I država da primi na sebe ostatak njiho­ za društvo »Gajret«, jer nam bez do- ; Sočicc, te bojeći se, da će se konj tra­ predaji nema. Spisak o »Gajretovog još neisplaćenog duga. voljna broja inteligencije nije | žiti, prijavi žandarima, da mu je konj vim« objektima nije potpisao niko. Od 2. Zemlje koje su ubeglučene nepra­ moguće osigurati bolju narodnu buduć- I sam došao kući, koji mu je (bajagi) 1914. 6 sjedničkih zapisnika nije ni jednog pot­ vednim odstranjenim kmetova sa čifpisao g. Halilbašić, a od 21. juna do 19. | nost. Šta znači pomanjkanje inteligenci- > godine ukraden. Prema tome trebalo bi, luka za vrijeme od uvođenja gruntov­ je, držimo da je isl. dio našeg naroda , da je ovom konju 6—7 godina, a vješta­ septembra nijesu zapisnici ni pisani, a nice u dotičnom kraju do danas, imaju osjetio baš u ovo burno doba na­ samih stipendija podijeljeno je u to vri­ cima je ustanovljeno, da su konju sada se povratiti bivšim kmetovima. jeme preko 143. Šta više, sada stižu od­ rodne slobode, pa se čvrsto uzdamo da ' istom tri godine. 3. Spahijama ima se dati od strane će sad najizdašnije poduprti akciju oko i boru namire od učenika za isplatu sti­ Congi je teškom mukom pošlo za ru­ države u najkraćem roku, pravedna na­ »Gajreta« kako bismo što izdašnijim ra­ pendija, a u društvu se ne može naći kom, da povrati konja, a ima se »za­ knada. dom nadoknadili dosadanji propust. S ni traga njihovim molbenicama. Nerije­ hvaliti« i gosp. oružničkom naredniku, 4. Svima težacima, bez razlike vjere, šene molbenice većinom su bez doku­ .toga od mjesnih odbora naše organiza­ koji je i preko naloga kotarskog ureda, koji nemaju dovoljno posjeda, treba domenata, jer su ih učenici zbog zakašnje­ cije očekujemo da će u ovom pravcu da se ima povratiti konj, stavljao smet­ (dati zemlje iz državnih dobara, u koli­ nja odnijeli. Iskazi o uplaćenim članari­ razviti najjaču akciju i da će se takmiti nje izvršenju toga naloga. ko bi im to bilo potrebno s obzirom nama (osim sarajevskih) nijesu u radu oko napretka i razvitka ovog na­ 46 .) Dne 1. juna 1919. u noći odvedena na veličinu njihove zadruge. U koliko ne k o n t i r a n i, pa se momentano ne mo- , šeg kulturnog društva. je iz zaključane klanice Šaćirbega Ha.bi državne zemlje dostajalo, upotriježe ustanoviti, od kojega se dana poje- ’ džihasanovića iz Brezja <je>dna kobila Dosadanji neuspjeh »Gajreta« vidimo biće se za ovaj cilj i privatno-vlasničke dinci moraju smatrati »Gajretovim« čla­ vrijedna 3000 K. Zlikovac je naravno u tužnoj činjenici, da je u ovo čisto zemlje, u koliko ih vlasnik sam ne obra­ novima. Na razne pismene upite nije od­ kulturno društvo unešena politika i »nepoznat«. duje. ! < i govarano. Dopisi nijesu protokolirani. Prijavu je podnio, pa očekujemo strančarstvo. Hoćemo li uspjeha, mo­ 5. — Invalidima i dobrovoljcima, koji Konvikt (za sad najteže pitanje) u tak­ rezultat. ramo zabaciti ovaj pogubni po­ hoće i mogu da rade, kao i iseljeni­ vom je stanju, da je oko 35 učenika bez 47 .) Dne 28. maja o. g. došla je oružstupak, pa apeliramo na naše mjesne cima bez razlike vjere, koji se stana i bez hrane čekajući na riješenje nička patrola iz Žljebova u selo Gođeodbore i sve Članove naše organizacije, vrate u zemlju i koji se bave zemljorad­ molbe muku mučilo po kojekakvim za­ nje, među kojima je bio i pomoćni oružda se u svom radu za »Gajret« n i p o njom, ustupiće se od neobrađenog zem­ kucima i po klupama u parkovima oko nik Kosorić (domaći) tobože tražeći pošto ne rukovode stranačkim ljišta i prevelikih imanja u Kraljevini, po­ 2 mjeseca dana, dok su učenici, koji se motivima. Od protustranke također . haru iz 1914. »čuvene« godine. (Ovu trebne zemlje za rad. o svom trošku Školuju, smješteni u kon­ ćemo godinu ubrzo osvijetliti, pa će se očekujemo, da će se postaviti nđ ovo 6. — Za racionalno podizanje zcmljoviktu. 0 tom »konviktu« bilo je govora jedino ispravno stanovište. »Gaj- I vidjeti, ko je koga harao i ubijao!) rada u Kraljevini neophodno je potrebno i u novinama. Od kuće Mehmeda Muratovića, Uzeretovo vodstvo treba prepustiti samo Ovo samo nekoliko žalosnih činjenica organizovati uz saradnju države jevtln ira Curića, Hasana i Mušana Kamenice, spremnim 1 objektivnim kulturnim rad­ J lako pristupačan zemljoradnički kredit, dosta je, da se jasno vidi, kakav smo Omera Hodžića, Suše Tarlaka odveli su nicima. koji nijesu politički Istaknuti. kako radi savršenijega obrađivanja tazanzibarski nered našli u našem »Gaj­ Od sadanjeg odbora tražimo, da »Gajsve kućne stvari, naprtili ih do u selo Јсо i radi olakšanja opterećenja i dugo­ retu«. A oni. koji su ga stvorili? Mislite, retovu« skupštinu sazove prema pro­ Džimrije (daleko 2 sahata) tim stvari­ ga koji terete zemlju zemljoradnika pod da se oni bar kaju? Ne!« ma, koje su prijaviteljima (naravno pra­ pisu društvenih pravila i da .teškim i nepovoljnim uslovima. se o ovom zahtjevu odmah javno očitu­ voslavnim) uručili, onda ih sviju zaveli Tako opisuju stanja u »Gajretu« lju­ je. Isto tako tražimo očitovanje, prihva­ u šumu, te'ih kundacima isprebijali tako, di, koji o tom ne progovorišc na skup­ da Uzeir Curić i Mehmed Muratović te ća II naš zahtjev o budućem rukovod­ štini ni bijele ni orne. A kako smo se stvu »Gajreta«. mi držali? U 9. broju »Pravde« od 13. Hasan Kamenica nekoliko dana ne momarta donešen je članak »Šta je s »Gajgoše od uboja nikuda maknuti. Mi smo ostali vjerni gornjim načeli­ Zahtijevamo najstrožiju istragu i da se retom«? u kojem se je tražilo od odbo­ ma i otpočesmo rad za »Gajret« ne če­ krivci osjetljivo kazne odnosno da se ra »da nam pruži iskaz kolika je »Gaj­ kajući odgovor na gornji zaključak na­ SRAMNO OBMANJIVANJE. odatlen maknu. retova« imovina i u čemu je uložena« i šeg radnog odbora. U tom nas radu nije U prošlom broju našeg Usta u član­ da li je primljen »Gajretov« dio svote Napominjemo, da selo Gođenja ne spa­ pomeo ni zaključak odbora o nezakoni­ ku »Jedan manifest« osvrnuo se je je­ da u rajon žandarije Žljebovi već onoj od milion kruna, koju je »Nar. Vijeće« toj odgodi skupštine, o čemu ćemo pro­ dan naš prijatelj (šifra je pogrješkom stavilo na raspolaganje prosvjetnim u Sjeverskom. govoriti u idućem broju. slagara izostavljena) na proglas kome­ društvima«. »To su upiti, veli se dalje 48 .) Namet-načelnik, Milovan Borovi­ u tom članku, koje stavljamo u najboljoj sara u našem »Gajretu« i obilježio ga na u Podžeplju (156 muslimanskih kuća, •••••••••••••• onako, kako zaista i zaslužuje taj pamf­ namjeri na sadanju upravu, jer će to a 8 (o s a m) pravoslavnih, pa pro­ let Da se ne radi o jednom našem kul­ interesirati Čitav naš musi, narod prije tiv volje svih muslimana metnut za na­ turnom društvu, mi bismo se zadovo­ nego što počnemo raditi na obnovlje­ čelnika) pušta svoj hajvan po musliman­ ljili donošenjem spomenutog sastavka, nju »Gajrcta«. Na te upite ne dobismo skim čairima i svojim Čobanima naredio odgovora, premda g. Alija Kurtović u to ; jer zaista nema smisla polemisati sa Lju­ da to rade. doba ne bijaše na ratnoj nozi sa našom ; dima, kao što su sadanji komesari na­ redakcijom. Šutismo, jer nijesmo htjeli ' šeg »Gajrcta«. Nu budući se radi o •) Vidi »Pravdu« broj 18., 20., 23., »Gajretu« i budući gospoda komesari štetiti radu za društvo. •••••••••••••• 24.. 47., 48. i 49. Uredništvo. na svakom koraku pljuju u lice istini i to tako drzovito, da bi im neupućeni svijet mogao i povjerovati, prisiljeni smo da se opširnije obazremo na proglas tih komesara tim prije, što se zgražaju na našu tvrdnju, da komesari i njihovi pro­ tektori na vladi ruše temelje našeg »Gajrcta«. I. O nazivu pređašnje uprave. Agrarna rezolucija. Prosvjetu i škola. Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Број 86 Btoj .ПРАВДА" — »PRAVDA Страна 4. Strana On ima i revolver, koji daje čobani­ ma. a ovi se prijete i poljaru, kad poku­ ša da goveda odbije od čaira. Tražimo. da se ovoj samovolji učini kraj, te da se uvaži većina muslimana, koji nekoliko -puta glasaše za muslima­ na načelnika, da se postavi izabrani mu­ sliman za načelnika. (Nastaviće se). Kaši dopisi Stari Majdan, 6. novembra 1919. Iz svakog skoro kraja širom naše do­ movine čuje se koješta u javnosti a iz Staroga Majdana se ne javlja nitko ni dobrim ni zlom. Čovjek bi mogao mi­ sliti, da je kod nas sve med i .maslo i da je sve u najvećem redu. Ali nije tako. I od nas bi se imalo mnogo koješta pi­ sati i kritizirati rad i postupanje nekih i nekih, ali ne ćemo, jer smo na žalost lijeni i mlitavi pa sve želimo ne bi li naše tegobe i potrebe bez truda i mu­ ke otklonili. Uvjcrismo se na 'koncu, da to više ne ide, te ćemo da pokušamo ovim putem lijeka potražiti da njim lije­ čimo boli koje nas tište i taru jer ne ćemo, da nam se naša nemarnost osve­ ćuje. Za sad ćemo progovoriti u prvom redu o našoj sirotinji i općem propa­ danju našeg svijeta. Žalosno je b io pogledati našu malu dječicu, koja gotovo gola dolaziše pred »Američku kuhinju« (koje više nema), da primi ono malo »cacaoa« i da s njim osladi onu koricu kuruzovog hljeba ako ga uopće i imaju. Bilo ih je među nji­ ma tako golih da su im se kroz odjeću svi dijelovi tijela vidjeli. Bosonogi bili su svi a rijetkost je uopće vidjeti koje obuveno dijete u St. Majdanu. Čovjeku se koža ježi gledajući kako ta sirotinja, osobito na radvom vremenu, dršće i propada. Ni sa školskom mladeži ne stoji bo­ lje. Ima djece koja dolaze u školu, ogr­ nuta starom vrećom, koja sačinjava svu njihovu odjeću, pa je onda lasno uvidje­ ti, kako ovako gola djeca utječu na mo­ ralni odgoj druge školske mladeži, da i ne spominjemo opasnosti od kakove j epidemije koja obično dolazi na goloti­ nju i bijedu. Pa što da se čini? Pomoći nam treba! Sa ono malo američke ro­ be. koja dođe u Stari Majdan, nije se moglo ni izdaleka predusresti golotinji naše sirotinje, te je ista ostala skoro u istom stadiumu. Gladna i gola čeka ona daljne pomoći i boljih dana, čeka zara­ de u St. Majdanu, ali tog na žalost sve­ ga nema. Svi oni ikoji bi nam mogli i koji su dužni da nam pomognu, kao da spavaju nekim stoljetnim snom i nigdje i se ne čuje ni riječ o St. Majdanu, koji | kao najveći bolesnik čeka svoj konac 1 — neminovnu propast. Gospodo oko zelenih stolova, ako , vam i u koliko leži na srcu spas našeg i mjesta i naše sirotinje, onda nam u pr- i vom redu dajte opet postavite našu ko­ tarsku ispostavu d jednog sposobnog i ! valjanog upravitelja, koji će nastojati, ’ da svojim radom spriječi propadanje St. Majdana i njegovog stanovništva. Ovo namještenje i uspostava kot. ispostave u našem mjestu, neophodno je potrebno i stoga, što bi se onda u St. Majdanu vodile sve šumske rasprave i rasprave za poljske štete i t. d. kao što je to bilo i za vremena bivše vlade, kad su mase težaka i drugog svijeta dolazile iz naše okolice u ovomjesnu ispostavu na ras­ prave i oglase, a pri tom uvijek nešto prodale i kupile i tim pomogle našem mjestu. Dana* toga nema i ako mi na to imamo sva prava, jer je St. Majdan od vajkada kao gradsko mjesto i sjedi­ šte kot. ispostave. Na posjedu joj je dat Lug za drvarenje i uzdržavanje ograde, a ona je ru­ šila »Gaj« bez pitanja da sagradi štalu, ma da je stara mogla vrijediti još i deset godina i iz Gaja dala popu g. Jokanoviću za pilanu do sada koje 50 hrasto­ va. 1 pop Jokanović joj se sada postavio za advokata, ma da je od godine 1914. do 1918. makar pet puta dolazio i tražio od zastupnika, da Cengića posjed ustu­ pi pod zakup c. i. kr. vojski, a ovaj to nije htio lučiniti jedino stoga razloga, što je tada bio Marin muž .u vojsci, pa nije želio, da mu se predbaci što mu sa­ mu djecu goni sa posjeda. Konačno su pri Mariji ove godine ostala sjemena, a : z;ikopirna, jer je njezini savjetnici navr. caju da ništa ne dadne vlasniku. I sad mali listić brani te. koji pot­ kopavaju pravni poredak u državi. Na čast mu! NA UVAŽENJE. Izborne lste za džematski medžlis u Sarajevu ne će se di­ jeliti na 13. novembra, nego u subo­ tu 15. novembra. Obraćamo na to pažnju svojih prijatelja 1 molimo ih, da se pobrinu, kako bi liste bile čim prije podignute i odmah uručene mjesnom odboru naše organizacije. »Agrar«. Jedan ovdašnji listić u bro­ ju od 6. o. mj. pod ovim naslovom bra­ ni Maru Crnogorac, koja u Blažuju »ob­ raduje čitluk malodobne R. Cengića« i >o svom trošku je na čitluku podigla štalu«, a sad joj je na tužbu zastupnika malodobnog kotarski sud otkazao za­ kup čitluka. Taj listić poziva »mjero­ davno mjesto« da to prepriječi. Mi, ne pitajući: zašto se taj listić još u takve stvari pača, ističemo, da je ma­ li listić njegov dugi izvjestitelj obma­ nuo. Jer stvar stoji ovako: Cengića po­ sjed u Blažuju nije čitluk i o tak­ vom ne može biti govora, jer nikad nije ni bio pod čitlukom niti pod kmetovskim pravom. To je beglučka zem­ lja, koju zastupnik Cengića familije iz Bruse drži pod desim već 40 godina i izdaje godišnje pod zakup drugom. Ti su se podzakupnici mijenjali često do sada, ali sada sam zastupnik želi tu zemlju obrađivati i on je najpreči. Urieta Muftić sakupila je -iznos od 1027 K. Darovaše ova gospoda: Po 100 K: Hamid ef. Svrzo i Ševale h. Šahinagić; po 50 K: Repovac Hidajet ef., Devadbeg SulejmanpaŠić i Hafe h. Kasumagić; po 40 K: Zumrut h. Azapagić; po 30 K: M. M. H. Krećo i Prohić Feride h.; po 20 K: Nafije h. Sarajke, Kasnije U Sahanija, Dino Hajrije h„ Kanite h. Uzunić, Sodet h. Hasmcta Ša­ rac, Hajrije h. Muftić, Ajiše h. Zildiić, Džchan Muftić, Naših ef. Repovac, lsmet ef. Zildžić, Jusufbcgović, Nečitljivo, Nečitljivo; po 14 K N. N.; po 10 K: Re­ povac Naših cf„ Repovac Ajiše h., Tahniiščić Muhamed ef., Kajtaz Omer ef., BeČirović Omer ef.. N. N. Mostar. Ne­ čitljivo, Cico Salih ef., Nečitljivo, F.mine ef. Merhović, g. Simo Jovanić, Mulah ef. Hadžalić. Lutfo Alije ef., Bašagić Muhamed ef., H. Bcgić, M. H. Fazlagić, Arife h. Midžić, Halide h. Kadić, Bulić Pcmbe h., Vasvihanuma i Hašeme h. Dabić, Karaoković Šerife h., Esme h. Dubravić, N. N., U. Muftić. Sabić Vasvi h.; po 6 K: Soćo Vasvi h.: po 4 K: H. Hadžomcrović; po 5 K: g. Miloš Joka­ nović, N. N.; po 3 K: Feriđ ef. Azamović. Međutim se je Mara kroz ovu godinu mnogo ogriješila o ugovor o čuvanju posjeda: Čardak je zapaljen i izgorio pred njezinom stajaćom kućom, a da ona ni glave nije na to okrenula. DamnćE vijesti Irtihali dari beka. U Maglaju je ovih dana preselila na ahiret Nurihanuma Muradbašić, mati naše dvojice prijatelja Rašida Obralića i Osman ef. Muradbašića. Osirotivši uz samu okupaciju, mno­ go je predevorala i .mnogi su burni vje­ trovi preko nje prohujali, naročito pri ulasku dušmanskih austrougarskih če­ ta. kad je Maglaj bio poznato razbojište. Ali nije nikad klonula duhom. Dok je bila u mlađim godinama i u boljoj snazi, nije joj u njezinu mjestu bi­ lo premca u tkanju najfinijeg i najukus­ nijeg našeg bosanskog beza, a njezino je ćereće bilo poznato i traženo i izvan granica naše uže domovine. Raspolažući neobičnim pamćenjem umjela je napamet na hiljade stihova na­ ših najnježnijih i najljepših narodnih pje­ sama, od kojih su već mnoge prije ne­ koliko godina izašle u »Beharu«, a i ostale će se prvom prilikom srediti i u posebnoj knjizi izdati. Rahmetullahi alejha rahmeten vasia! Za »Osvitanje“. Drugo je, na što upozorujemo, da Ma­ ra Crnogorac ima svoj vlastiti posjed i kuću svoju u ehi Vrutcinia općina Krasnica. Zakup Cengića zemljišta ot­ kazan joj je u 1918. putem suda prije prevrata, a nije izvršen samo s toga, što je Marin muž do malo iza toga um­ ro i zastupnik Maru od svoga ljudstva zadržao još godinu dana na tom begluku. Još jedan od glavnih uslova za op­ stanak našeg mjesta i njegove sirotinje jest taj. ako bi naša vlada nastojala da djelovanje rudnika u Ljubiji proširi i na Stari Majdan, koji također obiluje že­ ljeznom i drugom rudačom. Time bi jednom i ta željena željeznička pruga prošla kroz naše mjesto, koje je izoli­ rano, štono riječ, od cijelog svijeta, pa bi i kod nas oživio rad i promet. Naša sirotinja željna poštene zarade, dala bi se na posao, a današnja mizerija rasplinula bi se u zadovoljstvu i blago­ stanju. Prije nego završimo apeliramo i mo­ limo sva humana društva i korporacije a tako isto i našu vladu da što prije (jer je zima na vratima) pomognu našoj siročadi odijelom i životnim namirni­ cama, a osobito molimo »Oblasni od­ bor za zaštitu djece« u Sarajevu, da pokaže dovoljno blagotvorne susretlji­ vosti prema molbama stiglim iz Starog Majdana, za potporu našoj siročadi. Na­ pisasmo ovo redaka uvjereni da će oni bar donekle svratiti pažnju odllučujućih faktora, za koje držimo da će nam odmah pomoći i neće čekati da opet pokucamo na vrata. Qui viva vena! —lć. ■ 1 i ; ; OGLASI: Gradsko poglavarstvo Sarajevo. Jedno pismo. Sarajlija S. Š. piše kući ove retke: »Primio sam Tvoju kartu nakon moga godine robovanja. Baš ti lijepo fala kad se mene tako često sje.ćate sa pismom, u godini jedno, ali fala dragom Bogu i robovanja ću se makar ikada kutarisati, ako budem živ i zdrav. Da je sreća pisala bi ti bar u hefti dana jedno pismo kad neće drugi, jer Bog dragi znade hoćemo li se više ikada vi­ djeti, pošto se je teško robstva kutarisati, jersenikozanasne brine da nas izba vi. Svi su drugi robovi kući otišli, samo mi Jugoslaveni dalje reštujemo«. Ima li kogod da se pobrine bar za .urednu poštu, kako bi se sa ovim sužnjevima bar njihove familije mogle dopisi­ vati ? Broj: 27345/19. Sarajevo, 10./Х1.1919. Natječaj. Gradska općina sarajevska izdati će putem jeftimbe pribavljanje podvoza za odvoz kućnog smetlja, uličnog blata i prašine, za polijevanje cesta, za odvoz Snijega, te za vožnju različitog materi­ jala. Zapečaćene, sa 2 K biljegovine i sa natpisom: »Ppnuda za pribavljanje podyoza» predviđene ponude treba predlo­ žiti najkasnije do 1. decembra 1919. u 11 sati prije podne u urudžbenom za­ pisniku gradiškog poglavarstva. Ofcrte će se otvoriti isti dan u 12 sati u podne, a kasnije stigle oferte neće se ni otvoriti. Nudioci imadu istodobno položiti vadium od 5.000 K, a dostalac morati će nadopuniti vadium na jamčevinu od 20.000 K (dvadeset hiljada kruna) prije potpisanja ugovora. Fo-rmulare za ofe-rtu i pismeni uvjeti mogu se dobiti kod gradskog građev­ nog odjela broj 22. Gradsko poglavarstvo. Begović Salili iz Sarajeva, dobio je kao invalid trafiku u Prači i tamo je otvorio bakalski dućan. Na 7. novem­ bra došao je u večer neki »majstor« i obio mu dućan odmesavši duhan, nešto kahve. boje i čekmedže sa duhanskim ceduljama, te gotovinu od K 1.500.—. Sumnja na Matu Božićevića i podnio je prijavu žandarima, ali oni ne htjedoše da stvar istražuju. Pozivamo vladu i okružnu oblast, da se za stvar zainteresuju i gospodu žan­ dare nauče redu i zakonu. OGLASI JAVNA ZAHVALA. Naš poznati đački dobrotvor Muha­ med Bekir eH. Kalajdžić izkazao se je i ovom prilikom kao i prije, te je đacima muslimanskog konvikta u Mostaru po­ klonio pisaćeg pribora u vrijednosti 250 K, te poučnih i zabavnih knjiga u vrijednosti preko 150 K, pri čemu se na­ šem dobrotvoru najljepše zahvaljujemo, te se nadamo, da će i ostala braća mu­ slimani ugledati se u ovog đačkog do­ brotvora. Odbor muslimanskog đačkog udruženja za potpomaganje siromašnih đa­ ka u musi, konviktu u Mostaru. U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu* musliman-. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d i" Beogradska restauracija Javljamo cijenjenom građanstvu, da smo od 1. oktobra preuzeli i obnovili »Beogradsku Restau­ raciju" u Jeftanovića ulici br. 3 preko puta Hotel Evrope. Nastojaćemo, da cijenjene mušterije zadovoljimo dobrim domaćim jelom, raznim naravnim pićem i tačnom poslugom. S poštovanjem ASIM КШТ i dr Odgovorni aredoik: M. SadŽaka. Vlasnik: Centralni Odbor »I, M O.« 'dumparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9b02282e6d659f1b70017dfb34882f7c.pdf faed2d025c271ae116f0193070fe6ef6 PDF Text Text 6© Н BROJ L Е R A. tzk i subotom, utorkom i £ tvrtkom. F2(š35tBioni о&зг. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМ^СКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 87. Pretplata godišnje72kru­ ne, .a pola godine 36 kru' : Ured. ;tvo i uprava г ' ,zi se u Carevoj tiHeL T efon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice П19. Sarajevo, subota 15. novembra 1919. (21. saferul-hmra 1338 } Govor g. Stojana Protića držan na sarajevskom zboru Narodne Radikalne Stranke. (Svršetak.) Mi želimo, da se na tim osnovima izgradi naša nova kuća i osnovni zakon, zemaljski ustav, i to želimo da bude koliko je mogućno skorij e. A najskorije može bili tek onda, kad se vojska naše domovine svojim Kućama vrati, kad naša narodna pita­ nja u Parizu budu konačno svršena i kad narod bude u mogućnosti, da pode na izbore da izabere svoje predstavni­ ke za Veliku Narodnu Skupštinu, koja će mu donijeti novi ustav, nov osnovni zakon za cijelu našu novu otadžbinu. Dotlen mi braćo i gospodo držimo, da ne treba raditi ništa drugo što nije neophodno potrebno, što sam život državni i narodni ne iz­ nese, i tako da kažem, ne stavi na dnevni red. A ima već takih pitanja, koja je sam život stavio na dnevni red. ja ću spomenuti dva pitanja od tih: Jedno je pitanje o novcu. Kakav no­ vac treba da imamo? Da ii ćemo da i dalje trpimo ove austrijske krune kod nas, ili da ih zamijenimo s našim na­ rodnim novcem. Drugo je pitanje t. zv. agrarno pitanje. Pitanje o tom. da onaj koji zemlju radi, zna da je to odista i njegova zemlja. Pitanje o novcu vrlo je važno i vrlo prešno. Mi imamo u našoj zemlji može biti sedam do osam, ako se nije u po­ sljednje vrijeme nakupilo još malo više miljardi austrijskih kruna, a jedna miijarda, medu vama će biti i takvih, koji to ne znaju koliko je to jedna miljarda, je hiljadu milijuna. To je previše za ovoliku zemlju kolika je naša. Taj novac na strani u Evropi, ne vrijedi ni^ta. Jedna kruna na ženevskoj burzi vrijedi pet švajcarskih para. Mi želimo da tu austrijsku krunu što prije izbacimo iz naše srediinc, pa da na njezino mjesto metnemo naš narodni dinar. I mi hoće­ mo, i ako ona ne vrijedi više nego pet para, da damo za nju i nešto više, ali ne možemo i ne smijemo dati onoliko, koliko traže ratnd bogataši. Ima ljudi, koji su se za vrijeme rata obo­ gatili, koji su za vrijeme rata trgovali, koji imadu pune kese tih kruna, i oni bi sada željeli, da im mi za svaku ovu trulu krunu damo naš dinar. Mi ne mo­ žemo, i ne samo da ne možemo, nego ] i ne smijemo to učiniti. Ako bi to ura- • dili, onda bi upropastili našu mladu dr- i žavu u prvim danima njezinog života. Mi već imamo, braćo, toliko sprem­ ljenih dinara u novčanicama, da mo- • žemo pristupiti razmjenjivanju kruna i za dinare odmah, ali naša vlada na ža­ lost to ne radi (dolje s njom). I to je jedan od razloga, što smo mi protiv nje. I ona ne samo da to ne radi, nego je ona iz Beča dovukla neki dan t r i s t a m i 1 i j u n a n o v i h kru­ na, i čini još jedan korak, koji je po našem dubokom uvjerenju vrlo opasan: ona na prikriven način uzimlje pozaj­ mice od naroda u tim austrijskim kru­ nama! Hoće da bilježi krune novim ži- i gom, i uzimlje tom prilikom od svake krune dvadeset po sto za sebe. Ona , ponovo uveličava, umjesto da smanjuje j krune i izvlači ih iz našeg novčanog | saobraćaja! I sve to miimo Narod- I ne Skupštine! Dotle, dok to pita- | nje ne riješimo kako treba, kako zdrav । razum i nauka nalažu, a već smo u mo­ gućnosti, da tome pristupimo, ml ništa ne možemo na privrednom i na finan­ cijskom polju raditi kako treba: niti možemo dobro, solidno načiniti držav­ ni budžet, niti možemo ozbiljno kako treba trgovinu sa stranim svijetom vo­ diti, jer ove krune neće mko da primi. Nijedan trgovac ne zna na Čemu je i s čim treba da računa. Drugo jc pitanje agrarno. Moj drug : i prijatelj Janković o tom će vam ka; zati nešto više; ja ću biti slobodan da ј vam o tom kažem neke stvari samo. Kao što sam malo prije rekao, želja je nas radikala ne samo od danas nego od davna, da naš seljak bude slobodan građanin, i to slobodan ne samo politič­ ki nego i ekonomski, privredno. Seljak, kako je ovaj rat pokazao, igra u državi veliku ulogu i ima vrlo veliku vrijed­ nost za održanje države i za održanje cjelokupnog života jedne zemlje. Da nijesmo mi u Srbiji imali narodnog se­ ljaka, da se nismo o njemu starah i da ga nijesmo držali na izvjesnoj visini vedra i čila, boga mi braćo, kako smo bili mali, ništa ne bismo mogli uraditi niti za sebe niti za vas. (Burno odobra­ vanje.) Oni dakle, koji zemlju rade treba da tu zemlju i imaju. To jc naša želja i naš program, i naša čvr­ sta rešenost, da tako zaista i bude. Oni koji su do sada zemlju držali, njima braćo treba dati pravednu i ^poštenu naknadu. Ima ljudi medu vama, koji se zovu narodni ljudi, demokrate, koji vam pri­ čaju da to ne treba, da se onima ne smije ništa platiti. Ja sam dužan, braćo, i u svoje ime i u ime svojih drugova, i u interesu opštem zemalj­ sko m, kao i u interesu vas sviju, da kažem, da je takva nauka hrdava i opasna. 1 mi smo u Srbiji to pitanje imali da rješavamo; mi smo ga i riješili, i mi, braćo, nikom nijesmo uzeli za badava onu zemlju, koju jc on dotlen imao. Mi smo pošteno platili ne samo onda kad smo bili vazalni, kako to neka gospoda pričaju, nego i onda kad smo bili pot­ puno slobodni. Mi smo se na stra­ ni zadužili, pa smo pošteno platili. Tako ćemo, braćo, da radimo i sada i tako se mora raditi. Svaki onaj koji je do sada zemlju držao, pa ma kako se zvao, treba da bude uvjeren, da će ra­ dikalna stranka pošteno i pravedno platiti ono što od njih uzme. (Prigovori! To je plaćeno ne jadanput nego deset puta.) Ono što će se dati, neće davati onaj seljak komu zemlju dajemo, to će dati država. I to što bude i jedan i dru­ gi imao da dobije, to treba da bude obezbijedeno i osigurano za­ kon o m. Mi dakle želimo, da se to krupno i teško pitanje riješi na zakon­ skoj osnovi; da bude sigurno svakom ko zemlju dobije, da je ona njegova i da ćc ona njegova i ostati. Danas kako se to radi, po našem shvatanju, nije dobro. To se radi bez zakona i mimo zakona, i to rade ljudi, koji pripadaju državnoj političkoj vlasti; i koji to veliko i krupno pitanje upotrebljavaju za svoje partijske cilje­ ve. Na taj se način po neki seljak i po neki drugi čovjek može prevariti i za­ vesti. ali na kraju ćc biti zlo za sve, ako se takav rad produži, i na kraju će se vidjeti da oni ljudi, koji tako rade, ne misle dobro narodu. Ima već i takvih slučajeva, da je zemlja, da je narod, da je poljska pri­ vreda naša izgubila mnogo za to, što se to tako radi; a ima dosta slučajeva, za to što su to radili i mnogi kotarski predstojnici i župani, da zemlja nije išla onome kome ona treba, nego je išla onome kome ona ne treba, ko ne­ ma potrebe za nju. Naprotiv oni, koji zemlju treba da dobiju, oni je nljesu dobili. Ima i takvih slučajeva, da činovnici koji ovu stvar provode, rade (da li sa­ , mi ili po naredbama ministarskim, mi svaki put nijesmo mogli to utvrditi) i takve stvari, koje daju vrlo hrdavo .svjedočanstvo za pravni red u našoj zemlji. Jedan prijatelj, prije kratkog vremena iz Zagreba mi saopštava, da jc jedan agrarni povjerenik donio od­ luku koja obara i ništi presu­ du kasacionog suda, a odobra­ va presudu apelacionog suda! U jednoj pravnoj zemlji ne smiju da se događaju takve stvari. Sud mora biti svetinja za svakoga. Koliko jc to pitanje krupno i važno, toliko treba ozbiljnije o-njemu misliti. Da se to pitanje u svoj Kraljevini na­ šoj riješi potpuno, trebaće mnogo nova­ ca, trebaće nekoliko milijardi dinara potrošiti. Zbog toga se cijelo pitanje mo­ ra uzimati da sc rešava najprije ono, što je najnužnije, što je najpotrebnije, i gdje je najnužnije i najpotrebnije. . Medu oblasti, koje su na prvom mje­ stu za rješavanje toga pitanja, dolazi Bosna i Hercegovina, i stara Srbija i Makedonija. Mi smo dužni, da sa svom ozbiljnošću k riješavanju toga pitanja pristupimo, i ja sam dužan, da vam svratim pažnju na to, d a b u d e t e obazrivi na sve one lagane Ijude i lagane agitatore, koji sa mnogo lakomi slenosti to p itanje u usta uzimaju isa mnogo 1 a k o m is 1 e n o s t i vitlaju svoj partijski barjak oko to­ ga pitanja. Mi imamo izvjesnog is­ kustva u rješavanju toga pitanja. Mi smo ga u Srbiji riješili i mislim, da smo ga riješili dobro; a kakav smo rezultat imali, malo prije sam kazao. Mi smo dobili taj rezultat, rešavajući to pitanje, da smo našega seljaka stavili na čvrste no­ ge i držali vedra i čila za sve vrijeme do ovoga časa tako, da je on i ovu ve­ liku buru, ovaj svjetski rat mogao izdr­ žati, i da ga je izdržao na dobro i na sreću cijelog našeg naroda. Godina I. Sarajevo, 14. novembra. Pod datumom B. Brod 12. novembra dob..?, je rasa org.T.zac ja ovaj brzojav: »Primite našu najiskreniju zahvalnost za vaše ovako u-rd ’, učešće u našem doček:’. Prvo vaše pov: rcnje prema Ra­ dikalnoj Stranci, koja podjednako radi za sve delove našega nanda, najbolja je zaloga za uspeh naše politike, čiji dosadašnji rezultat najbolje pokazuju t njenu vrednost. Stojan Protić sa drugovima«. Agt irna rezolucija | i I i i : • i I i ј Sada mi dozvolite da završim ovu moju riječ, koja je prva u vašoj sredini, a koja, nadam se, neće biti i posljednja. 1 Na završetku ove moje prve riječi mi­ slim da treba da vas još jedaput zamo­ lim. da vi Bosanci i Hercegovci treba na prvom mjestu svagda da imate na umu. da između sebe živite bratski i složno, bez obzira na vjeru i bez obzira na ime. Ako tako bu­ dete radili, onda ćete mnogo zasluga steći za našu novu otadžbinu; i ja se nadam, sa svojim drugovima, da ponos­ na Bosna i kršna Hercegovina neće izo- 1 stati ni ovoga puta iza svoga zadatka. I (Burno odobravanje i poklici: Živio’). primljena na zagrebačkom spomenzboru »Hrv. Zajednice* od 24. oktobra. »Hrvatska Zajednica« zahtijeva, da se agrarna reforma,' pod kojom ona sma­ tra >kiip svih pitanja, kojima se ureduje i podiže snaga narodne poljoprivrede, provede čim prije zakonskim putem ra­ zumno, pravedno j nepristrano. U provedbi same zemljišne reforme temeljnicom su slijedeća načela: i. svi preostati feudalnih odnošaja iz bivše državne tvorevine poimence kmet­ stvo. kolonat i fideikomis imadu se uki­ nuti. Razne povlasfee uživane od pojeuuiih slojeva pučanstva iimaju se protcgnmi na dosad neprivilegovane. 2. Zemljom se ima nadijeiiti svaki oпгј. k . je nema ili je nema dosta, a voljan ju je i kadar obradiv a t.. Legionaš ma kao i svima, kojima ic crnja obećana, ima se besplatno na ir< < države podijeliti. Ima se početi -tcc • kom provedbom kolonizacije. Ki11 na ima se omogućit, gospodarski napredak dobavom jeftine građe, namještaja, inventara, te podavanjem ioni: zajma. 4. Zemlja, koja se u svrhu razdiobe a. ima se dosadašnjem vlasniku pravedno odštetiti. 5. Imaju se unaprjed ustanoviti ona gospodarstva, koja će i u koliko iz ob­ zira agrarne produkcije, kulture i industrijc ostati netaknuta zemljišnom re­ formom. 6. Da sc posjed r.adjeljenika kao dovlasnika nc razmrvi, imaju sc ured:, selišta sa zakonskom najmanjom izmjero - i. koja se nc može ni zadužiti ni odsvojiti. 7. Revizija segregacije ma se po­ spješio pravedno obav.ti. v Provedba agrarne reforme ima se po/ po pok- nama samostalnim nepolitičkim i stručnim oblastima (ure­ dima) budući da dosadanje iskustvo dokazde. da sc agrarna reforma izrab­ ljuje ■ politički ^franačke svrhe. Govor g. dra M. Drinkovića držan ua svečanom zagrebačkom spomen-sastanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine. Gospodo! Kao član narodnoga kluba, j vio. da Narodno Vijeće nije bilo ustro­ jen«' bez toga gospodina, \ mnogo prije koji sam sudjelovao radu mojih drugo­ nego je utemeljeno. — va od konca 1917. do danas, progovo­ Izvodi i tobožnji razlozi, koje gosp. riti ću o nekim unutarnjim pitanjima našeg državnog života onako iskreno i • ministar unutrašnjih djela navod., da opravda svoju pogubnu politiku neiskreotvoreno, kako je moj običaj. n: - : i ш 'tiniti su. te su izljev ilj mrž0 razvoju krize kazao Vam je, go­ ; д u neshvatanja naših narodnih i dr­ spodo. sve što je nužno gosp. Predsjed­ žavnih potreba. Za ovu državu smo ra­ nik, pa ste vidili, da je postanak i ras­ dili iz svih svojih sila davno prije nego plet krize dokaz, da se život naše mla­ je postala. de države ne razvija onako prirodno i zdravo kako smo svi očekivali. Da je od Macedonije do Njemačke je­ dan narod i taj jedinstveni narod Ima Vi znate također da je ovdje, u Za­ grebu. pokušao pred par dana opravda­ da sačini jednu svoju, jedinstvenu drz.ivu učilo nas se još od vremena Kati tu državnu bolest ministar unutarnjih dela. Čudnovat je slučaj sudbine, gos­ čića, a pravaši su to provađali još od eda desetih godina prošloga vijeka. podo. da nakon same jedne godine os­ lobođenja, moram ustati proti tom mini­ Prema t< mu, naš rad i svih pokoljenja stru uprav ja, koji sam sa dr. Korošpriic nas u redovima bivše stranke pra­ cem i drugovima iz Bosne, mnogo skri- i va — .šao je £a tim da širi ‘među narod �Страна 2. Strana ljubav borbe za nezavisnost i oslobo­ đenje od Austro-Ugarske i Hab>burga. (Tako je). U toj borbi i te kako da se pozivalo na okup, pa je nelijepo od sa­ dašnjeg jednog ministra, kada nam pred­ bacuje, da se nije na okup pozivalo pro­ tiv Biča, da se nije pravio front proti Beču. Ja se sjećam da smo i njega i njegovu stranku pozivali u front protiv Beču, pa da smo uprav u Beču imali dogovore, ali se sjećam da naš poziv nije uspio. On i njegovi drugovi su vo­ ljeli položaj udobnosti austro-ugarskih državnika. (Burno odobravanje). 0 na­ šoj borbi protiv Beča i Pešte nije sada vrijeme da govorim — ali ja sam uvje­ ren, gospodo, da će povjest o tim bor­ bama reći svoju istinitu riječ, pa da će priznati i to, kako su Hrvati bili živi politički nasip preko kojega nije mogla Austrija prodirati na Balkan, onako ka­ ko je htjela. U toj borbi, krvavoj j nckrvavoj, koja je kroz stoljeća trajala, uništeno je i energija i eksistencija na pretek. I to je ponos našega naroda i našega plemena. (Poklici: Tako je), Mogu, gospodo, kazati, da sam i ja u ,toj borbi izvršio svoju dužnost, pa sam — Hrvat i pristaša ondašnje stranke prava - propovijedao jedinstvo narod­ no i državno cijeloga naroda, tako da sam bio optužen na kazan smrti. ier da sam bio u službi velikosrpske propagande, sa svim da ja od nijedne strane za moju radnju nisam imao plate, niti sam bio u čijoj shižb . To se može bar danas lako konstatovati u Beogradu. Ja neznam. dali takovo ^vjedočanstvo nepla­ ćenog patriotizma, mogu izdržati današ­ nji naši protivnici. (Veliko odobravanje i razni poklici). Dakle, gospodo moja, ni moji drugovi ni ja nismo »došli u ovu državu u magli«, »nismo mi zabludili u ovu našu dr­ žavu , kako nam se poručuje od gosp. Pribićevića, mini tra unutrašnjih djela. On zna veoma dobro, da smo mi došli u ovu državu svojom slobodnom voljom, svojim radom, svojim borbama, svojim patnjama. (Buran aplaus). Ja znam Ja su moji drugovi za vrijeme rata svr­ šavali svoju narodnu dužnost i da su istovjetovaU svoju borbu javno, u saboru sa srpskom u teškim prilikama — u jeku rata. (Tako je). Ja znam, da sam koncem 1917. našao u Zagrebu, kada sam ovdje došao poslije 3. godine robovanja u austrijskim tamnicama, svoje • drugove na radu za narodno i državno jedinstvo. (Poklici: Živio!) Ja znam, da smo kroz cijelu 1918. ulagali sve sile na organizaciji oslobo­ đenja naroda našega. O tomu ne treba da duljim — samo opažam, da je bezsavjesna svaka tvrdnja, koja ide za tim, da naš rad omalovaži lažnom tvrdnjom, da fronta proti Beču nismo praviii. Isto tako da je besavjesno govoriti o našoj politici kao separatističkoj i natražnjačkoj. Pismeno je. gospodo moja, utvrđeno, da smo sve stranke — osim one go­ spodina Pribićevića — još u martu 1918., javno izjavili, da je naš na­ rod jedinstven i da je to jedinstvo bez­ uvjetno i nerazdnuživo; da hoćemo je­ dinstvenu državu svih'Srba svih Hrva­ ta svih Slovenaca. Ista izjava se učinila u augustu 1918. U njoj se među ostalima veli: »Jedna od takovih istina je Број 87 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA** činjenica, da je narod SHS etnički jc' dinstvon narod i da to jedinstvo ima os­ tati, prema opće priznatom nacionalnom načelu, nerazdijeljivo i bezuvjetno, koli­ ko obzirom na teritorij, toliko i na dr­ žavnu pripadnost naroda«. I ovu Izjavu su potpisale sve stranke osim one gosp. Pribićevića i njega. (Veliko odobrava­ nje i poklici: Ona jc došla, kada je do­ zvolu za to dao car Karlo!) I tako u radu ovih stranaka, osim one gosp. Pribićevića, došao je i oktobar 1918. Došao je i 19. i 29. oktobra prošle godine. Samo tih dana u naše kok) je bila primljena koalicija. (Tako je). Gospodo, tko može kazati da je tada bilo u našim redovima separatizma? Tko će ustvrditi da naš narod nije za jedin­ stvenu državu? Ta tada je, gospodo moja, bio u Na­ rodnom Vijeću i gosy. Pribićević, koji jc sudjelovao svim objavama Narodno­ ga Vijeća i svim zaključcima. Pa od prvoga do zadnjeg časa staja­ lo se u Narodnom Vijeću na istom sta­ i novištu na kojem se stajalo i kroz cije­ lu god. 1918., naime da je naš narod jedinstven i da država ima biti jedin­ stvena za sve Srbe, Hrvate i Slovence. (Odobravanje). 1 vidite, gospodo, čuda i što po riječima gosp. Pribićevića, nije­ dan narod na svijetu nije nikada uči­ ■ nio, uradio je tada naš. Uradio je pače i sam go>p. Pribićević, jer je on stavljao uvjete za ujedinjenje kada se to ujedinjenje stvaralo. Jest, gospodo, nisu to bile manifesta­ cije za strani svijet, nego usiovi. (Veli­ ko odobravanje i pljeskanje). Da je ta­ ko, dosta jc pročitati zaključak Narod­ noga Vijeća od 24. novembra 1918. — Taj zaključak glasi: »Narodno Vijeće Slovenaca, Hrvata, Srba u skladu sa svojim dosadašnjim zaključcima i prema izjavi vlade kralje­ vine Srbije, proglašuje ujedinjenje dr­ žave Slovenaca, Hrvata i Srba, obrazo­ vane na cijelom neprekinutom jugosla­ venskom području bivše austro-ugarske monarkije, sa kraljevinom Srbijom i Cr­ nom Gorom u jedinstvenu državu Srba, , Hrvata i Slovenaca i izabire odbor od | 27 Lica sa punom oviašću, da sporazum­ j no sa vladom kraljevine Srbije i pred­ I stavnicima sviju stranaka u Srbiji i Cr­ ■ noj Gori, bezodvlačno provede organi­ 1 zaciju jedinstvene države prema prilo: žemm naputcima«. Vidite, gospodo, ovdje se govori i o naputcima na kojima je radio i za koje je glasovao i gosp. Pribićević. (Glasovi: Vjerolomci! i razni poklici). Prvi je uslov, gospodo, da se ima sa­ ; zvati konstituanta za konačno uređenje ; naše države. Drugi, da se državno vijeće — pri­ • i vremeno narodno predstavništvo — ne može raspustiti do konstituante. Treći, da je vlada odgovorna tom predstavništvu. Četvrti, da su članovi predstavništva utvrđeni: kako i tko da bude član pred­ stavništva. Peti, da je određen djelokrugdržavnevlade i v 1 a d a p ekrajinskih. Uza sve te uslove još je utvrđeno, da vladarsku vlast vrši kralj, odnosno pri­ | jestolonasljednik Aleksandar. (Tako je!) t Vidite, gospodo, da to nije bila manife­ F E L J T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (14) No Ihsan se je zadržao i pričekao svoju dru­ garicu dok je obukla rukavice, poravnala odijelo, namjestila šešir i pošla vratima. Tada su zajedno izašli iz čitaonice prošli kroz veliku praznu dvoranu, a iz ove kroz hodnik, pa dvorištem na ulicu. Vani je puhao hladan vjetar i stresao zadnje lišće sa stabala. ,.Kuda sada?*4 upita Ihsan primaknuvši se Reni. — ,,U grad,** — odgovori ona uhvativši ga pod ruku i primaknuvši se sasvim blizu u za nj. Išli su brzo. Ona ga pitala, kako ga je poslanik primio i šta mu je sve obećao. On joj je ispripovjodao sve, zašutivši opomenu da se ne druži mnogo s mladogrcima. „Kad moj otac bude na lobodi Г... usklikne Rene, „о, onda ću biti najsretnija, ako i vi...“ Ni ona nije dorekla Primakla se sasvim uz Ihsana, da su ćulili toplinu tijela jedno drugog. Išli su dosta brzo i nisu ni opazili kako ih neki poz­ nanici sretaju i pozdravljaju. Nisu opazili kako su došli u glavnu ulicu, nisu vidili, kada je kraj njih prošla Nera Zafranisova s jednim pratiocem. Oni su bili zabavljeni sami sobom. Rene je htjela već nekoliko puta upitati šta je htio još reći u klubu, o nije mogla, n stacija za vanjski svijet, nego da je to veru, i na zapadu i na jugu i na istoku, bilo upravo državna pogodba. (Tako je!) moramo svi sve svoje uložiti, da se uv­ Svi ovi usiovi su ušli u adresu Narodno­ jeti našega ujedinjenja ispune. Moramo ga Vijeća Kruni, i kruna je te uslove svi sve svoje sile uložiti da svečana ri­ .usvojila. ječ našega vladara bude od svih držav­ Tako je, gospodo moja, bilo i nikako i nih čimbenika poštivana. (Opći aplaus). drugačije ostvareno naše državno iuje- | Moramo svi sve svoje sile uložiti, da dinjcnjc. Tomu svemu je sudjelovao i i svaki član naroda, svaki dio naroda bu­ ministar •utarnjih djela gosp. Pribićević , de stalan i uvjeren, da sve ono, što se — pače on je svemu tome sudjelovao I u ovoj državi utanači između vladara kao regent. (Opće odobravanje te razni [ i naroda, biva poštovano i da je sveto. poklici protiv Pribićevića). I on kao da ' (Dugotrajno odobravanje). Nepametno i sc sada kaje. On veli: »Nema tog паго- i zlo za državu radi tko drugačije hoće da na svijetu, ne možete pokazati u hi- . da radi. storiji nijedan primjer, da jc jedan na- | (Nastaviće sc). rod, kad je stvarao svoje ujedinjenje, i stavljao uslove za to ujedinjenje«. Ali, .gospodo, kad nebi bilo takovih primje- j ra u historiji, bio bi to baš. (Opće piješ- i .kanje). Ali nije istina, da takovih pri­ mjera nema. Primjer Engleske, Ameri­ »Šta je babi milo, to joj sc i sililo«. čke Unije, Švajcarske je tu. U opće sve • države svijeta ujedinjavale su se po- ! Tako se i »demokratskim« organima ustavljajući sebi uvjete. Pače svaka kon- | snilo, da je u našoj organizaciji nastao — rascjep! Prvi je tu patku iznio stitucija u parlamentarnoj državi jest plod uvjeta, pogodaba, koje dijelovi na- । ovdašnji krajcaraški listić nekolicine roda sebi predstavljaju i proglasivaju I Dalmatinaca, tako zvani »Jugoslavenski List«, a za njim je donesoše »Glas Na­ vrhovnim svojini državnim zakonom. (Opće veliko odobravanje). A to se ta- 1 roda«, »Hrv. Obnova«, »Jutarnji List« ko događa zato, što je svaki ustav dr- [ i ostali zvanični i poluslužbeni organi žavni, svaki zakon u državi plod dugih I socijaldemokratske« vlade g. Pribiće­ borba i nije drugo nego kompromis iz­ vića. među raznih skupina u borbi, koje kad Ne znamo s koje bismo strane uzeli stvaraju zakon, stvaraju na neki način ovo prikazivanje .i veselimo se, da je primirje. Mi smo, gospodo, eminentno siromašni »Glas Naroda« spao čak na državnopravnim aktom stvorili takovo to, da sc radi klimavosti svoje š a r c primirje do konstituante. n e »partije« mora tješiti našim »rascje­ Htjeli smo da se štedi ponos svih ple­ pom«. Nemamo ništa proti tomu, d a mena našega naroda, da se njeguje po­ se ljudi tješe kako mogu i umiju, štovanje svega onog lijepog, širokog, nu moramo naglasiti, da čvrstoći naših velikog, što jc u svim našim plemenima; redova ne mogoše naškoditi ni jače bur­ da sc čuva, dok se naravnim gije, kamo li će je omesti šišmiši iz »Ju­ putem ne stopi, ne nivelira u goslavenskog Lista« ili gmizavci oko jedno sve ono, što je, za sada, »Glasa Naroda«. u svakom našem kraju n e t a kVeselite se demokratski novinari, jer njivo, u što se ne smije dirati, po svemu izgleda da je vaše carstvo bez velike boli, prosvjeda i nebesko! Veselite se i tješite, jer vam otpora. (Tako je). A drugačije nije drugo šta i ne preostale... moglo biti i nije ni moguće da bude. U eri »demokracije«. »Politika« jav­ (Odobravanje). lja da je u četvrtak konačno riješeno Zločin na državi počinio je svaki onaj, i pitanje o ulasku Crnogorca g. Spasoje koji nije razumio da ne treba sile, da ne j’ilepića u kabinet za ministra narod­ treba mržnje, da ne treba progona, da nog zdravlja. Pošto rekonstrukcija ka­ ne treba uništavanja ondje, gdje je bineta ne će moći ovih dana da bude iz­ trebalo samo malo međusob­ vršena, to je i pitanje o sazivu parla­ ne ljubavi, snošlivosti i po­ menta odgođeno. Većina članova kabi­ štivanja. Još je veća zločin, ako je neta zastupa mišljenje, da s e p a r 1 arazumjevao, a radio je svijesno ono, što menat dulje vremena još ne ie urađeno. (Opći pljesak). Nije nas vo­ saziva. dio separatizam, kada smo utanačivali Da živi naša »demokracija«! uvjete sjedinjenja, nego nas je vodila . ljubav za ovu državu, za koju smo dali | sve, što čovjek može dati. Ljubav za ; ovu državu, koja je sinteza naših patnja ' i borba, ljubav, koja je u nama tako dje- ; lovala, da nikada ni za sekundu kroz ci­ Nepravednost pri podjeljivanju viso­ jeli život nismo paktirali sa tuđinskim koškolskih Stipendija. Pišu nam iz Tešgospodarima. (Veliko odobravanje i po­ nja: »Ovih je dana izašao m »Nar. Je­ klici: Tako je! Paktirao je Pribićević, dinstvu« popis studenata, kojima je zcne mi!) maljsak vlada u Sarajevu podijelila Sti­ Nije nas vodio separatizam, nego uvipendije, pa je svakoga iznena­ đavnost i predviđenje, bojazan, da se dilo, ko je taj popis pročitao i vidio, ne pokvari, ne poruši, što se tolikim stoIjetniim naporima oživotvorilo. Želja i : da je ovdašnji visokoškolac Suljo Smatvrda odluka da ova država bude jaka, ! ilbegov.ić dobio samo K 3000.—, dok su drugi, koji kud i kamo od njega bolje da bude silna u revoluciji svijeta, koja još traje, vodila je nas, kada smo stva- I stoje dobili 4500 kruna. Ovaj veoma vrijedni i čestiti akade­ rali uslove našeg državnog ujedinjenja. I (Tako je!) I ako ne ćemo da naša do- I mičar, koji naprosto nema n i k a k o v a movina bude otvorenih vrata ii na sje- । imetka, jamačno nije zaslužio, da se s Zaustavili se pred kazalištem, jer je Rene naglo stala i pozvala Ihsana, da vide, koji se komad daje večeras. Da pođemo večerati, pa da gledamo ,,Hernani“ od Huga predloži Rene. Ona nije ni čekala dok Ihsan odgovori nego trgne ruku i uđe u kazalište. Dok je Ihsan stajao pred vratima i gledao ras­ pored približi mu se neko i prije nego što se je i okrenuo nagovori ga: ,,Ihsanbey! Idete u kazalište?44 Ihsan se okrene i Iznenađen ugledavši Neru Zafranisovu izvine se: — „О, ne gospođice44 — odgovori Ihsan, a Nera dočeka: »Tim bolje onda ćemo poći k nama, jer vas već dugo nije bilo.« Ihsan se uhvati u stupici, jer je sad morao lagati ili Reni, ili Neri. No u to jo vrijeme izašla iz pozorišta i Rene, pa ugledavši Neru zastane na vratima. Nera Zafranisova opazi je i reče zaprijetivši novinom koju je držala u ruci. »A, sada sam vas uhvatila... I Rene moraš nama.« Ihsan je bio u neugodnom položaju, pa pri­ pustivši rasplet događaju pozove Renu i pođu skupa. »Baš ovaj sretan čas raspoloženja mora mi ga ona oduzeti!...« reče Rene Ihsanu turski. Nera je čula, ali kako nije razumila reče u Šali: »Ovdje je Grčka... Ne smije se turski go­ voriti.« Rene se osmjehne i stisne Ihsanovu ruku. Putem je Nera pričala atinske novosti iz viso- Bilješke Registar korupcije kih krugova. Rene ih nije slušala nego se zanosila samo jednom željom, da ostane sama s Ihsanom i da mu već jednom rekne što je mori i o čemu misli po čitave dane; da čuje od njega onu riječ što je ni on ne smije da izgovori. Ona je tek nekad-nekad pogledala Neru i osjetila kao ubod od igle u srcu. Zapazila je kako koketno razgovara s Ihsanom, kako ga zaljubljeno gleda, kako joj ga želi oteti. Razmišljala je kako bi našla izliku i oprostila se, ali nije htjela, da u ove čaše kada je najviše žudila za njim pripusti ga svojoj protivnici. U to su došli pred Zafranisovu vilu. Nera ih pozove' unutra, ali se Rene ispriča, da nikako ne može. Ihsan je čekao neodlučan, pa kada je vidio, da je I Nera prestala nagovarati ih, pokloni se i on ispri­ čavši se da će prijateljicu otpratiti, da ne ide sama. Nera Zafranisova ostala je za čas na vratima i gledala kako Ihsan i Rene odmiču kroz mrak. ) ! ' I i XI. Nera Zafranis nije gledala na život očima, kojim i je gledala Rene. Ona je ismjehavala zagrijenosl nekih Grkinja, koje su se bavile politikom i zavje| tovale za oslobođenje svih Grka. Izrugivala ih sva! kom prilikom i govorila cinički: da se kite nekim I moralom dok skupa sa svojim muškim drugovima i provede noći izgovarajući se radom za narodnu i stvar. Pa i ta Rene Logotetides — govorila Nera u I jednom društvu — eto hoće da radi protiv Turaka, i a zaljubljena, u Turčina. U Ksantisu mu je išla u i sobu i skupa s njim ostala . . . A o moralu govori s neke visine! ... U klubu se zabavljaju s njom i ' ona misli, da je radi njezina doktorskog naslov a �Број 87 Broj njim ovako maćuhiski postupa. Ne zna­ mo što je zem. vladu, napose Što se ti­ če muslimana, navelo na ovakav nepra­ vedan korak. Informacije su joj veoma lirdave, pa neka so stoga obrati na grun­ tovnicu, porezni i kotarski ured, te op­ ćinsko poglavarstvo, odakle će dobiti 'Potvrdu, da Suljo Smailbegović nema nigdje ništa, pa ni roditelja, koji bi mog­ li što zaraditi, pa mu pripomoći da do­ vrši započete Studije. Uzdamo se. da će nadležni faktori uzeti na srce ovu stvar, te učinjenu ne­ pravdu popraviti. —a. * Kad smo već kod ove nepravde, da Je ilustriramo i sa jednim primjerom iz Sarajeva. Poznati izazivači na »Gajretovoj« skupštni i pisac brošurice o ot­ krivanju musi, ženskinja, topdžijski po­ ručnik Dževad Beg S u 1 e j m a n p a š i ć dobio je 'punu stipendiju od K 4.500.—. Džcvad je sin poznatog boga­ taša Sulcjmanbega Sulejmanpašića koji između ostalog posjeduje .i nekoliko ku­ ća u Sarajevu. Naprotiv je Asim Mus a k ad i ć sin skromnog sahačije, koji ima obitelj od desetero čeljadi, dobio tek potporu od K 3000.— za studiranje m c d i c i n e «u Zagrebu. Mi smo znatiželjni kakovim je to arŠinom mjerio g. Grdić, kad je Džvadu dao pFednost pred jednim Musakadićem. Bi­ li nam šta znalo o tom reći službeno »Nar. Jedinstvo«? Čudna pojava. »Politika« javlja, da je general Dušan Stefanović smijenjen sa dužnosti upravnika dvora i stoji na raspolaganje ministru vojnom i morna­ rice. Gospodin Stefanović je smijenjen zbog afere sa materijalom novoga dvo­ ra, te je sada pod istragom. Prosvjeta i šhola. SRAMNO OBMANJIVANJE. (Nastavak.) IV. Naše stanovište o sazivu skupštine, obilježeno je u poruci »Gajretovu odbo­ ru«, koja je (izašla u 15. broju »Pravde« od 29. marta. U toj se poruci veli: »U 11. broju našeg lista donesosmo komunike našeg radnog odbora o radu za »Gajret«, te o sastavu njegove buduće uprave. U tom je komunikeu na provi­ zorni odbor stavljen zahtjev, da »Gaj­ retovu« skupštinu sazove prema propisu društvenih pravila. Nu prije štampanja tog komunikea dobili smo saopćenje odbora, da će skupštinu sazvati početkom septembra. Pošto je ovaj zaključak odbora u pro­ tuslovlju sa propisom § 44. društvenih pravila, koji propisuje saziv skupštine u mjesecu julu i pošto se odbor još nije izjavio o našem zahtjevu, tražimo da to učini odmah i da nam objasni svoje dr­ žanje u ovom pitanju«. Na tu poruku dobismo odgovor »od­ bora«, datiran sa 1. aprila, a bez broja u kojem se veli: »Na vaš zahtjev, iznešen iu 11. broju »Pravde« u koliko se odnosi na današnji odbor društva »Gaj­ ret« odgovoriti nam je slijedeće: Mi smo primili upravu »Gajreta« u martu ove godine d odmah smo na p rv o j sjednici zaključili održati skup- Strana 3 Страна „PRAVDA" — „ПРАВДА* , • I । 1 štinu u septembru ove godine. Da smo skupštinu odredili u septembru umjesto u julu razlog je bio taj, što smo htjeli dati priliku svima muslimanima, da mogu dina ti pravo glasa na skupštini, jer po § 13. pravila ima pravo na skup­ j štini glasati i predlagati samo onaj član musliman, koji je šest mjeseci prije skupštine članom postao. Prema gore navedenom paragrafu dakle imadu pra­ vo glasa na skupštini oni članovi, koji se u martu upiše, tek u septembru. I Sto se tiče budućeg vodstva »Gajre- I tova«, današnji odbor ne može nikakvih . izjava dati, jer nas većina ne pripada I nikakvoj političkoj stranci, niti ima ka­ I kve organizovane družine, ispred koje bi očitovanja mogao davati. Političke I stranke su se hvala Bogu složile u j stvari »Gajreta« pa sa odbora spada । svaka dužnost davanja izjava.« • Na taj dopis »Gajretova« odbora odaslan je 14. aprila pod brojem 155 ovaj naš odgovor upravi »Gajreta«: »Radni odbor »J. M. O.« pretresavši u sjednici Vaš dopis od 1. aprila 1919. o sazivu »Gajretove« glavne skupštine ostao je na stanovištu njezi­ na saziva po pravilima s raz­ loga, što smatra da članstvo prijašnjih članova »Gajreta« nije utrnulo sistiranjem društvenog rada usljed više zapreke (rata), nego da ti članovi ima­ ju ista prava kontrole na skupštini, ko­ jim so služe i sami sadanji odbornici | »Gajreta« u vršenju svojih funkcija kao članovi odbora, jer kad odbornici kao ' prijašnji članovi »Gajreta« mogu da za­ ; uzimaju sada odbornička mjesta, . onda mogu i članovi da ras­ ! pravljaju o potrebama dru­ ! štva na redovitoj skupštini, koju je trebalo odmah pri produženju »Gajretova« djelovanja sazvati. Ali bu­ dući da to nije učinjeno odmah s obno­ vom samog rada, to onda treba učiniti redovito po pravilima i skupštinu sa­ zvati najkasnije u julu o. g. ’ Ne slaže li se možda taj odbor sa ovim tumačenjem, onda bi trebalo od­ ’ mah sazvati jednu izvanrednu 1 skupštinu »Gajrctovih« do­ : brotvora i utemeljitelja, da oni riješe o pitanju prava dosadanjih »Gajrctovih« redovitih članova, koji i su do dignuća društvene uprave — vi­ šom silom — članarinu redovito plaćali i koji nastavljaju sada ponovno s pla­ ćanjem, čim od njih »Gajretova« upra­ va članarinu zatraži. Ako bi ta skupšti­ na porekla pravo glasa redovitim čla­ novima iz 1914. godine, onda ona sama I kao skupština može da donosi zaključ­ I ke, odnosno da i novi odbor izabere. Vaš odgovor od 1. aprila, poslan re­ dakcijama »Jednakosti« i »Pravde«, ne | će se ovdje još publicirati, dok taj j odbor ne odgovori na ovaj : dopis. A mi se nadamo, da će to biti j do konca ovog mjeseca.« [ Potpredsjednik našeg radnog odbora ; obaviješten je u s m e n o, da »Gajretov« odbor ne može odustati od svog za­ ključka o sazivu skupštine, niti je vo­ । ljan, da sazove skupštinu dobrotvora i utemeljača. Ujedno je našem radnom od­ boru ponuđeno, da u »Gajretov« odbor može izaslati svoja dva pouzdanika. Za . ljubav i obzir prema »Gajreta«, central­ ni je odbor naše organizacije odustao Druga je odlika g. Brankovića Što obiluje »lijepim i nježnim« izrazima. Pučki učitelj, postavljen da odgaja, doviikujc on djetetu na tabli: »Šta si meni okrenuo str.... ćaći svom okreni!« — Zar Vi ne bi znali ništa drugo učiniti u takoj prilici g. Brankoviću? Vodite li Vi računa o tom, kako se to dojima djece? Najkaraktcrističnije je za učitclja-mučitelja Brankovića, što djeca vele: »M i se njega bojimo samo zato što je on Srbiin«. Kakav je to, vlado zemljana, učitelj na čisto islamskoj školi? Je ii mu za­ daća da djeci ulije mržnju na naše je­ dinstvo? Kuda to vodi? Što im se ne ulijeva ljubav za našu domovinu? Zar se tako odgaja? Ovoliko za sad, a drugi ću se put opširnije osvrnuti na one posebne spe­ cijalitete lUčitelja-mučitelja gospođina Brankovića. od zahtjeva radnog odbora i o t k 1 o nivšidclcgovanje naših po­ vjereni ka pristao, da se od saziva skupštine u julu ne pravi pitanje. Sadanjim je komesarima, prema tomu, samo do izvrtanja i petljanja, kad tvrde <da odbor »nije u novinama oglasio zadnji rok za upisivanje članova, koji hoće, da po § 13. pravila kao punoprav­ ni dodu na skupštinu i izvrše svoju duž­ nost«. Ovi bi mudraci morali znati bar to, da je odbor u svom komunikeu od 7. marta sasvim jasno naglasio, daće»voditi upravu društva šest mjeseci i tad održat skupštinu«. I toj je izjavi, mora se priznati, ostao potpuno vjeran. Tvrdnja komesara, da je »Gajretov« odbor sazvao skupštinu »u najnezgodnije vrijeme« i »u dogovo.ru sa pravdašima« nesamo da je bestidna, nego i zlunamjerna, pa je odbijamo nesamo na bezglavost, nego j etničnost, kojom se odlikuju ljudi, što usprkos općenitom nezadovoljstvu »Gajrctovih« članova upinju sve sile, kako bi befel jednog Šole pošto poto prekrili plaštem brige za »Gajret« i njegovu plemenitu svrhu. Nu zaludu je naprezanje. U idućem bro­ ju osvrnućemo se na samu skupštinu i još jednom razotkriti mizernost uloge, što je vrše »patriotićni« komesari u na­ šem »Gajretu«. Šta je sa školom na Vratniku? 0 potrebi narodne osnovne škole na Vrat­ niku pisali smo dva-tri puta i toplo tražili, da se otvori u ovoj najvećoj sarajevskoj mahali već na početku ove školske godine. Gospoda gradski vijećnici zaključiše, da se za istu odmah nađu prostorije. Našla se za tu školu kuća g. šahinagića, koju je komisija ne­ ki dan pregledavala i koju su neki stručnjaci kao što su ovdašnji gradski škol. nadzornik i gradski liječ­ nik begenisali. Ali je ne begenisaše gg. inžinjeri. Oni su naime ovu privremenu zgradu na Vratniku gledali najstrožije na svoje stručnjačke naočale, dok птпоgc dosadanje školske zgrade u Sarajevu ne će tako da gledaju, premda su i tijesne i mračne i inače nezdrave. I radi tog strogog inžinjerskog mišljenja, ne će se ove godine otvoriti škola na Vratnikiu, a kakve su prilike ovdje u nas ostaće ta mahala od nekih 1000 kuća još nekoliko godina bez potrebne škole. Zbog toga energično tražimo, da se svakako ove godine ista zgrada preudesi i da se tu otvori škola. Tražimo to tim više, što su za tu Školu već premještena i dva učitelja i stavljena u tu svrhu na raspolaganje gradskoj općini. Jedan nevaspitan učitelj. Na II. -dječačkoj škol-i (ruždiji) u Tuzli učiteljujecaruje g. Branković. Stariji učitelj, miran i dobričina; dao bi ti sve. Za bivše uprave 'bijaše prema djeci dobar kao majka. Od dana oslobođenja preko noći od dobrog i mirnog učitelja postade mučitelj djece. Kao da triumfira; kao hijena nad svojim plijenom, kao kakav pobjednik stoji on pred dječicom i klice: »nema više Švabe«. — Djeca — pogotovu u osnovnoj školi — ne znaju šta je to biti svoj, pa iz gornjih riječi g. Brankovića zaključuju, da je Švabo bio naš, pa da smo ga sad izgubili i da nam je teško bez njega. Prilike u Bjelini. j J : I I । Hasabeg Salihbegović javio je cen­ tralnom odboru Udruženja zemljopo­ sjednika za B. i H. slijedeće štete, po­ činjene u kotaru Bijeljini: 1. Na 28. septembra o. g. zapaljeno je u selu Cađavci H. Muharembegu Pašdću sijeno, slama za marvu i šupa u vri­ jednosti od 20.000 K. 2. Na 29. septembra o. g. u selu Dragaljevac Srednji raskopan je u Džanahanume Preljubović konak (Čardak) i odnesen u vrijednosti od 15.000 K. 3. U mjesecu septembru porezni ured prodao je u selu Brodcu Arifbegu Ljuboviću za porez ostatak iza pre­ vrata uništenih mu zgrada. Taj ostatak materijala procijenjen je po vještacima sudskim na 6J00 K, a prodao ga je po­ rezni ured za 1500 K. Arifbeg Ljubović otišao je u porezni ured i protestirao, da je to jeftino prodato, pošto je po sudskim vještacima procijenjeno 6.700 K te rekao da može bolje kupce naći. Porezni .ured mu je dozvolio drugu pro­ daju, ali seljaci, koji su kupili, nisu dali <po drugi put prodati i tražili su 6000 K pod izgovorom, da su oni potrošili to­ liko, dok su taj materijal raskopali. Anifbeg prodaje kućne stvari i izdržajc se. 4. 5. ili 6. oktobra zapaljena je slama Arifbegu Ljuboviću u selu Brodac oko 2 vagona. 5. U mjesecu augustu i septembru isječena jc šuma u selu Obarska mld. Senije kćeri Zijahbega Salihbegovića u vrijednosti od 200.000 K. Mjesni odbor Udruženja zemljoposjed­ nika u Bijeljini javlja osim toga i slije­ deći slučaj: Mld. Salih Salihbegović javlja da je na 30. septembra obilazio šumu na svom posjedu, pa je naišao na nekoliko selja­ ka. gdje bez njegove privole oru mu zemlju. Upitao je zašto to čine, a oni odgovoriše, da su dobrovoljci, pa im je dozvoljeno, da sve čine. Bivši sa više momaka istjerao ih je vlasnik. Nakon kratkog vremena selja­ ci su došli da ga tvorno napadnu te je Salihbegović tom prilikom vidio i »bom- — Renel... Ti znaš.... Ali dozvoliti ćeš, daje I Najednom je nestalo ruže s Ihsanova odijela i sa cijene .. . Da, jest; žena je i ona . . . Govore, da će I nekom osobitom nježnošću i finoćom sageo se je dignuti uz pomoć mladog Sururzade revoluciju u i ovo tek obzir, takt društvenosti. mladić da tom istom ružom zakiti Renu... »Znam, ali to boli, jer i ja osjećam, a ona me Turskoj . . . Kod sto hiljada detektiva doće ona prije Nera je problijedila. Ihsan je opazio kako su na vješala ili u progonstvo, kako joj je i majka I izazivlje....* joj oči sijevnule i kako se je prezirno osmjehnula Glas joj je zadrhtao, osjetila je, kao da je neko svršila .. . Nekima je tajanstveno rekla, da je čula i otišla vratima. Rene je sjedila mirna, nježna nedrži za vrat i prijeti joj dihanje. Okrenula se od u Ksantisu, kako je Ihsan dešao radi nje u Grčku ' zamjetiva u kutu velike sobe... I Ihsana i krijući uzdahnula. i da odnosi među njima već odavno postoje . .. Nekoliko časova iza toga dobio je Ihsan pismo On je opazio, kako je ta zatvorena i jaka duša Nera je to sve govorila iz mržnje prema Reni. zadrhtala, postala slaba pred čovjekom bojeći se, ' od Nere u kojem ga je molila, da bi na jedan čas Ona je, osjećala, da je slabija od nje, i da njezin da joj nametljiva protivnica ne otme ono što ona : došao u drugu sobu. doktorat više vrijedi nego ime njezina oca. Nera je Ihsan je pokazao pismo Reni, a ona rezignirano već dugo tajno svojata. Rene je postala u ovom osjećala, da Renina ozbiljnost više vrijedi nego času meko ćutljivo biće -- postala žena, kao i druge, I rekla: njezine toalete, a iskrenost i odvažnost više nego »Ruža je uzrok...«------------------- —--------------jer je volila. 1 za čas javila mu se vizija: u malom ljepota. No Rene je i lijepa. U njenoj ljepoti nije selu, u lijepoj čistoj postelji leži djevojka. Tajna bilo putenosti ni ženskog dopadanja, a u njezinoj noći dovela je u njegovu sobu, a čarobnost prve Da predusretne neugodnosti i možebitnu aferu slobodi nemorala. Ona je bila jača od Nere, jer je zore razbudilo — i ona je progledala. On je stajao Ihsana i Nere u koju bi i ona bila upletena umoli gledala u mušku druga, a ne muža. više nje do postelje i zadivljen gledao... Ona je ihsana da usme ružu natrag i s njom ode Neri. Na sijelu, koje je bilo kod Zafranisa i ako je Teško ga je nagovorila, teiko se je Ihsan odlučio Nera zadivila cijelo društvo sa svojom ljepotom i : tada savila ruke oko njegova vrata i čvrsto ga privinula na čiste djevojačke grudi.... da izvrši želju Nerinu i bez volje pošao u drugu sobu. toaletom — oko Rene, koja je došla u običnom ...Sad gleda istu tu djevojku pred sobom odijelu skupilo se je bilo sve što je bilo inteligent­ Neru je našao plačnu. Kad je pokucao na vrata ožalošćenu jer njegovo srce hoće druga da otme i pošla mu je u susret i rekla: nije. Ta podjela ostala je čitavu večer na jednoj da od njezinih ideala ne ostane ništa osim onoga »Kako ste mogli ’... Kako ste mogli !... strani aristokracija s Nerom, a na drugoj intelek­ što obično ostaje — razočaranje. tualci s Renom. No Neri je bilo dosta, da je ugra­ Više nije mogla govoriti, plač je provalio... Ihsan pristupi nježno k njoj i povede je u ve­ bila Ihsana i s njim družila Renu. Kad se Nera Mademoiselle Zafranis, ja vas zaklinjem... liku sobu gdje je sjedilo Nerino društvo. nije mogla održati dalje na kormilu pomogla joj je Ono je bila samo mala šala, mala kušnja... Vaša »Budući doktor medicine...« šapne neka, daje i je ruža ovdje... i Klea pa još neke kokete, da je Rene tek neko­ i Rene čula, ali se ne okrene nego pođe u kraj liko časova o ponoći mogla s Ihsanom govoriti. Nera pogleda kroz suze i ugledavši ružu na Tom prilikom rekla mu je: velike sobe. Nera ih je posmatrala. Htjela im doći • Ihsanovu kaputu poleti naglo k njemu i stisne mu ruku: »Ja sam se nadala da ću večeras moči poka­ u društvo, ali je zaustavila radoznalost da vidi šta »lhsanbey, lhsanbey, ja vas ljubim«... zati Neri, da samo meni pripadaš....« ; će se dogoditi. Ihsan se odmakne korak od nje pustivši joj — Pa to možeš i sada — odgovori u šali Ihsan je bio zakićen na kaputu s bijelom ru- j ruku izusti hladno: i žicom, kojom ga je Nera darovala Ta je ruža bila Ihsan. — Ali kasno... Ljubav Renina veže me iz rane »Kako misliš; čitavu večer zabavljao si se samo I predmet njihova razgovora, jer je Rene vidila, kad i mladosti... s njom, da su mi neki već prigovorili....« je Ihsan dobio i s koliko ga je koketerije zakitila. (Nastaviće se) �„ПРАВДА* Страна 4. St.- na Držanje D'Annunzia. »Mittags Zeitung« javlja iz Zjiricha: U talijanskim krugovima poriče se vijest da je D’An­ nunzio spreman na kakav kompromis. D’Annuhzio je odlučio da ne će odustati od svoga postupka, dok antanta ne iz­ reče svoju konačnu pravovaljanu riječ. O zaštiti manjina. Vrhovno vijeće ras­ pravljalo je o odgovoru Rumunjske na zadnju notu saveznika. Rumunjski od­ govor pronađen je neudovoljavajućim. Zatim je vrhovno vijeće odobrilo notu, koja će se poslati kao odgovor na j ugoslavenske primjedbe radi usta•nove o zaštiti manjina. Naš odnos prema Cesima. Na sjednici pod predsjedanjem Njegovog kraljev­ skog VBoćanstva prestolonasljednika podnio je ministar vojni izvještaj o svo­ me putu u Prag. Tom je prilikom stavio izvjesne prcdloge, kojima je cilj da se uspostave što tješnje veze između na­ šega kraljevstva i Cehoslovačke Repu­ blike. Ti su predloži primljeni. Vrhovno vijeće raspravljalo je pod pedsjedanjem Clemenceaua o teškom položaju, koji bi mogao nastati uslijed borbe za mirovni ugovor i protiv nje­ ga u američkom senatu. Vrhovno vije­ će mora da računa sa eventualnošću, da će mirovni ugovor možda i bez ratifikaoije Sjedinjenih Država stupiti na snagu. S druge strane nastaje pitanje, da li je moguće provesti mirovni ugo­ vor bez sudjelovanja Sjedinjenih Drža­ va u pojedinim medusavezničkim komi­ sijama, te bez sudjelovanja američkih ^ontigenata kod okupacija, koje su predviđene u mirovnom ugovorni. I mje­ sto gdje će se održavati prva sjednica »Saveza Naroda« prouzrokuje poteško­ će. U načelu je prvo mjesto za sastanak »Saveza Naroda« određen Pariz. Sa. tanak uslijedio bi na dan izmjene rati­ fikacija. bi«. Da ne dođe do krvoprolića morao je sa svojim ljudima pobjeći. Mjesni odbor u Bijeljini dodaje, da se ovaj teror i nehaj di nemoć viasti sno­ siti ne može j traži pomoć. Iz naše organizaciji. Naši poslanici na putu u Krajini. Na povratku iz Zagreba naši su poslanici dr. Hra n;ca i dr. Spaho proputovali je­ dan dio Krajine. Bili su u Prijedoru, Banjojlucu Bos. Novom i Bos. Krupi i .u svim mjestima održali vrlo uspjele zbo­ rove. Rad kratkoće vremena morala se je za sve zborove odabrati forma pouzdanićkih sastanaka, nu učestvovanje jc na svim zborovima bilo ogromno. Po­ slanici su opširno izvijestili o svom ra­ du u Narodnom Predstavništvu, o da­ našnjoj teškoj političkoj situaciji i nagla­ sili potrebu, da se redovi naše organi­ zacije zbiju, da budemo spremni u svakom času za borbu proti nepravda­ ma. koje se s dana na dan ponavljaju. Naši politički protivnici, koji podrža­ vaju sadašnji nesnosni režim, isticali su poslanici na svim zborovima — la­ ćaju se u borbi proti našoj organizaciji svih dopuštenih- i nedopuštenih sredsta­ va i hoće nasu borbu, koja ne ide ni za čim drugim već za po t p u п o ni r a v n G p r a v . o . t i svih državljana, da prikažu kao neprijateljstvo proti državk kao da naša država imade malo neprijtelja; oni su postali toliko drski, da i državu preglašuju svojinom svoje stranke i smatraju svakoga neprijate­ ljem države, koji se usudi stupiti u bor­ bu proti njihovom nametnutom, neustavnom i nesnosnom re­ žimu. Doći će vaijda jednom vrijeme, kada će i narod u ovim 'zemljama imati da rekne svoju i da izabere svoje predstavrike. Tada će i za nas svanuti bolji dani. Na svim zborovima izraženo je na­ šim poslanicima potpuno povjeren j e. U Bc . Krupi, gdje dosele nije bilo odbora naše organizacije, izabran je na skupštini odbor, koji će da provede or­ ganizaciju na našem programi!. Radi sjednica našeg centralnog odbo­ ra morali su poslanici da prekinu svoje putovanje u Bos. Krupi i da ovaj put izostave Bihać i Cazin, koji su imali u svom programu. U Jajcu su poslanici razgovarali s pri­ stašama naše organizacije i obećali, da će naskoro i u ovom mjestu održati skupštinu. Dobrovoljni prilozi. Ha san be g Sa­ li h b e gov i ć iz Bijeljine poslao nam je K 240.— dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, koje darovaše: Po K 80: Ibrahim Ramadanagić; po K 50: Hasanbeg Salihbegović i Mehmed ef. Resić: po K 20: Alibeg Alibegović i Mehmedbeg Alibegović; a po K 10: Muharembog Salihbegović i Mustafa Alimanovdć. Najtoplija hvala. Ali Riza ef. Dervišbegović, muallim i imam u Dugama (kot Prozor) sakupio je medu svojim džematlijama 257 kruna dobrovoljnih priloga za našu organizaciju. Živio i b;o dobar primjer i drugim našim dmamima! Politički preiied Riječko pitanje. Vijest, da Tittoni sa­ stavlja novu notu kao odgovor amerikanskoj vladi pobudila je u inekim krugovimao misao, da će novi «predlog o riješenju riječkog pitanja imati nekoje promjene. Međutim dopisnik »Tribune« javlja, da nota neće sadržavati drugo, neko pobijanje amerikamkih razloga, podržavajući sve tačke na kojima se os­ niva Tittonijev predlog poslan u Waschington pred mjesec dana, a na koji su pristale Francuska i Engleska. Ipak se ne smiju gajiti nikakovc nade u po­ puštanje amerikanske vlade. Tittonijeva nota naprosto dma svrhu, da dokaže labavost protivničkih razlaganja i da se stog diplomatska rasprava može sma­ trati zaključenom. Italija će ostati u očekivanju, a duljina trajanja se ne može za sada proračunati. Raširila se je vi­ jest, da je D’ Annunzio ovili dana imao razgovor s Tittonijem. Dopisniku je me­ đutim poznato da je Tittoni imao di­ rektne vijesti od Đ* Annunzia samo on­ da, kad su dva publiciste (jedan Fran­ cuz a drugi Talijan) prispjeli iz Rijeke, da prikažu memorandum Clemenccauu. Tittoni nije imao nikakovih direktnih pregovora s D’ Annunzijem niti je imao namjere da ih započne. Odgovora! urednik: M. Sadžaka. Skupština financijskih činovnika. Financijsko udruženje u Srbiji započelo je pokretom oko orgamzacje svih finansjskih činovnika u našem kraljevstvu. Prvia skupština limaia bi se obdržavati <u mjesecu decembru. Advokatska kancelarija Dr. Horvitza, nalazi sc ada u Jelića ul. 4. prizemno (prije direkcija Srpske narodne banke) u Sarajevu. ' 167—3 Dr. Tocior Popović otvorio jc svoju advokatsku kancelariju u Despićevoj uhci broj 6. preko puta Hotel Evrope. i I i I j Soja grah (pasdjj i druga uljnata sjemenja kupuje svaki kvantum; Trgovina sjeme­ nja Sever & Koeip, Ljubljana. POSJEDNICIMA MALIH PILANA U BOSNI I HERCEGOVINI. Nepravde i poteškoće koje nam se od strane mjerodavnih Čine doprinijele su da je danas većina naših malih pilana ili zatvoreno ili izrađuju drvo za velike kapitaliste. Da bi ovu nepravdu ispra­ Prema naredbi ministarstva ishrane vili i svome nesnosnome stanju k aj ucarinari će propuštati uvoz mineralnog činili pozivamo ovime sve posjednike ulja, benzina, plinskog ulja, strojevnog malih pilana i drvarske trgovce u Bo­ ulja, cilidarskog ulja i tako dalje samo sni i Hcrcegovni, da u nedelju dne 16. onim uvoznicima, koji su dobili izriči­ novembra tek. god. u -10 sati prije podne tu dozvolu samo od ovog ministarstva dođu u Kafanu Evropu radi dogovora i nikakvu drugu. i vijećanja kako bi se to najbrže po Za opravku lokomotiva odobren je J stiglo. min.starstvu saobraćaja kredit od 50 ml- i Privremeni odbor lijima kruna, 3 milijuna franaka i 1 i po I posjednika malih pilana. milijon dinara. Za pokriće željezničkih I rashoda u novembru, pored prihoda, o- i dobreni su vanređni krediti od 20 mili- • juna kruna i 3 milijuna d.inara. Preporučujem svoju- gospodarstvo cipelsrshu radnju PoFiki uredništva. Upravi »Savremenika«, Zagreb. Kad .budete kolegijalniji, pa nam pošaljete svoj list, osvrnućemo se na njegov sa- I držaj. Inače ne. »Kolegijalna« pozdrav. 1 Posluga brza. — Cijene umjerene^ Hamza Begkr, Mustajbegova ul. Novootvorena tvornica Iz Madžarske. U Budimpešti kažu da je šteta, što je rumunjska posada nani­ jela Ugarskoj tim, što je odnijela u do­ movinu velikih vrijednosti, od prilike 28 milijardi. Misli se da će u srijedu ući u Budimpeštu bijela garda admirala Hortyja i da će onda monarhistički po­ kret odnijeti pobjedu. Proti Švicarskoj. »Vorwarts« javlja iz Basela, da je zemaljski savez socija­ lista zaključio povesti živu agitaciju protiv pristupa Švicarske u Savez Na­ roda. Bune u Irskoj. »Berliner Tagblatt« javlja iz Haga: U Gorcku u Irskoj do­ šlo je do sukoba kod kojeg je došlo do tučnjave sa oružjem i kamenjem. Borba je trajala 3 sata i mogla je biti uguše­ na tek uz pomoć topništva. Ima mnogo mrtvih i ranjenih. U javnim bolnicama nalazi se 45 ranjenih osoba. j : i Број 87 Bio[ PRAVDA- kobasica, salami, raznih vrsta su­ hog mesa, guščiiega mesa i t. d. M Jahob Иашри i Fapa, Sirajut. najtoplije preporučujem« naročito trgovinama i privatnicima ovdje i u pokrajini svoje proizvode. Narudžbe se obavljaju brza i taČno, Šajemo u provinciju u poštanskim paketima od 5 kg. Pro­ izvodi se pridaju na veliko i na malo u radnji g. Alberta Pape, Sime Milutinovima ul. br. Domaće vijesti i NEMA DVOMJESEČNE VJEŽBE. — ' Ministarstvo vojno naredilo je da se re­ I zervisti ne će više pozivati na dvomje­ sečnu vježbu. Osim toga je izdata na­ • redba, da se izvrše sve pripreme za de­ mobilizaciju prvog poziva narodne voj­ ske. Demobilizacija drugog poziva. Pre­ stolonasljednik regent potpisao je ukaz o demobilizaciji drugog poziva. Obvezanici drugog poziva, koji se nalaze na odsustvu, ne moraju se više vraćati na komandu. Način, na koji će se demobilizacija drugog poziva (izvršiti, objaviće se naknadno. Nepravedno odmjerlvanje poreza. Porezni je ured u Derventi ovršnim putem naplatio K 816.60 tečevine za god. 1918. od Derviša Travnjanina, koji jc godine 1917. kao invalid otpušten iz vojske, a god. 1918. služio kao magazaner »Srp­ ske narodne banke« filijale u Bos. Bro­ du. Travnjanin je jednostavno radio kao sluga, radio za banku, koja ga je otpustila čim je prestala raditi. Sa mnogo nam se strana tuže na ovako nepravedno i nesavjesno odmjerivanje tečevi­ ne, te svraćamo pažnju pozvanih fakto­ ra neka upute porezne urede, da ne gule narod. Nedostojno ponašanje. Jedan burekčija s Baščaršije tuži nam sc, da je sad u srijedu jedan gradski »otac« bio tako »uljudan*, da je prema pekarima i burekčijama upotrijebio izraz koji se ne može izgovoriti u pristojnom društvu. »Gospodin« kanda misli, da je BaščarŠija njegov privatni stan, pa ga upozorujemo, da se okani svoje navike, jer bi drugi put mogao i nabrčati. Osiguraite se! Kod najveteg slavenskog — žoškog zavoda ! ; ' | 1 * „SLAVNE" uzajamno osiguravajuće banke u Pragu. | „Slavlja** osigurava na život ljudski 1 I i | . i | . (u svim mogućim kombinacijama. Protiv šteta od ptžara. — Prativ šteta od provalne kragje. Protiv Šteta tjelesnih nezgoda. Daje osobne i hipotekarne zajmove. Za , sigurnost i solidnoat zavoda jamče rezervni fondovi »Slavlje« koji iznašaju K >r. ČSL. 120,000,000*— i još aepokretnine u glavnim gradavima Jugoslavije, Čitavi dobitak zavoda koncem svake godine pripada članovima osiguranieima. Wa sve i | । i : upite najpripravnije odgovara Podružnica banke „Slavlje« u Sara­ jevu, Stepe Stepanović« obala VWsnik: Centralni Odbor »|J. M. O.< Vlastita palača. |65 Štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/809fc868b6ca7681eccfa9fdbf4d0fc6.pdf 86c0f1bb9ea98f3d490dc1fc8bb878d3 PDF Text Text BROJ 6« HELERA. S'ibMem, utorkom i četvrtfcCMN. W rtdakcioi o^op. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Pr^iata godišnje 72 krui»e, <м pola gvdine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava jmUfd se a Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni ručan pošt. štedionice 1119. Sarajevo, utorak 18. novembra 1919. (24. saferul-hajra 1338 ) Broj 88. Muslimani Sarajlije! Upit narodnog poslanika Dr, H. Krasnice na minstra unutarnjih djela, te ministra za ishranu i obnovu zemlje. Zemaljska vlada u Sarajevu naredila je, da se u gatačkoin kotaru na novo naprave kuće, koje su god. 1911. ušljed ratnih prilika pogorjele, tc je u tu svrhu izašao kotarski predstojnik u Gacku sa komisijom i naredio da se 25 do 30 kuća odmah dade načiniti. Tom prili­ kom molili su muslimani {stoga mjesta, čijih je do 70 kuća pogorjelo, da se i za njih za sada makar desetak kuća načini, ali im je kotarski predstojnik odgovorio, da o njima ne vodi nikakve brige. Pitam gospodu ministre: šta misle preduzetL da se kod obnove zemlje po­ stupa za sve državljane jednako i da se muslimani pri tom ne zapostavljaju. Jer parlamenat ne drži još sjednica, za­ dovoljavam se i pismenim odgovorom. Sarajevo, 13. novembra 1919. Dr. H r a s n i c a. i ; ' . I Biračke glasovnice za džematski medžILs grada Sarajeva gotove su i izdaju se u kancelariji vakufskog povjeren­ stva, koja se nalazi u najgornjem boju vakufske palače u kojoj je radnja braće Hadžijusufagića. Da ne bude kakve pogrješke u do­ stavi tih glasovnica bez kojih se ovaj put ne će moći glasati, umoljavaju se sve pristaše naše organizacije, da se poza li me te u prostorije povjerenstva i da sobom dignu svoje biračke glasov­ nice. Cim se podignu treba ih odmah odnijeti našem mjesnom odboru u kiraethanu, ili ih uručiti našim povjereni­ cima, koji drže inspekciju u vakufskoj palači. Odbor će ih popuniti I kako tre­ ba Ispisati, a onda će se povratiti nji­ hovim vlasnicima. Treba nastojati, da se glasovnice po­ dignu po mogućnosti danas ili najdalje do 2 sata u srijedu, jer bi inače moglo doći do nereda u povraćanju i njihovu pisanju. Stoga na posao! S poštovanjem: Predsjednik: • Tajnk u. l.. Dr. Hrasnica v. r. S. Korkut v. r.« I Opet jedna bestidna podvala. Pod bombastičnim naslovom; »Mudimanska Jugoslavenska Organizacija« — satavni dio »Narodnog Kluba« — i protiv naše vojsk з i države« donosi zagrebačka »Riječ S. H. S« ovu vijest iz Beograda: »Kao dokaz protudržavnom radu Muslimanske jugoslavenske organizacije, koja je sa­ stavni dio Narodnoga kluba i čiji je predsjednik dr. Halilbcg Hrasnica, nairodni poslanik i član Narodnoga kluba, (donosimo ovu interesantnu informaciju iz današnje beogradske »Politike«: Re­ grutaciju, koja je ovih dana vršena u Sarajevu, upotrijebila je tzv. jugosl. mu- | elimauska organizacija, kao priliku da polkaže svoje tendence. Ona je razdražila muslimane, kako se pre­ ma njima postupa nepravedno i drznu- . la se čak toliko, da uputi jedan nedopušten akt vojvodi Stepi Stepano- ’ vićn tražeći, da se regrutacija muslima­ na poništi, pa da se izvrši novo regru- ј to vanje, kome će prisustvovati predetavuici ie organizacije kao kontro­ la 4 članovi regrutnekomisi- I j e. Jugosl. musi, organizacija je politič­ ko udruženje bez statuta, koje ho­ će da ia jedan dosada nevidljiv način prisvoji vlast radi svo­ jih političkih ciljeva. U pametnim zemljama, koje znaju da vode računa o svojoj bezbjednosti, zna se, što biva sa takovim organizacijama i kakove posljedice nalaze oni, koji imaju i drskost za ovakove smutnje. Vidjećemo, šta će se kod nas uraditi sa dr. Krasnicom, predsjednikom, i Korkutoin, sekretarom tc Jugosl. musi, organiza­ cije, koji su se temenjali pred posljedujim aistro-mađarskirn kaplarom — a koji sada hoće da se nametnu za kon­ trolu iašoj vojsci.« Tako glasi ta drska inspiracija »Politike«, kojom g. Svetozar Pribićević želi obmanuti našu javnost u Srbiji i Hrvatskoj. Nije to prva njegova ob­ mana, ali mu ne će upaliti kao ni prvašnje, jer se i ona temelji na drskom izvrtaiju činjenica i jer je plod beskrajnje mržnje, kojom kipti ovaj sitni ministar radi toga, Što mu je naša organizacija priredila potpuni krah medu muslimanima u Bosni i Her­ cegovini. Svetozar ne može da preboli poraza svojih prišipetlji i htio bi da nam se osveti čim bilo i kako bilo. Sit­ ni taj Makijavelli drži, da u svojoj bor­ bi smije zlorabiti i autoritet voj­ ske i države, samo da zadovolji svo­ jo) liskoj strasti mržnje i osvete. Vara se ta sitna dušica, ako misli da će nas svojim petljanjem odvratiti od borbe za narodna prava, a u silnoj je bludnji ako drži, da će nas prijetnjama o hapšenju zastrašiti ili ublažiti. Kao što fućkamo na pisanje »Glasa Naroda«, isto se tako smijemo ministriću, što se pri šampanjcu i u javnim lokalima prijeti time, da će Krasnicu i Korkuta predati državnom odvjetniku. Javaš Svetozare! Da se vidi koliko je istine u Pribićcvićevom prikazivanju, donosimo u ci­ jelosti dotični dopis, koji glasi: goslavenski Tfeza ide korak dalje od svog uzora, pa traži progone, radi po­ stupaka. kojih nijesu progonili ni najza­ tucaniji austro-mađarski satrapi. Ćhji li -on time uslugu našoj mladoj državi, to je druga stvar, ali tek mi konstatujemo. da pametni državnici ne ureduju pri šampanjcu,, niti svoje odluke objav­ ljuju u hotelima. I | | • , ; i , I ; i Godina I. Eto u tom leži la naša »protivnost vojsci i državi«. Kako se vidi, radi se o jednoj običnoj pritužbi proti nekorekt­ nosti jednog organa i mi se čudom ču­ dimo, kako ju ova stvar шоф doći jed­ nom policajcu, da od nje po hotelima i uz šampanjac pravi politički kapital. Ako čovjek iznese 'kakvu pritužbu u novine, eto odmah »demokratskih« čavki, da ga obaspu raznim podvalama. Nu eto se sad usuđuju zanijekati nam i pravo pritužbe na višu oblast. Pa dokle bismo onda došli u ovoj blagoslovenoj eri demokracije? Tvrdnju sitnog Svete, da jc naša or­ ganizacija »razdražila m u s I i m an e-< odbijamo s gnušanjem i konstati­ ramo, da su radi ove iste nezakonito­ sti intervenirali i muslimanski »nametvijećnici« kako kod vladina povjereni­ ka, tako i kod vlade. Mi vjerujemo, da g. ministru policije može biti neugodna pravna svijest našeg predstavništva, nu nek primi na znanje, da s njom mora r ač u n a t i i da će se o nju razbiti svi napori, da sc od ovdašnjih muslimana učini bespravno roblje i gra­ đanstvo drugog ili trećeg reda. Nek nam se ne predbacuje »temenanje preri pošljcdnjim austro-mađarskim kapralom«, jer je prvi potpisnik odbru­ sio tada silnom Tiszi, a drugi je baš ra­ di nezakonitosti pri novačenju ulagao i usmene i pismene proteste kako Gerdeu, tako i vojnoj komisiji. I ako je ka­ kve razlike, onda je ona u tom. što ju­ Sarajevo. 17. novembra^ Jučer je ministar g. Vitomir Korać imao priliku, da opipa povjerenje na koje u Sarajevu nailazi rad sadanje »socijalističko«-»demokratske« vlade. Nedvojbeno je, da je njegov pouzdanički sastanak šačica ljudi, koja za­ jedno sa izvjedijivom publikom nije pre­ šla 300 .duša* nf uz najbolju se volju ne može nazvati skupštinom jedan pot­ puni fiasko, jedna užasna blamaža ka­ ko za z- Korača, tako i za vladu, ko­ joj ima čast pripadati. Na siranu zvizga i povici, Jcoji padoše na ukci i koji će njegovoj sufierki pokvariti čar putova­ nja u salonskim kolima. Daleko je po­ raznija činjenica, da je*g. Korać pretr­ pio poraz i u samoj auli gradske vijeć­ nice, pa da ga jc i'zbaciki iz sedla čak i kritika predsjednika društva bankov­ nih činovnika. To nije nzgoda; to je krah. W smo uvjereni, da će »demokrat­ ska« štampa i njihov presbiro upreg­ nut sve sile, da zabašure ovaj Koraćev poraz, kao što se uzalud naprežu da omalovaže uspjeh radikala. No uv­ jereni smo i u to, da tc smicalice ne će Opaliti i da će Pribićevićevu vladu ili •natjerati u vratolomiju ili je rastrijeznitj i prisiliti na pripuštanje. » Kake bi bilo, da pokuša sreću sam Pribićević, pa sc na svoje oči .uvjeri, da ?e Bosna izgubljena za »demokrate«? Dođi nam malo, slatki Svetozare. Sa•mt nemoj uz asistenciju tajne policije, Oer ona nije mogla pomoći nj jvmn • kl rugu Vitomiru... Iz Sandžaka i Makedonije/) Skupština posjednika Iz Sandžaka. Nakon dugotrajne šutnje i mukotrp­ nog pregaranja počeo se je buditi i regbi zamrli Sandžak. Odsječen od svega svijeta, izvrgnut tiraniji »demokratskog« režima, počeo se i on buditi, počeo se kretati i po primjeru svoje braće u Bo­ sni i Hercegovini počeo se i organizovati. Premda im »demokratski« režim priječi svaki duševni saobraćaj Sa nji­ hovom braćom iz Bosne, premda im ne dopušta čitanje lista njihove svjes­ ne i orgaiHZOvanc braće, te ih drži u mraku i neobaviještene, da ih upotrcbljuje kao automat bez svijesti i bez svega što uresuje čovjeka i svje­ sna državljanina, ipak пс uspijeva ta nakana »demokrata«. Naša su braća u Sandžaku potpuno svijesna, oni znaju dobro, šta im treba, dobro znaju s kim će se družiti i s kim će svoju sudbinu Vezati, dobro znaju ko je vjera, a ko je nevjera! Što ih god više »demokratski« režim uspritište, to će biti otporniji i svjes­ niji. Ta prirodno je sasvim, da se jed­ nog lijepog dana nađeno u bratskom zagrljaju! Skupština posjednika, koja se održa­ vala u Prijepolju bila jc jedna manife­ stacija toga bratstva, manifestacija svi­ jesti tamošnjih muslimana. Sa osobi­ tim zadovoljstvom ističemo činjenicu, da su sa tamošnjim muslimanima za­ jednički istupili i Srbi pravoslavni u obranu svojih staleških interesa, čime su zasvjedočili, da su pripravni stupiti u zajedničku borbu proti socialističkodemokratskog boljševizma rame o ra- I I i i | l , i ; • : I | I I I I । me sa svojom braćom muslimanima. Lijepo mi jedan primijeti, da on nije čitluk sahibija,ali ga patriotizam sili, da zajedno sa braćom muslimanima stupa ruku o ruku, jer kad se kuća gradi, treba joj čvrst temelj udariti i sva če­ tiri ćošeta dobro utvrditi. Ako joj jedno ćoše.budc trulo, kuća će se srušiti. Ove riječi sandžačkog patriote vrlo su značajne i ispunjaju nas nadom, da će tamošnji muslimani među svojim pravoslavnim sugrađanima naći iskrcne i prirodne drugove ц borbi proti ov£ga nesnosnoga režima, kojega nam je jedan demokratski tiranin nametnuo. Skupština se održavala dne 9. i 10. novembra t. g. u Prijepolju. Prisustvovali su mnogobrojni posjednici muslimani i pravoslavni iz raznh krajeva Sandžaka. Skupštinu je otvorio gosp. Hasanaga Hanić podstavivši goste sa strane, koji dođoše da stupe u zajedničku staleški borbu, da bi omogućili svoj opstanak i da nađu načina kako bi se spasili iz ovog groznog položaja. Po­ zdravlja kralja i regenta i predlaže br­ zojav, u kojem se izriče lojalnost i oUanost prema Nj. Veličanstvu kralju i Nj. Visočanstvu regentu, koji se pređlog usvaja sa bitnim poklikom živje­ li« i odhiah sa skupštine odašilje brzo­ jav na kabinetsku kancelariju. *) Otvaramo ovu rubriku sa namje­ rom, da u njoj možemo pratiti stanje naše braće u tim krajesima. Nadamo sc da će nam tamošnji prijatelji omo­ gućiti, da ta rubrika bude vjerno ogle­ dalo tamošnjeg stanja. Uredu. �Страна 2- Strana „НРАВДА* — „PRAVDA* G. Ahmedbeg Salihbegović rcferiše, da su prijepoUsku posjednici sazvali sresku sjednicu zemljoposjednika, na kojoj su se dogovorili, da se organizuju, te su izabrali privremeni odbor od 14 lica. Tom su prilikom izradili memorandum, kojeg je odnijela poseb­ na deputacija u Beograd i predala ga vladi. Delegati, koji su predali memo­ randum g. ministru Poljaku dobili su lijepa obećanja, koja su se izvr­ šila tako, da je za cijeli Sandžak odre­ đena svota od K 1,500.000.— u ime pri­ vremene zemljišne rente za god. 1919. Čita pismo ministra. Poljaka na g. Bocisava Borisavljcvića iz Bijelog Polja, u kojem ga obavješćuje, da je u minietarskom savjetu dozvoljeno za ove krajeve za sada i u ime privremene rente 1,500.000 K '♦budući da u ov a j čas znatnih f i n a n c i j a 1nih poteškoća, nije bilo moguče više odobriti«, te se nada, da će se i time moći udovoljiti prvoj nuždi. Za tim je uslijedilo naređenje ministar­ stva za agrarnu reformu od 17. septembra 1919., u kojem se određuje, da je na temelju §§ 1. i 2. »Prethodnih odredaba za pripremu agrarne reforme« od 25. februara t g-, zabranjeno pobiranje haka sa Clfčijskih imanja za ovu godinu, a sadanji vlasnici dobivaju ođštetu, koju im garantuje država i na račun koje im treba isplatiti do konaČnog ustanovljenja visine te od&tete privremenu rentu uz naknadno obračunavanje od odštetne svote. Na ovo primjećuje g. Simo Bogdanović, da se na to ne može pristati sve kad bi se ova renta računala kao ovogodišnji hak, jer se ne dobiva niti sjena od pravoga faktčnoga dohotka. Po ovom naređenju izlazi na čifhik samo K 300.—. To je sadaka. Nu kad se uz­ me u obzir, da će se to još od zcmljišne otkupnine odračunati, onda se mora odbiti1. Nakon vrlo stvarne diskusje, jedno­ glasno se zaključuje, da se ne prima od ministarstva određena renta. Za tim se je pretresao nacrt pravila, što ih je izradio privremeni odbor pre­ ma posebnim prilikama Sandžaka, koji je skupština prihvat la i spremila na odobrenje. Iza toga je izabran centralni odbor, u koji su ušla slijedeća gospoda: Pred­ sjednik Mu rad beg Hašimbegović I. podpredsjednjk Husnj ef. Jusufagić iz Prijepolja, II. podpredsjednik Milan Borisavijević iz Nove Varoši, odbornic Huscon ef. Hasanagić iz Priboja, Osman ef. Hadžić iz Nove Varoši, Bećir ef. Trhulj i Omerbeg Sclimović iz Plevalja, Vojislav Vesdi&ć. Ahmedbeg Salihbegović i Salih ef. Hadžagić iz Prijepolja. Bil hajr! A. Džemaluddn. Bilješke I | : i Studira o državnom trošku. Jedan i beogradski list dionosi ovaj razgovor j između dva đaka: »Šta, zar još nisi otputovao?« »Kuda?« »Pa, u inostranstvo, da studiraš.« »Ne mogu da dobijem državnu po­ moć.« »A zašto to? Pa ti si bar odličan đak, a (porod toga i sirotnog stanja.« »Sve je to tako, samo da nije mini­ stre vih sinova. Mjesto mene otišao je sin jodhog ministra.« i ’ Poslije sam čuo, veli pisac, da je taj 'sin već oženjen; u privatnom životu, ; pak vele da je neka mangupčina i pro­ palica.« Sad nam je razumljiv Grđjćev aršin, • kojim se daje Stipendija činovnicima 'desetog ranga, da kao financijski | »stručnjaci« uče — pravo. Pardon, g. Grdiću, Jiijesi eto, sam.... i | । 1 i i U ruci nam je ova odluka: [ Kotarski ured Sarajevo. ; Br. 14550. Sarajevo, 19./Х. 1919. I A div i j i T o k i ć i rod. Osmanliji I u Kobiljdolu opć. gor. Butmir. U rešenju Vaše pritužbe neposredno 1 ! podnešen* zemalj. vladi u Sarajevu ■ proti Vašim kmetovima Janki i Dorđi i Bojoviču iz Kobiljdola i Stevanu Filipoviću iz Stupa, stavlja se Vama na i temelju naredbe zemalj. vlade od 21./8. 1919. do 158502/Х1—2 na znanje, da se । Vašem zahtjevnu u pogledu haka za t. . g. i zabrane sječe šume nemože udovo­ ljiti, jer u smislu propisa »Prcdhodne odredbe za pripreme agr. reforme« nijeste više vlasnica dotični čtfluka, ne­ go bivši njezini knteti, te stoga šnjima neimadete nikakova posla iz odnosa kmetstva, niti imadete kakova prava na te čifluke. Radi Vašeg daljnjeg zahtjeva glede isplate haka slijedit će svojevremeno posebna rijcšitba. (M. P.) Kotar, upravitelj: (nečitljivo). Dodamo li, da jo šuma b e g 1 u č k a, da je Advija istjerana iz svog čardaka, koji je mu lik vlasništvo, pa da se sad potuca po Sarajevu od nemila do nedraga i da stoji kod kćeri, čiji je muž (Salih Zlatar) zarobljenik u Ru­ siji — onda smo opisali ovu žrtvu »de­ mokratske« samovolje. Ima li iko u ovoj zemlji, ko vodi ra­ čuna o ovim žrtvama nesposobnog i ne­ ' hajnog režima? Jedan kurban. Govor g. dra M. Drinkovića držan na svečanom zagrebačkom spomen-sastanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine. (Nastavak.) Silom naginjati nas na ono, što smo i može biti, hotimice tako naopako radi, da do tih strahota dođe. (Tako je.) od svega srca htjeli, i što hoćemo, proOsjećaj najveće dužnosti, koji se u klcstvo je, koje se može ljuto osvetiti. Jedan veliki državoslovac kaže: »Srce svima nama na tu misao mora da budi i diže, imperativno nam nalaže, da se vlada životom. Vlada je jaka, ako jc građena na srcu naroda. Vlada koja leži ama poduzeti sve, samo da se pakleni plan ne ispuni. (Tako je! Poklici: Tako na tjelesnoj jakosti, nije jaka. A ona je došlo do 5. decembra!) vlada, koja počiva na srcima, počiva na tvrdom temelju, koji nikada ne mo­ Mi sebi ne umišljamo, da je država že popustiti. Nc može se narod — uvijek skupna zadovoljnih, mi znamo država — sačiniti na strahu, da je u svakoj državi trajna borba gru­ on se mora graditi na ljuba­ pa i raznih slojeva. Ali, gospodo moja, mudar državnik vi.« (Opće odobravanje i pljeskanje). Da se, gospodo moja, gradilo na ljubavi ne smije te borbe uvećati. Oh mora iza­ naroda, danas bi u našoj državi bilo brati put, kojim sigurno hoda. Mudar kud i kamo drugo stanje, nego jest. državnik neće ići putem gosp. ministra Svak zna, da u našoj državi zadovolj­ unutarnjih djela, jer sila proti narodu stva nema i da se u svakom pogledu rađa otporom/ Gaženje opstojećih usta­ nalazimo pred poteškoćama, kojih nije nova ustava, bez ovlasti onoga, koji je trebalo da bude i pred poteškoćama, ko­ te ustanove stvorio, dovađa do pobune; je nijesu posljedica rata, nego samo­ zapostavljanje u ovoj zemlji vrijednih volje. (Tako jc.) Tko zna za postu­ manje vrijednima dovađa do očaja; upanje vladinih organa u Bosni, Vojvo­ bijanjc ponosa ljudskoga makar i ple­ dini. Hrvatskoj, Makedoniji, Staroj Sr­ menskoga, dovodi do mržne, koja Je veoma opasna. (Veliko povlađivanje. biji itd., tko zna za korupciju na svim poljima uprave i za skandale i barbarPljesak.) Zato smo mi od Narodnoga iuke u pogledu javne sigurnosti, tko zna kluba još tu, koji dovikujemo narodu: »Ovo, što radi ministar unutarnjih dje­ za utamnjičenja i batinjanja, tko zna la, Hrvati, to nc radi država, to ne radi za ograničenje slobode na ustavnom vladar. Okupite se, nc zdvajajte, pa će polju, tko sve to zna, onda se neće ču­ te vidjeti, da se vi svi, koji se ponosite diti. da ni našem narodu ima još mno­ hrvatstvom, možete veoma dobro sla­ go disharmonije. gati i sa Srbinom i sa Slovencem. Svi Nc •'amo da ima disharmonije, nego ste vi sinovi jednoga naroda, svi ste vi se je bojati, ako pođe tako napred, da jednakopravni građani ove naše države, će ta disharmonija uroditi gmljavinom pa u njoj možete biti sretni i zadovolj­ i strašnom burom. (Opće odobravanje.) ni članovi — Jer ova država mora da Gledajući sve. što se radi, dolazi mi, bude isto tako hrvatska, kao i srpska gospodo moja, strašna misao, da se, i slovenska. (Opće odobravanje.) Znaj­ te, Hrvati, za to su i samo zato su naj­ bolji sinovi naroda radili i stradali kroz stoljeća, da sagrade jednu jedinstvenu državu od Njemačke do Makedonije za sve Srbe, za sve Hrvate, za sve Slo­ vence. Hrvati i Srbi niti hoćemo, niti, kada bi državi, a ne razdvajati ih od države — ali znači još, gospodo moja, odazivati se prirodnom zakonu, da svaka sku­ pina mora u državi doći do svoje afir­ macije. (Odobravanje i pljesak.) Gospodo, tvrditi kao što to tvrdi g. Pribićcvić, da smo mi ovdje u Zagrebu separatiste, a u Beogradu unioniste, jest obmamljivati našu braću SrbljanI ce; jest zavađati u bludnju najviše fak­ tore u državi, jest graditi politiku na neistini, na mržnji, na sumnjičenju, jest — sijati razdor u narodu. (Tako je!) Mi Hrvati Srbi niti hoćemo, niti, kada bi . htjeli, možemo da osnujemo državu na federaciji plemena, i Mi nismo tako naivni, »da bi htjeli ; federaciju ograničenu na Srbe, Hrvate ; i Slovence, to jest takovu, u kojoj je ■ biti posebno jedna srpska, hrvatska i ! slovenačka zemlja«. Mi znademo, da je pleme hrvatsko sa srpskim tako pomi­ ješano, da se, i kada bi htjeli, ne može­ mo razgraničiti. Prema tome tvrdnje gosp. Pribićcvića su isprazne riječi, izrečene nakanom, da nas postavi u broj neprijatelja dr­ žave. (Tako je!) »Vidite«, kliče on, »svi naši neprijatelji su za federalističko ure­ đenje države i upravo iz svega toga za­ ključujem, da je ta politika opasna po našu državu.« (Glasovi ogorčenja.) A pitam ja, gospodo, kako bi mi mo1 gli bitj^ proti državi, kada ju po našim I najboljim silama pomogosmo i pomaže■ mo stvarati? Ne, gospodo moja, mi smo, po mojem dubokom uvjerenju, našom politikom najbolji oslon naše države — i čuditi se je — da ne rečem oštriju ri­ ječ — da još može biti tobožnjih držav­ nika, koji to neće da priznaju, prem su u toj našoj politici — nakon što su pre­ stali služiti onoj Beča i Pešte — sudjelovali od oktčbra do 1. decembra 1918. i prem su samo po, našoj politici došli i mogli doći do vlasti u našoj dr; žavi. (Odobravanje te razni povici.) Gospodo, mi smo odavna bili uvjerc■ nja, da između Hrvata i Srba ne može , biti druge politike, nego one političkog * i državnog jedinstva; a god. 1912. prije I nego je počeo balkanski jat, izglasali smo rezoluciju u Ljubljani, koja je ’ otvoreno navještala naše neprijateljstvo i Austriji, a potpuno narodno i državno 1 jedinstvo Hrvata, Srba i Slovenaca. Ja ovo navađam, gospodo moja, da ; kažem, kako je i ondašnja naša politika i istovjetna s ovom našom današnjom. I Jer ni onda — i ako smo radili za ovu državu — mi nismo bili za centra| lizam, kakav danas propovijeda gosp. • Pribićević. (Odobravanje.) Što je to centralizam? Što on hoće? Gospodo, on hoće da , namješta do u najmanje selo svojega pandura, on hoće da bude glava cijeloj 1 državi, glava iz koje će sukljati mu♦ kUrost i svjetlost za sva sela, za sve op­ ćine, za sve županije, za sve pokrajine, j On hoće da drži u svojoj ruci konce na kojima bi bili privezani svi činovnic, žandari, načelnici, biroši, uopće svi narodni i državni aparati, pa da ih po volji sve poteže, jer misli da bi samo tako mogao predstavljati demokratsku komediju jedinstvene države. (Opći pljesak i odobravanje.) On misli da su ljudi lutke, a državni život nekakav jednostavni stroj, po ka­ lupu njegove mašte. On hoće da sve nivelira, đa od svega učini tabula rasa, da sve što sjeća na tradicije i individualnost uništi, on ho­ će da isuši i Savu i Drinu i Dunav i još mnogo toga. On hoće da bez obzira na : živi organizam naroda, koji se kroz vje- , kove razvijao, pomoću Žandara, polici- i je, vojske i birokracije gradi državu. On hoće nemoguće. (Sveopće odobra- * vanje. Buran pljesak.) Ali, gospodo, tako je gradila državu • Rusija. Turska i Austrija. 1 tamo je sve počivalo na sili i birokraciji, pa su sve te države propale. I tamo jc sve bilo centralizirano, Kve vezano koncima j konopcima, pa ih taj centralizam i ta užeta nijesu spasili, pače centralizam । ih je uništio. (Tako je!) A naprotiv ml vidimo Englesku. Ame­ ričku Uniju, Švicarsku; vidimo socija- ] lističku Njemačku j Austriju, vidimo, da se sve države u kojma prava demokratija vlada; sve, sve na svijetu napred- ■ ne i slobodne države se ureduju deccn- । tralistički, pučki (Tako je!) I dok nas, koji hoćemo, da se država * uredi pučki, proglašuju neprijateljima Бреј 88 Broj države, dotle eno Francuske sa svojom pravom novom deinokratijom, eno En­ gleske, koja se od vijekova vlada decentralistički, gdje otvara još 4 regio­ nalna parlamenta u samoj Engleskoj, da olakoti rješavanje državnih posala. (Glasovi: Ne vodi tamo politiku Pribi­ ćević! Ni Korać!) Ali naravno to su istinite demokratije, tamo se daje mogućnost svakome selu, svakome kraju da svoje regionalne po­ trebe uređuje po svojoj volji. Tamo se zna za državu i što državi treba i što država traži. Ali tamo se zna i što na­ bodu treba. (Tako je!) Jest, gospodo, ja smatram i sad kao i prije rata siloviti centralizam najve­ ćom pogibli za ovu našu državu, za koju bi dao sve što mi još ostaje od onoga, što sam državi dao. U takovoj državi razvila bi se silom prilika samo­ volja; a kao protuteže samovolji, izni­ kle bi one prirodne sile, ona dinamika, koja stvara, po svim socijološkim za­ konima, organizovaiu otpor — raspad. A to je veoma 'pogibeljno u državi, u koja sa svih strana može đa viri ne­ prijatelj. Tako sam ja pisao prije rata i te misli sam i danas. U državi kao što je naša, treba stvoriti takove državne uredbe, po kojima će u svakom kraju narod sam upravljati svojim lokalnim poslovima (Odobravanje), u općini, u županiji, u kotaru ili okrugu, t u skupu županija ili okruga ili drugim riječima u pokrajinama. Upravljati se sam narod ne može, nego ako mu se dade moguć­ nost da: narod postavlja sam i sam nadzire svojo lokalne vlasti. (Opće povlađivanje), a to nc može nego, po samom njemu izabranim saborima ili vi­ jećima. (Pljesak). Što to može smetati državu? Sto joj to može škoditi? Gospodo, zname­ niti pisac o američkom ustavu kaže, da su samouprave lokalne, ne samo vrelo, nego učione demokracije, te da nema bolje političke škole. Država, tako upravom razdijeljena, jest kao brod na odjele'— brod i ako se u oluji pokvari, ostaje uvijek na površini. Poslovi se brže obavljaju, a veli­ ki središnji parlamcnat fma vremena razmišljati o onim poslovima, koji se tiču cijele domovine. Samoup­ rava p r ii j e č i porast despotske središnje vlade, koja upija dru­ ge moći i prijeti privatnim sloboština­ ma građana. (Odobravanje). Samoup­ rava budi interes naroda u poslovima njihove blizine, uzdržava mjesni poli­ tički život, odgaja građanina u njegovonf dnevnom okviru građanske duž­ nosti. uči ga ,da vječna budnost i žrt­ va njegovoga vlastitoga vremena i tru­ da, jesu cijene, koje se moraju plaćati za osobnu slobodu i opći napredak. (Po­ klici: Tako jc!) Što se veća moć daje jedinicama, koje sas­ tavljaju državu, tim se više širi sloboda i veća biva ener­ gija osoba, koje sačinjavaju narod. Pogrješke u samoupravama nisu velike a brzo se poprave. (Povla­ đivanje). (SvrŠiće se). ]Bdai iiuviđinB spahija. Pod gornjim naslovom donijela je »Hrv. Sloga« u svom 16. broju jednu bilješku o meni i mom bratu, u kojoj se nazivamo »neuviđavnim« spahijama jer smo našim zemljonajamnlcima ot­ kazali daljnje obrađ vanje izvjesnog di­ jela našeg slobodnog posjeda. Taj ne­ uviđavni spahiluk pripisuje nam s to­ ga, jer navodno nismo čuli za društve­ ni i državni preokret u našoj domovi­ ni. Naravno da se kraj tog mora spo­ menuti još i gora socijalna revolucija, koja bi mogla nastati zadrtim držanjem naših spahija. Da i »Hrv. Sloga« bude sudionik pljačke nad musi, dobrom, do­ ziva ona svim svojim pododborima u pamet naredbe ministra Poljaka, protiv čijoj se politici navodno i »Hrv. Sloga« bori. U odnosnoj svojoj bilješci izmjela je »Sloga« stanovište H. T. S. u pitanju slobodnih posjeda, s kojim stanovištem, mislim, da nema kompromisa i koji znači jedan dio demokratske agrarne politike. Kad »Hrv. Sloga« stoji na sta­ novištu naredaba ministra Poljaka, ko­ je su nezakonite i koje znače pljačku muslimanske imovine, nema prava tra­ žiti da sc ukinu druge uredbe demo­ kratskih ministara, koje tište »Hrv. Slogu« i Hrv. Tež. Stranku. Jedno drugo isključuje. Ali .izgleda da »Hrv. Sloga« ima iste misli o slobodnim na- �Број 88 Broj lim posjedima, kao i demokrate i radi kog odobrava Poljaikove naredbe jedi­ no s tom razlikom, da nam se -ukaže koja kruna više od milostinje, koju ka­ no »demokrate« za otimačinu privatne svojine dati posjednicima, samp da uzakone jedno bezakonje i otimačinu, kojoj nema primjera. Pitanje naših slobodnih posjeda jest i mora biti — izvan diskusije. To je neosporiva pr vatna svojina, koja mora ostati netaknuta. Naredbe dra Poljaka ne mogu i ne smiju ni najma­ nje to vlasništvo smetati ili osporavati. Tu su pozitivni zakoni, koji tu imovi­ nu štite, a ti pozitivni zakoni moraju ostati netaknuti i u krijeposti do konstituante. Na konstituanti se može ras­ pravljati o ukidanju tih zakona. Konstituanta može odlučiti, hoćemo li biti država privatne svojine ili ne, a nika­ ko ministar Poljak i gospoda od »Hrv. Sloge«. Naredbe i uredbe ministra Poljaka, nemaju zakonske moći, nego moć bajoneta, a pošto su one jedno obično na­ silje na privatnu svojinu, ne mogu ih ni bajonete uzdržati. Postojeći zakoni jesu rezultat prava i pravne svijesti -iz­ vjesnog ra-zdoblja. Odatle potječe sva moć njihova i samo su u rijetkim slu­ čajevima nužne bajunete — da im pribave poštivanje. U današnje doba te bajonete kojima misli Poljak provesti svoju otimačinu musi, dobra, trebalo bi upotrijebiti protiv njemu, jer se. je on — a ne mi — ogri­ ješio o privatnu svojinu i počeo provoditi boljševizam samo na m u s 1 ma n ima. Poljak bi morao sjediti u zatvoru i po dosadanjim zakonima i po ustavu kraljevine Srbije, jer to oboje stoji na stanovištu privatnog vlasni­ štva. U tu svojinu on je taknuo i bojati se, da ga to ne će staviti pred jedan sud. Držeći se istaknutog stajališta otkazasmo našim zemljonajamnicima, što je potpuno i ispravno. Ako vrijednost tih »PRAVDA* — .ПРАВДА" i i I j i ■ j I ' ! i ' - • j zakona bude kakovom naredbom ukinuta, onda nastaje ono, čega se »Hrv. Sloga« oprAvdano boji: međusobno obračunavanje. To _jc sasma i pojmljivo. Jer ako jedan dio državljana nema nikakve pravne zaštite svoga dobra i ako mu je u pitanju opstanak, onda je jasno, šta može biti i nastati. To ne može zapriječiti niko, jer i ovca, kad se kolje, daje znakove otpornosti, Interesantno je, da i »Hrv. Sloga« hoće u kolo onih, koji vode trgovinu s musi, dobrom i misli da na -konto mu­ slimana vodi svoju stranačku politiku. Zar je zbilja naša imovina trgovački espap i sredstvo za sticanje stranač­ kih pristaša? Nema li drugog politič­ kog rada, nego razdioba dobra nas muslimana? Stavljati u izgled svojim stranačkim pristašama imovinu muslimana upravo je politički nemoral, koji može katastrofalno utjecati na našu buduć­ nost. To je protunarodno, jer ko nas ne smatra dijelom svog vlastitog na­ roda. može ići za tim, da se muslimani raskuće. A izgleda, da nas izvjesni elementi ne smatraju dijelom svog na­ roda j stoga zauzimaju onakovo staja­ lište u agrarnom problemu. U nas je postojalo pitanje neprijateljske imovine i niko da o tom riječ rekne. To dokazuje neprijateljsko raspoloženje pre­ ma muslimanima na strani onih, koji o tom šute a govore o imovini musli­ mana. Valjda po onoj: musliman je pored svega nevjernik i zato u lov na njihovu imovinu, da se istisnu iz svoje domovine. Treba provesti pljačku u rukavicama, da to u historiji ostane neožigosano. Ne bih o bilješci »Hrv. Sloge« ni vo­ dio računa, da nije iznijela svoje stra­ načko držanje u pitanju našeg dobra i da nije općenito tražila primjenu Poljakovih uredaba. Kad već traži opće­ nitu primjenu tili uredaba, neka joj nude, samo neka zna, da je ta politika bez kompromisa. Hamid Kurbegović. Revolucija u Misiru? Ovih dana novinstvo javlja o nemiriIma, koji su nastali u Egiptu, i prigo<dom kojih je došlo do sukoba sa enReskom vojskom i policijom. Još priv­ ije toga, često su listovi javljali o nemi­ lima u Egiptu, i protuengleska njemač­ ka štampa crpi iz tih nemira velike na­ de. Agitacija egipatskih nacionalista ta­ ko je ojačala, da su i Wilsonovi pro­ tivnici u Amerci postavili nezavisnost Egipta kao jedno od prvih načela svovanjske politike. Veoma je razumlji­ va važnost, koja se podaje egipatskom »pitanju, kada se uzme u obzir, da po•sjed Egipta sačinjava jedan od najjačili stupova engleske moći i gospod­ stva. O nemirima, koji su se nedavno dotgokllilli, dozmje se slijedeće: Egipatski nacionalisti bili su uznemireni najavlje­ nim dolaskom misije lorda Milncra, koja je imala da ispita uzroke nezadoVolistva, koje vlada u Egiptu, te da podnese izvještaj engleskoj vladi. Pr­ ve demonstracije nacionalista, uperene protiv dolaska ove misije, buknulo su nešto prerano i to 24. oktobra u Aleksandriji. Od nekojeg vremena započeli isu studenti i ostali politički agitatori da organiziraju u aleksandrijskim dža­ PMida u Rogatici. 49. Dne 8. juna 1919. usred Rogatice kod Ragibagc Čapljića pilane na 1 sahat pred akšam zasreli su ženu Husejina Babića četvorica pravoslavnih se­ ljaka i 5 scljakinja, te je dvojica počeše tući i to jedan sviralom, a drugi cipe­ lom, na što Srpkinje vikahu: »Udrite je, pozlatile Vam se!« Jedan joj je psovao balijskii majku i zaprijetio joj, da će doći u kuhi i na šiš je nabiti. (Husejin stanuje u ljetnikovcu — kuli — H. Nurudin cf. Hafizovića, pa dm to valjda smeta, jer ne mogu harati onako, kako su to dosad činili). Može biti, da bi sirota i glavom pla­ tila (pošto je to mjesto bilo osamljeno), da jedan od njih nije zaviknuo: »Pu­ stite je, vjeru Vam, ostavite je barem malo živu!« Prijavio žandarima, ali... 50. Dne 8. juna 1919. vraćalo se sa crkvenog zbora u Sokoću preko 50 pravoslavnih muških i ženskih i svra­ tili se u muslimansko selo Mrviće pred kuću Muje Jusića, te su ga zvali da izađe. On nije smio izaći: a ovi su na to počeli vikati muslimanke i psovati najgrdnijim psovkama. Mujo Jusić. vi- i mijama, poslije džum’a-namaza, javne ! »skupštine, na kojima drže govore u pri: •log nezavisnosti Egipta, i proti Milnerovoj misiji. Gotovo svaki put došlo je •kod ovih skupština do malih manife•stacija, ali su bile lako raspršene od po'1 ičije. : i | I Međutim 24. oktobra manifestacija je zauzela mnogo teži karakter. Poli­ cija nije mogla da svlada m a•s u, koju su vodili najbuntovniji elemen­ ti. Masa je navalila na vojsku, koja je otvorila vatru. Tri buntovnika -pala su mrtva, a sedam ih jc bilo ranjeno. Su­ tradan su se nastavili neredi i masa je počela da u hici diže barikade. Policija je morala predati vlast u ruke vojske, koja je poslije podne bila pri­ siljena, da ponovno otvori vatru. Opet je ibilo više mrtvih i ranjenih. Buntov­ nici su zapalili neke zgrade. Nemiri su se ponovli 31. oktobra. Ovoga puta do­ šlo je do jakih prizora pljačke. Toliko se javlja službeno o događa­ jima. Međutim engleska štampa uzne­ mirena je jako tim -događajima, a bile su javljene i daleko senzacionalnije vijesti. Englesko javno mnijenje uopće je uznemireno događajima u Egiptu. deći da su na zlo došli, izađe i poče ih moliti, da se okanu toga, ali sve za badava. Jedan od njih potegne revol­ ver na Muju, a ostali ga okružiše sa punim rukama kamenja. Žene na to zapomagašc, na Što do­ đoše Avdo Sehović, Salko i Akif Jusić i počeše napadače moliti, da se toga prođu, na što su se oni okanili i otišli psujući. 51. Dne 13. maja o. g. ukradeno je Pembi Omerović iz Prače dvoje gove­ da, a uoči Uskrsa 4 kokoši, u Hamida Muminovića 4 kokoši. Istu noć ukra­ dene su Hamidu Hamziću 2 jedine ov­ ce, koje je imao i isti su ga zlikovci gađali iz puške u kući. Naravna stvar, zlikovci su kao obič­ no »nepoznati«. 52. 14. maja o. g. ukradena je Muratu Komarici iz Prače jedna krava. 53. Dne 14. maja 1919. išao jc po­ kraj sela Milovan Škipina (u Prači), te vidio, gdje su konji, pa je poslao svo­ ga slugu i uhvatio kobilu Saliha Hujdura, te jc poslao po svome sluzi u Stopiće kotar Cajniče kod Metaljke. Tu je Hujdur našao kobilu kod zeta Milo­ vana Ški-pine. Sluga Milovanov rekao - je, da jc Milovan Skipina spremio ko­ bilu (ukradenu) svome zetu. Pa da nijesmo sretni u ovakvoj slo­ j | bodi! , I | ' i ! Talijani u Zadru. U subotu se jc u Splitu ozbiljno proširio glas da je D’ Ammcio okupirao Zadar sa svoiim če­ tama i da se je podadlmiral Milo pro­ glasio nemoćan. Dosad još nema zvanične potvrde, ali stvar izgleda ozbi­ ljna. Prema svim našim informacijama zadjnjh dana mogo se jc očekivati ovaj novi puč. Premda se Milo proglašava nemoćan, ipak je veliki udio imao u pripravama za ovaj događaj. Glas je odjeknuo u Splitu uz veliko ogorčenje i nemir građanstva. ‘ Novija vijest veli: »0 zadarskom pu­ ču doznaje se da se jc jedno odjeljenje nepoznate jakosti riječkih D’ Annunzljevih četa izlercalo prekjučer nedaleko Zadra, te otuda prispjelo pješke u grad. Potankosti fale. Nije poznato držanje . 'podadmiraia Mila. Položaj je naših su; harodlnika u Zadru ugrožen, Ovj su baCeni na nemilost talijanske ulice. Od prekjučer nije ovdje prispio ni jedan parobrod iz Zadra. Splitski Talijani u' vjeravaju, da će D’ Annunzijeve čete I preći dcmarkacionu liniju. Amerika proti Francuskoj. U ame­ ričkom .senatu odbijen je sa.48 protiv , 31 glas predlog, da se potpomogne Francuska kroz prvih 5 godina, kako bi održala svoj suverenitet u Elsasu i Lorcni. Naprotiv je senat sa 18 protiv i 33 glasa usvojio rezerve protiv članka J 10. ugovora o »Savezu Naroda«, koji se odnosi na to, da članovi Saveza Na­ ; roda uzajamno jamče jedan drugom svoje teritorije. Engleska i Rusija. U engleskoj do­ njoj kući dao je Lloyd George podulja razjašnjenja na mnoge interpelacije. On •je među ostalim, rekao, d'a njegov go­ vor u Guildhallu ne znači nikakvu pro­ mjenu u politici engleske vlade prema 'Rusiji. On je dalje rekao da on nije ni­ kada nikoga ovlastio, da stupi u odnose | sa sovjetskom vladom i da s njom pre­ j govara. On dodluše priznaje da je Kol» 'čakov poraz prilično ozbiljan, ali Koli čak nije ipak još izgubio grad Omsk. I ‘Dosada je Engleska stavila na raspo­ laganje ruskim vladama preko 100 milijona fuuti šterlimga. Iz obzira čovječnosti i radi privred­ nih uzroka morao bi ruski građanski rat brzo prestati. Engleska vlada je proprvna poraditi oko toga, da se opet uspostv': mir u Rusiji. Alijirske i sa­ vezne sile namjeravaju sazvati međuuarodlnu konferenciju na kojoj će biti zastupane razne ruske vlade. »Blago« Madžarskoj. »Berliner Tagblart« doznaje iz Budimpešte, da sada ima ništa manje već 7 kandidata zg ugarsko prijestolje i to: bivši car Karlo, njegov sedamgodišnji sin Otto, nad­ vojvoda Josip, nadvojvoda Alhreclit, engleski princ Teck (koji se međutim već zahvalio), nasljednik rumunjskog prijesitola, a rekbj još i vojvoda od Abruzza. Njemačka štampa sa zadovoljstvom ; i ističe odluku vrhovnog vijeća, da mar­ šal Mackensen, koji se još uvijek nalazi interniran u Solunu, bude pušten na slo­ bodu i poslan u Njemačku. Listovi is­ tiču duboku starost maršala i njegovo slabo' zdravlje. Politički pngied Uvjiti Бнодош. Evo se mjesec dana g. Pribićević na­ teže oko »grupe Crnogoraca«, da bi osigurao njenu potporu u parlamentu, pa makar i pod cijenu njemu tako drago­ cjenog mjesta u ministarskom savjetu. Vijest, koju smo donijeli u prošlom bro­ ju našega lUa, veli da jc to na- I stojanje okrunjeno »uspjehom«, pa ne će biti na odmet, ako ovom prilikom upoznamo čitaoce sa shvatanjem i uv­ jetima Crnogoraca. Ti su uvjeti i pogle­ di izneseni u pismu g. Marka Đako­ vi ć a, što ga je 3. oktobra upravio predsjedniku ministarskog savjeta, a glasi: Odazivajući se Vašoj želji, đa Vam i ovim puteni iznesem poglede mojih drugova o tome, kako posmatramo Vaš poziv da što aktivnije potpomognemo rad današnje vlade i za učešće u istoj, čast mi je da Vam u ime svojih drugo­ va i svoje izjavim ovo: 1. Mi ostajemo pri dosadanjem svom držanju u odnosu prema političkim Strana 3 Страна strankama u Parlamentu. To držanje n e želimo i ne možemo do potpi­ sa mira promeniti na eventu­ alni ni ulaskom u vladu. 2. Kako ne želimo biti posebn^ provinciska ili politička stranka, to i ne prctendujemo da budemo zastupljeni u vla­ di; ah ako izvesni državni, nacionalni i politički razlozi od nas to iziskuju, s ni atramo da za to moraj u biti n ajpreči oni, koji se odnose na sređiva­ nje i poboljšanje prilika u Crnoj Gori. S toga tražimo da sc najhitnije preduzmu koraci, kako bi se stanje u onom kraju naše države što bolje i brže sre­ dilo. 3. Mišljenja smo i tražimo da vlada ima raditi oslanjajući se na P a r1 a m e n a t, te unapred odričemo svaku potporu ma kakvom radu vladinom, ko­ ji bi protivu toga i mimo toga išao. 4. Mišljenja smo i tražimo, da izbo­ re za Konstituantu pripremi i iz­ vrši ili koncentraciona vlada Hi vlada široke koalicije. (Ni oni dakle ne vjeru­ ju g. Pribićeviću. Op. ur.). 5. Od vlade tražimo i očekujemo da bude tolerantna prema političkim protivnicima, kao i prema ispravnom činovništvu druge partijske boje i da se prema istom odnosi u oceni kao i prema svojim pristalicama. S druge strane da vlada bude objektiv­ na i neumitna u borbi protivu nesavesnih i neispravnih činovnika i građana pa ma pripadali vladajućim ili opozicionim grupama. Gospodine Predsedničc! Pošto mi nismo partija, da bi smo za­ stupali svoj specijalni partiski program i partiske interese; pošto nismo provin­ cijska stranka, da bismo mogli i hteli zastupati isključivo svoj kraj mimo i protiv opšteg interesa i zajedničkog ci­ lja naše države; pošto smo lični i po­ litički toliko ispravni — tako mi sebe smatramo — da nemamo ni najmanje potrebe i želje štititi kakav posebni in­ teres ili ambiciju, to iznoseći Vam u kratko gornje naše nazore, dodajemo da znate da suoni takvibili od po­ četka i da ostaju i sada bez obzira da li ćemo ući u vladu ili ne. Mi smo otvoreno i javno u Parlamen­ tu izjavili da ćemo do potpisa mira sva­ ku parlamentarnu vladu pomoći u pita­ njima opšteg narodnog i državnog zna­ čaja. Tako bismo uradili, tako i radimo. Vaša vlada je izašla s programom ču­ vanja državnog i narodnog jedinstva i rešavanja socijalnih pitanja u demokrat­ skom duhu. Prema tome mi smo i van vlade prijatelji i branioci takvih pogle­ da, tim pre pomogli bi vladu što je Va­ ša vlada rešena, da učini sve što bude mogla za bolju sudbinu kraja čiji smo mi predstavnici. Zbog sve­ ga toga izjavljujemo da nemamo potre­ be ni namere izbegavati da primimo i jaču odgovornost za rad koji odobravamo i koji se bude kretao u pravcu na­ vedenog gledišta, te ako nalazite da je umesno i opravdano izloženo naše gle­ dište, nir smo voljni odgovoriti Vašem pozivu i aktivnim učešćem u vladi«. * Domaće vijesti Nastavak članka »Sramno obmanji­ vanje« morao jc izostati rade obilnog gradiva. Invalidsko pitanje. U Beogradu je kod ministarstva za socijalnu politiku poče­ la rad zemaljska konferencija stručnja­ ka za riješenje invalidskog pitanja. G. Korać misli, da čuje mišljenje eiperata iz kraljevine prije nego sto podnese par­ lamentu zakonski predlog o invalidima. Vlada je ukinula zabranu izvoza marve iz srebreničkog kotara, jer je nestalo je bolesti od slinavke i šapa. »Četa starijih« u Sokolu. Đa bi i star ji članovi Sokola, a i drugi prijatelji 'tjelesnog jačanja, imali prilike da vjež­ baju. osnovaće se u sarajevskom So­ kolu »četa starijih«. Pozivam stoga svu braću, koja bi bila voljna da pristupe toj četi, da izvole doći u utorak, 18. o. mj., u 7 sati na veče u gimnastičku salu velike gimnazije na zdogovor. Ovom prilikom molim svu braću, biv­ še članove i Srpskog i Hrvatskog So­ kola, koji i nadalje žele ostati članovi zajedničkog Sokola, da jednom dopisni­ com jave društvu svoju tačnu adresu, kako bi im se na vrijeme mogle dosta­ viti mjesečne priznanice i uštedilo beskocisno letanje podvomikovo. — Zdra­ vo! Straješina: St. Zakula. Bcrza rada uređuje u Skenderiji uli­ ci br. 14. svakog dana, osim nedjelje i praznka. od 9 do 13 sati. Upozoravaju se naročito gg. poslodavci, da se u slu- �Број 88 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA* Сграна 4. Strana čaju potrebe mogu najuspješnije poslu­ žiti Berzom Rada. Za pravilno funkci­ oniranje ureda potrebno je da sc prija­ ve o neuposlenosti vrše i ’dovno ■ tačno, a naročita važnost polaže sc na tačnost rubrika: i. o visini dnevne za­ rade i 2. je li radnik sam otkazao posao ili je otkazao poslodavac i zašto? Stoga se umoljava ju gg. poslodavci, da sve rubrike uvijek tačno ispunjavaju, potpišu i udare žig firme (ako ga imaju), Formulare: -Pr jave o neuposlcnosfK može dobiti s/aki poslodavac bes­ platno u uredu Berzc Rada. Firme van Sarajeva, koje se pismeno obra­ ćaju na Bcrzi Rada za radne sile, treba uvijek da naveda uslovc rada, pla:u i jesu li vohic snositi putni trošak. Dr. Jovo Vasiljcvić ordinira u Ćukovića ulici broj 1 od 2— 3 sata poslije podne. Advokatska kancelarija Dr, Horvitza, nalazi se sada u Jelića ul. 4. prizemno (prije direkcija Srpske narodne banke) u Sarajevu. 167—3 Dr. Todor Popović otvorio je svoju advokatsku kancelariju u Despićevoj uUci broj 6. preko puta Hotel Evrope. Sospodarstvo VALUTNO PITANJE. (Iz referata dra Krunoslava Jande. na spomon-skupštini »Hrvat. Zajednice«.) Gospodo! Od svih praktičnih pitanja dnevnoga života pitanje o uređenju valute, zanima najviše široke slojeve naroda, i to je razumljivo, jer mi svi «namo i osjećamo, da o rijesenju valut­ nog pitanja ovjsi naša ekonomska bu­ dućnost. Bude li to pitanje pravedno i pametno riješeno, tad nas čeka dobra budućnost,'bude li pak zlo riješeno, tad idemo u susret teškim danima, a mož­ da čak i gospodarskoj propasti. Od ka­ da je to pitanje na dnevni red stavlje­ no, čuli smo razne predloge o tom kako bi trebalo našu valutu urediti. Bilo je »mudraca«, koji su savjetovali, da se naše krune naprosto proglase ništetnima i bezvrijednima, jer da su to austrij­ ske krune, drugi su predlagali, da sc naše krune izmijene sa novom novča­ nicom u razmjeru 1 : 2, 1 : 3, 1 : 4, 1 : 5, 1 : 10. No svaka relacija je nepra­ vedna i samovoljna, jer nema nikakovc pouzdane baze za ustanovljenje te re­ lacije, a osim toga s-c jednim dekretom — bio on kako mu drago radikalan — ne da pitanje valute riješiti i uspostaviti vrijednost novca. Kako ćete iz daljnjeg mog razlaganja razabrati podvržena je i valuta svom — da tako kažem — bio­ loškom zakonu; koji ne smije ni jedan ministar financija ignorirati i s kojim se zakonom može, kao uopće u prirodi, vladati samo tako, da se tom pokora­ vamo. Sasma je pogrješno mišljenje, da bi zamijenivši krunu u nekoj relaciji sa novom novčanicom, odmah ta nova novčanica imala bolju kupovnu vrijed­ nost i snagu. To dokazuje slučaj u Češ­ koj, gdje je ministar financija odredio 2 K 50 fiL za 1 liru, a ipak se danas ta­ mo plaća za jedan dio novčanice, s na­ kanom da tako smanji opticaj bankno­ ta i pribavi čahoslovačkoj kruni veću kupovnu snagu. No to se nije dogodilo, te sc danas u Češkoj plaća za robu baš toliko češkoslovaćkih kruna, koliko sc prije plaćalo austrijskih kruna. Isti slu­ čaj bio je i u krajevima, koje je okupi­ Što sejiče druge baze: kupovne sna- I rala Italija. Tamo je Italija nasilno za­ ge novca, to možemo mir-nc duše ustvr- j mjenjivala 2 K 50 fil. za 1 liru- a ipak diti i lahko dokazati, da je kupovna ! dapas tamo plaća za robu isto toliko i.snaga krune i dinara prilično jednaka. ; ra. koliko se prije plaćalo kruna, a za U ostalom pala je kupovna snaga nov- * neke predmete dapače i više. Prema tomu vidimo jasno, da samo smanjenje ca na čitavom svijetu, dapače i u dr- I i druga uljnata sjemenja kupuje opticaja novčanica ne povodi za sobom zavama, koje imaju vrlo dobru valutu. svaki kvantum: Trgovina sjeme­ kao posljedicu veću kupovnu vrijed­ Tako primjerice u Sjevernoj Americi nost novca, već da ta kupovna vrijed­ nja Sever & Komp, Ljubljana. stoji danas jod.no odijelo, koje je prije nost ovisi o raznim drugim uvjetima, rata stajalo 30 dolara već 100 dolara, | koji se moraju istodobno ispuniti. par cipela 6 dolara, koje su prije sta- 1 No isto tako jasno viđamo i to, da mi jale dolar i po, a u Švicarskoj stoji je- , u interesu konsolidovanja naše valute dno jaje 70 do 90 centima, jedno odije­ i našeg ekonomskog života moramo na­ lo 500 franaka, a cipele 70---90 frana­ Preporučujem svoju šu sadanju krunu izmijeniti već zato, ka. Jasno je dakle, da kupovna snaga ' da sc zapriječi uvoz daljnjih novih kru­ novca nije bezuvjetni odraz devalvacije । na, koje sc onda ovdje lahko, krivotvo­ novca, već da i najbolja valuta može । renim žigom žigošu. Mi treba da ima­ gubiti na kupovnoj snazi, ako drugi ! mo specifično našu novčanicu, koja će preduvjeti nisu ispunjeni, naročito .pak ; Posluga brza. — Cijene umjerene. se po vanjskom obliku bitno razlikova­ ako nema dovoljno robe na tržištu i ako Hamza Begkr, Mustajbegova mL ti od austrijske i mađarske krune. Za trgovina ne funkcionira nesmetano. To ; ustanovljenje relacije kod izmjene naše smo naročito vidjeli kod nas, gdje je • krune sa novom novčanicom imademo cijena robe padala i rasla bez obzira ! tri baze: pokriće banknota zlatom ili na kontinent novčanice a jedino iz raz­ srebrom, kupovna snaga novca i tre­ loga vifcće ili manje ponude robe. Tako će kurs novca na inostranim burzama. je primjerice I kg riže u vrijeme rata i Kad sc govori o izmjeni krune u dina­ stajao kod nas 40—60 K.. a iza prevrata : pravi laneni nugjamo ua veli­ re onda Srbi tvrde, da je njihov ban­ čim je više riže ovamo iz Italije stiglo, I ko. Šaljemo također po pošti kovni dinar djelomično pokriven pa spala je cijena riži na 10—12 kruna, i u kantama eirka 13 kg ponaotraže, da se kruna, koja nije nikako po­ ma da se međutim nije naša valuta po- I ćem. Za kani u, zavoj i frankakrivena izmijeni u jednoj stanovitoj re­ pravila. turu računamo 38 kruna. laciji sa dinarom. Istina je, da je ban­ (Svršiće se). SEVER & К0М1\ LJUBLJANA. kovni dinar u 10% pokriven zlatom a u 30% sa francuskom valutom, dočirn naša kruna nije nikako pokrivena. Na­ suprot možemo mi tvrditi, da pokriće u zlatu, koje je i onako samo djelomično i ne može novcu podati vrijednost, već da vrijednost novcu podaju ukupna pro­ duktivna snaga zemlje (države). Naša je pak produktivna snaga tolika, da ona može uz ostale uvjete, Javljamo cijenjenom građanstvu, da smo od 1. oktobra preuzeli i koje bi još trebalo stvoriti, po­ obnovili »Beogradsku Restauraciju« u Jeftanovića ulici broj 3, preko dati našoj novčanici potpunu vri­ puta Hotel Evrope. jednost. U tom pogledu nam je dapače Nastajaćemo da cijenjene mušterije zadovoljimo dobrim domaćim ovaj svjetsk rat pomogao. Svakom, koji jelom, raznim naravnim pićem i tačnom poslugomse je malo bavio našim socijalnim pri­ likama, mora biti poznato koliko je naš seljački svijet trpio od prezaduženosti. 1 S poštovanjem Gruntovnice u pojedinim krajevima po­ kazivale su upravo strašnu sliku, te sc , činilo gotovo nemoguće riješiti problem prezaduženosti posjeda. Na milijune kruna morao je seljački naš svijet go­ dišnje plaćati u ime kamata dok na ot­ platu duga nije mogao ni misliti. Zato je hrlio naš svijet u Ameriku, da tamo , bar toliko privredi, koliko mu treba, da isplati svoje dugove. Sav taj posao I bio je posve neproduktivan. I ono što nismo mogli mi učiniti i što nije mogla ] Amerika učiniti, to je evo učinio auto- i matski ovaj svjetski rat. Naš seljak pre­ težnim se je dijelom riješio duga i on , može danas svoju privredu produktiv- I no uložiti. Druga dobra strana ovoga 1 rata bila -je u tome, što je naš seljak proveo selekciju blaga. Dok smo mi prije uz blago dobre pasmine (simental- ; sko i- pinzgavsko) imali vrlo mnogo I blaga loše pasmine, tako zvanih buša, i imademo danas većim dijelom samo bi- i rano blago najbolje pasmine, jer je se- i ijak prodavao lošije blago vojsci i dr- : žavi, a naučio je cijeniti rad oko razum­ najtoplije preporučujem« nar«čito trgovinama i nog timarenja stoke. privatnicima ovdje i u pokrajini svoje proizvode. Treća napokon dobra strana ovoga i Narudžbe se obavljaju brz« i tačn«, šajemo u Tata leži u tomu, što je on mobilizirao I provinciju u poštanskim paketima od 5 kg. Pro­ Sve latentne naše proizvodne sile, pro- I izvodi se pr«daju na veliko i na malo u radnji budio duh špekulacije i volju, da se stvaraju nova poduzeća. Sve ovo kraj 'inače bogate naše zemlje, naših šuma, našeg mora, naših ruda itd., predstavija našu produktivnu snagu koja vrijedi vi­ še, nego li zlato. Soja grah (pasulj) . 1 i . I | i cipelarsku radnju тмш Beogradska restauracija ASIM KURT i dr. Novootvorena tvornica kobasica, salami, raznih vrsta su­ hog mesa, suščiiega mesa i t. d. Josef Jakob Hampos I Papi, Sarajevo. 0. Alberta Pape, Sime Milutinovima ul. bn 7 Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — odružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dlan Ham ka glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloška na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rve b< ikovne poslova najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: M. Sadžuka- Vlasnik: Cantratoi Odbor >j. M. 0.« Štamparija D. & A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f2024e9f4e66f2304a0f8eb8590fdef7.pdf f7369ecd654466c6d7e9ecb6157f5caf PDF Text Text POJUONI BROJ 60 HELERA. filazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata godišnje 72kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt. štedionice 1119. Broj 89. Sarajevo, četvrtak 20. novembra 1919. (26. saferul-hajra 1338 ) Sarajevo, 19. novembra. Ovdašnji presbiro dostavio je bosan­ skom, a jamačno i ostalom novinstvu, ovo saopštenje: »Na 17. novembra o. g. održala se je u velikoj sali ZemaljskeVlade informa­ tivna anketa o agrarnom pitanju, kojoj je predsjedao ministar za socijalnu po­ litiku g. Vitomir Korać. Anketa je saz­ vana povodom memoranduma udruže­ nja zemljoradnika, upravljenog na gosp. predsjednika ministarskog savjeta. Na anketi su učestvovali predstavni­ ci svih ovdašnjih političkih stranaka i grupa, izuzev muslimanske ju­ goslavenske organizacije. (Naše predstavništvo nije ni pozivano. Op. ur.). Osim toga su učestvovali i ne­ ki stručnjaci 1 24 seljaka svili' trlju kon­ fesija kao delegati njihova udruženja. Pored drugih sporednih pitanja anke­ ta je jednoglasno zaključila, bez obzira na političku pripadnost učesnika, da se preko ministra Korača zamoli mi­ nistarski savjet, da se izdaju odredbe, po kojima bi se postupalo sa beglucima isto onako, kaošto se postupa po dosadašnjim odredbama sa kmetovskim selištima. S time u vezi anketa je izrazila mišljenje, da zemljoradnici za ovu godinu ne bi trebali dati nikakav hak radi obrade begiučke zemlje, odnosno da se na begiučke zemlje protegnu iste odredbe, koje vrijede za do­ sadašnja kdietovska selišta. Anketa je istovremeno izrazila mišljenje, da bi tre­ balo za ovu godinu iz državnih sred­ stava isplatiti u gotovu novcu odštetu zemljovlasnicima radi izgubljenog liaka sa bcglučkih zemalja. Potrebni fiuansijalna sredstva trebalo bi namaknuti posebnim oporezovanjem ratnih bogataša. G. ministar Korać izjavio je, da će želje ove ankete iznijeti na pretres pred ministarski savjet. Za 19. o. roj. sazvan! su na posebnu anketu u istoj stvari i zastupnici zemljovlasnika. Donosimo bez komentara, a u idućem ćemo broju iznijeti i »dubokoumno« mišijenje g. Korača, što ga je u ovom pitanju dao uredniku »Glasa Naroda«. Sve se bojimo, da ovaj šepavi ministar tjerajućl vuka ne istjera — lisicu.... Godina I. ! : | j I , ■ : I | ; ; Iz Sandžaka i Makedonije. DOSTA JE VEĆ... Neki dan Čiitam u »Glasu Naroda« bilješku povodom memoranduma musflimaniskih izaslanika iz Sandžaka. Taj list prigovara »Pravdi«, što iznosi »do­ gađaje od pre godinu dana«, ne zamlađele, nego zastarjele, poput kakvih priIjcpčivih bolesti, koje su prevla­ dale nad snagom j zdravljem, pa ih »ne vredi« spominjati. Dosta je već... Plevlje, koncem oktobra. \ Orle Ćebotinski. , I ; ' i ■ ’ Sarajevo 19. novembra. Kad smo već kod ove podvale našoj organizaciji, dobro je da ovom prili­ U beogradskoj »Politici« izašla je je­ kom konstatiramo, da se gornji prigo­ dna insn’racua g. Pribićovića. u kojoj se vor može s pravom staviti baš »De­ o našoj organizaciji tvrdi ni maiue ni mokratskoj Zajednici« g. Pribićevića. više, nego da je »političko 'udru­ Jer baš je ona »političko-m e š e t a rženje bez statuta, koje hoće da s k o« udruženje bez statuta, koje je pre­ na jedan dosada neviđen način prisvoji uzelo vlast na neparlamentaran vlast radi svojih političkih ciljeva«. način, dakle na način, koji se je mogao Na ovo bestidno izvrtanje činjenica u vidjeti samo u pokojnojAustriji i Ma­ jednom »nezavisnom« listu valja nam džarskoj. 1 gornji sc prigovor našoj or­ konstatirati, da je statut naše organiza­ ganizaciji ne može protegnuti na »Dem. cije Štampan u 67. broju »Pravde« od Zajednicu« samo u toliko, Što ona nije 23. septembra, .pa pozivamo zemaljsku vlasti prisvojila radi svojih samo »poli­ vladu, da to javi g. ministru unutar­ tičkih ciljeva« već i radi toga, da Kranjih dela, jer je zaista sramota, da se na ovaki način blamira pred javnošću. ! mrr može rasprolagati mOljonlma, da Marinkovići mogu izvoziti mast i zgr­ To do duše nije prva njegova blamaža, tati miUjonc, da Kostići mogu šverco­ ali je ova ka blamaža mnogo nesamo va li duhan .... da, da ... ko bi izbro­ za »sveznajućeg« Pribićevića, već i za jio korupcionističikc afere »demokrat­ državnika daleko manjeo kalibra, nogo skih« vođa i podvođa; korteša i kup­ li se umišlja jedan »čisti« centralista kao ljenih pristaša?.... Što je naš ministar unutarnjih dela. Govor g. dra M. Drinkovića ‘ držan na svečanom zagrebačkom spoeen-saitanku Hrvatske Zajednice od 29. oktobra ove godine. (Svršetak). Tako bi mogao, gospodo moja, proj slijditi izvadcima, dokazujući, da sve­ strane samouprave ili autonomije mogu biti nego samo na korist drža­ ve i naroda. Ali najbolji dokaz jest, baš divan napredak tih u istinu demo­ kratskih država. Naprotiv, gospođo moja, šta hoće naši t zv. demokrati? Oni su još i danas Austrijanci, oni sa ( Austrijanci u svojem uzgoju, u svojem I srcu, u svojem mozgu. Oni ne mogu za' misliti mogućnosti, da slobodan narod ; i I I ima da rtješava sam sve svoje poslove. (Glasovi: Oni su P o 1 i c a I i austrijauskil) Oni hoće samovolju — despotizam. Oni hoće vlast — on! hoće ekseketivn, hoće državni aparat u svota rako samo da ojačaja svoje straeku, jer n narodu nemaju i ne mogu imati većine bez sile. Ali, gospodo moja, au­ toritetom jednoga Braisa mogu ustvr­ diti, da su takove većine nemoralne, a malo le, ako se reče za njih, da su ubojice narodne svijesti i suda njegova. �Оарана 2. Strana (Svestrano odobravanje i razni poklici proti demokratima). Kad eksekutiva su­ djeluje u stvaranju takovih većina, još je gore, jer je tu onda gospodarom k or u p c i j a, nemoral, a po tom i na­ rodna propast, jer vjekovi ne izliječe onoga, što u četvrt stoljeća učini ne­ moral ?a većina. (Odobravanje i razni poklici.) A kad je tako, a tako jest, pitam ja, je li moguće, da bi takova jedna eksckntiva mogla imati sve ovlasti, da mo­ že voditi svoju politiku? Da bi takova ina eksekutiva mogla raspustiti privremeo narodno predstavništvo, koje ima da bude na okupu do konstituante? Je li moguće, da bi se tako rušilo ono, što je zajamčeno kraljevom riječju? Ja ne mogu u to vjerovati s jedno- j stavnog razloga, šio bi to bio državni u- ] dar, koji ruši oenovie temelje, на kojem j je postavljeno državao jedmstvo našeg 1 kraljevstva. (Veliko odobravanje.) Što । tvrdi gosp. ministar unutarnjih poslova, da »privremeno narodno predstavništvo i tie može da bude jedan forum, koji će I permanentno da sc stavi nad cijelu dr- i žavu da ne može biti jedan forum, koji . ima pravo Ч1а sabotira državu« — što • on ovim riječima tvrdi, zna da i v r- ' di neistinu, jer je predstavništvo ispunjavalo svoju dužnost, kadgod je za to bilo zvano — pače u dva na­ vrata je spasilo vladu od blamaže i od tog, da se ne počini šteta narodnom imanju. , Svoju dužnost nije ispunjavala vlada i vlada je sabotirala državu i pokazala < sa nesposobnom svaki put, kada se iraalo riješavatl važne državne poslo­ ve, pače ih uopće nije rješavala. (Tako je!) Vladi je do-korupcije i do strančar- ; stva. Gospodo moja, o korupciji vladi­ nih ljudi biće još govora na drugom mjestu. Kako sam izviješten, ima dosta materijala u pripremi — i to baš za nar. predstavništvo. Međutim vi svi ; znate i poznate, što se radi po našoj državi. Vi svi znate, da ima na istak- , nutim mjestima u našoj državi eksempiara, koji mogu danas raspolagati sa silnim novčanim sredstvima. Vi svi znate, da po njihovoj redovitoj zaslužbi oni nisu mogli domaći se onih mili­ juna, koje danas imaju. (Sa svih strana glasovi negodovanja.) I za to, gospo­ do, koliko nas god gosp. Pribićević uvjeravao, da će vlada stati na put vladajućoj korupciji, u to je nemoguće vje­ rovati, jer bi najprije morala čistiti u svojim redovima, a u to je teško vjero­ vati. (Tako jel) Nego, kada bi se to dogodilo, ja bi se tomu veoma veselio, jer bi to u velike pridonijelo ozdravljenju javnih naših prilika, a i narodu bi odlanulo. Gosp. minstar unutrašnjih djela, gospodo mo­ ja izvoljava nas nazivati ne same se­ paratistima, nego on kaže, da smo konzervativci, natražnjaci. On se hvali, da su se u Beogradu sukobile dvije ideje, dva principa, dvije struje. Dokazao sam, da je naše mišljenje i djelovanje o ured­ bi države pučko i napredno, a da je njihovo apsolutističko. (Tako je.) A za­ što bismo bili mi konzervativci i na­ tražnjaci? Gosp. ministar tačno ne ka­ že to. Ali da nije zato, što je s naše strane u predsjedništvu Narodnog Vijeća od­ mah prvih dana bi’o izneseno, da se na­ rodu ima dati mogućnost, da u svim svojim općinama izabere sebi, potpu­ nom svojom slobodnom voljom, eve općinske časti i službenike? Ili da nije zato, što se s naše strane iznio zahtjev, da se ukinu svi naslovi i | povlastice plemenitaške? Ili može biti zato, što smo odmah onda, prvih dana Narodnog Vijeća, tra- | žili, eha se ukine kolanje krune i zami- . jeni drugim papirom? Ili možda zato, što smo iznijeli predlog, da sc zaplijene ratom stečena bo- j pastva i pristupi agrarnoj reformi? Naravno, gospodo moja, svemu tomu ; se imalo i ima pristupiti, radi naroda Bilješke samoga, radi općeg boljitka, a ne u kor teške svrhe; ne radi izbora, nego radi općeg dobra, pa zato mi ne uzimIjemo na te reforme patent. (Odobrava­ nje.) Мј znamo da se društvena socijalna reforma razvija i da se mora da razvi­ je, ali ona se ne smije razvijati iako, da stvara nov proletarijat, nego tako, da sd, što je nisko, podiže, a što je previsoko, da se snizi. (Općenito odobravanjo i pljesak.) Zato će trebati malo drugačija poli­ tika od današnje demokratske, za ta­ kovu je politiku nužno dobre volje i istinske ljubavi, da se narodu pomogne. Potrebno je istinske pučke ljubavi, a ne špekulacije. (Pljesak.) Već sam, gospodo moja, u adresnoj debati u narod­ nom predstavništvu kazao, da proživIjujemo jedno znamenito razdoblje u hi­ storiji. Razdoblje, kuje će preobraziti ljudsko društvo i da ta preobrazba u našem narodu može biti učinjena evo­ lucijom. ako će naša država biti i jaka u općoj revoluciji, koja još nije dovrše­ na. Tu jačinu i veličinu države mi mužemo postići, ako ju budemo gradili na ljubavi općoj i na opće dobro cijeloga ■uroda. Na mržnji, na špekulaciji, na partijskom apsolutizmu, mi možemo ■aiu državu učiniti samo igračkom na­ ših neprijatelja. (Opće odobravanje.) — Gospodo, moram se žuriti da dovršim, pa ću samo još pr riječi. Naša nazovi demokracija poslije, nego jc poplavila državu sa no­ vinskim poduzećima; poslije nego se privezala uz vlast, da ju rabi kao svo­ ju svojinu, ne u državne, nego u partajske svrhe, poslije nego je rasprostranila nezadovoljstvo, nered i korup­ ciju po državi, mi4i da je na konju; mi­ sli, da se može hvastati, kako će sada zlorabiti državnu vlast i apelirati na narod, jer da je to ustavno. (Glasovi prosvjeda.) Apelirati na narod može se, kad zakonom, i samim sastavom vlade, bude zagarantovano, da će izbori biti slobodni. (Odobravanje i glasovi: Ta­ ko je.) Narodne stranke, koje su najvi­ še uradile za oživotvorenje ove države, •tranke koje svojim sastavom prestavIjaju narod i njegov interes, ove stran­ ke se ne boje glasa narodnoga. Ovaj narod njih razumije i u njima mu »е jamstvo, da se oslobodi svega, što mu smeta, da postane velik, (lako je!) Narodni klub ne preže ni pred neza­ konitom ni pred korumpcionističkom borbom, koju mu naviješta poglavica današnje neparlamentarne i neustavne vlade. (Silno odobravanje.) Narod naš zna,a da mu nitko ne ka­ že. da je za sve, što je od dana oslobo­ đenja do danas podnio, dužan u prvom redu, đa odgovori vladi, što do nje dr­ ži. Mi znamo s narodom, da je poslije go­ dine dana oslobođenja države, mogao doći red. da u toj svojoj državi i narod se osjeća slobodnim. Taj čas još nije došao, a mi od na­ rodnog kluba, sa našim saveznicima, ćemo uraditi, da taj čas slobodnog na­ roda u slobodnoj državi, Čim prije do­ đe. (Veliko odobravanje.) Ja se tvrdo nadam, gospodo, da ćete vi svi, koji ste na ovu skupštinu došli iz dalekih i iz blizih krajeva, uložiti također svoje sile, da u slobodnoj našoj državi po­ mognete narodu, da dođe do slobode ne samo ustavne, nego i one, koju daje gospodarski napredak naroda u svakoj pučki uređenoj, istinito demokratskoj državi. Jedino takova država moći će da uredi i svoje vanjske odnošaje, kako je za narod i njegov napredak potrebito, jer jedino takova država može raspo­ lagati sa zadovoljnim narodom i nje­ govom snagom. Jedino takova država moći će urediti svoje granice, tako da nijedna čest našeg naroda ne bude ste­ njala pod tuđinskim jarmom. (Odobra­ vanje). Završavam, zahvaljujući na paž­ nji. (Burno i dugotrajno odobravanje, opći pljesak). Ova su imenovanja stajala u vezi sa putovanjem g. predsedhika Sole u Beo­ gradu. Mi se nadamo da će novi ljudi na bosanskoj vladi potpuno udovoljiti »Popunjcnjc bosanske vlade« Pod očekivanjima naroda u ovoj zemlji i njeovim naslovom donosi »Glas Naroda« govim potrebama. Nije dosta ako se od 17. novembra na uvodnom mjestu , samo udovolji fatalnom k 1 i uovu »veselu« vijest: č u i mi verujemo da plcnicnsiko-konfeskmalni princip nije bio odlučan u stva­ »KaJoo sa pouzdanog mesta doznajeranju ove odluke o popunjenju bosan­ mo, us lediće već ovih dana popunjenje ske vlade. Tako isto treba da iz njenog bosanske vlade imenovanjem novih pobudućeg rada bude eliminirana svaka verenika. Povcrenikom za poljopri­ konfesionalno-plemenska tendencija i vredu biće imenovan g. Osma n H ada sc ovaj rad temelji jedino na faktič­ d ž i ć (musliman), za pravosuđe g. Jo­ nim materijalnim i duševnim potreba­ sip -Babić (katolik) i g. Blažeković (ka­ ma naroda i na principu naše narodne tolik) za ishranu i obnovu zemlje. Бреј S9 Broj PRAVDA1* »ПРАВДА* ■ jedinstvenosti, demokratske i moderne I uprave.« Iz gornjeg komentara usvajamo sa. mo izraz »demokratske« uprave — na­ ravno u navodnicima— jer zaista se samo pod njihovom upravom može doi goditi, da na mjesto povjerenika dođe čovjek, koji još nije raščistio optužbi, i što su proti njemu izneŠene u banjaluč­ kom »Novom Životu«. I Naravna stvar, đa nas ovaka popuI njavanja ne mogu zadovoljiti sve kad i bi prešla i ključ — jer mi ne težimo za tim, da na vladu dođu kojekakve slike, nego hoćemo ljude narodnog po­ vjerenja, koji će moći naći lijeka tegobama, što tište naš narod bez raz' like vjere i plemena. Oko vakufskih izbora. i i ! i • i ’ I i - , i i I ‘ ' ; i ; ' I I i ’ DIŽITE GLASOVNICE! Poslovođa povjerenstva Saliti Sarić, koji je u pret­ prošlim izborima pokušao prokriomčariti snop giasovnica, a povjerenstvo ga radi toga nije ni ukorilo, a kamo li ot­ pustilo, opet je počeo provoditi kojekakove nezakonitosti. Na sva se usta go­ vori, da je on u sporazumu sa nekim socijalističkim agitatorima izdao mnogo krivih giasovnica i da je unio ц spisak birača i ljude, koji nemaju prava glasa. Stoga je nužno, da svi naši birači po­ dignu svojo glasovnice, jer samo tako ćemo moći suzbiti ove nezakonitosti. S naše strano ne smije bltj nikakovih nezakonitosti i dovoljno je samo to, da svj naši birači podignu svoje glasovni­ ce. Ispunimo 11 mi svoju dužnost, Sariću 1 njegovim kompanjonima ne će pomoći nikakve smicalice. Novim izbornim povjerenikom imenovan je g. Asimbeg Mutevelić. jer je Mustajbeg Hallbašić odmaglio u Stambol, budući nije mogao dočekati rezultHt novih izbora. Nadamo se, da će g. Mutevelić i ovom prilikom zasvjedo­ čiti svoju korektnost. Novo biralište biće u haremu B e g ov e d ž a md j e, a izbor počinje u nedjeIju 23. o. mj. u 7 sati izjutra. Kod naknadnog izbora za džematski međžlis u Sarajevu postavio je naš mje­ sni odbor ovu listu kandidata: 1. Abadžić Mehmed ef. bašmuhtar 2. Amautović Esadaga 3. Berberović Hafiz Hamdj ef. 4. Bičakčić H. Salihaga 5. Biserović Akif ef. 6. Brekalo Alijaga 7. Bukvica Smajil ef. 8. Čatić Muhamedaga 9. Cchajić Redžep 10. Dclić H. Abdaga 11. Dizdar Muhamed ef. 12. Džafić H. H. Asim ef. 13. Filipović Sojid Alibeg 14. Feratović (Šebić) Muharemaga 15. Hadžiiamaković Muhamed ef. 16. Hadžikadić Dr. Atif ef. 17.*Handžić H. Hasaga 18. Hadžiomerović Ahmed ef. 19. Hadžijusufagić Muhamedaga 20. Hardaga Mujaga 21. Hrasnica Dr. Halidbeg 22. Kadić Hasan ef. _____ —____ ________ . ; , } , i 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. Kadlić Muhamed ef. Kadić H. Naim ef. Karamehmedović Dr. Uamdi ef. Kofkut Sakib ef. Kujundžić II. Ahmedaga Krečo H. Uzeiraga Kumašin Ahmedaga x Mašić Bešir ef. Muhamedagić H. Hasan ef. Mujagić Muhamed ef. Muftić Hitzi ef. Musakadić Junuz ef. Nanić Muhamed ef. Nuhić Salihaga Pekmez H. Melimedaga Pašović Mehaga Rizvić Salihaga Samedovič H. Mehaga Sarajlić Mujaga ~ Sarajlić Semsuddin ef. Sočo Atif ef. Spalio Dr. Mehmed ef. Sudžuka Mujaga Šabić Muhamedaga Sahinagić Abdaga Šarac H. Sudejman ef. §ehić Eminaga šolbat Muhamed ef. Tabak H. H. Abdullah ef. Tašaković Sejfaga Telebećiroviić Ii. Abdaga Tufo Muhamed ef. Tulić Mustafa ef. Izjava. Upozorili su me prijatelji, da ; sam pnešen u listu socialmh demokra­ ta, udruženih sa vajnim »demokratima« kao kandidat za vakufsko-mearifski džematski medžlis u Sarajevu. Uslijed toga izjavljujem, da je to učinjeno bez moga znanja i htijenja, jer se ja s tim ljudima ne slažem uopće niti u politič­ kim, niti u kulturno prosvjetnim pi ta­ njima. Gore navedenu kandidaturu ne pri­ mam. a ja ću po svojoj savjesti glaso­ vati za listu ».Jugoslavensko Musliman­ ske Organizacije«. Sarajevo, 18. novcbmra 1919. Alija Kološ." Izjava. Solidarišem se sa izjavom g. A. Kolosa i otklanjam kandidaturu, u listi komunista, jer sam član »J. M. O.« i glasaču za njezinu listu. Hafiz Mehmed Šaškln. Sila od upravitelja. Mjerni odbor naše organizacije u Odžaku brzojavio nam je 8. o. mj. slijedeće: »Danas smo predsjedniku vlade odaslali ovaj brzojav: Jučer je ovdašnji upravitelj ispostave Dolić istražujući pisca izašlog dopisa »Gdje je koža«, u »Pravdi« br. 81., pred nekoliko osoba zagrozio sc i nanio uvred<u svima nama muslimanima riječima: »Vi ste musli­ mani gadovi, smradovi, ja ću vama balije pokazati«. Tom je prilikom nedužna Mustafu Mtadića, cipelarskog pomoćnika, kaznio sa 25 batina i 14 dana zatvora, radi čega u ime ovdašnjih musli­ mana najenergičnije protestiramo i tra­ žimo, da se isti pozove na odgovor­ nost, a da nas uzmete u zaštitu radi ovakog njegova postupka. — U ime or­ ganizacije: Hodžić, Džananović«. Radi ovoga, naročito proti batinanja, molimo naše zastupnike, da se zauzmu za nas kod vlasti. Predsjednik: u. z. Hodžić.« G. dr. Spaho intervenirao je kod vla­ de, a g. dr. Hrasnica podnio je u ovoj stvari ovaj: UPIT na ministra unutarnjih đela: »Upravitelj ispostave Odžak (kotar Derventa) vodio je istragu radi nekaks oga dopisa u sarajevskim novinama, te je tom prigodom javno i pred više ljudi, grozivši se muslimanima, rekao, da su mu«limani smradovi dodavši »ja ću vam balije pokazati«. Гот prigodom kaznio jc cipelarskog pomoćnika Musta­ fu Medića sa 25 batina i 14 dana za­ tvora. РИат g. ministra: Sta misli preduze- ; | i 1 • ■ i i i I ti, da se ovakvog upravitelja dozove pameti, da nc smije čitavu jednu klasiu ljudi kao d'ržavni organ vrijediti, te ne­ dužne ljude điezakonitim sredstvima kazniti. Jer parlamenat ne drži za sada sjednice, zadovoljavam se »pismenim odgovorom. Sarajevo, dne 13. novembra 1919. Dr. Hrasnica.« O samoj stvari dobismo ј ovo: Otvoreno pismo gosp. Doliću, upravitelju ko­ tarske ispostave u Odžaku. Živimo li u doba inkvizicije, ili su muslimani u Odžaku stavljeni van za­ kona, ili pak Vi postupate prama njima protj zakonu? Jedna od gornjih alter­ nativa mora da postoji, pa da Vi imate kuraži onako postupati s muslimanima. Vama su članci o korupciji п Odžaki. što su izašli u »Pravdi« broj 69. i 81. pomračili um, pa ste zaboravivši na svoju akademsku naobrazba i položaj, istrkali daleko van granica svoje vlasti: stali ste hapsiti i batinati sasvim nevine muslimane, na koje ste sumnjali, da sa pisali one članke u »Pravdi«; eazivali ste muslimane ili pisce onih članaka »huljama i bali jama«, zabranili ste dr­ žanje odborske sjednice »J. M. O.«, pa ste onda, -da budete konsekventni sami sebi, zabranili mjesnom odboru »J. M. O.«, da se proti Vašeg postupka brzo­ javno prituži, a kad je odbor usprkos Vaših prijetnja predao brzojave na vla­ du i centralni odbor organizacije u Sa­ rajevu, Vi ste uhapsili uglednog gra- �4амша Hafiz Adema Hodžića, predsjed­ nika organizacije i trgovca, naredivši policiji, da mu odrapi 25 batina. Policija je bila kulturnija, pa Vašeg posljednjeg maloga nije htjela izvršiti. Na članak u »Pravdi« broj 69. o nadcektaru Jankoviću stavili ste u gibanje čitav službeni i, poluslužbeni aparat u potragu za piscem i tom ste prilikom nevinog N. Borića izgrd'iii i zaprijetili mu sc čak i izgonom dz službe, jer »predloži temeljita sumnja , da je on dao podatke za taj članak. Tom je istom prilikom Vaš bivši wachtmeister, a sada narednik, g. Maly rekao da će sve muslimane spremiti u komoru, ako dođe do rata sa Italijom. Valjda zato, što je to »buntovan elemenat«. Zabašurili ste i tužbu •odžačkih muslimana protiv bivšem nadcestaru Vladiminu Desnici, koji je — kao što ste i Vi Mustafu Medića — izbatinao Hasana Ismailovića. U aferi s kožom kao i onoj o Janko­ viću tragali ste za piscem članka mje­ sto da istražujete iznesene tvrdnje i krivce, pa da uredujete. Hršumom i te­ rorom hoćete da štitite svoje miljenike g. Krcneka, kancelistu i g. Jankovića nadcestara, mjesto da oni sami sebi pribave zaštitu legalnim putem. Vama nije bilo glavno znati š t a se piše, nego ko to piše, da mu mogmete, valj­ da. dati osjetiti svoju moć. 1 makar što pozitivno nijeste mogli ustanoviti ono­ ga ko piše, ispaljivali ste gnjev na više nedužnih muslimana, koje ste. kako re­ koh, hapsili i batinali. Mislim, da danas nijedna država na svijetu ne poznaje kazne batinanjem, naročito za ovakove »delikte*, pa so | Čudim odakle ste jc isisah. Time ste, i ako ste svijesni svog čina, ponizili u, pravu i svrstali je u red nekulturnih država, gdje ne vlada zakon nego sa­ movolja pojedinih upravljača. V.j sebi umišljate, da ste predokupacioni kape­ tan u jednom gradu, koji smije raditi od tog naroda šta hoće i kako hoće, ali ako vlada nije sporazumna s Vašom ' ovakom upravom, ona će Vam tu moć ; oduzeti, fix ideju Vam izbiti iz glave i ' privesti Vas u red civilizovanih uprav­ nika, kako to odgovara današnjem vre­ menu. X. Stoga pitam zemaljsku vladu: 1. ima li moć jedan upravitelj kot. ispostave. da batina građane slobodne države? . Ako nema, hoće ii ga vlada pozvati na i odgovornost? 2. Na temelju čijeg je nai loga g. upravitelj zabranio držati odi borsku sjednicu organizacije, budući ta­ mo nije proglašen ratni ili prijeki sud i budući se držanje sjednica ne mora najaviti političkoj vlasti? i Žalim i savjest me peče da zbog mene stradavaju drugi. Biću iskren i reći ću Vam. da sam ja pisao gornje članј ke, pa ako Vam je stalo do pisca tih I članaka, izvolite protegnuti svoju vlast u Tuzlu pa me uhapsite i izbatinajte. Ako pak nemate tolike vlasti, izvolite me tužiti sudu, da Vam tamo dokažem iznešene tvrdnje. Da nijesam imao vje­ rodostojnih dokaza sigurno ne bih ono ni posao, no ima toga još koješta, koje nijesam iznio, a za tšo posjedujem temeljite dokaze. Muhamed Zahirović. Iz niii ti’inizicijr je grah istovarivan pred dućanom, bahnuo jc stražar Tomić i proglasio grah a istodobno i vosak konfisciranim, naredivši seljaku i Fakiću da to na sebi nose u policiju. Kad Fakić to nije htio učiniti, Tomić se jc stao derati na nj kao na kakva prostog zlikovca i konačno ga potjerao*pred sobom u poli­ ciju. Tamo mu sc nijesu dali braniti, nego je prijava Tomića uzeta doslovno istinitom. Kad se je počeo na policiji da brani, oduzeli su mu riječ i smjesta ga uhapsili. Tomić je odmah podnio prijavu grad, kot. uredu, kako je Fakić protuzakoni­ to prije 11 sati na tržištu grah i vosak kupio i kako je rekao da su policije lo­ povi. S ovakom je prijavom predveo Fakića i seljaka političkom pristavu g. Lukendiću. koji je također najosornije postupao prema Fakiću, makar da su seljaci svjedočili, da niti je roba kuplje­ na na tržištu, niti jc Fakić rekao za po­ liciju da su lopovi. Ni on se nije dao Fakiću braniti, nego ga je osudio na 14 dana zatvora i na 300 K globe i još ga bio prisilip da potpiše zapisnik, kako je ■prijava istinita i kako se s osudom zadovoljava. Dapače je zabranjeno toj divojici seljaka da mu uopće prodaju tu robu. Ali vrhunac policijske »revnosti«, jest, da je stražar Tomić rekao Fakiću, da žali što ga nije sasjekao sabljom. Upozorujemo pozvane na ovog »junačinu«, da mu ili sinku rogove ili ga pošalju u Rusiju da uređuje boljševike. Tamo će moći pokazati svoje sposob; nosti, a mi, valjda, živimo u takovoj državi, gdje vlada zakon i paragraf, a ne policijska sablja. On kanda nije svjestn kad se upotrebljava oružje, pa bi ga trebalo malo poučiti o tom. Ovo Smo na brzu ruku bacili.na pa­ pir, ali ćemo u skoro imati prilike da se opširnije pozabavimo našom polici­ jom. koja u svojoj »revnosti« ne po­ znaje granica, nego se pača i onamo, gdje ne dosiže njezina vlast, a propu­ šta često ono, za što je dužna uredo­ vati. O ovom svemu ćemo govoriti čim sakupimo materijal. Napominjemo ovim g. Lukendiću, da mi ne živimo u Albanfiji i da ne ćemo trpiti onakog »uredovanja«. Ta ljudi smo, pa i zgriješimo, ali je tu i zakon, da griješne kazni. Grijeh treba da se dokaže i okrivljenom pruži prilika za obranu, pa ako se ustanovi grijeh, on­ da je tu zakon ili naredba, da mu kaznu odmjeri, a ne da politički orga uskra­ ćuje obranu i sa strankom osoro po­ stupa. Izgleda da ćemo se i s g. Lukendićem imati prilike posebno poza­ baviti, jer sc pokatkad zaleti i izvan granica svog djelokruga. Sastanak u Rogatici. U Četvrtak dne 13. o. mj. od.žiD je član našeg ceimai nog odbor g. Dv. Abdulah beg Bukvica u Rogatici vrlo posjećenu skupštinu. Bili su zastupani svi staleži. Gosp. Dr. Bukvica opširno je razložio rad cen­ tralnog odbora naše organizacije i na­ ših narodnih .poslanika gg. Dra Hrasnice i Spahe. U vrlo iscrpivim je potezima obrazložio naše odnose prema stranka­ ma zastupanim u Narodnom Klubu, kao i naše dobre prijateljske veze sa Narodnom radikalnom strankom. Skupštinari su primili na znanje izla­ ganje g. Dra Bukvice sa potpunim, za­ dovoljstvom, te su izjavili svoje neog­ raničeno povjerenje vodstvu naše orga­ nizacije, kao i našim narodnim poslani­ cima. Na ponovni upit g. Bukvice frna li ko čemu prigovoriti, da se u kojem pravcu ne slaže sa gornjim izvodi­ ma. odgovoreno mu je jednodušno, da sc u svemu potpuno slažu sa dlržanjem našeg centralnog i radnog odbora, te je nakon toga zaključen ovaj uspjeli sastanak. Dobrovoljni prilozi. U Prijedoru pri­ godom obdržavanja kotarske vakufskomeariNke skupštine za izbor novog povjererifStiva, koja se obdržavala dne 1. o. mj. sakupljano je na predlog pred­ sjednika skupštine g. Abdul-Fetah ef. Sad kovića K 860. - dobrovoljnih pri­ loga i to polovina za našu or­ ganizaciju, a druga polovina islamsko sirotište, koju su darovala sli­ jedeća gg.: po K 100.— Mehaga Nenić i Hadži Dcrvišaga Hasanagić; po 50 K: Alaga Kurtović. Meho Dautović i Bekir ef. Hrastić; po K 40.—: EminbcgZaimović, Jlasaga Kolonjić, Muharemaga Rešić, Mujo Paratuš ć i Mujo Muranović; po K 30.—: Ramo Bcšić i Muhamedaga Crnalić ; po K 20.—: Mujo Blažević, Karanfil beg Jugovac, Ibrahim Bikić, Sejdo Mebmedag ć, Mustafa Fazlić. Huso Šabić, Mahmud Dermić i Bego Abdagić; po K 16.—: Agan Vojniković; po K 14.—: Derviš ef. Sad ković; po K 10.—: Meho Elcz, Alija Šahbaz, Suljo Forić, Ibrahim Kadirić, Abđo Kadunić i Mujaga Mand ć. Živjelr svjesni darovatelji! Ugledali se i drugi u njihov patrotski primjer! — Strana 3 Страна .PRAVDA* — »ПРАВДА* ■poj 89 Broj ________________ ■ Naši dopisi Tuzla, 9. novembra 1919. (»Revnost« upravnih i policijskih or­ gana). U jednom od prošlih brojeva »Pravde« donijeli smo žrtvu policijske »revnosti«, gdje je jedan musliman po­ ginuo vukući gebiru soli za svoje selo, a danas po kroničarskoj dužnosti bilje­ žimo drugu žrtvu. Na 7. ov. mj. dovukli su seljaci graha i voska Adcm el. Fa­ kiću, trgovcu, koje je on prije 10—15 dana kupio i zakapario i u času kad mu j , ; : i : ■ ; i . , , Za »Osvitanje« položio je gosp.' Mu­ hamed ef. H. Smajlović iz Čajniča iz­ nos od 40 kruna. Hvala! * Iz jidn pizolicijt. ; ' j ' | ; j i ; , j ' i , : : i : ; ( ( I | j ' i i | ; ; ■ ' , Na skupštini »radnog i siromašnog naroda« što je ove nedjelje držana u ovdašnjem Društvenom domu konsratovano je: »Skupoća jc postala nepod­ nošljiva. Njeno neprestano rašćenje prijeti radnim i si­ romašnim m asa m a umira­ njem od gladi i smrzavanjem bez o g r i j c v a i stanova. To sta­ nje nc samo što se ne popravlja od strane države, već se ono u velikoj mjen pogoršava time, što jc država proglasila potpunu takozvanu »slobod­ nu trgovinu«, ukinula sve aprovizacione organizacije i sve maksimalne cijene, što izvozi u inoslranstvo narodu neophodne životne namirnice, Što sistemom izvoznica korumpira privredni život, i što ne uklanja, već uvećava, valatai haos. Naročito posljednje mjere vlade, koje prave razliku između »štemplira­ nih«, »nejasno štempli ranih« i »neštempliranih« banknota i ove posljednje proglašavaju nevrijednom, zatim namjeravano uzimanje »prisilnog zajma« prilikom novog markiranja banlknota, izazvale su rapidno skakanje cijena svih životnih namirnica do visine, koje nikako ne mogu stići realne radničke nadnice.« Za to je traženo: I. Radi obezb i jedenja narodne ishra­ ne i nacionalizovanja cjelokupne uvoz­ ne i izvozne trgovine, da se Stvori dr­ žavna ili opštiuska autonomna organi­ zacija ishrane, koju će sprovesti odbo­ ri izabrani oci strane radničkih, poslodavačkih i kooperativnih organizacija, sa pravom prinudnog otkupa i konfis­ kacije svih životnih potreba i njihove podjeic preko kooperativnih i drugih nekapitalističkih udruženja; 2. Da se slobodna trgovina životnim namirnicama ukine, i da se sva ovo­ godišnja žetva i sve dosadanje rezerve hrane, drva, uglja, rublja, obuće i t. d. proglasi opšte narodnim monopolom, kojim će država rukovati na taj način, što će cijelom stanovništvu davati do­ voljnu količinu životnih namirnica i po jeftinu cijenu. Nemonopolisanoj robi da se udare maksimalne cijene. 3. Da se radničkom i siromašnom stanovništvu daju životne namirnice jeftinije srazmjerno njihovoj oskudici, progresivrto opterećujući krupni kapital i kapitalistički višak vrijednosti. Socijalistička su gospoda konstatovala, da država progoni njihove pred­ stavnike, a zaboraviše spomenuti tego­ be i progone nas muslimana, pa ni nas ne zanima taj dio njihove rezo­ lucije. Njihov zahtjev o ukidanju svake cenzure i slobodi sastajanja, govora i udruživanja ispisan je i na našoj za­ stavi. Domaće vijesti MUSLIMANSKI KALENDAR ZA GODINU 1920. i 1338. Ovih dana daće se u štampu gradivo za jedan muslimanski kalendar, koji priređuje i izdaje radni odbor naše Organizacije za sve Musli­ mane našeg kraljevstva. Taj će kalen­ dar biti tako uređen, da će se moći njim poslužiti i oni Muslimani naše države, kojima je materinski jezik turski. Pozivamo naše suradnike koji žele, da literarnim gradivom sudjeluju u ovom kalendaru, da pošalju svoj prilog ; što skorije, da još prispije za vreaieaa. Naše mjesne odbore molimo, da jave približan broj primjeraka kalenda­ ra, koji će trebati, da im se pošalje kad kalendar izađe, da tako inogneme odre­ diti nakladu kalendara. Cijena se kalen­ daru još ne možd odrediti. Mislimo, da nije nužno naročito naglašavati, da tre­ ba da se što više pretplatnika sabere za ovaj kalendar, koji će, nadamo se, zado­ voljiti naše članove i čitatelje ■ svakom j pogledu. Isto tako pozivamo i naše veće trg. i poduzetničke firme, da daju svoje oglase u kalendar, od čega će imati ko­ risti i oni a i režija kalendara. jedna korisni Institucija. U poaedeIjak dne 17. o. mj. davalo jc u sko prosvjetno i ipotiponno društvo »Spas« u Banjoj-Luci n svojim društve­ nim prostorijama kućno sijelo sa bira­ nim programom. Čist prihod ovog sijela namijenilo je društvo za svoju novosnovanu »struč। nu školu muslimanskog ženskinja«. Oi va škola, koju je društvo osnovalo i« ! vlastitih sredstava ima danas oko б0 ' učenica sa dvije učiteljice. Svrha joj je, ' da muslimansko ženskinje izobrazi u ženskim ručnim radovima i tako mno; gima. koje su siromašnije, osignira рпI stojnu egzistenciju. Ko zna s kakvim je ogromnim troš! kovima skopčano uzdržavanje jedne ovake škole, razumjeće i velike žrtve društva, koje će morati utož‘11, da se ova škola održi. Dužnost je zato sva­ kog rodoljuba, a naročito onih, kojima je to najviše moguće, da ovaj lijepi pot­ hvat podupre materijalno j moralno. Dužnost jc zemaljske vlade, da i oпа obrati svoju pažnju na ovu školu i da ju podupre svojom pomoći. Društvo »Spas« je za ovu nepunu godinu dana I svoga opstanka dokazalo potpuno da i! maw i smisla i volje, da ispravno jsipnnjava zadaću, koja mu je postavljena. Banjalačanta. Fadil ef. Jusufbegovlć, muallim i iniam iz Repovaca vozio se je 8. o. mj. ; u Bradinu u društvu sa trojicom musli| mana i desetak pravoslavnih, koji su ih : neprestano izazivali i grd'li. Kod vekI tamice Zovik počeli su ih i tvorno na' padati, pa su Jusufbegvića izbacili i iz ’ vlaka, a drugove su mu tukli. Tom pri­ likom je Jvsufbegoviću ostao torbak i 1 Jata. Telefonirao je na stanicu, ali stvaI ri »nema«, premda ih je preuzeo kon। dukter. Iznoseći ovaj skandal tražimo, da se ■proti napadačima, od kojih Ju^idbegović poznaje samo nekog Stolicu iz Pazarića, povede istraga; a željezničku direkciju upozorujemo, da joj je duž­ nost naći službenika, koji je preuzeo 1 stvari. Vlak je krenuo iz Sarajeva 8. I novembra u З1/, satajza podne. Za fond M. C. Ćatlća. »Srpska Zora« u broju od 14. nov. donijela je upit na adresu »Pravde« od nekakva dopisnika i iz Kladnja radi objelodanjenja dobro! voljnih priloga »za podignuće nišana rahmetli M. C. Catiću«. Čudno nam je. da se je dopisnik poslužio javnim upi; tom u jednoj »Srpskoj Zori«, kada se je i mogao direktno na nas obratiti. Među­ tim nek se ne boji dopisnik »Srpske •Zore«, koji se je sakrio pod »N«, da je ! njegovih 200 K propalo i da ne će biti i upotrebljeno u svrhe u koje su poslane. . Jedno moramo sa žalošćuovdje usta- noviti, da sc »ona provincija« u ime i koje on pita nije odužila za ono što joj ; Jc Ćazim učinio, jer se s prilozima koji ' su došli ne može kupiti ni obični bašhik, I a kamo li dići spomenik. I U slijedećem broju donijećemo imena I i м P E R i a i: - к i n o i » ------- _ 20.. 2!.. 22. i 13 novembra: Prvi film iz života našeg naroda Grandiozna tragedija iz narodnog života muslimana Bosne i Hercagovlne. — Prekrasni bogati kostimi i žive slike prirodne sceneriie divne Hercegovino. Cijene obične. �darovatelja, pa ко želi doznati dopisni­ ka. koji ovake tcndcciozne dopise piše ж listovima, koji su protiv našeg lista, moći će ga naći jer ćemo mu ime krupво štampati. To će biti i za nj zado­ voljština i pouka onim koji preko »S. Zore* traže razjašnjenje. Pri koncu izjavljujemo, da ne sakup­ lja priloga »nekakav* Hifzi Bjelevac, аехо aredništvo »Pravde« na poticaj ■ašeg kn? ževnika A.-Hifzl Bjdevca ko­ ji je dobro poznat i gospodinu dopisni­ ka U Kladuja. Najbolji ćNista u Jugoslaviji Jurica Jkalčić dolazi sa najboljim olasovircem Ćirilom LiČarom sa svoje umjetničke turneje iz Pariza i Švicarske dne 21. ov. mj. u Sarajevo, da priredi jedhij u■ijetiucku večer u prostorijama »Druš­ tvenog doma«. Umoljava se građanstvo 4a počasti ove umjetnike svojom poejetum u što većem broju. Program: 1.) Chopin: Sonata za će­ lo — Tkalčić-Ličar; 2.) Haydn: D-dur koncerat za ćelo — Tkalčić-Ličar; 3.) Bach: a) Prelude, b) Bourrće, c) Sarabande, d) Govotte — Tkalčić: 4.) a) No­ vak; Ektoga br. 4., b) Smetana: Furiapt-Ličar; 5.) D’ Indij.: Lied, 6.) Suk: Serenade. 7.) Kongović: Hajd/učka — Tkačić-Ličar. Adi okitika kaacelarija Dr. Horvitzi. aalaai se sada u Jelića uL 4. prizemno (prije direkcija Srpske »arodne banke) н Sarajevu. 167—3 Dr. Todor Popović otvorio je tvoju ađvokatsku kancelariju u Despićevoj мlici broj 6. preko puta Hotel Evrope. iospotofto VALUTNO PITANJE (Svršetak.) Treća baza za ustanovljenje relacij« jest kurs novčanice na inostranim burzama. Ta baza je svakako najnepo■zdanija, jer kurs novčanice na inozemnoj burzi nije dokaz unutarnje vrijednosti novca, već je u glavnom odraz ncđKnarodnc trgovine i sinteza bilanci izvoza ј uvoza dotične države. Chn više jedna država robe izvozi, a manje uvozi, to će kurs njezine novčanice biti viši i obratno, što koja država više uvozi robe, a manje izvozi biće kurs nje­ zine Bovčanice niži. Raznim financijal•im operacijama, naročito pak zajmo­ vima. koji se u inostranstvu sklapaju, može se kurs novčanice umjetno regu­ lirati Za vrijeme rata naručila je En­ gleska n Americi velike množine ratBog materijala pak je u tu svrhu konIrahirala u Americi zajam, ali ne možda zato što Engleska ne bi imala novaca da te larudžbe plati, već samo zato, da ne plaća te narudžbe u svojoj valuti i time joj snizi kurs, nego da ih plaća a dolarima. Na taj način zadržala je Engleska dobar kurs svoje valute. Mi se ne smijemo ni malo čuditi, da je kurs krune u inozemstvu nizak, jer nismo ■išta poduzeli, da povisimo taj kurs, nasuprot državna vlast kao da je išla za tim, da kurs naše krune bude što ližu Tako primjerice ne notira posebno na inozemnim burzama jugoslavenska žigosana kruna već krima uopće, tako, da naša jugoslavenska knuna dijeli sudbinu još lošije austrijske i ugarske krune. Nadalje je odredila državna vlast, da se sva roba, koja se od nas izvozi, <madc platiti u francima i dolarima. Na taj nčin inozemni kupci naše robe ne traže i ве trebaju naše krune, već tre­ baju i traže franke i dolare i tako mi sami doprinašamo tomu, da kurs trauaka j dolara raste, a kurs krune pada. Kad bi šaša država tražila, da se od nas izvezena roba plaća u našoj valuti, bili bi prisiljeni inozemni kupci tražiti i ku­ povati naše novčanice, a time bi im odmah kurs porasao. Mi možemo ovu •dredbu državne vlasti, da se naša ro­ ba plaća u tuđoj valuti razumjeti samo tako, da se jc država bojala, da bi se inače k nama importirale daljnje ogromie količine austrijskog novca. No čim budemo imali našu specifičnu valutu, otpast će taj razlog državna će vlast morati tražiti, da se naša roba plaća u ■ašoj valuti. Napokon bi država mogla povoljno djelovati na kurs naše valute м inozemstvu kad bi favorizirala izvoz ■aših produkata. No ml vidimo, da dr­ žavna vlast u zadnje vrijeme baš ob­ ratno postupa, te velikim izvoznim ca­ rinama onemogućuje svaki eksport Uopće je krivo da država u carinama nalazi glavno vrelo svoga prihoda. Carine -imaju biti tek sredstvo za reguli­ ranje međunarodnog prometa i sredstvo Odgovore! ureda*: M. Švdžika. Број 89 Ere »№АВДА“ — »PRAVDA* Страна 4. Жтшш . i ‘ : j i ' ; ! , ' I za zaštitu domaćih producenata i po­ trošača. a nipošto vrelo državnog pri­ hoda. Iz svega toga vidimo, da nema pouz­ danog temelja za pravedno- ustanov­ ljenje relacije između naše krune i srp­ skog bankovnog dinara pa kako god mi priznajemo Srbima pravo, da sc ne zadovolje sa jednom krunom za jedan njihov dinar, tako ne možemo dozvoliti, da se naša kruna u jednoj nepovoljnoj relaciji izmijeni za dinar, pogotovo kad bi taj dinar izgubio mnogo na svom po­ kriću, pošto bi se izdala veća količina dinara potrebna za zamjenu kruna. Za­ to ne preostaje drugo, nego da se pita­ nje valute riješi postepeno i da se bezodvlačno izda jedna nova novčanica, koja neće biti jednaka sa današnjim srp­ skim bankovnim dinarom i koja se nov­ čanica može nazvati kojim mu drago imenom. Naša kruna imala bi se al pari zamijeniti za tu novu novčanicu, a što se tiče srpskog bankovnog dinara tu imademo dvije alternative. Ili će se srp­ ski dinar ostaviti i nadalje u prometu i prepustiti vremenu i prilikama, da od­ rede međusobni kurs te nove novča­ nice i dinara, pa da se jedinstvo valute provede tek onda, kada nova novča­ nica dobije svoju potpunu -unutarnju i vanjsku vrijednost, ili će se odmah i srpski bankovni dinar zamijeniti za no­ vu novčanicu i povući iz prometa. Dr­ žimo, da je potonja alternativa bolja, jer dolazimo tako do jedne jedinstvene novčanice i izbjegavamo suparništvo između dviju novčanica, te pogodovanje jedne novčanice na štetu druge. Po­ što je srpski bankovni dinar ipak djelo­ mično pokriven zlatom i tuđom valu­ tom i pošto je za vrijeme okupacije Au­ strija oštetila posjednike dinara uvedenjcin prisilnoga kursa od 2 dinara za 1 krunu, pravedno je da se srpski bankovni dinar u stanovitoj relaciji za­ mijeni za novu novčanicu tako, da po­ sjednici dinara ne bi dobili za 1 dinar jednu novu novčanicu, već više, a taj razmjer imao bi se pravedno ustanoviti. Nakon što ćemo na taj način doći do nove novčanice treba svim sredstvima financijalne tehnike i politike ovoj no­ voj novčanici pribaviti vrjiednost i uvaženje. U tu svrhu treba naročito: 1. Primjerenim podesnim mjerama sniziti opticaj banknota na normalnu mjeru. Naročito treba to postići pra­ vednim progresivnim porezom na rat­ ne dobitke i eventualnim podavanjem od imovine. Novčanice, koje na taj na­ čin država dobije, ne bi ona smjela upotrebljavati za pokriće svojih redovi­ tih potreba, već bi ih morala radi sa­ nacije valute staviti izvan prometa. Ti­ me neće državi nikakva šteta nanešena bita, jer će njezine potrebe radi među­ tim popravljene valute biti manje, dok s druge strane stoje državi na raspoložbu druga vrela, iz kojih može crpsti svoje dohotke. 2. podizanjem poljoprivrede, amelloracijom tla, uvedenjem zakona (naro­ čito imovinskog i nasljednog prava) prema duhu i shvaćanju naroda, podi­ zanjem gospodarskih, nižih, srednjih i većih učilišta, provođenjem poljopri­ vrednog zadrugarstva jtd. povećati na­ šu prvotnu produkciju. 3. Podupirati obrt, obrtna strukovna udruženja, a naročito zanat. 4. Industriji — naročito onoj, koja c ■ vezi sa agrikulturom — omoguć procvati, dopustiti bez carine uvoz po­ trebnih predmeta, pogodovati naciona­ lizaciju tuđinskih poduzeća. 5. Trgovinu podupirati tako, da bude ona mogla doista vršiti svoju zadaću i doprinijeti reguliranju i sniženju cijena živežnih namirnica .time, da dovede ro­ bu u pravo vrjeme na pravo mjesto, a svim sredstvima suzbijati korupciju i lihvarenje robom kao uzrok skupoći. 6. S tim u vezi urediti sva prometna sredstva na vodi i kopnu, telegrafe i telefone prema evropiskom uzoru u svr­ hu, da služe gospodarskim interesima cijeloga naroda, a ne posebnim intere­ sima niti pojedinih klasa niti pojedinih gospodarski ili politički favoriziranih dijelova državnog ili plemenskog teri­ torija. 7. Novčani 6nu banku urediti tako, da se omogući, da u posjedu dionica udioništvuju razmjerno svi krajevi države i da se uzmu u obzir potrebe i način poslovanja u krajevima bivše podunav­ ske monarhije. 8. Izvoznu i uvoznu politiku urediti prema potrebama države, omogućiti i favorizirati izvoz naših produkata na­ kon os guranja domaće potrebe i tra­ žiti da se izvezena roba plaća u našoj novčanici. 9. Ustaliti upravu države i onemogu- ■ ćiti, da, se ekonomska pitanja, a naro- ' čito trgovački ugovori sa inozemstvom • rješavaju naredbama, veća da .se rje- I šavaju na osnovi statističkih podataka । uz sudjelovanje privrednih stručpih organizaciia. Kad na taj način nova novčanica do- i bije svoju unutarnju i vanjsku vrijed- ! nost, kada jiovčanična banka nabava ! dovoljnu količinu zlata, ima se pristu- i piti konačnom uređenju valute izmje­ nom ove novčanice za bankovnu nov­ čanicu. To jc po našem mnijenju jedini mo- ■ gući način, da se pitanje valute pra- j vodno i bez većih potresa i katastrofa । riješi. Ne stoji, da ovaj način uređenja ; valute ide u prilog ratnih milijunaša, i Baš obratno, ratni milijunaši bili bi ma- ■ nje pogođeni onda, kada bi se kruna j izmijenila u stanovitoj relaciji sa novom j novčanicom, makar ta relacija bila i najnepo volju ija. Takvom izmjenom str a- . dali bi oni, koji baš iu vrijeme izmjene ; imadu u svom posjedu gotovog novca. ; a to su baš našj seljaci i drugi manji i srednji privrednici. Ratni ‘ПнНјипагј ne- J maju gotovog novca. Oni imadu ili ro- i be ili kuće i nekretnine ili strane dobre i valute, pa bi oni takvom ippjenom i krune samo dobili, jer bi cijenu svojoj robi udarili u novoj valuti, a u istom broju, kako je cijena ртје bila u kruna­ ma. Naprotiv pravednim porezom ina I ratne dobitke i porezom na imovinu bili bi baš ti bogataši pogođeni, ali svi­ jet zaštićen. S druge strane na predio- ' ženi način bi sc kud i kamo veća koli­ čina novčanica povukla iz prometa, sto । bi doprinijelo bržem i boljem saniranju valute. Fri zihljithi lista. U$LJED KRAĐE preko 500 glasovat ca, koja je sinoć Izvedena u prostorik' ma vakufskog povjerenstva, odgođe­ ni s u sarajevski vakufski izbori 1 ne će ne obđržavatl sad u nedjelju, Rego će povjerenstvo novi dao Izbora objaviti posebnim oglasima. Izdane liste biće podvrgnute . nom sravnjivanju sa biračkim spiskoe I muhurlelsaće ih jedan član povjeren­ stva. Nepodignuto glasovaice urwčiće •• preko niuhtara. Naše pristaše, koji su svoje niče uručili mjesnom odboru, ne trebaj« sc bojati za svoje glasovnice, Jer će ili srediti sam mjesni odbor. Oni, koji idjesu podigli svojih glasovnica, treba da Ih zatraže od svojih muhtara, čim *aš list javi da su predane muhtarima. Ova odgoda izbora ae treba da nae imalo zbunjuje: prije ili kasnije, naša je pobjeda sigurna. Halilbašić je zamutio, pa ođmaglio. A mi ćemo razotkriti i Hatlbovićevc makinacije pa makar ши pomagalo pedeset Šola I stotinu Jakšb ća. Njegovoj jc samovolji odzvonilo, a onda ćemo da iznesemo bilancu njego­ va desetgodišnjog haračenja и našem va* kulu. TrešEljak Kako hl iiorUalisti pra^I ln’ieni nnvjamo na veli­ ko. Nijemo ta kor jer po pošti u kan-'uma chka 13 ku pouze­ ćem, Za kantu, zavoj i frankaturu računamo 38 kruna. SI VI R А КОМГ , LJUBLJANA. Preporučuj'em svoju cipelarsku radnju Gradsko pogr-vr« -;vo Sarajevo žoije nam ‘ovo saopS-х'te: •• pođpredejodnlk op- ithie Dr. Vita t > • ■ . i <.pe.o«k! odbornik Đordo Stapaš biti «<e graaak»«pMtne caiaitirani ч Beograd ua n:i' .iukn ap;ov Raciju lećora Kau su ■ u i .л puta, javili sn prodejeđnidivu epitk'-. ■ .hova misija bila bezuspic&DU jo |>.< i u at hvo primilo ns znanje. Prema zak’ju.’-u opStinskog odbora grada S*r«j*ra od «. IV t. neljed napadaja u neda eu uavoil.ir, ir^ovali Šećerom i pon-idili ga рtiiiinkoj hprovizMCiji izdaje predejcdBiStvo gtadđ ' optljne r/iedevi Gospodu Dr. • » Dorđo Htnpar ^lijesu nikadu > „-jj ц ji Ponudili iS. cera. (Muhur) Gradsko poglavarstvo Ponosimo besplatno, a ne noeti ui za stil, »i ха sa Petrovrđ Posluga brza. — Cijene umjerene. Hamza BegL r, Mustajbegova ul. Soja grah [pasulj] laneno i knnopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. imamo odgovor- Telefon int. 314. I M P E R I A L - K 1 N O U nedjelju 23. novembra 1919. 4 sata po podne ZATVORENA PRESTAVA Samo za muslimanska žene davače se Vila od Neretve Granđiezni tragedija iz narodnog Života muslimana Basne i Herce­ govine. — Prekrasni bogati kostimi i žive slike priroda« scenerije divne Hercegovi««. Vlmik: CtatraM Odbor »|. M. O.« OBIČNE CIJENE. Štamparija D. & A. КаН«, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/59a7d3dc27d4463404e9b426f10914dd.pdf 244b69433176574aa1811ff4b2239fbf PDF Text Text tatari auatai, i taMFtaMa. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГиШЗАЦИЈЕ. Broj 90. Шг. 124. Četo^ni гж£«« peč*. ^dMMtice Sarajevo, subota 22. novembra 1919. (28. saferul-hajra 1338.) Na adresu gospode cenzora. I Više puta smo imali priliku, da upo­ zorimo na nejednaku mjeru, kojom se postupa pri plijenjenju sastavaka ■ na­ šem listu. Dok so neki put zaplijeni či­ tav sastavak, pa i naslov dopisa: »Zvoruik u oktobru«, dotle se drugi put puš­ taju kudikamo oštriji dopisi i plijene se samo izvjesne riječi ili pojedini stavovi No šutismo o tim postupcima sve u na­ di, da će se priliko naše cenzure pobolj­ šat! i da će se g. cenzor bolje pridrža­ vati duha i slova naredbe o ukidanju političke cenzure. Međutim nas dvije zadnje zapijeae sile, da se ogradimo protiv ovakom na­ činu cenzurisanja i da proti njemu naj­ odlučnije protestiramo. Sadržaj Pribiće▼ićeve inspiracije o predstavci našeg odbora kud i kamo je žešći od sadržaja te predstavke. 1 ako je trebalo šta plije­ niti, onda je mavi olovkom trebalo pre­ križiti lažnu i alarmantnu vijest »Politike«. Zapljenom članka »Dosta je već« gospodin je cenzor zadro u stvari čisto p o 111 i č k e naravi. Ml ne shva­ ćamo kako se može plijeniti kritika vla­ Državni udar Kad ovu tešku riječ ispisujemo i u aaslov je ovog članka stavljamo, mi potpuuo svijesni i njena značenja • ijeue upotrebe u ovom slučaju. 1 ma da stanje i prilike, koje su i» izazvale, ■e daj® razloga ni za kakvo ublaženje, aii smo je ipak ublažili u drugoj polo­ vini! naslova, pa smo nazvali pomolom •no, što se sasvim jasno vidi, ono što se ne samo pomolilo no i sasvim ispr• lio u evo i rugobi svojoj.... Mjesec dana je već tu od kako i® kab.net g. Davidovića obrazovan, i ов još nije izašao pred parlamenat. I ne samo to, nego je parlamenat otpustio i •bečao da će ga zvati za 15. novembra. 6ađ se opet parlamenat ne zove, nego nam se kroz novine »privatno« saop•tava. da se on još ne misli zvati! Za­ što? Ne kaže se nikome onako kako •e to mora reći i kazati n jednoj ostav•oj zemlji. Afi dok se s parlamentom i i« poknšava .raditi kad je još parlamenat tu pred vladom na skupu bio, nego ee on tjera kući, kabinet g. Davidovića radi poslove koji se ne smiju bez kontrole parlamenta raditi. On troši i državni ■ovac ie samo bez odobrenja parla■lenta, aego i ие pokušavajući tražiti ga od parlamenta. On čak i đagov« • a račun države pravi, i to пж fadai države nedostojan način, k r 1i o m, p r e v a r no. I za sve to on ml•h da je našao opravdanja, kad bee t i đ n o laže, po uglovima šapučući i predstavnicima stranim pričajući, kako aa sva to ima presedans! Ministar financija dr. Vojislav Veljković, otkad je ostao sam, bez potpore i kontrole, izgubio |e sasvim glavi i batrga se jednako ne znajući ni šta radi ■i šta govori. Poručuje u Beču i Interveucljom dra Renera, kancelara austrij­ skoga, dobiva, aa sramotu našu, tri stothie milijuna kruna 1 uvozi lb м zemlja pod izgovorom da ajima zamijeni poabane, iskvarene austrijske krase, kako je lažno obavijestio naša javnost, a ■ Istini za to, da može aa taj stidan načli produžiti sebi i svojim kolegama život ca koju ledjelju ili za koji mjesec. Koliko time otežava riješavanje valutnog pitanja ostavljamo na stranu. U isto vrijeme, on na jedan prevaran način uzimlje,bez znanja i odobrenja pariamenta, od naroda dvadeset od sto od •ve količine kruna koja se u Kraljevstvu nalazi, da i na taj način dobije »redstvo za bijedno vegetiranje ove bi- I de i propusta »demokratske« uprave. Još manje možemo shvatiti da se plije­ ni izljev ogorčenja protiv jednom Glu- . biću i njegovim zastupničkim drugovi- ■ ma-muslimanima. Zapljenom te kritike neće se spasiti »ugled« tih »političara«, a još će se manje poslužiti interesima države, čiji bi upravljači puteni slobod­ ne štampe mogli doći do pravilnijih po­ gleda. Najzaćudnije nam je kako se je mogla zaplijeniti stavka o pljačkama, o koji­ ma svaki dan piše beogradska štampa; o korumptivnom manlpulisanju sa iz­ vjesnim životnim namirnicama, te pri­ kaz činovničkog staleža. Dali će drža­ va šta štetovatj ako se vlada upozori, da nema smisla svršene bogoslov e postavljati sreskim načelnicima, a maturante sekretarima i sudi jama? Na temelju čega se plijene ovaki stavovi? To pitamo ovdje, a upitaćemo I ■ Na­ rodnom Predstavništvu. Terorisatj se же damo ni od koga, pa ni od gospodo cen­ zora. To aeka upamte. na pomolu!’) jedne vlade, * u isto videme dobije «•gućnost vratni austrijskoj repiblici вzetih na zajam onih trista milijuna кгв■a. Što oi u- taj način još više zapliće i otežava rigesenje valutnog pitanja ostivljamo na strana za ovaj trenutak. Ovaj gospodo doktor i tobožnji struč­ njak drži n kasama ovdje i u Parizu preko dvije milijarde »ovih dinarskih novčanica, spremanih i spremljenih za razmjenu kruna, a ne samo da ostavlja krune u saobraćaju u jednoj vrtoglavoj količini, nego tu količinu svojim i svojih kolega srnetenjaštvom svaki dan već dva mjesecat uveličava — i uljepšava ■ovim žigosanjem! U mjesto da radi ono što bi svaki čovjek zdrave pameti radio, da odmah pristupi razmjeni kru­ na, i oslobodi zemlju od ove poplavi austrijskih kruna i stvori tako osnova za dalji rad u tom pravcu, on eto radi ono, što bi samo najgora neznalica i najveći smetenjak mogao raditi. I da kruniše ova svoja batrgauja i ove lu­ dosti, gospodin doktor još objavljuje ' danas da sutra porekne: i©v» ludost, t đa se ukida zvanični kurs krune! I kad mora sam ovu svoju ludost da poviče, I on objavljuje da je zvanični kura kruni 350 onda, kad je on « slobodnom saob­ raćaju 400, i više, za 100! Svoj sopistveni predlog o Narodnoj : Banci bacio je u koš, o njemu i ne vo<B više računa. Ali zato, po svom smetenjaštvu, otežava položaj zemlje i fi­ nancijskom pogledu prema saveznicima, i ■e raspravljajući pitanje, pred kojim je stajao s vladom i od riješenja kojega je I zavisilo dobiti 50 milijuna franaka. Tre­ j balo je da dođe jedna teška opomeni, I pa da se gospodin doktor prene i primi ono, što dotle niti je htio primiti niti ozbiljno raspravljati. 1 tu je riješeno jedno pitanje od dvije milijarde duga ! primljena obaveza plaćanja interesa od 5% od 1. januara bez saradnje parlamanta, i ako je parlamenat bio tu, i ako je poslije mogao biti tu za nekoliko dana. I O onoj stidnoj trgovini з izvoznicama, koje se u ministarskom savjetu u; kidaju • « ministarstvu trgovine i dalja mino Izdaju, kao i pređe; o onom ba: trganju i smetenjaštvu s izvoznjm ca1 finama; o kompfifizacibnim ugovorima, ; kojima su onako laka srca punjeni džei J | •) PreneŠcno iz »Samouprave« od I 16. o. mj. Uredništvo. j ; ; I : l ■ i i ј ! i i I j Godina 1. pavi austrijskih industrijalaca i trgova­ A zašto se ovo čini? Zato, da иаca - da ne govorimo. ф rodni glas, koji se misli tražiti jzvfbk •A šta radi treća perjanica g. Davidoizopači, da se dobije parlamenat laza% vićeva, g. ministar unutrašnjih djela? da se potkopa i izopači osnova ustav»» On je kao da odnio rekord nad svii parlamentarne zemlje: njeno Narod»o nfe. Predstavništvo! Zar to nije čist ,U Zagrebu nam je objavio: da je vla­ državni udar? Zar predavanje opda dobila ^ve ovlasti« za svoj rad i štinske uprave u ruke župana i vlade sjpju politiku. Mi smo pitali kroz usta 1 nije ismijavanje samoupravnog principa g; Protića odmah: ko je i kad te ovla­ i u samoj njegovoj osnovnoj ćeliji? sti dao, i po kom osnovu? Na to nam Ovakve uredbe su direktan atak лж se još ni do danas ne odgovara onako, Г parlamenat i na osnovu našeg držav­ kako se u jednoj ustavnoj zemlji mora nog uređenja kod živoga srbijanskoga na takva pitanja odgovoriti Šalju nam Ustava. Rekosmo ovakve uredbe, jer se privatne poruke, da ono što je rekao se ovo isto sprema i za Bosau, a mož­ g. ministar nije tačno. Na žalost te pri­ da i za druge krajeve. A jesmo li se мм vatne poruke nemaju nikakve vrijedno­ za to trudili i krv naših sinova Idi? Zar sti pred javnim autoritativnim izjava­ to mi, iz Beograda, da dajemo i iosa»» ma najjačega člaua kabineta g. Davido­ našoj braći? Zar na takve antiustavge vića. Zato i mi, kao i svaki ozbiljan čo­ i antiparlamentarne akte da se stavlja vjek, tu izjavu g. ministra Pnbićevica potpis »osioca Krune »ašeg »ovog Kramoramo smatrati kao tacmi ^ve donde, Ijevetva? Premapotpis к. Svetozani dok se ona istim načinom ne oporeku« Pribićevića Je i odviše slab zaklo» za aii ne povuče. ovakve čiie. Ml nećemo da budem« i sad pitamo mi: kakva oviašćenja i pias royalisten que le roi iui-meme, ali od koga može dobiti jedna ustavna i : hiteree opiti, i Кпше I naroda. zaJitieparlamentarna vlada? ■ va od »as da digaemo svoj glas i da Parlamenat svoja ovlaštenja daje jav­ •рошеаешо na posljedice od ovakvli no, м svojim sjednicama, i ■ granicama aktova i od ovakvoga upravljanja. ustava. On, dakle, ovdje жцв м pitanja. 1 nvaj kolega g. doktora Veljkovića Drugi faktor, ovdje, za to može biti sa­ i Ljubomira Davidovića traži presedan * mo Kruna. Kruna sama к ustavnoj i za ove svoje vrtoglave i peštanske pariameitarioj zemlji može dati sam« metode, al uzalud traži. Ovako se samo jedao •▼laić««> vladi: da raspast] parж Zagrebi za Kućna j drugih madžar­ iameaai ako se aa djela pokaže da vla­ skih eksponenata moglč raditi i radilo, da • parlamentom ■• može raditi. 1 a r Beogradu nikad —- čak ni onda, to vrijedi za ona vlada, koja je areddok još nije bio izvojevan Ustav od ив1 putem došla aa »prava i koja j» 1888. godine! tada, kad je došla aa uprava, imala ve­ G. Svetozar Pribićević ne razumije ćina. Kao što se zna. i kao Što je »tvrčak ni Im prostu a vrlo važnu razliku: đeno, kabinet g. Davidovića aema ov» donositi uredbe kad je parlamenat na pogodbe. Istina, Kruna ima pravo apeokupu i za: jedava, te može svoje pravo lovatl na aarod i preko jedne vlade koja kontrole svakoga časa upotrijebiti, i n:je imala svoju većinu, pa je izgubila donositi Rredbc u odsustvu parlamenta, ■ parlamenta Ali tada to Kruna čini kad je parlamenat otpušten, cterat s ва svoj rizik koji Kruna u svom sop- i rađa — nije jedno isto. A kako će on stvenom interesu izbjegava činiti: da se i bijednik razumjeti ustavne i parlamenraziđe, eventualno, ona, a ■• vlada, s ! tame principe delikatnije prirode? I ko narodom? ■ će ga ж tom poučiti i kontrolirati?! G. O drugim kakvim ovlašćenjima od 1 Lj. Davidović za cijelo ne. strane Kruue ■ ustavnim i parlamen­ Mi smo na jednom prekretu tarnim zemljama ne može biti govora. ж našem novom državnom ži­ 1 zato se ona nikad i »igdje ae daju. voti. Ovaj prekret je pun teških po­ Takva se oviašćenja mog» davati i daju sljedica. Mi smo smatrali i smatramo za samo к zemljama neparlamentarnim naša dužnost, da dignemo svoj odsu­ ko što je bila Austro-Ugarska i kao što dan glas protiv ove vrtoglave politike, je bila Njemačka. U ustavnim i parlakoja vodi zemlju ж sunovrat, koja je ne­ metarnim zemljama i pametne vlade i zgrapno već zakoračila ■ državni udar Kruna »vijek paze i staraj® se da Kru­ 1 koja sc sama, to se već sasvim jasao na bude uvijek dovoljno zaklonjena od vidi, neće i ne može vratiti иа prav! talasa političke borbe i od sjenke od­ i put — dok još nije sasvim doekan! govornosti Zato se izbjegavaju slabe situacije i zato se ■• smije earadnja parlamenta odbijati, »ego зе, naprotiv, ona mora želiti j tražiti U svakom slučaj» vlada mora svagda stajati parla­ menti na raspoloženja. Iseljivanje n južnu Srbiju. Od trgo­ A šta se čini sad? Sad ministar nnavačke i obrtničke komore primamo otrašnjih djela donosi »uredbe«, t. J. za­ vo saopštenje: »Usljed sedmogodišnjeg kone bez parlamenta, u kojima zavodi principe, protivne uajelementarnijim na­ I rata, koji je čitavu Srbiju, a specijalno čelima samouprave i parlamentarizma. i Makedoniju devastirao, spao je tamošOn zavodj jednu samoupravnu besmi­ | nji privredni život na rub propasti. Goslicu: da se opštlnski službenici pre­ 1 voreći o privrednom životu mislimo pomještaju 1 postavljaju mimo samouprav­ 1 nebno o srpskom stanovnitšvu tamošnj.h krajeva, koga su tuđinci za vrij«an vlast opštinski! Gdje ste vi. molim vas, čuli, da se igdje opštinskl činov­ I me trogodišnje okupacije upravo sistenici premještaju »kad to javni I op- ! matski iscrpljivali i zapostavljali, gaze­ ći svaki i najelementarniji temelj čo­ štinski interesi zahtijevaju?« vječanstva. — Naravno dakle, da je ta­ U našoj novoj otadžbini, gdje još ima mošnji svijet pri povratku na svoja ograznih zakona, moraju se stari rđavl zakoni još po nevolji trpjeti, ali i to । njišta nailazio na gole ruševine, te ili samo и onoliko, koliko je to neophodno I čeka tvrda i nemila borba za uspostavu potrebno. A u koliko se god oni mogu I njihovog privrednog stanja, tim više sin zamijeniti boljima koji su tu, oni se mo­ i Južna Srbija nakon svega toga nema, raju odmah odstranjivati pa raditi i i- I a i ne može da ima većih trgovina, so­ lidnog zanatskog i obrtnog života, koji pravljati po onima koji su bolji, napred­ bi bio osnovan na posve modernim te­ niji i ustavnosti i parlamentarizmu sameljima a njihva je industrija i prije bi­ glasniji. Međutim ovdje se stvaraju no­ la tek u začetku. vi loši, rđavi zakoni, protivni osnovnim I ako tu postoji neki trgovački, obrtnačelima samouprave, u osnovnoj je­ dinici administrativnoj, i onda još kad u I nički i industrijski život, taj se gotovo Kraljevstvu našem postoji srbijanski I sav nalazi u rukama nesimpatičnog i г.аI cionalno stranog elementa. Ti tuđinci zakon o opštinskoj samoupravi! aiiješke I । | । ' ; ; ' ; i I । / �2 Suana •silfl; su se pod okriljem Bugara i tri­ vačkim društvima i bankovnim poduze­ jebili su srpski elcmenat Iz političkih I ćima na znanje i preporučuje im da se i ekonomskih obzira bilo bi potrebno za ovu stvar zainteresuju«. tamo kolonizirati naš elemenat, naime O Radićevoj ćeliji donaša presbiro oSrbe. Hrvate i Slovence, koji bi ojačali vo saopćenje: Povodom glasova štam­ domaće stanovništvo i unijeli duh nove pe, da je soba u kojoj je pritvoren Stje­ poduzetnosti i svestranije stručne na­ pan Radić nečista, nezdrava i tanina, iobrazbe. — J’rivredno bogatstvo ovih zaslano je posebno povjerenstvo koje ; naSh zemalja osiguralo bi tim doseljeni­ je ustanovilo, da je soba prostrana i ■ cima ne samo jak ekonomski život, nczračna tako, te bi po kubičnoj sadržini №■> i blagostanje. pružala dovoljno prostora i za više osoba, a uz to da je čista, dobro proKomora ovo stavljp privrednim krugovima, kako pojedincima, tako trgo­ vjetrena i vidna. Čovjek snuje a Bog odlučuje. Ministar Korać. kad nije тош goveriti na skupštini, primio je inedtiika poluzvaničnoga »Glasa Naroda*, pa mu je o svrsi svog dolaska i agrarnoj reјоит dao ovo obavještenje: Svrha dolaska. — S kojom ste zadaćom posetili naš grad, g. ministre? — Ministar Korać: U posljednje vrijeme dolazile su na ministarstvo za sddjalnu politiku i agrarnu reformu muote predstavke sa strane težaka u pitaцјц haka za ovu godinu i uopšte o pim vu beghika. Isto su se tako obraćali ć brovoijci na mene radi riješenja njihuvog pitanja. Pošto bi bilo neugodno ca i u jednoj i u drugoj stvari povučem stotine ljudi u Beograd na konferencije, smatrao sam da je bolje da s refe­ rentima dođem ovamo pa da na licu •тјект raspravim ova pitanja. 90 Broj „ПРАВДА* — „PRAVDA [ ; 1 i | ' * Agrar. — Odštete. — LMlak. — Na koji način misli današnja de- i mokratsko-socijalistička vlada da riješi agrarno pitanje? — Ministar Korać: U agrarnoj refor­ mi vodi vladu jedno temeljno načelo. Zemlja mora pripasti onome ko je ob­ rađuje i uiko ne može irnati više zemlje nego što je sam sa svojom familijom može obradi vat:. Naravno je da se ovo xxfiko načelo ne može naprečac pro­ vesti i da će trebati izvjesnog vremena za njegovo ostvarenje. Ali to je načelo direktiva swh visećih pitanja u agrar­ nom pitanju. Agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini smatram razmjerno naj­ lakšim problemom na PQlju agrarne re­ forme. Žemlja je razdijeljena, nema proHema u parcelaciji, ostaju samo pita­ nja: šta će biti s onim elementima, koji su se do sad uzdržavali zemljišnom rentom i provodili jednu pasivnu eksistenciju. Vlada i država im adu dužnost od ovih neaktivnih članova našeg na­ roda učiniti aktivne građane. Na koji način će se to učiniti nije više agrarni već socijalni problem. — Šta mislite, g. ministre, o odšteti? — Kađ sam izrađivao predhodne od­ redbe i kad se o njima vodila borba u prvom kabinetu, pitanje odštete bilo je najvažnije. Zastupnici konzervativniji struja u kabinetu htjeli su da se već u samim predhodnim odredbama najprije riješi pitanje odštete, a onda istom oslo­ bođenje težaka. Ja sam zastupao mi­ šljenje da je najvažnije kmeta progla­ siti slobodnim vlasnikom zemlje i time mu za uvijek dati garanciju da neće više biti upleten u feudalne odnose. Pi- tanje odštete, čiji sam načelni protivnik kao socijalista, smatrao sam da treba odgoditi db novog zakona, koji bi imala donijeti vlada tek poslije izbora i pose sam narod o toni pitanju izjavi. Ipak je u prethodnim odredbama pri­ hvaćen princip odštete i garancije dr­ žave, jer inače ove odredbe nisu mo­ gle dobiti većinu u kabinetu. Tadanji ministar šuma i ruda dr. Mehmed Spa­ lio dao je radi toga ostavku, jer pitanje odštete u prethodnim odredbama mje definitivno riješeno. Ja lično mislim, da je najzgodnije, ako se pitanje odštete prepusti riješenju samoga naroda i to na izborima. Ako je narod za to da se odšteta dade, neka se dade, ako je protiv toga, državi će ostati samo dužnost briganja za one, koji uslijed agrarne reforme ostaju bez eksistencije. — A na koji se način mislite pobrinuti za ove ljude? — Moje je mišljenje, a nadam se i mojih kolega u kabinetu, da je vlada dužna omogućiti svakom da svojim ra­ dom sebi osigura eksistenciju. Oni koji su pogođeni agrarnom reformom, a ko­ jima se izmakao bezradni dohodak, dužni su prihvatiti se produktivnog rada. Moderna i demokratska država ne može garantovati nikome opstanak bez produktivnog rada. Naravno da će ovaj teški prelaz iz feudalnih odnosa u mo­ dernu demokratsku državu biti pun stradanja kao što se to događa kod svih drugih perturbacija u istoriji. Država po mom mišljenju ima duž­ nost da ta stradanja ublaži i odstrani'! da omogući ovu nužnu metamorfozu što je više moguće bez bolova. — Koje stanovište zauzimate u pita­ nju begluka? — Po mom mišljenju razlika između begluka i kmetluka nije načelna u eko­ nomskom pogledu. Ona je strogo juridička: zato i postoje tolike nianse da je teško reći gdje počinje begluk, a gdje prestaje kmetluk. Zato tu razliku težaci teško i shvaćaju, jer je on u ostalom i s jedne i s druge zemlje davao hak u koliko je obrađivao kao zakupnik. Zato su i bile moguće tolike zloupotrebe pri­ likom unošenja u gruntovnicu, u kojoj su mnogi begluci uneseni kao kmetluci. Prema tome stojite Vi, g. ministre, na stanovištu rezolucije naših težaka? Da. već i zato jer sam načelno za radikalnu agrarnu reform«. Dotle može se ve po potrebi mijenjati ovaj ili onaj detalj, a da se pri tom nipošto ne smijij dirati veliki principi agrarne reforme. FELJTON. A. Hifzi Bjelevac; Rene Logotetides. (15) Ncra ga pogleda zaprepašćena, a onda se naglo okrene dobacivši s puno ponesa: »Žaliti ćete jednom, da ste odbili jedno srce, koje Vas ljubi. Ihsan se poklonio i izašao na polje. Od ovoga slučaja nisu se dugo vidili Ihsan je mnogo razmišlja® • Neri i često dolazio do uvjerenja, da ga je uistinu volila, i to tako volila, kako može voliti žena koja samo za ljubav živi. Kod prvog susreta iza toga nije mogao Ihsan ■išta na njoj spaziti, što više bila je kao i prije s njim prijazna. Još jednom sastao se je Ihsan s Nerom u društvu s njezinom sestrom Kleom i konačno onu večer, kad su se sastali pred kazaliitem XII. Prošla je godina dana. Prvo što se je dogodilo jest očitovanje Ihsana i Rene. Oni su se voljeli i više ostali nerazdruženi. Nera našla drugog S kim je liječita ljubavne rane, a Klea se udala za jednog pomorskog Časnika. Ihsan otišao u julu u Carigrad a nekako polovicom ljeta izašao je iz zatvora Aleksander Logotetides. Kad je Rene dobila o tome oijest, bila je izvan sebe od sreće. Još istu večer vpremila se i otputovala u Carigrad. ' I । i | < Iz islamskog svijeta. Pisac se opširnije bavi bursko-eeTurska mirovna delegacija pozvana | gleskim ratom, a onda nastavlja kako je za 10. decembra u Pariš. slijedi: Lloyd George o Turskoj. U debati, 1 Pa, ko je prouzročio pad Egipta? Ko koja se je vodila u donjoj kući izgovo­ je uništio slobodu egipatskog fellaha? rio je ministar predsjednik ove riječi: i A sve pod krinkom ljudske civilizacije! »Sto sc pak tiče Turske, Engleska ne i Zar je Arabi-paša bio kriv slomu Egip­ može voditi politiku nezavisno od ali- • ta? Onaj Arabi-paša, koji je bio plaćen jiraca i saveznika. Dokle god Sjedinje- । od Engleza, da u Egiptu, da u Aleksa«no Države ne budu dale jasnih izjava driji, Port-Saidu, Suecu, Mansuri, Zagapogledom na njihovu politiku, dotle ne zigu i drugim mjestima donjeg Egipta će. biti moguće kazati komori, koja će diže egipatskog fellalia proti engleskoj biti zajednička politika alijirskih država. invaziji i proti trgovinskom iscrpljiva­ Odgođeno riješenje turskog pitanja ve­ nju Faraonskh zemalja. Ne. Arabi-pa­ lika je nesreća za narode pod ša bio je neuko i prevareno oru­ Tursko m«. đe engleske svjetske politike. On je Izgleda, da je misirski pokret zapra­ mislio, da se bori za slobodu egipatskog šio gordim Englezima, pa traže krivce fellaha proti Engleskoj, proti Englezi­ izvan granica. ma. Ustanak fellaha u AleksandriM bio Muslimani na Balkanu. jc brzo ugušen bombardamentom en­ »Havadis«, organ muslimanske za­ gleskih ratnih brodova i iskrcanjem епг jednice, koji izlazi u Solunu objavljuje gleske vojske. I egipatski Kedive nije pismo Ismail Halil beja, bivšeg posla­ bio više kraljem Egipta. On je bio sa­ nika Zapadne Trakije u bugarskom parmo namjesnikom engleskog kralja i en­ lametu, u kojem veli: gleske vlade. Dapače još manje. To je »Da bi dobili hegemoniju na Balkanu, iskusio Abbas Hilmi-paša, predzadnji eBugari traže da istrijebe ova dva ele­ gipatski kedive. Njega je Engleska jed­ menta u Trakiji j u onom dijelu Maće- , nostavno iz Egipta protjerala, idonije, koji još zauzimaju. Za vrijeme z a g n a 1 a. 1 tako je danas Engleska opšteg rata, nije bilo vrste ubijstva, ko- , gospodaricom Egipta, donjeg i gornjeg, je nije izvršeno protivu muslimana od I gospodaricom Sueskog kanala i Crve­ strane Bugara, ma da bijahu turski sa­ nog mora na putu u Indiju i u Mirni veznici. Ja kao poslanik stalno sam Ocean. protestovao protivu takve politike kod , Nu Engleska nije bila zadovoljni sa državnika bugarskih. Bugari su išli čak , aiapskim Egiptom. Ona nije bila zado­ dotle da zatvaraju muslimanske posla­ voljna, što su njezino dababije plovih nike i da ih primoravaju na najteže i cd Kaira j.reko Luksora i Assouana d') ponižavajuće radove. Moja borba pro­ Wa J-Halfe, do granice Sudana. Ona tivu grubosti bugarske primorala me j • htjela domoći se i cijelog Sudana. je da se poslije primirja udaljim iz Bu- , General Gordon zapleo sc bio u po­ garske. granične svađe sa sudanski n MehdiDanas poslije njihovog poraza, oni će I .от, tužeći ga sa krvoioštva i ubijanja podnijeti zasluženu kaznu: Trakija će ; engleskih podanika. I tu su igrale naj­ biti oslobođena od svoga jarma. Poslije , veću ulogu pseudo-civilizatorne do­ žrtava, mučenja i globa od strane Bu- i skočice engleske kolonijalno-ekonomgara, Srbi muslimani i Grci iz Trakije i ske politike britskih vlastodržaca. Ge­ i Maćedonije udružili su se protiv za- ’ neral Gordon bio je od Sudanaca potu­ jedničkog neprijatelja. Iz mojih razgo­ čen i ubijen. Iza njega nastupio je ge­ vora sa Venicelosom u Parizu, ja sam neral Kitchener. Njemu je pošlo za ru­ dobro potpuno uvjerenje, da on ne samo kom, da smrvi kod Khartuma Mehdiju ne osjeća nikakvo neprijateljsko mišlje­ i pobijedi Sudance. Khartum, prijestol­ nje prema muslimanima, stanovnicima nica Mehdije i Sudana, bila je od En­ Grčke, već čak i njihovo pitanje pogleza do temelja razorena, a Sudan za­ smatra sa vrlo širokim pojmovima, iz­ posjednut. Englezi su na drugoj obali javljujući, da će muslimani, kako u Tra­ Nila podigli novi i moderni grad Qmkiji od strane Grčke, tako u Maćedodurman, a Sudan prisajedinili Egiptu. nji od strane Srbije uživati potpuni Tako je i ta arapska zemlja, arapski ravnopravnost. (»B. D.«) Sudan, izgubio svoju samostalnost i Oko londonskog agovora. Kod fransvoju političku slobodu. cusko-talijanskih pregovora o provede- i * nju londonskog ugovora utvrđeno je: Da. Velika Britanija predbacivala jc ako bi Engleska i Francuska proširile dosljcdice Njemačkoj, da teži za gospo­ svoj posjed u Africi na račun Njemačke, onda bi -i Italija imala pravo da svoje | darskim cezarizmom, ili imperijalizmom nad cijelim svijetom. Ali VcVIka Brita­ granice u Africi također proširi. nija baš je pravi onaj krivac i za­ Fellah (misirski težak). četnik svjetskog rata. Ona ga »Jugost Ekonomista« u broju od 15. ! je zamislila, započela i zavela u taj rat ■ovembra donos* članak svog Adria- , i Sjcveroameričke Sjedinjene države. Velika je Britanija najveći političko-goticusa. koji počinje riječima: U svim ratovima, štogod ih je bilo, • Sipodarski imperijalista na cijelom svije­ okoristila se uvijek ponajviše Engles- . tu. I. ko dobro vidi i misli, mora danas da je osvjedočen o toj jasnoj istini. En­ ki. Ili je Engleska i sama vodila rat, ili je ona druge države u rat ugnala, to : gleski polip raspružio je svoje krakove je bilo svejedno. Činjenica ie, da je En- j i po cijeloj Evropi, da ju svojim indu­ gleska vazda pobijedila. Ili je od pob- . strijskim, trgovinskim, pomorskim i fi­ jednika ii pobijeđenika izvukla trgova- ■ nancijskim hraljama isiše i iscrpi. En­ gleska svojom trgovinskom politikom čku j novčanu korist. U septembru je Ihsan otputovao na Kretu, da obračuna dohodke s očevog imanja. Na Kreti se dogodili u to nemili događaji prilikom izbora u jed­ noj općini, gdje su žrtvom pali mnogi nevini muslimani. To je Ihsana toliko naljutilo, da je s mjesta ostavio Kretu i pošao u Grčku, da se potuži mjerodavnim faktorima i zatraži zaštitu. U to doba bila je Rene u Ksantisu, gdje se je oporavljao i njezin otac. Ona je pisala Ihsanu, da ih svakako posjeti u selu, gdje će ga primiti kao izbavitelja njezina oca. Rene je bila još neoprezna, pa je dodala u tom pismu još ovo: »A budi uvjeren da će ti naš klub izraziti posebnu zahvalu, jer si pomagao, da jedan Grk koji je nepravedno i nevino i bio zatvoren izađe na slobodu«. Ovo pismo nije Ihsan primio nego je došlo u nepoznate ruke, jer je on bio već na putu. Za to je Rene svaki dan očekivala Ihsana, postala nestrpljiva, zlovoljna pa i Ijutita. Jednog dana došao je u Ksantis Grigoris, koji je poslom bio u Ateni i kazao Reni, da je vidio Ihsana, ali da nije imao prilike s njim govoriti, jer se je brzo provezao s narodnim poslanikom Zafranisom Kad je čula Zafranisovo ime, kao da je neko i ubO nožem u srce ostala je zapanjena i u isti čas pomislila na svoju suparnicu, koju još nije zabo­ ravila. Međutim na stvari je bilo sasvim drugo. Ihsan, došavši u prijestonicu Grčke potražio je predsjednika mladogrčkog kluba dra Periklesa i po­ tužio mu se na događaje, kuje su grčke novine izvrnuto prikazale. Ispričao mu je događaj, kako ga ! je on svojim očima vidio, nu predsjednik mu nij_ 1 dao pozitivna odgovora. Ihsan je pošao u parlame nat, koji je tada zasijedao i potražio od nekih poz­ i natih poslanika, da stvar ispitaju. Međutim čuo je ; i Zafranis za stvar i dolazak Ihsanov pa ga je osob­ • no potražio kod kuće i raspitao o događajima. Već sutra stavio je Zafranis upit u toj stvari, jer se je htio odužiti Ihsanu za jednu uslugu, koju mu je učinio u Turskoj. Za tim je potražio Zafranis opet mladog Sururzade i saopćio mu, da će sam otići na to ostrvo, gdje su vjerske strasti starije ad grčkog ustava, kako se je sam izrazio i umolio Ihsana ne bi li on s njim pošao. Mladić je to jedva daČekao, držeći da će koristiti svojoj braći otputovao do dva dana na Kretu u Kandiju. Ali prije nego su oni prispjeli izgredi su se po novili i protegli na okolna sela. Došla je do ubi­ janja, otimanja, palenja kuća i Čak do oskrvnuća najvećih svetinja. Mnogi muslimani bili su nedužno zatvoreni, dok su pravi krivci provodili i dalje svo­ ja nasilja. Dalazak Zafranisa, koji je pripadao liberalnoj stranci i njegovo interesovanje za ove događaje po­ nukalo je vlasti, da poduzmu mjere proti izgredima i progonu muslimana. A znalo se već i na Kreti za njegov govor u parlamentu, pa je namjesnik već prije nego što je Zafranis došao k njemu potražio ga u hotelu i dugo razgovarao. (Nastaviće se) Čitajte i širite ,,Pravdu“. �— .ПРАВДА*Strana 3 Страна 40 Braj •ostaje m o n o p o 1 i s t k i n j o m e vropcjske trgovine i evropejskog saobraćaja. Pa, kad to čini kod nas u Evropi, onda nije čudo, da to čini u Africi i u Aziji. Indija nam je za to naj­ boljim dokazom. A i Afrika. Hladni ra­ čuni između ratnih izdataka i između trgovinskih dohodaka poluga su sva­ kog engleskog poduzeća u opće, Namjece engleske iskakuju osobito u Africi iz javne kolonijalne politike u južnoj, srednjoj i sjevernoj Africi. Jer Englezi već su proveli sa 7i» svoj željeznički program, da Captown u južnoj Africi svezu željezničkom prugom preko Transvaala i Oranje, uzduž jezera Victoria Nyanza, dakle preko Ekvatora i kroz Sudan sa Kairom i Aleksandrijom. Mo­ žda već u ljetu buduće godine 1920. bit će ta trans-afrikanska željeznička pru­ ta gotovom saobraćajnom i strateškom činjenicom, ako ne nastupe nepredviđeni događaji ustanka svih Arapa u Af­ rici i u Aziji... * rese u Africi, Evropi i Aziji. Taj Fel­ lah drugi je danas čovjek. Čo­ vjek, koji ima svijesti i samopoznaje, da je i on ne samo Fellah, nego i Arap i čovjek — božji stvor! Da je on član velike arapske narodne obitelji, koja počam od Anatolijc, Sirije, Palestine, Mezopotamije i Arabije u Aziji pruža । svoj neprekidni razgranak kroz Egipat, Sudari, Circnaiku, Tripolitaniju, Tunis, Algir i Maroko ispod velikog Atlasa u Africi. Dakle od Sredozemnog i Crve­ nog mora do Atlanskog Oceana. I taj je Fellah još k tome vjerni Musliman, sljedbenik Muhameda i klanjaoc Allaha, i ko što su to Muslimani i sva njegova druga braća arapska. I već egipatski Fellah diže svoju glavm. Jer, nije to više onaj Fellah, kakav je bio pod kedivom Ismail-pašom, koga tu Englezi i Francuzi pod terorizmom vojničkog nasilja prisiljavali, da njego­ vi arapski Fellah! kopaju SueŠki kanal, da izgrađuju nasipe uzduž Nila, da is­ kapaju kanale za navodnjivanje egipatskih pješčara, da stvaraju umjetne oaze, da grade Nilov Barrage, da sastavljaju mostove preko Nila, da sa svojim crnim satnijama i pukovnijama, zapovjedanim po engleskim časnicima, siplju svoje kosti za engleske trgovačke inte­ ; ' , , : : , I i | Fellah u Egiptu počeo se eto buniti. Krvavi sukobi izmeđ Fellaha i Engle­ za zbivaju se skoro danomice na tlu, na kom faraonske piramide i pustarska Sphynx svjedoče, da je Egipat z e mIja arapska, zemlja crnog Fellaha. Zemlja, koja je u starom vijeku slavila svojom visokom arapskom kulturom i svojhn glasovitim umjetničkim građe­ vinama i svojipi hieroglifama. Fellah se budi. Avodiganjegovaizobražena i domoljubna inteligen­ cija. Uvjereni smo, da će se Engleska na­ ći u osinjem gnijezdu u Egiptu i na afrikanskom tlu. Vode Nila obojadisat će se krvlju. Engleska imati će krvava i ljuta posla s Arapima, sa Fellahom, ako još i Indija, ona muslimanska, digne u isti čas svoje koštunjave pijesti proti Englezima. iz činovničkih krugova. Prijašnjeg sc je vremena čovjek dičio i i ponosio nazivajući se činovnikom. Sad i je činovnik hajkara i maškara pa ćak , gori i od hamala. Za poboljšanje činovničkog staleža ne brinu se ni oni, koji su zato pozvani, nego ih još više u ponor guraju. Cinovničko je stanje danas spalo na najniže grane, što može biti. Činovnicima je natovarena dužnost a bez ikakva prava. ; Oni su moderno roblje. Mnogo i mnogo ima činovnika, kjii ručaju, a ne veče­ raju. Došao ma gdje, na njeg sc poprijeko gleda, jer je svakom poznato u kakav ga je hal dotjerala današnja demokrat- ; ska, izvozničarska i tozlukaška nespo- i sobna vlada. Činovnik danas nema kre- ‘ dita ni kod trgovca, ni kod bakala pa . čak ni kod hamala. Zato se mnogi i stide kazati da su i činovnici, jer je činovnički stalež izvr- , gnut najvećem ruglu. Žalosno je čuti, kad se hamal ne može da pogodi za svoj trud, pa dovikuje; zovi Činovnika on će ti jeftinije odnijeti. Činovnici siu cvijet inteligencije i gla­ vni stup državnog aparata. Kadi se uz- ј me, da država ne može biti bez kvali- | fikovanih činovnika, zašto onda, da se | dopusti, da se sa ovim staležom čak i ! hamali izrugavaju. To je grehota i sra- | mota, da ne može veća biti. Nama je svima poznato, da je činov­ ništvo u stanju državu u crno zaviti, pa radi toga treba na ovaj stalež ozbiljno računati i što prije dostojno ga zadovo­ ljiti, da mu se očuva čast i ponos, po­ digavši ga na onaj stepen dostojanstva, što ga po pravu i spada. Državnici ne smiju dozvoliti, da se činovništvo na­ uči na rušvet i mito. Ovo je jedna prelazna bolest isto kao što kod fukare »Allah rizasićun, udijeli mi jedan krajcar«. Ni današnjem halu činovnik sa današHom svojom plaćom nije u stanju, da sebi pribavi samo što će pojesti, a o odjeći i obući nema ni zbora. A kako je tek s on,ma, koji imaju punu kuću čc- , Ijađi? Demokratski izvozničari u Beogradu ' i baksuzi tozlučari u Sarajevu znaju dobro za činovnički hal i ahval. Bak- i sazni kormilaši s ovim se naslađuju ira- I činajući s ovakim zulumima misle da ' će od činovničkog staleža napraviti H^t za svoje pohlepe. Izgleda nam, da , će se na skoro u računu prevariti. Giba ■ ee i ljulja kako u Bosni, tako i u Hr- | vatskoj, Sloveniji i Dalmaciji. Klimava je vlada nazrela, pa je i iz- . dala onu famoznu naredbu, pod potpi- i eo«n Šolinim, o točnom držanju uredov- j nih sahata. S ovim naređenjem uvede- i n si cmi tefteri i određeni poFcajno•pijuntslki činovnici, koji će voditi ove I teftero i periodično ih predavati Šoli, | da može uredovati i kažnjavati. No valja •■ati, da se to »naredenji« ne proteže sa »demokrate« i pisanice, koje su đo• koje svaki dan sa svojim šefo­ vu poštenih i iskušanih ljudi, a ne kao što se sad radi. Korupcija je dovela do ovog neopisivog nezadovoljstva, koje more časom prekipjeli, pa će onda biti kasno. Čini se. da riba i ovdije od glave smrdi. S ovakim naređenjem nije Šola po­ stigao baš nikakva uspjeha, nego se da­ pače još gore obrukao. Činovnik će doći u 8 sati, ali hoće li on tada otpočeti ra­ diti. na to Šola nije mislio. Fala Bogu, naše činovništvo nije tako nesavjesno, kao što ga deniokratsko-tozlukaška vlada želi predstaviti. Činovništvo se je uzvrpoljilo, jer ne trpi nad sobom nesposobnih i nesavjes­ nih tozlukaša, špijuna i pandura. Stoga tražimo, da se što prije sastane anketa, na kojoj će se pretresti položaj našeg činovništva. Registar korupcije Opet jedna demokratska afera. Mitrovačka »Srbija« u broju od 14. nov. donosi uvodni članak pod naslovom »Dr. Dušan Popović«. List se obara na tog važnog člana Pribićevićeve stranke jer je njegovim nastojanjem kupalište Liplk kupio niko drugi nego zet toga Popovića, a na štetu erara. No ta je kupnja uništena na zahtjev ministar­ stva za narodno zdravlje. Da pak jav­ nost laglje pojmi ovakav rad jednog Pribićcvićeva istomišljenika, navodi taj list, kako je i Dr. Dušan Popović bio interniran god. 1914. no kako je jedno­ ga dana u njegovu ćeliju došao predsjed­ nik zagrebačkog sudbenog stola s ne­ koliko vijećnika da mu čestitaju, što se pušta na slobodu i kažu da je od Tisze stigao nalog, neka se odmah uputi k njemu, čim se pusti. Kad se to zna, onda je svakomu mi­ saonome čovjeku i više jasno, da Pribićevićevi ljudi cijene više osobne, ne­ go li narodne interese. Vijeća i kotarskom prcdstojiik.« i raz­ loži im čitavu stvar. Ova obadvojica rekoše Avdi, da slobodno kapi taj fija­ ker i konje, jer je njima kao i svoj Ro­ gatici poznato, da je to vlasništvo ovog natponučnika, a da uije erarno. Ож je odmah kupao konje i fijaker t s мј иа zarađivao sebi hljeb. Nckome to жце bilo po volji, pa je prijavio II. armijskoj komandi u Sarajevu, da kod Avde ima upljačkani fijaker i konji. Armijsko je zapovjedništvo izdalo nalog, da se od­ mah to od Avdc oduzme i a Sarajevo dotjera, što je odmah i izvrieao i tako čovjek, koji je zakonitim patee došao do fijakera i konja, ostade bee ajihAvdo je (odnosno njegov otac) išao u Sarajevo i odnio molbu, da ma se fijaker i konji povrate, jer da to Шје erarno dobro, što mu svjedoči gos>. sveštenik Atanasije Kosorić, bivši pred­ sjednik Narodnog vijeća j kotarski жred, pa očekujemo, da će Vlada a važiti njegovu opravdanu molbu kao i svje­ dočanstvo spomenute gospode i Avdi oduzeti fijaker i konje čim prje po­ vratiti. Ako je vladi odnosno vojnoj komandi stalo da dođe do stvari, koje s« pri­ padale uistinu bivšem austrijskom voj­ nom eraru, neka narede svojim podre­ đenima, da pronađu — što se podsigurno zna — u koga su sada oetli ргека 5.000 ovaca, bezboroj volova i krava (jedan ih ima po 7, a do prevrata жјс imao ni jedne), a konjima i kolima ni hesaba nema. Sve se to gleda i ma svako, na koji sc je način to pribavilo^ pa niko ni mukajet. a siromašnom АуЛ kupljeno privatno vlasništvo ao odartma! Očekujemo od vlade, da će udovoljiti i da ćc jedinom početi tražiti ono, što je zapravo erarno dobro. aD ne obazirući sc ni na Bistu ni жа Мнјп, već prema svakome jednako. U tome ćemo onda vidjeti nepristra­ nost i ravnopravnost, a ovako sumnja­ mo. vima kafu ispijaju i po kancelariji se šigucaju. Naređenje je upereno malisus proti muslimanima, katolicima i Srbi­ ma radikaiima. U prvi mah, kad smo za ovo tuhaf naređenje saznali držali smo, da je to akšamlučka podvala AH ef. Raljevića i Sto rade generali! Neki dan javismo, Nike Dunđerovića iz Semizove mcjhada je stavljen pod istragu upravnik ne. Naređenje je oštrog tona, gore ne­ I dvora Dušan Stefanović, radi raznih pr- ; go za najveće kažnjenike. Jadni naš ljavih afera. No te mu afere nijesu bile , IFHISlđU. Ato našlo je spao! Kako se je ovo na­ prve. Oe je bo ministar vojni u prvom ređenje među službenicima respektira­ periodu svetskoga rata i morao je de»Hrv. Sloga«, glasilo »Hrv. Težačke lo, evo dokaza: Jedna naduta pisarica misionirati isto radi raznih prljavština, 1 iz jednog odjela tozhikaškog načelnika, ali mjesto da ode u zatvor, otišao je u 1 Stranke« u broju od 18. o. мј. donosi ovaj sastavak pod naslovo« »Vladiu koja uopće nije Jugoslavenka. javno je Pariz za delegata vrhovne komande. rekla, da ona ne će poštivati toga na­ I Nedavno je kratko vrijeme bio u Voš- ; savjetnik Josip Babić povjeremk ка pra­ ređenja, da tačno dolazi u 8 sati, a iz- J cu i Pančovi i oduzeo tamošnjim pri- | vosuđe« : »Kako saznajemo donio ie totpođin lazi u 2 sata, jer je u odjelu vole svi vatnicima 5 elegantnih fijakera »za pot­ pa se ne boji pošljedica, navedenih u rebu dvora«. Ovi fijakeri međutim i da- i predsjednik vlade Ato Sola i£ Beograda dotičnom naređenju. Bez komentara. na< rade na trgu za njegov račun, po I uz svoje teško zasluženo odlikovanje i Nadalje ovog se naređenja ne drže taksi koju je odredio sam general. (»J.«) ' ukaz, kojim se postavlja za teta pra­ vosuđa gospodin Jos.p Babić. Mi ovoj svi konceptni činovnici. Jedino se pazi na raju (porezne, manipulativne i ra­ promjeni ne bi podavali dalje »ikakve čunarske činovnike). Izgleda, da će se važnosti, da u osobi gospodina Babića na ovim patenicima slomiti kola neči­ ne vidimo osim povjerenika i Hrvata. jeg nepromišljenog jogunluka. Baš ovo potonje svojstvo njegova raz­ Da se to mjeri svakom jednim arši54. Prilikom državnog prevrata u ok- j logom jc da sc na ovoj premjeni za­ nom, ne bi se protivio niko, ali ovako tobru 1918., kada je nastupio rasap aa- ! ustavljamo. Javnosti je dobro poznalo prelazi sve granice snošljivosti. Za 10 na koji niveau je naše pravosuđe ©palo strijske vojske, otišao je u Mesiće radi minuti zakašnjenja zovu te na odgovor­ i koju vrijednost ono danas represearazoružanja austrijske vojske predsjed­ nost; kakva je tu logika? Zar se ne tuje. Poznato je na koji se ie oačiu sa nik bivšeg kotarskog Narodnog Vijeća može čovjeku trefiti nekakva pometnja? sudstvom postupalo i na ko$i sc danas sveštenik g. Atanasije Kosorić i kotar­ Koliko je nama poznato, naše je činov­ postupa, a poznato je da je od te prije ski predstojnik g. Vlado Gliick. Slučaj­ ništvo, uz prkos svojih muka i nevo­ uzorne organizacije nastala u ovako no se desio na stanici Avdo Daidžić, lja, savjesno i požrtvovno, pa nije za­ koga je kraljevski srpski poručnik za- ' kratkom vremenu Augiasova štala, za služilo, da se izdaju ovakva nesmišljedržao, da bude tumač za njemački je- ; koju se još nije rodio Hercules da ie na naređenja. Šola i komp. bolji bi uzik. i čisti. Stoga ne smatramo ni ova pro­ spjeh postigli, kad bi se založili, da se Kad je rogatička posada odlazila, | mjenu znakom, da bi se te žalosna pri­ bijedno stanje činovništva poboljša i ■atporučnik ponudi Avdi Daidžiću, da | like mogle okrenuti na bolje. moralni ugled podigne na dosadašnji od njega kupi njegov vlastiti fijaker i | Organi zacija sudbva je u raspada­ stepei. ‘ј konje za 1.600 K. Avdo ne smjede ku- | nju, to je bolestan, iscrpljen, ветосап Veselo srce kudelju prede.... Čovjek piti, nego odmah ode sa spomenutim | organizam, koji propada i sigurno ide se zgraža, kad mora po 10 mjeseci če­ ■atporučnikom predsjedniku Narodnog ' svome rasulu. Promislimo dl šef ,te kati, dok mu se imenovanje odnosno unapređenje iz Beograda zakomada. U ovakom otezanju i zavlačenju imenova­ nja odnosno unapređenja osobito se od­ likuje personalni referent Ministarstva financija. Za ovakog zulumćara treba izdati naređenje pomenutog sadržaja, jer ож sa svojim. duŠmamskim postup­ kom grdhe štete pravi kako državi ta­ ko i Činovništvu; zato bi mu trebalo, u državnom interesu, oduzeti dotični re­ ferat. Nadalje bi preporučili g. Soli, da na­ de modus, kako bi se što brže i jefti­ nije nabavilo životnih namirnica od soli do bibera za iznemoglo činovništvo. Zar ne bi bila vlada u stanju pribaviti što jeftiniju odjeću i obuću za svoje golo i otrcano činovništvo. Kad se hoće sve se može. Sa izvoznicama mogla je vlada svoje činovništvo nahraniti, odjeti i obu ti daha đabuna. Da se je za činovništvo pošteno mislilo i osjećalo, suvišno bi bilo izdavati pomenuta na­ ređenja. Činovništvo treba na teret države oteti iz lihvarskih pandža. Ali zato tre­ ba opskrbu činovnika predati м upra­ „Hrvatski SIih" i nseia PHila u Rogatici. �Страна 4. Strana fepoj tO Bi* ГМ*АВДА“ — „PRAVDA" •riaiizicije nije u stanju ništa drugo da nčini. nego da oficijelno tom raspadalja prigieda odnosno da taj proces •veitualnim netaktičnostima, koje su gkvB; posao sviju šefova naše vlade, *MpJeši. I sad kad je ta organizacija u nulu, sad neka joj na Ček) sjedne je4ia Hrvat i neka on nosi odium ii • ▼ e one nepodobštlne r e11 ■ a, izvadani od prevrata 4« 4a ias. I to će valjda da se upiše na listu »duguje« našega konta. Ta kako i ne bi ta silna dobit za Hrvate! Odio pra­ vosuđa, taj resor, koji ima da uprav­ lja Hrvat Ali tamo gdje su izvoznicc, šume, rudt, gospodarstvo, mogućnost ekonomska, pripomoći i podizanja, ne­ ma mjesta Hrvatu, tom crno-žutom ti­ pu. Nama Hrvatima pravosuđe, a mi ćemo ostalo, to je vazda baza novoga sporazuma! 1 tako ćemo da podijelimo vlast. Zaista divno, a međutim šefom odjela za eksploatisanje i izvoz šuma, koji milijunima radi, neka bude i dalje jedan računarski činovnik. Čudno nam je na koncu, da se kod promjene vodećih mjesta na vladi i kod zaposjednuća jednoga mjesta po Hrva­ tu, bosanski Hrvati ni ne pitaju. Sva­ kako značajno za doba u kojem živimo. Mi kako rekosmo, nismo tim ništa dobili pa ovo samo konstatujemo a no­ vom šefu pravosuđa želimo svaku sreću.« Btvar je to ukusa, a možda i ambici­ je, ali mi sumnjamo da će to i inače i i f • k a leda gospodina Babića podr *U«ti. Gospodin Miiivoj Simić dosadaššef pravosuđa, kad je uvidio da se tu icda ništa učimiti, da je od pravosuđa ustala jedna bruka, koja je i м Balkan prevelika, povlači se u zatišje vrhovnoga suda, prepustivši ovu iatosnu ulogu jednom Hrvatu. Koncesije dakle, na koje do sada od demokrata nismo bili navikli. Politički predled. ! zerve'pogledom na mirovni ugovor: 1. Sjedinjene Države su suverene ■ primjeni i tumačenju Monreove dokI trine, koja nikako ne smije potpasti pod I suđenje Saveza Naroda. 2. Punomoći • Lomisije za odštetu, koje se tiču ame! ričkog izvoza u Njemačku moći će stupiti na snagu tek onda, kad ih kongres Sjedinjenih Država bude sankcioniisao. 3. Kongres ćc dati punomoći, da se imenujii zastupnici u Savezu Naroda i u međunarodnim kongresima. 4. Sjedanje* ne Države ne će nikako da potpišu ugovor o Santungu. 5. Sjedinjene Države priznaju u upravljanju neprijateljskih država za koje je već proglašeno, da su lišene svakog prava, jedino rcvendKao je američkih državljana. 6. Senat usvaja stanovište vvashingtonske međunarodne konferencije rađa, u koliko se I tiče privrednog bojkota i razoružanja. ; On je uputio odnosnom odboru pitanje: i hoće li se nove države pripustiti na ! konferenciju, a ovaj je odlučio da se i -mora pripustiti svaka nova država, ko( ia to bude zatražila. Wilson povlači mirovni ugovor. Pre; ma jednom telegramu iz Washingtona, ; koji je stigao u London, predsjednik I Wilson izjavio je da usteže natrag mi; rovni ugovor, jer da reserve, koje je I senat zglasao, znače zapravo poništaI vanje ugovora. Amerika proti boljševicima. Kaže ee i da je američki državni departman javio da američka vlada neće pristati ni na kakav predlog, koji bi išao za tim, da ! se sklopi bilo koji kompromis sa bolj­ ševičkom vladom i da Sjedinjene Države ne bi nikada uzele učešća na jednoj konferenciji, na koju bi bili pripušteni i boljševici. Kako se čuje iz ozbiljnog izvora, američka vlada sprema s-porazumno sa antantom međunarodni zakonski projekat za suzbijanje komunizma. Svaki čin propagande komunizma u riječi -ili činu namjerava se strogo kazniti. Isto si tako namjerava ukinuti međunarodno azilno pravo za komuniste. Izrečeni« Wilim«. Pariški izvjestitelj »Daily Telegrapha« javlja da su engleski generalni prekurator i generalni odvjetnik otputovali u Pariš, da prisustvuju sjednici vrhovnog vijeća, na kojoj će I’ se raspravljati o izručenju bivšeg nje­ mačkog cara Vilima i o postavljanju vr­ hovno suda saveznika. Fraacnskt Izbori donijeli si veliku poi bjedu nacionalistima nad socijalističkim ; demokratima. Uzrok tome je po svoj i prilici taj, što su socijalisti agitirali u ■ boljševičkom smislu, što nije uplašilo sa■ mo građanstvo nego je dalo povoda i I velikom broju radnika, da glasaju za i nacionaliste. i i I . I | ' ' I j i , ; . • hurleisan, pa »nestale« glasovnice Ni imati vrijednosti. Biračima, koji nijesu dignuti svojih glasovnica, dostaviće se glasovnice pre­ ko muhtara. Molimo dotične ljude. коД pripadaju našoj organizaciji, da primlje­ ne glasovnice <xhnah dostave našem otk boru, koji će ih primati u kiraethani. U idućem broju opširnije ćemo se osvrnu­ ti na ovo pitanje i dati podrobnije upute. Izjava. U listi komunista, što je po­ stavljena za izbor džematskog mcdžBsa, istaknuta je i moja kandidatura. Iz­ javljujem, da otklanjam tu kandidaturu, jer pripadam »Jugosl. Musi. Organiza­ ciji«. Mustafa Huseinspakić. Iz »Osvitanja«. Danas otpočinje n »Osvitanju« drugi analfabetski t e č a j, kojeg će voditi učiteljica Rasema Bisić. Kaćla se bude prijavio dovoljan broj učenica, otpočeće i treći tečaj. Predsjedništvo kongresa Jugoslaven­ skih Novinara dobilo je ovu brzojavke: »Duboko prožet uvjerenjem, da na ■*šcm novinarstvu u prvom redu leži ve­ liki zadatak političkog i moralnog vaspitanja naroda za nove prilike u ujedi­ njenoj otadžbini, ja želim zboru najljep­ še uspjehe i zahvaljujem na pozdrava u ime Njegovog Veličanstva kralja Pntra i moje. Aleksandar«. letke s natpisom: »Split ne mari ako i Vrhovno je vijeće odlučilo da će po­ svi za tebe izginemo«. Letci nose pot­ zvali jugoslavensku i rumunjsku vladu, pis dalmatinskog sveučilišnog skupa. alka potpišu u isto doba i ugovor s A■strijom i dva priložena finansijska uIz Madžarske. 18. o. mj. poslije podne govora. koja su već potpisana u Saint održala se je međustranačka konferen­ Cirmainu. cija na kojoj je antantin povjerenik Izvanredna glavna skupština »Jugo­ Aitanta proti D’ Annunziju. »Abend« Clarck pročitao jednu antantinu izjavu, slavenskog Kluba« biće 30. novembra . 1919. u 3 sata poslije podne u Klubskof koja doduše naglašava da se antanta ne javlja iz Parisa: Vrhovno vijeće savezželi miješati u unutarnje državne poslo­ ЈПкЛ7 namjerava poduzeti u Rimu pri­ restauraciji sa dnevnim redom: 1) Iz­ ; vještaj odbora, 2) Izbor novog odbora. ve. ali ujedno i prijeti za slučaj, ako sajateljske korake radi ponovnog D’ An; danja vlada ne udovolji željama antanauuitvog udara u Zadru. Đ’ Annunzio ) , Odbor. . te. Konferenciji je prisustvovalo 36 po­ loće 4a se proglasi diktatorom Dalmalitičara, od kojih su mnogi izričito na­ «je. Amerika zahtijeva da t ai glašavali potrebu sporazuma s antan1 i јa в s k > dobrovoljci smjesta : tom. Zastupnici građanskih stranaka iipiine Zadar. ponovno su nglasili da su pristaše miD’ Amunzio sprema udar в Dahna•01? D’ Annunzio planira provesti udar 1 nistra predsjednika Fridricha i izrazili pravi laneni niigjamo na veli­ i tijeloj Dalmaciji. Talijanske zadarske j su želju, da ministarski savjet odluči o ko. Saljmio 1ako::j«r po pošti Mviii otvoreno donose podatke o ja- I izjavi koja će se dati Clarcku. Nakon ( što je ovo prihvaćeno, konfrencija je u kantama cirka 13 kg pouze­ koati vojske od 15 hiljada ljudi, koji se prekinuta. Ministarski će savjet rasćem. Za kanln, zavoj i frankaimaju »krcati u Zadru, a određeni si n Split. Ova će se vojska ukrcati na . pravljati o antantinim zahtjevima, a fnru računamo 38 kruna. onda se nastavlja stranačka konferen­ I raiie brodove u Italiji, dakle pred oči­ SEVER & KO MP , LJUBLJANA. ’ cija. ma ekibenc Italije. Dalmacija očekuje . •4 beogradske vlade žurne odluke i eProti Habsbnrzima. Harmswortb je aeug.4n» mjere, da razbije provalu taizjavio u engleskoj gornjoj kući, da enIjuskih buntovnika na ovaj neokupira­ ' gk^ka vlada nije dosada priznala ni ni 41t liše domovine. Mjesni talijanaši iednn vladu в Madžarskoj. Vrhovno je ahve ■ svojim sastajalištima skori dovijeće saveznika protiv toga, da se haah D’ Annunzia. te izjavljuju otvo­ Habsburgovci povrate u Madžarska. Preporučujem svoju reno, da su dani njihove vlasti blizu, a Mađarski dopisni ured javlja: Budim­ daai jugoslavenske vlade izbrojeni. Zapeštanski kabinet održao je jučer poи je i shvatljiva grozničava propagan­ i slije podne sjednicu pod predsjedanjem da hranom i novcem, koju su mjesni ' ministra predsjednika Frindriha da za' talijanaši preko talijanske lađe »Pugiia« | Posluga brza. — Cijene umjerene. I uzme stanovište prema izjavi antantiMdija dva mjeseca prevozili. Preoku­ ! | nog punomoćnika gosp. Clarcka. MiniHamza Begkr, Mustajbegova uL pirana Dalmacija očekuje od cijele do­ 1 star predsjednik Fridrih izjavio je da je movine složan zahtjev, da se osujeti no­ : spreman odstupiti pošto je ispunjen najvo nedjelo, uovi zločin protiv pravde i ■ЈЕаГвивш • važniji uvjet t. j. da su Rumunji napu­ vraviet. stili zemlju. Izjavio je da odstupa od Talijanska halapljlvost. Saznaje se iz I časti ministra predsjednika. vdoma pouzdana izvora, da se sprema , - ----Raspi? Izbora za madžarsku konstinovi D’Annunziev udar na Split Udar tuantu. Ugarsko ministarsko vijeće ras­ OKO VAKUFSKIH IZBORA. Kako je imao islijediti zajedno sa zadarskim, pisalo je opće izbore za ugarsku narod­ : saznajemo ovdašnje je vakufsko povje- , ali je bio u zadnjem času odgođen. nu skupštinu za 21. decembra. Izbori će renstvo odgodilo vakufske izbore 1 od- I D’ABnnnzio, koji se je na 15. novembra se vršiti na nezapremljcnom području. redilo, da se izbor obavi u petak 28. te povratio ia Rijeku a ratnom lađom, 3. januara 1920. sastaće se narodna laneno i kinopljeno sjeme kupuje subotu 29. I nedjelju 30. ovog mjeseca. vraća po njegovoj sopstvenoj izjavi I skupština, koja će imati mandat za dvkna 22. ovoga mjeseca opet u Zadar, da Dignute glasovnice sravnić« se sa bi­ svaki kvantum: Trgovina sjeme­ 1 ie godine, ali i pravo, da se i još ranije •dati« 4alje provede svoj program. Ia račkim spiskom i na njih će biti udaren nja Sever & Komp, Ljubljana. raspusti. Dal j* dolazi u Zadar 15.000 vojnika s pečat Biračima, čijih je glasovnica Telefon int. 31«. Francuska i Rusija. Francuska je vh•đjetoni mornarice. Ovoj vojsci i ovom stalo, izdaće se duplikat, koji će bit] mn- ! I 4a i jednoj službenoj noti načelno pi •djehi mornarice cilj je Split. Dragi dio vojske s drugim odjelom mor- ! stala na to, da se više nikako ne miješa oružanom rukom u Rusiju. nariee ide u Crnu Gonu, te je već odEngleska i Rusija. U engleskoj donjoj wđ*n >Ian provale preko Boke Kotorkući bila je velika rasprava. Lloyd Ge<kc ili e vanjske strane. U Zadru je oorge se izjavio protiv svake intervenci­ rva sila oružja i municije. Minirani je u Rusiji. Engleska vlada — rekao je si «П pitevi, osobito svi mostovi pre­ on — treba da sasvim prekine dava­ ma granici. Milio se pokorio potpuno D’Aanninziju i obojica rade složno. U njem materijalne ili moralne pomoći U nedjelju 23. novembra 1919. Zadar м dopratili D’Annunzija ratni ! Đonikinu i KolČaku. Ministar je rekao krstaš »Cortellazzo«, brzi veliki raza- ! da jednako misli i francuska vlada, jer 4 sata po ptdne rad »Hulio«, torpiljarka »No 66« I tor- ' da ona ne može nametnuti francuskoj t novih tereta za vođenje operacija u *Ц|агка »No 22«. FIRNIS cipelarsku radnju Domaće vijesti Soja grah (pasulj) I M P E R 1 A L - K I N O 1ж zanzetog Zadra. Po daljnim vijesti­ ma doznaje se, da je zadarski načelnik Kilotto bio već otrag nekoliko dana na­ ročitim proglasom najavio dolazak D’Annunzijev. D’Annunzio je sam pred­ vodio četu, koja je stigla u Zadar, te je •cbnab pošao da pregovara s podad■iralom Millom. D’Annunzio je jučer •tpitovao natrag na Rijeku, ostavivši u Zadru jedan dio svoje Čete. Izgleda, da se je D’Annunzio posve sporazumio • Millom, koji mu je kanda obećao, da 4« raditi po njegovim naputcima. Po uIkama Zadra plakatirano je više pro­ glasa, в kojima se traži aneksija Splita. Na parobrodu »San Marko«, koji je po>odne prispio ovamo iz Zadra, prilije­ piš« zadarski talijanaši mnogobrojne RubML I • 1 1 ) ■ ' I ZATVORENA PRESTAVA Engleski oficiri, k’oji su se vratili iz Rusije, otvoreno očituju kako su pro­ tivni tome, đi alijirci nastave svoju tntervcnciju a Rusiji. General Goudh ođlučno zastupa stanovište, da je jedino na osnovi priznanja nezavisnost svih država na rubu Rusije moguće postići brzi mir u Istočnoj Evropi. Amerika o mirovnom ngovori. Ame­ rički senat usvojio je sa 78 protiv 10 glasova rezoluciju senatora Lodgea, kojom se veli da je rasprava o mirovnom ngovoru zaključena. Odsada ne smije v e ni jedan senator govoriti du­ lje od jednog sata o mirovnom ugo­ vori. Senat je isvojio osim toga oVe re- Samo za muslimsnske žene davače se Vila od Neretve Granđiizna tragedija iz narodnog Života muslimana Bisne i Herce­ govine. — Prekrasni bogati kostimi i žive slike prirodne scenerije divne Hercegovine. VteMik: OntraiBi Odbor »1 M. O.« OkIČNE CIJENE. ■иегдрзпја D & A. Кајиа. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/487a2144640fb1e714baf865087c46da.pdf 803b113d9b46e9aa7c0bce3e894aa024 PDF Text Text PRAVDA HELEKA. i iA'MMat. Љ. ne, mi pete M knna Uredatt*« i ефгвм жОвдЈ se u €<мчммИ cAđ. T^iefen br. 124. Čefe^tft ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАиСКЕ ОРГАНИЗАЦКЈЕ. račun paM. štediMiee KW. Broj 91. Sarajevo, utorak 25. novembra 1919. (2. rebiul-evvela 1338) Dolje talijanski nametnici! Naš presbiro dostavio nam je 21. o. mj. -ovu vijest beogradske »Pravde«: »Povodom najnovijih događaja u Dal maciji naša je vlada ponovno upozori­ la saveznike u Par«u na nasilnu poli­ tiku Taliana. Vlada je spremna na sve eventualnosti, pa makar je demobilizi­ ran drugi poziv. Nastavi li D’Annunzio sa svojim osvajanjem, to će naići na odlučan otpor. Vlada je posve si­ gurna, da će je u obrani domovine poduprijeti i opravdati sav narod.« Premda nam sadanja vlada ne daje nikakve garancije, da bi svojom d estruktivnom unutarnjom politiitikom mogla ojačati naš položaj prcma vani, ipak osjećamo svojom patri­ otskom dužnošću izjaviti, da bi u borbi s vanjskim napadačem i ovaka vlada mogla računati na našu potporu. To je međutim zadnja skrajnost koju bismo prihvatili samo u stisci pred tuđinačkom najezdom. Inače stojimo i ostajemo ,wa stanovištu, da je sadanja vlada je­ dna nesreća za narod i za dr­ žava. pa ne ćemo i ne možemo odu­ stati od zahtjeva, da ona demisionira i ustupi mjesto ljudima, kojt će sa više takta i više razumijevanja uzeti kor­ milo naše mlade države i odstraniti haos, što ga prouzročile upravni diletanti i megalomani ala Svetozar Prite prikriveni đestrnktivcL ah BukŠcv i Korać. Krste Cicvarići mogu sto puta uzeti “ječ u obranu »demokratske« diktarure; Pribićević može ua hiljade načina dokazivati potrebu jake ruke i pozivati e na »izgrađenost« svojih pogleda, mi stojimo i ostajemo na stanovištu, da e ne može i ne smije izigrati zadana riječ našeg Regenta i prema svim »demokratskim« teorijama naglašuiemo sveto načelo, da je — narod izvor državne vlasti i da samo on ima pravo, da postavlja vladu i uređuje svo­ ju državu. Pribićevićeva se vlada utječe potporl naroda. To je ispravno samo tako, ako ona taj apel stavi narodnom pred- | ; I ; ! ј • ■ . . j i ’ : ) ; . Sarajevo, 24. novembra. »Politika« javlja: Jučer u podne pre­ dah su šefovi opozicionalnih stranaka Dr. Dragoljubu Pavloviću protesno pis- j mo, što se ne sazivaju sjednice privre- ; menog Narodnog Predstavništva. U isro su vrijeme gospoda Stojan Protić, 1 Tritković, Ribarac, dr. Laginja, dr. Ko- ’ rošec j dr. Medaković uputili interpela­ ciju аа ministra predsjednika Davido- i vića, tražeći da vlada još na prvoj sjed- ( ■ici parlamenta dade obavještenje: 1 .) O općem položaju zemaljskom u pogledu unutarnje i spoljne politike, 2.) e tome, zašto vlada dosada nije sazvala parlamenta i zašto je jednostrno odio- ; žila rad parlamenta, kad je na riješa- , vanju bilo pitanja vrlo važnih i žurnih. Tim je suspendovana kontrola parlametna nad radom vlade i uprave ze­ stavništvu i od njega zatraži votuin povjerenja. Inače bi mogle nastati komplikftcje u obrani zemlje, pa kasnija demisija ne bi imala nikakve stvarne koristi. Ne treba se obmanjivati: tali­ janski je apetit porastao baš od krize Protićevog kabineta i za sadanju je našu nepriliku ^najviše kriv apsoluti­ stički režim Svete Pribićevića. On je Talijanima pružio vrlo zgodnu priliku, da iskorišćujuć naše unutarnje razmirice i nesređenost povedu snažnu osvajač­ ku kampanju i da svoje plašljive vojni­ ke osokole i osmjele na borbu baš u pretpostavci, da se radi unutarnjih tr­ zavica ne će više sresti sa fesom, koji im je kroz dvije godine uljevao strah u kosti i pred kojim su bježali kao muhe bez glave. Za bezglavost Pribićevfćeve politike karakterističan je ovaj brzojav našeg presbiroa: »Talijanske nacionalističke novine u nastojanju da nam štetuiu, ši­ re glasine o separatizmu čak i Dalma­ tinaca. Između ostaloga govore o ne­ kom odboru dalmatinskih separatista u Zagrebu, koji širi po Dalmaciji akciju, potpomaganu od Hrvatske Zajednice«, da se organizuju de­ monstracije po Hrvatskoj i Dalmaciji.« Sve kad bi i postojala ovakva tenden­ cija, pametni je državnici ne biše izKosiH u ovako kritičnim časovima 1 potrpali bi tu defetističku kugu baš radi toga, da ne naškode državi. Pribićevićev presbiro hvata eto ovake vijesti kao gladan pas muhu. Pa se još gospo­ đa ljute, kad im se spočitava, da su im stranački interesi preči od državnik Dvanaesti je čas, da gospoda »demo­ krati« uvide svoju zabludu, pa omogu­ će sastav takve vlade, koja će s više autoriteta moći doviknuti: Talijanski gladuši, ruke sebi, jer biste mogli do­ živjeti novu Piavu«. što se nas tiče, mi otvoreno naglašujemo: »Fesovi su tu, nesamo proti Talijanima, već i proti unutarnjim korupcionistima i di­ letantima ....« maljske. .a opštom saglasnošću je utvr­ đeno, da parlamenat ima biti stalno na okupu do saziva us t a v o t v o r n e skupštine. 3.) o tom. zašto vlada nije tražila odobrenje budžetnih dvanaestina, 4.) o tome, zašto vlada radi državnih dugova uzima od građana 20% od svake sume kruna, a nema za to odobrenja od parlamenta, 5.) o tufn, zašto je vlada bez saradnje parlamenta sklopila ovako štetne tr­ govačke ugovore, 6.) o tome, zašto je ' vlada u odsustvu parlamenta mijenjala zakon o opštinama u Hrvatskoj i time povrijedila samoupravni princip opština. Predsjednik privremenog predstav­ ništva dr. Pavlović primio je oba pi­ smena akta na znanje i izvijestio o tom predsjednika vlade. Skandal sa vakufskim izborima. Ima ih koji misle, da se može u bes­ kraj tjerati komedija sa izborom vakufчкок džematskog medžlisa u Sarajevu. Ljudi zaboravljaju, da opstanak naše vjersko-prosvjetne autonomije nije ta­ ko malen zalogaj, a da bi ga mogla staviti u pitanje šačica nametnika, što im je dao uhljebije jedan Pribićević i da se ne smije potejenjivati snaga naše organizacije i volja naroda, što je u njoj okupljen. Ako smo mirno podnijeli ko­ mesarijat u »Gajretu«, to još ne znači, I da bismo ušutjeli na ponovnu jednu provokaciju vladinih prišipetlji. Obrat­ no. Pokušaj komesarijata u vakufu mo­ gao bi dati povoda, da odmazdimo i za prvu provokaciju i da ušljed narod­ nog gnjeva bude mišja rapa spram du. kata. Jer naše je ustrpljenie gotovo da se prelije, a onda.... Da izazovi desperatnih elemenata prcj laže sve gratfee pristojnosti i obzira, poj kazuju ovi događaji, koji su se odigrali prilikom vakufskih izbora u Sarajevu. > 1 i ; ; , i i I ' { ’ j ! I j ; U septembarskim izborima naša je organizacija pokazala najveću samo­ zataju. Pristala je na kompromis, po kojem je kandidovano preko 25 ljudi izvan organizacije. Žrtvovala je neke istaknute svoje članove i pristala da se iz protivničkog tabora kandidiraju i ljudi, koji su odgovorni za dosadanju jalovost rada u vakufskom povjeren­ stvu. Izbor je poništen, jer da »nije gla­ sovao dovoljan broj birača«. U stvari se je radilo o tom, da se obori izbor zamjenika, koji pripadahu našoj organi­ zaciji Kod oktobarskih izbora opet smo nudili kompromis, koji je bio vrlo Častan kako za g. Halilbašića, tako i za ljude, koji su stajali za njim ili blizu njega. Halilbašić je odbio kompromis i tako smo se imali boriti ha dvije fronte: proti »neutralcima« r. Halilbašića 1 proti »demokratima«, što istupile pod nazivom »Napredne Omladine«. Digla se i kuka i motika, buncalo se o sigurnom našem porazu I fijasku. A rezultat? Naprama naših hiljadu glasova dobiše »neutralci« 28, a »demokrati« 8, slovom osam glasova. Taj sjajni uspjeh naše organizacije bijaše senzacija prvog reda: Sve su novine pisale o slomu »demokrata«. Neke i na uvodnom mjestu. Beograd i Zagreb ostadoše preneraženi, a Pribićevićeva je štampa izmišljala razne laži i petljanije, ne bi li ma­ kar na taj način sakrila bruku svoje i nečuveni poraz svog vode i diktatora. Svrze, Sarići. Kurtovlći i plačidrugovi uložiše protest, jer da su njihove pristaše bile terorBane. Prihvatiše se i formalnih grešaka pri štrihovanju birača i opet pon'štiše izbore. »Demokratski« ^u »zastupnici« odah| nuli dušom: nek je uvažen njihov pro! test i ustanovljena lažna tvrdnja o teroru, pa su na konju«. Nu zaboraviše jednu okolnost. Tvrdnju o tobožnjem našem teroru trebalo je dokazati na ponovni m izborima: trebalo i je izvesti te terorisane birače i pokaI zati ih svijetu, da ih vid5, da ih zna i ; da ih prebroji. U tom. što se »demo| krati« ne smjedoše ni pojaviti na nak! nadnim izborima leži najjasniji dokaz, • da je potpuno lažna njihova tvrdnja o 1 teroru na oktobarskim izborima. To je najsjajnija potvrda naše snage i potpu­ ne supremacije, najbolji dokaz, da su muslimanski »demokrati« safunski mje­ hurići i repa bez korjena. »Nutralci« se također sakriše u mišje rupe, a ppb’jeđeni im »vođa« pobježe u Stainbol samo da ne gleda raspa svoje garde i da ne mora sudjelovati pri likvidaciji svog desetgođišnjeg režima. Pri polasku je ipak imao toliko — pa­ kosti. da naredi nezakonito uvaženje radničkih reklamacija i na taj način uspostavi pet-šest stotina novih birača, za koje se ne zna ni gdje stanuju, ni koliko im je godina, ni plaćaju U porez i jesu li zaista u Sarajevu nadležni. Brat »zastupnika« I. Sarića, inače po­ slovođa povjerenstva, koji je pri sep­ tembarskim izborima uhvaćen u švindlu sa krivim gla<ovnicama, potražio je svog »druga® Bulbulovlća I otpočeo liferovanje krivih glasovnea. a da *po! sao« buđe još plođnij’, u srijedu 19. по। vembra u večer nestade preko 550 rad' niskih glasovnica. »Ukrali ih »Pravda! Ši« vikal’ su ktadljlvci i njihovi jataci. j -”1"1 Godina I. пииигшсж! гаоикин№а«НЕжта№8Н1таииБегч7та»н1ае«мжшг^жз9<еат!к^ .'A.., 11 । j | | . I i : i 1 [ ; i , »Marljivi« predsjednik povjerenstva sazvao je odmah sjednicu i gospoda zaključiše, da se izbori odgode do 27„ 28. i 29. decembra. Sad je već b.Io ja­ sno, da ima još »vjetrova' osim »rad­ ničkih«. Odgoda do konca decembra, koja je značila očitu povredu »Statuta« dala je povoda našoj organizaciji, da intervenira kod povjerenstva i -— kad nije išlo drukčije - da odustane od za­ htjeva, da se ima ispitati opravdanost radničkih reklamacija onako isto, kako su ispitivane naše reklamacije. Pristadosmo dakle i na to, da na biralSte dođe pet-šest stotina ljudi, koji po pra­ vu ne bi mogli birati i odustasmo od protesta proti i toj nezakonitosti samo za to. da omogućimo što brže provedenje izbora i da uvjerimo i Sreter. efen­ diju« Jakšića, kako nema smisla rad­ ničke mase huškati na ljude, koji nema­ ju ništa proti zahtjevima poštenih rad­ nika. Da sc onemogući glasanje sa ukrade­ nim glasovnicama, naš je odbor zahti­ jevao, da se izda duplikat ukradenih glasovnica i da se sve glasovnice ponovne sravne sa biračkim spiskom, te provide muhurom. To je povjerenstvo usvojilo i odredilo novi izbor na 28., 29. i 30. novembra. No 21. novembra osvanuo je nenadano ovaj oglas: »Po­ što je noćas nepoznata osoba ukrala spisak birača za izbor vakufskomearifskog džematskog međžlisa za grad i okolicu Sarajevo, to se izbori za vakufsko mearifski džematskl mcdžlte za Sarajevo, urečeni na dan 23. novem­ bra 1919. odgađaju — na neizvje­ sno vrijeme.« Oglas nosi potpis predsjednika va­ kufskog povjerenstva g. Hatibovića, a nema službenog broja. Hatibović je pre­ ma tomu i glavni krivac, da se spisak birača nije prenio u kasu uprave Gazi Husrebegova vakufa. A da bi mogao biti u savezu sa »nepoznatom osobom«, koja je »ukrala« spisak birača, govori osim gornje okolnosti i to, što je tek sutradan predao ostavku na predsjed­ ništvu povjerenstva. Jer ako se radi o tom, da mu se »prijeti životu«, onda ?e ostavku trebao dati odmah cim je odmaglio g. Halilbašić: a ako je uzrok kra­ đa, onda je morao demisiomrati, kad su — pokradene glasovnice ili kad je Sa­ lih Sarić uhvaćen pri švindlovanju sa snopom glasovnica. Ovako izgleda, da je ostao u službi baš radi toga, da se spisak može »ukrasti«, jer da je zapao u ruke g. Kadića, onda g. Hatibović ne ђ: imao mogućnosti, da izbore odgodi na »neizvjesno« vrijeme. Mi se nadamo, da će policiji poći za rukom, da pronađe »kradljivca«, a dotle g. Hatiboviću mo­ ramo upozoriti, da se jednostavnom os­ tavkom ne će izvući ispod odgovorno­ sti za đosađanje propuste i hotimično zavlačenjc izbora. On mora omogućiti pravovremeno provedenje izbora, a već će se — nadamo se — naći ljudi, ko> će zapriječiti njegovu pasivnu resistct>ćiju i zavesti red u ovom zapari »Ženom povjerenstvu. M:slimo na saborski od­ bor i odhično traŽ;mo, da sc on o d mah sazove na izvanredno zasijedanje. U idućem broju osvrnućemo se ha ša­ renu družinu, koja smeta provedenje ovih važnih izbora i prikazati svu ne prrodnost saveza između sadaniih pro­ tivnika naše organizacije. " Bilježe Justltla fimdamentum regnorum. Pod ovim naslovom donosi banjalučki »No। vi Život« ovaj sastavak iz muslimanI skih krugova: »Ov.h dana čitajući službeni d:o sa1 rajevskog »Narodnog Jedin tva« br. 88. I od 4. novembra 1919. padoše nam u oči dva Interesantna imenovanja. Naime pročitasmo, da je zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu imenovala svršer.ov pravnTa Miloša Tomaševića polit. • r tavom I. razreda u IX. činu, a svr' no pravnika Dra Fehima Osmanf ” : a perovodnim vježbenikom i u. Prema ovome Fehim (musti �Оцаана 2- Strana„НРАВДА* — „PRAVDA" ■ton) trebaćc služiti najmanje 5 godina, da dođe u onaj čin. gdje je njegov škol­ ski drug Miloš (Srbin-demokrata) da­ nas. Ta nije ovo »agrarno pitanje«, pa zašto demokratska vlada i kod namjeMavanja činovnika ide ovako otvore­ no protiv muslimana? Vide li ovo muslimanski narodni po­ slanici u privr. narodnom predstavni­ štvu. koji su zabludili u »Demokratska zajednicu« ili ne vide? Ako ne vide mo­ limo sc svemogućem Allahu. da im da­ de očni vid, pa da uvide ovaj nepra­ vedni postupak svojih gospodara naprama muslimanima, da uvide da omra­ žena Austrija kroz 40 godina svoje zlo­ kobne uprave nije nam nikad ovako otvoreno nepravdu člndla i ua prvom koraku zapostavljala nas. Ako vide, pi­ tamo ih. ima li u njihovim žilama kap islamske krvi; ako ima, da li će im se uzbuniti, kad vide ovako otvorenu nepravdu. koja sc nanosi bratu muslima­ ni?; ili je njima možda pretežnih njihov vlastiti interes, nego li interes musli­ mana? Ako imadu obraza — o čem mi ne dvojimo — ili će ovu i još ovakovih nepravda, baš u istom resortu nanese­ nih muslimanima, nastojati da isprave ili će povući skrajnje konzekvencije.« Prenosimo uz napomenu, da smo o Tomašev ćevom imenovanju govorili u 76. broju našega lista od 21. oktobri, nu g. Sola veze i veze.... Jedan skandal više ili manje. kojoj bi prikazali potrebu Što skorijeg saziva parlamenta. U četvrtak su sve stranke opozicionalnog bloka vijećale o sazivu parla­ menta. Zaključeno je bilo da se pred­ sjedniku parlamenta uruči pismo, u ko­ jem se zahtijeva, da se odmah sazove parlamenat. Ujedno je ovom pismu bila priložena interpelacija, u kojoj se zahti­ jeva da se dade razjašnjenje o vanj­ skom položaju kao i o unutrašnjoj po­ litici. U svom pismu opozicionalni blok veli da se parlamentu mora dati mo­ gućnost, da zauzme stanovište prema vladinim odlukama. Podjedno upozo­ rava predsjednika na obećanje, dato narodnom vijeću, da će parlamenat ostati permanentan do konstituante. »Demokrati« i parlamenat. 25. o. mj. održaće sc plenarna sjednica demokratsko-socijalističkog bloka, na kojoj će se raspravljati o sazivu parlamenta. Drži se da će doći do odgode parla­ menta i to ukazom. Nova vijest veli prema informaciji beogradske »Pravde«, da će »vlada na sjednici Demokratske Zajednice, koja će se držati 25. o. mj. iznijeti prijedlog, da se radi sa parlamentom«. Ko bi se snašao u ovim vijestima? Vlada za alkohol. Presbiro javlja: »Ministar financija izdao je nalog svim financijskim oblastima, da se obustave sve dohodarstveno-kaznene istrage radi neprijave pečenja rakije«. Na jednoj strani naredbe o ograni­ čenju točenja alkohola, a na drugoj špekulacija sa pečenjem rakije. Živela »demokratia«!.... Opozicija traži saziv parlamenta. U Beograd su stigli pročelnici opozicionalnih klubova. U namjeri je opozicije, da zatraži audijenciju kod regenta, u Boljševizam na selu. Mehmed Memić iz Sarajeva otišao je 14. o. mj. u Ljubogošću (kot. Sarajevo) da ore. svoju b c g I u č k u nji *u. koje je jedan dio i prije sobom o j r a o iv a o, a drugi davao pod najam Andriji Bukeri iz istog sela. Idući putem sreo je spomenutog Andriju gdje ide u Sara­ jevo, ali se je kasnije povratio i poku­ pivši trinaest seljana došao na njivu da omete Memićevo oranje. Iz skupine se je javio Jovo Veselinović pitajući Memića ima li dozvolu da ore, na što je Aleksa Vujadinović izjavio da je sudac dozvolio Memiću obrađivanje zemlje i da je sam Andrija izjavio pred sucem, da se tome ne protivi. Na te je riječi Andrija potrčao za ka­ men od desetak kila vičući: »Ja imam drugu osudu. Ja sam ovdje vlada« i navalio je na Memića, koji se je zaklo­ nio za Jovu Veselinovića i tako se spasio od kamena. Andrija je onda iz­ vadio pušku i opalio Muji ispod grla. Nastalo je komešanje. pri kojem su i drugi neki seljaci povadili puške, jer su Memićevi orači priskočili mu u pomoć. Memić sc je na taj način spasio, što se je krio za Jovu Veselinovića, a kasnije mu je uspjelo pobjeći, jer*su sc napa­ dači oborili na njegove orače. Memić se je sklonio u hudžeru svog kmeta Đorde Gluhovića, gdje su ga ponovno napali Jovo Torbok, Mića Veselinović i Andri­ ja Bukcra i bio bi zaklan, da ga ni­ jemu spasili kmeti, koji su doletjeli na kuknjavu žena. Menrić je iza tog napa­ daja pobjegao na tavan i mogao je ute­ ći tek iza jacije. Andriji Bukeri nije ni to bilo dosta, već je 17. o. mj. došao u Sarajevo kući i I , j I j I i rečenog Memića i pitao: »gdje je aga?« psujući balinsku mater i prijeteći se, da će ga ubiti. Memić ima 18 otetih kmeta i tu beglučku zćmlju, čijom je obradom kanio iz­ državati svoju familiju od 32 čeljadi, jer nema nikakva drugog zanata, niti ima drugog posjeda. Pitamo sada poštenu javnost na koji se način može podnositi ovaki bolj­ ševizam naših oblasti i kako bi se Šutjelo na ovake postupke. Prvo i prvo odakle seljacima pravo na nošenje oružja? Oblasti tvrde, da je oružje po­ kupljeno, a eto sc po našim selima po­ javljuju u svakoj 'prilfci puške razne vrsti. Žandari ne nalaze za potrebno ni da zapriječe njihova uporabu, a kamo li đa bi se brinuli za njihovo kupljenje. Druga stvar, koja upada oči i uzru­ java mirno građanstvo leži u tom, što oblasti ne ureduju potrebnom brzinom i većom energijom. Kako to, da je Andrija Bukcra mogao doći u Sarajevo i tražiti Memića na njegovu ktfćnjem pragu? 1 šta bi bilo, da je Memić slučajno bio kod kuće, pa da je izašao pred Anđriju? Ko bi odgovarao za eventualna njegovu smrt? Najvažnije je pitanje: ko će da osi­ gura eksistenciju mnogobrojne Memićeve obitelji? On je težak i hoće da živi o težakluku. Dakle čovjek, koji po svim agrarnim »reformama« ima pravo na zemlju i njeno obrađivanje. I sad na­ staje pitanje: Je li Andrija Bukera ui­ stinu »vlada« u Ljubogošći ili će mu oblast izbiti iz glave tu ideju fiksu i poučiti ga da poštuje tuđu svojinu? Mi pitamo i čekamo odgovor. Bosansko-herceg. muslimani/ »• Biću slobodan, poštovani g. uredni- • će, da Vas zamolim za prostor u svrhu, ! da Vas informiram o prilikama u Bo- • ini i da Vam prikazem sadanje raspo- i loženje b.-h. muslimana. Činim’to iz I razloga, Što se o tom raspoloženju u hrvatskoj Štampi ne piše toliko, koliko i b! bilo nužno obzirom na važnost ulo- i ge. koju bismo mi muslimani -mogli i- : srati u pitanju izglađivanja opreka i - I nesporazuma, što vladaju među hrvatskim i srpskim dijelom našeg jedinstvo- ; nog naroda. Da to iscrpnije objasnim, I nužno je da pođem malo izdaljeg, pa mi 1 dozvolite da se u kratkim crtama osvr- , nem na prilike daleko prije rata i ba- । cim pogled na razvoj tih prilika. I ako izraziti tunkofili, naši pređi ipak ne bijahu nikad asimilirani turskom na­ rodu. Obratno, oni su uvijek i u svim ' prilikama oču\ali nacionalnu svoju pri- I padnost. dičeći se ne samo svojim po- ' rijekloui. nego ga i oštro akcentujući. I Dokle je išla ta tvrdoglavost Bošnjaka 1 timstva, što su ih osobito krajiški ju- | naći sklapali sa »zadranin-bamma« i ostalim uglednicima i junacima. Sve su to značajne pojave, koje dosta jasno go­ vore o našem snažnom nacionalnom osjećaju i u davnoj prošlosti. Druga markantna crta, na koju hoću da obratan pažnju sadanje političke generacije leži u viteštvu i veli- i kodušnosti muslimanskih narodnih ; junaka. Naš junak ne voli lukavstva i preprcdenostl, nogo junački i otvoreni . mejdan, pa »što Bog da < sreća junač­ ka«. Ne ću reći, da uzrok toj junačkoj otvorenosti ne leži i u našoj tadanjoj nadmoćnosti, nu svakako konstatiram, da je te otvorenosti mnogo manje u narodnoj pjesmi naše inovjerne braće, u kojoj ta crta nije onako otvoreno na; glašona kao u muslimanskoj. }• Ova nacionalna svijest b.-h. musli1 mana glavni je razlog, da je Bosna us- i • prkos četiristoljetnog turskog gospod- ! i stva zadržala svoje narodno obi! 1 j e ž j e i našu narodnu pjesmu, koja je ' zapela za oko čak i jednom Goetheu. ’ ‘ Ta je svijest bila uzrokom, da bosan- ‘ i skr muslimani nijesu htjeli priznati čak 1 1 ni carskog fermana o okupaciji Bosne, i pa su se toj okupaciji oduprli svom • ; snagom, usprkos toga što su je tražili ■ i bosanski fratri i svi katolici i usprkos ' 1 toga, što su pravoslavni Srbi vikali: •' I »Eto Švabe, eto babe«, Muslimani su ' [ u toj okupaciji gledali najezdu tu- i 1 dina i za to su joj se onako muški i 1 oduprli. Da nije bilo domaćih protivni- , ka, pitanje je još, kako bi Austrija pla­ tila tu okupaciju i koliko bi je napora i ' žrtava ona stajala. j Okupacija Bosne zatekla je stanje, } koje se može obilježiti riječima: poli­ tička r ekonomska suprema­ cija nas muslimana. U našim ja ; rukama bila nesamo ogromna većina zemlje, nego i zanati i trgovina. Mi smo dakle morali postati i prvi plijen tu­ đinske najezde. Pa smo i postali. E m i- i 1 gracija naših uglednika i na- ' i še intelige nci je ostavila je široko polje za zatomi rad njemačkih i mađar1 skih gladuša, a bogatstvo i jogunluk • naše mladeži bili su kao stvoreni, da ; poznata mađarska izvozna »roba« na- ■ đe dobru prođu. Kulturna misija naše ( i okupatorke otpočela je dakle s nogu ; i mjesto s glave, dočim joj je političko : djelovanje išlo za tim, da »Turke« po- , i trsne u svakom pogledu. Sa žalošću , : moram konstatovati, da su joj u tom , ' pravcu išli na ruku i naši suplemenici ' i druge vjere, ne lučeći tuđinač- : ' ke vlasti od nacionalnih poI treba i nasijedajući joj katkad no- ' svjesno, a mnogo puta i svjesno. Poli­ tika naše okupatorke bila je vješto mas- ( kirana. Dok je na vješt i sladak način ■ zavodila našu mladež na stramputlcu, i d.a nas na taj način liši imetka < nezavisna vodstva, dotle je I Školsku politiku tako prozelitirala, da je svjesnijim našim ljudima izbila sva­ ku mogućnost, đa intenzivnom propa­ gandom za brojan polazak škole osi­ guraju naš kulturni razvoj. Konzervatizam naše mase t naših hodža dobro joj je došao u ovoj dušmanskoj politici protiv islamskog dijela našeg naroda, a prozelitizam dra. Stadlera v ј eš t o je i z r a b i 1 a. da zabije snažan klin između nas i katoličkog di­ jela našeg naroda. Dokle je išla jezuit­ ska prepredenost baroni Kučere vidi se najbolje po tom, što je na jednoj strani priređivao »mevlude^ u svom / domu, da time pokaže tobožnje svoje poštovanje prema našim vjerskim sve­ tinjama, i na drugoj strani odbijao sve pritužbe proti upotrebi Hoićeve povje­ snice, u kojoj se naš pejgamber ozna­ čuje — pađavičavim čovjekom i pogrđujc na najnedostojniji način. U toj je činjenici najglavnijt razlog, da je ostalo bez uspjeha sve nastojanje hrvatske inteligencije, da nas zagrije za hrvatstvo i njegove težnje tim prije, : Što se je Frankovo tumačenje starčevi- । ćanstva usko vezalo ssa okvirom habs- ' Br»j burške monarhije, za koju se atš dio naroda nije nikako mogao zagrijati aiti joj se priljubiti. U tom je uzrok i neuspjehu g. Ademage Mešića, koji je napravio i tu pogriješku, da se je oglušio narodnom po­ kretu za vjersko-prosvjetnu samoupra­ vu. Ne postavivši se u suprotan blav protiv Kalaj-Kučerinoj upravi, diskre­ ditirao je nesamo svoje političko-kulturno nastojanje, nogo i hrvatstvo, ko­ jem je bio najistaknutiji propovjednik. »Hrvatsko Pravo« i »Muslimanska Svi­ jest« doživješe radi toga potpun fijasko. Srbi su bili udarili boljim i razbori­ tijim pravcem. Oni su se založili za naše zahtjeve u borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju, otvorili su stupce svojih novina našoj opoziciji, glorifi­ cirali su patnje i progone naših vođu i time postepeno privukli naše simpa­ tije. Akcija rahmetli Ali Fehmi ef. Džabića udarila e prve temelje našemu zbliženju sa pravoslavnim Srbima, da se ono u još jačoj mjeri očituje a zajed­ ničkoj borbi za ustavne slobode i gra­ đanska naša prava. Spominjem samo ili đžauski memorandum, kao plod uske saradnje Srba sa našom na­ rodnom organizacijom pod vodstvom g. Arnautovića, a pokroviteljstvom rahrnetli Alibega Firdusa. Ova je akcija imala ne samo jak žalac proti tuđincima, koji su se označivali vrlo zgodnim nazivom »kuferaši«, nego je mnogo do­ prinijela i unutarnjem konsolidovanju narodnih redova. No ovu teško postig­ nutu slogu dvaju glavnih elemenata иаšeg naroda u Bosni i Hercegovini abrz© razvrgnuće s jednu stranu ekskluzivizain »Narodovaca« i »Otadžbinaša«, a s drugu pehlivanluk g. Šerifa Arhautovića, koji svoj opali popularitet htjede poknpiti time, što slogom sa Mešićevim krilom muslimanskih samostalaca htjede da ušutka jedan dio neza­ dovoljnika. Amautović je koraknuo i dalje, pa je sklopio pakt sa Hrvatima i otvoreno zaplivao vladinim vodama. Jako nespretna opozicija muslimaiskih demokrata oko »Samouprave« t još uespretnija i bezidejnija borba gru­ pa oko »Jenji Musavata«, što ga je pokrenuo Dervišbeg Miralem, ne bijahu u stanju, da narod priberu i okupe oko svojih organa, što su se .međusobno popunjavali u propagovanju srbofilskog pravca. Ipak je njihova paljba, poduprt* pisanjem »Musi. Sloge«, organa dragog krila samostalaca, imala taj uspfeh, da je onemogućila dominaciju »paktaša«, ali i unijela u na­ rod potpunu apatiju i đ i s o r tj e n t a c i j u tako, da su »paktaši« pro­ pali u dvama naknadnim izborima i podlegli — lokalnim veličinama bez fkakva političkog obilježja. Kampanju proti paktašima иаком obustave »Samouprave« i »Jenji Musa­ vata« preuzeo je organ udruženja ilmifje »Misbah«, koji je u drugoj godini iz mjesečnika pretvoren u tjednik r koji je postepeno sve izrazitije pisao ■ srbofilskom pravcu. Njegovo pisanje bil© je u političkom pogledu nastavak tra­ dicija bivše musi, narodne organizaci­ je. pa je »Misbah« time vršio nesamo političko rušenje paktaša«, eego je istodobno vodio i jednu snažnu i tačno opredijeljenu opoziciju prema tuđinačkom režima, koji je bio uspio da se zakrili plaštem narodne volje, jer je makar i © glaso­ vima virilista imao za se većina bo­ sanskog sabora. Sa koliko je odvažno­ sti vođena ova borba proti tuđinaČkim ugnjetačima i kako je ispravno r na­ rodno shvatanje zauzimao »Misbah«, vidi se najbolje po tom, što je pod pri­ jekim sudom generala Potiorek* imao odvažnosti, da demoliranje srpskih rad­ nja u 1914. nazove vandalizmom i bar­ barstvom, sa kojim islamski dio eašeg naroda ne može imati nikakove veze. O paktaškoj politici progovoriću u drugom članku, jer bez tog nije moguće imati jasna suda o sadanjem našem ras­ položenju. - vidi se najbolje po tom, Što su ih Turci poslovično označili' nazivom »deli Bo­ šnjak« (ludi Bosanac) i što je silni So­ kolović našem jeziku dao mjesta čak i u diplomatskim aktima Turske, tada­ nje glavne velesile u Evropi. Nije je­ dan naš vezir platio glavom boreći se za privilegovani položaj svoje uže domovine, niti su rijetki slučajevi pobune proti Turkušama, koji se »drznuše, da diraju u prava Bosne i kršne Hercegovine«. Vezirovanje Zmaja od Naši bosansko-hercegovački đaci ka­ Bosne i njegova borba proti sultanu ta­ ne također osnovati đačke organizacije, kođer je manifestacija nacionalne svlkojih se ujedinjenjem žele ograditi i zajes-ti. i ako je imala i neku dozu vjer­ I štititi proti svojim neprijateljima, koji ske osjetljivosti. Nu nije tek puki slu­ ih do sada gnjaviše i ugnjetavaše. Pri­ čaj. da je u njegovoj vojscr bio i do- | siljeni smo, da sami — na sramota na­ Svakome pokretu ima uzrok, koji po­ bar postotak kršćanske raje. Isto tako maže daljnjim razvitcima. Prezir i ne­ šim odgojiteljima — liječimo naše du­ valja osobitu pažnju obratiti na pobrahaj, Što se do sada spram daštva či­ ševne, materijalne i socijalne rane, koje nio, te despotizam. koji je izvođen nad su se sve više i više pogoršavale, dok *) IM ovim naslovom napisao je naš daŠtvom od strane direkcija i vlade konačno nijesu postale sasvim nepod­ glavni urednik nekoliko članaka za uzrok je, da je đačko pitanje postalo nošljive. Mi hoćemo, da promijenimo »Obzor«, pa ih prenosimo u svrhu, da aktuelno. Do sada se o tome svuda ra­ : ono, Što sc je do sada od strane vlade o njima obavijestimo i naše čitatelje, i dilo, pa se je djelomice i uspjelo, osim zavlačilo; naime, da reformišemo sa u Bosnj i Hercegovini. Uredništvo. svim đačke prilike. Prosvjeta i hola. Đački pokret. �Strana 3 Страиа .PKAVDA* — .ПРАВДА* Do »ada je đaštvo složilo staiovitim •Klividuama kao sredstvo i slijepo orufo, da podignu i zaštite svoje interese, м aašu štetu. Mi to hoćemo i moramo predusresti, jer sa propašću stare drŽ*ve, moraju izumrijeti i iščeznuti ta­ kođer i stari režimi, te ih zamijeniti praktični i savremcni. koji će odgova­ rati duha vremena u kome se mi nalaжо. Smjer i metoda dosadašnjeg odgoja, mora se promijeniti tako, da naše ško­ le produciraju ljude i dobro odgojene građane. — koji će moći potpuno od­ govarati duhu današnjeg vremena, te znati savjesno i pošteno vršiti svoje dužnosti - a ne parazite, kao do sada. Parazitima se mora, tokom vremena stati na kraj i iskorijeniti ih. da ne okaže one nevine duše, što će istom doći. Na odgoj i spremu đaštva po srednjim školama, polagalo se je malo, fer su gulikožo išle namjerno za tim, da škole produciraju tako slabe aparate, pomo­ ći kojih država ne će moći uredno Sankcionirati — da svome potomstva osiguraju egzistenciju na vrlo lagan I ■edopuŠten način. Naša sudbina se još aafazi u rukama nesavjesnih ljudi, koji ao nalaze za shodno, da napate svoje Uvoznicama utovljene trbuhe i porade kako bi napredno odgajali omladinu. Mi ono prepušteni sudbini, da nas takovi liađi odgajaju, koji idu za tim. da nas svojim ponašanjem povrate za cijeli vi­ jek nazad. Oni siju među nas i narod vjerske i nacionalne mržnje, te tako sprječavaju napredak i razvijanje naroda u našoj državi. Koliko đaka očavajući od zime stoje noću po ulicama pri električnom svjet11, da se spremi za školu? Koliko ih je, koji ručak odhodaju, a večeru od­ spavaju? Šta je s onima, koji nemaju tople obuće i odjeće, nego skapavaju ođ zime? Koliko đaka ima bez stana, koir idu od kolege do kolege, moleći ga. da kod njeg prenoće, te se tako skitajtt od nemila do nedraga? Kakve sve poteškoće, mora đak da svladava i uz to ješ, da se sprema za školu i da se sam odgaja. Te i još Bog zna kakve patnje vla­ da gleda mirne duše i savjesti, a ne će, da nam pomogne. Nc da nam pomoći, nego nas pušta, da krepajenio od gla­ di i zime. Sili nas, ili da napustimo ško­ la ili da idemo krasti i varati poštene ljude. Tako se uzgaja omladina, budući temelj, na kome će bazirati naša jadna i bijedna država. Ne dozvoljavaju nam osnivati čitao­ nice u školskim zgradama, nego nas puštaju po kafanama i mejhanama, da pijemo i da se kartamo. Ne nastoje, da nam pruže pomoći, kako ćemo naše vrlo slabe i siromašne intelektualne ne­ dostatke nadopuniti, da dođemo u život spremni, kad izađemo iz naših škola. Ne idu za tim da bar približno upozna­ mo život prije nego dođemo u njega, nego nas puštaju, da se razbijamo o njegove zidine, kad u njeg dođemo bez ikakve spreme. Našim kolegama iz trgovačke aka‘ demije ne daju Stipendija, da nastave nauke dalje, nego ih sile, da idu u služt bu vladi kao pisari za mizernih 300 do I 400 kruna mjesečne plaće, te da trpe 1 iskazivanje gnjeva 4 provađanje despo­ ti zrna njihovih šefova; ili da idu u služ­ bu kakvom lihvaru, da ih on po svojoj metodi eksploatiše i ubija a njima klicu života, te da od one mizerne plaće pot­ pomaže svoje familije 4 hodaju u krat• kim i otrcanim hlačama sa zavrnutim ! cipelama iz mezozojskoga doba i če• kaju prvog da podignu »kolosalna« beriva. Na sjednici gg. direktora srednjih škola u Sarajeva obdržavanoj prošlo hefte, nijesu se gospoda udostojila niti jedne riječi progovoriti za đačku zaba­ vu, koju priređuje u budućem mjesecu đačka menza. Mi nastojimo sami, da sebi pomognemo, ali usprkos svim na­ stojanjima udaramo na silne poteškoće. Tako isto naše vođe, narodni pred­ stavnici, ј patriote ubijaju, demorališu i degenerišu talente, jer se ne tiće nji­ hovih ličnih interesa i džepova. Ne mo­ že nam se pružiti pomoći, jer će se ! uskratiti »gladnom« Grđiću, бо11 & Co. Grđiću je bilo malo izvoznica, a Ati zarađenih 9,200.000, nego hoće još da se tove i zarađuju na račun siromašnih đaka i ostale sirotinje. Tako se kod nas mjesto odgajanja po­ štenih ljudi i karaktera odgajaju lihvari, propalice, gulikože, prevaranti i otpad­ nici. Tim nas načinom sile, da moramo okrenuti leđa svome narodu i pustiti ga, da u tmini čezne za svijetlom, da . propada moralno, duševno i materijalI no, a domovinu i rodnu grudu napustiI mo i da idemo biti tuđinove sluge. Ne možemo više trpiti, pa uviđajući, i da nemamo ni od koga pomoći, da nai Še akcije udaraju na reakcije ovih po­ kvarenih duša; da se naše molbe razj bijaju o hladne zidine korupcije i prc, krivaju gustim i neprovidnim velom : zaboravi, to smo prisiljeni, da se or­ ganiziramo i uzajamno sami potpornažemo naše interese, te da nadoknadimo i ono bez čega ne možemo i ne smijemo i egzistirati, a to je duševna hrana. Ne i smijemo se osvrtati ni na koga niti tražiti pomoći ničije, jer nam demo: kratska vlada odgovara, da joj nijesmo ■ potrebni i neka nam se brine za stai nove onaj, ko nas je zvao. (Prema »JuI goslaviji« od 22. o. mj., odgovor vlade ' deputaciji beogradskih đaka za olakšiI cu u stanovima.) Još jednom pokušajemo i to zadnji : put legalnim puteni. U slučaju, đa nam i se stane na put i počnu bacati klipovi pod noge, mi ćemo se organizirati tajuo, a ako nam tko stane na put, mi ćeј mo mu se suprotstaviti i odazvati, kai ko nam se doliči, pa bujrum. Mi ne na­ mjeravamo osnivati nikakvih revolucio­ narnih niti anarhističkih organizacija. Mi tražimo poboljšale naših prilika i da skinemo sa sebe sredovječnu tirani­ ju, zato smo spremni, ako nam se ne udovolji, pozatvarati škole, jer — što durasmo dalje nc mogosmo. »Vila od Neretve« (Trka oko Sina■ove tekije). Od 20. do 23. o. mj. pri­ kazivao se je u ovdašnjem »ImperialKinu- komad »Vila od Neretve« u 4 či­ na iz života bos. muslimana. ImpcrialKinu, koje je komad d o bi 1 o za predstavu nemamo šta prigovoriti. Ali hoćemo da prigovorimo filmskom društvu »Jugoslaviji«, koje je ovaj film izradilo. Najavljena slikovitost Bosne i Hercegovine ne dostiže ni iz daleka svoga pojma, a to poglavito stoga, 'što «e većina radnje snimalo u samom Sarajevu i njegovoj goloj okolici kao na Zmajevcu. Darivl Kozijoj ćupriji Bendbaši, Babica bašči, Baščaršiji i t. d. pa manjka ono »da pucaju pred očima veliki krasni predjeli«. Prizori: ljubav■i zdogovori pred Begovom džamijom u haremu, oko Sinanove tekije, u tekiji, u groblju više tekije i t. d. nešto i vrijedaju naša čuvstva, jer ovaka svetišta ne mogu da služe u takve svrhe, pa ih u snimanju filma nije smio niko za to нј upotrijebiti. Naročto nc onu trku oko Sinanove tekije, u koju bježi djevojka pred momkom, ili što u groblju momka kamenuju. Muslimani imaju mnogo više pieteta za takva mjesta, a da bi šta tako mogli u njima dozvoliti. Dalje, vrlo je na­ ivno prikazivanje, da Ajkuna leži na duJeku i jastucima isturena u avliji, dok ioj tetić Selim (odrastao momak) priča Zaštita manjina u Jugoslaviji. I I I .i ’ I | 1 i ! I i 1 , ■ ; i . 5 j { ; i ; I I o prikazivanju vile na Neretvi. Takovo i šta ne može naša djevojka sebi dozvo­ i liti. Ona ako ne bi stajala na nogama ’ iz poštovanja pred drugim, ono bi jedva sjedila uz kakav posao dok to sluša. ; A naročito djevojka boljeg roda. Isto je i vrlo naivno i površno prikazano vjen­ 1 čanje Ajkune, igranje kola u avliji, ot­ i mica i bijeg, kao i konačno skakanje ; u vodu, kao đa nema drugog izlaza. ’ A nesamo da je naivno, nego je i smi­ I ješno povaljivanje Ajkune (već mlade) ! u džerdeku u dušek, kao i prikazivanje ■ njezine malaksalosti na bijegu. To je sve } izvještačeno sa nategnutim žicama, ali 1 vrlo daleko od zbilje, daleko od pito- ) mosti našega života i naših običaja, pa I za to u našim očima i od sporedne vri­ jednosti. Mi se tome možemo samo osmjehnuti i konstatovati da smo geograf­ ski vrlo blizu, ali u shvatanju još uvi­ jek daleko. - Srednjoškolac. RijižBinost i umjitnost. ( ■ i . 1 : . i | I ' ’ 1 j | ; Kratko rečeno: ova jc radnja manj­ kava, jer u njoj nema odraza našoj stvarnosti, našem radu i našim briga­ ma i tegobama s kojim se borimo, to je samo jedna fantastična ideja (što je u komadu obrađeno), koja može u vanj­ | skom svijetu da pobudi senzaciju, ali jc za nas bez efekta i to tako proma­ ; šena, da nas u istinu posve hladne i ostavlja. Nedavno sam se desio u Rijasctu, 1 kad jc predstavnik, ako se ne varam, ove iste filmske družine tražio dozvo­ ' lu. da može snimiti iznutra Begovu Pr.’mjcdba uredni v a. Nadamo se, đa će uprava bosafM li l imova uva­ žiti ove napomene našeg zvjestitelja i da će se u buduće kloniti svega, što bi diralo naše osjećaji. M !mio, da nije ni u interesu n^šeg narodnog hd.ustva, ako sc u Bosnu dočaravaju fantast čne švapske slike istoka tmi piijc, što je svrha društva, da p< pular.Šd Jugo­ slaviju. Ur. džamiju i munaru sa sahat-kule. Ako još i ovo zapletu u kakav dramatičan prikaz, onda upozorujemo još od sada, da bi nam vrlo neugdno bilo đa se s tim na javu izagje, jer u nas džamija sa svjetskom ljubavi nema ništa zajednič­ koga. — U ostalom, komad »Vila od Neretve« izgleda da nije zlonamjerno izrađen. Pogreška Je samo u tome, što nas umjetnički svijet iz »Jugoslavije- ama baš ni malo dublje ispred površno­ sti ne poznaje. Š--ta- I ' I I । I i I i Odgovor koji je vrhovni savjet otposlao predsjedniku delegacije SHS o ugovoru manjina glasi ovako: Gosp. predsjednik vrhovnog savjeta pročitao je sa najvećom pažnjom Vaše pismo od 5. novembra, koje se tiče ispravljanja naredaba o manjinama. Primivši sa za­ dovoljstvom na znanje uvjerenje, koje je dala kraljevska vlada, da nikada nije osporavala opću provedbu ovog ugovora, vrhovni savjet jc pristupio izučavanju ovih primjedaba, učinjenih sa žeJjom, da se objasne sve tačke, koje bi mogle izazvati kod delegacije SHS mišljenje, koje nc bi bilo opravdano i da ne dođe do toga, dao je slijedeći odgovor: I. Nikada nije bila namjera vrhovnog savjeta da izazove ma ikakvu sumnju u pogledu načina, na koje je stara kraljevina Srbija izvršavala svoje međunarodne obveze prema drugim narodiiiostima. Ovaj odgovor može u ovom smislu zamijeniti izvršenje neke specijalne fraze i izvršenje ugovora o glasanju, koje se više ne može učiniti, pošto su ovaj ugovor potpisale glavne sile savezničke i udružene II. Potpis kraljevstva SHS o ugovoru o manjinama Ispunjujc i iscrpljuje u očima glavnih sila savezničkih i udruženih cilj, koji su imale države u ugovoru o miru s л s’r ' ”n ( < 51, koji cilja na / i.i tome glavne c ne će .-z^kivati . u ve kav du.. i ip’s . i. • .e ugovore i odredbe, koje b. <e .e na spomenutu zaštitu manjina. III. Sve traženo izdavanje, da se u ugovoru o manjinama izuzme teritorij kraljevine Srbije od onog, koji je bio u početku rata, nije mogao primiti vrhovni savjet radi razloga, koji je već izložen. Tako jedno ograničenje značilo bi cijepanje konvencije, a nc samo jedine klauzule, a to bi dovelo u pitanje čast i njegov princip, koji se već nalazi u Izvjesnoj pogodbi bariinskoga ugovora, koji je sada izmijenjen u odnosu prema Srbiji. One se ne bi slagale sa drugim konvencijama, koje su već potpisane i primljene, čiji princip ima da bude istovjetan čak i prema željama kralj, vlade. z IV. Razlika u članku 111. koja se je ukazala između prvobitne redakcije ugovora i završene redakcije u talijanskom i francuskom tekstu, ne predstavlja stvarnu izmjenu smisla. Sam fakat s kojega je engleski tekst ostao isti jasno pokazuje, da se to tiče samo razlike u redakciji i da je zbog toga nepotrebno đa se prepravlja ugovor. V. Iz članka 11. izlazi, da savjet društva naroda počinje da djeluje tek na zahtjev jedne od država, koja je predstavnik u ovome savjetu, a ne na tražnju pojedinca, koji pripada manijnama. U pogledu ovih ugovora vrhovni je savjet sa zadovoljstvom potvrdio pismeno, da je njihov značaj pučki, a ne politički. To se jasno vidi iz samoga akta, što se svi sporovi podnose sudu međunarodne pravde, koji je u stvari sud a ne politički organ. Ako bi došlo do poteškoća u izvršivanju klauzula ugovora, njihova bi izmjna bila olakšana | j i • i | ' 1 ј : . i ' I • i * : I ' | i ; • i 1 i ' ; Folitički pnjlil Saint-Germanskl ugovor. Centralna je vlada ovlastila našu delegaciju na pariškoj konferenciji da potpiše saintgermainski ugovor. Delegacija će u pogledu otomanskog nacionaliteta dati izjavu, kakva se traži u ugovoru vrhovnog savjeta i naglasiti nemogućnost novih kakvih naredaba o prevozu i trgovinskom režimu, van onih u ugovoru o minoritetima. Zauzeće Strumice. U Strumicu je u- : i ' | I ‘ šao prošlih dana naš prvi pješadijski j puk. 20. o. mj. izvršena je potpuno o- I stipulacijom, koja bi počinila na tome, da se ovo može izvi siti po pri­ stanku većine ј društva naroda sg sila­ ma savezničkim i udruženim.. .. (ovdje je osakaćeno, jer se slabo čulo). VI. Odredbe u članku III. ugovora su usmene. Pod rezervom gore spome­ nutog ugovora, t. j. i ;ovoia s Austri­ jom na način, kako je to kasnije ozna­ čeno. Što sc pak tiče predloženja bivših austro-ugarskih podan ka u narodnost hrvatsku, srpsku ili slovenačku ostaj« u važnosti odredbe prcdv.đcne u tom pogledu u ugovoru s A isi i .jom. Sic se tiče primjedaba koje se odnose na pita­ nje.... (osakaćeno, jer še : !ubo Čulo) smatra se, da redakc ja članka IH. potpuno odgovora smislu, ..oj jc • kazala delegacija države SHS. Unci"i-ni izraz*, prema slučaju. (Sclon 1< ■ < a ) potpuno zad o vol ja v a ii i u v i š I c u i zu'ni’cv. sto se tiče članka IV., koj «. Tvori o P’ta »ju narodnosti n sve/« sa ' Miri i/ č’.i КД ; u h III. Pažnja je udruži • sila svrnuta na to, da < • ч koji mi manske narodnosti.... (o akaćciio. ler se slabo čulo). Vrhovni mivjet sntairajući kao nemoguće da rr«jeniu potpisani tekst, pa opet ne hob . • . da rjži od vlade SHS, đa potpisuje h. irililnu konvenciju ovoga, ima p«>v ivienja, đa ova vlada nema nikakve п;> njere, da odbija a koje ličnosti otomanske n.« ispunjaju uslove posi • че u 1 ј, uenutom članku IV. P . « . . pri­ znatim licima narodno i oji ke. au­ strijske i bugarske vrh ' ч »vjet moli delegate SHS, da mu to p mmo izvole potvrditi VII Sn-emajnći taj ugov«>r j.iavne sive i uilriižene н u ni za tre• п.нпјегт du nmuiiu.i na spec jalna . ... .... * м. nego . u i dt. spiiječc borbe , <■. c.: ranjinama zaštitu, i da im dozvole м nstvo svih njihovih prava, da podanu lojalni građani države, te imaju ua vr­ še dužnosti kao i svi o tali grad.mr. Glavne sile udruženih i s. лмк > ia uvjeravaju delgaciju SHS išlo lak . da su voljne, da dadu slična uvi c >> vit­ koj državi, koja jc potpsahi u?« . ir i koja postaje za zaštitu maoioia. VIJI. Što se tiče dcle-’M • SHS. koji traži, da sc dade državi SHS beneficij izmjena, koja bi na kraju krajeva bila odobrena Rumunjskoj i Grčkoj, vrhovni savjet smatra, da je donin odluku o osnovnim* principima, na kojima treba đa počivaju svi ugovor . koji ciljala na zaštitu manjina i da prema tome nema namjere, da mijenja ove pi dv.pe. zuzevši primjedbe, koju su iznesene u članku III. Dva dana гз' змгеија L’Kve su prirode, da daju zadovoljstvo dele­ gaciji SHS te predstav , >ii« tač io raz­ jašnjenje, za koje su u.objašnje­ nja. Prema tome vrhovni savjet nalazi poslije zrelog ispitivani?, da nije bilo neophodno potrebno, da bi se dalo dr­ žavi SHS mijenjati tekst ugovora, koji su već potpisale glavne sile savezu čke i udružene. Komentar dan ovom ugo­ voru.... (slabo se čulo!) vrhovni sa­ vjet, koji je. što se njega liče, osvjedo­ čen o željama kraljevske vlade, da ra­ de potpuno solidarno glavne sile sa­ vezničke i udružene. kupacija strumičkih krajeva, koji su potpisani u mirovnoj k» негспсци Naše građanske vlasti prispjele su također na svoja mjesta i primile dužnost od bugarskih vlasti Talijanska vlada u krizi. >11 Piccoto« javlja iz Rima: Prekjučer i jučer je više listova donijelo vijest o djelomičnoj krizi u ministarstvu, šta više i o demi­ siji čitavog kabineta. Naprotiv tome se javlja iz službenih krugova, da će. se ministarstvo predstaviti parlamentu bez svake promjene. Dcnvsionirati će sa­ mo ministar za mirovine De Como, koji je u svom izbornom kotaru propao. Čini sc, da ga za sada ne će niko za­ mijeniti. ( ?• f Z ’’ �Domaće vijesti h Madžarske. Madžarski dopisni u rod javlja: Designiranl ministar predMednik Huszar nastavio je jučer prije ^odne svoje pregovore sa strankama. Fretovori obećavaju uspjeh. Novi ka•ktt biće po svoj prilici sastavljen u najkraćem vremenu. Zastupnici antante izjavili su da će za 2 sata izjaviti svoje ■išljenje o ministarskoj listini i o odoBrerju vlade. Vlada će odmah nakon jUu bude potvrđena od antante biti po­ zvana na konferenciju mira, te će se tczodv’ačno poduzeti sve potrebno za Reprhtrane i brze izbore. Pri izborima u Rumunjskoj uzelo je učešća 10 političkih grupa. Rezultat je ovaj: liberali 73, liberali desidenti 9. mladi liberali 5, seljačka stranka 53, nezavisni 11, socijalisti 3, konzervativ­ ni 1, konzervativni demokrati 94, nac’onalsti 92, građanska partija 3. Ako rumunjska konstituanta zaključi se potpiše saint-gcrmainski mir odstupiće sadašnji ministar predsjednik ta će se po svoj prilici sastaviti kon•entracioni kabinet pod vodstvom Maaia. <a Vilson radi. Prema vijestima iz Wasićngtona započeće Vilson idućih dana •pet voditi državne poslove te će na­ staviti svoj boj za mirovni ugovor i Savez Naroda. Vilson je izjavio da će otkloniti svake priuzdržaje mirovnog ■Bpvora. Držanje Amerike. »Chicago Tribu­ ne«, koi je započeo jučer izlaziti u Pa,ЈГ1Л opet u svom prijašnjem opsegu, doznale iz Washingtona, da se rauiiкасца* ugovora o miru po američkom senata može očekivati već danas, jer je postignut kompromis Između pred­ sjednika i oko 20 republikanskih sena­ tora. Smisao kompromisa je taj, da će •demokrate primiti priuzdržaje senato­ ra Lodgea u spomenutom obliku, dok republikanci odriču uvodnog članka, koji zahtijeva da se priuzdržaji ratifikuj« najmanje sa trim velevlastima u>ravo tako kao i sam ugovor o miru. Predsjednik Vilson da je izjavio, da •riuzdržaji režu srce iz mirovnog ugo­ vora. Sada pak nastoji predsjednik, da zreže srce iz priuzdržaja. Ipak se drži da će se moći sastaviti većina za ratiШсасци iz republikanaca, koje je pred­ sjednik Vilson predobio za kompromis i ii demokrata. List doznaje da je Vil­ son pristao na kompromis nakon saopStenja Engleske i Francuske, da će priBratiti prauzdržaje, ali da ih ne mogu i razloga unutarnje politike izričito ra­ zlikovati kako se to zahtijeva u uvod­ nom članu. Američki seaat odbio je sa 53 protiv 38 glasova predlog o ratifikaciji mirov­ nog ugovora bez rezerva. Na to je se■ator Lodge predložio neka senat i zjari svršenim rat sa Nje mačlo ш. Taj je predlog upućen senatskom •iboru za vanjske poslove, a iza toga se senat odgodio na neizvjesno vrijeme. Drži se, da će rasprava o tome stanju otpočeti početkom decembra. | ' , | i Narodni poslaalci u aažoj sredini. U petak dne 31. prošloga mjeseca prispjeli su večernjim vlakom gg. naredni posla­ nici Dr. Spalio, Dr. Hrasnica, doktori Sunarić i Cabrajić. Kako se kasno do­ znalo za njihov dolazak (istom iza 4 sata po podne) nije se mogao prirediti onakav doček, kakav bi bio, da bijaše više vremena i kakav ovi narodni po­ bornici zaslužuju. Nu unatoč kratkoće vremena iskupilo se na kolodvoru oko 150 viđenijih građana, da dočekaju svo­ je poslanike i tako im iskažu počast, koja ih ide. Poslanike je pri dolasku vlaka po­ zdravio g. Mustajbeg Kapetanović, sud. savjetn*k i zaželio im dobrodošlicu. Na pozdravni govor se zahvalio Dr. Hras­ nica, zahvalivši se na lijepom dočeku. Dri Sunarić i Cabrajić su sutradan ju­ trom otputovali u Sarajevo, a gg. Hra­ snica i Spaho su održali toga dana u 2 sata po podne pouzdani sastanak u dvorani 1. mektebi iptidaije. Na sasta­ nak je došlo, i ako nije bilo nikakve kortešacije. oko 500 građana muslimana. Sastanak je otvorio Dr. Džinić, a predsjedao je gosp. rnufti ef. Kurt ' Dr. Hrasnica je referirao o organizačiji i agraru, a dr. Spalio o političkom položaju i o osobito uspjeloj skupštini H. Z. u Zagrebu sa koje oni dolažahu. Ovaj je poslanik naglasio potrebu rađa sa opozicionalnim blokom. Prisutni gra­ đani su govornicima neobično povlađi­ vali i odobrili njihov politički rad u sva­ kom pogledu, te ili obodrili, da i dalje ustraju na započetom putu. U večer istoga dana se obdržavalo •.jelo u istoj dvorani, gdje je prisustvo­ vao vel k broj odličnih građana. Na si­ jelu je g( \ orilo više govornika, između nih takođ • i njegova presvijetlost gosp. Reis-ulema, koji se slučajno desio u B. Luci. Govornik je naglasio potrebu slo­ ge svih muslimana kao i potrebu ško­ lovanja i nauke, jer ko je neuk, reče g. Reis-ulema, ima oči, a ne vidi, ima uši, a ne čuje, ima srce, a ne osjeća. Gg. poslanici su se zahvalili na tolikoj paž­ nji i obećali, da će se opet svratiti u našu sredinu, Što je prisutne vrlo ob­ radovalo. Iza Juga sijela su se gosti razišli puni zadovoljstva i nade" u us­ pjeh voga poštenoga rada. Gospoda poslanici su ojačani u svojoj borbi, jer su se uvjerili, da su pravo shvatili na­ rodne želje. Bog nam ih poživio! (»Novi Život«.) Zakon o učiteljskim plaćama stupa na snagu 1. decembra. Učiteljske plaće biće znatno povišene, pa je u tu svrhu votiran kredit od 6 milijona dinara! Ne jamčimo za ovaj havadis, jer ga je dostavio naš presbiro. 1 Sa sedla na samar. Presbiro javlja: ! ) >Jučerašnje ministarsko vijeće rasprav­ i ljalo je o izjednačenju činovničkih pla­ | ća. Odlučeno je da će se zasada povisiti dodatci za skupoću do najviše mogu­ će visine«. Prije heftu dana rastelališe glasove Kako je u Skadra? Talijanske vijesti o trostrukoj povišici plata, a sada je­ javljaju o neprestanim francusko-talidno: »do najviše moguće visine«. Bla­ jahsklm sukobima u Skadru, gdje je ženi koji i u to uzvjeruju. atađualijirska posada pod zapovjedniš­ tvom francuskog generala Fourtona. Izjđeda da Italija već sada kuša, da priivoji titvu Albaniju. П rfr C \ < .• - • ]is«m li iosho pritalatu? lipoj f1 Внј PRAVDA ,1ГАВДА Сграна 4. ЗЦ^па Gradska općta« Feča. Soja grah (pasulj) Oglas. Gradska općina Foča treba od 1. ja­ nuara 1920. do konca maja 1920. petna­ est vagona krušnog brašna za obskrbu grada t. j. u mjesečnim obrocima po 3 vagona, te se pozivaju reflektanti koji bi htjeli ovo izdavati da prelože pisme­ ne ponude na gradsku općinu Foča naj­ dulje do 10. decembra 1919. sa kauci­ jom od 5% ponuđene cijene. Svakog reflektanta stoji ponuda u ob­ vezi od 10—20. decembra 1919. Gradoaačetalk. ' laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: 't rgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon iiit. 31b. &ввввваввв»ввв Preporučujem svoju cipelarsku radnju Posluga brza. - Cijene umjerene. Hamza Begkr, Mustajbegova uL Oglašujte u „Pravdi" ^ввввввввввввв Novootvorena tvornica kobasica, salami, raznih vrsta su hog mesa, guščjega mesa i t. d Josef ]ihob Kampos I Pape, Sarajevo najtoplije preporučujemo naročito trgovinama i privatnicima ovdje i u pokrajini svoje proizvode. Narudžbe se obavljaju brzo i tačno, šajemo u provinciju u poštanskim paketima od 5 kg. Pro­ izvodi se prodaju na veliko i na malo u radnji S. Alberta Pape, Sime Milutinovima ul. br. 7 3 Privikgovana Zemaljska Banka Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. P1LUALE: Banjalaka, Bijaljina, Brčka, Meštar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Darvsnte, Dokaj, Bos. Gradiška, Livao, Boa. Novi, B. Samac, Travaik, Trebinje, Višsgrad, Zenica i Ivornik. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacka, Goraida, Kanjic, Baveilnja, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanskl Moat, -.re­ brenica,Stalac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita reierva i lond za si- gurio»t založnica 13 milijana kruna. Bavi se svim bankovnim poilovim^ vrli sv^j^plate i naplate u kraljevstvu Srba. Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Prima kao glavna BMtupatve za B. i N. Aaskurazioni Gtaarali I Prveg avaopčag društva м osiguranja protiv nezgoda i Iteta, sva vrati asigursaja. j Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — odružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.030 Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške, na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije Obavlja sve bs^kovne poslove ncjbrže i najpovoljnije : M. Smiiuka Vlasnik: Ceitralni Odbor »I M O« štamparija D & A. КаЈои, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b8aa9da7dd161076987e792a91e70e5f.pdf 36e74ef4c2107648bf91ee7ce0498a76 PDF Text Text 60 HELERA. tvkoai RLbMom, uterkMt i i-<vrUo». Hfckdtai »Oif. Prt>UU Klišej« 72кгиne. oa pola fodiM ЗВ kru­ na UredslitiFO i uprava naUd m м Carevoj elieiГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 92. Sarajevo, četvrtak 27. novembra 1919. (4. rebiul-evvela 1338) Godina I. в Za rad parlamenta. defovi stranaka zastupanih u cpozicionalnom bloku upravili su ovo pismo gospodinu Dru Oražol i:’)k Pavhvičii. predsjedniku Nurudmg P;cdstavništva. Gospod1 ie pred dedmčc! Kad snio se poslije obrazovanja sa­ dašnjeg kabineta g. Davidovića kod Vas raspitah kad će biti skupštinska sjedni­ ca, Vi ste nam, sigurno poslije spora­ zuma s viadom izjavili da za 15—20 dana ne će biti skupštinske sjednice. To već nije bilo uredno ni parlamentar­ nom redu saglasno, u toliko prije, Što je svima poznato bilo, da vlada bez Parlamenta ne može ni dana živjeti, a da ostane u granicama Ustava i za­ kona. Ali i taj određeni rok za saziv na­ rodnih poslanika u sjednice, na rad, do­ šao je i prošao, a Vi, gospodine pred­ sjedniče, još niste pozvali narodne po­ slanike na rad. Sta je tome uzrok mi ne znamo, ali da je to protivno parlamen­ tarnom redu i pravima Parlamenta, ko­ ja Vi imate dužnost u prvom redu da skrupulozno Čuvate, to je, gospodine predsjedniče, van svake sumnje. Sadašnji Parlamenat je opštom su­ glasnosti, i naročitim svečanim aktom, oglašen kao permanentan do Ustavotvorne Skupštine. On prema to­ me može nezasijedati samo po svom pristanku, ako i ne bi bilo naročitih raz­ loga za njegovo zasijedanje. Međutim Vi ste, gospodine predsjedniče, bez su­ mnje u sporazumu s vladom, zatvorili Parlamenat i držite ga zatvorena evo vć više od mjesec dana, ne samo bez pristanka njegova, nogo i bez priupita njegova, i ako se nova vlada nije ni pojavila pred Parlamenat, da mu obja­ sni s\ oj i zemaljski položaj, poslije jed­ ne duge krize koja se je razvijala van Parlamenta i koja je otvorena na jed­ nom pitanju naše spoljnje politike. Naj­ običnija pristojnost, a da ne govorimo o parlamentarnom redu i parlamentar­ nim običajima, zahtijevala je da se vla­ da odmah pred Parlamenat javi. I kad ona nije sama to u-auda, onda je Vaša dužnost, gospodine predsjedniče, bna, da je na to podsjetite i da je na ispu­ njenje te dužnosti pozovete, jer sveštenik n e samo što ne može davati mišlje­ nje, da se crkva zatvori, nego se još i mora starati da bogomolja uvijek bu­ de za narod otvorena. Za tu vladinu dužnost, osim opštih političk h razloga, bio je i jedan speci­ jalan, osobito važan razlog, koji tangi­ ra najvažnije pravo Parlamenta. Vlada nije imala odobrene kredite za zemalj­ sku upravu. Pred Parlamentom je sta­ jao još od prošle vlade podneseni predlog budžeta s f.nansijskim zakonom ne­ riješen, a ni dvanaestine budžetske ni­ su bile odobrene ni za septembar, a još manje za oktobar i novembar. Ovaj raz­ log je imperativno zahtijevao da se od­ mah po obrazovanju kabineta, poslije svršene krize, sazove sjednica Narod­ nog Predstavništva i da. se od njega traži odobrenje potrebnih kredita. Medut.rn i Vi, gospod ne preusjedniće. i vlada prešli ste i prekn toga, i držite još sve jednako zemlju u jednom nezakonitom stanju budžet­ skom ne samo nepokušavši tražiti od Parlamenta kred te i v,a' t. zemlju u zakonito budžetsko ■ tanje, nego još na­ mjerno obilazeći Parlamenat. odbijaju­ ći sa radnju Parlament i i n šteć. jedno od najbitnlj h prava svak -g? Parlamen­ ta. R a z I o g z a to dugujete i na­ ma, i zemlji i Vi i ra1ievska vlada. Kao narodu nastavnici ini te smijemo preko togu cu az : i moramo prot /u ? a u jed­ nog od najlvtn i п s 'а dići najo’dlučnije svoj glas, i I zahtijevati neizostavno po‘ Štovanje ov ) j p r i v a i od *traj ne Vaše i od strane vlade. Nesazivaujem Parlamenti u sjednice, i ako je on permanentan, ništi se i op­ ite pravo kontrole Parlamenta . nad radom vlade i upravom zemalj­ skom, u ova kontrola je u današnjim vanrednim prilikama zemlje još potreb­ nija no u redovnim prilikama. Dosadašnjim nesazivanjem Parlamen­ ta u sjednice vlada kraljevska je s u spendov la i u ništa pretvorila i za­ konodavnu vlast Parlamenta ne samo time, što mu je oduzela mogućnost, da ! on traži zakonodavnim putem riješenje ! izvjesnih važnih pitanja i riješi ona, ko­ ja se već pred njim nalaze, i medu koI ja na prvo mjesto dolaze Prethod­ ne Odredbe za z vođenje ag: rar.ne reforme, gdje je sva radnja j i dan danji bez osnove zakonske i ti ra­ kama upravne, političke vlasti, gdje se njene zloupotrebe iz dana u dan sve j više gomilaju i gdje je pravna nesigurI nost dostigla svoj vrhunac. Vlada je ui zela za sebe zakonodavnu vlast, ona je prisvojila seb. pravo Parlamenta, da donosi zkone. Mi znamo vrlo dobro, da nam se mora reći na ovo, da su to ra­ dile i prošle vlade, jer smo takve pri­ govore već čuli. Ali oni, koji tako go­ vore, zaboravljaju na jedmi bitnu razlii ku između rada ranije vlade i rada : vlade g. Davidovića u tom pogledu. 1 Ranije nikad nisu bila zatvorena vrata Parlamenta. Ranije je parlamenat uvii jek bio na okupu, a sjednice nisu dr­ žane samo onda i samo onoliko, kad je i koliko se na to suglasio sam Parlamenat. Za to je ranije uvijek Parlamenat imao mogućnosti i — i ako je vlada, zbog vanrednih pri! lika i prelaznoga stanja, donosila sama , uredbe sa zakonskim karakterom, bez ! prethodnog odobrenja Parlamenta i bez za to poslovnikom i Ustavom propisa­ ne procedure — da utiče na taj rad vide, da od vlade traži račun za to, da i vladu povuče na odgovor za to i da i vladu nagna, da koju od tih uredaba ! iznese pred njega, te da ih on uzme u rješavanje. Suština parlamentarnoga • prava na taj se način ipak čuvala, o i njemu se vodio račun, vlada je prizna| vala kontrolu Parlamenta i držala ParI lamenat uvijek u mogućnosti, da tu i kontrolu makar i u užim granicama I stalno vrši. Današnja vlada, među tim, šta radi? Ona daje koncesije mimo Parlamenta, gdje su u najvećoj mjeri angažovani i > materijalni interesi državni, a bez ika; kve potrebe. Ona donosi uredbe s ka­ rakterom zakonskim kojima se ništi samoupravni princip Ustavom obezbijeđen, i kojima sc u našem kraljevstvu oduzimaju opštinama prava, koja su opštine i u samoj Austriji imale. Ona sama sklapa trgovinske ugo­ vore, koji na milijune iznose. Ona se na prikriven način zadužuje kod naroda. Ona prima i velike o b aI veze državne prema inoј s t r a n s t v u. Ona upućuje naopako i i riješenje valutnoga pitanja. I sve to ne j samo bez saradnje Parlamenta, nego I oduzimjući Parlamentu mogućnost, da može u ovim krupnim i važnim pitanji­ ma zakonodavnog karaktera intervenirti i svoje pravo zakonodavne vlasti upotrebiti, bar u mjeri i kojoj je to mogu­ ćno i u sadašnjim vanrednim prilikama. Današnja vlada još nešto radi. Ona m mo Parlamenta i njegove saradnje č ni pripreme za Izbore, I prcduzimlje za mjere, koje potkopavaju osnovu us­ tavno države. Način biranja Parlamenta i sloboda izbora parlamentski su temelji i osnovi ustavne države. Ako nim pismom ovaj akt, zajedno s inter­ zdrav j a vi lan sklop i slo­ bodan izbor Parlamenta nije dobro ; pelacijom,koju na nju upućujemo i koju obezbijeđen, onda se o ustavnoj državi I i Vama ovdje prilažemo s molbom, da joj izdejstvujete diskusiju i pretres na prvoj sjednici Parlamenta. ganju temelja ustavne države, o slo­ bodnom stvaranju osnovnog zakona ze- | Nadajući se, gospodine predsjedni­ maljskog Ustava, za koji današnja vla­ če, da su i Vama isto tako draga pra­ da inače nikakve pripreme ne čini. 0va Parlamenta u našem Kraljevstvu na ne samo da nesazivanjem Parlamen­ kao i nama, i da Vi poimate i svu te­ ta samovoljno odlaže donošenje dobrog žinu odgovornosti, koja u tome pogle­ izbornog zakona za ustavotvornu du leži u prvom redu na Vama, pa onda i zakonodavnu Narodnu Skupštinu, i na nama, nama je čast moliti Vs, da nego evo ni do danas nije iza­ izvolite i ovom prilikom primiti uvjere­ brala ustavotvorni odbor od nje našega poštovanja. parlamentarna i stručnjaka za izradu Beograd, 21. novembra 1919. nacrta Ustava za naše Kraljevstvo, i ! U ime svojih stranaka: i ako je to i naročito bila u svoj pro- i Stojan M. Protić, M. Trifković, St. D. gram stavi! . Ribarac, Dr. M. Lagmja, Dr. A. KoroMoramo pomenut:, gospodine pred­ šec, Dr. B. Mcdaković. sjedniče, još jednu vrlo delikatnu stvar, o kojoj Vi takođe, kao predsjednik Par­ lamenta, imate dužnost voditi velika ra- | čuna. Politički prijatelji današnje vlade, Sarajevo, 26. novembra. pa čak i vladini organi a naročito or­ Megalomanija Svetozara Pribićevića gani ministra unutrašnjih djela, zlou­ prešla je i na skupinu, što je jedva jed> potrebljavaju i ime Nasljed­ nika Prest o.la, kao nosioca i I vica napravila zajednički ćulah i nazva­ vršioca kraljevske vlasti, м svome sta- t la se »demokratskom« zajcdnicoi'. Do­ stojanstveni protest opozicije, što ga ranju za održanje vlade i ■ svojoj bor­ donosimo na drugom mjestu ovog bro­ bi protivu opozicije, koja čini ve­ ja i na koji obraćamo osobitu pažnju ćinu Parlamenta. naših čitatelja, . leda da je ovu sku­ Kako to može djelovati na stranačka pinu ubio u Г' jam, pa je — bojeći se raspoloženja u širokim masama narod­ gub’tka vlasti, koja jc jedina uzdanica nim, i kakve sve posljeCfce od toga ove klike —- donijela jedan apsur­ mogu proizaći, mi nećemo ovdje ispi­ dan zaključak, o kojem presbiro dono­ tivati. Mi samo konstatujemo taj ž asi ovo obavještenje: losni fakat, koji Je u jednoj ustav­ noj i parlamentarnoj državi ne samo :>Jučer se je (24. o. mjJ vlada bavila nedopušten nego i besprimjeran. pitanjem odgovora na poruku opozicije Iz svih ovih razloga mi imamo čas I i radi saziva parlamenta. Vlada namjera­ va odgovoriti putem javnih organa, no moliti Vas, ^ospodine predsjedniče, da parlamenat će svakako od­ se odazovete Vašoj dužnosti: sazove­ goditi na dva mjesc’ca; a za to te odmah narodne poslanike u sjednice vrijeme prirediće se zakon o izborima. i zakažete prvu sjednicu Narodnog Izbori za konstituantu biće odlučeni (?) Predstavništva za prvi dan, kad na­ do 1. aprila naredne godine. Demokrat­ rodni poslanici mogu stići od svojih ska Zajcdn’ca zaključila je da istupi kao kuća. Pošto je sadašnji Parlamenat og­ jedna stranka sa jednim jedinstvenim lašen opštom suglasnošću za perma­ programom«. nentan, te se ne može jednostrano od­ Na ovaj bezumni zaključak nema se lagati, i pošto je i po Ustavu i po po­ šta primijetiti. Kome nijesu vrane mo­ slovniku kraljevska vlada dužna prisu­ zak popile, taj ćc vidjeti da jc ovo samo stvovati sjednicama skupštinskim, Vi jedna — pia desideria ishlapUenih moz­ se gospodine predsjedniče, niste dužni gova. koja ćc sc ostvariti tek onda, kad o tome sporazumijevati s vladom, i to u Jugoslaviji nestane svakog smisla za u toliko manje, što je ona na svoju duž­ građanske slobode i Prava Čovjeka. Mi nost prema Parlamentu sasvim zabo­ se nadamo, da sc opozicija neće zadovo­ ravila, te ga nije zaželjela ni za cio mje­ ljiti samo nrotestom proti ovom,nasilju i sec poslije svoga postanka, i ako joj je da će proti njemu istupiti onako, kako on on bio potreban kao nasušni hljeb, ako zaslužuje. Ljudima bez narodnog povje­ ona jeste i ako hoće da bude ustavna i renja ne smije se prepustiti državno parlamentarna vlada. Naravno, da će­ kormilo i moraju se poduzeti sva sred­ te Vi o svemu ovome vladu izvijestiti, stva, da im se iz glave izbije ova luda kao što ćemo i mi sami to učiniti, pre­ misao »diktatorstva«. davši joj u kopiji s naročitim sprovod­ Kruže gavranovi.... »Demokratski« diktatori, kakvim ih je otvoreno označio njihov »neza­ visni« organ, što ga uređuje »filozof« Krsta Cicvarić, poput jata gladnih ga­ vranova grakću oko naše vjersko-prosvjetne autonomije i htjeli bi pošto poto, da i u tu našu instituciju unese svoj prljavi prst i zavedu svoj kome­ sarijat. 2a bazu svog izdajničkog djelovanja uzeli su ometanje izbora džematskog medžlisa za grad §arajevo i računaju, da će im pomoću ouagadanja tih izbor najlakše poći za rukom, da zavuku pravovremeni saziv novog va­ kufskog sabora i da tako i u vakufskoj upravi prouzroče сх lex, pomoću ko­ jeg bi mogli opravdati vladinu inter­ venciju i eventualnu uspostavu komesarijata. Naravna stvar, da bi pod zakonitom i pravednom upravom ovaka nastojanja sačinjavala jednu pustu žeIju, nu u prilikama, u kakvim se nalazi naša zemlja i država, nijesu isključene ni ovake eventualnosti tim prije, što [ | j 1 . ! su prošli sarajevski izbori na jedan ne­ dvojben način dokumentirali apsolutnu nemogućnost, da bi »demokrati« na za­ konit način mogli doći na kormilo na­ šeg vakufa. Blamaža, što su je »demokratske« perjanice i njihovih pet zastupnika do­ živjeli na izborima od 10. oktobra — pri kojim izborima dobiše samo 8 od hiljadu glasova — blamaža ta i krah taj i odviše su bili porazni, a da bi toj šačici repa bez korjpna mogli uliti sna­ gu. da se još jednom otvoreno oku­ šaju na izboniom mezevu. I nastade jedna neobična metamorfoza: od ljutih »lavova« u'borbi za »islamska« prava postadoše — sitne krtice, koje se dadoše na posao, da u mraku i tmini podgrizu korjen našoj autonomiji i đa se islamskom narodu za svoj poraz osvete na taj način, što mu naprtiše još i bor­ bu sa komunistima. Oni kanda misle, da se boji mrki vuče.... Kako je došlo do toga, da se skra- �.трана 2. Strana Број 92 Broj „ПРАВДА" — „PRAVDA hirani »demokrate * udruže sa komunistima i da se njihov zastupnik u Privr. Predstavništvu g. dr. Mehmedbeg Zećević prošverca u radnićku listu pod običnim »radničkim« imenom Mehmeda Zečcvića, to ic malo zagonetno, jer bi gospodin Jakšić morao znati da Zečević pripada »demokratskoj« zajednici, čiji je ministar odredio prvomajska hapšenja i proti kojem piše »Glas Slobode« isto tako kao i naša »Pravda«. Gospodin bi Jakšić, preporučujući kandidaturu ovog »zastupnika«, trebao znati i to, da je »Pravda« jedini »buržoaski« list, koji nije htio donositi vla­ dinih saopštenja o prvo-majskom »re­ voltu« i koji se ni jednim slovcem nije solidarisao sa progonima vlade, čije sad zastupnike preporučuje »Glas Slo­ bode-. Isto bi tako gospoda mogla znati i to, da nijesu istinite vijesti o tobož­ njem teroru naše organizacije, a još je manje umjesno, da na temelju krivih informacija Saliha i Derviša Tafrc va­ de kestenje za skrahirane »demokrate« i pišu: »Ako vakufsko povjerenstvo nema dovoljno sile, da te pravdaške teroriste odstrani, radnici muslimani imadu dovoljni snage, da sami stave red u vakufskim prostorijama i da »izvojujenio pravo na način, koji je jedino mogućan«. Još manje ima smisla pisa­ ti: »Zahtijevajte od dotičnih činovnika u vakufskom povjerenstvu, da vam re­ klamirane glasovnicc odmah izdadu, a plaćenicima (Čijim to? Op. ur. »Pr.«) oko »Pravde«, koji se tamo nalaze, u slučaju da vas sprečavaju u tom prav­ cu pokažite svoju svijest (!) j u slučaju potrebe — i silu!« Ovakim alarmantnim pozivima »drugova« Bulbulovića, kojem u prošlim izborima uhvatismo snop krivih glasovnica, te Sa ha Tafre, koji pomaže podržavatj nezakonito stanje u »Gajretu«, i ne će se pokazati nikakva svijest. Ob­ ' ratno. Nasilnički pothvati od strane radništva mogli bi pružiti jedan dokaz j više, da gospoda Jakšići ne znaju za ' pravo raspoloženje radnika, niti su svi! jesni, da njihova bezizgledna borba sa i našom organizacijom navodi vodu na ’ vladin mlin, mlin one iste vlade, proti i kojoj »Glas Slobode« valja drvlje i ka­ menje. ili je možda moguće i to, da je 1 pisanje »Glasa Slobode« samo »za opI sjeniti prostotu«? I Bilo kako bilo, mi ne ćemo ni pod ; koju cijenu dozvoliti, da u našoj vakuf­ skoj upravi zavlada »demokratska« ko­ rupcija, pa Kurtovićevcima starim i no­ vim dovikujemo: »Zalud grakću vrana jata, u vakufu nema zlata« ... « ; । . ! i 1 1 Osim triju izjava, koje donesosmo u prošla dva broja našeg lista, poručiše nam da otklanjaju kandidaturu komu­ nista: gg. Salih Hadžić i Mustafa Toliolj, a uz to dobismo i ove dvije pisme­ ne izjave, na koje obraćamo pažnju urednika »Glasa Slobode«. Te izjave glase: Izjava. Pošto su me socijali komu- i niste stavili u svoju listu kao njihovog 1 kandidata za vakufski džem, medžlis, I a ja još od osnutka »J. M. O.« pripa­ dam ovoj organizaciji, molim da javno oglasite u »Pravdi«, da ja tu kandida­ turu komunista otklanjam i da je kao član »J. M. 0.« ne mogu primiti. Riza Muderizović. Izjava. Pošto sam bez pitanja i pri­ vole uvršten u listu kandidata za džematski medžlis grada Sarajeva, što je objavljena u »Glasu Slobode«, otkla­ njam dotičnu kandidaturu i ne ću se prihvatiti te dužnosti sve kad bi ta lista i prošla. Ja pripadam »Jugosl. Muslim. Organizaciji. Salibegović Salih. Bilješke Kaši šcriatshi sudovi. »Tribuna o ministru unutarnjih djela. »Tribuna« piše: Saznajemo, da je mi­ nistar unutrašnjih djela podnio na pot­ pis ukaz o penzioniranju načelnika gra­ da Beograda g. Tucakovića i da ga re­ gent nije htio potpisati. Međutim i mini­ star unutrašnjosti i upravnik grada i da­ lje vrše svoju dužnost kao da ništa ni­ je bilo«. VIL Manjkavi propisi. *) ar. — U pogledu izvanparbenih po­ slova šeriat. sudovi nemaju nikakva postupnika kao što imadu redoviti su­ dovi carski patent iz god. 1854. Kod ostavine uvedena je na primjer smr­ tovnica i kod šeriat. sudova, ali nijesu izdani nikakvi propisi o njezinom zna­ čenju, svrsi, kada se imade sastavljati, ko je nadležan da je sastavlja, niti je šta rečeno o načinu i postupku organa, koji ima sastaviti smrtovnicu. O sa­ stavu inventara, o ponašanju organa, koji sastavlja inventar, o pozivanju ostavinskih vjerovnika, o načinu likvi­ diranja ost. dugov'a, te o sastavu za­ pisnika likvidacije također manjkaju propisi i t d. VIII. Pomanjkanje obrazaca. Isto treba istaknuti i tu manjkavost, što nema ni od privatne strane izdanih nikakvih obrazaca za šeriat. sudove, Pod naslovom: »šta sve može biti u Jugoslaviji?« donosi jedan beogradski list ovaj telefonski razgovor: — Alo! — Ovde je Ministarstvo za Socijalnu Politiku. — Je ii tu g. ministar? — Nije. G. ministar je u agitaciji. — Da li je tu g. načelnik? — Načelnika nemamo uonšte. — Pa ko zastupa g. ministra? — G. Nikola Bogdanović, sekretar. — Molim, ko je taj gospodin? — Pa znate — studenat filozofije! — Tako! Onda ništa gospođice. — Par don! — Kad će doći g. ministar? — Ko zna! — Tako. Hvala lepo!« •) Početak ovog otsjeka štampan je u 66. broju »Pravde«, a u 70. broju is­ pao je krivnjom korektora, kao što je uopće u tom broju ispremetan cijeli slog članka. Molimo gg. čitatelje da nam oproste ovaj lapsus. Uredništvo. FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (15) Iz tog razgovori doznao je Zafranis potankosti o izgredima, koje su prouzrokova!! niko drugi nego — mladogrci. Nakon razgovora s namjesnikom po­ šao je Zafranis u obližnja sela i održao sastanke s viđenijim ličnostima, koji bi mogli uticati na umi­ renje duhova. Kad se je vratio u Kandiju umirio je Ihsana saopćivši mu rezultat svoga posredovanja. Jedino je prešutio spomenuti mu začetnike Mladogrke, i ako se Zafranis nije slagao s njihovom idejom. Ali Ihsanu nije trebalo dugo čekati. Prije nego što je došao u Minu napala je čitava mladogrčka štampa Zafranisa i tražila od njegovog kluba, da ga pozove na odgovornost. Ihsanu je bilo jasno: da su Mladogrci bili začetnici nemira na Kreti... A to mu je potvrdio i sam Zafranis, kad je do nekoliko dana otvoreno ustao u parlamentu proti Mladogrka Tom je prilikom nastao i raskol medu liberalima i Mladogrcima. Otvorila se žestoka kampanja, koja je prijetila također i raskolom u mlađogrčkom klubu. XIII. Trebalo je mjesec dana dok se je stišala bura u štampi. Čitava se vatra koncentrisala proti Zajer je na »krivim podatcima« bacio ljagu I | j i kao što imadu obrazei za sudove od Rušnova, niti imade službenih tiskani­ ca kao kod redovitih sudova. Tiska­ nice — da ih imade — služile bi šeriat. sudovima kao formulari. Redoviti su­ dovi imaju za svaku granu posla po­ sebne tiskanice, koje im služe kao pri­ mjer,-kako će postupati, dok šeriat. su­ dovi ni toga nemaju. Šeriat. sudci sa­ stavljaju zapisnike i izdaju pismena riješenja bez urednih uzoraka onako po pameti, kako koji zna. Pa još kad koji šeriat. sudac neće puno da razmišlja, kakov će oblik dati svome pismenom riješenju, možete misliti, kakvih se sve r ješenja nade i dogodi. Nije li žalosno, da advokat, ne ufa­ jući se da će šeriat. sudac pogoditi pra­ vi oblik rješenja, podnoseći koju molbu ujedno priloži i dotični obrazac, da šeriatski sudac po njemu riješi podnešenu molbu? Taki se je slučaj dogodio kog jednog šeriat. suda. Trebalo bi odmah poraditi, da ze­ maljska vlada dade tiskati tiskanice za šeriat. sudove za sve vrste poslova, koji spadaju pred šeriat. sud kao: razni zapisnici u parničnim i izvanpamičnim poslovima, odluke, osude, zaključci, inventar dražbeni zapisnici i izroci kad se prodaju nekretnine u ostavinskom postupku i t. d. Kako znam za takve su obrasce i formulari predloženi zem. vladi od vrhovnog šeriat suda. Postupku pred šeriat. sudom, kojeg priređujem dodati ću i razne obrazee za sve grane posla. IX. Pomanjkanje inicijative. Kako se je za prijašnje uprave išlo za tim, da se spriječi napredak nas musKmana u drugim stvarima tako se postupalo i u šeriatskoj sudbenosti. Na­ stojalo se. da institut šeriat. sudova zastaruje kao kakva zgrada, koja se pusti ne popravljati, pa da sama po sebi gubi na svojoj važnosti. Imajući to u vidu prijašnja je uprava oduzela svaku inicijativu vrh. šeriat sudu za izdavanje općih naredaba područnim šeriat. su­ dovima. Vrh. šeriat. sud doznaje za mnoge ko­ jekakve manjkavosti šeriat. sudova 'j njihovo nepravilno poslovanje prilikom priziva i utoka, a i pregledanjum godiš­ njih ostavinskih i glavnih iskaza o po­ slovanju šeriat. sudova. I to je jedina prilika, da vrh. šeriat. sud za to dozna. Ali se ni ta prilika ne da potpuno izrabiti, buduć da vrli, šeriat. sud ne smije imati inicijative, pa da bi općom jed­ nom naredbom upozorio sve područne šeriat. sudove o stanovitoj neurednosti, pa ih u tome podučio. Bar na taj bi se način, izdajući od slučaja do slučaja pojedine naredbe, mnogo koješta tpopravilo kod naših šeriat. sudova. Po dosadanjoj praksi valjalo je o uviđenoj neurednosti i manjkavosti šeriatskog suda izvijestiti zemalj. vladu i zatražiti dozvolu za izdavanje opće naredbe glede stanovite stvari. Na ve­ ćinu tih izvješća i prcdloga ne dobiva se ni odgovora; i tako je postojeća neuređiost ostajala dalje nepopravljena. Očekivali bi od naše sadanje uprave, da u nasljedstvo iza prijašnje ne prima tjesnogrudnosti u pogledu inicijative našega vrh. šeriat. suda u izdavanju općih naredaba za područne šeriat. su­ i na Mladogrke. Na Ihsana su napadali nazivajući ga I turskom uhodom i tražili od vodstva mladogrčke ' stranke, da se isključi iz odbora, a od vlasti, da ga protjera. Napali su tom prilikom i Tursku, a o muslimanima na Kreti pisali su sa najvećom poru­ gom. Šta više mladogrčka štampa spuštala se je tako nisko, da je počela blatiti i poštenje Zafrani। sove obitelji. Pripisivali su Zafranisu, da se zauzeo za Turke zato, što se je njegova kći zaljubila u : »turskog uhodu« i iznosili stvari, koje nisu trebale i izaći na javnost. Iza toga nastale su parnice i čas। ne afere, o kojima se razno govorilo i sudilo. Ime ’ Nere Zafranisove spominjalo se uz Ihsanovo, a no' vinske vijesti sa ovim aferama prodrle su i u za­ bitno seoce Ksantis, gdje je Rene očekivala Ihsana. U Ksantisu su protumačili stvar na ovaj na­ čin: Stari Georgios nepovjerljivo mahnuo glavom i ■ rekao: »Znao sam ja da će oni Turčin zamutiti...« To je bio kratak sud, no Aleksandar, kojem je lhsan pomogao da iznese živu glavu iz zatvora, nije se složio sa osudom starog nego rekao: »Moguće da ga je djevojka zavolila i da je istina što pišu novine, ali ja dugujem tome čovjeku zahvalnost i žao mi je, ako mu krivo učine u Grčkoj«. A Rene? Šta mislite, kako je sve to djelovalo na dušu mlade djevojke, koja je očekivala svoga ljubavnika, da mu ispriča sve sanje, koje je oplela oko njega, sve osjećaje, koje je krila od svakoga i da mu se preda sa svom ljubavi? Ihsan oblaćen i kompromitovanl Ihsana nazi­ vaju uhodom i izdajicom njezina zavjeta!.. Ihsan je radi »nekakvih muslimana« digao čitavu buru u mladogrčkoj politici i parlamentu združivši se s Nerinim oceml... Šta će ona učiniti? Kako će se prema i i ; i । J : 1 । i ! • I i I i j ’ i 1 1 dove. Tc naredbe ne bi izlazile iz dje­ lokruga šeriat. sudova, niti bi bile upravne naravi, nego čisto šeriatskopravne. Zato jamči način, po kome je sastavljen senat vrh. šeriat. suda, u kojem sjedi po jedan sudac vrh. suda. Ovaj ima riječ poglavito u intčrkonfesionalnim stvarima. Pošto je po sadaš­ njem ustrojstvu vrh. šeriat. sud sastav­ ni dio vrli, suda i pošto u pogledu upravc potpada pod predsjednika vrh. suda, koji .ima pravo potpisivati izvješ­ ća, naredbe i okružnice vrh. šeriat. su­ da, ne bi moglo biti nikakva opravdana razloga, da i nadalje naš vrh. šeriat. sud prosi u zemalj. vlade dozvolu za izdanje opće naredbe područnim šeriat. sudovima. Držim da iz ovog kratkog obrazla­ ganja može svaki razuman čovjek uvi­ djeti, da bi se naši šeriat. sudovi mo­ rali preurediti. Velim »kratkog«, jer ono, što sam izostavio mnogo je više od ovoga, što sam iznio. Kad sam već kod obrazlaganja o nesredenosti naših šeriat. sudova, ne mo­ gu mimoići a da ne spomenem još jed­ nu anomaliju, koja znatno utječe na zamršaje poslova kod šeriat. sudova, a to je: zastupanje advokata kod naših šeriat. sudova. Poznato je da su naši advokati ovlašteni na zastupanje stra­ naka pred svim javnim oblastima naše pokrajine. Iskorišćujući tu svetu ovlast oni zastupaju stranke i u čisto šeriatsko-pravnim sporovima. Kad promisli­ mo da su glavni uslovi, da jedan građa­ nin može postati advokatom i da smije zastupati stranke pred sudom, akadem­ ska pravna znanost i advokatski ispiti, i kad uvažamo da svjetska pravna zna­ nost nije ujedno i šeriatsko-pravna, da je postupak i sudovanje šeriat. sudova različit u mnogokoječem od onoga re­ dovitih sudova, onda se moramo pita­ ti: imaju li naši advokati ujedno i uslove, da mogu zastupati stranke i pred šeriat. sudovima u svakom slučaju. Advokati će sami, mislim, priznati da tih uslova u dovoljnoj mjeri nemaju. A ja tvrdim obzirom na svrhu, radi koje je advokatstvo uređeno, da bi morali imati i uslove, kad imadu volju zastu­ pati stranke i pred šeriat. sudovima. Poznavaocima državno-pravne zna­ nosti je poznato, da je dužnost države prema svojim državljanima, da za njih postavi pravosuđe obzirući se na nji­ hove prilike i shvaćanja. Da što više udovolji svojoj dužnosti u tome pogle­ du, uvela je država advokatstvo, koje podupire sudstvo u njegovom valjanom vršenju dužnosti, a nije bila glavna namisao, da se stanovitom broju građana otvori vrelo privrede. Ja barem tako sebi predstavljam. Ako je to tako, mo­ rala je i bivša uprava imati na umu, da kod nas uz redovite sudove imaju i šeriat sudovi, pa prema tome nešto predvlditi i odrediti glede zastupanja pred šeriat. sudovima. Kako je gore razloženo šeriatske ustanove su u pogledu materialnog pra­ va previše razgranjene, a uz to su mni­ jenja naučnjaka šeriatsko^pravne zna­ nosti i mnogim šeriatsko-pravnim pita­ njima oprečna. U ženidbenim i poro­ dičnim stvarima, te nasljednom pravu, o čemu baš i sude naši šeriat. sudovi. njemu držati? Hoće li njezini drugovi tražiti naj­ veću žrtvu od nje, da je pridonese za ujedinjenje svih Helena? Hoće li ona to moći? Ili će i ona po­ vući konsekvence iz toga i poći onim putem kud je srce vodi? Rene se borila. Dvije jake struje stavljale je na kušnju: ljubav ili narod? Ako prigrli prva gubi pravo na drugo, a ako drugo uništuje prvo. Šta će učiniti nije znala. Bila je nemirna i tužna. Klonila se svakoga, da sama ražmišlja i da sama iskuša sebe. Prošlo je nekoliko dana i opet je jedna novost doprla do Ksantisa. Jedna atinska novina donijela je vijest krupnim slovima, da je Ihsan Sururzade pozvao na odgovornost jednog višeg časnika u ho­ telu »Metropolis« radi uvrede nanešeno Neri Zafranisovoj i da je došlo do dvoboja, jer časnik nije htio povući riječi. U dvaboju je bio Ihsan ranjen u ruku, a časnik lagano u glavu. Ime časnika nije se spominjalo, jer list koji je donio tu vijest pripadao je svehelenskoj stranci za kojom su stajali mnogi ugledni oficiri. Kad je Rene još ovo pročitala nije više mogla •stati na selu, gdje je bila odsječena od svih do­ gađaja. Saopći ocu stvar i dobivši od njega privolu otputuje u Atenu. Pri polasku rekao joj je djed Ge­ orgios flegmatično: „Bolje bi bilo, da ne ideš tamo! Ja znam kuda ćeš . . . Ideš onom Turčinu" . . . Rene mu mrzovoljno odgovori: „Ne; Idem u Atenu, jer je predavanje davno počelo" ,.. »E, pa dobro . . . dobro44 . . . završio stari mahnuvši nepovjerljivo glavom i iskesivši svoje krnjave zube. (Nastaviće se) �Број 92 Broj »PRAVDA* — „ПРА8ДА* nema kodificiranog zakonika, kao što je za ostale grane građanskog prava Mcdžella, koja je prevedena <i na naš jezik. Mcdžella istina vrijedi u pogledu parničnog postupnika i za šeriat. su­ dove, ali osim što je u provodu netačna, ona je u mnogokoječem i manjka­ va, te se šeriat. sudovi u tim manjka* vostima služe drugim raznim djelima šcriatskih pravnih naučnjaka. Ta su djela na arapskom jeziku, kao i sve ostale ustanove u pogledu materijalnog prava, te nijesu pristupačna za gospo­ du advokate. Ona nekakova Ajlilerova knjiga o Hanefintskoni pravu nije za­ služila, da se ubroji u pomoćna sred­ stva za poznavanje Senatskih usta­ nova. Iz ovoga se može jasno razumjeti, kakav je rezultata od advokatskog za­ stupanja stranaka pred šeriat. sudovi­ ma, te da li njihovo sudjelovanje dopr nosi štagod pravilnom sudovanju šeriat. sudova ili obratno. Jedno je ne­ dvojbeno postiglo svoj cilj, a to je advokatski džep. U tom bih pogledu predo­ čio samo ovo: zamislite jednu parnicu, koja se ima raspraviti i riješiti samo sa gledišta šeriatskog formalnog i ma­ terijalnog prava, kad su stranke nezna­ ne, zastupnici također neupućeni u toj struci, a i sam šeriat. sudac (kako je prije obrazloženo) nespretan i neodlu­ čan u svome sudovanju. Može li se očekivati uredan ishod te parnice? Ad­ vokati sa svojom pojavom, spremom (ali za drugu struku) i s rječitošću prije će smesti mnogog Šeriatskog suca, ne­ go, da mu pomognu do valjanog rezul­ tata. Ako bi se htjelo pravo, trebalo bi uvesti da onaj koji hoće zastupati stran­ ke pred Senatskim sudovima, mora imati šeriatsko pravničko poznavanje i to ispitom dokazati. Za sada bi naši advokati mogli uzeti za svoga solicitatora kojeg šeriat. suca, koji bi se htio posvetiti advokatskom zvanju, pa da ih upotrebljuju u zastupanju pred šeriat. sudovima; barem da to učine oni advokati, koji su u oknužnim mje­ stima. Mislim, da bi se našlo šeriat; su­ daca, koji bi to jedva dočekali. Pismo opizicijc upravljeno g. Lj. Davidovićii, šefu vla­ de glasi: Imamo čast u prilogu pod 1) poslati Vam akt, koji smo uputili g. predsjed­ niku Narodnog Predstavništva zajedno s interpelacijom upućenom na Vas, kao šefa vlade, s molbom' da izvolite i Vi s Vaše strane učiniti da se odmah sazove Narodno Predstavništvo u sjed­ nice i produži svoj, bez njegove krivice, prekinuti rad već više od dva i po mjeseca, i da nam na prilo­ ženu interpelaciju kao hitnu, odmah u prvoj sjednici izvolite odgovoriti. Iz ova dva naša akta Vi ćete, gospo­ dine predsjedniče, vidjeti kako mi gle­ damo na odnošaje između Parlamenta i kraljevske vlade, na prava i dužnosti jednoga i drugoga činioca, kao i na mo­ tive i razloge, koji nas određuju, da tražimo neizostavno, odmah, saziv Par­ lamenta i da dobijemo obavještenja o pitanjima, izloženim u našoj interpela­ ciji koju Vam ovom prilikom takođe saopštavamo. Za to držimo da nije po­ trebno, da Vam to ovdje ponovo i na­ ročito izlažemo. Molimo Vas i t. d. ■ I ! ; ' [ 1 ' | * i ; letrrprlicija opozicije ■a g. ministra predsjednika Lj. Davldovića. Molimo g. ministra predsjednika vla­ de, da nam s obzirom i na naš akt od 21. ov. nij. upućen predsjedniku Par­ lamenta, koji smo i kraljevskoj vladi saopštili, izvoli dati obavještenja u prvoj sjednici Narodnog Predstavništva: 1) 0 opštern položaju zemaljskom i u pogledu unutrašnje i u pogledu s p o 1 j a š n j e politike, naročito s po­ gledom na okolnost, da je sadašnji ka­ binet bio dao ostavku na jednom pita­ nju spoljnje politike i na onu nedo­ stojnu igru i događaje na Ri­ jeci i u Zadru, da mi nemamo još ni izborni zakon za cijelo kraljev­ j ' i i stvo, da još ni do danas nisu riješene Prethodne Odredbe za provođenje i izvršenje agrarne reforme, kao i s obzi­ rom na p r e h r a n u narodnu i na bezbjednost i pravnu sigur­ nost u našoj otadžbini; 2) Zašto vlada nije do sada zvala Parlamenat u sjednice i zašto je jed­ nostrano odložila rad Parlamenat do sada, kad je pred parlamentom bilo na r ješenju pitanja vrlo važnih i žurnih, kad Parlamenat uslijed krize već više od dva mjeseca nije radio, kad je time i kontrola Parlamenta nad radom vlade i uprave zemaljske suspendovana bez odobrenja njegova, a opštom saglasnošću je utvrđeno, da on ima staIno biti na okupu,, raditi i kontrolu nad radom vlade vršiti do sastanka Ustavotvorne Skupštine? 3) Zašto vlada nije tražila i izdejstvovala odobrenje kredita, odnosno budžetskih dvanaestina od Parlamenta. nego protivno Ustavu i zakonu o državnom računovodstvu, troši državni novac sama bez odobrenja Parlamenta i time vrijeđa i gazi jedno od najhitnijih prava Parlamenta; 4) Zašto vlada, bez odobrenja Parlamenta, pravi dug državni, uzimajući od građana 20% od svake sume kruna, koje bez ikakve potrebe ponovo žlgošc tako, da cijela ova besmislena operacija čini utisak, da se upravo samo za to i preduzela, da bi se mogli uzeti od naroda onih 20% neopažano i skriveno; 5) Zašto je vlada sklapala sama bez saradnje Parlamenta, i još onako štetne, trgovinske ugovore, koji na miliju­ ne iznose; i 6) Zašto je vlada u odsustvu i bez Parlamenta mijenjala zakon o opštinama u Hrvatskoj i Slavoniji, i povrijedila jedan osnovni princip našeg držav­ nog uređenja, samoupravni pri ncim u opština ma, oduzimajući opštinama pravo, da svoje činovnike sa­ me biraju, postavljaju i otpuštaju, i stavljajući ih pod državnu vlast pravo, koje su one imale i pod pokojnom Austro-Ugarskom?! ! ; i . i , i | • ; ■ ‘ i ! I ' j • • : ! I i i i Bosansko-herceg, II. Paktaška politika. — Nekrolog Š. Arnautoviću. Paktaška politika imala je dvije straš­ ne i sudbonosne pogrješke: bijaše za­ kukuljena i mlitava baš u vri­ jeme, kad se je morala akcentovati na­ rodna težnja za građanskim i političkim slobodama. Hrvatsko-muslimanski pakt bijaše tajan, uslijed čega je musli­ manska politika mogla biti sve, samo ne jedna demokratska politika, a me­ đusobna neiskrenost predstavnika dviju koaliranih muslimanskih grupa s jednu, a hrvatskih »zajedničara« i »udrugaša« s drugu stranu bila je upravo kao stvo­ rena za mešetarenje austro-mađarskih eksponenata. Oni su tu nepovjerljivost izrabljivali naročito u tu svrhu, da na­ prave što veći jaz između paktaša i srpske opozicije, čija je odlučna borba postajala sve nepriličnijom za tajne ci­ ljeve austro-madarskog i njemačkog prodiranja na Istok. Hrvati su bili zadojeni težnjom za pri­ pojenje Bosne i Hercegovine materi zemlji, pa su od pakta očekivali od­ lučnije korake u tom pravcu sa strane svojih muslimanskih saveznika. Oni sn se nadali da će ličnost g. Mešića, uz izdašnu pripomoć inteligencije, koja je u svojoj ogromnoj većini bila zadahnuta hrvatskim nacionalnim duhom, pre­ vagnuti među muslimanskim dijelom paktaša i time »obratiti« i g. Arnautovića, za kojeg se je tvrdilo, da je i sam u mlađim godinama bio zadahnut hrvatskim duhom. Međutim se je de­ silo nešto sasvim drugo: g. Arnautović ne samo da nije »obraćen«, nego je po­ moću svojih kompanjona ubio svaki upliv g. Mešića tako, da se je on morao povući i položiti mandat. Time je glav­ na tačka paktaške politike stupila u po­ zadinu i ustupila mjesto agraru, koji postade glavna os bosanske politike, da krivnjom pogrješnog naziranja srp­ skih ekstremnih elemenata onemogući svaku jaču narodnu akciju u Bosni i Hercegovini. Kulturno-političke tačke pakta postadoše na taj način samo običnim sitnišem za podmiriva­ nje zakulisnih političkih računa, pa je uslijed toga hrvatstvo u Bosn i Hercegovini dobilo formu tuđinačkog oružja tim prije, što nerazborita politika dra i i i I Stadlera nije pružala mogućnost, da se izbjegne tim zabludama i hrvatstvu dadne onaj narodni karakter, kojeg bi dobilo u slučaju, da je bilo u vještijim i , nezavisnijim rukama. Jaz, što ju uslijed toga nastao između srpstva i hrvatstva u Bosni i Hercego­ vini poprimio je vrlo oštre forme i ba­ cio ružno svjetlo na Hrvate, radi toga, što su se njihove težnje u mnogo čem poklapale sa težnjama naših ugnjetača i što predstavnici hrvatske politike u Bosni nijesu umjeli da mu sačuvaju ka­ rakter borbe za narodnu neovisnost i njegovo ujedinjenje. Držim, da je tomu mnogo kriva i ambicioznost g. dra Ni­ kole Mandića, koji se je u svojoj težnji za čašću civilnog adlatusa udaljio od slobodarskih težnja dra Ante Starčevića. Starčevićev »okvir« postad e svrhom bosanskih Hrvata umjesto da zadrži svoj pravi karakter i ostane tek sredstvom za ujedinjenje svih pokraji­ na našeg naroda. Ne ću reći, da tom mentalitetu Hrvata nijesu mnogo krive i srpske stranke, koje su svojom negacijom hrvatstva u B. i II. navra­ ćale vodu na tuđinski mlin. Ta krivnja srpskih stranaka otskače tim većma, što su hrvatstvo u slijepoj svojoj mrž­ nji istovjetovalc sa »kuferaštvom« i kao »importiranoj robi« nijekale mu svako pravo na opstanak. Ova zasukanost srpskih stranaka i njihova tjesnogruđnost škodila je našoj narodnoj stvari isto toliko, koliko i ekskluzivno bosan­ sko »pravaštvo«. a njihova borba n a n o ž glavni je krivac, da smo se mi muslimani držali po strani i da nijesmo imal , ni mogli imati razumijeva­ nja za tu borbu tim prije, što je bosan­ ski nacionalizam bio — a na žalost i sada je — usko vezan sa religijom. Riječ »nema srpstva bez tri prsta« prešla je kod Srba u narodnu poslo­ vicu, a isto je tako uhvatila duboka ko­ rijena i krilatica dra Štadlera: »samo dobar katol k može biti i dobar Hrvat«. Ove potpuno apsurdne izreke najjasnije označuju svu konfesionalnost naše narodne sredine u Bo­ sni, pa koje čudo, da je te prilike umio izrabiti tip najsavršenijeg politič­ kog mešetarstva, kao Što je jedan Šerif Arnautović? Koje čudo, da je on u svo­ joj sredini mogao izigrati nacionalističko nastojanje dobroćudnih naših inteligenata i njihov rad prikazati onako, kako je njemu konveniralo? Koje čudo, da je on mogao muslimane odvratiti i od jednog i od drugog pravca i ujedno parirati i nastojanje onih, koji su išli za izglađivanjem tih opreka? Takovo nastojanje S- Amautovića bilo je tim lakše, što je proti srpstvu mogao uka­ zati na netrpeljivost »Narodovaca« i »Otadžbinaša«, a proti hrvatstvu izni­ jeti prozelitsko nastojanje dra Štadlera. Dodam li još njegovo operisanje sa teo­ rijom au t o n o m i j e Bosne i Herce­ govine, te istrijebljenjem muslimana u kraljevini Srbiji, onda sam istaknuo i glavne razloge, radi kojih je g. Arnau­ tović mogao oko sebe okupljati musli­ manske mase i držati ih ođaljenc i od Srba i od Hrvata, od kojih su posljed­ nji u našim očima bili izraziti pioniri austrjanštine. Nameće se pitanje, kako su mase mo­ gle podupirati g. Amautovića i onda, kad je on zaplovio vladinim vodama. Odgovor jo sasvim jednostavan: Mase su te politički neobrazovane i kao ta­ kove ne mogahu imati kritičnog pogle­ da na rad svojih vođa. Koliko su te mase vrijedile u očima njihovih vođa vidi se najbolje iz ovog bosanskog specijaliteta: vladinovci su držali opozicione govore, u kojima su na naj­ oštriji način osuđivali vladu i njene or­ gane, a kad je trebalo povući konsekvencije iz tog postupka i glasati proti, ti su zastupnici pravili jedan okret i — glasali za vladu. Istu su taktiku upotrebljavali i u svojim listo­ vima tako, da su im pristaše bili puno­ krvni opozicionalci, pa vjerovali u opozicionalstvo svojh voda i onda, kad su glasali kredite za željeznicu SarajevoUvac i podupirali sve pothvate baruna Pittnera. G. Arnautović je imao više lica i po­ kazivao je kome je koje htio: U Beču Austrijanac, <u Pešti punokrvni Madžar, prema Srbima »stari prijatelj«, koji Hr­ vate vuče za nos, a prema Hrvatima »iskren« saveznik i »dobar« drug. Naj­ interesantniji se je pokazivao prema na­ šem svijetu, u kojem je utvrdio mišlje­ nje, da politika znači — laž i pet­ ljanje i uslijed svog pelilivanluka dobio važnost velikog »diplomate«. 0vog se je arnautskog sina malo ticalo, što je svojim šaranjem diskreditirao Strana 3 Страна muslimansku politiku, a još je manjo vodio računa o tom, što svojim služe­ njem tuđinu kopa grob ’ nezavisnosti naše domovine. Njemu je imponirala naklonost grofa Tisze i austrijskih ge­ nerala u sarajevskom Konaku, iz koje je naklonosti znao crpiti lične probiti i iskorišćujući svoj položaj u lične, mjesto narodne interese, do­ ći za kratko vrijeme do zamjernog bo­ gatstva. Kako je interes Austro-Ugarske tra­ žio sve jače istupanje protiv Srbije, ta­ ko je i Arnautović sve više zaoštravao svoje držanje proti bosanskim Srbima i svojom kampanjom dotjerao dotle, da su odnosi između srpsko-pravoslavne i muslimanske mase postali hladni, a mjestimice i vrlo napeti. Bilo je i su­ koba, koje su sa srpske strane provo­ cirali intrasigentni Nježićcvci i zasukani pravoslavci oko pokojnog »Naroda«. Premda je Arnautović postao izraziti srbofob, ipak odnošaj musi, ujedinjene organizacije prema Hrvatima nije po­ stao nimalo s r d a Č n i j i. Dokaz, da je Arnautovićeva politika išla za tuđinskim ciljevima razdva­ janja našeg naroda i da je bila daleko od tendencije, da doprinese svoj dio izgradnji narodne slobode i samo- ’ stalnosti. S 1 u ž i ns t vo ove politike pokazalo se je naročito u oči rata i za vrijeme njegova trajanja. Sin Albanije nije imao nikakovog osjećaja za patnje našeg dijela naroda, pa je u svojoj rev­ nosti oko organizovanja vojne sile naše tlačitelj'ce išao tako daleko, da je htio izigrati i povoljštine. što ih je § 29. vojno-obrambenog zakona pružao na­ šim vjerskim službenicima. Bakrena afera također je jedan sraman dokaz nje­ gova služmstva, a njegova putešestvija u Beč i Peštu baš u očj narodnog pre­ vrata mogu biti sve, samo nc dokaz njegove ispravnosti i političke pronicavosti. On je u svojoj sljepoći i bešćut­ nosti; u svom cinizmu i bezidejnosti išao tako daleko, da je bez ikakva sus­ tezanja stavio na kocku čast i ponos nas muslimana, pa nas jednim lažnim obmanjivanjem strane i naše javnosti, jednim ciničkim izvrtanjem činjenica, učinio objektom prezira i mržnje ne samo sa strane Srba, nego i hrvatsko-slovenačkog dijela našeg na­ roda. Njegova drska tvrdnja, da predstav­ lja 90% muslimanskog dijela našeg na­ roda, izazvala je jedno silno neraspo­ loženje prema nedužnim muslimani­ ma Bosne i Hercegovine, a pomanjka­ nje odvažnosti kod naše inteligencije, da sc stavi na čelo tog dijela našeg na­ roda, omogućilo je da ta ljaga ostane na čistom licu našeg dijela naroda, pa da radi toga postane žrtvom bjesnila krvožednih »Narodovaca« i njihovih sa­ veznika. Sin Amautluka nije bio ni to­ liko uviđavan, da se povuče sa politič­ kog poprišta, bar za vrijeme prevrata i bio je tako drzak,-da od punokrvnog Madžarolca preko noći postane prista­ ša ujedinjenja Bosne s »majkom Srbi­ jom«, na koju je Šerif valjao t drvlje i kamenje. Bio je dapače tako nizak, da svoje žrtve nije htio pustiti na miru ni u vrijeme najstrašnijih šikanacija i zu­ luma satrapske Grđić-Šoline koruptivne vladavine. I tad je imao obraza, da pre­ ko pokojne »Jednakosti« blati predstav­ nike naše organizacije i da nam podva­ ljuje ništa manje nego — veleizdaju. Danas je sfrigan. i ovaj mu mali ne­ krolog napisah pred sahranu ne iz sa­ milosti radi njegove prošlosti — jer ta prema njenu rezultatu nije nikad bila sjajna — već ga napisah radi toga, da upozorim na neprilike, s kojima se je naša organizacija morala boriti pri­ mivši zaparloženu ostavštin u jednog nesavjesnog političkog me­ šetara. OGLASI U ,PR*WOr imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda* list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р г a v d \a �Ј1РАВДА 1НЛ 4. Strana PRAVDA Број 92 Broj Još u radnje doba dolaze mnogi tr­ ga S., Hudrović Salih, Fazlić Ismet, JaAntanta traži Hiudenburga I Ludeagovci u Beč i traže izvozne dozvole na šorević Ahmet i Memišević Vehlija; po dorffa. »Lokalanzcigcr« donosi vijest temelju akreditiva, koja im je ovdašnja 4 K: Dulančić Ahmet, Kulenović M., »Daily Maila«, da će antanta zatražiti jedna banka otvorila kod neke banke izručenje Hindenburga I Ludendorffa, i Huković Ibrahim i Pašić Alibeg; po 3 Težak položaj Turske. Prema pariš­ u Beču. K: Misirlić Mustafa, Ferhatović Halid i nc samo radi učinjenih okrutnosti u kim vijestima, koje stižu iz Carigrada I Napominje se, da se izvozna dozvola Raščić Hifzibeg; po 2 K: Memišević Francuskoj, nego i radi odgovornosti preko Bukarcšta, unutarnji položaj Tur­ od WarcnverkchrsbUro-a u Beču mo­ Remzija, Salihbegović Mustafa, Fočo za neograničeni podmornički rat. ske postaje vrlo težak. Prije nekoliko že isposlovati samo na temelju dozvole Hamid, Baščelija Ibrahimbeg, Deliraidana policija jc otkrila novu urotu, ko­ Filijale »Centralne uprave« i da sc no­ Izbori u Italiji. Prema posljednjim vi­ ■ mović Šcrifbeg, Sačević Mustafa, N. N., ja je išla za tim. J<4 učini državni udar, vac za kupovanje robe mora ovdje kod jestima iz Rima izborni rezultat, po­ i Lasica Košta, Pita Hasib, Pita Hasan, бкше sultana i proglasi Mehmed Seli­ voljan za katolike i socijaliste, sači­ 1 Hurić Habid, Bukva Rajib, Osmanović zemaljske banke u Sarajevu na »konto ma turskim vladarom. Konflikt između njava značajan poraz za nacionaliste, 1 Avdo, Hurić Sniail, Kocjenić Šcfkija i Kompensacija« položiti. sultana i m'adoturaka došao je do svo­ Ostali akreditivi, koje neke banke pri­ čak i za Giolittijevce. Tirak Salih; po 1 K: Mušanović Arif, je kulminacije. Novi ministar predsjed­ vatno u Beču otvaraju, nc će važiti, da ; Baličevać Emin, Šero Murat, Oruć AhClemenceau odstupa? U pariškim po ­ nik Riza-paša, optužen je da podupire met, Bczdrob Ibrahim, Bajrović Meho, I se time može roba izvesti iz Nj.-Aulitičkim krugovima bave sc pitanjem agitaciju mladoturskog odbora. Kcmalj Šačirbeg, Bckto Šaćir, Pita Tajib, Velić ; strije. Dakle niko neće moći robu iz­ naslijeđa Clemenceaua, koji će i pored paša, čija vojska ozbiljno ugrožava Ca­ vesti iz Austrije odnosno uvesti u Во Mustafa, Musabašić Mehmed, Fočo Ali­ pobjede svoga programa, vjerovatno rigrad. stavi će zahtjev, da sultan od­ ja, Lutvić Mustafa, Bukva Mustafa, Ša- 1 snu ako nema uvoznu dozvolu, ispo­ odstupiti. Spominju sc kao našUednici: stupi i lansira krozTtozvinstvo vijesti, da stavljenu od filijale C. U. te ako nije banović Dcrvić, Rcdžović Munib i SveMillerand i Barthou. narodna vojska nikad ne će potpisati uplatio kod zem. banke u Sarajevu na tanović Hilmibcg. mira kakav je projektiran. »konto kompenzacija«. Na mubareću kod Zlatarevića daroPoložaj je tako težak, da o odlasku Gornja označena podružnica daća ; vaše: Po 20 K: Ajisa h. Komadina, Šaantantinih Četa i brodovlja iz Car ^ra­ svakome rado upute i informacije u ohinagič zulhanuma, Hajrija li. Džino: po da ne može biti ni govora. voj stvari, o novom ugovoru i o zalihi 10 K: Suliret h. Bakarević, Zibe h. Saindustrijalne robe kojim raspolaže Njem. Vrhovni savjet iznio je mišljenje da Pododbor u Krupi. Kao što javismo, ■ hačić, Derviš h. Tulić, Selvet h. Zlatar, Austrija. vcrsa.Hcski ugovor treba da stupi na iza zagrebačkoga su sastanka naši po­ Nuri h. Kapetanović, Sadet h. Šarac, Pisama ove podružnice nalazi se u snagu 1. decembra. slanici gg. Dr. Hrasnica i Dr. Spaho Hajrije h. Tabaković, Rabije h. Sijerčić, I Jelića ul. 4. Telefon broj 425, gdje će se držali skupštine i pouzdaničke sastan ­ : Fchme h. Kapetanović, Razije h. Zla ­ O savjetu lige naroda. Vjerovatno je uredovati za stranke na obične dane ke u Bos. Novom, Prijedoru, Banjoj tar, Nafijc li. Džinić, Bcgovica Krupić, da savjet lige naroda neće biti sazvan Luci i Bos. Krupi. Poslanici su svagdje ' Fatime h. Kadić; po 12 K: Malima De- i od 9—12 sati prije podne. Brzojav: prije nego se američki senat izjasni de­ Konpens Sarajevo poštanski pretinac primljeni sa velikim oduševljenjem, te । nišlić; po 2 K: Esinia h. Muzur. Ukupno finitivno o mirovnom ugovoru sa Nje­ ; broj 248. ;m je njihov rad u Privremenom Nar. : 204 K. mačkom. To odlaganje pripisuje se či­ Predstavništvu kao i rad naše organi­ njenici, što postoji nada, da će američki Ajiša Kuicnoviić Haračlija u Kulen zacije jednodušno odobren. senat najzad ratifikovati ugovor sa Nje­ i Vakufu sakupila je svotu od 290 K. Da: Bos. Krupa sc do tada nije bila izja­ I rovaše: Esima Kulenović Kapetanović mačkom. .Ako on to međutim odbije, onda će Francuska, Engleska. Italija i i vila za naš program, ali je tom prili­ i K 60, Ajiša Kulenović Haračlija K 60, Japan proučiti pitanje i vjerovatno rije- 1 kom i u njoj održana skupština uz ve­ • Fatima Kulenović Haračlija K 50, Ha- i Siti da se sazove savjet lige naroda i j liko učestvovanje naroda, na kojoj je šija Altić K 50, Fatima H. Omerović uz burno odobravanje naroda provede­ bez. Sjedinjenih Država. K 30, Maghula Krupić K 20, Mclcća Šena organizacija na temelju našega pro­ Parlamenat Kolumbije usvojio je za­ grama. te je izabran mjesni odbor kako G. Dru Egonu Zahradki, konski predlog, kojim se vlada ovlaš­ slijedi: Predsjednik Omcrbcg Kulenoprimariusu bolnice za umobolne ćuje da stupi u savez naroda. v ć. podpred jednik Nezir ef. Ezić, taj­ Sarajevo. nik Fetah Krupić, blagajnik Huseinbeg Švicarsko je Narodno Vijeće usvojilo Za Vaš čin od 26. oktobra, kojim ste sa 12б glasova protiv 43 u posljednjem : Krupić. a odbornici bez funkcije: gg. svjesno htjeli da kao »stručnjak« Papirnati dinari. Narodna je Banka čitanju predlog o savezu naroda, pa je i Mehmedaga Mesić, Hadžr Husniaga Bcdnjević Pašalić i Miralem Beširević. j stavila u promet papirnati novac od 1 poslužite intrigama mog brata i time pristalo na to. da Švajcarska uđe u sa­ Svjesna naša braća Krupljani konač­ pogazili svetost svog zvanja nazivam i od po dinara. vez naroda. Ta će odluka biti podvrg- i no su uvidjela, gdje im je mjesto, tc se Vas zločincem i ako imate imalo ljud­ nuta referendumu. Međunarodni financijski kongres. javiše ne daju zavoditi od elemenata, koji skog dostojanstva, tužite me za uvre­ Mađarska mirovna delegacija sastav- . se izjavljuju neutralnima, a koji nam । vljaju iz Švajcarske: Inicijativom ne­ du. da Vam i na sudu uzmognem doka­ utralnih država, a na pri ’ cdlug švajcarIjena je ovako: predsjednik grof Adal- 1 uistinu više škode, nego li oni, koji su zati Vaš zločin. skč nacionalne banke, biće sazvan u bert Арропу, pročelnici Rolando Hegese s nama otvoreno upustili u borbu. Sarajevo, 23. novembra 1919. diss, Valter Ulman, Lcopold Pasar-Sza- ј Živjeli svjesni Krupljani! Živio naš naj­ i prvoj sedmici januara međunarodni fi173 Katica Barvlć. • nansijski kongres, koji će srediti pitanje bo. grof Teleki, grof Bethlem Lovaši i mlađi drug u borbi za sveta islamska valute. Kongres je imao vijećati u Lon­ prelat Giswein. i čovječanska prava! *) Za stvari pod ovom rubrikom udonu, ali se poslije odlučilo da će vije­ U engleskim političkim krugovima redništvo ne ondgovara. ćati u Švajcarskoj. živo se interesuju za posljedice, koje bi , Pošto je slinavka 1 »ap u kotaru Gramoglo imati držanje američkog senata : diškom prestala i bolest utrnula uki­ prema mirovnom ugovoru. Svakako se nula je Zemaljska Vlada zatvor kotara drži da to ne bi ni u čem promijenilo Gradiškog za promet sa papkarima. mjere, preduzete za suđenje caru ViliJugosl. Muslim. Športski Klub u Sa­ pravi laneni niigjamo na veli­ Prema tome ne vrijede više odredbe mu i njemačkim činovnicima i oficiri- : rajevu namjerava prirediti jednu veli­ ko. Šaljemo takuujer po pošti od 21. avgusta 1919. broj 160.399 i pro­ ma koji su pod optužbom. HowardCorku zabavu u svim prostorijama Dru­ u kantama cirka 13 kg pouze­ met je sa papkarima za kotar Gradiški don, koji se vratio iz Pariza, gdje je ta ' štvenog Doma na 12. decembra o. g. slobodan. ćem. Za kantu, zavoj i frankastvar bila ispitana, ovih će dana u mi- I Trećina čistog prihoda namijenjena je turu računamo 38 kruna. nistarskom vijeću podnijeti izvještaj o I Podružnica Njem, austrijskog ureda - M c r h a ni e t u«. Od glavnijih tačaka SEVER &K0MP.. LJUBLJANA. svemu što se dogodilo_»a mirovnoj kon- • programa poznato nam je da će se od­ za trgovački promet u Sarajevu Jelića ferenciji. Očekuje se da će se za neko- I igravati Nušićev »Hadži Loja«, a biće ul. 4., šalje nam slijedeću uputu: liko sedmica preduzeti mjere, kako bi I i drugih zanirrrivih tačaka. O samoj za­ se car Vilim i ostali sukrivci postavili • bavi progovorićemo još jednom kasnije. pred sud. Sada samo svraćamo na nju pažnju Prilike u Parisu karakteriše ovaj br- I braće Sarajlija, da je što obilnije posje­ zojav: Pariš ne može nikako da nađe i te. jer ovo naše omladinsko društvo za­ služuje u svakom pogledu najtopliju stana onim 339 novim poslanicima, koji preporuku. sada ulaze u francuski parlamenat. Ka­ petan Haurteauz, koji je izabran na »Muslimansko-Jugoslavenskl Klub« u Tardieuovoj listini u Seine et Oiseu, re­ Foči. Prijašnje društvo Uttihadi-Muslikao je, da mu je više muke zadalo dok min« zaključilo je na svojoj izvanred­ je našao stan u Parisu, no kada je s Ni­ noj glav. skupštini, obdržavanoj dne 7. jemcima ratovao. Ima doduše nekoliko maja 1919., da sc promijeni ime dru­ stanova, ali su vlasnici zapeli kiriju od štva »Ittihadi-Muslimin«, kao i neke 15.0C0 do na 20.000 franaka na godinu, tačke pravila. Vlada je odobrila tu iz­ dok plaća francuskih narodnih poslani­ mjenu. Dao Bog. pa ovo društvo otpo­ ka iznosi 15.000 franaka na godinu. čelo realnim radom na piusvjećtvanju svojih članova i islam, djela našeg na­ Grci u Epiru. Na temelju grčko-taliroda. < janskog sporazuma zaposjele su grčke j Odlikovan predsjednik »Udruženja čete sjeverni Epir. Novinara«. Prilikom novinarskog kon­ Očajno stanje Beča i Austrije. U po­ „SHvija“ osigurava na život ljudski gresa u Zagrebu, odlikovao je Regent sljednjoj sjednici austrijske narodne između ostalih i predsjednika sarajev­ skupštine opisao je državni kancelar (u svim mogućim kombinacijama. skog ^Udruženja Novinara« g. Jošu Renner strašno stanje grada Beča. On Ivaniševića ordenom sv. Save drugoga je istaknuo broj sprovoda i dječijih gro­ stepena. — Čestitamo. bova, kojih je iz dana u dan sve to Protiv šteta od phžara. — Pftiv šteta od provalne kragje. Soda za rublje. Danas izdaje grad, više, pa je ispred vlade pozvao narod­ aprovizacija trgovcima sodu za rublje. ne poslanike neka očajnim krikom aProtiv šteta tjelesnih nezgoda. Dijeliće se tako, da svaka osoba dobije peliiju na savjest susjedu h naroda, na četvrt kile. Cijena po kilogramu 2 K savjest velikih sila, na savjest čitavog 40 h. Daje osobne i hipotekarne zajmove. Za sigurnost i stlidnost zavodi svijeta. Mirovni ugovor onemogućuje Austrij da samostalno živi Pariš se jamče rezervni fendovi »Slavije« koji iznašaju Kor. ČSL. 120,000.000*— Za »Osvltanje«. oglu io na sve molbe za pomoć, od ko­ Sakupljeno jc u Cajniću za »Udruže­ i još nepokretnine u glavnim gradovima Jugoslavije, Čitavi dobitak jih jc ram dr. Renner — kao što je ot­ nje Muslimanki »Osvitanje« po Uzeiru voreno. izjavio na sjednici — uputio vrzavoda koncem svake godine pripada članovima osiguranicima. Na sve Biser i Derviš ef. Buturoviću 204 K. hovnom' vijeću telegrafskim put 1 pre­ ko 30 otkako se vratio u Beč. Ali sad I Darovaše slijedeći: Po 10 K: Avdić upite najpripravnije odgovara Podružnica banke „Slavlje" u Sara­ šcmso, I^čcvič Šukrija, Hodović Naon mora da dovikne čitavom svijetu: rif. Dautbegović Džafcrbeg, Buturović »Nemojte dozvoliti da ovaj nevini i ne- 1 jevu, Stepe Stepanovića obala. Vlastita palača. 165 sre n narod ovako strada! Vršite kao i D . I; м r Uzcjir, Čatić Alija, Prašo Nedž’bbc Miđrić Muhamed i Smailović narodi međti narodima vašu bratsku Ahmcd H.; po 5 K: Biser Muharem, Zidužno t prema na'ma!« Pahtički pregled Iz niii iFiniziciji. Priposlano.*) Sospidarstva Domaće vijesti FIRNIS OsicuraKe se! Kod naivoioe slavonskog — čaškog zavoda „SLAVIJE“ uzajamno osiguravajuće banke u Pragu. »Sadžoki Vlasnik: Centralni Odbor »Ц. M. O.s štamparija D. & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b9da39dae77b8a5c87eb7fdf1a411672.pdf 89fb2935b03daf5b42ed31c3b77df0ef PDF Text Text PRAVDA MMHNNi MOJ 66 MELE RA. [»teši suUetem, utorkom i četvrtkom. I&^ НШГЕШ Cta PrMplet* gG^H’e 72kruм, u p«la g*«Hue 36 kru­ na UradN^tvo i uprava мМ ee u Carevoj ulici. Telefon br. 124 Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt. štedionice 1119. Broj 93. * Sarajevo, subota 29. novembra 1919. (6. rebiul-evvela 1338 ) Povodom obljetnice ujedinjenja ne obuzima nas ono čuvstvo radosti i veselja, koje bi nas obuzimalo u slu­ čaju, da su ljudi, koji prihvatiše kormilo naše mlade države, bili dorasli svojoj teškoj zadaći i da su riješenju te deli­ katne zadaće pristupili sa više bratsku topline i vise obzira prema osebujnosti nazora 1 raznolikosti osjećaja, koji vla­ dahu i vladaju pojedinim dijelovima na­ šeg naroda. Kardinalna pogrješka naših državnika i njihovih stranaka leži u tom, što su se jedni previše zanosili teorijom apsolutnog jedinstva, koje je našlo iz­ ražaja u pretjeranom ccntralizo%nju državnog aparata, pa J upravnog; dočhn su drugi, težeći za preširokim slobodam.h, izgubili iz vida, da su se I sanil sve više odaijivall od zbiljskh po­ treba našeg naroda, trošećl energiju oko pitanja, koja spadaju Konstituanđ i o kojima se ne može diskutovatl bez izražaja narodne volje na jednim pot­ puno slobodnim izborima. Doktrlnarstvo naših stranaka dovelo nas je u položaj, da se slaveći obljetni­ cu Ujedinjenja, s bolom u duši moramo da spotičemo o jednu strašnu nemaš, koja koće da 1 formalno uzme riječ u našem javnom životu: na obljetnicu Ujedinjenja Imamo da s* borimo proti — diktaturi jednog konglomerata stra­ naka, čiji prvaci u lanjskoj godini pre­ uzele obvezu, da će Regent »a smisla želja i pogledat, koje »On i njegova vlada potpuno prihvatiše« biti »kralj samo slobodnim građanima države Srba, Hrvata i Slovenaca, te ostati uvijek vjeran velikim ustav­ nim, parlamentarnГш i široko demokratskim načelima«. Vla­ da »Dem. Zajednice« zaboravlja i nn svečane riječi Regenta: »Ja mogu uv­ jeriti vas i Narodno Vijeće čiji ste panomoćnicl, mogu uvjeriti svu vašu, svu moju braću Srbe, Hrvate i Slovence, čiju volju 1 misli predstavljate, da ću se i ja i moja vlada, sa svim onim što predstavlja Srbiju i njen narod, uvijek 1 svuda rukovoditi samo dubokom, nepomućenom ljubavlju brat­ skog srca prema svakom Interesu, prema svira svetinjama, koje su mile duši onih, u čije sto ime došli«. se ta njegova država sve do Konstituante upravlja ustavno i parlamentarno, te da obzirom na provizorno sadanje stanje, ostanu »na snaz« pod kon­ trolom državne vlade dosadan? au­ tonomni administrativni organi, koji će za svoje uredovanje biti od g o v o r n i autonomnim predstavništvima«. Odakle onda pravo »demokratskoj« zajednici, da ruši te solidne temelje naše Narodne Zajednice i da sporazum zamjenjuje svo­ jom voljom I svojom diktaturom? To je pitanje, na koje može doći sa­ mo negativan odgovor: »Nema g a«. Da, »demokratska« zajednica ввша tog prava i ne može ga imati sve dotle, dok se Prijesto ne postavi u protimbu sa svojim narodom. A budući su Karađorđevići jedna demokratska, jedna narod­ na dinastija, ml smo uvjereni, da će se ideologija »demokrata« razbiti o tvrdu hridinu ustavne svijesti mladog nosio­ ca prava i odgovornosti krune. U toj čvrstoj nadi, nas ni najmanje ne smetaju tjeskobne prilike, u kojima se nalazi na­ ročito islamski dio našeg naroda i s>ćamo se svečanih dana Narodnog Uje­ dinjenja u čvrstoj vjeri, da će baš naše patnje, baš naša dobra volja 1 još bolja snaga pridonijeti otrežnjenju predstav­ nika vlade, da ne učine namjeravanog koraka i da svojom popustljivošćn po­ vrate zemlji mir i oduševljenje, koje > vladalo u danima Adrese 1 Regentova odgovora. Oblaci što se nadvijaju nad našu z*mIju ušljed pohlepe D’ Aununcija i njego­ va jataka exkralja Nikole 1 odviše su ozbiljni, a da bi beogradska vlada н taklm prilikama mogla i smjela riskirati jedan državni udar, kojim bi se ozloioIjlo naš i onako ozlovoljeni narod bez razlike vjere i plemenskog imena. Žice su prenapete. I dužnost je ozbiljnih dr­ žavnika, da se prenu I ne ruše ono, Tto se je izgradilo na dobroj volji i pristan­ kom naroda. Dužnost im je, da se otri­ jezne, pa da u prvom redu nastoje iz­ graditi povjerenje naroda a državu i dn svojim popuštanjem ne ruše svih mos­ tova, koji vode k srca 1 oproštenju na­ roda. Dao Bog, pa obljetnica Ujedinjenja bi­ Kolike li razlike između gornje sve­ la popraćena aktom krune, kojim će se čane obveze Regenta ] postupka sadaNarodu povratiti vjera u Bratstvo, Jed­ uje njegove vlade, koja — težeći bajanakost 1 Slobodu; dao Bog, pa se sagi za narodnim jedinstvom — kopa jaz Između pojedinih dijelova našeg naro- j danje nezadovoljstvo izliječilo aktom pomirljlvosti sa strane vlade, koja svo­ da i ubija vjeru tog Naroda u njegovu jedinstvenu državu. Jer Narod je Izgra- ' jim dosadanjim postupcima nije pokaza­ la nimalo volje, da stišava 1 priljublju­ dio tu državu svojom s I o b o dn o m je. Dao Bog! voljom i ujedno postavio uslov, da Pridržnici. Po poznatoj boljševistlčkoj metodi Dra Poljaka, koju je pod egidom »de­ mokratske« zajednice inagurirao u svo­ jim privremenim odredbama za pro­ vedbu agrarne reforme, nastoje u no­ vije doba seljaci, da zemljovlasnicima pored kmetovskih zemljišta oduzmu i begluk i thne posljednjeg zemljovlasnika otjeraju u proletarijat, koji je na teret i društvu i državi. Koliko su ove metode štetne po današnji društveni poredak i koliko njihovo provađanje i poduzimanje može I samoj državi na­ škoditi — tim prije Što se ovim meto­ dama materijalno uništava gotovo jed­ na šestina njenog cjelokupnog pučan­ stva — o tomu ova čeljad neće da raz­ bija glavu. Zaslijepljena stoljetnom mržnjom i vjerskim fanatizmom prema muslimanima, koji sačinjavaju apsolutnu I kontigent zeinljo-posjedničkog staleža, : ova vrsta ljudi sa plitkim umom i kratkovidnim pogledima na budućnost dri žave uzela je za zadatak, da na svakom I polju ništi muslimane i kad to provede, misli da će joj onda ruže cvasti. Piscu I ovih redaka rekao je još u 1913. godini Đuro Džamonja, poznata »demo­ kratska« perjanica, da će muslimani nakon rata spasti u proletarijat i da će im biti sve oduzeto. Kad mi je to pri­ čao, iz očiju mu je izbijala ona vjekov­ na mržnja prema musi, dijelu naroda. Stoga on i njemu slični onako svoj­ ski i podupiru Prjbićevića i Poljaka. U ostalom mi smo o tom čvrsto uvjereni, da će božijom pomoći naš elcmenat, koji je šest stoljeća prkosio svim nava­ lama na granice svoje domovine i koji je kroz cijelo to vrijeme onako junački odbijao tuđinsku, najezdu Mletaka i Au­ strije rta Ove naše krasne zemlje, pre! živjeti i ovu demokratsku kugu i moI riju i još bolje očeličen u borbi osiguj ruti si svoj položaj. Povod da napišemo ovaj članak, dal* * su mi, kako rekoh, učestale enuncijacije »demokrata«, tih samozvanih težačI kih zaštitnika, da se zemljovlasnicima I imaju i begluci kao i kmeiovska selišj ta oduzeti Neposrechii pak uzrok ovom ! članku mi je pisanje »Narodne Slobo! de< u broju 88. od 31. p. mj. pod naI slovom lađi težaka«. Jedan boljševik ' u svećeničkoj mantiji, s moralnim nazoј*гнпа kao i Đuro Džantonja et Cons., : u svojoj pohlepi da zemljoposjednički ’ stalež istjera na prostjački štap, tuži ! se u spomenutom članku, kako age sa­ da hoće da oduzmu zemlju tzv. priorcima. posjevcima, pridržnicima; napottčarima ili kako se svi ovi-»nevoljnici« zovu. Da dokaže kako ovi seljaci imaju pravo na ovakove agi uske posjede kao i kmetovska selišta, navodi kako oni od vajkada ove zemlje obrađuju, kako su dapače na njima i zgrade sagradili i i. d. Nakon otrcanih fraza o lijenom i agi, koji čibuk puši i srče crnu kavu I sa »kajmakom« traži, da se sve zemlje dadu dotičnim obrađivačima kao i kmetovske. Budući ovaj zahtjev osim vcleposjeđj uika jako ugrožava i interes maloposjednika. naročito onih u gorovitim ko­ tarevima Hercegovine, nametnuta nam je ovim dužnost, da ovaj neopravdani ’ zahtjev pobijemo. Zemljišta, koja obraduju tzv. pridrž; nici, priorci, posjevci i napoličari iz ko­ jih nazovi »zaštitnici« seljaka hoće da stvore neki novi agrarno-pravni odnos i da na osnovu izvrnute interpretacije istih naziva, iscrpe neko pravo težaka na ovu zemlju, jesu po svojoj pravnoj naravi posvema slobodni zemjjo vlas ničk i posjedi, te su ■ kao takovi i u gruntovnicu upisati bez ■ ičijeg daljnjeg realnog prava. Zemljo; vlasnik kao obvezatni platioc plaća sam , neposredno porez i druge sve državne daće i prireze, a prijepori glede ovakoj vih zmljišta, pa bilo to radi neplaćanja I dohodka, zakupnine, slabog obrađiva; nja zemlje, otkaza zakupa I dr. i u opće svi prijepori, nastali usljeđ kršenja ob­ veza najamnog odnosno zakupničkog ugovora — spadaju pod nadležnost gra• danskih sudova, te je i to dokaz, da je • ovaj odnos čisto privatno-pravne nara­ vi kao i svaki najmovni odnošai. Da i najprije objasnimo odakle sve potječu , ovi nazori: [ Pridržnika, prioraca. posjevaca, napoličara i L d. imađe najviše u Herce­ govini i to imenito u kotarevima: Mo­ star, Ljubuški, Stolac. Trebinje, Bileća i Nevesinje, te po nekim gorovitim pre­ djelima Bosne, gdje se oskudijeva polji­ ma i'u opće ziratnom zemljom. Ako zemljovlasnik imade u jednom selu svoj dobar čifluk i begluk ili tzv. »mobinje« a uz njeg i kmetstvo rijetko se dogodi Godina 1. da bi on kojem seljaku makar i na jedI nu godinu dao na obrađivanje koji ko­ mad zemlje, slobodan od kmetstva, i Kmetov) razumije se, obraduju aginski ! posjed j aga im ih nikad nije oduzimao, ako su pravovaljano ispunjavali svoje obveze prema vlasniku; doćim svoj ■ slobodni, posjed, pa bio to bašća, šljivik, vinograd, voćar, duhanište, njiva podvodnica, livada, pašnjak, šuma i dr. vlasnik je sam direktno obrađivao, nje­ govao ј čuvao i .sa njeg plod i dohodak i pobirao. Događalo se naročito u pos­ ljednje doba, za vrijeme slobodne »Burijanove ere«, kada su naime počele mirne manifestacije seljaka, inspirirane po današnjim demokratskim vodama, a koje su u ostalom bile samo preteča današnjih boljševističkih pojava, da su radi’smrti vlasnika ili radi dri opa­ danja radne snage u te obitelji — ovo pošljednje osobito za vrijeme rala — neki komadi i od ovakovih čifluka do­ dati seljacima pod zakup, te se i posli­ je prevrata nalaze u rukama seljaka, koji danas po razvitlanoj lozinci demo­ krata svojataju ove zemlje sebi. Ur*, pako vlasnici, koji su imali oma­ nje komplekse begluka, razasute po raz­ nim selima pa dapače i raznim politič­ kim kotarevima, te od čijih su se glav­ nih čifluka ili obitavališta ovi komplek­ si nalazili udaljeni i bili im što no riječ »s neruke«, te kojima se nije isplatilo, da radi jednog komada begluka od re­ cimo 10 dunuma u jednom selu, prave čardake i gospodarske zgrade te drže sprave i hajvan, bUi su od vajkada pri-« siljeni, da ovakove komade daju pod za­ kup bilo u naravi, bilo za hajvan, mrs ili novac. Glede iznajmljivanja ovakovih zemljišta bio je uvijek običaj, da , aga iz godine u godinu na osnovu • usmenog ili pismenog u vov o г a daje pod zakup ovakove komade jednoj te istoj osobi Ako jc aga bio uv.ieren u poštenje dotične obitelji, od­ nosno ako je ista redovno ispunjavala sve obveze, što ih je zakupnini ugovo­ rom na sebe preuzela onda se obično događalo, da je aga svoju »mobinju« n a istaknuti način ostavljao kod is­ te obitelji, te рб tomu, nijesu rijetki slui čajevi, da bi taj zakupnički odnošaj pre­ šao s oca na sina. Činjenica je da su obje stranke, i najmodavac i najamnik, . uvijek bili uvjereni o provizornom trajanju ovog najamnog od­ nos a ja. To dokazuje i okolnost, da zakupnik — pa makar njegova obitelj obrađivala jedno te isto zemljište i 80 godina — nije nikad na takom zemljiš­ tu podigao kakav građevni objekt, da­ pače se ustručavao, ako ga baš nije na to vezao najamni ugovor, da na tom zemljištu pravi prezide, odvodi vodu 1 slično, jer je bio uvjeren, da jednog da­ na može taj posjed ipak preći u ruke drugog, koji zcmljovlasniku ponudi bolje najamne uvjete. Sam seljak, znajući da je zakupnički odnošaj privremen, jer je njegovo tra­ janje bilo uvijek ograničeno na izvjesno vrijeme ili usmenim ih pismenim ugo­ vorom, uvijek je udovoljavao svojim obvezama prema vlasniku, te je otale i došlo da je rijetko sud posredovao za razriješenje ovog odnošaja, budući se : je najamni ugovor nakon isteka ugo­ vorenog najamnog roka obično produ­ ljivao na određeni broj godina i do tom bi stranke ugovorile povišenje najamni­ ne. stanovite reparacije na tom kom­ pleksu n. pr. preziđivanje, odvodnjivanje i slično. »Mobipja«, odnosno »beg­ luci« u Hercegovini najviše se nalaze po poljima, te su to obično oranice ili livade boljeg kvaliteta. Rijetko, vrlo rijetko imade slučajeva, da je zakupnik na tom zemljištu pravio zgrade. To je redovno bivalo samo ondje, gdje jc kmet bio sudbeno deložlran sa Čifluka, te kad nije imao kuda, aga mu je dao �„ПРАВДА Сг^ана 2. Strana pod zakup svoj slobodnim postali čit­ luk. Osim ovih potpuno jasnih činjeni­ ca i satni naziv, koji se je u nekim kra­ jevima udomaćio i koji najamniku, od­ nosno zakupniku daje naziv »pridržnik«, »priorac«, »posjevač«, »napolićar« i t d. već po temeljnom značenju samih riječ., koje su nastale od glagola: pridržati, priorati i dr., označuje provizorni karakter ovoga odnosa. Uvažimo li sve ove jasne i nedvojbene argumente, dolazmo do zaključka, da su ovakova zemljišta, kojih imade mnogo u spomenutim kotarevima Hercegovine, po svim svojim pravnim osebinama posve slobodni beglučki posjedi kao i oni po Bosni. Stoga najenergičnije prosvjedujemo i protiv nakani, a kamo ii pekušaju, da se iz spomenutih naziva isisaju neki pravni naslovi i izradi neko pravo težaka na ove naše slobodne posjede, koje neki »mudraci« hoće da isporede s kolonatima ili dapače sa kmetstvom. Ove pretenzije najviše tangiraju maloposjednički stalež, koji je osobito raširen u gorovitim predjelima naše do­ movine i koji nije nikada bio lijen i in­ dolentan, kako bi to htjeli razni »donovi . nego su ga prilike života uvijek silile, da radi od jutra do mraka i time svojoj porodici priskrbi eksistenciju. : 1 ' ј I i I ' ( ; , I ; i , ; ; 1 On nije nikada živio niti može živjeti samo o jednoj grani svoga dohodka, te je takav čovjek većinom još kakav mali zanačija, bakal ili dapače težak, koji se bavi obrađivanjem svoje bašče, šljivika, voćnjaka, vinograda, sađenjem duhana, a uz to još goji pčele, hajvan ili radi što drugo. Ako bi mu se pored kmetstva još oduzelo < »mobinje« t. j. begluk, onda bi time dobar dio njegove eksistencije bio oduzet, usljed čega bi on u svojoj materijalnoj osnovi bio po­ koleban, što bi ga dovelo do potpunog ekonomskog kraha. Mi cijenimo težaka kao važnog ćinbenika naše države, koja si je uzela za zadatak, da, kako izgleda, samo seljaka podigne i učini ga sretnim, a sve ostale staleže podcijeni, a zemljoposjednike, koji su većinom muslimani, uništi; ali ne možemo dozvoliti, da se jedan ta­ kođer važan stalež ekonomski ruinira. U Jugoslaviji ima hvala Bogu zemlje na pretek, samo treba razborite i pra­ vedne uprave, pa da socijalni uslovi« budu za svakog jednaki, a naša država nipošto ne treba nazovi demokrata i raznih donova. Uostalom čestitamo Dru Poljaku, tom jugoslavenskom Ljeninu, da je dobio pristaša i među onima, koji su pozvani da propovijedaju ljubav pre­ ma bližnjemu. H. Ć. Veseli nas ovako pisanje »Srp. Rije­ ci«, a što se tiče »Srp. Zore« rekli bi­ j smo, da je njeno pisanje: bezumlje spo­ ' | jeno sa pokvarenošću. i j i j j I X. Izdavanje propisa. | ; ar. — Preuređenje naših šeriat. su­ dova u pogledu bolje izobrazbe šeriatsko-sudačkog podmlatka, poboljšanje eksistencije šeriat. sudaca, odredba gle­ de vršenja cilju shodno prakse i ispit­ nog povjerenstva, glede dodjeljivanja manipulativnog osoblja, te u pogledu inspiciranja šeriat. sudova nije nikakvo dogmatičKo pitanje, nggo su to više svjetovne, tehničke i ponajviše finan-v cijalne stvari. Druga je stvar uredba u pogledu iz­ mjene i naknadnog izdavanja propisa za šeriat sudove, pomoću kojih bi se ! uklonili u tom pogledu postojeći nedos­ taci Takva se uredba, kojom bi se s jed­ j ne strane izmjenjivali, a s druge stra­ ' ne uvađali novi propisi, tiče formalnog < materijalnog širiatskog prava. Ako bi se izostavio taj dio preuređenja, činio bi veliku prazninu, pa nam se stoga na­ ■ meću dva pitanja: | 1. Smije li se dirati u šeriatske usta­ . nove? | 2. Ko je kompetentan izdavati pro­ pise o šeriatsko-pravnim stvarima? Sarajevo, 28. novembra. ! Pod naslovom »Bezumlje ili pokvarenost?« donosi ovdašnja raddkalska »Srpska Riječ« ove retke: »Mi smo u 156. broju citirali rimsku »Tribunu«, najrašireniji list u Italiji, koja donosi u prevodu članke ovdašnje »Srpske Zore« (uređuje je Miloš Živković!). Na osnovu ovih suludih ispada jednog bezumnog ili pokvarenog novinara »Tribuna« tvrdi, da su Srbi protiv rata s Italijom. Ovo pišu talijanski listovi u isto vrijeme. kada naš ministar spoljnih poslova i vlada izjavljuju da će se silom oprijeti daljem osvajanju Dalmacije... »Srpska Zora«, opet se stavlja svjes­ no ili nesvjesno u službu tuđinu i nepri­ jatelju. U času, kada mi svi sa najvećim uzbuđenjem čekamo, da mahniti D’ Annuzio navali na naš Split, u času, ka­ da srpska vojska stoji spremna da na poziv Kralja Petra odbije neprijatelje — ona u svom 185. broju piše: »Da Ii da igramo va banque? Hoćemo li novi rat? Pogledajmo najpre oko se­ be, pa malo i kod sebe! Oko nas sve sami neprijatelji. A unutra, kod kuće naše? Jeli »troimeno« jedinstvo već toliko učvršćeno, da bi moglo izdržati jedan takav strašan potres kao što bi bio nov rat posle sedmogodišnjega? Ne bi 11 on bio možda signal za stostruko ras­ trojstvo? Nema li možda kod nas takvih elemenata, koji sa nestrpljenjem očekuju spoljašnji zaplet? I ko bi poneo najveći teret novih muka? Opet srpski narod! To bi bio bezdušan zločin prema njemu. Uietitl lakomisleno u kakvu no­ vu krvavu opasnost, značilo bi izvršiti zločin i protiv ove države i protiv Srp­ skoga Naroda«. Je li ovo izbezumljena pokvarenost? Ko pozna Miloža Živkovića i Đ. A. C. lako će odgovoriti na ovo pitanje«. Naši šeriatshi sudovi. Ja ću na ta pitanja reći svoju, a »bahs« je otvoren, pa bujrum! Ko god se osjeća sposobnim raspravljati o tim pitanjima otvorena su mu vrata. Samo uz uslov, da mubahasa bude u grani­ cama pravila nauke o »munazeri«. FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (15) Rene je prišla ocu, oprostila se i snjim, sjela u kola i otputovala u prijestonicu bez ikakve odluke ne znajući ni sama šta će učiniti. Nešto je vuklo onamo, gdje se je bojala, da će se nešto teško, neočekivano dogoditi. XIV. U jednom atenskom sanatoriju ležao je Ihsan Sururzade. Rana na ruci bila je već zarasla, ali mu liječnici savjetovaše neka ostane još neko vvijeme dok se kost potpuno sraste, koju je tane u mišici bilo prelomilo. Ihsan je ležao sam u jednoj malenoj sobi s ve­ likim prozorima i bijelo okrečenim zidovima. Kroz prozore bez zavjesa kralo se pozno jesenje sunce i činilo sobu još vidnijom. Osim postelje u kojoj je Ihsan ležao, bila je u jednom ćošku kanapa bijelim lanom prevučena, prema postelji stol sa stolicom, za vratima u zidnoj udubini umivaonik s čistim ručnikom, safunom i bocama za ispiranje usta. Na postelji ležao je Ihsan po strani i čitao ne­ kakvu knjigu. Nešto blijed u licu, sa upalim obra­ zima, sa zamjetljivi™ crnim kolutom ispod očiju, ko­ ji su povećavali njegove lijepe crne oči, metnuo je Број 93 Broj PRAVDA Prije svega istakuću ovo: Cjelokupna islamsko-vjerska uredba kao dogmatična i pravna posmatra stvari na svijetu, djela čovječja, prava i dužnosti čovječje, sa dva stanovišta: dogmatičnog (dijaneten) i pravničkog (kazaen). Ja se ne pačam u religiozna ni u dogmatična pitanja (Itikad i ibajdat), nego ću ovdje govoriti o šeriatsko-pravnom poretku muslimana i o šeriatskim usta­ novama, koje se na to odnose. (Muamelat uključivo i Musaćchat). Više hadisi-sahina upućuju, da će šeriat i njegov pravni poredak posto­ jati do kraja svijeta. Pošto ta vijest potječe od muhbiri sadika (istinitog vjesnika), u nju se ne smije ni posum­ njati. S druge strane vele pravnici, a to se i iz iskustva znade, da ni jedan zakon, što ga ljudi naprave, ne može za sve vijekove egzistirati. Kur’an i liadis sir izvori i temelji kako islamske dogme tako šeriatsko-pravne znano­ sti. (Idžma i kijas svode se opet na Kur’an i hadis). U njima su uz neke po­ jedine precizne odredbe postavljeni te­ meljni principi, iz kojih su islamski učenjaci izveli mnoga pravla. Skup ovih pravila čine jednu posebnu znanost, naime islamsku dogmatiku (Umi usul), pomoću koje nauke suTukaha (šeriat. pravnici) podvrgavali postojeće i za­ mišljene ljudske čine i poslove pod »ahkjam« (šeriat. ustanove), te je tim podvrgavanjem fukahe nastao »fikih«. Fikuhu sc kaže »Umi fikih«, te je dakle i »fikih« jedna znanost. Ja toga ne poj­ mim. Za me fikih nije nikakva znanost, nego zbirka pravničkih mnijenja i u neku ruku islamski zakonik. Ako se mo­ že reći, da je n. pr. austrijski opći gra­ đanski zakonik knjiga o pravničkoj na­ uci, onda se to može reći i za naše razne fikuhske kitabe. Svaki je fakih prema svojoj sposob­ nosti, prema prilikama mjesta, vreme­ na i svoje okolice davao svoje pravnićko mnijenje za pojedina pravna pita­ nja. Otuda je nastalo u jednom te istom pitanju jest »džaiz« nije džaiz, jest sahih nije »sahih«. Nijesu ta kontra prav­ nička mnijenja samo medu fukahom raz­ ličitih generacija, nego i medu suvre­ menicima, dapače i među onima, koji su u jednom mjestu živjeli. Pošto treba opsežnog teološkog i svjetskog znanja, da se bude mudžtehid, pa da se mimo fikuh ravna izravno po Kur’anu i hadisu, muslimani su, istina, vezani u svom cijelom ravnanju uz fukahu i njihove knjige (kitabe). A pošto svaki pojedinac musliman i musliman­ ka nemaju sposobnosti da znaju i ra­ zumiju šta i kako stoji u tim kitabima, muslimani moraju imati svoje alime u svakom mjestu i vremenu, koji će im tumačiti te kitabe. Pošto i alimi ne mo­ gu biti jednake spreme i jednakog shva­ ćanja, a uz to su, kako je prije rečeno, ogromna fikuhska djela u pojedinim vjerskim i pravnim pitanjima različita, kontradiktna mnijenja, to će jedan tu­ mačiti ovako, drugi onako. Zato opet treba da se od tih alima neki sa većom spremom i znanjem postave za mufti­ je. kojih će mnijenja i fetve u pojedi­ nom slučaju biti mjerodavna za nje­ govu okolicu. Da li su naše sadanje muftije na potrebnom stepenu sposob­ ruku pod glavu, a drugom držao knjigu koju je čitao. U sobi je bilo neobično tiho, da se je jasno čulo uvijek, kad je prevrnuo list, ih se maknuo na postelji. No ko bi mislio, da se je Ihsan udubio u čita­ nje, kako je to izgledalo, prevario bi se. Dok je Či­ tao nekakav roman, koji je prikazivao čovjeka ni­ žim od životinje u strastima, a podlijim od svakoga u sticanju dobara i samoodržanja, dotlen je Ihsanova misao kružila samo oko jedne osobe i jed­ nog pitanja koje nije mogao riješiti. Ta jedina oso­ ba bila je Rene Logotetides, a jedino pitanje: da li ga još ljubi? . . . Od nje nije ništa dobio več tri četiri mjeseca, od nje nema ništa već tri nedelje kako leži u bol­ nici, a ne može biti, da ne zna ništa o slučaju. Dolazila mu na pamet jedna zgoda, kad mu je rekla da ne bi mogla ljubiti jednog čovjeka, koji bi radio proti njezine domovine, pa ako bi ga i ljubila, istrgla bi iz srca tu griješnu ljubav i volila stradati, trpiti... Da li nije Rene po sudu mladogrčke štampe smatrala ga »turskom uhodom« i neprijateljem grčkog naroda? Pa dobro, ako je i tako, za što ona nije došla k njemu i zatražila njegovu izjavu, pa zašto nije otišla u klub i raspitala se je li Ihsan isključen ili nije? Doduše, on je predao ostavku, jer više ne može ostati u jednoj stranci, čija je či­ tava štampa napala ga i označila kao izdajicu ideje. Natrag je bilo teško. Zadovoljštinu je bilo još teže dati, pa je Ihsan računao da će ga odmah isključiti, a kad je dao ostavku bio je siguran, da će bez debate biti primljena. No ni jedno ni drugo nije se dogodilo. Kad se je pobio u »Metropolisu« radi Nere ■ ■ | । i । ! i i 1 i 1 j i ! ; i nosti za vršenje toga teškog zvanja, pitanje je, veliko pitanje. Malo se udaljih od glavne stvari, na­ ime od pitanja: smije li sc dirati u še­ riatske ustanove i inogu li se nove uvadati? Ja velim, da smije i može. Kako je gore rečeno, mi se ravnamo po fikuhskim meselama. a fikuhske su mesele, kako se može razumjeti iz gor­ njeg obrazloženja, ljudski produkt, koji može zastariti, kao i druga ljudska dje­ la. Dok odgovaraju prilikama i duhu vremena, dotle i važe kao Šeriatske ustanove, a čim zastare, gube značaj šeriat. ustanove, pa ih treba staviti iz­ van krijeposti. Ako zastari koja fikuh­ ska mescla — a ko zna ne će ii i sve postepeno zastariti^— tijem ne će za­ stariti sam šeriat, naime njegovi glavni principi. Vrelo šeriata, Kur’an, ne može zastarjeti. Tvorac svijeta najbolje po­ znaje ljudsku narav, znade, jer je sam tako htio i odredio, da se sve na svi­ jetu mijenja, da je svijet i ljudstvo u neprestanom razvijanju, pa je postavio take temeljne principe, da, kako se ob­ lici mijenjali da mijenjali, principi opet ostaju i važe, dokle god postoji svijet. Zato Kur’an nije uređen kao kakva knji­ ga ili zakon, što ga ljudi prave, pa se to kratkovidnim očima i ovodnjelim mozgovima pričinja kao neka nesređenost. Naučnjaci prirodnih znanosti ne će reći, da jc priroda nesređena, da ono, što u prirodi postoji, nije sve na svome mjestu. Tko će se tako glupast naći, pa da prigovori, zašto nije stvo­ reno odjedanput sve na svijetu, što tre­ ba i što će trebati čovjeku. Zašto bi onda naši umovi, naše ruke, čemu bi postojale razne rude? N. pr. jedna od bakra napravljena potrebna posuda pokvari se u obliku, ili prestane svrha, za koju je naprav­ ljena; onda sc prelije, pa se iz nje na­ pravi druga stvar, koja je potrebna, i u sasma drugom obliku. Da ta posuda nije bila od rude, ne bi se mogla predrugojačiti i sasvim bi se uništila ili bez koristi stajala. Bog je stvorio glavne materije, dao čovjeku um, znanje i ru­ ke, pa mu pustio do nekih granica slo­ bodnu volju, da sebi pravi 'šta želi i Šta mu treba. Tako je isto po mome shvaćanju i sa islamskim vjerskim i šeriatskim usta­ novama. Nije sve, što treba i što će sve trebati, odjedanput unaprijed pre­ cizno u Kur’anu određeno, nego su po­ stavljena temeljna načela, na podlozi kojih će učenjaci i umnici dalje izvađati precizne odredbe i zakonske usta­ nove prema potrebama. Ovo ja sam ne velim, ovako shvaća­ ju i vele islamski alimi vjerske filozo­ fije..! sam zdrav razum to shvaća i ne može drugačije biti, a vidimo da tako i biva. (Nastaviće se). Umoljavaju se mjesni odbori da odmah jave koliko žele kalendara. Zafranisove donio je Periklesov list »Nova Grčka« noticu pod naslovom »Nemio događaj« u kojoj je pisalo: da je jedan član mladogrčkog odbora pozvao na dvoboj jednog višeg časnika radi jedne ljubavne afere u koju je bilo upleteno i ime liberalnog pos­ lanika Zafranisa, Obojica su zavađenih ranjeni, al’ nije ni jedan opasno.« Iz ove kratke vijesti vidio je Ihsan, da Dr. Perikles ne će, da izgubi jedinog prijatelja u Turskoj. No držanje i šutnja Renina bila mu je nerazumljiva. Svaki put kad su mu najavili posjetu mislio je na Renu i uvijek se je prevario. Osim posjeta njegovih prijatelja obitelj Zafra­ nisa najčešće je bila kod njega, a od svih svaki­ dašnji posjetilac Nera. Prvi čas kada je Nera čula za dvoboj prepala se i pričala Ihsanu neka to ne čini, ali i prije nego što je očekivala odgovor došao je g. Zafranis kući sav blijed i javio: da se je Ihsan pobio s časnikom generalnog štaba Harisom i da su obojica ranjeni. Nera je pala na tu vijest u nesvijest, a svi drugi žalili su Ihsana tim više što je on ustao na obranu časti njihove kćeri. Kad je Nera došla k sebi pošla je odmah u bolnicu, da se na svoje oči uvjeri o stanju i o opasnosti rane. Ihsan je dočekao sa smiješkom i rekao joj da nije opasno, nego samo da trpi bolove radi prebijene kosti. Ona je dugo sjedila na rubu njegove postelje I pobožno gledala u njegovo pežutjelo lice. Kad bi stisnuo usnice od boli, Nera se stisnula i sama osjećala istu bol. Počela plakati i Ihsan je morao tješiti' i) moliti neka to ne čini, jer da njemu neće ništa biti, nego u najgorem slučaju ako mu ruku odrežu. (Nastaviće se) �Bpoj 93 Broj Iz islamskog svijeta. Afrička Trlpolitanlja. Afrika, taj crni kontinent, najzanimiriji je dio svjetske kruglje. To je po­ tvrdio i sam Livingstone. On je pregaeio Kongo, Sudan i skoro sve ekvatorske zemlje Afrike. On je mnogo pisao o Africi. Tvrdio je da je Afrika naj­ važniji dio svijeta, ne samo za svjetsku trgovinu, već i za čovječju kulturu. Za Afriku zanimale su se vazda baš naj­ veće evropejske pomorsko-trgovačke države. Engleska je bila prva, koja je na af­ ričko tlo stavila svoju stopu. Doduše Portugalska je zaokupila još prije En­ gleza dosta znatne zemlje oko zaljeva Delagoe. Nu Englezi su odnosili i pri­ svajali lavlji dio južnoafričkih zemalja. Iza Engleza, koji su već u ono vrijeme bili zauzeli Egipat poradi SueŠkog ka­ nala i poradi svojih pomorskih saobra­ ćajnih veza sa Indijom, Australijom. Novom Zeelandijom i Caplandom, oso­ vili su se Francezi i prisvojili Tunis i Algir. Italija je nakon rata sa carem Etipije Menelikom uzela Eritreu i dio Somalske obale. AkOprem su Englezi u abisinskoj prijestolnici Adis Abebi ima­ li veliki upliv na Negusa Menelika i na caricu Taitu, oni ipak nijesu mogli za­ priječiti talijansku okupaciju eritrejske pokrajine na Crvenom moru. Englezi­ ma su Talijani prekrižili'baš onda vrlo važne račune glede njihovih trgovač­ kih interesa u Abisiniji i u Sudanu. Ali, činjenica je, da će danas sutra, kada kucne pravi čas, Englezi s Talijanima glede Eritreje još krupno obračunavati. Jer, kad Arabija dođe pod izravni političko-upravni upliv Engleske, Talijani će izgubiti svaku matematičku podlogu na Crvenom moru, koje će postati is­ ključivo engleskim morem. That is right — english right. Belgija ili bobe njezin pokojni kralj Leopold 1. uzeo je Congo. I on je s njim gospodario kao sa svojim osobnim vlastelinstvom. Congo je nosio teške godišnje milijune kralju Lcopoldu, koji je s Congom radio isto onako, kao ехkralj Nikola Petrović Njeguš sa Crnom Gorom: Što je moje nije tvoje, a što je tvoje, to je moje. Afrika je postajala slatkim plijenom sviju evropejskih dr­ žava. A zar je to mirne duše mogla gle­ dati Njemačka? Ne! I ona je zagrabila jakom šakom u afričku zdjelu. I prisvo­ jila si u južno-zapadnoj Africi urodeničke zemlje,zondje, gdje su se prote­ zale englesko-afričke granice prema Atlantskom Oceanu. Nadošla je i borba za Maroko. Francuska i Španjolska progledale su odmah namjere njemačke diplomacije i učinile energičan front Njemačkoj. Prijetio je već neizbježiv oružani sukob- Engleska je iz vlastitih trgovačko-strateških interesa, u najprvom redu zbog Gibraltara i gibraltar­ skog tijesna poduprla Francesku i Špa­ njolsku. Tako je došlo do političkogospodarskog ugovora u Algecirasu. I tim se je rat interesirane Evrope poradi Maroka odgodio ad calendas graccas... Za našeg boravka god. 1897. u Tri- | polisu i u Bengasiji, dakle još u doba, i kadno je u Tripolitaniji i u Cirenaiki i vladao general Jusuf-paša, kao namje- : snik sultana Abdul Hamida i kao gu- ' verener, već su se opažali rukopipateljni znakovi talijanske diplomacije i ' ratnog ministarstva u Rimu, znakovi, | koji su izvjesno slutili na tursko-talijanski rat, na grabež Tripolitaniji po Italiji. Talijanski oficiri od glavnog taIjanskog stana bili su rasipani po cijeloj Tripol taniji pod krinkom trgovaca, in­ dustrijalaca, obrtnika, zemljomjeraca i turista. Fotografirali su i crtali sve stra­ teške položaje i tačke uzduž tripolitanske morske obale i u unutrašnjosti. Nije | bilo parobroda talijanske »Navigazionc gnerale italiana«, s kojim ne bi iz Ba­ lerina, Messine, Catanije ili Syrakuze preko Malte dolazila roba talijanske in­ dustrijske proizvodnje u Tripolis i u Bengazi. Nu s robom su dolazile i tali­ janske uhode i preobučeni časnici. Tur­ ski guverner, u razgovoru s nama, srni- l ježio se onako po »kismetski«, kad smo 1 mu izražavali naše mpijenje i naša- o- | pažanja. Jest, ali evropejski konzuli su • upozoravali turskog guvernera na po­ gibelj, koja Turskoj prijeti u Tripolita­ niji od Italije. Guverner se je prenuo. Izvijestio je tursku vladu. I stambulski mdžlis zaključio je, da se u Bengazi i и Tripolis odašalju novi tabori vojske. To je ipak sve slijedilo u homeopatičr koj dozi. Italija se nije osvrtala na tur­ ske priprave. Poznavala je Tursku, nje- 1 »inu tromost, njezin Indiferentizam, nje- I Strana 3 Cipala .PRAVDA* — „ПРАВДА* Iz Bašc orBanizacijt. * zine kukavne financijalne prilike i —potkupljvost njezinih činovnika i čas­ nika. Nastupio je rat. I svršio se po­ razom Turske i rtripolitanskih Arapa, koji su na konac konca iskrvarili tali­ jansku vojsku i zadali joj smrtnih uda­ raca na sve strane. Ipak je Italija za­ uzela Tripolitaniju i drži ju još danas sa najvećim vojničkim i materijalnim žrtvama. Ali, dokad?! • Organizovanje krupskog kotara. Dne 17. oktobra t. g. održala se skupština u Otoki, ubavoj varošici kotara Bos. Krupe. Svi prisutni su se izjavili za naš program. Odmah je izabran odbor, u koji su unišla slijedeća gospoda: Predsjednik Ibrahim ef. Komić, podpredsjednik Hasanaga Komić, tajnik Nuruddin Caušević, blagajnik Omeraga Mujagić, a članovi bez funkcije gg. Sabit Šahinović, Salko Suljić, Miralem Bajrić, Mehmed Omerćehaić, Hasan Mujkić i Latif Mustadanagić. Odbor je odmah otpočeo svoje dje­ lovanje provađanjem organizacije u svim okolišnim gradovima i selima sa potpunim uspjehom, te su i seoski odbori nastavili svoj rad i počeli popisivati članove. BuŽim grad jc zakazao skupštinu. Naša mila Krajina, zaboravljena od svakoga, počela se eto budit', da u kolu svoje organizacije nastavi djela svojih junačkih pređa — kladuškog Mujage i viteškog Like Mustajbega. Živjela naša draga braća, naši kršni Krajišnici! Tripolis je za primorsku i središnju Afriku srce trgovine uvozne i izvozne. Tripolis je najveće skladište evropej­ skih industrijskjh proizvoda i srednjoafričkih sirovina. U Tripolisu sc izmijenjuju trgovački članci Evrope sa pri­ rodnim mirovinskim proizvodima afrič­ kog kontinenta. Iz Tripolisa odilaz« one bajne karavane bedunskih deva, na­ tovarene sa tkaninama, porculanskom, staklarskom, kovnom i svom drugom raznovrsnom robom evropejske indu­ strije. Karavane, sastojeće se koji put čak od 1500—2000 deva jedno- i dvogrbica. I te karavane jedino su trgovač­ ko saobraćajno sredstvo Evrope sa sre­ dišnjom Afrikom, s njezinim gradovima, gradićima, selištima i oazama. Te ka­ ravane raznose i smještaju cvropejsku trgovačku robu u skladišta srednjoafričkih trgovaca i vraćaju se opet u Tripolis, krcane sa sirovim kožama, tamjanom, mirrhom, smolom, zlatnim prahom, slonovom kosti, vunom i dru­ gim štokakim srednjo-afričkim trgovin­ skim člancima i polufabrikatima u sirovinskom stanju. A sva ta trgovina osniva sc poglavito na podlozi izmjene u naravi: roba za robu. Koliku trgovin­ sku korist iz sveg tog posla crpi samo i jedino Italija, koja je postala monopolistkinjom svega izvoza i uvoza, štono se stiče sa 9/м kontingenta u Tripolisu, to će svaki trgovac, i onaj najmanji, bistro i jasno razumjeti • . Na moj pozv, da se i mi vjeroučitelji ' organizujemo, odazvao sc dovoljan broj kolega, pa stoga pozivam sve cij. kolege vjeroučitelje, na opću skupšti­ nu, koja će se održati u petak 12. decem­ bra o. g. u prostorijama Gazi Husrevbegovc mektebi ibtidaijje (Đulagina ul. kod Begove džamije). Dnevni je red: : 1. Otvorenje .skupštine. 2. Biranje ! skupštinskog predsjednika i dva verifikatora. 3. Pretres i prihvat društvenih pravila. 4. Prihvat rezolucije, koja se ima predati putem zcm. vlade Ministar­ stvu Vjera i 5. Evctualije. Napomena: Kako je skupoća u sva­ kom pogledu na najvišem stepenu, a na­ še novčano stanje i onako nepodnosivo, mogli bi cij. kolege iz udaljenih kraje­ va delegirati poslanika, koji će ih na skupštini zastupati. Ovakovi delegati moraju imati punomoć, potpisanu od onih, koje će zastupati. Oni kolege, koji su u obližnjim mjestima na željezničkoj pruzi, treba svakako da dođu. Što nas je više to bolje. Odzivom na skupštinu ćemo pokazati svoju svijest i važnost našeg materijalnog pitanja. Zato, kolege, na skupštinu! Kolegijal­ ni seiam i pozdrav šalje: Muhamed Islamović, vjeroučitelj u Hadžićima. Odboru »Gajreta« otpremljen je iz Vlascnice ovaj brzojav: /Članovi »Gajreta« iz kotara vlaseničkog priključuju se protestu dr Spahe i Hrasnice, te tra­ že, da se početkom decembra sazove nova izvanredna skupština. Povjerenik Demlrovlć«. Iz Cajnlča primamo ove retke: »Niže pornog društva »Gajret« molimo za is­ pravak notice koja je izašla u 79. broju Pravde od 28. okt. o. g. kao protest Gaj­ retovih članova kako slijedi: Nije istina da se je obdržavala ikakva skupština Gajretovih članova na 21. prošlog mje­ seca i da su prisustvoval svi članovi. Gornju noticu su poslali nekolicina podpisani članovi muslimanskog pot- Politički pregled Engleska se plaši. Prema posebnim engleskim vijestima pokret u Smirni protiv Kemalbega zahvatio je cijeli na­ rod. U Konji je bilo ozbiljnih konflikata . među protirevolucionarima i Kemalovim pristašama. Prekinut je željeznički saobraćaj među Konjom i Carigradom, kao i među Konjom i Adanom. I I...... Bilješke Akademičarskl jadi Primamo i rado donosimo ove retke jednog zagrebačkog akademičara: »Već je preko mje­ sec i po dana kako su se akademičari sabrali na univerzi. Neki je ponio koju stotinu kruna od kuće, neki opet uzajmio na račun Stipendije. Hrana skupa, a stanovi skupi. Tih par stotina kruna brzo nestalo; đaci siromasi istrgaše oči pogledajući stipendije, a njih nema pa nema. Izgleda, da je g. Grđić zaboravio kad je bio đak. VjBroočitiljsha skupština. „БајМГ. Politički i vojnički položaj Italije u Tripolitaniji sagrađen je na pijesku. Ita­ liji ne koristi blizina njezine zemljo­ pisne čizme, koja sučelice gleda obale tripolitanske. Ekonomski egoizam Fran­ cuske i opća političko-gospodarska Ijubomornost Francuza proti Talijanima izbija od dana do dana sve to jače na javu. Francuska je neposredna susjeda sa svojini Tunisom'i Algirom i pritišće sa trgovačkom utakmicom i Italiju i Tripolitaniju. To jc jedino zlo za Ita­ liju. Ali, drugo i najveće zlo po Talijane rada se i razvija u mozgovima tripolitanskih Arapa, koji su u organ izatornoj svezi sa Arapima Egipta i Maroka. Ta činjenica interesira u prvom redu En­ gleze i Talijane, ali u drugom redu i Francuze. Ima ipak jedna razlika. Bla­ gi čovječji postupak francuske uprave u Africi djeluje blagotvorno, pomirljivo i simpatično na afričke Arape. Dočim brutalni postupak Talijana i Engleza sili Arape na otpor i na odmazdu. Pri­ tisnuto jače, sve to više skače. Neda­ leka budućnost uvjeriće svijet, da će Italija izgubiti Tripolitaniju — a i Eritreju. (»Jugosi. Ekonomista«). —W I I I . .. I '1 гти г (dvojica ili trojica) ovdašnjih građana bez ičijega znanja i privole misleći da tutorišu ostalim članovima. Skupština Gajretovih Članova bič** -skorih dana saz­ vana i rezolucija iste biće objelodanje­ na, a piscima rečene notice poručuje­ mo da se okane toga jer smo toliko svjesna da netrebamo ničijega tutorstva. Cajniče, dana 3. novembra 1919. Gajretovi članovi: Ibrahim Mušanović, Sućnija Lačevića, Ejub Smailović, Misirlić Mustafa, Biser Uzeir, FazliĆ Ismet, Miščević Džemal, Đulančić Ahmed, Derviš Raščić, Velić Mustafa. : 1 i i I i i ' | Malo više razumijevanja, gospodo, za ' naše nevolje i patnje! Bar onaj novac, koji je određen za nas, pošaljite nam na 1 vrijeme, da bez svake nužde ne stra- | davamo.« Riječ ima šćepan Grđić. Naši narodni interesi na Jadranu i zapadnoj granici bili su posljednjih da­ na predmet naročite brige i mjera za zaštitu, koje je vlada naredila povodom novih agitacija D’ Annunzija i njegovih odmetnika i suučesnika. Međutim vla­ da je dobila ozbiljna uvjeravanja, da ne­ ma razloga za takvo uznemirivanje. Saopćeno joj je da naši interesi nisu u pogibli, kakve se boji naše javno mni­ jenje. Naprotiv da će u skorom roku u cijelom tom pitanju konferencija mira dati riješenje, koje će, kao što nam je rečeno, zadovoljiti naše legitimne aspi­ racije. Vlada, razumije se, ostaje pri mjerama, koje je naredila i koje su baš zato ozbiljnije, što nemaju karakter nikakvog izazivanja. Rijčko pitanje. »Avanti« u članku »Comedia di Fiume« traži od vlade, da da što prije svrši pitanje Rijeke. U član­ ku se nadalje veli da je Italija zbog D’Annunzijeve avanture prinuđena, da posli­ je svršenog rata drži za godinu dana milijon pesto hiljada vojnika, trošeći jed­ nu miljardu mjesečno. Članak završava da nijedan nacionalistički poslanik nije nikada stavio program o aneksiji Rije­ ke, pa čak ni jedan ultranacionalist na posljednjem krunskom savjetu nije tra­ žio aneksiju Rijeke. Sporazum Italije s Bugarskom? Beogradska »Pravda« donosi telegram iz Pirota, da putnici koji dolaze iz Sofije tvrde, da se u Bugarskoj otvoreno go­ vori o napadu, koji će Italija izvršiti na Jugoslaviju uz pripomoć Bugarske. Držanje Rumunjske. Iz Budimpešte se javlja sadržaj note, koju će Rumunija u srijedu poslati antanti u Pariš, is­ tom kralj Ferdinand i stranačke vođe budu odobrili tekst. U noti se veli, da Rumunija i dalje čvrsto pristaje uz antantu, ali da rumunjska vlada nikako ne može ispuniti svih zahtjeva vrhov­ nog alijirskog vijeća. Ona je već eva­ kuirala Budimpeštu i sve ugarske krajeve do desne obale Tise, ali se rumunjsko javno mišljenje opire protiv zahtjeva, da vojska evakuira i lijevu oba­ lu Tise. Rumunija ima bezuvjetno pravo na duboku dolinu lijevo od rijeke, pa ne bi ni jedna rumunjska vlada ostala na kormilu, kad bi pristala, da se odrekne tih krajeva. To potvrđuju — veli rumunjska vlada — i posljednji izbori, u । i | 1 i | . | i I , I i | ј . I kojima su postigle većinu one stranke, koje su izjavile da u pitanju te aneksije ne će nikako popustiti. I stoga rumunj­ ska vlada izjavljuje da ne može ispuniti toga zahtjeva, dok jc naprotiv voljna,« da do kraja ispuni zahtjeve antante, koji se tiču zaštite narodnih manjina u novo­ stečenim krajevima, pa će u tom smislu što prije podnijeti rumunjskom parlamntu odnosni zakonski prcdlog. Ru­ munjska vlada popustiće j u pitanju besarabijskog jezika, pa se izjavljuje pri­ pravnom potpisati mirovni ugovor s Austrijom i Bugarskom. Napetost u Italiji. »Daily Telcgraph« javlja iz Milana da su politički odnosi u Italiji vrlo zategnuti. Izgleda da će Tittoni demisionirati. Socijalisti zahti­ jevaju odmah potpunu demobili­ zaciju i traže da ministar vojni mo­ ra biti građanskog staleža. Jedna vladina izjava objavljuje tali­ janskom narodu, da je vlada doznala, da D’Annunzio namjerava provesti dr­ žavni udar. New-Yor3ki »Times« javlja, da je dalmatinsko pitanje izazvalo u Italiji ponovnu krizu. Domaće vijesti dolina blamaža. Pišu nam iz Foče: Kako je već poznato, gosp. Ato pri podjeli masnih mjesta u bosanskoj upravi nije gledao na kvalifikacije i spre­ mu ljudi, već na pravoslavlje. Tako je postavio za upravitelja kot. ispostave u Kalinoviku svršenoga — b o g o s 1 ov a Kočevića. Razumije se, da jo taj popo, čim je zasio na ovo mjesto, po­ čeo izrabljivati svoj položaj svugdje, a naročito u aprovizicaji: švercovanjem šećera, soli i drugoga u obližnje kotareve. Drugo se od njega nije moglo ni očekivati, jer nije ni zašto drugo ni sposoban. Međutim stara je poslovica: Svaka lija dolija, pa tako i ova. Otkri­ ven je naime nekakav »čudan« posao u kalinovičkoj aprovizaciji i tobož po­ vedena istraga. U toj je stvari morao ići i fočanski kot. predstojnik kao istra­ žitelj. I gle posla! Mjesto da Kočović bude kažnjen isključenjem iz službe, čuje se da će avanzovati i biti poslat u Foču, valjda za predstojnika? To ne možemo vjerovati! Za popa, moguće. Ali mi opet imamo jednoga popa, harambašu Kočevića Pavla, koji nam udara šamare na ulici, u društvu i drug- �Dao Bog, pa ovo poduzeće donijelo dje. Dosta nam je i ovoga, a ako nam I pošalju još i drugoga, mi ćemo morati | kakvu bilo oblakšicu našoj sirotinji. seliti iz Foče. Markiranje novčanica kod nas obavdStoga pitamo gosp. Šolu: Kani li zbi- i ti će se valjda u utorak. Sinoć se u lja nagraditi ovu »čudnu zaslugu« tim, | prostorijama Austro-Ugarskc Banke oda Kočovića premjesti u Foču ili će ga j državala sjednica bankovnih direktora, po zasluzi kazniti isključenjem iz služ­ predstavnika državnih financija i drugih be? Je li gosp. Šoli poznata Koče viče- , stručnjaka u pogledu modaliteta za ova nesposobnost bar onoliko, koliko j bavijanje ovog posla. Markiranje obapisarima kot. suda i kot. ureda? Da li ' viće se samo u bankama, a markirati zemalj. vlada misli u svom listu iznijeti | će se samo novčanice po 1000, 100, 50, na vidjelo .ovaj »posao« kao što bijaše 20 i 10 kruna. Sitne novčanice neće se počela iznositi vaktile? markirati. Markicc i potrebni formularl O aferi Mehmeda Menilća, o kojoj ( stigli su jučer poslije podne ovamo, a smo pisali u prošlom broju našeg lista, • s njima i oni određeni za Banjaluku, što u velike sprječava da se markiranjem dobivamo još ove interesantne potan­ kosti: U prošli ponedjeljak je Andrija [ poeme što prije i na isti dan u cijeloj Bukera isposlovao kod kot. ureda ce- ' Bosni i Hercegovini. Uži odbor, odnosno povjerenstvo odr­ duljicu za žandarsku postaju, u kojoj ’ se naređuje da žandari ne smiju dirati i žati će danas sjednicu na kojoj će se vclemožnu »vladu« Li ' ogošće. U- | tačno odrediti dan kada ćc otpočeti ojedno je Bukera dobio od žandara pa- ■ vim poslom, po svoj prilici utorak. Ka­ soš' na Memićcvu kravu, koja je kod ! ko saznajemo, primiti će državni či­ njega bila na prehrani, pa ju je u pro- j novnici ј namještenici na 1. decem. pla­ ću u markiranim novčanicama. Bankov­ šlu srijedu bio otjerao na pazar i htio prodati. Mcmić ga je opazio na marve- I ni činovnici, koji će obavljati ovaj po­ nom trgu i podnio prijavu na policijsku | sao, primati će 30 dinara dnevnice od (»J. L.«) direkciju, koja je Andriju stavila u pri- I države. tvor, a kravu je vratila kući Andrijina , Sudbina naših brodova. »Politika« sestra Bojka, jer Memić nije smio da ( javlja: Na sjednici vrhovnog savjeta u kravu traži, pošto se jc bojao navale Parizu donijeta je odluka o zaplijenje­ prisutnih seljaka, koji se bijahu iskupili , nim morskim brodovima bivše austro­ u Babica hanu. ugarske monarhije. Savjet je usvojio rješenje, koje mu jc predložila pomor­ Iz redakcije. U prošlom broju doneska komisija. Po tome riješenju, koje sosmo priposlano gospođe Barvić ne je danas saopćeno našoj delegaciji svi znajući za njeno duševno raspoloženje. brodovi čija tonaža ne prelazi 2.000 Informiravši se o stvari na kompetent­ tona biće vraćeni vlasnicima na slobod­ nom mjestu, žalimo da smo g. dru Zano raspolaganje. Vlasnici tih brodova hradki učinili nepravdu. imaju da se opredijele: Pod Čijom će Bilo s hajrom! Naš odlični prijatelj r zastavom ovi brodovi ploviti, da li pod član mjesnog odbora naše organizacije jugoslavenskom ili talijanskom. u B. Dubici, g. Omerbeg Cerić, sin po­ Naprotiv brodovi od preko 2.000 to­ znatog rodoljuba i borca za vjerskona ostaju i dalje u zajedničkom »fondu« prosvjetnu našu autonomiju, starine ' neprijateljskih brodova i njima će do Ahmedbega Cerića. vjenčao se je ovih | definitivnog riješenja njihove sudbine dana sa kćerkom odličnog sarajevskog ‘ upravljati m e đ u s a v e z n i č k a po­ građanina g. Mustafa f. Zildžića. Naše ' morska komisija, čije se sjedište nalazi srdačno čistitanje! u Londonu. Da li će sc i ti brodovi, koji sad plove na, račun saveznika vratiti Direkcija državnih željeznica stavlja vlasnicima ili nc — to će se prema od­ općinstvu na znanje, da uslijed poviše­ govoru vrhovnog savjeta riješiti docninja voznih cijena, koje počamši od 16. je na jednoj specijalnoj međunarodnoj o. mj. vrijede, ne će izdavati novo tis­ komisiji, u koju ima da ude i jedan pred­ kanih voznih karata sa novim cijenama stavnik Jugoslavije. dok zaliha karata sa starim cijenama ■ Interesantno je notirati jedan znača­ traje, pošto je nabava materijala skop- ’ jan uspjeh naše delegacije u ovom pi­ čana sa poteškoćama. tanju brodova: Talijani su se bili svim silama zauzeli da ometu ovakvo riješeAdvokatska kancelarija Dr. Horvitza, nje, kojim se provizorno i u nekoliko po­ nalazi se sada u Jelića uk 4. prizemno voljno riješava ovo pitanje naših bro­ (prije direkcija Srpske narodne banke) dova. Naročito su tražili, da u međuna­ u Sarajevu. rodnu komisiju za razdjelbu brodova kasnije ne uđe ni jedan naš predstavnik, navodeći kao razlog, da Srbija prije ra­ ta nije imala svoju mornaricu. Energič­ nim zauzimanjem dra Trumbića, koji je u glavnom sam vodio cijelu stvar us­ pjelo je, da i mi imamo svoga predstav­ Sarajevsko trgovačko društvo za la­ nika u komisiji, koja će riješiti sudbinu bavu životnih namirnica. Primamo od naših brodova. trg. obrtničke komore ove retke: »Pre­ govori, koje je vodio odbor toga dru­ štva sa zemaljskom vladom urodili su povoljnim uspjehom. Oživotvorenje ove akcije je osigurano. Niže naznačene fir- i me već su prijavile učestvovanje u to­ GUNGULA I VURTUTMA U TUZLI. me društvu i upisale udjele. Iz manipulativnih razloga ustanovljen je svaki Dragi g. uredniće ! udjel sa K 50.000, te može jedna osoba Nemam se vala kome potužiti, ihtijar upisati i više udjela. Sarajevske banke sam, niko moje ne benda, svako veli »ma stavile su pokretačima ovoga društva u ni se ti ihtijara Salke, on nije s* svom i izgled kredit od sedam milijona kruna. meti«, i još koješta vele. A meni se baš bospadarstvo Trešeljah Glavna je svrha društvu: nabavljanje robe na veliko, njezin prevoz u či­ tavim vozovima, te preprodaja iste s najumjerenijom zaradom. Intencije po­ kretača toga društva u prvom su redu patriotične i humanitarne. Jedna od najglavnijih njegovih zadaća biće da upliviše na prodajne cijene, da ih dovede u granice solidnosti i tako trgovinu opet svrati u stari red. Dužnost je stoga svih solidnih trgovačkih elemenata, da se okupe u tom društvu, da ga materi­ jalno i moralno podupiru i tim omoguće, da se svrha toga društva potpuno po­ stigne. Prijave za pristup u društvo primaju se u trgovačkoj i obrtničkoj komori (so­ ba dra Despića), a do sad pristupiše: Neziraga Ahmetašević, Avram D. Abinun, Abraham Jakob Altarac, M. Atijas, L. Baković, Bos.-herc. otpremničko i trgovačko dion. društvo, Mošo Elazar, Josef Leon Finci, Josef Z. Danon, Bra­ ća H. Jusufagić, Bernardo Klein, Božiđar Mlinarević, Papo i Mašić, Milan Pupić, Franjo Kadošević, Isiđor M. Sa­ lom, Bordo Stupar, Sarajevski paro­ mlin na valjke, Jovo Zagorac, Abdurrahmanaga Prcić.« Odgovorni uroduik: M. Sudžuka. Број 93 Broj „ПРАВДА" — »PRAVDA* Страна 4. Strana sabralo. pa nemam da kome se uglednog jarabi, Aman bjcloglavca. bi i katoličkog odgovornost zbog na ćenika uglednog i inteligentnog pod i spakovao Visoka, »šup« ono impozantna u ko- za kad žva® nešto ruci, Nosi ide. vele da jc koji štapić trči kudravo pseto. I ono njuška ga Susrctoh gospodara, na idealno) ono na »haptak«. Imadoh jaja nešto E znaš je ovo. lili mu i »patu« »Ti Majo, šta jaje?« Ne dao viknuo: »Imaš u sniti. mi dok imaš u dragi ga mi Ti, Ovo imam bio mu sc ko: »Hcm ♦ teško sve Hcm sam sladak Da ovde opet g. prodavah jaja a on progude ko općinski fijaker kraj i mene. buharu. o toliko Čupur »ef.« policiji. njegov sutra selo. moje Tebe a i eto što rekoh Tebi Ja pa Cupurdije od beli A ćemo još se jednom čuti Razgovoriti ćemo se Sad šta, ćeš od i ja ako onog izvjestiteljsku selam selam mahsus primi a »što zapanem u nije službu Tvojim po tu podvornika pa iz mono- Tuzle«. štampariji Tebe. do Ihtijar Salko. e Dodatak i Da uredništva. si kraći, bio Salem. razgo- voriti. * Drugi je belaj i bururet, bruka i sramota naš jedna Zvonko. Eh, »ađunt« što se eh, OGLASI: ’ ljudi mijenjaju. Dok bijaše još brucoš i đak, i dobrog li i blagog mladića. Sjedio bi u Dža- berbernici finoj pa pari oči ! i mlade udovice. Sa ' pendžera kraj na gospojice, gospođe bilo drago ađunl da onda na- dunjaluku uredniće, g. onih on se ! i i na ' moj Kako, Zvonko onaj [ postati što mijenja. više to nije što mi je »von«-ova majko, moja insan Ih, će kako čuti nestane Eh, berger«-ova. ovom Salko«. ihtijaru »Zdravo Dajem clj. općinstvu na sveopće zna­ nje đa sam otvorio gostionu a la turka sa četiri sobe za spavanje, kao i kuhi­ nju sa tačnom 1 solidnom poslugomTuzla u novmbru 1919. 1 Džafom okadar ahbab^Pa i meni često re- ci: OBJAVA. 175 sa Hasan Ćilimković, Tuzla. Džafina pendžera. To je gospodin Zvon­ ko bez imalo đavnosti -»Trista i soba jc TRAŽIM izgubljenog sina Meluneda Ja- činovnik«. globe orila uvi- kavalirštrne, državnog kruna - zatvora« 14 šarevića, koji je služio kod bivše bos. herc. 1. regimente, a zadnji put javio se h Galicije godine 1915., te od tog vremena nisam ništa čuo za mog jedinog sina, zato molim, ako bi ko znao ma kakav bio glas, da javi na adresu: dana je kad naš (t. j. zvonila je soba) viknuo jed­ Zvonko nom elegancije, jednog bjeloglavcu bjeloglavac!) opet (eh u prošli petak u svojoj sobi. Ih grdila i zbrke, lijepi brate! imam Jalske Ugledan džamije <u nesređenosti li Čudne paligrapima. kendića Lu- nastavnik kupio sebi masla i od • nekakva seljaka. Pošto ie masla bilo mno­ go za Imama, sebi uzevši mu koliko dadne bilo potrebno, ostatak tu da proda. Njuškala memnra policije čupurđijc »konstatiraju« da je pokva- maslo Zajko Jašarevlć, je Zenica, općina Gračanica. djete­ svome 1 I reno, puno bundeve i t. d. — I eto ti odmah »cf« Zvonko: »300 K globe i 14 dana hapsa« Јш li poslao pretplata? — prva Lukendića Zvonke. Mu kada je trž­ ni povjerenik maslo pregledao, ustanovio je da je maslo posve dobro, što bolje može biti. Eh i zdravo Soja grah (pasuljj čisto g. Zvonko, bi li ti • vjere ti smio reći bez ispitivanja onako iz neba pa u rebra« osudu kome kateheti ili srpskom? Reci: пе, jer su samo turske hodže glupe! Neka, vjeroučitelju katoličkom ili ј laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. neka Zvonko, samo pazi da ti ne odzvoni, jer ćemo зе još razgovoritl. Telefon int. 31fc. potužim. Eto juče sam se i isprepadao. Sjedim u na• šeg inutevelije u vakufu, Muhamed ef. Za- | birovića, i dant kad' šef, na zaptija memur žalfije g. Cupurdija i »Koman­ vrata: starješina tuzlanske vas poziva« — i raz- vrata. Ja se pobojah da i ja ne ću guli na j što BTti rez.il, pa obodoh. Kasnije saznadoh ; u jednoj kahvi ovo: Muhamed ef. jc, vele, ; gazatedžija. Piše i u Tužnim srcem javljamo svim srodnicima, poznanicima i pri­ jateljima veoma tužnu vijest, da je naš nikad neprežaljeni suprug, otac, brat, punac i djed gospodin Ašer S. Alkalaj tvoju džeridu i javlja ti novosti. Netko pisao o Adem ef. Fakiću, I da je i to Zahirović. g. ste »Vi i pisali glava pametna odmah Zahirovića g. 1 veletrgovac policiji Tomiću i zapovjedniku detektiva Ću- purdiji Zove na sasipa u zaključila, Cupurdija ti njega »Pravdi« hampu: mene, proti ja ću Vas tužiti, zatvoriti znate li«. — Čovjek prav, nevin i nedužan gleda zapanjeno. Ko je pisao i šta je pisao? »Izvolite tužiti, ako ili ste uvjereni urednika sam da »Pravde« — ja to pis«o, mene, je odgo­ mu vorio. De Ti meni sad kaži dragi ured niče, kako ćeš baš Ti u hapsu i koliko? ležati Meni Tc jc žao pa Te savjetujem da paziš i da se Eto poziva za spremiš itiko naš nedužne i nakon kratkog ali teškog bolovanj’a u 65-oj godini svoga života dne 24. o. mj. u bečkom sanatoriumu preminuo. Zemni ostanci neprežaljenog pokojnika predati su 26. no­ vembra materi zemlji na bečkom centralnom groblju (jevrejsko odjelenje). Sarajevo, 27. novembra 1919. Ožalošćeni: Puni, supruga David, Mihajlo, Josef, Isidor, sinovi. Regina Vogel, Leontina Buchwald, Bianka Tolnauer Dila Alkalaj, kćerke. »hlad«. komandant ugledne Ćupurdi »Eff.« osobe i na i ostala rodbina. njih sasip* s’ oj mahniuriuk i kao »kompetentan« za to, šalje svoje njuškalo u ured po jednog Vlasaik: bi nam slađi. Gotov kao badem, ii ko muftija. mene na pijaci sa torbom u prijesnim opan­ cima. zamjeri mi je, evo sebe (Hvala! — i baš dosta. Pr. šlag.) i svimA koji ili Tomić, brkesuz — detektiv. Eto ti policaja u eto pa stražar ručica ne Mahsus nanjušiti da sam sc ja Tebi potužio. Ili nje­ desna smijem ništa od hana. uredniće. polizJrao Već se bojim da neće oni njegov kudrov gova znadem. stanem jer će mi otići kola ш zent Eto nebi Adem, sam sam Mulosmanovića pijaci kako ili zla odučiti. Hem svijet što veli ja će biti, ja je bilo (a pre­ Na nije reći. —- se i on švercom bavi. Pa daj znaj! Doduše — vojsci, u Svijet opak, ja ne ispušća?) šta ih što oni sc«. reći Kao badem« — Kurbeg Adem. Bog Ne smijem uzeti na dušu, a vala vele da sc selama klanjam uredniće, dragi govorili su ćeš -- torba?« onog Ama pokoran, »Sluga mi pa do­ nije ii Šta se u što nešto žvaće, odva­ pohitjeb d. vele »dok je bio tambur u Zagrebu« naučto torbi i bijah u prijesnim opancima, pa ugle­ davši tu Ijudeskaru ie dok njemu (a t. i čudo, kad vidim još i saruk na glavi. Kaže njega ono ku­ umrlo jt Ako više. Švabo je ovako govorio. Meni, je beli koliko sam straha pretrpio. On se poprijc- stalo dan« čuo. nisam apo­ se je povratila majčica Austrija. Bože moj dravo pseto i mi ispita — svačemu. i Eto vala veli vjeri Salko« ihtijar svemu a svakim, po aga, svašta. i pozdrava ko u Adem ef. Kurbegovića još teke: noge mi sc osjekoše; mišljah da ni u ćio, na onoj kaldrmi, a kraj dobar ko, u račun kod jednom sa Brat alejćum o i brat druge vjere veli mi »Pomoz Bog, Sak njim Za magičan. zna. mnom sa efendija, hadžija, učenjaka poznajem svako »Selamun se Ijudes- hodža, gospodin«, biva mene ј kara taj naš zapovjednik i šef policije. Va­ zda se ja Zavidoviće. je nas u begova, i sve- istine, ozbiljna i Ima ( izašla? Odmah bi sutra dan ja je u novini Vala urediičt »Pravde« osaburi još malo. ' li ovaj gospodin smio pozvati jednog srpskog Centrali! Odbor *J. M O.« Štamparija D. & A. Kajoa, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/052dab3ff8dab49c53f9f34823a7afed.pdf 76d11abd6f197f10595fcc3bebebe89a PDF Text Text PRAVDA POJEDINI BROJ 60 MELE RA. Is&aoH subotom, utorkom i četvrtkom. FthbciiBi oftiF. Pretplata godišnje 72кп>м, na pola godine 36 kruм. Uredoištvo i uprava nalazi ae и Carevoj uHei. Telefon br. 124. Čekovni ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. račun pošt. štedionice 1119. Broj 94. Sarajevo, utorak 2. decembra 1919. (9. rebiul-evvela 1338.) Godina 1. Jedan evropski skandal Vlada Ljube Davidovića, zapravo Svetozara Pribićevića, bila je tako lju­ bazna, da odgovori na optužbu opozici­ je j da jednim satrapskim pozivom na ugrabljenu vlast i silu odbije zah­ tjev o sazivu Parlamenta. Mi taj odgo­ vor »demokratske« oligarhije donosi­ mo na drugom mjestu u cijelosti, prem­ da bismo imali prava, da se poslužimo metodom »demokratske« štampe i nji­ hovih prcsbiroa, koji prcšutješe glavni dio interpelacije g. Protića i drugova. Ali nc ćemo da tako postupamo, jer želimo da naša javnost imadne ispra­ van sud o vladi i njenoj opoziciji i jer je potrebno, da se struje pobijaju raz­ lozima, a ne izvrtanjem i zabašurivanjem. Šta zapravo veli vlada g. Pribićevi­ ća? Ona veli da je ž e 1 j e 1 a rad s par­ lamentom, ali da joj se ta želja nije is­ punila radi toga, što je opozicija svo­ jim držanjem onemogućila rad, tog par­ lamenta. Da potkrijepi tu svoju tvrdnju, vlada — bolje rečeno g. Davidović — jednostavno konstatira da je dobila ve­ ćinu parlamenta za svoj program i nije je nimalo stid, što tom tvrdnjom, pljuje •istini u lice i na jedan nedostojan na­ čin izvrće činjenice, koje su poznate i političkoj djed Prvo i prvo: sadanja vlada Lju­ be Davidovića nije uopće bila pred par­ lamentom. Prema tomu se ne zna da li šepavi ministar agrarne reforme uživa povjerenje parlamenta, niti je javnost na čisto o tom, da li njegov otvoreni boljšvizam podupiru svi elementi hete­ rogene »Dem. Zajednice«. On koraca još više na lijevo, pa bi vlada morala dobiti bar otvoreno povjere­ nje svoje klike i otkloniti sumnju, da bježi od parlamenta baš radi toga, što hoće da izbjegne daljnjim secesijama. Druga stvar, koja interesira našu ja­ vnost i koja je važna po stabilnost vlade odnosi se na držanje Crnogora­ ca. Kao što je poznato, g. Daković jo u svom pismu od 3. oktobra stavio i uvjet, koji glasi: »Mišljenja smo i tra­ žimo da vlada ima raditi osla­ njajući se na Parlamenat, te unapred odričemo svaku potporu ma kakvom radu vladinom, koji bi protiv toga i mimo toga išao«. Gospoda crno­ gorski zastupnici otišli su još dalje, pa su u četvrtoj tačci rekli: »Mišljenja smo i tražimo, da izbore za konstituantu pripremi i Izvrši ili koncentra­ ciona vlada ii vlada koalici­ je«. Prva vlada g. Davidovića imala je i glasove nekih Crnogoraca, pa je vr­ lo važno pitanje, da li će ti ljudi javno pljunuti na svoje uvjete i zahtjeve ili će se opredijeliti onako, kako je vlada ispunila njihove uvjete. Sedamdeset (po drugoj verziji: samo Četrdeset) za­ stupnika »demokratske« stranke, što se sastadoše na zaključak o odgodi parla­ menta nijesu vlasni poništiti gornje zah­ tjeve Crnogoraca tim prije, što se uop­ će ne zna jesu li toj konferenciji prisus­ tvovali i crnogorski »zastupnici«. I tu stvar treba izvesti na čistac, i radi to­ ga se druga vlada g. Davidovića mora predstaviti parlamentu. Treći razlog radi kojeg je potrebno da se vlada smjesta predstavi parla­ mentu sačinjava interpelacija vođa opozicionog bloka. Gosp. Prihićević mora da se opravda radi slabe lične bezbjednosti i pravne nesigurnosti u našoj državi, radi izi­ gravanja permanentnosti parlamenta i radi rušenja autonomije općina u Hr­ vatskoj. Ta se važna pitanja ne mogu otkloniti frazom o tobožnjoj sabotaži parlamenta od strane opozicije i nužno je ustanoviti da li za tu anomaliju pre­ uzimaju odgovornost i svi hrvatski čla­ nova bivše koalicije. tvrdi da li je predstavništvo zaista 1 sno program »Jugoslavenske Musli­ sposobno za rad. Ako parlamenat ne I manske Organizacije«. Za predsjed­ pruža za to jamstva, tada će se b e z ( nika mjes. odbora izabran je g. Mehmed ef. Šarić, a za članove gg. Hasan obzira apelovati na narod. Izbori za G. Voja Veljković nema ni kredita na ef. Šehić, Oiner beg Rizvanbegović, Šaknstituantu, obzirom na opsežne pri­ proračunskih dvanaestina, on nema opreme, ne će se moći raspisati prije ćlr ef. Grebidjela, Mahmud ef. Mehmeddobrenja, da uzimlje u zajam ili nepo­ aprila.« bašić, Sulejman ef. Behmcn, Mastata vrat 20% vrijednosti naših kruna, pa Ko bi se snašao u ovoj zbrci? ef. Stranjak, Jusuf Semić, Salih Zaklan, je nužno da to opravda i ujedno obja­ Alija Dokora, Ahmedaga Beliram, Vesni šta je sa zajmom od 300 milijona laga Begović, Mustafa Šuta«. kruna, uvezenih iz Austrije u svrhu, da Veseli nas ovaj pristup braće Stočase omogući prosperiranje sadanje nena i nadamo se, da će se naš najmlađi parlamnetarnc vlade. On bi morao ob­ drug svojski latiti posla kako oko što jasniti svoje nakane o narodnoj band, dugu od dvije milijarde i visokom ka­ I STOLAC NAM SE PRIKLJUČIO. , boljeg raširenja našeg lista, tako i do­ matnjaku, na koji je pristao bez odo­ - Brzojavljaju nam iz Stoca od 28. no- ' brovoljnih priloga za našu organizaci­ ju, koja sad stoji pred velikim zadatkom brenja parlamenta. vombra slijedeće: »Mi muslimani grada obrane od »diktatora«. G. ministar trgovine morao bi objas­ ' Stoca sa okolicom izjavljujemo, da smo niti svoje držanje pri sklapanju trgovin­ na zadnjoj skupštini primili j d n o g 1 aŽivjeli Stočani! skih ugovora, za koje se veli da su vr­ lo nepovoljni i položiti račun o izvozničarstvu, koje cvjeta u njegovom mini­ starstvu usprkos zaključka ministar­ skog savjeta, kojim se te izvoznice uki­ daju i zabranjuju. X. Izdavanje propisa. je prije sto ili dvjesta godina. Kurian 1 ostali bi ministri morali dati račun je nazil bio prije 1300 godina, a tako (Nastavak.) o svom djelovanju, naročito Lukinić o su i Hadisi objavljeni. Doba mudžtehiar. — Bog je Kur anom objavio, da mizeriji svojih pošta i Drašković o kra­ da doseže samo do petog stoljeća. Uza­ na pr. mora postojati sud, koji će svijetu đama na željeznicama, pa je više nego lud nam je tražti i u Kur’anu i u Hapravedno suditi i medu njima nastale li smiješno, kad g. Davidović hoće da disima i medu akvali mudžetehidinom sporove pravdom riješavati. Dok po ­ sve ove neurednosti prekrije time, što Jzričnu ustanovu o osiguranju na život stoji ljudstvo, dotle će postojati i nje­ spominje potrošene rezerve, o kojima Ta anomalija je tu, i medu muslimani­ gova narav, koja izaziva međusobne se »ni dodanas« ne zna na što su »po­ ma zavladala. Rećiće se, da osigura­ sporove. Zato će sud postojati i mora trošene«. Da ova vlada mije apsolutistič­ nje na život nije baš prijeka nužda za da postoji. Dakle princip opstojnosti ka i kukavna; da nije korumptivna i čovjeka. Makar, da i na to pristanemo. pravosuđu ostaje stalan. Stanoviti obnesposobna, ona bi izašla pred parla­ Ali šta ćeš, ako imaš recimo u čaršiji I lik konstrukcije sudstva niti je Kur ’ amenat, a ne ti se krila za leđa Regen­ svoju zgradu j radnju, od koje živiš ti nom niti Hadisom unaprijed određen. ta, koji po svom položaju mora biti i tvoja djeca, a znaš, da su ti susjedi Oblici te konstrukcije se mogu mije­ nad strankama i njihovim međusobnim sami špekulanti, osigurali svoje zgrade njati i mijenjaju se prema vremenu, obračunavanjem. i radnje i to na velike svote, a ti nijesi mjestu, prilikama i shvaćanju ljudi. Isto Stoga je dužnost vlade, da odmah ni na heler. Tvoja radnja j tvoj život je tako temeljima šeriata, naime Kur’anom stupi pred parlamenat i da ne uzmiče u neprestanoj opasnosti. Hoće li ti ko i Hadisom nije precizirano sve na svi­ pred interpelacijom opozicije. Ona tre­ zdrava razuma preporučiti samo tejetu, što se ima smatrati pravo i pra ­ ba da omjeri snagu i dokaže da je u vekel? Ja šta? Za to nema šeriatske vedno. Naime nije određen jedan stalni istinun jača od opozicije; ona treba da ustanove. Po hanetiskom principu za opći zakonik po paragrafima, koji pro­ dokaže, kako je Trifkovićev kabinet osiguranje se ne može kazati ni da je pisuje u pojedinosti, što je pravo, što zaista bio kabinet manjine, i da Daviharam, ni da je mubah, nego tevekuf i nije pravo, što valja, a što ne valja. dovićev kabinet uistinu uživa povjere­ neizvjesnost, a i to mumin treba da iz­ Ni postupak nije navedenim temeljima nje većine. I tek onda, kad se na djelu bjegava. Nije ti bolje, da sc u takim pri­ šeriata precizno unaprijed određen. pokaže da opozicija sabotira parlame­ likama poslužimo i mu težili nsk im prin­ Glavno je, da se pravedno sudi i da sc nat izrabljujući kvorum, tek onda, kad cipom. I mutezilije su u očima sudija dođe do istine, kolko je u moći čovjeka, vlada ne mogne raditi sa svojom veći­ muslimani. Pa da zaključimo, da je po a kako će sudac do istine doći, kakav nom radi krivnje manjine, tek onda će šeriatu osiguranje mubah, kad ga zdra­ će naime postupak pređuzeti, to je spo ­ biti umjesno tražiti izlaz iz situacije i vi razum dobrim i potrebnim smatra, redna stvar. Baš ta okolnost i omogu­ apelirati na narod načinom, koji je uobi­ a i gornji Hadis na to delalet čini. Shva­ ćuje, da šeriat egzistira, dokle je svi­ čajen u ustavnim zemljama. Odgoditi ćanje, da su vrata idžtihada zatvorena, jeta i vijeka. Istina, u pogledu dolaženja parlamenat znači nesamo uteći ispod evo do kakvih posljedica dovodi: Raz­ do materijalne istine, u Kur’anu je data odgovornosti i kontrole, nego i izložiti voj prilika se ne da spriječiti. Zaba­ neka direktiva, da sc imade osuda u krunu neugodnostima; znači potražiti dava se suprotstavljati. Drukčije se ne privatno-pravnim stvarima oslanjati na mogućnost, da se rasipanjem državnog može pomoći, nego ustrojiti neki strusvjedočanstvu dvojice pravednih svje­ dobra potkupi aparat, koji će biti sred­ kovnjački forum, koji će udešavati pro­ doka, a u javno-pravtrim stvarima na stvo jedne klike, kojim će se zagušiti pise prema razvoju prilika. Inače će četvorici svjedoka. slobodna volja naroda; znači korumpi­ prilike dovesti do toga, da će svaki Šta je mjerodavno, da se u pojedinim rati naše i onako nezdrave prilike, te musliman biti za se mudžtehid i ne sa­ slučajevima može rećf: to je pravo, to lažnim parolama i još bezobraznijim omo to, nego će jedan u istinu silom nije pravo, ili: to valja, to ne valja, м bećanjima uništiti svaki smisao za zazureta po onom: Ezzaruratu.... ra­ tom je od Ehli suneta Ešaira i mutezila pravni poredak i normalan razvoj naše diti protiv propisa šeriata iH za Što ne na oprečnim stanovištima. Ešaira stoji države. ma nikako Šeriat ustanova, a drugi će na stanovištu, da je samo ono dobro, »Pred parlamenat!« jedina je poru­ se naprosto ugledati u njega, pa će i on za što je ustrojitelj šeriata odredio, da ka, koju možemo upraviti na adresu na­ to raditi i tako ćemo mjesto jednog je dobro, a rđavo samo ono, što je on še vlade; »pred parlamenat!«, jedini je mudžtehida imati ih toliko, koliko i po­ rekao da je rđavo, te da pri tome ra­ izlaz za vladu, koja drsko izvrće istinu jedinih muslimana, a i to da će se do­ zum ništa ne odlučuje. Mutezila opet d obmanjuje svijet tobožnjom svojom goditi, da džahil džahilu bude mukalid. obratno, da samo zdrav razum može većinom u Privr. Predstavništvu! Zar to ne bi bila onda vjerska anar­ odrediti, što je dobro, a što je rđavo. hija? Hancfije pako odabrale su sredinu, te Povratimo se opet na onaj Hadisi savele: doduše ustrojitelj šeriata odre­ Sarajevo, 29. novembra. hih, koji nas osvješćuje, da će šeriat eg­ đuje, što je pravo, što je dobro, a što zistirati do kraja ovoga svijeta. Kad je rđavo. a razum da je sredstvo za »Ako dođe do raspusta parlamenta i iskustvom znamo, da ni najsavršenjiji do novih lizbora, to je vladi osobito i pronalazak toga. zakonik ne može trajno važiti, moramo Razvitak i duh vremena zahtijeva, stalo da kod izbora sudjeluju i vojnici. se pitati, kako da šeriatske ustanove Stoga će se izbori moći provesti tek da se u tim principijelnim pitanjima po­ do kraja svijeta budu na snazi Muđe malo dalje, pa da se poprimi glede nakon demobilizacije. Za vrijeme dvo­ džerrebat je od jakinijata, a i hadisiHukukuLIaha princip Hanefija, a glemjesečne odgode parlamenta obaviće sahihi resul je također od jakinijata za ( de Hukukl-lbađa naime u čisto privatse sve tehničke pripreme za izbore.« muslima, onda imamo u zajednici dva Tako javlja presbiro, pa sad ne zna­ ' nom pravu, princip mutezile i to u skrajjakina glede jedne te iste stvari. mo. radi li se o diktaturi do Gjurina j noj nuždi, L j. kad se ni analogijom ne Po jednom vsulskom pravilu se traži, petka ili se vlada i sama boji raspusta ' može doći do šeriat. ustanove. Uosta­ »nassu« izlaz (»mahmelisahih«), pa se parlamenta. U tom nas donekle utvr­ lom i ovaj princip ima temelja na onočak izostavlja pravo značenje (hakiđuje i ova vijest iz Zagreba, što je do­ me Hadisu, koji glasi, da je sve do^o, nosi također presbiro: »Iz Beograda kat) i utječe medžazu. U slučaju nave­ što miimini smatraju za dobro, naime i javljaju, da je vjerovatno, da će se još denog hadisa — po mom skromnom po šeriatu dobro, a što smatraju za prije raspusta sadašnjeg parlamenta ро- ' rđavo, da’je rđavo. Kud ćeš prktičniji ! mnijenju — može se naći izlaz, a da se kušati još jednom sazvati Narodno • princis od toga. ne mimoilazi pravo značenje (hakikat). Predstavništvo, da se konačno u­ Recimo osiguranje na život postalo I Od šeriata je murad ahkjanri-Šeriat Iz naše organizacije. Naši šeriatski sudovi. �Страна 2. Strana „ПРАВДА* Број 94 Rroj PRAVDA" (šer. znakovi). Ahkjam amade dva zna­ da se je t c k s a d. pred izbore — »na- | zagrnuše nacionalnim plaštem, da tako kva vlada dobiti široke puno­ čenja, jedno je ustanove n. pr. nikjah što ljudi«, koji će »provesti veliko dje- • zakukuljeni lakše iskale svoju mržnju moći za saniranje javnih prilika u Hr­ k> reformisanja«. 1 onda: zar u Hrvat- 1 na nas muslimane, mi nijesmo nimalo bez svjedoka je fasid (nevaljan), a po vatskoj. Ono za čim su toliko težJli Na­ drugom su znakovi, obilježja, naime skoj treba tek »donijeti sređene prili- , oklijevali, da se otvoreno stavimo na rodni Klub i klerikald najzad se ispu­ konfesionalno stanovište i da kao tako­ hurmet, ibaha, vudžub itd. Što je dobro, ke«? Zar Paleček nije avanzovao za nilo, ne zbog njihove vike, već za to ministra radi toga, što je pokazao spo- 1 vi akcentujemo glavni uslov normalnih biće, dok je svijeta muslimanu dopu­ što se našlo ljudi, koji će u har­ prilika u Bosni: vjersku toleranšteno ili čak i naređeno, a što je rđasobnost, da narodu »ulije povjerenje moniji s narodnim i državnim intere­ vo, biće zabranjeno. Dobro i rđavo su prema ujedinjenoj otadžbini«? Bahtsua I c i j u. Tog uslova nema među pravo­ sima provesti veliko delo reformisanja promjenljive naravi. Prema vremenu, su ovi novinari oko »Glasa Naroda«, j slavnim Srbima i baš radi toga se oni i normalisanja javnih prilika. 1 sad kad bune proti našem konfesionalizinu, jer Kad na jednoj strani hvale, uvijek mo­ mjestu, prilikama i okolnostima mijenja se Narodni Klub i klerikaloi obaraju i ini on mrsi tajne račune. se. Što je bilo nekad dobro, ne mora raju na drugoj kuditi d — prljati baš opet zbog ovog gesta na vladu jasno je Iskrenost s naše strane traži to isto biti uvijek, dok je svijeta, dobro. Što ono, što biše pod svaku cijenu htjeli da je to samo zato, što vlast nije njima 1 s druge strane i tu je uzrok dernjavi je dobro za neki narod, može da ne | dana. Mi pozdravljamo taj patriotski i »oglancati«. na naše »natražnjaštvo« i »antinadoSirota Pribićević! Blate ga više glupi bude dobro za drugi. N. pr. uslov za 1 mudri čin centralne vlade uvereni, da nalnost«, o kojima drljaju neki listovi i prijatelji, nego li pametni neprijatelji. valjanost šehadeta (svjedočanstva) je, I će i državi i narodu u Hrvatskoj dobrbljaju mlade naše papige u Sarajevu Kako bi bilo, da u redakcije svojih li­ da svjedok na kraju svog iskaza izrić- 1 neti sređene prilike i mir ■ uliti mu poi Zagrebu, oko čijeg se kljuna još i da­ stova postavi — konje: ako ga ne bi no reče: na to sam šahid i šehadet či- 1 verenjc prema ujedinjenoj otadžbini.« nas vidi žutilo. U tom je uzrok, da se prali, ne bi ga bar ni prljali. mm. Za Arapa, koji znade, šta to znači, ! Interesantno bi bilo znati: kako to, nastoje pregaziti ne samo Hrvati čla­ vrijedi, dok za jednog Rusa ili Bosanca ; novi naše organizacije, koji stoje na ne vrijedi. Spomenuti Hadis, kad se o- | stanovištu narodnog jedinstva, već i vako protumači, onda nije u opreci sa I naši Srbi, koji se poput Kurtovića ne onim, što mi iz iskustva znamo. daju pod komandu jednog Izvozničara Moramo uvažiti taj Hadis i onaj, koji 1 a la Stjepan Grdić i Ato Sola, ili koveli: što god mumini vide, da je dobro, (Prenošeno Л »Obzora«). rupdondste poput Svete Pnibićcvića i to je i kod Boga dobro. Nesposobnost i konfesionalnost vlade. — Klerikalnost — Ključ. dra Poljaka. U torti jc odgonetka ab­ Kad izlučimo ustanove, koje se od­ normalnom postupku, koji odbacuje jed­ nose na čisto religiozne stvari, i kad Provedena je okupacijja vlade, j Ili. nog dra Karainehmedovića, a protežira izuzmemo one ustanove, koje su nassi । Izjava gg. dra Hrasnice i dra Spahe, | a onda pod njenim okriljem obrazova- i Kuranom i nassi Hadisoin određene, ' da pristupaju u redove botaca za na- i na tiranija narodnih vijeća. Popovi su | nesvršene studente poput Svrze i dru­ ostaće nam samo ustanove o privatno- I rodno ujedinjenje, njihovo držanje pre­ postali glavni faktori u tim vijećima, a i gova. U otpornoj snazi, žilavosti i od­ lučnoj opoziciji naše organzacje proti pravnim stvarima, koje su određivali autoritet je oblasti sveden na nulu. Mu­ ma grofu Tiszi, a naročito njihovo pri­ sistemu; u njenoj svijesti i pronicavomudžtchidi i pojedini fakihi, naime ljudi slimanski i katolički članovi tih vijeća stupanje u Narodno Vijeće, prouzročiše sti leži uzrok njena progona. U tom je kao i mi. Istina sadašnji alinri su prema morali su se zadovoljiti ulogom statista, komešanje i medu nama muslimanima. uzrok naše tobožnje »kompromitiranoprijašnjima na vrlo nisku stepenu zna­ a da sc mogne provesti ta nakana, izu­ Inteligencija, premda zavisna od austrij­ std«, — ali i zalog naše pobjede. nja. Ali kakvi su da su, ipak se razli­ mljen je jedn novi rastežljivi »parag­ skog režima, imala je smjelosti, da do­ Mi smo davnih dana proturili doba pa­ kuju od laika. Slabom odgoju alima raf«, koji je pasovao svakoj situaciji i sta jasno naglasi svoju solidarnost sa triotskih tirada bez ikakve podloge, mi možda je krivo i shvaćanje, da su za­ pomoću kojeg sc je mogla ostvariti sva­ narod, pokretom za oslobođenje ispod smo i predobro okaljeni u školi isku­ tvorena vrata idžtihadu. Kad neću bid ka želja i svaki interes. Taj »paragraf tudinačkog jarma, a i naša je masa po­ mudžtehid, za što da potanko izučavam | kazala dosta razumijevanja za ovaj po­ stva, a da bismo zbog razbacivanja sa novih upravnika« glasi: »Devetstoosamilmi usuli fikh. ilmi kjelam. tefsir. Ha- i kret, jer njena antipatija prema Srbima la ž n i m parolama o jednakosti i de­ naesta za devetstočetrnaestu. — Silo dis i t. d.. nego opet obični hodža u mokraciji mogli postati gluhi i slijepi, za ognjilo. — Imaju se odstraniti svi ne bijaše tako jaka, da bi mogla nadvla­ pozadini. 11 pa dozvoliti da nam se metne na oči kompromitirani elementi«. dati kolosalnu mržnju, što ju je naš Zdrav razum i temeljni principi is­ peča, kroz koju naši studenti ne mogu dio naroda gojio prema Austriji d nje­ Uzmite u obzir jedrinu tog paragra­ lamske nauke upućuju, da se mogu šeda vide faktičnog stanja, u kojem so nim nasiljima. Kolikogod naš svijet ni­ fa, uvažite tko je došao u priliku, da na riatske ustanove bar u formalnom po- | nalazi naš elemenat. temelju tog »paragrafa« sudi i dodajte je imao oduševljenja za Srbiju, jer ga gledu j one o privatno-pravnim pošlo- i Konfesionalnost naše organizacije je Arnautović odgojio u mržnji proti toj još i to, da su presude na temelju toga vima u materijalnom pogledu mijenjati, i »zatornici muslimana i svega što je is­ nije svrha našeg političkog nasto­ »paragrafa« stupale na snagu odmah i (Svršiće se.) janja, već nužda prilika, koje vladaju lamsko«, ipak je sve vaše osvajala kri- i bez prava na priziv, pa će vam biti jas­ nesamo u našem, već i u katoličkom i latica: »Nek ide ona (Austrija), pa šta no, zašto je islamski dio našeg naroda pravoslavnom dijelu -našeg naroda. 1) Bog da. Gore nam ne može biti«. Te | stavljen izvan zakona i zašto su nastali razlika je samo u tom, što mi tu konste riječi mogli čuti nesamo iz usta mla- i oni pogromi specijalno proti nama fesionalnost priznajemo i otvoreno nadeg i srednjeg našeg naraštaja, već i od i muslimanima. glašujcmo, dočim je drugi taje, pa ustaraca, koji su nekad bili u borbi pro­ Ima ih, nažalost pod fesom i s islam­ šljcd toga unose nepotrebnu zbrku poj­ ti Srbijancima. »Nek ide o n a« bijaše skim imenom, koji j danas nalaze nekog Obzirom na povratak Pašića iz Pa­ mova i time usporavaju naš nacionalni općenita lozinka našeg svijeta i da naši razumijevanja za nekakvo »psihičko« riza, govori se u radikalnim krugovima, progres. Da to objasnim. domaći Srbi ne bijahu u prvom redu raspoloženje srpsko-pravoslavne mase, da je Pašić pozvan poglavito za to. da Nama se zamjera, što smo konfesio­ pravoslavni, da se je njihova inteligen­ koja da je prirodno morala iskaliti svoj popravi Protićeve neuspjehe. Nadalje nalni, a niko ne će da vodi računa, da cija mogla uzdignuti nad sićušno shvagnjev na šuckorima i drugim krvopija­ se javlja, da Regent namjerava još je- i tanje svoje mase o devetstočetrnaestoj, su drugi nesamo konfesionalni, nego i ma srpskog naroda. Ja nemam tog ra­ danput jx>kušati da sastavi koncentra­ strašno — klerikalni. Srpska dru­ da ie nova uprava umjela izrabiti to razumijevanja i znam samo jedno, da po­ cioni kabinet i to ovaj puta sa Pašićem štva imaju svoju krsnu slavu, a barspoložnje našega svijeta — niti bi bilo jedinci nemaju prava izricati presude. na čelu. U demokratskim krugovima naše organizjacije, niti bismo se danas Taj postupak nije ništa drugo, nego li . jake i temelje hrvatskih osveštavaju ne vjeruju u to, nego se i dalje tvrdi, nalazili u ovom tjeskobnom stanju pre­ barbarluk koji, ustali li se, vodi anar­ ; fratri i popovi. »Nema srpstva bez tri da će se parlamcnat odgoditi, a nakon prsta«, veli srpska narodna poslovica, ma vanjskom svijetu i u svojoj nutrini. hiji. Uostalom među šuckorima — koji toga raspisati izbori. koja je unišla čak i u bukvare — ako Bosni je bila potrebna politika brat­ bijahu prisiljeni na tu službu — bijaše Tako presbiro, a mi pitamo: šta je skog zaborava i praštanja, politika obzi­ i Srba pravoslavnih, kao i veći dio Hr­ ' se ne varam, i u »Prosvjetinu« početni­ to sa ukazom o raspustu? Da šta nije cu za poduku analfabeta — dok konvikt ra i ispravnosti, ljubavi i tolerancije. vata katolika, pa zašto da radi toga zapelo? .... hrvatskog »Napretka« ima prostranu Mjesto toga dobismo intrasigentni re­ trpimo gotovo isključivo mi muslimani? žim »narodovačke« klike, koja je žedala kućnu crkvicu. Proslava »Vidovdana« Kolebanje glede vlade u Hrvatskoj. Ne treba se obmanjivati: na katolike se u Sarajevu započela je rekviemom pra­ za našom krvi, koja nije znala ne sa­ Presbiro javlja iz Zagreba: »Cim se po­ nije smjelo onako otvoreno jurišati, jer voslavnih popova pod vednm nebom, mo što je inovjeran brat, nego i čovjek vrati novi ban dr. Tomljenović iz Beo­ imaju zaleđe u Hrvatskoj i Sloveniji. uopće i koju je prošlost naučila samo a zatim franjevačkom misom. To bi­ grada biće imenovana nova hrvatska Mi smo bez tog vjerskog zaleđa, pa su jahu glavni dijelovi proslave, a mi »nato, da se može tlačiti i da je metod sile vlada. Radi se o popunjenju dvaju mje­ intransigentniji popovi i njihovi drugovi najsigurnije sredstvo za brzo postiza­ sta i to povjerenika za unutarnje poslo­ tražni« konfesionalci ne možemo se do­ bez kamilavke došli do zaključka, da vanje ličnih udobnosti i profita. voljno načuditi teoriji, da se jedna na­ ve i povjerenika za obrt i trgovinu. je vrjeme osvetiti Kosovo i u Bosni i Prije je bio određenn za povjerenika za Oslobođenje su shvatili kao sredstvo rodna slava mora i može spojirt sa Hercegovini. Zadubite se u članak dra svoje hegemonije, a narodom su smatodeždama i krstovima. To spada u cr­ unutarnje poslove dr. Petranović, ali je Krulja i povik u parlamentu: »Pet sto­ on to mjesto odbio i postao šef presidirali samo pravoslavne Srbe. kvu, a ne na ulicu i jednu narodnu protina godina vas trpismo, ne ćemo više!« ialnog ureda.« »Šokci« i »Turci« imali su ostati rob­ pa će vam biti jasna sva konfesional­ ■ slavu. Narodnost se mora odSirota »Glas Naroda« donio je već i ljem novog gospodara, koje nije smjelo nost jednog dijela srpske inteligencije. I lučiH od religlije i u potpuno uvodnik o novoj hrv. vladi, koji zavrimati ni želja, a kamo li stavljati ka­ Računajući sa stvarnim raspoloženjem I jedinstvenom narodu, a kamo li u naSuje riječima dostojnim »najbolje ure­ kove zahtjeve. Oni su se morali zado­ našeg naroda, koji je konfesionalan u | rodu, gdje je više religija kao kod nas. đenog- lista u — Kongu. Taj bijedni list voljiti ulogom raje, a Srbima je imalo sva tri svoja dijela i uviđajući potrebu, i Gdje su slični primjeri kod nas muslinaime veK: »Mi verujemo, da će ova­ pripasti pravo harača. I poče haračenje. da demaskiramo konfesionalce, koji se 1 mana? Nema ih. Pored svega smo mi Bosansko-herceg, muslimani. Bilješke FELJTON. I A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. ne) Tad je Nera vrisnuh i pala postelji. Asistent ! Ijekar, koji je u to vrijeme unišao u sobu, priskoćio joj je u pomoć i prizvao je svijesti. Kad mu je Ihsan rekao uzrok, on je uvjeravao, da je to isklju­ čeno, jer nema opasnosti, da bi moglo nastati otro­ vanje ili gnojenje. I tako se Nera smirila. Slijedećih dana dolazila je Nera dvaput dne­ vno u bolnicu, a kad se je Ihsan počeo oporavljati posjećivala ga redovito svaki dan po podne oko tri sata. Danas, kad je Ihsan ležao po običaju iza ručka i čitao knjigu misleći o Reni; — zakasnila je i Nera. Tri sata bijaše već prošlo. Sunce se prikla­ njalo zapadu i bacalo svoje zrake još samo po zi­ dovima Ihsanove sobe i činilo je prijatnom. U to neko pokuca na vrata. Ihsan ne odgovori ništa, a kucanje se ponovi. Ihsan se podigne na postelji, da vidi ko će unići. Na njegovo veliko iznenađenje otvore se polagano vrata na koja uniđe kao isčupana iz njegovih misli — Rene Logotetides .. . Za- | ! I ; i I stane čas kod vrata pogledavši Ihsana, a onda po­ I je radilo o sasvim jednoj običnoj stvari!« uskliknu lagano priđe postelji i pruži mu ruku. ; Rene i pogleda pozorno bolesnika. Ihsan je izdržao pogled. Taj ga pogled izazvao, „Ihsane, šta si uradio?" upita tužno djevojka i jer je bio hladan i bez saučešća. On se nadao, da gledajući mu otvoreno u oči. će bar čuti od Rene, koju toplu riječ ljubavi, da će — „Опо što bi svaki pošten čovjek učinio, kad sjesti sasvim blizu k njemu i pitati ga ljubili je, da se jedan nitkov baca blatom na tuđe poštenje . će se primaknuti sasvim blizu, blizu da Čuje njezin odgovori ponosno Ihsan pokazavši Reni stolicu, da dah, da čuje miris njezine kose, da će spustiti sjedne. nježno glavu na njegove grudi, da će zaplakati — Rene nije ništa odgovorila. Njegov odgovor bio a on bi je tako prigrlio . . . Mjesto svega toga bila je tvrd, panosan i izrečen po njezinu sudu u korist su suhoparna pitanja i skoro sakriveni prijekor. Nerc. Rene je ostala još рв sata, koje je ispunila »A kako je došlo do toga? Ja ništa nisam znala, raznim pitanjima o prilikama na Kretl, te o tomu pa ni sad ne znam. Daj mi reci kako je došlo?« kako je došlo do tolike buke u štampi radi sukoba, upita Rene radoznalo skidajući šešir s glave. koji su bili samo lična osveta dviju zavađenih obi­ — »Kako?« U »Metropolisu« za igrom dobacio telji iz Kandije. je stožerni časnik Harišis jednom časniku riječi: Kad se je oprostila i pošla Ihsan seje osmjeh­ *urski Spion oduzeo je nevinost kćeri posla­ nuo i dobacio joj: nika Zafranisa i 4ada Je nesretni otac morao izdati »Dođi još koji put, ali ponesi više srca za me...« grčki narod i braniti stare neprijatelje Grčke. .« — Ona je naglo zastala, kao elektrlzovana, po­ To je rekao srdito, prezirno pokazavši rukom na gledala ga nježno i rekla: stol gdje sam ja sjedio ja sam tada ustao i zamolio Hari— »Oprosti mi Ihsane ... Ja se još borim, ali šisa, da povuče riječ, a on se ironički osmjehnuo i rekao: odluka mora pasti brzo: ili srce ili... »Zar pred Vama?« Okrenuo se i sjeo na stolicu. Ja sam Nedovrši, ali Ihsan brzo joj upade u riječ. odmah potražio dvojicu časnika, mojih prijatelja I ».. . Ili ideja? .. « zatražio zadovoljštinu. Sutra u jedanaest sati sastali (Nastaviće se) smo se nedaleko izvan grada i opalili po jedan hi­ i ....... - tac. Obadva su pogodila i stvar se svršila. . .“ — »I ti o tom tako govoriš Ihsane, kao da se Čitajte i širite ,,Pravdu“. �Spoj 94 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* »natražni«, a drugi »modemi« i »na- i nijesmo djeca, koja se zadovoljavaju pređni«. Da dođe do bržeg progresa u načičkanim frazama i zavaravaju ša­ kristalizovanju našeg nacionalizma, renim lažima. Mi gledamo na nužno je, da se to kristalizovanje pro- । djela. A ta su u potpunoj opreci sa vede najprije kod Srba pravoslav­ riječima i gospode na sarajevskoj vla­ nih *i Hrvata katolika i tek kad oni pro­ di i gospode, koja im iz Beograda kovedu purifikaciju i nacionalizam stro­ manduju po oprobanoj metodi koja je go odijele od religije, tek tada će se i — iskopala grob i Austriji i Madžar­ moći prijeći na uspješan rad oko nacioskoj. nalizovanja naše mase. Tek onda, kad Još jednu napomenu, pa ću da zavr­ se mi uvjerimo, da Šćepani Grđići ne šim ovaj odsjek. Dok su Srbi pravo­ dijele Stipendija vukući pravoslavnima, slavni bili potlačeni i zapostavljeni kao a zapostavljajući nas musKmane; tek što smo mi danas, oni su se i te kako onda, kad muslimanski moUtelji ne bu­ oduševljavali za taj isti ključ, kojem se du odbijani zato, da se mogu podijeliti danas odupiru u ime »narodnog« jedin­ Stipendije pravoslavnim aktivnim či­ stva. Zar oni za to jedinstvo nijesu onovnicima sa berivom preko dvije hi­ sjećaH i prije prevrata? I zar se težnja ljade kruna; tek onda čemo se saglasiti za tim jedinstvom može manifestovati I sa ukidanjem ključa, jer nam je on time, što ista te gospoda još i sad istra­ jedini zalog, da ćemo dobiti bar žuju, koliko su Hrvati za vrijeme Au­ ono, što nam pripada. Gdje ćemo mi strije dobili više od Srba? Zar to nije da vjerujemo praznim riječima, da je također borba za ključ i to grđa, jer vladi stalo do našeg obrazovanja isto sviđa i račun iz prošlosti? Jest. No oonako kao do obrazovanja pravoslav­ na konvenira konfesionalnom Grđiću, nih, kad se na svakom koraku govori pa je i dobra i narodna i opravdana. o našoj zaostalosti, a ovamo vidimo, Naš mu ključ ne konvenira, stoga mora kako se zapostavljamo na svakom ko­ biti i loš, j nenarodan i neopravdan. raku i kako se i naš zalogaj daje dru­ Gdje je tu logika? gima, da nas mogu još više preteći. Mi Sakib KorkuL пппкпап Prosvjeta i škola. Veliki uspjeti analfabetskih tečajeva u Zagrebu. Čitamo u »Narodnoj Politici«: »U samih su osam dana otvorena tri analfabctska tečaja sa preko 100 učenika, od kojih će se svi (osim možda dvojice* naučiti Čitati i pisati. Ispit u pr­ vom uzornom analfabetskom tečaju biće već koncem decembra, a u drugom — koji se drži paralelno — par tjeda­ na poslije toga. Oba uzorna analfabetska tečaja drže se u I. realnoj gimnaziji i to nedjeljom od 3 do 5 sati, a utorkom i četvrtkom od 6 do 7 i po sati. Tečaj u gornjogradskoj školi (Zvjezdarnica) drži se nedjeljom od 3 do 5 sati, a srije­ dom i petkom od 6 do 7 i po sati. Polaznici(ce) mogu na zahtjev poslo­ davaca dobiti potvrdu, da su u odre­ đeno vrijeme bili zaista u tečaju. Oba I | 1 i i uzorna analfabetska tečaja drži uz asis- ! tenciju akademičara i srednjoško- : laća, naročiti skauta (prosvjetni iz- I vjestitelj Oblasnog fdbora) R. Herceg, a on vodi nadzor i nad tečajem u gor- 1 njogradskoj školi, koji drže akademiča- | ri. U tečajeve ima pristup svako lice, koje želi da vidi, kako se poučavaju ! odrasli analfabeti. Sve informacije i u- j pute dobivaju kod Oblasnog odbora za zaštitu djece (Kipni trg 9) između lb I i 1 sat«. *:< Eto tako izgleda stanje u Zagrebu. A kako je kod nas? G. Markić bijaše po­ veo vrlo lijepu i pohvalnu akciju oko suzbijanja analfabetizma, ali dođoše »mudraci« i prenesoše je prosvjetnom odjelu, da je Šćepan Mali zakopa i za­ stavi! Ima li iko, ko će ovom tozlukašu dati nalog, da se makne i nešto uradi za prosvjetu našeg naroda? Vlada opoziciji. Na podnesak opozicije, što ga donesosmo u 92. broju našeg lista, odgovrila je vlada Ljube Davidovića ovim pis­ mom: »Povodom interpelacije, koju ste mi uputili i povodom predstavke, I koju ste uputili predsjedniku Narodnoga I predstavništva, a sproveli je u propisu i' meni, čast mi je odgovoriti ovo: Moji drugovi i ja smo do jednoga pod­ jednako za rad s parlamentom i ne možemo da razumijemo državu, u kojoj bi se danas htjelo raditi drukčije. Mi smo i u prošlosti svojoj uvijek. bili za to i protestvovalli svaki u svome kru­ gu akeje protiv zanemarivanja parla­ menta. Prvi podpisnik interpelacije g. Protić opomenut će se, s kolikim je ogorčenjem cijela opozicija srpske skup­ štine ustala protiv uzurpacije vlasti, ka­ kvu je 1918. god. na Krfu usprkos par­ lamentu vršila vlada, u kojoj je on bio. Tadašnja vlada je bila u nemogućnosti, da apeluje na narod, jeY je bila u izgnan­ stvu, a narod pod stranom okupacijom, i bila je silom prilika vezana za parlamenat, kakav je imala, pa ga je ipak ostavila van pažnje, radila bez kontrole i trošila javna sredstva bez ovjerenja j odobrenja. Narodu našemu još i danas nije na pr. položen račun na što je utro­ šena rezerva državne gotovine, koja je iznosila nekoliko desetaka milijuna, a koja je bila namijenjena snabdjevanju zemlje, kad se ona oslobodi. Da narod­ na skupština nije bila potisnuta iz svo­ je funkcije, ona ne bi dopustila, da vla­ da uđe u oslobođenu zemlju praznih ru­ ku. kao što je ušla. Ogorčene proteste i druge korake protiv vlade potpisao je tada sve bez izuzetka i bez rezerve i g. Trifković, drugi potpisnik interpeladje. 4 Mi smo željeli rad s parlamentom, izašli preda nj i dobili većinu njegovu za svoj program. Gospoda potpisnici Interpelacije i njihovi prijatelji ne upu­ štajući se u diskusiju programa sprije­ čili su daljnji rad parlamenta nalazčći, rfa je vladina većina mala. Razgovori, koji su otvoreni tim povodom, završe­ ni su poslije više nedjelja razvlačenja s izjavom, da stranke, koje predstavlja­ ju gg. Intcrpelanti, traže upravu zemlje isključujući iz nje predstavnike većine predstavništva! Tri najbolja mjeseca utrošena su za rad u razgovorima i pogađanjima, vršenim bez parlamenta, od kako je g. Protić podnio svoju ostavku. Interpela­ cijom se traži obnavljanje rada parla­ menta, znači obnavljanje svega, što je bilo. Vlada to ne će više i od­ sudno ne će. To našoj zemlji ne treba i to narod ne će. Vlada mu ne bi služila po savjesti, ako bi na to naišla i poslije iskustava, što ih je imala. Vlada više ne misli nositi odgovor­ nost za parlamentarno stanje, u kome manjina osujećava rad većine. U svojoj i deklaraciji ona je još osudila diktature, . ma Čije .bile. I većina i manjina imaju svoja prava, koja moraju uzajamno po­ štovati. Kad se snage izmjere na par­ lamentarnim mjerilima, rezultat ima da se prizna. Manjina, koju predstavljaju gg. interpelanti, nije to htjela učiniti. Time je primila na se odgo­ vornost ili zaslugu za osuje­ ćen j e parlamenta. On je bio og­ lašen kao permanentan do ustavotvorne skupštine i opozicija je to onemogućila. Razloge za to, kazat će narodu. Izlaz iz ovoga stanja vlada dakle ne vidi tamo, gdje ga vide gg. predstav­ nici opozicije. Situaciju ne će riješiti nove optužbe političkih grupa u Narod­ nom predstavništvu. Riješiti će je sam narod na slobodnim izborima, na koje će biti pozvan odmah po demobili­ zaciji. Oni, koje on izabere za nove svoje predstavnike, biti će vjerniji iz­ raz njegovih raspoloženja od dosadanjih. Vlada će ići pred narod, zatražiti nje­ gov sud i pokoriti mu se. Time ona slu­ ži pravoj parlamentarnosti. Nije riješen zakon o izborima, ni agrarna reforma, ni valutna rforma, ni kredit! Nije, ali zašto nije? To su i još mnogi bitni predmeti bile prve tačke programa vla­ de, koje opozicija u Narodnom predsta­ vništvu nije htjela ni diskutovati. Da ona nije osujećivala rad, sve bi bilo go­ tovo. Mada će međutim na svoju odgovornost u evllim pitanjima narodnoga života raditi po najboljoj savjesti i svoj rad izložiti narodnoj ocjeni. Sve države i prijateljske i neprijatelj­ ske idu na izbore. I mi ćemo. Tamo na slobodnom narodnom sudu kazat će, ko što ima, pa primiti presudu, kakva se izreče. Ta presuda će biti važna i ko­ Strana 3 Страна načna. Za duga vremena imat će ona da odredi pravac razvoja svima grana­ ma života i rada. Iza privremenoga i prelaznoga mora nastupiti stalno i sredeno. Vođe političkoga života narodnoga, ili na vladi ili van nje, imadu se proniknuti važnošću ovoga momenta i ovog zadatka. Nema naroda, čiji je po­ ložaj u ovom momentu delikatniji od našeg, i vlade, koja stoji pred težim za­ datcima i odgovornostima. Moji drugo­ vi i ja smo ih primili i nosimo ili s pouzdanjem, koje ne smije i ne će oslabiti otpor onih, čiji vidik je manji ili druk­ čiji. Sastav odbora za ustav jedna je od ' tačaka vladine deklaracije. On će biti ' sastavljen i umoljen, da radi odmah, čim rad na konferenciji mira u Parizu raz­ riješi izvjesne snage, na čiju saradnju vlada računa. Vladi će biti čast pozvati na tu saradnju i predstavnike opozici­ je, kao što će u svako doba u najozbilj­ niju ocjenu uzeti njihove predstavke I druge periode«. ' Zdravlje I je tome još najviše krivo prekomjerno 1 uživanje opojnih pića. I što više poi skupljujc ova nesreća tim je slada, tim draža, jer sve što je skupo izgleda, da je bolje vrsnoće i kvalitete. U našoj no­ voj državi ili kao što se je to u jednom ovdašnjem ugodnom društvancu zgod­ no primjetilo »u našoj veseloj državi« izgleda kao da uživanju alkohola ne će biti ni kraja ni konca. A pogled u bu­ dućnost? Tmuran, mračan za prave ro­ doljube gorak i pregorak! Postoje neke naredbe, neka ograničenja od strane vlasti u tome pogledu, ali to je sve na papiru i ostaje na papiru. Hoćemo li da toj rani nađemo lijeka i da je suzbije­ mo treba da se prihvatimo drugog na­ čina. Prosvjetlimo narod i prikažimo mu onu veliku katastrofu kojoj hrli uživa­ jući alkohol. Promotrimo stvar sa svi­ ju strana, pozovimo sve čimbenike na posao i bićemo sretni. Promatrajući sve ovo stavismo a program naše organizacije među dru­ gim i tu zadaću, da ćemo »narodnom zdravlju i higijeni posvetiti osobitu pa­ žnju, naročito suzbijanju alko1 i z m a«. Kao što je poznato, naš je list u tom pravcu donosio više članaka što ! originalnih, što iz drugih stručnih iistoI va, a dobrotom jednog prijatelja doni' jećemo ovaj put čitavu seriju, koja će imati ova poglavlja: 1) Okrutnost al­ kohola, 2) Alkohol tiranin; 3) alkohol i zdravlje; 4) Alkohol i vjera; 5) Alko­ hol i dijete i mladić; 6) Alkohol i nau­ ka; 7) Alkohol i šport; 8) Alkohol i radnik; 9) Alkohol j potomstvo; 10) Alkohol i obitelj; 11) Poslanstvo žene proti alkoholu; 12) Dužnosti vjersl^h poglavica u pogldu alkohola; 13) Zak­ ljučna riječ. Upozorujemo čitatelje na ove članke i molimo naročito naše muallime i uči­ telje. da im posvete osobitu pažnju i da ih unesu u naše selo i naše građansko ! društvo. Najbolji temelj obitelji, njezinom op­ stanku, njezinoj sreći i napratku jest zdravi i nepokvareni naraštaj. Zato je najveća dužnost roditelja, da u ovom pogledu svrate pozornost na svoje po­ tomke. Njihova je velika zadaća, zada­ ća koju im je sama narav dala, da od strane od sebe sve čim bi se mogli da ogriješe o veliki zakon i dužnost pre­ ma naravi i prema državi, čiji su čla­ novi. Državna nam je dužnost velika i država mnogo traži od nas, ali isto tako tražimo i mi od države. Ovdje vrijedi ona: »dajem ti da mi dadneš; milo za drago«. A da se ovome zahtjevu mogne valjano da udovolji i s jedne i druge strane potrebit nam je zdravi, jaki, če­ lični naraštaj, koh može i hoće da svo­ joj dužnosti udovolji. To će se pak moći onda valjano učiniti ako se iz obitelji — sjemeništa države— ukloni sve što na nju zlo utječe i što priječi da se ovaj tako uzvišeni cilj postigne. Ovaj cilj između drugih činbenika — bar među našim jugoslavenskim naro­ dom — osporava ponajviše, prekomjer­ no uživanje žestokih pića. Naš narod pije da se razhladi, pije da se ugrije, pije da se odmori: jednom riječju alko­ hol mu je jedino i najveće sredstvo, da uzdrži svoj život, zdravlje, veselje. On se ravna prema onoj »oj rakijo moja ћkar:jo,eTko te pije taj bolestan nije«, a drugi odmah nastavlja: »Alaj pijem mili Bogo, pijem malo pijem mnogo« i t. d. Uprav se radi ovog razloga opaža u zadnje doba, kod našeg inače zdra­ vog naroda silna degeneracija. Potom­ stvo je iz dana u dan slabije, bljeđe, kržljavije za posao, neustrajnije te sa­ mo sebi a i drugima na teret. Ne ve­ limo, da nema i drugih razloga ovoj po­ javi. ali budimo iskreni pa priznajmo, da Političhi pregled raspravljalo o riječkom pitanju u sa­ vezu sa jugoslavenskom notom. Iz okupiranih se krajeva Dalmacije Naši delegati nijesu potpisali saint- | odnosi sva hrana i domaća marva, te narod skapava od gladi. Šibenske mes­ germainski ugovor, jer nijesu imali nuž­ nice su prazne. Ono malo blaga, što nih punomoći, da pristanu na konven­ cije. priložene mirovnom ugovoru. Sto- ; mesari kolju, silom od uzimlje vojska, da ne ostaje niti komadić mesa za teško ■ga im je dan rok od 8 dana, da dadu bolesnu čeljad. Svako 2 mjeseca prima svoj pristanak. naše pučanstvo po 30 dkg šećera, a Situacija u Parizu ozbiljna. Posljed­ kod talijanskih preprodavaoca valja njih dana dolazili su iz Pariza crni gla­ plaćati kg po 60—70 kruna. sovi. Premda je naime javljeno da će Rumunjsko-madžarski savez? Nje­ naša mirovna delegacija u Parizu pot­ mačka štampa komentira nastojanje pisati saint-germainskj ugovor, ipak je Rumunjske i Madžarske, da sklope sa­ u zadnji tren odustala od potpisa, jer je vez sa Cehoslovačkom i Ukrajinom. antanta dodala neke posebne Listovi pišu, da je ovaj savez uperen konvencije ekonomske naravi, kao protiv Jugoslavije, koja ne i pitanje kompenzacije u odnosu sa rat­ smije zaboraviti, da je Diamandi već u nom odštetom, koju bi imala dobiti Sr­ septembru tražio privolu Madžarske, bija sa dugovima novooslobođenih ju­ da rumunjskog kralja Ferdinanda pri­ goslavenskih krajeva. Na ovaj način našla se je naša delegacija pred teškom J zna svojim vladarom. Poštanski listovi također javljaju, da zadaćom, pa je zamolila Regenta da i je Rumunjska poduzela korake, da sklo­ svojim prisustvom izgladi spor. pi savez sa Madžarskom i Ukrajinom. Na dvoru jugoslavenska zastava. U i Govori se, da postoji sporazum između petak je na kraljevskom dvoru izvje- | Rumunjske i Ukrajine, koja je spremila šena nova jugoslavenska zastava sa svog zastupnika u Budimpeštu. jugoslavenskim grbom. Dosada je bila Talijanska komora sazvana je, kako na dvoru samo srpska zastava. javljaju rimski listovi, za 8. decembra. Pouzdanici bivšeg crnogorskog kra­ Tittonl dao ostavku. Kraljevim uka­ lja Nikite, koji su na Rijeci pregovarali zom prihvaćena je demisija Tittonijesa D’Annunzijem, otputovali su na 28. va, a na njegovo mjesto imenovan je novembra. ministrom spoljnih poslova knez SciaTlapnje D’Annunzlja. »Daily News« loia. donosi razgovor sa D’Annunzijem, koji Tittoni je uputio Nittiju jedno pismo, je rekao: Uzećemo sve, što nam pri­ u kome veli, da predaje demisiju, jer pada po londonskom ugovoru, a osim da mu slabo zdravlje nc dopušta da toga učinićemo sve, što je moguće, da uloži svm svoju snagu i energiju u vo­ spasimo Crnu Goru od Srba. Crnogorci đenje međunarodne politike, kao što bi mi preko Francuske šalju svaki dan to situacija zahtijevala. Tittoni veK da molbe: neka što prije počnem sa oslo­ on u velike žali što ostavlja Nittija i bođenjem. Posješćemo svaki grad na svoje kolege ministre, sa čijim je na­ isti način, kako smo to učinili na Rijeci, mjerama uvijek bio u potpunoj suglas­ a jedino oboružana premoć mogla bi nosti i s kojima nikada nije imao ni naj­ nas istjerati. manje razmirice. Tittoni zaključuje svo­ Nota naše vlado živo se komentira je pismo veleći. da se čvr to nada, da na Rijeci. Jučer se je kod D’Annuzija će se pod vodstvom današnjeg kabi­ obdržavala konferencija, na kojoj se neta. bez trzavica i bez sukoba, izvršiti �Страна 4. Strana iz temelja obnova talijanskog naroda, koja se već počinje naziratl Talijanski socijalisti postavi!, su svo­ je minimalne zahtjeve, među kojima traže: Demobilizaciju i razoružanje voj­ ske, odstup ministra rata i mornarice i istragu o svim događajima za vrijeme rata. Ostavka talijanskog ratnog ministra. Rimska »Epoca« javlja, da se u vojnič­ kim krugovima potvrđuje, da ministar rata general Albrici namjerava predati ostavku radi nesuglasica, koje su iz­ među njega i predsjednika ministarskog savjeta u još neriješenom pitanju demobiUzacije i glede pitanja koja zasjecaju u preuredbu vojske. Venizelos nešto šuška. »Đerliner Tagblatt« javlja iz M.lana: 29. o. mj. stići će u Rim g. Venizelos u svrhu pregovora sa talijanskom vladom. Pregovaraće se o talijansko-grčkom pitanju. Poslije toga otputovaće Venizelos u London i Ameriku. Clerck o Madžarskoj i Austriji. Iz­ vjestitelj «Az Esta« imao je razgovor sa antantinim opunomoćenikom sir Clerckom, koji je izjavio, da će Budim­ pešta kao središte podunavskog pro­ meta biti u budućnosti jedan od najvažnljih trgovačkih centara istočne Evro­ pe. Osim toga izjavio je Clerck, da će bijeda, koja sada vlada u Madžarskoj i u Austriji, kao i u drugim zemljama bivše monarhije, postati još veća, ako ove zemlje ne otvore svojih granica za trgovinu. Interes ovih zemalja zahtijeva da se u najkraćem vremenu uspostavi slobodna trgovina, koja će biti od povoljnog utjecaja na valutu. O podunavskoj federaciji veli »Cesko Slovo«: Madžari i Austrijanci neka pra­ ve federadju; mi ćemo ostati sami za sebe. Nama je dosta takovih federacija • mi ih ne ćemo makar nam ih kogod i nametao. Položaj Rusije. Finski listovi javljaju, da je Rusija otvoreno spremna da sklopi m:r. Sovjetska vlada ima više nova­ ca nego ih je ikada imala caristička Ru­ sija tako, da može svaku obvezu u inostranstvu platiti u zlatu. Amerika prijeti Rumunjskoj. Govori se da je američka vlada riješila, da će uruati rumunjskom poslaniku kod Sje­ dinjenih Država putne listove, ako Ru­ munjska ne bi udovoljila zahtjevima vrhovnog savjeta. Domaće lijesti Iz uredništva. Obzirom na jučerašnji praznik redakcija ovog broja završena je u subotu. Izjava- U listu komunista za vakufski džematski medžlis grada Sarajeva uvr­ šten sam bez znanja i odobrenja, pa iz­ javljujem da otklanjam tu kandidaturu. Muharem Hasagić, kondukter. Zahvaljujući g. Markoviću na ovoj ljubaznost., obraćamo naročitu pažnju naših gg. čitatelja na ove članke, jer g. Marković slovi kao trijezan političar i odličan publicista. Našim trgovcima 1 posjednicima obraćamo naročitu pažnju na članak o drvnoj industriji, što ga donosimo u rubrici »Gospodarstvo«. Naše banke takoder bi se morale zainteresovati za ovu stvar i povesti akciju, kako bi i naš kapital bio uložen u ovu sigurnu industriju. Urednik »Srpske Zore« Miloš Živković protjeran je iz Sarajeva i konfiniran u Beogradu. I i i I I i Nacionalizovanje drvene industrije u Bosni. Ministarstvo šuma i ruda bavi se hvalevrijednom mišlju, da nacionalizme bosansku drvenu industriju, koja je sko­ ro sasvim u tuđinskim rukama, pošto je austrijski režim namjerice dovukao u Bosnu tuđi, njemački kapital, i svagdje ga podupirao, davajući mu drvo u bezeijenu, <da o drugim mnogobrojnim pogodnostima i ne govorimo. Tako su nastale u Bosni glasovite tvrtke Otto Steinbeis, Ortlieb & Eisler, Gregersohn itd. Kroz nekoliko decenija harali su ti i tudinci naše šume u Bosni. A pustošene i su šume i na drugi način n. pr. uništa­ 1 vanjem i palenjem, da se dobije prazno tlo za njemačke, poljske i talijanske naseljenike, kao što je to bio slučaj na .Motajici kraj Prnjavora. Nasuprot či­ | nilo se vrlo malo za uzgoj novih šuma. Hiljade i hiljade hektara opustošenih šuma pružaju žalosnu sliku ausirijskoga šumskoga gospodarenja u Bosni, a razumije se samo po sebi, da > nije nikome ni na um palo, da hercegovačkj krš pošumi. Radi nekoliko stotina ovaca i koza, ostavljalo se za pašu na hiljade hektara šumskoga tla. gdje je među kmenjem dosta humusa.aa da bi se mogla najljepša crnogorica uzgojiti. Danas, kad smo svoji na svome, moramo u prvom redu dignuti šumarstvo na najviši i najmoderniji stepen, jer u našim šumama lež; sva naša buduć­ nost Haranje šuma mora se spriječiti, a kultiv ranjem izrađenih šuma mora se bezodvlačno započeti, ali kraj toga nije potrebno, da se postojeća drvena in­ dustrija uništi, već nasuprot, valja ju uzdržati na njenoj dosadanjoj visini. Samo treba da se radi na temelju go­ spodarskih osnova, koje će unaprijed za najmanje sto godina ustanoviti tur­ nus za sječu, a istodobno sa sječom mo­ ra se šuma redovito pomlađivati. | I ■ : | ' ! ' i Gospodarstvo Ministarstvo šuma i ruda izaslalo je u Zagreb g. direktora dra Savića, da obrazloži i protumači zagrebačkim ban­ kama i drvotršdma namjere vlade, te »Radikalna stranka u prošlosti i sa­ da istodobno čuje i njihovo mnijenje. dašnjosti« naslov je serije članaka, Gosp. Dr. Savić priopćio je na anketi, što će naskoro početi izlaziti u našem koju je sazvao, da se radi predbježno lastu iz pera sveučilišnog profesora g. o nacionalizaciji triju poduzeća: 1. Otto dra Lazara Markovića. Ove je članke Steinbeiss, T)rvar j Dobrlj.n; 2. Eisncr g. Marković napisao sa svrhom, da se i Ortlieb, Zavidović; 3. Preduzeče za revanšira našem uredniku za seriju »J. M. O.« i njeni kritičari« i, kako se vidi 1 suhu destilaciju u TesHću. Ministarstvo iz naslova, da našim čitateljma prikaže , bi željelo, da se sva ta poduzeća otku­ teženje radikalne stranke i njeno shva- i pe od tuđinaca, kojima bi se samo inaii udio na poslu ostavio, u koliko bi ih se tanje. Odcovorai uredrtk: M. Sudžuk. Број 94 Broj .ПРАВДА* — ,PRAVDA** | • | | j , ; i • 1 | ' . htjelo kao stručnjake pridržati u po­ slu. Za otkup svih tih poduzeća trebalo bi oko 500 milijuna kruna, koju bi glavnicu imalo da namakne jeno dioni­ čarsko drušvo, u kom bi i država su­ djelovala sa 50%. Privatni interesenti morali bi prema tome sudjelovati u tom preduzeću sa 250 milijuna kruna. Gosp. Dr. Savić stavio je na te prisut­ ne zastupnike najuglednijih zagrebačkih novčanih zavoda pitanje, da li su oni kadri, da namaknu taj za naše prilike dosta veliki kapital, a sve prisutne za­ molio je, da se izjave sasvim otvoreno o iznešenoj namjeri ministarstva. Zastupnici novčanih zavoda izjavili su bez oklijevanja, da su kadri da na­ maknu potrebni kapital za to poduze­ će, ali su istodobno izjavili, da drže, da za otkup pomenutih preduzeća ne će trebati glavnica od 500 miljuna kru­ na. Tomu mnijenju priključi!. su se i drvotržei, koji su svi radosno pozdra­ vili osnovu ministarstva, te su odmah izjavili, da će u tom preduzeću rado aktivno učestvovati. Na to se povela opširna debata, u kojoj je s više strana iznešeno mni­ jenje, da bi bilo bolje, da se osnuju tri dioničarska društva, a ne jedno, t j. za svako preduzeče posebno dioničarsko društvo, jer će privatni učesnici i ban­ ke tako lakše razdijeliti svoje interes­ ne sfere i ovdje imati više interesa na svom preduzeću, će mu prema tome i više pažnje posvetit. Nadalje je opće­ nito izražena želja, da se tuđincj od tih preduzeća posvema eliminiraju te da se pridruže samo stanoviti stručnjaci kao činovnici, ali nipošto kao suvlasni­ ci preduzeća. Za osnutak triju društava govori i veliki opseg preduzeća. Na pr. po iz­ javi g. direktora dra Savića spada u područje Steinbeassovih pilana jošte oko I 100.000 ha šuma. Ako se hoće da uzdr­ ži 100-godišnji turnus u sjeći, moglo bi se godišnje izraditi 1000 ha šume. Ra- i čunamo 1, da će na jednom hektaru biti 300 ni2 drva, to će dati 1000 ha 300.000 m2 a to znači, ako se uzme na godinu 300 radnih dana, da se mora dnevno izraditi 1000 m’ drva, dakle ogromna ko­ ličina. K tomu preduzeću spadaju 2 og­ romne pilane, vrlo razgranjena željez­ nička mreža itd. U kratko rečeno to je jedno ogromno poduzeće, koje treba da ima svoju sasvim zasebnu upravu, pa bi bilo najbolje, da bude i zasebno dioni­ čarsko društvo. Sasvim je slično i s druga dva preduzeća. Tijekom daljnje rasprave iznesena su jošte dva vrlo važna pitanja: 1. kako će se obračunavati tim preduzećima dr­ vo, tj. po kojoj cijeni, i 2. kako da se zaštite ostala naša privatna poduzeća od konkurencije velikih bosanskih pre­ duzeća, kojima ie država suvlasnik, te će ih uslijed toga i na razne načine po­ dupirati Glede prvoga pitanja iznesena su dva predloga: ili da država raspiše svakih I 10 ili 15 godina dražbu, pa da prepu­ sti posao najboljem nudiocu. Taj predlog nije podesan, jer država hoće da ostvari stalna dionička društva, koja će otkupiti sve investicije, a i sama hoće da u tim društvima u.estvuje s 50%. Ako se taj princip prihvati kao temelj­ na ideja, odnosno osnovka za čitavo preduzeće, onda je jasno, da se tom | društvu, i nikome drugome, mora pre- 1 pustiti i sve drvo na izradbu. Drugi je bio prdlog, da se za društvo iaiMiik: (>е«гг<11Ј Odbor »J. M. O.« ustanovljuje pristojba za drvo svaka tri godine prema tadanjoj tržnoj cijeni. Taj je predlog u toliko podesan, jer će i drugim privatnim preduzećima dati mogućnost, da konkurišu s velikim bo­ sanskim preduzećima, koje ne ćc dobi­ vati drvo badava, nego će ga morati plaćati kao i svaki drugi kupac. Drža­ va će kraj toga jošte bolje proći, jei će dobiti više na pristojbi (kupovnim) za drvo, a od poslovnoga dobitka pri­ pasti će joj j onako 50%. Time bilo bi najzgodnije riješeno i pitanje zaštite pri­ vatne drvne industrije, koje se nipošto ne smije oštetiti iz državno-financijalnih, i narodno-gospodarskih razloga. Gosp. dr. Savić primio je mnijenja zagrebačkih stručnjaka i kapitalista na znanje te obećao da će biti svi ineresenti doskora pozvani na jednu k uferencu u Beograd, gdje će ministarstvo iznijeti konkretne predloge sa svim nu­ žnim detailima tako, da će se moći do­ nijeti odmah obvezatni zaključci, na te­ melju kojih će se onda moći odmah pristupiti provedbi nacionalizacije boswiskc drvne industrije. Za tu akciju ministarstva pokazao se veliki interes u svim našim privrednim krugovma i sve je pripravno da podu­ pre vladu što izdašnije u njenom patri­ otskom nastojanju. Jer nema dvojbe, ideja je lijepa, samo treba sada raditi i ideju pretvoriti u djelo. »Jug. Lloyd«> PRIPOSLANO.*) Zelena bašča. Pod gornjim naslovom donio je »Ju­ goslavenski List« bilješku, koju je pot­ pisao Mujo Jusić, u kojoj tvrdi, da sam ja nesusretljiv prema gostima, i da se ne brinem za njih ako mi se i krađa prijavi. U stvari je to: Mujo Jusić je imao u džepovima nekoliko kutija ciga­ reta, od kojih mu je jedne nestalo. Od mene je tražio premetačinu njegovih drugova, što ja kao obziran kahvedžija nijesam htio učiniti. Usljed toga se ograđujem proti ovakovili podvala, ko­ je mogu škoditi dobrome glasu moje kafane. Sarajevo. 29. novembra 1919. Salih Zuber. •) Za stvari pod ovim naslovom, ne odgovara uredništvo. Prepincuji SI Tvornica finog muškog odijela Kune & Maček Ljubljana Štamparija D. & A. Кајож, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/105e4b43841952372bf9fd95684fcc4f.pdf a904e77e0372636653001d9141a98d7d PDF Text Text ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛЛМАЛСКЕ ОРГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 95. Sarajevo, četvrtak 4. decembra 1919. (11. rebiul-evveia 1338.) Sveta Noć Rogjenja našeg DovtetEJe (a. ».), što će ju večeras proslaviti stotino mllijona duša, opojenlh ljubavlju za Istinu, Pravdu i Čovječ­ nost; za Jednakost, Bratstvo i Toleraidju, daje nam povoda, da se м kratkim potezima osvrćemo na zuaćeuje sloge ujena svečara I da bacimo nekoliko re­ fleksija na golemo usluge, što lb je Ara­ biji I djelom ljudstvu učinio posljednji Božljl Poslanik. Sis ugledao, ali UromaAue famBifo Kursjšlja, lišen očinsko skrbi I majčlue ljubavi, bes Ikakve formalne naobrazbu 1 bez osloaa ia vlast, kojom bi mogao ukrotiti podivljale osjećaje evojU su­ građana I suplemenika, preuzima на se tešku LuWje, da na pravi put uputi svoje pokvarene I rastrovane sugrađane I da u idolopokloujčkol Meki 1 Arabiji udari temelj vjeri u Jednog Jedinoga, vjeri Bratstva i Ljubavi, potpuno Jednakosti 1 istinsko Pravednosti Kad inu >drug • visina« donese prvu poruku, kojom i« Imao navijestiti Osvit nove ere, umotao se je u plašt I skrio svoje niubareć lice pred veličinom zadaće, što mu je na­ mijeni Onaj, što čovjeka naučava pe­ rom I bez njega. Vjerna mu družica Hadldža (r. a.) ođniah na prvom koraku »hvata veličinu I svetost Njegova po­ slanstva I prva prima Islam, da za neko vrijeme pridođu novi sljedbenici 1 u tajnim sastancima slave Jedinoga, ito ih obasu svojom milošću I što im skinu s očiju mrenu, kroz koju ie mogahu vidjeti besmislenost klanjanja kipovima i drugim krivim božanstvima. Dođe i dan javne objave: dan, kada se usplahiriše gordi aristokrati i kad razni špekulanti osjetlše opasnost za svoje prtvUegisane položaje. Nastaše momenti laskanja I raznih obećanja, pa izrugivanja, zastrašivanja 1 prijetnji. No On uvijek jedan te isti: Blag ali odlu­ čan, miran ali postojan: »Klanjati se i robovati može samo Allahn, jednom, jedinom, čiji je Poslanik Muhamed!« Na porugu je odgovarao strpljenjem I praštanjem, na ponuđene časti I lasti po­ zivanjem I odvraćanjem od zla. Kurejšl nn bjeeiltl i od časa na čas bivali sve grublji I bezobzirniji, dok ne dođe I O■ier bh Hattabova odluka, da Muhamedovlm (a. e.) ubojstvom učini kraj ugroženosti položaja Kurejšklh prvaka I odličnika. Kakva II razočaranja, kad м Omer povrati no kao ubojk?, već kao — musliman, čiji se |е mač stavio u službu Istine I prave vjere! Umjesto veselja nad smrću Božijeg Poslanika, razlijegnu se glas prvog mujezina: prva manifestacija javnog islamskog bogo­ služja. Broj muslimana bivaše sve veći, ali i sve iači bijes Kurejšija, sve grublji’ progoni nezaštićenih šljedberilka Allaha 1 Njegova Poslanika. Jedni su bili tajni, a drugi su morali bježati na rođene grrđo. Nn broj je rastao I rastao. Dođe i novi zaključak o ubojstvu Po­ slanika, nu on prođe nezapažen između bijesne zvjeradi, što sa golim sabljama bijaše opkolila njegov dom, da oskvrnc svetinju kućnjeg praga 1 brutalnom si­ lom uguši glas Istine, koju no mogaše suzbiti razlogom i legalnom borbom. Potjera također nije uspjela, a Medina dočeka Božijeg miljenika sa slavljem I počastima, koju dolikuju jednom propo­ vjedniku Istine I apsolutne jednakosti svih ljudi, bez razlike roda I plemena. Kurejšljo lijesu mirovali pa Ga potra­ žile 1 u novoj postojbini, nu doživjevši poraz kod Bedra, odlučile da ga oka­ tu jednim snažnijim pohodom. Silna vojska najboljih mekansklh konjanika I kopljanika, predvođena po najboljim ju­ nacima I vojskovođama krenu put Me­ dine, da učini kraj Islamu i njegovu Po­ slaniku. Kod Uhoda se zametnu očajna borba, nejednaka I brojem i ratnom spremom. Padoše najbolji islamski bor- Godina I. vu. Odbor ss nada, da ćs agilni prija­ i je radi svoje easukanosti dotjerao đotelji »Gajreta« u svome mjestu razviti i tle, da je obustavljen rad i pododbora I i povjerenika.^pvaj je komesarijat јдпоnajintenzivniju djelatnost za društvo. Da se društvene knjige temeljito ure­ jjjau i zahtjev o sazivu izvanredne sku­ de, potrebni su odboru neki podaci. Za­ pštine, pa stoga nema nikakva prava, to šalje ovih dana u sva mjesta pisma da apeluje na saradnju. Njegova je dtina povjerenike i pododbore, da dadu žnost da odstupi, ako mu je »Gajtačne informacije o faktičnom stanju ret« preči od hira nekolicine zanesenja­ društva u dotičnom mjestu«. ka. Dok je komesara, dotle nema i ne Prema ovoj akciji Gajretova »odbo­ može biti naše saradnje. ra« imamo naglasiti da je sad u »GajreToliko na znanje i »odboru« i našim tu« — komesarijat koji se titra oljudima м Sarajevu i provinciji. sjećajima isl dijela našeg naroda i koji cl, a bijesna je Bluda plesala na njiho­ vim truplima I trgala lm džigerlce uz divlje poklike i razuzdane pogrde. Do­ šlo bi do potpunog rasula, da su AlejUsseiauia zbunile rane I udarci, što mu ih laiese bijesna rulja, koja je težila з* njegovim uništenjem. Nu On je sa­ brao razbijene snage i onokoik) klonule dubove: snažan zadnji otpor i situacija je bila spašena. Kurejš^ama jo jstrgauta palma pobjede, a gubitak velikog broja boraca bijaše opoiueaa, da se nije smio nadglasati prodiog Božijeg Posla­ nika, niti zanemariti Njegova odredba u čuvanja ugroženog krila. Uskoro je do­ (Svršetak.) šao definitivni poraz Kurcjšija I pružen dokaz, da »ugovor o prholiiu^ bijaše ваXI. Idžina. I nom). Mi muslimani Jugoslavije morali daheut Višim Znanjem, jar su Kurejškl bi odmah početi raditi na tome, da war. — Sada dolazi ono drugo pitaige, prvaci morali moliti za oprošteuje i nastrojiino jednu ulemansku kuriju išj se­ naime pitanje, ko je vlastan ј mjeroda­ kos otklona doživjeti tri urafal no zauze­ nat, kojeg će članovi biti doživotuo bi­ van, da mijenja šeriat. ustanove. Po­ ća Mak«. rani. znato je onima, boji si ipućeni к ilml »^o ju bio pokolj!« kliknuo bi kakav Mj imademo dvije najviše inštancije: usuli &kib, da se šeriatske istauove za Izvjestitelj sa bojišta, što lb ja gledao Ulema mcdzlis sa muftulucima i vrlu pojedine poslove i stvari osnivaju na u kulturnoj Evropi takozvanog dvade­ šeriat. sud. Ali su te obje inštancije jednom od četiri temelja (deliia): Kisetog vijeka civilizacije, a ml konstati­ vjerske i pravne eksekutive. Eksekutiramo fakat, da je zauzeće Meko — us­ ■ lab. sunet, tdžma i kijas£ fukaba. To si va t legislativa ne smije biti ■ jednim ј ta četiri temelja i izvora šeriat usta ­ prkos otpora — izvršeno na jedan иа,nova. Sa prestankom vah-|a prestali si i rukama, nego se mora ustrojiti posebno bumaulji način I da je Prognanik mjesto tijelo zt legislativu. i daljnji ajeti i hadisi. Iz ta dva izvora, osvetu dunio veliku Ljubav i Samilost, Imademo doduše I hođimskM kuriju, što se dalo od ahkjama izvadili, izra­ pod kojom ja mogla »сЛ zaštitu čak I ali je ова stegnuta na izbor reis-ul-uleđeno je. U daljnjem vađenju Šeriatskih jedna krvožedna Hlada. Da« I zvQer od mc t članova ulema medžHsa, a osim ustanova muslimani su upućena ua dru­ Ubada, koja je trgala đžlgaric« I samom ga dva temelja, laime ia idžma i ва I toga po svome sastivu nije ni dorasla stricu BožUe« Poslanika.... tako velikoj »adaći. kijasi fukaha (analogija). =Kako ž? to moguće?« pltaće se IMora se ustrojiti posebno 4ijflo за Usuli filđb uas uči, što je idžama, šta tateijl koji no Ispovijedaju Islama, a mi I legislativi u Senatskim poslovima. Uj« njegova sastojina, kakva je kvalifi­ dajemo riječ poznatom srpskom pjes­ strojstvo i djelovanje toga tijeh ima­ kacija, šta su uslovi idžma-a i napo­ niku I književniku, da Im on rastumači lo bi se urediti posebnim štatutom. kon. gdje je mjesto idžmai. Istina, motive ovog postupka. Dragutin J. Ilijć Za izradbu osnove toga štaUita tronapisao je u svom »Posljednjem Pro­ 1 džumhuri-ulema (većina) uzela je u deba odmah sada izabrati ad ehok od­ roku« između ostalog i ove značajne ri­ I fineciju idžma-a mudžtehide i traži za bor između najvrsnijih i nasposobnijih ječi: »jednom reći: ne što očlš- ! članove idžma-a kao kvalifikaciju spo­ alima. U taj odbor bi valjalo pđfcvati sobnost idžtihada. Po ejihovol defini­ ć a v a naravstvena čoveka od zemalj­ kojeg istaknutog rodoljuba od naše in­ ciji ne bi mogli biti današnji alimi čJaskih liskih strasti, što utvrđuje duh I teligencije. a svakako bar jednog pro­ io\ima idžmita, jer ujesi kvalifikovani što ga vodi Idealnom lovoki fesora muslimana po mogućnosti jezične idžAadoru. Mora da ih je na io »avunalazi as potpuno u Mu'aaniedovle prsstručne iaobra»be. kla ijihova samovolja ie prevelike opovedima toliko, da ga |e u ioni po­ Osnova bi imala pređviđAv preznosti. Velim samovolja, jer ajet, na gledu numosućs dvojili od ••ta­ 1) Mzav toga tijela, kojem oni temelje valjanost idžma-a, lili kulturnih religija (str. 84.) Ilijć Me 2) sastav ј broj članova, ne spominje mudžtehida, nego općenito i dalje pa veli: »Kao što napomennsmo, 3) kvalifikaciju za člana. »Umet«, naime umeit-Mnhamed. Tako I po svojoj etičkoj, filozofskoj | no4) ko i kako se članovi biraju odioisfb ni Hadis ne veli, što mudžtehidi cljaJio-đemokratskoi onnovi, K o г a n sno imenuju, ji potpuno Izvedeno dolo, koje • pronađu za dobro, da je samo io i kod 5) sjedište, Boga dobro, nego kaže, što mumini Vi­ je bilo u stanju, da ujedini jednu raso 6) vrijeme redoviog easjecMnji, de, da je dobro, to je i kod Boga do­ i da pod svojim okriljem o d ■ e g u I s 7) . nadležnost opazivši pri totu gra­ bro. I me smo i nmeti-Muhamed i musnažnu I s v e i I u kulturu, kojom nicu. do koje smije ići to tijelo, a mini. se hrlšćanski narodi i danas koriste« kad treba da zaključci idu »a vi­ Istina i riječ «umel« u ajeti i riječ (str. 110.) — »Pa kao što su, pod osoki mešihat, »mumini« u Hadisu su općenito spome­ k r 11 j e ш Korana, svoju ratničku kako prestaje i kako se gubi psanuti. a što se općenito spomene, po slavu do basnoslovnog uspeha uzneli, vo članstva u tom tijelu. pravilu valja uzimati oio, što je najsotako su Arabl i u m n o postali s v e t9) napokon trebalo bi se pobrinuti i vršenije u tom općem pojmu (ćemal). I ilo pomračene Evrope. Da nije bi­ za honorar bas nužnim članovima. Ali < savršenost (ćemal) je nispi (omjelo Muhameda, hriščanska bi Evropa Navedena osnova bi se imala izrađi­ ruje se drugim), pa se može reći м još Šugo čamila i bila poprište neplod­ vati Istodobno s reviadjom šteta tu aa nešto, da je savršeno prema onome sla­ nih dogma, a kultura bi ie za ne­ autonomnu upravi islamskih vjerskih i bom. Kad koja generacija nema mudžkoliko vekova aadocmia!« vakuisko-meariskih posala, koji •• spo­ tehida. onda se mora odnositi riječ »н(str. 111.). ra revidirati iz više razloga, a po nejmet« na najbolje aEme, što ih ima to Eto tako govori Dragutin J. Ilijć. a doba. Napokon nije nemoguće, da se i I glavnijeg, što bi se imala islamska vjer­ ml završavamo ove retke uz napome­ ska autonomija protegnuti na evu mu­ danas postigne stepen idžtihada. Po mom nu. da ih je AiejhLsselam predvidio svo­ skromnom mnijenju nije grijeh, ako se slimane jugoslavenske države. jim riječima: »Ovaj će din biti poduprt Ako je moguće, neka Jedan odbor alimi — kakvi su da su — jednog asra I od ljudi, koji u njem nemaju udjela«, predtizme i izradbu osnove Statuta za slože iz neophodne nužde na jednu šepa uz divljenje i skrušeno pokajanje ulegislativno tijelo i za reviziju pomamilazlmo u noćašnju svetu noć, lapćući: | riatsku ustanovu, nego je grijeh cijelog islamskog svijeta, Što ne utsroje makar tog Statuta. »Movlaje sali! ve sellim, dalmei, ebeden, jedno na svijetu sveučilište, gdje bi si Akciju za sastav takog jednog odbo­ Ala hablblko faalril-balkl kjuUlhimi«.... učenici osposobili za idžtihada. ra imao bi preuzeti Ulema međžlis od­ Uostalom imade ih od ulema i usulinosno reis-ul-ulma ilđ centralni odb<y juna, koji vele, da za idžma плј« šari Muslimanske Jug. Organizacije za B. i Sarajevo, 3. decembra. idžtlhad kao i. pr. Ebu Bekiri BakilaH. i to odmah bez okiijevaija, da se neja. Za luždu mi ćemo se držat; mezmogno prigotoviti i osnova navedenog Pod naslovni »Gajretove vijesti« do­ heba toga imama u pogledu idžma-a. Statuta i revizija autonomneg Statuta do nosi naš prcsbiro ovu viješt: »Društvo zasjedanja vakufsko-mearifskog sabora »Gajrct« uzdržava sada oko 180 učeni­ Idžma se sastoji u tome, da se složi iza obavljenih izbora, koji se sada pri­ ka i šegrta. Za to će trebati preko cijela kvaMikovana ulema jednog vre­ 400.000 K. Odbor je pokrenuo akciju premaju. mena na jedan hukjum od ahkjama u Za to bi trebali svi Čestiti muslimani na široj bazi da prema vedrim potre­ jednom pitanju. I to bi bio onda idžmarbama vremena unaprijedi društvo. On širom naše uže domovine, da uoče oetam (potpuni) i azimet. Ako se ne bi je protegnuo svoj rad na sve veće gra­ biljnost časa, pa da upregnu sve sile svi složili nego većina, onda bi bio taj dove našega kraljevstva, da se upisuju za što čisO sadanjj izbor u vjersko-vaidžma idžmai-nakis (nepotpun) ruhsat članovi, da se sabiru darovi, priređuju kufska tijela, da samo vrsni, Čestiti, raz­ (dopušten). Kao u svačem tako je i u zabave i t. d. U Sarajevu sc je obrazo­ boriti rodoljubi budu izabrani ti ta ti­ pogledu sastava idžma-a. naime jednog vao odbor za veliku »Gajretovu« zaba­ jela. Treba imati na umu velike i krupforuma, uslovljeno mogućnošću (imka- Naši šeriatski sudovi. �„ПРАВДА* — „PRAVDA* Страна 2. Strana ne zadatke, koje čekaju na musliman­ ski sabor. Treba zabaciti staru devizu »Opro­ bani karakter«, s kojim se je išlo u pri­ jašnje izbore koje je koštalo Islamski vakuf ne znam ni sam kazati a islam­ ske stvari bacilo na decenije nazad, U mjesto te pogubne devize mora pn sada.ijim izborima da stupi nova »Samo i jedino sposobni rodoljub *. OJ mene sada ovoliko. Ko zna bolje, neka se ne usteže, pa da ga ne pogodi ona »Ko prešuti istinu nijemi je đavo«. Oiiješhe Ukaz o odgodi parlamenta, stao Je vladi u sred grla: nj dolje, ni goro. Si­ rota prebire mora javiti, da »Pravda« riše: Regent nije potpisao ukaza o od­ laganju parlamenta, već je u tome pita­ nju ostavio puno ovlaštenje kraljevskoj vladi, da taj ukaz izda kad bude našla z.a potrebno. Kako saznajemo, taj ukaz ne će biti ovih dana objavljen. Povodom članka »Nepošteno novi­ narstvo«, što je izišao u ovdašnjoj »Srp. Zori«, radikalni organ ovako fotogra­ fira uredništvo Cokoritove Spekulativ­ ne »Zore«, na koju se u zadnje doba po­ ziva »demokratski« »Glas Naroda«: Nepošteno novinarstvo u Bosni1 d ob i v a od vlade raskošni namještaj, koji vredi: barem 50.000 K i za to hvali predsjednika vlade i Dimovića; nepošte­ no novinarstvo služi neprijatelju u Ča­ su, kada je zemlja gotova da se silom brani od tog istog neprijatelja, nepošte­ no novinarstvo zavada svjesno jednokrvnu braću Srbe i Hrvate i radi na cijepanju naše države; nepo­ šteno novinarstvo služilo je godinama Crnom kabinetu i bilo plaćano iz dispozicionog fonda god. 1915., kada su svi čestiti Srbi trunuli u tamnicii; ne­ pošteno novinarstvo služilo je 10 godi­ na knjazu Nikoli i njegovim ličnim in­ teresima; nepošteno novinarstvo na­ pada pojedince č poslije na­ plaćuje od uji li silne svote novaca za »Priposlano«; nepo­ šteno novinarstvo pokupi preplatu za dnevnik, a izdaje kist 3 put nedeljno, ne povraćajući novac; nepošteno novinar­ stvo ... ali čemu dalje, kada ga svak zna?« i Drago nam je da smo saznali prljave motive rubrike »Zahtijevamo« i ujedno pozivamo vladu, da objasni pitanje na­ mještaja, o kojem je riječ u gornjoj bilešci »Srp. Riječi«. Iz konventa. »KoaHranc stranke u vladi složile su se u dvodomni (Presbiro doduše veli: dvoumni) sistem. Senat će imati 150 poslanika sa manda­ tom od osam godiina, a narodna skup­ ština 300 poslanika sa mandatom od 5 godina«. A Protića napadoše radi dvodomnog sistema označivši ga reakdonarcem pr­ ve klase... . . i njeni kritičari.*) IV. hom mržnje prema nama muslimanima. Oni su bili taki i za vri­ Smeta ii naša konfesionalnost? jeme Austrije, kada je srpski nacionalni U prošlom članku objasnio sam, da ideal diktirao samozataju i izvjesni prije naša konfesionalnost pošljedica opjegor. Baš se njihovoj zadrtosti ima stih prilika, koje su nastale ušljed raspripisati uspjeh naših paktaških perja­ trojne austrijske politike. Grupdsavši se nica i, u normalnim prilikama, jedna ne­ na konfc.-jonalnoj bazrt mi nijesmo u na­ mogućnost. da bosanski muslimani dođu kani da produžujemo dosadau savez čak i sa jednim nadbiskupom ii j u odijeljenost hriju elemenata Stadlerom. Mi znamo ove ljude, mi sad našeg naroda u Bosni. Obratno. Mi sa na svakom koraku osjećamo težinu nji­ svoje sirane nijesmo dali nikakva po­ hove nebratske ruke, što se stište oko voda za tu odiijeijenost, niti naše djelo­ našeg grkljana, pa zar je čudo, ako se vanje ide za tim, da sijemo mržnju, kao opiremo i ako čuvamo svoj ugroženi što nam podmeće g. Kurtović. Mi smo život? Ako Kurtovići mogu mirno gle­ u defanzivnom stavu i imamo dati haračenje ovih elemenata, mi nc tu žalosnu dužnost, da neprestano tra­ možemo i ne ćemo jedno stoga, što ho­ žimo zaštitu od vlasti, da apelujemo na ćemo slobodu i ravnopravnost, a drugo bratstvo i čovječanski osjećaj i da se stoga, što nam je bliži islam­ sve više — razočaravamo, jer naš glas ski, nego li katolički i pravo­ nesamo da ne nailazi na bratski odziv slavni dio našeg naroda. Bliži kod nadležnog ministra, nego se i guši nam je i radi toga, što s njim imamo izdajničkim držanjem Kurtovića i dru­ jednu vezu više, a i radi toga, što se gova, koji nas denunciraju i ulagujući se niko drugi za nj ne brane. On nezakon tim vlastodršcima pripremaju je danas jedno siroče tim nam draže, jedno strašno raspoloženje nesamo me­ što je nepravedno potisnuto i što po­ du nama muslimanima, nego i medu sjeduje sve vrtne, koje su nužne za Is­ drugim dijelovima našeg naroda. Nije kreno bratovanje. Mir vodimo mnogo vi­ nikakvo fraziranje, ako ustanovim gor­ še računa o prošlim i sadanjim djeli­ ku činjenicu, da su »demokratski« up­ ma »Narodovaca« i Kruljevu poviku u ravljači u svakom pravcu po­ parlamentu, nego li o frazama, kojima tisnuli nas muslimane i da su se razmeće naša omladina, što stoji pod njihova nasilja prouzročila jedno pesi­ njihovim uplivom. mistično raspoloženje u svima slojevi­ Još je nešto, radi čega smo se morali ma Islamskog dijela našeg naroda. I gruplsatt na konfesionalnoj bazi: naša najveći naši optimisti počinju se kole­ vjerska i vakufska autonomija i pita­ bati i podlijega ti tužnom raspoloženju nje kompetencije naših šcniaitskjh (su­ i netačnom uvjerenju, da se mi musli­ dova. Reći će nam se, da smo te stvari man- smatramo građanima drugog reda mogli osigurati i u drugim nacionalnim nesamo kod »demokrata«, nego i kod strankama. Teoretski je to tačno, nu u svih faktora naše mlade države. Fakat praksi je drukčije. Ni jedna stranka ni­ je .i to, da muslimani u nekim krajevima je naime u tom pogledu nadopunila svog stoje i zvan zakona. programa. Ministar Pribićević dobio je I eto u tim i takim prilikama hoće u tom pogledu i drektnu opomenu od Kurtović*, da gutamo njihove šuplje fra­ strane naše organizacije, nu nesamo da ze o »demokratizmu« i »slobodi« njiho­ nam nije izišao u susret, nego je pod va »narodnog« režima. Treba biti pot­ svoje okrilje uzeo šačicu mladeži oko puno slijep i bešćutan, potpuno rop­ »Budućnosti«, koja se u tom pogledu od skog mentaliteta, pa žrtvu zvati nas diametralno razilazi. Postupak »de­ u > bratski« zagrljaj njena tirana. Sve mokratskog« ministra vjera g. Alaupoda Austrija i nije ostavila potpune rasviića također je uperen proti našoj je­ trojenust. našeg naroda u Bosni, zaveo dinstvenosti u tom pogledu. Kako bismo bi je konfesionalni režim Sćcpana onda mogli vjerovati u dobre namjere Grdića i Ate Sole, jer njihova pristra­ »demokratske« stranke? Ne, gospodo nost i otvoreno favorizovanje Srba pra­ Kurtovići. Mi miti imamo povjerenja u voslavnih prelazi sve granice pristoj­ vaš rad, niti smo voljni, da za ljubav nosti i uljudbe. Kurtović nesamo da ih koje stranke žrtvujemo budućnost svone napada, nego se usuđuje napisati i ove riječi: »Za sve nesreće koje je naš I je vjere u ovim zemljama. Ta pitanja ne spadaju u dnevnu politiku, koja mo­ siromašni svet dozi veo u pljačkanju, paže i naprijed i natrag. Ona se rješavaju lv li i ubijanju krivci su oni (predratni jednom za uvijek. vođe) i trebalo bi ih postaviti pred na­ Nama je mnogo stalo do pravilna ri­ rodni tribun (!) Da nije bilo još većih ješenja ovih pitanja i stoga smo stavili nesreća treba blagodariti nacional­ zahtjev, da se »ustavom Izričito istakne noj sve s no з ti osloboditelja« neograničeno priznanje ravnopravnosti i nc smijite se! — šačici Šukriijnih Islama s kršćanstvom i drugim vjera­ drugova, tih patentiranih rodoljuba. ma«. Mi dalje zahtijevamo »ustavnu gaPrcina ovoj proizvoljnoj tvrdnji ja ’ i4atiram ova fakta: Ato Sola ti Sće•) Ovaj ČlanaS prenosimo iz »Samo рап Grdić nemaju nikakve osobite inteuprave« broj 243., jer smo tek ovih da­ ; ince, nemaju‘ upravničke prakse, a na došli do tog broja. Ovim smo isku­ što je najgore, oni i sva njihova dru­ pili obećanje, što ga dadosmo u 83. bro­ žina oko bivšg »Naroda« i »Otadžbine* ju našeg Usta. Uredništvo. odišu jednim nepomirljivim du­ randju, da će se poštovati neograniče­ no uživanje vakufskog, vasijetskog i ostalog dobra islamske zajednice, da će­ mo u vjerskim, vakufskim i meanfskiin poslovima imati potpunu samoupravu, te da će se o sigurati naša veza sa Hilafetom i urediti tako, da imadnemo jednako slobodne veze kao j katolici s papinskom stolicom«. Dok smo došli do te samouprave, valjalo je s Austri­ jom voditi deset godišnju borbu, a dr­ žanje »demokrtskih« ministara daje nam povoda ozbiljnoj bojazni, da bismo po­ novno mogli biti izloženi jednoj takoj borbi, tim prije, što se uloga Na­ prednih Nacionalist* ut raz­ likuje mnogo od uloge neka­ dašnjih »bo š n j a ko v aca«. Slič­ ne bojazni imamo t u pitanju šeriatskih sudova, stoga se u našem programu traži »ustavna garancija, da će ostati ne­ taknuta ustanova šeriatskih sudova kod državnih vlasti za sudovanje po propi­ sima šeriata u dosadanjem djelokrugu. Taj se djelokrug ima proširiti u tom po­ gledu, da se šeriat sudovima stavi u dužnost vođenje muslimanskih jetimsknh (pupilarhih) poslova i matičkih knjiga o porodu i smrti muslimana, te sklapa­ nju <i razrješavanju njihovih brakova, pa da se tim matičnim knjigama prizna zna­ čaj javnih isprava. Dalje tražimo sudbenost šeriatskih sudova u svim vakuf­ skim pita njom a, o kojima treba hukjmi šer’i, te da se radi osiguranja sudskog autoriteta imadc šeriat. sucima dati pravo izravne disciplinarne vlasti nad strankama«. . l U Ponavljam još jednom, da je nama mnogo stalo do pravilnog riješenja, a da bosanski »političari« nemaju bistra pogleda na naše prilike, vidi se najbo­ lje po tom, što su — dok još bija­ hu svi na okupu — bili složni u tom, da se d preko najopravdanijih zah­ tjeva muslimanske manjine može preći na dnevni red. Mi ne zaboravljamo do­ gađaja, koji su se odigrali u vladinoj sali prilikom međustranačke konferen­ cije, a isto ćemo tako dobro i dugo pamtiti, da su nam Srbi pravoslavnu jednoglasno oktroisali članove Pnivr. Predstavništva. S nama je mu­ slimanima na toj konferenciji postupano kao sa bespravnim elemen­ tom, i dok su ispred drugih konfesija izaslani iskusni inteligenti nama su nafinuld potpuno bezbojne ljude i — če­ tiri studenta. Da, četiri studenta! I tu treba tražiti jedan od razloga našeg konfesionalizma, koji u ostalom nije ni malo agresivan i koji nas nije smetao da mjesto studenata kandidujemo lju­ de, o kojima su najkompetentniji fakto­ ri izricali najpovoljniji sud. Beograd, 4. oktobra 1919. Sakib Korkut gl. urednik »Pravde«. Zdravlje OKRUTNOST ALKOHOLA. Pred nekoliko vremena donio je je­ dan list vrlo zanimive podatke kako neke životinje vole alkohol. Tako ko­ koši vrlo rado piju rakiju, medvjedi pi­ ju pivo kao kakovi švapski đaci, slo­ novi su poznati kao alkoholičari, a naj­ strastveniji alkoholičari jesu majmuni koji se tako znaju opiti da pri tome iz­ gube i svoju slobodu. Urođenici Afričani, poznavajući ovu njihovu mahanu donesu pod stablo na kome se nalaze i prebivaju majmuni sud napunjen raki­ jom. Majmune privuče mllnis rakije i eto ih da piju sa nasladom sve dotle, dok sc nc opiju. Lovac koji čeka u za­ sjedi izađe uzme jednog ti vodi ga kući. Drugi majmuni misleći da i oni mora­ ju istim pravcem udariti povedu se za njegovim primjerom te dva a dva idu u neprijateljsku kuću gdje naravno iz­ gube slobodu i nezavisnost, a koji put i sami život. I čovjeku sc koji se poda strasti al­ kohola dsto događa što i ovim nera­ zumnim stvorovima. Za njega postaje alkohol silnik, okrutnik, koji mu sve oduzima, koji ga po nizuje i pokri­ va sramotom i zločinom. Sigurno sc nijesmo prevarili niti smo pretjerali kad smo alkohol nazvali okrutnikom i to okrutnikom u moralnom, u ekonomskom pogledu, u pogledu krvi koju on pro­ ljeva. 1. Alkohol je okrutnik u moralnom pogledu, a njegovo se kraljevstvo šeri neprestano. Njekada su pili samo bogataši i raskošnšoi, a danas? Danas jc masa naroda koji pije alkohol i u njemu traži glavnu sreću. Njetko pije od mane, njetko od ćoifa, njetko od Број 95 Broj majmunisanja, njetko da ubije vrijeme, njetko od umišljene potrebe, netko da se zagrije, netko da se rashladi, netko da otvori tek, njetko da bolje probavi... sMl hoć® da piju i uistinu piju. Bije se­ ljak, pilje građanin, piju gospođe, piju mladići, p*iju djevojke, piju djeca, jednom riječju: uživanje alkohola postalo je kao općeniti potop. Pa da je to s mjerom, ni pola muke i jada. Pa da Pri tom znaju sami sebi zapovijedati hajde makar. Ali, jučer sa­ mo čašica, danas tri, sutra pola Litra, prekosutra Idtar pa i dva d više. Alko­ holičar ćuti da mu žile zgaraju od že­ đe. Njeka ga neodoljiva sila vuče, da pnimakne čašu ustima pa bila u njoj rakija ili liker, vino uli pivo. Cim jače tim bolje i draže. On ga sc ne može da riješi, postao jc njegovim robom. Pri­ povijeda gđa l'rygg-Heleniius, da je u Helsingforsu poznavala nekog učenika, koji se je dao na piće. Da ga od toga oslobode, roditelji ga poslaše čitavu go­ dinu dana na more, ali badava. Kašnjc ga dadoše na godDnu dana u popravilište ali i opet badava, jer dsti dan kad jc izašo dz popravilišta, dobivši nova­ ca od sestre, otišao je i popio ih. Pri­ jateljica ove obitelji već sc na to na­ ljutila te mu reče jednom zgodom: »Sra­ mota od Vas prijatelju, Vi ne znate kud Vas ta mana vodi«. — »Znam bolje ne­ go Vi »odgovori joj mladić i pri tom joj pokaže pismo. Gledajte reče, ovo je pi­ smo od mojih roditelja i ja nemam ja­ kosti da ga otvorim. Ja znam, da sc moj otac iz godine u godinu sve više grbi i troši, a tome sam ja kriv. Moja jc majka izgubila v€d od suza i tome sam ja kriv. Ali je prekasno nema više li­ jeka. Mi smo ponosni na svoju slobodu i ne damo da nam ju tko u najmanjem okrnjL I punim pravom. Ali ako se po­ damo alkoholu, ako sjednemo na njego­ va zamamljiva kola, zbogom slobodo! Nijedno se ropstvo ne može s njegovim da usporedi. Okrutnost se alkohola ti­ me ne završuje. Gledajući više puta osobe na uliai koje pružaju ruku za sadakom, na čelu im je napisana žalosna povijest njihova života. Čovjek je kru­ pna rasta, sad istina nešto poguren, bio jc vrijedan radnik. Mogao se je još uz­ državati i veseliti životu, ali ga je alko­ hol umorio i iscrpfeo, ožalostio, dao mu prosjački štap u ruke, a torbu na leđa i sad te moli da mu se smiluješ kojim novčićem koga će on na sigurno mjesto u birtiji pohraniti, da mu ga ne bi tkogod odnio. Drugi je sačuvao lijepe manire, vidi se da je pripadao boljem staležu, možda je bio činovnik ili namještenik, nije mu drago da se u društvu drugih svojih ko­ lega — prosjaka nađe, pa ipak prosa. A zašto? Alkohol mu je oduzeo haljino, oduzeo mjesto, i nemajući nigdje ništa bacio sc je na uheu. Njekd ga stid po­ duzima i htio bi da se vrati na svoje prijašnje dostojanstvo, ali alkohol ga dalje vuče ii iza njekoliko dana nalazi se u najgorem društvu. Nijedan okrutnik ne može da ponizi čovjeka ispod životinje, samo alkohol može. Sažaljenja je vrijedan prizor kad razumni čovjek u dimu vina ili ^rakije počine gubiti pamet, igrati ulogu maj­ muna i glupaka, kad 'izgovara nerazumIjive riječi; ogavan jc prizor kad počne mjeriti duljinu i Širinu ulice s jednog ugla na drugi i kad vulkan jzbacujc la­ vu. Tko je to? Jc li to Čovjek, najdiv­ niji stvor svijeta ili je to kakova luda i nijema životinja? Ne. to je naprosto rob alkohola. Imali igdje u čitavoj na­ ravi gadnijeg ropstva od ovoga? Tko neće da posve propane taj neka ne počima padati. Politički pregled Regent će vrhovnom savjetu predo­ čiti kritičan položaj naše zemlje zbog nepravičnih odredaba, prema kojima mi ne možemo dobiti nikakve ratne ošte­ te. Među svima državama, kojima je priznato pravo na oštetu, Srbija jc na posljednjem mjestu. Do povratka Re­ genta iz Francuske ne ćc biti riješeno pitanje o odlaganju parlamenta. Jadranski problem. Iz Pariza sc jav­ lja za skori dolazak novog talijanskog ministra spohjndh poslova, koji će zatim otići u London, da izmlijeni poglede o jadranskom pitanju. U Parizu se oče­ kuje da ćc sc tom izmjenom pogleda doći najzad do riješenja jadranskog pi­ tanja. Talijanska hlnbenost. Usprkos nam­ ještenom ogorčenju talijanske Štampe �Број 95 Broj glede D’Amiunaiiievog udara u Zadru, radj kojeg je talijanska vlada u služ­ benom komuni kej u izrazila svoje nego­ dovanje, ipak je ta tata vlada poslije par dana poslala za zadarske dobro­ voljce nekolko stotina vojničkih odije­ la. Svi dobrovoljci u Zadru pistaše su Đ’Annunzija a ovih su dana ogorčeno protestirali proti Nittiju, a klicalo se je i prot talijanskom kralju: »Abbasso ii gobbo« (dolje s grbavcem). Dok talijanska štampa tobože osuđu­ je djela Đ’Annunzija dotle naglašava: što je okupirano ostaje Italiji. Indiskre­ cijom nekojih Talijana doznalo se da je umjetnu negodovanje talijanske štampe proti Đ’Annunzija samo smišljeni plan, da bi se Jugoslaveni uljuljali u san, pa da se nepripravni zaskoče. Čarkanje na madžarskoj granici. Komunike vrhovne komande od 29. no­ vembra glasi: »Dno 29. novembra u 7 časova napalo jc iznenada jedno ma­ džarsko odjeljenje sa (izvjesnim brojeip mještana na naše stražarske dijelove na demarkadionoj liniji u Prekomurju i upalo u varošicu Lendvu, koja se na­ lazi na 2 kilometra od demarkacione linije. Naša posada iz Lendve stupila je odmah u borbu sa Madžarima i do 10 1 časova protjerala ili preko demarkacione linije. Naši su gubici slabi, a ma­ džarski nepoznati.« Madžarski vojni ministar Fridrich dr­ žao jc u klubu kršćanskih socijalista govor, u kome je rekao da stoji na te­ melju kršćanske nacionalne politike, in­ tegriteta Madžarske i sistema kraljev­ stva. Razoružanje vojske ne može odobravati, te bi u tom slučaju morao predati ostavku. Ne smijemo i ne možemo da se pouzdamo u a n t a n t u. Kako je on informisan ma­ džarski će mirovni delegati otputovati u Pariz istom u mjesecu februaru. Ne treba se prenagliti sa sklapanjem mira, kod kojega će se od Madžarske samo tražiti, a ne će joj se ništa dati. On mi­ sli, da će doći vrijeme koje će oprav­ dati njegovu poviku. On će uvijek ra­ diti za hiljadugodišnjc madžarsko kraIjcvstvo. Ministar predsjednik Huszar -'izjawo je da očekuje da će se antantm opuno­ moćenik Clerck, koii je otputovao u Pariz, naskoro povratiti u Madžarsku sa novom i veoma važnom mistijom. Sastav novog kabineta u Rumunjskoj. Listovi javljaju da je kralj povjerio sa­ stav kabineta erdeljskom delegatu Aleksaodm Vijci Poljska delegacija je zahtijevala da joj se prizna pravo učešća pri podjeli ubojitih flota Njemačke i A.-Ugarske. Poljski državni proračun iznosi oko 90 milijuna funti šterhliga. Za vojničke potrebe predviđa se 8 milijuna, za bla­ gajničke zajmove 8 milijuna, za željez­ nice 41 milijun funti šterlinga, a 2 mi­ lijuna funti šterlinga za poštu i brzojav. Ukupni izdaci (iznosi 173 rniljarde bvčkh kruna. Kod tog nisu proračunatu izdaci za poljske milije u -inostranstvu, koji se troškovi danas još ne mogu ustanoviti. Kako javlja »Allgemeiner Hadelsblatt« Poljska duguje inostranstvu 5 hihljada 720 milijuna maraka. Pokret za otcjepljenje Bavarske. »Neue Zuricher Zeitung« donosi iz Miinchena (izvještaj o nastojanju Bavarske da se otcijepii od države. Ovom po­ kretu stoji na čelu voda bavarskih se­ ljaka dr. H«in. Njegov program obu­ hvaća udruženje svih katoličkih alpinskrh zemalja, koje bi se udruženje imalo provesti prilikom uspostave bavarskog kraljevstva i udruženja Bavarske sa Austrijom. U noti Njemačke zahtjeva se da se afera o potapanju njemačkih brodova u Scapl podnese međunarodnom sudu. Domaće vijesti Musllm. športski Klub u Sarajevu, kako javismo u 92. broju našeg lista, daće veliku zabavu u sv(im prostorija­ ma Društvenog doma na 12. .o mj. Ovo naše društvo omladine ima preko 400 članova, prostorije su mu na Bendbaši br. 11, a iima ove sekcije: nogometn a od 60 članova, koja jc imala ove godine 4 glavne utakmice u Sarajevu i jednu u Mostaru, u kojima je pobijedila ovdašnji Srpski Športski Klub i Jugo­ slavenski športski Klub iz Mostara; pa turistička od 50 članova, koja je ove godine pravila izlete na Skakavac kod Sarajeva, Boračka jezera kod Ko­ njica i dva puta u pod zemne špilje kod Banje Stijene (Rogatica). te sekcija tamburaška od 13 članova, koja Strana 3 Страна .PRAVDA* — „ПРАВДА* , ' 1 1 : već može javno da istupi na zabavi U čitalačkom odjelu.su gotovo svi članovi, koji uzimaju na čitanje knjige iz društveno knjižice, kojih ima oko 500 komada. Analfabetski tečaj Mo je u programu društvenog rada za ovu zimu, ali, po­ što su svđ članovi pismeni, nije se mogao obdržati, ali uprava društva voljna je da se u društvu obdržavaju analfabetski tečajevi, makar i za anal­ fabete sa strane, ako uh se dovoljan broj prijavi za učenje. Sada se otvara tečaj za francuski jeziik, za koji se dosad prijavilo 45 članova, a počimlje se kretati i sekcija za s a n jka nje od .30 članova, čim bude snije­ ga, pa se mogne poći na Trebević. Dodano li, da društveni propisi stro­ go isključuju iz društva sve hazard­ ne igre, p j a n č e v a n j e, kao i pri­ sutnost pjprtih lica u društvu, smatra­ mo da se ovim potpuno potvrđuje naš navod iz bilješke u 92. broju, da ovo naše omladinsko društvo zaslužuje u svakom pogledu najtopliju preporuku. Samo je jedna tugaljiva činjenica kod ovog našeg društva, koju moramo ov­ dje konstatovati. A to jc, da društvo u financijalnom pogledu slabo stoji. Lje­ tos mu se desila nesreća, kad je prizvalo na utakmicu Beogradski športski Klub, da je za oba dana utakmice pada­ la kiša, pa prihodi od posjete (ulaznica) nijesu mogli ni iz daleka pokriti troš­ kova, koji su u tu svrhu učinjeni. 1 za­ to sada, da poprave loše imovinsko stanje, moraju da od zabave, koju daju na 12. o. mj., da predvide za se više nego li za »Merhamet«, ma da bi rado i sav prihod »Merhametu« odstupili. Ali do nas stoji, da te poteškoće uklonimo. Svjesni smo od kolike je koristi po nas ovako važno naše omladinsko udruže­ nje za gajenje svih zdravih športova i plemenite društvenosti, svijesni smo, da ovakvo svoje društvo u nezgodama | moramo pomagati i članarinom i dobro- i voljnim prilozima t posjetom na zabavi, a uvjerenli smo, da to i hoćemo učiniti! Skupština činovnika u Splitu održa­ na je 29. novembra i bila je brojno po­ sjećena (preko 800). Predsjednik dr. Dorado opširno je izvijestio o svim fa­ zama činovničkog pitanja kroz zadnje i vrijeme do današnjeg stanja n e i z- . vješnosti, a da nikakvo poboljšanje nije uslijedilo. Zaključeno je skupštinu proglasiti permanentnom kao protest protiv dojakošnjeg nerješenja i odaslati u Beograd dva izaslanika skupštine: Dra Dorada i prof. Katunarića, koji su < delegati Centralnog Sa­ veza, radi bitnog pospješenja te oba­ vijestiti brzojavno ministarski savjet Vladin izaslanik dr. Ivuć, u ime po­ krajinske vlade izjavljuje, da je pitanje pri povoljnom riješenju u najkraće vri­ jeme, te da će vlada svojski podupri­ jeti izaslane delegate, jer potpuno uvi­ đa pogibao pri odgađanju tog vital­ nog pitanja. Uzrujanost činovnika ni nakon te iz­ jave niije popustila, no porasla ispadima drugih govornika tako, da je zahtjevom redarstvenog povjerenika vladinog iza­ slanika došlo do — raspusta skup­ štine. Ovoj vijesti valja vjerovati, jer je do­ nosi službeni presbiro. Znak, da je bilo i grđahi stvari, o kojima će se moći tek kasnije doznati. No i ovo je dovoljan razlog da »demokratskoj« vladi može­ mo čestitati još na jednom »moralnom« uspjehu. Besplatno liječenje invalida. Mini­ starski savjet riješio je da će se obo­ ljeti vojnici, koji su otpušteni iz vojske usljed demobilizacije ili zbog privreme­ ne ili stalne nesposobnosti, kao i ratni invalidi primati od sada prvenstve­ no u sve državne, građanske vojne bolnice i sanitetske ustanove kao i sa­ moupravne bolnice na besplatno liječe­ nje. Ministri vojni, narodnog zdravlja, unutrašnjih djela i ministar za socijalnu politiku imaju se starati o izvršenju ovog riješenja. Obraćamo pažnju gg. dioničara isl. dioničke štamparije na poziv glede iz­ vanredne skupštine i apelujemo na di­ oničare iz Sarajeva i bližnjih mjesta, da dođu na skupštinu i omoguće stva­ ran pretres ovog pitanja. Gospodarstvo ■ O valutnom pitanju. Ministar financi­ ja Dr. Voja Veljković podnio je u ple­ narnoj sjednici kluba »demonske« za­ jednice izvještaj o valutnom pitanju i •iznio mnijenje, da je markiranje samo i pro vi zor na mje r a i da će se austro-ugarske krune povući iz prometa odmali, čim budemo spremni za zamje­ nu u državne dinare. Dosada je naštam­ pano oko 2 milijarde državnih dinara. Štampaju se novčanice od poludinara, i 1, 5, 20, 100 i 1000 dinara. Zasada još nije moguće ustano­ viti rok za zamjenjivanje. Po­ slanici su iznijeti osobito mnijenje, da treba poduzeti sve mjere, da izbjegnemo ekonomskim neprilikama u momentu zamjenjivanja. Treba se bojati, da će bi­ ti i kod nas, kao Što je bilo u Trstu za vrijeme zamjenjivanja kruna za lire ili u Cehoslovačkoj prigodom markiranja kruna, to jest, dasuišlecijenena gore, tako da je poslije ovoga zamje­ njivanja odnosno markiranja • vrijedila lira ili markirana kruna toliko, kao pri­ je austro-ugarska kruna. Osobito su cijene manufakturne robe i životnih namirnica ogromno skočile. Zbog toga su poslanici, da se izbjegne ovim neprilikama, predlagali neka vla­ da još prije ovih valutnih operacija snabdjene zemlju, osobito pasivne oblasti, sa životnim namirnicama, i da pomogne narodu do odijela i obuće. Zahtijevalo se, da vlada sa svojim aparatom kupi osobito odijelo u inostranstvu na svoj račun j da ga dade korporacijama, ka­ ko činovničkim, tako i rad­ ničkim, po originalnim cijenama, i da ministarstvo financija ne traži za im­ port ove manufakturne robe uvoznu carinu« I tz ovog se može razabrati koliko je dorasla »demokratska« vlada. Za nju postoji samo pitanje održanja na vlasti, a zastupnici joj se brinu samo za činovništvo i radništvo, kao da ostalom svijetu i ne trebaju haljine. Jedno je stranačko ludilo ova zajednica, jedna nesreća ova vlada i njeni namct-poslanćci. Naše prometne prilike. 27. novembra podnio je u klubu Demokratske Zajed­ nice ministar saobraćaja Drašković re­ ferat o našim prometnim prilikama. U svom referatu spomenuo je da su da­ nas najgore prometne prilike u Srbiji. U Bosni jc saobraćaj najbolji. Tamo vla­ kovi kreću redovito. U Sloveniji je do­ bro a u Vojvodini prilično. Najteži je problem pruge Zagreb—Beograd. Ta je pruga bila dosada nuzgredna, a sada je žila kucavica naše države. Što se tiče korupcije na željeznicama to nisu krivi namještenici, nego sama publika koja podmićuje. Protiv toga poduzeće se najenergičnije mjere. Sveza između Zagreba i Beograda mora biti što bolja i sigurnija. Radi se na osnovi da se sagradi još jedna para­ lelna pruga i to po amerikanskim inže­ njerima. Ministar se nada da će se za mjesec dana uvesti još jedan brzi vlak na toj pruzi. Još je spomenuo da se u zagrebačkim željezničkim radionicama opaža lijep napredak, pa da je rad u njima dostigao intenzitet predratnog doba. U mjesecu martu ili aprilu opaziće se bolji napredak u našem prometu, a to će biti posljedica sada preduzetih mjera. U drugom dijelu svoga govora referisao je ministar o vodenim puteviima. Sava se ima urediti za plovi­ dbu do Zagreba. Urediće se mo­ derna pristaništa u Sisku i Brodu. O našem brodovlju objavljuje »Presse de Pariš« ovu bilješku: Vrhovni savjet odobrio je sporazum, postignut između Italije i Jugoslavije o podjeli trgovačke flote sa prostorom ispod dvije hiljade tona. Taj sporazum se oslanja na prin­ cip apsolutne pravde: talijanski brodo­ va Talijanima, jugoslavenski brodovi Ju­ goslavenima. Italija se uvijek (?) držala toga prncipa, odobrenog i od velikih sila u toku pretresanja ugovora o irtiru sa Austrijom, u kome je bio postavljen naprotiv princip konfiskovanja cjelo­ kupne trgovačke mornarice, pošto su vlasnici brodova smatrani kao građani jedne neprijateljske države. Nada se, da će solidarnost pomorskih interesa iz­ među Jugoslavije i Italije u Jadranskom moru učiniti, da se usvoji isti pravedni princip 1 u pogledu tonaže preko dvije hiljade tona, kako pristaništa toga mo­ ra ne bi ostala bez trgovačke flote. U ministarstvu ishrane i obnove zem­ lje osnovan je posebni odsjek za ugalj i benzin, koji će samostalno funkcio­ nirati. Austro-ugarska banka izvješćuje da se u prometu nalazi 51 milijarda ban­ knota. Od zadnjeg iskaza iznosi porast banknota 383 milijuna. Nabava 1 popravak lokomotiva. Di­ rekcija južnih željeznica pozajmila je 10 lokomotiva našoj direkciji željeznica u I Beogradu. Izgleda da će ministar KrisI tan poći м Beč, da nabavi 80 lokomo­ tiva. Proširena je i beogradska radionica naše željezn(ičke direkoijei, u koju će biti primljen poveći broj stručnih radni­ ka sa strane. U tim radionicama po­ pravljače se lokomotive i vagoni. №eljah zemaljsko Predsjednik četvrtka prošlog postelje. iz zbog se blagdana, već nije prilikom prisu­ državnog na ograničiti morao od ustajao mogao nije toga Radi bogosluženjima stvovati već vlade bolesti pri­ manje čestitaka u zemalj. vladi. Po Ijekarskom savjetu on će moći preuzeti »bolest« je »Hrvat« Augusta. Zagre­ Sučevića, Jovana g. inte- nekog Inteligencije. od srpskog poručnika da mostarskog ovog ciokumenat Jedan bački redovnu dana. 1—2 presbiroa: Kao li Glupa resuje za tek dužnost iz Petrova Sela Sla­ u voniji primio ovo pismo: »Hrvata«, Zagreb. Uredništvu i ci svojim vi Šta frankovci! ornraziti starčevićanci, ništarije Gospodo člancima glupim protiv vi ćete Svetozara milog našeg radićev- da mislite vi ako toli­ njega ko zvrndate. Umuknite već jednom i zave­ žite taj vaš neprestano jezik, pasji (Ova odvezan. sana drugim noga još pismom, medu dodatak Op nama uvijek i bio i mi ne bi bili ljudi, je vam pi­ rečenica valjda inteligentnijeg! On ostaje koji je jed­ ur. »Hrv.«) onaj koji je na­ kada bi ga pustili kad se sjetimo šta je on za nas sve pretrpio. Dakle opominjemo Vas gospodo ništarije da se njega okane te, jer bi Vam se moglo gore dogoditi nego Vašem vođi Stipici Ra­ Svi diću. s^te građeni jedan na kalup, a svi ćete se i pregraditi drugi na i Svetozar to bude kako onako zapovijedao. Mi dobrovoljci znademo šta ćemo i kako ćemo raditi. Zahtijevamo da se u najdalje 10 protiv vati prestane dana Svetozara budalaštine, kove jer mi izrugi­ kojeka- Pribićcvića ćemo od roku i pisati znati šta ćemo učiniti i kad dođemo u Zagreb ne bil­ ju vam pomageli vaši Zagerci vi ništarije- Šufti. Na znanje i ravnanje. Jovan Sučević, srp. poručnik. konventa. Iz Na ko^a Zajednice, ie Demokratske sjednici držana 29. novembra, ministar Dr. Kramer držao je opširan poze o našoj trgovini u inostranstvu. eksPo­ slije toga prešlo se je na debatu. Klub De­ mokratske Zajednice bavio se je činovnič­ kim pitanjem. Vladi je stavljeno u dužnost, da jedinstveno riješi materijalno pi­ tanje činovnika i da se do definitivnog ri­ ješenja na svaki način pripomogne činov- ništvu. POZIV. Umoljavaju se gg. dioničari »Isl. dio ni čar. štamparije« da lizvole doći na izvanrednu glavnu skupštinu koja će se održati u nedjelju 7. decembra o. g. u 9 sati prije podne sa dnevnim redom: 1 .) rasprava o povišenju glavnice i s tim skopčanom .izmjenom pravila i 2 .) eventualne. Ravnateljstvo. PRODAJA HRASTOVA. Uprava vakufa Divan Catib Vulgo prodavače- pod najam javnom dražbom zemljište (bostan) zvano »Hrastovi« up. u gr. ul. broj LXIX/35 kat. opć. Saraje­ vo u površini od 21 dunuma i 260 m. Dražba će se obdržavati kod kot. vakufsk.-mearifcjcog povjerenstva u Sa­ rajevu u nedjelju dne 14»^. 1919. u 10 sati prije podne. Ahinedaga Jamaković 178—2 mutevelija. Jesam li poslao pretplatu? Soja grah (pasulj) laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon int. 316. �ПРАВДА* — .PRAVDA Страна 4. Strana Hrvatska Centralna Buha za Bosnn i Herceg, u Sarajevu Podružnice. Derventa, Moatar, Boe. Šamac, Tuzla i Zenica. >rospekt ga i poziv na upis dionica IV. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu, povodom povišenja dioničke glavnice od K 49ooo.ooo’“~ I & 10,000.000’— Jodanajat* redovita glavna skupština zaključila je, da *• ladanja dionička gla­ vnica povisi od K 4,000.' 00 na K 10,000.000.—, ta ja ovlastila ravnateljstvo, da prOvedo to povišenje. Na? OSnOvu to tvlasti i temeljeni odobrenja ministarstva trgovine i industrije, od­ jel« nja za kreditne ustar.>v i osiguranja, u Beogradu od 4. augusta 1919. VI. br. 316. stavlja potpisano ravnateljstvo na Javnu supskripciju 75.000 komada novih dionica po nominalnih K 80.— po dionici uz slijedeće uvjetu: 1 .) DOSADANJI DIONIČARI imadu u prvom redu PRAVO OPCIJE i to na svake dvije stare dionice po tri nove uz tečaj od K 100 — po dionici. 2 .) Uz opciju primat će se istodobno na eventualno neoptirana dionice i PREDBILJEŽBE i to koli dioničara, toli i nedioničara UZ tečaj od K 130’— po dionici. 3 .) U svrhu izvršenja prava opcije petrebno je, da su uz ispunjeno i potpi­ sano upisno očitovanje (na trećoj stranici ovog* prospekta) doprinesu i stare izvorne dionice — bez kuponskih a raka — na blagajne zavoda ili kojeg upisnog mjesta, te se ima istodobno i položiti odmah po svakoj optiranoj dionici po K 100.— Star* dionice, temeljeni kojih se izvršuje pravo opcije, providit će upisno mjesto štampiljom: „IV. Emisija. Pravo opcije izvršeno11 i nakon toga stranci odmah povratiti. 4 .) Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i potpisati upisno očitovanje i po­ ložiti odmah za svaku predbilježenu dionicu no K 130.— Upisi i uplate mogu se obaviti ili osobno ili poštom. O uplatama izdati će upisno mjesto patvrdu, koju treba dobro čuvati, jer će se izvorno dionice izdavati samo uz povrat tih potvrda. 5 .) Pravo podjelba predbilježauih dionica pridržaje si ravnateljstvo, te će padjelbu provesti odmah nakon izminuća upisnoga roka, izlučivši optirano dionice. Za slučaj, da potpisatelju bu^o dodijeljena мшајо dionica, nega ih je predbilježio, to ć© mu se uplaćeni višak povratiti. 6 .) Nove dionica IV. emisija sudjeluju na poslovnem dobitku zavoda počam od od 1. januara 1110. 7 .) Potpisatelji treba da podignu izvorne dionice uz povrat izdanih im potvrda o uplati kod istih onih zavoda, gdje su upis izvršiti. Upisivanje i izmjena potvrda u izvame dionico vrše upisna mjesta bez troškova za upisatelje. 8 .) Razlika na tečaju aovih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristejba — pričuvaoj zakladi zavoda. 9 .) Sve dionice nove emisije glasiti će na donosioca. Upisivanje počinje dne 4. decembra, a svršava dne 30. dec. 1919. Upise primaju slijedeći novčani zavodi: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, te njezine podružnice u Bos. Samcu, Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu i sve njezine podružnice, Jadranska Banka i vsve njezine podružnice, Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci, Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u Bos Brodu, Hrvatska Posavska Banka u Brčkom, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu, Hrvatska Banka u Travniku i njezina podružnica u Jajcu, Trgovačka Banka u Trebinju i Hrvatska Banka u Varešu. Ravnateljstvo Hrvatske ceitrilne banke za Bunu i Hercegov inu, d. d., u loriiivu. Odrovocal uredađk: M. Sadio ka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.< Štamparija D. k A. Kajon, Sarajevo. �ГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Sarajevo, utorak 16. decembra 1919. (23. rebiul-evvela 1338.) v na pretplatu. lje gg. pretplatnike, daodmab podmire zaostali e do 20. decembra obavijeste dopisnicom, hoće Ko nam to ne javi, smatraćemo da ne želi dalje biti ш mu Ciljanje lista. rakom bez izuzetka, a da oblakšamo šiljanje oju 103. pologovni ček poštanske Štedionice. >ко riječi oko preporučivanja našeg lista. Njegova je jetetu, a isto je tako jasna i dužnost nas sviju, da ga raširimo. Mi b. b. muslimani stojimo pred ogromnim lirenja »Pravde« u Sandžaku i Makedoniji nameće da je podupremo i raširimo bar u Bosni > Hercegoh odbora i svih pristaša naše organizacije očekudašniju potporu. najmanje na tri mjeseca, a pretplata iznosi cijelu godinu K 80.— pola godine K 40.— tri mjeseca K 20.— ijatelje, kojima je to moguće, da se pretplate na cijelu dine, jer nam to daje kako oblakšicu u administraciji, lakladj lista i njegovoj opremi. Gajret! ♦ račun pošt. štedionice 111 Godina 1. nam je prilikom konstatirati i to, d; ba da mu objasne svoje savezništvo sa g. Cekro samo kratko vrijeme bio šačicom Arnautovićevih prišipetlji, a mi smo kao i on na čisto, da je nužno nik mjesnog odbora naše organiza odstraniti »dosadanji štetni rad i da, zapriječen privatnim poslom, Serifove partije«. od aprila ne sudjeluje u radu ni mjes pa ni centralnog i radnog odbora, Mi nemasno mšta proti tomu, da i ne­ kolicina oko »Glasa Naroda« želi da je dakle potpuno neaktivan u n; »čisti« u vakufu, a konstatiramo i to, organizaciji, a da »umirimo« g. p dodajemo i to, da se g. Cekro još da nijesmo reagirat na prvu noticu tog lista. Nijesmo dapače registrirali ni od­ prve notice ne priziva u sjednice, govora g. Cekre na tu no tiču, jer ne će se prizivati sve dotle, dok ne b ćemo da budemo ničiji samozvani bra- | raščišćena afera, o kojoj piše »Glas nlteljU niti nam je u nakani, da »tuširaroda«. ramo« tu smjelu tvrdnju »Glasa Naro­ Samo se po sebi razumije, da je »( da*. Za to je pozvan g. Cekro i mi se Naroda« dužan dokazati svoju tvrc nadamo, da će on odgovoriti isto tako i da mi njegove sastavke u toj st jasno, kao što je jasno i optužen. Ovom pratimo sa rezervom. Boljševičke makinacije. dra Kostića bivšeg kotarskog predstoj­ nika u Brčkom ne prestadoše ni nakon njegova odstupa. Njegov rođak Ato Šola udovoljio je njegovoj želji i upravu kotara povjerio »demokrati« dru Ikiću, i koji stoji pod punim upisom dra Koložemo prešutjeti, da se inovjerua naša braća Hrvati . stića i sfcepo izvršuje svaki mig, što mu ! ga daje ovaj notorni protivnik nas mu­ otplaćuju na »Pravdu«, premda njihovi Ustavi nalaze slimana. Premda je dr. Kostić odstupio, nama muslimanima. Čitajući »Pravdu« oni bi došli on se ipak neprestano vrti po kotarskom i o nama muslimanima, a njenim širenjem šiirredu i provodi svoj boljševizam tim ja­ vih dijelova našeg jedinstvenog naroda. če i sigurnije, što se je sad sakrio za e hrvatsko > beogradsko novinstvo osvrnuti na ovaj leđa novog predstojnika, pa ne nosi od­ govornosti za čine, koji 'du za posve­ » širenje »Pravde« kako među svnkni liudlma n B. i H. mašnjim ekonomskim uništenjem musli­ ji. Nadamo se. mana. Da ilustriramo najnoviji plan ovih svojih »prijatelja«. >cmsibeg ZaimoVić posjeduje polje od 800 dunuma, koje leži između Celića i novinama, da ovakva dužnost o voj­ Mrtvaca i koje je još prije okupacije nom zakonu ne postoji i da su vijesti bik) neprijeporni begluk. Ovo .su polje glede plaćanja tih opskrbnih troškova Mornarice. od uvijek obrađivah muslimanski teža­ kako od strane zemaljske vlade u Za­ ci iz Celića, pa su to htjeli učiniti i ove grebu tako i od strane IV. armijske ob­ stu o. g. podjeseni. No mrtvi čki je pop našao za muMornarice ulasti. kategorički demantovane. Uza sve nasib. da to polje pritisnu pravoslavni to neke vlasti traže još uvijek plaćanje tovanja u Bo­ težaci iz Mrtvica i kad je vidio da Ceovih troškova. la smo među bćani dolaze na oranje, sakupio je ne­ Iz ovih razloga upućujemo na gospo­ propisima okoliko Mrtvičana i — ne znamo u ka­ dina Ministra Vojnog i Mornarice pita­ zašto tr prokvu svojstvu — došao da otjera Cekinje: zašto dosele nije bio pubFrkovan na čane. Kad se oni nijesu htjeli pokoriti propisana; način zakon vojni, koji je pro­ smo odgovor popinoj odredbi, velemožni je popa pri­ širen na čitav teritorij Kraljevstva Sr­ remenog Nazvao žandare, koji narede Celićanima ba. Hrvata i Slovenaca i kada će taj 4: 4374 od 21. da uimc boljševičkog zakona idu u Br­ zakon hiti. publikovan? listar Vojni i čko, gdje ih zatvoriše četiri-pet dana i Pošto se sjednice privremenog Na­ тје odgovoriti onda pustiše uz prijetnju, da ne smiju itke. rodnog Predstavništva sada ne održa­ orati Sems’begovc zemlje, već da će vaju moramo se zadovoljiti i pismenim vinama, da je rm kotarski ured dati zemlje na posjedu odgovorom. rbije s nekim g. Kulovića u — Dubravici. Sarajevo, dne 15. decembra 1919. širen na čitaUvaži li se da je Dubravica udaljena ita i SlovenaDr. M eh med Spaho, od Celića 6—7 kilometara, a Semsibe:on nije nigdje D. Halidbcg Hrasnica. jvan t ne mohi .................... znatk Čak ni ade u SarajeSarajevo, 14. decembra. eć imade ša­ Povodom članka »Vakufska izbori«, ka glede prošto je štampan u 133. broju »Glasa Na­ j naputak saAgrarna reforma. Čitamo u »Bos. roda* od 10. decembra o. g. -imamo iz­ zađanju mateLk>ydu« ove retke: »Berlinski »Weltjaviti sljedeće: Glasom § 7. štatuta na­ a iz njega se wirtschaftszcitun>g« donaša u svom bro­ še organizacije »svaki je član organiza­ i sam sadržaj ju od 10. oktobra o našoj agrarnoj re­ cije moralno odgovoran za svoja dje­ formu sljedeće karakteristično mnijela«. Prema tome se rad g. Čekre u va­ iona kolaju u asovi. Govori ; kufu ne može dovoditi u savez sa nje­ : nje: »Bez dvojbe je ukinuće kmetskog govim članstvom i odborništvom u na­ i odnošaja ta Bosnu vitalno pitanje, koje iu oslobođeni :e. domaćini u I šoj organizaciji, niti se iz tog mogu po- I je moralo već davno uslijediti, samo to Bilješke gova zemlja tek 17» kilometar, te na Kulovićevu zemlju reflektiraju mošnji težaci pravoslavni, onda je . no, da je ovo obećanje samo »ludu dovanje«. Stoga pitamo zemaljsku vladu, i će li smjesta poništiti ovu dušman I odredbu kotarskog ureda u Brčko I hoće li jednom dokinuti samovljno i zakonito uplitanje popova i njihove redbe u ovim čisto socijalno-ekon, skim pitanjima. Predpostav.imo, d; Semsibeg veliki latifundijalni posjed kojeg treba oštetiti; pred postavimo, je on »feudalac« i »parasit«, kojeg ba skinuti s vrata »napaćenom« n; du. Ali kako se opravdava tjeranje zemlje čelićkih zemljordnika, kok su davnima ovo polje natapali svojim 2 jem i obrađivali svojim žuljavirn п ma? Zar i njih treba uništavati, zai i oni paraš:ti? Vatrom se igraju naši agrarni »re materi«, redom se i mirom titra ko ski peJstojnik u Brčkom i vrijeme skrajnje vrijeme, da Vlada stane put ovoj bezglavosti, ovc.m krvav oi zazivanju mirnih muslimanima. Sv batina ima dva kraja, pa bi i mrtv popo mogao doživjeti nešto, što će iznenaditi. Zar Mrtvićanima nije dc što su pritisnuli 1.600 dunuma zci šcmsiibegova brata i sestre? Zar gladne uši ne vode računa o tom. nama muslimanima treba zemlje k: njima? Postupak sa Celićanima nije s stvar i ml najozbiljnije uipozorujemo maljsku vladu, da ne tjera mak na nac. Čaša je prepuna. ' i I ; statna, da ih očuva od skrajne bij Podjela velikog posjeda koji se n; većim dijelom u Hrvatskoj i Slav i koji je gospodarstvu iskazivao уе usluga, uslijeđuje više s političkih, go li s gospodarstvenih razloga. U moj Hrvatskoj-Slavoniji, naročito i iiim predjelima, u kojima se veliki sjed ima porazdijeliti, nema mnoge romašnih seljaka. Ali nije svrha to ; đuzimanja veleposjeda, da se ovi �IVk/HIVKZiai JV ---. skj svijet. Kad se obratimo na naše krajeve, vidimo da su sva finija umjeća sa istoka, osim ono novijih stvari, što je poprimljeno od okupacije. Sa is­ toka su svi finiji zanati, građevine, ve­ zovi, oružje, pokućstvo, priugotovljavanje jela, itd. Veliki rječnik istočnih ri­ ječi, koje se upotrebljavaju u našem je­ ziku, mi ne možemo zamijeniti sa na­ šim riječima, jer je i riječ i stvar došli s istoka. Nosioci su ovih umijeća mu­ slimani. pa eto se opet čuje da su sa­ mo oni nerad-in i nekulturan elementi, a sve ostalo biva izašlo na vrhunac kulture. Fala Bogu, barem ćemo se imati u koga ugledati. Na obranu vjere i istočne kulture is­ lamski su narodi vodili borbu na sto­ tine godina i kad su podlegli, nikad im na prvi pogled nije imponirala evrop­ ska kultura, jer su imali svoju, koja ih je zadovoljavala i duševno i materijal­ no. Pod istom je zastavom i bosanski musliman stajao na braniku ove naše grude od 1683. pa do 1878., t. j. od slo­ ma Osmanlija i Kara Mustafe pod Be­ čom pa do okupacije Bosne i Hercego­ vine. Od onog se je sloma osulo kao čarapa osmanlijsko carstva od Budima do Save, i dok Osmanlija nije znao ku­ da da glavom krene od neprijatelja sa istoka i zapada, naš je musliman sta­ jao na pušci na našim granicama i bra­ nio ih dvije stotime godina od tolikih navala Nijemca, Madžara i Talijana i dočuvao ih našoj novoj zajednici. Ka­ ko li bi danas izgledale naše zemlje, da nije bik) na njihovim granicama ovog islamskog ratnika i da je i on samo ve­ selo diplio za ovcama? Današnji ne­ koji pametnjakovići ne pamte ove historije, ili bolje reći i ne znaju je. Viču, zemlja je onog, ko ju je radio. A šta je sa onim, koji ju je branio? AH ostavi­ mo sad ovo, jer spada na drugi list, a pređimo na stvar, o kojoj govorimo. $to se tiče naobrazbe hodža, nijesu samo oni odgovorni za ovu manjkavost, nego su odgovorne i dotične vlade, a na prvom mjestu uprave vakufskih do­ bara, koja su dobra određena za vjer­ ske svrhe, te izdržavanje i naobrazbu hodža. U ovim upravama nijesu same hodže, nego se u njih nešto rado upli­ ću i drugi elementi, koji ne žude za na­ obrazbom hodža, jer nemaju ni pojma o njoj, a imaju i među hodžama sebi jednakih. Hodže, ako im se pruži zgoda i prilika više naobrazbe to jedva čeka­ ju. To se vidi po novoustrojenim učiliš­ tima u Carigradu, Egiptu, pa i u Sa­ rajevu. U ostalom za odgoj čovjeka nije važno samo šta on uči, nego je skoro isto toliko važno, kako što uči i u koju svrhu. Na istoku se ne uči za note, da se čovjek proturi iz razreda u razred, niti se uče nauke kao cipclarstvo i dru- astavak). tama ne imponira lahko kulturi a vide i zle strace nove materijalističke očituju u pohlepi i čavanju i isticanju itd. lsda je istok vjekovima trasti ublaži kod čovjenaravno po svom odi istočne kulture, jer je o Islama, a osim toga je ona tolikim narodietniji i čistili život Da pošljedica Islama, to je ja, ko je priuba upućen i se je razvila uz Islam, njegovih prvotnih prinj razvila u glavnom slui temelju Kur’ana i trau pravne znanosti, a ogalo počela se učiti marazumijevanja Kur’ana filologija, a sa životolimana prešlo se na piGlavni uzori graditeljlike džamije, koje i sad ‘dostižive uzore moći i e ikako zavirio u istočzna, sa Jkolikom čo, a sve u duhu Islama, a dah nula je tolike pjesnijnn 5 najliberalnijim > kod Perzijanaca. Odaučile su tolike narode , suzbile su alkohol vijgo, očuvale su čistoću antagonizam i neprijaromahom i bogatim, jer dnakosti i međusobnog aže i dva i po postotka račun bogatili, i među lima nema boljševika, ine musEmana ne treba da su se razvile pod ustvari spomenusmo kao je vezi Islam i istočna kultura koristila evropi koliko je dala poticaja ri, to do danas nije niocijenio. Samo se zna i stoljećima bezbroj aevedeno na latinski, da koje su islam, filozofiDznate, proizvele prave ima i velike borbe, kad oveopske narode. To a Barruchom Špinocom oji je starinom iz Špavori novu epohu u ev. a njegove misli, koje razne načine prekrajaju diči tim oblicima, nijesu go misli muslimanskih a, samo poredane u nov I ’ , i I : L i T O N. ac: ne Logotetides. (23) Karod se mora u slobodi odgajali i samo ia može preporoditi. Ona se ne smije dati • ni dijelu naroda, a uskratiti drugom; ona □jina svih. Sloboda u ruci Jednog mora duši drugoga, koja ga davi dok je silom »aci. Revolucija je najmoralniie sređttvo i tiraninu. Lažno je i sramno obmanjivati i. vladamo pravo, ako se većina na tu vlau tuži.« stičko doba idealiste, onda idealista ni­ je ni bilo na ovom svijetu. Ali sva ta požrtvovnost i te istočne nauke i jezici za »inteligenciju« su ve­ ćinom bez vrijednosti i dok u drugim pitanjima cijepaju dlaku na devetero, ne zanima ih da se pozabave i proučava­ njem vjerskih pitanja. A ima li prečeg i zahvalnijeg polja za poznavanje svi­ jeta i naobrazbu čovjeka, nego što je poučavanje vjere, ili recimo vjera uopće, i nego što je poznavanje velikih vjerskih utemeljitelja i njiimva djelova­ nja, na čemu se temelji cijeli život to­ likih naroda i oko čega čovječiji um lo­ mi koplje toliko vijekova. Zar manj­ kavost ovake naobrazbe nije jednostra­ nost, gora nego ona kod hodža? Što se tiče pouke i upućivanja naro­ da, hodže odbijaju od sebe prigovor, da oni koga priječe od čista i poštena ra­ da, a ne pr.ječe ni naprednjaka u uz­ višenom radu oko prosvjećivanja na­ roda. jer su oni pili na izvorima zna­ nosti i prvi su pozvani na rad. Dakle bujrum, kogod zna što bolje, dužan je i drugog poučiti, bik) u kojem radu, bi­ lo u životu uopće. Ali takog rada malo vidimo, a rad po kancelarijama d po bankama, to je rad za svoj trbuh. Nadalje je hodžama neobičan život i držanje nekoje inteligencije. Mnogi, ko­ ji se je samo očešao o koju školu, ig­ norira sve u svojoj umišljenosti, a mno­ gi se nije o nju ni očešao, a hoće da i on predstavlja neku inteligenciju svo­ jim modernim ovratnikom d brkomašću pod nosom. Što se tiče opadanja islamskih naro­ da i država, radij čega se među ostalim uzrocim i hodže osuđuju, tu su stvar nekoji pisci temeljito raspravili d za to ima velk broj uzroka, o kojima sad ne govorimo. (Nastavnice se). Jedna nova vrst lihve. Ovih dana je izašla jedna m.nisterijalna naredba, sa kojom se misli suzbiti ova sadašnja oskudica živežnih sredstava i regulirati istima cijene. Čitava ova naredba je u glavnom uperena protiv bezdušnog rada raznih lihvara, te sprječavanja nagomilavanja robe u lih­ varske svrhe. Mi protiv ovih odredaba nemamo i nemožemo imati ništa. Mi ih dapače sa zadovoljstvom pozdravljamo, ako će se protezati na sve lihvare bez razlike vjere i političke boje. Samo drže­ ći se one: »koga su guje klale i proljetnog povjetarca, kao duša djevojke, koja ide na prvi sastanak svome odabraniku. I more je bilo veselo, a sitni valovi, koje Л rezali brzi čamci, kao da su pjevali simfonij veseloj prirodi, koja je pre­ lazila iz veselog tona u sjetnu opomenu, da svijetu ne dijeli previše sreće, jer da će doći jesen, kada će je ljudi zaboraviti.. , Da ste stali na veliki most, koji spaja Gari-grad ; i bacili pogled prema Fenaru, vidili bi u prostoru između ćuprija preko pet-šest stotina čamaca punih veselih izletnika, koji su išli prema Kjathani. To su I oni svakidanji posjetnici utoraka i četvrtaka na j »slatkim vodama« u koje se dane sastaje mladež, da | osjeti mladost i sve ono što ona daje. U jednom č mcu s dvojicom veslača sjedile su i I i ! i i ! ! I i u rrgovacKio-speKuiair hranu kriju po magazć cijena poskoči. U našo da porodla još jedna ra i kajišara .i to onit rao boljševčko-demol ših namet-državnika. dašnj: kmeti. koje su t krate bez .ikakva tuđ’m imetcima. Da ovo nijesu prazi kaza: Prilikom prevrata n sob! to hrišćani, nag bezbroj vojno-eramih ga ostalog. To sve o uživaju i nikome ni ni upita jednog seljaka li prevrata n:jc imao ni kola, odakle mu sada 1 пја i po 1—-2 kola, d o govedima, stoci i t Poznato je da naš živi ј da svu svoju ip kao Petroleum, kahvu može vrlo lahko da r plićima i drugim sit duktima. A šta sada r n:m konjima i kolima od aga oteto sijeno j harači po eramim i ma te siječe po miloj daje ih po 20—36 K ti sa novcem opskrbljen, ne pada da bi prođac nego ga čuva i čeka najvišu cijenu. Eto to vrio opasna grupa lihv zoravamo naše namc čekujemo da se usud kiselu jabuku — samo Na ovu vrst Hhvai vođe soc'jallsfčke str; svoj glas dali za »p i š e n i e agrara« 111 đe djedovine. OvoHkr ćemo se — ako ustre mu malo opširnije os I naš Šerif trgov i ' I ’ Austro-ugarska vlac I jcp kompleks šume r : Skaliću, bivšem načel i jeva. Nakon njegove : šuma na njegove naš Arnautović oženio se ka, te je prije par mj mu sa ostalim suvlasi , pitnu šumu za nekol . šao u Beograd svoj’.m hodio dozvolu na sječ ' u ortakluku sa svojh Jedna se bavila muzikom, a dru pa su se mlađi turski pjesnici otir naklonost pjesnikinje Sabihe, a tui dar-zade Haki rekao jednom, da svoju slavu, kada bi Ifet došla u 1 No Ifet i Sabiha, kao da su laskave poruke pjesnika i već »prež Haki, jer su njihove duše težile zž koji ne pjevaju pjesme, da budu ( nego su težile za onima, koji će ir Čamac je išao brzo i presje njih je nedaleko prošao lokalni рг hajrije« pun šarenog svijeta Valo\ zaljulji njihov čamac i odbacili ga Veslači su svim naporom htjeli od inm su i<li da ^niii cmiinh c« �lUiivv Ш|С vcAđav vremena tog nae isplatilo 25.000 K je on, primivši taj 1 i tako je Serifovo vorilo svoju radnju, a, samo nam se na- ттпил1ги пиаиица JC ua uusv,vjj nv JV taj činovnik, koji je primio mito, koje je sigurno primljeno jer je to g. Koen jednom organu vlasti u brk rekao. Eto neka vide naši ratnici za koga su se borili i kakav je moral ove zem­ lje koja je postala poprište bojeva iz­ voznika.« Prenosimo bez komentara i tražimo da o tom gukne i »Nar. Jedinstvo«. iiiviuKi i/uikauvriv -manske vjere. Čudimo se, da »Srpska Riječ« na&ijeda ovaktim dopisnicima, koji su vrlo daleko od objektivnosti i volje za slo­ gom, jer koliko smo do sad vidjeli to jc protiv običaja ozbiljnih .i uviđavnih političara. Mjesni odbor. so, za što je sposoban. Iz galerije »demokratski! Musliman, absolvent trgovačl Sarajevu, rođeni Sarajlija porodice, oženjen d osim togć godina kao činovnik autonoi (gradske općine u Sarajevu fska uprava poći u direkcije) sa računarskim is lanskom društvu za temelju naredbe zemaljske po primjeru kako 243345/H. D. ad 8./III. 1918. Ministar i zakon. Pod ovim naslo­ rima ii pojedincima je sekvestrom dobara svojih vom donose beogradske »Večernje No­ suvlasnika, koja je sekvestra vosti« ovaj uvodni članak: »Mi smo u f. Amautović i druprevrata prestala i izgubila našem listu pisali više puta o korup­ ti u tom lokalu sa Diplomati se vrpolje. Pod predsjeda­ Prisiljen potrebama života i ciji koja odozgo dolazi, naročito kada pošto isteče nanjem g. Poincarea održana je važna da se .imenuje činovnikom k je riječ o izvoznicama koje su postale ovoreno među vasjednica ministarskog vijeća, na kojoj vlade i preporukom g. Žaki partijski ljubimci i metrese, kad je u najamnikom Bikase raspravljalo os>im političkih proble­ je g. Dru Sijanu kao delegati fonda. Kad su se donekle zadovoljili ma Francuske i o pitanjima, koja stoje stva financija. G. Dr. Sijan partijski Izubimci i metrese, kad je u radi toga, jer je u savezu sa Clemenceauvljevim odlas­ slao Lnanc. nadsavjetniku K širim slojevima narodnim izvoznica do­ ivnoj licitaciji izdat kom u London. tiranu svih računarskih i I bila značenje veselili dvora, minstarski na drugom ćošku činovnika i službenika. G. i Za monarhiju u Njemačkoj. Član en­ je savjet donio riješenje o izvoznim ca­ »ući .istom vakufu, čević napisao cedulju, uputiv gleske zastunničke kuće Landelt koji rinama, po kome riješonju ne može ru ­ a bolji od gorespošem rač. direktoru g. Porke je prije kratkog vremena proputovao ko biti oslobođen carine, osim Central­ (stotridesct i dvije lja je bila ovog sadržaja: »bi Njemačku, rekao je u zastupničkoj ku­ ne Uprave za trgovinski promet sa Inje kirije, pa pitašog praktikanta dodijeliti u ći, da je opazio svuda u Njemačkoj proinostranstvom. :upati sa Amautovisvojoj uviđavnosti. No g. turepublikansko gibanje i ako se car Mi smo i tada pisalii, da će se naći ,mo to predsjednika zavlačio jc ovo imenovanje Vilim ne pozove na Svetu Helenu, da kapidžici, kroz koje će ljubimci prolabojimo, da bi vakuf do konca novembra o. g. uz će se vratiti kao pruski kralj. ziiti bez carine, pa da se naše predskaJuči je pni ovom izćanja i pod izlikom da se vi Istraživanje njemačkih zločina. »Ti­ zivanje obistini. Ako je tačna vijest m njegov direktor. log nije još vratio iz Beograc mes« javlja iz Pariza: Prošle subote u koju je donijela »Politika« u svom bro­ nom jc dotični musliman ii vijeću alijiraca izabran je istražni od­ ju 4253 pod naslovom: Ljubimče gosp. od g. Arnautovića, svojih dokumenata dobio т bor za njemačke zločine za vrijeme ra ­ Kramcra u kome se iznosi ovo: »Jed­ rets-U'l-ulemu i pise ne može .imenovati rač. vj ta. Odbor je sastavljen od 40 članova, na velika firma iz Ljubljane obratila se o, da se od strane jer nema dovoljne kvalifikaci te će odmah nakon ratifikacije mira ministru trgovine i industrije, pa je mo ­ asni strašna optužbu kod računovodstva. započeti rad. lila da se oslobodi carine na izvoz. Re­ mu iznešena u 133. Da je to molio jedan od > Njemačka će vlada objelodaniti sve ferenti su rekli minstru da to ne može Ja« od 10. decemske« sorte sa ovom kvaBfil akte njemačkog ministarstva inostra­ biti, ali je on našao načina da pomog­ bi dobio ovaku negativnu rj< nih djela, koji se tiču uzroka rata. ne svojim zemljacima. Naredio je svom limo, dozvoliti da i go bi dobio nesamo mjesto potčinjenom organu. Centralnoj Upravi, Sprema za »mir«. »Večer« javlja: >a vakufska uprava ta, nego moguće obzirom da pošiljke ove firme uputi pod svojim Cehoslovačka vlada kani pristan.šte u im, da je njenu dislužbovanja i oficijalsko mj imenom, i one kao takve ne moraju Vratislavu preustrojiti u ratnu luku. đjen način bila na­ ali kako bi se onda preporu Na posljednjoj svojoj skupštini komu­ pet hiljada kruna, • plaćati carinu.« vačević, kojem vrlo dobro Ako je ova vijest tačna, u što mi ne niste su protestovalr protiv ukinuća ari smije prijeći na može odbiti kojeg mu Uman sumnjamo, onda se moramo zapitati: pučke obrane i vojnđi vijeća. Upozo­ i izjavom, da gosp. tim može najbolje preporučiti Kakva je to partija? Kakvo je društvo? ravaju kod^ Ceha na monarhističko gi­ io sad podizao tužzloglasnim demokratima, da Kakva je vlada i najposlije kakva je to banje i traže oboružanje organiziranog ia. Sasvim je nešto penzionirali. On je svjestan, država, koja trpi čovjeka na ministar­ radništva. Jednake zahtjeve stavila je itovać ne tuži gosp. ve starješine ne znaju kak skom položaju, koji svjesno izigrava i prekjučer skupština donjo-austrijskih tvrdnje, da je bio da mu dadu, toliko je spos< gazi zakon?, Umjesto da on drugima vojnih vijeća. d konfident, a dru­ mate dovoljne kvalifikacije«, daje primjer reda i rada, on kao kakav da je dionik nedoKovačeviić, koji bi, da je b U Tilflisu su se sastali na dogovor po­ srednjovjekovni datuia ne »brenuje« ni- i je pri gradnji vaponosa, već davno ostavo glavari države Georgije, Jermenije i šta i nikoga, jer je u pitanju ljubimac, Dva se afera mora rat i povukao se radi prote? Aserbejdžana, da raspravljaju o nekim koji će mu na prvim izborima dati svoj idi g. Arnautovića, ne rač. čnovnika. Nu i po teritorijalnim razmiricama između te tri glas. Samo se g. ministar vara ako mi ­ - samog vakufa. Tu gizdavoga protesta Kovačev države. sli, da će srpski narod trpjeti njegovu l o »velikodušnosti« da referent svih personalija samovolju. što jc g. Arnautočiji ministarstva financija. Pošto privremeni parlamenat »pri ­ 5ki mrtvac. Da je Kovače vić mrzak sv vremeno« ne radi, čija bi nadležnost bi ­ u, držimo, potrebna činovnicima i službenicima ni la da ovu stvar rasvijetli, mi tražimo :a, pa na gornju opkazat, sa mnogo primjera, a od ostalih članova vlade, da nas oba­ >bitu pažnju g. reismo, da u zadnje vrijeme na vijeste, da li sc sotidarišu sa svojim da kao predsjednik postupa sa molbama musiim Iz uredništva. U idućem broju dokolegom. Mi vjerujemo, da će o ovoj ie sve nužne koratražimo, da g. Dr. Sijan u i nijećemo memorandume »Udruženja stvari izaći vladin demant, ali se ne­ ove saborski odbor. novništva kao i samog posla zemljoposjednika za B. H.« što su ćemo zadovoljiti praznim izjavama, već pažnje na rad svog referent predani Regentu i ministarstvu. 2ražmo da se cijela'stvar stavi javnosti vSća i da taj referat dodijeli ћа raspoloženje i sva akta na uviđaj, U raboš g. Soli. Do čega vodi kotumnijem financijalnom činovnik kako bj mogli što objektivnije obavije­ tivni sistem današnjih uzurpatora upra­ Jedna poHcajna Istraga. »J stiti narod. ve, vidi se dz ovoga žalosnoga slučaja, donosi ovaj značajan sastao što nam ga javljaju iz Doboja: se kod nas preslušava na p Dne 4. decembra o. g. dođe neki stra- ' posluži i ovaj moj slučaj. »znlce. Poodavna ne žar oko 10 sat: prije podne na trg i poč­ Mene jc prijavila poštansl ike, pa ćemo da izne raspitivati, čija je koja trgovina oa tica Anka Vrčcvić zbog u^ esantan primjer iz onih, koje su bile zatvorene. U podne čanstva. Dva dana iza toga, i«, koji je blizu vladođe opet drugi stražar Andrija Vidar bra, odvedoše me u polica Zvornik, u novembru.*) i ne tražeći nikoga drugog naložj Meh- | 8. istoga mjeseca pozva mi iti da mu jc ova inl. D.« piše: medagiću Osmanu, da zatvori radnju, U broju 135. »Srp. Rječi« čitamo je­ drekcija na preslušanje. G. i vremena mostarski te ga povede sa sobom u policiju. Prem­ dan čudnovat napadaj na ovdašnjeg nić uzvao me u sobu br. 13 vid Koen, pokušao da je znao da nadstražar, koji ima sa­ predstojnika g. Demirovića. Istina je u bila već preslušana gđica / uhana u vrijednosti staviti prijavu, neće doći do 2 sata, nije toj stvari ovo: vić. U njež noj me prisutnos i sto hiljada dinara, ga htio pustiti iz policije, nego ga je Nekj Aleksa Dukanović, sin Ristin, Stanić: »Ti si Hasanbašić ilicijskj činovnik Midržao kao zatvorenoga sve dok nije iz Malozvorničke opštine (Srbija), srp­ — »Jesam, gospodine«, odt Jos. Gradiške, kome nadstražar došao, napravio prijavu i ski vojnik — po svoj prilici nagovoren Onda me napade riječima: u sumu novaca, da poslao ga i opet sa istim stražarom u od nekakvog vjerskog zanešenjaka kao vao kralja Petra........ j... d činovnik nije htio kot. ispostavu. Tu ga je Dakić, koji je što je i dopisnik no tiče u »Srp. R ječi« tursku!« i »ošamari me sa S’ Politički pregled Domaće vijesti korupcije Naši dopisi �toga ubjon. Nu to moje stanje nije ni- j šta smetalo jednom činovniku, gore i pomenutom g. Stani ću, da me povrh toga na onakav način vrijeđa 1 zlo­ stavlja. Slučaj je tako žalostan i sra­ motan, te smatram, da se mora saop­ ćiti i jvnosti, neka ona sudj o ponaša­ nju pomenutoga gospodina: da li se to pristoji jednomu državnomu službeni­ ku. Mu harem Hasanbašić.« Berza rada ureduje u Skenderiji uli­ ci broj 14. svakog dana osim nedjelje j praznika od 9 do 13 sati. Poslodavci mogu dobiti besplatne tiskanice za »Prijavu o neuposlenosti«. U vremenu od Kl juna do 6. decembra tražilo je rada 676 muških 220 ženskih lica; po- * nuđen je rad za 264 radnika, od toga za 57 ženskih. Izvršeno je posredova­ nje : 207 za muške a 57 za ženske. Sami su našli rada 250 muških, otputovali i otpali 218. ženskih otpalo 164. Na spisku besposlen h nalaze se i tra- ; že rađa: 3 bravara, 1 limar. 1 stolar. ! 3 keteera, 13 pekara, 2 brijača, 3 ma- 1 lera, 3 lakirera, 3 zidara, 9 nadničara, , 3 trgovačka pomoćnika, 1 šofer, 1 ci- i pelar, i kovač i I slastičar. Dalje 4 ! nekvalifikovane radnice, 2 krojačice, 1 dnevničarka. 1 kuharica i 1 brjačica. Nudi se za rad: 1 mlinarskog pomoć­ nika. 1 nadložača. mašinskog poslovo­ đu. 10 cipelara, zidara, kolarskog po- I moćnika. Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? | Grlo? Imate li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlih ' časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 24 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 4 krune. Zdravlje Korisnđ naredba. U ograničenju te­ čenja alkoholnih pića izdalo je mini­ starstvo ovu naredbu; § 1. Po svrai stima, gostionama, kaiananta, rakUašnicama. te u svim ostalim prodvaonama alkoholnih pića i sličпјп lokalima, zabranjeno je točiti i prodavati od subote lb sati (sest sat: u veće) do ponedjeljka 11 sad prije podne žgana pića (rakija, liker, rum. gvire, konjak i t. d.). < 2. Notornoj pijanici zabranjeno je uopće davit alkoholna pića. Opije li se gost u takvome lokalu, ih daje ii se u takovome lokalu piti već pijanom gostu, to potpada pod kaznu vlasnik posla, odnosno poslovođa, kao što i sam pijani gost § 3. Tko bude javno zatečen n pija­ nom stanju biće kažnjen. § 4. Lste odredbe vrijede i za bifete, klubske lokale, čitaonice, restoracije na željezničkim stanicama kao i za pleso­ ve, pozorišne kinematografske pred­ stave, glazbene zabave, varijeteje i jav­ ne veselije uopće, dok je u javnim ku­ ćama (bludilištima) zabranjeno točenje svakoga alkoholnog pića. Voditelji željezničkih restoracija duž­ ni su držati mineralne vode u malenim bocama uz umjerenu po vlasti potvr­ đenu cijenu. § 5. Gostioničar ne smije gostu uskrattj jelo radi toga što ne pije alkoholna pića. § 6. Licima ispod 16 godina ne smije • Jfovornl urednik: M Sidžuka Врој 99 Broj .ПРАНДА* — „PRAVDA* Страна 4. Strana še u javnim lokalima davati u opće alkoboinih pića, makar bili u pratnji odrasfih. Mlađana lica -ispod 16 godina smiju dolaziti u gostione i kafane ša­ mo u pratnji roditelja, odraslih rođaka i drug h nadzornih lica ili na putovanju u cilju da se nahrane. § 7. Tko prekrši ustanove ove nared­ be kazniće se po nadležnoj redarstve­ noj vlasti prv.i put globom 100 do 500 kruna. Drugi put globom do 1000 kruna. Istoj kazni p o d p a d a i gost, koji se ogriješi protiv ove naredbe. Gostioničar, kafanar i tako dalje, koji bi zbog takvog prekršaja već dva puta kažnjen bio, biće kažnjen treći put oduzećem koncesije. Za slučaj neutjerivosti pretvara se globa u kaznu zatvora, kod čega se za svakih 20 kruna računa po jedan dan zatvora. § 8. Ova se naredba ima izvjesiti u svima lokalima, gdje se toče i prodaju alkoholna pića tako, da je gosti ne mo­ gu previdjeti. Tko ne izvjesi ovu na­ redbu u svome lokalu, kazniće se u mislu čL 7. ove naredbe. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja. : Interesenti mogu dobiti potanje izvjcŠi taje kod filjale ovog udruženja u Bcog; radu ulica knjeginje Ljubice br. 9. Ova je odluka svakako vrijedna pohvale, jer | će se tako naši trgovci i obrtnici moći I opskrbiti boljom tvornčkom robom, a I osim toga bolje će se regulisati cijene I na našem tržištu. Pošto je slinavka I šap u kotaru KoI tor-Varoškom nestala i bolest utrnula, to je promet u kotaru Kotor-Varoš sa papkarima slobodan. Prva pošiljka benzina iz Poljske, ka­ mo je ministar ishrane bio poslao pose­ bnu komisiju, došla je ovih dana u Brod i to 100 vagona. Ako ne lažu iz Beograda.... Bankrot Austrije i Njemačke. »Neues Wiener Journal« javlja da će Austrija, Trgovačka izložba u Belgiji. Prema saopštenju ovdašnje trgovačke i obrt­ ničke komore, održavaće se u vreme­ nu od 4. do 24. aprila 1920. u Belgiji trgovačka izložba sa učešćem same dr­ žave. Zadatak će ove izložbe biti da kupci ostalih zemalja stupe u vezu sa belgijskim proizvadačima i da proizvadačr prijateljskih država sa svojim trgovinskim i industrijalnim artiklima po­ mognu ekonomsko uspostavljanje Bel­ gije. Za počasnog člana Glavnog Odbora za priređivanje te izložbe izabran je gospođin Jovan T. Marković, pos.aniik u Bruselju. Prodaje se ————— < Imam na prodaju salakarije (maje) osobito po­ trebne za Arnaute (slas­ tičare). Dajem po umje­ renoj cijeni. Po volji ša­ ljem i u poštanskim pa­ ketima od 2 kg. IM Gospodarstvo Valutno pitanje. »Politika« piše: U ministarstvu fnarjcija počela je raditi komisija, za riješenje valutnog pitanja. Na Lm konferencijama koje će trajati mjesec dana učestvuju Veljković, Bajkić, K u I m c r (!) ј — Brezigar. Zamje-' na kruna sa dinarima moći će se izvrš'. tek krajem februara buduće godine, pošto ide lagano Štampanje no­ vih Carica u Francuskoj. Viša ankentna komisija p redio žiće vladi vrijednost krune prilikom zamjene sa dinarima. 0 tome se U $anioj an• etnoi komisiji mišljenja - razilaze. • »Mudri« rostupak naše vlade vidi se ’ najbolje ie ove vijesti beogr. »Politike«: ; Između našeg kraljevstva j čehosk)I vačke republike potpisan je novi trgo, vački ugovor, koji će regulisati odno­ se između ove dvije države. Cehoslo, vačka biće dužna, da liferuje 1100 va­ gona šećera. Za svaki kg šećera đobiće od nas Зх/2 kg pšenice. Za ostalih 400 vagona šećera, koje će nam liferovati Čehoslovačka, Cesi traže za sva­ ki kg. šećera 1 kg goveđeg mesa žive vage. Za sve živežne namirnice platiće Čehoslovačka uvoznu carinu«. Po današnjim tržnim cijenama u Sa­ rajevu kg šećera stajao bi 28 kruna kad bi se trampio za brašno, a 10 kruna, ako bi se trampio za meso. Bez daljnjeg komentara. U savezu sa putem ministra Kristana u Beč i Berlin pogovara se u politič­ kim krugovima, da će Kristan u Berli­ nu konferisati sa Ebertom o izmjeni tr­ govačke robe između Jugoslavije i Nje­ mačke, čim se urede diplomatski odnošaji između tih dviju država. Beogradska tinjala međunarodnog trgovačkog i industrijskog udruženja iz : Parisa -izvještava nadležno mjesto, da ! je odlučila dati jugoslavenskim trgovcrna i obrtnicima na veresiju raznu ro­ ! bu u iznosu od 200 milijona franaka. kako se govori, u mjesecu martu slije­ deće godine najaviti bankrot, a za ijom će slijediti i Njemačka. lOVO-OtVSFBni fotografska radnja Alija Zečević, trgovac, Visoko. Čast mi je javiti cijenjenom gra­ đanstvu, da sam otvorio novu fotografsku radnju u Zrinskog (Čumuriji) ulici broj 11, te sam istu sa svim potrebnim i moder­ nim aparatima snabdio. 1—6 Brijaćki pomoćnik Harahasanopić todif Tražim brijačkog pomoćnika uz mje­ sečnu platu od K 500’— i stan u na­ ravi. — Nastupiti se niože odmah. Ćamil BshalbsJjć, brijač Prnjavor. FIRNIS pravi laneni nn^jamo na veli­ ko. Šaljemo takogjer po pošti п kantama eirka 13 kg pouze­ ćem. Za kantu, zavoj I Ггкпкаtnru računamo 38 kruna. ИИИИеВНЖМЕМЗИИИ РгврОГПСиЈЕ SE Tvornica finog muškog odijela Kusk & Maček Ljubljana SEVER & KOMU., LJUBLJANA. (zvjer-mi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. KS uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). И Brzojavi: FELARIA. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« 188 Telefon 55 t; Štamparija D. & A. Кајов, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39d012051d4b9a7ddbc705359d8ae3b7.pdf 8729f1163c94785c65e725decd7335e5 PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. POJEDfNI BROJ 60 HELERA. Izlazi »uhatom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rtdibcioni Pretplata godišnje 72 kmne, na pola godine 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekavni račun pošt. štedionice 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 18. decembra 1919. (25. rebiul-evvela 1338 ) Broj 101. Gg. čitateljima i prijateljima. Molimo sve dosada nje к. pretplatnike, daodmah podmire zaostali dug i da nas najdalje do 20. decembra obavijeste dopisnicom, hoće ti i dalje držati naš list Ko nam to ne javi« smatraćemo da ne želi dalje biS pretplatnik i obustavi ćemo nm Ciljanje lista. To ćemo učiniti svakom bez izuzetka, a da oblakšamo šiljanje pretplate priložlćemo broju 103. pologovni ček poštanske štedionice. Ne ćemo trošiti mnogo riječi oko preporučivanja našeg lista. Njegova te potreba jasna i malom djetetu, a isto je tako jasna f dužnost nas sviju, da ga podupiremo i što bolje raširimo. Mi b. k muslimani stojimo pred ogromnim zadaćama, a zabrana širenja »Pravde« u Sandžaka i Makedoniji nameće nam još veća dužnost, da je podupremo 1 raširimo bar n Bosni I Hercego­ vini Stoga od mjesnih odbora i svih pristaša naše organizacije očeku­ jemo najživlji rad 1 najizdašniju potpora. Pretplatiti se može najmanje na tri mjeseca, a pretplata iznosi Na cijele godinu K 80.— Na pola godine K 40. Na tri mjeseca K 20.— Apeliramo na sve prijatelje, kojima je to muguće, da se pretplate ца cijelu godinu ili bar na pola godine, jer nam to daje kako oblakMcn u administraciji, tako 1 sigurniji račun o nakladi lista I njegovoj opremi. Gajret! * Ovom prilikom ne možemo prešutjeti da se inovlema naša braća Hrvati 1 Srbi vrlo slabo pretplaćuju na »Pravda«, premda nlbovl kistovi nalaze едв——мм——мт—■ u— u ■— —■ ■ ■■ i '»- * ав «■ чм ■ ««пв vrlo dobru prođu medu nama тавВтааппа. Čitajnćl '•Pravdu* enš bi doši h do ispravnijeg mišljenja • nama musEmanfaua, im a мгеајет sk­ rili bi i misao /bliženja suib dijelova našeg |edhrstvweg naroda. Nadamo se, da će se hrvatsko I beogradsko novtecvo osvrnuti na ovaj naš apal i preporučiti bolje štreuje »Pravde« kako međa svojim Ijndhna u B. i H. tako I u Hrvatskoj 1 Srbiji. Nadamo se. Radikalna stranka u prošlosti i sadašnjosti') II. Radikalna stranka u borbi za. demokratizam. Kad je jedna grupa mladih ljudi, sa modernim političkim obrazovanjem stečenim u Belgiji, Švajcarskoj i Francuskoj, osnovala radikalnu stanku, početkom osamdesetih godina prošloga veka, u Srbiji su vladale naizmenično, saune ih udružene, liberalna i napredna stranka. Tc dve stranke, ili bolje reći ostatci tih stranaka, čine danas desno krik) modernih »demokrata« u novoj ujedinjenoj Kraljevini U vreme njihove prevlasti u Srbiji, u unutrašnjim pošlovama vladao je prikriveni apsolutizam udružen sa svemoćnom birokracijom. U mesto da pričamo posredno kako je narod bespravno stenjao pod teretom ovog antidemokratskog režima, misli­ mo da je bolje navesti nekoliko primo­ ra, iz opšteg upravnog i političkog si­ stema, koji su uveli, i učvrstili u Sr­ biji, liberali i naprednjaci, a protiv kog sistema su radikaii poveli ogorčenu borbu. Na prvom mestu, pod vladom napred­ njaka i liberala Skupština nije bila pra­ vi izraz narodne volje. Jedna četvrti­ na poslanika bila je »imenovana od Kra­ lja, i Kralj je tako, svojim ukazom, menjao rezultat glasanja. I mi u Srbiji rmali smo svoje viriliste. Na drugom mestu, glasanje nije bilo neposredno, već preko poveremka. Narod je prvo birao povrcnike za svaki srez, pa su jjoslc ti povorentoi birali poslanika. I najzad, glasanje je bilo javno, pod uticajem i kontrolom vlasti I ovako izabrana Skupština nije bila ovlašćena da vrši punu zakonodavnu vlast. Najglavnije pravo parlamenta ga odobrava budžet, nije postojalo u smislu političkom, tako da Skupština nije mo­ gla odbaciti budžet, ako vlada ne bi uživala njeno poverenje. Skupština je morala votirati budžet, i mogla je sa- | ■ . i i j * • • ' . ■ ; I mo kod pojedinih pozicija, činiti p r e dloge da se te pozicije smanje ili sa­ svim ukinu. Ovaki predloži morali su biti obrazloženi i podneti vla<ii na rešavanjc. U mesto da sam parlamenat bar u tom ograničenom obimu donosi odluku, njegova uloga svodila se na prosto podnošenje predloga i molba vla­ di, da izmeni odnosne pozicije budžet­ ske. Ako vlada ne bi primila te predloge, Skupština je imala pravo da se izjasni, ostaje L pri njima ili ne. Ako ona ostane pri svome mišljenju, sukob između vlade i parlamenta rešava se u korist vlade na taj način, što za tekuću god mu, u takvom slučaju vredi budžet prošle godine! Najzad1, vla­ da je imala i pravo da donosi sama privremene zakone, koji su važili kao : pravi zakoni, i za koje je bilo potreb­ no da se naknadno traži odobrenje par­ lamenta. Mi navodimo samo najmarkantnije crte ondašnjeg političkog režima. Kad se tome dodadu ograničenja štampe, zborova i udruženja, ograničenja lične slobode kao i druge reakcionarne odredbe, onda se tek može dobiti slika o svemoći upravne vlasti. Uloga naro­ da bila je svedena na nulu. Narodom se upravljalo pomoću obesne i nesavesne birokatije. Kruna je imala svu vlast u rukama, a sa njom i partije koje su smatrale, da je narod za to tu da sluša, 1 da nema ni smisla ni potrebe davati narodu i. narodnim predstavnL cma makakva istinska politička prava. Ko se usudio ustati protiv ovakog po­ retka; rizikovao je i glavu da izgubi. Scjmeni su bili gospodari Šumadije, i jedna šaka liberala i naprednjaka. uz blago voljenje i pomoć Obrcnovića, si- '0 Ovaj članak štampamo latinicom na želju nekih prijatelja к provincije, ! jer će tako biti pristupačniji širem kru| gu gg. čitaoca. Nadamo se, da nam g. I pisac ne će radi toga zamjeriti. Ur. • ' 1 • 1 , i • i • • I ј | sali su narodu i posljednju paru, i ubi­ jali mu veru t п budućnost i u sam život. Takvo strašno stanje unutra u Srbiji bilo je u vremenu kad su radikaii ot­ počeli borbu za narodne slobode. I čim su otvoreno ušli u tu brbu, radikaii su, pod izgovorom zaječarske bune, bili pohapštni, osuđeni na smrt, pa mnogi od njih i streljani. Sam Nikola Pasić spasao je život begstvuin iz zemlje. Ali to nije poremetilo radikale u odlučno­ sti njihovoj da oslobode Srbiju jednog nasilničkog režima. Njihova predana borba privukla пп je ceo srpski narod, i na svima izborima, pored svekolikog pritiska vlasti, Obrenovići uviđahu da gube teren, i da ne bi izgubili ti presto odlučišc da priznaju da su pobeđeni. I tako br sazvana Velika Skupština 1888., u koju uđe većina radikalna koja trij­ umfalno izdiktira jedan od najslobodoranniph Ustava što ih Evropa poznaje, i ustav od 1888., koji je danas poznat kao i ustav od 1903. godine. Taj ustav važi j i danas u Srbiji Kakva je njegova sud- ; b'na blia u periodu od 1888. do 1903. u tome ćemo govoriti u idućem članku. • U spoljnjo politici vladavina Eberala | i naprednjaka odlikuje se krajnjom pa- ! zivTSošću. Ništa nije preduzanano da se zaštite naši sunarodnjaci u Maćedomjk i mimo se gledalo kako Bugari, nešto novcem, ivesto lukavstvom a nešto i siкмп, otmaju srpske pozicije, i ugušuju | srpsku elemenat Na oslobođenje Srba, 1 Hrvata i Slovenaca još manje se misli- ; to, i Srbija je bila prosta igračka beč­ kih političara. U ovo vreme pada jedan strašan izdajnički akt za koji nose odgovomst naprednjaci, i kji će većito te­ retiti ovu aiustrofilsku stranku. Godine 1881. juna 16. (28.) naprednjački mini­ star spoljnih postova zaključite je sa Austro-Ugarskom tajnu konvenciju ko­ jom je Srbija tako reći kapitulirala kao nacionalni faktor. U toj sramnoj kon­ venciji nalaza se, kao glavna odredba, u članu 2, obaveza Srbrje da će spreča­ vati i suzbijati svaki pokret koji bi išao za oslobođenjem Bosne i Hercego­ vine. To isto vrcdiilo je i za ostale jugoslovenske krajeve Habzburške monarhije. Zamislite samo kako izgledaju ljudi koji su upravljali zemljom u to doba i koji su ovako izdali naše najbitnije nacionalne interese. Srbija je, pomenutom konvencijom, abdicirala na svaku samostalnu politiku. Još jedna strahovita odredba nalazi se u ovoj konvenciji u članu 4, u kome se Srbija obavezuje da neće bez prethodnog spo­ razuma sa A ustro-Ugarskom pregova­ rat ni zaključivafi političke ugovore s drugom kojom državom, i da neće na svojoj teritoriji dopustiti kakvu stranu oružanu silu, ni redovnu ni neredovnu, pa ni pod imenom dobrovoljaca. Ovim propisom se Srbija odvajala od Rusije i stavljala pod tutorstvo Austrije. Eto, u nekoliko reči, kako je izgle­ dala Srbija, ртс radikalnoga pokreta i za vreme radikalne borbe protiv unutajrnje i spoljnje reakcije. Ko je živeo u vremenu od 1880. 1889. zna iz sopstvenog iskustva kako je nisko bila pa­ la naša Kraljevina, i kako joj niko nije pridavao ni najmanje važnosti. Radikal­ ni pokret pročistio je tu zagušljivu atmo­ sferu, i uvevši nov sistem i nov duh u unutarnju i spoljnju politiku, ispostavio je tako reći iznova srpsku državu. Li­ berali i naprednjad, bili su poraženi snagom i solidarnošću radikalnoga po­ kreta, ali u duši nisu se bili izmirili sa radikalnom .pobedom. čim se dala pri­ lika. oni su digli glavu, i pokušali da sve demokratske tekovine radikalne stranke unište za navek. Borba koja se tim povodom ponova otvorila, i koja je trajala nepunih deset godina, od 1894. do 1903.. biće predmet našeg narednog članka. Dr. L. Markovlć. оШр. Godina I. Sarajevo, 18. decembra. Ovdašnji presbiro donosi ovaj dementi: »Kao što nam‘sa nadležne strane javljaju, sva glasovi koji se odnose na otstupanje predsjednika vlade za Bosnu i Hercegovinu g. Ata-nasije Sole sa nje­ govoga dosadanjega položaja ne odgo­ varaju istini, nego se radi samo o ne­ kim izmjenama i popunjenju praz­ nih mjesta na bosanskoj vladi. Međutim beogradska »Politika«, koja stoji blizu g. Pribićeviću donosi ovu in­ formaciju: »G. Atanasije Šola, predsjed­ nik sarajevske zemaljske vlade, koji te prije nekoliko dana doputovao u Beog­ rad, izgleda da se ne će više na vra­ ćati u tome svojstvu u Sarajevo. Prema jednoj vijesti, koja nije neosno­ vana, on će biti smijenjen sa dosa­ dašnjeg položaja, na kome će ga zami­ jeniti ili dr. Nikola Stojanović ili dr. Ljubomir Peleš. Postoji međutim mo­ gućnost, da g. Šola najprije dobije po­ dulje odsustvo, pa tek poslije toga da svoje mjesto ustupi drugome. Kako^ se govori u Beogradu bio bi imenovan g. Šola poslanikom naše dražve u Cari­ gradu«. Ova nam se vijest »Politike« čini vje­ rojatnijom već ii stoga, što veli da će Šola u — Carigrad. Baš je Šola za Ca­ rigrada! Samo bi Pribićevićeva vlada mogla učiniti ovaku glupost Bilješke Rcts-ul-ulema vazi. U nekoliko navra­ ta, a naročito tokom mjeseca ramaza­ na, naglasili smo nekoliko puta, da bi uaša legitnmarana ulema izašla na ćurs i važila svome narodu, a naročito da bi našoj ulemi trebao sam reis da pred­ njači. Sada smo u ugodnom položaju, da možemo ovdje konstatirati fakat da je naš reis-ul-ulema počeo važiti u Be­ govoj džamiji svakog petka od nazad jedan mjesec dana i to tefsdr, držeći se teksta samoga Kurana od početka. 0sim ovoga redovitoga vaza, kazao te na 16. o. mj. i jedan vaz našem ženskinju o suzbijanju luksuza pri ženidbi i udaji, dakle o vrte važnoj temi za prilike u kojim živimo. Ovaj reis efendin vaz vrlo je brojno posjetilo naše ženskinje, kao malo koji do sada. Radujemo se od srca ovom aktivnom istupu našega reisa na polju prosvjeći­ vanja naših masa i njihova učvršćiva­ nja u prvom vjerovanju i želimo da se u njega i draga naša ulema ugleda. Medu »demokratima«, »Politika« jav­ lja: Ministar predsjednik Davidović konferirao je dugo sa narodnim poslanici­ ma Crne Gore. Nje došlo s njima do sporazuma, te tako ukaz o odlaganju sjednica parlamenta nije još potpisan. Međutim se još govori, da se dr. Živko Nježić i još dva poslanika jz Bosne protive da se sjednice parla­ menta odlažu. Pregovori sa poslanici­ ma iz Crne Gore nastaviće se. Poslanik. Marko Daković koji je pot­ pisao sporazum sa g. Đavidovićem, iz­ javio je da će podnijeti ostavku na po­ slanički mandat, pošto nije pred­ vidio ove događaje«. Donosimo bez ikakva komentara. Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. �Страна 2. Strana „ПРАВДА* — „PRAVDA" Memorandumi »UDRUŽENJA ZEMLJOPOSJEDNIKA ZA BOS. i HERC. što ih je ovih dana naročita deputacija prodala nadležnim mjestima. I. I prenos prava vlasništva sa vlasnika na kmete i zabranila otuđivanje, diobu i oVaše Kraljevsko Visoćanstvo! bterećivanje slobodnog posjeda, ako isti Naša je slavna narodna dinastija ra­ prelazi neki izvjesni maysimum. Ovim je dila i borila se uvijek uz narod za slo­ absolutističkim postupkom vlada poga­ bodu i pravdu. Zadnji rat, kome u svjet­ zila princip vlasništva i uništila vrijed­ skoj istoriji nema ravna, bk> je vrlo dug nost i sigurnost gruntovnice, koja je dr­ i težak i iziskivao je ogromnih žrtava. žavna institucija i kojoj je glavna svrha, To je bila za dinastiju i narod borba na I da ustanovi i štiti nepokretno vlasnašživot i smrt Ta se je gigantska borba I tvo. svršila sjajnom pobjedom. Višestoljetni Uz to je vlada odredila da sc-hak za narodni ideali i snovi postadošc naje­ god. 1918. ima isplatiti po maksimalnim danput živa istina. Troimena se braća cijenama, koje je ustanovila bivša auujediuše u jednu veliku, nezavisnu na­ stro-ugarska uprava. Rečeni hak morao rodnu državu. bi se računati po tržnim cijenama, jer Naša država ima sve prirodne uslove, su maksimalne cijene odmah iza pre­ ujediniše u jednu veliku, nezavisnu navrata ukinute. Osim toga je vlada odre­ tu za zemljovlasnike ukinuti. dila da težaci, koji kao takozvani priSgurnost života i umetka i potpuna orci, pridržnici, napoličari i L d. obrađu­ ravnopravnost za sve podanike bez raz­ ju bcglučke zemlje, mogu zatražiti relike vjere, narodnosti d klase najslavniji v.zju zakupnine i da se ista može od­ su temelji i faktori za konsol.dovanje mjeriti po desetinskom paušalu, koji je našeg narodnog i državnog jedinstva i ustanovljen kad nije bilo nikakve razli­ za opći kulturni napredak. Ovaki bi ke između krune u papiru i krune u zla­ režim slobode prava i reda sigurno pot­ tu, dočim je sad razlika kao 16:1. 1 ovo puno odgovarao i plemenitim tradicija­ je kako protuzakonito, tako j nepraved­ ma i intencijama Nj. Veličanstva Kralja no. Ovom odredbom ukida vlada prii Vašeg Kraljevskog Visoćanstva. vatno-pravne ugovore i oduzima samo­ Među važne i teške zadatke, koji su voljno zeniljovlasnicima jedan diio ugo­ uslijed historičkog preokreta postali akvorenog prihoda, poklanjajući ga zem­ tuelnim spada sigurno i agrarno pitanje. ljoradnicima. Vaše Kraljevsko Visoćanstvo je odredi­ Sve vlasti podupiru seljake na štetu lo manifestom od 24. decembra 1918., zemljoposjednika. Usljed toga ne mogu da se kmetstvo ima uz pravednu odšte­ posjednici da dobiju dovoljno pravne tu za zemljoradnike uk.nuti. zaštite ni za ono malo prava, koja su Mi smo se drage volje pokorili želji im još preostala. Napadaji seljaka na Vašeg Visočanstva, premda nam je od­ posjednike i njihov imetak nisu još pre­ mah b lo jasno, da će tako nagla i tako stali. Za primjer slobodni smo navesti dalekosežna promjena naš.h ekonom­ nekoliko slučajeva samo iz jednog i to skih prilika već sama po sebi biti skop­ Bijeljinskog kotara. Koncem septembra čana sa ogromnim našim štetama i žrt­ o. g. zapalili su seljaci sijeno, slamu i vama. Očekivali smo sa najvećim po­ šupu Muharem-bega Pašića, u Cadjavjerenjem, da će vlada želje Vašeg vici. Koncem istog mjesca razorili su Kraljevskog Visočanstva izvršiti zako­ i raznijeli seljaci čardak Džanihanume nitim putem i pravedno t j. jednakim Preljubovićke u Dragaljevcu. Početkom obzirom na prava i interese zemljovlaoktobra o. g. zapalili su seljaci oko dva snika i zemljoradnika. Ovo je očekiva­ vagona slame Arifbega Ljubovića u nje bilo na žalost uzaludno. Vlada je Brodcu. U augustu i septembru o. g. is­ sa nama postupala tako nasilno i tako jekli su seljaci šumu Serije Salihbegonepravedno, kao da smo sasvm bes­ vićke u Obarskoj. pravni i kao da ne stojimo pod zašti­ Usljed svega toga spali su posjednici tom zakona. Naša su prava kako sa le­ u veliku bijedu i nevolju. Na stotine ih galnog, tako i s moralnog gledišta pot­ je dotjerano na prosjačk štap, a na hi­ puno opravdana i trebalo bi da se drže ljade ih prodaju komad po komad naj­ izvan svake diskusije. Kmet, ki odnos nužnijeg pokućstva da se kukavno pre­ nije također postao pravom jačega, nego hrane. Z.ma je već nastupila. Gladna, go­ ugovorom i prirodnom evolucijom odno­ la i bosa čeljad moraće se još i sa zi­ sa >zmcđu traženja i nuzenja zemlje i ra­ mom boriti. Mnogi će životi, koji bi mo­ da. Kmetski je odnos bio uostalom prili­ gli još mnogo god'na koristiti državi i čno povoljan za kmete. Najbolji je dokaz narodu podleći gladi i zinV kao nevi­ tome njihovo sadašnje povoljno eko­ ne žrtve. nomsko stanje. Dosad su se sve naše nade izjalovile, Vlada je ukinula kmetski odnos i liak ali nam je ostala još jedna, koja je najod zemlje pod kmet ma administrativ­ glavnjja i -koja sigurno ne će biti uzalu­ nim putem t j. bez saradnje i odobrenja dna, a to je nada u pravdoljublje i po­ narodnog predstavništva. Ona se je ba­ moć Vašeg Kraljevskog Visočanstva. Mi vila do duše i pitanjem odštete, ali ga se stavljamo sa neograničenim povjere­ do sad nije riješila. Ona je imala više njem i pouzdanjem pod milostivu i moć­ kombinacija za ustanovljenje i odmjenu zaštitu Vašeg Kraljevskog Visočanrenje odštete, ali nj jedna ta komb.nastva i molimo, da Vaše Kraljevsko Vi­ cja nije ni iz daleka bila pravedna t j. sočanstvo blagoizvoli narediti, da se onije odgovarala faktičnoj prometnoj vri­ pozovu sve protuzakonite i nepravedne jednosti izvlašćenih objekata. Isto tako naredbe proti nama, da se uspostave i je vlada samovoljno odredila gruntovni FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (23) Број 101 Broj Ovakvi se agrarni odnosi mog« repoštuju naša prava i da se agrarno pi­ fonnisati bez ozbiljnih socijakno-ekotanje riješi pravedno i zakonitim putem nomskih trzavica. Država oduzme ve­ t. j. po predstavništvu, koje će narod likim posjednicima samo njihov posjed izabrati i sa sankcijom Vašeg Kraljev­ j ili jedan duo istog, pa ga razdjeli među skog Visočanstva. I ovom prilikom molimo Vaše Kraljev­ ; zemljoradnike napram njihovoj potrcsko Visočanstvo, da izvoli primiti uvje­ ! bu. Vlasnici dobivaju za izvlašćemi ze­ mlju potpunu oštetu. Osim toga ostanu renje nepokolebive vjernosti i odanosti im naravno i njihova industrijalna. po­ zemljoposjednika Bosne i Hercegovine duzeća i nadalje u njihovom posjedu. naprama Njegovom Veličanstvu Kralju, Na ovakav način udovolji se opravda­ naprama Vašem Visočanstvu i naprama noj potrebi zemljoradnika za vlastitom cijeloj slavnoj dinastiji. zemljom, a da se ne ugrozi ili znatno Za udruženje zemljozosjednlka za Bos­ ne pomete ekonomska opstanak i razvi­ nu i Hercegovinu: Predsjedn.k i članovi tak posjednika, koj-m se zemlje oduzmu. Nurudin-beg Azabagić, s. r., Aristotel Sto se tiče naših agrarnih prilika po­ Petrovi s. r., Konstantan Kostić s. r., znato je da su u nas dvije vrste posje­ Rifat-beg Sulejmanpašić s. r., Hasanda, slobodni 'posjed i zemlja pod kme­ beg Pašić s. <r., Salili-beg Bakamović s. r. tom. Većina vlasnika posjeduje obadvi­ je vrsti zemlje. II. U nas u opšte nema onako velikog Gospodine ministre! posjeda kao što u (drugim zemljama. Za Glasom tač. 8. rezoluc je usvojene na .izbore u bosanski sabor glasovah su skupštini od 1. septembra 1919. ima je­ vel ki posjednici u posebnoj kuriji. Ko dna naša deputacija da preda Njegovom je plaćao više od 240.— kruna zemljaKraljevskoan Visočanstvu Prcstolonasrinc imao je pravo glasa u ovoj kuriji. ledniku j Regentu Aleksandru podnesak Ovakovih posjednika bilo je tada oko sa našim željama .i zahtjevima glede 300. Ostali je posjed u rukama srednjih reformisanja agrarnih odnosa. i makli posjednika, kojih ima preko 50.000. Centralni odbor udruženja zemljopo­ Veliki broj maibh posjednika ima osjednika za Bosnu i Hercegovinu za­ bično po jedinog ili 2, 3 kmeta, i mnogi ključio je u sjedn ci od 5. oktobra 1919., od njih još uz to malu površinu slobod­ da se ovi zahtjevi imaju saopštitj i vla­ nog vlasinštva. di kao faktčnoj vla ti. Usljed toga čast Ogromna većina posjednika Ž>ivi u nam je predk)ž.ti p. n. Gospodinu Mini­ glavnom od prihoda njihovog posjeda. stru slijedeći: Njhov ekonomski opstanak zavisi da­ Memorandum kle od njihovog posjeda. Više stoljetna borba našega naroda Istina ima posjednika, koji se bave trza slobodu svršila se je sjajnom pobje­ govinom ili obrtom, ali ovakovih nema dom. Više stoljetni narodni ideali nijebaš mnogo, a osim toga i u njih je ve­ su više samo m sli i čežnje, nego živa ćinom glavna zarada ipak prihod od vidljiva istina. Troimena braća ujedinila njihovog posjeda. su se u jednu veliku narodnu i neza­ Ima mnogo posjednika., koji sav svoj visnu državu. Ovaj h storički preokret sloboda!'iposjed -ili jedan dio istog sobom doneo je sa sobom ujedinjenoj braći ne obraduju. Mnogo manjih posjednika, samo slobodu, radost, slavul i nadu u koji se bave poljoprivredom nema do­ sretnu i sjajnu budućnost, nego i više voljno zemlje. važnih i vrlo teških zadataka i pro­ Što se tiče kmeta, većina ih lima do­ blema. voljno, a mnogi čak i suviše zemlje. Kada i u kojoj će se mjeni ova nada Ima kmetovskih selišta sa preko 1000 ispuniti, zavisi mnogo od toga, kad i dunuma površine. Kmetovslko helžštc kako će se ti zadata! riješiti. odgovara kao malo poljoprivredno go­ I agrarno pitanje spada medu ove zaspodarstvo i najmodernijim socijalno-e*datke i to među najteže i nazvažnije. konomskim zahtjevima. Sva zemlja ko­ Agrarni su odnošaji u nas mnogo ja spada kmetovskom selištu obično je drukčiji i zamašniji nego u drugim zem­ il» u jednom kompleksu ili nije u da­ ljama. leko raštrkana. Skoro svi kmeti imaju na svojoj zemlji sve. što im je za go­ Gde još u drugim zemljama postoji spodarstvo potrebno i korisno. Tu su .hn agrarno p.tanje, ono je nastalo isključi­ stanovi i gospodarstvene zgrade, tu ivo iz sodjalno-ekonomskih motiva i maju voćnjak, oranice, livade, pašnja­ odnosa i kako god se razvije i riješi ke i šume. neće izazvati reakcije nikakv.h drugih Za .ispašu i šumu ne daju kmeta u faktora. Naše agrarno pitanje rije sa­ mo sooijalno-ekonomsko pitanje, nego Bosni vlasnicima ništa. je u uskoj i jakoj vezi i sa vjerskim i Kmebiko je selište neka vrsta malog nacionalnim faktorima. fidoikomi'Sa, koje je za kmete i za nji­ hove nasljednike sigurnije, nego njiho­ U drugim zemljama su neposredni i va vlastita zemlja, jer ga ne mogu ni gla\nl interesenti s jedne strane veliki prodati ni razdijeliti. Ako pravo vlas­ posjednici, koji se većinom bave i inništva pređe na treće osobe, ostaju sva dustr.jom, osob.to poljoprivredom, s kmetska prava netaknuta. Iz svega se dr-uge strane zemljoradnici, koji nemaju može vidjeti, da su uslovi kmetovskog n kako svoje imanje i koji .li privreme­ odnosa za kmete vrlo povoljni. Najbo­ no obrađuju tuđe zemlje pod zakup ili lji je dokaz tomu, sadašnje povoljno rade na velko posjed ma kao nadni­ materijalno stanje ogromne većine čari. Srednjih posjedrika nema obično kmeta. nJcako ii. ?h je vrlo malo. Agrarno-pravrih odnosa, koji bi bih sJični našem Ima mnogo kmeta, koji su 'imućniji' od kmetstvu, nema nikako. vlasnika nj hovih selišta. Ima ih mnogo Čamci koji su kod Fenara zastali, razmaknuli se. Mnogi se okrenuli, da vide čiji čamac h ti ta­ kom brzinom. Jedan mlad čovjek u bijelom odijelu pokazao je svome drugu na Ifetu i Sabihu i rekao: »To su njih dvije!. . . Bi li pošli odmah za njima?« Njegov drug pristane odmah, a mladi neznanac u osobi Ihsana Sururzade priđe veslačima svoga čamca i rekne: »Gledajte tamo!... Onaj čamac što je sad pro­ letio treba stignuti. Jesi li razumio? B.kšiš ćeš po­ sebno dobiti.« / — Dokle?“ upita jedan od veslača. »Do Kjalhane,« odgovori Ihsan. Za čas jedan izlučio se je Ihsanov čamac iz hrpe, koja je čekala na Fenaru i poletio u potjeru... Mnogi su to opazili, ali to je bilo nešto naj­ običnije u životu Stambolija. Ifeta se zbuni i upita naglo: »A ko je to? Sabiha je pogleda dugim ispitujućim pogledom i odgovori: „Znaš li onoga što ti se prošlog četvrtka javi na Jušau?« Ifeta ušuti! Nezamjetiva rumen pojavi joj se na licu, a srce zadrhta, kao grančica vrbe nad vodom. „Ti ćutiš? Ja sam opazila... On ie lijep, vrlo lijep, a njegove su oči najljepši nakit na njemu. Ne može se zaboraviti onaj pogled“.. II. Ifeta je pogleda bojažljivo i reče tiho: »Sabiha!... 1 ti si vidila njegove oči!.., Ali, pusti I Fenar se rado posjećuje. To je skup kavana to... Jest, on je lijep, ali...« uz more, gdje se zaustavljaju lokalni parobrodi. Ka­ Ifeta je bila uzbuđena i bojala se drugarice, da vane su sagrađene sasvim primitivno, a neke i na joj ne otkrije sve što je osjetila u ovaj Čas, kad samom moru na direcima podignute. Neko voli dojoi je spomenula tajnika ministarstva, giridiju lh- 1 ći ovdje, pa sjesti uz crnu kavu, zapalili nargilu i sanbeva, s kojim je prošlog četvrtka progovorila gledali kako čamci prolij-ću tamo i amo Osobito nekoliko riječi zidovi i Grci rado dolaze na Fenar. Subota je najObadvije šutile. More se stišaio, a snažni ves­ : življi dan na Fanaru, ali i drugim danima dolaze lači ‘došli su opet na sredinu s čamcem vičući Židovke. Grkinje svakim danom, jer Balata, dio glasno: Stambola, koji se nalazi do Fenara nastanjen je Židovima, Grcima i Jermenima. Taj dio Carigrada »Varda, varda*)L.« možda je najmističniji, najčudniji po svojim stanov­ nicima, a i najnečistiji. Gička riječ, a zniči: ukloni se! Danas je bilo neobično mnogo svijeta na Fe­ naru. Sve kavane, svi stolovi i stolice, svaki kutak bio je zapremljen. Nekoliko gramofona sa raznih strana miješali su svoje hrapave, otegnute i pro­ mukle glasove sa veselim poklicima izletnika, kru­ pnim, zdravim povicima veslača i radosnim smijeI hom djevojaka. Iz daleka zazviždao muklo i steg­ nuto parobrod. Nastalo komešanje i spremanje. Na stotine duša poletjelo pristaništu da se ukrca. Me­ đu ovim ustala je i jt-dna mlada dama u bijelom odijelu s malom engleskom mornarskom kapom na glavi, praćena po jednom ostarijem gospodinu u putničkom odijelu, simpatična izgleda, prosijede ko­ se i brade. Mlada gospođa okrene se svonle prati­ ocu i reče: »Ja bih najrađe pošla kući, jer se ne osjećam najbolje«. — Ali, ako je istina, ako vas nije oko prevaI rilo moramo poći tamo... Ja imam važnih stvari.. Л »Ali i vi znate doktore.. . Moji odnosi bili su nekad. . — Ja cijenim i razumijem to. . . Vi će te po­ kušati. . Gospođa se zamislila i zastala n^ obali gleda­ jući pred sobom zaljev Zlatnog Roga, načičkan čam­ cima punim vesela svijeta, koji traži radost i koji hoće samo laganu stranu Života. Uzdahnula je u sebi i pomislila: radost i vedrina, uživanje je za ove ovdje ... a ja to ne mogu osjetiti.. . Nešto j»* stcglo i ona osjetila bol. Za nju je gubio čar zaljev Zlatnog Roga, za nju je smijeh bio ruganje... Sunce joj podraživalo živce, da se sjeti . . . �-'.7 / Број 101 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* _________________ Strana 3 Страиа koji imaju dosta vlastite zemlje t. j. I Muslimane i njihovu drugu braću ra­ Kasnije se je odnos traženja i nuđe­ zemlje, koja je njiihovo vlasništvo. Ima stavlja u glavnom samo vjera. Vjera je nja zemlje i rada malo po malo preokih, koji imaju svojih vlastitih kmeta. faktor, koji se može lako izolirati t. j. remu) i to usljed jače emigracije iz suKrnati posjeduju oko 70.000 konja, o'v.lučiti iz nacionalnog političkog i eko­ sedmh zemalja t usljed normalnog poko 440.000 goveda, oko 600.000 ovaca, nomskog života. većanja populacije. Nuđenje zemlje i oko 430.000 koza i oko 16.000 svinja. Usljed toga razlika u vjeri ne bi rd traženje rada bivalo je sve manje, doOva marva vrijedi po sadašnjim cijenanajmanje smetala muslimane, da se sa ćim je traženje zemlje i nuđenje rada nama preko dvije miljarde kruna. Ima konacionalnom braćom drugih vjera bivalo sve veće. kmeta, koji su nakupovak vlastite zem­ stope u jednu jedkru kompaktnu narod­ Usljed ovih promjena :nisu vlasi^idi ljo i .nisu htjeli, da otkupe svoga seliš­ nu cjelinu. više davali svoje zemlje tako lako pod ta, da za svaki slučaj zadrže za se i za Rijcšenjc agrarnog pitanja proizveškmetstvo, nego su ih sobom obrađivali svoje potomke ekonomsku sigurnost, ćc jaki uticaj na pravili, vjerski i naci­ ili davali drugim na obrađivanje na iz­ koja je .skiofpčana sa kmetstvom. onalni osjećaj muslimana. Nepravedno vjesno vrjeme. Na ovakav način saču­ Ima kmeta, koji su otkupivši se, pri ­ rješenje toga pitanja proizvelo bi kod van je sadašnji slobodni posjed. jašnje vlasnike nudili, da im uz povrat muslimana dojam, da su namjerno za­ Agrarni odnosi u Bosni i Hercegovi­ otkupnine budu opet njihovi kmeti. Ima postavljeni i to samo radi toga Što su ni nisu biti za radnike nikada tako te­ kmeta, koji su kao kmeti zaradrli i ot­ muslimani, ohići-lo bi ih i odvratilo od ški kao u mnogim drugim zemljama. U kupili se, pa posle toga za kratko vri nacionalne ideje i stvorilo od njih mno­ Bosni i Hercegovini nije se nikada sa jeme kao vlasnici (slobodni težaci) cgobrojan ekonomski socijalni i politič­ zcmljoradncima postupalo kao sa rokonomski propali. ki proletarijat, neku vrst nepomirljivih iMivlma ili kao sa stvarnim objektima, Ako bi se agrarno pitanje tako rijenezadovoljnika, koji bj u velikoj mjeri koji su vezani za zemlju. šilo, da bi se zcmljovlasnicima oduzela imetak konw*lidovan!u narodnog i dr­ Mnogi predsasmei sadašnjih kmeta do­ sva zemlja, koja je pod kmetstvom, to žavnog jedinstva i općem napredku. selili su se u Bosnu i Hercegovinu iz bi imalo za nj.h upravo katastrofalnih Ako bi se pak agrarno pitanje riješi­ susjednh zemalja i naselili su se na tu­ posljedica a osobito za manje posjedni­ lo pravedno t j. po općenito usvojenim đoj zemlji bez da su se ikad poslije sa ke, pa makar dobili vrlo obilnu oštetu pravnim i socijalno-ekonoinskim nače­ iste vraćali i zemlju napuštali. Niti sa­ za ;zvlašćcnu zemlju. Većina malih po­ lima, to b; umirilo muslimane u pogledu dašnji kmeti niti njihovj predšasnici ni­ sjednika, koji bi dobili po nekoliko hi­ njihove vierske i pravne sigurnosti. Osu nikada bili vlasnici svojih kmetovljada kruna oštete, nebi bili u stanju, da ni bi se sa velikim zadovoljstvom osje­ skih selišta. Tvrdnja naših protivnika, ida sa tako malim kapitalom nađu novu za­ tili kao jednaki medu jednakim, kao su mnogim kmetima zemlje otete i da radu, koja bi bila ekvivalentna priho­ braća među braćom, kao organrčan i je kmetski odnoe preostatak razbojnič­ du oduzete im zemlje pak bi za kratko ravnopravan dio jedne narodne cjeli­ kog feudalnog sistema nije dakle ništa vrijeme ekonomski propali. ne, i vršili bi drage volje i lojalno sve drugo nego puka i zlobna potvora. U Ako bi pak mali posjednici dobili i svoje dužnosti naprama narodu i državi. Ostalom je vlasništvo sadanjih vlasnika zemlje i novaca, onda bi mnogo lakše Naše je pravo vlasništva ne samo sa kmetovske zemlje više stoljetnim mir­ mogli održati ekonomsku ravnotežu. legalnog nego i sa moralnog gledišta nim uživanjem, višekratnom kupopro­ Oni bi dobivenu zemlju sobom obra­ tako nepobitno, da se mora držati iz­ dajom » viškratnim nasljedstvom dobi­ đivali uloživši dobivenu glavnicu u povan svake diskukije. lo iznova potpunu moralnu i • legalnu Ijovdvrednc investicije, kao na pr. za Naše vlasništvo nije se zamctlo oti­ sankciju. . . nabavku rnarve, poljoprivrednog oruđa, mačinom, pravom osvajača pravog ja­ Medu našim posjednicima nema ni < t. d. čega nego legalnim putem. Kada su osjednog, Čiji posjed datira od osmanlijAgrarna reforma morala bi se drža­ manlije osvojile Bosnu i Hercegovinu ske invazije, i koji je, dobiven kao pok­ lon i nagrada od strane osvajača za ti pravnog i ekonomskog principa, da zatekli su skoro sav privatni posjed u pomoć za jedne ne bude propast ilu. šte rukama vlastele kao t. zv. baštine, sa ratne zasluge. ta za druge. Već usljed ovog načela pravom nasljedstva i prodaje. Turska je vlada naredbom od 14. samoralo bi sc ostaviti zemlje vlasnici­ Osmanlije su se pokazale vrlo tole­ fera (12./9.) 1859. uzakonila prava i ma, a osobto malim u -koliko je to za rantni i konservativni. Pustili su dužnosti glede kmetskog odnosa. Ovu njihov ekonomski opstanak i razvitak dulje vrijeme da u glavnom os­ je naredbu recipirala bivša Austfo-Upotrebno. tane sve kako je bilo i nisu di­ gar.kc Monarhija i održala je na snazi Među psjodnicima Bosne i Hercegovi­ rali u upravu ni u vjeru ni u čija prava. sve do oslobođenja. ne ima mnogo više muslimana nego li Tako su ostale baštine i na dalje u ru­ Bivša Austro-Ugarske Monarhija dobi­ pripadnika svih drugih vjera skupa. Po­ kama istih posjedrfka. Kmetstvo nije la je na berlinskom kongresu mandat sjednika muslimana ima blizu 50.000. osmanlijska nego domaća institucija. U da upravlja Bosnom i Hercegovinom u Od zemlje pod kmetima pripada muTurskog nije nigdje bilo slične uredbe. prvom rodu zato, da »oslobodi« kmete slimanima sigurno preko 90%. Od slo­ Kmetski! odinos <nije također postao ii imala je namjeru, da agrarno pitanje bodne je zemlje takođe blizu 80% nji­ usljed kakvog nasilja, nego legalnim pu­ čim prije riješi, mi osvjedočivši se br­ hovo vlasništvo. Muskmani posjednici! tem. zo, da je to pitanje u ekonomskom, sosačinjavaju -socijalnu, političku i ©koVlastela nije sobom obrađivala bašti­ cijalnom i političkom pogledu tako vano-msku elitu i jezgru muslimanskog ne, nego je naseljavala na njih težake, žiro i komplicirano, da se ne može i ne Stanovništva. Muslimani posjednici su da zemlju obrađuju. Težaci su davali smije jednim potezom pera i jednim uglavne mušterije trgovcima i zanatlija­ vlasteli obično jedan dio prihoda u nadarcem mača riješiti, i da je kmetski* ma muslimana. Onti- potpomažu i selja­ raw, a uz to još neki poklon i radili im odnos u ostalom za kmete prilično poke muslimane u svakom pogledu. Iz sve­ jež neke druge poslove. voljan, nije ga na žalost riješila nego Zemlje je 'bilo mnogo, a radnika ma­ ga ovoga slijedi, da od opstanka i na­ se je ograničila na to, da podupire kmepretka zosjednrka muslimana zavisi u lo, Zemlja se je više nudila nego traži­ te, da svoja selišta otkupljuje od vlavelikoj mjeri opstanak i napredak i sve­ la, rad se više tražio nego nudio. Da snžka slobodnom pogodbom. Ova je tuga ostaloga muslimanskog stanovniš­ se okoriste sa svojom zemljom i da na­ đinska uprava tmjek priznavala l 1к>đu i održe radnike, koji će je obrađi­ tva. S toga su svi muslimani' sa vrlo norirala naše pravo vlasništva pa ga je vati morali su vlasnici rad-iuchna nuđdmalim izuzetcima u agrarnom pitanju i u javne knjige upisala bez ikakva prigovora sa strane kmeta i njihovih ti i koncedirati povoljne uslovc. solidarni. Sa svim je naravno, da su i sami rad­ Muslimanima se u opšte prebacuje, da huškača. nici nastojali da isposluje što povoljni- | Institucija prava vlasništva je jedan su anaoionahik Ovo ne odgovara nika­ je u slove i garancije za svoj opstanak od najglavnijih temelja društvenog i ko istini. Naša inteligencija je skoro bez izuzetka nacionalno već osvješćena. Sto državnog reda i jedan od najpotrebnii razvitak. Višestoljetnom evolucijom ovih od­ jih, najjačih i najpovoljnijih faktora za se tiče mase i ona ima narodnu svi­ nosa d tendencija ili da drukčije kažemo, kulturni napredak ljudske zajednice. jest, ali je teta latenta t. j. u stanju inove tihe ali neprestane borbe između j što god su jače garaneje za pravnu stikta. Da su muslimani bili anacional­ posjeda i rada razvio se je sadašnji ■ sigurnost, tim je jača pobuda i volja za ni, nebi kroz toliko stoljeća pod iukmetski odnos kao stalna agrarnoradom t tim je sigurnih i veći napređom upravom sačuvah svog jezik i đak kulture i civilizacije. pravna institucija. mnoge svoje narodne običaje. ■■■_«_ jim .. ......... j Jok, da se i ona sjeti ovoga sunca, onih slobodnih vedrih dana dok je nije zavjet vezao da mu žrtvuje svoje veselje, radost, mladost. No zavjet je bio jači i od nje same, i od njezina bića. 1 ona se dizala iznad tog svijeta, koji nalazi uživanja u obiČnostima svagdanjeg Života, njezina se misao ponovno dizala iznad tih bara, gdje gnjije ljudska misao i gdje se kiti samo za uživanjem prolaznik slasti. Bol i tuga za onim što je prošlo, više su za me, nego sreća za ove... što oni ne moga osjetiti boli i tuge, tako ni su kadri ni sreću osjetiti. Za to je velika duša, da podnese veliku bol i osjeti veliku radosti . . . Ona se sjetila jednog časa radosti; jednog časa boli, koji je u isti čas spojio dvije skrajnosti: čas radosti i čas tuge ... A sve ono što Je poslije toga bik) sačinjavalo je vijenac trnja, koji joj je sudba oplela oko glave. 1 sve jače, sve vidnije slikala je njezina mašta jedan tužan rastanak, zadnji susret s čovjekom, koji nije bio u stanju da razumije nje­ zinu dušu. U času kad je odlučila žrtvovati svoj zavjet izdati svetu stvar, kojoj bijaše prisegla i po­ nijeti mu samo srce, srce Žene, koja će samo ljubiti — razočarala se. I tog časa, toga zadnjeg časa nije znala biti samo žena pa i onda, kada je osjetila da u istinu i on pripada njojzi, a ona njemu i taj je čas propustila . . . . . . Danas nakon četiri godine dolazi opet onaj čas . . . Mlada gospođa zadrhta sva pri pomisli, da će morati pred toga čovjeka, da će morati njemu, jer to traži stvar za koju je pošla ovamo . . . Mladu damu u bjelini, koja je došla u Carigrad, u svoje rodno mješto, ne poznaje niko — nepoznaje I je ni njezino drago more, ni »njezini Turci«, ni Zlatni rog, ni njegovi vali; — ne poznaje je ni Pera ni Galata, pa ni njezina kuća ... Ni on je nije poznaol . . Ni on je nije vidio u hrpi svjetine 1 . . To je Rene, ona ista Rene’, koja se je rodila i od­ gojila u Carigradu, koju je poznavao čitav »mladi Carigrad«, koju je poznavao Ihsan Sururzade — Rene Logotetides, koja stoji sama na obali carigrad­ skog zaljeva i gleda u prošlost! . . . Sa teškim hroptanjem i velikom bukom prima­ kao se je parobrod obali. Renin pratilac, dr. Perikles, prišao joj je pružavši joj voznu kartu. »Pođimo I. .. - Da, sada ćete vidjeti našu Kjathanu sa zna­ menitim »slatkim vodama« ... odgovor Rene osmjehnuvši se tužno. starog »... -a vi ćete, gospođi telja« — primjeti dr. Ptrikles. Rene ne odgovori ništa. Brzo se proturaju kroz svjetinu na parobrod, koji je za čas-dva ostavio Fenar i otplovio u zaljev. Dan je bio lijep, vedar, pun sunca i svjetlosti, zrak svjež, a nebo nasmijano od velike sreće . .. III. Nagli odlazak lhsanbey-a Sururzade iz Atene prouzrokovao je iznenađenje u mladogrČkim kru­ govima. Otišao je naglo kako je i. naglo donio odluku, p'a niko nije imao prilike, da se potanje obavijesti o pravom uzroku. Neki su samo naga­ đali. Jedni su svodili na -prijetnje nekih časnika a drugi vjerovali da je dobio mig od turske vlade? U mladogrčkom klubu prevladao strah, da bi Ihsan Svaka vlada, koja želi mir, red i kul­ ' turni napredak u državi, treba da štiti ' nepovredivost vlasništva. I Ako opći interesi iziskuju, može se iznimno pojedinim osobama njihovo vlasništvo prisilno t j. i bez njihove pri­ vole oduzeti ilj ograničiti. Po pravnim načelima, koja su opće­ nito usvojena treba za ovakve ekspro­ prijacije poseban zako^ koji iih izrično određuje. Po »tim načelima pripada vlasnicima potpuna ošteta za izvlašćene objekte i dospjele prihode. Ukinuće kmetskog odnosa. Naša je vlada administrativnim pu­ tem t. j. bez saradnje i privole Narod­ nog Predstavništva odred/ila ekspro­ prijaciju zemlje pod kmetskim odno­ som. Premda je ova naredba nezako­ nita, mi joj se ipak načelno ne protivi­ mo. I mi uviđamo savremenost socijal­ nih, ekonomskih i političkih motiva, ko­ ji su vladu pobiidli, da kmetima pomo­ gne, da postanu slobodnim seljacima, nu držimo da i mi kao ravnopravni poda­ nici zaslužujemo, da vlada i s nama sa isTm obzirima postupa t. j. da pitanje kmetskog odnosa riješi pravedno s jed­ nakim obzirom na zemljoposjednike i kmete. Mi tražimo: 1) Da se vlasnicima kmetskih seliš­ ta, koji sc žele baviti poljoprivredom, a nemaju nikakvog ili nemaju dovolj­ nog slobodnog posjeda dodijeli primje­ rena površina zemlje iz njihovih čitlu­ ka uz istodobnu komasaciju na njihov zahtjev. 2) Da se selišta kmeta, koji imaju to1Ико vlastite zemlje* koliko im je za ekonomski opstanak i razvitak potreb­ no ili koji se nikako ne bave poljopriv­ ! redom uz primjerenu oštetu njihovog prava predaje zemljovlasnioima u slo­ | bodno vlasništvo. : 3) Da se šume, Šikare i pašnjaci, (oi grade i zimski pašnjaci u Hercegovini) i između vlasnika i kmeta podijele na pola bz ikakve oštete za jednu ili drugu stranu. Da se isto tako podijele na pola bez oštete, zemlje, koje se radi I svog položaja (blizu gradova, fabrika, , željezničkih stanica, lečiiišta, kupališta ' i t. d.) mogu upotrebiti za intenzivniju ! kulturu i za građevne i industrijske svrhe. i Mišljenje da bi pri ovakvim diobama ' niali zemljovlasTHCi dobiti samo treći ; dio jer od prihoda, dobivaju samo tre­ j ćinu, sasvim je neopravdano. Kmetovi , obraduju Čitluke svojim radom i o svom ' trošku a zcmljovlasnici nemaju u tom ; pogledu nikakvili dužnosti. S toga je i trećina zemljovlasnlka neto-prihod do। čim je kmetov dio bruto-prihod, od ko­ । ga treba odbiti vrijodmost kmetova ra­ ; da i sve druge njegove troškove oko | obrađivanja čifluka pa tek ostatak sa­ I činjava njegov neto-prihod. Uvaživši oI vo i uzevši u obzir, da je naša zemlja u opšte kvalitativno slaba i da sc primi­ ! tivno obrađuje, može se mirne duše re­ i ći da kmetov neto-pnihod od obrađene i zemlje nrje veći od zemljovla&nikova. ' 4) Da glede vinograda t. zv. četvrtara, u koj:h je zemlja begluk, a loza ; zemljoradnikovo vlasništvo ostane na ' snazi dosadašnji ugovor i običaj ili da i sc na zahtjev jedne stranke loza .i zem­ lja također podijeli na pola bez oštete. mogao odati turskoj vladi njihove osnove i čitavo djelo oslobođenja Grka staviti u znak pitanja. Rene koja je znala za uzrok njegove odluke nije se nigdje pojavljivala u društvu, niti je uopće izlazila iz kuće. Šta više bio se je pronio glas, da je i ona otišla s njim, pa je predsjednik klubu poslao svoga tajnika njezinoj kući, da se osvjedoči. Kad je ugle­ dao Renu svu promijenjenu od boli, začudio se i bilo mu je jasno, bez da je pitao za uzrok, šta se je moralo dogoditi među dva srca, koja su se iskreno volila. Ona mu je rekla kratko: »Sururzade nije se zadovoljio izjavom, jer je moguće prekasno došla. U njemu smo izgubili prijatelja ... I previše je bio napadnut, a da bi mogao ostati među nama. No to ništa ne smeta ... Ja sam najviše izgubila i ja sam najviše pretrpila, jer sam najviše sgriješila.. . Na upit tajnika d njezinu grijehu odgovorila je Rane kroz suze: »Jer sam htjela za njegovu ljubav napustiti ideju. Izgubili smo prijatelja, ali vjerujem čvrsto, da ne će biti i — izdajica!...« Tajnik je mnogo razumio iz Reninih riječi, tješio je: da zaboravi i pregori jednu ljubav, koja je možda bila i »griješna«, pa neka radi za veliku ideju koja će sjediniti sve Grke. Ali je i Rene bila žena; njezino srce nije se moglo pokoriti razumu. Zatvo­ rena u svojoj sobi prepustila se boli i izgubljenoj sreći. (Nastavićc sc). Čitajte i širite ,,Pravdu". �Strana 4 Ограна 5) Da se za ostalu izvlašćenu zemlju vlasnicima plati ošteta u ivovcu. 6) Da se zemljovlasnicima za kmet­ ske zgrade, koje su njihovo vlasništvo isplati ošteta po faktičnoj prometnoj vrijednosti. 7) Da se one zgrade, koje su zemljovlasnici na kmetskim selištima za svo­ ju vlastitu potrbu napravili*-ostave i na­ đi lje u njihovom slobodnom vlasništvu, ako su im potrebna, a ako im nisu po­ trebna đa ini se za njih takođo isplati ošteta po faktičnoj prometnoj vrijedno­ sti. 8) Da se zemljovlasnicima povrati sjene i težačke sprave, koje su po ugovoru davali kmetima. Bilo bi najpravednije i najjednostav­ nije. da se i ošteta za zemlje pod kmet­ stvom plati po prometnoj vrjjednb>ti, nu pošto bi procjena svih kmetskih se­ lišta bila skopčana sa velikim tehnič­ kim poteškoćama i iziskvala vrlo mno­ go vremena, pristajemo, da se kao ba­ za za odmjeravanje oštete uzme katastalna procjena od 1916. godine ali po predratnoj valuti t. j. računajući za svako 20 K jedan zlatni napoleon (Na­ po! eon d’or). Ima slučajeva gdje je prometna vri­ jednost mnogo puta veća od katastralne procjene što se može lako vidjeti rz kupoprodaja, koje su realizovane u vre­ menu iza katastralne procjene do pre\ rata. U ovakvim slučajevima imala bi se ošteta na zahtjev vlasnika platiti po faktičnoj predmetnoj vrijednosti. Naši protivrici uvjeravaju, da se iz socijalno-ekonomskih motiva ne bi smjelo dopustiti, da se veliki posjednici sa dobivenom oštetom pretvore u velike kapitaliste. Ovo je njihovo mudro­ vanje sasvim neopravdano. Sigurno je da će se svi posjednici, mali i veliki sa novčanim kapitalom, kojeg će kao od­ štetu dobit; pošteno služiti. Uostalom u nas nema nikako velikih kapitalista kao što ih ima u drugim po­ krajinama našeg Kraljevstva i u stra­ nim državama, gdje je narodno gospo­ darstvo mnogo naprednije nego u nas. Mi bi trebali da dostignemo najnapredmje narode i da imamo sarazmjemo toliko fabrika i toliko milionera koliko ih oni imaju, pa da istom onda raspravbamo i radimo, kako čemo izbjeći opasnostima nagomilanog velikog kapi­ tala. Naša država, naš narod j naše na­ rodno gospodarstvo nalaze se u takvim prilikama, da bi svaka antikapJtalistička politika mogla imati samo štetnih posljedica. Našoj upravi trebaće ogromnih priho­ da da organizuje i izradi novi državni i privredni život. U našoj državi ima hvala Bogu mnogobrojnih i obilnih vre­ la prirodnog bogatstva koje bi trebalo najracionalnije i najintenzivnije eksploatisati. Za ovakva poduzeća trebalo bj stručuiačkog znanja i iskustva, duha podu­ zetnosti i velikog kapitala. U nas nema na žalost ništa toga u dovoljnoj mjeri, pa ćemo morali između ostaloga tražitt i sltanog kapitala, koji traži osigu­ ran i obilan dobitak, a ne trpi nikakvih veksacija. Usljeđ toga trebalo bi, da se domaći kapital protežira, a nc da mu se prave smetnje i zaprijeke. Osim toga, s kojim bi sc pravom mo­ glo zahtijevati da veći posjednici ne smiju imati većeg kapitala ako veliki . trgovci i veliki industrijalci pa Čak i ratni miUoneri sniju ostati u posjedu svojih miliona i uživat? ih po svojoj volji. Vlada je odredila prenos prava vla­ sništva kmetov, kih selišta na kmete. Ova je odredba posve nezakonita. Prenes vlasništva na kmete sc istom onda može odrediti kad bude eksproprijacija kmetovskih selišta zakonito i pravo­ moćno ustanovljena te vlasnicima is­ plaćena. Vlada je gornjom odredbom poga­ zila princip vlasništva, okrnjila vrijedned javnih knjiga, koje su državna in­ stitucija i najjača garancija za pravnu sigurnost nepokretnog vlasništva. Hak (prihod od zemlje pod kmetstvom). Vlada je takodc sistirala naša prava na hak (prihod) kmetovskih 'selišta. I ova Je naredba takođe nezakonita. Mi smo vlasnici kmetovrkih selišta i ima­ mo pravo na prihod od istih sve dotle dok naše vlasništvo zakonitim putem ne prede na druge osol>e. Usljeđ toga tražimo hak za godinu 1918. i 1919. načulno po dosadašnjem običaju, vlada nam deduše priznaje hak za godinu 1918., ali ne po dosadanjem običaju ne­ go u novcu j po maksimalnim cijenama. Mi pristajemo, da nam sc hak u nov­ Broi 101 Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* cu isplati, ali ne možemo nikako pri­ sa mnogim poteškoćama i neprilikama stati na maksimalne cijene, nego trai sa znatnim rizikom. Nadamo se, da šimo da se računa po. tržnim cijenama će mnogim poći za rukom da nađu nove u jesen 1918. (iza prevrata). ekvivalentne prihode; ali mnoge neće Mi smo trebali, da rečeni hak dobi­ moći održati ravnotežja i spašće na ni­ jemo u naravi, a maksimalne su cijene ži stepen privredne snage. Usljeđ toga ukinute odmah iza prevrata. Kmeti su trebalo bi da vlada barem u pogledu vlasnikov hak, koji je pri njmia ostao, begluka bude obzirnija i kulantnija namogli prodati po tržnim cijenama, a । prama vla^mcima, jer je to sad jedino vrelo, iz kojega mogu steći komad zemljovlasnici su isto tako mjesto ovo­ ga haka kupovali po tržnim cijenama hljeba. Naši "su zahtjevi glede slobodnog po­ sve poljoprivredne proizvode, koji su im za vlastito gospodarstvo bili po­ sjeda ovi: 1) Da se ukinu sve dosadašnje vla­ trebni, dine naredbe, kojima je slobodni posjed Us’jed toga nije nika^: pravo, da nam se hak za 1918 računa po maksimalnim ograničen; cijenama, koje je usljeđ ratne nevolje 2) da se gruntovno stanje smatra mje­ ustanovila bivša austro-ugarska vlada, rodavnim. Ako glede nekih nekretnina i keje su 5—6 puta niže od tržnih ci­ neki kmetski odnos pravno ne postoji a u gruntovnici nije izbrisan, iuia se jena. Hak za god. 1919. zahtjev vlasnika naknadno brisati; Za godinu 1919. tražimo hak u nara­ 3) da se sve zemlje, koje su slobodni vi ili u novcu po tržnim cijenama. Usta­ posjed Imaju predati vlasnicima poslije nova § 6. prethodnih odredaba za pri­ ovogodišnje žetve na slobodno raspo­ premu agrarne reforme od 25. februara laganje; 1918. određuje nieđli ostalim, da se do 4) da se odredi komasacija slobodnog posjeda gdje to nije skopčano .-a pre­ daljnje zakonske odredbe obustavljaju sve parnice i sve ovrhe, što su u toku velikim poteškoćama; 5) da se ukinu svi servituti na slo­ i i koje su postale iz kmetovskih odnošaja. A ovo je također jedan akt uprav­ bodnom posjedu kao n. pr. ispaše, kr­ nog nasilja bez Ikakve zakonske pod­ varenje i slično; loge, pa s toga molimo da se ova usta­ 6) da se zemljovlasnicima dade od nova čim prije opozove i da se naredi, slobodnog posjeda prihod za godinu da se mogu voditi ove parnice j ovrhe 1918. i 1919. po ugovoru, a gdje nema u smislu dosadanjih zakonskih nare­ ugovora, po opravdanom zahtjevu vla­ daba. snika; Slobodni posjed. 7) da se pri zakonskom regulisanju slobodnog posjeda za Bosnu i Hercego­ Naredbom od 21. jula 1919. zabranila I je vlada otuđivanje i opterećivanje slovinu odredi viSj maksimum nego za dru­ ge pokrajine, jer je-u nas poljoprivreda j bodnog posjeda koji u Bosni i Herce­ još na dosta primitivnom stepenu, pa govini prelazi maksimum od 150 odno­ sc usljeđ tega vrlo neznatan dio zemlje sno 200 do 400 odnosno 450 ha. I ova obrađuje racionalno i intenzivno, uz to je odredba jedan težak udarac uprav­ je zemlja sa malim izuzetciana vrlo nog apsolutizma protiv vlasničkim pra­ sloba, a poljoprivredne industrije nema vima. skoro nikako. Osim to-ga zemljovlasnici U čl 2. c) određeno je, da se nerazu drugim pokrajinama gdje nema kme­ vedeni supruzi ili vlasnici, koji skupa ta, neće imati da pretnpe one štete, koje posjeduju više od rečenog maksimuma se nanose zemljoposjednicima u Bosni smatraju jednom osobom. Ova je usta­ i Hercegovini izvlašćenjem njihove nova ne samo nezakonita nego i skroz zemlje po kmetima. nepravedna. Bračna zajednica ne involNašim zahtjevima moglo bi se tim vira nikako imovinske zajednice. Pra­ više udovoljiti, jer se sve opravdane va suvlasnika glede njihovih pojedinih potrebe težaka mogu pokriti zemljom, dijelova u zajedničkim nekretninama koja je pod kmetima i zemljom držav­ ne mogu se nikako ograničiti samo ra­ nog erara. di toga, što su ti nijhovi dijelovi sluŠtete uz prevrat. ajno fizički još nerazdijeljeni. Osim to­ Prigodom prevrata počinjene su ga je ova ustanova u protuslovlju i sa mnogim zemljoposjednicima ogromne svojom svrhom. Ratio legis je da ve­ štete. liki posjed ne ostane u jednim rukama, Kmeti i drugi seljaci sp im popalili nego da sc parcelira na male posjede. Usljeđ toga trebalo bi da se dioba iz­ Ili demolirali kuće i gospodarstvene zgrade, devastirali voćnjake j šume i među suvlasnika podupire, a ne da se opljačkah hranu, marvu i druge pokret­ zabranjuje. nine. Vlada ukida na jednoj strani kmetski Za ove štete odgovorna je u prvom odnos, a stvara na drugoj strani slični redu država pošto su se iste mogle po­ agrarni priveleg na našoj slobodnoj činiti samo s toga, jer državni organi zemlji, koju obrađuju t. zv. priorci, prinisu pružili oštećenjima dužne dovolj­ držnici, posjevnici i napoličari i t. d. § 15. prethodnih odredaba od 27. fe­ ne zaštite. Usljeđ toga tražimo i moli­ mo, da država čim prije naknadi sve bruara 1919. određuje, da se na zahtjev ove štete. prioraca, pridržnika i t đ. ugovorena Pravna zaštita. zakupnina kao i način j rokovi otplate • Sve državno vlasti podupiru seljaka mogu proglasiti ništetnim i čl. 6. ured­ be od 2. jula 1919. određuje, da se na u svakom pogledu, a sa posjednicima zahtjev prioraca, priđržnika i napolipostupaju većinom tako, kao da su bes­ čara i t d. ima vlasnikov dio prihoda, pravni. Usljeđ toga ne mogu posjednici koji je u naravi ugovoren u novčani da dobiju dovoljno zaštite ni za ono zakup pretvoriti i to po desetinskom malo prava, što im je još preostalo. paušalu, koji je ustanovljen godine Napadaji seljaka na posjednike i na 1916. kad nije bilo nikakve valutne raz­ njihov imetak nisu još prestali. Za pri­ like između krune u papiru i krune u mjer navodimo nekoliko slučajeva sa­ zlatu. mo iz jednog i to Bjeljmskog kotara. Ovom ustanovom ukida vlada samo­ Koncem septembra tek. god. zapalili su voljno privatno-pravne ugovore i odu­ seljaci sijeno, slamu i šumu Muhareinbega Pašića u Cađcvici. Koncem istog zima zemljovlasnicima znatan dio ugo­ vorenog prihoda i poklanja ga zemljo­ mjeseca razorili su i raznijeli seljaci radnicima. čardak Džaitihanunre Preljubovićke u Između prioraca, pridržnika, napoliDragaljevcu. Početkom oktobra tek. čara i t. d. s jedne strane i drugih ob­ god. zapaljeno je i izgorjelo oko 2 va­ radiva telja beglučke zemlje s druge gona slame Arifbega Ljubovića u Brodstrane, nema glede pravnog odnosa u cu. U mjescu avgu/>tu i septembru tek. glavnom nikakve razlike. Nazivi priogodi isjekli su seljaci šumu malodobne rac, pridržnik, prisjevnik, napoličar i t Senije Salifcbgovića u Obarskoj. đ. nastali su u narodu u glavnom baš Neke stranke i demagozi služe se na­ radi toga, da označe, da ovi zemljorad­ šim imetkom kao agitacionim sredst­ nici nisu kmeti, nego da privremeno vom. Oni s nadmeću u tome: ko će više obrađuju beglučku zemlju, a ne radi to­ ponuditi i pokloniti seljacima od našeg ga, da obilježe neko njihovo jače pra­ imetka, da ih pridobiju za svoju stran­ vo. ku i za svode egoistčne svrhe. Ako koji priorac, pridržnik, napoličar Kmetske zemlje su dc facto prestale i t d. obrađuje veću površinu begluka biti naše i ako nema za to nj zakonske kroz više godina bez prekidanja i bez sankcije niti kakve odštete, a ima mno­ obnove i promjene ugovora, time nije go posjednika, kojima su 2—3 kmeta stekao nikako novog, većeg i jačeg Mli jedino vj^lo prihoda. prava. Sa slobodnim posjedom ne stoji ta­ Ova je uredba tim nepravednija, jer kođe mnogo bolje. Seljaci su uzurpirali ima mnogo prioraca, koji su imućniji od veliki dio istoga, a ostatku prijeti ista vlasnika zemlje, koju obrađuju. sudbina. Već samim ukinućem kmetovskog Razne uredbe a naročito ona od 22. odnošaja j eksproprijacijom zemlje, koja jula ove godine mijenjaju samovoljno či­ je pod kmetima pretrpiće zemljovlasnitav privatno-pravni odnos slobodnog ci veliku štetu. Da naknade izgubljene posjeda na ogromnu štetu zemljopo­ sjednika, kako smo to gore spomenuli, prihode od čiflirka, moraće tražiti novu tako da posjednici | takvih zemalja ne zaradu, što će svakako biti skopčano dobivaju ni peti dio onoga. Što bi po pravu pripadalo, pa ne mogu često ni porez da plate na te zemlje, tišeiti svog posjeda t svojih prihoda i svake pravne zaštite, neki dižu zajmove na svoju kuću i avliju, ako imaju još nešto kredita, neki prodaju pokućstvo, neki skidaju ono nakita što su od starina čuvali kao porodični amanet porodici, neki prodaju vunu iz dušeka i jastuka, a neki i kuću nad glavom, da se samo prehrane sa dječicom u ovim teškim i skupim vremenima. Zima je već nastala. Gladna, gola i bosa čeljad će se morati loš i sa zimom boriti. Mnogi će životi, koji bi mogli još mnogo godina koristiti državi i narodu, podleći i gladi i zžmi kao nevine žrtva nepravde i nasilja. Kakvi sc osjećaji bude u ovakvim Ijudhna koji gledaju, kako inu drugi troši i uživa njegovu imovinu i kako će ovi ljudi da shvate narodno oslobođenje i ujedinjenje, to je lako pogoditi A sad ćemo da svršimo, sa molbom, da se opozovu sve nezakonite i nepra­ vedne odredbe protiv nama, da se naša ргауа uspostave i poštuju i da se ag­ rarno pitanje riješi pravedno i zakoni­ tim putem t. j. po zakonitom predstav­ ništvu koje će narod izabrati i sa vla­ darevom sankcijom. Ako bi se-vlada ipak odlučila, da agrarmi reformu sa sadašnjim narodnim predstavništvom provede, molimo, đa se ove naše prilike objektivno i sve* trano ispitaju i naši zahtjevi kao oprav­ dani uvaže. Ujedno molimo vladu, da se pobrine za veću sigurnost imetka i ži­ vota posjednika, a mi ćemo joj za sve to biti vrlo zahvalna i podupiraćemo je kao 'najpouzdaniji elemenat reda i mira drage volje i lojalno u njezinu radu za konsolvđovanje narodnog i državnog jedinstva i za sveopći napredak. m. Gospodine ministre predsjedniče! Pri predaji našeg memoranduma od 1. decembra bio sam tako slobodan, da i usmeno upozorim gospodina Ministra Predsjednika na bijedno i upravo očajno stanje posjednika Bosne i Hercegoine i da ga zamolim da blagoizvoli čim prije izdati neke izvjesne i prečne odredbe, kojima bi se ta bijeda bar do­ nekle mogla ublažiti. Radi boljeg i lakšeg pregleda usu­ đujem se ovu molbu i pismeno pono­ viti, kako slijedi: 1 .) Molim gospodina Ministra Pred­ sjednika, da blagoizvoli opozvati sve odredbe kojim su vlasnička prava gle­ de slobdnog posjeda (begluka) ograni­ čena, osobito naredbu o zabrani otuđi­ vanja, prodaje i diobe slobodnog posjed^ 1 ustanovu o reviziji zakupnih ugovora i o odmjerenju zakupnine po desetinskom paušalu. Pošto nam je naša zemlja, koja je pod kmetovima faktično oduzeta, preostao nam je naš slobodni posjed kao jedini imetak i jedino vrelo prihoda pomoću kojeg bj mogli barem još neko vrijeme makar i kukavno proživotariti. Mnogi bi obrađivali sobom svoj slo­ bodni posjedi, da tako zarade bar jedan dio od onoga, što im je za život naj­ nužnije, mnogi bi opet svoj slobodni po­ sjed ili jedan dio istoga prodali, da još neko vrijeme proživotare lili da neki rad otpočnu. Nu ovo je postalo skoro nemogućim •usljeđ gore navedenih ograničenja i usljed manjkave pravne zaštite. Seljaci su uzurpirali veliki dio slobodnog po­ sjeda, a ostatku prijeti ista sudbina. Mnogi posjednici ne smiju i ne mogu, da rade o zemlji, jer ih seljaci napada­ ju. Ko bi htio da proda ne može naći kupca ili mora vrlo jeftino prodati, po­ što nenna pravne sigurnosti. Odmjerenje zakupnine po desetin­ skom paušalu velika je i očevidna nepravada za posjednike. Ovaj je paušal ustanovljen god. 1906. kad nije bilo nikakve razlike između papirne i zlat­ ne krune, a sad je razlika kao 1 : 16. Po tom bi jednom posjedniku, koji bi od svog posjeda imao dobiti n. pr. j. nu trećinu od prihoda u naravi u vri­ jednosti od 1000 kruna pripalo po pau­ šalu jedva oko 100 kruna, čim ne bi mogao ni poreza platiti. 2 .) Molim, da nam sc hak za god. 1918. isplati po tržnim, a ne maksimal­ nim cijenama. Posjednici su trebali, da dobiju ovaj hak u naravi odmah poslije žetve god. 1918. Uslijed državnog pre­ okreta ostao je većim dijelom оудј hak pri kmetima. Maksimalne cijene koje je ustanovila bivša austro-ugarska mon­ arhija usljeđ ratne nevolje ukinuto ои � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c240cfbef84478970964af7a9b27d6a7.pdf 33419d5df7d08b2c82771daf4cd9ce1e PDF Text Text PoJta»4*»a •• ''MOVOm < Z . Poštarina u gotovom plaćena. POSEBNI 60 HELERA. IsHzi subotom, utorkom i četvrtkom. Шјг Ftšahlui ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 102. Sarajevo, utorak 23. decembra 19W. (30. rebiul-evvela 1338.) Položaj muslimana prema Senžermanskoj konvenciji. I ža<, te nastavi dalje: »Na prošlom satu : vjeronauke pitao nas je g. pop, koje smo pjesme učili Mi smo kazali »Oj Slaveni« i »Lijepa naša«, a sad da učhno »Bože pravde«. Na to nam je on Kako smo već javili naša je delegacija u Parizu zajedno sa senžermanrekao, kad vam gospođica bude rekla skim ugovorom potpisala konvenciju o zaštiti manjina u našem kraljevstvu, da pjevate te dvije pjesme, recite joj, da vi nećete nijedne pjesme pjevati koja sadržaje detaljnija utanačenja. Deseti članak ove konvencije tiče se samo prije, nego što naučite kraljevu himnu muslimana, pa ga sada nakon što je konvencija potpisana donosimo u fran(on rče da to nije srpska- himna, već •uskom izvoru i našem prijevodu. On glasi: •kraljeva) »Bože pravde«. A ako bi koga Art. 10. Le Royaume đes Serbes, Članak 10. Kraljevstvo Srba, Hrvata i zaružila ili kaznila za to, da odmah — Croates et Slovenes agrće de prendre i Slovenaca, pristaje da u pogledu niu- ' pokupimo svoje knjige i da dođemo k a l’ćgard des Musulmans en ce qui con- sllmana, u kol.ko to zasijeca u poro­ i njemu.« •erne leur statut familial on personnel dično pravo i lične odnose, done- i Za ovaj postupak otišao je potpisani toules dispositions permettant de rć- । se odredbe, shodne da se te stvari re- i sa učiteliicom Lenz i sve kako je bilo gior cers auestions selon les usagcs mu- ! gulišu u smislu muslimanskih I prijavio privremenom kotarskom uprasulmans. običaja. Frpsko-hrvatsko-slovenačka ! vitelju gosp. Skariću, koji je obećao da Le gouvernoment serbe, croate et vlada prcduzeće potrebne mjere, da će sam gospodina vjeroučitelja opome­ stovene provoquera ćgalement la пошР se obezbijedi postavljenje jednog Reisnuti, da među djecu ne unosi neposlušaalloti d’un Rels-Ul-Uleina. I nost prema nastavnicima. Da li tu ima Ul-Uleme. 1 zapostavljanja srpske himne i austrijanLe Royaume des Serbes, Croates et Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca oba­ . štine, neka prosudi svako! Slovenos s'engage a accorder toute vezuje se, da će ukazivati svaku zašti­ 2. Učiteljici Mariji Vrinjanin podmeće protection aux mosqućes, cimćtieres et tu džamijama, grobljima i dragim vjer­ ! se da je još »obožavateljica« Karla i antres etabliesements rellgleui musulskim muslimanskim ustanovama. Sve ■ da djeci nije dala izderati Karlovu slimans. Toutes facllitćs et autorisatione olakšice j dozvole davače se musliman­ i ka iz čitanaka. To ne odgovara istini serooi donnćes aux fonđatioas pieusee skim zadužbinama (vakufima) ] posto­ ! Učiteljica je u subotu oko 10 sati po(▼akouis) et »их ćtabHssemeats гевjećim vjerskim i dobrotvorom ujiho- ' dijelila djevojčicama I. čitanke, a u negieur charltablee oimulmam viin ustanovama i Kraljevina Srba, Hr­ I kima (što ona dotle nije opazila) bila je ilaute et le Rovaume dee Serbes, Crovata 1 Slovenaca м će uskratiti novim I slika Karlova. Ona je počela polahko et Slovenes ne retusera poer la ertefc'o« de pouveavs ćtabHieemente vjerskim i dobrotvornim ustanovama te I nožem izrezivati slike, da se Čitanka ne jedne od potrebnih olakšica, koje su za- ’ pokvari, a u to je zatražio vjeroučitelj rellg1exx et cbarltables живе des factgarantovane drugim privatnim ustano­ i djecu na vjeronauku. Ona je djeci re­ Kićs efceesalree qui seat geraetlee aux vama te vrste. kla, u koga ima slika Karlova, da do aatres eteHieeemeete prfvi« de eette nje ne dira, jer da će ona te slike u posatare. j nedieljak odstraniti Kad je u ponedje­ manjina govore i • vjerskim manjtna1 muli 1м* »• rimi MštiH ljak počda da slike vadi, opazi kod jeма, pa će se prema toe« primjenjivati I na mtMlhuaae. Drugom prilikom oba- ■ dne učenice istrgnutu sliku i na knjizi napisano strašnih pogrda na dotičnu uvDeetićema i e в|1та nade čitatelje. čiteljicu, koje je napisao roditelj te učenice. Ona je rekla da to nije lijepo i na tom je ostalo. Da h se radi toga može smatrati obo* žavateljicom Karlovom, to može tvr­ diti samo zagrižljivi dopisnik. Pod evim bombastičnim naslovom I ia sam Hrvatica, pa bih i ja onda ire3.) Upravitelju škole spočitava se, da donijela je »Srpska Riječ« u broju 170. ' bala više voljeti hrvatsku himnu 1 zato je on za sve ovo odgovoran. I jest! •d 12. decembra 1919. dopis iz Roga­ , nju prvo učiti. Zar ne?« On je šutio, a Ali u svemu ovome ne vidim, da se je učiteljica je nastavla: »Vidite djeco, tice, 1 kojem se napada upravitelj ško­ koja učiteljica ogriješila o propise, ne­ ali nije tako, niti smije biti. Ja volim le i dvije učiteljice i to gđca BrlgHa go su radile onako, kako su i trebale jednako sve tri Мптпе, sva tri »u moje, Lena i gđca Marija Vrinjanin, kao da raditi. Spočitava se upravitelju škole, sve tr su vaše himne, jer djeco, svaki b4agl vode u školj politiku propale Au­ da je i sad natpis na školskoj zgradi Srtiin jest i Hrvat i Slovenac, svaki je strije i tu se nj manje ni više me traži, Hrvat i Srbin i Slovenac, a tako isto I samo latinicom i sa bosanskim grbom, •ego da se upravitelj škole odmah pre­ svakil Slovenac je Srbin i Hrvat; mi i Istina je, da je i sad natpis samo latimjesti. Koliko je istine u tom dopisni, smo svi jedno, i zato je hrvatska him­ । nicom bez bosanskog grba), ali ne moneka sudi nepristrana javnost iz ovoga, na i moja i vaša kao i srpska Moveiač- । gu da shvatim, kako g. dopisnik a 1 što ću prikazati o pravom stanju stva­ ka j zato ćemo eve tri jednako voljeti I »Srpska Riječ« shvaćaju naredbu o rari, pa će se odmah svako moći uvjeriti, i s jednakim oduševljenjem pjevati < vnopravnosti latinice j ćirilice. Ja sam da je zagrižljivom dopisniku »Srpske Hrvatsku himno ćemo učiti najprije, jer I toga uvjerenja, da kad je tabla latinicom Rjječh samo stalo do toga, da se upra­ je najlakša, a onda srpsku pa slovenač- ! napisana Ili samo ćirilicom, da je time vitelj, pošto je musliman, odavle pre­ ku, jer su ove teže. (»Od lakšega teže­ i pokazano, da su oba pisma ravnopravmjesti. : na, jer barem meni je svejedno ili ne1 . On pifce da se u razredu učiteljice mu«). : što dobio napisano ćirilicom iH latirdLenz zapostavlja naredba o ravnopravDjeca su naučila hrvatsku himnu i I com. Za mene su oba pisma jednaka. ■osU ćirilice i latinice i govoreći o za­ jedan dio srpske. Jednoga dana na satu »Srpska Riječ« kaže, da su Srbi pra­ postavljanju srpske himne prikazuje ju pjevanja reče djeci, da zapjevaju »Oj voslavni uvrijeđeni, da i pod vladom austrijamkom i ne prijateljicom svega, Slaveni«, prije nego pređe na daljnje Njegova Veličanstva Kralja Petra mo­ ito je srpsko. Istina je naprotiv, da je učenje srpske himnt Pri pjevanju je raju gledati da im se mladež najprije i ona kao i nastavnica M Vrinjanin opazila da nekoliko dječaka šuti. Kad obučava u latinici i to baš ovdje, gdje caJzagrijanVa Jugoslavenka i jednako su otpjevali »Oj Slaveni« reče učeniku nema nikako rimo-katoBka i svu kriv­ im je sircu priraslo srpstvo i hrvatstvo, Lubardi, (koji je također šutio) neka nju svaljuje na me. a iako isto i svi nastavnicKce) ove sam zapjeva. On reče: »Ja neću nijedne U 1. godište upisano je svega 187 učeškole. Naredbi o ravnopravnosti latini­ druge pjesme zapjevati prije nego na­ I mka(ca), a od toga ima muslimanskih ce I Ćirilice u svakom je pogledu udo­ učimo srpsku himnu«. Učiteljica mu I dječaka 65 i djevojčica 48 dakle svega voljeno, jer u III. i IV. godištu svako je reče: »Ti ćeš pjevati onu pjsmu, koju ' 113 učenika(ca) muslimana, a 71 srpdijele dobilo čitanku latinicom j ćirilja hoću, a ne koju ti hoćeš«. Na to ih ; sito-pravoslavnih i 2 katolika, a 1 jev•om, jednu zadaću pAu ćirilicom. a nekoliko poviče: »Ne, koju Vi ho­ drugu latinicom. §to se tiče zapostav­ ćete, već koju mi hoćemo.« Ona | rej. Prema naredbi zemaljske vlade ja ljanja srpske himne. stvar je bila ovaje ostala zabezeknuta i pozvala je pot­ i sam upitao roditelje (staratelje) djekova: Učiteljica Lenz jedan je dan (re­ pisanog, pred kojim reče djevojčica i čije, koje vole pismo da u I. godištu kla djeci na satu pjevanja- »pošto smio Doturila Ajvazović: »Molim gospođice, I njihova djeca uče i gotovo ’/s bilo je za ■aučU »Oj Slaveni«, danas ćemo učiti tako im je g. pop rekao da k a- I latinicu. Ja sam morao naredbi udovo' Hiti ј odrediti da se u I. godištu ove gohrvatsku himnu. Na to je učenik Dra­ । dine uči latinica. Jesam li ja kriv tome, go Obradović (za koga зе u dopisu što vlada tako propisuje i sastoji li se •) Donosimo na ovom mjestu, jer dr­ •Srp. Riječi« tvrdi, da ga je učiteljica u tome moj frankovluk? Meni se pred­ žimo da predmet — premda izgleda da toliko po glavi as tukla. da je cijelu noć bacuje. da medu muslimanima širim ne­ je lokalne naravi — ima snažnu poza­ u vatri preležao, Što nije istina) rekao: kakav frankovluk i da »Jesam sposo­ dinu i jer zaslužuje da se istakne. On »Molim, a zašto ne srpsku?« Učiteljica ban, da radim za narodno jedinstvo. naime otkriva jednu tajnu ranu našeg ga je pitala: »A zašto bi ti, Drago, žcSam dopisnik »Srpske Riječi« tvrdi da narodnog organizma: popovsku И<Х da učimo baš srpsku?« Dijete je postoji nepremostiv jaz između musli­ »politiku«, koja bi morala da iščez­ šutilo. Ona mu je na to rekla: »Znam mana i pravoslavnih u Rogatici, a ne ne iz našeg javnog života. Ja, Drago, ti si Srbin, pa voliš zato više Uredništvo. akže ništa, ko je napravio i skrivio taj srpsku himnu, nego li hrvatsku, a vidiš, „Crno-žuta politika u školi". *) Pretplata godišnje72kru­ ne, na pola godine 36 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se м Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun poAt štedionice 1119. Godina i. jaz. Neka ispita svoju savjest i svoga dobrog prijatelja, pa će odmah znati k« je kriv. Ja tvrdim: oni i niko dru­ gi, a ja sam baš onaj, koji muslimani­ ma svakom prilikom govorim o jedin­ stvu i bratskoj slozi, pa ako ko god nekad pomete taj moj rad, nijesam ja krivac, nego su krivci opet oni i ovakovj kao zagrižljivi dopisnik »Srpske Riječi«. O nekakvim memorandumima na francusku mirovnu konferenciju valjda je dopisnik usnio, jer ja barem a ni dru­ gi za nikakve memorandume neznamo. Gospodo, maJo više razumijevanja, da smo i mi Slaveni, da smo braća. Ra­ dite kao što. ja radim na izmirenju starih^pogrešaka, a novih ne pravite, pa ćemo brzo postići to, da rogatički mu­ slimani i pravoslavni budu prava bra­ ća na djelu i ubrzo ćemo ako Bog da postići pravo naredno jedftstvo. Rogatica, 18. decembra. Hitsejin Čamo, školski upravitelj. Sarajevo, 22. decembra U broju od 13. decembra donesosmo razgovor Regenta sa dopisnikom »Pe­ tit Journala« u kojem među ostalim stoje i riječi: »Agrarno pitanje je — riješeno. Pređašnji feudalni sistemi su iščezli. Ostaće samo regulisanje računa sa veleposjednicima zemlje.« Mi smo ovaj razgovor pustili bez primjedbe, jer ne ćemo da sljedujemo loš primjer načih »demokrata«, koji svoje vratolomije i tartiferije podmeću nosiocu krune. To činimo i ovaj put, premda je cijelo nezavisno novinstvo s raznih gledišta zamjerilo ovom ra­ zgovoru i zadovoljavamo za sad jed­ nim citatom iz ugledne beogradske »Samouprave«, koja je o agrarnom pasusu Regentova razgovora donijela ove značajne retke: »Nije tačno, daje kod nas riješeno agrarno pitanje, nego se ono nalazi u n a j n e s r e t n i j o j fazi njegovog rješavanja. Prije dan dva jedan od prvih savjetnika Krune, novi ministar za agrarnu reformu, po­ kazao nam je preko »Demokratije« svu teškoću ovog problema, za koji nam sada vlada preko krune veli da je ono riješeno. A nije n i k om e moglo biti nepoznato, da su baš teškoće oko rješavanja ovoga pitanja i način, kojim je upućeno, ig­ rali jednu od prvih uloga u doskoraбпјој krizi ministarstva.« Sarajevski vakuf­ ski izbori raspisani su ponovno i izbor džemaiskog medžlisa za grad Sarajevo odre­ đen je za četvrtak 1. januara i petak 2. januara 1920. Izbor će se obaviti u muvekithani Careve džamije, a oba dana počinje u 8 sati pa traje do 12 sati izjutra i od 1 do 5 sati iza pod­ ne. Birači koji dođu nakon zaključenja izbora ne će moći glasovati. Izborni je povjerenik g. Asimbeg Mutevelić, ‘a birački je spisak u prostori­ jama muftijskog ureda (kod Careve dža­ mije). Glasovnice, što su izdane za izbor, koji je bio određen na 23. novembra vrijede i za sadanji izbor uz uvjet, da nose žig (muhur) čla­ na povjerenstva g. Muhamed ef. Kadiča. Mjesni odbor naše organizaci­ je pobrinuo se je da se muhurlejišu sve glasovnice, koje su mu bile uru­ čene prilikom prošlih izbo­ ra i on će ih dostaviti dotičnim bira­ čima. Nu birači, koji u prošlim izbori- �Страна 2 Strana „ПРАВДА* PRAVDA" Врој 101 Broj ■ш ne podigoše svoje glasovnice tre­ odsijeva kao u ustalasanom moru vječ­ Daleko bi otišli kada bi redom raz­ Tom žalosnom stanju naše školske mla­ baju se sad pobrinuti: no biće, ne po sebi, nego po svojim dje­ glabali druge islamske vjerske istine, deži kriva je očito samo nesvjesno uvuče­ I.) da se uvjere jesu li unešent u novi lima, po svojini svojstvima svemoći, na politika u našim humanitarnim, kul­ kojima je uostalom svima temelj vjera spisak birača i sveznanja, ljepote, dobrote itd., i ovo u Ik)ga. Osim toga su ove stvari u turnim i potpornim institucijama. Naša 2.) ako jesu, da dignu svoju glasovje vječno biće drugo i drukčije nego glavnom poznate, jer su same po sebi narodna dobra, umjesto da budu ra­ ■icu i na vrijeme je predaju našem mje­ sve, što vidimo i što možemo zamisli­ jednostavne. Poznato jc n. pr. islam­ sadištima prosvjete i narodnog blago­ snom odboru na ispunjenje. stanja, da budu svetinja svijuh nas, ti, ali sve održava i svemu daje života. sko učenje o poslanstvu pojedinih vjerAko kogorj nije unesen u birački spi­ Umu je nedokučivo, jer ga um ne može i skih utemeljitelja, koje ne sadržava nita su naša opća dobra — na našu sak, a ima pravo, da bude unešen, tre­ obujmiti, ali je njegovo bivstvovanje i i šta, što je čovjeku teško pojmiti. veliku sramotu — postala poprištima ba da traži ispravak biračkog spiska. Jedino se mnogi spotiče o islamsko djelovanje najvidljivije i najdokazanije I najgrđih političkih i ličnih zadjevica. Ovaj prigovor može se staviti u s m eSvi prosvjetni radenici svih civilizovai samo ova prevelika jasnoća i uobiča- I stanovište o sudbini ili slobodnoj volji no ili pismeno kod povjerenstva, ; jeni način mišljenja i motrenja svijeta nih naroda laćaju se rada za svoje i misli, da muslimani i u ovom idu u koje se nalazi u muftijskom uredu. Rok zasjenjujc njegovu spoznaju, kao što j ćoravo u stvar i da ovo staro filozofkulturne ustanove sa najvećim pošto­ za prigovor ističe u petak 26. ovog mje­ vanjem i jednim takovim patriotskim prejako svjetlo zasjenjujc vid. Svijet je ■ sko pitanje nije kod njih pretrešeno seca iza podno i ko do tog roka ne za­ osjećajem, koji stoji kao najveća sve­ i sve što je u njemu ogromno čudo i ! podrobnije nego kod drugih. Očevidno traži ispravak spiska — gubi birač­ tinja nad svim građanskim, trgova­ neriješena zagonetka, ali čovjek, na­ je, da više odredbe u svijetu i u čočkim i političkim bojevima. Naši su­ ko pravo i ne može kasnije zahtije­ viknut na sve od djetinjstva, ne vidi u I vječijem životu leže u višim rukama, vati da se pogrješka ispravlja. Isto ta­ plemenici katoličke i pravoslavne re­ stvarima ništa neobično, niti u njemu I alj u običnom životu niti ko uči, niti se ko svaki birač ima pravo, da u gor­ ligije imadu također svoje žestoke što pobuđuje kakvih dubljih osjećaja, 1 drži načela, da treba skrštenih ruku njem roku prigovori ako je u spi­ strančarske borbe, ali nesuglasice u a sufija, sabran i povučen sam u se i čekati, da »kismet« pane u krilo, kako sak birača uvršten neko, ko nema bi­ vodstvu njihovih kulturnih ustanova trgnut iz običnog načina mišljenja mo­ to evropski pametnjakovići ponavljaju račkog prava. Tog prava nemaju ljudi, ne pređeše nikada praga njihovih do­ tri stvari preporođenim pogledom i za pišući »mudro« i zanimljivo o muslima­ koji stalno ne borave u Sarajevu, koji­ mova; a kod nas — mah izraz ne­ njega je sve dokaz za Boga i za nje­ nima. Svak se promeće i koprca u žima nema 24 godine i koji ne plaćaju sporazuma pretvara se već u krvave govo djelovanje, sve hoće da progovo­ I votu, kako može i kako zna, a kad ga vakufskog prireza ili su kažnjeni radi ri o Njemu. Ova je dakle spoznaja više I pogodi nešto neotklonjivo ili kad ga političke borbe. nepoštenih djela. intuicijom nego logikom, to jest nutar­ ‘ sustignu posljedice nesposobnosti ili Zbivalo se to gloženje u Vakufu, Oglas povjerenstva veli da će se gla»Gajretu« ili na kojem našem općem njim doživljenjcm, jer čovječji um i I neznanja, onda naravno govori za utje•ovnice dostaviti preko muhtara. nu na­ duša kriju u sebi neograničene sposob­ ! hu o sudbini. Da su muslimani čekali narodnom dobru, dužnost bi bila svih ši birači se umoljavaju da se i sami bri­ nosti, a ne samo sposobnost logičkog nas, da onima ličnostima, koje žele, kismeta« ne bi osvojili i uživali poloni! za svoje glasovnice i da ih čim pri­ zaključivanja. Radi neoborivog uvjere­ I vicu svijeta. da se ova naša dobra tim opće ško­ je dostave našem mjesnom odboru radi nja u ovu najvišu istinu i zbog velike dljivim idejama zaraze, jednom za Još možemo nešto spomenuti o isispunjenja. sigurnosti, sa kojom sufije često puta u ; 1amski.ni vjerskim dužnostima i zabrauvijek izbijemo iz šaka i da im vrata Svak na posao, pa će biti i odboru pjesničkom nadahnuću govore o stva­ f nama. Vidjeli smo, pred čijim veličanstnaših kulturnih zaklada na vijeke za­ hkše a i birač: sigurniji za svoju glari, njihovo učenje često izgleda pante- I vom musliman pada u molitvi licem na tvorena ostanu. Bovnicu. ističkim, ali po najčistijim predstavnici­ ' zemlju, bogomolja mu je cio nebeski Ne govoreći na ovome mjestu ništa ma sufzma ovo je učenje čisto od na­ o današnjem »Gajretovu« odboru na­ svod, a sveštenik može biti svaki vjer­ truhe panteizma. Milijuni su ljudi iz opominjem, da bi našem narodu mnogo nik. jer i sveštenik živi kao i drugi vjer­ vog tabora pregorili sve na svijetu i korisnije bilo biti i bez »Gajreta;« nici. Veliko odgojno i kulturno znače­ žrtvovali cijeli život tražeći istinu i re­ nego li ga imati takog da njegovu nje posta i zajedničkog sastanka na zultat je, da nauka nikad ne će otkriti imovinu odbor upotrebljava prema svetim mjestima, gdje se u bratstvu tražene »tajne« svijeta, jer je ta tajna strančarskoj uviđavnosti, a ne prema nađu najrazličitiji narodi svijeta, jasno Ako je istina, Presbiro javlja: MiniBog. koji je po svom biću i kakvoći iz­ patriotskoj dužnosti i time da se krv­ je na prvi pogled i o tom bi se dale na­ •tarski će savjet u jednoj od idućih nad našeg uma. al po svom bivstvolju stečenim narodnim novcem nevina pisati cijele knjige. Vjersku dužnost o sjednica rješavati pitanje poreza na vanju i djelovanju najdokazanija istina. I godišnjem podavanju za siromahe već djeca odgajaju za političku stafažu. ratne bogataše i pitanje ratne oštete. O mišljenju sufija možemo još spo­ I smo spominjali, a važnost ove odredbe Završujući apelujem na svu našu Brigu oko poreza ratnih bogataša ima menuti, da su isti najveseliji i najlibe­ I možemo donekle omjeriti pomislivši na : školsku omladinu, da se u svom mlaministar financija, a oko ratne otštete ralniji ljudi. Njihova je riječ, da do i današnju socijalnu borbu, koja bjesni I denačkom zanosu ne da zavaravati i ministar pravde«. Boga vodi toliko puteva. koliko je da­ I po zapadnim zemljama. Isto smo spo- i sramno izrabljivati u prljavoj — veći­ hova živih bića. Današnji su predstavni­ , minjali odredbu o alkoholu, o čistoći i nom ličnoj borbi — nekih naših žaPromjene na vladi. »Pravda« donosi: ci sofizma, i to većinom loši i nedorasli I drugim stvarima, i sve su ovo kultur- i losnih političaral »Do konca o. mj. iznijeće se rješenje o predstavnici, različite derviške sekte, a , ne takovine, za koje se takozvani kulApelujem i na sve prijatelje našega ličnim promjenama u bosanskoj vladi. mi ovo pišući imali smo pred očima u- ! turni narodi istom bore. j napredka, da bez razlike podupiru sva Podpredsjednikom vlade i povjerenikom temeljitelje i najodabranije ličnosti onaša narodna dobra, ali da tim našim za unutarnja djela imao bi biti Dr. Ni­ Kad sve ovo promislimo, zaista nema općim dobrima još više pažnje i inte­ vog pravca. kola Stojanović. Ova je kombinacija I temeljita razloga za opreke među uleresa posvete i ne puštaju ih u ruke U zapadnim zemljama, koje su u ve­ prihvaćena od javnosti povoljno«. mom pravom inteligencijom u Islamu sumnjivim ličnostima. ćem dodiru sa istokom, kao što je En­ Lažete, gospodo beogradska. Bosna i ove opreke mogu postojati jedino radi Napominjući da se ovo ni na koji gleska, Francuska i Amerika, nastao 1 nekih vanjskih » formalnih stvari, lili ■ iti trpi A te. ni njegova novog tutora način nc smije razumjeti kao neki je, najviše pod uplivom indijske filozo; Nikole. Mi smo za režim narodnih pred­ radi nesporazuma, naduvenosti i tvrdo­ fije pokret medu najodličnijim umnici- ! [ ispad specijalno proti današnjem »Gajstavnika, a trabante šaljite na drugu glavosti. retovom« odboru, primjećujem, da mi ma, koje ne zadovoljava materijalistič- • stranu. Dakle ne cijepajmo se, nego se zbli­ je ovome povoda dao jedan kratki ko i površno motrenje svijeta i koji ne žavajmo! Koga li se to tiče? Presbiro javlja: razgovor (16. o. mj. u 4 po podne) sa vide svrhu života u sticanju i istica- ' Da bi članovi vlade bili obaviješteni o i nju, u sili i oholosti, što je dovelo i do ; jednim, svojim izjavama nedošljednim toku rada ministarskog savjeta riješe- i današnjeg kraha u Evropi. Oni dolaze odbornikom jedne naše kulturne usta­ ■o je, da se nijedna važna odluka ponove. do istih istina i misli, do kojih su sufi­ jed nih ministara nc iznosi dok ne bude Zasada toliko! G—r. je došli prije toli' o vijekova. Slične mi- : predhodno u sjednici na nju upozoreni sli zastupaju i glasoviti pisci Emcr- : svi članovi vlade. Tu se razumiju i svi son iaeterlnck, Lhotzky i drugi. poslovi oko — prodaje državnih Pogledajmo još učenje u Bogu onih j s t v a r i, koje premašuju 150.000 dinara. islamskih mislioca, koji su nazvani fi- : lozofima, jer su nastavili na grčku filo­ Konus ja za pregledavanje arhiva biv­ Kako se čuje, proslavljeno je šeg austrijskog guvernera u Beogradu ; zofiju i tako pridržali i ovaj grčki na­ Skoro riješenj’e jadranskog problema. odlučila je na posljednjoj sjednici, da po- : ziv, a ne da su samo oni filozofirah, kao i otvorenje ovoga konvikta na poseban : način, te tom prilikom bilješke po । Reuterova agencija tvndi: U noti, koja što se vidi iz dosadašnje rasprave. 1 jedine dokumente nakon pregledanja po­ ovi su iznijeli veličanstvene misk u i našim sarajevskim dnevnicima laskavo i jc predana Scialoji prilikom londonske šalje ministarstvu na daljnji postupak. ovom pitanju. Oni opet poklanjaju ve- I pišu o »Gajretovu« odboru i hvalisaju konferencije Francuska i Engleska za­ Mnogi dokumenti osvjetljuju rad poje­ liku važnost logici, kao i mutekellimi, | red u konviktu. Povoljno se piše i o htijevale su od Italije odgovor u roku dinih već kompromitovanih osoba, a neod 10 dana. ’Ako je to istinito, onda ćeali više od ovih proučavaju prirodu i i toj prigodnoj svečanosti i o velikom k. opet terete mnoga lica, koja su se пк) naskoro vidjeti da je Italija sklona u svemu otkrivaju dokaze o Bogu. Iz- j broju posjetioca. Mi ne možemo o toj dosad vješto krila. medu njih je Ibni-Tufejl iz španjolske i slavi ništa reći, jer nijesmo bili na ponovo raspravljati o riječkom pitanju. Kad li će se otvoriti crni tefteri na na­ nju pozvani — pa nijesmo ni išli. Nitbi namjerava kroz kratko vrijeme napisao glasovito djelo o ovom pitanju šoj Musali ?... Ja pak osobno zalazio sam u taj | posjet t Pariš i London, što bi značilo u obliku romana, u kojem je izložio sve Za poslanika u Bukureštu imenovan konvikt i uistinu sam se uvjerio, da da je riječko i jadransko pitanje ušlo potrebito predznanje za ovu najvišu je g. Rade Luković. je tu samo agilna ruka, volja za ra- , u fazu definitivnog riješenja. spoznaju. Dijete na osamljenom otoku dom, smisao za ljepotom, higijensko I »Dai1y Mail« javlja: Clemencean i živi samo i nepokvareno raznim stra­ pojimanje i jaka pedagoška individu­ Lloyd George predali su talijanskom mi­ stima i nenaučeno od drugih na površalnost prefektera od jedne napola po­ šno i krivo motrenje svijeta, gleda sve nistru vanjskih po-sala Scialoji notu, u rušene kuće, od neopisive unutarnje nepomućenim pogledom 1 nebrojene po­ kojoj vele, da će se radi nepopustlji­ anarhije, od skrahirane ekonomije — vosti stajališta u riječkom pitanju ovo jave na nebu i na zemlji pobuđuju u od jedne ludnice mogla da učini jedan riješiti prema Vilsonovom zahtjeve- ta­ njemu neopisivo čuđenje t zanimanje. Izričiti i tipični Pestalozzianum. Tu (Svršetak.) ko, da Rijeka postane nezavisna dr­ Motreći stvari spoznaje, šta im je zaveliku i neprocjenivu žrtvu za našu A. K. — Sto se tiče sofijskog učenja, ' jedmćko, a u čemu se razlikuju i tako žava. mladež doprinio je isključivo sadanji ft osobito učenja o Bogu, koje nas ov­ dolazi do općenitih pojmova i logič­ »Pravda« javlja iz Parisa: Potvrđu­ prefekt toga zavoda gosp. 1. Vrebac. dje zanima, to se u pisanim djelima ne : kog mišljenja. U svemu vidi uredbu i ju se vijesti, da će se jadranski ^roblem Tom se prilikom nameće pako pi ­ izlaže uvijek otvoreno, nego u glavnom pravilnost i logički dolazi do spoznaje, riješiti krajem decembra. U krugovima tanje: A ta naša mladež? Kakav je kle usmenom predajom i postepeno se I da postoji još nešto nevidljivo, što sve naše delegacije doznajc se, da se linija njezin socijalni odgoj? Na nama kao povjerava onima, koji pristaju uz ovaj | ravna i održava, kao što nevidljiva ti Istri malo razlikuje od Vilsonove. negdašnjim sarajevskim srednjoškolci ­ stvar ravna njegovim tijelom. Došavši pravac. Zato je ovo učenje drugom Rijeka bi imala pripasti Talijanima, a ma jednostavno je počinjen jedan so­ svijetu nepoznato, pa i samim hodžama, log.čki do ove spoznaje pušta iz vida pristanište Jugoslaviji. Raspoloženje u cijalni zločin — zločin primarnog stesve što je prolazno j razmišlja samo o koji ne pristaju uza sufije. savezničkim krugovima postalo je mno­ pena. Mi smo odgajani pod uplivom onom nevidljivom biću i najposlije nje­ Sufije, povučeni od svijeta, imaju go povoljnije po našu stvar. naših političkih koterija, nemilo smo govom! duševnom oku postaje jasna I pred očima kao jedinu svrhu spoznaju iskorištavani kao slijepo oruđe na Tal’Janl spuštaju durbin. »Pravda« vidljiva istina, do koje je bio došao Boga. Bog je jedino pravo biće, koje prima iz Parisa: Talijani su sveli svo­ najprljaviji način u svim političkim logički, kao što bi slijepcu, koji bi pro ­ uistinu jest i koje postoji; sve druge borbama. Oteta nam je naša vlastita je pretenzije u jadranskom pitanju na gledao, bile jasne stvari, o kojima je stvari postoje samo povremeno i primisao, oteta nam je vlastita samoodto. da Rijeka ostane njihova, a riječko prije imao samo slutnje. v dno. Nebrojena bića i pojave u sve­ ređenost, otet nam je kompas života bi se pristanište imalo intemacijonallmiru neprestano nastaju i prestaju i Eto, ovo je ukratko muslimansko uzovatt pod arimlnistracijom Jugoslavije. Tako smo žalosno đakovali mi — mi uz najdublje proučavanje vidimo i čenje o Bogu. Jasna je zamašitost ocijele đačke generacije do 1914. — To Za Zadar Talijani traže autonomiju pođ osjećamo samo njihovu vanjsku stra­ vog čitavog učenja za čovječje mišljeje u glavnom bila akcija »Gajretova« jugoslavenskim protektoratom. nu i to samo onako, kako nam ju pruža •nje i za život, a isto je jasno, da se oondašnjeg odbora et consorces, dok Kapitulacija D’ Annunzla. Iz dobrog nas vid, sluh, itd., a ne kakve su i šta vom veličanstvenom pogledu na svijet je i izazvana reakcija pod svojim plaizvora doznaje se da D* Annunzio ovih su te stvari samt po sebi. U tim nebro­ znanost postepeno primiče, a nc da ga žtem skrivala iste pogubnosti za na­ dara prisilno napušta Rijeku I ћиjenim bićima, pojavama i djelovanju obara. šeg đaka. dući mu ic nemoguće povratiti se ed- bilješke Prosvjeta i šhola. Prilikom otvorenja „Bajretova honvihta". Ne cijepajmo se! Politički pregled �•• -«»ovom Dla/e»- Spoj 102 Bro; ntah u Italiju radi neprijateljskog raspo№enja pučanstva, povući će se sa svo­ ji« Četama prama dogovoru u Zadar ♦4 tek i e će ili malo po mak) raspustiti JtdtMi izjava Seialoje. »Pali Mali Gaaet-e« donosi intervju s talijanskim militrom vanjskih poslova Scialojom o Mdranskom pitanju. »Netko me pitao«, kazo je So'aloja, »zašto ne bombardi­ rate Rijeku?« Jasno je što je nc bombard’rimo kao što smo je ostavili neUkuutu za rata, jer je ona talijanski grad, a danas ima još više razloga, da je roštedimo, jer je danas tamo D’ An»mhzIo. Smatramo Rijeku kao predstra3U Italije. Nadam se, da će nam uspjeti lp-razumi ti se sa skrajnjim pacionalt>tičkim elementima, da bi prihvatili umlerenlje držanje«. Crnogorsko pitanje. Lioyd George iz­ javio je u donjem domu, da vrhovni sa­ vjet pretresa crnogorsko pitanje, ali odhkn nije donesena. Također je izjavio ia I)* Annunzijo vjerovatno ne će upa­ sti u Crnu Goru. U donjem domu uputio je pitanje je­ du poslanik vladi, da h je dobila iz­ vještaj, da srpska vlada internira Cr»•gorce. Državni pod sekretar spoljnvh postova odgovorio je da nema izvještaa te vrste. Događaji u Amautluku. »Pravda« jav- ka: U Valoni između Arbanasa i Talihna došlo je do krvavog sukoba. Karab njeri ubili su deset, a ranili dvade­ set Arbanasa. Arbanasi ranili su jednog maj ra, četiri mža oficira i dvanaest ▼o’r ka. U znak protesta’ radnje su tri 4a и zatvorene. Važna izjava Loyd Georgea. U englcekom parlamentu izjavio je Loyd George, da bi nastala nesigurnost za mir i odnošajc među državama, ako bi se javnosti saopštili detalji o rasprava­ ma glede političke strane ri­ ječkog p i t a iXi a. Talijanska vlada 00$tupa o dobroj namjeri, ali nailazi na krivo tumačenje; izjave Francuske, En­ gleske ili Amerike da bi mogle izazvati eabiinu ili nepotrebita uznemirenja. Raeprave u Londonu bile bi beskorisne, kada bi Clemcnceau došao bez dovolj■e punomoći. Engleska nije ozbiljno ra•anala, da bi Amerika mogla ne rat.fiarali mirovni ugovor i zato misli, da ©e laj čas ubrzo doći. Engleska ne mo­ že samo na sebe prenijeti svu odgo­ vornost i ako bi se o tome raspravlja­ la, uda bi se vlada obratila parlamentu. Što se tiče Rusije savez će čekati iok se položaj razjasni. Činjenica je, 4a saveznici žele stupiti sa Rusijom u normalne odnose, čim bude obrazovaaa vlada koja će zastupati čitavi na­ rod. Za Austriju je učinjeno sve što je moeuće, ali dalje se ne može ništa učiBitk osam ako Amerika ne pomogne tvojim velikim sredstvima. »Mirovno« nastojanje Francuske. Li­ stovi donose iz Parisa: Vladi je pred­ ložen nacrt, u kojem se traži što v e<e oboružavanje, gradnja francuskih arakoplova i brodova, povećanje broja tankova i artiljerije i utvrđivanje graulcc. Nastojanje Francuske, da se približi Ital ji, izgleda prema pisanju francuske etampe, da ne može imati uspjeha radi riječkog pitanja. O englesko-francuskom sporazumu. da nije Sklopljen nikakav cnglesko-francuski sa­ vez, nego je samo sklopljen sporazum • zajedničkoj politici u — Turskoj. »Matin« saznaje iz Londona, Zajam Francuski. »Moming Post« pi­ le da su engleske banke dozvolile Fran•q koj kredit od 10 milijuna fimti šter- Ihga. Troškovi oko obnove razorenih kra­ jeva na francusko-njemačkoj granici iz■ašaju 130 milijardi franaka. Predsjednikom francuskog parlamenta izabran te Paul Dechannel sa 176 gla- ®©va. Japan se krti. »Deutsche Allgemeine Zeitung« dobiva iz Basela vijesti, da je japanski poslanik izjavio, da Japan ka­ ni poslati u Sibir jače ćete, jer se boji, da bi crvene čete mogle ugroziti japanaka interese. Talijani — »dobročinitelji«. Jedan Han talijanskog poslanstva u Beču oba­ vijestio je tamošnjeg gradskog načel•ika, da talijanski crveni krst prima 15.000 bečke djece koju će smjestiti u ■eposrednoj blizini Rima. Dva delegata bečke općine prutiće djecu, da se uvje­ re o povoljnim uslovima tog transpor­ ta, kojemu će sudjelovati i talijanska »PRAVDA* — .ПРАВДА mita bilo još mnogo ručnih granata i I rova Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 specijalne velike bo­ bombi. O tom događaju kolaju u Beog­ ce 24 krune. Fellerov migrenovi klin­ radu najrazbčitijc vijesti, koje još niječići 1 komad 3 K 50 f. su nikako potvrđene. Odmah je zapo­ četa istraga, koja će nam naskoro do­ Želudac Vam nije u redu? Neko­ nijeti konačne rezultate. liko Eellerovih pravih Elsa-pilulal Te su pouzdane I 6 kutija 12 kruna. Šved­ Advokatsku kancelariju otvorio je u Travniku advokat Dr. Sulejman ska želudčana tinktura 1 velika boca Alečković. 200 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ I Stubica donja Elsatrg br. 310. Hr­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ vatska. C. nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju Činovničke plaće. Kuko srno jurili odo­ je s najvećim uspjehom. Nu ne valja bren jc činovnicima i državnim namještenicima doplatak na plaće od 120" . pa niže prema čin. se latili škodljivih sredstava, naručite razredima. No kud će guba te na jare! U na­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu ređenju stoji i jedon srbijanska riječ: pr na­ »Elsa* lončić ža 6 kruna. Jača vrsta dležnost", koju Jugoslaveni na novoj vladi 9 kruna. Dobiva s^samo kod ljekar­ i računarskom odsjeku nijesa mogli protumačiti. nika Eugena V. Fellera, Stubica donja 1 oni sa naHi za potrebno da upitaju Beograd šta ta riječ snaći. Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 vlada. Listovi jednodušno izjavljuju, da će stanovništvo Beča to milosrdno dje­ lo pozdraviti sa toplom zahvalnošću. Engleska nastoji da savez naroda do­ đe do ostvarenja, jer o tome zavisi svijetski poredak. Iz islamskog svijeta. Mir sa Turskom, reče Loyd George u engleskom parlamentu, još nije pot­ pisan, jer se želi Americi dati vreme­ na da promisli. Saveznici žele svakako brzo mir. zato će se povesti iznova pregovori u Parisu .i Londonu. EnvcrpaSa kralj Turkestana? Jedan brzojav iz Ženece upućen listu »Echo de Pariš« javlja da jc Enverpaša pri­ gušen kraljem Turkestana Odavno vc* nadodale taj list, ne čuje se nl.ta o Envtrpaši, ali njegov utjecaj u Anadohi rastao jc svaki dan. On je duša naci­ onalne snanke, kojoj jc Mnstafa K^mal samo službeni vođa. Možemo se nada­ ti. svršava taj list, obnovi šovinističkog pokreta koji diže istočne vilajete Male Azije. Opet atentat. Brzojav iz Kaira od 18. decembra javlja: »Neki student počinio je atentat na prvog ministra«. Muči li vas glavobolja? Zubobo­ lja? Trga nje u kostima? Malo Felk- MOJ 3RRT Smail Zukanović služio je kao vojnik u vo sci bivše Austro-Ugarske. U godini 1916. zapao je u zarobljenički tabor na ruskom rati­ štu, te od tada do danas za njega ne znam ništa, da li je živ ili mrtav, te molim sve znance i prijatelje, ako ko štogod o njemu zna, da mi javi ha adresu Zukanović Ibrahim Počitelj (Hercegovina). ; oi - 1-з Domsće vijesti POTPORE ZA IZGRADNJU DOMO­ VA. Ministar ishrane i obnove zemlje odlučio je izdati na ime pomoći za obnovu u ratu porušenih zgrada po sellma u SrbiH 1,330.000 dinara, za ishranu novih krajeva 1,080.000 din., za ishranu ratne sirotinje odsjeku za i s h r a* nu U SARAJEVU 500.000 dinara, tt Zagrebu 450.000 dinara, u Ljubljani 450.000 dinara, u Splitu 300.000 dinara, u Pođgorici 300.000 dinara i u Novom Sadu 250.000 dinara. Molimo mjesne odbore naše organi­ zacije u nastradalim krajevima, da ovom pitanju posvete osobitu pažnju. Molimo da se ispravi. U memo­ randumima otštampanim u prošlom broju »Pravde« potkralo se mnogo slagarskih pogrješaka i prometnuto je više redaka, pa ispravljamo samo slijedeće pogrješke, koje kvare smisao: U memorandumu I. iskvarena je druga stavka tako, da je upravo nerazumljiva. Ova stavka ima da glasi: »Naša država ima sve prirodne uslove da bude velika kultu rna zajednica troimenognaro da«. U memorandumu II. u prvom stup­ cu u 7. redu uzdo mjesto »nikako svoje imanje« ima da glasi: »nikako svoje zemlje«; u drugom stupcu u 4. redu ozgo mjesto »samo« njihov posjed ima da glasi: »sav« njihov posjed; u prvom stupcu na 4. strani lista u 4. stavki ozdo nepotpuna rečenica ima da glasi: »Prenos vlasništva na kmete ima se istom onda odrediti kad bude eksproprijacija kmetovskih selišta zakonito i pravomoćno zaključena i odšteta također zakonito i pravomoćno ustano­ vljena, te vlasnicima isplaćena.« „Miči se, moro, s kućnjeg mi praga" naslov je članku što ga do­ bismo od jednog prijatelja iz Sandžaka (Orle Ćehotinski), u kojem ustaje pro­ ti aspiracijama kralja Nikite. Članak ćemo donijeti u idućem broju i obra­ ćamo na njeg osobitu pažnju. Nadamo se, da ovaj članak ne će precrtati mavi olovka, kao što je precrtala jedan prijašnji Članak istog pisca. Činovnički doplaci. Predsjedništvu zemaljske vlade stigao je iz Beograda z v a n i č a n brzojav, po kome su odo­ breni za zemlje izvan Srbije novi do­ datci radi skupoće i nabavke sa sna­ gom od 1. decembra do konca febru­ ara. Po toj odredbi činovnicima XI. razreda pripada 120®/0, X. 110» „ IX. 100% VIII. 9O°'o, VII. 80 '0i„ VI. 70°/i V. 60%, IV. 50%, III. 40 70, a službe­ nicima nečinovnicima 120°;© Novi advokat musliman. Dr. Su­ lejman ef. Alečković, dobio je stallum agendi u Travniku i ovih dana otvara tamo advokatsku kancelariju. Prepo­ ručujemo ga svoj braći i nadamo se da će u njem naći dobra i solidna savjetnika. Zagonetna eksplozija u Beogradu. U ponedjeljak poslije podne u Lazarcvoj ulici vis-a-vis Narodne banke dogodila se velika eksplozija u kući trgovca, koji je imao u podrumu velike zalihe dina­ mita. Govori se, ida je tamo osim dina- Strana 3 Страпа Ne znamo jeli ovo treha S činovnicima ili в Beogradom. Stoga mećemo u Treželjak i Beo­ grad i Sarajevo. Soja grah (pasulj) laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon int. 316. URA ^ја čini trajno vbSBljE ? ? . | i 1 ; I • keja čini trajno VBSBljB ? ? SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeii, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: Škare, r.oževi. britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cijenik cd tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 506. j . ‘ i I i Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose Čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić б kruna. Nr. ni. jača vrsta 9 ' kruna. K teme jaki katranov sapun za glavui 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove I K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistiČki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /risa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 24 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Klujer, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. �Страна 4. Strana Број 102 _ПРАВДА“ — „PRAVDA" Hrvatska Centralna Banka za Basnu i Herceg, u Sarajevu Podružnice: Derventa, Mostar, Bos. Šamac, Tuzla i Zenica. Prospekt i poziv na upis dionica IV. emisije Hrvatske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu, povodom povišenja dioničke glavnice od K 4,000.000'— na K 1о,ооо.ооо’— Jedanajsta redovita glavna skupština zaključila je, da se sadanja dionička gla­ vnica povisi od K 4,000.000 na K 10,000.000.—, te je ovlastila ravnateljstvo, da prOvede to povišenje. Na OSnOvu te ovlasti i temeljem odobrenja ministarstva trgovine i industrije, odjelenja za kreditno ustanove i osiguranja, u Beogradu od 4. augusta 1919. VI. br. 318. stavlja potpisano ravnateljstvo Па Javnu supskripciju 75.000 komada novih dionica po nominalnih K 80. po dionici uz ilijedećc uvjete: 1 .) DOSADANJI DIONIČARI imadu u prvom redu PRAVO OPCIJE i to na svake dvije stare dionice po tri nove uz tečaj od K 100 — po dionici. 2 .) Uz opciju primat će se istodobno na eventualno neoptirane dionice i PRED­ BILJEŽBE i to koli dioničara, toli i nedioničara uz tečaj od K 130’— po dionici. 3 .) U svrhu izvršenja prava opcije potrebno je, da su uz ispunjeno i potpi­ sano upisno očitovanje (na trećoj stranici ovoga prospekta) doprinesu i stare izvorne dionice — bez kuponskib araka — na blagajne zavoda ili kojeg upisnog mjesta, te se ima istodobno i položiti odmah po svakoj optiranoj dionici po K 100.— Stare dionice, temeljem kojih se izvikuje pravo opcije, providit će upisno mjesto štampiljom: „IV. Emisija. Pravo upcije izvršeno" i nakon toga stranci odmah povratiti. 4 .) Za prijavu predbilježbe treba ispuniti i potpisati upisno očitovanje i po­ ložiti odmah za svaku pred bilježenu dionicu no K 130.— Upisi i uplate mogu se obaviti ili osobno ili po A tom. O uplatama izdati će upisno mjesto potvrdu, koju treba dobro čuvati, jer će se izvorne dionice izdavati samo uz povrat tih potvrda. 5 .) Pravo podjelbe predbilježenih dionica pridržaje si ravnateljstvo, te d© podjelbu provesti odmah nakon izminuća upisnoga roka, izlučivši optirane dionice. Za slučaj, da potpisatelju bude dodijeljeno maaje dionica, nego ih je predbilježio, to^će mu se uplaćeni višak povratiti. 6 .) Nove dionice IV. emisije sudjeluju na poslovnem dobitku zavoda počam od od 1. januara 1920. 7 .) Potpisatelji treba da podignu izvorne dionice uz povrat izdanih im potvrda o uplati kod istih onih zavoda, gdje su upis izvršiti. Upisivanje i izmjena potvrda u izvorne dionice vrše upisna mjesta bez troškova za upisatelje. 8 .) Razlika na tečaju novih dionica pripasti će — po odbitku svih troškova i pristojba — pričuvnoj zakladi zavoda. 9 .) Sve dionica nove emisije glasiti će na donosioca. Upisivanje počinje dne 4. decembra, a svršava dne 30. dec. 1919. Upise primaju slijedeći novčani zavodi: Hrvatska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, te njezine podružnice u Bos. Samcu, Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu i sve njezine podružnice, Jadranska Banka i vsve njezine podružnice. Hrvatska Banka i Štedionica u Banjaluci, Hrvatska Kreditna Banka i Štedionica u Bos. Brodu, Hrvatska Posavska Banka u Brčkom, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu, Hrvatska Banka u .Travniku i njezina podružnica u Jajcu, Trgovačka Banka u Trebinju i Hrvatska Banka u Varešu. Ravnateljstvo Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu, d. d.. u Sarajevu. Ođtovorrd urednik: M. SudŽBka. Vlasnik: Centralni Odbor »J. M O.< Štamparija D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c12b4310989ebb8cf69cb93f6318fd79.pdf 8af04aeadb0638a9ec74cbc74c800776 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. 60 BRCI И Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Mjs rEdabciani ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ 0РГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 103. Pretplata godišaje 72kru* r.e, na pola godine 36 kra­ sa. Uredništvo i uprava nalazi se n Carevoj ulici. Telefon br 124 Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 25. decembra 1919. (2. rebiul-ahira 1338.) Iskoristimo ovo! nićk.ii grobova padaju na teret miinstairstvu vjera«. Kako se vidi, ovaj blaženi minj'tar radi putnom parom. Sreduo je sve, pa sad još samo ostadoše grobovi ratni­ ka. A što su u Bosni, Saridžaku i Ма^ kedouiji muslimanski grobovi izvrgnu­ ta najbrutahvijem oskvrnjivanju, on ni mukajet. Ta radi se o »turskim« groho­ tna, pa za Jugoslaviju nije nikakva sramota, što se u njoj na svakom ko­ raku koče ovti Vidljivi znaci barbar­ stva. Mi smo više puta pisah o grobljuna nad Kovačima, usred sredine Sarajeva; pred ofic.rskim domom, na glavnoj vИс1 Kraljjj Petra napravljeno je smctljište i nik^se nc miče, da upozori vojuu oblast na dužnost čuvanja ovog grooIja, koje je preuzela posebnim ugovo­ rom. Kako bi bilo da se »humani« g. Alaupović malo zauileresiira za ove stvari i izda uredbu o progonu barba­ ra, koji ii samoj J.ugoslav.ii pljuju u li­ ce civilizaćjr. Treba najprije urediti prihke u zemiji, pa se tek onda pružati izvan njenih granica. Jer strani će nas svijet suditi u prvom redu po stanju u zemlji, pa' ako tu ne bude reda, ne će koristiti Alaupov-ćeve Potemkijade po Africi.... To su te dvije »žrtve«, koje bi po shvaćanju nekih morali pridonijeti na­ ši građani. Ali po našem shvaćanju to nijesu nikakve žrtve, nego samo duž­ nosti, koje moraju naša braća po vjeri i naši imućni ljudi prinositi za naše op­ će dobro isto onakj, kako to i naša inteligencija daje u tu svrhu svoje um­ ne snage. 1 kad smo to prebrodili, nda lahko i vrk) skladno pokrećemo stvar dalje. ' (Svršićc se). š-in. Pruža nam se jedna dobra pri­ samim u prvom redu za to, što će ve­ lika za početak zbiljskog pridizanja iz ćina naših spremnih sinova biti upuće­ ekonomske neizvjesnosti, u kojoj sada na na stalnu državnu plaću i slabo ži­ stojimo skoro na mrtvoj taćki; prilika votarenje, a u drugom redu krivica i za kojom smo se du"o vremena obazi­ pred Bogom teška odgovornost za to, rali i naglašavali njezinu potrebu u stošto usljed pomanjkanja snaga poslije thne з litljade sastanaka i razgovora; pri­ neće moći poći naše stvari, od opće­ lika, koja bi imali da upravi vedrije nito korisnog značaja za sve nas onim naše poglede u budućnost. Do nas sad putem, kako to mi svi u dnu duše že­ sanfih stoji da je iskoristimo kako tre­ limo, ne dotičući se samo — svoje ke­ ba; do nas stoji da je oživimo i prive­ se. A ispravljati je lahko, tako lahko i demo u djelo; do nas stoji da odlučimo tako skladno a bez ikakvih žrtva, da Sarajevo, 24. decembra. hoćemo li živjeti ili samo životari­ se u čudu moramo zapitati: pa što to Prsbiro javlja iz Beograda: »Minis­ ti. A evo u čemu je stvar: r.e počesmo već davno, makar i sa po­ tarstvo vjera izdalo je uredbu o ču­ zajmljenim strukovnim snagama iz dru­ Naša zemlja obiluje prirodnim plodi­ vanju i održanju grobova naš.h ratnika, gih strana?! Rekosmo: bez nikakvih nama, obiluje nadarenom radničkom palih u borbi za narodno oslobođenje. žrtava. Ali ovo vrijedi za one naše bi- 1 snagom za industrijalna poduzeća, obi­ Crkvene opštinc j sveštenstvo je duž­ stre glave, koje s potpunim razumije- i no, da vodi brigu o junačkim grobovi­ luje ćumurom (ugljcm) ko malo koja vanjeni gledaju na stvari i naše potre- : ma svoga područja i da izvještava mi­ druga za potrebe pogona, ali obiluje još be Dok za naše građane, koji još pot- ■ nistarstvo vjera o svim ratničkim gro­ vise i besplatnom voden om sna­ puno bistro ne gledaju na stvari, mogli i bovima u granicama našeg kraljevstva, gom koja br se pomoću elektrine mo­ bi priznati da ima i žrtava, ali onakvih, I a izvan granica brinuće se naša poslan­ gla izrabiti za pogon u nevjerovatnoj kakve bi lahko mogli pridonijeti, samo I količini i vrsinL Sve to leži kod nas nestva i konzulati. U mjestima, gdje se ako hoćemo. Nije ih mnogo: jedna, naj- ; nalaze veća groblja kao u Solunu, Kriskerišćeno i nefcrabljeno, čeka na ru­ više dvije. Računajmo sa obadvije i po- : iu, Africi, Austriji Md. biće imenovani ke. koje bi mogle od toga izbiti kapir gledajmo šta su? tale, čeka na volju udruženih skupina, sveštenici, koji će vod*ti dužnost o čaPrva je da se u masama od vikne- ; vanju grobova vojničkih. Troškovi oko koje bi rz toga mogle čudesa da napra­ mo od pjančevanja i priviknemo , obilaženja, obdržavanja i uređenja vojve. Takvih ruku do sada među svojim štednji na uloge, a druga je žrtva ta, sinovima nijesmo imali, takva volja ti­ da ne težimo za dobitkom preko inje- i njala je samo u mislima pojedinaca. 1 dok su oni osamljeno gledali na sve to- ге, nego da se zadovoljimo primjere- ' nom zaradom na svoje udjele u podv-4 izobilie krasnih prirodnih darova, dotle zeća, koja su pretežno korisna po na­ smo se mi ovamo po sastancima uma­ še opće dobro. Ako dobro promo- , rali teškim mislima: odakle šta da se trite ove obadvije »žrtve« uočićete i pokrene i s koje tačke da pođemo, АИ samt, da je već izvršenje samih njih je­ vrlo znamenit, s kojim se čdua mogu Nejski gost ili je posve izgbio tlo is­ dno plemenito djelo i to za prvu obzi­ uprijeti prstom, jer su nam manjkale pod nogu u Parizu> pa želi naći boljeg rom na zdravlje tijela i sposobnost za jake udružene skupine kapitala za porad i život u trijezna čovjeka, a za dru- j skloništa, iz kojeg će uspješnije rovari­ krenuće i manjkale su nam strukovne gu obzirom ua kulantnost poslovanja i I ti ј plesti mreže da ppnova ulovi kra­ snage za kasnije izvedenje i rukovođe­ čuvanja interesa i svojih bližnjih u pa- , ljevsko prijestolje, i tako cijelu Crnunje. Bez ovog dvoga manjkala nam Je metna poduzetnika. Već samo ovo dvo- ' Goru potćini svome ćeifu, ih misli da i volja za ostvarenjem, pa su se svi po­ je dovr.to sve predpripreme za pokolj je privlači simpatije u saobraćaju na kušaji odmah u začetku ili, ako je bik) i prevrat м našoj pokrajini, pa treba njemalo i pošlo naprijed, nije daleko do­ ljude i skupine sa kojim dolazimo u do­ gova blizina, ako ne i osobno njegovo ticaj, a za nas tim više vrijede, ako ih spjelo. Posve razumljivo. Razumljivo prisustvo, da zamahne posljednji smrt­ još s jedne strane kratko rasvijetlimo: stoga, što nemamo na raspolaganju do­ ni udarac slobodnoj Crnoj Gori, na či­ voljnog broja nezavisnih spremnih lju­ U pjančevanju gubimo mi tako mno­ joj bi Iješim on razvio svoj gospodarski go od našeg imetka, da bi samo to do­ di i strukovnjaka, koji bi jamčili za do­ bro izvedenje koje stvari i koji bi se sta bilo za sve naše potrebe da se pri- ; bajrak. Nejski gost pribhžuje nam se, iz Nepotpuno predali onom, što se od j dignemo. Ovo nije fraza, brojke to pot- [ ja u Kap-Marten. I neka ga nek se prinjih iziskuje. Nemamo, jer svako ima vrđuju. Sa najmanjim računom ako uz­ bližnje! dosta svoga posla i svojih briga. AH i memo, da kod nas pije samo jedna de­ Prije godinu dana, kroz veliku skupusprkos toga se na zborovima i sastan­ setina muslimana u zemlji, ili okruglo Štinu u Podgorici, izrazio je narod svo­ cima Iziskuje od spremnijih pojedinaca, pretpostavivši da od 700.000 islamskog ju nepatvorenu želju i čvrstu odluka, da izvršuju jedan ili drugi posao, izis­ žiteljstva pije prosječno 50.000 i na dan kojim će putem poći spasu i svojoj bo­ kuje od nužde; a u probuđenoj svijesti, potroše na piće samo po deset kruna, ljoj budućiKJsti, kao što je izrekao i svoj naročito iza svjetskoga rata iziskivalo to iznosi pola шШоаа knma, što ih đnesud o bivšem Gospodare. Razmjeno j* bi se još ii vrše, samo kad bi to sve nevio bacamo na pjančevanja. Bacamo koliko je on doprinio dobra nama i nazamjeran broj tih pojedinaca mogao da to kao s mosta u vodu. A to čim godiš­ soj pokrajini, a koliko više zla i sramoizvrši fizički i kad bi se od jednom mo­ nje 180 miliona kruna — Imetak, s kote — i doviknuo mu svoje odlučno: glo naka'lemi’ti na desetke različitih stab­ jmm bi se dala brda pokrenuti. Umanji­ »Polja pijavice i razvratnrče!« ljika. Ali to ne ide, j za to je razumlji­ mo li to za deset puta na predratna vri­ I jest pijavica i razvratnik. Isisao je vo što stojimo skoro na mrtvoj točki, jednost, to jest od 10 kruna troška ва Crnu Goru, do u aajzabitnije siromašne makar da mnogo nešta želimo i o mno­ jednu 4 od 180 miltona na 18 miliona kolibice, tesao ju je, ne toliko materi­ zdrava valute, to je ipak kapital za nas go čemu ideališemo. jalno, koliko moralno, ispio joj je du­ vrto znamenit, s kojim se Čuda moga Nu što nije išlo do sada, »adajmo sa šu. vitešku i plemeuitu. zbog toga, da da postignu, ako bi ga u štednji na nda bi moglo biti u buduće. Jer, od ka­ joj se može jače j čvršće nametnuti, da toške pobirak u jednu centrala, da njim ko smo se organ izovali, opažamo da za koji milijun u lična korist može za­ fmansiiramo zajednički svoja po­ se sve više upoznaju medu sobom na­ lagati i prijatelju i neprijatelju njezina duzeća. I ne zatoraviino međutim, da ša tateliigencija i naša masa i po tom slavu i oružje, njezina čast i moral, kao je to svakogođišnji kapital! se sva više zbližavaju н osvjedočenju, IskljičivB svoju bastion, kao kakav esU primjereno! zaradi dioničara kod da su upućeni jedni na druge. Poznato pap. naših prtorednih poduzeća vidimo tako­ nam je da je do 200 mashmaia akade­ Narod je sve to podeosio, iešto jei đer vrlo jak potporanj za razvitak stva­ mičara upisauo po raznim sveučilišti­ je bio leuvklavan da može i koliko mo­ ri, konsmh po naše opće dobro. Njih ma, a ponajviše ih aa ooom и Zagreba, že sa njim mešetari« Jedan Petrović, nećemo brojčano izražavati, nego je do­ vidimo kako svršavaju i povraćaju nam pjensik mu i četnički drug, koji mu je sta ako se to iznese u postotcima, d> se u zajednički rad danas jedni, jutra dvostruko aroširto domovina; »ešto, poduzeća nose prosječno 15—20% pa drugi i nadamo se, čvrsto sa uadamo koje god ona vrste bila, k ako se šta- i jer. i ako je proziran в namjere i pau­ da ćemo u brzo rmati svojih strukovtutarno dioničari zadovolje sa 8—10* | kovu mrežu koju mu gospodar, zbog njaka svaike ruke. Samo kad bd mogli svoje ambicioznosti plete oko sndbine, prihoda na svoje udjele, a ostatak da biti potpuno naš1,! Da, toga se boji­ nije htio i smio raskrstili з njim. Stid pripada u naše dobrotvorne svrhe i u mo, đa » u buduće svi ne odu tragom ga je bio brukati se pred svijetom, a svrhe proširivanja posla samih poduze­ svojih predšasnika u državne službe, a i bojao se, da konci spleta, koji se pre­ ća i podizanja novih, to onda mi ne sa­ da za nas, koji bi u većem broju i pot­ ko Gospodara skupljahu na Balplatzu, mo što u tim samim poduzećima ima­ pun njihov rad nužno trebali, opet ne Rimu i .liklizu. ne budu zategnuti, pa mo dobro zaleđe za financiranje svo­ ostane od njih kao i do sada samo slabe jih gospodarskih potreba, nego s njima bi možda žrtvom pao sam narod i do­ pripomoći odmah podupiremo i naše javne usta­ Ovu bojazan naših građana mogli bi movina. nove, kao prosvjetne zavode, odgojiliNarod je bio i lakovjeran i požrtvo­ jedino oni sami1 ispravljati. I ako je ne šta, humanitarna društva i t. d. budu ispravljali, leži krivica na njima van, pa je trpio svog nametnika. Godina i. Iz Sandžaka 8 Makedonije. Miči se, mora, s' ћисајвд mi praga. | ; ; | t ’ ; ; Ali, kada je iščezla velika opasnost i kada su maske posve zbačene, pa su narod po cijenu slobode domovine uv­ jerio o stvarnosti sumnje, da u duši Petrovića đavo gospodari, — uzavrelo j« u srcima izdanog ј prevarenog naroda, kej: je snažno i odlučno poručio Nejskom gostu, da nennaju dalje ništa zajoJničkog. Dužnost je Nj. bivšeg V. bila: okaja­ vati svoje grijehe i ostaviti, bar u po­ sljednji čas, Crnu Goru u miru. No on je i ovu dužnost mimoišao. Cijele pro­ šle godine on je na razne načine, u dru­ štvu sa okorjelim zložeiiteljima našam pripremao i izvadao nasrtaje na slobo­ du i poredak po njemu izdanog naroda i domovine; podržavao je pljačkaške bande, da ј dalje medu napaćenom bra­ ćom siju sjeme razdora i zameću krvo­ prolića; združio se je sa onim elemen­ tima u našoj pokrajini, koji su naučeni, da se sa tuđih jasala hrane, ne gledajući da b je to sirotinjska suza ili zlatnici naplaćeni za — izdaju vlastite domovi­ ne i naroda. Nj. bivše V. združilo se s njima, jer im je, i njemu i njima, došlo u opasnost pravo gospodarenja sa slo­ bodom, čašću, imanjem, vjerom, tije­ lom 1 dušom nas građana Crne Gore. On sa svojom okolinom u Ncju ili Kap-Martenu i sa svojini saveznicima — Čičikovcima jedva da u našoj pokrajha sačinjavaju 1—5% stanovništva našeg. Eto to mu je moralnji zalog prava za povratak na izgubljeno prije stolje, a materijalni mu zalog daju nje­ govi prirodni saveznici, aaši zavjetovani ncj rijatelji Talijani. I on se sprema da nam dođe u po­ sjete. Neka ga, nek nam dođe- Do5 -Ku<m< ga kia slobodni gove­ dari sv >ga doma, onako, kako se do­ čekuje hrsuz na knćnjem pragu. Prije godinu dana dostavili smo mu pismeno svoju nepokolebivu odluku; a sada će­ mo, bude li trebalo, istu pečatom svoje krvi potvrditi — pa nek se zauvijek uvjeri i on i njegovi saveznici, a i ma­ ćeha malih naroda, Evropa, o našu neskmiljvu volju. U ocean netom proljevene krvi za našu slobodu, kad mora­ mo, prilićemo još jednu lokvu, i u njoj �Страна 2. Strana ugušiti posljednjeg Petrovića-Gospodara. v >vo пш poručuje, 95 do 99 % stanov­ ništva Crne Gore, a naročito njezini muslimani, kojima su detronirani Go­ spodar i njegova sitna i krupna kamari­ la, osobito kroz zadnjih pet-šest godi­ na i crno iza nokta popljačkali. * „ПРАВДА* — .PRAVDA" Nadam se — i najozbiljnije joj obra­ ćam pažnju — da će naša kr. vlada u Beogradu ncoJložno poduzeti najopsež­ nije mjere i korake, da pruvjetri i ispi­ ta sve zločine i zloupotrebe, koje-su se u na.em kraju tokom minule godine odigrale, i jednako sc ponavljavaju. Na­ dam se da će pr.mjerno proganjati sva­ kog, bez razlike, da li je odmetnut u planinu, ih nametnut kao »narodni« po­ slan.k i da će odštetiti do gole duše opljačkane muslimane. To joj nalaže obična dužnost, a na­ ročito državnička mudrost i dalekovid­ nost. da izvrši još dok ne bude možda i prekasno. Neka traži i nađe I jeka ra­ 1 nama, duboko zateznim na tijelu i du­ ši muslimana Novopazarskog Sandžaka. Orlc Ćehotinjski. I »гизз j ' | кеу Transport Corps« (transportni koi sa mazgama), a sve u ime kulture, pravednosti i slobode. Pokret Egipćana za slobodu nije sa­ mo djelo religioznih fanatičara, nego či­ sti nacijonahu pokret, gdje se musli­ manski Fellah sa kršćanskim Koptom uhvaćeni u bratsko kolo bore proti svojih ugnjetača i ne samo da u pokretu aktivno sudjeluju Kaliro, Aleksandrija, Naši Cičikovci, čujem, računaju sa Tantali i drugi velegradovi Ponilja, ne­ nama muslimanima iz crnogorskog di­ go u neizmjernim masama u nacional­ jela Sandžaka kao sa društvom, koje nim nemarima sudjeluju i stanovnici nema ništa protivu njih i njihovih aspi­ VeHko-Nilskih ravnica, a znatno poja­ racija i to svoje rezonovanje temelje u čani također i uvi istraži vini Beduinima glavnom na tome, što smo mi musli­ tripolitanskim. mani za vrijeme netom minulih 10—15 Pošto engleska štampa nastoji svom mjeseci bili izloženi zlostavljanju i zusvojom vještinom i rječitošću ovom rciuunana od strane mjesnih vlasti i ne­ volucio!uirnom pokretu dati karakter kih naših — sugrađana pravoslavne protukuitumi i obilježiti ga kao divlji vjere. I dina je, da smo pretrpjeli, i još pokret proti svima strancima, tom pri­ podnosimo, nečuvene muke u svakom godom piše veliki nacionalista i prista­ pogledu; ubijani smo, pljačkani i zapoša ideje sjeveru-ufrikanskog jedinstva stavljani u svim svojim prav.ina; ska­ 1 Jusuf Sah-eddin ove karakteristične i pavali smo i očajavali bez ikakve za­ i odlučne riječi: štite i »milovanja, kojeg ni sada nema­ Ćorava posla. Presbiro javlja: »U »Istina je, mi smo neprijatelji strana­ mo u dovoljnoj mjeri. Istina je da naša Parizu je postignut sporazum, da se oca i njihove kulture, ali samo proti ta­ centralna vlada u opće ne uzima u bri­ ve zime izveze u Francusku oko kovih stranaca, koji nam proti svako­ gu i dužnost da ispita te događaje. Za 4000 vagona živežnih namirnica. Fran­ me pravu oteše našu zemlju, koji su moralne slabiće i ljude, koji spram svo­ cuska je vlada izjavila želju, da Jugo­ nam uzeli našu staru kulturu, a za tu ga naroda i domovine nijesu zadahnuslavija suvišak slijedeće žetve ustupi nam ne daju svoje. Prema strancima, ti osjećajem ljubavi i po žrtvo vanja to Francuskoj po onoj cijena, što će biti koji u našu zemlju dođoše, da se po­ bi moglo biti povod, da u beznadnom tada na tržištu.« svete mirnoj trgovini, znanosti i umjet­ očajanju pribjegnu na stranu prekomor­ Dok »naša sirotinja umire od gladi i nosti, mi smo stalno iskazivali i iska­ skih avanturista. Ali historija svjedoči zime, dotle namet-državnici posti­ zujemo samo prijateljske osjećaje naj­ da su muslimani do najveće mjere po- i zavaju »sporazume« o izvozu. većeg poštovanja i snošljivosti. Ni jed­ žrtvovanja odani svojoj domovini, slo- | Ili je ova vlada pala na glavu, ili su ne­ nu zemlju na svijetu ne može mirni bodi i zajednici. Uz to su uviđavni ko­ ki privilegirani lupeži saku­ putnik sa tolikom osobnom sigurnošću jim putem i u kojem društvu imadu naj- | pi! velike zalihe, pa sad špekuliraju sa proputovali kao Egipat. Nebroj turista, bolje izglede da obezbijede svoja prava životima našeg gladnog naroda? Tre­ koji nas svake god ne posjećuju ,naši i udovolje svojim osjećajima, pa uvaža- ; bala bi metla, drukčije se ne će spasiti su svjedoci. A ova bujica turista ne vaju da na tom, još neiskrčenom i neova država i ovaj bijedni i gladni na­ ; ponlavlja nas samo od doba engleske poravnjenom putu ima dosta tmja, bla­ rod. okupacije. ta jaruga, koje će najprije i najviše Činovnički konsum. Upravnici ovog Englezi, koji 1882. nakon besavjesne nj?!i grebsti i krvariti, njih glibom zakonsuma zaista se nečeg boje, pa ne i surove paljbe na Aleksandr ju kod nas prskivau i njima noge zapletati. Ali j smiju da popune odborsko mjesto sa provališc pod demagoškim motivima, mi dobro znamo, da su prve i glavne : muslimanom, koje je davno upražnjeda zaštite prijatelje tadanjeg Khediva pljačke kao i pokolje zamećale i danas । no. Na prošloj sjednici iznio je poslo­ proti njegovog vlastitog naroda i da u po gori lutajuće preko-tarske banke, uz vođa od svoje strane pred log, da se u zemlji uspostave red, uvijek su nam i podstrek i podporu Nj. bivšem V. oda- 1 odbor pozove na mjesto bivšeg odbor­ i uvijek na najsvečaniji službeni način ne naše nazovi inteligencije, bivših cr­ nika F. ef. S. jedan od činovnika mu­ i obećavali, da će oni čim budu postignogorskih »profesora« i »kapetana«, te slimana. I nuli svoju navodnu svrhu Egipat iste naših gazdi — kajišara, do strasti Odborska je sjednica zaključila, da ■ prazniti. Međutim, mir i red je već dav­ požudnih za lahko dobivenim zlatom, sami muslimani čnovnici zamole vladu no uspostavljen, ali strani nasilnici, ko­ pa i po cijenu katastrofe vlastite domo­ za popunjenje ovog mjesta. Ovaj je za­ ji svoju riječ krše — ostali su. Da, oni vine i naroda. Te i slične »profesore« i ključak čisto nelogičan, jer se ne traži ■ su još srod nom svjetskoga rata beza­ kapetane, četnike i bajraktare, prijate­ nešto na novo, nego se upozoruje up­ zleni turski pohod do Sueskog kanala lje Plamenca i Vešovića, te njihovo ci­ rava na svoju dužnost i da izvrši ono, zlonamjerno iskoristili, da mogu Egipat jelo društvo, mi smo dobro oprobali što mora i što je potrebno. aneksiratlt Zar Egjpat nije bo jedna 1912—15 i znamo kakvi su i šta su. Oni Kad čovjek nema u džepu oraha za­ = turska vazalna država, zar porta dakle dobro znaju kako su nam se preporu­ što da se boj: zveke? Upravnici sa onije imala potpuno pravo svoje ‘imanje čili, i uza sve to opet mogu misliti da vakim postupkon sami na se navlače zaposjesti? Jesu li zbog toga Englezi, na svojoj strani imaju bar i neznatan šumnu. Nama je to zaista šubheliI koji su se kod nas učvrstili samo na procenat muslimana. Ludilo. »Pravedna« mjera. »Pol'tika’ javlja: temelju surovog nasilja imali pravo sa­ Da nismo po nekoliko puta osvjedo­ Na sinoćnjoj ministarskoj sjednici ko­ mo iz de facto stanja jedno takove ide čene u nepopravljivost onih kojij su nam načno je riješeno pitanje o povišici čirjure praviti? tokom prošle godine nanijeli, i jednako novnič’ h dodataka na skupoću. Od pr­ Međutim sa pariške mirovne konfe­ nan js-e. tolika zla i patnje, mi bismo vog decembra do prvoga marta iduće rencije stigoše glasovi, da se budući im to širokogrudno sve oprostili, opro­ godine svi činovnici u Srbiji imaće po­ ustav svijeta ima urediti na temelju 14 stili bismo im i uz izgled njihove nepo­ kraj dosadanje dnevnice još po četiri di­ tačaka Mr-a Wilsona ali da Engleska i pravljivost', da nisu posredno ili nepo­ nara dodatka dnevno, a u ime skupoće nadalje treba da ostane naš nasilni go­ sredno, svjesno ili nesvjesno, štetni i po dinar i po od svakoga člana porodi­ spodar, jer da mi kao »polucivilizovani« opasni po zdrav razvoj naše države i ce. U novim krajevima čnovnici će do­ narod nijesmo još zreli za samovladu. biti povišicu u krunama. Činovnici ko­ našeg, bez razlike vjere i plemena, je­ Može li se gnjevnije ruglo istine, pra­ dinstvenog naroda. Ali, kao takvim ne ji primaju u novim krajevima platu u vednosti i svih ljudskih ideala napra­ možemo i ne ćemo im oprostiti. dinarima ne će dobijati povišice. Izuviti, nego li ono, čijim ste se prednjakom Ne smijemo i ne ćemo biti gentlemeni zimlju se oficiri koji su po graničnom u borbi, Vi Mr. Wi>lson. izjavili? V/j ste po cijenu zanemarenja apsolutne dužfrontu. Oni će dobijati još šestnaest pravo naroda na slobodno samoodređe­ n -sti i prijeke potrebe. kruna dnevno. nje na Vaš bajrak napisali. Da, ovdje je jedan narod, narod koji svoju slobo­ du i samostalnost traži, da, složno i jednoglasno traži! Dopustite kod nas jedno samoodređenje, bez tuđeg upli­ va. pa ćete vidjeti, da neće niti 10 od še nastoji engleska vlada da u zamet­ 100 Egipćana birati vladu engleskih uku ugušiti. — Jednu plastičnu ilustra­ gnjetača. Zašto se nama, jednom cije­ U ovoj rubrici pratićemo u buduće ciju terora kojeg se engleska vlada la­ lom. velikom narodu, nasilno otima na­ sve važnije političke, kulturne i gospo­ ća da nadvlada situaciju pruža objava še "ravo na samoodređenje, koje u Va­ darske pokrete u islamskom svijetu. generalnog potporučmka Bulfina koja šoj zemlji uživa i najkukavnnji Crnac? Ova će rubrika većim člancima biti Is­ je bačena sa engleskih aeroplana na Time bi više jedan čopor imperijalistič­ punjavana redovito četvrtkom, a egipatska sela: kih i kanitatestičknh terabljivača mogao sitnije ćemo vijesti donositi od slučaja l »Sela će vam biti spržena! naš^m radom i prihodom naših zemalja do slučaja. Time ispunjavamo želju ve­ : Svako novo razaranje kolodvora i že­ da se goji. Bm bi također za sva bu­ likog broja naših čitatelja i već danas ljezničke pruge biće kažnjeno spaleduća vremena bogata žetva naš'h nadonosimo članak o Misiru. — U idućim njem onoga sela, koje leži najbliže mje­ mučnih poljana utjecala u prediorece brojevima donijećemo prikaz stanja u stu razorenja. — Nikakovo daljnje na»pamnkovih barona« u Manchestern i Arabiji, Indiji, Turkestanu itd. viještanje razorenja neće uslijediti!« rije!a hi rulja mladih, sumnj^^h i ne(Prema: »Bourse Egyptienne« od 22. znaFh činovnika, koji u svojoj domaji marta o. g.). nemaju riovoljno uslova, da bi u borbi General Allenby »pobjednik palestin­ opstanak mogli da se održe, jurila Piše: Inžinjer M. G. Čelić. ski« otpremljen je u Egipat najvećom k nama, da našu jadnu zemlju usreći V ješti, koje nam stižu skoro isklju­ brzinom u karakteru jednoga »Special svnjim dvojhen’m u pravničkim talen­ čivo preko Reuterovog dop.snog ure­ High Gommissjoner« sa neograničenom tima. da iz zemlje piramida govore o krvi punomoći u svim civilnim i vojničkim Mi nijesmo još zreli za samovladu, 4 plameiju, jer narod egfipaski stresa stvarima, da pomoću drakonsldh mjera mi smo tek »nofliiaivib'zovani*, to tvrdi­ a ebe lance teškoga ropstva d uza očuva protektorat kralja engleskog nad te V«. Kada bi bilo tako, onda biste Vi zvek svoga mača hoće da otpjeva opi­ zemljama Faraona. I tako su mnoga Imali pravo. Tko bi ond« bio krivac ojelo jednoj bezobzirnoj tiranskoj vlasti. sela postala garišfma, mnogi procvjenašega tužnoga stanja, ako ne паEngleska štampa i engleski diploma­ tali gradovi postali ruševine, tisuće ti­ šil tutori — Englezi’? Od nazari 37 gote cijeli jedan nacionalni pokret hoće suća Fellaha su poubijane, dok preko vž/vamn mi blavo'-lov britanske ovijetu da prikažu samo kao »štrajk mikojUi 120.000 tih ljudi izdiše pod knukimpcžb. Vienijete li Vi ui«t’m’. da će tom u ^Egyptian Labour Corps«, (rad­ nstara«. Ovi cijeji pokret grupe na­ nv^f ro'rođonoj ,imravi ikada usnjeti da nički kor), »Camel Transport Corps« rodnjaka pod vodstom bivšeg potpred­ nas pohoda, kada joj to do danas Jnš (transportni kor sa devama) i »Donsjednika Jegislativne komore Saglul-pars^c’o. Hi w ml zbilja tako ne­ Bilješke Iz islamskog svijeta. Gospodi čitateljima. Pravo Misira ih nezavisnost. Број 103 Broj popravljivi? Mora li biti, da su sve na­ še stare krijeposti i vrline — pomoću kojih je nekada naš narod cvao i razvi­ jao se u najvećim idiimenzijama veliči­ ne jednoga naroda — sada potpuno izumrle? A što su naši odgojitelji uči­ nili, da nas priprave za samoodređe­ nje? Ja ću navesti samo nekoliko malo suhih činjenica, koje će za me govoPita, kao sva samoljubljiva hvalasanja kojima engleska okupacija nastoji da zastre svoje »kulturno djelo« u Egiptu. Napadnite Vi ove činjenice, ako mo­ žete! Mi se ne plašimo diskusije. Mi nemamo nikakova udjela u stvaranju naših zakona, s iznimkom fiinancijaJnih pitanja; u ostalom nama je »zakono­ davna skupština« priznala samo savje­ tujući glas. Mi imamo 95% nepismenih ljudi. Mi imamo pomor djece i jednu takovu kriminalnost, mnogo više razvi­ jene, nego li i u jednoj dvilizovanoj ih »poludviEzovanoj« zemlji. Mi nemamo niti slobodu štampe, niti slobodu sa­ kupljanja. Mi nemamo nikakve industri­ je. Naša trgovina i novčani promet leže gotovo isključivo u tuđim, najviše en­ gleskim ili njima affiMiranim rukama. Naši viši činovnčci, ministri, gouverneuri i časnici samo su lutke u rukama njihovlli engleskih »Adviser-«-a. Naš je seljački stalež potpuno neznan, zadu­ žen i živi u upravo strašnim i nezdra­ vim prilikama. Jedna ljupka, demokrat­ ska ' ldka, zar ne, Mr. Wilson, i potpuno u smislu saveza naroda i Vaših 14. to­ čaka ? Sa nezrelošću za samoodređenje ne­ ma dakle ništa. Mi smo zreli ii prezreli za to, jer mi hoćemo da se pomoću vla­ stite snage 'izbavimo iz neutješivog stanja u koje nas je iz požude za vlastitom koristi survao engleski impenializam. Vi se više nećete osloboditi duhova, koje ste izazvali, gosp. predsjedniče ! Vi ste sa Vaših 14 tačaka uhadli u svi­ jet samopojmanje kojim smo također i mi »poluofvilizovani« ljudi obasjani, da se u budućnosti snađemo. Ta mi smo također ljudi kao i- Vi i Vaši sa­ veznici, sa tištim pravima i željama premda ste se Vi mogli da naviknete na to. da u nama gledate samo obje^at kap’tad'stičkih iskorišćavanja ii lihvar■ tva. I ako se moji siromašni i izmuče­ ni zemljaci dižu proti engleskim pijavi­ cama, to čine samo u ime Vaših 14 ta­ čaka. Oni su, pa Vi htjeli ili ne, također prvaci u borbi isto tako, kao što se Vi rado nazivate championoni Ceha, Po­ ljaka i Jugoslavena, čije oslobođenje na svaki način više ležaše »in Jonr line«, nego li naše. Djelo slobode neće se zaustaviti na našim granicama. Kad nam danas već Tripolitanoi u boju proti Engleza poma­ žu, to je jedan jasan znak, da je probu­ đen osjećaj jedne opće, sjeveroafrikanske, arapske zajednice. Ideja, koju naj­ bolji našega plemena u Dosljednim go­ dinama tiho i požudno, a uvijek i uvi­ jek propovijedaju počima se ostvariva­ ti. — Mi ne tražimo samo oslobođeni Egipat kao što i Tripolitanci, Tunezi, Alžirci i Marokanca za svoje zemlje traže samostalnost: Mi se hoćemo da ujedinimo, mi sjevero-afrički Arapi, mi narod egipatski, tripohtanski, tumški, alžirski i marokanski, mi koji smo jedne rase, jednog jezi­ ka, jedne vjere i jedne volje. Države antante, perjanice »slobode« naroda i »demokratije« mogu možda si­ lom oružja i doskočica zavijati svoje prave »kleale« dok ne dodije njihovim vlastitim narodima snositi svoje gospo­ dare. koji se oslanjaju samo na silu i lukavost. АИ ideja je našega ujed-mjenja predobra i prejaka, a da bi se dala za­ trti i u tamaniš. Budućnost pripada na­ ma: Ujedinjenim Državama Sjeverne Afrike!« Gg. muallimima. Odbor mualimskog udruženja teposlovao je od ovdašnje trg. i obrt ko­ more jednu količinu kože za donove i jednu manju količinu gornje boks-kože za orpele uz maksimalnu cijenu. Pošto te kol činc nisu dovoljne, da svi mualimi dobiju potpuni materijal za cijele ci­ pele, odbor je zaključio da tu kožu me­ đu mualime razdijeli na dvije katego­ rije i to: 1. materijal za cipele uz cijenu od 60 K 2. polu-đonovj uz cijenu odi . . . 15 K Pnšto je raspaCavanje te kože ni svakog pojedinog mualima ^skopčano s vebkiim poteškoćama i znatnim troško­ vima, a da ipak muaKtnj što prije dođe �.PRA'DA" — „ПРАВДА* Број 103 Broj stoju. Ona sa velikom gorčinom ističe, 4о toga u ovo zimsko doba tako nuž­ đa saveznici i ovaj put još nijesu svinog materijala, odbor je zaključio da jesni teškog položaja, u kojem se natu kozu razašaljc na pojedine I. inualiJaai Italya, koja prema tradicijama svog nic u sreskhn mjestima, koji će opet nacionalnog plemstva traži međutim da Ui kožu odmah razdijeliti među mualiostane vjerna saveznicima, s kojima sc mc svoje okolice. U kojem pak srećkom je zajedno borda za spas svijeta. mjv lu postoji više prvih niualima, to Naše zbliženje s Austrijom. Iz Beča će raspačavanje u prvome redu preu­ javljaju: Kancelar Reiuior uskoro će ozet; onaj prvi mualim, koji je oženjen tići u Beograd, da nastavi započete i лпасе najbrojniju familiju; u slučaju, da su svi neoženjeni, onda tu podjelu pregovore između austrijske vlade i ju­ рКпшта najsiromašniji. U prvu kate­ goslavenske države. Razgovori koji će goriji spadaju rnualimi članovi širega se vodfiti u Beogradu biće poglavito odigra i oni sreski mualimi, koji preustoga interesantni, što će dovesti do izzimaju raspačavamjc te kože; u drugu vjesnog zbliženja, koje i ako će biti — pak kategoriju spadaju svi ostati muekonomskog karaktera, ne će ostati bez *l«ri. Oni mualimi, kojli su poslije 15. uticaja i na političke veze. novembra 1919. imenovani, ne mogu do­ Exkralj Nikita na cjedilu. »Pravda« biti kožu, pošto do tada nisu bili u sta­ donosi iz Pariza: Kao posljedica novog tusu mualima. Učiteljice (mua-lime) i bepopustljivog držanja talijanske vlade, vabi također su isključeni. došlo se do uvjerenja, da se za Crnu Pr pomnije se da svi mualimi ozna­ Goru ne moramo bojati, a Italija ne će čenih kategorija dobivaju samo po je­ potpomagati b.všeg kralja Nikolu, koji dan par na se, a ne i na pojedine čla­ je tražio potporu od Italije. Na kralja i Nikolu koji se nalazi na granici Italije i I nove svoje familije. Stavljajući to na zna pozivaju se svi sresti mualimi Francuske, to je vrlo mučno djelovalo. ’ prve kategorije, da odmah otpočnu sa Iz njegove okoline saznajemo, da bivši sakupljanjem novca po označenim kakralj pokazuje veliko ogorčenje radi terer jama i da taj novac najdalje do »nevjere« Italije. On u Ijutini govori: k и januara 1920. pošalju na »UdruKad sam bio potreban, onda me je Ita­ žCnje niualima za B. 1 H., vakufska dilija tražila, a sad me napušta u posljed­ гОкс/Ја, Sarajevo«. Koji mualimi do od- j njem momentu. Nikolini »dobrovoljci« ređenog roka ne sakupe i ne pošalju no- i u Italiji spremni su da napuste svoga vac, odbor će biti prisiljen, da tu kožu gospodara, jer nc primku onu materi­ u t rist društva proda, jer u to doba jalnu nagradu, koja im je obećana. ističe rok zajmu, ikoji je u svrhu podig­ Pitanje madžarskog napadaja u Prcnula kože uzet. Odbor. komurju još rije riješeno. Sada je na 1В5У---- :^т ддгаигда | mje to napadaja upućena saveznička komisija, u kojoj mt iman.o iđva predMUSLIMANI SARAJLIJE! Sutra iza sta£<ca. Gratca je prenu Madžarskoj । podne Ističe rok za prigovor proti spi­ još uvijek zatvorena. sku vakufskih birača. Ko se ne pobrine ! Grčka priznaje izdaju. Jedan posla­ za svoj upis može izgubiti pravo glasa* | nik rođen u Strumioi uputio je grčkoj ! ■ja. Stoga se treba osvjedočiti u muftijskupštini upit: s koj'h je razloga preskoj da*r! kod Careve džamije. U ргоdjeo Strumica dat Srbiji? Venizelos jc Bon broju iznijeli smo opširniju uputu. odgovorio: »Nažalost mi smo u najkritičnijem času ostavili Srbdu bez po­ moći i dozvolili, da Bugarska nadjača srpsku vojsku. Na n'tanja strumičkog stanovništva, koje se obraćalo kongre­ su mira, bio sam tronut pomišljajući na priliku, koju smo izgubili, da dopunimo NA ZNANJE. Gospodu pretplatnike makedonske granice. Ali to uzbuđenje •bavješćujemo, da ćemo poštansku donije mi ni za trenutak ulijevalo pomisao enačmeu za priposianje duga 1 nove da od Srbije tražim Strumicu i Dojran. pretplate priložiti budućem broju, jer Znao sam kakav bi bio odgovor Srbije nam to radi tehničkih poteškoća nije ii nisam htio prekinuti svojom popular­ bilo moguće priložiti ovom broju. nošću, da sam tražio Strumicu, a da mi Vrhovna komanda izvješćuje služ­ je ni u dali. Na traženja odgovorio sam, beno. da počevši od 16. decembra voj­ da ne mogu zahtijevati Strumicu, jer ne vlast? nc će vrše vršHi vidiranje Putona potpada pod sferu srpskog uticaja.« eih isprava za inostranstvo. Svijet bježi Iz Beča. Listovi javljaju, Deputaciji dobrovoljaca naglasčo je da su se izgredi, do kojih jc došlo u ne­ Ato Soda, da ćc se akcija oko oblakšadjelju večer na kolodvor im a, opetovali nja dobrovoljačkog stanja, za koju je | i sutra prije i poslije podne. Kolodvori zemaljska vlaida iz svojih sredstava iz­ su opkoljeni od silne svjetine, koja je dala oko 4.000.000 K, intenzivno nastahtjela još prije obustave prometa osta­ ▼Ai i u ovoj goduni i da će se zatražiti viti Beč i vratiti se kući. Navale na ko­ potrebni kredit od kraljevske vlade u lodvore su bile takve, da se moralo po­ Beogradu, kako bi se čim prije sredilo slati 1X) oružnaŠtvo. Usprkos tome ne­ dob. ovoljačko pitanje. U pogledu grad­ koj su ljudi sa revolverima u ruci silom nje porušenih i popaljenih kuća iznio izvojevali pristup na kolodvor. Vozovi, je predsjednik zvanične podatke: ko­ koji su otišli, bili su prenatrpani. liko će se u ovoj godini moći iz temelja Američki senat ratificiraće ugovor naprav.ti i djelomično popraviti, a u mira samo tako, da Amerika ostane — koju će svrhu upotrijebiti odobreni izvan lige naroda i da se ovo pitanje kredit od 8 i po milijuna kruna, tako­ docnije riješi đer iz sredstava zemaljske vlade. Najzad je naglasio, da se nada, da dobrovoljci uviđaju, da je zemaljska vlada iz svojih sopstvenih pobuda učiaiia mnogo s obzirom na svoja skrom­ na mater jalna sredstva, da se dobro­ Naš zajam u inostranstvu. »Pravda« voljcima što više pomogne. Upravo je javlja iiz Parisa: Amerika nam je ponu­ Bosna i Hercegovina prednjačila svim dila zajam od 500 miliona franaka, koje našim drugim pokrajinama u dobrovo­ bi imali utrošiti za nabavke iz Ameri­ ljačkom pitanju. Na završetku je još ke. Saveznici su s početka pregovoe o saopštio, da je kraljevska vlada izra­ veličini avansa i način isplate vezali sa dila uredbu o dobrovoljcima za čitavo pitanjem našeg izvoza. Izgleda da je kraljevstvo, koja ćc ovih dana doćd na Francuska htjela za sebe osigurati na­ pretres pred ministarski savjet i odmah šu buduću žetvu. Blagodareći Draškostupiti na snagu, a to je ujedno dokaz, viću i Stojanoviću uspjelo je pitanje ada kraljevska vlada poklanja naročitu vansa odvojili od ovog specijalno trgo pažnju našim dobrovoljcima i hoće da vačkog pitanja. pristupi riješen ju njihovog pitanja, kao Bamafe vijesti i Gospodarstvo mnogo lakšeg, prije p:tanja o ratnim invaltihna, koje je veoma teško, jer izгкчц^ velike financijske žrtve za dugi •iz godina. • Politithi pregled O riječkom pitanju javlja »Dadly Mali«, da su Ltoyd George i Clemenccau uputfli taMjanskom ministru pred­ sjedniku notu u kojoj vele: »Zbog nepopus-tijivosti predsjednika Vilsona ri­ ječko ćc .se pitanje riješiti prema gle­ dištu Viteonevom«. Tal janska štampa jednoglasno konstatuje, da se riiješenje riječkog pitanja nalazi u ponovnom, ali opravdanom za­ Advokatsku kancelariju otvorio je u Travniku advokat Dr. Sulejman Alečković. 200 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite Ii imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sja) i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Strana 3 Страна MOJ BRAT Smail Zukanović služio je kao vojnik u vo sci bivše Austro-Ugarske. U godini 1916. zapao je u zarobljenički tabor na ruskom ratištu, te od tada do danas za njega ne znam ništa, da li je živ ili mrtav, te molim sve znance i prijatelje, ako ko štogod o njemu zna, da mi javi na adresu Zukanović Ibrahim 201 - |.з Počitelj (Hercegovina). Soja grah (pasulj) laneno i konopljeno sjeme kupuje svaki kvantum: Trgovina sjeme­ nja Sever & Komp, Ljubljana. Telefon int. 316. ' ! i | , i Hovo-otvorEna fofografsliaratlnja Čast mi je javiti cijenjenom gra­ đanstvu, da sam otvorio novu fotografsku radnju u Zrinskog (Ćumuriji) ulici broj 11, te sam istu sa svim potrebnim i moder­ nim aparatima snabdio. 1—6 Karahasanović Itedif $ '■Г! (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska]. Brzojavi: FELAR1A. 188 Telefon 55 Veletrgovina papira, pisaćeg i risaćeg pribora z A G r E в JADRAN^ frankopanska s Nudi na veliko cij. knjižarama, papirnicama, tiskarama te trg -vcima Papir kanelei, koncept, tiskovni, koler, Hutpak, omotni u svim Širina। ma, listovni u kazetama 100/ioo, гб/26 mapama 10 i«, pergament za police, za gladćenje (Schmirgel), za stolare (Glaspapier), svileni, kreppapier i bugačicu. Posmrtnice (Trauer Parten) Kistovne omote (Kuverte) u svim veličinama. Crnilo (antracen) 1 l, ’/e l. V«« I i ’/at l, šapirograf i kemičko crnilo, razne vrsti gumiarabike i pečatnog voska. Notesa u osobito lijepim iz­ radama Salvete papirnate. Olovke sve vrste, ј Držala od običnih do najfinijih. Špage konopljene i papirnate. Pera i sav ostali pisrći pribor. Šapirografaparate u svim veličina­ ma i velike. Vrpca za pisaće strojeve, pravi Gestetnerov Ciklostilpapier u valjcirna i kutijama, karbon i modri kopirpapir. Masu za pravljenje t skarskih vaIjaka pravu i nadomjestak. Tiskarsku boju za štampanje u glavnim bojama. Cigaretne tuljke Zagreb, Sudan, Amb->r, Муга, Derby, Riz Amalie, Abadie, Jacobi. Cigaretni papir Golub, Riz abadie, Ottoman. GLAVNO ZASTUPSTVO KEMIČKE TVORNICE I. в. DOKNER WO. Najumjerenije cijene. U LIT. PAPIRU 1 CRNILU. 180, 1-2 Brza i solidna posluga. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege, :: prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić o kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezbjlno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 21 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stnbica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. �'4 * ПРАВДА Страна 4. Strana PRAVDA Број 101 N PROSPEKT I I POZIV NA UPISIVANJE DIONICA Hrvatske trgovačke i obrtnice banke dioničarskog društva u Sarajevu I. Potpisani Hrvati, trgovci i obrtnici osnivaju po propisima trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: „Hrvatska Trgovačka i Obrtničksa Banka dioniničarsko društvo u Sarajevu" sa sjedištem u Sarajevu. 11. Trajanje društva ustanovljeno je neodređeno vrijeme. III. U djelokrug društva spada da promeće novcem i papi­ rima od vrijednnsti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kre­ ditom pomaže trgovinu, obrt i industriju, da vrši preduzimačkograđevničke i trgovačke poslove uopće. Obzirem na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, koji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeijnu štednju uz knji­ žicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent); 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako vvarrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t. d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju biti najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne papire i druge papire od vri­ jednosti. koje ravnateljstvo nađe da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Konto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo »nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 5. kupuje i proeaje svakovrsne papire, od vrijednosti, de­ viza, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; 6. kupuje i prodaje ze vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedicionim poslovima; 8. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrli sve bankovna i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate na tuđi račun; %-^10. podjeljuje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma bez osiguranja u svrhu unapređenja i!i osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kredita, koji godišnje sveukupno ne smije prekoračiti 7% temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna dru­ štva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učastvuje u takim poduzećima, posre­ duje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zem­ ljoradničke i šumske piivrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; II. prima na čuvanje razne ostave; 14. poareduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 16. podjeljuje hipotekarne zajmove i posreduje kod popjeIjivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; IV. kad će društvo otpočeti i u kojem opseg'! izvađati go­ re navedene poslove, kad će s kojim poslom prestati, odlučuje ravnateljstvo. V. Društvo ima pravo sve ove poslove vršiti samostalno, 1 samo na svoj račun, a iato tako ove poslove preuzimati i uzvra­ ćati u svezi sa drugim licima društvenim ili novčanim zavodima kraljevstva S. H. S. VI. Izdavanje zajmova na svoje vlastite dionice je isključeno a svoje sopstvene dionice kupovati je društvu dozvoljeno samo u onom slučaju, kad se zaključi smanjivanje dioničke glavnice. Vll Osnovna glavnica društva ustanovljuje se na K 3,000.000 i može se povisiti zaključkom glavne skupštine na K 10,000.000. Današnja osnoraa glavnica raspoređena je na 30,0000 dionica po K 100. Dionice društva glase na ime. a kuponi na donosioca. Dio­ nice se ispostavljaju kao jedinice, petice i desetice. Uplata ovih dionica osigurava se upisom, a dioničarom po­ staje samo onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara. Došljedno tome imadu potpisani osnivači pravo, da po svom prosuđenju pojedine upisu dionica sasvim otklone, i upisani broj dionica za pojedine upisnike smanje, a nisu dužni navesti razlog zašto to čine. Za prenos dionica na drugu osobu potrebno je pismeno odobrenje upravnog odbora. VIII. Rok upisa dionica traje od 8. decembra 1919. do 8 jaauara 1920 Prije početka rada ime.de se svaka dlonita uplatiti sa 10% prilikom upisa, a ostatak prema rljeienju konstituirajuće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, pod bro­ jem, koji odgovara broju upisanih dianica, a pošto dionice budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privremene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. Kad upisnik odnosno dioničar zadoeni sa uplatom, platiće se zadosnjenja za 6°/> kamata na nepoloženu svotu od dana prepisanog roka za uplatu do dana uplate. Ko ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158. trg. zakona za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dionica odnosno potvrda, za ko­ je uplata nije položena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos herceg, vlade. Kad isteče očekni rok od tri mjeseca, dotične potvrde na dionica, za koje uplata ne bude položena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju ae nove potvrde sa istim brojem i stavljaju se u promet. Uplata za poništene potvrde, kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodane nove dionice, unosi se u rezervni fond. IX. Od čistog godišnjeg dobitka stavlja se IOe/a na raspolaganje ravnateljstvu u »vrhu podupiranja malih a vrijednih trgovaca i obrtnika X. Spomenutih 30.000 dionica po K 100 prepušta se jav­ nom upisu, na gore naznačenim uvjetima do 8. januara 1920. XI. U ime troška oko osnivanja otpada na svaku dionicu K 5, koja se imaou odmah kod upisa uplatiti. XII. Predbilježbe na dionice i uplate primaju svaki od gg. •saivača, a oaim tega: Ljebljanaka kreditna banka d. d. podružnica u Sarajevu i Hrvatska poljodjelska banka d. d, podružnica u Sarajevu. XII) . U slučaju manjeg dedjeljenja dionica ili da koji upisivalac ne bude po osnivačima u društvo primljen, povratiće mu so oplaćer.a svota. XIV. Utemeljitelji pridržavaju sebi pravo, da imenuju prvo ravnateljstvo na tri godine. U Sarajevu, 2. decembra 1919 L. Baković, volotržac u Sarajevu, Dragutin Poznić, hotelijer u Sarajevu, |У8П P8V9Či{, veletržac u Sarajevu, Josip 8ani<v otpremnik u Snrajevu. ВГШПкО MarakOViĆ* obrtnik u Sarajevu, FiliP Grubilit, Majednik u Sarajevu, Ol\ IVdn PaviČIĆ, edvjetnik u Sarajevu, Franjo SopianaC, tvoraičar u Sara­ jevu,/MikOla Ostejii, pobjednik u oarajevu, Mito Bekavac, župnik u Sarajevu, Nikola Franičević veletržae u Sarajevu, ОГ. KOSta pl. PremutiĆ, odvjetnik u Sarajevu, JOZO UđOViČiĆ, trgovac u Sa­ rajevu, Prof. Stjepan Janković, predsjednik Hrvataka Naroda« Zajednice, u Sarajevu, Jll/C Caratan, velatržac и Sarajevu, ЗДЈјерО Zelenika, elektrotehničar u Sarajevu, Antun ШоИгаШ ml. veletržac u Sarajevu; Omer Čepić, gradski nad veterinar u Sarajevu. Poslovnica Hrvatske trgovačke i obrtničke Еапкв d. d. u Sarajevu, nalazi se h НарпМоуој palači i 1’1 Odgovorit aradaik: M. Sedla ka. Vlasnik: Centralni Odbor »X M. 0.« Štamparija D. & A. Kajoe, Sarajevo. .« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/32d314b9a79d2702f49c6314f8cfd09f.pdf 76d48c7f94d23eda64d9d1054d9c52ed PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 6® W E L E R A subotom, utorkom i četvrtkom. redahcioai iM ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСПИМпНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 104. Sarajevo, subota 27. decembra 1919. (4. rebiul-ahira 1338.) Pretplata godišnje72kre­ ne« оа pola guatne 36 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi ee u Carevoj ulici* Telefon br. 124 Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina i. ■■■■■■ВННМВВКНЕВНИВиВММВПННИБПеак^аг^ ^МНПВВШПИНИР1^чa Iskoristimo ovo! (Svršetak.) Š—in. S početka rekosmo, da naša zemlja obiluje prirodnim plodinama, rad- | nioen snagom i uslovima za pogon, te : da to čeka na naše strukovne i udru- | žene snage za iskorišćenje. A mi u isti ; mah stojimo i čekamo nemajući svojih : tvornica, čcšljaonka, tkaonica; jednom ri ječju bez ikakve proizvodnje osim na ј mak u rukotvorinama, a u oskudici svega, upućeni, da sve svoje potrebe izvana kupujemo. To će reći: da daje­ mo od sebe ma izvan i ono novca što dnevno zarađujemo, pa je onda posve razumljivo, da nama ostaje tek onoli­ ko, da možemo životariti. A to me smi­ je biti, mi moramo živjeti! I odmah se baoitii na novo polje rada, na razvoj proizvodnje ('industrije) s takom voljom i takom snagom, kako nam to i nužda za »aš opstanak diktira. I to ovim nadnom: Smjesta da \e okamimo pjančevanja, i jer čovjeku koji nije trijezan i bistre glave, Miema mjesta među nama u ovim 1 teškim danima! Štedimo novce, koje чпо do sad u ludo i bez važnosti izda- i vadi! Osnivajmo štedionice, koje će sa- | birali ušteđene novce od naroda na ulošktl Osnivajmo banke u većim mje­ stima, koje će finansirati veća poduze­ ća pojedinih štedionica n svojoj blizini (u svom okrugu) i terncHiti avnie hčt lX)siovanje na utošcama iz narodne uš­ tede -kod sebe Г kod svali štedionica uvele okolice! Ostvarimo što prije os’tutah naše trgovačke i obrtničke ban­ ke u Sarajevu, za koju su došla već i •odobrena pravila, koja bi pored svo­ jto većih novčanih sredstava temeljila svoje poslovanje i na našim bankama z većih mjesta, kao što bi za veće po­ trebe financiranja trebala biti i njima u pomoći! Jednom riječju: organizujmo i svoj -kapital, kao što smo se mi orgaiiizdvH, na bazi primjerene zarade na udjele i uloške! I kad to imamo, neka se što prije sindikat ovih naših bana­ ka osim običnog potpomaganja trgova­ ca i obrtnika baca j na polje novog rada i hidiistrije: trgovačkog, kupivši makar po jedan parobrod za poriječje Dunava i za Sredozemno more (o čemu ćemo drogom prilikom poseban članak napi­ sati) i obrtnog, iskorišćujući a prvom redu besplatne vodene snage za pogon. Na taj bi način prebacili u glavnom težište poslovanja naših banaka na tr­ govačko i obrtničko polje, naime, to bi se zvale banke, a zapravo bi to bila naša trgovačka i obrtna udruženja, upo­ sliš bi mnogo svojih spremnih sinova bolje, tnego što su u državnoj službi plaće* i imali bi dobru kitu svoje nezavisne inteligencije, što mnogo činj! 1 to bi bio put zbiljskog pridizanja našega. A početak pridizanja bilo bi iskorišćenje besplatnih vodenih, s n ag a za pogon. I to je ona prilika, za koju u prvom redu dovikujemo ovdje: iskoristimo je! U Macedoniji, kako se čuje, dobili su koncesiju Amerikanci za sve vodene snage, dok su na naše vodene snage u Bosni 1 Hercegovini bacili oko Englezi, đa ih oni dobiju. A na ovu mi ne smi­ jemo samo ramenima slegnuti. Naše vo­ dene snage hoćemo u^vom redu mi đa imademo i da ih mi iskorišćujemo! A Šta te vodene snage znače za nas? Znače mogućnost razvijanja naših obrta na veliko, osnutak mnogih novih tvor­ nica koje nam trebaju, uposlenje i za­ rada mnogih sada kod nas besposlenih radnih snaga i njihovih porodica i mu-v ška i ženska. Znače još i u moralnom i u prosvjetnom pogledu vrlo mnogo. Ovih vodenih snaga imademo mi neiz­ mjernu količinu, ne samo iz vodopada sa velike visine, nego svuda gdje vođu nešto strmenitije teku. A naše su vode skoro sve takve, brzice i niz kamenje da se ruše, koje лс bj trebalo niti na veće duljine zagrađivati, pa da se do­ biju vodopadi od tri, pet i deset metara visine. A voda služi za pogon elektrinom već kod 17» m kad pada iz visi­ ne i na manjim potocima gorskim. Na­ ravno s raznim učinkom. Svedena na brži istek, vrti pod sobom turb.ne, uto kao što voda iz žljeba okreće mlinsko kolo, turbine brzo vrte dinapio-stroj, ovaj proizvađa elektrinu i predaje je ži­ cama centrali, da je upotrijebi kako ho­ će: ili da je nakuplja za veće potrebe u rezervu (u akumulatore) ili da je pušća dalje za pogon strojeva ili rasvjem zgrada i mjesta. Električne centrale mogu da budu posve male ih veće, već prema tome, želi li neko da ima elektr. rasvjetu samo za jednu kuću ili za vi­ še, za pogon jednog stroja ili više ih ili za više tvornica i t. d., a u jačint od 7» konjske sile pa na više do х stotina konjskih sđa, koliko god je voda jaka 1 koliko se hoće; Trošak je samo na­ prava 1 uzdržavanje električne centra­ le, a za dobivanje kasnije ne plaća se vise ušta, ovu daje badava sama vodena snaga i to n рг. preko jed­ nog dmamo-stroja ovdje, a preko dru­ gog odmah na niže 10—20 metara, ako treba da centrala imadne više snage i'k a\o se hoće elektrma da odvodi stm^ i^ma za potrebe drugih mjesta na de­ setko kilometara daleko. 1 tako dalje. Strukovnjac! za to, tnžmlri elektro­ tehnike i mašinerija, preračunaju već koju će snagu gdje uzeti i iskorištavati, kao Što ispituju i teren, na kojem će se centrala sagraditi, kako 1 od kakvog materijala, kao što određuju i konstruk­ ciju same .centrale, te uređenje radnih mašina u tvornicama, spojendi sa elek­ tričnim pogonom i t d. AU kako cd inžirura elektro-telmike i mašinerija ima specijalista samo za konstrukcije stro­ jeva, za uređaj centrala, rasvjetu i pogoiu električnih željeznica, pa za željez­ ničke ćuprije i tračnice, za lokomotive, za motore (adito-inžiniri) i t d., to su dobri za gornje naše svrhe u prvom re­ du specijaliste za uređenje elektr. cen­ trala i pogon motora, koji okreću šta hoćeš drugo, te za uređaj izvršujućih mašinerija u tvonuiicama. Tih se nađe u svijetu, ali ne baš u obilnom broju; kod nas ili je u Jugoslaviji malo, od mu­ slimana nitko do sada. Tek sada dobili smo jednu uprav ovako poželjnu snagu u osobi inžhijera Mustafc Celića, pa je sad na nama da se okoristimo njego­ vom snagom za svoje opće dobro i da ga ne pustimo od sebe kuda na drugu stranu u službu. Ne samo na gornji način organazovaiu kapital, nego i privatno udruženi, kao i pojedinci imućnici mogu da se zainteresuju za razvitak »industrije prema izloženom. Glavno je, da uočimo oko se­ be prilike, pa da zazvrče tvornička koleta na jednom mjestu na pr. predionica vune, na drugom fabrika čohe, na trećem tvornica šibica, četvrtom fabri­ ka papira, petom cementa, tača, plo­ ča, cijevi, pa ma kaza, šivaćih igala, honbona, tjestvenma, konzerviranja vo­ ća, životinjskih i biljevnih masti, safuna, umjetna leženja piF.ća, tvornica gra­ đevnog drveta, cipela, igrački, čarapa, fesova. rubenAne, katranskog papira, svijeća, tanina, boja 1 t. d; i Jako dalje. Glavno Jc samo: da ne rasipamo nov­ ca. već da ga u štednji grupiramo. Ud•ruženim kapitalom bacajmo se na što veće proizvodnje, koje se dobro ispla­ ćuju i zaposlujmo pri tom što viši broj svojih spremnih smova, koji će nam on­ da u javnom životu biti od velike ko­ risti. Iskoristimo ovo! Sarajevo, 26. decembra. Gospodarska politika naše bankokratije, što je na nečuven način uzela kor­ milo države u svoje tiranske ruke, hramlje isto tako, kao što joj je ćorava nutarnja i vanjska politika. »Svestrani« i »sveznajući« ministar policije Svetozar Pribićević nesamo da je »zgodan« za izgradnju prijateljskih odnosa sa Rumunjskom, nego se razumije i u valutno pitanje, pa je svoja »duboka« razmatranja javio i putem presbiroa. Ova neuviđavna gospoda nimalo se ne stide iznijeti pred javnost »živahnu debatu«, što se jc razvila u ministarskom savjetu glede sudbonosnog riješenja valutnog pitanja. Ostavljamo na stranu što bi, radi ovako diametralno razkčnih mišljenja u svakoj u o r ni a 1noj vladi nastala kriza i hoćemo da upremo prstom u jednu drugu abnormalnosit, koja pokazuje duševnu golotinju ili satrapske ^shvatanje ovih predstavniks »državo-tvome« stranke. Prije desetak dana javiše konstituisanje od­ bora za proučavanje valutnog pitanja, u k<41 uvališe grofa Kulmera « još nekoliko »državotvoraca«, a pred dvatri dana javiše o anketama, koje će se o tom pitanju sastati u Ljubljani i Zagrebu, na kojima bi sudjelovali politi Č a r i. I eto :h sad na jednom sa izvještajem o »živahnoj debati« u ministarskom savjetu! Šta znači ova igra? Misle li ovi imm«starskj luđa a, da je i ostali svijet poludio, pa đa će dozvoliti ovu šegu sa svojim najvitalnijim interesima? Vara­ ju se ako drže, da je narod ćorava kob.la i пп ih najozbiljnije upozorujemo, da se otrijezne 1 — povuku. Jer zaista bi samo u ludnici mogli biti ovakt mi­ nistri. Registar borupcije Nečuven skandal desio se ovih dana п Banjaluci, koji nam otkriva strašnu korupciju u tamošnjem području. Dvo­ jica rmislhmana iz Novog Pazara bora­ vili su н Banjaluci u hanu Alje Nišića. U tom hanu ponmdao je jedan kočijaš iz Gradiške na prodaju svoj fijaker I ko­ BilješhB | nje, koje jedan od saudžačkili muslima­ na pazari za K 18.000. Dotični пшзИтал nije htio kupiti fijakera i konja, dok ga nisu drugi ljudi uvjerili, da može bez ikakvih zapreka konje i fijaker slobod­ no izvesti. Kad jc pazar bio gotov, o<d.mah je nekakav Hadžialijagić odletio i prijavio stvar pol. vlasti, koja je obo; j.cu Sandžačana bez preihodnog ispti i tivanja jednostavno uhapsila a konje i ' fijaker — zaplijenila. Na neki neobja&tfen nači-n dozna za । to nekakav gulikoža odvjetnik u Ba­ । njaluci, da su spomenuta dvojica mu­ ј slimana trgovaca u zatvoru i ponudi . im kroz Aliju Nišića, da će ih on za | 1500 K zatvora oslobodpta. Ljudi odmah pristali na platež gornje svote i zaista bude odmah jedan iz zatvora pušten, , a drugi ostane i dalje u zatvoru. Iz za­ ; tvora pušteni musliman ode do odvjet­ j nika i upita ga, šta je s njegovim dru­ : gom, a ovaj mu odgovori, da će i on ! biti pušten samo se ugovorena svota mora — povfeiti od K 1500 na K 5000. Nije bilo druge, nego se moralo odmah platiti K 5000. Kad je odvjetnik primio ‘ ugovoreni novac, ode do pol. vlasti i : pusti nevino uhapšenog iz zatvora. Isto ; tako bude dignuta zapljena konja i fi­ I jakera uz uvjet, da ih u Banjaluci p r e pr odaju. Sve se to obavi tako­ i vom brzinom, kao da je spomenuti od­ i vjetnik i sam pol. vlast. : Ova dvojica muslimana teško su po­ vrijeđeni u svojoj duši. Sarnj se čude, kžko to, da je sva pol. vlast u rukama jednog odvjetnika u Banjaluci, koji upravo otima novac ljudima. Ako su bili krivi, nije ih smio ni mogao pustiti ni­ kakav odvjetnik bez predizvida i pre­ sude, a ako nnsu, onda je pitanje, kako su smjeli biti uhapšeni. I u jednom i u drugom slučaju leži krivnja na pol. vlasti, radi čega tražimo istragu u ovoj stvari. Zemaljskoj vladi ako je stalo, da uvjeri javno mnijenje u Banjaluci, da nema nikakva ortakluka između pol. vlasti i jednog odvjetnika u Banjaluci, kako se skoro u svim krugovima vjeru­ je. provešće istragu u ovom pravcu, a mi joj evo radi lakše Istrage navodimo imena dvojice Sandžačana, koji se zo­ vu: Ibrahim Šašanin i б-ućo Sadović, oba iz Novog Pazara. —hk. je također malo) da dobivaju polovicu od one pomoći koju dobivaju slični pra­ voslavne i katoličke vjere. Gukni der malo g. Sćepane! Iza tehasaniel-Hssani — zaherel-mesŠta je babi milo. Presbiro javlja: ruk. Povodom jednog članka u »Jugo»Prema vijestima iz Parisa g. Pašić se slavji« izno&i »Nar. Jedinstvo« u 249. povlači iz politike zato, što je —■ neza­ broju, resp. Š. Grdić među ostalim i odovoljan radom g. Protića. Gospoda vo interesantno otkriće: »Gospoda oko Drašković i Stojanović krenuli su iz Pa­ »Jugoslavije« koja pripadaju svećenič­ risa u Beograd. kom staležu mnogo bi bolje učinila — i Ko ima pravo? Presbiro javlja 23. o. to u svem interesu — kad ne bi na mj.: »U na&m političkim krugovima go­ ovaj način mržnju sijali u narod. M i vori se da je g. Pavlu Marinkoviću, mi­ bismo im mogli iznijeti i dru­ nistru prosvjete, koji je po privat­ gi h poda tak a, kojise neposre­ nom (!) poslu otputovao u Bukurešt, dno n ji h. tiбu i ii z kojih bi se povjerena važna imsjja, da — pobolj­ jasno vidjelo koliko su ta gospo­ ša odnošaje između našeg kraljev­ da ne zapostavljena, nego pro­ stva *i Rumunjske. Naš novi otpravnik težirana pred svećenicima dru­ poslova u Bukureštu g. Luković bio jc gih vjera«. Na ovo još interesant­ jučer dulje vremena kod ministra pred­ nije reagira »Jugoslavija« u svom 250. sjednika, te je sinoć otputovao u Bu­ broju: »Neka iznese te »podatke« o prokurešt. Govori se da će za nekoliko da­ tekciji, pa ćemo i mi i z a ć i s d r u g i m na u Bukurešt otići i ministar unutar­ podacima, samo neka nam Ih ne njih djela g. Pribićević, koji je dobar briše cenzorska olovka«. prijatelj sa sadašnjim rumunjskim прČitajući ove prijetnje jodnih drugima nistroni predsjednikom«. pitamo se, zar je moguća zakulisnost u U Regentovu intervjuu reče vlada, da »narodnoj« i »demokratskoj« vladi ? su naši odnosi sa Rumunjskom naro­ BHo bi nam osobito milo kad biše otpočito srdaČUd, a sad ih eto ide po­ čcli operi ati sa t m dragocjenim poda­ cima, jer bi istom tada znali koliko su । boljšava t’i jedan politički slijepac kao što je ih n^star policije g. Sveta Pribizapostavljeni naši islamski »svećenici«. ćev>ć» Ko ima pravo: Regent ili presbi­ S toga jc valjda uslijedila ona »pravda« kod naših um Tovljenih imama (kojih ni- | ro? Ko je odgovoran za ovaka protrkako nema) i udovica i siročadi (kojih i slovlja? �Сграна 2. Strat;a „ПРАВДА* — „PRAVDA" Za otvorenje Imareta". Kako Je poznato, naš najveći bajrat»аћЛлја, merhum Gazi Husrevbeg uz ostala svoja mnogobrojna dobročinstva uredio je i »1 m a r e t« t. j. jednu kuhi­ nju iz koje će određenu količinu tople brane i uredna hljeba dobivati ne samo svi činovnici, namještenici i poslužitelji raznih Institucija njegova velikog vaku­ fa. nego i svi učenici njegovih medresa kao i izvjesan broj — najsiromaš­ nijih ljudi u gradu. Kad se malo zamislimo u ono vrije­ me. u kome je ovaj naš najveći hajratsahibija određivao tu svoju instituciju, onda moramo doći do zaključka, da je između ostalih razloga bio jedan i taj, što je njegov dalekovidni um predvi­ đao, da bi moglo doći vrijeme da u nas zavlada oskudica na živežnim sredstvi­ ma, pa je ustrojstvom »Imareta« htio da i u tim danima ori gura egzistenciju namještenika i poslužitelja svoga veli­ kog hajrata. Da je ovo baš bila jedna od glavnih težnja toga našeg najvećeg dobrotvo­ ra može se razabrati i iz samih vakufnama jer na pr. u prvoj vakufnami, koja se tiče džamije i ostalih institucija osim Hanikaha i u kojoj se jasno preciziraju plaće i količine taj ina svim mem.ur.ana namještenicima i poslužiteljima vakufa, nigdje se ne ograničuje do kada se ima »ImareU uzdržavati. Naprotiv tome u drugoj vakRji, koja se tiče, Han kaha. .izričito stoji da će pitomci toga zavoda dobivati hranu iz »Imareta« sve dotle dokle god vakufski pr bod mogao podmirivati rashod. Iz ovog se sasma jasno vidi, da je merhum Gazija uzdržavanje »Imareta« za sve ostale namještenike — izuzain Hanikaha — odredio sve dotle dok taj vakuf postoji, pa makar u izvjesnim prigodama rashod i nadmašivao prihode. Ne može niko poreći da je »Imaret« u zlatno doba jeftinoće bio velika blagodat, ne samo za murteziku mer­ hum Gazina vakufa i talebu njegovih medresa, nego i za sarajevsku sirotinju uopće, jer je svak mogao da za ciglih 12 do 16 helera kupi hljeb i čorbu i* ta­ ko se snažno nahrani. Pored svega toga uprav u najvećoj potrebi toga »Imareta«, dakle u vrijeme kada je ta plemenita inšutuciija našeg najvećeg dobrotvora trebala da poka­ že i zasvjedoči plemenite intencije svo­ ga osnovatelja, kaJa je u nas počela oskudica na svim živežnim sredstvima, upravo je tada uprava Gazina vakufa, valjda po nalogu prcdpostavljenih vakufskšh vladi, našla za shodno, da se Frosvjeta i škola. S vjeroučiteljske skupština. Dne 12. o, mj. održala se ovdje za­ kazana vjeroučiteljska skupština. Po­ sjet je uočivši današnje teške prilike, bio iznad svega očekivanja: što osobno što po punomoći, bilo je zastupano 165 vjeroučitelja. Tim su vjeroučitelji poka­ zali svoju stalešku svijest te osjećaj za društvenost i zajedničku organizaciju. Dalje se tu pokazalo da nema i pe mo­ že b ti govora o potrebi ukidanja vjeornauke u školama. Iako su vjeroučite­ lji prosjački plaćeni, ne nađe se ni je­ dan glas, da se to pitanje baci u poza­ dinu, a da sc hljeb traži na drugoj stra­ ni, nego zaključ.še boriti sc, kolikogod sile dopuštaju satno za Istinu i Pravdu, za Vjeru i Otadžbinu. Skupština je tekla sasvim mirno i do­ stojanstveno, kako dolikuje tom stale­ žu. Ovdje donosšmo samo glavne zak­ ljučke skupštine, a interesenti će već prema objavljenom dnevnom redu, zna­ ti šta e je pretresalo i o ćem se ras­ pravljalo. Najprije se poslao poklonstveni brzojav Kralju Petru I. i Regentu Aleksandru, a onda se prešlo na poje­ dine tačke dnevnog reda. Za skupštin­ skog predsjednika izabran jc Muhamed ef. kslamov^, a za vcrifiikatore M. cf. Zahirović i Adem ef. Smalibegović. Donešem su ovi zaključci: 1/Odustaje sc od osnivanja potrebne organizacije, kao takove, nego se bira odbor od tri lica od sve tri gl. konfe­ sije po jednog. Ovaj odbor ima slobod­ ne ruke u radu za interese staleža. U odbor su izabrana ova gospoda: M. ef. Islamović za predsjednika, a gg. Jovo Simić i Ladislav Gugulić za odbor­ nike. Odbor će raditi u Hadžićima kod Sarajeva, gdje je predsjednik. Sve pod­ neske. dopise i inače što se tiče od­ bora vaba slati.na adresu: »Predsjed­ ' i I ■ I I I i Epoi 104 Broj Iz naše organizacije. Čehoslovačka ratificira mirovni ugo­ vor. Stefan Osutski, čehoslovački opunonioćeivik u pratnji Jaroslava Novaka, u mjesecu maju 1915. »Imaret« zatvori RAD NA SUZBIJANJU ANALFA­ prvog sekretara delegacije predao je pod izgovorom, da je tako na­ BETIZMA U TUZLI. Mjesni odbor na­ glavinom sekretarijatu mirovne konfe­ redilo vladino povjereniš­ še organizacije u Tuzli u svojoj zadnjoj rencije u Parisu tekstove ugovora tvo dok se pozitivno zna, da je to po­ sjednici zaključio je otvoriti analfabctvjereništvo sedam mjeseci iza z a t v oske tečajeve u svima selima kotara tuz- ; o miru ratificirane 7. novembra sa r e n j a »Imareta«, tražilo od uprave lanskog gdje se nalazi nar. osn. škola ili I strane narodne skupštine u Pragu ii s potpisima predsjednika republike i Gazina vakufa tek to, da se u š 1 j e d mektebi Jtidaija. U tu svrhu pozvani su ministra spoljnih poslova Čehoslovačka oskudice na pšenišnom b r a §- j svi učitelji i upravitelji mekt. ptidalja na od 10. novembra. n u ima 1 u iniaretskl hljeb miješati ku­ zdogovor i već će ovih dana rad u tom Vrhovni savjet usvojio jc prcdlog ukuruzno brašno«. pravcu otpočeti. Sad je najzgodnije vri­ govora o miru s Mađarskom onako, ka­ Ovo je neoboriv dokaz, da zatvara­ jeme za držanje analfabetskih tečajeva, ko ga jc podnijela komisija. Savjet je nje »Imareta« nije bilo naloženo od stra­ jer su sad najdulje noći, a seljak je i ina­ također riješio da kod austrijske vlade ne vlasti nego su ga zatvorili Šerif, Hače prinužden da na sijelima prikrati noć. akreditira samo punomoćne ministre. Pa kad će to činiti beskorisno, onda mu blbašić i njihovi drugovi. Prema tome Njemačka ne ćc moći po­ Razlog ovom zatvaranju nije nikome treba pružiti priliku, da to vrijeme ko­ slati u Beč.poklisara kako je namje­ poznat, jer se ne može reći da nije bilo risno upotrijebi. Ako se svi pozvani na­ ravala. novčanih sredstava za uzdržavanje »Istavnici odazovu, onda ćemo Imati ne­ Beč gladuje. Radii zakašnjenja trans­ mareta«. Ta bilo je novca da se utroši što preko 20 sela, u kojima će se ovi porta onih 30.000 tona žita što se nalaze tečajevi, održati, a to je kolosalan us­ na stotine hiljada kruna za iskupljiva­ u Trstu, nastao je vrlo kritičan položaj pjeh, jer će se otvoriti oči najmanje nje bezistana 4 Tašl hana, da. se dakle u opskrbi Beča. Francuska misija u izvodi onaj Šerifov ćor-plan koji jc pro300—500 ljudi. Beču zauzela se kod vrhovnog savjeta Rad oko ovih tečajeva nadziraće mje­ gutao toliki silni -metak Gazina vakufa. za bezodvlačnu pomoć Beču. sni odbor i po završetku prisustvovaće Žalosno je i prežalesno da sc zatvara­ Kongres sovjeta održan je 20. decem­ zaključnim Ispitima izaslanici odbora. njem Imareta« u najkritičnije vrijeme, bra u Moskvi, te je (izabran novi ekseRcsultat će se ovih tečajeva svojevre­ ugrozila egz stencha svoj i onako uprav kutivni odbor. Najviše jc glasova dobio meno objaviti. Md. mizerno plaćenoj murteziki kao i osta­ Kalimlin, a Lenjin jc izabran drugim Nadamo se, da će se I drug! odbori loj mnogobrojnoj sarajevskoj Sirotinji, predsjednikom. ugledati u ovaj lijepi primjer braće Tuz­ a još jc žalosnije što jc to. učinjeno up­ rav onda, kada neki inovjoroi ljudi, vilaka. pa da će na isti način otpočeti oIZ ISLAMSKOG SVIJETA. deći veliku oskudicu i strašnu bijedu vaj plemeniti rad. Oko Turske. Načelnik franceskog mi­ SHrotfme, fc svojih privatnih sredstava nistarstva inostranih djela Berthelot naMjesni odbor u Tešnju javlja nam, da otvoriše slične kuhinje i sirotinji dijelišc staviće u Londonu razgovor o Turskoj je netačna bilješka u 7. broju »Pravde«, besnlatno hranu. koje jc razgovoie započeo Clemcnceau. u kojoj je iznešeno da je cijeli Tešanj Kao neku tobož kompenzaciju daje uuz našu organizaciju, osim trojce Гиprava vakufa murtezrki po 2 K za jedan ralića etc. Svi su ТигаГ^ naše pristaše »džihet«. a jedan džihet je iznosio oku i aktivni članovi organizacije tc je u <ama hljeba, a da I ne spominjemo čor­ svakom pogledu najizidašnije potpoma­ be, pilava i zerdeta. Koliko se tijem žu. Gosp. Mehmed ef. Turalić od počet­ nepravda uč’nUa samo bijednoj murteka te član odbora i jedan od najagilni­ zic4\ to je lahko uvidjeti, ako se uzme Београд, 14. децвмбрл. jih odbornika. na um. da danas jedna oka hljeba vrije­ Rado spravljamo pređašnju mforma- ; ДФнлијала Централне управе у Ca­ di 20 K. Sasvim je onda naravno, da oiju i žalimo što smo njome knivp uči- • paјезу). Муслим. »Рравду« и|Ш1М реmurtezika nije mogla dalje trpjeti ove nii spomenutim našim prijateljima. до&ито, као a na ni,у »Самоуцраву«. nepravde, te su predah tužbu šeriatВи сте mu л-скрспи прлјатељ г. liopskom sudu i traže, da se na temelju куте, за то и цијеним Baiue наааре. vekufnama izreče šeriatska presuda, da Bani ,wct поштујем јер сам увјерен, se »Imaret« ima opet otvoriti. *) да доноси штишите догађа.је о демоOvoliko sad za sad o »I mare tu« a ' кратскшм аулумима, ппч> их -иодиосе kasnije ćemo se osvrnuti na ostale ne- 6. х. муслимаши, nama драга 6paha, » ke stvari u upravi Gazina vakufa, kao | Popuštanje Italije. »Pravda« javlja: није бол»б нн obum нашим no Маћедоna podjeljivanje »džiheta«, o drvima iz , Vlcenzo Galanti, otpravnih poslova ta- | imju и у UoBonaaaip. Саиџаку. vakufske šume, o dirhenima i t. d. Hjanskog poslanstva, posjetio je u ne- I Рећи hy Вам искрено, зашто су нн S. J^lju predsjednika vlade Davidovića. муслммаии драгв, a то je што су «сOvoj posjeti pridaje se naročiti značaj крепи, поштевд, одлди, поуздани, по•) Mi držimo da je murtezika mogla prod riješenjem riječkog pitanja. Izgle­ BjopJiiiiBii ir ђоморт.ти, крви 6i овоје pričekati još mjesec dana, pa svoj zah­ da da je Galanti učinio korak, koji bi дали. Ово говорим и тврдим ка темеtjev, mjesto mehkjemi, predati novom se mogao smaitrati kao pokušaj nepos­ л>у стеченог -искуства бродеЈии, као vakufskom saboru. To je i redovitiji i rednog i sporazumnog riješenja naše­ бившл ЧСТ.ШИК, кроз Иовопазарски kraći put. Sam zahtjev potpuno je op­ ga spora sa Italijom. Санрак у Драч и BpiihajvhH се прекп ravdan i mi se nadamo, da će mu novi Isti Bst donosi ovu vijest iz Pariza: Кајмакча.1а41а у своју др *гу Орбију. sabor i udovoljiti. Ur. »Iz krugova talijanske delegacije sazna­ И та.мо 'И амо, што нжам Morao доje sc, da bi sc Italija zadovoljila time, бити од своје no вјерн Opahe, то сам da se osigura Trstu prvenstvo trgova­ доаге воље добжио од браће Муслиčke luke. ništvo vjroučiteljskog odbora za B. i H.« м i.ua, кој-и имају мерхамета., боатског Lloyd George ćc doći u Panis kon­ Hadžaći kod Sarajeva. ocjehaja и инсаиијета. cem ovoga mjeseca, da nastavi sa Clc2. Izabranom se odboru stavlja u Овс сам <ријечи запамтио од једпог menceauom u Londonu započete razdužnost, da po svojoj uviđavnosti вјерпог друга који je свршио турске govoEc o — jadranskom pitanju. izradi memorandum na mite-starstvo школв. Да. u ам нијс било мусллмаIz Rima opet javljaju da se u poli­ vjera. Ovaj memorandum treba da sa- i на, no друпшм 6и' од глади п^х-канили, tičkim krugovima govori o savezničkoj držaje ove tačke: a) poboljšanje honoa од циче се потфв-ри. Недај Боже na konferenciji, koja valja da riješi jadran­ rara i isplatu u dinarima, b) da se vje­ овој шстољубквости заборавити! sko pitanje, a naročito, sudbinu Rijeke roučitelji izravnaju s učiteljima svjetov­ 1иа.д чујем и кад ирочитам, шта даi koja će se sastati u Parizu 7. januara. nih predmeta u dobivanju životnih na­ iiauiiba управа pa. u од Opahe Мусл *иNitti polazi 5. januara iz Rima u Pariš, mirnica i drugih potrebština, koje dr­ мана, као Србкп прсивослаише njepe, da prisustvuje tome sastanku. Radi toga žava izdaje u svojoj reži#, c) da se i 'Стидим се Bora и лоштених људп. Да jc talijanski parlamenat odgođen do 28. vjeroučitelji uzmu u obzir pri popustu муолимашг нису нмллји братског м januara, jer je Nitti izjavio da ido tog na željeznicama. ako se ta pogodnost људског осjoha ja, ne би нас пи Tjiendana mora,biti otsntan. ikom odobri. Memorandum sc ima po па у Драч изгулила.; доказ: *Ј IpnoropGospodarski zahtjevi Italije. »РоГЖ- i ски лоповски дочок mogućnosti publicirati u novinama kad ka« javlja: Otpravnik posala talijanskog ! se bude predavao na nadležno mjesto. Нека Вам, драги г. уЈмдниче, nije pošlaoištva g. GaJeniti bio je jučer du- i лакжаво ако Вшм призпам, да су му3. Apelira sc na sve vjeroučitelje da lje vremena kod min str a predsjednika i счимапи једипи елемеиат паше даpošalju dobrovoljne priloge za odbor, g. Davidovića. U obavještenim sc kru­ da ovaj ima čim u buduće raditi i da luiinibe држзве, кбји су у odom каосу govima govori, da jc njegov pohod u se podmire dosadanji troškovi. Taj izгулеп.а u трабежа оста.ти чистих inavezi sa zahtjevom talijanske vlade, da nos treba da bude bar 5 K. Ovi se pri­ ка, на своју грдну штсту. Ono je jenaša diržava primi na sebe sve bnc kon­ lozi imaju što skorije poslati na odbor. диии елеменат, који би знао са овоvencije pomorske i saobraćajne, koje јим поступком иодићтг државни угTim se skupština zaključila i vjerou­ su bile između Italiije i Austro-Ugarske. лсд. Не рачунам у ту исламску зајадčitelji razišli svojim kućama u uvjereNc vjeruje se, da će naša vlada pristati иицу ПрлбиНеимћа ПЈга^никс u изnju, da sloga i jedinstvo mogu puno ne­ na potpis tih konvencija. Što granice iz­ раче. По ла лређом na ствар. što učiniti i da su pokazali nadležnim među naše države i Italije još nijesu faktorima, da su i vjeroučitelji svjesni Мени je била жслл лд се осврвем određene, a što više Italija još nije ni na допи' лз Бзња Луке у 96. броју svojih prava kao i dužnosti. priznala našu državu, a traži od nas, Ватпе »Правде«. da primimo razne konvencije o plovid­ Узалуд je дсишспику траж.ит1 од Novosadska opština zatražila je od bi i saobraćaju, koje bi nama još više повјерсвика обрта от трговиио, да му mmpstar tva prosvjete, da se. u . Novezale ruke na Jadranu. полозли рачун о нриходу и разходу vom Sad u osnuje — pravna aka­ Prije definitivne ratifikacije ugovora o demija. Zahtjev je stavljen ministar­ режијских трс^кова и т. д. IIpano je miru valjaće da njemačka delegacija g. рочово, да jc Wj фовд нечи^х крава stvu na proučavanje. Shnsona i saveznička komisija pod pred­ ■музарп.. Ово ме je потакло, na слм ce Društvo za narodno prosvjećivanje u sjedništvom generla Leronda — urede 'иНиЈрм1Гр&о код »Цвнтрале трговвле« Sarajevu poziva sve članove Društva izvjestan broj prtanja, koja $и nadala п вво Впм, niTo Ви могуће нисте зиаza narodno prosvjećivanje t j. sve čla­ prilikom spreme, da ugovor mira stane :и »a крапу музару: nove stručnih organizacija u Sarajevu, na snagu, a naročito p.ćanje o zamjeni 1. Зуровац Пајо диже мјесечпо kao i ostale prijatelje narod­ njemačkih sila sa savezničkim na teri­ К 400.—. nog prosvjećivanja, da dođu na sasta­ torijima, određenim za plebiscit. Vrlo je Naši ^pisi Pclitičlii pregled nak, koji će se održati u zbornici velike gimnazije u ponedeljak 29. decembra 1919. u 18 sati sa dnevnim redom: 1) Izvještaj o dosadašnjem radu, 2) Čitanje nacrta pravila, 3) Biranje članova širega odbora,-4) Eventualije. vjerovatno, da će ta konferencija zapo­ četi 27. decembra, a drži se da će vrlo brzo završiti svoj rad. Još sc ne zna da li ćc protokol definitivne ratifikacije ugovora potpisati von Lcrsner i Simson zajedno ili samo jedan od njih. 2. СтамивукоимИ Скмо К 200.—, 3. РибЈпгка Јаросдав К 1.000,—, 4. Гом1№1двр Софија деф. днов. векада. 700 a лекад 800 К. За ово двоје (под 3. w 4.) чудиовато чам авучг, ®аглђда да иијесу чистк јослони, аа- �'&₽•) 104 Broj „PRAVDA- — „ПРАВДА* Strana 3 Страпа Slabost francusko valute. Iz Ženeve propištala sirotinja. O protekcijama ne da koje moramo, i po provinciji da os­ javljaju, da se tečaj francuskoga franka treba posebno govoriti. Stoga tražimo nivamo ako hoćemo da živimo i na­ popravio za 2 franka i 77» santima. Bio javan obračun. predujemo. je uoči tog dana na ženevskoj burzi 52 Povišenje ovršnlh pristojbi prigodom I to je dakle jedan od glavnijih razlo­ franka 371/« santima na 100 francuskih naplaćivanja poreza: Na temelju nared­ ga d.a sc veselimo ovom zavodu a da franaka. be min. financija (Generalne direkci­ kod nas nije sve nenaravno, ovaj raz­ Novi naš zajam. Amerika je stavila log ne bi trebali ni da ističemo, kao što je neposrednih poreza) u Beogradu od našoj državi na raspolaganje još jedan ne bi trebalo ni da se veselimo: da se 26. novembra J919. godine broj 4237 izajam bez obzira na avans od 25 miBosniva jedan zavod muslimanski kao ta­ madu s počam od 1. decembra 1919. ju-na dinara za nabavu željezničkog, te­ kov t. j. da u nas nije sve nenaravno godine povisiti ovršne pristojbe i to za legrafskog i telefonskog materijala. ne bi se »nenaravno« nj veselili. opomenu od dva helera od svake kru­ Blago nama! Sve zajam iza zajma, ne na četiri helera, za preduzetu zap­ Ј. Р. Osnivanje raznih novčanih zavoda u a niti se pita narod ni parlamenat Misle ljenu od dva helera od svake krune na interesu je i pojedinaca i države. Kod li ovi ministri lagati inozemstvu, kao četiri helera i za odista preduzetu draž­ kulturnih i prosvijećenih naroda ti se što slagaše narodu? > bu od jednog helera od svake krune na zavodii u tu svrhu i osnivaju. Kod nas Sitni naš novac. Ministar finansnja dva helera. se također u zadnje vrijeme osniva već je bio naručio kovnog sitnog nov­ Pamuk za seljaštvo. Ministar za is­ mnogo zavoda, a i postojeći povl&iju svoj ca, no javljeno mu je, da ne će biti go­ hranu dobio je obavještenje, da je ne­ kapital. Osnivaju se i srpski j hrvatski PODJELA KUHANOG PIRINČA SA tov prije 5 mjeseci. Za to je ministar koliko vagona pamđka, određenih za i slovenski novčani zavodi, pa koje ču­ MLIJEKOM SIROMAŠNOJ DJECI. — financija odmah naložio, da se stavi u seljake, stiglo na našu granicu. do da se osnivaju i muslimanski? pjesni odbor za zaštitu djece i mladeži promet satni papirnati novac od 10 i 20 Da Bog da, da se seljaci obuku 1 da Mi muslimani Imamo srazmjerno od­ u Sarajevu obavještava siromašno gra­ roba ne zapane u šake kojeg »demok­ para. već malo novčanih zavoda. Naši sugra­ đanstvo, da će se KUHANI PIRINAC Austrijska vlada dogovorila se sa ma­ ratskog« gulikože. đani pravoslavni i katolički imaju ih dijeliti slabunjavoj djeci Ispod đarskom vladom, da će novim guver­ »La Humanl'Jad«, jevrejsko žensko mnogo više. Prvi zovu svoje zavode 14 godina u ovim kuhinjama: u Betlehenerom Austro-Ugarske banke'biti ime­ potporno društvo u Sarajevu proslavit srpskim a drugi hrvatskim, pa stoga i №U (Bjelave), kod Sv. Vinka Aleksan­ novan bivši ministar finans'ja Spitzće dne 3. januara 1920. svoju 25-godišmo svoje zovemo muslimanskim. Sedrova ulica) i pred Iinaretom. Prije toga njicu velikom jubilarnom zabavom u milller. parišu se i jedni i drugi po nazivu i mi treba da se takva djeca dovedu na pre­ svim prostorijama društveog doma, ko­ htjedosmo separisati i svoje i separisali gled bu liječniku i to u gradskom IIjom će se prilikom izvesti bogat i biran srno, ih samo u imenu a nikako u cilju Flkatu (Šahinagić ulica) i u školskom raspored. Među ostalim će sudjelovati i djelokrugu i ako smo i na to prisilja­ aminilatorlumu (Mis Irbi, prije Sahtijamješoviti zbor »La Lire« i gospođa Si­ vani U zemlji naime postoji viče trgo­ npša ulica), gdje će se Izdavati pot­ da Alkalav, koja nakon dulje vremena vačkih škola i dvije trgovačke akadcUredništvu „Narodne Riječi", Cetinje. rebne legitimacije. Ove Icglti- , opeit istupa pred javnost. Veliko zani­ Mi таш H«t kaljamo i krivnja radi neaređne domje. Tc škole pohađaju i svršavaju i inaclje valja onda predati u spomenutim | manje će bez sumnje r^buditi naročito muslimani i ako ne u dovoljnom i sraz- i »tave leti na poiti. Kolegijalni posdrav. kii!» ujama. Kada se ustanovi broj djece, i za ovu zgodu udešeni alegorični pri­ mjemom broju sa drugim sugrađanima. *—Ш————— kojoj će se po preporuci liječnika izda­ kaz društvenog djelovanja. Pretprodaja Apsolventi muslimani tih trgovačkih za­ vati kuhani pirinač, onda će se u novlulaznica je počevši od 25. o. mj. u knji- I voda ne mogu da nađu uposlenosti i ната objaviti početak dijeljenja«. žari Danici i -A. Kajon. Posebni se po- | praktičnog rada ni u trgovinama ni u Tako glasi objava mjesnog odbora, a živi ne razašilju. novčanim zavodima, nego traže mjesta ml smo s privatne strane razumjeli, da po željeznicama, poštama i drugim raz­ Javna zahvala. Povodom bratile* aasretljiće spomenutu djecu u grad, fizikati^ nim netrgovačkim kancelarijama. Srp­ 1 voRti, koja nam pri djeljvnju državnih visokobesplatno pregledavati g. Dr. Delianys (kolskih Stipendija iskaiake na naSoj zemljanoj ski novčani zavodi i veletrgovci ne će vladi g/. Grđid, Krsmanovie сИ, doaeeavki fai to od II sati do podne. da primaju te muslimane, makar se os­ I mozni zaključak: da nam i a principa ne Mjesna Državna Zaštita Djece i Mla- i đajo itipendija, osjećam se zaduženim, da im jećali i Srb ma, a isto tako ne će ih da deži u-Sarajevu namjerava da svakako i i u irne svoje i svojih kolega ovim putem izreotpočne sa dijeljenjem spomenutog ku- ! Muslimanska trgovačka 1 obrt, banka. i primaju ni hrvatski uz časnu iznimku čem втој« najtopliju hvalu i blagodarnost. hrv. ccntr. banke, makar se osjećali Hr­ E bat Vam „vala glavati carski gospođini*, banog pirinča oko 15. januara 1920. U- j Mvriistarstvi) trgovine odobrilo je pra- I vatima. Također ih ne primaju ni musli ­ kad za nas pokazati« t liko o<; usko brige pa pozorujemo osobito naše тиаШте da | vila »Muslimanske trgovačke i obrtnič­ □as ne otjeraste u Zegrćb, da не u njemu pa­ manski djelomično radi toga, što su i preko svoje mektebske djece obavijeste ke banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. timo i prebijamo, nego nas ostavi »te kod kuće, tamo ravnatelji nemuslimani kao i radi Maše siromašno građanstvo na ovu bla­ u Sarajevu« sa osnovnim kpaitalom od da so pod Vačint okrilpia nakon dugogodišnjeg toga što tih zavoda u dovoljnom broju ' bkolovanja. fizički oslabili, prihvatismo sjekire godat koju nam je poslala čovječna A3,000.000 K. Subskripciju akcija raspisali nemamo, kao što nemamo ni moderno i trnokope i tako o»i urnama esbi iivotan egmerika. su osnivači počam od 1. pa do 31. ja­ sistemijn ili da idemo u mnftijsku riuibu u uređenih veletrgovina, koje bi ih na Šta to znači? Tuži nam se pravnik nuara 1920. a konstituirajuću glavnu praktički rad preuzele. Radi toga mi ne I Makedoniju ili Sandžak, gdje Vari đ ugovi sis­ A. B. iz Tuzle, da je prije 8 mjeseci skupštinu zakazali su na 10. februara tematski nniitav&iu inoshmac«, pa da Umo osmožemo mgda da imamo u svojoj sre­ : Uvimo kosti. Vala Vam na tome i gdje čuli i poslao molbu radi premještenja kod. ru­ 1920., te će tako banka moći otpočeti dini stručno obrazovanih ljudi te slo­ J gdje ne ćuli E baš »t« ijodi od roda i zakona, darske uprave Krčka, a nakon podrug svoj rad još u martu ili najkasnije u ap­ boda inteligencije, koju baš danas ta­ i Sad ste d elom pokaaali rio si nam srcu Žeiruvsec dobio negativan odgovor po­ rilu iduće god:ne. Po nalogu vlasti osni­ ko nužno trebamo, niti ćemo ih imati I Ijeli. Potpuno vas razumijemo. znatom vladinom formulom »nema pra­ vači su odmah izabrali i upravni odbor, Meni se čini, glavata gospodo, da se Vi na­ sve dotle, dok svoju mladež i nakon lazite n veliko, megalomaniji pa dok još nije znih mjesta«. Poslije dva mjeseca iza u koji uđoše : Dr. M. Spaho, Akif ef. škole ne budemo uvodili u onaj rad, I stigla njezina posljedica Dapominjem Vam svi. tog, uvjeren da ima prazno mjesto, po­ Biserović, Asimbeg DugaUć, Muhame ■na značajne riječi slavuov Gnnduliča koje ste za koji je pošla da se osposobljuje. slao je drugu, a kasnije i treću molbu, daga H. Jusufagfć, Ncziraga AhmetašeVi — eini eo posvo zaboravili: ,Koo sreće To ćemo moći, na žalost, tek onda, ali na obje do dan danas nema odgo­ vić. Ahmcdaga H. Omerović ij Ibrahimau oholi, ... a tebi samo ni ^ćepane Mali riječi kad imali svojih muslimanskih novčaTvoga brata Vasđja, kojs je dobacio u bosanvora. ga I lomerdžić, svi iz Sarajeva, te Dr. sksDi saborn tadanjom anot' ijskoni gromovniku nih zavoda 1 veletrgovina. Pitamo da li vlada kani uopće odgo­ Ah Kjamilbe? Džinić, gradonačelnik iz generalu Potioreku, koji je ostavio oa.ikovo uevoriti na te molbe idi prov aga samo Banjaluke, Avdaga Kohider, trg. iz Mo­ Vklivši početak toga rada baš u os­ pomenu. kakova ee i ’lvoja biti; „Žari, pali, svoj hir. Držimo, da rudarski odsjek ne nivanju ove trgovačke i obrtničke ban­ stara, Ahmedaga H. Kovačević, posj. iz udbinski dizdare, dok i tvojoj kuli reda dođe." će da udovolji molbi zato, jer mu je Sapienti sat ul-, Л b i t ■ r i e n t šc r.-sud. Lukavca (Tuzla), Hamid ef. Kurbegoke to je mi baš kao takovu najtoplije škole i odbijeni moli­ neobično vidjeti i kvari mu ugled Mujo' vić, posj. hz D. Vakufa i Husem ef. Oi preporučujemo svim muslimanima, da te lj š t i p e n d i ј e. 6 crvenim fesom na glavi. Možda se i manović, bauk, činovnik iz Dervente. ju objeručke prihvate i da nastoje svi, varamo, pa pitamo: Sta to znači. Jedni zagonetka, haš preriiire donosi ovaj Ravnatelja zavoda, koji mora biti da u njenom radu, upisavši akcije, su­ musliman odabraćc osnivači, о4по?ф Zavod za odijevanje naroda ima na djeluju i time pokažu da shvaćaju njen I brzojav: „ISeovrad. 19. decembra. Jednu veliko I ivajeareko industrijsko podmeće predložilo je osnivalački odbor u kojoj svojoj nared­ stovarištu: 2000 komada ženskih dječiplemenit cilj i njenu potrebu, о kojoj će­ ■ novoj vladi, da zamijeni sveukupne gvosdone iih haljina od mješovite tkanine po 05 K, noj sjednici. konstrukcione pozlove, u našoj državi. Kok za mo i kasnije govoriti. ■ izvršenje ovih popravaka stavlja 18 mjeseci! Prema tome ova je banka perfektna B500 komada muških diječijih haljina od U Sarajvu je zavod naišao na lijep ' Ko bi odgonetnuo ova vileel? i o njoj govorimo kao o gotovoj činje­ mešovite tkanine po 60 K, 8000 komada prijem: samo šestorica ljudi upisaše pre­ nici, jer osnivači, kao i izbor članova ■odijela od mješovite tkanine za radnike ko 450.000 kruna. upravnog odbora, najbolja su nam za­ po 88 K, 3800 komada odjela od mje­ Ne možete 11 spavati? Niti rafiti? šovite tkanine za radnike po 150 K, 1000 log za to, da o njoj tako mislimo. Mi O uređenju valutnog pitanja ne slažu Bole Vas^ živci? Krasno ugodno čuv­ komada dječačkih odjela od mješ. tka­ ovu banku kao organ muslimanske or­ se gospoda »demokratski« ministri. Prcstvo donijet će Vam l'cllerov pravi Elganizacije u kojoj su zastupani, s ma­ nine za radwke po 88 K, 300 komada sbiro maime donosi ovu vijest: 20. o. safluid! 6 dvostrukih ili 2 specijalne velom iznimkom, svi muslimani Bosne i muških dječačkih odjela od ratnog štofa mj. držana je sjednica min. savjeta, koja I.ke boce 24 krune. po 500 K, 150 komada dječačkih odjela Hercegovine svesrdno pozdravljamo i je potrajala od lb—21 sata. Raspravlja­ Imate li pokvaren apetit? Cesto pood ratnog štofa po 350 K, 200 komada njen rad željno očekujemo jer smo pot­ lo se u prvom redu o valutnom pita­ i vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otidjcčijih odjela od ratnog štofa po 150 K, punog uvjerenja, da će ona mnogo i nju. Ministar Lnansija g. Veljković iz­ I stranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pi2700 komada ženskih bluza od mješo­ mnogo pripomoći saniranju naših trgo­ nio je svoj poznati projekat o regulisa- i lulama! 6 kutija 12 kruna, švedska že­ vite tkanine po 40 K, 500 komada žen­ vačkih ј obrtničkih prilika. Baš za sa­ nju valute, naime da se provede izmje­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna, skih mantil od ratnoga štofa po 300 K, niranje tih prilika imamo razloga da se j na kruna sa novim novčanicama, na i Omot i poštarina posebno, ali Što jeftii 10000 komada papirnatih muških odi­ zalažemo najviše mi muslimani. Mi ži­ kojima bi na jednoj strani bila označe­ ! nije. L'iigen V. Feller, Stubica donja, vimo najvećin dijelom po gradovima, i jela po 40 K. na dinarska, a na drugoj krunska vri­ * Elsatrg br. 310. Hrvatska. a rješenjem agrarnog pitanja na način, j Gornja odjeća stojj na raspolaganju jednost u relaciji 1 :4. Zatim se razvila kako to »demokrate« hoće da riješe, uJeste 11 prekoinerno osetljivi protiv po naznačenim kupovnim cijenama u živahna debata. Nekoji su ministri iz­ i pućeni smo jedino na obrt i trgovinu i hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah prvom redu svim državnim preduzećirazili svoje protivno mnijenje, naročito mi ćemo jedino da na tim granama raz­ različite boli? Oj, kako tu ublažuju boina, onda aprovizaodama kao i svim ministar — Pribićević. koji zastupa mni­ vijamo i jačamo svoju budućnost i svoj ostalim organizacijama, -kojima je po­ jenje, da valutno pitanje treba poste­ . li, čnie otpornim masaže s Fell&rovim opstanak. Nas veseli svako musliman­ pravim Elsafluidom’ 6 dvostrukih ili trebna odjeća. Osobito se preporučuju peno -rješavati i to da u tom pravcu sko poduzeće, a po gotovo nas veseli 2 velike specijalne boce 24 krune. eradskim općinama kao poklon siroti­ valja postupati ovako s razloga, jer va­ osnivanje takog poduzeća koje će sa Trebale biste terajtiće sredstvo, koje nji. Do 10. januara 1920. primaće se na­ lutno pitanje treba rješavati u vezi s os­ jeftinim kreditima da podupire našeg za­ rudžbe na veliko sa strane gore spo­ talim ekonomskim pitanjima, kako ne I utažuje grčeve, jača želudac? Držate natliju i malog trgovca. menutih institucija, a od ovoga dana bi zbog valutne reformacije cijena robi i se samo Fellcrovih pravih blsa-pllula! Govorili smo sa osnivačima te banke, 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam* 12 moći će robu kupiti i pojedinci kao i porasla. On z«tupa uz ministra Kramečitah smo odobrena pravila i naročito i ra mnijenje, da sc valutno pitanje ne malih boca 30 kruna. Omot i poštarina preprodavaoci, koji robu mogu kupiti ističemo to, da se mi od ovog zavoda i posebno, ali što jeftinije. Eugan V. Feb na veliko i dalje istu raspačavati među smije riješiti na taj način, da bi pučan­ imamo nadati mngo čemu korisnu kao lcr, Stub.’ca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ narod iz slobodne ruke (po troduplim stvo odmah prešlo sa krunske na di­ ni od jednog drugog našeg novčanog ; narsku vrijednost. Naše pučanstvo mo­ vatska. cijenama. Pr. si.) zavoda. Nama su svj ti zavodi dragi, t Magazin robe nalazi sc na Martića ra i nadalje računati u krunama i poste­ MOJ BRAT Smail Zukanović slu­ nas napredak svakog toga zavoda mo- ; peno u budućnosti, ako budu‘ekonom­ trgu (kod katoličke katedrale) te se mo­ žio jc kao vojnik u vo sci bivše Auže samo veseliti, ali nas osnutak ove , ske prilike dopustile, uvesti dinarske že roba pogledati radnim danom od 8 stro-Ugarske. U godini 1916. zapao je trgovačke i obrtničke banke nada sve do 14, a svecem od 9—11 sati«. novčanice. • u zarobljenički tabor na ruskom rati­ veseli, osim istaknutih razloga i radi To nam dostavlja presbiro, pa nam štu, te od tada do danas za njega ne U svrhu uređenja valutnog pitanja toga što će ovo da bude jedan novum se čini da bi bilo dobro, kad bi zavod znam ništa, da li je Živ ili mrtav, te održaćc se u Zagrebu i Ljubljani sjedni­ među na.šm zavodima, u kojem ćc i na­ ка odijevanje objavio kako dosadanje molim sve znance i prijatelje, ako ko ce stručnjaka, gdje će se iznijeti .mnije ­ ši svršeni trgovački akademičari naći prepredavce, tako i vrste robe, koja je štogod o njemu zna, da mi javi* na nje o nekim važnim točkama valutnog mjesta za svoju praktičku izobrazbu i odašiljana u pojedine krajeve. Zucka se adresu Zukanović Ibrahlm pitanja. Ovhn će sjednicama prisustvo­ gdje će se osposobljavati za upravitelje o kumovima i prijateljima, a vala i o 201 t-3 Počite ’j ^Hercegovina). vati i političari. i poslovođe onih naših novčanih zavo­ h o r e n d n i m cijenama, na kojima je lio иреттуштам Вама, да разаборете што je и Како je, ко су > шта зу. Me вјерујом да Ви нематв <wje оиркл1Н>е -клја би могла зал1и4онити one твапске улиздце и отрове. Могуће, да Đanw ne би помагалм овим демокра1шма, да могу харачцти у ci’<m к свачггм. na стога i налазе мјјич пшалск« пжариде. Јер демократи c-, 6oje •вјетла w искмжшћују ситуапију на смдо начилг. Прмјатељски поздрав! Domaće vijesti Роп»М uPEdništva. TrBšBljah Gospodarstvo �I A sb .ПРАВДА Страна 4. Strana LJEPOTA MAHSUZ Mlad, lijep, pošten i bogat svršeni pravnik kani se ženiti i traži što ljepšu i što mla­ đu djevojčicu inteligentnu i od lijepe porodice. Bolje bi bilo, da je bogata ali ako slučajno ne bude ne škodi ništa. Poslije kratke korespodencije uslijediće viđenje i sporazum. Adresu označiti u pismu tačno, a moja je za sada ovako: Kandidat ženidbu, Uprava »Pravde«. Sarajevo. 205, 1—3 JEDNOKATNA KUĆA ZA PRODATI. Sastojeći se od 8 velikih soba sa ku­ hinjom E-nskoIiko nuzgrednih prosto­ rija. Upitati u Vrbanjiši br. 3. ispod Budakovića. PRAVDA 231/1919 Број 104 Broj Advokaisku kancelariju otvorio je u Travniku advokat Dr. Sulejman Alečković. 200 Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerovo Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gosp da upotrebljuju je s najvećim uspjehom, ivu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa' lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Eisatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 ii Za Bosnu i Hercegovinu. Centrala u Sarajevu. • FILIJALE: Banraluka, Bijeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. ISPOSTAVA: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, B. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica ■ i Zvornik.. ZASTUPSTVA: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, B. Petrovac, Roga­ tica, Sanski Most, . re­ brenica,Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovita rezerva i fond za si­ gurnost zaiožnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši sve uplate i naplate u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstvo za B. i H. Assicurazioni Generali i Prvog sve­ općeg društva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. (zvjer di) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. *■! Bi uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža ISLAMSKA DIONIČKA ŠTAMPARIJA (TISKARA) U,SARAJEVU. Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska) Brzojavi: FELARIA, 188 Telefon 55 RASPIS i poziv na upis dionica III. emisije Islamske dioničke štamparije (tisJcare) Sarajevu, povodom povišenja dioničke glavnice Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne itnati-Žviše pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa* pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldiova prava »Elsa* tannochina-pomada za porast kose činr krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedio* prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezcolno, brzo i pouzdano. Nema više k.urjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /risa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Plast Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. •— Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 24 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, ođ 125.000 na 150.000 kruna Na izvanrednoj glavnoj skupštini od 21. decembra 1919. zaključeno зе povišenje dioničke glavnice u smislu društvenih pravila i to za 25.000 kruna, te je ravnateljstvo ovlašteno da ovaj raspis i provede. Na temelju ovoga ovlaštenja i u smislu članka 4. društvenih pravi^A, određuje ravnateljstvo javnu supskripciju za 500 novih dionica uz nominalnu vrijednost od 50 K uz slijedeće uvjete: 1. Na upis novih dionica imaju pravo samo stari dioničari i to na sva­ kih 5 starih dionica jednu novu dionicu uz tečaj 150 K po komadu. 2. Svaki koji želi sudjelovati kod upisa ove emisije treba da to prijavi upravi Islamske dioničke štamparije u Sarajevu. Uprava Islamske dioničke štampanje u Sarajevu izdaćo potvrde na pravo upisa, na temelju kojih će se obavljati upis kod Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu. 3. Potvrde Muslimanske Centralne Banke izdane o upisu treba sačuvati jer samo na temelju ovih potvrda izdaće se nove dionice. 4. Upisani iznos treba potpuno odmah prema tečaju uplatiti. 5. Rok emisije traje od 28. decembra 1919. do 15. januara 1920. U ovom, roku norasprodane dionice ustupiće se sindikatu koji je naročito za to sastav­ ljen. — Stari dioničari, koji posjeduju manje od 5 dionica mogu se koalirati i u smislu 1. tačke ovoga raspisa vršiti pravo supskripcije. 6. Nove dionice sudjeluju u poslovanju 1920. godine. SARAJEVO, dne 24. decembra 1919. RAVNATELJSTVO ISLAMSKE DIONIČKE ŠTAMPARIJE Eisatrg br 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu/—odružnica u Tuzli. Potpuno dioničarska glasnica K Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući r^čun i najbolje ukamaćuje. —- Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bs nkovne poslove nrjbrže i najpovoljnije. » Odgovarat urednik: Ш, ŠudžukiL Vlasnik: Centralni Odbor »J. M. O.« 47 Štamparija D. & A. Kajoii, Sarajevo. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1919 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Description An account of the resource Br. 1-51; 53-95;101-104 + prilozi Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919 Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) IIIF Item Metadata UUID 5949e554-6b43-4a27-aa14-11d084091909 NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 https://kolekcije.nub.ba/files/original/0b954577a2dca1232fd4ebb6edf05bd6.pdf 95e8eca1dd9d1d1452b078e9c80f50a8 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. t ;?<■ ик IP fe W ^»4 '4 ' ж ff' к K I w ■ V ”"■■ Ж ЖМ V?4 fl POJEĐINi BROJ 80 HELERA. v;- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. '<^ Uređuje redahcioni odbor. V Л ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 7 (112) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt steuionice 1119. Sarajevo, subota 24. januara 1920. (2. džumadil-evvela 1338.) Anarhija u Biloa. ta tužne i potlačene Bileće do№шо jučer ovaj brzojav: »Pred deset đaaa napali su pljačkaši u selu Prijevora aa kuću Aga Babovića puškama. Vrata i prozore razlupall. Istu noć su napali i na selo Zaušlje, ali bez uspjeha. Dee 19. januara usred grada u 3 sata .•slije podne napadoše neki dobrovoljei na čelu sa predsjednikom Lazarom Džeietovićem, (sada u službi kod minlaiantva za agrarnu reformu u Beogra­ da) i nekim građanima Srbima na Ah- I meta Karaniehmedovića iz Trebinja i do mile ga volje isprebijaše. Usprkos 60 žandara u gradu još nijesu niti pokušali da zločince zatvore. Ako nam ne možete isposlovati zašti­ tu, molimo da nam od vlade Isposlujete vagone, da selimo i glavama sklonište tražimo. Mjesni odbor.« Nedajmo svog sela! Mо t to: i državi, kojitna pristupaš sa onim istim 1 burnim oduševljenjem, koje fi je srce »S ramena ću glavu dati, АГ kamena jednog ne dam!« osvajalo, kada si svojoj krvnoj braći preko Save i Drine pružio svoju brat­ Abduilah-paša Abuković. sku desnicu i pozvao ih na iskreni za­ Za koga ja pišem? družni bratski rad oko izgradnje za­ Za te moj dobri težače, za te m prvom jedničke nam države i zajedničkih inte­ redu, pa onda i za sve tvoje prijatelje. resa našega naroda. Pjevao si i vese­ Za te kažem. u prvom reda, jer tebe lio se očaran velikom srećom. Prvi bra­ smatram najvrjednijim članom ljudske hijalni istup proti tebi, islamski težače, zajednice i najčestitijlm bićem ljudsko­ umanjio je taj neopisivi osjećaj sreće, ga društva. Ti si jedini među nama koji ali si ipak, u velikom svo-m veledušju cuade svoj prag, koji postojano čuva opraštao braći njihovu griješnu zablu­ klor svojih otaca, koji najtoplije ljubi du, držeći da ih pri tom vođi samo svoju otadžbinu. Ti si najčvršći stup nagon osvete za nedjela iz 1914. koja svoga naroda i najstalniji temelj svoje je na njima počinila austrijska policija države. Tokom dugih i burn.li vreme­ i žandarmerija. Tim nebratskim činima na pokazao si što možeš. Država, Koja ispunjena je cijela jedna godina našega je od tebe samo tražila i — silom, ako oslobođenja. I danas je — na grdnu ne milom — utjerivala one silne pore­ sramotu — jOš jedan veliki broj luze, ispraznila tvoje žitnice, odvela ti peških stvorenja, koja su se, izgleda, i zadnji komad hajvana ispred kuće, organizovaia sa svrhom, da te orobe i djeci otela oca, nemoćntku hranitelja, raskuće. Dne silne tužbe iz skoro svih \ oduzimala ti krv tvoje krvi, orobila ti I krajeva naše domovine, vapaj razuđei, i' i mal i evllad puneći svoje bezdane dže- ‘ nih žena i djece, zaklanih muževa i iz; jpove i zadovoljavajući svoje nezasit- I mrcvarenih nemoćnika, garišta tvojih i »e želje, — država te je ta gospodarl stveno i ekonomski upropastila i uni- ■ domova i otimačine tvoga blaga, hara­ nje tvojih njiva i uništavanje tvojih šu­ štlla, a da nikada nije ni pomislila da ma, zatiranje tvojih vrtova i rušenje poboljša tvoje bijedno stanje. Austrija, tvojih voćnjaka jasno govore kako je I koja je preko četrdeset ljeta haračila težak tvoj život, što moraš da podno­ po našoj domovini, gledala je tebe ka­ siš i kako da se boriš ako hoćeš da ko truneš i stradaš u svojim siromašostaneš na svom dobru, pod- jsvojim . nim i nezdravim kolibama, kako ti gikrovom i na očinskom pragu. I ti to z ne mal u trošnim stajama i kako se snosiš uzdajući se još uvijek u praved­ /,1 mučiš i patiš sa rđavim oruđem. Sve nost, uviđavnost. čovječnost i bratstvo je to gledala ta nositeljica evropske — ti to snosiš, jer momentano ne znaš, kulture i nikad je ne ganu tvoja bije­ što ti drugo preostaje. da i jad, nikada nije ispunila svoje najPostigao si vrhunac svojeg očajanja. / preče dužnosti prema tebi. Ona s» nije Vapaj bilećkih i rogatičkih muslimana / starala da ti pruži priliku, da sebi sa­ za cjelokupnim iseljenjem, za kojim se gradiš pristojnu i zdravu kuću, nije se povode još mnoga mjesta nameće nam iurtnula — ili vrlo malo — da ti se u sumnju, da i nas moguće ne čeka gorka slučaju bolesti pruži liječnička pomoć. sudbina užičkih muslimana. Malo se brinula za tvoju školu, u kojoj Ti, islamski težače, koji vjerno is­ bi tvoj mlađi naraštaj stekao najnuž­ punjavaš svaku državljansku dužnost nije znanje. Nije htjela da poduzme ne­ naprama svojoj državi, moraš od svoje ku vrst reorganizacije tvoga gospodar­ države uživati | svaku pravnu zaštitu stva, da preustroji staje tvoga blaga, i treba da budeš ravnopravan sa svim da tvoje blago oplemeni. Obrađivao si svoju zemlju na jsi način kan . t>ieđ drugim svojim sunarodnjacima. I ako da­ našnja naša vlada, koja je dužna da te 100 godina a ta država nije htjela, da štiti, koja raspolaže silom i bajonetiti dadne moderna sredstva . da olakša ma, koja mora da te brani — neće to tvoj teški trud. Tražila je od tebe sa­ mo žrtve, silne i neopisive žrtve, a ti da učini, onda te ona rješava tvojih si podnašao i pregarao sve. Oštricama podaničkih i državljanskih dužnosti. svojih bajoneta zapovijedala je tvojim Ne, islamski težače! Ti nećeš i ne oduševljenjem, ali te nije nikada odusmiješ ostaviti svoje domove i svoga tmtkševljavala. — Dugo si podnosio i trpio, dobra i u masama iseliti. Tvoj očinski Lsprh kada . nijesi mogao više, sabrao si dom i plodna tvoja polja, koja si svo­ СЈггупе okrnjene sile, doprinio si još jed- jim znojem kroz vijekove obrađivao, sve'rfnAdlućnu žrtvu, stresavši a svojom krvlju, krvlju svojih -otaca, ie bas tu nn<mivši kraj bezobzirdjedova i pradjedova branio i od vuka ■ЦВ 1 «ircdm J.I ^Ceniu: utemelje i i od hajduka zar sada da pustiš u krv■HHhbij:i matermu zu ••JiJ.tkžavu. ničke. ruke svojih ubojica? - - Pod tvo­ jim krovom i na tvom dvoru, islamski ml a im z t;>. št„ državu. težače. rodio se je, živio i ^miro tvoj >žc vodi se tačno po' te, . otac, tvoj djed i tvoj pradjed, koji su taj skupi amanet čuvali i tebi ga sada uitnialhna. pa se opovjerili. Dični sine slavnih djedova Bkiuall::-. koji ui- svojih zadužen si i pred Bogom i pred ljudina braniti i čuvati dobar gjas i dičnu uspomenu svojih preda, njihov dom u kojem te rodiše, jezik u kojem te odgojiše, svoju svetu vjeru ti kojoj te osvijestiše, kao i njihovo narodno obilježje. Trebaš biti svjestan, da je samo islamska krv u našoj domovini prava, čista i neokaljana slavenska krv i kao čisti potomak bosanskih patarena imaš neoskvrnjivo otadžbinske pravo r na naše tradicjjonalno narodno ime. Razbojničke bande koje «e dižu poo krinkom nacionalizma hoće da i tebe zatru i unište samo za to jer ispo­ vijedaš leđnu drugu vjeru a ne hrišćansku. To je krvni ispad proti najčišćega dijela naroda hrvatskog i srpskog, ispad proti jedinstva naše narodne dr žave i ti razbojnici nijesu onda tvoja braća. To nijesu onda niti Hrvati niti Srbi, to su naši narodni i državni ne­ prijatelji i za takove imaš onda samo jedan jedini odgovor: Samo bratu bratsko srce, a n e b r a t u šilo za o g n j i I o ! Stoj i brani se! Inž. Čelić. Sarajevo, 23. januara. »Demokrati« se spremaju na provo­ đenje fuzije, još nešto interesantnije: »Ovih se dana udaraju solidni i — trajni temelji jednoj jedinstvenoj jemekratskoj organizaciji rla podlozi jednog jedinstvenog savremenog političkog, ekonomskog i kulturnog programa«. To javlja, pa još masnim slovima, najuređeniji list. »Glas Naro­ da«. I u to se mora vjerovati. Molimo gg. čitatelje, da nam oproste što ćemo na ovom mjestu citirati još nekoliko stavaka iz ovog najkulturnijeg lista. »Trešeljak« je danas zauzet drugim stvarčicama, pa moramo da ovdje citi­ ramo. »Glas Naroda« nagoviješta od­ mah iza gore citiranih riječi: Nije isključena mogućnost da se sve dosadanje grupe Dom. Zajednve, a to su u prvom redu nacionalci, napred­ njaci i samostalci. stope u jednu jedin­ stvenu Demokratsku Stranku. U sa­ mom Dem. Parlam. Bloku ostale bi kao nezavisne grupe — Republikanci. Socijalisti i možda nekoji građanski elementi iz koje bivše srbijanske stran­ ke. Da malo objasnimo gornju mudrost. Ovih se dana udaraju solidni temelji dem. organizaciji. Drugim riječima: dem. zajednica do sad je bila na n e- Godina li. i solidnim temeljima jedna krpanja . i »zmešanija« bez oslona u narodu, koja ima »kao val da neposredno posle toga i (stapanja) poplavi čitavu našu oj tadžbinu«. Prije ove »poplave«, veli »Glas Naroda«, provešće se jedini s t v e ufa organizacija na podlozi jer , dinstvenog političkog programa, i No ostade kao nezavisne grupe — I Republikanci. »Jedinstvena« demoI kratska Stranka biće dakle i repiiblii kunska i monarliična. Zašto i ne bi? i Svi hoće vlast, a »filozof« Cicvarić i već je davno kazao, da je regent — i kralj-republikanac!.... I »Poplava« će imati i jedinstven ei k o n o m s k i program. Zašto ne? NaI prednjački kapitalisti čuvaju slast isto • tako, kao što je čuva jedan socijalista i Koraljeva tipa. A »jedinstvena« će I Stranka biti i za kapitalizam i proti i njemu; i za privatnu svojinu i proti i njoj. Kako već gdje poplavi. Tako je i bilo do sad, pa zašto da ne uzide. i daI lje. Hvala Bogu ■Turaka- je dosta! I I kad se bude pljačkala njihova imo! vina, onda se može mjeriti ako ćeš i i komunističkim aršinom; onda grabi bez . pardona! Na taj način uesanio da neće I ogladnjeli šačica Koraćevih pristaša, 1 nogo će biti ćelepira i za naprednjačke I bankare. Moći će se omastiti i- Dr. Kra! mer. Kulturno je »Stranka« i onako homoi gena: svi pripadaju rilozoiskoj struji — cinika. Treba još samo riješiti pitanje, da li će biti amoralna ili antinivralna. , »Glas Naroda iznio je . гл.Ј.нес. radi kojih je nužno provesti stapanje i or: ganizac ju, pa ćemo i to spomenuti. On ' veli: -Samo jake organizacije Sinaju ; pravo na politički opstanak, a samo sa| vršeno izvedene političke organizacije i na vodstvo državnih poslova.. Drugim i riječima: .Dem. Zajednica- nije imala ! prava, da ugrabi vlast, niti je smije zai držati sve dotle, dok ne nastupi savrI šena — poplava. Mi drugo nijesmo ni tvrdili, pa nas veseli, što je do te istme ј jedva jednom došao i »Glas Naroda«. Hvala mu na ovom nehotičnom priI znanju, što ga je učinio u strahu pred' gubitkom jasala. No uza sve to ga mo! žemo uvjeriti, da će se pad sadanje »zaslužne« vlade dogoditi bez svake »kontra-revolucije«. Ona će ispuhati ! kao mušemali fenjer usprkos tomu, što »Glas Naroda« njen opstanak veže sa opstankom — države. Skori će dani pokazati ko se je pre­ vario: mi ili gospoda sa »demokrati S'kih« visina. Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimansbi kongres u Skopiju. Izabrani odbor izradio je nacrt pro- ■ grama muslimanske organizacije, o ko- I jemu se je vodila diskusija nekoliko da- | na. kongres ga je primio sa nekim iz­ mjenama. U savezu sa programom iz­ rađen je i usvojen također i štatut or­ ganizacije sviju muslimana izvan Bo­ sne i Hercegovine. Ovaj, štatut predvi­ đa zasebnu, samostalnu organizaciju i u slučaju ako stupe u zajednički rad sa kojom od postojećih stranaka. Pro­ gram glasi: I. Potpuno obezbjeđenje lične slobo­ de i ustavnih prava, koja se do sada nijesu u cjelini uživala. 2. ITiniiena proporcio-naltJog izbornog sistema pri izborima za općine i parlamenat. Za Vrijeme |zbora broj naših, poslaničkih kandidata ima odgovarati razmjeru našeg stanovništva. 3. Da se brzo rješavaju i otpremaju molbe onih osoba, koje se obraćaju adminisirativnim vlastima, treba da bu­ de uz svakog šefa sreskog i okružnog po jedan muslimanski savjetujući or­ gan, jer je uslijed različitosti jezika i podrijetla u našim krajevima potrebno, da bude pored sreskog i okružnog na­ čelnika po jedan musliman pomoćnik, koji bi na to mjesto došao izborom ve­ ćine glasova. Vojska. 4. Primjena i izvršenje vjerskih pro­ pisa u pogledu vojnika muslimana: a) u.tanovijetifem odvojene к-иЈите za vojnike muslimane; b) postavljanjem imama u bataljonima u kojima ima muslimana; c) oslobođenjem vojnika muslimana o.<! vojne dužnosti za vrijeme musBfcjr blagdana i dopuštanjcin, da sloboth vrše svoje vjerske obrede: d) utješiti kapu muslimanskih vojni ka na način, koji odgovara musliman sirim vjerskim propisima i osjećajima. �.ЛРАВДА' Ctpana 2. Strana | silno pritisli i opustošili, imade se od- | Šeriatske stvari. 5. Muslimanska vjerska i prosvjetna : mah ‘i bez suđenja predati vlasnicima, »danja moraju se postaviti na osnova­ I koji na to imanje imaju tapije ili mogu ma anteno m i j e. Takovo uređenje j dokazati'svoje pravo na. koji drugi naima se Sto prije u našim krajevima pro­ ' čin. . 14. Država imadu da naknadi štetu za vest:. Naši odnosi sa hilafetom imaju pokretnu i nepokretnu imovinu,»koja se zakonom osigurati. 0. Medrese se imadu preurediti na I je za vrijeme rata i prevrata opustoše­ na i opljačkana. suvremenoj metodi te propisati i preu15. Budući seoski i varoški opštinski ’đesiti njihova nastavna osnova. S tim odbori pri razrezu poreza i prireza ne u savezu: a) svi daći teoloških škola imadu se j vode računa o pravdi i pravici, treba dozvolili, da oni kojih se tiče imadu c loboditi od vojne dužnosti, kao i svi pravo, da budu prisutni kad ovi odbori službenici džamija i tekija. vrše ovake stvari. hi ima se otvoriti jedna škola za ob16. Sva imanja i zemlje, koja su od ■ ;zovanje šeriatskih sudija. okupacije 1912. do danas data u zalog c) šeriatskim sudovima upravljaju ! li su prodala, imaju se povratiti na­ muftije. Da bi se što bolje upravljalo trag onim izbjeglhn građanima, koji su ' akufima i prosvjetom, treba obrazo­ prinuđeni, da se povrate u svoju otadžvati nezavisne odbore, koji će biti od­ biim. s lim. dp oni vrate ranije primlje­ vojeni ad niuftijskih zvanja. 7. Neodložno izvršenje šeriatskih pre­ ni novac. 17. Povlasticom u taćki 16. imadu se , suda od strane izvršnih vlasti. Vakufi. l.orisr;; i oni. koji se nijesu iselili, ail 8. Obezbijeđenje sviju muslimanskih 1 su zbog terora ili tislijfed moralnih i vakufa od svakog nasrtaja i miješanja. materijalnih neprilika. ■ koje rat uzro­ a) sva vakufska, džamijska .i školska kuje. biii prinuđeni, da prodadu ili zadobra koja su uzapćena i uzurpirana 1- ; lože svoje imanje. Trgovina. madu se povratiti i predati svojim va­ 18, Obezbjc'enji' slobodne trgovine i l kufskim povjerenstvima. davanje olakšica trgovcima. Srazmjeb) ona vakufska dobra, koja su ošte­ ćena. imaju se komionaJno pregledati, ran broj muslimana imade ući u trgo­ pa odmah popraviti ili štetu naknaditi. vačke komore. c> sva groblja, koja su porušena imaAmnestija. 19. Treba da se odmah podijeli. opća dii ч' povratiti. dl groblja uopće imadu se smatrati amnestija. Štampa. k; ’ muslimanski vakufi. e) \ ' T se prlboči troše na ono, i 20. Slobodna štampa u granicama učnn -п namijenjen'; suviše! se ustu­ stava. paju muslimanskim opštinama, koje će 21. Stranački organizacioni Statut sa­ ili upotrijebiti n muslimanske dobrotvor­ stavni je dio ovog programa. ne svrhe. Prosvjeta. 9. Sloboda nastave na narodnom je­ ziku. Usvajajući obaveznu iMstavu u osnovnim 'školama, nadzor i uprava u nm školama prelazi na muslimanske O ustavotvornom odboru javlja Eopštine. U nastavnim osnovama tili i škola predvidiće se također i učenje : poha : »Održana je" sjednica predstavzvaničnog jezika, te muslimanske op­ I nika vlade i opozicije, na kojoj se rasštine određuju no svojoj uvidavnosti i pravlialo pitanje u itavotvornog odbo­ ra. Kako sporazum u izvjesnim tačkarazred, u kojem će se zvanični jezik ma i zahtjevima opozicije nije još po­ P' četi. Za uzdržavanje tih škola držastignut. definitivna odluka nije još dov’ uaje muslimanskim opštinama sraznešena. injerni đ’o od poreza, koji su namjenjeni prosvjeti. Mlade kolo republikanaca, koje već Agrarno pitanje. Izdaje list »Republiku*, spojilo se sa re 10 Pošto se agrarna reforma primipublikanchna oko Jaše Prodanovića. jenjuje na spahinska dobra, a takovih Oni će sada raditi kao jedna stranka, zemalja nas nema, zahtijevati, da se imaće svoj jedan glavni organ -i izići pravo vlasništva i raspolaganja, koja ; će na izbore zajedno. su sada važna za zemlje, zakonski za­ štite i potvrde. 11. Zemlje i zgrde, koje su državi potrebite za opće svrhe, imaju se eksproprirati putem jedne komisije za pro­ cjenu. Polovicu članova te komisije bi­ raju vlasnici. Odavno se je osjetila potreba, da se 12. Stanovništvu treba zemlju poste­ osnuje jedr.ja stručna organizacija šepeno dijeliti, te se imade davati slo­ bodna mirijska zemlja onima, koji s i riatskA sudaca i vježbenika, ali do da­ nas se, nažalost, o tom nije ništa oz­ njom graniče. biljno poduzimalo, niti se je što stvar13. Da se vrate pravim vlasnicima ona imanja, na kojima su uslijed ratnih I no učinilo. Danas, kad postoje gotovo sve stručne organizacije državnih či­ prilika zgrade porušene i stoka i ostalo novnika i namještenika. I kad se na •razgrabljeno. Isto tako i zemlja napu­ temelju tili organizacija osniva savez štenih čifluka. koju je država raznim državnih činovnika i namještenika, ne licima ustupila ili koje su pojedinci na- Stručna organizacija Bnrlat. sudaca i vježbeniha. F E LJ TON. A Hffzi Bjelevac Rene Logotetides. (28) Bilo joj je teško —teško da je proplakala. Na­ kon četiri godine što je istrgla iz svoga srca jednu ljubav prema čovjeku, kojeg se je bojala, e je ne­ prijatelj njezina naroda danas jc htjela da oživi tu istu ljubav i da je osjeti. Bol je postajala sve jača i jača i Rene klone na stolicu sakrivši suze da te­ ku po tim starim papirima i uspomenama na ko­ jim je bila ispisana mladost i — prva ljubav!... i i ; ; i [ , Ihsan se je vraćajući se kući uvijek po običajp i susreo s Ifetom ili Sabihom, uvijek na određenom mjestu ođ prolaza Nuri Osmanije do Sultan Ahmedova mejdana. A danas je mimoišao taj put i po­ i šao ».lokušom«, da dođe prije kući i da ostane sam. Nešto ga zahvatilo naglo svega i on i nemisleći na Renu osjećao ju je tako blizu i tako sil­ | no da nije ni časa pomislio na Ifetu. Izašavši na I Bajeziđ skrenuo je naglo lijevo prema mjestu sas­ : tanka, pregledao brzo trg Sultana Ahmeta i neopa- ; I Ifete ni Sabihe vratio se natrag kući. Kod kuće je Ihsan razmišljao. Sjetio se zadnjih i svojih riječi što ih je rekao pri rastanku Reni: da će se možda u životu opet naći I gle! Njih dvo­ i je nalaze se opet u životu na istom mjestu, gdje su se upoznali.. No nekad kad su se istom upo­ 1 znali nije među njima bilo onoga što je danas — 1 PRAVDA' “poj možemo, a i ne smijemo ni mi šeriatski suci i vježbenici ostati skrštenih šaka. Osim toga stojimo pred reformom šeriatskili sudova i proširenjem njihovim na sve islamske krajeve u našoj državi, tc bi prema tome ta naša organizacija I bila najpozvanija, da saradujc na toj re­ formi. Pisac članaka »Naši šerijatski sudovi- u »Pravdi« lijepo je karakterisao nesredenost šerijatskih sudova i , mizerno stanje šerijatskih sudaca i vježbenika, gdje jedan kadija treba ste­ ći bijelu bradu, pa da tek onda , dođe u ј IX. čin. razred, a jedan šeriatškj vjež­ benik da kuburi sa svojim adjutumom po 8—10 godina, dok bude imenovan I kadijom. Daljcnjc razloge o potrebi naše or- i ganizacije suvišno je navoditi, jer ko J grd je služio kao šerijatski vježbenik, taj će ih dobro poznavati. S kim god I amo od svojih kolega o tomu razgova- | rali, svaki je uviđao potrebu naše or­ I ganizacije. ali ' e je do sada svak kra­ tki, <Ц javno istupi i da tu akciju po­ vede. ■ Uočivši naš položaj i naše stanje s jedne, a našu dosadanju pasivnost s druge strane, odlučsmo staviti svoj pretilog za organizaciju šerijatskih su­ daca i vježbenika. Ujedno predlažemo da gv. šerijatski suci i vježbenici u Sa­ rajevu uzmu tu stvar u svoje ruke i čim prije izrade pravila i sazovu konstituirajuću skupštinu u Sarajevu, a gg. kole -c iz ostal.h mjesta molimo, da ovaj naš predlog javno ili pismeno i podupiru. Ako se ko ne slaže s ovim predio gom ili ako ko ima kakav bolji ili shodnji predio«, neka ga izvoli javno Vtalinoti. Bil-hajr! U Gračanlci 31. decembra 1919. Šerjatški sudac; M. A. Kapctanović. Šerijatski vježbenici: Ć. Salkić. N. N-.llandć. Politici pregled Regent će ove nedeljc ratifikovati versailleski mir. prijatelji nam šalju — ultimatum. U utorak na večer se sastalo vrhovno vi­ jeće pod predsjedništvom Clemcnceaua. da raspravlja o jadranskom1 ipitanju. Poslije diskusije sa jugoslavenskim de­ legatima vrhovno vijeće se pridružilo ■ Nlttijevom stajalištu, te je beogradskoi vladi dalo rok od 4 dana, da pri­ mi bez ikakove rezerve' projekat kom­ promisa. jer da će inače londonski ugo­ vor od 16. aprila 1915. biti u cijelosti i neposredno izveden. O jadranskom problemu javlja pari­ ški dopisnik »Epohe«: Pitanje spora iz­ među nas i Italije privodi se kraju. De­ finitivno je riješeno pitanje Albanije, u kojoj Jugoslavija kao svoju sferu dobija sjeverni dio Albanije s Bijelim Drimom kao granicu. Jugoslaviji će pri­ pasti Skadar i Lješ. Pitanje Dalmacije također je riješeno. Zadar dobiva opštinsku autonomiju pod kontrolom lige naroda. Isto riješenje donijeće se i za Rijeku. Ideja o maloj međudržavi ri­ mladogrčke ideje, koja je pošla da razori Tursku i mladoturke, koji će očuvati Tursku. Zadatak Renin i svih onih, koji su došli s njom i za koje i on zna sastoji se u tome, da što prije sruše ovaj sis­ tem. Za tim idu i miadoturci. No Grci idu još da­ lje, tražeći da se dijelovi Tracije i istočni krajevi Epira pripoje Grčkoj. A povrh svega toga traže i u Anatoliji za sada najdalekosežnije autonomije. Cari­ grad. kao trgovačko mjesto skoro je posve u rukama Grka i Jermena, pa bi na taj način u stvari bili Turci potisnuti iz Evrope. Kroz ove sumorne misli 'sinula naglo i jedna svijetla misao, koja ga je napunila nadom, a dušom prolila blago svijetlo svoje, koje je talilo zaleđenu ljubav. Da Ihsan-istrgne Renu iz mladogrčkog pokreta? Jest, ona je htjela jednom napustiti tu igru revolucionarke i predati se ljubavi. Ona je žena — ljubav će nadjačati pasiju, nestaće mržnje u njezinom srcu na Turke A on — Ihsan je može ijubiti, jer ono što ga je nekad s njom vezalo nije još poki­ dano. To eto i sada osjeća nakon četiri godine . No najedanput javila se ifeta. Zar nije već gotova stvar? Zar se može nazad; još sada, kada je on sam tražio . . . Ona meka dhša, ono srce, ona ljubav! . . Ah to je sada nemoguće . . Njezina ljubav sličila mu majskom cvijetku na kojem titra još bitra rosica, koja će pred suncem izčeznuti da njezina boja bude ljepša, da miris bude jači, kada se preda suncu . . U njegevoj duši nastao boj za Iju bav, kojaje nudila sve i za prošlost, koja ре značila sve.. Ihsan je osjećao tu nutarnju borbu, osjećao je tako fizički da mu je prouzrokovala boli u glavi I činilo mu se. kao da će mu se rasprsnuti. Obilo ga ječkoj potpuno jc odbačena. Cijelo pita­ nje inje riješeno usljed pretjeranih zah tjeva Italije u Istri i u njenom zahtjevu, da željeznička linija Rijeka—Trst os­ tane u njenim rukama. Pašićev intervju. Naročiti dopisnik Reuterove agencije intervjuisao je Pašića, koji jc izložio glavne crte našeg programa u diskusijama jadranskog pi­ tanja pred vrhovnim savjetom. Paški je rekao: »Sjednica od subote kao i današnja bila je 'posvećena izlaganju naših gledišta i naših želja. Nadajmo se da ih je vrhovni savjet povoljno pri­ mio. Naša je glavna želja, da se nađe riješenje, koje bi ne samo skinulo s dne- . vnog reda jadransko pitanje, nego bi moglo poslužiti za osnovu budućeg prijatelj-tva između Srbije (!) i Italije. Glede Rijeke možemo sanio da polio- _ ' :mo, da je to pristanište od bitnog in­ teresa po našu zemlju, jer predstavlja njen jedini izlaz na more. Za nas je to mijglaviiije, jer dovodi u pitanje čitav i li' ći razvitak ekonomske snage Jur'.skis lje. Sa druge strane treba se sje­ titi da je Rijeka vrlo udaljena od Italije : da je od nje odvojena širokim pojasom zer ;e. Pitate me da li je moguće ri­ ješit: ovo pitanje putem kompromru. Mogu samo odgovoriti da smo već ucmil! znatne u e.tpke kao na primjer u : t: ugi W:lsonovc Г.: je, prema kojoj je i ulija dobila četiri stotine hiljada na­ ših suplemenika, koji su ostali itzvaji sjeverozapadne granice Jugoslavije. Naši su predloži uvijek hili zasnovani na principu narodnosti, nncijonalne ne­ zavisnosti i isticanja naše zemlje. Korespondent je pitao Pašića da I, misli da će dolazak D’ An^unzijcvih delegata biti od koristi. Pašić je odgo­ vorio. da ne misli da će ti delegati moći ina u čemu da pomognu. D’ AnnUnzio stalno teži, da jadransko pitanje riješi sam bez učešća konferencije mira i bez spoljnjeg uticaja. Izgleda da jc dockan za izašiijanje delegata. Govoreći o ekonomskoj situaciji Sr­ bije Pašić je rekao: »Moja otadžbina užasno je patila za vrijeme rata. Sta­ novnici su izgubili svu stoku i sve po­ ljoprivredne sprave, koje je odnio nepjijateij. Sve postojeće fabrike uništene su. Naše su željeznice potpuno razore­ ne tako, da mi danas nemarno stvarno piicakvog željezničkog saobraćaja. Naš narod n je nikad znao za talas lijenosti, koji je obuzeo tolike dijelove Evrope otkako jc rat završen. On ima potre­ ba, on želi i voljan je raditi, ali mu ne­ dostaje alata i odijela. Za obnovljenje ' blagostanja u našoj zemlji potrebna i nam je finansijska pomoć, a čim ju bu­ demo dobili, mi ćemo imati vjeru « najljepšu budućnost Jugoslavije. Jugo­ slavenski je narod uvjeren, da će ga j 'britan ;ka nacija pomoći i ,da će mu poI kazati i u budućnosti simpatije, koje s« sc uvijek manifestovale u toku rata. Netačna vijest. Presbiro javlja zvaućno: Talijanski listovi javljaju da jc 1 u onom dijelu Albanije koji mi držimo, planuo ustanak i da su naše ćete ima­ le borbu sa ustašama, koji .su im čak I zaplijenili i jedan top. Sve su te vijesti I neistinite i izmišljene. Pravi ustanak hladan znoj zureći u jednu neodređenu tačku, koja je bila negdje daleko u -đubirti njegove duše, koja se je rasplinula u bezkraju. . . i činilo mu se, kao da vidi kako se iz tanke maglice, gdje više ne dosiže njegova misao ni po­ gled diže u zlatooj auroli lik žene s velikim crnim očima, primiče se njemu, a tajanstven glas obliva njegovu dušu: „Ја sam došla sa srcem i bila sam spremna da izdam svoj zavjet . . . Ihsan je sklopio oči i oćutio, da je nešto tajno i slatko napunilo njegovu dušu. VI U Abdurahmanpašinu konaku pripremalo se pomalo za Ifetinu udaju. I ako je Ifeta bila već u dvadesetim godinama nije bez neke djetinje rado­ znalosti pogledala svaku stvar, koju su krojačice iz najboljih carigradskih salona izrađivale Paša je htio da svoju jedinicu dostojno.opremi, tim više jer je odlazila i u jednu kuću, pa i ako jednog »doš­ ljaka« ipak veoma viđena i bogata. Paši se je kao starijem čovjeku svidila i još jedna stvar kod Ihsana, da se je odmah odlučio na ženidbu čim je djevojk j upoznao, jer »tako je rađeno i u njegovp doba« Г"’ je više sreće bilo u obiteljima. Osimto^J^^^ bio nenjen i u krugovima mU'lig^^HgaggK Чо je te !:o u t i ngi IO Muslimani �6>9j 112 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, bjesni u južnoj Albaniji u zoni, koju su okupirali Talijani, gdje je došlo i do borbi između Talijana i Arbanasa. Dioba Arnautluka. Predsjednik Nitti izjavio je interesovannn savezničkim silama, da se ИаГја odriče otoka u Đodekanezn u korist Grčke, ali zato unatra neophodno potrebitim, da joj se povjeri mandat u Albaniji. Kako se u političkim krugovima govori mandat Italije nad Albanijom može se smatrati kao gotovoa Činjenica. Svi protesti albanskih prvaka ostali su bezuspješni. Raspust turskog parlamenta? Lon­ donski listovi primaju' vijest iz Carigrada, da je skupština raspuštena zbog nedovoljnog broja prisutnih poslanika. Diktator francuske, ministar predsjcđnlk Klemanso pobijeđen je pri iz­ boru za predsjednika francuske repu* Nike. Pobijedio ga je Dešanel. Ušljed toga je Klemanso dao ostavku i po svoj prilici se vraća novinarstvu. Ničija nije do zore gorjela. U jedinom razgovoru g. Klemanso je izjavio da kani za nekoliko dana otputovati u Egipat, gdje će ostati 2 mje­ seca. Nadalje je izjavio, -da ne će pisati nikakovih uspomena. Vrhovno vijeće u namjeri, da pomog­ ne teškom unutrašnjem položaju Rusi­ je. dozvolilo e izmjenu robe između Musije te savezničkih i neutralnih zemalja. Tđ ni u koliko ne mijenja politiku saveznika prama sovjetskoj vladi. Engleska je radnička stranka objavila manifest, u kojem odvraća vladu od svake vojničke akcije protiv Rusije naglašuje potrebu. Ja se smjesta sklopi mir sa moskovskom vladom. I I I i I i i । 1 ' ! I : ] Svi engleski ratni brodovi koji su u Malti stajali na raspoloženju, upućeni su u Crno More. Francuske bolničke I lađe dobile su također naređenje u To- i uDnu; da otplove za Crno More. шажлеашшЕтажсшшпкиа Domaće vijesti NAŠA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo ni našega težaka! Koji god nas je svjestan, da nam svima treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivati 1 unapri­ jediti. Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasi- ; I o naše organizacije. Poisljeđni je čas, pa molimo sve naše prjatelje i čitaoce »Pravde«, da šire »pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K godišnje Hl 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. u Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... Balkanizacija Baščaršije. Jučer smo oko 1 i po sat iza podne imali priliku, da promatramo jedan strašan, primjer zloporabe uredovne vlasti. G. komesar financijalne staže Duraković — tako se je predstavio našem uredniku uhva­ tio je jednog dječaka, koji je navodno kriomčario duhan i uredovao proti nje­ mu na taj način, da ga je čupao • za ušii šta' više ga okrvavio u pre­ i i velikoj službovnoj revnosti, l-.mlika se je zgražala na ovaj balkanski postupak, i a mi ga iznosimo na javnost sa zahtje­ | vom, da se oštrom kaznom učini kraj 1i torturi, što je usprkos zakonu provode ' ' neki organi javne vlasti. Ovo prelazi granice, pa je već u in­ teresu same vlasti, da svoje or’ano po­ uči u pristojnom ophođenju, kako ne bi izazivali javnog skandala. Negodova­ • nje publike moglo se je vrlo lahko pre­ I I tvoriti u insultiranje g. komesara, pa ’ je tako lahko moglo doći do ozbiljnih ‘ posljedica. Riječ ima g. Dr. Sijan. i | Koža za niuallline. Povodom okružni­ ' ce. kojom su pozvati mualmi da sa­ ' kupe i pošalju novac za podignuće ko­ I! že po označenim kategorijama, neki su ■ muallimi prve kategorije poslali novac i ispred sebe i još dvojice-trojice naj- ' wžih kolega, a nisu se pobrinuli, da o- ;j IMjeste sve muallime svoga kotara. I jc baš to imao na umu. pa je !| i odredio, da ina illmu s.< ' HB^^biju materijal za c Je ci■MMMhrud. a ne ?' tu. St" v.i шСнЕмЗЗ^Шапк. muallimi. muallima svoga kotara, da tje mogu do­ biti kožu sve dotle, dok ne pošalju is­ kaz i novac i od izostavljenih muallima ili nam ne jave da izostavljeni mualliallimi ne reflektiraju na tu kožu. Prvoj okružnici dodaje se još. i to, da unuallimi, koji su članovi šireg odbora a is­ todobno su i I. muallimi u kotarskom mjestu, imadu prepustiti raspačavanje kože jednom drusjom. ali najsiromašni­ jem mualimu. Neke nas kolege opet mole, da i za ostale miialime pošaljemo materijal za cijele cipele, jer je tomu svaki potre­ ban. To znade, ali vrlo žali, da tomu ne može udovoljiti, jer materijal za ci­ jele cipele dobiven je samo za sedam­ deset .pari, — dakle toliko, koliko ima članova odbora i muallima prve kate­ gorije. Kože za donove odbor je do­ bio u težini od 106 kg. — dakle toliko, koliko mogu dobiti svi .ostali muallimi samo za poludonove. Povrh svega nastojanja, odbor nije mogao isposlovati viši kvantum, a i ovo što je dobiveno, imade se zahvaliti njegovom neumrnm radu i zauzimanju jedne uplivne ličnosti na trg. i obrt, ko­ mori, jer slične korporacije pa čak ni činovnici nisu mogli ni toliko dobit.. šaljući iskaze neki nas muallimi mo­ le. da na nadležnim mjestima poduz­ memo korake, kako bi i muallimi do­ bili aproviziranje iz činovničkih konzuma. Odbor je pripravan, da to drage volje odmah učini, a istodobno moli da ga gg. kolege o svim sličnih) nepravJama uvijek iz viješću ili. kako bi isti odmah -nogao poduzimat' nužne ko­ rake. Odbor. U kraljevstvu SHS dosada ima 300.000 sirota bez oca i majke, za koje će se brinuti država. идиг.длдг-угг V. sva--' .'-v-vn ТгвбвЦаћ Iz bave. Bes pctrtđrtva radio stanica do biumo sa rumunjsko granice ovaj brzojav: ,,Atanaoijo Sela, predsjednik bosansko vlado, Sara­ jevo. Uspjelo. Prebačeno sedamnaest komad*. Trunspoitiubrer Risto", Pošto nad telefon naiiia veze sa vladinom centralom, niiSljaemo da se radi e aabuni, pa aamoUemo spoj sa g. Atom, no dobismo odgovoa da je na „eluibeuem putovanju". To je bio raz­ log, da smo još jednom pročitali depešo. ..Us­ pjelo. Prebačeno sedamnaest komada". Čndca li brzojava! Koji je vrag uspio i kakvi su komadi? Nešto ragoustnije od Nastićeve rane. Bacilo nas u merak, pa sapilasmo.gdjo je z Ato. Rekoše da je u Brodu kod aeetnča Hi,te Koslien. Zatralitmo spoj, t li opet mutiš. „Gospodi* ee Ato časti pa no moše ne telefon." Čekali imn cijeli dua, ali oa se ne javlja, Megjutim nam stiže brzojav ovog sadržaja' „kistu Kosti? opet sprema transport duhana. Obratite pažnju financije A-gas‘ Vrag bi znao ke je Argoe, ali pošto je poznato, da jo Kosile i prijo švercao dolina, opravdana je sumnja, ris jo ponovio švercanje, pa poaivamo padležue vlarti, da ве zainteresuju ša ova brzojave. A aijo iekljućano, da je Ato u Brodu baš radi toga, da oblakše posao svora sestrić« Ispod crte. Ni u tovar ni u treieljak. Hailo, °*^Ј° Ali ef Raljović. — Habdijere, g. kolega. — Šia aar ia Tvoj kdagn? Ja; bivši viriiieU bivši vak. direktor j bivši roda 99 postotaka? Ja tvoj kolega? Ja, koji imam vike xiata neg« vakufska uprava? Marš! btani da ti objasnim: ko dika nos. brto će biti boo! U Mostaru bijasmo Misa: Ti opeiniki ćate, a ja nešto malo niže. U wHnsavat«" »pet o!er,ajne i snbliau: Ti fakinoki pisao, ja fakirski odgovarao. U 1917. bijah ii tako ГВvan da ol u mom geijcsdu »nio kakuičijo jaje. Roslulio ai se mojim imenom i pod majna fir­ ma ianio uredovne podatke, koji te saOpćujn •amo intimneima. Nabrojao ii dapače i svojo veliko darove pokojooj Austriji. ЗјоеМ li sa? Nn da i aijo t« prošlosti. kolega oi mi po eadašnjosti: ja Mvii, Ti bivlj. Osim toga srodni srao po etilu: ja prest. ti prost- 1 prostiji Jor maju liber, ja nijesani nikad upotrijebio ouoli ko aličnjafitva koliko Ti u svojoj plaćipurucf. I ja »i veljn, <la oaaki krasi ne dolikuje ni meni, a kamo li Tobi, koji još ne vidik da si bivši i koji sanjaš o svojoj eloai u bndU; nusii Gdje si još vidio, da ee u osmrtnici upotrebljavaju israai lisaka kao „ogavno laii. do skrajaosti pohvatali individui, ona bolja i eitkov. banditske i podlo pisanje ..Pravde" po denuncijantskoj metodi, podlačko i isdajuiško denunciranje, nitkovi oko „Pravdo", podli pravdaški" ruaroderski, banditski kalibor. „PravdinA" podla i pokvarena koterija. Pravdakka mieorija and se vajter? I'ragi kolega, daa gei nike. Taa* se rasgevara и krčmi, a ne u poslanici na vakufeka povjerenstvu.’ Pa ondarijsć: 1 okati! Majn liber. jesi li Ti svjestan ita to bodajto? Zar no anai da je to činjeno i na Alipatian Mostu? — Tornjaj so. imam i pametnijeg posla nego li euiiti Tvoje prodike. Dođi da ti daduem ko­ ju krunu. TaogC ког. Nije mi potrobno. biće bolje da te uovce opotr.jebii kao oditotu vakufu sa to, tlo ei tri dana npetrijebio njegove piearo ва otpremanjo svojo or.inrtnice. Adijo, g. Mtga. Страиа 3, ЦГо jsTS ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. 8. Alečković u Travn'ku, treba perovođu. 19, 1—7 IZVANREDNA SKUPŠTINA ISLAM­ SKE DIONIČKE ŠTAMPARIJE. Zaključkom ravnateljstva Islamske dio­ ničke štamparije određena je Izvanred­ na glavna skupština radi povišenja dio­ ničko glavnice na dan 25. Januara t. g. Pošto ć» se na ovoj skupštini zaklju­ čiti povišenje dioničke glavnice to je potrebno da buila na skupštini zastu­ pano tri četvrtine dioničke glavnice. Pozivaju se gg. dioničari da svakako na ovu skupštinu dođu ili pošalju svoje punomoći kojem drugom dioničaru. Ravnateljstvo. ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ skim paketima od kg 4’/2 čisto az pouzeće dol; zaliha traje. 20. 1—5 UNIVERZAL. Staln’r zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne II. kat. (Ulaz: Prolr, Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Društvo vlasnika kuća i inih nekret­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv nina grada Sarajeva održati će svoju hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah redovnu Glavnu. Skupštinu za godinu različite boli? Oj, kako tu ublažuju- bo­ 1920. u nedeljii 25. januara u 10 sati li. čine otpornim masaže s Fellerovim u sjcdiiičltoj sali Gradske Oipštine u Sa­ pravim Elsaflui-dam! 6 dvostrukih ili : rajevu. Pozivaju se svi članovi као i 2 velike specijalne boce 24 krune. ostali kućevlasnici koji nanovo žele ( Trebale biste terajuće sredstvo, koje pristupiti da u vlastitom interesu nei­ titažuje grčeve, jača želudac? Držate j zostavno dođu. Predsjedništvo. se samo Fellerovih pravih Elsa-pilula! б kutija 12 kruna. Želučani nalzam 12 i KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa inulih boca 50 kr.tnia. Omot i poštarina 3—-5 soba, svim mizgrednim prosto­ posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fel. rijama, te eventualno nešto bašće. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr­ Najrađe u miisTmanskom dijelu gra­ vatska. đa, Umoljava se ponude slat! na itpravu lista. 26 Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat’ točno na minutu. Ilnstrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (ijubjaii br. 7C6. poponude na upravu lista slati pod savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa brojem 227. tova specijalne marke I KO« iz vlas­ V' V tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I POlanaca, prstena, narukvica, ■ u lica, LfODJELSKA BANKA (dio ч đreštve jedala, darova za krštenje i sve : po­ u TEŠNJU, traži tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ robu. Ali i drugih potrebština koo na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ nog sposobnog garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. У06. vješta svim u bankovnu struku zasiIMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU jecajućlm poslovima. Reflektira se sa­ CIJENU cijeli nov šuštcrskl halat sa mo na posve samostalnu vrsnu sile s inaštoom ljevicom. — Upitati na ad­ mnogogodišnjom praksom. Prednost iresu: G a I i b P a š 1 ć. trgovac Gra- ‘ maju natjecatelji vješti robnim poslo­ čanlca. 18, 1—5 vima. Ponude na Ravnateljstvo bauke. Tražim jednu feasu knjigo odu Musliniansha НјпА i obrrničHa banlhi za Bosnu i tapinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem S 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnikc svojih dionica na konsti№ajiićii glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituirahu dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. zakona. Odbor osnivača MmiimanshB trgovačke i obrtničke banke za za Bosna i Rorccgorinu d. d- u Sarajevo. K о ž е о (1 (1 i v I ј a č i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d, ku pu j c uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska) Brzojavi: FELAR1A, Telefon 55 �Ерој 112 tSL „ПРАВДА* — „PRAVDA СтрЛиа 4 Sirana .тжгхжгза® Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! e!i biste imati kao baršun meku kosu? I imati više pjege, prištiće, sujedice? Poziv Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lančić 6 kruna Ni. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov nsj|in;ii ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? s 5000 honada dionica ^uslimanshe trgnuačhE i poljodjelshe banhe'* i 1 u Tešnju Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peiuti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić o kruna. Nr. Ш. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov Posapun za glavu 8 kruna. Šampon -eiter • mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. I 99 Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih oiiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku/Elsa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Osnova Izvanredna glavna skupština dioničara »Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke« d. d. u Tešnju, obdržavane dne 21. jula 1918. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah »a posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji H₽ga-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. sa K 500.000 na K 1,000.000 Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bosanskoj Dubici. NATJEČAJ Kod mektebi-ibtidaije u Bos. Dubici imade se popuniti mjesto I. mualima za žensku djecu sa godišnjom plaćom cd 1900 K , ч Isti mora dokumentima dokazati: 1) Da je svršio »Darul-mualimin« u Sarajevu sa dobrim uspjehom: 2) Da je potpuno vješt kancelarijskom radu sa gornjom dužnošću spojena -e i dužnost vakufsk' g povjcrenstv. vak. poslovođe, čija je plaća već uračunata i г) Svjedodžba ponašanja. Reflektanti imaju svoje vlastoručne molbe poslati na potpisalo povje­ renstvo najdalje do 20. januara 1920. U Bos. Dubici 3.-I. 1920. Predsjednik Omerbeg Cerić. © на, Trgovcima iz provincijв Na. znanje __ ___________ £------------ •_ znanje ж Pri dolasku u Sarajevo posjetite 1 manufakturnu radnju na vefiko Saliha H. Karića SARAJEVO, Mali Muđeliti ul. 2. Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao basme, beza, Sifone, zefira, rubaca, konca, čarapa, mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašiljepouzećem.CijeneumjerenelPosluga brzal i li SS URA URA toja čini trajno vbSBljE ? ? koja čini trajno VEsBlje 11 SAMO SUVTHEROVA URA! I cd nikla, ocjeii, Također lanci, r.oževi, britve, jeftino! Tražite izdanjem 5.000- komada novih dionica po 100 kruna nominalne vri­ jednosti, koje se ovijem stavljaju na javnu supskripciju uz slije­ deća uvjete: 1. Nove dionice glasiće: 2000 komada na ime, a 3000 koma­ da na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova dionica na 1 staru. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosadašnjim dio­ ničarima po K 122— za svaku novu dionicu, a po K 150-— novo pristupajučim dioničarima. 4. Iznos od K 100 - - od svake nove dionice pribraja se te­ meljnoj glavnici, dočim višak od 22'— K dotično od 50 — K od sva­ ke nove dr niče, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja dioničke glavnice u korist rezervneg fonda. 5. Nove dionice izdavat će se u komadima od 100 K i 1000 K sa brojevima od 5001 do 10.000. Dionice 50(4 do 800 glasit te na donosioca, a dionice broj 8001 do 10000 glasiće na ime. 6. Prijave na upis dionica primaju se kroz 2 mjeseca, raču­ najući od dana uvrštenja ovog poziva u službenim novinama. T. Dioničari, koji se tokom prvog mjeseca određenog roka mi upisivanje dionica ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na op­ ciju dionica us tečaj od 122'— krune. 8. Prigodom prijave za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati, da li žele dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 9. Nakon izminuća roka za javnu supskripciju odlučite rav­ nateljstvo o primanju -prijava za upi« saevim novih dioničara, a rav­ nateljstvo imade naročito pravo, da takav upis otkloni, bez da za to razlog saopći Ravnateljstvo će također odlučiti o tome, kojem će di­ oničaru i koliko dionica dati glasećih na ime, te kojemu dioničaru i koliko dionica glasećih na donosioca. Kod toga će ravnateljstvo po mogućnosti uvažiti želje upisatelja. 10. Nove dionice participiraju na dobitku zali, semestar 1920 11. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim up­ late od 30°/, nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dio­ ničar po 22' krune, a svaki novi dioničar po 50'— kruna za svaka upisanu dionicu. Ostatak od 70’/« nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku od 2 mjeseca računajući od zadnjeg dana roka od­ ređenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplata dospjela. 12. Za uplatu dionica izdavat će se privremeno potvrde, koje se imadu nakon izdanja dionica povratiti 13. Proti dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupat će se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 7. društvenih pravila, a uplaćeni iznos propada u korist rezervnog fonda. 14. Upisivanje može se obaviti samo na potpisanom arku, u u koji je ova osnova uvrštena. Potpisani zavod staviće svakom subskribentu upisne arke na raspolaganje. 15. Upise dionica prima »Muslimanska trgovačka i poljodjel­ ska banka« d. d. u Tešnju za vrijeme stalnih uredovnih sati, a upi­ sane prijave mogu se također obaviti kod »Muslimanske centralne banke za B. i H. d. d. u Sarajevu« i njezine podružnice u Tuzli, za­ tim kod »Muslimanske banke d. d. u Banjaluci«, »Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijelini«, »Prve muslimanske banke d. d u Bičkom«, »Muslimanske kreditne banke u Foči«, i »Muslimanske šte­ dionice u Stocu«. U TEŠNJU, 22» decembra 1919. srebra, zlata u svakoj c • i — i vi ćete biti Zadiv prstenje, narukvice i • . akve potfebštine kao: šl kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro cijenik od tvrtke. H. SUTTNER, u Ljubljani br. 5<!6. OdjEOvoiBl пгесШк: NL Swdiitk< Vlasnik: OntrahH Odbor »X M. O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c0fe6d04b0e22842b841947cc4316b1f.pdf 20e796de8d929171bfb1c8cea976a980 PDF Text Text P oltarina u gotovom plaćena. POJEDENI BROJ 80 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UređuiB reda^iosi Điibop. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Broj 8 (113) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 27. januara 1920. (5. džumadil-evvela 1338.) Opet tužna Bileća! U subotu smo dobili ovaj brzojav iz Bileće: „Dne 22. januara uveće pljačkaši otjerali su od Muse Kapičića 30 brava, od Šeće udove 30 brava, od Begana 30 brava, Dervišbega 8 brava, Mustafe I kravu i dvoje junadi u ukupnoj vrijednosti 40.000 kruna. Ova je pljačka počinjena u blizini grada na 400 metara. Muslimani ogočeno očekuju od vas zaštitu isposlovanjem, hoće li imanja prodavati da sele i bježe. Mjesni odbor. Zaštitu munjina u Jugasluviji. U 1*2. broju »Pravdo« od 23. decem»re Jauososino desetu tačku konvencije a zaštiti manjina u našem kraljevstvu, a danas smo u stanja, da iznesemo još nekoliko tačaka te konvencije, koju <u з jedne strane potpisale: Sjedini. Ame­ ričke Države, Velika Britanija, Francu­ ska, Italija i Japan, kao glavne savez­ ničke i udružene sile, a s druge strane iaša mir. delegacija. Potpisivanja naše delegacije objašnjava ег u uvodu kon­ vencije time, što je kraljevina Srbija od početka god. 1913. zadobila velike terlorije i time što su Hrvati I Slovenci svojom sopstveuom voljom odlučili da se za svagda sjedine sa Srtiijom u cilju obrazovanja jedne nezavp «ne 1 ujedinjene države pod imenom ^Kraljevstva Srba, Hrvata I Slovena­ ca«. Dalje sc to obrazlaže time, što su našljeđnlk Prostota Srbije 1 srpska vla­ da pristati da ostvare to ujedi­ njenje, i što se je kraljevina Srbija pre­ ma tome pretvorila u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca iprlmilasuvet e n i t e t nad teritorijama, na kojima žive ti narodi, te što je potrebno reguHsafl izvjesna pitanja medanarodnog značaja, koja su izazvana ovim dobijanjem teritorija i ovim ujedinjenjem. Dalje se veli, da se to čini i s obzi­ rom na to, da bi Srbiju trebalo oslobo­ dili izvjesnih obaveza prema izvjesnim silama, na koje je pristala berlinskim ugovorom od 1878., a te obaveze zami­ jeniti obavezama prema društvu naroda i s obzirom na to, da drža­ va Srba, Hrvata i Slovenaca svojevolj­ no želi, da narodnostima na svim teritorijama koje čine sa taval dio te drža­ ve, ma koje rase, jezika i vjere bite, da­ dne potpunu garantlju, da će se njima i dalje upravljati shodnoprine i p 1 m a slobode | pravde. Radi toga su, veli se dalje, zastupnici gornjih država, pošto su mjenjali svoja punomoćja koja su nađena u dobroj i potreb­ noj formi, riješili slijedeće: Savezničke I udružene sile potpisnice berlinskog ugovora od 13. jula 1878. uzimajući u obzir obaveze, koje država Srba, Hr­ vata i Slovenaca prima na sebe ovim ugovorom, priznaju, da je država Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca definitivno oslo­ bođena obaveza doznačenih u članu ■M. pomenutog berlinskog ugovora. Cl. 1. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Sloveua1 obvezuje se, da će sve odredbe izk т u članovima od 2.—8. biti priao osnovni zakoni, da :on, nikakva uredba i nika' akcija ne će biti u proti- suprotnosti s ovim od1 ‘ m zakon, nijedna ućna akcija neće i- Čl. 2. ; kraljevska vlada se obvezuje, da će , svima stanovnicima dati punu z aI štitu života 1 slobode, bez ob| žira na rođenje, narodnost, jezik ili vjeru. Svi stanovnici kraljevstva Srba, Hr­ vata 1 Slovenaca imaće pravo na s 1 obodno ispovijedanje i vrše। n j e, kako u javnom tako i u privatnom životu, svake vjere, konfesije i vjero< vanja, čiji obredi ne bi vrijeđali moral i javni red. Cl. з. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpske, hrvatske i slovcaačke državljane (de plein drolt) 1 bea ikakvih drugih formalnosti austrij­ ske, ugarsko ili bugarske državljane, koji u momentu stupanja ua snagu ovog ugovora bude imali svoj domicil i ili svoj indiženat na teritoriji, koja je I priznala, ili koja bude priznata na osno! vu ugovora sa Austrijom i Ugarskom, ' kao sastavni dio kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca. . Međnt’m Пеа, o kojima je gore riječ, ako su starija od 18 god'na, moći će u I slučajevima, predviđenim pomenutim ugovorima, opt'rati za državljanstvo i svake droge države, koja bi htjela da ih * primi. Opcija mnževljeva povlači za I sobom opciju žene, a opcija roditelja povlači za sobom opciju djece, mlade i od 18 godina. Lica, koja upotrijebe pomenuto pra; vo opcije, dužna su, izuzev protivnih odredaba u ugovorima o miru sa Au: stro-Ugarskom, u roku od 12 mjeseci «d dana opcije, prenijeti svoj domicil u državu, za koju su se opt'rali. Ista lica su slobodna, da zadrže nepokretna ima­ nja koja Imaju na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa sobom mogu ponijeti svoja pokretna imanja svake vrste 1 na njih ne će Imati da pla­ te nikakvu taksu za izvoz. I • I i i I ■ i j I ■ ' i | I l I | Sarajevo, 25. januara. Uočivši važnost rada u ustavotvornom odboru Nar. Predstavništva, Radni je Odbor naše organizacije u svojoj sjednici od 20. o. mj. donio zaključak, da se gg. Stojanu Protiću i dru Matku Laginji odašalje ovaj brzojav: »Ako se sporazumite (sa vladom) glede sastava ustavotvornog odbora, molimo da i za nas "rezervišete jedno mjesto.« Mi smo potpuno uvjereni, da će radikalna stranka i Narodni klub izići u susret želji našeg Radnog Odbora i ta­ ko našoj organizaciji pružiti priliku, da iznese svoje zahtjeve i poglede, koji su čista i nepatvorena volja ovdašnjih muslimana. Ujedno se nadamo, da će vodstvo sandžačkih i makedonskih muslimana iskazali povjerenje našem delegatu i preko njega iznijeti svoje želje, kad već nemaju svog zastupnika u Privremenom Predstavništvu. Više nego drskost. * ; j ' । I I ! NASA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo n1 našegatežaka! | Koji god nas je svjestan, da nam svima I treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ I tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivatl I unapri­ jediti..Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasiI o naše organizacije. Posljednl Je čas, pa molimo sve naše pr’jatelie I čitaoce »Pravde«, da šire »Pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K god:šnie ili 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. ti Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... J-’rošle je hefte g. Suliaga Salihagič stavio upit glede Regentove izjave o tobožnjem riješenju agrar, pitanja kod nas j pozvao vladu na odgovornost radi toga, što je Demokratska vlada, svjesna da je Regentovim intervjuom počinila grdnu politič­ ku pogrješku, jer je na nedozvoljen način jednu »demokratsku« opsjenu prošvercovala i u inostranstvo, našla se u nemaloj neprilici radi ovog upita. Kako i ne bi, kad baš na dan ob­ jave Regentova intervjua g. ministar Krizman daje izjavu o likvidaciji jed­ nog potpuno promašenog i sasvim kri­ vog naziranla o provođenju agrarne re­ forme. I mjesto da vlada prizna svoju pogrešku i ispravi svoj propust prema nosiocu krune, ona kroz glavni organ svoje stranke, beogradsku »Demokratiju«, nastoji — zabašuritl samu stvar i lično blati interpelanta, umjesto da stvarno odgovori na njegovu interpelaciju. Mi se, naravno, ne ćemo upuštati u obranu ličnosti g. Salihagiča, nego će­ mo da izložimo neke karakteristične opaske »Demokratije«. iz kojih se vidi sva ustavna golotinja ove nesavjesne »zajednice« kao i sva mizerija njena shvatanja o dužnostima i — pravim a državljana našeg sretnog kraeevstva O neprijepornom pravu svakog tai’amentarca, la stavlja upit i interpclacu »Ddemok.atij.i veli: »Eto tako taj bedni austrijski izdanak, koji se po­ nizno klanjao .prozorima Potjorekov'm, sme da piše i govori protiv našeg Naslednika Prestola, protiv čoveka, pod čijim je vodstvom prosjalo naše oruž­ je i naš dobar glas kao nikad pre i posle Kosova. Eto. do čega je dovela inadžijska politika g. Stojana Protića i njegovih drugova, da se i ovakvi tipovi mogu da rebre i smeju da javljaJu. Je li srpska krv prolivena za to, da sad vode ovakvu reč bivši šuckori? Jesu li naše žrtve po Aradu, Trebinhi i Doboju pale za to, da iza njih, u Beogradu, u organu jedne srpske stranke, s m e da ovakim načinom go­ vori jedan od njihovih protivnika? Ovo nije drskost. Ovo je nešto mnogo gore i opasnije. A za takav rađ treba drugi lek i drukčiji način gvora!« Nu nesamo da se »Demokratija« buni proti pravu interpelacije nepoćudnih joj parlanrentaraca. nego se ona buni i proti — ravnopravnosti naših dr­ žavljana uopće. Ona bi htjela da i slo­ boda bude privilegirana. Evo kako ona Godina II. izlaže svoje »slobodoumne« i »napred­ ne« nazore: »Sloboda, koju je d o н • la srpska vojska sa svojim p«bedonosnitn zastavama, i široka tole­ rancija, koju je pokazivalo naše dru­ štvo prema elementima starog reži­ ma i njdiovim ulizicima, a našim za­ kletim dušmaninia i krvnicima, bih« j« od miiog.h smatrana kao nešto, ua št» su bezuvetno svi imali pravo, a oe što su dobili velikodušnošću protivni­ ka. Ova sloboda, protiv koje su se oni borili i nama svima zadali mnogo crnih dana, izvojevana je ne samo bez njih, nego i protiv nj.h i nije bilo ni tako bli­ zu pameti, ni prirodno, da se njom pod­ jednako služe i jodni i đrugt Upitajte srbijanske majke i dccu, ko im e za­ davao najviše jada za vrijeme okupa­ cije I dobićete jasan odgovor — bosan­ ski šuckorl A kad je, pored svega toga, naše društvo pomrsilo stare obračune i bilo ne samo voljno, da prošlost osta­ vi prošlo:ti, nego i stvarno dalu ista prava i bratu kao i dušmaninu, bilo se s pravom nadati, da će se ta velikodušnost znati i ceniti.« »Demokratija« nije ni ovom prili­ kom zaboravila našu organizaciju, pa i njoj upravlja svoje prijekore. Ona na­ ime veli: »Mi smo, međutim, videli, da se to više naše ponašanje počelo da smatra kao nužna slabost i mnogi mračni elementi, pre ozbiljno i s razlo­ gom uplašeni za svoje sudbine, počeše od ■ jednom da dižu glave i bivaju na­ srtljivi. Vi ste videli držaflje Stjepana Radića, austrijskog himuopevca (Mno­ go je uspjelije himne pjevao demokrat­ ski ministar Alaupović. Op. ur. »Prav­ de«.) i njegovih frankovačkih savezni­ ka. Nije manje harangerski bilo ni dr­ žanje onog dela muslimana, koji se ku­ pio oko sarajevske »Pravde« i u kom je bilo ne samo denuncijanata i austrij­ skih ližisahana, nego i direktnih zloči­ naca.« Nas se naravno vrlo malo tiče ovo siktanje guje u — procjepu i samo nas veseli, da smo bili prvi, koji usta­ doše proti kliki »demokratskih« apsolutista i ugnjetavača narodne slobode. Bože zdravlje, »demokrati« će i malo jače osjetiti »deo« oko »Pravde«, koji je ponosan, što nema na duši ni korup­ cije ni izvoznica. A riječ će imati, sve kad bi »demokrati« popucali kao liešnici! Bijedna »Demokratija« tačno vidi si­ tuaciju svojih gosa. pa se kao i obično, utječe se* Jadna zaboravlja, da je baš njena stranka liferovala prve re­ publikance. U toj zaboravnosti i zabri­ nutosti piše i ove retke: »Drskost i vi­ še nego drskost tili mračnih elemenata ide još dalje. Oni danas sa cinizmom, svojstvenim ekorelim nevaljalcima, udaraju čah na ono, što je sveti­ nja svih nas, kojima je Beograd bio za svo vreme ropstva kula svetinja i nada i ponos. Eno, gdje posle Stanka Banića, opskurnog popića s nekog dal­ matinskog otoka, ustaje i Suliaga Salihagić. da preko ministra predseđnika nputi prekore samom nosiocu Krune.« Mećemo tačku, jer je komentar suvi­ šan, budući »Demokratiji« nijesu jasni pojmovi o odgovornosti vlade za čin« i izjave krune. Njoj se hoće denuncira­ nja, pa neka joj je to na čast. Bilješke Proglas republikanske stranke, koji je izišao u četvrtak, potpisalo je sedam poslanika. »Beogradski Dnevnik« javlja, da j« osnivanje republikanske stranke iza­ zvalo na dvoru veliku zlovolju i da s» �Ст»зма 2. Strana ..!'РАВЛА‘ — .PRAVDA* Број 113 Hr»j drugo nego kocke pomoćnice na staro- ,! iz krajeva, okupiranih po TalHaidm«. grešnoj kockarnici pokojne Austro-Ugar- I najodlučnije prosvjeduje protiv svakor ske. Jer, posrestvom bosansko-hcrcegopopuštanja naše mirovne delegacije, te vaćkih Muslimana mislila je bečka ka­ zahtijeva da se riješenje jadranskog pimarila da će se dočepati Makedonije i : tanja provede na tefhelju prava samo­ određenja naroda, a osobito povodom Soluna, da na taj način ostvari prve us­ zadnjeg ultimatuma alliranih vlasti i po­ pjehe svoga »Drang nadi O ten« i da zivlje vladu SHS, da pozove naš« de­ kašnje, malo po malo, poklopi Bugarsku legaciju, neka smjesta ostavi mirovnu i zajaši na vrat Turskoj, kao gospodari­ ca Bospora i Dardanela. Austro-Ugarska konferenciju. Madžarska nas kani napasti? U bli­ trebala je Carigrad, trebala je cijeli bal­ zini sela Lendve primjećene su 8. ja­ kanski poluotok. * nuara dvije mađarske straže, koje su Još god. 1878. imao sam priliku, kao sa mitraljezima vršile vježbu u nepo­ srednoj blizini demarkacione linije. 40* vojni sudijelnlk u okupaciji Bosne, da se do 500 metara od naših straža. Nije oupoznam sa onovremenim našim musli­ paženo da li su iz sela izišle. 7. januara manskim narodom i po varošima i po uvečc iskidana je naša telegrafska lini­ selima. Proučavao sam taj narod i do­ ja. Dobiveni su izvještaji, đa se sa mašao sam do tvrdog uvjerenja, da je to I džarske strane opet pripremaju upad; narod, koji je usprkos mnogostoljetnom na našu teritoriju. gospodstvu turske vladavine i turskih oRiješenje turskog problema. Vrhovni bičaja ostao čil, bistar, vedar, pošten i inteligentan. Osvjedočio sam se. da iz savjet sastao se u srijedu pod predsjed­ tog naroda, pod uplivom široke prosvje­ ništvom Clemenceaua. koji je zatim н te i slobodnog ljudskog razvitka, mora stupio predsjedništvo Millerandu i — postati jedan jako važan duševni; a i napustio sjednicu. Savjet je riješi« da gospodarski čimbenik u tvorbi svake dr­ je sadanja sesija konferencije mira za­ žave i svake vlade, kojoj bi taj naš mu­ vršena. Konferencija ambasadora slimanski elemenat bio pridijeljen i do-, počeće zasiiedati u Parizu narednog dijeljen. I ako su turske vlade sa vjer­ ponedjeljka i raspravljaće pitanja, koja skog i sa gospodarskog stanovišta u se odnose na izvršenje ugovora o nusvem favorizirale tokom tolikih stoljeća ru. Što se tiče pitanja koja još nisu ri­ naše Muslimane u Bosni i Hercegovini, ješena, kao turski p r o b 1 e tu, riieipak sa općeg prosvjetnog gledišta nisu šavaće se na sastancima, kojima će one učinile za te svoje suvjernke ama prisustvovati šefovi savezničkih vlada. Poj gornjim naslovom pariški vito pitah: kako Francuska može pri­ baš ništa. Prvi sastanak održaće se uskoro u »I emps objavljuje dugačak uvodni mati svakojake rizike, koji bi u budućTek, nakon okupacije Bosne i-HerceLondonu. Savezničke vlade žele da i članak, u kojem u glavnom piše: Juče­ • ::ost proizašli iz izvršenja londonskog Sjedinjene Države učestvuju u raspra rašnja je odluka donesena po inicijativi ugovora, i u isto doba računati na voj­ | govine, počeli su se naši tamošnji Muslivama turskog problema. jedne savezničke vlade za vrijeme pro­ nu garantiju Sjedinjenih Država za ste­ j mani buditi iz svog dugoljetnog drijemeBugarska vlada hapsi komuniste. Oža. Počela se ie stvarati lagano, ali simjene francu kc vlade, premda fran­ čaj evropskog konflikta? gurn i. umna inteligencija muslimanska. vim je povodom u Dubnici ubijen jecuski parlamenal nije pozivan, da se Na završetku »Temps« piše: Možda Godine u prolazile i novi muslimanski ' dan komunist i jedan vojnik, što je iza­ izjasni o politici koju bi trebalo vodit: i će doći čas, da se predloži drugo rijezvalo nerede. Varoš je blokirana. • izu jadranskim poslovima. Ako donesena šenje koje je u toku jučerašnje..: dana i naraštaj niknuo je na poprištu prosvjetpresuda prouzrokuje razočaranja i i uzalud spominjano. Zasada bi bilo do­ I nos rađa. Taj naraštaj dao je Muslima- I vjestan broj radnika intereiiiran. Brzojavna agencija »Dacia« javlja iz smetnje, čega se možemo boja­ bro pomišljati na opasnosti, koje nosi j nima lijep broj inteligenata. Danas naši Sofije: Bugarski je ministar predsjed­ ti, bilo bi nepravično zbog toga činiti : jadranski problem sobom. Bosansko- i Muslimani u Bosni i Hercegovini imadu nik odredio da se aretiraju svi vođe bu­ zamjerke Francuskoj. Ako jugoslaven­ hereegovačko pitanje, koje je imalo ta- i u svim vrstama svojima odvjetnika, progarskih boljševika, te je već uhapšene ska vlada ne usvoji predlog Lloyda i ko -dalekosežne i teške pošljedice. stvo- ’ feso-ra, činovnika, trgovaca, obrtnika, e। konoma. hankfra. novinara, učitelja 1 du50 osoba. Štrajk traje i dalje, jer štraj­ Georgea. Italija će moći eventualno a- i reno jc jednom pogreškom. i hovnika. kaše podupiru novčano ruski boljševici. ■ektirati teritorije koje su joj obećane * Novi svijet, novo društvo nastalo je Opsadne stanje u Italiji. »Lokal Anlondonskim ugovorom. Neće biti do­ Tourinska »Gazzetta Popolo« javlja I među našim Muslimanima. Vidi se i zeiger« dobiva iz Rima: Vlada jc izdala zvoljena nikakva nova diskusija, a sva­ i da su komentarisanja engleske štampe najstroži;e odredbe protiv štrajkaša. U ki novi odgovor, koji ne bi bio prista- i na jugoslavenski odgovor veoma oprez- ; opaža među njima neodoljivi j,njgon vlastite.inicijative i svim velikim gradovima proglašeno je -.«•. smutraće se kao odbijanje. ! ra. »Westminsler Gazette« žal- što ja, općeg gospodarskog napret, opsadne stanje. Razmatrajući zatim situaciju, koju je | dransko pitanje' još inje riješeno. »Pel ka. Muslimani naši preporađaju se i stuŽalost u Madžarskoj. Nakon št« su »roaizročio ultimatum našoj kraljevini, i Mel Gazett« sažaijeva što je odgovor ј patu odlučnim i svjesnim korakom u kolo objavljeni mirovni uvjeti Mađarskoj, iz­ Temps« dodaie: Ultimatum ima dvije : Jugoslavena razoružao Nittija. Ono, što vješene su po čitavoj Budimpešti na nezgodne strane. Pošto jc prvo zadao i u Engleskoj ne mogu da shvate i što I velike evropejske napredne obitelji. Da­ nas u ovoi ujedinjenoj i- slobodnoj držasvim javnim i mnogim privatnim ■udar, Jugoslavenima, on zatim pogađa u političkim krugovima proizvodi težak - vi našoj zauzimlju naši Muslimani časno zgradama crne zastave ili narodne zai Nitrijev kabinet, koji je jedini kvali- i pečatak, nije toliko jugoslavenska ne­ : mjesto istopravnih (?) ali i podu­ : stave sa crnim obrubom. fikovan cvakuisati Rijeku od italijanpomirljivost. koliko fakat, da su talijan­ zetnih državljana, koji već sada poka­ Po predloženom ugovoru o miiu os­ sk.h trupa, što su pošle za D'Annunziski radnički šefovi izabrali baš sada mozuju svojim radom i svojom žilavošću, da taju Mađarskoj slijedeći gradovi: BeJem. L' stvari, ako jugoslavenska vlada menat, da organizuju štrajkove koji slasu elemenat. s kojim mi svi bez razlike kesesaba., Baia Pečuh. Szombatelj, lsi. »rimi predlog Lloyda Georegea. Rijeka | be Italiju. i vjere I plemenstva moramo računati. Oni U Madžarskoj ima nekoliko anarhi­ će obrazovati jednu nezavisnu državu, I su kost kosti naše. Oni su krv krvi naše. stičkih struja, od kojih' jedna radi na koja će moći povjeriti talijanskoj vladi, ■ Oni su dragocjeni vez, koji mora nas sve uspostavljanju austro-ugarske monarda je zastupa u inostranstvu. Ali ako 1 Srbe. Hrvate i Slovence vezati s njima harhije sa carem Karlom, u kojoj bi Ma­ Rijeka ima biti nezavisna država, iz u svakom pogledu. Između nas kršćana džarska imala prvo mjesto. Ona radi nje mora izići mala neredovna D‘Ani n’ih Muslimana ne smije hiti nina obaranju sadašnjeg režima. Druga.»uazijeva vojska-i nijedan talijanski voj­ jača struja, radi na obrazovanju zaseb­ nik ne smije više ući u nju. Nitti je i Pod na lovom »Naši muslimani« donio : kakove razlike. Jednaka prava i nog kraljevstva u Madžarskoj sa nad­ suviše razuman. da ne predviđa neје zagrebački Jugosi. Ekonomista« vr­ ; jednake dužnosti za njih i za nas. Ali, mi koji smo evropejskom kulturom od njih vojvodom Josipom, u kojoj jc najaktiv­ 'gode kojima ga izlažu. Zato on i nije lo simpatičan članak iz pera svog ured­ napredniji, jer smo živjeli i razvijali se niji sadašnji ministar vojni Friedrich, a nika Adriaticusa. Premda kuburimo sa propustio da dostavi vrhovnom savje­ pod drugim političikim,-dru.štvenim. eko ­ treća struja radi za nadvojvodu Otta. prostorom, ipak nalazimo za shodno i ta, da talijanska vlada odustaje od svih nomskim i prosvjetnim prilikama, mi Poljsko je ministarstvo potpisalo ukoncesija, koje je učinila u toku sko­ potrebno, da taj članak prenesemo u ci­ moramo danas da našu braću Muslima ­ kaz o sveopćoj mobilizaciji voiske. Po­ rašnjih pregovora. Po njegovom odlas­ jelosti, zahvaljujući se na simpatiji, ko­ ku Clemeoceau ie pozvao u salu sa- i jom odiše svaki redak ovog mudrog i ne živo i ntoćno potpomogne- zvani su i Poljaci iz inostranstva. :n o u svim njihovim n a s to i aU Varšavi očekuju maršala Focba. vjeta jugoslavenske delegate i saopštio j dobro promišljenog članka. On glasi : n i i m a. (Svršiće se.) To dokazuje kako se vojnička situacija im ultimatum u ime svih prisutnih lica. ■ Okupacijom Bosne i Hercegovine go­ shvatila sa najozbiljnije - trane. Među(»Temps« dodaje u zagradi, da se ova dine 1878. po Austro-Ugarskoj došli su trn »Temps« veli, da se u oficijelnim formula bez sumnje nije odnosila na au dualistički sklop hapsburške menarkije krugovima ništa ne zna o vijesti, prema »neričkog ambasadora, koji je bio pripo prvi put bosansko-hercegovački Mu­ i kojoj će maršal Foeh uskoro otputovat* setan.- ali čija vlada vjerovatno nije bila ’ slimani. N«. austro-ugarska monarkija u Poljsku. kmrmltovana.) Italija prema tome nije • -razmrvila se at svoja prvobitna počela. U politici češkoslovačke vlado prema rezana projektom Lloyda Georgea i ne i ! došlo jc ujedinjenje Jugoslavena. A to Vijećanje o ultimatumu. U petak pri­ sovjetskoj Rusiji zbio se preokret. Slu­ može joj se predbaciti što se je povu- i ujedinjenje donijelo je Jugoslaviji još i je podne održana je sjednica ministar­ žbeni listovi češkorjovačke vlade »Sekla. »Temps« nastavlja: Muslimane Crne Gore, Novog Pazara, skog savjeta pod predsjedanjem regen­ skoslovenska republika- piše: Posljed Rta onda treba značiti ultimatum Ju- ; Stare Srbije. Srbije i Makedonije. Tako ta Aleksandra. Na ovoj sjednici ras­ nii su događaji u Rusiji bitno doprini­ gosfavenima? Treba li razumjeti da su i danas Jugoslavija, koja broji oko trinaest pravljalo se o ultimatumu, koji su nam jeli tome, da se željama Rus’ie obraća 1 loyd George i Clemenceau zahtijevali milijuna žitelja, ima I dobar milijun i pet predali saveznici. sva pozornost. Kolćakova je vojska uod Jugoslavije, da primi predlog, za sto hiljada Muslimana ako ne i više. To O našem odgovoru na predlog vr­ rtištena. Đenjikin uzmiče, a sovjetske čije izvršenje ni sami nisu mogli gaje tvrda činjenica. I s tom činjeni- ; hovnog savjeta za riješenje jadranskog čete javljaju uspjehe na svim frontama. rantovati? Ili treba razumjeti da će En­ com naša država mora držati [ Izgleda, da su se u kaosu : ovjetske gleska i Francuska, ako Jugoslavija visokoga! važnogračuna Jer, • pitanja može se reći, da je taj odgovor jasan i da sadrži potrebne preciznosti o Rusije počele poboljšavati ruske unu­ primi predlog Lloyda Georgea, morati | naši Muslimani pretstavljaju danas u Ju- i »ametauti njegovo izvršenje talijanskoj i goslaviji preko ‘/„ cjelokupnog držav- । svakoj tačci. On je napisan u skroz po­ tarnje nrilike. Ako to stanje ostane traj­ mirljivom duhu. Naša vlada ne traži su ­ no i ako vođenju moskovske vlade bo­ vladi i da će biti obvezane zahtijevati ’ nog žitaljstva. verenitet nad nijednim mjestom ili opde uspjelo predobiti one slojeve, koti da se D’Annunzio istjera, ili da ga sa­ Već ie i pokojna Austro-Ugarska pa- su dosada prema nioi bili neprijatelja c. me istjera n? Najzad, pređpostavljajući ■ lagala a muslimanski živalj Bosne i . štinotn. gdje Slaveni nisu u velikoj ve­ ćini. Istina je da se njime ne usvajaju onda će se Rusija nalaziti na najboljem Hercegovine veliku važnost i nastojala da jugoslavenska vlada odbije nvaj svi talijanski zahtjevi, ali mnogi od oputu, da ustraje, što joj kan ljudi i Sla-j nredlog. naići će se na smetnje koje ne I je : vr-, i potajno, da Muslimane za svo- 1 veni od srca želimo. mogu ostati nezapažene ni od vlada ni : je svrhe predobije. АП zna se, da su Au- i vih pošljednjih mogu biti izmijenjeni bez. ikakve štete po Italiju. U svakom slu ­ I! odgovoru na odluku saveznjl^^S ii naroda. stripnei u svojoj hapshuršk>j politici i čaju moglo se očekivati od Francuske i Prije svega svakome je poznato, da I gleda ’ da izigraju Madžare u Bosni i Eflglčske. a da se i ne govori o Sjedi­ vlada Sjedinjenih Država neće priznati ( Hercegovini. Nu. isto to radili su i Ma mjere, koje budu prcđiizete na osnovi džar- kojima nijedno sredstvo nije bilo , njenim Državama, da vrše uticaj u ci­ londonskog ugovora. Protesti Jugosla- . prc iobro. samo da nasamare Sv tbii. Ta- I lju izmfrenja na obe strane, a ne da jedItallja jc pristala na sporazume o ja­ vena kojima će biti oduzet veliki dio ] kav politički dvoboj između Austrijana- ' Dalmacije, bili bi stalno održavani u ca i Madžara u Bosni i Hercegovini naj- i dranskom pitanju. Američki ratni brod Sjedinjenim Državama. Amerikanci bi više se je ođrazivao na tamošnjem na- i sa ostalim savezničkim brodovima na­ lazi se na putu za Rijeku, gdje će iskr­ se više nego ikada uzdržavali da pot­ šem muslimanskom narodu. Tek pod drugu i treću ruku dolazili su bosansko । cati trune, koje će zamijeniti Talijane. pomažu jednu Evropu, čija bi politika hercegovački Hrvati i Srbi, koji nisu bih I Jugoslavenska akademska omladina bita protivna njihovoj. Oni bi se pogla­ ljute najviše radi tora, što su ovoj Promjena vlade u Ljubljani. Pred­ Stranci pristupili neki zastupnici iz »dc- i stavnici Demokratske Zajednice ovih mokratske zajednice«. Zagrebačka »No- 1 će dana održati sjednicu, na kojoj će se va Istina« javlja, da će se ovoj stranci j zaključiti glede zahtjeva socijalista za priključiti iz Hrvatske poznati članovi rekonstrukciju ljubljanske .pokrajinske ■Jugosl. Odbora«: Dr. Hinko Hinković, vlade. Dr. Franko Potočnjak i — Milan MarTako presbiro. Cijela Bosna traži od­ janović, te još neke druge osobe, koje stup nesposobnog Sole i njegovili kose do sad ne priključiše ni jednoj od - rupoionista, ali niko ni niukajet. Tako postojećih stranaka. | je to, gdje je stranka preča od države. Kad dobijemo taj proglas prikazaćeNa drugoj sjednici Demokratske Zamo ga opširnije. Za sada konstatiramo, I jcdnice raspravljalo se o projekta pro«: su prvi republikanci izašli iz »drža­ gramaz jedinstvene demokratske stran­ votvorne« monarhične stranke t. zv. ke. Nadalje se raspravljalo o agrarDemokratske« Zajednice. । no ni pitanju, kojom prilikom je g. što je babi milo. Presbiro javlja: »U • Kristan, ministar za agrarnu reformu, •poz .ionom bloku došlo je do nesugla­ i referisao o agrarnom pitanju. Ministai sica, jer dr. Korošec ne odobrava Pro- ; predsjednik Davidović govorio je o tćevu taktiku i ne priznaje ga vodom I vanjskom položaju. Vijećanja Demo­ kratske Zajednice traiaće par dana. •pozicije. Kad se u demokr.« zajednici izabraMinistar za agrarnu reformu pripre­ še četiri predsjednika, onda je presmio je naredbu za kolonizaciju Stare 1>то udarao u druge žice i nije bilo ni­ Srbije i Macedonije. Po toj uredbi je kakvih nesporazuma. Bijaše red. Sad je procedura oko (kolonizacije veoma pobabi milo, da se i opozicija čupa radi i lcdhostvaljena. Drugim riječima: Otmi sitnica, pa presbiro može — izmišljati, i zapljačkaj! lako je to, kad se pukotine svoje kuće traže na ludim binama. Tješite se, go­ i taiujte fcalBBdap Pprt. spodo! „Ultimatum Jugoslavenima « Bratslsi glas. Politici рвдИ �Страна 3. ПРАВДА” — .PRAVDA, Врвј 113 — Bi ej Mi prema savezničkim silama, ruska vlat* objavljuje da će napustiti teroristčke metode. Smrtna kazna biće uBuri ukinuta, a već sada će moći izrics н smrtne presude samo nadležni sudovi. >-brana Kavkaza. Po saglasnim be»inim brzojavima iz Washingtona, Londona i Rima vrhovni je savjet za­ ključio, da se pošalje 260.000 odabranih 3et* u pokrajine oko Crnoga Mora u svrhu da brane Kavkaz. Vilmja Besarabij.e Vrhovni savjet »anpštio je Vajdi Vojvodu, da je medunarodna komisija za rumunjske stvan izrazila mišljenje, da Bešarabija treba pripasti Rumuniji. Iz uredništva. Radi .prilika u štam­ pariji, redakcija je današnjeg broja zaključena u subotu. Pozor trgovci! Podružnici »Hrvat­ skog Radiše« u Sarajevu stigli su švi­ carski adresari slijedećih struka: Švio»r.ka niašinska industrija, industrija metala i metalne robe, elektrotehnička industrija, industrija satova i djindjuva, tek slina industrija (vezovi, svila, pani« ., vuna, platno, pletena roba, koniekoija . industrija hrane i slatkiša, kemijsk* industrija (kemijsko-tehnička industrija, kem. pharm. industrija, izrada mirisa, elektrokem. i elektrometalurg. industrija), sanitetski materijal i liječшо. i pribor, te izrada koža i cipela. !< n. gg. interesenti, koji žele stupiti s« švicarskom u gornjim strukama u p. , ovni saobraćaj, neka se izvole, bilo pismeno bilo usmeno, obratiti na po­ družnicu »Hrv. Radiše«, koja će ih obavijestiti o odnosnim cijenama ili ih dovesti u izravnu vezu sa eksporteriin». D rektor i vlasnik »Srpske Riječi«, g. Stijepo Kobasica vjenčao se je 25. o. mi. sa gdicom Stojankom Rajićevom. Naše čestitke! Učiteljske plate. Provođenje učitelja i učiteljica osnovnih škola na nove pla­ te vrši se na osnovu podataka o na­ stavničkom službovanju. Sprovođenjcm počelo se je bez obzira na pokrajine, ali se prije vrši ondje, gdje se dode do po. ataka. Pod brojem 37.734 od 20. no­ ve:. bra prošle godino poslan je svima pokrajinama obrazac, da se popuni i posilje ministarstvu na potpis. Ti ob­ ran.-. još nisu dobiveni i samo se na to Cei i, pa da se otpočne sa izdavanjem »ovih plata, koje počinju od 1. decembr< 1919. godine. Obustava zagrebačkih novina. Zbog togj što vlasnici štamparija nisu htjeli potpisati kolektivni! ugovor štampar­ skim radnicima, posljednji su proglasili štrajk. (Ova vijest našeg presbiroa nije tačna, jer radnici nijesu proglasili štrajk, ve. su ili vlasnici štamparija isključili iz posla otkazavši svima radnicima na 14 dana. Op. šlag.) Od svih zagrebač­ kih listova izlazi jedino dnevno glasilo poo naslovom »Zagrebačke Novine«. (Komunistički organ »Nova Istina« ta­ kođer izlazi kao dnevnik. Op. šlag.) List nema političke boje, već je čisto informativnog karaktera i svrha mu je da obavijesti zagrebačku publiku o naj­ novijim događajima u Jugoslaviji i svi•et« Ir.tadete li boli? U licu? U eelorne leiu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluidl DL vit ćete se! 6 dvostrukih lit 2 velike specijalne boce 24 krune. Trpite II ođ spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellarove prave Elsa-piliđe! 6 kutia 12 kruna. — Prava švedska tinktora 1 boca 10 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te d» ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomađe za lice i kožu. Ova pomada ■istranjuje.sunčane i druge pjege, kož^B^čistoće, sujedice, bubuljice. Čini om, nježnom rumenom. jis'.Rfe gos|- U 1 ui'olidii UlU USpielmn . ^u i'« vclja Gospodarstvo knjigovođu Musiimarish& trgovačka i obrtnička banka za Пвш i Hercegovinis 11 u Sarajevu pana jedna pored druge kolona u dina­ rima i kolona u krunama. 5.) Cim se povuku krunske novča­ nice austro-ugarske banke i dinarske novčanice Narodne Banke onda krun­ sko-dinarske novčanice Narodne Ban­ ke kraljevstva SHS postaju jednim i opštim sredstvom plaćanja. Plaćanja se dakle vrše jednim istim novcem bez obzira na to, u kojoj je novčanoj jedi­ nici izražena suma, koja ima da se plati. б.) Vrijednost u zlatu jedne i druge novčane jedinice odrediće se u svoje vrijeme naročitim zakonom. Ko 11 će to omastiti brke? »Tribuna« javlja: Pariška opština kupila je veliku količinu drva u Slavoniji i tražila je dozvolu za transport. Osim toga jedna francuska kuća kupila je u Bačkoj če­ trdeset vagona kudelje. Na temelju referata ministra g. Kristana o organizaciji naše industrije, ministarski je savjet izabrao jedan uži odbor ministara, koji će raditi, da se taj program što brže izvrši. 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigurgna. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. irgov. zaksita. Odbor osnivača fflHslimansRE ТгдоиШ i chrtnlthB banhs sa za Bosnu i Horcegorlnu 1 đ. u Sarajevu. K Л n гл /1 rl 1 AT 1 1 M Л 1 i Ш (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. <1. k u p uj e uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, OGLAS Agenturna i komisionalna poslovni ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb VI nogradska cesta 17. posjeduje ko. kupnj* i prodaje svakovrsne kože za trgove« i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plača najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mirku za odgovor. 1—5 188 Telefon 55 i $ ' $ Na Trgovcima iz provincije на, znanje —“---------------- £------------- ±_ znanje Pri dolasku u Sarajevo posjetite Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod n fldvoktitsk’i ^nceloriju otvorio je u Trav­ niku advokat s manufakturnu radnju na veiiko Saliha H. Karića SARAJEVO. Mali Muđeliti ul. 2. Dr. Sulejman i№hvić *1 Obavijest. MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I PO­ LJODJELSKA BANKA (dion. društvo Moj sin Mehmedalija Duraković iz u TEŽNJU, traži O valutnom pitanju. Ministar finan- . sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ Graćanice star 21 godinu od kako se šija uputio je ministarskom savjetu sli- i je povratio prijo godinu dana iz vojnog sposobnog ništva moralno se je pokvario tako jedeće: Na osnovu riješenja ministar- ' da me je krađom do sad odštetio vi­ skog savjeta od 20. decembra pr. god., i še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ kojim je odobreno da preduzmeni sve i jeme ktivotvorivši moj i drugih ja­ mjere radi izvođenja valutne reforme i s time, da ne otpoćijem rad do 2. jami- i vješta svim u bankovnu struku zasimaca potpise podigao je na mjenice ara t. g. kad jc ministarski savjet imao | jecajućim poslovima. Reflektira se sa­ kod Banki oko 7000 K što ja ništa da donese definitivnu odluku, ja sam i mo na posve samostalnu vrsnu silu s j znao nisam, niti ću platiti ni do sad svršio slijedeće poslove: U upravi ton- ! ni od sad dugova moga toga nazovi dova spravno je sve za izvođenje teh- , mnogogodišnjom praksom. Prednost 1- »ina, za to stavilam na znanje sva­ ničkih poslova. Sa Narodnom Bankom | maju natjecatelji vješti robnim pošlo- J kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. postignut je sporazum na osnovu gore ! vima. Ponude na Ravnateljstvo banke. | spomenute odluke ministaskog savjeta I Suljaga Duraković. i ona je spremna da je odmah privede ; UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku AUJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR u djelo. Kako je već prošao rok. do ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. kojeg je ministarski savjet imao kona­ na izradu fina odijela za gospođe. — Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ čno da odluči o ovom pitanju, to mi 1 Palača Srp. Opštine П. kat. (Ulaz skim paketima od kg 47. čisto uz jc čast zamoliti za definitivnu odluku. pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 Protin Sokak) ulica Regenta AlekNa osnovu gornjeg referata ministar­ sandra br. 2. ski savjet rješava: 1.) da ministar fiADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. nansija može odmah otpočeti doštampa- I Alečković u Travniku, treba perovanje novčanica, poručenih radi valut- ; KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa 19, 1—7 vođu. ne reforme s tim, da se na svakoj nov­ 3—S soba, svim mizgrcdnim prosto­ IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU čanici na obje strane označi iznos u ! rijama, te eventualno nešto bašče. CIJENU cijeli nov šuštcrski halat sa krunama i to jedan dinar ravan četiri Najrade u muslimanskom dijelu gramašinom ljevicom. — Upitati na ad­ krune. da. Umoljava se ponude slati na uresu: Galib Pašlć, trgovac Gra2) Ministar finansija ovlaštuje se da ot- ; čanica. • 18, 1—5 pravu lista. 26 počne povlačenje današnjih krunskih i • dinarskih novčanica u zamjenu za no- ‘ ve krunsko-dinarske tiovčamce čim bu- j de imao dovoljnu količinu posljednjih. i 3.) Krunske novčanice od jedne, dvi- i je i deset kruna ostaju i dalje u opti- . čaju, dok god se ne budu pustile u op­ ticaj nove krunsko-dinarske novčanice istog iznosa. 4.) Obzirom na to, što je u jednom poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na dijelu našeg kraljevstva udomaćena kruna kao mjerilo vrijednosti, a u dru­ gom dinar u istom svojstvu, to će se na državnim kasama produžiti obraču­ navanje u obima novčanim jedinicama, t. j. na dosadanjem dinarskom podru­ čju pod nazivom dinar, a na području koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne n islamskoj krunskom pod nazivom kruna. Ovo : kiraethani. svojstvo novčanih jedinica ima se spro­ vesti kroz državna računska dokumen­ DNEVNI RED: ta tako, da će na ispravama biti štam­ Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao ■ basme, beza, Sifona, zefira, rubaca, konca, čarapa,mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se Šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašilje pouzećem. Cijene umjerenel Posluga brza! sa ■» �ПРАВДА Cipana 4 Strana 113 Br PRAVDA" Prospekt Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosno i Herc, dioničarsko društvo u Sarajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima ed vrijednosti, da priploduje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, koji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga роВЦје određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t. d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću Ili stranu valutu, aii ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju biti najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađ_- da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Konto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog »siguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, deviaa, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; i. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedicionim poslovima; 3. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate na tuđi račun; " 10. podjeljuje kndit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre­ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti &jt temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna dru»tva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posređuj« među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske p. ivrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 14. podjeljuje hipotekarne zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijnna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne prilednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do vooet milijuna kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. (§ 179 t, 1} Prije početka rada ima se svaka dionica uplatiti sa K 58 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to K 25'— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog za uplatu. Za zakašnjenje platiće se 6“/« kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa k imatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne piateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fond. U ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošte dionice budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na- tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po !< 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: 1. Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska banka dd. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, 4. Muslimanska kreditna banka dd. u Roči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stotu, *. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos. Krupi. 8. Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je pe subskribentu upisano, vratitiće se uplaćeni višak. Konstituirajuća glavna skupština obdržavaće se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti vet sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlast'ti i zastupstvom jednog drugog supskribjenta ili kojeg člana potpis ravnateljstva U Sarajevu, 31. decembra 1919 04 osnivačkog odbora imenovano ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke aa Bosnu i Heroegovrnu (dionHanrtro dru­ štvo) u Sarajevu. Or. Mehmed eff. Spaho, tajnik trgovačke i obrtničke komore Sarajevo, Husein eff. Omanovit, bankovni ravnatelj Dervente Hamldbeg Kurbegovlt, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamedaga H. Jusufagit. veletržae Sarajevo, Ibrahimaga Oemerđžiii veletržae Sarajevo, Or. Ali Kyamllbag Ožinit, veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, Alibeg BitCevit. veleposjednik i gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Koluder, posjednik i veletržae Mostar. Nezlraga Ahmetalevit, veletržae Sarajevo, Ahme^aga Hadžiomerovič, trgovac Sarajevo. Aslmbeg OugalH, prokurista Sarajevo. Ođcoverd oredaik: M. Sedžskt Vlasnik: Centralni Odbor »X M. O.< Štamparija D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a38701a9331d9fa0d80d1b127b2e8b97.pdf 31445818297e76270fac5a7426d5790c PDF Text Text Požtarina u gotovom plamena. POJEDINI BPOJ 80 ME LED A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fždalicioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 9 (114) ишииингаи Sarajevo, četvrtak 29. januara 1920. (7. džumadil-evvela 1338.) Muslimani Sarajlije! , žavi! A vi? Niti glave da okrenete. Ko­ tarski prestojnik Zivković, kako se vidi, ; ne vodi puno brige o narodu. On se voli i vrzati oko a p r o v i z a c i j e; doduše, danas je velika skupova! Hej slijepi Živkoviću, uzmi primjer i ugledaj se u i gosp. predstojnika Vujevića u Trebinju, pa ako nijesi u stanju napraviti red po selima, a ti ga makar u gradu napravi. Zašto si predstojnikom postavljen i za­ što pomoću 60 žandara u gradu (a vajI ske tala Bogu i nema!) ne uspostaviš 1 red. Zašto preina uvredljivim pjesma* ma. javnom izazivanju i svakodnevnom , napadnju na muslimane makar koliko i energije ne pokažeš? Išlo bi, samo kad bi htio i umioBilećaniu. Događaji u Bileći nameću nam dužnost, da di­ gnemo svoj glas proti krivcima ovih nemilih zločina i da manifestiramo svoje ogorčenje kao i bratsku solidarnost sa žrtvama ovih progona i tlačenja. Sto­ ga vas, braćo, pozivamo na protestnu skupštinu, koja će se obdržavati sutra iza džume u haremu Careve džamije. Molimo vas, da se u što većem broju odazovete ovom pozivu i da na skupštinu pristupite s omm mirom i trezvenošću, koja se do­ likuje svjesnom građanstvu. I I i i , I ' U Sarajevu, 27. januara 1920. Za sazivače: Dr Hrasnica, Dr. Spaho, Ahmed Šerić, S. Korkut, Husejn Mašić ' j i ■ ' I i | I ; i Jadi muslimana u Bileći. I I i I ' ’ j Sarajevo, 28. januara. Dok se cijela Jugoslavija prolama od protestnih skupština proti prohtjevima Talijana na našu obalu, dotle se Bosna mirno grije na blijedim zrakama zimskog sunca i spokojno zuri u brzojave, koji govore o impozantnim zborovima u Beogradu i Ljubljani, Zagrebu i tuž­ nom Splitu. Bosna mirno zijeva na pro­ lome patriotskog ogorčenja, kojima ci­ jela Dalmacija i Slovenija, cijela Hrvatska i svjesna Srbija odgovara na sirenske glasove Talijana, što zbore o nesporazumcima i razrožnom naziranju s jednu stranu srpskog, a s drugu hrvatskog i slovenačkog dijela našeg naroda! Bosna drijema, ona Bosna, koja je uvijek prednjačila u borbi proti tuđinu i koja obiluje tolikim primjerima narorlne svijesti i požrtvovanja! Sramota, sto puta sramota! Da, sramota; jer baš smo mi pozvani, da kao najbliži susjedi Dal­ macije pružimo prvu ruku pomoćnicu i da podjarmljenoj sestrici utažimo bo­ love što joj ih zadaje čizma obijesnog i svirepog tuđina. Šta šutiš Bosno i Her­ cegovino? Bole te rane zadobivene od nebratske ruke? Poveži ih, i tako po­ vezana iziđi pred svijet, da dadneš odtiška svojoj patrioskoj.boli radi otimačine, na koju se sprema nova Austrija! Da, da; poveži rane, jer je baš u tvom centru odjeknuo nezgrapni i suludi krik »Srpske Zore«, pa si baš ti u prvom redu pozvana, da sapereš lja­ gu, što ti je nanese nepromišljeno pisanje jednog ogavnog šovena. jednog »patentiranog patriote«! Progovori, Bosno !... Doživjesmo slobodu, da slobodu, ali kakvu i za koga? E gospodo ministri, šta mislite? Dajte se jednom probudite i pogledajte na -narod. Na narod, koji je vjeran, koji želi red, mir i napredak dr- | ■ : j : I ! I i ■ ; ' , I I I I I j I ] I Ta to je za Boga ona sirotinja, onaj proletarijat, kojega, velite, najviše štilite. Vi pišete o najmanjem slučaju u ko­ joj šumi ili tvornici, o najobičnijoj sva­ đi između radnika jedne i druge socija­ lističke partije i pozivate čitav svijet da. se zgraža, dočim o ovakovim progenima nad muslimanskom sirotinjom ne napisaste još ništa, bar ja ne čitah, premda revno pratim svaki broj »Glasa Slobode«, jer mi je socijalistička borba bila uvijek simpatična, a »Glas Slobodc«, kao jedino ubrojivo glasilo iste stranke uvijek cijenjen. Pošto se mnogo nas muslimana nalaži u komunističkoj strano! ili se bar pokoravamo vodstvu iste, imamo, držim, potpuno pravo zahtijevati da se zauzmete za našu istovjetnu braću, a i sam program stranke to vam nalaže i propisuje. Ja se bojim, a i mnogi će poslije svega ovog pomisliti, da vi to hotimično ne ćete da učinite baš zato, jer stradaju muslimanska »braća«. Čitajući one oštre dopise za vrijeme sarajevskih vakufskih izbora i zanimunje za iste u »Glasu Slobode«, pomislio sam: evo i »Glas Slobode« otvori rubriku i za stradalnike muslimane, ali se grdno prevarili. Ako ne reflektirate na vladine' jede kao jadni Šmitran, ako ne mislite ha ministarske stali.ee. zašto to prešućujete, zašto ‘i vi ne podignete vaš glas; ako ne plivate u kakvom ia’natizmu, što predbacujete uvijek dru­ gom. Ne ćete nas valjda i vi slati u Aziju kao što to čini vladino »Zvono«, jer po programu svih socijalističkih stranaka (osim Šmitranove) proleteru je domo­ vina čitav svijet. Vi to sigurno znate ako policajac Šmitran ne zna. m.—h. Bilješlie »Svaki sud tukne onim, što je u njemu«, veli zgodno jedna arapska poslovica. Po tom doznadosmo i šta je ne-kakav Dervišbeg Ljubović. »U Sarajevu na Sv. Savu- 1920.« javio se na uvodnom mjestu »Glasa Naroda«, pa [ nam je sad jasno, zašto prima hiljadu i dinara mjesečno, premda govori da mtt ; ni samu nije poznat naslov ovog bakšiša. Sad znamo i zašto se je vrzao oko redakcije našeg lista i dvaput pravio! posjetu našem uredniku: ta sam veli da »ima lažnih patriota, kojima je ideal (Iz željezničarskih krugova.) samo njihov trbuh. Oni rade i pišu za Čitajući broj 7. sarajevske »Pravde« pare i to ne narodne« (jer narod ne ras­ o izgredima protiv muslimana u Bileći polaže dispozicionim fondom. Op. ur.) ne mogu, a da vas kao zaštitnike slaTo su demagozi i odmetnici, čfji su bijeg, siromašnjeg seljaka, težaka i rad­ »čanci puni« i čije »kuće pjevaju« dok nika ne upitam: Biieća, Rogatica, Nevesinje i t. d. »cvi­ le u lanoima« i uzaludno vape ga redom i zakonom. Beg Ljubović ide i dalje, pa govoreći sa plaćeničkog stanovišta o »demagozi­ ma« i njihovim žrtvama iznosi da je većinom od naše ruke »palo preko 38 hiljada žrtava osim haranja, pljačkanja i rušenja imovine«. No »sve su to naša braća velikodušno zaboravila«. Beg Ljubović i sam priznaje da se desi »gdjegod po koji ispad, ali to »Pravda« diže na velika zvona i bagatelne i vla­ du u Sarajevu i vladu u Beogradu; bagateliše i državu i slobodu«. Za­ što? I na to ima odgovor »neplaćeni pa­ triota«. Beg Ljubović veli ni manje ni više: »Oni nemaju ni iskre ljubavi za ovu zemlju, za ovu našu srećnu i Bo­ gom blagoslovenu slobodnu državu. „Glasu Slobode". i i I : I Godina Ii. I I > j �Urpana 2. Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" svojoni nepopustljivomu uništiti ovo na- i Sarevnjiv na taj uticaj i ne mogući ga U ni služe i danas neprijate­ š; potporno društvo, no nije koristilo. 'I snositi, kralj Aleksandar Je morao iz­ lju. služe lukavom Talijanu, vršiti državni udar od 25. marta 1903., Prkonjicama je preči njihov kapric i koji je uzeo na se ulogu pokojne Au­ prestiž nego li naše đaštvo i njegovo ■ samo da bi oterao radikale i sa ono strije«. potporno društvo. Danas kukaju, ali još Ii malo vlasti što su imali. Radikali odlaMi se ne ćemo dulje zadržavati na one Ispunjuju svoje dužnosti: da se |I ze u opoziciju, i kada je 29. maja te vom sastavku .i Begu dozivamo u pa­ povuku i ustupe mjesto ljudima, koji ., i te godine nestalo posljednjeg Obrenomet sam • stih: »Prošteno je svakom, će imati riše objektivnosti i potpuno ■i vića, radikalna stranka, zdrava, snažsvakom - - samo nije izdajici«. A što na ,i puna poleta, zauzima inesto koje povjerenje naroda. se tiče velikodušnog »oproštenja naše joj je narod- namenio svojim trajnim i braću. upozorujemo ga na izjavu, što Kad će se već otrijezniti? nepokolebljivim poverenjem, i prima je je dao u našoj redakciji pred više Poslanici »demokratske«! stranke iz ■ na sebe da vodi, kraljevinu Srbiju no­ svjedoka: Ništa je Bileća i Rogatica. Bosne raspravljali su u Beogradu o agvim putem slobode i napretka. La vi znate šta je bilo u Nevesmju! Ja razumu sa narod, poslanicima »demo-' . računan da nam je u samim poU takvoj situaciji šta su uradili sa­ ::istarsko:it savjetu, da se odmah pri­ ' cio nama učinjena šteta od preko o- i mostalci, to levo krilo radikalne stranstupi riješenju agrarnog pitanja u Bosni sam milijona«. To nam reče uz zamolbu, ; ke? Dva puta su stajala otvorena: ili u glavnim tačkama, te je ujedno stavlje-' 1 da se vrate u stranku, pošto je glavni ■ a-ga ч: š urednik posjeti radi detaljnijih no precizirano stanovište. Ministar za a. Ncmadosmo »časti« da dopodatak razlog secesije njihove bio otpao ili pak agrarnu reformi: izradio je uredbu u spoćemo do tih podataka, ali konstatiramo da se konačno formiraju u zasebnu razmn sa narodnim poslanicima »demo­ ! nstur. 1 to je dosta. stranku. Da su uradili ono prvo, samo­ kratske« stranke iz Bosne. li članku »Da li postoji musi, pitanje?« stalci bi nesumnjivo zadobili u stranci 15 lo bi. interesantno, kad bi nas prestio je štampan u »Glasu Naroda« od 27. i veliki j politički i moralni -ugled, i, kao biro eha-, jestio i o držanju Priblćevi; čitamo o -Gajretu«: »da u svom mlada generacija, primili bi, uskoro je­ ćev h skutonoša: Sarića. Svr e, Gluhikonviktu ima preko stotinu pitomaca, a dan znatan deo vodstva stranke, pored ća i Kurtovića. stnenJsia ekstenrista dva puta toli­ sta.rili voda Pašića, Protića. Pačua, Mi­ V Zagrebu je održana prijesna skup­ ko, H će, na žalost, morati brzo lovana Milovanovića, Vesnića, Andre J a I i k v i d r a, jer se za ni od nas ština komunista protiv bijelog terora, Nikolića i ostalih. Sa takvom nepodekojeg je razvila sadašnja vlade. Nastu­ - lienom i neoslablj’enom snagom radi­ isku ne brine«. — Mi smo u svoje vrie- -. вгое idi.komesare i vladu, da će pilo je više govornika. kali bi ubrzo ostvarili sve prvej unu। trašnje i spoljne ■ zadatke. Ali, tako ne j bi u stvari. Jedan nesumnjivo trezven političar i pronicavi državnik -iz samostabke grupe, šef njihov, Ljuba Živković. učinio je taj gest, 1990. godine, sa proglasom narodu da je besmisleno da O samostalnim radlkalima. tunističku pokliku, i da pomaže spora­ samostalci vode borbu protiv svojih zum sa naprednjacima, bez čega opet i učitelja radikala. Ljuba Živković je naIV. krali Aleksandar nije liteo uopšte da i pustio samostalske redove, ali ostali :*re» tt<t od 1903. g. izvršen po genu rali sa radikalima. I ako su prilike, po­ samostalci formiraše se u zasebnu ubislv:.' pos.ednjeg Obrenovića i nje­ sle 1903. god. bile izmenjene, t'o krilo stranku i uđoše u otvorenu borbu progove supruge Drage Mašm. otvorio je pretvorilo se u zasebnu stranku samo. t.iv radikala. Kad su se 1916. god. iz: Srb li izglede na novu budućnost. U s'talaca. Ta samostalska stranka po­ vesni radikali, sa Markom Trifkovićem šjnjr.cn: pogledu inje se moglo uraznata je po svojim napadima na radi­ na ćelu, zbog neslaganja sa radont rai ninoi.o. u prvi mah. zbog nepbvene i svojoj borbi, protiv radikalne I dikalnih ministara, odvojili od stranke . vn. • Evrope prema novom stanju stvo­ stranke. I kako ta borba traje još i da ­ I i organizoval! grupu nezavisnih radi-' ri.u,.,; jcć om krvavom revolucijom. nas, to je potrebno na njoj se zadržati ; kala, mnogi su pomislili da će i ti ljudi Ali .: r.unutra -u zemlji nije bilo više i objasniti je. ; poći primerom samostalaca i osnovati u inetije. Slobodoumni ustav zasebnu stranku. Ali radikalni 'disidenti Kad su se samostalci 1901. god. od­ r;,di - .kl i-d 1888. bi odmah uveden, i vojili od radikala, pod uticajem svoga ‘ iz 1916 se pokazaše bolji političari od na temelju toga ustava Srbija postade vode Ljube 2ivkovića, taj gest mogao i onih iz 1903. i evo gde se tu skoro pai•iame<>t»T»a zemija par excelvratiše natrag u radikalnu stranku. Sa­ je. onda, biti vrlo simpatičan i popu1 c n c e. sa svima garantijama za slomostalci iz vremena 1903—1905 nisu laran. ^Radikali su. na predlog kralja bodnoTmanifestovamje i ostvarenje na­ Aleksandra, a da tri pomogli koliko to­ i tako -mislil. Ostali su zasebna stranka, rodne v lje. Slobodno izabrani k-ralj liko narodu, pristali na kompromisnu i i kao taki ušli su u' političku borbu. Da Petar K:.-.:Jorđev:ć raztoneo je svoj politiku. Samostalci su bili tomu prti-' ‘ vidimo njihovu aktivu i njihovu pasivu, na. iJ. j »ui trenutka stizanja' na preposle skoro. šesnaest godjna uporne tivnl. i tražili su neodstupno ostajanje što ji.. sve do kraja, on je ostao pravi akcije. na integralnoln programu. Šefovi radi­ ustavni vladar koji kraljuje ali ne ukalni primili su međutim predloženi pra-. iiu (le ral regne niais‘ne gouverne Sa gledišta istorisko-političkog može pasi. Radikali su tako bili doživeli tri-. kompromis, rukovodeći se iskustvom, - se sa pouzdanošću utvrditi, da je samo­ da se u politici ne može na jedan mali fnri pofitlke. Veće pubedc nije stalska stranka bila jedna neprirodna sve postići i da ne treba propustiti pri­ i pojava. U 1903. godini, posle dvadese­ bilo moguće ni zamisliti, ali ta pobeda liku, da se u zemlji vaspostavi ustavipak nije bila, po sadržini svojoj, pottogodišnje borbe radikala za narodne nđ stanje. Ekstremni elementi bili .su Pam.. . Jer. po slivatanju radikala, sa slobode, ostvaren je jedan slobodoum­ protivni svakom popuštanju, i na kraju, uvodi njem u život jednog ‘slobodoum­ ni režim, kojim bi se svaka demokrat­ odvojili su se od stranke i istupili za­ ska zemlja mogla ukrasiti. Narod je nog u-tava-i sa" obezbedenjem parlasebno. kao samostalni radikali. Spora­ ; dobio političke slobode, i mogao.se omeatainoga režima, ostvareno je samo zum radikalnp-naprednjački od 1901. i dati drugim kulturnim zadacima. Na­ cuo što svaka kulturna i napredna dr­ godine, koji je zlonamerno nazivan nežava more imati, kao prvi preduslov jedanput se pojavljuju samostalci kao za razvitak. Sad je trebalo učiniti nove tačnim imenom tuzija. urodio je uistinu još »demokratskija« stranka, i poziva­ napore ib. se naknadi što se propustilo, sjajnim plodom. Svemoć kralja Alekju narod u borbu protiv njegovih rokrivicom Obrenovića i njihovih savetsandra bila je znatno ograničena, narod : đenih osloboditelja! Takva-stranka, sa takvom tdlklcncijom morala je ostati nika naprednjaka i liberala, i da se Sr­ odahnu dušom i ko zna kakve bi rezultate još pokazala ova politika, da se bija irmrcm' za krupne nacionalne za­ sterilna, pa su samostalci u- istini bili datke aoji su .je čekali. Mislilo se da je kralj Aleksandar ne odluči sve da po­ naša najsterilnija stranka. Ne mogući kvari, da rasturi sporazum sa radikalizemlja dobila jednom mir, makar i po ništa stvoriti, oni su propovedali čisto skupu ccnu, i da će u buduće sve ener­ ma, da ukine ustav od 1901. i da zave­ negativne programe. U unutarnjoj pode ponova reakcionarni ustav od 1869.,, Etici nisu izveli nijednu stvarnu reforgije i sva snaga narodna biti upotrebkoji je njemu omogućavao svemoćnu| mu. a if spoljnoj politici, -posle diletantIjeha da se izađe iz jx>litičkih borba, i vladu. Državni udar od 25. marta 1903.. i skog pokušaja da rade sa Bečom, u pode drugim pravcem. Ali tako nije bilo, jedno krilo radikalne stranke bilo najbolje je pokazao, kako se oseća sna­ finansijskoj politici, primili su i sami, str odvojilo od stranke u 1901. godini, ga i uticaj radikalne stranke čak i on­ spoljnu politiku radikalne stranke. Sa­ da kad ona vodi oportunističku politiku. ne hoteći da primi ni privremeno opormo rđavi imitatori radikalne stranke, bpoj 114 Br«j samostalci padaju iz kontradikcije u kontradikciju, šefovi ih ostavljaju, je­ dan za drugim (Ljuba Živkoyić, Ljtuba Stojanović, Nikola Nikolić), tako da je izgledalo da nije daleko dan kad će se potpuno raspasti. Sav rad samostalaca u periodu od 1903—1912 sastojao se u smetnjama i -preprekama svesno iznošenim i udešavanint protiv radikalne stranke. U 1905 godini samostaci agituju u narodu pro­ tiv zajma za naoružanje, i tako spreča­ vaju radikale da Srbiju vojnički spre­ me za velike događaje. Aneksiju Bo­ sne 1908 godine Srbija bi drukčije dđčekala da nije bilo te samostalske pre­ preke, i da je naoružanje bilo dovrše­ no. U 1906/7 opet su samostalci protiv naoružinja i vode opstrukciju u par­ lamentu, samo da bi oborili radikale. Posle aneksije i aneksione krize, kan da ništa nisu naučili, opet čine to isto i priređuju u Skupštini nečuvene iprizoe partijske obestl i nepomirljivosti. Radikali glcdalrtt šta rade ova izbezum­ ljena braća, i u interesu zemlje pristajahu čak da učine i žrtve, samo da se državne potrebe podmire. Pašić se po­ vlači i ustupa tnesto gipkijem političa­ ru Milovanoviću; Stojan Protić se po­ vlači takođe i u ministarstvo unutraš­ njih, dela dolazi Marko Trifkovif. Ali sve to nije ništa samostalcima. Bezob­ zirni i bez skrupula, onj produžuju opstrukcii«, i izazivaju izbore oci 1912 go­ dine iz kojih radikali opet izidoše kao pabed'oci. Mislite da je to sanftstalce smirilo? Nikako. Nastupio je. balkan­ ski rat i on!' se smiriše koliko toliko, ali u potaj' pripremahu nž>vu borbu protiv radikala. Sjajne pobede protiv Turske i Bugarske krunisaše radikalnu politiku nečuvenim resultatima. Zemlja beše skoro udvojena, na osnovu mira ii Bukureštu, ali i samostalci uđvojiše ra-pore da obore radikale. Sto više ra­ dikali postižu uspehe, u spoljnoj i unutarnjoj politici, sve su bezočniji ovi radikalski otpadnici, koji najzad sasv n. zbacuju masku i udružujil se, s jeine strane sa militaristima (Crna Ruka) a s druge strane sa reakcionarima (libe­ rali i naprednjaci), i tako udruženi po­ činju ‘Opstrukciju, u proleće 1914 godic. Kad se-ti Beču spremahu memo­ randumi da se opravda rat protiv Srbi­ je čija jc politika, -pod rukovodstvom radikala, potresala temelje austro-ugar ske monarhije, ц Beogradu -se stvarao drugi jedan unutarnji blok od milftari sta, reakcionara i samostalaca. sa ci­ ljem da se obori radikalizam. Prvo se htelo vojničkim prevrtom srušiti radi­ kale. ali kad se izvesni patriotskih čla­ novi Crne Ruke tome usprotiviše. da ne bi kompronutovali tolike nacionalnu dobitke stečene ratovima, bi odlučeno da se pokuša sa izborima. Izbori su trebali biti 1. avgusta 1914. godine. Za te izbore liberali, naprednjaci i samo­ stalci spremali su zajedničke liste. Te tri stranke još 1914. slile su se u jedno. Sve su one jedno isto, i pravo je šteta što do izbora 1914 nije došle. Radikali bi na tim izđbrima sahranili i reakcio­ nare i njihove saveznike, lažne demo­ krate samostalske. To se vidi i po sledećem faktu: Od 1905 god. samostalci stalno opadaju. Od 81, pali su na 54, pa na 44 poslanika. U 1914 jedva da bi dobili 30 poslanika. Ali. ultimatum ausjrijski Srbiji od 10. (23.) jula, sa ev- stotina godina otkriveno dok njihovi savremenici nuvši svojim okom pronicava u Ihsana, a onda se nisu o njima ništa držali. Je li djelo i onda vriosmjehne i reče: „Ovamo se sve pripravlja",.. Ihsan ne odgovori ništa. Njega su iznenadile i' jedilo?« — Svakako — odgovori Ihsan — »i držim da dvije stvari njegovo unapređenje i Sabihino zani­ A- Hifzi Bjelevac: se. danas ne može to dogoditi, jer kod ovako raz­ manje. Pripreme u Abđurahmanpašinu konaku nisu vijene kritike ne može ni jedno djelo ostati neoga iznenadile, jer ih je smatrao običajnim Rens Logotetides. (2S> cijenjeno. Još je neko vrijeme razgovarao sa Sabihom i »Priznajem No da li vi dijelite mišljenje, da i ona se razgovarala s njim najviše o Ifeti. Pričala Na ovo ga je upozorio kao prijatelj i ispričao umjetnik, pisac i t. d. ima prava na ocjenu svo­ mu izvještaj turskog poslanika u Atini o Ihsanovu ( mu o njezinim »avikama. O njezinoj muzičkoj umga djela? radu u Grčkoj. Ali iz toga izvještaja moglo se ra- 1 jetnosti govorila je s tolikom ljubavi i zanosom, da -Ima, ali je nečedno.« je i precjenjivala njezinu sposobnost. zumiti i u drugom smislu njegov rad, koji je pri­ „Za- što? Majka obožava svoje dijete, kojem je kazan, da je bio u korist Turske, ali ne današnje Ihsan je prekinuo: život dala, a da umjetnik predaje umjetninu svijetu nego nov.e mladoturske. Među ove spise, koje je i— Hanum efendi, šta mislite, ko je veći um­ bez obrane je li pravo?« mao Said paša u rukama došlo je i jedno Renino jetnik: onaj koji da misao i ideju ili onaj, koji to­ — To je stvar svijesti i ako ću tako reći — pismo iz Grčke, koje je osvjetljivalo aferu Aleksandra me dadne ton, glas, koji to izrazi?« egoizma." Logctetidesa i njegovo oslobođenje iz. zatvora. »Za „Teško je to razlučiti, jer često onaj što je uSabiha nije odgovorila Pogledala je na šat, ovo možeš biti miran«, — rekao je Saidpaša svodahnuo svoju misao u djelo ne govori toliko jasno onda rekla pogledavši Ihsana dugo i žarko: svome prijatelju" • „ја ću stvar udesiti, a Ihsana kao onaj drugi. Jedan jecaj duše napisan nije tako »Umjetnik je osuđen prije nego je što stvorio, ću unaprijediti uz uvjet, da se prođe potajne poli­ jak kao na struni gusala ili pod tipkom glasovira. jer samo izlaze na površinu oni lašci koji se služj tike«. Na ovu izjavu bio je Abdurahmanpaša zado­ To ovisi uvijek o onom ko čita, sluša i o- j nečednom reklamom, a pravi žive poslije «« voljan, pa je na večer rekao ženi Ona naravski cjenjuje.. Koliko je on sposoban shvatiti misao toli­ smrti.« ispričala je Ifeti, a Ifeta Sabihi — Sabiha srela Ih­ ko i vrijedi u njegovim očima, ali vrijednosf djela Ihsan je razumio šta je mislila Sab’1" sana I čestitala mu Ihsan se začudio i rekao: je potpuna samo onda, kada ga potpuno osjetimo.« je samo potvrdio njezin sud.. Pri ra:' .»Hvala vam, ali ja o tome još ništa ne znam«. Sabiha ušuti čas, a onda reče: mu je još: i »Saidpaša je rekao. . .« odgovori djevojka i »Веу efendi, nadam se da bi se »Ne slažem se s vama. Vrijednost djelamo smi­ pogleda Ihsana duboko, dugo i žarko. shvaćanju, ali je razlika u n je se mjeriti po onom što drugi o njemu drže — Ihsan se smete. njegova je vrijednost u njemu samom. Koliko je : ću vidjeti i« reći ću joj, da s‘IN; a\ i umjetnika i pjesnika istom kasno, nakon mnogo — A vaša ženidba?« upita opet Sabiha zir- FELJTON. �Strana 3 Ctpaua poj 114 Broj*„PRAVDA* — „ПРАВДА* ropskim ratom, učini kraj, privremeno, đusobnog poštovanja, zajedničke skrbi <>' <; borbi protiv radikalne stranke. na svtiri poljima ljudske plemenitosti i U idućem članku govoriću o politici intenzivnog političko-gospodarskog ra­ n ■ katne stranke za vreme rata. da. Oštroumnoet i d o b -r o d u š j e naših Dr. L. Marković. Muslimana zaslužuje, da ili vodimo putevima i stazama prosvjete i gospodar­ i’. S. Moja je izrečna želja bila da skog napretka. Jer njihova sreća, njihov ■-C ovi članci štampaju latinicom. pokrok, budemo b ih svojski svjetovall, Pismo o tome nije -Pravda« -primila, i podučavali i potpomagali, bit će u čast ■r.' je bila objavila napomenu, da se i slavu nama svima, i njima i nama. Pa i d? neću zamjeriti zbog itampanš latinicom. Ja ne vidim zašto bili i bi za to bilo nužno, da se ц Zagrebu, s : > zamjeriti, kad su oba pismeni u I Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju na mi narodu primljena i ravnopravna. I pohajprije ustanove stalni odbori, kojima bi bila zadaća, da proučavaju način, kako 1.. M. bi se ufrojilo Jedno osobito organizovano društvo, sastoieći se iz Srba, Hrvata i Slovenaca, a poduprto sa musliman­ skim delegatima. To društvo moralo bi po tačno izrađenom nacrtu stvarati riječju i djelom regeneraciju svih naših ' (Svršetak). Musliiomia u Jugoflaviji, .regeneraciju, koja bi oživljavala i provađala visoku oramo, da im se sto više i prosvjetu. poiitičko;gospodarsko podigt -. bliže p r i ћ 1 i ž i m o, d a i li p r ou ... ni o, da i li naučimo s ve e no, ! nuće i društveno izjednačenje musli­ ■ i, * š n e z n a j u, a š t a z n a t i ni o- i manskog svijeta u svim krajevima na­ r a - u. Moramo, da ih slijemo s nama j še. države, gdjegod .muslimanski syijet ino bratsko i ncrazdijeljivo tijelo, u ; živi. A za tu i takovu životnu proved­ bu nužno je, da dobro budu proučeni iei u bratsku t jedinstvenu dušu. Naša prosvjeta neka bude i njihova. Nas na- . svi običaji, sve krjeposti i mane. sve po­ predak neka je i njihov. Njihovo irlago- I trebe i sav i najtanji život naših Musli­ mana. . njihova dobrobit, neka bale i Na djelo dakle. Prđlgnimo laj kra«. u ga tanina. sveopća. U tu i u*- nužno je, da proučimo sav njihov ! nf i daroviti dio našeg naroda. Ne ć- - idašnji rad i da na temelju tog prou- l krzmajmo. Pokažimo, da smo im prava čer ji poduzmemo-korake za daljni njihov I i iskrena braća. Neka vide, da ih lju­ na-' -dn: i moderni razvoj s onom ljubavi i bimo i da im žblimo dobra. Onda će > - .'- ni interesom, ko što to ćaie otac | i oni zvoljeti nas i slušati naše savjete i naše pouke. Ovaj svijet ne imiire. Jed­ i . ■ .a za svoju djecu, koju om ljube, i i/.-j žele, da -u svojoj domovini i u i nog dana ti naš! prosvijetljeni Muslima­ ni mogli bi nam biti od neizmjerne po­ Iju im društvu zauzmu dolično mjest prosvijećenih i narodno-gospodarski ' litičke i gospodarske koristi. Koristi, o i i a. čimbenika i poluga države i ; kojoj danas nikd ili možda samo r» jetko koji, razmišlja i nagađa. Svjetska sudbina dosuđuje Jugoslaviji velike za­ • - v dosadašnje rasude i zadaće i vel kii ulogu u- povijesti budućih •' • -'.medu nas i naših Muslimana nr r a I u past i. Prošlost njihova i na- i vremena. A. u tim će vremenima i Muskmahi Jogc-đavaje imat' velikog ud­ š . bude pokrivena sa gustim plašrd'gloznog pieieta. Cijelov bratske I jela tamo dolje na Istoku, gdje se sunce rađa. Na istoku, za koji se kaže: Ех iednokrvnog osjećaja nek nas j' >. j j'đno jedincato bratsko kolo me­ oriente lux. (Jiigosl. Ekonomista.) Bratsbl glas. Ii. islamskog sv§jetaa djelshiosM liaiifat*) Iz uvoda. , Slijedeća rasprava koja se bavi ne- . ’ pristranim riješenjeni pitanja Općeg is­ lamskog Halifata ima se uzeti samo kao i dopunbeno poglavlje opširnoga djela, I što ga prirediše u Njemačkoj boraveći I islamski učenjaci pod naslovom »ls- i 1 a m a 1 s R e I i g i o n d e r N c u z e i t«, a koje je kao priručnik Islama namije­ I njeno još o Islamu loše ili nikako in- i fcrmi ariom pučanstvu Evrope. Glavna je pako zadaća ovoga djela poticaj na svestrano razmišljanje o ha­ lifa uskom pitanju, te konačno kako bi se na ruke mnogih evropskih kao i is­ točnjačkih učenjaka — uz oštro osvjet­ ljenje i strogi obzir svih vjerskih, poli­ tičkih i gospodarstvenih pitanja islam- ; ske vjerske organzacije — stavilo nov prcdlog o konačnom i objektivnom rije- ’ šenju ovoga pitanja. Pišući ovu raspra­ vu čvrstoga sam uvjerenja, da siste­ matska reorganizacija muslimanskog bogoštovlja kao duševna stvar preko ' 300 milijona ljudi zahtijeva savremenu | obradbu te uz to kao naiaktuelniji dio i istočnoga pitanja također najžumije sredenje. Kao nacionalist i musliman i na te­ melju mnogih spisa — najviše onih arapskoga, francuskoga, engleskoga. rus­ koga, perzijskoga i turskoga jezika — želim ovom svojom raspravom u po­ gledu pitanja islantskog Halifata, da unesem u njemačku literaturu za prou­ čavanje Islama kroz neko »interislamlziranjc< Halifata jednu rezultanta na­ čela i izbrušenu ideju spomenutih stra­ nih literatura. Dresđen, o Kurban-Bajramu 1337. Pisac. I. Vrhovno vjersko vodstvo. U svrhu oslobođenja islamske religije od mnogih ddgmatiziranih običaja mnogobrojiHji semitskih. mongolskih, sla­ venskih i inih naroda, koji kroz duge vijekove prigrMše Islam ili stajahu u neKjsrednoin saobraćaju sa njegovim ^■bcuicima; u svrhu osiguranja ne^^^kzaštite i ЈапгЈчН svetosti; u чu : Ii ,-г-Ап inie ■ ис i .m I khn islamskim idealima čovječnosti, te u svrhu savremene dobrotvornosti i humanosti izvršavanja islamskih propisa. potrebno je da se sv.a islamska viseća pitanja пд temelju detaljnoga proučenja sa vjerske i svjetske strane na jednome općem islamskom saboru, gdje bi sudjelovali muslimani iz svih dijelova svijeta, stave na debatu i konačno -srede. Sveopći islamski sabor. 1. Ovaj bi sa­ bor imao da rješava opća islamska, je­ dino vjerska, pitanja, a imao bi biti sa­ stavljen od-predstavnika svih islamskih naroda po slijedećem principu: narodi od pol do 10 milijona šalju po dva za­ stupnika. Narodi preko 10 milijona ša­ lju za svaki daljnih 10 milijona po jed­ noga zastupnika; dok narodi čiji broj ne dosiže 5O0.000 šalju u sabor samo jednog svog alima. 2. Broj zastupnika — svega oko 120 — bira se uvijek iz krugova kako vjer­ ski tako i svjetski obrazovanih islam­ skih prvaka i to .u omjeru: za narode ispod 10 milijona 1 : 1, dok za one preko 10 milijona vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obrazovanom. 3. Sveopći islamski sabor sastaje se svake godine na jednomjesečno zasijedanje i to redovito u Zil-kade mjesecu. 4. Sjedište je sveopćeg islamskog sa­ bora u residenci.il Halife. 5. Predsjednika sabora imenuje Kali­ fa. dok dvojicu potpredsjednika bira sa­ bor u prvoj svojoj sjednici, čiji izbor treba da Halifa potvrdi. Osim ovoga, prvi sveopći islamski sabor imao bi: 1. Postaviti Halifu svih muslimana, koji posjeduje sve uvjete za to. (Vidi kašnje pod »Halifa«!) 2. Izraditi naročiti zakon sa tačnim opredjeljenjem djelokruga sveopćeg islajnskog sabora /Ovaj zakon treba da potvrdi novoizabrani Halifa. 3. Izraditi posebni pravilnik prema ; propisima šeriata b. polaganju zakletve I saborskih poslanika Halifi. 4. Ovaj prvi sveopći islamski .sabor i imao bi se sastati u Carigradu; kao re- 1 1 sideijciji sadanjeg Halife, pod pokrovi- । imao da potvrdi i dva izabrana pot­ 1 teljstvom istoga. predsjednika. Broj z a s t u p n i k a otpadao bi na 5. Prvog pred: jednika sveopćeg islamskog sabora imenovao bi sadanji ! pojedine zemlje u kojima žive muslimani od prilike ovako: Halifa t. j. turski sultan, kao što b isti ✓ I Broj atbor. I 2Uiip Zemlja: Mezheb: lsi. žlvalj I« ;«,”Ј Vtestodržac t Abesinija (Habeš malikije, hambe2,000.00C 2 1:1 Dom. kršć. dinastija lije i šaftije Aden bO.OOC 1 1 — Engleska kol. vlada hambelije Afganistan 5,500.000 2 1 1 Emir, islam, dinr-stij hanef. i Šiije Afrika: . zapad engleska malikije 2,200.000 2 i 1 ' I Engleska kiđ. vlada istoč. njemačka malikije i šafiije 400.000 1 1 — istoč. francuska malikije i šafiije 20J.000 11 i i— Francuska kol. vlad Albanija hanefi-e 1,000.000 2t1'1 Algir (Džczair) malikije 5,000.000 2 111 Francuska kol. v|ad< Amerika razni mezhebi 90-000 111 — Razne vlade Arabija: Hidžaz i Jemen malikije*! šiije 2,509.000 2 1'1 Emir, islam, dinastiji 13,000.000 3' 2! 1 Domaći isim. knežev nezavis. krajevi malikije Armenija hanefije 3,500.000 2l 1 I 1 Beludžistan 600.000 2'1'1 ' Chan p. engl. protek hanefije i šaftije 800.000 2 1'1 Domaća kršć. vlada hanefije Bugarska 1,300 000 2' 1 ,— Emir, p. ruskim prot Buhara hanefije Chiva 800.000 hanefije 2 1 1 Emir, p. ruskim prot Cipar otok 55.000 111 Engl. kolon. vlada hanefije • Egipat (Misir) malikije i-šafiije 12,Č0O.<X)0 3 21 '1 Chedivep. engl. protek Eriter.ia i okolni talifan. posjedi razni mezhebi 2,500.000 2 i 1 Razne vlade Grčka 6O0.000 2 1 1 Kralj, kršć. dinastija hanefije Indija (Hind): engleska 80,000.00м 9'6 3 Maharadže, egl. k< 1. vi ( francuska (šafiije i drugi 30.000 1 ‘ 1 !— Francuska kol. vlada 1 Portugalskakol vlada portugalska , 25.000 i' i ( Indo-Kina: ■ engl. i Singapur 1,000.000 2 1 1 Engleska kol. viada šafiije.i drugi francuska 1,700.000 2 1 1 Francuska kol. vlada Jugoslavija hanefije 1,700.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija Kina hanefije i šafiije 30,000.000 4 3 1 . Dom. budbist. vlada Kongo malikije 3,000000 3 2 1 ĐoiH.atsiSt.vlaJ«.!]«!. prot. Kreta 1 Arhipelag hanef. i drugi 85.000 1 1 — GrčkaTine evr. vlade Liberija malikije 400.000 1 1 - Domaća crn. dinast. Madagaskar šafiije i malikije 100.000 1 I 1 — Franc. kel. vlada malikije 8,500.000 2 1 1 Sult. p. franc. protek. Maroko Mozambik 50.000 1 J - Portugal.^oln. vlada šaftije w Oceanija: 900.000 Borneo 2 1 1 Nizozem.iengl.kol.vld. 600.000 2 1 1 Franc. kolon. vlada Pilipini 25,500.000 3 2 1 Nizozem. kcl. vlada Šafiije Java Sumatra 4,500.000 2 1 1 Nizozem. kol. vlada 3,600.000 2 1 1 Razne kolon. vlado ini malaj otoci 1,200.000 2 11 Sultan pod engl. prot Oman hambelije 11,000.000 3 2 1 Šah. islam dinastija šiije Perzija 40.000 11,— Engl. kolon. vlada malikije i hamb. Rt dobre Nade 600.000 2 1 1 Kršćanska dinastija Rumunjska hanefije Rusija: evrop, Krim i hanefije i šiije 12,000.000 3 2 1 Kavkaz 11,000.000 3 2 1 Ruska kršć. vlada TurkestaniSibir hanefije i šiije 1,200.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija šafiije i drugi Siam Sudan: 11,000.000 3 2 i 1 Engl. kolon. vlada egipats. i Darfur franc. i Senegal hambelije, mali­ 12,000'.000 3' 2 1 Franc. kolon. vlada 6, "00.000 2-1 1 R. kol. vlade i samovl. srednjVadaj, itd. kije i hanefije 6,500.000 2 1 1 Egleska. koln. vlada engles. i Nigar 2,200.000 2. 1 1 Togo i Kamerun malikije 1,400.000' 21'1 Vel. Šejh i talij. vlasti malikije Tripolis 2,000.000! 2' 1 ! 1 Веу pod franc. protek. malikije Tunis Turska: 6,000.000 2 11 1 Sultan, dom. isl. dinst. lanefije Anadoi 3,500.000 2| 1 j 1 Mezopotamija šiije i šafije hamb. i hanefije 1,600.000 211'1 Sirija malikije i hanef. 1,500.000 2' 1 1 Palestina 250 000 1 1 — Sult. p. evrop. protek. malikije i hamb. Zanzibar Ostali krajevi Razne vlade Razni mezhebi 20.000Evrope Razne vlade 30.000 iazni mezhebi Azije Razne vlade 600.000 Razni mezhebi Afrike ' Ova statistika nije sasvim tačna, jer su glede nekih krajeva uzeti podaci još z 1905.. gdje se baš u tim krajevima Islam brzo širi. S druge strane, pako budući sam uzeo podatke iz statistika koje su sastavili razni kršćanski Stati­ stičari, gdje je više puta tedenciozno smanjen broj islmskog pučanstva jedne zemlje, onda je i ta okolnost doprinijela jedan dio netačnostj ove statistike. Osim gore spomeutih dužnosti sve- cpćeg islamskog sabora bila bi najveća i i najprešnija akcija da se postigne neko ; vjersko jedinstvo i bratstvo između ši, ija i sumiija u prvom redu-, a za tim isto između hanefija. šafiija, malikija i hambelna, jer samo poslije temeljitog i odstranjenja svih vjerskih razlika raznih islamskih sekta, može se preći na sre: divanje jedinstvenog islamskog bogo 1 šlovlja. (Nastaviće se.) Inženjer Mustasa Cellć. čim interesima, niti o narodnoj volji, koja sačinjava najglavhiji uvjet za op­ stanak same države. Ne da se nikako da ta volja dođe do izražaja, država više Tuzla, 24. januara 1920. ne služi za. narod, nego narod za dr­ (Demokratsko bjesnilo.) De- i žavu. Pravdi i objektivnosti naročito u tnokratski vlastodršci sa svim svojim , unutrašnjoj upravi nema niti traga. To su u glavnom obilježja novog »demoeksponentima napinju se iz petutii žila, krutskog režima- g. Pribićcvića & Ce. da pod svaku cijenu učine od našeg mjesta jednu zgodnu operacionu bazu Kako je našoj javnosti poznatg prilike za utvrđenje svog režima. Nc vode bri­ u unutrašnjoj upravi naše države kreću svaki čas na gore. Umjesto da nova u“) Autorizovani prijevod njemačke i ge, što pri tom padaju temeljni principi rasprave: »Das interniuselmamische i o ustrojstvu savremene i korisne upra­ prava liječi rane, koje su naš narod kroz ve. ne vodi se računa a narodnim i op- I г-. ude tištite pod tuđinskom upravom. Chalifat« Berlin 1919. Naši dopisi �4. Уцгана naši su mjerodavni faktori zaboravili posve na interese naroda i države i ci­ jelom svom radu dali čisto stranačkopolitički karakter. Gospođin ministar unutrašnjih djela hoće l«>d svaku cijenu, da svo svoje područno čnovmštvo upotrijebi u stranačko-političke svrhe i teško ga onom službeniku, koji se ne bi slijepo pokoravao nalozima svojih gor­ dili gospodara u ovom pravcu. Naše je mjesto do sada bilo — hvala Bogu — haman posve čisto od »demo­ kratskih« elemenata tako, da su sc svi mogli izbrojiti na prste. Naravna stvar otakovo je stanje upravo porazno za »demokrate«, koji sc vole hvaliti da ie najveća većina naroda uz njih, a po gotovo je razumljiva njihova zabrinu­ tost radi ovakog stanja, kada se uzme u obzir, da su na pragu općinski izbori, a valjda i izbori za konstituantu. Za to nas je gosp. ministar unutrašnjih dje­ la usrećio tim. što nain je mjesto okruž­ nog načelnika Dušana Nikolića poslao svog pouzdanika Gradića, koji pripa­ daše — koliko smo se mogli infortoisati ■— stranci srbijanskih liberala, što se sad fusionisaše sa demokratskom zajed­ nicom. I prije, a i sada poštivali smo političko-stranačko opredjeljenje g. Grudića kao njegovu sasma privatnu stvar i nijesmo očekivi:!: da će se njegovim do­ laskom na mjisto okružnog načelnika unijeti u upravu našega okruga kakova stranačka politika, keja ide u -prilog ma kojoj političkoj partiji. No kod nas je sada ovako: Ko hoće da nosi karakter i naziv javnog službenika, taj mora na prvom redu biti izraziti pristaša »de­ mokratske« zajednice. Sve druge kva­ lifikacije. sposobnosti, službena prizna­ nja i si. od sporedne su vrijednosti. Da potkrijepim primjerom: g. Ahmedbeg Defterdarević, koji je nakon prevrata doživio votum povjerenja od svih čla­ nova kotarskog vijeća, bez razlike vje­ re i partije, mora na popravak zemalj­ skoj vladi, jer »preveć simpatiše J. M. Organizaciji«. Iditno dalje. Kod nas je „PRAVDA” i j • i ■ ; j I ; i i j I I I nedavno postavljen za kotarskog predstojnika g. Alfred pl. Makanec. Prošlost toga vrsong upravnog činovnika, koji se je u najkritićnaje doba za vrije­ me bivše austrijske vlade olvoreno izlugao za svoje sunarodnjake, koji su nemilo proganjam, davala nam je dovoljno povoda, da se veselimo, što je na upravu grada došao zdušan, pravedan i okretan upravni činovnik. Nu naše je veselje bilo kratko, icr i g. Makanec mora po volji d odluci gospodina okružiiika Grudića, da ostavi Tuzlu i ide u Sarajevo na zemaljsku vladu. Cijela naša javnost dobro poznaje rad g. Makanca i iskreno žali, što nas mora da ostavi, a da nam dolazi čovjek, koji ćc vrlo teško da se snađe sa našim mjesnim prilikama. Imalo se je do sada pri­ like i u javnim glasilima opetovano čitati o priznanjima za uspješan rad i upravu g. Makanca, ali baš te hvale i priznanja sačinjavaju peh i za nas i za g. Ma­ kanca, jer se u doba koruptivne upra­ ve ne može da održi na površini po­ šten i ispravan činovnik. Ono što mo­ derna nauka o ustrojstvu i djelovanju države kod jednog činovnika označuje vrlinom i bitnim postulatom za korisno djelovanje u državnoj upravi, to je sada postalo neoprostivom greškom i ružnom manom, koja čini dotičnog činovnika neupotrebivim za službu. Naši građani bez razlike vjere podu­ zeli su akciju kod ministarstva unu­ trašnjih djela, da se opozove premještenje gg. Defterdarevića i Makanca i mi smo vrlo radoznali, hoćemo li biti u stanju, da zabilježimo barem jedan slučaj, gdje se je uvažila volja cijeloga građanstva i na mjerodavnom mjestu izašlo se u susret njegovim željama. Jedno bi samo željeli napomenuti: Ka­ da bi kojom srećom došli u taj položaj, da odlučuje narodna volja, onda bi si­ gurno prije morao da ostavi Tuzlu ok­ ružni načelnik Grudić, koji, ako nastavi kako je počeo, neće »ikada biti u sta­ nju, da zadobije simpatije najvećeg di­ jela nas Tuzlaka. Kalendar „Pravda4* izišao je iz štampe pa će se ubrzo po­ ( «ćJIac» ) četi raspačavati, čim ga knjigoveža po­ veže. Kalendar ima oval sadržaj: ■Ćiljl jČIaI » 1. Kalendarski dio, 2. Dinastija Karadordevića, 3. Narodne himne, 4. Islam­ ska vjerska zvanja u našem kraljev­ CIa-, yđ>stvu, 5. Jedan vaz od Reds-ul-uleme, <_j L-J-C—« cđc »б. Ustavotvorna skupština, 7. Padaju ulJl — Jl^^> j. !ja-*l j zvijezde, pjesma od Šemsuddina Sarajtića, 8. Očevi ljudi, odlomak romana ofl cš-dš' A. Hifzl Bjelevca, 9. Hasana’ga Pećki ^S. od Hamdije Kreševljakovića, 10. Uz­ gajanje djece od Saliha Serdarevića, 11. Gospodarska politika od Hodže, 12. j Mladost, pjesma od Šemsuddina Saraj— dl— 'lića, 13. Muhamed ef. Kadić od Edhema •-'J 5У-с' jiju Mulabdića, 14. Narodno zdravlje, jedna naredba od Rijaseti-ihnije, 15. Narodne c —b ‘l—U umotvorine: Vila Murtezanagića ■ od Husniie Berberovića, Trgovčev našljeddh-'ć.CaJ <—у Чл/Мј nik od F. H. B„ Narodne pjesme od Sidike Kreševljakovića, Narodne poslo­ A'/- <—f vice od Edhema Mulabdića, 16. Bilješ­ ke: Koji je sedmični dan. Naziv mjese­ - l5‘^*—-1 --- / ci, Sat, Tri djela, Knjiga i čovjek, Deset •i***' ^у| „Ij zapovijedi za čitatelje knjiga, Zubi, Skupoća. 17. Šale: Ciganin, Profesorska јУ—I c-U.—š јУ I rastrešenost. Iz društva, »Crnoj«, pje­ < ^l^ _4» sma, Nasrud-din efendija, 18. Skala bi­ ljega, 19. Inserati. 'r’jb' »ai»L. c— »jč— Sadržaj turskog dijela kalendara do­ nosimo u posebnoj bilješci. Politički pregled Amerika nije za ultimatum. Vlada još uvijek nije primila detaljnih službenih informacija od naše mirovne delegacije. No vlada je dobila vrlo važna obavješ­ tenja iz Washingtaiia. U političkim se krugovima govori, da je Amerika dala ■izjavu, koja se nikako ne identificira sa ultimatumom antante. Pošto je rok za odgovor dan do 28. o. mj. o podne, to će vlada tokom današnjeg dana stilizovati odgovor na ultimatum. Veliku po­ zornost pobudiše ponovni posjeti en­ gleskog i francuskog poslanika Jcod mi­ nistra predsjednika. U političkim se krugovima drži, da su ovim posjetima sa strane spomenutih poslanika poduzeti koraci, da se skloni naša vlada, da'pra­ štane na ultimatum. Ovdje je sve uz­ buđeno radi riješenja jadranskog pita­ nja. Opet su danas priređene manifesta­ cije. Produljen rok za odgovor. Prema jed­ noj depeši iz Londona engleska je vla­ da saopštila. da kao i francuska vlada nema ništa protiv toga, da se rak .koji je postavljen našoj vladi za odgovor na predlng vrhovnog savjeta produži do polus .ne iduće nedjelje. Držanje Talijana. Iz Rima javljaju: U ministarskim krugovima tvrde da Italija ne će više činiti nikakve ustupke 11РАВДА' u slučaju, da beogradska vlada odbije ponuđeni kompromis. Italija je već žrt­ vovala u cilju pomirenja i suviše veliki dio koristi, koje joj je pružao londonski ugovor i teško da bi talijansko javno mnijenje primilo nova popuštanja. Li­ stovi kao »Sccolo« i »Corniere«, koji­ ma su nacionalisti iinili zamjerke na njihovoj popustljivost:, sada izražavaju mišljenje, da je nemoguće ići preko ustmsika, yoii u učinjeni u kompromisu, za kej; se traži pristanak Srbije. Netačtio je da je D' Annunzio već napu­ stio Rijeku. Prema posljednjim vijesti­ ma on će izvjesno otići iz Rijeke po zaključenju 'sporazuma sa Jugoslaveni­ ma, aii ne ranije. »Piccolo« donosi uvodni članak, u ko­ me veli, da ie Vilson nepokolebiv i os­ taje pri svome prvom gledištu, te »Piccoloi' misli, da postojeće riješenje, koje se namjerava učiniti bilo bi stalna opasnost za evropski mir. List konstatuje da su svi Jugoslaveni u jadran­ skom pitanju složni, ma koliko da se nalaze u međusobnoj suprotnosti u unutrašnjim prilikama. Protiv Italije svi su složni. Njemački poslanik u Beogradu biće dr. Has bivši badenski ministar unu­ trašnjih djela. Beč za Njemačku. U Beču je održana velika manifestaciona skupština za pri­ pojenje Njemačkoj. Prihvaćena je i rezo­ lucija, kojom se vlada i narodna skup­ ština pozivaju da stupe pred pobjeditelje i reknu: »naš narod propada a vi nas ne možete pomoći. Pustite nas na­ šoj njemačkoj braći«. Prva konlerenca ambasadora određe­ na ie za ponedjeljak, a predsjedaće joj %o svoj prilici Paleologne, prvi sekre­ tar ministarstva inostratiiili djela i opu­ nomoćeni ministar za konferenciju. Drži se da će se na njoj, raspravljati engleski predloži u stvari odgovora. Holandije. U novu francusku delegaciju na kon­ ferenciji mira ušli su: Millerand, Mar­ šal, lsaac i Cambon. Millerand je izjavio u skupštini: Naša je prva briga smanjiti količinu papir­ nog novca, bidže dovesti u ravnotežu i otpočeti amortizaciju našega duga. Vlada neće propustiti da se ojača orgaijizacija društva narpda i izvršenje od­ redaba versailleskog ugovora. Držanje ruske vlade. Prema vijesti­ ma iz Moskve izjavila se je sovjetska vlada, da je spremna stupiti u trgovač­ ke odnošaje sa saveznicima, no .poželj­ no je da se prije sklopi primirje. U pro­ tivnom slučaju potopiće čitavo antantino brodovlje, koje se nalazi u njezinim lukama. Nesuglasice među engleskim ministri­ ma. Politički je događaj prvog reda ne­ suglasica između Llovda Georgea i Churchilla. Churchill ne odobrava po­ puštanje Llovda Georgea prema bolj­ ševicima. Službeni sovjetski izvještaj donosi da su crvene čete zauzele grad Mohilev. Boljševička je fronta udaljena od Crnog Mora samo 60 vrsta. Na kavkaskoj su fronti boljševici prekoračili svuda rije­ ku Don. Na sibirskoj fronti doprli su do kitajske granice. tlroi 114 Bpv: 1 i ! i i Domaće vijesti Sta sve može da učini ljubav za na­ rod! Dok mi u zadnje vrijeme gotov u svakome broju »Pravde« pozivamo na­ še svjesnije i agilnije prijatelje, da tu­ mače osobito našemu težaku potrebu jednog njegovog lista, stižu nam pret­ plate za »Pouku« vrlo lagano i u neznat­ nom broju. No počeše se javljati i iz­ nimke. Da i drugim našim prijateljima pokažemo primjer agilnog patriotskog rada za narod, danas ćemo da spome­ nemo jedan: iz Brčkog nam je najavlje­ no za »Pouku« 200 (dvjesta) pret­ plata. Eto vidite, braćo, šta može sve ljubav za narod da učini. Čast Mjes­ nom Odboru naše Organizacije u Brč­ kom, a naročito našemu boriocu za na­ rodni napredak g. Dru Bukvici, brčanskome Ijekaru. 4 Neka se u ovaj zlatni primjer ugle­ daju naši Mjesni Odbori po svim gra­ dovima naše domovine, a vala i inte­ ligencija, koja još i sad više govori ne­ go li tvori. Naročito učiteljima i muallimima moramo reći da nijesu ispunili svoje dužnosti: da putem »Pouke« spo­ je naše selo sa širokim svijetom i nje­ govim pokretima. Življe braćo! »Pouka«, težačku glasilo naše J. M. O. trebala bi skoro da započne izlaziti kao poseban list, ponovljena .1 pojačana; spremna da i našu širu javnost (masu) uputi u današnji politički i kul­ turni život. Pretplata joj je 20 K иа go­ dinu ili 12 K na po godine a šalje se na adresu: »Radnom Odboru J. M. 0.« u Sarajevu, sa napomenom: prev-lata za »Pouku«. Zadnji je ćas, pa još jednom molimo sve naše patriote, da učine svoji duž­ nost prema našem težaku i malograđa­ ninu. Samo ćemo prosvjetom pravoj slo«" ‘ bodi. Velika zabava »Đerzelcza« održana ii. januara, vanredno je uspjela i do­ kazala, da su muslimani vrijedni i sami gotovo bez ičije pomoći' dati nešto li­ jepo i uspjelo. Muslimanski svijet po­ sjetio je ovu zabavu vrlo dobro, "te ie cijela dvorana bila dupkom puna, na su se posjetioci za odmora mogli jedva sa svoga mjesta pomaći. Sva ie zabava odisala čisto musliman­ skim duhom, te je ovaj biljeg i privu­ kao veliki musi, svijet, dok ie nemuslimana bilo veoma malo, gotovo ništa. Inače se zabava razvijala posve intiinno i prirodno bez ikakve ukočenost1 i pretvaranja. Raspored sc izvađao na zadovoljstvo publike. U prvom dijelu smo čuli lijepo odsvirane pjesme od vojne glazbe po­ red jedne dobro izvedene deklamacije gosp. M. Kurta (»Proklestvo Dželal-paše«), nakon čega je u drugom dijelu odigrana Bašagičeva drama »Abdulahpaša«. Građa je ovoj drami naša, bosan­ ska prošlost, kad je velik dio Dalmacije potpadao pod osmanlijsku vlast. Tada je zatražila Venecija od Turske sandža­ ke Klis i Krku, na što je bio i pristao, veliki vezir — izdajica, polakomivši se na žuto zlato i kazavši krivo, sultanu, da se tu radi o »crkvi sa dvije kule«. Ali se ovoj izdajničkoj osnovi odlučno oprije bosanski vezir Abdulah-paša, ko­ jemu veliki vezir odluči slomiti prkos i mišljaše ga prisiliti na poslušnost kri­ votvorenim fermanom te ga stavi pred izbor: ili da preda Klis i Krku ili da popije otrov, što mu ga bajagi sultan šalje. Naš paša ispije rade otrov i umire uz ganutljivu nazdravicu »čestito­ me sultanu«, kojega su murtati okružili te mu prodaju carevinu. Smrt Abdulahpašina digne na noge bosanske begove, koji u protestu, poslanu upravo na ru.ce sultanu preko pašinih kćeri razotkriju cijelu izdaju te veliki vezir plati glavom svoje izdajstvo. — Drama je ova zadahnuta starim bosanskim rodoljubljem i ponosom, te još i danas djeluje na naše muslimane sjećajući ih stare slave i svijesti, kojom su branili rođenu grudu. (»1 glavu ću svoju dati — al kamena jednog ne dam!«) Naročito se ugodno dojmilo masi, ženskinja, za koje je isti dan poslije podne davana ista zabava, ono mjesto u drami, kada se kćeri — sirote odvažuju u Stambol na tužbu i osvetu za svoga oca pred licem sulta­ novim. To je dokaz života i .smjelosti u samostalnom preuzeću’ Drama je odigrana s obzirom na početnički nastup dobrovoljnih članova dosta dobro i sigurno, a osobito je vje­ što svoju ulogu izveo M. Kurt te mu je publika svesrdno odobravala. Nakon dovršene predstave nastavljen je treći dio zabave te je u pokrajnlm prostorijama zavladao pravi domaći ži­ vot i prijateljski meliabet uz kafanu i aščinicu. Nažalost nije manjkala ni mejhana, koje u ovakim zgodama nebi smje­ lo biti, dok je omladina kolo vodila u glavnoj dvorani sve do zore. U svemu je zabava vrlo dobro uspje­ la kako u moralnom tako i u materi­ jalnom pogledu. Samo bismo željeli, da naši sugrađani nemusiimanii skrenu ma­ lo više pažnje muslimanskim zabavama, . kao što to muslimani obraćaju zabava­ ma svojih sugrađana. Na ovoj je zabavi bilo upravo upadno kao dogovor e41 o odsustvo pravoslavnih i katolika, te Жш jc iskočila pred očima velika razlisa između prakse i teorije: u teoriji svi vičemo za narodno jedinstvo i me­ đusobna zbližavanja, a u praksi pruža­ mo strašan primjer separiranja i ođaIjivanja: više danas, negdoli u crnožutom vremenu. I to sve biva u ovo bla­ ženo doba narodnog jedinstva, koje ho­ će da zbniše sve vjerske i plemenske razlike kao nesavremene i nazadne os­ tatke. Žalosno je ovo i sramotno s dočanstvo o poimanju narodnog stva i stapanja, a najveća je sr? naše vlastodržee demokrate, oj vidjesmo ni sjene, K^ko bi bilo, da se iz povuku konsekvcncijft mani vratimo milo �Demobilizacija prvog poziva biće iz­ vedena u najkraće vrijeme. Izložba Hrvatskoga Radiše 1920. Kao što prošle godine, tako će i ove godine »Hrv. Radiša« prirediti u Zagrebu iz­ ložbu naro.dnoga rada. Izložba je pro­ šle godine zapremala 28 soba, od kojih je bosansko-hcrccgovačka pobudila ve­ like simpatije. Ove će godine biti izlož­ ba u još većem opsegu. Podružnica Hrv. Radiše u Sarajevu daje za sad na sve­ opće znanje: 1.) Izložili se mogu radovi trgovaca, obrtnika i muslimanki (kao uopće ženskoga ručnoga rada) u što većem broju i to takovi, koji bi se mo­ gli odmah na izložbi prodati. 2.) Glede šegrtskih izložaka rnogu se izložiti radovi svih naučnika bez obzira, da. li su pitome! Hrv.4 Radiše ili nijesu. (Hrv. Ra­ diša npdijelio je .prošle godine naučni­ cima za njihove vrsne radove, ocijenje­ ne po posebnom jury-u nagradu cd 5.000 W. 3.) Izložba će se otvoriti po sadanjim dispozicijama u mjesecu kolo­ vozu o. g. 4.) U tu svrhu sastaviće se za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu po­ seban službeni odbor, koji će akcijom rukovoditi. Pobliže upute daje'ovdašnja podruž­ nica »Radiše«. »Merhametova« glavna skupština obđržavaće se na dan 30.-januara 1920. u petak u 2 sahata poslije podne u pro­ storijama Islamske čitaonice (Kiraethane) sa slijedećim dnevnim redom: I. Iz­ vješće tajnika, 2. izvješće blagajnika, 3. izvješće revizora, 4. podijeljenje apsolutcrija, 5. izbor odbora, 6. eventualije, i izmjena pravila. Umoljavaju se svi članovi .Merhanieta«, da nefaljeno izvole na skupštinu doći. Odbor. Bivše Bergestelle u Mostaru u raspro­ daji. Kako nam javljaju iz Mostara pre­ dala je okružna i mjesna komanda po odobrenju divizijske komande u Dubrov­ niku putem javne licitacije prodanu svu rubenu vojničku robu, stare cipele i' odpadke od kože najvišem nudiocu tt. A. Koluderu u Mostaru, te će isti na licu mjesta neprekidno svakim danom na malo i veliko gornju robu rasprodavati. Pošto se ovijem pruža rijetka nka našim siromasima, to neka svaki pohiti i na ovoj ciči zimi za malo novaca se obuje i odije. Kako su većinom odpadci rubenitia vuneni, to se preporučuje fa■brikama stolova u našem kraljevstvu, da se za ovu robu zainteresuju i stupe u dodir sa kupcem. Tako isto rellektanti na veće partije, neka se obrate i traže«razjašnjenja na tt. A. Koluder, Mo­ star. 29. Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlali časova Felierov pravi Elsafiuid! б dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 24 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Pokvaren li Vam je želudac od zle hrane? Follerove prave ElsapfluJe — pa opot sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbno, ali što jefti»eiae. — Eugeu V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 703 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažig'ače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći te samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, kada rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu Mhadu, koja izvrsno djeluje protiv |^Aii i ispadanju kose, čini, da krhka ^^^^kosa postaje mekana i bujna, pM^^^iaj i zapriječuje da kosa Lončić u Ina«.:. II , a ’.'n1,.! I.r. Obavijest TrsSdjah Kad cipelar hoće da pravi kazan, onda se može desiti i -to, da .Zagrebačka Novine“ donesu i ovaku vijest sarajevskog izvjestitelja „Jut. Lista-: .Najučeranjoj muslimanskoj skupštini izabrani su povjerenici koji imadu izabrati predsjednika vakufa. Među ostalin.a se u kombinaciji nalazi Safet-beg Bašagić". Da našim čitateljima bude jasna sva smiješnost ovog „izvještaja" napominjciio, da se radi d kotarskoj ▼. m. skupštini, na kojoj je izabrano sarajevsko v. m. povjerenstvo. Samo se po sebi razumije, da o dru Basagiću nije bilo ni spomena. Hi u tovar ni u Kako se odstupa i bega vili i# is »vlh mustri ed «»Uvhe: „Vaknfeko-шехг. sab. odhoi«, ovdje. Zehraljujam »i na slnžbi rakufeko-ineanfskeg direktora 28/12. 1919. 8aHf Amsulovie s. v. II. V. in. sabersko* odboru. Zahvalio sam s« na slof.bi vakufskog: direk­ tora. Po § Prezao, jer eo nijo mogao *n»ći!) vakuf, elašb. prognatike morao olužbor >ti do konca marta »91». Po § (opet pra«no) ie’e pragmatike podjeljujem ta to vrijeme eobi dopust. Za to Trijasi« pripadajuću mi plaću poklanjam vakufskom »irotiitu i ,,Gajr«m“ Molim, da sa svojedobno aautratvjo dvijo namire isplate i to jedna „Gajrctu," a druga ,,?iroti5U.'‘ 1 1. 1920 irionf A»aukwić n. v. Povodom ovo ostavko javilo •• je kotarsko v. ni. povjerenstvo, Čiji članovi pri uovlm iaheiima г. o d o b i > •> ni jodnog g 1 ar a orim dopisom od 10. jana&ra 1920 broj 202 20; V. m. enb. odboru, ovdje. Ovo je povjerenstvo preko novina i inaće (!) dotnalo đa je vukefako mearifski direktor Še­ rif »f. Arnautovio odstupio sa «т«<а mjesta, formirajući neumorui rad posp. Šerif ef. Aruautovićs sa sveg desotogodiinjeg »lullovanja kao vakufskog direktora eko podignuća vakufa i njegovog dobra, ovo jo povjerenstvo njeger od, I jp primilo sr. (!) žaljenje m, te je uakljužilo u svojoj aj^daid, driunoj dne 4. januara 1920. too. 14, Ja se isti p e n ® v a o zamoli, da no ostane kod svoje odluko već da se opet povrati na svoje prijetnje mjesto, s kojeg je dosad tako blagotvorna i nenaeovno upravljao sa vakufskim instkem i reitavi u lom pravcu svoj rad. Ovo povjerenstvo izriče g, ^erif cf. Arnaetoviću svoja d a b o k a aalivalaost na bveprimjetaom i acsebienom radu ok? pođi sanja i utapteđooje vakufskoj dobra tako, đa nije bilo rata i dragih pctcikcća, imetak vakafskl bi dane« vrijedio — na milijardo, a i danas — koliko su to prilike đopultalc salasi se na ranijernoj vhini — Ujedno povjerenstvo dali, da i »Salih u Г. U a o i r a g i ć odstupa ta sveg rejesta ia centralne uprave, polto je lio valja« i pouadsa Predsjednik: M a t i b o v i ć. Svaka nsia narodna priča svriava: „ako ■u iivi i danas im je dobre," pa 1 iui velimo: ..da «o bi isbora, čuo bi te glas siroto Ilatibovića.“ Ovako ... «kj nekad bilo, a duge eo te spominjati .. . fldvoliatshu hneclapiju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman HlcMć Јћ A.AA AAAAA Tražim jednu hasii ponude na brojem 227. upravu lista slati pod KilhBlm F. TiBfenbash uvoz i izvoz ћвт. tehničkih proizvoda, Osijeis I. Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetlčke robe t. t. I. M. Zahtjevajte cjenovni k. , ( ; ' . I I IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU CIJENU cijeli nov šušterslri halat sa mašinom ljevicom. — Upitati na ad­ Moj sin Mehmedalija Duraković Iz resa: G a I i b P a š 1 ć, trgovac Gra- j Gračanice star 21 godinu od kako se čauica. 18, 1—5 1 je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. da me je krađom do sad odštetio vi­ Alečkovlć u Travniku, treba pero- | še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ vođu. 19, 1—7 jeme krivotvorivši moj'i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice ALIJA DEMIROV1Ć. trgovac MOSTAR kod Banki oko 7000 K što ja ništa nudi biber u zrnu po K 95,— na kg. znao nisam, niti ću platiti ni do sad Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ ni od sad dugova moga toga nazovi skim paketima od kg 47, čisto uz sina, za to stavllam na znanje sva­ pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 j kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku Suljaga Duraković. ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima I na izradit tina odijela za gospođe. — i OGLAS. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Agenturna i komisionalna poslovniProlin Sokak) ulica Regenta Alek- | ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ sanđra br. 2. nogradska cesta 17. posreduje kod j kupnje i prodaje svakovrsne kože za KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa ' trgovce i obućare, nabavlja obućarima 3—5 soba, gvire nuzgrednim prosto­ kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuj’e Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčirijama, te eventualno nešto bašče. ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Najrađe u muslimanskom dijelu gra. ne cijene. đa. Umoljava se ponude slati na uKod upita umoljavaše priložiti marpravu lista. 26 ' ku za odgovor. 1—5 iiiaiiivRiiiiii ■ JL *“• л »J.—, в ТвЈОМЈ.ЈЖСТи,«, n»4llW !■! mi— ■ —UMI ii- пч —гт ^uah'fiiansha Идабка i obrtnička banka za Sasnu i Hercegovini! ti. i u Sarajeva poziva temeljem § 159. trgovačkogžako na za B. i I I. upisnikc svojih dionica u& Hitnja glaenii skupštinu koja će «o obJržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigursus. Uglava ipravila. Zaključak o konstituiranju društva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu S 157. Irgov. «sk«u*. Odbor osnivača iSusIlmanshB troouačliE I obrtničke banko za za Bosnu i Hzrczgorinu ti. đ ii Sarajovu. �Страва 6. Strana' .ПРАВДА Број 114 Broj PRAVDA Prpspekt Mlmanshe trgovačke i dJFtničks Ше za Bssnu i ta. društvo a Surajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima od vrijednosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, kuji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; * 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju bili najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne .papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Kcnto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, de­ viza, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; 6. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedlcionim poslovima; 8. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate г.а tuđi račun; 10. podjeljuje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre■ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti 2”ја temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske privrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 16. podjeljuje hipotekarne . zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i .finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijuna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne Prijednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do veset milijona kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu 'dioničara. (§ 179 t, z.) 1 Prije početka rada ima se svaka dionica uplaliti sa K 50 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to: K 25’— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta.objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog; za uplatu. Za zakašnjenje platiće se baia kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa kamatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak iamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne ulateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fondU ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošto dionice budu potpuno uplaćene, izdače se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po K 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska bai.za dđ. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, Muslimanska kreditna banka dd. u Foči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stocu, 6. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos, Krupi. 8, Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na 'pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je po subskribentu upisano, vratitiče se uplaćeni višak. Konstituirajuča glavna skupština obdržavače se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti već sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlastiti i zastupstvoiji jednog drugog supskrib'enta ili kojeg člana potpis ravnateljstva. U Sarajevu, 31. decembra 1919. Od osnivačkog odbora imenovano ravnateljatvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hersegovinu (dioničarsko dru­ štvo) u Sarajevu. Dr. Mehmed еи. Spaho, tajnik trgovačke i obrtntičke komore Sarajevo, Huseitl eff. Omanovič. bankovni ravnatelj Derventa, Hamidbeg Kurbegovli, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamadaga И. Jtasufagii, veletržac Sarajevo, Ubrahimaga Demerđžit, veletržac Sarajevo, Dr. Ali Kyamilbag Džlnšćt veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, AHbag Bištavit. veleposjednik I gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Kotudar, posjednik i veletržac Mostar. Nesiraga Ahmstaževiž, veletržac Sarajevo, Ahmadaga Madžtomerovit, trgovac Sarajevo. Acimbag Dugalit, prokurista Sarajevo. Odgovorni sreduik: M. Scdžtlu. Vlasnik: Cautralnl Odbor »I. M. O.« štamparija D. & A. K � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e968cb987da35a31d697a64d55e11234.pdf abd4f2cae1de5758e8d96dee593ebc83 PDF Text Text Poštarina u gotovom plafona. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 10 (115) Sarajevo, subota 31. januara 1920. (9. džumadil-evvela 1338.) Godina II. Prosvjedna skupština muslimana u Sarajevu. Rezolucija. Muslimani Krađa Sarajeva skupljeni na javnom zboru 30. januara 1920. sa­ slušavši Južne vijesti o strašnim događajima u bilećkom kotaru, koji se sve od prevrata neprestano ponavljaju i čine nemogućim život i opstanak musli­ manima u bilećkom kotaru, smatraju, da su ovi događaji izraz sadašnjeg nesnosnog protumuslimanskog sistema u našoj državi. Čvrsto srno osvjedočeni, da je za sva ubijanja, pljačkanja i vrijeđanja najsvetijih muslimanskih osjećaja krivo dosadašnje nehajno i pasivno držanje kako centralne vlade u Beogradu, tako i pokrajinske vlade u Sarajevu, kuje uza sve to, što im na raspolaganju stoje sva sredstva državne vlasti, nljesu htjele učiniti kraj ovim zločinima, Dok u jednu ruku sadašnja vlada nastoji svim mogućim sredstvima, da Sarajevo, 30. januara. i i i I Jučer su sarajevski muslimani pru­ žili sjajan primjer stranačke discipline, grangjanske svijesti i islamskog osje­ ćaja. Na jednostavan poziv u »Pravdi«, napunio se je harem Careve džamije nepreglednom masom gragjanstva bez raziike dobi i zanimanja. Uz bijel* abmedije stajahu garavi radnici; uz mladog zanatliju vrstahu se sijedi ljudi u svilenim ahmedijama; uz inte• ligenta bijaše rame uz rame naš čaršiiija, da svi skupa, svi jednodušno i bratski manifestiraju svoju gragjansku i islamsku svijest i da svojoj ugrože­ noj braći pošalju bratski pozdrav i osude njihove ugnjetače. Još je zanimivija i utješnija pojava, da su pri ovoj manifestaciji uzela riječ i dva doktora Srbina i što nikom ne i i I ; ; I 11 i su nam bilećki grauslugu, i tako nam Živjesmo u 1јн- ; i ■ i I i ' pade na um, da raspita: a što će oni nom stanju, da zabrani dobrovoljno da­ na ovoj skupštini? Prvi govornik nije vanje haka, jer se radi o interesima — bio pravilno shvaćen, nu za to je muslimana, koje treba nagrditi i osla­ drugi, odličan radikal, požeo buru biti. Tada su i hitri i energični. Kad se odbravanja. Znak, da je naš gragjanin ■ radi o kazni kojeg pravoslavnog činov— naredan čovjek i da je u i nika radi zanemarena dužnosti, pa i svaka vrijeme spreman, da bratuje očitog neposluha naša je vlast nemoć­ Veseli nas ova pojava i ističemo je kao na i nekonsolidOvana. No radi li se o ponovan primjer da bi dobra uprava progonu činovnika — muslimana, ona vrlo lahko premostila sve disonance, je i te kako hitra i energična; i te kako koje vladaju radi toga što se ne shvabrza i dosjetljiva u izmišljanju smica­ ća ili ne će da shvati naša blaga ćud lica, kojima se opravdava ovo šikanii bratska pripravnost, da se zaboravi ranje. Ova vlast ima dvije mjere i dva ono, što nas je do sad razdvajalo. jezika: jedan, kojim govori, kad prav­ da nasilja i nepravde svoje i. svojih šti­ Najutješnija je pojava, da naš gra­ ćenika, a jedan kad objašnjava naše đanin poprima borbeni stav i da je stanje i naše nevolje. Mi smo ljubitelji spreman braniti svoja prava. Puni veselja radj ovog prvog koraka, klislobode, pravde, jednakosti i ravno­ čemo našim Sarajlijama: »Ejvala vam, pravnosti, pa koje čudo ako ne razu­ braćo I« mijemo dva jezika, već samo jedan; koje čudo da nasilje zovemo nasiljem a ne pravdom, tiraniju tiranijom, a ne narodnom slobodom i jednakošću? Tok skupštine.' U I sat otvara skupštinu g. Dr. Halidbeg Hrasnica ovim riječima: - Tužni događaji koji su se višestruko odigrali u raznim pograničnim mjesti­ ma, a naročito zadnji događaji u Bileći prisilili su nas, da ovim načinom dadnemo izraz negodovanja i da protestuijemo radi propusta vlade, koji su gla­ vni uzrok ovim događajima. Slučajevi pljačke i ubojstva u danima prevrata mogu se nekako ispričati, jer je država bila u začetku, no kasniji događaji nose na sebi biljeg sistematskog unišla ’anja tias muslimana. Mi smo prosto ireplavlieni brzojavima iz Bileća, u kojima se vapi za pomoć i traži ili zaštite ili .-lobođno selenje. Ovaj javni zbor, koji je ovako sjajno posjećen, daće »duška na­ šem saučešću prema braći u Bileći i glasan protest odgovornim faktorima za njihove propuste. Predlaže izbor pred­ sjednika današnje skupštine, a skupšti­ na jedioglasno usvaja predlog, da predsiijeda g. Dr. Hrasnica. Preuzimajući predsjedništvo g. Dr. Hrasnica se zahvaljuje na povjerenju, predstavlja poticajnog izaslanika dra Kellera i daje riječ gosp. Ali ef. Kapilčiću, imamu i muallimu iz Bileća. Ali ef. Kapičić, od skupštine burno pozdravljen, veli da će prikazati prilike u Bileći prije rata, za vrijeme rata i nakon pre­ vrata. Prije rata pravoslavni su sa mu­ slimanima živjeli kao prava braća. Ni­ je bilo ni svađa, a kamo li ubojstava. Kadgod su samo provaljivali Crnogor­ ci i krali hajvan. Za vrijeme rata naše je držanje prema pravoslavnim Srbima bilo potpuno ispravio. Krivnjom musli­ mana nije niko nastradao: niti je bilo ubijenih, niti je ko otišao u taoce. Daj^Je sam kao vojni imam spasio mnoI^B^nogorskili taoca i sve mi je na'ј7;јЖ^51о za tim, da šio moguće vi-tau:e pr ■ uljene drače | | na račun muslimana pomogne i nagradi pravoslavne seljake, dotle u drugu ru­ ku neće da poduzme ni u bilećkom, a ni u drugim kotarevima uspješne mjere, da se spriječi potpuno ekonomsko uništavanje ne samo građana već i težaka muslimana. Iz toga se najbolje vidi, da je sistem sadašnje uprave u državi uperen protiv muslimanima bez razlike njihovog zanimanja. Protestujući najodlučnije protiv ovakvom držanju vlade muslimani grada Sarajeva dijele sa svojom braćom u Bileći i drugim mjestima svu tugu i žalost, koja ih pritiskuje i zahtijevaju, da centralna vlada u Beogradu učini već jednom kraj ovom u svakoj pravnoj državi nemogućem stanju, te da i mu­ slimanima dadne onu zaštitu života i imetka, koju uživaju ostali državljani. Najednom je kao po narudžbi iznenada počelo sistematsko pljačkanje i za kratko nam je vrijeme učinjena šteta od preko podrug milion kruna. Ovo se pljačkanje i ubijanje ne može pripisati svjema Srbima građanima i težacima, već ga vrši stotinjak ljudi pomoću svo­ jih rođaka i svojte iz Crne Gore. (Gla­ sovi: Pomažu im i žandari). Prelazi na prikaz pojedinih slučajeva, kog su jav­ nosti poznati iz pisanja našeg lista i svr­ šava govor zahvaljujući na bratskoj su­ ćuti skupštine. Riječ uzima Sakib Korkut, koji, od skupštine burno pozdrav­ ljen, veli da će ovdje da bude tu­ mačem bilećkih i drugih nasrtaja na osobnu i imovnu sigurnost nas muslima­ na i da im dadne ono iskreno tumače­ nje, koje im daje cijeli isl. dio našeg naroda. Ovdje (pokazujući na g. dra Kellera) pred povjerenikom .policije, ov­ dje pred svim detektivima, što se u džamijskom haremu razmiliše među vas, da špijuniraju šta će ko govoriti, ovdje na svom pragu, mi slobodni gra­ đani Jugoslavije dižemo u prvom re­ du glas protesta proti ograničavanju slobode govora i sastajanja (Povici: Dolje policijski režim!) li hoćemo da našoj vlasti dadnemo neuvijen sud o uzrocima ovih skandaloznih događaja. Vlast se izmotava na taj način, da ži­ vimo u doba prevrata, pa da ušljed toga nije sve konsolidovano onako, ka­ ko bi trebalo i kako bi se željelo. Ne može se, veli, sve tako brzo srediti. Tako govori kad se radi o zaštiti nas muslimana, no kad se radi o čijoj dru­ goj koži, kad su u pitanju interesi dru­ gih. onda je ta vlast i te kako snažna, onda je ona i te kako brza i odlučna; onda može alarmirati i vojsku i policiju i žandare, onda ima i puške i topove, onda ima mašingevere i sve .što je nu­ žno, da se manifestuje snaga i moć dr­ žave. Na prsi maja na primjer.ta je vlast bila spremna i potpuno dorasla situaciji, a odlučna tako, da je čak u uredu reisul-uleme mogla tražiti bolj­ ševičke izdajnike. Kad hoće, onda je ta vlast u potpu­ Vele da u Bileći pljačkaju Crnogor­ ci i nađoše još jednog Kurtovića, koji, za hatur dinara objašnjava »veliko­ dušnost« naše braće. Je li Crna Gora na nebu ili je u Jugoslaviji? Zašto se jednom i u njoj ne bi uveo red? Poručiše nam preko jednog lista, da je u Bileći red, jer da je tamo 150 žandara. Slab izgovor, jer ih može biti i 1.500, pa d'a od njih ne bude koristi, ako ne uzrade i ne uščuvaju red! Mi evo četiri-pet mjeseci pišemo o Bileći, aK ni­ kakve fajde. Zašto se ne povedu izvidi u svrhu, da se objasni kako to, da u Trebinju, koje je također na crnogor­ skoj granici, nema bilećkih događaja? Da, ali bi onda trebalo baciti, predstoj­ nika iz Bileće! No uzmimo, da su u Bileći krivi Crnogorci, ali je pitanje: ko je kriv za događaje ovdje u Sara­ jevu? Ko je kriv za napadaj na Šišića kuću, za ubojstva i besprimjerno zlo­ činstvo nad obitelji Alije Halvadžije? To se je dogodilo pod vladinim nosom, slučaj je poznat ministru predsjedniku, ministru vojnom, pa čak i samom Re­ gentu. Uza sve to je pokriven — kop­ renom tajnosti. Pa onda Rogatica. Jesu U i tamo Cr­ nogorci? Najugledniji građani potpisa­ še predstavku dokumentovanu pojedi­ nim primjerima i upraviše je zemalj­ skoj vladi, ministarstvu pa i Kabinetskoj Kancelariji. Čitasmo u novinama, kako je ministar Pribićević jednom pri­ likom ostavio ministarsku sjednicu i odmaglio kući u srditom raspoloženju. Za dan za dva doznasmo za zaključak mi­ nistarskog savjeta, da se u Rogaticu 1zašalje, pouzdanik ministarstva. Odrediše Osmana Hadžića, premda su upo­ zoreni, da je potrebno mješovito po­ vjerenstvo, 1 šta je bilo? Hadžić je po­ tvrdio navode predstavke jer se kozi ne može kazati da je kobila, no ministar je taj izvještaj bacio pod Silte i — ako su živi i danas im je zlo! Ministar potraje tačno zna da je rogatička ob­ last kriva neredima, nu niti se šta mi­ jenja, niti ide na bolje. Šta više on radi obratno. On. je na primjer Iz BUeće maknuo vojsku i vojnog komandanta. koji bijaše ušao u trag pljačkašima, a ne kažnjava predstojnika, koji ne vrši ii te dužnoti da o neredima obavijesti vladu. Kad smo koro dobili brzojav o ponovnim pljačkama u Bileći, telefoni­ rasmo sadržaj predsjedničkom urodu zemaljske vlade i upitasmo za razjašnje­ nje. Šta mislite kako nam odgovoriše. »Mi o tom — nemamo isvještaja«. Pomislite: jedna organizacija dobiva izvještaj, a vlada ga nema, premda sc je radilo o upadu čitave če­ te pljačkaša. I još se ne stide to saop­ ćiti jednom listu! Uza sve to g. pred­ stojniku nije pala ni dlaka s glave. Još nešto: šef je oružane šile u Bileći je­ dan žanđarski narednik. Koje onda čup do, da potporučnici izvan službe tuku mirne građane; koje onda čudo, da se u Bileći niko ne kažnjava? Da »opravda« svoj nehaj, naša vlast ima jedilo odvratno sredstvo, kojim operiše od prevrata pa do danas. Veli nam da smo revolucionarni, da smo proti narodu i ovoj državi. Vi ste pro­ ti državi, vi mirni i solidni građani, ko­ ji novo stanje pozdraviste cvijećem, soli i liljebom. Revolucionara ste vi, čije se je predstavništvo služilo samo legalnim i parlamentarnim sredstvima borbe, koji trpiste sve patnje i nevolje i koji evo istom danas održavate prvi protesni zbor. Ne, gospodo! 1 naši su opadači svjesni o neistinitosti ove tvrd­ nje, ali im je ona potrebna za to, da »opravdaju« korupciju jedne zadrte kli­ ke pravoslavaca, koji pod firmom »mučeništva« osiguravaju svoje tetke, stri­ ne i razne kuma Joke, seka Mile i ka­ ko se već zovu razni izvozničari i izvozničarke. Kriva je nesposobnost Ate Šole, za kojeg tek nakon petnaest mje­ seci dođoše đo uvjerenja, da je »po­ šten« ali neenersičan, premda smo ih mi već u početku upozorili da od tog bra­ šna ne će biti pogače! (Povici: Dolje Šola!) Ne, gospodo, mi nijesmo proti ovol svojoj državi, jer je ona naša 6 jer. Sveta Pribićević nije ta država. On je tu danas, a sutra će ga ili prekosutra ot­ puhnuti vjetar kao i sve silnike. Mi smo ovdje starosjedioci i uredivaćemo ovu državu na zdravim i solidnim temelji­ ma. Naš će se glas čuti, usprkos svih nastojanja g. Pribićevića i mi ćemo ovo govoriti u Beogradu uza sve napo­ re, da nam se za predstavnike namet­ nu kojekakve mumije. (Odobravanje). Vi ste, je li de, svi sporazumni, da ovim nametnicima pošaljemo jedan »pozdrav« i svi ćete viknuti: Dolje Svrzo, makar se Pribićević ne znam, kako trzo! (Bur­ ni povici: Dolje Svrzo-) Vi ćete reći »Dolje Ibrahrim Sarić!« (Oijela skupšti­ na: Dolje!), »Dolje Kurtović!« (Dolje!), »Dolje Mehmedbeg Zečević!« (Dolje!). Tako, a sad ću da još nešto objasnim! Boreći se proti ovom sistemu, mi se ne borimo proti našoj državi i našoj zemlji. Znam, da je stanje, u kojem se nalazimo, mnogog dovelo do osvjedo­ čenja, da je naša »narodna« upravni gora od austrijske i da mnogi koji pred prevrat govorili: »Nek ide Austri- �»ПРАВДА* Страна 2. Strana ja, pa šta bilo, da bilo.'« sada govore: I »Ovo je beternije i od Austrije!« Ima i I inteligenata, koji zapadode u ovaki pe­ simizam, ali to jo§ ne znači da smo proti državi i narodu. Ne. To je loš iz­ ražaj negodovanja i ništa više! Jer mi nijesmo proti državi i ovoj zemlji, koja je natopljena našom krvlju više nego ičijom i koju šino mi branili dulje i jače nego li iko drugi. Mi se borimo za ovu zemlju i opiremo baš najviše tendenci­ ji. koja ide za tim, da nas sa sela po­ tisne u gradove, a iz gradova izbaci napotje. Mi to ne ćemo i ne damo. Ob­ ratno: mi ćemo se iz gradova razmiHH po selima, jer samo tako ćemo biti korisni za razvoj naše države. Mi strogo lučimo državu od sistema, mi ćemo upregnuti šve sile, da čas pri­ je nestane traga ovom apsolutizmu i da našu državu izvedemo iz austrijskog s»anja, u koje jc doveđoše ovi nespo­ sobni samozvane! i nametniči. Zar smo protudržavni ako se borimo i zgraža­ mo nad cenzurom, ako osuđujemo cvaj poticajni sistem i njegova špijuna­ žu; zar je grijeh i izdaja države, ako se opiremo nesposobnim komesarima u općinama, koji upropastiše i ono malo, što nam je iza Austrije preostalo? Zar smo proti državi, ako osuđujemo pred­ stojnika Mađara, koji »a tenbihu u Ro­ gatici govori dobrovoljcima: »Podupirite vi mene, a ja ću vas!«? Zamislite se malo: Mađar huška na građanski rat i pljačkašima dale žandarsku asistenciju, pa je — dobar; a mi smo »Austrijanci« za to, što se opiremo ovom rušenju državnih temelja! Ne. gospođo, mi ni­ jesmo proti državi, već proti sistemu, koji je vodi u ćor-sokak. Mi smo proti sistemu, koji nas preko plaćenika blati i podvaljuje nam da smo talijanski pla­ ćenici, premda svak zna, da u našoj »Pravdi« ntema plaćenika i da bi ih podmitili — da mogu — baš oni, koji na mitu osnivaju svoju stranku. Da ’ smo mi lakomi za novcem, dobili bi­ smo ih mnogo više, nego li bi nam trebalo da se proteferičimo u Stambolu ili provozamo do Beograda. Neuspjeh u tom pogledu glavni je razlog siktanju na nas i naše zbijene redove. Za to moramo odgovoriti još tje­ šnjim zbijanjem tih redova, još čvršćom i žilavijom borbom proti sistemu i pripremati se da izbijemo klin klinom, ako se nastave ovi progoni i ova ti­ ranija. U zadnje su se doba poljuljali naši protivnici i jučer nam poručuju da su i sami „demokrati" došli do uvjerenja, da se agrarno pitanje ne može riješiti proti muslimana. Treba da znamo, da to nije plod uvigjavnosti, nego rezultat naše borbe, a pošto I se radi i o rekonstrukciji vlade, držim da je ovdje potrebno pozdraviti gg. Protića i dra Laginjd i isporučiti im naš neopozivi zahtjev, da se spora­ zumnom radu može pristupiti samo uz uvjet, da se pri sastavu nove bosan­ ske vlade ne ponovi pregjašnja po­ ■ grješka. Treba da na vladu dogju ljudi । narodnog povjerenja i bistra pogleda, : a Šoli i drugovima doviknimo: »Dolje ; Šola!« Dolje . . . Policajni komesar i prijeti se govorniku raspustom skup­ ; štine, a skupštinari se odupiru oštrim povicima. Govornik umiruje skupštinu I I i završuje povikom: »Dolje Pribićević!« (Burno odobravanje). i Pozdravljen burnim poklicima »Živio!« uzima riječ: Dr. Mehmed Spaho: Prva je zadaća države da osigura svojim građanima pravo na opstanak obezbijedivši im ličnu i imovinsku si­ gurnost. Država je zajednica u kojoj ovi članovi moraju da uživaju jedna­ ka građanska i državnička prava. To­ ga nažalost kod nas nema. U stvara­ nju Jugoslavije, koja je nastala ras­ padom Austro-Ugarske učestvovali su svi zastupnici naroda i svojim pro­ gramima pružali najljepšu sliku bu­ duće države. Nu kad su došli na vlast izvjesni ljudi nijesu se obazirali na načela ni utanačenja, nego su gazili sve što njima nije išlo u račun. Do­ gađaji koji su se odigrali i kojima smo svjedoci svakim danom osvjedočuju nas o protivnom: da sistem up­ rave ide za razaranjem, državna vlast na ruku krivaca a na štetu jednog dijela naroda — muslimana. Postali smo bespravni i nezaštićeni, a vlada nije da je nemoćna da stane na kraj ovom nesnosnom stanju, nego je pa­ sivna; sa zlom namjerom prepušta da se pred njezinim očima odigravaju događaji, kojima nema primjera ni u centralnoj Africi. Vlada je ortak pljač­ kaša, jer nije istina, da 150 žandara ! I I I ' ' I i toliko vojske u Bileći ne može napraviti reda. Sve naše pritužbe, upiti u parla­ mentu i razne prestavke zabačene su a da nam nije ni odgovoreno. Ovim načinom hoće se da nam zlonamjerno i proračunato omrazi naša domovina, da nas ekonomski unište, da nas sa sela potisnu u gra­ dove — u gradovima ponovo uništi, pa da postanemo bespravno roblje s kim će se moći raspolagati pp miloj volji. Predbacuje nam se da smo proti vladi, proti državi. Mi nismo proti države; sistem, koji je danas zaveden on je protivnik države — taj. isti si­ stem razara državu stvarajući u njoj neravnopravne građane. Mi ne traži­ mo mnogo, ne ttažimo da budemo privilegisani, ali tražimo ravnopravnost i jednakost svih građana. Kad se slegao pljesak, uzima riječ g. H. Salihaga Blčakčić: Mi stariji nismo zapamtili ovakog zla i zuluma. Dočekali smo Austriju 1878. puškama i borili se proti njezine sile, a Jugoslaviju i dolazak srpskih četa do­ čekali smo s cvijećem i kruhom. Za Za četrdeset godina što nam je Austri­ ja zuluma činila premašilo je ovo što nam naša država uradi u 14 mjeseci. No i ako ne možemo dalje snositi ove zulume, ipak nas to ne će prisiliti da ostavimo ovu rođenu grudu, za koju smo se bili i s Ostnanlijom. Mi se'ne ćemo povesti za pogrješ­ kom naših starih i ostaćemo na ovoj grudi sve dok nas i jednog teče. Za burno vrijeme pred okupaciju i uz oku­ paciju mi nijesmo dokunisali ni srp­ skom malu ni srpskom džanu i ne shva­ ćam kako, sadanja vlast ne će da pro­ goni ovih zlodjela. Niko se ne kažnja­ va, a poznato je da sud treba da pro­ goni i najmanju otimačinu, a kamo li veliku pljačku i ubojstvo. Kod nas Hiko nije kažnjen, a kamo li obješen. Mi ovdje izričemo naše ogorčenje ra­ di propusta vlade i protestiramo javno, — ali ostajemo ovdje.... S. A. Filipović osvrće se također na bilećke događa­ je zapao u diskusiju sa pojedinim upasinoć dogodio ii Sarajevu, gdje je jedan individuum napao jednu muslimanku htijući joj strgnuti ogru. Protestira pro­ ti ovog korupcionog sistema, poziva zbor da svi skupa: jedan za sve i svi PRAVDA" I za jednog nastave lx>rbu, da državna I vlast dođe u ruke državnika, koji će umjeti i htjeti upravljati kako treba i kako iziskuje sadanji položaj naše dr­ žave. Iza S. Alibega Fiilpovića zamolio je riječ Srbin Dr. Tupanjanin i osvrnuo se na događaje u Bileći. 0sudio je krađe i pljačke, ali je izjavio, da se to ne događa samo muslimani­ ma nego i Srbima, ali su različiti osje­ ćaji u jednog i drugog, pa Srbi šute. Politika Austrije stvorila je umjetno drugi taj osjećaj. Srbi su navikli patiti jer su njihove težnje išle od Kosova Srbi — Srbiji' ali sii historički događaji stvorili drugo: Velika Srbija nije ostva­ rena, ali smo dobili veliku zajedničku Jugoslaviju. Uloga bi inteligencije tre bala da bude izgladenje tfh različitih osjećaja, i ne bi se smjeli pred naro­ dom 'zatajivati niti čjnl’ti čitav jedan dio naroda odgovornim za djela koja se imaju samo vladi pripisati. Govoieći o Bilećkim događajima iz­ nosi psihološke uzroke, koji su mogli dati povoda osvetu ali događaje, u tom slučaju, kao Srbin osuđuje. Govornik I js zapao u diskusiju sa pojed-mm upadačima, ušljođ čega se izgubio u sitni| čama, pa ušljed zlovolje slušatelja ne j bijaše u stanju, da nesmetano feloži) , svoje misli. Na nas je učinio dojam jed­ nog idealiste i vrlo nam je žao, da nije bio shvaćen onako, kako je htio da go। vori. Za njim uzima riječ gosp. Dr. Nikolinović i napadajući vladu, koja vlada bez nai roda. Ona je zabacila volju naroda od­ godivši parlamenat, pa ^ojom pakošću ide za zavađanjem naroda. Narod lije i kriv, a Srbi kao cjelina pogotovo ne, pa apeliram na vas da s ovog zbora protestirate radi kršenja narodne vo, i lje, kako bi narod dobro vlast u svoje ruke i tako podignuo autoritet vlasti dolaženjem na vladu ljudi koji imaju j narodno povjerenje (Opće odobravanje). Iza g. Dra Nikolinovića predsjednik I d'aje riječ g. A. Šeriću. koji čita’ rezo; luciju, što je donosimo na čelu lista. Rezolucija je primljena uz opće, odo. bravanje nakon čega je predsjednik za­ ključio skupštinu, zamolivši za razlaz. I Neki su skupštinari povikali: »U vrste« i" htijući da se manifestira ulicom, no uI brzo je predsjedatelju uspjelo, da skupI štinare odvrati od tog nauma. Pozitivan rad rijim otvorenjem tako potrebnog »Imamora da bude geslom novoizabranih reta« pomogne na svoj način, i time im vakufskih tijela, kojim će pokazati na­ se olakša zbilja teško životarenje. Osi­ rodu, koji 'ih počasti svojim neograni­ gurani u svojim najčednijdm potrebama čenim povjerenjem, da njihovim izbo­ i muallimi bi morali da razviju malo porom nijesu samo lica izmijenjena, nego zitivniji rad. Da sfc taj i u praksi pro­ da će svjesni preuzete odgovornosti i vodi, trebalo bi zavesti malo češću i poraditi zbiljski na njegovu pridizanju. zdravu kontrolu, o kojoj dosad, naža­ Da napišem ovo par redaka, potakao lost, nije bilo ni govora. S njim bi se me ishod izbora novog sarajevskog vamoralo dozvati u pamet svakom služ­ ktrfskog povjerenstva. Kako je izbor beniku, da on na svom mjestu ima i pao na lica, koja svojom spremom i izvjesne dužnosti, čijim zanefnarenjem voljom da porade opravdavaju najljepmože biti pozvan na odgovornost. Mor« še nade, biću slobodan da podsjetim se zavesti autoritet i respekt pred prednovoizabranu gospodu na najpreče zadatke, koji ih u njihovom odgovornom I. slavljenim. radu čekaju. Svijest o odgovornosti za Bezodvlačno uređenje kućnog redan svoje djelovanje, koja je dosadanjim našim mektjebima a i medresama po članovima vakufskih tijela potpuno najboljim uzorima uz 'striktno njegovo manjkala diktovaće novoizabranim čla­ održavanje spriječilo bi da še mnoge novima, da mjesto samog šablonskog nekad krasne mekjtebske zgrade pret­ rješavanja prispjelih akata djelotvorno varaju u najruševnije i najzapuštenije i s puno mara porade na zdravom sa­ kućetine. U ovaka stanja dovode te niranju mnogobrojnih gorućih pitanja. zgrade Skandalozno razuzdana djeca, Rad, kojemu se mora najozbiljnije koja onda svoj nesvjesni Vandalizam prijeći mnogostran je i opsežan. Dezoprenose u svoje domove. Na pojedine latne prilike kakve vladaju u našim primjere neću se ovdje upuštati; o tom muškim i ženskim mektebima traže (u će imati povjerenstvo prilike da se uv­ granicama kot. povjerenstvima date jeri prilikom ispitvanja tog žalosnog kompetencije) bezodvlačno svoje sani­ stanja. ranje. Šta se sve može u ovom pogle­ Žalpsne prilike u kojim Se nalaze go­ du učinili a da se vječno ne čeka na tovo sve naše džamije traže da se i blažene »pozvane« i na votiranje ve­ njihovom sređenju bezodvlačno posveti likih kredita, mislim da nije potrebno najozbiljnija briga. Zapuštenost je u posebno isticati. Makar da temeljito mnogim džamijama takova, da je to is­ preuređenje cjelokupne vjerske obuke pod kritike. spada u kompetenciju vakufsko-mearifKrivnjom većinom nesposobnih i do skog sabora, ipak bi svjesno naše sagnjušanja indolentnih mutevelija, izgu­ rajevsko povjerenstvo moglo da do tog bile su mnoge džamije svoju pravu konačnog uređenja popravi i uredi ono svrhu, da budu čistilištem ljudske duše što niti treba a niti može da čeka, dok i tijela«. Ne mora svaka džamija biti dođe na pretres pred vakufski sabor. raskošno urođena, ali čista mora biti, Pozitivnih rad naših muallima, koji ako će da udovoljava svojoj svrsi. Po­ bi oni ovim postepenim sređivanjem trebno je da se ovo sve putem jedne mekjteha morali da razviju, traži s dru­ komisije konstatira i onda sve potrebno ge strane, da se nađe zgodan način, ko­ odredi! i eventualno izrada pravilnik, jim bi se njima omogućilo bar u neko­ liko pristojno životarenje. U koliko im kojim će se podržavanje reda i čistoće u pojedinosti urediti. Njegovo izvršava­ se ne bi momentano moglo pomoći povlšenjem heriva, neka se bar što skonje mora biti obvezatno za mutevelije, Бр«ј 115 Broj koje bi u tome imali češće koiiroliraU za to podesne osobe. Vrlo eklatantan primjer, kako je sva zapuštenost op­ ćenita, pruža nam inače krasna Careva džmija, čije musandare sa svojim pr­ ljavim podovima svemu su prije slične nego li tlu, na koje ima čovjek da spu­ sti pred Velikim AHahom svoj najdra­ gocjeniji dio tijela — svoju glavu. Uz­ gred bi trebalo pripomenuti i Hamđibegu, da i on posveti malo više brige čišćenju musandara, naročito prilikom džume. Bar on ima uvijek za to dosta osoblja. Osobitu brigu moraće povjerenstvo uz saradnju džematskog medžlisa da posveti uređenju upravo strašno zapu­ štenih naših groblja. Rume« stida navire čovjeku u lice kad prođe mimo koje muslimansko groblje. Gledajući kake se po odgrađenim našim grobljima utr­ kuju paščad i od razuzdane i nahuška­ ne deriščadi obavljaju nužde na grobo­ vima naših otaca i nehotice se čovjek upita: pa jesmo li mi ljudi? Ima li u nama i truna islamskog osjećanja, kad bez imalo stida i grižnje svjesti dopu­ štamo, da se i kosti onih, koji su nam ostavili sve hajrate, što ih danas ima­ mo. raznose po ulicama i glođu po paščadima? Naročitu sablazan izazivaju groblja, što se nalaze ti centrumu. Za uređenje onog pred oficirskom kasinom imalo bi povjerenstvo da pozove onu instituciju, koja je to na se obvezatno preuzela. Uzrok, koji je sva naša groblja doveo u današnje skandalozno stanje morao bi se tako ukloniti, da se za podržava-, tije postavljenog reda postave za to zgodni i stručni organi, čijom bi se kontrolom i nadgledanjem onemogućilo da se ne obnovi ono što se dosad de­ šavalo. Dobro organizovanom kontro­ lom izbjeglo bi se nepotrebnim izdaci­ ma za popravke, a s 'druge strane bi i prihodi od paše bili kudikamo znat­ niji. Ne potojenjujući ni druge vrlo važne zadatke, koji čekaju povjerenstvo u nje­ govu radu, drago, će mi biti ako one gore iznesene primjedbe shvati onako važnim i prešnim, kao što po mome skromnom mšljenju i jesu. .U to ime pozdravljam pri njegovu nastupu novo povjerenstvo želeći, da mu rađ bude okrunjen pozitivnim uspjesima, kojim ■ Će najbolje opravdati neograničeno po­ vjerenje, dokumentovano na sjajan na­ čin u nekoliko mahova. Jedan akademičar. Promašen cilj. Dr. P. Kada je prvom polovicom «ovembra minule godine naše ministar­ stvo zagrnulo rukave, da poznatom svojom naredbom o ograničenju toče­ nja žestokih pića izliječi jednu od naj­ težih naših narodnih rana, mi smo se tome veselili. Veselili smo se tim više, što se ta naredba pokriva sa jednom točkom našega programa, u kojoj smo zauzeli stanovište, da ćemo se boriti proti alkoholu. To smo i učinili iznesavši već nekoliko članaka u tome smje­ ru, a i u buduće ćemo taj naš program slijediti i nastaviti rad u tom pravcu. Kroz to vrijeme proučavali smo s jed­ ne strane slovo »Naredbe« ali smo s druge starne budnim okom pratili i šta se oko nas zbiva, te kakovi su plodovi te »Naredbe«. Blizu tromjesečno opa­ žanje, dovelo nas je do ovog zaključ­ ka: Naše se je ministarstvo dobro đžilitnulo svojom naredbom, ali cilja nije pogodilo. Mi vjerujemo u najbolju na­ mjeru i volju koju je ministarstvo pri izdavanju ove naredbe imalo, ali dru­ go je izdavati naredbe, a drugo postig­ nuti Cilj. Ova je naredba po našem mni­ jenju jednostrana, te se od nje ne mo­ žemo da nadamo onome uspjehu koji bi nam bio tako drag i poželjan. Za­ mislimo se malo u naredbu da se o to­ me osvjedočimo. Suma sumarum te naredbe jest, da s« ograniči točenje i piće žestokog alko­ hola. Pod ovim se razumijeva rakija, rum, konjak i razni likeri. Pitamo li za svrhu, odgovoriće nam sc da se ona sastoji u tom, da se umanji broj pijai^J ca ili da se pomogne narodnoj hjgMg Vrlo dobro, al malo i smiiešn|^E.^ sim-> čovjek opije od rakjfl3№M|| z/.i n h pića? Zar < e oiH^V ■ *" l* . �Број 115 Broj prije »skrpi« čovjeka nego vino, ali učinak ostaje isti. 1 vino viče, halahuči, pjeva, razbija boce i čaše, pa i same glave kao i rakija. Oni su brat i seslra u tome pogledu. Ne vrijedi iz­ govor, da se rakija može da pije u sva­ ko vrijeme, a vino ne, jer to stoji do individualnog raspoloženja kao i poje­ dinih mjesta i običaja. Ne vrijedi niti taj izgovor, da rakija i slična pića više Škoti« zdravlju čovjeka jer mu škode i vino i pivo. Tako, te je mahmurluk od vina, po kazivanju »iskusnih« kud i ka.mo leži 1 gori nego odi rakije. — Možda su sva žestoka pića zabranjena za to što se- u njih ne može voda d'a lijeva dok je to s vinom posve drugačije. Ni to ne vrijedi, jer i rakija trpi isto što i vino. 1 ona podnosi vodu, te je birtaš u stanju, da iz jednog bureta toči stovrsnu rakiju, mehku, napolicu i ljutu, kao da je bure pregrađeno na tri Шјеla. Moguće da se je htjelo ovom nared­ bom prepriječiti izostajanje radnika od posla. No to se ne može da postigne, jer kao što rekosmo ako nema rakije ima vina i pive i eto radnika koji je naučan piti, gđe je opet u ponedeljak nesposoban za rad »sto onako, kao da Je rakiju pio. Ako se ovom naredbom išlo za tim, da se narodu sačuva novac pri ovakoj skupoći rakije i taj je cilj promašen. Jer dok bi se čovjek opio sa manjom količinom rakije, ergo manjim novcem, dotle mu treba više vina ergo i više novaca. Najkašnje ne razumijemo zašto su ova pića zabranjena svima u opće bez razlike? Koje onda čudo ako se ta naredba mimoilazi i ! > direktno i in­ direktno, a tome :ma.te stotine načina, koje će teško da otkrje i najbudn/e oko policije. Najpošlje kome je upravo stalo do toga da se opije ii uživa u piću rakije i drugih zabranjenih pića u javnim lokalima jar ne- može sebi pcmoći tako, da i u zabranjeno vrijeme svome ćeifu udnotj,: Zar mu je teško ;; subotu veče1 pripraviti rakiji po miloj volji, toliko koliko mu treba da provede svoje »veselje« u nedjelju a u ponedjeljak razbije mahmurluk ili rosu strese? Dakle se i ovim načinom na­ redba obilazi, a to za to što je jedno­ strana. Još jednu primjedbu pa ćemo završiti. Naredba napose apostrofira »notor­ ne pijance« kojima se apsolutno ne srnije piće davati. Dobro, tako glasi slovo naredbe, a mi pitamo slijedeće: Nose li notorni pijanci cedulju na čelu? ‘Ne no­ se! U malim mjestima još kako tako, ali kako će u većim mjestima znati sva­ ki pojedini gostioničar tko jest a. tko nije notorni pijanac? Valjda i zato tre­ ba posebna legitimacija. Ta manite se ljudi »ih legitimacija. I onako ih je pre­ više. A tko će se dati proglasiti notor­ nim pijancem? Nitko pa ni najveća be­ krija. Ergo opet cilj promašen! Bilješke Verižna trgovina. Pod gornjim naslo­ vom donosi zagrebačka »Domovina« u rubrici »Tekući računi« ovu vrlo za­ nimljivu bilješku: »Neko je iz Bosne tražio od Ministarstva Trgovine dozvolu da izveze u Austriju dva vagona vune, da se od nje izrade fesovi i da se uve­ zu u našu zemlju za snabdevanje mu­ slimanskog stanovništva. Kao što je poznato, fesovi se izrađuju u Beču « Češkoj, i vuna se morala izvesti, da ne bi jedan veliki dio našeg naroda ostao gologlav. Fesovi su zaista izra­ đeni I uvezeni u našu zemlju. Ali čim su stigli kod nas, onaj isti koji je dokazivao da se vuna mora iz­ vest da bi se dobili neophodni fesovi. našao je od jedanput da našem narodu fesovi nisu potrebni, nego da mu tre­ baju šamije. I tražio je dozvolu da fe- | sove izveze u Tursku i da se odande : uvezu šamije. Krt veli, pravo je .da i | žene zavija glavu, dosta su muški no- I sili I. ive. Ne treba da se čudimo ako sutra- taj i isti zatraži dozvolu za izvoz šamija radi ! uvoza bonbona, pa zatim redom svih artikala pobrojanih u carinskoj tarifi, dokle se i njemu samom ne dosadi ta rižna trgovina ili dokle u Centralnoj ■i ne dosadi da izdaje izvoznice«. ' poznato, da je jedan ovdataknuti »neutralac« išao u i »begleiter« fesova i to . »demokratskog natiam je jasno poduzeća. Strana 3 Страна .FRAVDA* — .ПРАВДА* i U ministarskom se savjetu rasprav- j jemu je govorilo više omladinaca. Po­ | ljalo oko snabdijevanja zemlje i pobislije zbora su se zaputili manifestaiti 1 janja skupoće. Zaključeno je, da se upred američko poslaništvo. gdje su prired'i centralizacija kupova­ redili burne ovacije. Poslanik je nja hrane, da se zabrani izvoz hra­ izašao na balkon i u kratkom se govo­ ne i spriječi kriomčarenje. ru zahvalo na ovacijama izrazivši uv­ Da su te mjere poduzete kad je naše jerenje, d će naše jadransko pitanje po žito izručivano Austriji, da se potkože svoj prilici biti riješeno na opće zado­ neki »demokratski« paraziti, ne bismo voljstvo. Na to ga je na engleskom je­ । sad gladovali, niti Т kukuruz plaćali ziku pozdravio dr. Biankini. Zatim je 1 5—6 kruna. No bolje i kasno nego li krenula povorka pred dvor. Upravo u nikako. taj čas ulazio je regentov automobil, u kojem se nalazio i sam regent. Masa Opomena komunistima. Ministar sa­ obraćaja pozvao je predstavnike komu- I je opkolila automobil i priredila regentu i kralju srdačne ovacije. Regent se du­ nističke radničke organizacije i s njima boko dirnut zahvaljivao ia sve strane. vijećao o posljednjim događajima na tiKad! je povorka došla do zgrade mini­ motičkoj željeznici. Jednako je i mi­ starstva vanjskih poslova i kad je htje­ nistar Pribićević pozvao k sebi pred­ la krenuti pred talijansko poslaništvo, stavnike komunističke stranke i saop­ suprostavili su joj se vojnici i žandarmi ćio im da će vlada poduzeti sve mjere, na konjima, našto su se manifestanti da se uzdrži poredak. Za slučaj, da bu­ | mirno razišli. du i dalje širili boljševički pokret, inZatvaranje komunista. Vlada je na[ terniraćc se sve vođe na neki dalma­ tedila, da se zatvore pokretači štrajka i tinski otok. Zgodna stvar: makni -gubicom i — u a timočkoj željeznici, radi toga što su ’ red! Ovako bi mogle vladati i lutke: uzeli željeznicu u svoje ruke. Također navij vijak, pa gotova stvar. Samo je će se zatvoriti vođe štrajka u Nišu. ’ pitaije: šta ćemo sa boljševizmom PriDeputacija Grka rodom iz Bitolja, bićevića i Soline vlade ? ... koji sad stoje u Solunu, predala je na­ ™ ...... .......... šoj vladi molbu Bitoljaca, da se uje­ i dine sa Grčkom. Već je Venizelos prije osudio pripojenje Bitolja Grčko) I iz­ javio da oni, koji ne će. da žive pod srpskom vladom, mogu iseliti iz te Odgovor na ultimatum. Naša je vla­ kraljevine i mogu doći u Grčku. da odgovorila na postavljeni joj ulti- ' Sveopća mobilizacija boljševika. Ber­ matum izjavom, da projekat za riješelinski »Vorwarts« dobiva bezžičnu br­ nje jadranskog problema nije akt mi­ zojavku iz Moskve, da će se provesti rovne koiferencije, nego s.la podplsnimobilizacija ruskog proletarijata. Armi­ ca londonskog ugovora. Prema tome Jugoslavija ne nalazi uzroka, da se po- ’ ja, koja će se sastaviti iza te mobili­ zacije, započeće novom ofenzivom pro­ ; makne od stanovništva, što ga je pred­ tiv Poljske i Rumunjske i donijećo pot­ sjednik .Hilson svojedobno zauzeo u punu pobjedu sovjetskoj republici. jadranskom pitanju. Litvinov je izjavio, da sovjetska vla­ । Predsjednik vlade g. Davidović pri­ da traži kao uvjet za trgovačke odnomio je od novoizabranog predsjednika šaje sa saveznicima, da je ne će na­ pasti. i francuske republike Dechanela ovaj te­ ; legram: »Molim Vas da primite izraz Novom reorganzacijom talijanske voj­ I moje tople zahvalnosti gia čestitanjima, ske, vojna će dužnost trajati samo 8 koje ste mi uputili riječima koje su mieseci. me duboko gatiule. Nijedan zadatak ne­ Madžarska o mir. ugovoru. Kako će-mi biti miliji od toga, da u plodnim javlja »Reichspost« iz Budimpešte potradovima mira doprinesem još veće pisaće mađarska mirovna delegacija upojačanje yeze, koja sjedinjuje naše dvi­ govor o miru samo pod ova tri uvjeta: je zemlje, čije je prijateljstvo za navi1.) da se na području koje se ima od­ | jek zapečaćeno na bojnim poljima, gdje ; stupiti provede pučko glasanje, 2.) da su se rame uz rame borile za pravdu ; se dozvoli slobodni gospodarski promet | i slobodu«. između Mađarske i područja koie se iEngleski i francuski listovi uporno ma odstupiti, 3.) da se mađarskim ma­ traže da Velika Britanija i Francuska njinama u tim krajevima dade naoionađu drugi način za riješenje jadran- > nalno pravo. i skog pitanja, jer da je primjena london­ Izbori u Madžarskoj teku vrlo živo, skog ugovora sasvim pogrješna. Mnogi i ugledni stručnjaci kažu da se london- i ali mir nije nigdje narušen. Među iza­ branim se nalazi ministar predsjednik ski ugovor ne može primijeniti bez ra­ Huszar i predsjednik mirovne delegaci­ ta. i Jugoslaveni su toga mišljenja. U je grof Арропу. čitavoj stvari nema faktično već samo dvije prijeporne tačke: 1.) Jugoslaveni U prvoj hefti svoje ofenzive letske ne će da prepuste Italiji željeznicu na su čete napredovale od 35— 55 km, osistočnoj granici; 2.) Jugoslaveni tre- | lobodivši od loljševika teritoriju u ve­ baju ostrva, koja bi Italija htjela pridrličini od 6.000 četvornih kilometara uz žati. Izgleda da bi se u tim dvjema znatan plijen. One neprestano napredu­ tačkama moglo doći do sporazuma. ju i očekuje se da će slijedeće nedjelje »Newyork Times« donosi u prijevo­ čitava provincija biti oslobođena. du članak, što ga je napisao »Journal 1 j des Debats« i u kome se govori, da Italija ima pripisati svoje uspjehe na i i bojnom polju od veće česti dezertiranju ' j Jugoslavena iz austro-ugarske vojske; . ako bi Italija htjela sada da primijeni ugovor, ona bi počinila zločin, kojega Stručna organizacija šerlatskih suda­ bi posljedice ona prva osjetila. ca i vježbenika. U 7. broju cijenjene Poiitičhi pregled Domaće vijesti »Pravde« u dopisu pod gornjim naslo­ vom gg. kolege iz Gračanice potiču na organizaciju šeriatskih sudaca i vjež­ benika i apeluju na kolege u Sarajevu. Većini kolega u zemlji je poznato, da je još u godini 1913. pokrenuta akcija za organizaciju. Kolege u Sarajevu, ko­ jima je bilo tada povjereno, da u tom pogledu rade nijesu napustili te akcije, nego su čekali za to pravo vrijeme. Sada smatraju d'a je to vrijeme nastu­ pilo. Skoro sve kolege u Sarajevu su za organizaciju. Ako sn za to gg. šerlatsKi suci ј vježbenici u provinciji, neka se izvole pismeno privatnim načinom izjaviti preko Hafiz Abdulah ef. BušaPo svoj Dalmaciji održane su veli­ tlića, šeriatskog suca u Sarajevu. Cim čanstvene prosvjedne skupštiie proti I- ! se ‘I, sviju šeriatskih sudaca i vježbe­ taliji i ultimatumu antante. nika izjavi za organizaciju, odmah će se sazvati šeriatski sud i vježbenici ko­ Jugoslav. delegati Pašić i Trumbić izručili su francuskom ministru spoU- ! ji se nalaze u Sarajevu, da izaberu od­ nih poslova odgovor glede uređenja ja- I bor koji će izraditi društvena pravila I preduzeti drugo što treba. dranskog pitaija. Budući da je brzo­ javka bila manjkava, odgovor će se sa Sarajevo, 28. januara 1920. strane jugoslavenske delegacije objelo­ Ali Riza Prohlć, daniti kasnije. vrh. šeriat. sudac. Small Bukvica, Hafiz Abdulah Bušatllć, Beogradska je omladina sazvala na Terasijama protesni zbor, na ko- i kot. š. sudac. šeriat. sudac. Glas Baranje. Na glasine, da je Bara­ nja predana Mađarskoj, došla je u Be­ ograd deputacija pod' vođom Vakanjecom i predala našoj vladi memoran­ dum, u kojem se ocrtava očajno stanje Baranjaoa i njihov strah od mađarske vlasti. Ako vrhovni savjet preda Ba­ ranju Mađarima, oni će sa Baranjcima postupati kao sa izdajicama. Traže da se u Pečuju osnuje generalni konzulat, čim naše čete napuste Baranju, koji će zaštićivati naše sunarodnjake od nasi­ lja. Zahtijevaju dia se uspostave trgo­ vačke veze sa našim kraljevstvom, ko­ je su od vajkada bile. j i , I ‘ j ■ I ! i Potraživanja i dugovanja naših priv­ rednika u Njemačkoj. Trgovačkoj i obrtničkoj komori u Sarajevu potrebno je saznati visimi potraživanja naših privrednika protiv privrednicima iz Njemačke. Isto tako potrebno je saznati dugo­ vanja naših protiv njemakim privred­ nicima. Umoljavaju se stoga svi oni, koji ovakva potraživanja ili dugovanja imaju prema njemačkim privrednicima, da ih što prije jave komori. Uredba o regulaciji dodataka na sku­ poću aktivnim i ostalim činovnicima već je izdana. Uskoro će se poboljšati dodatak i penziontrcima i penzionarkama. To je obećao ministar finansija izaslanstvu penzioniraca iz cijelog kraljevstva 20. novembra prijašnje go­ dine, kad je bilo kod njega. Muči U Vas glavobolja? Zubobtlja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga ELsafluijda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 24 кгаве. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 3 K 50 h. Želudac Vam nije u redu? Neketiko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su peuzdahe! 6 kutija 12 kruna. Švedska želudčana tinktura I velika boca 10 knuna. Omot 1 poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica doaja. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da Ijepo; tom svojom poluči uspjeh u društveI nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsa| pomade za lice i kožu. Ova pomada ■ odstranjuje sunčane i druge pjege, kožI ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini I kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja ‘ se latiti škodljivih sredstava, naručite j sloga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod Ijekar; nika Eugena V. Fellera, Stubica donja ! Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 , Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zašt&a proliv štete i ј srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, I te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj । Ovaj Vas cijenik upućuje ha zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« 1 iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi! ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština i kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Jesam li poslao pretplatu? PR1POSLANO. ■) gospodinu među travničkim deputircima. I u očima onih u vladi, pred koje sa predstavkom — Vašim čedom — dođoste, i u očima čitaoca članka »Depu­ tacija -iz Travnika« u 5. broju »Pravde« — bili biste svjetliji karakter, da ste rekli i napisali samo ono što je nužno, da postignete uspjeh, da olakšate pore­ ze, a da ste se kanili rovarenja ispod drugih građana. Ovo baca u očima po­ štenog čitaoca tamnu sjenu na Vašu dušu! Naša tvrtka, koju medu par drugih trgovaca napadoste, ne bi se rti obazrela na to. jer. specijalno do Vašeg mni­ jenja, nije nam stalo. Nama je stalo do dosadanjeg dobrog glasa, pa ću ispred tvrtke, da se obazrem na ono mjesto predstavke i do­ pisa, gdje je o tvrtci govora: Velite »Braća Budimirović, koji imadu gvožđarsku i speditersku radnju, ma­ gazine kod tt. Ugar, pilanu, liferacije za vojsku, đelep, trgovinu na veliko si­ rom, kožom, sušionu mesa itd. itd. — oporezovati su na 120.000 K dohotka«. Da ste skloni istinu reći, rekli biste, ako već hoćete naše ime spomenuti: 1. da je naša gvožđarska radnja ima­ la do rata te robe, ali od tada, da je bez robe i da bi svoje prazne ratove mogla komugod -iznajmiti! *) Za stvari pod ovom fabrikom iiređništvo ne odgovara. �2. da se naše špediterstvo sastoji je­ dino u tom što naša kola svaki mjesec dovezu iz duh. tvornice duhan 1 za to imadu — brutto ukupno od 60—80 K. Inače pored toliko kola u gradu i pored VOJNA NABAVA. naše potrebe, naša kola ne zaposlujemo Na osnovi naređenja Komandanta II. nigdje! Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ 3. da nas zadržajc u šumskom poslu »Ugara« onaj pogubni nepromjenjivi ucembra 1919. godine, a u cilju nabave govor iz vremena, kad je kruna bila sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ krunom! Ne vjerujemo, da nam i Vi ta­ rajevskom za do nove lctine 1920. go­ kođer možete u ovom zavidan biti; dine, održaće se direktne pogodbe n» oni magazin jest satno magazin za na­ dan 5. februara 1920. godine, u kance­ še radnike. Ove podmirujemo brašnom lariji Intendanture Bosanske divizijska po 2 K, dok je ono u gradu 6—10 K na kg. Nadalje: oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. 4. mi imamo pilanu (u malom), koju Pozivaju se zainteresovana lica, koja smo postavili pred par mjeseci i za nju imaju sena i slamu na prodaju, da izvo­ smo dobili samo 500 m* japije; ovu le doći određenoga dana i u određeno istom izrađujemo; vreme. radi učestvovanja u zaključi5. naše liferacije sastojale su se u go­ vanju ovili pogodaba. dini 1919. u tom što smo prodali vojsci 30 q vlastite slame1 Pogodbe će se zaključivati za veće 6. naša »sušiona mesa« bila je to što i manje količine. smo na moderni način osušili za svoju Kaucija se polaže na dan pogodbe porodicu koliko nam treba. 10% od' vrednosti zaključene pogodbe 7. Kože, baš nikakve, nijesmo 1919. u gotovom novcu ili državnim i drža­ prometali — a sve to nije nepoznato i vom garantiranim liartijama. Vama, gospodine deputirće! Konačno: E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ 8. o našem dželepčiluku ne trebamo ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ govoriti; u predstavci, kako vidim, ob­ rajevu 24. januara 1920. godine. ratili ste to sami Vi »slučajno«. I dok Vi — opravdano — prikazujete u jed­ nom odsjeku stradanja dželepčija, kod OGLAS., naše tvrtke ističete to kao izvor mas­ Agenturna i komisionalna poslovni­ nih dohodaka. — Baš Vaša dosljednost! ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ Ovdje samo dodajem, da mi drugog nogradska cesta 17. posreduje kod rada »sa sirom ove godine na veliko« kupnje i prodaje svakovrsne kože za nemamo osim ono što nam je dželep trgovce i obućare, nabavlja obućarima donio. Možda ste nas, gospodine, s kim kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje zamijenili! Kupuje goveđu, teleću; koziju i ovčiZavršujući velim: Kad bi Vi bili urju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ nek drugim deputircima i kad bi ostali ne cijene. sadržaj predstavke imao onako malo Kod upita umoljava se priložiti maristine, kako je ima naprijed citirani odku za odgovor. 1—5 gralomak — crna bi bila slika grada i dana Travnika! ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR Ovoliko za sada, a ako Vam se pronudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Mije biću jasna; i potpuniji, da Vas Tamjan po K 85,— na kg. U poštan­ osvijetlim I pred širom javnošću. skim paketima od kg 41/, čisto uz Juro Budimirović. pouzeće dok zaliha traje. 20, 1—5 PRIPOSLANO. ‘) *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najllnijl ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 91 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavui 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elaa-turiztlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouidano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerov« Essa- pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum • najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puđer Đr. Kluger, bijel, žuto. roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francavka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Rilhclm F. »batii Kafana Sarajevo. uvoz i izvoz неш. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovnik. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglas. MASTIN umješaj u krmu šaku na tjedan, ako se rabi nadomjestak krme, onda 2 šake. — 5 omota MASTINA, praha za tovljenje zdrave debele marve, za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. — Do­ bio je najveće medalje u Londonu, Parizu, Rimu i Beču. — Na hiljade gospodara hvali ga i ponovno kupuje. Traži ga kod ljekarnika ili trgovca, sitničara, jer ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгакосгу u Ljubljani, Kranjska. Za 5 omota stoji K 20'50 poštom. Onda: SVRAB svrbež, kraste, lišaje odstra­ njuje kod čovjeka i životinja mast proti svraba. — Bez mirisa i ne maže rublje. — 1 lončić za 1 osobu poštom K 8'— kod ljekarne Trnkoczj Ljub­ ljana Kranjska. :: Ne Imati više pjege. prištiće, sujedice? № Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdie svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli kaf e d ž ija Ahmed Ćećo (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p uj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). M Telefon 55 Brzojavi: FELARIA Obavijest. Moj sin Mehmedalija Duraković iz Gračanice star 21 godinu od kako se je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako da me je krađom do sad odštetio vi­ še hiljada kruiia, pa u najnovije vri­ jeme krivotvorivši moj i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice kod Banki oko 7000 K što ja ništa znao nisam, niti ću platiti ni do sad ni od sad dugova moga toga nazovi sina, za to stavllam na znanje sva­ kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. Suljaga Duraković. URA URA ЗДа čini trajno VBSBljB ? ? Z na adresu koga se tiče. Zamjerim svoj gg. delegatima, koji se potpisaše i na onaka mjesta pritužbe, koja nemogu biti na hvalu ni njima a ni nama, iz čijih redova pođoše. Istina, moje je uvjerenje, da se depu­ tacija, po željama i po svrsi dijeli u d’va tabora; tabor adresata (Vi'sam) i tabor ostalih delegata, pa uvjeren, da su sve ove mrlje u, inače opravdanoj pritužbi, proizvod Vaše duše, g. dele­ gate, žalim ostale naše građane, koji Vas pratiše, što se povedoše! Vi potkapajući drugu-sugrađaninu ne­ zasitan ste. Malo Vam je bilo što u pri­ tužbi proturiste ona nelijepa mjesta, ne­ go-, da i naša javnost dozna za te ljage. Vi potražiste i ugledna glasila. U 5. broju »Pravde« u članku »Depu­ tacija iz Travnika« prenosite baš ona­ ka mjesta, koja Vas loše kvalifikuju. Ni referent na vladi ni čitaoc novine neće ■nakon pročitanja, ponijeti lijepe misli o pritužbi, a baš radi onakih mjesta, gdje tražite sebi pomoći u potkapanju komšiji. Nastojite potkapati i meni, a da bar trunku i bar za čas uspijete, tvrdite 90% neistinu: Nazivate me liferantom zato što sam od prevrata do danas samo 4 dana bio u tom poslu. Dobitak od ova 4 dana spreman sam Vam dati! Velite, da sam trgovac brašnom na bilo na svim stranama, prometnuo sam 4 vagona. — Ako izvolite pružiću Vam mnogostruke dokaze! "Ntjesam trgovac kožom, nego sam posredujući za proviziju sakupio dru­ gom (biće da to Vi znate) nešto sitnih kožica. Kupio sam kroz godinu i prodao do 5 vagona krumpira po 80 do 90 h. — Nije mi podnosilo, da čekam današnju cijenu od 2 K na kg. Na posljetku za moj rad sa sijenom na veliko poručujem Vam: dajte mi ulo­ ženi novac za sijeno, a ja ću darovati »Napretku«, ili komu Vi odredite, svotu od 1000 K. I ako ste ljubitelj istine u svemu dru­ gom kao kod davanja .podataka o mo­ jem radu — loš ste brate! Isak Salom. Број 115 Broj ПРАВДА“ — .PRAVDA' Страпа 4. Sirana ћоја čini trajno u? SEljB ? ? ј SAMO SUTTNEROVA URA Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti Također lanci, prstenje, narakvice I svakakve patrebštirej noževi,"|britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke jeftino!',Tražite cijtnik od tvrtke: H. SUTTNER, u � https://kolekcije.nub.ba/files/original/936f95cda5c14a2249b32aa159af4ab8.pdf ee56ac8ec56155d1766dc12495d9fbc5 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedahcioni odbor. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 11 (116) Pretplata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 3. februara 1920. (12. džumadil-evveia 1338.) Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 9. U 113. broju »Pravde« donesosmo tri paragrafa konvencije o zaštiti manjina u našem kraljevtsvu, a danas donosimo daljnji sadržaj konvencije. Cl. 4. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpsko-hrvatsko-slovenačke državljane bez ikakvih drugih formalnosti, lica austrijske, ugarske ili t ugarske narodnosti, koja su rođena na i-omenutoj teritoriji od roditelja, koji na toj teritoriji imaju svoj domicil ili itidlženat, pa 1 ako ona sama na dan stupa­ nja na snagu ovog ugovora, ne bi ima­ la na njoj svoj domicil ili indiženat. Međutim, u roku od 2 godine od da­ na stupanja na snagu ugovora, ta lica mogu izjaviti pred nadležnim kraljev­ skim vlastima u mjestu stanovanja, da se odriču srpsko-hrvatsko-slovenačke narodnosti (državljanstva), i onda pre­ staju biti smatrani kao srpsko-hrvatskoslovenačkl državljani. U tom pogledu muževljeva izjava važi 1 za ženu, a iz­ java rod’telja važi i za djecu mlađu od 18 godina. Cl. 5. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca obvezuje se, da ne čini nikakve smetnje vršenju prava o p c Ii e predviđene ugovorima, zaključenim ili ugovorima koje imaju zaključiti sa­ vezničke i udružene sile sa Austrijom I Ugarskom i koji daju mogućnosti zaIriterescvaiuma da steknu državljan­ stvo. Cl. 6. Svako lice, koje ne može da se po­ zove na koje drugo državljanstvo, puimpravno stiče državljanstvo kraljev­ stva Srba. Hrvata 1 Slovenaca samim faktom rođenja na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Cl. 7. Svi državljani srpsko-hrvatsko-slovenački biće jednaki pred zako­ nima i uživaće ista građanska i poli­ tička prava bez obzira na rasu, jezik i vjeru. Razlika u religiji, vjerskom ubjedenju i vjeroispovijesti no će moći Smetati nijednom državljaninu srpsko-lirvatsko-slovenačkom u uživa­ nju građanskih i političkih prava, naročito za primanje u službu, za dobijanje zvanja i počasti kao i vršenja raznih zanimanja i Industrije. Ne će se podanicima srpsko-hrvatsko-slovenačkim propisivati nikakva ograničenja od­ nosno slobodne upotrebe ma kojeg jezika, bilo u privatnim ili trgovač­ kim odnosima, bilo u ispovijedanju vjere. u štampi ili publikacijama svake vrste, bilo najzad na javnim z b o r o v i m a. I pored ustanovljenja zvaničnog jezika od strane kraljevske vlade, daće se izvjesne moguće o I a k š ic e srpsko-hrvatsko-slovcnačkim dr­ žavljanima, koji govore drugi jezik, a ne srpsko-hrvatsko-slovenački, za upo­ trebu toga jezika pred sudov 1 m a, bilo usmeno bilo pismeno. Cl. 8. Sa državljanima srpsko-tu vatsko-slovenačkim, koji pripadaju etničkim, vjerskim ili jezičnim manjin a m a, postupaće se na isti način i I in a ć e iste garancije, pravne i stvarne, kao i ostali pripadnici srpskohrvtsko-slovenačklL Oni će naime Imati isto pravo, da otvaraju o svom trošku dobrotvorne, vjerske i socijal­ ni ustanove, kao i škole i druge HjteknItne ustanove, da njima ^M^Ijaju i kontrollšii ih s praИкВНв se služe u n a s v oim i da slobodno Uv o j u v j e r u. U pitanjima javne nastave kra­ ljevska će vlada učiniti u varošima i oblastima, u kojima stanuju u znatnoj mjeri srpsko-hrvatsko-slovenački dr­ žavljani drugog jezika no srpsko-lrvatsko-slovenačkog slodne olak­ šice, da b! se obezbijedilo, da bude u osnovnim školama nasta­ va izvođena na njihovom sopstvenom jeziku djeci tih dr­ žavljana srpsko-hrvatsko-slovenačkih. Taj uslov ne će spriječavati kraljevsku vladu, da uvede kao obaveznu na­ stavu jezika srpsko-hrvatskog u pomenutlm školama. U varošima i oblastima, gdje stanu­ ju u znatnijoj mjeri državljani srpskohrvatsko-slovenački, koji pripadaju et­ ničkim, vjerskim ili jezičnim manjina­ ma, te manjine će sebi osigurati pra­ vičan dio u iskorišćivanju i dodjeljivanju .uma, koje bi mogle biti određene iz javnih fondova državnim, opštinskim ili drugim bu­ džetom u vaspitnom, vjerskom ili dobrotvornom cilju. Odredbe ovoga člana primjenjivaće se samo na teritoriju dodijeljenu Srbiji ili kraljevini Srba. Hrvata i Slovenaca od 1. januara 1913. godine. (Svršlće se). Sarajevo, 2. februara. : I ‘ ј I | j | Naša prosvjedna skupština od petka I pobudila je opću pažnju javnosti. »De­ mokratski organ donio je o njoj u subotnjem broju prikaz, u kojem priznaje i da je na skupštini bilo preko dvije hiljade ljudi, a u nedjeljnom joj je ! brolu posvetio uvodni članak, pun grd- ; nje, laži i podmetanja. Na tu se provo­ kaciju osvrćemo u posebnom članku, a i ovdje konstatiramo da se uspjelost skup- j štiue obrazuje najbolje u tom, što je , »Glas Naroda« prosto bijesan, pa mu uši ne čuju, šta jezičina izvaljuje. »Jugoslavija« je donijela opširan pri- i kaz na 3*/» stupca, a »Srp. Riječ« je također obećala da će skupštinu opširпје prikazati. I »Jugosl List« donio je opširniji prikaz, kojeg prenosimo u ci­ jelosti radi toga, da dokumentiramo svu besavjesnost pisanja »demokratskog« glasila »Glasa Naroda«. »Jugosl. List« piše: »Jučer poslije podne bila je u haremu Careve džami- I je protestna skupština muslimana, ko- j joj je prisustvovalo više stotina ljudi. Skupštinu je otvorio g. dr. Halidbeg Hrasnica. koji1 je opisao nevolje musli­ mana od prevrata. U zadnje doba desi­ la su se brojna nasilja u bilećanskom. rogatičkom i fočanskom kotaru, pa su ugrožena braća pozvali Sarajlije, da se zauzmu za nnih. radi čega je sazvana ova skupština. Aklamacijom izabran je g. dr. Krasnica za predsjednika'. Prvi je go­ vorio Ali ef. Kapidžić imam i mualim iz Bileće. On le istakao, kako su mushmam živjeli sa svojom pravoslavnom bra­ ćom kao ni u jednom mjestu na Balka­ nu u miru ii slozi. To je bilo i za vrijece prevrata. Medutim.su kratko vrijeme iza toga učestala nasilja, i .potrajala do danas, a vrši ih najviše 100 ljudi iz Bilećkog kotara, koji dovađaju crnogor­ ske pljačkaše. Iza njega zauzeo se SaMb ef. Korkut u vrlo temperamentnom govoru za ugrožene muslimane. Usprkos 150 žan­ dara vrše se nasilja u po bijela dana po Bilećkom kotaru. Trebenje je isto na crnogorskoj pranld, ali tamo ima ko­ tarski predstojnik, ikoji se zauzimlje za narod, dok u Biileći ima najveću vlast jedan žandarski narednik. M ti s 1 i m an! su za Jugoslaviju (jedno­ dušni usklik: Živila!) i žele dobro ovoj državi. Oni se ne miču iz ove zemlje, koju su krvlju na­ topili. Predlaže, da se vođi radfkala g. Protiću i predsjedniku Narodnog Klu­ ba g. dr. Laginji pošalju brzojavni po­ zdravi s pozivom, da ne stupe u vla­ du, u kojoj će biti dosadašnji. Dr. Mehmed Spaho iznio je sve bez­ uspješne korake, što su ih muslimani narodni poslanici poduzeli, da se zašti­ te muslimani. Govorili su još sijedi H. Salihaga Bičakčić, koji je odbio napa­ daje na muslimane kao na crno-žute, Godina II. premda su baš muslimani dočekali cr­ no-žute sa golim mačem i puškom, ka­ da su 1878. došli u Bosnu, pa Seid A_libeg Filipoviić, koji je opisao nesigur­ nost u Sarajevu. Dr. Tupanjac iz Bileće kušao je popularnim riječima da predstavi sakupljenim kako se sada de­ šavaju nasilja na čitavom svijetu pa i u Bileći, ali nc nailazi! na odobravanje. Kao zadnji govornik istupio je g. dr. NikoEnović, koji je istakao da glavnu krivnju na nemilim događajima nosi sam režim, koji na visoka mjesta postavlja nesvosobne ljude. Digosmo prvi jači glas protesta i usplahirene škorpice oko »Glasa Narod’a’« zavrnuše svoje otrov­ ne repiće, da po stoti put izbace otrov svog denuncijanstva i da jednoj impo­ zantnoj manifestaciji građanske svije­ sti dadnu — protudržavnu tendenciju. Šačica ovih štrebera ima kuraži i da se prijeti: »Ako razumemo njihova (mu­ slimanska) osećanja, to ne znači đa ih odobravamo; to ne znači da će m o i h dopustiti«. Kao da ih neko pita za dozvolu; kao da se neko boji nemoćnih prijetnja ove opskurne šačice nametni­ ka i uobražene dječurlije, što umišlja da je pozvana i sposobna za vodstvo države i njenu izgradnju. U patološka! svojoj zaslijepljenosti o- i vi denuncijanti idu čak tako đ'aleko, da | lažu 6 o poklicima, koji su padali i na našoj skupštini pa u svojoj špijun­ skoj i provokatorskoj ulozi pišu: »Po­ sljedica triumvlratorskih govora bila je da su se u masi čuli i poklici: »Dolje Judoslavijal«. Kad se ne bi radilo o a- i tentatu na našu građansku i državljan- i sku svijest, ini se ne bi ni obazirali na | ovu infamiju, nu budući ove škorpije I svojim lažima operišu sa svrhom, da se i ■još koji čas održe na vlasti, moramo ih, suzbiti i raskrinkati njihovu sramnu ulogu. U tom ćemo pravcu citirati jedan list, za koji se može ustvrditi da nimalo ne naginje ni našoj organizaciji ni ko­ joj drugoj stranci opozicionog bloka. Izlažući govor našeg urednika »Jugo­ slavenski List« od 30. januara broj 25. donio je i ovali stavak: »Muslimani su za Jugoslaviju (jednodušni us­ ki ijk : Živila!) i žele dobro ovoj državi!« Provokateri oko »Glasa Naro­ da« shvataju »da u jednoj zemlji ima nezadovoljnih sanjalica ili plaćenih agenata koji s tendencijom seju ne­ zadovoljstvo među masom«. Shvatamo i to i mi, ali shvatamo i znamo i to, da ; »demokrati« i njihovi organi čine — i medvjedu uslugu našoj mladoj | državi. Jer samo su Pribićevićevi pla­ ćenici u stanju, da p o a u s t r i j s k o m uzoru prave »veleizdajnike«; samo su oni u stanju, da svoje ugrožene po­ zicije brane — denunciranjem i provo- ! kacijom. Javaš, gospodo, denuncijanti i izvozničari! Mi smo u petak učinili samo j prvi korak u jačoj i odlučnijoj borbi proti vama u vašof korupciji Strepili vi noznam kate radi svoje sudbine izbjeći joj ne ćete i ne možete. Narod progon vara i stupa u akciju. Zar ne čuste uz­ vike: »U vrstu!«, zar ne shvatate šta oni znače? Podvalama se ne ćete ■ obraniti. One se rasplinjuju i jednog će ј se dana izliti nad glavama baš onih, koil ih danas tako obilno siplju i izbacuju. Jer. zaludu su sva kuenovska sredstva, narod je jači od svakog nacilja; on podnosi, ali se i - revanšira. Biilećka ubojstva predstavljate kao da se »radi o nekim upljačkanim koza­ ma«! Lijepo. A za koje onda babe dušu javiste baš vi u svom listu, da Je u Bi­ leći prije dva mjeseca proglašen — prijeki sud i da je tamo otišoa i krvnik. Što mi znamo, za klanje ko­ za ne treba krvnika, niti se prijeki sud proglasiuje radi »nekoliko koza«. Ali, eto, vi hoćete da se opravdate, pa ne­ ka vam bude i taj »razlog«. Mi vam, ne ćemo kvariti veselja, pa se tješite kako znate i urrtijete. Biće vremena i za kajanje. Doći se vrijeme, kad će se suditi i vašim djetinjarijama i kad će se vaši sastavci navoditi kao primjer, ka­ ko se ne smiju držati odgovorni organi vlasti, makar se ona zvala i »revolu­ cionarnom«. Jedan primjer takog zločinač­ kog držanja citiraćemo iz vašeg pignjejs&ag uvodnika od 1. februara i pod­ nosimo vam ga pod nos baš radi toga, što će služiti kao dokumenat nesvje­ sne veleizdaje ljudi, koji boluju od bolesne ambicije i patološke uobra« ženosti, da su zvani i sposobni za »jedinospasavajuće« uređenje države. U do­ ba. kad sva Jugoslavija kipi od uzbu­ đenja i protesta proti Ital® i njenim zaštitnicima, vaš je patološki »Glas« donio i ove sramne retke: »Govoriovog triumvirata su suviše beznačajni da bi ih bilo potrebno fiksirati. Njihova skup­ ština je, otprilike, u ove dve tri reci: »Mi, muslimani, ja Korkut, Spaho i Hrasnica hoćemo, da pod svaku cenu svijemo oko muslimanskog elementa oreol mučeništva. To nam je potrebno radi Pariza, gde ćemo otići da tražimo zaštitu Evrope nad »bednim muslima­ nima« u kraljevstvu SHS. Ali mi ho­ ćemo još nešto: hoćemo da oborimo demokratsko-socijalističku vladu koja rešava agrar onako, kako nas jedna ša­ ka ne želi; mi hoćemo da srušimo Pribšćevića od koga uzalud tražimo zašti­ te, ali čije žandarme, kad donesu zaštiitu, nikako ne trpimo; najzad, mi ho« ćemo da srušimo ovu državu čilu pavdu za sve mi nećemo, jer smo naučili da uvek budemo privilegisani, da živimo kao begovi, a da ne radimo kao ljudi«. Indignirami gornjim nepromišljenim i djetinjastim izljevima srdžbe desperatr.ih elemenata, što se kupe oko »Glasa Naroda« i niiihovih eksponenata na vla­ di. mi dižemo odlučan glas protesta, proti ovim glupim ispadima i s odušev­ ljenjem ponavljamo jednodušni poklik naše skupštine: .o »Dolje tiranija! Živjela Jugoslavija!« Skopljansld »Rehber« u svom 4. bro­ ju od 20. januara donosi na uvodnom mjestu: »Zahvala našem drugu »Prav­ di«. Glasilo bos. herc, muslimana, odli­ čan islamski list ii dragocjeni naš drug, »Pravda«, čim je dozdala za pokre­ tanje našeg lista, donijela je toplu bi­ lješku, kojom je pozvala svu našu ta­ mošnju braću, koja vladaju turskim je­ zikom, da se pretplate na naš list. Ovaj �ПРАВДА Страна 2. Strana Na sjednici ministarskog savjeta od nas je postupak vrlo ugodno dirnuo i svom snio cijenjenom drugu na njem vr­ j petka raspravljalo se o izbornom redu. lo blagodatni i najljepše se zahvaljuje­ I Usvojen je proporcionalni sis­ tem sa izbornim okružjima, u koja' umo vrijednom i spremnom redakcionom lazc i gradovi. Iznimku čine tri glavna odboru, naročito našem bratu Sakib egrada, koji će tvoriti posebne okruge: fendiji za simpatije, kojima su pozdra Beograd 5. Zagreb 4, a Ljubljana 3 manvili naš list. , data. Uvažujući važnost misije, što je »Pra­ Šta li je sa Sarajevom? vda kao socijalno-politički regulator U ministarstvu je potpisana uredba vrši uredu našom islamskom braćom u za općinske izbore. Vlada je učinila ne­ 'ovom zakutku Evrope, ne smijemo os­ ke ustupke, po kojima će se izbori vr­ tat: ravnodušni prema ovom valjano šiti tajnim glasovanjem u gradovima 1 uređenom listu. Stoga najtoplije prepo­ ručujemo svoj braći, koja vladaju srp- j u općinama gdje postoje kotarske ob­ skim jezikom, da se pretplate na čije- ; lasti. njenu »Pravdu«. Predsjednik je vlade ponovno uputio pismo opoziciji, u kojem traži da se oInteresantna hitrina. Povodom pisa­ poizicioni blok izjasni o svom držanju, nja dubrovačkog »Naroda« o ranijem i jer do malo ističe rak kad će se Narod­ radu sadašnjeg komesara u Kraljevici, : no Predstavništvo sazvati ili — raspu­ s ministar unutrašnjih djela naredio je po- ; stiti. trebne izvide prema čijem će rezultatu U političkim krugovima razno komendonijeti potrebnu odluku. tarišu to, što su se zajedno kod g. NinTako presbiro o pisanju »Naroda«. | čića našli ла ručku Vesnić i Pribičević. Mi smo iznijeli na stotine nezakonitosti i Koncentraciona vlada imala bi se sas­ i desetke krivaca, ali Pribićević ni mu- ; taviti od 6 »demokrata«, 4 radikala i 2 kajet. Njegovi organi neprestano trube narodno-klubaša. Socijalisti su izjavili o jednakosti: šta bi onda sa pretstav- ( da će ući u vladu samo onda, ako ne kom muslimana iz Rogatice? bude zastupnika Koroščeve stranke. Suzbijanje nepismenosti. ) * Piše: Dr. Eug. Sladović pl. Sladovički. Ostaje nam međutim kud i kamo veći broj nepismenih držav­ ljana, koji čine tako ogroman posto­ tak, da naprama njemu upravo iščeza­ vaju malodobni iepismenjaci. To su ne­ pismen'. državljani od 11, godine života dalje. 1 ti državljani imaju jaki indivi­ dualni psihički interes da nauče ele­ mentarna znanja, koja uzdižu čovjeka kao razumno biće nad animalni okoliš i čine ga dionikom općega ljudskog na­ pretka. Sto čini država u tom pogledu? Ona to more nepismenih, koji žive u tami i neznanju, prepušta privat­ noj inicijativi! Uspjesi tc privatne inicejative nijesu u stanju doskočiti to­ me zlu. Na taj se način ne može izli­ ječiti ta opća »bolest«, jer je sve pre­ pušteno samo — dobroj voli. »Do­ bra volja« je vrlo hvalevrijedan, ali i problematičan pojam. Rijetki su poje­ dinci, koji tu stvar shvate onako, ka­ ko ju je shvatio i proveo mnogopoštovani o. fra Didak Buntić kod hr­ vatskog dijela našeg naroda u Herce­ govini. Tu treba jača poluga, koja će pokretati rad oko suzbijanja nepis­ menosti kod odrslih državljana. Poje­ dinac, koji živi u državnoj zajednici, ima i dužnosti i prava i to kako, spram sebe tako i spram zajednice. P r o -'. svjećenjc pojed n c a njegovo je pravo, ali ujedno i njegova dužnost. Svaki individium, koji živi u današnjem vijeku, u vremenu demok­ ratske forme džavne zajednice, treba ; m o r a da je prosvijećen. To nije nje­ gova privatna stvar, jer su tu po sri­ jedi javni interesi. Zato se ne može njemu pustiti na volju hoće li biti pro­ svijećen li ne, jer je to njegova duž­ nost spram samoga sebe i spram dr­ žave. Ako nije prosvijećen ne može sudjelovati kod vršenja državne vlasti. Stoga je u tom pravcu potrebna naj­ energičnija akcija države. Ta akcija može postojati samo u tome, da se za kotlom uvede i statuira opća ob­ razovna dužnost za odrasla ne­ pismena lica. To je u načelu posve pri­ rodna stvar. Država, koja ima pravo, da u interesu zajednice u cijelosti mo­ bilizira sve fizičke i ekonomske snage svojih državljana i da im određuje voj­ ničku i poreznu dužnost, državljanski porez u krvi i novcu. — koja mobili­ zira psihičke snage pojedinaca od 7. do 11. godine određujući opću školsku ohvezatnost, ima. bezuvjetno pra­ vo da zavede rečenu državljans k u obrazovnu dužnost, ako to traže opravdani i važni interesi. Dr­ žava ima to pravo tijem više, jer ta sila nije nasilje, nego samo jedna po­ trebna mjera, koju iziskiva faktično stanje. Jedino ta mjera može temeljito i radikalno iščupati korov nepismetfosti na našoj narodnoj njivi. Država tre­ ba da i u buduće posvećuje školi naj­ veću pažnju. Redovan, normalan i solidan rad i prosvjećivanja naroda treba da i dalje leži na školi i na učiteljstvu. Ali mi­ mo š k o I e treba se preko obrazova­ ne dužnosti pobrinuti za obrazovanje odraslih nepismenih lica, koja su : izmakla dobi školske obvezatnosti. Taj se rad oko suzbijanja nepismenosti kod odraslih ne može i ne smije monopo­ lizirati. Kod toga treba da sudje­ luje svaki inteligenat, sva javnost. Svak treba da u tom pravcu učini ono što može, — a to može svatko! Praktični I uspjesi seljačkih škola po Bun: tićevoj metodi u Hercegovini i sad u Hrvatskoj dokazuje, da je za poduča­ vanje odraslih nepismenih lica sposo­ ban svaki pismen čovjek bez razlike spola i staleža. Tu leži težište ob­ razovne dužnosti. Prosvjetu treba s oc i j a I i z i r a t i. Svaka jedinica našeg naroda treba da ima jednaka prava i jednake dužnosti. Ako to načelo primiveliko. Jesam, u vrijeme, kad je brašna jenimo za našu prosvjetu, znači, d a svatko mora da je prosvije­ ćen, ali da i svatko1 treba da prosvjeduje. To se može sprove­ sti samo na temelju obligatornog pohađanja tečajeva za odrasla nepismena lica i na temelju obliga­ tornog podučavanja nepis­ menih sa strane inteligencije. Ovdje ne koriste sve lijepe fraze o podizanju i reorganizaciji pučkih ško­ la, n boljoj plaći učitelja. — jer da ima kod nas pedesetput više škola i najbo­ lje plaćeno učiteljstvo ne bismo mogli uškolovati naša odrasla nepismena li­ ca!... To je posve drugo polje rada. Ne­ pismenost odraslih može se suzbijati samo mimo redovite škole, i to osni­ vanjem tečajeva ili seoskih kratko­ trajnih škola, u kojima se odrasli anal­ fabete uče čitati, pisati i računati, a pored toga se upućuju u sve one gra­ ne života, koje su im prema njihovom zvanju najpotrebnije. Ako se to i dalje prepusti samo privatnoj inicijativi i do­ broj volji, dogodiće se ono, što i sad vidimo, — da je uspjeh minimalan. U tečaj se upiše 80 nepismenih, na prvi sat ih dođe 50, — a na trećem satu sjede samo dvojica! Dok nema zakon­ ske podloge ne može se očekivati bolji uspjeh. Primjer fra Buntića čini jedan izuzetak. - a kakav bi taj uspjeh bio kad bi se kroz nekoliko godina provađao obvezatno?!... Nema sumnje da treba odraslim ne­ pismenim licima, kad s uspjehom svrše tečaj, posvetiti daljnu brigu. Za to slu­ že t. zv. putujući učitelji, pučke knjiž­ nice. predavanja, pučki listovi i slično. To je jedini način radikalnog li­ ječenja nepismenosti, te rak-rane na­ šeg naroda. (Nastaviće se). *) Vidi početak u 108. broju. Ur. Бр»ј 116 Br»i PRAVDA Prosvjeta i škola Učiteljstvu narodnih osnovnih škola za Bosnu i Hercegovinu. Učiteljstvo narottaih osnovnih škola za Bosnu i Her­ cegovinu, premda od svih staleža od uvijek najkukavnije plaćeno, jedino je medu državnim namještenicima svili ka­ tegorija, koje mimo svili načela najelementarnije pravednosti, formalno i fak­ tično u protuslovlju sa parlamentarno izglasanim i po Kruni sankoionisanhn za­ konom, do danas nije primilo svoja još u augustu pr. god. zakonski regulisana beriva. Isto tako učiteljstvu narodnih osnovnih škola nije doznačen ni percentualni doplatak, koji je ostalom činovništvu i namještinicima, obzirom na ne­ održive prilike skupoće i apsolutnu ne­ mogućnost i najkraćeg odlaganja, teleg­ rafski već pred mjesec dana dozvoljen i isplaćen. Pogledom na okolnost, da ova činjenica prosto onemgućava mate­ rijalnu egzistenciju učiteljstva, a i mo­ ralno ga nemilice ponizuje, Odbor Sa­ veza Učiteljskih Društava za Bosnu i Hercegovinu, svjestan svoje ogromne odgovornosti prema staležu. 1 na bez­ brojne upite i protestne telegrame, koji mu stižu, saopštava ovim svojim kole­ gama, da je on potpuno iscrpio sva mo­ guća zakonska sredstva u svrhu što br­ žeg realizovanja regulacije učiteljskih beriva. No na svoju svestranu akciju u ovu svrhu, naime na ponovna sazivanja učiteljskih sastanaka, odašiljanja rezo­ lucije i ponovnih deputacija zemaljskoj vladi, molbenih i protesnih telegrama centralnoj vladi itd. — ne može naža­ lost dosad da najavi nikakav pozitivni uspjeh, osim možda komunikej Zemalj­ ske Vlade u Nar. Jed. d 17. o. mi. Od­ bor Saveza Učiteljskih Društava otkla­ nja ovim od sebe u ovom pitanju sva­ ku odgovornost prema staležu, kao i za ono posve razumljivo i opravdano neraspoloženje, koje je naravnom pos­ ljedicom ovakovog postupka. U Sarajevu. 25. jan. 1920. Odbor saveza učiteljskih društava, Bosne i Hercegovine. Ovim riječima ne treba nikakva ko­ mentara. One govore mnogo. Kakva će •sada izgledati nastava nezadovoljnih, gladnih i potištenih učitelja. Misli H na ovo g. Šćepan Grđić, šef škol. odsjeka zemaljske vlade? Ako zbilja misli, ako ima osjećaja trebalo bi da ga ovo vri­ jeđa i jednostavno da položi svoju po­ vrijeđenu čast u ruke hladnih, tupih i bezbrižnih ministara u Beogradu. Tre­ balo bi, jer ovo mu je inače jedan ve­ liki moralni šamar... MUSTRA OD ŠKOLE. Pišu nam iz Olova: »Gotovo mjesec dana u ovdašnjoj školi nema podvoriiika. Iz udaljenih sela do 7 km dolaze djeca u ledenu školu, te kad dodu, on­ da istom sama sobom lože vatru. Za­ mislite samo na ovakoj zimi jadnu dje­ cu golu, bosu i gladnu u hladno« školi!. Pa dbk se još sirova drva malo razgore, djeca skapavaju. A kakva je škola? Kroz mjesec dana nije ni pometena. Upitah učitelja, šta je na stvari, a on mi odgovori: »Da moje Iđtjete ne lide u školu, ja bih je davno zatvorio. Podvornik je pravovremeno otkazao opći­ ni i otišao na 15. decembra 1919. Na­ čelnik nije kroz 6 nedjelja ni potražio drugoga. Javio sam i kotaru, ali nema odgovora. Ako hoćete, šaljite djecu, ja sam tu da ih učim ali ih ja neću ras­ pustiti«. Pravo mi je rekao. Ne krivim učite­ lja, koji zaista djecu dobro podučaje. Lijepim postupkom sakupio je 70 djece, koja prema našim prilikama školu vr­ lo lijepo pohađaju. Ima ih desetak iz * udaljenih krajeva, koja su dragovoljne došla, dok neke roditelji ovdje izdrža­ vaju. Sva je pogrješka na općini', koja ne vodi brige ni o čemu. Mi plaćamo škol. knjige, kupujemo od početka ove godine djeci teke po 7 K, kupujemo' tin­ tu, pera, olovke, uopće sve, a općina se ne će da poštara, da školi nabavi drva, već nam se djeca mrznu. Učitelj je kroz 2 godine držao škol­ skog podvornika i za svoju poslugu. U zadnje mu je vrijeme plaćao mjesečno kolik li općina i hranio ga. Kad mu aprovizacija nije htjela istoga kroz godi­ nu dana priznati ni na njega izdavati životne namirmee. morao mu je otka­ zati, a on za 50 K nije htio ostati škol­ ski podvornik. Kad se općina ne brine za školu, radije da izgubimo općinu, ne­ go školu. Mjesto što dajemo općini, ti­ me ćemo školu svačim osigurah, pa ne ćemo morati djeci ništa kupovati, a djeca nam ne‘će od zime skapavati. 1 onako uzalud plaćamo i načelnika i bi­ lježnika, koji samo po cijeli dan skaču po lovu, a narod od njih nema nikakve koristi. Sada samo o školi, a drugi put ćemo se osvrnuti i na drugo. Prisilno zatvaranje čaršijo. (Glas iz provincije). h.— U najnovije vrijeme državne su vlasti počele prilikom upućivanja svi­ jeta o načinu proslavljivanja narodnih blagdana uvoditi1 i jednu nepraktičnu novotariju. A ta je, da preko cijelog da­ na, koji sc svetkuje, moraju svi dućani i sve radnje biti zatvorene. Ovo drži­ mo nepraktičnim iz više razloga, a najglavniji je taj, da ako od nekoga trašiž da bude veseo, ne smiješ mu oduzimati slobode i ograničavati ga. Niko ne mo­ že reći da u jednom gradu vlada ve­ selje, ako je zatvorena čaršiia i ako su nepristupačna ona mjesta, na kojim se ljudstvo sastaje i razgovara .Zatvore­ na čaršiia podsjeća samo na mrtvilo. Osim toga zdrav razum ne trpi da mu sc diktira, na koi način će pojedi­ nac manifestirati svoje veselje. Mnogi baš ističu svoje veselje tim, što ćc se pristojno obući i po miloj volji na sve­ čani dan prohodati i posjetiti svoje znance u dućanima, kafanama, berbernicama i tome slično, ili će napraviti izlet, provozavši se u fiakeru ili izjahavši dobrog konja negdje tizvan gra­ đa. Ali nema svako fijakera i dobrih konja, nego je najveća većina upućena na svoje omilielo mjesto u vlastitom du­ ćanu ili radionici, gdje je sav svoj ži­ vot utrošio veselo radeći i dočekujući svote znance i prijatelje na sladak raz­ govor. Ima ih mnogo koji ne pohađaju kafana. čitaonica, hotela ni birtija, ne­ go im je nhihov dućan li radionica srcu prirastao više nogo kuća, u kojoj žive njegova djeca i rodbina. Jer tu im je vrelo života kućnog. Tu zrelije razmišНаСц o tome, kako će svoj dom bolje unaprijedit', svoju djecu usrećiti, tu pročitaju novine i knjige, tu ih je na­ vikao naći njihov prijatelj, s kojim će se porazgovortti i o važnim poslovima posavjetovao. Ovakih, rekosmo, da je naj I i I i j I i više i ovaki se osjećaju najzadovoljnije, kad su slobodni pristupiti u svoje i na svote. Naložiti im. da moraju svoje radnje i dućane radi veselja zatvorit, znači oduzeti im slobodu i prisiliti ih, da mjesto veselja budu ubijeni u pojam i da određenog dana lutaju kao muha bez glave ili da negdje u zabitnosti po vazdau čame, jadikuju i ljute se na druš­ tvo, što ih bezrazložno ograničava u njihovoj slobodi, koja je svakome sveta. A šta se s tim još nanosi neprilika onima koji nijesu trgovci niti zanačije, ali im je životarenje, kućanstvo i go­ spodarstvo usko skopčano sa onima u čaršiji? Vrlo je malen broj onih, koji kod svo­ je kuće imaju veće zalihe soli, brašna, krumpira, cilindera š frtilja za lampu i nebrojeno drugih nužnih životnih na­ mirnica. pa kad im zatreba da se u čaršiji podmire, ponesu ono nekoliko kukavnih krajcara, a kad u čaršiji udare na poznatu prazninu i mrtvilo, umre u njima i ono malo jadnog vese­ lja i nade, tc se vraćaju u praznu i mra­ čnu kuću ili kolibu, da progaduju i na­ pate se za ono vrijeme, za koje je odozgor stigao nalog — od sitih i obuvenih da se praznik mora provesti u naj­ većem veselju! Ljudi su stvoreni sa različitim ćudi­ ma, pa im ni ukuj nije jednak. Neko je zadovoljan, kad ga pustiš da u miru vr­ ši svoje svagdanje poslove, neki opet ne mogu polovicu sahata na jerihom mjestu sjediti, jer osjećaju ugodnost u promjeni. Neki vole pjesmu, svirku' i galamu ; drugi se od toga uklanjaju, pa '■je neopravdano siM jedne, da proti svojoj volji i naravi čine ono što čine drugi, koji su oprečnog temperami protivne naravi i navike. 1 pored svega toga, čemu slićar ::иТЈ Zar nije J|^B| ' Ja �državu i društvo, ako se trajno Ddđtžava stalna disciplina, ako je sve na svome mjestu, ako je svaki državljanin uz svoj nakovanj, na kojem svaki za se kao pojedinac, a uz to svi skupa kao cjelina kuju sreću i napredak sebi i svojoj zajedntioi. Ako je momentano na­ stala nužda jednome ili nekolicini njih, da se iz vlastitih interesa udalje ođ svolih nakovanja, neka se barem ne sili i one druge, da se i oni moraju udaljivati, jer ako se ovima s tim nanosi šteta, nanosi se uz to i cijeloj zajednici. Ni na kraj pameti nije Iksu, kad bu­ de radi putovanja pninužden zatvoriti svoju magazu, da iz zavkftiostt sili komšijti trgovca Ipsilona, da ‘je dužan i on to učiniti, da ne bi ji njegovoj odsutno­ st* nagomilao svoje »lago, jer zna, da tnu Ipsiilon nije ništa kriv, a nijesu ri­ jetki slučajevi, da i on pazaruije i radi, a njego vkomšija bude zapriječen is is­ tog ili sličnog uzroka pa mora svoju rad­ nju zključati. Obojica su svjesni, da ra­ deći koriste i jedan drugome, a i osta­ lom društvu. Drvo se na drvo naslanja, pa i čovjek na čovjeka. (Svršiče se). flaši dopisi Tešanj, koncem januara. U 105. broju »Pravde« izašao je do­ pis iz Tešnja pod gornjim naslovom, u kome su iznešene nekorektnosti i zloupotrebe uredovne vlasti pristava Popovića. Na taj je dopis odgovorio naj­ prije N. Tešić u »Srpskoj Riječi od 15. o. mj., a onda glavom pristav Popović (naravno, bez potpisa!) u »Glasu Na­ roda« od 16. o. mj. Pa šta vidimo? Mjesto da pokušaju dokazati neistini­ tost tvrdnja iznešenih u našem dopisu, oni su okrenuli na posve drugu stranu, Počeli su napadati g. Ademagu Mešića, koji je po njihovu sudu pisao onaj do­ pis. Svako objektivan, ko je čitao do­ pis u »Pravdi« i oba odgovora, dobio je dojam, kao da gleda prepredenog hrsuza, koji je počinio krađu, pa svijetu viče: Držite lopova! — kako li od sebe odvratio pozornost. II dopisu je jasno i otvoreno rečeno, da je pristav P. pribavio Tešaću preko svojih attbaba na vladi zemlju u DubaIju. koja se je'imala podijeliti beskućnicima,. a koju će ovako g. Popović sa svojom rodbinom podijeliti. Mi niti smo ■tražili niti! tražimo, da se ta zemlja da­ de g. Mešiću, šta više mi tražimo, da tu zemlju ne dobije ni Tešić ni Mešić. Prvi ne zato, što se obrađivanjem zemђс niti je kada bavio, niti će se ba­ viti kao mejhandžija, koji uz to već ima i onako velik posjed, a drugi zato, jer i on ima svoju zemlju i jer može ku­ piti, ako mu treba. Ali smo htjeli da pokažemo, kako se koti nas provodi agrarna reforma i primjetimo: Dok se muslimanskim posjednicima otima njioova djedovina, do-tle se gazdama daje erama zemlja; dok pristav Popović na­ govara pravoslavne seljake, da zaora­ vaju našu beglučku zemlju — radi če­ ga će imati kad i odgovarati — dotle, preko svojih prijatelja na vladi pribav­ lja šurjaku, a p o I o m i s e b i, erarno zemljište. Smiješno je izmotavanje gosp. Popovića, da je Tešića preporučio pred­ stojnik i geometar, kad je poznato, da Strana 3 Ствапа .PRAVDA* — „ПРАВДА* Број 116 Broj I je predstojnik novajlija kod nas i k to­ | mu, da je pravi sreski načalnik sam । g. Popović, koji kod na.s vedlri i oblači. Zašto ni jedan od gospode nije opro: vrgao činjenicu, da Tešić nije pravi šefija te zemlje, jer se ista ne nalazi ne­ ; posredno uz njegov posjed, već obila­ ze kao mačci oko vrele kaše i nabacu­ ■ ju nekakva prodavanja, od erara dobitvene zemlje. Mi ne znamo, da li su i u kohko su te tvndhje tačne, ali se čuditmo, zašto g. P. kao pristav, kojem je - kako izgleda — ta stvar poznata, nije zapriječio te prodaje? Ali briga njega za to. Ta, američka odijela on je bez ikakove komisije dijelio po svom ćejfu dobrovoljcima, svojim prijatelji­ ma i onima, kojima je on htio bez ob­ zira na to, da Ii su bili potrebni; a ovi ga čim su izašli iz ureda javno proda­ vali u čaršiji! Iznoseći gornji slučaj sa zemljom, u dopisu je tangirana porodica g. N. Te­ šića. Svako jasno vidi da je to moralo biti, ako se je htio u pravoj slici prika-, zati ovaj nekorektan čin pristava Popo­ vića. a da nikome nije bilo ni na kraj pameti, da vrijeđa ovu inače čestitu obitelj. Nu to je dalo dovoljno razloga g. Popoviću, da uzme na nišan .»aginice i bcgovice«, za kojima njemu toliko zazubice rastu, pa se je često u društvu mlađih muslimana znao toliko zaletjeti tražeći, da ga ovi ožene kakovom bo­ gatam begovicom. Dakle, kako vidite g. Po-poviću, vi ste već činili ono, čime se prijetite, da ćete, naime »tangirati ! aginske i begovske kćeri u vezi sa taktrerima i tapijama« (Molim, g. Popović je m-inucav, pa mu je teško izgovoriti takrir, stoga; taktrerima!), pa mi smo ipak ostali hladnokrvni! Da bi se prikazao što vjernijim »de­ : mokratom«, veli, da Ademaga ne može danas rovariti protiv Srba i »vrbovati muslimane u šuckore, ali može u Jug. i Musi. Org., koja sa svojim organom »Pravdom« vodi prema promjenjenim prilikama u drugoj formi istu harangu ■protiv Srba i seje nezadovoljstvo«. Ni­ smo advokati g. Mešića, pa da ga bra­ nimo od objeda, da je vrbovao šlick o r e i ro va r i o p r o t i v Srba, ali nam je začudno, kako je g. Popović, znajući da je to Ademaga radio,,ipak mogao sve do skora prijateljevali s njim, te kako se može još i sad s njegovim sinom prijateljski dopisivati. Malo tuhafli stvar, je Г de, g. Popoviću?! Svim više moramo da s indignacijom odbije­ mo objedu, da J. M. 0. vodi harangu protiv Srba. »J. M. 0. vodi borbu proti individua takovih, kao što ste vi, g. PoI po-viću, koji ste sebi uzurpirali vlast i ■ izrabljujete je u svoje lične i stranačke svrhe, koji ste inficirali cijeli naš javni život korupcijom i protekcijom, i koji hipokritski hoćete da prikažete borbu proti vas kao borbu proti srpstvu i Srbima. Čestiti srpski narod, naša bra­ ća, a naročito radikali .nemaju s vašim prljavštinama ništa zaiednčkoOdgovrati na nepismene i prostačke uvrede g. P., koji veli »azijsko kavaHrstvo »Pravdina« inspiratora i blrtahta dopisnika« i polovina glupih čitača »Pravde« ispod dostojanstva nam je. Taj je bon-ton g. P„ koji u uredu od­ ličnim građanima govori da lažu, sigur­ no donio iz Zeneve, a poznato je na­ pokon, da svako daje ono, što ima. Nu vrhunac drzovitosti postigao je g. P., kad veli: »Povodom tih napadaja na FELJTON. pristava Popovića kao na naprednog nacionalnog i kulturnog radnika (Iš, ne praši, jadan-) priredili su svi napredni elementi bez razlike Popoviću ovacije, koje su upotrebili pristaše J. M. 0. za povod za proLvizjave, koje su odisale istim duhom kao i »patriotsko« pisanje organa tih šuckora »Pravde«. Da se vi­ di, kako su mizerne te »ovacije«, navešću posve tačno tok njihov. Nekako bli­ zu ponoći drugi dan pravoslavne svetko­ vine nekoliko je pjanih mlađih Srba u srpskoj čitaonici vikalo: 2ivk> Popovjć! Dolje Pravda«! iM. Na ulici se je slu­ čajno desio neki dečko, D. T„ koji je to čuo, pa je onda viknuo: Živjela »Pra­ vda«! Na to je onda kao bijesan Istr­ čao iz čitaonice školski upravitelj Pero Mflošević, naravno pijan, napao na dječka, ovaj pobjegao u kafanu gradske čitaonice a učitelj za njim: uhvatio ga, izmlatio i izderao mu kaput. Kasnije, kad se je valjda malo otrijeznio, рокаjao se je radi toga, jednog pedagoga nedostojna čina, počeo je dijete moliti za oproštenje, i obećavati da će mu pla­ titi kaput. Kad su za to čuli neki mla­ dići, koji su sjedili u gradskoj čitaoni­ ci, sakupili su se i priredili spontane manifestacije, otpjevavši narodnu him­ nu pred kućom pristava Popovića u znak protesta protiv izazivanju njegovu i njegova društva. Popović se naravno nije smio prijaviti, nego je s drugima, počeo — pucati iz vojničkih pušaka iz svog stana. (Lep ka­ valir! Op. ur.). Eto tako su tekle te ovacije i »protivizjave«. Svako, ko iole ima obraza stidio bi se ovakovih ovacija, ali su one i ovakove dovoljne g. Popoviću, da mu umire i onako napola začmalu savješt, te da njegovim »demokratskim« zaštitnicima na vladi pokaže, da ipak neko ima uza nj. Na tvrdnju g. Popuvića, da su tu bili svi napredni elementi bez razlike, izjavljujem ovo: evo 500 K u dobrotvorne svrhe, ako g. Popović navede makar 3 napredna nmsbmana koji su bili u ovacijama! Ni posao, dakle! G. P. htio bi da bude i duhovit i ciničan, pa svodi naše neraspoloženje prema njemu na riješenje agrara, te nam imputira uzdahe kao: »Ej, devri-zeman, nema više kmeta u mirazu!« Mi nemamo irtsta više razloga da žalimo za kmetstvom od samog g. Popovića, budaći je sam g. Popović kazivao da je i on spahija, da ima kmete u Stocu, pa nam se stoga ti njegovi uzdasi uistinu čine iskrenim. G. N. Tešić žali, što su ovim pomuće­ ni bratski odnošaji između pravoslavnih i muslimana. I nama je to žao, Samo krivac tomu nije medu nama, već me­ du Vama — g. Popović, koji je pristranim držanjem u zemljišnim sporovima, uvredama odličnih muslimana (za koje će uostalom već odgovarati pred sudom!) protekcijama i zlorabljeniem ur. vlasti i dr. pomutio te lijepe odnošaje. Kad je došao u našu sredinu mi smo ga svi. i muslimani i pravoslavni, primili sve­ srdno. jer smo držali da će biti korek­ tan. Ali kad je g. P. počeo otkrivati masku, pod kojom je bio zadobio naše simpatije, te kad je počeo voditi s jed­ ne strane egoistično-ličnu, a s druge strane strančarsko-»demokratsku« po­ litiku, onda smo se morali razići. Na­ šavši. naime, dobru kravu muzaru — i dvije stvari, koje su mu bile nove; o svome una! predenju, i o pogledu kojim ga je mlada pjesnikinja I dva puta pogledala. : A. Hifzi Bjelevac: VII. Rene Logotetides. (28) — Gorušuruz. ..« rekne ihsan osmjehnuvši se. Sabiha ode preko Ahmetova trga prema konaku, a Ihsan ostane gledajući za njom. Prošlo je nekoliko ćasaka, a on je još uvijek gle­ dao onim smjerom kuda je otišla mlada pjesnikinja. Nije mislio više o njoj, ali još nije skrenuo avoga pogleda dok mu ga nije presjekao fijaker, koji je kraj njega lagano išao. Ihsan pogleda u kola i prepoznavši Ifetu zbuni se. Ona mu dobaci prolazeći polako kraj njega: »Sutra smo u Makar-kbju« .. . Ihsan kimne glavom i osmjehne se, a kola po­ đu brže. Bilo je već šest sati popodne. Dan je bio spa­ ran i težak. Osjećala se prašina u zraku. Lišće na drveću preplanulo od sunca a preko puta pred ku­ ćom u bašćom perzijskog poslanstva klonulo cvijeće ' zapare i čekalo noć da donese rosu s mora i mije od prašine, kojom ga je ulica posula i ururzade stajao je još neodlučan na L ■? sa Sabihom razgovarao misleći o Ihsan se je mnogo borio dok je odlučio posje| titi Renu kod njezine kuće. Koliko je god sebi razlagao i dokazivao, da je prijašnji odnos samo us­ pomena ipak kada je stupio na vrata na kojima je bila pričvršćena ploča s imenom: »Dr. Rene Logote­ tides« dah mu je stao i osjetio nesigurnost. Bio je zbunjen. Penjući se uz basamake na prvi sprat, ko­ ji je Rene držala za sebe razmišljao je još uvijek: ; kako bi se vratio. Kad je došao u predsoblje i preI dao svoju posjetnicu sobarici odahnuo je istom i i rekao u sebi: »Moram je viditi« .. . Vrata je otvorila sama Rene ugodno iznenađej na njegovom posjetom i povela ga unutra. — Gospodin lhsanbey, izvolite u moje sobe, j jer ovdje primam samo bolesnike — reče Rene pruI žajući ruku došljaku. . . । i : , ! : : i ; »Pa, ako sam i sam bolesnik mogao bih i ov­ dje ostati« — odgovori Ihsan htijući se pošaliti. No nije uspio, jer je utisak bio sasvim drugi. Glas mu je bio sumoran i zvučio je sjetno. ■ Rene ga provede kroz nekoliko soba i dovede I u jednu raskošno uređenu, veliku salu. »Izvolite, lhsanbeyl Kako sam došla u Carigrad I , i | . fabriku u Tesliću, kojoj se je nametnuo za komesara, u koju Se smjestio i brata, profesora Vasilja, da valjda tamo pre­ daje povjest i zemljopis! i u čijim se fi­ jakerima šepiri, te od koje prenosi namještaj njenih pobjeglib činovnika Švabas — htio je da još dalje raširi svoje mreže i da dina­ stiju Popovića osigura na vječnaja vre­ mena. S druge je strane počeo agiti­ rati za »demokrate« i progoniti one, ko­ ji su simpatizirali s radikalima. Kao od­ bornik gradske čitaonice zapriječio je da se ova pretplati na »Srpsku Riječ« i »Hrvat«, kako članovi ne bi mogli biti upućeni u »demokratski« rad. svim je silama radilo, da se ne održi ni jedan radkalski zbor, kako bi se svojim kaponfama mogao pohvaliti, da je Tešanj »demokratski«, bar što je do pravoslav­ nih. Radi ovog potonjeg ne bi mu ni zamjerili, da je on iskreni »demokrata«. Ali kako je u tome stalo, najbolje svje­ doči okolnost, da je u vrijeme kad se je »demokratskoj« vladi počela ljuljati stolica, izjavio u gradskoj čitaonici, da on ne pripada ni jednoj stranci. Sad, kad su se »demokrati« počeli osjećati opet sigurnim, njihov je i srcem i du­ šom. j Sad za sad smo imali samo to reći g. P„ a ustreba li, mi. smo uvijek na i bilježi i spremni, da donesemo kudika­ ‘ mo više dokumenata, iako znamo, da se neće »demokratska« vlada prepasti naslova »Korupcija i protekcija«, jer kad bi to učinila, ne bi bila »demokratska«.. i U strogo ustavnim državama i gdje ‘ korupcija nije okužila sve do mozga, za ovakove bi čine, kao što je iskorišćavanje uredovne vlasti za ličnu korist, i svaki državni činovnik bio smjesta ‘ stavljen pod' odgovornost. [ Ali ko bi se u nas usudio još na to! ■ Tešnjak. I ; ■ i i Politički pregled | Jugoslavenski odgovor i ako u stva­ : ri odbija alternativu, predloženu u sa­ vezničkom ultimatumu, sastavljen je u i pomirljivom tonu i teži ponovnoj diskuI s®. Naše kraljevstvo izjavljuje da je : gotovo primiti riješenje u skladu sa i predlozima predsjednika Vilsona od 1 prošle godine. Ističe da je londonski ugovor tajan i da njegov tekst nije ni­ [ kad zvanično dostavljen jugoslavenskoj vladi, kojoj je prema tome zvanično nepoznat. Srbija (!) ne može da uzima u ocjenu riješenje, zasnovano na jed­ nom ugovoru, koji nikad nije imala pri­ like razmotriti. I Poslije predaje odgovora na ultima­ tum poslanici Engleske i Francuske po­ sjetili su predsjednika vlade radi bli­ žih obavještenja. Kako saznaje beog­ radska »Pravda«, u razgovoru se je ra­ spravljalo i o američkom protestu, koji :e uložen u Parisu. Jadranskom problemu »Temps« je jiosvetio nov uvodnik, u kojem između ostalog piše: »Glede projekta LIolda Georgea nastaje u Beogradu, da dobi­ ju dozvolu i vrijeme za traženje nekih izmjena. U ostalom nije dovoljno znati kako su se saveznici odlučili da rbiešc jadranski problem, već bi trebalo znati nisam nikog primila u ovoj sobi« . . . izgovori se Rene pokazujući mjesto posjetiocu. Ihsan sjedne. Rene uzme mjesto do njega na stolici. Čas su oboje šutili i kao da je svako htje­ lo udesiti i izmisliti predmet za razgovor, da ih ne bi srce prebrzo odalo. On je razgledavao'slike po zidovima, uočivši svaku i najmanju sitnicu i učinilo mu se, da tamo među cvijećem pred velikim zlatnim ogledalom vidi svoju sliku- Onda je okrenuo pogled po ostalim predmetima i priznao izvjesnim dijelom zavist i da je u istinu sve na svom mjestu. Rene je gledala preda se. Kroz teške perzijske zavjese prodiralo je sunce tek negdje u salon. Jedna zraka padala je ravno na Reninu glavu i njezi­ nu kosu činilo još svijetlijom i crnjom. Ihsan se jedva usudio pogledati je pozornije. U profilu, ozbiljno lice Renino, nčšto mršavije i blijede nego prije četiri godine dobilo je sada potpun izraz klasične ljepote u skladu s velikim očima, tankim obrvama i ravnim nosom, kao da je crtom omjeren između očiju do više usana. Crni prami kose pali su iza ušiju niz pun vrat i sakrili se pod bijelu opravu Reninu pod kojom su sakrivene grudi u ko­ jim se je dizala bura osjećaja, da konačno dođu srcu i da ono progovori. Ihsan je to naslućivao po nervoznom premetanju sad desne, sad lijeve noge i po prstima ruku kojim se je igrala s olovkom i komadićem papira, valjda istrgnutim iz njezine biIježnice. (Nastaviće se �Crpana 4. Strana Spoj 116 Bi oj „ПРАВДА* — »PRAVDA* čenja, da pred njim dolaze u pozadinu i napredak, jer ona preuzimlje inicijati­ i u kojoj mjeri oni mogu da garantumuslimanima postupa onako, kako se vu podjele rada medu velikim dijelom sva druga, i ako a-ktuelna pitanja. To «u da će njihova odluka biti izvršena. I postupa prema ostalim radnicima, a vrijedi ne samo za nas muslimane već ■državljana, koji ekonomski najslabije Ni D' Annunzio na Rijeci, ni admiral radnike molimo, da se odupru ovakim stoje. i za sve druge elemente našeg troimeMilio u Dalmaciji ne pokoravaju se ta­ i sličnim zapostavljanjima, te da od lijanskoj vladi. U Beogradu se pitaju; Podjela rada poznata je svim kuitur»Glasa Slobode« zahtijevaju respekto- ; nog naroda i mi ako ovdje govorimo । kao muslimani, a o muslimanskoj i obrt­ to će ih primorati na poslušnost? Opvanje a istu onaku pažnju, kakvu po­ nim narodima samo te podjele rada im ničkoj banci kao muslimanskoj, te ako j mu-sli-manii ne poznajemo, a kako se či šti interes Evrope zahtijeva, da se Ta­ svećuje ostalim radnicima. želimo i jedva čekamo da ona otpoč- I ni na našu najveću nesreću, tu podjelu, lijani i Jugoslaveni zbliže putem prija­ »Mcrhametova« skupština, Dne 30. I ne svoje djelovanje na ekonomskom teljskog sporazuma i da se bliski po­ januara t. g. u petak u 3 sata postile | unapređivanju muslimana — time se i- I rada ne poznaje ni naše šire društvo. zdravljaju radi sprječavanja germanske Danas se veći dio građana naše slo­ podne održala se u Islamskoj čitaonici : 1 .,k nijesmo stavili na jedno skroz eksekspanzije u Trstu. Hoćemo da Italija bodne i ujedtnjenc narodne države ba­ skupština društva »Merhamet«, kojoj je ■ kluzlvno :-lamsko stanovište već baš, i vi poslom koji nije njegov poziv i za bude zadovoljna, mirna i napredna. Ho­ predsjedao reisul-ulema prosvijetli go- ] u širem smislu uzeto, na -jedno altru- ćemo da Jugoslaveni mogu slobodno izkoji se nije usposobio. Zato i preživspodin Hadži Mehmed Džemaludd'in ef. I ističko stanovište jer dok svi držav- : vršite svoje narodno ujedinjenje, čije je Ijujemo jedno abnormalno ili ti prevratCaušević. Kao verifikatori fungirali su | ljani ne budu u rad uvedeni i u radu I no doba i proći će doista vremena, a osakaćenje tako skupo koštalo Evropu. Francuska politika će se i ovoga puta ■ gg. Edhemaga Gjulizar i H. Rašidagić. , uposleni, sve dotlen nema napretka ni | trebaće uz to dosta napomog i us­ U novi odbor su izabrani jednoglasno u samoj državi. Rad u tome pogledu trudit' da bude stup mira. trajnog rada, dok se današnje abnor­ gg. H. Džemaludd'in ef Caušević, Tajio zadaća je današnjeg našeg društva, ko­ malne prilike -saniraju. Sastanak Rennera i Davidovića. — I ci. Saračević, Ibrahini aga H. Baščauje je pozvato da ore i da sije, pa ma­ Općenito prevladavajuće mišljenje, Koncem februara sastaće se ili u Lju- ■ šet ić, Junuzaga Madarevič, Mujaga Sukar plodove njegova rada i potomstvo da će se današnje prilike sanirati čim d.uka, Edhemaga Đuiizar, Hamdi cf Tahbljani! ili u Zagrebu austrijski državni tek počelo žnjeti. se riješi pitanje valute, nije ispravno, miščić, AMaga Sabić, H. Ahmedaga Kukancelar dr. Renncr sa predsjednikom jer valutno pitanje ma kako se povolj­ Mi sa svoje strane dosta ćemo do­ jundžija, Edhem ef. Fočo, Ragib cf. Banaše vlade, s kojim će raspravljati o i karevič i Hamdi ef. Berberović. Za za­ no -riješilo, pa makar to bilo i idealno prinijeti tome i takovom radu ako te riješenje, ipak se neće ni takovim vanazore uvriježimo u dušu islamskog di­ političkim i gospodarskim pitanjima. mjenike su Izabrani gg. H. Abdaga Naliitarnlm riješenje uputiti svaki gradajela našeg naroda, te držimo i vjeruje­ nić, Abdaga H. Jusufagić, H. Mehaga Naša granica prema Madžarskoj. Po­ nin-državljanin, da radi- ono što zna, mo u to, da smo baš najviše pozvani vodom novinskih vijesti da je mađar- ' Samedović i Jakub ef. Imamović. "Kao što mu je pozliv i što mu je bilo prije mi muslimani da radimo medu musli­ skoj mirovnoj delegaciji u Parisu pri- I revizori gg. Hamdi cf. Mašč. Hamdi ef. svagdanje njegovo zanimanje, a da i manima na ..njihovom ekonomskom po­ Rašidagič, Safvet ef. Sahačić i Astmaga općeno, da će granica prema našoj dr­ ne govorimo o onim članovima našeg dizanju. Polučimo Ii uspjeh u tom po­ žavi biti rijeka Mura i t. d. priopćuje | ZBežić. U idućem broju iznitećemo rad društva, koji prije nijesu radili, a sada gledu i podignemo li- ekonomski naš eledruštva u prošloj godini i njegova vri­ se, da po usl’ovima mira kako su pre­ su prisiljeni d'a rade, pa nam zajednič­ menat na snagu, na kakovoj -se nalaze jednog odbora, koji je ovo plemenito dani Mađarima, cijelo Prekomurje i Meki napredak ,i socijalna nužda nalaže da naši drugi sunarodnjaci — time smo društvo podigao na zamjernu visinu. đumurje os-taj-e kraljevstvu SHS, a jed- I im omogućimo da rade. uklonili ii jednu najveću zapreku pro­ nako i predjel Pola i Ždale preko Drave. Roba »Konzorcija« preprodavače se Riješenjem valutarnog pitanja utire cesu narodnog približavanja i stapanja. se samo put, da preko njega lakše -pre­ To nije nikakva pošljedica kakovog hi­ Finanpijalni kaos u Evropi. »Petit ; do daljnjega u slijedećim radnjama: Baković i Udovičić, Isi-dor Zadik Dađemo iiz abnormalnog u normalno do­ ra već ic to u nama đluboko uvriježe­ Paristen« dobiva iz Londona: U javno­ ba i da moramo nastojati, stavivši u ni nagon uvjerenja da mjesto, pobjeda sti vlada od više dana uzrujanost radi i non, Aleksandar Engel, Todor Koso­ vac, II. Uzeiraga Krečo, Braća Kuić, g'-banje sav naš narodni život, da taj u budućnost svakog nas pojedinca leži daljnje devalvacije evropske valute. put što prije i što zd'ravije prevalimo. u snazi i kolektivnoj duši našeg troiTečaj engleske funte šterLnga, premda ' Mento Salom. Baruch M. Samakovliia, Milam Puplć. Da je to nemoguće učiniti nama musli­ menog naroda. Radi toga je apsurdno najveći u Evropi, vrijedi ipak manje od manima bez svoga zajedničkog kapita­ Poćam od subote 31. o. mj. izdavače i .pomisliti da mi idemo za nekakvim američkog dolara. U krugovima engles­ la, kao materijalnog oslo-na, posve nam se. u detalju: brašno za varivo (kohmel) ?eparisanjem. Pošto je ovaki rad očito ke vlade kažu da je to znak ozbiljne je jasno i zato rrii apelujemo na svu po K 8.60, kukuruzno brašno po K 5.—, u interesu državnom, time se moralu gospodarske nesigurnosti. Više je ug­ braće muslimane, da ovaj zavod obje­ kukuruzni griz po K 6.50, makaroo ukazivati sve pogodnosti ovoj banci" i lednih građana stavilo Llohd Georgeu ručke prihvate i da u njemu svaki po­ (tjestenina) po K 15.50. svaki! čestiti i svjesni državljanin, ima­ predlog, da sazove međunarodnu konjedinac sudjeluje upisavši njenih dionBrašno za varivo dijeliće se na te­ jući u vidu njen plemeniti zadatak, sa ferenefu koja bi imala proučiti sredmelju legitimacije 1 kg po osobi svim najvećim će zadovoljstvom pratiti njen ca što može više. 'stva, pomoću kojih bi se Evropa izba­ stanovnicima našega grada bez obzira vila iiz sadašnjeg evropskog kaosa. Mi­ na to, d'a li su oni kod dotičnog trgov­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku nistar je finansija pozvao potpisivače ca rajonirani ili ne. Ostala roba proda­ ženskoga krojenja i šivanja. Prima rezolucije na konferenciju. vače se bez legitimacije, ali svakako na izradu fina odijela za gospode. — Bugarska vlada kani omesti zaklju- i u umjerenim količinama«. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz čak konferencije mira glede isplate rat- I otvorio je u Trav­ Donoseći gornju obavijest imamo Protiti Sokak) ulica Regenta Alek­ ne odštete. niku advokat primijetiti da je vrlo nezgodno, što su sandra br. 2. muslimani prodavci vrlo slabo zastupOGLAS. ” •beni, pa zahtijevamo da se ova pogrje­ Agenturna i komisionalna poslovniška odmah ispravi već ohairom ta SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ na to, da je za naše ženskinje potreb­ nogradska cesta 17. posreduje kod no zavesti šepa ratne prodavače. kupnje i prodaje svakovrsne kože za Jedan prodavač treba na Bistriku, dru­ IZ NAŠE ORGANIZACIJE. Iz Gotrgovce i obućare, nabavlja obućarima gi na Vratniku, treći oko Baščaršije 1 ražde nam brzojavljaju, da se je dne kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kovača, a četvrti na Bjelavama. To je 30. januara t. g. održala skupštin muKupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiminimum. ponude na upravu lista slati pod slimn građa Goražde i sviju džemata, ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Ne čini nam se zgodno ni to, .to će brojem 227. koji spadaju u područje ispostave na ne cijene. se većina robe prodavati bez legitima­ kojoj je usvojen naš program i izabran Kod upita umoljava se priložiti mar ­ cije, jer se time pruža prilika špeku­ odbor. ku za odgovor. 1—5 lantima. da robu povlače iz prometa. Pozdravljajući našeg najmlađeg druga I VOJNA NABAVA. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ u borbi za muslimanska -i ljudska prava I Na osnovi naređenja Komandanta II. kEčemo mu neka živi najmlađi odbor i bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ naše organizacije, koji se svrstava u usljed toga neugledna i staračka, snaći cembra 1919. godine, a u cilju nabave redove islamskih boraca, z će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ Jednakost na sve strane. Tuže nam maruje. Želite li imati bujnu kosu, rajevskom za do nove letine 1920. go­ se radnici — muslimani glavne željez- I onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dine, održaće se direktne pogodbe na Od danas sam preu­ muke fadto-nice, da se zapostavljaju na pomadu, koja izvrsno djeluje protiv dan 5. februara 1920. godine, u kance­ svakom koraku. U konzumu se o njima peruti i ispadanju kose, čini, da krhka zeo Kafanu „Jildis'lariji Intendanture Bosansko đlvizijsk« ne vodi nikakva računa i u ovo pet i i slaba kosa postaje mekana i bujna, na Bistriku. Kafanu oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. godina nijesu nego samo dva puta fa- j daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa Pozivaju se zainteresovana lica, koja sam uredio najlje­ sovali masla, dočim su drugi zadovo- i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, juča imaju sena : slamu na prodaju, d’a izvo­ pše, snabdio svim Ijeni u svemu. Muslimani ne dobivaju 1 vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen le doći određenoga dana i u određeno novinama, a poslu­ nikakva boljeg i unosnijeg mjesta. To ; V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. vreme, radi učestvovanja u zaključi­ traje i od prevrata. Tako na primjer ] 310. [Hrvatska]. ga je uredna. Cije­ vanju ovih pogodaba. Osman Đemastagić nije mogao dobiti ne umjerene. Za Ne možete li spavati? Niti raditi? Pogodbe će se zaključivati za veće verkmaSstorskog-mjesta. premda su ga Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ i manje količine. što veći posjet moli poduprli svi radnici. Da pnkažemo po­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi ElKaucija se polaže na dan pogodbe stupanje prema nama muslimanima, bi­ safluld! б -dvostrukih ili 2 specijalne vc10% ođ vrednosti zaključene pogodbe će dovoljno, ako iznesemo ovaj slučaj: Like boce 27 kruna. u gotovom novcu ili- državnim i drža­ 29. januara umro je naglom smrću rad­ vom garantiranim hartijama. Imate 11 pokvaren apetit? Cesto po­ nik Salih Imamović, pa su muslimani E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otradnici zahtijevali da mu mogu otići na ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ stranjuje se Fellerovir prayim Elsa-pidženazu, jer je običaj, da se u slučaju rajevu 24. januara 1920. god-ine. lulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ smrti kojeg inovjernog radnika obus­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. tavlja rad u cijeloj radionici i da svi Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ radnici idu na sprovod. nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, I šta se dogodilo? Uprava verkšteElsatrg br. 310. Hrvatska. ta dozvolila je deputaciji povjerenika, Ш1 .111.1 ■ lll■■l■l^l l—l l■lll■lllll■ J—1ПГТГ da na dženazu može otići trideset rad­ nika. Naravna stvar, da, se radnici ni­ jesu zadovoljili ovim rješenjem, pa su (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. tražili da mogu ići svi na dženazu, jer se to dozvoljava i drugmia. Uprava se je obratila na šefa željeznica g. Jelića Muslimanska trgovačka i otbrtnička i on mjesto da udovolji ovom opravda­ banka za B. i H. uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža nom zahtjevu, snizio je i dozvolu upra­ IV. ve verkštcta, odredivši da se na dže­ nazu smiju pustiti samo — č e t v o r iN.ir'asili smo da će ova banka radite c a radnika! na : ojizanju narodne privrede uvodiv­ Telefon 55 Brzojavi: FELARIA. 188 ši u rad sve naše narodne radne Sile Eto tako izgleda jednakost u praksi. i jskorišćujući sva raspoloživa sredstva. Iznoseći ovaj nepravedni postupak zaTaj je zadatak od tako zamašitog zna­ Irttjpvamo, da se i prema radnicima — fld^ohatshu hancelariju I Df. SulEjman Mović Domaće vijesti Tražim jednu kasu Kafana „Jiildis“ Sarajevo. kafedžija Ahmed Ćećo gospodarstvo k upuj e Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Odgovora! »redaik: M. Siđžaks. Vlasnik: Centrala! Odbor >9. M. O.« fttampsrlja D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff998df4abd8d2f74f79ca5a0e7be3e0.pdf d9a29ebfe3ce1b3be94133ad259e5753 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJED9NI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rsdahGioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 12 (117) Pret plata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 5. februara 1920. (14. džumadil-evvela 1338.) Godina II. и Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 10. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca, pristaje da u poštedu muslimana, u koliko to zasijeca u porodičnoprav o i lične odnose, donese odredbe, shodne da se te stvari regulišu u smi­ slu muslimanskih običaja. Srpsko-hrvatsko-slovenačka vlada preduzeče potrebne mjere, da se obezbijedi postavljenje jednog Reis-UI-Uleme. Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca obavezuje se, da će ukazivati svaku za­ štitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim muslimanskim ustanovama. Sve olakšice i dozvole davaje se mu­ slimanskim zadužbinama (vakutima) i postojećim vjerskim i dobrotvornim njihovim ustanovama I kraljevstvo Sr­ ba Hrvata i Slovenaca ne će uskratiti novim vjerskim i dourotvornim us­ tanovama ni jednu od potrebnih olak­ šica, koje su zagarantovane drugim pri­ vatnim ustanovama te vrste. Cl. 11. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena­ ca pristaje, da odredbe gornjih člano­ va, u koliko se one tiču lica, koja pri­ padaju raznim vjerskim ili jezičnim ma­ njinama, sačinjavaju obaveze među­ narodnog značaja 1 budu stav­ ljene pod garanciju Društva Naroda. One ne će moći biti Izmijenjene bez pristanka većine članova Savjeta Dru­ nijesmo jaukali na nepravde Švabine, ali nije ni drugi niko, jer se nije smjelo jaukati ovdje u granicama, a zaleđa mi nemadosmo kao drugi. Ali zvasmo štva Naroda. Sjedinjene Američke Dr­ braću u zajedničku berbu i protiv Švažave, Britansko carstvo. Francuska, Ibe i protiv Osmanlije, no uzalud, jer talija i Japan se obavezuju da ne će naša braća vazda gledahu u nama odreći svoj pristanak na svaku izmjenu ono isto što i u Turcima, a mi nikad pomenutih članova, za koju 1» se iz­ ne vidjesmo u njima ono, što u Švabi. Eto do kakvih rezultata dolazimo, jasnila u pravilnoj tormi većina člano­ va Savjeta Društva Naroda. Kraljevi­ kad zademo pretresati stare pogrješ­ ke i može se lahko da dode do nekog na Srba, Hrvata i Slovenaca pristaje obračunavanja što »nikako ne bi b{Io da svaki član Savjeta Društva Naroda od koristi za narodno jedinstvo, kuje ima pravo, da skrene pažnju Saveza i nam je vazda potrebno ko j komad na svaku povredu ili opasnost za po- I hljeba. Pa možda je baš to i popelo g. vrcdti ma koje od tih obaveza i da Sav- I Tupanjanina na džamijiku sofu, da na­ šoj masi objasni i razloži; ako sc bu­ jet može prednzeti mjere i dati instruk­ de rastresalo, što se kad zla nanijelo cije, koje budu izgledale podesne i efakojoj izvjesnoj skupini našeg naroda kasne u toj prilici. makar i s vana, može da dode do ra­ zmirica u masama, a to ne treba niko Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca da želi. Možda je g. Tupanjanin to htio pristaje dalje na to, da u slučaju mimo­ da istakne, ali ga proguta njegov uvod, ilaženja u pravnim i faktičnim pitanji­ a prigovori čaršije udaljiše- od konma koje se tiču ovih članova, između cepta. kraljevske vlade i ma koje od glavmh Međutim su prigovori čaršije bili posavezničkih i udruženih sila ili svake sve prirodni i na mjestu, jer se čaša već prepunjava. Nijesu ti napadaji bro­ duge sile, koja je član Savjeta Društva jem bas pregolemi, ali njihov način izNroda, da razlika u mišljenju bude vađa-nja nšje nikako onaj običnog zlo­ smatrana kao spor međunarodnog ka­ činca, ili pariškog apaša, što ga g. Tu­ raktera prema odredbama člana 14. upanjanin navodi, nego je to čisto jedan govora o društvu Naroda. Kraljevska pojav, kakav se dnevno susreće za vrijeme bezvlađa, a naročito ravnovlada pristaje, da svaki spor te vrste dužnost vlasti daje još narodu takt ubude, ako to druga strana traži, pretisak, kao da ta vlast iili nema snage dan stalnom sudu. Odluka stalnog su­ da biće bez apela, imaće Istu silu i vrijednost, koju ima i odluka, donešena r.a osnovu člana 13. ugovora o Društvu Naroda. Skupština u Derventi održana je dne 23. januara t. g. na kojoj su sudjelovali prijatelji i pristaše naše organizacije iz Kotorssog, Dubočca i Velike. Skupštinu je otvorio i predsje­ dao joj g. Osmambeg Osmanbegović, ni. Svaku našu akciju, i reakciju drugi koji je prisutne pozdravio i zahvalio posve drukčije tumače i izvrću. Kad im za njihovu suradnju u promicanju smo mi mimo podnosili svoju sudbinu oiljeva naše organizacije. Opširno je ra­ Pod1 Švabom kao i drugi, dok vrijeme stumačio cilj i program naše organiza­ nije dozrelo za akciju, onda se za nas cije, kojega su sa malim iznimkama ureklo, da nemamo otporne snage, da svojili svi muslimani Bosne i Hercego­ nemamo smisla za slobodu. A kad javine, jer odgovara njihovim potrebama uknemo na nepravdu, ali u času, kad taj i jer imaju neograničeno povjerenje u jauk slučajno i drugom nije po ćejfu, on­ vodstvo organizacije, kojemu on u ime da se kaže da muslimani ne umiju da tr­ svih pristaša u Derventi i okolici zahpe, nijesu naučni snositi patnje. Pa i valjU’ie za njegov rad i zauzimanje za preko toga oni idu. Kad smo se mi uz sve muslimane u našoj domovini. okupaciju digli protiv Švabe, ni onda Gg. Šukri ef. Alagić i Derviš ef. »jesmo radili patriotski, pa i kad smo Korkut tumačili s pojedine stavove se s Turskom faćali u koštac, nijesino programa i štatuta, te izvijestili o odr­ radili korektno po toj nečijoj logici žavanju dviju vrlo uspjeliH seoskih ijer nikad naša braća ne sudjelovaše skupština u Dubočou i Kotarskoj, na s nama u borbi. Ubijeni i slomljeni kojima su sudjelovala gg. Avdaga Ališvapskom okupacijskom puškom i vjeiagić, Smail -ef. Halepović, Šukri ef. šalima, ostali bez igdje ičijeg topla po­ Alagić, Mustajbeg Jusufbegović i Der­ gleda, ušutkani za dug niz godina, da viš ef. Korsut. Skupština je usvojila se glas od nas ne ču, obespravljeni u jednoglasno slijedeću agraru, suzbijani od učešća u upravi u Rezoluciju: omjeru i spreme naše i broja našeg, na jednom nas prozvaše austrijskim 1.) Tražimo od vlade, da se odmah miljenicima. Dakle kad dizasmo puš­ cvim težacima muslimanima, koji ne­ ku na Švabu, »er tada to ne bfjaše maju svoje zellje nikako ili je imaju ma­ drugim po ćeijfu, mi smo osuđivani; lo, dadne državne zemlje, koliko im je kad šutisino na švapske zulume, jer to potrebno za izdržavanje. ne bijaše onim istim po ćeijfu, i tada 2.) Tražimo, da se početkom školske smo osuđivani i još dalje i dan danas godine 1920./21. otvori u Derventi re­ prekoravaju nas za to. što šutismo kad alna gimnazija, koju je bivša neprija­ je njima trebalo da vičemo i tako da­ teljska vlada god. 1915. bez razloga lje i dan danas se eto ponavljaju isti dokinula. Viša dječačka škola, koja je taiki i uzroci i posljedice; jauknemo li, prije dvije godile uz freparandiju ot­ nemamo smisla za patnju, za jedin­ vorena, ne odgovara potrebama grada stvo; ćutimo li, nemamo osjećaja za Dervente i okolnih mjesta. slobodu, nemamo otporne snage i t. d. 3.) Tražimo, da se sv*ima, koji su Ja znam, da će se »demokratski« pljačkanjem, razvaljivanjem i paležom »j«iorgan »Glas "Naroda« naći pobuđen, za vrijeme državnog prevrata godine da nam ove pojmove ispravi, pa će 1918. materijalno oštećeni, odmah šteta reći da mi jaučemo samo na neznatne iz državnih sredstava naknadi, jer ih nepravde cd svoje braće, dok smo na ima mnogo, koji su tom prilikom ma­ nepravde Švabine šutili. Istina je da mi terijalno posve uništeni. Iz naše organizacije. S naše protestne skupštine. Kad je govornik dr. Tupanjanin do­ brano zaplovivši u svom govoru bivao obasipan protestima i prigovorima na­ še svjetine, neko od onih što opominjahu masu da pusti govornika da nesmetano govori, dobaci: »Ne sme­ tajte ga, nek pere crnca; neće ga ni­ kad oprati«. Nije se znalo, da li je bilećki građanin — patriota, kako se vidi po nepatvorenom i neizvještačenom patosu narodnog govora i narodnog govornika, zaista imao namjeru, da pe­ re omča, ali svakako ga je nešto po­ pelo na kamenitu fosu džamtjskiu, i svakako ga je u sumnju kod slušalaca doveo baš njegov vrlo dug i vrlo nejasan uvod', gdje puno žvakaše i samo navješćivaše šta će tek da go­ vori i kako će da govori. I lijepa u mojoj okolici pade primjedba na nje­ gov nejasni uvod: vidi mu se na stvar mu se neće, al jest nešto, što ga na­ prijed kreće. 1 zaista nije ništa više ili rekao osim uvoda i ni njega nije po­ sve svršio. Nego ovdje je meni meram nešto drugo istaknuti, a ovo nabacili samo kao uvod g. Tupanjaninu za volju, kad je riječ o njemu, a on voli uvode. Tupanjanin je govorio, naša je svjeti­ na protestirala, a vode su je opominjale da šuti, da pusti govornika, nego go­ vori. I ova se izmjena govora ili bolje razgovora posve pravilno obnavljala : Tupanjanin govori, maisa reagira, gla­ sovi sa sofe umiruju. Taj je momenat meni posmatraču čisto godio. Istina je i to da treba da se mase pniučavaju na redi da se disciplinuju, da se na­ vikavaju na mirnu snošljivost, pa! to vrijedi i za našu masu. Ali ipak ne vried'i toliko za nas jer drugi su krivi, na nas ne može sve da primije- , da tome stane na put ili tako svoje i raspoloženje fingira, da se tako siste­ matski provodi jedno čisto sistematsko . iskorjenjivanje. Naravno da i jedno i ' drugo držanje vlasti stvara u narodu ј vrlo strašnu perspektivu i za to on ja| uče. Kad je iza okupacije počinjer/o gujegod prvo grabežne umorstvo, vla­ sti su krivca pronašle, ali kad narod vidje, da za tursku žrtvu zločinac ma i kršćanin ode na vješala, onda taj na­ rod dobi utisak, da je u toj državi sud­ ! stvo nada svim drugim;" a moć državna ! da lojalno izvušuje pravedne osude. i Što se je kasnije to sudstvo izopačilo I i dalo upregnuti u kola režima, koji je vještački pronalazio kojekakve veleizdajničke afere, u to ne zalazim, govo­ rim o prvim utiscima državnog auto­ riteta na narod u momentu, kad se ta država makar ona bila i svoja vlasti­ ta, prvi put predstavlja narodu, kad mu kao nova građevina otvara dveri 1 svoje, da se u njoj nastani kao član I jedne porodice. A kakav je ovaj uti­ sak u nas i kod onih u kojih je najjače ; patriotsku srce, vidi se po jednom ba­ rometru. koji se zove narodno zadovolj­ stvo i raspoloženje. Graditelji i doma­ ćini ne osvrću se nikako na narod, ne­ će mu čak ni to da reknu, da je kuća vječna, a oni da su privremeni, pa ako je kome što krivo u kući, možda će mu biti bolje, kad se domaćini promi­ । jene. Jok, oni se ne osvrću na ukuća­ i ne. oni im samo zapovijedaju da budu zadovoljni. Jedan sa strane. i ' i i ' 4.) Tražimo, da se onim muhadžirima, koji se pod pritiskom neprijatelj1 ske austrijske uprave u Tursku odseI liše, a danas se žele opet u domovinu povratiti, dozvoli slobodan .povratak i . da se nastane, gdje oni hoće, te da im se zajamči neograničeno raspolaganje sa njihovim imetkom, a da se s njima ni u kojem pogledu ne postupa kao sa državljanima neprijateljske države i da se siromašnim muliadžirima u svakom pogledu ide na ruku. Novi odbor naše organ, u Derventi. Na velikoj skupštini u Derventi. koja se održala dne 23. januara t. g. izabran je aklamacijom kotarski odbor naše or­ ganizacije, u koji su unišla slijedeća go­ spoda: Predsjednik g. Osmanbcg Osmanbegović, potpredsjednik g. Smail ef. Halepović, I. tajnik g. Derviš ef. M. Korkut, II. tajnik g. Smailaga Hadžikadić, blagajnik g. Mustajbeg Jusufbegović, članovi užeg odbora gg. Šukri ef, Alagić, Halilaga Uđvarlić, Avdaga Huseinćehajić, Hafiz Hamdi ef. Isakagić, Numanaga Hadžavdtć, Avdaga Altijagić i Sulejman beg Karabegović. Osim gore navedene go­ spode u širi su odbor izabrana slijede-* ća gg.: Husein beg Jusufbegović, Šemst beg Abdiiillahefendić. Zaim Džanić, Alija Husedžinović. Ahmed Havurdić, Mu'jan Vugdafć, Muhamedaga Porobić i Redžo Cibić. Bilo s hajrom i napret­ kom I ! 1—II— ■' IH Prvi odjek. Iz Dervente primismo jučer ovaj br­ zojav: Centralnom Odboru Muslimanske Organizacije Sarajevo. »Sotidarišemo se s rezolucijom, donešenom na protestnoj skupštini odr­ žanoj zbog zuluma u Bileći i ostalim mjestima. Mjesni Odbor »J. M. O.« �trpana 2. Strana Sarajevo, 4. februara. Promišljajući o izvještaju glede sta­ nja ovdašnjeg humanitarnog društva »Merhamet«, (vidi u domaćim vijesti­ ma današnjeg broja (!), pada nam na pamet stereotipna fraza, kojom »demo­ kratski« organi brane postojeće stanje u našoj užoj domovini. Ti se organi razguliše dokazujući, kako kod nas vla>da potpuna ravnopravnost i kako opociziija operiše »lažima«, kad poriče tu opsjenu naš.h blagogla­ goljivih »demokrata«. Pa ipak u tri sto­ tine hiljada kruna, što ili ie tokom lanj­ ske godine sakupilo ovo naše društvo za podupiranje stirotinjje — nema ni ciglog helera. što bi ga u tu svrhu doprinijela naša općina ili naša »dobrotvorna« vlada. To je nepobitna činjenica. A može li se to reći i o humanitar­ nim ustanovama naših sugrađana pravoslavne vjere? Bi li nam vlada saopći­ la svoje priloge u novcu, živežu i dru­ gim sredstvima, ikojima se olakšava rad recimo »Dobrotvorne Zadruge Srpkinja«? Da se raziunijemo. Mi ne prigovara­ mo, što vlada podupire ovo i njemu slična srpska poduzeća, ali pitamo i tražimo razjašnjenja o tom, zašto se is­ tim aršiaom ne mjeri i našim ustano­ vama? Zašto i »Merhamet« ne dobije olakšice j potpore; zašto da se islam­ ske ustanove mimoilaze, a drugima da se dijeli i šakom i kapom. Gdje je ta blažena ravnopravnost? Manipulativni muslimani činovnici i Solina vlada. Mi smo više puta imali priliku, da se potužimo na postupak demokratske vlade Ate Sole sa činovnicima musli­ manima. Mnogo snio puta konstatovali žalosnu činjenicu, da se vrlo sposo­ bni i vrlo spretni činovnici Muslimani koncentrišn u zemaljskoj vladi, da uđaraju muhure Soli, Grdiću i drugima, dok se sasvim nesposobni, neiskusni pravoslavci bez ikakve prakse postav­ ljaju na na.škakljivij:. mjesta i u kotareve. gdje su potrebni vrijedni, iskus­ ni i spremni činovnici. Ista ta procedura, isti postupak vrši se i kod manipulativnih činovnika musHlatta. I oni se koncentrašu na vladi u zajednici sa onima crno-žufim tuđincima, koji u svojoj domovini ne bi mo­ gli ni koza čuvati, te su za vrijeme bivše neprijateljske vlade došli k na­ ma. da se uhljebe. Samo je razlika i ovdje između crno-žutih tuđinskih malupulativnih činovnika i muslimana ta, što su muslimana podvrgnuti njima, ko­ ji ih na sve moguće načine progone i zapostavljaju. Muslimani činovnici su i strpani u registratore i postavljeni na urudžbene zapisnike, dok drogi tr, guju i pobiraju masne dnevnice. Prigodom markiranja dinarskih nov­ čanica, gdje po naredbi ministarstva moraju sudjelovati činovnici kao obla­ sni organi uz dnevnu zaradu od K 90, a moguće i K 120.—, određuje prvi od­ jel, koji upravlja pomoćnim uredom če­ tvoricu i to: jednog Hrvata, jednog Srbina i dva stranca crno-žuta. Ma da su od šale makar rekli, da i jedan mu­ sliman sudjeluje?- Ne. Predloži idu od crno-žutog starješine, pa se onda сгпоžutl i protežiraju. Isto se događa kod dijeljenja potpo­ ra i slično. Prije mjesec dana je činov­ ničke društvo prodalo amerikansku ro­ bu, koja je bila za čiiiovništvo namije­ njena za svotu od K 34.000.—. Da se ova svota pravedno razdijeli, činovni- i čko je društvo poslalo svima odjelira j okružnicu, u kojoj je zamoljeno, da sva- j ki odjel predloži iskaz najsiromašnijih činovnika, naročito, kop imadu veću 1 familiju. Naravna stvar, da su musli- | mani i ovdje mimoideni, prem se radi- ! 10 o mizernoj potpori od K 200.—. O- j sim ove svote o talo je nekakova beza ' i flanela, koji je u paketiće spakovan, da se razdijeli među one familijarne činovnike, koji nijesu dobili onih K 200. Na žalost su i ovom zgodom muslima­ ni mimoideni, dočim su crno-žuti dobir li i K 200.— i paketiće. Mimogred nam je spomenuti, da su dvojica muslimana I činovnika u pomoćnom uredu vladinu | više oštećeni, nego li g. Daskalović, ; koji je čitavo vrijeme rata sjedio uz bok Prileskog i u martu god. 1918. do­ bio izvoznicu za spiritus. »Demokrat­ skoj« vladi Ate Sole poznato je da je jedan činovnik musliman u god. 1914. evakuiran iz Srebrenice u Tuzlu. Kod •kuće, koja se medu prve u Srebrenici računala, тгјс ništa zatekao. Sve je bilo uništeno. Tri je kuće posjedovao, te su sve tri tako ruinirane, da od njih ne­ ma ništa. Molio je da mu se nešto da­ dne na račun odštete, da popravi ku­ će, da nešto koristi dobije, molio je n tu svrhu beskamatni zajam. Ni to ne pomaže. Ovaj čovjek, koji je ovako i uništen, kojemu je vidne štete učinjeno preko K 50.000.—, nije se našlo vri­ jednim ni da mu se dadne odijelo iz američke misije. »Demokratska« vlada ue vjeruje musli­ manima činovnicima i zapostavlja ih Кмј 117 «Г4 »НРАВДА* — »PRAVDA* premda oni vrše svoju dužnost kudi­ kamo tačnije i savjesnije od ljubima­ ca Starhovih i dr. Stoga pitamo ima li ko na vladi, da se zauzme za muslimane činovnike i da ih proturi bar pred cmo-žute, kad su već pravoslavni činovnici ekstra ljudi ? Ima Ii iko ? ... Bilješke Žrtve »demokratskog« boljševizma. Piše nam prijatelj iz Banjaluke, da je ministarstvu za agrarnu reformu odas­ lan ovaj brzojav: »Moj i mojih dvoga nejake djece imetak bio do sada deset kmetovskih selišta u Miiosavdma kotar Prnjavor. Za izdržavanje ispredala u prošloj go­ dini sve, pa i najnužnije kuć­ ne stvari, a ovih dana i štalu iz dvorišta. Molim brzu pomoć, da skupa s djecom n e s k p a m ,o d gladi. Mina udova iza Huseinhafiza SilaHća«. Donosimo bez ikakva komentara. Nema sporazuma s vladom? »Epo­ ha« javlja: Kako doznajento vladi ni­ je još predan definitivan odgovot opo­ zicije na njezine uslove. Mišljenje je da do sporazuma između vlade i opozici­ je ne će doći. Govori se, da su še­ fovi opozicionog bloka na sjednici ko­ ju su jučer održali, riješili ne prihvatiti vladine osnove. Jedva jednom. Jučer iza podne dobi­ smo od vlade jedno saopštenje, koje je taiko nakaradno izrađeno, da mogosmo teškom mukom odgonetnuti i sami nat­ pis: »Đačka udruženja na srednjim i vjšim školama«. Prema tomu valjaće nam čekati, dok to saopštenje izađe u kakvoj novini, koja je dobila čitljiv otpravak tog saopćenja, da se mognenio na stvar osvrnuti. Protestirajući proti ovakoj nepažnji prema našem li­ stu, veseli nas pribilježiti, da je to sa­ općenje poslao za zemaljsku vlaidiu — načelnik odjeljenja za prosvjete(l) i — v j e r e«. Jedva jednom dođoše naši satrapi do uvjerenja, da taj odjel nije samo za crkvene poslove, (kl koga je, dobro je i nakon 15 mjeseci... Radnici se prijete. Radi mjera koje kani vlada poduzeti protiv komunista, među radnicima vlada veliko nezado­ voljstvo. Radnici su u raspoloženju da proglase generalni željezničarski štrajk, koji bi imao početi 10. ov. mj. ako ne dobiju povišicu plaće. ooooooooooooo Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Šaljite pretplatu! ooooooooooooo Iz islamskog svijeta. SVEISLAMSKI KALIFAT. Papisao: Injženjer Mustafa Celić. Kalifa. Prvi sveopći islamski sabor imao bi da bira novoga Halifu svih muslrina, na kojega bi onda sadanji Halifa tj. turski sultan imao da prenese hilafet i da mu izruči s hilafetom skop­ čane relikvije. Muslimani su po šeriatu zaduženi, da biraju Halifu i to .potpuno slobodno i bez »kakova tuđeg uticaja. Samo se dakle obligatornim izborom svih mu­ slimana opredjeluje nosioc halifanske časti, a nipošto našljednim redom koje vladalačke dinastije. Halifina osoba na­ sljeđuje sveca i zastupa ga u svim vjerskim poslovima, za to sveopći is­ lamski sabor bira za Halifu najučenijeg i najuglednijeg .islamskog allima bez obzira na to, kojemu islamskom naro­ du datičnik pripada. Izbor je tek onda valjan, kad'a zastupnici sveopćeg islam­ skog sabora, nakoti glasovanja, novo­ izabranom Haliii polože prisegu i uči­ ne propisano poklonstvo. (Vidi kašnje još: »Dvorska garda!«). Samo na ovaj način izabranom Halifi dužni su prema šeriatu svi Sljedbe­ nici Idapia, da se pokoravaju, jer za musEmana je najveća vjerska instan­ cija halifat ii nosioc časti vjerskog po­ glavice svih muslimana — Halifa, per­ sonificirana je vjerska moć nad cije­ lim muslimanstvom. Halifa posjeduje eksekutivnu vlast (kuvvci idžraijje), pravosudnu vlast (kuvvei adltije) i legislativmt vlast (kuvvei kanunijje) i to isključivo u vjerskim stvarima i odnošajiina vjerskog karaktera, dok u po­ litici — u koliko ova ne bi tangirala in­ terese Islama — Halifa nebi imao pra­ va ni na kakav udio. I svaki ukaz, od­ redba, fetva itd. što ih izda halifina za­ konodavna vlast ili Visoki Mešihat, a Halifa potpiše, mora se poštovati i slu­ šati kao Kur'ani-azim ili Hadisi-šerif. Halifa, prema propisima Senata, pot- : vrđujc sve islamske vladare, ali pri tom uvijek držeći se u pojedinim dTža- • vama već postojećeg reda o našljeđ- I stvu prijestolja; dok se on ne bi smio i miješati ni u kakve političke ili uprav- : ■ne stvari pojedinih islamskih država. Halifa ne zapovijeda nikakovom oru- । žanom silom osim dvorske garde, p : Halifa se brine, da svi zaključci sve- j općeg islamskog sabora ludu provedeni j u cijelom islamskom svijetu. Halifino ime spominje se na hufli u ; cijelom svijetu, ali on nema nikakovog i svetačkog svojstva. Halifa ima do svoj raki udešavati pre- j ma propisima Islama, ima se u tanci- i ne pokoravati šeriatu, a za eventualni ! njegov prekršaj islamskih propisa, sa- i mo je sveopći islamski sabor konpe- | tentau, da ga riješi halifanskc časti, j Halifa ne može samovoljno izdavati od- | redbe i zakone, nego .je njemu u tu svrhu dodijeljen kolegium islamskih u- j čenjaka (Visoki Mešihat), a za vrlo i komplicirane stvari i stvari općega ka- I raktera kompetentan je samo sveopći islamski sabor. v Budući, da Halifa personifikuje veli- ' činu cijeloga islamskoga svijeta, to on ima nepobitno pravo na osobno veli- | čanstvo. On ima pravo, da pojedine i | zaslužne islamske alime i ime zasluž­ ne osobe odlikuje u tu svrhu već op- ■ redijeljenim ordenima ili pako noše- ' njem posebnog društvenog naziva. (Vi- I di kašnje pod: »Društveni položaj is- | lamskih dostojanstvenika«). Kako ovog prvog, tako i sve tuduće ] Halife bira cio islamski narod preko i svojih zastupnika u sveopćem islam- ! skom saboru. Na taj način bilo bi teme- i ljito odstranjeno natjecanje pojedinih is- ; lamskih vladara oko halifanske časti, I što tirada samo krvnim razdorom i nte- 1 đusobnom mržnjom između pojedinih is- j lamskih naroda. Ne bi onda dakle ni jedan narod po jcdrn'ao patenat na Ha- I lifat, nego bi na taj način Halit* no gao nepristrano da potječe iz arapskog, indijskog, perzijskog, turskog, ruskog, hrvatsko-srpskog ili ma kojeg dragog ■islamskog naroda. Halifina residencija nebi morao biti Stambol, nego makar koji grad jedne potpuno politički i gospodarsveno slo­ bodne islamske države. (Nastaviće se). Merlium Muhammer Ferid Веу. U jednoj berlinskoj klinici pod teš­ kim bolovima plućne tuberkuloze malo prije ponoći na 15. studenoga pr. god. daleko od svoje predrage otadžbine u •malom krugu svojih prijateljskih zem­ ljaka ispustio je svoju veliku dušu ve­ liki misirski patriot, voda i predsjed­ nik pučke stranke potlačenoga Mis:ra. zaslužni narodni junak M u li a m m e d F e r ti d B e у. Veliki rahmetlija bio je sin Ferid pa­ še, visokog državnog činovnika egi­ patske vlade. Nakon svršenih visoko­ školskih Studija bijaše u svojstvu sudije zapčslen kod jednog domaćeg suda. Već od svoje rane mladosti odušev­ ljeni patriota sudjeluje 1894. u narod­ nom protuengleskom pokretu, zbog če­ ga morade napustiti svoje dojakošnje mjesto i započeti odvjetničku karijeru. Svojom požrtvovnom domovinskm lju­ bavlju i sjajnim karakterom on je usko­ ro zadobio neki osobiti ugled u krugu svojih istomišljenika, a pored svega is­ kreno prijateljstvo i izdašnu potpora utemeljitelia i vode egUpatske pučke stranke Mustafe Kjemala. Poslije smrti Mustafe Kjemala 1908. po njegovoj zad­ njoj želji Muhamed Ferid Веу bi do­ životno izabran za predsjednika njiho­ ve stranke. Kao takav cijelo je svoje biće stavio u službu otadžbinske slo­ bode. Njegova politička djelatnost do­ vela ga je u žestoki sukob sa engles­ kim režimom i samim Hidlvom radd ko­ jega je bio osuđen na polugodišnje ta­ mnovanje. Nakon odležanog tamnova­ nja ured daljnjim progonima svojih en­ gleskih dušmana morade veliki narod­ ni borac da ostavi svoju ljubljenu do­ movinu i potraži skloništa u Evropi. Za vrijeme svjetskoga rata on je bio duša »vili javnih posreta u Evropi, Koji bijahu uperena proti engleskog protek­ torata nad Egiptom. i tek što je bio prešao iz švicarske u Njemačku, da potraži lijeka svojoj ljutoj boljetici, morade veliki njarodnt lav u svojoj 53. godini za uvijek da zaklopi svoje mudro i neustrašivo oko, a tijelo mu je sahranjeno na 19. stude­ noga pr. god. uz sudjelovanje njegovih vjernih drugova i boraca za narodnu slobodu, te mnogih njegovih njemačkih prijatelja. Dženazu je klanjao imam carskog otomanskog poslanstva u Berlinu, a mr­ tvo tijelo je pohranjeno u dvorani ber­ linskog garnizonskog groblja, odakle hi se imalo kašnje da preveze u njegovu krasnu domovinu, koju kroz cio život ovaj veliki narodni heroj tako žarko ljubljaše, ali je ipak pred nasiljem en­ gleskih hajduka morade već dugo i za uvijek da ostavi. Nad njegovim grobnu rzmedu osta­ log naglasio je vrsni egipatski politi­ čar i merhumov prijatelj Ismađ Sabib Веу, da se je narodna misao, kolu su svojevremeno propovijedali utemeljiteli egipatske pučke stranki i cimo ie Car neznatni broj rrvišnjih političara, danas duboko uvriježila u svim slojevi­ ma egipatskog narodt i jednim silnim pokretom stupa proti tuđmse g nasilja. Dao Bog, pa se svi nircdn' bjrei ug'eđali u velikog M u h a ni tr. e d Fe­ rid Веуа, a njegov će živi sporne; os'at, ne samo u bijednom egipatskom, nego i u svima islamskim narodima u svih pet dijelova svijeta. Gazanfer. Prisilno zatvaranje čaršije. (Svršetak). u namjeri, da se odmore i odahnu od mnogih napora računaju, da će sa slič­ h. — Ministrima i visokim državnim činovnicima možemo razumjeti kad : nom hediiiiom, koju sebi podjeljuje ugoditi i ostalom svijetu. Njih razumije­ sastavljaju odnosne naredbe, sa kojima mo i shvaćamo, da imade smisla propoučavaju svoje potčhijene, kako da iz­ glasitli obustavu rada u svima držav­ vedu proslavu kakvog državnog i na­ nim uredima i zavodima, jer je i potrodnog blagdana, jer oni kao takovi op­ činjeno čiitovništvo kao i ono gore, — skrbljeni su do mile volje svim i svaa katkad i gore nego ono gore, Sm, dosadio im njihov službeni rad i unervozio ih, pa obustavljajući svoj rad I terećeuo brigama i tegobanr �•tužbenoga rada, pa je potrebno barem prilikom državnih i narodnih blagdana pružih mu priliku duševnog odmora obustavom rada. I kad ovo uzmemo na um, čini nam se, da su baš oni visoki na vladi i mi­ nistarstvu i mislili samo na to, da se obustavom rada ciljalo — jedino, na državne urede, sudove, škole i drugo, a nipošto na obrt i trgovinu, jer to su poduzeća ili da tako rečemo, uredi slo­ bodnih građana, kojima se nema pra­ vo niiko miješati u način gospodarenja sa njihovim privatnim i krvavo steče­ nim imetkom. Protivnim tumačenjem naredbe promašio bi se pravi cilj i svr­ ha naredbe, pošto davši činovništvu dopust, ako istodobno zatvoriš i čar- i Siju, onda si postigao negativan uspjeli, i činovnik ako nije dužan raditi u uređu, traži društvo u čaršijt, a ako je čaršfja zatvorena, on se od dosade vraja u ured, da se nečim zabavi ili da negdje prosjedi, jer neće prestajali ciieli praznik na ulici ili mrtvom trgu. A šta smo s tim postigli? Vratili smo se ondje, gdje smo i prije naredbe bili, sa­ mo s tim viškom što smo ozlovoljili i činovništvo i građanstvo. Tumačenje odnosne naredbe po shva­ ćanju onih kotarskih ureda, koji sile čaršiju da uz blagdane mora biti za­ tvorena, mogli; bismo! shvatiti za velika mjesta, u kojima imade bezbroj hote- i ta. kina, finih kavana u kojima vtrvi silosija fine gospode i bogatog gra- i đanstva, gdje se lumpuje, svira, šampanjci pucaju, automobili trče i veseli se, bogato se veseli i viče tako, da od silne huke i buke nemaš kad ni .misliti ' i brinuti se za siromašni i srednji sta­ lež svojih sugrađana. Moglo bi se to razumjeti i u mjestima gdje je tehnika i graditeljstvo toliko napredovalo, da se proglašenjem obustave rada, radio­ nice i trgovine u istinu pozatvaraju, a u isto vrijeme i nijesu pozatvarane i ■rad se u šesnest dalje nastavlja, jer, ako si policiju poslušao pa glavni ulaz j u magaze zatvorio, to su ostali slobod­ ni i otvoreni .svi sporedni ulazi i izlazi drvno skombiniranilh radionica, magaiza, trgovina i drugih firmi! No sve je to drukčije, kako smo go- i re opisali u tako zvanoj provinciji, u manjim i malim mjestima, gradovima, gradićima i palankama. A tih je malih mjesta- i gradova puno više, nego ve­ likih, pa nije pravo, da većina trpi šte­ tu radit prohtjeva manjine. Za to držimo, da će se ovake nared­ be provadati u buduće sa više razumi­ jevanja 1 da će se kod sastavljanja i tumačenja istih razlikovati riječi »slobodino je!« od »mora se-« Neka se veseli svako, kako može i kako umije! Politički pregled Regent Aleksandar i predsjednik vla­ do ratifikovali su na francuskom tek­ stu versailleskii mirovni ugovor. Narod je deveta rupa na sviradi. Nesporzumci glede jadr. pitanja? — »Temps« piše: Jedan brzojav iz Rima prema službenim informacijama daje razumjeti, da se francuska vlada n e slaže sa engleskom u jadranskom pitanju, i da se novi francuski kabinet ne namjerava držati obveza od 20. januara prema Italiji.' Ništa nije istinito u tim vijestima. Francuska vlada os­ taje vjerna politici koju je dosada vodila. Ako je ona spremna, da se oda­ zove eventualnim sugestijama, »Temps« drži, da ona ne misli nikako da preduzme inicijativu posredovanja kao što se tvrdi«. Represalije sa strane talijanske ratne !i Ii j• •i I ‘ ji Domaće vijesti među kapitalista i -radnika, i .zaključio je ovaj govor toplim apelom na jedinstvo svih Francuza. Na to Je prihvaćen dnevni red. Komora je uzela na znamo vladinu izjavu, i nada se da će vlada izvršiti radni program koji je najavio ministar predsjednik. Bijedno stanje Rumunjske i Poljske prema sovjetskoj Rusiji opisuje »Matin« crnim bojama, te izjavljuje da se te dvije države ne će smjeti otuđiti, ako bi se upustile u mirovne pregovore sa sovjetskom Rusijom, Što će se po svoj prilici dogoditi, ako im savezniške velevlasti brzo ne priskoče u pomoć. Maršal Foš u Varšavi. Kako je izjavio jedan varšavski antantin diplomata, otići će maršal Foch doista u Varšavu i to radi boljševičke ofanzive protiv Poljske. To se očekuje u proljeće. Foš će navodno preuzeti vrhovno vedstvo organizacije protiv sovjetske vojOsijek prelazi na djelo. Osim rezo­ ! ske. U četvrtak imali su francuski milucije, koja je upućena kraljevskoj vla- .I nrstri kratku konferenciju sa maršali­ di, veliki narodni zbor, na kome je uma Fochom, Joffreom i Petainom. čestvovalo nekoliko hijlada naroda gra- ' Hapšenja u Irskoj. Javljaju iz Lon­ da i okoline Osijeka, prihvatio je ovu ; dona, da je engleska vlada uhapsila u rezoluciju: Cio narod Jugoslavije tre- j ba da se organizme na otpor protiv ji petak noću mnogo ličnosti u Irskoj. ;I i, ; j। I' lađe u Splitu nastavljaju se, te je obu- | stavljen svaki promet u okupiranoj zo- !ј ni. Parobrodi koji dolaze iz okupirane ;। Dalmacije, zaustavljaju se pred lukom, te predavaju poštu talijanskoj lađi »Puglia«, a zatim po njenom nalogu na- ■■ stavljaju svoj put, a da ne stanu uz o- , balu. Tako je okupirana Dalmacija još 1 više odijeljena od ostale Jugoslavije. | । | , I ! »Merhanietova« skupština. U proš­ lom smo broju javili, da se je 30. pr. mj. održavala »Merhametova« skupšti­ na i da je izabran odbor za god. 1920. Iz tajničkog izvješća vadimo, da je »Merhamet« do konca god. 1919. podi­ jelio sirotinji lijepu svotu od K 98.347.—. Članova je bšlo u prošloj godini 103 dobrotvora, 210 utemeljitelja i 1140 re­ dovitih članova. Potpore su stalno di­ jeljene medu 315 muslimanskih porodi­ ca. Visina je redovite potpore od K 20—60 mjesečno. Osim toga je »Mer­ hamet« u istoj godini nabavilo 10 va­ gona kamenog ugljena, kojega je bes­ platno sirotinji podijelio. Sa osobitim zadovoljstvom bilježimo požrtvovnasi nekolicine dobrotvora »Merhametovih« koji su ozibi'lino shvatili svoju patri­ otsku dužnost i društvo pomagali, a to su: g. Ibrahimaga H. Baščaušević, ko­ ji je u nekoliko navrata sakupio za »Merhamet« K 14..000.—, te Braća Hadži Jusufagić, H. Bajramaga Fočo, Bra­ ća Šabići, Braća Demirdžići, Mujaga Suidžuka i mnogi drugi znače kao siro­ tinjska majka, te će tm hnena ostati me­ du najsvjetlijim dobrotvorima. Ibrahimaga H. Baškhišević, H. Mehaga Sameđović i Junuzaga Mađarević među svojim prijateljima sakupili lijepu svo­ tu od K 10.391.—, sa kojom svotom je popravljeno 12 sirotinjskih kuća, koje bi se porušile, da ih ovi ljudi dobra sr­ ca pod okriljem »Merhametovim« nije­ su spasili. U naravi su darovali gg. Me­ haga Aganović 3 sanduka safuna, Mu­ hamed ef. Šogolj 300 m parheta, Junu­ zaga Mađarević 500 m čita, Edhem ef. Bičakčić 160 m basme, koje je sve naj­ siromašnijim podijeljeno. Za vrijeme Ramazana društvo je pođuelilo 250 kg kaše. Osim toga jc društvo osunetilo 60 djece, koja nijesu imala roditelja ni staratelja i dalo im pomoć. Mađarska je delegacija obaviještena, da joj se ргоМцје rok do 12. febru­ ara za njene primjedbe na uslove mi- j rovnog ugovora. Prestolonasljednik Alcksanđer ozdra­ Bivši grčki kralj izjavio je uredniku ! vio' je od lake influence, od kuje je bo- , »Matlna« me.u ostalim i to. da sadanji , lovao. Prekjučer je primio u audijencivladin sistem u Grčkoj nije ni demokra- ! ciju Ljubu Davidovića i Pavla Marintičan ni pravedan. Naglasio je da je pod I kovića. tim sistemom usmrćeno preko 3000 ‘ Sadašnji maršal dvora ministar Baosoba. lugdžtć postaviće se našim poslanikom ■ Mađari za Habsburga. Kako javlja­ u Washingtonu. ju listovi, pokušao je zapovjednik FridSvi pariški listovi donose tekst jugo- , rich puč, po kojem bi se nadvojvoda slavenskog odgovora na ultimatum. Josip imao postaviti guvernerom ili čak Pariška štampa piše vrlo povoljno po kraljem. To ne bi bilo u interesu zem­ našu državu. lje, premda je nadvojvoda simpatičan Mađarima, ali jer je Habsburgovac, do­ Vrhovno je vijeće na posljednjoj sjed­ šlo bi do novih nesporazumaka sa annici zaključilo priznati Besarabiji pra­ tantom. 0 toj stvari treba da odluči na­ Iz blagajničkog izvješća vadimo sli­ vo, da se pridruži Rumunjskoj. rodna skupština. jedeće: Početno stanje blagajne 31. de­ Horthi je silom spriječio pokušaj mi- i cembra 1918. bilo je K 34.838.65. Od Nova francuska vlada. Francuski je : nistra vojnog Fridriccha, da nadvojvo­ ministar finansija izjavio, da će ovog članarine je ubrato K 29.303.—, od zepetka odgovoriti na interpelaciju glede । du Josipa proglasi za guvernera, a za- ! ćata K 43.346.—, od vasijeta K 6747.—, padanja kurza francuskih franaka. Iza I tim kralja Mađarske. od dobrovoljnih priloga K 124.742.74, od toga je raspravljala komora o općim ! Rumunjski ministar predsjednik, oti- i otplaćenih zajmova K 77.750.—. ukup­ smjernicama vladine politike i o sasta- , šao je u London, gdje će điskutovati sa no K 316.727.39. Izdatak: Redovite pot­ vii Millerandova ministarstva. britanskim ministrima o pitanju mira i [ pore K 51.387.—, izvanredne K 36.960 — Ministar predsjednik Millerand je iz- ' položaju Rumunije. zećat K 7.574.—, plaća pisara i inkasan,ta K 5.950.—, podijeljeni zajmovi K 'javio, da nije dosta samo komora, ko­ »E’ honimo Libre« predlaže da savez 119.195_ te drugih izdataka 10.862.15 ja ima volju da radi, nego treba da i , naroda ustanovi svoje sudište u Haagu K. Dakle gotovina u društvenoj bla­ vlada uživa nepovredivi autoritet. Ko­ i da se tamo sudi Vilimu II. Na ovaj bi gajni iskazuje se sa K 84.799.24 i u zaj­ mora mora 'izjaviti, rekao je, da li ima- I se način izbjeglo svim poteškoćama ko­ de povjerenje u vladu i u njega kao mi- I je su skopčane sa pitanjem o izručenju 1 movima K 41.455.—. nistra predsjednika. On se nije namjebivšeg cara. Srvha je ruštva »Merhamet« ublažerice obazirao na političke skupine kad nje nevolje među sirotinjom, nevolj­ Đenikin je potukao boljševičke odrede je sastavljao ministarstvo, već je iza- ; nom i nemoćnom, te suzbijanje prosjabrao saradnike koji će znati raditi i I koji su kod Nahićeva prešli Don i bili čenja <u gradu Sarajevu, što mu je za -koji će se tome posvetiti svio svojim i se uputili na Batajks. Dio je kolone usilama. To traži također i javnost či- 1 niišten, a dio bačen preko rijeke. Ostali kratko vrijeme potpuno uspjelo. Kad se malo zadubimo u gornje cifre, mo­ zarobljeni. Njihov broj je velik ali tave zemlje. Ministar .predsjednik je \ su ■ ramo sa oduševljenjem priznati vrijed­ nije zaključen. Zaplijenjeno je 12 nadalje izjavio, da stoji na raspolaga- j još 1 nom odboru zamjeran rad, ali sa bo­ nje i vanjskoj komisiji i da .će joj sva i topova i 83 mitraljeza. lom u duši konstatujemo, da se mnogi potrebna razjašnjenja. Što se tiče fi- i Kina proti boljševicima. Ruska agen­ ne odaziva svojoj dužnosti. Velike ove nansijske i gospodarske obnove, stupi- i <cija javlja iz carigradskih diplomatskih j cifre »Merhamctove« potječu skoro od će vlada o dodir sa saveznicima Fran- i 1krugova, da se je Mongolija obratila 1 cuske. ’ iliKini sa molbom, da je uzme pod svoj ' jednih te istih osoba, od velikih dobrot­ vora sarajevske sirotinje. »Merhamet« protektorat i da je na taj način zaštiti J NaglaSiijc dalje tvrdu volju vlade, da t bi trebao da ima bar hiljadu dobrotvo­ uspije kod provedbe versailleskog ugo- i <od boljševika. Dekret kineske vlade ob- : ra. a isto toliko utemeljitelja, dočim bi da je Mongolija pod zaštitom vora o mini i zahtijeva od Njemačke i javijuše i trebao bar 5.000 članova prinosnika. ispunjenje svih obaveza (Odobravanje), i IKine i da su anulirani raniji sporazumi Govorio je nadalje o solidarnosti iz- I ssa Rusijom. Gajret braćo! nasilnog riješenja jadranskog pitanja. Za tili čas skupljeno je u ovu svrhu sto hiljada kruna«. FELJTON. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Strani 3 Сг»«на „ПРАВДА* PRAVDA' iiy( 117 Broj (28) 1 Ihsana obuzimao osjećaj davno prošle ljubavi osjećaj koji je sve jasnije govorio o prošlosti, sve jače isticao I slikao svaku sitnicu, koje prije nisu značile ništa. Rene podigne glavu, uzdahne pridušeno, kao kad se »dlučujemo o jednom teškom koraku i reče: »lhsanbey, ja ne mogu više sebe zavaravati. Nisam kadra trpiti, ni snositi ono što sam sebi od­ redila. Javila se je u mćni slabost i ta će me ili uništiti, ili usrećiti. . . « Ihsan je pogleda i razumivši je šta je htjela reći odgovori Reni: — Niste sami trpili... « »Ja sam trpila mnogo, jer sam htjela istrgnuti iz svog srca— srce, iz duše — dušu. .. Htjela sam zatomiti u sebi ono što me je pokretalo, što mi je život davalo, što tpe je snažilo..._ Četiri godine žiila sam u samoza^ji i nikom se nisam potužila, nisam povjerila-,, Kad je došlo pitanje, ko Tursku, naš prijatelj dr. Perikles poglee i kao da je htio reći: tamo je on.. Ja sam ga razumila i on je pročitao iz moga pog­ leda moju želju. Odbor je zaključio da ja pođem. Rene ušuti. Ihsanu se učinilo kao da ga je ne­ što iz zadnjih Reninih riječi ubolo u srce. Ona ne može da lazluči mladogrčku ideja od srca, pomisli Ihsan u sebi, pa će Reni: — Mi smo se opet sreli u životu. . Ono što sam naslućivao odlazeći iz Grčke, dogodilo se je. No danas bojim se Rene, da nas ideja ne može vi­ še vezati. Nešto je jače i silnije i od same države, od domovine, od svijesti što je u nama: — što je u meni ... Rene ga pogleda svojim velikim očima i reče: »Mene je' to mučilo. Ja sam pomišljala na sve, pa sam koliko puta bila odredila poći za glasom srca i ostaviti narod, domovinu — odmetnuti se. Predati se životu i u njemu se izgubiti. Pa na kon­ cu htjela sam i bez pomisli na ljubav baciti se u svijet i slijediti svoje drugarice. No do odluke nije došlo, jer sam i previše bila upletena u našu stvar. Osim toga i moje zvanje utjecalo je. Do danas sam izdržala kušnju. Ja- ne tražim danas nikakvih žrta-va, jer nemam prava na prošlost JMaš zadnji rasta­ nak u bolnici oduzeo mi je to pravo, jer je vaše srce pripadalo drugoj. Ja sam to još onda osjotila, onog časa, kada je moje srce pripadalo samo Vama...« — Krivo me sudite, Rene. Ja sam onoga časa mnogo žrtvovao i uvjeravam Vas, da sam ostavlja­ jući Grčku mislio samo na jednu — i nećete me ! danas krivo shvatiti, ako vam priznam otvoreno...« »Da ste mislili o Neri? — upita Rene uste­ žući dah. — Ne. Mislio sam o Vama.. . Rene spusti glavu na ruku i ušuti. U njezino: duši oživila još jednom slika mladosti na kojoj jo rana zora slikala živim kistom svoga ruja jedno nezaboravljeno jutro sreće. Ihsan ustane i priđe k njoj. Ona se i ne ma' kne. On se je još čas borio — još jedan čas poja­ vila se pred njim Ifeta, još jednom pomislio na svo­ je »baveze i spustio ruku na Reninu glavu: Ona ga je pogledala suznim očima, dugo, žar­ ko i čeznutljivo. »Rene! — progovori Ihsan meko — Rene, daj mi ruku, da spojimo mladost i prošlost sa sadaš­ njosti! . . « U njezinim očima zasja radost i sreća. Ovaj : intimni naglasak ukloni ukočenost među njima i I Rene mu pruži Ruku: — Uz uvjet, da ćeš ostati prijatelj grčkog : naroda? Ihsan joj stisne ruku, a ona ga privuče k sebi. Žarki poljubac sjedinio jc ponovno dvije žarke 1 ljubavi i oživio prošlost i mladost, ali u isti čas i izdao dvije ideje (Nastaviće se). �Страиа 4. Strana i iznos u krunama. Zamjena se vr- | j ši na taj nač.n, što se za određenu ko­ ličinu krunskih novčanica Austro-Ugar ske Banke daje ista količina krunskih jedinica u novčanicama' Narodne Ban- | [ ke kraljevstva SHS, odnosno četiriputa I manja količina dinarskih jedinica. § 2. U zamjenu za krunsko-dinarske | I ! dovčanice Narodne Banke kraljevstva : I SHS primaće se krunske novčanice A- j ■ ustro-ugarske Banke, koje su uredno markirane u smislu pravilnika. Pri­ maće se u zamjenu i one novčanice, I koje imaju inarkfcu, a preko koje I nije udaren žig ustanove koja i je vršila markiranje. Prilikom, zamjene ne će se ispitivati žig, koji jo na nov| čauiu, bio, jer za važnost novčanice gubitak markice ima iste posljedice kao j i gubitak same novčanice. Prema to­ i me г.е će se primati u zamjenu ni jedna . novčanica, na kojoj nema ma rk i c e, ma da se na žigu na novčanici može vidjeti da je markica docnije ot­ pala. (§ 3. nije saopćen). Težaci i malograđani su naša najjača § 4. Markica na novčanici treba da snaga, pa ih ne smijemo ostaviti bez odgovara vrijednosti novčanice. Ako je obavještenja, pouke i upute u današ- ; na novčanica zalijepljena markica ma­ njem ozbiljnom vremenu. Izgrađujemo nje vrijednosti, smatraše kao da je nenovu, mladu svoju državu koja toliko markirana, ako je markica veće vri­ leži na srcu i nama muslimanima. Ni jednosti or.ua će se novčanica primati jedan naš čovjek ne smije da ostane u zamjenu. ■ bez rada i bez sudjelovanja ,u borbi za § 5. Novčanice, koje su bijele s jedne našu što ljepšu budućnost. Za to će sko­ strane ne će se primati u zamjenu ma rih dana izlaziti i naše težačke bile i markirane. glasilo, da svojim štivom unese ra­ § 6. Oštećene markirane novčanice, zumijevanja i života u našoj masi. na kojima nedostaje najviše jedna čet­ Stavljamo na srce svima našim pri- I vrtina primaće se u zamjenu u pu­ Jateljma širom domovine, da ne žabo- ' nom svom iznosu, samo ako rave prikupiti pretplatu medu našim te­ markica nije oštećena. Nov» žacima i malograđanina za njihov list. 1 čamce, na kojima ne dostaje više od Pretplata Iznosi na godinu 20 K a na jedne četvrtine Hl na kojima ne dosta­ pola godine 12 K, a šalje se na adresu; je do prilijepljene markice, ne će se »Radnom Odboru J. M. 0. u Sarajevu zamjenjivati krunsko-dinarskim novca- I sa napomenom: Pretplata za »Pouku«. nicama. Š 7. Zamjena krunskh novčanica tra­ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ je 30 dana. Poslije ovoga roka nikome tom svojom poluči uspjeh u društve­ se ne će zamjenjivati novčanice Au­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će strougarske Banke za nove krunsko-disvaku ženu uporabom Fellerove Elsanarske novčanice. pomade za lice i kožu. Ova pomada § 8. Vlasti koje vrše zamjenu, poodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini zvaće publiku, da radi uprošćenja ma­ kožu mekom, nježnom i rumenom. nipulacije prigodom zamjene po moguć­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju nosti podnesu na zamjenu okrugle izje s najvećim uspjehom. Nu ne valja пое krunskih novčnica. Na .ime ostat­ se latiti škodljivih sredstava, naručite ka pojedincima se po potrebi mogu da­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu vati i krunske novčanice Austro-Ugar»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta ske Banke od 10, 2 i jedne krune, koje i kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ će se docnije također povući iz opti­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja caja. Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 § 9. Vlasti koje vrše zamjenu mogu na zahtjev pojedinaca primiti od njih Trpite li od reumatizma ili od uloga? i novčanice od 10, 2 i jedne krune i Mazanje Fellerovim pravim Elsafludom zamjenjivati Љ krunsko-dinarskim nov­ pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili čanicama, ako im zamjena ovih sitnih 2 veEke specijalne boce 27 kruna. kruitskiv novčanica ne bi stvorila veće Trebate li blago, pouzdano terajuće teškoće oko -obračuna. sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ § 10. Kako Narodna Banka kraljev­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. stva SHS još nije organizovala svoje Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 filijale u isvim krajevima (kraljevstva), kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ da bi preko njih mogla krunske novlika boca 12 kruna. Omot i poštarina čaniice Austro-Ugarske Banke zamje­ posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Felnjivati svojim krunsko-diranskim nov­ ler, Stubica donja, Elaatrt br. 310. Hr­ čanicama i kako su državni organi pri­ vatska. likom markiranja stekli is-kustvo, koje im može koristiti u ovom poslu, po­ Samo 5 časaka dostaje često, da vlačenje krunskih novčanica Austro-U- j si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ garske Banke i puštanje u opticaj no­ tu, zato treb da vam ide sat točno vih krunsko-di’narsk'h novčanica izvr- j na minutu, llustrovani cijenik, koji mažete tražiti samo od tvrtke H. šiće na molbu Narodne Banke, država I Suttner, (Ljubljan br. 706. po­ preko svojih organa za račun bankin. j savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ 5 11. Zamjenu krunskih novčanica za 1 tova specijalne marke 1KO» iz vlas­ krunsko-dmarske vršiće u Srbiji i Cr- I tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih noj Gori okružne i sreske finansijske udobrih žepnih »atova, narukvica sa prave. U Beogradu će zamjenu vršiti satom svijetlenih, te zidnih lateva, i zavodi, koje odredi ministar finansilanaca, prstena, narukvica, naušnica, ja. Docnije će -se odrediti organi, -koji jedala, darova za krštenje i svetu po­ će vršiti zamjenu na ostaloj teritoriji tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu kraljevstva. robu. Ali i drugih potrepština kao na § 12. Vlast koja vrši zamjenu, dužna pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ ie uvjeriti se da li je novčanica marki­ garete i smotke, diamante za rezanje rana markicom, koja je bila za marki­ stakla, nažigaće i novčarke kupujete ranje kruna u našem kraljevstvu, a ne dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke nekom đruzom markom (poštanskom H. Suttner. Ljubljana br. 706. ili taksenom markom ili kakovom oz­ nakom, koja je slična таткјсј za markiranje kruna) kao i o tome, da mar­ kica nije falsifikovana. Sto«a će svaka ustanova prije početka zamjene izdvo­ jiti nekoliko markiranih novčanSca i da­ ti ih službenicima određenim da vrše Službeni pravilnik o povlačenju krun­ zamjenu, da na njima dobro prouče skih novčanica. tzeled markice, kako bi docniije mogli § 1. Na cijeloj teritoriji kraljevstva SHS poznati eventualno podnesene novča­ nice sa falsffiikovanlilm marklicama. povlače se iz opticaja markirane novčanice Auistro-Ugarrke Bar^e i za­ 5 13. Od lica koja su bolesna ili dirurltm i ikv.im važnim uzrokom sprijemjenjuju se krunsko-dinarskim novča­ nicama kraljevstva SHS, na ikojima je čerc ia pristupe vlasti koja vrši zas jedne i s duge strane označen iznos miei.n novčanica, dužan je opštinski u dinarima i četiri puta toliki sud, da primi na revers krunske nov­ Na protesnoj sh'mštiui sarajevskih skih građana što -e 4. o. mj. ccržana u auli gradske vHećijtce donošena je ova rezolucija: Građanstvo grada Sa­ rajeva, sakupljeno na današnjem zbona protestvuje protiv ultimatuma Vr­ hovnog Savjeta u Parizu, kojim se kr­ ši po predsjedniku Vilsonu proklamovaiio, a krvlju savezničkih, a i naših boraca, posvećeno načelo prava narod>:os samoodređenja, te moh ministarstvo, da se odlučno odupre imperijali­ stičkim težnjama talijanske vlade, koja ide za tim, da raskomada jugoslavenski teritoriji te onemogući našem narodu ekonomski razvitak i političku nezavisnost. Građanstvo traži nadalje, da se naSa vlada zauzme za onaj dio našega naroda, koji će možda doći pod talijanski imperij, da dobije isto onakvu autonomiju, kakvu traže Talijani za svoje suplemenjake u našoj državi. BosanskoJierccgovačke matere dijele bo­ love hiljada naših zarobljenih matera. Gospodarstvo Odgovora! aredaik: M. S»dž»ka Број 116 Br«j „ЛРА8ДА* — „PRAVDA* čanice, da ili zamijeni za račun tih li­ ca kod nadležne ustanove i da im po tom preda primljene krunsko-dinarske novčanice. U slučaju potrebe predstav­ nici opštinske vlasti otići će u stan po­ jedinaca, da prime ili predadu novča­ nice. Odgovorni su računopolagači pre­ ma dlržavi za primljene krunsto-dinarske novčanice, toje mogu opravdati je­ dino odgovarajućim iznosom povučetuh krunskih novčanica.(§ 14. nije saopćen)'. § 15. Primljene krunske novčanice pakovaće se u pakete ii to tako da 100 komada jedne vrste novčanica dođu u jedan paket i da se na svakom paketu v;dno potpiše onaj, koji je novčanice 5zbrojao. 10 takvih paketa spakovaće se u svežnje, od koiil svaki mora biti za­ pečaćen. § 16. Svaka -ustanova, koja vrši za­ mjenu novčanica, slaće svakog dana telegrafski izvještaj generalnom inspek­ toratu ministarstva finansija o iznosu zamijenjenih novčanica toga dana. § 17. Okružne i sreske finansijske uprave staraće se da činovnici i pomoćno osoblje koji rade na zamjeni novča­ nica, budu na poslu punih 7 časova dne- | vito i da prema publici pokazuju predusretljivost. Tajništvo Pučke Stranke u Zagrebu poslalo je ministru Veljkoviću brzojav i protiv naumljene izmjene kruna, čime bi bio narod oštećen i što bi značilo po njega pravu gospodarsku katastro­ fu. Traži, da se izmjena sistera • d'a s« pltaiie uređenja valute iznese pred parlamenat. Š Š Ministar finansija izjavio je d« smo dosada primili iz Pariza l‘/i mitiardu državnih dinara, a 500 mil. se nalazi na. putu u Beograd. Ova količina ć« b'ti dovoljna, da zamijeni 8 miljardi kru­ na. Zamjena će se početi sa krunskim novčanicama od 1000 i 100 dinar«. Sav izvoz i snabdijevanje pasivnih krajeva i gradova prenijeće se u držav­ ne ruke tako, da sva dobit im* doći državnoj kasi. Pmkt uredništvo. Piscu članka „Više umjerenosti4*. Ža» nam je da ste ono dragocjenog vreme­ na, ali ni uz najbolja roja ne mvž«nio đsaijeti jer AH-Šerif broj 375. no aailažajo da se njegovo pisanje tretira eabiljno. On no može nege eamo ispod crte. Ueslalom bilanca ruda đoeadaaje rak. nprave. ito će je objaviti nevi saberski edbor — kad tačno pregleda račune i poslovanje g. Arnautevića oboriee a prah sva Ali-fterifova hvalisanja, kao i o će objasniti i usroko, radi kojih jok nema aakljužnog računa sa godina 1917. i 1918. a kamo li makar približan pre­ gled gospodarenja u godini 1919. Radi toga se mi, — mi iepod erte — ке oevrdomo ва ожо hvalisanje. Mahsus selam! Oglas. Agenturna i komisionalna poslovnica SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mar­ ku za odgovor. 1—5 VOJNA NABAVA. Na osnovi naređenja Komandanta II. Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ cembra 1919. godine, a u cilju nabave sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ rajevskom za do nove letine 1920. go­ dine, održaće se direktne pogodbe na dan 5. februara 1920. godine, u kance­ lariji Intendantura Bosanske divizijske oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. (Pozivaju se zainteresovana lica, koja imaju sena i slamu na prodaju, d'a izvo­ le doći određenoga dana i u određeno vreme, radi učestvovanja u zaključi­ vanju ovih pogodaba. Pogodbe će se zaključivati za veće i manje količine. Kaucija se polaže na dan pogodbe 10% odi vrednosti zaključene pogodbe u gotovom novcu ili državnim i drža­ vom garantiranim hartijama. E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ rajevu 24. januara 1920. godine. OOOOOOOOO^OOO Sira Travničfcof iVliHćhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama Kotarski šeriatski sud u Saraje­ vu, daje na znanje, da je radi izlučenja sulus-vasijeta umrle H. Zulejhe Henda iz Sarajeva, na predlog njezi­ nih našljednika i vasi-muhtara, odre­ dio dragovoljno javnom dražbom pro­ dati nepokretnine umrlog Ahmedage Hende sina umrlog Ibrahimage iz Sa­ rajeva, što su upisane u A 1 gr. uL broj Llll/160 kat. opć. Sarajevo i to samo kat. čest, broj 412 vrt Bara mirie u površini od 273 m na kojoj je sagrađena solidna kuća u Mašića uli­ ci, s oglasnom cijenom od 80.000 K. Za dražbu, koja će biti kod ovog suda u sobi broj 8 određuje se rok u četvrtak dana 18. marta 1920. u 10 sati do podne. Na ovom će se ro­ ku prodavati te nepokretnine uz spo­ razum našljednika i vasi-muhtara za najveću ponudu, ali ne ispod oglasne cijene. Uslovi dražbe i isprave, što se tiču spomenutih nepokretnina mogu se razgledati kod ovog suda za vrijeme uredovnih sati. Kotarski šeriatski sud U Sarajevu dne 26. januara 1920. Kafana ,,Jiildis“ Sarajevo. Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdio svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo kafedžija Ahmed Ćećo (zvjer/di) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. kupuj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, Vlasnik: Centralni Odbor »X M. 0.« Telefon 55 ^tamoaril* D. 4 A, Kl � https://kolekcije.nub.ba/files/original/38e3dd7c83db22b434b2f6b1c5ac1074.pdf ab043609e8e37b9b81ee5ce3b7589e5c PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. РОЈШ!№ BROJ 39 Н i L Е R A kiazi subotom, utorkom i četvrtkom. IMs гиМтш odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСПИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 13 (118) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice Ш9. Sarajevo, subota 7. februara 1920. HG. ćžumadil-evvela 1338.) Potreba uređenja islamske vjeronaučke obuke u srednjim školama.) naučka obuka, koju bi uz metodički uredenc vjeronaučke knjige davali za □vaj teški poziv posve spremni nastav­ nici. To bi morali biti nastavnici koji bi svoju spremu htjeli i zna li upo­ trijebiti u smislu gore iznešenih zahtje­ va. Ovo moradoli naglasti jer je bolno iskustvo pokazalo, da sprema bez vo­ lje i poleta nije nikako dovoljna da po­ stigne željene uspjehe. Iako pak stvari izgledaju u ovom po­ gledu još i danas i kako su izgledale za nedavno završenog mog đakovanja mi­ slim da su onom, ko se interesirao do­ bro .poznate i a'ko ne u onaiko jadnom stanju kako sam ih ja kao đak vidio. Makar da sam dolazeći u srednju školu živo želio, da se na izveru 'upo­ znamo s uzvišenim Islamom, bila je to i ostala tek pusta želja. Krivnjom i nebrigom najviše naše vjerske vlasti — Ržjaset-ilmijje — postavljen je bio n. pr. na zavod, što sam ga ja poha­ đao jedan čovjek, koji ne samo što nije imao za postavljeno zvanje apsolutno nikakove spreme, nego je po svojim moralnim ’kvalitetinia bio po odgoj po­ vjerene mu mladeži vrlo opasan. Osim nekih časnih iznimaka u većini sluča­ jeva su dosad na srednje škole po­ Morao sam naglasiti da znaju »mno­ stavljana cvatova lica za odgoj naše gi«, jer je žalostan fakat, da medu po­ mladeži. Koje onda čudo, da su od stra­ zvanim ima i takovih, koji ne vide kak­ ne naših inteligenata mogući onakovi voj katastrofi idemo u susret, ako bu­ ispadi, koji su sivima predobro poznati. demo skirštenih ruku i s dosadanjom aNe bude li se naša Rijaseti-ilmijja za­ patijam gledali, da se prlike razvijaju jedno sa svim našim vjerskim 'intelek­ na način, 'koji koči naš zdravi razvitak. tualcima smjesta i najozbiljnije dala na Bdlesnim pojavama, što ih naročito proučavanje i svrsishodno uređenje ou zadnje doba opažamo među i onako oskudnom našom inteligencijom imamo i vog vrlo važnog pitanja, doživjećemo ii mnogo gorih ispada i razočaranja. tražiti korijena u našoj nebrizi, da toj Naći će se koid nas još megalomana, našoj mladeži dademo putem naših ukao što ie to jedan naš profesor — čevnih zavoda ono, čime bi ih zaštitili »odgojitelj«, koji će za volju »modernog« od pogubnih utjecaja, prema kojima su šešira žrtvovati, da se dobar procenat dosada bili posve nesposobni se odupru. naših roditelja još više odaleči od ško­ Ne upuštajući: se na ovom mjestu u le; naći će se još nadobudnih mladića, ispitivanje nedaća, koje u ovom pogle­ koji će zaneseni nimalo zavidnim po­ du terete naše roditelje, mekjtebe i os­ ložajem žene na zapadu —praviti lude novne škole, pcfcušaou da kao bivši ispade za otkrivanje naših žena s na­ srednjoškolac prikazem, kakio je nesremjerom, da ih time »usrećimo« i »os­ denost islamske vjeronaučke obuke u lobodimo«. srednjim školama baš onaj glavni (uz­ Makar da sam ovdje iznio samo u rok lifenovanju inteligencije, koja pri krupnim crtama nedaće, koje nas zbog prvom svom nastupu u širokim na­ nesređenosti gornjeg pitanja taru, uvje­ rodnim masama izgubi s njom svaki ren sam potpuno, da će se naša Rijakontinuitet. seti-ilmijja smjesta dati na proučavanje Žalostan, ali istiniti fakat, da većina i što prešnije zdravo uređenje ovog naše djece dolazi u srednju školu s go­ gorućeg našeg pitanja. tovo nitokovim odgojem, bio bi za po­ Osjećaj dužnosti .i odgovornosti pred zvane dovoljan razlog, koji bi im im­ zaostalim našim narodom nalaže nam, perativno nalagao, da metodički Ure­ da ovom važnom pitanju posvetimo đenom vjeronaučkam obukom nado­ dostojnu pažnju i ozbiljnim ga tretira­ mjeste nedostatke mekjteba i osnovne njem pomaknemo s dosadašnje mrtve Škole. Osam u srednjoj školi probavlja­ točke. Diskusiju o uređenju same onih godina bi iuz sistematsku vjeronabuke bi svakako morali da otvore spoučku obuku potpuno dostajalo, da se ■sobniji naši srednjoškolski vjeroučitelji našem mladiću uz postignuće svjetov­ što ja od njih svakako i očekujem. no naobrazbe i vječnim vjerskim Isti­ U to ime: Bil-ha<jr! nama oplemeni duša i srce; da mu se ----------Jedan akademičar. predoči, tako je baš zdravo shvaćeni •) Rado donosimo ovaj glas iz re­ dova naših zagrebačkih sveučilištara­ Islam onaj uzaludno na drugoj -strani ca i otvaramo stupce diskusiji ovog traženi fdktor, kojim je uvjetovan zdra­ važnog pitanja u uvjerenju, da će ovaj vi razvitak i boba budućnost islamskog poziv odlckiuiti u srcima svih pozva­ jašeg naroda. Posve je rajzumljinih. Veseli nas, da ovu stvar potiče baš o neophodno nužne rezuljedan akademičar i molimo ga da na­ Uredništvo. taj samo onakova vjero- i stavi. SvrAa posljedica ima svoj uzrok. Po­ lazeći od ove istine i tražeći uzrok da­ našnjem jazu između većeg dijela naše inteligencije i širokih masa naroda, uočićemo ovaj jaz kao posljedicu više ■uzroka. Zastupajući; mišljenje, da je po trebao prije nego potražimo lijeka ne­ kom zlu, ispitati prave uzroke koti su zlo roalSl a ne tražiti ih svugdje samo ne na pravom mjestu, ne ću pretjerati ako ustvrdim, da jedan od glavnih uz­ roka otuđivanju i separisanju našeg inteligenta od njegove mase imamo tra­ žiti u bijednom stanju svih onih naših institucija, u kojima bi on trebao da steče jedan) zaokružen odgoj, koji bi mu diktovao malo više ljubavi i pra­ vog rada za svoj zaostali narod. Uvjeren sam da su i mnogi od pozvanih svjesni uzroka naših nedaća, nu radi većini prirođene indolencite i rnaioidiušja traže svemu zlu objašnjenje u »kijametskim alametima«. Znaju mnogi od1 njih, da bi konstatacija pravih uz­ roka svega našeg zla imperativno baš njima nalagala, da razviju stostrukom energijom intenzivan rad, kojim bi je­ dino mogli zlu, što nas sviju tišti — naći radtikalnog lijeka. Gorima ii. Sarajevo, 6. februara. ■ čin, da Je uklonjen P r o t i ć i — \ P r i b i ć e v i i. Govori se da ćc se Protiču povjeriti | I predsjedništvo ustavotvornog odbora, ■ a Pribićeviću jedno drugo ministarstvo. VEsnić je pozvan brzojavno u Beograd, što' se dovađa u savez sa sastavom koncentracionog kabineta. Sooial.ste su vrlo neraspoloženi. Za slučaj, da Karošcc ude u vladu, oni će se povući Glavni kandidati Narodnog Kluba su dr. Drinković i dr. Lorković. Svi politički klubovi imaju svoje dnev­ ne sjednice. U slučaju, da se sastavi koncentra­ cioni kabinet, parlamenat će se sazvati 15. februara. Nakon što parlamenat ra­ spravi jadransko pitanje i izborni red, što bi moglo potrajati mjesec dana, rasipisaće se izbori«. Od koga je, dobro je! Demokratska je vlada na umoru. Nijesu joj pcmogđi rnkafcvi trikovi i Regent je danas na visini svoje zadaće, pa o&reće leda svojini dosadanjim stubovima i hoće — koncentraciju narod­ nih sila. Sirota presbiro mora da do­ ne e i ovaCci izvještaj: »Kabinetska kri­ za sazrijeva. Regent je predao g. Pavloiviću vlastoručno Pismo, u kotom se ističe velifc historijski momenat koji proživljava' naša država. U pismu se apelira na sve političke grupe, da porade ciko sagla.- nost: i sloge. Ujedno je ovlašten Pavkjvić,-da kao »homo regius« pregovara o sastavu koncentra­ cionog kabineta. Pavlović je u četvrtak kenferisao sa svim šefpMma političkih stranaka. Opće je-mišUenjc, da- ćc us­ pjeti sa svojem misijom. Izgleda da su prebrođene glavne zapreke na taj na­ Jedna držana opasnost na vldihu/) I ; I [ I I i i ! i i bijaše i lažno i nemoralno: dobrovolja­ iPtide -nekoliko dana održao se u Sa­ čke pitanje je zajedničko nama svi-m-a rajevu zbor »Saveza dobrovoljaca« iz i nesavjesno je davati mu je­ Bosne i Hercegovine, na kome su de­ legati iz pedeset i četiri sreza donijeli dan pravac, koji i d a)n a s ve­ ćina dobrovoljaca ne -želi. jednu čak i za naše današnje .prilike Dobrovoljci su braća sviju nas, sinovi vecma nezgodnu rezoluciju. Naučeni da u toime »Savezu« vidimo I ove zemlje i država kao takova mora pređs:avnil<e jedne privredr.^ Organi!- ; da se brine o njilovim Oipravdanim zacije, mi se veoma iznenadismo vide- ; /uihijevima. Ali »demokrati« i s tim, kao ći jednu gotovu političku grupu, j i svam drugim, vode jednu sramnu, be­ koća jednim energičnim tonom zahtSje- | zočnu trgovinu. Prođite ulicama beogradskim i ako va i' traži ništa manje do li pravio, da i se pored brige za materijalnim obezbi- , imate imalo osjećaja, zaplakaćete vide­ jedenjem svojih članova, može da pa- I ći naše invalide kako pružaju muku i ča i u unutrašnje uređenje države, vr- j suznim očima prose: »Udeli, druže!« Zar se ne može tim jadnicima, toj na­ ši kontrolu nad državnim organima i, ko zna, ponovi u Bosni ono teško sta-J šoj čestitoj braći dati mogućnost, da nje, u 'kome se nalazila zavjerenička j sebe spasu poniženja, a nama da ne tjeraju rumen u lice?! A ko vodi bri­ Srbija. Kako inače ima da se shvati ona tač- j gu o jarino-i siročadi i udovicama pogi­ nulih naših junaka?! Ko vodi o tome ka rezolucije, gdje se traži da se od privatnih lica pokupi oružje i da I računa, da djeca najboljih sinova naše isključivo dobrovoljcima?!.. ' kraljevine ne ginu od gladi, ne propaKo će da -rasprši našu sumnju, da je I dfju u nemaštini i ne valjaju se u kalu čitav pokret — nama nekad tako sim- j pokvareno naše sredine?! Jest, ali in-patičan -- zaplivao u »(demokratske« j vafidfi su nemoćni i ne mogu da rade vode, -kad predsjednik vlade o. бо!а. | u k-orist »demokrata« ono, što oni oid s nevinim licem jednog anđela, prihva­ jsojedfnth zavedenih boljševika — dobrovoljaca očekuju! Slabašni glasići ća en bioc sve te «zahtjeve«°!... Ko. je putovao Bosnom u svrhu or- i jadne siročadi ne mogu da ganu »de­ ganizadje naše stranke, susretao je u- | mokratska« srca, jer to još nisu izbor­ vijek neobično žučne oružane do- - ni giaso-vi i ne prestavljaju izborne ku­ brovoijce, kako sa šačicom svojih pri- I glice! Eto, što je nemoralno: pretpo­ stavljati da će »demokrate, narodnim šipetlja nastoje da omet naše zboro­ miftonima moći da potkupe o-ne koji bi­ ve. Duša valja, oni prav, borci sa so­ jahu najbolji među nama! Zar to nije i lunske fronte, paćenici za naše oslobo­ Stidno i tužno u isto vrijeme?! đenje, bili su uz nas, ne tražeći đ a Neka se iz državnih kasa daje svi­ prodaju ■ .-eskim načelnicima svoje uvjerenje. Jasno je kao dan, da pakle • ma koji zaslužuju pomoć bez razlike na partijsku pripadnost i nek se držav­ na namjera »demokrati। :de_za tini, na imnvina nc zloupotrebljuje na stva­ da prilooije Јмг e za se i da, naoružavš. : li. vrše teror nad o- | ranje s.trainačkih pri. taša i agitatora. bezoružanim našim seoskim svijetom : To je i pravo i pošteno. — u svojta korist! Mi znatno naše dobrovoljce u Bosni: Da vidimo istoriiat samog ©okreta! l i oni nas i mi njih! Znaju oni da smo Zanemareni od iste »demokratske.: vla- j mi muku mučili sa sreskim načelnici­ de u pravednim svojim zahtjevima, tmi i ma« tražeći da sc ona sto!«, koju su su, da poboljšaju svoje stanje i da o- i demokrat 'k: članovi Narodnog Vijeća moguće svoj osigurani opstanak u zem­ razdijelili među bogate svoje lji za koju su om sami k*v lili, stupili pristaše, dadne dohrovoijcima i ou jednu privrelu organizaciju, koja će mogući im, da u znoju svog poštenog garantovati priv’m i uspješan razvi­ čela obrađujuzsvoju zemlju, za koju su tak. U tom smo bili svi jedno: da se krv proijevali. Znamo mi da se oni, najboljim među nama, koji su dali do­ pravi dobrovoljci sa solunske fronte, kaza svoje velike požrtvovanosti pre žele da što prije poivralte svojim redo­ ma rođenoj grudi, odi strane države vitim poslovima i ne će dar budu pruži mogućnost poštenog rada i zara­ neki uzurpatori i ugnjetači de. Afi, videći, li -đumektuti« nastoje tuđih prava i tuđe slobode. državnim novcem privu.'i :h u svoje Mi račujamo оа zdravoim isiviješću kolo, prote’.:;аг,о najenergičnije da se ogromnog dijela naših prijatelja, uvje­ njihovo lijepo iue aloupotrebljuje ma u reni, da ove (mahinadje »demokrata« čije partijske sv: te. ne potiču iz ljubavi spram njih, nego Prvo ie »Savez« učinio demokratski iz prljavog računa da ih pridobiju za »Glas Naroda« svojim organom, gdje se i njima vladaju!... se sipalo plotune na radikalnu stranku -----------Dr. Milan K. Nešković. i iznosilo kako će jedino »demokrate« *) Iz »Samouprave« od 14. januara Uredu. povoljno riješiti njihovo pitanje. A to , �Сурана 2. Strana ПРАВДА Bilješke Odgovor opozicionog bloka viadi ide za t'.m, da opozicija ude u vladu uz što povoljnije uvjete. Opozicija traži za Preča stranka od države. U petak ' sebe ministarstvo unutrašnjih djela ko­ popaine, kalio javlja presbiro, nastavi- | je bi se imalo dati jednom političaru li su se pregovori između stranaka kod i ralđikaine stranke. Za slučaj, da bi o/o m »tarstvo kanili zadržati demokrate g. predsjednika .parlamenta. Pregovori za sebe, opozicija traži nthlistaniko zasada teku povoljno. Najteže će licdktedBištvo koje bi se dalo bivšem doći kad će se raspravljati, koliko poslaniku u Pairisu Vcshifću. Opoće portcfeja zapasti koju stranku žicija je predala svoj odgovor u utorak i k o će da ih primi. u 11 sati prije podne. Ona as taje kođ »Demokrati« se ne stide .iznijeti i ozahtk va, da se na svaild način s a z uvu svraju sramotu. Neprestano se bore ve parlamenat. Prvi je odgovor za dobro domovine« i njen »spas«, a sastavio i potpisao Pnodć, ali su ga 'ka­ kad tamo: koliko portfeja i kome? Ra­ snije šefovi ostalih slranalka korigirali zumijemo nfivov položaj: Alaupovićne i znatno ublažili, jer je bio preoštar. smije kući, a'ko ne ostane ministar, a Osobito su pcmirilvi Jugoslavenski tako je kanda i sa os talim miu kolega­ Klub, Narodni Klub i mlađi radSkall. ma. Nu valja prttMV. valja... Još ie interesantniji naš prcsbiro, kad Kad će prestati separatizam vlade? govorni o radikalima. Nesaimo, da ne diPresbano javlja: »U sve se državne boijelii mišllentla »Denuoikiratije« o šačici o:/cc po naredbi ministra za zdravlje 1vih »opskuranaita«. nego im dapače umadu primiti svi 'onii bolesnici, koji tra­ mije i potka«. Evo kako o njima go­ že njegu oid .akutnih zaraznih bolesti. vori u jedinom brzojavu: »Predsjednik Ovo vrijedi samo za Srbiju i Crnu Narodnog PređstaNništva tonferisao je sa prvacima radikalne stranke. Mo­ Ćoru, -diok će se za Ostale pokrajine gao je konstatovaiti da je radikalna obnaroJitt druea službena naredba. stranka voljna ostvariti želje Regen­ »Demokrati« se oguliše vičući na »setove, da se obrazuje vlada, kako traži parait'.zam« stranaka, zastupanih u opoložaj kraljevstva«. pozicionom bloku, a u stvari su baš oni O jadni PriKćović. kato ga Irrzo na­ punokrvni separatisti. puštaju ovi još jadniji izvjestitelji... Odgovor opozije vladi. va u predstavništvu, jer po svemu izU utorak prije .podne oko 10 sati oporba je predala predsjedniku narod­ I gle'da da ona i dalje ustraje na sta-nonog predstavništva dinu Draži Pavto- । višim iznese nom u pismu predsjednika vlade. Oporba je dala jasne izjave bez viću svoj definitivni odgovor na vladi­ obzira na sastav vlade, a ove izjave ne ustave, iznesene u pismu predsjed­ ticale su se nesmetanog rada u pralo nika viaide Ljube DavidoMića. O tom odgovoru doznaju se iz krugova opor­ stavništvu. to jest da rad parlamenta be ove pojedinosti: U odgovoru se pri­ sa njezine strane ne će biti ometam. je svega ističe, da su poslanici oporbe Uslijed ove okolnosti nema rikako- j bili .pozvani ida uđu u ustavotvorni od­ ve zaprkeke za isaaiiv parlamenta, a bor i fenijeli su pripravnost, da sudje­ saziv njegov olakšao bi pravilno rijeluju u tom odboru, no vlada nije uisšenje onoga, što vlada traži. Stanoviš­ vo|Sla njihovo stanovište, koje je bilo te oporbe ghte saziva parlamenta nejedino ispravno, već je stavila oslove, da se mijenjati, jer je njegova bitnost koji islklBučuju daljnju dlskusSu. ’-ankcionirana od krugova, krti su su­ djelovali kod proglašenja i pevedenja Dalje se veli u odgovoru, da su ujedinjenja naše države. poslanici oporbe svijesni odgovorno­ sti, Mu današnja vanjska i unutrašnja Dalje se veli, da je narod priznao situacija stavlja na sve političke fakto­ pruvrememo narodno predstavu štvo kaio re, pa da su stoga oni sami, a i preko svo(] prvi pariamenat i -kiraiom mjese­ predsjednika narodnog predstavništva ca augusta prošle godine nitko mu nije urgirali saziv parlamenta. To su oni poricao karakter parlamenta. Oporba učinili radi vanjstog položaja, a uz ob­ ne može da razumije kato sada-nja vla­ I vezu, da su spremni ‘da u raspravama da, koja je upravo proizašla iz njego­ ’ toga pitanja ne diraju ni u kalkova dru­ vih redova, njemu na jednom poriče I ga pitanja, sa jodnim jedinim ciljem, da karakter parlamenta. Opozicija misli da dođe do jednodušne manife­ ovakovo resoniranje vlaiđie krije u sebi stacije čitavog naroda. U odgovoru opasno ti i povlači za sobom posljedice veli oporba idale, da je pripravna radi na kote se po mišljenju opozicije ne mi­ vanjskoga i nutarnjeg položaja da učini sli. Privremeno je narodno predstav­ sve, što od nje zahtijeva državni in­ ništvo sa krunom proglasilo narodno teres. tedinistvo i ono baš radi toga rmade autoriteta kojim smo branili našu stvar Ako vlada smatra da je za 'uspješan na konferenciji mira. Dalje opozicija parlamentarni rad potrebna nova poli­ tička situacija, koja b se stvorila kon­ priznaje da se ovo naše danje može centracionim kabinetom, onda je opor­ nazvati privremenim, ali baš uslijed to­ ba sa svoje strane spremna na ras­ ga ne smilje se biti bez parlamenta, jer je upravo za ovakovo stanje 'Stvoreno pravu o mogućnosti takovog sporazu­ ma. No njoj se čini da vlada onemogu­ narodno predstavništvo. Dalje se u od­ govoru spominje da je svojedobno bi­ ćava ovakovo zbijanje narodnih rado­ F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. VIII. DindarzadeHaki bio je.turski nacionalni muzi­ čar, koji je težio za tim da u tursku muziku unese nacionalnu notu i potisne zapad No nažalost nije mogao prodrijeti, gdje je on htio — u tursku kuću, gdje se u njegovo doba bila uvukla pasija, da se cijeni samo tuđe. Stidili re mnogi staviti turske kajde na policu kraj pijanina, ili u koncertni ras­ pored unijeti koju tursku pjesmu, a da i ne spo­ minjemo čisto nacionalne, koje su bile i zabranjene. Dindar Haki bio je turanija i carigradski kru­ govi smatrali ga previše surovim i prostim, kad je on komponovao jednu turansku pjesmu, koje su ri­ ječi bile u slobodnom prevodu: Ravna zemlja, koju sunce zlati, koju krile visoke planine; zemlja, koju mora zapljuskuju od Kaspija preko Anadola turanska je . .. U toj širokoj domovini ima jedno ubavo seocc — Dindar, —kojeg s jedne sirane zaklanja ubava planina, kojom ide čobanica i pjeva: »Tu je kuća moja, majka moja, dragi moj . .. Dindar volim, jer sam u njem ugledao dan bo- i I i Број 118 Brei PRAVDA' lo primljeno da narodno 'predstavništvo bude stalno na okupu i da ono bude đalna kontrola vlade do konstituante. Oporba drži da se drugačije ne smiie ni radi ti. Međutim, oporba je voljna, da i da­ lje govori o radu predstavništva, ali niske ne dopušta da se njegov rad obustavlja. Nema sumnje, da je želja o porbe, da se dode do konstituainte 1 da se sadašnja privremenost skrati, ali za sada je neophodno i nesumnjivo važ­ no.. da ovo makar privremeno narađ'no predstavništvo riješi izborni red, te da ratificira mirovne ugovore, odobri budžet i zaton o enistonoj banci. Oporba drži da ugovori o miru limadu bezbuvjetno doći pred narodne predstavništvo, jer se drugačije ne mo­ že provesti njihovoriješenje, pase za to poziva na č'l. 52. srpskoga ustava. Ovdje veli oporba u svom odgovoru, da po tom držanju nema druge ustav­ ne ođrodbe, to je jasno, da ova odrecba u tava vrijedi za cijelo kraljevstvo. Da bi pako narodno predstavništvo što prije riješilo svoju zadaću, neka se -os­ tave svi postavi koji se mogu odgoditi, a zatonolđavne -su ргаЛоНе za staJno predstavništvo. No nikako se ne može diapusf.f: da se raid sadašnjeg narod­ nog predstavništva sužava, pa je sto­ ga -potrebno, da se ono pozove na rad i da se s njime riješava' situacija, za koju 1 sama vlada drži da je nezdrava. Suhi zulumi. U našoj jugoidaveiniskoij državi propopnjeida se od njezina- oslobođenja i ujedinjenja bratstva, jednakosti i slobo­ da za isve državljane, ma Ikojeg bISi staleža, plemena i konfesije. Za sve, veli se, vrijedi jednak zakon i jednake dužnosti, a za to će svi -uživati i jed­ nake blagodati, koje nam je to oslobo­ đenje i ujedinjenje donijeta, U slobod­ noj i demokratskoj državi ne smije vi­ še biti privilegovanili klasa, te plemen­ skog, a naročito ne konfosio-naJnoig sepairii-даа. jer je prušto srednji vlliek — vijek krstaškiih gatova! Tako se trubi danas u či tavoj javnosti, a патоИо u vlaldinim i njoj naklo­ njenim organima. Tolika je direka i vi­ ka. toliko uvjeravanje o sreći i blažen­ stvu svih n-ais, da se pod pritiskom tog uvjeravanja i s naiđem u bolju buduć­ nost -mnogo koješta-, ma i s teškom mu­ kom pretopi. Vrijeme ali odmiče, rea­ lan Žfjvot računa s ВДепгоалпа, a pred ovima padaju svi ideali i postaje sve gola, prosta laiž! Prud postupkom .današnje vlade, odnosno njezinih izvršiijiićih organa mo­ ra se čovjek i nehotice pitati: ljesmo li u Aziji Hi Evropi, u srednjom ili no­ vom vijeku; sudi 1: isti zakon Muji Mati i Peri za ove soc. dom. vlada­ vine?! Na ova pitanja odgovoriće ni­ že navedeni pstapak dlubičkog kot. predstojnika g. Save Nadbantića i nje­ govih 6 soc. dom. doglavnika. Izašla je vladina naredba, da će se svaka roba maksimirati i trgovci da će morati na svakom artiklu označiti ci­ jeno. Tko će niaksjm ratii kada i u kojem гоки se to ima provesti, nije označeno. I tato neia nu naredbu dao je Savo po telahi proglasiti u nedjelju 11. ov. mj. po podne, kad su sve radnje bile zatvorene. Ma da iu je tko i čuo, talke glupave ne bi je ni razumio, jer kad je danas telal, koji ju je u to vri­ jeme »proglašavao ne zna opetovati, niti se sjeća, da je u njoj bita govora o kakovu postavljanju cijena robi, otkud onda .mogu naši bos. trgovci, koji su većinom analfabete, razumjeti tako vi­ sok stil, za koji h: trebali svi mogući shs. udžbenici, pa da se opet ne mogne shvatiti: da svaki trgovac u roku od tri dana mora ceduljicom na svakom artiklu cijenu staviti, inače da će stro­ go biti kažnjen. Da te naredbe uistinu žiji; Ne zamjeri ini gordi Stambole, što za me ne­ maš privlačive moći kao Dindar . . Od Kaspija do Dindara pravi Turan to je. A odatlen ravna zemlja, koju sunce zlati, koju Kriie visoke planine; zemlja koju more zapljuskuje od Kaspija preko Anadola —turanska je ... « Ali najžalosnije je da se nije našao ni naklad­ nik, koji bi izdao njegove kompozicije. Kad se je Haki sam odlučio bile su najljepše pjesme zaplijenjene, о nekoje i uništene. Tek jedan mali krug prijatelja imao je Haki, koji su ga cijenili i koji su osjećali s njim u njegovoj muzici. To su većinom bili doseljenici iz uže domovine Dindarove, koji šu i povrh dobrih položaja još osjećali svježinu svojih brda i lijepo zelenilo svojih livada, zlatilo svojih oranica i hladovinu kraj bistrih rijeka i potoka ravne i bogate Anadolije. To su bile duše u kojima je još osjećaj za domovinu bio jači od buke carigradskih ulica i njegovih noći punih tajna i naslade života. To je bio krug turanskih pairiota, koji su osjećali u sebi — narod, ponos narodni i nisu htjeli poga­ zili zadnje što su imali. — uspomenu na svoj dom!.. Dindar Haki živio je skromno prema svojim prilikama, jer nije htio svoju umjetnost prodavati, niti s njom voditi trgovinu i ako je to poslije mo­ gao. Živio je sa staricom majkom, koja je vječito uzdisala za Dindarom i spominjala Mehmcdagu, Hakijina oca, koji seje bavio ratarstvom i gojenjem svi­ lene bube. »Da je on živ, — uzdahnula bi starica nikad ne bih ja došla ovamo, pa da mi i sultan svoj dvor pokloni. . . « nije nitko čuo i razumio, dokaz je i to što se <xl njezšna »proglašenja« nigdje o njoj nije govorilo i što niti u jednoj 'oviđašnjioj irartniji cijene na robi nijesu bile iis taknute. I tako ise Savo zaleti među neobaviještene trgovce na 15. ov. «в., da v.5d#, ie li naredbi udovoljeno!? Unaprijed ije znao da nije, jer ga bitke čuti ni razumjeti nije mogao u vrije­ me, kad su sive radnje morale biti za­ tvorene. Ali on htjede i ovaj put »ener­ gično« da fetupi, da pokaže svoju su-trapisk'U moć j da opet izlije -svoj bijes na — miislimeinilma. Na 'temelju te »Objavljene« naredbe rečenog dana poranio je Savo u musli­ manski dio grada sa kontrol-komii-s.jom, sastavljenom od sivih mogućih »stručnjaka« i soc. dem. političara i to — slučajnog) — sve Srba pra­ voslavne vjere! U toj komisiji bijaše zastupana politička vlast sa- »glavatim« na čelu, sudska sa kancelistom Mila­ nom Praštakiim, policajna sa Milom Banavićem. socijalna skrb sa »uvaže­ nim« stručnjakom, po načelu socijali­ stom, a po zanimanju bos. kolarom Pe­ rom Drvenicom, te »demokratima. Vcljkom Mitratovićem, Dušanom Biči­ ćem i poznatim crno-žutim miitanitoiTi Ljubom Matarugom. Do pola dana obišli su muslimanslki dio grada, u 'ko­ jem se -je nalazila samo jedina pravo­ slavna i jedna židovska radnja, a po padine zasjeli su -u kotaru u medžlis. da kroje »pravdu«, mjesto da bair na­ stave započeti posao i da kontrolišu i pravosllavne trgovce. Opet isti struč­ njaci« Srbi-pravoslavne vjere sa pri­ došlim im Hrvatcon-katolikom (razu­ mije se »demokratom«) Ivanom Rukavimom — za dem. vladavine »politič­ kim pristavom« bez i jednog državnog ispita. Oko 3 sata počinju u .međžlis ulazili okrivljenici jedan za drugim, a medžlis nakon »šatrovačkog« sporazu­ ma izriče slijedeće -osude: 1 .) Cehanić Ale, krpedžija: 200 K globe i 4 dana zatvora, 2.) Seferovic Hasan 200 K globe i 3 dana zatvora. 3.) Tulić Tahir, kovač 20 K olobe i 3 dana zatvora, 4.) Malić Sulejman, buzađž'iia 100 K globe i 5 dana zatvora. 5.) Scferović Bećir 2500 K globe i 10 dana zatvora, 6.) Lurnbić šaćir, kovač 41X1 K globe i 10 dana zatvora, 7.) Kč- Haki je živio u Carigradu već pet godina i nije se mogao proturati ni svojom umjetnosti u visoke krugove ni svojom visokom inteligencijom do kakva položaja. _ Kad je svršio nauke u Evropi vi atio se kroz Rusi­ ju i Kavkaz u svoje rodno mjesto. U svom zaviča­ ju živio je tri godine. Kud mu je umro otac pošao je u prijestonicu, da traži kakvo namještenje, ali bez upliva i prijatelja ostao je i povrh talenta i po­ red sveje umjetnosti nezapažen. Tek u drugoj go­ dini, na jednom intimnom sijelu otkrio je Akifbey, stambolski mutesaril i ljubitelj muzike u Hakiji jak i svjež talenat. Kad je doznao da je bez namještenja ponudi mu tajničke mjesto, kojeg mladi skla­ datelj i primi. Od tad je počeo Dindar ulaziti u vi­ še društvo carigradske aristokratije, al’ nije u isto doba mogao sa sobom unijeti i svježinu anadolskih šuma i livada, jer su se ti krugovi zanosili za Za­ padom i samo ono što je otud došlo smatrali do­ brim i savršenim: Vrijeđala im sluh nacionalna pjesma — muzika, koja je odgajala njihove djedove, kojoj je oštrinu izbrusio Dindar Haki složivši je u note i prenesavši je iz anadolskih stepa u raskošne salone na strune gusala, citare i pod tipke pijani­ na, u frulu . .. Cijenili su ga samo po komadima zapadnih umjetnika, koje je savršeno izvađao, a kada bi na čiji nagovor odsvirao i po koju svoju kompoziciju osmjehivalo bi se društvo i slušalo bez razumijevanja. To nerazumjevanje bunilo je Hakiju. a nekad i žalostilo, da rođeni sinovi, rođena d^^ ne osjećaju svoju riječ. . . (Nas^flK4 �Број 118 Broj •aig Filip (žitfov)'2000 K globe i 10 da­ na zatvora, 8.) Tabaković Abmed 2000 K globe i 10 dana zatvora, 9.) Tabaković Mehmed 3000 K globe i 15 idana zatvara, 10.) Cehaić Ibro baka, 1000 K globe li 10 dana zatvora, 11.) HaBančev: ć Hu»o 500 K globe i 4 dana zatvora, 13.) Hadžić Avd-o bakal 1000 K globe i 10 dana zatvora i oduzimanje o b r t ti i c e, 13.) Horsfaović M»staža (šuster) 1500 K globe i 10 d'ana zatva­ ra, 14.) Caušević Zafm 500 K globe i 5 dana zatvara, 15J Cerić Muho 200 k giobe i 3 dana zatvora, 16.) Ćuturić Sr,tali 1000 K globe i 3 dana ztaivora-, 17.) Bećirević Hasan 1000 K globe i 5 dana zatvara, 18.) Pe<zić Muharem 4000 K globe i 10 dana zatvara, 19.) Husančević Hasan (svećenik) 50 K glo­ be i 2 dana zatvara, 20.) Bilafac Mujo 1000 K globe i 10 dana zatvora i od u­ zimanje obrtnice, 21.) Anić Đorđo 500 K globe i 5 dana zatvora, 22.) Arnaiut Alija ■(bnzadžija) 100 K globe i 4 dana zatvora. IMk je niedžlis izricao -tolike i tako, muidre i objektivne osude i odredbo rok od 3 dana za 'uplaćivanje globe i nastup zatvora, dotle su prestravljeni trgovci n pravoslavnom dijelu grada na brzu nfa postavili i prdijcpiii cijene na svim artiklima u svojim radnjama, pa ikako je dan kratak a vrijeme bilo (»izmaklo, daijne kontroJisnje određeno je do sjutra 16. av. mij. I tako je pre­ ostala duga zimska noć za »sretne« pravoslavce, da se potpuno priprave i da izbjegnu posljedicama Saivinje na­ redbe. Međutim se je taj zločinački postiupalk naše vlasti pročuo po cijelom gradu i svatko ga osuđuje, jer je očito bio uperen protiv samih siromašnih mu­ slimana. Osim par podlih, pokvarenih, špijunskih duša. koje, će sebe radi mož­ da pokušati da opravdaju ovu tiraniju, ne će se naći roiitlto, a da ne reče, da Je ovo sistematsko uništavanje musli­ manskog življa! Nema više cijepanja po vjerama i plemenima« prodora se jesenas omla­ dinac Branko čubrilović pred sakupijencm lakovjernom svjetinom, a njegovi istomišljenici, ali eto, stupovi soc. or­ ganizacije unStujui danas eksistencije samo muslimana zanatlija i matotraovaica. Ta, slijepac, bedak ili nepošten je onaj, tko bi i pokušao to drukčije ob­ jasniti! Savo, -cvatovi zulumi na msl. siro­ tinji ne mogu se ravnodušno i neopaženo podnositi! Kako si mogao kazniti sa 1000 K globe i 10 dana zatvora tapalastog Ibru Ćehaića, koji prodtiiiuči torbi­ ce brašna uzdržale svoju nejaku drečicu ih Arnaiuta (buzarižiju) sa 100 K glo­ be i 4 dama zatvora u kojeg niiesii na­ šao zgotovljenog niti jednog njegova artikla? A šta ćeš reći za Židova Fi­ lipa Kdniga, kog si globio sa 2000 K i 10 dana zatvora, a KFi sav (kapital ne vrijedi više od 1000 K?. Gdje Ti je srce. gdje lidsiki dsiećji?! Nije musi. Sirotinja kriva, ako Ti sa akademskom naobrazbom i dugogodišnjom praksom jtjjesi bio vrijedan da naučiš, kaiko se oglašuju i provode vla­ dine naredbe! Trebao si se obratiti na svoje kolege u Gradiškoj, Banjoj Luci, Prijedoru i t. d„ pa da Te pouče, da se takove naredbe dostavljaju' ci-rit-nla-rom svakom trgovcu-, pa kad imatdneš nji­ hove potpise o primitku te naredbe na znanje, onda se radi neposluha mogu kazniti. Tako su činili ori i nitko -nije bio globljen i zatvoren! Stidi se, Savo, na<! Jugoslavijom napisate lozinke: jed­ nakost, bratstvo i sloboda! b Vi pak sudionici Savina zločina, ka­ ko mogmste kazniti isi. duhovnika sa 50 K globe i 2 dana zatvora, koji u svojoj radnji ima par motala i zemlja­ nih lo-naca i oduzeti dozvolu starcu Avdi Hodžiću, kaznivši ga još sa 1060 K globo i 10 dana zatvora?! Ta ovaj jadjuk nije »uživao boljih blagodati« ni za ■јше svjetskog rata, kali je u svo Sg^^Lutoni morao bro-.l ti i roz Karratišta I Strana 3 Стпава .PRAVDA' — „ПРАВДА* Poznato je da su sve to t. z. bos. trgovci i trgovčići, čije su radnje na 'sve nalik, ali na trgovačke ne! Siro­ tinja u svojim drvenini ba-račicama, sKčnim ciganskim šatorima i kolibica­ ma, zarađuje sebi i svojoj dječici kruh, a diže se ova neman i hoće, da ju tamani. Rado glagoljate u narodu o bratstvu i jedinstvu, o socijalističkim i iJcmokratskim programima i idejama, a na ovaj način, poput krvnika čupate •mu dušu i spremate mu grob. Ne zaboravite, da će i Savu jednom đavo izmeJu nas odnijeti, a da ćete vi s tim istim narodom tu do groba os­ tati! Uz tu sirotinju trebalo bi da ste prirasli, da o njoj više vodite brige i računa, jer svijest!; ste zar toga, da ste od nje i otpali! Pomoću nje ste se 'po­ digli, pa danas, mjesto da je branite i za nju se zauzimate, vi pljujete na nju, rušite je i uništavate joj eksistencije! Za.r je ovalkim i isličirtim va­ šim postupcima nesvljesmi bos. narod, koji se je do danas nazivao imenom »t u r č i n, vi ah i šokac« moguće pre to­ piti! u jiu-goisl. pleme, osvije. štiti ga i predočiti za »vaše« socijalističke i demokratsike« ideje?! Ta i slijepcu je ja­ sno, da mu lažete, kad: inu tako govo­ reći, take cdiuke stvarate i kad ga ta­ ko uništavate! Pa još je ta jartlna sirotinja separatistička i pnotudržavna. kad u svojoj muci t ne.voiUi traži pomoć od svoje braće -m.u s 1 im a na u J. M. O.!? Vi farizeji, silite je svojini I nečovječnim i nebraitskim postupcima, I da se svakim danom sve čvršće zbija I u 'kenfeskmatae rodove, da mrzi sve, što dolazi odozgo i da prezire i novi duh i to novo doba! Ta, čije ste sad interese zastupali!? Je li i opet bos. seljaka, s čije ste kičme natrpali svoje . džepove, postali bogati i ugledni ljudi, I pa došli u rnedžlis, da na tako drzak način -utučete isl. sirotinju, a zaštitite .prave lihvare, štakore i Ikajišare!? Stidite se te siirotMe i zemlje, po ko­ joj hiodite! Tako je eto kod nas u Bubici prove­ dena vladona naredba o suzbijanju lih­ varstva, šverca i rušveta, a zaslugom g. Save Nadbantića i soc. diem. periar nioa, pa će sad da zavlada u socijal­ nom životu ipotpan -red i poredak. Glo■ bljeni su samo i jedino siromašni muI slimani, a ostalo je i dalje -ono zlo: za­ tim štakori, lihvari i kajiša’ri. da i naI dalje ruše i truju ovaj pokvareni i za; gušljivi vazduh! Stavljajući ovo d>o znanja našim up­ ravnicima u Beogradu i vjerujući, da im leži na srcurljubav, stoga i dobrobit i nas sviijeh, molim ili da se obazru na I tu jadnu sirotinju, da poprave te pafclene -grijehe i da ublaže tu nevinu siratinjsikiu suzu! Uime pak jugosla-ven-. ske ideje, bratske ljubavi i sloge mo­ lim ih. da uklone s -ovaikio važna mje­ sta lovakog smetcnjaika i nespovabna upravnika, fer usMeđ njegovih -netak­ tičnih i glupih ipostnpaka ne će -nikad doći do nacionaihiag osvješćenja, do i bratske sloge i ljubavi, te pravog, potj punog i iskreitog jedinstva! Narod bosanski, a naročito muslimanj ski njegov dio, gledajući, kako i vlađii n! činovnici s njim maćuhtnski postu| paju, mora da se separiše 1 da se organizuje na konfesionalnoj bazi, gdje se I mnogo teže i sporije budi i razvija na­ cionalna svijest. U Diubici 19. januara 1920. Osuđenik. Politički pregled Regent Aleksandar ostavio je krevet, ali još ne smije da izlazi naselje. Primanija na dvoru su -otpočela-. Regent je sad za koncentraciju, pa je po-zvao predsjednika prdlsta-viištva dr. Dražu Pavlovića te mu je stavio u dužnost, da kormuLtira sve stranke u svrhu -sastacljania koncentracio­ nog kabineta. Regent -je »Izložio da od tog novog kabineta očekuje da donese Izborni red i da- ga izglasa u parlamen­ tu. Nadalje bi se vlada imala baviti svim poslovima i provesti izbore za konstituantu. Pavlovlć je fconfanisao sa Pru­ tićem, Dmkovićem I Koirošcem. Amerika protestira proti ultimatumu. Poslanik Amerike predložio je -u Panisu službenu- notu u pitanju -ultimatu­ ma Jugoslaviji. U ovoj noti prosvjedu- I osnovama mira, te ga ne će priz| na ti ni -trpjeti«. Da nije favoriziranja- taiijaaiskih aspi■ racija na naše teritorije, itzvikmrii bi। smo: »Živjela antanta!« I je Atnerika protiv -ultimatumu i odluč­ no se protivi izvršenju londonskog pakI ta, jer su Engleska, Italija i Francuska i izjavile Americi prigodom .ulaska u rat, I da londonsiu pakt stupa izvan snage, i Ova je izjava pobudila veliku senzaci­ ju, jer su time otkrivene sve talijanske I intrige. Naša delegacija nakon ove izI jave naglašava Francuskoj neka napuj sti Italiju, ako bi i nadalje operirala sa I tondonSkiim ugovorom. Za međunarodno sudište. Holandska I je vlada upravila švajearskom fedej rafaom savjetu i svima neutralnim d-ržaivama poziv na konferenciju, -koja će se Oitvorlit:! 15. februara u Haagu, da raspravlja pitanje o međunarodnom su­ dištu, što ga predviđa versaillcski mirtovrji ugover. Svajcarelk-a je vlatća od­ lučila da se odazove tem pozivu i da pošalje delegate na tu konferenciju. O našem položaju u Parisu stižu pri­ lično povoljne vijesti. O .držanju fran­ cuskih vlasti nije -ništa pouzdano ix> i znate, no ikaiko se fini, francuska pomi­ če od svog intrasigentnog stanovišta. - Po svemu sudeći naša stvar kreće na j bolje. Štrajk radnika u Bugarskoj još uvi­ jek traje. Vlada je odihila- svake pre gavoire. štraok-aši ne daju ćntervendje parlamenta. Estonija je potpisala mir sa sovjet­ skom Ru-zjom 2. februara u 1 sat n jutro. Američka štampa u New-Yorku veI oma je raspoložena za jugaslavcnsku -stvar 1 vrlo simpatično pozdravlja ln! tervenciju Amerike u jugoslavensku i korist. i I l j , ; ' I I Francuska je u mjesecu jamtaru sa­ gradila više lađa, nego li u dvije ratne godine zpjadino t. j. u 1916. i 1917. U grušku luku prispio je amerikanski krstaš »Ptttsburg«. Načelnik d.r. Cingrija i kotarski poglavar dr. Perović pohodiše admirala Andrewsa, te ga pozdravlše u ime grada, općine i naroda. Domaće vijesti Francuska bi posredovala. Iz Parisa javljaju, da- će francuska! vlada svim raspoloživim i-rcd'stvinia pomoći svaki predlog, došao on iz Rima -ili Beograr da, koji bi omogućio sporazum izme­ đu Italije i Jugoslavije. Naša vojna konvencija sa Cehoslovačkoni. U posljednje se vrijeme živo vode pregovori između naše države i ’ Ceho-slovačke o vojnoj 'konvenciji. Pre­ govori teku povoljno, te će brzo doći d» sporazuma. I I I | I Demant dru Trumbića. U ne№i na I šim nolv-inama bilo je javljeno, da je ministar lijois-tramli djela idr. Trumbić ranije odbio sve neposredne pregovo­ re sa Italskim. Ovi sn glasovi apsolut­ no netačni. On nilie -nikada odbio neposred-nih pregovora i tu -su vijest do­ nijeli talijanski ijstovi raidil izbornog manevra. Vlada u Sloveniji. »Jutarnjem Listu« jaivijaju iz Ljubljane, da je — odgo­ đeno riješettje krize slovenske pokra­ jinske vlaide. Sa Rijeke. Talijanski su vojnici u društvu sa nekim taliijanašima porazbi­ jali na Rijeci zadlnlje ostatke hrvartsikih natpilsa. Po -raznim st znacima dade zaključiti, da se »a Rijeci opet sprema ju progoni protiv našeg narold®. Nald Balonom su sve do Orkvenice kružili taHi-jausk'i aeroplani. Na Rijeci se javno govori da D’ Annunzio opet spre­ ma nekakvu akcifin po našim stranama. Proti talijanskom ištahu na Albaniju. Anglo-arbansko dnu-štvo uložilo je pro­ ; test protiv protektorata Italije u Alb®-' I ! n-jk Dati Italiji Valonu, veli protest, zna- i ji- dati joj mogućnost da zatvori Jadran^ko mare i stvoriti siguran povod I za buduća trvenja, a vjero-vatno i raz­ I log za- gradnju drugih ratnih flota u I Jadramslcom mobu. Mi svi znamo, veli I ii-aSfc pretest, kakav je iđrod -Oto -dd i slične evropske politike u Bosni, koju I i su velike sile 1878. dale Au-striit i Habsburzlma odzvonilo. Konferencija i ј ambasadora usvojila ie u poneKtebak I i rezoluciju kio-ja je -notificirana ugarskoj ; : vladi, -kao i vlalđama Cehoslovačke, I i Rumuinilje, PoJBske, Austrije ii Jugosla- i - viije. Tu- se veli: »Glavne sa-vezničke ; sile smatraju da moraju formalno de- ■ mamtovati glasove, koji se pronose i koji mogu zavesti, javno mnijenje, a u । i 'kojima su ono predstavljene kao goto- I I ve, d-a prtaattu ili favoriziraju pov-ra- > I talk Habsburške daiastije na mađarski I i p-riietto. Glavne savezničke sile sma­ ’ traju da je dinastija Habsbnrga 'predc stavliala u očima njenih podami-ka je­ dan s -i s t e m -ugnjetavanja i do­ ! miniranja đrugili rasa pomoću saveza i sa Njemačkom i da njen povratak ne ! I bi bio u -siklđu ni sa principima, za -koje i - *c ratovalo, ni sa rezultatima koje je rat donio u pogledu- -oslobođenja rani­ ! je padjamtlienlh -nareda. I Salveznličke sile -ne misle ititorvenisa- ti -u unutrašnjim poslovima Mađarske, i niti -dikt-irait-i mađarskom narodu oblik vladavine ili ustava, ali ne mogu -pri­ stati na poivnaltak Habsburške dinastije, n-iti mogu Smatrati; da oma sačinjava p."tawje, -koje 'đioldiruje isključivo -mađar­ ski -narod. Prema tome sile lizjavliulu da bi ovakav -povratak bio -protivan Objava grad, poglavarstva. Bašmuhtar-Ska pisama završila je popis birača za opštinske izbore po stanbvlma, no ustanovilo se, da u više Slučajeva nije bilo stranaka (prisutnih at stanu ili u mjestu, a neke prisutne stranke, da su se ustručavale -pružiti potrebne podatke za propisno ispuiijeuje popisnog lista. Pozivaju se s toga svi -stanovnici gra­ da Sarajeva, koji su državljani kraljevstva SHS, ikoji siu navršili 20 godina života i u Sarajevu preko 2 godine stalno nastanjeni, a 'kolji nisu bili u svom etarlg prisutni, tod obavfljaeja gornjeg popisa birača Ili za tanje je ma iz 'koga -razloga -ostao neispunjen po­ pisni list, da se od danas do lukljuziv-o 15. februara 1919. prijave kod gradskog poglavarstva u Sa-raijevu u bašmuhturskoj pisani! kod bašmuhta-ra svog kotara i to za cijelo vrijeme uredovnih sati od 8—14 sati svaki dan. Umo'ja-vaiju se svi oni, koji misle da imaju biračko pravo, a još nisu u po­ pis uzeti, da ne propuste ovu -priliku, kojom nastali gradsko poglavarstvo da sastavi što tačniji birački spisak, koji će se iza toga fcokl grad, poglavarstva -stalno, držati i sve promjene tečajem godine u istom u evidenciji voditi. Iz »Konzorcija«. Izdavanje bijelog brašna vršilo se kroz 5 dana bez sva­ ke smetnje i u potpunom redu iako je broj prodavača bio dosta skučen. Nije bilo lahko sivladati taj golemi posao-, ali se vidilo da su se članovi »Konzorčija« usprkos malene zarade, sa mnogo truda i sa mnogo dobre volje za stvar, tolj teškoj zadaći posvetili. kukuraizno brašno i 'kukuruzni griz, koji danas -sačinjavaju uaiglavniju hrami siromašnih slojeva pučanstva, staviti će »Konzorcija« počam osi danas svakom m al o.prod a v ao cu лаšega ’gradaa u količinama od ukupno najmanje deset vreća na raspolaganje, ali pod uvjetom-, da moraju kufaaruzno brašno po K 5. - a kukuruzni griz po K 6.50 iMicgraim -u ograničenim količinama i bez legitimacije na malo prodavati Oni -trgovci i bakali, koji se za preprodaju ove robe ,po gore navedenšm uslovima zanimalhi, neka se оЦаte na društvo »Konzorcija«, Ferhadija ulica 20. Potrošači se umoljavaju, da eventualne pritužbe uprave na »Konzorciju« poštanski -pretinac br. 233. Onima, koji se i naCmanje ogriješe o propise »Konzoircija«, neće se više izdavati konzorciialna roba na preprodavanje. Pohvalan korak. U mlnistarstviu ishrane i obnove zemle radi se na tome, da se suvišni činovnici otpuste iz službe. Lijepo, samo se Bojimo', da im ne svezu penzije kao i Pepeluhu. Rusi dolaze. Naše vlasti čine pripre-me za primitak ruskih izbjegica izOdcse, koio će se transpoirtovati -preko Carigrada. Malo nam, je naših -boljševika, već n®m ih eto uvoze i iz Ruršje, Zemljoradnici Iz Srbije diob®: s-u do­ zvolu. da na pijacama Bosne i Herce­ govine za sopsltvenu pora-bu, bez po­ sebne dozvole, -kupe po jedan par teglečeg blaga. Nestalo žita, pa će sad»demokrati« trgovati — uvoznicama. �Lwana 4. Piače bi se bavili izvozftičarstvom, u koom su p. v mitizlii; i samog Kalala. Gia-godišnju skupštinu »Udruže­ nja ni .'a B. i H.« sazivani za ncj\ju februara u 3 sata po podne it rr . njama urodn'štva Narodnog JeJins.sa« sa ovim dnevnim rodom: i. 1 . .. :av rrcdsjeidinilka, 2. Izveštaj taji.i .a, 3. Izi jcšuiii blagajnika, 4. Izboi uzravre.: odbora, 5. Evcntualija. Po § 19. đr.aivcnTi pravca svi predloži se imam vrt jati odbora najmanje tri u m ;■ 'ic g'avne Skupštine. Predsjedništvo. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima :đn :im: odijcU za gospođe. — Pali a Srp. Opšdnc II. kat. (Ulaz Prc’ln Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 Gospodarstvo U pravilniku o povlačenju krunskih novčanica, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista, falili su § 3. i 14. pa ih danas donosimo prema beogradskim novinama. Oni glase: § 3. Kako je markica bitan uslov za važnost novčanice, gubitak markice 1ma iste posljedice kao i gubitak same novčanice. Prema tome, neće se pri­ mati u zamenu ni jedna novčanica na kojoj nema markice, ma da se po -žigu na novčanici može videti da je markici đoenije otpala. S 14. Ustanove, koje vrše zamenu krunskih novčanica, odgovorni su računopolagači prema državi za primanje kransiko-dinarske novčanice, koje mo­ gu pravdati jedino odgovarajućim izno­ som povučenih krunskih novčanica. Iskaz o stanju marieniv zaraza u Bo­ sni i Hercegovini od 1.—7. januara 1920. U Bosni i Hercegovini oholilo je od 1. do 7. januara dd šapa i slinavke u 9 kotara ukupno 19.602 papkara. Od tih je ozdravilo 32, a nadalje ostalo boles­ no 19.568. Od ospica oholilo je u 8 ko­ lara ukupno 2745 ovaca. Od tih je oz■ »navio 98, 'uginulo 34, ubijeno 6, a nadalse ostalo bolesno 2607. Od šupe obočilo je u 22 kotira ukupno 392 konja, od .kojih je 27 ozdravilo, a 365 ostalo i nadalje bodesno. Odgovoroi aredaik: M. Sidlak*. kancelariju I otvorio je u Trav­ niku advokat Df. Sukjman PJgšhvić © ГЛ' Razašilje po najnižim dnevnim Tražim jednu basu cijenama u kacama (bačvama) Na pruzi Faraon—Negođn buknuo e stravi željezničara. Vlada je učinila sve, da se štrajk uguši. U jednoj Larulhani nedaleko Trsta dušio je do užasne ekspfoziie. Sumnja je rala na petoricu Slovenaca koji rade u tvornici. Cesti atentati prošlih dana u svim barutlianama i pirotehničkim tvornicama govore, da se tu radi o dobro rr.": isijenom planu sabotaže ko­ ju sit skovali Jugoslaveni. Ban je primio deputaciju Riječana, pristaša automaške stranke, koji su za­ molili da im se dopusti stanovanje i prehrana u našoj državi. Ban je obećao da će se pobrinuti za stan ii hranu rije&’sHm zheslicama. Prva lasta. »Pravda« javila da je prvostepeni s-iid odobrilo pritvor brčanskog odvjetnika dra Dtiažlća, kad ko­ jeg su nađeni ugrabljeni historijski do­ kumenti iz privatnog arhiva bivšeg ministra pred jednika Novakavića. Interesantno je da j>rvo sudsko odo­ brenje pritvora, koji je naravno prove­ den brz pitanja suda, pada baš na jed­ nog Hrvata. Jeste li prekomerno- osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj. kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovirn pravim tisafluidom! 6 dvostrukih i« 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, kej* utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Feilcrovih pravih Fls»-pi!ula! 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stnbica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Број 118 Siaj ЛРАВДА* — „PRAVDA" teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. 0©©@©0©©0©000 ponude r lista od W V i Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Takeđer lancs prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani гд rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U 'Г T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ј Broj 263/19. NATJEČAJ. I Naovdašnfcj medresj upražnjeno je I mjesto muderba i imama. ■ i Godišnja su beniva osigurana na tri ; godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K I a cd vakufa godišnje 400 K. Natjecatelji -amadu naškašnjje do 15. I marta 1920. poslati molbu sa svjedoči boru o idžaretu na potpisano povjerenI stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. hi Vakufski mearifski džematski meldžis u Kuprasu. 'р NATJEČAJ. k up uj e uz najveće dnev ciicne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: i. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenam mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-muaiimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febraara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Palovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobit: besplatan slan i 40 tovara d.va godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i povca dati. Kupres, 28. januara 1020Džematbaša Nuribeg Alajbegovič Nilhelm F. Шпћасћ u voz i izvoz kom. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina i goreće žeste nadomjestak, laštila za Л cipele vikša naftalina, \\ uljene i suhe boje,' pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soii, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ... .......... = Vlzsnik: Cenitblni Odbor >.i. M. O,. Štamparija D. & A. Telefon 55 i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7716e55d5e0a159dd05efd78e6621ad9.pdf 6e9147ad43f6925a382a246a854910a5 PDF Text Text Pattarina м gotovom plačna. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 14 (119) POJEDINI SPOJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UnsJuis Fs^ioni odbor. Pretplata godišnje 80kruna, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 10. februara 1920. (19. džumadil-evvela 1338.) Pamet u glavu! U 195. broliu američke »Jugoslaven­ ske Domovine« od 22. novembra izišao je jedan vrio značajan članak pod na­ slovom »Ceski kapital i proizvod u Јцrqsdavij£«. Ml taj članak prenosimo u ci­ jelosti uz napomenu, da je »J. D.« gla­ dilo jugosl. obrane, koje iklaki u Punta Arenasu (Chile, Amerika) pa već radi toga ovaj članak ima osobitu vrijednost. On glasi: »Ceske novine, a naročito »Narodny Listy«, živo .upoizoiruju, da će češki ka­ pital, a naročito industrija prekasno do­ ći u Jugoslaviju. Ceska nema kolonija, pa mora tražiti tržišta, gdje će plasi­ rati svoje produkte. U Jugoslaviju ulazi kapital francuski, engleski i amertkanski. Vojne komisije slo­ žene većinom iz stručnjaka trgovine 1 industrije orijentisale su se na Balkanu a poglavito u Jugoslaviji i gledaju d a njihova trgovlina i industrija za­ uzme mjesto njemačkih i austrijskih tvrtki. Englezi namjeravaju u Dubrov­ niku izgraditi važna skladišta, a prego­ varaju o zakupu željeznice iz. Gruža do Zelenike u Boci Kotorskoj i bosan­ sko -he rcegovačke željezni­ ce do Sarajeva a uz to misle u s ko t r a čn u prugu pri širiti na normalnu sve do B o «. B г oda. U Bod Kotorskoj, kola (c najljepši zaljev, namjeravaju izgraditi morska ku­ pališta. (Tim bijiOstaii važnim konku­ rentom češkim kupalištima, koje se na­ mjerava izgraditi u Srebrenici kraj Cav­ tata). Ne će dugo trajati, pa će se do­ goditi, da će Englezi i Američami d о biti u sv oje ruke veliki arse­ nal za gradnjiu Jada, koji je u Boci Kotorskoj zapustila Austrija, a dio čije izgradnje malo treba, ako se ne posreći, da ga Cesi ne preuzmu.. U Jugoslaviji već sada osnivaju Fran­ cuzi i Englezi više razniu tvornica i 1 i vlastitih ili u savezu sa jugo­ slavenskim kapitalom. Mnoge velike en­ gleske i američke tvrtke odaslale su već u Jugoslaviji svoje zastupnike, gdje se namjeravaju smjestiti. Tako na рг. jedna od prvih američkih tvornica au­ Sarajevo, 9. februara. »Zagrebačke Novine« od 7. o. .mj. br. 17. donijele su ovu posebnu vijest do­ pisnika »Novosti«: »Vaš dopisnik sazna­ je iz pouzdanog vrela, da se vjer­ ski poglavica muslimana, Reis-ul-ulema Čaušević ne solidariše s postupkom onih, koji u ovom osudnom momentu sazivlju protestne skupštine muslimana radi nekih događaja u pokrajini. On će putem štampe preporučiti svim musli­ manima suzdržljivost u ovom momentu. Raspitali smo se koliko je istine na ovoj vijesti, pa nam je g. reis-ul-ulema idao ovo razjašnjenje: »Nije istina, da sam ja ma gdje niti ma kome dao ovakove izjave, niti je meni i na kraj pa­ meti, da ja muslimanima ovako šta pre­ poručim.« Ovo su doslovne riječi gosp. reis-ul-uleme, pa Se možemo samo ču'ditt, da se nepoznati nam dopisnik »No­ vosti« usuđuje iznašati ovake izmišljoJoš nam je začudnije, da se do ajnosti nesposobna, nehajna i prema tomobila imade već u Jugoslaviji svoga zastupnika, gdje će podići tvornicu, ko­ ju su tamo htjele osnovati i neke češke tvornice u savezu sa jugoslavenskim kapitalom. Englezi se već sada mogu pohvaliti sa uspjehom, jer je ministar­ stvo prometa naručilo u Engleskoj 60 automobila za odpremu pošte i putni­ ka. Dvoji se, da će češke tvornice moći konkurirati sa jeftinijim englesko-ame-ričkim radom. Beogradska obrtna ko­ mora stupila je u pregovore s američ­ kim industrijalnim 'kućama radi dobave strojeva, oruđa, i surovi na, i radi doba­ ve kredita obrtnicima. Po odluci beogradske vlade misija američkih inženjera i tehnika izradila je osnovu za izgradnju novih željeznica, a započela je svoje inspiclranje (krajeva u Hrvatskoj. Konsoroiji američkih bankira dati će (jugosla­ venskoj vladi za taj ogromni posao po­ trebni kapital, a sav materijal dati će američke tvornice. Drugi konzorcij američkih ban'kira kupuje sva paro­ brodarska društva srpslka i hr­ vatska na Dunavu i pritocima. U Be­ ogradu osniva se banka sa kapitalom engleskim i jugoslavenskim. Zagrebač­ ka trgovačka komora oglasne, da Fran­ cuska nudi umjetno staklo a mi zatim nudimo staklo Francuskoj, kojega ondje radli visoke cijene ne će. Kako se međutim pregovaranja veli­ kog kapitala vode diskretno, do­ znat ćemo kasnije o američkim, engles­ kim, francuksim i poduzećima na Bal­ kanu a poglavito u Jugoslaviji. Bugar­ ska gleda osigurati u glavnome Italiju, a već i Francuska uvaža svoju robu preko Dedeagača. • S ovim je u savezu i beogradski br­ zojav našeg presbiroa od 7. o. mj. koji glasi: »Jedna velika engleska tvrtka ponudila je kredit od 5 milfona funti šterliniga, pod uvjetom, da joj dade is­ ključivo pravo na fabrikaciju filmova i na otvaranje kinematografskih podu­ zeća. k muslimanima neprijateljska šačica »Narodovaca« ne može da otrese svoje fikse ideje, da se stanje u Bosni može tu­ širati kojekakvim smicalicama o »osudnom momentu«. Ako ko ima voditi ra­ čuna o tim razlozima, onda je to duž­ nost vlade, koja trpi ubojstva i pljačke, a ne nas muslimana, koje bi šačica desperatera htjela da uništi i otjera s kuć­ ni eg praga. Ne, gospodo, nijeste ovarisali na pra­ vu adresu. Mi se ne damo z a t 1rati i nikakve nas izmotacije ne će spriječiti, da se ogradimo proti poldžemnoj politici, koja žeđa za našom krvi i našim imetkom. Mi ćemo draga srca prihvatiti saradnju sa režimom, koji će voditi računa o svima dijelovima na­ šeg naroda, nu spremni smo i na svaku borbu ako se produži ovo tlačenje i uništavanje. Drugim riječima: Odstupite, nedo­ stojni! .... Godina U. Skupština „Osvitanja“. U prošli petak održana je prva go­ dišnja glavna skupština našeg »Osvitanja«, koja nas veseli i radi lijepih rezultata ovog društva i ralJi solidarnosti našeg ženskinja, koje tiho i poput marnih pćel.ca izgrađuju ovo društvo i udara­ ju mu solidne temelje. Skupštinu je ot­ vorila predsjednica zahvalivši na brojnom posjetu i’ predloživši izbor dviju verifikatorica skupštinskog zapisnika. Za tim je prikazala društveni rad kako slijedi: Na d_an prve naše skupštine 28. febru­ ara 1919. imali smo upisanu 51 članicu, a danas imamo 305 članova, kolji pridonesoše 'Iznos od 10.000 kruna. Osnutak našega udruženja s veseljem je pozdrav­ ljen i izvan Sarajeva u cijeloj domovi­ ni Za nama se povedoše i druge naše sestre, pa slična društva nikoše u Mo­ staru, Banjolj Luci, Trebinju, Brčkom i BčjelinL Prijem našeg društva odrazuje se najbolje u dobrovoljnim prilozima, koji, nam stigoše gotovo iz svih mjesta naše dmovine. Suma tih priloga prelazi preko 71.000 kruna. Da se darovi poje­ dinaca i u javnost iznesu a i svaka dru­ ga naša društvena želja, u tom nam je izlazila u susret »Pravda«, glasilo »J. M. O.« na čemu joj i ovdje izričem hvalu. Iza prve skupštine držane 28. fclrr: ara 1919. upravni se odbor Odmah dao na posao. Nije uzalud rečeno: Svaki je početak težak. Tako smo i mi imale po­ sla, dok nam nije uspjelo, da uz po­ moć nadzornog odbora iznajmimo kuću za udruženje, da se smjestimo i namje­ štaj nabavimo, da uredimo knjige i spi­ se, i uopće rukovođenje (društvenih po­ slova. Ali hvala Bogu i to smo svla­ dale. Dugo nam je vremena prošlo, dok smo našle i uvele u posao društvenu učiteljfcu za ručni rad. pa da otvorimo trogodišnji krojački i šivaći te­ čaj. gdje u dvije grupe uči i radi oko 50 učenika. Isto tako je (društvena knjigovotkinfa uzeta tek 19. maja od kojeg dana radi i vodi društvene poslove. Putujućoj krojačoj školi »U n i v e r zal« izašli smo u susret, ne radi nje same, već da se muslimanlke učenice ne klatare po hodnicima i sohama općine, gdje je ta škola tečaj držala, pa je tako ta škola održala dva tečaja s musliman­ kama ,u našim društvenim prostorijama. Upravni je odbor zaključio tt svojoj sjednici od 30. aprila, da se iz društve­ nih sredstava ovoj školi plati pristojba za 10 učenica siromašnih muslimanki, da i one budu mogle pohađati tečaj »Univerzal«. Odbor je zaključio i pokus s tako zva­ nom »paz arijom«, pošto je već pri­ je toga uzeta veća količina rekvirirane robe. Tom se je prilikom zaposlilo oko 100 siromašnih musKlanki, i za njihovu privredu društvo im je isplatilo oko 5.000 K. Skrojeno je više komada muš­ koga rublja i prodavano putem pretrga ili trgovaca. S tim nije učinjen oso­ bit posao, ali se je nadati da će se iz­ rađena roba moći razgranati i raširiti j izvan Sarajeva, kao što se pokušaj učinfo i sa ženskim odijelima te se ras­ prodalo izvan Sarajeva. J danas leži iz­ rađene robe za unovčiti oko 40,000 K. Vezenjem bluza počelo se tek u najnovije (dioba, pa se o rezultata to­ ga posla još ne može ništa pođsigurno izvijestiti. I u drugom pravcu našeg društvenog rađa, duševnog pridizanja našeg ženskinja, imamo da zabilježimo kao uspjeh ove prve društvene godine tri analfabetska tečaja, što su održana u našem društvu. U ova tri tečaja upisalo se 70 slušateljšca. Dva su tečaja zavr- šena, a treći je još u toku. Te tečajeve i rodile su tri učiteljice članice našeg I društva i odbornice. Odziv na ove te­ j čajeve nije baš najbrojniji, pa iako taj nije za utjehu ipak nas ne goni u kakav očaj, jer i u tom pogledu ide na bolje. I mi se nadamo, da će naše sestre u bu­ i duće bolje izraditi ovu priliku, koja im I gotovo na kućnjem pragu pruža moguć­ nosti, Id'a ne ostanu slijepe kod očiju. Osim tih tečajeva za nepismene odr­ žala je jedna članica našeg odbora i jedno predavanje o zraku i čistoći kao važnoj potrebi našega zdravlja. Odbor je među sobom i među članica­ ma poradio, te je skupio i nešto dušev­ nog materijala, što nam je »Pravda« od­ štampala prigodom ramazanskog bajrama. kao »Bajramski prilog«. Još jedan lijep slučaj treba zabilježiti koji ie našem društvu pronio lijep glas i preko granica naše uže domovine. Hr­ vatsko društvo za šegrte »Rađiša« pri­ redilo je izložbu u Zagrebu, pa je po­ zvalo, da i muslimanke Bosne i Hercegcivine sudjeluju u toj izložbi sa svojim ručnim radovima. Gosp. Asimbeg Dugalić u dogovoru sa našim nadzornim odborem potaknuli su tu ideju u riašem društvu, koje je sakupilo po Sarajevu oko 260 komada najljepših naših rado­ vi, i otoiemilo ih u Zagreb, gdje su se delegati iprvlh naroda Francuzi i Ameri­ kanci divili našoj lijepoj kućnoj indu­ striji. Tu se je dosta govorilo i o na­ šem društvu kao pokretaču ideje za na­ predak i pridlzanje našeg ženskinja. Upravni je odbor u rukovođenju dru­ štva imao 30 sjednica, gdje su se u sporazumu i po pravilima rješavali dru­ štveni poslovi. To vam je kratki preg­ led našeg rada i djelovanja, za koji pri­ znajemo da je skroman i neznatan. I mi smo željele veće i opširnije rezulta­ te rada, ali kako malo prije rekoh, sva­ I ki je početak težak, pa se prve godine ni uz najbolju velju nije moglo više učiniti. Mi smo radile po svojoj savjesti i po najboljem uvjerenju. Još mi valja naglasiti, da smo i mi. kao i svaki drugi ■odbor imale i smetnja ali i pomagača, pa prelazeći preko prvih, drugima is­ kazujemo toplu zahvalnost na iskazanoj usluzi. (Odobravanje). Iza toga je blagajnica Umi h. Muftić podnijela detaljan blagajnički izvještaj, koji je u glavnom iscrpljen u govoru predsjednice, pa ga ovdje naročito ne iznosimo. Tom priliko! pročitano je izviješće rcvizionog odbora o potpunom redu društvenih knjiga i predlog, da SS knjigovotkinji i predsjednici dadne po K 500 nagrade za njihov izvanredni mar i trud. U raspravi, koja je povedena o ovom predlogu, skupština je usvojila predlog glede nagrade knjigovotkinii od K 500, dečim je glede predsjednice za­ ključeno da se nagradi sa hiljadu kruna uz naročito priznanje i žalbu da se radi ogrničenih društvenih sredstava ne mo­ že nagraditi onalko, kako je zaslužila. I sadi se je odigrao jedan dirljiv prizor. Predsjednica Hasni h. Berbcrović, siro­ ta učiteljica, koja se uzdržaje svojom skromnom učiteljskom plaćom zadovo­ ljava se priznanjem, a odriče se nagra­ de u korist društva, jer »ona radi za društvo onako kako može«. SkupšEnarke navaljuju na nju molbama, mole je dapače da primi taj (dar od nj-h mjesto iz društvene kse, nu ona jedno te jedno: »Radimo sve za društvo onako ka­ ko koja može!« Nas veseli kako ovaj postupak marne predsjednice, koja dru­ štvu posvećuje gotovo sve slobodno vrijeme, tako i uviđavnoeti sileupštinar1 kit, koje znaju i umrlu cijeniti svačije za­ i sluge. Živjele! �„ПРАВДА* — „PRAVDA- С^ран* 2. Strana Kod tačke »ipredlozi« uzima riječ Nafija h. S a raj 1 i ć i predlaže, da se od­ redi jadan dan u heftl u svrhu sastaja­ nja članica. Na taj će se način pobuditi nesamo veće interesovanje za društvo i njegovu svrhu, nego pružiti i prilika, da se porazgovorimo o svojim potreba­ ma i izmijenimo misli. Ovaj je predlog jednoglasno usvojen uz dodatak, da se sastanci drže petkom iza podne i da se pribavi kahve, čaja i mlijeka. Tom je prilikom pala i primjedba, da se udari temelj društvenoj knjižnici. Ovaj nam se .predlog sviđa iz dva razloga: prvo stoga, što će se utrti put boljem mijeSanju naših žena iz pojedinih društvenih klasa i uklanjati ona neumjesna odijeIjcnost, a drugo stoga, što će se ovi sastanci moći izrabiti u svrhu zajedničkog čitanja korisnih knjiga o kućanstvu, ahlaku. islamskoj povjesti i položaju mu­ slimanke za doba arapske civilizacije i t đ. To je vrlo zgodna prilika i za dr­ žanje kraćih predavanja, pa obraćamo pažnju pribora na ovu stvar i .preporu­ čujemo mu, da se pobrine kako bi se ovi sastanci što bolje iskoristili. Tajnica je iznijela pismeni predlog g. Edhem ef. Mulabdića o štampanju »li­ pu te o vlaićanju ženskfinja, koje pohađa tečajeve »Osvitanja« ili preuzima po­ sao na feradu«. Predlog je usvojen, pa ćemo se na ovu stvar osvrnuti drugom prilikom. Za tim se je prešlo na predlog o izmjeni pravila i usvojene neke pro­ mjene starih pravila. Iza toga je podi­ jeljen apsolutorij bivšem odboru i onda se prešlo na izbor novog odbora, koji je izbor obavljen aklamacijom. U novi su odbor izabrane: Hasni h. Berberović (predsjednica). Мшкге h. Hrasnica (pot.predsjednica). Umi h. Muftić (prva tajnica), Sen'je h. Karamehmedović (druga tajnica). Maide h. Bajrović (blagajnica), Rasema h. Bisić (nadzornica kuće) te bez funkcije: Behije Ii. Ukšinagfć. Aiše li. Konkut, Šefika h. Bjelevac i Hafa h. Sahinagić. Kao zamjenice izabrane su: Manire Ii. Kapetanovih, Sevala h. Sahinagić, Remzije h. DugabiČ, Hajrije h. ArrihodžiĆ, Nuri Ii. HuseinSpahić. Fata Karić « Sejda Cajo. U časni sud izabrane su: Azemlna h Cengić, Šehzade h. Fađilpašić, Šerife h. Kadić, Nafija h. Sarajlić i Fatima h. Број 119 Br«j stavništva gospodina Pavlovih * i da rošcc ne će pred njim da se razgovara namjerno oteže pregovore, * u *k et sa Timotijevićem. Radi tega je g. Pavveć moramo biti nacistu, da H će s» lović, koji je mandator krune, polo­ obrazovati koncentraciona vlada ili ć» žio mandat kruni, jer se time našao se raspustiti parlamenat i ići na izbore. uvrijeđen. Beograd, 8. februara. Jučer u 5 sati Beograd, 8. februara. Jučer po podne po pokllne održana je prva sjednica iza­ bio je dr. Korošec kadi regent * Alek­ slanika Demokratske Zajednice i opo­ sandra, te mu referisao o stanovištu ozicionog bloka, na 'kojoj se pregovaralo pozicije. Opozicioni je blok za vrijeme audijencije dr. Koroišca bio na okupu, o obrazovanju koncentracione vlade. Danas će se pregovori nastaviti. Na tom te ga je sačekao. Dr. Korošec podnio je su se prvom Sastanku izmijenili samo izvještaj o svom razgovoru. Na to je pogledi o sadašnjem parlamentu i o to­ sjednica dalje raspravljala o direktnim me, da li da taj parlamenat treba da i pregovorima između opozicije i vlade, dalje radi, ili treba da se ide na izbore. 'koji će sutra početi; Opozicija je, kako U opoziictonoan bloku su izabrani dele­ čujemo, delegovala kao svoje zastup­ gati, koji će učestvovati u pregovorima nike u pregovoru sa vlaidom Ljubu J«o— vanovića, dr. Korošca I dr. Drinkoviča. sa predsjednikom parlamenta radi iz­ Sa strane vlade . delegovani su za te laska Iz sadašnje političke situacije. RaIz vlad'nih se krugova demantujo vi­ pregovore gg. Timotijević, Paleček I — dikali su odredili Ljubu Jovanovića i jest, da vlada vodi pregovore sa opoP ribičevi ć. Jovana Jovanovća; Narodni Klub dra zicijom pod uticajcm sa strane. Nuto Lorkovića i Drinikovića; Jugoslavenski Beograd:, 8. februara. Danas je opo­ našeg nresbiroa! klub dra Korošca i Stanka Baniča, a dr. zicioni blok računao u pogledu riješeNaše pravosuđe. Negdje u proljeću Madaković i dr. Peleš su predstavnici nia pregovora na ovo: 1. ako regent uprošle gclline oduzeli su žandari u Pa­ nezavisnih demokrata. Demokratska je svoji stanovište opozicije vlada bi pala, lama kravu od Halila Isanovića iz sela zajednica odredila za svoje delegate 2. ako regent ne usvoji predlog opoziBogovića kotar Rogatica i dali je po­ Kostu Timotijevića i Svetozara Pribiaije, vlada bi ostala, te bi se raspustilo pu Jevđeviću u Prači. Halil је’ kravu ćevića. privremeno Narodno Predstavništvo i kupio u god. 1915. od Sulje Kukolja za prešlo oBmah na izbore, 3. ako bi vla­ Opozicioni blok izvršivši izbor dele­ K 230.—, doik je u god. 1919. porasla da prihvatila stanovište opozicije došlo gata, odredio je dra Korošca kao vrijednost krave na K 3000.—. Halil je bi do direktnog sporazuma 8 vlada bi svoga predsjednika za početak prego­ podigao tužbu proti popu preko advo­ se proširila na osnovu konferencije (!) vora, a Demokratska zajeldlnica T i me­ kata g. Dr. K. pl. Premužića, koji ga U mogućnost uspjeha nikako se ne vje­ ti i c v i ć a, koji su se sastali jučer u 5 obavijesti, da je dlređeno ročište za ruje ni s jedne nj s druge strane. Do sati po podne. Čim su se sastali, dr. Ko­ usmenu raspravu pred kotarskim'sudom ponedjeljka mora da se donese defini­ rošec je zamolio dra Pavlovića. da ih u Rogatici ti petak dne 6. februara 1920. tivna oldluka. ostavi same u sobi. Oni su izmijenili i da je rasprava u Prači kod ispostave. poglede o radu sadašnjeg parlamenta. Beograd, 8. februara. Delegati i vla­ — Kad je Halil došao u Praću, kadi tamo de i opozicije, koji će danas početi kon­ Dr. Korošec je izjavio u ime opozi­ nema ni suca ni uopće koga od suida ferenciju za eventualni sporazum izme­ cionog bloka: 1. da treba obrazovati nego ga još ismijaše, kad je rekao zašto đu jednih i drugih, najšire su ovla­ koncentracionu vladu, 2. sadašnji parje došao. šteni. Govori će se voditi u prisustva iamenat treba da izabere ustavotvorni Hali! Isanović je bio slobodan težak, predsjednika parlamenta Pavlovića. otiibor, 3. parlamenat treba da primi ne te mu je u god. 1914. izgorila kuća i samo izborni zakon, nego i ostale važ­ Beograd, 8. februara. Kako čujem * opljačkalo mu se 25 glava blaga, te da­ ne zakonske predloge: bidže, ratifi­ vlada stoji čvrsto na svom onas stoji u Alipašmu Mostu na tuđoj kaciju ugovora, koji je zaključen na pravdanem stanovištu, da — zemlji i u tuđoj kući sa svojih desetero konferenciji mira u Parizu, zakon o Na­ ako dođe do saziva Narodnog Pred­ djece. Za muslimane nema pravde! rodnoj Banci (riješenjem valutnog pita­ stavništva — parlamenat bi imao u pr­ vom redu riješiti izborni zakon za konRazlog demisija đra Žerjava, pročelni- ' nja u odnosu 1 : 4 i t. d.) i 4. parlamenat treba da bude stalno na okupu; stituantu, a zatim da se odmah ide n> ka pokrajinske vlade za Sloveniju, ne­ izbore. G. Timoiifević je izjavio da »demo­ ma se tražiti samo u nesporazumu sa Beograd, 8. februara. Ima vrk> mal * kratska« zajednica pristaje 1. da se ob­ socjal-demokratrma, nego i u ozbiljnim nade u sporazum između opozicije i razuje koncentraciona vlada. 2. da nesuglasicama, koje su nastale između vlade radi pretjeranih zahtjeva opozi­ vlada odredi ustavotvorni odbor, 3. njega i centralne vlade naročito u va­ cionog bloka, osobito rađlkaia. sadašnji parlamenat da primi samo iz­ lutnom pitanju«. borni zakon i da se ide odmah na izbo­ Beograd, 8. februara, ti krugovima re, pošto sadašnje privremeno Narodno opozicionog bloka se govori da su ju­ Predstavništvo nije više sposobno za čer pregovori bili privatni i neobvezni, rad. t. a da će se tek danas početi pregovori delegata. Beograd, 9. februara. Danas je na­ Konačno dolazi ono što je babi milo. stavljena 'kcnferencaa između gospodi­ dne održan je satanak opozicije. Gosp. na ministra pravde Timotijevića i dra Beograd. 8. februara. »Pravda« jav­ Korošec referisao je o prekjučerašnjem lja: Dr. Korošec bio je preksinoć u au­ Korošca za sporazum oko sastava nove sastanku sa gosp. Timotijevićem. Onda vlade. U demokratskim se krugovima dijenciji kod regenta. U političkim se je opozicija formirala svoje poznate ugovoni da je Korošec jučer isključio iz krugovima sve više osjeća da Jugosla­ slove. Ove je uslove prije podne g. dr. venski Klub najviše naginje sporazumu. Korošec saopštio g. Tiimotijeviću, koji je I pregovora predsjednika Narod. Pred­ jučer na konferenciji ministarskog savje- j ta referlsao vladi o ovim uslovlma. Je­ dan je cd najhitnijih uslova zasjedanje privremenog Narodnog Predstavništva do konstiituante. Kako se govori u kru­ govima opozicije, isključena su — lič­ iinuslimanslkom većinom našeg larotđ * Pod gornjim aialstovom donijela je na pitanja u sastavu koncentracio­ »Srpska Riječ« od б. februara ovaj u- i elemenata, koji su manje-više bili rav­ nog kabineta SIS eventualnog šireg koa­ vodni članak: »Uzevši u obzir 'brojno I nodušni prema političkoj orijentaciji Mu­ licionog kabineta. stanje Muslimana u našoj novoj državi, slimana, pa čak i takih, koji su njihovu Na prekjučerašnjem i jučerašnjem (da­ naročito onih, koji su naše narodnosti, orijentaciju potpuno ignorisaii. Takih ekle na dva sastanka! Op. ur.) razgovoru ni jedan ozbiljan političar ne smije iz­ lemenata ima još i danas, Cak izgleda, između dra Korošeca j Timotijevića dr. gubiti iz vida njihovu poKičku orijen­ da se mnogima od njih u stečenoj slo­ Korošec je zamolio predsjednika parla­ taciju i njihovo stranačko opredjeljenje bodi ta ravnodušnost prema Muslima­ menta g. Pavlovića, koji se je nalazio nima još više učvrstila. u novim prilikama, koje sm nastupile iza u svom kabinetu, gdje su se vodili pre- | oslobođenja. Ne može se poreći da prije To je svakako jedna p ,o i i t i č k • govori, da iziđe iz sobe, jer da dr. Ko- I našeg oslobođenja nije bilo među ne- ' greška koju mogu da počine samo HadžikaHić, a kao zamjenice: Esme h. Spaho. Zebre h. Curčić, Aiše h. Hadžalić, Aiše h. Rašidagčć i Hašeme h. Mušić. U nadzorni odbor izabrani su: Asimbeg Dugalič, Kasan ef. Kadić i Ahmedaga H. Omerović, a u re vizi oni odbor: Dr. HaHđbeg Hrasnica, EJhem ef. Mulabdić i Fehim ef. H. Bašćaušević. Time je skupština završena, pa ju je predsjednica zaključila uz topli apel, da ј sve članice porade na što boljem upisu [ članica i članova i da u svakom pravcu ; podupiru procvat društva. I j I j i j । I i ! i ' Gordijski čvor. Kriza' »demokratskog« apsolutizma razvija se vrlo tajanstveno i potpuno iza kulisa. Sklupčena, pa se ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep. Zagrebač­ ke novine ne izlaze, pa se ne može do­ biti sigurniji glas iz opozicionih krugo­ va. beogradski listovi također nemaju dobrih vijesti niti uredno dolaze, a po našem presbirou ne može se niko snaći, jer je u »demokratskim« rukama, pa glamata isto onako, kako glavinjaju i njegovi gospodari u Beogradu. Čini se, da je sve njegovo nastojanje upereno na to, da sije zabunu i nepovjerenje me­ đu strankama opozicionog bloka. Na­ ravna stvar, da usput neprestano pere vladu i njene stranke. Da pružimo ka­ kvu takvu sliku ove krize, donosimo najnovije brzojave našeg presbiroa, ne preuzimajući nikakve odgovornosti za protuslovlja između pojedinih brzojava. Beograd, 8. februara. Jučer prije po- ! I Polltičha orijentacija Muslimana. 1 I F E L J TON. niti kako je vaše uho čuje, jer pjesma mor * doći do ' stolu, da se s njima skupa zanese: u noć, kad* duše.. . « duša duši nudi vječitu ljubav... »Ali kroz uho.. . « napomenula je Ifeta. Kada je Ifet dovršil* pjesmu i pogledala iza­ Л Hifzi Bjelevac: zovno svoga učitelja, Haki je rekao laskavo: — To je za to što se je vaše uho naviklo na »Do danas nisam čuo tako nešto lijepo" —, a jednu notu, na vaše zapadne ljubimce, koje i ja poRene Logotetides. (29> I znajem; ali ja vas ne krivim za to, jer niste možda ■ Ifeta prasnula u smijeh i rekla ponosno: Pazite, rekli ste mi, da trebam pjesmu os­ ni čuli kako pastir svira u svoju frulu u ravnoj jetiti!.., Ali eto, prisilila sam vas oboje, da osjetite VIII. i Anadoliji.. . »Manite to!.. Kako možete vašeg pastir * is- ’ moju pjesmu, a ja sam samo gledala note.. . No i Akifbeg ga u veliko cijenio i nastojao, da ga ovo je ljepše od vaših: aman . ,. aman . ..« protura naprijed u službi, kako bi mu osigurao što i poreaiti s umjetnicima.. . U to se Sabiha umiješala i natjerala Dinđ*r*, udobniji život, pa da se onda posveti potpuno u— Morate osjetiti narodnu pjesmu i istr *žiti da odsvira jednu turansku. Ifeta se Ironično osmje­ mjetnosti. Uveo ga čak i u svoju kuću, da podu­ ! one fine tonove u njoj da ih prenesete na papir i i hnula, da je i Haki opazio i teško ga je nagavoričava muziku njegovu jedinicu Sabihu. Tom prilikom i uglazbite . .. la Sabiha, da sjedne za glasovir. Bio je uvrijeđen došao je do poznanstva Dindar Haki i sa Ifetom u »Da, da . . . ono vječito, otegnuto, žalosno i tri- i Tek kad je Ifet rekla, da bi i ona Selila čuti jednu kojoj je vidio neobičan i izvježban talenat. Pjesme, . vijalno: ah, aman... aman...« reče skoro prezir- i tursku pjesmu, ali u kojoj ne će biti „aman. . . koje je izvodila Ifeta na glasoviru od najboljih skla­ ' no Ifet i sjeduuvši za glasovir odsvira izazovno jed- : ah.. . « osmjehnuo se Haki i počeo prebirati po svo­ datelja zadivile su umjetnika. Na želju Akifbeya po­ i nu francusku ariju. jim papirim*, koje je izvadio iz džepa. Ifet ga je čeo je Haki vježbati s njima i turske napjeve. Dindar se n/ dviri nad note i pročita prve riječi: j gledala, pa onda veselo rekla: Ifeti se sviđali bučniji komadi, komadi teže • Vi imate vaše kajde u džepu?« / »Dans la unit, quand l'ame kompozicije i jakih akcenata, kojih nije bilo u Ha— To ništa ne čini« — odgovori Dindar — offre fl l'ime l’amour kije, a Sabiha je bila naklonjenija tihoj, sjetnoj pje­ vi pričekajte pjesmu i onda sudite«. ćternel...» smi, kojom je odisao Istok. Često bi rekla Ifeta: Nastala je za jedan čas šutnja a onda brzo i „Dajte, monsieur Dindar više života vašoj muzici, I---------------------------------------------------------------------------snažno tabrujaše glasovi. jer mi je jednolika....» Ona je uvijek s njim go­ Dindar je posmatrao Ifetu preko njezinih ra- « Ifet se zagledala u Hakino lice i ispitivali sva­ vorila francuski, da ga i na taj način upozori na I mena zanoseći se za riječima, koje su se pretvarale ku ci tu. Njegovi prsti prelijetali su brzo I vješte^ njezin visoki položaj. ( u čeznutljive akorde i nosile dušu tamo. U noć, ' s tipke na iipku. On se je bio zanio i nije UME Haki se je branio: »Ifet hanum, vi morate os­ ' kada duša duši nudi vječitu ljubav. . kuko ga djevojka ispitivalački promatra, jetiti pjesmu, smisao, a ne onako je shvatiti i cije­ I Sabiha je prestala za čas prebirati note ne ' Naitnviće «e. �opoj 119 Broj .PRAVDA' — „ПРАВДЛ* neozbiljni, ograničeni i nesposobni poli­ riki program jednog naroda, i da to tičari koji nemaju smisla za oipšte inte­ jedno pitanje ne može biti smetnja za rese naroda. Tu su grešku zapazili na­ zajednički rad su drugom važnijem i op­ ši neprijatelji, te su je u svoje vrijeme širnijem posla. najiscrpnije, na našu štetu, iskoristili. Za vrijeme našeg zajedničkog robovanja Mi smo »Srpskoj Riječi« blagodarni na Muslimani su imali Isto tako teš­ gornjem članku i vrlo će nas veseliti, kih i žalosnih d a n a ik a o i osta­ ako ovako ispravno mišljenje o nama li dio naroda. Oni su za vrijeme prodre i u šire slojeve pravoslavnog di­ vjersko-prosvjetne borbe bili isto tako jela našeg naroda. progonjeni, vezani j apšeni kao i ostali. Ta njihoVa borba ne smije se omalovažiti, niti se mogu njezini uspjesi ospo­ riti. Njihova 'borba bila Je saglasna sa željama cijelog naroda. Oni su u svojoj velikoj većini bili i ostali nepri­ Opet demarš. U petak popodne posje­ jatelji naših zajedničkih protivnika, tili su ministra predsjednika engleski i ugnjetača. francuski poslanik, koji su ga savjeto­ Istom 1911. godite, kada je jedna pojvali da naša vlada usvoji predlog Clelitička grupa (Narodovci) nabusito i sa menceau i Lloyd Genrga. Za našu je bagatelisanjem ignorirala saradnju Mukraljevinu mnogo bolje, da usvoji taj slimna u borbi protiv neprijatelja. Musli­ I predlog. nego da bude primorana na mani su bili primorani da potraže drugu lanidottSki pakt, koji je za našu zemlju orijentaciju i da napuste zajedničku bor­ koban. bu. To je bio najviši, uspjeh Austrije »Politika« donosi: Povodom jučeraš­ protiv našeg cijelog porobljenog naro­ njeg novog koraka Francuske i Brita­ da. Od tog vremena zametnula se smut­ nije držana je sjednica ministarskog sa­ nja među nama. Plodove ove smutnje vjeta, koja je trajala do osam sati na pobrao je naš neprijatelj 1914. g„ kada večer. Vlada neće popustiti na je on najsavjesnilje i najzatu­ taj novi pritisak, jer naša kraljevina ne canije među Muslimanima doveo do može primiti riješenje jadranskog pita­ uvjerenja, da .je u našoj propasti njihova nja ni primjenom famoznog lonklonskog sloboda. Odigrali su se događaji, koji ugovora, niti usvajanjem predloga se ne daju lako zaboraviti. S vi svjesLloyd Geo-rgea i Clemenceaua. nW i ozbiljniji Muslimani, koji nisu gu­ bili iz vida teške pošljedice, osuđivali Vlada je ovlastila g. Pašića, šefa desu ove događaje, pa sir i kao razmjer­ I legacije u Parizu, da kod saveznika mono pošteđen elemenat ipak neprestano ) že završiti sve poslove Oko ratifikovasumnjali u namjere Austrije prema Mu- ' uja ugovora o minu. slimanla, dok se konačno, tokom rata, Regent Aleksandar sasvim se je oponisu potpuno uvjerili, da je Austrija os­ tala isti neprijatelj Muslimanima kao i ■ ravlo od bolesti, pa je od četvrtka poI čeo ponovno sa primanjem. Ovih dana ostalom narodu. bili su u auriijcncili u prvom redu poliPropast Austrije pozdravili su naši Muslimani, kao i ostali oslobođeni I tičari, bez obzira na stranke i političke grupe. Audijencije se dnevno nastavljadro naroda ... Oni su pohitali među One su informativne naravi i imaju prvima, da se za svoje sretno riješenje II ju. svrhu, da izvijeste regenta o momenod neprijatelja zahvale našem Kralju Os­ loboditelju i da mu iskažu svoju vjer­ ; talnoij političkoj situaciji. Po više puta su primljeni: ministri PrSbećević, Krisnost i svoju radost. To je bio njihov tan, dr. Kramer i Davidović, kao i .prSdk svečani povratak u zajedničko bratsko I sjednlk Narodnog Predstavništva Pavkolo. Na žalost, ovu svečanost i ovu radost I lović. Primljeni su i dr. Korošec i dr. Drinković. te ministar pravde Timotipokušaše ponovo da pomute oni jević. isti elementi, koji su već jedanput odvurali od sebe jednokrvnu braću. Ori Položaj u Crnoj Gori. »Pavda« piše: su jednostavno i bez ikakvih obzira poPrema informacijama sa dobro obavije­ dravniii sve Muslimane sa njihovim naj­ štene strane, može se bez pretjeranog nižim slojem, pa su ih pred veićnom optimizma reći da se unutrašnje stanje na’ radalug naroda polkušali da pred­ u Crnoj Gori znatno popravilo. stave kao jednu nepatriotsku i ekscen­ Opet konferencije. »Matrn« piše da je tričnu masu. Zahvaljujući uzvišenom put Milleranda u London fiksiran sredi­ shvaćanju ideje narod, jedinstva, slobo­ nom slijedeće sedmice, te da će prva de i demokratizma od strane naših os­ konferenca biti u četvrtak, kojoj će pri­ loboditelja i oH strane velikog dijela os­ sustvovati i Nitti. lobođenog naroda, naši su Muslimani, i pokraj svih grijeha njihovih zavedenih Talijanski manevri. Časnici talijanskih pojedinaca, morali da budu posmatrani brodova, koji su poslani protiv Rijeke, kao jednakopravna braća i da se nklrov na širokom su se moru pobunili i izja­ teški položaj pravilno shvati. vili, da će radije pristupiti D’ AnnunzJTaj nezavisni i vrlo nezgodni položaj ju, nego da bi pucali na talijanski grad. jedre velike mase nedužnih ljudi, u koji Zapovijedajući je general komandirao su bili zapali za vrijeme naše borbe, raekskadri u Jakin, što je momčad odu­ zum-jeli au najviše oni, koji su najviše ševljeno primila. u toj borbi postradali. Samo oni, koji Grčki kralj Aleksandar doskora će su najmanje patnje i muke podnijeli, is­ posjetiti našu zemlju. Putovaće u auto­ prsili su se pri koncu stradanja kao prvi mobilu i ineognito. / osvetnici i borci, ne shvaćajući pravu •'ideju bratstva, jednakosti i slobode, ko­ Mobilizacija Poljske. »Moruing Post« ja nas je od propast- sačuvala. dobiva iz Varšave, da je ministarski sa­ Prema o v a k i m p o j a v a m a u slo­ vjet odlučio da mobihzujc i u onim krabodi, danas se i naši Muslimani politički jev’ma. koje je Njemačka odstupila. Po­ orilientišu. Treba njihov položaj razumje­ zivaju se svi Nijemci od 19—32 godine. ti. Nije nikakvo čudo, što se oni sada Zapadno od Dvine sakupljaju boljševici klone onih, Roji propovjedaju demokrat­ ska načela samo za sebe, a drugom ih I moćne čete i artiljeriju. osporavaju. U takim propovjednicima Stanovništvo Ukrajine oprlo se je o demokratizma, ne -može niko imati po- i ružjem u ruci ruskim boljševicima, koji vjerenja. Nebrojeno puta izigrani, i zbog su htjeli da se uvede komuna. Svi po­ toga razočarani, naši su Muslimani na­ kušaji boljševika, da dođu u uži doticaj kupili u sebi dovoljno nepovjerenja, pa sa ukrajinskim stanovništvom i ukrajin­ se sada obraćaju najviše na onu stra­ skim strankama, ostali su bezuspješni. nu. gdje im se pružahu stvarne garaii- . Klub čeških socijal-demokratskih načije za njihov opstanak i slobodu. U da- , našnjim predstavnicima vlasti ne vide : roidnih poslanika riješio je zahtijevati od oni tih garancija. Ne vide ih n; za jedan ' vlade, da odmah stupi u trgovinske, edio naroda a najmanje za sebe. Musti- ■ konomške i političke odnose sa somani, u svojoj velikoj većini, danas sto- . - vjetskom Rus:jom. Klub je uvjeren, da je u opoziciji. Njihove simpatije prema I pregovore mogu voditi jedino predstavradSkalima samo su izraz njihovog po- ‘ niioi sociial-demokratske stranke. uzvanaja u jednu spasonosnu ideiu лија ! Izbor! u Madžarskoj. Zastupnici krš­ je svijetom azviadala i u one ličnosti ; ćanske nacionalne zajednice imali su koje su nas sa tom idejom oslobodile ■ konferenciju, na kodj je ministar pred- j od neprijatelja. . Prikazivanje najnogjje po- ! sjednik Hu’zarvipoeorio da je kršćanska 1 i t i č k e orijentacije Mastima- ; nacionalna stranka kod izbora dosegla najveći uspjeli, jer su njezini kandidati n a k a o ј e d a n čisto s t a I e š k i dobili 63% sveukupnih glasova, demo­ pokret sasvim je pogrešno 1 tenden- ' krate 19%. neddvisnllaci 2’/«%. madar- j clozno. Kraj svega rezervisanog staM^šta 1» pitanju agrara, Muslimani pri- ! ska radnička stranka V/,%. ^^■^^adikals!-i program u cjelini. jer Ko će biti glavar Madžarskoj? Izgleda . da rr ii 'nl rin 'r da naroidlna skupština ne će birati pala- . tina već guvernera. General Horty ima- I Politični pregled de najviše izgleda da bude izabran, jer njega podržavaju mali posjednici. Nezavisnjaci su istupili iz vlade zbog pro­ mjene situacije. Ishrana Madžarske. Rumunjska šalje madžarskoj vladi diievno 40—80 vago­ na namirnica radi prehrane madžarskog stanovništva. Spremanje Madžrske. Vlada je obja­ vila mobilizaciju svih klasa od 1890. Po varošima su prilijepljeni plakati, gdje se apeluje na narod. To je sve upućeno protiv Rumunjske. Armenska vlada riješila je da Grčkoj povjeri organizaciju svoje države, ako se tog posla ne bi htjela prihvatiti ni­ jedna druga država. Njemački ekscar Vilim raavto je ni­ zozemskom ministru izvanjskih posala, ako bi Nizozemskoj usljed njegova bo­ ravka u Amerongenu bilo neugodno, da je on pripravan predati se ne neprija­ telju, nego njemačkom narodu, u čije ru­ ke polaže svoju sudbinu. iši dopisi Tuzla, u januaru 1920. (Svašta po malo). Kako »Pravda« usljed praznika i nerada tiskare nije redovita izlazila, tako se je i materi­ jala silno nagomilalo, da čovjek ne sna s koje bi strane pačeo pisati. Tu­ zla je u zadnje vrijeme grad senzaci­ ja. U njoj sa dešavaju najnevjerovatnije stvari. Na primjer HakijaTemim pokreće »nezavisni muslimanski« list »Novi Pokret* (kojeg svijet zave »Pro­ klet«). Zar to nije senzacija, d« Ma­ kija pokreće —, muslimanski i još ne­ zavisni list!.. I da bude džumbuš veći i on mu je »vlasnik« i odgovorni ure- | dnikl 0 sam«m listu i nenapisanom i programu goverićemo poslije, kad do- i bijem* džabna vremena, jer se ne is- ' plati trošiti dragocjeno vrijeme u o- i vakve trice. Druga senzacija je iznenadni pre- j aještaj k vladi u Sarajevo dvejice | predstojnika: Dra Defterdarevića, se- . oskog i Makaneca, gradskog pred- i stojnika. Ovo ubrajani« u senzaciju i ne samo s toga, što su ovi premješ- i taji ogorčili skoro čitav narod svog kotara bez razlike vjere i narodnosti nego i stoga, što okružni načelnik g. Gruđić osniva nekakvu »ligu časnika« za izmirenje i izglađivanje razmirica među pojedinim narodnostima, a ovamo prkosno izaziva ogorčenje pre­ mještajući opće obljubljene predstoj­ nike. Svijet konsterniran pita se: šta ovo znači? Da li g. okružni načelnik pravi aprilsku šalu s tom ligom čas­ nika, ili je to kakav »demokratski« trik i šahovski potez pred izbore. Ovo i se ne da shvatiti drukčije nego kao komedija okružnog načelnika. Treća je senzacija naređenje g. o- . kružnog načelnika o zabrani izvješavanja zastava neprijateljskih država. Opazio čovo na jednoj muslimanskoj j zabavi kako diletanti i priređivački od- j bor nose na prsima zelene kokarde, ' i edmah izdaje »naieđujem« da te za- ; stave ne smiju nositi, jer su turske, ' a Turska Je neprijateljska država, te »ni jedan građanin našeg kraljevstva u cma, niti može imati makakve veze sa Turskom«. Ovo ie doslovan citat iz okružnice okružnog načelstva । od 13. januara 1920. broj 624. Da li mi | mamo hilafetsku vezu sa Turskom, o ; tom nije kompetentan odlučivati jedan načelnik okruga i to smatramo zahva- i ćanjem u tuđu kompetenciju, a je li ze­ lena kokarda ili zelena zastava baš j turska ili islamska vjerska zastava bez političke primjese, također ne primamo gosp. Gradića i njegove savjetnike za ' autentične tumače. I tuđinska uprava nije nam ovih zastava zabranjivala, ma I da je svaki i najmanji znak iredentizma i najvećom i najbrutalnijom strogošću u- , gušivala i progonila, pa mislimo, da ni I »demokratska« vlada neće htjeti ida se I povrati u doba inkvizicije, pa da tero- j riše vjerska čuvstva pojedinih vjeroispo­ vijedi. Dne 2. januara obdržavao fc Klub Naprednih Muslimana u Tuzi svoju i skupštinu na zahtjev više od polovine | članova, koja je jednoglasnim zaldjuč- | kom isključila Hakiju Temima, bivšeg ; privrem. predsjednika, te Rifata Oma- i zaića i Akifa Šeremeta, bivše privremene ■ odbornike radi protuvjers-kog postupa- , nja u društvu. Onda je na 16. januara i bila konstituirajuća glavna skupština, I Strana 3 Ст»«иа koja je izabrala novi odbor, ikoji nam jamči, da će društvo krenuti pravim pu­ tem islamskog napretka. Pripcminje se, da su Teman i Omazić osim isključenja iz društva predani i državnom odvjetništvu radi vrijeđanja vjere, a o osudi, koju će sud izreći, pisaćemo u svoje vrijeme. No uza sve to, što je dokazano izazovno ponašanje i vrijeđanje vjerskih svetinja po Temimu i drugovima, ipak g. Grudić, okružni načelnik svim silama nastoji, da ih re­ staurira i prisili grad. kot. ured, da im dozvoli držati skupštinu u — društve­ nim prostorijama. Bilo bi skrajnje vri­ jeme, da g. Grudšć jednom znadne koli­ ki je njegov djelokrug. Ma da Je on na­ čelnik okruga, to ipak ne znači da on ima sve u svojoj ruci i vlasti. On je u nekim stvarima druga instancija, ali u nekim nije ni te. Njegova je jedna ve­ lika pogreška, što prima savjete od lju­ di, koji u narodu nemaju nikakva oslon­ ca niti ih ko poznaje ni siuša. To se je jasno očitovalo ikod osnivanja lige ča­ snika. kojoj je svrha, da u narodu populaniše toleranciju i bratstvo, a on je u tu ligu utrpao na račun muslimana i katolika i takvih ljudi, koji ne samo što ne raprezentiraju tih dijelova naroda, nego za kojima neće niko ni onda, kad bi išli u očitu sreću« To je pokazala sko­ rašnja skupština Hrvata, a to su i mu­ slimanski predstavnici izjavili g. Gruidiću, ali on o tom neće ni da čuje. Ovaj metod g. Grudića nije dobro izabran, pa se je bojati, da će mu uspjeh biti pro­ blematičan ili negativan u svim predužećima. Jugoslaven. аипои sjesti Agrarno pitanje. U selu Presienict, opštlna Odžak, kotar Sarajevo živi Ismet Omerbegović u zadruzi sa petori­ com malodobne braće i jednom sestrom. Presjenica je džemat u kojem žive pra­ voslavni Srbi i 5—6 muslimanskih poro­ dica. Zadruga Ismeta Omerbegovtća po­ sjeduje 125 dunuma i 360 m' zemlje, u kojoj površini se nalazi 61 duiium šume. Njegovi pravoslavni susjedi njesu mogli gledati, da »Turčin« imade svoj gaj, ne­ go su ga počeli sje^? i to: Košta Kenjić. Bakula Vide, Pero Guto, Gligo Marković i dr. Počeli napadati na ono gajića i skoro su ga uništili. Ismetu su uz naj­ veće pogrde i bogumrske psovke sa sje­ kirama istjerali iz ovoga gaja, prijeteći mu, da će ga još i zapaliti. — Bez ko­ mentara! Skandali u željeznici. Edhem Kobiljalt iz Sarajeva putovao lje 4. o. mj. sa ma­ terom i Omer ef. Gačanincm u Vis' ko. U vagonu su se s nima vozili do Kajlovca: Dordo Kavaz, Aleksa Cabak i Ilija (nepoznata prezimena) iz Crnot:ce sa ioš trideset seljana. Gornji su se se­ ljani vrlo izazovno ponašali, a cnJa su počeli i d'rektno vrijeđati. Đorđo je psovao šerefe, dženazu i — kožicu na kcioj se muslimani »pregibaju« te drskim riječima i udario na obraz Kobilakove matere. — Cabak se je ćuškao i natiskivao, a Ilija je uhvatio Gačanina za bra­ du, šamarao ga i tražio nož da ga zakolje. Stvar je prlavljena .poticajnoj direk­ ciji, a mi ćemo je voditi u evidenciji. Ovdje samo pitamo: kad ćo se već jednom poduzeti oštrije mjere proti nasrtljivcima. koji u svojoj zaslijepljenosti ugrožuju ličnu slobodu, pa čak j slobodu vjeroispoviEedii? Vrijeme je. da se nad­ ležni trgnu iz mrtivla. U ministarstvu za ishrana održana je konferencija o ekonomskim .problemi­ ma zemlje. Prisustvovali su: ministar ishrane i obnove zemlje, ministar trgo­ vine i industrije i ministar poljoprivre­ de i voda. Najvažnija tačka raspravlja­ nja bila snt sredstva ministra Bukšega, ■koja je on predložio za suzbijanje da­ našnjih cijena živežnih namirnica. Pasoši za Rumunjsku. Kraljevsko po­ slanstvo u Bakareštu izvijestilo je mirastarstvo spoljnih poslova, da je rumunjska vlada donijela odluku, po ko­ joj će ulazak našim podanicima u Rumuniju biti dozvoljen samo' sa vizom rumunjskeg poslanstva u Beogradu. Obra­ ća se ražnja putnicfma, da prilikom pu­ tovanja u Rumuniju vidiraju svoje pa­ soše i kod rumunskeg poslanstva u Be­ ogradu. Poziv na skupštinu. Na 13. o. mi. u 6 sati u večer obdržavaće »J. M. O. U. Džerzelez« svoju redovitu glavnu �Страиа 4. Strana Број 119 tr.j .ПРЛВДА* — „PRAVDA* skupštini u prostorijama kiraethane na Bendbaš: sa dnevnim rđom: 1. Izvje­ štaj odbora (tajnika i blagajnika), >. bi­ ranje odbora, 3. eventuallje. Umoljavaju se ga. članovi, da skpušt.ni pristupe u što većem broju, jer će se ista nakon 1 sai čekanja (Š 17. al. 2. društv. pra­ vila) održati bez obzira na broj prisutnih. Izaslanici svih željezničkih direkcija došli su u Beograd da sa predstavnici­ ma radnika i ministarstva saobraćaja re-guiišu nagrade i položaj rad rika i ni­ žeg željezničkog osoblja, ikako bi u bu­ duće izbjegli štrajkovima i neredima na željeznicama. Konferencija će trajati ne­ koliko dana. Konstituirajuća glavna skupština Hr­ vatske trgovačke I obrtničke banke u Sarajevu. Na 1. o. mi. obdržana je u društvenim prostorijama dobro posjeće­ na konstituirajuća glavna skupština ■^Hrvatske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu«. Skupštinu je otvorio odvjetnik gosp. dr. P a vi č i ć. Isti kon­ statira, da je temeljna glavnica uplatom od 10% u smislu prospekta osigurana. U svezi s tim predlaže, da se za dalj­ nje uplate ustanove ovi obroci i rokovi: 30% do 1. ožujka, 30% do 1. travnja i 30% do 1. sv bnja 1920. Ovi se predlo­ ži od skupštine prihvaćaju. Ujedno su pročitana pravila banke, koje skupština također usvaja. Nadalje je zaključeno, da se dionička glavnica od 3 miljuna doskora povisi na 5 milijuna kruna. Na skupštini je jednoglasno prihvaćen izbor ravnateljistva kako slijedi: Dr. Ivan P a v i č i č odvjetnik u Saraje­ vu, Antun Wolfram ml., veletržac u Sarajevu, PavaoKubović, glav­ ni poslovni ravnatelj zavoda, dr. S t j epan Kukrić, liječnik i narodni po slanik u Sarajevu, Dragutin Pozn i ć, svratištar u Sarajevu, J o z o U- i dovičić, trgovac u Sarajevu, Fra­ njo Sopianac, tvomičar u Saraje­ vu, Jure C a r a t a n, veletržac u Sa­ rajevu, Anto Tadić, veletržac u Tu­ zli, Ivan G r g i ć, posjddnik i trgovac u T ravniku, Ljubo C i v e nko v i i posjednik i trgovac u Varešu i Niko­ la Pr e c c a. posjednik i trgovac u Nevesinju. U nadzorni odbor izabrana su gospoda: Dr. Ignacije Petrinić iz Sarajeva, dr. Nikola Rukavina iz Sarajeva, Nikola Krešić iz Sa­ rajeva, Stjepan Jankovićiz Sa­ rajeva. Ivo Matekalo iz Jajca, dr. Ivo Pilar Iz Tuzle i Branko Ma■raković iz Sarajeva. Pošto je iscrpljen dnevni red, pred­ sjedatelj zaključuje skupštinu. Pri konstituiranju ravnateljskog vijeća bio je za predsjednika izabran gosp. dr. P a v ić i ć, a za potpredsjednika gosp. W o 1 fr a m. Glavnim poslovnim ravnateljem ime- i rovan je dugogodišnji nadčinovnik b. h. j zemaljske banke i član ravnateljstva | zavoda gosp. Pavao Kubovi ć, a 1 njegovim zamjenikom finandjalni nad- ’ savjetnik b. h. zemaljske vlade gosp. I J o s i p M e š t r i ć. ) ‫ى‬-‫( «عدااتء سااذامه‬ ‫«عدالت عوىي طع ابدملت اوملعلة‬ ‫ارده جملدخا وجيك ومشجلد‬:‫وكو‬ ‫ نقومب ميدان اتاره‬.‫خام بولور بوملز‬ & fe-i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. ‫ تقوميك رج قسمندهى مندرجذ‬.‫جتدر‬،‫جية‬ ‫ رأيس العلما‬- ‫ عصنال‬٠‫ ر‬:‫ وجه ايدر‬. uz najveće dnev ‫ بوسنه‬.‫احلاجى مجال الدن الندى حضرتلرى‬ ‫مدتب نواب معلملرندل‬-‫وهسك مسلمانرى‬ ‫ توفيق‬- ‫سادووء ودتن« دوعرووركن‬ cilene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). 188 Brzojavi: FELARiA. IГrKMUOC.. ,tf Telefon 55 rvsrear «»«ггм, I I i ‫روهو راده‬. ‫ديوان يبيز حقوق مشاورى‬ ،‫ت علميه‬-‫ ري‬- ‫عى رضاا حفظ حمت‬ ‫ صادووع‬- ‫قاذى زاده مد انورى افندى‬ ‫ بوسنه مسالنرى تشكي" نك‬،‫ويل الدين‬ ‫ بوسنه سرايك‬،‫روغص ام وأطامنامسى‬ - ‫ورت اتيالى‬- ‫آوسرتيليري طرفدن‬ .‫قاىن زاده عمد الورى افدى‬ ‫الو قسمنك مندرحاىن اسالو‬-‫ا‬ ،‫ براودا‬, ‫راى وسنه د‬- .‫فهرستندهحرردر‬ ‫ايلمقدء اولوب‬-- ‫خاسنده‬.‫غن هسي ادار‬ .‫آلىتديناردر‬:‫فثاى‬ Ти1јак Drskost nad drskosti««, pod naslovom »Gbjretove« vijeBti d«no>i prcsbiro ovo ваорiteuje BPeT»đ»m iijave t. iv. »Gajretovog« pododbora u D»jr«ati, koja je štampuna a broju ■ar. ,Угат4а“ i u kejoj se od adbora i od aem. vlada trati aasrr iavaarodne skupiti.;« radi iz­ bora потор flsvrog odbara riješeno ja, da taj pododbor ■ Darveiti ка drnjtvo ,Gajret“ rila »e pastaji po § 15. SI b. i 31. draitveoih pra­ vila (bijmu članovi društva). Sad j e »tvar državna^ edrjafništrs da o a t a 1 a uredi. Budući taj павотј padodbor u Darventi ad uspostavljenja „Gajiata" pa do dan&s nije draštvu spramia članarine ni jadan put (a moraa bi to činiti svaka tri mjeseca) aije reajirao (?F) ni društvenih pravila, a usuđuje sr da haranjuira pretlv društva, držimo, da je pot­ rebno evo objašnjenje: Po § 17. i 44. društvenih pravila glavni odbor bira redovita glav­ na Skupština. Ti paragrafi sa 9 19. aajamčuju društva stabilitet i kontinuitet u radu. Pred njima Se je morala aaastavitl i tnđiaaka vlada god. 1913. i 1914., kad je preko svojih pousdauika ■ „Gajrstovim* skupštinama irsconirala cirkasijade i makar da oba pata nije došlo do isbora odbora, nije so ta sila usudila, da spo­ menute paragrafe pogaai i forcira isbor odbora putem isvaaređue skupštine (§ 43.), kako bi sa­ da htjeli derventski patrioti, lavaaredaa skup­ ština riješava sporedna pitanja, koja predlažo glavni odbor, U redovitoj glavnoj skupštini, koja ĆO se sasvati u mjesecu jalu 1®2о. (§ 44.") iaabraee se o odbornika i 5 odboruićklh samjenika. (б 19) U Sarajeva 30. januara 1920. Tajnik; borviš Tafro, Predsjednik: Наеаж Hodžie“. Pojmimo da ljudi irogu biti i pokvareni i cinični i bestidni. Ali da će se jedaa odbor dobrotvorrog društva posivati i na državno odvletništvo, to niti pojmimo niti mošeino razum­ jeti. To je moguće samo kod nas; samo su mu­ dri Tafro i trijezni Hodšie u stanja, da Uz po­ licijske asistenciju troše jek i intervencija drž. odvjetništva, 1 još imaju obraza, da peri' s a ма earadnja i da trube, kako je i naša ć&tiija oduševljena za njihovu zabavu! Mi >■ ovpkav postupak imamo samo smiješak: Naprijed po­ licajci ! .. Državni kompenzacioni ugovor broj I80/SHS. između1 kraljevstva SHS. i Njem. Austrije pokajao je vrlo lijepe uspjehe. Od 26. januara uplaćeno je do saća preko 3 i po milijuna kruna. Dodatak tome ugovora olakšava manlpuladMl uplaćivanja fcupovine na taj način, da se može, odnosno mora upla­ ta vršili u korist pojedinih podružnica ii Austriji, daje se nalazi prodavač. Interesentima, koji žele, da kupuju robu u Austriji, daje sve informacije i upute ovdašnja podružnica njem, austrij­ skog Warenverkehrsbu.roa glede naba­ ve dokumenata kod fiiiale Centralne uprave te kod njem, austrijskog Warenverlkehrbiiroa u Beču i glede načina uplaćivanja kupovine. Ista podružnica daje objašnjenja o to­ me, koje sa firme u stanju liferovati ro­ bu, a imade na uvid razne oferte, kata­ loge i oijemke. Njem. Austrijski1 Ured za trgovački pucimet (Warenverkehrsbiiro) podružni­ ca Sarajevo, Jelića ulica 4. prizemlje. Telefon broj 425. I Broj 263/19. I NATJEČAJ. I Naovdašnjoj modiresi upražnjene je mljesto muderisa i imama. i GoAlišnja su beriva osigurana na tri 1 godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K । a od vafcula godišnje 400 K. Natjecatelji »imadu najkašnje do 15. marta 1920. poslati miolhu sa svjedočbotn o idžaretii na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstve. Tražim jednu kasu ponude na upravu lista slati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o? g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osiourau«. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. аакмв«. Odbor osnivača MasllmansliE trgounčhe i obrtničhs ђићв н za Bosnu i Horotgorinu d. d. u Sarajevu, zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja 5ve ba nkovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 41 rJdtovorW »Khii M. S»džsdLi pod brojem 227, I Muslimanska Centralna Banka a ■ - ‫ك حمام شرعهسى‬-‫ بوسن وه‬،‫طاه‬ VltsnUt: Oatrart Odbor >tt M. 0.« bc.BiparUa D. 4 A. Kalo«, Sat � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ad6fafe3f81894a91b3ec34cc6573bd.pdf da6382d5aee3161746d875b327cc6649 PDF Text Text Pešterina u strnom plaćena. , --■ , _ Д LJfLf Гу i >; |Ик A Зтјук a&S ЈаШк Јм Јик> -зз^ J®§Sfc» Ж v -w W POJEDINI SPOJ - ј!|Га| 30 HELENA. Ж I IA 1Ц|| Е$£ и№$ oma ML jJsSF јЦЦ. S ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 15 (120) lata godišnje 80 kruna,napola godine40kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak i 2. februara 1920. (21. džumadil-evvela 1338.) Godina П. игаииаиЕзжжзЕзагзбзјкиисажжззгзазЕаажаж® ■■■■■■шиивиив^иаивгиавеввзизинЈИЈ^^^ Nevesinje i Odjek bileaih događaja« nova Bilaia? Iz Nevesinja dobismo jučer ovaj br­ zojav: Deseti februara poginuo je Resko Sađihovlć u Novom Dobu. Ubijen puškom. Razjašnjenje slijedi. Mjesni Odbor. Ovih smo klana dobili ove depeše: Tešanj, 8. februara. Solidarišenio se s rezolucijom, donesenom na protest­ noj skupštini obdržavanoj zbog zuluma u Bileć! i ostalim mjestima. Kotarski odbor. Pozivamo vladu, da ovom slučaju posveti ozbiljnu pažnju, jer bi se bez energična postupka mogli opet ponoviti nemili događaji iz bilećkog kotara. Mi ne možemo pristati na to, da se putem : Glasa Naroda« i »Novosti« zabašuruju događaj’, nego tražimo, da se poduzmu nužne mjere, kako bi se zaštitila slohođa 1 čnosti i imovine. Brčko, 9. februara. Glavna skupština naše organizacije, koja se je danas obđržavala, priključuje se jednoglasno protestu građana Sarajeva nad pljač­ kama i zulumima koji se provode na nedužnim muslimanima u Biieći. Mjesni odbor. Gračanica, 9. februara. Solidarišući se s rezolucijom protestne skupštine u Hoćemo djela, a riječi upravljajte Sarajevu i mi dižemo svoj glas protiv dragima. Od njih nema nikakve fajde. i zuluma u Biieći i drugim mjestima. Na rad, gospodo! Mjesni odbor. Zapostavljanje muslimana provedi se u našoj domovini po naro­ čitoj tendenciji na svim linijama, jer se muslimani smatraju kvantite negligeable, o kojem niko tie vodi računa, kao o bespravnom robiju. Nažalost ni jedan šef Soline vlade ne zna šta je objektiv­ nost, jer se sve od prevrata do Idana današnjega vidi isti onai duh korupcije : protekcije, proganjanja i pljačkanja. Ova nenarodna i zločinačka rabota na­ še vlade najviše pogađa muslimanski elemenat, sa ikojeg hoće namjerice da zgule sve do kože. Cijeli postupak i rad naše »demokratske vlade ide pro•računono i sistematski za tim ciljem, da muslimane uništi i onemogući na svim poljima javnoga života. Najprije popališe i uništiše musi, dobra odmah na po­ četku prevrata, zatim baciše sjeme auarhije među seljake, koji stadoše ro­ biti i ubijati nevine muslimane, poslije proglasiše otimačinu muslimanskog imetka, da naš svijet što prije raskuće i otjeraju sa rođene grude, onda poče­ še dijeliti izvoznice kojekakvim »muče­ nicima«, ali samo pravoslavnim, zatim oduzeše oid muslimana razne radnje i hajvan a predadoše pravoslavnim da ih što prije dignu i obogate »td. Sve je ovo činjeno sa prozirnom namjerom, da se pravoslavni osnaže na račun .braće« muslimana. I dok nas ovdje gaze i nište, dotle, da zamažu oči, ša­ lju tobože ekspediciju po muhadžire. Ali ništeći muslimana posjednika, tr­ govca i težaka, ikojeg u zadnje doba »dobrovoljačke« komite oguliše, ne smetnuše sa svoga egoističkog uma ni muslimana činovnika, već i njega skinuše sa svakog viđenijeg mjesta i sa­ mostalnijeg položaja i baoiše u zapećak, a svuda digoše svoje pravoslavce spo­ sobne i nesposobne, kvalifikovane ii itekvalifikovane. Tako činovnici pravo­ slavne vjere samo avanzuju i to ne­ naravno: za godinu dvije skoče preko više Sinova i kolega, od devetoga do šestga (P. Zurovac, koji bi i salda tre­ bao da sjedi u osmom činu, a ne u še­ stom!) ili čak u peti (dr. Krulj valjda zato, što je viknuo u Beogradu musli­ manima: dosta smo vas trpjeli pet sto­ tina godina!), a muslimani činovnici, koji su po godinama službe stariji a po kvalifikaciji ne zaostaju baš za ovim pravoslavnim »genijima«, sjede još uvijek u onom činu, u kojem ih je za­ tekla »demokratska« vlada. (Osim 0. Hadžića, koći za nas ne ulazi u račun.) Nigdje dkle, ni u kotaru mi na vladi nema muslimana na kojem boljem mjetu. već su sve zaposjeli »sposobni« t mni« demokrati pravoslavne vjekcoak imade još gdjegod koji mw- I sliman lijepo mjesto i položaj, od­ mah na njega baci oko kolji od privilegovane klase blaženih ljudi, i već je premještenje gotovo. Ne mari niko za to, što te pobožne željice nezasitnih iz­ vjesnih elemenata stoje ogromnih n<jvaca i što sve to ide ua račun naroda I našega, a ne tuđega! Valja udovoljiti želji privilegovanog elementa, pa kud puklo da puklo, a narod će sve to po­ zlatiti. Ovaj se postupak opaža kod svih grana naše uprave, ali ćemo da­ nas navesti za primfer samo naše pro' svjetno odjeljenje, koje je osuđeno na I protivuislairisiko raspoloženje već time, I što mu je šefom »pravedni« Narađovac, glasoviti otac izvozničarske šare­ ne družine, gatačkii veleum Šćepan Grdić. I i I j i I Sa njegovim doaskom na upravu naše prosvjete odmah je započela pro­ tekcija pravoslavnih nastavnika. Ista crta demoraLzacia iz prehranbenog i izvozničarskog ureda preselila se u prosvjetno odjeljenje i okačila svu at­ mosferu. Odmah se ukloniše svi nepravoslavnj iz tog odsjeka, a postaviše kojekakvi nastavnici pravoslavni na sva bolja mjesta: nadzornici i starješi­ ne mogu biti samo pravoslavni. Sva direktorska mjesta dopadoše naravski samo pravoslavnima, premda imade i starijih i sposobnijih nastavnika nređu nuprivilegovaitim vjerama. U Sarajevu zasjede Cuković, u Tuzli Glušac. u Bijeljiiič Kondić, u Brčkom Zrnić, samo u LivnO deđe slučajno jedan katolik, jer se nje htio da primi te zabačene stanice nijedan pravoslavni. Osim ovih sinekura ispunjavana je odmah želja pojedincima premfeštenjem na bolje mjesto (n. pr. u Sarajevo), da je bliže »suncu«. Naočigled: svih ovih protekci­ ja i nemoralnih sinekura počeše ostav­ ljati svoja mjesta uvrijeđeni najbolji itastavnici i prelaziti listom u Hrvatsku, ali ni ovaj tihi i značajni protest uvrijedeuih i poniženih ne bi dovoljan mcmento gosp. Grdiću; on je bezobziran i sHedi dalje svoj šovinistički plan na opću štetu zemlje. On predlaže jednog Stevu Markovića, koji je tek lani došao u osmi čin, nakon godinu dana u sedmi, valjda raidl njegovih velikih zasluga u školi svojoj, u kojoj predaje samo č etiri (4) sata nedjeljna, da može ostalo slobodno vrijeme tjerati »demokratsku« politiku i držati prazne govore u beledi'ji, na banketima i svuda biti pred­ sjednik, gfajegod se udruže tni čovjeka. Ovaj »revni« nastavnik ljuti se narav­ ski na profesore, kad traže veći ho­ norar za prekodužne sate, jer bi morali iz »patriotizma« (kao i Šćepan!) raditi za narodnu prosvjetu, a g. Marković i ne drži ni dužni broj sati iz — patrio­ tizma! Drugi jedan pavoslavni nastavnik, ko­ ri nema ni pet godina prave službe, po- ; stavljen je ovih dana za šef ureda za zaštitu djece i promaknut odmah iz d e- | v e t o g a čina n s e d m i. To je gla­ vom B. Zečević, protiv kojega su daći i gimnazijski štrajkovali, jer nit je htio i nit je znao .predavati. Zato g. Grđić nagrađuje, jer je i on sretni Hercegovac pa će znati bi&l šef ureda, ako ne zna I vršiti svoj obični posao u školi. Ova I nemoralna protekcija i nečuvena ko- I rupeja Izazvala je u nastavničkim | krugovima razumljivu buru negodova­ nja i protest ate se mnogi spremaju da | ostave svoj nezahvalni i neuračunljivi, i a naporni posao. Ali se ova revolucija j nije ni stišala, kad pet izbi jedna sine­ kura. I opet jedan mladi pravoslavni nastavnik (Milanković) postavlja se za šefa ureda za štampu. Pored sve oskufdice nastavničkih sila i .pored sta­ rijih i spremnijih nastavnika nepravoslavnih g. Grde postavlja na ovaka mjesta mlade ljude, koji se još misu uputili ni u školski rad. a kamoli će biti vrsni za drugi novi posao. Ovaki žalosni slučajevi izazivaju nezadovolj­ stvo i opću osudu, pa se pak i ispravni pravslavnii bune i prigovarju ovakom pristranom i protivnarodnom postupku bezobzirne Grdiča. a da i ne spminemo nnjsBmana, kojih se imena susreću samo kod degradacija, jer kao da se Grđišć zakleo voditi borbu protivmuslsmansku do istrage. Isti je duh antimusfmanski i kod os­ novnih škola. Samo ako koji pravo­ slavni učitelj »demokrata« begeniše ko­ je mjesto treba da prišapne g. Grdiću, i .stvar je odmah riješena: muslimani I mora prljati i načiniti mjesto privile- ; govanoj klasi. Tako maznuše iz Tuzle ( Serdarevića, iz Dubice Kcnćiioldžića i I L d. Ali i učiteljice pravoslavne dobi­ vaju bolja mjesta u gradovima, a drugi moraju na sela. Ona su počele dolaziti i na musi, osnovnu školu i otimati mje­ sto našim muslinumkama učiteljicama, koje moraju služiti na mješovitim ško­ lama. Tako hoće g. Grđić. da imade svuda svojih uhoda i šoiuna. Mi znamo n. ®r., da je' isprava musi, osnov. škole prcćicž la na upražnjeno mjesto jednu mus&nansku učitelj ču sa mješovite škole, gdje joj je neugodno služiti i mi­ ješat: se sa nemuslimanima, ali g. Šće­ pan šalje jednu učiteljicu pravoslavne vjere, Tpcmda bi njoj bilo svejedno ta­ mo služiti ili ovamo, kad joj je glavno biti u lijepom Sarajevu, Naš je list pisao u svoje vrijeme o podijeli stipendija za visoke škole i tom prilikom utvrdio činjenicu, da nas je g. Grđić prikrati za hiljade i hiljade kru­ na na štetu naše prosvjete, a na korist privilegovanih. Tako to ide redom bezobzirno i ne­ moralno sve na muslimansku propast. Svim ovim činlma dokumentuje naša vlast onu netrpeljivost, skojom se je odlikovala na sramotu Evrope caristi­ čka pravoslavna Rusija progoneći sve, što nije pravoslavno. I u ovom pogle­ du hrišćanske netolerancije čini se da g. Grđić nastoji dobiti prvenstvo. To treba konstatirati i slijedeće očekivati! Regent uz »demokrate«? U radikalskim se krugovima" govori da je regent izjavio radikalskim prvacima, da je on dao mandat vladi, da ras­ pusti parlament, ako ne dođe do koa­ licione vlade. Sve ljepše od ljepšeg . . . »Demokratska« oligarhija, izvršn odbor 'demokratske« zajednice još nije duo konačnu odluku с< predlogu opozicionoga bloka. Čini se da >demokrati« stoje j >š u-, i ek na svojem prijašnjem stanovništvu, da se sada ima primiti samo izborni zakon, a onda da se parlamenat raspust'. Po njihovom mišlje: ju v 1 a da ima da iza­ bere ustavotvorni odbor, koji će izra­ diti ustav i podastrijeti ga velikoj skupštini. Za pridizanj Slovenije • Srbije. Ministar Stojar.ović otputovao je rad’ nabavke stoke, naročito konja, koje su Slovenci zaplijenili od Austrije. To je u vezi sa obnovom slovenske in­ dustrije. Namjerava se dati za slo­ vensku industriju iedan zajam od avanca ratne odštete time, da se pro­ dukti slovenske industrije po utvrđe­ noj cijeni ustupe Srbiji. Nama u Bosni ne treba ništa: dosta nam je Nikole i braće Grgjića, a narod nek skapaje od gladi i ne­ volje. 0 »sveta« centralizacijo! . Zagreb, čki kongres dobrovolja­ ca uputio je kralj, vladi ovaj telegram: »Dobrovoljci iz Hrvatske, Slavonije i Istre sa učestvovanjem predstavnika pokrajinskih saveza cijeloga kraljevstva sa svoga prvtga kongresa pozdravlja­ ju kraljevsku vladu u nadi, da će ona i dalje pokazivati volju i od­ lučnost, da zadovolji opravdane že­ lje dobrovoljaca i pomogne im u njisovom daljem radu za napredak i procvat našeg naroda i države. Spo­ razumno s našim predstavnicima sva će se akutna pitanja moći povoljno riješiti, a kongres očekuje od kraljev­ ske vlade, da će u toni pitanju poka­ zati volju i gotovost za rad. Tok krize. Brzojavi od 10. februara). Jučer poslije padine održana je druga sjednica delegata vlade i opozicionog bloka. Na sastanku su vladini delegati izjavili, da pristaju da se osini izborr.og zakiona riješe i izglasaju u parla­ mentu samo još bidžetne dvanajestine sa ograničenom debatom, naime svaka grupa kad se sklopi sporazum, daje preko svog jednog govornika svoju iz­ javu. Dalju vladina grupa pristaje, da se prije iizbora između grupa koje bi ušle u vladu, utvrde samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako cjelokupni nacrt ne bi b’o gotov u onom roku, koji lsi se ugovorio za primanje izbornog zakona. Delegati opozicionog bloka dali su izjavu, da ne mogu primiti te vladine uslove, ali sa svoje strane dopunjuju svoju izjavu ovim koncesijama. Parla­ mentarna zajednica će nastojati, a očekuje to isto i od vladin li stranaka, da se izborni zako.n što prije riješi. Pri­ vremeno je Na rodino Predstavništvo odloženo, čm se raspišu izbori za koTistituantu, a smatraće se to Narodno Predstavništvo raspušteno, kad se sa­ stane koiiS'tituanta. Obje stranke izavljuju, da je pitanje vlade bespredmetno, pošto se u gor­ njem pitanju nisu složili. Tako su di­ rektni pregovori tiztmeđu vlade i oporbe svršeni negativno. Ipak se u opozicio| nim krugovima govori, da je današnji I sastanak još ostavio nade, da bi moglo • doći do nekog sporazuma. Regent će pozvati članove jedne i druge grune, kako bi se onii međusobno sporazumili, no ipak se polaže vrlo sla­ ba nada u mogućnost’definitivnog spo­ razuma. Delegat demokratske zajednice g. Pr'I bićević bio je jučer popodne na dvoru �2. Strana i pročitao regentu zapisnik druge sjed­ nice. Isto je tako na 'dVoru bio i dr. Velizar Janković. lednt: a »Jugoslavenski List« ima o iu.it ovaj svoj izvještaj: Premda su pregovori između apozicije i vlade pre­ kinuli, izgleda da će obje stranke U zad­ nji čas popustiti. Regent izrazio je jut­ ros želju, da se pod njegovim predsje­ danjem vode posljednji pregovori za sporazum. U 9 sati na večer bili su po­ zvani ii dvor kao predstavnici vlade Pribićević, dr. Paleček i dr. Tnnoittjevč. a kao predstavnici opozicionog bloka dr. Drinković, Jovanović i dr. Koirošec. U pola noći trajali su još uvijek pregovori. U političkim krugovi­ ma tvrdi se, da je Regent iifožfo svoj upliv, dh dođe do sporazuma. U dobro obaviještenim političkim krugovima se tvrdi, da će se pregovori za sastav koncentracionog kabineta po­ novno započeti. Regent če upraviti na stranačke vođe apel i pozvati na dvor sve viđenije predstavnike stranaka, zastupamlt ii parlamentu. 0 opozicionom se bloku drži da treba primiti oslove •demokrata«, da se sastavi kabinet, u kojem bi se mjesto min'stra .unutrašnjih djela dalo kojem predstavniku opozi­ cije. Sveislamski Halifat. Napisao: Inženjer Mustaba Čelič. i I i . Visoki Mešihat imao bi biti sastavljen ovako: Sadr-ul-islam Halife-i-muslimin Šejh-nl-šafijje 2 Šejh-ul-mali kijje 3 §ejh-ul-hanbelijje 4 Sejh-uš šia 5 Šejh-vl-: ubellegijje Referat: islam, misija, redovi, presa. ikole i literatura 7 Mudžtehid-ul-kjebir Referat: šeriatsko pravo i islam6 ski koledar i j ; i i i ; ; Iz islamskog svijeta. Šeih-ul-hanefijje 1 Bpoj 120 Brej ЈЈРАВДА* — .PRAVDA* Sjednice Visokoga Mešihata Mriv« druge islamske ceremonije. Program Halifa ili u zamjeni Sadr-ul-islam i to tavafa svetih mjesta također je njegova redovno kada Reis-ul-daire predloži stvar. Većinu pribora za sjednice sve­ općeg islamskog sabora priprema sam I gradivo za vijećanje ih izvanredne u slučaju koje hitne stvari. Reis-ul-dahilijje. Reis-ul-inalJjje je šef financija islam­ Halifatska kurija. U onim slučajevi­ skog halifata. Njegov je referat u glav­ ma, gdje bi trebao Sveislamski Halifat nom vođenje kontrole nad svim islam­ da kod jedne ili više stranih vlasti poskim vjerskim zadužbinama (vakufi; duzima neke korake što se tiče vjer­ ma) na svijetu. Vodi vrhovnu kontrolu skog života islamskih podanik* koje nad financijama kako Visokog Mešihata, Halifii-nog dvora, tako i nad svima i neislamske države, onda Halifa saziva osim gore nabrojenih redovitih članova blgajnama svili islamskih bogoštovnili Visokog Mešihata i izvanredne članove ustanova, koje su autonomne i stoje u tako zvanu halifatsku kuriju. Halifat­ pod imunitetom sveislamskog halifata. ska kurija nije ništa drugo nego li ple­ Reis-ul-daire je načelnik kancelarija num Visokog Mešihata, a svoja vijeća­ Visokog Mešihata. Jezik za uredovanje nja može obdržavati kao i zaključke imao bi se da predvidi u prvom redu stvarati i onda kada budu prisutni sami arapski za sve stvari unutarnjeg karedoviti članovi Visokog Mešihata, ali raktera, za diplomatsku korespondense mora naglasiti, da i svima Izvan­ čiju sa stranim vladama francuski, dok za rednim članovima mora hiti stavljeno pojedine slučajeve ukoliko bi sosa 'Po­ znavaocima stranih jezika raspolagalo do znanja zasiiedanje kurije. Kurija može da riješava i one hitne stvari, mogli 1» se rješavat'! pojedini podnesci u perzijskom, turskom, tatarskom, ru koje spadaju u kompetenciju sveopćeg skom, hrvatskom, kineskom j drugim islamskog sabora, a ipak ne mogu da čekaju na njegovo redovito zasijeda jezicima, koje svojim materinjim jezi­ nje. Sve zaključke Halifatske [kurije kom smatraju pojedini islamski narodi. treba Halifa da potvrdi. Izvanrednim Visoki Mešihat je dakle najveća is­ članovima Visokog Mešihata smatraju lamska vjerska instancija i proti odlu­ se svi halifatskii poslanici (Vidi kašnje!) kama, ukazima, letvama i drugim odkao i sve vjerske poglavice muslimana redbma ove instancije nema prigovora, u pojedinim pokrajinama, zemljama ili nego se njima svaki pravovjerni musli­ državama, koje je Halifa potvrdi« i po­ man kao tekstu Kurani-azima ili Hadisi-šerifa pokoravati mora. dijelio im menšuru. Hallfatski poslanici: Reis-ul-daire .eis-ul-malijje Reis-ul-baridžijje j Reis-ul-dahilijje | Rt ------------- .J: ! Izvanji poslovi s’lJnutarnji poslovi 9; Financije i vakuf 10 Mešihatska kan­ celarija 11 Sadr-ui-islain. Ovaj bi imao biti ime­ novan od Halife, ali po mogućnosti, da bude neke druge nacije, a ne iste kao : Halifa. Ovaj u nekim izvjesnim poslo­ vima zastupa Halifu, kao u Halifino ime da predsjeda sjdnicama Visokog Meši­ hata i Visoke Halifatske Kurije. (Vidi i kašme pod: »Halifatska Kurija.) U slu­ čaju smrt, ili odstupa jednoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da preuzme Haiifin ured i da sazove sveopći islamski sabor kak > bi onda ovaj mogao da bi­ ra novoga Halifu. Dan »zbora novoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da sa­ opći svima članovima Halifatske Kurije jer i ovi imdii pravo da osobno sudje­ luju u izboru novoga Halife. Također miao bi isti dužnost da na izbor pozo­ ve i sve islamske vladare i vladajuće knežev e. jer i ovi svi (sultan, šahovi, cm г . šejhovi, h’d.vi, hanovi, šerifi, .naharadže td.) imali bi pravo da osob­ no ili preko svoga prijestalonašljednika sudjeluju aktivnim glasom kod iz­ bora novoga Halife. Šejhovj mezheba 1-5. Pošto bi ovom halifatu imali da pripadaju sva četri sunevijska mezhoba, kao i Sljedbenici šiijske nauke kao peta islamssa sljed­ ba. to bi onda pristaše svih ovih pet isJamssikih sljedbi imali slobodnim iz­ borom u Visoki Mešihat da šalju po jednog svog alšma, koji bi onda u Visokejn Mešihatu obnašao čast Sejha dotične islamske sljedbe. Mudžtehid-ul-kjebir. Ovo je najveći stepen širiatskog sudije t. j. kadije, a imenuje ga Halifa. Njegov je glavni re­ ferat šeriatsko pravo. Ispituje valjanost šeriatskih presuda glede kojih bi do­ na dvorovima islam, vladara šao eventualni priziv sve do Halife. Veliki muftija ili Šerif mekjanski Sastavlja tekst eventualnih ukaza i i muftija stilizira fetve. Pod njegovim se nadzo- i rom sastavlja islamski kalendar. Halifatskog poslanika za sveta mje­ Šejh-iil-mubellegijje. 1 ovoga imenuje Halifa iz krugova najvrsnijih islamskih : sta Mekju i Medinu imenuje redovno alima, gdje se pogotova pažnja obraća ' Halifa na temelju već postojećeg tiasljednog reda obitelji Kurejšija. njegovoj mnogostrukoj naobrazbi i po­ Za podržavanje veze (između Halife znavanja stranih jezika ikako bi što us- i i Visokog Mešihata kao najvišeg vjer­ pješnije i konektraje mogao voditi nad­ zor nalJ cijelom islamskom misijom. — 1 skog tijela cijelog islamijjeta i pojedi­ nih islamskih država Halifa imenuje Njemu bi bilo također direktno podvrgi»to djelovanje, rad i život svih dervi- i svoje poslanike kod svih islamskih vla­ šklih redova. U isti čas cijela islamska I darskih dvorova, kojima pripada kod svih dvorskih ceremonija, dinea, pri­ ■Javnost i literatura, te nastava u svim manja na dvoru i sličnih prigoda uvi­ muslimanskim vjerskim. školama ima­ jek prvenstvo pred svima inim posla­ la bi biti njemu podvrgnuta. nicima. PoslaiHd kod većih‘dvorova Reis-ul iiaridžijje. Dok su gore već (Turka, Perzija, Afgan, Marojko, Hispomenuti funkcioneri Visokog Mešidžaz itd.) imenuju se u svojstvu velikog hata ljudi isključivo vjerski obrazovani, muftije, dok kod manjih dvorova (Buto su pako šefovi vanjskih j unutarnjih hara. Oman, Zanzibar, IdVorovi indij­ poslova, kao i oni financija i mešihatske skih maharadža itd.) u činu jednog kancelarije ljudi ili vjersM ili svjetski muftije. obrazovani koje imenuje Halila po U svrlm podržavanja dobrih odnošavojoj uv Javnosti. Reis.-ul-uaridžijje ja i u svrhu što lakšega rješavanja raz­ šef je vanjskih posala, njemu su nih pitanja i eventualnih nesporazuma podvržena sva halifatska poslan­ stva kod pojediirh dvorova i vlada i između vrhovnog vjerskog tijela musli­ mana te vrhovne vjerske vlasti katolič­ u čijoj državi žive muslimani, dakle on ke crkve, to Halifa imenuje za svoga ma da vodi brigu oko uspostave i po­ koslanika na papinskom dvoru (Vaitidržavanja diplomatskih ađnošaja izme­ đu islamskog halifata i pojedinih dr- I kanu) jednog velikog muftiju. žava. Halifa bi trebao također kod svih stranih (neislamsklh) vlada i dvorova Reis-ul-dah'liue je šef halifatskog ka­ pod čijom vlašću žive muslimani (n. pr. bineta za unutarnje poslove. Njemu u zadaću, u prvom radu, spada propisno Kina. Engleska. Francuska, Nizozem­ ska, Belgija, Portugal, Rusija, Rumunj­ vršenje svih islamskih propisa u skladu ska, Bugarska, Grčka, Italija, Jugosla­ sa zahtjevima Islama i zakonima šeriata. Stara se da budu strogo islamski ; vija, Japan, Ukrajin itd.) u svrhu podr-provedene sve kako periodične, tako i žvanja što čvršćih diplomatskih odno- FELJTON. A. Hifzi Bjekvac: Rene Logotetides. za sveta mjesta <29> VIII. Sablha se naslonila na stol i gledala preko Hakine glave nekud kroz prozor, a valovi muzike no­ sili je u daleke nepoznate krajeve domovine njezina oca, gdje čobanka pjeva: Tu je kuća moja, majka moja — dragi moj. .. Ifeta je opazila sve pogreške na Hakiji. Crte njegova lica odavale su tvrdoću, oči pokrivene gu­ stim crnim trepavicama jedva se vidile, usta s no­ som nisu bila u razmjeru prema njegovom podbuhlom licu i krupnim obrvama, koje su se kovrčale preme nosu. Njegove kudrave kose bile su i previ­ še srne, pa čitava pojava činila na nju dojam jed­ nog nesimpatična čovjeka. Nije lijep, — pomislila je u sebi Ifeta i pogledala preda se. U to je Haki prestao. Još nekoliko glasova od­ jeknulo snažno i kao da si ih odsjekao isčeznull nedošavši ni do uha da ih prenesu sjetila duši. Dindar pogleda obje djevojke, kao da je pitao s tim pogledom šta će reći. No nije ni jedna ništa rekla. Dindar ustane sa stolice i reče: »Eto Ifet, to je moja najljepša kompozicija!..« — K šta ste komponovali?« — zapita Ifeta. na papinskom dvoru na neislamskim dvorovima Veliki muftija Muftija šaja da imenuje svoje poslanike (nuntie) preko kojih bi Halifa vjerska pita­ nja muslimana dotične zemlje sa poje­ dinim vladama diplomatski riješavao. Ovdje bi mogli prema prilikama doći u obzir muftije ili pako i svjetski obrazcvani musJimanik Sve vlasti i svi Idlvorovi kod kojih Halifa drži svoje poslanike imali bi, ako ne dužnost, a ono pravo, da i oni uzajamno imenuju svoje poslanike na dvoru Halife. Halifini poslanici na pojedinim dvo­ rovima imali bi ista prava i dužnosti kao i svi drogi poslanici i dok oni stoje u službi vrhovnog islamskog vjerskog tijela štiti ili imunitet Sveislamskog Ha­ lifata.. (Nastaviće se.) Naši dopis! Vlasenica, koncem januara. Krstićijade. Kao odbor ovdašnje mjesne organizacije nastojali smo da u svakom pogledu udovoljimo našoj dužnosti, no vlast, odnosno nosioc tg, vlasti, bivši računarski asistent a sedanji upravitelj kotara Atanasije Krstić od prvog dana svoje bespravne vladavine upjerio je sve sile i moć da uništi sve što se ne krsti sa tri prstar pa svagdje omalovažuje kako odbor tako i čitavu organizaciju, da tako može nesmetano raditi šta hoće i kako hoće. a zasađivao cvijeće turanskih stepa, da mlada dje­ vojka nije ni zamjetila. Tek je osjećala, da od nje postaje druga, nova Turkinja, koja se je našla me­ đu starom konzervativnom, patrijarharno odgoje­ nom i među isčahurenom modernom. S početka jo’ nije bilo jasno: šta će ženi kakva misao, koja pre­ lazi krug doma, kuće, koja ide dalje od muža; šta će žena zajednici, društvu i državi. . . No polako je Ifeta okrene papir i pružajući ga umjetniku reče: Sabiha došla sama po sebi do zaključka i osjetila »Meni se ne sviđa« . .. svoje pravo, da je baš ona pozvana, da zajedno s Haki se ugrize za usnu i pocrveni od Jeda, očovjekom dođe tamo L da pridonese i svoj dio. Da krećući se Sabihi: li to mora biti čovjak, kojeg volimo s kim ćemo raditi — da li smijemo mimo muža poći u službu — Ni vama Sabiha hanum? naroda ili i proti muža još se predomišljala i ko­ »Ja osjećam. .. Ćutim nešto što je blizu meni, načno i o tome bila na čistu: sa svakim ko će ko­ ali ne mogu da shvatim« . . . odgovori stidno ristiti svojim radom narodu, a proti svakog ko će Sabiha. biti proti njemu. .. I muža žena će ostaviti, ako ra­ Dindar joj priđe bliže: di proti naroda — zaručnica svoga zaručnika i poći - Želite li da vas naučim?« na rad s dušom koja iskreno polazi . . Ona ga pogleda zahvalno i reče: Pa eto Dindar Haki mislila je Sabiha on — »Želim.. . nije lijep, ali je prijatelj naroda. On govori i radi Ifeta se ironično osmjehne. tako iskreno za narod ne tražeći za to ništa. Siro­ mah je, ali su ideje njegove velike! Još ono malo IX. ženske taštine što je ostalo u Sabihe isčeiavalo je Dindar Haki učeći Sabihu muzici osvješćivao je i pred njegovim talentom i bilo je časova, kad je po­ nacionalno. Nije tražio, da ga shvati, ali je bio u- I mišljala, da bi ga mogla i ljubiti. No ta ljubav nije polazila iz onog izvora odakle polazi čuvstvo, osje­ vjeren, da če njegov trud uroditi plodom. Poznavao je psihu žene, a naročito znao je kako su Turkinje I ćaj; — iz nagona nego iz duše, iz velikog Izvora iz tihog mora pregaranja, iz spoznaje, da je Haki odgajane i kako im je život predočivan, pa se je dobar, da je njegova duša velika. morao boriti i sa predrasudama, koje su vijekovi zasadili. Korovlje zapadne kulture trgao je oprezno, N»»vl<e «r. Haki joj pruži papir i ona glasno pročita na­ slov: »Slobodi«, a onda dva redka teksta sa ri­ ječima : »Slobodo, ti si čovjeku što ptici krila, Narod je sretan u kom si ii — Slobodo, bajrak razvila« ... �Spoj 120 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА” Stran« 3 Страна uslijed toga srušio. Nema ni jednog predate, ali pošto je predstojnik znao, Socijalista Ilija Mirić, bivši Beogra­ Kad je predsjednik našeg odbora pametara koji bi moga« zapamtiti, jednom predveo jednu deputaciju iz tko je švercer, sam je uzeo da pre­ đanin poslao je našoj vladi iz Moskve kada toga mlina nije bilo. Rekli su, vede istragu i proveo je tako, da je Nove Kasabe radi napadaja, dočekao radio-itelegram, da vlada SHS prizna pronašao kako je duhan htio švercoga je ovaj junak upravo drskim pi­ sovjetsku Rusiju i odmah odred'i povra­ da sada nije kao što je nekad bilo, nego da mora biti kako oni hoće tanjem: »Šta ti hoćeš, mogu oni i vati nekakav musliman, kome se tak jugoslavenskih zarobljenika. Gosp. Hodža je odmah stvar prijavio oruime »nije moglo ustanoviti,« sami doći«. Drugom ga je zgodom Mirić je predstavnik jugoslavenske re­ žničkoj postaji u Pazariću, ali do da­ predsjednik molio da raspaćavanje premda je tačno ustanovljene da je volucionarne organizacije kod sovjetske nas nije se ništa ni pokušalo, da se soli dadne i jednom siromašnom švercer njegov drug Tošo. I to je za vlade. trgovcu muslimanu, našto muje ovaj krivci kazne i da se mlin na svome njeg bilo dovoljno, da povrati duhan Oficijelno se demantuju vijesti nekih nametnuti predstojnik odbrusio „Ama mjestu uspostavi. pravom šverceru veleprodaocu duha­ listova, kao da je Češka pregovarala sa šta je vaša organizacija? Nju ne pri­ U četvrtak dne 5. o. mj. pošli su ni, a nije htio tražiti daljnjih dokaza Bugarskom u stvari političkog spora­ znaje vlada ništa, pa ni ja, niti ću po­ Nikola, Lazar i Stevan Vitor sa ko­ i svjedoka. Kako se to zove, zemalj­ zuma. lagati važnosti vašoj organizaciji«. njima preko pšenice Hodže Rame ska vl*do? To on sve radi u namjeri, da tako Međutim to kod nas nije kakvo Bourgois je sazvao savjet društva Muhibića, da gone gnoj na svoju nji­ ubije ugled i povjerenje u zakonite čudo jer se »nije mogle« ustanoviti vu. Premda su imali i lakši i bliži naroda, koji će zasijedati u Londonu predstavnike naroda, te da onda radi, put na svoju njivu, oni su poćerali ko je prošvercovao i mnogo više koje 11. februara. kao što I radi, šta hoće. Ima on i šta. Kompanija kumova i drugova konje preko pšenice. Djeca su ih hoBugarski diplomatski otpravnik potrojicu starijih aminaša, koje upotrebbavi se samo time, da što više «adžina opomenula, da ne idu preko sala u Parisu rekao je u vijeću posla­ pljačka, jer nikad bolje zgode i prilike. liuje kada mu što treba ukriti. Oni nika velikih država, da je bugarsko so- I žita, te su izišla, da ograde onda, | kud* su prolazili, našto su se sva su mu sigurni pa ih zato pridržava, (Svršiće se.) branje potvrdilo versailleski ugovor. trojica gornjih vratili sa oružjem premda ni njima ama baš ništa ne ! Poljska je vlada odgovorila direktno | u ruci i počeli su pucati. D'eca su vjeruje, nego se pri potrebi njima po­ ; sovjetskoj vladi u Moskvi, da je primila f pobjegla i nijesu smjela zagraditi. kriva. ■ ponudu za mir i da ju je uzela u ozbilj­ । Sjutradan 6. o. mj. ode Hođža u PaZa njeg nema povjerljiva muslimana, no raspravljanje, te da će uskoro popa je pod tom izlikom sve u rukama zarić i prijavi stvar oružnicima u Pa­ : slati odgovori To je prvi slučaj, da jed- zariću. Kad se je vraćao iz Pazarića, pravoslavnih i to samo njegovih ku­ Treći demarš. Poslanici Francuske i : na od evropskih država stupa u direktmova i drugova. On je predsjednik, dočekaju ga između Tarčina i PazaEngleske izručili su predsjedniku naše i ni dodir sa ruskom sovjetskom repubii- i riča Nikola i Stevan Vitor, te ga izsamo za njih: oni dobiše sve i niko vlade zvaničnu kopiju londonskog ugo­ i kom. ih ne smije kontrolisati. Oni rade što mlate željeznim šipkama po rukama vora, koji su jučer oni primili telegraf­ Skori mir sa boljševicima? »Agenci­ hoće i kroje nam sudbinu kako oni i po glavi, nanesavši mu veće ozlede. ski. Poslanici Francuske i Engleske i oje Havas« javlja: »Chicako Tribune« hoće. Gospodin se »sreski«, samo s ; Patrola, koju je nadzornik postaje vog su puta u prijateljskom tonu savje­ . donosi da je ambasadorska konferen­ i spremio da izvidi dogođaj, našla je njima dogovara, i samo oni sve izvaI Hodžu ranjena i kad je došla pod gjaju i na javnosti ukrivaju. Tako je tovali vlade, da primi uslove koje su cija odlučila uskratiti svaku pomoć Urpostavili saveznici 20. januara. u rukama tih kumova aprovizacija žavama, koje se bore protiv boljševi­ I Vitorove kuće, podprašila mu je isseli šećera, gaza, žita, odjeće, obuće, ka. Izgleda da se približuje priznanje ’ pred nosa sa nekoliko hitaca, ali nije Poslanici Engleske i Francuske pre­ ama svega i niko ih ne pita što pod našla u kući nego samo jednu malu i svjetske vlade. dali su predsjedniku kabineta u Beog ­ firmom »patriotizma« i upraviteljeve Poraz boljševika? »Vorwerts« publi- I kremenjaču, dok je Nikola Vitor priradu kopiju londonskog ugovora kao i »pravednosti« ogulišeovaj jadni kuje izvještaj engleske vojne misije u I godom napadaja na Hodžinu djecu obavijest, u kojoj ponovo pozivaju jugo­ narod«. Oni prodaju aprovizacione imao repetirku sa bajunetom. Južnoj Rusiji, prema kojem su boljše­ slavensku vladu da primi proiekat od predmete pošto hoće i kome hoće. U ovome selu ima 190 musliman­ vici, Pri pokušaju da zauzmu liniju Don20. januara za riješenje jadranskog pro ­ Dobro plati, pa, možeš dobiti kad god skih kuća, a pravoslavnih 61, te su Menič, odbijen: uz teške gubitke. Mnogi blema. Prema pisanju »Tempsa« sa ­ hoćeš i šta hoćeš. Kum Manojlo je uvijek živjeli u slozi i dobrom prijaboljševici su se udavili u rijeci, jer je vezničke vlade naglašavaju fakat, da .veliki poštenjak" i za to ima dvije pukao led. Boljševičke čete kolje su | teljstvu. Nikzda ni jedan musliman projekat od 20. januara n je predlog već točarinske dozvole, duhansku trafiku htjele preći na istočnu siranu Rostova i nije komegod od pravoslavnih nanio odluka. U slučaju, da Jugoslavija ne pri­ i raspaćavanje „luksuznih" aprovizaprebačeni su preko rijeke. II tom boju • nikakve uvrede niti kakve štete, pa stane da se izvrši ta odluka, Italija će cionih predmeta. Kod kuma, a kum je zarobljeno 8.000 boljševika, a zapli­ I da se sada na ovako prosi i podao moći primijeniti londonski ugovor. .love Malog nalazi se žito, gaz, šećer ; način osvećuju na jednom siromašnom jenjeno 170 topova i 339 mitraljeza. Vojna konvencija između nas 1 Fran ­ i so. Naravno da i on proda:e kako ' hodži. Cijelo je ovo selo ogorčeno i Predsjednik Wilson izvijestio je se­ cuske? U pariškim političkim krugovi ­ i kome hoće, jer je sam svoja kon­ uzrujano, te se ima zahvaliti samo natora Hichćocka da odobrava njegove ma širi se vijest, da je došlo !do vojne trola. I stara kumina Vojin takogjer ozbiljnosti nekolicine trijeznih i svjereserve odnosno ugovora o miru. konvencije jzmedu Francuske i Jugjc vrlo pouzdan, pa i njemu može se ; snih njihovih prvaka, da nije došlo slavije. prema kojoj se daje Francuskoj povjeriti. On je desna ruka »Praved­ 1 do vrlo ozbiljnog sukoba muslimanprilika, da se posluži kotorskim prista ­ nika". Gornju trojicu niti tko smije j skih i pravoslavnih težaka. ništem kao uporištem za svoju vojnu niji treba kontrolisati ta oni su načelI »Glas Naroda« će reći, da su i ovo mornaricu. U Italiji jc to pobudilo ve­ I bilećke koze, ali mi odlučno tražimo, nikovi. Dobri su i pravedni i drugovi liku uzrujanost, jer to znači, da se Fran ­ I oni ku pravi „patrioti«, pa im jo da se vlast pobrine za red i mir, dok Zagrebečka socijalistička »Sloboda« cuska udaljuje od Italije i približava st;ga dopušteno, da sami sude i rasuod 4. o. mj. donosi ove retke: Ista i sami muslimani — 'Seljaci nijesu po­ Jugoslaviji. Kotorska luka kao uporište gjuju. Šta fali ako se pri tom i malo ona »demokratična« Engleska, koja je čeli vraćati milo za drago. vojne mornarice za Francusku znači isto, potpomognu? Ta oni su prave pa­ ratovala sa saveznicima, da izvojšti Kakva je to naredba? Piše što Malta za englesku vojnu .mornari­ triote I »slobodu potlačenih naroda,« ta ista nam jedan imam: U nedjelju cu, Time se ugrožavaju talijanski inte­ Engleska provodi umorstva u masama, Pero Kraljević srpski je paša: ni dne S. o. mj. na večer, imamivši resi na jadranskom moru. za njeg nema vlasti. On treba da radi kada se radi o potlačivanju nacija, ko­ jaciju u svojoj džamiji Kasap zađe H što hoće i kako hoće, jer on je za­ je stoje u sklopu njena imperija. Du­ Millerand o jadranskom problemu. U Ibrahim (Vratnik. Carina) otišao sam log je, pa gdje treba u Sarajevu on I svojoj izjavi, koju je skupština usvo­ go već nijesmo slušali o njezinim groz­ sa svojim đžemaatlijom u kahvicu svojim ugledom uredi i sve je kako nim djelima i sada tek o njima poči­ jila sa pet stotina glasova, predsjednik kraj kule nedomak vratničke karaule. hoće družina. nju se svitetom širiti glasovi, kod ko­ iranc. vlade Millerand rekao je o jad­ Tu sam posjedio pola sata (do » sati) jih mora da stanu misli demokratskog Od dolaska pomenutog upravitelja ranskom pitanju ovo: »Francuska 'ima te sam pošao svojoj kući. Odmaknu­ čovjeka. Nedavno se je govorilo o ne­ za nas muslimane nema ništa, mi tre­ u ovom pitanju samo interes koji se iz­ vši se od kahvice kojih stotinu korakakvom ustanku u Indiji, no cenzura bamo da sada ispitamo, jer nam je jednačava sa interesom svjetskog mira. čaja susretoše me tri vojnika sa ba­ je spriječila da išlo podrobnijega o navodno prije išlo dobro. Eto to je junetama. Jedan od njih reče mi Ona jako želi da sc dođe do brzo« ri- tom u svijet dođe. Sada tek dolaze sloboda koju željno očekivasmo. Onom »dobar večer«, dok je drugi šutio, a ješenja, koje bi što više zadovoljilo in­ glasovi o ustanku, koji se je završio tko se ne krsti sa tri prsta ne da se treći me zastavi i stade me pitati: terese oba Save nika. koji su nam oso­ još mjeseca aprila pr. g. Do 500 ljudi ništa, pa trgovci, radnici, vojnici, in­ »Gdje si bio?« Ja sam mu odgovorio bito dragi i po našu latinsku sestru Ita­ je bilo ubijeno, a okolo 1500 teško ra­ validi, žene i djeca sve jednako pišti, da sam bio tu malo u kafani. Onda liju i po mladu i slavnu naciju Srba, njenih. Izvještaj glasi; Narod Pendžaba pod pravednom rukom Šolinoga lju­ mi on reče: »a koliko je sati?« Ja Hrvata i Slovenaca. Heroizam Srba i se je bio sakupio k ceremonijame. isto­ bimca. Pa i u onom što se pošlje si­ sam mu odgovorio da je 8 sati. njihovo junaštvo imaju praTO na paž­ dobno je bila postavljena velika govor­ rotinji muslimani nemaju udjela. Tako Na to mi reče. »A znate li Vi da nju i simpatije Francuza koje ne ćemo nica s koje je govorilo preko 100 go­ je u skoro u našem kotaru došlo od­ jednu minutu preko 8 sati niko ne zaboraviti. vornika. Mnoštvo slušatelja brojilo je jeće i obuće iz Amerike za sirotinju smije na ulici biti? Ja sam mu odgood 20-30.000 ljudi. Kadno li se bez iali je i to došlo u ruke kumova, da ! O ponovnom demaršu javlja »Prav­ vorio-da nijesam znao za taj nalog, kakova povoda iznenada na povišenom je kroz tri mjeseca razdijele kome su da«: I posle koraka savezničkih posla­ mjestu pojavilo vojništvo i počelo bez ! a zahvaljujem Vam na tom, koji ste htjeli. Ni jedan musliman nije dobio nika krid naše vlade spoljna situacija svake opomene strijeljati na mirnu | me opomenuli. ni jednog odijela, niti čitavih cipela ostaje na istom. Kako saznajemo, in­ U tom času, spazivši ovaj slučaj, masu u udaljenosii od nekih stotinu i nego su „dobri ljudi" podmirili svoje strukcije koje su date delegaciji u Padoletje među nas sa karaule policaj i jarda. Mnogo je bilo poubijanih, drui a muslimanskoj sirotinji „milostiva" risu ne mogu primiti nijedno ni drugo gi su se utopili u obližnjoj rijeci, ili j zapita vojnike: Šta Vi hoćete sa tim je predstojnikovica podijelila sama riješenje od 20. januara. I ako nema ro­ su pobjegli u gore. Rodbina-je više | efendijom? Vojnik mu je odgovorio ostatke otrcaka. Za ilustraciju tog ka od strane saveznika, vlada će ovih i dana tražila svoje drage, ne bi li ih ; da ie prešlo 8 sati a da se »po na­ dijejjenja navešću ono što se govori dana ipak ispitivati situaciju. Daljnje će našli medu mnoštvom umrlih. Izvješ- I logu« jednu minutu iza tog vremena o jednoj »kumici« koja je dobila odijela razgovore voditi naša delegacija. nesmije biti na ulici. Policaj mu je taj također javlja, da su nemiri zapo­ u vrijednosti od 5000 kruna. Sva se I Povodom koraka francuskog i en­ čeli samo radi toga, jer su od strano | rekao »a znate li Vi tko sam ja?« i kuća zaodjela i obula od pete do glave. , gleskog poslanika u Beogradu »Jour­ razapevši civilni kaput pokaže mu engleske vlade bila uhapšen* dvojica Je li onda čudo, što je jedna musi, policajno odijelo. Ja sam na zapovijed narodnih vođa, poradi čega su stanov­ žena sa šestero sitne djece kad« je I nal« piše: Ovaj korak pooštrava čudan policaja otišao, a oni su ostali još o karakter držanja koje su zauzeli arbi­ nici Indije protestirali zakonitim putem. dobila jednu izderanu košulju odbila , tom raspravljati. tri. koji mjesto da teže izmirenju stra­ Odgovor »demokratskih« Engleza bio taj ,,dar“ i vratila ga predstojniku re- I Pitamo polic- direkciju što je sa naka, hoće da nametnu jednoj strani vo­ je kuršum u glavu svakom onom, ko­ kavši: „brojićete da ste mi dali neku ovom naredbom? lju druge strane. ji se ie usudio na bilo koji način pro ­ pomoć, pajeto vam natrag podajte i to svjedovati. >Eco de Pariš« javlja da u jugosla­ Zašto nam poskupljuje meso? kome svome prečem". Kraj ovakova postupka Velike Bri­ venskoj vladi postoji većina, koja je Piesbiro javlja: Pošto je Dalmacija za Nal je kotar dobio četiri vagona sklona primiti kompromis radije nego ; tanije držimo, da ne će dugo proći i ishranu u mesu upućena na Bosnu i žita, pa i ako je vlada naredila da se Hercegovinu, ministarstvo ishrane na­ to žito pravedno i komisionalno dijeli, ! londonski ugovor, ali izgleda da će biti : o njenoj će veličini moći čitati samo u historiji, a onda ćemo još jednom ređuje, da se odredi posebni kontin­ ipak muslimani nisu zapravo ni znali | potrebne izvjesne promjene u jugosla­ moći uskliknuli: »Bilo jednoć carstvo gent stoke za klanje. Nadzor nad tim zato lito, jer ga je predstojnik dijelio : venskoj vladi. jedno ... I će v»diti javni aprovizacioni uredi sa svojim kumovima—drugovima. »Westminster Gazctte« prima iz Tr­ Dalmacije. Kako i kome, oni znadu, samo bi se sta vijest, da će Italija u slučaju da Ju- ’ sve moglo »stanoviti kad* bi imao goslaveni odbiju Nittšjev plan, provesti I Tržni povjerenik javlja da je od 10. tko. To se isto' dešava sa šećerom, londonski ugovor, ali će Dalmaciji dati I februara 1920. izjutra povišena provi­ solju i gasom: premaže nant se preko I nezavisnost u republikanskoj formi. zorno maksimalna cijena goveđem me­ zuba, a ostalo ode kumovima. ; su i to sa naimetkom dd 10% na K 20. Boljševizam na selu. U selu KorNikiia ne miruje. U Rimu je počeo Kumovi i drugovi pored svih nare- j (dvadeset) a bez nametka K 22.— po či kotar Sarajevo napali su prije tri aba javno lihvare gornjim artiklima. , iizlaailti propagantetički list »Eco del kilogramu. mjeseca Risto i Stevan Vitor iz Korče Montenegro«, koji zastupa intrigantsku — je skoro uhvaćeno 400 komada na mlin Hodže Rame Muhibića i po­ politiku bivšeg kralja Nikole i talijanske vanog duhana u prisutnosti Iz gradeke aprovizacije. Čitamo sjekli sohe ispod mlina, koji se je tagića sa tačnim dokazima Interese u Crnoj Gori. u novinama, da je gradska aproviz*- Politički pregled Engleske grozote u Indiji, Domaće vijesti �Страиа 4. Strana cija jučer izdala brašno i so, a u pe­ tak ili subotu će izdati šećer. Mi smo više puta tražili da se aprovizacione vijesti dostavljaju na­ šem listu kad i ostalim listovima, no nekom to ne ide u račun, pa nas stalno obilazi. Pozivamo g. Mehmedbašića, da već jednom napravi red u tom p< gledu, jer je naš list raširen u slojevima, koji se najviše izrabljuju od nesavjesnih prodavača. Kod delegacije ministarstva fi­ nancija u Sarajevu položena je još u augustu prošle godine jedna svota za jednog našeg zemljaka u Njemačku, koju je delegacija imala preko našeg zastupnika u Beču dotičnom študentu da opremi. Adresat nije sačekao te novčane pošiljke, ta kad je iz Njemačke prispio — pa evo već traži i pita dva mjeseca od arhivara, nadsavjetniku, od ovog oficijalu, pa Pontiju, pa Pilatu, čekajući pred kancelarijom po cijele dane, a da još nije saznao što je s tim novcem koji vrluda već sedmi mjesec po uzornim kancelarijama naše vlade. Videat 37979 fin ех 19. Vrijeme je vala već jednom, da se čovjeku no­ vac doznači. ПРА8ЛА I taviće se jedna naročita komisija od i američkih stručnjaka, osobito inžinjera, I koja će raditi savjetodavno u minis­ tarstvu saobraćaja. Ta. će komisija o I bilaziti sve naše saobraćajne ustanove, ; da bi se poslije mogle preduzeti mjeI re za njihovo poboljšanje. j Zamjena novčanica kod nas. I Prema odluči ministra finansija zamijeniće'se krune sa dinarima u Hrvat­ skoj i Slavoniji i ostalim krajevima preko Save i Dunava od 15. o. mj. Za to će biti sastavljena naročita ko­ misija od činovnika Narodne banke i ministarstva finansija. Muslimanska centralna banka u Sarajevu. Javlja svojim p. n. dioni­ čarima da su dionice prve emisije go­ tove, ati će ih početi izdavati dioni­ čarima istom poslije glavne skupštine, koja će biti po svoj prilici koncem marta ili početkom aprila o. m. Do glavne skupštine čekaće se za to, da se gg. dioničarima mogne odmah sa dionicama poslati dividentu I za g. 1919 Dionice pak druge emisije ne. će se za sada još izdavati radi nekih promjema u pravilima, koje će se predi ložiti ovoj glavnoj skupštini. Toliko Maloprodaja gradske aproviza- i radi r.ivnanja gg. dioničarima. cije. Kadgod se dogje u maloprodaju U Pančevu je izgorio veliki par­ gradske aprovizacije, uvijek ćete do­ ni mlin na valjke. Kako javljaju, po­ biti stereotipi i odgovor; „Nema". Šta žar je namjerice podmetnut. Neke su to znači? Mislili ono fuzle, što se uva­ osobe uhapšene. lilo na blagajnici, da je gradska aprovizacija dobila životne potrebe, da on „Siromašni*' Beograd. U pet da­ gleda u njih, ili da se daju potrebnom na, otkako se u Beogradu vrši zam­ gragjanstvu? Jedan član naše redakcije jena krunskih novčanica za nove dievo nedeliu dana traži soli i svaki se i narsko krunske novčanice izmjenjeno čas uvraća i moli kilogram soli, ali je 600 milijuna kruna. uvijek dobiva odgovor da nema. Ode Rezul at ,,mudre" valutne poli­ u belediju, tamo ga uvjeravaju, da tike. Zadnja tri dana skočila je cijena ima i da će dobiti, ali kad u aprovinapoleonu za 20 dinara, a engleskoj zaciju, nema. Tako je i sa drugim stvarima. Malo više rada i obzirnosti! : funti u zlatu za 60 dinara 10. februj ara kupovali su mjenjači napoleone Imadete li boli? U licu? U celome | po 110 dinara, a engleske zlatne funtelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? i te po 130 dinara. Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Felierove prave Elsa-pilule! 6 kutija 12 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 10 krana. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Gospodarstvo Važno za trgovce. Detaljni pla­ novi o građenju kanala između Rajne i Dunava za lađe od hiljadu i dvjesta tona dovršeni su. Time će biti omo­ gućene ekonomske komunikacije za Njemačku, Austriju, Češku, Mađarsku, Jugoslaviju, Bugarsku i Rumnniju. Број 120 tr* PRAVDA ' 'j'-V (3“ ОЧх fći (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p u ј e uz najveće dnev ciOne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska}. Brzojavi: FELARIA. Telefon 55 NATJEČAJ. Naovdašnfoj medresi upražnjeno je mjesto muderisa i imama. Godišnja su benva osigurana na tri godine i to: od ehaliie godišnje 5.600 K a od vakula godišnje 400 K. Na tjecatelji ini adu najkašn|jc do 15. marta 1920. poslati molbu sa svjedočbom o idžaretu na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. Vakufski mearifskl džematski meldžis u Kupresu. NATJEČAJ. Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ ara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Polovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobiti besplatan stan i 40 tovara drva godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i novca dati. Kupres, 28. januara 1920. Džematbaša Nuribeg Alajbegović ј^аЗ ^-JlJlr- Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejska!, Bihać. бМвзс&ашњ umiješaju krmu,šaku na tjedaa. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu rnarvu. D»bio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T г u k 6 czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: sv^ež, kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu paštom 8 kruna kod Ijes kanio Trnldezy, Ljiibljmui. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduka ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu iina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OGLAS. Agenturna i komisionalna poslovni­ ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz -vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti marku za odgovor. 1-5 Novo! Brzojav? Došla je na cirkus trg pola riba a pola žena !! Pdgledati dnevno od 8 sati jutrom do 8 sati na večer. U petak samo za ženske Samo za kratko vrijeme. 45 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na honstHuirajuću glavnu skupštinu koja će s« obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. Je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je DNEVNIM REDOM: Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurala . Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; 5. Podjelenjc apsolutorija privremenom osnivačkom odboru; 6. Eventualije. 1. 2. 3. 4. svakom trgovcu da ogiašuje u „Р r a v d i“ Odbor osnivača Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Tutori po malo dolaze. Prema odluci Ministarskog savjeta nas- O0cpv<<rai »redntk M. SadSsks Novo? VlasMlc; Ontralr.l Odbor »i M0.7 Atamoarila D. & A. Kalo«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf7ab265b57b304852820eb8ce277fca.pdf 9a67ac17f38ec4aa309e94ad41fd44dd PDF Text Text PotSarina u ^пшусгп platana. 3® H L E gg A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ui’gu^U odb P.-et;;!ata godišnje 80 kru­ na, na poia godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carev-j ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 16 (121) Sarajevo, subota 14. februara 1920. (23 džumadii-evvela 1338.) Odjek d Vlasenlca, li. febr. i Stolac, 12. februara. Priključujemo se rezoluciji sarajevske Potpuno se slažemo sa rezolucijom protestne skupštine i zajedno sa ostalom i koja je donesena na protestnoj skupšti­ braćom protestiramo proti nasiljima u i ni, održanoj radi zuluma, uperenih na BTeći i drug'm mjestima, od kojih ni muslimane u BHeći i drugim mjestima. mi Bijosmo pošteđeni. Mjesni odbor. Mjesni odbor. Glas naroda. Povodom premještala g. dra Alimetbega Deiterdarevića iz' Tuzle zatražili su svi vjersko-prosvjetni muslimanski džematskii medžhsi tuzlanskog kotara saziv viersko-prosvjetne i vakufske ko­ tarske skupštine, koja se je sastala na 1. februara 1920. u Tuzli, a koja je do­ šla do slijedećih rezultata: Ket. skupština za vjerske i prosvjet­ ne stvari ovoga kotara dubeko žali sa ostalim muslimanima čitavog kotara g. Dra Alimetbega Defterdarovića kao čla­ na sv.ii vjersko-prosvjetnih autonomnih tij.da i organa, te potpredsjednika kot. vakuf, povj. u Tuzli što je ou -premješ­ ten iz Tuzle i što mu je na taj način onemogućen njegov rad i djelovanje u vjersiso-prosvjetnoin životu i autonomi­ ji muslimanskoj. Svi muslimani našeg kotara brali su g. dra Ahmedbega Defterdarevića u sva vakufska tijela u na­ mjeri, da on svojim -dubokim iskustvom, jakom inteligencijom i svojim žarkim patriotizmom poradi na prosvjetnom i kuiturniom podiizanjiu muslimanskoga naroda, jer uviđaju i priznaju gorku is­ tinu, da se mu'limani B. i H. nalaze u velikom nazatku kulture i prosvjete i da ne raspolažu sa dovoljnim bro-jem ј I prosvijećenih ljudi i totellgenata. Nazadak muslimana u tom pravcu no­ 1 si sa sobom i neminovne pošljedice nazatka -i u drugim granama javnog i so­ cijalnog života. Za to su muslimani, a naročito kotar, skupština, sa svim svo­ jim vakufskim i prosvjetnim organima oaiućk raditi zdušno i nepokolebivo na kulturnom i prosvjetnom podizanju mu­ slimanskog dijela naroda, a sa pravom očekuju i od državne vlasti izdašnu po­ moć i potporu u tom pravcu, jer ćemo tako ispuniti sve -svoje dužnosti u da­ našnjem zamršenom društvenom živo­ i tu i n.ješiti sve one užasne i teške so­ cijalne probleme, što su ih rodile ratne godine, a prevratne prilike još pojačale. Naša vjerskoprosvjetna autonomija zgodila je baza za svaku prosvjetnu ak­ ciju koja neophodno traži vrsnih sila i umolili radenika, pa sa pravom očeku­ jemo -od državne vlasti puno snošljivo­ sti i tolerancije, široke čovječnosti i du­ boke čovjekoljubivosti, ljubazne obazrivosti i dobrohotnosti prema svojim državUanima, pa da tako pogoduje što boljem našem autonomnom životu i da traži od svojih potčinjenih č novnika musEmana -rađ i djelovanje u svim tjJeVuna vakuf kim. Kot. skupština vođena ovim razlozi­ ma, a oduševljena obećanjima okružnog •načelnika g. Dimitrije V. Grudića, koji je u prisutno-sti deputacije izjavio da je premještaj g. Dra Ahmetbega Defterdarevića uslijedio bez njegova zna­ nja i predlegav pa je spreman svaku akci-it poduprijeti, koja bi išla za tim, da se prem-eštaj g. Dra Defterdareviča opozove — zaključuje slijedeće: 1 .) Kot. skupština u Tuzli moli da se premještaj g. Ahmetbega Defterda-revića opozove iz obzira naše vjersko-prosvjetne autonemije, jerbo je on musli­ manima neophodno nuždan i potreban. 2 .) Kot. skupština u Tuzli -moli mje­ rodavne faktore, da posveti više ljuba­ vi i pažnje našoj vjer. prosvj. autonoд \tji, jer u tome leži dobrobit i napredak ve države naše. I 3 .) Kot. skupština u Tuzli moli mje­ rodavne faktore, da u interesu napret­ ka i procvata našeg autonomneg, vjer. prosvj. života svim činovnicima musli­ manima, naredi da podupru tu našu granu i posvećuje sve svoje duševne vrtne i sposobnosti za vjer. prosvj. auton-omiju. 4 .) Tražimo od odlučujućih faktora, da kod ovakijvih premještenja uzimaju više obzira na raspoloženje dotičnog kraja prema dotičnom činovniku i ulo­ zi, koju on u vjersko-prosvjetnom prav­ cu izvršuje, kao što se taj obzir uzima kod drugih konfesija. ♦ U ovoj smo stvari dobili i opširniji dopis, -koji ćemo donijeti u idućem bro­ ju našeg lista, a zasada pitamo one kop se ljute na »muslimansko pitanje« i njegovo -postojanje: Hoće li se bar u ovoj prilici udovoliti jednoj opravdanoj želji nas muslimana? Hoće li, gospodo ? ... ■ । I Sarajevo, 12. februara. »Jugoslavenski List« od 11. o. mj. donosi ped naslovom »Uhvaćen zulumćar« slijedeću bilješku: »U Bijelom Polju u Staroj Srbiji, uhapšen je Midhat beg, ko:i je prema referatu komisije za izvo­ đenje pokolja -u Armeniji, počinio grozna nedjela. Ovaj Midhat beg je na skorašiijoj skupštini muslimana u Skoplju najva-trenije govorio za najšire slobode u Jugoslaviji«. U našoj se blaženoj Jugoslaviji hapse »zulumćari« za Ermene, dočim od pre­ vrata do danas ne uhapsi se ni jedan od zulumćara, koji pobiše tolike musli­ mane, ne -uhapsi se ni jedan od zulumcara koji porušiše i nopališc tolike mu­ slimanske kuće. Kolijevka g. Midhat be­ ga Hadlžća Bijelo Polje nije ništa bolje prošlo od Armenije, pa ipak se do da­ nas ne pronađe ni jedan zulumćar, koji je ta grozna nedjela počinio. Pitanje je sada: odakle jugoslavenska rteopa i gluha poticajna uprava dođe na to, da progoni krivce pokolja u Armeniji? Stvar na prvi mah malo zagonetna, nu pojednostavljuje se kad se uoče motivi progona. Mi naime pouzdano znamo, da to nije bio pravi motiv njegovu uhapšenju, ne­ go je to početak progona onih l udi, koji su prigodom predstojećih izbora opas ni po naše »demokrate«. Midhat beg Hodžić bio je sve do polovine decem­ bra prošle godine u Beogradu. Ministar -policije g. Pribičević nesamo da ga nije progonio, nego ga je seba pozivao na konferencije i svu je svoju vještinu u•potrijebio da ga pridobije za »demokratsku« stranku. Odbio je dapače i predlog dvojice vajnih muslimanskih »poslanika«, koji sit tražili da s6 g. Hodžić protjera iz Jugoslavije i prebaci preko gra­ nice. Pribičević ga nije tada htio pro­ gnati, a nije ga ni uhapsio, jer se je nadao, da će ga predo-bi-ti za »demok­ ratsku« stranku, i da će pomoću Midhat bega privući sebi Sandžak i Makedoriju. Kad -je vidio, da Midhat ne plovi i ne će ploviti »demokratskim« vodama, kad je vidio, da Midhat ne će biti Ef'alte svoga naroda, nego da će stati -na braniku njegovih prava i interesa, ' i | I I I ’ ; I i I | I I i ! ] j Godina li. rodne mase, -koje su osjetile slobodu kad jc vidio, da je ti Sandžaku svak složan u tome, da Midhata bira u par- i na svojim vratima. Midhat beg može lamenat kao svoga preidtetavnlka, dapa­ tamnovati, ali će ideja, koju je on po­ sijao medu muslimanima Sandžaka i če mu je već i kandidatura ponuđena, onda ga hapsi pod izlikom armenskih Makedonije cvjetati, ona će ih još čvrš­ pokolja. će priljubiti jedne uz druge, ona će još Is-ta -procedura kao sa Stjepanom Ra­ jače zbiti njihove redove, kako će ob­ računati sa klikom, koja je neprijatelj dićem. svoga naroda i koja mu se nametnula Ali neka vlada Ljube Daviđovića i santo da bude na jaslama. Midhat bega Svetozara Pribićevića zapamti da s oHodžića će narod osloboditi sa svojim vim uhapšenjem ne će ugušiti glas na­ povjerenjem, on će ga izvesti iž tamni­ roda, koji je u našim krajevima došao ce u parlamenat, guje će se postaviti do izraža a. Hapšenjem i grubom silom kao arbiter neprijateljima naroda. se ne mogu zaustaviti ustalasane na­ n rn—iior u (- л« * Imovina naših muhadžira. U 96. broju našeg lista iznesen je upit g. dra Spahe o postupku sa imovi­ nom naših muhadžira, koja bi se imala izlučiti ispod sekvestra. Na taj upit od­ govorio je ministar trgovine i industri­ je ov-im riješenjem od 13. decembra: »Na pitanje narodnog poslanika g. dra Mehmeda Spahe, dostavEeno ini aktom Privremenog Narddlnog Predstavništva br. 6225 od 7. decembra 1919. godine čast mi je odgovoriti: Po traženju Mi­ nistarstva Trgovine i Industrije, a na osnovu zakona o postupanju sa imovi­ nom podanika država, koje su u ne­ prijateljstvu sa Srhjom (I), Zemaljska Vlada za Bosnu i Hercegovinu svojim aktom br. 124.067 od 18. jula ov. god., poslala je spisak popisa nekretnina neprijateljsk h podanika. Na strani 6. po­ pisa nekretnina neprijateljskih podani­ ka nalazi se ovaj stav: ■Kotar Duvno: Ar.f Karabcg 8820 K, (nema imena) 66.500 K, Hamdibeg Bušatbja 9500 K, Džehvaj Jeleć (!!) 26 500 K, Rustcm Rizabeg Čengić 3360 K, Alka Lalić 2000 K, Sabaha Brkić 450 K, Mehmed Karabcg 8400 K, Ibrahim i Sai-h Buljubić 225.000 K. Paša i Ajša Đumjšiić 1 099.000 K, i kako se iz priklopljenog izvješća kotarskog ureda u Duvim vidi, jedan znatni dio ovih ne­ kretnina u posjedu je kmetova, te su oni na temelju agrarnog zakona postali vlasnici tih zemalja tako, da se samo odšteta, koju imaju zemljovlasnlci do­ biti. može pod nadlzor staviti.« Na strani 9. popisa nalazi se pak ovaj stav: »13. Kotar Krupa: Hadžihasa-nbeg Kni-pić 104 K, Tošo Ekić Sertović 735 K, Ahmed Musić 470 K. Po­ što je ova imovina neznatna, predlaže Zemaljska Vlada, da se -ista ne pod­ vrgne nadzoru. 14. Kotar Konjić: (!) Caniilbeg Šurković 18.700 K, Camilbeg Tahlrbeg Džamll Hasip i Mula ,Šurković 55.800 kruna. Imovina Camrlbega Šurkovića je po izvješću kotarskog ureda njegovo jedino i nužno izdržavanje, ne potparih pod odredbe zakona. Ostali vlasni­ ci stanuju u Turskoj te se predlaže, da se za beglučku zemlju imenuje za sta­ ratelja Omerbeg Jošić iz Bjzležea.« Iz ovog spiska popisa poslatog od strane Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, koji je svakako rađen u duhu zakona o postupanju sa imovinom podanika neprijateljskih država, ne vidi se, da su stavljena pod sekvestar ima­ nja onih muslimana, k«i su se iselili iz Bosne i Hercegovine u Tursku za vreme austro-ugar. okupacije. Na protiv, iz rešenja ovog Ministrstva VII. br. 3575, I. od 23. ov. meseca, -donetog na osno­ vu čl- 2. 3, 4, 5,- 11. 14, 16, 18, i 20 zak. o po tunanjii sa imovinom podanika neprijateljskih država, a koje glasi: Pod 2. »da se sva ostala popisana imanfa stave pod sekvestar i nad svima postave u ovom aktu predloženi sta­ račci, a gde nisu imenovani staračci, onda lica, koja odredi vlada, što će na­ knadno javiti za odobrenje; 3. da se postave staraoci nad svima onim ima­ njima čiji su vlasnici otišli iz zemlje, bez obzira na vrednost imovine; 4. da se na onim iimanj.ma koja su u vlasni­ štvu kmetova ne postavljaju staraoci, jer su oni po agrarnom zakonu, kao što se i u'ovc-m aktu navodi, postali vlasrrci onih zemalja, no da im se zakaže, da oštetu, koju imaju davati vlasnicima orih ze-malja, predaju Kotarskom Ure­ du, a ovaj da pošalje Upravi Fondova na ime onoga od koga je zemlju uzeo«, vidi se samo to, da su pod sekvestar stavljena imanja onih lica, koja su se iz našeg Kraljevstva iselila u neprijateljsku zemlju i koji su na taj način i tim postupkom optirali. Ima slučajeva, da su se neka lica pre izvesnog niza godina i'clia i db danas se nije moglo saznali! za njihova boravišta. Tako prema 'zvfeštajit Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, od 28. novembra ove god. br. 198.053. Jusuf Hadži Mu­ sić. iz fnčanskog kotara odselio se pre 18 godina, te se ni do danas nije .po­ vratio, a boravište mu je nepoznato. Držim, da je bilo sasvim um e s 11 o, što je prema njima i premenjen zakon o postupanju sa imovinom neprijateljskih podanika. U koliko je meni poznato, ni jedno od ovh lica, nije mi se do danas obratilo mol­ bom za skinnće gornjeg sekvestra. Da bi se pak izbegla kakva slučajna greška prlEkom sekve-itrirama imovi­ ne podanika neprijateljskih država uтоУепа je Zemaljska Vlada п Saraje­ vu za ‘zveštaj, da Ii ima i takvih slu­ čajeva, koje g. poslanik navodi. Pa ako ih imn. ceo će se predmet podvrći sudu sekvestra, koji se osniva pri Mi­ nistarstvu Pravde, a koji će b:ti nad­ ležan za njegovu raspravu. BUjEŠftE I ! j ' Gdje leži zec vidi se iz ove depeše ovdašnjem -Glasu Naroda«: Prema dr­ žanju opozicionog bloka na večerašnjoj konferenciji nema nađe u uspjeh sporazutna. Kad hi i došlo do sporazuma, onda bi se u drugom redu poveli prego­ vori o rekonstrukci'i državne vlaci-. pa istom nakon sporazuma i u tome pitanju moglo bi doći u raspravu pita­ nje rekonstrukcija pokrajin­ skih vlada. Naravna stvar, jer će ove vlade ra»polaeati sa žandarima i izvrtati volju naroda na biralištima. i ^dobrohotnost. Ministar saobraćaja odredio le da sve ruske izbjeglice, na prolazu kroz naš teritorij, imaju pravo na besplatnu vožnju. Bilo bi bolje, da je ispunio svoje obe­ ćanje članovima novinarskog društva. Ne bi se bar s pravom govorilo, da j »demokrati« ne drže zadane riječi. �c’tpina 2. Strana ННАВДА' PRAVDA' 1 kape pri objedu i slično — to se gov i vladin rad omogući što akorlje ima pripisati gornjoj činjenici. Alu kada izbore za Konstituantu. U slučaju, ako I već o tom' govorimo, moram sa zahvalbi koja grupa izvan sporazuma nabacila i nošću istakiiu*;, da mjerodavne vojne radna pitanja, da ometa Hi zateže ras­ vlasti posvećuju osobitu brigu pravu o izbornom redu, ne smiju gru­ na i što ne istupi energičnije uređenju toga pitanja i izdaju naredbe, pe sporazuma dopustiti debate«. protiv nekoliko zlikovaca, koji U htjeli koje udiopunjulu onu prazninu u srbi­ Opozicfoni blok protivi se tom staja­ da rastjeraju omi šačicu muslimana iz janskom vojnom zakonu. lištu demokratske stranke, te se je na bucćKog kotara. Za protestnu skupšti­ — Je li Vam poznato kako misli naša zajedničkoj konferenciji izjavio protiv nu saznao sam pr.vauio. Moja je vruća vojna uprava organizirati musEmansko roka za odglasanje izbornog reda i pro­ želja da vlada čim prije otkloul uzroke, dušobrižništvo u vojsci? tiv svakog ograničenja rada u Narod­ koji dwotie do ovakih protestnih skup­ — Što se tiče organizacije musliman­ nom Predstavništvu. ština I da se već jednom stane na put skog vojnog dušobrižništva u toku su Radi takog držanja opozicije vlada je zločinima kako bi i bdećki muslimani pregovori sa vojnim ministarstvom i u zaključila da г.г može popustiti, pa će osietlli da žive ne samo u jednoj demotoliko su uspjeli da će se kroz kratko Regentu podnijeti na potpis ukaz o ras­ kratskoj nego u svojoj vlastitoj državi. vrijeme postaviti vojni referenti kdđ pustu Priv. Nar." Predstavništva. Ne Znam i to da ima slučajeva gdje j pra­ ministarstva vojnog i kod svake armi­ potpiše li se taj ukaz, vlada će demivoslavni stradaju. Tako sam čitao : je, a tako i kod svake divizije potrebiti sionirati. da su 30 kuća pravoslavnih u selu Za­ broj vojnih imama. Sto se nas tiče, mi bismo se magli gori, kotar gatački, pred kratko vrije­ — Da li se opaža prirašit muslimansamo radovati, da se jednom kurtarišeme ne santo popljačkani, nego i popa­ ' skog činovništva od prevrata do da­ tno ove samozvane vlade i njenih bez­ ljeni, a ima toga i u bilećkom kotaru, , glavih odredaba. Da joj ne cvat® ruže ali kako god to može da posluži za do- j nas?— Što se tiče prirasta muslimana či­ vidi se već po tom, što presbiro donosi kaz, da ss ne radi o sistematskom po- . novnika — mora se priznati da se -u i ove vijesti od 12. februara: ništenju muslimana, ili nekom na- | tom pogledu znatno napredovalo. Jučer su delegati opozicije dr. Drlnročitom k u r z u na vladi, Р r o- | Naročito kod pošte i brzojava gdje ković i Joca Jovanovtć predali regentu tćv muslimana, isto tako potvr- j pnle nismo skoro ni jeđhog činovnika . Aleksandru pismeno formulisane oslo­ đuju i pritužbe bdleiik.il muslimana. imali, sada imamo lijep broj činovnika. ve opozicije, a također je i vlada pre­ Slično se događa još i u krajevima, koji Tako isto nje hrđavo stalo ni sa že­ dala svoje uslove u toku današnjega su prije potpadale pod_ Crnu Goru, o ljeznicama, poreznim uredima i uopšte dana. Sada se očekuje regentova edluka čem imam opširnih podataka, ali opa- I sa nižim početnim činovnicima, ali ov­ u toj stvari. žam neku razliku između bilećkih do­ dje moram požaliti da na v®m mje­ Jmčer poslije podne bio je na savfegađaja i onih u bivšoj Crnoj Goni, a ta i stima nemamo muslmana što je vr­ ■tovanju kod regenta preds'ednik vlade je što se tamo bore komite i kontra I lo upadno. Davidović. Kal o čujemo razgovor fc komite, koje su sigurno sa strane pot- | >> trajao 1 sat. pomagane, đok u Bllećl izvode.pljačke • Poslije ovog razgovora zahvalio se u svemu desetak poznatih zlikovaca, • naš urednik- na predusretljivosti presv. koji su bili u zatvoru pa su kasnije pri- ■ gosp. rels-ul-uleine i oprostio se s nji­ godom amnestije pušteni na slobodu. me. Samom ovom intervjuu posvetiće- Kako se Vaša presvijetlost drži mo naknadno naročiti članak. prema postojećim muslimanskim stranNašu te poštovani čitaoci pomisliti, kama? Tako »GTas Naroda«, a mi ćemo do­ kad pročitaju gonile ime, da je to kaki — Što se tiče muslimanskih strana­ nijeti i taj njegov naročiti članak, kao socijalni rcvolucionarac iz garde Bele ka slaba ću Vas informirati, jer ja ne i što donesosmo i ovaj. Kuna, koji je nedavno u Madžarskoj pripadam ni jedno' političkoj stranci, j napravio socijalnu revoluciju i uveo soSvaka ima u vidu, di pomogne tnusli- ‘ vjetsku vladu. Nu sigurno se ne će ni­ manskom narodu, koji je tako strašno j malo Iznenaditi, kad im rečemo, da je zaostao iza druglili svojih sugrađana. Geza Nc«zlopy boc.-herc. upravni či­ Mene najviše interesira njihov rad na novnik, kotarski predstojnik u Rogat'd. kulturnom i prosvjetnom poEu uopće i neprestano se oteže, neprestano dolaze On spada među one »Kulturtragere«. u koliko je taj rad dobar i u skladu sa । nove odgode i nova pogađanja. Ima i kojima nas je 40 godina usrećivala po­ vjerom i vjerskim propisima, ja ne gle­ novih »demokratskih« pataka, pa se na­ kojna Austrc-Madžarija. Mi dobne po­ dam od koga potječe, pripravan sam ga kon laž' o separatnom držanju dra Koznajemo ovake svoje usrećitelje, jer i poduprijeti. rošca iznosi nova, koja glasi: »Na po­ snio na svojim glavama iskusili svu te— Opažate li kakvu razliku u drža­ sljednjoj sjednici svih predstavnika ožbm njihova vladanja i jer smo gorko nju upravne vlasti prema autonomnim pozicionog bloka narodni je poslanik i čemerno pretrpjeli sve zulume t tira­ vjerskim poslovima? (Vakufski tabori). . dr. Ribarac zatražio za sebe i svoju nije jedne tuđinske nametnute nam vla­ Misi; ii se provesti revizija vakufskog grupu u pitanju koncentracionog kabi­ davine. Bljamio neprestano omalova­ statuta i na kakvoj podlozi, da li cenneta potpuno slobodne ruke. Općenito žavani, neprestano ponizivata i može tralisilćkoj ili decentralističkoj? se skeptički prosuđuje i ovaj posljcdlnji se reći degradirani na elemenat kolo­ — Državne vlasti se drže prema vjerpokušaj. Upada u oči, da su neki od ni jala. sko-prosVjetnoj autonomnoj upravi sa­ glavnih predstavnika »demokratske« za­ Oni su imali sva prava. Mi samo duž­ svim ispravno. Do sada mi nije poznat jednice ostavili Beograd, što jamačno nosti. Oni su bili gospodari. Mi samo koji slučaj miješanja u vakufske izbo­ ne bi bili učinili, da je na putu kakvo sluge. Domaća ie inteligencija, bila ona re, koji su hvala Bogu već privedeni riješenje, pošto se bez njih ne bi moglo kvalillkovada ili ne, obavljala samo kraju, te se nadam, tfa će se i vakufski odlučivati o tako važnim pitanjima, ka­ sporedne poslove, dok su oni obavljali sabor koncem marta (! 1) sastati. Tom kva su sada na dnevnom redu. glavne; domaći su bili podređeni aiima će se prilikom provesiti i revizija štaO samom riješenju krize donosi presi ni jedan od domaćih nije mogao za tuta. Kakvo će stanovište zauzeti vabiro ovaj brzojav od 11. februara: »Ako cijelo vrijeme austro-madžarske i oku­ kufsld sabor u pogledu organiziranja ne bi uspio posljednji pokušaj regenta, pacione i aneksione vladavine deći do vakufske uprave, mije mi poznato. Ako i da se obje grupe sporazume, onda po­ višeg položaja u državnoj upravi. Dok. želite saznati -moje mišljenje u toj stva- , stoje dvije mogućnosti: ili demisija vla­ se je jedan proturio na mjesto okružnog r:. ja sam za decentralizaciju vakufske de, ili u protivnom slučaju, raspust sa­ predstojnika, morao je bivši bosanski uprave. Za ovo imam i suviše oprav­ dašnjeg Narodnog Predstavnštva i — sabor sav svoj autoritet uložiti i za tu dani! razloga, a ponajglavniji je što je raspis izbora, U opozicionim se cijenu dati obvezu., da će podupirati preče uzdržavati vjerske službenike, krugovima govori, kada bi i posljednji vladu. I gle ironije! U našoj Jugoslaviji, nego trošiti novac na — sabori sa­ pokušaj ostao negativan, da bi bilo mo­ kraljevstvu, koje je podignuto nakon li ja I upravne organe što ih iziskuje guće, da sadašnji kabinet demisionira i tolikih krvavih žrtava i samopregaradanašnji upravni sistem. Mora se šte- i da sc osnuje neutralni kabinet No nja, u kojom će narod Srba, Hrvata i diti. Vakufski prihodi su strašno opali, j prosuđujući sadašnje pasivno stanje, oSlovenaca ujedinio svoju narodnu eSocijalizacija vakufskih dućana i zgra­ va kombinacija ima vrlo malo vjerovatnergiju, kad je mislilo, da će ga sunce da uopće, nanijela je vakufu ogromnu nosti«. obasjati, da će biti svoj u svome, eto ti štetu, koja se mora štednjom nadokna­ »Glas Naroda- javila, da su u srijedu opet konccntrisanja domaćih, a naro­ diti. nastavljeni pregovori između vlade i čito musKmanskih činovnika po okruž­ Kakvo je držanje upravne vlasti opozicije pod predsjedanjem Regenta nim oblastima i po vladi, a stranci i to prema vjerskim službenicima i ima li Aleksandra. Obje su se grupe znatno oni koji su čfstokrvni 'neprijatelji na­ kakve razlike prije i sada? (Potpore I približile u svojim oprečnim stajašega naroda, koji ga j mrze i preziru, vjerskim službenicima I ratni doplatci). : l'štima. Konferencija je potrajala do ka­ kot.’.i su mu krv njegovu isisavali, po­ — Što se tiče držanja državnih vlasti i sne noći. stavljaju se samostalno na kotareve i prema muslimanskim vjerskim službeDemokratska je stranka na toj kon­ to redovito onakve, gdje u većim ma­ nicmia — vrlo sam zadovoljan, i ferenciji znatno išla opoziciji u susret i sama žive muslimani. i ja ću prvom prilikom dati vidljiva od- i pristala, da se uz izborni red raspravi raža mome zadovoljstvu u tom pogledu. I u Narodnom Predstavništvu i pitanje Zar nije ovo prozirna tendencija? U — Kakve su vjerske prilike kej mu- j đvanaestine i ugovor o miru, ali je kotareve gdje žive Srbi pravoslavni slimana u vojsci sada, a kakve »u prije I zatražila garancije protiv zloupotrebe meću se činovnici Srbi, a gdje žive mu­ bile? slimani, meću se tudmai. Srbi će činov­ sa strane opozicionog bloka. Te bi ga­ nici kao patriote rad'iti na korist naro­ — Na ovo pitanje odgvoriću Vam rancije bile: da pravoslavne vtiere, Љк će tuđinci slijedeće: Sadašnje vjerske prilike mu­ Dola izborni red bude odglasan najmuslimane gnječiti ii proganjati. slimana u vojsci ne mogu se sravnjivati d u 1 i e kroz tri m j e s e c a. Ne po­ sa onima u austrijskoj vojsci. Prvo za­ stigne 1! se to, ima se parlamenat ras­ Žalosni rogatički događaj su leđna to što smo onda bili u ratu, a drugo činjenica, koja je u našoj javnosti sva­ pustiti. proglasiti naredba o izbornom što je austrijska vojska bila strogo mi­ redu i provesti izbori; kome već na vrh glave izišla. Gćza litaristički organizirana. Danas služimo 2) da se glede dvanaestina dadnu u Neszlopy i Marinko Marković su na u vojsci u kojoti prije nije služilo ni to­ pravili tamo boljševički pakt, da ad »iNarfl Inom Predstavništvu samo izjave, liko muslimana da bi se za njih predviromašnih muslimana otimaju zemlju, a išto tako i glede ugovora o miru; dlli posebnj propisi. Stoga ako se što i 3) da sc isključe sve inter­ volove, krave i konje. Jednome je na­ dogodi — kao na primjer skidanje pelacije i upiti, kojima hi se mo­ mjera, da što ućelepiri, a drugome, da gla izvrnuti nakana sporazuma. To prav: nezadovoljstvo u našem kralievradi toga, da se dođe do sređenja za­ stvu, da siljc mržnju između Srba pra­ •). Oval članak prenosimo iz vladi­ dataka, u kojim ie postignut sporazum. voslavnih i muslimana. nog »Glasa Naroda« od 12. februara, Uopšte se ima tako postupati, kao da »Ja vas, siromašne dobrovoljce, pa­ broj 174., a osvrnućemo se na stvar, zim i štitim, pa ćete i vi meni valjati. je ovo Narodno Predstavništvo toleri­ kad se pobliže informiramo. Uredništvo. rano i to samo u jednu svrhu, da nje•Turci« me radi vas napadaju u aevM Intervju sa Reis-ul-uiemom Džemaiudinom Čauševićem.*) Otkako smo &e oslobodili, ne prestaju u našoj muslimanskoj javnosti tužbe i prigovori današnjem državnom sistemu i uprav:, toj; švf iniadu jedan izvor i jednak sadržaj: nova, posleratna, naša narodna držav. uprava nije sklona mu­ slimanskom elementu; njegovi su inte­ resi i životi u ovoj državi ugroženi. Kad su još zaslugom neodgovornih indivi­ dua i nekulturne versko-plemenske zaoštrenosti i netrpeljivosti koja je bila iipmerno tako pomno kultivisana za vreme Austro-Madzarske nastupili po­ znat neredi i napadaji na imetak i ži­ vot muslimana u pojedinim krajevima, stvoreno je u našem javnom poktičkom ž'otu t. zv. muslimansko pita­ nje, koje nikako ne silazi s dnevnog reda. Izvesne grupe — mi ih radi oz­ biljnosti ovog intervjua koji donosimo ne ćemo danas pobliže da označ.mo — napravile su iz tog pitanja upravo -poli­ tički i stranački kapital. Naš je list na­ stojao da u ovoj stvari postu-pa uvek kritički. Danas posle događaja u ВЛеć' i famozne skupštine u Sarajevu mislili smo da nam je i nacijonalna i publicistička dužnost saznati za ono stanovište koje je u ovom pitanu sva­ kako najautoritativnije i najobjektivnije. Glavni urednik našeg lista posetio je s tora verTog poglavicu muslimana reis-ul-irlemu presv. g. Džemaludina Cauševića i zamolio ga da mu dade odgovor na na’važtvja pitanja, koja da­ nas interesni« naše muslimane, a i svu ■jašu ostalu javnost. Presv. g. reis-ululema primio je našeg urednika s puno gostoprimive predasrctljivosti i sprem­ nosti da putem štampe dade izraza svom mišljenju. Razgovor između presvijetlog gospodina i našeg urednika tekao ‘e ovako: — U prvim danima našega oslobođe­ nja Vaša se presviaetlost veoma odu­ ševljeno ponijela prema našim osloboditeljima, ali kasnije, kako je i Vama poznato, bilo je govora u javnosti, da ste dali Izraza negodovanju. Da li je Vaša presvijulost od tada đo danas mogla projuditi: jesu li razlđzi tomu nezadovoljstvu bili prirodna posljedica prevrata ili sistematski progon jednog dijela našeg naroda? - Istina je da sam u prvim danima našeg oslobođenja bio vrlo oduševljen, ali je istina i to, da sam kasnije postao nezadovoljan. Šta je proizvelo u meni taj toliki preokret, to bi mogao znati i svaki nepristrani promatrače onih ne­ milih izgreda nad muslimanima, koji su skopčani i sa žrtvama u životu. Da li se išlo za sistematskim poništenjem jednog dijela našega naroda ili je to sve bila prirodna posljedica državnog prevrata, nije se imalo kada promišljati. Dok se to događalo, muslimani nisu imali nikakve organi­ zacije, te sam ja morao sam tražiti li­ jeka. što sam i učinio i to posve legal­ nim putem. Budući sam uzalud tri mjeseca slao pritužbe zemalj­ skoj vladi ј moljakao da se što ener­ gičnije istupi protiv razbojnicima i zli­ kovcima, počeo sam bio sumnjati U svaku nepristranost i dobru nakanu naše vlade. — Da li opažate u pogledu reda i si­ gurnosti kakve promjene i da 11 ste infomćsani kakav je red i poredak bio u drugim državama koje su bilč u ratu? — Danas 1 prije — moram priznati — velika je razlika. U pogledu opće sigurm ti života i imetka, krenulo je znatno na bolje. Prateći događaje u drugim državama, koje su bile u ratu, uvjerio sam se. da mi hvala Bogu ni­ smo — zadnji. — Je li Vam poznato šta je dalo po­ voda skorašnjoj protestnoj skupštini muslimana i da li su Vam poznati bilećki događaj kao i slični događaji u đlnugrm kotarevima i jesu li tu tangirani samo muslimana ili su ore općenite na­ ravi? — Sto se tiče bilećklh događaja u po­ četku prevrata i sada, ii suviše su mi dobro poznati. Ovdje moram pripome­ nuti, da ja ne pratim događaje ni iz­ grede nad muslimanima žurnal Ističkim naočalima, nego cijelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo, da je i utisak jači. (?) Vje-eujte da su ml pljačke 1 ona ubistva u Bilcći ‘dosta duševne patnje nanijeli, a i sad mi nanose tim više što vlada sve do sada nije naknadila ni one štete, koje su ispitane ima godina da­ Број 121 Hrej Vladina kriza �broj ■ama, ali ako ustreba, ja ću vam dati i oružje.« Ovo su riječi Gćze Neszloру-а, koje je u svojoj kancelariji u RoJatioi izgovorio sakupljenim dobrovolj­ cima. Zamislite se malo u njihovo zna­ čenje! Nije ii ovo potkapanje temelja našega kraljevstva? Nije li ovo provo­ kacija jednoga proti drugom? Nije li •ve sijanje razdora i nesloge među pravoslavnim i muslimanima? 1 »demokraiska« vlada drži ovake ljude, eks­ ponirane u kotarevima, prima od njih izvješća, prtina od njih svjedodžbe po­ litičkog poštenja našega svijeta, onoga svijeta, koji se je ovdje rodio i koji želi leći u ovu krvlju naših djedova posve­ ćen : zemlju. Ovaki čovjek kvaKfikuie potčinjene mu činovnike, sinove naše zemlje, ovaki čovjek predlaže na preOTcštenie naše učitelje, prosvjetitelje ■ašega naroda i predbacuje im, da su za državu opasni elementi. Promislite, gospodo, malo o ovome I ispravljajte svoje pogreške dok je još vremena, jer ako Ih narod počme ispravljti onda će biti nekome tijesno. Zamislite se malo nad donjim dopi­ sa:’.., što ga primisme 7. februara i osluhmte glas naroda, umjesto glas Ma­ džara i jednog njegova sukrivca. Evo šla nam pišu rogatički građani: Pred mjesec dana iznijeli smo »lije­ pa« djela, koja čini naš kotarski predstbjirik Noszlopv i sve, što smo napi­ sali možemo svjedocima dokazati. Ali za sve to kanda naša vlada ne čuje, niti haje, da pošalje ovamo nekoga, da »tvar potanko ispita, te da predstojnika i njegova savjetnika po »zasluzi nagra­ di«. Mjesto svega toga, ona je poslala dotični broj »Pravde« tome gospodinu na očitovanje (tako smo čuli), a on je sigurno nap'sao da to nije istina i valj­ da je to bilo dovoljno vladi, te ništa dalje ne poduzima. Stoga pozivamo ze­ maljsku vladu, da stvar preko kojeg svoga činovnika potanko ispita, a mi ćemo joj ovdje pružiti tačne podatke, pa će se uvjeriti, da nam je postavila za predstojnika »vrlo pametnu glavu«, kova su u Livnu (kako čujemo) zvati »I.... i pristav«, a mi ovdje na osno­ vu njegova postupka možemo potpuno ustvrdit', da je potpuno abnormalan. Da nije ništa drugo, nego njegovo afere sa gosp. J. Pretnuž'ćem, činovnikom pilane u Sokoću, u koju radi pristoj­ no'Ili ne ćemo da ovdje ulazimo, utvrđilt> H gornju našu tvrdlnju, da je abnm malan. Zamislite jednog upravitelja kotara, koji kod. firme lažno ocrnjuje brzojav­ no ispred kotarskog ureda jednog nje­ zinog činovnika i traži otpust njegov, kaž je potpuno' na svom mjestu i vrlo pošten, pa do dva dana istome činov­ nika izdaje službenu potvrdu, đa je sve, čim ga je obijedio, neistina odno­ sno I.... Ckn je onaj dopis izašao u »Pravdi«, počoo je napaditi svoje potčinjene či­ novnike muslimane, da su oni to pisali, te je kako sigurno znamo neke lažno ocrnio i kod vlade. Sigurno mu je i u tane dao savjet gosp. sveštenik Kosorič, jer je gospodin predstojnik rekao pred više svjedoka: »Zašto me napada­ ju и »Pravdi«, ako pitam savjet kod gospodina Kosorića? Ja ću ga uvijek pitatf, jer je on najugledniji i najpamet­ niji građanin.« Te savjete mi i osjećaj­ mo, jer po njima predstojnik muslima­ nima osobito ide »na raku«, premda ništa ne traže nego ono, što ih kao pra­ ve i lojalne građne spada, t. j. rta im se mjeri jednakim aršinom kao i našim sugrađanima druge vjere. Gospodine predstojnice, mi evo jav­ no tvrdimo, da onaj dopis nije pisao ■ijedan činovnik niti uopće zemaljski službenik, a bujrum, tuži sudu, pa ćemo Ti tamo dokazati, ko sve ovo o Tebi piše. Ako se osjećaš pravim, tuži! A ako misliš, idia mi budnim okom ne pa­ zimo. da se našim činovnicima musli­ manima ne čini krivo, onda se ljuto va­ raj. I onaj slučaj kad si izbacio onog gra­ đanina iz kancelarije, zahvaljuj Bogu, da je dotični bio vrlo priseban i sabran, a zapamtio bi ti. šta si učinio. Nemoj misliti, da mi ne znamo i za sluča:, kad »i u kancelariji izbacio onog seljaka iz Sokolovića i skresao mu nekoliko puta .mađarski: »Bazmega a....... I marš na pollel« Pa opet onaj Slučaj sa najug­ lednijim građaninom Srbimotn-pravoislavnlm u Tvojoj kancelariji, kad si i nje­ ga htio izbaciti iz kancelarije jer nije istomišljenik Tvoga savjetnika, ali Te ом poučio, da to tako ne ide. Dobio Lio si tražio! Strana 3 Cvpafca »PRAVDA" — JiFAF^ Sad ćemo se milo pozabaviti prošla vom pravoslavnog božića. Naš pogla­ vici »baša« uzeo đva djevera, jednog pravoslavnog, a ЈИпч muslimana, pa od kuće do kuće na čestitanje, gdje je i previše »živino n čašu«, te su ga među sobo n na ibret svijetu, koji se okupio, iza rodn- iz fijakera upravo morali unijeti n kuću. Je i’ te, da je to bila divna slika, samo šteta, što nema dosmo fotograisk .g aparata, da je sni­ mimo, pa da ;e čuvamo za kasnija vre­ mena i da nas potsieća kakva smo ne­ kad imali predstoji, ka. Tražimo od vlade, da nam odmah skine s vrata or.ga gospodina, te Ja nam pošalje je nog objektivnog pred­ stojnika, koji će unijeti upraviti ov.m zaista nesretnim kotarom. Mislimo da je već vrijeme, da i mi u Rogatici os­ jetimo jednakost i slobodu. Sto se tiče gospodina Neszlopi'ia bilo bi najpamet­ nije, da mu se dadne putnica u Mađar­ sku, jer po svemu njegovu postupku iz­ gleda da njemu ne ide u račun, da bude potpuni red u našem kraljevstvu. Ovoliko zasad, a nastavak slijedi, jer imamo dosta sabranog materijala o gosp. Naszlopiju, a osobito b korupciji .u kotarskoj aprovizaciji, gdje je svoju milostivu gospođu postavio kao dnevničarkiu — bez posla — sa 400 K mje­ sečne plaće, a sirotinji ne da. Građani,, | protiv saveznika u pogledu izručenja ratnih krivaca, isto će se izjaviti protiv izručenja svih njemačkih optuženika i vojnih '-osoba u svrhu osude. Poljaci' u Dancigu. Javljaju iz GdanI skoga da je glavni komesar poljske re­ publike Bijesadecki stigao u ponedjeljak. U času njegova dolaska posljednje nje­ mačke čete su ostavile Gdansko. Iz isiamshog svijeta. Misir će se osloboditi? U novije do­ ba egipatska drama razvija se tako., da bi mogla svršiti s uspjehom musli­ mana. Engleska diplomacija kao da je skinula sa sebe plašt ohologa ponosa, pa samo gleda d'a joj se prizna pravo dostojanstva. Spor se jc okrećao oko toga, đa je Engleska nudila Egipćanima najširu autoiiomSJu kakvu su uživali u idoba Mehmeđ АВУе, a Kopčam traže prava, zajtaa je Eg'pt ustao i za koje se bori. Ruždi paša, bivši ministar predsjed­ nik, razgovarao je dugo ovih dana sa i lordom MiJnerom. Poslije sastanka re­ I kao jc stari državnik, da je kazao lor­ ! du, da nema danas jednoga Egipćanina, niti Egipćanke koji vjeruju u sporazum sa Engleskom, i koji bi pristali na nj osim pod jednim uslovom: da se en­ gleski protektorat pretvori u engleskoegipatski savez. Na pitanje mnogih, što mu je na to odgovorio lord Milner, re­ če stari paša: »Dao mi je razumjeti, da će biti prihvaćena ova baza za prego­ vore«. Grci se javljaju. Grčki list »Emcbros« Amerika čvrsto uz nas. Iz Parisa se javlja o novim pokoljima Gika u Апаdoiznaje, da se u tamošnjim dobro mtoliji, naročito u okolici Trapezunta. formisanim krugovima govori, da se vla­ U Carigradu epidemija gripe uzima da Sjedinjenih Država još jednom ener­ sve više maha. Prošle je sedmice umrlo gično stavila do znanja konferenciji mi­ 4№ osoba. nr 1Г»»игти чцм ra u Parisu, đa će do kraja ostati đošIjedna svom stnbvištu u pogledu riješenja jadranskog pitanja i da će akcenti­ rati samo ono riješenje, na koje bi pri­ stala jugoslavenska vlada. Član naše delegacije na konferenciji Konjički kotar vrlo slabo stoji sa pre­ tara g. dr. Ante Trumbić otputovao je hranom i životnim namirnicama. U po­ u London, da prisustvuje konferenciji, sljednja dva mjeseca, ova nekad srećkoju će održati saveznički ministri pred­ na varoš preživljuje gorke časove. Hra­ sjednici gg. Lloyd George, Mrllerand i ne nema ni od kuda, niti ima izgleda Nitti. Konferencija će pretresati i jad­ da će doći: Glad i bijeda ušuljala se i ransko pitanje. Saveznici žele da se ou one kuće, gdje je nekada vladalo ve­ vaj put jadransko pitanje definitivno ri- ; selje. Jedna opšta potištenost i strepješi i da se ono jednom sasvim skine nja zavladaše našim krajem. Ova potiš­ s dnevnog reda. tenost pojačana je saznanjem da se ze­ Drugi dio kopije londonskog ugovora maljska vlada za nas nikako ne brine. naša vlada nije još primila, pošto još |kao đ? mi i ne postojimo na ovom nije stigao poslanicima Francuske i En­ svijetu. gleske, koji su prvi dio već.predali vladi. Evo dva su mjeseca prošla, a da u Austrijski kancelar Renner sprema ■ Konjic nije stiglo nikakve hrane za gra­ se da putuje u Beograd svršetkom ovo- | đane osim jednog vagona kukuruza. Da ga mjeseca, da ustanovi osnovu za pri- i ironija bude veća, đovaža se obilna jateliski odnošaj između Austrije i ju- i hrana za činovnike. Za njih ima svega goslavenske vlade. Datum puta će obe । 1 po jeftinu cijenu. Izgleda da je konjič­ vlade, na vrijeme dobiti ko stanovništvo za našu vladu deseta Prilike u Crnoj Gori. Po mnogim se , briga. Siromašni je svijet izložen ve­ znacima opaža da su se prilike u Crnoj j likim iskušenjima, a ovo se stanje proGori znatno poboljšale. Većina je od- : dužava i pogoršava usprkos votiranog metnika i pljačkaša pala u ruke našim I kredita za ‘ nu našeg naroda. vlastima, no prilike bi .se još znatnije i Upućujemo apel zemaliskoi vladi, da sredile, kad ne bi bilo Talijana u Baru, i se obrne i na naše nevolje i da nam odakle njihovi agenti unose nered u \ pošalje nekoliko vagona hrane, da se Crnu Goru. narod zaštiti od gladi i nevolje. Oh taj most! Poduzeti su koraci, da i Na bilješku »Kakva |e to naredba?« rumunjske carinske vlasti propuste voz i što je izašla ti prošlom bropj našeg li­ sa materijalom za savski most, koti još , sta dobismo od policajne direkcije ovo uvijek, stoji na granici. U istoj stvari : razjašnjenje: »S pozivom na gore citi­ intervenisaće ovdašnji rumunjski posla­ ranu bilješku čast mi je obavijestio Vas nik, koji mnogo radi na učvršćivanju do- ; da o kakvoj zabrani izlaženja na ulicu brih odnosa sa Rumunjskom. iza 20 sad nema ni govora. Onaj Talijani premeću domove. U Blatu na i incidenat na Vratniku, koji spominjete Korčuli provedoše Talijani premetačine < u rečenoj bilješci, izazvan je od trojice razbojnika, obučenih u vojničko od.jclo kod više odličnijih obitelji pod izlikom, da su doznali da kod njih ima eksplo- I ■ oružanih vojničkim puškama. Ovi raz­ bojnici započeli su bili na Vratniku lezivnog materijala. Usprkos oštroj skru­ gitimisati civilna lica. Policijska kara­ puloznoj premetačini ne nađoše Talijani ula na Vratniku, znajući, da se ovo leništa. gitimisanje civilnih lica redovno pretva­ Kanda su se u ovaj »lijepi« primjer ra u razbojničku otimačinu i nasilja, za­ ugledale i naše vlasti u Ljubuškom. I tražila je ođ centrale pomoć, da se ovi još se čudimo, što nam ne ide lako zlikovci" pohvataju. Prije nego što je po­ treba. moć prispjela, oni su umakli«. Prva sjednica »Saveza Naroda«. LonZahvaljujući na ovoj lijepoj pažnji udonski listovi javljaju da se je jučer opozorujemo naš svijet da bude na ■diržao historijski sastanak poslanika sa­ o p r c z u i đa pollcđi ponmtne pri hva­ veza naroda. Sastanak je otvorio g. Botanju ovakih vojnika. urgeots kojeg izabraše predsjednikom. Na adresu veterinarskog odsjeka. — Slijedeća će javna sjednica biti u petak. U konjičkom kotaru u općini Umoljani Berlinska štampa urgira vladu, da započne s postupkom protiv optuženih . još jesenas pojavila se je na sitnom blagu vrlo opasna bolest »ospiceu. Ova ratnih krivaca, kako bi pokazala antanbolest naglo se širi u posljednje doba ti, da joj nije namjera zaštićavati ih. Wilson proti izručenju njem, kriva­ i utamanjude narodno blago. Kođ veli­ ca. Po bežičnoj vijesti iz Washigtona I kog broja seljaka ova je bolest utamanamjerava Wilson odgovoriti na brzo- ; nila četvrtinu stoke. Na suzbijanju ospi­ jav bivšeg njemačkog prestolonasljed­ ca nisu poduzimani koraci ni sa čije nika. U političkim se krugovima misli, I strane, ništa se nije poduzimalo, đa se đa će Wilson upotrijebiti ovu priliku, i bar spriječi širenje ove bolesti. U pokako bi javno izjavio, da je uvijek bio i menutom kraju stoka je najvažnije, čak Pelitičiii pregled Domaće spti j i I I j i ■ , | | I j j i I i i i i i । i se može reći — jedino vrelo zanimanja i uzdržavanja. Svraćamo pažnju nadležnim i odgo­ vornim organima zemaljske vlade na neophodnu i neodložnu potrebu, da se u Uinoljane izašalju veterinari u cilju, da se suzbijaju ospice. Izdavanje soli. Danas će se detaljistima izdati j» po kilograma soli na osobu. Invalidsko pitanje. Uredba je o defi­ nitivnom riješenju invalidskog pitanjja gotova. Miiiiistarski ju je savjet primio i samo jc još regent treba da potpiše. Za koji dan biće objavljena. Ministarski jc savjet već odobrio kre­ dit od 25 milijuna dinara za povišicu dodataka invalidima i porodicama u ra­ lu izgimiilih vojnika Nered u maloprodaji grad, aprovizactje. Sa svih nam strana stižu tužbe ■da u maloprodaji vlada nered u velike, U prošlom broju našega lista napomenuli smo kako se publiku bezobzirno odbija, kad nešto dolazi kupiti.sa jednim stalnim: Nema! Mi pako u većini i:h slučajeva sigurno znamo, da dotičnoga artikla i m a. Što pako sada saznajemo to prelazi sve granice. Nekolicini kupaca dogodilo se, da im kusur, premda je taj prelazio i nekoliko kruna nije uopće povraćen. Kada bi se tu radilo i o sit­ nom novcu, to se ne bi smjelo dogoditi, ta gdje su »petrovače«? Premda imamo još takovih pa možda i malo grđih sJučajeva, to ih odlažemo za drugi put, a sada samo pitamo: Da lt gradski aprovizacioni ured preko svojih organa uopće vođi kontrolu nad pošlovanjem u maloprodaji i kako se ta kontrola provađa? Vederemo! Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Dobar prijatelj Vam je za ovaleovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 krivila. Pokvaren II Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna, Omot i poštarina posbno, ali što jefUnije. — Engeii V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Pri ziikljuclin lista dobismo ovaj značajni brzojav: Sjenica, 13. februara. Bolestan se sprovodim sa braćom u Bijelo Polje, da nas stigne sudbina Kajabegcvića (Kajabegović je umoren od strane sprovodioca. Op. ur.). Zahtijevah smo Ijekara, da nas pregle­ da jer snio bolesni, ali okružni načelnik raški (Novopazarski. Op ur.) nije htio poslati Ijekara, jer je g. načelnik — »de­ mokrata«! Uzrok sprovoda: što sam u Skopiju zastupao Bijelo Polje, a btjelopoUsk! je sekretar Ćtikić tukao musli­ mane da kažu, da me nisu birali. Midhat Hođžić. Trešeljah ZiUStrijanština diže rogove, rrubi.e nam ’ taopilava отлј komunikc: „PoSto se n poeledi nje vrijeme u mnogim tarajevehini listovima ; ItampAjh vijesti, к«ј • ei^orno potječu i> đačkih krugova, te ие u tiso vijestima većinom ittnose i kritikuju skolsko priliko na jedan neumjestan i neistinit Lačin, to se odbor đraitva srednjo1 Ikoltkih p:ofwora obraća ovim na upravu uro­ da sa iiampu s molbem, da kcđ uredniktava ovđaSnjih listova poradi, da se rabrike, koje i stoje đacima n ninogiiu novinama na r&spnlo' ženjn obaeUrs i dn папшјсвпо kritikoranje : jkohkib prilika od strane đaka prestane. i' svima srednjim Skolania provedene sa đač­ ke organiiaci’e, i to: literarna, umjetnička, za trezvsnest, te nakon predavanja g. prof. Aranđvlovića ia *Cegrada organizacija za akantiku t i šetniStvo. u kojima đaci moga vrlo dobro i j korisno dfc provedu slobodno vrijeme, koje ini ! preosUja izvan ikole. pa je odbor profesorskog ; đraitva t- ga mišljenja, dr. dobrim' đachna fak­ tično i n« ostai« neinera, da «e bave ir.noienjem i neumjesnim kritikovanjem Školskih pri• lika ■ javnej itampi Poito je cio nrvfesereki rad podloŠen kontro­ li lemuljske vlade i poito »u profesori za taj rad i od-rovorni, te ea mogu nikako dozvoliti da se njihov rad kontroliko i nnutnjasno kiiti1 kaj* od strana njihovih đaka u javnoj itanipi. Ako se u buduće ne prestanu iznositi neisti­ nite vijesti o Školskim prilikama a Itampi, to ’ profesori skidaju sa seto svaku odgovornost za vaspitallje omladine.‘‘ i Ovsko piiu naSi „pedagoai' , a tog ве je ■ metoda držala i pokojna Austrija pa je i — рге' pal:. Mi driinio, da bi bilo mnoge zfrod«ije, kad : bi profesorsko društvo ogradilo proti ' protekciji pri namještanju direktora i ne­ pravednom' unapređivanju profesora, lađa bi bilo manje đačkih tnibi, ali i mnogo vije reda. Ovako. Eb, pretla s vrem*na ona. U ostalom, mnogo p i б u, a malo rade i mnogi profeso­ ri. O tom vi povedite račana, gospodo! �„ПРАВДА* — .PKAVDA* ------------ —-■—-— Htjeli biste uzdržati svoju Ijepoiul hpoj 121 5г. - ------- ——— :.i c i Htjeli biste imati kao baršun me! u kosu? :: fj Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će Vatn se! Zaviditi će vain. 1 lončić o kruna- Ni. Hl. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. jj t § u Ne i iafi više pjege, priStiće, sujedice? (zvjet di) lisica, kima, tvorića, zečeva i t. d. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Prijeći tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić u kruna. Nr. kruna. IH. jača vrsta 9. ----.... K tome jaki kairanov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez■ olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Želite li još štogod? Fellerbve Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubioa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu miesta dne 15. marta 1920. ' otvorio je u Trav­ niku advokat Df. ШеМе SulEjman Anna Stejskal, Bihać. Biiaaaiiiiiiili k u puj e uz najveće dnev 5&! eiHne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). £51 Brzojavi: FELARIA, ♦ Telefon 55 - ™——7—-----r-r:- 1........ ■ — ----- ■— “ Žjs Vakufski mearifski džematski meldžis | UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku u Kupresu. ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijeli, za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz NATJEČAJ. Profit Sokak) ulica Regenta Alek­ Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ sandra br. 2. tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Došla je na cirkus trg Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. pola riba a pola žena !! 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ Pogledati dnevno od 8 satijutiom do ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ 8 sati navečer. U petak samo za ženske. ara 1920. gore navedenom meldžisu Samo za kratko vrijeme. 45 poslati. 3. Polovicu gore navedene plate a&Sm. umiješaj u krmu, šaisplaćivaće vakuf, a drugu polovicu S*21^9"£<wlS ku na tjedan. Ako gore navedeni meldžis. Od istog će se rabi nadomjestak krme ond, 2 ša­ dobiti besplatan stan i 40 tovara drva ke. — 5 omota mastioa, prah za t>vgodišnje za ogrijev Ijenje zdrave debelo matve za tvorbu Po potrebi može mu se odmah i jaja i mlijeka, dostaie za 6 mjeseci novca dati. za jednu marvu. Dobio je najveće me­ Kupres, 28. januara 1920. dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Džematbaša Na hiljade gospodara hvali ga i po­ Nuribeg Alajbegovič novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka sitničara, koji ga može oo©Gbooo©©©©o svakii j trgovca, slobodno prodavati. Ili piši na T r u k o czy u Ljubljani, 5Mwšwg i Via Шо Ijekunin Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: Razašilje po najnižim dnevnim svr^e^> kraste, iišnje cijenama u kacama (bačvama) aS?W® Ssai*? odstranjuje kod čov­ teškim 50-60 kilograma MARKO jeka i životinja mast prot' svrabu. ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna’ kod Ijes 006000000^000: kurilo 'ГгпГбеау, Ijnbljuim. Kova? Novo? Brzojav! Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Podjelenje apsolutcrija privremenom osnivačkom odboru; Eventualije. Odbor osnivača Микв privredne banke d. d. u Bračanki. R H i i ШШтШШ g O i Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno * dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rva bikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 ><txovw«i игеЛкк: И Svdžakt. vUsS'k: CenuiUm Odbor »A M. O.. SiainnarUa D. & A. Kalo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bf0405add7c140789fdf2b670b93511.pdf 39406c7269a9fb299d9dda79b6abd055 PDF Text Text PoJRaHna u gotovom plamena. РОЈ£Ш№ ВЗОЈ 30 Н 8. £ A. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ОрвШпв FBdalicioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСИИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 17 (122) Pretplata godišnje 80kruпа, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 17. februara 1920. (26. džumadil-evvela 1338.) Pad Pribićevićeve vlade. Jedva jednom dođe do ostavke g. Pribićeviča 1 drugova. Petljali su na razne nač.ne. Pozivali se na većinu u parlamentu, da taj argumcnat odbace u prvoj nepovoljnoj prilici: odmh, čim u tom parlamentu ne dobiše većinu. Oslanjali su se na »homogenu« stranku, kojoj za petnaest mjeseci ne biše u sta­ nju izraditi ni programa, a kamo li da joj dadnu jedinstveno vodstvo i izgra­ đen cilj. Pardon, dali su joj jedan cilj, koliko smion, toliko i odvratan: odr­ žati korito. U tom znaku kretalo se je sve nji­ hovo nastojanje; tom je farbom oličen svaki nj:hov pothvat, svaka njihova ak­ cija; Groznu su ostavštinu namrli svo­ jim nasljednicima: beskrajnu moralnu pustoš, odvratnu korupciju i protekciju, divlju raspđ’asanost najnižih strasti i želje za udobnošću bez napora i bez ikakvib skrupula. Fabricirajući svoju stranku ubili su svaku vjeru u zakon u pravdu i pravni poredak. Njihovim ljudima nije bilo n*šta zabranjeno, ništa sveto, ništa nemoralno. Ministri su im pod žigom raznih malverzacija, zastup­ nici bez narodnog povjerenja, a prista­ še po befeln, izvoznici ili nadi u lzvoznlcu. Kite se nazivom »demokrati«, a u stvari su najcrnji apsolutistl. Uništili su i rastjerali sva općinska i druga narodna vijeća, a mjesto, toga zaveli komesari­ jate u prozirnoj nakani, da putem si­ le i kundaka izvitopere narodnu volju i njegovu kontrolu. I odstupiše kukav­ no: radi toga, što im Regent ne dade rastjerati Priv. Nar. Predstavništva. Na ovoj zvaničnoj činjenici razbijaju se baj­ ke o tobožnjem nastojanju »demokrata«, da narod dođe do riječi. Ne! Ne rad! se tu ’o volji naroda, jer mu je na svima linijama baš od strane demokrata odu­ zeta mogućnost, da upravlja i manife­ stira svoju volju. Ne! Tu se radi o jed­ noj prostoj izlici, o jednom zločinačkom nastojanju, da se zavede Regent i da se na njegov račun zavede tiranija KuhenTiszinih učenika. Ne! Tu se radi o odr­ žanju vlasti makar i pod cijenu gra­ đanskog rata. Jer koga je imala uza se ova koruptlvna vlada? Je li njena stranka u na­ pretku ili strašnu opadanju i nazadova­ nju? Imala je na raspolaganje sva mo­ guća sredstva jedne koruptlvne vlada­ vine: i službenu I poluslužbenu i »neza­ visnu« štampu, provela je sve moguće promjene u činovničkom aparatu, raz­ dijelila sve moguće koncesije i Izvoznlce. Pa? Svaki dan natrag, svaki čas na gore, to ne ide, ne ide. Ml s veseiiem pozdravljamo čas oslo­ bođenja Ispod jarma ove bezavjesne oFgnrh'Je i bankokratije i molimo Boga, da novoj vladi dadne mogućnosti da naš državni brod privede u luku spasa i očuva ga od ponora, u koji ga je bila povela nasilna vladavina jednog abnormalnog megalomana, kao što je Svetozar Pribićević i njegova okolina. ♦ padu Pribićevićeve i sastavu nove si presbiro ove vijesti: j i i : . 1 Beograd, 14. februara. (Z v a n i čno). Ušljed toga, što Nj. V. naslednik prestola nije blagoizvob'o složiti se s predlogom kraljevske vlade o raspuš t a n j u sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i naređivanja izbora za veliku narodnu skupštinu (konstitnantu) vlada je podnijela ostavku. Beograd, 14. februara. »Epoha« doznate: U slučaju sastava nove vlade, ne bi vlada bila koncentraciona nego koaliciona, pošto u nju ne bi nikako ušli socialdemokrati. Tvrdi se da su mlađi demokratski krugovi protiv sporazu­ ma sa o,potz.tcijoin, tražeći — ako se ne os tane n a v la di — đa se pre| đe u opoziciju, jer je nemoguće raditi sa opozicionim strankama, pošto se od njih u svakom pogledu idejno razilaze, i što bi se novi koalicioni kabinet na­ lazio u permanentno bolesnom stanju, pa bi svaki čas prijetila kabinetska kri­ za. Situacija mora biti do sutra jasna, jer je nedelja posljednji rok da se sa­ zove predstavništvo ili raspusti i raspi­ šu izbori. Beograd, 15. februara. Uslijed to­ ga, što Regent nije potpisao predlog kraljevske vlade o raspustu sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i što nije naredio izbore za konstituantu, vlada je danas podnijela ostavku. Nova će vlada biti obrazovana od opo žici onog bloka, jer su se raz­ bili pregovori za sastav koncentracione ili koalicione vlade. može još da snađe, pa navaljuje na I P r o t i ć a, premda govori o Spalajko- | Godina Ii. Odjek. vićevom kabinetu. Oh taj Protić! Op. ur.) ili onemogućivati rad parlamenta, ako bi se »demokrate« i socijaliste po­ služili sličnom metodom, kojom sc je svojevremeno služio opozicioni blok. Bjeljina, 13. februara. Pristaše i prijatelji u Bijeljini sakup­ ljeni na redovitoj glavnoj skupštini »J. M. O.« jednoglasno se priključuju veli­ koj protestnoj skupštini muslimana u Sarajevu povodom zuluma i nasilja, ko­ ja se izvode na našoj braći u Bilećl. Odbor »J. M. O.«. Sarajevo, 16. februara. Povodom intervjua presvij. g. reisul-tileme, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista izaslali smo g. reisul-ulemi dvojicu članova našeg uredni­ štva sa devet konkretnih pitanja. G. reisul-ulema primio je članove naše redakoije vrlo susretljivo, ali je sebi pridržao rok za odgovor, budući treba Л pi­ tanja pomno prouči«. Pitanja su pednešena pismeno te ih donosimo na dru­ gom mjestu. Ovdje nam je konstatirati da je iznešeni dio intervjua u »Glasu Naroda« potpuno tačan, ali nije potpun, jer je »Glas Naroda« ispustio >neke stavo­ ve, za koje je naročito rekao da će ih iznijeti. Obzirom na gornje činjenice mi se za sada ustežemo od svake primjed­ be, nu mormo naglasiti da se 'iz inter­ vjua ne smiju povlačiti kakve veće konzekvencije. Naročito je besmislena tvrd­ nja »Zagrebačkih Novina«, o »veoma pomirljivom stanovištu muslimana«, jer je poznato, da g. reisul-ulema ne igra nikakve političke uloge. On je to 1 sam konstatovao u svom razgo­ voru sa urednikom »Glasa Naroda«. ta izjava i na nas muslimane i opažate Li da vlada i u pogledu muslimana podu­ zima energičnije korake, daše za­ štiti njihov život i imetak od svagda­ njih napadaja? Je li Vam poznat koji slučaj, da su osjetljivije kažnje­ ni zločinci na životu i imetku muslima­ na? Kako na primjer Vašu izjavu dovo­ dite u savez sa drakonskim istu­ pom vlade proti šezdesetoricj najug­ lednijih muslimana građana i seljaka u Prijedoru, čija sc jc nevinost sudbeno dokazala? Kako znate, tamo je zatvo­ ren načelnik, muderis, imam i t. d., a u Bileći nije niko kažnjen. Izvodite li Vi iz tih činjenica kakav protumuslimanski kurs? VI. Rekoste, da se u muslimanskom ližem činovništvu kreće na bolje, pa bismo htjeli znati: je li to rečeno na te­ melju kakve statistike i je li pri tom povoljniji razmjer činovnika musli­ mana i pravoslavnih? VII. Rekoste, da ste zadovoljni sa dr­ žanjem vlade prema muslimanskim vjer­ skim službenicima. Znači li to, da ste Vi, kao vrhovni vjerski predstavnik, dobili zadovoljštinu za onaj uvrijedljivi odgovor g. predsjednika vlade na Vaše predstavke o progonima musli­ mana? Jeste li i u koliko ste uspjeli sa predstavkama, u kojima ste iznijeli ne­ pravde, koje su muslimani pretrpjeli od prevrata do danas? VIII. Rekoste, da ste izvan stranaka i da Vas najviše zanima njihov kultur­ no prosvjetni rad. Ima li to značiti da se Vi u buduće ne ćete baviti politi­ kom? Kakvo je Vaše mišljenje o cilje­ vima i metodi naprednih nacionalista oko »Budućnosti«- a kakvo o našem to­ božnjem reakcionarstvu? IX. Čuje se da ste min'stru vjera od­ govorili na pitanje o uređenju vakufske uprave u »Jugoslaviji«. Je li to tačno i biste b nas obavijesti! o smjernicama tog odgovora? Naročito nas interesira pitanje: na koji način mislite dokinuti saboKsanje i hoće li trebati rekonstrukci»a sadanjeg ulema-medžlisa? Povodom intervjua g. reisul-uleme, Izgleda da će Regent pozvati jednog od uglednih predstavnika radikalne što ga je dao uredniku »Glasa Naroda« stavili smo mu ova svoja pitanja: stranke i povjeriti mu sastav koncen­ tracione vlade i to ili ambasadora SpaI. »Glas Naroda« ne donosi obećanog kometara Vašem intervjuu, a »Zagre­ lajkovića ili bivšeg ambasadora u Pa­ bačke Novine« od 12. februara broj 21. rizu Vesnića. U novu vladu ne će ući daju mu značenje »veoma po mirni demokrate ni socialiste. Radikali će Ijivog stanovišta musi im adobiti za svoju stranku 8 lisnica, Na­ n a« prema vladi. Stoga bismo željeli rodni Klub 5, Jugoslavenski Klub 4, a znati motiv Vašeg intervjua u »Gla­ su Naroda« s obzirom na činjenicu, da osim toga će i Medakovićeva grupa do­ je taj list bilećkim događajima dao ka­ biti 1 lisnicu. Opozicioni blok se nada, rakter pljačkanja »nekoliko koza« i oda će u parlamentu osigurati kvorum sobitim obzirom na tu činjenicu, da ste i tvrdi, da će se poslanici iz Crne Gore do sada više puta uskratili intervju i okupiranih krajeva približiti njihovom tom listu. bloku. II. Sigurna je stvar, da je »Glas NaU političkim se krugovima opozicio­ rođa« zatražio intervju u nakani, da oslabi jaki dojam naše prosvjed­ nog bloka tvrdi đa predsjednik dr. Pavne skupštine, a pošto se Vi nijeste jas­ lović ne će biti i nadalje predsjednikom no iz’-av® jeste li solidarni sa našom parlamenta. rezolucijom, molimo za izjašnjenje u tom Nova bi listina po mišljenju opozicio­ pravcu. nih krugova imala biti ovakova: Mini­ III. Kao što Vam je poznato, naša borba proti »demokratsko«-soc:jalističstar predsjednik dr. S p a I a j k o v i ć, podpredsiednik dr. Korošec, ministar u- koj« vladi uperena je u g 1 a v n o m ra­ di njena sistematskog podkopavania enutrašnjih đeia dr. Velizar Janković, konomske egsistencije svih naših ministar finansija dr. Ninčić ministar staleža, naročito posjedničkog i seljač­ trgovine dr. Šurmin, ministar narodnog kog. Stoga molimo za izjašnjenje: kakvo je Vaše mišljenje o vladinom dr­ zdravlja dr. Mato Drinković, ministar žanju u ovom pogledu i je Ii u t o m za socialnu politiku Gostinčar, ministar pravcu pošlo štogod na bolje? vjera Franjo Janković, ministar šuma IV. Iz Vašeg intervjua, koliko god je i rudnika Stanko Banić, ministar vojni on stvarno porazan za vladu, -ipak se i mornarice Pesić, ministar pravde dr. može izvaditi popustljivost u Va­ Peleš. Ostale bi se Usnice imale razdi­ šem dosadaniem držaniu prema vladi, pa bismo željeli znati: da li je to. radi jeliti među ostale 3 grupe. eventualne netačnosti samog intervjua Protić je pozvan da konferiše o sa­ ili ste u istinu postali blaži u prosu­ stavu nove vlade. Vlada mišljenje, da đivanju našeg položaja? bi demokratska stranka eventualno seV. Vi rekoste, da je kod nas u pogle­ gla u prvim danima srušiti Protićev ka- ( du opće sigurnosti života i imetka kre­ nulo znatno nabolje. Odnosi li se binet (Interesantno, da se presbiro ue ВПјвбћЕ Zašto su se razbili pregovori. »Poli­ tika« javlja: Pregovori za sporazum vlade i opozicije nisu imali nikakvog Rezultata. Pregovaralo se cio dan, a kad se došlo na lična pitanja, on­ da je sve propalo. Danas će vjerovatno kabinet Davidovića podnijeti ostavku prijestolonasljedniku. Jedan interesantan demant. (Zvanično.) Povodom glasova, prema kojma su se pri razgovorima o sastavu kon­ centracionog kabineta, osjećali uticaji izvjesnih oficirskih krugova, kraljevska vlada smatra za dužnost izjaviti, da se ti uticaji ni posredno ni neposredno nisu manifestovali i da vlada, da ih je zapazila, ne bi propustila da ih najener­ gičnije suzbije. v Ko do 24, o. mj. ne po­ šalje pretplatu obustaviće mu se list �сТрана 2. Strana ПРАВДА' iz naše organizacije Skupština naše organizacije u Bjelini. U petak 13. o. mj. održana je u Bjelini kotarska skupština naše organizacije, kojoj je predsjedao sam naš omiLcK predsjednik i časni starina, muftija H. Haflz Ibrahim ef. Maglajlić. Skupština je bila vrlo brojno posjećena, a po svo­ joj formi ј toku vrlo impozantna i oz­ biljna. Pošto je iscrpljen dnevni red i popu­ njen mjesni odbor sa ljudima u koje polažemo veliku nadu za budući rad, prešlo se na opću raspravu o našim prilikama, u kojoj je učestvovalo više govornika. Jasno je iznešeno i ocrtano sve što nas tišti i boli, žigosan je rad naših vlastodržaca. te osvijetljene njihove namjere i ciljevi. Posjetiše nas i predstavnici ovdašnje radikalne stranke i — »demokratske« zajednice. Ovi jrošljodriji u nemoćnom bjesu poku­ šaše u društvu dvojice-trojice musli­ mana vrlo sumnjive prošlosti i sadaš­ njosti, da je i ometu, što im ne uspije, nego se moradoše udaljiti praćeni bur­ nim, ali pristojnim i ozbiljnim izrazima narodnog negodovanja i prezira. Bijelima ie danas jasno i bistro manifcstovala jedinstvo, iskrenost i brat­ stvo te pravu islamsku slogu, čvršću i soliđniju nego- ikada do sada. Ako ikada, to se sada smije slobodno reći, da je 99% muslimana čvrsto uz Jugosl. Musi. Organizaciju. Danas je brat bra­ tu pružio ruku pomimicu i zavjerio se raditi brat za brata, ne plašeći se nikakovih žrtava ni stradanja, a javno prezreo i žigosao svoje izdajice. Naša je skupština uzela na znanje i burno pozdravila kooperaciju našeg centralnog odbora sa Radikalnom stran­ kom i »Hrv. Zajednicom«. Skupština u Janji. U petak dne 30. januara t. g. održana je javna skupšti­ na naše organizacije u Janji. Skupština se je kretala oko Skandaloznih aprovizacioiiih prilika, te je zauzela stanovi­ šte prema neradu općinskog vijeća i oktroju općinskog teritorija. Donesena je rezolucija, koju niže donosimo, a ko­ ja je i zemaljskoj vladi poslana Tom je prilikom aklamacijom izabran mjesni odbor za Janju, u koji su došla slijede­ ća gospoda: Predsjednik g. Ali ef. Sadikovčć, pedpredsjednik g. H. Hasan Horemović, tajnik g. Abdulah ef. Gruhonjić, blagajnik g. Mehmeđbeg Aiibe- gović, revizori gg. Suljaga Skokić i Omeraga H. Imamović, odbornici gg. HaШ ef. Gjezić, Emiti ef. Aliefendić, Salih ef. Hadžić, Mustajbeg Cemerlić, Dervišbeg Aiibegović i Mula Mehmed Sprečak. Zaključak, koji je usvojen na ovoj skupštini glasi: Muslimani mjesta Janje, sakupljeni na javnoj skupštini, održanoj u petak 30. januara o. g. u svrhu izbora mjesnog odbora »J. M. O.« podsjećeni na žalosne aprovizacione prilike mjesta i na oktroj i nerad opć. vijeća, jedno­ glasno su usvojili, da se zem. vladi i sreskom načelstvu u Bijeljini pošalje slijedeća Rezolucija. Povodom nečuvenih Skandala, koje redomice počinjaju dobrovoljci pri aproviziranju našega mjesta s mononolnim životnim namirnicama, pri čemu se do­ gađa, da stanovnici mjesta nesamo do­ bivaju spomenute životne namirnice u ■manjoj količini, izmiješane s vodom i uz mnogo veću cijenu nego što je od­ ređeno, nego mnogi uopće nikako ništa ne dobivaju, kao što je to sad zadnji put bilo, skupština izrazuje svoje ogor­ čenje protiv ovakova postupka i od­ lučno traži od pozvanih, da ovim ano­ malijama stanu na kraj i da se aprovizacija preda u ruke općine, ali pod strogom narodnom kontrolom. Dobro­ voljci neka se prema zasluzi nagrade onako, kako im je obećano, a ne na ra­ čun naše sirotinje, koja u današnjim teškim vremenima jedva životari. Ovom prilikom skupština izjavljuje svoje negodovanje prema postupku sreskog načelstva u Bijeljini u postavljanju opć. vijećnika, jer je ono nakon prove-denja pravomoćnih općinskih izbora 15. juna pr. g. imenovalo opć. vijećni­ cima većinom takove ljude, koji nijesu dobili niti jednog glasa, te prema tome nemaju narodnog povjerenja, i koji su se utrpali na općinske stolice, da štite samo svoje lične interese, kao što se to vidi iz dosadanjeg njihova rada. Skup­ ština traži, pozivajući se na naredbu zem. vlade broj 134210/1-4 adi 25. jula 1919. o postavljanju općinskih vijeća, ca se ovi nametnici odmah isključe iz opć. vijeća, a da se na njihovo mjesto pos.ave ljudi, koji su izabrani na općinskim izborima 15. juna 1919. „Нјг. Deio“ o nama тибНтвттв Organ Medakovićeve grupe »dem kratskih .disidenata« posvetio nam je ovaj bratski, članak: »Ujedinjenje naše državno sada je stvarnost, ako i nije administrativno i ■ustavno još konančno uređeno, osobito što su upoprječile nezdrave ambicije »jedinospasavajućih« naših novopečenih i nedopečenih »demokrata«, koji zdrave organe našega naroda navijaju na svo­ je umišljene kalupe. Zaboravlja se pri tom kalupljenju na raznolikost našega narodnoga organiz­ ma, koji je živo biće, a nastalo od živo­ ga bića prošlosti naše. Takav dio živo- ga našega narodnoga bića jest naš mustuiar?. ki elemenat. U Bosni i Herce­ govini on je drugi po broju, čiste naše krvi, gotovo sav potomak otpornih bo­ gumila, a u svojim višim slojevima koijenovići starih bosanskih narodnih velmoža i plemića. Vojevali su ti »Turci« s nama, ali naše narodne pjesme, taj amanet naše kulture, pokazuju, koliko viteški kršćanski borac poštuje viteštvo islamskih junaka, obojima na diku. Vo­ jevali su oni za svoga »cara«, ali su se znali i junački oduprijeti i, prohtjevi­ ma osmaiilijske Visoke Porte, da ne vodi taj naš narodni elemenat u opću A. Hifzi Bielevac: Rene Logotetides. (30) U te misli mlade djevojke unosila je njezina prijateljica neprimjetivo svoj prosvjed ničim ne obrazložen, koji je bunio Sabihu. U te tajne i sakri­ vene misli uvlačila se jedna teška misao, da Haki ne opaža promjene na njoj i da njegovo oko još uvijek leti za prkosnom lletoni, koja mu se ruga. No i sama Ifeta znala je nekad uzeti Dindarove kajde i sama kod kuće prebirati po njima, da nađe ono o čemu on toliko govori — nostalgiju... Jedne večeri svirala je u užem obiteljskom kru­ gu jednu Dindarevu kompoziciju. Kako je Ifet sje­ dila za pijaninom nasuprot ocu Abdurahmanpaši, opazi suze u njegovim očima. Paša je izvadio ma­ ramicu i otro oči, naslonio se na ruku i zagledao se u kćer. Ifeta je motrila preko nota oca i bilo joj čudnovato, da paša plače. Suza za suzom tekle su niz staračko njegovo lice. Ifeti postane teško gledati oca, prestane naglo; skoči ocu i počne ga ljubiti; »Babadim, babadim ... Šta ti je?« Prisutni se začuđeno zgledaju i opazivivši, da paša plače stanu navaljivati na nj sa stotinu pitanja. — Nastavi Ifet! . . . Sviraj tu pjesmu do kraja... Iz nje ne'to ide srcu i budi uspomene. . . U njezi­ nim zvucima čujem ranu mladost i gledam ravnu rrtomaiisku centralizaciju. A sada, kad jo islamski dio našega naroda ušao u naše državno i narodno jedinstvo, bez rezerve, i kad može služiti ele­ mentom redaj solidnosti, koje nam toliko treba, struja našega tobož■njega »demokratima« kao da hoće stvoriti novoga očajnika usred teških naših prilika. Mnogim muslimanima nije siguran ni Imutak ni život — reis-ul-islam ih upu­ ćuje na strpljivost — zemljišni posjed­ nici muslimanski, po tobožnjoj našoj agrarnoj reformi, i njihove porodice po­ činju sirotovati i prodavati svoje porodične amanete, da se pre­ hrane, a sve to bez ikakve koristi kr­ šćanske ili kmetske. Što je »demokrati­ ma« do 600.000 naših čistokrvnih suna­ rodnjaka islamskih u Bosni i Hercego­ vini! A zaboravljaju, da dirajući nepra­ vedno u njih, diraju i još u one tisuće naših državljana Arbanasa u Staroj Sr­ biji, koji su većinom srpskog .porijekla, pa su se od nevolje ili prkosa poarnautib; diraju time i ti one tisuće ostalih muslimana u Makedoniji, koji nisu naše krvi, ali ih vjera veže s našim bosansko-hercegovačkim • -чИтапГта. Ne vine rtaši »demokrati« kako silni britanski Imperij, radi svojih tnitslintajia u Indiji, vrlo oprezno hoće da postupa s osmanskim carstvom, a ne misle, da bi bratsko i pravo državničko držanje naše prema našoj jedir.okrvnoj braći musljmanskoj širom otvorilo srca našoj državnoj i narodnoj misli. Mi današnji ljudi, novorođene! novomu dana jedin­ stva, slobode i demokracije, hoćemo da ne bude više kravava spomena brat­ skomu klanju, makar je omaglica ratnih godina koješta iskvarila. Mi hoćemo, da se svaki Srbin i Hrvat i Slovenac m ož e kao brat nalaziti u zajedničko! očinskoj kući, da svaki nas uživa za­ štitu ustava i zakona, da bratski i vesela srca surađuju na uklanjanju velikih teškoća, na koje svi mi nailazi­ mo u novoj našoj zajedničkoj državi, pa da se istinski osjećamo jedno. Toj jednoti ima da svaka vjera, sva­ ka historijska prošlost, svaka pokrajin­ ska i plemenska osobina -doprinese, što je njezino najbolje, a ovo najbolje tre­ ba d a j e n a m a s v i m a milo! sveto. Tko će da poreče, da i u na­ ših muslimana ima nešto osobito, d ob r o i p 1 e m e n i to, što će poslužiti općoj sreći ujedinjenoga naroda naše­ ga? U čemu je uzrok krize najjasnije se vidi iz zapisnika o prego­ vorima izaslanika vlade i opozicionog bloka, koji su vodeni 8. i 9. o. nij. Kao što je poznato, te su pregovore ispred vlade vodili: Svetozar Pribićević, Dr. Palaček i K. L. Timotijević, dočim su opozicioni blok predstavljali Dr. Korošec, Joca P. Jovauović i Dr. Drinković. Mi te zapisnike donosimo u cijelosti. Prvi zapisnik o sjednici od 8. februara glasi: »Od strane vlade i grupa na koje se ona naslanja bili su gg. Sv. Pribićević, dr. Palaček i K. L. Timotijević. Od stra­ ne Parlamentarne Zajednice bili su gg. Joca P. Jovanović, dr. Korošec i M. Drinković. 1. Predstavnici vlade i njezinih gru­ pa predlažu: Da se obrazuje koncentra­ ciona vlada t. j. da opozicija ude u sa­ dašnju vladu; da se sazovu sjednice odloženog parlamenta, koji bi u jednom kratkom roku (dvije do tri nedjelje) do­ nio izborni zakon za Konstituantu, a za lim se parlamenat odmah raspu­ stio i naredili izbori za Ustavotvornu Skupštinu, da donese Ustav zemaljski. Ne bi se protivili da odbor za izradu nacrta Ustava bude biran od parla­ menta, ma da nalaze da to ne mora biti. Prema tome b'i vlada bila jedino Iz­ borna vlada, sa ciljem da se odmah iza­ đe na izbore za Konstituantu. Sadanii parlamenat ne bi po tome sporazumu mogao ništa više raditi osim jedino izbornog zakona. Ako bi se sa­ dašnji parlamenat upustio i u druga pi­ tanja, tih je toliko, da bi se rad ovog parlamenta produžio na šteta zemlje, koja još svoje ustavno pitanje nije rije­ šila. Ako bi se ovi predloži primio, vlada bi se imala rekonstruisati. Zadržavaju pravo, da potaknu pitanje o popuni is­ pražnjenih političkih mandata. Anatoliju, tamo od Trabolozi-garba prema gjurđistanu ove“ ... Ifet je skočila opet pijaninu i svršila pjesmu do kraja. Na to jo paša upitao: »Čija je to pjesma?« — Dindar Hakina« odgovori Ifet. »A je li kuzum*) Dindar u Carigradu? — Jest babadim ... Ja ga poznajem« odgovori Ifet, veseleći se da može zadovoljiti oca. »Poruči rnu, da bih ga želio viditi, kada on umiie tako doći blizu duši — blizu jednom starcu, koji je bliže grobu nego životu"... , ifeta obeća i razgovor se povede o Dindaru. Ifeta je ispričala što je znala o njemu i o nje­ govim mislima, kako treba da se narod odgaja ne kao Osmanlija nego kao »Turčin«, »turanlija«, jer narod, korijen je turanski, a Osmanlije su nastali po Osmanu, prvom vladaru iz ove vladajuće kuće i po nazoru Dindarevu ne možemo se ponositi t!m imenom. Ono znači slavu, ali je ta slava stečena otimanjem i ugnjetavanjem drugih naroda i oduzi­ manjem njihove slobode. To se ime mora odbaciti i stoga što nosi u sebi simbol — sinonim moći i apsolutizma. Dok je ovo Ifet tumačila prisutnim pašaje pozorno slušao. I ostali su se primakll Ifeti da bolje čuju, ili da ona. ne mora glasno govoriti, e da ne bi tko čuo, jer i u duvara imaju uši. »Dindar Haki, nastavi Ifet tiho — ima veze i •) Janje, mio naziv. I poj 122 Broj PRAVDA' II. Predstavnici parlamentarne zajed­ nice stoje na gledištu: da inleresi zem­ lje zahtijevaju da se što prije izađe iz ove privremenosti i za to traže: 1. Da novi režim bude parlamen­ taran t. j. da se odmah sazove Privremeno Narodno Predstavništvo sa glavnim zadatkom, da riješi i iz- glasa izborni zakon za nove izbore za Konstituantu i da izabere Ustavotvorni Odbor, koji će izraditi nacrt novog Ustava. 2. Dok se taj posao ne svrši Privre­ meno Naredno Predstavništvo račiće ■sve one poslove koji se kao potrebni nađu kao: državni budžet (dvanaestine i krediti); ratifikacija ugovora; rektliikacija opštinskih uredaba u Hrvatskoj i Slavoniji u duh u s amoupravc i sve što garantuje slobodu izbora: o Narodnoj Banci i sve tekuće poslove, u koliko to vrijeme bude dozvolilo. 3. Cim se svrši izborni zakon i na- ' eri Ustava, odmah raspisali iz­ bore za Konstituantu ne raspuštajući sadašnji Privremeni Parlamenat, obzi­ rom na sporazum koji je prilikom pro­ glasa ujedinjenja postignut. 4. Alco bi se došlo do sporazuma, traže novu sporazumnu vladu sa pred­ sjednikom iz Parlamentarne Zajedn.ce. Odluku o ovim pitanjima donijeće od­ nosne grupe. Druga sjednica zakazana za sutra u II čas. prije podne. Drugi zapisnik o sjednici od 9. februara glasi: I. Delagati vlade izjavljuju da ostaju pri jučeranjem gledištu sa izmjenama: 1. da se osim izbornog zakona u Pri­ vremenom Narodnom Predstavništvu riješe ј izglasaju još samo budžetske dvanaestine sa ograničenom de­ batom iz grupa koje bi sklopile spo­ razum. tako da se od svake mogu dati izjave preko jednog govornika; ovde i na strani i to s vrlo uplivnim muževima. Naš poklisar u Petrogradn Ekrembey i Salihpaša u Bukureštu imaju veze s mladoturcima u Evropi. Oni su posrednici između ovih u Carigradu« . .. Oni će da obore sultana«. . . Kad je Ifet izgovorila ove riječi paša se promi­ jeni u licu i pogleda prisutne. Pogledali se svi, na­ stao muk, dug i neobjašnjen, a onda paša upita: »Kuzum, kako ti to sve znaš?« Pa o tom se vječito govori u Akifbey-ovu konaku« odgovori Ifeta iznenađena očevim pitanjem. »Znaš li ti Ifet, — poče paša ozbiljno — da se za ovo ubija, vješa i šalje na robiju?« — Za žto?« upita ravnodušno Ifeta. »Jer je to razvratan rad protiv uzvišene osobe našeg padišaha i protiv zakona — odgovori paša. — Ali,« poče Ifet — ja ne razumijem zašto se sultan boji pravde — naroda« . . . Paša ušuti, pa nakon nekoliko časova odgovori: „Kuzum, nije tako. . . Za sve ovo kriva je Evropa. Svi prisutni potvrde pašine riječi. Nastala opet šutnja, koju niko nije smio preJcinuti. Uzeo ih strah i pred pomisli, da se ne će doznati što se je vešeras u Abdurahmanpašinu ko­ naku govorilo — jer nisu bili sigurni ni među so­ bom . . . lleta priđe pijaninu i odsvira Dindarovu kom­ poziciju »Slobodi«, kao ustuk strahu, koji Je za­ vladao prisutnim od bojazni pred Jildizom. (Nastaviće se). �PRAVDA Број 121 Broj pristaju da se prije izbora utvrde između grupa koje bi ušle u vladu samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako Cjelokupan nacrt ne bi bio gotov u onom roku koji bi se ugovorio za pri­ manje izbornog zakona. II. Delegat! parlamentarne zajednice na gornju izjavu delegata vlade izjav­ ljuju da ne mogu te uslove primiti. A sa svoje strane dopunjuju jučeranje -iz­ jave sa ovim koncesijama: 1. Parlamentarna Zajednica nastojavaće — i očekuje isto odi vladinih strana’ca — da se izborni red i nacrt Usta­ va što prije riješi, kako bi se iz­ bori za Ustavotvornu Skupštinu mogli odmah raspisati. Ona se obavezuje sa svoje strane izrađuju izbornog zakona svem žurbom pospješiti. 2. Privremeno Narodno Predstavni­ štvo se odlaže čim se raspišu izbori za Konstituantu i smatraće se raspušte­ nim ako se Konstituanta sastane. III. Obe srane izjavljuju da je pitanje o sastavu vlade bespredmetno, pošto se u gornjim pitanjima nisu saglasili. leđna hrašura ib.— Ovih je dana pod naslovom: »Bsahhul akzije fi lubsil kalan-suvetin nasranijje« izašla brošura od 40 stra­ nica, koja se bavi pitanjem nošenja še­ šira a napisao ju je naš uvaženi fakir g. Sejfulah ef. Prohić, profesor šer. suci, škole u Sarajevu. Brošura je napisana na arapskom jeziku, ali ima i dodatak, u kojem su na našem jeziku donesem glavni zaključci, pa se s njom može svak poslužiti. Interesantno je da pisac u ovom pita­ nju zauzima sasvim protivno stanoviš­ te od onoga, što ga je zauzeo presvCj. g. reisul-ulema u poznatom svom otpi­ su na ministarstvo vjera. Dok g, reisululema ovo pitanje rješava u pozitiv­ nom smislu i dozvoljava nošenje šeši­ ra, dotle se g. Prohić postavlja na pot­ puno negativno stanovište i nesamo da to -ne dozvoljava, nego čak veli da jo nošenje šešira — kju.fr. Mi naravno ne ćemo ulaziti u prosuđivanje ovog spora, nu naglašavamo potrebu njego­ va p r e č i š ć e n j a tim pi ije, što je u samoj brošuri donešen kratak »takriz« g. rcisul-uleme, koji u pitanje unosi ne­ ku zabunu. Nepojmljivo je naime, da se u tom »takrizu« priznaje, da je brošu­ ra saglasna sa stanovištem prvih u č en j a k a,-dočim je u otpi­ su na ministarstvo vjera rečeno, da po »izvorima Islama nije označena nikakova kapa, koja' bi isključivo za musli­ mane vrijedila, a isto tako nije za­ branjeno nositi kapu sa strehom-,. Na temelju čega je onda »sulehaiselef« d : ao do svog zaključka o hurmetu i kjufru? To je pitanje koje čeka svoj odgovor i na koje valja obrazloženo odgovoriti tim prije, što je autor brošu­ re dodao i svoju primjedbu na reisul■ ulemin »takriz« j stavio ga —u pitanje. Ovom prilikom valja nam staviti ,i jednu primjedbu na adresu ulema-medžlisa i -muftijai U članku »Kape za musli­ mane u vojsci«, što ga je u 67. broju našeg lista napisao jedan naš -uvaženi 'stručnjak pozvan je ulema-medžlis da «e izjasni i ujedno je na temelju citata iz aut. štatuta jasno utvrđeno, da g. reisul-ulema nema -prava ni konpetencije za riješenje ovog pitana. Ove su pri­ mjedbe ostale bez učinka, pa ih ponov­ no 'napominjemo sa zahtjevom, da se Izjasne kako članovi ulema-medžlisa, ta­ ko i muftije, a vala i ostala naša ulema. Brošura se može dobiti kod H. Ahmedage Kujundžije u Sarajevu (Bravadžiluk) a cijena joj je s pouzećem 1 krune. Oko „Gajreta“ Jedno zaboravljeno riješenje. (Na adresu polic. direkcije.) х . U 14. broju, »Pravde« donesosmo je­ dno saopštenje »Gajretova« glavnog »odbora« u kojem se veli: »U redovitoj »Gajretovoj« skupštini, koča će se s azvati u m j e s e c u j u 1 u 1920. (§ 44) izabraće se 5 odbornika i 5 odborntčkih zamjenika (§ 19.)« Mi se ne ču-dimo trijeznom Hodžiću što je zapao u ovaku zabludi;; ta on često pada, pa zašto sc ne bi i ovdje okliznuo? Ali se ■janlijno Šukrl ef. Kurtoviću i njegovu ^M^dštabu bez vojske, kako su oni -oakii zabludu i ilopu- štiti g. Tafri, da se blamira na ovako grozan način. Jadni ovaj odbor upustio se je naime u jedno mudro objašnjenje i veli: Po § 17. i 44. društveit.h pravila glavni odbor bira redovita glavna skupština. Ti paragrafi sa § 19. zajamčuju društvu stabhitet i kontinuitet u radu. Pred nji­ ma se je morala zaustaviti i tuđinska vlada« itd. Kako se vidi, glavni policij­ ski odbor zaboravlja — ili hoće da dru­ gi zaborave —- policijski berat od 21. septembra 1919. broj 494. prez., -koji je upravljen g. Hasanu Hoiđž,ću, na skup­ štini »Gajreta« izabranom privremenom predsjedniku. U tom se dekretu veli i ovo: Kiako je pak u spor«' pitanje, da li su svi, koji su izglasali novi od­ bor, imali po § 13. društv. pravila pra­ vo glasa, novom odboru priznaje se sa­ mo privremeni značaj, te će novi od­ bor imati u prvom redu zadaću, da u roku od šest.mjeseci sazove redovn u glavnu društven).! skupštinu, koja će imati da izabere odbor i na kojoj će moći sudjelovati samo oni, glede čijih članskih -prava ne bude moglo biti nikakve sumnje.« To je orno na bijelu, pa nas Intere­ sira znati: je li policajna direkcija upo­ zorila svoj »glavni« odbor na prekora­ čenje svog ovlaštenja. Ako jest, moli­ mo za obavještenje javnosti o rezultatu tog upozorenja. Ako nije, ondb-.tražimo da to odmah učini 1 da ujedno stavi odboru rok za saziv redovite s k u p š t i n e, kako se ne bi desilo da se prekorači rok njegova privremenog ovlaštenja. Još jednu stvar imamo napomenuti. Čujemo sa obaviještene strane, da po­ stoji nepisani, zaključak glav­ nog -potajnog odbora u »Gajretu«, pre­ ma kojemu novi povjerenici imaju pri­ manje novih članova podnijeti na cen­ zuru tom odboru. Tendencija je jasna, pa tražimo da se obavi revizija knjige članova i da se ustanovi: ko sve ima pravo glasa prema sadanjem stanju upisa. Mi na primjer čujemo, da u knji&ama vlada potpuni herdžu-merdž i da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Možda je ova informacija i netačna, ali je sva­ kako u interesu policije, kao mandato­ ra, da se nadviri nad rad svog odbora. Mislimo, da je ovo dosta, pa za ovaj pul završujemo uz napomenu, da ćen;o za prekoračenje gore Citiranog oalaštenja činiti odgovornim nesr.mo na­ metnuti odbor, nego i policainu direk­ ciju, koja je društvu nametnula g. ilo■džića i drugove. Ovim njesmo htjeli reći da odobra­ vamo miješanje vlasti u pitanje »Gajreta«, nu idemo ovim puteni iz razloga, što usprkos našeg protesta ne bijasmo u stanju omesti ovaj komesarijat u »Gajretu«. Haračlije. Mi smo u više mahova imali povoda, da prosvjedujemo proti haračenju tako zvanih »dobrovoljaca« i da upremo u konkretne primjere njihovih nasilja, što ih čine na očigled vlasti, a često puta i uz njenu asistenciju. Mostarska »Na­ rodna Sloboda« također je donijela ne­ koliko članaka proti ovim nasiljima, pa nalazinto za shodno da prenesemo njen jedan članak, koji vrlo zgodno ilustrira bezglavost i skrajnju pristranost naših vlasti kad se radi o tom, da se pod kojom bilo finmom podupre ekonomska supremacija izvjesnog elementa. Prika­ zujući »Skandalozne stvari«, koj e se odigravaju pri oduzimanju »erarskili« ko­ nja veli »Nar. Sloboda«: »Temeljni je uslov dijeljenja konja dobrovoljcima, da oni sa ovim konjima obrade Svoja polja, jer su u svo­ jim jadikovkama naveli, da nemadti s čime polja obraditi, a da neki Ijeidi imaju i previše erarnih konja. Mi posve si­ gurno tvrdimo, da se događaju kod di­ jeljenja konja ove zlouporabe: 1. Konji se daju i onima dobrovoljci­ ma, koji ni pedlja zemlje nemaju, koji konje nemaju ni za što svezati, a kamo li hraniti, đočim sc konji oduzimaju oninja, koji imadu zemlju, a nemaju n i k o nj a ni vola. 2. Pravilo je, da se erarni 'konji n e smiju prodati, jer ih dotičnici do­ bivaju lih za obradu zemlje. Mi tvrdi­ mo, da dobrovoljci oduzete konje pro­ daju i novce ža njih primaju. 3. Dobrovoljci u mnogo slučajeva na­ mjesto konja oduzmu kravu ili vola Hi pako novce. 4. Kod davanja doznačnica za konje ЛРАВДА* ne -pazi se, da li je dotični uopće bio borac, dapače dobivaju konje i oni, koji su se iza prevrata javili na par mjese­ ci u dobrovoljce, a koji se uopće ne bi smjeli uzimati u obzir, jer oni zato ne služe rezerve. Za to bi trebali, da i oni svi drugi, koji su svoju rezervnu dužnost izslužili, dobiju konje. 5. .Mnogi dobrovoljni prodaju -konje za visoke svote (od 7 do 9 biljar da kruna) pa se izgovaraju, da su im ti konji krepali ili u-kradenii, radi čega bez ikakve istrage dobivaju novoga konja. To oni javno čine i govore. ć. Dobrovoljci hodaju po selima s a puškama, pa gdje vide dobroga ko­ nta, za kojega makar -neko veli, da је' егагпв, dobivaju na nj doznaku. Ima slučajeva, grilje su faktično vlastite ko­ nje odveli. 7. Trgovina sa ovim konjima vrši se nesmetano, što još više stvara ružnu pohlepu za dobitkom. 8. Toj pohlepi pogoduje još više i to, što je innogo dobrovoljaca dobilo go­ tove litografirane doznake sa svima potpisima i muhurom, tako, da dotičnik treba samo svoje ime (ili ii tuđe) i pot­ pis onoga kod koga je konj, napisati, pa je stvar valjana i žandari moraju na temelju te doznake uredovati Ovakovih neispunjenih doznačnica imadu pojedini dobrovoljci po 3—4 koma­ da, pa mogu komotno i toliko konja dobiti, premda bi imali pravo samo na jednoga. 9. Dobrovoljci isprežu konje i ispod fijakera, pa konje odvedu a fijaker oStavljaju na cesti. Češće se vodi malo računa, da li je konj erami. 10. Sam predsjednik sreskog -odbora u Stoou Mihojević, upućuje dobrovolj­ ce, da sebi proberu konja, gdje Itcće — bez »kakvih skrupula. 11. Dobrovoljci javno u kafani ispunjavaju prazne doznaćnice na konje, pri čemu se naravno ne pazi, da li idbtičnik time dobiva drugog ili trećeg konja. To narod silno ogorčava. 12. Pošto oblasti nemaju prava kontrolirati sreski odbor dobrovo­ ljaca i odnosne dozna&iice, to se lako događa, da -neki u jednom selu pod ovim imenom, u drugom selu pod onim imenom i tako dalje, dobivaju kon.e, jer -oni ove doznake po oblasnoj naredbi ne ostavljaju kod seljaka, nego ih odnose sa sobom.. Seljaci su silno ogorčeni radi ovih skandala, pa ih samo umirivanje stari­ jih i inteligentnijih ljudi suzdržava, da krv ne pane. Zemlja će ostati neobra­ đena, radne sile nalaze se u vojsci, a seljak zdvaja. Kad bi s ovim oduzetim konjima dobrovoljci uistinu obrađivali polja, lakše bi bilo podnositi, no kad se sa ovom krvavom mukom tjera sramotna i kažnjiva trgovina, p a j o š k tomu javno, izazivnim načinom, onda nam staje pamet i pitamo se, ku­ da to vodi? Riječ ima naša Hrv. Pučka Stranka, da najenergičnije protestira protiv ovo­ ga, a gospodu upravnike energično po­ zivamo, da ovom zlu stanu na kraj, jer je narod ogorčen. Gospođo, vodite ra-. čuna o siromašnom iscrpljenom seljaku. Politički pregled Držanje demokratske zajednice. Rpograd, 15. februara. »Tribuna« pi­ še: Pošto je Njegovo Visočanstvo re­ gent Aleksandar nije odobrio, da potpi­ še ukaz o raspustu, parlamenta, Davidovićeva je vlada podnijela ostavku. Još se ne zna, ko će sastaviti novu vla- [ du. Spominju se Pašić i Vestišć kao j kandidati za predsjedništvo nove vlade ■ koja treba da bude koncentraciona ili vlada šire koalicije. DavMović ne može uzeti učešća u novoj vladi. Pribićević traži da i dalje ostane ministar unutraš­ njih djela, Kriza uzima pravac za us- i postavu parlamentarne vlade, koja ima I da riješi izborni zakon i omogući izbor ; poslanika. Nema konvencije sa Francuskom. ] Presbiro javlja zvanično: Rimski list i »Idea Nazionale« donio je prije krat- .l kog vremena vijest, da je između našeg kraljevstva i Francuske postignut spo- : razum o vojnom savezu. Sa mjerodav- i ne strane ovlašteni smo da izjavimo, ’ da je ta vijest ^menutiog rimskog. Teta i potpuno neistinita. Savczenlcl nisu našoj vladi dostavili drugi dio londonskog ugovora, jer se navodno nas ne tiče. Bugarska izazivanja. Radi silnih po­ groma Bugara u Caribrodu i okolici. Strana 3 Страка naša je vlada predala saveznicima no­ tu, u kojoj veli da će biti primorana okupirati Ćaribrod i okolinu. Jalove fotografije. Zadarske novine donose iz Rima, da je talijanski propa­ gandista za aneksiju Dalmacije, GiuHo Parisio, bio primljen u audijenciju od kralja, kojemu je predao album foto­ grafija dalmatinskih predjela. U čitvoj je Bugarskoj nastupio gene­ ralni štrajk, te je željeznički promet obustavljen. Zagonetno držanje Amerike. Poslan­ stvo Sjedinjenih Država u Parizu obja­ vilo je ovu notu: Ambasador Sjedinje­ nih Država ne će prisustvovati nijed­ noj sjednei savjeta društva naroda, niti konferenciji prvih ministara, koja če se ■adiržati u Londonu. Ovo če držanje promijeniti samo u slučaju, da dobije naročite instrukcije svoje vlade. Predsjednik Nitti proputaovao je za London ne zaustavljajući se u Parizu. Vcnizelos je otputovao preko Pariza u London. Savjet lige naroda započeo le u sri­ jedu u sali slika u palati Saint-James svoje drugo zasijedanje. Prva je sjed­ nica bila čisto formalne naravi i Boupgeois je čitao raspored točaka za ras­ pravljanje: 1. neka pitanja u vezi sa ulaskom Švaicarske u ligu naroda; 2. -raspored poslova i način sjednica sa­ vjeta; 3. saarski bazen; 4. imenovanje visokoga komesara za slobodni grad Gdansko; 5. organizacija međunarod­ nog visokog suda; б. tranzitne luke, plovljenje po rijekama i željeznice u koliko spadaju u djelokrug fige naroda; 7. konstitucija međunarodnog tijela za ispitivanje problema; 8. poljske manji­ ne i pitanje garantije lige naroda. Madžarska narodna skupština sasta­ ne se danas. Madžarska delegacija izručila je u četvrtak poslije podne tajništvu konfe­ rencije dugu notu, kojoj je dodana mno­ žina dokumenata. Delegacija tvrdi đa svakako treba sačuvati granice lusto■rijske Ugarske i traži plebiscit i zaštitu -manjina u Erdelju. Kako je poznato, Madžari ne poštuju odluke mirovne kon­ ferencije, te se ni njihove odluke ne će -primati na znanje. Let! i boljševici sklopili su primirje. Ugovor o miru sa Njemačkom nalase u štampi, te će za koji dan izaći. Objava o zamjeni novčanica. Zamj*na krunskih novčanica za nove krunskodnarske novčanice započeće u Bosmi i Hercegovini 16. februara o. g. i traje do uključivo 15. marta o. g. Za sada će se zamjenjivati samo nov­ čanice od 1.(100, 100, 50 i 20 K, dočim novčanice od 10, 2 i 1 K ostaju i nadalje u prometu, ako su propisano markirane odnosno žigosane. Pošto če se zasada izdavati samo veće novčanice od 1.000 dinara Ili 4.000 kruna, odnosno od 100 dinara ili 400 K, poziva se pučanstvo, da na zamjenu donosi samo veće okrugle sume, koje je moguće zamijeniti u nove novčanice, dakle sume djeljive sa 400. U pomanj­ kanju mogu se donijeti i manje novčarniče, da se time dobije ona okrugla su­ ma, koju je moguće zamijeniti t. j. dtelive sa 400. Zamjenu će vršiti u Sarajevu: Ze­ maljska blagajnica: b.-h. ured poštan­ ske štedionice i porezni ured, a u pro­ vinciji vršiće zamjenu svi porezni ured-i. Merhum Salih Šahinaglć. 10. februar donio je tugu i žalost kako porodici, tako i drugovima i poznanicima našeg neprežaljenog Salke. Još kao srednjo­ školac isticao se je u svim omladinskim pokretima, što je urodilo time da ga je prilikom protumađarskih demonstraci­ ja 1910. teško ranilo policijsko .ane. Slovo je kao inteligentan omladinac, solidna vaspitanja i velike osobne fino­ će koja mu je svagdje simpatije pribav­ ljala. Prošle je godine u Zagrebu apsolvirao i položio zadnji državni ispit. Prošle geldine pri osnutku »JugosL orni. lige«, na univerzi- izabraše ga dru­ govi njenim prvim predsjednikom, čim su dokumentirali svote simpatije i javno dokazali, koliko cijene njegovu ličnu sposobnost. Tim više se mora dojmiti njegova smrt svakog onog ko ga pozna, što ga pokosi na pragu pri ulasku u javni ži­ vot, gdje bi se nesumnjivo razvio u �Фој 121 „ПРАВДА* — „PRAVn£ 4. Srana vrsna pravnika i solidna radenika za dobro svog naroda. Uzoran žandarski narednik. Hvale nam se seljaci iz Sokoca (kot. Rogati­ ca), da se nj.liov zadarski komandant g. Đuro Pupovac vrlo brine za njihove interese i da drži uzoran red u tamoš­ njoj okolici. Njegovom zaslugom u selu se ne događaju nikakvi napadaji, a isto je tako ušao u trag svemu pokradenom im malu. Mole nas, da to istaknemo kao njihovu zahvalu g. Pupovcu, što mi i činimo, jer se radi o rijetkom slučaju, da neko ne cvili na zulume »narodnih« službenika. U Novom Sadu su se pronašle falsifikovane markice na hiljađarkama, koje su od prvih malo duže i otvorenije. Falzifikatori su — utekli. F. TlBfEBliacft Uprava državnog monopola odlučila je povisiti proizvodnju duhana na 10 mi­ lijuna kilograma. U tu će se svrhu dali ttuhanarjma dodatak na skupoću i druge povlastice. Veselite se gospodo Koštici. Biće ćelepira i u budućoj gcami. Samo naprjet£ uvoz i izvoz ћвш. tRhničhih fl* »ii--- <-----------4^11» Jct .j'5 Gospodarstvo Ministarstvo finansija, kako javlja »Polit.ka«, poslalo je u subotu u sve krajeve preko Save i Dunava kurire sa krimsko-dinarskim novčanicama, kako bi u nedjelju počela zamjena. Ovaj mah poslala je jedna milijarda i dvjesta milijona. ZaZšto gladujemo? Ministarski je sa­ vjet dopustio da se u Austriju i Mađar­ sku uvede hrana, koja je bila ranije ku­ pljena, no dozvola će se odmah opoz­ vati, budu li ove države pokušale uzne­ mirivati našu granicu. Tako je kad upravljaju slijepci, koji ne znaju za patnje našeg gladnog na­ roda. 1 još se neko čudi, kad gladni svijet prosvjeduje proti skupoći! .јЧ>, JIa™. _ Ј1>_Ј • Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za 11 cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, lakova bi,Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, g!?"ber spli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. — <5-^' <—у. (5јУ' ---- I јУ— J aAiob- I— . јлј^ Bini Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. mašta 1920. Anna Stejskal, Bih ć. 000900000^000 Sira Travničkog! Via ićH Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 3000000000000 (jl i IJ H OGLAS 8 " H ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. Alećković u Travniku, treba peroj vođu. 19, 1—7 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upishike svojih dionica na honstituirajuću glavnu skupštinu ' ! PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim Senatskog suda soba broj 2. na 23. ’ DNEVNIM REDOM: februara u ponedjeljak u 10 sati i to: Fabrika kemijskih produkata. Do­ kuće broj 25. na ćošku Talirević skora će se na Dunavu otvotit velika 1. Uvjerenje, da Je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. i Careva ulica. — '/io kuće u Talire­ t/o iiica kemijski.! produkata društva 2. Uglava pravila. vić ulici broj 1. »Košuto:«. 3. Zaključak o konstituiranju dru štva. 4. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Naši grobari. »Beogradski Dnevnik« UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku 5. Podjelenjc apsoluterija privremenom osnivačkom odboru; javlja: Jučer je nekoliko šlepova punih ženskoga krojenja i šivanja. Prima i 6. Eventualije. žita otišlo u Beč za prehranu tamošnjeg na izradu lina odijela za gospođe. — Odbor osnivača stanovništva. Našim je grobarima nemoguće utuviti Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz u glavu, da naš narod gladuje i da je Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ preči, od Nijemaca. sandra br. 2. Muslimanske privredne banke d. đ. u Eračanici. Poruke uredništva. Н. 0. Devetaković, Skoplje. Ni jednog od Vafea tri članka nijesmo dobili. A da ih i dobismo, ne bismo ih štampali. Obratite se Vi ва adresu, na koju se je obratio g. DerviSbeg Ljubović. „I’ravda“ je narodni organ. TrešBljali Neprijatelji naše zemlje drže posljednjih dana konferencije u Rimu, Trstu, Pešti i Sofi­ ji, na kojima raspravljaju, kako bi ве najlakše mogao da stvori nered i razdor u našem naro­ du, da bi ве inostraustvo o tome izvijestilo i ove nerede iskoristilo za sebe. To je javio presbiro uoči smrti Prib ćevićeve Vlade, pa to donosimo kao opomenu svima „demok at*kim“ izvozničarima, jer bi ib gubi­ tak jasala mogao baciti u nneznan“, pa da zaurliču. Mir, g-fpodo! OGLASli У .PRAVDI4! о d ■P: imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda* list u na- B čitahu svi p interesu je g svakom trgovcu (zvjeradi) lisica, kune ? 1 ј a č i o»ića. ? Ceva i t. d. k u p li j e ciisne veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). & Brzojavi: FELARIA, da oglašuje u „Р r a v d i“ g Telefon 55 188 i®! ast Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno isplaćena dioničarska X 53^090. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve b nkovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovarat »redat*: M. S*dink* iuarda 1). � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef488de97fd916a39be8133074ebec1b.pdf 91f7a97e429a396b8b17bfea55f2133b PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđuiB pedahcioni с^ђаг. Pret lata godišnje80kru­ na, na pola godine 40kruпа. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 18 (123) Sarajevo, četvrtak 19. februara 1920. (28. džumadil-evvela 1338.) Predstavka. Centralni odbor udruženja zemljopo­ sjednika za B. i H. uputo je nadležnim ministrima ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je od najslavnijih temelja društvenog i dr­ žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ turni napredak ljudske zajednice. Što god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za rar dom i tim je sigurniji i veći napredak kulture i civilizacije. Svaka vlada, koja želi mir, red i kulturni napredak u dr­ žavi, treba da štiti nepovredljivost vla­ sništva. Naša vlada postupa sa nama zemljo­ posjednicima kao da ne pripadamo jed­ noj civilizovanoj državi i kao da smo ..asvim bespravni. Ima već viiše od golidiie, kako nam je nezakonitim putem oduzela svu zemlju pod kmetirna, a ni­ je nam do sada za nju platila nikakve oštete. Vlada se je obvezala, da će nam •platiti hak za 1918. g. i da će nam pod­ mirivati dalji prihod od oduzete nam kmetovske zemlje sve dotlen, dok ne dobijemo za nju oštetu. Usprkos ove obveze vlada nam nije isplatila hak za 1918. g. Isto tako nam vlada nije podmirila hak za 1919. g., premda bi nam se isti morao u jesen prošle godine naknaditi, jer je tada do­ spio. Vlada je doduše dozvolila preduj:nove na račun privremene rente 1919. g. i za tu svrhu odredila 12 milijuna kruna. Nu sa ovako malim iznosom i sa ovako m saća kom nije bijednim posjednicima ništa pomoženo. Usljed toga posjednici, koji nemaju slobodnog posjeda, v ećinoni su sa­ svim propali. Isprodavati su naj­ nužnije pokućstvo, ženski nakit, marvu i druge pokretnine pa sada nemaju šta više da prodaju. Posjednici, koji imaju slobodnog posjeda, nadali su se. da će se pomoću istog nekako proturiti. Ali im je ova nada bila uzaludna. Vladi je nezakonitim putem znatno ograničila naše pravo, tičuće se slobodnog posjeda. Mnogi političari, a osobito vođe i pri­ staše demokratske stranke, zatrovali su seljake najskrajnjim agrarnim boljševiz­ mom i utuvili im u glavu, da po den-okratskim načelima i po prirodnom pra­ vu sva zemlja, daklen i beglučka, pri­ pada njima. Već u jesen 1918. g. j u pro­ ljeće 1919. g. uzurpirali su seljaci zna­ tan <ho slobodnog posjeda, a i ostatku usljed gore navedenih rovarenja prijeti ista sudbina. Sa svih strana stižu nam već pritužbe o novim uzurpaci­ jama slobodnog posjeda. Mnogi seljaci ostavljaju svoju vlastitu zemlju ne ob­ rađenu, a jagme i obrađuju beglućke zemlje, misleći, da će ih tako sasvim prisvojiti. Kao drast.čan primjer navešćemo samo jedan slučaj: Hasan i Ibrahim Muratagić (Veletanliić) posjeduju u selu Poljavnici kotar Bos. Novi oko 90 denuma zemlje, koju sobom obraduju. Drugog imetka, ni druge zarade nemaju. Njihova zadruga broji 14 članova. Kon­ cem decembra 1919. g. spetljali su u Bos. Novi, da tamo ostanu preko zime. Ne­ koliko dana Iza njihovog odlaska unišao je Lazo Kreća sa svojom djecom silom u njihovu kuću u Poljavnici i počeo ob­ rađivati njihovu zemlju. Proti ovom nasilju ne pružaju vlasti vlasnicima skoro nikakve pravne za­ štite, Sve naše pritužbe, predstavke i molbe ostalu bezuspješne kao glas vapi­ jućeg u pustinji. U najboljem slučaju po­ stigli smo p r a z n a o b e ć a n i a, iza kojih su uslijedile odredbe, koje su bile za nas loš nepovoljnije od prijašnph. Koncem novembra 1919. god. predala je naša deputacija Nj. Vis. Prijestolonahodniku Regentu Aleksandru i nadlež^^■Ustrima memorandume, u kojima su istaknuti naši opravdani zahtjevi i najdrastičnije nepravde, koje su nam dosada učinjene. Toj je deputaciji svag­ dje obećano, da će se prema posjednici­ ma pravedno postupati. Nu ne potraja dugo, a naše se nade iznova pretvoriše u grozno razočaranje i skranju očajnost Naredbom od 31. januara 1920. broj 543/A D-20. zabranjuje se prodaja beghičkih šuma. Osim toga zaključalo je mi­ nistarstvo, da se zabrani prodaja slo­ bodnog posjeda uopće (sa nekim izuzetcima). Ove naredbe znače za nas zad­ nji udarac, koji će nas sasvim upropa­ stiti. Ovim naredbama oduzima se zemIjovlasnacima mogućnost, da pomoću zadnjih ostanaka svoga posjeda dodu do korice hljeba. Vlada hoće valjda da i ove ostanke sačuva za one, koji su nam i ostali posjed oduzeli. Jedan ministar nam je rekao na jed­ noj anketi, da se mi moramo naučiti da radimo. Mi drage volje pristajemo, da radimo. Kao višestoljetni posjednici že­ limo u prvom redu, da i odsad živimo od našeg posjeda i od poljodjelstva, ali to nam se na žalost ne dopušta. Mi bi se drage volje bavili poljodjelstvom i ob­ rađivati sobom naš slobodni posjed, ali nas seljaci u tom priječe. Otimaju nam zemlje, a vlast ih tolerira, čini se da je usvojen princip, da zemljoradnici, koji nisu seljaci, ne smiju obrađivati ni svoje vlastite zemlje, dočlm seljaci smi­ ju čak ј otimati od vlasnika i to skoro uvijek samo od muslimana. Mnogi bi se bavio trgovinom, ali ne­ ma kapitala. Uzalud čeka da mu vlada plati što mu je dužna za zemlju i priho­ de, pa da onda počme raditi. Mnogi bi želio biti zanatlija, ali pod starost se ne uči zanat, što nam dakle preostale? Mladi i zdravi mogu irgetovati, da ne skapajn od gladi, dočim starci, slabići i djeca moraju gladovati i polagano, ali sigurno, prije valota mrijeti. Da izbjegnemo potpunoj propasti, koju nam valjda i vlada ne želi, molimo: 1. Da se odmah opozove nared­ ba od 31. januara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma; 2. da se zaključak o zabrani prodaje slobodnog posjeda također opozove i da nam se pruži energična pravna za­ štita za naš slobodni posjed; 3. da nam se odmah isplati hak za 1918. g. ц to po tržnim cijenama, kakve Ml bil u jesen 1918. g.; 4. da nam se također isplati odmah hak za 1919. g. i to računajući za svaki dunum oranice i kosaniceprosječno 10K. Ovo je mjerilo sasvim opravdano, jer jedan dunum zemlje daje prosječno prihoda: i to I. kval. II. kval. HI. kval. kukuruz 200 kg 125 kg 75 kg pšenica 100 « 75 « 50 « zob 160 « 100 « 70 « košnica 200 « 150 « 100»sijena Za bašče, vrtlove i pašnjake ne traži­ mo ništa. Ako vlada ovoga zahtjeva ne bi usvo­ jila, tražimo, da nam se rečeni hak ra­ čuna po desetim kom paušalu, ali u pred­ ratnoj valuti. 5. Tražimo da se opozove § 6. Pret­ hodne odredbe za pripremu agrarne re­ forme i da se odredi, da se mogu nasta­ viti parnice i voditi ovrhe radi haka iz vremena prije 1918 god. I ovom prilikom ističemo, da smo mi najlojalniji podamoi i najpouzdaniji elemenat reda i mha u državi i da već ra­ di toga zaslužujemo, da nas vlada pot­ pomaže. a ne da nas upropašćuje. Ako bi vlada nastavila svo:u nepravednu unravnu politiku proti nama, napravila bi ođ toliko h’ljada posjednika nov pro­ letarijat, koji bi u velike smetao razvit­ ku i napretku države i naroda. Godina 11. Sarajevo, 18. februara. to što mu se ne ugnusmo i što ne mogosmo dozvoliti, da svaka šuša nad na­ Tiho i bez alaja, čedno i bez fanfare ma iskaljuie svoj bijes. Mržnju i bijes odlazi nam Ato u — Kopenhagen, da svoj iskalj.vao je nad nama u svakoj kao poslanik Jugoslavije zasja novim prilici, no i »uvlačio roge«, da mu bu­ sjajem i — obruka nas pred inozem­ de iaglje uzmaknuti. Veselimo se što je stvom, kao što nas je obrukao svojim glavinjanjem na upravi naše pokrajln- I otišao, ne radi toga, što bi nam možda bio na putu, već radi toga što bijaše čir ske vlade. Šta imamo- reći povodom na tijelu naše narodne zajednice, kojoj njegova odlaska? N.šta lijepo, ništa bez treba ljudi sa širokim vidokrugom, gorčine. On bijaše jedna prosta i bez­ zdravim pogledom, potpunom nepristravoljna lutka okolice, koja je žeđala za nošeu i ljubavlju za sve bez razlike jaslama i izvoznicama; jedna nesposob­ vjere i nar. imena. na i zatucana fanatičina, koja ne zna Dao Bog, pa njegov nasljednik kre­ n:šta nego sebe i svoje. nuo boli'm putem zbližavanja i pomire­ Mrzio nas je ne zato, što je imao o- i nja, a Atanasiju Šolu ispraćamo narod­ pravdana povoda za tu mržnju, već za- 1 nim izrazom: »Čuli se, ne vidjeli se!« „Islam u jugoslavenskoj politici". Pod gornjim naslovom u »Budućno­ vori potpunu istinu. Ali kakav zaključak sti« od 25. januara izišao je članak od treba povući iz toga svega? Ako je g. Pera Slepčevića. Pisac nastoji da mu­ kulturni zapad zadojen takom mrž­ slimanima dade korisnih savjeta kojih, njom protiv Islamu, ja kako li onda po njegovu kazivanju, treba da se mu­ mora biti u državi, u kojoj je 70% anal­ slimani drže ako žele u novoj državi, u fabeta? G. Slepčević sigurno ne će za­ novom vremenu opstojati i kao ljudi ži­ nijekati ispravnost ovog zaključnog uvjeti. Interesantna je iskrenost kojom pi­ pita, i ako bi slijedili dalje tok njegovih sac predočuje Islam kao vjeru koja je misli, iz njih bi izbio ovaj savjet za osuđena da uzmiče -pred kršćanstvom. muslimane: »Daj se vi prođite svakog muslimanskog obilježja, jer to kršćan­ Pisac je zbilja rekao ono što mu je na skom oku ne godi, kršćanskom nosu ne srcu. Ali u članku ima gdjegdje protu­ miriše«. No mi bi htjeti nešto ljepše i slovnih misli. N. pr. od 15. retka dalje uzvišenije: slobodu, potpunu slobodu i veli: »Kao što se danas na ćelom na­ malo više susretljivosti, prijaznosti i šem zapadu organizme sve žešća borba ljubavi. Nije nam dosta ona zvanična i protiv katoličkog klerikalizma i preterasuhoparna: »Sve su vere ravnopravne«, ne ingerencije Rima, tako će se ustati nego bi nam trebalo malo više topline, i protiv preterar.og isticanja islama i srca s kršćanske strane. ingerencije Carigrada«. U ovoj rečeni­ ci vidimo sliku slobodoumne Evrope koja Priznajemo da se u čovječijem životu stresa sa sebe crkveni jaram, koja se često puta javlja vrlo žestok konflikat oslobađa inkvizicije, u kojoj se javlja između mozga i srca. Razum čovjeka Renaissance-a, Reformacija i pozitivne kaže ovo je pravo, idi ovun putem, ali znanosti sve više otimlju maha ј daju srce ga vuče i tjera na drugu stranu. Zdravom Razumu apsolutnu moć da on Razum čovjeka odvraća od posla koji vlada sudbinom čovječanstva. Jednom je štetan po njegovo zdravlje ili po nje­ riječi vidimo Voltair-ovu i Roi£senugovu čast, ali srce ga vuče baš onom ovu Evropu. Tu nam se dakle prikazu­ poslu i cilju jer osjeća ljubav prema oje Evropa tolerancije, Europa koja ne nomu. Tako isto razum čovjeku kaže: pita koje si vjere i koja ne poznaje vjer­ »U današnjem 20. vijeku, vijeku napred­ skog antagonizma, dočim na drugom nog uuha i savremenog života, дс pitaj mjestu pisac veli: »Ćela Europa nerado kakve je ko vjere, smatraj svakoga jed­ gleda islam u Evropi. Ona je sve uči­ nakim, ah eto g, Slepčević ispovijeda nila da izbaci i kulturne Arape, a otvoreno, da kršćansko srce teži kršćan­ kamo li ne bi jedva dočekala da izbaci skom, a hladno je prema muslimanskom. nekulturne Turke... Sile hrišćanJe li ovako ili nije, bar u ogromnoj ve­ s k e ne mogu da se slože o njenu ćini slučajeva? Nakon konstatacije ovog (Turske) našljedstvu. Ali... među Ve­ fakta, velimo, daj vi kršćani, osobito vi likim Silama postoji odavno jedan ne­ g. Slepčeviću nastojte da ugušite u svom pisani sporazum, da se Turskoj i Isla­ srni ono što vel.te da kršćanska Evro­ mu spreči svako napredovanje » Evro­ pa osjeća prema islamu; počnite se Vje­ žbati u ugušivanju mržnje, jer se tako pi... To je postalo jednim političkim načelom da islam u Evropi više ni­ jak osjećaj kao što je mržnja ne istisku­ kad ne sme da dobiva. Hrišćanje se iz srca na prečac. Nastojte zavo­ ska crkva još je strahovito jaka u svjet­ ljeti muslimane, i to nastojanje pokazi­ skoj politici... Otimanje Palestine od vati djelom: zavežite usta dru Krulju Turske pozdravila je ćela javnost pret­ neka iz njih više ne izlijeva onu silnu prošle godine kao jedva dožuđeno oslo­ mržnju sadržanu u strašnim riječima: bođenje Hristova Groba... Niko se u »500 godina smo vas trpjeli, ne ćemo vi­ evropskoj javnosti ne buni protiv toga še!« Slomite pero Smitranu, neka kroza što Englezi, Talijani, Francuzi i Špa­ nj ne teče više otrov, kao što je onaj u njolci tlače severnu Afriku, niti ikome članku »Muhadžiri«. Napišite makar je­ Pada na um, da se tu primeni načelo dan člančić u »Glasu Naroda« ili gdje samoopredelenja; a da su to hrišćanske drugdje ј recite u njemu da žalite i ozeml e, javnost bi govorila drukče... sudujete tolika ubijstva, pljačke i napaZa što dakle da i naši muslimani ulaze da'e. osobito onaj užasni slučaj Alije u političku borbu baš pod tim štitom is­ Ua’vadžića, što se dogodio u g 1 a v n o u lama, na koji padaju sva evropska gradu Bosne! Priznajte javno da ne okoplja?« debrajete što se dosada nije kaznio ni­ jedan ubojica, napadač, pljačkaš 1 t. d. Ne izbija li u ovim rečenicama slika Pokažite na kakav bilo nač'n, da nam Evrope kada je ona digla sve što je želite dobro. Kako vam je poznato lju­ moglo pušku nositi i otpremila u križar­ bav je epidemična: kad jedno srce os­ ske vojne, ili slika Evrope kada su se jeti ljubav prema drugomu, ono se dru­ u njoj odigravale Bartolomeiske večeri, go srce od nje zagrije i vraća ljubav dakle slika crne, sredovječne Evrope za ljubav. koja ne dozvoljava da se u njoj čovjek klanja ičemu drugom osim krste. Vi se varate ako mislite da smo se Protuslovlje između misli u ovim re­ mi muslimani organizirali sa svrhom da čenicama i onih u gore navedenoj sasvim I branimo islam kao vjeru, i da kao muJe očevidno. Ovdje je pisac iskren i go­ I slimani izazivljemo sukob sa drugim vje- �Strna 2 Стоака .PRAVDA' - ratna. Mi snio se organizirali za to, jer međusobno osjećamo jedan za drugoga isto kao što pravoslavni ili katolici os­ jećaju jedan za drugoga. Kolikogod će bili pravoslavlje prekriveno plaštem Srpstva, a katoličanstvo plaštem Hrvat­ stva, ipak će biti istina ono što smo iz vaših gornjih riječi izveli, naime da istovjemici goje mnogo veću međusobnu ljubav nego li prema inovjercima. (Ri­ jetkim iznimkama čast). Nacionalizam ne znači suhi naziv i praznu riječ. Naci­ onalizam je osjećaj, a to znači: kad х-а što zaboli da ta bol odjekne i u srcu Y-a; kad se X raduje Y-ovoj radosti, a tuguje u njegovoj tuzi; onda se može reći da su oni iste narodnosti. Pokažite, vi »demokrati« koji imate vlast u ruka­ ma. pokažite sućustvo i simpatiju prema muslimanima, ama djelom a ne frazom; provedbe faktičnu jednakost i ravno­ pravnost. pokažite im ljubav kao što je pokazujete i svojim suvjerenicima tako, đa se musliman ne osjeća više kao gra­ đanin drugog reda, već neka osjeća da ga vlast štiti isto kao .i druge; ne vri­ jeđajte njegove najuzvišenije osjećaje, ne generalizirajte naziv »feudalci« na sve muslimane, nego riješite avrar tako, da na hiljade t. z. malih posjednika ne pada odjednom na prosjački štap kao što je to sada slučaj. Ne nazivajte sve musli­ mane »šuckorima« kad dobro znate, da bi muslimani najvoFeli da su se odmah iza oslobođenja povele istrage o šucko­ rima. špijunima... i dr. pa neka se raz­ luči ko je prav a ko kriv. Kratko rečeno; popravite svoj postu­ pak prema muslimanima, pa neka i oni Iz islamskog svijeta. osjete da su sigurni i da imaju sva pra­ va kao i drugi. S druge strane počnite već jednoth i vi sijati u katolička i pra­ voslavna srca ljubav prema muslimani­ ma pa će onda i muslimani vidjeti, da osim muslimanskih još i nemuslimanska srca kucaju za njih, i to će u njima po­ buditi uzajamnu ljubav prema svojoj Ijrhći. Cim počne međusobna simpatija i ljubav obl’jevati sva srca bez razli­ ke vjere eto onda aslmllicije i nacional­ nog osvješćenja. I onda prestaje razlog separatnog grupisanja muslimana. Ali danas od napadnutih, opljačkanih denun­ ciranih i obespravljenih muslimana tražit' da se raziđu i da ostanu i bez ono malo utjehe što je osjećaju u međusobnim sa­ stancima; i od nj:h tražiti l ubav u mo­ mentu kada onaj koji to traži djelom po­ kazuje da ga mrzi, to je malo previše. SuEisIaniski Halifat. Napisao: Inžinjer Mustafa Čelić. Halifatskii zastupnici u pojedinim drJavama, zemljama i pokrajinama bili bi Šejh-ul-islami, Reis-ul-uleme, Velike Mnftie, Muitje. Velike Kadije, Kadije i Imami, što bi se svakako imalo ravnali prema veličini islamskog stanovništva u njihovom oblasnom području. Uz to bi još ovima bio dodijeljen i izvjestan broj prisjednika, koji bi onda — svi za­ ' Ser. pravo Zamjenik MudžteMuftija 1 i hid 2 RIbarčcva grupa ostaju u opozicio­ nom bloku. Doznajemo iz krugova par­ lamentarne zajednice, da g. Stojan Rioarac i njegova grupa nisu istupili iz parlamentarne zajednice. Ribarac kao šef te grupe prisustvovao je sjednicama parlamentarne zajednice, kad je opozici­ ja raspravljala sa vladom o sastavu koncentracionog kabineta, gdje je sa­ mo bio zamolio za sebe i svoju grupu slobodne ruke u eventualnom koncen­ tracionom kabinetu. j I i Osuđujući zulume proti muslimanima I Slažemo se sa rezolucijom donesenom , na sarajevskoj protestnoj skupštini ra- j u kotaru Bileći i drugim mjestima, sla­ di zuluma nad musl'mattima u susjednoj , žemo se sa protestnom skupštinom u Sarajevu i u cijelosti usvajamo doneše- I Bileći i drugiin mjestima. Mjesni odbor. nii rezoluciju. Mjesni odbor. Banjaluka, 18. februara. Ljubinje 17. februara. Ustuk na podvale. Dopade mi slučajno u ruke tuzlanski list »Novi Pokret« broj 5. od 7. febru­ ara te mi upade u oči uvodni članak »Događaji u Bileći«. Kao rođeni Bilećanin, koji sam uvijek u Bileći, koji poz­ nam prilike u Bileći sigurno malo bolje nego onaj što je iskanto »Novom Pokreш«, ne mogu a da »Novom Pokretu« ne odgovorim na njegovo nesmišljeno pi­ sanje. 1 sam informator »Pokreta« priznaje da u Blicć: strada najviše musli­ manski narod, mi on nalazi i »razlog« i tumači to time, što je on »slučajno« nastanjen baš po mjestima koja su iz­ vrgnuta lakše pljački. Međutim to nije ist.ua. Muslimani su u bllećkom kotaru naseljeni baš na onim mjestima, gdje bi trebali da su zaštićeni od pljačke, jei svaki slučaj krađe u muslimana mora da pređe preko susjednih sela, a kojima su nastanjeni santo pravoslavni i koji su susjedi Crnogoraca. Zar pljačkašima nije zgodnije upasti u prva sela i tu upijačkati vola, nego da preko jednog, a negdje i preko nekoliko pravoslavnih sela pređu, pa da samo u muslimana pljačkaju? »Novi Pokret« veli da »vo ostaje vo, bio on vlasništvo Srbina pravoslavnog ili muslimana«. Slaba isprika. Od prevrata pa do danas držim da u cijelom hilećkom kotaru nije kod pravoslavnih opljačkano više od 100 brava, dočim je taj broj kod muslimana prešao 2500 komada brava i 200 goveda. Pa zar nije pravo reći da je to naročito upereno đa se muslimani istrijebe iz bilećkog kotara? »Pokret« se ne osvrće na pitanje koliko je muslima. i muslimanki u Bileći od prevrata platilo glavom čuvajući svo­ je blago od pljačke. On to sigurno ne zna niti ga to zanima. Stoga ću mu ja azatl: od prevrata do danas ubijeno je 5 muslimana i 3 muslimanke, da I ne govorim o tom koliko ih je teško ranje­ no i isprebijano. A knliko je pravoslavnlh stradalo? Niti jedan! Šta na to veli nezvani sudija? Ko do 24. o. i । i | ; Tuzlanskom »nezavisnom« listu po­ znato je. a nama u B.leći nepoznato i to, da su poslanici »demokratske« stran­ ke isposlovali kod ministra unutrašnjih djela za Bileću pojačanje žandarmerije i vojske. Samo nam zaboravi kazati: gdje je ta vojska? Od nazad dva mje­ seca u Bileći nema nikako vojske osim nešto malo žandarmerije od koje nema­ mo nikakve koristi. Ova je bajka iz iste kuhinje, iz koje je izašla i ona lažna vijest u »Glasu Naroda« kojom se je tvrdilo da je za Bileću poslano poja­ čanje vojske i proglašen prijeki sud. Me­ đutim do danas o kakvom poboljšanju nema ni govora. I I i i i • ■ ! ’ Misija i re­ dovi: Muršid 3 Mearif • Mufetiš 4 Veliki muftija Evkuf: i bi. štampa Mudir 5 Muderiz 6 mom deliktu-i načinu istrage određuje Visoki Mcšihat. Osudu potpisuje uz Ha­ li,,i i Mudžiehid-ul-kjebir, proti koje on­ da nema priziva. Već poročna lica ne mogu biti birana u Rijaseti-ilmijje. Ako koja Rijaseti-ilmijja ima veliko i prostrano područje svoga djelovanja (n. pr. RijasetUlmijja Perzije, Afgana, Kine, Tuiske. Misira, Rusije, Jugoslavi­ je, Arabije, Indije. Sudana itd.) onda Rijaseti-ilmijja u svima okruzima (mute.sarrifluk, sandžak, canton, distrikt, Krcis hauptmannschaft) postavlja posebne Muftije sa potrebnim muftijskim uredi­ ma, koji su samo miniatira Rijaseti-ilmiije i u cijelom svom djelovanju istoj podvrženi. Za ovakove Muftije nije po­ trebna Menšura. Modžlisl-ulema je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj manjoj pokra­ jini. gdje broj islamskog žiteljstva ne prelazi 500.000 duša (n. pr. Nemačka ist. Afrika, Franc. ist. Afrika, Amerika, otok Cipar, Franc. Indija, Portugal. In­ dija, Kreta i Arhipelag, Liberia, Mada­ gaskar, Mozambik, Zanzibar). Ovo is­ lamsko vjersko tijelo imalo bi biti sa tavljno ovako: Starješinu Rijaseti-ilmi'je pa zvao se on Šejh-ul-islam, Reis-ul-ulema ili Veli­ ki Muftija bira islamski živalj njegovog djelatnog područja, a potvrđuje ga Halifa i podjeljuje inu Menšuru. I sve osta­ le članove Rijaseti-ilmijje bira narod, a njihov izbor potvrđuje starješina Rijaseti-ilmijjc. Svi izabrani ostaju u svom svojstvu dok su živi. U slučaju, da bi se koji ođ' izabranih ogriješio o islam­ ske propise njegovi ga izbornici na svom pokrajinskom muslimanskom kon­ gresu, kako su ga izabrali, tako i rješa­ vaju njegova ureda. Funkcioneri 1—4 su u predmetu do­ bro kvalifikovani i isključivo vjerski obrazovani, dok pod 5 i б reflektira se i na svjetski obrazovane muslimane, koji pako moradu posjedovati i dobru dozu vjerskoga znanja. Rijaseti-ilmija je direktno podvrgnuta Halifatu. Uz arapski jezik ureduje se i u pučkom materinskom jeziku. U slučaju prestupka šeriatskih propisa od strane kojeg člana R.jaseti-ilmije, isti onda potpada pod šeriatsku presu­ du vrhovnog halifatskog sudišta na čelu sa Mudžtelfd-ul-kjebirom. Prema sa­ Starješina: Muftija Zamjenik: Kadi-ul-kjebir Šeriatsko pravo: , Misija i redovi: Kadija i Muršid Vakuf i mearii: | Islamska štampa: Mufetiš Muderiz U ovom slučaju Muftiju bira islamski narod njegove zemlje, a potvrđuje ga Halifa, kao što mu isti i Menšuru podje­ ljuje. U ovom slučaju Muftija nije podvržen nikakovom starješini jedne Rijaseti-ilnrjje, nego poput i ovih jedino i izravno Haiifi i Visokom Mešliatu. Kao u izboru ostalih članova Ulema-medžlisa, tako d u svim drugim stvarima Medžlfci-ulema je analogan jednoj Rijaseti-ilmijji. Mjesne oblasti. U svima su gradovima skoro Kadije. Imami, Vaizi, Hatibi, Kurrahi, Mujezini, Derviši 1 t. d. već tu. Mjesnu oblast islamskog bogoštovlja sa­ činjava jedno vijeće sa jednim Kadijom ili Imamom na čelu, te još slobodno iza­ branih četvorice članova i to 2 alima, a 2 ina građanina. Ovakovi su svi kao funkcioneri mjesne muslimanske vjerske oblasti direktno podvrgnuti svojoj nadležnoj Riiaseti-ilmijji odnosno Međžlisiulemi. (Nastaviće se.h ј maciju u kojoj saopćuje da mjesta Maraš, Aju-tab i Urfa nakon ispražnjenja od strane Engleza, ponovno su zapo­ sjednuta sa francuskim vojnicima. On prosvjeduje proti te činjenice kao Jedne koja stoji u potpunoj opreci sa zaključ­ | cima o primirju. Proklamaciju završava I sa riječima: »Nikada neće turski narod pristati na cijepanje svoje otadžbine, nego će uvijek najodlučnije stati na branik svoje egzistencije i svojih prava«. Pokret veli da »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija« nastoji da bilećke događaje iskoristi u svoje stra­ načke svrhe, i đa ih prikazuje drugačije i nego su se faktično odigrali. Zar je tom nezavisnom« listu krivo kada se istina I govori? Bilećki događaji javnosti nijesu niti u blizu poznati onaki kakvi jesu. Jadi što ih trpe muslimani u Bileći ne daju se opisati, a »Pokret« može biti uvjeren, da 4000 muslimanskih stanovni­ ОТОР CIPAR. ka u Bileći ne zna i neće đa zna ni za Muslimani proti Grčke. Svi muslimani i koga osim za »Jug. M. O.«. otoka Cipar zahtijevaju bezuslovno, da i otok ostane pod engleskom upravom 1 Javnost nije poznat ni zadnji događaj i najenergičnije prosvjeduju proti prisajej koji se prije 10 dana odigrao u gradu dinienja otoka sa Grčkom. | pred nosom te silne žandrmerije. SabiI taga Nuković, starac od 70 godina, ra­ TURSKA. I njen je, teško ranjen puškom od pljač­ Istražna komisija u Izmiru. Antantina I kaša na svom kućnjem pragu i još su istražna komisija u Izmiru počela je sa ! nm otjerali б.komada goveda u vrijed­ i preslušavanjem svjedoka d Ispitivanjem nosti od 30.000 kruna. i uzroka onim velikim izgredima. Ista je : komisija zaključila ponovnu uspostavu Čudim se, što »Pokret« ne navede: ■ zašto niti i jedan zlikovac ne osjeti kak­ j turskih upravnih oblasti u Ajdiinu. vu kaznu, a kamo li onu koja bi mu Atentat na grčkog nadkomisara u Iz! trebala. miru. U nepunih četrnaest dana već je I i po drugi put pokušan atentat na grč­ Za sada ovoliko, a ako »Novi Pokret« ; kog nadkomisara Slergiades. Prvom je želi lačne informacije, nek se obrati na »Pododbor J. M. O.« u Bileći, koji će I prigodom nađena bomba, koju je aten­ tator smjestio pod tračnice na stanici mu poslati tačan opis ubojstava i pljač­ ! Baldžik, kuda se nadkomisar u vozu i ki. na će se skameniti čitajući. imao da proveze. Sada je pako otkriveBllećanin. na bomba u samom stanu nadkomisara, koj je bila napunjena sa 10 kg melinita. Nagađa se. da atentatori potleču iz Mlakrugova. mj. ne pošalje pretplatu obusta- doturskih Mustafa KJeinal proti Antante. Mustaviće mu se list. fa Klemal |e objelodanio svoju prokla­ i ; I ј ! ■ i ) i j I I , I ‘ I | | jedno — imali da ravnaju vjerskim bi­ ćem, u tom pogledu rjima podvrženih muslimana. Svoga vjerskoga poglavicu jedne zemlje kao i sve njegove posjed­ nike čiji se izbor treba da avna i ovdje vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obra­ zovanom bira narod. Rljaset-l-ihnljje je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj državi ili jednoj većoj pokrajini, gdje broj islamskog pu­ čanstva prelazi 500.000 duša, a te li iz­ gledalo od prilike ovako: Reis-el-ulema ili Šejh-ul-islam ili BiljBšhB Odjek bilećkih dogagjaja. Bpoj 123 Bro „ПРАВЈА" i | ' i [ ARABIJA. Bojevi Između Ibni Sauda i mekjanskog šerifa. U jednom distriktu od Khuvune. sjevero-istočno od Tajfe došlo je do krvavih bojeea između emira od Nedžda Ibui Sauda i mekjanskog šerifa Husehra. Šerifova vojska kojom je za­ povijedao njegov sin Abdullah kod mje­ sta Taraba je potučena, pa su joj tom prilikom čete Ibni Sauda otele sve nje­ zine mašinske puške i topove. Bcj oko Mekje. Prema vijestima iz Arabije ncdždski emir Ibni Saud stoji sa svojom vojskom pred bedemima sve­ toga grada Mekje i Šerifa Husehia je prisilio da grad ostavi. Ovu vijest de­ mantira britska diplomatska agentura u Kairu. RUSIJA. Rratks vijesti iz islam, istehn. , i | I : I j Sovjetska republika Kirglzistaa. Po­ slije poraza Kolčakove vojske, na 25. novembra prošl. god. sastao se veliki kirgiški narodni kongres i proglasio svoju doinvinu nezavisnom sovjetskom republikom. TURKESTAN. Obrazovanje boljševičke vojske. Pre­ ma vijestima »Vremje« od 17. decembra pr. god. kao i onima meskvanske »Izvestija« Turkmenska su plemena Tur kestana obrazovala svoju boljševičku konjicu, gdje im još u pomoć stižu 1 mu­ slimani Sarii i Kirgizi. INDIJA. Ind jska misija u Rusiji Prema vije­ stima više novina nedavno je u Sama­ 1 ru stigla jedna posebna misija Iz Indije sa pamjerom da uspostavi veze izmeđi potlačenih naroda Indije i Rusije. I“* “ �Бр-. : 23 bruj NAJNOVIJE VIJESTI. Turska pred londonskom konferencijoni. Londonska konferencija održala je u utorak dvije sjednice prije i poslije podne. Raspravljalo se pitanje evropske i azijske Tursae i položaj državica, koje su nastale na teritoriju turske carevine. Venizclos se založio, da se Grčkoj defi­ nitivno dade TrakJja i Sminia. U pogle­ da azijske Turske izgleda, da prevla- i Jjje princip, da se održi turski suvere­ nitet Bilo je i ratno vijeće, kojem su prisustvovali maršal Foch i Wilson. General Francliet d’Esperev je iznio projekat, da jedna saveznička vojska čuva tjesnace i da bude na raspoloženju savezničkoj komisiji za njihovu administraciju. I | I I | Konferencija je riješila, da sultan ostane u Carigradu, ali će se na ’ Dardanelima ustanoviti stroga vojna pomorska kontrola. Jedna podzemna rabota. Dođe nam do ruku ovaj poziv, za koji pouzdano doznajemo, da mu je kumo­ vao i jedan nepotpisani gospodin: tajnik ulema medžlisa g. Alinted ef. Mahinić. Proglas glasi: Dragi prijatelju! — Vrli rodoljube! Sigurno su Vam poznate žalosne pri­ like našega muslimanskog težaka, u kojima živi i svakim danom Stradava. I ia su te prilike u najviše mjesta naše domovine upravo nesnosne, nije nužno naširoko dokazivati nikome, a naročito Vama, Koji ili svaki dan gledate i kao i lamski rodoljub strepite nad neizbježivom propašću našega u svakom pogledu zapuštenog seljaka. АИ uza sve to dozvolite, da Vam harem u kratkim potezima ocrtamo nevo­ ljo našega težaka: 1. Medu pola milijuna našega muslimanskog seljaka imade samo 18 i to većinom neuređenih osnovnih škola. 2. 0 cijeloj Bosni i Hercegovini ne­ mamo ni jedne zemljoradničke zadruge, a imamo preko sedamdeset gradskih banaka, koje crpe svoju korist poglavito od našega težaka. J. Današnjom vjersko-prosvjetnom autonomijom, uređenom na potpunoj centralističkoj bazi, krenule su vjerske v Klike našega seljaka mnogo na gore, nego en ble prije autonomije, jer da­ našnji štatut muslimanske vjersko-prosvietne autonomije isključuje sam po sebi našega seljaka od svakog direkt­ nog utjecaja na upravu vakufa i stavlja ga u sasvim podređeni položaj prema gradskim muslimanima. Stoga je neopliodna i što prije nužna revizija statuta na decentralističkoj bazi, kako bi se vjerska naobrazba među seoskim musli­ manima što prije i laglje unaprijedila. 4. Pravno i materijalncT stanje naših vjerskih, a naročito seoskih službenika upravo je nesnosno, koje više ne može čekati na od’aganjc, nego sc moram što prije dobiti dobri i zadovoljni vjerski službenici, bez čega se ne da ni zami­ sliti dobar napredak u vjeronauci. 5. Riješenje agrarnoga pitanja nalazi se u toku, pa treba svim silama pora­ diti, da se obezbijede interesi našega težaka i maloposjadnika o kojemu se dosada malo ili nikako nije staralo. Da se ovome svemu zlu medu musli­ manskim težacima i inaloposjednicima na put stane, to jest, da muslimanski težak dobije sva prava, koja ga praina njegovoj brojnoj snazi pripadaju, da se u vjerskoj i svjetskoj naobrazbi što bolje i hitnije podigne, da se očuva lihvarstva zbog utjecaja gradskih banaka na тваиа ’. Strana , IPAtt 1А“_ — .PRAVDA- njegov gospodarski i politički razvitak, da se među njima što više osnivaju zemljoradničke zadruge i druge za njega korisne ustanove, da mu se kod rješavanja agrarnog pitanja osiguraju interesi, a naročito, da se sačuva od opasposti za njegovu podjepanost, kojom mu svakim danom sve to više prijete gradske stranke, treba mu velikog i napornoga rada, a toga opet nema i ne može ga nikada biti bez njegove sloge i je­ dinstva bez njegove organizacije. U to ime osnovali smo jedan komite za jedinstvo i napredak našega težaka, jedan skup muslimanskih inteligenata. koji hoće da se zdušno posveti napreti kp našega težaka apstrahirajući od sebe svako strančarstvo i vlastitu korist, pa Vas kao muslimanskoga rodoljuba pozi: vamo i molimo, -da nam dođete na po­ vjerljivi sastanak u Sarajevu dne 1. mar­ ta 1920. u Hotel Evropi, na kome ćemo pretresti prilike našega težaka i pro­ vedbu njegove organizacije. Poznavajući Vas, kao svjesna islam­ skoga rodoljuba, komu duboko na srcu leži dobrobit našega težaka, uvjereni smo, da ćete se ovome pozivu odazvati i svoje sile dragovoljno posvetiti napret­ . ku svoga zapuštenoga težaka. U to ime primite malisus selam za uži odbor: Hasandedić Ah med Sarajevo, s. r.; Jakić H. Mehmed šer. sudac Fojnica s. r.; Kunić Mehmed, imam Fojnica s. r.; Salković Jusuf, imam Lastva s. r.; Hajdarpašić Fehim Sarajvo s. r.; Četigić Alibeg imam KaHnoviks. r.; Heretida Hamkl mualim Goražda s. r. . I ■ | i ; : i ј I , । , i I i ; Ije zasijeda sadašnje Narodno Predstavu ništvo. Oni zahtijevaju što brže izbore za konstituantu. Naravna stvar, da je to samo izlika. Pravi ie uzrok u padu Prlbićevićeve koterije i apsolutnoj nemogućnosti, da ona i dalje ostane u položaju. Oni su u ekstazi, pa nije ni Čudno. što u ovim prvim časovima gubitka vlasti ne znaju da se snađu i zaboravljaju na sve pređašnje »principe«. Kod regenta su zaredale nove pos ete političara i prevladava mišljenje, da će sastav kabineta biti povjeren gosp. Stojami Protiću. Zadnja dva dana naš presbiro nema veze sa Zagrebom, pa ne znamo kako se je razvila kriza. ■ ! I i Dalmacija — talijanska kolonija. Tr­ šćanski II Piccolo« denaša dopis iz Londona, u kom se veli da je N-tti na Regent je primio ostavku bivše vla­ konferenciji mira 13. p. mj. izjavio, da de, povjerivši joj vođenje poslova do se slobodno raspravlja o jadranskom pi­ sastava nove vlade. tanju. On da odlučno ostaje ili kod paPrve vijesti o sastavu Spalajkoviće- . rlškog kompromisa ili kod londonskog pakta. Oit ne skriva poteškoće aplika­ va kabineta ne izadoše istinite. Sastav cije londonsog pakta i izjavio je, da će vlade bio je povjeren dru Milenku Vese Dalmaciji dati najšira a u t o u osniću, nu njegova misija nije uspjela. mi ja u svakom pogledu. Suverenitet Dobivši mandat za sastav koncentraci­ bi se talijanski predstavljao jedium guone vlade dr. Vesnić se je zaputio biv­ vgrenerom. te bi odnošaj bio otprilike šem predsjedniku vlade Ljubi Davidoonakav, kakav je u — engleskim kolo­ viću. nu nije uspio ida ga sklone na po­ nijama. Ta. je izjava iznenadila Millepuštanje. Ušljed toga je dr. Vesnić po­ randa i Lloyd Georgea. koji su zaklju­ vratio kruni svoj mandat. Ne javlja se čili, da će se na ovu izjavu pobliže osvr­ ništa potanje o uzrocima ovog otklona, nuti. Ona se ima saopćiti jugoslaven­ nu karakteristično je u tom pogledu pi­ skom ministra vanjskih djela dnu Trumsanje Pribićevićeva organa u Zagrebu. biću, koji ima sva ovlaštenja za »Riječ SHS« veli naime, da »demokra­ r ješenje jadranskog pitanja. ti« ne će koncentracije niti trpe, da ua- nio davši nalog, da se makne. Tako je Akčura Jusufbev dobio dva puta mig iz Jildiza da bježi, a on je svaki put odgovorio na poruku osmjehom: Neka proba! . . A. Hifzl Bjeicvac: 1 čudo, Akčura je slobodno šetao Carigradom, isto tako je dobio jednom poruku Sururzade ihsar., a za ovom drugu,, da ostane i da se ništa, ne boji. Akifbey je bio dobro poznat u Jildizu, kao pristaša Mladoturaka i još je uvijek sjedio mirno u Carigra­ du. Jedna tajna svemoćna sila bila je n dvoru, ko­ Turanski pokret i mladoturska ideja nije jedno. Prvi su išli za preporodom naroda nacionalno, a. ja je štitila ove ljude i ta sila u osobi jedne ljubi­ mice sultanove čuvala ih je od progona. Jesu ii je drugi da se politički domognu vlasti. Medu mladooni znali i jesu li imali s njom veze nije se moglo turcima sudjelovali su i pokretači turanske misli od utvrditi. U Akifbeyov konak dolazila je iz dvora jed­ kojih su bili u Carigradu Sinazade Ahmed Naim, na mlada sultanija i potajno često dugo s mutesaprofesor, Akčura Jusufbey, dr. Dževdet i Ibrahim rifom razgovaiala. Jedni su spominjali ime Aiše<PerEdhem. a od Mladoturaka, koji su vodili svari bi­ ver a drugi govorili o jednoj Jermenki, koja je bila jahu: poručnik Hilmi, miralaj N'edžet-bey, Gintli lsu dvoru pod imenom Melike Nesteren hak Ismail, novinari Ibrahim Edhem i Nadir, te naj­ No : ve ovo ostalo je još uvijek u Carigradu, agilniji i najistaknutiji Sururzade Ihsan. u raspravama, u stvaranju programa i osnova za Mladoturci su se oslanjali na sve političke fak- : digrmće revolucije. Nitko se nije pitao; ko će to iz­ tore, pa čak tražili pomoć i u stranih država, a Tuvesti i kako.. . ranlije su ostali u narodu i htjeli iz njega crpiti svo­ Akifbey je zagovarao jednom da se ideja une­ ju snagu i svoju moći Ove dvije ideje išle su ipak se među časnike, de tamo uhvati korijena, pa će usporedo i popunjale jedna drugu. Sultan i vlada u zgodnom času oni moči i čitavu vojsku pridobiti. smatrali su mladoturke opasnijim, dok su na tuTaj je preplog prihvaćen i počet provađati oprezno ransku misao gledali kao na jednu ideju, koja bi kroz škole -jer je mladost lakše prijanjala uz revomogla i koristiti državi. Sultan Hamid je bio opre­ zan vladar, a da nije bio tašt i strašiv mogao seje 1 cionarne ideje nego ljudi koji su u sultanu gledali još uvijek neku »višu silu«, proti koje je dignuti ^koristiti. On nije smio uvijek istupiti proti kojem ^hfuutijem vođij nego ga je učinio preko svojih ruku grijeh I zločin, izdaja domovine i vjere — odmetništvo. ^E^^h^zopasnim lijepim načinom, ili ga je uklo­ F E L J T O N. Rene Logotetides. j ■ ! I I Poltt^ibpngM АтггШ ultimatum antanti. Predsjedrik WHson izjavio je vladama Francuske i Engleske, da on u pogledu jadranskoga pitanja stoji na stanovištu koje je dostavljeno talijanskoj vladi u dokumentima 9. decembra 1919., a od strane Sjedinjenih Država. Engleske i Fran­ cuske. U svojoj noti, koju je predao američkl ambasador u Parizu šefovima vlada l'rancuske i Engleske i koja je ovima prispjela u London 14. ov. mj. u jutro, predsjednik Wtlson izjavljuje iz­ među ostaloga, da su ova dva rješenja, koja su Jugoslaviji predložena, protiv­ na odlukama, koje je donijela konferen­ cija. Ako savezne sile budu prešle pre­ ko njegove opomene, Amerika će srnatrati da je više ništa ne vezuje, Izgleda da ovako držanje predsjednika Wiisona ne cilja samo na jadransko pitanje i pitanje Rijeke. Predsjednik 'VlIson će se usprotiviti svakom riješenju maloazijskoga pitanja bez Amerike. L’čl 'ak note. »Morining I-’ost« javlja, da, je američka nota, koja je kao protest protiv riješenja jadranskog pitanja poslana konferenciji alijbaca, djelovala poput bombe. Lansing ju je potpisao istog dana, kad je odstupio. Nota antante Wl.lsonu. Prije odlaska iz Londona, šefovi vlada utvrdili su tekst odgovora . na notu predsjednika VViBona o jadranskom pitanju. 0 ovom odgovoru ne pušta se ništa u javnost, ali se predviđa nov zastoj u riješenju tahjanskp-jugoslavenskog spora. Kriza vlade. ; i | | I | i i - . ; ■ 1 I ; I > ' 1 , i i | | I i i ■ • i ! • No preko noći se desio slučaj, kojim sc iznova i nenadano promijenila situa­ cija. U ovom je pitanju došla naime ne­ nadano intervencija predsjednika Sjedi­ njenih Država Wilsot:a. U kohlto se sa­ znaje iz dobro informiranih krugova, ’vViison je brzojavip u Pariz, da on ne može dati odobrenja niti pariškom kom­ promisu, niti londdnskom paktu i da ostajekod toga, da se imade u potpunom opsegu izvršiti američki orojek a t. Ako to nc bi prihvatio savez pre­ mijera, onda će se Amerika povući služ­ beno sa konferencije u Parizu, prepuštajući saveznike njihovoj sudbini. Dopisnik onda nastavlja komentarištrći ovu vijest, da se u svim dosadaš­ njim pregovorima glede jadranskog pi­ tanja počinila velika pogrješka, koja se sastoji u tome, što se nije više računalo na Ameriku. Nakon što je došla poruka Amerike, Nitti živo nastavlja pregovore sa Lloyd Georgeom i Millerandom. Glavni ie predmet raspravljanja držanje Amerike. Nitti je izjavio, da Ameriku nije moguće niim.oići radi eko­ nomskog i financijalno« stanja Italije. Kad se ne bi njena riječ slušala, sve bi tekovine mirovne konferencije mogle otići u zrak. Ne smijemo se podavati ihtzijatna, koje bi mogao rastjerati i naj­ manji vjetar. Crnogorsko pitanje u engleskom parfamentu. U engleskom parlamentu pri­ godom debate o Crnoj Gori, Bonar Law je odgovorio, da su obavještenja, koja stoje vladi na raspoloženje, sasvim dru­ gačija, nego što ih je iznio poslanik Ma­ kni. Bonar Law nema ništa protiv crno­ gorskog kralja, ali prema obavještenji­ ma, koja ima vlada, većina Crnogoraca i ne želi restauracije monarhije Petro­ vi ća. Granica u Banatu, kako javljaju rumiinjsk: listovi, popravljena ie u korist Jugoslavije. Proti Madžarskoj. Pariški »Tempsc publikuje oštar uvodni članak protiv Ugarske, u kom zastupa mišljenje, da sa­ veznici prisile madžarsku delegaciju, da | jrotpišc ugovor mira. | Ruski su boljševici navalili kod Mogi( i leva na rumunjske čete, no odbijeni su ' uz velike gubitke. Glavna snaga boljše­ vika se približuie Dnjestru i rumunjska vrhovna komanda je poduzela najopsež­ nije mjere, da očuva granicu. Karličak ne miruje. »Associated Pres: se« javija iz Pariza: Misije saveznika iz ' Budimpešte potvrđuju vijest, koja, je stigla 15. pr. mj. kako se je rascar Kar­ i lo pokušao vratiti u svoju zemlju. Kod ’ Lichtensteina prešao je čamcem na Raj­ nu, raznim tajnim putevima stigao u Au­ . striju, a odatle automobilom u Szom■ bathely. : U aoti, koja je upućena Nizozemskoj, nat lašiue se opasnost koja prijeti ev­ i ropskom miru, ako Vilim II. i nadalje ostane u Holandiji. Nota je tako sastav­ ljena, da na nju može pristati i Nizo­ zemska, jer se traži da se Vilim II. in­ ternira na jedan od holandskih otoka. Dcnjikmov govor kozacima. Prema vijesti iz Jekaterinodara, general Denjikin je na skupštini kozaka Južne Rusije Jedna kuća u koju je teško prodirala mlado­ turska ideja bila je Abdurahmanpašina. On je osje­ ćao. da jrripada toj mladosti, ali se nije mogao iz­ nevjeriti svojoj zakletvi i pod stare dane »okaljati svoju vojničku čast« izd ajstvom i odmetnišivom. Kad je doznao zasifetinu ljubav sa Ihsanom i kad je 'pristao na udaju svoje kćeri još je uvijek stra­ hovao, <la ga zet ne povuče u vrtlog politike, koja je vodna u progonstvo i degrediranja. Za to je paša i kušao preko prijatelja da ihsaha izvuče iz opasnosti, kako je on tajno šaptao velikom veziru i da se vrati na put, koji je caru i Bogu drag. Paša Ie mislio, da će ženidbom promijeniti i Ihsan svoje nazore, jer će biti pod utjecajem Ifete, koja se nije mogla zagrijati ni za Dindareve pjesme, ni muziku, pa što više govorila je o njemu i tiranskoj misli, kao »kđjlijama«*), radi čega je vrlo često sa Sabiliotn dolazila u sukob. Nakon jednog pisma, što joj ga je pisao Dindar Haki u kojem joj je otkrio svoje srce ifeta se ponijela dosta nelijepo prama umjetniku izrazivši se u jednom pruštvu, da je on »preživio talenat« i da nije za nju ..... . Iza toga nije više ifeta išla Sabihi u doba ka­ da je Dindar bio kod'njih— a i Dindar uklanjao se od tada ne samo Ifeti nego i Sabihi. Pa konačno nestalo ga je iz Carigrada s Akčura Jusufbeyom i I drom Dževdetom. (Nastaviće sc). i ») seljaci. �Стоана 4. Strans Број 123 Uro .ПРАВДА" — „PRAVDA lara ukupno 373 konja. Od toga je мca u crtežu ispod! modre boje, a u sva­ Ukratko rečeno, on je sa svojim .pa­ izvijestio, d» su crvene trupe na Đonu i metnim i razboritim radom izmirio za­ dravilo 23, uginulo 4, ostalo bolesne Maniču potučene. Denjikin je izjavio tom kutu, naročito u desnom gornjem vađenu braća, te danas vidrino Bijeljizatim, đa će svi krajevi, koji se bore vidi se rozeta u obliku runolista (edel346. Od šuge obojilo je u 1 kotaru 48 nu, gdje diše jednom dušom. Mi svi ža­ protiv boljševicima, dobiti najširu auto­ weis). Kruna je naslonjena na orlove koza, koje su i nadalje ostale bolesne. limo i oplakujemo rahmciii Ibiah.magu, nomiju i da se borba mora nastaviti. jer smo izgubili vrijednog radenika na i glave, koje su precizno izrađene sa oSvrha je te borbe da se uspostavi ve­ tvorenim kljunovima i s jezicima u klju­ lika Rusiia sa vladom svih Rusa i za- ..kulturnom i ekonomskom polju nas mu­ slimana. novima. Svaka noga ima četiri prsta. stupstvom autonomnih oblasti. Njegov U zadnjim danima svoga života, do­ govor ie primljen sa velikim odobrava­ Prema tome sve markice, koje ne bi od­ чЈ-lj! u^lu.i ^„1, t jjl JA > čekao je slogu sviju muslimana u svom njem. govarale potpuno gornjem opisu bile bi rodnom mjestu, što je bila njegova vru­ Ukrsj'nci za samostalnost. Prestav-A-D" У* £ } fakifikovane. ća i jedina želja. Nesmiljena smrt nije nici' pol.tičkih stranaka u Ukrajini imali I ti su falsif.kati pošljedica »mudre« dozvolila, da uživa plod svoga truda. su sastanak na kojem su prosvjedovali Jjl^ fi;u politike naše bivše vlade. A ko će jam­ Iznurena i sjedinjena braća plačući is­ proti besciljnom nastavku rata i izja­ o jAl^оЈЈл-З . ^lj pratili su ga do vječnog groba. Rahmetvili da je njihov kao i cijelog naroda čiti, da falsif.katori nijesu njeni ljudi? tullahi aiejlii rahmeten vasia! b cilj, tla se provede nezavisna, samostal­ Zamjena novčanica preuzima Narod­ na demokratska republika, koja će obu­ C-/-’ ~ Т V-Ј/. Jugoslavenski Muslimanski Sportski hvaćah osim Ukrajine istočnu Galiciju, na Banka. Ministar finansija poveo je Klub u Sarajevu poziva na I. r e d o v 1sjevernu Bukovinu i ugarsku Ukrajinu. pregovore sa Narodnom Bankom, da Oni stavljaju na sve odlučujuće faktore ■ tu glavnu skupštinu, koja će se _|y j ona sama vrši zamjenu kruna. Kao razobdržavati dne 20. februara o. g. u pe ­ svijeta zahtjev, da se mjesto mirovne tak u 7 sati na večer u prostorijama j log se navodi, da bi se na taj način pro ­ konferencije između sovjetske Rusije i »Kiraethane«. Dnevni red: 1. Otvo­ Poljske čim prije sazove opća mirovna vela tačna kontrola zbog pojave lažrenje skupštine; 2. izvještaj tajnika; 3. r dl <—._y »„Alj. konferencija svih onih nacionalnih dr­ n i h markica. Vjerovatmo je da će Na­ izvještaj blagajnika; 4. izvještaj nadzor­ žava, Sja je sudbina vezana sa istočno­ rodna Banka usvojiti taj predlog. Zato nog odbora; 5. izvještaj kapetana; 6. OJ.B—C-« evropskim pitanjem. podjela apsolutoriia upravnom i nadzor­ je ministar finansija obustavio u ostalim nom odboru; 7. predloži, eventualije i bankama izmjenu. 8. izbor novog odbora. U slučaju nedo­ - d-rSI lJj/I .jlj voljnog broja Članova, skupština će se Uvoz mineralnih ulja. Ministarstvo is­ održati 1 sat kasnije. hrane riješilo je da će obnašati troškove ---- . <— za uvoz mineralnih ulja. Dozvolu za uU ministarstvu vojnom radi se na na­ Čestitamo. Javljaju nam iz Zagreba, Л »^<.1-1.1-Uij fl>jz redbi o vojnim svcštenicima i njihovom voz mogu izdavati i njegovi odbori u da ie ovih dara popunjeno mjesto ima­ položaju. ma za Hrvatsku i Slavoniju vrijednim Ljubljani, Zagrebu, Novom Sadu i Splitu — ЈХ» omladincem g. Ismet ef. Muftićem, prav­ t to u iznosu od 1 vagona. Dar za »Pravda«. Na 7. ov. mj. obnikom iz Žepča. Veseli nas ovo imeno­ državana je zabava Muslimanske čita­ vanje, jer g. Muftića poznajemo kao Stanje marvenlh bolesti u B. i H. od onice u D. Vakufu zajedno s tombolom. sposobna i agilna radnika, koji je nesa8.—15. Januara 1920. U B. i H. obolllo јУ— I j L-I Gosp. Karadža, jedan od najsvjesnijih mo stručno obrazovan (svršio ie šeriat pravdaša iz Bugojna, poklonio je za naš je od šapa i slinavke u 8 kotara ukup­ sud. školu) nego i praktično upućen u list dječije cipej.ce, koje je odnosne ve­ no 19.568 papkara. Od tih je ozdravilo ovaj posao, jer je bio i vojni imam i čeri na tomboli dobio. Cipelice su bile vjeroučitelj. Želeći mu dobar uspjeh u L-.х—^4^ lic’frane i prodane za K 420 + K 10 ni­ I 1390, a nadalje ostalo bolesno 18.178. novom zvanju nadamo se, da će upreg­ kako nemarkiranih, koji nam je iznos I Od ovčijlh ospica oholilo je u 8 kotara • • •j nuti sve sile, kako bi što ljepše organigosp. Kurbegović uručio. Hvala daro­ I ukupno 3252 ovce. Od toga je ozdiravilo zovao svoju bogoštovnu općinu i u što vatelju kao i svim onim, koji su u Koš- I 628, uginulo 235, a nadalje ostalo boskorije vrijeme udario temelj za iz­ Čitajte i širite „Pravdu". taciji sudjelovali. Živili! I lesno 2389. Od šuge oboklo je u 23 ko­ gradnju džamije u bijelom Zagrebu, u kojem će pothvatu sigurno naići na do­ Muči li Vas glavobolja? Zub»b»lja? bar prijem medu priječkim Hrvatima. Tuganje u kostima? Malo Fefler«v»ga PRIPOSLANO.4) to ne stoji niti meni, niti i kome drugo­ Elsafiuida — i nestane boli! 6 dvestrume od namještenika Maloprodaje slo­ Gosp, piscu notice »Maloprodaja grad, Nesigurnost na šipu. Hadži Hafiz JuKh ih 2 specijalne velike boce 27 Kruna. bodno, da je bez doznake Grad, aproaprovizacije« u 15. (120.) broj u»Pravde« nuz Sokolović, muallim iz Kobilje Gla­ Felierov migrenovi klinčić 1 komad vizacionog ureda u Sarajevu prodavati od 12. februara 1920. ve, išao je prošle srijede sa imamom iz 3 K 50 h. može. Pošto pako u najviše slučajeva Gornje Vogošće kući. Za njima su jahali Potpisati osjeća se ponukanim na gor­ ljudi neće da to razumiju, te svi oni, koji Želudac Vam nije u redu? Nekoliko dobrovoljci Todor Jovandić i Milan Vunju noticu slijedeće odgovoriti: Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ bez spomenute doznake dođu tražiti od ković, te pješke išao Vaso Slagalo, sva Soli na lageru u Maloprodaji ima ; ali uzdane! 6 kutija 12 kruna. Švedska ženas da nešto kupe, dobije odgovor da trojica iz Donje Vogošće. U blizini Sipa ludčana tmktura 1 velika boca 10 kru­ dotičnog artikla nema. opsovao je jedan hodžu i hodžmicu, nana. Omot i poštarina posebno, ali što ‘) Za stvari pod ovom rubrikom uToliko čitaocima gornje noHce do što ih je Sokolović upitao šta vam sme­ jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, redništvo ne odgovara. znanja. A. Mulić. ta hodža i hodžinica? Vuković je sa Elsatrg br. 310. Hrvatska. svojim drugom sjahao i navališe na So­ kolovića, uhvatiše ga za vrat i oboriše 84® u jarak tukući ga koljenima u prsa i poderavši mu džubbe u vrijednosti od 400 kruna. Pošto su se u blizini desili žandari, pritekli su Sokoloviću u pomoć i jedva Ekonomska konferencija? Javljaju iz im je uspjelo da ga spase, budući se na­ (zvjeradi) lisica, kuna ičcrić«, > deva 1 t. d. Praga, da će se prema vijestima »Pr padači nijesu htjeli pokoriti njihovu na­ ger Tagblatta« uskoro sastati u GracZ logu, a oni ne htjedoše upotrijebiti oru­ ekonomska konferencija, kojoj će pri­ žja niti uredovati »u ime zakona«, kao sustvovati Italija, Država SHS, Au­ što su na to brzi kad se radi o muslima­ uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža nima težacima. Sačinjena je prijava, ali strija i Cehoslovačka. Zainteresovana do danas niti su napadači pritvoreni, niti Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). ministarstva već rade na programu za i-đ’i su inače kažnjeni, premda se je Jovan­ tu konferenciju. Brzojavi: FELARIA. 188 dić nakon razvađanja bio povratio sa Telefon 55 revolverom u ruci. Konferencija o valutnom pitanju. U Tražimo, da se ovaj postupak pod­ Zagrebu su hrvatski I slavenski krugovi vrgne izvldima i da se Jovandiću oduz­ održali konferenciju o valutnom pitanju. me oružje, jer bi mogao izazvati kakav Prihvaćena je rezoluciia, koju će de­ PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. belaj, budući mjesni muslimani ne mogu putacija od 5 lica predati regentu Alek­ šeriatskog suda soba broj 2. na 23. i ne će trpjeti njegova haračenja. ŽanAlečković u Travniku, treba perodarsko tetošenje dozlogrdilo je svima, sandru. februara u ponedjeljak u 10 sati i to: vođu. 19, i_? pa je nužno i u tom pravcu napraviti red. ’/a kuće broj 16. na ćošku Talirević Fatslfrkovane markice na novčanica­ I Careva ulica. — 7« kuće u Talire­ Tužna vijest Ovih dana je preselio ma. Vlast je ušla u trag falsifikovanim vić ulici broj 1. na bolji svijet naš ugledni i plemeniti markicama na hiljadarkama. Do sada građanin Ibratamaga Ramadanagić aje otkriveno 10 takovih falsi­ gilni i požrtvovni član naše organiza­ fikata, koji se razlikuju od pravih cije. On je imao potpuno uvjerenje da mark ca u boji, koja je u većini slučaje­ je naš spas u jednoj jakoj našoj organi­ Razašilje po najnižim anevnim zaciji, zato je bio posvetio sve svoje va žutolimunova ili žutosmeđa (mjesto u Bihaću na vrlo lijepom cijenama u kacama (bačvama) slobodno vrijeme, da radi na tome kako naračaste), te u jasnoći slike. Sve su mjestu javnom licitacijom na bi svi naši građani pristupili M. J. 0., za teškim 50-60 kilograma MARKO ispravne markice jednake medu sobom licu mjesta dne 15. marta koju se je sav bio založio i nije žalio ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. i u boji i u crtežu. Ispravne markice iz­ ni moralnog ni materijalnog truda u 1920. rađene su u dvije boje: narančastoj (osvome radu za našu organizaciju. On Anna Stejskal, Bihać. ranž) zatvorenoj ili otvorenoj i to grb i iao građanin poznavao je sve one koji u početku naše organizacije nisu bili donji dio markice, i u tamno-modroj oduševljeni za samu stvar dok se nisu (ultramaren) i u gornjem dijelu marki­ uvjerili da je ova organizacija jedini spas ce oko grba i okvir oko cijele markice. za nas muslimane i pošto je u dušu po­ Van natpisa markice ova se modra boja znavao, svom je silom radio da ih do­ vezuje sa narančastom te je grb, natpis vede n zajedničko bratsko kolo ne omalovažavaiući ni njihove razloge što i crtež u donjem dijelu markice i okvir mu je na koncu kao valjanom i požrt­ izrazit i jasan. Kod ispravne markice bi­ vovnom mladiću i uspjelo i baš zato ie jeli krst u grbu vezan je sa desnim svoi uživao veliko povjerenje cijelog na­ jm krakom za bijelu kockicu, koja je roda i bio izabran u odbor mjesne orveća cd ostalih kockica u istom polju zanzaciie premda nije težio ni za kak­ grba. Dalje, kod sviju ispravnih marki- | vim zvanjima. Потасв vijesti Gospodarstvo ku puj e oooooooooo oo o Phodajem kuću Sira Travničkog i Vla ićkog ooooooooooooo Izašao je iz štampe Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Ođrevorai »rertelk: M. Sudiaka. Vlusik: Centralat Odbor »1 M. O.« f umariia D. & A. Kalaš. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/795a263736bf11f90c3b161d48134029.pdf 2d47581ef9220f4e2c7569ae68ac47c6 PDF Text Text Poštarina u sjotevom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuiB redahDioni cđbar. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМ^аСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 19 (124) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, subota 21. februara 1920. (30. džumadil-evvela 1338.) Godina II. ®г..21:гЕГ?»;зст£5;;кс5ИИКИИВИ«з«ииж8аииии1^^иетмв»^и«1в^иии| Vladina kriza riješena. Regent je sastav vlade povjerio g. Stolar,,; Proriču, šefu savezne nam ra­ dikalne stranke. G. Protić je ovako obrazovao novu vladu, koja je već položila zakletvu: Predsjednik ministarstva i ininlstar za konstituantu: Stojan Protić; potpredsjedti’k i ministar saobraćaja Korošec; spoljni poslovi: Dr. Ante Trumblć, njegov zamjenik i ministar bez portfelja Dr. Spalajković; unutrašnji poslovi: Marko T r i f k o v i ć; vojni: gen. Boža Janković; finansije: Dr. Vebzar Janković; građevine: Joca Jovanović; privreda; Roškar; socijalna skrb: Dr. Ivan Krnic ; pošte: Dr. Mate Dri nković; ishrana: Dr. Stanišić; trgovina: Slojan Ribarac; narodno zdravlje: Dr. Slavko Sv. Mi 1 efić ; pravda: Dr. Momčilo Ninčlć; prosvjeta: Miša Trifunović; vjere: Dr. Fran Janković; agrarna reforma: Dr. Hanžek;šumeirude: Dr. Halidbeg Krasnica. Zasijedanje ohražnih izbornih odbora. Članovi ovih odbora sazvan! su na sjednicu u sr,jedu 25. o. mj. Time je dokrajčeno pitanje vakufskih izbora i na 25. februara biće izabrani članovi vaknfskog sabora i hodžinske kurije. Kao što je imznato okružne izborne odbore sačinjavaju po dva delegata vakufskih povjerenstava dotičnog okružja, a za članove sabora 1 njihove zamjenike mogu se izabrati samo članovi okr. izbornog odbora. Prema tomu su članovi okružn h izbornih odbora stavljeni pred jednu vrlo delikatnu dužnost, jer o nji­ hovu nesebičnom držanju ovisi dobar ili loš sastav sabora. Naše stanovište u tom pogledu sasvim je određeno i više puta precizno nagla­ šeno. U sabor treba da dođu najbolji između najboljh: najsposobniji, n a j ш a r 1 j i v i j i i n a j d a 1 e’k o v i đn i j’i. Sabor stoji pred vrlo teškim za­ daćama, jer dobiva u naslijede jednu z a- , I i I p a r i o ž c n u o’s t a v š't i n u i jer mo­ ra da potraži izlaz iz mnogostruke krize: financijalne, upravne i kulturno prosvjetne. Time je rečeno sve i mi se nadamo, da će članovi tih odbora naj­ ozbiljnije shvatiti svoju tešku zadaću i veliku odgovornost i pred Bogom i pred ljudima. Što vrijedi za izbor članova sabora vrijedi i za izbor članova kurije. U tom su pogledu okružni odbori u mnogo bo­ ljem položaju, jer u kuriju mogu birati bez obzira na prebivalište pojedinih kandidata. Ne smije se potcijeultl važ­ nost kurije, kao što se je do sad potejenj'vala I valja Imati na umu naročito činjenicu, da će 1 članovi sadanje kurije imat' riječ pri reviziji našeg autonomnog Statuta. Bio nam Bog na pomoći i uputio nas onako, kako će biti na korist c’jelom na­ šem elementu u uv!m pokraj nama! i : ; I Jedna nepromišlienost A. P. — Neki zagrijani »nacionalista« imenom Muhamed Hadžić, u članku »Položaj muslimana prema Sanžermanskoj konvenciji« (»Budućnost broj 1.), u svojoj mladenačkoj zagrijanosti, pred­ laže ni više ni manje, nego da se u na­ šoj mladoj kraljevini u k i n e šeriatsko pravo. Pisca je na taj predlog potakla, valjda, neograničena želja za stapanjem muslimana u narodnu ind vidualnost, kakono bi nestalo s površine mirlimanske individualnosti. Na taj način bi se po njegovu mišljenju najlakše riješilo muslimansko pitanje i bez tuđe inter­ vencije. Po piščevu shvaćanju, muslimanima njihpvo šeriatsko pravo smeta da se stope i prigrle narodnost. Dok se pvo ne dogodi, smatraće se, veli, muslimani u našoj državi manjinom, za koju se zakvača u strani neprijatelji, pa da nc će biti dobro ni po muslimane ni po našu mladu državu. U obrazloženju tumači pisac riječi: »muslimanskih običaja«, koje su upo­ trijebljene u prvoj stavci' 10. tač. Senžermanskog ugovora, pa veli da se iz tih riječi ima razumjeti šeriatsko pravo, primjena ovog prava, veli dalje, vrši se u pitanjima udaje i ženidbe, razvoda braka, nasljedstva i u organizaciji vakufsk.h zavještaja i ustanova, i tako se vrši utjecaj na one odnose društvene, gdje su u pitanju interesi cjeline. Ist.če kako se danas sve više ukrštavaju od­ nosi između ljudi i žena različit h vjera, i što su ti odnosi, veli, češći, biće češći i pravni sporovi, pa pita po kojem će se u rješavati spor. Pisac valjda ci^Javu medu našom neiskusnom j i ; i i i | j i ; I i I i i | ! | I mladeži, da se žene sa kršćankama, što pravi muslimani nc vide to baš tako dobro, premda to islamska vjera u svo­ joj velikoj toleranciji ne zabranjuje. Ovo ■su suviše rijetki slučajevi, a da je oprav­ dano radi njih mijenjati opća pravila. Za pr.tnjer p;sac ističe neke države, ko­ je su imale više različitih zakona za je­ dne te iste poslove, pa su ih sricanjem prilika izjednačio i uvele jedan zakon za sve državljane. On i našoj državi preporučuje, da tako učini i predlaže da naša Ustavotvorna skupština pođe istim putem. Ako sc baš ne bi moglo zamijenti šeriatsko pravo sa građanskim za­ konom, a ono bar da se, veli, ograniči na najuži krug djelovanja i konpctenci'e. Svađanju šerlatskog pava na što manji broj predmeta nalazi pisac još i drugi razlog, a to je. da šeriatsko pra­ vo ne može izdržati kritiku vremena, jer da je po njegovu shvaćanju postav­ ljeno na nreveć zastarjelu osnovu, koja n'ie za današnje vrijeme. Pisac se po­ vodi za shvaćanjem pravn'ka nemuslimana, pa ist'če, da nije pravo što muž đob'va više od žene, muško dijete više od ženska u nasljeđu, pa mu je i to razlog za izm'enu šerirVa. P sac -dakle nalazi za .ukidanje šeriatskoir prava u našoj kraljevini, ili bar za ograničenje Mog na najuži krug djelo­ vanja i konpetenc’le više razloga: 1. što smeta da se muslimani stope u većinu, 2. što ta razdvojenost služi neprfatcljima države za sredstvo, da se miješaju u naše unutarnje poslove, 3. što je »zastrajclo« i 4. što je »nepravedno«. Kako se vidi, sve je ovo nedolična o1 cjena Islama i njegova šeriata. U istak­ nutom mišljenju nažalost nije pisac osamijeit. Preko takvog krivog .mišljenja se ne može ni inače preći, a osobito u vremenu, kada se naša država -nanovo stvara i kada se hoće sve nanovo da preuređuje. Ovdje ću odmah istaknuti, da su i nadležni faktori muslimanski, za koje se p.sac tuži da se za napredak ne oduševljavaju, skloni svakom preuređe­ nju, koje ne tangira principe Islama. Neka pisac, a i drugi koji se za preure­ đenje interesiraju, čitaju članke, što ih je »Pravda« donosila pod naslovom | »Naši šeriatski sudovi«, pa će vidjeti da I pravi poznavaoci islamske nauke i še­ riata nijesu tako konzervativni. A sad da vidimo postoje li uistinu navedeni razlozi. Kur’an (a. š.) uči muslimane, da je Bog stvorio ljude razdijeljene na narode i plemena, da se mogu međusobno ras­ poznavati. U istoj izreci isLče se i odnošaj pojedinaca svih naroda prema | Bogu, pa se veli da je kod Boga najpribraniji onaj, koji vrši dobre zapovijedi, a kloni se od svega što je zlo i zabra­ njeno. Kako se vidi, tu se ne daje pri­ vilegija nikojem narodu mimo druge. Musliman, koji pravo shvaća ove uzvi­ šene riječi, ne će se tuđiti niti od svog naroda, ni od svog plemena, kojem uistinu po obilježju pripada. Dapače će se ponositi, što pripada jednom narodu, koji n je — kako naši ljudi vele — repa bez korijena. A pošto zna da nije sva dobrota u jednom plemenu, nego da ima dobrote i u drugom, neće ni dru­ gog prezirati, ako je pošten, i ako nije prema njemu neprijateljski raspoložen. Zar se‘ može reći da su se bosanski muslimani, koji su usčuvalj svoj slaven­ ski jezik i mnoge osobine, odnarodili? Taka bi tvrdnja bila jasna neistina. Pa kad su oni takvi ostali, živeći na stolje­ ća pod upravom tuđeg naroda i pod jačim uticajem šeriatskog prava, čemu onda da se sad traži ukidanje toga pra­ va, koje je već ograničeno, i da se to ističe kao neka zapreka stapanju i na­ rodnom ujedinjenju? Ako pisac zbilja vidi u opstojnosti šei riatskog prava zapreku, da nas braća i druge vjere iskreno priznadu svojom i braćom, neka nastoji pobuditi u njima ' više vjerske tolerancije, i neka im da j razumjeti, da muslimani ni u vremenii ma'njihove najveće moći i vlasti njesu . nikad ukidali duhovnih sudova i crkvei nog prava sugrađana druge vjere. Ako je mirovna konferencija osjeća­ jući kakvu potrebu unijela u Senžermanski ugovor onu tačku, koja se od­ nosi na muslimane, ovi su tome najma­ nje krivi. Uostalom, ako utemeljači na­ še nove kraljevine nijesu u nakani po­ stavljati državni temelj u smjeru hege­ monije jednog plemena ili jedne vjere, onda je navedena ustanova Senžermanskog ugovora potpuno izlišna. Ako sam ja i sam u nakani dati nekomu pravo, svejedno je ili mi ko to preporučivao ili ne. Na podlozi potpune ravnopravnosti vjera i pojedinih državljana uređena dr­ žava, držeći se strogo te uredbe, neće dati povoda uporabi ugovorom predvi­ đene intervencije, pa pisac i njegova družina ne bi trebali da budu nimalo nervozni radi spomenutog članka. (Svršiće se.) Sarajevo, 20. februara. Jednom prilikom reče jedan naš uva­ ženi parlamentarac: »Grd.ć ne će nikad od sebe otići; njega će trebati izbaciti«. Izgleda, da je ovaj čovjek dobro proučio mentalitet ovog tozlukaša, jer se zaista na našoj vladi još ne osjeća nikakva priprema za odlazak. Grdić šuti i nevješt se čini. Njega se kanda malo tiče promjena kursa u Be­ ogradu i sve mu se čini, da će ostati na svom -mjestu usprkos tomu, da je demisionirala cijela zagrebačka vlada. Međutim je njegov odlazak isto tako ne­ minovan. kao što jc neminovan i pad njegovih stranačkih drugova, naročito dra Krulja, koji je muslimane uvrijedio svojim prostačkim člankom u »Demokratiji« i još prostačkijim povikom u parlamentu. Ova je koterija nesamo nesposobna da napravi red -i poredak u užoj nam domovini, nego je i totalno nesposobna, da se trpi i na kudikamo nižim položa­ jima. Treba samo pogledati šta je Grđič učinio na svom novom položaju, da i ne govorimo o njegovom manipnlisanju sa izvoznicama. Dr. Krulj nema ni­ kakva ugleda među svojim kolegama i slovi kao jedan od -najnesposobnith li­ ječnika, o čemu najjasnije govore izbo­ ri u liječničkom udruženju. Da su imala ponosa, ne bi se ni jagmili za ovake po­ ložaj, već bi se .zadovoljili sa položa­ jima. koji odgovaraju njihovim sposob­ nostima. Ima ih još podosta, koji treba da se povlače. Inače će doći metla. Iz Sandžaka i Makedonije. Vapaj bjdopolfsbili muslimana. Mi muslimani iz bjelopoljskog okruga opljačkani smo -do gole duše i morali smo pobjeći od .crnogorskih pljačkaša i bandi, da sačuvamo glavu i namus. Preb'egosmo u Novi Pazar, gdje i danas živimo. Mi smo g. m.nistru unutrašnjih djela svakom prilikom dostavljali naše ja.de i nevolje što ih i sada podnosimo od bandi i činovništva. Ministar je upo­ zoren na rad bjelopoljskog sekretara Tom ce Cukića, kojega je ministarstvo na tužbu načelenika okruga bilo maknulo s tog uglednog mjesta i riješilo ga službe, pa je ministar naročito zamo­ ljen, da ni na kakav način ne bi Cukića vratio u Bijelo polje,- niti mu dao služ­ bu. jer je silno omražen radi toga, što j za vri'eme Nikoline vladavine — i skrstio mnoge muslimane u Peći. Mi­ nistar je upozoren, đa Cukić nema ni­ kakve spreme da bi mogao biti sekretar. Ministar je pred mnogim ljudima obe­ ćao da će udovoljiti toj opravdanoj želji i izjavio, da o pomenutem Cukiću ima strahovite podatke i da ga ni u kakvom slučaju neće poslati na služ­ bu u Bijelo polje. Dapače je rekao, da mu neće dati ni u kakvu službu. Ali na žalost g. ministar jedno obećaje, a sasv.m obratno radi: Cukić se Je opet vratio u Bijelo polje na isto mjesto i ne­ samo đa ie sekretar, nego zastupa i na­ čelnika okruga. Naravno da i sada na muslimanima vrši teror i osvetu, jer za vrijeme, kada je bio razriješen mnogi su ga muslimani tužili da im je nasilno oduzimao novac i da ih je tukao. I mje­ sto da se stane na put ovim zulumima, Cukiću se ponovno daje mogućnost, da zlorabi svoj položaj i ponovno ubija te muslimane. Ako je g. ministar htio da Cukića mimo zakona imenuje sekreta­ rom, premda nema nikakve diplome i pemda ga je jedanput bio razriješio od Službe zbog njegovih postupaka, mogao "f Iznosimo oval dopis kao interesan­ tan prilog »demokratske anarh'je i čvr­ sto se nadamo, da će nova vlada učiniti kraj ovom haračenju. Uredništvo. �otiu .a 2 Crpena „PRAVDA* ga je Imenovati sekretarom ministar­ stva unutrašnjih tijela, a ne slati ga da pršti onu grdnu sirotinju muslimane, koji su u ovom ratu najviše stradali. Zar je to demokratizam; zar ministri tako stoje na riječi koju daju u svojstvu ministara i prvaka »demokratske« partiie? Još nešto. G. ministar obećao je i službeno objavio za komisiju, koja je bila u Prizrenu, da će je uputiti i u San­ džak. To je isto obećao i predsjednik ministarstva g. Dvidović, i privatno i službeno, pa je o tom obećanju i o tom »uspjehu« g. Kurtović pisao i velike članke u »Glasu Naroda«, u kojima je s velikom kuraži zamahivao proti »Pravdi« i isticao kako je »demokrat­ ska« vlada, čim je saznala za zulume počinjene nad muslimanima, odmah uputila komisiju u Sandžak i Maćedoniju. A na stvari sve po starom: komisije nema, a Cukić nesmetano nastavlja svo­ je haračenje i zulume, koji ne bi prista­ jali ni u srednji, a kamo li u vijek na­ redne slobode i građanskih prava. Sra­ mota, sto put sramota! ВПјвбће »Dolje s ključem!« zagrmila je naša »demokratska« vlada i sva »demokratija« kad smo mi, pritisnuti nepravdom, tražili da uživamo prava i snosimo duž­ nosti sr aztnie r n o prema broju Sljedbenika pojedinih konfesija. Nazivali su to fanatizmom, reakcio-narstvom i sličnim, jer "su bili u pitanju profiti pra­ voslavnih. Govorili su neka se daje po potrebi i sposobnosti. Nu kad se radi o profitu nas muslimana, onda im je ključ mio i drag i rado se s njim služe. Jedan konkretan primjer. Ministarstvo b| oj 124 Broj „НРАВДА j vera dijeli doplatke sveštenstvu. Pođi- I U. No makar se do sada i polagalo malo | Ako općinski činovnici i nainješteMlci ne­ važnosti na općinske uprave, ipak se u ; maju dovoljno novaca od plaće, da mo­ I je'jeni su tako, da su jedino muslimantoni pravcu ne će moći izbjeći uplivu I gu skromno živjeti, onda im je suđeno, i ski »sveštenici« do-blli polovicu iznosa već samoga vremena i prirodnog pro- i da smanje obroke jela i da idu »trcanih što ga je dobio sveštenik nemuslimanski haljina, goli i bosi. gresa, pa će morati možda još vrlo na­ iste krase. Naime sveštenik nenmsl.man skoro doći čas, kada će opće prilike im­ 1. imućstvene klase dobiva na se 500 K, Pitanje uređenja materijalnog polo­ perativno tražiti i od države i od na­ a na svako neopskrbijeno di.ete i ženu žaja općinskih službenika ne smije se roda. da se ove institucije jedanput u00 K mjesečno, dok muslimanski iste nipošto prepustiti odluci i uvidavnostl rede prema duhu vremena. imućstvene klase dobiva 250 K, a djeca ..adanjih gradskih zastupstava, jer ova Kada se govori o uređenju općinskih i supruga po 45 K. l ako je i 11. imućreče prosto da shvate potrebe ovoga uprava onda treba svakako da dolaze stvena klasa »raspodeljena«. Istina na­ bijednoga staleža, nego'je na prvom re­ u obzir i organi, koji će da budu izvr ­ ših »sveštenika« ima mnogo, pa bi sva ći; pozvana državna vlast, da putem »državna hazna« bila iscrpljena, ako bi šioci dužnosti tih novouređenih općina, zakona ili naročite uredbe osigura op­ a to su općinski službenici. Do sada je se jednako »raspodelilo«. No taj prigo­ ći:: kim službenicima barem ona ista vor nema mjesta, jedno s toga, što su bilo: kakve općine, taki službenici; ka­ berlva, koja država daje svojim službe­ predloženi najsiromašniji među i onako kiti službenici, takove općine. Ova je nicima. siromašnim vjer. službenicima, a drugo, korelacija posve ispravna i umjesna i Ako su općinski činovnici i namješte­ što naši njesu mogli dobiti izvoznlca ili dosadanje nam iskustvo jamči, da je nije nici nosioci javnili dužnosti, onda se ne na koji drugi način unovčiti svoj patrio­ nlko u stanju oboriti. Pravni i materi­ može praviti nikakvih razlika и njiho­ tizam. Sto se tiče kvalifikacije, ni našim jalni položaj općinskih službenika u na­ vim pravima naprama državnim službe­ se ta ne može osporiti, jer su za svole šoj zemlji ispod: svake je kritike. Dr­ nicima. a po tom pravda traži, da se nji­ zvanje, za koje im se kao nosiocima to- ' žavna uprava kvalifikuje općinske či- i ma dade ono isto što danas uživala dr­ ga zvanja daje doplatak, dovoljno kva- i noviiike kao činovnike privatnih podu- : žavni službenici. liticirani. zeca, koj.h je služba osigurana međusob­ Već mjesec dana trube novine, da je Kad je to tako, kliknimo onda iz dna nim pr.vatnim ugovorom. Odnos dakle i u ministarskom savjetu izrađena ured­ duše: »Živela pravda! Živela demokraopćinskih službenika naprama općinama ! ba za općinske činovnike i službenike, tija! Živela jednakost!« —h— u pitanju službe je privatno-pravne na- i a u istinu od .nje nikakva glasa ni habeHrvatska vlada odstupila. Kako naš i ravi. To neispravno stajalište državne j ra. Kada li će stati na snagu ta željno presbiro saznaje, 19. o. mj. ban Hrvat- i uprave utvrđeno je i time, što su činov­ očekivana uredba? Međutim radi se o ske i Slavonije dr. Tomislav Tomljeno- : nici jedne veće opojne morali po kanačopćinskim službenicima, nije hiće. mo­ vić sporazumno sa 12 povjerenika u | noj osudi bivšeg ministarstva financija gu oni čekati! platiti i biljegovne pistojbe na umišljeni njihovo ime podnio je ostavku. Sad je red na Šćepanu Grđiću & Co. | ugovor o službovanju. S jedne strane se Vlasentca, 18. februara. općinskim činovnicima povjerava dobar »Demokratske« intrige. »Obzor« dedio poslova javne uprave i to baš onaj mantuje vijest »Pravde« i »Politike«, Sa današnje glavne skupštine soliđanajgori — oni dakle postaju nosioci jav­ rišemo se sa rezolucijom, donešenom da je između radikala i Narodnog Kluba nih dužnosti i na to su dapače obave­ došlo do nesparazumka, što je Narodni na protestnoj skupštini Sarajlija, obdrzan! po § 47. zakona o upravi gradskih Klub navodno zahtijevao, da zapovjed­ žavanoj zbog izgreda u Hercegovini a općina iz 1907. — as druge strane im nikom 4. armije u Zagrebu bude imeno­ naročito zuluma n Bileći. se osporava njihov javno-pravnl karak­ van Ante Plivelić sa načelnikom štaba Mjesni Odbor. ter i svrstavaju se u redove privatnih pukovnikom Kvaternikom. Ta je vijest namještenika. Ako je koje gradsko za­ potpuno izmišljena i iznešena je u jav­ stupstvo ipak uvidjelo potrebu, da ne- . nost sa namjerom, da nepovoljno dje­ kom službenom pragmatikom osigura luje na javno mnijenje. O tome nije bilo položaj tih zapravo javnih službenika, ni govora. kakv'h je slučajeva vrlo malo u našoj i zemlji, to je sve, ali sam zakon je u tom ; Usprkos oslobogjenja, u našoj se pravcu posve jednostran: on govori sa- : vladi crno-žuti tipovi sve više šire i ino o dužnostima općinskih.službenika. protežiraju. U rašoj vladi imade skoro a o pravima nema ni govora. polovica crno-žutih, koji su u svakom Ovakav pravni položaj općinskih čl- i pogledu predpostavljeni našim doma­ potpuno zanemarila njihovo uređenje, a novnika učinio je da se niko od boljrfi i i ćim sinovima i koji se svakom zgo­ narod ih toliko ne respektuje. One fak­ sposobnijih sila nije prosto ufao stupiti i dom protežiraju, a naši se sinovi za­ tički postoje, a nemaju temelja na ko­ u općinsku službu i po tom je u silnom postavljaju. Trebalo bi samo zaviriti jem. postoje, one faktički imaju dužno­ nazatku izgradnja unutrašnje organizau našu vlado, pa da se vidi kako sti i to još povećane kako je rat pre­ cile općinskih ureda u svim naš’m mje-- trpe naši domaći činovnici, a naročito stao, ali nemaju nikakvih .prava, koja muslimani. Spomenućemo samo po­ bi inače morali biti u uskoj veza sa duž­ Ništa bolje ulje ni materijalno stanje ' moćni ured zemaljske vlade, kojem nostima. općinskih službenika. U mirno doba nije je na čelu poznata firma podimenom, Državna vlast priprema baiagi neka­ bilo nikakvih regulativa za odmjerivaMažgon- Pod upravom ovoga silnika kve uredbe o općinama, preduzima sve nje plaća. Te plaće su općenito bile miprotežiraju, se stranci sve u šesnaest, potrebite predradnje za izbore, a po uimalue 1 općinski. službenici mogli su ■ a domaći se stavljaju na mučila. Ako srijedi ništa. Izbaci se u javnosti po koja s njima tek nekako sirotinjski života­ musliman činovnik zakasni samo mršava notica o kakovom savremenom riti. Za vrijeme rata i nakon prevrata sata eto raporta i ukora koji se stavlja uređenju općina i to je sve. Teoretizira mizerno je stanje općinskih činovnika i n kvalifikaciju, dočim jedan schwarzse mnogo, a ne izvađa se ništa prak­ dostiglo svoj vrhunac. U razdoblju od T geiber uiože dolaziti i odlaziti kad tički. 1914. do danas državna se je uprava i hoće. Pohitiio se sa općinskim izborima, to potrudila, da koliko toliko poboljša ma­ Osim toga treba vidjeti kako je je naravno vrlo nužna stvar, ali čemu terijalno stanje svojih službenika i da- i posao rasporegjen megju manipulaopćinski Izbori, kad još ne znamo šta vala im je u nekoliko navrata skupariu- ' tivnin činovnicima. Jedan Schneider su općine, kakve su im dužnosti, kakva ske doplatke, izvanredne .potpore, pot­ dobio je za posao nadziranje pisarica, prava i prema tome kakovu će ulogu da pore za odijela i obuću, familijarne do- : a jedan Buros dobiva keo šef otpravigraju u budućem javnom životu. Po platke i t. d. Tako su radila i sva pri- i ništvo, gdje imadu 4 pisarničke'sile zdravom shvaćanju prva je dužnost dr­ vatna poduzeća. Svugdje se je dakle oosim njega, pa po cijele dane skače žavne uprave, da zakonom i naročitom sjetila potreba, da sc službenicima daje i po čaršiji i trguje ili njuška po kan­ uredbom dade općinama stalan položaj veća .plaća prema vremenu i skupoći, : celarijama, gdje će šta čuti, da dojavi samo općinski službenici kod nas sači- I svome protektoru s'lnome Mažgonu. jedne javne institucije, a onda tek da se njavaiu onaj stalež, kojem..: nije potreb- j Jedan Loydolt takogjer imade nadzor, brine za izbore. Ovako izgleda, da će se provesti i izbori, a općinske će upra­ no da se povisuju plaće. Kod njih se a po cijeli dan su mu ruke u džepo­ provađa ona: pruži se prema Jorganu. 1 vima i šeta po kancelarijama. Nekakl ve biti još uvijek politički hermafrodi- Manipulativni či­ novnici muslimani. Naše općine. Pojam i bitnost gradskih općina nijesu se irkada do sada u našoj zemlji shvaćali onako, kako to shvaćaju na­ predniji i savremeniji narodi. Dok su gradske općine kod naprednog svijeta s jedne strane glavna i polazna jedinica u cjržavno-pravnom smislu, a s druge strane središte cijele građanske kulture i civilizacije, dođe su to kod nas instltucije najniže vrste, na koje se ne svrača nikakva pozornost ni sa strane đržavne uprave, a niti sa strane samih općinskih samouprava. Pa još nekako je išlo u vremenu prije rata. Makar i bio onako reakcionaran i nesavremen zakon o upravi gradskih općina iz godine 1907., • kojim se daje općinama neka otrcana autonomija, ma­ kar općinske uprave i ne predstavljale kakovu samostalnu vlast nego bile kao što i jesu jednostavni izvršioci naloga kotarskih ureda i oblasti, uza sva ta ograničenja vlasti i podređenost polo­ žaja, ipak je bio znatan auktoritet na­ ših općinskih uprava do prije svjetsko­ ga rata u našemu svijetu, ali danas su općinske Uprave izgubile i ono malo auktoriteta u svijetu, pa se danas nafaze po prilici u ovom stanju: država je . । i . ' j j I F E L J TON. A- Hifzi Bjolevnc: ■ Rene Logotetides. (32) XI. Prošlo je više od pć godine od kako se ie Ihsan upoznao s Ifetom i isto toliko vremena, kako je Akčura oglu otišao iz Carigrada. Spremanje u Abdurahmanpašinu konaku za Ifetinu udaju i ako nije posve prestalo, ipak se nije radilo s onakom žur­ bom kako je to bilo u početku. Među prijateljica­ ma Ifetom i Sabihom nastao hladniji odnosa dani same nisu znale za što. Sada bi prolazilo i po ne­ koliko, dana a da se nisu vidile. Kad je jedna dru­ goj dolazila slovile bi se običnim formalnostima za što tako rijetko jeijna drugoj dolazi i izgovarale su se opet sličnim isprikama, a u duši krila jedna od druge .svoju tajnu; jedna da se tješi njome, a dru­ ga da strada i pati redi nje. Sabiha je očito propadala, a Ifeta postajala šutIjlvija, mučaljivija i zatvorenija. Onog iskrenog što je vezalo dvije prijateljice, što ih je srećilo, nije vi­ še bilo, jer predmet njihovih sanja postao je jedan. Iz nejasne misli iz onih sretnih i nepomućenih da­ na mladosti pojavio čovjek — Iskrsao je pred obe Ihsan Sururzade da zavlada obima. 1 koliko je god Sabiha hijela odagnati misao o zaručniku svoje pri­ i i I I I | i I j jateljice toliko je ona Jača bila i toliko ju je više mučila i privlačila. Za tmurnih, kišovitih zimskih dana, kada su bilđ skupa, razgovarale su nekad i o Dindaru, o Akčura oglu i svim onim, koji su im bili poznati i od kojih su neki otišli u Evropu, a neki u Anatoliju nepoznatim poslom, — svih su se sjećali, ali samo o Ihsanu nije nijedna govorila. Nekad su svi­ rali i Dindareve napjeve, pa i Ifet nalazila ljepote u njima, nekad se zanosili za onim danima prvog pro­ ljeća i čekali kada će opet oživiti carigradska oko­ lica. Nekad su ostale same, svaka kod svoje kuće i čudo — mislile o Ihsanu. Ifeta je počela sumnjati u Ihsanovu ljubav, jer je opazila na memu velike promjene. Njegovo pis­ mo, s kojim je odgodio vjenčanje do proljeća, pa opet u razgovoru više puta nabacio da bi želio na proljeće otići u Evropu i kad se .povrati trebalo je uslijediti ono o čemu je djevojka počele sumnjati. A ovo otezanja dok je Ifetu mučilo i dok je ona radi toga trpila tješilo je potajno njezinu prijateljicu Sabiha je još rjeđe viđala Ihsana, ali i kad je s njim govorila nešto je mučilo, jedno uvjerenje, jedna sumnja, da je izgubljen i za nju i Ifetu.' Šta je uzrok? Šta se je dogodilo? pitala se Sabiha i smi­ šljala razne odgovore od kojih Je nije nl jedan zadovoljio. i • i i I i ! j ; I I i i i ' , I I I I ; Sabiha je osjetila, da istinski ljubi prijateljičina I zaručnika, pa koliko joj je ta misao I uvjerenje bilo j I vužno prema Ifatl toliko ju je opet srećilo. Kad je Ihsan dolazio Akifbegu radi kakvih dogovora Sabiha je bila sretna. Ona bi oživjela, trčala po konaku i tražila kakvu god izliku, da dođe n blizinu muških soba, da zove oca i da Ihsan čuje njezin glas, da znadne, e je ona tu blizu. 1Г takim prilikama osjećala se Sabiha potpuno sretnom i zavaravala se n'adom, da se sve to može drugačije okrenuti. U toj nadi, u toj misli, koje Sabiha nije do kraja prodira­ la bilo je nešto ružno,, čega se je i ona plašila, a to je bilo skopčano-sa srećom ili nesrećom njezine najmilije prijateljice. U više zgoda uspjelo je Sabihi da govori s Ihsarrum, a jednom je morala pisati ocu pisma, gdje se je htjelo zatajiti rukopis, pa je to zapala njojzi u dužnost. Tada je došla u veliku mušku soba u kojoj je sjedio Nezetbey, profesor Naim i Ihsan Su­ rurzade. Ona je sjela za stol, a otac je diktovao pisma, koja su se imala poslati u Švicarsku, u Pariz i Dindaru u Anatoliju. Pišući ova pisma svaki je čas zapitkivala oca sud ovo sad ono: Babađim, šta ste rekli, babađim, polagano govorite, jer vas ne mogu stignuti. .. « A svakom prilikom, dok se je Akifbeg vratio na prvu rečenicu i tražio da mu čita odanle, gdje je stala Sabiha je ugrabila svima oči, da pogleda Ihsana. I vazda se njezin pogled odbio od mirnog izraza njegova lica. A kad se je sukobila s njegovim pogledom osjetila je svu moć njegovu, ali je I pročitala, da taj pogled ne pada na nju, nego nekud daleko . daleko, kroz njezino biče, kroz dušu kraj srca dalje. (Nastaviće se). �Boo: 124 Braj______;-_______________ „ПРАВДА* — „PRAVDA” етрана 3. Strana je bila progonjena za prijašnjeg ne­ motiv ili izgovor, pomoću koga bi ova Arab« kralj Husein saziva u Mckiu zbor prijateljskog režima, nego moraju • i okrenula glavu od evropskih pitanja. svili kneževa arapskog poluotoka. Iz­ nakon oslobog enja još gore šikane i Francuska i Engleska zakl.ućilc su voj­ gleda da su emir od Nedžda Ibni Saud poniženja podnositi. ni savez u slučaju jrapada Njemačke. i emir Jahja iz Jemena šerifov poziv Pred nekoliko je dana unapregjena Ovaj ugovor potčmjen -je ugovoru iz­ primili. Političko je nastojanje šerifovo oficijalka Beer u IX čim razred, kojom među Francuske i Amerike. Nitti sa svo­ uspostava neke vrsti arapske federacije prilikom je preskočila preko 20 d o- I sa jednom političkom i socijalnom orgaje strane nikad nije krio jake razloge, , niaćih činovnika Neki je Wagner I nizacijorn, koja bi potpuno odgovarala koji su ga zadržavali od prekida odno­ [ takogjer unaprijegjen u IX. čin. razred I položajima Emirata. sa sa Amerikom. Ako tome dodamo da i koji je tek prije dva mjeseca došao и ni Amerika ne može a da se ne intere-. Englezi i Jemen. Kocem prošle godi­ I X. čin. razied. Pitamo centralnu vladu, sujc evropskim pitanjem, izlazi da sve ne izbio je oberst Jacobs sa tri-četiri šta to znači? Dokle ćemo mi doći sa stranke treba da pokažu mnogo takta engleska časnika u posjet Imamu Jabja cvakovim postupkom? Šta može . iz i mnogo strpljenja. od Adena u Sa'ria glavni grad kneže­ ovoga nastati? Zato tražimo, da se D’Ammnzjeve budalaštine. Upravnik vine. U području Kuhra plemena je ova ove nepravde odmah porrave, a kotara Sušaka telegrafiše da je u Su­ komisija zatočena i biće pridržana sve I naročito tratimo, da se provede is­ šaku 7. februara bila zabava Jugosla­ dok Erlglcska no udovolji zahtjevima traga proti Mažgona, i da se nj-govi venskog športskog društva »Viktorifa«. Jemena i oslobodi luku Hodejda od svo­ robovi oslobode. Ko će odgovarati, kad Oko ponoći ispaljeno je sa Rijeke na je blokade. Međutim su Englezi blokadu i nastanu kakve neprilike u pomoćnom zgradu društva 12 metaka, od kojih su Hodejda odstranili, ali pošto valjda još ' uredu? 2 prošla kroz dvoranu, a ostali su se trijesu prihvatili ine uvjete, to se reče­ zabili u zid. na komisija još nalazi u zatočeništvu Bugari u akciji. »Mesaxe Daten« piše urođenika. Pregovori između urođenika u uvodniku: Akcija bugarskih komita i Engleske još uvijek traju. opet je otpočela kao prije rata. Bugar­ Očito je s ovim u savezu i vijest »li­ ski vojnici prelaze granicu preobučeni mesa« o ustanku u Hodejdi, kojom su luci i njihovi dijelovi smatraju se kao u komite, da svojim drugovima obezbiBeogradska »Demokratija« od 17. o. prilikom urođenici zaposjeli cio grad. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ mj donosi ovaj sastavak pod gornjim jede slobodan prolaz na grčku i srpsku Radi toga imao bi se u Hodejdu iskrcati druga nije za brisanje kmetskog prava teritoriju. Demobilisani oficiri primljeni naslovom. jedan cio bataljun sa mašrnskim puška­ primila kakvu protuvrijednost. NJ. Kr. V. Prijestolonasljednik Re­ su u komite, te služe kao instruktori. ma i topovima. Tom prigodom list »DćNaseljene beglučke zemlje i u čitluk gent Aleksandar potpisao je 14. febru­ Na raznim mjestima sakriveno je 40.000 peche Coloniale« napominjući da se tim pretvoreni begluci prelaze u sopstveara 1920. god. uredbu o postupanju sa pušaka manliherica. dira i u interese Francuske, gorko iro­ nost težaka, koji ih obrađuju. Madžarska bi se naoružala. »Abend« beglučkhn zemljama u Bosni i Hercego­ nizira držanje engleske diplomacije. I’obeglučeni čitluci odnosno njihovi vini, koju je izradio gosp. ministar za javlja po »Daily Heraldu«, da je dr. VaINDIJA. ly imenovan za zastupnika u Ton-donu dijelovi vraćaju se u sopstvenost i po­ agrarnu reformu, dr. Hinko Krizman i sjed onih, koji su ih izgubili, ako već time je riješeno jedno pitanje, koje je • a misijom, da traži municije za Madžar­ Zakonodavno vijeće u Hajdarabadu. nisu naseljeni na drugom mjestu, kao kao mora pritiskivalo grudi našeg na­ sku i njenu armadu. Horthy je spre­ Nizam Hajđarabada je u svojoj državi kmeti ili samostalni težaci. paćenog tcžaka-kmeta u Bosni i Herce­ man. da za to dade željeznice i. državne osnovao zakonodavno vijeće pod pred­ govini. Ovom će se uredbom ispraviti monopole u engleske ruke. Ona beglučka zemljišta, na kojima ne sjedništvom Sir Ali Imama, koji je kao sve one krvave nepravde i zulumi, koji Mađarska je mirovna delegacija pred­ postoji kmetstvu slični odnos, koju te­ član indijske vlade stekao u narodu su desetinama godina vršeni na isisa­ ložila notu, u kojoj se naglasuje, da se žaci već deset godina. drže' u zakup i mnoge prijatelje. nom i izmoždenom našem narodnom or­ obrađuju, prelaze, prisilnim otkupom, u Indijske čete i Mezopotamija. Britskf mirovni ugovor ne obazire na etnograf­ ganizmu u tim krajevima. S njom će biti sko jedinstvo Mađara. Kad bi se poli­ sopstvenost ovih zakupaca. komite indijskog narodnog kongresa zadovoljeno najosnovnijem principu so­ tičko jedinstvo Ugarske okmjilo, velika Svi ostali begluci, koje sopstvenici protestirao je u jednoj rezoluciji proti cijalne pravde i humanosti, a s druge bi pogibelj nastala za Mađarsku, jer bi nisu od 1910. godine obrađivali niti sa­ namjeri engleske vlade, koja bi htjela dunavski pritoci, koji bi u svom gornjem strane udariće se zdrav temelj za eko­ mi niti u vlastitoj režiji, oduzimaju se po zaključku mira indijske trupe upo­ toku bili dodijeljeni drugim državama, nomski razvitak i našeg naroda uopće, za potrebe agrarne reforme u korist otrijebiti u Mezopotamiji kao okupacione a koji se izlićvaju u Dunav na mađar­ a specijalno našeg težačkog elementa u nih težaka koji nemaju dovoljno ili ni­ čete, jer indijske čete u mirno doba skom teritoriju usijed zanemarenja na­ Bosni i Hercegovini. kako svoje zemlje, a u prvom redu u smiju biti pod oružjem samo u granicarodnog gospodarstva i riječnih regula­ Pored riješenja kmetskog pitanja i Inž. Čelić. korist zemljoradnika dobrovoljaca iz ! ma svoje domovine. cija ugrožavali poplavama Mađarsku i razrješenja kmetskih odnosa u Bosni i Bosne i Hercegovine i onih beskućnika NAJNOVIJE VIJESTI. Hercegovini, pitanje begluka i njegovo tene je znatno oštećivali. Uslijed toga kmeta, kojima se, možda, njihova neg­ sretno riješenje. postalo je životnim pi­ Pitanje Turske. Francuski listovi puprose tom notom, da se u tom pogledu dašnja kmetska selišta ne bi mogla po­ I tanjem tamošnjeg našeg težačkog svi­ bliikuju slijedeći londonski brzojav o obrazuje posebna međunarodna komi­ vratiti. jeta, pitanjem njegove egzistencije, i sa­ konferenciji: Razgovori su nastavljenio sija. Isto će se tako postupati i s onim mo onaj ko pozna one neizdržljive od­ istočnom pitanju i imenovane su tri ko­ »Crna ruka« u Italiji. U Napulju je bio bcglucima, koji su nastali oduzimanjem nose u kojima živi taj narod, kadar je misije: prva će odrediti granice Jermearetiran komunista Andjelotti sa 7 svo­ seoskih ispaša, a ukmećene krčevine shvatiti kako će riješenje toga pitanja nije i Cilicije, druga će se baviti oto, jih drugova. Kod njega je nađen nacrt pripadaju bivšim kmetskim selištima u odjeknuti u dušama onih nekoliko stoti­ manskim dugom i turskim finausijama, za navalu na gotovo sve evropske dr­ koliko su ovi begluci nastali poslije sa­ na hiljada, nekad prezrenih i poniženih treća će saslušati grčke zahtjeve u pi­ žavne poglavare. Policija imade u ru­ stava gruntovnice. robova, koji su stotine godina vapili za tanju Smirne. Neka pitanja su provizor­ kama imena španjolskih, talijanskih, ir­ Ako je neko kupio kmetske i beglučke pravdom i slobodom. Riješenjem ovih no riješena tako i ono, da sultan ostane skih i ruskih anarhista, koji su imali da zemlje zajedno, poslije uvedenja grun­ pitanja njihova će sloboda biti potpuna izvrše taj napadaj. Proti tim namjera­ u Carigradu. tovnice, i ako se beglučke zemlje nala­ i vjekovni san ispunjen. Osim toga je definitivno odlučeno, da ma »crne ruke« svuda su poduzete najze još u njegovoj ruci, a on ili sam ne Odmah u prvom članku ove uredbe će Dardaneli doći pod međunarod­ strožije sigurnosne mjere. obrađuje, oduzeće se i to za potrebe ističe se da će se za potrebe agrarne nu kontrolu, a o načinu te kontro­ Dešanel nastupio službu. .Agente Haagrarne reforme, uz naknadu investici­ reforme upotrijebiti sva begiućka zem­ le, te broju i narodnosti nužnih četa va­ vas« javlja da je predsjednik g. Poinja i dokazane kupovnine u koliko je ve­ lja koju vlasnici trajno ne obrađuju ni lja još da odluči konferencija. Isto tako care predao vlast u ruke novom međća od kupovn^dobiti za kmetske zemlje. sami ni u vlastitoj režiji. preostajc da se odrede granice zaleđa sjedniku g. Deschanelu. Koliko je kmetodera, posliednih go­ Dalje se ističe, da će se naseljeni begCarigrada. Prema informacijama dopis­ dina pokupovalo kmetske i beglučke luci na kojima postoje kmetstvu slični nika »Petit Parisiena« konferencija će is­ zemlje zajedno, pa su doonije kmetima odnosi t. zv. prioraca, prisjevnika, pripitati da li će ta granica biti Enos—Mipreprodali njihova selišta, uz takvu ci­ đržaca, četvrtara i t. d. prosuđivati kao dla ili Cataldža. Г ti koresipodent javlja, jenu da su im begluci ostali badava — kmetski odnosi, ako težaci zemlju ne­ da će i sporazum u pitanju Carigrada ovo je bila najmanja zarada kojom su se prekidno drže i obrađuju najmanje de­ tek onda postati definitivan, kada budu Merliuin Mehmed ef. Šarić. Iz Stoca teško zadovoljavale te krvopije — pa set godina, računajući u natrag od 25. riješena i druga pitanja glede Turske. sad, eto. dođe red da se i taj zulum Odlučeno je da i Bospor dođefpođ is- i pri zaključku lista dobismo ovaj brzo­ februara 1919. god. i ako je njihov život jav: »Jučer je umro predsjednik mjesne okaje. vezan uz to zemljište. tu kontrolu kao i Dardanele. organizacije, Mehmed ef. Sanić nakon Ovo bi bile najvažnije odredbe te Jednako će se prosuđivati i u čitluk kratkog bolovanja«. uredbe koju će — mi smo u to uvjereni pretvoreni begluci i ako kmetski odnos Merhum je uživao velike simpatije i — cio naš težački svijet u Bosni i Her­ nije u gruntovnici upisan. dobar ugled kako u Stocu, tako i cijeloj cegovini najsrdačnije pozdraviti. Svi. Iza godine 1878. pobegfučeni čit­ Hercegovini. Opširniji nrikaz njegova života i -rada donijećemo u kojem od i»Temps« o jadranskom pitanju. dućih brojeva. Ovdje izričemo našu taTemps« komentarišući situaciju koju ziju ucviljenoj porodici, a merhumu: je stvorila Wilsonova nova nota kaže: Allah rahmet eilesin! Jadransko pitanje je zadržato od rije­ inna billah. Član mjesne J. M. O. MISIR. novi plan za vladu, koji se uistinu dade šenja memorandumom Wilsonovim, koji Hafiz Zekerija Mulahalilović umro 11. Neva demokratska stranka. U Misiru provesti. je uputio u Pariš i London. U svome od­ o. mj. u svom rodnom mjestu, D. Raje osnovana jedna nova demokratska Milnerova komisija. Na 7. de-cemgovoru, koje su Francuska I Engleska u hiću, kraj Brčkog od upale pluća u stranka, čije se vodstvo sastoji isklju­ bra pr. god. prispjela je iz Engleske u potpunom saglasiu sa šefom talijanske najbuljoj dobi mladosti, u 28. godini čivo iz odvjetnika. Kao svoje načelo, u Misir radi ispitivanja uzroka stalnim ne­ vlade uputile predsjedniku Wilsonu iz­ života. Rahmetlija je svršio šeriatsku prvoj tački svoga programa, stranka i mirima ova komisija: Lord Milner (pred­ javljuje se, da pariška I londonska vla­ sudačku školu u Sarajevu u god. 1916. stavlja potpunu vanjsku i unutarnju ne- ‘ sjednik), general Sir J. G. Maxwell (voj­ da ne smatraju da je njihov predlog od te se je nakon toga posvetio ekono­ zavisnost domovine. ni zapovjednik u Misiru 1914.—1915.), 20. januara toliko štetan po Jugoslaviju miji, upravljajući svojim imetkom u Pojačanje vojne snage. Po uputama : Sir J. Rennel Rodd (engleski poslanik u I koliko se to čini Wilsonu. One su uzele Rahiću. Bio je jedan od najtalentiratnog ministarstva vlada je odredila i Rimu), brigade-general Sir Owen Thona. se da formulišu predlog zato, što ranijih i najmarljivijih gjaka svojeg pojačanje vojne snage u Misiru od jedne ■ mas (član parlamenta j autoritet u pro­ i Sjedinjene Države nisu više učestvovagodišta. U svom mjestu Rahiču kao i na tri divizije. Dvije se divizije imadu učavanju tropske poljoprivrede), J. A. | lc u njihovim d-ogovorima i zbog toga, u Brčkom bio je jako obljubljen radi ■sastojati od Sudaneza, a treća od sta- i Spender (nakladnik lista »Westiminster i što jadransko pitanje ne može dovijeka svojeg lijepog ponašanja, a radio je novnika gornjega Misira. Proklamacija Gazettc«) i C. J. B. Hurst (savjetnik u I ostati u svom sadašnjem stanju. neumorno na prosvjećivanju svoga Lorda Allenbv: Na temelju stalnih ne­ ministarstvu špollašnjih poslova). Ako je predsjednik Wi!son tako čvr­ naroda. Divota je bilo slušati njegove mira je general Allenbv misirskom na­ Rad Milnerove komisije. Na tobožnju sto riješen da odbaci predlog od 20. ja­ lijepe i korisne vazove. . rodu upravio jednu proklamaciju, koja zapovijed uliapšenl su i u kasarnu Kanuara, Engleska i Francuska ne će na­ Nj’egovim radom i potporom otvo­ počima: »Politika se Velike Britanije sr-en-Nil zatvoreni Mahmud Sulejman valjivati da isti bude usvojen.. Ali kako rena je čitaonica u Rahiću. Uopće bio u Misiru sastoji u tomu, zemlji podijeliti paša i Ibrahim Saiđ paša, bivši predsjed­ su one potpisnice londonskoga ugovora je u svakom pogledu koristan član autonomiju pod engleskom zaštitom i nik i potpredsjednik misirskog parla­ i kako poštuju svaki ugovor koji pred­ svoje zajednice. Ostavlja iza sebe staru razviti sistem autonomne vlade pod jed­ menta. Listovi »Afkar« i »Mah-russa« su sjednik Wilson ne može da ne odobri, ucviljenu majku i brata mualima u nim misirskim vladarom. U istoj pro­ zabranjeni, jer su kritikovali policiju, one ne bi mogle spriječiti Italiju u izvr­ Rahiću, Hafiz Hulusi ef. Tako evo i klamaciji govori u pogledu Milnerove koja je sa oružjem i vatrom išla proti šenju odredaba, koje su potpisale. Ta­ opet gubimo Jednog radenika na polju emisije, da Je zadaća iste samo na temasi. Guverner u Aleksandrih zatražio kvo pitanje ostaje otvoreno i pravo sva- j prosvjećivanja našeg naroda. Ucvilje­ vojih.izviđa, sa mjesnim oblastije, da ga vlada riješi službe. koga nedirnuto. Po sebi se razumije da noj porodici naše najdublje saučešča nijedna od triju savezničkih vlada ne | rahmetiliji neka Bog dž. podijeli dženada, i u potpunom suARABIJA. »am i ministrima izraditi Arapska federacija. Prema listu »Aziželi pružiti vladi Sjedinjenih Država i netsko naselje. Reiber takogjer simo njuška i provo­ cira i na sve načine gleda kako će kojeg muslimana činovnika provoci­ rati. Povrh toga imade još desetak ženskih činovnika ama pravih pravcatih Švabica, koje ništa ne rade, nego služe kao figure za »kras silniku Mažgon’j,. U posljednje vrijeme povučeno dosta mani ulativnih činovnika muslimana iz provincije, pa su ih strpali sviju u jednu sobu i dali svakom po dva grješna registra, da u onoj prašini truju svoj život. Ima li iko na toj vladi, da se zauzme za ovu jadnu raju i da provede kontrolu, pa da se ovome Mažgonu jedanput stane na put? Guje je g. Petrovič, štaon radi? Zašlo malo ne zaviri u pomoćni ured, pa ne spisi ovu raja, što m i služi?v Nije dosta Ste Pitanje begluka u B.-H. Domaće eljesti Politički preg^d Iz islamskog svijeta. �Memorandum kućevlasniita. Na svo­ joj zadnjoj sjednici konsttusao se od­ i bor Društva kućevlasniita. Za predsjed­ 1 nika izabran je advokat g. dr. Srećko I Perišć. Ov.li dana uputiti će društvo zemaljskoj vladi memorandum u kojem | će iznijeti svoje nazore o najnovijoj na­ i redbi o stanbenom pitanju. Kako sazna­ I jemo, društvo će zatražiti, da se ogra­ . ničenje povisivanja kirija ukine za du­ i ćane i lokale, što se tiče stanova, druš­ j tvo smatra opravdanim, da se činovni­ । cima i drugim slabije stojećim staleži­ j ma dalje ne povisivaju lorije za visoke 1 ■ iznose. Jrtiliali dari beka Jučer je pre­ i selio se na drugi bolji svijet merbum ■ Hađi Smaio Zubčević, otac našeg pri­ ' jatelja Hadi Hasage Zubčeviće. Mer- j hum je bio viđena ličnost u našem gradu, a doživio je rijetku st: rost od I 105 godina. Mevla lalimet ejlesun. Samo 5 časaka dostaje često, da I si čo'jik napravi neprocienjenu šte­ I tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možrte tražiti samo od tvrtke H Suttner, ( jubjan br. 706. po­ savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ tova' specijalne marke IKOe iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žejmih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za ležanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Ne možete 11 spavati? Niti raSti? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsaflird! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ like boce 27 kruna. Imate li pokvaren apetit? Često po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovlr pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Engen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Gospodarstvo IZMJENA KRUNA AL PARI? »Ju­ tarnjem Listu« javljaju iz Beograda da je održana sjednica predstavnika opozi­ cionog bloka na poziv g. Stejana Protića, komu je regent povjerio sastav vla­ de. Izgledalo je da će teško doći do sporazuma radi valutnog pitanja, no na poslijepodnevnoj sjednici, koja je trajala od 4‘/, do 7^2 sati na večer uklonjene su sve zapreke. Post gnut Je potpuni spo­ razum između radkala s jedne i Na­ rodnog Kluba s druge strane. Po svoj će se prilici vlasnicima sta­ rih đ nara isplafti 4 nove krunsko-dinarske novčanice, dok će se vlasnicima jugoslavenskih žigosanih i markiran h kruna isplatit! čitava svota u krunskodinarskim novčan'cama, dakle bi se z amjena imala provesti »a 1 pa­ ri«. Valutno bi pitanje imalo biti riješe­ no na jodnoj od prvih sjednica parla­ menta. Nove željeznice. U Splitu je održana anketa koja se je bavila pitanjem že­ Bi Bi Бро) 124 Bic' „ПНАВДА* — »FRAVDA" Стлана 4. Strana I • i ; | ljezničke veze Dalmacije sa unutraš- I nješću. Trebalo bi ua se nađe kompromus između dva stanovišta, gdje da bu- 1 de iziazište: Spl.t ili Dubrovnik ili Veni kod Metkovića. Najprije treba da se dovrši linija Užice—Vardlšte, zatim Novi —Bihać—Knin, trasira i primi projekat linije Beograd—Šabae—Drinjaja—Sarajevo—Mostar sa ograncima Mos:ar— Neum za izvoz voća u masama, Mostar—Split za vojni saobraćaj i trgovinu skupocjenom robom. Treće, da. se što skorije izgradi veza Beograd—DuUNI VERZAL. Stalni zavod za pođuku brovnlk dolinom Drine preko Foče, Gacženskoga krojenja i šfvanja. Prima kog i Trebinja. Četvrto je nužna izrada na izradu lina odijela za gospođe. — spoja Niša i Skoplja.sa Jadranskim moPalača Srp. Opštine 11. kat. (Ulaz rem u Bar, zatim direktan spoj Baranje Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ i Slavonije dolinom Vrbasa preko Livsandra br. 2. na na Split. Izvozne carine. Ministarski je savjet PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod donio odluku, da izvozne carine, koje su šeriatskog suda soba broj 2. na 23. počele važiti 5. novembra ostanu na februara u ponedjeljak u 10 sati i to: snazi do 15. marta. j, kuće broj 16. na ćošku Tallrevlć - „ i Careva ulica. — V,o kuće u Talirevlć ulici broj 1. Trešeljaii Dva Ahnieda i Mali Mehmed. i it ja nas neki: ko sa Ah med astindeđić i Mehmed ,!akić. a drugi bi opet bijeli da znaju za politi­ čko kulturno stanovište g. Malnmća: i.ahak posao, pa se odmah odazivljemo želji obojih. Prvi „seljak* rodom jo iz Mostara, a priđjevak mu je Vaivara. l ijaše siradnik nBošnjakn“, a od nekog vremena boluje od uobraženosti, da kon štit a auta По može biti bez njegove pameti. Inače je učitelj, koji sa vrijeme od 20 godina svog službovanja nije osnovao ni jedne zemljo­ radničke zadruge. Kako se razumije i □ trgo­ vina, a Bjelemiću jo organizov&o — izvoz vune, masla, jaja i drugih ehovinu. Škola jo bila kao i zatvorena, ali jo karakteristično, da seljaci nijeeu imali nikakvo fajdo od izvoza: Car je išao u Varvarin džep, a seljacima je dosta fraza, da se jo osnovao r komite za je­ dinstvo i napredak naš g težaka", jedan skup zbor muslimanskih ii.teligenata, koji apstrahira vlastita koiiet. Danas je g. Abmcd I. a — vladi, pa daj znaj, jeli njegova akcija pomašćena ili nije. Ahmed II. (Muhiuić) čovjek je od čista ra­ čuna. U danima Austrije, „zlatnim* danima, bijaše tajnik ulcma-medžlisa i vojni imam. Umiljato janje, pa dvije majko dojilo! Radio nije ni tamo ni tumo, ali ве je za to razumio п tržne cijene i masla, i vune, i štofa i beza i . . . Dao je blago-lov svima vojnim imamima: i onima Što su spavali po biljardima i onima, što su nas brukali radi pjančevanja. Svijet govori . . Uz prevrat inu 8a sve ргеvmulo: tužan i žalostan nagje se u društvu sa Ekremum, s kad njihova akcija nade u vo­ du, bacio se je na pisanje predstavki, a u za­ dnje doba koregira intervjue. Nije bahtli: pri­ hvatio so Austrije — propade; prihvatio ве „demokratske* vlade — opet krah. Pechvogel. Sad se eto sprema u „seljake": biće, da će i ova akciia pasti u vodu. Naročito, ako se ne inogne štogod ućelepiriti. Mehmed kadija Jakić to vam je, mesela, Što бе kaže pedalj ć o s e lakat -- ambicije. Malešun kakav jest, pun je sabura. Previre se svukud i čeprka svakuđ. Vrtilo s? je po stran­ kama i u svakoj imalo svojih ahbaba: Bilo istodobjio sa Šerifom i Gjikićem. za vladu i proti njoj. Kao „velikosrpoe* imugjaše aferu i umisli во doile, da je za prvih dana prevrata išlo poput kakva Brnjice: uzdignuta nosa, va-. žna pogleda, ramera ko na bnglamama. A kornk! E, Bože dragi, to je trebalo vidjeli. To se ne opisuje. Za vrijeme najtežih progona i nasilja nad islamskim dije om naštg naroda, bijaše — neutralan. U našem se skupu no bi vidio, a za samo talnu osatlu vladinih zuloma nije imao keraži. l’aidon. nije mu to išlo u račun, jer jo ht o da odmah dugje zu šefa šeriatskog suda u Brčkom Zmaj va bi rekao: „Ро stran 1<апШ Mcše štće vazdan jmćka i blebeće; glavu diže, širi rep misli: Bože аГ sam kp! .Sve se širi, sve se mjeri, kingjuri so. kočoperi Al> jedno zlo ga jedi što ga niko i ne gb di. Svi I« t ide i ne haje ne će da ga zareznio. OOO&OOOOO9 oo o Sira Travničkog i Vio ićhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. OOOOOOOOOOOOO Prodajem kuću fldvohatsku kancelariju u Bihafu na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. otvorio je u Trav­ niku advokat Of. SulBjman Skcković Anna Stejska!, Bihać. Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerovs. ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. Š U T T N E R, u i LJUBLJANI br. 7<>6. (zvjer. dl) lisica, kuna ? Ceva i t. d. t$! $ и cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frdlilich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi; FELARIA. Telefon 55 188 Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo, u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, 64S!5afena dioniJarska glasnica ii 5,03093. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje - Ulošci preko K, 8,000.000 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske i razne druge kredite. br skovna posiove ndbrže i najpovoljnije Obavija —... Izvršuje burzovna naloge najkulantnij- ., Odgovarat urednik: M Sadiake —.— ................................... ................................... Centralni Odbor .J, M O.. -. ■ - i - - -- uama II. - ■ti � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7966376ec563a896dc3a226aed3668d1.pdf cb648c4b8367d11dd7a1f3c3104029b0 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт rsdahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГЖ Broj 20 (125) OF Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 24. februara 1920. (1. džumadil-ahira 1338.) Sarajevo, 22. februara. Povodom tendencioznih vijesti u ovdašnj m nekim listovima od 21. o. шј. Raditi je Odbor naše organizacije isti dan izdao ovaj komuitike: »S najvećim gnušanjem odbjamo tendencioznu podvalu, daje gosp. dr. Krasnica, kao austrijski vojni sudac, izvršio u Kragujevcu i jednu, a kamo ii 32 vojne osude (vijest »Glasa Naroda«) ili čak osudio nedužnih 4(1 srpskih seljaka, (»Jugoslavenski List«), Ovu je izmišljot uu dr. Hrastiica odluč­ ne demantovao svojim ispravkom u »Kragujevačkom Glasniku« od 11. augusta 1919. u kojem stoji: »Ja nijcsam nikada u životu izrekao smrtnu osudu, niti je potpisao. Iz oglasa austrijske okružne komande u Kragujevca, koji mi je oglas gospodin Lomovič danas pokazao, razabirem, da se gornji slučaj (vješanja) dogodio 23. marta 1917., a ja sam još na 17. iebruara iste godine premješten u Sarajevo, pa sam 17. februara 1917. otišao iz Kragujevoa.« — Konstatiramo, da je ovaj ispravak prokomentiran u 76. broju »Prav­ de« od 21. oktobra 1919. i da su nakon toga zašutjeli svi listovi, koji su ope­ rirali sa ovom podvalom. Konstatiramo i to, da se ja u prvoj kleveti govorilo o 17 osuda i da se je sami »Kragujevački Glasnik« ogradio izrekom: »da se dogovara« o tim tobožnjim osudama gosp. dr. Krasnice. Što se tiče potvoro o tobožnjem rcpubllkanstvu gosp. dr. Krasnice ima­ mo 1 naglasiti, da je gosp. dr. Krasnica jedan od naj staknutijih ljudi u našoj organ zaciji, a općenito je poznato, da je jedna od temeljnih tačaka našega programa: ustavna monarhija sa dinastijom Karađorđevića. Stoga je pot­ puno isključena mogućnost, đa bi se gosp. dr. Krasnica ikako, a kamo li »preko jednoga lista i pred svojim prijatelj ma« izjavio za repuM'ku. Ovom prilikom izjavljujemo, da je vijest o ministarstvu gosp. dr. Kras­ nice stigla u Sarajevo upravo iza njegova odlaska u Beograd i da je gosp. dr. Krasnica otišao sa instrukcijama, msđu kojima je i ovlaštenje na izjavu, da naša organizacija ne reflektira na mjesto u ministar­ stvu. Prema tomu je g. dru Krasnici ministarska lisnica bila namijenjena bez njegove privole i u protuslovlju sa zaključkom vodstva naše or­ ganizacije. To je pravi razlog njegove demisije. Inače se naše vodstvo ne bi htjelo, niti moglo osvrtati na samozvane zaključke odbora beogradske opć:ne Ili prijetnje »demokrata« sa demonstra eijstna, jer raspoloženje jednoga grada ne može biti mjerilom za naše političko držanje i našu takt’ku. , Uostalom vodstvo naše organizacije zadržaje sebi pravo, da gosp. dru Krasnici pribavi satisfakciju za slučaj, da rekonstrukc ja kabineta bude prove­ dena pod prit’skom beogradske ulice 1 nametnutog općinskog odbora. * O ovoj stvari donosi presbiro ovaj brzojav: Beograd, 22. februara. Danas ja uputio štampi g. dr. Krasnica izjavu, koja će sutra biti objelodanjena. U toj se izjavi kaže: »Izjavljujem, da ja nisam ni­ kada niti izrekao niti potpisao nijednu smrtnu osudu. Sve tvrdnjo demokrat­ ske štampe su puke podvale. Ako je ist'na, da sam na takvoj listini, kojom se veže neka optužba protiv mene, to se može osnivati na jednoj pukoj kleveti«. leđna nepromiš^enost (Svršetak.) I voj ostavštini, nego samo pravo na uI živanje jedne četvrtine zaoštavštine A.R. — Što se tiče tvrdnie o tobož­ njoj zastarjelosti Senatskog prava, da­ 1 muževe, dok joj šeriat daje četvrti dio [ bez djece, a osmi dio sa djecom. To je pače zastarjelost; osnove, na kojoj je postavljeno šeriatsko pravo, na tu tvrd­ I velika razlika. Dopitanje višeg dijela u nasljedstvu nju neću sada opširno reagirati, dok se muškom o'd dijela ženskoj osobi ima pisac ne izjavi u javnosti o taj osnovi, svoj opravdan uzrok i temelj. U dopitida se mogne znati: poznaje li on šeriatvanlu prava uc.pće šeriat ima principi­ ske osnove. Kad se izriče neki sud o jelno načelo. Pravo pripada u razmje­ l.ojeni predmetu valja da je taj predmet ru prema dužnosti i obratno. Senatski svestrano poznat. To je logični uslov. zakonodavac (šari’) uvažuje prirodne Samo ću toliko istaknuti, da se meni zakone kođ opterećivanja sa dužnosti­ čini, da se tu radi o prispodobi poznate ma, kao i ljudsku moć za snašanje nastvari sa nepoznatom, naime o prispo­ turenih tereta i dužnosti. Ženskoj je na­ dobi kanoničko.g zakona, koji je done­ turio dužnosti, koje ona po svojoj pri­ sen po naročitim zborovima, sa zako­ rodnoj moći može snositi, pa joj je pre­ nom, kojega je odredio sam tvorac svi­ ma tim dužnostima opredijelio i prava. jeta. Je li takva prispodoba tačna, neka Ta razlika se ne smije nipošto smatrati to pisac rekne. Ja pitam šta, adžeba, za poniženje ženskog spola, nego nasu­ natjera zapadne prosvijećene narode, prot samilost i poštovano prema tom đa uvedu građanski brak? Šta im bi, spolu. Tko traži potpuno izjednačenje pa zavedoše ustanovu sudbene rastave žene s muškim, taj potajno hoće nato­ braka, koja je ustanova u našem šeriavariti na ženu jednake terete, koje mo­ tu zavedena prije 13 stoljeća, a oni je ra muški da snosi, f možda i više, kad prihvabiše tek pri'e toliko desetljeća? ona mora uz to još ljudstvu članove Pa i izvikano i prezreno višeženstvo. rađati. Dostaje u nekim pravničkim i državnič­ Kada bi se dalo preko svega ovoga kim krugovima simpatično, naročto u preći, je li bi parlame’nat imao krojiti zemljama, gdje se opaža opadanje pu­ zakon, koji bi imao vrijediti i za musli­ čanstva. mane u ženiđben’m. porodičnim i naDa je po mišljenju pazadnih naroda sljcdstvenim poslovima? U parlamentu nepravda, da muško dijete dobiva više mu'limani neće biti nikada u većini, jer od ženskog u nasljeđu, to pojmim. Ali je to isključeno prema brom musliman­ ako ie nešto u jednom stanju stvari skog pučanstva kraljevine. Moglo bi se pravo, ne mora da to bude pravo i pod dakle dogoditi, da se takav građanski g’m okolnostima 1 drugim prilikazakonik izglasa u "arlamentu proti vo­ azumijem zašto se ovdje spo-' lji muslimana i u opreci s njihovim shva­ ž i žena, kad cvropjeski ćanjem. Pisac l't'če da su muslimani! u kolko ih ja poznam mnogočemu pod uticajcm vjere, no mo­ akva djela u muže- že ii on zanijekati takav uticaj i kod i drugih, osobito u pogledu ženidbenih i i porodičnh poslova, u kojima za njih i vrijedi crkveno ili kauoničko pravo? I Mladi pisac može preći preko najviših I osjećaja znatnog dijela državljana, ali to neće učiniti iskusni državnici i svje» I sni političari. Bez obzira na sve gore izloženo bi li I moguće bilo ukinuti šeriatsko pravo u I zenidbenim, porodičnim i našlled.tvc- I nim stvarima, a da to ne bude u opreci | sa proklamacijom slobode vjere? Taćno je što pisac navada da su ne- । ke države sticanjem prilika ukinule raz­ ličite zakone, te mjesto njih uvele je- | dan građanski zakon za sve državlja­ ne. To se je zbilo i u turskoj carevini. Sticanjem prilika i turska carevina, na čelu koje stoji Kalifa svih mulsimana, odvažila se je prije sto godina, da pro­ klamiranim hatti hutnajunom skoro iz [ temelja promijeni sve struke državne i uprave. Kod preuređenja pravosuđa i po- i jeđnostavljena kaznenog i građanskog ; zakona Turska je išla'do najzadnj.h ‘ granica dokle se moglo, a da se ne uz- ; drma temelj Islama. Pri tom je osnova- i !a sudove i izdala opći građanski zako- ; nik u privatno-pravnim stvarima, ali je istočila žeaidbene, porodične a našljed- , ne poslove, pa je za podanike islamske I vlcre morala ostaviti i nadalje šeriat- ' sko pravo, dočitn je za druge vjeroispo- I vijesti ostavila crkvene i kanomčke za- ■ kone. Za tu granu sudovanja utvrđeni I su posebni šeriatski sudovi za musli- , mane, a glede drugih vjera prepustila I je to njihovim duhovnim sudovima. I ; sam pisac dvoji u mogućnost, da se še- । riatsko pravo zamijeni građanskim za- ' konom, pa je mišljenja, da se šeriatsko i pravo ograniči na najuži krug djelova- ■ nja i kompetencije. Ali pisac valjda ne , zna da je šeriatsko pravo već ograni­ čeno na najužu kompetenciju, jer u djelokrtg šeriatskih sudova spadaju sa­ mo ženidbeni, porodični i našljedstveni poslovi. Ovim trima granama građan­ skog prava ' Pravnici priznaju vjerski karakter. Šeriat također sve te tri gra­ ne ubraja dijelom među vjerske obre­ de, a dijelom u privatno-pravne poslo­ ve. Već radi toga vjerskog značaja ne mežo se šerlatska kompetencija ni za jednu od navedenih triju grupa ukinuti, a da se ne uzdrma islamska vjera u te­ melju. Osim toga ne može se u Islamu razlučiti dogma i pravo, jer što Je šeri- I atom ustanovljeno da vaba, mora se ujedno i vjerovati da valja; što je po šeriatu nevaljano', musliman mora i vje­ rovati da ne valja. Inače ne bi mogao biti pravi musliman, jer to zasijeca u ono šest temeljnih obilježja islamske dogmatike. Muslimani su potpuno zadovoljni sa ustanovama šeriatskog prava, i ne osje­ ćaju nikakve potrebe za temeljitu iz­ mjenu toga prava. Ako se ukaže po­ treba izmjene nekih sporednih ustano­ va. to će oni sami učiniti preko svojih pozvanih faktora. Savršenstvo šeriat­ skog ženidhenog prava priznali su i' ugleđni pravnici nemuslimani, koji su ga proučili i upoznali se s tim pravom. Izrično su kazali, đa šeriatsknm žeridbenom pravu nile ravan nijedan dosada po parlamentima izglasani zakon. Muslimani ne mogu dakle i ne će do­ pustiti, da se uz imovinu dira loš i u njihovo šeriatsko pravo, jer to tangira temelje Islama. Srebrenica, 20. februara. Skupština »J. M. 0.«, održana danas u Srebenici jednoglasno zaključuje, đa se potpuno slaže sa rezolucijom, đone- I šenom na protestnoj skupštini Sarajlija, . obdržavanoj zbog zuluma u Hercegovini naročit! u Bilećl. Skupštlnari. I Godina i!. Sarajevo, 23. februara. Upozoriše nas na članak službe­ nog organa ovdašnje zemaljske vlade od 14. februara o. g. i prosto se skamenismo kad prećitasmo taj sastavak, koji je pod naslovom »Iz muslimanske pplitike« štampan čak na uvodnom mje­ stu »Nar. Jedinstva«. »Pravda« je u ne­ koliko navrata donijela sanžermansku konvenciju, da sa njom upozna make­ donske muslimane i utješi Ih radi bo­ jazni, da bi sadanie njihovo bespravne, stanje moglo postati nekim principom za budućnost. Donesosmo najprije čla-' sak 10. te konvencije, koji garantuje za­ štitu džamija, grobal a i drugih vjerskih muslimanskih ustanova, koji zajamčuje primjenu šeriat. prepisa u obiteljskim odnosima i koji zajamčuje postavljanje jednog reis-ul-.uleme. Donesosmo to u savezu sa njihovim tužbama proti upotrebi pravoslavne mo­ litve u komunalnim školama i iznesosmo i francuski tekst, kako bi sadržaj te tačke bio pristupačniji tamošnjoj in­ teligenciji. Jedan •đačić, koji još ne zna ni šta znači publikac’ja bez komentara, posvetio nam je u »Budućnosti« jedan glomazan članak, upućujući nas u ne­ što što smo mi znali i ispovijedali dok ott još bijaše u stalku. Naravna stvar da se mi na ovako neozbiljne sastavke nijesmo htjeli ni osvrnuti, 'jer bismo iz­ gledali još smješniji od tog uobraženog štuđenta. Nu preko čega smo mi prešli sa osm'ehom, to je mudrom »Nar. Je­ dinstvu« vrlo ozbiljno i ono je našlo za munaslb, da se pozivom na »autoritet« jedneg M. Hadžića, očeše o naše vod­ stvo i »Pravdu« na način, koji bi bio neozbiljan i za jedan »Glas Naroda«. »Narodno Jedinstvo« sasvim ozbiljno tvrdi: »Ako se »Pravda« slaže sa na­ vedenom odredbom senžermanskoga ugovora, koja nije ni po sadržaju tač­ na, onda ona stavlja muslimane u niži red od ostalih Srba, Hrvata i Slovena­ ca. To je r.a štetu samih muslimana, koji se politički mogu razvrstali u razne stranke, a što se tiče vje­ re, tačno .razlikovati propise Korana od običaja, od kojih su im mnogi unijeti sa istoka. Za to nije u interesu samih mu­ slimana, da se politički orzanizu u kao konfesija, nego je po njih najkorisnije : najispravnlje, da se — kao ravnomavni član našega naroda i našega druš­ tva, u kojem je za'amčena ravnoprav nost svih vjera — priključe osta« lim političkim strankama.« Po ćemu ie 10. tačka sanž. ugovora u savezu sa grupacijom naših stranaka, o tom, naravno, službeni list mramorkom šuti. Glavna je stvar ukazati na destruktivni rad' »Budućnosti« i »Novo'g Pokreta«, koji pod svu silu nasto­ je .rastrovati naše redove i privesti nas pod skuf svojih »demokratskih« ^osa, đa i fiašim pristankom provedu likvi­ diraju naše imovine i razdijele je onako, kako oni misle da je pravo i moralno. Jalov posao. Jalov, jer je amoralan, nebratskj i ne­ human. Jalov baš radi toga, što mi.ne ćemo na tanki led manjina i što ćemo i silom, ako ne mogli milom, isposlovati priznanje naše — autohtonosti i našeg prava na potpunu ravnopravnost sa pravoslavnim i katoličkim dielom našeg naroda. To toliko radi ravnanja svih, koji misle da će pomoću Kurtovića. Temima, Hasanđedića i Jakića raz­ biti naše redove.' Ko do 28 o. mj. ne po­ šalje pretplatu, obustaviće mu se list. �Strana 2 Стоава i-roj 125 Hro; ,PRAVDA* — „ПРАВЈА* Skandali u Bijelini. Od mjesnog odbora udruženja posjed­ nika u Bjelini dobismo 20. o. mj. oval brzojav: »Nahuškani pravoslavni seljaci u sehi Suhopolju napadaše danas na neprije­ pornu šumu braće Muratbegovića; zametnuše formalnu bitku i teško raniše dvojicu braće i njihova momka. Od na­ padača ostaše trojica ranjena. Silno smo ogorčeni i u teškoj zabrinutosti 1 strahu, da je ovo samo početak, jer iz­ vjesni elementi otvoreno propo­ vijedaju pobune i silovite na­ padaje. Upozorujomo pozvane fakto­ re 1 tražimo zaštitu.« U pretprošlom broju našeg lista do­ bismo izvještaj o skupštini naše or> anizaclje u Bjelini Iz kojeg se vidi, da naši ljudi dobro stoje sa tamošnjim Sr­ bima iz radikalne stranke, pa je jasno, da je ovaj napadaj maslo »demokrata« i da će se njihova borba u buduće sa­ stojat' u teroru i ugrožavanju lične i imovinske sigurnosti nas muslimana. Ova nas pojava nimalo ne iznenađuje, jer su »demokratima« potonule lađe, i pa im više ne će ići za rukom, da pot­ porom vlasti provode svoje otimačine i da svom boljševizmu daju karakter skrbi za »mučenike«, »dobrovoljce« .i kako se već zovu sve te ujdurme »demokrf.skih« grabadžtja. No čudimo se, da su tim sredstvom počeli operisati baš u prvim danima svog padanja sa sedla i da ne vode računa o tom, da nova vlada ne će moći mirno podnositi tog boljševizma i da će joj biti jedna od prvih zadaća, da zaštiti bezbjednost i osigura mimo i nesmetano uživanje privatne imovine. Varaju se ovi boljševici, ako misle, da ćemo mi i dalje mirno trpjeti njiho­ vo haračenje. Čaša je prepuna, pa je u vlastitom njihovu interesu, da dođu se­ bi i zadovolje se onim što je temelj sva­ koj uređenoj državi: da se vrate zako­ nu i poštivanju tuđe svojine. Pozivamo vladu, da ovom događaju posveti pažnju, koju on zaslužuje, i da krivce pouči kako treba postupati pre­ ma tuđem vlasništvu. Bilješke. Jedva Jednom. Nametnuti »poslanici« Dr. Mehmedbeg Zečević i Sevkija Gluhlć brzojavno su najavili svoj-istup iz »demokratske« stranke, jer čak ni oni nijesu mogli progutati pošljednje »uredbe« dra Krizmana o postupku sa beglučkim zemljama. I oni su se konačno uvjerili, da se n e j e d n a k a mjera prema slobodnoj zemlji, koja je u ruka­ ma muslimanima u Bosni i onoj, k. ja je u rukama rnovjeraca u Srbiji ili Hrvatskoj — ne može drukčhc prosuđi­ vati nego kao direktna ita.ra na nas muslimane. 1 povukoše konsekvencije Iz tog odvratnog postupka svojih »dru­ gova«, što Krulj—Nježićeve svinjarije prikriše plaštem brige za bijednog te­ žaka. Kako se nodsigurno računa, sa ovim Će se istupom solidarisati i Svrzo sa Sarićem. pa će tako samo Kurtović os­ tat u društvu naših zakletih neprija­ telja. O radu nove vlade donosi presbiro ovaj izvještaj od 21. o. mj.: »U 5 sati popodne položili su u ruke regentu Aleksandru zakletvu svi ministri nove vlade zajedno sa predsjednikom. Kroz dan primili su mnogi ministri svoje duž­ nosti. Nova će vlada izaći pred Narod­ no predstavništvo sa svojim progra­ mom i deklaracijom. Sjednice će otpo­ četi, čim stignu poslanici, koji su svi brzojavno pozvani. U debati o vladinoj deklaraciji zauzeće Narodno Predstav­ ništvo stanovište prema riješenju, koje se nameće našoj državi u jadranskom pitanju. Narodno će Predstavništvo iz­ raziti na najsvečaniji način zahvalu na­ šeg troimenog naroda prema Sjedinje­ nim američkim državama i njezinom Državna zaštita djece. ! predsjedniku. »Demokratska« zajedni­ । ca uzeće udjela u ovoj manifestaciji Narodnog Predstavništva. Vlada će i iznijeti iparlamenttu na riješenje ratifi­ I kaciju ugovara o miru i izborni zakon. . Ujedno će na prvom zasjedanju biti iza­ i bran ustavotvorni odbor. Na ministarskoj sjednici od 22. o. mj. i raspravljalo se o političkom unutraš- | Bezglavost u školskom odsjeku. O njem stanju i o mjerama, koje se imaju nesposobnosti i površnosti naših demokraki upravnika svak se je živ već poduzeti ža sanaciju prilika, u kojima davno osvjedočio. Da je pravi herđuse nalazi naša država. Tretiralo se pi­ rnerđ na našoj visokoj musalli. neka tanje o pokrajinskim vladama, a za tim svjedoče i ova dva slučaja. i o izbornom zakonu, o kojem će se Mustafa ef. Šišić, upravitelj narod, rasprvljati iduće nedjelje. Raspravljalo osnov. škole u Donjem Vakufu, bio je se i o ženskom pravu glasa. Rasprav­ premješten u mjesecu oktobru prošle godine u Vlasenice. Kako je o.vaj pre­ ljalo se i o sazivu parlamenta, te je mještaj bio neumjestan i nepravedan, zaključeno da se zakaže dan saziva, a građani D. Vakufa poslali su jednu de­ daj će po svoj prilici biti 1. marta. putaciju zem. vladi u Sarajevo, koja je Trumblć odstupa? »Beograd. Dnev­ tražila, da se ovaj premještaj opozove. nik« javlja da političari »demokratske« Nakon dugoga natezanja sa jiresvijetlim i premudrim gospodinom šćepanom zajednice drže, da ministar spoljnih po­ Grđićem, šefom odjeljenja za prosvjetu slova dr. Trumbić u ovom kabinetu ne i crkvene poslove (!) uspjelo je ovoj će prihvatiti dosadašnjeg portfelja. deputaciji, da sklone presvijetlog go­ spodina, da opozove ovo premještenje. Ostavka ministra poljoprivrede? U Brzojavnim naređenjem od 1. novem­ političkim se krugovima govori, da je bra 1919. g. br. 201.771. obaviješten je novopostavljenii ministar poljoprivrede M. Sišić, da je njegov premještaj opo­ Eran Roškar izjavio, da iz izvjesnih zvan, te da ostaje u D. Vakufu. razloga ne može primiti partefelja. Na Od dana njegova premještaja, pa do njegovo bi mjesto imao doći dr. Karlo danas prošlo je skoro tri mjeseca, a g. Verstovšek, profesor gimnazije irMariSišić još nije dobio ni za jedan mjesec svoje plaće .1 ako su već tri mjeseca boru. protekla. Na brzojavnu urgenciju kot. Uz vijest o ostavci pokrajinske vla­ ispostave u D. Vakufu, za plaću Šišića, de za Dalmaciju »Život« bilježi: Kako kod kot. ureda u Vlasenici, odgovoreno saznajemo mnogi činovnici, viši i niži, je da tamo za Šišića plaću nije ništa zatražiće otpust iz službe, jer ne će slu­ •došlo, a na opetovanu urgenciju kot. žiti vladu reakcije. Danas je predao 0» | ureda u Bugojnu zem. vladi u Sarajevo i poreznom uredu ti Vlasenici stigao stavku dosadašnji šef obavjesnog ure- I je odgovor i to od poreznog ureda iz da proiesor Silvije Alfirović s motivaci­ Vlasetlica, da ie došlo naređenje od jom, da ne će biti pomagač reakcionar- I zem. vlade, da Šišiću isplate plaću sanoj separatističkoj centralnoj vladi. mo u tom slučaju, ako služi u Vlase­ Prosvjeta i škola. FELJTON. Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. jeljenja tih novčanjh pripomodj. Dok se pravoslavnoj djeci qajc najveća шјеsočna potpora hezobzjrana broj d j ₽ c e i bez obzira na te, što n. pr. majka Ili braća imaju radnju (trafiku, mcjhanu) te bi ih niogh i bez potpore uzdržavati, dotle se jednom muslimanskom siročetu daje minimalna mjesečna potpora ili jednokratna pripomoć. I dok se molbe i usmene že­ lje rješavaju na najbrži način, kad se radi o »bratu« pravoslavnom, dotle se sve molbe i poslovi muslimanske siro­ čadi hotimice zavlače, gube I otežu, samo da što veća svota zapane pravo­ slavnim, potrebnim i nepotrebnim. Bo­ jimo se da će se ova nesavjesna i skroz pristrana rabota neebjektivnih ljudi u tom uredu nastaviti odsele u još većoj mjeri, otkako je tame do­ šao za šefa mladi nastavnik B. Žečevid iza par godina »naporne« službe, preskočivši u rangu i ‘svoje stare profe­ sore (u zdravlju Šćepanovul), a dosad je bilo sve u rukama jodnog učitelja pravoslavne vjere? Zbog svega ovoga upozorujemo po­ zvane faktore na ove nepravde i od­ lučno tražimo da se u službenom listu objavi iskaz o do sad podijeljenim pot­ porama. Šta rade vajni članovi-mustimani »Oblasnog-odbora«? Ako će ra­ diti, nek rade; ako ne će, onda nek od­ stupali; i premiste odbornička mjesta ljudima, koji će suzbiti ovu korupei-u i protekciju nesavjesnih referenata. U 67. broju našega lista (od 23. sep­ tembra 1919.) upozorili smo musliman­ sku javnost na socijalnu akciju »Obla­ snog odbora« za zaštitu djece i pozdra­ vili tadašnjeg predsjednika g. f. Markića, koji je poveo tu akciju za potpoma­ ganje i zaštitu djece, upućenu n moral­ nu i materijalnu pripomoć iz državnih sredstava. Da se provede ta javna za­ štita i pomoć osigurao je »Oblasni od­ bor« svotu od 1,600.000 K, od koje će se elijelati potpore ili stalne mjesečne ili prigodne siromašnim majkama, koje ne mogu svojom zaradom da izdržavaju svoju malodobnu djecu. Ako je pako siroče na odgoju i čuvanju kod druge obitelji, plaćaće se njoj stalna mjesečna potpora. Plaćanje ove potpo­ re iz zemaljskih sredstava trajaće pre­ ma potrebi do 14. dotično do 16. godine -sirotnoga djeteta. Ova bi pripomoćna akcija imala bla­ gotvoran utjecaj na pitanje zaštite dje­ ce, samo kad bi se objektivno i nepristrano provodila: jednako na hrvatski i srpski dio našega naroda i bež obzira na vjersku pri­ padnost. Pri ovome bi morao n ar oči ti obzir uzeti na našu musli­ mansku djecu, jer su njihovi staratelji i roditelji vrlo mnogo stradali i izgubili sve. pa su i najpotrebniji. Ali nažalost moramo konstatirati da smo mi muslimani i ovdje, kao i tt svim drugim javnim potporama, najgore prošli i najviše prikraćeni u pogledu di­ '33) ' Tad bi osjetila nešto ugodno i toplo u duši, što bi smutilo njezine misli. Ruke bi joj počele drhtati, pa je Akifbey morao po više puta opetovati jednu rečenicu. I Ihsan je bio osvjedočen s mnogo dokaza da ga ta umna djevojka voli, ali je bio svjestan i svoje obaveze prema Ifeti, a i svoje ljubavi prema Reni Logotetidesovoj. No nije se nikad mogao oteti jednoj misli, nije je mogao odagnati, niti zatomiti, da je ta mekoćutna pjesnikinja najbliža njemu, jer sve ono što je on zamišljao kod jedne savremene Turkinje nalazilo se je u Sabihe. Dok mu je žaručnica bila više Evropkinja, bez zanosa, ђег Ideala, naučena na lagodan i bezbojan život, dok mu je Rene, protivnica u načelima i ako potpuno žena u ljubavi i životu, dotlen je Sabiha dolazila kap potpun ideal Turkinje, koja je u sebi osjećala i narod i kuću. No prema ovim usporedbama bio je Ihsan i previše slab, a da bi se mogao odreći prošlosti i s njom ljubavi Rene Logotetides —, da bi mu dozvolio ponos i položaj, da raskine veze s Ifetom. i I ‘ । | i i | j I I I I . j | I nici. Ovoj bezumnosti, ovoj zbrki i nesređenosti naše uprave, ne treba ni■ kakova komentara, samo je požaliti si­ J romašnog učitelja Šišića. da se sa svo­ i je četvero djece tri mjeseca bez plaće pati i novac od privatnika zajima, a obi­ jesna gospoda na našoj vladi debljaju! Drugi slučaj po svojoj komičnosti spada u anale kineskih mandarina, a nikako u red evropejskih civilizovanih i kulturnih državnika. Ismeta Bešiića, učitelja, poslala su veleučena gospoda sa zem. vlade s dekretom u ruci, u se­ lo Kopčić kraj Bugoj-na, da preuzme nastavu na školi u ovome selu.’ Pošto u Kopčiću nema škole i nije je nikada ni bilo, ovaj se je učitelj malo prošetao po ovome seocetu, snebivao se radi ovolike površnosti svojih pretpostavlje­ nih i mislio gdje se nalazi: da li u centrumu kulturno Evrope sa modernim državnim uređajem ili u centrumu ne­ kulturne. Afrike. _ Zaista čovjek ne zna, da li bi se ovom više smijao ili plakao, jer ne zna, da U ovaj slučaj treba uzeti komično iH tra­ gično. Kad gosp. šef odjeljenja za pro­ i svjetu i crkvene (!) poslove i njegovi ; referenti ne znaju, gdje im se sve ško­ le nalaze, tko bi onda drugi znao. culr.— I | ' | i ' ■ Oglašujte u „Pravdi" »A kada ćeš se udati? Jesi li našla odabranika?« Sabiha se zastidila na ovaj upit i odgovorila smjerno: — Ne; nisam nikog odabrala. . . „А šta roditelji?" upita opet sultanija, a Sabihe odgovori tiho: — Visosti, još je rano... U to je unišao Akifbey i ugledavši sultaniju smjerno se poklonio pred njom, učinivši temenah*) •leđnu večer tek iza akšama po najvećoj kiši Nesinie pomiluje Sabihu po licu i reče joj milo. zaustavila se je dvorska kočija pred Akifbeyovim »Trebaš se i ti udati... A nas malo ostavi...« konakom. Crnac, hadema priskočijo je vratima ko­ Sabiha izađe iz sobe, ali ostane za vratima iz čije i pomogao svojoj gospodarici da izađe. Ona se radoznalosti šta će se dogoditi. Bila je uzbuđena i okrenula njemu i rekla zapovjedničkim glasom; nemirna, jer se je bojala, da je sultanija došla baš „Aziz, uniđi u kola i čekaj!. . « radi njezine udaje. A ona to ne bi bar sada... On je smjerno metnuo ruke na prsa i ostao 1 Nesime je počela odmah sa stvari radi koje kod kola dok je njegova gospodarica sultanija Ne- ! je došla. sime unišla u Akifby-ov konak. »Nemam vremena Akifbey, da se zadržavam, Pošto u taj čas nije bio Akifbey kod kuće, po- I ali te moram upozoriti, da ovu stvar ozbiljno uz­ nudili su sultaniji, da pođe u žensko odjeljenje, ali meš. U dvoru sc govori o velikoj raširenosti grč­ je onu energično odbila, riječima: kog pokreta, koji podupire — znaš li ko? Ihsan »Nemojte, ja nemam vremena. Neka dođe Sa­ Sururzade!.. biha k meni!« Dok je Sabiha pozvana I dok je ona uvela Ne(Nastaviće se) sime u salon dotlen su je obavijestili, da je već i Akifbey došao. I Pozdrav l»4 se rtikon. < ni; i r Nježno i dostojanstveno primakla se je suita- | • • 1 put na čelo. nija Sabihi i pomilovavši je po licu rekla: On je stajao među njima i pustio se srcu, da ga ono vodi. . . Dvije prijateljice Sabiha i Ifeta sve se dalje odalečivale jedna od druge, kao dvije zvijezde na nebu nakon što im sunce krene pute, da se ko­ načno izgube u svemiru, da jedna padne u jedan Svijet a druga u drugi. . . �»ра»а 3. Stranu ЈТ АВЛА* — .PRAVDA* Б|вј 125 Broj Demokratski zulumćari. nom vijeću, on je naznačio zaleđe, kako izgleda, da je .potrebno za razvitak luke i grada, što se tiče ugovora, on računa da će biti konačno sastavljen najkašnje do utorka ili srijede tako, da bi se onda mogao predložiti vrhovnom vijeću. це zaboravile nas ni na smrtnom času, i načelima člana 7., dok ukmećene Uprav pred svoj pad pokazale/još jed- , krčevine pripadaju bivšim kmetskim selištima, u koliko su notn, da lm je jedna od glavnih zadaća .— uništiti muslimane i izbiti im iz ruku ovj begluci nastali nakon sastava grun­ tovnice. sve što ih može priljubiti za ovu pra­ Američki je senat u svojoj prekjuče­ § 9. Na slučajeve člana 2., 3. i 4. pri-1 i djedovsku grudu. Mi ćemo se na ovu rašnjoj sjednici skinuo-s dnevnog reda stvar osnuti posebnim člankom, a da­ mjenjuju se ustanove zakona od 25. fe- ! pitanje proučavanja mirovnog ugovora. nas iznosimo Krizmanovu uredbu od bruara 1919. godine, u koliko se odno­ O odgovora austrijskog državnog 14. februara o postupanju s beglučkim se na razriješenje kmetskih odnosa. zemljama u Bosni i Hercegovini. Ona kancelara dra Rennera na madžarsku § 10. U slučajevima koji potpadaju pod notu glede zapadne Madžarske izjavio glasi: udar člana 6. prepušta se ustanovljenje S 1. Svrhama agrarne reforme u Boje madžarski poslanik u Beču dr. Gras naknade međusobnoj pogodbi ..iii i Hercegovini imadc se privesti sva izvjestiteljima budimpeštanskih listova: interesenata uz posredovanje i obeg lučka zemlja, koju vlasnici dobrenjo nadležnih organa Ministarstva : »Pošto je madžarska ponuda otklonje­ trajno ne obrađuju ni sami ni u vlasti­ za Agrarnu Reformu. ' na, madžarskoj vladi ne ipreostaje dru­ toj režiji. Ako pogodba ne uspije, ustanoviće se i go, nego da slijedi primjer Cehoslova§ 2. Naseljeni begluci, na kojima po­ naknada ureda radi, prema prosječnom ; ka, Jugoslavena i Rumunja, te da u bu­ stoje kmetstvu slični odnosi t. zv. duće izvozi suvišak svojih proizvoda u godišnjem gospodarskom dohotku, po zemlje s boljom valutom. Ništa ne mopridTžnika, prioraca, prisevnika, četvrpropisima, koji će se naknadno tara i t. d. imadu se prosuđivati kao izdati o postupku procjene, te o or- ' že da uzdrma povjerenje Madžara da kmetski odnos i, ako težaci zem­ ganizaciji dugoročne i jeftine veresije. lju neprekidno drže .i obrduju deset Na istim načelima imaće se, ureda g o đ 1 na. računajući od 25. februara radi, ustanoviti naknada i za ostale ’919. godine u natrag, i ako je njihov zemlje koje se privode svrhama agrar­ život i egzistencija vezana uz dotično ne refome, izuzev pobeglučenc krčevi­ Skupština u Brčkom. Ovih dana bo­ zemljište. ne i seoske ispaše. ravio je u Brčkom predsjednik naše or­ S 3. Jednako se imaju /prosuđivati u § 11. Naseljeni begluci, pobeglučeni ganizacije tuzlanski muftija gosp. Magčifluk pretvoreni begluci, i ako kmetski čifluci, te u čifluk pretvoreni begluci, lajlić. Mjesni odbor naše organizacije odnos nije u gruntovnici upisan. predaju se u sopstvenost čim se pravo­ sazvao je na 9. februara kotarsku skup­ § 4. Iza godine 1878. pobeglučeni či­ moćno utvrdi opravdanost zahtjeva, a štinu a u isto doba obdržavala se je i tluci i dijelovi istih' smatraju se kao ostali begluci, koji se uzimaju pod udai kotarska vakufska skupština. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ agrarne reforme, prelaze u sopstvenost sfe toj skupštini bilo je zastupano 17 druga nije za brisanje kmetskog prava tek nakon isplate naknade bilo po inte­ musi, sela, te su osim odbornika orga­ dobila protuvrijednost i ako na ovo resentima. bilo predttjmice, po državi. zemljište nije treća osoba stekla jača § 12. Dosadanjim so/pstvenicima, koji . nizacije došli također i članovi džematprava iza pobeglučenja, a prije 25. fe­ imadu pravo na naknadu pripada renta / skih međžlisa. Prisutno je bilo što iza­ bruara 1919. godine. do isplate naknade, prema načelima u- ; slanika sa sela, a- što’ građana preko § 5. Naseljene beglučke zemlje i u čiredbe od 22. jula 1919. godine, odnosno ; dvjesta osoba. fluk pretvoreni begluci prelaze u sop­ »Prethodnih odredaba« od 25. februara | U 2 sata poslije podne otvara skup­ stvenost težaka, koji ih obraduju. 1919. godine. štinu predsjednik mjesne organizacije Pobeglučeni čifluci, odnosno njihovi Dr. Bukvica u prisustvu muftije Mag§ 13. Ako je neko kupio poslije uvedijelovi, vračaju se u sopstvenost 1 po­ lajiića, pozdravlja muftiju i ’ zahvaljuje renja u gruntovne knjige kmetske i begsjed’ onih, koji su ih izgubili, ako već se skupštinarima, da su se u ovako li­ lučke zemlje zajedno, i ako se beglučnisu naseljeni na drugom mjestu kao ke zemlje nalaze još u njegovoj ruci i jepom broju odazvali predlažući da da­ kmet: ili samostalni težaci, i ako te zem­ našnjoj skupštini predsjeda predsjednik ako ih sam ne obrađuje, eksproprisaće lje nis/u prešle u ruke drugih težaka, ko­ se ove u svrhe šgrarne reforme uz na- 1 Maglajlić, što skupština sg oduševlje­ ji ih trajno obrađuju. knad.it investicija i po njemu dokazane njem prihvaća. § 6. Ona beglučka zemljišta, na koji­ kupovine, u koliko je veća od kupovne G. Maglajlić otvara skupštinu izrazuma ne postoji kmetstvu slični odnos, a dobiti za kmetske zemlje. jući veselje, da se nalazi u našoj sredini koje težaci već deset godina, računaju­ § 14. Pomjene u držanju begluka za ’ na ovako važnom sastanku. Tumači ći od 25. februara 1919. godine u natrag, vrijeme rata ne prekidaju ovom ured- ' skupštinarima, da smo nakon duge bor­ kao zakitpci drže i obrađuju, prelaze bom ustanovljena prava i rokove. be . dobili slobodu i da sada živimo u p r i s i I n i m c t k u n o m u sopstvenost § 15. Niko nljertistan zemljišta. № ! "našoj državi, pod našom narodnom di­ ov«h zakupaca. ja potpadaju pod udar ove uredbe i koia i nastijom. Muslimani su ove države dio § 7. Svi ostali begluci, koje sopstvepo toj uredbi dobije, do dalje zakonske j našeg ujedinjenog naroda, pa prema to­ nici od godine 1910. nisu obrađivali niti odredbe, ni otuđiti ni založiti ni drugom ; me keba da svaki znade da su svi gra­ sami niti u vlastitoj ražiji. privode u posjed predati. Svaki ugovor proti- ; đani u ovoj državi bez razlike vjere i se svrhama agrarne reforme po van ovim odredbama ništoan je. plemena ravnopravni, a da svi imadu načelu potrebe za korist onih težaka, i snositi svoje građanske dužnosti kao , § 16. Za postupanje prema Ovoj ured­ koji nemaju dovoljno ili nikako svoje i odanosti prema našoj narodnoj dinas­ zemlje, a osobito za korist zemljoradni­ bi nadležni su agrarni uredi-, osnovani tiji. Neka nas ništa ne smeta šo se mu­ po uredbi <xll2. februara 1920. godine. ka dobrovoljaca iz Bosne i Ijercegovi§ 17. Ministar za Agrarnu Reformu j slimanima u nekim krajevima događaju ne, te onih beskućnika kmetova, kojima nepravde i pljačke, te uvjerava da će se ovlašćuje se da za povađanje ove iredse ne mogu njihova ikmetska selišta i tome jedanput na kraj stati i đacće dr­ bezda nužne naredbe. vratiti. žava ove zulume spriječiti. § 18. Ova uredba stupa na snagu od Izuzimaju se oni slučajevi gdje je dana kad je Kralj potpiše i kada bude sapstvenik zemljoradnik usled ra­ Muslimani kao ogranrk osko-hrv.itskoga plemena treba đ/t laju a 4i i ta ili druge više sile bio spriječen u o- •obnarodovana u »Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvala i Slovenaca. brađivanju svoje zemlje u vlastitoj reoni starosjedioci naše države da rav Provedba ove uredbe povjerava se svoj rad upotrijebe jedino ,a Jobrob:! Ižijt. Ministru za Agrarnu Reformu, a svima § 8. Begluci koti su nastali prisvaja­ našeg ujedinjenog naroli. viastioa nalaže se, da se nje pridrža­ njem seoskih ispaša privode se svrha­ Pošto imademo i vakuf u našim ru­ vaju i tačno je izvršuju. ma agrarne reforme prvenstveno prema kama kao autonomno tijelo to je duž­ nost svih vakufskih povjerenstava i me­ đžlisa, da taj vakuf što bolje podignu i unaprijede pa da iz toga što veću ko­ rist po nas sviju crpiti mognemo. Raz­ laže o zadaći vakufskih međžlisa i moli ministar poljoprivrede i voda: Ivan Novi kabinet. Budući su u sastavu da svi porade, da se narod u što boljem Roskar. vlade nastupile neke promjene, donosi­ moralu odgaja, da imadne dobre svoje mo ponovno definitivnu listinu ministar­ Odgovor vrhovnog vijeća Wilsonu mektebe i inualime, te da što više tra­ stva, kako je službeno javljena od stra­ uručen je 18. o. mi. američkom poslani­ ži otvaranje škola i da se što više suz­ ne presbiroa: 1. Predsjednik Ministar­ ku u Londonu. bija analfabetizam. Tumači na dugo i skog Savjeta, ministar pripreme za uširoko koris.ti pp one koji znaju čitati Značenje Wilsonove note. Prema vi­ stavotvornu skupštinu i izjednačenje i pisati, apelira na muallime i učitelje, jestima'iz Washingtona izjavio je Wilzakona: Stojan M. Protić, potpredsjed­ : sonov sekretar, da Wilsonova nota da obdržavaju među narodom anaifanik Državnog Savjeta i narodni posla­ betske tečajeve i korisna predavanja. Francuskoj i Veljkoj Britaniji nema for­ nik; 2. ministar saobraćaja: Dr. Anton Govori o potrebi ljubavi i sloge među me ultimatuma, nego se njom izriče sa­ Korošec; 3. ministar unutrašnjih djela: narodom bez razlike vjere i plemena i mo to, da vlada Unije nije sklona, da Marko Trifković; 4. ministar inostranih se odrekne podupiranja jugoslavenskih uzajamnom podpomaganju. djela: Dr. Ante Trumbić, ministar na i zahtjeva na Rijeku. Nadalje moli mjesni odbor da zađe po raspoloženju i narodni poslanik; 5. mi­ Novi odgovor Wllsona. »Piccolo del­ selima i da narod upućuje o njegovim nistar trgovine i industrije: Stojan D. ta Sera« i »Piccolo« donašaju iz Trsta potrebama: kako će se čuvati od raz­ Ribarac; 6. ministar građevina: joca vijest, da je Wilson odgovorio savez­ nih bolesti, kloniti se alkohola i inače Jovanovlć; 7. ministar finansija: Dr. kako će narod moći što higijenskije ži­ nicima na njihovu notu. Tekst je nepo­ Velizar Janković; 8. ministar pravde: znat, ali se već sada znade, da je sa­ vjeti. Govoreći o stanovištu naše organiDr. Momčilo Ninčić: 9. ministar pro­ držaj sličan prvašnjoj noti. Wilson se i zacije. i .tiče đa nam je ta organizacija svjete: Miša Trifunović; 10. ministar sada pokazao nepopustljivim. Talijanski veoma potrebna i da ćemo na ovaj na­ bez portfelja: Dr. Miroslav Spalajkoministar predsjednik Nitti ostaje još u čin narodu na’bolje pomoći jer su mu­ vić; 11. ministar vojni i mornarice: ge­ Londonu, budući da pregovori još nislimani između druge svoje braće naj­ neral Branko Jovanović; 12. ministar jesu prekinuti. više zaostali. Nadalje veli da je naša or­ pošta i telegrafa: Dr. Mate Drinković; ganizacija više kulturne naravi nego po­ Londonska konferencija objavila je (3. ministar vjera: Dr. Fran Janković; litičke i da nam je zadaća na prvome izvještaj o čitavom svom radu. Prema ^^Miinistar za socijalnu politiku: Dr. mjestu narod kulturno podići i odgojiti brzojavci »Petit Journala« bavila se 20. ga da bude dobar oslon svoje države. ministar darodnoR februara izjutra turskim i ruskim Ovaj govor popradiše skupštinari sa /pitanjem, a poslije podne jedino ruskim 1 1 ' 1'■ velik'm ođobravaniem. pitanjem. Govorilo se o sudbini Smirne ''' .. ■ u tom istom času, kad su je zaposjele Iza toga Dr. Bukvica tumači statute grčke čete. U ekspoze/u, koji je pred­ organizacije i moli da se po mogućnosti ložio grčki ministar Venizelos vrhov­ svaki član naše organizacije pretplati na Is Politički pregled | se zapadna Madžarska ne otrgne ođ doi ovfnp.« Kriza u rumunjskoj vladi. U otsutno' sti ministra predsjednika dra Vajde po­ I javili su se među vladinim strankama sporovi koji su prouzročili ozbiljnu kri­ zu. U dobro se upućenim političkim kru­ govima tvrdi, da će odstupiti cijela vlada ne čekajući VVjdutog povratka. Za njegova našljednlka imao bi doći gc। ral Avaresou. , Englezi za Rusiju. Prema vijestima I »Telegrapha« iz Londona, naglasio je : lord Grey u svom govoru u poslaničkoj ! zbornici, kako je engleska vlada izjavila da se poljska ne može /podupirati u nje­ noj ofanzivi protiv Rusije. Engleska ni­ je sporazumna s time, do bi Poljaci i Rumunji napadali njezinom pomoći rus ske sov’etske čete. Napredovanja boljševika. Reuterov | ured javila, da su boljševici zauzeli Ar1 hangelsk. organizacije. •Pouku za narod« koji je list namijenjen jedino težacima. Nakon toga izvješćuje tajnik mjesnog odbora Smail H. Mehmedagić o radu odbora za prošlu godinu. Mjesni je od­ bor održao 24 sjednice, od tih su tri bile sa povjerenicima sa sela. Organi­ zacija je pokupila oko 5000.— kruna za muslimansku sirotnu djecu u Vin­ kovcima, nadalje oko K 6000.— za pot­ poru kotarskih m u a 11 i m a a isto ta­ ko za imame i muezine. Za »Gajret je sakupljeno oko K 3000.—. 4 Odboru organizacije uspjelo le da o rg a n i z i r a davanje z e k j a t a. pa je u to ime ukupio K 26.000.— od koje svote preko pedeset siromašnih familija dobiva mjesečnu potporu od 40—60 K kroz cijelu godinu. Nadalje je odbor izaslao po selima prilikom ramazana na­ še prve muallane. da narodu v a z e i đa ga upućuju u kiilturno-prosvjetnom /pogledu. Odbor je potrošio oko K 4000. za uređivanje naših muslimanskih mezaristana koja su bila sasma zanema­ rena. Zatim je Izdao oko 8000.— kru­ na za tečaj krojenja, koji je tečaj svršilo oko 30 naših djevojčica. Za a n a 1 f a b e t s k e t e č a'j e v e dosad je izdato oko 1500.— kruna. Muallim Gojačić u selu Brci naučio je či­ tati i pisati oko 30 osoba za mjesec dana, pa mu je odbor osim novčane nagrade i pismenu zahvalu poslao. Od­ bor je otposlao jedan cirkular po seli­ ma da će za svakoga koga se bude naučilo čitati i pisati platiti K 10.—. U .ime potpore siromašnoj škol­ skoj djeci ukupio je odbor K 13.220. te je uz doznačenu potporu ovdašnjeg kotara od K 11.000.— kupio odijela i ci­ pela I odio oko 100 djece i omogućio im pohađanie škole i za zimskog vre­ mena. Nadalje izvješćuje da naša organiza­ cija u kotaru broji ukupno oko 8.000 članova. Blagajnik Mujaga Pašalić izvješćuje o stanju blagajne, da je u prošloj godi­ ni ukupljeno K 22.990 od toga novca se je većina izdala za kulturno-prosvjetne svrhe osim što se je cent. odboru u Sa­ rajevu poslalo K 10.000. —. Pri koncu skupštine jednoglasno skupštinari primaju predlog odbora, da se pošalje brzojav cent. odboru kojim se priključuju rezoluciji, donesenoj na protestnoj skupštini građana u Saraje­ vu zbog zuluma i pljački počinjenih nad muslimanima u Bileći. Pošto je bio dnevni red iscrpljen skupštinari jednogasno daju povjerenje Od/born koji odbor prema statutima os­ taje i za god. 1920. nepromijenjen. Skupština se zaključuje i skupštinari se razilaze sa najboljim povjerenjem. Doma« vijesti ČINOVNIČKI DOPLATCI. »Nar. Je­ dinstvo« doznaje da je ministarstvo ođobriio, da se do konca maja o. g. dr­ žavnim činovnicima: isplaćuju doplatci, koje su primili za decembar, januar i februar. Najnovija naredba o »beglucima«. 12. ovog mjeseca otposlala je sarajevska ze­ maljska vlada pod brojem 1085 pres. ovu brzojavnu naredbu svim kotarskim sudovima u Bosni i Hercegovini: »1.) Zabranjeno je otuđiti ili opteretiti beglnčke zemlje, koje vlasnik ne obrađuje sam ili u vlastitoj režiji. 2.) Vlasnik o- �crpaua 4. Strana ЛРАВДА ■..ih beglučkih zemalja, koje obraduje sam ili u vlastitoj režiji, može ili otuđiti iii opteretiti samo uz dozvolu sarajev­ ske agrarne direkcije. 3.) Obustavljaju se sve parnice, koje se tiču posjedov­ nih i vlasničkih prava na beglučkim zemljištima. 4.) Obustavlja se izvršenje svih osuda, koje su izrečene u parnica­ ma o posjedovnim i vlasničkim pravi­ ma na beglučkim zemljištima. 5.) Vo­ đenje parnica o vlasničkim i posjedov­ nim pravima na beglučkim zemljištima dozvoljeno je samo glede onih begluči ih zemalja, koje vlasnik obraduje sam Iii ih je zadnjih deset godina obrađivao sam ili u vlastitoj režiji. 6.) Obustavljaju se otkazi svih zakupnik ugovora, koji se odnose na beglučka zemljišta. 7.) Izu­ zeti su od zabrane otuđivanja i optere­ ćenja gradski objekti t. j. kuće sa bašćom uz kuću, gospodarske zgrade i gradilišta u gradskim katastralnim općioama. 8.) Proti riješenju sarajevske agrarne direkcije, koje se spominje go­ re pod 2.) dopuštena je interesentima žalba na ministarstvo za agrarnu refor­ mu. Ova vladina naredba temelji se na riješenju ministarstva za agrarnu refor­ mu od 30. januara 1920. broj 1140., koje je doneseno ц sporazumu sa ministar­ stvom pravde.« To je sadržaj te najnovije naredbe o beglucima. U brzojavu se veli, da po­ tanja uputstva slijede i za to se sad ne možemo upustiti u stvarnu kritiku te naredbe. Za sad konstatiramo samo ovo: I ova je naredba ministarstva za agrarnu reformu atentat na privatnu svojinu: i ona stvara metež u našim no »demokratima« poremećenim i ncnođr sivim avrarnim odnošajima. »Demoi ms»kt- v'ađa muf, ali neka ne zaIvrr’. đn апд može izvući najtanji kral, kad se bude bistrilo. 0 ovome »salto mortale« ministarstva za agrar­ nu reformu pozahn.v'ćemo se ooštuo. čim dobijemo tu naredbu u ci'e’osti. Inna billah. Javljaju nam iz Bjeline, da je u četvrtak 12. o. mj. nakon-duge i teške bolesti, ispustio plemenitu dušu jedan od najistaknutijih i najuglednijih tamošnjih građana, merhum Osmanbeg Pašić. Osmanbeg je u svoje vrijeme bio jedan od najagilnijih boraca za našu vjersko-prosvjeto u autonomiju, a kao zastupnik u bivšem bosanskom saboru ostao je vjeran principima narodne oriratšzacije i, odbiv muslimansko-hrvatski pakt, priključio se grupi g. Dervišbega M'.ralcma. Merhum Osmanbeg bijaše od onih na­ ših narodnih ljudi starije generacije, koji su narodnu stvar shvaćali najoz­ biljnije i koji su loj doprinosili ogrom­ ne žrtve, ne tražeći da se to vješa na bubanj i ne reflektirajući, da im to narod pozlati. B’jaše tih i ljubazan, pa je i kod svojih političkih protivnika uživao noštovame. Osobha mu je vrli­ na. da je izdašno podupirao sirotinju. Mevla rahmet ejlesin! Број 12« В-oj ,PRAVDA nara u Cehoslovačku dovršio je opsež­ ne pripreme. U odboru se nalaze praš­ ki gradonačelnik dr. Baksa, spisatelj dr. Hoiašek, profesori dr. Daneš i dr. Bata i drugi. Jugoslaveirski izletnici ostaćć 14 dana na izletu, te će razgledati sve znamenitosti u Pragu. Nadalje će posje­ titi Brno, giavni grad Moravske i tekstJrio središte ove zemlje, Vratislavu. glavno mjesto Slovačke, ugljenike i že­ ljeznu industriju u Moravskoj Ostravi i Vitkovieama, nekoliko pivovara i Skodinu tvornicu u Plzenju. Dolazak je 3. marta u Prag, a odlazak iz Plzenja 16. ili 17. marta. Livanjski satrapčić. Udruženju zemIjoposjcdnika za B. i H. prispio je ovaj brzojav od mjesnog odbora u Livnu: »Pošto.nam izaslanik vlasti zabra­ ni direktni brzojavni protest kod vlade, molimo Vas, da odmah u ime svih na današnjoj našoj mnogo­ brojno posjećenoj skupštini zemljopo­ sjednika svih vjera izrazite zemali. vla­ di naše najenergičnije proteste, te naj­ veće ogorčenje proti odredbe ministar­ stva za agrarnu reformu od 30. januara 1920. br. 1140 glede slobodnog iraspolaganja s našim beglučkim nekretninama. Kod svih zemljoposjednika vlada sil­ no uznijaiile te nezadovoljstvo. Poduzm'ite sve, da se ta naredba odmah uki­ ne, jer inače grdne nepovoljne poslje­ dice.« Čudna ii ovog predstojnika! On jed­ nostavno zabrani brzojav na vladu i svršena stvar. Sigurno je iz Berksove škole, pa bismo molili naš mjesni od­ bor, da nam opiše ovog čudaka, jer njegova »ozbiljnost« nadmašuje čak i »ozbiljnost« jednog Mehmeda Jakića. DosađanjS direktor »Herceg-Bosne« gcp. Etele Szollbssy ostavio je na 22. ov. mj. sa svojom familijom trajno naš grad, preselivši se u Budimpeštu. Direk­ tor je Szollossv uživao veliki ugled u svim našim a napose muslimanskim krugovima i bio je u najotmenijim druš­ tvima rado viđen i susretan. Nama je muslimanima posvećivao po­ sebnu pažnju time, što ie u zavodu naj­ većim dijelom namještavao muslimane, potpomagao naše đaštvo i naučnike i omogućivao im naukovanje, što se ni­ kada nije oglušio kojem našem društvu. Na njegovo je mjesto imenovan di­ rektorom dosadašnji dugogodišnji tajnik i prokurista zavoda g. Adaibert Mark rodom iz B elovara, a prokuristom di­ rekcije dosadanji tajnik i prokurista gla­ vnog zastupstva naš prijatelj Asimbeg Dugalić i tako je napokon prešla upra­ va zavoda u ruke naših ljudi. Kako ču­ jemo u toku je i samo nacionaliziranje »Herceg-Bosne«, ko om bi zgodom upo­ zori!; i naše novčane zavode, da i oni uznastoje, da pri nacionaliziranju ovako Pjeno uvedenog posla što znatnije su­ djeluju. Dr. Petar Rogulja, urednik zagrebač­ ke »Narodne Politike« i jedan od naj­ agilnijih članova hrv. pučke stranke preminuo je u prošli četvrtak ušljed zapalenja pluća, što ga je dobio prilikom agitacionog putovanja. Rodom je Sa­ rajlija, a odlikovao se je kako perom tako i drugim radom za narod. . Odbor za Izlet jugoslavenskih novi BuspsduFStVD VALUTNO PITANJE. Iz Beograda je 21. o. tnj. telegrafisano ovo zvanično saopšteuje ministra financija: »Posao na zamjeni kruna treba dalje produljiti po objelodanjenim naredbama i Instruk­ cijama. Sve vijesti o kakvoj obustavi zamjene savršeno su neistinite i tendenciozno puštene radi zabune u posla.« Na osnovu čl. 15. zakona o Narod­ noj Banci Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, ujez’na nova novčanica, ko­ ja g'ašl na krune i dinare, postala je 1. februara ove godine opštim zakon­ sku! sredstvom plaćanja u ćelom Kra­ ljevstvu. Novčanicom Narodne Banke Kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca puno­ važno se isplaćuju sve obveze ugovo­ rene u krunama I dinarima. Poverilac nema prava da traži od dužnika Ispu­ njenje obveze u dinarskim novčanicama Narodne Banke Kraljevine Srbije, nIN u krunskim novčanicama Austro-Ugarske Banke. Svaki je dužan da pri plaćanju primi novčanice Narodne Banke Kraljevstva Srba, Hrvata 1 Slovenaca. hs^ii odnosa O »organizaciji težaka« i HasaudedlćMahinić-Jaklčevom pouzdaničkom sa­ stanku na 1. marta u ovdaš. »Hotel Ev­ ropi« dobi'smc upit iz jednog sela u sa­ rajevskom kotaru, da li je to kakav sa­ stanak naše organizacije i treba ■ doći na taj sastanak. Stoga upućujem, kake te, tako i ostale težake iz naše orga­ nizacije, da ne treba dolaziti na ovaj sastanak, jer je to samo jedno nesavje­ sno burgijanje i jer ljudi, koji poduzeše ovu akciju ne zaslužnu nikakva po­ vjerenja. Mi smo ih fotografirali u »Trešeljku« prošlog broja, pa se iz tog mo­ že lahko zaključiti ko su i šta hoće. Ako ko ima dokona vremena i želi da se malo nasmije malom Mehmedu, može doći. Inače se nema smisla zalimetiti, jer je ova akcija isto, što i pokušaji: Kurtovića, Sarića, Temima i kako se .već zovu svi ti »oprobani« karakteri. Ide se za tim, da se na nov način po­ kuša razbiti jedinstvo i slo­ ga muslimana. U ostalom, pošto je pala »demokratska« viada teško da će i doći do ovog sastanka, jer je ne­ stalo masti za točkove. ^SSBSSSSBE^. Izašao je iz štampe Cijena K 10 i počeo se rasprodavati саозоооови soo Sira Travničkog i Via irhog otvorio je u Trav­ niku advokat ! Ol Su’Ejman Razašiije po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000000060 ifi i t. d. (zvjeradi) h uz najveće dnev cH«ne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, Brzojavi: FELARIA, 188 Telefon 55 !&OI? Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu —Podružnica u Tuzli Pobuno upiateria dioničarska glavnica X 5,009.003 Fupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge, najkulantnij?. Obavlja ve bs ikovne poslove ndbrže i nai&ovol OUzovornl wed«ik: M Smižaka it ;Sj viuzlk: (asatratoi Odbor >1 M. C.< ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7515058d7d3a05be34793a5dd9cc9271.pdf 247be10492a401174afd8e6afe4c9e0c PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАМИЗАЦИЈЕ. Broj 21 (126) POJgmNi 80 W S U Liazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEđahcioni &đbap. Pret, Sata godišnje 80 kruп i, napola godine 40 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 26. februara 1920. (3. džumadil-ahira 1338.) Odjek bilećkih događaja. Mostar, 23. februara. Potpisani odbor »J. M. O.« priključu­ je se rezoluciji sarajevske protestne skupštine radi zuluma počinjenih nad muslimanima u Bileću i družim mje­ stima. Donji Vakuf. 24. februara. Prosvjedujući najodlučnije u stvari bilećkih događaja i nasilja u Rogatici, Neveslniu i t. d. zjavljujemo svoju pot­ punu soldarnost sa donešenom rezolu­ sposobnih društvenih članova trebali na zamolbu odbora da drže i naši liječnici kao i drugi intelektualci. Detaljne upute o organizaciji ovakovok .ada. daće najpripravnije na za­ molbu već spomenuto »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav. u Zagrebu, Kipni trg broj 9., kod kojeg se može naruč ti i društveni list »Novi Život«, kao i mnoge knjige anbalkoholnog .sadržaja. cijom na velikoj muslimanskoj protest­ noj skupštini u Sarajevu. Mjesni Odbor. INTERESANTAN PRILOG. Ogledni građanin, trgovac i posjednik u Bileću Suljaga Galić pročitavši u našoj »Prav­ di« izvještaj o protestnoj skupštini Mu­ slimana Sarajlija na bilećke događaje poslao je našem listu dobrovolan pri­ log u iznosu od 500 K. Živio naš rodoljubivi Suljaka i poslu­ žio i drugm za primjer! Inicijativu i rukovođenje oko organizadje protualkoholnog pokreta dužna bi bila preuzeti »Jugoslavenska musli­ manska organizacija«, čiji bi »Radni od­ bor« trebao stalno da se bavi ispitivanjem ovog pitanja i traženjem načina kako bi se vodila što uspješnija borba u ovom pravcu Radni odbor »J. M. O« trebo bi da uputi sve Mjesne Odbore kakav rad bi imali da razviju u pravcu suzbijanja alkoholizma i da taj rad po potrebi po syojim izaslanicima i kontroliše. Rad na ozdravljenju našeg društva mora da skupi u jedno kolo sve one pojedince, koji su se slučajem ili vlasti­ tom snagom odhrvali bolestima i poko­ rama, koje ovladaše organizmom na­ šega društva. U ovom radu morali bi uzeti učešća svi oni. koji nisu zadojeni sifilističkom fiks-idejom, kako je uzalu­ dan svaki rad, jer je svoj »glupi« na­ rod osuđen da propadne; u ovom radu moraju da učestvuju u kratko svi oni, koji vide na čemu sve društvo boluje, a osjećaju za njega bar tračak ljubavi. Naše je društvo bolesno, njega taru mnoge bolesti, koje napredujući dosadanjoin brzinom prijete strašnom ka­ tastrofom. Najveća nesreća pri tom je pak to. što mi svega ovog nismo svi svjesni, mi o — čini sc — svi ne vidi­ mo; osjetila za zapažanje i osjećanje mnogobrojnih zala, koja .nas taru su nam otupila; mi smo gotovo uspavani. Moramo sc probuditi, moramo se riješiti onog uzročnika, koji nas baci u ovo besvjesno stanje. Zdravi i trijezni su ga davno otkrili, on je zadržan u — alkoholu. I kakogod se jedan n. pr. teže obo­ ljeli čovjek, koji je po nesreći i alko­ holičar mora — prije nego se pristupi uspješnom liječenju — odreći i najma­ njeg užitka tog otrova, tako je isto i tim više potrebno, da. se društvo, koje boluje ne na jednoj, nego na više ma­ na, najprije osvijesti, a onda u svjes­ nom stanju pristupi гаЛка1појЈ1 liječe­ nju ostalih bolesti, koje on momentano i ne osjeća. Društvo u kome se mogu održati klu­ bovi, u kojima otmjeni kugovi i ljudi »političari« drže najopskurnije pijanke, pri kojim se čine opklade ko će biti toliko »kuražan« pa sa.šeširom na glav' prkoseći proći »turskom« čaršijom, jest društvo, koje je tim najvećim ot­ rovom posve uspavano. Traglka pak ci­ jele stvari leži u tome, što eksistenciju famoznih ovakovih klubova omogućuju baš oni. koji su i svojim položajem i svojom inteligencijom pozvani, da se stave na čelo svakom pokretu za ozdravljenjem našeg društva. Već sam fakat, da može da eksistira jedan ova­ kav klub, osokolio je i još jedan prvo­ bitno s lijepom svrhom zasnovano udruženje, da se »emancipuje« u druš­ tvo alkoholičara. Vrlo ružne pojave, da se na musli­ manskim zabavama omogućuju pi­ janke; da se n. pr. na nekim sijelima uz prisustovanje ženskih pije i mezeti sve dotle, dok ne povrate sve što su .prije pojeli i onda se ne povaljaju kao živine, govore jasno kako smo daleko otišli. Gornji su primjeri trebali do argumentuju ispravnost tvrdnje, kako je na­ še društvo u stanju besvjesnosti, u ko­ jem ono ne vidUsvu kobnost svog po­ ložaja; oni su imali da učine shvatljivim sve druge pokore društvene, kojih se nećemo moći početi da rješavamo sve dotle, dok ne budemo svjesni kake su opasne našem zdravom razvitku, ukratko: dok se ne otrijeznimo. Trezvenost mora da postane našom odlikom. Alkoholu, koji u porodici prouzrukuje uzđludno trošenje sredstava za opstanak kao i trošenje snage, koji razorava snagu i duh porodice, uništa­ va prirodno poštovanje i dostojanstvo u porodici i. otvara širom vrata svima porocima i nemoralu, njemu, tom naj­ većem neprijatelju roda ljudskog mora se navijestiti borba do istrage. Nije sve učinio onaj koji ne pije al­ kohola. tog najvećeg neprijatelja šted­ ljivosti, tog krivca što autoritet porodi­ ce na štetu djece oslabi ili posve stra­ da, tog najvećeg neprijatelja svega sli­ čnog napretka društvenog, jer uspješnu borbu proti njemu moraju da vode svi oni. koji u njemu vide ono veliko zlo kakvo on i jest. Nije dovoljno — po­ novno se mora naglasiti — samo ne ni­ ti, već se mora takav apstinenta u naj­ širem krugu svojih prijatelja u svakoj prilici i u svakom razgovoru pozaba­ vit ovim pitanjem, pitanjem koje je sve, dotle aktuelno, dok ne. dočekamo onaj sretni čas, kad će produkcija najvećeg otrova" — alkohola biti zabranjena. 1 dok se u Sjev. amerikanskim udru­ ženim državama zakonski zabranju­ je svaka produkcija alkohola, dok se isto čini u Švedskoj i Finskoj, a u Norveškoj se nakon provedenog glasovanja naroda donosi isti zakon o zabrani, dok naša braća Hrvati uz već odavna postojeće »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav.« osnivaju i »Ložu internacionalnog neutr. G u tTe mp 1 erskog reda«, dotle se kod nas nitko i ne miče. Ovako dalje ne smije da ide, jer ma­ kar da će morati i naša država u do­ gledno doba da zabrani produkciju al­ kohola, pozvani smo mi svi, da radimo na njegovu suzbijanju upoznamo široke mase sa poraznim njegovim djelova­ njem i konačno stvorimo raspoloženje, koje će da rezultira snažnim zahtjevom ozđo iz masa, da se ozgo od države donešenjem zakona o zabrani svake produkcije alkohola, zada tom demonu smrtni udarac. Rad u ovom pravcu morala bi pre­ uzeti smjesta, sva naša društva, bilo da u prvi mah osnuju od članova trez­ venjaka posebnu jednu sekciju u druš­ tvu ili da ga — ako to budu svi(!) čla­ novi — pretvore uz priuzdržaj dotada­ nje korisne svrhe u društvu trezve­ njaka. Sekciju bi vodio pročetaik, kojemu bi stajao uz. bok još tajnik sekcije. Rad ovakove sekcije sastojao bi se u prvi mah u tom, da se članovi upo­ znaju s alkoholnim pitanjem uopće; upznavalo bi se njegovo štetno djelova­ nje n. pr. na organizam čovjeka, na du­ šu. bolesti, rad, privredu i dr. To bi se pak omogućilo nabavom o ovom pita­ nju dosta znatne literature, obdržavanj«m predavanja, keja bi eshn za te : j i ! I I , A. Godina li. Apel će sigurno kako kod vodstva »Jug. Musi. Org.« tako i kod svih na­ ših duštava i svih pojedinaca, iskrenili prijatelja svoga naroda naići na potpu­ no razumijevanje i odziv, i neće se valj­ da dogoditi, da će se pročitavši ovaj sastavak reći: »Lijepa stvar; trebalo bi ovako i onako i Bog te veselio«. Nadati se je da će se od; riječi pristu-. piti i djelu. Vedercmo. Jedan akademičar. Sarajevo, 25. februara. U današnjem broju”iznosimo srbijan­ ski zakon o izborima sa svrhom, da sa njim upoznamo naše pristaše, jer će ovaj zakon u glavnom služiti kao osnova za novi izborni red. Pošto nije sigurno, hoće li naš list izlaziti u redu. jer su u toku pregovori štampara sa slagar­ skim i pomoćnim osobljem, upozoruiemo čitatelje, da ovaj broj čuvaju, jer će im u svoje vrijeme trebati. Riječ ima g. Ćurčić. Demokratska« štampa digla jc sil­ Pokojni Lomović mi je sa tim bro­ nu dreku na g. dra Hrasnicu i pošto jem »Kragujevačkog Glasnika« pokazao polo hoće da mu dokaže tobožnja ujedan proglas okružne komande u Kra­ merstva u Kragujevcu. Mi snio se иа gujevcu, u kojem je objavljena ta justinjihove optužbe osvrnuli u prošlom bro­ fikaciia, a iz koga se vidi, da se to zbilo 24. marta 1917. dakle u doba, kada ja ju našeg lista, a danas konstatiramo, da tamo ni bio nisam. Ja sam to odmah po su »demokrati« povukli svoje prigovo­ ■pak. Lomoviću dao ispraviti i držim, da re o Hrasničinom republikanstvu i sad je taj Ispravak u »Kragujevačkom Gla­ stoje samo na tvrdnji o njegovim to­ božnjim zločinima. Kako stoji sa tom sniku« objelodanjen. Kad sam otišao iz Kragujevcu, tamo tvrdnjom, vidi se iz ove izjave g. dra Hrasnice, što je prenosimo iz »Zagre- i me zamijenio g. dr. M i I a n ćurčić. sada zamjenik državnog odvjetnika u bačkih Novina« od 22. o mjeseca. Dr. Sarajevu, koji je preuzeo od mene moj Brusnica izjavljuje: referat i koji znade, kada sam ostavio »Na napade, kojima sam izvržen u Kragujevac i kad su se ta navedena po­ demokratskoj štampi moram izjaviti sli­ gubljenja desila, te da ja pri tome u jedeće: Ja sam bio u Kragujevcu, kao opće nisam mogao sudjelovati, j e r m u vojni sudija od polovice februara 1916. tada nije bilo tamo. do 17. februara 1917. godine, na koji Izjavljujem, da ja nisam nikada niti dan sam ostavio Kragitjevac, jer sam izrekao, niti potpisao ni jednu bio premješten u Sarajevo. Za moga smrtnu osudu, te da tvrdnje demokrat­ vremena nije od vojnog suda ok­ ske štampe jesu puke podvale. Ako je ružne komande u Kragujevcu justificiistina da sam na nekakovoj listi, kojom rana ona masa ljudi, kako se to u štam­ se diže neka optužba protiv mene, to pi navodi. Ja sam tek iz »Kragujevačse može osnivati na jednoj pukoj kle­ kog Glasn-ka« negdje u ljetu lanjske go­ veti. Napokon može potvrditi g. Milivoj dine saznao-, da je suđenje 17 SrbohrvaLazović, trgovac u Kragujevcu, kako ta, a među njima, da jc bio i jedan uči­ sam se tamo držao sve dok sam iz telj imenom Glišić, te sc u tom listu, Kragujevca otišao«. - a u jednom pismu upravljenu go­ .Mi donosimo tu izjavu g. dra Hrasni­ spodinu (sada već pokojnom) Urošu Loce i molimo g. Curčića da se izjavi o moviću narodnom poslaniku -- tvrdilo, ovoj aferi. Dotle čekamo. da sam ja pri tome suđenju sudjelovao. Iz naše organizacije. | I 1 ' | Iz Bosanskog Kobaša dobismo 24. o. mi. ovaj brzojav: »Današnjim danom održali smo zvaničnu skupštinu u Bos. Kdbašu, na kojoj je jednoglasno usvojen program muslimanske jugoslavenske organizacije i izabrali smo u odbor sli­ jedeću gospodu: Hamdibeg Kapetanom vić, 'predsjednik; Suljo Hadžijusufović, podpređsjednik; Ferhadaga Hadžiariiović, tajnik; Hrustanbeg Alibegović, blagajnik; Haiiz Husein Uremović, Nadirbeg Alibegović. Mehmed Džuherić j HaШ Havić. Mjesni Odbor. Skupština u Doboju. Na 8. o. mi. sa­ zvao je naš mjesni odbor skupštinu sa ovim dnevnim redom: I. izvještaj od­ bora o dosadanjem radu i II. izbor od­ bora. Predsjednik g. M. Hadžimujagić otvara skupštinu, pozdravlja članove i zahvaljuje se na mnagobrojnom odzivu; konstatira sa veseljem, da je pro­ šlo više od godine dana, kako smo se organizovali i svi ujedinili, a da nije bi!« niti jednoga edmetnika, negu I smo svi bili za jednoga, a jedan za sve. ; Za tim upozoruje skupštinu na važnost događaja, koji se približuju, kao izbori 1 općinski za konstituantu, tumači skup­ štini značenje i načine provađanja o pćegi tajnoga izbora; naglašava poI trebu discipline u stranci i apeluje na I sviju, da budu solidarni i u svemu sviI jesni svojih dužnosti u buduće, kao što I su i do sada bili. Za tim podijeljuje tii ječ tajniku g. Mujičiću, koj iznosi opši। ran izvješta1 kojega «’■ dovolstvom prima na znanje. Bilješke. »Hak«. Koliko je istine na pisanju »demokratske« štampe o držanju ma­ kedonskih muslimana vidi se najbolje iz ove činjenice: Neutrallni »Rehber« prešao je u vlasništvo »organizacije za zaštitu muslimanskih prava« i od sad će izlaziti pod imenom »Hak« (Pravda) kao glasilo te organizacija. �Strana 2 Страна________________________________________ „PRAVDA* — „ПРАВДА*____________________________________Број 126 Broi Zakon o izborima narodnih poslanika. od 25. marta. 1890. god., sa izmjenama i dopunama od 28. januara. 1891. god., vraćen u život Ustavom od 5. juna 1903, god., sa Izmjenama i dopunama od 14. juna 1910. god. 6. inžinjeri i Ijekari u državnoj službi; 8 41. Kandidatske liste mogu predlo­ OPŠTE ODREDBE. I viti, koja je lica odredio za predsjednike 7. Pcnzionirci i činovnici na raspolo­ žiti: 8 1. Izbori poslanika za Narodnu ' i članove biračkih odbora. 2. Ko ima pravo da bira. 1. u svakom izbornom Okrugu naj­ ženju. Skupštinu, koja se redovno svake go­ Pravo biranja poslanika za Narodnu § 17. Činovnici коХ su izabrani za na­ manje sto birača: dine sastaje u prijestolnici I. oktobra, Skupštinu irna svaki srpski građanin, redite poslanike, ne mogu, za vrijeme 2. u svakoj okružnoj varoši koja bira vrše sc po odredbama ovog zakona, na koji je navršio 21 godinu i koji plaća trajanja poslaničkog mandata, biti pen­ više od jednog poslanika, najmanje 50 dan 8. septembra, i vrijede za četiri državi najmanje 15 dinara neposredne zionirani niti premješteni u drugo mje­ birača; godine, osim slučaja 8 54. Ustava. poreze na godinu, računajući tu i stalni sto ili drugu službu bez njihova pristan­ .3. u svakoj varoši koja bira po jeđnfg Samo u slučaju rata može se Skup­ državni prirez. ka, niti otpušteni bez osude redovnih poslanika, najmanje dvadeset birača. ština držati van prijestolnice. Svi zadrugari u zadruzi, kao i starje­ 8 12 . Kandidatske liste za izborne oili disciplinarnih sudova, a ako takav 8 2. Izbor: narodnih poslanika nare­ šina zadruge, koji su navršili 21 godi­ enovnik bude, po svem pristanku, a za kruge sastavljaju se ovako: đuju se ukazom na prijedlog ministra nu, imaju pravo biranja ma koliku ne­ vrijeme trajanja poslaničkog mandata, Na čelu liste zapisuje se ime izbor­ unutrašnjih poslova, a po saslušanju posrednu porezu plaćali, bilo svaki za unaprijeđen, prestaje biti poslanik. nog okruga i dan izbora, ga koje lista Ministrskog Savjeta* Ukaz će se obzna­ sebe, bilo ukupno. § 18. Policijski činovnici ne mogu se vrijedi. ж J niti u službenim »Srpskim Novinama, Kao zadrugari smatraju se i otac i kandidovati za poslanike. Predsjednici Zatim pod I: ] najdalje do 25. juna. njegovi punoljetni sinovi,’ koji s njime i sudije prvostepenih sudova ne mogu Imena i prezimena mjesta, življenja Istim ukazom, kojim sc naređuju iz­ zajedno žive. i zanimanja predloženih kandidata, koji se kandidovati u okrugu ili varoši svoje bori poslanika za Narodnu Skupštinu, Tako isto iinaju pravo glasanja i ona imaj uopće pogodbe prema § 95. Usta­ službe. naređuje se i saziv Narodne Skup­ lica koja su oslobođena plaćanja poreza va. Ovih kandidata mora biti onoliko, Bivši policijski činovnici ne mogu se štine. po § 74, tač. e. i ž. zakona o neposred­ koliko takvih poslanika dolazi na taj kandidovati u okrugu ili varoši gdje su 8 3. Za vrijeme od 3. t-eHCa&a po noj porezi, što su postala nepodobna izborni okrug prema rasporedu Držav­ u tom svojstvu služili, ako njihova po­ do 11. septembra zaključno, ne može za rad, ili su invalidi, ili oni koji pri­ nog Odbora. licijska služba u tom kraju nije prestala nikakva vlast pozvati birače .pojedinih maju milostinju iz državne kase, ako I pod II: najmanje mjesec dana prije ukaza o izopćina ni na kakve skupove, kao: na su ta lica plaćala sa oproštenom pore­ Imena i prezimena, mjesto življenja boriina narodnih poslanika. zajednički rad, ili kuluk, ili na vojničke zom 15 dinara neposredne poreze na i zanimanja dvojice kandidata sa naro­ 8 19. Narodni poslanici, ako se za smotre i vježbanja, osim slučaja prijeke godinu, računajući tu i stalni državni čitim pogodbama prema § 99. Ustava. vrijeme trajanja svo^a poslaničkog opasnosti; a tako isto ne može pozivati Ispod imena kandidata napisaće se mandata prime državne^lužbe sanjim prirez. ni pojedine birače, osim u slučajevima § 11. Oficiri aktiviri i u uedjejstvu, i udvojeno imena dvaju predstavnika te tim prestaju biti poslanici. Ova se od;neodložlve potrebe i u slučajevima isvojnici pod zastavom ne mogu glasati. liste za glavni birački odbor i dvaju nj­ redba ne odnosi na ministre, koji ostaju traživanja zločina, prestupa i istupiti!! U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni hovJh zamjenika, i imena po jednog i bez novog izbora narodni poslanici. krađa i prevara. oficiri i civilni činovnici vojne struke. nježnog predstavnika i jednog njegovog 4. Birački spiskovi. U općinama u kojima ne bi bio izvr­ § 12. Nemaju pravo da biraju: zamjenika za svako glasačko mjesto. šen izbor 8. septembra, ovo vrijedi i za 8 20. Glasanje na zboru za izbor na­ 1. koji su osuđeni na robiju dok se ne Ispod svega toga potpisaće se predrodnih poslanika tajno je i vrši se kug­ dalje do 16. septembra zaključno. povrate u prava; Igači svojeručno. Nepismene potpisaće Ako su brači bili ranije kud god po­ licama po općinama, a po stalnim az­ 2. koji su osuđeni za prestupke na gu­ po njihovom pristanku drugi, koji će se zvan; ili iskupljeni, moraće se raspustiti bučnim glasačkim spiskovima, koji po­ bitak građanske časti, za vrijeme dok takode potpisati. najdalje 2. septembra. stoje kod općinskih sudova. traje ta kazna; Uz kandidatsku listu predlagači su 8 21. Petnaestog dana od dana Ukaza 1. Izborna tijela i broj poslanika. 3. koji su u zatvoru ili pritvoru za dužni donijeti sudu i pismeni akt pri­ za izbore narodnih poslanika, općinski S 4. Izborni su okruži oni isti koji su zločinstva ili prestupke pomenute u tačstanka svakoga predloženoga kandi­ sudovi dužni su, da pošalju nadležnim i administrativni. k-ama 1. i 2.; data. svojim prvostepenim sudovma vjeran Svi birači jednog izbornog okruga, 4. koji su sudskom presudom osuđeni, Za predlagače liste nije obavezno da preps svoga stalnog azbučnog glasač­ ili mjesta, sastavljaju jedno izborno ti­ što su zloupotrebom svoje vlasti, ili si­ na listi, koju predlažu, označe predstav­ kog spiska. jelo i biraju zasebno poslanike, ili polom ili prijetnjom, ili poklonom. iH obe­ nika i zamjenika za ono glasačko mje­ Prvostepeni sud dužan je da dobi­ slanika, za Narodnu Skupštinu. ćanjem poklona, radili da budu izabra­ sto, za koje nemaju svojih ljudi. veni prepis azbučnog glasačkog spiska, ni oni, ili da bude, ili da ne bude, ko 8 5. Svaki izborni okrug bira onoliko Bez pitanja i odobrenja niko se ne u roku od 10 dana od dana prijema, drugi izabran za narodnoga poslanika; poslanika koliko na njega pada da bira smije za predstavnika ili zamjenika li­ sravni sa svojim originalom, koji se u 5. koji su sudskom presudom osude- । prema broju poreskih glava, ne računa­ ste označiti i na listi zapisati. njegovoj arhivi nalazi, pa u koliko se sa ni. što su primili poklon da birački glas iI istim ne slaže, da ga popravi i stavi na jući u taj broj i broj poreskih glava svih Kad neko dozna da je na kojoj god dadu ili da se od biračkog glasa uz- I zasebnih izbornih mjesta u okrugu. Na listi za predstavnika ili zamjenika za­ istom potvrdu da je vjeran svome ori­ svakih 4.500 poreskih glava birače se drže; bilježen, bez svoga znanja i odobrenja, ginalu, koji sc u njegovoj arhivi nalazi, 6. koji su pod stečajem: po jedan poslanik. Ako višak poreskih on ima prava izjaviti sudu, kod koga j» i pošalje ga neposredno dotičnom op­ 7. koji su pod starateljstvom: glava bude veći od 3.000 onda će se bi­ lista, da se toga ne prima, i sud je du­ ćinskom sudu. 8. koji su bez dopuštenja srpske VJarati još jedan poslanik. žan izbrisati ga, pa o tom izvijestiti Sve ovo u ime prvostepenog suda đe stupili u službu strane dTžave; U ovaj broj poslanika, koje bira ojednoga od donosilaca kandidatske liste. vrše predsjednik i sekretar istog, ili 9. koji su sudskom presudom osuđeni, 8 43. Za predstavnike liste mogu biti krug, ulaze i oni poslanici za koje S 49. njihovi zastupnici, koji su za nevršenje što kao pristalice nepriznatih vjera ni­ Ustava iziskuje naročite pogodbe. naznačeni ili sami predlagači, ili druga ove svoje dužnosti i odgovorni po ovo­ su vršili svoje građanske i vojne duž­ š 6. Varoš Beograd bira četiri posla­ lica, koja su upisana u azbučne glasač­ me zakonu. nosti ч nika; varoši: Niš i Kragujevac po dva; ke spiskove jedne od općina dotičnog Na potvrdu se stavlja broj, dan, mje­ Oni koji su ovdje imenovani pod bro­ a varoši: Aleksinac, Valjevo, Vranje, izbornog okruga i imaju pravo glasanja. sec, godina, mjesto i pečat dotičnog jevima: 4., 5. i 9. nemaju prava da bi­ Gor. Milanovac, Zaječar, jagodina, Predstavnici liste na glasačkim mjesti­ prvostepenog suda, a potvrdu potpisuju raju za vrijeme, za koje je to sudska Knjaževac, Kruševac, Loznica, Leskoma moraju biti iz općine, u kojoj se gla­ predsjednik i sekretar suda ili njihovi presuda odredila. vac, Negotiii. Paraćin, Pirot, Požarcsanje vrši. zastupnici. 3. Ko može biti poslanik. vac, Prokuplje, Svilajnac, Smeđercvo. § 44. Kandidatsku listu imaju pravo 8 22. Ako prvostepeni sud od koga § 13. ko nema pravo biranja, ovaj ne ćuprija, Užice, Cačak i Šabac svaka da potpišu kao predlagači samo oni, općinskog suda u krugu svoje nadlež­ može biti ni izabran za poslanika. koji su upisani u azbučne glasačke spis­ po jednog poslanika. nosti ne dobije vjeran prepis stalnog S 14. Za poslanika u Narodnoj Skup­ § 7. Ukinut kove. azbučnog glasačkog spiska ni do dva­ štini može biti izabran samo onaj koji, Za one medu predlagačima, koji bi š 8. kohko koji okrug ima da bira po­ desetog dana zaključno od dana Ukaza sem pogodaba potrebnih za pravo bi­ bili članovi općina, koje ne dolaze u slanika, odrediće Državni Odbor pre­ za izbore narodnih poslanika, on će u ranja, ispunjava još i ove pogodbe: nadležnost prvostepenog suda okružne ma cjelokupnom broju poreskih glava roku od pet dana poslati istom općin­ 1. da je Srbin po rođenje, ili da je, varoši, mora se istovremeno sa kandiu svakome okrugu, a na osnovu poresskom sudp ovjeren, u smislu prednjeg ako je prirođen, nastanjen najmanje pet datskom listom podnijeti uvjerenje nji­ kih knjiga. paragrafa ovoga zakona, prepis azbuč­ godina u Srbiji; hovog nadležnog prvostepenog suda, Uvaj Državni Odbor sastavljaju: nog spiska lste općine, koji se u nje­ 2. da uživa sva građanska i politič­ da su uredno i konačno ovjerene az­ Predsjednik Državnog Savjeta, Pred­ govoj arhivi nalazi, a narediti svome ka prava; bučne glasačke spiskove uvedeni. Ta­ sjednik i oba potpredsjednika posljed­ krivičnom odboru, da prema predsjed­ 3. da živi stalno u Srbiji, izuzimajući kva uvjerenja izdaju prvostepeni sudo­ njega saziva Narodne Skopuštine, i niku i poslovođi dotičnog općinskog one. koji se stalno bave na strani po vi u roku od tri dana. picdsjednik Kasaeionog Suda ili njihovi suda odnosno njihovim zastupnicima državnome poslu; Potpis može osporavati samo onaj, zastupnei, ako su oni spriječeni. preduzme krivična istraga za nevrše­ 4. da je navršio 30 gaŽna; čije je ime potpisano. Sud je dužan Zastuipnke predsjedniku i potpred­ nje ove njihove dužnosti i dalje po za­ 5. da plaća državi najmanje 30 dina­ svakome kazati, kad bude pitan, je li on sjednicima Narodne Skupštine, određu­ konu postupi. ra neposredne poreze na godinu. potpisan ili nije. Odgovor suda može je unaprijed sama Narodna Skupština § 23. Ovjeren prepis stalnog azbuč­ biti usmen ili pismen, prema zahtjevu § 15. Na svakoj kaudidatskoj Listi iz­ u početku svakog svoga saziva. nog glasačkog spiska po § 21. i 22. oonoga koji pita. bornog okruga moraju biti po dva lica, Ovaj Državni Odbor, koji saziva voga zakona dužan je općinski sud da Kad ko od nepismenih predlagača Predsjednik Narodne Skupštine u pri­ koja pored ostalih pogodaba imaju još preda dotičnom biračkom odboru u smi­ usmeno pred sudom ili pismeno sudu jestolnici. dužan je sastati se najdalje i ovu naročitu pogodbu: slu § 61. ovoga zakona. izjavi, da je bez pristanka svoga kao Da su svršiti koji fakultet u zemlji ili za deset dana, od dana, kad je ukazom 88 24.. 25., 26., 27. i 28. ukinuti. predlagač potpisan, sud je dužan izbri­ na strani, ili koju višu stručnu školu, naređen izbor poslanika i saziv Narod§ 29. Što god je kazano u zakonu o sati ga. pa o tom izvijestiti jednog od koja stoji u redu fakulteta. ne Skupštine. postupku sudskom u građanskim par­ donosilaca kandidatske liste, koji na 8 16. Činovnici ii svi koji se inače na­ Predsjednik Narodne Skupštine ili nicama, kako se računaju rokovi, to njegovo mjesto moraju naći drugoga laze u državnoj službi kao i predsjed­ njegov zastupnik zakazuje, otvara, ru­ važi i ovdje. najdalje u roku od pet dana. Inače sud nici opština, ako bi bili izabrani za na­ kovodi i zatvara sastanke Državnog SS 30., 31. i 33. ukinuti. će oglasiti i u novinama obznaniti, da rodne poslanike i toga se mandata , Odbora; i stara se da Državni Odbor 5. Biračke karte. ta lista ne važi ako na njoj ne ostaje me. gube svoj položaj. Predsjednici op­ svoje poslove pravilno i pa vrijeme 88 33., 34., 35.. 36., 37., .38., i 39. uki­ propisani broj predlagača. ćina smatraće sc da su na odsustvu od svrši. nuti. Na posljednjoj strani kandidatske li­ dana kad ih nadležni birački odbor pro­ Sve državne i opštinske vlasti dužne 6. Kandidatske liste. ste ostaviće se prazno mjesto za sud-, glasi z.a izabrane, dok Narodna Skup­ su odmah staviti Državnom Odboru na sko potvrđenje. 8 40. U vremenu od 14. jula pa do 25. ština ne utvrdi njihov izbor. Izuzetno raspolaganje potrebne mu podatke i § 45. Dva primorka ovako sastavlje­ augusta zaključno moraju se„ podnijeti zadržavaju svoje činovničke položaje, davati zahtijevana objašnjenja. Državni ne i potpisane kandidatske liste odnekandidatske liste prvostepenom sudu, zajedno sa poslaničkim mandatom, ovi Odbor može radi obaviještenja pozvati će najmanje pet potpisnika na potvrđe­ koji je u smislu 8 21. ovoga zakona nad­ činovnici: u svoje sjednice Ministra Unutrašnjih nje nadležnom prvostepenom sudu u ležan za biračke spiskove. 1. ministri u službi i na raspoloženju; Poslova i Finansija i Predsjednika dotičnom izbornom okrugu, i predati fh A od 14. jula paido 1. augusta kandi­ 2. članovi Državnog Savjeta; Glavne Kontrole. predsedniku, ili njegovom zameniku. ili datske liste mogu se predavati i dežur­ 3. izvanredni i opunomoćeni ministri, 8 9. Odbor će ovaj najdalje za pet­ dežurnom sudiji, koji će im odmah iz­ nom sudiji koji će po njima punovažno akreditovani kod stranih dvorova i di­ naest dana od dana sastanka svoj po­ dati revers na primljene liste. raditi kao po hitnim predmetima. plomatski agenti; sao svršiti i u službenim »Srpskim No­ Suđ će sc najprepo azbučnim spisko­ Na ovim štampanim primjercima ime­ 4. predsjednici i članovi viših i prvovinama- objaviti: koliko koji okrug i vima, koji se kod njega nalaze, uveritl, na predstavnika ili zamjenika dotične stepenih sudova; varoš ima da izabere poslanika i koli­ jesu li potpisani na listi predlagači za­ općite, ili odjeljka (kvarta), ne moraju 5. profesori univerziteta, stručnih 1 ko će u kojoj općini biti glasačkih mje­ ista zapisani u birački spisak, da li Ih biti štampana, već mogu biti i napisana. sta, a najdalje za dvadeset dana objasrednjih škola; �Број 126 Broj ima na broju koUko na kojoj listi treba prema § 41. ovog zakona i da li ima pi­ smeni pristanak svih kandidata, pa kad se o tom uveri. potvrdiće listu. Jedan potvrđeni primerak vratiće donosioci­ ma na revers najdalje za 24 časa od prijema a drugi čuvati pod pečatom svojini na bezbednom mestu, od koga će primerk prepis bez imena predlagača poslati odmah upravi državne štam­ parijo da se obznani u službenim »Srp­ skim Novinama« pod rubrikom kandi­ dati za narodne poslanike. Na slučaj da sud pri uporedenju pot­ pisa sa azbučnim spiskom nađe, da se koji potpis na listi ne slaže potpuno sa imenomt prezimenom ili zanimanjem to­ ga lica u azbučnom spisku, on će ako podnosioci kandidatske liste izjave da je to isto lice, listu primiti, pa o tom posle izvestiti glavni birački odbor, od­ nosno birački odbor u varoši. § 46. Uz originalne liste podneće predlagači još i onoliko štampanih primeraka, koliko u dotičnom izbornom okru­ gu ima glasačkih mesta, i dva primerka više, za sud. U štampanim primercima kandidatskih lista zabranjeno je stavljati imena predlagača. Na tim primercima nazna-. čiče se samo imena predstavnika i zamenika one opštine, u koju se lista šalje. Na svakom takom primorku kandidatske liste mora biti naštampano u vrhu: Za glasačko mesto... Beograd, Kragujevac, Šabac i t. d.«) Na primercima, namenjenim onim gla­ sačkim mestima, gtče se glasa u više odeljcnja ili kvartova, u vrhu će biti na­ štampano »Za glasačko mesto...« Na tim .primercima će se naznačiti samo imena predstavnika i zamenika dotič­ noga glasačkog mesta. Predsednk suda ili nejgov zamenk, uveriće se, da li su na sviin štampanim listama imena predloženih lica naznače­ na suglasno originalnoj listi, pa če ih sve potvrditi svojim potpisom i peča­ tom suda. Od ovilt štampanih primeraka razaslaće u roku oci tri dana svakoj opštini. u izbornom okrugu namenjeni joj pri"merak, odnosno namenjene joj primerke, uzev od svake revers o prijemu. Predsednici biračkih odbora, ili njihovi zamcnici, ove će primorke iposle, u oči dana izbora prilepiti na glasačke kuti­ je, pa iste postaviti onim redom kako su kandidatske liste potvrđene tako, da kutija na kojoj jc lista sa manjom nu­ merom dođe na prednje mesto sa stra­ ne sa koje glasanje počinje, a kutije na kojima su liste sa većim numerama da­ lje po redu tako da kutija na kojoj je lista sa manjom numerom dolazi uvek na prednje mesto. § 47. Svaka kandiidatska lista, koja bude po ovim pravilima utvrđena, imaće na dan izbora 8. septembra, ili dru­ gog određenog dana svoju zasebnu ku­ tiju na svim glasačkim mestima. Takvu listu, čim se preda javnosti, slobodno je svakome prepisati ili preštampati. § 48. U varošima, koje biraju zasebno poslanike, sastavljače se kandidatske li­ ste istim načinom kao i u okruztma; i oue če se podnositi radi potvrdenja nad­ ležnom prvostepenom sudu, a za Be­ ograd sudu varoši Beograda. Imena jednog ili više kandidata, koli­ ko za keju varoš poslanika treba, i imena jednog ili više predstavnika li­ sta, koliko se za koji birački odbor u varoši iziskuje stavljaju se istim redom i odvojeno, kao i na okružnim listama. Sve ostalo vrši se istim načinom kao i u okruzima. § 49. Kandidatska lista jednom pre-' dana sudu, ne može se opozvati, niti se u njoj mogu činiti kakve izmene. Ali ako koji odi ipredložcnih kandida­ ta umre, ili izgubi pravo da bude biran, može se na njegovo mesto predložiti drugi kandidat. Za takav predlog mora biti onoliki isti broj predlagača, koliki i za celokupnu listu. Ovakve zrnene u kandiđatskoj listi mogu se činiti sve do na pet dana pred izbore, samo od podnosilaca prvobitne liste. Novi se potpisnici mogu uzimati samo ћа mesto onih lica, koja su u me­ đuvremenu umrla ili izgubila biračku sposobnost. One će se utvrđivati istim načinom kojim se tuvrđuju i ćele kandidatske liste. S 49. a. Ako za jedan okrug ili varoš bude prijavljena odnosno potvrđena kod nadležnog prvostepenog suda samo je­ dna uredna kandidatska lista, dotični birački odbor će pored kutije na koju Ć« prilejtti potvrđenu kandidatsku listu, „11РАВДА* — .PRAVDA* staviti još jednu kutiju bez liste na dru­ go mesto, računajući sa strane sa koje će se glasanje vršiti. U ovu drugu ku­ tiju glasače na način pokazan u § 69. ovoga zakona oni pravni glasači, koji neće da glasaju za kandidate odnosno kandidata u potvrđenoj kandiđatskoj listi. ' -Л Ako kut.'a na kojoj, jc prilepljcna pot­ vrđena kandidatska 'lista dobije manji ili ravan broj kuglica prema broju ku­ glica, koji je dobila kutija bez liste, smatraće se da izbor nije izvršen toga dana. U tome slučaju birački odbor narediče drugi izbor u tome biračkom -tein u drugu narednu nedeliu od dana toga izbora. Za ovaj drugi izbor podnose se nove kandidatske liste. Ako za ovaj drugi izbor bude opet potvrđena samo redna kandidatska li­ sta prvostepeni sud će o tome izvestiti Ministra Unutrašnjilt Poslova, koji će naediti, da se objavi u dotičnom okru­ gu odnosno varoši da se sa toga uzroka Određenog dana neće glasati. A dotič­ ni prvostepeni sud na dan izbora izdaee punomoćstvo kandidatima sa te jed­ ne prijvljene uredne liste, i poslati izveštaj o njihovom izboru Upravi Dr­ žavne Štamparije, da se obznani u služ­ benim »Srpskim Novinama« po ovomv zakonu, a izborna akta Ministru Unu­ trašnjih Poslova. § 50. Ministar unutrašnjih poslova du­ žan je narediti i izvršiti sve što treba, te da se spremi na v reme dovoljan broj kutija, kuglica i ostalog materijala za glasanje. Prvo snabdevanje opština matenp.lom za glasanje ide na račun skupštin­ skoga budžeta. Svako obnavljanje .li popravljanje izbornog materijala pada na teret opština. Ovde se ne razumeju formulari za neazbučne i azbučne glasačke spiskove koje opštine same nabavljaju, preko mi­ nistra unutrašnjih poslova od državne štamparije. § 51. Kutije će biti od lima; zatvara­ če se i otvarati trima raznim ključe­ vima, i biće tako udešene da se spušta­ nje kuglica u njih ne vidi i ne čuje. § 52. Kuglice će biti od gume, ј imaće po jedan i po santimetar u prečniku. Na njima će biti utisnut Grb Kraljevine Sr- bije. § 53. Bliži obrazac celokupnog izbor­ nog materijala određuje ministar unu­ trašnjih poslova. 7. Izborni materijal. § 54. Najdalje do na pet dana mini­ star unutrašnjih poslova biće dužan da razašlje izbornim opštinama na revere glasačke kutije i kuglice sa celim pri­ borom, vodeći tačno računa o tom, ko­ joj je opštini šta poslao. Svaki sandučić sa kuglicama, pri razašiijaniu opštinama. biće zaključan i utvrđen pečtom ministarstva unutraš­ njih poslova. Ključevi od sandučića s ku­ glicama poslaće se opštinama u zape­ čaćenom zavoju. Ovako zapečaćeni sandučići s kugli­ cama čuvaće se u opštinskom sudu do predaje biračkom odboru. 8. Glasačka mesta, birački odbori na glasačkim mestima, glasanje. § 55. Birači mogu glasati svakj samo jedan put, samo lično, samo na glasač­ kom mestu u svojoj opštini, i samo za utvrđene kandidatske liste. § 56. U izbornom okrugu glasačko mesto biće u svakoj opštini, u zgradi opšttnskog suda. Glasanje na zboru za izbor narodnih poslanika u Beogadu, Nišu, i svima va­ rošima i varošicama koje imaju preko 1500 pravnih glasača, vršiće se na više mesta po odeljcima, kori će obuhvatiti 800 do 1000 pravnih glasača, što u to­ me odeljku stanuju, a svaki odeljak čini jedno glasačko mesto. Ako je zgrada opštinskog suda neugodita. ili ako se glasanje u opštini vr­ ši na više mesta, onda ćo se izbor iz­ vršiti u školskoj ili drugoj zgradi, koju opštinski sud za to odredi. Mesto gde će se glasati, i zgradu u kojoj će se glasati opštinski će sud ojzi.aniti najmanje na deset dana pre iz­ bora. S 59. Najdalje za petnaest dana Dr­ žavni Odbor u Beogradu određuje za svako glasačko mesto po jednog sudiiu, sudskog činovnika ili pravnika, za predsednika biračkog odbora. A n ne­ dostatku pravnika, sul.kh činovnika i sudija, Državni Odbor određuje za pred­ sednika biračkih odbota u prvom redu i lica, koja su svršila koji god fakultet, a ako ovih ne bi bilo dovoljno onda i lipa keja su svrdla keju stručnu školu, ako nisu u policijskoj službi. Ako bi koji od onih, koji su Državnim Odborom za predsednike u glasačkim, ili za predsednike ili članove u glavnini biračkim odborima određeni, imali oso­ bito važnih uzroka da se te dužnosti ne prime, dužni su za 10 dana od dana kad je raspored' Državnog Odbora u službenim »Srpskim Novinama« izišao molbom svojom obratiti sc Državnom Odboru i navesti uzroke zbog kojih se ne mogu izbora primiti, Alto odbor navedene uzroke uvaži, razrešiće inolioca od dužnosti i drugo­ ga na njegovo mesto odrediti; ne nađe li Državni Odbor da su navedeni uzro­ ci opravdani, izvestiće molioca preko policijske vlasti da mu se molba ne mo­ že uvažiti. Molba posle označenog roka podne­ sena neće se ni -u kakvo prizrenje uzi­ mati. Samo u vanrednom i nepredviđenom slučaju, kad bi Državnim Odborom od­ ređeni predsednik biračkog odbora bio nekim neodoljivim uzrokom sprečen da dođe, zameniće ga predsednik opštine ili njegov zastupnik u opštinama gde se glasanje vrši na jednom mestu. A zastupnike pređsednicima biračkih odbora u opštinama gde se glasanje vr­ ši na više mesta. za ovaj slučaj, odre­ đuje opštinski odbor prvo iz kmetova dotične opštine, a po tom iz svoje sre­ dine kad određuje i člana biračkog od­ bora, izdajući im na revers o tome akt. Državni ćc odbor svakom licu koje je odredio na izbornu dužnost dati na revers akt o postavljenju, potpisan od predsednika i to: licima koja stanuju u preslonicn neposredno, a ostalim lici­ ma preko nadležnih vlasti, koje su du­ žite revers o predaji akta — postav­ ljenja — odmah vratiti Državnom Od­ boru. § 60. Tako isto najdalje do 4. septem­ bra opštinski će odbor odrediti jednog svog odbornika za člana biračkog od­ bora i jednog odbornika koji će ovome biti zamenik. § 61. U oči dana izbora u 3 časa po podne svi članovi biračkog odbora, ili njihovi zamenici, sastaće se u zgradi gde će biti glasanje i tu će primiti na revers od opštinskog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, az­ bučni spisak glasački, knjigu za upisi­ vanje glasača, knjigu za vođenje zapis­ nika, kandidatske liste, opštinski pečat i ostalo što treba. Kutije će pregledati, uveriće se da ’ su tačne i da su usta kutije sa platne­ nim prorezom kroz koji kuglice prola­ ze, dobro otvorena i nezaptivena, pa će ih onda utvrditi za zaseban sto, a prema stolu za kojim ćc sedeti članovi biračkog odbora; zatim će sva tri klju­ ča zatvoriti i zapečatiti tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan ćo ključ uzeti predsednik biračkog od­ bora, drugi opštinski odbornik, a treći predstavnik ili njegov zamenik, dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika liste ili njegova za­ menika nema, bilo što nije došao, bilo što nije ni naznačen, predsednik bira­ čkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutni s polja prilepiće se liste kandidata obe vrste. § 62. Kad birački odbor bude sve ovo uradio i bude izabrao potreban broj pi­ sara i drugih pomagača, i u opšte pri­ premio sve, što će mu sutra dan za primanje glasova trebati, on će o sve­ mu tom napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka u kome će naročito označiti i broj svake kutije i kandidatsku listu koja uz nju ide. kao i da su sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj ćc zapisnik potpisati svi člano­ vi biračkog odbora zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključiti je, udariti, pečat na vrata i ključ će uzeti predsednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stra­ žu, koja će zgradu, u kojoj će biti gla­ sanje, neprekidno čuvati. § 63. Na dan izbora u 7 sahata pre podne sastaće se birački odbor u zgra­ di za biranje pred vratima glasačke sobe, otvoriće je i ući u nju. I kad se uveri, da su kutije i sandučići s kugli­ cama, kao sve ctsalo, u redu, onda će sastaviti zapisnik u kome će nađeno stanje povrditi i otvoriti usta kutije, pa pa zabeležiti i to u zapisniku. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje glasova. § 64. O održanju reda za vreme gla­ sanja stara sc predsednik biračkog od­ bora. U slučaju potrebe predsednik je •vlaŠćeu da traži pomei ed »rutinske Страна 3. Strana ili državne vlasti, i ona jc dužna odaz­ vati se njegovom pozivu, članovi od­ bora, koji misle da to nije potrebno, imaće prava da zabeleže u zapisniku svoje mišljenje. § 65. Za ćelo vreme glasanja moraju zasedavati za biračkim stolom najma­ nje dva člana biračkog odbora. Među ovom dvojicom mora uvek biti pred­ sednik biritčkog odbora, ili opštinski >dbornik koji je član biračkog odbora, ilt njegov zamenik. § 66. Ako ko od predstavnika kandidatskih lista ode sa birališta a ne osta­ vi zamenika, onda će se izbor produ­ žiti i bez njega, a u zapsniku će se to zabeležiti. § 67. Niko ne sme stupiti na bađištc ped oružjem ili sa oruđem upotreblji­ vim za boj. sem slučaja predviđenog n § 64. ovoga Zakona, kad predsednik bi­ račkog odbora pozove oružanu pomoć, radi održavanja reda na biralištu. Ni službenici državni i samoupravni, koji po službenoj dužnosti nose oružje ne mogu doći na biralište radi upotrebe svog biračkog prava pod oružjem. § 68. U sobu gde se glasa puštaće se glasači redom, po jedan ili više, li ni­ kako više od pet od jedan put. § 69. Svaki glasač koji uđe u glasač­ ku sobu mora pre glasanja kazali prvo glasno, da čuju svi članovi biračkog odbora, svoje ime, prezime i zanimanje. Predsednik biračkog odbora, pošto se uveri da je glasač a glasački spisak uveđen, ako ga niko u biračkom odboru ne poznaje, upitaće ga: je li on baš to lice, pod čijim se imenom prijavio da glasa, i napomenuće mu zakonske posleđice od toga ako na tuđe ime bude glasao, i kad glasč potvrdi da je on to lice pod čijim se itnenom javio da gla­ sa, onda će se o tome nepoznatom gla­ saču sastaviti zapisnik u kome če se zapisati i lični opis njegov kao i ulica i broj stana, pa će se pustiti da glasa, a predsednik ima prava narediti da sc tako nepoznat glasač može odmah i fotografisati, a pisar će u jedan naročiti spisak zapisivati: ime glasača i broj pod kojim je on zapisan u glasačkom spisku. Ža sve vreme dok glasač ne svrši glasanje i predsednik i članovi biračkog odbora vodiče staranje, da glasač ne premosti kuglicu u drugu ruku i sobom odnese. Za ovim će predsednik dati glasaču jednu kuglicu. Glasač kad' primi kugli­ cu metnuće je u desnu ruku i zatvoriti je, pa sa tako zatvorenom rukom prilazlće svakoj kutiji redom i u svaku ona­ ko zatvorenu zavlačiti; a kuglicu će, pri tom, spustiti u onu kutiju na kojoj je prilepljena ona kandidatska lista za koju on hoće da glasa. Kad iz posljed­ nje kutije izvuče ruku, glasač će je on­ da pred svima otvoriti tako, kako sva­ ki može vldcti, da kuglice u njoj više nema i da je glasao. Predsednik ili jedan od članova bi­ račkog odbora, kazaće glasno, kad bi­ rač dođe do kutije, koju iti čiju kandi­ datsku iistu predstavlja ta kutija. Ako Jc birač nepismen, na zahtevanje nje­ govo predsednik ili jedan član odbora pročitaće mu sva imena na listi. Ne učini li se ovo, svaki član ima pravo da to primeti, a kad sc glasanje svrši đa i u zapisnik zabeleži kao pretest protivu nepravilnog postupka odborovog. Svaki predstavnik liste ili njegov za­ menik, ima prava kazati glasaču, kojoj partiji, ili političkoj grupi koja kandidat­ ska lista ili kutija pripada, § 70. Čim je koji birač glasao, du­ žan je ukloniti se sa birališta. Za biralište smatra sc zeiaa u ko­ joj se glasa i njeno dvorište (avlija). §71. Birački odbor ne može nikom zakratiti da glasa, koji je upisan u az­ bučni glasački spisak. A ako ima što da primeti on ili pojedini član odbora, onda će odbor, ili onaj član koi kakvu primedbu ima, staviti to u zapisnik. Ako sc koji glasač prijavi da glasa, a na njegovo je ime već neko glasao, onda će predsednik biračkog odbora, pošto postupi po prvom stavu § 69. i uveri se nesumnjiv o identičnosti i upi­ su u azbučni glasački spisak takvog glasača, narediti da se njegovo ime, prezime i zanimanje unese u naročiti spisak, koji će se voditi kao spisak tak­ vih lica, ali ga neće pustiti da glasa. Ovaj spisak birački odbor prilaže iz­ bornim aktima, a u izborni zapisnik unosi se takav slučaj i označava broj takvih lica. Pri verifikovanju izbora sa ovakvim slučajevima Narodna Skupština uzima I u obzir i broj ovih lica, ako isti utiču �Strana 4 Страна na rezultat glasanja. § 72. U varošma. koje biraju po jednog poslanika, liste će se zvati imenom onoga lica, koje je na njima zapisano i za poslanika predloženo. U varošima, koje biraju više od jed­ nog poslanika, liste će se zvati imenom lica koje je na njima prvo zapisano. U izbornim okruzima liste će se zva ti. takođe. imenima onih dvaju lica t ja su na njima prva zapisana: jedno pod I. i drnvo nod JI. S 73. Nikakva vlast ne može ni u kom slučaju uzeti birača na odgovor za glas koji on na izboru da. niti od njega tražiti da kaže za koga je glasao. S 74. Glasanje traje neprekidno ceo dna do 6 sati posle podne. Samo u slu­ čaju nereda, a po pristanku odborske većine, može se izbor prekinuti za vreme dok se red ne povrati. Povod nere­ da i preme. za koje je izbor morao da bude prekinut, zabeležiće se u zapisnik. U 6 sabati zatvara se dvorište, i niko se više neće u njega puštati. Ali ргоdužiće se i dalje primanje glasova od oinh birača, koji se budu zatekli u dvo­ rištu sve dok oni svi ne budu izglasali, pa ma dokle to trajalo. Ako je glasanje zbog nereda moralo da bude prekmuto duže od jednoga sata, za toliko će se docnije od 6 sati prestati sa puštanjem glasača na biralište. § 75. Za sve vrenie glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude desilo i što ma koji od članova biračkog od­ bora bude našao za vredno da se zab-e leži. Svi članovi odbora moraju se pot­ pisati na zapisniku, ali ako se predstav­ nici kanddatskh lista ne bi potpisali za­ pisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član odbora može odvajati mnjenje i staviti svoje primedbe. 9. Zaključak glasanja i sređivanje iz­ bornog posla na glasačkim mestima: bi­ rački odbori u varošima koje biraju jednog poslanika, i proglašavanje poslanika u njima. S 76. Kad se svrši glasanje odmah će e zaključiti i zapečatiti sandučić, iz ko­ jih je predsednik vadio kuglice i davao ih biračima. Ključ ćc ostat: kod predsednika. § 77. Za tim ćc se prebrajati po gla­ sačkom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj će se broj zapisati slovima na dnu glasačkog spiska, pa ćc se is­ pod toga potpisati svi članovi birač­ kog odbora. § 78. Kad se to izvrši zabeležiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za­ ključeno, koliko je svega glasača gla­ salo prema glasačkom spisku kao i sve ostalo što se odnosi na tok izbora a ranije nije zabeJeženo. Svi članovi bi­ račkoga odbora potpisaće se, a svaki od njih ima prava odvojiti mnjenje i staviti primedbe. § 79. Posle svega ovog pristupiće se otvaranju kutija i 'brojanju kuglica. Prvo će se otvoriti jedna kutija, i iz nje izručiti sve kugćc; u jedan sud. Predsednik biračkog odbora, pred svima članovima odbora, prebrojava sve kuglice. Cim odbroji 100. on ih pre­ daje članu odbora opštinskog đa ih i on izbroji, a ovaj ih predaje dotičnom pred­ stavniku kandidatske liste, tc ih i on po treći put izbroji. Tako'biva sa sva kom stotinom dok ne budu izbrojane kuglice. Za tim se odmah u zapisniku zabe'eži slovima: broj kutije, za koju je kandidatsku listu ta kutija primala glasove, i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi čla­ novi odbora potpisaće se ispod ove zabeleške. Na ovaj način prebrojaćc se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve ovo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici; a pored toga utvrdiće se i opštinskim pečatom. Odvojena mnijenja i primjedbe o ra­ du odbora i ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spi­ sak i azbučni glasački spisak metnuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresirati glavnom okružnom, odnosno varoškom, biračkom odboru. Pošto se sve ovo svrši odbor će izi­ ći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana j-postaviti stražu da čuva sobu neprekidno, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavljena straža neće ni­ koga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. § 80. Sutra dan po svršenom glasa­ nju u 7 sati prije podne, svi članovi bi­ račkoga odbora, sastaju se pred vra­ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Broj 126 Број Ako se po tome računu ne dobije to­ § 83. Predsjednici i oni članovi birač­ tima biračke sobe, otvaraju i ulaze u liko poslanika, koliko ima da izbere do­ j nju. kih odbora, koji nose izborne akte glav­ I tični izborni okrug ili varoš, poslanička Pošto se uvjere da je sve u redu, i nom biračkom odboru, prijavljivale se mjesta što preostanu razdijeliće sc iz­ | onako kako je bilo ostavljeno, vratiće ; ovom i predavati mu zapečaćeni zavoj među lista, koje imaju brojeve ili ostat­ s izbornim aktima i naknadnim zapisni­ sav izborni materijal općinskom sudu ke glasova, najbliže količniku. Ako ti kom, ako ga ima prema § 80. ovoga i od njega uzeti natrag ravers. Ako pribrojevi ili ostatci budu jednaki na više mjete kakvu neurednost, oni će o tom zakona. sastaviti naročiti zapisnik, koji će sa I O predaji i prijemu tih akata izbornih lista, riješiće kocka, od koje će se liste ostalim izbornim aktima predati glav­ uzeti poslanik. J sastaviće se kratak protokol, koji pot­ nom biračkom odboru. Za tim će pred- | pisuju: svi članovi glavnog biračkog § 88. Cim bude gotov s tim poslom, sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni odbor ćc odmah objaviti rezultat i iz­ odbora, predsjednik i predstavnici li­ birački odbor i krenuti se na put, da ga sta, ili njihovi zamjenici, ako je koji i dati punbmoćstva izabrnim poslanicima, preda glavnom biračkom odboru. 8 kako je kazano u S 81. ovoga zakona. od njih s predsjednikom došao, da pre| predsjednikom zajedno imaju pravo po­ Sve se pak ovo mora svršiti, ako nije dadu akte. I ći i predstavnici kandidatskih lista, ili bilo naknadno naređenih izbora, najda­ § 84. Ako na dan izbora zbog nereda, njihovi zamjenici, koji od njih želi. lje za četiri dana poslije izvršenog Iz­ ili iz budi kakvog drugog uzroka, gla­ sanje ne bude izvršeno na jednom ili bora. § 81. Birački odbor u varošima, koje Formular pimomoćstva propisuje Mi­ na više glasačkih mjesta, glavni birač­ biraju po jednog poslanika, sastavljaju: nistar unutrašnjih poslova. ki odbor narediće odmah, da se na jedan sudija mjesnog ili najbližeg prvo­ Pečat na punomoćstvlma je za sve svim tim mjestima, izvrši glasanje u stepenog suda, određen kockom od su­ varoši koje zasebno biraju poslanike, iduću nedjelju, ako do nje bude najma­ dija toga suda, predsjednik općinskog pečat dotičnog opšinskog suda; a na nje tri dana, u protivnom narediće se suda i po jedan predsstavnik svakoga pmiomoćstvima za izborne okrttge pe­ glasanje u drugu iduću nedjelju. Na kandidata. cat okružnog suda dotičnog izbornog ovom glasanju postupaćc sc u svemu Ovaj ćc odbor, pošto bude izbrojao onako kao i pri prvom glasanju. Da će okruga, u čijim će odajama glavni bi­ glasove, objaviti odmah, prema Š 93. se naknadno glasati, predsjednik općin­ rački odbor i raditi. U stava, rezultat izbora. skog suda objaviće u dotičnoj općini S 89 . O ćelom ovom radu glavni bi­ Лко je koji od kandidata dobio apso­ istoga dana kada mu to bude javio lutnu većinu većinu glasova, odbor ćc rački odbor vodiče tačan zapisnik, iz glavni birački odbor. inu odmah izdati poslaničke punomoć­ koga će se moći vidjeti: kako se što Ovako će se isto postupati i ti slu­ stvo. Ako pak nije dobio takvu većinu, redom pojavilo i riješilo sve ono, što je čaju S 81. ovoga zakona. on će, objavljujući rezultat izbora, za­ naprijed određeno da sc ispita i riješi. kazati u isto vrijeme nov izbor za 23. Ali ako se i ovga puta na nekim gla­ Naročito će u zapisniku biti poimence septembar — tada je dovoljna prosta sačkim mjestima ne izvrši glasanje, navedeno koliko je bilo svega kandiglavni birački odbor, ako je to slučaj \ cćina. dtskih lista, koja su lica na kojoj listi na manje od jedne trećine glasačkih predložena, oliko je svega glasova ko­ Birački će odbor pošto proglasi iza­ mjesta, svršiće svoj posao, ne vodeći ja lista dobila i koja su lica iz koje branog kandidata za narodnog poslani­ računa o tom nesvršenom glasanju. Aliste, oglašena za poslanike, dobda puka sastaviti punomoćstvo (po tormulako se, na protiv, to dogodilo na trećini nomoćstva. Na zapisniku će se morati ru. koji se prilaže ovom zakonu) koje ili više od jedne trećine glasačkih mje­ su dužni.potpisati predsjednik i svi čla­ potpisati svi članovi glavnog biračkog sta, smatraće se kao da se nisu mogli novi biračkog odbora, pa odmah pre­ odbora, ali će svaki imati prava da od­ izvršiti izbori za dotični izborni okrug voji mnjenje i stvi primjedbe. dati izabranom poslaniku. ili varoš. § 90. Ovako spremljen i potpisan zaAko izabran: nije u mjestu, te mu bi­ U ovakvom slučaju Skupština, kad pisnik poslaće sc sjutra dan sa svima rački odbor ne može odmah lično pre­ se sastane, rešiće, da li će se, u dotič­ prilozima i svim izbornim aktima, što dati poslaničke punomoćstvo, birački nom izbornom telu, ponova izvršiti gla­ ih je glavni odbor dobio sa raznih gla­ će odbor predati poslaničke punomoć­ sanje na svima glasačkim mjestima, ili sačkih mjesta. Narodnoj Skupštini pre­ stvo u zapečaćenom zavoju na kom ćc opet samo u onima, u kojima nije izvr­ ko ministra unutrašnjih poslova. naznačiti: »Birački odbor... varoši... šeno. U isto vrijeme poslaće odbor službe­ (ili općine) poslaničko punomoćstvo za Osim ovoga slučaja Skupština ne mo­ nim »Srpskim Novinama« onakav kra­ N. N. iz N.«, — nadležnoj policijskoj že inače naređivati nikakva naknadna tak izvještaj o rcsultatu izbora, kao vlasti na revers s tim. da ga ona adreni ponovna glasanja u pojedinim gla­ I što je kazano u posljednjem odeljku santu ili njegovoj porodici preda najda­ sačkim mjestima. S 81. ovog zakopa. ' . lje za 6 dana. S 85. Glavni birački odbor pregleda§ 91. Sve žalbe protiv izbora šalju Izborne akte birački će odbor zape­ će sve izborne akte koji su mu predani, se Narednoj Skupštini bilo neposredno čatiti i poslati odmah Narodnoj Skup­ donljeće svoje ocjene o odvojenim mni­ bilo preko ministra unutrašnjih poslo­ štini preko ministra unutrašnjih po­ jenjima i primjedbama unesenim u za­ va. Žalbu može podnijeti svaki birač i slova. pisnike i staviti, ako nade za potreb­ ministar unutrašnjih poslova. U isto vrijeme odbor ćc poslati kra­ no, svoje primjedbe odnosno toka iz­ tak izvještaj o rezultatu izbora i služ­ š 92. Oni koji budu izabrani na više bora na raznim glasačkim mjestima, benim »Srpskim Novinama«. U tom iz­ mjesta za narodne poslanike imaće da § 86. Za tim ćc odbor prebrajati i sa ­ vještaju mora biti kazano: 1, koliko je se izjasne, najdalje za tri dana pošto im brati, prema glasačkim spiskovima i svega bilo birača po azbučnom spisku; Skupština potvrdi izbor, za koje sc prema zapisnicima o broju kuglica, na­ 2. koliko je svega glasača bilo na iz­ mjesto za postanka primaju. Ako to ne đenih u kutijama na svakom glasačkom boru; 3. koliko je svaka lista dobila učine, Skupština će ili oglasiti zr po­ mjestu, koliko je svega birača glasalo. glasova (kuglica), i 4. koji je ili koji su slanike onih mjesta gdje su dobili naj­ Ako se nade razlika između broja gla ­ izabrani i oglašeni za narodne posla­ veći broj glasova, i riješiće <Ja se os­ sača po glasačkim spiskovima, i broja nike. tala njihova mjesta popune na načm iz­ kuglica po zapisnicima, uzeće se broj ložen u § 93. ovoga zakona. 10. Glavni birački odbori, završno sre­ glasača prema spiskovima, i prema nji­ Niko se ne može kandidovati u više đivanje izbornoga posla i proglašavanje ma će se iprcbrojatl cjelokupan broj od tri izborna mjesta. poslanika u izbornim okruzima i varoglasača. U istom roku od tri dana, računaju­ šlma koje biraju više od jednog posla­ Ako jedna ili više kandidatskih lista I ći od dana kad je Skupština potvrdila nika. ne dobiju ni količnik, njeni se glasovi izbor imaće da se izjasne: da li se pri­ pridaju kandidatskioj listi sa najvećim § 82. Sutra dan po svršenom izboru maju poslaničkog mandata oni državni brojem glasova. u 9 sati prije podne sastaćc se glavni činovnici i svi koji se inače nalaze u Ako ni jedna lista nema pun količbirački odbor za svaki izborni okrug u državnoj službi, kao i predsjednici opnik, onda će se broj poslaničkih mjesta okružnome mjestu izbornoga okruga, i ština koji prema § 98. Ustava ne mogu odrediti prema ostatcima od količnika. za svaku varoš što bira više od jednog biti narodni poslanici a da zadrže svoje U varošima, koje biraju više od jed­ poslanika u samoj toj varoši, u zgradi položaje u državnoj službi odnosno os­ nog poslanika, taj će sc broj glasača i sobi naročito za to pripremljeno!. tanu predsjednici opština. Ako to ne upodijeliti brojem poslanika koje varoš U tom će odboru predsjedavati jedan člne smatraće se da su se primili da ima da izbere, da bi se dobio količnik od članova Državnoga Savjeta, ili Kabudu narodni poslanici. glasova, prema kom se svakoj listi odisacionoga Suda, određen kockom; a nje­ § 93. Ako ma kojim slučajem ostane reduje srazmjerni broj poslaničkih govi su članovi: jedan član Apelacionog koje poslaničko mjesto prazno ono će mjesta. Si Suda ili predsjednik prvostepenog su­ se ppuniti licem koje je na redu u onoj U izbornim okruzima koji imaju da da, predsjednik mjesnog općinskog su­ kandidatskoj listi, iz koje je poslanik izberu i poslanike sa opštim i poslanike da lii njegov zastupnik, i po dva pred­ kolega mjesto ima da se popuni. Ovu će sa naročitim pogodbama ustavnim, ko­ stavnika svake kandidatske liste. popunu izvršiti sama Narodna Skupšti­ ličnik ćc se na isti način iznaći posebno Ako predsjednik glavnog biračkog na najdalje za pet dana ed kako se za poslanike kandidovane pod I. i za odbora na sastanak ne bi došao, njega i mjesto upraznilo, i b tome će odmah poslanike kandidovane pod II. ćc u predsjedavanju i u daljem radu Posle toga odbor će prebrajati, taizvjestiti Vladu. Ako su sva lica iz te zamjenjivati prvoimenovani član. kode po izbornim aktima koji su mu liste iscrpena, ili ako ih nema dovoljno Glavni će birački odbor otpočeti i na­ dostavljeni sa sviju glasačkih mjesta, staviti svoj rad, ako pokraj predsjedni­ da mogu dopuniti sva poslanička mje­ koliko je glasova dobila svaka kandista, kao i ako je prazno poslaničko mje­ ka ili njegova zamjenika budu na sa­ datska lista za se. sto, u onim varošima, koje ne biraju vi­ stanku još najmanje dva člana, što će . se i u zapisniku konstatovati. še od jednoga poslanika, onda će se § 87. Pošto sav ovaj posao bude svr­ prazno poslaničko mjesto popuniti no­ Ako glavni birački odbor ne bi mošen, glavni će birački odbor odrediti, | gao otpočeti ili svršiti svoj rad, ma iz vim naknadnim Izborom, u dotičnom iz­ koliko poslaničkih mjesta dobiva koja kakvih razloga, predsjednici glasačkih bornom mjestu, koji se mora izvršiti u kandidatska lista, i koji su kandidati 1roku od mjesec dana. mjesta poslaće izborne akte Narodnoj zabrani za poslanika, radeći pri tom na Skupštini preko Ministra Unutrašnjih ovaj način: Naknadni izbori vrše sc na dan odre­ Poslova, koji ćc o izvršnom izboru do­ đen Kraljevim Ukazom. Od dana ukaza Svakoj će se listi kandidatskoj dati nijeti odluku. do dana, kad im da se izvrši u kome onoliko poslaničkih mjesta, koliko sc Određivanje kockom predsjednica mjestu izbornom naknadni izbor, inora puta količnik sadrži u glasovima koje je biračkoga odbora vrši Državni Odbor. proteći za sve varoši, koje zasebno ona dobila. A u svakoj listi količnik ćc Državni Odbor odrediće i člana Ape­ biraju dvanaest dana, a za izborne okse pridavati najprije kandidatu na čelu lacionog Suda ili predsjednika prvoste­ ruge dvadeset dana. liste, pa zatim ostalim kandidatima po penoga suda, a kad određuje predsjed­ redu, u kojem su naznačeni, dok sc ne Kandidatska lista mora se sudu pre­ nike prvostepenih sudova, uzimaće ih iscrpe njezino pravo na poslanička dati u varošima na tri dana pre izbora, ' iz dotičnoga ili iz najbližega okruga. mjesta. a u okruzima na pet dana pre dana iz­ Cjelokupni sastav ovih odbora mora U izborima okružnim račun će ovaj bora. • .d biti objavljen u službenim »Srpskim No­ izvršiti odvojeno za kandidate pod I. i Glasanje za naknadne izbore vrši se vinama« najdalje do 15. augusta. podli. , .Ti.fc po azbučnim glasačkim spiskovima, ko- �Број 126 — Broj ji u dotičnim opštinama budu tako va­ žili. Ako se naknadni izbor naređuje po­ slije 1. januara onda će se izbor vršiti prema novim spiskovima, za tu godinu spremljenim. Birački odbori, odnosno glavni birač­ ki odbori, ostaju takpde isti i postupaju u svemu onako kao i pri prvim izbo­ rima, od dana u oči izbora pa do svr­ šetka. S 94. Narodni poslanici dužni su sa svojim punomoćstvima biti u mjestu, u .koje je Kraljevim ukazom, prema Usta­ vu, sazvana Narodna Skupština, još u oči dana saziva, kako će na dan saziva otiđi u Skupštinu i predati svoja punomoćstva. S 95. Narodni poslanici koji ne stanu­ ju u mjestu gdje se drže sjednice Na­ rodne Skupštine, dobivaju iz državne blagajnice na ime putnog troška za do­ lazak i povratak po 15 dinara dnevno i za podvoz: a) za putovanje željeznicom vrijed­ nost jedne blete prve klase brzog voza; b) za putovanje parobrodom vrijed­ nost jedne biletc prve klase; i v) za putovanje običnim putovima po jedan dinar na svaki kilometar, ako put nije duži od dvadeset kilometara; a ako je duži, onda na svaki dalji kilo­ metar po pedeset para dinarskih. Gdje se može putovati željeznicom ili parobrodom računaće se da je putova­ nje tako i učinjeno. Narodni poslanici dobivaju za sve vrijeme svoga rada u Narodnoj Skup­ štini po petnaest dinara dnevno. S 96. Članovi glavnih biračkih odbo­ ra, članovi biračkih odbora po varoši­ ma koje biraju po jednog poslanika, i članovi odbora po svima glasačkim mje­ stima, dobivaju iz državne blagajne dnevnicu od osam dinara i za naknadu putnoga troška po dva dinara na sat. Ali predsjednici i članovi općinskoga od­ bora, kad su članovi biračkog odbora u svojoj općini, i predstavnici lista ili njihovi zamjenici, kad s predsjednikom biračkog odbora nose izborne akte glavnom biračkom odboru, sva lica koja primaju platu iz državne blagajne, kad su takođe članovi biračkog odbora u svojoj općini i svi predstavnici kandidatskih lista neće dobivati nikakvu dne­ vnicu iz državne blagajne. Predsjednik općine ili njegov zastup­ nik kad je, u slučaju § 59. ovog zako­ na. predsjednik biračkog odbora, do­ biva po prvom stavu ovoga člana dnev­ nicu i naknadu putnoga troška iz dr­ žavne blagajne za nošenje izbornih ak­ ta glavnom biračkom odboru. § 97. Pošto Narodna Skupština pre­ gleda punomoćstva poslanička i riješi sve žalbe i pojavljena pitanja, vratiće ministru unutrašnjih postova sve az­ bučne glasačke spiskove, da ih on pošlje opštinama kojima koji pripadaju; a ostali izborni akti čuvaće se zajedno s ostalim skupštinskim aktima. 11. Postupak za biranje poslanika u slučaju § 54. Ustava. S 98. Kad Kralj, po posljednjem odeljku § 54. Ustava, raspusti Narodnu Skup­ štinu, onda se istim aktom raspusta, prema istom odeljku § 54, Ustava, na­ ređuju u roku od šest dana novi izbori narodnih poslanika i saziva Narodna Skupština, u roku koji je tim paragra­ fom Ustava određen. Ukaz o raspustu Narodne Skupštine premapotpisuju svi ministri. Od dana naređenih izbora, odnosno od dana raspusta Skupštine, do dana izbora mora proteći četrdeset i pet dana. Ctvrtegodišnja perioda skupštinska računa se od idućega septembra. Prije početka te periode, Narodna Skupština može se sazvati u vanredni saziv. § 99. Odredba § 3. ovoga Zakona vrijedi i ovde, i to u roku od deset da­ na, pred dan izbora, a u opštinama gdje ne bude izvršen izbor toga dana, i od dana po izboru pa za osam dana. Ako su birači bili ranije kud god sazvani i iskupljeni, moraju se raspustiti na deset dana prije samoga dana izbora. S 100. Broj poslanika, koji dolazi na pojedine okruge za ove izbore, određu­ je se onako isto kao i za redovne opšte izbore (§ 5., 8. i 9. ovog Zakona i S 80. Ustava). § 101. Glasanje će se vršiti po azbuč­ nim glasačkim spiskovima koji u do­ tičnim opštinama budu tada važili SS 102., 103., 104., 105., 106., 107., 108. i 109. — ukinuti. Š 110. Glavni birački odbor dužan je svršiti svoj posao, ako nije bilo nanovo ПРАВДА“ — .PRAVDA« § 128. Oni, koji nasiljem ili prijetnja­ naredivanih izbora, najdalje četvrtoga dana u veče poslije dana izbora; a ako ma spriječe jednog ili više građana da se prema S 84. ovoga Zakona mora za upotrijebe svoje biračko pravo, kazni­ jedno ili više glasačkih mjesta naređi­ će se zatvorom od jednog mjeseca do vati nov izbor, onda će se on izvršiti 2 godine S 128. a. Хо se protivno § 92. bude šestoga dana poslije dana opštih izbo­ ra, kada će se vršiti i naknadno glasa­ kandidovao na v^e od tri mjesta, kaz­ nje u slučaju S 80. ovoga Zakona. niće se zatvorom od tri mjeseca do go­ U ovom drugom 'slučaju glavni bi­ dine dana ili novčano od 500 do 3000 rački odbor dužan je svršiti svoj posao nara, pored toga što se svi njegovi iz­ trećega dana u veće posle dana naknad­ bori imaju smatrati kao da ne važe. no naređenih Izbora. § 129. Ko biraču da ili obeća poklon § 111. U slučaju § 93. postupa se u ili mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u svemu po naređenju istoga paragrafa. javnoj ili privatnoj službi da ga navede § 112. Svi ostali Izborni poslovi, za da potpiše kandidatsku listu ili da već dati potpis na nju oporeče. ili da za iz­ koje nije drukčije ovde naređeno, vrše se na isti način, i u isto vrijeme, kao i vjesnu kandidatsku llistu glasa ili ne pri redovnim dpštim izborima. glasa, kazmće se zatvorom do jedne 12. Postupak pri biranju poslanika za godine ili novčano od 50—500 dinara. Veliku Narodnu Skupštinu. Tako će se kazniti i trirač koji za to primi bilo poklon, bilo obećanje po­ § 113. Velika Narodna Skupština sa­ ziva se u slučajevima koji su označeni klona. S 130. Ko birača silom ili prijetnjom u paragrafima 55. ј 130. Ustava. Š 114. Velika Narodna Skupština sa­ prinudi, da učini nešto od onoga, što ziva se Kraljevim Ukazom, na predlog je pobrojano u S 129., kazniće se zatvo­ Ministr Unutrašnjih Poslova, a po sa­ rom od 2 mjeseca do 2 godine ili nov­ slušanju Ministarskog Savjeta; a u slu­ čano od 400—4000 dinara; a ako je to čaju § 63. i 75. Ustava Ukazom Mini­ izvršeno zloupotrebom vlasti onda će starskog Savjeta a na predlog Ministra se kazniti najvećom mjerom ove kazne. Unutrašnjih Poslova. Pr'jetnja je onda, kad se biraču ug­ § 115. Za Veliku Narodnu Skupštinu rožava da će se njemu ili bliskim čla­ bira se dvaput, onoliko poslanika, koliko novima njegove porodice učiniti djelo, koje se zakonom kazni kao zločin ili za običnu Narodnu Skupštinu. § 116. Sve odredbe ovoga zakona o prestup ili gubitkom mjesta bilo u jav­ tome ko ima pravo da bira i ko može noj bilo u privatnoj službi. § 131. Policijski činovnici i oficiri u biti izabran vrijede i za Veliku Narodnu Skupštinu. Ovo važi i za poslanike koji aktivnoj službi, ako bi isticali kandida­ pored ostalih Ustavnih pogodaba imaju te za poslanike ili bi inače uticali na sastavljanje kandidatsike liste, da se ka­ i naročitu pogodbu po § 99. Ustava. § 117. Ako se Velika Narodna Skup­ zne gubitkom službe ili čina. ština saziva u slučaju tač. 3. § 130. Us­ Ako ic na kojoj kandidatskoj listi po­ licijski činovnik potpisan, sud je dužan tava. onda za te izbore vrijedi sve što protiv dotičnog činovnika preduzeti od­ se ovim Zakonom s obzirom na s 116., a izuzev SS 98. do 111., naređuje za mah Istragu krivičnu i o tome izvjestiti Ministra Unutrašnjih Poslova; a ako je običnu Narodnu Skupštinu. S 118. Ako se Velika Narodna Skup­ ofeir sud će o tome izvijestiti ministra ština saziva u slučajevima tačke 1. ili vojnog, i ovaj će predati djelo vojnom 2. S 130. Ustava, onda će se izbori za sudu na suđenje.' Isto tako sud je dužan dotičnog mi­ nju izvršiti ovako: nistra pismeno izvijestiti: je li koji nje­ 1. Najdalje sutra dan, od kako je na­ gov činovnik potpisat na kojoj kandi­ stao slučaj predviđen u gornjim tačkama § 130. Ustava Ministarski Savjet datskoj listi, ako on to od suda traži. § 132. Kao učinioci djela pobrojanih u izdaje i objavljuje ukaz o saziyu Velike § 128., 129. i 130. kazniće se i oni, koji Narodne Skupštine. Drugog dana, od dana objave ukaza su dal: sredstva ili pomogli da se i sastaje se Državni Odbor i radi poslove jedno od gornjih djela učini. § 133. Birač, koji bi više od jedan put određene ovim zakonom. Državni Od­ u jednom izboru glasao, kazniće se bor dužan je najdalje za pet dana svr­ novčano od 50—500 dinara i zatvorom šiti posao i objaviti rezultat u službe­ nim novinama. O izvinjenjima lica od­ od jednog do šest mjeseci. § 134. Onaj koji bi mjesto drugoga i ređenih za predsjednike biračkih i glav­ pod njegovim imenom glasao ili se pri­ nih biračkih odbora odlučuje predsjed­ javio da glasa kazniće se zatvorom od nik Državnog Odbora u roku od još tri mjeseca do jedne godine. pet dana. § 135. Birač, koji neće da glasa u sva­ 3. Glasanje će se vršiti po dotičnim opštinama po azbučnim glasačkim spi­ ku kutiju, ili koji glasa javno ili koji ma na koji način namjerno povrijedi skovima po- kojima se vrše izbori za tajnost pri davanju glasa, kazniće se običnu skupštinu. 4. i 5. Ukinuta Zakonom o izmjenama novčano od 10—100 dinara. Prostim govorom ili iskazom da je ko i dopunama od 14. juna, 1910. god. 6. Opštinski odbor dužan je izabrati za koga glasao, ne smatra se da je po­ odbornika koji će biti član biračkog od­ vrijeđena tajnost glasanja. § 136. Uz određene osude u § 122., bora najdalje do dvadesetoga dana od krivci će se osuditi i na gubitak prava dana ukaza. biranja poslanika najmanje za 3, a naj­ 7. Izbori se vrše dvadeset drugoga dana od dana ukaza. više za šest godina. 8. Glavni birački odbori dužni su svr­ Kad god osuda gubitka prava na bi­ šiti ... — л га tri dana od dana iz­ ranje poslanika ide uz osudu zatvora, bora. Oni neće naređivati naknadne iz­ vrijeme za nju na koje je krivac osuđen računaće se od dana izdržane ili opro­ bore. Za sve radnje izložene u ovim tačkaštene osude zatvora. § 137. Birač, koji se.prj glasanju bu­ ma vrijede odredbe ovoga zakona, u de nepristojno ponašao, ili pošto je gla­ koliko ovde nije što drukčije naređeno. Izabrani poslanici dužni su sastati se sao. neće na opomenu predsjednika bi­ tridesetoga dana od dana ukaza u preračkog odbora da se ukloni iz zgrade u kojoj jc glasanje, kazniće se zatvorom stomci. S 119. 1 kad se Velika Narodna Skup­ od jednog đo šest mjeseci ili novčano ština saziva u slučajevima tačke 4. ili od 200 do 1000 dinara. Ovakvog birača predjednik biračkog 5. § 130. Ustava ili po S 55. Ustava, iz­ odbora dužan je da udalji sa glasačkog bori se mogu narediti po odredbi § 118. mjesta zahtjev ma kog člana biraćk >j ovoga zakona što se ima označiti odbora ili predstavnika .kandidatske li­ u ukazu. ste ili pravnog birača (§ 64. ovoga Za­ S 120. O naknadnim izborima odluču­ kona) što će se i u izborni zapisnik za­ je sama Velika Narodna Skupština. 8 121. Sve ostalo što se ovim Zako­ pisati. Tako će se kazniti i onaj, koji dođe nom određuje za običnu Narodnu Skup­ na biralište, a nije uveden u konačno štinu, vrijedi i za Veliku Narodnu Skup­ ovjeren azbučni glasački spisak, pa od štinu. nadležnih lica opomenut neće da se 13. Krivice i krivični postupak. § 122. Svaki organ opštinske vlasti ukloni. § 138. Ko uvrijedi birački odbor, ili koji propusti, ili odreče, da izvrši na vri­ koga člana njegovog, kazniće se zatvo­ jeme dužnosti, koje su mu ovim Zako­ rom od 15 dana do 6 mjeseci. nom određene ili spriječi koga da se § 139. Ko djelom napadne na birački koristi pravom koje mu ovaj Zakon da­ odbor, ili na koga člana njegovog, ka­ je. kazniće se zatvorom od 15 dana do zniće se zatvorom od 3 mjeseca do 2 šest mjeseci, i novčano od 20—300 di­ nara, izuzev slučajeve za koje dalji godine ako djelo ne bi bilo takvo, da članci ovoga zakona ili krivični zakon sc po krvičnom zakonu i većom kaz­ teže osude propisuju. A ako sudski či­ nom kazni. novnik, ili koji drugi državni činovnik S 140. Ko na biralište dođe sa oružjem ili oruđem upotrijcbljivim za boj (S 67.) propusti ili odreče da izvrši to, kazniće se zatvorom do dvije godine. kazniće se zatvorom od jednog mjeseca 123 ., 124., 125., 126. t 127. ukinuti. d« jedna godine. Predsjednik biračkog. Страна. 5. odbora dužan je svako ovakvo lice od­ mah da udalji sa birališta. Ovo važi i za one državne ili samoupravne službe­ nike. koji po službenoj dužnosti nose oružje, ako na biralište dođu pod oruž­ jem, osim slučaja kad budu pozvani, za održavanje reda prema § 64. i za ču­ vanje straže prema § 62. i 79. ovoga Zakona. § 141. Ko na biralištu pronosi lažne vijesti ili protnra slike, plakate i druga sredstva za agitaciju kazniće se zatvo­ rom od dva do šest mjeseci. Isto tako kazniće se i oni koji bi vi­ kom i prijetnjama smetali biračkom od­ boru ili pojedinim biračima u njihovom radu. Svako ovakvo lice predsjednik biračkod odbora dužan je da. udalji sa bira­ lišta i po službenoj dužnosti (§ 64. ovog Zakona), a i na zahtjev ma kog člana biračkog odbora ili predstavnika kanćiđatske liste i!: birača kad у uvjeri, da se dotčno lice ogriješilo o propise ovo­ ga člana, što će sc i u izborni zapisnik zapisati. S 142. Ako krivice iznačene u § 130.. 140. i 141. učini njih više zajedno, onda će za svakoga biti kazna od 3 mjeseca do 2 godine Zatvora. S 143. Ko namjerno povrijedi, uništi ili odnese ma kakvu ispravu o izbori­ ma ili ma kakav predmet koji za izbor služi, ili pokvari broj glasova davanjem, oduzimanjem ili miješanjem kuglica, ili i drukčije kazniće se zatvorom od 1—5 godina i gubitkom građanske časti. I pokušaj se ovdje kazni. Ovako će se kazniti i stražar koji j» po § 62-i 79.. određen da čuva izbornu zgradu ako dopusti da ko iz iste zgra­ de učini, koje od naprijed rečenih djela. § 144. Članovi biračkog odbora, osim predstavnika kandidatskih Usta, i njiho­ vih zamjenika, ili određeni pisari ili po­ magači, kojima je saopšteno da su iza­ brani, ako ne dođu na ovu svoju duž­ nost u određeno vrijeme, a ne mogu da opravdaju svoj izostanak, ili došav­ ši napuste svoju dužnost, ili neće da potpišu zapisnike o izbornom radu, ili punomoćstvo izabranom poslaniku, ka­ zniće se zatvorom do tri mjeseca i nov­ čano od 100—150 dinara. Ovako će se kazniti i oni. koji su Dr­ žavnim Odborom za predsjednike u gla­ sačkim mjestima određeni (§ 59.). ako u svoje vrijeme na određenom mjestu ne budu, a nisu Državnim Odborom omeli da na određeno mesto ne odu. § 145. Članovi biračkog odbora ka­ zniće se zatvorom od 1—6 mjeseca u ovim slučajevima: 1. ako sa znanjem dopuste da glasa neko, koga u azbučnom spisku nema, a ne podnese sudsko riješenje da treba da bude u spisak uveden, ili onome, koji je već glasao; 2. ako bez opravdanog uzroka skra­ te vrijeme primanja glasova, ili ga pro­ duže; 3. ako promijene mjesto glasanja koje je nadležno bilo određeno i objavljeno. S 146. Ko s namjerom neispravno vo­ di spisak glasača ili izhornc zapisnike. Hi bi u njima činio ispravke ili umetke, pošto su oni već potpisani, kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 2 godine. § 147. Ko bez poziva predsjednika bi­ račkog odbora naredi, ili bez naredbe dovede oružanu silu na biralište, kaz­ niće se zatvorom od 1—5 godina i nov­ čano od 500 -2000 dinara. § 148. Djela, koja su ovdje predvi­ đena a kaznila bi se po Krivičnom Za­ koniku, i to strožijom kaznom, i djela, koja nisu ovdje predviđena a predvi­ đena su u Krivičnom Zakoniku, kazni­ će se po Krivičnom Zakoniku. § 149. Djela, koja se po ovom Zakonu ne kazne više od 6 mjeseci zatvora ili novčano više od 500 dinara, zastarevaju za šest mjeseci, a sva ostala djela po ovom zakonu kažnjiva zastarevaju za godinu dana, ako za ovo vrijeme nije podnesena tužba nadležnom sudu, a od dana podnesene tužbe sudu zastarelost za sva djela kažnjiva po ovotn zakonu računaće se po propisima krivičnog za­ konika. § 150. Sve krivice koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se đj dana u oči izbora izviđaju i sude u prvom stepenu prvostepeni sudovi (i' sud var. Beograda), kako na tužbu po­ licijske-vlasti, tako i na tužbu ili usme­ nu prestavku privatnoga tužioca. Privatni tužilac može biti svaki birač bez obz'ra na to, da li se stvar tiče lično njegova prava ili koga drugog bi­ rača. Sve krivice, kaje su ovlnt zakotain �„ПРАВДА" - Страна 6. Strana predviđenu, sudovi izviđaju i suđe као hitne stvari. Za nadležnost sudova u pojeđinin. slučajevima vrijede opšta zakonska na­ ređenja. $ 151. Sve krivice, koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se dana u oči izbora ili Jana izbora birački će odbor opisati u svome zapisniku s oznaćenjem imena krivaca. Glavni birački odbor, pošto svrši s\ oj rad izvešće sve te krivice iz zapisnika biračkih odbora i dostaviti nadležnom sudu, koji će ih. preko državnog tuži­ oca. izvideti i u prvom stepenu presu­ diti. 1 za ove krivice kao i za one iz § 150. ovog Zakona mogu podnositi tuž­ be: i policijske vlasti i privatna i:a. ve rifikacioni odbot i Narodna Skupština. § 152. Vojna l\a. koja uči iv djvh koja se po * vom Zakonu kazne, sud će vojni nadležni i udovi. a po ovom Zako­ nu ali u saućešću sa gradam-tn redov­ ni građanski sudovi, мкк i vojnim li­ cima. § 153. U. svima slučajevima, osim slučaja § 31-, vrijede naređenja Zakona o taksama. § 153. . Za vrijeme sudskog odmora dežurni sudija prvostepenog suda vršiće sve one poslove, koje po ovom za­ konu prvostepeni sud radi, osim poslo­ va u odeljku »Krivice i krivični postu­ pak«. Domaće vijesti Hajduci u koševi. Opetovano 20. ja­ nuara kao i 21. januara t. g. hajdučki je harambaša A 1 e k s a S a v i ć iz Ko­ ševa sa svojom razbojničkom družbom, koja je bila naoružana puškama i bom­ bama navalio na kuću seoskog muhtara Ibraliima Avdića. Sreća pa su prvom zgodom kod muhtara bili u noći oko 11 sati još na okupu mnoge sijeldžije. pa su spriječili klanje i palenje nevinih mu­ slimana. dok je drugom prilikom samo puki slučaj htio, da ukućani nijesu bili pospali, pa su još na vrijeme mogli iz­ bjeći naumljenom razbojstvu i nemi­ novnom mrcvarenju. Spomenuti je haj­ duk svoju zločinačku namjeru jednom zgodom u gostioni kod Hradskog u Koešvu došavši oko 8 sati na večer još sa dvojicom drugova iz tamošnjih ba­ raka za koleru- pred više prisutnih osoba (Jure Divković. Hilmo Karif itd.) odao rekavši: »Ja hoću da »Turska« propadne! Ja ću zapaliti kuću muhta­ ra Avdića j.... bulu njegovu. U stanju sam ja sve učiniti, jer evo moga druš­ tva na polju sa puškama i bom­ bama. Ja što hoću, to mogu još ve­ čeras učiniti. Znatiželjni smo. da Ii će kotarska ob­ last, kad joj imenujemo hajduka i nje­ gov stan, dapače i svjedoke, razbojni­ ka neškodljivim učiniti. ili pako ona če­ ka da uzrujano selo na svoj način uredi. Inna lllahi... Sinoć dne 24. ovoga mjeseca je poslije jacije na jedan sat umro hafiz Mahmud ef. Udvarlić. Rahmetlija je bio od početka izvojeva­ ne vjersko-prosvjelne autonomije član ulema medžlisa i jedna dobro priznata osoba u svim sarajevskim krugvima, gdje je bio rado videu i cijenjen zbog svoje plemenite naravi i uljudbe svoje. Rahmetlija je rodom iz Dervente od jedne poznate i o-Jlićne familije, gdje ostavlja ucvijeljenu braću i rodbinu. Iz aprovizadje, U srijedu 25. ov. inj. Gradska je aprovizacija u Sarajevu iz­ dala gaz (petroleum) nekim svojim tr­ govcima. koji će oni dalje općinstvu prodavati. Na svaku se iskaznicu može dobiti po 2 lista gaza, a cijena mu je 32 K na litar. (Trideset i dvije krune! a u Zagrebu se isto od 22. ov. mj. dijeli po deset kruna. Je li Zagreb u ovoj dr­ žavi ili u — Africi? Pr. si.). Radni odbor »Hrv. Radije« u Doboju. Na 28. januara odiržan je sastanak građana, na kom se upisao lijep broj članova »Hrv. Radiše«, koji su odmah izabrali i radni odbor. Na sastanku jo palo preko 400 K dobrovoljnih priloga za društvo. ■ Samo naprijed! Trgovcima na pažnju. U radnje doba neki su trgovci kažnjeni od policijske direkcije, što nsu označili cijene robi u dućanu ili zlogu. U mnogo slučajeva je razlog, što se ne zna tačna razlika iz­ među potrebne i luksuzne robe. Da u buduće ne bude o tom prijepora zaklju­ čio je odbor za suzbijanje lihve i sku­ poće na svojoj zadnjoj sjednici, da se imaju staviti cijene na svu robu bila Odgovori! aredalk: M. Sidžuka ona luKSuzna ili ne. S toga se upozorujii trgovci, da ovom formalnom zahtje­ vu udovolje. Odgoj djeteta. Tražim jednu obiteb. ino mogućnosti kod kojeg učitelja, koja bi mi primila moga sina na odgoj sa svom opskrbom. Upitati u direkcij. l’ezmca soba 14. kod ćam’lbcga Se!manpušića. Ovim obavješćujem poslovne pri ate­ lje Ja ću između 10. i 12. marta krenuli preko Milana i Marseille-a u Pariz i London, te primam naručbe i komisije. M. Prczorac, Agentura i komisionalna radnja Sarajevo. Vojvode Stepe cbala broj 14. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obltelj'skom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Ćim kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gosp da upotrebljivu je s najvećim uspjehom. Nu ne v.đi i se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj I boca 5 kruna. Pokvaren 1| Vam je želudac od zle brane? Fellerove prave Flsap$LuJe — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbito, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. KoL-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko. Broj 20 1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga svještenika koji će u gradu Gacku oba­ vijati službu imama, vjeroučitelja, I. ntualinia i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.81)0 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Molitelji neka pošalju mo'be na potpisano povjerenstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjeđočbe o svršenim naukama kao i liječničku svjedočbu. Gacko, 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. umiješaj u krmu, šakn na tjed.n Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota maslina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za б mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati, lu piši na ljekarnu T ruko ez.v u Ljubl.jaai, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje dVl đD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja must prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne Тгпкоеху, Ljuti ljami. Број 125 Broj PRAVDA* Izašao je iz štampe Cijena K 10. t Muslimanski kalendar Јла' i počeo se rasprodavati. J g Sdvokatshu hancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman BlečM 0000000003OO© Sira Travničkog i Via ićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0003000000000 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebšiine kao: škare, roževi, .britve, kutije za cigarete, naž.igači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Г9а>МП дт- ■—Г-:—. ........................................... -. MilhElm F. TiBfEnharh uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bez'im ' f .neće žeste nadomjestak, laštila za i cipeli viksa naftalina, \ uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpenti:: na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte r jenovn ik. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za liče i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolonjskbm) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolnl klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. -Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiaa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. VtaMlk: CMtralal Odboi •*. M. U.« Ai«mpar)|a D. Л A. Kljoa, Mar � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a9d59dfff2b4b287da410f7faf9561b4.pdf f6766f0e8b495cfddf4abb784c40372d PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 22 (127) POJEĐ9NI BROJ 80 Н Е L Е R Д. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт Fsdahcioni odM Pretplata godišnj e 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava n?'azi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun post stedioniceJllO. Sarajevo, subota 28. februara 1920. (5. džumadil-abira 1338.) Odjek biiećkih događaja. Slučaj dna Halidbega Bos, Krupa; 25. februara, kotara rezoluciji donesen oj na protest»Priključujemo se jednoglasno rezonoj skupštini Sarajlija održanoj zbog luc'jl donešenoj na protestnoj skupštini zuluma, koji su počinjeni na našoj braći muslimana u Sarajevu zbog zuluma i | 11 Bđeć«i nepravdi počinjenih na muslimanima u Kupres, 18. februara. Bileći i drugim mjestima«. »Potpuno se slažemo sa rezolucijom Mjesni Uđbor. koja je dcnejena na protestnoj skupštiKonjic, 23. februara. ni održanoj u Sarajevu radi zuluma u»Mjcsni odbor J. M. O. u Konjicu priperenih na muslimane u Bileću i drukljnčiije se u ime muslimana konjičkog i gim mjestima«. Mjesni Odbor. Dnevni listovi donose vijest iz Beograda od 26. veljače: Na napadaje demokratske štampe, kojima je bio izložen dr. Hrasnica, vlada je naredila, da se u Kragujevcu povede istraga. Do sada su rezultati vrlo povoljni za dra. Hrasnicu. Ispitivanje'vršilo se je po službenim spisima kragujevačke općine starim godinu dana u kojim se veli, da se je dr. Hrasnica za svog boravka u Kragujevcu ponašao korektno, te ne samo da nije nikog osudio na smrt, već je mnoge štitio i branio. Dokazano je, da je dr. Hrasnica vlastoručno napisao molbenicu za pomi­ lovanje jednog građanina osuđenog na vješala, koji je iza toga zbilja i bio pomilovan. '№о selu nije lakše gradu. Otimanje naše svojine. Dva dana prije nego joj je kucnuo pošljednji čas demokratsko-socijalistička je vlada jednim apsolutističkim aktom riješila, da muslimanima Bosne i Hercegovine otme nebrojene milijo: ne njihove slobodne imovine. Pod lažnim imenom agrarne reforme demokratsko-socijalistička je vlada po­ kušala, da pored zemlje, koja stoji pod kmetovskim odnošajem, otme muslimanskim posjednicima i pešljednji komadić slobodne zemlje. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih aktova demokratskog bloka, koji idu za br­ zim ekonomskim uništavanjem mu­ slimanskog dijela našega naroda i koji u svojoj cjelini sačinjavaju jedan sistem, proti kome moramo da vodi­ mo najodlučniju borbu. Da je ova naša tvrdnja ispravna, najbolji je do­ kaz i ova najnovija apsolutistička naredba, koja hoće da načela, prema kome zemlja treba da pripada osame, koji je radi, provodi samo u Bosni i Hercegovini, gdje se veliki dio slobo­ dne zemlje nalazi u rukama musli­ manskih posjednika, dok se u mnogo veće posjede u Srbiji i ne dira. I u Srbiji imade mnogo zemlje, čak i ve­ likih posjeda, koju vlasnici sobom ne obrađuju, a Koraćeve prethodne od­ redbe o riješenju agrarnog pitanja isključuju Srbiju u granicama od 1912. ispod agrarne reforme. To je onda zaključeno upravo na predlog pred­ sjednika demokratsko-socijalistlčke vlade g. Ljube Davidovića s motiva­ cijom, da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jest, agrarno je pitanje u Srbiji riješeno, ali samo u enom op­ segu, s kakvim smo se riješenjem i mi u svoje vrijeme izjavili sporazumnim, naime ukidanjem kmetovskog odnošaja. Načelo, da zemlja treba da pripada onome, koji je radi, a koje je ministar Korać nedavno u Sarajevu označio kao skrajnji cilj agrarne reforme, nije u Srbiji nikada provedeno, pa i tamo imade da­ nas mnogo posjednika, koji svoju ze­ lju sobom ne obrađuju, već ju daju u razne oblike zakupa, koji se ni u čemu ne razlikuju od naših prisjedničklh, pridržničkih, četvrtarskih, napoličarskih i drugih odnošaja Isto tsko imade i u Srbiji prema zvaničnoj sta­ tistici vrlo mnogo zemljoradnika, koji nemaju svoje zemlje, već obrađuju tuđu. U naredbi je čak hotimično is­ pušten jedan i kod nas I u Srbiji uobičajeni naziv zemljoradnika, keji ebriđnju tuđu zemlju, naime napali- | | i , i ■ ( i carski. To je učinjeno samo stoga, da se pokret za otimanjem tuđe ze­ mlje, koji su kod nas podigli demo­ kratski agitatori u namjeri, da sebi osiguraju dobra mjesta i upliv na masne državne poslove, ne bi prenio i u Srbiju i da ne bi mnogobrojni težaci u Srbiji počeli da traže zemlju od svojih posjednika, među koje se ubrajaju mnogi istaknuti ljudi u de­ mokratskoj zajednici. Ovo najjasnije dokazuje, da laž­ nim demokratima nije bilo stalo, da provađanja agrarne reiorme, već samo do otimanja zemlje iz muslimanskih ruku. Kad bi oni htjeli da provode pravilnu agrarnu reformu, onda bi za čitavu državu vrijedio jednak agrarni zakon, a onda se ne bi događalo — kao što se sad događa — da se u is­ to vrijeme, kada se pravoslavnom se­ ljaku daje više tuđe zemlje nego što mu i treba, muslimanima težacima otima i ono zemlje, što su prije imali. Mi smo takvih slučajeva dosele mno­ go iznosili, pa nam se i sada u pos­ ljednje vrijeme iz raznih krajeva jav­ ljaju. Jednoj muslimanki udovici sa osmero siročadi u rogatičkom kotaru oteo je pravoslavni seljak svu zemlju, otjerao je iz njezine kuće, i ona se sada sa osmero siročadi potuca od nemila do nedraga. Tu nedavno htjela je vlada da u jednom musliman­ skom selu zvoni.kog kotara otme 150 dunuma njihove ispaše i da je dadne jednom gazdi, koji u susjednom selu imade dućan, birtiju, pecaru rakije i povrh toga svoje zemlje. Mi bi mogli da nanižemo još mnogo ovakovlh slučajeva, koji jasno odavaju na­ mjere lažnih demokrata. A zar nijesu razdioba duhanskih dozvola, oduzimanje veleprodaja soli, razdioba državnih konja, proganjanje muslimana težaka i mnoge slične stvari jasan dokaz, za čime idu ti lažni de­ mokrati. Demokrati hoće da svojim apsolutistističkim mjerama potkapaju pravne temelje ove naše mlade države. Mi. smo osvjedočeni, da ozbiljni državnici, kojima je stalo do izgradnje države ne će dopustiti da se na ovakav na­ čin ruši pravni poredak u državi i da će krupne pogreške demokratskosocijalističke vlade ispraviti: Sto se nas tiče, naglašujemo već sada, da ovim otimačkim i nasilnim naredbama ne ćemo nikada priaznti pravne snage, već ćemo proti njima voditi odlučnu i bezobzirnu borbu. Godina II. , I i I I | i I ; Prošla je već puna godina dana od našeg oslobođenja'ispod švapske bajo- I uete i kopita madžarskog; puna je go­ dina dana od ujedinjenja našeg troirnenog i trovjernog naroda. A može 1L se nazvati to naše oslobođenje pravim i tvornim oslobođenjem, a naše ujedinje- j nje bratskim ujedinjenjem, kada mi ni danas u svojoj zemlji, u svojem gradu, u svojem selu, na ulici, na polju, na svom pragu, u svojoj sobi, u vlastitoj postelji nijesmo slobodni. Govoreći sa stanovišta islamskog malograđanina i islamskog težaka, ni uz najbolju volju se ne može slobodom nazvati njegovo sadanje stanje. Zar je to sloboda,, kada cijelu zemlju teroriziraju oboru­ žane razbojničke bande, zar je sloboda kada zemljom vladaju ljudi — izraziti dušmani islamskog dijela hrvatskog i srpskog naroda? (Grdići, Krulji i slič­ ni). Kada je većini muslimana uskra­ ćena i zadnja kora hljeba, koju mu .nje­ govi pređi ostaviše, kada musliman ue smije zaorati svoje zemlje, ne smije mljeti u svom mlinu, kada krvoločna zvijer u spodobi hrišćanskog seljaka do zubi naoružana juri i srče na svog su­ sjeda muslimana s,.riječima: »vi ste sada naše roblje!« — bije ga, ranjava, kolje i mrcvari — to onda nije sloboda. (Slučaj kao u Višićima u Her­ cegovini, te Suhom Polju kotar Bjeli­ na). Kada se u masama zatvaraju mu­ slimani jer traže od vlasti zaštitu nji­ hova života i imetka (slučaj kao u Pri­ jedoru), kada se zatvaraju i u teške željezne verige okivaju muslimani sa svojom cijelom rodbinom (kao slučaj Mithatbega Hod-žića u Bjelopolju — Sandžak), pod izgovorom armenskih po­ kolja, kada se cijeli islamski gradovi pale i žare (kao Podgorica) — to onda nije sloboda. Kada se bezuzročno napa­ da na muslimane na drumu ili ulici (sil­ ni slučajevi u Mostaru) samo zato jer nose turban ili fes. kada je i zadnji atom lične sigurnosti iščezao sa grad­ ske i seoske ulice to nije sloboda. Kada se život muslimanima ucjenjuje (kao mnogi slučajevi u Bileći) u teške novčane svote, kada muslimanu odvo­ de blago i otimlju imanje oboružani lu­ peži pod lozinkom »u ime zakona« i uz asistenciju državnih oružirika, ka­ da se usred bijela dana usred Sarajeva muslimanu trgovcu prijeti uhijstvom u njegovom vlastitom dućanu (slučaj sa Mnjagom Jamakosmanovićem), kada se robi, pali, ništi, kolje, mrcvari i razara sve što je muslimansko (silni slučajevi i u kotarevima Bileća. Trebinje, Nevesinje, Mostar. Stoiac. Vlasenica. Roga­ tica. Bjelina. Prijedor, Kladanj. Sanski Most itd.) — to onda nije sloboda. Ka­ da se navaljaju na mekjtebe s riječima i kamenjem: »Udri turski mejtef!« (slu­ čaj sa ženskim inekjtebom u Stocu), kada se silom sprječava muslimanima obavljanje molitve u džamiji (slučaj kao u Varešn), kada se naše liodže susreću sa >s»vkama. ».grdama, pa đak i »•- ževima (slučaj u Sipu općina Koševe) -- to nije sloboda. Kada se muslimana u svim državnim zvanjima zapostavlja, kada se opaža u pravima muslimana i pravima drugih znatna diferencija na štetu prvih; kada se svi muslimani nazivaju šuckorima. crno-žutima, veleizdajnicima i buntov­ nicima samo sa jednom prljavom na­ mjerom. da im se može sve i sva pod­ valiti, da se mogu bezrazložno okleve­ tali, da se mogu zatvarati, proganjan i ništiti — fo onda nije jednakost, nije brastvo, nije sloboda. Kada se želi muslimane ocrniti, pred­ bacuju im se »nedjela iz 1914.«, ali ti himbenci neće da pomisle, kada ie Au­ strija u 1914. išla za faktičnim unište­ njem Srpstva u našim krajevima, kada je na to silila i nagonila, da, osim par lupeža, muslimani nijesu htjeli toga da čine, jer krv nije u njihovoj ćudi, nile razbojstvo u njihovom karkteru, jer im Islam ne dozvoljava da budu bratoubojice. Da su to muslimani učinili, danas se ni traga ne bi znalo pravoslavnom elementu u ovim krajevima. U svom islamskom velikodušju oni su činili protivno: Svojim su vlastitim životima čuvali kuqe svoje pravoslavne braće, vlastita su tijela svoja, u času demon­ stracija, stavljali pred dućanske izloge i vrata pravoslavnih sugrađana. U 1918. su mnogi od tih istih tražili vješanje tih istih muslimana i njhovih očeva. -(Slučaj Mirko Kurilić i Cvjetko Ružić u Stocu). Pa mi ni to nikada ne spomenusmo! Mi ne tražimo krivce samo u ma »i hrišanskog seljaka, nego ih tražimo i među onima, koji tu masu zavode i huš­ kaju- •— među nekhn sramotnim inteligentlma, a najveći dio krivnje nose oni, pod čijom se vladom onolika nedjela zbivaju. To su oni isti, koji obrukaše i osramotiše našu prijestolnicu — naš Beograd (slučaj dr. Krasnice) kada je Kruna povjerila vladu ljudima, koji obećaju više stvarnog rada i više reda, od kojih muslimani našega kraljevstva očekuju oslobođenje od n ► s u o g svoga stanja. Islamski težače, cijela banda ministar­ skih Jenjičara bila je uperena .proti tebi, da te rskući, ali ni vile ni sjekire, ni .no­ ževi ni topuzi, niti puške ni topovi ne smi ju te otjerati sa tvoga kućnjeg praga. Bdil i postojano čuvaj u čvrstoj zajednici sa svojom braćom iz gradova sveto do­ maće ognjište, vjeran i odan svojoj Kruni, pomaži i slušaj samo omi vladu, koja će te čuvati i štiti pred pokoljima, paljenjima i otimačinama. A Justitia će se osramotiti, ako medu krivcima armenskih pokolja ne nađu svo­ ja zaslužena mjesta i inspiratori zuluma nad nedužnim muslimanima kraljevstva Srba, Hrvat« i Sl»v»»«ca. laž. M. Cehć. �Bpoj 127 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна sa zvonovima, koje je bivša monarhija nama rekvirirala. I našim su crkvama potrebni zvonovi baš kao i onima u Sr­ biji!« Sa muslimanske bi se strane moglo s punim pravom dodati na ovu vijest je­ dno pitanje: A šta će biti od naših dža­ mija. sa kojih jc bivša monarhija ski­ nula sve elov .e krovove? Danas prije­ ti našim džamijama opasnost potpune propasti, jer krovovi počeše da prokisnju'u. pa iii se mogla brzo i kubeta sru­ šiti. Stoga bi bila preča potreba pokriti naše džamije, da se ne poruše i ne zatvore posve radi opasnosti po život, nego nabavljali zvona, jer crkva bez zvona može opstojati, a džamija bez krova ne može. (Brašna dajte, a lahko je za zvona. Pr. si.). Bilješke. Promjena. Beogradska "Tribuna od 24. februara t. g. donosi: -Pošto je Ma­ da g. Ljube Davidovića pri postavljanju državnih organa i dostojanstvenika is­ ključivo se rukovodila svojim stranač­ kim interesima, to je nova vlada pri­ nuđena Ja izvrši reviziju, ali će se ova izvršiti santo s obzirom na interese dr­ žavne službe. Predstojeće promjene odgovaraće ovome načelu. Vraćanje zakonitosti. Beogr. »Tribu­ na« od 24. febr. t. g. donosi također: »Vlada je riješila. da uspostavi -ona prava, ko a je prošla Vlada narodu uredbama svojini konfiskovah. Ona će ujedno suspendovati sva ona naređe­ nja i riješenja. sa kosima je prošla Ma­ da n e z a k o n o povrijedila pri­ vatne ■ državne interese-. Bilo s hairom! Nabava zvonova. Pođ ov.m naslovom donosi sarajevsa "Jugoslavija«; "U beogradskim novinama čitamo, da je ministrstvu vjera odobren kredit od 100.000 dinara za nabavak zvonova crkvama u Srbiji, koje je većinom nepriiateli oduio za vrijeme okupacije. — Nas bi zanimalo loš i to, a šta će biti Pa zar i oni k nama, iz Rusije je do­ putovalo (i vladika, koji su posjetili mi­ nistra vjere. Onr će biti raspoređeni po crkvama u Jugoslaviji. (Šest stotina kruna manje dnevno u invalidskoj kasi. Pr. si.). Jcdv jednom. Ministri imutraš ti b djela, vjera i prosvjete rade na tome, da se odrede kinematografski dani za djecu ispod I? godina jer se djeca naj­ više kvare nemoralnim i kriminalnim komadima. Sve protivu muslimanstva. I. U borbi za utamanjivanje muslimana izgleda, da se udružila u našem kraljev­ stvu u jednu čvrstu falangu jedna jaka skupina tako, da ćemo mi muslimani morati izdržati jednu od najtežih bor­ bi, što ih uopće kulturna i politička povjest svijeta poznaje. To utamanjivanje nas muslimana ispočetka našeg nacionalnog oslobođenja topilo se, ier se još vjerovalo, da ćemo se vrlo brzo potpu­ no približiti hrišćanskoj ideji, ko-ja svu­ da. kako ono iskreno gosp. Pero Slepčević u jednoj »nacionalnoj« reviji veli, »potiskuje Islami čak kulturii e muslimane« (Arape) a nekmo li nas malo brojčane i slabo kulturne bosanske muslimane da bi ostavila na miru i slobodnom položaju. Muslimani­ ma mora se oduzeti svaka mogućnost slobodna razvoja i sigurne egzistenci­ je, jer smo mi jedna »infesiona rasa« (đr. Kruij), koja se u našem kraljevstvu nesmije trpih — to je lozinka nesamo jedne veliko hrišćanske stranke (demo­ kratska zajednica), nego i još drugih naših nenarodnih elemenata, koji u na­ šem nacionalnom oslobođenju vide triumf hrišćanskoe misli i ideje, te kapitulaciju svega onoga što se s tim potpuno ne podudara. Već je proteklo jedno veće razdoblje, koje je trebalo i nama muslimanima do­ nijeti poboljšanje našeg kulturnog, soc jalnog i ekonomskog položaja, jer smo ostvarili veliki zavjet naših pradjedova i stvorili sebi svoju veliku narodnu državu. U ovaj ostvareni ideal upirali smo već davno poglede, bijući boj s Carigradom, Bečom i td. 1 kad je on ostvaren, koliko je veliko bilo naše oduševljenje, da se neda lako opisati. Ali jedno ve­ će razdoblje naše nacionalne samostalnosti u mnogom je ubrzo onaj entuziazam. jer je sistem naše državne uprave dopao u ruke ljudima koji su počeli odmah slobodne građane Jugoslavije dijel ti na dvije vrste: privilegovane i pot­ lačene i prema tome sav rad u našem I , , | j i j j ' ' I ' i j I ' i . životu udešavati. Pojaviše se na popri­ šta javnog rada ljudi, koji bi najmanje imah prava i snteit se pojaviti, er sa­ ma njihova pojava zn:xi iiegacm sva­ kog zdravog napretka. lako odmah u početku naše samos­ talnosti formira se jedna velika hrišćanska socijalna stranka, t. zv. -demolirati«, koji svim drugim elementima osporiše pravo na život a najviše nama mu­ slimanima. U tu stranku stupiše svi oni. koji samo ime musliman mrziše dr­ žeći. da će upravo u to doba najzgod­ nije utamaniti nas muslimane, koje su već od djetinjstva mrzili. Nagovijestiše nam otvoreno, da su nas dosta pet sto tiiia godina trpiH i neće više i sad je nadošao čas. kad treba, da umukne glas mujezina na Balkanu kako je već dav­ no željeno. Li duhu načela petsrogodišnje mržnje i u želji, da umukne glas mujezina na Balkanu, povela je svoju politiku »dernokratska- stranka, čiji je voda jedna potpuno anacionalna ličnost, koji je od nas tražio, da budemo »Jugoslaveni« ix) njegovu receptu a vjere »jugosla­ venske«, čiji je utemeljitelj također taj anacionalni čovjek. Pod firmom naci­ onalizma htio nas je zatvoriti jednom anacionalnom idejom, njegovim kompromitovanim • jugoslavenstvom- kao što je on sam i sva njegova prošlost kompromitovana. A kad je vidio, da to neide, razbuktio se u njemu sveti hrišćanski osjećaj i odmah pomislio na inkvi­ ziciju. - Inkvizicija ih mora mojoj hri­ šćanskoj ideji približit1, jer im ja mo­ ram biti vjerski j nacionalni svetac. — mislio je Pribićević sa svojm društvom, na koje se može u cijelosti primijeniti Ruso-ova izreka: »Rus vam može opo­ našati zapadnu civilizaciju i kulturu, ali nemože nikad hiti civilizovan ni kultu­ ran«. 1 počeo je veliki inkvizitorski rad na­ ših »demokrata«. Najprije ih ekonomski ubiti i oduzeti im i zadnji komad zem­ ljišta- misilili su naši »demokrati« kad su izradival projekat agrarne reforme koja znači nesamo prostu nezakonitost, već najrabijatnlje banditstvo, kakvo ncmože tri iiajnekulturnlji Afrlkauac i>očlniti, jer on rasporio bi ili izip jovjeka, a agrarna reforma za muslimane znaj: kasapiti ih pa na živoj vatri peći. Ag rarna reforma znali ovaka. kakova je, pogotovo i istrijebljenje muslimana iz njihove domovine, znači barbarizam, nad kojim se iole kulturan čovjek mo­ ra gnjušati i gaditi. »Zemlja pršpada onom, ko­ ji je radi« je rečenica, koja se ima shvatiti, da zemlja pripada samo hrišćanskim elementima, jer bi je inače za­ mijenili sa modernijom i pravednijom izrekom: »Zemlja pripada onom koji je hoće i mora da radi«. Ali ona prva uključuje samo nemuslimanske elemente a ipak ne odaje namje­ ru. koja hoće uništenje muslimana i zgodna je, da opsjeni sav kulturni svi­ jet. Ona prva oduzima život muslima­ nima, ova druga rečenica nam ga daje, ali jer se hoće naše uništenje, jer po­ stoji »nepisani sporazum« u glavama »demokrata . da se svaki napredak mu­ slimanima u Jugoslaviji spriječi, narav­ no, da se mora ona prva provadati. Jedna banda nekulturnih razbojnika zaraženih vjerskim fanatizmom i intolcrancijom organizovala se, da uguši slo­ bodu i sigurni život naš. Njih potpoma­ že i jedna državotvorna stranka, koja ni deseti dio ne priznaje zločinstava koja su na siromašnim muslimaiiinta izvršeni. Pod banditstvom raspojasanih raz.bojnika pisti mnoga muslimanska si­ rotinja, otima joj sc i zadnji zalogaj kruha iz usta i prikazuje mjesec u vodi (odšteta za zemlju) a naokolo sve glu­ ho i n jemo. nekulturno i bez humanih osjećaja — sve se urotilo, da onemo­ gući život i opstanak naš. kao da je srednji vijek najcrnjih odnošaja. A sve je to malo velikim hrišćanskim patriotama Pribićeviću, Krulju, Nježiću i drugovima. Oni nazivaju doba, ka d muslimani i muslimanke us­ lijed agrarne reforme od gla­ di k a ni i ć u kao gladna siroti­ nja. -naprednim i kulturnim zovu to doba socijalnim preporodom, jer oti­ maju na najnezakonitiji način, opetu­ jem banditski i r o b i j a š k i, od muslimana njihova dobra i daju ih ele­ mentima. koji su jedino nemuslimani. Veliku muslimansku bijedu smatraju oni kao triumf. u kojem će slaviti momenat ostvarenja nekulturnih svojih os’ećaja. To je isključeno, da bi jedna stranka ili čovjek takova šta radio, a najmanje »liberalni« i »napredni« »demokrati« — naći će se koji, koji bi mogao na moje izvode primjetni. Zar ima još onih, koji u to vjeruju? Voda velike lirišćauskc stranke boluje od želje, da mu je bih duševni i vjerski voda cjelokup­ nog našeg naroda, da mu je okupiti svijet oko sebe i on će Vam biti ako hoćete i crkvena glava, biće i rimski papa, jedino neka ima masu za sobom. On je hrišćanin od glave do pete, on je radio i u interesu održanja »svete krune ugarske« a neće da radi, da osi­ gura jedan vlastiti dio našega naroda, da obezbijedi opstanak muslimanima. Naprotiv, on je u društvu Krulja i Nježića. koji su crna ljaga -svake nacije, koji bi trebali biti negdje u divljim af­ ričkim predjelima, jer po svojoj prirodi i mentalitetu spadaju tamo, — učinio muslimane jednom bespravnom klasom, koja ne smije imati ni pedlja svoje zem­ Nesime prestane govoriti, obori svoje velike lijepe ažurne oči predaše i izvadivši pismo reče: FELJTON. »Ovo pismo je za nj’.« A- HUzl Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (34) Princeza pogleda oštro Akifbeya, da vidi ka­ kav te učinak izvesti na nj to otkriće. Akifbey je slušao mimo, jer je bio uvjeren, da je to puka laž i da take laži može izmisliti samo Jildiz. Nesime nastavi: »Tebi nije poznato, no ja znam nešto više...« Na princezinu licu pojavi se rumen, a glas kao da j«j je počeo drhtati. »Ja znam više... Jedna Grkinja, liječnica u Peri Rene Logotetides vlada njime. On je ljubi i nesvijesno služi neprijatelju... To znadu u Jildizu, pa sam pokušala raspršiti tu sumnju, ali ti to trebaš i uzeti u svoje ruke. Jedno pismo.. . « Akifbey se nezamjetivo osmjehne primajući pi­ smo i reče: — U pismu je tajna?« Princeza ga pogleda milo i odgovori: „Nikakva AkifbeyI Možda ćeš i ti znati. « Rumen njezina lica odao je tajnu i Akifbey je nagađao šta se krije u pismu njegove po pomajci rođakinje. Nesime je dala još nekoliko važnih obavijesti Akifbeyu o prilikama u Jildizu, upozorila ga još jednom na llisana i Renu Logotetides, pa se spre­ mila i otišla. Dok su razgovarali Akifbey i sultanija Nesime o Ihsanu i Reni, Sabiha je stajala za zastorom na vratima i čula potpuno čitav razgovor, vidila pismo, koje je princeza predala njezinu ocu i zaključivala po svemu, da je svemu ovome uzrok Ihsan i da se je u srcu Nesime rodila ljubav makar i kasno, kao što procvate ruža u jesen, ne da miriše, nego lje, jer zna, daje ispravno »čija zem­ lja toga domovina«, a on hoće, da ima samo neniusUmanske elemente u našoj domovini. On je najliberalniji »musliman«, a najklcrikalhiii — hri­ šćanin s potpunim anacionalnim osje­ ćajem. Velika vjerska intoierancija u kru­ govima »demokrata«, koji oponašaju deniokralizam i kulturu zapada a nemogti nikad po svojoj prirodi takovim biti, diktovala je »demokratsku« agrarnu kul­ turnu i ekonomsku politiku prema na­ ma muslimanima. Ona je potpuno a n aCionalna i hrišćanska. To ću dokzati u drugom članku. Haniid Kurbegović. Hajduci i banditi - pljačke i pokolji. Razbojstva u Rogatici. U ponedjeljak dne 23. februara o. g. vraćao se je sa pazara kući Alija Dobrača iz Vragolova. Idući kući sustigli su ga na putu u Dolovima ’/« sahata od Rogatice trojica razbojnika i to Макsim Biskup. Mile Širović i Jovica Kušič iz Sočica, te su ga kamenjem i željez­ nim štapovima dotlen tukli, dok mu ni­ je sva glava i s p r s k a 1 a, te je u groznim mukama uslijed živinskog mrc­ varenja umro. Pošto su ga dotukli, od­ vukli su ga nekoliko koraka u granje i ostavili. Ovo su sve vidjeli Huso Dobrača. Halil Karahmet i Marko Stanišić. Ovo je sigurno pošljedica, što su neki dan iz okružnog z.tvora p u š t en c sve u bojice (osini jednog) rahinetli Mehmeda Curevca, pa zlikovci račimaju. »k a 4 s e o v i ni a n i j e n i š t a dogodilo, neće ni njima«. Gdje su žandari, gdje li ona jaka oružana manifestacija od 1. maiapr. g. pa da jednom učini kraj zlikovačkim i raz­ bojničkim bandama, koje nesmetano ka'ape i mrcvare nevine muslimanske se'Jakc. Ili moguće pozvani čekaju (Neszlopi-) da čaša prekipi. pa ako se I muslimanski seljak stane braniti s oru­ đem i na način kako se i napada, šta onda? U gore spomenutom slučaju radi se i o čisto grabežnom umorstvu, jer je Alija pošavšl s pazara imao 11.000 K dok je kod njega nađeno samo 3000 K. Da li će vlada učiniti svoje i zaštitili nevine pred pokoljima, a razbojnike za­ služilo kazniti — vidjet ćemo. Otlmačia volova u Rogatici. Dne 2. o. mj. došao je Marinko Marković sa družinom kući Derviš bega Hadžihasanovića n selu Brezju džemat Sočice. i zatražio ni manje ni više nego pet volova u korist dobrovoljaca. Derviš beg se odupre toj prostoj otmici, te po­ kupi svojih pet junčića i odvede u Ro­ gaticu u han. Poveo je .sa sobom i Mi­ hajla Kršuma i Kostu Purkovića, da zasvjedoče, da su to junci zaista Der višbegovi, što su ova dva poštena Srbina pravoslavna i učinila. Nu predstojniku rogatičkom to nije bilo do­ sta, nego je naredio Derviš begu, da mora volove dati. Još je .u prisutnosti Dervišbegoj rekao dobrovoljcima: »Je li da, j a vas siromašne dobrovolj­ ce štitim j pazim, pa ćete I Vi meni valjati. Mene »Turci« napadaju za Vas u novinama«. Isti dan su oteli konja Alibcgu Hadžihasanoviću, kojega je nedavno kupio u Sarajevu na sajmu. Nu to im nije bilo dosta, nego su mu oteli još gotova novca K 10000.—.Dal, adžeba pritomei predstojnikobliže prste? da je svako oko pogleda, jer je u nevrijeme pro­ cvala, ne da stoji na stabljici i čeka mraz, nego d a s danom, kad je procvala bude i ukinuta... Kratak život — život, koji seje kasno javio da traži udjel. Sabiha je osjetila bol, tugu, Ijubomor i želju, da vidi šta fe u tome pismu. Saopćenja sultanije Nesime nisu se činila Akifbeyu važnim u stvari Rene Logotetides, jer je to držao ženskom ljubomorom. Da je Rene možda kakva grčka uhoda mogao je vjerovati ali da ona vodi tako jak pokret i da mu je duša, bilo mu je neobjašnjeno držanjem Nesime. No odaklen ona zna? Sigurno je stvar već došla u Jildiz i nešto se sprema. Nesime je tajinstveni duh Jildiza, koji im redovito poremeti sve planove, koje spreme proti Mladoturaka, jer obično tih planova u više navrata netra­ gom nestane. Akifbey je sjedio još dugo sam u sobi okrećući Nesimino pismo u ruci, ali ne misleći više o njoj ni Ihsanu, nego o toj nepo,znatoj Grkinji Renl Lo­ gotetides, koja je zavladala Ihsanom da nesvijesno služi neprijatelja.. , (Nastavite se) �iz islamskog svijeta. ' Prosvjeta i š№. Napisao: Inžinjei Musiafa Celić. Islamska misija. Misionari morali bi u svakom slučaju jrosjedovati dobre | kvalifikacije, te bi morali obilno biti opremljeni svim potrebnim sredstvi' ina (п. pr. knjige, razni instrumenti, me। dikanienti itd.) koji im u dalekim, tuu dim, pa više puta i pustim krajevima treba uvijek, da se pri ruci nadu. Svaj ki misionar morao bi kao takav posjei dovati jednu legitimaciju, koju bi imao j direktno Halifat da ispostavi. Islamski bi misionari imali analognu zadaću slić? nim kršćanskim drugovima, samo što ’ bi ovi svoje djelovanje imali isključitvo da ograniče na rad medu muslimafnima, tako kako bi svaki nesporazum t sa misionarima drugih religija bio isi ključen. Islamski bi misioneri imali za­ daću pravu nauku islama, i čistu reli­ giju da propovijedaju. Ovi bi imali da budni nosioci prave i čiste kulture u svim islamskim krajevima. Oni bi morali pra­ vo stajalište islama prama kulturi no;voga vremena, prama domovini, prama društvu i životu, prama poslovanju i trgovini, prama gospodaru i sluzi svim interesentima da tumače i razlazu. Oni bi morali da podučavaju islamski na­ rod kako bi narod sam bogatstvo svo­ je domovine mogao da iskorišćuje, ka­ kovo stanovište isti treba prama stra­ noj kulturi, stranoj civilizaciji i trgovi­ ni da zauzima. Ovi bi trebali pogotovo propagandu voditi, više volje i interesa medu muslimanima pobuditi oko utemoljenja islamskih banaka, osigurava­ jućih društava, industriiahiik i trgovač­ kih dioničkih udruženja. Llovdove, ki­ na, teatre, umjetnička društva, umjet­ ničke galerije, izložbe, muzeje, tiskare, nakladna društva, gombalačka. turisti­ čka, športska i antialkohoksEčka druš­ tva, dobrovoljna vatrogasna i spasavajuća društva, želježnice. električna po­ duzeća i tvornice, voćarstvo, marvogojstvo i druga gospodarska društva i za druge, sve to prema čemu su muslimi gojili neku apatiju i vrlo malo, skoro nikako pažnje posvećivali nitiesu. Također jedna od velkih dužnosti is­ lamskih misionara (mubellegin) bila bi i ta: svaki napadaj na islam u javnosti ili u štampi argumentima odbiti, te na svako pitanje u pogledu vjere i nje­ zinih propisa doličan odgovor dati. Misionari bi imali odgovarajuću izobrazbu, da postizuju na imlverzama ili specijalno u tu svrhu utemeljenim školama, gdje bi se osobita pažnja imala posvetiti govorničkoj izobrazbi i organizatorskoi spremi pojedinaca. Uz temeljito poznavanje Islama, kao i dru­ gih vjera, morali bi misionari raspola­ gati djelomično medicinskim kao ve­ terinarskim znanjem. Sto opsežnije po­ znavanje stranh jezika bilo bi pako za misionare od osobite dragocjenosti. Misionarske ekspedicije direktno bi od Halfata imale biti finansirane i u ■■ ; 1. svakom pogledu opskrbljene, ali bi morale biti pomagane sa strane svih islamskih, vjerskih, funkcionera i slamskilt oblasti. U svrhu podjele npustava i slične pomoći u stranim krajevima u prvom redu dolaze u obzir svi, po ci­ jelom svijetu rašireni dcrviški redovi. Ovi bi se imali u prvom redu brinuti, da islamskim misionarima do stranih naroda i plemena, s kojima derviši žive u dodiru, što lakši pristup pribave, da služe u mnogim slučajevima kao provodići misonera u stranm krajevima, derviši bi trebali da misionare poduče u pogledu klime, običaja i drugih osebina pojedinih krajeva i plemena. Ta­ kođer bi zadaća derviša bila u kraje­ vima gdje je — pogotovo za tuda čo­ vjeka — oteščana nabava životnih na­ mirnica, misionarima ove priskrbiti. Tekjije raznih derviškili redova imale bi misionarima služiti kao njihove stanice i prenoćišta. Samo u slučaju ispunjava­ nja ovih i sličnih dužnosti derviški bi redovi i njihove tekjijc biii koristonosni po interese Islama i samo u ovom slu­ čaju bi bila opravdana njihova daljna egzistencija, dapače bi u ovom sluča­ ju imali biti i potpomagani direktno od Halifata i svih vakufa. Bilo bi dapače najbolje kada bi se u derviške redove u buduće primali samo takovi članovi, koji posjeduju spremu da bi se everituiTno mogli posvetiti islamskoj misio­ narskoj djelatnosti. I i , , I I I I j I Društveni položaj islamskih vjerskih dostojanstvenika. Premda se načela Is­ lama temelje na jednoj najčistijoj de­ mokratskoj bazi, to ipak u današnjem birokratskom zapadu društveno zapostavlanje islamskih vjerskih dostojan­ stvenika za njihovim kolegama drugih vjera može se spriječiti jedino podjelom društvenih (kneževskih) naziva većega i najvišega stepena od strane Halifata nekim te nekim islamskim vjerskim do­ stojanstvenicima ili pako i muslimanima nesvećenicima, koji stoje u službi Hali­ fata. Halifa bi takovim osobama podjelivao kneževstvo svojega dvora, a po­ stupao bi kao do sada sa nazivom »Mulla«. Imala bi postojati tri grada tih na­ ziva i to: Na zapadu mii odgodu Vanjsko obilježje šejh') Emir*) Veliki knez — Grand — duc Gross-Farst Zlatni širit preko turbana i zlatno poprsje ла ogrtaču II. Veliki mula') Chan’) Knez — prince Furst Samo zlatni širit preko turbana Hl. Mulla') Sejjid') Grof — comte Graf Samo u svečanim zgodama zla­ tan polumjesec i zvijezda na zelenom širitu oko vrata den. Prema okolnostima ova odlikova­ nja mogu se podijeliti i nemusilmanima. Na kneževstvo prvoga stepena mogli bi reflektirati samo: članovi Visokog Me.,hala, islamski vladari i samo neki od hilafetskih poslanika, na ono dru­ goga stepena: hilafetski poslanici, po­ jedini kneževi islamskih vladalačkih obitelji, te po koji od starješina Rjasetillmijje jli Ulema-medžlisa: dok na ono trećega stepena: također hilafetski po­ slanici, pojedini islamski kneževi,, star­ ješine kao 1 neki hilafetski poslanici, po­ jedini islamski kneževi, starješine kao i neki članovi Rijaseti-ilmijjć. te Ulemamedžiisa i neke muftije. Dvorskim dostojanstvenicima Halifinog dvora, prema njihovu položaju, podjclivala bi se kneževstva svih triju stupnjeva. (Киис I. dijtla). Otvaranje bolničarske škole. U ponedjeljak 16. o. m. otvorena Je ponovno u zemaljskoj bolnici škola za bolničare i bolničarke, koja je bila za vrijeme rata prestala raditi. U šk,đu se upisalo 48 lica, koja su već bila zaposlena u bolnici, ali do sada nisu imali prilike da ovu škoiu pohadjaju. Jedan kurs bo'mčurske škole traje 6-8 mjeseci, a sastoji se iz dva dijela nastave: medicinskog i administrativ­ nog- Medicinski dio nastave preuzeo je sekundarni Ijekar Dr. Lukać, a admi­ nistrativni dio bolnički Balon. Za kompetente spolja uslovi su za primanje: da je dotična osoba u dobu života od 18-30 godina, da je državljanin našeg kraljevstva, da ima svjedodžbu o svršenoj osnovnoj školi i svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju. U školu se stupa kao bolnički vježbenik, koji p' hadia školu, a vrši i lakšu službu uz izučenog bolničare, odnosno boln čarku Irr.a u bol­ nici stan, hranu i odijelo te početnu normalnu platu. Molbe za primanje u školu treba uputiti na direkeju zemaljske bolnice u Sarajevu, koja daje i pobl'ža oba­ vještenja. Srednjoškolske knjižnice. Ministar prosvjete naredd je svima direkcijama srednjih škola i upraviteljstvima uči­ teljskih škola neka odmah izvrše preg­ led knjižnica i namještaja povjerenog t‘m školama. To je radi toga, da bi se mogla izvršiti reorganizacija svih sred­ njoškolskih knjižnica. l’redstavirištvo sazvati za 3. marta, a ! ј ne kako je već javljeno za 1. marta. | Državni bidže. U svim se ministar­ i stvima izrađuje bidže za prvu četvrti­ nu 1920. god. Vlada će zakon o dvanaestinama uzeti u parlamentu na riješer.jc po svoj prilici dojduće nedjelje. Poslanici iz Bosne. Došao je oveći broj narodnih poslanika iz Bosne i Her­ cegovine. U vladinim se Jtrugovima vjeruje, da če svi poslanici stranaka, su zastupane u vladi biti u Beogradu j do kraja ove nedjelje. I Zadnji trzaji demokrata. »Jutarnjem ; Listu« javljaju Iz Beograda, da se prva sjednica Narodnog Predstavništva oče­ kuje s napetošću. Misli se, da će Protić razviti program svoje vlade. U parla­ mentarnim- se krugovima drži, da će se predsjednik Narodnog Predstavništva zahvaliti. Prvi podpredsjednik parla­ menta dr. Ribar pripada Demokratskoj Zajednici, to se očekuje, da će se i on zahvaliti na časti prvog podpređsjednika. Pošto je drugi podprdsjednik pred­ stavništva g. Janković imenovan mi­ nistrom vjera, ostaće i drugo mjesto podpredsjednika prazno. Mjesto pred­ I sjednika parlamenta popuiiiće se jednim ; članom radikalnog kluba. Nije isključe­ ■ no da će se svi poslanici Demokratske i Zajednice zahvalili na zastupničkim 1 mandatima tako da dokažu da privre­ i meno Narodno Predstavništvo nije iz­ ražaj volje-naroda. i Protutalijanski pokret u Albaniji. U 1 Albaniji pokret protiv Italije uzima sv* više maha. Albanski prvaci, koji upravГаји pokretom, apelirali su na savez­ nike i traže, da se osigura nezavisnost i da saveznici zaštite Albaniju od Italije. Situacija u Crnoj Gori. U Crnoj Gori su svakim danom prilike sve povoljnije i staloženijc. Predalo se je nekoliko stotbia odmetnika, a po šumama ih im« veoma malen broj. Naši dopisi. ustanovila potpuno uništenje ove šume. Nakon ovakvih strahoviuh nedjelja mana. Ovdašnji veleposjednik Uzeir- : ima li se pravo zam eravati muslimahimašto priređuju protestne zborove pro beg Alibegović ima kod Bos Samca tiv uništavanja svojih života i imetaka. selo Kreškovo Polje i u istom selu Zemaljska vlado u Sarajevu’ E o (na beglučkoj zemlji) sagrađene velike ti još jedne prilike, đa strogom istra­ i Ijepe zgrade koje su predstavljale gom, preko rodredjenih organa (u vrijednost od preko 150.000 kruna. gornjem slučaju Alibegovića) dokažeš, Seoski odbor kruškovopoljski na čelu jesi li voljna ■ eć jednom zaštitit mu­ sa knezom preuzeli su jamstvo i dali slimane od uništavanja. riječ vlasniku, da se zgradama ne če i ne smije pra' iti, nikakva šteta te Višegrad, dne 2«/ll. 1920. da za svaku eventualnu štetu oni Zulfo Murtić iz Viahovića obrađi­ preuzimaju odgovornost To da čine vao je zemljište umrlog Jahjabega iz zahvalnosti prema Alibegoviću koji Čengiča iz Višegrada preko 29 godina. im je bio uvjek dobar i svakom pri­ Ovo je isto zemljište u gruntovnici likom im valja. unešeno kao kmetovsko selište Vaše Svoju »zahvalnost« i »poštenje« Zečevića. Pošto je isti Vaso Zečević ubrzo su Kruškovljani zajedno sa umro prije 20 godina neostavivši iza svojim seoskim odborom dokumenti­ sebe nikakva zakonitog našljednika, rali. Oko 1. o. m. seljaci su iz Kruš- ] te je umrli Jahjabeg Cengić uručio kova Polja potpuno opljačkali i demo­ spomenutom Murtiču ovo zemljište lirali gornje zgrade Alibegovića. Sve kao beglučko vlasništvo. Sin umrlog što se je d4lo ponijeti kao prozori, Petra Zečevića Niko Zečević posljed­ vrata, furune — pokradeno je i po­ nje selište u gr. ul. br. 69 i polovicu razbijano, tako da je vlastniku naneu gr. ul. br. 444 ista općina. Došao šena šleta od 45.000 kruna. Ograda je te je Zulfu odstranio sa Čengićevog od dvorišta i zgrada ц duljinu od par zemljišta, što je tuženo ovdašnjem stotina metara potpuno je ražr.ešena. kotarskom uredu, koji presudi u ko­ Ovo zločinstvo prijavljeno je nadležnoj rist pomenutog Zečevića. Zulfo se je vlasti (kotar, ispostavi) kao i oružničobratio molbom na zem. vladu usljed koj postaji u Bos. Samcu pa čtmo ove nepravde, ali s Musaki ne doći rezultate istrage objelodaniti. Usljed nikakva ni riješeaja. Danas se nalazi gore opisatog razbojništva, prisiljen je na goloj podini sa sedmero ne­ UzeirbeK Alibegović, ostatak zgrai'a zaštićene čeljadi bez kuće i ku­ do kraja porušiti i materijal time (bar ćišta; iz njegove vlastite kuće ga jedan dio) spasiti i prodati ga pošlo ođstraniše žandari po nalogu ovdaš­ zašto, dok mu i ostalo nije do kraja njeg kot. predstojnika P a v I i č e k a. porušena i okradeno. Kao zadnje zakonito sredstvo, mi se Gri zno je i žalosno, da ljudi mo­ obraćamo na si. uredništvo, da ovu raju svoje teškom mukom namaknuto nečuvenu nepravdu iznese na javnost dvbro napuštati i čak vlastite zgrade da se vidi šta se događa sa nama bi­ srušiti, da se zaštite od otimača i jednim muslimanima. Zamislite gosp. haramija! uredniče, kuda će ova porodica na ovom vremenu sa svojim sibjaPrimjećujemo da je Uzeirbegu Alibegović iza prevrata, po istim selja- । nom. U nadi da će nadležne pobuditi cima — Kruškovopolicima sasječena I naš list »Pravda” da kolikogod budu veliko šuma (beglučka) koja je predsavjesni i pravedni prama nama ne­ zaštićenim muslimanima ostajemo i stavljala vrijednost od 100 0O0 kruna, Sudbena komisija je svojevremen« čekamo. Derventa, 15. februara 1920. Sistematsko uništavanje musli­ ') za svećenike,") za nesvećenike. Svi dostojanstvenici gornjih šest naziva imadu pravo na nošenje odgo­ varajuće lm kneževske krune sa jed­ nim polumjesecom u sredini. Odijelo je za ove kneževe svećenikog karaktera obično odijelo muslimanskih svećenika, dok za nesvećenike odijelo islamskih kneževa (n. pr. Maharadža). One pako muslimane, koji ne posje­ duju nikakova gornjeg naziva, ili ne sto­ je uopće oficijelno u službi Halifata, a ipak su mnoge zasluge učinili za Islam, onda Halifa takovim podjelule naziv »Halifinog. tajnog savjetnika« ili »dvor­ skog savjetnika Halifina dvora«. Osim toga svima onima, koji se ma kojom većom zaslugom ili uslugom na korist Islama istaknu. Halifa podje­ ljuje kao odlikovanje i znak priznanja medalje za zasluge« (plumjesec sa zvi­ jezdom) ka* zlatni lij sr«br*ni prsni «r- Проссјете измјеннла je правила и одредила да чланови плаћају: добротвори 510 динара, утемељачи 150 динара, помагачи један динар, чим се круиа замјеии диваром. Ова правила одобрила je Влада у Веограду 2, XII- 1919. број: 126 Б. X. Замјева крупа у динаре већ je почела. Ради тога ови.м упоаорујемо и молимо све пододборе, повсрснике и чл^нове Нросвјетедачланарину Просвјете од сада прикупљају и уплаћивају у динарима мјесто у крунама и то како je rupe наведено, како измјењеиа правила гласе. Главни Одбор Просвјете. | I | Islamski vojni svećenici. Kod. svih : muslimanskih armija, ili pako onih u kojma se samo neki broj muslimanskih vojnika nalazi, prema broju musliman­ skih vojnika moradu hiti namješten: — analogno kršćanskim muslimanski vojni svećenici (vojni imam, vojni mu­ ftija), koji u vjerskim stvarima mo radu biti podvrženi W:jaseti-i!mijf jii Ulema-medžlisu, dakle vrhovnom ze­ maljskom vjerskom tijelu. U vojnoj dis­ ciplini nako samo svojoj nadležnoj voj­ noj oblasti. Postavljanje jšlamskih voj­ nih svećenika vrši za to opredijeljena vojna oblast u dogovoru sa pozvanim RijasetUlmijjom ili Ulema-mcdžUsom. Naziv Političhi pregiBđ Чланарина„Просвјете“ у дннаSaziv parlamenta. U parlamentarnim . рина. Прошла главна скупштина I se krugovima govori, da će se Narodno Sveislamski Halifat. U3 Страиа 3. ПРАВДА “ - „PRAVDA, УБрој 127 — Broj I j ' i i �Број 127 Broj ,ПРАВДА* — »PRAVDA* Cipara 4 Strana Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći Hasandedićeva stranka. Za skupštinu, će samo onoga, koji svoju kosu zane­ koja se saziva za I. marta i <> kojoj smo maruje. Želite li imati bujnu kosu, mi pisali, rade vajni osnivači Hasaiuleonda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu diC i Jakić na sve strane, a služe sc pomadu, koja izvrsno djeluje protiv i prostim lažima samo da zavedu ko­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ga, da im dode na skupštinu. Po seli­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, ma oko Trnova razglasili su. da seljake daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa muslimane poziva vakuf, da dodu prprerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača veg marta na skupštinu, a oko Visokog vista 9 kruna kod ljekarnika Eugen govore da je tobože s našom organiza­ cijom postignut sporazum, sani pak Ha- , V. Feller, Stubica donja Elsatrg tr. 310. (Hrvatska]. sandedić govori, da ga je poslala naša organizacija da saziva muslimane na Ne možete li spavati? Niti ra.llttf sastanak. Naravno je. da to ništa nije Bele Vas živci? Krasno ugodno čuv­ niti ti navodi imaju šta s našom orga­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elnizacijom. Mi smo u zadnja dva naša safluid! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ broja naglasili, a i sad naglašavamo, da like boce 27 kruna. taj sastanak što ga sazivaju Hasandedić Imate li pokvaren apetit? Cesto рјi Jakić, nije ništa drugo, nego jedan no­ \ raćanje? Tromost creva? Ovo zlo otvi pokušj, da se naša muslimanska or­ stranjuje se Fellerovir pravim lilsa-piganizacija tobože rasklima, da se od nje । lulama! (> kutija 12 kruna. Švedska že­ otkidaju članovi, a raditi da muslimani lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. ne budu u jedinstvu i zlozi. kao što su Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ hvala Bogu evo sada, to inoga raditi nije. Etigen V. Feller, Stubica donja, samo niski stvorovi. Elsatrg br. 310. Hrvatska. I provincija dobiva sahni. Ministar­ stvo ishrane angažovalo je jednu od za­ grebačkih tvornica sapuna, koja će dobvljati safim isključivo za pomama mjesta. »Biser«. Pred ipar dana je naknadno Lijepo priznanje. Primamo iz Stoca: i izišao iz tiska 21. -24. br. »Bisera« od »Dne 30. januara t. g. pročitah u užem IV. god. sa ovim sadržajem; N. M. B. društvu mojih prijatelja Vaš uvodni čla­ Hi’afct; Nafija SarajBć: Anadolija; Gras nak »Nadajmo svog sela« u 7. Slobode; .1- Tanović: U proljeće; J. Ta(112.) broju našeg lista »Pravde«. Po j imvić: Zbjeg; Haziin Muftić: O našim .pročitanju gornjeg članka, koji je pom­ uzgojnim prilikama; Jugoslaveni i ju­ no u društvu saslušan i koji- je na sve­ goslavenska Država; A. Hiizi Bickvac: opće odobrenje i neopisivo, raspoloženje U znaku slobode; M. 0. Narcis: Nocod strane slušaoca primljen, tim više, turno; S. liraz: luni brisiu li-iitcmnTišto taj vrijedni članak irotječe iz pera j me mck.kirhn-el-ablaki; Nafija Sarajlić; našeg vrijednog omladinca stočanina iit- i Tome; laik: Pregled turske književnožinjera Čelića, kojemu ovim putem ne­ 1 sti: l'. H. B.: Mejra Morić Alajbega: ka bude kako od mene, tako i od stra­ ne molili drugova -iskazala najljepša ■ Listak. »Novi Vijek«. Ovih je dana izišao 1. hvala! Povodom toga skupismo kao prilog i broj novog polumjesečnika za društvenašoj »Pravd'i« medu slUšaocima svotu I ni život, privredu i literaturu sa ovim od 62 K koje današnjom poštom opre­ I sadržajem: A. Hifz: Bjelevac: Progres. H.: Tajna Brahmiua hrama. Musa Camam. Uz m. solani !Jusof Mchmedbašlć. zhn Catić: Put ništavosti. Musa Cazim Javna zahvata. Prilikom smrti mog Catić: Lady Godiva. De Вауе: Veo. nezaboravnog sina Saliha. dobio sam Šcmsudin Sarajlić: U malom gradiću. vrlo puno sažahiica sa svih strana od A. Hifzi B;elevac: Medu očevim ljudi* mojih prijatelja i njegovih poznanika. Nije mi moguće svakom napose zah­ I ma. Avdo: Narodni elementi u Scrajlića valiti se na iskrenom izražaju sažalje­ i poeziji. Abc: Osvitanje: Z. -ić: Nov­ čano pitanje. ■ l'eFton. Hadžernja. pa sc ovime zahvaljujem svim mo­ jim prijatelima na tom saučešću, koje । merešov dnevnik. »Novi Vijek izlazi 1. i 15. u mjesecu, me u mojoj teškoj žalosti može tješiti. i ?. cijena mu je 72 K godišnie. Pojedini Sarajevo, 27. februara 1920. ‘ K. ’ Abdaga Šthlnagić. Пшпасе vijesti Književnost i umjetnost. 0 cl d i v 1 j a ć i (zvjeradi) lisica, kuns tverića, čeva i t. d. cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dttev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Telefon 55 i Prodajem kuću ti Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Лппа Stejskal, Bihać. :: oooooooooaooo Sira Travničkog i Vla ićkog Razašilje po na/nižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000006000 Htjeli biste uzdržati Svoju ljepotu!u :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege. prišliće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić б kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić e kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistićki melem djeluje bez"olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 59 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-pud«r Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 4 K i 1i K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. uslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno upeaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. —• Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja $ve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Cdgovenu sjedali. M. Ssdžtks Vmsjsik.; Catraldl Odb.t >1 M. 0.« D. k k. Kajoa, 8агфод � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d3e0f55d2ce1fae70ce22277da182a6f.pdf 4145a819273d9afcadcdae356548cdf6 PDF Text Text — Poštarina u gotovom plažena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 23 (128) Sarajevo, utorak 2. marta 1920. (8. cižumadil-ahira 1338.) Glas obespravljenih. Ministru predsjedniku i ministru za agrarnu reformu odaslale jo udruženje zemljoposjednika ovu predstavku: izvela, pa da tako otešča položaj i za­ daću nove vlade. Molimo da se ova uredba odmah opozove i nadamo se, da će nova vlada Protestujemo najodlučnije proti no­ popravi« šve nepravde koje nam je vom očevidnom nasilju koje nam se dosada prijašnja vlada učinila, I koje nameće uredbom od 14. februara 1920. su većinu posjednika, osobito muslima­ »Demokratska« vlada upotrijebila jo na, upropastile i u s k r a j u u ozadnje časove pred svojim sigurnim čajnost dovele. Oni gladuju padom, da posjednicima Bosne i Her­ 1 umiru od gladi, a drugi uži­ cegovino zada zadnji smrtni udarac, da I vaju sa njihovim imetkom. sa zadnjim ostacima našeg posjeda pri- I Naši opravdani zahtjevi označeni su dobije pristaša za svoju stranku, da po­ u našem memorandumu od 28. novem- i veća kaos, kojega je u svim granama bra 1919. i u našoj predstavci od 12. I državnog i narodnog gospodstva pro­ tebruara 1920. Povodom intervjua Reis-ul-uleme G. Čauševića.*) »Ovaj je intervju davno izašao u na­ šem listu. Mi se naročito nismo hteli ebazreii na nj odmab. To nismo učinili radi toga, da intervju sam, bez našeg komentara izazove dejstvo u publici, kojoj je u prvom redu namenjen, medu muslimanima. I dobro smo učinili, jer te utisak samog intervjua bio ogroman, . a nama se ue može prebaciti da smo I iz ovoga u prvom redu da izbijamo i politički kapital, nego nam je i ovde kao i uvek bio narodni interes u pr­ vom redu. [ Našim čitaocima je poznato, kako su i muslimani vrlo mnogo stradali iza pro­ I pasti Austrije. Neutvrđena vlast, sla-. I bost žandarmerije i mala vojska nisu : bili dovoljni da to spreče. Nered: su | bli osobito u krajevima, koji su grani­ i čili sa Crnom Gorom. Tu su pljačkaši iz C. G. pod nazivom komita opljačkali i mnoga muslimanska sela, i sve to uvi­ i jali pod neku vitešku fonniu, kao-osve­ : tu za 1914. god. Bilo je i domaćih su- ‘ seda, koji su u tom učestvovali, ali ko­ • ji su se vrlo vešto krili i izbegavali od­ govornost. Iza muslimana došli su na i red pravoslv.nl, pa su i oni bili pljač­ I kani. Vlastima je bilo vrlo teško stati i temu na put, osobito na slabu snagu I sa kojom su raspolagali i s obzirom i na toni, da je u Crnoj Gori vladala be- i da i unutarnja-borba tako, da je i ta­ i mošnji svet vrlo mnogo stradao od ko­ mita. Reis-ul-ulema g. Caušević u ono i doba jedini čovek na koga su se mu­ slimani onako listom obraćali »ni e i:nao vremena, da razmišlja«, kako on to u intervjuu veli, kako i zašto izbi­ jaju ovi neredi i kako i zašto vlada »ne poduzima ništa protiv pljačkaša«, nego je bez. obzira na opasnu igru zauzeo jednu stanovište, koje nije bilo u inte­ resu ni naroda, ni države, a sigurno ni u interesu muslimana,. pa je šta više dao jednom stranom novinaru intervju, i koji je bio iskorišten protiv naše dr- i žave. Ml uismo ni tada imali mišljenje o g. Cauševiću, da je on .to učinio iz ka- I kvih ličnih motiva, nego smo ga kriti- : kovali sa stanovišta nacionalnog i dr- I žavnog i dokazivali, da tim ne čini ko­ rist ni muslimanima, jer h dovodi u protivnost sa svojim istokrvnim susedima, sa kojima deli i deliće sudbinu i jer ih baca u naručje jedne besavesне političke klike. Žao nam je, što g. Caušević već onda nije prozreo ono, I što danas jasno vidi. »Pravda« bi da- I nas mnogo, mnogo gore stajala. PIlačalta, paljevina 1 ubijanja nestalo je u našoj Bosni i Hercegovini: tu i tamo desi se slučaj, ali ni iz bliza ne nosi onakav karakter kakav je imao u početku; događaju se često kao i pre i na nemuslimanima; pojave kao u sva­ koj državi na svetu danas. Nekim mu­ slimanskim političarima ne pušta se la­ ko iz ruke adut, sa kojim su i priku­ pili u svoju organizaciju pristaše. Oni 1 hoće da i danas vide naročite zulume I i posebna proganjanja muslimana i to 1 ne samo od njihovih suseda, nego i od ! same vlasti i države i hoće pošto po | to, da se proglase članovima drugog I reda u državi, tražeći na se primeM § 51. ugovora o miru sa Pariške konferencije. Videlo se i u početku a danas se još jasnije vidi, da je tim liudima stalo samo do političkog Sćara. Prestale su »pljačke i paljevine« i nestalo je materijala da se pristaše hrane. Ali ovi nesavesni ljudi ne ispuštaju tako lako iz ruka ovo vrlo komotno i I uspešno sredstvo nego uzimaju kao razlog za harangiranje i najmanji i najsmešniji slučaj sa muslimanom; često ih sami izmišljaju, pa onda tom prilikom nabroje od početka do kraa sve što se’ dogodilo muslimanima. To je postao sistem njihova vrbovanja pristaša; nikakva pozitivna rada, nikakve koristi nisu učinili muslimanskom elementu za koji se tobože bore. Tako ; sazvaše nedavno u Sarajevu protestnu . skupštinu radi bilećkih događaja, gde su stali da nabrajaju po redu sve ne- : srečne sluča'eve u Bilcći i u celoj zem­ lji i to naravno samo one, koji su se I događali nad muslimanima. Oni su zna- 1 li, da se baš u samoj Bileći u zadnja 3—4 mcseca više krađa dogodilo kod I pravoslavnih nego kod muslimana, pa i ipak su govorili, kako samo muslima- i trima nema opstanka u ovoj državi. I | to su govorili upravo u doba, kada su se po celoj našoj državi držale pro­ testne skupštine protiv Ultimatuma, ko­ ji je upravilo Vrhovno Veće u Parizu našoj vladi. Ovaj nesavesni rad tih antidržavnih elemenata (.) tili lažnih branitelja mu- ; slimanstva padao je teško svima na- i cionalnim elementima. Opazilo se da Re- f is-ul-ulema g. Caušević nije bio na skupštini, i ako je ona držana upravo uz njegovu kancelariju. Već od prc čulo se, da g. Reis ne odobrava onako ludo harangiranje »Pravde« i protiv države i protiv kulturnog napretka, a prvi vid­ ljivi sukob opazio se, kad je Reis kao stručnjak odgovorio u pitanju nošenja kape u vojsci liberalno prema Islamu. »Pravda« i njezine hodže nisu smele ni mogle da pobiju Reisovo tumačenje; rekli su samo, da to ne spada u njegovu kompetenciju. Znajući za ovo, a poznavajući g. Čauševića još od vretnena Austrije kao čoveka, koji voli isti­ nu, verovali smo da će nam reći isti­ nu na naše pitanje, istinu, koja je da­ nas tako eklatantna; hteli smo da ima­ mo njegovu reč kao ustuk na nesavesni rad, onih ljudi oko »Pravde«. I nismo se prevarili. Odgovor ko­ ji nam je dao — nas potpuno zadovoljava. Na pojedine tačke nije odgovorio odmah jasno i decidira­ no, ali po njenom sastavu, a osobito odgovarajući na daljnje tačke, vidi se da misli upravo kao i mi o položaju muslimana u današnjem vremenu. Na prvi upit: da li se muslimani sistematski progone? nije odmah direktno dao svoj odgovor, nego je rekao, da u ono doba, kada su se događali nad muslimanima nemili izgredi, »nije imao vremena da o tom razmišlja«, nego se tužio... Ali je zato u trećoj tački, na upit o bilećkim događajima direktno odgovorio: »da se ne radi o sistematskom poništenju muslimana ili o nekom naročitom kursu na vladi protiv muslimana«. Naravno da i on žali — i mi ih žalimo — te ekscese protiv muslimana, ali on ne gleda na njih »žurnalističkim iraočaiima, nego ćelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo da je i utisak jači«. Dakle apsolut­ no isto stanovište, koje smo mi imali i prema svim ovim događajima i prema »žurnalistima«! Najveća je ovo osuda koja može da padne na nesrećnu i zločinačku Jugosl. Musi. Organizaciju. Vr­ hovni poglavica verski muslimanski, koji nije naš prijatelj i kojega smo mi u svoje doba napadali, veli za »Prav­ du« i njene političare, da oni ne primaJu žalosne događaje nad muslimanima k duš’ I srcu svojem, nego đa gledaju na пј ћ kao žurnaliste i polit’čari 1 iskorišćuju Ih. Njima nije žao muslimana: deseta im je briga, da se to popravi njima je glavna hrva to noliVčki iskoristiti. Daljna konzekvencija, da im ie milo, da ti događaij ne prestanu, jer im ‘с to pohtlčkl kapital. Presvetli Reis se ne žaca da kaže, da je kod nas stanje, što se tiče »opšte sigurnosti i i ma e t k a krenulo znatno na bolje, osobito upoređujtići ga sa ostalim susednim državama. Ne žaca se, jer je istina i mi smo mu zahvalni na tom. i ako je sva&:a dužnost da go-. vori samo istinu. »Pravda« i njeni po- Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun post štedionice 1119. Godina li. ] litićari ovo nikada nisu priznali ni rekli, jer njima nije stalo do — istine. Na naše pitanje o njegovu držanju prema strankama, odgovorio je da ne pripada ni jednoj, ali da svaka ima u vidu da pomogne muslimanima. Uvereni smo da g. Caušević nje Reis-ululema, rekao bi, da ljudi oko »Pravde« (J. M. O.) nisu p r ija t e 1 ji.mus 1 imanski. Jer logično iz ovoga "ornjega tako izlazi. No on je ipak dodao, I da »njega najviše interesira« i prema • tom da najviše ceni »rad na kulturnom ! i prosvetnom polju uopće«. To znači, da ne ceni »žurnaKstički« rad »Prav­ de« i politička J. M. O., ali da ceni kul­ turni rad Narodnih Nacijonalista. Ostale tačke intervjua ne trebaju na­ ročitog komentara. Za DemokratskoSocijaiističku Vlailu i njeno držanje pre­ ma muslimanskoj verskoU autonomiji, prema verskim službenicima, njezini na­ ročiti obziri prema verskim propsima u vojsci i t. d. ne može se naći lepših izraza, nego ih je našao g. Reis. Jednom reči on je »vrlo zadovo1 j a n« i prvom će prilikom dati »vid­ ljiva odraza svome zadovoljstvu u tom ! pogledu«. | »Vidljiv odraz«, koliko god nije izre­ ■ čen otvoreno, on ie vidljiv. Оп sigurno kani, tla izvrši onu dužnost, koju je tre­ bao već aavno učiniti, da ode u Beog­ j ‘ rad, da pozdravi našega Regenta i do­ ' đe u dodir sa najvišim našim faktorima. j Nas bi ova stvar radovala i ako nismo sada na Vladi. Znamo, a to ie i g. Cau­ i | šević priznao u intervju-u, da ga je Demokratska Vlada svojim radom za narod bez razlike vera i plemena, do­ vela dotle, da uvidi ono, o čem u počet­ I ku »nije imao vremena da razmišlja«, da je naša država domovina svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, svih katolika, muslimana i pravoslavnih našeg ple­ mena i da u njoj nema povlaštenih i i nepovlaštenih. —kr —rt— Sarajevo, 29. februara. Nar. zastupnik g. dr. Hrasnica upu­ tio je »Glasu Naroda« ovaj ispravak: | U Vašem listu od 28. februara 1920. broj 187 izašla je bilješka pod naslo­ vom »Još o Hrasmci . Izvolite u smislu § 19. zakona o_ i j štampi donijeti u narednom broju Va­ , šega lista slijedeći ispravak: I »Nije istina, da sam ja u početku ■ rata poslao voinim i političkim oblas­ i tima više prijava protiv nekih osoba , anonimno i ne anonimno. Nije istina, j da sam ja stini u savezu otpustio , Jednu pisaricu Srpkinju iz moje kan­ i celarije, jer u to doba nisam imao u [ ! mojoj kancelariji r.ikakove pisari, e . Srpkinje.« HonstatacijB Б. Milana Curđita. ‘) Prema obećanju u broju od 14. j februara prenosimo ovaj članak iz »Gla- I Poslije izjave g. Dr. Hrasniee, koja sa Naroda« od 25. februara broj 184. I je štampana u »Zagrebačkim NovinaDonosimo ga bez ikakve izmjene, da­ ma« od. 22. februara o. g. broj 30. i u pače i'-sa njegovim kursivima. Čitate­ kojoj se dr. Hrasnica pozvao na me lji će sad mnogo jasnije vidjeti zašto kao svjedoka, obratili su se na mene smo morali staviti svoja pitanja na g. nekoja gg, političari i novinari s molreisul-ulemu, a ujedno će moći prosu­ bom za razjašnjenje; isto tako zamolio diti i koliko ic opravdanosti u tome, me je i urednik jednih novina, da da­ što je g. reisul-iilema otklonio odgo­ dem pismenu izjavu, a u broju »Prav­ vor na ta pitanja. Nakon ovog tuma­ de« od 26. februara o. g. pozvan sam čenja od strane »Glasa Naroda« mi po­ da se javno očitujem. Pošto ne želim, novno naglašujemo potrebu, da se g. da moji usmeni odgovori izbiju u jav­ reisul-ulema izjasni, jer mu već sam nosti bilo s ma kakvim komentarima položai diktira da se ogradi proti ovai pošto nemam nikakva razloga, da pred kom tumačenju. Uredništvo. | širokom javnošću ćutim jer bi se takva I šutnja mogla eventualno i krivo i ten­ denciozno tumačiti — ja konstatujem । istini za volju ova fakta u svrhu, da predusretnem svima eventualnim i sa­ , movoljnim kombinacijama, da izbjegnem svima objašnjivanjima i ispravcima i najzad, da ne dopustim nikome, da iz mojih usmenih odgovora neovlašte­ no izbile ma u kom pravcu bilo ka­ kav politički kapital: 1.) Istina je, da sam ja stigao u Kragujevac 16. februara 1917. i da sam 17. ! februara 1917. smijenio na dužnosti dr. �strana 2 Страна Hrasnicu, koji je tog dana prije podne otputovao iz Kragujevca za Sarajevo. 2 .) Istina je, da sam preuzeo od dr. Hrasnice na dan njegovog odlaska nje­ gov referat na vojnom sudu u Kragujevcu. 3 .). Poznato mi je, da su u okrugu kragujevačkom izvršene za vrijeme oku­ pacije Srbije dva puta justifikacije en masse; (treću ne spom njem, jer se od­ nosi na 40 vojnika Cehoslovaka, koji su postrijeljani u runu god. 1918.). Prva je justdikacija izvršena — prije mog dolaska — u god. 1916. (datum ne mo­ gu navesti), kad su pali žrtvom seljaci iz Guncata, a druga — poslije mog do­ lasku pod kraj (tačno ne znam) mje­ seca marta ili početkom aprila 1917., kad su postradali ljudi Iz sela Kikoljevca i Kutlova. U oba slučaja bio je iz­ vršen dvostruki postupak i to najprije na naređenje nadležnog komandanta t. zv. »Nobvehrrecht« t. j. postupak po pravu nužne obrane, (u kom nisu mo­ rali učestvovati vojni suci), a zatim za toga još i vajni sudski postupak na osnovu austr. vojnog kaznenog postupnika. U vrijeme prvog, žalosnog slučaja u Guncat ma bio je okružni komandant gosp. Kolosar, sada general u miru u Belovaru; ko je bio nadležni komandant u vrijeme drugog slučaja u Kutlovu to ne mogu tačno reći, jer Se nekako baš u to doba morao general, tada još pu­ kovnik Kolesar ostaviti Kragujevac zbog poznate Galjardijeve afere, pa je H bo nadležni komandant il(i njegov zamjenik potpukovnik Krčelić ili već novi okružni komandant pukovnik pok. Canić ja se ne sjećam. U oba slučaja osuđeno je na smrt poslije postupka po pravu nužne ob­ rane i to 1916. g. iz Guncata neko dva­ desetak duša, a 1917. god. izKikojevca i Kutlova preko 30. ljudi, metlu kojima je bilo i žena i jedan uč telj iz Kragu­ jevca. kom imena nisam zapamtio, ali znam dobro, da je taj bio iz jedne kafane u Kragujevcu od stola formalno odvučen u Kutlovo direktno na sud stratište. Da li je u onom sudu, što je sudio godine 1916. na osnovu prava nužne obrane ljudima iz Guncata. učestvovao i koji vojni sud ja ili sudski oficir vojnog suda okružne komande u Kragujevcu, to ja neznam. jer nisam bio tamo. U spisima o toj stvari, koje sam ja posl je imao u rukama, našao sam sumarni i vrlo površni zapisnik o toj justifikacići. a koliko mi je ostalo u pamćenju, sjećam se, da sam u njemu naišao na potpis tadašnjeg vojnog sreskog komandanta iz Slepaka (a pod taj srez spadali su Guncati), -nadporučnika dr. Lea Heinischa. koji je val da bio svakako i član onog suda, koji je sudio žrtvama iz Guncata. Međutm ako je u tom sudu učestvovao koji vojni sudija ili sudski oficir to bi se dalo utvrditi preslušavanjem ovih lica, za koje dr­ žim. da su sva u to vrijeme b la na vojnom sudu u Kragujevcu, i to: biv­ šeg kapetana auditora dr. Tome Cuculića. sada tajnika zem. vlade u Zagre­ bu. bivših narednka g. Milana Veselinovića, sada carinskog činovnika u Ve­ likoj Kikindi. Josipa Alića sada katstralnog činovnika u Zagrebu i Miloša Gregore iz Mlade Beloslavc sada mavnika češke praške univerzd? U ostalom baš u ovom slučaju mogao se je dr. Hrasnica na ovu gospodu po­ zvati prije nego na mene. U kutlovačkom tragičnom slučaju go­ dine 1917. — dakle u vrijeme moga bavljenja u Kragujevcu i po odlasku dr. Hrasnice učestvovali su u sudu, koji je sudio po pravu nužne obhane: pukov­ nik Hunka. žand. ritmajstor Karl Sclrđnher, kapetan od t. zv. »Jagerkomande« Dagobert Femen, a od suda bila su tog puta dva Sijana: kapetan auditor dr. Kamilo Bohm 1 nadporučnik auditor dr. Viktor Frankl; osim tih — mislim — da je bio i opet nadporučnik dr. Leo Heinisch, sudija bivšeg kr. table u Bu­ dimpešti : kao liječnik fmigirao je dr. Sasz. Spominjem radi karakteristike, da mi je dr. PrSnkl sam po povratku iz Kutlova i Iza izvršenja smrtnih osuda rekan lično: »Pazi, ova će afera biti poslije svršetka rata — evropski skan­ dal!« U oba ova slučaja i u guncatskom i u kutlovačkom — naređen je od ko­ mande i poslije izvršenja smrtnih osu­ da po pravu nužne obrane još i sudski postupak. Ističem to naročito, ma da ovdle nije mjesto za kritikovanje tako nepravilnog i samovoljnog tumačenja i bpoj 128 Broj »ERAVDA' — ,НРАВДА- kršenja vojnog kaznenog postupka. U ’ guncatskom slučaju (god. 1916.) bilo je ! naređeno, vođenje redovitog sudskog isledcnja i to je bilo povjereno dr. Нга»Francezi plešu, Nijemci — rade«. snici. To isleđenje dr. Hrasnica nije do­ Vraćajući se iz Praga upoznah se sa vršio, već sam ja tu stvar god. 1917. svojini saputnikom Slovencem inžinjepreuzeo zajedno s njegovim referatom rom, koji te s poslom dulje vremena bio i priveo kraju. U slučajevima, gdje se u Franceskoj i Njemačkoj. Između os­ lica, (koja su izbjegla i interovana), ni­ talog ugodnog i bratskog razgovora su pronašla, bio je postupak do njiho­ pričao mi je g. inžinjer o Francuzima vog pronalaska odložen, jedino u slu­ i Nijemcima ovo: čaju Spasoja Cekanovlća iz Guncata »Velika je razlika između ova dva vodio sam lično ja rspravu protiv nje­ naroda. Kad gledaš Franceza svaki je ga i on je bio riješen. veseo i bez brige, čak po ulicama ple­ U kutlovačkoj aferi (god. 1917.) bilo šu s damama. Nijemci nisu taki, svaki je još gore, jer tu je bio iza izvršenja je zamišljen i trči na posao. Svojim 30 i nekoliko smrtnih osuda u Kutloradom iznenadili su cio svijet, a Fran­ vu naređen još i priteki sud. Preko cusku diplomaciju doveli u škripac. stotinu lica odgovaralo je pred tim su­ Franceska je po ugovoru dobila od Njedom u Kragujevcu i osuđeno je na smrt mačke pravo, da joj Njemačka uz na­ povrh ono tridesetero još šestero, me­ platu u 5 godina Hferuje 8 miliona tona du kojima su bile i dvije žene. I ta je ugljena. Nakon trećeg mjeseca poručuje osuda izvršena. U senatu, koji je sudio Njemačka Franceskoj, da joj pošalje po postupku prijekoga suda, nije bilo novac i vagone za 4 miliona tona ug­ nijednog vojnog sudije iz Kragujevca ljena. Ova je poruka Franceze izne­ osim kapetana auditora dr. Kamila nadila, a među diplomacijom prouzroBohma, koji je vodio raspravu. čila herđu merđ. Na vrat na nos poI to su fakta, koja mogu konstatovazajmili su pare od Amerike, nekako poti, na koja se sjećam i koja mogu biti kupili vagone i U Njemačku poslali da od važnosti za prosuđivanje slučaja dr. ugljen privuku: a od druga su 4 milioHrasnice. na Francezi morali odustati li radi pa­ U Sarajevu, dne 26. februara 1920. ra i radi prevoza«. Milan Ćiirčić, »Neka Francezi i dalje plešu, Bogme, zamjenik državnog odvjetnika I. klase. Nijemci rade i dan i noć i preko pro­ pisanih sat£ za državu, invalide i siro­ tinju«. završi moj inžinjer. Oglašujte Kad li ćemo mi poći njemačkim tra­ u „Pravdi44 gom u ovako privredno bogatoj dr­ žavi? X. Bilješke. j i I I I j Novi pretorijanci*) Pretorijanstvo je pojava koja nije nimalo nova Počevši od staroga Ri­ ma pa kroz cijelu istoriju, pretorijanci su se. u ovoj ili onoj formi, javljali kao faktor u političkom životu poje­ dinih zemalja. Vazda je bilo plaćenika i najamnika koji su se, kao vojnici i ratnici, stavljali u službu pojediaih moćnih ličnosti ili režima. To su, po pravilu, bili socijalno deklarlsani i moralno degenerisani tipovi koji su postajali tuđe sluge samo radi toga, da b, u tom, našli izvore sigurnih prihoda i lake egzistencije. Koristo­ ljublje i lični interesi su bili glavni pokretači ovih najamnika koji su sli­ jepo služili narodne tirar.o i krvopije. To su vojnici, koji se kupe »na du­ kate« i koji služe samo dotle dokle se čuje zvek zlata. Mjerilo njihove vjernosti ležalo je u sumi novaca i povlastica koje su dobivali. Redi no­ vaca oni su podizali svoje gospodare na prijestolje, ali su ih, tako isto, kada više nisu mogli plaćati, i obarali sa prijestolja. Pretorijanstva nije mogla biti po­ šteđena ni naša zemlja koja hoće, pred civilizovanim svijetom, da važi kao kulturna i demokratska. Uosta­ lom, kada se u našoj zemlji cjeloku­ pna buržoaska politika kreće u znaku neodgovornih činilaca, u prvom redu raznih militarističkih klika i dvorskih kamarila, zašto se ne bi, na pozornici političkoga života, pojavili i — pretorijenci? Pretorijanci u, u sadašnjem stadijumu političkoga razvitka naše zemlje, — u stadiju mu, kada se vlada neo igovorno i apsolutistički, kada se narod ni o čemu ne pita i kada se njegova volja najpunije ignoriše u pogledu uticaja na politiku države, — sasvim normalna i prirodna pojava. U vremenu vladavine mračnih reakci­ onarnih klika i koterija pretorijanstvo je uvijek bujno cvjetalo... Ko su ti naši pretorijanci? Nažalost, to su ljudi koji bi to ponajmanje trebali i smjeli biti: to su naši jugoslavenski dobrovoljci, oni koji su sudjelovali u ratu Srbije protivu centralnih sila. Ali, bilo bi sasvim nepravedno identifikovati sve dobro­ voljce sa pretorijancima. Većina od njih nije ipak pala na tako niske grane; to je učinio samo jedan dio, onaj dio koji hoće da zna, — zašto se borio! Mi imamo u rukama nesumnjivih dokumenata o tom, da su se mnogi dobrovoljci proglasili, u ovoj zemlji, pretorijancima, da su se stavili van zakona, vršeći najgrub­ lji teror nad onim našim gra­ đanima »koji nisu bili dobrovoljci.« U Vojvodini, na primjer, dobrovoljci kojima je data zemlja, stoka i novac, i i i I j | ■ i , : : vrše najstrašniji teror nad mirnim stanovništvom. Oružani puškama i bombama, oni, na zulumćarski način, i napadaju na naše građane, tuku ih i prebijaju, smeniuju cpštinska časni- ; štva, jednom riječi: vršljaju po miloj volji. U lom pogledu, oni i naročito terorišu naše drugove i naše organizacije. Komunističke organizacije, -i po shvaćanju tih prodanih i propalih ' tipova, ne smiju postojati, jer se one — ne sviđaju njihovim gosama koji i ih plaćaju! Tako isto dobrovoljci rade ! u Hrvatskoj i Sloveniji, u Bosni i I Hercegovini, kao i svuda tamo, gdje ih ima u većem broju. Oni su preuzeli na sebe sramnu ulogu bijelih garda koje postoje u drugim zemljama. Zašto dobrovoljci tako rade i po ; čijim instrukcijama? Oni tako rade i zbog toga što su ih na takav rad j uputili - gospoda demokrati iz ' današnje vlade koji misle da od dobrovoljaca stvore jedan od stupova • svojega reakcionarnoga režima. To je stvar koja je van svake sumnje. Šef te pretorijanske rulje je brat Ministra ' Policije, G. Milan Pribićević, pukovnik srpske vojske, koji sa dobrovoljcima rastura protivničke zbo- ; rove i teroriše političke proti v n i ke. Mi žigošemo ovu sramnu pojavu I pretorijanstva u našoj zemlji i pozi- j vamo naše drugove, da se ne dadu deprimirati od ovih prodanih tipova koji misle, da su se radi toga borili, , da bi, posle rata, živjeli parazitskim i zulumćarskim životom. Ako ti novi i pretorijanci hoće da znaju zašto su se stvarno borili, neka dođu malo do I Srbije da im mi to pokažemo. Srpski j radnik i srpski seljak, koji je sedam : godina trunuo po rovovima, dao bi im, nesumnjivo, takvu lekciju, poslije koje se ne bi sjetili ni zuba obijeliti o svojim »ratnim zaslugama«!... *) Ovaj članak prenosimo iz beogradskih »Radničkih Novina« od 19. februara. Mi smo već više puta ustali proti haračenju ovih provokatera, a kao što je poznato, ustala je proti njihova nasilja radlkalska »Samouprava< kao i listovi hrv. pučke i hrv. , težačke stranke Ur. । , : • Rezolucije Hrv. PučliB Stranke o agraru. Jučerašnja »Jugoslavija« donijela je rezolucije svog pouzdaničkog sastanka, između kojih donosimo one što se od­ nose na agrarno pitanje. Km e ti u c i. Sastanak pouzdanika seljačke demo­ I 1 i ' > i kracije HPS za Bosnu poziva zastav­ nike Pučke stranke Hrvate i Slavonce, da i nadalje kao i dosada uznastoje, da se agrarno pitanje riješi u korist ježaka. Zemlja neka bude prema programu HPS dotično Seljačke demokracije Bo­ žja i težakova. Težak neka ne plaća nikakve odštete za dobivenu zenit«. Kmetska zemlja neka pripadne težaku bez ikakve odštete dosadanjim vlasnicima, jer ju je težak dosada svojim hakom već stOiput pre­ platio. Ako ima <!) koja porodica, koja bi radi toga pala na prosjački štap, ne će se Seljačke Demokracije u Bo­ sni protiviti, da joj država dade kak­ vu (!) pripomoć, ali (to samo u najrjeđim slučajevima. B e g 1 u c i i slično. Glede begluka i sličnih zemljišnih uređenja, tražimo, da se ta zemljišta dadu u vlasništvo onima, koji su ili obrađivali. Zemljišta koja su iznad naj­ veće izmjere, imadu se u potebi razdi­ jeliti među potrebne težake. Odšteta, koju neka zato isplati država iz pore­ za za ratnu dobit a ne težak, no smi­ je biti veća, nego da se omo­ gući d o ti č n o j porodici prvi početak privrednog života, kako su to zaključile bratske seljačke đemokacije na svom saboru u Zagrebu. Veliki posjedi. Težacima, koji nemalu dosta zemlje tražimo, da država podijeli suvišnu zem­ lju od velikih posjeda i državne zemlje, dotično, da se na te zemlje naši Dudi iz siromašnih i prenapučenih krajeva ne sele. Potjerani kmetovi. Tražimo, da se"kmetovi, koji su od g. 1878. potjerani, skojegbilornz1 o g a sa svog zemljišta opet povrate na to’ zemljište, ako međutim nijesu «lekl! drugo. Begovske zgrade. Tražuno. da se zgrade na begovskim zemljištima ustupe besplatno kao vlasništvo sela u opće korisne svrhe. Zemlje za vrijeme rata pro­ dane. Tražimo, da se povrate zemlje, koje su težaci pod pritiskom nužde za vrije­ me rata prodali uz povrat novca i to onog kvantuma, za koju su lje prodali. Hajduci i banditi - pljft i p^lji. Otimačine u bjelinskom kotara. Organizovana razbojnička banda od 14. pravoslavnih seljaka u Bogutovoni Se­ lu kot. Bjelina navalila je u noći 20. ja­ nuara tg. na konak Ibrahlmage Hadžića u istom selu te što uništila, što огIjačkala Ibrahlmaga je ošiećfii za ko jih 30.000 K, Harambaša spomenute razbojničke bande »dobrovoljac« Aleksa Martjanović iz spomenutog sela za cijelo je vrijeme razbijanja i otimanja išao sa revolverom u ruci psujući sve što je »iursko«. — »Zar ovdje smi­ je biti »Turčina« i »turskog« imanja? Ovo se sve mora uništiti i popaliti!« 1 ostvarenje njegovih zlo­ činačkih snova provela je njegova raz­ bojnička družba, koja se sastojašc, ra­ zumije se. od samih »dobrovoljaca«. Premda su tom zgodom oružnici spo­ menute lupeže pohvatali i predah nad­ ležnoj oblasti u Bjelini, ta ih je oblast, bez išta daljnjeg opet pustila da mogu svoj zločinački posao nastaviti. Istome su Hadžiću oteti svi njegovi beghičk: posjedi i njegove vlastite šu­ me, koje danas krče i upropašćuja ti isti razbojnici, dok poreze mora da na­ miruje sam Hadžić, pa makar njegova nejačad bez kore hljeba, koju im »slo­ boda« ote, i od gladi skapali. Sve pri­ jave i sve molbe za zaštitu života i imetka, koje je spomenuti Hadžić u toj stvari upravio kot. uredu u Bjelini ostaše bez uspjeha. Ista je sudbina stigla i one prijave Spomenutog Ibrahimage Hadžića koje je bjelmskim oblastima podnio z.bog pljačkanja njegova dobra u Bukovici. Želi li vlada pokazati, da joj nije u programu ubijanje i robljenje muslima­ na, neka učini jednom kraj ovim haj­ dučkim razbojstvima, neka ih liši »lo­ bode, koja im nikojim zakonom no pri­ pada. Po našem miljenju pako hajdu­ ka će i razbojnika po gradskim ulica­ ma i seoskim drumovima nestati Is­ tom onda, kada nestane nlihoVih orta­ ka i prijatelja po kancelarijama držav­ nih oblasti. �ПРАВДА" — .PRAVDA. Bpoj 128 — Broj Hajduci u Tarčinu. Dne 6. fehruara t. g. išao je mualim Džanić Iz Pazariia kući i nedaleko sela stigoše ga Stevan i Nikola Vitor iz Korče i na riječi Nikolinc, da udari „Tarčina" obadvojica su hajduka sa gvozdenim štapovima počeli rečenoga mualima tući po glavi i cijelom tijelu. Nesret­ nik vidjevši zvjersku nakanu rečenih hajduka počeo je bježati, a ovi su ga do u samo selo sa kamenjem i bati­ nama dotjerali. Šta li će na to kotar­ ska oblast ? Hajdučke žrtve u Rulju. Kmeti Bećira Memića Iz Pljevalja više su mu puta došli i Bećira pozivali, da im dođe u Kulašin, pa bi mogao hak natovariti. Na njihovo nagovaranje Bećir se sa svojim sinom uputio svojim kmetovima koji ga kao i obično primiše. Nakon što je u Kolašinu dva dana probavio, treći mu dan 6. febru- ara t g. kmetovi natovariše na jed­ : nog konja nešto žita i on krene sa svojim sinom i sa tovaron^ kući. Od­ maknuvši cd kuće neko po kilometra isti su ga kmeti u putu (u Rulju kod mlina) dočekali, te i njega i sina mu ubili. Došavši konj sam db oružnika ovi su navodno odmah otišli na mjesto razbojstva, ali nijesu našli tu nikoga osim mrtvih tijela nevinih žrtava. Je­ su li nadležne vlasti poduzele istragu, jesu li razbojnici već zatvoreni to ne znamo. Napominjemo samo, da je i ovo jedan slučaj gdje mora vlast pokazati, da li se slovo zakona pro­ ј teže i na hrišćanskog seljaka, ili bi i I ovo imala biti jedna epizoda iz siste­ | matskog uništavanja muslimana u našem kraljevstvu. — Iza rahmetli i Bećira, kojemu su još četiri sina u u ratu pala, ostaje sada 18 nejake, 1 neopskrbljene siročadi. Poslanica bana Laginje. Nastupio sam bansku čast, koju je već pred vjjekovima obnašao jedan lsstranin po imenu Šimun Bratulić. Po­ zdravljam Vas ovom prilikom i jav­ ljam Vam svoje misli vodilje u ovoj teškoj službi, ali ujedno najvišoj časti, kotu mi je iskazao vladar i narod. Ja želim, da u našoj zemlji bude slobode i napretka. Sloboda ima samo jedan zakon: Čini drugome što bi ti želio da drugi čine tebi, a ne čini drugome, što ne bi rado da drugi čine tebi. . To je vrhovni zakon društvenoga poretka i mira, bez koga ne ima napretka. Ja du nastojati, da osobna sloboda poje­ dinaca, javna štampa, sloboda zbora i udruživanja bez teške nužde ne budu nikako sapete, ali ljuto bi se prevarili oni, koji bi moje dobre nakane zloupotrebfli. Područje moga djelovanja omcđašeno je na samo jedan dio zajed­ ničke domovine. Na njemu se križaju dva imena, dva vjerozakona, donekle dosada i dvojaka prosvjeta. Kako će­ mo mi urediti zajedničku nam domo­ vinu, to je stvar buduće ustavotvorne sloupštine ili konstituante. Moja je že­ lja i tvrda volja, da se pripravimo za ovaj veliki posao razumno i dostojno. Ne smije biti pitanja, tko će nad kim da gospoduje, već treba da se pleme­ nito natječemo i Hrvati i Srbi, kako bismo bili dobru bratu bolji brat. Ko­ liko budem mogao, ja ću štititi siročad i one nemoćnike, koji su bez svoje krivnje, a osobito u teškim godinama rata i poslije njega nastradali. Za javne namještenike ne ću pitati, koijo ti je stranke, već*ću nastojati da budem istinito upućen, kako koji služi kralju i narodu i kako vrši zakone. Po­ brinuti ću se da narod dobije prilike, da bi pred nepristrane nadziratelje jav­ ne uprave mogao da slobodno iznese svoje pritužbe, i gdje se dokaže, da se javni namještenik ogriješio o zakone ili o muku narodnu, tau će bez milosti no­ siti posljedice svoga postupanja. Ali s drage strane ni oni, koji bi mi iznosili pritužbe posve iz lake ruke i neistinite, ne bi dobro prošli. Nastojati ću da se popTavi način su­ dovanja u našoj zemlji na kraće, na usmenice, bez dugoga pisanja, da se narod ne uvaljuje u dugotrajne parnice i u teš­ ke troškove, koji često kuću iskopaju. Naše novčarstvo це može da bude već sada konačno uređeno. Obzirom na mnoge sumnjive markice, osobito na liiIjadarkama bivše austro-ugarske ban­ ke, moram vam preporučiti, da ih do ustanovljenog roka svakako izmijenite, ođnosno na pregled izručite, uz potvr­ du nadležnim vlastima. Izmjena je po­ trebna čim prije, da se konačno može stati na put unašanju i uvažanju krun­ skih novčanica iz tuđeg područja, pak još k tome krivotvorenih. Kriomčarenje i krivotvorenje novčanica uopće i napose markica na njima, biti će teško kažnjeno. Branimo i u tom pogledu glanice vaše domovine. Konačnu čc vri­ jednost našeg novca i njegov on/er prema tuđem rtoveti odrediti zakonom Narodno Predstavništvo. Ta će vrijed­ nost b'ti tim veća, čim veća bude vrivrijee ost produkcije rada čitavoga na­ šega naroda i svili njegovih slojeva. Moje v nastojartje ići za tim, da ta misao lađe dostojnog izraza u zakonu pri ko-mčiiom uređivanju novčanog pi­ tanja Nikoga neka ne muči što je na novim privremenim novčanicama pisa­ na vrp-dnost i u dinarima i u krunama. I Koji ste do sada s njom poslovali i od j sada prema onome, koliko vam kruna I piše novi novac, do nove jedinstvene novčanice. Gledati ću da se općinski (zbori po gradovima i selima obave tekom nastajućeg ožujka, a kasnije će biti nužno, da se čim prije ustanove i prošire uredbe o izborima za općine zakonom prema demokratskom duhu vremena. Izbori treba da se obave tako brzo, jer je potrebno, da koliko prije moguće dođete do vlasti u svojim op­ ćinama te uzmognete sami odlučivati u njima svojom voljom. I I I : Ja sam sin seljačke puke te takove, gdje zemlja nije dala svega žitka, već se moralo i posebice što god prlraditi. Mislim dakle da ću pravo razumjeti seUaka i radnika. Ali oni mene treba pra­ vo da razume. Seljak ne može da živi bez pluga i motike, radnik ne bez kru­ ha. Treba dakle, da se dobrobit jednih i drugih uskladi. Seljaci i radnici kao i svi drugi staleži ljuto bi se prevarili, kad bi slijed® nauku, da što manje radiš, to veću plaću treba da dobivaš, jer bi tom naukom‘napokon svi nastra­ dali i seljaci i radnici. Kao poglavar ove zemlje, ja ću nastojati, da se i zadnji među Vami osvjedoći, kako i naš narod i <naša država prema inozemstvu, mora da je jedno i da u njoj i Hrvati i Srbi i Slovenci na terasu potpune ravnopravnosti dobi­ ju tvrde uvjete potpuno slobodnog raz­ vitka. Obećivanjima tudiiiaca, koji su kroz pune vijekove svoje gospodstvo tražili u'međusobnoj-neslozi nas Jugoslavena, ne nasjedajte. Naša je nova dr­ žava i dosta prostrana i dosta jaka, da bude sama svoja. Ona, davajući slobo­ du i blagostanje svojim sinovima, neće više imati da daje tuđim gospodarima blago Božje, što ga je na njoj. Presre­ tan sam. što Vam, postavljen povjere­ njem Njegova Kraljevskoga Visočanstav Regenta .Aleksandra, pod moje stare dane na časnu stolicu hrvatskoga bana, mogu s nje upraviti svoje misli i i svoj pozdrav. Oko Jadrana. Wllsonov odgovor. Tekst odgovora predsjednika Wilsona od 25. februara na memorandum Francuske i Engleske od 17. februara glasi: Predsjednik je pažljivo i brižlji­ vo proštudirao zajednički odgovor pre­ mijera Francuske i Engleske od 17. fe­ bruara, te on ne misli kritikovati držarfje vlada Francuske i Engleske u riješenju jadranskog pitanja, ali on na­ lazi da narodi imaju pravo, da politički slobodno sami sobom raspolažu. Ako se bude upravljalo po ovome principu, održanje je mira osigurano za navijek i krairtji cilj sadašnjeg konflikta bio bi postignut. Pravda i pavo raspolaganja samo sobom bi zamijenili politička zavojevanja i ugnjetavanja. Ako se bude ukinuo ovaj princip ne će više hiti sigurnosti za narod, koji iskreno prilaz) nevojnićkoi; politici. Cilj rata, bar kako je to američka vlada shvatila, bio je u tome, da oslobodi Evropu neizvjesno­ sti, koja je nad njom lebdila kroz generacije zbog stalne prijetnje vlada najsilnijih država na kontinentu, da će pribjeći — oružanoj sili. Predsjednik smatra za vrlo važno, Страиа 3. ne bude utvrđen na osnovi kakve kom­ penzacije, koja bi vrijeđala interese sunarodnika neke treće države. Ovo bi, u čemu se slažu prvi ministri Francus­ ke i Engleske, ostvarilo idealno riješe­ nje spornog pitanja, jer osjećaju da će biti najteže postići između zaintereso­ vanih sila jedan dobrovoljni sporazum, kada obe strane poglavito zaintereso­ vane, drže, da su savezničke i pridru­ žene sile obavezne, da ih podržavaju u jednom osobnom riješeniju. Prvi mi­ nistri Francuske i Velike Britanije po­ zivaju dakle složno i srdačno predsjed­ nika Wilsona, da uzme učešća s nji­ ma u izradi jednog izričnog predloga, da talijanska i (jugoslavenska vlada stu­ pe u pregovore za postizanje uzajam­ nog sporazuma na bazi povlače­ nja svih dosadašnjih prediog a. Ako pak ovaj pokušaj propadne, prvi ministri Francuske i Britanije slo­ žni su u vjerovanju, da Sjedinjene Dr­ žave. Velika Britanija i Francuska tre­ ba još jednom zajednički da prouče pitanje kako bi uspjele naći konkretne predloge. Prvi ministri Francuske i Ve­ like Britanije žele osim toga iskazati koliko odobravaju interesovanje ame­ ričke vlade za sudbinu albans­ Predsjednik Wilson ne će činiti ni­ kog naroda i uvjeravaju Wilsona, kakve zamjerke riješenju u granicama da i sami potpuno dijele njegovo po­ između Italije i Jugo^iia-vije u oblasti štovanje principa. ko;i on ispovijeda o Rijeke, ako budu na to pristale i Italija tome pitanju oni bi ga ponova po po­ i Jugoslavija i to pod pogodbom, da to trebi podsjetili na ono što su kalali o riješenje ne bude zasnovano na kom­ teme predmetu u svome memorandu­ penzacijama na drugoj strani, a na šte­ mu od 17. februara i dodali bi da su tu građana treće države. Predsjednik uvjereni, da bi novo proučavanje al­ je voljan da usvoji prijateljski spora­ banskog pitanja dovelo do riješenja, zum ove vrste između Jugoslavije i svojstvenog, da zadovolji želje alban­ Italije, jer su samo te dvije zemlje i skog naroda jednom-potpuno azainteresovane u tome pitanju. Prema utonomnom vladom, imajući ne­ tome rezultati direktnih pregovora iz­ prestano u vidu životne imcrese svih među dviju zainteresovanih sila imali ostalih zainteresova i li strana kao is­ bi da ostanu u granicama principa slo­ tovremeno i potreba, tla se Jugoslaviji bodnog raspolaganja. Ako bi se te dvi­ osigura izlaz na Jadransko Mire a ob­ je stranke u tome pitanju ne mogu da lasti Skadra. Oni su raspoloženja, da slože, trebale bi da su voljne primiti utiču na zainteresovane vlade i da svo­ odluku vlada Enjjteske, Francuske i je aspiracije dovedu u sklad sa američ­ Sjedinjenih Država. Vlade Francuske i kim gledištem. Engleske, izgleda da misle, da se plašPrvi ministri Francuske i Velike Bri­ nja predsjednika Wilsona zbog posljed­ tanije treba još da odgovore na prim­ i njih predloga. koji spremaju put anek­ jedbe predsjednika Wilsona o-karakte­ sije varoši Rijeke sastoji u tome, da ru i primjeni londonskog ugovora. Što su garancije društva naroda bez ikak­ se tiče toga ugovora oni se osjećaju ve vrijednosti i da talijanska vlada ne­ prinuđeni insistirati na činjeniici da se I ma namjere, da poštuje ugovor koji njegov tajni karakter, o čemu je uči­ I je sama potpisala. Ovo je mišljenje nenjena -primjedba, duguje strategijskim tačno i nije ni na čemu zasnovano, a zahtjevima. Suština je svakog uspjeha protivno lje predsjednikovom gledištu. u ratnom vremenu spriječiti neprijate­ ■ Za predsjednika je ideja, da se Rijeka lja. da sazna za ma kakav važan plan, veže sa Italijom uskim pojasom duž pa bio on vojničkog ili političkog ka­ mora, potpuno neostvarljiva. Kao što raktera. a ugovor što ga je Italija sklo­ je on to već primijetio, to bi dovelo do pila kad je ušla u rat nije bio takve pri­ osobitih komplikacija u pitanjima cari­ rode. da bi za vrijeme neprijateljstva ne. nadzora obalske straže i drugih s mogao biti objavljen, a da se ne nane­ time skopčanih pitanja. se šteta savezničkoj stvari. Što se tiče njihove izjave, prema kojoj bi london­ Popuštanje Evrope. ski ugovor imao stupiti u silu i snagu Tekst memoranduma, koji su Lloyd j za slučaj nemogućnosti, da se na lijep George i Millerand uputili predsjedniku način postigne sporazum između Italije Wilsomi glasi: »Predsjednici ministar­ i Jugoslavije, prvi ministri Francuske stva Francuske i Britanije imaju čast i Velike Britanije goje uvjerenje, koliko ‘potvrditi prijem saopštenja, koje su da­ se to njih tiče, da nemaju potrebe da nas dobili od predsednika Sjedinjenih ma što doda'u već danim objašnjenji­ Država kao odgovor na njihov memo­ ma .u njihovom memorandumu od 17. randum od 17. februara. Njima je stalo februara. Talijanska vlada je sa najve­ da iskažu koliko cijene način, na koji ćom lojahiošću i prilježnošću kooperi­ predsjednik WJ(son tim svojim saoprala sa vladama Francuske i Engleske, šten’em odaje priznanje držanju fran­ da aranžmane londonskog ugovora za­ cuske i engleske vlade glede uređenja mijene jednim rješenjem, koje bi -u isti jadranskog pitanja. Predsjednici minis­ mah zadovoljavalo Italiju i Jugoslavi­ tarstva Francuske i Engleske sretni su ja. Jedan takav sporazum zamijenio bi ponoviti još jedanput uvjerenje, koje su i poništio londonski ugovor sa pristan­ dali u memorandumu od 23. januara, da kom same Italije. Sve savezničke -vla­ nikada nisu imali namjeru definitivno de očekuju od-sveg srca, da se jedan regulisati pokrenuta pitanja bez pret­ takav sporazum najzad ostvari i one hodnog upoznavanja gledišta američke također znaju da i predsjednik Wtlso-n vlade. Dopunska objašnjenja o tim gle­ dijeli potpuno tu njihovu nadu. Ali one dištima sadržana su u noti, kotom je dat ne mogu prikriti činjenicu, đa bi lon­ odgovor i predstavljaju za vlade Fran­ donski ugovor — ako se ne bi mogao cuske i Engleske jedno pitanje od in­ dobiti nikakav -dobrovoljni aranžman teresa i značaja utoliko većih, što vla­ takove prirode - postao u koliko se da Sjedinjenih Država ne želi nikako užih tiče, jedina alternativa od vrijedno­ prestati interesovati se s tim pitanjem sti, jer su oni stavili na njemu 1915. go­ mira. dine svoje potpise. Potpuna odsutnost anieri kog pred­ Kao zaključak prvi ministri Francus­ stavnika stvarala je u praksi gotovo ke i Velike Britanije žele privući paž­ nesavladivu smetnju uspješnim prego­ nju predsjednika Wilsona na Jcrajnšu varanjima i usvajanjima od zaintere­ važnost i hitnost, da se da jedno brzo sovanih strana jednog pravičnog riješeriješenje jadranskom sukobu, koji da­ nja saglasnog kako principima konfe­ nas ozbiljno ugrožava mir i zadržava j rencije mira, tako i legitimnim — iako , rekonstrukciju južne i istočne Evrope. protivnim — aspiracijama Italijana i Ju- i goslavena. Oni notiraju kao činjenicu I od najvećeg značaja, da predsjednik Sjedinjenih Država izjavljuje svoju go­ i tovost. da rado prihvati svako riješcj nje, kojim bi Italija i Jugoslavija mogle i postići uzajaman sporazum u pitani-u I njihove zajedničke granice u oblasti j i Rijeke, samo da jedan tate r da iponovi mišljenje američke vlade, da uslovi mira treba da budu zasnovani na istim principima, zbog kojih je Amerika stupila u rat. Da bi ostao u du­ hu saradnje i iz iskrene želje za uza­ jamnim '.razumijevanjem predsjednik razgleda razne argumente, koje su pre­ mijeri Francuske i Engleske razvili u svome memorandumu od 17. februara. On misli da premijeri Francuske i En­ gleske ne će hrdavo shvatiti motive, kojima je rukovođen, pokušavajući da precizira zaključak njihovog ekspozea. Predsjednik primjećuje da je napuštanje predloga slobodne države Rijeke za­ snovano na zamjerkama, koje su uzeli Talijani i Jugoslaveni. Izgleda logički, da je potreban zajednički pristanak obiju zemalja, da bi se primio predlog, koji bi zamijenio prvi. Pristanak Tali­ jana je dobiven, ali predsjednik ne vidi da su se Jugoslaveni pokazali voljni, da prime novi predlog. Hoće li se tra­ žiti od Jugoslavena, da usvoje prcđlog koji im pruža manje zadovoljenja iz razloga, što su oni stavili na riješenje, .kolje su podnijele vlade Engleske, Francuske i Amerike u svome decem­ barskom memorandumu. ‘ Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �кл -ma 4. vrana zemlje i koji je bez ikakovih drugih dohodaka, doćint drugi i ako s® bulje stojeći oni mogu dobiti. Je li to prav­ da, šta velite? Ko je predlagao najsi­ romašnije »sveštenike«? »Koji se raču­ naju najsiromašnijim?« »Na- temelju če­ j ga se ustanovljuje siromaštvo?« To bi I trebalo pročistiti i sa istinitim podatci­ | ma "ravedno urediti. Za sad ovoliko.. A. M. Osnutak Muslimanske banke d. d. u Stocu. Na 20. februara o. g. obdržala se je( ovdje konstituirajvća glavna skupštine dioničara Maslima ,ike banke, na kojoj je nakon usta­ novljenja uplate upisnog kapitala od Naš kalendar. Izišao je naš kalendar K 500 000 i uglavlienja pravila prešlo iz štampe davno već i otpremljen je se na izbor ravnateljstva i nadzornog dosad u mnoga mjesta, odakle su na­ odbora. ručeni, no moramo upozoriti, da se ušPrije izbora na početku skui "tine Ijed prometnih poteškoća teško i spo­ sjetio se je presjedatelj nenaknadivog ro otprema. Pošta ne prima nego po gubitka, koji je nestao smrću g. Мсћpet paketa dnevno, pa zbog toga još med ef Šarića bivšeg predsjednika nijesu kalendara dobili svi, koji su ga osnivačkog odbora banke, što su svi naručili. Koji odbori naše organizacije prisutni propatili sa „Rabmetullahijoš nijesu naručili kalendara, neka po­ alehji" I žure s narudžbom. Kalendaru je cije­ Izabralo je ravnateljstvo, u na 10 K i ne daje se nikakav popust koje su došla sledeća gg. Hasan ef. nikome. Šehić, posjednik; Sulejman Behmen, Na adresu ulema-medžlisa. Ministar­ posjednik; Mustafa Stranjak, posjed­ stvo vjera, podijelilo je doplatke i na­ nik i trgovac-, Ivan Drašković, ravna­ šem muslimanskom »sveštenstvu«. Ka­ telj zavoda; Muhamed Bukić, Član tt. ko, na koj( način i po kojem ključu, Bukić & Šarič, Jusuf Šemić, trgovac to je samo ministarstvu poznato. Je li i Muhamed Rizvanović, trgovac; a u bilo pristranosti u toj podjeli i to mu nadzorni odbor gg: Halil Šarič, je dobro poiznato. Ko je ministarstvu čian tt. Bukić & Šarič; Muhamed Šapredlagao najsiromašnije i»svešteiike« rić, posjednik; Hasan Redžič, trgovac; koji su potrebni državnoj pomoći, nije Derviš Mahnrutćehaić, posjednik i trmi poznato, ali mi je poznato da ta povac i Mustafa Mehmedbašić, trgovac. Na I. konstituirajućoj sjednici ra­ podjela nije pravedno vršena i potpora vnateljstva izabran je za predsjednika nije data mnogim koji su najsiromašni­ g. Hasan ef. Šehić,za podpredsjednika ji i najpotrebnJi državne pomoći. Je li n. pr., pravo, da ne dobije doplat­ g. Sulejman Belimen, a za ravnatelja g. Ivan Drašković. ka »sveštenik« koji nema 2—3 dunuma ve cijene zastavu svojih trgovačkih brodova, dolazi se do zaključka, da i Jugoslavija, ako hoće da živi, mora svom snagom podupirati razvoj svoj e trgovačke mornarice pod svojom zastavom. Mi pak to hoćemo odmah kod polaganja temelja! da upoznamo i na tom da sarađujemo makar u malom s početka, pa za to i iznosimo ovaj predmet na dnevni red. Iz islamskog svijeta. VViison zaštitnik Turske. Dopisnik on i sada oružani istup Engleza radi nemira u Misiru i djelomično povlače­ »Echo ce Pariš« javlja iz Washingtona, da predsjednik Wilson odlučno zahti­ nje engleskh četa u svoju svrhu isko­ jeva ingerenciju Amerike kod riješeristio i raspirio silno negodovanje proti bnitskh despota, gdje se još sa malim nja turskog pitanja. Wiison najoštrije obrojem zadržavahu u perzijskoj luci suduje francuske i engleske projekte, Englezi u gradu Rešt, te još u transkavkoje smatra imperijalistički m. kazkoj luci Krasnovodsk. To je Enver O Enver paši i Talat paši. Kada su spretno iskoristio, te sa svojim Tatari­ Mladoturci u mjesecu studenomu 1918. ma osvojio Baku i Engleze protjerao. god. izgubili : zadnju, nadu u pobjedu svoje politike i kada su se trupe i ba­ Sa turske granice kod Khagismana up­ terije antantinili vlasti približavale stamravio je Enver jedan proglas »tia sve bolskom tjesnacu, onoga su se časa, pravovjernike i dobročinitelje u zem­ prema vijestima koje je donio »Nieuve ljama padišaha« a pogotovu na one u Rotterdamsche Courant«, tadanji veliki Stambolu, u sjedištu Halife, da svoju vezir Talaat paša sa još 20 svojih par­ odlučnost i svoju energiju ne izgube i da tijskih drugova .ukrcaK na 2 njemačka njemu i njegovim drugovima povierotorpedna čamca i najvećom brzinwm ju. koji će i sada kao-i iza balkanskoga otplovili u Odesu. Odavle su kašnje svi rata, kada se činilo već sve izgublje­ prispjeli u Berlin, gdje ih se još i da­ nim, znati i htjeti da državu Halife spa­ nas veliki broj zadržaje. Enver paša su i od propasti očuvajn. nemogavši dugo mirovati u Njemačkoj, Najnovije vi'esti o Enverpaši pako zaputio se je kozačkim i tatarskim tru­ govore, da se na čelu jedne vojske od pama generala ĐeniKna i pomagao im 70.000 sada nalazi u Kurdistanu i bori čuvati nezavisnost Kavkaza. Kad je po­ proti tamošnjih engleskih vojnili odječela Đenikmova akcija na strani Save­ lenja; dok se po svoj prilici Talaat pa­ za, Enver paša ide u muslimansku slo­ ša još uvijek nalazi, u Berlinu i uživa bodnu državu Dafhestan i u transkavazilno pravo u republici svojih njemač­ kazki Azerbejdžan, gd'e je pomogao kih drugova. sprječavati prodiranje Engleza, koji se Turcima je nezavisnost Male Azije i bijahu u Baku učvrstili. Od veljače do gospodstvo nad Stambolom očuvao sa­ početka travnja pr. godine nije se za mo "snažni nacionalni pokret Mustafa ni ništa čulo, ali od jedanput izbi on Kiemal paše i Enver paše, koji bezuv­ u armenskoj slobodnoj državi Erivan jetno stoje u užoj akcioncj svezi, dok na čelu jakih tatarskih četa. Svojom je potpuno neispravno mišljenje, da su poznatom i nenadvladivom energijom, svojom velikom spretnošču u ;skoriš- ■ im to učnili »njihovi francuski prija­ telji«. Cć. ćavanju svake povoljne prilike, to je ne mnoga osiguravajuća društva osi­ guravaju brodove za slučaj nezgode i propasti broda uz jeftine premije kao i prevoz robe na moru prema njezinoj vrijednosti, osim što se i sami brodovi osiguraju sa čamcima i pojasevima od i. pluta za putnike i posadu, sa štrcalj­ Š-in. U članku »Iskoristimo ovo«, u kama, zdravstvenim materijalom, op­ ItM. broju našega lista, obećasmo na­ remom preb.vališta za putnike i t. d. pisati posebno i detaljnije o predmetu, : Ima slučajeva, gdje se kod osigurava­ kako bi naš udruženi kapital preko nov- -1 jućih društava ugovori i protuosiguraćanili zavoda morao ne samo obično ■ nje, a to je. da se jedan dio premije potpomagati naše manje trgovce i obrt- i povraća prama pogodbi za nepretrpnike, nego i što prije kupiti makar po Ijene štete. Osigur. društva ovo mogu jedan parobrod za poriječje Dunava i da čine s razloga, što se utvrđuje, da Sredozemno more. gubitak brodova od slučajeva nesreće iznosi tek oko 2% godišnje, a u novije Da^as to obećanje iskupljujemo ovim člancima u kojima će biti govora, ; doba je sve manji, što se za debelo osim kraćeg općenitog pristupa, u gla- ; more izgrađuju brodovi veći ii jače kon­ strukcije. vnome: o izgradnji brodova, o tovaru Nakon otkrića Amerike a osobito od broda, vodenim putevima, vezama sa 17. stoljeća ovamo razvilo se brodar­ raznim zemljama, o pomorskoj trgovi­ ni i prometu, o nabavi (kupnji) i pro- . stvo zamjerao brzo, do sadašnjeg sta­ nja. Ovome u prvom redu doprinosi ve­ daji brodskih tovara te o vlasništvu brodova, o pomorskim društvima i dr- I lika jeftinoća vodenog puta, koji na pr­ zavirim subvencijama. I to što kraće, I vi pogledi stoji u nevjerojatnom omje­ štedeći prostor lista, u koliko ta krat- i ru sa drugim. Na primjer: ako se jedna težina vozi za 15 kruna na staroj cesti koća bude dopuštala popularisanje o100 km, na novoj 400 km, na željeznici vog novog predmeta kod nas. Na 2.500 godina prije Isa pe’gambe- i 1.500 ili po najnovijim tarifama 4.500 km, ta ista težina vozi se "za istu svotu ra (a. s.) poznato je brodarstvo u Ena brodu 25.000 km daljine. Tako su gintu, na Gizi i Sakari, a u Indiji i u na primper veći prevoziti troškovi za Kini poznato je bilo još i od prije. Na­ rodi su se služili njim u veliko, naro- | brašno iz Zagreba u Banjaluku nego li iz Zagreba u Braziliju! ćito riječnim i obalnim, prebacujući na S druge strane je razvoju brodars va njemu svoje potrebe iz jednog mjesta I mnogo doprinijelo natjecanje razrih u drugo i braneći se od nasrtaja ne­ država, naročito evropskih, za stjeca­ prijateljskih, a izgradunići ga od splanjem prekomorskih posjeda, privlače­ vova preko čamaca do jedrer/ača i njem sirovina u svoju zemlju i drugih galija i u novije doba do brodova i pa­ robroda velike jačine. Važnost njegovu 1 potreba. Ti su posjedi . relazT to >m stoljeća iz ruku u ruke, dok se u no­ počivali su i iskorišćavali skoro svi na­ vije doba ponajvećma ne sastadoše u rodi na zemlji, a danas reko bi nema rukama Engleske. Tako vidimo kako kutića u svijetu, gdje brodice i brodo­ Engleska goni Francuze iz Indije i sa vi ne sijeku valove. I to ne samo da sueskog kanala, vidi svoju jakost i bu­ plove u vodama svoje zemlje i države, dućnost na kanadskoj »gomili snijega« nego spaja u i daleke prekomorske dr­ (ćumur -željezo) i na australskim pašžave u trgovini i prometu, vežu konti­ । ujacima, nasadi čaja na Cejlonu nose nente zemaljske. Neodvisno od vjetra i struja izabire I joj 35-40% dohodim na uloženu glav­ nicu, a sitne milione plantaže pamuka parobredarstvo najkraće putevc mor­ ske i osigurava redoviti i brzi promet I u Egiptu, šećerne trstike u Indiji i t. d. medu dijelovima svijeta, pomaže u ve­ I A svemu tome dao je povoda slučaj liko međusobnim odnosima država u j godine 1593., kad je Engleska ekspedluarodno-gospodarskom i trgovačko-po- j ciia kod Azora zarobđa leđan portugallitičkom pogledu, rasprostire uvoz i iz­ | ski brod i na njemu 36 topova, 700 movoz zemalja i na novo ga zavodi, a od i maka (u ono đoha robova) i 1.600 tona velikog je značenja i na unutarnjim te­ ■ (manje mjere) robe, a to: mirodija, svi­ le, zlatnog praška, bisera, slonove kokućim vođama (rijekama). U tu svrhu, i za olakšanje brodarćtija, sklapaju po­ I sti i t. d. što je Engleze oduševilo i po­ vuklo u daleki bogati svijet, na otvojedine države između se posebne pri■ateliske. trgovačke, konzularne i t. d. i rene vođene nutevc za koje su izvraugovore s jedne strane, a s druge stra- , i1' ' kao i druzi narodi Evrope sve I već 1 omariou. Uz nvh u zadnje đoha •) Na ovu seriju članaka obraćamo I idti • rikanske države i aziski Janan. 1 U d se uoči, koVko pojedine drža­ osobitu pažnju gg. čitatelja. Ur. Gospodarstvo Samo dsa broda.*) -ogovemd urednik: M. Sadćvka Hpoj 128 Вгоу , П^АВДА* — .PRAVDA* I I | i । Domate vijesti ’l| Izašao je iz štampe Cijena K 10. | I Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. I UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Razašilje po najnižim dnevnim Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ . cijenama u kacama (bačvama) i teškim 50-60 kilograma MARKO sandra br. 2. SiMTmičH i Via ićkog i j Kot.-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko, ј Broj 20/1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga i svješteulka koji će u gradu Gacku obai vljati službu Imama, vjeroučitelja, I. j rmialima i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.800 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Motielji neka pošalju molbe na potpisano povjcreirstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjedočbe ј o svršenim naukama kao i liječničku ; s vjedočbu. i i I i j ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 000000000^000 Jedina Muslimanska fotografski radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 Gacko. 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. Harahasannvlć Itadif i Oglašujte u ,,Pravdi“. S4,’ л-чрг«! «) <’’j»si '15 ''bi 'З-тЧ' a čeva i t, d. (zvjeradi) lisica, kuns uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža Oskar FrohHch, Karlovac, (Hrvatska). firzojavi: FELARIA. Vlisnlk: Centrabd Odbor »3. M. 0.« 188 Telefon 55 fosttmnrlia D. & A. Kalo* Sirnieve � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1ed9ee21e8ae14ffa32900467803ce3a.pdf e5819cf62520ceb25ce3654afed16b74 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. — — -____ № vfff ИВ amg 11 W Шг jgBn aV аНјј JI Н &№ јдПиШ Mm —- ———POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. SS* № jelu м& јиаН Izlazi subotom, utorkom Ш Жд здД|У HM ЖЗУ mv »9 ЈЖГ £* Uređ“iB ^аћсЈопГ odbor. Pretplata godišnje 80 kru- № sA. na, na pola godine 40 kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗДМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ДД -ЖЧЛ. ЈиИк Broj 24 (129) ДД ’& JrnL 4£ВВк Vr " лвИИИ^^ Зш fin Sarajevo, četvrtak 4. marta 1920. (13. džumadil-ahira 1338.) Rezultat vakufskih izbora. Nakon trinaest mjeseci natezanja 1 raznih smicalica konačno smo dobili novi vakufski sabor i izbornu hodžinsku kuriju. Dobismo dakle dva foruma, koji će da izreknu sud o dosadanjoj stagnaciji u našoj vjersko-prosvjetnoj au­ tonomnoj upravi i da zavedu novi pravac, da unesu novi duh u ovu kulu naše, islamske, prosvjete i kulturnog napretka. Mi ne ćemo duljiti iznoseći važnost uloge, koja je namijenjena ovim predstavništvima islamskog dijela našeg naroda. 0 tom je svak na čisto, da je sa radom i držanjem ovih tijela usko skopčana naša ekslsteucija kao muslimana; svak je na čisto i o tom, da je članovima ovih tijela naprćena jedna vrlo teška, vrlo odgovorna i vrlo delikatna uloga. I koliku god oni donijeli sposobnost, koliku god budu poka­ zali spremu 1 okretnost, njihov uspjeh nije u njihovim rukama. On leži u Božjem tevfiku 1 — narodnoj potpori. Da, izdašnoj narodnoj potpori; od važnoj njegovoj odluci, da zabaci staru naviku i smjelo krene naprijed. Onako 1 onoliko, kako i koliko zahtijevaju prilike, u kojima se danas nalazimo. To je glavni uslov, da se u našoj auto­ nomnoj upravi izađe iz ćorsokaka, u koji je zapala krivnjom dosadanjeg vod­ stva i mrtvilom naše zajednice. Ml smo na raspuću. Ovarišemo II pravim putem i prgrllmo U pravac na­ ših prosvijetljenih umova, možda ćemo i osigurati svoju budućnost Oklizne li se vodstvo ili se ogluši narod njegovu glasu, onda smo pred ponorom. Mi se pouzdajemo i u novo vodstvo i u svijest našeg svijeta pa sa sigurnošću očekujemo, da će rad novih naših tijela uvoditi dobrim uspjehom. U tom po­ uzdanju pozdravljamo i narod i njegove predstavnike; u tom pouzdanju oče­ kujemo novu eru našeg kulturnog pridizanja i zazivljući pomoć Najmoćni­ jega, želimo, da nova predstavništva krenu putem, koji će biti dalek kako od neumjesnog laskanja, tako i još dalji od tog. da Ignoriše narodne osjećaje i njegovu suverenu volju. Bože, s bahtom i napretkom 1 Kao što je poznato, članove sabora i izborne kurije biraju t zv. okružni^, izborni odbori, koji se sastoje Iz po dva delegata svih kotarskih v. m. povje­ renstva u zemlji. Ovi su se odbori sastali 25. februara, a skrutinij glasovnlca obavio je v. m. salj. odbor u sjednicama od 2. i 3. marta i proglasio ovaj reznitat: Mahmudbeg Hrasnica, sud. savjetnik iz VAKUFSKI SABOR. Travnika (11 glasova) i Mahmud ef. Banjaluka: Glasalo 16, a birani su za članove: Ahmed cf. Šerić, tajnik I Babtijarević, šeriat. sudija iz Travnika Jugosl. Musi. Organizacije (15 glaso­ I (10 glasova). Zamjenici: H. Hasanaga Catić, Salih ef. Gasal, Abdul va); Mustafa beg Kapetanović, sudski Aziz ef. Tafro i Murat ef. Nuhefendić. savjetnik (14 glasova); Abdul Fetah ef. Tuzla: Glasalo 20, a izabrani za Sadiković, šeriat. sudac (13 glasova) i Ahbeg Bišćević, gradski načelnik i član i članove: Haf. Osman ef. Vilović, gradski načelnik iz Tuzle (19), Ibrahim Centr. Odbora J. M. 0. (12 glasova). i ef. Cokić, gimn. profesor iz Tuzle Zamjenici: Omer beg Cerić, vele­ posjednik iz Bos. Dubicc; Hafiz Osman ; (17), Mustafa ef. Berbić, kadija iz Kladef. Cejvan, muallhn iz Prnjavora, Meh­ 1 uja (17) i Ibrahimaga H. Salihović, gra! donačelnik iz Bjeline (16). Zamjeni­ med ef. Lalić, gruntovničar' iz Tešnja ci: Haf. Mustafa ef. H. Melunedagić, i Osmanbeg Osmanbegović, veleposjed­ i Uzejrbeg Uzejrbegović, Hifzibeg Gjunik iz Dervente. ! mišić i Ali ef. Selmatiagić. Bihać: Glasalo 12, a birani su za IZBORNA KURIJA. članove: Hasao Miljković, svršeni pravnik i gradski načelnik u Velikoj Banjaluka: Članovi: Rasim ef. Kladuši (11 glasova); Ali Riza ef. Sa- j čohadžić, kadija iz Bos. Broda (17), diikovikj, šeriat sudac iz Sanskog Mo­ ] Omer ef. Suša, kadija iz Kotor Varoša sta (11 glasova); Fehim beg Kurbego- I (14), Derviš ef. M. Korkut, vjeroučitelj vić, sudija iz Bos. Petrovca (7 glaso­ i preparandije iz Dervente (13) i Mehmed va) i Osman ef. Beganović, kadija iz i А1п ef. Dukatar, vjeroučitelj real. gimKljuča (7 glasova). Zamjenici: Su- i nazije iz Banjaluke (10). Zamjenici: Ijaga Hadžić, trgovac iz Pećigrada; I H. Sulerman ef. Smailbegović, Haf. OBećiraga Hromalić, trgovac iz Sanskog I mer ef. Džin, H. Hasan ef. Vojić 1 Mosta; Redžep Selimović i Ja'stim Ali- ! Omer ef. Beglerbegović. begović. Bihać: Članovi: Ali Riza ef Sa­ Mostar: Glasalo 18, a birani su za diković, kadija iz Sanskog Mosta (10), članove: Serdarević Smail ef., šeRcdžeb ef. Selimović, imam iz Bihaća riatski sudija iz Ljubinja (18 glasova); (8). H. Hasan ef. Rizvić, imam iz OstrošJulsuf ef. Semić, trgovac iz Stoca (18 ca (7). Muhamed cf. Šehič, imam i muglasova); Hasan ef. Beširević, šeriat. allrm iz Bos. Petrovca (6). Zamjenisudija iz Trebimia (17 glasova) i Hatniđ c i: H. H. Abdulah ef. Sofić, Ali ef. AKurtović iz Gacka. Zamjenici: Juđžemović, Ibrahim ef. Lepirica i Selim suf ef. Tančica iz Ljubuškog. Sulejman ef. Mahmutović. ef. Stnailbegović, Mustafa ef. Sefić iz Mostar: Članovi: Muhamed ef. Mostara i Ali ef. Muftić iz Nevesinja. Dizdar, direktor šeriat. sud. škole (15), Sarajevo: Glasalo 10, a birani su za Haf. Alnned ef. Kasumović, muderis iz članove: Sakib ef. Korkut, glavni Konjica (14), Kasim ef. Sadiković, kadi­ urednik »Pravde« (10 glasova), Dr. ja iz Ljubuškog (13) i Ibrahim ef. GoMehmed Spalio, nar. poslanik (10 gla­ jačić, kadija iz Bileća (12). Zamjeni­ sova); Galib ef. Hafizović, šeriat. suci; Muhamed ef. Behlilović, Hasan cf. dija (10 glasova) i Muhamed ef. Ahić, Nametak, Omer ef. Durić i Ibrahim ef. opć. bilježnik iz Visokog (10 glasova). Fejić. Zamjenici: Mustajbeg Batotić, Ibrahim cL> Rezaković, Uzejraga NjitSarajevo: Članovi: Smail ef. Buk­ hović i H. Muhamed ef. Skaljić. vica, kadija iz Sarajeva (10), Haf. HaTravnik: Glasalo 17, a izabrani su za I mid ef. Muftić, muderis iz Foče (10), Haf. Ćazm ef. H. Mejlić, muderis iz Fojčlanove: Derviš ef. Omerović, su­ dija Iz Žepča (16 glasova), Salih ef. Udo- I niče (10) i Tahir ef. Pozderović, mualvičić, kadija iz Zenice (14 glasova); Hm iz Goražde (8). Zamjenici: Godina II. Osman ef. Valjevac, H. Haf. Asjm ef. Džafić, Mustafa ef. Kapetanović i Sa­ lih ef. Svrzo. Travnik: članovi: Sakib ef. Kor­ kut, glavni urednik »Pravde« i bivši upravitelj okr. medrese iz Sarajeva (16), Mahmud ef. Bahtijarević, kadija iz Travnika (15), Salih Safvet ef. Bašić, profesor šeriat. sudačke škole (14) i Abdulah ef. Moramjak, muderis iz Jaj­ ca (14). Zamjenici: Abdul-Aziz ef. Tafro, Abdulah ef. Hadžić, Abdulah ef. Serdarević i Ahmed ef. Buturović. Tuz.la: članovi: Haf. Ahmed ef. Muftić, muderis iz Gradačca (17), Der­ viš ef. M. Korkut, vjeroučitelj preparan­ dije iz Dervente (13), Ibrahim cf. Ha­ džić, kadija iz Brčkog (12) i Haf. Salih ef. H. Egtić, umirovljeni kadija iz Bre­ zova polja (12). Zamjenici: Zahn ef. Mummagić, Haki ef. Gjozić, Suleiman ef. Alispahić i Haf. Muinin ef. Hodžić. Proti otimačini. Zemljoposjednici svih hercegovačkih srezova na svojoj okružnoj skupštini, obdržavanoj dne 26. februara 1920. g. u prostorijama Karađozbegove mektebi ibtidaije u Mostaru, jednoglasno i jednodušno usvajaju slijedeću Rezoluciju: Nakon svestranog pretresania prili­ ka, u koje je zemKoposjednički stalež u Herceg-Bosnš besavjesnim intrigiranjem izvjesnih elemenata doveden, te nakon svestranog ispitivanja — prita­ jenih, izvještačenih i faktičnih — mo­ tiva, koji su doiakošnje gospodare situ­ acije u našem kraljevstvu rukovodili u stvaranju ovako ubitačnih i skroz nepodnosivih prilika za nas posjednike, smatramo punim gradans.kim i čovječanskim pravom svojim, da proti ne­ čuvenim bezakonjima koja se izvode nad nama dignemo glas svoj i u suprot svim intriganskim smicalica­ ma, kojima se, u formi takozvanih predhodnih i nadopunbenih odredaba, na onako nelegalan i skroz prostački način, tangira naša lična imovina, zahtijevamo od mjerodavniji faktora potpuno i bezodvlačno sistiranje gornjih odredaba kao i onih preventivnih mjera, kojima se na posve nezakonit način naši zem­ ljišni posjedi stavljaju pod sekvestar. Zahtijevamo ' da se sve dosadašnje agrarne odredbe, u koliko se one naših posjeda tiču, stave izvan svake snage, I. stoga, što su one donešene bez nas, 2. stoga, što su ustremljene proti nas i napokon 3. što se u njima apsolutno ne vodi nikakova računa o nama, ni o našim potrebama kao da u stvari i ne egzi­ stiramo. Napominjemo, da ovo stanovište ne­ ćemo napustiti sve dotle, dok mjero­ davni krugovi ne počnu potpuno rešpektovati našu ličnu imovinu i nama, kao faktičnim gospodarima zemalja, o kojima je riječ, ne odu ukazivati do­ ličnu pažnju, koja nam po svim prav­ nim principima i pripada. i ии И1гтт гдвsrcK^.-таиа « miii ■ Jedan prirodan fijasko. Da se jadna za zelen bot hvatim i j i on bi'se zelen osušio. Tako su nesret­ ne ruke bili i priređivači tako-zvane »muslimanske težačke skupštine« ov­ dje na 1. marta u Zimskoj bašči HotelEvrope. Ali nije ni čudo, što su hljosnuli na prvom skoku. Dovoljno je sa­ mo nabrojiti im imena, pa da odmah svakom pukne pred očima čije je ovo maslo bilo i šta se je pod ovom nji.hovom propalom akcijom krilo. Jedžudž haćimefendija Jakić, švercer, Hasandedić recte Varvarić, rijasetski ćato Mahinić i t r i j e z n muderis Salihbegović njih četvorica kao prezidijum, te veljbaba Alija Kurtović, repušlikanac Mehmed Metili, Šerifov aminaš Hadži Salihaga Kiičukalić i — zalutala ptičica Hajdar ef. čekro kao desno i lijevo kri­ lo. Dakle sve sami »težaci« ili bolje re­ j čeno sve same propale veličine, sve sami prirepci propalih »demokrata«, najljućih naših islamskih dušmana, koji I su ovo bili i smrlajsali, samo da i na smrtnom svom času makar malo pore­ mete redove iraše organizacije, koja, hvala Bogu, ipak kao klisura čvrsto stoji pored svih »demokratskih« maki­ nacija i svega njihova burgijama. Već po samom držanju sazivača ove tako-zvane skupštine od pedesetak lica, (među kojima nije bilo svega nego desetak—petnaest pravih težaka, koji su također varkom prizvani pod izli­ kom da ih pozivlje vodstvo naše orga­ nizacije, da pregovaraju nešto — o vakufima, odmah se u priređivača mogla prezreti prava tendencija. I koji ie na­ ime od njih na tom neznatnom sastan£ću šta gnjavio, gnjavio je kao pre­ plašen zec bojeći se sve. đa mu ko ne otkrije prave namjere njegove. Kulen Vakuf, 2. marta. kNajprije je njegovo Ma tor ode veliki Potpuno se slažemo sa rezolucijom, prezes haćim efendija Jakić tlagoi?.' koja je donošena na protestnoj skupštini. | lio svojim milozvučnim glasom podije­ održanoj radi zuluma, uperenih na mu- - liti riječ rijasetskom ćati Mahlniću. a slimane u Bileći i drugim mjestima. ovaj je uzeo gnjaviti nešto o vakufima, Mjesni odbor. o muaimima i njihovim potporama, što Maglaj, 25. februara. su im podijelili »demokrate«. Odjek. �Sirana 2 Страпа »неавдд* Onda je haćtmefendija podhello riječ -alutaloj ptičici Hajdaref čekri, a HajJar nastavio tnb'eti o nekakvoj decen­ tralizaciji vakufa i zapleo se kao pile u kučine tako, da ga mnogi nije mogao razumjeti, a najmanje ono nekoliko te­ žaka: ko kad se petlja. Za tim je veliki prezes podijelio ri­ ječ republikancu Metilju, koji je počeo da gnjavi u takom stilu, da ga nj deseti nije mogao da shvati, ja kamo li selja­ ci, koji su samo selame zdavah i u čudu se pitali, na što su zovnuti, po go­ tovo kad Metili uze citirati Stjepana Radića; kako je rekao, da će muslima­ ni izumrijeti, a kad bi to tako bilo, onda im ne bi ni trebala stranka. Poslije te gnjavaže uzeše priredivl čitati nekakvu rezoluciju, koju bajagi donose muslimani seljaci na nekakvoj skupštini. Ali pošto se ono nekoiko svjesnih težaka, koji su odmah prpzreli tendenciju sazivača neprestano opiralo. da njima ne treba nikakva posebna stranka, da oni već imaju svoju »Jugosl. Musi. Organizaciju« i pošto je na­ stala zaglušna buka, to se nije moglo razumjeti, ni kako je glasila ta bajagi donešena rezolucija. Za tim njegovo blagorode bacim efendija Jakić sobom jednostavno imenova nekakav odor. koji će džoja i dalje nešto petljati, no pošto su težaci ■neprestano prosvjedovali i galamili, a i priređivači se medu se nešto porječkaše, ne može se razabrati ni ko dođe u taj nametnuti odbor, samo se ipak dobro razumjelo, da haćim efendija u natureni odbor nije smio nikog od te­ žaka da naimenuje. A onda iza ovoga sazivači nazovi skupštine opet izađoše s jednom rezo­ lucijom. gdje se u svojoj nespretnosti tek sad sjećaju da pozdrave onog, ko­ ga su trebali, da se mnogo ranije sjete. A da im tragikomedija bude još žalosnija i još smješnija, ijajzanimljivije je bilo, kad ono nekoliko težaka na­ vala na haćim efendiju Jakića s povi­ cima: »U Fojnicu! U Fojncu! Baka čo- eka! Ti da se kvartaš u muške poslo­ ve! Vidi ti njega!« — a haćifli efendija, koliko ga noge nose kao džudže stru■ že iza stolova, samo da se živa glava rznese do na vrata. U taj tren ko iz rukavice upade ц salu urednik našeg lista, na što se nekakvo čoble pope na jedan sto i odmah poče da se dere: »Dolje Koikut!« Ali kad većina prisut­ nih a osobito težaci zagrmiše: »Živio Korkut! Zivila naša Jugosl. Musi. Or­ ganizacija«, i kad težaci Korkuta po­ nesoše preko sale, onom čohletu više ni traga ni glasa, a propali sazivači kao pokisli miši ostadoše uzdišući. i Jedan posmatrač. * Donosmo gornji izvještaj jednog pri­ jatelja iz provincije, jer je Cerber za­ ' branio pristup našem izvjestitelju, ] premda su pušteni izvjestitelj »Jugo­ slavije« i »izvjestitelj« Alija Kurtović ispred »Glasa Nairoda«. I to ima neko posebno značenje... Svakom općem zboru prispiju po­ zdravnu brzojavi. Međutim ove naše patriote ne objaviše tili pozdrava, pa ćemo mi iznijeti dva, koj su upravljeni na adresu malog predsjedatelja Jakića, za kojeg veli »Jugoslavija«, da je bio sveosve netaktičan« i da je prouzročio silnu galamu, jor prosto nije dao, da je­ dan govornik dođe do riječi. Ti »po­ zdravi . upravljeni našem uredništvu glase: Busovača, 29. februara. Na sutrašnju skupštinu dolazi neovla­ šten ispred nas tajnički kadija Mehmed Jakić. Mi se s njim ne slažemo. S va­ ma smo solidarni te nas ispred Busovače zastupajte. Potpisi slijede. Salihaga Javrić. Fojnica, 1. marta. Naš kadija Jakić ne zastupa nikakvih islamskih interesa ovoga kotara. Mi mu Otkazujemo svako povjerenje. Za islamsku kjraetliamr. Potpredsjednik: (nečitljivo). Za J. M. Organizaciju: Salihaglć. Iz islamskog svijeta. Dvorsha država Halifina.*) učiniti rezidencijom sveislamskog Halife i Visokog Mešihatg. U ovom bi slu­ čaju bezuvjetno turska vlada izišla u Susret željama svih muslimana i mo­ gla bi bez velike štete za Tursku Halifi ustupiti Jildiis-sagaj, kojega je sultan Hamid cijelim potrebnim komiortom snabdto. koji se nalaz izvan gradskoga centrama i danas potpuno nenastanjen. Samo se razumije, u ovom bi shičaju Halifina dvorska država kao o ostalim vlastima, tako i o Turskoj bila potpu­ no neovisna. Na dvoru Halife imali bi biti smje­ šteni: 1. Uredi Visokoga Mešihata; 2. Stan Halifin skupa sa stanovima vrhovnih dvorskih funkcionera, te sporednim prostorijama; 3. Stan kneza-dvorskog adlatusa; 4. Dvorsk? zbirke i riznice (rellkvrarij, dvorska biblioteka, dvorski -arhiv itđ. sa dvorskom tekjijom i sta­ novima dvorskih derviša i 5. Kasarne za dvorsku gardu sa stanovima za ča­ snike ove garde. Osim ovoga dvorskoj državi Halife imala bi još da pripada i jedna nauveća i najljepša džamija grada — kao dvor­ ska džamija. Ovdje bi imala iz više razloga doći u obzir satno Aja-Sofija. I. Vrhovni funkcioneri dvora: 1. Mjesto kneza-adlatusa zaposjedaju najveći islamski kneževi i to mjesečno i stalno po posebnom redu, koji bi imao sam Kalifa da postavi. Gdje su — kod niže navedenih — kneževskih dinastija dvije razne za isti mjesec označene, to bi oni imali izmjenično svake druge i godine po prinčevima dotične dinastije ovo mjesto zaposjesti. Ako sam vladar | jedne vladalačke obitelji ne može osob■ no sam jedne godine, da preuzme čast i kneza adlatusa. to njega u tome zastui pa njegov prijestolonasljednik ili pako ! najstariji član dotične dinastije. Taj bi I red slijedio od prilike ovako: I u mjesecu muharemu:**) jedan od Emi’ ra Arabije; saferu: Hidiv od Misira; ' rebi-ul-evelu: Šah od Perzije; rebi-ulaharu: Sultan od Maroka; džemad-ulevelu: Sultan od Zanzibara ili Emir od Kašgara; džemad-ul-aharu: Sultan od T)mana ili Emir od Beludžislana; redžebu: Emir od Buhare ili Emir od Chive; šabanu: Emir od Afganistana; razamazanu: Sultan Osmanlijskog Car­ stva: ševalu: Veliki Šejh od Tripolisa; zilkadeta:**) jedan Веу iz Tunisa ili jedan Веу iz Džezaira; zil-hidžetu:**) jedan od ilsamskih Maharadža Indije. ' j i ■ | ■ i i i I I 1 , 1 Napisao: Inžinjer Mustafa Celić. Sjedište Halife ne bi moralo kao i do Dvorska država Halifina (Hofstaat 1 sada biti Stambol. ali pošto su mnoge des Chalifas) bi imala posjedovati ista tradicije Islama i Hilafeta upravo sa ••) Red, po kojemu bi kneževi ovih : svojstva i prava, te isti imunitet za sve ovim gradom srasle, te pošto bi even­ tualnim istupom jednoga od onih mno­ zemalja imali nastupiti svoje mjesto, muslimane na svijeta, kao što to posje­ trebali bi oni međusobno uspostaviti i duje rimski papinski dvor za katolike. gih ktteževskih dvora ti Stambolu u svrhu uređenja Halifinog dvora moglo j sa Imenima Halifi podnijet. Pod Emiri*) Autorizovani prijevod II. dijela se izbjeći silnim troškovima, koje bi I ma Arabije ne treba uzeti one obitelji, inače uređene dvora iziskivalo, ipak I koje kandiđuju po 2. (dvorski maršal) rasprave »Das internuiselmanische ChaI bi bilo spretno i probitačno Stambol kao ni omanskog Sultana. lifat«. LLL 1 т 0 N Župnik/) — Maurice Lemercier. — Poslije službe Božije svećenik Legrand vratio se u sakristiju. — Sumorno svjetlo novembarskog dana slaba­ šno proviralo na oknu jedincatog pro­ zora. U toj polutami izvio se lik žene, živa slika tuge i žalosti, pod grlom joj u uzao svezana maramica, lice okupa­ no u suzama. Žena se spustila pred svećenikom na koljena pa će kroz plač: •Spremaju se, da ga ustrijele!« — »Da ga ustrijele? Koga? Tko?« — »Prusi — mog muža« — i grčevito jecanje poduzelo jadnicu. Veoma ganut, svećenik brzo odloži katež na sto i pruživši obje гцке nesretnoj ženi pomogne joj, da ustane. »Ma kako, zar tvoga muža?« — »Da, za ulane, što su ih poubijali jučer naši strijelci«. Prusi su jutros ždrijebom izabrali trojicu naših, da us­ trijele: Vincenta, Laidenra .i moga r.uža. Spasite ga, velečasni gospodine!« »Ali ja tu ne mogu ništa«, odvrati svećenik izrazom beznađa, a onda, na­ slonivši glavu na dlanove, uze misliti. Pomisao na nesreću koja: će stići njego­ ve župljane, i vlastita nemoć, da tu ne­ sreću otkloni, jako ga zaboljelp. Ne inoći očuvati ih, stado svoje, oko koga se je danomice trudio, spreman na naj­ veću žptvu! Hoće li ju otpustiti ovako, tu plačnu ženu, koja se je utekla k nje*) Ne treba da koga smeta ovaj na­ slov i osoba koja se opisuje. U priči ima nešto drugo, o čemu je vrijedno razmisliti, čitajte i razmišljajte. Ur. 1 i ! I ј mu, da od njega potraži svoga muža? »Moram ih spasiti pod svaku cijenu«, pomisli u sebi; i »krenuvši se k ženi reče: »Budi strpljena i nadaj se!« Ski­ ne brže bolje misničko'ruho i uputi se brzim korakom u stan pukovnikov, gdje je bio smješten kapetan, zapovjednik jedne čete ulana, koja bijaše izaslana kao predstraža. Od, ppirode blijedo lice svećenikovo blijedjelo sve jače, što se većma skraćivao put. Strepio je radi pomisli na taj strahoviti sastanak, ali uzrujanost uništavala je njegov strah. Uvedoše ga u vijećnicu. Kapetan, sje­ deći za stolom, potpesivao Je neke spi­ se. On pogleda svećeniku ravno u lice i, da predusretne kakovoj molbi, čega se i bojao, upita otresito francuski: »Što želite gospodine?« »Došao sam molili milost za župljane ovoga selu — oni su nevini«, govorio je svećenik zapinjućl. - »Rat ima strahovite zahtjeve«, od­ govori kapetan. »Vaš« strijelci ubjjaju danomice po nekoliko naših. Valja tome učiniti kraj. A za vaše župljane to gore, što ih zaštićuju«. Cvećenik se uze upuštati u dokazivanje, no svi se njegovi razlozi rasplinuše na neumoljivoj logici njemačkog časnika. Konačno, uvjerivši se o itosvemašnjem neuspjehu, pokuša da spase bar jednog osuđenika. »Pomiluite mi batr I.croga. U njega )e troje sitne dječice«. Na kapetanu se pojavi znak samilo­ sti; ali .uprvši prstom na spise, što su lež^H na stolu reče: »Nalog se ne mo­ že opozvati. Iznevjerio bih se svojoj dužnosti kao vojnik. Vi me sigurno ra­ zumijete gospodine. Vj tse svećenik. Trorica su naših ulana ubita; nama tre­ baju tri žrtve«. i I ' I I ’ i ■ j ; Svećeniku nije ostalo drugo, nego da ode; on se ipak ne mače s mjesta. Na­ kon poduže šutnje kapetan podigne glavu iz svojih spisa, s kojima je bio zabavljen, i makne dlanom nestrpljivo. Iznenada pristupi svećenik, i gotovo kao da se stidi, prozbori tiho: »Ja ne­ mam ni žene ni djece. Hoćete li mene primiti?« časnik upilji u svećenika svoje oči, u kojima se čitala simpatija. Onda će, poslije kratke šutnje: »Što vi tražite ve­ oma je ozbiljna stvar. Još ste mladi. Promislite dobro«. 2. Dvorski maršal. Ovo mjesto na sličan način kao i ono pod 1. zaposje­ daju mekijanski kneževi izmjenično sva­ ka obitelj na 3 godine i to na taj, Mćin, da u 21 godini svaka od 7 velikih knež^vskih porodica jedanput na red do­ đe: Period^ prvih 3 godine: Šerif dina stije ZevrZejd, drugih 3 goduje: Šerif dinastije Zevi-Avn, trećih 3 godipo: Scrit dinastije Zevi-Hassan, četvrtih 3 godine: najstariji od nasljednika h. EbuBekira, petih 3 godine: najstariji od nasljednika h. Omera, šestih a godine: najstariji od nasljednika h. Alije, sed­ mih 3 godine najstariji od nasljednika h. Fatime. 3. Dvorski serdar. On je zapovjednik dvorske garde i šef kancelarije vojne posade dvora Halifina. Serdarom imao bi stalno biti imenovan jedan od mla­ dih prinčeva, koje islamske vladalačke obitelji. Sada bi tome mjesta najbolje odgovarao mladi princ Osmanlijske ku­ će Omer-ul-Faruk. Njega imenuje iz­ ravno Halifa, kojemu isti princ polaže prisegu vjernosti. 4. Dvorski adjutant. Na ovo bi mje­ sto imao da dođe jedan musliman od osobite i visoke inteligencije, te koji bi posjedovao obilno znanje stranih je­ zika. 5. Dvorski ceremonlal. Ovo bi mjesto zaposjeo jedan musliman, koji je već na kojem vladarskom dvoru obnašao čast dvorskog nadceremonijala. 6. , 7., 8. Ova bi mjesta imali zapo­ sjesti hatib, imam i muezzin dvorske džamje Halifine (Aja-Sofiie). Svt drugi namještenici su ove džamije njima pod­ vrgnuti, dok i ova trojica pako spadaju pod direktnu upravu dvorskog eeremonijala Halifina. 9. Dvorski sudac. Radi rješavanja svih sporova na dvoru šeriatsko»pravne naravi. Halifa imenuje Velikog Ka­ diju za dvorskog suca, koji je šef dvor­ skog suda, ali je i podvržen vrhovnom islamskom vjerskom sudištu, koje stoji pod vrhovnom upravom Velikog Mudžtehida. 10. Dvorski liječnik. Dvorski liječnik bi imao biti tjelesni liječnk Halifin. PoŠto on služi ujedno i kao šef fiječničkog kollcgiuma dvorske države Halifi­ ne, njemu su onda podvržene i sve bolniče Halifinog dvora. 11. Dvorski ekonom. Ovaj bi imao brigu voditi oko uzdržavanja dvorskog gospodarstva. On bi prema tome imao posjedovati i potrebnu spremu kao i praksu u tome pogledu. I on bi bi« podv.ržen direktno dvorskom ceremonijalu. (Nastaviće se.) Čitajte i širite „Pravdu"! stane kukati: »Moja žena, moja bijed­ na dječica«. — »Ohrabri se, prijatelju«, reče svećenik, »ne gubi nade!« Oprezno saopći on svome župljamnu, da je pomilovan poradi obitelji. Bi­ jednik uze igrati i smijati se, gotovo izvan sebe. Htijaše da taj mah potrči kući, no svećeniku pođe za rukom, da ga umiri, a onda obojica uporedo kre­ nu doma. Kad prispiju na kućna vrata, reče svećenik: »Ostani ovdje. Idem da ti obavijestim ženu!« Ova se je, okru­ žena svojom djecom, kojih veseli gla­ sići u to umuknušc. no smiješeće se lice svećenikovo, koji se je primicao, tia— »Uslišite mi molbu«, reče sveće­ viieštalo je radostan glas. »Slobodan nik. Ne odgovorivši riječi uze kapetan je!« Ne govoreći osmjehne se svećenik. da piše. Onda ustane i prikazujući arak papira reče: »Ovdje je nalog, da. »Eto ga« i muž i žena padnu jedno dru­ se Lerog pusti na slobodu, a Vi da se > gom u naručaj u nijemoj radosti. »Nijesmo Vam zahvalili«, reče konačno stavite na njegovo mjesto«; a onda na­ muiž. Svećenik duboko tronut, odvrati: doda tronuto: »Časni gospodine, hoće­ Vaša je .sreća moja nagrada«. te li mi iskazati veliku čast, te mi dati svoju ruku?« Svećenik pruži svoju i Stisnuvši ruke supruzima i poljubiv­ srdačno stisne ruku njemačkome čas­ ši dječicu poliita natrag u školu. U Jed­ niku. nom kutu školske sobe. mrk. skršteHitro, presretan s pomisli na svoju nih ruku i pušeći stoičkim mirom svo­ žrtvu, da je zaboravivši sv»je dosto­ ju lulu sjedio šumar Laideur. veteran janstvo stao gotovo trčati, u čas stig­ iz talijanskog i krunskog rata. Blizu ne svećenik do škole, gdle su bili za­ njega Vincent. mladić od kojih osam­ tvoreni osuđenici. Zapovjednik straže, naest godina, spustio glavu na dlano­ iijanski oficir, vukao (je isvoju sablju ve i kano da spava. Svećenik sjedne pred školskim ulazom uz velik zveket. medu osuđenike. Njegove opomene i Ne tidostojivši se ni odvratiti na poz- I hrabrenje mamJe jecanje u mlađega; drav svećenikov uze grubo arak pa- i Laideur je kleo. Svećenik uie obojicu pira: ali dočitavši ga iščeznu netragom za ruke i znajući, da ih nitko ne čuje, osorni izražaj na njegovu Hcu. On se govorio im ;c: »Braćo, junački valja da ustrajemo. Vi, Laideur, morate nam ispravi u svoj svojoj visini i dignuvši ruku k svome klobuku reče s poštova- i primjerom prednjačiti kao start isku­ njem: »Izvolite unići, gospodine!« Na [ šani vojnik«. »Zar ćete j Vi s na­ ma?« zapita šumar. »Hoću, mjesto vratima školske sobe zamoli svećenik Ј.егоуа, znate. On, ima ženu i djecu«. časnika, da zovne Leroya, koji shrvan Starca Laidenra zanijelo: od tuge spopane svećenika za ruke i �ПРАВДА" — „PRAVDA« Bpoj 129 — Broj Naši dopisi. Zvmk, 17. februara. za se i svoju djecu i da će te roditelj­ ska ljubav, kotu 'gojiš prema porodu ! srca tvoga, ponukavati da ove riječi ! .primiš srcu i prema njima se ravnaš. Običaj, da se djeci daje alkohol širi i se iz dana u dan. Opažanja koja su u i tome pogledu učinili učitelji u školama prikazuju strašnu sliku tako, te nije vi- I še slobodno, da čekamo i dopustimo, ; da se mladi pupoljci u cvatu svome zametni i zamrznu. U Leipzigu u Nje­ mačkoj u samom jednom razredu od : 48 učenika između sedam i osam go­ dina. nije ih bilo niti samih 14 koji se I niiesu nikada opili. A jedan talijanski i pisac veli da između 100 učenika u Mi­ lanu, 83% piju opojna pića, a 24% je i onih koji su se opili, te već znadu šta ' je piće. Hiljade matera, v^i liječnik Kraepetiu, postepeno truje svoju djecu. Ne, nijedna vrsta alkohola ne smije se davati djeci, ni vino, ni pivo, a najma­ nje rakija. Roditelji koji privikavaju j svoju djecu, ta nježna stvorenja, na pi, će, misle da im čine dobro, da pripo' mažu njihovom razvoju, njihovom nap- ) Eto tako je nastavljao strašne pogr­ ; retku. Misle da im daju zdravi i dobri de na svetinje muslimana, što je medu j lijek, a ne misle na to, da im naprotiv i nama izazvalo silno negodovanje, koje i daju otrov. Šta vele na ovo znanost i bi bez sumnje urodilo u pobuđenom ! iskustvo? Uzmite četiri saksije, napunite ih is­ efektu nemilim pošljedicama, da to pri­ tom zemljom i metnite u svaku po je- | vremeno nije ukrio učitelj, koga je ru­ dan grašak, a zatim žalite jedan grašak j kovodila misao sloge i bratstva. dotično saksiju čistom vodom, drugu pi­ Ovaj atentat na muslimanski dio na­ vom, treću vinom, četvrtu rakijom. Iza ' roda, a s tim u vezi i na ideju sloge i nekoliko dana grašak koji je zaljeven j bratstva smatramo zločinom prve vr­ čistom vodom, pušta klicu, probija ko- j sti. jer je time nanesena strašna uvre­ da svjesnom i mirnom musi, elementu, i ru koja ga steže, dok se drugi i ne ‘ koji sačinjava jednu veliku kompaktnu ! miču. Zalijte ih još jednom. Grašak za- ' [ Ijeven čistom vodom diže glavicu, srni- i zajednicu u zemlji. je se i veseli suncu, dok je i drugi gra- i Svjesni državijanske dužnosti ustušak koji je zaljeven pivom, počeo isti- I pismo stvar političkoj oblasti u Zvorna da živi ali slabo, sporo i kržljavo; j niku i državnom odvjetništvu u Tuzli treći poljeven vinom još spava, a o čet­ na progon zločinca, te iščekujemo do­ vrtom — rakiiašu — ni časa, ni glasa, j stojnu optužbu, kao i osudu, koja će Iza petnaest dana, žalite sve sudove, i nam svojom težinom biti jasan argusvježom i čistom vodom. Prvi je gramenat o jednakopravnoj zaštiti pred zakonom. Rukovođeni tom misli iza­ I šak pustio lišće i raste od časa do ča­ sa tako rekuć gledaš kako je veseo, ! brali smo ovaj legalni put, nadajući se druga dva njegova brata dižu se lije- j da ne će biti uzaludan, što b nam u slu­ no kao da im se neće da živu, dok se čaju razočaranja dalo povoda, da u bu­ duće zaštićavamo sebe i svoje svetinje L četvrti ni probudio nije — ugušio ga I je alkohol. na vlastitu ruku. Slično je i sa životinjama. Metnite | i pijavicu u rakiju i za dva sata već ie ; i uginula. Dajite kuniću svaki dan po jed- ’ I nu kašiku rakije i za nedjelju će dana J uginuti. Alkohol je dakle ubitačan za j [ životinje, za bilje, pa mislite da nije uPOGUBNOST ALKOHOLA. *) I hitačan po razvoj djeteta, koje je tako IV. Pogubnost alkohola za djecu. slabo i nježno. Zato punim pravom di­ Jesi li otac ili majka dragi čitatelju? žu svi liječnici svoj glas proti tome, da Nadam se da ćeš iz ovog razlaganja i se alkohol daje djeci. Doktor Notlmau ovom razlaganju naći dosta korisna gel upravitelj sveučilišne klinike u Be­ ču veli: »Davati djeci rakiju, pivo, vi­ *) Vidi »Pravdu« broj 94. 95, 105. no. veliko je zlo. Strašna nervoznost, i 106. koja se dan danas opaža, rađa se up­ Zdravlje »Vi ste doista junak! Zacijelo držaćetno se junački. Ej tek da mi je bilo moguće loš nekoliko tih našušurenih pjetlića sastaviti sa zemljom! Ali moj reumatizam«. S laganim smiješkom utiša svećenik ; razdražeuost vrijednoga starine, a on­ da sc obrati k Vincentu i upita ga, bi I li se btio ispovjediti. Mladić pristane. »A Vi, Laideur!« zapita. »Oh, što je do mene, ja nijesam baš jako nabožan«. »Učinite meni za ljubav«. »A bi li Vas to zar veselilo?« »Bi veoma, prijate­ lju. »E Pa dobro«, reče šumar dignuvši laktove. kao da se kani riješiti teška bremena. Vrativši se u svoj župni stan — bilo mu ie dopušteno ostati na slobodi, da uredi svoje, stvari —• svećenik zamoli . zvonara, da sazove žiupljane u crkvu oko tri sata. Poslije užine uzme po navadi svojoj komadić kruha i šećera i ode u dvorište. Spazivši ga njegovo magare, prestane gristi travu i uputi se k njemu. Svećenik ga obujmi rukom oko vrata i tarućt dlanom njegove bar­ šunaste nozdrve ponavljaše: »Moj do­ bri osliću! Moj dobri osliću!« Taktj ie on znao bit nježan spram svih domaćih životinja, drugova svoje , samoće, a ove priučene na veliku ma i prijaznost. podavahu se rado njegovu i milovanju. Uto se oslić oslobodio ru- : ko gospodareve, onda njuškajući u zra­ ku stane veselo ijakati. »Izjelice jed- { na, ti bi ovo. Je li?« reče svećenik iz- | vadivši iz džepa komadić kruha. Uto zamnije dvorištem lepršanJe i udara­ nje krilima. RJetlići I koke doletlle. da zoblju Iz gospodareve ruke. Ni svojih kunića nije zaboravio. Dok im je dije­ lio svakomu po nekoliko mrvica, pro- ј lazlo Je lagano rukom po dlaci njiho­ vih zgurenih leđa. Svome osliću, koji ga je slijedio, pruži komadić šećera, životinja uze pohlepno žvakati mičući uzana s ooitim zadovoljstvom. Svoje okrugle i mirne oči kano iz zahvalno­ sti upro nježno u gospodara. Svećeni­ ka prođe nešto ledeno kroz sve tijelo, i on se pognute glave i ruku natrag .složenih uputi u svoj vrt. Posred lijeha i zelenih busova bjelasao se čist vrtni puteljak. Patuljasta kruškova drveta ši­ rila svoje slamom pokrite grane uzduž zida. Svećenik priveže komadićem lika jednu grančicu, koja se je bila odvezala, i nastavi zamišljen svoj put du­ žinom vrtnog zida u sjaiu jesenskoga sunca. Konačno se ustavi i otvori ma­ lena vratašca, što su vodila u polje. Tiho, kupajući se u svjetlu i vlazi, sterala se ravnica daleko naokolo. — Mjestimice viđale se kamare pšenice, zaobljene poput golubiniaka. ili plasto­ vi slame u liku sitnih potleušica. Nalijevo sljubio se brezik sa šumom crnogorice, koja se je doticala obzorja. Du­ go piljio svećenik očima u taj poznati mu kraj, kano da ga želi uklesati u du­ šu. potom zatvori vratašca. Uto se nje­ gov pogled, preletjevši vrtni zid. zaustavio na crkvenom zvoniku. Manje kazalo stajalo je izmeđ brojeva jedan i dva, veće bijaše prevalilo polovicu dobničRe ploče. »Za tri ure biću mr­ tav«. promisli i instinktivno previ ruke na prsima, kao da će ih zakriliti od puščanog zrna. Još tri ure i on neće hiti Više no mrtvo beživotno truplo, okovano u mrtvački lijes. U boležVivoj svojoj mašti kano da čuje muklu tut­ njavu zemlje, koja se rimi s lopate na regov drveni lijes. Umrijeti ovako, u potpunu zdravlju, u naponu života, je li to moguće? Koli­ Страна 3, rav iz preranog uživanja alkohola«, a Moltke reče jednom prigodom: »Pravi je zločin davati djeci alkoholna pića«. Možda bi zanimalo čitatelje kad bi im se iznio mali prikaz onih bolesti ko­ je alkohol proizvodi u djeci. To će vam najbolje dokazati profesor Kassovvttz u Beču iz svog dugogodišnjeg djelova­ nja i opažanja. Neka pekarica pozva ga svojoj šestgodišnjoj kćerki, koja je bolovala od upale pluća. Temperatura je brzo poskočila na 40.“, disanje ie bi­ lo slabo, ruke joj drhću, ne vidi ništa uego mačke, kokoši i druge životinje. Otrovala se je alkoholom. Otac djete­ ta koji je umro pred pola godine, rado ie pio, te je i svojoj kćerki davao sva­ ki dan na ručku čašu, dvije vina, a na večeri čašu vina i pive. Kad je otac umro guvernanta je nastavila i dalje davati redovito, a k tome uz poklade dade joj i puno. Dijete je dobilo plan­ sko ludilo. Liječnik naredi da se gu­ vernanta promijeni, piće zabrani i dje­ vojčica za kratko vrijeme ozdravi. — Drugi jedan dječak iste dobi oboli od šarlaha, jer su mu roditelji davali če­ sto puta malagu i konjak i dok se ovo nije uklonilo nije ni dijete moglo da ozdravi. Nadalje n*am pripovijeda isti liječnik u svojoj knjizi pod naslovom »Alkoliolismus im Kindesalter«, kako je davanje pića djeci uzrokom slijede­ ćih bolesti: padavice, vodene bolesti, škrofula. sušice, diaree, grčeva, upale bubrega, slabokrvnosti, i to sve pot­ vrđuje slučajevima koje je sam imao pred sobom i svojim očima. Roditelji! otvorite oči, ne dajite djeci pića ni iz jednog razloga ni u najmanjoj mjeri. Ne dajite im kad su zdrava, jer će oho­ liti; ne dajite kad su bolesna,Jer mje­ sto, da im pomognete, možete im sta­ nje pogoršati. Poslušajte glas profeso­ ra Loefflera iz Rostocka koji veli: »Ja bih svima mladićima strogo zabranio svako piće, pa i u najmanjoj mjeri, ier su tjelesne štete koje se od toga pora­ đaju strašne«. Petrinjac. Gospodarstfo Samo dva broda. u. Š—in. U ladarstvo odnosno brodar­ stvo spadaju: splav, čamac (čun), 1>агka, jedrenjača, šlep, motorni čamac, pa­ robrod s kolesima sa strana i parobrod na vijak. O manjim brodicama, kao što su splav, čamac, barka i jedrenjača, ov­ dje se neće govoriti, jer ne zasijecaju u našu temu, a i izgradnja njihova je u novije doba opala, naročito jedrenjača i manjih brodica od 10—100 tona, dok godbu, da ga nigda ne p. od adu, e bi se ' ko priprostih užitaka u njegovu pripro­ j stome životu bez želja i bez slavoljub­ tako siromašnome stvoru uštedila bi­ jeda, da pod stare svoje dane ne vuče lja: dužnosti njegova zvanja, utjeha si­ drumom tarnice kakova tucaka. rotinje i tuge, razgovori s braćom, bri­ Kad je posvršavao te poslove, spro­ ga oko domaćeg blaga i negova vrta. vede dugo vremena u vrućoj molitvi; Ah! zašto je počinio tu ludost i ponu­ dio se za žrtvu? Obezumljen gotovo moleći oprost svojih grijeha j predavši od straha jednim krokom skoči do vra­ sc posvema i pravdi i milosrđu Božje­ ta £ naglo ih otvori. Očima stjedio mu. Kad su u tornju odbila tri sata, travom obrubljeni puteljak. koji je po­ sade svećenik niza stube svoga stana ■pa se uputi u crkvu. Crkva je bila dup­ činjao ispod zida te se vijugajući kroz uzorana polja sastajao s cestom. U mi­ kom puna kao na najveći blagdan. Uoči sli pohitio on tom cestom i zamakao nesreće, koja je imala zadesiti selo, na­ dobro poznatom stazom u šumu; tamo, šli se tu svi uz svog župnika, pa i koji nekoliko milja daleko, bila je željeznič­ bijahu drukčije najveći vjetrogonje. Svećenik .obučen u bijelu roketu, proka postaja. Svećenik nagnuo glavu na­ vuče se kroz tišinu pobožnog svijeta prijed i plašljivo motrio. U polju niko­ ga. dokle oko dopire; ni živa duša ne te stubama iziđe na propovjedaonicu. Razmislivši nekoliko dasaka počne svo­ će ga vidjeti. Stići će na stanicu, sje­ sti će u vlak i odvesti se daleko, dale­ ju besjedu: ko odavde, biće slobodan, živjeće. ži­ »Braćo moja! Vrlo mi je drago, što vjeti! Kao u ludilu, sad da će pojuriti ! vas vidim u tako velikom broju okup­ ; naprijed onako gologlav; ali! Poštena ; ljene. Vlasti su mi uslišale molbu te ! riječ — Leroy,„. su pomilovale Leroya; ik> pomilovanje S uzdahom zatvori vrata i kieknuv- I Laidcurovo i Vinčentovo nijesam mo­ ši na koljena prizove u pomoć sa svom gao isposlovati. Pohodio sam ih i ut­ snagom svoje vjere onoga Spasitelja, ješio. Spremni su umrijeti kano Fran­ koji je, kad inu se primicala smrt, is­ cuzi i kano vjernici. i kusio bio u vrtu na gori maslinskoj Bez kićenih riječi, posve priprosto svu njezinu strahotu, svu njezinu gorči­ govorio je on dalje o dužnosti, požrtnu — umirući, tako rekavši, unaprijed. vovanju i ljubavi domovinskoj. SlušaMoljaše ga da mu pomogne do kraja telistvo njegovo, kojemu se ideal sva­ i da mu povrati duševnu jačinu. Onda đao cbčno na životne potrebe, podila­ s ponovljenom snagom i upoznavši, da zi: h’ađni trnci. Obratfvš se za lim samoća i snatremje stvara slabost, pok žrtveniku obavi molitvu 5 podijeli bla­ hita natrag u svoj stan. Svrši točno goslov svojoj skupštini moleći od Bo­ svoje račune, razredi i ocijeni svoj ma­ ga strpljivost i prijegor, opomene ih. leni imetak, načini oporuku, kojom ma­ da se svaki vrati svojoj kući i ondje lo gotovine, što je imao, ostavlja najostane Kad ie izišao iz crkve, vidje!’ oskudniju članovima svojim župljasu ga. gdje sc je uputio prema škoT. nima a drmmna svakomu po kakovu Drugi dru zorom saznali su žunljauspomenu. Konačno svoga oslića po­ . ni tova sela, kakvu im je žrtvu prika­ kloni imućnijoj jednoj obitelji, uz po­ zao župnik... �-грана 4. Sirana • izgradnja većih brodova silno napredu­ i ma; ali su na velikim brodovima zave­ dene do sada jeumo u Engleskoj. Meje (15—350^0). Ovi veći brodovi su da­ uuc.m, ko zna, sa usavršavanjem teh­ nas jedino uračunivi kao prometna sred­ nike, da ipak ne bude njihova buduć­ stva između zemalja i kontinenata, pa nost. ćemo u slavnom i svrnuti na njih paž­ Po konstrukciji grade se brodovi za: nju. debelo more, mali put, obalnj i lučni Većina našeg svijeta nije vidjelo ka­ saobraćaj. Za debdlp more prave se ko brod izgleda. Nešto poput. čunka. veći brodovi, nego li što su prije bili Prije su građeni široki, zdepnjasti, sa­ u običaju, a po vrsti su brzi ili tovarni. mo tri puta dulji nego širi, ali su ih sve Veliki brzi brodovi uz brzinu puta daju utanjivalii j protezali dok su bili dulji putnicima i višu komociju u vožnji, a i za pet puta, pa za osam puta tako, da mirnije se kreću. Veliki pak tovarni uz sada iznosi duljina brodova 5—9 puta jeftin pogon omogućuju provoz velikih više od širine, a širina je tolika, kolik 3—7 puta dubljina kod riječnih brodo­ tovara preko mora. Zbog boljeg upova, dok kod brodova za debelo more । znanja i razumijevanja navešćemo ov­ iznosi dubljina oko dvije trećine širine, dje u primjeru nešto pobliže o brzom jer u velikim parobrodima ima i po 5—6 brodu kako izgleda: Brzi osobni brod, katova u dubinu do dna broda. Takvi ; koji ide brzinom od okruglo 37 km na veliki brodovi su dugi po 100 i 200 me­ sat ima: salone za zabavu ј posebno tara, široki po 12—20 m, duboki po 5 za jelo I. i II. razreda, sobe za društve­ do 13 metara, a izgrađeni su u čitavom I ni razgovor, poštu i brzojavni ured, oklopu: ili na spratove u cijelosti za obolnicu, štampariju, više šetališta za sobni promet ili pola na spratove, a po­ putnike, banje, kabine za spavanje, bri­ la šuplji s vrha do na dno za kombinojačnicu, knjižnicu, pa glazbu, apoteku, vani promet i osobni i tovarni ili u ci­ konditoraj (kafanu), džaba liječnika i jelosti šuplji za teretni promet. novine za putnike, centralno loženje, Prije su se izgrađivali brodovi od drelektričnu rasvjetu (sa 2.500 žarulja) veta, a sada se, počam od godine 1843., vodovod, hladnjake na palubi, te pe­ grade od željeza, jer ne samo što je dr­ karu, klaonicu, stanove za časnike bro­ da, za mornare, strojare i t. d. Dug je vena izgradnja unutra oduzimala mno­ 200 m, širok 20 i dubok 13 m. ima pro­ go više prostora od željezne građe, stora 16.000 tona 'brutto; nosi pored nego su željezni brodovi i čvršći a i povezenih putnika još 5.800 tona robe lakši u svojoj tjelesini od drvenh, koji teže 40—57%, dok željezni teže samo i rone tada 8 j po metara u vodu. S ve­ ćom parom brz je i do 46 km na sat. 20—46% od sveukupne težine, punog Nosi oko 2.000 kubičnih metara vode broda. 1 sposobnost nošenja mnogo ie veća kod željeznog, .nego li kod drve­ za piće, 25 brodića za spašavanje, do 5.000 tona ugljena, prtljagu putnika do nog brodovlja. I danas, kad se govori o brodarstvu, razumije se isključivo že­ jedne trećine robne tonaže, za proviljezna konstrukcija brodova sa tek spo­ jant, smrzlo meso u hladovini ili stoku rednim drvenim napravama unutar na ’ za klanje i t d. Posada mu je 550 oso­ brodu. Ujedno se razumije i pogon tih ba i to: 15 oficira, činovnici pošte i bla­ brodova, pa ložila se pod strojevne ka­ gajne, liječnik, 50 mašinista, 200 ložača, zane drva ili otpadci od riba, špirit ili 220 poslužitelja i kuhara i 50 mornara. benzin, ugalj Hi ostatci petroleja (maVozi oko 1.300 putnika i to 700 I. razr., sut). 300 II. i 300 III. razr., ima nekih 20 stro­ Strojevi, tjerani parom, vrte brodska jeva za razne svrhe parnih i električ­ kolesa sa strana, koja grabe svojim lo­ nih i t đ. paticama vodu poda se i pokreću brod Zar ne, to nije samo kuća, to je či­ naprijed ili vrte vijak, smješten pri dnu tav grad! broda od zada. Još godine 263. prije Srednji pak osobni brod ima oko 10 Isa pejg. (a. s.) kušao je A. Klaudius da hiljada brutto register-tona, brz je 25 zamijeni vesla s kolima-lopaticama, a do 30 km na sat, a strojevi su mu jaki danas su salonski brodovi (osobni) na 7—8.000 konjskih sila. Veći brod, koji rekućicama isključivo toga sistema. Osluži i osobnom i tovarnom prometu vom sadanjem sistemu su navodno do­ na pr. od 13.400 brutto tonaže, nosi po­ movina velike vode sjeverne Amerike, red zaliha ćutnura još i 11.600 tona te- ' gdje služe kao putnički i obalni brodo­ reta, jakost mu je 5.000 konjskih sila, | vi, a voze i po 2.000 putnika. Ovi bro­ a brzina 23 km na sat; vozi putnika: i dovi ali nijesu sigurni za otvoreno mo­ manje I. razreda, više II. i najviše III. re. Nego za daleku plovidbu na moru razreda. — Tovarni brodovi grade se služe parobrodi na vijak, koji je otrag , posebno za: žito, marvu, petrolej (sa broda u vodi, sa 2—4 krila. Izumio ga i cisternama — tankovi), polaganje ka­ je J. Ressel iz Trsta god. 1829., a od bela, šleperi, za gašenje požara i t d. 1839. se svuda udomio i usavršio tako, čiji cijeli slobodni prostor tovar zapre­ da sada dosiže promjer i do 8 metara, ma; a nose n moru do 20.000 tona, a vrti se do 80 puta u minuti, dobiia pri­ na rijekama od 10 do 3.000 tona, a naj­ tisak vode i do 90.000 kg na sva 4 krila više ih sa 100—300 tona (takvih u Nje­ i otiskuje brod naprijed i do 50 km na mačkoj 8.673 u god. 1897). Nečista (brutto) od čiste (netto) to­ sat. naži raslikuje se kod brodova: tovarnih Pogon parobroda sa parem počinje za 10—30% i brzih do 50%. I čista i sa Papinom, koji 1681. predloži, da se nečista tonaža upisane su ti certifikatu brodovi gone parnom snagom. Ali tek godine 1774. i 1775. konstruisaui su pr­ svakog broda. Šlepovi su potpuno šupljeg prostora vi parobrodi i od god. 1812. zaploviše parne lađe u Engleskoj, 1816. posjetiše unutar (kao hambari), bez strojeva, a vuku ih motorni čamci s jakim strojevi­ s njima preko mora već i njemačke vo­ de (Rajnu i Elbu), od god. 1830. pojavi ma, koji jeftino rade. Ovi čamci ne se istom prvi put parna lađa i na Du­ mogu drugog tovara nositi, jer lsu im teške mašine i kotlovi i zalihe ćumura, navu. da ovi sve ispune. Razvitak parobrodarstva je, kao i u Dužina života brodova je oko 20 go­ svemu drugom, od elifa. Godine 1787. dina za brze i jake, 15 godina za sred­ stroj parobroda ima 2 konjske snage, nje i 10 godina za slabije građene brogod. 1807. jma ih 20, god. 1833. njih đovp. Svaki brod ima na sebi ubilježe110, god. 1843. njili 2.000, a sada i 40 nu javnu ocjenu, koliko je valjan za do' 50.000 konjskih sila. Godine 1802. plovidbu -na moru. Naiboka ocjena je prevaljuje parobrod za sat 5 km, god. 100 A,, za slabije 95 Af, 85 As, 80 A„ 1807. ide 6 i po kilometara i t. d., a sa­ 70 A2, bez oznake su nepouzdani, ne da i 50 km na sat. Godine 1807. veličina želi ih niko kupiti. je broda 42 m duljine i 4 i po širine, god. 1843. je već 98 m dug i 15 m ši­ rok, a sada i 250 m dug i 25 m širfk. Godine 1833. ima prostora u sebi za no­ šenje tovara 807 tona (tona je 1.000 kg), god. 1843. ma 3.500 tona, a sada i do SAZIV V. M. SABORA. Na sjednici 40.000 tona ili 4.000 vagona, osim gr­ v. m. saborskog odbora od 4. o. mj. dosija iz državnog natjecanja kao što zaključeno ie, n prisutnosti g. rels-ulsu: »Vaterlandc (njemački) sa 60.000 uienie, da se novo Izabrani v. m, sabor i tona, »Olimpils« (Vite. Star linije) sazove na redovito zasijedanje u četvr­ 66.000 i »Britank« (engl.) 70.000 tona. tak 25. marta t. g. sa slijedećim dnev­ Pošto moderni strojevi brodova, koji nim redom: 1. odobrenje iz.bora člano­ su se usavršili do velike snage kako vidjesmo, (od godine 1884. i četvero­ va kot povjerenstava koji su Izvan sje­ struki se postavljaju), troše mnogo godišta povjerenstva; 2. odobrenje izbo­ rivog materijala — 0.6 — 1.2 kg uglje- : ra članova sabora; 3. Izbor podpređna za svaki sat i konjsku snagu — to ! sjeđm! a; 4. izbor članova saborskog se pokušalo u novije doba, da se na- i od! n; 5. ostavka v. m. direktora; tječu parne turbine sa parnim mašina- I 6. ’:' mnltet. Bomate vijesti CVvovonrf uredsik: M. Sttdžik«. Број 129 Broj »НРАВДА' — »PRAVDA" Kako čujemo u isto će vrijeme biti sazvana i izborna kurija. Žandar — agitator. Žandarski nared। nik u Trnovu (Sarajevo) Rostiguss, I kojem se iz prezimena vidi, šta se i i kuda spada, osilio se je dotle, da odr­ žava i — javne zborove. Kad bi ovaj tudinac znao svoju dužnost i kad bi te zborove sazivao u svrhu, da miri naš narod i upućuje ga na slogu, hajI de de; moglo bj se to i trpiti. No on i na zborovima radi obratno: mjesto da stišava i izmiruje, on huška 1 podbada na osvetu; on zavada i upućuje na od­ mazdu — za 1914. Pozivamo nadležne, da ovog opnožutog deliju upute na ispravno vršenje dužnosti, jer bi ga inače mogao kogod drugi poučiti kako se ima držati jedan narodni sluga. Ako je u Podlugovima bio zaveo sovjet, u Trnovu lje ne će. Koža za muaillme. Ušijed nepredvi­ đenih poteškoća na pošti s jedne stra­ ne, s druge radi indolenoije pojedinih kotarskih muallima, koji nam nisu pra­ vovremeno novac poslali, odbor muallimskog udruženja nije mogao u odre­ đenom roku raspadati kožu za muallime. Pošto je to i jedno i dr.ugo napokon uklonjeno, to je raspačavanje tek na 1. ov. mj. otpočelo. Stavljajući to na znanje molimo sve kolege, da nas poštede sa požuriva­ njem, jedno imajući na umu, da je to jedan vrlo ogroman posao, drugo da su svi članovi užeg odbora i previše zaokupljeni svojim službenim poslom. 1 Da stvar brže ide, da bude još i si- | gumija kao i da nas poštede od silnih I poštanskih troškova, umoljavamo sve i one nmalime, a naročito koji su na že- i ijezničkim prugama, da umole nekog I i koji ovamo kakvim poslom dolazi, da ; po njemu tu kožu pošaljemo. Naravski takva osoba, ak» »lje lično poznata kojem odborniku treba da ima; de vjerodostojno ovlaštenje proviđeno službenim muhurom dotične mektebi ibtidaije. Odbor. Na dan 70. godišnjice presideata Masaryka 7. marta o. g. pri mače »osjete konzul čehoslovačke republike u kon­ zulatu. Careva ul. br. 26 od 12—13 sati. Santo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb > da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvlke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Ehafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruaa. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Feherove prave Nbapaluie vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Udvolratsku kancelariju Prodajem kuću otvorio je ti Trav­ niku advokat u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejskal, Bihać. Of. SulBjman fllEčhavić UNI VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opšthie П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2.. Objava. Moj sin Salih Fazlič je svojim ro­ diteljima izašao iz svakog reda. Za posuđeni mu novac neodgovaram. Šaćiraga Fazlić. 0000000008G00 Sira Travničkog i Vlaškog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo Ljubuški. Riiholm F. ТЈвГвпкаск uvoz i izvoz tem. telinićkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipeit viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, gleuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. Jedina Muslimanska fotografska radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Karahasanović Muradif Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda* ,7з'«ч!к: Г«и>г»1м| Odbor »I M. O.« i počeo se rasprodavati. žtumpurlh D. A A. Kalo«. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebc743df7af9f58ee4a19ac34ae42687.pdf 1ec8887be6eae8ff32f299277b2c4e8d PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <■ »» S Ж A »№ . ... — » Ж Иж POJEDINI BROJ 1 k r u n a. Ж W| Ж Ц Us ,zlaz‘ subotom, utorkom W S H O, “јв SioT odbor. igSn wf jgEg Sn Ж ^gS ЗЕ мИк Pret iata godišnje 80 kruna, napola godine40kruna. Uredništvo i uprava se u Carevoj ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИJE. račun pošt štedionice 1119. ■м^ ИЧ» » «ИИи» d Им JBHL Broj 25 (130) № Ja ШЛ gj« * Л а» V wL...^OF јК Me Sarajevo, subota 6. marta 1920. (15. džumadil-ahira 1338.) Prekipilo je već. *) »T««rquemada, glavni inkvizitor u sla i takmeći se jedan s drugim, raspaApatap. zatraži od pape da se svi Jevčavaiu to dobro i dijele ga svojim slu­ ceB protjeraju iz Spanije. 30. marta gama. Tako su se i političke stranke 1492. ljude potpisan nalog o tom prodale na posao te konkurirajući jedna gosu. Po tom nalogu, muško, žensko, s drugom dijele muslimansko dobro i staro, nejako, bogato, siromašno, što gledaju koja će što više dati seljaku. i« god Židova mbrade ostaviti domo­ A Sline to opravdavaju? Eh, pa to je vinu. Ako bi se koji povratio bide kaž­ jasno: treba ukinuti feudalizam, a munjen smrću. Dozvoljeno im je prodati slimanii su feudalti, gulikože, paraziti svoje dućane i drugi imetak, ali novac itut- A toga u današnjoj demokratskoj koji uzmu za to moraju pretvoriti u Evropi ne smije više biti! papir ili kupiti za nj kakve španjolske Susreo jedan čovjek lisicu gdje u vas •robe. Zlata ne smiju ponijeti Na to trk bježi iz varoši i zapitao je što bje­ jadni Židovi iznesu na prodaju svu ro­ ži, na što mu je ona odgovorila: »Kako bu, sve kuće i sve ostalo što su hnali. neću bježati? Car naredio šta je god AH neće niko da kupuje. Jer svak je deva u gradu, da sve imaju ići da se znao, da svi Židovi koncem juna iste tovare 4 da prenose terete nekud dale­ godine moraju ostaviti Španiju; prema ko, pa se bojim da ne reknu i meni da tomu svak je unaprijed znao da će sve sam deva i da se ne povedu!« Na to je židovsko dobro ostati i da će se bes­ čovjek zapita: Kako možeš na to misli­ platno razdijeliti medu kršćane. Dođe ti; gdje lisica gdje deva?« — »Šuti, da­ konac juna, sve što je bilo jevrejskog našnji je svijet taki: kad jednom rekne uha, ostavi svoje domove, u nepre­ i lisici da je deva, ona osta deva i ne glednim povorkama krenuše na daleko može to sa sebe skinuti, niti koga uvje­ putovanje; njihov jauk i plač dizaše se riti da je ona lisica.« do pod nebesa!... Jedan di) ovih pro­ Tako je i sa muslimanskim »feudaliz­ gnanika prede u Afriku, drugi se ukr- i mom«. Jedanput je rečeno, da su feu­ eaše u lađe da idu u Italiju. Broj ovih dalci, i oni taki ostaju, pa im treba sve nesretnika bio ,c toliki, da se je od ve­ oduzeti. like stiske u lađama pojavio titus. Kad Feudalao je i onaj koji je s krvi za­ su se iskrcali .u Napulju zarazili su tiradio i uštedio nešto novaca pa kupio fnsom i napuljsko pučanstvo, od čega slobodnu zemlju. U ratu otišao u voj­ je zaglavilo 20.000 duša.... sku; a da mu djeca ne samru od gladi, »Do nekoliko vremena dođe red na dao je zemlju susjedu-, da mu je obra­ Arape. 1502. godine u februaru, izdade đuje i da polovinu ili tretinu ploda daje se jedna naredba u Sevili, prema ko,oj njegovoj dječl. Rekplo se da je feuda­ se »Božiji dušmani« Arapi predaju na lac, i nije druge, mora se i njegova milost i nemilost kršćanskom fanatizmu, , zemlja smatrati kao da je oteta ima i prema kojoj svi Arapi, koji neće da 500 godina. se pokrste moraju ostaviti Španiju. 1 Feudalac je i onaj koji je sobom ob­ Arapima ie dozvoljeno prodati svoje rađivao svoju zemlju, ali je umro i oimanje, ali novac u zlatu i srebru ne stavio iza sebe nejaku djecu koja nijesmiju nositi. Još se u naredbi veli da su kaidira zemlju obrađivati. Dječiji tuse Arapima zabranjuje ići u koju islam­ otr dao zemlju seljaku, da je obraduje, sku zemlju, a oni koji bi se ogriješili o a njezin plod da užii^ i on i nejačad ovu zabranu, biće kažnjeni smrću. umrloga. Seljak se zatekao na zemlji Jadni Arapi! njihova je sudbina bila danas i treba da zemlja pripane njemu. žeSća i nemilosrdnija od židovske. Jer I ta je zemlja oteta ima 500 godina i Židovi su mogli ići gdje ih je volja. Ti­ danas treba da se istrgne iz ruku one ranija i zvjerstvo Španjolaca bilo je do­ nejake feudalčadi! tjeralo dotle, da je vladalo opće vje­ Feudalac je r onaj koji je kupio njivu rovanje da: kršćani imaju pravo jed­ i dao je seljaku da posadi lozu, sklo­ nim općim pokoljem pogubiti sve Ara­ pivši s njim ugovor na 5—10 godina, pe zato, jer ne će da pređu na kršćan­ da mu daje polovinu grožđa. Danas stvo- Koliki li je kontrast između ovog treba i loza i zemlja da pripane selja­ postupka kršćana prema Arapima i naku. A onaj koji je za nju napoleone broiina kako su Arapi za vrijeme svoje jio treba da ostane bez nje, jer i ona moći postupali sa krćanhna i kada su spada među one koje su otete ima 500 kršćani pod Arapima uživali sve vjer­ godina! ske i druge povlastice i sloboštne.« *) Feudalac je i starac koji je obnemoOve crne slike iz povjesti i nehotice gao, a ima samo tri njive, pa ih dao izlaze pred oči, kad čovjek, nakon sve­ seljaku koji ima deset puta toliko svoje za što zna o riješenju agrara, još i u vlastite zemlje. Danas treba da taj sta­ »Jugoslaviji« pročita rezoluciju H. P. rac ostane bez zemlje i da se njegove S. o oduzimanju beglučkih zemalja i tri njive priključe zemlji i šumi od sto­ kuća ma tim zemljama. Ko ima ikoliko tina đunuma površine onog seljaka — čovječanskog osjećaja prema tim jad­ sipati soli u more — jer je onaj starac nim bosnskim muslimanima, mora da feudalac koji je oteo svoje tri njive ima se sa grozničavom trešnjom u srcu pi­ 500 godina! ta: da li crna sudbina španskih је/ггеја Grozne pošljedice ovog nečuvenog, i Arapa >ne čeka i — bosanske musli­ neviđenog, u historiji nezabilježenog mane. Kao da su izloženi na raskršću, zuluma već se pojavljuju u cijeloj svo­ dobivaju i podnose udarac za udarcem joj tragičnosti: Zađite u telale ovdje u i, kao sntlaćem, kao onesviješćenj če­ Sarajevu, a i u drugim kasabama, po­ kaju dok dođe zadbji i smrtonosni uda­ gledajte na čaršiju. u dućane i šta ćete rac. Ni u kom oslona, ni otkle pomoći, vidjeti? Prodaju se jorgani, jastuci, du­ nj od koga — ni sućuti. Svak upire šeci, nakit, djevojačko ruho j kojeka­ prstom u njihovo dobro, svak njihov kve dragocjene obiteljske uspomene, imetak iznosi na pazar i s njim trguje. kao stari sahati, koji su naslijeđeni od Zašto? Jer treba glasova, treba poja­ čati stranku, treba iz muslimanskog •) Ove je redove napisao jedan hla­ dobra stvoriti politički kapital. Muslidan mteligent i mi možemo dodati sa­ mansko dobro sliči na imetak jedne fa­ mo to. da potpisujemo svako slovo 0milije koja je posve izumrla i nije osta­ vila nasljednika, pa se susjedi latili po­ vog članka Zaista je prekipjelo. Pardon, ima još jedan dodatak: napustićemo borbu kad se mogne prijeći preko *) Draper: Borba vjere i znanosti, naših mrtvih tijela. Ur. sv. 2„ str. 220-224. pradjedova i dosad u familiji čuvani kač kakva svetinja, sedefom ukrašene puške, zlatom izvezene stare anterije, dakle sve ono što sačinjava nenado­ knadivo blago, što nosi ha seb; najsve­ tije uspomene jedne obitelju Da, ali ni to niie neiscrpivo vrelo, i tomu će brzo doći kraj. Kod nekih je familija već i došao. Pa šta rade te familije, kako žive? Ovo znade samo Bog i oni, jer nije moguće zaviriti u njihov stomak i vidjeti pustinju i prazninu koja u nje­ mu vlada, niti je moguće osjetiti smrt­ ne muke glad kojoj su oni žrtva. Veledušni su političari glasali da se takima dade neka odšteta i da odmah mogu primiti neku svotu za svoj hak. I.... Mi znamo da je jedan musliman dobio 270 kruna za hak one zemlje, sa koje mu je godišnji prihod u mirno do­ ba iznosio 20.000 K. Usporedite mirnodobskih 20.000 K sa današnjih 270 ćagetuša i eto vam tjajsavršenije inkvizi­ cije u Jugoslaviji! Da, Jugoslaviji, jer taka sudbina ne zateče ni jednog ma­ džarskog ih poljskog gavana ... Idemo dalje. Ал5 1 : A«, V' glasali predlog o rešavanju begluka sa­ mo u Bosni i podnijet ga Regentu na potpis;. od članova centralnog odbora H. P. S. koji su k tomu dodah da se još i kuće na tim zemljama imaju odu­ zeti i uopće od svih onih političara i naših suplemenika koji odobravaju tu otimačinu, koji bi mi god rekao da mu­ slimane smatra svojom istokrvnom braćom, otvoreno mu velim da je to ap­ solutna. neistina. ■ — Ko bi posumnjao u ovu tvrdnju, nek se malo zamisli, kakav li je osjećaj prema muslimanima morao da vlada u srcu tih političara u onom momentu, kad su stvarali te zaključke da se muslimanima ama baš sve oduzme! U mo­ mentu, kad su oni o tom raspravljali i kad su napokon odlučili da jedna velika većina muslimana umre od gladi, je li moguće, da je u njihovim srcima vladao bratski osjećaj? Misliti na to samo je ironija, cinizam i ništa drugo. Izbori se primiču, treba predobiti seljaka, kupiti Godina II. njegov glas, a dati mu u zamjenu i zad­ nju parcelu muslimanske zemlje; to je svrhat Da, ali kad, se seljak nauči na prodaju svoga glasa, šta će mu se dati do godine ili do dvije godine za njegov glas? Seljak stupa u slobodnu državu sa prodajom svog glasa onomu koji bo­ lje plati. No šta će biti ako seljak u dru­ gim izborima rekne: »Ne dam ti džabe glasa, hoću da me sad oprostiš od po­ reza!«? Hoće li političari pristati i na to? Ako pristanu, kakav izgled i ka­ kve uvjete onda ima država za svoj opstanak. Vala do tog došlo ih ne do­ šlo, muslimane više neće biti ni brige, jer sva je prilika, tu ih onda više ni biti neće. Marva dođe na klaonicu i tu gubi život. —a- Ovi retci vjerno izrazuju duboku očajnost ogromne većine onih koji su se dosad zvali mali posjednici, a to potre­ sno stanje duše može da zavitlja moz­ govima obespravljene muslimanske mase tako, pa da više ne imadne ob­ zira prema ničemu. Upozorujemo sve mjerodavne faktore, i sve političare neka razmisle i nek se dadu na poprav­ ljanje onog što se da popraviti. Jer i mačka kad se pritjera u škripac zgrabi čovjeka za oči i za grlo i ne pušta ga dok ga ne udavi. U isto vrijeme upozorujemo i muslimane da se saberu, da zajednički razmisle i da složno poku­ šaju opet zakonitim putem potražiti pravdu na najvšem mjestu. Jer Regent je usitnu plemenito odgojen, srce mu je puno humanitarirosti i sve svoje poda­ nike gleda jednakim pogledom. Među ; muslimanima treba osobito u ovim sudbonosnim momentima da vlada slo­ ga i međusobna solidarnost a u isto i vrijeme treba da budu energični, us। trajni i neustrašivi u svojim zahtjevima. Sve izdajice, sve odrode, sve prodane i i podle duše koje kušaju da rasklimaju |s našu zajednicu, da razbiju naše redo­ ve, treba proklinjati i u kamen zatucati, treba izliti na njih sav odijum, sav gnjev koji se u današnjem očajnom sta­ i nju nagomilao u muslimanskim srcima. ; Danas, kad na hiljade muslimanske i nejačadi i staraca pišti od gladi, one . prodane duše imaju zvjersko i bratonbilačko srce, da javno ispovijedaju da je muslimanima dobro i da im ne fali | ništa. Ja nemam zemlje, nijesam ie ni . imao, ne tražim ni da je imam, niti sam 1 uopće lično tangiran agrarnim pita­ j njem, ali osjećam svu težinu situacije, I u koju je dovedena jezgra našeg življa X. , i otvoreno rekoh što osjećam. Klevetnici dra Hrasnice doživljaju užasne tuševe. Mislili su da je dovoljno, ako se anonimnim sastav­ cima nabace blatom na.njegovo pošte­ nje i držahu, da će svak šutjeti pod te­ rorom »demokratskih« reptila. Među­ tim su grdno nasjeli. Ljudi nesamo da ne šute, nego i odlučno odbijaju »demo­ kratske« laži i petljanije. U prošlom broju denesosmo izjavu g. Curčića, a danas donosimo jednu još izrazitiju svjedodžbu poštenja, upravljenu na ad­ resu g. dra Hrasnice. »Zagrebačke No­ vine« od 29. marta broj 36. donose ovu izjavu: »Ponukan izjavom Milana Curčića, zamjenika državnog odvjetnika u Sa­ rajevu, u aferi g. dra Halidbega Hras­ nice, izjavljujem slijedeće: Ja sam kao jednogodišnji dobrovoljac služio kroz 22 mjeseca kod vojnog suda u Kragu- jcvcu, gdje sam vršio službu perovođe i tumača srpskog i njemačkog jezika. Bio sam prisutan kod suđenja smaknu te tridesetocice Srba, a tako i kod nji­ hova smaknuća. G. dr. H r a s n i c a nije u ono vrijeme više bio u Kragujevcu, već u Sarajevu kod tvrđavnog suda, pa tako nije nikako su­ djelovao kod ove justifikaciie. Ovo su sudovanje i smaknuće obavili vojni su­ ci dr. Kamilo Bohm, kapetan auditor i dr. Viktor Frankl, natporučnik auditor, a sudu je predsjedao pukovnik Hunka. Osim toga mi je izjaviti, da dr. Hrasnica nije nijedne smrtne osu­ de potpisao, niti proveo, niti kod ikoje sudjelovao. Isto tako vrlo dobro znadem, da je dr. Hrastika uvi­ jek izbjegavao sve kaznene slu­ čajeve, u kojima je bilo izgleda, da bi �Strana 2 Страна ■PRAVDA* — .ПРАВДА* mogla pasti smrtna osuda.Dr. Kras­ nica bio je p o š t i v a n kao jedan od najpoštenijih sudaca. Ako bude od potrebe, spreman sam i detalje dati kao jedan od najmjerodavnijih svjedoka u tom slučaju. U Zagrebu, dne 28. veljače 1920. Alić Josip, kr. mjernik.« Ovdašnjem »demokratskom« reptilu »Glasu Naroda« bilo je malo, što je preštanipao sve laži svojih beogradskih drugova, nego je iznio i potvoru, da je dr. Krasnica diktirao i anonimne pri­ jave. Mi smo u petprošlom broju iznijeli Hrasničin ispravak na tu bestijalnu po­ tvoru, a ovdje donosimo dvije izjave, koje iz temelja obaraju i ovu podvalu. U samom »Glasu Naroda« od 2. marta broj 189 stoji ovo objašnjenje: »Izjava g. dr. N. Andrijaševića. Po­ vodom naše beleške u subotnjem broju | u kojoj se iznose novi podaci o Kras­ nici, g. Andrijašević nas je opunomoćio da izjavimo da on ne zna da je Krasni­ ca ikada napisao u početku rata ijedne prijave protiv ma koga u Sarajevu. On je ujedno ispitao svoju pisaricu. na koju se naš dopisnik poziva, koji kategorič­ ki tvrdi da nije nikad pisala nijedne Hrasničine prijave. Reč ima naš dopisnik koji treba da nam da konkretnije podat­ ke o ovoj stvari, naročito da tačno iz­ nese kad mu je pisarica g. Andrijaševi­ ća govcrila o Hrasničinim prijavama i koje je ličnosti navodila koje su bile u njima citirane. Kako je stvar vrlo važ­ na za objektivno prosuđivanje Hrasničina slučaja, mi molimo našeg dopisnika da što pre unese svetlosti u ovu aferu!« S tim u savezu dobismo prekjučer od gđice Olge Stanišićeve ovaj tuš »Glasu Naroda«: Izjava. Mualimska predstavka. poslena od 15. maja 1911. do 15. janu­ ara 1913. i kroz cijelo vrijeme niti sam pisala kakovih prijava po diktatu g. dra Krasnice, niti sam kao Srpkinja za ci­ jelo vrijeme moga uposlenja mogla opa­ ziti da g. dr. Krasnica — premda osvje­ dočeni Hrvat — goji kakovo neraspolo­ ženje prema Srpstvu i prema Srbima. Gospodina dra Krasnicu nije smetalo nikada moje Srpstvo niti me je uopće otpustio iz službe, nego sam ja svoje­ voljno istupila jer sain bila dobila bolju kondiciju kod ovdašnje Muslimanske Centralne Banke. O gospodinu dru Krasnici mogu da se samo najpovoljnije izrazim i kao o bivšem šefu i kao o potpuno ispravnom čovjeku, Sarajevo, 3. februara 1920. Olga Stanlšićeva, knjigovođa. Znatiželjni smo kako će se snaći »Glas Naroda« i hoće li imati kuraži, da poliže svoju klevetu. Dakle, gospo­ do! Bilješke. Sastav slovenačke vlade. Jugoslaven­ ska socialdemokratska stranka i iugosl. demokratske stranke odbile su poziv predsjednika slovenske vlade dra Brejca na sudjelovanju u vladi. Uslijed to­ ga će dr. Brejc predložiti ministarstvu sastav nove pokrajinske vlade samo iz redova slovenske pučke stranke. Regent o Hrvatskoj. 3. о.тпј. primio je regent u audienciju ministra za šu- I me i rude g. dra Ivicu Kovačevića. a I sutra dan g. bana Matka Laginju. koji je podnio izvještaj o položaju u zemlji. Niegovo Visočanstvo se vrlo zanima za sve pojave javnog života i primio je izvještaj g. bana sa zadovoljstvom na znanje. Prestolonasljednik je izjavio g. Ivici Kovačeviću. da će posjetiti Zag­ reb u što skorije vrijeme. Pošto se pronose glasovi, da se notica »Glasa Naroda« o tobožnjim denun­ cijacijama g. dra Krasnice odnosi na moju osobu izjavljujem: Ja sam bila kod g. dra Krasnice za­ Iz privr. nar. predstavništva. Već od nekoliko dana opažalo se u javnosti veliko interesovanje za sjed­ nicu Privremenog Narodnog Predstav­ ništva od 3. o. mj. Davno prije 3 sata bili su kuloari puni narodnih poslanika. Na sve strane živahno se raspravljalo o parlamentarnoj situaciji i na svakom se koraku čula jedna te ista rije.: kvorum. Poslanici pojedinih grupa rasparvijali su međusobno i sa poslanici­ ma drugih grupa. Svakako je to bila jedna od najživahnijih slika koje su se doživjele u kuloarima. Odmah poslije 3 sata popodne galerije su se počele puniti općinstvom. Di­ plomatske lože bile su također dupkom pune. Tu su se vidjeli nekoji predstavniei stranih država, a bilo je osobito mnogo ženskog svijeta. Galerje su bile dupkom pune svijeta. U novinarskim klupama bio je toliki broj novinara, da su neki ostali stojeći. Poslije 4 sata počeli su ulaziti narodni poslanici iz vla­ dinih stranaka i zauzimati svoja mje­ sta. Od »demokrata- su bili prisutni: Timotijević. Kadivojević i Dragutin PeiSć. od socjaldemokrata Vaso Knežević, a od Crnogoraca Daković, Piletić i Marko Matanović. Za vrijeme sjednice opazili su se i slijedeći pristaše »demokratsko-socijalističkog« bloka: Krstam Andelnović, Abotimović, Ribar -i Kotač. U 4 sata i 40 minuta predsjednik par­ lamenta dr. Draža Pavlović otvara sjed­ nicu. Nakon što je pročitan i ovjerov­ ljen zapisnk prošle sjednice, prelazi se na čitanje molbi i žalbi. Narodnim po­ slanicima Nježiću,- Markoviću i Etingeru odobreno je otsustvo. Predsjednik objavljuje, pošto nema usmenih pitanja, da se pređe na dnevni red. Narodni -po­ slanik Pečić (»demokratska« zajednica) traži, da se konstatuje broj prisutnih na­ rodnih poslanika, te da se poimence prozivlju. O tom predlogu razvila se debata, u kojoj su učestvovali narodni poslanici, Ribarac, Protić, Bairić d Pečić. Poslije toga dolazi do prozivanja i bro­ jenja narodnih poslanika, da se utvrdi da li ih hna dovoljno, da bi se ustano­ vio dnevni red za iduću sjednicu. Kod glasovanja »demokratski« poslanici izilaze. Ostaje u dvorani samo g. Mika Radivojević radi kontrole i poslanik Poščić, koji je glasovao i istupio iz »de­ mokratske« zajednice. Poslije izvršenog glasovanja ustanov­ ljuje se da je prisutno 147 poslanika, 1 j j 1 ; ; i | : jer su neki poslanici kao na pr. Angeli-nović i drugi brojeni, a da nisu bili u dvorani, i da su neki drugi također bro­ jeni. a da nisu imali pravo, da se broje. U ovoj je debati uzeo riječ i Protić, koji veli da trenutak u kojem živimo — treba mnogo rada. Ako se ne bude moglo raditi, onda će konstatovati uz­ roke, radi kojih vlada ne može raditi u Privremenom Narodnom Predstavni­ štvu. Govoriće o kvorumu i broju koji je potreban za kvorum, pita se, da li treba raditi na bazi poslovnika srpske narodne skupštine, da li da se drži to­ ga broja. U početku je zaključeno, da će se zadržati poslovnik Srp. Nar. Skup­ štine i da će se smanjiti broj za kvorum. Za njegovog prvog mlnistrovanja podnio je dr. Kramer, koji je onda bio ministar za konstituantu, predlog, da se -kvorum smanji i to na 80. Odbor je odobrio taj predlog, veli g. Protić, ali je tražio da kvourum bude 100. Ovaj predlog nije došao još pred Narodno Predstavništvo. Za sada ne će da više govori, nego -moli da se pređe na dnevni red (Odobravanje). Dragutin Pečić tvrdi da objavljnei rezultat glasanja nije tačan i kaže, da kvorum treba da bude 140. jer svih poslanika ima 296. te prema tome je polovica i 1 više 149. Predsjednik je objavio da ih ima 147, ali su zabilježeni gg. Trajković i Anđeli nović, koji nisu bili prisutni. Kad se ti odbiju od 147 fale 4 glasa do 149. Prema tome sve odlu­ ke, koje se donesu s ovim brojem, nemaju vrijednosti. Tvrdi da su počinjeni još neke druge nekorektnosti. Na to se je razvila debata, u kojoj su uče­ stvovati i Draža Pavlović, Nastas Petrović- Protić, Živko Petrlčić, Timotije­ vić, Josip Vojnović, Dinko Vašić. Nakon debate ministar predsjednik g. Pro­ tić najavila dnevni red za iduću sjednicu: deklaracije vlade, bidžetne dvanajstine, ratifikacija mira sa Njemačkom, porez na ratne dobitke. Predsjednik Pavlović predlaže na to ovaj dnevni red, koji se od prisutnih poslanika usvaja aplauzom i završava sjednicu u 6 sati i 20 minuta, a sli'edeću nriče za petak u 10 sati prije podne. Čitajte i širite „Pravdu"! _________ _ __________________________ bp°* 130 »toj ' , i i ! i [ i i ] । I i , , j i - | | Mnoge nas provincijalne kolege ne­ prestano pitaju kakve korake mislimo poduzeti prigodom ovogodišnjeg zasijedanja vakufskog sabora glede pobolj­ šanja mualimskili beriva, te pošto nam nije moguće, da svakom pojedince od­ govaramo, to ovim putem iznosimo predstavku, uintćenu na adresu vakuf­ skog sabora koja od riječi do riječi glasi: »Opstanak bos.-herc. muslimana kao konfesije u pravome smislu te riječi, držimo da je uvjetovan dobrim vjer­ skim i moralnim odgojem njihova podmlatka. Ako se pak na to polaže i ako se uopće želi da taj podmladak dobije čvrst temelj u svojoj svetoj vjeri Islamu, on­ da je jamačno dužnost svakog pojedi­ nog člana sadanje islam, generacije, a naročito pak legalnog predstavništva naše -najviše autonomne uprave, da ob­ rati i posveti svoju pažnju na glavne faktore — stalež, koji na prvome redu usađuje klicu Islama toj budućoj uzda­ nici islamske zjaednice u ovim zemlja­ ma — a to su muallimi. Da, muallimi... Taj stalež već desetke godina gla­ duje, desetke godina bori se za opsta­ nak svoj i svoje djece, bori se i traži svome bijednom stanju pomoći, ah sve njegove molbe: jauk njegove gladne djece, njegovi vapaji ostali su do danas samo — glas vapijućeg u pustinji.... Dosadašnji predstavnici u našem vrhovnom autonomnom tijelu ili nisu htje­ li. ili nisu imali sposobnost, da po svo­ joj dužnosti iznađu vrela, odakle će se pomoći tome bijednom staležu: nego su snu uvijek govorili: »nema se oda­ kle. strpite se!« I muallimi su trpili, muallmi su s najvišim prijegorom sno­ sili bijedu svoga života; njihova djeca, njihove žene su od gladi umirali, a oni su uvijek bili na visini svoga uzvišenog poziva: neumorno u vjeri odgajali dje­ cu svoje islamske zajednice. Ali i nji­ hove su se sile do skrajnosti iscrpile. Koliko god bi svaki muallim pojedince bio pripravan, da svoju osobu u službi svoje uzvišene vjere žrtvuje, da u svo­ me časnom pozivu od gladi umre, sve­ ta mu je dužnost, da od propasti saču­ va svoju ženu i svoju sitnu djecu. Od­ bor muallimskog udr-uženja svojim pod­ neskom od 18. januara 1919.-tražio je od tadašnjeg vakufskog sabora, da se usvoji osnova pragmatike i po njoj predviđena tako skromna beriva, pa je i to odbijeno sa običnom motivacijom: »nema se odakle«... To je bio povod, da su muallimi u lanjskoj godini stupili u štrajk i samo se imade zahvaliti »Jug. Musi. Organiza­ ciji«, koja je muallimskim zahtjevima iz vlastitih sredstava djelomično udovoIjla, da taj štrajk nije kroz cijelu godi­ nu potrajao. Pošto je ta organizacija bi­ la jedina jamčevina, da će samo ljudi iz njezine sredine htjeti i moći udovoIjti svim zahtjevima muallima, potpisa­ ni odbor muallimskog udruženja vedra čela i s potpunom nadom u uspjeh stu­ pa pred forum visokog sabora,z kao pravog predstavnika narodne volje i ovim skromnim podneskom moli: Da se u smislu citiranog podneska našeg udruženja od lanjske godine usvoji službov-na pragmatika i naš miro­ vinski štatut sa označenim preinaka­ ma; traži: Da se pokraj toga muallimima dozna­ če odgovarajući doplaci prema današ­ njim prilikama i skupoći u onoj visini, kako to imaju učitelji nar. osnov. ško­ la; zahtijeva: Da se na svaki način brišu ŠŠ 157., 1.58 te alineje: II.. 14. i 15. u § 73. aut. »Statuta« — ako dođe do revizije — te da se ta vlast prenese na okružne muftije odnosno na predsjedništvo ule­ ma mdežlisa. Ovaj zahtjev suvišno je obrazlagati kad se znade, da je svaki muallim tim kobnim paragrafima bio izvržen šikanaciji povjerenstva, a naro­ čito, pojedinih predsjednika, којн su mu ubijali svaku volju, da svoj blagotvor­ ni rad dovoljno razvije. To su u glavnom naši skromni za­ htjevi, pa ako visoki sabor tome nemože udovoljiti, s bolom u duši potpi­ sani odbor izjavljuje, da su muallimi prsiljeni u smislu zaključka svoje Ijetošnjc glavne skupštine istog dana stupiti u pasivnu rezistenciju te time dovesti naše mektebi ibtidaije ti najveće ex-lex stanje. Potpisani odbor vrlo žali, ako do to- i i ! l ! ■ ‘ I ga nemilog koraka dođe, ali na kraju ovoga skromnog podneska nagtašaje. glad' očiju nema!... Predsjednik: u z. Hujdurović, v. r. Tajnik: Šabić.^v. r. Pošto nemamo vlastitog organa, da u cijelosti iznesemo osnovu pragmatik« i našeg mirovinskog Statuta, a uredni­ štvo »Pravde« — kojem inače dugujemo veliku zahvalnost na dosadašnjoj predusretlivosti — ni uz najbolju volju ne može nam ustupiti toliko prostora. prinuždeni smo, da se ograničimo samo na citiranje glavne tačke pragmatike, a to je sređenje naših beriva. Taj para graf glasi: »Muallimima pripadaju ova beriva: 1. godišnja plaća privremenih mualli­ ma iznaša 1200 K, 2. te godišnji doplatak za upravu 240 K. Definitivnim muaUimima pripada: a) godišnja plaća od 1440 K, b) doplatak za upravu godišnje 240K. c) deseterogodišnjih doplataka (trierria) po 200 K. Plaća pod a) i c) računa se uknpns kao svakidašnja temeljna plaća, prema kojoj se odmjeruje mirovina. Kako se pak iz same predstavke vidi, odbor je pokraj toga zatražio i odgova­ rajuće doplatke prema ovome skupom vremenu. Ostale tačke pragmatike i mtroviiiskog Statuta sporedne su važnosti, ali je odbor ipak svima onim tačkama. ko­ je ne odgovaraju interesima innalllnui stavio nužne primjedbe. Odbor. Poslije jedne skupštine. Glas iz provincije. , I I । i i : : j ; I I | I I Bolesne ambicije skovaše ovih dna« jedan atentat podlo i kukavno protiv muslimanske sloge i jedinstva, protiv naše tvrđave i zaštite, protiv naše oh rane i spasa, naše organizacije. Neoče­ kivani i nevjerovatni udarac došao i« tim začudnije. što je započeo u aovej formi sada sa one strane, odakle ne bi smio nikada da dođe jedan dušmaaski nasrtaj protiv muslimanske sreće i zajednicc. Poslije neuspjeha sa ljudima oko »Budućnosti« i »Glasa Naroda«, na­ žalost je ovaj puta uspjelo našem ne­ prijatelju i zatiratclju svega musliman­ skog dobra, da nade saveznika u radu protiv musi, organizacije i musi, dobra ; opstanka u ovim zemljama baš pod onim krovom, odakle hi morao da do­ lazi samo blagoslov i iskrena želja za musi, spas i napredak. Ali odakle se nadasmo suncu, odanle nam iznenada dođe grad: u prostorijama našeg najvi­ šeg vjerskog tijela, u našem rijasetu skovana je urota protiv musi, organi­ zacije! •Pakleni duhovi i dušmani musi, naroda nađoše sebi nove pomoćnike za juriš na čvrste muslimanske redove! Tajnik ulema-medžlisa (Aluned ef. Mahinić) kumuje ovoj protivislamsfcoi akciji pomažući zakletim muslimanskim dušmanhna, da nas zavade i razdrobe u manje čestice, kako bi bila naša propast sigurnija. Tako se iz neposredne blizine našeg« vjer. poglavice šalju na rijasetskoj mašini napisani pozivi u sela niusHmanima i težacima radi tobožnje težačke orga­ nizacije, ne bi li tako prorijedili musli­ manske redove. U sred nas boli, što su »demokrate«, koje niko ne uzima ozbiljno u nas, u svom nastojanju, da štogod odcijepe od svojih protivnika, kad ne mogu da us­ piju u narodu, našli sebi saveznike u tajniku ulema-medžlisa, koji po svom položaju ne bi smio voditi nikakve razdorne akcije. Ali »demokrate« hoće da prodru .u narod pomoću vještačkog i privlačivog načina, preko težačke orga­ nizacije trgujući muslimanskim dobrom i iznoseći na pazar našu kožu. U tu su svrhu našli nekoliko lakomislenih i po­ hlepnih ljudi sa bolesnom ambicijom, da samo oslabe naše redove, jer su im na smetnji. Plan je dobro smišljen i mreže *) Donosimo ovaj glas jednog uvaženog našeg prijatelja i obraćamo pažnju ulema-medžlisa na zloporabu me gova tajnika, koji ide tako daleko, da seljacima obećaje imamske dekrete. Ur. �B>»j 130 — lk>i su bačene od brze pješadije riz blago­ slov gosp. Mahinića, ali je učinak bio bez velike koristi Jer im se na prvorit sastanku nade izialoviše i razbiše o svi­ jest musi, težaka, koji te ne dade na­ vesti na tanak led znajući dobro, da je spas i muslimanu težaku sa ostalim muslimanima u Bosni, sa kojima je i njegova sudbina i opstanak usko skop­ čan. Pored posvemašnjoga neuspjeha de­ mokratskih prirepaka a la Mahinić—Hasandedić—Jakić et oomp. opet želimo upozoriti našeg poštenog težaka, da se čuva ovakih prodanih duša, koje neće prestati među nama rovariti, doklegod, se ne iscrpi agitacioni fond demokrat­ ske stranke. Njihova odvratna rabota neće biti za njih beskorisna, ali musli­ mani valja dobro da zapamte ove detlfe, ОДј prvi juriš ućiniše na musli­ mansku organizaciju, da pokušaju uni­ štiti onu snagu i zajednicu, kojoj ne mogaše ni pera odbiti ni njihov kaponfa Pribićević, pa neće ni oni. Treba žigosati ovakve izdajničke nasrtaje i biće nam veliko iznenađenje, ako naši protivnici ne navale još žeš­ će protiv nas. Ali su stari mudro rekli: No pada snijeg da pomori svijet, nego da svaka zvjerka pokaže svoj trag. Ta­ ko će i naši Jakići, Mahinići, Hasanded»ći Kurtovići i drugovi ostaviti svoj trag i svijet će rh dobro zapamtiti i po zasluzi ocijeniti njihovu nečasnu i mi­ zernu nlogu. koju su igrali po befelu našeg dušmanina. Naš zakleti protivnik neće mirovati, on će kušati još mnogo puta, da raz­ bije redove musi, organizacije, on će ■tražiti sebi pomoćnika među muslima­ nima ,afi će »h naći samo kod pokva­ renih odroda, kojima su u zlatnom te­ letu skupljeni svi njihovi ideali. A ta­ kovi i ne spadaju među poštene musli­ mane, pa ćemo biti veseli, kad ih ne bude u našoj zajednici. Iz naše organizacije. Naš tajnik g. Ahnied §erič prigodom svoga putovanja radi Izbora za vakuiski sabor 1 Izbornu kuriju, uvratio se u Pr­ njavor i u ponedeljak dne 23. pr. mi. održao vrlo uspješan pouzdanički sa­ stanak sa prnjavorcima. Pouzdanički se sastanak ođržo u mek tebi ibtlđaiji, ko­ ja je bila dupkom puna najodličnljeg svijeta sviju staleža. Kad im je rastu­ mačio sadašnji politički položaj j Izložio rad naše organizacije u kratkm pote­ zima, svi su se jednodušno izjavili, da imađu potpuno povjerenje u vodstvo jugoslavenske Muslimanske Organiza­ cije I n svoje narodne poslanike gg. Dra Krasnicu i Dra Spahu, a naročito odbi­ jaju liđamne podvale neprijatelja naše­ ga naroda i naše države na našega pr­ vaka i vođu g. Dra Halid bega Hrasnlcu. Čestiti Prnjavorcl su proveli organi­ zaciju i u selu Lišnjoj, koje se je listom izjavilo za našu organizaciju. U prošlom smo broju javili, da se je na našem programu organlzovao i Bos. Kobaš. Tako je sada cijeli prnjavorskl kotar već organizovan i stoji čvrsto u našim redovima. 0 tamošnjim prilikama, kao i О zulumima tamošnjeg predstojnika g. Morijaka progovorićemo u narednom lwofu. Gospodarstvo Samo dva broda. ni. Š-tn. Tovar Ili teret na brodu zapre­ ma sav njegov slobodni prostor — netto tonažu — u kojemu on može pored predmeta, koje nosi za svoju vlastitu potrebu, da vozi još i drugu robu iz jed­ nog pristaništa u drugo ili iz luke u lu­ ku. Ova tonaža mjerilo je snage u pro­ metu na vodenim putevima i pomnožavala se sa izgradnjom parobroda mnogo više nego li i sam broj brodova što se je utnnožao, jer su se kako koja godina izgrađivali brodovi sve većeg objama tako, da se je za 10 puta više tonaže gradilo u parobrodu nego Ii u jedrenjača, u kojih je objajn i tonaža ostajala otprilike ista. U zadnjem deceniju 19. i u prvom 20. stoljeća ta se je tonaža sko­ ro podvostručavala (od 9 na 15, pa od 15 na cca 30 miliona). — 0 brzom po­ rastu parobrodarstva i brodskog pro­ stora za tovar daće nam nešto jasniju ПРАВДА* — »PRAVDA. j sliku slijedeća tabela, po kojoj je bilo | na svijetu: Godine 1821. čiste tonaže 11.500 « 1831. « 43.000 « 1841. « « 140.500 « 1851. « « 329.500 « 1861. « 1,003.500 « 1871. « . 2,443.000 I « 1881. . 5,006.100 i « 1891. « . 9,484.100 « 1903. « « 15,431.974 j « 1913. bratio « 44,600.667 I Ova brutto tonaža u godini 1913. ot! pada na 30.316 bodova iznad 100 tona, od kojih je 23.217 parobroda sa 40,518.177 tona. Skoro polovicu od ovih i parobroda i tonaža imala je En­ gleska, pa onda dobre dijelove iza nje ' po redu: Njemačka, Savezne sjev.-a. merićke države. Norveška, Francuska, ' Italija, Japan. Nizozemska, Švedska, Rusija i t. d. Brzi osobni brodovi, preko onog što I je u ovom članku pod II. istaknuto, ne ' bi nas više mnogo zanimali, (jer se ne I isplaćuju), da tamo ne vidimo kako ti i brodovi pored svega komforta voze soI bom još i 3—6000 tona robe. Ova ro­ ba je većim dijelom u takvim brodovi­ ma poštanska pisma, paketi, uzorci i t. d. Poštu na brodu razvrstavaju poštanI ski činovnici i namještenici za sve di­ rektne željezničke pruge iz 1џке u koju će brod pristati, da se razveze u svim pravcima desno i lijevo. Jedna poštan­ ska veza između Amerike i Njemačke prevezla je na pr. na svakom svom pu-, tu godine 1904. iz Njemačke u Ameri­ ku prosječno po 243.000 običnih i 4.600 preporučenih (upisanih) listovnih pošilj­ ki kao i po 254 vreće štampanih stva­ ri, dok je iz Amerike vozila u Njemač­ ku poprečno 84.000 običnih i 1.800 pre­ poručenih pisama te 165 vrećica tiskov­ nih predmeta. — U koliko tovarni pro­ stor osobnih brzih parobroda ne bi bio poštom zapremljen, ispunjen je sigurno vrednijim teretom, pa ispada iz kombi­ nacije u jednom članku, koji ide za ne­ čim makar mnogo skromnijim. Strojevi teretnog broda zauzimaju I jednu desetinu prostora, dok kod1 osob­ nih brzih brodova strojevi i ugljen za­ uzimaju devet desetina prostora brod­ skoga. — Objam osobnih brodova je: 50% težina brodskog tijela, 40% teži­ na strojeva i ugljena i istom 10% osta­ lo t. j. za teret. U mješovitih brodova koji služe i osobnom prometu je objam: 50% težina brodskog tijela. 20% stro­ jeva i ugljena i 30% za teret i putnike i to ako su samo za ’/5 brzine sporiji od brzih brodova, dok ako su sporije za 2/s, onda je težina strojeva i uglje| na samo 10%, a za tovar ostaje i 40%. — Teretni brodovi imaju 50—60% ra­ spoloživog prostora za tovar, jer mno­ go ne trebaju za strojeve i ugalj. a za I drugo štogod i ne trebaju ga. — Naš ugljen brodovi ne traže, jer nije dobar za njih, nego ga uzimaju u internacionalizovanim lukama za to; u Sredozem­ nom moru su takva sladišta ugljena za brodove svih zastava u: Rireju, Cari­ gradu, Port Saidu, Malti i Alžiru. Tonaža mješovitih brodova, koji slu­ že i osobnom i teretnom prometu, a voze priličitom brzinom, mogla bi doći u našu kombinaciju za jedan brod na ■moru i jedan na Dunavu, tim prije, ako bi veći dio toga brodskog prostora slu­ žio tovarnom, a tek jedan mali dio osobnom prometu. Na ove vrste brodovi­ ma prevozi se i finija a i srednje vrste roba i to zapakovana u hale ili sandu­ ke. a da služi trgovini i industriji, kao: •razni fabrikati, kahva, pirinać. šećer, čaj. željezo, kakao, limuni, hurme, pa­ muk, duhan, ulje. piće, krzna, strojevi, so, papir, jaja, kamena roba, kožna ro­ ba, suhe šljive, brašno i t. d. Što je glavno, prevoz na mješovitom brodu ne zapinje, -ali se za to niti najjeftinije ne plaća. Tek kod teretnih brodova je jeftinoća glavno, dok je od sporedne važnosti pi­ tanje brzine prevoza. Ali tonaža teret­ nih brodova (i šlepova) je većinom sa­ mo za teški teret u masama, koji služi rudarstvu i gospodarstvu, kao: ugljen, rudače. šljunak, ilovača, pijesak, ka­ men. građevni materijal, otpadci, žito, sijeno, đubre, drvo, stoka, lan. konop­ lja. kreč cigla i t. d. Kakav tovar jedan brod nosi, upisa­ no je u brodskim papirima, koje vodi kapetan i njegovo činovništvo, kao i to: gdje je sve tovar ukrcan u cjelosti ili postepeno. Svuda je dopušteno da brod može svoj tovar u raznim grado­ vima i pristraništema djelomično kako Страт 3. organizacije na čelu. U Sarajevu se pro­ ukrcavati tako i iskrcavati. Kod iskr­ nio glas da će voz stići tek poslije pod­ cavanja nc plaća se carina za dio to­ ne, a ipak bilo je prisutno neobične vara, koji se odvozi dalje u dragu lu­ mnogo svijeta sviju vjera. ku ili drugu državu, nego ako tek uo­ bičajena pristojba za nadzor. — Brod­ Dolazak i pozdravi. ski tovar, kao što spomenusmo pod I. Kad je voz stao pred Duhansku fa­ može se za prevoz posebno osigurati, briku iz stotine grla zaorilo se: Živio a to se obično svuda i čini. Dr. Milan Srškić! Živio Stojan Proteći Pripravljene tovare za ukrcavanje ili G. dr. Srškić bio je duboko potresen oiskrcavanje podiže i spušta strojem po­ vim spontanim izrazom narodnoga okretana sprava, koju pri svakom po­ duševljenja. G. dr. Aristotel Petrovih kretu prenosi po 3, po 5 i 10 mtz od­ jednom. Za 2—3 mimete obavi posao . pozdravio je predsjednika u ime grada Sarajeva radujući se njegovom imeno­ i prihvaća nove terete. Na većim bro­ vanju čestita mu i želi da pokloni svoju dovima ima po više tih sprava, dok na pažnju sarajevskoj općini. (Burno manjim na svakom direku po dvije živio!) suprotno. I kad na pr. na brodu od' 2.000 U ime Muslimanske Jugoslavenske tona rade odjednom četiri takove spra­ Organizacije pozdravlja novog pred­ ve po osam sati na dan, njegovo je kr­ sjednika vlade g. S a k i bef. Kor kut: čanje gotovo, srednjim računom uzevši, on se nada da će dr. Srškić opravdati za heftu dana. A ako radi više sprava želje i nade, koje cio narod danas u nj (čekrka), tim prije je krčanje gotovo. polaže a u interesu narodnog jedinstva. , Članovi M. J. O. stajali su i stajaće uPrivredne veze sa Francuskom. G. 1917. osnovana je u Parizu trgovačka ; vijek na gledištu, da je nama svima spas u zajedničkom radu. Mi u Vama komora francusko-srpska s tim zadat­ gledamo predstavnika našeg bloka i vje­ kom, da pogoduje razvitku trgovačkih, rujemo. da ćete opravdati nade, koje industrijskih, finansijskih i literarnih imamo mi svi u vladu g. Protića (bur­ veza između Francuske i Srbije. Nje­ no i dugotrajno: živio Protić!). u kome zina je zadaća, da svojim članovima mi gledamo državnika a ne strančara. kao i ostalim trgovcima i industrijalci­ Vjerujemoda se neće više ga­ ma obiju zemalja stavi na raspolaganje ziti građanska i ustavna p r asva uputstva, koja mogu biti korisna, va i da će svi gr a dani bez o bzatim da poduzima sve korake kod nadleštava ne bi li olakšala poslovne ' žira na pleme i vjeru b i 11 j pred zakonom i e4št“ kS (Burno: veze između ove dvije zemlje, da uspo­ stavi veze između proizvađača i potro­ i Tako je!). U Vama gledamo osobu, košača. da proučava situaciju tržišta je­ [ Ja Je cijelim svojim dosadašnjim radom pokazala, da ima osjećaja za sve nas. dne i druge zemlje, da upoznaje intere­ Živio predsjednik vlade g. Stojan Pro sente sa zakonima, koji su na snazi u • tim zemljama i uopšte da pogoduje i tić! Živio g. dr. Miian Srškić! zbliženju ovih dviju zemalja. U ime radikalne stranke pozdravio j« Komora je osnovana pomoću francu­ predsjednika g. dr. S. Vukanović. na što ske i srpske vlade, pomoću trgovačke je odvratio burno pozdravljen sa sviju i industrijske komore u Srbiji i pomo­ strana dr. Srškić: Potpuno sam ću trgovačke komore u Parizu te sa­ ■ svjestan teškoga bremena i odgovornoveza trgovaca i industrijalaca Francu­ ' sti kad se primih ove dužnosti. Iz da­ za. Danas ta komora želi da proširi našnjega spontanog i sjajnog dočeka svoje djelovanje na sve pokrajine kra­ vidim da moja odluka nailazi na razu­ ljevstva SHS i da postane trgovačka mijevanje najširih narodnih masa bez komora francusko-jugoslavenska; pa je razlke vjere i plemena. Svjestan od­ zato pozvala sve komore u novooslogovornosti primio sam se ove teške du­ bđenim krajevima, da i one učestvuju u žnosti. jer je to od mene traženo. Ja radovima ove komore i da u tu svrhu sam očeličen, jer sam na ovo visoko odrede svoje delegate u tu komoru. mjesto došao povjerenjem dvaju najve­ ćih faktora: krune i naše ustavne vlaTrgovačka komora za Bosnu t Her­ cegovinu odazvala se pozivu svoje po­ ; de, koja raspolaže s većinom parlamensestrime u Parizu, te je pristupila nje­ I ta. Ovaj impozantni današnji prijem za zinoj organizaciji i odredila kao svoje I mene je najbolji dokaz vašeg raspoloreprezentante u toj komori gg. Nikolu j ženja i narodne volje ogromnog dijela Berkovića, predsjednika komore i dra i naroda. Ovaj je doček ujedno i velika ' manifestacija narodne radosti, da su na Besarovića. tajnika komore. I ćelo zemlje došli oni ljudi, koja uživaju Privredna banka u Maglaju. Brzosimpatije našeg troimenog naroda. Ovi javljaju nam 29. prošlog otuda: Na da­ 1 su ljudi pravi neimari našeg narodnog našnjoj konstituipajućoj skupštini ososlobođenja, koji su pored junačke srpnovasmo, hvala Bogu, i mi svoju Priv­ j ske vojske, proslavili naš narod u ci­ rednu banku. U upravni odbor biše jelom svijetu, i ispunili .naše ideale. Na izabrani Edhembeg Uzejrbegović, Aši- ■ žalost ovi su ljudi bili za dulje vremena raga Topčagić, Husejn ef. Smajlagić, j odstranjeni od zemaljske uprave. Ali Osman ef. Muradbašić, Began Kapahu- ! od dana našeg oslobođenja pa do dasić, Osman Obralić i Uzejrbeg Uzejr­ ■ nas, bilo je mnogo toga što nam se nije begović a u nadzorno vijeće: Alibeg dopalo, mnogo je bilo nezadovoljnika, Zečević. Hasan ef. Kadribašić. Mehmed koji nisu mogli da se ogriju na suncu ef. Hulusi, Halilaga Osmanagić i IbraSlobode, koju nam je donio srpski voj­ nik, Ne zaboravimo da ta ista vojska him ef. Hodžić. i danas čuva mrtvu stražu i da je sprem­ Pošto smo već ranije uzeli pod kirina sve žrtvovati, da nam grabežljivi ju i vrlo lijepe prostopije u jednoj Edhembegovoj kući na najljepšem mjestu I susjedi ne otmu koje parče našeg na­ rodnog organizma; ne zaboravimo, bra­ u čaršii, a i lijep namještaj nabavili i ćo. da granice naše zemlje još nisu uposlovođu našli, to će i banka već ovih redene. Rat je stvorio mnogo neprilika dana moći otpočeti svoj rad. i kod nas; stvoreno je i kod nas iz­ Ministarstvo ishrane obrazovalo je vjesno raspoloženje društva, koje one­ komisiju od inspektora i strčunjaka. da mogućuje pravilan razvitak naše drža­ paze na cijenu svega što ministarstvo ve, i koje koči pravi poredak u zemlji. prodaje i kupuje. Ali da je bilo više auktoriteta vlasti i zakona, sve se ovo moglo za vremena ■нмиампшипвкспжкнпнк snriječiti. Mjesto borbe klasa morala se propovijedati harmonija cijelog društva (Dugotrajno odobravanje). Da su se čuvale ustavne i građanske slobode, manje bi bilo nezadovoljnika, da se vi­ Doček novog prdsjednika u Sarajevu še radilo, a manje fraziralo o narodnom Jutros u 9.40 stigao je u Sarajevo jedinstvu. Ova spasonosna Ideja stajala predsjednik bosanske vlade g. dr. Mibi danas mnogo bolje i ne bi se bez lan Srškić sa zasebnim vozom do Du­ potrebe stvarao jaz medu jednokrvnom hanske fabrike. Velika masa naroda bez braćom Srbima i Hrvatima. Ali ovo razijke vjere i plemena izašla je da štogod se dosada radilo, bilo pozdravi narodnog miljenika. Cvijet sa­ јe pr o ti v n arodnc volje, od rajevske inteligencije, predstavnici svih sada mi sami moramo biti ko­ društvenih slojeva, izaslanici seljaka i vači svoje sreće. Svak treba da radnika došli su da pozdrave čovjeka, vrši svoju dužnost. Ja ću prema sva­ koji je pozvan da uredi.ovu zemlju. Pri kome jednako bez razlike vjere i ple­ dočeku su učestvovali i predstavnici mena biti strog, ali pravedni sudija. UJugoslavenske Muslimanske Organiza­ vijek ću biti došljedan velikoj ideji na­ cije u veoma velikom broju, predstav­ rodnog jedinstva, koju sam za cijelog nici Hrvatske težačke sloge (Dr. Jelisvog života zastupao. To vam. braćo, nović, dr-. Sutej i t. d.).. predstavnici jamči moja prošlost. U svome budućem Hrvaske Pučke stranke, izaslanstva Jeradu rukovodiću se tradicijom male ali vreja i protestanata, te mnoge stotine slavne Srbije, na čijim se temeljima osradikala sa cijelim Odborom sarajevske Domaće vijesti �Bpoj 130 Ura; .ПРАВДА" — .PRAVDA" Csp.ua 4. Stran« TrBšBljah »Sva naša današnja država, na načela slobode ustavnosti i pravde. Prva duž­ nost je sviju građana da se pokoravam Sumorne misli. zakonima a oni koji se ne budu pokora­ Bijah izradio pio< um. opremah promaknaia, vali biće smatram zlikovcima, protiv priprcmih govorancija i — poininlite, ljudi — kojh će se postupati svom oštrinom «lvđo Brikić. ј a bar podigoh oditetn. Dr Stojanović. zakona. 13a ti ii dobro Niko. luiai duevcice i »ineZahvaljujući vani, braćo, na ovom im­ kura. Ali ja ui predejeđnik vlada, ni podanik pozantnom dočeku, pozivljeni Vas da u Kopenhagena. Skapdai! AtO $ola. kliknemo: Na kukajte, ilapčine. Ja um bio na viioj ржр, pa ae jež nijoaam raapiaauo. Pomiiliie Živjefo Njeg. Kr. Veličanstvo Kralj »smo ua moja bijedno stanje: ■ ministarake fo« Petar! ielja na žrercorika ramenn. 1 ne bijah в Živjelo Njeg. Kr. Visoćanstvo Regent lUnjc/đa ih nagradim makar kojom krivotvorenem markicom: Гако brao dođe e»aj nesretni Aleksandar! Svetozar Pribičević. Iz hiljade grla zaoriše se poklici: Ži- Marko. КојеМвј vi padaste, ali bar na mehko Ja vjeN. Klicanje je trajalo dugo vremena. ■am u neiiTjesnosti kad «o sroiam u »GajreGovor predsjednika vlade elektrizovao In", pitanje je, koća li se moći uopće gdje oje sve prisutne, koji su se rastajali s po- driaii. No, no, vi anute Ha htjedoh reći. ! kojetu. Hasan Hodžić. LSkom: Najžalivije mi je što prilikom pada n a i« Živio dr. Milan Srškić! vlade se smjedoh .-motati oko fesa crnu kokar­ Žalim u Boe. Petrovcu. U jesen god. du. A vjerujte, ljudi, Pribičorića ui je žalivije i od lameg Franje Joeipa. 1919. prigodom odmjerenja tečevine na Feljbaba Alija (Kartović. Ja vala ne žalim ito sam hljosauo. Jedna ratna dobit, odmjerio je porezni ured a Boe. Petrovcu g. Mehmed Alibegu iluaija manje, ali i jedna titula vile Ali se iepekoh. što ne »sam ko napita da sam pedalj Kulenoviću 30.500 K ratne dobiti, koja eose, lakat ambicijo. Jer ja . ako ааш ćaaast, svota je zbog ovisnih troškova i ka­ i»*k sam c i o od ambicije. Predsjednik „Mu-tež“-Stranke Jakić mata narasla na 34.000 K. Mehmed Al*Ko bi pomislio da sa>ajevaki i visoćki težaci beg je uložio utok proti ovoga zulum- raaumiju raelika »smeđu rijeci i djela Ja sam carskoga odmjerenja tečevine, ali do a Bjekmieu mnogo bolje prolasio; seljaci sa ćadanas nije dobio nikakva riješenja. Dne tili moje frase, a ja na račun to^a saevim do­ 15. ili 16. februara t. g. dođe ovrhovo- bro plavie kajmak sa njihova rada i ploda. Hasandedić. ditelj sa muhtarom i podvoruikom po­ Treba nam organ, jer bez tog ne moga da reznog ureda, oduzmu od Mehmed Ali- oglasim svoje zanimanje. Mahinić. e bega kljuće od dućana i odmah sjutraJa sam potpuno sadroljan aalom „težačkem’ dgn otvore dućan i javnom dražbom strankom. Do droge skupštine osigurače se u»a prodaju dućansku robu, koja je vrije- slučaj nesgode0 i teamo predsjednik, Beg0 i đtia prekC 190-000 kruna, za K 17.000. odbojnici. Valjaše mi pređlog, da »Sloisti dan je Mehmed лкиК .molio pe- ▼ija“ aaved* ' oUguranje proti libanju, jer je sa malog predsjednika dostatan prut. Dakle trovačkog poreznika, da mu pe do­ dupli ćar: i premija ка osiguranje i ekstra ho­ daje dućana, da će on na račun teče­ norar sa predleg o novom načina osigaracije. Salihbegović. vine na ratnu dobit uplatiti nekoliko g. Salihbegovid. Ne biste ii predlo­ hiljada kruna, pa ako nru to nije dosta, žiliPardon, i osiguranje moževa proti pada sa minis­ bio je pripravan i na to, da njegov du­ tarske stehceF Ja sam ead tako žalosna... Jedna bos. ministrovica ćan ostane zatvoren, a neka ključi ostami kod poreznog ureda do riješenja Pravodobno upozorenje opštini. Šetajautoka. Sve to nije upalilo, dućan je ei obalom Vojvode btepe, opazio sam, da vile prodan i jedna je egzistencija s time slulkinja vozaju djeca a kolicima trotoarom, koji je игак i tijesan i aa žetaoce. Izgleda mi, uništena; jer je tako trebalo da bude. da se onda voaaja gospodska i naknivena djeca Agrarnim se pitanjem na boljševički na­ roditelja, koji iinaja po j«dn » ili najviie po dvo­ čin uništavaju muslimanski posjednici je djece. Moglo bi se dogoditi, da koji prolaz­ pod firmom feudalizma, trgovci musli­ nik i nehotice gnrne koja kolica pe može nakniveno dijete da strada. Roditelj će ovakvog mani se uništavaju sa odmjereniem te­ djeteta staviti veći odetetni zahtjev, nego bd ga čevine na ratnu dobit, seljak i jest sa­ stavili Vasiljcvio i ctojanović za progone ia gesvim zapušten. To je bilansa jednogo­ dine 1814. dišnje tiranske vladavine »demokrat­ ske« u svima područjima Bosne i Her­ GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo cegovine i na svim klasama islamskog Broj 7533-20. elementa. Apelujemo na patriotska čuv­ stva nove vlade, koja je nastala na po­ Objava. vjerenju našega naroda, da ove zulume odstrani i da pokaže muslimanima, da Gradsko poglavarstvo daje na sve­ oni nijesu pastorčad svoje narodne dr­ opće znanje, da je biračka listina za žave, koju su nakon dugog i teškog ro­ svaki birački rajon opštinskih izbor­ nika grada Sarajeva dogotovljena i da bovanja dočekali ko ozebo sunca. Masarik počasni građanin Beograda. se počevši od ponedeljnika dne 8. mar­ Općinski odbor odlučio je da se u znak ta 1920. kroz 14 dana javno izlaža svakom izborniku na uvid u sobi br. jugoslavesko-češkog prijateljstva pro­ 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za glasi dra Masarika počasnim građntnom vrijeme uredovnih sati od 8—2 po Beograda i da jednu ulicu nazove nje­ podne govim infenom. Unose u listinu može pobijati sva­ Slikarska škola. Akademički slikari 1 ki birač, koji je unešen u biračku li­ P. Tješić i R. Petrović namjeravaju stinu, a isto tako zahtijevati i nak­ otvoriti privatnu slikarsku školu u ko­ nadni unos u listinu svaki novi birač joj bi se podučavalo crtanje po modelu, osobno. slikanje pejsaša i t. d., te pripravljalo Kad mine gornji rok odrediće se rok za dabne študiije na akademiji. Uvjeti prigovora u smislu propisa § 16. pri­ primanja i tačnije informacije od 5—6 vremenog izbornog reda za grad .Sa­ sati u ateljeu nad računarskom komo­ rajevo. Sarajevo. 5. marta 1920. rom. (Naspram srpske pravosl. Bogo­ Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. slovije) III. kat. desno. Izašao je iz štampe Cijena K 10. i Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Težnju. Oglašujte u ,,Pravdi“ Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godineU svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod- 1 nijeti ovome povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1, svjedodžbu, da je svršio darulPumen ili šeriafsku sudačku školu ili ’ kolu drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik UMVERZAL. Stalni zavod za podukM ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine Ц. kat (Uteg Protin Sokak) ukca Regenta Alek­ sandra br. X Dizdurević. Oalašujte u MP r a v d i“ --—--me—--— Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škure, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći čc te u cjeniku Tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b^ekovne poslove ndbrže i najpovoljnije. 47 Gđcovratnl ferdsik: M VlUAlk: C»atr*tat Odbor »J. M. O.< 5tsmp*ril» D. 4 Л. Кжјож. S»«d.vs>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/45ef511ac00dbdb72cf451517db4acdd.pdf 234871228078b2afba889fcf58e26995 PDF Text Text Poštarina u gotowom plafona. —---- dl @ £Л& ВН 'Ж POJEDINI BROJ ж №^Ш ЖЈЖ мје геШтт‘ odbor. .жп Pretplata godišnje 80 kruna, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. КИ 1L «Ил Broj 26 (131) Ж JW 1им WR wHr «r dBSb* W лИшВ^ ив Sarajevo, utorak 9. marta 1920. (18. džumadil-ahira 1338.) 0 reformi naše početne vjerske nastave/] i. Od dana oslobođenja naše domovine do danas dolaze posebno i u nas mu­ slimana različita pitanja na red, da se rješavaju. I to sve važnija pitanja koja zbog svoje aktuelne vrijednosti posta­ ju prešna, pa se na njima objeručke radi. 0 svima se našim i to specialno našim čisto muslimanskim pitanjima veće Ih manje vrijednosti više govori i piše, nego o našoj vjerskoj nastavi. Osjećamo i znamo da naša vjerska na­ stava ne zadovoljava, da se zbog nje­ zine nesređenosti tu i tamo osjećaju različite neugodne pošliedice, ali o to­ me se samo zapodijevaju razgovori u užim krugovima, a malo se ko usuđuje da otvoreno počne javnu diskusiju u naprednom duhu o tome za nas vrlo važnom pitanju. još u 1. i 5. broju »Vremena« zapodjela se bila diskusija o reformi naše početne vjerske nastave. Naravno u tim dvama člancima ostala je diskusija u tome pitanju nedovršenom i sve do sada samo započetom. Od ono doba ilo danas niko se još nije javio, naročito o tome predmetu. Pa i naši pozvani faktori, ulema medžlis i vakuf.-mearif. abor, trijesu učinili u tome pitanju kakvih općenitih promjena. Mnogima je začudo, da i sami muallimi i vjerouči­ telji o tome Šute. Njih ispričavaju nji­ hove teške prilike, naročito bijedne ma­ terijalne prilike, da im u borbi za osi­ guranje svojih staleških interesa nije šta drugo dosada ni naum padalo. Pošto ovih dana očekujemo zasijedanje našega novog vakuf.-mearif. sabora koji će svaikako i o reformi naše vjer­ ske nastave uopće da radi, zgodno je, da nastavimo diskusiju u tome važ­ nom pitanju, pa da ujedinjenim silama naprednije i lakše priđemo njegovom riješavanju. Kao i svaka važnija pitanja, tako i nastava uopće, traži ozbiljan i tih rad da se rješava. 1 ona traži pregaoca dobre volje, koji se u stvar razumnu, da se u ozbiljnoj namjeri hladno i nrirno misli i rasuđuje. Ja radim kao nastavnik već 20. go. dinu. Za to me čitavo vrijeme interesirala naša vjerska nastava, naročito osnovna nastava. Osobito u ovo zad­ njih sedam godina gdje sam se tome elementu zdušno odao, mislim i radim neprekidno u teoriji i praksi na unapre­ đenju naše početne vjerske nastave. Još je a god. 1913. u »Misbahu« (a po­ slije u posebnoj knjizi »Za reformu na­ še nastave«) upozoreno na sve manj­ kavosti u dosadašnjoj našoj vjerskoj nastavi, gdje je izneseno mišljenje o uređenju iste, kako bi i naša vjerska nastava pošla modernim, naprednim pravcem. Od onoga dana do danas ipak se osjeća i medu našim muallimima i vjeroučiteljima prilično nastojanje, da se uaša početna nastava racionalnije obraduje. Onaj stari način nastavljanja, gdje se sve uči napamet i oslanja na same kitabe, još je doduše u našoj vjer­ skoj nastavi, ali ipak dale nade za ljep­ šu budućnost, što se neki muallimi od toga zastarjelog načina otimaju, a uno­ se u nastavu napredni duh. To napred­ no mišljenje našlo je donekle odziva i u našemu najpozvanijem vjerskom tije­ lu, ulema medžlisu, koji je u tome smi­ slu izdao nekoliko naredaba i naputaka. 1 dok tako naša početna vjerska nasta­ va polagano napreduje u samoj sebi, za njezin se oblik, za način kako da se zgodno rasporedi, nije još ništa ozbilj­ no učinilo. Ostaje naime još uvijek ne­ riješeno pitanje: treba li našoj početnoj ЗДВ ДМУ .^ЖдгДШ^ I j ' ■ i | vjerskoj nastavi poseban nastavni za­ vod. u kojemu će naša djeca naučiti osnovne pojmove o vjeri, Islamu, a on­ da nastaviti nauke u osnovnoj školi ih se to može zgodnije da uredi, pa da u isto vrijeme sva naša djeca uporedo uče i vjeronauku uz ostale predmete osnovne škole? Našemu narodu još nije jasno, šta je prava svrha vjerskoj nauci napose, a šta ostaloj nauci uopće. »Ja hoću, da moj evlad svrši mektjeb, pa eto onda mogu ga dati i u školu« — obično veli naš čovjek. Nama nije namjera ni naj­ manje da ometamo pravi zahtjev dječijih roditelja, a još manje da diramo u osjećaje našega naroda, 1 mi smo vrući zagovornici glavnog zahtjeva u vjer­ skom odgoju naše mladeži; vruće suo­ sjećamo s našim narodom. Samo ćemo gornji zahtjev naših roditelja jasnije da izrazimo. Mjesto da reknemo, »ja hoću da moj evlad svrši mektjeb«, mislimo to, želja nam je u prvom redu, da se naše dijete pouči u svojoj vjeri, a onda nam je želja, da nauči i ostale potrebne nauke. Dakle u glavnom se slažemo, samo ćemo da promijenimo sam način, kako da se to zgodno uredi. Nama je glavno, da se dijete u našoj vjeri poučf, i to nam je osnovka, na kojoj ćemo se; lahko složiti, da riješimo i način, kako’ da se zgodno sredi cijela početna na­ obrazba naše mladeži, da se ni u čemu ništa ne izgubi. Obično se drži, da je naša vjeronau­ ka vrlo težak predmet koji zahtijeva dosta vremena, da ga mladež nauči. To jc mišljenje neopravdano. Da­ nas smo na čistu, da i vjeronauku va­ lja da učimo na svome jeziku kao što je uče i drugi narodi, pa i svi islamski narodi, kao i sve ostale predmete. Na čistu smo također i s time, da pod vje­ ronaukom razumijevamo samo ulumi dlni'ju (aka-d, ibadat) te vjersko-moraini odgoj mladeži, a nipošto, da djeca moraju uza to u početnoj vjer. nastavi učiti još i gramatička pravila, da im to bubanjc samo ometa napredovanje u vjerskoj nauci i ništa više. Meni je uvi­ jek bilo žao muallima koji su u svojoj prevelikoj sklonosti i u to uzaludno bubanje zalazili i time samo djecu patili, a ni sebi ni glavnoj nastavi nijesu ni­ šta doprinijeli. Kada se uči vjeronauka, onda se ona uči sama za se, a drugi se jezici opet posebno uče, kada djeca dobro upoznaju svoj materinski jezik. Sada mnogo stoji do toga, kako da se jedan predmet zgodno sredi prema pe­ dagoškim pravilima nastave i prema dobi te shvaćanju djece. Krivo je miš- i ljenje, da u svim prilikama mora da se troši mnogo vremena za jedan pa ma­ kar i opsežniji predmet. Glavno zavisi o radu, o raspoređuju, o načinu nastav­ ljanja, drugim riječima, u glavnom to zavisi o spremi i valjanosti samoga na­ stavnika toga predmeta. I naš obični svijet dobro znade, da je za kakav bilo posao bolji dobar majstor za jedan dan, nego slab, neuk za više dana. Ovo isto vrijedi i za nastavu. Osim toga na­ stava i odgoj nijesu obični poslovi, u koje se može svaka šuša da miješa, nego je to posao posve umjetan i posve ozbiljan, koji traži naročitog vještaka. Danas se ii. pr. ne traži od muallima, da mu djeca nabubaju islamske i imamske šarte i nauče »učiti« u Kur’anu (a. š.). Hoće se da se neSamo naobrazi •) Rado iznosimo ove misli našeg Jednog uvaženog prijatelja i spremni snio ustupati mjesta i stvarnoj kritici njegovill misli. Ur. dječiji um vjerskom nastavom, nego da se i razvije razum, pobudi volja za vjersko osjećanje i oplemeni srce islam­ skim duhom. Dječija duša je dar Božiji, koji sebi traži razumne pedagoške vje­ štine, koja će prirodne sposobnosti dječiie da razvija i usavrši. Dakle u prvom redu nama treba dobrih muallima, koji su dobro naobraženi u svim vjerskim predmetima, dobro naobraženi u peda­ goškoj struci i koji imaju dara i volje da drugoga nauče. Ovako dobrim muallimima nije glav­ na stvar da imaju mnogo vremena, ne­ go dostatno vremena, pa da poluče uspjeh u nastavi. Za to nama nijesu po­ trebni posebni vjerski nastavni zavodi za početnu nastavu, ni posebne ibtidaije ni ihtijat sunufi, nego su nam potreb­ ni spremni muallimi i zgodan rasporedaj naše vjerske početne nastave, pa da naša djeca mogu mirne duše u svojoj 7; godini izravno u osnovnu školu. Time ćemo našoj djeci olakšati i omiliti nauku uopće, time ćemo prištedjetl toliko materijalnih sredstava za izdržavanje posebnih mektjeba, a ujed­ no uštedjeti dosta novaca, da mognerno njima naše valjane muallime kao vjeroučitelje osnov. škola što bolje da nagradimo uz običnu pripomoć zemalj­ ske vlade, što je daje jednako svima vjeroučiteljima. Muallimi Radži. Godina II. Sarajevo, 8. marta. U petak, subotu i nedjelju vodeni su pregovori o sastavu nove bosanske vla­ de .i u glavnom se može reći da je po­ stignut sporazum. Naša bi organizaci­ ja dobila četiri mjesta, a hrvatske stran­ ke (težačka i pučka) po dva, dočim bi ostali resori pripali radikalnoj stranci. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su sve stranke bile složne u tom, da se imaju odstraniti vinovnici »demokraske« korupcije, pa našim delega­ tima nije bilo ni potrebno iznositi naš zahtjev o bezuvjetnom odstupu Sćepana Grđća i dra Krulja. Definitivno obrazovanje vlade ubrzo će uslijediti, jer smo uvjereni, da će se a Beogradu lahko naći povoljan iz­ laz u jedinom prijepornom pitanju: kome će pripasti izvjesni resor sekundarne važnosti. ' Ovom prilikom s osobitim zadovolj­ stvom ističemo koncilijantno i nada sve susretljivo držanj^ predsjednika vlade g. dr. Sršktea, koji nam svojim taktom i širokogrudnim shvatanjem dužnosti jed­ nog demokratičnog upravnika uljeva najbolje nade u stvaran i objektivan rad ža ovaj napaćeni narod. Sve protiv muslimanstva. 11. Elementi, koji sačinjavaju »demokrat­ sku« stranku ili pravije njeni glavni stu­ povi zajedno s prvakom svojim jesu skroz protunarodni. Njihova politička prošlost ne može biti crnja, nego je, Pribićević, duša »državotvorne« hrišćanske socijalne stranke, po svojoj na­ cionalnoj prošlosti i radu trebao bi sje­ diti u zatvoru. Najpokorniji sluga ma­ đarske oligarhije bio je svega svoga političkog rada u bivšoj i njemu toliko dragoj Austro-Ugarskoj monarhiji. U hr­ vatskom saboru otvoreno je branio ma­ đarsko nasilje. Kako je ponosno istupio u doba prodaje hrvatske obale Mađa­ rima, kličući od veselja, da je mogao sprovesti nacionalnu veleizdaji:! Ne­ majući ni trunka nacionalne svijesti ni ponosa najpripravnije je izglasao zakon o konfiskaciji imetka srpskim i jugoslavenskim dobrovoljcima. Svoju protivnarodnu politiku vodio je sve do uoči prevrata. Za onaku svoju protivnarodnu politiku nije imao i ne­ ma nikakova opravdanja. Dok je on onako ropski služio Beču i Pešti, dotle je jedna čisto pravaška stranka pod vodstvom dra Pavelića, koja je danas nazvana separatistička, vodila najljuću borbu proti mađarskom i austrijskom nasilju, kojega je Pribićević branio i podržavao. U najopasnije doba, kad se Pribićević krio po inišiiin rupama, da ne učestvuje u velikom nacionalnom radu za naše oslobođenje, tokom rata, Starčevićeva je stranka prava istupila skoro revolucionarno, ne prezajući ni­ malo pred posljedicama, a Pribićević je slao adrese austrijskom caru i kralju o nepokolebivoj odluci hrvatskog i srp­ skog naroda, da ostane u sklopu pro­ pale monarhije u granicama zemada svete krune ugarske. Svaka nacija morala bi zbaciti ovakovog javnog radenika. Njegov nacio­ nalizam i domoljublje i moral jest ispod nule. Politički posao od dva helera ne bi mu se smio povjeriti, a najmanje mi­ nistarska stolica. Svaki nacionalista mora se pobojati, da on ne bi opet us­ krsnuo Austro-Ugarsku. Jer i danas nje­ mu su draži Mađari od vlastitog naro­ da, a i danas bi on volio služiti Tiszu i Habsburge, nego li dinastiju Karađorđevića. Ovo, što velimo, nije puka fraza. Nje­ gova mržnja na Narodni Klub i radikale plod je onog, što velimo. On mrzi radikale, jar mu je žao, da je njihova politika provocirala svjetski rat i sru­ šila Austriju. Mrzi Hrvate oko Narod­ nog Kluba,, jer su oni mrzili Austriju i jer su vodik politiku propasti srušene Austrije. Pribićević se zavjetovao svo­ me Tisi, da će progoniti, mrziti itd. sve one elemente, koji raskomadaše zem­ lje svete krune Ugarske. On nije radio na velikom djelu nacio­ nalnog ujedinjenja. Njegov rad s Hrva­ tima u hrvatsko-srpskoj koaBciji nije bio rad bratske sloge i nacionalne svi­ jesti, da smo jedan narod, jedne krvi i jezika. Ne, njegov je rad u tom pravcu došao samo stoga, da može služiti ma­ đarskim vlastodršcima. Kad bi bio sam sa svojom strankom, za Beč i Peštu ne bi predstavljao nikakove vrijedno­ sti. Zato je potražio društva i skalufio hrvatsko-srpsku koaliciju, u kojoj se nalazilo i vrlo vrijednih naših političa­ ra, u koju su unišli na jednoj poštenoj predpostavkl. Ali, šta se Pribićevića tiče nečije poštenje, glavno je, da je on mogao imati jednu stranku, koju je mo­ gao staviti u službu tuđina. Meka su mislili Mihalović i Medaković itd. šta hoće, radilo se o tom, da ne znaju, šta Pribićević namjerava i kani učiniti. Ako nije neko mogao svjesno i bez potrebe služiti tuđinu, on jc to mogao. Za njega je nacionalni ponos i nacionalna duž­ nost bez ikakove vrijednosti. Nema veće sramote za nas, nego da je prvim jugoslavenskim ministrom bio čovjek, koji nas je na vani kompromitovao. Njegova je politika u inostranstvu poznata. Vani se zna, da je on svega rata slavio Habsburge i slao im poslanice svoje i navodno narodne rop­ ske poslušnosti i odanosti, na koju su se neprijatelji našeg naroda i samostal­ nosti pozivali. Vani se zna. da je dželat �Strana 2 Crpau* „PRAVDA* — „ПРАВДА* liiljada i hiljada nevinih jugoslavenskih duša, koje su pale žrtvama sistema, ko­ jega je on podržavao i protiv kojeg ni­ je nikad, a najmanje tokom rata ni je­ dne riječi progovorio. Vani se zna, da su hiljade nas Slavena pomrle od gladi usljed mađarske prehrambene politike, a zna se i to, da je tu politiku Pribićević potpomagao i promicao. Pa može li biti veće sramote od ove, da na mi­ nistarskoj stolici sjedi čovjek dželat na­ šeg naroda i tolikih nevinih žrtava, koje moradoše usljed njegovog mađarskog krvničkog sistema i krute gladi svoje duše ispustiti? Antanta mjesto da je tražila ovog dželata, da joj se izruči, što bi po svoj pritid i bilo, kad bi ispitala vapaj ošte­ ćenih i unesrećenilt, nastupila je prema j nama ne više tako prijateljski kao pri- . je, jer je morala biti razočarana, nego posve Idadno, jer je vidila na vladi na­ še države i take ljude, koji su po uvje- i renju. mentalitetu i ostalom prirasli za Magyarorsag i koji toliko žale nad nje­ govom propasti. Nije se mogla gore ra­ zočarati, nego kad je doznala, da jedan Korošec i Pavelić zajedno sa radikalni­ ma moraju istupiti iz vlade, koji su po I svojoj nadonalno-političkoj prošlosti kud i kamo ispravnih od jednog Pribićevića i srbijanskih Austrofila s Davidovićem na čelu i prepustiti vladu sr­ bijanskoj opoziciji, koja je bila protiv rata s Austrijom, i Pribićeviću, koji na­ še dobrovoljce nazva izdajicama i čije imetke htjede oteti. Pojava Pribićeviča na vrhovima na­ še državne uprave uvrijedila je nacio­ nalni ponos našeg naroda, kompromitovala moral naše nacije i obori!? ugled državni i narodni na svim stranama. Bez prigovora može nam se reći, da je moral naše zajednice pao, da je narod­ na svijest neprobudena, da smo narod svih mogućih nemogućnosti, kad jedan anacionalan čovjek, čiju anaoionalnost prošlost i sadašnjica utvrđuje, može ! doći do časti ministra ili politički ugled­ ne ličnosti, koji ne diže svoj glas za vri­ jeme Austro-Ugarske protiv onim nasi­ ljima. koja nas toliko tištiše. Nalazi li se naša nacija na tako niskom nivou svijesti i morala, ponosa i domoljublja, , da dželate svojih sinova nagrađuje ča­ stima? Gdje je zdrav razum naš, kad ne možemo prosuditi dobro i zločin, i d 'tšmana i prijatelja, laž i istinu? Nema ga. Nacionalne svijesti nema, moral je istom u povojima, nacionahti ponos iščeznuo, a zdrav razum potam­ nio. Masa je nesvjesna, konfesionalna i klerikalna. Ne zna što je interes nacije i gdje leži velika budućnost njezina. Ne shvaća zahtjeve i uvjete zdravog pro­ gresa ■ ne vidi siguran put naše kultur­ ne evolucije. Nema u sebi ni tračak svijesti o velikim zadacima našim, koje moramo ostvariti u interesu našeg sa­ moodržanja. Nju provejava duh kleri­ kalizmu i vjerske intolerancije, koji je zakrčio put ideji nacionalne svijesti i bratske solidarnosti. Ona čami u ego­ izmu pojedinačnih ličnih i klasnih inte­ i j | i I Predsjednik vlade a dužnostima činovništva. resa, pred kojima je veliki nacionalni interes iščeznu«. Samo zbog toga, jer nema morala u našem društvu, jer nema svijesti kod našeg naroda, jer nemamo pred očima kulturnu evoluciju naše nacije, samo zbog toga mogao se pojaviti Pribićević, KriiU i drugovi u političkom životu našem i iskoristiti momenat, da dobiju vodstvo i ministarske stolice. Samo zbog toga su oživili, jer svoj rad uga­ đaju raspoloženju klerikalnih i konzervativnlh hrišćanskih masa, i samo će radi toga i još živiti, jer su poveli borbu koja potiskuje Islam i muslimane, a koja je suglasna s onim, što klerikalne Inišćanske mase osjećaju. To nam nagovještaju »demokratski« listovi i perjanice. A o tom u idućem članku. Hamlđ Kurbegovlć. Bilješke. Број 131 Bioj I | | j i ! | [ Trzavice medu socijalistima. »Naprej« javlja, da su se u odbor socialdemokratske političke pokrajinske organizacije u Ljubljani uvukli ljudi, koj ho­ će da razbiju dosada jedinstvenu socialdemokratsku stranku. Vodstvo stranke raspustiće dosadanjtt pokrajinsku poli­ tičku organizaciju, te će osnovati novu. Važno za sirotinju. Čitamo u »Nar. Jed.« broj 46. od 5. | marta ovu vijest: »Američka pomoć za bosan­ sko-hercege v a č k u djecu! — Oblasna državna zaštita djece saopćuje, da je američka država ponudila da nezaštićenoj I sirotnoj varoškoj djeci ukazuje stalnu mjesečnu pomoć u visi­ ni od 30 dinara po djetetu. Zaštita se je hitno obratila na sve kotarske urede u zemlji, da što prije izvrše popis siro­ čadi, kako bi se ta pomoć mogla odmah ukazati.« Upozorujemo sve mjesne odbore naše organizacije (u Sarajevu i društvo Merhamet) te sve staratelje nezaštiće­ ne i sirotne gradske djece, da prljave kotarskome uredu svoga mjesta što pri­ je siročad za ovu američku pomoć, da ne bi i u ovom slučaju, kao obično bili muslimani prikraćeni. Muslimani su da­ nas najsiromašniji 1 pomoći najpotrebni­ ji, u svim našim gradovima ima najviše muslimanske slrotne djece. Zato nam je neobjašnjivo, kako naš ured oblasne zaštite djece ovako furtii maški javlja ovu važnu vijest samo preko jednog lista, a morao bi je svima listovima poslati radi šire javnosti svih stranaka. Ili misle gospoda iz toga ure­ da američku blagodat »potrebiti u svo­ je tjesnogrudne svrhe jedne privilego- i vane kaste? Viđjećemo. Na pozdrav činovništva, u hne čije je govorio g. Dr. S. Petrović, odgovorio je predsjednik vlade g. dr. Milan Srškić: Praga gospodo! Hvala vam lijepa na srdačnoj čestitci i ovom pozdravu, pu­ nom toplih riječi i iskrenih želja. Mo­ ram odmah da vam naglasim, da mene neobično raduje, da ste u prvoj prilici doticaja sa mnom, kao vašim šefom, pogodili baš onaj način ophođenja izme­ đu šeia i njegovih saradnika, koji ja naj­ više volim. Moja je želja, da se ovaj način općenja medu činovništvom i na­ dalje zadrži. Odnos između činovnika mora da bude iskren, otvoren, čist, is'tinit i do sjajnosti ko­ legijalan, jer nema ništa odvratni­ je od servilnog laskanja, podvaljivanja i stereotipnih birokratskih lormi, koje redovito sakrivaju laž, obmanu, pakost i svako zlo, a koje su smiješne i ne služe nikako interesima službe. Kraj svega toga, to je stvar uviđavnosti i takta svakog pojedinca od nas, da držimo potrbnu, odmjerenu distanciju n službi i da udesimo taj odnos onako, da on nije na uštrb rešpektu iz­ među starijeg i mlađeg, koji u interesu službe mora da vlada. Gospodo moja, nas čekaju važni i teški zadatci. Mi smo primili jedno teretno naslijeđe, koje je stvorio rat: nervozno stanje du­ hova, pometenost kod mnogih u shva­ ćanju građanskih prava i dužnosti, jed­ no moralno i psiltičko raspolož.enje du­ hova, izvjesnog dijela društva, koji ne shvaćaju pravilno ovaj nova život, novi duh vremena i koji misle da sloboda znači anarhiju i društveni nered, a demokracl’a samovolju i prevlast jedne političke grupe, ‘koterije, pa čak i po­ jedinca. Na nama je. koji krojimo pravdu i kao neposredni izvršaoci vlasti primje­ njujemo zakone, da apsolutnom pravednošću i ohiektlvnošću, a kraj sveg toga jednom nepopustljivom oštri­ nom i strogošćit uspostavimo autoritet vlasti i pribavimo dostojan rešpekt za­ konu. Ja vas uvjeravam, da ćete vi, moji činovnici, moji dragi saradnici, u svakom slučaju u svakom onom slu­ čaju. gdje zbog pravednog, ali strogog primjenjivanja zakona budete izloženi neopravdanoj kritici i napadajima, naći u meni, vašem šefu, koji nosim odgo­ vornost za svu službu, vazda na pra­ vo razumijevanje » da ću vam biti od­ lučan zastupnik. Kraj toga što je našoj zemlji potreb­ no da se ojača autoritet vlasti, naša je važna zadaća, da suzbijamo one elemente u društvu, koji bi pokušali i na­ stojali kod nas i preko nas, da za ko­ jekakve račune pojedinca izigravaju opšte interese države i društva. Najveća je čast i najveći dekori m državnih organ? da vazda sačuvaju moralni integritet. Nemojte me razumje­ ti krivo. Jt sam daleko od or:st-, đa ikom šta prebacujem. Govorim sasvim apstraktno i generalno. U vašoj službi odbijajte i žigošite najodlučnije svaki pokušaj, svaku intervenciju nepozvanih i u vašu službu, jer ćete tako saču­ vati svoje lijepo ime, samo ta­ ko ćemo uspjeti da izliječimo taj rđavi dio našeg društva od! ovih danas vrlo običnih bolesti. Samo tako ćemo učiniti kraj mnogoj nevolji i opravdanom ne­ zadovoljstvu u našem narodu; samo ta­ ko ćemo uspjeti, da se u našem naro­ du stvori vjera u pravdoljtiblje, Isprav­ nost i vestalinsku čistinu naših neravnih i sudskih organa. Ta dva načela: čuvati autoritet vla­ sti i moralnu čistinu u vršenju službe, neka vam budu u svakom vašem aktu misli vodilje. Ja se nadam ј od vas tražim, da ćete me svojom suradnjom iskreno pomoći i da ćete i tt buduće, kao i do sada, vr­ šiti vjerno, tačno. predano i savjesno svoju patriotsku dužnost prema Kralju i Otadžbini, i pomoći da se čim prije sredi i ojača naše mlado Kraljevstvo na sreću i dobro našeg troimenog na­ roda. Rezolucija, donesena ua skupštini okružnog izborong odbora, okružja bihaćkog od 25. februara 1920. glasi: Pošto se misli, da je nastupom do­ pusta ovdašnjeg muftije, gospodina Hadži Jusui ef. Jahića ovo mjesto u kom­ binaciji,. da ostane dulje vremena ne­ popunjeno, a jer skupština smatra ne­ ophodno nužnim, da se ovo mjesto čim prije popuni sa što sposobnijim i današnjim sa vrem’eiiiini zab। tjevima i potrebama muslimana što prikladnijim muftijom do konačnog ! preuređenja naše vjersko prosvjetne i autonomije, skupština ovijem jednogla­ sno ispred cjelokupnog muslimanskog pučanstva ovoga okružja apeluje na nijaseti Umiju, da gornjem što prije u susi’et izađe, apelujuči ujedno na rijasetU ilmiju. da sadašnjeg H. mufti ef. Jahića s obzirom t:a njegovu dugogodišnju službu i starost, te brojnu familiju pri­ godom njegovog eventualnog umirov­ ljenja ti što veću zaštitu uzme tako, da njegova egzistencija što bolje bude obezbijedena. Članovi okruž. Izbor, odbora: Osman Beganović, šer. vježbenik. Hasan Miljković, načelnik i svršeni pravnik. Suljaga H a d ž i ć. liačelnik. Redžep ef. .Se 1 imo vić, imam, Der­ viš ef. Hodžić, vjeroučitelj. Ali-Riza ef. S a d i k o v i ć. šer. sudac, H. Mtiharemaga Paša li ć, trgovac, Jasimbeg Alibegović, posjednik, Ahmed ef. Sehić, šer. sudac, Bećiraga Hro­ ma I i ć. posjednik. Fehimbeg K u r b eg o v i ć. kot. sudac, Hasanaga S a r ačevlić posjednik i trgovao. guran ili se boji da će ženi činiti ne­ rekao je: »Pokoravajte se onom, što postizava se prava svrha ove zajedni­ pravdu ih kakvo nasilje, a također se ne vam je Bog zapovijedi? u pogledu nice. Bračna zajednica je uzrok, da se smije ženiti ni onaj, koji ne može ženu čovjek okani zabranjenih stvari i da mu ; kaha, ispuniće vam što je obećao«. Alejizdržavati. hiselam je opet rekao: »Ko imadne pri­ se ćud poboljšava. Osim toga čovjek 0 Nićahu. *) U Kur’ani azimušanu u surci-Nisa liku da se oženi, a ne litjedne to učiniti, koji odgaja djecu primoran je da radi, stoji: »Vjenčavajte st s onim što vam jer je dužan davati opskrbu svojoj obi­ i ne pripada meni«, (t. j. nema nm od Veliki Allah (dž. s.) stvorivši ovaj je dozvoljeno«. Po islamu naime zabra­ mene šefaata), a drugom jednom prili­ telji. i što je od osobite važnosti, za­ svijet odredio je za svku stvar grani­ njeno je čovieku ženiti se ili udavati se kom rekao: »Ženite se i množite se, a koniti brak uzdržaje podrijetlo, po kom cu njena rada, to jest uspostavio je za­ sa svojom majkom ili ocem (maćehom ja ću se zaista ponositi s vama pred znamo, ko će koga naslijediti. Uzevši okone, po kojima će se sve, što u sve­ ili očuhom), nanom ili dedom i t. d. drugim narodima na ovom svijetu«. Sa­ vo ti obzir možemo s potpunim pravom miru postoji, kretati i razvijati. Između sestrom ili bratom (polusestrom Ili poslušajmo još savjet jednog ashaba: »Že­ reći da je nikah neki ibadet. svega, što živi, odlikovao je čovjeka lubratom), tetkom ili amidžom, tetkom nite se. jer to olakšava vaš život, čini Način sklapanja nikaha i život u sa­ razumom i on kao razumno stvorenje ili daidžom. Ovo je sve zabranjeno ka­ vas raspoloženijlm (ćudi vam se ople­ traži sebi društva. Prvo to njegovo dru- I moj ovoj zajednici jedno je od vrlo važ­ ko rodbini po krvi, tako isto rodbini tog menjuju), a Bog vam povećava u srcu nih pitanja, jer se tu radi o tom, da štvo jest žena. Ovo ■ dvoje, muško i stepena no mlijeku. Zato radi zlih pošhumanost«. žena bude hala! svome mužu, a djeca žensko, čim stupe u zajednicu, treba da Ijedica koje mogu nastati iz neznanja Iz ovoga, se može zaključiti da je znaju šta su im dužnosti i kakva pra­ da budu zakonita. Zato treba na nićah treba se klonuti miješanja mlijeka. brak lijepa a i potrebna stvar, te da se svratiti osobitu pažnju, jer se može do­ va ima jedno prema drugom. Prije sve­ Napominjem da je po Islamu zabra­ treba ženiti svaki onaj, koji ima zato goditi da i onaj, koji bi želio da radi oo ga treba da je ova zajednica zakonito njeno dojiti dijete više od dvije (ih dvi­ priliku, ier kako smo vidjeli u gornjem propisima uzvišenog šeriata, živi sa sklopljena. Sta bi bilo kad bi ljudi ži­ je i po) godine. Draga braćo! Život nam ajetu i hadisima, to nam je dužnost. Ali svojom ženom nezakonito, a da o tom vjeli kao životinje, ne bi li čovječanstvo je kratak, pa ga bar provedimo onako ipak ne možemo uzeti da je to za sva­ ništa ne zna. počelo naglo da opada? Ta eto vidimo kako treba. Vrlo lijepo veli jedan vekog rečena, jer ima ljudi, kojima šeriat Bog dž. š. veli u Kur'ani azimušanu da ii onim zemljama, u kojima se je 1’И arapski pjesnik: zabranjuje ženidbu. »Ženite se s onim, koje su izgubile svo­ ugnijezdio razvratan život i zinaluk »Ezan čovjeka djetetu kad se rodi Po šerfatu je farz (mora) se oženiti je muževe ili očeve (i s dobrim robo­ (prostitucija), narod sve više opada i I ostavljanje namaza <l'n smrti. onom koji je siguran da će se inače po­ vima i ropkinjama); ako budu siromaš­ smanjuje se, mjesto da se povećava i To je dokaz da je njegov život kratak kvariti; a vađib (dužnost) se je oženiti ni, Bog će ih obogatiti iz svog velikog širi. Kao što je kratko vrijeme medti ezanom onomu, koji se boji toga (s uvjetom da­ Mi muslimani imamo zato stalne od- ; fadla. Bog je bogat i zna kome će dati' ■ i namazom«. kako da mogu ženu izdržavati). Onaj Kako vidimo u ovoj ajeti kerimi Bog redbe, koje potpuno ureduju ovaj fami­ čovjek, koji je umjerene strasti, a može obećale da će obogatiti te vrijedne si­ lijarni život. Na temelju ovih propisa ženu izdržavati i ne će joj nasilja čini­ Gg. pretplatnicima »Novog Vijeka« rote, koje su ostale bez nadzora. 1 zbi­ ti, treba da se oženi (sunet), jer tim stavljamo do znanja, da će drugi broj lja. kada se čovjek oženi vrijednom *) Ovo je vaz jednog đaka šeriatske našeg lista izaći sa zakašnienjeni, jer spašava sebe od nemorala, usrećuje ženskom, dobiva volju za rad, ne troši Škole, što ga je držao u Begovoj dža­ jednu muslimanku i Mirć uslugu ljud­ I je vlasnik i urednik g. A. Hifzi BJelcvac u besposlicu, nego donosi kući i tim se miji. Iznosimo ga kao poticaj drugima i otputovao u Prag kao delegat bos.skom društvu. danomice sve više obogaćuje. Prvi ka­ a i rad: toga, da pomognemo našim he/c. novinarskog udruženja. Uprava. Ne smije se ženiti čovjek, koji je si­ lifa Ebu Bektr (r. a.) tumačeći ovo aje vaizama. Ur. FEL J J O N �ПРАВДА" — „PRAVDA, lipoj 131 — Broj Veliki protestni miting u Carigradu. I šavaju, rada sve manje, pravde j n i g d j e ni u jednoj grani uprave, ne­ go potpuna anarhija uperena i samo na ovo malo muslimana. I Vlast nije u rukama odgovornih orga­ i na, nego u rukama »narodnog pred- I j stavnika« A. Bogdanovića i biv- i | šeg potporučnika Lj. M i 1 o š e v i ć a. I I Prvi je u svim uredima svrha i razvr- j j ha, čak kopa spise i po vojničkim pi- I 1 samama i referiše čaršiji, a drugi je, I ' dok je još bio na solunskoj fronti, pri- I | čao, kako će, kad dođe u Bosnu, klati ' »T u rk e«, jer da u njih ima zlata. Mi- : I slio je zar na ovu šaku naše sirotinje, i koja je ovdje na granici pretrpjela sve strahote rata i rekvizicije i ovo neko­ liko prezaduženih posjednika, koji već i i šest godina ne vidješe hasne od svoga dobra, dok njegov otac i braća uživaše sve milosti i naklonosti austrijske upra- j i ve i kroz to vrijeme od puke sirotinje postadoše pravi ratni gavani. Takove su eto prilike kod nas. O njima ,ćemo ' pisati odsele i nećemo više šutjeti ni za čiji hator, pa makar nam se reklo, da smo neprijatelji države ili štogod hoće drugo. Ovo stanje osuđuje kod nas i sav pošteni dio našeg narčda pra­ voslavne vjere, čak i svjesniji se- ■ ljaci, koji vide, da ovo sve nikakvom dobru ne vodi. Neprijatelji su naroda i države elementi, koji siju razdor te ; provociraju i huškaju besvjesnu masu ’ na djela i ispade, koji se ne bi ni u jed- ; noj poludivljoj sredini smjeli trpjeti. Mi i muslimani ćemo i dalje ostati elemenat reda, pripravni smo i mnogo koješta još pretrpjeti za hator pravilnije i brže i konsolidacije prilika u našoj državi, ali 5 se zavirati zaista ne damo i nećemo I dati. Vraćaćemo u buduće svakome 1 mjeru mjerom, a svoje ćemo braniti i i svojom rođenom krvlju. втрама 3. plovidbu. Te na oko male zapreke za­ tvarale su negdje i nedaleko od mora veliki dio plovive rijeke u unutrašnjosti redovitoj plovidbi, pa danas nema naPrilikom velikog protestnog mitinga, posljednjim vremenima, pa hoće da još prediiije zemlje u kojoj te zapreke mjekoji se obdržao u Carigradu 13. jan. o. jednom oproba njihovo strpljenje, onda su uklonjene: stijene razbijene, korita g,, pariški »L’ilustration« donosi foto­ će joj Turci dokazati, da kod njih više regulisana, sporedni kanali oko vodografsku snimku skupine, koja se bila nema zemlje, koja bi se mogla dijeliti pada zaokruženi i t d. skupila pred Aja-Sofijom, na kojoj se i da nemaju ni jedan pedalj mjestanca, Brodarstvo se razvilo u istočnoj Ev« koje bi mogli ostaviti. Dva su puta slici vidi na uzvišenijoj govornici Narepi najprije na Dunavu, Volgi i Kami, džie hanuma, predsjednica ženskog otvorena pred nama: ili nastaviti ča­ u sjev. Americi na Misisippiju, Missouri profesorskog udruženja. »Uustration« o snim puteni naših predaka, ili pokriti i jezerima, južni Ameriku razvi na La slavnu istoriju crnom koprenom, sram­ toj skupštini piše slijedeće: Plati, Amazonki i njenom poriječju, na no podleći i sami sebe zakopati.« Visokoškold Carigrada pozvali su Jang-tse-kiang rijeci otvori unutrinu Napokon dolazi na govornicu Abdulstanovništvo, da se pokupi 13. januara Kine evropskoj trgovini i t. d. pred Aja-Sofijom, gdje će se obdržati I lah Subhi bey, ajdinski poslanik, mlad, Prije svjetskoga rata imale su riječ­ veliki protestni miting proti namjerava- I ali vrlo upiivan čovjek, te poduže gonih vodenih puteva: Engleska 6.100 km. uoj diobi Turske. Jednog lijepog dana, i voreći o istoj temi, iznosi primjere Francuska j Njemačka po 12.300 km, francusko-tarskog prijateljstva i uz­ što se može samo u Cargradu vidjeh Austro-Ugarska 5.700 km, Rumunjska dignutim glasom dovikuje: »Francuska, u zimsko doba počela se kupiti svjetl­ 900 km, Evropska Rusija 36.700 km, koja je provela revoluciju i mnogo krvi ija: starci i mladići, žene i djeca na Belgija 2.200 km, Nizozemska 5.100 km, prolila za slobodu, ne će pustiti i. od­ širokoj ravnici između Aja-Sofije i SulItalija 2.400 km. Španjolska 500 km baciti Tursku- u njenim najkritičnijim tau-Ahmeda. Vrvjela je svjetina od momentima.« i t d. svake strane grada tako, da se sastalo U Evropi je iza Volge Dunav najve­ više od sto hiljada duša. Jedna gospoda u šeširu, koja je od ća ploviva rijeka, dug je 2.860 km, a početka pozorno slušala govornike, na Na kraju ntejdana, kod Aja-Sofije a ima površinu sa poriiečjem 817.000 km'. jednom iz svega grla viknu u turskom iza banje, koju je sagradio znameniti Za njim dođe Dnjepar sa 2.150 km du­ jeziku: »Ne! Ne! Francuska vas ne će arhitekt Sman (graditelj Edronske dža­ ljine i 520.000 km2 površine, pa Don mije) bila je podignuta visoka govor­ I ostaviti!« Publika joj je burno aplaudi­ sa 1.860 km duljine i 430.0000 km! po­ rala. Govornici su svršili govore; pot ­ nica, nakićena i ukrašena turskim i dru­ vršine i t. d. Plovivost Dunava računa pisane su rezolucije te se narod počeo gim svilenim zastavama pojedinih ško­ se od Regensburga iz Njemačke pa do razilaziti, a pomenuta gospoda dovikla i korporacija. Pred samo klanjanje njegova ušća u Crno more (2.491 km). nu: »Molim poslušajte i mene, samo namaza muezzini se pripeli na desetakA za pravo je ploviv od Ulma na za­ vam moram francuski govoriti: Ja sam dvanaest okolnih munara te zaokružu­ padnoj granici Bavarske za 2—2'1, va­ Francuskinja. Evo 25 godina da među jući Mejdan i nadvisujući čitav narod, gona tereta, od Regensburga za 6—9 vama živini i ja vam u ime svoje — a počeli učiti glasom koji je žalosno od­ vagona, od ulaska u Austriju 10 vago­ jekivao i uzbuđivao srca. Spjevovi Is- . i u ime mnogih Francuza, koji vas do­ na. pa dalje 20, 50, 100 vagona i t. d. lama: »Bog je velik! Bog je velik! Ne- I bro poznaju kao i ja, a koji vam ne mo­ Plovidba na Dunavu ima da Se bori ma drugog Boga osim jednog« — či- : gu govoriti — kažem: Vas poštujemo, sa nekim poteškoćama, kao: uzburkattilo se kao da sa neba silaze, dajući j vas ljubimo, dični narode! Znamo do­ nje vode iznenada, jak tok u gornjem Islamu utjehe i kuraži. Na jednom su i bro, da ste najsposobniji i najkulturniji dijelu i mjestimice zločesta obala. Za isti spjevosi — ezani — ponovljeni od j sinovi ove zemlje. Francuzi koji vas to je u 19. stoljeću poduzeta regulacija sto hiljada grla i spontano izlazili iz I ne vole i ne cijene, to su oni koji vas Dunava na više mjesta kao: kod Beča uzbiiiamh grudi svih prisutnih. Taj klik. I ne poznaju. Imajte čvrstu vjeru u Fran­ 1868.—1881., koja je stala 64 milijona cusku. ona će vas podržavati, ona vas dižući se prema nebu, činilo se kao da kruna pa kod Raba, Budimpešte, Oršo»Demokratska« oligarhija kod nas ne­ izražava zahvalu Božanstvenom čuva* i ne će nikad ostaviti.« ve (Željezna vrata) i na srednjem ru­ ka ne misli, da ne proziremo i ne poru pravde.... Cim je gospoda svršila, Abduilah ■ znajemo sve njezine ciljeve i namjere. ; kavu ušća kod Suline. Dunav protječe U svojoj prostodušnosti, zaista je o- I Subhi je preveo narodu gornji govor, kroz ove države: Njemačku. Austriju. Njezine spletke naše redove sve više vaj prizor izgledao potresan i veličan- : kojii je izazvao veliko zadovoljstvo i ; zbijaju, a nasilja ne škode samo nama. Čehosfovačku, Mađarsku. Jugoslaviju. stven. Ovom narodu, kome je prošlost neprekidno pljeskanje tako, da je svak ! To neka se zapamte Ovog puta ne apeBugarsku i Rumunjsku. U njegovom slavna i gorda, rasa veledušna i pono- | hitio ko će prije izraziti zahvalu gospo­ ! lujemo na »demokratsku« vlast, da ona I području živi oko 42 milijona ljudi. Bu­ sna, a vjerovanje vatreno, relativno je ; di i u ime poštovanja poljubiti joj ruku. učini red i štiti pravicu, jer je ona bila I de vremena, kad se zimi Dunav po 2 vrlo teško kad osjeća da mu je na koc- i i zaista u rukama ili nesposobnih ili ne- : do 3 mjeseca zaledi, pa je tada plovid­ Preveo: Ad. W egzistencija. х i vrijednih »demokrata«, nego taj apel 1 ba na njemu nemoguća. Od njegovih istaknutije osobe, jedna za drugom ■ upravljamo na novu našu vladu i na ' pritočica plovive su: Drava 151 km do dolazile su na govornicu, dok se nije I Barča, a u glavnom đn Osijeka. Tisa i sve poštene rodoljube, da živom propojavio i Riza Nur bej, sinopski posla­ f funkcijom spriječe zio, kojemu nas »đe- ! 175 km u glavnom do Segedina i Sava nik, koji je i u godini 1908. zauzimao sa njenim poriječjem 757 km do Siska, * mokrati« izvrgoše. isto mjesto i bio zatvoren po Mladotura za nas važno do Bos. Broda. Bijetjina, 20. februara. crna. Obrazlaže tursko pravo na ovaj Nedaleko od ušća Dunava su i ušća teritorij i ističe njihovu kulturu i civi- I rijeka Dnjestra i Dnjepra, a nešto dalje Brzojavno smo Vas izvijestili o ne­ lizacija. Ističe znamenitije osobe Evro- , — u Azovskom moru — i ušće Dona milom događaju, koji se danas kod nas pe i Amerike, te sc nada u njih, da će u Rusiji. I ove rijeke spadale bi u »in­ zbio. Braća Muratbegović. koji su na­ postupiti pravedno i izvršiti u istini teresnu sferu« našega broda na Duna­ padnuti i za koje se još ne zna, hoće Vilsonove tačke. vu. pa moramo i o njima najnužnije re­ Ii ostati na životu, najvrijediuji su naši ći: Dnjestar je ploviv kroz Besarabiju Poslije Riza Nur beya dolazi na go­ ekonomi. Nisu to veleposjednici, jer od vornicu jedna turska hanuma imenom do u Galiciju, tek kod Jampola je nešto njih četverice braće svaki ima nlešto i Š—in. U vezi sa našom težnjom, da brži, što plovidbu pometa, širok je i du­ Nadžie. predsjednica ženskog profesor­ preko 200 dumuna oraće zemlje, koju [ bi imali po jedan brod na rijekama Ev- i bok i pun ribe, a za promet u jugoza­ skog udruženja. oni već dugo godina u vlastitoj režiji i rope sjeverno i na moru južno od naše i padnoj Rusiji od velike je važnosti. Plo­ . Pozdravljam vas o stara, mla- i obraduju. Njiliovo je cjelokupno gospo­ dići, žene i djeco jedne starodrevne ca- I darstvo uzorno, rad racionalan, posao i domovine, moramo sc makar u glav- ; vidba traje 283—298 dana. Reguliranje i nom upoznati sa vodenim putevima, toka poduzeto je početkom ovoga sto­ revine. o kojoj je kroz sedam stotina napredan. Njihov; su dijelovi šume po i koji su — naročito na rijekama, kanaliljeća. Prevoz godišnje do 16 milijona godina istorlja puno slavnih slavnih za­ svim pravilima šumskog gospodarstva ! ma i jezerima — od postanja bili jeđipudi (1 pud = 16.38 kg) žita, a naro­ sluga zabilježila. Pozdravljam vas, koji dugo uzgajani, čuvani i sačuvani, pa I ne prometne žile u nerazvijenim zem- ; čito pšenice i 4 puta nedjeljno osobni ste se danas pred ovom veličanstve- J dušmani to ne mogu đa gledaju. i ljama. Ko nije dobro vješt u geografiji. . brodovi do Mohileva u Besarabiji. nam džamijom pokupili i dolazim pred i Mi za ovaj događaj, kao ni za mnoge I pa da mu slike karata od zemalja i ino- | Dnjepar sa svojim poriječjem veže vas kao najporaznija individua turske 14 valiluka (guvernemenata) i ima za ženske zajednice, kojoj je srce puno i druge nepravde i nasilja, što ih trpimo ' ra ne stoje jasno pred duševnim očiplovidbu liniju od 6.400 km. Širok je vjere i energije, pred ovom velikom । i snosimo, ne krivimo i ne možemo kri­ । ma. neka nas u ovom odsjeku poprati sa zemljopisnom kartom pri ruci. Priod 90— 360 m. Kod Jekaterinoslava bila nacionalnom katastrofom. Crni se ob- , viti besvjesnu masu, koju pojedini bezkazaćemo najprije vodene puteve na dušnici navode na svako zlo, siju raz­ je teška plovidba zbog 9 brzica na 37 lad viju nad našom Anatolijom, nad dor i provociraju ovakove i slične do­ rijekama unutar zemalja, a poslije na km duljine, ali su u zadnje doba razbi­ onom Anatolijom, koja je majka naše gađaje. Srazmjerno manje štete mi premorima. domovine, za koju kroz mnogo stoljeća jene pećine i zavedeni kanali, pa ie otrpismo od našeg mirnog i dobroćud­ Jakšana. Perioda brodarenja traje 201 svi muslimani goje žarku ljubav u svo­ Znamenitije plovive rijeke su u sje­ nog težaka za vrijeme državnog pre­ jim srcima. I na carigradskom se hori­ vernoj Evropi Rajna, Elba, Oder, Visla | do 307 dana. Na Dnjepru su znamenitiji vrata, dakle u doba, kada ne bijaše ni­ gradovi: Cherson, Jekaterinoslav, Krezontu opažaju tmr-ni i kobni oblaci i Dvina, a u istočnoj Evropi Dunav, kakve državne vlasti ni državnih sigur­ raskomađanja. Nad onim Carigradom, Dnjestar, Dnjepar, Don i Volga sa svo- I menčug. Kijev. Mohilev. Smolensk, Cernosnih organa. Ali otkako zavlada »de­ kojeg su Turci našli gotovo nenaselje­ kesi, Rogačev i t. đ. Otposlano je Jz jim pritočicama.’ Između prvih, koje omokratska« oligarhija, od onda i počeše nog pa ga naselili i nakitili svojim dža­ tječu u mora na sjever i drugih, koje , svili pristaništa robe na pr. 1900. godi­ svaka zla i nasilja. Ne osta ništa ne­ mijama. munarama, češmama. medre­ otječu u mora na jug postignut je dje- j ne 161.259.000 pudi, od čega otpada na taknuto, što je samo muslimansko bez sama. sebilima itd. Da li se između vas građevno drvo na splavima 97,608.000 lomičan spoj u Rusiji kanalom na Dviobzira, je li to muslimana posjednika, može naći i jedan, koji bi sramno osta­ pudi. ua građevno i gorivo drvo u bro­ nu, dok projektovana veza kanalom iz­ trgovca ili težaka. Preko 20 dućana ovio grob Selima, Fatiha, Sulejmana, te dovima 19,861.000 pudi. na žito među Dunava. Elbe i Rajne ne dođe još teto je kod nas muslimanima grubom - do ostvarenja. džamije i medrese -koje su dične uspo­ 29,853.000 i na so 2,827.000 pudi. Iz­ silom, pa je tako mnogo muslimana tr­ mene sjajnih naški velikana? Islamsko gradnja brodova i barki postoji u HoPlovive rijeke sjeverne Azije nas ne i govaca i zanatlija ostalo bez rada i za­ carstvo i halifat od nazad pet sto go­ melu, Ljubiču, Brjensku i u selu Vetka. interesuju, dok su od onih, koje teku rade. da istroše, što imaju i postanu dina nalazi se u turskim rukama koji Osam poduzeća podržavaju osobni pro­ u južna mora znamenite Tigris i F.ufrat beskućnici. brane islamska prava a to sve preko met na Dnjepru i pritocima mu. a bro­ (Didžla i Furat). Ind, Ganges. Hoangho Carigrada. Samo turski halifat može dovi idu 1—3 puta dnevno. Kaiko je sa posjednicima, to već svi i Jang-tse-kiang. - Australija ne dola­ vezati u jednoj zajednici tolike milijone Perioda plovidbe na Donu traje 256 znamo, ali kod nas se evo otima i ono I zi u obzir. U Africi su: Kongo, Nil, muslimana j samo je Carigrad dostojno •do 271 đan n godini. Prometu na Donu zemljište, koje sc sobom obrađuje, kao Zambezi. Oranje. Niger i Senegal. — sjedište za Halifu. Mi, koji ne razumi­ služi oko 1.400 tovarnih brodova i 25 što je slučaj braće Muratbegovića. Mu­ U Americi: Amazonka s najvećim porijemo veće sile, nego je pravda, oslanja­ bržih parobroda. Zadnjih godina dosdslimani težad također ostadoše bez iečjem na svijetu (7,000.000 km3 i duga i mo se na Božanstvenu blagonaklonost gao je promet kojih 20 milijona pudi. zemlje i zarade, jer se i od njih malo po 5.570 km), La Plata, Mfsisippi i t. đ. i nikad nećemo odustati od našeg pra­ većinom žita, a mnogo se razvaža i kamalo sve otima. S napretkom brodarstva sve su više vednog potraživanja. Ako Evropa, koja viar i usoljena riba. upoznavani riječni vodeni putevi. Opa- I je u mnogim slučajevima priznavala Mi smo dugo šutjeli i prešutjeli mno­ Parobrođarstvo na moru stupilo je u žilo se na mnogim rijekama, da su ti | veliko natjecanje sa jedrenjačama u 19. Turke kao prijatelje i saveznike, te ko­ ge naše nevolje sve u nadi, da će se ja je u istorlji Tursku zabilježila sa div­ putevi ovdje ondje spriječeni tjesno- } stoljeću n Sjevernom J Istočnom, pa prilike okrenuti na bolje, da će se jeljenjem kao jednu moćnu državu, ako damptU f u našem kotaru zavesti za­ ćom korita, stršećim kamenjem iz vo­ Sredozemnom i Crnom moru, u Africi ta Evropa nađe nedostatnim tegobe i de, manjim vodopadima i si., pa su u 1 i u Australiji, preskočilo ih u svome ra­ konsko stanje, ali se ljuto preva17. stoljeću počeli popravljati rijeke za I zvitku i osnovalo stalne vodene prumuke Turaka, što ih dožlvieše u ovim rismo. Prilike se z dana u dan pogor- №ši dopisi Gospodarstvo Samo dua broda. �Gpoj 130 Broj ЛРАВДА* — .PRAVDA' Ст-Јана 4 S rana ge 1л tavani i brzi osobni promet u šem jeziku pisane, nego uopće i strane, : a bez koje se studij utvpće ni zamisliti najudaljenije krajeve svijeta. Prije su daljine bile povoljnije za jedrenjače, ali ne da. Znajuć, da tome može pomoći jedino od poboljšanja parobrodarskih strojeva darežljiva ruka cijeloga našega naroda, proširila su se evropska parobr. podu­ a napose naših narodnih liudi i privred­ zeća i za njih su bile unosne plovidbe nih korporacija — udružili su se gospo­ i n San Frincisko, Vladivostok i Novu darski akademičari u »Akademski goZelandiju. Tako danas postoje iz svili spodarsk klub«, da se preko njega obvećih evropskih primorskih gradova di­ rektne veze sa Afrikom, južnom i sje­ ' rate na cijeli naš narod, a osobito na one, kojima je procvat naše poljopriv­ vernom Amerikom, Azijom i Austra­ rede na srcu, usrdnom molbom, za što lijom. izdašniju pomoć, jer i zadnji filir dobro Na glavne pruge prekomorskog pro­ je došao! meta vezane su sporedne — kao « Znajući, da Vam je uvijek ležao na vodama istočne Azije, Perzijskog zalje­ srcu procvat naše poljoprivrede i bla­ va, indijskog otočja i t. d. — za obliž­ gostanje našega naroda, obraćamo se nje zemlje i ostrva, koje preuzimaju napose na Vas i uvjereni, da ćete nas poštanske pošiljke i prometne terete i prenose ih do opredijeljenog mjesta. Na u našem nastojnju pomoći, unpređ se primjer: pošiljke s broda, koji direktno zahvaljujemo. putuje iz Evrope u Srednju Aziju i za­ U Zagrebu, dana 10. veljače 1920. staje samo u Port Saldu, Adenu, KoMahmud Balić, stud. agr. v. r. lombl i Singaporu, preuzeće sporedne predsjednik. linije i dostaviti u Jaffu, Bejrut, Basru, S. Poštlć, stud. agr. v. r. Kalkutu. Sumatru, Javu, Bomeo i t. d. tajnik. Osim ovih velikih pruga postoje i re­ Obzirom na važnost ove stvari, svra­ dovite veze između luka i gradova po­ ćamo pozornost našega imućnijega svi­ jedinih kontinenata kao na pr. iz Odejeta na ovaj zahtjev naših agronoma i se u Marselj ili Liverpol, iz Carigrada toplo ih preporučujemo na osobitu paž­ u Aleksandriju, Trst ili London, iz Na­ nju. pulja u Hamburg 11 Štakholm, iz ŠangaPrinosi se šalju: za račun »Aka­ ja u Jokohamu, iz Newyorka u Vene­ demskog gospo d. kluba u Za­ zuelu i t. d. grebu« — Hrvatskoj poljodieskoj ban­ Za prolaze kroz morske tjesnace (kao ci, Zagreb. Gibraltar i Dardanele) ne plaćaju se ni­ Rasprodaja. U četvrtak, na 11. o. mj. kakve pristojbe, dok za prolaze kana­ počeće iza tri sata poslije podne do 5 lima (kao Suez, i Wihelmov kanal u sati na željezničkoj stanici Sarajevo, Šlezvlg-Holštajnu) plaćaju svi brodovi skladište broj 5 licitacija suvišnih poši­ prolazne i provozne pristojbe za pod­ ljaka i to: životnih namirnica, mirenje investicionih troškova oko pro­ potrebnih predmeta, cipela, rublja i t d. kopa kanala i njihove popravke. Reflektanti se najuljudnije pozivaju. Domaće vijesti Gospodi dioničarima lsi. dion. štam­ parije stavljamo do znanja, da će se redovna godišnja skupština održati dne 21. marta t. g. te stoji svima gg. dioni­ čarima na raspolaganju uvid u godišnji zaključak te u izvještaj upravnog i nad­ zornog odbora za 1919. godinu. Ravnateljstvo. Akademski gospodarski klub u Zag­ rebu šalje nam ovaj apel: Toliko našem narodu potrebna i deccnijama iščekivana visoka gospodar­ ska škola u Zagrebu, eto je kao gospod.-šum. fakultet i osnovana. Na njoj je. da našem narodu odgoji u svakom pogledu vrsne gospodarske stručnjake, koji će poljodjelstvo naše čisto agrikulturnc zemlje podići do ve|Eke visirje, a time doprinijeti blagostanju našega naroda. I kada čovjek vidi onu silnu volju i ljubav, kojom su se slušači te visoke škole, nakon petgodišnieg krvarenja po frontovima, svome pozivu posvetili, ne može ni na čas, da posumnja u njihovu vjeru u veliki poziv koji .ih čeka, i u sigurnost njihova uspjeha, Ali brzo će doći svak do razočaranja kad vidi, kakve sve tegobe imadu da snose na­ pose naši gospodarski akademičari. Pokraj toga što su gotovo bez stana, bez valjane hrane, što su goto­ vo na ulici, pokraj toga nailaze još na potpuno pomanjkanje gosp. stručne li­ terature, ne samo naše domaće na na­ Tccšeljah Šta mi ti je zašto? Jučer đobleino ovaj brzojav iz Mostara: „Pravdi", .Sarajevo. Radu­ jem se da ovako mnogobrojno građanstvo ispraća svoga ljubljenoga rodoljuba Mehmed Derviš be­ ga Ljubovića; živio nam dragi zuanče! U ime mnogih iz kalano Bolića Orla: Tridesetgodišnji emigrant Đorđe Sudar u PRIPOSLANO/) G. Fadilu Kurtagiću, Sarajevo. Slučajno mi dopade ruku »Hrvatska Obnova« broj 9. od 28. januara 1920. god. i nabasah na Vaše »Priposlano« g. Hamid-begu Kurbegoviću. Pošto u svome »Priposlanu« nijeste oprovrgh »anegdote«, koja se priča o Vama i jer to nije nikakva »anegdota«, nego isti­ nit događaj, pa napokon što bezrazlož­ no u svom »Piiposlanom« napadate g. Kurbegovića to za hatur istine izjavlju­ jem slijedeće: Ja sam pričao g. Kurbegoviću za to, samo to se nije dogodilo u sarajevskoj gostionici nego na sijeht jednoga Vaše­ ga obožavatelja Vaših »Pesama«. Ne samo to. I gore stvari sam slušao o Vama, pa čim mi prilike dozvole ja ću Vas uz »-bosanski čardaš« podsjetiti na to. Dotle: Aurevouir! Ahmed M. Basura. *) Za stvari pod ovom uredništvo ne odgovara. I Prištednja Hragavač. aprovizacijama i trgovcima S® koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolagao ® nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje g ngenturna i komisionalna radnja i I Abdullah Džumhur Tuzla K Sve ponude za hranu hao I upite o stanju cijena hrani u si eho doba hulantna brzo vrti UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Prottn Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OOOOGOOOOOOOO Sira Travničkog i Vlašićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama vjerenstvo u Tešnju. u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine’podnijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i SlovenacaPrvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik 0000000900000 Oglašujte u ,,Pravdi“ RilhBlm F. Ticfenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek i. Preporučuje na veliko: Bezina • goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, // uljene i suhe boje, parafina, firnisa, .lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. nadomjestak, toaletne sa­ pune, glciber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosme' tičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k, 1 Ц Dizdarević. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. rubrikom Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Pobuno dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja bankovne poslove n? jbrže i najpovoljnije. 47 Odgovora! arednlk; И. Sadiaka. Vksiik: Centralni Odbor »1 M. O.> Štamparija D. 4 A. Kalo«, Sarakvo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7bfb1b8ca2a6817dfaee2cd77ae3cdce.pdf 2e59884c6fd586a1b7999f024f345d29 PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГ ДИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 27 (132) Pretplata godišnje80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 11. marta 1920. (20. džumadil-ahira 1338.) Vladina deklaracija. U sjednici Privi. Nar. Predstavništva od 5. o. mj. pročitao je g. Stojan Protić ovu deklaraciju: Prije četiri i po mjeseca mi smo se razišli i rastali nekako nečujno poslije završene krize i obrazovanja nove vla­ de, kojoj je na čelu bio gospodin Davidović sa skoro svima svojim starim drugovima. Sjednice Privr. Nar. Pred­ stavništva nisu se držale ni poslije 18. oktobra prošle godine, kao dana po­ stanka nove vlade. Tako abnormalno stanje trajalo je do 15. decembra, kada je Narodno Predstavništvo odgođeno do 15. februara nove godine na osnovu člana pedesetoga ustava o kraljevini Srbiji. Razlog ovakvom držanju prošle vla­ de nije se znao do 14. februara ove go­ dine, kada je g. Davidović pouzdano i službeno kazao razlog i onome ukaznome i dnom neukaznom odgađanju Privr. Nar. Predstavništva. Toga dana je kabinet Davidovića .predložio kruni, da se Privr. Nar. Predstavništvo ras­ pusti i narede izboni za ustavotvornu skupštinu po uredbi ra izbore, koju je vlada izradila za taj smjer. U ostavci svojoj ondašnji kabinet kaže da taj prcdlog podnosi zato, što je još pri sa­ stavljanju vlado njen predsjednik izja­ vio kruni, da je rad s Privr. Narodnim Predstavništvom ne samo nemogučan, nego i — štetan. Kabinet, kome imam čast predsjedati i koji se danas prika­ zuje u Privr. Nar. Predstavništvu, na­ lazi, da je nemogućno j štetno raspuštati Narodno Predstavništvo, doklegod ono ne pripremi i ne izradi s vladom sve što je potrebno, da se mo­ že Kl na izbore za ustavotvornu skup­ štinu. Tome se protivi i data riječ na­ rodu proklamacijom Nj. Visoč. nasljed­ nika prijestola od 24. decembra 1918., koju smo kao odgovorni savjetntilci krune potpisali svi mi, i na ljevici i na desnici ovoga doma, i za nju primili odgovornost U toj proklamaciji stoji: »Moja ćc vlada raditi u potpunoj saglasnosti sa narodnim predstavništvom j biće njemu odgovorna. Zato će biti njena dužnost, da što prije sa­ zove u Beograd Narodno Predstavni­ štvo, sastavljeno od poslanika srpske Skupštine i poslanika stare Srbiji j Ma­ kedonije, od srazmjernog broja narod­ nih vijeća i od predstavnika Vojvodine i Crne Gore. Narodno će Predstavni­ štvo predstavljati privremeni, ali p o tp u h 1 izraz jednog zakono­ davnog činioca u našem kraljev­ stvu. Vlada će predložiti Narodnom Predstavništvu Izborni red, kojim će se obezbijedrti na osnovu opšteg prava glasa slobodni izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj će podnijeti na ri-iešenje predlog demokratskog državnog ustava, u duhu državnog jedinstva, sa prostranim upravnim samoupravama i obezbijeđenjem najširih ipolitičkiih slo­ boda i prava građanskih.« Bilo bi protivno ii svim principima moderne demokratske ustavne države, da za to vrijeme vlada radi bez par­ lamentarne kontrole, da izbore za usta­ votvornu skupštinu vrši oktroisanjem izbornog reda, te podsjeća i Hrvate i sve nas ostale, na oktroisanje izbor­ nog reda pni stvaranju nagodbe između Hrvatske i Ugarske u godini 1868., da ide na izbore za ustavotvornu skupšti­ nu bez spremljenog i izrađenog nacrta ustava za našu kraljevinu, te izaziva i pojačava žestinu izborne borbe i stav­ lja ustavotvornu skupštinu pred jedan teži i zamršeniji zadatak. Dobro shva­ ćeni interesi državni I narodni koliko- I god zahtijevaju da se što skorije dođe do ustavotvorne skupštine, toliko isto oni traže da se i do samoga ustava do­ đe što skorije i što mirnije. To se pak po našem dubokom uvjerenju može po­ stići samo tako, ako se zajedničkom saradnjom prije izbora za ustavotvornu skupštinu ozbiljno pokuša, pa i ostvari na uzajamnom sporazumu zasnovan nacrt ustava, za što bi se potom svi složno starali da ga provedemo kroz ustavotvornu skupštinu. Kad sc politič­ ke grupe koje su već tu na licu i koje će i u ustavotvornoj skupštini činiti njene sastavne elemente još ranije spo­ razume u svim glavnim pitanjima ustav­ nim, onda je i biračko tijelo mirnije i onda se j rad ustavotvorne skupštine olakšava i skraćuje. Vlada nalazi da iz svih ovih razloga Privr. Nar. Predstavništvo treba da riješi i odobri potrebne kre­ dite za život i upravu države od sada do ustavotvorne skupštine i da nak­ nadno raspravi pitanje kre­ dita, koje je kabinet gospodina Davi­ dovića sam sebi do sada odobravao. Potrebno je po našem 'mišljenju, da Privr. Nar. Predstavništvo još riješi i dosada zaključene ugovore o mir u. Po ustavu koji važi za kraljevinu Srbiju, ti su ugovori bez vrijednosti dokle ih prethodno ne odobri Narodna Skupština. A kad su oni bez prethode nog odobrenja Narodne Skupštine bez vrijednosti za kraljevinu Srbiju, onda su oni bez toga, po našem mišljenju, bez vrijednosti i za kraljevstvo SHS, jer ono nema druge ustavne odredbe za ratifikovanje ovakvih ugovora. Ima važnih j ozbiljnih razloga koji govore za to, da se Privr. Nar. Pred­ stavništvu podnese na naknadno odo­ brenje i zakon o Narodnoj Banci našeg kraljevstva, ko»j je kabinet go­ spodina Davidovića uveo u žiivot pu­ tem uredbe i dao mu. snagu zakona. Isti razlozi opravdavaju i potrebu, da. Narodno Predstavništvo, riješi ii zak o liski predlog o porezu na ratne dobitke, kao i neke zakon­ ske odredbe o opštinama, koje su u vezi sa izbornim zakonom. To bi po mišljenju vlade bio glavni zadatak njen i Privr. Nar. Predstavni­ štva. Kad bi se on završio, onda bi se odmah išlo na izbore za ustavotvornu skpušlinu, koja Lp imala da nam da novi osnovni zakon zemaljski i još one zakone, koji su s ustavom u skoro nerazlučnoj vezi. I vlada i Narodno Pred­ stavništvo imali bi se starati da se sve to izvrši u što kraćem, ako moguće u dvomjesečnom, roku. Ako bi bilo mo- i guče svršiti u ovom roku, koji diktuje glavna naš zadatak, vlada bi rado uze­ la u okvir svoga rada u Privr. Nar. Predstavništvu i pitanje moratorijuma i naknade štete, jer su ova pitanja prak- [ tički vrlo važna. Vrlo je vjerovatno, da će do tog vre- . inena biti riješena i sva granična pi- i tanja naše zemlje, te će i sav narod j moći učestvovati u izborima, što bi sad i bilo nemoguće. Od tih još neriješenih spoljmih pita­ nja bez sumnje je najteže i najdelikatnije jadransko pitanje. Ono je I i nama i našim saveznicima zadavalo i još zadaje mnogo muke ii nevolje. Nadamo se u pravičnost naših savez­ nika, da će one uskoro prestati i za nas i za njih. Znamo da se ono prema cije­ loj dosadašnjoj njegovoj istariji i sadaš­ njem njegovom stanju rte tnože riješiti sasvim onako, kako bismo mi želili i kako bi po našem iskrenom i saveznom uvjerenju bilo pravo i za obe pratijske strane, i nas i Italiju, najkorisnije, na­ ročito pogledom na naše buduće odno­ se j na opšti mir koji nam je svima potreban i o kom treba svi da se sta­ ramo. U ovom pitanju počinjeno je do­ sta pogrešaka, koje, drago nam je re­ ći, nisu na našoj strani, a koje su ote­ zale, zaplele i u sadašnje ga teško sta­ nje dovele. Na žalost uz to je došao i jedan događaj koji je postavilo u kriv položaj Italiju, a našu državu stavio u položaj neravnopravan pri raspravi ovoga pitanja. Taj događaj i sad po na­ šem dubokom uvjerenju najviše smeta, I da se iz teškog stanja ovoga pitanja nađe dobar izlaz. Na Rijeci je vojnim upadom jednog rezervnog oficira u va- | roš, D’Annunzija i njegovih četa, stvo- i reno jedno nelegalno i nemoralno sta- i nje, koje ni do danas nije otklonjeno. Dopustiće nam se da smo mi i Italija i u vrlo nejednakom položaju pri riješa- ' vanju pitanja o sudbini Rijeke, kad ta- ! mo još sve jednako traje ovo nelegalno i nemoralno stanje. Parnične strane treba da su u jednakom položaju, ina- I če je ona strana, koja ima korist inate- I rijalnu i momentalnu u iskušenju, da ' teži mimo sve razloge to nelegalno fak- i tično stanje pretvoriti u pravno, a ou- ; da je sporazumijevanje vrlo otežano. U vezi je sa ovim pitanjem i pitanje albansko. Za dobro riješenje ovoga pitanja bilo bi po našem uvjerenju naj­ bolje ostaviti samim Albancima, da sa svojim susjedima s kojima su vijekovima živjeli udese i urede svoje odnošaje pod kontrolom lige naroda. Poznato je da do dolaska Osmanlija između njih i nas nije bilo nikakvih borba i teškoća. Ugovor o miru sa Ugarskom ta­ kođer je u posljednjoj fazi riješenja i vjerovatno je da će i on vrlo skoro biti gotov. Mislimo da možemo reći da je I i tu već sve u glavnom utvrđeno. -Prijatno nam je na ovom mjestu na­ । pomenuti, da od novembra prošle go­ i dine imamo priznanje naše države i od i i sv. stolice u Rimu. Godina П. Dopustite, gospodo poslanici, da sad kažem koju riječ o sklopu vlade. Želja je Nj. V. nasljednika prijestola bila, da se dođe do jedne sporazumne vlade na široj osnovi od sadašnje. Iako je političko-partijska situacija za takve solu­ cije nažalost bila pogoršana poslije 18. oktobra prošle godine, mi smo ipak obzirom na zadatke koji pred nama stoje, izašli u susret ovoj želji Nj. Visočanstva do mjere, do koje nam je bilo mogućno ići prema našim osnov­ nim uvjerenjima i pogledima na opštu političku situaciju i zadatke koje treba sada riješavati. Na žalost do sporazuma nije se moglo doći. Zašto, gospodi poslanicima je, mislim, poznato, u glav­ nom iz objašnjenja prepiske o tom, i iz ostavke prošlog kabineta. Ako se u ovom pogledu situacija poboljša ozbilj­ no i istinski, mi ćemo se radovati. Ja molim Narodno Predstavništvo, da izvoli primiti ovu izjavu vlade na povoljno znanje. Meni je čast umoliti gospodu poslanike na desnoj i na lije­ voj strani, da u svojim odlukama i svo­ me radu imaju stalno na umu položaj i stanje, u kome se zemlja nalazi, bez obzira na to, kako će se odrediti pri glasanju o vladinoj deklaraciji. Mi smo za ovu godinu dana mnogo štošta propustili učiniti, što je trebalo i što se moglo učiniti pored svih vanrednih pri­ lika, u kojima smo se nalazili. Mi ni­ smo mnogo šta učinili, što je trebalo i što se moglo učiniti da se pripremi te­ ren za demokratski i državni ustav u duhu državnog jedinstva s prostra­ nim samoupravama i s obezbjedenjem najširih politič­ kih sloboda i prava g r a d a’ns k i h, kako su se predstavnici svih naših stranaka zavjetovali u proklamaciji nasljednika prijestolja od 24. decembra 1918. Kao i u mnogočemu drugom, mi smo i u riješavanju našeg uslavnog pitanja danas skoro na istoj tačci, na kojoj smo bili prije godinu dana. 0 reformi naše početne vjerske nastm. II. Prije nego što pređemo na sam rasporedaj naše vjerske nastave po godi­ štima osnovne škole na način, u koje­ mu če se opsegu i u koje doba ta na­ stava obavljati, valja da naročito istak­ nemo vrijednost ove reforme. Principi nastave i odgoja, na koji treba da svra­ te pažnju oni koji za to prave planove jesu: Neka se djeca ne uče i ne odga­ jaju za sadašnje, već za što bolje bu­ duće stanje ljudi kao muslimana, koji će znati i imati volju da učuvaju svoj islamski karakter, a ujedno da se kao prosvijećeni ljudi umiju snaći u radu za život. Ko je ikoliko svjestan našega današnjega stanja, na čistu je da nam treba prosvjete, nauke uopće, bez koje nam nema sigurna opstanka. I što smo mi stariji izgubili, ne smijemo pustiti, da nam i djeca izgube. Osim toga va­ lja nam cijeniti ј vrijeme. Djetinjstvo i mladost našega evlada valja brižno upotrebni. Šteta je da nam i jedan dan prođe uzalud, a kamo li što nam pro­ laze godine. Dužnost nam je uvažiti, da se samo u mladosti čovjek naučava i odgaja, i što dijete bolje upotrijebi svoju raniju mladost, lakše če mu po­ slije biti kao zrelom čov'eku, da svojoj ljudskoj dužnosti udovoljava. Osim vremena, treba štedjeti i samu djecu, mislimo njihovo zdravlje. Bez zgodna raspoređa’a naše vjerske na­ stave mi smo dosada svoju djecu mno- l go opterećivali. U mektjebsku nastavu . trpalo se mnogo koješta što i ue spaI da u početnu vjersku nastavu. Ovo sve valja urediti. Naši mektjebi nijesu ni imali nastavne osnove, da se jedinstve­ no djeca uče u svim mekjtebima. Osam toga neka su djeca učila u mekjtebu jednu, neka dvije, a neka čak i tri goI dine, a onda prelazila u osnovnu školu. Pa šta su onda ta djeca učila iz vjero­ nauke u osnovnoj školi? Ona koja su svršila 2 jli 3 godišta ibtidaijje obično su ponavljala onu istu nauku koju su učila u mekjtebu. Pa zato je dobro oko moglo lahko da opazi kako djeca hlad­ no, bez važnosti, idu pred svoga vjero­ učitelja. Ima vjeroučitelja koji idu sa naukom dalje. Pa šta oni djeci kazuju? Većinom obrađuju: bergiviju, durrijektu, sarfi osmani i t. d„ što ili djeci nije odmah nužno ili nije o^avđano, da se u tome та vjeronauci naučavaju. Mnogi će roditelj primijetiti našemu mišljenju, da njihova djeca, kada su svršila i trogodišnju ibtidaijju slabo paze na islamske dužnosti, a kako će biti istom onda, kada se ibtidaijje po­ sve ukinu. Na to nam je laltko odgovo­ riti. Hrđavom odgoju naše djece nije kriv toliko mektjeb niti škola, nego u prvom redu njihovi roditelji. Naša dje­ ca nemaju dobra kućnog odgoja. Da taka djeca uče i deset godina u mekj­ tebu, ako ini ujedno i roditelji ne paze na dobar njihov odgoj, sve je uzalud. �Strana 2 Страна Ona znaju islamske dužnosti nabrajati »ko vodu«, ali ih se ue drže. Ako hoćeš da ti djeca čine dobro, čini ti to naj­ prije sam, a onda ih napućiti, da i ona to čine. Propustiš 11 tu roditeljsku duž­ nost. ne može ti pomoći ni stotinu muailima. U našim se kućama slabo pazi na od­ goj djece, pa još kad i na vjeronauci samo uče nauku napamet, a ujedno se tom naukom ne odgajaju, mora da na­ ša djeca, pri svoj nauci, ostanu slaba odgoja. Nastava u vjeri ne obraduje se naprosto kao drugi predmeti, već kao vjersko uvjerenje i držanje njihovih od­ gojitelja samo na djecu prelazi. To tre­ ba da bude glavni temelj odgojnoj na­ stavi. Uporedo dakle valja da djecu odgajamo i mi roditelji i njihovi nastav­ nici. Kako djeca nauče od muallima ne­ ka tako i rade i žive u svojoj kući i u školu Ovo uvažujući, imaćemo to i na umu pri rasporedaju naše početne vjerske nastave u osnovnim školama. Dijete navršivši 7. godinu života odmah se upisuje u osnovnu školu. U prvoj godi­ ni uči se iz svjetskih predmeta: pisa­ nje i čitanje (lat. ili ćiril.). stvarna na­ stava i račun. Nastava obično traje od 8 -11 sati do podne. Islamskome vje­ roučitelju ostaje dakle vrijeme od 2 do 4 sata (ili zimi od 1—3) poslije pod­ ne na raspolaganje. Osim toga ostaju islamston vjeroučiteljima na raspola­ ganje: nedjelja i svi kršćanski prazni­ ci. Da se djeca ne opterećuju različi­ tim pismenima u isto doba, ne će naš vjeroučtelj u 1. god. obrađivati elif baji arebiju ili arebicu, nego će djecu po­ učavati u islamskim i imanskrm šartima napamet prema didaktičkim pravi­ lima. (Tu će obraditi onoliko, koliko mu i dosada nastavni program za I. god. propisuje). U II. god. uči se iz svjet. predmeta: Kao i u I. god. samo u ši­ rem opsegu. Ovaj princip vrijedi i za vjeronauku (sadržaj dosadašnjeg dru­ gog Ilmihala) i to opet sve napamet po didaktičkim pravilima. U II. semestru II. godišta može se početi sa obrađiva­ njem aran. hurufata (Prvi dio Prvog Ilmihala). U П1. i IV. god. uče djeca u posebnim kitabima (Tuhfehil Ihvan). čitaju u Kuranu i t. d. I na taj način ! dijete koje svrši osnovnu školu primi­ lo je i iz naše početne vjerske nastave toliko vjerskog znanja, koliko, mu treba ‘ najnužnije, da znade. K tomu još ako vjeroučitelj bude nastojao, da i na dje- i čiji odgoj pazi. da se djeca moralno I vladaju, klanjaju namaz, poste i t. d. onda će sigurno biti lijepa uspjeha. Na ovaj smo način eto postigli i to, I da nam djeca redovito svršavaju os- I n 'чш školu, pa da mogu nastaviti i dalje nauke na višim narodnim škola­ ma (koje će se početi i ,u nas osnivat) ' i -a sredrim školama. Za vjeronauku nužno je. da ulema medžlis izradi nastavnu osnovu koja će svima islamskim vjeroučiteljima os­ novnih škola tačno označiti opseg i ko- ■ lič'nu nastavnog gradiva, da se znadu I ravnati, a osim toga da nastava i u 1 tome predmetu u osn. školama bude F E L J TON 0 Nićahu. Prošli smo put vidjeli, ko se treba ženiti, a ko ne treba, i čuli smo među ostalim, da se ne smije ženiti onaj koji je siguran, da će ženi činiti nepravdu, a neće se držati onih odredaba, koje nalaže Allah (dž. š.). Danas ćemo ukrat­ ko vidjeti, šta su prava i dužnosti kako žene tako i muža. Da čovjek postigne bilo kakvo pravo, treba da se obveže i na neku dužnost. I štogod ima više dužnosti, to treba da ama i više prava. Bog. (đ. š.) veli u Kuir’ati'U: »Ljudi su nadziratelii ženama tim, što je Allah odlikovao jedne (lju­ de) na druge (žene), i tim. što oni tro­ še te svojih imovina«. Prema ovom, dužnost je svakog čovjeka «ia upozori svoju ženu na ono što je dobro, a da je odvijati od zlih i nezakonitih stvari. Ovdje se vej dalje, da su muškarci odlikovan: nad žene. Ljudi su naime boljeg hvaćanja, odlučniji su; oni bra­ ce svoj narod od neprijatelja, ostavlja:> ч svoje kost na bojnom polju. I vjers' ' obredi mušakaraca su potpuniji i m logobrO’mji: žensko ne može-klanja­ ti ni postiti za vrijeme periode, ne mo­ že nikako biti imam ni halifa, a ne vi­ Број 132 Broj .PRAVDA’ — „ПРАВДА- jedinstvena. Osim toga nužni su kltabi, te naputak u nastavi opširan i de­ taljan kako će se vjeroučiteljima moći pružiti olakšica u radu. Napomena. Ovdje pišući o irefornli naše početne vjerske nastave mislimo o promjenama u takim mjestima gdje već ima narodna osnovna škola. U onim mjestima gdje nema osnovne škole a ima mektebi ibtidaijja, mogla bi se od­ mah pretvoriti u osnovnu školu. U ško­ lama gdje ima mnogo islamske djece treba postaviti 2 ili 3 vjeroučitelja. U našim općinama gdje nema ni mektebi ibtidaijje ni osnovne škole, dužnost nam je tražiti, da se po mogućnosti što prije podižu osnovne škole, u kojima će dje­ ca učiti nauku uopće, bez koje nam da­ nas nema opstanka. U narednom ćemo članku iznijeti mi­ šljenje o nadziranju islamske vjerske nastave. Muallimi Radžl. Sarajevo, 10. marta. Bod naslovom »Rezultat zvanične is­ trage u aferi poslanika Krasnice« za­ grebački »Hrvat« od 7. o. mj. donosi ove retke: »Povodom demokratskih laži protiv poslanika Hrasnice, povela je vlada zvaničnu istragu na licu mjesta u Kraguievcu. Zapisnik o istrazi glas,: »Još za vrijeme Pribićevićevoga ministrovanja uputio je g. Reis akt načelstvu okruga kragujevačkoga. u kom traži podatke o svemu onome, što je Krasnica kao austrijski auditor u Kraguievcu učireio. Načelstvo je tražilo iz­ vještaj od općine, koja 19. februara do­ nosi izjavu Milivoja Lavovića, trgovca, kod koga je Krasnica stanovao. »Milivoje Lazovtć kazao je — tvrđi se u tojn aktu — da je Krasnica bio odli­ čan čovjek i odlično se prema nama držao. U opš.tc dobar je čo­ vjek bio. što mu može služiti za pohva­ lu. Sud ima čast izvijestiti načelstvo — nastavlja se u aktu - da se napred imenovani dobro ponašao prema našim građanima i branio ih uvijek na sudu i štitio.« Marko Petrović zvani Paraidllo dao je po ovom pitanju ovu izjavu: »Kada sam bio osuđen na vješala meni je ovaj Alibeg kao auditor izjavio žalbu, odnosno on me naterao da se ža­ lim. i on je to napisao i spasao me od smrti i u koliko znam o njemu i ostale e okrivljene branio j štitio.« Načelstvo okruga kragiljevačkoga uputilo je ministarstvu unutrašnjih djela povodom toga akt. u kome se između ostaloga kaže: »Načelstvo učtivo do­ stavlja prednji izvještaj suda opštine kragu'evačke o Alibegu Krasnici, koji se za vrijeme svoga službovanja u ov­ dašnjoj varoši kao auditor neprijatelj­ ski prema našem građanstvu korekt­ no držao i u đatim prilikama poje­ dine naše građane štitio i branio, kao što je slučaj bio sa Markom Petrovićem, satlerom ovdašnjim.Ovako eto službeni spis o čovjeku, komu demokrati podvališe, da je ubio 43 Srbijanca! Kako da ih nazove po­ šten čovjek? ■ djesmo nigdje u povijesti, da je žensko bilo pejgamber i t. d. 1 baš zbog ovog svega, čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, ali zato ima i više prava. Čovjek je dužan da se stara i pribavlja sve. kućne potrebštine, da lijepo živi sa svojom ženom ј da joj ne nameće poslova izvan kuće, nego da­ pače treba da joj nekad pomogne i u kućnim poslovima (ako je bogat, nek joj nađe sluškinju). Nadalje zapovijeda Allah (đ. š.) čovjeku, da nastoji kako će što bolje odgojiti svoju djecu, a onda da ih brani od tuđeg napadaja. Pra­ vi čovjek će se .pokatkad i našaliti sa svojom ženom, jer je to i Aiejhiselam činio, a biće i dobar prema njoj. Ova dobrota sastoji se u tom, da budu milostivi, veseli i slatke riječTi da imaju u njima povjerenja, jer to ,«пе 'navole. Aiejhiselam je rekao: »(Ло je pravi musliman, koji posjeduje' lijepe ćudi, a najbolji je onaj, koji je dobar ženama«. Muž" treba također da je poduči u onim stvao'ma, koje ona ne zna i da joj kaže, što'je ^ližna po šeriatu da čini, a što 6pet ne smije. To su ukratko izrečene dužiti čovjeka. Prčma dužnostima muž ima i prava, Tako muž može đa joj zabrani sve, što on mrzi, ako se to ne protivi šeriatskim ustanovama. Ako pak žena ne bi ižvršgčaki ono. što joj je dužnost, čoviek ima pravo da jc kazni, ali ne dobro. nego umjereno, jer će u protivnom Izjava ministra financija. Bilješke. Osnova Izbornog zakona gotova. — Kraljevska je vlada 8. o. mj. podnijela drž. savjetu osnovu zakona o izboru na­ rodnih Poslanika za ustavotvornu skup­ štinu, da ovaj u što kraćem roku dade svoje mišljenje o tom projektu. Novi parlamentarni klub. Narodni poslanici pristalice jugoslavenskog na­ rodnog i državnog jedinstva, koji ne pripadaju ni jednom klubu Privremenog Nar. Predstavništva osnovali su udru­ ženje poslanika van stranaka, koje će raditi: 1. da se obrazuje jaka, među­ stranačka po mogućnosti - - koncen­ traciona vlada, kakvu zahtijeva ozbilj­ na situacija i koja je u stanju, đa od­ vrati od države tešku opasnost, koja joj prijeti u ovom kritičnom momentu od bezobzirne partijske borbe. 2. da Privremeno Narod. Predstavništvo što prije svrši glavni posao, za koji je iza­ brana. to jest izborni zakon za usta­ votvornu skupštinu. 3. da se dogovo­ rom između stranaka utvrde osnovna načela ustava, pa da se bez daljnjeg odlaganja pođe na izbore za konstituantu. Članovi ovog udruženja pristalice su demokratskih ideja, ali smatraju da se stranačke borbe imaju obustaviti do izgradnje ustava i obezbjeđenja drža ve. Veliki problem državnog konsolidovanja ne može se riješiti partizan­ skom borbom, iz koje se može izrodi­ ti plemenska, vjerska, pokrajinska bor­ ba, već samo .patriotskom sarađnjom sviti narodnih 'skupina, koje su uzele, udjela u stvaranja države i koje su za stapane u Privr. Nar.' Predstavništvu. Ta bi saradnja morala biti tim lakša, što su načelne razlike naročito između jačih stranaka mnogo povoljnije, nego Ii lične opreke. Udruženju su pristupiti ovi narodni poslanici: Ljuba Babić-Dalski (Gredice, Hrvatska), Jovo Banjanin (Gospić), Radovan Bošković (Danilovgrad), Mar­ ko Daković (Grahovo, Crna ^Gora), Kasnija Dumrukčić (Banja Luka), Trifko Žukić (Kolašin, Crna Gora) Risto Jojić (Andrijgvci. Crna Gora), dr. Milan jojkić (Sarajevo), dr. Rikarđ Lenac (Rijeka), Ilija Šumović (Bar, Crna Gora), Marko Malnović (Cetinje), Spasoie Pilepić (Podgorica), dr. Ivan Roš­ čić (Volosko, Opatija), dr. Josip Smodlaka (Split), dr. Dinko Trinajstić (Vrb­ nik, Istra), dr. Melko Čin'grija (Dub­ rovnik). U prvo I sjednici izabran je za pred­ sjednika dr. Smodlaka, za podpredsjednika Marko Daković, a za tajnike Dum­ rukčić i dr. Poščić. Muslimani! Čitajte i širite „Pravdu"! I slučaju biti odgovoran. Ta kazna ne smije da uslijedi odmah, nego treba | najprije da je. ako može, odvrati od toga, onda, ako to ne pomogne, da ne htieđne s njom spolne općiti, te ako ; već i to ne pomogne, onda može čo­ vjek da jc malo i udari, ali ne smije po glavi. Bog (dž. š.) veli: »A one, što se bojite njihove nepokornosti, nasavjetuite (onda, ako ne uspijete tim), napu­ I stite ih u posteljama (i tek iza ovoga), ] izbijte ili. Ali. ako vam.se pokore, on­ ' da nemate nikakva prava na njih (đa s njima spolno ne općite ili da ih bi­ I jete): Bog je zaista uzvišen i velik- . . j Kazniti se može samo u ovim stva­ rima; 1. kada žena neće da zadovolji i svom mužu, a nema nikakve zapreke, : I t. j. niti je u hajzu. a niti u nđasu: 2. I ako žena neće da se kupa, kad joj je ( potrebno: 3. kad ostavlja farzove bez ikakvog uzroka; 4. kada se ne drži u ! redu i ne bude pazila na čistoću: 5. ako ide bez pitanja njegova onamo, gdje mora njega pitati; 6. kada se otkrije ili progovori sa stranim čovjekom bez po­ trebe, a postoji zla sumnja; 7. ako ga osramoti pred drugim, ili nekom rekne i nevaljalu rileč; 8. ako žena izbije di­ | jete. koje je maleno i ne zna ništa; 9. | ako hotimično nanosi štetu njegovoj I movlni. . : AH i u ovim Svim stvarima bolje je | I da joj oprosti, jer su one slaba shva­ . : I " I I I I i I I Ministar financija dr. Janković dao i« predstavniku pariškog »Journala des Debats« na njegovu molbu slijedeće obavještenje: »Vladu zanimaju dva pi­ tanja, valutna reforma i budžetski de­ ficit. Oba u ostalom stoje u vezi, jer padanje vrijednosti naše monete i pretjcraito velika količina kruna, što su puštane u saobraćaj, smanjuju naše do­ hotke povećavajući dug. U pogledu va­ lutnog-pitanja poznata je odluka, koju je donio predašnji kabinet u suglasno­ sti sa Narodnom Bankom, na osnovu koje je ministar financija ovlašten, da povuče markirane krune i da ih zami­ jeni krunsko-<diuarskiiii novčanicama Narodne Banke SHS. Radi sprovođenja ove odluke otpočela je zamjena u Srbiji trećeg februara, a u ostalim pro­ vincijama 16. februara na osnovi: četi­ ri krune za jedan dinar. Rad na zamje­ ni produžava se. Našavši se pred svr­ šenim činom, novi' kabinet ostaje kategorički pri odnosu jedan dinar za če­ tiri krune austrougarske Banke, jer je potpuno s.vijestan ogromnog potresa, koji bi nastupio u unutrašnjem tržišta i u Prostranstvu pri izmjeni postojećih odredaba, koje se odnose na odnos di­ nara i krune. Vlada će se potruditi da dpbije za­ konsku sankciju za sve mjere u pita­ nju valute, podrazumijevajući i uredbu o Narodnoj Banci kraljevine SHS, uredbu. koja ovlašćuje Banku da izdaje nove krunsko-dinarske novčanice. Uo­ stalom potražićemo saradniu sadašnje skupštine, đa bi što brže ušli u' stanje .ustavnosti i zakonitosti. Glede budžetskog deficita vlada nainierava pomoći zdravom i iskrenjora politikom, koju će strogo .sprovoditi u punoj saradnji s današnijm parlamentom. »Dajte mi dobru politiku daća vam dobre finansije« kazao ie baron Luj. Vlada se nada da će dobiti povjerenje većine u skupštini i da će raditi s tom većinom. Među prvim zakonskim predlozima koji su podnešeni skupštini, na­ lazi se predlog o privremenim dvanaestinama prošlih šest mjeseci i Iduća tri mjeseca. Taj čin urediće financijsko stanje do kraja maja. U toj tačci lazlikuje se politika nove vlade od politike predhodnika. Vlada ne će angažovati kredite proš­ lim nMl-tarskim odlukama, niti će čini­ ti izdatke bez odobrenja i kontrole par­ lamenta. Ona će tražiti skupštinsku od­ luku kako bi prerogative parlamenta u pitanju budžeta bile uspostavljene i poštovane. Tražićemo naknade za vanređne kredite, koji su potrebni do kra­ ja maja, te će na taj način moći doći do tačne cifre budućih troškova. Bu­ džetski program sastoji se iz tri riječi: javnost, j a s n o-s t i iskrenost. Radi povećanja državnih dohodaka vlada će se truditi đa isposluje skupštinsku odluku o pred logu pore­ za na ratne dobitke, koji je Nin- ćanja. Imami Šafija je rekao: »Udariti je slobodno, ali je napustiti bolje«. Ono naš narod veli: »Duga kosa, kratka pamet.. Radi toga preporuča se sva­ kom čovjeku, da im oprašta, jer će ih tim bolje privući na ono, što je lijepo i dobre. Bog (dž. š.) veli: »Strpljivost je lijepa stvar«, a i Aiejhiselam je re­ kao, da je dženet pokriven sabrom, a to bi značilo, da strpljivost čini puno. I žena, kad vidi da joj inuž oprašta, samo da bude u kući mir i ljubav, onda će i ona njega, više zavoHti i nastojaće da ga u buduće ne uvrijedi i da ne čini ■ono, što' ori ifirži; Na taj će se način postići prava svrlj# nikjaha. t. j. skla­ dan život i IhiBav4 fflvdu čovjekom i ženom. Brava će "Se Жа .pokoravati svom čovjeku. Bog veli: »A dobre žeiiske biće pokorne i čuvaće tajne (kućne) s onim, 'što je Allah očuvao (za 'ujHij a .to je, što je naredio ljudima, da s njima .žive po propisima). A sad da pređemo na prava i duž­ nosti žene. Ona može bez muževa dopusta po­ sjetiti svoje roditelje jednom u sedmici, a ostalu bližnju rodbinu jednom u go­ dini, i oni nju isto tako. Dužnost joj je da posluži svojim roditeljima, kad se razbole, ako nemalu nikoga, ko bi im radio, pa makar joj čovjek i ne dao. Ona može također bez njegova dopu- �ПРАВДА” — „PRAVDA, Бр»Ј 132 — Broj Politički pregled ftć podnio u mjesecu junu prošle godi­ ne, a koji nije bio nikako uzet u pret­ res. Također ćemo tražiti druge izvo­ re povisivanju javnih prihoda. Istovre­ meno ćemo se postarati da se vodi Stroga kontrola izdataka i energična štednja. Jednom okružnicom obratio sam se svojim kolegama, da svedu izdatke na najpotrebnije. Nesumnjivo ue treba očekivati da će deficit biti otkionjen prije izbora. Nastojaćemo oko porasta državnih prihoda, te primjeniti niz mjera koje će omogućiti parla­ mentarnom zasijedanju iduće jeseni, da efikasno oporavi naše oronulo financij­ sko stanje. Držim da je suvišno upo­ zoriti, da se ove mjere delikatne pri­ rode u zemlji, gdje još postoje četiri razna finansijska zakonodavstva, gdje se može pristupiti izravnanju santo ve­ likom opreznosti, vodeći računa o pre­ daš njim prilikama. Nadam se đa će otvoren postupak i žeba, da se ništa ne uradi bez odobre­ nja i saradnje parlamenta osjetljivo po­ boljšati stanje naših finansija i uliti os­ jećaj povjerenja u zemij i inostranstvu. Izvozna politika biće revidirana, a na­ damo se da će se u kratkom roku uvesti i hitne izmjene u sadanjemu uređen'u spoljne trgovine. Oko Turske. ■■глививттагдадажлпггклжж«’/: Iz Pito. tootag Predstavništva. Poslije pročitanog protokola izjavlju­ je sekretar g. Pero Jovanović, da su gg. Pećić i Jaša Prodanović, koji su bili glavni govornici na predašnjoj sjednic:. imali ovaj protokol u svojim ru­ kama i donijeli neke dopunjke. Pećić izjavljuje na ovu primjedbu sekretara Jovanovića, da je g. predsjednik pozvao govornike na posljednjoj sjednici, da pregledaju protokol. On je tom prili­ kom konstatovao, da je baš najvažnije, oko čega se raspravljalo, bilo izostav­ ljeno ili zabilježeno tako »da se naše primjedbe ili ne vide ili su nejasne«. Pošto skupština prima protokol do . znanja, čitaju se molbe i žalbe, koje su ■ odmah upućene odnosnom odboru. Za­ tim se čita izvještaj verifikacionog od- ; bora o ispražnjenim poslaničkim mje- i stima (tiče se ispražnjenih mandata u j Bosni I Hercegovini). Prije prelaza na dnevni red stavlja g. Vaša Knežević upit na ministra unutrašnjih djela zbog zabrane manife­ stacije na Terazijama i Prcstolonasljed- i nikovom trgu sa strane uprave grada ' Beograda. On smatra da je ta zabrana uperena protiv radničke stranke i pita koji su razlozi rukovodili upravu gra­ da Beograda, da se manifestacija za­ brani i moli ministra unutrašnjih djela, da tn naredbu povuče i poništi. Mini­ star unutrašnjih djela odgovorio je da ne može danas dati tačan odgovor i da la naredba nije uperena protiv rad- , ničke klase, nego misli da je izdata je- ' dino iz saobraćajnih razloga. On će za­ tražiti tačno obrazloženje od uprave гст ' -«мгак1Пдатип itenja otići na hadž, ako joj je farz.'i to sa jednim od svoje bližnje rodbine. 1 kad joj zatreba, da joj neko razjasni jednu islamsku ustanovu, a čovjek ne može da to sobom učini, može otići nekom, da sazna, kako će se vladati. Ipak je bolje, da u svim ovim slučaje­ vima traži od njega dopust. Dužnost* su žene, da udovolji želji svog čovjeka (dakako ako bude zdra­ va i ne bude imala periodu), da doji i odgaja dijete i da uredno drži kuću, a ako je pusti, ili ako on umre, ne smije se udati za drugog, dok joj »idet« ne izađe. Iz svega ovog možemo zaključiti, da čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, te onda možemo lahko shvatiti, zašto ima čovjek i više prava. Ako malo bolje promotrimo ove propiše familijarnog života, vidjećemo, da je to samo zato, da se postigne prava svrha braka. Obiteljska zajednica je glavni temelj cijelog ljudskog života, jer čovjek obično nosi kroz cio svoj život skoro sve ono, što je dobio u mladim daninui od prvih svojih stara­ telja, oca i majke. Prema ovom svaki, koji ljubi svoj narod i želi njegov na­ predak. treba da zna šta mu je duž­ nost ј da onda po tom udesi svoj rad i ponašanje. Ako to zanemarimo, onda smo neprijatelji svoje djece, svog na­ roda j cijelog čovječanstva, a pored to­ ga odgovaramo pred velikim Allahom grada Beograda, te će tačno odgovo­ riti na stavljeno pitanje. Poslanik Pero Jovanović stavlja upit na ministra poljoprivrede zbog po- | Vilzonov memorandum. »Тгп« ob­ plave u Vojvodini. Ministar poljopriv­ javljuje memorandum, koji je ambasa- . rede i voda g. Roškar konstatuje u dor Sjedinjenih Država u Parizu pre- ! svom odgovoru, da nije bilo novaca dao Lojd Džordžu i Klemansou 20. ja­ na raspolaganje, jer zadužne pristojbe nuara, tražeći obavještenja o njihovom .nisu bile uplaćene, a nije bilo ni potreb­ načinu rada pri riješenju jadranskog itog građevnog materijala. Kriva je i problema. rek»t memoranduma glasi: oskudica ugljena, te saobraćajne ne»Pristupite pitanju sa Klemansoom i pril ke. Zbog velike opasnosti poplave Lojd Džordžom kako su tretirani ruski održana je ministerijalna s’ednlca, koja i italijanski problemi, uvjerite se o nji­ je zaključila da se dobavi materijal hovom gladištu. Sjednjene Države se koji ie polrehan. Pored toga ministar nalaze u takom položaju, da im dolaze finansija kreditirao je 9 mllijona kruna riješenja pitanja prije no što je američ­ za nabavku materijala i osiguranje pro­ ko gledište izloženo, pošto su očigledno tiv provale nasipa. Ovim se ie odgo­ gospoda Klemanso i Lojd Džordž tra­ vorom poslanik Jovanović zadovoljio. žili mišljenje jugoslavenske i talijanske (Na ljevici se čuje pljeskanje). vlade prije no što su se obavjotih o Zatim se prelazi na podjelu sekcija. mšljemu američke vlade. Misie li fran­ Predsjednici sekcija sastaće se danas cuska I engleska vlada da i dalje riješapopodne u 4 sata u svrhu konstituisavaju evropska pitanja, a da američku nja. Sjednica se zaključni« u 12 sati vladu samo izvještavaju o rezultatima? 30 časaka, a iduća se sjednica uriče Takav slučaj je projektovan i u riješe­ u utorak u 9 sati prije podne sa dnev­ nju riječkog pitanja, koje predsjednik nim redom: »debata o deklaraciji ne može primiti. Gospoda Klemanso i vlade. Lojd Džordž treba da uviđaju, kao što je primjetio Polk prije svoga polaska, da jadransko i druga pitanja treba da prođu redovnim diplomatskim putem; a okolnost, što ste vi bez punomoćja, ne utiče ništa na pitanje. Kako je ne­ Dopisnik »Dcii Telegrafa« uvjerava moguće uputiti ove sedmice američkog da Engleska namjerava izdati nalog predstavnika, koji bi imao isti autoritet svojim pomorskim vojnim snagama, da kao i prvi ministri triju vlada. Sjedinje­ okupiraju Carigrad. Ovu mjeru nalaže nim Državama je nemoguće da budu težina situacije. List dodale: Engleska predstavljene na sjednicama prvilt mi­ vlada ne misli stvoriti kakav privilenistara.« Usprkos američkom memo­ gisan položaj i zaključuje, da treba pri­ randumu francuska i engleska vlada su ći ovoj mjeri bez ikakvog ustezanja, zadržale odluku o predaji ultimatuma jer je to jedini način koji će osvijestiti Jugoslaviji, koji ie bio predan jugosla­ Turke. venskim delegatima istoga dana u ve­ I Wilson proti Turskoj? »New-York će. kada je američki ambasador predao World« potvrđuje, da je Wilsou ener­ memorandum svoje vlade Kiemansou i gično protivan zadržavanju Turaka u Lojd Džordžu. Razumjeće se dakle ne­ Carigradu. zgoda, u kojoj sa se nalazile engleska Francuski listovi donose informaci­ i francuska vlada, kada su morale ob­ je o engleskim i francuskim trupama, javiti ovaj memorandum sa ostalom di­ koje su poslane u Carigrad i vele da će plomatskom prepiskom između pred­ vojnička akcija biti izvršena sporazum­ sjednika Vilzona i šefova saveznih vlano sa svim saveznim silama. Carigrad­ I da. Uostalom američki memorandum ski garnizon brojače 50.000 ljudi. Cbcrademe u listu »Demokratie Nou- । dokazuje, da je predsjednik Vilzon po­ we1le« zagovara da se Turci protjeraju I čeo time, što je tražio obavještenja i da su ova traženja dovela do izmjene iz Carigrada. Povodom »pokolja« u Jermeniji sa- ■ nota, tako da prijetnja Vilzonova, da veznici su uputili Turskoj vrlo energič- i će napustiti evropske stvari, koju je on februara mieseca uputio francuskoj i nu notu, kojo; će sljedovati energične engleskoj vladi, predstavlja rezultat omjere, ako to bude potrebno. vih izmijenjenih nota. Prema tome ovo nije bilo tako neočekivano kao što se to iznosilo kada je bila objavljena pre­ daja ove note sa prijetnjom. Wilsonova nota. »Petit Parisien« ' potvrđuje da je \Vilsonova nota napi- i Na dan 22. februara t. g. održana je kotarska skupština naše organizacije u ■ sana u pomirljivom tonu. Glede Rijeke . predsjednik ostaje pri decembarskom ■ Kladnju, na kojoj je jednoglasno prove­ memorandumu. On iznos: da treba po­ den izbor kotarskog odbora J. M. O. oštovati prava albanskog naroda i od­ v ako: Predsjednik g. Mustafa ef. Berbija od sebe svaku odgovornost zbog blć, podpredsjeđnlk g. Mehnted ef. Đoodlaganja jadranskog pitanja. zić, tajnik g. Abdulah ef. Hasić, blagaj­ Nikola Pašić bio je 5. o. mj. na ručku nik g. Mujaga Rustemović, odbornici kod engleskog kralja i kraljice u Bit- I gg. Abdaga Hasić, Muhamed ef. Ferčlć. kiganskoj palati. Ibrahhn ef. Dedić. Ramađan ef. Hurić. Londonska konferencija — jalova. — i Mitinin ef. Samić i Avdo Herić. Šefovi vlada Francuske. Engleske i Itaiije razišli su se ne dovršivši defini­ za taj svoj nehaj, za to nedjelo, za taj tivno tri jedno od onih pitanja, zbog ko- ! zločin. ih su sc sastali u Londonu. Jadransko . fz navedenih dužnosti čovjeka opa­ pitanje, kao i problem Rusije i Turske i također sti ostali neriješeni. šefovi vla- | žamo, da je on izložen vanjskoj borbi, a žena opet da je ograničena samo na da ostavili su u Londonu delegate, koji kuću i odgoj djeteta. To je zato, jer je ■ će dovršiti rad u pitanjima. koja su u i čovjek jači i po konstrukciji samog ti- I principu riješena. Uostalom kako se 1 objavljuje, prva iduća sjednica biće I. I jela sposobniji za životnu borbu, a že­ aprila u Rimu, a po drugoj verziji u ' na, koja je mnogo slabija i nježnija, mora se povući iz ove vanjske borbe; San Remu. Rekonstrukcija talijanske vlade. — za nju su unutrašnji poslovi baš naj­ zgodniji. »Temps« prima informaciju iz Rima, da Ona je žena, kućenica, mati i odgoji­ se šire vijesti kako je Niltijev po- : teljica. a zato treba da bude poštena, vratak u vezi sa rekonstrukcijom uredna, blaga i plemenita. Kad bude po- [ talijanskog kabineta. U istinu se drži Jedovala ova svojstva, onda će i djeca ! je ona nužna, da učvrsti vladinu polit.ku. Pitanje je samo hoće li Nitti od­ biti vrijedni članovi zajednice. Da se ovo postigne nužna je naobrazba kako mah početi sa rekonstrukcijom kabine- । ta ili će pričekati privolu kabineta, da ■ muškarcu tako i ženi. Razlika je samo ta, što se ženi ne treba naobraziti za radi prema njegovim uputama. državnog činovnika, nego zato, da bu­ Nova albanska vlada. Rimski listovi : de vrijedna domaćica i da znade, kako imaju telegrafsku vijest iz Valonc, po ' treba odgajati djecu. Po mom mišljenju kojoj je nova arnautska vlada ovako trebalo bi osnovati zavode posebnog sastavljena: Predsjednik ministarstva tipa, što do danas, mislim, nije nigdje Sulejman Delvina; ministar inostranih provedeno, gdje bi ženska djeca nau­ djela Mehmed Konica: unutrašnjih dje­ čila sve kućne poslove, a uz to bi uči­ la Ahmed Zagoli; ministar javne nasta- i la svoj jezik, vjeronauku i dobila lijepe ve Sotir Peci; pravde Hodža Kadri: fipojmove o drugim znanostima i umjetnansija Idoc Koba: glavni direktor po- . irostlma, a naročito bi ih trebalo podu­ šta i telegrafa Iđomen Kosturi. Delegati I čavati higijeni i odgajanju djeteta. na Konferenciji miri: Monsinjor Bumči. ' ZavrSulem. braćo, fm, đa jedino uz Dr. Turtuli, Mehmed Konica. U vrhov- j ovakvu podjelu rada može narod i u nom savjetu: Akif paša. Abđi Toptani, 1 moralnom pogledu napredovati. Bumči i Turtuli. Osim toga izabrano je 37 članova Hamid Hadžlbegić. j | ; | Iz naše organizacilB. । Страва 3. neke vrste Senata i to: 4 za provinciju Argrrokastro, 4 za Koricu (Korča), 4 za Valonu. 4 za Berat. 4 za Elbasan, 4 za Dures (Drač), 4 za Podrimlje, 3 za pokrajinu Mać-Krasnik. 2 za Lješ i 4 za Skadar. Ekzekutivni savjet lige naroda sasta­ će se u Pa risu u petak ili subotu, da odredi komisiju, koja će imati zadatak da informiše o stanju u Rusiji. Tom zgodom će se održati javna sjednica li­ ge naroda. Norveški je kralj potpisao dekret o pristupu Norveške u ligu naroda. Maršal Foch se prilikom svoje po­ sjete u Bruxellesu dugo razgovarao sa ministrom narodne obrane i šefom ge­ neralnog štaba. Govorilo se o oku­ paciji lijeve obale Rajne. Grčki je parlamenat u prvome čita­ nju ratifikovao ugovore o miru sa Nje­ mačkom, Bugarskom i Austrijom. Između Finske i sovjetske vlade sklopljeno primirje. Jamačno će doći do pregovora za mir. Povodom štrajka u Portugalijl vlada je podnijela ostavku, pošto je u parla­ mentu ostala u manjini. Piedsjednik repubh'kc dao je mandat šefu demokrata Antonu Silvl. koji će obrazovati novu vladu. Napredovanje boljševika. »Ekstra Bladcdt dobio je iz Helsingforsa vijest, da su boljševici zauzeli Irkutsk i na taj način dobili u svoje ruke čitav Sibir. tospođarstvo Samo dua broda. V. S-in. Zemaljsko kopno nije vazda ni svuda bilo otvoreno trgovačkim brodo­ vima kao danas. Do nedavno stražilo se topovima nad pristaništima i u nj su se pušćali brodovi samo saveznih i osobito prijateljskih naroda. U unu­ tarnje vode zaploviti nije mogao niko i svijet se je stranim narodima otvarao tek toliko, koliko su ovi mogli oružjem sebi otvoriti puta. Istom u 19. stolje­ ću počele su pojedine države drago­ voljno otvarati svoja pristaništa i stranoj trgovini, štiteći međutim zasta­ vu svoje trg. mornarice koliko je mo­ guće, a tražile su uz to da osiguraju i svojim brodovima slobodan pristup u sve luke na svijetu. Tako godine 1818. dođe prvi paro­ brod iz Amerike u Evropu iz Savannaha u Liverpol — za 26 dana (18 putnih), a godine 1825. krenuše prvi brodovi iz Evrope u Aziju. Godine 1842. poduzela je Engleska prvu plovidbu oko zemlje, a godine 1846. već je zavede­ na prva poštanska veza između Ameri­ ke i Njemačke 1 puta mjesečno. Ovu poštansku vezu subvencionirala je amerikanska vlada do god. 1857. sa 858.000 dolara godišnje, kada je osno­ van »Sjevero-njemački Lojd« i preuzeo prenos pošte u vlastitu režju. 1 sada su u poštanskom prometu zastupljeni skoro svi narodi i sve države svijeta. Od zadnje trećine 19. vijeka idu pa­ robrodi posve točno po programu u Aziju r Ameriku i pristaju ili u svojim kolonijama ili u lukama slobodnih ze­ malja. U tuđe kolonije nije se bez pi­ tanja pristajalo sve dok Holandija ne otvori prva luke svojih kolonija godi­ ne 1874. slobodnoj trgovini, uočivši nje­ zinu važnost. Tako je u slobodnoj tr­ govini dopuštena i plovidba lađama svi­ ju zastava na međunarodnim rijekama i slobodno pristajanje u njihovim luka­ ma. Jedino na Dunavu, aktom od god. 1857. pridržana je plovidba među poje­ dinim dunavskim lukama (tzv. »petit cabotage«) ebalnim državama, a brodo­ vima ostalih vlasti dopuštena je plo­ vidba samo od otvorenog mora do i e dn e dunavske luke ili obratno. Mi. bivši rz jedne obalne države Du­ nava, nemamo odavde da povučemo nikakvh zaključaka: na Dunavu je za nas slobodna plovidba kao i na drugim svjetskim rijekama, a na drugim rije­ kama isto kao što i na Dunavu. — Je­ dina prepreka slobodnoj trgovini na Dunavu bio b: madžarski pravilnik za plovidbu, izdan godine 1899. nakon ot­ vorenja »Željeznih Vrata«, po kojemu se jednostranim odmjerenjem pristojbi pogoduje mađarskoj plovidbi više, nego li plovidbi’ drugih vlasti. Proti tome su bez uspjeha prije rata prosvjedovale Francuska i Rusija. Bugarska i Rumunj­ ska. ali se nadati da će i ta ograda sa­ da potpuno pasti u mirovnom ugovoru, kao što se već i čita, da je versaljskim �Crpaua 4 Sirana ugovorom zajamčena slobodna plovid­ ba na Dunavu za sve zastave i po 347. članku njegovom da je Dunav stavljen pod međunarodnu dunavsku komisiju. Okrajno brodarenje uz morske oba­ lo pridržavano je obično za vlastite dr­ žavljane, ali odkako mu Engleska i Bel­ gija dadoše potpunu slobodu, otvore­ no je i ono u glavnom nesmetanom prometu svim zastavama, ma da je još tu i urno povlašten tek za neke pri­ jateljske države, kao što bijaše od Austro-Ugarske dopušteno jedino Njemač­ koj, Engleskoj, Italiji i Nizozemskoj. Pod okrajnim brodarenjem razumije se plovljenje uz obalu s jedne na drugu točku iste države, kao da bi na pr. kod r*s obavljali službu i radili od Gruža (Dubrovnika) do Splieta i Šibe­ nika brodovi jednog stranog francus­ kog ili amerikanskog društva, koje bi te brodove podržavalo na našoj obali' jedino u tu svrhu da tuđi rade i privređuju. Strani trgovački brodovi smiju pri­ stajati i usidriti se svuda u lukama i pristaništima, te robu krcati i iskrca­ vati, samo su pri tome (kao i domaći brodovi) podložni poticajnoj vlasti drža­ ve u kojoj se nalaze. To je bila norma međunarodnog prava do rata, a ne mi­ slimo ni za buduće da će biti dokinu­ ta, kao ni druge norme, koje govore o potpunom otvorenju svake zemlje pripadnicima sviju kulturnih država, jer navodno ona izlazi iz »osnovnog pojma međunarodnog prava«. Otvorenje jed­ ne zemlje daje inostrancima pravo da stupe u državno područje, da borave na svakom mjestu njegovu, da se na­ stane i da se bez o so b i t o ga danka bave trgovinom, plovidbom i obrtom. — Stranci mogu iznajmiti i zaposjesti kuće i poslovne prostorije, tvornice, skladišta, zemlju uzeti u zakup i t. d. ledino, nemaju međunarodne garanci­ je za to, da mogu i nepokretni imetak stjecati gdje hoće. Ali, objektivno uzevši, dovoljno je ii ono. što im se jamči. Jesmo li već jedanput dobili slobod­ no pristajanje za brodove gdje god ovi hoće i slobodan pristup za ljude gdje žele da se nastane i s čim hoće da posluju, to se odmah po tom možemo ogledati za vezama na Dunavu i juž­ nom moru, koje nas zanima. Izlazna tačka za plovidbu našega bro­ da na Dunavu bilo bi pristanište Bos. Brod, a jedina vezu uz Savu bio bi Si­ sak za Zagreb i Ljubljanu, a niz Savu Brčko i Biograd. Uz Dunav idući bili bi: Novi za Cehoslovaćku, Wien (Beč) za Austriju i Regensburg za Njemačku, a niz Dunav: Oršova, Kalafat, Turnu Magurela, Durđevo (za Bukurešt), Braiila 1 Galac u Rumunjskoj, pa Vidin. Nikopolj, Rušćuk i Silistra u Bugarskoj Nedaleko ušća Dunava, ne gazeći na pučinu Crnog mora, nego držeći se blizu obale (izdrživo za naš riječni pa­ robrod) jesu Odesa i ušća Dnjestra i Drijepra, a nešto dalje Sevastopol i ušće Dona — sve dobre veze za Rusi­ ju (Besarabiju i Ukrajinu) te pristani­ šte Novorusijskaja za sjeverni Kavkaz. Izlazna tačka^a plovidbu našega bro­ da na moru bio bi Gruž kod Dubrov­ nika, odakle bi za više pristaništa mo­ gao naš brod ploviti u Dalmaciju, Ita­ liju, Grčku, Tursku, Bejrut, Egipat, Tripolis, Tunis, Alžir, Maroko, Španiju, Francusku i Genovu (za Švicarsku) sve na Sredozemnom moru, pa preko Gib­ raltara za: Francusku, Englesku, Bel■riju, Nizozemsku. Švedsku, Norvešku, Njemačku i Dansku, te zapadnu Afriku. Ako prosječnu brzinu vožnje mješo­ vitih brodva, uređenih i za osobni i za teretni prevoz, dopustimo sa 27 km (15 morskih milja; 1 milja = 1? km) na sat osim zadržavanja u pristaništi­ ma, to bi otprilike trajala vožnja iz Gruža u Brindisi dana 'h, Atenu 1, Salanik Г/2, Carigrad 2, Odesa 3, Batum 3, Izmir 2, Bejrut, Port Said, Suez ili .Aleksandrija 3, Tripolis ili Tunis 2, Al­ žir 3, Gibraltar Hi Maroko-Tanger 4, London 7*/„ Bremen 8, Hamburg 8'/2, Antverpen ili Amsterdam 7'Д, Bordo 6, Lisabon '5, Marselj 3, Genova 2, Na­ pulj 1, Malta, Trst ili Veneciju 1, Džida 5, Aden 7, Basra 13, -Karadža (Bcludžistan) 11, Bonibaj 11, Džibilli (Abesinija) 7, Sudan 6, Cejlon 13, Ouiganpor 17, Batav a (Java) 18, Bangkok (Siam) 19, Hongkong (Kina) 21, Šangaj (Kina) 24, Jokohama (Japan) 25, Njujork (ADđgpvonđ »ređjdk: M. Suđiuk« Број 132 Bro „ПРАВДА* — »PRAVDA* menka) 13, Kuba i Haiti 13, Bahia (BraziJija) 14, Buenos Aires (Argentina) 19, Melbourue (Australija) 26, Rt Dobre Nade 18, Kamerun i Kongo 13, Petrograd 12, Stokholm 11, Kopenhagen 9, Barcelona i Kartaga 3 i t. d. Ova brzina od 15 milja na sat ne iz­ gleda nam velika, kad uočimo, da je obična brzina teretnih brodova 8—10 milja na sat, a osobnih 20 i više milja: do sad je najbrža »Mauritanija« sa 25'/: milja (blizu 50 km) na sat. Međunarodna konferencija o valuti. Kako pariški listovi javljaju, saveznič­ ka je komisija pristala da se sazove me­ đunarodna konferencija, da riješi pitanje valute. I prijašnje neprijateljske države biće pozvane na tu konferenciju. Domaće vijesti Američka pripomoć gradskoj siročadi. Prije 2—3 dana izašla je u službenom »Narodnom Jedinstvu« jedna notica, iz koje se razabire da je iz Amerike stigla znatna svota novaca ovdašnjoj oblasnoj državnoj zaštiti djece, Dolina ul. kod Marijina dvora (zgrada baždarskog ureda). Ova svota novaca određena je gradskoj siromašnoj i nezaštićenoj dje­ ci, a davače se kao potpore po 30 dina­ ra (120 K) mjesečno. Upozoravamo ponovno mjesne odbo­ re naše organizacije i sve prijatelje islamske siročadi, da ih odmah upute na ovu plemenitu pomoć Amerike i da time barem donekle ublaže bijedu i ne­ volju koja vlada među našom grad­ skom sirotinjom, a naročito djecom iza umrlih i poginulih u ratu. Upozorujemo naročto odbor društva »Merhamet« i »Hurijet«, a i sva slična društva po ostalim kasabama, da ovu plemenitu akciju što izdašnije iskoriste i to na taj način, da se odmaii sa što tačnijim i potpunijim iskazima o musli­ manskoj siročadi, obrate na svoje ko­ tarske urede a istodobno i na spome­ nutu instituciju (Obi. đrž. z. d.) i da se s njom stave u sporazum glede načina podjele tih potpora. Plemenitima Američanima I od naše strane najtoplija hvala na ovoj huma­ nitarnoj darežljivoj pomoći! Proti otimačini. Brzoiavljaiu nam iz Travnika: Na sjednici zemljoposjedni­ ka obdržavanoj 6. marta t. g. solidarišemo se potpuno ta predstavkom cen­ tralnog odbora zemljoposjednika za Bosnu i Hercegovinu, koja je upućena ministru predsjedniku i ministru za ag­ rarnu reformu. Najodlučnije protestira­ mo proti očevidnom nasilju, koje nam se nameće uredbom od 14. februara 1920. Mjesni odbor zemljoposjednika. Žitno-prometnom uredu zem. vlade obraćamo pažnju, da su doznake broj 5020 i 5021, koje glase na po tri vreće mekinja — bile predmetom prodaje; dakle upotrebljene kao neka vrst izvoznice. Premda se radi o Svoti od 80 kruna, držimo da se mora stati na put ovom mešetarenju, jer je po srijedi ili nesavjesnost izdavača ili molitelja. Tra­ žimo da se o pvoj stvari povedu izvidi i krivci privedu kazni. Među posjetnicima novog predsjedni­ ka naše pokrajinske vlade bio je i g. reisul-ulema sa članovima ulema-medžlisa i sarajevskim muftijom. Inna lillah. Ovih dana je u Beču, u sanatoriumu Fango, od upale pluća um­ ro slušatelj tamošnje eksportne akade­ mije Alija B a h t i j a r e v i ćj sin H. Hffzi eff. Bahtijarevića iz Banje Luke. Rahmetli Alija ostavio je ovaj svijet u najljepšoj dobi, navršivši 23 godine života, te ga je time više žaliti. Njego­ ve kolege gube ti njemu vrijednoga i dobroga druga sa puno poleta i ener­ gije, a rodbina nenaknadivog člana svo­ je zajednice, od kojeg se imala mnogom koječom nadati. Njegovo je tijelo, makar je to bilo skopčano sa velikim materijalnim žrt­ vama i drugim poteškoćama, odmah iz Beča u Banja Luku prenešeno i uz sudjelovanje neobično velikog broja građanstva iz svih krugova, kod osta­ le rodbine dne 28. februara pohranje­ no. Mi mu od svega srca želimo rahmet duši, a roditeljima i ostaloj rođli?! zdravlje i sabur. Cđ -'ercnle kalđrmlje. Trgovačka i cb . ka komora javlja interesentima, sto »iz Bileće« treba da stoji: te Bi­ da je njezina akcija- o izmjeni kaldrtnihaća. Molimo da se to uvaži. je, onako kako se zahtijevalo u odr­ žanim anketama u komori, samo dje­ Iz Merhameta. Gosp. Ibrahimaga Mrlomično uspjela. § 9. naredbe, koja pro­ zić policijski vahkomandant sakupio je pisuje da se kaldrmija pobire i sa robe na sijelu, za musi, potporno društvo na skladištima ostao je na snazi. »Merhamet« 1000 K, na čemu mu od­ Izmjene pojedinih stavova u tarifi nisu bor najtoplije zahvaljuje. Ugledali se i usvojene, ali se izašlo u susret tanjim : drugi u ovaj plemeniti čin, i poradili trgovcima u toliko, što se neće napla­ za našu islamsku bijednu sirotinju. ćivati kaldrmija, ako ne iznaša preko K 20. Osim toga je suspendirano pobi­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv ranje ove daće od građevinskog mate­ j hladnoga zraka? Dolaze li'Vam odmah rijala i to od cigle, crijepa, cementa, nerazličite boli? Oj, kako tu ublažuju botesanog kamena, kreča, pijeska, šljun­ ■ li, čane otpornim masaže s Fellerovim ka i pržine. pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili Pošto su ovi zaključci u sjednicama 2 velike specijalne hoće 27 kruna. gradskog odbora prošli većinom glaso­ Trebalo biste terajuće sredstvo, koje va i postali pravomoćni, komora poziva utažuje grčeve, jača želudac? Držate sve interesente, da ispunjene prijavni­ se samo Fellerovih pravih Flsa-pilola! ce predaju poreznom referentu u Grad­ 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 skoj opštini. malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Ispravka. U broju našeg lista od 26. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 31D. Hr­ februara pogrješno je označeno bora­ vatska. vište darovatelja Suljage Galića. Mle- UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne 11. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. kulturni časopis Savremenik1 Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Tešnju. Broj 172-10. Ло/г izlazi polutnjesečno ® Na ovdašnjoj .medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa-1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod­ nijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanoviča, a suradnju najbolji hrvat.-srpski književnici. f Pretplata je na godinu Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati Administraciji Savremenika Zagreb Gundulića 17 Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu da sam otvorio Jugosl. narodnu huhinju pred imaretom sa uređenim prostori« jama i brzom poslu­ gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Dizdarevii. Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja; 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. OGLASI U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje ti „Pravdi" Kreditna banka d. d. u Divnu. ■ 4-u:k: Геи*г»)л1 Odbor »1 M. O.« 4^mozril» D. A A. KafPB, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7acdb753a4a82fe7a4d2ea5d2995b28b.pdf 93aeb0d3090576fe2d23da656df57a8c PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУС4ИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 28 (133) Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 13. marta 1920. (22. džumadil-ahira 1338.) Ne smijemo zaboraviti na sve ono, što je doprinio musliman­ ski težak tokom naše nacionalne samo­ stalnosti u jednogodišnjem razdoblju naše teške političke, ekonomske i kul­ turne borbe. Njegov samoprijegor i požrtvovnost u doba naših najžešćih pro­ gona, koje je jedna jača skupina protu­ narodnih i protudržavniii elemenata in­ scenirala protiv nas muslimana ne smi­ je ostati neistaknuta, nego nam mora biti dragocijena i sveta, tim prije, što je j onaj dio muslimanskih težaka, koji nije bio na dohvatu jednog nasilničkog sistema i koji mije osjetio svu gorčinu našeg teškog položaja, stajao tako čvr­ sto i nepokolebivo uz ostale muslimane Jugoslavije, da ga nije moglo ništa po­ krenuti u njegovo.) postojanosti i čvr­ stoći. Njegova odluka, da pod svaku cijenu ostane uz progonjene i potlačene, (bio to zanatlija ili trgovac, maloposjednik ili činovnik),' služi nam kao jedan dokaz više od svega onoga što nam daje opravdanje za naš politički rad i pravac, jer da nema prijeke potrebe, da ne postoje vrlo jaki razlozi, te da i musi, težaku ne prijeti opasnost nje­ gove propasti, koju je uvidio, ne bi on ni htio ni mogao izdržati u našim redo­ vima, u kojima se okupilo ugroženo muslimanstvo. Neizrecivo je velika svijest kod mu­ slimanskog težaka, koji u našoj očajnoj borbi nije krenuo stranputicom, nego ruku o ruku išao kroz ovo kratko, ali i vrlo teško vrijeme borbe sa ostalim muslimanima, koje je mogao viditi pro­ gonjene i u masama obespravljene sa­ mo za to, jer ih mrze velikohrišćanski patrioti a la Dr. Krulj, Grdić i Nježić. Naš .je težak dobro shvatio položaj i pilike, u kojima se nalazimo. Shvatio je, zašto je nastala »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija«, na kojim je predpostavkama zasnovana i šta su njeni ciljevi. Shvatio je, da nas čekaju vrlo veliki kulturno-gospodarski zadaci i da ćemo morati još dugo voditi borbu s dušmanima našeg opstanka, a shvatio je i to, da ćemo samo onda uspješno kulturno i gospodarski napredovati i odoljeti velikoj paljbi i ogromnim na­ srtajima na naša prava i svojinu, ako smo ujedinjeni i složni. < Naš težak nije se klasno rastavio od ostalih muslimana niti je smatrao da samo on ima pravo na život, a da ostala njegova braća po vjeri i jeziku prosto iščeznu iz ljudsko zajednice. On nema i nije nikad imao u vidu samo i isključivo opstanak sebe i .svoje klase. Ne. On je od tog daleko. Njegov horizont je prostran, srce puno osjećaja kulture i samilosti. Naš muslimanski te­ žak veže svoj opstanak i napredak s općenitim progresom. Njegova lozinka nije tiranski egoizam, nego načelo: »Leben und leben lassen...« Nikad i nikad nije izgrađivao svoj život na ruševina­ ma tuđeg života, nego je nastojao, da nečije slabo životno stanje popravi i poboljša pa makar i on tomu nešta do­ prinio. Vođen faktom, da ne smije živiti kao klasa, koja nema obzira ni kompromi­ sa, jer to nije u njegovoj prirodi, nije u njegovom kućnom i vjerskom odgoju, on je uvijek svoje vlastite Interese do­ vodio u sklad s interesima općenitosti i nije nikad tražio, da se ono, što je interes nesamo svih muslimana, nego i cijelog našeg naroda, podredi njegovom pojedinačnom ili klasnom probitku. Mu­ slimanski težački svijet vodila je uvijek neka viša misao, neka naročita težnja, koju svaki čovies nosi u sebi, a koja znači zadovoljstvo i blagostanje ne jed­ I ! i [ | I mašnihB musJknana. Težački svijet fie 1 da im ovi prilikom izbora predadu svo­ jednodušno uz našu veoma solidno orje glasove. I ganizovanu stranku, čija je borba us­ Za te otimače tuđeg imetka nije po­ stojao ni najprimitivniji pojam praved­ redotočena i uperena u pravcu osigura­ nog čovjeka ili jedne klase, nego sve­ nosti. U svojoj zaslijepljenosti nijesu nja lične i imovinske bezbjednosti, dokolike naše nacije. poznavali ni najelementarnijeg zakona krajčenju posjedničkog i opće musli­ Zato muslimanski težak i nije osvije­ o zaštiti privatne svojine, a u svojoj manskog bespravlja, što nas najvećma šten kao jedna klasa, nego kao jedna okorjelositi nije ih se mogao dojmiti ni priječi, da se bacimo intenzivno na narodna jedinica, koja ne ruši druge, očajnički vapaj, preko 50.090 upropaškulturno-gospodarsko polje. Mi ne sminego koja sve druge pomaže, da se ćenih porodica, koje se sa tom otima­ smijemo i ne ćemo zaboraviti na ono, ostvari veliko djelo kulturne evolucije. što je muslimanski težak za naše dobro i činom baca na prosjački štap. Napro­ Zato i nije naš muslimanski težak sve tiv, izgledalo je, baš obratno. drugo zaboravio pri svom staleškom in­ učinio kao što nećemo zaboraviti na Sto su zemljopsjednici više plakali i njegovu vrijednost, koju reprezentuje teresu, nego je stupio na .poprište poli­ više se tužili, demokrati su izmišljali za nas. tičke i gospodarske borbe kao pobornik sve teže i brutalnije udarce i kanda U znaku zahvalnosti i cijeneći posve prava i kulturne slobode i jednaoksti, su se naslađivali sa tim očajničkim va­ ispravno, što nam je vrijedio i što vri­ a kao branitelj slabih i potlačenih. Nje­ pajima uništenih svojih žrtava, uprav jedi težački svijet, »Jugoslavenska Mugov visoki islamski moral, njegova ve­ onako, kako su se naslađivali stari Tim­ lika pravna svijest nije ga stavila van slj'manska Organizacija« poradiće što ijani po svojim amfiteatrima. življe na razvijanju i jačanju one ve­ općih interesa svih muslimana, nego like snage, što leži u musliman­ Nije im dosta bilo što su na sasma ga je nagnala u naše kolo, koji se mo­ nezakonit način lišili zemljoposjednike skom težaku, koja će biti od velike, ramo boriti za elementarna prava čo­ vrijednosti po našu budućnost i naš op­ njihovih kmetpvsk-ih selišta i prihoda vjeka — ona prava koja svak među stanak. Naš je težak dokazao da on sa istih prije nego se ista procijene i nama može da ima i uživa, jedino mi želi kolektivni napredak muslimana a isplate, nije im dosta bilo što su zabra­ muslimani ne. ne klasni i za to ćemo i mi svi pokanili otuđivanje slobodnih većih posjeda, Po tom, što je muslimanski težak bio I zati i dokazati, da volimo i ljubimo na­ nego su u zadnjem svom trzaju — na nosilac ideje neklasnih interesa, nego dva dana prije svoga pada prefurtišeg težaka kao i sve druge muslima­ općeg našeg dobra, koju nije napustio mašili i one zlokobne dvije naredbe i ne i zato ćemo raditi, da se naš težak ni u doba »demokratskog« velikohrćto o otimanju i zadnjeg komadića slo­ i kulturno razvije i gospodarski ojača višćanskog bespravlja nad siromašnim bodnog posjeda iz posjedničkih ruku i i še i bolje nego dosad. posjedničkim staležom izgleda nam o zabrani eksploatisanja privatnih šuma. Hamid Kurbegović. mnogo savremeniji i po prirodi kultur­ Tendencija ovih zadnji i odredaba je niji od ostalog težačkog dijela našeg sasma prozirna. Demokrate su sa tim naroda. Najboljim dokazom u tom prav­ odredbama pokušali, da uliju još više Sarajevo, 12. marta. cu može nam služiti ispunjenje dužno­ zejltina u goruću vatru. Htjeli su d sti posjedničkog podavanja, koje je — U članku »Oko Gajreta«, što je štam­ još više razjare i ohrabre i onako do i ako nije prema naredbama moralo — pan u 17. (122.) broju našeg lista od 17. divljaštva razuzdanog seljaka, koji je kod najveće većine musi, težaka usli­ februara, pozvasmo policajnu direkciju, pod erom demokratskog režima i za­ jedilo. Musliman težak, kraj svih agi­ da provede svoj otpis od 21. septembra boravio da postoji državna vlast i dr­ tacija pravoslavnih i katoličkih »demo­ 1919. broj 494 prez. i privremenom od­ žavni zakoni, nego se on načinio država kratskih« velikonrišćana, da ne dadne boru »Gajreta« naredi saziv redovne u državi i harači i otima muslimanska posjedniku s beglučke zemlje, haka, ni­ glavne skupštine. dobra po miloj volji. je u velikoj većini nasjeo toj agitaciji, Pošto je samozvani »Gajretov« od­ To im je uspjelo jer baš iza objelonego je ispunio svoju dužnost i na taj bor i prekjučer putem presbiroa saop­ danjenja tih odredaba naša je ma­ način sačuvao mnogu porodicu od pro­ ćio svoje vijesti, iz čega se može za­ sa upravo podivljala. Zaredale su pasti i prostitucije. Shvaćajući sam po ključiti da se ne kani držati svog man­ uzurpacije i otimanje ne samo onih sebi šta bij bilo s onim .porodicama, data i da misli ostati na upravi društva slobodnih posjeda, koje su vlasnici da­ kojima su odložili najpripravnije duž­ do mjeseca jula, pozivamo ponovno po­ vali na obradu drugima, nego i onih, no podavanje, muslimanski težak nije licajnu direkciju, da se nadviri nad koje su vlasnici u svojoj vlastitoj re­ mogao zatomiti svoj humani osjećaj na rad svog odbora i da mu naredi saziv žiji obrađivali. Ima dapače slučajeva, koji bi se trebao i bez naročite dužno­ skupštine u roku, za koji mu je povje­ gdje su prije više godina Srbi —■ seljaci sti odlučiti iz čoviečanskih i pairiotskih rila mandat. Nadamo se. da će ovo prodali svoju zemlju seljacima musli­ obzira i na taj način dokumentovao upozorenje naći odziva ili da ćemo — manima i oni tu zemlju sobom obra­ svoje kulturne poglede i osudio politi­ u protivnom slučaju — biti obaviješteni đuju, a danas dolaze nasljednici pro­ ku bespravlja. koju su »demokrati« nad o uzrocima, radi kojih se ne provodi davaoca i tu zemlju od muslimana se­ siromašnim i upropašćenim posjednič­ otpis broj 494 prez. Vederemo. ljaka otimaju i sebi — a po sebi — kim .staležom provodili. prisvajaju. Muslimanski težak posjeduje nešta oOvako se isto događa i sa slobodnim sebenog: izvjesnu (kulturu, koji drugi šumama. težački svijet ne pokazuje a koja nije Ovo su demokrate učinile prvo, da još potpuno izgrađena i — vanjska. Jer oteščaju ljudima, koji iza njih dolaze ako je kultura ono, što se zove nap­ na vladu — da poprave i izgrade ono U moru zuluma i najbrutalnijih ne­ retkom jednog naroda, on zaista taj na­ što su demokrate porušile, da povrate pravdi, što ili je počinifja skrahirana predak i želi, ali ne svojoj klasi, nego demokratsko-socijalistička vlada najvi­ auktoritet vlasti i isposluju rešpektocijelom našem narodu. U njemu dakle vanje zakona i povrate red i mir u še su pogođeni bos.-herc. muslimani počiva jedna neizgrađena i nerazvijena a naročito zemljoposjednici. One nezemlji, a drugo da zaduže seljaka ne kuituia, koju treba evolucionirati, jer j pravde i proste otimačine, koje je ta bi li im pri dojdućim izborima za konće ona biti od velike koristi po našu stituantu poklonio svoje glasove. zloglasna klika provađala, pod krin­ muslimansku zajednicu i cijeli naš na­ Nu da su demokrate ovaka brutalna kom agrarne reforme u našoj domovini rod, kojem naš težak i dušom i srcem bezakonja počinili u čitavom našem mla­ prevazi^azi i najokrutniju vladavinu pripada. Da nije bilo te kulture i pravog dom kraljevstvu onda bi se to dalo još rimskih »patricija« nad plebeicima. Ta razumijevanja kod muslimanskog teža­ nekako opravdati. Ali ako se uvaži da plebejci su bili po rimskom kralju Anku ka i da nas nije on svojski podupro, mi su ove dvije zadnje odredbe — koje Marciiu sa oružjem upokoreui »latinci« ne bi mogli voditi uspješno našu dosa­ i jesu najužasniji atentat na zdrav ra­ i živjeli su prije 2500 godina, dočim mi da. vrlo tešku borbu, čije plodove će zum i pojam pravednosti — izdate samo bosansko-hercegovački muslimani zemza našu domovinu, onda je sasma ja­ podijeliti i težak i posjednik, i trgovac Ijoposjednioi smo krv od iste kvi sa i zanatlija, međusobno kao braća ona­ san dokaz, da su demokrati pri profurnašim susjedima drugih konfesija, živi­ ko. kako .i treba, da jednokrvna i jedmo u 20. tom vijeku, vijeku civilizacije i timašivanju ovih »Uredaba« imali u vi­ du samo da nas b.-h. zemljoposjednike novjerna braća podijele. jednakopravnosti i slobode, pa ipak za totalno unište. ere zloglasne demokratske vladavine Mi ne smijemo zaboraviti na našeg te­ Protiv ovakih otvorenih nepravdi nad ne bijaše skoro nikakve razlike izme­ žaka. koji je jedan od najaktivnijih pri­ kojima se zgražaju svi oni, koji imadu đu nas i rimskih plebejaca. staša »J. M. 0.« i koji ne traži od nas, Kao što su rimski »patricije« na- I imalo ljudskog osjećaja, naravna je da vodimo poetiku klasnog egoizma, stvar da se mora najenergičnije istupi­ prosto otimali plebeicima zemlje i dru­ nego politiku prava i socijalne praved­ ti, latiti se makar i zadnjih sredstava, gu imovinu, ubijali ih i ne dozvoljavali nosti. Mi se moramo u vrlo blizom vre­ da se iste suzbiju. im ni najprimitivnije slobode i ravno­ menu ozbiljno baciti na iskorištavanje Za to je i centralni odbor »Udr.už. pravnosti. tako su isto naši tlačitelji ' i razvijanje onih velikih snaga, koje »demokrati« sve sile upregli da b.-h. j zemljoposjednika za B. i H.« na brzu počivaju u muslimanskom težaku, i ruku sazvao izvanrednu gl. skupštinu, dokazivat., da onaj, koji ne stupi I zemljoposjednicima naprosto otmu i u našu organizaciju, čini raz­ i naizadnji kufić zemlje i da ga predadu I da ova zaključi kakve korake treba za­ bojstvo nad velikm brojem vrlo siro- ■ nemuslimanima kao kaparu i naplatu, ‘ uzeti, da se te otvorene neprvđe otklo- Tražimo lijeka. j | I 1 Godina Ii. �Strana 2 Страна ne i zemljoposjednike od totalne pro­ pasti spasi. Skupština je sazvana za četvrtak 11. o. mj. u 1 sat iza podne u prostorijama Kiraethane. te o istoj donosimo slijede­ će izvješće: Izvanredna glavna skupština Udruže­ nja zemljoposjednika za B. | H. Dan prije izvanredne glavne skupšti­ ne, sastao se je centralni odbor i pri­ spjeli predsjednici mjesnih odbora iz provincije da uglave dnevni red glav­ ne skupštine. Sjutri dan u 1 sat iza podne ubrzo se napunila sala sarajevske čitaonice a onda je predsjednik Udruženja g. Nurudin beg Azabagić otvorio skupštinu sa vrlo jezgrovitim govorom. Predsjednik g. Azabagić u svome go­ voru ističe: da je radni i centralni od­ bor učinio sve što je mogao da bivšoj demokratskoj vladi predoči i da kaže bijedu i nevolju b. h. zemljoposjednika, opravdanost njihovih zahtijeva i neko­ rektnost vlade u provadanju agrarne reforme, ali je to na žalost ostalo sve — glas vapijućeg u pustinji. Išlo je toliko deputacija, predato to­ liko peticija, predstavki i memorandu­ ma, ali ni na jedno od svega toga nijesino dobili nikakva riješenja. Deputacijama se sa nadležnih mje­ sta obećavalo da će se našim oprav­ danim željama izići u susret, ali i ta sva obećanja ne samo da nijesu imala nikakva povoljna rezultata, nego se vazda događalo baš obratno, t. j. do­ lazile su odredbe sve teže i teže po nas zemljoposjednike. I najnovije dvije Uredbe, o otimanju i zadnjeg komada slobodnog posjeda i o zabrani uživanja slobodnih šuma, oduzeli su b. h. zemljoposjednicima i zadnju nadu u svoj ma i najkukavniji opstanak, za to se sazvala ova skup­ ština da zaključimo kakove korake da poduzmemo u obrani svojih prava. Nakon živahne debate, u kojoj je su­ djelovalo više članova, a naročito Akif ef. Biserović iz Sarajeva. Miralem beg Begović iz Dervente. Husaga Cišić iz Mostara i Mehmed ef. Đukić, Husein ef. Mašić. S. A. Filipovič iz Sarajeva za­ ključuje se da izradi jedan memoran­ dum sa glavnim minimalnim zahtjevi­ ma slavljenim već u memorandumu i s obzirom na one demokratske ured­ be o otimanju slobodnih zemalja i šu­ ma i da taj novi memorandum odnese naročita deputacija, sastavljena od 10 Fca i to tri delegata centralnog odbo­ ra i 2 delegata sarajevskog okružja, a po jedan delegat ostalih pet okružja. ali s obzirom na to, da je demokratska vlada koja je sve te otimačne inscenirala i podupirala — odstupila, a da je nova vlada sastav­ ljena od ljudi, koji nijesu zaslijepljeni stranačkim egoizmom, nego su nadoje1U pravdoljubljem, te je velike nade, da će sadašnja vlada ukinuti one demo­ kratske uredbe, koje su po naše zem­ ljoposjednike čista smrtna osuda — ovi agresivni predloži su zabačeni i prih­ vaćen gore istaknuti, sa tim dodatkom, da deputacija, koja će otići sa novim memorandumom u Biograd ima sače­ kati riiešenje memoranduma i dobiti pozitivan odgovor ih — ili, jer se više čekati ne može. Iza toga je vijećano ko će sastaviti memorandum, te se to povjerava cen­ tralnom odboru, kome se još dodaju odvjetnik Akif ef, Biserović iz Saraje­ va i Zija beg Đonlagić iz Tešnja. Iza /toga predsjedatelj javlja da je vrijedni i Vrlo agilni član centralnog odbora Mehmed ef. Sarić iz Stoca pre­ minuo te na mjesto istoga — po želji delegata iz Hercegovine predlaže da se Husaga Cišić iz Mostara izabere za člana centralnog odbora. Usvaja se. Prelazi se na izbor delegata, koji će kao deputacija ud u rjeti memorandum u Biograd. za okružje Banjaluku: Zijabeg Đon­ lagić: za Bihać: Mehmed AVbeg Kulenović Број 133 Broj .PRAVDA* — „П°АБДА‘ | gove izvode i kori ga što uvlači krunu , u debatu. U zemlji, gdje se vlada us­ tavno, ne može biti govora o neodgo­ I vornim faktorima. Ćudi se što mu je Pavlović dopustio da govori. Prodano, vić mu na to odgovara i pita zašto da j on ne bi smio' govoriti kad svi govore, te to smatra napadajem na poslanička I prava. On niti je govorio za republiku ni proti, ni za monarhiju, ni proti, nego je govorio samo o faktima, koja se da­ nas vrše. Predsjednik Pavlović odgovara Proi tiću. da Prodanovlća nije prekinuo u njegovom govoru poradi svoje tolerant­ nosti. jer svaki može razvijati svoje mišljenje. Slijedeća jc sjednica zakaza­ na za srijedu u 9 sati. za Mostar: Hafiz Omer ef. Džabić; za Sarajevo: AtW ef. Sočo i Salih ef. Svrzo; za Travnik: Dr. Sulejman beg Hafizadič; za Tuzlu: Edhcm beg Uzelrbegović. Od strane centralnog odbora dellgirani su u tu deputaciju: Rifat beg Sulejmannaš ć, Hasan beg Pašić i Husaga Cišić. Iza toga se prešlo na pretresanje o pokretanju društvenog organa, te se nakon odulje debate zaključilo da se ovo pitanje prepusti centralnom odboru, da on ovo pitanje riješi. O pitanju proširenja društvene misli sakupljanja materijalnih sredstava od­ lučuje se da društveni tajnik g. Sejid Alibeg Filipovič proputuje banjalučko, bihaćko, travničko, tuzlansko i mostar­ sko okruže, dočim će sarajevsko ok­ ružje proputovati Atif ef. Sočo. Nakon toga jc skupština podijeFla apsolutorij odboru na dosadašnji rad. a pošto se više niko ne javlja za riječ, pređs'edatelj zaključuje skupštinu. i Bilješke. Smicalice. U parlamentarnim se kru­ govima tvrdi, da je .ministar trgovine podnio ostavku. To su donijele i dana­ šnje biogradske novine. U ministarskim se krugovima tvrdi, da su te vijesti tendenciozne. Pregled biračkih lista. Gradsko po­ glavarstvo daje na sveopšte znanje da je biračka lista za svaki birački rajon opštinskih izbornika grada Sarajeva dovršena i da se počevši od ponedjelj­ ka 8. marta 1920. kroz' 14 dana javno izlaže svakom izborniku na pregled u sobi broj 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za vrijeme uredovnih sati od 8—2 po podne. Unose u liste može pobijati svaki bi­ rač, koji je unesen u biračku listu, a isto zahtijevati i naknadni unos u listu svaki novi birač osobno. Kad mine gornji rok. odrediće se rok za prigovore u smislu propisa § 16. pri­ vremenog izbornog reda za grad Sara­ jevo. Upozorujemo naše izbornike u Sara­ jevu. da nikako ne propuste pregledati izborne listine, tim prije, što rok za reklamadie istječe 21. o. mj. Iz Privr. Narodnog Predstavništva. (73. sjednica). Dr. Draža Pavlović otvara sjednicu. Prima se protokol bez primjedbe. Pri­ je prelaza na dnevni red odgovara mi­ nistar unutrašnjih poslova Trifković na interpelaciju Vaše Kneževića radi pabrane manifestacija na Terazijama, da su to zahtijevali viši interesi. (Juda je dao deklaraciju poslanik seljačke stran­ ke Drag. Mutič. On u deklaraciji na­ glašava da niti ovaj parlamenat, niti ova vlada koja je izašla iz ovog par­ lamenta, nisu izraz narodne volje. On zahtijeva izbore i traži da sve stranke, pa i zemljoradnička, uđu u ustavotvor­ ni odbor. Glede ssoljne stuacije govori o granicama. Traži kon centracion u vladu i veli da je i on protiv ličnog režima. Sadašnji naš položaj treba kon­ centracionu vladu. Jaša Prodnović (republikanac) govo­ ri o vanjskoj politici i traži da Evropa ■prihvati naše stanovište, ako ne će da uvrijedi jedan veliki narod j prouzroči nove sukobe na Balkanu. Govoreći o unutrašnjoj politici veli da ovo nije par­ lamenat, nego parlamenat ad hoc, te treba što prije u izbore. Ističe da se kod nas uvukao lični režim, pa za to nije ni prijašnja, ni sadašnja vlada mo­ gla dobiti homogene većine. Indirektno spominje da su neodgovorni faktori ta­ ko počeli uvlačiti krunu u debatu. Go­ voreći o »demokratskoj« vladi ističe, da nije bilo demokratska (slu­ čaj Stipice 'Radića). Dalje raspravlja opširno o pravima u parlamentu i kri- i tikuje rad neodgovornih faktora. Traži u ime republikanske stranke, da ’se sadanja vlada ukloni sa zemaljske up­ rave. Traži proporcionalni sistem, pot­ punu slobodu izbora i da svaka stran- | ka ide lojalno za svojim programm. Ministar predsjednik odgovara na nje- I ' i i ; i I i j i : Naši dopisi Tuzla, početkom marta. (Odgovor »Glasu Naroda«. Dužan sam još uvijek odgovor izvozničarskom listu propale Davidović—Pribićevićeve valde »Glasu Naroda« na nje­ govo pisanje u broju 176. od 15. febru­ ara 1920. o nekojima ličnostima u na­ šem mjestu, pa da se ne bi reklo, da je šutnja znak priznanja, evo me da od­ govorim. Moj dopis u »Pravdi« koji sam napiso povodom premještaja ovdašnjih kotarskih predstojnika dra Ahmedbega Defterdarevića i Makaneca djelovao je sasma porazno i potresno na bolesne živce ovdašnjeg dođ’snika demokratsko-socijallstičkog g&isife »Glasa Na­ roda«, ,pa je podigao nedostojnu hajku na naše nekoje ugledne ličnosti, onako kako to razumiju demokratski mudra­ ci i učenjaci. Prije nego ću da zađem in medias res. moram da naročito istaknem, da su se u nas nakon prevrata pojavili od jednom neki nezvani apostoli slaven­ ske misli i jedini nosioci misli o oslo­ bođenju i ujedinjenju našeg troimenog naroda, koji drže, da su jedino oni po­ zvani, da mjere patriotizam pojedinaca naših državljana i to samo za to, što su pukim slučajem ili da izmaknu opas­ nosti života za vrijeme rata došli u ropstvo, a odavle — iz bojazni pred boljševizmom — prešli u dobrovoljački tabor. Neću ovijem da negiram zaslu­ ge svakom onome, koji se je na strani dobrovoljaca borio za naše oslobođe­ nje, ali izgleda malo neskromno, ako ovaki ljudi hoće da opšti patriotizam postane isključivo njihovim patentom. Biće sigurno, da i gore spomenuti dopis iz Tuzle potječe iz redova ovakih ljudi. Pa i to patentiranje patriotiz­ ma dalo bi se barem donekle opravda­ ti, kada bi se radilo o kakovoj reha­ bilitaciji ili pomoći onim ljudima, koji su aktivno učestvovali u borbi za naše narodno oslobođenje i kada onako tendenq'ozno i lažno pisanje ne bi bilo namijenjeno isključivo u političke svr­ he. »Demokratima« se izmaklo tlo is­ pod nogu, njihov bespravni i neparla­ mentarni režim doveo ih je do potpu­ ne propasti, pa se sada laćaju svih mogućih sredstava, ne bi li se kako odr­ žali ako ne na vladi, ono barem na površini. Oni su svjesni svoje nemoći, oni dobro znaju da su sami sebe do­ veli do pada ;i potpune propasti, ali oni nijesu takovi griješnici, koji pod utiskom posljednje mrvice morala pniznavaju svoju krivicu i kalu se za nju, nego na podal način i iza busije nava­ ljuju na ljude koji ufiesu bik voljni, da podupiru njihovu protudržavnu po­ litiku i da s nima skupa igraju u jed­ nom kolu. »Demokratskom« dopisniku »Glasa Naroda« kravi su: muftija Maglajlić, predstojnik dr. Defterdarević, načel'nik Vilović, a sigurno i još mnogi drugi A zašto? U pomanjkanju kakvih stvarnih doka­ za i činjenica, koje bi bile u stanju da kompromtulu spomenute ljude, laća se dopsnk otrcane fraze »crno-žuti režim, tip i t. d « i nastoji da te ljude, iako su čisti Slaveni, prikaže neprijateljima svoje vlastite države i svoga rođenoga naroda. Kod potonjeg od spomenutih ■ide čak tako daleko, da javno trijeda njegovo poštenje i predbacuje mu dje­ la. za koja bi inače morao, da odgo­ vara pred krivičnim zakonom. Ten­ dencija jc prozirna. 1 Maglajlić i Def­ terdarević I Vilović spadaju među ođl'čne članove J. M. O. koja je otkazala • posluh boljševičkoj Daviđović-Pribićcv'ćevoj vladi i koja nije htjela đa pot­ i i I i I j I i I pomaže tu zloglasnu vladu u njezinim besprimjernom haračenju državnih do­ bara i otimanju privatnih swjina. Ra­ di toga su »demokrati« gnjevni na njih ii žele da ih denuncijama oklevetaju i ubiju njihov ugled u javnosti i to u na­ mjeri, da iz toga izvuku kakva bilo korist za svoju stranku. Nije im sveta n| čast, ni moral, ni pravednost, oni su bezobzirni u svojoj stranačkoj agi­ taciji, kod njih svrha opravdava sva Sredstva, pa makar i najniža 1 najgora. Kukavcl sinji znaju, da su u neznatnoj manjini, jer svoje pristaše mogu prebrojiti na prste, a nanjušili su izbore, pa bi na ovako nizak i nedoličan aačin htjeli da ubace iskru razdora među »J. M. 0.« i Narodnu Radikalnu Stran­ ku ovdje, ne bi I« na taj način došli u položaj, da im bude dopušteno prilikom izbora, da pokupe barem mrvice. Muftija Maglajlić spada u »cmo-žnte» tipove i neprijatelje ove države za to, što je navodno za vrijeme rata progla­ sio »Sveti Rat«. Ovo je u ostalom sa­ mo spoljni uzrok, zbog kojega »demo­ kratski« dopisnik daje ovako lošu svje­ dodžbu patriotizma muftiji Maglajliću, dok se pravi uzrok sastoji u tom, što muftija neće u »demokrate«, a ovi su tako umišljeni i smiješni, da državu identifikuju sa svojom strankom i da opstanak države uvjetuju opstankom »demokratske« stranke, naravna stvar kao vladajuće. Po tom muftija Maglaj­ lić nije pristupio sa svojom strankom »demokratskoj« zajednici počinio je zlo­ čin veleizdaje po »demokratsko-socijalističkoj« pravnoj teoriji. Činjenica, da je muftija Maglajlić za vrijeme austrij­ ske uprave kao prvi vjerski dostojan­ stvenik u gradu pod pritiskom prilika i tadanjeg režima morao da oglasi šejhul-islamovu fetvu, ne može u očima jednog ozbiljna čovjeka nikada dat! op­ ravdana razloga i temelja, da mu se javno ospori osjećaj privrženosti za vlastitu svoju državu, nit mu se radi toga može imputirati, da plače za Au­ strijom. Stotine i stotine najuglednijih ličnosti od svih triju naših konfesija morale su za vrijeme rata vršiti, pod pritiskom tuđinske uprave vrlo neugod­ ne dužnosti i raditi sami proti sebe, pa bi onda po analogiji dopisnika »Gla­ sa Naroda morali biti svi ti ljudi kompromitovani, ■ ako među njima imade najsvjetlijih karaktera. U ostalom mufti­ ja Maglajlić može biti da i plače, ali ne za Austrijom, nego oplakiva tešku sudbinu našega naroda, a naročito mu­ slimana. koju im bjehu počeli krojiti »demokratski« satrapi i vlastodršci. 1 predstojnik dr. Defterdarević ie u očima »demokratskog« dopisnika »Gla­ sa Naroda« crno-žuti tip. 1 on spada u ovu sortu ljudi za to, što je navodno agitovao za muftijinu organizaciju i što ■ je bajagi pronašao jedan brijeg kod Srebrenice i predložio, da se na njega izvezu topovi najtežega kalibra i da se tako tuku Srbi preko Drine. Ko da austrijski generali i vojna komanda ni­ jesu znali gdje će postaviti topove, pa i im trebalo pitati Defterdarevića! E, puste li ironije! Rada bi bio saznati, da li vjeruje sam sebi dopisnik »Glasa Naroda« ili naš svijet drži tako naiv­ nim, da bi mogao povjerovati čak i ovu bedastoću! Kada bi dr. Defterdarević u istinu agitovao za muftijinu organi­ zaciju, činio bi tim samo svoju dužnost u prvom redu kao musliman, a u dru­ gom redu kao dobar državljanin, jer je »J. M. 0.« ustala proti onih bez­ brojnih nepravdi i nasilja, koja je »de­ mokratska« vlada činila ponajviše na muslimanskom dijelu našega naroda, a uklanjati jedno zlo, koje djeluje rastroš­ no na državni organizam i potkopava žile državi, dužnost je svakog poštenog i dobrog državljanina. Dopisnik »Glasa Naroda« uspio je da za jedan čas u svojoj duši osjeti kletve seljačkog naroda iz Srebrenice, Vlaseuice, Kladnja i Tuzle proti Dru Defterdareviću ii to svoje duševno raspolo­ ženje predstavlja javnosti i neupućenom svijetu kao kakovu zbiljnost i ako ne­ ma ništa istine na tim klevetama, ne­ go je samo jedna obična »demokrat­ ska« izmišljotina I laž. Dok »demokrat­ ski« dopisnik hoće da na ovako ne­ spretan način laže I objeduje jednog ispravnog čovjeka, dotle se povodom premještaja gosp. dra Defterdarevića sastaju sve seoske s .t a r j e š Inc iz cijelog kotara I bez razli­ ke vjere. Izjavljuju mu neograničeno povjerenje i traže naročitom rezolucl- �Бр»ј 133 — Broj (1РАВДА“ — »PRAVDA. Страна 3. ma, kao: riža, rude, ugljen, kože, drva Hm od nadležnih faktora, da opozovu stavljahu, pa se od god. 1869. istom ozdatu zemlju: od Mehe Meškovića iz Raijegovo premještenje. Držim, da je i si. biljno .poče plovidba njegovati i podi­ hića 7.000 K; od Ibrahima Ibrića iz Kako je ovaj sve veći promet iziski­ ■arod toliko svjestan, te ne bi dao ozati. A bruseljski međunarodni kongres Broda 5.200 K; od Ibaliimbega Ibrahimvao i veću tonažu brodovlja i povistvakovo povjerenje čovjeku, koji spada begovića iz Rahića 25.000 K; od Sulje od god. 1885. donese mu i državne pot­ vao je, svjedoči nam najbolje ovaj pri­ a crno«žute tipove ili koji u svom služ­ i Fejze Džanića iz Coseta 6.000 K; od pore u novcu. S ovim u savezu počeo se benom zvanju ne bi bio na svom mje­ mjer kod dva parobrodarska društva Emina Zlatića iz turskih Ražljana 700 vođeni tovarni promet brzo razvijati, sta. Ovakovo povjerenje dobivaju lju­ (Vite Star i Atlantic), koji su imali pro­ K; od Mehmeda Pitnjakovića iz Pa­ tako, da se je koncem 19. stolj. poveća­ di, koji znaju 1 hoće da rade na pro­ sječne tonaže u svojim brodovima: lanke 14.000 K; od Braće Kehonjić iz vao za 159%, dok oni na željeznici tek micanju narodnih interesa. I. god. 1884. brutto reg. tona 2.891 Vražića 5.000 K; od Filipa Filipovića iz za 44%. Međutim ladarstvo se nada I. » 1900. » » » 8.699 Strepaca 18.000 K; od Ibrahima Glogji- još većem svom poboljšanju od spoja Dolazi sada gradonačelnik Vilović. II. » 1884. » » » 2.889 ća iz Rahića 2.500 K; od braće Lišić iz Oštrica dopisnika »Glasa Naroda« upe­ kanalom Dunava sa Oderom, Elbom i II. » 1900. » » » 7.327 Rahića 14.500 K; od Hafiz Bajrama Rarena je na nj nekako najjače, jer mu Rajnom. Ovaj spoj je već davno pro­ mića iz Rahića 6.000 K; od braće Antu- jektiran, naročito onaj sa Rajnom za Troškovi brodova sastoje se u tome, se osim toga što bi imao da spada u nović iz sela Ulica 14.000 K; od braće da plaćaju lučke pristojbe za tonažu, brodove do 1.000 tona težine, pa kad orno«žutc tipove,- predbacuje (i jedno Gavrić iz Coseta 5.000 K; od Avde Avza karantenu, ustavljanje i usidrenje, se izvede, eto odmah otvorene vodene nepošteno djelo, za koje bi imao da od­ dića iz Rahića 2.000 K. Svi su ti ljudi od kojih su neki povratni, a neki samo ceste između jugoistočne i sjeveroza­ govara pred kaznenim sudom i zako­ živi i neka ih izvoli pitati dopisnik »Gla­ padne Evrope, eto kratkog direktnog toliki, da podmiruju obalne izdatke oko nom. Izgleda da je to proračunano. Do­ sa Naroda« jesu Ii istiniti ovi podaci. spoja izemđu Sjevernog i Crnog mora, uzdržavanja. U ovom igraju veliku upisnik znade dobro, kakav silni ugled eto za Dunav najveće riječne važnosti logu državni ugovori, koje na početku Osim toga dobio je načelnik Vilović, imade načelnik Vilović u našem gradu kad mu je supruga proglašena puno­ na svijetu, jer će biti drugi Suvejš. To spomenusmo, da se sklapaju za olakša­ i on je kod budućih izbora najopasniji ljetnom, od kotarskog suda u Brčkom Engleska vrlo dobro znade, pa zato i nje plovidbe, jer gdje njih nije, može za »demokrate«. Namjera im je da mu gotovih 5.000 K iz pupilarne mase i postavlja novi Port Said u — Budim­ brod da plaća veće pristojbe, naročito umanje taj njegov ugled. Dopisnik 14.000 K u ime naplaćenih tražbina. Pu­ pešti, gdje će biti glavna skladišta nje­ kod divlje plovidbe, kad rijetko pristaje »Glasa Naroda« drži tuzlanske građane u neku luku. K ovome još dolazi, da nici svojoj pako duguje još uz to 14.700 zine trgovine. i stanovnike mazlumima, koji nijesu u skoro u svim zemljama Evrope država K za prodata zemljišta. Naprotiv, na­ stanju bili da u"vremenu od deset godi­ Promet na Dunavu možemo vrstati povraća carine, koje su se uplatile za čelnik je Vilović u godini 1919. jednom 1 u lokalni i trgovački. Pod lokalnim ra­ na prouče načelnika Vilovića i da ga uvežene sirovine, daje slobodna skla­ zgodom, kada je aprovizaciji trebala pozvu na odgovornost za djela, koja je zumije se prevoz putnika i pošiljki iz dišta (magazine) u lukama za brodske veća svota gotova novca stavio na ras­ on navodno počinio, a kolima se krnje jednog obližnjeg mjesta u drugo, a pod tovare i štiti svoje brodarstvo još i na položenje uložnu knjižicu svoje supruge interesi građanstva. Ne zna sinji kukatrgovačkim prevoz tereta u masama na taj način, što udara povišene lučke pri­ glaseću na 28.000 K i tim se ie novcem vac, da je značaj baš onoga načelnika veće daljine, kao što su: žito, drva, so, stojbe i carinske pribitke na robu pod služila aprovizacija kroz cijelu godinu Vllovtća. koga on tako bezobrazno i ugljen, cigla, kamen, kreč i t. d. Kako tuđom zastavom (neke druge države). 1919. pa mu je i sada dužna 9.147 K. tendenciozno napada, daleko svjetliji od je velik taj promet najbolje nam svje­ Brodevi moraju trošiti još na čišćenje Ubrojivši i ovo u aktivu načelnika Vi­ značaja i obraza svih »demokratskih« doči to, što je samo »Dunavsko parodna od gljivica godišnje 4—5 puta, da lovića izlazi, da je on dobio na .ruku perjanica i njegovih gospodara, ne zna plovidbeno društvo u Beču« (istina im ne smetajji u brzini. To se u izvjes­ svega 158.600 K: a dao je za kuću knkavac sinji, da načelnika Vilovića po­ najveće na Dunavu) prevezlo na svonim lukama obavlja posve hitro: iza 8100.000 K; dok mu je aprovizacija duž­ i jim brodovima u 1902. godini 1,830.045 štuje baš radi njegova predanog i ne­ satnog dnevnog krčanja brod pođe u na 9.147 K. Imade dakle deficit od I osoba i 2,054.423 tone robe. O prometu sebičnog rada za narodno dobro i bla­ 49.453 К‘ Ikoju svotu je potrošio za gostanje bez razlike cijelo građanstvo na Dnjestru, Dnjepru i Donu rekli smo i dok, gdje bude izvučen iz vode, osušen, I gljive ostrugane, na novo bojadisan ј vrijeme rata služeći predano općini i i da je on svojim zaslužnim radom u najnužnije u IV. odjelku ovog članka, j osušen sve za šest sati, tako, da je u stanovništvu. najteža vremena stekao velikih i ve­ Nešto što je najvećma rasprostranje­ jutro opet na svom mjestu u luci za likih zasluga za ovo mjesto. 1 Mislim, da je po tom dosta jasno reno sada u riječnoj plovidbi jesu šlepovi, ; daljnje krčanje tovara. Dopisnik »Glasa Naroda« predbacu­ ! čeno odakle načelniku novac, da kupi Brodolom može da nastupi ako zapoTuzlak. i prazni brodovi bez strojeva i brodskog je neke malverzacije u poslovanju grad­ i zgradu poštanskog ureda. uređaja, koje drugi brodovi na lancima J vjedništvo broda ne poznaje dovoljno ske aprovizacije, a ne zna da je baš vuku. Prvi pokus s vučenjem šlepova predjela kroz koji putuje i kad ne zna aprovizacija ona institucija, koja po učinjen je 1732. godine, ozbiljniji istom i gdje se brod nalazi, kad ne poznaje svom djelovanju za cijelo vrijeme rata 1820., a upotrijebljeni su na Seini (u 1 kompasa i morskih struja, pa usljed čini načelnika Vilovića najzaslužnijom Francuskoj) tek od 1853. Vuku ih po­ magle, nepažnje, bure, sudara s drugim ličnošću u cijelom gradu. Pod vodstvom sebno građeni motori, zbog plićiae ri­ j brodom požara na brodu i t. d. Nu spo­ načelnika Vilovića naša je aprovizacija Pitanje Dardanola. Rumunji traže jeka, koji duboko ne ronu u vodu, a menimo se, da je tome lijek osiguranje, s obzirom na ispravno i za narod ko­ neutralizaciju Dardancia i da komisija od godine 1899. vuku ih i električni mo­ j kako smo to naprijed istakli. risno djelovanje postala jedinstvenom za kontrolu bude slična kao i za inter­ tori na posebnim napravama i to po u našoj cijeloj zemlji, a sigurno i na­ nacionalizaciju Dunava. U pitanju Darjedan heler na tonu i kdometar tovara. dalje. Tuzlanska aprovizacija je vječi­ dtmela njihovo ie stanovište isto kao i Vučenje šlepova motornim brodićem je to slovila kao najbolja i najčistija u ci­ I francusko. i jače i brže i jeftinije, nego li da se jeloj zemlji, ona je vječito odgovarala vuku većim parobrodom. U ovih mo­ Granice Mađarske. »Times« javlja, jednoj dobrotvornoj instituciji i ostala da je vrhovno vijeće konačno otklonilo j tora su strojevi obično jaki oko 60 konj­ ie uvijek čista kao kraljevski hermeDemobilizacija. Iz Beograda javljaju, predlog, da se Mađarskoj vrate pokra- i skih sila, a vuku po 2—3 šlepa odjed­ lin bez ikakve i najmanje flekice, a to kako se govori, da će do 20. i 24. o. mj. nom, dok veći motori vuku i 4—8 šle­ jine, koje su pripale Čehoslovačkoj, Ju­ i se imade najvKe da zahvali baš načel­ biti naređena opća demobilizaci­ pova po 25 vagona tereta skupa. Troše goslaviji i Rumunjsko!. Granice koje su niku Viloviću. Držim da to mora pri­ ja vojske. U službi će ostati samo malo ćumura, a mala im je posada, pa ustanovljene prema mirovnom ugovoru, znati i sami dopisnik »Glasa Naroda«, kadrovci. Je podvoz jeftin: 0.1—0.2 helera na me­ ostaju definitivno. ako imade i jednu trunku poštenja i tričku centu (100 kg) i milju kod šlepa Monopol na ugljen. Kako javlja »Tri­ ako nije pao na niveau onih najnižih Njemačka je državna vlast objavila od 70 vagona, dok na parobrodima pod­ buna«, vlada namjerava uvesti mono­ i najgorih moralnih propalica. Onako proglas, kojim se poziva stanovništvo, ; voz iznosi 0.4, a na konjskim kolima pol na kameni ugljen, te će država pre­ gađan i nedoličan ispad prema jednom da se ponaša mirno prema inostranci- | 16 helera. Vodene su ceste dakle jefti­ uzeti dobavu ugljena. Odluka o tom pi­ apsolutno ispravnom, čistom, savjes­ ma. nije od kopnenih gesta za cca 40 puta. tanju još nije pala. Računa se da će go­ nom i poštenom zvaničniku je »krajnji Promet brodova ovisi najviše o cije­ dišnje iznositi 5.500 miliiona kruna. Besarabija pripada Rumunjskoj. Vr­ apsurd. ni ugljena ј o gospodarenju sa kodovi­ hovno je vijeće zaključilo, da se Besa­ Da stvar bude još jasnija, hoću da Požar u Srbiji. Javljaju iz Loznice, rabija priklopi Rumunjskoj, pošto se I ma i strojevima na brodu. Za to se .razložim, gdje je onih 360.000 K što ih da se planina Gučevo nalazi u plamenu mjernici kao graditelji brodova više za| imade staviti na Clemanceauvljevu ; je navodno zaslužila gradska aprovi­ od Crnog Vrha do Biljega, te šume malažu za pojeftinjavanje" vožnje, nego li crtu. zacija i kako dođe u položaj načelnik naštira Braneša Cer i Vidjevica. Sta­ za ojačanje pogona i ubrzanje plovidbe. Vilović, da kupi zgradu poštanskog ure­ Kriza u talijanskom kabinetu. Kako I Ovo se najbolje odrazuje na riječnom ’ novnici, koji su mnogo pretrpjeli za oda. Raspitao sam se za tačnu bilancu voga rata, sa užasom promatraju taj javlja »Vossische Zeitung« ministar brodarenju, kojmu je glavna svrha jef- i grozni prizor. Vatra je, kako se čini, aprovizacije i evo kako stoji: Tuzlan­ predsjednik Nitti dočekan od engleskog i tinoča ј zbog čega je brzina slobodno ska je aprovizacija zaradila za vrije­ poslanika izjavio je. da se može već j idućeg tovarnog broda na tekućici u i izbila uslijed čobanske nepažnje. me od 1915. do konca 1919. godine u govoriti o krizi njegova kabineta. sekundi Г/, do 3'1, m (na sat 4—12 i Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ svemu 170.148 K 16 h. Dobitak bi ovaj km), a voza šlepova samo 1—1Л m. tom svojom poluči uspjeh u društve­ Miroljubiva engleska vlada odredila bio veći, da nije aprovizacija izgubila nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će je 50.000 momaka da odašalje u Cari­ prilikom prevrata na pšenici 303.410 K. Dobre i slabe žetve, odnosno veća i svaku ženu uporabom Fellerove Elsa-, grad. Na taj način hoće da prisili Tur­ Pod konac naime 1918. aprovizacija je mania proizvodnja u pojedinim zemlja­ pomade za lice i kožu. Ova pomada sku, kako bi promijenila svoj postupak kupila u Biieljini, Brčkom, Zvorniku i ma uplivišu također na cijene kod broodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Bos. Samcu 204.627 kg. pšenice, koja ju , s Amerikom (?) darenja prema tome, da li se više ih ne nečistoće, suj’edice, bubuljice. Čini je staja sa troškovima 601.042 K. Pše­ manje brodskog prostora potražuje za Izgredi u Miinchenu. Njemački dopisni kožu mekom, nježnom i rumenom. nica ie stajala dakle aprovizaciju brizu prevoz, pa da ovi više ili manje kinje Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ured javlja: Jučer je došlo u Miinche­ 3 K na kilogram. Kada je bio prevrat zahtjevaju. isto tako se iskorišćuje pri ­ nu do velikih demonstraci a protiv is­ je s najvećim uspjehom. Nu ne valja dobila je općina naredbu zemaljske goda prevoza na brodovima prema go­ se latiti škodljivih sredstava, naručite korištavanja stanovništva od raznih vlade od 5. decembra u 1918. broj dišnjoj dobi, to jest prema žetvama u kriomčara, verižnika i Židova. Demon­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu 40.348/1918. u kojoj se naređuje, da se vrućim i studenim krajevima, kad se stranti su predbacili ministarstvu i gra­ »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta brašno stanovništvu uh smije proda­ traži više mjesta za promet u paro­ donačelniku. što nisu dovoljno energič­ 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ vati skuplje od dotadanje maksimalne ni protiv tuđinaca. Ministar unutrašnjih j brodima naročito preko mora. Ovakvo nika Eugena V. Fellera, Stubica donja cijene, a da će zemaljska vlada naknaiskorišćavanje prigoda ^proizvodnje ne djela izjavio je da će po mogućnosti uElsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 diti iz zemaljskih sredstava razliku iz­ služi naravno pravilnoj plovidbi broda, dovoljiti svim njihovim zahtjevima: zaImadete li boli? U licu? U celome među nabavne i prodajne cijene. Pre­ braniće useljivanje strancima, osobito 1 po utvrđenom programu, nego brod na­ ma toj naredbi prodato je brašno od stupa tada tzv. divlju plovidbu, da se I telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? istočnim Židovma. te će biti Istjerani gornje pšenice po 1 K 50 h. na kilo­ svi Židovi, koji su se nastanili g. 1918. I kreće kud kada hoće. U ovom slučaju | Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Digram 1 tako je nastala spomenuta di­ ide brod samo u one luke, gdje mu se j vit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike Na to se je svjetina razišla. ferencija. Naročito pdaslanstvo općina isplati, dok »pravilna plovidba« ima čc- ■ specijalne boce 36 kruna. tražilo je da zemaljska vlada naknadi sto vozne redove utvrđene i na godine Trpite II od spore probave? Od sla­ aprovizaciji prema svojoj naredbi ovu prije, kori omogućuju pošiljačima (i potba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga diferenciju« nu do sada nema definitiv­ pomažu Fellorove prave Elsa-pilule! 6 nicima) stalnu i pouzdanu dopremu, te nog riješenja. Dakle tako je sa onih kutija 18 kruna. — Prava švedska tinkbrod rizikira da ide na put i sa po to­ 360.000 K što pita dopisnik »Glasa Na­ tnra 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina vara kad nema više. Naravno, pravilna roda« gdje su. posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller plovidba izabire u ovakim okolnostima Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. najživlja prometna mjesta, kojih se do­ Načelnik Vilović nije kupio cijelu tiče na putu, a divljoj plovidbi ostavlja zgradu poštanskog ureda, nego samo Š—In. Izgradnjom željeznica mislilo i da posjećuje vše sporedna mjesta svjet­ ledi u četvrtinu i to za 100.000 K, a na ske trgovine. Nu to divlje plovidbe ne se da će brodarstvo mnogo nazadova­ ime svoie supruge. Potrebiti novac ti, ali tatovi godine 1864. i 1866. pokasmeta, jer se danas i na brodu uspješ­ sthogao je na taj način, što je raspro­ no i s dobitkom vozi sve. što se do pred zaše. da željeznica nije dorasla svim dao najveći dio imetka svojo žene u 20 godina vozilo samo na jedreniačakotaru brđanskom. On je dobio za prozahtjevima prometa, koji se na nju FolitiiM pr-egied I Domaće vijesti Gospodarstvo Samo dva broda. Citajte i širite ,,Pravdu“! �.НРАВДА* — »PRAVDA- Страна 4. Strana * Pretplaćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis koji izlazi polurnjesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviča, a suraau/u ca, surađuju najooiji najbolji hrvat.-srpski književnici. ® Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I da sam otvorio Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? JugosL narodnu huhinju Suvremenik" pred Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. HI. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. imaretom sa uređenim prostori­ jama i brzom poslu­ a ® ® Pretplata je na godinn Din 30 SE ® (K 120) a na pola godine Din. (jEJ 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 ® Pretplatu slati AdministracijiSa® vremenika Zagreb Gundulića 17 № fldvoRntsku kancElariju otvorio j’e u Trav­ niku advokat Dt Sulsjman fllBčhović Nilhclm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek 1. Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, i Д uljene i suhe boje, pa- _ / rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ----------г Број 133 Broj ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose iini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — glR” Murat Balićevac. UNIVERZAL. Stalni zavod za podukir ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu tina odijela za gospođe. — i Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz j Protin Sokak) ulica Regenta Aleki sandra br. 2. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo ješ god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: »lija Šarić, salo Mokrice, hotar Bos. BradišRa Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i’zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsačluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Tražimo poslovnog ravnatelja Želite li kupovati dobro i jeftino? Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. Kreditna banha d. d. u Livnu. Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! I PrištBđnja HBFCBgovaL aprovizacijama i trgovcima | Ц к® M koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati за brijanje, škare, novčarke, nažigačl, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ,_ _ Agent urna i homisionalna radnja шожЈ | Abdullah Džumhur Tuzla g KS '9 Soe ponude za hranu hac i upite a stanju cijena hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimansbi kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu, — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sva bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 , fv.ovirM w»d*ik: M Sađiskr., Vhseljtt Ceetrabd Odbor »A M. O.» SiAmp.rila U & A. Кајои, ćiar.fev' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bc7a38efd8900e7dd0c810115c6c55d8.pdf 765445681e8e21e3f593658e2a536792 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ilPEđuiB FBdaHcioni ođhan. Pret >lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 29 (134) Sarajevo, utorak 16. marta 1920. (25. džumadil-ahira 1338.) Za dra Hrasnicu. Godina li. Premda ispovodamo demokratska na­ čela, ili tačnije, baš zato, što se vjerno držimo tih načela, nemogosmo slijediti Kotarski odbor naše organizacije u Tešuju odposiao je 7. o. inj. i tedeći I prijašnju vladu na njenom putu vanparlamcntarnoga režima, kotji bi nas nemi­ brzojav ministru predsjedniku g. Proti ću u Beograd: novno bio doveo do građanskoga rata. Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. M. 0.« u Tešnju prilikom »kotarske I na g. predsjidiiiiia rainlstafshog Savjeta Ne sumnjajuć o čistoći namera predašizborne skupštine« dne 5. marta 1920. jednoglasno zaključuju, da se upravi na Kad je prijašnja vlada odgodila Na­ iije vlade, moramo izraziti naše duboko ministra predsjednika kr. vlade g. Stojana Protića ovaj rodno Predstavništvo, odaslala je po­ sažaljenje da je ona, u fanatičnom za­ P rotestni brzojav: slanika Ibrahima Sarića, Sukriju Kurtonosu za ideal narodnog i državnog пеvića i dra Mehniedbašića u Carigrad 1 dinstva, zaboravila da samo ona jedin­ Najenergičnije protestujemo protiv napadaja na čast našeg nar. poslanika Malu Aziju u nekakvoj posebnoj misiji, o stvena narodna država može da usreći Dr. Halidbega Hrasnice prilikom njegova naimenovanja za кг. ministra. Sve­ kojoj je u javnosti bilo raznih glasova. narod, koja počiva na slobodi, na pošto­ čano se oradujemo protiv tendencijoznog miješanja u svakoj zgodi, gdje god Pored vrlo visokih dnevnica — 100 fra­ vanju zakona i na demokratskoj orgaim ee prilika pruži Demokratske stranke i njihova beogradskog opštinskog od­ nizaciiji, kojoj je najhitniji uslov parla­ naka na dan — dobili su navodno ovi bora, a naročito s gnušanjem i prezirom odbijamo svu onu bezdušnu novinar­ mentarni režim. Proglasivši da je Pri­ poslanici i vću svotu za povjerljive iz­ datke. vremeno Narodno Predstavništvo, koje sku bajku nekih beogradskih i drugih novina na Dr. Hrasnicu. Mi smo u po­ je još uvek Jedini kompetentni predsta­ Stoga stavljam slijedeća pitanja: štenje i nevinost našeg Hrasnice potpuno osvjedočeni i istomu ovim izjavlju­ 1 .) U kakvoj su misiji gomjj poslanici vnik javnog mišljenja našega naroda, iz­ jemo nepokolebivo povjerenje, smatrajući njemu nanesene uvrede kao da su odaslani: gubilo svako pravo da rješava o na­ svima muslimanima našeg kraljevstva počinjene. 2 .) Koliko je ovo putovanje državu rodnim poslovima, i pokušavši da sama bez ičijeg pitanja upravlja svim držav­ stajalo i da 11 su spomenuti poslanici po ­ Kotarski odbor »J. M. O.« u Tešnju. nim poslovima i da bez ičije kontrole ložili račrm o primljenom novcu. ♦ troši državne novce, ta je vlada poga­ Molim pismeni odgovor. Sa svih strana dokazana je nevinost dra Hrasnice, ali naše »demokrate« Beograd, 7. marta 1920. zila osnovna načela demokratskog vla­ ne samo da ne opozivaju svojih laži i kleveta o dru Krasnici, nego prema pa­ danja. Samovoljno njeno vladanje uzrok Dr. M. Spaho. riškom »Teinpsit« od 7. o. mj. sudeći, proturaju te svoje laži i u druge države je teškom nezadovoljstvu u zemlji, koje i to sada iz Zagreba, kad više ne mogu iz Beograda. A kn je »demokratski vožd je urodilo za državu opasnom reakcijom Sarajevo, 15. marta 1920. proti ideje jedinstva, koja se htjela kroz u Zagrebu, to već svako zna, kao i to, da su za tond svoje štampe napljačkaii Djelo dra Smodlake. Došao je u Beo­ noć silom nametnuti, gdje je trebalo grdne milione s narodne grbače. grad g. dr. Smodlaka, član naše mirov­ postupati lepim načinom i ostaviti vre­ ne delegacije u Parizu. Prije nego je on menu da učini svoju. Mi se tvrdo nada­ došao u Beograd, demokratske novine mo, da e ovaj nesretni pokušaj neparla­ rastelalile su, da on neće da služi »re­ mentarne vladavine za uvijek pokopan, akciji«, da polaže čast. našeg delegata ali dok god ne dobijemo tvrde garan­ i t. d. Naprotiv g. dr. Smodlaka došao cije, da se ne će povratiti, ne ćemo do­ biju u ruke jednoć svoju vlastitu meto­ je u Beograd i odma se sporazumi« s g. 111. zvoliti da se stvori situacija pogodna za diku isl. vjerske nastave koja će im Prutićem o potrebi rada Privremenog ponavljanje istoga kobnog eksperimen­ Pošto smo svoje mišljenje o reformi J jako dobro doći. Predstavništva i sa svojom grupom ko ­ ta. Ovo neka je na razmišljanje onima, naše početne vjerske nastave namije- : ju je osnovao od ’ vanstranačkih posla ­ U ostalom najviše pomoći, upute, sa ­ koći su držali da mi moramo odmah us­ nili javnoj diskusiji, u 11. članku smo nika, omogućio je da većina iznosi 162. vjeta i potpore treba da naši muallimi kratiti kvorum današnjoj vladi, i time istakli sve važnije napomene koje bi Ovo je upropastilo demokrate. Pogoto­ dobivaju od svoje starije vjerske izazvati krizu. Mi nećemo da učinimo roditelji naše djece imali da primijete vo ih ije upropastilo kad su vidjeli, da vlasti. 1 danas muallimi u nastavi u toga skoka u tamu. ovakim promjenama. parlamenat ima većinu i kvorum i bez mekjtebima dobivaju neke pomoći i uNada »demokrata« u dra Smodlaka Sada nam je namjera uzeti u obzir i njih. Polovina njihovih izvozničarskh li­ pute od svojih starijih, ali da budemo — i ta zadnja! — izjalovila se za njih, muallimske (vjeroučiteljske) primjedbe, stova počela je da napada vladu, a dru­ iskreni, sve su to pomoći od slabih pad samo zelene. A bili su već 'istr­ koje bi se eventualno mogle ovome । stručnjaka, ili da budemo jasniji, od ga je polovina počela s njome da kokečali i s tom ujdurmom, da e kabinet g. mišljenju pripisati. Za muallime se u ’ nepedagoških stručnjaka, od tuje. Ali došao je Smodlakin govor od glavnom ne ardi ovdje ni o kakvoj no­ Protića pao, da je dr. Smodlaka pre­ 9. o. mi. koji ih tuče kao malj u giavu. kojih napredni muallimi ne očekuju ni­ uzeo vladu, da je ministar unutrašnjih votariji. Oni naučavaju, pa se to radilo Evo šta je dr. Smodlaka kazao za njih: kakve pomoći, jer im ne umiju pomoći. djela g. Daković i t. d. dok ih Smodlaka u mekitebu ili u školi, koju bi po našoj Sastavilo se je naše udruženje, koje, 0 tome bismo znali opširno pripovije­ ne tušira u parlamentu, a ured za štam­ reformi mogli ako ćeš zvati školom ili obzirno ploveći između Scile i Karibide, dati kako se to sve čini i kako se pišu pu opovrže sve te glasine o padu vlade mekjtebom, za nas je to jedno te isto. pokušati će da izvede državnu lađu iz »nadzorničke relacije«, a ujedno opet kao obične izmišljotine. Glavni je posao nastava. A ta nastava teškog položaja u koji je povedena. kako se više puta površno rješavaju mora da bude tačno opredijeljena, po u .ulema medžtisu. Nije nam to namjera dobi djece udešena, raščlanjena po iz­ da ističemo, nego nam je namjera upo­ boru gradiva i po glavnim pedagoškim zoriti na ovo: načelima (koncentraciji nastave i konNastavu ne nadzire onaj koji napro­ centričkim krugovima), napokon razdi­ sto kontrolira muallima, nego ojeljena prema opsegu gradiva na Stup­ se naprotiv da je ta hajka biia uperena naj koji unosi novog pedagoškog duha, ' Tuzlanskom okružniku g. Gradiću proti svih muslimana bez razlike, da ju njeve (godišta). Nastava još traži svo­ predali su ovih dana predstavnici teža­ koji popravlja, koji sam predvodi, sam je bar tako naš upravni aparat provo­ ga majstora, nastavnika vjere ili vjero- : pokazuje, jednom riječju potiče mualli­ ka muslimana iz bijeljiisko^ kotara jdio, samo su prvo došli na red veći, učitelja, koji mora da bude pedagog i vu predstavki. koju donosimo u cjema na napredan posao i pokreće vjer­ onda manji zemljoposjednici isklju­ materijalno tako osiguran, da se svom I lo'tl bez komentara; ir i samu jasno skom nastavom, da obrazuje dječiji duh, čivo muslimani, a za ovima mi dušom može da mirno odude svome i da oplemenjuje dječije srce islamskim govori o našim 'Progonima: radu. Mnogi naš mualliin neugodno će I svi ostali muslimani bez razlik^ osjećajima. Ovakim nadzornicima ne »Dolazimo pred Vas u svoje ime i u primiti ovaki način nastave, gdje će Mi ćemo pokušati, da to i dokažemo. imponira što djeca bubaju, nego ^to ime svih ostalih težaka muslimana gra­ trebati napamet naučavati djecu iz da Bjeline i okolice u nadi, da ćete Vi djeca razumiju i što umiju da stečeno Muslimani kotara bjelinskog kako vi­ vjeronauke prva dva godišta osnovne ispraviti nepravde koje su nam do da­ ši i manji zemljoposjednici, tako isto znanje primijene u životu. škole. Ali to neka ih ni najmanje ne I nas nanesene i da ćete uzeti u obzir Pošto mi takih čisto pedagoških struč­ i mi težaci starosjedioci smo u ovim plaši. Tu se vrlo lahko dade raditi sa­ naše želje i biti im vjeran tumač na njaka u vjerskoj nastavi ioš nemamo, krajevima. Preko hiljadu naših porodi­ mo metodičkim načinom. Sta više mu­ mjerodavnom mjestu. trebali bismo ih odmah imati. Trebali ca sa više od četiri liiKade d'uša živilo slimanski vjeroučitelj ima u našoj vjer­ bismo barem odmph imati u ulema je i živi još ■ danas isključivo od zem­ Gospodne okružni načelniče! skoj nastavi vrlo krasne zgode, da me­ medžlisu jednog pedagoga koji bi rijeljoradnje, a i ostalim je koji se uzgred Hajka koja je u svoje vrijeme sa iz­ todičkim svojim radom može toliko sa šavao muftijske izvještaje, koji bi izda­ bave i kojim drugim poslom zemljorad­ vjesne strane podignuta na posjednike zanimanjem obrazivati dječiju dušu, kao vao naputke, popravljao pogreške i t. nja glavna zarada. Mi smo od starine muslimane pod raznim izgovorima, a što ima i .učitelj osnovne škole. Samo d„ a nastojati opet, da barem uz muf ­ radili zemlju naših zemljoposjednika u naročito pod onim, da zemlja treba da našim vjeroučiteljima treba kako gore tiju (ili njegovog tajnika) po nekoliko čitavoj okolici Bjeline, a naročito Smipripadne onom koji je radi i hoće da je rekoh dobra naobrazba i vjerska i pe­ puta ode koji škol. nadzornik musliman Ijevac. Baščine, Sadijagino polje, Nagon­ radi izgledala je. u prvi mah, kao da je dagoška. Da im se u ovoj pošljednioj na inšpekciju islam, vjeronauke u os­ ske suvate, Drenovi: među, Brijest, Kuhajka samo na jednu društvenu klasu pomogne, treba im izraditi dobar broj novnim školama, da ga upozori na ra­ zovrate, Bubljike, Grmić i mnoge dru­ i ako je mi ni kao takovu nismo nikada katiheza t. i. primjera za obrađiva­ cionalni rad, na pedagoška pravili itd. ge. Tu su radili naši djedovi, očevi i mi mogli odobriti jer smo u načelu protiv nje metodičkih jedinica, kao što se to sami uvijek sa vlasnicma u najboljem svake otmice i nepravde, nadali smo Pođemo U ovako naprednim koraci­ i za vjeroučitelje drugih konfesija radi sporazumu sve do ovoga svjetskog ra­ se, da će se na drugoj strani vlasti ma, ujedinjenim silama u poslu za is­ u kulturnom svijetu. I u Turskoj danas ta. Za vrjeme rata stajalo je ,u nas mno­ lamsko prosvjećenje svoje mladeži, u- 'zauzeti za interese težaka bez razlike tako muslimani rade, a i mi imamo za go zemlje neobrađene, jer smo i mi isto i da i mi muslimani težaci nesamo da braćemo bolje uspjehe, koji nas ni naj­ dobar metodički rad u vjerskoj nastavi kao i naši susjedi pravoslavni morali nećemo biti mimoiđeni, nego da ćemo lijep izgled, jer mnogi naši muallimi da- ■ mračnijega no će odvraćati od opće snositi sve ratne tegobe, a naročito tje­ u svojm opravdanim zahtjevima u sva­ nas sve više nastoje da racionalno na- | prosvjete koja je čovjeku nužna kao i rani u komore i rekvirirana Je i naša kom slučaju biti potpomagani. U tome stavljaju. Još će na bolje ići, kad mual- ; svagdanji kruh.... tegleća marva, — ovo dvoje posljednje se grdno prevarismo. Osvjedočismo Muallimi Radži. limi uščitaju pedagoške knjige i kad do- I Pitanje nar. paslaiua у. ura 1 apuhe 0 refonm naše početne vjershe nastave. Vapaj muslimana težaka. �Strana 2 Страла rekli bismo više nego u naših susjeda pravoslavnih, jer bijasmo vlastima bli­ že na dohvatu ne imadosmo ni zgode ni prilike, da se uklonimo ni sakrijemo. Rad toga, za vrijeme rata dobio je zemlju gdje je ko prije stigao i mogao. Iza državnog prevrata zaposiedoše naši susjedi pravoslavni pod zaštitom gardista inogu zemlju koju mi dotle ob­ rađivasmo. I ako oni svi bez razlike imaju ili još od prije vlastite zemlje ili zemlje od svoga kmetovskog selišta, to ih nije ništa smetalo, a tako i isto ni vlasti, da ih u tome podpomaže, pa su tako mnogi ostavljali svojti zemlju •ne­ obrađenu ili slabo .urađenu samo da u svoje ruke što više prigrabe i od nas oduzmu. Nama je tako malo po i/.alo silom oduzimana sve njiva po nji­ va u mnogo slučajeva već i zasijana, dok evo nismo stjerani u granice sa­ moga grada. Ali ni tu više nismo mirni. Napada nam se u najnovije doba i na zadnju vlastitu njivicu, kao što su slu­ čajevi Alije Hamzića i Beče Cosića iz Bjeline. Sreska vlast nesamo da iz vla­ stite inicijative nije nikada ništa uči­ nila da nam pomogne, nego nam njje nikada pružila ni najmanje zaštite. Mi smo stoga danas u većini bez ikakva rada i zarde, upućeni jedino da proda­ mo još i ono malo što ko ima, da se preživi od danas do sutra. Mi smo osu­ đeni, da polahko izumiremo u bijedi i nevolji, dok naše komšije pravoslavni težaci ostavljaju svoju v 1 as t itu zemlju neobrađenu i zapušćanu. Gospodine okružni načehtiče! Po ovome se jasno vidi, da su sis­ tematski napadaji upereni protiv u as s vi h ma s Hm a na bez razlike. 1 sada vidimo da smo mi mu­ slimani upućeni sami na se i samo na međusobno pomaganje. Musliman zem­ ljoposjednik. musliman težak i obrtnik, a donekle i trgovac, htio ne htio mora uslijed ovakovih prilika da zavisi sa- i mo jedan od dragoga, jer svi drugi vide ' u svakom muslimanu samo »turbina« j bez obzira na njegov stalež i mentoli- ' tet pa prema tome i svoje držanje ude- j šavaju. Stoga, a iz čisto materijalnih i razloga, mi vidimo u napadajima na na­ še zemljoposjednike, napadaje na sve nas bez razlike; bolovi i tegobe jednih, bolovi su i tegobe sviju. Tražimo stoga i molimo da se nama povrati i dade zemlja koju smo i prije radili, da je i dalje radimo! M i n e ć emo i ne želimo nikakve otmi- I ce ni nasilja. Mi ćemo vlasnicima | zemlje i u buduće plaćati uobičajenu | zakupninu kao i prije do konačnog u- i ređenia agrarnih odnošaja. Tražimo, da ako i u koliko se u svoje j vrijeme bude od većih zemljovlasnika oduzimalo zemlje, da se ova dade j n a m a, k o j i j e r a d i m o i h o ć e- I mo da je radimo i koji smo je od starine radili. Tražimo, da se u našoj državi dje­ lima dokaže, da smo svi bez razli­ ke ravnopravni sinovi ovoga naroda i ravnopravni podanici svoje države«. Ov.u predstavku je potpisalo oko dvadeset prvih težaka, koji su izabra- | ni ispred težaka muslimana grada i ko- I tara bl’eljinskog. Bilješke. Zakonska osnova o izbornom redu. Iz Beograda se javlja zvareično: 13. o. mj. po podne primljen je u Narodnom Predstavništvu predlog zakona za iz­ bore narodnih poslanika za ustavotvor­ nu skupštinu. To znači, da je vladina deklaracija prihvaćena. Pr. ured. Oko koncentracije. Kad je demokra­ tima nuđena koncentracija, odbili su je, jer su vjerovali, da će ostati na vlasti i dalje. Stjerani sa vlasti promijeniše mišljenje. Ne žele da jedu »gorki hljeb opozicije« — kao što reče g. Tavčar. Sada trče za g. Smodlakom, da ih iz­ vuče iz blata i ponovo posadi na mi­ nistarske stolice. Pritisak izvozničara i pljačkaša na demokratske vode silan je — i oni hi sada rado ušli i u koncentra­ cioni kabinet. Otpuštanje suvišnih činovnika. Jav­ ljaju iz Beograda, da je ministar finan­ cija zatražio od sviću resortnih mini­ stara, da izvrše reviziju činovništva, pa da suvišne činovnike otpuste. Isto je to zatraženo od pokrajinskih vlada. .PRAVDA* — .ПРАВДЛ* Број 134 Bro' Kontrola dolazi. Ministar finansija od­ Za Draškovićem govorio je poslanik parlamenat imaju zadatak, da se što redio je nekoliko inšpektora, koji će iz­ Voiinović, koji ističe potrebu što skoriprije dođe do ustavotvorne skupšine. vršiti pregled rada ministarstva za so­ jih izbora. Kakovog onda ima smisla, da u deklacijalnu politiku, ishranu i agrarnu re­ Poslanik Andelinović govori o politič- ’ raciji kažemo, kako ćemo rješavati ag­ formu u finansijskom pogledu. Drugi in­ I kom razvitku sadanjih parlamentarnih rarnu reformu? To nema smisla toliko spektori obići će pojedina nadleštva u grupa i izjavljuje nepovjerenje vladi. manje, jer mi nismo nepoznati drugo­ unutrašnjosti. Posliće govora dra Anđclinovića tra­ me. G. Korać govori jednako o širokim иемаиасаигег—ие—iirai -тгпеа.ч ži riječ dr. Šimrak za ličnu ispravu. Za masama i on misli, da on predstavlja sa njegova govora došlo je do veoma oš­ svojim drugovima te široke mase, a mi troga sukoba između pojedinih članova mislimo da ih mi predstavljamo. G. Ko­ jugoslavenskog kluba i slovenskih de­ rać sigurno đe će da izbroji 150.000 lju­ mokrata. Ova neprijatna scena trajala di, a nas ima na milijune. Širokim ma­ Od našega odbora iz Tešnja dobili je više minuta, dok predsjednik ne za­ sama se ne smije izlaziti na susret sva­ smo ovu obavijest od 7. o. mj.: ključi sjednicu. ki put na svakojaki način. Široke mase Danas odposlali smo ovaj brzojav: 75. sjednica od 11. marta o. g. treba upućivai i rukovoditi,- ali se ne Gospodinu ministru predsjedniku kr. vla­ Poslanik Aleksa Žujović (izvan stra­ smije pustiti širokim masama, da sva­ de Stojanu Protiću naka), žali zadržavanje u radu parla­ ki na.svoj u ruku radi šo hoće Beograd. menta; deklaracija vlade mu malo obe­ i da se organizuju čete, koje će da upa­ Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. daju u kancelarije i vade noževe, pa da M. U.« u Tešnju bez razlike staleža pri­ ćava. Socijalista Korać brani rad pređašpredstavnike vlasti tjeraju, da ovo ili likom kotarske izborne skupštine dne ono rade. I o invalidskom pitanju iz is­ nje vlade. Pređašnja vlada imala bi 5. marta 1920. usvajaju jednoglasno tog razloga nemamo ništa reći, iz ko­ pravo da oktroiše izborni red. Izbore Rezoluciju: jega ništa nismo kazali o agrarnoj re­ ali nije mogla izvršiti zbog toga, Najenergičnije protestujemo protiv formi. AH ako želi g. Korać, da mi i jer je morala najprije pripremiti izbor­ demokartske nezakonite uredbe od 14. o tom nešto kažemo, drage volje. On ni materijal, a demobilizaciju nije mogla februara 1920. glede beglučkih zemljiš­ misli, da je to pitanje riješio sa svojim izvršiti zbog vijesti iz Pariza. Govoreći ta i tražimo, pošto je ta uredba, koja kolegom time, što je donio jednu ured­ o uzrocima, zašto je pređašnja vlada se jedino samo na Bosnu i Hercego­ bu ministarskog savjeta sa stotinama pala i zašto su se obrzovale dvije ve­ vinu proteže, jedno nečuveno bezako­ milijuna izdataka, koje takva uredba like parlamentarne grupe, veli da je to nje i izborni trik Demokatrske stranke, povlači. Tako rade, neka mi oprosti g. borba interesa. Drugo pitanje, koje je da se ista povuče. Nadalje tražimo slo­ Korać, neozbiljni ljudi. Tko rješava kre­ naročito Hrvate i Slovence uznemirilo, bodno kupovanje i prodavanje slobod­ dit za stotine milijuna izdataka, taj mo­ ijc valutno pitanje. Naročito Slovenci i nih zemalja, kao što je <to i u drugim ra riješiti i pokriće, taj mora naći no­ Hrvati bi imali da nešto o tome kažu, prokrajinama našeg kraljevstva. Konač­ Govoreći o invalidskom pitanju izjav­ vaca. A gg. nisu imala ni groša, kad su no u toj nezakonitoj otimačkoj uredbi to rješavala. On kaže, da mu je g. mi­ ljuje, da je prošla vlada dala 25 mili­ vid’mo. da je to atentat na sve one, ko­ juna dinara mjesečno za invalide. Ko­ nistar financija rekao, kako je taj novac ji nešto u Bosni i Hercegovini posjedu­ načno govornik daje izražaja svojem spremio. Jedan ministar ne može da se ju. kod čega će najviše muslimani stra­ mišljenju, da mora nova vlada napra­ oslanja samo na riječi, koje mu njegov dati. viti ili koncentraciju, ako hoće da ri­ kolega kaže, nego treba sam da misli, ješi izborni zakon parlamentarnim pu­ da li ie to moguće, da je ministar finan­ tem, ili izborni zakon oktroisati. cija spremio tolike novce i kako je to Ministar Trifković izjavljuje, da je nemoguće, kad je taj isti ministar financi­ ■tačna primjedba Koraćeva, da je on tra­ ja na prevami način uzeo u zajam od građana našli zemalja milijardu kruna. žio oktroj izbornoga reda. I sav se taj novac već potrošio, kad Poslanik dr. Medaković, odgovara na smo mi stigli, d'a zauzmemo njegovo ispade Korača protiv njegove grupe, te 74. sjednica, od 10. marta o. g. Na mjesto (Poslanik Veljković, koji je pri­ dokazuje, da Koraćeva konstatacija, da pitanje g. Njcžića o agrarnoj reformi ođsutan, viče: Kleveta, sramota i izlazi iz je grupa Medakovića istupila iz demo­ gcvorio je ministar g. Krnic, da ie to skupštinske sale) g. ministar financija je kratske zaiiednice zbog veleposjedničjedno pitanje, koje je novoj vladi ostav­ uzeo 20 postotaka od svakog građanina kih interesa, stoji na lažnoj bazi. Dr. ljeno u nasljedstvo od »demokratske« naše zemlje, ali nije iskazao, da to tra­ Medaković kaže, da je on bio pu.no ra­ vlade i da će nova vlada to pitanje ži u zajam. On je .uzeo novac zato, da nije za agrarnu reformu nego socijali­ najprije proučiti. — M. Dahovi! ga zatvori u kase, a da ga ne izdate, ste. Razlika između njega i socijalista kao dosadan;! šef grupe Crnogoraca, ne da popravi vrijednost krune, a sve je je u tome, da oni traže brzo riješenje, siaže se s kritikom đra Smodlake o potrošio za tri do četiri mjeseca. a on traži da se to pitanje riješi osnov­ prošloj vladi. Protivan je plemenskom no, pravilno i temeljno. Još ovo moram da Vama kažem: Ja i lokalnom vođenju politike, pa makar ne znam, koliko vremena ćemo mi ov­ istu vodio Beograd, Zagreb ili Cetinje. Ministar predsjednik Protić uzima Apsolutni je protivnik svake lokalne i dje ostati, ali mogu reci, da mi s ovoga riječ i kaže; Ja sam, gospodo, mislio, mjesta ne ćemo sići, dok parlamenat i vjerske primjese; za to je, da se vlada da uzmem riječ na kraju diskusije i to zemlja ne saznadu situaciju, u kojoj se sa parlamentom i ostaje u glavnom u mislim i da uradim, ali što sada prije toga ipak uzimam riječ, da govorim, to okviru izjave dra Smodlake. naiazimo. 76. sjednica od 12. marta. Bavši mi­ Ministar trgovine g. Ribarac govori je samo zato, što je g. predgovornik nistar finacija dr. Veljković osvrnuo se da je Davidovića kabinet pao, što se (Korać' želio, da sada odmah čuje neku na prigovore, što mu ih je stavio g. nije držao utanačenja ođ decembra izjavu od strane vlade. Uzimajući riječ, Protić na zadnjoj sjednici. Projekat o 1918., po kojemu ima vlada da radi sa da mu na susret izađem, ja ću Vas urješenju valutne reforme provodi se još parlamentom, do sastanka konstitaanmoliti, gospodo, za dopuštenje, da skre­ danas. Još pod bivšom vladom uređen te. Veli, da 4*/» mjeseca traje apsoluti­ nem pažnju ovog doma na jednu stvar, je proračun sa.2800 milij. prihoda i 6200 koja je važna i u interesu našeg rada. zam i korupcija i razjeda naš društven’ inilj. rashoda. Ogromni deficit morao se organizam. Otklonjene su izvozne cari­ Ondje, gdče se parlamenti mogu odga­ ne i izdate je preko Jedne mjfearde naravno pokrivati izvanrednim krediti­ đati, razlog je zato taj, da se u slučaju ma. To je učinio i Ninčić, koji je izdao teške situacije u parlamentu raziđu ku­ bez kontrole parlamenta. Traži se jaka državne bonove i uzeo pola milijarde ćama i neko vrijeme ne budu zajedni, vlada, a jaka vlada se ne sastoji u zajma kod Nafodne Banke. Kada je on da bi se a teška situacija ublažila. To transakcijama s koruptivnim elementi­ (Veljković) preuzeo portfelj finansija, je teorija, u praksi se pokazalo sasvim ma i u koncesijama nevaljalcima. Jaka bilo je potrošeno, ali neće da govori, po­ obratno. Iza odgađanja parlamenta na­ vlada je ona vlada, koja je lojalna u što neće da bude »demagog«. Na prigo­ staje obično teža situacija i to vama pot­ svojim namjerama, koja voJi računa o vor da je izdavao novac bez privole vrđuje ovaj naš primjer. Za ovo vrije­ interesu države i koja je punu svijesti o .parlamenta, primjećuje, da je to činio me od 4 i pol mjeseca toliko se naku­ svojoj odgovornosti. Protest' uje protiv i Ninčić, koji suviše nije imao ni odobre­ pilo elektriciteta u nama, da ne može­ kleveta, da vladine stranke šire separa­ nja ministarskog savjeta. " mo da radimo naše poslove. G. predgo­ tizam i zagovara jedinstvo poslovanja Zadržao je 20^ kruna ali narod to vornik Korać braneći koliko sebe i sviju vjera i sviju plemena. stranku, kojoj pripada, rekao je, da to nije smatrao otimačinom. Htio je izmi­ Poslanik Korić govori, da u suštini jeniti najprje krune, onda bonove, a naj­ nije ništa raditi mimo parlamenta i ra­ zastupa dobra radničke stranke. Govo­ zad priznanice. Prevara bi bila tek, kad diti uredbama, jer smo mi u revoluciji ri protiv izvozne trgovine i traži, da se se za priznanice ne bi dali novci, već i da je onda opravdano .i tjerati parlaea;e subvencija ne bogatim, već siro­ menat i sva pitanja rešavati uredbama. obligacije. mašnim studentima. Kod Narodne banke rezervisan je u Da pravo kažem, ija se lično ne čudim Poslanik Popadić traži, da vlada naj­ tkvim teorijama kod njega, neka mi g. ostalom kredit od 1'/« milijarde dinara, prije izvrši program, koji iznosi, a s kojim bi sc mogle pokriti priznanice. Korać ne zamjeri. Osjećanje zakonito­ tek onda da se ide u izbore. Sadašnji ministar finansija nalazi se u sti treba da se stekne i treba da se zna, Socijalista Knežević izjavljuje, da on puno boljem položaju nego on, kad je što je država, a toga, kazao bi, kod g. ne će potpomagati sadašme vlade. Na Korača i nekoliko njegovih drugova ne­ preuzeo lisnicu. =st' način, kao što nije potpomagao ni Naša država se tek stvara pa mora ma. Ako mi, gospodo, to primamo, da pređašme, koja je po njegovom shvatada se bori sa fmansiialnim poteškoća­ smo mi u jednom revolucionarnom vre­ nju, kao što su i sve vlade, bila samo ma. »Kad je ministar za socijalnu skrb eksponent kapitalističke klase. Rad pri­ menu i da smo mi sada u stvaranju na­ zatražio kredit za invalide, nisam ga vremenog Narodnog Predstavništva še države poslije sloma sviju carevina, koje su nas okruživale, onda mi nećemo mogao odbiti. (Buka. Povici: »To je de­ mora da se omogući, da može ovo rije­ magogija!) Isto tako nijesam se mogao šiti izborni zakon. Cijeni, da se mi ne nikada doći u redovne prilike i redovno stanje. Revolucija i revolucionarno sta­ oglušiti kad je ministar za prehranu tra­ smijemo miješati u •unutrašnje prilike nje, gospodo, su izuzeci, koji se trpe po žio kredite za snabdijevanje Dalmacije Rusine, jer Rusija danas pati radi čita, i Crne Gore, (Opet zaglušna vika) te . nevolji. Revolucijonarnim metodama voz čovječanstva. kada sam za činovničke doplatke tre­ služe se Budi samo onda, kada moraju, Milorad Draškovlć izjavljuje u ime kada ne mogu drukčije, a uvijek ih 1 bao 150 milij. dinara. demokratske zajednice, da postoje u Iza njega ustaje Protić, koji .prema parlamentu dvije protivne partije: De­ svagda izbjegavaju. G. Korać želi, da zaoisniku ministar, sjednice od 29. okmu kažem, zašto nismo ništa spomenu­ mokratska zajednica traži, da se riješi tobra 1919. dokazuje, da se je prilikom ti o agrarnoj reformi u vladinoj dekla­ jedino izborni zakon i da se odmah ide oduzimanja 20% radilo o prevari sa raciji. Deklaracija vlade je jasna; jasan na izbore, a parlamentarna zajednica strane ministra. Kada se traži zajam, je zadatak i parlamenta i vlade, koja traži, da se izvrši jedan niz. posala. a pred njim stoji. Ova je vlada, tako da rulja to jasno objaviti. tek onda da se ide na izbore. Današnji U kratkom govoru osvrće se na to kažem ad hoc. Vlada kratkog vremena momenat zahtijeva vladu šireg sastava Veljković, iza kojeg Ninčić izjavljuje, i parlamenat kratkog vremena. Vlada i i da sc ide što prije na izbore. Blos oMijeđenih. Iz Prm. Harcdiiog Predstsvništva. �ПРАВДА” — .PRAVDA, BpOj 134 — Bro; Страна 3. Protić tomu protivi. Radi toga se nas­ !- vladao je jutros mir. Do sada se nije ■ brod bi dobivao i nešto prihoda od proda se uvijek držao finansialnog zako­ osujetio učinak proklamisanog^ općeg i daje predmeta putnicima na brodu, koji tavlja sjednica. Prvi, drugi i treći go­ na. te da ne može objasniti točno sve vornik, demokrate, izašli su za vrijeme štrajka. Po ulicama utaborile su se čete i su im nužni za svaki dan. protiv njega iznešene napadaje, pošto brojanja. I doberitzke brigade sa topovima. Izgle­ A što bi mogli uzeti za naš brod u nema pri ruci spisa. da da radništvo u spoljnim kotarevi-ma kombinaciju iz trgovačkog područja? Govori dr. Živko Nježić o agrarnoj Opozicija zahtijeva, da se prebroje { Pogledajmo šta se sve uvozi i izvozi, organizuje oružani otpor. poslanici i da se ustanovi kvorum. Na­ reformi u Bosni i pita zašto se ne pro­ pa sami sudite (navedene zemlje uz staje zaglušna vika i prepirka, ko ima vode naredbe. Naročito napada na po­ Wilsonov demokratizam. Predsjed­ vrste robe predstavljaju promet u glapravo da to zahtijeva. Konstatuje se da slanika Suljagu Salihagića, koji mu uznik Wilson upravio je pismo senatoru ima prisutnih 149 poslanika. Pošto do­ i rujano odgovara. Dolazi opet do burHitchcocku, kojim osuđuje imperijali­ I vnom lij služe za primjer): riža iz Ilazi do ponovne vike 1' buke, hoće pred­ | nUi scena i zaglušne vike, pa predsjedzam Engleske, Francuske, Italije i Ja­ i tali je, Indije, Jave, Egipta, Amerike, sjednik da zaključi sjednicu, ali se g. I nik zatvara sjednicu. panske. Francuska se štampa sva bez I k a h v a iz Nizozemske (kolon.), Arabirazlike bavi pismom \ViIsona američ­ I je, Abesiirije, Konga, Brazilije, čaj iz kom senatoru Hitchcocku i obara se i Indije, Cejlona, Kine. Japana, duhan protiv ove dvije tačke Wilsona: »Ja 1 iz Turske, Perzije, Rusije. Indije, m Ine odobravam imperijalističke namjere . rodite (biber, ntiskj, šafran, hmelj i ni kud drugih naroda, kao što ni kod i t d.) iz Perzije, Turske, Azije i Afrike, i južno voće (hurme, rezaćiie, badeEnglezi 1 Francuzi oko Carigrada, — I a osobito za ugušenje n a c i o u a 1 i s- . Njemačke«, te: »Francuska vojnička stranka, koja je za vrijeme konference I m'i, limuni) iz Italije, Turske, Grčke, Posebni londonski izvjestitelj »Echo de t i č k i h nereda kao .prijašnja vlada. Špatlijc, Arabije. Afrike, p a m u k iz Ebila podlegla, sada opet vrši kontrolu«. Enver paša prijeti. Enver-paša po Parisa« Pertinax otkriva značaj i svr­ gipta, Kine, Indije, Amerike, ulje iz I.-.rume hu intervencije saveznika u Carigradu, I »Berlmer Tagblatu« piše: Turski narod talije, Turske, Spanije, Azije, Afrike, č išto je zasnovao Llovd George. Po tom ne će iščeznuti dokgod jedno samo tur: v i t iz Ist. Indije, Amerike, kakao iz projektu antantine čete, koje bi za s v o- I sko srce bud'e nasavilo d^ kuca za svoju engl. zap. Afrike i Amerike, suha otadžbinu. Saveznički državnici nastoje ju operacionu baza uzele Cari­ : riba i riblja mast iz Danske, da raskomadaju moju otadžbinu i za­ grad. najprvo bi zaposjele ratno mini­ I Švedske i N„ Engleske, bojadiboravljaju, d‘a je narod turski inkarnacistarstvo, pobapsiie istaknutije turske po­ I sala iz Ceske, Njemačke, Turske, Kilitičare, koji su radili protiv antante i I ja nacionalnih aspiracija cijelog musli­ j ne. krzna iz Rusije, Francuske, Azimanskog svijeta. Mir, jer nam se odriVII. usposavile neku polunacionalističku I je. Afrike, svila iz Italije, Turske, vladu, t. j. onu istu, koja je pred kratko I če pravo samoopredjeljenja, biti će saŠ-in. Stavimo li sebi pred oči sva do- ■ Grčke, Perzije. Kine, petrolej iz ' mo jedno primirje. Carigrad, Mala Azi­ vrijeme demisionirala. sadanja izlaganja što u 6 odsjeka reko­ I Rumunjske, Rusije, Amerike, strojeFrancuska vlada hoće — piše Pertija i Dardaneli pripadaju samo Turskoj smo, nastaje sada pitanje: pa su čim j vi iz Švicarske, Engleske, Belgije, Ame­ пах — da predoči Engleskoj, kako bi i samo Turskoj. Ako se bude ograničila naši brodovi da rade? Za to ne prela­ rike. ugljen iz Engleske, Njemačke, ovo bučno uplitanje u turske poslove sloboda i nezavisnost poglavici halifazeći još na pitanje o posjedovanju bro­ , Amerike, šećer iz Egipta, Jave, Ru­ oteščalo položaj saveznika, a ne bi od­ j ta, izazvati će se jedan nov rat. Musli­ dova, izložićemo u ovom odsjeku nji­ sije, Amerike, i u Tursku, Perziju, Ma­ stranilo poteškoće, na koje sada antanmanski svijet će se sav pobuniti: Tur­ hovo poslovanje, dnosno naše trgovač­ roko, fabrikati i vozila iz sve ska će se pridružili Moskvi i jao engles­ ta nailazi u Turskoj, nego bi dapače ko poslovanje, kojemu bi ti brodovi slu­ Evrope u sve zemlje Sredozemnog mo­ urodilo time, da se redovi turskih na­ kom gospodstvu, ako se snaga, koja žili samo kao sredstvo. ra. Aziju : Afriku, rudače iz Ameri­ cionalista zbiju i da ojača akcija tur­ ' spava u azijskim masama pridigne«. Čuli smo, da u prvoj polovici godine ke. Njemačke, Belgije, papir iz Au­ skih buntovnih četa, koje vode četnički I Wilson prijeti. Pred nekoliko dana 1914.. kada je brodarstvo prema dosa­ strije, Amerike, Francuske, ž i t o i (bra­ prenijela se novinstvom vijest, da je rat protiv antantine vojske u Aziji. Uz dašnjem razvoju bilo u najvišom jeku, šno) iz Rusije, Rumunjske, Turske, AWilson za to, da se Turci iz Carigrada to bi se pokolji kršćana po svol prilici nije se moglo naći skoro broda za nove merike i u Švicarsku, Italiju. Grčku, Enprotjeraju. Sada se protivno tome jav­ učestali i umnožili, pa bi i velkih sila terete, jer su svi na dugo vremena bili I glesku, Švedksu i N., Španjolsku, d ru njihovim okupacionim zonama nada­ lja iz Washingtona. da će Wilson upozauzeti i prevozi za njih predviđeni. vo u Italiju, Francusku, Egipat, Grč­ sve položaj oteščao. Pertinax ne vjeruje i zori,ti saveznike, da će on mirovni ugo­ Sada, nakon rata, potraživane je za ku, Nlzozemlsku, govedo, ovce t vor povući ako strane čete zaposjednu da će biti moguće omekšati Lloyd Gebrodovima još veće, jer je u ratu mno­ k o z e u Francusku, Englesku, Njemač­ orgea ј uvjeriti ga. da bi vojnička /akci- i Carigrad. Govori se. da će nove difego potopljeno. A naročito jugoslaven­ ku, kamena roba u zemlje Sredo­ rence u turskom pitanju preteći potešja. koju je on projektirao, doni­ ska tugovačka mornarica je sada tako zemnog mora, željezna roba u jela više štete, nego koristi. Lloyd Ge­ : koće u jadranskom pitanju. — »Chicamalena, da se o njoj ne može ni govo­ Rumunjsku, Siatn, Japan, žigice u orge — prema mišljenju Pertinaxa — . go dc Tribune javlja iz Pariza, da je riti. Svi brodovi tršćanski i riječki izTursku, Bugarsku, zemlje Serdozem. namjerava u prvom redu s ovom akci­ I između Wilsona i saveznika došlo do vjesil su draogvoljno talijansku zasta­ i mora, fesovi u Jugoslaviju, Tursku. jom umiriti i udobrovoljiti one engleske ! nesporazumaka radi dodijeljena Thravu. a naši su ostali samo dubrovački, Islam. Svijet, ugljen za naša parobrokrugove, koji u pitanju Turske stoje, na i c*e Grčkoj i Besarabije Rumunjskoj. — koje su međutim Talijani rekvirirali. I । darstvo. za sve internac. stanice uglje­ ZakEučak vrhovnog vijeća da se Беskroz protivnom stanovištu, uza sve to, kad bi nam antanta dosudila sada svu na (luke), pa u Rumunjsku, Grčku, Itali­ što je mirovni ugovor i onako, kako je ■ saraMja dodijeli Rumunjskoj iznenadio našu trg. mornaricu da nam se povrati, ju, Egipat, šljive u Austriju. Švicarsada nastavljen, za Tursku fatalan. Ra­ I je i francuske i engleske krugove, podržava SHS posjedovala bi u svemu 14 . sku, Nlemačku, špirit u Švedsku i N., vnovjesje, što ga se takovim mirovnim ’ što se sada radi o miru sa sovjetskom brodova za debelo more sposobnih. 1 to ’ Italiju. Bugarsku, staklo iz Češke, ugovorom hoće uspostaviti u azijskoj I Rusirom. a Rusija neće nikada odustati je sve! Pa je sasvim naravno, da će i Francuske. Belgije i u Dansku. Tursku, Turskoj, nije od duga vijeka. Njegov I dobrovoljno od svoje najbogatije pose u brodarstvu — a naročito kod nas I Rumunjsku — i t. d. i t. d. Izbrojiti je bezuslpgni rezultat bit će posvemašnja ; krajine. i osiećati oskudica još i 50 godina. I -nemoguće. anarhija u azijskoj Turskoj. Stalno je dakle, da za brodskim .pro1 sad stoji do nas, kad kupujemo jePrema m'šljenfu »Cliicago Tribune«, । storom trči j da će trčati 99% tovara I dan dio brodskoga tovara za se, da među francuskom i engleskom vladom I prije, nego li će se brod za tovarom o- ' ga prometnemo kako najbolje znamo. doći će po svoj prilici do nesuglasica u bazirati, da ga sam traži. I Na primjer, burme iz Tunisa su najzna­ pitanju zapovjedništva antantinih četa I -tim je, ako brod radi za tuđi račun, menitije i najbolje na svijetu. Ako ih u Carigradu. Dosadanji zapovjednik anosigurano njemu ono najglavnije, a to Nova turska vlada. Javlaju iz Carimi kupimo preko agencija svoga bro­ tantinih četa na Orijentu bio je general i grada: Sastavljena je nova vlada pod I je — tovar. Izdatci pak brodski prema da, a nemamo za njih u Bosni potroš­ d'Esiperev. Za njegova izbivanja zamje­ : predsjedništvom Salih paše. 1 prihodu od prenosa tovara stoje u om­ nje, ali bi imali na pr. u Rusiji, brod njivao ga je u carigradsko! zoni jedan jeru sigurno kao 1:2. a često i kao 1:3, Državni prevrat u Njemačkoj? Wolih odmah vozi u Rusiiu i otuda poveze engleski general. Lloyd George je, a to to jest da brod samo polovinu ili tre ­ na pr. žita za Grčku, petroleja za nas, fov ured javlja: U Doberizu koncentronaročito ovom američkom listu upada ćinu troši od onoga što prima. — Pri­ trenice za Italiju i t. d., pa od nas drva vane čete zajedno sa dvjema mornau oči, dao naređenje, da se engleska j ričkim brigadama Erhardt L6wenield kaz o cijeni samih brodova koji su za Španiju, iz Hlaije ulja za Belgiju, iz posada u Carigradu poveća, baš u i približile su se Berlinu. U 4.30 sati iz­ i istina danas skupi — iznijećemo u sliŠpanije južno voće za Njemačku, iz ovrijeme, kad se d’E s p e r e у ni­ I jedećem odsjeku. všh strojeve za nas i t. d. Kargador, koji jutra nalazile su se kod stanice Thierje tamo nalazio. (Dakle su bajke | garten. General von Oldershausen pre­ Is-to tako važno za brod, kao i tovar, putuje s lađom uz robu, prodaje je br­ Vijesti o pokolju Ermenal). U francus­ jest njegova posada. Mi je ne možemo zo i brod nakrcava odmah drugom ro­ govarao je sa mornaričko brigadom kim se diplomatskim krugovima drži, bom. Ili. što je još razvijenije u tom Erhardta o uvjetima, koje je stavila i j dati iz Bosne i Hercegovine, jer nijesmo ' za toni rođeni ni odgojeni, niti bi mi da će se Engleska oprijeti — veli »Chi­ poslovanju, kardagor samo iskrcava i koće je kabinet prošlu noć iza duge cago Tribune« — da d’Esperev preuz­ I ikad bili dobri mornari. Jedino što bi ukrcava već otprije sređene tovare debate odbio. Ćete su ušle u Berlin i smo mogli dati svoje blagajnike i knji­ me zapovjedništvo u Carigradu nad an(kupljene i prodane), za koje se agenti u 6 sati izjutra zauzele su VVilhelmtantlnim četama. Engleska predlaže, da na mnogo vremena prije pobrinu, tako, strasse. Njemačka socijalistička i govođe na brod. Ali ovo pitanje posade Franchet d’Esperev preuzme zapovjed­ da su brodu predviđeni putevi već na stranka proglasila- je opći štrajk. — »Lo . također nije za nas brižljivo, jer sada ništvo u Carigradu nad antantinim če­ mjesece unaprijed. kal Anzeiger javlja u izvanrednom iz- i od bivše aiistro-ugarske trgovačke mor­ narice ostalo je naših primoraca iz krš ­ tama. Engleska predlaže, da Franchet 'l'i agenti, apsolventi trgovačke aka­ danju: Stara vlada odbila je ultimatum, I ne Dalmacije ogroman broj bez posla d’Esperev preuzme zapovjedništvo sa­ demije, ako ne i eksportne akademije, što joj ga je postavila mornarička bri­ i to: sigurno 60% časnika i 95% mor ­ vezničkih četa u Maloj Aziji, a da u obavljaju u glavnom sve poslove za gada Erhardt i koji je isticao jutros u nara iz mornarice, koja je godine 1913. Carigradu — gdje će biti upotrebljena brod u trgovačkom pogledu. Najbolje je, 7 sati. Ona je iz Berlina otišla automo­ brojila 392 samih parobroda. Sve ljudi, i mornarica — preuzme zapovjedništvo ako brodarsko poduzeće rma svoje po­ bilom. a da rikome mje predala vlasti. koji poznaju ne samo Sredozemno, ne ­ Jedan engleski general. uzdane ljude, da ih u tom poslu rasturi Brigada Erhardt ušla je u Berlin- poa go i sva svjetska mora, a po kvaliteti Planirana okupacija Carigrada. Reupo zemljama, sa kojima želi da radi. crno-bijelo-crvenim zastavama i nije u prve redove da sapdaiu — Ovijem bi ter javlja, da je engleska vlada, obzi­ Ako tih nema, onda da ima svoje po­ naišla ni na kakav otpor. i drugom preduvjetu za kretanje brodo­ rom na ozbiljni položaj u Carigradu od­ uzdanike, jerlije. koji im uz ugovorenu Berlin, 13, marta (10 sati prije pod­ va bilo potpuno udovoljeno. lučila, da zaposjedne grad sa kopnenom proviziju obavljaju poslove kupnje i ne). Woltov ured odaslao je bezžičnu i pomorskom vojnom silom, te je uMeđutim, mi se ne bi valjda zadovo ­ prodaje. Oni .prisustvuju velikim sajmo­ brzojavku: Državni ured javlja, da je iedno pozvala francusku i talijansku ljili samo s tim, da naši brodovi prevo­ vima ј izložbama Hi mjestimice burzama dosadašnja državna vlada prestala biti vladu, da kod te akcije sudjeluju. En­ ze tuđu robu i da mi od njih imamo produkata i tamo kupuju ili prodaju ro­ državnom vlašću, koja da je prešla ua gleska je vlada u to ime pripremila do­ ženi kapital, koji bi kupio brodove, bu, koja se poslije u ugovorenom roku generalnog pokrajinskog ravnatelja voljno četa. prihoda samo ubrane kirlje. Naš udrupripravi.za prevoz. Naravno !e, da stim Kappa kao državnog kancelara i prus­ »Reuterov ured« javlja službeno: Sa­ vaijda bi — iz oka, iz boka — dao još agencijama mora ravnati odnekle jedna kog ministra predsjednika. Za vrhov­ veznici su dostavili Turskoj jako kate­ centrala, koja bude brzojavno obavješ­ nog zapovjednika vojske i ministra dr- ; i glavnicu, s kojom bi kupovali sami goričku notu radi pokolja u Jermcniji, ćivana o preduzetim poslovima na "vim žav-ne milice pozvan je general Lutt- 1 za nas potrebnu robu, pa je prevozili na svom brodu od nas ili k nama. U za ko'om će, ako bude potrebno, slije­ stranama, odnosno da ih sama naređuje. witz. Nova vlada reda slobode i djela koliko to odmah isprva ne bi mo­ čuveni sajmovi za žito, blago, drvo diti vrlo energični koraci. Engleska je se obrazuje. Narodna skupština i prus­ gli, uzimali bi uz svoju i tuđu robu za spremna poslati čete, jer ima u bli­ i voće postoje u Zagrebu, Osijeku. Ze­ ka pokrajinska skupština biće raspušte­ zini Turske jakih sila u p r i ne. Kapp i Liittvvitz izdali su proklama- I prevoz, kao i jedan primjeren broj put­ munu. Budimpešti i Frankfurtu na Odri, nika, koji, bi na našem brodu reftino po­ a veliki sajmovi su u Leipzigu (Njemač­ p r a v i. čije na narod. duzimali čvrsta putovanja ili korpora­ ka) za razne proizvode, a naročito Berlin, 13. marta. Noćas su čete za­ Djelo antante u Turskoj. Iz Carigrada tivno pravili izlete u obalne zemlje Du­ štamparske, u proljeće i u Nižnjem Novtvorile pristup najvažnijim državnim JavFaJu, da je sastav novog kabineta nava. Crnog i Sredozemnog mora. Tto gorođ.u (Rusija) u augustu svake godi­ zgradama t na razna mjesta sd postavpovjeren bivšem mornaričkom ministru reflektirali bi najviše na naš svijet da ne. gdje đođu trgovci iz Evrope i Azije u kabinetu Ali Rizaa-Salili paši. — Kako Tene mitraljeze i topovi. Sve čete su s kožom i krznom, te s pamučnom, vu­ na našim brodovima putuje, jer su mu snabdjevene ručnim granatama. Ćete j javljaju francuski listovi za sada je još putovanja, naročito naučna, nužna za nenom i svilenom robom. — Trajne iz­ državne milice zaposjele su Wolfov teško predviđeti, da li će nova vlada ložbe postoje neprekidno otvorene u verašlrenre vidokruga. — Osim ovoga ured. U unutarnjim gradskim ulicama ipružiti više garancija za održanje reda vijesti iz islamsMog Istoka. Bospouaistva Samo dva brada. Politički pregled �Број 134 Broj Ј1РАВДА" — »PRAVDA* Сграна 4 Strana likim gradovima u trgovačkim i obrtni­ palih političara imati u narodu. Na to čkim muzejima, a burze su tumač nji­ najbolje odgovaraju vakufski izbori, u hovih cijena u kupnji i prodaji. — Na kosima im je narod dao svoje nepovje­ renje, njima, koji sada osnivaju »musi, burzama se ne može trgovati na ma­ narodnu stranku«. Ironija jedna! lo, nego najmanje na određene »kupoGlavna skupština Islamske čitaonice ve«. Tako je na pr. na budimpeštan­ u Sarajevu obdržavaće se dne 19. mar­ skoj burzi jedan kup za pšenicu, zob i kukuruz 10 vagona, za raž i ječam 5 j ta 1920. u petak u 2 sata poslije podne vagona, za suhe šljive i pekmez 1 va- I u društvenim prostorijama sa dnevnim gon i t. d., dok su za neke kupove na I redom: 1. Zaključni račun za g. 1919. brodovima nekad najmanje stope i 50 2. Odobrenje proračuna za g. 1920. 3. Izbor novoga odbora. 4. Eventualni vagona, a to stoga, što se male količi­ ne na brodu ne mogu vazda i jeftino predloži. prevoziti. Produljen rok za izmjenu novčanica. Od Maroka do Kavkaza i do Indije i Prema naredbi ministra financija pro­ Jave mi bi imali najbolje iz­ duljen je rok za izmjenu novčanica a.gled e za svoju pomorsku trgovinu, jer ug. banke i to rok za novčanice po 1000 sve tamošnje obale nastavaju muslima­ kruna ostaje isti, to jest one se mogu ni, tamo se prostire Islamski Svijet! UIzmijeniti samo do uključivo 15. marta zimajući ovdje u obzir i veće daljine, 1920., rok za izmjenu novčanica po 100 morali bi imati svoj brod od najmanje kruna produžen je do 15. aprila 1920., 2.000 tona tovara da nosi, koji ne bi dočim će se zadnji rok izmjene novča­ mogao polaziti iz Metkovića, jer tamo nica iste banke po 50, 20, 10, 2 i 1 kru­ zbog plićine zalaze brodovi samo do nu objaviti naknadno. 1.000 tona, nego bi mu morala biti iz­ Pazariti dan. Naša je vlada ukinula lazna tačka luka Gruž. U ovoj trgovini odredbu prijašnje »demokratske« vla­ morali bi ali biti strogo korektni i zbog de. kojom je bio određen pazariti dan dobrog glasa svojih trgovaca i zbog u subotu za sva mjesta u B. i H., pa svoga broda i njegove uprave, jer ot­ pazarni dan ostaje po dosadašnjem u prije se je oštro kudila netačnost i ne­ svakom mjestu, kako je i prije bio. pouzdanost jugoslavenskih trgovaca i Glavna skupština Jugoslavenskog poslovnog svijeta u opće, naročito sa muslimanskog športskog kluba u Sara­ strane Čeha, što se na nas ne bi smjelo jevu. Na 20. pr. mj. obdržavana je broj­ primijeniti! — Ravnanje pak sa našim no posjećena glavna skupština gornjeg brodarstvom moglo bi uslijediti ilcdino kluba, pa je među ostalim zaključcima po naročitoj sekciji novčanog zavoda, stvoren i taj, da se pokuša fuzija sa Mu­ koji bi to .u svemu financirao. A taj za­ slimanskim omladinskim društvom vod bi morao bjti centrala naših nov­ »Gjerezelez« u Sarajevu. Novi je klubčanih udruga, sada pod imenom »Musi, ski odbor izabran jednoglasno ovako: trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sa­ Predsjednik Asim Dugalić, potpredsjed­ rajevu«. U tu svrhu bi joj mi svi priba­ nik Mustafa Kadribegović, 1. tajnik Havili potrebne kapitale, jer svoje bro­ lim Rašidagić, II. tajnik Ahmet Kuledove mi noramo imati! nović, I. blagajnik Safet Sahačić, II. ...................................................................................... ■ T im— blagajnik Faik Musakadić, starješina Ahmet Abadžić, kapetan Nedžatbeg Sulejmanpašić, orudar Asim Nijemčević, knjižničar Muhamed Kantardžić, kućenadzornik Edhem Gjulizar; članovi bez Nova stranka. Ovdašnji »Jugoslaven­ funkcije: Esad Keketović, Kemal Muhiski List« javlja, da ue u »Musi. Klubu« bić. Ibrahim Muzdedžić i Nudžeim Muhibić; zamjenici: Muhamed ef. Muftić, (u Koturovoj ulici) 12. o. mj. osnovana nova stranka pod imenom »Musliman­ Hamdi ef. Mašić, Mujaga Slinić, Halid ska narodna stranka«, koja će pokre­ Kumašin, Asimaga Zildžić; revizori: Ahmed ef. Šerić, Semsudin ef. Sarajlić i nuti list »Obranu«, za sada jedan put u hefti, a kašnje da će izlaziti dva ili Ibrahimaga Vemerdžić; časni sud: Mu­ više puta. Izabran je odbor od 15 lica, hamed ef. Tufo, Sakib ef. Korkut i Mu­ kojemu je na čelu dr. Safvetbeg Bašahamed ef. Uvejs. gić kao predsjednik stranke. Sastanak u klubu je navodno »neočekivano do­ bro posjećen, kako od inteligencije, ta­ ko od čaršije«. Tako »Jugosl. List«, a mi doznajemo Upr. odbor „М. pr. b.“ u Gračanici. da su tome sastanku prisustvovali ŠemFehim begu nije do javne zahvale, kao ni jed­ sibeg Salihbegović, Mustajbeg Halilbanom пабеш dragu u borbi u ovim teSkim vre­ šić, Rifatbeg Sulejmanpašić, Miralemmenima, pa budite umireni, da će i cn kao i beg Begović, Jakubbeg Filipović i još svaki drugi rado za narod evo moguće pridoni­ neki begovi, te Fočo, Tarfo, Ekrem itd. jeti, tim prije, ako taj narod i eam pripomaže Da, i Fabribeg Teskeredžić iz Travni­ našema bilo prosvjetnom bilo ekononom pridizanja. M. Solam! ka i Muiiaga H. Baščaušević iz Saraje­ va, eksponenti »Muslim. Centralne ban­ „Čaršiliji". No bojte ee za „otvorena piske«. I sjećamo se, kako zagrebačke mi* žićardžija Abrneta; časni starina će im »Novosti« pri promjeni vlade doneso- već odgovoriti, ako imadne komo. Nego kad su še, da će šerif ef. Arnautović ugrabiti i to neki ljudi od kaloma ćemo kasti, eto im jedno povjereničko mjesto, pa, kad to­ tamo dr. Safetbega — koji osniva „nova" stran­ ku iz velepos jedu i ćkih krugova, — pa ga ne bi i kad sada vidimo njegovu dru­ neka ве kao „pravi težaci" e njim obraču­ žinu na okupu, razumijemo da tim Še­ navaju. Nas, kao-glasilo islamske cjeline n B. rif hoće ponovno na površinu, pa ma­ vH., koja je čvrSćc organizovana, nego li Što kar i preko Safvetbegovih leđa. To je lahko, ako »Musi, centralna banka«'da­ bi j« mogli razbiti njihovi mletački topovi — ni malo se ne tiču. Gledajte vi samo mimo dne papir i financira list, on če izlaziti. svoga posla, evi mi znamo za kakva вшо obSasvim drugo je pitanje: kakav će oslon ta grupa skrahiranih veličina i pro- i ranu organizovani. Domaće vijesti Рогикв uredništva. Izašao je iz štampe L Cijena K 10. | Muslimanshi halendar Jrauda* i počeo se rasprodavati. Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mrice, hotao Bos. Bradišha Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. ОрЈИпе II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. KilhBlm F. Tiefenbadi uvoz i izvoz bem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreče žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova bij-li terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte rjenovnik. Kreditna banka d. d. u Lim. umiješaj u krmu,šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T r n kd czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje tfVl ĆSM odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne ТгаНсгу, Ljubljuna. ™ a aS 1 i Pretp/aćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik koji izlazi polutujesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviia, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. t Pretplata je na godinn Din 30 (К 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatuslati Administraciji Sa- Ж vremenika Zagreb Gunduliča 17 Ж i Prištednja Hercegovac. aprsvizacijnma i trgovcima g ® g® Ш koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ' i>Ž kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ' Bgenturna i komisionalna radnja i Abdullah Džumhur Tuzla g жжиаивиишиивиж Sve ponude za hranu Kao i upite o stanju cijena hrani u svalio doba hulantno i brzo vrši Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. - Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ”ve b likovne poslove nejbrže č najpovoljnije. 47 Odgoranrt rredaik: M SttdiaJf ЛпваШЈ Odbor »A M O-« 'AtsnTOatil« D. & A. Katun, SaraH* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9caff7c27c8d956b05de385df986dad4.pdf 1c8b3e2a86852a4f3f03ad49a8061200 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Urslujs redaiicioni odbor. Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 30 (135) Sarajevo, četvrtak 18. marta 1920. (27. džumadil-ahira 1338.) „Korkutova propast u Foči“. Pod ovim smiješnim naslovom i još smiješnijim podnaslovom »Kola su po­ šla unazad« ovdašnji »Glas Naroda« od 16. o. mj. donosi ove »naročite vesti« iz Foče: »Skkib efendija Korkut pokušao je da danas ovde održi skupštinu. Pro­ pao je totalno. Skupština je ras­ puštena. Muftić, Cengić«. — »Jučer je građanstvo (!) dočekalo ovde sa zvižda­ njem izaslanika »Jugosl. Musi. Organi­ zacije« Sakiba efendiju Korkuta. Jadni efendija pobegao je glavom bez obzira. Potankosti ću vam javiti. Dr. Kapor«. Ove dvije vijesti bile su dostatne pa da malo odlahne sirotoj redakciji »Gla­ sa Naroda«. Kola su pošla unazad, mi­ sle nestrpljivi redaktori, i u oduševlje­ nju nemadoše kad da raspitaju: ko im to ielegrafiše i da li je istina ono što im sc javlja. U svojoj nestrpljivosti i kratkovidnosti dodaje taj bijedni list izvozničara i šićardžija ovu primjedbu: »Idući za svojim određenim ciljem da razdvaja naš svet po veri i da ga vraća najmanje za pedeset godina nazad, Korkut je došao i u Foču, misleći daje Foča isto što i Tešanj. Ali tu su mu kola pošla unazad. Svesno fočansko građanstvo svojim protestom je odlučno pokazalo ovom plaćenom za­ stupniku begovata, da je prošlo vreme carstvovanja verskog ključa. Korkut će sad sa svojim radikalskim saveznicima, imati dovoljno prilike da okajava svoju grešnost-«... Ne iznosimo gornjih vijesti radi toga, što njihovi autori zaslužuju kakvu paž­ nju, već radi toga, da fočanskom svi­ jetu pripremimo malo šale i zabave. Pardon, i radi toga, da dokumentiramo tačncst izjave našeg izaslanika, da dr. Kapor ne smjede govoriti na skupštini radi toga, što mu je — prazna glav a. A sad da našem čitateljstvu prikažemo u čemu se sastoji ta »Korkutova propast u Foči«. : Prije po prilici tri hefte zatražio je privremeni odbor naše organizacije u Foči, da na tamošnju skupštinu dođu izaslanici našeg Radnog Odbora gg. dr. Spaho i Korkut. Pošto je g. dr. Spalio bio zapriječen zbog rada u parlamentu, krenuo je u Foču samo urednik našeg li’sta i prispio u petak pred jaciju. Na ćupriji u polovici grada pozdravio ga je sudski praktikant dr. Kapor sa pet šest ljudi i nekoliko djece, i priredio mu demonstraciju zviždanjem, pišta­ njem na horoščiće i poklicima: »Dolje Korkut, fuj Korkut, Turci u Aziju« i sličnim povicima, dostojnim najniže fakinaže. Ovi su povici ponovljeni od is­ te dcriščadi još na dva mjesta i izazvaše veliko ogorčenje medu pratiocima, koji izidoše do Ustikoline, a naročito medu mladeži iz »Jugosl. musi, kluba«. Jedan mladić musliman, koji bijaše me­ du demonstrantima, umalo da nije bio tvorno napadnut u klubu, pa je Kor­ kut bio prisiljen, da onako izmoren od teška puta, još tu večer održi preda­ vanje, u kojem se je osvrnuo na tu »de­ monstraciju« i osvijetlivši je kao ne­ moćno i nekulturno sredstvo borbe po­ stigao to, da su se duhovi primirili i tako otklonula protudemonstracija. U subotu je vršeno upoznavanje i iz­ mjena misli a u vdčer je bila zabava »J. M. Kluba« na kojoj su se mnogi ug­ ledniji ljudi ispričavali radi nepromišlje­ nog čina dalmatinskog doktora«. Na zabavi je bio i glavni režiser, nesuđeni čajnički predstojnik Miloš Tomašević, koji reče da će doći na skupštinu i ta­ mo uzeti riječ. U nedjelju oko 8 sati po­ čeo se je iskupljati svijet i pošto je pridolazo u sve većem broju, odbor je bio I i i j Godina II. ji se isprenemagaše vičući o slozi, a održao pouzdanićki sastanak sa gra­ ovamo samo žbirkaju i ugrožavaju ne­ đanima. vine eksistencije. Za to Miloš pobježe I kao što su Kaporovi lioroščići od s mejdana. Ali ako će; sunce se neda ; petka alarmirali svijet bedjb nego li iprisiljen, da promijeni prvotnu osnovu, dlanom začepiti, pa ni Kaporov brzo- . kakva agitacija, tako je i Skandalozno pa je odredio 'da se skupština ne drži jav o Korkutovom bijegu »glavom bez ponašanje na skupštini učinilo gori i u prostorijama ibtidaijje, nego u pro­ obzira« ne može zbrisati činjenice, da i jači efekat, nego li i najsavršeniji go­ stranom dvorištu. Do devet sati oku­ »demokratske« perjance ne smjedoše vori. Dernjava: »Turci u Aziju!« pilo se oko hiljadu skupštinara, pa pred­ govorila je više nego li bi se moglo reći zaći u polemiku. ‘ sjednik privremenog odbora g. Salih i u najsjajnijem govoru o protumusliRemzi ef. Muftić otvori skupštinu pred­ Videći, da Kaporovi pehlivani ne će manskoj politici »demokratske« stran­ stavivši delegata Korkuta i izaslanika ušutjeti, a uvažavajući sve veću ne­ ke, a prijetnja »jabukom« zbori više ne­ vlasti. U to izbi sudski praktikant g. strpljivost naročito medu našim seljaš­ go li i najsjajnija riječ o pritvornosti dr. Kapor sa desetak petnaest dobrovo­ tvom, koje se spremaše na navalu, Kor­ »demokrata« i njihovoj himbenosti kad ljaca, obučenih u dobra vojnička odije­ kut se je sporazumio sa odborom, da se razmeću sa narodnim jedinstvom i la, nekoliko seljaka, desetak građana i se mjesto skupštine održi pouzdanićki njegovom slobodom. nešto dječurlije i odmah otpočeše lar­ sastanak. Pristadbše i na zahtjev gosp. mu povicima: »Dolje Korkut, ne će ov­ pristava, da se pozove najviše stotinu Korkutov dvosatni govor težacima dje govoriti, dolje organizacija, Turci građana i to uz posebne pozive, baš opao je na potpuno plodno tlo. Popular­ nako, kako traži stari austrijski propis u Aziju!« i sličnim provokacijama. nim govorom rastumačio im je svrhu Kad se je stišala prva dernjava, g, o udruživanju. Predsjedatelj Muftić za­ i cilj naše organizacije, uputio ih kako Muftić hoće da najavi dnevni red skup­ ključio je skupštinu, a Korkut je pozvao će provesti izbor svojih odbora i po­ štine, nu pristaše prazne glave udariše narod, da se mirno razide. Tom se je zvao ih da sa svoje strane ne daju prilikom odigrao jedan interesantan pri­ ponovno u dreku, sve -više dižući glas povoda za trvenje sa braćom pravosla­ zor. Sašavši sa klupe, Korkut je ravno i sve češće vičući: »U Aziju Tur­ vne vjere. Dugo im je govorio o tom, zašao među — demonstrante i stupio u ci ! Dolje Korkut, dolje šuckori! i t. d.« da se ne povode za hrđavim primjerom razgovor sa najvećim bukačem, dobro­ Politički pristav pravi smiješno lice, političke borbe, kojim se poslužiše »de­ voljcem Jovićem i još nekim dobrovolj­ Kaporovi izvozničari i gotovani počinju mokrati«, ali ih je pozvao i na to, da se cima. Oni su se derali, ali se je on ponio i da beuču, vitlaju štapovima i dodaju ne daju terorisati i da slobodno podig­ nove pogrde. Među muslimanima nasta­ tako hladnokrvno, da je uspio zanese­ nu junačka čela. Govorio im je o po­ nog Jovića uzeti ispod ruke i s njim je izvjestan nemir, mladež se zgleda i trebi sloge sa građanstvom, o prosvjeti nešto šapuće, seljački svijet sve nestrpzajedno krenuti dvadesetak koraka, dok i školi i sa zadovoljstvom konstatovao, ih ne sustigoše glavni režiseri i ne upuIjiviji. Odlaze, dolaze i počinju rogobo­ da svi cijene vrijednost škole i da o tiše Jovića, da se Srbu ne pristoji ići riti. »Šta oni hoće ovdlje? Nek se ukloškoli imaju novo mišljenje, mnogo na­ nu, da ih potisnemo, što da trpimo?« sa »Turčinom«. prednije i ispravnije, nego li vlada u ne­ i slični prigovori padaju sve češće, a kim našim većim gradovima. Govorio Ovaj prizor najočitiji je dokumenat: Kaporovi ljudi i dječurlija jednako se im je o slozi i ljubavi, o štetnosti pića gdje se ima tražiti borbenost dobrovo­ deru i mašu štapovima. Usred te buke i bluda, preporučio rad oko pridizanja ljaca, kao što dokazuje i to, da krivnja Korkut se penje na klupu, dočekan ga­ pčelarstva i ćilimarstva, sijanja lana i za razdor i agresivnost sr.psko-pravolamom demokratskih šićardžija i bur­ konoplje i sličnim potrebma. Uputio ih slavne mase prema nama muslimanima nim poklicima »Živio Korkut!« što su je kako će tražiti pripomoć za popra­ leži u njenoj tjesnogrudnoj inteligenciji. se prolamali iz stotina grla muslim. vak porušenih kuća i uspostavu gospo­ Da nije Kapora i Tomaševića, niti bi građana i seljaka. Okrenuvši se prema darstva. Govor je učinio lijep dojam i Jović došao na misao, da odi šustera amuslimanima daje im znak, da prestanu seljaci su se razišli vrlo razdragani, ovanziue na polugazdu, niti bi mu palo klicati i na toj strani nastaje potpuni bećavši da će svim silama poraditi na na um, da traži dominantan položaj. mir. No izvozničari udvostručiše svoje što bržem provedenju organizacije i što Dr. Kapar opsjenjuje javnost, da je boljem učvršćenju veza sa građans­ napore. Korkut pobjegao glavom bez obzira, a —• »Izvolite me, gospodo, saslušati, tvom, koji im drage volje ustupiše pro­ ne pomišlja u kakvo svjetlo dolazi kao da čujete jesam li došao da zavodim i sudac, kad na ovako drzak i ciničan I storije radi sastajanja i ždogovaranja. • mutim slogu, a onda se prijavite za način pljuje istini u lice. Korkut nesariječ, pa pobijte moje izvode i ne dajte, U večer je bio pouzdnićki sastanak mo da nije pobjegao, nesamo da se nije da se kogod zavede. Drekom ne ćete na ко"к dođe 86 pozvanika i пГГТпјет uplašio prijetnje jednog dobrovoljca, da nikog uvjeriti, a povici »Turci u Aziju!« je g. Korkut opširno prikazao program će mu baciti u njedra jednu »jabuku« ne dolikuju ni jednom prostaku, a ka­ (aluzija na bombe, kojima se razmeću -i" rad naše organizacije, njenu boflhr mo li (apostrofirajući dra Kapora) jed­ mnogi dobrovoljci), nego je sasvim mir- . “proh “tiraniji »deniukiala« kao ~razlonom doktoru. no odabrao baš onaj pravac, na kojem ; •gg—fSn~kojih se je naša organizacija' — »U Aziju, Turci u Aziju!« bi­ bijahu ti dobrovoljci i krenuo je baš i polučila da sudjeluje u vladi. Govor је~ jaše odgovor Kapora i njegove rulje, bio vrlo zbijen ј vrlo iscrpan. Urije pre~ pred njima, da im i djelom pokaže, da jer ne smjeđahu uzeti riječ i jer im je mi ne ćemo nikad odstupiti od zahtje- ! laza na dnevni red, Korkut se je osvr­ sve nastojanje išlo za tim, da onemo­ va, da u ovoj našoj domovini ne će i ! nuo na nemili slučaj, koji se je dogodio guće skupštinu. Dalmatinski doktor ni­ uglednom građaninu Rašidagi Đonlagiću ne može biti podjarmljenih i vladajućih. je vodio nikakva računa o drugima već i predložio je da se usvoji ovaj Korkut je bio potpuno svjestan, da su samo o sebi, a dokle je bio zanešen vidi muslimanski skupštinari prema »demoProsvjed: še najbolje po tom, što je naše skupštikratsko«-hrišćanskini izazivačima bili u Muslimani grada Foče, okupljeni na uare htio provocirati poklicima: »Živio neprispodobivoj nadmoćnosti (15 :1), on pouzd. sastanku od 14. o. mj. prije pre­ kralj Petar!« No kad su naši skupštije gledao dobrovoljačke bajonete, ali je laze na dnevnj red najoštrije prosvje­ nari te poklike prihvatili daleko jačim vidio i kako muslimani meću za pas duju proti torturi, koja je danas oko glasom i kad se uz to razlijegoše i po­ kamenje, kako traže kočeve i kako se 2‘/a sata izvršena na uglednom građa­ vici: »Živio regenlt Alesandar, živjelo zgledaju. Trebalo mu je samo još nešto ninu Rašidagi Đonlagiću u prostorija­ narodno jedinstvo, živio dr. Srškić!« — besavjesnosti dra Kapora i drugova, pa ’ ma mjesne komande. Pozvan uime ko­ dalmatinčetu stade riječ u grlu i moga­ da dođe do loma i tučnjave; da prsne i mandanta mjesta i predveden po dvo­ še samo mucati: »Ovo je izazov, ne koja glava i da možda dođe do sječe i I jici vojnika, Rašidaga je bio predme­ treba vikati: dolje!« kreševa. tom lemanja štapom i krbaćem i bez U to je izbio i šef »demokrata« g. Nu o.n nije bio došao da zavada, već | ikakva ispitivanja pritvoren u podru­ Miloš Tomašević. Nadajući se da ima da miri i zbližava; nije došao da truje, [ mu mjesne komande. posla sa čovjekom od kulture, Korkut Ovaj barbarsk čin izvršio je uredu­ yeć ua svom svijetu pokaže razliku] mu je ponudio da uzme riječ kao — između ropstva i slobode, između na- : jući narednik na jednu nesavjesnu deprvi govornik. Ali d®, gdje bi Mi­ nunciju, a radi Rašidagina povika loš smio da govori? Mnogo se je lakše ~silja i pravednosti. Došao je bio da »Ovdje je moja Azija« što ga je sakriti za buku svoje rulje, nego li bra­ Tazvije program naše organizacije, da upotrijebio na izazivački poklik jedne govori o jednakosti, pravdi,Tiratstvu i niti bezglavu politiku »demokratske« skupine huškača: »Turci, u Aziju!« stranke i protekcionizam Ate Sole i 'ravnopravnosti. 1 pošto ie znao da cvrZgražajući se nad ovim postupkom kut »demokratskih« šišmiša ne može odrugova. Mnogo je lakše izbacivati po­ odlučno tražimo, da se krivci ovog bargrde: šuckori, ubojice, u Aziju, nego li | mesti ovih njegovih nakana, krenuo je barluka privedu zasluženoj kazni i da položiti račun o robi, što se još i sad I baš pred njima, da im pokaže kako za se učini kraj torturi, koja se je često širenje naše misli nije baš potrebna ve­ vadi iz bunareva, o finom pamuku, što prakticirala, u ovom našem nastradalika skupština. Ono što su »demokrat­ se izvlači iz jastuka, o gazdinstvu lju­ lom kraju. ski« bukači omeli larmom pred ibtidadi, koji do jučer spadahu u sirote zaijjom postignuto je u prostorijama naše naćije i t. d. Mnogo je lakše dobaciti Gornji je prosvjed jednoglasno usvo­ organizacije: Korkut je odmah iza skupKorkutu: »Mutiš, zavađaš«, nego li pred jen. Isto je tako s oduševljenjem-i bez njim braniti torturu i đenuncije ljudi, ko­ i štine progovorio težacima, a u večer je �Otrana 2 Страна ikakva prigovora saslušano Korkutovo objašnjenje, te je jednoglasno usvojena ova rezolucija: »Saslušavši referat izaslanika Rad­ nog Odbora »J. M. 0.« muslimani gra­ da Foče, sakupljeni na pouzdaničkom sastanku od 14. marta o. g. jednoglasno usvajaju ovu Rezoluciju : ■ 1.) Siti i presiti tuđinačkog ugnjeta­ vanja pozdravljamo odlučni korak na­ še Centralne vlade u obrani naših na­ rodnih interesa i etnografskih granica, pa najodlučnije protestiraju protiv im­ perijalističkih nastojanja Italije i njenih pomagača, spremni na sve žrtve, što ih od nas bude tražio interes domovine i napaćenog našeg troimenog ali jedin­ stvenog naroda. 2 .) Kao snažan i ničim neotuđen ogrank našeg troimenog ali jedinstvenog naroda osuđujemo svaki plemenski, a naročito religiozni antagonizam i ne­ trpeljivost, što ga u narod unosi jedna nesavjesna grupa, okićena zvučnim epi­ tetom demokratizma i državotvornosti. Spas domovine i narodne nam države nije u cijepanju narodnih redova i par­ tizanstvu, nije u bratoubilačkoj borbi i zatiranju pojedinih dijelova i izvjes­ nih staleža. Mi taj spas gledamo u mi­ renju, popuštanju, stišavanju strasti i izglađivanju naoko velikih, a u istinu neznatnih opreka. Spremni smo da bratujemo, ali se ne damo pregaziti. I pošto je pali »demokratski« režim bio uperen naročito proti nama musli­ manima, gledamo it njegovom padu iruteres same države i očekujemo da će novi režim donijeti osvit nove ere,, a u novoj vladi gledamo nosioca istin­ ske demokracije i iskrenog promicate­ lja nepatvorene i ničim nenatrunjene misli narodnog jedinstva i potpune ra­ vnopravnosti. odlučna branitelja mi­ ra i reda, te lične i imovinske bezbjed' nositi. .PRAVDA' — Ј1РАВДА ripoj 135 Broj -Udobravamo muževni istup »Jugo- I slavenske Musi. Organizacije« u obraTT1 naših gTd'dail!>kJll I ćovječanskih p~rava-,—oštro osudujenio progone, što su sF pod okriljem patt1g~režima izvadak riad' naiiia muslimanima, b.lećkoj ј dru­ goj braćrizfažujemoTuatsku sućut i od I hovog režima očekujemo viđanje ranaT Što nam ilFzadade nebratska, nehumana jTrarbarška roka netolerantnih »demo- poznato nije u Radovlju obdr- I ca, koji upropašćuju i sramote abitclj i tavana nikakva skupština, društvo, rada se sam od sebe, tijekom niti je narod izabrao kakav odbor, a vremena, kao crv u drvetu, ali veći dio niti za to narod uopće zna. To je samo­ rodio se je već u mladosti. Od teleta voljan posao jedne nepozvane osobe, vo. od dječaka odrasli. Iskustvo je uvi­ jek najbolji učitelj. Liječnik u Niendorkoja nije od naroda ovlaštena, da za­ stupa naše interese i da bez moga zna­ ; fu dr. Sclimit rekao je na kongresu u nja i privole nteće mene u odbor. Usli­ Bremenu slijedeće: Veći dio pijanaca jed toga najžešće osuđujem ovako ne­ koji se nalaze u mom liječenju, kušao dostojan postupak osobe, koja javlja, je u mlada doba, u doba gimnazijskih što nije istinito i demantiram vijest nauka i đačkih sastanaka j izleta, alko­ VJadi i “РпуГТЧаг. Predstavništvu^ »Glasa Naroda«. Ujedno izjavljujem, da hol. Zemljište je bilo pripravljene, ra­ TTGlavnim temeljem narodnog prisam ja članom »J. M. 0.« u kojoj sam stuća doba učinila je svoje i tako je dizanja i buđenja smatramo toleran­ podpredsjednik mjesnog odbora. uništila čitavi život«, a glasoviti peda­ tnu i narodnu prosvjetu. Stoga tra­ Radovlje (kotar Visoko), 13. marta. gog Locke piše, da nijedna stvar ne žimo da vlada ovom gladnom i golom Valjevac Osman, muallim. meće tako sigurne temelje duševnoj i suzbijanju analfabetizma i držanju prak­ tjelesnoj propasti djece kao ta, kad se tičnih stručnih tečajeva posveti osobitu djeca već u mladosti priuče pića. brigu i da pri tom uzme osobit obzir Pa ipak uza sve ovo do sada rečeno, na ove naše zapuštene krajeve. Tra­ medu masama je ukorijenjeno osvjedo­ žimo da se početkom buduće školske čenje, da je alkohol ipak koristan; »nje godine u našem kotaru otvori bar de­ uvijek imao svojih odvjetnika koji na Akcija protiv analfabetizma. Prof. dr. set osnovnih i kakva bilo srednja ško­ razne načine umuju. Tako vele da vino Šilović traži od svih pravnika, koji ne la. Ističemo da bi se prazne vojne ka­ i druge neke tekućine otvaraju i bude polaze redovno njegova predavanja, da sarne vrlo zgodno i s malim troškom tek, i zato pogodujit hrani i razvoja tje­ aktivno sudjeluju u akciji protiv anal­ mogle upotrijebiti u tu plemenitu svrhu. lesnih sila. Ovo je laž, jer iskustvo učifabetizma. U tu svrhu poslao je svima 4 .) Pošto je naš kraj ratom, evaku­ ! njeno koli na djeci toli na odraslim svje­ takvima cvakovo pismo. acijama i pljačkama gotovo raskućen, doči posve protivno. Pročitajte kojega »Poštovani gospodine! Ja sam Vas težak lišen hajvana i gospodarskog opisca, koji se je tim pitanjem bavio i riješio javne dužnosti, d'a polazite mo­ ruđa, a jedan velik broj građana — mu­ naći ćete, da su obične posljedice mća ja predavanja u zimskom semestru goslimana stjeran na prosjački štap, tra­ i to kod djece i odraslih, te da nemaju dinie 1919/20. jer Vant radi' iznimnih žimo <к vlada ovom gladnom i golom teka, razne slabosti i bolesti u stomaku. prilika nije moguće ista polaziti. Za uz­ svijetu izađe što moguće više u susret: Čuva nas, vele dalje, od bolesti i po­ vrat pak od Vas tražim, da učinite jed­ dajući mu potporu u hrani, sjemenu, maže da lili se riješimo ako smo oho­ nu drugu javnu dužnost: da prije izma­ ratarskom priboru i drugim potrebama. lili. I to je laž. Neka govori liječnik ka ovog semestra naučite čitati i pisati Naročito tražimo, da se osobita pažnja Dcmmc: Za vrijeme difterije koja je 30 odraslih analfabeta. O faktičnom Va­ humane amer. misije svrati ovaj bijedni vladala у mojoj bolnici među djecom, šem uspjehu uvjeriti ću se po mogućno­ musi, dio našeg naroda i da joj se iscrp­ dječaci koji su se otrovali istom boleš­ sti ja sam na ispitu ili ću izaslati po­ no prikažu naše nevolje i patnje. ću, bili su onii kali su se već raao u sebnoga izaslanika, a iznimno vrijedit 5 .) Pošto Je naš kraj vrlo podesan svojoj mladosti privikli piću, te je tako će i službena potvrda ravnajućega uči­ veći dio njih podlegao smrti. Što se veli za razvitak ćilimarstva, od kojeg bi naš telja u školskom području Vašega bo­ poharani i ratom silno oštećeni svijet da alkohol liječi neke bolesti kao groz­ ravka. Radi toga šaljem Vam po jednu mogao imati vrlo zgodan izvor za po­ nicu, slušajmo Kassowitza: U većem Abecedarku s pisankom, Uputu, te Her­ kriće svojih potreba, tražimo da vlada dijelu slučajeva, dijete koje se liječi sa cegovu i Lisićevu brošuru, da se upu­ ovoj grani narodne privrede posveti alkoholom ne pokazuje nikakove pred­ tite u metodu. Potrebna učila možete pažnju i da u koioj kasarni otvori monosti pred- djetetom koje se liječi bez naročito kod Oblasnog odbora za za­ đernu ćilim-fabriku. alkohola. A ako su doze koje se bolesštitu djece i mladeži u Zagrebu (Kipni trg 2.), gdje ćete ih dobiti uz cijenu I nom djetetu daju, veće i češće, rezuL od 2 K na račun, stime dh ga do konca i tat je povoljniji za one koji se liječe bez alkohola, te mogu da rečem, da ni­ semestra namirite. Šilović, v. r.« kada nijesam imao te napasti, da mojim Izneosmo ovaj primjer uzornog ra­ bolesnicima, osobito grozničavim dadđa sveuč. profesora g. Silovića sa že­ (Odgovor ministra ishrane i obnove g. Dra A. Stanišića na upit nar. poslapem alkohola ili da ih ovim liječim. — ljom. da se u nj i naši inteligenti ugle­ nika g. Dra Krasnice stavljen dne 13. novembra 1919.) Bilo je vremena, kad su neki liječnici daju. i svojim bolesnicima prepisivali alkohol isključeni zato, što su muslimani. Sa­ Gospodine poslanice! Povodom Va­ ! i njime postizavali neke uspjehe, ali se ma formacija povjerenstava, u koje ušeg pitanja, upućenog-na ministra is­ i je to sada u novije doba promijenilo, laze i predstavnici oštećenih, isključu­ hrane i obnove zemlje, o podizanju ku­ I te je profesor Martius iz Rostocka mo­ je takvu podjelu. Predstojnik, ako je reca porušenih u toku rata, u gatačkom gao da na devetom liječničkom sastan­ kotaru, čast mi je odgovoriti slijedeće: 1 kao kako vi tvrdite, ipak niiie mogao sam odlučivati i isključivati od pomo­ ku u Bremenu ustvrdi da on ne pozna Mhnst&rstvo ishrane tražilo je podatke u svojoj okolini niti jednog liječenika. ći jedan red ljudi. Mi smo tražili od ze­ od zepiatjske vlade u Bosni o podiza­ koji bi se usudio ili hotio da dokaže, da maljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, nju porušenih kuća u gatačkom kotaru Štetnost alkohola za djecu. alkohol nije za djecu pravi otrov < koji i o tome, kakav je raspored učinjen sa i da uzme riječ od predstojnika, kojega Ovim se tjelesnim štetama priključuju bi im, da im zdravlje povrati, propisao optužujete, i ako bude utvrđeno, on joj kreditom, votiranim za te svrhe. Ze­ i druge kud i kamo gore i opasnije, du­ vino, pivo ili rakiju. — Ali šta je to ako neće moći izbjeći. Kraljevska vlada ne­ maljska vlada nam je dala ovakav iz­ ma namjeru da dijeli državljane na poševne naime i moralne. Sigurno isku­ i naša djeca pri rijetkjn prigodama : vještaj: 1. Ministarski savjet je riješio, stvo dokazalo je, da alkohol štetno dje­ vlašćeae i ugnjetene, ona se brine o svi­ svečanostima' po jednu čašicu popiju. da se dadne pomoć od 7 miliona luje na razum, slabi pamet, umanjuje Jedna čaša nije nikoga umorila, »ma­ ma podjednako, naravno praveći razli­ kruna za podizanje porušenih domo­ pozornost i pomnju, čini dječaka mla­ ju dalje, a osim toga to biva veoma ri­ ku svega toliko, što će prvo pomoći one va u pograničnim kotarevima Bosne i kim i nehajnim. Drugom ćemo se prili­ najoskudnije i najslabije. U ostalom, ako jetko, pa neće škoditi. Ja ne bih imao Hercegovine. 2. Pošto je ta suma ne­ kom osvrnuti na alkohol i nauke, a sa­ ništa proti tome, kad ne bi s druge stra­ je bilo kakvih nepravilnosti u radit,po­ dovoljna da se pomogne svima postrane bilo prigovora. U okolici Maanheida je dosta da samo jedno naglasimo, vjerenstva, onda Vas molim da mi ih đalim, to se morao utvrditi princip, po ma, dječak neki koga je otac radi izodostavite. Po podatcima, koje mi ima­ da su alkoholičari za polovicu zaostali kojemu će se pomoći izdijeliti. Sasvim stataka od škole kaznio, naljutio se, mo u izvještaju koji smo mi dobili, po­ i u pisanju i u čitanju i u računu za opravilno, s lada je riješila da se pomog­ uze bocu s rakijom, i ne popivši mož­ nima koji se čuvaju alkohola. moć nije dijeljena po konfesionalnom nu, oni. kojima je pomoć najpotrebnija. da više od jedne čašice, leže u krevet. obilježju, nego po materijalnoj snazi Radi toga naređeno je da se priberu po­ Moralne štete koje alkohol sod dje­ Slijedeće jutra nađoše ga mrtva u kre­ oštećenih u ratu. Sve dok se ne utvrdi datci o svima postradalim, da se ocije­ ce proizvodi ukratko je označio profe­ vetu. Da ne duljimo sa nabrajanjem ni njihovo materijalno stanjć: zemljište, konkretnim dokazima, mi vjerujemo u sor Thomas u Freiburgu riječima: ispravan rad povjerenstva i sve što stoka, radna snaga i t. d. i da p r v u »Dječaci koji često piju, kva-, žalosnih činjenica, kojSma vrve liječnič­ ke knjige, a koje nam tako očevidno možemo dodati to je, da duboko žalimo, pomoć dobiju oni naijoskudre svoj značaj, postaju prkošto država ne raspolaže većim sredniji i najsiromašniji. 3. Da bi u --------- I siti, neuglađeni, razdražlji- i dokazuju, da je alkohol ma u najmanjoj mjeri za djecu ubitačan, dosta je samo radu bilo što više nepristranosti, osno­ stvom da što više pomogne sve one, vi«. Moguće da imade i medu našim čitateljima roditelja, koji bi mogli da | da rečemo, da je za djecu i ono što se kojima je pomoć potrebna. vana su naročita povjerenstva, koja će čini malo ipak mnogo i da može da bu­ pribirati podatke. Ta povjerenstva sa­ ovo iz vlastitog iskustva potvrde, kad de sudbonosno. Danas donosimo ovaj odgovor g. mi­ stavljena su ovako: a) kotarski pred­ usporede svoju djecu u onoj dobi dok Da se mladež očuva od ove pogibelji, nistra, a u kojem od idućih brojeva op­ stojnik ili njegov zamjenik, b) kotarski nijesu pila sa diobom kad su se piću po­ na prvom je mjestu za to pozvana dr­ širnije ćemo se osvrnuti na ovu važnu poljoprivredni činovnik, a ako ga nema dala. Alkohol nadalje budi i jača u mla­ žava, koji treba da mudrim ali i stro­ stvar. kotarski veterinar, c) predsjednik ko­ dićima niže strasti, a slabi i ubija u gim zakonima tu pogibelj od djece od­ tarskog vijeća ili njegov zamjenik, đ) djeci svaku otpornu snagu, te.-se ovakovrati. Ne bude li država takovih zako­ delegat zemljoradničke zadruge, ako va djeca ne mogu da zanesu za više, na izdala, mladice će nicati istina, ali ona postoji u kotaru ili opštrni, e) član plemenitije ideale i tako se valjaju u će ih alkohol ugušivati. Tu zadaću shva­ kotarskog vijeća iz toga reona, f) seo­ kaljužama raznih opačina i mana. Potile su već mnoge države i u tome po­ ski knezovi iz reona i g) trojica pouz­ shišaimo šta o tome piše liječnik Docz gledu izdale svoje naredbe. Tako je već danika iz postradalih opština. u Budimpešti: »Opažanja koja sam po­ Verifikacija novih mandata, »Tribu­ glasoviti Plato zabranio vino mladićima stigao na riječi koja piju alkohol, u po­ Nesumljivo je, da u ovako komponona« javlja: Na idućoj skupštinskoj sjed­ ispod 18 godina. U Engleskoj kazne se gledu morala i odgoja vrlo su loša: vanom tijelu ima najviše povjerenja za nici biće definitivno riješeno ptanje man­ globom svi oni koji djeoi ispod pet go­ 30% ih je rastrešenih. nervoznih, nepripravičnu razdiobu pomoći. Pored toga, data koji su prošli kroz verifikacioni dina daju alkohol, a onima koji nijesu stupačnđi. 15% ih je melankoličnih I u naredbi koju je izdala zemaljska vla­ ‘odbor. Time će parlamenat dobiti još navršili 14 godina nije dozvoljeno po­ plašljivih 30% bez ikakvog osjećaja, da, naročito se naglašava da zaključci 5 poslanika. hađati gostione, pa ni u pratnji rodite­ 9% osvetljivih i sklonih na krađu, 18% povjerenstva moraju biti najobjektivniji, Izborni zakon. Vlada .je podnijela par­ lja. U Norveškoj je svim mladićima is­ nemoralnih. 6% ih prkosi svakoj uputi, bez obzira na ikoga, i da princip pra­ lamentu projekt Izbornog zakona. pod 18 godina zabranjeno zadržavati a tek 20% 'ћ Je kod kojih se ni|e mogao vičnosti valja provesti do kraja. Od ku­ Jedna izjava. se u gostionama, dok se u Japanu svaki da ustanovi zao utjecaj alkohola. G1eća, koje iz te sume treba podignuti palo koji pije prije navršene 20. godine sma­ đom na zdravlje bilo ih Je 35% koji su U »Glasu Naroda« od 10. marta o. g. je na gatački kotar 150. To je. u osta­ tra posve pokvarenim. I naša se je mla­ broj 195 u dopisima »Iz otadžbine« jav­ bili hliiedi. a 45% koji su ostali tjelesno lom najveći broj, koji je dopao ma na da država povela za ovim primjerom, lja se da je Muslimanska težačka stran­ nerazvijeni«. Napokon mlade pijanice od koji kotar. te je i ona izdala slične zakone, sjeća­ danas Wti će no svnj pril'ci velikb beka u Radovlju kod Visokog provedena Prema spisku onih, koji su pomognuti jući se da je mladež naša uzdanica u dne 4. marta 1920. 1 da je Izabran od­ kriie cd '-litra. Jedan din ovih zločinaima veliki dio ženskih, nesumnjivo usvakom pogledu. bor u koji sam i ja kao podpredsjednik dovica poginulih u ratu. Mi nemamo ni­ ‘ *) Vidi Pravdu« br. 94, 95, 105, 106 izabran. kakvih data, da je podjela vršena na re­ Koliko je meni, a i drugim seljanima i 129. ligioznom temelju ili da su muslimani Prosvjeta i škola. Pomoć nastradažim u ratu Zdravlje Pogubnost alkohola. Bilješke. Čitajte „Pravdu"! �ПРАВДА' Боој 135 — Broj I da ih je tri puta više sa posjedom pai robroda iznad 50.000 brutto reg. tonaže. Države ih od godine 1885. pomažu, po­ djeljujući im nagrade za izgradnju, opremu, tonažu, jakost strojeva, pribor i plovidbu posebno od 1 tone i km pu­ VIII. ta, pa putničke po osobi i t. d. Š-in. A koliko bi nas stajali ti naši Tako vidimo da na početku 20. vije­ brodovi? — E, istina je, ti su danas vr­ ka ima najvažnijih pomorskih udruže­ lo skupi. Jedan primjer ovo može naj­ nja u državama: Engleskoj 58, Njemač­ bolje da ilustrira: Parobrod jednog du­ koj 34, Nizozemskoj 13, Francuskoj 12, brovačkog društva »Daksa« od 8.000 Sjev. Americi 12, Španjolskoj 9, Austro­ tona tovara i 10 milja brzine na sat, ugarskoj 8, Rusiji 7, Italiji, Belgiji i sagrađen Je za 800.000 kruna godine Švedskoj po 5, Norveškoj i Braziliji po 1911., a sada Talijani daju za nj 60mili4, Japanu 3, Turskoj i Grčkoj po 2, a ona kruna. Prema ovome bi nas stajao u ostalim po jedno. Ona imaju. akcione naš brod od 2.000 tona tovara 15—16 kapitale do 100 milionajiruna.. obligacimiliona kruna, dok onaj za Dunav mož­ je do 50 miliona kruna i pričuvne za­ da 6 miliona, oba skupa 22 miliona kru­ klade do 20 miliona kruna, a svako pona. Kako da ovaj kapital sakupimo, kad j sjeduje od 5 do 150 parobroda sa tona­ novac kod trgovaca i obrtnika mora žom od 8.000 do 600.000 brutto registenjima samim da služi za poslovanje? । ra prosječno. Imaju veze ne samo sa Istina je, koji ljudi novac iniadu u ko­ I svojim sjedištem, nego i iz drugih mjelanju, ti od njega i dobivaju pnhod, pa I sta izlazne tačke (i u druga mjesta dobi mi morali u svrhu brodarstva mobili­ । lažne), pa i lokalne plovidbe' u drugim zirati uštede onih, koji imaju nešto nov­ i zemljama i kontinentima. Na pr. kao da ca, a ne znaju što bi s njim započeli? I bi mi imali posebne plovidbe na EufraNeka se ovijem i za njih otvori polje I tu, Nilu i Volgi, ili kao što je prije jedprivrede, jer tim neće dokunisavati po­ | no rumunjsko drifetvo imalo redovite slu brata trgovca, pošto će privređivati veze Carigrad-Izmir i Carigrad-Selaono, što su do sad većinom stranci pri­ I nik. vređivali u prometu robe od mjesta Na Dunavu plovećih brodova i bro­ proizvodnje do trgovčeva dućana, od­ dića zabilježeno je 1900. u Požunu 3.590, nosno do željeznica u Brodu i u Gružu. i a od društava su 'imali »Privileg. Du­ Za ovo će se možda u drugom redu navsko parobrodarsko društvo, Beč« naći kapital u novcu, kojim će se ispla­ 154 parobroda i 796 šlepova, pa »Južno titi kmetovska selišta pri riješenju ag­ Njemačko« 9 parobroda i 68 šlepova i rara. i to, imadnemo U po jedan brod »Ugarsko riječno« 8 brodova i 149 šle­ dotle, da se onda kupe drugi i treći... pova. Uz to su imali jačih poduzeća i za sve srna posla i dobre zarade. Mno­ Srbija, ■ Rumunjska i Bugarska. go bolje, nego što su kmetovska selišta Iz trgovačko-političkih razloga sub­ donosila, jer pomorska dionička dru­ vencioniraju države mnogo parobroda, štva, pored osnivanja jakih rezervnih ponajviše s razloga, da im strane za- : fondova, podjeljuju općenito 30—40% stave ne nadbiju domaće. Prema en­ dobitka na udjele dioničarima godišnje, gleskoj parlainentalnoj statistici od 1902. a dubrovačko društvo »Zora« podijelilo subvencionirale su svoja parobrodar­ je u vanredno dobroj godini 1913. da­ ska udruženja i tč: Engleska sa kruna pače i 58 od sto dividende (imala je sa­ 18,565.000, Njemačka sa 6950.000, Fran­ mo 1 veći i 3 manija broda). To samo cuska sa 34,306.000, Rusija 58,040.000, ; brodarstvo nosi; a kamo li što će još Japan 27,654.000, Sjev. Amerika do 1 donositi dobitak na robi, kad brod radi 1907. po- 20,000.000. a kasnije po za vlastiti račun! jest, ah za ovo bi 32,000.000, Italija 8,000.000 godišnje i t. onda trebao još jedan put toliki kapital, d. Jedne su davale te potpore za izvje­ kao i za brodove. Mi moramo i taj ka­ sne veze i plovidbe, a druge kao nakna­ pital smoći — ako hoćemo da živimo du za prevoz pošte, pa za pripravno — jer su još i 3 i 5 godina vrlo povoljni držanje brzih brodova za pomoćne kri­ uvjeti za izvanredne zarade u pomor­ žare u slučaju rata, za izgradnju u do­ skoj trgovini s jedne strane, a s druge maćim brodogradilištima, za izobrazbu strane tim osnivamo nešto sigurnoga, po jednog kadeta, za domaću posadu, što nije od danas do sjutra, kao što su za nagovaranje u vez<i s domaćom lu- I ove naše sadašnje radnje. kom. te osim toga naknađivale im pla- I Pogledajmo, kako se je prije razvijao i ćene pristojbe za prolaz kroz Suez itd, : Nekoja su društva živjela samo od ! posjed brodova i parobrodarska udru­ ženja! te subvencije, ali su se mnoga od nje i dragovoljno odrekla, kao što »HamGodine 1815. plovilo je u Engleskoj i burg-Amcrika Linija« što je se odrekla I Škotskoj 20 parobroda, god. 1823. već iza nekoliko godina uživanja, pa je za [ 160, god. 1830. ima ih Engleska sama deset godina učetverostručila svoj pro­ 315. a godine 1836. već 538 i t. d. Ma­ met i prekupila silesiju drugih društa­ nji ladari imaju po 1 brod kojim sami va. Njegov direktor izjavio se 1903., da i upravljaju, a kad ih steknu više, daju su sve državne potpore za parobrodarih drugim pod zakup. Društva jačeg stvo tek umjetne nužno sredstvo, ali kapitala prekupljnju manja udruženja, po jedng od godine do godine i pove- i za podignuće trg. mornarice da je zdrav i nuždan samo slobođen- razvoj paročaju se u zadnjem deceniju 19. stoljeća. Iz Ruše orgenizacijE. I Politički pregled Novi savez u Evropi. Kako današnji •Times« donosi, ustanovljeno je, da je između Češkoslovačke, Jugoslavije i Rumunjske došlo do sporazumka, koji je gotovo jednak političkom savezu i prema kojemu bi se sva zajednička i pojedina improvizirana pitanja jedin­ stveno raspravljala. List poziva savez­ ničke vlade, da tu činjenicu priznaju kao da opstoji. S druge strane, kako isti list tvrdi, admiral Horty u sporazu­ mu sa nekima neozbiljnim savezničkim zastupnicima, vodi vojničku politiku, koša navodno ima ići protiv opasnosti od sovjetske Rusije, a zapravo joj je cilj da natrag osvoji »izgubljene« pro­ vincije u Slovačkoj, Transilvaniji i Ju­ goslaviji. Njemačka Austrija da šalje madžarskoj vladi u tu svrhu oružje. • »Times« veli, da savezničke vlade mo­ raju napustiti politiku umješavanja u prilike ove države a da se moraju je­ dino držati principa, da se čuvaju gra­ nice, kako ih je odredio versailleski mir. Samo bi se u njemačkoj Austriji mora­ lo kroz neko vrijeme pružiti direktna pomoć. Vlade zapada nemaju iskustva, a prije svega nemaju metoda, koje su uobičajene u politici ovih zemalja. »Ti­ mes« veli, da se mora respektirati tra­ dicija zajedničkog života među njima. ' I ! . I j i . F E L J TON Čovjek. P. Lj. Chandler. »Čovjeka valja istrijebiti!« riknu hipopotam; iz dubrave dovklivala jeka posljednju riječ — »istrijebiti — trijebiti — bita!« Društvo za zator čovječanstva sazvalo ogroman sabor; tako ogroman. da mu se jedan dio nije mogao dogleđati. Jaguar ih je nabrojio kojih, osam stotina glava u najmanju ruku. Jaguar je zauzeo bio predsjedničku stolicu, to jest on je ponešto spokojno sjedio na kraju povaljena duba, a u sebi tiho uzdisao za udobnim' kakovim mjestom na tratini. Gore u visećim galerijama krošnjatih stabala Muljali se <i premetali podrugljivi majmuni, čas povlađujući rovomicima, čas ih oponašajući. Nakupilo se amo zvjeradi sa sviju strana svijeta: kako im je uspjelo prevaliti du­ boka i beskrajna mora, to je pitan'e. koje je u stanju riješiti jedina piesnička sloboda: tek tako nam prtča šumska Jedna tradicija. Pogd'ekoja zvijer sjedila je tu rame uz rame sa svojim krvnim neprijateIjem; sve su napetom pozornošću pratile rasprave o zatoni zajedničkoga im neprijatelja, čovjeka! Nego kad se je već 'edno đvijesta govornika obređalo i I । j j i j i ■ I Sospodarsfvo hamu liva broda. Poziv <ia sjednicu. Sutra na večer u 7 sati održavaće se sjednica šireg mjesnag odbora naše organizacije, pa se umoljavaju svi članovi, da ncfaljeno do­ đu na sjednicu, jer se radi o važnim pitanjima. Povodom prevrata u Berlinu beo­ gradska je »Politika« izdala vanredno izdanje. U toni izdanju otisnuta je br­ zojavka njenog dopisnika iz Parisa o utisku prevrata, te veli, da je vijest o prevratu u Njemačkoj izazvala zapre­ paštenje kako u političkim tako i u svim ostalim krugovima. To je skrivila labavost saveznika. Nikako ne mogu da vjruju, da se ovakav udarac mogao spremiti za nekoliko dana. Razne ver­ zije kolaju o cilju prevrata: da je čisto monarhistički, da Nijemci ne mogu od­ govoriti obvezama koje su im naturene i da će se boriti svim sredstvima za opstanak. Ako bi se postigao sporazum saveznici bi se imali odreći naknada, a Nje­ mačka Vilima. Nadalje drže da je radi berlinskih događaja ozbiljna opasnost za Evropu, te se može očekivati odziv u Mađarskoj, jer bi Hortv mogao po­ zvati jednog od Habsburgovaca na prijesto. Radi labavosti saveznika Njemač­ koj će se ostaviti mogućnost, da ima vojsku i da uđe u najozbiljnije avantu­ re, imajući prema sebi slabe i razjedi­ njene saveznike. Страна 3. PRAVDA bilo, da uz neke varijante ponove pri­ jedlog hipopotamov, stanu se u sluša­ teljstvu javljati neki zlokobni simpto­ mi; a simptomi u šumi no smiju se oma­ lovažavati. Osam stotina govornika (toliko ih je bio nabrojio »predsjednik« Jaguar) gorjelo je od želje, da mu se čuje glas. Baš. je iteliki broj (tako je isti »predsjed­ nik«' računao) gorio od želje, da se ni jedan drugi glas rie čuje. Koji su bili govorili, željeli su da govore ponovno; kooi pak nijesu još bili došli do riječi, počeli su pomalo režati! Prvi u opstruk­ ciju udari papagaj, stvor velike govor­ ničke spreme, uzalud se je trsio taj ve­ seli ptić da svrati na sebe pozornost predsjednika Jaguara — bila de to stvar vanredno tegotna, nekakve su oči bile u Jaguara, koje nijesu nikada gledale ravno u čeljade! Papagaju bilo je već gotovo uspjelo, da svrne na sebe pozornost, no povu­ kao se. jer ga netko zatjera opet u kozji rog. ■ »Jesam li ja na redu, gospodine pred­ sjedniče.« zapita mali, vižljasti kengurn upravo za leđima papagaju; to on ni ne dočeka odgovora, nego ispravi se, odapne se, skokne i eto ga preko glave papagajeve ravno na pozornicu. Sam papagaj nije mogao da se ne začudi takome skoku. Sad je papagaju bio najpreči posao da buni i preldđa govor­ nika. ! i ; ।i I; 1 i ' Nije vrijedno nabrojati sve njegove glupe upadice. Samo su se sa sviju strana čuli poklici: »Na red! — na red!« i »Bacite ga napolje!« To ie uostalom bilo lakše reći nego izvesti, jerbo se je papagaj bio već za vremena pobrinuo, da ne bude baš sas­ vim unutri: On ie poletio na obližnje drvo ј odovud nastavio svoju kriku. Poslije kengura dođe na red lisica, na licu se njezinu odrazivala neka prevejana mrzovolja. Sadržina <e njezina govorila. Rade li oni zar na tome, da zaključe zator čovjeka. što je do nje, njoj se čovjek ne čini vrijednim zatora, čudne li pogibli od njega! Na te se riječi porodi svađa među slonovima. Čulo se kako je jedan dru­ goga nazvao huljom; pogrda je bila preistmita, a da se je mogla podnijeti; rilo se zakvači za rilo, nastane boj. koji je prijetio raspršenjem cijelog sabora. Medu zvijerima, koje su bile ponajdalje od slonova, čula se je glasna vi­ ka: »Bacite ih napoHe!« dok su se pako kazivale vrlo spremnima ustupiti mu one. koje su b!le u najbližoj blizini, po­ što više mjesta za razbojište. Sad se umišeša sam Jaguar, te će po­ nešto oprezno (I on je kao sav manji rod bio natrunjen dobrom mjerom Inkavostt) reći: »Gospodo! spravite svoja rila i gledrute — ovaj — da se umirite!« I ' I ; ! I I j I । i • brodarstva (bez ukočenih programatičnih plovidbi). Amerikanski miliarderi s Morganom na čelu baciše oko na evropska paro­ brodarska. društva, da ih prekupe, u čemu dosta ј uspješe. Pošto se ali u slučaju rata ne bi znalo kome ti bro­ dovi pripadaju (pošto su uprave i bro­ dovi ostali gdje i prije, samo su ovi najviše akcija pokupovali), to Engleska svoja društva nečuveno dotle stade potpomagati, samo da ostanu njezina. Njemačkim glavnim društvima uspje da izbjegnu prijetećoj kupnji po Morganu uz ugovor, da mu daju jedan dio čistog dobitka; pa mit plaćaju harač, na pr. za god. 1905, iznos od 1,300.000 kruna. (Što ćete, na moru nema — agrarnog pitanja.) Za ilustraciju razvitka parobrodar­ skih društava neka posluži još i ovaj primjer: U Njemačkoj je osnovan zavod »Pomorska trgovina« sa 1,200.000 tali­ ra kapitala, koji je imao povlasticu za kupovanje i prevoz španjolske, francu­ ske i engleske soli i njezino proturanje u Poljsku i Litavu, te kupovanje voska u Poljskoj za Špantju. Ovo je društvo, na zahtjev parlamenta, prešlo kasnije u državne ruke kao novčani zavod, koji je osim pomorskog trgovanja davao i zajmove, gradio ceste, sudjelovao u industrijalniin poduzećima i t d. Nu kad se opazilo da u državnoj upravi ne na­ preduje. najbolje, zadobio je opet poslije samostalnost ј dao se samo na pomor­ sku trgovinu sa kapitalom od 35 mili­ ona kruna u predzadnjem deceniju 19. vijeka. Godine 1904. imao je glavnice 100 miliona kruna, a promet po knjiga­ ma iznosio mu je u zadnjim godinama oko 5 milijardi kruna. Za ovako velike korake u napredo­ vanju treba naravno i više vremena i jaka država za leđima. Ali niko razum­ no i ne ide za tim, da neprirodno kora­ ča. Mi bi na pr. bili zadovoljni u našim prlikama, ako od svojih brodova — preko uplate poreza i godišnjeg odračunavanja vrijednosti broda — dobije­ mo 30 pa i 25% čiste dobiti na udjele, jer kroz 4 godine imamo tako svoj no­ vac opet u svojim rukama, da činimo s njim što hoćemo s jedne strane, a s druge opet strane da imadnemo u isti mah u ruci i dionice, koje će — obzi­ rom na povećavanje rezervnog fonda i otpise vrijednosti broda — bivati sve skuplje i skuplje i koje možemo unov­ čiti kad god hoćemo. Brodove u svoj posjed mogli bi do­ biti odmah, ako ih kupujemo; a ako ih za se po volji dadnemo sagraditi, za tri mjeseca su gotovi i u četvrtom mje­ secu već -plove po vođi kuda hoćeš. U Engleskoj imade više poduzeća, koja samo s tim rade, da po pogodbi i po naručbi izgrađuju parobrode drugima. Kad nemaju dosta naručbi, izgrađuju ili za svoj račun i poslije prodaju. A do pro­ daje. ili i na dulje rokove po pogodbi daju ih kome god hoćete u zakup. Sre­ dište tih zakupnih poslova je središnja luka u Londonu, dok u drugim lučkim Za te riječi nije nitko mario, i jaguar se pokaje, što se je uopće uplitao: predsjednički će njegov ugled tim očevidno štetovati — zvjerad će se oteti i stradat će disciplina. Međutim nijesu se zvijeri ni obazirale na nj; one su nestrlpiivo čekale, dok jedan od slonova padne mrtav. Malo po malo bilo je slonovima dosta toga mejdana, ali nije bilo dosta gledaocima; vikalo se i podbadalo ih se sa sviju strana, da nastave borbu. Ali se gorostasi nijesu dali smesti, neко se mimo raziđu svaki na svoju stranu. Sad se razriješi svačiji jezik i nastane opći metež i zaglušna vika. Svaki je govomik, koji se je po tom popinjao na govornicu, morao govoriti sam sebi jer nije bilo, tko bi slušao. Predsjednik se je bio regbi izgubio u duboku razmišljanju. Kad su zvijeri na šumskom sastanku nezadovoljne tečajem rasprave, onda im treba uopće nešto za večeru: to nešto, jaguar, si je stekao tužno uvje­ renje bit će, sva je prilika on sam! To je već opći, ma i nepisan zakon. budući da je predsjednik odgovoran za tečaj rasprave, a zakonu je tom opet vrhovni razlog glad skupštinara. Uz to je jaguar bio milovidan i omašan a »kod jela« da se poslužio omi­ ljelom rečenicom lisice »što je omašno« to je i oslasno! (Svršiće se.) �„ПРАВДА" — »PRAVDA" СТрана 4. Sirana gradovima brine se »trgovac brodova«, I banka d. d. u Tešnju, kojoj je on od po­ da interesautima liferuje potrebe bro­ stanja, pa do smrti predsjednikom bio. dova svake vrste. — Osim brodova Naša organizacija smrću rhmetli Smailbega gubi jednog između jiajodličnijih »Tršćanskog Lojda« svi su drugi dal­ matinski brodovi, a naročito dubrovač­ članova. Nek mu dragi Allah duši u ki sagrađeni za vlastiti račun u Tiie Ajdžennetu mjesta dadne! ru kod Glasgova u Engleskoj. Neki su, I Izvanredna glavna skupština musllm. ali rijetko, kupovani i gotovi u drugim j državama, a ima ih i danas dosta novih j radničkog i zanatlijskog udruženja »Hui dobrih, koji se nude na prodaju. Dvije | rijet«. Pošto nije dovoljan broj članova takve specificirane liste su nam pri ru- i pristupio skupštini koja je bila zakaza­ ci, ali pošto su privatnog karaktera, ne ' na 14. marta 1920. odgodila se je na 8 možemo o njima ovdje ništa pobliže ; dana, t. j. na 22. marta o. g. u nedjelju na večer u 7 sati u prostorijama musi, i reći. Da su danas brodovi skuplji i u grad- I čitaonice (Kiraethana). — Pozivaju se svi oni koji su do početka rata 1914. nji j u kupovanju, to neće niko poreći, bili članovi .ovog udruženja, da dođu i i to da stoje u omjeru sada 4 : 2.5 prije ,na skupštinu — Posebni pozivi se neće i povrh toga za 20 puta skuplja valuta. slabi. Odbor. U ovom računu je za mnoge naše čita­ telje jedna zagonetka, ali vjerujte nije Vjenčani. Hafiz Hamdi ef. Berberotako strašna, da ne bismo mogli naba­ vić muderis okružne medrese i dar-ulviti sebi dva nužna broda — nužna po­ mualimina vjenčao se dne 14. o. mj. put pluća za dihanje! — samo ako ho- i sa kćerkom ovdašnjeg trgovca i po­ ćemo. A ako budemo sebični, pa se sjednika Muhamedage Turkovića. Bilo stvrdnemo nad mrtvim novcem, ne da- ; sretno! jući ga iz ruke da se s njim živi rad | Obustavljen promet Skoplje—Mltropokreće, ta će nas sebičnost zagušiti. ' vica. Zvanično se saopštava: Uslijed I našoj središnjoj trgov. i obrtnoj banci velikih kiša i nadošlih voda mostovi neće preostati drugo, nego da segne za na pruzi Skoplje—Kosovska Mitrovica najmanjim pomorskim poslovanjem, a popustili su, te je saobraćaj na ovoj pru­ to je, da uzima brodove u zakup i od zi privremeno obustavljen. Prestanak njihovih prihoda da krpari svoje male obustave i ponovno uspostavljenje sa­ dobitke. obraćaja objaviće se naknadno. Pitanje dakle nabave po jednog bro­ da desno i lijevo nije samo naše goruće Kako se dijeli kakao u Mostaru. Po­ gospodarsko pitanje, nego je to i pita­ red najnevrijedirije ekonomije kod ku­ nje našeg imena da sudjelujemo u pohanja i dijeljena kakao-a u Mostaru, dignuću jugoslavenske trg. mornarice, čujemo, da se kakao dijeli i uz dosta i pitanje časti da se neprestano pred svi­ veliku'vjersku pristranost. U jednom | jetom legitimiramo da smo i mi živi i zavodu dok je uskraćen kakao jednom da po tom imamo pravo na opstanak, pravoslavnom djetetu oduzet je 50—60 pitanje ... zasigurno i budućnosti, jer muslimanske djece. Dok se siynčiću ko zna kakvu zadaću sudbina namje­ jednoga bakala muslimana, čiji cio du­ njuje Jugoslaviji, a kakvu opet nama sa ćan ne vrijede u cijelosti par stotina njom zajedno. kruna uskraćuje podjela ovog hranjivog pića, jer mu je otac »trgovac«, u isti Mislimo da smo pitanje brodarstva u se čas podjeljuje kakao sinu pravoslav­ glavnim potezima dovoljno iznijeli u nog ravnatelja poljoprivredne stanice ovom članku i opravdali nuždu nabave Tomića. U istinu nam zvuči žalosno i makar dvaju brodova za nas. Izgleda nevjerovatno, da je jedan tamošnji li pak interesantima, da privredna stra­ srednjoškolski profesor sa svojim pođna ovog pitanja prema sadašnjem sta­ vormko-m »bratski« dijelio neki izvjesni nju nije dovoljno obrađena, priznaćemo broj liljebčića, koji su nakon podjele iza im u anketi (u tu svrhu sastavljenoj i đaka »pretekli«. Caršija tako govori, a što prije poželjnoj) da imaju pravo i mi nadležnima stavljamo do znanja, da razložiti im onda stvar potanje, kao i povedu nepristranu kontrolu u ovoj ra­ još neke točke. koje se na nabavu bro­ boti. Vidjet ćemo! dova odnose, a ovamo u »Pravdu« ni­ Invalidi iz Odžaka se tuže, što ne do­ kako ne spadaju. A ako ne bi došlo do bivaju nikako obećanih duhanskih do­ ankete za nabavu brodova, nego da bi zvola, kad su takve u susjednom im tu­ pojedinci u tihom društvu zasebno od­ zlanskom okružju već davno podijelje­ lučili da ih sebi pribave, upozorujemo ih osobito da ne bi kupili drvenih I ne. Financijsko ravnateljstvo u Bati'ioj amerkanskih, koji se nude uz najpovoij- | Luci trebalo bi već jednom riješiti nji­ hove molbe, da ljudi na godine ne če­ nije uvjete, jer ih niko ne hvali. A sad, braćo, ne skidajmo nipo- j kaju. štoovetemesdnevnogareda Sreća da bude lijepa, te da Ijepodok je ne ostvarimo! tom svojom poluči uspjeh u društve­ * nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove ElsaPri izradi ovoga članka poslužio se pisac mnogim zabilježbama iz knjiga, [ pomade za lice i kožu. Ova pomada revija i listova, koje je tokom više go- . odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dina sabiran. Mnogo zanimivog materi- I ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini jala ostalo je još neobrađeno, jer pa- I kožu mekom, nježnom i rumenom. robrodarstvo, njegova plovidba, pro- j Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju met i trgovina nije više samo zanat, i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja nego na širokim znanstvenim osnovica- I se latiti škodljivih sredstava, naručite ma raširena nauka, koja se u zbijenoj j stoga samo pravu zaštitnu poma !u »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta i kraćoj radnji ne može ni uz najveći j 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ napor tako lahko izložiti. Stoga, ako i nika Eugena V. Fellera, Stubica donja se kome učini, da je nešto od više važ- I Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 nosti u ovo; radnji ispušteno, bez čega | pojedini dijelovi ne bi bili razumljivi, ne- J Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ka se obrati na uredništvo »Pravde« za I Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ razjašnjenje, pa će list po potrebi đoni- I bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah jeti dodatke. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Kraj. strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren 11 Vam je želudac od zle itrane? Fellerove prave ElsapjluJe — pa opet Sve u redu! 6 kutija 18 kruna. lima lillah. Pišu nam iz Tešnja, da ! Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ je dne 11. o. mj. t. g. u noći u sabat 6 i nije. — Eugcn V. Feller, Stubica donja, ala turka ispustio svoju plemenitu dušu । Elsatrg br. 310. Hrvatska. predsjednik kotarskog odbora naše or- | ganizacije, veleposjednik i trgovac Smailbeg Ferizbgović u 70 godišnjoj do- i bi života. Rahmetlija je bio za vrijeme cijelog svog života dobro poznata oso- j ba i u svim krugovima bio je rado vi- | Sumorne misli. den i cijenjen zbog svoje plemenite na- j MoeHman btim, a Munlimaneka mo Organiza­ ravi, te je u svakom narodnom pokre­ cija no će. Svećaniin zgodama iavjeelm hivattu sudjelovao i za naš Islamski napre- ■ нки zautavu na нуоји kuću, ali >ne ni Hrvati ne će. kažu, <hi ниш im во iznevjerio. U dak najizdašnije prinosio. Rahmctlaju Duteni i sam radi kal, ali ni ovi ne će na ine oplakuje njegova odlična familija, te- da čuju. Ako не јоб u pOBljcdnjein času no Šanjsko građanstvo. Narodna kreditna ' prom jeni Bituacija, onda neka idu do Мјова Domaće vijesti Trešeljnli Odgovoru, sredaik: M. Sadlaka Бр >Ј 135 Bro' вге tri stranke, ja ćn ве prijaviti u istvrta — ići ću u Cioniste. Osman Nuri Hadžić. Nikako mi ne ide u glara, sašto n» bi mo­ gao biti Sef prosvjete jedun profesor bez proteBorskog ispitu, kad je u vakufu mogao biti de­ set godina jedan iužinjor bez inžinjorekoga spita. Zar baš svako mora da dokaže svoju spo­ sobnost na tom nesretnom ispitu, kao da se u praktičnom životu ne pokazuje boljo svačija sprema i istab?! čekro. Pokazuje, pokazuje i još kako! fldvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Bf. Suiajman illsčkouić Mićijević Kakvi ispiti, kakre trice! Sta će nama te bespoelice? Ne trebaju, jok vala! Ni samome šefa melioracija oo bi baš trebao ispit. Alijaga. Moj sin Mustafa Šarić Oglašujte u „Pravdi** kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam svo prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mokrice, kotar Bos. Bradićali Jedina Muslimanska OGLASI fotografska radnja U .PRAVDI* otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Harahasanović Muradif i imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakoml trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ I Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj Ž1. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Suiejman bega Sijerčića, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglašujte u ,,Pravdi“ Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upolrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 7’—, za štakore i miševe R 7'— za žohare ruse i Švabe po K 8'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tlnktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JOnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica bn 3, Hl. kat. 60 Pretplaćujtese na najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik* koji izlazi polumjesečno u Zagrebu pad uredništvam Milana Marjanoviča, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. Pretplata je na godinn Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu stati AdministracijiSavremenlka Zagreb Gundulića 17 i № Si ш r® Ж Ж ж Ж Prištednja Нвгсвдоиас. aprovizacijama i trgovcima | $2 koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini i kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga­ li nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje agenturna i komisionalna radnja ft I Abdullah Džumhur Tuzla Ste ponudi za hranu kao I upite o stanju cljmo hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši VhstOc: CMtratai Odbot »š M. O.« štamparija D. k A Kalo«, SMatevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4807291d0c276e73f9b7e85c5312886e.pdf 70a75ff714a24edfca9bc15a204e6c93 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјг геШош odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Btoj 31 (136) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 20. marta 1920. (29. džumadil-ahira 1338.) Sacro-egoizmo. »J, M. Organizacija« nikla ie iz pri- : kojeg drugog homogenog naroda, da rodu« potrebe muslimanskog dijela na­ barem pripravimo derain svojoj djeci šeg naroda. Dodijao svakom austrijski i unučadima, da oni budu ono što nije zulum, pa se pozdravljao njen slom i : nama suđeno da budemo danas, neka očekivalo novo doba. Događaji iza pre- , se bar za njih osigura blagodat jedin­ vrata nijesu učinili najbolji utisak, pa I stvenosti, neka barem oni budu lišeni se osjetila potreba, da se ljudi sastanu međusobne nesnošljivosti i antipatije porazgovore, da izmijene misli i da vi­ koju smo mi naslijedih i t. d. de na čemu smo i kuda treba da idemo, Na to su izbili drugi. Od jedne, dru­ kojim pravcem treba da kremi musli­ ge i treće grupe pojavilo se ponekoliko mani. Oni koji su se malo dalje zadubili ljudi sa diejom demokratizma. Ta ide­ u prošlost j koji su imaii malo oštriji ja je sveta, uzvišena i blagotvorna za pogled u sadašnjost i budućnost mislili narod. Ona sadržaje u. sebi pojmove: svi smo jednaki, ravnopravni, nema su ovako: prije toliko vjekova došla su priređenih ni nadređenih, svi smo uspo­ u ove zemlje dva plemena pod imenom Srbi i Hrvati, ali gotovo čim su došli i ređeni. Niko nikoga ne smije tlačiti, nipočeli su se dijeliti po vjerama. Razdi- I ko ni od koga ne smije trpiti, niko ni­ koga ne snuje izrabljivati. Ali ljudi koji jelilj se u tri vjere pa jedne je odgajao Rim, druge Bizant, a treće Stambol. ■ na svoju zastavu zapisaše taj sveti pro­ Poslije došli politički uplivi, pa jedni u- ; gram demokratizma učiniše jednu po­ perili oči u Zagreb, drugi u Beograd, ; grešku i jednu prijevaru. Pogreška im se sastoji u tom što su treći u Carigrad. Upravo kao tri bli­ apstrahirali prošlost, što su zažmlirili zanca dbrata koji su odmah iza rođenja prema bjelodanom i žalosnom faktu, da jedan drugom okrenuli leda i svaki kre­ je tradicija u naše duše ucijepila veliku nuo svojim putem. Nakon toliko godina razrožnost, što se nijesu obazirali na opet se susreli, prepoznali se i odlučili velike razlike u mislima, osjećajima i da stvore jednu zajedničku obitelj. Ta­ željama koje su razlike tokom vjekova ko isto je i sa dijelovima našeg naro­ iskopale duboki jaz između ovih triju da: nakon toliko vjekova što su se odi­ grupa; što nijesu uvažili da Mujo osjeća jelili jedan od drugog udaljili i otuđili, samo za Muja, Jovo samo za Jova, jednog lijepog dana iščeznu tuđinac i susrete se katolik, musliman i pravo­ Ivo samo za Iva; što nijesu uzeli a slavni, prepoznaše se da su braća, da ih I obzir međusobni antagonizam ove tro­ je rodila ista majka, zdogovoriše se f jice pa mu tražili temeljitijeg lijeka. Mi hoćemo da iskrčimo drvlje i očistimo odluŠiše da u zajednici žive i da svoju kamenje, pa onda da sijemo, a oni hoće kuću sami urede. da siju u neiskrčeno tlo, u tvrdu ledinu. Ali, kakono veli Aristotel »Navika je Za to im je rad neplodan. i.ruga priroda« i ovdje se vidi da su se Prijevara njihova sastoji se u tom sva ja tri brata mnogo promjenila, da što nijesu ostali vjerni svom programu. su stotine i stotinp godina naslagale u Profanirali su ideju demokratizma jer njihovim dušama drukčije navike, druksu činili ono što se najviše protivi toj čje uačine života i u njima stvorile ideji. Držeći se one stare poslovice drukčije mentalitete. Ta tri brata ra­ »gledaj šta ko radi a ne gledaj šta go­ zilaze se u svojim mislima, osjećajima, vori«, mi kod »demokrata« vidimo da željama i aspiracijama. Tom naslijeđe­ između njihova programa i djelovanja nom navikom, nekako i nehotice musli- i nema nikakve veze. Svojim pristaša­ man voli muslimana nego druga dva ma daju izvoznice i time trpaju milijobrata, katolik više ljubi katolika, prane u džepove nekolicine ljudi na račun voslavrii više osjeća za pravoslavnoga cijelog naroda. Svoje pristaše unapre­ nego za druga dva brata. Ovo je fakat đuju bez ikakva reda i pravila; druge kojeg su konstatirali oni što dalje gle­ zapostavljaju ili’ šikaniraju. Napadače, daju u prošlost, bolje promatraju sa­ otimče, ubojice i druge zlikovce ne kaž­ dašnjost i temeljitije se brinu za budu­ njavaju, nego ih puštaju na slobodu, da ćnost. Ti ljudi su osnovali svoje stran­ i dalje vrše svoja zla djela. Sve je to ke: pravoslavni svoju radikalnu, kato­ antipod pojma dedokratizam. To stvara lici svoju težačku i pučku, muslimani silno ogorčenje koje vrije u masama. svoju »J. M. Organizaciju«. Osnovali su Te mase, sakupljene u svoje tri grupe, ih ne zato, da i dalje podržavju ono 1 sve se više zbijaju i njihove stranke otuđivanje, onu zebnju, nepovjerenje i i postaju sve čvršće. Zajedničko nezado­ mržnja što ih je u nas ulio vjerski i i voljstvo koje potječe iz istog izvora, tnđihski politički odgoj, nego da pribli- I' približilo je te strapke jednu drugoj. že i sastave toliko vjekova rastavljenu ! Dale su ruku ruci i stavile se u zajed­ braću, da izglade opreke, koje dijele i ničku defenzivu prema t. z. »demokra­ ova tri brata, da iz njihovih duša ču­ tima« koji jedno govore a drugo rade, paju ono što ih cijepa, da im u srce kod kojih je pisani, program demokrat­ uliju međusobnu ljubav i povjerenje, ski, a radni program egoistično-apsoda ih dotjeraju pa da osjeća jedan za lutistički. drugoga i da se zavole onako kako se U toj defenzivi te su se tri stranke vole braća koja nijesu nikad rastavlje­ bor’ie protiv nepravdi 1 nasilju »demo­ no ni živjela. krata«. Onda su ovi počeli navaljivati jo.š bjesmje. i jer se ove tri stranke sli­ To je ideja koja rukovodi prvake ovih jepo ne pokoravaju njihovoj diktaturi, triju grupa. Ti su prvaci podijelili rad počeše ih prozivati separatistima, remeđu se i uzeli sebi za zadaću, da sva­ akcionarcima, crno-žutim i antiđržavki svoju grupu privede drugim dvjema nim elementima. Osobito je naša stran­ grupama, pa da se sve tri stope u jed­ ka najobilnije darivana tim epitetima. nu cjelinu, u kojoj više neće biti ni­ Denuncirali su nas svim mogućim izkakve razljike između pojedinaca. To nt'ŠMotinama. Ako smo se potužili na je težak rađ koji zahtijeva dosta na­ tolike napadaje i ubojstva rekli su nam pora, strpljivosti i ustrajnosti. Nije da smo neprijatelli države, ako smo to kamen iz kojega možeš brzo istesati upozorili da se pljačka muslimanska oblik kakav hoćeš. To je masa ljudi ko­ kuća ili otima muslimanska zemlja re­ ju treba postepeno odgajati dok joj se kli su nam da bunimo i da unosimo ne­ promijeni dosadašnji način mišljenja i red i zbrku u državu. Dakle prema nji­ osjećanja i dok se iz nje izdjela jedrnhovom postupku vidjelo se da nam ve­ stveui jugoslavenski oblik. Prvaci ti ve­ le: »mlatlću te. ama ti ne dam plakati. le: ako današnja generacija naših triju Trpi sve, a ne govori ništa!« To je ugrupa ulje u svemu jedinstvena i ne sli­ žasno ozlojedilo sve one koji imaju os­ či na pr. na jedinstvenost francuskog ili jećaja prema zlostavAjenoj musliman­ skoj masi. I svi su se ti patrijote oku- i pili u »J. M. 0.« bez obzira na dotada­ nje međusobne razlike u mišljenju. Os­ jećao se Hrvatom ili Srbinom, svaki I musliman, kojega je u duši bolilo ono \ što muslimani trpe, došao je u Organi­ zaciju. Posjednik ili težak, građanin ili seljak, svaki musliman koji je osjećao bijedu svoje braće, došao je u zajed­ ničko kolo da potraži lijeka nevolji svo­ je braće. Ni eventualno lično neraspo- I loženje jednoga naprama drugome nije I smetalo njihovu slogu. Jer vidili su da | se ne mogu odrhvati tolikoj nepravdi i nasilju što se ne će dobro združiti i 1 zajednički se boriti. »Demokratima« nije mirisala naša sloga, pa su udarili da razbiju naše re- i dove. Na sve moguće načine su nasto- I jali da nas rasciiene: potkupili su ne- I koliko muslimanski) kreatura koje niti i su u stanju štogod misliti ni osjećati za muslimane. Od tih muslimanskih krea­ tura neke su bile imenovane i u narod­ no predstavništvo. 1 kao što su neka­ da lažni proroci govorili da su Božiji poslanici, tako su i ove kupljene kre­ ature sebe nazivale narodnim zastupni- I cima. Oni su imali zadaću da prikazuju . muslimnsko stanje u ružičastom svjet­ lu, i da svojim lažnim prikazivanjem sakriju nepravdu i tiranijtT koju trpe i muslimani. Ali to niti je moglo pokriti pravog stanja muslimana, niti je uzdr­ malo našu zajednicu. Svijesni muslima- 1 ni koji imaju srca, i osjećaju za svoju braću ostali su čvrstvo uz svoju Orga- | nizaciju i neustrašivo su se borili pro­ tiv svih navala. Iza toga su »demokrati« pokušali na i jedan drugi način da nas rascijepe. । Namamili su nekoliko slabšnih karktera, pa su poduzeli da preko njih osnu­ ju »Muslimansku težačku stranjtu«. 1 ovi su se »novi« elementi dali u službu »demokrata« ne iz uvjerenja, nego zbog toga što su dobili pomoć za to da razbiju našu zajednicu i još možda zbog toga što lično, ne vole neke ljude u Organi­ zaciji. Poduzeće im nije uspjelo, jer i seljak ј građanin osjećaju da nam je njpotrcbnlja sloga, pa prezire zlu na­ mjeru tili elemenata koji su pošli da ruše tu slogu, te im dovikuju: »Mi ima­ mo svoju Organizaciju. Od nje ćemo tražiti da štiti i težačke kao i sve dru­ ge muslimanske interese. Kakvu hoće­ te novu stranku? Valjda je malo što trčimo, pa hoćete da nas rascijepite, da nas onda mogu lakše tući i tlačiti«. I kao da nije dosta ovo burgijanje naših zajedničkih tlačitelja i njihovo na­ stojanje, da nas zavade, nego sad se ja­ vlja opet grupica onih ljudi koji dosad nijesu pripadali nij ednoj stranci. Dr. Safvet beg Bašagić koji je od prevrata ovamo kroz 15 mjeseci šutio, niti je što pisao ni govorio u obranu muslima­ na, dolazi na ideju da osnuje starnku baš danas kad se radi o sastavu bosan­ ske vlade. To je simptomatično. Safvetbegovu sposobnost u pjesništvu ne će niko zanijekati. Ali to nije dovoljno da nam razjasni za što on nije osjetio po­ trebe prije ili da osnuje stranku ili da se priključi kojoj postojećoj stranci. Ta sposobnost nije dovoljna također da nam razjasni kako se može dovesti u sklad Safvetbegov patriotizam sa nam­ jerom koja ide za tim, da rascijepi mu­ slimane u dvije stranke i to danas, kad im je sloga najpotrebnija. Mustajbeg Halilbašč je također jedan od iniciatora te stranke. Mustajbeg, koji je vidio na vakufskim izborima da mu je čaršila okrenula leđa baš za to što neće da stunl ondje, gdje su svi muslimani, na­ stoji da osnivaniem nove stranke opet ispliva na površinu. On ne će u »J. M. 0.« jer je Pčno neraspoložen prema ne­ komu i nekomu. I sad radi tog njego­ Godina II. va ličnog neraspolžerija treba da se razbija sloga muslimana. Mustajbeg bi bio mnogo bolje štovan od svakoga, kad bi barem mirovao i ne unosio raz­ dora medu muslimane, ako ne može da nadvlada svoju antipatiju prema x-u ili y-u i stupi u našu zajednicu. Drugi opet koji su kumovali osniva­ nju te stranke jesu oni koji bi htjeli se­ bi osigurati da vječito sjede kao člano­ vi u gradskom zastupstvu. Učvršćivati svoj položaj, to je dopušteno, ali ako je za to potreban razdor muslimana, to je nemoralno. Dakle, kako se vidi glavni pokretač je toga svega: lična mržnja, ambicija i sebičnost. Jesu li ti elementi pokušah da stupe u našu organizaciju gdje su svi musli­ mani, pa da je učvrste? Jok, to oni niiesu učinili. A za što? Jer im se ne sviđa pisanje »Pravde« i rad Organiza­ cije. A jesu li oni to gdjegod javno kritikovali i konkretno kazali šta im se ne sviđa? Jesu li poduzeli kakve korake, da poprave »Pravdine« pogrješke? Je­ su li pokušali da posavlctuju vođe Or­ ganizacije i da im kažu šta valja, a šta ne valja?. Jok! ništa toga. Nego oni samo po ćošama, budžacima i ćefencima šaputaju, kleveću sve pravdaše koji su se dosad1 toliko izlagali najžešćim navalama sa svih strana. Oni burgijaju potajno i truju pojedince muslimane sa­ mo nek se sruši ova sloga. Oni nijesu protiv našeg programa, nego su protiv naših nekih ličnosti. AH mi vedra čela i svečano izjavlj№ jemo svim muslimanima: čim bude prva skupština naše Organizacije ako se ne sviđa koji član našeg centralnog odbora, ako nije na svom mjestu, neka ga, bez imalo milosrđa, ukloni i na njegovo mjesto izabere drugoga. Ako mi s v i ne valjamo neka nas skupština sve izmi­ jeni. Nama je jedina briga, nek se na ovom programu očuva sloga muslima­ na. 0 ličnostima ne vodimo računa. Bili mi ili koji drugi, nek su muslimanski in­ teresi zaštićeni. To je glavno. Imaju li Bašagić i Halilbašić kuraži da ovako nešto reknu? Je ii njima pre­ ča muslimanska sloga nego njihovi lični interesi? Bi li oni žrtvovali svoju am­ biciju i ličnu mržnju samo za to. da se očuva muslimanska sloga? Na ova sva pitanja odgovara nam njihov pokušaj da razbiju tu slogu. Makar i musi, sloga propala, samo nek se udovolji njihovoj ambicijt. To je kod njih onaj sveti ego­ izam kojemu mi evo sada naviješćujemo rat. Sarajevo, 19. marta.t Prcsbiro donosi ovaj službeni komunike: »Pošto se vode pregovori za sa­ stav koncentracionog kabineta, za sa­ da ie odgođeno pitanje promjena na povjereničkim mjestima kod zem. vlade za Bosnu j Hercegovinu«. Kratki ovaj komunike ne govori mno­ go i govori mnogo. Kako se već uzme, ^to se nas tiče mi možemo naglasiti samo jedno: Kako se god razvile pri­ like među drugim grupama, za nas je situacija jedna te ista: među nama de­ mokrati nemaju nikakva oslona, pa na naš konto ne mogu tražiti nikakvih us­ tupaka. Naša organizacija predstavlja trećinu pučanstva i kao takova ima prava, da prema svojoj brojčanoj snazi uzme vidna udjela i u koalicionoj i u koncentracionoj vladi. Kod tog prava ostajemo i od njeg ne ćemo nimalo po­ pustiti. Uvjereni smo, da ćemo u tom naići na razumijevanje kod svih stranaka parlamentarnoga bloka, pa nas odgoda nimalo ne smeta. �btraa 2 Страна .PRAVDA" — „НЕАВДА' Pitanje nar. poslanika g. ara M. apahe a g ministra ishrani; н zemlja. Prijašnja vlada izdala je uredbu o suzbijanju skupoće, a pokrajinsko vla­ de nadopunile su tu uredbu posebnim uredbama. Cilj, za kojim ova uredba i ove naredbe idu, mora svatko u ovim teškim vremenima odobriti. No da se ovaj cilj uzmogne postići, glavna je predpostava, da odredbe o suzbijanju skupoće budu u čitavom kraljevstvu jednake, i da budu jednako provađane. Na žalost nije tako, jer dok u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji postoje vrlo stro­ ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje se još strožije provađaju, dotle u Beo­ gradu i ostaloj Srbiji nema ovakvih na­ ređenja. Pošijedica je toga, da u onim kraje­ vima, gdje se ove uredbe provađaju, nastaje sve veća oskudica robe, naro­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgov­ ci iz Srbijo i Vojvodine. Dok se u Hr­ vatskoj i Bosni mora označiti cijena 1 na posve luksuznoj robi i dok su radi neoznačivanja cijena na takvoj robi u Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani sa 20.000 kruna globe i više dana zatvo­ ra. obustavom posla na više dana, do­ tle u. pr. u Beogrdu nije ni na najpotreb­ itijoj robi označena cijena. Stoga pitam gospodina ministra, da li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. marta 1920. Dr. M. S p a h o. Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. U 124. broju našeg lista od 21. febru- | ša biće mu stvar sasvim jednostavna: Midhatbeg je nevljalac jer ne posta­ ara o. g. donesosmo pritužbu tamoš­ de »demokrata«. Nu mi ćemo ovu afenjih muslimana, a danas smo u stanju, da našoj javnosti dadnemo opširniji pri­ 1 ru prikazati podrobnije, jer je tipičan kaz nepodnošljivog stanja, koje vlada primjer za »demokratsku« upravu u u tim nesretnim krajevima naše blaže­ ovim krajevima. ne domovine. Informacija nam je od Midhatbeg je rodom iz Godijeva, potpuno pouzdana izvjestitelja i izno­ sreza Bijelo Polje i pripada odličnoj po­ seći je na javnost obraćamo na nju orodici, koja je dala mnogo inteligent­ sobitu pažnju naše centralne vlade uz nih sinova i oduvijek promicala pro­ kategoričan zahtjev, da prešnim i svjetu. Može se reći da je radi toga odlučnim mjerama učini kraj oova familija uvijek bila medu prsim fa­ vom bezvlađu i savršenoj anarhiji, koju milijama Sandžaka i da je vodila goto­ zavedoše .demokratski« eksponenti. vo glavnu riječ. I Midhatbeg se je po­ Ne ćemo se opuštati u daljnje komensvetio nauci, a uz to ima i vrlo razvi­ tarisanje i dajemo riječ našem dopisni­ jenu političku žicu i jaku energiju. Još ku. On piše: kao đak carigradske »daruš-šefekke« Bijelo Polje, koncem februara, | u najvećem jeku apsolutizma izdavaše đački listić, kojim je iako revoltirao BJELOPOLJSKI BELA KUHN. — duhove, da su daći napravili juriš na ŽENSKI PRSTI. — POLITIČKI PRO­ babu aliju (portu). Svršivši taj zavod, GONI. — AFERA MIDHATBEGA HOupisao se je na pravni fakultet cariDŽlCA. — TORTURA U TAMNICA­ I gradskog sveučilišta i stupivši u veze MA. — O CINOVNIŠTVU. sa mladotuTskim emigrantima upustio sc jc u odlučnu borbu sa Abdul-HamiSlomom Austrije naš je okrug potpu­ dovim režimom. Nakon mladoturskog no opljačkan' od crnogorskih komita. prevrata i kao član solunskog kluba, Ta pljačka traje i danas tako, da na­ igrao je veliku ulogu u borbi proti kon­ rodu nije ništa ostalo, pa naš kraj pru­ trarevoluciji i za uspostavu ustavnosti. ža sliku potpune pustoši. Ušljed toga No nakon ubojstva Nazimpaše razišao je kod nas najvažnije pitanje: pita­ se je sa svojim političkim drugovima i nje kruha. Oko tog se je pitanja, iza balkanskog rata pobjegao jc u Sa­ sve do posljednjih dana, vrtio cijeli naš život; korica kruha bijaše nam alfa i | rajevo. a odatle je krenuo u Pariš, omega. Uza sve to je provokacija u- ; Atenu, Beč, Švicarsku i neke druge ev­ rednika skoplianskog lista »Demokrat« ! ropske centre. Izmirivši se ponovno sa unijela novu notu u naš patnički život, Mladoturcima, vratio se jc opet u Cari­ grad i nasavio svoj rad. pa se je i ovaj goli i gladni svijet osim kruha počeo da bavi i — politikom. Za vrijeme ermenskih pokolja Midhat­ Malo čudno, ali ipak istinito. beg je bio u Evropi, pa je potpuno ne­ Kao što je poznato, u Skopiju je ne- I istinita potvora »demokrata« o njego­ vom tobožnjem sudjelovanju pri tim J davno održan muslimanski kongres, na koji pristupiše delegati iz svih krajeva 1 pokoljima. To je obična podvala, koja je od strane »demokrata«, a naročito Sandžaka i Makedonije.. Rezultat i za­ ključi ovog kongresa nijesu po kontu I njihovih eksponenata na skopaljskom kongresu, Rebca i Kulenovića, izneše»demokratskoj« zajednici, pa je njeno novinstvo nadalo silnu dreku i najbe- I na radi toga, što je spriječio njihove savjesniju hajku na istaknutije članove ; planove na tom kongresu. Neosnovanost ovog kongresa. Glavna je paljba upe- j te drske podvale dokazuje činjenica, da je Midhatbeg došao u svoje rodno mje- ' rena proti našem zastupniku Midhatbegu Hodžiću i prištinskom prvaku Ne- i sto na nagovor i zauzimanje srbijan- j skog pukovnika Nikolajevića i to se- . djibbegu Dragi. Zašto ta dreka i vika dam — osam mjeseci iza primirja sa I na ljude, koji osnovaše jednu javnu po­ Turskom. Kad bi on sudjelovao u er- , litičku organizaciju, koji objaviše svoj menskim pokoljima, zar bi mogao se- i program i koji izričito naglasiše. da će dam mjeseci biti u Carigradu, a da ga se u svom političkom radu naslanjati kao i druge ne pritvori antantina ko­ na koju od postojećih velikih stranaka? manda? Međutim on nesamo da nije । Cemv. ta bezdušna hajka »demokrat­ pritvoren, nego je dapače pažen i za ske« štampe na grupu, koja se je u njegov se je povratak u domovinu bri- ; bližoj budućnosti vrlo lahko mogla oslo­ nulo samo naše poslanstvo. Da bijaše ■ niti i na demokrate? Čemu hajka baš na Midhatbega Hodžića, koji se je po- ' upleten u ermenske pokolje, zar ga ne [ vratio u domovinu ima deset mjeseci ; bi prijavili sami Ermeni i zar se ne bi I stanjio u Malti, umjesto da dođe u Bi­ i o kojem ta ista štampa, prije kongre­ jelo Polje? Uzrok dakle njegova pro- I sa, nije progovorila ni jedne nepovolj­ gona nije i ne može biti »zvjerstvo nad ! ne riječi, premda ga je vrlo dobro po­ Ermenima«, već se ima tražiti u nje- i znavala? Do kongresa Hodžić niti bi­ govu političkom držanju. jaše zatomik Ermena, ni dušmanin Sr­ ba, a kamo li neprijatelj hrišćana. Po­ Vrativši se u domovinu i opazivši i pustoš svog rodnog kraja, Midhatbeg I zitivno znamo, da je Midhatbeg, za vri­ jeme svog sedmomjesečnog boravka u sc je zgrozio nad ovim nebratskim po- [ Beogradu, imao na stotine sastanaka stupkom i odmah se je zaputio u Beo­ gotovo sa svima »demokratskim« pr­ grad, da na mjerodavnim mjestima pri­ vacima: znamo da su ga baš oni pri­ kaže to grozno stanje i podastre spi­ zivali i s njim konferirali o svim poli­ sak ubijenih i orobljenih. Midhatbeg je tičkim pitanjma. Znamo i to, da su ti pri tom pokazao veliku srčanost i sve isti »demokrati« g. Hodžiću nudili vi­ je poimence naveo krivce pokolja, te soka činovnička zvanja. Kako onda, da zatražio da vlada u te krajeve pošalje on na jedanput postade tako opasan istražnu komisiju. Istodobno je zamolio ■buntovnik« i zašto baš odmah nakon da se svrgnu crnogorski činovnici, koji su tamo služili još pod upravom kralja skopljanskog kongresa? Ko zna »de­ Nikole i da se mjesto njih postave srmokratske« metode u dobijanju prista­ Spoj 136 Broj u glavnom i zadnji ostatak slobodnog posjedi. Brutalna lakomost seljaka za našom zemljom tako je .razuzdana, tako je brutalna, tako je bezobzirna, da se­ ljaci, koji imaju i suviše kmetovske i vlastite zemlje, ostavljaju tu zemlju ne­ obrađenu a otimaju zeinljoposjednicicima muslimanima i zadnju njivicu i tim uzimaju mogućnost da mogu zara­ diti koricu hljeba. Isto tako nasrću se­ ljaci na seoske zgrade posjednika i si­ lom ili prisvajaju. Ako koji posjednik hoće, da u svojim rukama drži i da so­ bom obradi koju česticu svoga sloboda nog posjeda, mora da se osobno brani i mora da svoj život riskira. I mnogi već tako rade i riskiraju svoje živote, jer misle: ako nam se sve otme, mora­ mo i onako sa našom dječicom od bi­ jede i oskudice polagano i kukavno »Tempa« i Hrasnica. Pod, gornjim mrijeti pa nam je bolje, da brzo i čas­ naslovom donosi zagrebačka »Nar. Po­ no poginemo, braneći naša prava, naš litika« ovu bilješku: »Demokrati« su imetak i naš optsanak. preko dopisnika pariškog »Tcmpsa« Zemljoposjednici su najlojalniji poda­ servirali francuskoj javnosti aferu dra nici i najpouzdaniji elemenat reda i mi­ Hrasnice, istaknuvši da je on kao au­ ra. Ove su podajničke vrline za državu strijski vojni sudac u Kragujevcu osu­ i za irarod osobito u današnjim vreme­ dio mnogo Srba na vješala. U svojoj nima socijalnog ј ekonomskog razsula stranačkoj mržnji i zaslijepljenosti de­ od neizmjerne vrijednosti. Nije daklen mokrati nijesu mogli ili nijesu htjeli da nikako u interesu države i naroda, da vide, kako bi taj lažni izvještaj mogao se od posjednika napravi nov proleta­ da silno naškodi ugledu naše države u rijat, koji će pomnožiti i pojačati ele­ tuđini. Nova je vlada službeno demanti­ ment razsula. rala tu vije.st te je izjavila, da su do­ U Bosni i Hercegovini Ima oko 50.000 tične osude izrečene mjesec dana iza i posjednika. Od zemlje pod kmetima i odlaska dra Hrasnice iz Kragujevca«. od slobodnog posjeda pripada musli­ Drago nam je konstatirati da su »de­ manima preko 90%. Od opstanka i namokratske« laži ispravljene J u inoprcdka posjednika muslimana ovisi u stranstvu i stavili bismo pitanje: Kako velikoj mjeri i opstanak ostalih musli­ će centralna vlada obračunati sa droin mana. Reissom, koji služi kao kompetentni iz­ Posjednici su samo u Bosni i Herce­ vor za ove laži o dru Hrasnici. Drži­ govini sasvim obežpravljeni, dočim po­ mo, da je vladina dužnost, da ovog go­ sjednici u-drugim pokrajinama naše dr­ spodina pozove na red, kad već sam žave uživaju dovoljnu pravnu zaštitu i nema toliko građanske kuraži, pa da od pravnu sigurnost. Naredba od 31. janu­ sebe ispravi svoju zabludu. ara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma i gore spomenuta naredba »Glasu Naroda« popiše mozak — foo regulisanju slobodnog posjeda izda­ čanske čavke. I u prekjučeranjem broju te su samo za Bosnu i Hercegovinu. posvetio je »padu« našeg urednika po­ Iz svega ovoga proizlazi jasno, d.a su seban sastavak na prvoj strani i veli ni manje ni više, nego đn je izvfždan i n i nepravde i nasilja proti posjdenicima Bosne 1 Hercegovine u glavnom nape-- Cajniču. Sa koliko nekritičnosti piše rene proti muslimanima. To je teror ve­ »Glas Naroda« vidi se najbolje po tom, ćine proti muslimanskoj manjini. Ta ve­ ^о se je naš urednik vratio iz Foče u ćina misli, d? sa muslimanskom manji­ ponedjeljak, a bijedni »Glas« trabunja nom može raditi štogod hoće, da ta o fočanskoj skupštini od — utorka i umanjina zavisi od njezine milosti. Ali to za sve to ima »haber« da je Korkut izbaš nije tako, jer je vlada dužna, da i viždan i u Čajniču. u koje niti je išao, manjinama osigura sve pravne i stvar­ niti kanio ići. ne garancije, koje' većine uživaju. Ova Dobro bi bilo, kad bi dječica oko ravnopravnost mora se prije ili poslije »Glasa« uzela zemljopisnu kartu, pa u svakom pogledu i pri provađanju ag­ upamtila položaj Foče i Cajniča. Ne bi rarne reforme ostvariti. se bar ovako smrtno blamirala. Jer iz­ Na temelju rečenog molimo iznova vještaj od četvrtka nesamo da je la­ da sc ukinu sve "odredbe, kojima su na­ žan, nego i glup. Uprav kao da ga je ša prava glede slobodnog posjeda og­ pisao kakav bivši gatački kočijaš, što raničena a naročito uredba od 31. ja­ u Trebinju odnese nagradu pri skaka­ nuara 1920. i. od 14. februara 1920. i da nju na mijeh. se ta naša prava potpuno uzpostave i osigurajte , Ujedno molimo za brzo povoljno riješenje. Ako vlada ovoj našoj molbi nebi udovoljlia prekršila bi obećanje, da će se agrarno pitanje pravedno riješiti, ogriješila bi sc o princip ravnopravnosti, sankcionisala bi iznova stanje bezpravCentralni odbor udruženja zemljopo­ nosti ј bezzakonja i upropastila na hi­ sjednika za B. i H. na osnovu zaključ­ ljade posjednika. ka izvanredne glavne skupštine od 11. Udruženje zemljoposjednika marta o. g. uputio je centralnoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je Radi pomanjkanja prostora ispustili od najglavnijih temelja društvenog i dr­ smo konkretne slučajeve nasilja, koje žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, su u gornjo predstavci navedeni. najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ Uredništvo. turni napredak ljudske zajednice. Što­ god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za ra­ dom i tim jc sigurniji i veći napredak kulture i civilizacje. Svaka vlada, koja želi mir i red i kulturni napredak u dr­ »Tcmps«-u javljaju iz Carigrada: Na žavi, treba da štiti nepovredijivost vla­ izvanrednoj sjednici parlamenta proči­ sništva. tao je veliki vezir na svečani način koBivša vlada postupala jc sasvim pro­ munike francuskog nadkomesara u Ca­ tivno sa vlasništvom zemljoposjednika rigradu, u kojem se javlja, da je rijeu Bosni i Hercegovini. Ona je bezduššenjem aliirskih država ostavljen Tur­ nom agitacijom i nezakonitim zvaničnim skoj Carigrad kao prijestonica carevi­ uredbama faktično uništila princip vla­ ne i sjedište sveislamskog halife. Izmir sništva i uvela i sankciotrisala pravo isto ostaje pod suverenitetom sultana. jačega, pravo brutalne sile, pravo oti­ Koimmike je pozdravljen sa burnim omačine. Ona je abdicirala u korist kme­ dobravanjem i klicanjem Francuskoj i ta i seljaka predavši im nas i naš ime­ njezinoj vladi, nadajući se, da će se u tak na milost i nemilost Mi smo lišeni buduće učvrstiti francusko-turski sa­ svih prava i svake pravne zaštite. vez. Ministar unutarnjih djela Je poslao Odmah iza prevrata oduzeta nam je svima provincijalnim upravama brzojav sva zemlja pod kmetom. U proljeću i sđijedećg sadržaja: »Sa velikim Vam jeseni 1919. uzurpirali su nahuškani se­ veseljem stavljam do znanja, da je rlljaci veliki dio slobodnog posjeda a ješenjem aliirskih sila ostao Carigrad vlasti su to nasilje tolerirali. Uredbom i nadalje kao naša prijestonica i kao od 14. februara 1920. oduzima nam se sjedište hallfata. Zahvalimo Svcmogu- I bijansKi činovnici. Oba su ova zahtjeva prihvaćena, pa je istražna komisija bila otpočela svoj rad, ali je otišla samo u . Kosovski okrug i Makedoniju, dočim u i Sandžak nije još zavirila. Zašto, to nije i poznato, ali je sva prilika, da se uzrok opozivu povjerenstva ima tražiti u tom, i što je bilo počelo razotkrivati sakata' štine Brbićevićeve uprave i što bi sc njegovim ispitivanjem potvrditi svi na: vodio progonu nas muslimana i ustano­ vila potpuna lažnost pisanja »demo­ kratske« štampe. (Nastaviće se). Bilješke. Predstavka udruženja zemljoposjedniha. Turska. �ПРЛВДА" — „PRAVDA, Ђрој 135 — Broj Страна 3. Živjeli rodoljubivi Dervenčani i bili i od prisutnih 228 K za našu »Pravdu«, lijepirii primjerom svoj braći muslima­ ■ koja dosljedna svoga imena zaslužuje, I da je se češće i sa većim prilozima sjenima Bosne i Hercegovine! Г timo sa svih strana! Vlasenica, 14. marta. Tajnik: Predsjednik »J. M. O.« • Duboko dirnuti navodima iznešeI Rasim Begović. Kadić Ragib. usm u uvodnom čjanki »Pravde-, od 6. marta 1920. pad iH'levm .Рп-крјСTešanj, 15. marta. Šaljemo vam K 160.—, koju je svolc Je već«, prečim i isti članak ve­ čeras pted sagupljemm Can-jvima ! tu sakupilo jedno društavnee čitajući društva »Zore« sop g„ sa uslmcm sa­ i članak »Prekipjelo je već«, kao dobroslušaše. Tom pnli ••, n sahrasmo prilog i voljni prilog za »Pravdu«. proglas u kojem veli, da su Kapp i Liittwitz bezuslovno odstupili, pa da je tim svom svijetu dokazano, da demo­ kracija u njemačkoj republici nije nikakova obmana. Sadjt treba opet pri­ hvatiti rad, koji je zločinački prekinut, pa je stoga nužno, da radništvo položi svoje jako oružje, naime generalni štrajk. Vlada će izdajice domovine najstrožije kazniti, te će se pobrinuti, da vojska nikad više ne zadire u sudbinu njemačkog naroda. Socijalno-demokratska stranka izdala je proglas u kome pozivlje narod, da odustane od gene­ I mo, da li on imade tu moć, ali je to ralnog štrajka, a da se naprotiv nao­ i činjenica. Znače valjda njegovi predruža svim drugim oružjem za najžešću I postavljeni. Još i gore čini taj čovjek. borbu protiv reakcije. Poslušajte, ali se ne čudite, jer da ga Velika Kladuša, početkom marta. »Vorw8rts« javlja, da vodstvo socipoznate ne bi se čudili: Ovdje je otvo­ (Austrijski beamteri. — Viši državni jal-demokratske stranke još nije izdalo ren tečaj za analfabete i zauzimanjem interesi. — Žandarska nasilja.) Za vri­ naredbu, da se u Berlinu obustavi ge­ jeme austrijske uprave vični smo bili ; nekih ljudi pohodilo ga je 140 osoba, neralni štrajk. Ono traži ostup baltičsvakakvu činovništvu, jer je ovaj naš , sve mladića iznad obvezatne nastave. kraj bio za njih kao neko popravilište, I To je valjda bio trn u oku ovdašnjoj i klh četa i jamstvo, da je sva vlast u i kad jedan nije mogao nigdje paliti, : žandarskoj postaji, koja pohvata mla- i rukama stare vlade. onda su ga ovamo slali. To nam je či­ ' diče, kad su se kući vraćali i dadne im ni krivim ni dužnim nekolike vruće nila austrijska vlada'; ali se nijesmo na­ dali, da će to još i ova vlada činiti. Za i po turu. Odmah su bili prestali poha- j 40 godina austrijskog režima doživlja­ i dati tečaj, ali smo ih umirili i neke na- i govorili da opet pohode taj tečaj, a vali smo svega i svašta, ali ovako kao Irtihali dari beka. U utorak dne 16. školski se odbor pritužio na nadležne I o. mj. preminuo je u Visokom tamošnji sa sadašnjim upraviteljem Stevom Kurvlasti zbog toga batinanja. Mjesto da balićem ne doživjestno još nikada. Mo­ dugogodišnji kadija Vehbi ef. Sikirić. su oružnici na odgovornost pozvani, to že jedan činovnik biti hrđava karakte­ Merhum je bio vrlo obljubljena ličnost oni opetuju na 6. o. mj. u noći uhvativši ra. ali da se služi krivotvorenjem tu­ i poznata u cijeloj zemlji radi svoga opet djecu pa udri. Rezultat je bio zađih potpisa, to još nevidjesmo. Na 3. patriotizma i dobrote. Koliko je bio tvorenie tečaja! Tako naši žandari mje­ februara je naime upravitelj ispostave obljubljen, najbolje je pokazala njego­ sto da nastoje, da se analfabetizam Stevo Kurbalić poslao odavde na mi­ va dženaza, koja je bila do sada nešto smanjuje, oni ga još više šire. nistarstvo unutarnjih djela i zem. vladu neviđena u Visokom. Uz svoje službe­ Dok su bili austrijski žandari, ovake brzojav sa 36 potpisa najvidenijih ljudi ne dužnosti, koje je najsavjesnije obav­ stvari smo razumjeli, ali danas to ne ove ispostave, kao da oni mole da on ljao, bio je predsjednikom vakufskog možemo pojmiti. Tražimo, da se od ­ ostane i dalje ovdje. Kad čovjek pro­ povjerenstva, te mjesnog odbora naše mah stroga istraga provede i krivci čita taj brzojav, bi rekao, da nema u organizacije. Mevla rahniet ejlesun! kazne, jer rivo ne možemp više sno ­ cijelom našem kraljevstvu boljeg i spo­ Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. G. siti. Krajišnik. sobnijeg činovnika. Ko kad čovjek daje Muhamed ef. Karabcg, predsjednik ko­ mnijenje sam o sebi. Potpisane ljude tarskog vakufsko-mearlfskog povjeren­ niti je pitao, a niti je ikakav njih pot­ stva u Mostaru sakupio je za naš list pisao ili šta zna o tome. Odmah čim su K 263. - , koju su svotu d: rovala slije­ za to ljudi saznali, javili su vladi i mi­ deća gospoda: -Hadži Husaga Kajtaz K nistarstvu, koje su ujedno molili, da im 100.—, Hasan ef. Kotlo K 50.—, Osman Zaposjednuće Carigrada. Službeno se taj čovjek već jednom s vrata ski­ ef. Efica K 30.—, H. Hasan ef. Vučjakoje potvrđena vijest, da su engleske i sa­ ne. Jadni Kurbalić i njegovi prijatelji vić 1 H. Salihaga Ribica po K 20.—. vezničke čete zaposjele Carigrad. BoTrbojević i Zatezalo mislili su da se to Ibraga Alikalnć K 13.—, Mujaga Rajnar Law, rekao je u Donjoj Kući, da može i.danas kao nekad u austrijsko ković H. Salihov, Mehmed Ćorda i Huje ta zaprema izvršena po dogovoru. doba činiti, a da za to neće niko sa­ saga Hadžiosmanović po K 10.—. Govori se da su pri tome poginula 2 en- i znati. Čudnovato nam je samo da je Živjeli i mnogi se u ovaj lijepi prim­ gleska vojnika i da je ranjen jedan ofi­ tome brzojavu kumovao i naš učitelj jer ugledali! cir i 3 vojnika. Javljeno je turskoj vla­ Jusitf ef. Pečenković. Kakav je to upravitelj? Doznajemo. di, da će zaprema trajati dok turska vla­ Kad čovjek vid- ovaj brzojav, onda da u Gornjem Vakufu stoji na čelu ispo­ da ne bude izvršila mirovne ugovore istom može mislit1, kakve je sve brzo­ stave upravitelj (»demokrata«) Mitar prema obvezi. Saveznici nijesu uzeli u jave Kurbalić slao povodom TrbojeviStanivuković, sa 4 razreda osnovne ruke opću upravu, već su samo zaprećeva' premještaja. Naime, financijski je škole, koji ima svoje zakone za vla­ mili ministarstvo rata i mornarice. Po­ nadpriglednik Jpvo Trbojević bio više danje s narodom. Zatvara ni za što ne­ štanska i telegrafska služba kao i plo­ puta premješten odavde i uvijek se vine muslimane i po 10 dana (kao Her­ vidba po Bosporu stoje pod nadzorom Stevo Kurbalić zauzeo za njega, jer da cega, Zukića, Subašića), globi ih po savezničkih oficira. viši državni interesi zahtijevaju, da on 1.000 K, kao M. A. što je malo u ćejfu Carigradski dopisnik Reuterovog uostane ovdje. Ti viši državni interesi i došao iz Prozora, i jednog kasapa, što reda javlja, da su savezničke čete pod sastoje se do sada jedino u tome, što je prodavao meso po 14 kruna, umje­ zapovjedništvom engleskog generala je Trbojević začetnik objede na troji­ sto po 14—16, kao drugi što prodaju. Milnera. Među tim četama imade jakih cu uglednih ovdašnjih muslimana, te Jednog seljaka ie globio sa 4.000 kruna su ovi došli na optužničku klupu zbog - odjela indijsklu muslimanskih četa. Sve zato, što je samo t r a m p i o 4 ovce veleizdaje. Dabome da im se nije mo- j se čete nalaze u sjajnom zdravstvenom s drugim iz prozorskog kotara, a što I glo ništa dokazati, a Trbojević zbog te i stanju. Stanovništvo ih prima sa naj­ •on švercuje i po osam partija vo­ .objede nije ni na odgovornost pozvan. | srdačnijim povjerenjem; ono se ubrzo lova u Dalmaciju, to je ništa. smirilo i sada mirno vrši svoje obične Nadalje je u maju mjesecu prošle go­ U kancelariju se uvrati po dva sata poslove. Saveznički ratni brodovi sudje ­ dine na svoju ruku naplaćivao duhan­ na dan, a nekad i nikako, pa ni utor­ lovali su također u ovoj ekspediciji. Sa­ ske karte po 2 K mjesto po jednu i od kom, kad ljudi dolaze na pozivnice iz Derventa 17. marta. mi engleski ratni brodovi su iskrcali po sakupljenih 3500 kruna ;e samo 1400 5—6 sati daljine i uzalud čekaju, nego »šaljemo Vam za našu »Pravdu« K prilici 4000 momaka mornaričke pješa ­ dao ti dobrotvorne svrhe, a za drugi se razbija mahmurluk kod Marka na Plo­ 720, koju smo svotu sakupili međusob­ dije. Engleski ratni brod »Benbow« unovac ne zna. Tražili smo od financij­ či, kojemu je predao muhur od Stipe, no na predlog g. Mustafa bega Kapetasidrio se blizu Gaiate i naperio je svo­ skog ravnateljstva u Bihaću, da nam pa upravitelju nije rakija kod Marka novića Ljubušaka. Ova je svota sa­ je topove na Stambul. Drugi jedan en­ naš nepravedno oduzeti novac natrag skupa, a i Marko nije daleko, 4 km od kupljena prilikom članka »Prekipjelo je gleski ratni brod pristao je kraj arse­ varoši, t. j. blizu »amerikanske robe«. povrati, jer ne smatramo Trbojevića već«, u kojem je prikazan naš teški nala na Zlatnom Rogu. Ostali ratni bro­ Eh, opet ta amerikanska roba, to je kompetentnim da nam propisuje pore­ položaj sa' puno žarke ljubavi i sa ve­ kao živa. Došlo je de v e t bala (odje­ dovi usidrili su se na Bosporu i pripra­ ze, kad mi već državne poreze i onako likom objektivnošću. Držimo, da je naj­ plaćamo. Financ. ravnateljstvo je to će) upravitelju pod ključ, a razdijelje­ vni za svaki shtčaj, da stupe u akciju. bolje na ovaj način izreći priznanje vr­ no samo pet bala; ostalo se sasušilo. obećalo, alt do danas nije izvršilo, te Amerika o turskom pitanju. Po vi­ Mjesni odbor za zaštitu djece nije te lo vrijednom piscu. Ujedno se obraća­ ovijem pitamo delegata ministarstva fi­ jesti »Tempsa« vlada Sjedinjenih Dr­ mo na Vas sa predlogom, da se u ci­ robe razdijelio, a kažu da je otišlo iz­ nancija, kad ćemo nepravedno nam od­ žava još se nije izjavila o načinu rijevješće oblasnom odboru da ju je razdi­ jeloj zemlji povede opsežna akcija za uzeti novac natrag dobiti? Treći viši šenja turskog problema, što joj ga je sakupljanje priloga, kako bi se što prije državni interes biće valjda Trobojevijelio. Sirotinja je dobila sitniž i krpe, predložio francuski poslanik Jusserand. dok su se otpadci — kaputil — poslije omogućilo izlaženje naše »Pravde« kao ćeva manipulacija sa soli. Dok je on Jedino je Polk izjavio svoje osobno mi­ prodavali po Gor. Vakufu koliko hoćeš; dnevnika. Nuzgredno priopćujemo ime­ dijelio, plaćali smo je po 30 kruna kg. šljenje o predlogu glede turskog pitanja na darovatelja: po K 100.—: g. Halepodo Bugojna ih je bilo i do Prozora. a kako je dijeiio, vidi se najbolje iz koji ie saopćen američkom poslaniku Šta ćete, kad je upravitelj zaboravan, vić Mahmutaga; po K 50.—: gg. Kruspisa kaznenog suda u Cazinu. Ovakih D’ Avisu u Londonu. pić Mustajbeg i Mlivić Zulfo: po K 40: pa takve sitnice previdi, kao što je jed­ i sličnih viših interesa mogli bi vazdan Neuspjeh njemačkog prevrata. — gg. Dizdarević Tahiraga. H. Seidić nom u zaboravnosti htio i tuđu kravu nabrajati, ali ćemo sada preći na dru­ Javljaju iz Berlina službeno : Ge ­ Smallaga i Mulabegović Smailbeg; po zvonaru sebi otjerati, u uvjerenju valj­ go zlo, koje nas tišti. neralni pokrajinski direktor Kapp od ­ K 20.—': gg. Abdullttbcfendić Šemsi Žandarska su nasilja već pretrpala! da da je njegova. stupio je radi mira. Državni kancelar beg, Bcgovlć Mlralembeg, Kapetanović Ima i drugih stvari, kao što ie pePremetačiuie, sumnjičenja, .proglašava­ Schiffer dozvolio mu je ispred držav. Liubušak Mustafa beg, Osmanbegovlć t r o 1 e j, kojeg je prošle godine došlo nje neke ruke prijekog suda na dnev­ predsjednika da odstupi, pa je povjerio Osman beg. Kapetanović Adembeg, Ka240 sanduka, a narodu razdijeljeno 80 nom su redu. Eno na 2. o. mj. žandarrabegović Sulejmanbeg, Hadžiavdić Nui sad za narod fali 160 sanduka, koji su ski narednik Đuro Zatezalo, javno na privremeno vođenje poslova vojnom vrhovnom komandantu general majoru managa. H. Dervišagić Avdaga. Karase nekud ispod ruke rastepli, pa šečaršiji proglasi: »Ko za dvije minute Seektu. Red i mir u gradu uzele su na ć e r, kojeg narodu za razdjelu nema, beg Salih. Spahić dir., Mulabegović Ferne ode u kuću, zatvoriću ga!« Ne znasebe vladine čete, oni dijelovi policije, hadbeg. Dogo Husejn ef.. H. Hasanović ali prijateljima ima i po 1.000 kg i t d. koji su ostali vjerni i državno domo­ No o tom se ne smije nipošto govoriti, *) Upozorujemo zemaljsku vladu na Šać'rbeg. Jusufbegov.ić Husejn beg i J ibranstvo. Ćete generala Liitwltza otići jer upravitelj hoće da strpa u haps. srifbegovtć Mustajbeg; po K 10_ : Osovaj dopis i tražimo, da povede odluč­ Kaže: uzeće muhure od muhtara i kne­ će iz Berlina najkasnije u četvrtak na manbegović Mehmed Alija, Hafizović no istragu proti ovakih zulumćara, koji zova i za amerikansku robu i za pevečer. Odmah su ukinute sve zapreme Hamzaga, Uđvarlić Halilaga, Jahtanosu. nam ostali kao nasljedstvo crnog trolej i za šećer, da je sve u redu po­ novinskih uredništava. zatim telefon­ vlć Stipo. Buljušmić Hakija. Mulabcgoaustrijskog režima. Apelujemo na g. dijeljeno. pa neka onda pisne više ko ska cenzura i ostale mjere, koje je na­ vlć Murad beg, Halepović Sma'l ef., predsjednika vlade, da se i inače obasmije o tome. redila vojnička diktatura. Husejnćehaić Avdaga i Isakagić Hafiz zre na ovaj najzapušteniji kraj Bosne i Pošljedica svega ovoga je, da graHercegovine. Uredništvo. Javljaju iz Stuttgarta: Vlada je izdala TJamdi ef. čem Bogu i nadajmo se u njega kao zaštitnika obespravljenih, da ćemo ko­ načno izvojevao pobjedu. Kažnjavajte sa najvećom slrogošću one, koji rnasakriraju i otimaju, a čuvajte 1 štitite pra­ vedne. Radeći tako dobićenio simpatije cijelog svijeta.« »Journal des Debat« javlja iz Cari­ grada, da je engleska flota demonstri­ rala kroz Bospor. Nakon demonstracije se je iskrcala vojska na kopno, te je s muzikom demonstrirala kroz Bey-ogli• ju (Peru). Stanovništvo je vrlo ogor­ čeno. U utorak kane provesti sličnu demonstraciju i u Uskudaru. Povodom ove demonstracije donosi pariški »Le Temps« uvodni članak, u kojem se osu­ đuje engleski postupak. Obrazlažući tursko vladino stanje veli: -»Nema ni­ kakve koristi od demonstracija i slič­ nih postupaka, jer je carigradska vlada nemoćna u provinciji. U Maloj Aziji je niko ne sluša. Treba da se uspostavi vlada, koja je izišla iz naroda i koja ima narodno povjerenje i tek onda, ako ovakva vlada pokaže, da nije dorasla svojoj zadaći i ne bude u stanju podig­ nuti autoritet vlasti, imadc se pravo miješati u interne stvari Turske. Za prosuđivanje položaja u Turskoj značajna je izjava velikog vezira Izzet paše, što ju je dao dopisniku »Tcmps«-ovu, koja je donešena u bro­ ju. od 7. o. mj. Izzet paša veli: »I ako se naša zemlja nalazi u kritičnom moineatu, primio sam svoju tešku i odgo­ vornu uuzuost iz patriotske dužnosti. z.a sada se ne mogu izjaviti o našem nacionalističkom pokretu, ali vjerujem, ua imadem i sada upliva na Mustafa Kemal pašu i druge istaknutije oficire, koji su bili pod mojom upravom. Od­ redbe mirovne konferencije nije mogu­ će prihvatiti iz vojnog i strategijskog . gleoišta. Bojim se jedne unutarnje re­ volucije, koja bi mogla biti kobna ko­ liko za naše interese, toliko i za inte­ rese antante. Ja ću tražiti, da se uspo­ stavi jedna međunarodna istražna ko­ misija, koja će odlučiti, ko je kriv cilicijskim pokoljima. Mi smo pripravni odstupiti vilajete Van i Bitlis Ermenskoj državi, jedan dio Erzeruma i je­ dno pristanište na Crnom moru, ali sa­ mo pod uvjetom, ako nam se dozvoli izmjena našeg žiteljstva sa Armenijom. U ostalom Carigrad sa okolinom od g. 1914. (Tracija i Drinopolje), te Izmir i sva područja, gdje su u većini Turci, mora ostati u našim rukama. Što se tiče antantine želje o mlnoritetu, ja ću je drage volje primiti do znanja tako, da niko u Turskoj imperiji neće imati manjeg prava nego sami muslimani. 'Mi razumijemo današnju situaciju, ali mi tražimo blagonaklonost antante, da bi­ smo jedanput izišli iz ove sadanjc nesređenosti:' Ad. Odjek na članak „Prekipjelo je već“ dopisi Domaće vijesti Političh prefllEd �Broj ПРАВДА- - -НКЛУР.У транд 4 Strana dani iz Gornjeg Vakufa traže što bržu promjenu upravitelja svoje ispostave i da im se šikanacije siledžije Stanivukovića skinu s vrata. Vlado, otvori oči! Naši brzojavni uredi. Imamo u ruci dokaz da uvjerimo svakog o brzini ure­ dovanja ovih ureda. Brzojav predan u Tuzli П. marta, uručen je ovdje 17. o. nij., dakle šesti dan stigao adresatu u ruke. Iz činovničke aprovizacije. Ovih se dana dijeliše činovnicima konzerve, mast, kobasice i paštete (guščija mast). Naravno kao i uvijek tako se ni sad ne aviziraše uredi i zavodi o toj raz­ diobi, nego ko je bliže tom vrelu, taj dobije, oni dalji ostaju i dalje upućeni i.a praznu čaršiju. Prekjučer i jučer bi­ jaše kod Bindera, desne ruke Vladimi­ ra Đurića šefa odsjeka za veterinar­ stvo mnogo izaslanika raznih ureda i zavoda s konsignacijama u rukama, radi gornjih namirnica, ali baš onda, kad mi — uredi i zavodi, što smo da­ leko od Durićevih magazina, saznamo da se što djeli i kad dodemo s konsi­ gnacijama. onda upravo nestaje kon­ zervi. Tako i sad Binder samo što vra­ ća, nema, veli, nestalo. Na pošljetku dolazi jedan gospodin, i tome Binder njemački, da se mi Jugoslaveni ne sje­ timo, tumači ' ako je bio nesporazum s tim konzervama, jer je u prvi mah javljeno, da ih ima 1500, a sad se kon­ statira da ih nije bilo više od 750. To­ me je, veli, kriv profesor Krčmar u grad, aprovizaciji. jer nije pravo pro­ čitao brojeve na sanducima. I tako če velika većina ureda i zavoda u Sara­ jevu ostati bez tih konzervi samo zato, što prof. Krčmar u gradskoj aproviza­ ciji nije pravo pročitao brojeve na san­ ducima. To gore što rekosmo vrijedi samo za činovnike nemuslimane, a za muslima­ ne službenike, da bi oni dobili masla, butera ili zejtina, o tom nema ni go­ vora. Muslimani službenci u Sarajevu izabrali su trojicu svojih pouzdanika, da se brinu za njih, kad nemuslimani dobiju mast, da se njima pribavi masla i L d. Da, oni su izabrali svoja tri po­ uzdanika i to je dosta. Ovih su se dana dijelile i nekakve smokve. I to se samo toliko čuje: dije­ le se, vele, nekakve smokve i ništa vi­ še ne možeš doznati, gdje, se dijele, po što, po koliko na osobu, konsignacija, gotov novac, kome se obratiti, a ma prije bi doznao, šta antanta misli o Ja­ dranu. Sianbeni ured za grad Sarajevo ša­ lje nam slijedeće: »U zadnje se doba događaju slučajevi, da posjednici po­ slovnih prostorija (dućana) sa istima tr­ guju te ih za skupe pare ustupaju dru­ gima bez privole stanbenog ureda. 0vaj se postupak protivi propisu § 29. t. 2. naredbe zemaljske vlade od 20. septembra 1919. broj 16111/C, II. o za­ štiti kirajdžija i o prisilnom izdavanju stanova i poslovnih prostorija prema kojemu se imaju prisilno izdavati u na­ jam (rekvirirati) poslovne prostorije, koje dosadašnji posjednik prestane upotrebljavti u svrhu, kojoj su dosada služile bez obzira na razlog iz kojeg se to događa. U smislu istoga §-a imadu se također prisilno izdavati u najam i ; I I j : ' j I j ; i ' i ; I I ili podnajam poslovne prostorije (duća­ ni), koje su prazne kao i one, koje su sadašnjem posjedniku suvišne. Prema tome je svako slobodno raspolaganje sa poslovnim prostorijama protuzakonito i kažnjivo u smislu citirane naredbe. Vladin je povjerenik za grad Sarajevo kao obrtna oblast zamoljen, da ni na kakav lokal ne izdaje obrtne dozvole, dok stranka ne donese doznaku od stanbenog ureda, da je taj lokal za nju rekviriran. Muči Ii Vas glavobolja? Zubebelja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovega Eisafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I kemad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Feilerovih pravih Elsa-pilnla. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postale mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 krura kod ljekarnika Eugen V. Fcller, Stubica donja Elsatrg l?r. 310. [Hrvatska]. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži komi^iienta. Nastup odmah, plata prema do govoru. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda' i počeo se rasprodavati. I PrištEdnja HcnccgovaL apravizaGijama i trgovcima g фЈ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini k!i0 P8*"1«. kukuruza, ječma, zobi, graha, vk krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga- Ж nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ® đ agent ura a i bomlsionalna radnja I Abdullah Džumhur Tuzla i Spe ponude zs hranu han i upite o stanju cijena hrani u svaka doba hulantno i brzo vrši F. TiEknbach uvoz i izvoz hem. tEhničhih proizvoda, Osijeh I. Preporučuje na veliko: Bezina ; goreće žeste nadomjestak, laštila za ' cippit viksa naftalina, h uljene i suhe boje, pa// rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, Ja­ kova, bi/Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, ghuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva j te cjenovni k] ---- Pretplaćujteše na najboljiknjiževno kulturni časopis 1 Savremenik koji izlazi poluurjesečna u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanovida, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. M ж % Ж Pretplata je na godim Din 30 у! (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati A dministracijiSa- ж vremenika Zagreb Gundulića 17 Ж ----------------- Ј Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj 21. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Sulejman bega Sijerčiča, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 SdvoBatskii kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman Шош SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cipnik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja '»e bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. f'4«ovor«i «r«kdlc: M Sadtaka Vltuik: C.nt«*U Odboi »i M. 0.. &iau>arll> D. & A. Kaloa, Suai.vn. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c9baa608abc24e3a91878a48e19cabd.pdf e9d7b5acc13f4faeaade26b51620af2f PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. а'пжив?’в«^. POJEDINI BRC *«mwt Ori Д шЖЖ^A lkruni Внж ДМ wF И B “i* ЖЦ wl ју^тжа IŽjffi №& Sol ЧКа flS WS Ж SB? ЈШ? Ш 1и& » твк ae ј|и^1 ж? ЈЦ ЛНЖ Ж. OK w јНВмИиВ*^ »к ш« ГЖАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗИМАНСКЕ ОРГДШШАЦИЈЕ. Broj 32 (137) Sarajevo, utorak 23. marta 1920. (3. redžeba 1338.) Pret lata godišnje80ki na, na pola godine 40 kf na. Uredništvo i upra nalazi se u Carevoj uii račun pošt štedionice 11 Godina U. Vakufski autonomni Statut i seoski narod. Od kako su raspisani izbori za vjer­ ska vakufsko-niearifska tijela učestale su debate i diskusije o nesavremenostt i manjkavosti mnogih paragrafa Statuta za vjersku i vakufsko-inearifsku samo­ upravu. Isticala se i sad se još ističe potreba revizijo toga Statuta i kako iz­ gleda. naš će se novoizabrani vakufski sabor možda još u ovom periodu zasijedanja imati prilike pozabaviti sa re­ vizijom. Pošto je seoski narod, blagodareći tome Statutu, isključen od uticaja na riješavanje vjersko-prosvjetnih pita­ nja, i pošto bi možda mogao ostati u ovom podređenom položaju i kod ove revizije, to mi je dužnost upozoriti od- ’ lućujuće na neke manjkavosti, naročito one, koje se tiču našeg seoskog naroda. Nadao sam se i očekivao od naše islam­ ske inteligencije, da će ona o ovim manjkavostima izaći u javnost i pružiti priliku širim slojevima naroda, na se upoznadu sa nedostatcima i manjkavo­ stima, pa da se o tom povede rasprav­ ljanje u javnosti i odlučujući upozore •prije nego konačno provedu reviziju. I ako nijesam spreman i stručno obrazo­ van, da bi o ovakim pitanjima mogao raspravljati, a po gotovo javno, ipak se ođlučih nakon dugog čekanja, da upo­ zorim na manjkavosti i nedostatke štaluta, koje sam u zadnjih 10_godina na selima vršeći svoju dužnost kao džematbaša, a naročito kod raznih vakuf, iz­ bora zapazio. Sadanji Statut ne dozvo­ ljava seljaku da može i o čemu odluči­ vati, nego samo iznalaziti potrebe svo­ ga džemata i prositi milost od građana, da mu ih, u koliko nijesu na njihovu šte­ tu, predlože i preporuče. Seljak ne mo­ že biti član kot. vakuf.-mearif. povje­ renstva, nego putem milosti, a pogotovo ne može biti članom sabora i saborskog odbora. Po mom mišljenju trebalo bi izmijeniti § 70. u ovom Statutu, gdje se veli, da član kot. v.-m. povjerenstva mora svo­ je stalno prebivalište imati u mjestu sje­ dišta dotičnog kotarskog povjerenstva tako, da se ovaj stavak kao i druga ali­ neja toga paragrafa sasvim ispuste i brišu pa da i oni članovi, koji ne pre­ bivaju u sjedištu dotičnog kot. povje­ renstva, a kotarska ih skupština izabere budu članovima povjerenstva ne čeka­ jući na prediog kot. povjer. i odobrenje sabora. Ne samo što § 70. stavlja za­ preku ulaza u kot. povjerenstvo člano­ vima izvan sjedišta dotičnog kot. povje­ renstva, nego on na taj način onemo­ gućuje seljacima i ulaz u sabor, jer se prije poduzima izbor u sabor, a onda kad taj sabor započne zasijedati istom se tada riješava hoće li se uvažiti iz­ bor seljaka i to, ako je bio ćeif dotičnog kot. povjerenstva da je obrazložilo po­ trebu ulaza seljaka u kot. povjerenstvo i takav prediog podnijelo. Ovaj § 70. dovoljan je dokaz, da se vrlo malo vo­ dilo računa o seoskom narodu, kojeg je 90%, a to je veliki grijeh, kojeg treba bezuvjetno popraviti. Isto je tako neopravdano, što je poti­ dana držana kod zemaljske vlade. Taj je zahtjev odbijen bez motivacije, prem­ cajna direkcija odbila zahtjev odbora, da su u toj anketi sudjelovali zastupnici da se pri odmjerivanju globa za prekr­ velikih trgovaca i premda su ti isti za­ šaj cjenika i neoznačivanja cijena prizo­ Osim »kvalifikacije« predviđene u § stupnici navalili na bakale, pripisavši vu dva člana odbora kao prisjednici. .70. trebalo bi dodati još i to, d moraju samo njima kajišarstvo i nabijanje ci­ Ove globe u glavnom tangiraju naše biti najmanje dva člana kot. povjer. bar jena. Mi prosto ne pojmimo zašto se ne male trgovce, pa nije pravo, da se to sa srednjoškolskom kvalifikacijom. prepušta rasuđivanju jednog činovnika, § 80. , al. 3., imao bi se izmijeniti ana­ bi moglo udovoljiti ovom opravdanom koji niti poznaje prilika, ni ljudi kojima zahtjevu i držimo nužnim .protestirati logno 868. taktjk da.Članovi okružnog iz­ kroji sudbinu. Zašto da se i tu ne bi proti ovom zapostavljanju tim prije, što bornog đdbbra-rrfogu birati članove sa­ dopustilo unijeti malo više svjetla? je svrha ankete, da se ustanove sve za­ bora iz svoje sredine iliizbrojabipreke, koje stoie na putu normalnom raća okružja, tako izbornici imadrazvijanju prilika u našoj prehrani. nu na raspolaganju više sposobnih i agil­ nih ljudi. § 81. (alineja 2. i 3.) imao bi se izmi­ jeniti tako, da (al. 2.) izbor bude kao i kod svih vakufskih skupština po volji: aklamacijom, usmenim glasanjem ili glasovnicama. Alineja 3. § 81. imala bi GROZOTE U BIJELOM POLJU. (2) se izmijeniti tako, da predsjednik okruž­ nog izbornog odbora rezultat izbora pro­ Bijelo Zolje, koncem februara. pa se nije osvrtao ni na jednu od tih glasi u prisutnosti dotičnog izbornog od­ prijetnja i bez obzira na sve pošljedice Bjelopoljski Bela Kuhn. — Ženski prsti. bora. Zapisnik o tom izboru imaju pot­ nastavio je svoj rad onako, kako to — Politički progoni. — Afera Midhatbepisati svi prisutni članovi okružnog odzahtijevaju interesi nas muslimana. Od ga Hodžića. — Tortura u tamnicama. — bora. Ove izmjene u § 81. imale bi se tog časa datira i poznata hajka na MidO činovništvu. učiniti za to, da se izbjegne samovoljnom hatbega. i beskontrolnom odlučivanju saborskog Naše činovništvo bijaše u početku li­ Vidaković je osuo žurnalističku paljbu, odbora o potvrđivanju odnosno ponište­ stom smijenjeno, no na zagovor crno­ iznoseći poznate potvore, a spomenuti nju izbora članova sabora i hodžinske gorskih poslanika, koji stupiše u koope­ činovnici i njihovi jataci počeše izmišlja­ izborne kurije. raciju sa »demokratima« — opet su svi ti razne afere, kako biše ga mogli po­ Budući, da štatat nije uvjetovao ni­ vraćeni na svoje pređašnje položaje. I vući na odgovornost. Najprije iznesoše kakve kvalifikacije za članove sabora danas Midhatbegu pokazuju zube nesapotvoru, da je za vrijeme okupacije činio držim, da bi bilo umjesno u današnjim mo oni, nego i svi pljačkaši, kop se u Srbima velike zulume, nu kad se je us­ prilikama, da najmanje dvojica članova zdravlju tih činovnika silno obogatiše. tanovilo. da Midhatbeg sve do balkan­ sabora iz svakog okružja moraju biti Zašto? Jednostavan odgovor: jer se o skog rata nije uopće bio u domovini, pre akademski obrazovani. sim njega ne bi niko usudio ustati pmii vmuše list i utekoše se novoj luli. Klub § 67. i 81. imali bi se izmijeniti tako, ovim pljačkašima jer ih se samo on ne »dem.« stranke u Skoplju obrati se pis­ da predsjednik kot. povjerenstva sazi­ plaši. On je bez ikakva ustručavanja pri­ mom na sekretara bjelopoijskog okruga va dotične skupštine, ali da istima obli­ kazao vladi ove pljačkaše, protestirao Tomicu Ćukića sa pozivom, da insceni­ gatno ne ravna, nego neka skupština po proti njihovom postupku i zatražio da se ra kakvu aferu, jer da je Midhatbeg vr­ svojoj volji bira skupštinskog predsjed­ strogo kazne. Stoga je on postao strah lo opasan protivnik, pa je nužno, da se nika. perovođu i dva verifikatora. Na i trepet zlikovcima, koji su do nedavno na koji bilo način okviri i tako omete nje­ I ovaj bi se način izbjeglo zloupotrebi posasvim slobodno tratili muslimansku igov Tad oko organizovanja muslimana. I ložaja i nepotrebnim protestima. movinu po raznim meihanama i kad bi Cukić je jedva dočekao ovu priliku, Ovoliko sam kao nestručnjak mogao im pošlo za rukom živa biše ga izielt jer spada u skupinu, činovnika što ie bi­ zapaziti manjkavosti, koje bi po mom la razriješena ušljed Miuhatbegove inter­ Skopljanski kongres upravo im je do­ mišljenju trebalo bezuvjetno ispraviti, a vencije u Beogradu. Cukić se odmah da­ bro došao. Hidajet Kulenović, Hasan Rena inteligenciji je našoj, da o čhavom de na posao. Sta mislite, čime ga je op­ bac i kako čujem još jedan »demokrat­ Statutu reče svoje stručno mišljenje. tužio i šta mu je zamjerio? Pozvao je ski« poslanik učinili su Midhatbegu mno ­ Stoga najljepše molim sve islamske inmuslimane građane i izjavio: »Vi nljeste ge ponude i obećavali mnogo koješta, teligente, a naročito pravnike, da o oHodžića birali, a on se je uza sve to iz­ naravno uz uvjet da osigura kooperaciju vom pitanju povedu javnu diskusiju ta­ davao na skoplj. kongresu, da je vaš za­ muslimana sa »demokratskom« zajedni­ ko. da se iznesu pred odlučujuće razna stupnik. Stoga je kriv«. — Građani mu com. Nu pošto Midhatbeg ne poznaje mišljenja o pojedinim paragrafima. Ovo odgovoriše, da Midhatbeg do duše nije dragog vodiča osim svoje savjesti, od­ bi se pitanje moralo svestrano pretresti, tražio njihove punomoći, nu da je zatra­ bio je sva ta obećanja i na kongresu is­ jer o njem je ovisan naš vjerski i pro­ žio, mi bismo mu ie rado dali. Mi u njeg tupio posve samostalno i bez obzira na svjetni napredak. imamo potpuno povjerenje i pristajemo »trenske glasove »demokratskih« pouz­ Svak, dakle, na svoj posao, jer će krina sve, što je on govorio na kongresu. danika. To njegovo držanje silno je ozi tika poslije u ovom pitanju biti uzaOvaj odgovor građana silno je naljutio lovoljilo i Rebca i Kulenovića, a naročito : hidna. g. sekretara Ćukića i počeo im se pri- n urednika skopljanskog »Demokrata« g. Lukavac, 18. marta 1920. jetiti uporno tražeći, da se izjave proti b 2iku Vidakovića. Oni su naime bili osi­ Ahmed H. Kovačević. Hodžiću i da ga tuže radi »samovoljnog« > gurali saradnju jednog skopljanskog ug­ zastupanja. No pošlo niko ne htjede da^J lednika (obećavši mu povratiti sve čit­ udovolji željici g. Ćukića, niti se poboja luke!) i da su još mogli svrnuti MidhatSarajevo, 22. marta. njegovih prijetnja, g. sekretar pređe na bega, sva je prilka, da bi kongres ispao djelo: šamaranje i batinanje. Mnoge je u sasvim drugom svjetlu i muslimani bi Na malima se kola lome, pa tako pro­ stavio u pritvor pod izlikom da su obdrpostali sastavni dio »demokratske« lazi i privremeni odbor udruženja malih žavali tajne sastanke, na kojima su se stranke. Midhatbegovo držanje pomrsilo trgovaca (bakalskog udruženja) u Sara­ izrazili u korist Midhatbega. Ženo H. im je sve račune i zato mu se počeše pri ­ jevu. Ovaj je odbor ovih dana stavio Dervišević bijaše i pritvoren i izleman. jetiti. Mdhatbegovu drugu Halidbegu iz putem trgovačke komore dva potpuno Uza sve to su građani ostali na svojoj Ttkvcša rekao je g. Vidakdvić ni manje opravdana zahtjeva i oba mu odbiše i riječi: »Mi odobravamo sve što je učinio ni više, nega da će Midhatbeg biti proto bez ikakva obrazloženja. naš Midhatbeg«. Tako je između Skoplja tieran preko granice. Nije manjkalo ni Prvi se je zahtiev odnosio na to, da i Bijelog Polja uspostavljena stalna pre­ još kojekakvih prijetnja. No Midhatbeg zastupnici ovog udruženja budu pozva­ piska o Midhatbegu. Žika Vidaković otje od onih ljudi, što za načelo i ginu, ni na anketu o prehrani, koja je ovih Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bos, i Hat (dion. Mtpo) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja upiote i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u looiemrtvu. Prima uiGškc na uložne tiiijižice I tekuće račune i ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica K 3,000.030 Пајв SBzanshe i apravizacilslte UneditE. — Rupuje i uređaje srećka, valute I vriicđnasns papire svih vrsta. ROBNO UDJELE NJE kupuje I prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne numlruice. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjglBnjE Sarajevo - Interurban telefon: Z№ �Strana 2 Стоапа .PRAVDA' — ,ПРАВДА‘ Akcija dra Smodlake. vorio je stupce »Demokrata« za sve mo­ guće potvore, a Cukić je onda o tim kle­ vetama vodio istragu. Nljesu se zadovoljili ni progonom sa­ mog Midhatbega. Vidaković je zatražio progon svih nepoćudnih učesnika kon­ gresa, pa su izdata naređenja na sve srezove, da se proti njima pod plaštem tobožnjih zuluma za vrijeme austrijskog zaposjednuta zavrgnu istrage i suđenja. Tako je najednom podignut proces proti sjeničkom delegatu Alijagi Prizrencu i novo varoškom izaslaniku Suleiman ef. šećeragiću radi toga, što su bili vojni dobavljači za vrijeme okupacije. Lijepo. Da ne bi kongresa, ne bi se upravna vlast sjetila ovih »Hieranata«! Zavrgnut je i proti članu centralnog odbora naše organizacije Ćamilbegu Akifbegoviču iz Novog Pazara. On je optužen radi izda­ je domovine, jer je za vrijeme upisivanja turskih dobrovoljaca bio tajnik odbora za kupljenje dobrovoljaca. Interesantno, zar ne? Još je interesantnije, da je »iz­ dajica« samo Camilbeg, dočim predsjed­ nik i članovi tog povjerenstva stoje u miru. Ali tako je to, kad se radi o kongresašima! Tako izgleda slobodoumnost »demokrata«, tako postupa »dem.« vlada, koja hoće patenat na slobodoumnost i političku ispravnost. Da su ovi »izdajnici« sagek šiju pred »demokrati­ ma« i njihovim čankolizima. situacija bi naravno bila sasvim drukčija: mjesto progona — časti i lasti. No vratimo se na Midhatbegov progon. (Nastaviće se.) Bilješke. O radu u parlamentu postignut je u glavnom sporazum. Prihvaćeno je gle­ dište parlamentarne zajednice, da parlamenat treba raditi do samih izbora, kako vlada ne bi ostala bez kontrole. Time bi se mnogo utjecalo na mirno provađanje izbora, jer bi svaka pristranost bila kritikovana u parlamentu, te bi se mogla spriječiti. Izborni će se zakon žur­ no izglasati, te će se odmah preči na iz­ bore. Obrazovanje nove vlade. »Epoha« jav­ lja da su se u subotu prije podne nastavili pregovori o obrazovanju nove vla­ de. Na sjednici je g .dr. Smodlaka predložio za predsjednika vlade — Dražu Pavlovića, predsj. parlamenta, pošto je g. Protić odbio kandidaturu Trumbića. G. Protić nije ni ovu kandidaturu prih­ vatio, kao ni onu g. Cvijića, nego je is­ taknuo kandidaturu g. dr. Smodlake. G. Draškovič je izjavio da nema ništa protiv te kandidature i naglasio je da u glavnom rezultat pregovora zavisi o riješenju pitanja — pokrajinskih vlada. G. Protić je naglasio da prave jedino poteškoće vlade u Sarajevu i Lju­ bljani. G. Draškovič zahtijeva da se i hr­ vatska vlada obrazuje na principu cen­ tralne vlade. Do rezultata nije došlo. G. Protić je rekao na rastanku, da če sa­ zvati prijatelje na konzultum i odmah da ti odgovor. FELJTON ”. Čovjek. P. Lj. Chanđler. Za predsjedničkim sjedalom bilo je na okupu izaslanstvo sjamo-runih glad­ nih tigara iz Bengalske, koji su bili na­ ročito pozvani na skupštini. Između svih se je najviše isticao nji­ hov vod »Bradonja«. U njega je bilo ravno, nisko čelo, bistro, vatreno oko, golema šapa — kao mlad hrastić i fin, zagonetan posmjeh. Eie govor pred očima jaguarovima bio je glasan, razgovjetan, ah za leđima se njegovim sve nešto tiho, nejasno ša• putalo. Pa opet je razgovor odstraga više * podiraživao jaguarovo uho, izoštreno pogotovo nekom zlom slutnjom. (Topao »Bradonjin« dah grijao kičmu jagua­ rovu!) »Ima, rekao bih, puste mesetine na njemu«, reći će jedan tigar zadovoljno. »Ima, ima, zato su ga i izabrali »pred­ sjednikom« reče drugi. »Pst! ne govori tako glasno, čuti će te!« zareži potiho Fradonja. »Valja nam biti jako na oprezu, ako želimo da nama u dio dopadne!« umi­ ješa se nov glas. Zvijeri sprijeda poči­ I | I i i 1Da prikažemo suštinu ove važne akčije iznosimo prepisku između Smodlakinog vanstranačkog kluba s jednu, te parlamentarnog bloka i »demokratskog« kluba s drugu stranu. Prvo pismo dra Smodlake koje je upravljeno obima protivničkim strankama glasi: »Čast nam je predložiti Vam, da se sastavi međustranačka vlada pod ovim uslovima: I. Predsjednik ministarskog savjeta i ministar unutarnjih djela biti će n e ut r a 1 n e ličnosti izvan udruženja poslanika van stranaka. II. Polovina članova ministarskog sa­ vjeta biće uzeta iz parlamentarne za­ jednice, a druga polovina, osim dva go­ re pomenuta mjesta, iz opozicije. Mini­ star vojni ne računa se ni u jednu ni u drugu polovinu. III. Ministarsku listu sastaviće dogo­ vorno jedan predstavnik parlamentarne zajednice i jedan predstavnik demokrat­ ske zajednice, koji će za to imati puno ovlaštenje svojih stranaka. U koliko se ova dvojica ne bi mogli složiti, odlučiće o svim spornim pitanjima treće li­ ce, koje će ta dvojica dogovorno ime­ novati, a kada se oni ne bi mogli složiti ni u izboru trećega lica, pripravno je naše udruženje, da ga imenuje. IV. Pokrajinske vlade preustrojiće međustranačka vlada na istoj osnov i, na kojoj ona počiva. V. Međustranačka će vlada odmah iz­ nijeti pred Privr. Nar. Predstavništvo zakon o izborima za ustavotvornu skup­ štinu, a dok se o njemu bude pretresalo, vlada če raditi da se postigne sporazum između stranaka o osnovnim načelima ustava. Cim se izglasa izborni zakon raspisaće se izbori za Konstituantu. 0sim izbornoga zakona svršiće se u Pri­ vremenom Nar. Predstavništvu budžet, ratifikacija međunarodnih ugovora i eventualno drugi neodloživi poslovi, o kojima bi se postigao sporazum. Molimo za najhitniji pismeni odgovor.« »Demokratski« klub odgovorio je isti dan ovim pismom: »Na Vaš predlog o načinu sastava me­ đustranačke vlade, čast nam je dati ovaj odgovor: I. Klub demokratske zajednice prima tačku 1., po kojoj predsjednik ministar­ stva i ministar unutrašnjih djela imaju biti neutralne ličnosti. Međutim klub ne misli, da te ličnosti ne mogu biti i iz udruženja narodnih poslanika van stranaka. II. klub se neslaže s tačkom drugom, prema kojoj bi se polovina članova ministarskog savjeta uzela od parlamentame zajednice, a druga polovina, osim dva pomenuta mjesta, iz opozicije, tako, da se samo ministar vojni ne bi računao ni u jednu polovinu. Moglo bi se samo primiti da se ministar predsjednik, mi­ nistar unutrašnjih poslova i ministar vojni odbiju od cjelokupnog broja članju eno bacati na nj požudne poglede!« »Borba slonova bila ih je razočarala i one su tražile neku naknadu!« »Ej« reći će prvi glas. »Kakav bi to bio mastan zalogaj, za mnoge nas, da je jedan od tih šaponja bio podlegao!« »Više ima na njemu, no što bi i sam Bradonja sa svojim apetitom na jedan obrok mogao potrošiti«. »Sio si mi na riječ, glupane!« progo­ vori oštro Bradonja. »To će mi biti lijepa pomoć, kad se budem spremao skočiti!« »Ne natiskavajte se toliko! Nijesam eto ni po šape od njega!« »Maknimo se svi malo dalje« (mukao žamor i krtoženje«, koje je na to slije­ dilo bijaše znak, da se poslanici silovito natiskaju natrag. »Šarenio! Ovamo te na čas!« (Nasta­ je opće gibanje: da »Šaronju« propuste naprijed) Čuješ! ja ću prvi skočiti, jer sam ja zamislio osnovu. Meni nek bude glavaš a tebi prepuštamo jedno stegno« (glas mu je bio svečano povjerljiv). Jaguar nije čuo posljednjih riječi radi daljine u kotu su se tigri Iz poštovanja bili povukli, ali bilo mu je sasvim dosta ono, što je bio čuo na početku, koliko­ god ublaženo bilo ulotneima junačkih govora sprijeda. Kao što je spomenuo tigar, zvijeri sprijeda bacale su na nj svoje poglede. Jedno je bilo jasno; njemu je valjalo Број 137 Bro’ nih i važnoga zadatka koji pred normu vladom stoji. IV. Primamo predlog, da polovina članova novoga kabineta pripane parla­ mentarnoj zajednici, a drugu polovinu čine članovi demokratske zajednice sa ona dva neutralna člana kabineta (pred­ sjednikom i ministrom unutrašnjih djela). To odgovara i brojnoj snazi parlamen­ tarnih grupa. I nova ministarskog savjeta, a ostatak . podijeli na dvije polovine, od kojih se jedna uzima od parlamentarne zajedni­ ce, a druga od opozicije. III. Ministarska lista sastaviće se pre­ ma predlogu stranaka, koje sastavljaju I vladu, i to tako, da svaka stranka pred­ laže ličnosti prema svom nahođenju, či­ V. Primamo predlog, da ministarsku listu sastave dogovorno jedan predstav­ I me se izbjegava rasprava ličnih pitanja. Ako se to ne prima, pripravni smo pri ­ nik parlamentarne i jedan predstavnik I stati za volju sporazuma, da svaka demokratske zajednice s punim ovlašte­ stranka može eliminirati ličnosti druge njem od svojih grupa za to. Primamo, i dalje, da ondje gdje se ova dva pred­ i stranke, kojih ulazak u vladu smatra za stavnika pomenutih grupa ne slože, od­ I nesporazum, ma da to ne smatramo ža korektno. luči treće lice, koje bi ta dva predstav­ IV. Kod tačke 4. primjećujemo, da ne nika dogovorno imenovala, ili, ako se oni ne slože u izboru toga trećega Uca, bismo mogli pristajj na rekonstrukciju jedan predstavnik vašeg udruženja. sadašnjih pokrajinskih vlada. One bi tre­ bale odstupiti, a na njihova mjesta da VI. Što se tiče 4. tačke predloga, mo­ se postave neutralna ili činovnička lica, lili bismo za malo više objašnjenja, jer a pristali bismo i na to. da se pokrajin­ nam ona nije sasvim dovoljno jasna, a ske vlade — sasvim ukinu. važna je i delikatna naročito u sadaš­ V. Tačku 5. Vašeg predloga primamo njem trenutku i s pogledom na sadašaje s tim, da se rad Privr. Nar. Predstavni­ stanje u tom pogledu. štva o g r a n i č i na izborni zakon, dvaVII. Odnosno tačke 5. smatramo kao naestine i ratifikacije ugovora o miru. i potrebno izjaviti vam ovo: Mislimo da VI. Smatrajući, da bi izvanpartijski I u tom pogledu treba primiti sasvim ili kabinet imao zadaću, da pripremi i iz­ gotovo sasvim program sadašnje vlade, vrši izbore za konstituantu, klub nalazi, t. j. prije raspisa izbora za ustavotvor­ da taj kabinet ne bi mogao da nu skupštinu svršiti u Narodnom Pred­ mijenja odluke i uredbe pređašnje stavništvu izborni zakon, budžetske vlade u krupnim socijalnim, ekonomskim dvanaestine, ugovore o miru, zakon o i financijskim pitanjima. Narodnoj Banci, poreze na ratne dobit­ VII. U vezi sa ovim što je napred na­ ke j eventualno zakone o moratorijamu vedeno, klubu demokratske zajednice i naknadi štete. Tako isto mislimo, da čast je napomenuti, da se želje udruže­ dotle treba spremiti nesamo sporazum nih narodnih poslanika ne će moći ostva­ između stranaka'o osnovnim načelima riti, ako se vladi odmah ne stavi na zna­ ustava, nego i sam nacrt ustava, ako nje. dajojsenećedatikvorum ne ćemo, a držimo da to ne želite ni vi, za riješenje pitanja iznijetih u dnevnom da ustavotvorna skupština ostane toga redu, a još manje za izmjenu dpevnoga radi suviše dugo na okupu. reda, dok se ne obrazuje međustranač­ Dajući ovakvu izjavu odnosno tačke ka vlada.« 5. vašega predloga. mi, razumije se pe Odgovor g. Protića ispred parlamen­ sebi, gospodine predsjedniče, ne odbi­ tarne zajednice odaslan je 12. marta, a jamo eventualan daljni razgovor o tom, glasi: ako biste i u koliko biste to za potrebno »Potvrđujući vam prijem poštovanog našli. pisma od ii. o. mj. ja vas molim, prije Saopštavajući vam ovo mišljenje vla­ svega, za oproštaj što vam do sad pode i parlamentarne zajednice kao odgo­ I slo”tma spriječen, ne mogoh odgovoriti. vor na vaš. predlog, mi ne možemo a Pošto smo proučili vaš i vaših drugova da vam, gospodine predsjedniče, no predlog nama je čast odgovoriti ovo što svratimo pažnju na ovu čudnu i nepo­ sljeduje: voljnu atmosferu, koju je stvorilo drža­ I. Primamo predlog da se obrazuje nje demokratske zajednice u parlamen­ jedna vlada međustranačka za sprovotu i izjava g. Draškovića, koju je 11. o. denjc novoga ustava za našu otadžbinu. mj. u ime demokratske zajednice dao u II. Primamo da ministar unutrašnjih narodnoj skupštini. Po tome bi se mo­ i djela u toj vladi bude jedna neutralna ralo zaključiti- da nema osnovne misli ličnost, koja bi međutim davala do­ za svaki uspješan zajednički rad: do­ । voljno jamstva za držanje dobro­ bre volje i služnosti u pogledima i me­ ga reda i bezbjednosti u zemlji. todama rada. Zato nam se čini, da je, i III. Primičemo i taj predlog, da pred­ prije svega, potrebno to utvrditi i na či­ j sjednik nove vlade bude također neu­ sto izvesti.« I tralno lice, jedino ako vi j vaši drugovi j mislite, da je to neophodno potrebno, | ma da mi ne nalazimo dovoljno oprav­ Zaliha kalendara | dana razloga, da naša grupa ne da pred­ j sjednika nove vlade. Po sebi se razu­ mije da to neutralno lice za predsjednika | ,Pravde* je na izmaku. i treba sobom da daje dovoljno jamstva | za uspješno rukovođenje poslova držav­ f Pohitite sa narudžbama. ili rastepsti skupštinu — Hi će skupšti­ na rastepsti njega na hiljadu komada. On uze misliti na sve, kako bi mogo rastepsti skupštinu, mjesto da bude ras­ tepen on. da rastepe druge, no sve su se misli njegove vraćale na jednu i to glavnu stvar: glad! U dva časa, što preostane od njega, ne će se moći razabrati šta je. Ako pokuša uteći, sabor će si ga za živi čas podijeliti među se, ako ostane gdje je, tigri će učiniti s njim to isto; misao nužna, logična, i od koje isto ta­ ko nije bilo moguće uteći! Međutim se s granja obližnjeg drveta spusti uman jedan jopac i izađe na go­ vornicu. Taj je više djelovao na čuvstvo nego na razum i njemu je pošlo za rukom u dojako rogobomu zboru u koliko toliko pobuditi pozornost »Zvjerska braćol« začneon, »kakogod sam neviešt javnim govorima, usuđujem se opet stupiti pred slavnu skupštinu, da i ja reknem svoju u velevažnome pi­ tanju o uništenju čovjeka«. Tu se on nakašlja, te i najuvaženiiji u zboru prekinu sada svoj razgovor, da čuju što će biti. »Ele, da se uzmognemo lakše domi­ sliti načinu, kako da Istrijebimo i un1štimo čovjeka, postavismo si prije sve­ ga pitanje: »Što je čovjek?« nastavi majmun svoj govor. »Glava prirode« dovikne ćuk, uče­ njak na glasu. »Jest, prijatelju«, odvrati jopac, »ali prirodi; toj valja naći glavu« (opće odo­ bravanje). »Glavu tu valja odsjeći!« (burno i dugotrajno pljeskanje). »Nu ja ću vam reći što je Čovjek? (tu snizi dramatski svoj glas) — »ja sam se dugo bavio prirodom, ija sam toj pri­ rodi ušao u trag i evo do kojega sam nadahnuća došao! Čovjek je — ništa vi­ še — do niža neka vrsta — majmuna!« Zavlada grobna tišina; ovakove sen­ zacije u šumi nije niko čuo od pamti­ vijeka! Tu zastane jopac prateći žarkim oči­ ma duboki dojam svoga govora, onda nastavi: »Ponavljam: niža vrsta maj­ muna! — majmun, koji si mnogo umi­ šlja! Zaglušna krika). »Gospodo! ne ću da zlorabim vaše strpljivosti više, nego što je ođ prijeko nužde«. »Majo!« reći će mlado medvječe, koje je ovu izjavu već prij bilo čulo, »hoće­ mo li sada kući? Gladan sam!« čekaj još malo, zlatanc!« reče med­ vjedica majka ozbiljnom nježnošću. »Možebit će nam domala štogod u dio pasti«. Pri tom upre krvožedne oči u jag­ uara. Bradonja, koji se je bio gotovo Izgu- �Број 136 правда“ - Broj Prosvjeta i šhola. Haho da uredimo naše aut. šhola? i. huk. — S obzirom na važnost škole, kojoj se Jedinoj ima zahvaliti napredak pojedinca čovjeka i cijeloga naroda, jer škola odgaja i oplemenjuje dušu i duh ljudski, te s obzirom ua znameniti momeuat desetgodišnjice, otkako se podije­ lila i sankcionirala naša vjersko-prosvjetna autonomija, vrijedno je baš sa­ da nakon toliko godina besplodna rada naših autonomnih tijela nabaciti pitanje o reformi našega autonomnega škol­ stva. Da ovu stvar dobro uočimo, potrebno je. prije svega progovoriti o školi uopće, » napose o srednjoj školi, koja našoj omladini treba da dade više nego U ele­ mentarnu, površnu naobrazbu i koja tre­ ba da učini našu mladež sposobnom, da mogne velike i teške zadaće vremena razumjeti i savladati. U ovom času, ka­ da se mi muslimani sami valja da bri­ nemo o svojoj duševnoj naobrazbi i 0 savremenom odgoju svoje mladosti u mašim mekjtebima, nameće se samo od sebe pitanje, kako treba da udesimo na­ staviti plau svojih škola, ako želimo, da budu i naše škole na visini svoje uzvi­ šene zadaće, koju nije imala naša škola pred očima ni za ovih deset godina au­ tonomije, nameće se pitanje, šta je uop­ će svrha škole i šta mi tražimo i mo­ žemo tražiti od škole prema današnjim socijalnim, ekonomskim i političkim ili ukratko rečeno prema današnjim kul­ turnim prilikama? Bez sumnje je glavna zadaća škole, da odgaja i sprema mladež za sve one dužnosti, koje od nje život traži. U sve škole mora mjesto suhoparnoga biflanja i nabrajanja stupiti odgoj na prvo mje­ sto. Mehaniziranje i silovito utuvljivanje nauke u glavu mladeži treba da se uki­ ne, a mjesto toga mora doći samostalan duševni rad i mišljenje učenika. Ovaka prava škola, koja prema modernoj pe­ dagogiji postupa s učenicima, može is­ puniti zadaću, što se od škole očekuje, a to je, da učenike za život pripravi. Ona poznata klasična rečenica, da ne učimo za školu, već za život,'treba da se primijeni u svom potpunom smislu i opsegu u školi, da se ne mogne reći, da je to samo jedna lijepa stara istina, na koju se u školi ne pazi mnogo. U školi se mora jačati volja i otporna životna snaga učenika, škola nam treba da daje potpune ljude, koji su harmo­ nični u mišljenju, osjećaju i volji. Mi ne smijemo više odgajati svoju mladež na onaj način, kako smo mi bili odgajani, nego moramo odgajati mladost svoju za više i teže svrhe, moramo je odgajati za ona i onakva vremena, u kojima će živjeti, kao što je rekao i naš hazreti pejgamber. Glavna je dakle zadaća škole, da nam odgoji savremeno mladež i da joj dadne sposobnosti za život. Poslije ovih općenitih misli o školi uopće svratićemo malo više pažnje sred- I I njoj školi, da uočimo, koliku i kako važ­ nu ulogu u ljudskom društvu igra sred­ nja škola. Na ovaj će se način vidjeti, kako se iz same zadaće srednje škole može lako odrediti nastavna osnova i uvesti niz predmeta za predavanje u srednjoj školi. Kao svrhu srednjoj školi označuju ne­ ki ili opću naobrazbu ili pak pripravu za visoku školu. Ali ni jedan od ova dva zahtjeva nije opravdan pa se ne mogu uzeti kao konačni cilj srednje ško­ le. Pojam naime »opća naobrazba« jest neodređen i širok. U najširem.smislu te riječi razumijeva se pod općom naob­ razbom upućenost u rezultate svih zna­ nosti, razumijevanje političkih i socijal­ nih problema današnjih i sposobnost za shvaćanje djela umjetnih i literarnih. U običnom se pak životu veli, da je opće­ nito obrazovan onaj, koji pravilno go­ vori i piše svoj materinji jezik i poznaje glavna djela svoje književnosti. Opća naobrazba dakle kao svrha srednje ško­ le ne može se uzeti, jer bi to značilo ili previše ili premalo od nje tražiti. Pa ni priprava za visoku školu ne može se staviti u zadaću srednjoj školi, jer je nemoguće, da srednja škola pripravlja za visokoškolske studije. Gdje bi se na­ ime mogla naći takova škola, koja bi podjednako spremala svoje učenike za medicinu i teologiju, za matematiku i pravo, za filozofiju i fiziku?! Zato naobrazba, koju daje učenicima srednja škola, treba da bude općenita u tome smislu, da ona ne pripravlja za specijalne struke znanstvene, nego da nam duh oplemeni i školuje. Ovakim oplemenjivanjem i. školovanjem sprema srednja škola ne samo za viso­ ke škole, već i za ona zvanja praktičnoga života, koja traže izvježbanost u mišljenju. Ova se zadaća može staviti s pravom na srednju školu. Ako sada pogledamo položaj srednje škole i duševni stepen razvijanja, u ko­ jem se nalazi mladež, pokazaće se gor­ nji zahtjev posve opravdanim. Srednja škola stoji u sredini između osnovne i visoke škole. Srednja škola prima mladež iz osnovne škole te je dovodi na visoku školu ili u praktičan život. Ako sc obazremo na osnovnu školu i njezino djelovanje na mladež, te ako pogledamo na visoku školu i prak­ tičan život sa njihovim zahtjevima, lasno ćemo zaključiti, šta je zadaća sred­ njoj školi, koja stoji u sredini između obje spomenute škole. U osnovnoj školi mora sc sav materijal, sva nauka u samoj školi za četiri godine rada proučiti i djeci u glavu utuviti vježbanjem. Na domaće samostalne radove ne smije učitelj računati. Čitavo znanje i sposobnost mora se na samom satu za predavanja razviti. Neprestano ponavljanje i vježbanje jesu glavni posao pučkoga učitelja. Korak za korakom vodi učitelj djecu naprijed, dok postig­ nu nenadano svoj cilj u osnovnoj školi: pravilno čitanje i pisanje i glavne vrste računa. Na visokoj školi i u praktič­ nom životu pak mladež je sama na — „Pravda, Страва 3. I se upućena, ona stoji pred zadaćom, da I pomaže i podupire. Muallim kod njega se zadube u znanstveno polje; ako su u I stanuje, hrani se, a da za to ne plaća mladeži razum i volja dovoljno školova­ ništa, no i muallim, da mu se revanšini i razvijeni, tada napreduje, a ako to ra, pomaže mu u trgovini izvan mekjnije postignuto u srednjoj školi, mladić tebskih nastavnih sati. Tako je ovaj nazaduje. Prilika, da sluša predavanje muallim do danas mogao ostati pole­ profesora i da sudjeluje na vježbama, tan i krepak, jer ga, kao mnoge druge, daje se mladićima, pa ako oni to čine i nije tukao kokuziuk i glad, te mnoge ako pri tome štogod sebi prisvoje i shva­ druge nevolje i bijede boreći se protiv te, čine to na svoju korist, pri čemu je svega toga sa mjesečnom plaćom od 33 odlučno, da li je mladić darovit, obrazo­ forinte. On je toj borbi izbjegao i za to van i marljiv. Za napredovanje u osnovje ostalo u njemu još volje za karita­ imj školi odgovorni su sami učitelji, a za tivnim radom. A otpor u seljaka i osta­ napredak na visokoj školi i u praktičnom le zapreke uklanjao je g. Omerćić, u životu odgovoran je svako sam za se, kojeg seljaci imaju neograničeno povje­ U osnovnoj je dakle školi mladež pod renje. U ovakvim se prilikama dade uI nadzorom učiteljevim, dok je na visočiniti mnogo, ali samo u ovakvim pri­ : koj školi i u praktčnom životu ona potlikama, gdje je muallim s materijalne I puno samostalna i nosi sama odgovorstrane obezbijeden, a u svom krugu i nost. imadne dobrog pomagača. A ondje, Kako se srednja škola nalazi medu gdje muallim osim one kukavne vakuf­ I obje spomenute škole, to će biti njeziske 33 forinte mjesečno nema ni otkle | na zadaća, da svoje pitomce, koje pridohotka, ne može se niti očekivati, a : ma iz osnovne škole, izvede za osam pogotovo tražiti sličnih radova, Jer to i godina učenja od nesamos t a I n okukavno stanje uzrokom je da i hamal ■ stidoduševnesamostalnosti, krajči od njega bojeći se, da mu ne I od nadzora i ograničenja do slobode. U moradne davati sadaku, a kamo li da 1 srednjoj školi treba da se priuče učenici neće krajčiti bogatiji i ugledniji ljudi. , na razmišljanje, radi toga ih treba iškoTakav mualiim i kad bi imao moralnog I lovati i odgojiti za znanstveno mišljenje, pomoćnika mali bi uspjeh bio, jer glad i Tu se iziskuje ponajprije sposobnost tuje ćorava. | de misli brzo, sigurno i pravo shvaćati, Kako rekoh ni seljaci ni muallim niI traži se sposobnost iz činjenica logične jesu vrhunaravna bića, nijesu nešto iz­ I zaključke praviti i napokon steći tvrdo van svega svijeta. Da se i na drugim ■ uvjerenje, da su priroda i život ljudski mjestima uradi i radi kao i u Seoni, podvrgnuti vječnim, silnim zakonima te moraju biti oni ili slični uvjeti; bez njih i da je kultura produkat i rezultat socijaldžaba su svi napori. Gdje nema Omer­ I noga rada svih ljudi. čića, treba da ih nadomjeste muftije, va­ Prema ovome svemu dade se postakufska povjerenstva i kadije: u selo i viti kao zadaća i svrha srednjoj školi: dakle i upućuj. To bi bila moralna stra­ ! odgoj do samostalnoga du­ na ovog pitanja. Materijalna bi strana ševnog rada pomoću znanstbila, da se muallimima osigura dolična ve n e n a o b r a z b e. Znanstvena naobegzistencija, kako neće biti prisiljeni da I razba pak sastoji se u iškolovanju i ugbudu »pjevači«, kako ih je izvolio na­ I ladenju duha pomoću stečenoga pozitivzvati jedan od članova sadanjeg vakuf­ : nog znanja, koje osposobljuje mladež tuskog sabora. To dvoje neka se izvede I de duševne produkte lako i pravo ra­ i oživotvori i ja kriv, ako naš narod zumijevati i koje u nama budi potrebu, ne krene brzim hodom naprijed. da znamo sebi dati znanstveno račun Na koncu moram naročito da zahva­ o stvarima i događajima svoje okolice. lim gg. muallimima Topčagiću i Fazliću Na ovome putu naravno valja odabrati kao i g. Omerčiću koji nijesu požalili takovo pozitivno znanje, koje vodi oz­ truda moleći ih da svoj blagotvorni rad načenom cilju i svrhi. Pozitivno se zna­ nastave i budu uzorom i primjerom onje lako izgubi, ako se u životu ne po­ stalim muallimima. M. Z. navlja ili ne upotrebljuie, ali opet ono. što ostane i Uto mora ostati kod dobro­ ga plana i metode, to je siguran ostatak i talog negdašnjega našeg rada i to je baš znanstvena naša naobrazba. Politički pregled Vojni krediti. U subotu se održala u dvoru ministarska sjednica pod predsje­ danjem regenta Aleksandra. Među osta­ lim raspravljalo se o odobrenju vojnih I kredita. Tuzla, 11. marta 1920. Općinski izbori u Zagrebu. Već neko­ (Analfabetski tečaj u Seoni). Jučer liko dana pred gradske izbore razvila je dovršen analfabetski tečaj u selu Se­ se je među strankama i stranačkim gruoni, što ga je obdržavo vrijedni i agil­ pacijma živahna agitacija za izbore u ni mualim Ibrahim ef. Topčagić uz pri­ dijeljenju plakata te u žestokim pre- -ka­ pomoć II. mualima Džemal ef. Fazlića. ma i raspravama. Izbori su za u U tečaj se je upisalo 55 analfabeta, od nedelju u 10 sati priie podne i kojih je samo jedan odustao, a svi os­ lišta tako, da je svako biralište 'i tali. njih 54 svršili s uspjehom. Tečaj 770 članova. Izbori su se vršili do 1 sat je trajao od 29. decembra 1919. do 10. popodne, no u nekim biralištima 1 preko marta 1920. godine. Učenika je bilo iz­ toga vremena. Osim neznatnih incidena­ i među 15 i 40 godina. G. Topčagić ih je ta sa strane komunista, prošli su izbori u ocjeni uspjeha razdijelio u 3 vrste: dosta mirno. Ovamo se dalo pogledati Bradonji i bio u čudu s jopčeva govora, uhvati vrlo dobre, dobre i dovoljne, ali je op­ Od 1—3 sata komisije su skrutinirale tu u granama spazi majmune, kako da­ pravac toga pogleda. ćeniti uspjeh bio preko očekivanja sja­ glasove, te se ustanovilo da je od 23.290 ju znakove jedan drugome i kreveljeći Plašljiv Ijubomor dozove mu u pamet izbornika glasalo 17.950, što čini 77.80%. jan i zadovoljavajući. se pokazuju na nešto, što je bilo pod osnovu, kod je bio malone zabotavio, Kako je ovaj tečaj otvoren na poti­ Od tog predanog broja glasova dobili njima. on se okrene i šapne svojim ortacima. caj i zahtjev kot. odbora »J. M. 0.«, su pojedini kandidati kako slijedi: 1.) ko­ munistička stranka 7011 glasova, izabra­ Smjesta, na koje su upozoravali, jek­ »Sad je čas! Načinite ml mjesta!« koji će i rad oko toga honorirati, to je no 20 (dr. Radoševć, Dolić, a ostalo pro­ nu u taj mah kratak, prekinut prasak kot. odbor dne 10. o. mj. izaslao škol. Goleme šape spuste se s mjesta k leteri). Hrvatska Zajednica 5491 glas, i— cak! j upravitelja Salih ef. Serdarevića kao zemlji, prugasto sjajno tijelo zajuri se zabrano 15 (dr. Srkulj, Perišić, Pavelić i zadršće od želje sa strahovitim napa­ Uzdignuta šapa odvjetnika odvažno­ i stručnjaka da prisustvuje zaključnom i t. d.), 3.) Demokratska Stranka 1882 ispitu i vidi kakav je uspjeh polučen. dajem. sti naglo se spusti; i sve, što god je bilo glasa, izabrano 6 zastupnika (Krešić. Tome su ispitu kao odbornici prisu­ u stanju bježati, skakati, letjeti, puzati A jaguarovo srce zamrlo, on se ne Heinzel i t. d.). Hrvatska stranka prava stvovali Ahmetaga Kovačević i M. Zaili se u rupe zavući, natisnu se glavom usudf ni pogledati uokolo, ćuteć u sebi, (frankovci) 955 glasova, dobili 3 zastup­ hirović. bez obzira u divlji neuredan i sramotan što ima slijediti: razabirao je za sobom nika (Prebeg, Košutić i dr.), 5.) Hrvatska Ovo bi bio kratak izvještaj' o analbijeg, sve — osim jednoga! jasno žamor naprijed, za slastima i upučka stranka 790 glasova, dobili 2 (dr. fabotskom tečaju u Seoni i s tim bi se žlvanjima, Cas zatim ječala je cijela šuma i od­ Markulin). 6.) Cionistička židovska kod kulturnijeg naroda moglo zadovo­ zivala se jednom glasu, koji je nadviki­ stranka 496 glasova, izabrana 2, 7.) Se­ Đrveta su naokolo titrala i podrhta­ ljiti. No mi, koji smo daleko zaostali u vao sve druge — glas zaglušan i bolno ljačka stranka 449 glasova, izabran 1 vala u njegovim riječima. kulturnom pogledu iza drugih naroda bjesomučan. (Stjepan Radić). 8.) Izvanstranačka lista Glas jopčev dopirao do njegovih uši­ ne možemo tako brzo preko toga pre­ 384 glasa (Politeo), 9.) Socijaldemokrat­ ju iz nedogledtie daljine. »Gospodo!« A potom sjajno se je mjesec u nepo­ ći. Moramo se ovdje malo zaustaviti i ska stranka 284 glasa, izabran je Bukgovorio taj glas, »što vam treba to je mućenoj svojoj bezbrizi na nečemu, što o ovom važnom pojavu razmisliti. P ešeg, 10.) radikali 110 glasova, ni jedan odvažnost!« je ležalo na travi. deset i četiri muslimana za malo mandat. Bura odobravanja uhvati posljednje više od 2 mjeseca naučava čitati, pisati To nešto bilo Je više podobno gole­ Vatikanski poslanik u Beogradu. U regbl u samome uzduhu. moj, bezbrižnoj, žutoj mješini nego Bra­ i računati muallim — hodža u četvrtak je otputovao iz Rima u Beo­ »Sto nam treba, to je od —« ah riječ sehi udaljenom od grada kojih 35 km! donji. grad Cherubini, vatikanski diplomatski se ova nije imala više ponoviti; on stade Ta to je nevjerovatno! Da, I jest nevjeSad se začuje šuštanje gusta lišća, predstavnik kod naše vlade. a .izdignuta šapa osta u zraku. rovatno, ali je ipak istinito. To je selo nešto se digne oprezno iz svoga skroJoš čas i Bradonja bi bio na vratu kao i sva draga naša sela s konservaRuski list u Beogradu. Prije nekoliko višta i razdijeli na dvoje gusto obličje jaguarovu, ali i on se ustavi upravo u tivnim nazorima, a i muallim obični naš dana stigao je u Beograd g. Suvorin dima, što se nadvio bio nad Iješinom naumljenu skoku. muallim sa 33 forinte mjesečne plače, vlasnik i urednik najpoznatijeg i najra­ tigrovom. I sama šuma kao da je nešto osluški­ širenijeg ruskog lista »Novoje Vremia«. koja se od »sistematizovanja« iz god. vala : To je veliki slavenofilski list, koji je po­ Naiprije se ukaže Hce, zatim oba ra­ 1913. do danas nikad ne poveća. Ovdje magao srpske interese u ruskoj javnosti. Nešto malo na desno proviri pun mje­ mena — onda sve više i više, dok ko­ odmah moram istaknuti, da ovaj mual­ G. Suvorin namjerava u našoj zemlji po­ sec čarobnim svojim svjetlom kroz načno. puškom u ruci i slavodobitnim lim ima dobra seoskog imama Mustafa krenuti jedan list. granje. ef. Omerčića. koji ga u svemu izdašno stini — Čovjek. | I I I I I t I Naš dopisi �Spoj 136 Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA* Oranu 4 Strana motu i sablazan cijelog svijeta stoji 1 karada. Naime, sokak je regulisan odoz­ daje strašan vonj i truje zrak sa mili­ go i odozdo, a u sredini je ostavljena jardama bacila. Sramota! kaldrma tako, te se stanovnici ovoga BIRAČKI SPISKOVI ZA GRAD SA- : sokaka ne mogu radi ove nakarade da CENTRALNI ODBOR naše organiza­ služe s kolima. Jedan put su tražili od RAJEVO. Gradsko poglavarstvo nam cije saziva se na zasijedanje za subotu općine, da ovo uredi, ali općina traži šalje slijedeće: Daje se na sveopće zna­ 3. aprila o. g. Obzirom na važnost pred­ od stanovnika, da doprinesu jednu tre­ nje, da se sa ovdašnjom objavom od 5. meta, o kojima će se raspravljati na oćinu troška, pa će onda urediti. Sta to marta 192в. broj 7533 određeni 14-to vom zas jedanju, umoljavaju se gg. čla­ dnevni rok za uvid i ispravke u nove I znači namet zastupnici naše općine? novi, da ne izostanu. biračke listine opštlnsklh izbornika gra- I Gdje je to bilo, da se od općiuara traži O uspjehu organizacije u Ključu do­ doprinos za regulaciju ulice, usprkos to­ da Sarajeva, produljuje na daljnjih 14 bismo ovaj brzojavni izvještaj: »Danas ga, što i onako stenja pod teškim općin­ dana t. j. sve do uključivo subote 3. ap­ dovršen rad oko organizacije. Uspjeli skim nametima? Tražimo bezodvlačno, rila 1920., pa se izbornici obavješćuju, imaju najbolji uspjeh. „Pravda* vanredan. Imamo preko 12.000 kruna da nam se ovaj komadić reguliše, kako da mogu uzeti uvid u listine i tražiti is­ je jedini muslimanski list u na­ je to bilo nekad započeto. Tuđe ne tre­ članarine. Na današnjem sastanku, što pravke svaki dan za vrijeme uredovnih šoj državi. »Pravdu« čitaju svi ba većega izdatka. ga je održao član centralnog odbora g. sati, a osim toga još i svake nedjelje od muslimani. U vlastitom interesu je Kurbegović svj muslimani bez razlike S—12 sati. Ujedno se obavješćuje p. n. Osim toga već pet godina se u ovom staleža odobrili rad i pravac naše orga­ građanstvo, da se od subote 20. marta sokaku ne pale lampe, i svijet razbija nizacije. Težaci naročito oduševljeni. Za 1920. izlažu list’ne na uvid u prizemlju glave i lomi vratove tumarajući po mra­ mjesni odbor: Beganović, Filipović, AJigradske vijećnice u sobi boj 3 u bašku. Svijetla nam dajte! Još jedna sra­ da oglašuje u „Р r a v d i“ begović«. muhtarskoj pisani! odmah uz gradsku mota! Ravno godinu dana stoji hrpetina blagajnu. Organizacija u Petrovcu također je smetlja upravo kod česme. Nikad ne do­ laze konji, da ga odvuku, nego na sra­ dovršena sa rezultatom od K 10.000.— | Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. d. d. u Sarajevu otpo­ priloga i članarine, a organizacija u Bi­ čela je svoje djelovanje. Ovaj je zavod haću sa K 4.000.— članarine. osnovan sa 3,000.000 kruna dioničarskog Živjela naša Krajina! kapitala, a dioničari su samo naši doma­ ći ljudi. Ravnatelj ovog zavoda je gosp. traži ва nastupom po mogurnosti jednog vrsnog Dne 18. februara t. g. održana je u Husein Omanović bivši prokurista i up­ strukovno spremnog Vlasenici skupština naše organizacije, ravitelj podružnice Hrv. centr. banke u Derventi, a njegov zamjenik i tajnik kojoj je predsjedao naš predsjednik g. H. Hafiz Ibraliim ef. Maglajlić. Skup­ zavoda g. Osman Siktrić sudski pri­ stav kod kotarskoga suda u Bos. Bro­ ština je bila m '.ogdbrojno posjećena, te du. Predsjednik ravnateljstva ovog za­ je sa oduševljenjem odobrila dosadaPrednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. voda je gosp. Dr. Mehmed ef. Spaho na­ nji rad svoga vodstva i izrazila mu Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. rodni poslanik i tajnik trgov. i obrt, ko­ svoje neograničeno povjerenje. Izabran Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. more u Sarajevu, a predsjednik nadzor­ je novi mjesni odbor, u koji su unišla Ponude na ravnateljstvo zavoda. nog vijeća gosp. Dr. Hamdija Karamehslijedeća gospoda: Predsjednik: g. Ramedović primarni liječnik u Sarajevu. gib Kadić, podpredsjednik g. Alija KurKarcelarija je ove banke u Kralja Petra tagić, tajnik g. Rasim Begović, blagaj­ Dr. Bahrija Kadić odvjetnik u ■ ulici br. 2. prizemno lijevo broj telefona nik g. Zubdija Hasanefendić, odborni­ Tuzli traži 214 a. a skraćeni brzojavni naslov Tr­ ci gg. fbrahmaga Kurtagić, Avdaga Tigovačka banka Sarajevo. hić, Mehaga Topčić, Fehim Hasanbegović, H. Hafiz Mustafa Cohadarević, Irtihali dari beka. Vrijednog i agilnog , Sejfulah cf. Mehanović i Salko Đulić. našeg starinu g. Muhamed Enveri ef. Ka- I Nastup odmah, plata prema do­ diča zadesio je bolan gubitak: preksinoć , govoru. mu je nakon kraćeg bolovanja vefat u- i činio sin Halim ef. u dobi od 38 godina. Preporučuje na veliko: Merhum Halim ef. bijaše miran, tih, oz­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku Bezina ' goreće žeste biljan i trijezan građanin. Da ga Svemo- i nadomjestak, laštila za ženskoga krojenja i šivanja. Prima . gući nagradi firdevsi alatom a Muhamed Obespravljeni Pod gornjim naslovom cipele viksa naftalina, na Izradu fbia odijela za gospođe. — ef. i rodbini dadne sabri džemil. izdalo je »Udruženje zemljoposjednika uljene i suhe boje, pa­ Palača Srp. Opštine U. kaL (Ulaz j rafina, firnisa, lanenog, brošuru koja imade zadaću, da obeskriObespravljeni. Svraćamo pažnju-cijesikativa, brunolina, lajepi tvrdnje »demokrata«, da je bosanProtin Sokak) ulica Regenta Alek­ njenih čitaoca na književnu objavu u dai sko-hercegovačko agrarno pitanje osta­ kova, bijeli terpentir. na­ sandra br. 2. našnjem broju. domjestak, toaletne sa­ tak srednjevjekovnog feudalizma i da su pune, glanber soli, aladanašnji zemljoposjednici Bosne i Her­ Tražbine protiv austrijskim I mađar­ una itd. te skladišta pu­ cegovine stekli svoje zemlje otimačinom skim državljanima. Svi naši državljani, dera, parfuma i kosmei došljedno tome da nemaju prava ni na koji imaju dugovanja prema državljani­ Oglašujte ■ tičke robe t. t. E. M. zemlju, ni na odštetu. Piscu gore spo­ ma austrijske ili mađarske republike, ne­ menute brošure u potpunoj je mjeri us- J Zahtjevajte cjenovni ka ka se radi uputstva obrate na trgovačku u „Pravdi*4 pjelo, da ove nepravedne tvrdnje pobije i obrtničku komoru. historičkim dokumentima i sasma jasno Edhem Landžo, bakal na Baščaršiji, [ dokaže, da su današnji posjednici došli kupio je prije heftu dana oko 5 metara u posjed svojih zemalja sasma poštenim arpadžika i budući je arpadžik i krumi zakonitim putem. Brošura je razdijelje­ pir izvan cjenika nije te kupnje prijavio na u »Predgovor«, Podrijetlo kmetstva«, policiji. Radi toga je bio prijavljen i kaž­ »Podrijetlo age», »Spahinstvo«, »Begnjen sa dvjesta kruna globe. Pitamo na luk«, »Socijalna nužda«, »Agrarna re­ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini temelju čega je izrečena ova osuda, kad forma« i »Da završimo«. Obuhvaća 3b kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ni drugi trgovci ne prijavljuju robe, koja stranica. Cijena 6 K. sa poštom 50 hel. ne potpada pod cjenik? Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspo’.aga- i više. nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Mi ovo djelo preporučujemo svakome, Nema svjetla. U cijelom Bistriku pojer zaista do sada neimadosmo ovako čam od karaule nema svjetla. Ljudima temeljito i stručno izrađenog djela o se razbijaju glave, hvataju se u žicu, a ovom predmetu. Preporučujući ga paž­ općinsko poglavarstvo ni mukajet. Ima nji sviju, koje ovo pitanje interesira, mi li kogod, da stane ma put ovom zlu, slav­ ćemo donijeti opširan prikaz u jednom na općino? od narednih brojeva. Sramota u Karpuzovu sokaku. Tuži { Cijena je knjizi šest kruna, sa pošta­ i nam se jedan stanovnik: Kad se je re- j Sit ponude za hranu han I upite o stanju cijena hrani u svaka doba Mantao I brzo vrši I gulisao Karpuzov sokak, ne znam za ko I rinom 50 helera više, a naručuje se kod Udruženja zemljoposjednika u Sarajevu. 1 je je babe zdravlje ostavljena jedna na- 1 Iz naše organizacije. Љдш vijesti i OGLASI U .PRAVDI* svakim trgovci: MusHm. treonačka i poljodjelska banha d. d. u Tešnju Odmah poslovnog ravnatelja koncipijenta. WilhBlm F. TiBfenbach uvoz i izvoz hum. tehničkih proizvoda, Osijek i. Knjige i novine. I PrištEdnja HercegovaL aprovizacijama i trgovcima I Abdullah Džumhur Tuzla МНШИМ11ММШМИЈМИМИИИНШИИИИДИИ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli* Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. -- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve ^Акочот rt - ikovne poslove najbrže i najpovoljnije. »>«1к: Gtattahil Odbor »I M. 0.« AtuupkriJ« D. & A. Кајож, SaiM»vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7b23300ab149256d6138f190efa9f0d7.pdf 1f2f548926ac9d9c1690a58bea33efed PDF Text Text —----- —----- " ■ » ■ Ж Požtarina u gotovom plaćena. ШКТк И> О < -■ Ш 1- јиН&. В%-Ју 3 qS» јЕ»О ’ek Sa "Wn W Mm ЈтД «■* ТМ Ш1Г i f Ж> fB ввНВГ Д?Ж m JonL Шж Ws» «» w i kruna. ЖШ i četvrtkom. О si Ц» Н М»И жав Ј®Ж лкикакилг POJEDINI BROJ £ SS na redaRcioni oto. ^ret lata godišnje 80 krun i, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE ИУГИМл .СКЕ ОРГ АНИЗАЦИЈЕ. Broj (138) Sarajevo, četvrtak 25. marta 1920. (5. redžeba 1338.) Iz Sandžaka i Makedonije. Za dra Krasnicu. Članovi »J. M. 0.« prada i kotara mostarskoga, raspravljajući o napadaju na tast i ugled g. dra Halid bega Hrasiiice od strane »demokrata« donijeli su na današnjem pouzdaničkcm sastanku slijedeću Rezoluciju: I. Napadaje na čast i ugled narodnog zastupnika g. dra Halidbega Hrasnice smatramo proračunanom i niskom ak­ cijom, koja svjedoči, da u našoj državi nije zaštićen niko, a da se na njega ne bi smjeli nabacivati blatom izvjesni ele­ menti. 2. Alarmiranje i stranoga novinstva <u ovoj stvari smatramo drskim politič­ kim sredstvom. Pozivati se na sud lič­ nosti i novina izvan našega kraljev­ stva odaje vrlo lošu sliku našega dr­ žavnoga uređenja, zato osuđujemo naj­ oštrije taj nepatrioitski čin onih eleme­ nata, koji se smatraju državotvornim te u interesu mira i poredka najenergtčnije protestiramo proti ovakoj nedo­ ličnoj stranačkoj borbi. 3. Pristaše »J. M. 0.«, poznavajući dra Halidbega Hrasnicu kao čovjeka vrlo .plemenita sJipa, a kao političara vrlo ispravna i čista, ne mogu dozvo­ liti onakovo nisko atakiranje na njego­ vu čast te poručuju, da su pripravni s njime dijeliti svaku žalost i svaku ra­ dost, jer je dr. Krasnica jedan od. dvo­ jice miudimanskih narodnih zastupnika, koji iskreno zastupaju misli i želje 90% Sarajevo, 24. marta. »Demokratski« činovnici u Makedoni­ ji i pod sadanjim režimom nastavljaju svoju protumuslimansku politiku i hap­ se sve u šesnaest. »Beogradski Dnev­ nik« od 20. marta ima ovaj brzojav iz Skoplja: »17. o. mj. na telegrafski zah­ tjev istražnog sudite uhapšen je i spro­ veden stražom u istražni pritvor — predsjednik muslimanske organizacije (Muhafezai hukuk-džemijeti) Husnibeg Hadži Ju^ufović. U Varoši (!) se govoriti) da je otkrivena veza ove organizacije sa miado.turskim komite­ tom u Cargradiu. Ovo je već dugi član glavnog (centralnog Op. ur.) »musli­ manskog odbora koji se stavlja u is­ tražni pritvor«. U savezu sa ovim izvještajem »B. D«. ističemo, da glasilo musi, organiza­ cije, skopljanski »Hak« u broju od 17. manta donosi na čelu lista ovaj komunike centralnog odbora: »Ovdašnji list »Demokrat« u broju od 16. o. mj. donio je alarmantan članak o tom, da je naša organizacija u dogovoru i vezi sa tajnim udruženjem Mladoturaka u Carigadu. - - Pošto smo taj članak pročitali kad Godina II. muslimanskog pučanstva Bosne i Her­ cegovine. 4. Uru Halidbegu Krasnici i dru Mehmedu Spahi članovi »J. M. O.« i ovim putem izjavljuju svoje najdublje povje­ renje, a njihov rad prate s najvećim simpatijama i odobravanjem. Ministru predsjedniku gosp, Stojanu Protiću Beograd. Potaknuti tendencioznim i neoprav­ danim napadajima na čas), našega pred­ stavnika dra ifal.dbgii-'Hrasnice povo­ dom njegovog imenovanja kr. mini­ strom, najodlučnije protiv istima protcstujemo i sa prezirom odbijamo bez­ očne klevete, kojima se »Demokratska« Zajednica i njezina štampa služi u bor­ bi sa političkim protivnicima unatoč sviju zvaničnih isleđenja i izjava ne­ pristranih lica, koja poznaju djelovanje dra Hrasnice kao austriiskog vojnog suca za vrijeme njegova službovanja u Kragujevcu. Mi, koji najbolje poznajemo neokalja­ ni značaj i poštenje Dr. Hrasnice izjavIhijemo njemu i vodstvu- »Jugoslaven­ ske Muslimanske Organizacije« i na­ dalje svoje nepokolebivo povjerenje, a napadaje na njegovu osobu smatramo kao uvredu, nanešenu cjelokupnom mu­ slimanskom dijelu nareda našega kra­ ljevstva. Kot. odbor »J. M. O.« u B. Novom. i je današnji broj našeg lista bio u ma­ šini, odgovor je izostao do idućeg broja. Saopćujemo čitateljima da na ovake kle­ vete ne ćemo šutjeti i kategorički izjav­ ljujemo da se rad naše organizacije te­ melji na zakonu. Mi nijesmo ni u kak­ voj vezi nesamo sa mladoturskim, ne­ go uopće ni sa jednim tajnim udruže­ njem«. * Iznoseći gornji dementi našeg druga »Haka« osjećamo svojom patriotskom dužnšću upozoriti centralnu vladu, da ne bude brza u donošenju odluka, koje bi mogle ozlovoljiti tamošnje muslima­ ne, Naši su »demokrati« i nesavjesni i prehitri u otkrivanju »veleizdajnika« pa je dužnost centralne vlade, da dobro otvori oči i stroto razluči interes države od huškačkog izazivanja jedne nesa­ vjesne klike. Proigra li i sadanja cen­ tralna vlada povjerenje tamošnjeg svi­ jeta, onda nesamo da će oteščati dje­ lovanje umjerenih elemenata, već će naprtiti i jedan jak teret državi, kojem se svaka dalekovidna vlada mora ugi­ bati. GROZOTE li BIJELOM POLJU. (J) iz gornjega sasvim je jasno kakav iz­ na skopljanskom kongresu i u svojoj gleda postupak jednog Cukića i šta je osveti skovao plan o njegovu progonu sve u stanju učiniti ovakav činovnik. i hapšenju, naredio je načelniku, da ga Jednu večer okupilo se slučajno jedno otpremi u Bijelo Polje, jer da se »ogri­ veće sijelo, na kojem jc jedan od pri­ ješio« o zakon time, što se je bez ov­ sutnih izvadio »Pravdu« i pročitao iz­ laštenja iskazao kao bjelopoljski izasla­ vještaj o Midhatbegovom držanju na nik. Revni načelnik izvršio je ovo na­ kongresu. Jedan od prisutnih stavio je ređenje usprkos toga, što je Midhatbeg na to prediog, da se Midhatbegu uirne bio ozbiljno bolestan i nije uvažio nje­ okruga sakupi naknada za putni trošak gova zahtjeva, da se ne progoni dok ga u SkotHje i pošto je prediog odmah us­ ne pregleda liječnik. Na jedan sat prije vojen prešlo se na kupljenje te pripo­ akšama dođoše žandari i Midhatbega na moći. I to je bio dovoljan razlog, da se silu odvedoše tako, da je u Sjenicu otCukić razgoropadi i da poduzme naj­ praćen noću i tako se nahladio, da mu odvratnija proganjanja: »Vi osnivate se je bolest tako pogoršala, da je jedva tajna udruženja; vi idete proti držav­ prispio do Sjenice. noj vlasti iajedno sa Hodžićem. Novac Posredstvom pisara Konstantinovića se kupi u revolucionarne svrhe« grmip uspjelo mu je da bude liječnički pregle­ je Cukić i radi toga čitave liefte radile dan i doktor ie naredio da ima dulje su — sohe i punjene tamnice. vremena ostati u Sjenici radi oporav­ Doznavši za Mldhatbegov dolazak u ka. G. načelnik pozvao je na telefon g. Novi Pazar g. sekretar Cukić odmah ša­ doktora i naredio mu, da se nc pača u lje brzojav načelniku okruga, u kojem Midhatbegovo stanje, no Holandez je iz­ traži da se Hodžić odmah i uz sigurnu javio, da Midhatbeg mora ostati najma­ pratnju dopremi u Bijelo Polje. Na nanje pet dana na oporavku, a i nakon čelnikov poziv, da ide u Bijelo Polje, - toga da se može otpremati tek nakon Midhatbeg je izjavio da tamo nije bio od povoljnog liječničkog nalaza. Načelnik srpsko-turskog rata, pa da nema i ne mo­ je pristao na taj liječnički nalaz i do­ zvolio petdnevni Mldhatbegov odmor. že biti nikakva povoda za njegovo preNo do dva dana Midhatbeg je prisiljen slušanje. On da je sad upisan u Novom na daljnje putovanje usprkos toga, što Pazaru i ako šta ima proti njemu, odgoje liječnik izjavio da nemiože ići pješice varaće pred novopazarskim oblastima. radi tega što je sakat u nogu i radi tu­ U Bijelom Polju razgrabile su mu ko­ ga, što bi rnu naporno pješačenje moglo mite cijeli imetak pa se radi njih ne prouzročiti smrt. Žandari nijesu htjeli ni usuđuje tamo ići, jer bi mogao i glavom da čuju šta govori liječnik, nego su platiti. — »Vi ste tamo bili za vrijeme Midhatbega na zor digli s posteu- i naokupacije, pa se radi toga zovete« re­ prtili ga na konja. Sirota Midhatbeg iz­ če mu g. načelnik. Kad mu je Midhatbeg gledao je tako bijedno, da se kulturni objasnio da to nije istina, g. se načelnik Holandez nije mogao suzdržali, a da našao u čudu i o tom izvijestio ministar­ žandarima ne dovikne orav! izraz: stvo unutarnjih djela. Nu budući je mi­ nistar Pribićević već imao raport gg. I »Barbari!«. (Nastaviće se). Rebca i drugova o Midhatovoj »izdaji« Gospoda »težaci« idu i dalje. Oni ne vide ua je danas ugrožen musliman­ ski težak isto tako, kao i građanin; oni ne osjećaju potrebe zbijanja naših re­ »Glas Težaka« zove se organ musli­ dova i, slijepi kakvi jesu, vele ni manje manske težačke (»Mutež«) stranke g. Hasandedića, Jakića i Bibera, a pojavio ni više, nego da su uvjereni, da se sta­ rim strankama koje su osnovane i prose je u ponedjeljak 22. o. mj. Mi smo o ovoj stranci i njenim pokretačima pi­ i istekle iz prošlih prilika, ne mogu sali i više nego li zaslužuju, a ovdje će­ I nastaviti rad u novim prilikama«. Stega oni preduzimaju »da vjersku i mo da taj prikaz upotpunimo sa nekoli­ plemensku frontu pretvore u stalešku«, ko citata. U otvorenom pismu na pred­ a zbijanje muslimanskih redova, koje je sjednika naše organizacije, što ga je na­ temeljni zahtjev Islama, označuju — pisao g. Ahmed I. (Hasndedić) veli se 1 u d o š ć u. Ni to im nije dosta, nego u 10. tačci, da pokretače vode »samo se, doduše uvijeno, nabacuju osvadom, plemeniti i nesebični ciljevi za dobro da naša organizacija pravi »bezglavost našega težaka i maloposjednika, a ni­ tražeći zaštitu stranih država proti vla­ kakvi politički motivi«. Međutim u pr­ stitom narodu, s kojim se želiš ;poisto­ voj riječi njihova organa među ostalim vjetiti, ujediniti«. Mi smo ovu drsku stoje i ove riječi: »Mi smo čvrsto odlu­ podvalu odbili povodom jednog članka čili, da otklonimo od sebe odiurn (kriv­ u službenom »Nar. Jedinstvu« i konsta­ nju), što ga protiv nas diže po­ tiramo da na njoj usprkos toga jaši ovi litička nepromišlienost vodstva J. M. O„ vajni »prijatelj« islamskog težaka i ma­ pogotovo jer smo uvjereni, da je naš loposjednika. narod u kulturi prešao fazu križarskih Pa da vjerujemo u njihove »plemeni­ ratova«. To bi se imalo da zove logika te« namjere! i došljednost I... Bilješke. Muslimansku trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. d.) u Sarajevu. Bani se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHs. I u InozBiistt’u. Prima uloćke na uložne knjižice i teisuće ratnuв I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve irjcnjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica н 3,000.000 Duje sezonske i nprovlzocllske Mite. — Kupuje I nredmje srećke, vsiutp I srijednosne papine stih prsta. H Q 3 N 0 B E 'I E L E H J E kupuje i prodaje sve vrste га1зз, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z urizemna lijevo - Erho odieleiue 5aiw - Interupban telefon: M. �Strana 2 Croana Број 138 Broi .PRAVDA" — .ПРАВДА" Akcija dra Smodlake. II. taj broj predložili na osnovi približnoga razmjera snaga u Narounom rreusiavOdgovor dra Smodlake na pismo mstm. U ostalom, raueci o zam.suenoj •demokratskog« kluba, odaslan 13. međustranačkoj viaui, brojni je razmjer marta glasi: u njoj sporeana stvar, jer se u takvoj »Čast nam je potvrditi prijem vašeg jednoj vladi sve mora nješavati spora­ poštovanog pisma od 11. o. mj. kojim zumno, a kad nestane sporazuma, ne­ ti načelu prihvaćate naš predlog, da se staje i bitnog preduslova za opstanak obrazuje međustranačka vlada, u kojoj tanve viaue. Ovo je pitanje tako male­ bi ministar predsjednik i ministar unu­ no prema krupnan i ousudnim proble­ trašnjih poslova bile neutralne ličnosti, dočhn ne odobravate od nas predloženi i mima Koji su odlučni u ovim časovima, način, kako bi se ta vlada imala sasta- i koj.ma ioe u susret naša država, da mi ni za čas ne sumnjamo, da čete, sve i viti, ni brojni irazmjer, u kojemu bi uvi­ kad bi se od vas zahtijevala stranačka je parlamentarne grupe imale biti u njoj žrtva, nju rado doprmijeti na korist zastupane. opite stvari. Kako ćete razabrati iz pisma koje u U koliko bi vam se moglo pričiniti, propisu prilažemo pod 1.) pariainenlar- i odgovorom sa druge, strane, da bi se na je zajednica prihvatila u cjelini taj sporazum mogao omesti zbog opsega naš predlog, tako da sada jedino o va­ ma zavisi ostvarenje naše osnove, koja I radnoga programa Narodnog Predstav­ je po našem uvjerenju, jedini mogući i ništva ili zbog pitanja pokrajinskih vla­ da, mi svraćamo vašu pažnju na odgo­ način izlaska iz teške državne krize, u vor, što smo ga dali parlamentarnoj koju smo zapali. Vi predlažete da svaka parlamentar- ; zajednici. Tu smo odnosno tih pitanja na grupa nezavisno odabere lica, koja , zauzeli stanovište, koje je najbliže va­ šem, a koje nije tako daleko od stano­ će kao njeni predstavnici ući u među­ višta druge strane, da ga ona za volju stranačku vladu. Mi načelno nemamo sporazuma ne bi mogla prihvatiti. ništa protiv te metode ј bili bismo naj­ Duboko uvjereni da će demokratska sretniji, kad bi se po njoj mogla sasta­ zajedmica, koja prednjači u borbi za na­ viti jedna jaka i za život sposobna me­ še narodno i državno jedinstvo, dati u đustranačka vlada. Ali nas iskustvo ovim kritičnim momentima narodu dopodučava o protivnom. Kako su dosad bili uzaludni svi pokušaji, da se na taj I kaz svojega visokoga patriotizma i način sastavi takva koaliciona vlada, I svoje političke zrelosti, mi od nje po­ uzdano očekujemo povoljan odgovor, jednako bi bezizgledan bio i novi takav pokušaj, јет bi pojedine stranke mogle ' koji u interesu stvari treba također da predložiti ljude, koji ne mogu sjediti ni ! je što hitniji. Taj će nas odgovor obra­ dovati i kao Jugoslavene i kao demo­ raditi zajedno sa predstavnicima druge krate i mi ćemo vam Za to biti dvo­ strane. Ako bi se pak svakoj strani dalo struko zahvalni na njemu.« pravo, da odbija predloženike druge Predsjedniku ministarskog savjeta i strane, time bi se samo još više povri­ predsjedniku parlamentarne zajednice jedila lična osjetljivost pojedinih prva­ ka i mjesto da se stranačke opreke u- J uputio je dr. Smodlaka ovaj odgovor, blaže, one bi se još više zaoštrile. Da , datiran 13. marta: »Udruženje poslanika van stranaka sve to izbjegnemo, tražili smo drugi I primilo je sa iskrenim zadovoljstvom način rješenja toga osjetljivog pitanja, na znanje Vaše poštovano pismo od 12. i mislimo da smo ga našli u predloženoj o. mi., kojim u glavnom prihvaćate sve arbitraži, gdje bi dva, najviše tri čovje­ tačke našega predloga za sastav među­ ka, vezana najstrožijom diskrecijom, stranačke vlade. imala da riješe sva lična pitanja, ne Odazivljući se Vašoj želji, da Vam kao sudije nad pojedinim političkim lič­ bolje objasnimo naš predlog odnosno nostima, već kao politički ljudi, koji su sastava pokrajinskih vlada, mi smatra­ zvan: da nadu najzgodniji izlaz iz čamo da se te vlade imaju tako sastaviti sovite situacije. Lista sastavljena ovak­ da u njima, kao i u centralnoj vladi mo­ vom arbitražom ne bi se mogla shva­ raju sjediti predstavnici jedne i druge titi ni kao zadovoljština za one, koji bi zajednice, a jedan od načina, kako bi se u nju ušli, ni kao osuda za one, koji bi to pitanje moglo urediti bio bi n. pr. bili iz nje isključeni, jer državni interes taj, da u svakoj .pokrajinskoj vladi budu po ocjeni nepristranih može zahtijevati, samo dvije političke ličnosti, jedna od da se i najvrijedniji i najzaslužniji ljudi, jedne, druga od druge zajednice, a da ma kojoj strani pripadal, za čas uklone se na sva druga mjesta postave neu­ s političke arene i onda kada na njiho­ tralne ličnosti, ili sami činovnici. Ali voj strani nema nikakve krivice. ovo pitanje obrazovanja pokrajnskih Buduć uvjereni, da od vas predlože­ vlada, koje se može i drugim načinom ni način ne vodi k cilju, a ne znajući ni­ riješiti u duhu izmirenja i međustranač­ kakva boljega načina od onoga, što vam preporučujemo, molimo da još jedanput ke kooperacije, kao i sva lična pitanja koja stoje s tim u savezu, pr našem mi­ uzmete u pretres predlog naš i da pri­ šljenju ne bi se imala nješavati sada, stanete na arbitražu, kako je to već već bi se imalo prepustiti novoj v 1 aučinila druga strana Narodnog Predstavn'štva. Istodobno Vas molimo, da d i. da ih riješi na osnovu načela koje pri’tanete i na predloženi razmjer, po bi sada trebalo utvrditi. Što se tiče programa rada međustra­ kojem bi parlamentarna zaiedrrca ima­ la dobiti 9 l'snica, a vaša zaiednica načke vlade, držimo da bi Narodno skupa sa neutralcima isti broj. Mi smo I Predstavništvo imalo svakako da riješi F E L I TON. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (Nastavak). (35) лш. Sultanija Nesime živila je vrlo povučeno. U dvoru se ćutila kao ptica u kafezu i s vremenom odrekla se svih želja. Dvor je nije zadovoljavao, raskoš i vječito ulizivanje, licemjernost, pokvarenost i prodavanje osjećaja mrzila je. Bilo joj je već blizu trideset godina. U zadnje vrijamc začahurivala se sve više više, da su je počeli smatrati čudakinjom. Prolazila je kroz dvor uvijek zamišljena, sa nerazriješivom tajnom, koja je zasjenjivala njezino lice, jednostavna no dostojanstvena, otvorena, slobodna i samosvijesna. Sultan je cijenio i volio. Njezin utje­ caj bio je velik na glasovitog despota Abdul-Hamida i na njegovog glavnog pomoćnika lzetbey-a. Što niko nije mogao ni smio isposlovati, za koga se niko nije smio zauzeti smjela je Nesime. Sultanov harem bio je i ljubomoran na Nesimu no ona nije tome polagala velike važnosti. Klevetali su je i objedivali. Bolilo je to, ali je bila svjesna, da je njezina savjest mirna. Je li bilo kakvih dru­ gih tajna u srcu sultanije, je li nosila ideal u duši za kojim je težila i koji je bio neostvarljiv teško je nagađati, a još teže pogoditi kod ovakih naravi, koje ujsu mnogo govorile. i I j | ! , i | I I ! izborni zakon, budžetu« dvanaestine i ugovore o miru, a pd drugih pitanja samo ona, za koje se obe zajednice slo­ že da budu iznesene na pretres Parla­ mentu. I mi želimo da ustavotvorna skupšti­ na što prije donese državni ustav i slaženio se da bi radi toga svakako tre­ balo da se još prije njenoga saziva sporazumom između velikih stranaka spremi nacrt ustava, ah za to nije potrebno da Privremeno Narodno Predstavništvo ostane na okupu poslije riješenja ovih pitanja, za koje smo sada svi složni da se u njemu imaju riješiti. Držimo da je ovim objašnjenjem otstranjen svaki nesporazum između nas, a ako još ima da se razbistri kakvo sporednije pitanje, to se može učiniti kod prvog sastanka stranačkih pouzdanlka. Duboko žalimo i sa naše strane, što je u Narodnom Predstavništvu zavla­ dala atmosfera ovako nepovoljna za postignuće sporazuma, a još nam je zalije što nam nije pošlo za rukom da to spriječimo. Čast nam je saopćiti vam u prepisu pod 1.) odgovor koji smo primili od De­ mokratske Zajednice na naš predlog, da se obrazuje međustranačka vlada, a pod 2.) pismo koje smo mi na odgovor taj uputili Demokratskoj Zajednici. U očekivanju hitnog odgovora kojim ćete, nadamo se, utvrditi potpunu našu saglasnost. molim Vas, gospodine pred­ sjedniče, da i ovom prilikom primite uvjerenje mđga dubokog poštovanja.« Prosvjeta i šhola. Raho da uredimo nah aut. šhole? п. hak. — Pa kako je učevnj plan u sred­ njoj školi, da se postigne gore istaknuta zadaća njezina? Današnja srednja škola osniva se na spoju filološko-historičke i matematskofizikalne naobrazbe. Za ovakom naob­ razbom idei gimnazija i realka. Spoj fi­ lološkoga i historičkoga predavanja sa -matematskim i fizikalnim jest zbilja vr­ stan da poluči označeni cilj srednje ško­ le, naime pomoću znanstvene naobraz­ be sposobnim učiniti za samostalan du­ ševni rad. Filološko (jezično) predava­ nje otkriva učeniku duh ljudski i poka­ zuje mu. kako se misli tvore i izriču. Tako učenik proučavajući strane jezi­ ke dolazi do sposobnosti, da luči misao od jezičnoga oblika te pri tome uči pro­ matrati svoj materinji jezik s dubokim razumijevanjem jezika. Historičko (povjesno) predavanje upoznaje mla­ dež o razvoju i napredovanju na, roda, o državnom uređenju, o mi­ tologiji, pjesništvu i o 4Ri.ietnosti, a to sve čini, da se upozna bolje i teme­ ljitije sadašnjost. Matematska (računska) i prirodoslovna znanost nauči opet mla­ dež određenim i kratkim def nićljama, daje pogled u stalne prirodne zakone i pruža znatna matematska sredstva za mišljenje i razglabanje. 1 Ovakav nastavni plan štednje škole, Za vrijeme najtežih iskušenja Mladoturaka Ne­ sime se je zauzela za njih kod samog sultana i nije se uplašila njegovog pogleda, kad mu je rekla: »Oni su na pravom putu«... Tad joj je sultan nervozno, blijed u licu odgovorio: »A znadete li da su oni proti mene?« »Nisu — nego proti onog... « pokazujući ru­ kom na sobe Izetbey-ove. Sultan je mahnuo rukom u znak, da mu se izgubi s njegovih očiju što je bio znak velike ljutnje, no Nesime pošla lzetbey-u i tra­ žila zaštitu za Mladoturke. Kad joj je izet htio od­ biti molbu rekla mu je odvažno: »Sultan ne smije od vas, a vi od njega... Ja tražim, da bar s njima humano postupate«. lzetbey je pogledao lukavo i rekao: »Nesime-sultan, smijem li pogoditi zašto se zauzimljete za njih?« Ona se promijeni u licu i reče: — Zato što žele dobro carevini.« Izetbey se lukavo osmjehnuo i rekao ustajući: »Znajte, da znadem sve. . . Njega ću poštediti... Ko je bio taj o kom je lzetbey govorio ne zna se. Izet je prećutao njegovo ime, a Nesime nije da­ lje tražila. Iza toga dogodilo se više puta koješta i Nesime je uvijek uspjela Kasnije je stekla i prija­ telja među činovništvom Jildiza, koji su je obaviješćavali u svim tajnama. U pošljednje doba naročito se Nesime zanimala za događaje u Jildizu, jer su počeli vrebati na mnoge prvake mladoturskog pokreta. Ta služba, ta patriotska dužnost, koju je na se dragovoljno princeza primila zabavljala je i oduzi­ mala joj vrijeme da misli o onom što je kraj nje­ osnovan na spoju filološko-historičke znanosti sa matematsko-fizikilnom, da­ je pravu znanstvenu naobrazbu, stva­ rajući pogled učenicima u priroda i nje­ zine zakone i upućujući ih u poznavanje i razumijevanje ljudske duše i duha. U škoii s ovakom svrhom i s evakom nastavnom osnovom sjedi mladež osam godina, a to je vrijeme, koje nije baš kratko. Tokom ovih godina proživIjuje mladež dobu dozrijevanja i puberiteta, a to ima jak individualni preok­ ret za pošljedicu. Osobito izbija u ovom razdoblju silno nastojanje za samostal­ nošću, i ova težnja daje odgojitelje Ja­ sno označen putokaz. Odgoj nije više danas sila ni nagon, odgoj ne smije da­ nas drugo biti, negoli pomagalo do raz­ voja sa jasno određenim ciljem i svr­ hom. Ako hoćemo dakle uspješno odga­ jati mladež za duševnu samostalnost, to mramo odabrati s ljubavi i razumijeva­ njem posve naravan put. I kako priro­ da ne .čini nikada velikih skokova, ta­ ko ne smje ni odgojitelj odmah nešto novo tražiti, već treba lagano na novo prinčavati i upućivati. Uz ovo valja imati na umu, da škola mora u sebi Imati nešto, što mladež zanima, a ne da se pođi školom obično razumijeva ne­ kakvo strašilo, gdje se mladež na muke stavlja. Ovake pojmove treba posve is­ trijebiti, a protivno dokazivati kao pra­ vu istinu i svrhu škole. Zbog ovih razloga mora škola ići za tom svrhom, da budi interes za nauku i predmete kod mladeži, jer je probuđenje interesa prva i najvažnija me­ todska dužnost jednoga učitelja. In­ teresiranje za nauku nije ništa dru­ go, nego volja 1 veselje za intelek­ tualnim radom, a koga želimo od­ gojiti do duševnoga samostalnog rada, taj mora ponajprije nalaziti zadovolj­ stva i veselja u ovakom radu. Zato tre­ ba svaki predmet tako predavati, da mladež bude sama ponukana na sudje­ lovanje u radu. Ali nije dovoljno samo to, da se u mladeži probudi interesiranje za pred­ met ili uopće za nauku, jer se jedino time ne postizava učevni i odgojni cilj srednje škole. Uz ovo mora još pridoćl jedan posve novi metodski princip, a to je: priviknuti učenike na ustrajan, pravilan rad, čim se opet postizava ta svrha, da u mladeži razvijemo čuvstvo odgovora os t i, koje je moralni uvjet i etički sa­ stojak znanstvene naobrazbe. No da mladež priućimo na rad, ne smijemo pri tome upotrebljavati sile, koja je sa strahom skopčana, nego na­ protiv ovu silu i natjerivanje.treba da zamijeni dragovoljno i slobodno intere­ siranje. Ako još dodamo, da je učevna metoda u srednjoj školi jedan postupak, koji ide za tim ciljem, da pitomce od nesamostalnosti i nadzora dovede do duševne samostalnosti, to smo rekli nglavnom sve, za čim treba da ide sred­ nja škola, ako hoće da .postigne svotu zadaću. A njezina se zadaća sastoji u tome, da odgoji mladež do duševnoga samostalnog rada pomoću znanstvene naobrazbe. Ovi se principi moraju" uvažiti u sva­ koj školi, koja hoće da bude savreme- zina srca kao oluja prošlo; da sanja o čovjeku, koji će poslije doći da je ozdravi i izliječi. Za mističnih noći, kad je Jildiz osvjetljivao mjesec svojim mliječnim svijetlom otvarala je Ne­ sime prozor i gledala veliki pospani grad pred so­ bom. Tada se je u njezinu srcu budila jedna ne­ jasna želja, za životom, ali ne za ovim što ga živu obični ljudi, nego ljepšim, potpunim, gdje se duše spajaju, gdje se ništa ne pita, ništa he traži... Du­ go bi gledala tako sad grad obliven morem sad mračne konture anajolskih planina i činilo joj se da je tamo iza tih mračnih planina život i sreća u slobodnim stepama... Ona je pomišljala na Akčura Jusufb у-а, kojeg je često viđala za selamlUke u paradi. Znala je, da je sada tamo za Onim brdima. Za ovim dolazio je budući zet Abdurahmanpašin, kojeg je poznavala od lanjske godine, kada je ljetovala u »Ihlamur pa­ lači*) na Bosforu. On joj se nije kušao pribljžiti, no njoj se činilo, da se približuju njihove duše, da se spajaju — da postaju jedno. Ona Je često mislila o njemu, ali je htjela odagnati tu misao, jer je znala kolike bi zapreke bile njihovom zbliženju. Kada nljć bila više toliko jaka, da se svlada otišla je u Carigrad, da zaboravi. Za mjesec-dva iza toga čula je za zaruke i oćutila u srcu kao da joj je neko nož zarinuo. Ali Nesime nije prestala bditi nad ži­ votom Abdurahmanpašina zeta, Ihsana Sururzade, pa je u času opasnosti pošla i dalje odlučivši se da mu piše. •) Palača-llpa*, Jer je napravljena u lipovu gaju na Bosforu (Nastaviće se) �Број 138 — Broj na, pa i u našim autonomnim ško­ lama treba poći istim pravcem. Kadi ovoga ie bilo potrebno izložiti nastavni plan i svrhu osnovne i sred­ nje škole, prije negoli se pokuša iznijeti sastav nastavnoga plana za musliman»ke vjerske škole. Ovo je bik; tiin nuž­ nije, što iznošenjem plana modernih ško­ la izlazi u boljem svijetlu slika, koju bi trebale uzeti i naše autonomne škole, ako se uopće misle udesiti .prema da­ našnjem vremenu i potrebama narod­ nim. Slićno prema gornjem nastavnom planu trebalo bi urediti I naše autonom­ ne škole s tom razlikom, da njima na­ mijenjena svrha (vjerska naobrazba) do­ đe do punoga izražaja u samom planu, ali se .ipak ne smiju radi toga posve zabaciti ni svjetske nauke, bez kojih se ne može danas ni okrenuti niko, pa ni narodni prosvjetitelj — naš mualim. 1 oni (mnalimi) naime trebaju bezuvjetno • upute u svjetsku znanost, |er su čestu baš malinu pozvani, da nam odgoje i ob­ razuju mladost. Pa ako bi mnogo toga i našim vjerskim učiteljima manjkalo, odakle bismo onda od svoje djece, koja sluša znanje tih mualima, mogli očeki­ vati savremene poglede na okolicu i na prilike, kakovoj li bismo se budućnosti mogli nadati od svoje mladeži, svoje na­ de i uzdanice? Osobito ovo vrijedi za onu djecu, koja nema prilike dalje učiti ti školi niti uopće može da nastavi na­ uke. jer ih svagdanji posao i briga za dnevni kruh priječe od daljnjega učenja. Sve su ovo dosta jaki razlozi, koji nam daju pravo upozriti naše pozvane faktore, da se pobrinu za sastav na­ stavnoga plana i da promisle o svrhi | škole, pa. makar ona bila i vjerska, jer i i ona ima svoju zadaću. Kao što je osnovna škola početna i [ elementarna škola, tako je isto i naša mektebi-iptidaija .početna Is­ I lamska vjerska škola. I kao što je zada­ ća osnovne škole, odnosno pučkoga u- I НРАВДА' — .PRAVDA. dalje, sa jednim podesnim nastavnim planom posve prenijeti u osnovnu ško­ lu, tako da bi otpala potreba posebnih vjerskih zavoda za našu djecr. Ovaj način reforme mekteba i vjerske po­ četne nastave bio bi najpametniji i najsavremeniji za muslimane, jer bi tme vakuf riješili velikih izdataka na mektebe, koje nikada ne može uzdržavati, kako mu ne bi bili na sramotu, a drugo djeca bi za četiri godine postigla isti, pa i bolji uspjeh u nauku vjere učeći pred spremnim mualimotn prema stal­ nom nastavnom planu i iz dobro udešenih knjiga. Na. ovaj bismo način po­ stigli dvostruku korist: prvo bi otpali ogromni izdaci na mektebe, a drugo do­ bili bismo mnogo više škola i pribavili hljeba našoj djeci. Iz naše organizacije. ispravka. U prošlom broju potkrala nam se grješka u iznosu članarine i dobrov. priloga za organizaciju u Bi­ haću. Mjesto K 4.000 trebalo je da stoji 24.000 kruna. Molimo da se to .uvaži. Konstituisanje odbora u Foči. Na 17. marta održao je gradski odbor naše organizacije u Foči prvu sjednicu, te se konstituisao kako slijedi: Predsjed­ nik: Salih Remzi ef. Muftić; potpred­ sjednik: Hasan Tataragić; tajnik: Izet Ruždija; blagajnik: Mustafa Hilmi Hadžikadić, a bez funkcije: Huseinbeg ZulSkarpašić, Hafiz Hamid ef. Muftić, Osman Forta, Hamcija Buturović, Redžeb Hajrović, H. Bećir Hadžialić, Mehmed H. Mešić, Rašidaga Gjonlagić, Hasan Pašović, Edhcm Tafro, Derviš Corić, Mustafa Tafro, Muhamed Sukalo, Mehmedbeg Šuvalija. Aziz H. Al • metović i Avdo Pejkušić. Političlii pregled Prevrat u Turskoj. Javlja se iz Pari­ za: Panislaimska je pobuna u punom je­ ku. Borba se širi od Trakije kroz Anadol do Arabije. Poluslužbene francuske novine tvrde, da je islamska pobuna u vezi sa događajima u — Njemačkoj. Turski major u Trakiji Džafer Tajar, otvoreno je istupio potiv saveznika. Grčke trupe u Trakiji istupile su proti njemu. Tal janS'ke trupe u Anatoliji bile su bačene od četa Mustafa Kemala na mor­ sku obalu, ali francuske trupe u Ciliajl i gornjoj Siriji čvrsto se odupiru tur­ skim nacionalistima. Francuski general Guran žurno traži pojačanja. »Žurnal de Deba« donosi: Trupe Mustafe Kemala kao i trupe Senira pune su njemačkih oficira, koji su žedni os­ vete. Turski nacionalizam mora biti skršen. Vojnička ekspedicija mora dr- 1 žati u šah-matu turske nacionalističke brigade i spriječiti veliki rat. Marsel Košen socijalistički zastupnik opominje u »Imanite« na slabe vi­ jesti s istoka, iz Sirije i Cilicije. Fran­ cuska ima tamo 4000 ljudi i priličnu flo­ tu, ali je to nedovoljno. General Guran traži pojačanja. Francuska je upletena u beskonačnu ekspediciju i mi smo već izgubili mnogo vojnika. Ako se u Siriji i i Cilicjii dogodi ono, što se je dogodilo u Novom Maroku, zapašće Francusku mnogo novca, a ona treba oporavljanja. Vojnička konvencija Između republike Azerbajdžan i Enverbeda, koja je oba­ vljena danas, pokazuje veličinu islam­ ske opasnosti i njen germanofilski iz­ vor. Britski general Mil zamijenio je francuskog generala Franše d Aspereja u zapovjedništvu savezničkih trupa u Carigradu. Francuska i Engleska za­ pitale su delegaciju republike Aserbejdžana, da oprovrgne opstojanje vojnič­ ke konvencije između Azerbajdžana i Enver-bega. Svi tursik nacionalistički agitatori bi­ li su deportirani u koncentracione tabo­ re na otoku Malti. Turci ne priznaju mirovnog utanačenja. »Evening Standard« doznaje, da zapovjednik turskih četa u Trakiji ne priznaje zapovijedi, koje je dobio iz Cargrada te da je otkazao primirje i izja­ vio, da će silom nastupiti proti savezni­ ka.. Po nekojim vijestima bili su ranjeni pojedini engleski oficiri. Velika skupština u Nevesinju. Dne 19. marta 1920. obdržavala se u avliji Mu- i slimanske čitaonice velika skupština računati ј to sve u samoj školi radeći naše organizacije. Avlija je bila dup- ; zajedno s učenicima, vježbajući i po­ kom puna kako od strane građanstva navljajući propisano gradivo, tako isto tako i od seljaštva. Skupštinari su jed- ! treba da slijede ovaj prokušani način noglasno izabrali za predsjednika gosp. metode i naši mektebi, odnosno mualimi nastojeći obuku u mektebima svesti I Hirsagu Grudu, perovodu Hali! eff. Kona sistem novoga vremena. Zato valja 1 sovića, verifikatore: Mehmedbega Ba- I šagića i Ahmed eff. Pekušića. Predsjed- I predavati tako, da se lako i brzo upute nik, nakon što je prisutne pozdravio, i naša djeca u najelementarnije vjerske podjeljuje riječ delegatu naše organiza­ stvari naučivši čitati i pisati arapskim cije Redžebu Hajroviću, koji se bratski ' (turskim) slovima i uzimajući zajedno zahvaljuje prisutnim, a naročito selja­ s time najpotrebnije vjerske dužnosti cima, koji su se i iz dalekih sela našoj svakome muslimanu. Naročito bi se mo­ Za intergritet Turske. Londonski do­ skupštini odazvali, te ocrta svrhu i cilj ralo na to gledati, da se obuka u mek­ naše organizac’je. rastumači program i i pisnik »Pti Parizjena« javlja svome li­ tebima predaje po sistemu novoga vre­ stu. da je jedna muslimanska delegacija mena, a za tu su zadaću u prvom re­ štatut organizacije, te pri svršetku svog oduljeg govora upućuje narod, da ' došla Lojđ Džordžu tražeći da savez­ du sposobni svršenici darul-mualimina. što veću pažnju posveti osnivanju an- ! ničke sile ne rasparčaju Tursku i da sul­ Kako je po našem autonomnom Statu­ alfabetskih tečajeva, jer bez prosvjete | tan ostane u Carigradu. Engleski mini­ tu obvezan svaki musliman slati svoju i škole nema sigurna opstanka. Govor i star predsjednik odgovorio je delegaci­ djeou i mušku i žensku najkašnje po ji, da on ne shvaća zašto muslimani tra­ je primljen s odobravanjem, pa je usvo­ svršenoj sedmoj (šestoj) godini u mekže, da saveznici budu osobito blagi sa jena ova teb, gdje ostanu dvije ili tri godine, to Turskom. Onda je nastavio: »Mi ćemo bi bilo veoma poželjno i spasonosno za < Rezolucija: biti pravedni sa Turskom, kao što smo diečiji napredak u životu, kad bi se u pravedni bili sa Njemačkom i Austrijom. Muslimani grada i kotara Nevesinja, tome vremenu prije svršetka iptidaije Ali ne ćemo s njom postupati drukčije, sakupljeni na velikoj skupštini obdržauputila naša djeca u čitanju i pisanju la­ nego sa ostalm kršćanskim narodima. noj dne 19. marta 1920. jednoglasno za­ tinicom i u najglavnijim vrstama raču­ A jednako nije naša namjera da bude­ htijevaju: 1.) da se početkom školske na u onoj mjeri barem, koliko se po­ mo strogi sa Turskom stoga, jer je mu­ godine otvore bar dvije osnovne škole stigne u prvom razredu osnovne ško­ slimanska zemlja. Mi priznajemo pravo i to u Kljuncima i Žuljrma, te da se uči­ le. Time bismo mnogo dobili bez veli­ muslimanima, da ih saslušamo u teljima i muallimima naredi obdržavakoga truda i po djecu i po mualima. pitanjima, koja se tiču islanje analfabetskih tečajeva, jer smo do Djeca naime već u prvoj godini nauče š!i do osvjedočenja, da nam bez škole : m a. pa smo ih salušali 1 udovoljili nji­ arebicu, pa bi ih u drugoj godini veselilo, i prosvjete nema sigurna opstanka. 2.) I hovim željama. Na sređenju turskog pi­ da upoznaju još jedno pismo i brojeve. tanja jako utječe i mišljenje Tražimo da nam vlada čim prije izide u Ovo bi ih samo privlačilo mektebu i indijskih muslimana; ali mi ne susret davanjem potpora zbog silnih otvaralo im bolje oči za život, a i omožemo primijeniti na muslimansku pljačka, koje su sc u ovom kotaru do­ lakšavalo daljnji napredak u školi. S tim zemlju druga načela od onih, što smo godile prilikom državnog prevrata i po­ novim stečenim na laku i brzu ruku primijenili na kršćanske narode, 6 koji­ slije, te da nam se čim prije poprave znanjem mogla bi naša djeca odmah ma smo također bili u ratu«. porušene zgrade i staje. 3.) Tražimo, da prelaziti u drugi razred osnovne škole Proglašenje nezavisnosti Egipta. — se naredi činovništvu ovog kotara, da i tako bi dobili jednu god.nu za školu, Prema vijestima iz Egipta proglasila su se prema nama postupa onako kao pre­ a osim toga bi ih srce vuklo u školu, da 52 zastupnika nezavisnost Egipta i Su­ ma drugim vjeroispovijestima, a ne da prošire svoje znanje. Ona pak djeca, dana. kojima iz raznih uzroka ne bi bilo mo­ se na svakom koraku zapostavljamo, kako su to »demokrati« činili. 4.) Tra­ guće više pohađati školu, ne bi ostala Položaj u Njemačkoj. Prema posljed­ žimo, da se djelima dokaže, da smo svi slijepa kod svojih očiju i ne bi se raču­ njim vijestima iz Njemačke izgleda, da u našoj državi ravnopravni, jer smo svi nala u onu strašnu legiju nepismenih vlada ima čvrsto u rukama uzde i da sinovi ovog naroda i ravnopravni po­ (analfabeta). se nemiri pojavljuju samo gdjegdje u danici ove države. 5.) Tražimo, da se Ovo prenošenje grade iz prvoga razr. kojoj pokrajini. Govori se, da su zastup­ čim prije oduzme oružje onima, koji ne­ osnovne škole u našu iptidaiju dalo bi nici vlade i stranaka većine sklopili maju pravo nositi ga, te da se jedanput se provesti jedino u onim mektebima. kompromis sa radničkim udruženjima, spriječe umorstva, koja se izvršivaju gdje predaju svršenci darul-mualimina, da prestane generalni štrajk, a uz uv­ nad nama muslimanima. koji su svakako dorasli ovakom poslu. jete, kojima se daje radnicima velikih U mnogim opet mjestima, gdje imade Iza toga je izabran mjesni odbor, u koncesija. No svakako prije nego taj škola, mogli bi se za ovaj posao uzeti koji su izabrana Slijedeća gospoda: kompromis stupi na snagu trebaće da učitelji. Ali ne bi ovim naš vakuf bio Perdsjednik Bećir beg Pašić, potpred­ ga odobri radničko udruženje. Morna­ riješen silnih izdataka, nego bi pao u sjednik Mehmedbeg Bašagić, tajnik Isrička brigada i »Željezna divizija« po­ još veće Izdatke, a djeca bi dobila jednu metbeg Bašagić, blagajnik Ahmed eff. vlače se vrlo lagano. Oni se faktično godinu iu pauci više. I to je svakako jed­ Pekušić, odbornici bez funkcije: Fejjoš nalaze u predgrađima Berlina. Voj­ na korist! zibeg Ljubović, H. Ibrahim eff. Cadornici kažu, da se hoće boriti protiv ko­ АП s obzirom na usnich u nauci uz džić, Salih eff. Šahdomerovtć, Musli eff. munista pod budućom vladom. Govori zgodan raspored nastave vjerske i s Pašić. Osmanaga Ramović, Haiil eff. se, da su komuniste zaposjeli Esen, gdie obzirom na duševni razvoj djece p: I ci­ Kotović, Husaga Gruda, Nuraga Dusu Krupove fabrike i da su imali teških lju shodnom rukovođenju mogla bi se galić. gubitaka. Izgleda, da komuniste vrše naša vjerska početna nastava ' kontrolu ј u Dizeldorfu, odakle su vla- Orana 3. j dine čete otišle bez borbe. Komuniste 5 koiKtnjuraju također veliki dio dolnje I rijeke Rura, gdje je bilo mnogo gubita­ ka u krvi. U bitkama u Kilu poginulo je 150 mornara, a nekoliko ih je stotina I ranjeno. Još su ozb.tjnije bile borbe u j Lajpcigu, koji su grad tek jučer rašči­ stile vladine čete. Požar je uništio grad| ski magistrat; kaže se da je u tim bor­ bama poginulo 100 radnika. U borbama u Berlinu računa se da je poginulo 100 ljudi, a 200 ranjeno. Vlada je odredila novčanu nagradu onom, ko uhapsi Ka­ pa I Litvica. Iz Hamburga preko Ko­ penhagena stigla je vijest još nekontro­ lirana, da je Kap uhapšen u Lajpcigu. a da je general Litvic počinio samo­ ubojstvo. Ki dopisi Dretelj, (kot. Stolac), u februaru 1920. (Prodaja kaburistana.) U doba, kada je naša željeznička pruga Mootar-Metković izgrauena kroz naše mjesto tako je projektirana, da je naš kaburistan, u komu su pokopani naši djedovi, naše majke, očevi, braća, sestre ј naša dje­ ca, razdvojen tako, da je jedan dio toga kaburistana ostao i dalje ležeći uz našu džamiju, dok je drugi dio došao s donju stranu željezničke pruge. Ovaj je dio vrlo lijepa položaja. Na istom je izgra­ đena i "ovdašnja željeznička postaja na kojoj je zaposlen' čuvar pruge Mato Cepo. Preostali dio mezarluka uz željez. stanicu nečijom je inicijativom, a pu­ tem kotarskog vakuf.-mearif. povjeren­ stva u Stocu prodan spomenutom Ceoi. iroji ima namjeru na ovome mezarluku da izgradi i otvori — b i r t i j u. Mi srrib, ovdašnji muslimani zbog toga silno ogorčeni, jer ako je spomenuti mezarluk trebalo prodati, zašto to onda nije uči­ njeno javnom licitacijom, a mi smo uvjereni. da bi se i muslimana našlo, koji bi ra kupili ј u moralnije svrhe upotri­ jebili. Mi ne obaramo krivnju na spomenuto povjerenstvo u Stocu, nego nam se či­ ni, da tu prste ima neko treći, pa smo svoju tužbu predali na mjerodavno mje­ sto s molbom, da se ova prodaja obu­ stavi. Stoga apeliramo na naš ulcmamedžils i vak. sabor, da ovu akciju spriječe pogotovu kada se radi o za­ mjeni zemljišta, gdje se za ovaj kabu­ ristan nudi u zamjenu jedna vrio slaba njivica, koja je većinu godišnjeg doba pod vodom, te se prema tome ne može upotrijebiti niti za novi kaburistan, niti ucoće u koju svrhu, koja bj nosila va­ kufu ma koju korist. m. Domaće vijesti Krive hiljadarke. Povodom predstav­ ke trgovačke i obrtničke komore, da su na njezinom komorskom području, mnogi privrednici sasvim pravilnim pu­ tem i bez ikakve svoje krivice došli do hiljadarki sa nepravilnim markicama, tako da bi im neisplata istih nanijela ne­ pravednu šteto, dobila je odgovor od ministarstva trgovine i industrije, da će se ono zazuzeti kod ministarstva finansija. da se takove hiljadarke .prime i honoriraju. Stoga se pozivaju svi ima­ oci odbijenih hiljadarki. sa nepravilnim markicama da ih predadu na revers zemaljskoj blagajnici u Sarajevu ili po­ reznim uredima u provinciji. Napadaj u Tarčinu. Dne 16. pr. mj. a 10 sati na večer došli su u radnju Braće Japalak, četiri pravoslavna seljaka, gologlavi i — pri ulazu u raduju napravili su se kao da su pijani. Nakon kratkoga vremen, u času kada se u radnji nala­ zilo nekoliko muslimana i ova četiri do­ šljaka (seoski knez Risto Žuža, Đorđo Stolica i dvojica braće Glavaša) očula se silna galama, prasak i psovka s va­ ni, pri čemu su mu polupani i prozori na radnji, ali ipak su spomenuta četvorica ostali mirni. Kada su prisutni muslimani iz psovki'j pogrda razabrali, da je, taj napadaj uperen na njih, oni su nastojali, da se mimo udalje, pri čemu su ih smeli četvorica gore spomenutih, povadivši iza pasa noževe i kamenje i navalivši na goloruke muslimane. Kada je napadaj postigao vrhunac, kada su muslimani počeli da se sili suprostave, svi su očito organizpvani, za­ jednički na ovih par muslimana navalili i oni su svoje žive glave spasili samo ■bijegom u sporedne prostorije. Uz dre­ ku i r.ajgrđu psovku napadači su osta- �C-vnana 4 Stran« vili spomenutu radnju napominjući da ovaj napadaj znači samo — početak pro­ gona, jer oni neće ovdje da trpe ni jed­ noga »Turčina«. Pri tomu je ova ban­ da uništila i prostorije »Narodne Čitao­ nice«, jer da i tu ima »Turaka«. Pri­ jetnje, psovke i grdnje dodijale su tamo­ šnjim musl.manima, pa su oni i ovaj tvarni napauaj na njih predali ovdašnjem kotarskom sudu s nadom, da će bar Justitia ostati sebi vjerna, kada bratstvo ui sloboda toga nije.-u u stanju da učine. »Konzorcija« dobila je nešto pšenič­ nog brašna te će još tokom ovoga mje­ seca izdavati krušno brašno. I ako je dobava brašna prouzrokovala veliki nepredviđeni trošak, to će se ipak ob­ zirom na siromašnije slojeve stanovni­ štva krušno brašno prodavati po utvr­ đenoj cijeni od K 7 na kg. Bijelo brašno svakako će se morati skuplje prodavati od dosadašnjih cijena. Pšenično brašno dijel će se i u buBće samo na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Kuku­ ruznom brašnu i grizu, sa kojim smo opskrbli maio ne sve trgovine našega grada, ostaje do daljnjega cijena od K 5.50 odnosno K 6.50 na kg nepromi­ jenjena. I ostala roba »Konzorcija« prodavače se po dosadašnjim cijenama dakle: makaren; (tjestenina) po K 18.—, ječmena kaša po K 8.—, i bijeli grah po K S.50 | na kg. »Konzorcija« ponovno naglašuje, da nije preuzela nikakove obveze u pogle­ du s:\rbdijevanta građa sa Životnim namirnicama. Dobava vanredno je teš­ ka i velikim žrtvama skopčana, ali kraj svega toga imađe ipak nade, da će »Kon­ zorcija« moći sa svojim zalihama u gorenaznačenoj robi skromnim zahtjevi­ ma stanovništva našega grada kroz ne­ koliko mjeseci udovoljavati. Preproda­ vači »Konzorćja« dužni su uvijek dr­ žati na skladištu dostatne koTčme konzorcijalne robe i održati propisane ci­ jene. Eventualne rek'amacije neka se uprave na: »Konzorcija«, pošt. pret. 227. Jedno leglo na Trebeviću. Po svom običaju pošli su dne 22. pr. mj. Zada Hamalukić, Ibro Gutović, te još jedan njihov susjed sa svojom ženom u Kosmeticu da nasijeku drva. Kada su us­ put susreli lugara, on ih je zapitao ku­ da će, a oni mu odgovore u Kosmeticu, te ih je isti bez prigovora dalje pustio, jer sabiranje drva u Kosmetici od vajkada je bilo slobodno. Kada su svi sa­ brali nešto suharaka pošli su kući no­ seći svak svoje breme. Usput, u blizi­ ni kuće Alekse Pandurovića više Coline Kape, dok su se oni odmarali, bližio im se puškom u ruei jedan vojnik (koji je izišao iz Pandurevićeve kuće, a inače Stacioniran u »Kamatin-baraci«), te psu­ jući im sunce. Boga turskoga i najgrđe ih vrijeđajući počeo im je prebirati bre­ mena, redavši, da oni ne smiju ovamo u drva dolaziti. Otevši u dvojice muških njihove sje­ kire, počeo je probrati i Zlatino breme, no nenašavš u nje sjekire onako razja­ ren Zlatu je nekoliko puta ošinuo. Ka­ da mu je rekla da će ga tužiti, jer da je do danas svak nesmetano išao u Kos­ meticu u drva, on joj surovo odgovori: »Nije to sada kao i prije! Sada je n a š e pravo! Pa ako ti je krivo idi nf lom Bogu, pa se potuži«. Nastavljajući svo­ je drsko psovanie udaljio se odnesavši i sjekire sa sobom. Pošto su opetovano slični napadači nalazili svoj zaklon u kući spomenuto­ ga Pandurovića. to bi vrlo shodno b-lo, kada bi se naša revna žandarmerija infomrsala i o ov:m napadačima kao i njihovom zaštitniku, a ne bi škodio da isjjita i tužbe seljana, pa da se učini sa ovima ono što ih po zakonu i nepristra­ nom radu pripada. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Nova stranka« u 29. broju našeg lista dobismo od musi, centr. banke ovo ob­ jašnjenje: »1 ako su dioničari i članovi uprave naše banke iz svih musliman­ skih političkih grupa, to mi od osnutka našeg zavoda stojimo čvrsto na princi­ pu, da se zavod ima baviti podizanjem i unapređenjem sviju muslimanskih slo­ jeva, bez razlike na političke stranke, te prema tome stojimo izvan političkih stranaka. Ako pojedini članovi našeg ravnateljstva ili pojedini dioničari na ka­ kovom političkom sastankudaju svoje li­ čne izjave, to se nas kao banke ništa ne tiče, a još se manje mogu smatrati kao eksponenti našeg zavoda. U notici se tvrđi, tla će organ nove '.trankc lahko moći izlaziti, ako »Musli­ manska centralna banka dade papir i l :.t £»pni 138 Kro' »PRAVO ■' .ПРАВДА" finansira«. Budući da mi nemamo, niti | ski činovnik u Sarajevu i Ibrahim ef. Mujičić, trgovac iz Doboja. smo ikada imali na skladištu papua, to Direktorom ovoga zavoda imenovan ne možemo noći u ргшки, ua ga ikome je, kako smo to već javili, član ravnadajemo, a i kad bi ga imali, ne bi ga teljstva gospodin Husein ef. Omanović, upotrijebili za kakove bilo političke b.vsi dugogodišnji Činovnik Privilegosvrhe, niti bi novine kakovih političkih vane zemaljske banke te prokurista i grupa fmausirali, jer nijesmo za to osupravitelj podružnice Hrv. centralne aovam, tud je to naš poziv. banke u Derventi. Ravnateljstvo i nad­ Udruženje veterinara Bosne i Herce­ zorno vijeće imenovali su u svojoj ple­ govine, održavalo je svoju skupštinu narnoj sjednici tajnikom zavoda gosp. dne 20. o. mj., na kojoj je bilo preko Osmana Sikirića, sudskog pristava kod 20 veterinara iz raznih krajeva Bosne, kotarskog suda u Bos. Brodu i bivšeg a kao iza.'lanik veterinarskog društva činovnika Privileg. zemaljske banke, te Srb je bio je prisutan viši vojni veteri­ su ujedno imenovali pet muslimana svr­ nar g. potpukovnik Dijamant. Pošto se šenih trgovačkih akademičara činovni­ dugogodišnji društveni predsjednik g. cima i vježbenicima ovog našeg novča­ zemaljski veterinar Gjurić zahvalo na nog zavoda. časti, izabran je jednoglasno za počas­ nog člana. Novi je odbor ovako sastav­ (Svršiće se). ljen: Predsjednik Vuković; tajnik Dimić, blagajnik Čepić, članovi Struhal i dr. Kondić. u nadzorni odbor došli su Brzović i Šemsibeg Salihbegović. Iza­ brana su drmj ea članova, da pozdrave ispred udruženja gosp. predstojnika ze­ Lijek našoj v. ni. autonomiji. maljske vlade. Ima itT-ri koje »e n« izbor© ni n „Trešelj*Na anketi se je raspravljalo o mno­ ku*, ali ima ljudi i „ideja", o kojima eo n ora gim važnim aktuelnim Veterinarskim goront', moknr i u „Tresi I, ka*. Отаке morske stvarima i stvoreni su važni zaključci, idrje i podzemni ljudi niti se kriti kuju, niti *e koje će nova uprava imati da provodi. upućuju: rtujo isvan denta^ju moralne kritike Predavanje Vukovićevo o suzbijanju i mogu te čamo pribiiješiti. da a« ljudi našim i malo pozabave. Jedan vrlo interesantan ovčijih ospica štampače se u »Narod­ ju pj mier ovakvih ideja čitasmo u „sapieniku nom Jed'nstvu«. U veče je održano pouzduničk- g sastanku, ođižanog- . marta 19:0 drugarsko veče u oficirskom domu, na u 2 eatn po pođi.© u zimskoj bsš-i Hotel Ev­ kome je Vuković održao predavanje o rope n Sarajevu4. Taj abnormalni zapisnik sadrži i ovaj odlomak, kojeg donosimo bez ikak­ »umnožavanju protozoa, naročito ob­ vo iainjeue: zirom na patogene vrste nfhove«. Ovo »l’r<dsjeenik daje na to riječ tajniku r»isće se Predavanje poslati »Veterinar­ ul-ulemeg. Ahinetu Mahnićn. M ahi в i ć: Htjeo hih da nešto kažeiu o vj- iskoj naobrazbi u skom Glasniku« u Beograd. Trešeljah gradu i na selu. Ali (!) prilike su gotovo jed­ nako tužne i žahsno i u g adu kao i na selu. Uzrok je tomu taj, što se vakufski novac troši isključivo na m«-ktebe u gradovima, jer o tome giađani odlučuju. Već prije 10 gođna je iaкћосево, da se osnuju ihtijat впжиГП us osnovne Škole, ali mi imamo svega 18 osn. škola na selima, u vakuf u« mu odakle da plaća hodi*. NaJJselu noma sposobnog hodžo, nema Ibtiduija mua im na Srlu je ujedno i težak. Da se te prilike poplave bio bi jedini način: n o v i v ak u f s k i в a b or. Pošto je ovdje prisutan vakufski činovnik g. Hajdar Cekro, koji dobro poznaje vakufske Izjava. U »G'asu Naroda« od 16. marta br. 139. iznesen je jedan brzojav iz Foče glede Sakib ef. Korkuta, potpisan .po nekakvim Cengiću i Muftiću. Mi niže potpisani Muftići ovim izjavljujemo da mi taj brzojav nismo otposlali, te koji se od Muftića nije ovdje izjavio sa svo­ jim imenom, onda neka se znade koji je, a mi sa naše strane proti potpisatom Muftiću u telegramu najenergični­ je istupamo osuđujući njegov postupak i pozivajući ga da sa imenom se izjavi, a da se ne krije drugima za leđa. Foča, 22. marta 1920. Muftić Salih Remzi, Hafiz Hamid, muđeris, Murat, Hafiz Omer, Ahmeđ Dževdet, Fehim, Halid (Avdagin), Halid (Latifefend n), Teufik, Salih- (Latifefendin), Teufik, Sulejman. Hilmija, Ilijas, Subhija, Mustafa. Gospodarstvo MusTmanslra trgovačka 1 . banka za B. 1 H. obrtnička piilike molio bih ga da bude dobar i da nam o tome nešto kaže. Eto to vam je govor „tajnika rCisnl-alene nR j skupštini kojoj jo bila svrha provesti organiza­ ciju musi, tižadkc stranke A sud čujmo dubo­ ; ko razlaganje g Ćekre: ■ borilo во proti birokratima. a austrijski je birokratizam stvarao fotemkiriova selu: uzodži! lis, sabor, muftijo, ulema-meldžis, a u stvari nema ništa. Uzrok današnjem lošem stanju vakufa jest birokratski siatvin i podršavati jed^n ovakav konglomerat je apsurdum, ali «п:иа kritika ne kori’ti. U n; jao' ijoj borbi ide И' sa vlašću, boreći во za ideju počela s© obožavati ličnost a ne ideja. (8a strane: tuko je.) Ali pitanje je: kako da se spase naš zanemareni vakuf? Va­ kufski prihod iznaša K 2,00'».O0V, samih služ­ benika ima -i.OOo, ako не poprečno eakemBlužbeniku plati K 1000 nijeseći.g, što danas nije gotovo nišiu, onda lo iznaša K 4,®00 0V0. Jedi­ li spas jest; kraj ovome št&tati. vo se obara na centralu, ode ear гддм a centralu, veli svak. Prirez u mirne doku je ianortio K GO ’.OOO. tim eo ne mogu ni mualimi platiti. Spae jo u decontralizuelji vakufa: ono što pripada mjestu, neka osta­ ne u mjestu, a u c e utr a 1 a neka ide ono, što pripada cjelini. Ali razumije se treba zavesti Ste juču koutrolu, da nadzornici mogu samo unuprediti vak.f, u nipošto otuđiti (ptodati). Mi to nemoderno po­ etici preko saborskog odbora, nego preko ljudi, koji ćo se toma poslu posvetiti. Poglavica va­ kufa trebao bi da bude reisul-ultma; n e treba ч u i i j a ni medili s r. Vrh. šer. sudac i — direktor nukava bi im gli zauiijeniti sabor. Zašto će nam 30 po­ slanika, kad bi ib dosta bilo samo С? Svim tim bi se mnogo vštedilo«. Eto tako goro.riše oni.ivači stranke. Pitanje je samo koji nazer prihvaća bijedna stranka: da li je spao u „novom saberu“, kako veli g. ж tajnik ili u „poglavici bez knrija i шееИНна, kako zagovara g. „stračnjak4 Ćekro? Valja još riješiti i zagonetni rezultat Ćekrine matemati­ ke, da vrh. šeriatski sudac i direktor nuvaba čine šest članova sabora. Težak posao i mi smo radoznali kako će eo to objasniti. No kad Se od dvadesetak Buljuka možo napraviti oko sto­ tina. sigurno ćo se naći i besplatan suvjetaik za riješenje Čekrinog rebusa. r ! | | | 1 I Oglašujte u „Pravdi84 МЖИМГИМв ! ! i j । Muslim. trgovačka i poljodjelska banka d. d. u Твзпји traži »a nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog strukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Beza, košulja, dimija, bluza Kako smo već javili 10. pr. mjeseca Nastup odmah, plata prema do­ i razne druge vezilačke i tkalačke održana je konstituirajuća glavna skuprobe prodaje društvo muslimanki "ština ovog zavoda i zavod je proglašen govoru. konstituiranim na temelju predhodno po »©SVITANJE« ministarstvu trgovine i industrije odob­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku renih pravla, nakon što se je skupština uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u uvjerila, da su sve zavodske dionice | ženskoga krojenja i šivanja. Prima Džininu sokaku broj 10. Fonedeljkom rasprodane i uplaćene i nakon što su I na izradu fina odijela za gospođe. — osnivači na skupštini dokazaii, da su is- | imaju pristup samo ženske. Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz punjeni svi zakonom propisani uvjeti za I osnutak ovog zavoda. Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ Konstituirajuća skupština jednoglasno sandra br. 2. je .prihvatila po osnivačima imenovano ravnateljstvo zavoda, u kojem su gg. otvorio je u Trav­ Dr. Mebmed ef. Spaho, narodni posla­ niku advokat nik i tajnik trgov. i obrt, komore u Sa­ Oglašujte rajevu; Dr. Ali Kamilbeg Džinlć, vele­ posjednik i banjalučki gradonačelnik; u ,,Pravdi“ Alibeg Biščević, trgovac, veleposjednik i gradonačelnik u Bos. Novom; Husejn ef. Omanović, prokurista i bivši upravi­ telj Podružnice centr. banke u Derventi; Asimbeg Dugalić, prokurista »HercegBosne« u Sarajevu; Neziraga Ahmetašević, Muhamedaga Hadžiju'ufagić, Ibrahimaga Demirdžić i Muhamed ef. Hadžikoji namjeravaju kupiti hrane u Posavini osmanović, veletržac iz Sarajeva; Hapšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, miđbeg Knrbegović. trgovac iz Donjeg 1 k< umpira jtd. u svako doba stoji na raspolaga- ш Vakufa; Ahmedaga Kovačcvić. trgovac nju b lo za direktnu kupnju ili posredovanje i posjednik iz Lukavca kod Tuzle, te uvaženi veletržac Abdaga Koluder iz Mostara. / Na skupštini je izabrano ovo nadzor­ no vijeće: Dr. Hamđi ef. Karamchmedović, primarni liječnik u Sarajevu. Numan ef. Ošmanefendić, veletržac u 2epćn, Asimbeg Alihegović, veletržac u Der^ntl. Edhemaga Bičakčlć i UizcrSve ponude zo hrenu kao I upite o stanju c!|ena hrani u svako doba hulontno i brzo vrši HasanoiAć. trgovci iz Sarajeva, Seni : 'r. ef Sarajl'ć, gradski računar- ildvakfltsku kancelariju Dr. Sulejman fllBčković Prištednja taegovač. aprovizacijama i trgovcima i ж figenturna i Somisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla | ‘a: vjj. M. O " r D. & А.*Ка|»ж, Saral«vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c8fd31d8d6d5a648054acf6460e8539.pdf 8eaa320faefa74550f32cff49444bfdc PDF Text Text PoStarin« u eotovom ptatoae. fj| Г) Ж10В!^ f A &Ж 1W S BRO APOJEDIN? ...... ш £Ж rEđ3;icior,i odhiir Д" Д^тјИ 4>3at ујју Pret lata godišnje80kru ИВ гви Лг л№3 т$ St 1вЛ n t, na pola godine 40 kru ЖМ dft ^ик јд Srat. ЂВ St na. Uredništvo i uprav; Д1Ж ДНк -Жок “ ЈВаИк^^ Ш ЛИЛ nalazi se u Carevoj ulici ГЈ&АСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУГ4ИМа^СКЕ 0РГАНИЗАЦИЈЕ» SKost^ ^■1 Broj 3f (139) * Sarajevo, subota 27 marta 1920. (7. ledžeba 1338.) Iz vakufskog sabora. PRVA SJEDNICA. Predsjednik također ističe taj 25. marta o. g., kad zasjeda u posao I temnul i veli, da je pitao saborsld je li to sve po Statutu, pa mu je najbolji od dosadašnjih vakufsklih sa­ oafovoreno da jest i da je tako rađeno. bora, ostade nam živo u pameti, tim S. K o r k u t: Kriva informaoija i neviše, što je to i prvi pravi narodni tačna interpretacija! Kad sam ja kao sabor. U njemu ie uz reis-ul-ulemu šest muiettš proveo prošle izbore iznošemuftija, sedam pravnika i trinaest šeno je pred sabor pitanje verifikacije ne­ riatlija — cvijet inteligencije naše, iza kih poslanika, ali se je tu radilo o pri­ kojeg ne zaostaje mnogo ni ostalih pet zivima, a ne separatnim votumima kao članova sabora, od kojh su neki naši što je ovaj g. Halilbašiča. Ovo je prigo­ vrlo ugledni ljudi iz provincije. U sa­ vor prije proglašenja izbor, rezultata, a borskoj dvorani u 9 sati prije podne ne priziv protiv nezakonitosti tog pro­ ćutilo se neko osobito raspoloženje iz­ glašenja, pa se ne može ni uzeti u ob­ među članova, koji se okupljahu u sjed­ zir. Sabor dakle nema pred sobom pri­ nicu i dupkom pune galerije općinstva, ziva i stoga ovaj predmet treba ski­ što ga dovede ljubav za naše vjerskonuti s dnevnog reda, kako je to vrlo prosvjetne prilike, da pogledaju prvu dobro obrazložio g. Omerovič. sjednicu svog sabora i da svojta posla­ Predsjednik konstatira jednonicima sa dna duše zažele: Dobro nam glasnost sabora, da ova 2. tačka iz dne­ došli i sretan i pspješan bio Vaš na­ vnog reda otpadne. Preporuča, da se porni rad, da Bog da! pode dalje na dnevni red. Predsjednik pr. gosp. reisul-uS. K o r k u t, prije prelaza na dnevni lema 11. M. Džef. Caušević otvara sjed­ red, predlaže da se pozdravi vladar na­ nicu iza 9 satj kratkim govorom, kojim še države, što sabor jednoglasno odo­ konstatuje da je prisutan dovoljan broj brava i usvaja da se odašalje ovaj po­ članova i želi da rad novog vakufskog zdravni brzojav: sabora bude koristan po našu zajedni­ Nj. Kr. Visočanstvu regentu prijestolo­ cu. Napominje da nove saborske čla­ nasljedniku Aleksandru nove čekaju vrlo važna pitanja i da o Beograd. njihovoj dobroj volji ovisi, da se done­ Novoizabrani vakufsko-mearifski sa­ su što bolji zaključci prema našem teš­ bor, koji se danas sastao u Sarajevu, kom položaju. Predlaže da se dalje sli­ daje na početku svoga rada izražaja jedi dnevni red, čijeg je, kako misli, svojim dubokim podaničkim osjećajima »druga tačka izbor potpredsjednika*; prema previšnjem kraljevskom domu: A. S e r i ć, prije prelaza na dnevni Njegovom Veličanstvu Petru I. i Njego­ red, uzima ri|ječ, da s.tavi primjedbu vom Kraljevskom Visočanstvu prijestona njegovu drugu tačku, koja glasi: »Ulonašljedniku Aleksandru i moli Svemo­ dobrenje izbora činova satara iz tra­ gućega Boga, da ta pokloni dug ј sre­ vanjskog okružja«. Koliko se sjeća, u tan život. Predsjednik: saborskom odboru nije bilo govora, da Ceuševlć, reis-ul-ulema.« se ta točka metne na dnevni red, pa Verifikacija seoskih članova. predlaže da se ustanovi čijom je inici­ jativom promijenjena ova stilizacija. Prelazi se na prvu tačku dnevnog re­ da: »Odobrenje izbora članova D. Omerovič ističe da predsjedkotarskih vakiuf.-mearifskih povjeren­ «lštv« do duše pristoji pravo utanačestava, koji borave izvan sjedišta po­ nja dnevnog reda prve sjednice, ali po vjerenstva (§ 70. auton. Statuta). Mufet§ 91. aut. Statuta odobrenje izbora sa­ borskih članova ne spada u djelokrug tiš referiše da takvih članova — što se sabora. On može da rješava samo pri­ do sada zna — imaju 22 povjerenstva u zemlji. zive, a nipošto da »odobrava« izbor. Dr. M. S p a h o predlaže da se svi Time bi on prekoračio svoj djelokrug. ti izbori generalno odobre, što se usva­ Ova se tačka dakle mora preinačiti, ja jednoglasno. ako postoji priziv, odnosno skinuti s dnevnog reda, ako nema kakva priziva ’ Izbor potpredsjednika. proti izboru članova iz travničkog okPrelazi se na 2. tačku dnevnog reda: ražja. Traži razjašnjenje u tom pravcu. ■izbor potpredsjednika. Ovdje se prozivaju članovi sabora 1 ustanov­ Mufettdš čita zapisnik sastavljen ljuje se da ih je prisutno 26 (neki još u sjednici sabor, odbora od 3. marta nijesu prispjeli). Neki članovi pitaju: a *. g. iz kojega se ustanovljuje, da je M. kazno vakuf, direktor? Mufettiš odgo­ Halilbašić prigovorio valjanosti izbora vara, da nije ni pozvan u sjednicu. dvojice članova za to, što je popu­ Tajnim glasanjem je sa 24 glasa iza­ njeno jedno mjesto člana okružnog bran za potpredsjednika vakufskog sa­ izbornog odbora u Travniku. Ostali bora predsjednik naše organizacije vri­ članovi vak. m. saborskog odbora sma­ jedni starina H. H. Ibrahim ef. Mag­ trali su izbor valjanim, jer je to popuujenje uslijedilo pr.ije, nego li je ok­ la j 1 i ć, koji se sa par riječi zahvali Članovima na povjerenju. — Sjeda na ružni odbor počeo funkcionirati. Na upit veH da nema drugog prigovora i ističe svoje staro mjesto, ali ga predsjednik poziva da zauzme potpredsjedničko da je ovaj votum g. Hallbašića iznešen mjesto s primjedbom: »Hodi ovamo, pred sabor na temelju teamula, jer se 1 pa ću biti jači (uza Te)«. je tako i prije prakticiralo. Izbor sab. odbora. Pod tačkom 3. dnevnog reda obav­ ljen je izbor novog saborskog odbora ovako: za okružje Sarajevo : član Sak.b ef, Korkut, njegov zamjenik Gahb ef. Hafizovićf okružje Travnik: čian Derviš ef. Omerović,. zamjenik Mahmudbeg Krasnica; okružje Tu zJa : član H. H, Ibtahim ef. Maglaidć, njegov zamjenik H. Osman ef. Vilović; okružje Banjaluka : član. Ahmed ef. Serić, zamjenik Mustajbeg Kapetaliović; okr, Bi ka ć : član Husari ef, Miljkovlć, zamjenik FehtabegKurbegovlć; okr. Mostar: član muftija H. £akir ef. Mesihović. a njegov zamjenik Smaal cf. Serdarević. Ostavka vak. direktora. Kod tačke 4. »Ostavka va k.-m. direktora«, koja glasi: »Zahvaljujem se na službi vakufskog direktora. Sa­ rajevo 28. decembra 1919. Š. Arnautović«, pa uredovnoj opomeni od 11. ja­ nuara 1920. da sebi podjeljuje tromje­ sečni dopust po § — (kojeg ne navodi) — programatike, konstatira predsjed­ nik (smješkajući se), da je ostav­ ka »kratka i jezgrovita«, a riječ uzi­ maju gg. F. Kurbegović, M. Bahtijarev:ć, S. Korkut, 0. Vilović, H. Kurtović, Dr. M. Spalio i g. Hafizović u pravcu, da se ostavka za danas skine s dnev­ nog reda i direktoru otkaže dopust. Konstatirali su pojedince, kako je vak. direktor ostavio vakuf u najkritičnijim danma, bez ikakva izvješća o radu i stanju, što ne bi nikakav patri­ ota učinio. Stanje je vakufa skroz rzstrovano, direktor nije bolestan, već se šeta u trgovačkim poslovima po Be­ ogradu i koje kuda, a svaka viša vlast trna pravo, da prekine dopuste svojih činovnika i da su zdravi činovnici duž­ ni, da službu odmah po tom nastupe. Utvrđeno je i to, da saborski odbor ni­ je primio ostavke, nego ju je ustupio saboru na riješenje, ovaj za nju tek da­ nas doznaje, pa želi da se pripravi pre­ daja i polože računi o djelovanju i t. d. Najzad sabor u ovom pitanju donese jednoglasni zaključak, da se direk­ toru otkaže dopust i da se odmah pozove na vršenje dužnosti, a riješenje o ostavci domijeće se kasnije. Interpelacija o olovu sa džamija. S. Korkut stavlja interpelaciju o skidanju olova sa džamija, zbog čega se mnoge ruiniraju, prokisuju iz sredi­ ne kubeta, u nekih se kubeta ruše, a mnogim prijeti opasnost porušenja. 1 čuvenoj Aladža džamiji u Foči, tom remek djelu naše arhitekture, pri­ jeti opasnost porušenja, premda je po­ vjerenstvo više puta izvješćivalo o nje­ nu stanju, pa je upozorilo i vak. inžinira kad je bio u Foči. Čita upit građan­ stva u 10. broju »Vremena« i konstati­ ra da su sva upozorenja ostala bez us­ pjeha i odgovora. Stoga pita predsjed­ ništvo: 1 .) na temelju čega je došlo do skida­ nja olova sa džamija, 2 .) pod kojim je uvjetima bivšem vojnom eraru to skidanje dozvoljeno i Godina II. 3 .) šta je učinjeno na brzojav iz Fo­ če od 6. februara 1919. o prijetećoj opasnosti za Aladža džamiju? Predsjednik odgovara, da je bivši vojni erar zatražio olovo sa dža­ mija u ratu, koje mu je dato uz uvjet, da olovo skine na svoj trošak, da pro­ vizorno pokrije vakufske objekte na svoj trošak, a čim nastupe normalne prilike, da ih opet olovom pokrije. Zbog opasnosti od novog slabog pokrivanja više je puta od pređašnje uprave tra­ ženo da se dobro pokriju vak. objekti, a j od Narodne Obrane iza prevrata 5—6 puta je pismeno traženo, da se va­ kufu povrati uzeto olovo, koje se još uvijek u blizini zadržava, ali dosad ni­ kakva odgovora. U jednoj od idućih sjedidca će iznijeti ovo pitanje na лјеšenje. s ‘ S . Korkut provizorno uzima odgo­ vor na znanje, pošto će predmet po­ sebno biti predložen na vijećanje. Muftija K u r t ističe, kako su oni u Banjaluci sobom povratili iza rata olovo svojih džamija sa stanice i njim će svoje džamije pokriti. (Korkut: Tako rade muftije; a šta je sarajevski muftija uradio? — Muftija S. Muftić: Ja sam dao izvješće. — Opći smijeh г saboru). H. Kurtović predlaže, da se iza­ bere i pošalje deputacija na vladu, ko­ ja će tražiti, da se olovo naših džanđja zastavi i nama da se povrati. Sabor se sporazumliuie, da to pitanje odmah uz­ me u pretres saborski odbor i što ргЦе na dnevni red pred sabor iznese, pa tom prilikom da se i deputacija izabeie. Žalim se izabire poklonstvena deputa­ cija, koja će posjetiti predsjednika zem. vlade i odabiru se gg: predsjednik II. M. Dž. Caušević, potpredsjednik H. H. I. Maglajlić, te članovi sabora 0. Vilo­ vić, H. Kurtović i M. Bahtijarević. S. Korkut traži da se dnevni red sljedeće sjednice uvijek označuje na kraju sjednice sabora i po poslovniku objavljuje i izvješava na tabli što se jednoglasno usvaja i za dnevnj red sjed­ nice od subote označuje: 1 .) Podjeljenje indemniteta, 2 .) Predlog g. Korkuta o izboru od­ bora: prosvjetnog, šeriatskog-pravnog i financijalnog. Sarajevo, 26. marta. »Obrana«. Jučer se je pojavilo i ovo glasilo »musi, narodne stranke«, ko­ je će izlaziti svakog petka i braniti in­ terese muslimana, koji se nažalost mpradoše zasebno grupisati, jer su bili i»vrgnuti »neprekidnim i sistematski organizovanim napadajima na imetak, ži­ vot i obraz«. List i stranka nemaju programa, jet je »nemoguće iscrpiti sve u jednom pro­ gramu, o čemu misle pisati u listu« i jer se životne prilike našeg elementa »ne mogu obuhvatiti takovim progra­ mom«. Imaju i treći razlog toj bezprogramnosti: hoće slobodne ruke i ne će da ■ »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ruke sveže i da se toga pro- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (t d.) п Sarajevu. Busi ee svim bnabosnltn Boslosima. Obavlja uplate I unoutenja u hraljevstvu SHa, I u InozBMSttu. Prima uIošKe na uioins hnjlilce I tjhuJt Minut I uharnaćujE Ih naj­ povoljniji. Obavilo sve mjeujeini poslove I bunovni naloge Dionička glavnica K 3,000.000 DaiB suenikB i aprovleudjsbe Sredite. — Kupuje I □reitajB srEćhe, vslute I vrijednosne papire nlh vrsta. R a b H 0 a D 1 E t E N J i kupuju I prodaje sve vrste rabe, a poglavito sve iivotiie uomlraice. taclariia: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjElBnis багајш - Interarban telefon: Zli �•Strana 2 Страна „PRAVDA grama drži«. Stoga odlučiše u »krup­ nim potezima reći javnosti, k o smo i šta hoćemo«. Na prvo pitanje zaboravišc odgovo­ riti. Prevrnusmo sve četiri stranice i nigdje ni jednog imena. Nema vijesti ni u predsjedništvu, a kamo li članovima odbora. Ne zna se ni ko je urednik li­ sta. a kamo li da su objavljeni članovi redakcije. Vlasnik: odbor »musi. nar. stranke«, a odgovorni urednik: l. Curćić. I to je sve. Dvojimo, da se je ikad pokrenulo glasilo ovako anonimne stranke i čudom se čudimo ovakoj h a f i taktici. No pređimo preko tog i pogledajmo šta hoće pokretači »Ob­ rane«. Pokretači »Obrane« poručuju »sva­ kom unaprijed«, da — »vrlo moder­ no misle« i da su potpuno svjesni •pojmova slobode, jednakosti i brat­ stva«, pa da »te riječi u zlato okivaju«. Kao »vrlo moderno misleći« ljudi, oni konstatuju, da »Pravda«, zastupa »je­ dno previše konzervativno« stanovište. »Velika većina« ljudi oko »Obrane« uzalud ie postrance čekala, da će se interesi muslimana početi bra­ niti ozbiljnim i dostojnim načinom«, pa je stoga sad odlučila djelovati u javno­ sti »ne da obaraju izgrađeno, nego da dograđuju 1 popravljaju«. Glavna je za­ daća njihove stranke kulturan rad me­ đu muslimanima naše države i to ta­ kav koji će ih osnažiti, osvijestiti i svo­ jim kasnijim plodom osigurati da svoja prava brani i obran i. Odatle valjda ! ime glasilu. — Stranka se već sada zalaže da naša država bude sazidana i izgrđena na pravnim temeljima, dakle da bude pravna država«. I mje­ sto da bude jasnija, stranka se je pot­ puno zakuijila pa objavljuje: »0 formi države danas ne ćemo govoriti,'jer taj posao naša stranka sasvim lojalno (!) prepušta zakonitom tijelu, koje će imati tu zadaću i koje će morati biti izabrano na — legalan način«. »Na polju narodne prosvjete naša će stranka stajati na stanovištu potpu­ ne slobode na tome području: neka svako obrazuje svoje potomstvo k ak o hoće« Ona će se »samo zalagati za prisilno pohađanje početnih škola«. — Kod ovoga valja napomenuti, da će naša stranka u pitanju reorganiza­ cije vakufsko-mcarif. autođhmije zau­ zeti ono stanovište, koje će biti pre­ ma prilikama najshodnije, da ta institucija krene u bolju budućnost«. Sasvim u duhu slobodnih ruku!.... Stranka ima i gospodarski program, pardon — provizorium. Jer kod nje je sve provizorno. Zasada ne priznaje ni­ jedne uredbe i naredbe o agr. pitanju, od prevrata pa do konstituante, koja sve te stvari mora .podv/gnuti .strogoj reviziji. Cifčijska zemlja (jer kod nas nema, kmetstva-u pravom smislu te ri­ ječi) pripada vlasniku kao zakonitom gospodaru. Posjednik zemlje ne mora obrađivati svoju zemlju, nego je posje­ duje isto kao što labrikant posjeduje svoj kapital. Slobodna se zemlja ne smije oduzimati u svrhu agr. reforme. Skupljeno u jednu, može se o »Obra­ ni« reći da ne zna ni šta hoće ni — kako će. Nekom i nekom treba list i »stranka«, vesselam! Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. Trebalo je samo vidjeti veselje i li­ kovanje Cukića i njegovih prišipetlji, kad dode vijest o M:'.hatbegovu dola­ sku. Naročito se je veselila okolina Svete Stanica, koji za vrijeme prijaš­ nje uprave bijaše potreban korice hlje­ ba, a danas raspolaže milijonima zapljaćkanog muslimanskog dobra, pa je bacio oko i na zastupnički mandat u parlamentu i u Midhtabegu gleda opa­ sna konkurenta. Sam Cukić tako se je zaboravio, da je išao od dućana do du­ ćana i dovikivao muslimanima: »Eto vašeg Midhata. Ja spakovah i njega i brata mu«. Bilo je i drugih izraza, ko­ jima je vrijeđao naše osjećaje. Zaslu­ gom ovli ljudi okupilo se je cijelo pra­ voslavno žiteljstvo Bijelog Polja: i sta­ ro I mlado i muško i žensko, da pro­ matra ovo sprovođenje. a muslimani m tadoše u svojim radnjama i kahvama t mnogi plakahu radi ovog nebratskog postupka sa njihovim Midhatbegom. Cim je Midhatbeg prispio sa svojim Arifbegom, Cukić je naredio da se poštjednjem metnu okovi od 20 kg i mje­ sto da se odvedu u zatvor kraćim pu­ tem, provedeni su kroz sred čaršije i u pratnji straže sa nataknutim bodovima. Nije bilo ni to dosta, nego su ti bodovi bili upereni prema Midhatbegu, a za stražom je sve do zatvora išla rulja svjetine, koja je pjevala zajedno sa stra­ žom. pa i na taj način ogorčavala i iza­ zivala muslimanske sugrađane. Tu je večer Mldhtabeg dobio izbicu na najgornfem katu jedne stare kule, hladnu F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). (4) i sa polupanim prozorima, dočim mu je brat pritvoren u izbu na donjem boju. Midhatbegu nije dozvoljeno ni to, da unese svoje dvije stare deke. Iskao je vode, ali mu ni to ne dadoše, kamo li da mu pribaviše ogrijev ili hranu. Klju­ čaru, Bugarinu, nudio je 50 dinara za bocu vode, ali on ne dade, jer da nema dozvole. Iza podne predveden je na preslušanje, naravno opet kroz cijelu čaršiju. Slučajno se je sastao sa liječ­ nikom i .potužio mu se na stanje u tam­ nici. Nu i ako je liječnik naredio, da mu se dadne hrana i ogrjev, ipak je Mid­ hatbeg i drugu noć ostao nesamo bez jela, nego i bez vode. Eto kako izgle­ daju »demokratski« organi vlasti i na koji način čine nasilja i opačine. Kad je sutradan Midhatbegov brat Ejub efendija đonio braći hranu, Cukić je i njega zatvorio pod izlikom, da radi proti vlasti i širi alarmantne vijesti. Pobrinuo se i za svjedoka, našavši ga u osobi učitelja Gjtikana Koraća, koje­ mu se nije još ništa dogodilo, premda je učesnik u ubojstvu ivanjskog imama Husejma efendije. I Ejub efendija je do­ bio bukagije. Što je radi njegova pri­ tvora familija Hodžić, koja broji tride­ set članova, ostala bez muške glave i bez ikakva zaštitnika, o tom, naravno, niko ne vodi računa. Za ilustraciju po­ stupka naših oblasti ističem i ovaj slu­ čaj: Kad je Midhatbeg sprovođen u za­ tvor. -jedan je trgovac ustao na noge i primio selam. Radi toga je kažnjen sa tri dana zatvora. Još nešto interesant­ '36) To kratko pismo, koje je preko Akifbeya su­ tradan uručeno Ihsanu glasilo je: »Веу-eleadi I Možda i ne-znate onoga tko Vam ovo piše, ali budite uvjereni, da Vam je prijatelj i dobroželitelj. Vi ste vođeni srcem zapali u jedno društvo, u ruke jedne žene, koja Vaše povjerenje izrabljuje u poli­ tičke sBrhe i Vi nesvjesno izdajete domovinu. Opas­ nost je nad Vama i svaki čas može nastupiti. Ču­ vajte se, i odrecite se jedne ljubavi, koja Vas hoće đa napravi izdajicom domovinel.. Nesimo« Ihsan je još jednom pročitao ovo kratko pismo za koje je znao ođaklen je, od koga je i šta znači oga opbmena. Bio je i uvjeren, da može nastupiti opasnost, ali je bio i svijestan, da se ne može »dreči te ljubavi... No neugodno mu je bilo da neko pa još ona sumnja u njegov rad i označuje njego­ vu ljubav opasnom pa domovinu, tiažt žrtvu koju on ne može pridonijeti. — „П^АНДа* lipu; 138 Bio; nije. Da-prikrije svoje postupke, g. Cu­ kić došao jc na ideju, da zabrani svaki izlazak iz okruga. Najuvaženiji trgovci tražili su objavu (proputmeu) za Beo­ grad i neka druga mjesta, no niko je nije dobio. Pa zar g. Cukić nije neka vrst bjelopljskog Bele Kuna? A sad koju o ženskim prstima. Kao u mnogim, tako i u Midhatbegovoj aferi važnu ulogu igraju ženski prsti. Sveto Stanić ima naime sestru, oko koje se evo godinu dana vrze g. sekretar Cukić. No pošto su Stanići sad na jednom avanzovali na milionere, pi­ sar Cukić nije im ravna partija. No ljubav je ljubav. Stoga neprestano gle­ da u Staniće i slijepo vrši sve što im se prohtije. Stanići se silno plaše Midhatbegovih otkrića, a uz to Sreto hoće da pošto poto bude narodni zastupnik. Bjelopoijski okrug napučen je u ogrom­ noj većini muslimanima, koji hoće da kandtduju Midhatbega, pa Sreti i nje­ govoj braći ne preostale drugo, nego da Midhatbega ponize u očima tih mu­ slimanskih izbornika. Kao najprikladnije sredstvo za postignuće tog cilja držahu Midhatbegovo uhapšenje, pa im je denunciranje skopaljskih »demokrata« došlo uprav u zgoidan čas. Da dođu do tog cilja trebalo se približiti Cukiću. Stoga se je pojavila na pozornici dje­ vojka za čiju bi volju Cukić pristao, da i sam dođe u haps. Dokle ide ta slabost g. Cukića vidi se i po tom, što je na prijavu Sretinog brata odmah uhapsio i okovao Midhatbegova brata Arifbega zbog toga, što je tobože podnio prijavu, radi koje je obješen pop iz Bijelog Polja i šest ko­ mita iz Korita. Nije smetalo, što je pri­ javitelj Stanić za vrijeme tog vješanja bio zatočen u Madžarskoj, niti g. Cu­ kić vodi ikakva računa o tom, da istra­ živanje ovakih prijava spada u nadlež­ nost sudskih vlasti. No kad se je osvje­ dočio da ni Midhatbegu ni njegovu bratu ne može dokazati nikakve neko­ rektnosti, utekao se je ovom triku: sazvao je svoje pomagače i neke pisa­ re i inscenirao prijavu, da se je Midhat­ beg odupro nalogu vlasti time, što ni­ je htio izvršiti naloga, da do tamnice donese kofer, izgovarajući se da je slab i umoran. I eto radi toga ga je osudio na dvadeset dana tamnice i naredio da se uz netaknute bodove predvede baš u nedjelju, kad se u čaršiju okup­ ljaju seljaci sa svih strana. Arifbega je osudio na mjesec dan zatvora i 7 dinara globe radi toga, što se je na­ vodno izjavio proti vladi i njenim or­ ganima. Ovaj nezakoniti postupak proti Mid­ hatbegu, Arifbegu i još mnogim musli­ manima, a osobito zabrana izlaska izazvaše veliko ogorčenje među musli­ manskim stanovništvom. Tom su se ogorčenju priključili i mnogi čovjekolju­ bivi i ispravni hrišćani pa održaše sa­ stanak u vijećnici j ministarstvu unu­ trašnjih djela odaslaše protestni brzo­ jav, u kojem su upozorili na ozbiljnost situacije u Bijelom Polju i istaknuli sve nepravde, što ih je muslimanima učinio sekretar Cukić. Taj su brzojav potpi­ sali mnogi ugledni građani, te predsjed­ nik opštine i dva — sreska načelnika. No uza sve to, što su ta dva sreska na­ čelnika zatražili da se g. Cukić smijeni sa svog zvanja ili da se oni premjeste ■iz našeg okruga, jer da ne mogu preu­ zeti odgovornosti za događaje, što bi Zar je stvar dotlen došla? Zar već Jildiz zna? Zar Nesime, ona Nesime, o kojoj Je on prije godinu dana potajno sanjao zaštićuje njega i udortojava se pisati?... On izdaje ideju?!.. Ihsan pomaže ne­ prijatelju! .. Pročita još jednom: »Vi ste vođeni srcem«... a onda ... »u ruke jedne žene, koja Vaše povje­ renje« . . . ... I nije mogao pročitati rijeci »izrabljuje«, jer mu se je činila nedostojnom liene Logotetides. Ne! Nije Rene taka! To je kleveta pomisli u sebi Ihsan, s ogorčenjem, ali u isti čas preleti mu ispred očiju rastanak s Renom u Grčkoj i njezine riječi, kao da su mu velikim hrapavim zvonima zvonile: „Ihsane, ti ne ćeš otići, jer će mo izgubiti i zad­ njeg prijatelja u Turskoj... Pođi i ti samnom! »Ne mogu... Ja sam se zavjetovala« ... Da unišiš Tursku? .. . » ... da oslobodim Grke« ... ... ali u isti čas osjetio je I svu nemoć, da nadvlada sebe. Obuzela ga bol, tuga, skoro očaj. Činilo mu se je kao da neko čupa ia njegovog bića živce, koji pokreću život — žilice koje vežu osjećaje sa srcem Ćutio Je bol, fizičnu bol, ali opet nije mogao po­ sumnjati u Renu. li mogli prouzročiti ispadi g. Cukića, pak ni sadanja vlada nije ništa proti njemu poduzela. Mi se ne čudimo, što je te ispade trpjela »demokratska« vla­ da, jer je Cukić bio njen eksponent i ljubimac, ali se čudinto | prečudlmo što to trpi tadanja vlada, pa ušljed toga Cukiću daje smjelosti, da svoje zulume i pojačava. (Svršite ae.) Iz naše organizacije. Provođenje organizacije u Ključu. — Javljaju nam iz Ključa: Od prvoga os­ nutka »J. M. ().« svi su muslimani ključkog kotara kako ilz »rada tako i iz se­ ja pristali uz organizaciju, jer su vi­ djeli, da je rad organizacije, bilo u pohtčkom bilo u kulturno-ekonomskom pravcu, jedino podoban, da muslimane kao cjelinu u novoj našoj narodnoj dr­ žavi očuva, pridigne, da .im zagarantuje j osigura građanska prava i slobodštine. Prem su se kako istakosmo svi muslimani izjavili za »J. M. 0.« i uz nju pristali, ipak organizacija nije bila provedena do ovih zadnjih dana kako to propisuje statut i pravila organiza­ cije. Nastojanjem nekih svjesnijih i aspilni- ••• jih građana i seljaka organizacija le prama Statutu, kako u gradu tako i u selima provedena sa sjajnim uspjehom kako u moralnom tako i u materijal­ nom pogledu, jer u čitavom kotaru ne­ ma gotovo .ni jednog muslimana, koji nije aktivni član naše organizacije. Cianarine do danas iznose do 12.000 K, a nadamo se ovih dana još daljnjim pri­ lozima. Rado ističemo, da su težaci na­ ročito oduševljeni za našu organizaciju, a tako .posjednici i ostali staleži. Na 20. t. mj. zabran je stalni kot. mjesni odbor, u koji su došla slijedeća gg.: predsjednik: Osman Heganović, šer. vježbenik, podpredsjednik: Džaferbeg Filipovi^ tajnik: Jasimbeg AHbegpvić, blagajnik: Bećiraga Hodžić, a članovi: Mustajbeg Filipović, gradona­ čelnik, Huseiinaga Sejarić, Sulejmanbeg Filipović, Mehaga Koljlć, Đžaferaga Džaferaglć i Mustafa ef. Hadžić. 4 Dne 21. t. mj. održao je član central­ nog odbora Kurbegović sastanak, na koji su došli svi građani a i obližnja sela, jer daljnja sela nijesu znala za njegov dolazak, te u odužem govoru razložio politički pravac »J. M. O.«, ko­ ji jc naišao na sveopće odobravanje. Svi pokušaji nekakvih novih stranaka i strančica sa prozirnom tendencijom, da razliju redove muslimana i da uspo­ stave skrahirane veličine neće naći me­ du svjesnim Krajišnicima nikakva ra­ zumijevanja ni uspjeha. Daleko im ku­ će od nas, a naša su ini vrata zatvo­ rena'. Mjesni odbor. Skupština u Kozhtku. U nedjelju dne 2. februara posjetio je predsjednik na­ še organizacije g. H. H. ef. MaglaHić Kozluk i održao vrlo uspješnu skupšti­ nu. Cijel: Kozluk listom se ie odazvao i odobrio dosadanji rad vodstva naše organizacije, kao I naš'h narodnih po­ slanika. Izabran je mjesni odbor, ,u koji su došla slijedeća gospoda: Predsjed­ nik: Hafiz Nunl ef. Aiagić, podpred.sjednik: Salih ef. Hodžić, tajnik: Omeraga Hadžiarapovlč, blagajmk: Hasan ef. Hublić, revizori: Mukabduh ef. Banja- I sada u ovaj veliki čas tuge, u čas kad su ■ inu javljali, da je opasnost nad nijovim životom, on je najviše pripadao Reni, ćutio je tako instik* tivno, da je jedva ostao u kući. Satrven boli, izmučen mislima i lukom još ne . određenom bojazni sjedio je Ihsan na divanu i tupo i zurio kroz prozorska stakla. Vani je padala kiša, I magla se povlačila i još više povećavala u njemu ■ potištenost. Naslonuo se na ruku i zgdnjemau Sanjao je i U snu je vidio najprije Ihlamor-palaču k.iko je ne■ kakvi ljudi ruše. Ma jednom prozoru stajala je suttanija Nesime raščupana i dozivala ga: Spasi mel Onda je srušena palača. Njega su svezali i vedili kroe grad. Najednom se susreo s Renom, koja je išla pred ogromnom'masom svjetine u bjelini i na-, i redila: Ubijte ga!. . Kad nije niko na nj pucao, opalt f ona iz malog crnog revolvera i pogodi ga... Ihsan se je naglo trgnuo, rastro oči i skočio i na noge. Sta to može značiti, pomislio u sebi još jednom sebi predočivši sve što je sanjao I priđe prozoru.. . Vani Je padala kiša I magla prekrivala grad. U njegovoj duši bilo isto tako teško — i njegovu dušu prekrila magla sumnje i »ujevjerja. Čas za časom prolazio i večar se približi vrla. (Kaataviće se) �nović i Husahiaga Hodžić, odbornici: Jusufaga Alispahić, Rifataga Mulamu«ć, Smaiiaga Kupinić, Mehaga Grabovac, Mehdiaga Šišić 1 Salihaga H. Ајј(agić. Naši dopisi Rogatica. 18. marta 1920. Страва 1 ПРАВДА" — „PRAVDA, B*«| 139 — Broj ! 1 revan, da ako vojna komanda zatraži jednog pekara, on ih šajje dese­ tak i to sve izdržavatelje mnogobroj­ ne obitelji. On znade nevine ljude de­ nuncirati da mrze ćirilicu. Pitamo g. Vidmosera, kako to može biti, da sin Jednog seoskog načelnika (nije musli­ man), koji bi trebao pred 4 mjeseca nastupiti aktivnu vojnu dužnost, još kod kuće sjedi i ko mu je dao ovlaštenje na onu službu, koju sada u tom selu vrši. Drugi katil je žandarski narednik Kolundžija, o kome smo u »Pravdi« nekoliko puta pisali. Ubojice nedavno umorenog Alije Dobrače trebali su dne 16. o. mj. biti ekskortirani u sarajevski okružni zatvor i šta se dogodilo? Ko­ tarski sud u Rogatici izdaje nalog žandariji, da zločince pod sigurnom prat­ njom otprati u Sarajevo, a žandar Ko­ lundžija dolazi pred kotarski zatvor sam bez puške i posve komotno kao da je došao na »Befehl«, preuzme zločin­ ce iz zatvora i pušta ih da idu sami, nesvezani kroz čaršiju, zagrljeni, pje­ vajući i prkoseći, koji se onda svraća­ ju u birtiju »Savin-han«, gdje su se do­ brano . okrijepili i razgovorili. Nas nije briga, što je Kolundžija možda svoje­ voljno, a možda i po odobrenju nekog starijeg ovakvim postupkom prekora­ čio svoju dužnost, niti hoćemo da kome predbacujemo, da je u ovom slučaju protupropistro postupao, jer je poznato, da se uznik, a pogotovo zločinac, imađe pratiti pod sigurnim oružjem i budnim okom. Samo nas se tiče činje­ nica, da je Kolundžija ‘o učinio samo zato, da nas muslimane pecne, da nam i ovom prilikom pokaže svoju silu ka­ ko i on kao i drug mu Laušević smije i umije da nešto učini. Vjerovatno je, da je ovo učinjeno i zato, da se zločinci u dotičnoj mejhani sastanu sa svojim ljudima, s kojima su Jamačno morali govoriti o zločinu i do­ govoriti se u svrhu, da se otešča istra­ ga, da se zabašure tragovi zločina te da se dogovore o načinu ob-ane , svje­ dočenja. Radoznali »mo, kakve će ko­ rake poduzeti sudac istražitelj !a se Kolundžija za ovaj hotinrčiu ispad po­ vuče na odgovornost. A šta bi istom onda bilo, da su zločinci pobjegli ili pu­ tem do birtije počinili još kakav zločin, to Kolundžija neće da zna, njemu se hoće nekakve slave. Radoznali smo također, hoće li se i u koliko žandarsko brigadne zapovjed­ ništvo pozabaviti ovim postupkom Kolundžije ili će i taj slučaj proći onako kao i onaj žandara Lauševića od 3. ja­ nuara o. g. o kojem smo dosad šutjeli. Radi javnog mnijenja trebalo je Lauševića odmah iz Rogatice rnaći, a ne ostavljati ga ovdje, da se po čaršiji po­ nosi bajunetom, da još kome pokaže njezinu oštricu. O ovoj Lauševića stvari kao i o do­ tičnoj žandarskoj prijavi drugi put op­ širnije. Na završetku poručujemo g. Neszlopyju kao i njegovoj dvojici doglav­ nika. da se strpe još koji dan, izaći će nešto, vrlo zanimljivo u »Pravdi«. (Na adresu onih, kojih se tiče). Kad j smo pred kratko vrijeme iznijeli na jav­ I nost nekorektnosti gosp. kotarskog I predstojnika Noszlopyja (o ovome go­ spodinu posebno čemo se opet poza­ baviti), mislili smo doneklen, da će nam to biti zadnji vapaj i da se nakon toga neće sa strane državnih činovnika ni­ šta učiniti, što bi išlo na našu štetu i da neće ubijati u nama dobru vjeru u nepristrano vršenje dužnosti g. Noszloруја i njegovih potčinjenih, ali se prevarismo u tom očekivanju. Ne mogavši i nesmijući prešutjeti nepodobštine i ne­ kih drugih državnih namještenika mo­ ramo da im javno doviknemo: »0 katiU. kako čete dugo zlorabiti našu strp­ ljivost?« Jedan od ovih katila bez sumnje je nufuščija V i d m o s e r, koji u svo­ joj prerevnosti veoma pregoni, a kao veliki šovinista mrzi sve, što je musli­ mansko. Što nas mrzi, prosto mu bilo, to je u ostalom stara bolest austrij­ skih feljbaba, ali što nam »moć« svoje službe u više slučajeva ne dijeli onako kao i drugim vjerama, to mu ne­ ćemo nitt možemo oprostiti, pa evo nekoliko od onih mnogih njegovih ne­ korektnosti: 80% nesposobnog invali­ da Aliju Lihiića slao je taj gospodin u kratkom vremenu pet puta u Sara­ jevo, da nastupi vojnu službu, pa šta je time postigao? Obrukao sa kao i u mnogim drugim slučajevima pred pret-postavljenim mu vojnim vlastima, a si­ romašnom Aliji nanio je time to, da je za troškove u Sarajevo morao prodati i jastuk ispod glave. Kad se Alija zad­ nji put povratio iz Sarajeva, donio je g. Vidmoseru tako »lijepu poruku« od vojnog komandanta, da te riječi, ko­ je je naredio dotični komandant Liviću, da ih isporuči Vidmoseru na javnost radi pristojnosti nemožemo iznositi, a da je Vidmoser na svom mjestu, ne bi mogao kao pošten čovjek drukčije do­ biti zadovoljštine, nego sudom. Sohtu ovdašnje medrese Colića, kad je trebao ići na vojnu pregledbu, zatvo­ rio je kao kakva zločinca'samo stoga, da se mogne u Savinu hanu pohvaliti kako je »u a p si o turskog od ž.u«. Iz zatvora ga posla u Sarajevo, gdje ovaj kao dak medrese isposlova kod zemaljske vlade riješenje od vojne du­ žnosti. Ali kad se jadnik sa dotičnim uvjerenjem prijavi g. Vidmoseru. ovaj ga onet strpa u zatvor i posla ga preko Save, gdje nastupi vojnu dužnost. Kad zemaljska vlada po drugi put brzojav­ no naređuje kotarskom uredu, da se Colić ima vojništva smjesta osloboditi, Građanin. od'govara joj Vidmoser također brzo­ javno, da je to učinjeno. Čudim se ovakovom odgovoru, jer je Colić tek do 15 dana iza toga oslobođen. Ratno je ministarstvo još davno za­ tražilo spisak hranitelja, koji se imaju voipe dužnosti osloboditi, a naš* nufuš­ Kako se ubijaju eksistencije? Pišu čija ne nade za vrijedno ovoj naredbi nam iz Prijedora. Prigodom odmjerenja kroz 4 mjeseca udovoljiti. Mj ga pita rente za hak za godinu 1918. i 19. po­ mo, jesu li umjesni ovakovi njegovi po­ zvao je ovdješnji kotarski ured Devjet stupci i čime ih opravdava? Šta ga je hanuinu Kapetaonvić na dan 15. о. mj., <oi»lo, da se proti onom muslimanu oza koju je otišao sin spomenute Mchnako i na onaki nizak način uroti i da medbeg Ka*etanović. Misleći, da će pri­ li |c istina, da je kolara Živkovića otmiti novac, razočara se, kad mu poргепко u vojništVo samo s toga, što nudiše mjesto novca namiru poreznog mu njegova starica majka ne htjede ureda u Bosanskoj Dubici vrhu kruna ljuljati dijete i kako misli opravdati sve 1.100.-—, koja se svota zaraču­ opi, što nam je dosad zla počinio. nava u dužni porez od zemlje, a pitamo gospodu Brčake, kod kojih je da je tolika i zemljišna renta odmjere­ taj gospodin služio kao feljbaba — nuna. Kada je Devlet hanuma kupila hak fuićija, da 11 ga oni poznaju kao Šva­ od svoje zemlje, dobivala je po 10 q bu. kada ga ovđe mi upoznasmo kao ječma, 25 q pšenice, 30 q zobi i do 100 »B14vena». koji se no stidi uvjeravati q kukuruza. Posjeduje do 2000 duntima naivne seljake, da je rođeni Užlzemlje, a porez je plaćala stalno sve čanin. Vele zli jezici. da to priča za do god 1919. šteta, koja je na posjedu to, šfo je kao bivši austrijskj IJnterofizore spomenute ј njezina sina Mehmeđaer pokazivao »veliku ljubav« slaven­ bega počinjena prigodom prevrata, sud­ stvu. a napose srptsvu, te to sad hoće beno je ustanovljena na K 269.400.—. da prikrije. prikazujući se Srbijancem. Šta ovo znači? U normalno doba je SKurno je bio za vrijeme svoga feljbaplaćan porez za istu zemlju najviše K bovanja sve prije, nego Slaven. 282, a sada, kada sa nje ne dobiva ni­ Ko II, Bože, intervenira kod bivše šta. odmjerule se renta od K 1100.—- i demokratske vlade, da se njegov pre-, cijela se suma zaračunava u porez. Tra­ mj^taj iz Rogaticu opozove? što mi žimo od delegata ministarstva financija rnanjo. on je po rođenju i odgoju Šva­ z. Dra Sijana, da nam ovo razjasni. bo. za vrijeme demokratske ere bio Je Pljačka u Brčkom. Brzojavljaju nam, v plik i »demokrata«, a sada je -najveći'»ra dika I«, a povrh toga da je vladi poslan ovaj brzojav: »Selja­ •Užl&nfn«. On je u svojoj službi tako ci п Obtidovcu razvalili 1 opljačkali ko- Domaće vijesti I nak Salihbegovića i Jahića. Zapalili ' magazu Salihbegovića u vrijednosti od i K 60.000. Krti vc i pušteni. Molimo strogu istragu. Odbor »J. M. O.« »Ittihad« u Mostaru, muslimansko zanatlijsko udruženje, jedno od najna­ prednijih u našoj domovini, koje broji preko 800 članova kao nijedno naše društvo, centralizirao je u sebi sav du­ ševni život mostarskih muslimana. Sit­ ni, intenzivni i napredni rad »Ittihadova« odbora na čelu sa svojim agilnim predsjednikom g. Cišićem dotjerao je svoj plodonosni posao do uzorne visi­ ne. Svojom materijalnom pomoći utrao je mnogu sirotinjsku suzu, mnogome muslimanu pružio prilike da časno za­ služi svoj dnevni kruh, mnogome islam­ skom siročetu osigurao bezbrižnu eg­ zistenciju, osnovao je muslimansku žensku zadrugu, čiji je rad također za­ služio najveću hvalu. Na lijep i prakti­ čan način osigurao je »Ittihad« i doličnu mjesečnu potporu siromašnim muallimima, a najzad počeo je sa aproviziranjem svojih članova sa životnim na­ mirnicama, koje lileruje svojim članovi­ ma bez osobitog svoga ćara, a opet mnogo jeftinije nego li grad, aproviza■cija ili ma koja trgovina. Budući u ma­ ju o. g. »Ittihad« slavi u svojoj tro­ dnevnoj proslavi petnaestgodišnji svoj jubilej, na koji će biti pozvana i druga klasna d'ruštva, te ine naše korporaci­ je, to ovim svraćamo pažnju već sada na ovu njihovu akciju sa osobitom pre­ porukom za sudjelovanje, pogotovu kad napomenemo, da je vrelo j centar i na­ šeg organizacionog, rada upravo »Itti­ had« u čijim je prostorijama smještena i kancelarija našeg mostarskog mjestnog i kotarskog odbora. Tom će prili­ kom »Ittihad« izdati i svoju spomenicu u kojoj će pobliže biti ocrtan »Ittihadov« rad. Ne možete U spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsafhrkl! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ like boce 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 ktuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fell^r, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik. koii možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljub'jana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetienih, te zidnih sateva, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H Suttner. Ljubljana br. 706. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvitke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilju, dokre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlečih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje^i svetu potvrdu, te svu ostalu stebrnu i zlatnu robu. Ali ј drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, n^žigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Gospodarstvo Muslimanska trgovačka i banka za B. 1 H. obrtnička (Svršetak). Ideju za osnutak ovog zavoda đaia Ie naša organizacija i mi sa zadovoljstvom koustatujemo na nam je ovaj когак us­ pio. Jednu tačku našega programa, koja se odnosi na kulturno ekonomski dle njegov, -počeli smo izvadati i hvaia budi Svemogućem, trud nam nije bio uzalndan. Obzirom na naše slabe ekonomske prilike, na financijalnu krizu, koja реаmanentno mori naš svijet, mi možemo svijetla obraza reći, da se među našim narodom da radit, ako se izabere pravi pravac i ako akciju povedu ljudi, koji imadu narodno povjerenje. Napomenuti nam je jednu činjenicu, koja treba na umu da bude svakom, kj> se bavi socijalno-političkim prihzaina kod nas: dva mjestanca u našoj užoj domovini upisala su i rasprodala toliki broj akcija ove banke, da bi mi bosan'sko-hercegovački muslimani mogli osno­ vati jednu banku sa 50 milijuna kruna dioničarskog kapitala, ako bi sva mje­ sta u Bosni i Hercegovini proporcio­ nalno prema broju svoga islamskog pu­ čanstva i ekonomskoj snazi njegovoj is­ pisali toliko akcija. Ta dva mjesta su Bos. Brod i Bos. Novi. U Bos. Brodu radili su oko rasprodaje dionica ovog zavoda gg. Rasim ef. Cohađić, pred­ sjednik mjesnog odbora naše organiza­ cije ј kadija u Bos. Bordu, teg osp. Osman Sikirić, bivši sudski pristav kod kot. suda u Bos. Brodu, a u Bos. Novom član našeg ravnateljstva i vrlo uvaženi novski gradonačelnik gospodin Alibeg Biščević. Sarajevo i Mostar ) roka zali su i ovom prilikom da su dva glavna gra­ da uže nam domovine i da je njihovim građanima islamski napredak pred svim ostalim. Asimbeg Dugalić u Sarajevu I Avdaga Koluder u Mostaru kao i u sva­ kom drugom patriotskom poslu pokazali su i ovaj put, da naš svijet ne žali ništa za svoju dobrobit Mi ove primjere iz­ nosimo sa željom da se i ostali musli­ mani u našoj domovini u njih ugledaju. Za nas muslimane jedino je za sad vrelo ekonomskog blagostanja trgovina i obrt. Vratolomnim i velizdajničkim na­ redbama bivše demokratsko-demagoško-satrapske vlade dotjerana je easistencija našega svijeta više nego na mi­ nimum i mi hoćemo Ii da se održimo u ovom ekonomskom vrtlogu, moramo odmah i najozbiljnije se prihvatiti solid­ ne trgovine i obrta. Prilike su takve, da »mali« sami ne mogu ništa i da moraju tražiti zaštitu »jačih«, pa da mogu u ovoj nezdravoj trgovinsko-obrtnoj ulalsmici prosperirati. Zato nas baš vesefi, da smo našem svijetu namaknuli još jedan veći novčani zavod, koji će ako Bog da biti od koristi cijelom našem mšletu. Kod ovoga novoga našega zavod* osnovaće se u skoro vrijeme poseb­ na sekcija za osnivanje zem­ ljoradničkih zadruga. Dionički kapital povisiće se još u ovoj godini na 10 milijuna kruna. Banka je u nakani od­ mah otvoriti nekoliko podružnica u t*govačkim prometnim mjestima, gdje ne­ ma muslimanskih novčanih zavoda. Mi u Bosni i Hercegovini imamo ne­ koliko manjih i evo dva veća zavoda, pa ih sviju, a napose ovu novu Mushmansku trgovačku i obrtničku banku za Bosnu i Hercegovinu najtoplije prep»ručjemo. Muslmanka trg. i obrt, banku za B. i H. d. d. u Sarajevu osnovana fc čisto sa našim domaćim kapitalom u na­ mjeri, da pomogne našem domaćem svi­ jetu. Izbor ravnateljstva, nadzornog rt jeća, direkcije i činovništva zavoda 1F iijeva nam sigurnu nadu, da se zavod ne će ni za dlaku odalečiti od misli, ko!» ga je osnovala i želeći da postigne onaj čili, koji mu je naša organizacija u дгvom početku postavila, dovikujemo: Bilo sretno! Trešeljah Adresar pGlasa Težaka'1. D* »o riđi k«đrtumo-Boeijsloi ргс|таш aUanke Boaiao i« «)«na «rga»a vvaj adr»a&r; Oreu* Hotel Caatral i r«cH«racijs i bai. BaffH ređ^n» }|la } — i » a. LadaeU (prija Ziltai Dvor) prvorazredna kafana i П** * k • a c • r ion. Braća Maeslrp, praparaaaj« lobi« »nabdjeyeap radnju Apacarajaka i d o li ћ a t • ■ n e �Bitni 13* Bro »ПРАВДА* — .PRAVO* Kim. trgovačka i poljodjBlslta ђапћа 1 d. u ТвЈпји :: traži sa nastupom po mogurnosti Odmah leđnog vrsnog strukovno oprem, og :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? ;; Me imati više pjege, prištiće, sujedice? poslovnog ravnatelja Upotrebljujtr Fellerovu pravu >Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sef Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Eellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Prednost imađu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Oglašujte u „Piavdi“ UNI VERZAL. Stalni zavod za pođeku ženskoga krojenja I itvaaja. Prima na izradu Пма odijela za gospođa. — Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz Protin Sokak) пМсв Regenta Alek­ sandra br. 2. Moj brat Salih Sarailić, sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj fronti g. 19l5., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji i znanci, osobito gospoda Sarajlije koii ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste na adresu HAZ1M SARAJLIĆ, ZENICA. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1__ ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Miševi, štakori, s jenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 1 0 — Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Praš k proti mravi K 4— Tin­ ktura za namad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod љ eksport M. JUnker Za­ greb br. 16. Petrinjska u ica br. 3, 111 kat. 60 Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu pe uti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna Šampon 1 krunu Pomada za brkove 2 K 50 hel. i kiune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« * dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamSi. Najfi­ niji nega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ah Ste jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska □□□□□□□□□□□□□□ Diplomirani krojač Besa, košulja, dimija. bluza Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. JBFlagić Salih, Bcndbsša uliha broj 11. Sarajeva. i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S v 1 T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četv tka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Poneoeljkom imaju pristup samo ženske. Želite li kupovati dobro i jeftino? □□□□□□□□□□□□□□ I Prištsdnja Нвгсвдоиас. apravizacijama i trgovcima g Ж k°ji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ggj kao pšenice, kukuruza, jećma, zobi, graha, ktumpira itd. u svako doba stoji na raspoiaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ж ® ngenturna i homislonalna radnja Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! ; Abdullah Džumhur Tuzla Sst ponudi u branu kao I upite в stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno i brzo »ril Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke,-nažigači, diemani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER,u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i, na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nribrže i najpovoljnije. 47 Cantreint Odbor М. O.« U. & A. KiM Suimu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/815393a73bc38b097483de71ca564bde.pdf 0dafc6a99c490f541108cfc60a7899cf PDF Text Text 1 Poštarina u gotovom plaćena. PRAVDA ШСИЛС ЈУГОСЛABEHCKE МУГДИМАМСКЕ организације. Broj 35 (140) Sarajevo, utorak 30 marta 1920. (10. redzeba 1338.) .41111— 111 1111 ? Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redadcioui odbor. Pret lata godišnje 80 kru * na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. MM i Gg. čitateljima. li Sijed povišenja štamparskih troškova prisiljeni smo nažalost ponovno povisiti pretplatu našeg lista, pa će list počam od 1. aprila stajati: na 3 mjeseca K 30.— na 'I, godine « 60,— na cijelu godinu « 120.— Kao što se gg. čitatelji mogu uvjerit?, .Pravda« je 1 nkon ove povišice ostala najjettiniji sarajevski list, bez obzira na to, što je vrlo obilna i originalnim sadržajem. „Hahov" odgovor na podvale. U pretprošlom broju donesosmo vi­ jest o hapšenju makedonskih prvaka i komunike centr. odbora tamošnje or­ ganizacije, a danas donosimo »Hakov« odgovor uz ponovnu napomenu, da centralna vlada bolje otvori oči. Čla­ nak glasi: »Demokrat« se pravi nevještim o svr- . si organizacije za obranu islamskih pra­ va u Makedoniji. Sve što o našoj orga­ nizaciji piše ili je neistinito ili izmišlje­ no. Služi se i podvalama, da imademo i neke tajne ciljeve. Da nije organ jedne | političke stranke, koja je na svoju za­ stavu ispisala velika načela i borbu za ta načela, mi mu se ne bi ni čudili i prešli bi preko svih podvala sa saža­ ljenjem. Ne znamo jesu li oni riječi i ideji demokratizma toliko nevjesti, da u današnje doba kulture, napretka i ci­ vilizacije misle sa glavom ljudi od pri­ je par stoljeća. Dok tvrde da demokratizam daje svakom građaninu, svakome narodu i svakome društvu jednake uvjete napretka slobode i razvoja, u isti , se čas ne žacaju našoj organizaciji za ! obranu islamskih prava podvaljivati i neke tajne ciljeve i osnove. Premda su im postanak i svrha te organizacije poznati, jer se radilo i ra­ di se sve javno ipak podvaljuju. I po­ litika ima svoj moral, pa bi moralno na­ čelo: »čovjek treba da se pokazuje i djeluje onako kakav je« moralo vrije­ diti i za njih. Stoga mi svom »demo­ kratskom« drugu, koji zagovara uzvi­ šene ideje demokratizma preporučuje­ mo, da u svojoj borbi bar priuba pazi na osnove i temelje te ideje i da ih se drži. Inače ako će raditi kako se radilo prije sto godina, onda neka promijeni iirrmi. Upada u oči činjenica, da su prije ne­ koliko dana sa istom našom organiza­ cijom, kojoj danas podbačaju neke taj­ ne ciljeve — šurovali i htjeli s njom paktirati! Je li to politička dosljednost; je li moral danas ovako se držati? Na čitavom svijetu političke grupe drže se u svome radu i djelovanju svoga pro­ grama i stanovišta i tako rade, dok to pravilo kod naših demokrata ne vrije­ di. AH treba, da zapamte, da se ovak­ vom borbom, kakvom se oni služe, ne- . postizava cilj koji oni zagovaraju. Ako se prave nevještim našoj orgamzaciji, da im još jedanput kažemo: Kongres POJEDINI BROJ 1 kruna. muslimana iz Makedonije održan je u Skuplju. Svi su krajevi bili zastupani po pravim i izabranim predstavnicima. Svrha je toga kongresa bila, da nama muslimanima kao i svim ostalim sugra­ đanima ove države osigura i obezbjedi jednaka prava i sloboštine. To nam pravo daje i ustav. Naša je organiza­ cija osnovana na zakonu, pa kako nam se može onda podvaljivati, da stno se udružili zato, da slijedimo neke tajne ciljeve? Ako u svom programu zagovaramo jednakost, slobodu i jednake uvjete za razvitak, time pokazujemo, da se dr­ žimo najnaprednijih političkih principa. Naš je program jasan i na ustavu os­ novan. U skladu je sa najnovijim par­ lamentarnim i naučnim principima. Ako tražimo, dh u svim državnim funkcija­ ma budemo zastupani prema svojoj sna­ zi; ako tražimo, da isto tako bu­ demo i u parlamentu zastu­ pani, time dokazujemo, da su nam gornja načela sveta. To je i naše pra­ vo. Na vaše podvale i pisanje moramo biti ogorčeni, jer vi svojim huškanjem izazivate naše sugrađane proti nas, upućujete ih na pokolj. da se uvjerismo, da njegovo uhapšenje nije u vezi sa armenskim pokoljima. Isti je slučaj sa našim drugim članom Huseinhegom. Podvaljeno mu je, da je u vezi sa Mladoturcima. Ako on ima nešto u Novompazaru sa sudom posla, odakle se njegova privatna afera do­ vodi u savez sa našim društvom i or­ ganizacijom? Ovakom logikom mogu operisati samo »demokrate«. Skorih ćemo se dana osvjedočiti, da je i Huseinbegovo uhapšenje jedan politički progon po »demokratsku« partiju opa­ sne osobe. Ali partija nije država. To neka se dobro upamti! Još jedanput ističemo: Mi smo već jedanput kategorički izjavili, da nema­ mo nikakvih tajnih ciljeva pa to i da­ nas opetujemo. Ali neka naši protivnici dobro zapamte, da se na račun make­ donskih muslimana ne će šepiriti ne­ dostojni elementi na poslaničkim stoli­ cama u Beogradu. Ne bojimo se ni po­ litičkih progona. Bezakonju i sili navješćujemo rat, a zakonska nam je borba sveta. Svoj ćemo glas dati onima, koji će nas dostojno zastu­ pati. Ovo Je naša prva i posljednja. Sarajevo, 29. marta. Svijest odgovornosti g. Š. Arnautovlća vidi se najbolje po njegovu postupku prema v. m. saboru. Kao što smo izvi­ jestili u prošlom broju, sabor je zaklju­ čio prekinuti dopust g. Arnautovića, pa mu -je odaslano ovo riješenje od 25. marta broj 17.291/19. »V.isokoblagorodnom gospodinu Šerif ef. Amautoviću, v. m. direktoru u Sa­ rajevu. Vakufsko-mearifski sabor u svo­ joj sjednici obdržavanoj danas, 25. mar­ ta, zaključio je da se Vaš dopust ot­ kaže i da se pozovete, da odmah na­ stupite službu. — Na temelju toga po­ Dva člana naše organizacije uhapše­ zivam Vas, da odmah svoju službu kao na su bez ikakve zakonske podloge, jI v. m. direktor nastupiti izvolite. PredMidhatbega Hodžića šte uhapsili po I sjednik v. m. sabora: Džemaluddin«. prilici prije mjesec i po i pod pratnjom Na ovaj poziv odgovorio je g. Arnakao najvećeg zločinca otposlali u Bi­ utović tinte, što je povratio saborski akt jelo Polje. Nastojali smo, da saznademo za uzroke njegova uhapšenja, ah . i na leđima akta napisao ove riječi : »Neču doči. Arnautović, 26./I1I. 920.« uzalud.1') Do njega ne možemo, jer se čuva kao najgori bandit. Naš »demo­ Eto tako se drži desetgodišnji upra­ kratski« drug daje nam o tom ovo mr­ vitelj našeg vakufa, koji je tu našu in­ šavo saopštenje: Midhatbeg je bio glavstituciju doveo na rub propasti i onda ni sukrivac u armenskim pokoljima, pa — pobjegao, posluživši se tromje­ je njegovo izručenje zatražila među­ sečnim dopustom, što ga je sam sebi narodna komisija za istragu ratnih zlo­ podijelio. No prevariće se taj gospodin, čina u Carigradu. On će biti u Cari­ ako misli, da se ispod odgovornosti mo­ grad otpraćen«. Premda nijesmo vjero­ že jednostavno pobjeći. Naći će se već vali u ove navode i okrivljenja, očeki­ načina, dh se taj gospodin privede tak­ vali smo daljnji tok stvari i šta vidje­ tu i da mu se objasni, da tromjesečni smo? Mjesto da se Midhatbeg otpremi otkaz nije ustanovljen radi toga, da se u Carigrad, vidimo da se prati u Bijelo činovnicima omogući bijeg, već radi to­ Polje. Kad ovo saznađosmo onda se uga, da se uzmogne s njima sviditi ra­ ■vjerismo, da je to bilo samo političko čun. Vakuf nije pusto mlijeko. O tom uhapšenje, osnovano na denunciji. Ta­ ćc se uvjeriti i g. Arnautović. •) Ova je anomalija opširno opisana u našem dopisu: »Bjelopoljski zulumi«. Op. ur. Nije dosta naopako napisati: »Neču doči«. Ima tu još nešto, što se ne da ta­ ko lahko preskoćili: zakonske poš I i e dl i c e. I j | ; Sve protiv muslimanstva. 111. Već stoga što »demokrati« kod osnut­ ka svoje hrišćansko-socijalne stranke nijesu iznijeli svog programa, moglo se odmah predvideti, da ti ljudi imaju u sebi nešto, što se čuva kao tajna i što će se tokom političkog rada moći ra­ zotkriti. Mnogom je moralo biti jasno, da novoosnovana hrišćanska specijalna stranka neće baš prijateljski nastupiti prema nama muslimanima i to jedno s toga, što se nije htjela jasno izjasniti o problemima, koji muslimane najviše tan­ giraju, a drugo s toga, jer smo u toj stranci vidili stare naše duišmane Nježića, Krulja i još druge, koji i ne znaju, da išta drugo postoji na ovom svijetu, nego mržnja na muslimane. Nije trebalo sačekati kakav će biti kultumo-politićki pravac velikohrišćana, pa da prema to­ me i mi zauzmemo svoje stajalište. Mi smo mogli mirne duše odmah otpočeti žestoku borbu s »demokratima«, čim smo medu njima vidjeli dra Krulja, koji bi nas muslimane, kad bi mogao, u jed­ noj čaši vode popio«. (»Srpska Riječ«). To nismo učinili. Mi smo ipak jedno izvjesno vrijeme čekah i otezali s na­ šom borbom, dajući prilike velikohrišćanskim elementima u »demokratskoj« stranci, da svojim vlastitim djelovanjem i činima dokažu ono, što hoće da u na­ šem narodu ostvare i postignu. Pustih smo da to stranka svojim političkim ra­ dom pokaže, koliko drži do muslimana i šta misli za njihov ekonomski napre­ dak učiniti, koji su najpotrebniji, da se njihova zamrzla snaga ojača i razvije. Jer i ako smo predviđali, da ćemo sa­ mo razočaranja a nikakve koristi imati od rada dra Krulja i drugova, ipak smo držali, da ima u toj stranci i trijeznih elemenata, koji će im stajati na putu, da nastave svoju staru politiku izazi­ vanja, vrijeđanja i mržnje, koja može da konsolidovanje prilika potpuno ome­ tu i još gore zaoštri odnošaje između pojedinih dijelova našeg naroda, nego što su prije bih zaoštreni. Imaii smo vrlo jake, razloge, da u to vjerujemo držeći, da nije svaki član »demokrat­ ske« stranke zaražen onolikim vjerskim fanatizmom, kao spomenuta gospoda. Vjerovah smo to naročito radi tog, jer su osnivači »demokratske« stranke is­ tupili u naš politički život kao Jugosla­ veni, isključivši navodno svaku konfesionalnost iz svog političkog rada. Bih smo mišljenja, da će uviđavniji i inteli­ gentniji vođe »demokrata« utjecati na ovu narodnu sramotu i izvode (Krulja itd.) i da će jh učiniti bezopasnim po konstruktivan rad u javnom životu. Međutim stvari su se okrenule posv« drukčije. Niko od »demokrata« nije po­ kušao, da nesvijesnog pravoslavnog Srbina Krulja nacionalizuje i osvijesti u Srbina pravoslavnog. Šta više »de- Muslimunskn trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i. d.) u Sarajevu. Bovi se svim banhovnim poslovima. Obavlja uplata i unovčenja u hraljevstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima ulošhE na uložne linjižice i tehuće račune i uhamačuje ih naj­ povoljnije. Oba vila з vs mjenjačne poslove 1 burzovne naloge KancBlarija : Kralja Petra ulica Zprm^ Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe kredite. — Kupuje i } orodale srećko, valute i vrijednosne papire svih vrsta. H 0 B U 0 0 D 0 E L E H ] E kupuje i prodaje i sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. , bma, Sarajevo - Interurhan telefon: �strana 2 Стоана mokrati« su podlegli njegovu utjecaju i on je u njima ubio i ono malo svijesti Sto su se u početku svoga rada poka­ zivali. Za kratko vrijeme zaražena je sva ona sredina vjerskom intolerancijom i konfesionalnosti. u kojoj se nalažahu »Narodovci«. Tako je »demokratska« stranka raz­ doblje, u kojem je imala dokazati sve ono, što nam priprema i želi, upotre­ bna za tisisavanje mržnje i pripravlja­ nje za navalu u pravcu našeg gospodar­ skog uništenja. Kroz svo vrijeme našeg čekanja, da se pokaže i dokaže, šta i u koliko misli »demokratska® stranka kulturOo-ekonomski za nas učiniti, po­ kazivala je simptome nestrpljivosti i agresivnosti, nagovještajući nam. da će voditi borbu našeg istrijebljenja s ro­ đene nant grude, da će voditi borbu u znaku narodne socijalne nivelacije i na­ stojati. da se tako reći muslimanima os­ veti za burnu i vrlo tešku prošlost na­ šeg naroda. Prve dokaze svoje netrpeljivosti i ravnodušnosti prema nama muslimani­ ma pružila nam je za vrijeme pljačka­ nja i agrarnom reformom. .PRAVDA - V МММММа i1 аамМ. »De­ mokratskom« vladavinom stvoren je je­ dan protumuslimanskr-slstem, naročito što sc tiče privatne svojine. Kolika je mržnja na nas muslimane u redovima veliko-hrišćana vidi se po tom što se još i danas nalazi u njima onaj, koji nas neće više da trpi i koji će upotrijebiti sve protiv muslimanstva, da iskorijeni. On je (Krulj) najgadnije uvrijedlio sve muslimane, nazvavši ih »inferiornom rasom« a »demokratska« stranka ga za to nagrađuje povjereniš­ tvom za zdravstvo na bosanskoj pokra­ jinskoj vladi. Mjesto osude ne izjavom, nego jednim činom, »demokrati« se s njime solidarišu u vrijeđanju nas musli­ mana. jer nas i sami mrze i ne trpe. , l »Demokrti«. tad na vladi, oštro su na­ pali na nas glede ovih žalosnih dk>gadaja. koji se odigravaju nad muslimani­ ma, jer da ih vlast ne može .spriječiti, buduć je nemoćna, a mj da to izrablju­ jemo u svoje partijske svrhe i razdražujemo muslimane protiv (?) naše dr­ žave. To nam dokazuje sam Pribićević. Kad je dr. Pavelić na skupštini »Hrvatske Za­ jednice« rekao da je nužan oprez u vbdcajju državnih posala, jer što je je­ dna r e vol ucS ј a sitvorlta mo­ že druga da uništi, odgovorio mu je na to Pribićević u »Riječi SHS«, d a je naša država dovoljno jaka, da uguši takav pokušaj. Kad se radi o zaštiti muslimana naša je država dakle nejaka, ali kad se radi o čemu drugom, tad je toliko jaka, da može ugušiti re­ voluciju. Ali jer je Pribićević neraspoložen prema muslimanima, za to je i državna vlast bila nemoćna, koja se na­ lazila u njegovim rakama i koja je mo­ gla događaje poslije prevrata i tekako zapriječiti. Agrarna reforma još nam najbolje prikazuje netrpeljivost »Demokrata« prema muslimana. Spo; 140 B O| vrijeme austrijske okupacije bili špljuhi, pa su kao takovi isposlovali progon Karajčlća I još mnogih pravoslavnih i Srba. Na temelju te dbnuncije hoće sad g. Cukić, da provede opsežna hapšenja naših uglednika. Jasno je šta se hoće posttči svi-m progonima. Treba uništiti naše prvake — makar i na temelju dcI nuncije prostili ubojica — a onda je . lahko za ostalu masu. Ona će robe| vati. Kad nije uspio kod naših prvaka. I Cukić se je obratio na naše bakale za1 htijevajući, da bar oni potpišu onaj lažI ni brzojav. No odbijen je uz muževnu • izjavu: »Kad bismo Te pohvalili nakon i zuluma, što si ih počinio našem Mk.| hatbegu. mi ne bismo bili nikakvi Ijud i To hi značilo kao da smo sc provjerili ' Premda ih je ovaj novi Bela Kuhn za : strašivao na razne načine ipak su ostali pri svojoj izjavi. Cukić se je sad bacio na naše seljake, pa da vidimo hoće k_ se i tu opržiti. Ako ih ne zavede krivini* prikazivanjem, sigurna je stvar, da će i tu nagrajisati. Upeo je sve sile, da dobije potpis na svoj telegram i razaslao korteše na sve strane, ne bi li kakog seljaka zavarao. Ima i računa da to čini. Jer sad nema Pribićevića, pa se boji da bi nova vlada mogla doznati za njegove petljanije i bezakonja. Te­ legram mu je jedino uzdanje. Ito se nas tiče imamo ovo naglasiti. Ako i sadanja vlada zadrži Ćukića na njegovu mjestu, onda će se u narodu ' ubiti svako povjerenje u našu državnu vlast. Pošljcdice su jasne i odgovorni faktori dužnj su se u to dobro zadubiti. Dosadanji postupci državnih organa i onako su uzdrmali povjerenje u vlast, a Bijelo Polje je i onako izvrgnuto sna­ žnoj propagandi i upadima kako Nikolinih, tako i arnautskih komita. I ako na­ rod izgubi svaku nadu u državnu pra­ vednost i zaštitu, onda se je bojati vrlo ozbiljnim posljedicama. Stoga se nada­ mo, da će nova vlada voditi ozbiljnijeg računa o prilikama u ovim krajevima i držimo da za hator jednog Ćukića ne će izazivati nezadovoljstva, koje.se i ouako sa svih strana potpiruje. Cukić je i onako već bio svrgnut sa položaja radi mnogobrojnih pritužaba. Ljudi, što nam ovaj belaj ponovno naprtiše nijesu prijatelj ove države. Stoga tražimo, d:i sc Cukić zajedno sa nekim pisarima što uz njeg pristaju odmah premjesti. Hamid Kurbegovlć. Bilješke. ' Banjaluka. Livno, Žepće, Sa- ; rajevo, Travnik itd. imaju još i sad ži- i v;h ljudi, koji nam mogu pričati grozo­ te okupacije i muke, koje su muslimani od denuncijacija trpili. Kad bi još k to­ mu pribrojili povik u bosanskom saboru, da um ukne glas mujezina na Balkanu, koji je došao od jednog na­ rodnog poslanika, a koji je muslimansku masu do ludila razjario, bilo bi psiho­ loški razumljivo, da se našlo i nekoliko muslimanskih izroda, koji su se stavili u službu krvničkog sistema, stojeći uvijek pod dojmom okupacije Bosne i mi­ sleći, da Srbi kao naša nacionalna bra­ ća idu za tim, da nas muslimane protje­ raju iz naše domovine i na taj način da se ostvari želja glede mujezinovog glasa. Mi nismo tolerisali događaje iz 1914. a ni branili one, kojima se zaista može dokazat, da su bez ikakvog stvarnog razloga i naređenja učinili na žao svo­ jim sugrađanima. ..ИАВДА ; I i i । ‘ j I i : ; Oko koncentracije. »Tribuna« od 27. o. mj. piše pod naslovom »Oko koncen­ tracije« slijedeće: Pregovori za obra­ zovanje koncentracionog kabineta da­ nas ćc se nastaviti. U političkim se kru­ govima vjeruje, da će se direktni pre­ govori sa Demokratskom Zajednicom uspješno završiti. Govori se, da će De­ mokratska Zajednica pristati, da ban­ sko mjesto u Zagrebu dobije Hrvatska Zajednica, a podban da bude demokra­ ta. Kad bi se postignuo sporazum o vla­ di u Zagrebu, pitanje bi .koncentracio­ nog kabineta bilo u glavnom riješeno. Pitanje odgode parlamenta. »Politi­ ka- od 27. o. mj. piše o unutarnjoj situ­ aciji slijedeće: Predsjednik privreme­ nog narodnog predstavništva uputio je svim klubovima pismo tražeći njihovo mišljenje o odlaganju sjednica parla­ menta za vrijeme uskrsnih praznika. Danas do pođine odgovoriće klubovi na to pisma Demokrati proti odgode parlamenta. Javljaju .iz Beograda od 27. o. mj.: Dcmokratski poslanički klub sinoć je imao sjednicu na kojoj je riješavao o predlogu dra. Draže Pavlovića, da se sjedniče parlamenta odlože za tri nedjelje. Većina poslanika bila je protiv tog od­ laganja. Oni su tražili da sc to pitanje predloži na riješenje parlamentu. Ferije parlamenta. »Tribuna« piše: Čudimo se i tom, što vlada jedan o»Vjerovatno je, da će parlamenat biti vako ugrožen kraj prepušta jednom se­ odgođen do 15. aprila o. g. Za vrijeme kretaru. Davno su rekli: što jedna bu­ ovih ferija moralo bi se naći riješenje, dala pokvari ne može popraviti stotinu koje ćc našu državu izvesti iz ovoga pametnih, pa upozorujemo vladu, da je ćor-sokaka. G. Smodlaka, čija je akprijeko potrebno poslati stalnog načel­ xija u javnom mnijenju bila simpatično nika okruga i to ne kakva novajliju, već primljena, izgubia je mnogo na svom čovjeka, koji će znati napraviti red i ugledu radi držanja u posljednje vrijemir. me, jer se ispoljio kao saveznik demoZavršujući ove retke saznajem još Г krata u borbi za opstrukciju«. ovo: Centralni odbor naše organizacije u Skoplju razaslao je u sve okruge po­ Izborni zakon. Tribuna« piše o iz­ treban broj programa. Statuta | uputa bornom zakonu slijedeće: Odbor za iz­ o provođenju organizacije. U Bijelo radbu izbornog zakona konstituisao se Polje te je upute donio Abasbeg Zaimoi otpočeo svojim radom. Ovo je najpre­ vić. Saznavši za to, Cukić ga je poča dužnost parlamenta, jer izbori treba da se obave koliko je moguće prije. To ■ zvao u načclstvo zajedno sa bratom mu i pitao kako se usuđuje donijet: su doskora isticali i demokrate, a sada Statut jedne tajne i protuđržavne orga­ čine sve moguće, da sc spriječi današ­ nizacije. Zatim je odredio da se dobro nji izborni zakon, a time ujedno oteža­ izmlate, a onda ih je pritvorio u po­ vaju i raspis izbora poslanika. drum tamnice. Malo za tim došao je Čišćenje zemlje. Ministar unutrašnjih jedan Culdćev poticaj i rekao tamniča­ djela poduzeo je najstrožije mjere, da ru (Bugarinu!): »Načelnik je poručio se iz zemlje protjeraju svi oni elementi, da ove muslimane treba poićramiti« koji pod maskom komunizma tjeraju (počastiti). protudržavnu' propagandu. Protjeran je veliki broj bugarskih agitatora iz Macedonije i mađarskih u sjevernom dijelu naše kraljevine. I I Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. (Svršetak.) Tako je povodom gornjeg protesta naših pravoslavnih građana pozvao ugledne građane muslimane i zatražio, da potpišu brzojav na ministarstvo, u kojem sc izjavljuje da Cukić ne radi ni­ šta proti muslimanima, nego da im da­ pače čini dobročinstva. Naravna stvar, da su naši prvaci uskratili svoj potpis na ovakav lažan brzojav, radi čega se Je Cukić silno razbjesnio i oštro im se zaprijetio. Prešao je i na djelo, pa iz tamnice prizvao Dušana Karajčlća, koji je bio uhapšen radi ubojstva Ragibage Nikšića i Karajčić mu je potpisao pri­ javu. da su muslimanski uglednici za Muhblr. �finoj 140 - ПРАВДА* - „PRAVDA, Broj na i mimo njihove proteste Talijani su iznijeli cijelu bateriju na skadarski grad i namjestili protiv varoši. Iz vakufskog sabora. II. Sjednica. Sjednicu od 27. o. mi. otvara pred­ sjednik reisul-ulema u 9 sati prije po­ dne. Pošto je pročitan zapisnik prošle sjednice, predsjednik čita brzojav čla­ na sabora Hasana Miljkovića, kojim javlja, da ne može prisustvovati prvim sjednicama, nego da će doći oko 1. aprija. Zatim saopčujć. da se je jučer Izabrana poklonstvena deputacija pred­ stavila predsjedniku zemaljske vlade g. Milanu Šrškiću, kojom je prilikom in­ tervenirala za olovo, što je skinuto sa džamija i medresa i da se počnu pokri­ vati vakufski objekti, sa kojih je olovo poskidano. Gosp. predsjednik vlade je cdgouurio, da ie on već naredio gosp. Zakuli, da se olovo odmah vakufu po­ vrati -dok ga još imade, a što se tiče pokrivanja, da'će stvar kasnije riješiti. Uz to je najavljeno g. predsjedniku vla­ de, da će u ovoj stvari v.-m. sabor izaslatj kasnije naročitu deputaciju, H. H. ef. MaglajUć izvješćuje, da Je saborski odbor održao dvije sjedinice, 'U kojima je u glavnom pretresao pi­ tanje olova, na koji je načm skinuto i pod kakvim uslovima. O financijskim stvar ma nije se ni govorilo, jer je u jučerašnjoj sjednici najavljen predlog za izbor financijskog odbora. Pošto predašnji saborski odbor nije ništa pripra. rio za sjednicu sabora, mi smo zatra­ ži! neke manje važne stvari, kojima bi se mogla današnja sjcdHica zabaviti. Izbor pojedinih odbora. S. K o r k u t obrazlažući svoj pred­ log o izboru odbora, ističe kako je do sada bio slučaj, da se saboru baca lug u oči. pa da tako ništa ne zna. šta se u vakufu radi. Iznosile su se preo sabor sitnice, koje su odvraćale od glavnog posla. Sabor kao vrhovni organ mora , da ima uvida u sve što se događa u vakufu i da sve kontrolira kako je to običaj kod sličnih institucija. 1 ako Sta­ tut ima izričite .propise za izbore poje­ dinih odbora, pak se nastojalo, da ta ustanova ne dođe do izražaja, a kada su jedanput ti odbori bili izabrani, na­ stojalo se na svaki način, da se njihovo djelovanje suzi. Ovaj sabor ja tako ne zamišljam i dlržim, da će se njegovi članovi posvetiti intenzivnom radu bez obzira na vrijeme, koje će u taj rad utrošit'. S toga na'osnovu jučerašnje konferencije modificiram svoj predlog i tre.žinj. da se izaberu četiri odbora. Čita imena, a sabor jednoglasno usvaja predlog. Na osnovu toga su izabrani i kasnje konstituisani ovi odbori: Financljsko-budžetni odbor: Pročelnik: Dr. Mehmed Spaho; zamjenik pročelnikov: Osman Vilovć: perovođa: Fehinrbeg Kurbegović; čla­ novi: Alifieg Bišćević, Sakib Korkut. Jusuf ef. Šemić, Galib cf. Hafizovlć i Hamidaga Kurtovič. Pravno-šeriatski odbor: Pročelnik: Muhamed Šefket ef. Kurt; pervođa: Selili ef. Udovičić; članovi: Politici pregSsd D’Annunzljev bankrot. Prema jednoj depeši iz Kima, zasnovanoj na podaci­ ma iz Rijeke, potvrđuje se, da D'Annunzijeva popularnost opada znatno. Upravo reći, njegova popularnost više i nc postoji. D’Annunzio jc pripremao pokret protiv Jugoslavije, misleći da proklamuje republiku u Crnoj Gori, ali nlko nije htio da pođe za D’Annunzijem u njegovim pustolovinama. U depeši se dodaje, ako le .vjerovati izvjesnim gla­ sovima, Riječani bi bili zahvalni onima, koji bi ih oslobodili njihovog pjesnika, Wilson zaht jeva otvoreno i poštene pregovore o jadranskom pitanju. Wolfov ured iz Washingtona javlja, da je predsjednik Wilson u svojoj posljednjoj noti glede jadranskog pitanja pozvao ministre predsjednike Engleske, Fran­ cuske i Ital'ie, neka vode pregovore o r ješenju jadranskog pitanja otvoreno i pošteno. Raspoloženje u Italiji. U parlamentu je N’itti pročitao 'deklaraciju vlade, u kojoj se skreće patnja na ekonomsku krizu u Evropi. Evropa se može opo­ raviti samo u duhu mira. U sporazumu sa Francuskom Italija će se starati da što prije uspostavi trgovinske veze sa Jugoslavijom. Stanje u Njemačkoj. Njemački listovi objavljuju, da državni udar košta Nje­ mačku do sad 8000 ljudskih života. Rurskl bazen je loš uvijek u rukama spar- । : i I j ! Mahmudbeg Hrasnica, Mustafabeg Kapetanović, H. Šakir ef. Mesihović, Hasan ef. Beširević, Abdul Fetah ei. Sadiković, Felilmbeg Kurbegović i Mahmud ef. Bahtijarević. Prosvjetni odbor: Pročelnik: Ibrahim ef. Cokić; perovoda Osman ef. Beganović; članovi: Derviš Omerović, Mustafa cf. Berbić, Hasan Miljković. Smail ef. Serdarević, Šalim ef. Muftlć, Sakib Korkut. Muha­ med Sefket ef. Kurt i Galib cf. Haflzović. Odbor za Ispitivanje zaključnih računa: pročelnik: Smail ef. Serdarević, perovoda: Jusuf ef. SemS; članovi: Der­ viš Omerović, Osman Vilović, Ahmed Šerić i Muhamed ef. Ahić. Iza toga se podjeljuje indemenitet sab. odboru za april i riješavaju poslov­ ni komadi od manje važnosti, dok predsjednik ne saopći, da je v.-m. direktor Šerif Arnautović odgovorio, da ne će doći, da nastupi službu. Fe h im b e g K u rb eg o v i ć: Sigurao g. Arnautović zamišlja sebe, kao da nije vakufski činovnik dok tako odgovara. Da je g. Arnautović »istinu či­ novnik, vidi se iz § 101. aut. Statuta, gdje se veli, da v.-m. direktora imenuje sabor kao stalnog činovnika, a da spada pod disciplinarne propise, vidi se iz § 36. pragmatike. Jasno je dakle, da je činovnik, a jasno je i to. da je sabor njegov dopust opozvao. Pošto se dakle pozivu nije odazvao, to se ima smatrati kao neposluh. Zato se mora proti gosp. Arnautoviću povesti disciplinarni postupak. Dr. Spaho: Po pragmatici za va­ kufske činovnike treba da ovu istragu vodi opunomoćenik sabora; pa da se udovolji form', treba g. Arnautovića pozvati na saslušanje, jer on možda zato imade i neko opravdanje. Na ovaj predlog je izabran sudski savjetnik g. Mustafabeg Kapetanović, da u ime sa­ bora provede disciplinarna postupak. Na primjedbu predsjednikovu, ne bi li bilo munasb, da saborski odbor iz,radi sve što je potrebno za sabor, a dotle da se članovi sabora raziđu ku­ ćama, uzima riječ S. Korkut: Sabor se ne može ra­ zići sve dotle dok ne bude na čistu šta će biti s vakufom, a drži da ni sabor­ ski odbor ne bi htio nasjesti na tako čuruk tahtu pa đa radi bez sabora. Sa­ bor mora da sve 'kontrolira i da vidi šta je i kako je u vakufskoj upravi. Ima­ mo neispitana tri zaključna računa, a ovaj sabor ne će kao stani da za 24 sa­ ta ispita i odobri nekoliko zaključnih ra­ čuna, nego hoće da sve tačno i savje­ sno vidi, pa kad se članovi vrate ku­ ćama. da mogu narodu kazati, kako jc u vakufskoj upravi i šta su uradili, a trebaće tu i još mnogo koješta preči­ stiti. S toga se protivim odgodi sabora, koji treba Intenzivna rada. takista. Vladine trupe su evakuisale Miihlheim i Essen. U Saksonskoj stanje se poboljšalo. U Leipzigu je vojska nad­ jačala. U Tiringiji se ispostavlja red. Ebert ie usvojio ostavku Noskea i na­ redio raspuštanje prijekih sudova u svima velikim varošima. Pred novom vladom u Njemačkoj. Vijesti o rekonstrukciji državne vlade još su j'esuglasne. Dokle »Berlrner Tagblatt« tvrdi da će sadanja koalicio­ na vlada iz stranaka većine i dbljc ostati, dotle »Vossische Ze’tung« smatra da je ostavka cjelokupne vlade neizbježiva. Neprekidno traju savjetovanja stranaka većine o pitanju rekonstruk­ cije kabineta. Demokrate i socijaldemo­ krate mišljenja su da cio kabnet mora odstupiti, dokle centrum zastupa gle­ dište da samo neki ministri istupe iz kabineta. M’sao o obrazovanju čiste radničke vlade ne nailazi na odobrenje ni kod jedne koalicione stranke. U su­ trašnjoj sjednici Narodne Skupštine raspraviće se pitanje o obrazovanju vlade. , M’r Amerike s Njemačkom. Javljaju iz Washingtona: Pred Narodnim Pred­ stavništvom iznijeta je rezolucija, ko­ jom se ohiavljtije da su Sjedinjene Dr­ žave u mirnim odnosima prema Nje­ mačkoj. Talijani u Skadru. Dne 23. o. mj. predao je međusaveznički komandant Defoult grad Skadar Arbanasima. Cim je general Defoult otišao, Talijani su otpočeli nasiljima. Protiv volje Skadra- _ Teror Engleza u Stambolu. »Daily Malji« javlja, da. je nakon zaposjednuća Carigrada bilo dosada aretirano 13 od­ ličnih ličnosti, među kojima i vojni zapovjed.nk Ali Said paša. Svi su odve­ deni na Maltu. Turski parlamenat biće ■ odgođen za vrijeme zaposjednuća. Oko sastava turske vlade. Kabinet Salihpaše predao je demisiju. Sultan je povjerio obrazovanje novog kabineta Damad Ferid paši. • Ozbiljan položaj u Maloj Aziji i Nje­ mačkoj. Ministar rata Churchill rekao je u donjoj kući, nakon debate o pro­ računu za vojsku, da je situacija u Pa­ lestini, Turskoj i Mesopotamiji veoma ozbiljna, a ona u Njemačkoj još ozbilj­ I nija. Engleska politika mora da podu­ pire u Njemačkoj umjerenu vladu, pod sojom br'Njemačka opet došla do bla i gestanja. i i i i j loši dopisi Zvomik. polovina marta. I | I i ! i i i j Dok bijaše vlada u »demokratskim« rukama upravljaše se začudo birokrat­ ski. »Demokrate« su riječ demokra­ cija profanisali tako, te se čestiti ljudi ograđuju ako im se reče da su demo­ krate. Stoga je i mi ovdje mećemo u navode. Era njihove vladavine ispunje­ na je bila korupcijom, zlouporabom vla­ sti i huškanjem i podjarivanjem pravoslavnog seljana na muslimanskog. »500 godma smo vas trpili više nećemo« in­ diskretna je izjava bivšeg »demokrat­ skog« ministra gosp. Knulja prema na­ ma muslimanima, ali to nije bila izjava, to je bio program »demokrata« prema nama muslimanima, kojeg smo što su »demokrate« dalje upravljali sve teže osjećali. Iza nahuškanih seljaka-kmetova, koji su sve aginsko i begovsko razjagmili bez ikakvih zakonskih posljedi­ ca po nih, nahuškali su dobrovoljce i 5ali im neograničenu vlast i moć sa taj­ nim upustvima, da idu pljačkati bogati­ je seljake — muslimane. Propišta opet naš zlosrećni Mujo. »Dosta je b io va­ šeg »turskog«, sad naš brat Srbin su­ di, sad sloboda vlada« bile su svagda­ nje riječi, koje su našem svijetu dobaci­ vane. a iza kojih su u mnogim slučaje­ vima si jedili, što no rekao Kočić »šikucijski« akti ocVodcnja konja, goveda i druge marve u korist dobrovoljaca. Ovom je našem članku zadaća, da podvrgne kritici jednu nezakonitost do­ brovoljačku i da upozori odlučujuće na posljed.ee, koje bi mogle nastupiti ako se pusti samovolji dobrovoljaca i se­ ljaka. U selu M ii j a n o v c im a kotar Ž vor ni k desio se je jedan slučaj, ko­ ji je srećom prošao bez velikih pošljedica, ali- kako se je bio počeo razvijati moglo je biti gusta kreševa sa dosta mrtvih i ranjenih. Vidak Cvijetić-Todorović iz Dubnice kao dobrovoljac do­ šao je sa svojom braćom u selo Miljanovce čak iz trećeg sela i miljanovačko ispašište počeli zagradivati. Upozoreni od Miljanovčana da to ne smiju ograđi­ vati, oćfcovorili su da im je to vlast do­ zvolila. Miljanovčani su išli nitatj na ko­ taru, je li to istina i rečeno im je da je podnesena molba, ali da riješenje nije uslijedilo. Otišla je jedna deputacija na vladu da to spriječi i tamo su ih sa »ša­ renom lažom« umirene vratili kući. Vidivši da lijhovo moljakanje neće imati kakva uspjeha, odlučili su da to pitanje kod kuće, na svoj način riješe. Dne 7. februara 1920. mlađi Miijanovčani muslimani sasjekli su tu ogradu u svom lugu j svu je na jednu hrpu zbacali. Vidjevši to dobrovoljac i njegova braća, prijave to oružničko« postaji u Kalesiji i zamole »zaštitu«. Oružnička postaja odmah je poslala dva oružnika uz asistenciju kneza Đoke Svjetkovića 11 Miljanovce, da provedu izvide. Naredfli su da se sve što je »muslimanskog uha« pozove Kijučaninovu hanu. Najpre su stigli, mcdžDsi i muhtar i dok jc narednik Stanković ove ispitivao, pri­ dolazilo jc selo u han i kad je vidio da se han puni s »Turcima« izderao se je na njih opsovavši obligatno žanđarsko: »ko je vas vabio. Napolje!« Muslima­ ni su stali reagirati proti psovki i uvre­ dljivim izrazima, jer da oni nijesu sa­ mi od sebe došli, nego baš na njegov poziv. Da nije muhtar nz pomoć medžlisa umirio mlađariju, moglo je biti mrt­ vih glava, jer se Stankoivć neprestano Страна 3. prijetio uporabom oružja i pucanjem u gomilu. Sutra dan su žandari doveli u kasarnu četvoricu muslimana, ko doja krivce radi sječe ograde. Pošto oni ni­ jesu bili sami krivci, seljaci su pošli za njima kasarni da vide zašto sc gone: »ako je radi sječe ograde đa ili sve se­ ljake hapse ili i njiha puste. Opazivši veću grupu muslimana da ide prama kasarni izletio je komandant narednik g. Cerni s pušokm u ruci vičući prema njima: »Ne idite ka kasarni, pucaču ne u zrak nego u tijelo!« Nijesu se smjeli opirati. Vraćajući sc kući dočekali su ih i napaćtaili koljem i sjekirama kod dubničkog hana trojca knezovih snova izmlativši i ozlijedivši Hasana Mišanovića, 70 go. starca Muhirema Hamzća i Aliju Hamzića. kod kojeg je liječnik ustanovio jake ozlede, skopčane s bolo­ vima i nesposobnošću od rada za 20 dana. Ovako sc eto rješava dobrovoljačke Pitanje kod nas. Kadgod treba rješava­ ti kakvo socijalno pitanje ili isplatiti ko­ me »mučen-štve«. »patriotizam« ili »žrt­ ve« za domovinu, računa se na nas mu­ slimane, jer smo mi bili »privilegisan« clemenat i »otimali« ođ dragih. U ovom našem slučaju dolazi -dobrovoljac« čak fz trećeg sela da muslimanima ot'ma nji­ hovu ispašu. Ako je dobio zemlje, neka je uzme u svom selu ili iskrči u šumi, a ne ićs preko dva sela u treće zato što je muslimansko. Upozoruiemo odlučujuće, da ovo spriječe, jer ako i mi muslimani pođemo stopama dobrovoljaca, onda će bitjjnalo kasarni što ih imamo. Jedna­ kost hoćemo. Mđ. Pri sakljHčbu lista. »DEMOKRATSKI MINISTRI KAO ORTACI IZVOZNICARA. Vanrcdno izdanje »Tribune« od 28. o. mj. donosi: Na pitanje poslanika g. Nikodija M iletića, a zbog toga, što se posumnjalo prošli put povodom izvještaja g. Mi­ nistra Finansija, da postoje izvještaji komisija o oslobođenju pojedinih izvoz­ nika ođ carina, na sjednici od subote 27. ov. mj., g. Ministar Finansija dao je slijedeći odgovor: Evo sad javnosti predajem i te izvje­ štaje. U zvaničnom povjerljivom izvje­ štaju finansijske komisije M. Finansija (od 2. marta 1920. god.) na strani 14 posljednji stav glasi: »Centralna je Up­ rava izvezla artikala, samo preko Beo­ gradske Finansijske Uprave, na koje ni­ je plaćeno preko 15 miliona dinara ca­ rine...« i t. d. Na 16. strani istog iz­ vještaja, drugi i slijedeći stavovi glase: »Bilo je robe, koja je plaćala izvoznu carinu, kao po tarifi ad vatorem (ođ 17. oktobra) tako i po novoj, koia sad važi, pa je ta roba ipak oslobođavang uopšte od plaćanja ma kakve carine. Valja istaći da ovdje nisu u pitaniu sa­ mo male sume, već iznose više miliona. Oslobođenje je vršio Ministar Finansija preko Direkcije Carina«. »A Bilo je pri tom i robe, čiji je iz­ voz. po riješenju Ministarskog Savjeta, striktno zabranjen, pa je i ona ne samo izvezena, nego i oslobođena svake ca­ rine«. Tako na primjer Centralna Uprava iznosi privatnu robu (deset vagona jaja Braće MihajJovlća, a pokušava 1 izvoz ЈвО vagona drva za ogrev Mavrol Drahu) bez plaćanja carine«. Ovaj su izvještaj potpisali sv| članovi komisije: g. g. Dr. Milan Stojađlnovlć. pred, direktor Državnog Računovod­ stva, Vaša T. Dimitrijević, načelnih Di­ rekcije Carina, Dušan P. Letica, načeln!k Direkcije Poreza. Dr. Mih. Jovanovlć. načelnik Budžetskog Odelenja. Dru"': zvaničan povjerljiv izvještaj je­ ste Drektora Direkcije Carina g. S. Kukića (od 5. marta 1920. god.). Na stran; trećoj veli se: »Centralna Uprava i Mi­ nistarstvo Trgovine išlo je na ruku izi­ gravanjima svake vrste. Nc samo što se nije obziralo na odredbe riješenia Ministarskog Savjeta (od 5. nov.), nego se u većini slučajeva postupalo suprot­ no tim odredbama: dopuštao se izvoz i zabranjenih za izvoz predmeta. Na pr. jaja (Braći Mihajloviča) dok sc drugima u tom istom trenutku nije taj Izvoz do­ puštao (na pr. Raji Popoviću). Dugačka bi ta lista morala biti, kojom hi se is­ crpljivali svi čudnovati slučajevi postu­ panja Ministarstva Trgovine«... i t d Na str. 4. istog izvještaja veli 5£: »Mo­ že se potpuno reći, da su sve radnje koje su išle za zvršenje ugovora oTcompenzacijama i riješenia Ministarskog �Spoj 140 Bro „ПРАВДА" — »PRAVDA' Страна 4. Strana Radnici u Solunu bez posla. Ministar­ tamošnji svijet, koji također cestarinu I Gornjoj Radgoni; 7.) zastupnici Prekostvu za unutarnje poslove došlo je do murja. plaća, mora da guta smrdljivi zraK. Oznanja, da mnogi radnici iz naših kra­ K a s p r a v I j a ć e se javno. Op­ vake se neurednosti ne trpe ni u selu jeva putuju u Solun, d'a ondje potraže u kulturnim zemljama, a evo ih u nas j ćinstvu je slobodno pristupiti na galeri­ priliku za rad i zaposlenje. Pošto u trpi jadni svijet u. deher« Sarajevu. I ju. Početak Je 8. apr.'la u 9 sati prije Solunu sad nema opće nikakve prilike podne, Muitin ured u Mostaru je prema ulako vlada u Sloveniji, a u nas ?... za rad, to se ti radnici obraćaju našem I redima vladike i biskupa jedna mizeVažno za trgovce. Njem, austrijski tamošnjem konzulatu s molbama za . rija, što se tiče proštenja i namještaja. VVarenverkclirsbiiro Sarajevo, Jelića unovčanu potporu. I To može da služi na ugied samo oklica 4, prizemno Telefon broj 425., daje I ružne oblasti, koja neće da postavi niti Obzirom na tu okolnost upozoruju se na znanje svim .interesentima, koji žele namještaja u sobu za primanje, |>а je sva lica, koja namjeravaju putovati u kupovati robe u Austriji. Po novom naš muft.ja prisiljen u pokrajnoj sobici Solun na rad, da ne -putuju onamo, jer kompenzacijonom ugovoru broj 180/ prunati i najveće posjete. Ovo mora nema prilike za rad. Lica, koja su zdra­ SHS može se kupiti ili kontingen-tirana da se uredi, jer naš vjerski predstav­ va. a Služila su u voisci, mogu dobiti ili nekontigentrana roba. Roba prve vr­ nik netazumijetno zašto da bude toliko mjesto u oružništvu ili kod pograničnih sti uračunava se u konto A, druga u zapostavljen pred drug.ma. koji — može četa u slučaju da ne mogu naći privat­ konto B. Na primjer mora se za želje­ se reći — od države imaju -dvorove na no zaposlenje. zo. hartiju svake vrsti, kemikalije i euživanje. Svraćamo pozornost vlade Žandarska obijest. Iz Velike Kt duše lektrotehničkc artikle položiti na konto na ovo pitanje. dobismo ovaj brzojav: »I opet žandari A, naprotiv za galanterijsku robu i kon­ Zemaljski dom za ratnu siročad u Retukli djecu analfabetskog -tečaja. Sve fekcije na konto B. Ko želi -robu oba­ Ijevu. Islamska ratna siročad u Reljepritužbe uzalud. Ogorčeno građanstvo dvije vrsti da kupuje, mora uplatiti dje­ Ijevu, za koju je naš list pisao, da se u ime prosvjete traži od povjerenika smjeste u tuzlanso sirotište (medresa) lomice na konto A, a djelomice na kon­ prosvjete hitnu i sigurnu pomoć«. i koja su osuđena, da čame i trpe u či­ to B. Upozoruje se da svaki kupac sto srp. pravoslavnom selu, gdje ni jed­ mora tačno označiti kod centralne up­ Ova je stvar opširnije prikazana u nog nastavnika muslimana među njima rave koje će artikle kupiti pošto će jednom od ,prošlih brojeva našeg Hsta. nema, jer našoj »demokratskoj« vladi njem, austrijski Warenverkehsbiiro <u pa tražimo da zem. vlada učini jednom više je do toga, da svoje protekcionsBeču priznati i isplatiti samo one izno­ kraj ovom nasilju i žandarskoj obijesti. kinder na ta mjesta postavlja, ta naša se, koji su na pravi konto položeni. Čudimo se i nehaju upravitelja isposta­ jadna sirotinja doživljuje još gore i beGornja podružnica daje rado sve infor­ ve pa se bojimo da tu nema kakvog macije. teni.je doba nego je prije bilo. miga. Više svjetla. Dosljedna svog sistematskog separa- i tistčkog režima na prosvjetnom polju »demokratska« je vlada namjestila na reljevskom sirotištu na račun muslima­ na. šest srp. pravoslavnih učit, lica bez i jednog muslimana učitelja i ako je Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, skoro polovinu islamske siročadi u si­ Opća demobilizacije. Prestolonasljed­ vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. rotištu. nik regent Aleksandar potpisao je Da islamska siročad u svome uzgoju ‘ ukaz o općoj ćemoblrzaciji voj­ i vjerskoj naobrazbi sasma zakržlja ču- i ske. V vrhovnoj komandi i ministarstvu jemo da su usrećitelji te naše siročadi rata bit će do kraja o. inj. učinjene sve i tom doskočili Ito tako da islam, du­ pripreme, da se demobilizacija što prije I hovnog staratelja koji je ujedno i vjeizvrši i učine novi rasporedi trupa. □□□□□□□□□□□□□□ rouč-telj za isl. siročad, jedinog od mu­ Smrt supruge ministra predsjednika slimana u sirotištu, isključe. g. Protlća. Javljaju iz Beograda od 25. i Proti ovoj »demokratskoj« zatvornoj ožujka. Danas u noći umrla je supruga ; mjeri najodlučnije protestiramo, apelira­ otvorio je u Trav­ ministra predsjednika g. S. Protića. Po­ jući na pozvane, a kašnje ćemo se na niku advokat greb će biti sutra Ine 20. o. mj. prije ovo pitanje potanko osvrnuti. Uslijed podne. ovoga isključenja, obustaviće se obuča­ vanje islamske vjeronauke, te će musli­ Pokret medu liječnicima zem. bolnice. i razne druge vezilačke i tkalačke manska djeca ostati posve bez vjerskog I Sekundarni liječnici zemaljske bolnice robe prodaje društvo muslimanki uzgoja. zaključ.li su, da 1. aprila odkažu služ­ Mi svraćamo pažnju zemaljske vlade »O S V 1 ,T A N J E« bu, ako im se ne isplate doplatci. na ovu inkviziciju i tražimo, da se bez­ Islamskim porodicama Iz vojske neUNIVERZAL. Stalni zavod za poduka uz umjerene cijene svakog ponedeljka uvjetno ove »demokratske« pogreške povraćenih pričuvnika ispnlaćivat će se ženskoga krojenja I šivanja. Prima i i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u isprave. prinosi za uzdržavani.- za vrijeme od Kako se br'nu Slovenci. Predsjednik na izradu fina odijela za gospođe. — Džininu sokaku broj t0. Ponedeljkom 16. marta do 15. aprila t. g. u gradskoj slovenske zemaljske vlade saziva za 8. Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz imaju pristup samo ženske. vijećnici soba br. 10. u vrijeme od d do aprila 1920., a u potrebi i za naredne 12 sati prije podne i to: 1. aprila na Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ dane anketu u svrhu vijećanja, kako, sandra br. 2. I□□□□□□□□□□□□□□ piatežni arak 1- 2000; 2. aprila 2001 do da se smanji skupoća i da se 4500 I 3. aprila 4“0j—0900. riješe d«uga gcsnođ'arska pitanja i to u Na pažnju sarajevskoj opštini. Kako zema’jskom dvorcu u Ljubljani sa slieje već poznato, ovdašnje je grad, za­ dećim rasporedom i kako bi se dala stupstvo izmijenilo imena više sarajev­ orranič'ti skupoća: 1.) vlede život­ skih ulica. Mi smo se nadali, da ta pro­ nih namirnica: 2.) glede ma­ mjena ulica ne će ostati samo pro­ nu fakt urne robe: 3) glede ko- I JU koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini mjena po imenu, nego da će se i že: 4.) trleđeeeliačk'hi gospoЖ Ж k*° pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж ono trošno i zapušteno lice njihovo đarskth notrehština: 5. glede jednom promijeniti. Ш k:umpiraitd. u svako doba stoji na raspolaga- Кл ® dozvole dobitka za trgovce: nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ali naše se grad, zastupstvo u tome 6.) glede n o b' i a n 1 a k r i o m č a poslu ne miče. Eno n. pr. Miloš Obilića r e п i a i ostalih zloupotreba u ulica (prije Potok). U toj dugačkoj uli­ Pozvali su: 1.) povierenstva i ođsieci nesamo što živi dosta svijeta, nego tom ulicom prolaze mnogi građani, koji čt zemaln-Ve vlade i odielienie central­ nog ureda: 2.) prometna ravnateljstva žive u gornjim ulicama. A gornji je dio te ulice tako zapušten, da se njome ne јп»пе »Mfezn’ce i inspektorat državnih može proći, osobito po noći. Po izba­ žehemica u Етпћрап': 3.) orvanizac-le čenoj staroj kaldrmi svijet lomi noge. konzumenata: 41 orvaniznciie nroce-mSve ponude za hranu kao I upite a stanju cijena hrani u svako doba kulantno I brzo vrši Osim toga je na nekoliko mjesta i kanal tn i trgovaca: 5) Narodno Vheće za izbio na površinu, otvorile se rupe, pa Korušku: 6) Gosnodiarska Zadruga u Savjeta i svako olakšanje izvoza u Austriju i Mađarsku«. »Pojedini odsjeci Ministarstva Trgo­ vine, Pokrajinske Vlade i njihovi odsje­ ci, davali su Široke dozvole za izvoz i oslobođenje cd carina, vršili i sami . eke pogodbe i sporazumijevanja-. »Pojedini Ministri, čak nenadležei (gKristan) izdavali su naređenja, da se pusti izvjesna roba, i to bez carina i davali Široka obećanja u toni pogledu«. »M nistarstvo Ishrane nije izostajalo iza Ministarstva Trgovine i njene Cen­ trale za promet sa inostranstvom. Ono je davalo dozvole za izvoz manjih ko­ ličina pojedincina, — koje u samoj stvari n:su bile male — svih vrsta na­ mirnica, bez obzira jesu li kontigenti iscrpljeni ili ne, zabranjen izvoz dotič­ nih predmeta li ne, i to bez carine i bez osiguranja valute«. »To je u samoj stvari značilo: narodi- ; tim kanalima omogućiti izvoz na štetu ■ državne kase i na štetu valutne sitna- . čije u zemlji«... Povodom ovoga g. Miletić je izjavio da će podnijeti i interpelaciju da bi se • Narodno Predstavništvo i šira javnost ' upoznala sa pljačkom naše države. Tom prlikom će se iznijeti imena i 6s- ■ talih izvozničara, koji su oslobađani ca- . rine na štetu državnih interesa. Domaće vijesti Diplomirani krojač Jeplagić Salih, Bandbaša uliha broj 11. Sarajevo. Advohatshu honcelariju Dr. Sulejman Olcčhović Besa, košulja, dimija, bluza I Prištcdnja Hercegovac, aprovizacijama i trgovcima | Agent urna i homisionaina radnja I Abdullah Džumhur Tuzla I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli, Potpuno upsaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve blikovne poslove najbrže i najpovoljnije. Ktgovonrt »кШк: M. S*U«k«. Vlu.lk: CMtraH Odbor »1 М. O.. ttvnpgrUa D. fc A. КМоа, Saraltvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39b41c97e2c1bdabe24fee3bebdffd2b.pdf 8fc3f79747a751bef019329fef51567d PDF Text Text PRAVDA Poitarina u gotovom pletena. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЖИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 36 (141) Sarajevo, četvrtak 1. aprila 1920. (12. redžeba 1338.) Otvoreno pismo Ministru unutarnjih djela gosp. MARKU TRIFKOVIĆU Beograd. Sa čuđenjem i zgražanjem primlsmo vijest, ida Vama, ministru unutarnjih djela, a po tom i centralnoj vladi nijesu poznati progoni i nasilja, što se izvi­ đaju nad muslimanima Sandžaka i Ma­ kedonce. Čudimo se tako; izjavi, jer je »Prav­ da« još u 'broju od 14. februara donijela komentar o zatvorenju g. Midhatbega Hodtžića i njegoV brzojav iz Sjenice, u kojem je naveden razlog uliapšenja. U broju pd 2L februara donijeli smo »va­ paj bjclopoljskih muslimana«, a počam od 20. marta objavismo u pet bro­ jeva opširan prikaz o progonstvu g. Hodžića te ostalim nasiljima, što ih je činio i neprestano još čini g. sekretar Cukić. U tom se prilazu govori i o br­ zojavnom protestu pravoslavnih prva­ ka ii Bijelog Polja, a Vi uza sve to Jzlaviste, da Vam ti događaji nijesu po­ znati. Očito je dakle, da g. Cukić vrši cenzuru brzojava, nu očito je i to, da u VhŠefn hiinistarstvu nema sekcije, u kojoj se prati pisanje štampe. Pitanje je sad: smije li to biti i ko je odgovoran za ovaku manjkavost u mi­ nistarstvu, koje je u prvom redu odgo­ vorno za nerede u državi? Nije dosta reći: »Ja nemam izvještaja«, nego se valja postarati oa se do’đe do sigurnih izvještaja, pa makar i neslužbenim pu­ teni. Kako Vi to Zamišljate ulogu štdtiipe? Ne mislite valjda, da ona služi satoo zato, da troši papir i mastilo! Da Vam pravo kažemo. Vaša nas je izjava prcncrazila i mi smo u sijnoj neprilici kajtp lusmo nazvali ovakav Vaš odgo­ vor. Stoga ćemo ga ostaviti bezimenim i izjaviti, da smo u svom pisanju vo­ đeni patriotskim osjećajem-, da. našoj v)adj omogućimo razotkriti uzroke i uarbčpike nezadovoljstva, da joj prifcažemo pravo stanje stvari i objektivniip iznošenjem nekorektnosti pojedinih organa vlasti upremo prstom u izvor zla. od kojeg našoj mladoj državi pri­ jeti velika opasnost Iz »Hakova« odgovora, što- ga donesosmo u prošlom broju našeg lista vidi se jasno, da se u Sandžaku i Makedo­ niji upotrebljuje ista metoda, koja je od početka prevrata pa sve do polovice orpjle godine i službeno upotrebljava­ na prema našoj organizaciji. Koliko je pogrješna i štetna ta metoda naših »demokrata« pokazao je sadanji raz­ voj događaja. Naša organizacija nesamo da nije protudržavna, nego na­ protiv, ona' je jak stup sadanjefe režima, snažan oslonac sadanje vlade i jak te­ melj reda i poretka u užoj nam domovhjk Događaji su pokazali da je pot­ puno neosnovana tvrdnja g. Pribićevlća o našoj »protudržavnosti«, kao što se je priznalo i td, da nam je »nehote« i »krivnjom besavjesnog prikazivania« učinjena jedna velika neprav­ da samo zato, što ne htjedosmo pod ćoravu komandu samozvanih »državotvoraca«. To se je priznalo i priznaje, nu uza sve to izgleda kao da se do­ voljno ne cijeni to skupo plaćeno is­ kustvo; uza sve to izgleda, da se naši državnici još i sad više služe teoret­ skim »priznanjima«, umjesto da u praksi i na dijelu pokažu to svoje osvjedočenje. Ne ćemo da ovdje iznosimo svoje rckriminacije, već ćemo da se osvrnemo na stanje u Sandžaku i Makedoniji. Ta­ mo je osnovana organizacija »za za­ štitu muslimanskih prava«, koja u glav­ nom ide za tim, da osigura čovječanska i građanska prava tamošnjih mu­ slimana, da osigura slobodu vjeroispo­ vijesti i materinske riječi te postigne kooperaciju sa -kojom od postojećih ve­ likih stranaka. Organizacija ima i svoj organ »Hak«, koji se uređuje vrlo -umjereno i vrlo stvarno i koji ne daje nikakva povoda za kakvu podozrivost, a još manje za prognn i šikaniranje nje­ govih upravljača. 1 šta se događa? »Demokrati«, koji svojom netaktičnošću i intrasigentnošću popališe sve mo­ stove između svoje stranke i ove or­ ganizacije osuše paljbu na začetnike i pristaše ove organizacije i, ni pet ni šest, proglasiše iz — »protudržavnim elementom. Cinovništvo, koje pripada ili naginje ovoj stranci prima pod go­ tov groš sve podvale »demokratskih« listova i na temelju njih provodi tako­ va nasilja i šikane, da se čovjek mora zgroziti nad tim barbarskim postupci­ ma. Kad bi na vladi bio Ljuba Davidović i Svctozar Pribićević, ove bi se šikane mogle pripisati stranačkom »de­ mokratskom« režimu, pa bi se musli­ mani mogli tješiti da će taj režim biti i proći. Grubosti i barbarstva mogli bi se dakle natovariti na leđa jedne stran­ ke i nekako pravdati. No sasvim druk­ čije izgleda stvar, kad se uoči da se ti zulumi čine i pod sadanjom vladom. Sada nema mjesta gornjem izgovoru i — nastave li se ta nasilja — musliman­ ski će se elemenat, hoće ne će, morati zamisliti: ima li mu mjesta u ovoj državi? Jer dobije li uvjerenje, da mu nj pod novim režimom ne sviću bolji dani, osvjedoči li se, da je radikal Trifković isto što i »demokrat« Pribi­ ćević, onda je i nama i svakom drugom nemoguće izaći sa proturazlozima; on­ da je nesamo nemoguća njihova asimi­ lacija, nego i — ugrožena granica. Ovu činjenicu valja uvažiti i udesiti taku politiku, koja će privlačiti, umjesto da pogoduje iredentama i tri­ ma opasnim aspiracijama. Mi Vam to rekosmo otvoreno jedno stoga, što nas boli u duši ovaka mlitavost uprave, ra­ di koje se dovode u opasnost državni interesi, a drugo stoga, što nas sa svjema tamošnjim muslimanima veže is­ lamsko, a sa velikim brojem još i krv­ no bratstvo. Njilova bol i naša je bol; njihova tuga i naša je tuga. I prema Vašem postupku u tom pitanju, uđesićemo i mi svoje držanje. Sapienti sat. Nova Bileća. Iz Nevesinja dobismo ovaj brzojav: »Na 28. marta napali oboružani pljač­ kaši u Bišini putnike. Četiri muslimana teško ozlijeđena. Begovjć Salih i Pobrlć Meho bore se smrću. Tražimo energičnu zaštitu od vlade. Obavijestite centralnu vladu u Beogradu. Opširan prikaz slijedi. Mjesni odbor.« Državna zaštita djece POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaHcioni odbor. Pret tlata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina 11. sliman, da odmah javnosti musliman­ skoj saopće, kako su mogli zaključiti dokinuće duhobrižnika u rat­ nim sirotištima i šta ih je na to navelo? Mi smo obaviješteni o vrlo lošem vjer­ skom odgoju ratne siročadi u nekim sirotištima pa pitamo, kako se usuđuju kojekakvi namet-s-taratelji dokinuti vje­ roučitelje bez prethodnog sporazuma sa vjerskim poglavicama? U Reljevu n. pr., u jednoj čisto pravoslavnoj sredim, ne mogu se muslimanska siročad bez duhobrižnika nj časa ostaviti bez štete za njihov vjerski odgoj, pa zato traži­ mo, db se odatle odmah premje­ ste u T uzi u, gdje će imati svoga imialiriia i duhobrižnika. zvao se jedan naš članak u 125. broju »Pravde« od 24. februara. U tom smo članku upozorili pozvane faktore na pri­ stran rad ovoga ureda i na zakidanje i prikraćivanje ii pogledu dijeljenja nov­ Pašić 1 Trumbić. »Politika« od 28. o. čanih pripomoći muslimanskoj siročadi, mj. javlja pod naslovom »Dolaza^ i. premda bi se moro naročiti obzir uzeti Nikole Pašića« i pod naslovom »G. Antb na našu muslimansku dlječu, kojrh su Trumbić ostaje u Parizu« slijedeće :' staratelji ponajviše stradali i još uvijek najgore stradavaju, pa su i najpotrebni­ Šef naše delegacije na konferenciji ji pri pomoći. Ovo neobjektivno ј nesa­ mira u Parizu g. Nikola Pašić polazi vjesno zlorabljenje svoga položaja od večeras iz Pariza i stiže u Beograd 1» izvjesnih šovena provodi se još uvijek utorak na večer. On će podnijeti vladi bez ikake brige za odgovornost i to sve izvještaj o posljednjem toku pregovora na štetu muslimanske sirotinje. Prema o riješenju jadranskog pitanja. Pored pouzdanim informacijama možemo p otoga kani, kako se u parlamentarnim novno reći, da se pravoslavnoj djeci krugovima tvrdi-, g. Pašić uzeti učešća dijeli najveća mjesečna potpora i u pregovorima za sastav koncentraci­ bez obzira na broj djece i tnFprivrcdta onog kabineta. staratelja im (trafika, mejhana, izvozniMinistar spoljnih poslova dr. Airte ca), a muslimanskoj siročadi daje se Trumbić ne će za sada dolaziti u Beo­ minimalna m j e s eč n a potpora ili grad, jer je primoran da ostane u Pa­ jednokratna pripomoć ili se pak rizu zato Što ima da še podvrgne jedinoj molbe musi, siročadi hotimice za­ maloj kirurškoj operaciji. vlače i gube. I ako se znade, da g. Pašić ne želi N. pr. dvoje siročadi iz Dervente za I više aktivno sudjelovati u politici ipak šest mjeseci ne dobiše ni odgovora na ; veliki broj radkahiih poslanika smatra, molbe, premda su službeno odavde da će on biti primoran, da primi man­ spremljene samo na potvrdu. Uopće se dat za sastav koncentracione vlade tbn slabo brine, kako pojedini kot. odbori prije, što g. Protić želi, da se zbog ža­ vrše svoj posao. losti u porodici neko vrijeme povuče iz Mi još jednom upozorujemo pozvane svagdanje politike. na ove nepravde i ponovno traži­ Odsudan demanti g. Međakovlćeve mo, daše što brže objavi u službenom listu potpun Iskaz grupe. Medako viceva parlamentarna grupa najodlučnije izjavljtije, da niti je o dosad podijeljenim potporama, da se mislila niti misli, odvajati se od Parla­ vidi, imade li se čega bojati uprava drž. mentarne Zajednice. Prema tome sva zašt. djece, pa ne smije na sunce. Da proturanja iz zasjede žute štampe nema­ nema i tu korupcije i protekcije kao i ju nikakvog drugog osnova, osim smje­ kod podjele Stipendija? U demokratskoj ra da unesu što više pometnje u našu zemlji ne bi smjelo toga biti, a još se javnost. manje smije javnosti uskraćivati oba­ vještenje o javnim pripomoćnim akcija­ A mi — nek »kapamo. »Chicago Tri­ ma, pa makar to nekome u »Oblasnom buna« dobiva iz Londona da su Cesi, odboru« i ne mirisalo. Uostalom taj go­ Jugoslaveni i Rumunji primili od savez­ spodin i nema prava govoriti isred munika prešan nailog, da smjesta pruže sllm. sirotinje, jer je on jedna nepozna­ pripomoć u živežnim namirnicama onim ta olina među musi, svijetom, pa ni nje­ gov sud nije nikako mjerodavan, a ka­ područjima, koja trpe od bijede. Usta­ moli još da se smije bagatelisati glas novljene su prisilne odredbe, ako bi po­ javnosti njemu za volju. Međutim je i jedine države otklonile tu pripomoć. šutnja ječan odgovor, a mi ćemo i da­ Užasni položaj u Beču, gdje stradaju i lje čekati isk^z. imućniji sljevi, dao je povoda ovim na­ Ovom prilikom zahtijevamo od Drž. redbama saveznika. zašt. djece, odnosno od oblasnog odbo­ ra, u kojem sjedi i jedan nametnuti mu­ Bilješke. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. I u inozemstvu. Prima u№e na uložne knjižice i tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe hredrte. — Kupuje I orodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. R G 6 H D oaiELENJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgavacka banta, Sarajevo - Interurban telefon: ZW. �Strana 2 Страва Iz islamskog svijeta. DVORSKA DRŽAVA HALIFINA. Napisao: Inženjer Mustafa čelić. IL Dvorske zbirke: Relikviarium 1 Umjetni­ ne 2 Arhiv 3 I. Relikviartam. Cjelokupne svete inzignije, koje se u posjedu Osmanlijskog — kao Halifinog — dvora danas na­ laze (n. pr. Bajraki-šerif, Hrkai-šerif, Mahmeli-šerif i t. d.) imao bi isti novom Halifhiom dvoru da ih preda. Osim ovih i sve druge islamske posvećene predmete, u koliko se isti daju prenijeti, ma gdje oni danas bili, trebao bi novi dvor Halifin sabrati i u jedan poseban prostor u dvoru pohraniti. Ova bi zbir­ ka (ReHkviarium) stajala pod strogom pažnjom jednog posebnog kustosa (čelebi), koji bi bio svake godine u prvih deset dana mjeseca muharrema za do­ tičnu godinu od šejhova (pir) dvorskih derviša međusobnim tajnim izborom biran. 2. Zbirka umjetnina. Moralo bi se po­ kušati tečevine klasične kao i savremene umjetnosti, pogotovu one koje stoje u vezi sa islamskom civilizacijom, što kupovanjem, što darivanjem sabirati i jednu muzejalnu zbirku utemeljiti. Bri­ gu o ovoj zbirci imao bi također da vo­ di jedan od šejhova dvorskih derviša, biran na način kao 1—4. 3. Dvorski arhiv. Sve spomenice pro­ šloga i sadanjeg vremena, kao i cjelo­ kupni spisi trajne vrijednosti morale bi se pod sigurnom paskom pohraniti u dvoru. Pažnju bi nad istim imao tako­ đer jedan od daljnjih dvorskih šejhova kao pod 1. i 2. 4. Svjetovna biblioteka. U ovu sekci­ ju dvorske knjižnice spadale bi knjige stručnoga karaktera i djela lijepe knji­ ževnosti. Djela svjetskoga glasa na­ bavljana bi bila kako u svom originalu, tako i u valjanim prijevodima. Kao knji­ žničar ovoga dijela dvorske knjižnice služio bi također jedan daljni, a za to mjesto sposobni, šejh dvorskih derviša biran na način kao 1 4. 5. Religiozna biblioteka. Stara kao i nova djela svih literatura vjerskoga pravca, kao i komentari starijih djela, te djela, brošire i rasprave u kojima su pitanja muslimanske vjere raspravlja­ na. napadana ili branjena i ne samo u jednom izvjesnom, nego u ma kojem je­ ziku (prema tome u kome spis bude predan javnost') biti nabavljena i u jed­ noj praktično nađenoj knjižnici u svrhu studiranja morala bi ta djela biti pohra­ njena. Jednu zasebnu grupu ove knjiž­ nice sačinjavala bi djela inih religija. Pažnju i poslugu u ovoj biblioteci vrši također koji kao gore izabrani šejh dvorskio derviša. 6. Dvorska čitaonica. Pokraj obijuh dvorskih knjižnica morala bi na dvoru Svetov. bibliot. 4 Religioz. bibliot 5. - Čitaoni­ ca 6 i Halife također biti uređena t dvorska i čitaonica. Ovdje bi bili u svrhu dnev­ ne porabe izloženi svi Hstovi i revije svih naroda i zemalja kako vjerskog tako i svjetovnog pravca. Ovdje bi spa­ dali i svi priručnici, leksikoni i riječnid nužni za svakidanju porabu. Za red u dvorskoj čitaonici vodi brigu također koji daljnji šejh dvorskih derviša. Iz­ bor kao i gore. Vrhovni nadzor nad svima dvorskim I zbirkama pripadao bi šefu islamske I misije (Šejh-ul-mubellegijie). Pristup u j sve dvorske zbirke bilo to u svrhu po­ sjete, Studiranja ili ine naučne svrhe imali bi svi funkcioneri i namještenici Halifmog dvora. Za njihov pristup u zbrke pod 2., 4.. 5. i 6. nije nužna ni­ kakva specijalna dozvola od Šcjh-ulmubcllegijje, što je slučaj za zbirke pod 1. i 3. Pošto ovakove zbirke sačinjava­ ju put lakšem Studiranju, kulturi i civi­ lizaciji, to bi imali i eksterni učenjaci, umjetnici i istraživaoci (u nekim slu­ čajevima i ucmuslimani) pod raznim okolnostima pristup u dvorske zbirke Halifmog dvora. U ovom slučaju bila bi uvijek potrebna posebna dozvola Sejh-ul-mubellegijje. U slučaju, da bi ovaj potrebnu dozvolu uskratio, nijedna druga instancija ne bi bila kompetent­ na njegovu odhiku mijenjati. Ш. Zbor derviša. Da bi se prešao onaj jaz, koji između Halifata i skoro svili derviških redova vlada, da bi se onda sve redove učinilo korisnim po opće interese Islama, to bi na dvoru Halife bio utemeljen jedan derviški zbor, gdje bi najznamenitijih 12 der­ viških redova bili sa svoja 3, 5 ili 7 članova zastupani. Također jedna dvor­ ska tekjija morala bi biti sagrađena, gdje bi izmjenično svi redovi mogli da vrše svoje redovničke obrede. Ova b: dvorska tekjija stajala pod nadzorom jednoga odi šejhova dvorskih derviša, koji bi za svaku pojedinu godinu bio biran od svih dvorskih derviša na na­ čin kao i šejhovi čuvari pojedinih dvor­ skih zbirki. (Vidi »Dvorske zbirke« 1—6). Osim već u tekstu spomenutih derviških misija, dvorski derviši po od­ redbama Visokog Mešihata odnosno Šejb-ul-mubellegijj — kojemu su svi redovi potčinjeni — imali bi da vrše i još neke druge poslove u uredima i za­ vodima dvorske države Halifine. (N. pr. dvorska džamija, dvorska bolnica itd.) U zboru dvorskih derviša bili bi za­ stupani ovi redovi: Senusi Mevlevi Bektaši Alvknija Kadiri Nimeti Nakšibendija Sa’dija Rufš’ija Šahzilija Halvetija Zuhreverdija IV. Dvorska garda. Dvorska garda sastojala bi se od prilike od jedne kom­ panije pa najviše do jodnog bataljuna vojske sastojeće se od muslimanskih vojnika raznih narodnosti. Kao što re­ publika Švicarska šalje kao dvorsku stražu Vatikanu jedan izvjesni broj voj­ nika, to bi svaka islamska država, ko­ ja raspolaže svojom vlastitom vojskom imala dužnost jedan vojnički detašma od nekoliko vojnika i jednog časnika Indija 48 voj. 1 časnik Број 141 Broj .PRAVDA* — „ЛРАВДА* držatl u sklopu dvorske garde na Halifmom dvoru. Prema veličini svoga islamskog pučanstva otpalo bi na dr­ žave do 10 milijona duša 12 vojnika, za one od 10—20 milijona 24 vojnika, od 20—30 milijona 36 vojnika, dok sve one islamske države čiji broj islam, pučanstva prelazi 30 milijona šalju po 48 vojnika. Dvorska bi garda prema tome bila sastavljena ovako: Arabija Egipat 24 voj. 1 časnik 24 voj. 1 časnik Turska Afganistan 24 voj. 1 časnik I 12 voj. 1 časnik PerzJja 24 voj. 1 časnik Tripolis Maroko 12 voj 1 časnik I 12 voj. I časnik Po istom principu slale bi svoje voj­ le da prizrtadu. Jednim proporcional­ nike u Halifinu dvorsku gardu i one nim i tako neznatnim brojem vojnika islamske države, koje bi imale istom kao što je goro napomenuto, -bilo bi da dobiju svoju samostalnost (n. pr. postignuto potpuno zadovoljstvo svih Tunis, Alžir, Sudan, Oman, Buhara, islamskih naroda glede njihova udjela Chiva, Azerbejdžan itek). Cijela bi dvor­ I na dvoru Halife, dok bi s drugu stranu ska garda stajala pod vrhovnim zapo­ I bilo u vojničkom pogledu potpuno udovjedništvom dvorskog dizdara (Vidi: I voljeno tradicijonalnosti te običajne uI. Vrhovni funkcioneri dvora. 3.), dok stanove. Osim ovoga dužnosti bi dvor­ zapovjednici pojedinih odjeljenja su nji­ ske garde bile i te, da drži straže u hovi vlastiti časnici. Vojnici kao i ča­ dvoru, da paradira prigodom Halifinog snici nose uniformu svoje vlastite dr­ posjeta dvorske džamije, prigodom do­ žave. Potreba ovakove jedne dvorske laska visokih gostiju, prigodom Halifi­ garde proizlazi i iz toga, što kao vid­ nog puta u sveta mjesta, kao i to da bi ljivi znak priznanja jednog novoiza­ se pod njezinom zaštitom obdržavao i branog Halife prigodom njegove insta­ sveopći islamski sabor. Vojnici i časni­ lacije ove bi ga čete jednim počasnim ci dvorske garde, dok su u službi Hali­ mimohodom u ime svojih zemljaka imafata, imali bi se pokoravati jedino za- se tiče čisto vjere i njiliova službenog čina, njima sudi Medžlisi-ulema odno­ sno Rijaseti-ilmijje, j priziv bi bio do­ zvoljen jedino na Visoki Mešihat. Jesu II pako u jednoj takvoj stvari upleteni članovi jednog pokrajinskog i državnog Islamskog vjerskog tijela (Medžilisiulema ili Rijaseti-Jlmije), članovi Viso­ kog Mešihata, Halifatski poslanici, vrhovni funkcioneri dvora. Ili koji član jedne islamske kneževske kuće, onda njima sudi, bez priziva, pravnički senat Visokog Mešihata, koji stoji pod pred­ sjedništvom M’jdžtehid-ul-kjebira i čije osude uz predsjednika potpisuje I Halifa. (Kraj.) povijedlma dvorskoga serdara i kao takovi uživali bi i zaštitu imuniteta Halifinog dvora. Zaštitu ovoga imuni­ teta uživali bi i svi drugi funkcioneri i namještenici Halifinog dvora kao i oni vrhovnog vjerskog vodstva.. Sve sporove ma kojeg karaktera oni bili, a desili bi se u granicama dvorske države Halifine, ili bi tim deliktima bile tangirane osobe koje pripadaju dvoru, rješava dvorski sudac. Priziv se može uložiti jedino u stvarima vjerske nara­ vi i to jedino na Mudžtehid-ul-kjebira. Za sve stvari šeriatsko-pravne nara­ vi u pojedinim mjestima za izricanje šeriatske osude kompetentan je kadija, a prvostepena prizivna instancija je Medžl’si-ulema odnosno Rijaseti-ilmijje, dok vrhovna prizivna inštancija bio bi Visoki Mcšihat. Ako su u jednoj šeriatsko-pravnoj stvari tangirani koji od ni­ žih islamskih vjerskih službenika, gdje Dvorski knez-adlatus Ispravi! U tekstu ove rasprave u br. 24. (129.) »Pravde« ođ4.o. mj. iza na­ slova: »I. Vrhovni funkcioneri dvora«, nehotice je ispuštena ova skrižaljka: Dvorski maršal 1 : 2 Dvorski ceremonial 5 Dvorski sercar 3 Dvorski adjutant 4 Dvorski hatib 6 Dvorski imam 7 i Dvorski muezzin 8 i Dvorski sudac 9 Dvorski liječnik Odjeli na članak „Prekipjelo je već“. Bijeljinske hanume pročitavši članak u »Pravdi* pod gornjim naslovom, du­ boko dirnute onim ozbiljnim i trezve­ nim pisanjem našega lista našle su se ponukanim, da na vidljiv način iskažu svoje zadovoljstvo nad neustrašivim radom i držanjem našim u obrani svo­ jih prava, skinule su sa svojih grudi nakit, koji ih je godinama urešavao, a koji im je možda i kao dragocjeni obi­ teljski amanet bio, te su poslale kao prilog našoj »Pravdi«. Pošiljka je popraćena sa slijedećim riječima: »Šaljemo 22 komada du­ kata, koje su na jednom sijelu, odu­ ševljene, patriotskim i neustrašivim pi­ sanjem »Pravde« pokupile niže navede­ ne hanume, skinuvši ih sa svojih pošIjednj ih struka i zadnjeg svog nakita i to: po 20 K u zlatu: Hanuma Hasanbega P a š i ć a i hanuma Hifzibega D umišiča; po 1 madžariju: hanuma H. Muharcmbaga Paši ča, hanuma Nurudinbega Kapetanovića, hanuma Eminbega M u r a dbego v ića, ha­ numa Zijahbega Paši ča, hanuma Hakibega Paši ča, hanuma Rifatbega Rifatbegovića, hanuma H a t a P a š i ć, hanuma r. Osmanbega P a š i-, ć a. hanuma Ibrahim ef. E d h e m o v ića, hanuma r. Smailbega Sa 1 ihbe­ gov i ć a, hanuma Osmanbega S. S alihbegovića. hanuma Hifzibega Z. P a š i ć a, iianuma r. Avdibcga Rifat­ begovića i hanuma Mehmed ef. R esića; po 10 K u zlatu: hanuma Dedage Lipničevića. hanuma Mustajbega čemeri ića iz Janje i hanuma Hasanbega S a 1 i h b c g o v i ć a; po 1 rušpu: Zilhanuma Pašić; po 1 igrmiluk: hanuma Izzetbega Salihbegov i ć a i hanuma Huseinbega ČemerI i ča. Živjele svjesne bjelinske hanume i bi­ le uzor svijesti, shvaćanja i požrtvovnosti svima našim hanumama širom mi­ le nam domovine. Iz Sandžaka i Makedonije. Iz Bijelog Polja dobismo i ovaj iz­ vještaj: »Iza nezakonitog upućivanja g. Midhata Hodžića iz N. Pazara za Bije­ lo Polje svak se pobojao, da će ga u putu ubiti. I u toj općoj bojazni ja sam se telegrafski obratio mome šurjaku Nazimbegu Zaimovlću u Bijelo Polje ovako: U koji minut stigne Midhat da mi javiš. Cenzura običnih depeša i pi­ sama praktikuje se u Bijelom Polju još, i sekretar g. Tomo Ćukić, krvni nepri­ jatelj muslimana, zovne u večer Nazimbega, napane ga šamarima i psovkama i strpa ga u zatvor na goloj pravdi sa­ mo zato, što sam mu ja poslao tu de­ pešu. G. sekretar načelstva Cukić zatvorio 10 Dvorski ekonom 11 I je 3 dana i Ibrahim ef. Dobridžića zato, što je Midhatu, kadi ga je ovaj iz za­ tvora zamolio, da mu donese dušek, I odgovorio: »Donijeću, ako smjednem!« Strašno je u Bijelom Polju. Tiranije Čukićeve neopisive su i nepodnošljive. Kuku onom, koga on ščepa i ko mu se pomoli. Taj čovjek, koji nosi na duši svojoj tolike nevine žrtve, samo je uli­ zivanjem »demokratskoj« kamarili mo­ gao dosad ostati nekažnjen I u slobodi, te se požurio, da se bar pokaže, da još može činiti šta hoće. Zakon, ustav i čovječnost za njega ne postoje. Znaju li nadležni za ovo? Ne znaju. Ne smi­ jemo ga tužiti, jer ćukić neda nikom iz Bijelog Polja putovati. F. Prosvjeta i šhola. Hibo da uredimo naše ihL škola? ni. hak. Sto se tiče medresa, to su vjerske škole više kategorije, a svrha im je, da odgoje toliki broj hodža, koli­ ko iziskuju vjerske potrebe naše zem­ lje. Ove su škole važne za život i na­ predak- muslimanskoga elementa pa se s njima treba malo više zabaviti. Ah ovdje treba odmah upozoriti na manj­ kavost vjersko-prosvjetnog Statuta. Iz njega se ne vidi (§ 166.), s kakvom se kvalifikacijom može stupiti u medresu, da li dotični kandidat mora najprije svršiti osnovnu školu i barem polovinu srednje, jer bi to bilo veoma važno -na­ pomenuti i preko toga ne bi se smjelo onako šutke prelaziti, a to tim više, što su medrese škole više kate­ gorije« za naobrazbu hodža. Kako je međutim u S 166. rečeno, da kandidat mora navršiti dvanaestu, a ne smije prekoračiti šesnaestu godinu života, te kako je opet u § 160. spomenuto, da muslimanska djeca moraju najkašnje po navršenoj sedmoj godini poći u mekteb. to bi se odatle dalo zaključiti, da će ti medresanski kandidati bih s kvalifika­ cijom mekteba i u najboljem slučaju još sa osnovnom školom. A šta ovo znači i koliko znanja mogu imati takovi kan­ didati, lako je dokučiti, pa o tome nije potrebno dalje govoriti. Samo je nužno istaknuti, da položaj našega hodže -tra­ ži od njega mnogo vjerske 1 svjetske spreme, jer je on u više slučajeva jedi­ ni narodni prosvjetitelj. Već na ovom primjeru vidimo, da je naš autonomni Statut krnjav, te bi ga trebalo popuniti i izmjeniti. Ovo se ie moglo već davno -učiniti, da je bilo do­ bre volje i razumjevanja kod odlučnih faktora. To je mogao učiniti uJemamedžlis u sporazumu s vakufskim sa­ borom, koji odlučuje o nastavnom pla­ nu naše vjerske škole. Ovi dosad istaknuti momenti ulijeva­ ju nam sumnju o savremenosti naših medresa. A kad se ovome doda još I ono, što se veli u S 173., da naime za oprost od dolaženja pred povjerenstvo za novačenje moraju učenici dokazati, da su s uspjehom svršili nauke (!) »sari i nahv« u jednoj domaćoj medresi, onda nam se nameće misao, da će se i u аи- �Воој 141 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, mnogo žrtava i troškova, ali bez toga tonomnim medresama studirati ponaj­ prošle godine. Taj je najnepovljniji. Naj­ više te »nauke« (sari i nahv) i da one I nema ozbiljnog posla i naprtka. Ako bolje bi riješenje bilo slobodan spora­ miaju biti vrhunac mudrosti i učenosti j nam je stalo do našega preporoda i sa­ zum sa Jugoslavijom, za koji će se uči­ medresanske. Ovako stanje i ovakav vremene naobrazbe, moramo zagristi niti sve s talijanske strane. rad medresa naša je žalost i sramota, u ovu gorku jabuku i sve pregorjeli i Miillerov kabinet obrazovan. Prtina jer su ovakoga tipa medrese postojale svim silama uprti, da održimo korak sa depeši iz Berlina definitivno je obrazo­ i pred više stotina godina! Ko pak zna, vremenom i ljudima svoje okoline. A van Miillerov kabinet. Bivši kancelar šta je sari i nahv, taj će se čuditi, u što da je ovaka reforma moguća i korisna Bauer postao je ministar riznice. se troši toliko vrijeme od šest do osam za islamski napredak, imamo dobar do­ Položaj u Njemačkoj. »Frankfurter godina, Jer sarf i nahv nije ništa drugo, kaz u Sarajevu, gdje je pred četiri go­ Zeitung« javlja iz Essena: Usprkos na­ nego arapska gramatika (morfologija i dine uzsred rata i oskudice otvorena stojanja vođa nezavisnih socijalista i sintaksa), a ta se nauka može za godi­ reformirana medresa, u kojoj komunista da se ne riješi prolivanje kr­ nu ili najviše dvije temeljito proučiti, se uči po nastavnom planu, kako je gore vi, kod Wesele, ipak nije uspjelo pre­ ako se samo upotrebljavaju novije za izložen. Imamo još jednu šerijatsku gim­ kinuti borbu. Vojni zapovjednici stoje to podesne i praktične knjige, a ostave naziju sličnoga tipa, koju je naša vlada- na stanovištu da samo oružje može od­ stare nesavremene. To se pogotovu da­ osnovala prije dvije godine u Sarajevu lučiti, ali su komandanti vojske koja de u medresama e vrsnim muderisima za naobrazbu kandidata šerijatske škole. stoji u borbi spremni da pregovaraju i polučiti, kad se zna, da u medresi arap­ Ove dvije škole modernoga tipa, a u u toku bitke. Radnička vojska zahtije­ ski jezik čini glavnu osovinu, oko koje Islamskom duhu zamišljene i rukovođe­ va osim ispunjenja bielefeldskog utanase sva nastava vrti. ne, obećaju mnogo muslimanima, samo čenja još i potpuno razoružanje i raspuToliko usput o Statutu, a sada ćemo ako se njima budu obilno služili i po­ štanje državne obrane i obrazovanje hađali ih u velikom broiu. Bilo bi po­ govoriti o nasavnom planu, kakak bi narodne obrane od radnika, kojoj bi se željno ј blagosloveno za našu sreću i trebao da bude. budućnost, kad bi se s vremenom podi­ imalo predati sve oružje. Ako pregovo­ 0 nasavnom planu za svu obuku u ri koji su u tečaju ostanu bez rezultata, gle u svakom našem okružnom mektebima i medesama odlučuje ulemageneralni će se štrajk u Njemačkoj po­ mjestu barem po jedna reformirana me­ medžiis u sporazumu sa vkuf. saborom novno rasplamtjeti. dresa za odgoj hodžinskog staleža u sa(S 138., 5.). Naravno je, da bi najpamet­ »Berliner Tagblatt« javlja: Sve orga­ vremenom duhu. Time bi naravno ot­ nije i najbolje učinili ovi pozvani fakto­ nizacije gradova u ruhrskom području, pala potreba onih silnih naših starin­ ri. kad bi se u prvom redu obazreli na koji stoje uz vladu i koji su priznali skih medresa, u kojima se radi bez pla­ nastavni plan i metodu osnovne i sređ­ uje škole te nastojali, da nastavni plan na i programa ne obazirući se na sadaš- . bielefeldsko utanačenje izjavile su se protiv anarhije i samovolje manjine. Da medresa dovedu u sklad s planom sred­ njost i suvremeni život. Zato su one se os'gura snabdijevanje ugljenom podu­ nje škole uzevši za podlogu sastava bez svrhe, jer su se preživjele, a vakuf zela je vlada energične mjere. Veći nastavnoga plana spoj predavanja stoje dosta novaca. fi !ot o šk o-hS s t o r i č'kog a sa To su najglavnije misli, koje sam že- I kontigenti četa sastavljeni su u akciju i lio iznijeti, jer se dosada u našoj javno- i ako crvena vojska u zadnji čas ne uvi­ ma tematsko-fizika Inim. Sa­ sti veoma malo pretresala gornja tema, i di strahotu svoga postupanja, poduze­ mo je za ovu stvar ta nesreća u nas, što premda ona zaslužuje mnogo više paž- i će najenergičnije mjere. nismo imali ni jednoga nastavnika u au­ Nova Njemačka vlada. Javljaju iz nje i brige, nego se može u prvi mah r tonomnim odlučnim t'jelima, kpji bi ovo Berlina od 27. marta. Sinoć kasno u no­ i naslutiti. Škola je naime vrlo važan i pitanje shvaćali i poticali. Inače bi se ći vodili su se pregovori između tn odlučan faktor u životu svakoga naro­ ovaj plan dao lako i na naše medrese stranke većine narodne skupštine. Ra­ primijenit' uz neke izmjene, koje bi o- da, a osobito za nas muslimane u Bo­ čuna se s imenovanjem novoga koali­ davale i čuvale karakter muslimanskih, sni i Jugosalviji uopće, gdje smo po­ čeli istom prije nekoliko decenija ko- j cionog kabineta već za sutrašnji dan. vjerskih škola, ali bi ipak ostao isti gla­ raca ti kulturnom stazom. U ovom do- i Prema suglasnim vijestima listova dr­ vni princip nastave) koji ide za određe­ sta velikom razmaku vremena mogli I žavna će vlada biti po svoj prilici ova­ nim načinom naobrazbe. Da vidimo sada, kakav bi to mogao : smo sebi osigurati mnogo veće uvjete ј ko sastavljena: državni kancelar Hermann Miiller soc. dem. ministar spoljza napredak, ali smo nažalost slabo biti plan obuke za medrese. Nastava fi­ nih poslova Landesberg (soc. dem.) ili shvaćali prilike i koristili se malo isku­ lološka ostaje u potpunom opsegu u Brockdorff-Rantzau i Berndsdorff oba stvom. To dalje ne smije ovako ići, jer medresama uz tu razliku, da namjesto će nas naša bezbrižnosti i neuaj upro­ demokrata), financije Kuno (centrum.), klasičnih, odnosno modernih jezika u pastiti, a vrijeme nas samo od sebe pravosuđe Hann (dem.), unutarnji po­ medrese dođu orijeetalni jezici slovi Koch (dem.) državna obrana Cespregaziti. Da ovo kobno zlo od sebe od­ sa svojom njiževnošću; arapski jezik kao jezik islamske vjere stoji u prvom i vratimo, valja nam pohađati škole, re­ sler (dem.), narodno zdravstvo Bauer (soc. dem.), prehrana (jedan član cenredu sve obuke te mu se daje najviše | formirati naše medrese i oružati se mo­ vremena i pažnje. Orijentalni jezici tre- I dernim oružjem, koje nas može ođ' zla truma). javne radnje Schmidt (soc. dem.) odbrani ti. željeznice Bell (centrum), pošta Giesha ća se uče iz modernih arapskih i tur­ Škole, škole i samo škole! Važnost berto (centrum), ministar bez portfelja skih gramatzika, a ne iz starih nesaškolstva neće niko poreći niti o tom David (soc. dem.). vremenih knjiga. Vrlo bi dobro došla posumnjati, jer je to jedina blagodat za u ovu svrhu gramatika pisana našim Parlamenat u Berlinu. Vlada i narod­ narodno prosvjetljenje i uvjet za napre­ materinskim jezikom, jer bi ona olakša­ no predstavništvo su otputovali iz Stuttdovanje. Za nas je muslimane, kojih ila đacma posao ј ubrzala napredak. garta za Berlin. ma najviše nepismenih, poniženih i pre­ Naročito i odlično mjesto valja dati i Javljaju za nove bojeve u Essenu, gaženih, ovo pitanje danas puno važni­ materinskom jeziku sa književnosti, jer DieseWorfu i Leipzigu. Komunisti pljač­ je i privlačivije. negoli ikad prije, jer on daje pravu naobrazbu mladeži i čini kaju i pale na sve strane. Nezavisni so­ u današnjim vremenima imamo u svo­ središte cjelokupne nastave. H i s t o cijalisti su se pridružili većini i naredili jim rukama autonomne škole, pa kako rička nastava je od velikoga zamaproduženje rada. ili uredimo i kakav plan u njih unesešaja pa joj treba dati i dolično mjesto Wilson i mir s Njemačkom. London­ mo, o tome će zavisit naša sudbina i na ­ U medresi. 1 u ovoj je grani nužna proski »Times« dobiva iz Washingtona. da predak. Da li ćemo u autonomne ško ­ mjenia utoliko, da se u medrese uvede je Wilson zaključio, da uloži svoj veto, le, koju spadaju jedino u pravo i nad­ opširnija povijest Islama i islamskih na­ ako se stvori zaključak, da proglas: svr­ zor nas muslimana, to opet o nama za­ roda, negoli je u srednjim školama za­ šetak ratnog stanja između Sjedinjenih visi, ali ćemo time pokazati, da li stupana. ali ipak kandidati u medresi Država i Njemačke. shvaćamo duh vremena i da li se zna­ treba da uče i svjetsku povijest, a na­ Treća kandidatura Wllsonova. Iz mo priljubiti prilikama, u kojima ži­ ročito povijest svoje domovine i drža­ Washingtona se javlja da je govornik vimo. ve. Na ovaj bi način spoj filološko-hidemokratske stranke uz živahno odo­ Zato je prijeka potreba i skrajnje vri­ storičke obuke došao do punog izraža­ bravanje stranačkih drugova stavio na jeme, da svoje vjerske škole postavi­ ja u medresama. Wilsona pitanje, da li se mish i po tre­ mo na savremen temelj i da ih iz ko­ Druga važna grupa predmeta jest ći put kandidovati za predsjedničko mje­ m a t e m a ts k o-f i zik a 1 n a, na ko­ rijena reformiramo unesavši u njih uz sto. Pri tom je dodao, da stranka ne vjersku znanost i svjetske predmete, ju treba uzeti obzira medresa kao škola će dopustiti treću kandidaturu. Dopis­ ako nismo radi da nas naše potomstvo i nik »Echo de Pariš« javlja da su se vo­ više kategorije. Naravski, da za medre­ s nehaja i nemara za našu bolju buduć­ su nije baš potreban opako opširan de demokratske stranke složile u miš­ nost proklinje. materijal matematike i fizike, kao što ljenju, da treba onemogućiti Wilsonovu Neka pozvani faktori budu svjesni se uči po srednjim školama, on se dade kandidaturu. velike odgovornosti, koju duguju pre­ skratiti na manju mjeru, ali ne ispod Rumunjski parlamenat raspušten. Iz ma narodu, ako što prije ne zaključe onog opsega, koliko se prođe u četiri Bukurešta se javlja: Parlamenat je ras­ reformu nesuvremenoga mekteba i bes; razreda srednje škole, jer ne bi mogla pušten dekretom poslije burne sjedni­ ciljnih medresa, jer je narod bez savrenjoj biti izjednačena. ce. na kojoj je dosadašnja većina istu­ menih škola narod bez budućnosti. A Eto to bi bio podesan, savremen i la­ pila protiv Averescuova kabineta. ovo sigurno ne može željeti musliman ko ostvarlliv način, da se nastavni plan Iz francuskog parlamenta. Javlja se muslimanu. Hak. medrese učini sličnim planu i principu iz Pariza ođ 29. o. mj.: u parlamentu srednje škole i da se naša medresa uije nastavljena diskusija o interpelaciji slinu reformiraju u savremene muo spoljnoj politici. Poslije učešća Briansfimađske vjerske škole, koje bi davale dova. koji je branio politiku na istoku našem islamskom, elementu narodne i poslije odgovora Millerandova, izgla­ prosvjetitelje spremne za svoje teško sano Je vladi povjerenje sa 518 protiv zvanje prema današnjem vremenu i na­ Italija za sporazum za Jugoslavijom. 70 glasova. rodnim potrebama, a primale bi kandi­ Iz Rima se javlja: U jučerašnjoj sjedni­ Danska okupira prvu zonu Schlesw|date iz osnov. škole. ci dao je Nitti 'scrpan ezpose o spoljga. Iz Kopenhagena javljaju, da je na Kako vrhovno rukovodstvo i nadzor noj politici. Izjavio je da nikad nije zahtiev danske vlade internacionalna nad mektebima i medresama spada u smatrao Jugoslaviju neprijateljskom dr­ komisija dozvolila, da Danska okupira dužnost ulema-medžUsu, koji rješava žavom i da je uvijek nastoiao da uspo­ prvu zonu Schlesvviga po svojim voj­ i poslove obuke i discipline u svome op­ stavi s jugoslavenskim narodom prija­ nim vlastima. segu (S 163.), to bi bilo vrlo nužno, da teljske veze. U jadranskom pitanju mo­ Glad u Beču. Javlja se iz Deutschalnaš ulcmamiedžlls ima ijednoganagućna su tri riješenja: najednostavnije tenburga od 29. marta: Današnja zvas t a v n i k a, koji bi vršio stručni nad­ je prijateljski sporazum između obadvi­ nična vijest, da je američki kongres zor nad ovim školama, jer nema uspje­ je države, drugo riješenje Je ispunjenje društava za izvoz žita odredio da se u ha od nestručnjaka niti može škola dr­ londonskog ugovora. Ovaj ne obuhvata Austriju izveze na kredit 200.000 tona žati korak sa državnim zavodima iste Rijeku. On je također na londonskoj brašna, pri čemu će engleska vlada kre­ kategorije bez uputstva stručnjaka niti konferenciji u slučaju da bude ispunjen ditirati tran=nortne troškove, umirilije može steći pravo 1 ravnopravnosti. londonski ugovor obećao autonomiju za duhove u Beču. »Neues Wicner Tag­ Razumije se samo po sebi, da b| ova­ Dalmaciju. Treće je riješenje da se pri­ blatt« piše da posljednjih dana nije bilo la reforma autonomnih škola stajala mi američki predlog od 9. decembra hljeba za hiljade bečkih porodica, koje Politički pregled Стрвна 3. su trpjele tešku glad. Već odavno su se ovdje granice proletarijata pomakle. Cijeli srednji stalež potpuno je osiro­ mašio, tako da ni oni ljudi koji su dosad vrijedili kao imućni, nisu u stanju nj da se najedu do sita. Albanezi protiv Italije. Javljaju iz Ti­ rane od 18. o. m.: U mjestu Naroć, sje­ veroistočno od Kavale, rdržan je prekjuče 16. o. m. veliki narodni zbor Albaneza, protiv talijanskog protektorata. Zbor je bio dobro posjećen, došli su poslanici iz Kroje, Sijaka, Kavaje, Ti­ rane i Mati. Prije toga bio je zbor u istom cilju u selu Muleti, jugoistočno od Tirane, na rijeci Arsenu. Došlo je oko hiljadu du­ ša iz okoline Tirane. Ermenska država. Londonska konfe­ rencija zanimala se ermenskim pitanjem. Prema »Petit Parisien«-u izvršeno je razgraničenje Ermenije tako, da je no­ va država dobila izlazak na Crno mo­ re, kako je želio predsjednik Wilson. Potjere za profesorima i đacima. Vla­ da ie odredila istragu protiv rektora berlinskog sveučilišta profesora Maye» ra, poznatog učenjaka, radi njegova dr­ žanja za Kappova vladanja. Ministar­ stvo za prosvjetu zatražilo Je od vlade, da mu dade podatke o držanju učitelja i đaka za vrijeme prevrata. Naši dopisi Miljkovac (kod Doboja), u martu 1920. (Dajte nam školu!) Da malo odušim, radi čega odavno čeznem, iznosim jed­ nu našu nuždu, radi koje očajava mno­ gi kraj Bosne i Hercegovine, koji nema škole. Ja sam u Miljkovcu imam i maallim, pa osjećam svu težinu na svome vratu, što naš težak ostaje neprosvi­ jećen, što ostaje ćorav kod svojih oči­ ju. Zar smo baš mi muslimani osuđeni na to, d moramo živjeti poput hajvana kako drugi hoće i snositi terete, a da ne znamo, da li imademo uz dužnost i svoja prava? Zato dižem svoj oprav­ dani glas i u ime svojih seljana i tražim od zemaljske vlade, da nam otvori ško­ lu, da i ia sa svojim seljanima počnem doprinositi općem napretku i kulturnoprosvjetnom radu među muslimanima. Selo Miljkovac imade 100 kuća mu­ slimanskih. te se nalazi kao centrum sela Makljenovac. Cajra, Orašje i Prisade. Svi su moji seljani složni u tom, da nam se otvori škola i svi samnom zajedno sarađuju. Moli mnašu organi­ zaciju, da nas u ovome podupre. Mi ćemo se na zemaljsku vladu obratiti sa posebnom molbom, te smo pripravni u tu svrhu doprinijeti po svojoj moguć­ nosti i materijalnu pomoć. Ja sa svoje strane poklanjam zemljište za školu, a prema svojoj mogućnosti ću i novcem poduprijeti. Hafiz Hasan Bajrtć. Domaće vijesti Apel na g. Fr. Marklća. Sve one ne­ korektnost: i za osjećaje našeg naroda uvredljivi i izazovni zaključci o kojima pišemo na drugom mjestu nastali su kod uprave Drž. zašt. djece odatle, što je izvjestan dio »Oblasnog odbora« uzurpirao sebi svu vlast te provodi svo­ je namjere po ćejfu, bez znanja i samog predsjednika g. Fr. Markića, da po pra­ vilniku odmah pozove širi odbor, pred kojim će taj »uži odbor« položiti račun o svom samovlasnom radu. Petgodišnjica smrti M. Cazima СаПča. Na 6. aprila navršuje se pet godina kako je umro pjesnik Musa Cazim Catić. I ako je kod nas ružan običaj, da se sami ne sjećamo svojih mrtvih, pa imali oni i pogrešaka svojih — smrt Cazimova bila je osjetljiv gubitak za našu mladu i malu književnost Za to bi trebali da mu se sada odužimo, jer još leži na tešanjskom groblju bez niša­ na i ikakva vidljiva znaka. 6. aprila o. g. trebao bi bit Ca­ zim o v dan, koji bi mu bar nišane na grob postavio. Aprilski broj »Novog Vijeka« posve­ ćen je uspomeni pjesnika. Odbor za pod'gnuće spmenika Cazimu Catiću. Uredništvo »Novog Vijeka« moli sve poštovatelje rahmetli Cazima u Sarajevu i na strani da dođu na 6. ap­ rila o. g. u prostorije uredništva (Islam­ ska štamparija) u 6 sati večer, gdje bi se izabrao poseban odbor, koji bi ovu akciju življe poveo. Iz »Konzorcija«. »Konzorcija« rajonrrala je prodaju brašna za pecivo, za �varivo i za krušno brašno. Preprodaju obavljaće u rajonu: I. »Centrala«: Todor Kosovac, Hadiži Uzcir Kredo, Moric SHer, Baruch M. Samakovlija, S. Glikselig i Mihajlo Ilić. II. »A i as« : Bako* vić & Udovičić, Aleksandar Engel i Vcjstlaga Nijemčević. III. »Bistrik«: Mchmcd Gaokć, H. Hasau Handžić, I,rena Jclluck, Sabit Mujezinović i J. Raguz. IV. »Čoban i ja«: Avdija Ceremida i Pero Drašković. V. »Hise­ ta«: Braća Kuić i Mara Milanović. VI. »Kolodvor«: Rahela Attias i Gaspar Giurchu. VII. i VIII. »Koš evo« i »B i e 1 a v e«: Braća Bajčetić, Todor Buden. Lea Danon, Braća Gorgoljatos, Braća Kosovac. Mento Salom i Trifko Bajčetić. IX. i X. »Kovači« i »Vrat­ nik«: Vlad. Cabak, Jovo Jovanović, Muhamed Mlačo i Milau Pupić. Brašno izdavače se na temelju legi­ timacije gradske aprovizacije 1 kg po osobi te su preprodavači »Konzorcija« dužni, da kroz osam dana računajući od dana izdavanja potrošačima rezervira­ ju njima pripadajuću količinu. Han izdavanja oglasiće se uvijek pravodobno u novinama. Preprodavači »Konzorcija« drže na uvid listine svoga rajona Iz ko­ jih će svaki potrošač moći ustanoviti, kcd kojega trgovac imade primiti nje­ mu pripadajuće brašno. »Konzorcija« iz'daje svojim preprodavačima dovoljno količine brašna, tako da niko ne može < ne smije biti prikraćen! Potrošači ko­ ji ma bilo kojim godi slučajem ne bi dobili svoje brašno neka to prijave iz­ ravno: »Konzorcija« pošt. pretinac 227 i neka u prijavi navedu kod kojega su trvovca glasom legitimacije gradske aprovizacije rajonirani. Unaprijed i do daljnjega dobivaće gradska sirotinja na temelju specijalnih legitimacija konzordalnu robu u stanovitim intervalima po dosadašnjim ali svakako uvijek po ni­ žim cijenama ■■nego ostali dio stanov­ ništva našega grada. Izdavanje za Si­ rotinju ushjediće čim budu tehničke pripreme dovršene. U srijedu 31. o. mj. izdavače gorcnavedeni preprodavači »Konzorcija« pod gornjim uslovima po pola kg brašna za varivo i krušnog brašna po K 11.— odnosno K 7.— na kg i to onim potrošačima kojima prezime poćima sa A do K, a u četvrtak 1. aprila o. g. onima, ko­ jima prezime počima sa L do Z. Oni potrošači koji na njima određeni dan ne dignu svoje brašno, mogu tek počam od petka dne 2. pa sve do srijede dne 7. aprila o. g. svoje brašno dizati. Pre­ prodavači nijesu dužni, da njima brašno preko toga termina rezerviraju. Iz grad, aprovizacije. U subotu 27. pr. tnj. izdala je aprovizacija gradskoj sirotinjni petrolej (gaz) uz cijenu od K 14.50, na iitar. — Na 30. marta pako aprovizacija je izdala svojim rajonskim trgovcima gaz (petrolej), koji će se pro­ davati potrošačima po 2 litra na iskaz­ nicu uz cijenu od K 28 po litru. Demobilizojvanj, koji su bolesni. (Zv.). Opće vojno odelcnje ministarstva voj­ nog i mornarice saopćava: Da bi se clakšao saobraćaj i uštedio izlišan put obveznika podležećih demobilizaciji, ko­ ji su sada na odsustvu i bolovanju, mi­ nistar vojni i mornarice naredio je, da se ti obvezanici ne vraćaju okružnim komandama, pa okružne komande tre­ ba da na osnovu spiskova izdadu ob­ javu takvim obveznicima a oduzmu ob­ jave date za odsustvo i bolovanje. »Hurijet«, muslimansko radničko i zauatlijsko udruženje u Sarajevu, javlja svima prijateljima i starim članovima da je odjiočelo sa svoim radom i moli sve prijatelje, da potpomognu sa svo­ jim radom oko unapređenja »Hurijeta« koje je mirovalo od god. 1914. do da­ nas i izgubilo znatan broj članova. Prostorije udruženja se nalaze na Benbaši, prema društvu »Elkamer« (dosadanjim prostorijama »Jug. musi, šport, kluba). Današnji odbor je konstituisan ova­ ko: predsjednik: Sulejmanbeg Hadžić, p o i p r e d s |J e d n Ј k : Edhemaga Dulizarević, tajnik: Hilmibeg Babić, blagajnik: Mahmud ef. Misirjić. odbornici : Jusuf Džebo, Mustajbeg Handžić, Ali ef. Arnautović, Ju­ suf ef. Hadžić, Salih Šehić, Mehmed ef. Curčić, Tarb ef. Delić i Neziraga Berberović. Pogledom na današnje teške prilike umoljava odbor sve članove i prijatelje udruženja, da što češće posjete društve­ ne prostorije, gdje ćemo moći da se pbrazgovorimo našim životnim pita­ njima. Odbor. Odgovor«! «r«d»ik: M. S»dš»k». Spoj 140 Broj ,ПРАВДА‘ — .PRAVDA' Страна 4. Stran« Gospodarstvo | i I j ! j Predaja hiljadarkl sa nepravilnim marklcama na revers. Po ugledu na beogradsku i zagrebačku trgovačku komoru, primaće i naša trgovačka i obrtnička komora u Sarajevu hiOadar-" ke sa nepravilnim rnarkicama na re­ vers. Prema dopisu ministarstva trgo­ vine i industrije zauzeće se ono kod ministarstva finansija, da se ove hiljadarke prime i honoriraju. Trgovačke veze sa Kavkazom. U Carigradu je osnovano društvo »Caucase« (Galata) koje se bavi izvozom robe iz Kavkaza i to: drveta, lana, pamuka, sirovih koža, čilima, mangancza, sirove i izrađene svile, mineral­ nog ulja, riže i suhog voća. Ovo dru- ■ štvo preuzima također u konsignaciju robu, koja je određena za Kavkaz. Izvoz građevnog drveta u Malu A- ; ziju. Trgovačkoj i obrtniokoj komori i priopćila je tvrtka Bratich Freres Iz . Smirne (Mala Azija), da na ondašnjem . tržištu vlada velika potraživanje gra­ đevnog drveta i da manje količine koje neredovito stižu iz Trsta, ne mogu da ■ podmire ondašnje potrebe. Prije rata podmirivali su potrebe Smirne i oko­ lice te Arhipelaga ovim drvetom u glavnom kontingenti, koji su stizali iz . Rumunjske i Transilvanije, nu od po­ četka rata pa sve do danas, izostali su ovi kontingenti. Upozorujući na ovu , okolnost spomenuta tvrtka je primjetila, da bi bilo za budućnost naše šum­ ske industrije od velike važnosti, ako bi se več sada počelo s izvozom našeg građevnog drveta za onaj kraj j time za kasnija vremena osiguralo jedno strano stalno tržište. 15 milijuna franaka. Prema traženju ministra financija francuska se vlada sporazumjela -sa engleskom vladom, da stavi nama na raspolaganje od francu- 1 skih banaka sumu od 15 milijuna fra- , naka. Ovaj je kredit jedan dio zajma I od 50 milijuna franaka od francuske i engleske vlade. Koliko je izrađeno dinara. »Politika« piše: »Prema posljednjim izvještajima izrađeno je dosada novih banknota u Parisu za 2 miljarde i 9 milijuna dinara u Zagrebu za 191,638.500 dinara i u Pragu za 440 milijuna dinara, ukupno I dakle 2 miljarde 646 milijuna 638.500 dinara. Međusavezničkl ekonomski komitet sastaće se, kako javljaju iz Pariza od 22. marta o. g. u toku mjeseca maja u Brusellu i baviće se valutnim pitanjem i trgovinskim ugovorima između sa­ vezničkih zemalja s jedne strane i neu­ tralnih zemalja i bivših neprijatelja s druge. Povlačenje novčanica od 100 K. Mi­ nistar financija naredio je, da državne blagajne prestanu primati one vrste krunskih novčanica, koje još nisu po­ vučene iz opticaja na pet dana prije roka za povlačenje odgovarajuće vrste krunskih novčanica. Prema tome, novčanice od 100 kruna prestaće se primati na državnim blagajnama 10 aprila o. g. Nema hrane. »Politika« javlja: Mi­ nistarstvo je ishrane i obnove zemlje objavilo, da nema nikakovih životnih namirnica, za to neka se više ne obra­ ćaju državna nadleštva i druge usta­ nove, koje su dosada dobivale namir­ nice od ministarstva trgovine. Halat za zemljoprivređnike. Delegati Saveza Zemljoradničkih Zadruga otpu­ tovali su u Češku i Njemačku, da tamo nabave halate za naše poljoprivrednike. Najviše će biti nabavljeno gvozdenih plugova. Kakav vjetar puke, ralja Trešeljah ■*ш >U> r.Hik.l. nagla jati. I ja Oćz» Beči K goip« ml, m.ni M ođ S.lo.ti >rc. paU., Ja prilikom p.đo demokrkt.k« »l.do n« proft*■ih prijeki sud nad k.kolim. rog»u0kl». SUMORNE MISLI. Ugo — Karlov Hugo. U.i,I >. dini, d. kl Ubi i prij« кеп puklo, da ne prencaoiaio aproviaaciju u Skaljinu kutu „Zahvali*" tam to na elužbi i атВм da će Bii pući « rukom, da te na tom raamine. 8e4er i piHnaČ lakti ам valjda od moje ttranko. Hasandedić. baj te, kolega, potlošiou ti 0b«spl»tniiuu savjetom. Sklepi nagodbu kao ja >л kfleijevičeni. Jtdno izmire»je i etrar krit, kvit. Da ааш snao, da je ono, ito mi predade ko­ vač Popović đa uručim iavjeanim osobama, bi a iavozaiea, bili bi na« krumpiri jeftiniji. Jakov. Dek eam bio Karlov oberlajtnant m u б i • pa Peftti zarobljene Srbijance, dobio pohvale, a ito tad hoću, da nače m u » 1 i" m a n protjeram u A a i j u. dobivam Вгкеамв Amidžić. kamare. Cekro. Bolje bi t* bilo, <1л iavjeto aaeavat radi Se­ be. Trebače Ti, kad ne pozovei na raajalnjenja radi втоје tužbe sa proviziju od iGhlijada bru­ sa keju »i ogovorio prilikom ianajinljcsja Ho­ tel' Centrala. Istražitelj. Ja nnečn doći ni na to pieeluiavanje Kakva istraga kakvi - bakrači !• Arnautović. (Iz Rogatice). Da ne bi aumtatije, uskrala bi propala AnbauHacja ivabina, a mi bi tada dobro platili. Zaliha kalendara ,Pravde* je na izmkau. Pohitite sa narudžbama. Zadik Danon & Conip. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Jerlagić Salih, Bendbaša uliha broj 11. Sarajevo. UNIVERZAL. Stalni zavod za podaka ženskoga krojenla I šivanja. Prima na Izrade fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opifine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Nastup odmah, plata prema do­ govoru. umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкбсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 (ilira poštom. Onda: svrbež> kraste’ HSaje vVv odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijes karno Тгпкосу, Ljnbljuua. Oglašujte u ,,Pravdi“ Moj brat Salih Sarailii. sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj Ironti g. 1915., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji I znanci, osobito gospoda Sarajlije koji ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće, ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste naadrešu; HAZIM SARAJLIC, ZENICA. □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja« dimija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S V I T 6 N J .E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 19. Ponedeljkom imaju pristup satno ženske. □□□□□□□□□□□□□□ Muslim. trgovački i poljodjelska banka d. d. u Tešnju traži sa nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog etrukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednest imsdu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnateljstvo zavoda. Iz vakufskog sabora. Vakufski sabor od subote dalje nije obdržavao svoje sjednice, pa za to o njegovu radu ne donosimo ovaj put iz­ vješće. Kako čujemo slijedeća je sjedni­ ca u subotu na 3. aprila. Sada živo ra­ de svi odbori, osim onog za zaključne račune, koji je zapeo pred neurednosti­ ma i to, što još nijesu obavljena knji­ ženja ni iz godine — 1916. slovom hi­ ljadu devetstotina i š e s n a e s t e I Za to su sada mobilizoVani svi činovnici, da taj posao obave do zaključnih ra­ čuna za godinu 1916., 1917. i 1918., a nrizvnno je u pomoć i svo činovništvo naše nove »Musi, trgovačke i obrtničke banke« da se stanje raščisti i knjigovod­ stvo dovede u red. O tomu će naravno biti još govora u našemu listu. Prištednja Hbfci Ж Ж Ж W l aprovizacijama i trgovcima koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itđ. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Agent urna i homisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla Sve ponude za hranu hao i upite o stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno I brio vrli VHaefk: llestraM Odbor »1 M. O.« etaarpsriii D. St A. Kajea. Sarslevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e13d8f4821d7861eba7a5538197c540.pdf 73490a6a916cc256d8e62754ac37cecd PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИ MAMCE E ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 3. aprila 1920. (14. redžeba 1338.) Ranjeni lav. Pripovijeda se da su jednom Saraj­ lije, klanjavši bajram u Begovoj dža­ miji, čuli da je Švabo udario na Banju Luku j na taj se glas toliko uzbunili, da im rrije palo na um ni da kućama svojim odu da provedu bajram. Kao da ih je groznica uhvatila, neko pri­ hvati za štap, neko za nož, a neko za pušku i bez kakve sjednice, bez ras­ pravljanja i razmišljanja pohrle prema Banjoj Luci u pomoć svojoj braći. Do­ đoše pod Banju Luku, navališe na Šva­ bu i spasiše svoju braću. Žrtvovaše da­ kle i bajram i bajramsko veselje. Nije to jedinj primjer bratske solidarnosti. Kroz 500 godina naše prošlosti, kad se god radilo o našem rzu i obrazu, o našcm ponosu i rođenoj grudi, naši su pradjedovi nemilice prolijevali svoju krv, i njihov je život bio najjeftinija stvar u njihovim očima. Kad je okupacija došla, drugi su ob­ jeručke dočekali Švabu, i u njemu vi­ djeli svoga spasitelja, a naši su očevi bili oni, koji su .puškom u ruci srnuli pred neprijatelja i metnuvši- glavu u torbu hrlili u boi i ginuli zato, da za­ priječe tuđincu ulaz u našu domovinu i rođenu grudu. Ne zaboravimo junaštvo naših pre­ da, njihovu borbu za samostalnost, nji­ hov ponos i njihovu Ijubomornost za rođenim toprakom! Sjetimo se da u naš.m žilama teče njihova krv, znajmo od. koga smo pali i ko nas je rodio. Ako igdje, a ono bar ovdje vrijedi dičiti se i ponositi kostima naših mrtvih preda­ ka. Ne očajavajmo, ne klonimo duhom, ne gubimo nade u bolju budućnost, učvrstimo u svom srcu samopouzdanje i bacimo se u borbu za opstanak. Veliki hrvatski patriota Starčević, kažu da je rekao da su bos. muslimani najčistija krv južnoslavenskog plemena i da im crte na licu kažu da su oni ne­ kad ovdje bili gospodujući elemenat. Stoga s prezirom pređimo preko na­ padaja kojim nas obasiplju Nježić, Krulj i kojekakvi »naučnici« koji hoće da nas prikažu gulikožama i paraziti­ ma i da nas — tjeraju u Aziju. Kad pogledamo kako se pod firmom »pravednog riješenja agrara« otimlje muslimanska zemlja, kako na hiljade muslimanskih malih posjednika ostaje bez imetka i kako već danas nemaju šta večerati, i kako ona vajna »braća« to mirne duše gledaju, to nas boli, to mora da nas boli, tu bol treba svaki musliman da osjeti, i sa osjećajem te boli treba da se jedan drugom što više približi i da jedan drugog što više pot­ pomogne. U nevolji se brat poznaje: ko danas osjeća za gladnog muslimana, t. j. za onog muslimana koji je do jučer ■imao svoju večeru a danas je nema, to je brat i to se bratstvo nikad ne zabo­ ravlja. O velikim posjedima, o kmetovskim zemljištima da ne govorimo, jer smo se riješenjem tog pitanja izmirili. No ka­ ko da šutimo i ne vidimo one hiljade i hiljade obitelji, što su ih »demokrat­ ski« ljudožderi, pri smrtnim trzajima svoje vladavine, riješili i onog ostatka begiučke zemlje? Kako da prešutimo i da se ne odvinemo što su Regentu pod­ nijeli na potpis da se samo i isključivo u Bosni oduzme beglučka zemlja, i što tako nešto nijesu učinili u drug.m po­ krajinama Jugoslavije, nego samo u Bosni, gdje će jedino muslimani biti pogođeni tim udarcem? To nas je usred srca pogodilo i moralo pogoditi, ierbo vidimo da se samo i naročito na nama zlorabi epitet feudalac i da se pod tom krinkom otimlje muslimanu i zadnja parcela njegove zemlje — hranitelijce. Srce nam je ranjeno, da ranjeno, no ta rana ne treba da nas obori u smrtnu postelju očajnosti, nego neka nam bude izvor što čvršće solidarnosti, među­ sobne sućuti i simpatije. Neka nas otri­ jezni i pouči da smo upućeni sami na se, da jedni druge potpomažemo, da se jedini za druge brinemo; tuga i nevolja brata muslimana-neka odjekne u našim srcima i neka nam ne da mirovati dok mu ne pritećemo u pomoć. Ko će se za nas pobrinuti ako se mi sami ne pobri­ nemo? Hoćemo li još vjerovati praznim riječima o bratstvu »bez razlike vjere« kako to trube patentirani političari, kad vidimo da se radi sve ono što je. protiv bratstva?! »Teško meni bez tebe, a tebi bez me­ ne« neka to bude deviza među nama muslimanima. Sve ove misli, svi ovi osjećaji kao da su instinktivno odjeknuli u srcima ne­ kih hanuma u Bjeljim, kad su, čitajući »Pravdu«, vidjele da ljude oko »Prav­ de« pokreće jedna duboka sućut prema bijedi svoje braće, pa su skinule sa se­ be i zadnji komad zlata koji je resio njihove plemenite grudi, i poslale ga Organizaciji, da joj time izraze nesamo svoje priznanje, nego, žrtvujući i ono što je najdragocjenije za jednu žensku (nakit), da time pokažu da danas nije više vakta kititi se i gizdati, nego svim silama uprijeti da se muslimani spase iz katastrofe, u koju ih je rinula neutaživa žeđ za našim imetkom i odvratna težnja za našim ekonomskim unište­ njem. Ovo nas potsjeća na veličanstvene historičke pojave kod drugih naroda. Kad: su unazad 50 godina Nijemci obo­ rili Francusku na tle i nametnuli joj mir, kojim su je prisilili da plati 5 milijardi ratne otštete, onda su one vesele i gi­ zdave francuske dame skidale sa sebe sav svoj nakit i davale ga državi, da se što prije oduži i tako svoj narod spa­ sile od totalnog poniženja i propasti. čuvstvo koje je pokrenulo naše bjeIjinske sestre na taj korak, je»t sveto, plemenito i uzvišeno čuvstvo, koje tre­ ba da dirne i druge muslimane i musli­ manke, i da ih potakne da svi priskoče u pomoć novoj muslimanskoj siroti­ nji koja je, od jučerašnjih malih i većih posjednika, preko noći postala puka fukara. Ako to čuvstvo i ta ljubav zavlada u našim srcima ne ćemo propasti pa makar nam se i sve otelo. To čuvstvo solidarnosti i zajedničke nevolje zgusnuće naše redove i mi ćemo biti svi za jednoga a jedan za sve. Naši djedovi borili su se na drugi na­ čin i puškom u ruci čuvali svoj obraz i svoj opstanak. Ta njihova borbenost sigurno je prešla i u našu krv. Ona u nama nije zamrla, već samo zatrmila: treba je osvježiti i uzdrmati pa da i mi postanemo borbeni, kao što su nam stari bili. Oni su se borili puškom i dru­ gim oružjem, a mi ćemo se boriti um­ nom ј tjelesnom snagom, jer to je oruž­ je kojim se uspijeva u današnjoj borbi. Muško, žensko, sve što je za škole, neka se šalje u školu. Gdje nema škole, zahtijevajmo neka se otvori. U svim kasabama osnivajmo ženska društva, kao što je sarajevsko »Osvitanje«, ba­ njalučki »Spas«, trebinjski »Šefekat« i t. d. Neka se u tim zavodima naše ženskinje uči zanatu da može osigurati svoju egzistenciju. Upisujmo se u čla­ nove »Hrvatskog Radiše« koji sa veli­ kom susretlfivošću prima i našu djecu i namješta ih na zanate: a gdje ima jetima i druge djece bez skrbnika, javimo ih tom društvu i obratimo se na njega molbom neka ih primi i namjesti na zanate. Obraćajmo se na učitelje i muallime i molimo ih neka otvaraju analfabetske tečajeve ne bi li se što više suzbila nepismenost među muslimanima. Osnivajmo zemljoradničke zadru­ ge. kako bi naš težak što povoljnije do- Sarajevo. 2. aprila. Povodom skupštine u Foči »demo­ kratski su demonstranti obasipali čla­ nove naše organizacije odvratnim po­ vicima: »Turci, u Aziju!« Jedan od naj­ uglednijih građana, starina Rašidaga Gjonlagić odvratio je na te povike: »Ovdje je moja Azija«. Radi tog povika a preksutra dan je po­ zvan i od strane suda, bez preslušanja stavljen u pritvor, a onda pušten da sutra dan opet bude ponovno pritvo­ ren. Obaviješteni o ovom postupku, pri­ javili smo stvar vladi i zatražili da se učini kraj ovom nezakonitom postupa­ nju. I šta se je dogodilo? Mjesto da objektivno ispita slučaj g. Gionlagica, državni se je odvjetnik g. Sark stavio na stranu »nevinih« organa vlasti, informisao ih o primljenim nalozima i omogućio da auskultant dr. Kapor — proti kojem uostalom nije ni podignuta prijava, nego proti njegovu šefu Leoviću — može iznijeti slijedeće podatke: »G. dr. Srškić u nepromišljenosti i nesposobnosti, dozvao je k sebi držav­ nog odvjetnika g. Sarka i naredio, da smjesta automobilom putuje u Foču, davajući mu uz to 1000 kruna i potre­ bite naloge. — Konferenca između dra . I i . 1 ’ i 1 I I POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pret.lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. bio sjeme, poljsko oruđe, marvu i dru­ ga sredstva za obrađivanje zemlje, t) tu svrhu ko nam god dade kakve upu­ te i iskreno nas posavjetuje, budimo mu zahvalni i slijedimo njegov savjet Utažimo svoj kapital u Muslimansku obrtničku i trgovačku banku, koja je nikla iz ljubavi prema musL zajednici i koju su neki oduševljeni patriote, svo­ jim neumornim radom, osnovali. Ovamo vakufski sabor neprekidno ra­ di oko reforme vakufa i pndizanja va­ kufskog imetka, te oko preuređenja na­ ših nižih i viših mekjteba; nastoji da nade načina kako će muslimansko di­ jete što uspješnije i što u kraćem roku savladati vjersku obuku, kako ne tri zakasnilo u školu i zaostalo iza svojih drugova druge vjere. Taj vakufski sa­ bor trajno radi oko toga da imadnemo visoke, ali moderne vjerske zavode, koji će nam hferovati što sposobnije muallime ј vjeroučitelje. Ovaj polet, ovaj neumorni rad, koji ide za tim da nadoknadi ono Izgubljeno vrijeme što smo ga prospavah kroz 40 godina okupacije treba da bude primje­ rom za sve muslimane bez razlike spo­ la, dobi i staleža. Treba da se svi lati­ mo posla, kako to današnje teško vri­ jeme od nas zahtijeva, t j. da se baci­ mo na nauku, zanat i trgovinu, pa će­ mo kroz decenij godina izliječiti rane koje nam zadade nebratski postupak ambicijoznih i demagoških političara. Onda će ovaj ranjeni lav ozdraviti i svojim ozdravljenjem pokazati da je on, kao musliman, našljednik slavnih Soko­ lovića, odlučio da živi i to da časno i ponosno živi. X. Srškića i državnog odvjetnika trajala je do 22.33 sata. — Benzina za auto nije bilo, zbog toga g. dr. Srškić daje drugi nalog. — Sutra (subota) dne 23. marta u 6 sati morate u Foču otputo­ vati i stvar izviditi, U nedjelju dne 21. marta morate vladu telefonski izvije­ stiti«. Gornje podatke objavljuje fočanski auskultant g. dr. Kapor u »Glasu Na­ roda od 31. marta, pa ih citiramo kao dokumenat, koji na vrlo zgodan način osvjetljuje uredovanje nekih organa vlasti u užoj nam domovini. Državni odvjetnik g. Sark poslan je u Foču, da izvidi zašto j kako je zatvoren ugledni građanin Rašidaga Gjonlagrć. I mjesto da povede objektivne izvide, on saopćava povjerljiva data osobi koja bi mogla imati udjela u ovom pritvora jednog građanina. On je šta više oba­ vještava o rezultatu svojih izviđa. Gdje je tu objektivnost i kako da imad­ nemo povjerenja u ovake izvide? Je li zadaća drž. odvjetnika, da upućuje i brani pojedine organe vlasti ili je nje­ gova zadaća, da ustanovi objektivnu istinu i omogući pravilno prosuđivanje? Glavno je pitanje ko i zašto zatvara g. Gjonlagića? Trebalo je dakle izviditi njegovu pritužbu proti sucu Leoviću i Muslimanska trgovaca i oMniiha banlia za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na uložno knjižice I tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mionjačne poslove i burzovne naloge ! Dionižha ______ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ п1-<пП;гл aiajll,LU O П Daje Пајв sezonske iI aprasizacijske apravizacijske kredite. — Kupuje Ii uređaje oredaje srefiRB. srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. RROBNO 0 6 N 0 00 00 33 EE EI EE NN 33 EE kupuje kupuje II prodaje prodaje sve sve vrste vrste robe, robe, aa poglavito poglavito sve sve životne životne namirnice. namirnice. 3,000.000 _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeM-B^ - Interurban telefon: Zli �Strana Z Страна »PRAVDA saslušati svjedoke. Mjesto toga g. dr. Kapor iznosi: »Drž. odvjetnik došao je u Foču 1 u nedjelju dne 21. telefonski je mogao izvijestiti vladu, da je dr. Srškić nasio — lažima Korkutovim, jer da ja nijesam ni bio u toj stvari su­ dac istražitelj«. Stoga pitamo: 1.) šta je sa pritvorom Rašidage Gionlagića, 2.) zašto je gosp. Sark obavijestio dra Kapora o primljc-’ nim nalozima, 3.) je li kriv sudac Leovič i 4.) hoće li se povesti disciplinarni postupak proti g. drž. odvjetnika Sarka radi odavanja uredovne tajne? Držimo da vlada ne će stajati prekrštenih ruku i da ćemo dobiti javan od­ govor već u interesu autoriteta vlasti. Oko Turske. Nasilja u Carigradu. Prema »Tempsovont« obavještenju iz Carigrada, poku­ šaj Dainada Ferida da' obrazuje vladu propao je u posljednjem momentu zbog opiranja jedne savezničke sile. Daljnji progoni Turaka. Bivši mini­ star mornarice Reuf i predstavnik na­ cionalista u Carioradu Karavazif sami su se predali engleskim vlastima. Vodi se potjera za Džemaledin Arifom pred­ sjednikom parlamenta. Cijela Indija za Tursku. Potkralj Indi­ je Lord Montego napisao je u »EveningStandartu« oduiji članak, u kojem isti­ če da bi se počinila silna pogreška, ako se prilikom sklapanja mira ne bi dalo vi­ še važnosti islamskom javnom mnije­ nju. potkralj izjavljuje da javno mni­ jenje Indije silno simpatiše Turskoj i bez razlike na vjeru i nadju zahtijeva, da se očuva — cjelokupnost Turske i prava Halife. Položaj u Carigradu. U Carigradu je veliki vezir izdao proglas na građan­ stvo, saopćavajući mu vijest o okupa­ ciji, uz pismo koje su potpisali savez­ nički komesari. Među uhapšenim licima nalaze se i ministar unutrašnjih djela, Kučuk Kemal, i šef njegovog kabineta, Derkad paša. U varoši vlada mir; valj­ da zbog savezničkih patrola koje krsta­ re po varoši. Ratne lađe usidrene su u vodama Zlatnog Roga i Bosfora sa topovima okrenutim na varoš. Radnje su zatvorene. Po zidovima Carigrad­ skim izlijepljeni su proglasi engleskog generala komandanta savezu, kor­ pusa, koji daje na znanje, da će svako biti izveden pred ratni sud ko se bude protivio naredbama savezničkih vlasti, i ko bude prijetio javnoj sigurnosti, ili izazivao nered. Okupaciona saveznička vojska iznosi oko 50 hiljada ljudi; 30 hiljada raspoređeno je u okolici Cari­ grada za svaku eventualnost. Okupacija Carigrada kosnula se je Turske jako. Kao što smo već javili: Komandant druge armije, sa sjedištem u Edrcni, izjavio je, povodom vijesti o okupaciji Carigrada, da neće priznati ni jednu vladu i da je preduzeo Vrhovnu Komandu nad edrenskim vilajetom. Što se naročito Edrene tiče on smatra da je prestalo vrijeme primirja i da će se on odunrijeti oružjem protiv svakog kretanja savezničkih trupa. D.ži se da je sličan pokret izbio i u Anatoliji; ali nema još mogućnosti da rezultate, koji su se od nje očekivali. rektora prve klase konzularnog trgo­ vačkog odjeljenja ministarstva inostra­ • zato, što, onakva kakva je, nema oslon­ ca ni u jednom pozitivnom zakonu koji nih djela, koji ima rang poslanika II. važi za teritorije ranije Kraljevine Sr­ Emir Fajsal pomaže Tursku. Prema klase. Otpravnik poslova u najkraćem bije, prema tome njene odredbe nemalu novinskim vijestima proklamovan je Eće roku otputovati na svoju dužnost. sankcije na toj teritoriji. Otuda su se niir Fajsal kraljem nezavisne Sirije, ko­ što zapinju kola? »Tribuna« donosi: mogli desiti pojavi, koje napominjete u ja ima da obuhavata i Palestinu, Liba­ Predsjednik Privremenog Narodnog Vašem pitanju. non. te sjevernu Mesopotamiju. Progla­ Predstavništva odložio je sjednice sa Da bi se već jedared spriječile nesa­ šenje Emira Fajsala kraljem nezavi­ izjavom, da iste prije 17. aprila neće vjesne špekulacije i da bi mogle biti sne Sirije pribavilo je antanti sigurno sazvati. Pod stalnim uticajem sada do ­ cijene racionalno utvrđivane na cijeloj jedno »ugodno« iznenađenje. Detaljnije brovoljcima popunjenih demokratskovijesti, kao i komentari .u antantinoj teritoriji Kraljevstva, ja sam mojim risooialističkih odmetnika u parlamentu ješenjem A. Br. 1998 odredio jednu štampi sasvim manjkaju. Prema nekim predsjednik je ovaj, u svima parlamen­ stručnu komisiju, kojoj je stavljeno u vijestima isti je Emir Fajsal predložio tima uobičajeni uskršnji odmor, omo­ dužnost da izradi nacrt jednog zakon­ nedavno Turskoj plan za ostvarenje agućio poslanicima samo na neodstupni skog projekta, koji bi bio podnijet Na­ rapsko-turske unije. Po poznijim vi­ zahtjev Parlamentarne Zajednice. I ojestima pako Emir je izdao jedan pro­ rodnom Predstavništvu na odobrenje, vom prilikom se pokazalo, da predsjedako za to bude mogućnosti i ako je ne glas nasve Arape, da se late oruž­ nik parlamenta time, što stalno povla­ bi bilo, onda da se izda u formi Uredbe. ja, jer se pokazuje potreba oružanog đuje akcijama jedne grupe, koja vojuje Tim zakonskim projektom IH uredbom istupa na obranu arapskih prava, arap­ protiv parlamenta, na jedan jedinstven rad na suzbijanju skupoće biće podjed­ ske države i arapske slobode. Ovaj od­ način shvaća dužnosti, koje mu položaj nak za djelo Kraljevstvo. U tom shilučni i energični istup Emira Fajsala do­ propisuje. Ovo držanje predsjednika čaju otpašće I sve posebne naredbe, vodi se u savez sa događajima na isto­ našeg parlamenta je jedan od glavnih koje su izdavale u tom cilju Pokrajin­ ku i englesko-francuskom invazijom u uzroka, što parlamenat ne može da pri ­ ske vlade i koje su dosadanju raznoTurskoj. stupi radu. obraznost činile većom. Italija proti engleske invazije. Štam­ Izvještavajući Vas o mojoj odluci, Ostavka g. Ribarca. »Politika« od pa u Rimu ne krije svoje nezadovolj­ molim Vas da izvolite primiti uvjerenje 30. marta donosi: Ministar trgovine i stvo prema ovoj najnovijom agresiji o mom poštovanju.*) industrije, g. Stojan Ribarac, koji je, Engleske politike. Listovi nalaze, da je Ministar ishrane i obnove zemlje: kad što je poznato, odmah po sastanku Engleska ovim događajem potpuno ot­ Skupštine podnio ostavku na ministar­ Dr. V. Stanlšić, s. r. krila svoj plan, koji ide na to, da .odu­ ski položaj, ponovio je sad svoje tra­ zme Turcima Carigrad i da Halifu ot­ ženje, da mu ona bude i livažena, i vla ­ *) Odnosno pitanje g. dr. Spahe, koje jera u Brusu. Na Italiji je da se odlučno da je jučer donijela odluku da mu mol­ je svojevremeno otštampano u našem usprotivi protiv te namjere i da omete listu glasi: bu ispuni. englesku politiku na Sredozemnom mo­ Za ministra trgovine i industrije doći ru. Za Italiju je mjerodavna samo jedna Pitanje nar. poslanika g. dra M. Spahe će na njegovo mjesto g. M. Ninčić, ko­ formula: »Sredozemno more narodima na g. ministra ishrane i obnove zemlje. jega će u Ministarstvu pravde zamijeoko Sredozemnog mora«. Francuska Prijašnja vlada izdala je uredbu o irti koja ličnost iz političke grupe gosp. valjda neće odbiti svoju srdačnu sasuzbijanju skupoće, a pokrajinske vla­ Ribarca. radnju, da se toj formuli pribavi važ­ de nadopunile su tu uredbu posebnim nost. Vojni episkop. Po raznim listovima naredbama. Cilj, za kojim ova uredba i čitamo: Papa je za katoličkog general­ ove naredbe idu, mora svatko u ovim nog vojnog vikara naše vojske, a na teškim vremenima odobriti. No da se predleg zagrebačkog nadbiskupa posta­ ovaj cilj uzmogne postići, glavna je vio g. Ferdu Rožica, koji je isti čin imao predpostava. da odredbe o suzbijanju i u austro-ugarskoj vojsci. Mi pri ovom skupoće budu u čitavom kraljevstvu kao muslimani pitamo: a šta je s našim i jednake i da budu jednako provađane. Pašić kod Protića. Javljaju iz Beo­ Na žalost nije tako, jer dok u Bosni. vojnim vjerskim starješinama? Kada grada od1 31. marta: Nikola Pašić, pred­ Hrvatskoj i Slavoniji postoje vrlo stro­ sjednik naše delegacije na konferenciji će oni biti postavljeni i tko će njih ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje imenovati? mira u Parizu doputovao je noćas u se još strožije provađaju, dotle u Beo­ Beograd. Prije podne posjetio je pred­ gradu i ostaloj Srtiiji nema ovakvih na­ sjednika ministarskog savjeta Stojana ređenja. Protića. Pošljedica je toga, da u onim kraje­ Izigravanje Jugoslavije. »Jutarnji vima, gdje se ove uredbe provađaju, List« dobiva iz Pariza: Stalna reparanastaje sve veća oskudica robe, naro­ ciona međusaveznička komisija u Pa­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, rizu uputila je akt našoj delegaciji, ko­ jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ jim traži, da joj se iz Beograda uputi kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ koje je upravljeno 7. pr. mj. na g. mi­ točan spisak brodova, remonkera i šle­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgovci nistra ishrane i obnove zemlje g. dr. pera zaplijenjenih na Dunavu i Savi po iz Srbije i Vojvodine. Dok se u Hrvat­ Spaho primio je ovaj odgovor: povratku naših četa u zemlju. Pored skoj i Bosni mora označiti cijena i na toga reparaciona komisija traži također Ministarstvo ishrane .i obnove zemlje posve luksuznoj robi i dok su radi nei spisak brodova, remorkera i šlepera, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. označivanja cijena na takvoj robi u koje smo imali prije rata. Izgleda, da Beograd. Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani se tu osjeća jak’ utjecaj velikog mađar­ A. Br. 1782. 23. marta 1920. godine. sa 20.000 kruna globe i više dana za­ skog prijatelja admirala Troubridgea, Gosp. Dr. Mehmedu Spahi, tvora, obustavom posla na više dana, koji traži, da se jedan dio naše riječne nar. poslaniku. dotle n. pr. u Beogradu nije ni na naj­ trgovačke flote ustupi njegovim prijate­ potrebnijoj robi označena cijena. Gospodine poslaniče! Na vaše pitanje ljima Mađarima. o uredbi za suzbijanje skupoće, naime: Stoga pitam gospodina ministra, da »Uredbi o snabdevanju naroda ljud ­ li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ Mi i Njemačka. Ministarstvo inostra­ skom i stočnom hranom«, koju je iz­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? nih djela saopćuje: Saobrazno s odlu­ Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. kom saveznih i pridruženih država na dala pređašnja vlada, čast mj je odgo­ voriti slijedeće: marta 1920. Dr. M. Spaho. konferenciji mira u Parizu (pošto je uKraljevska vlada je, u namjeri da govor o miru s Njemačkom zaključen suzbije nedozvoljene špekulacije sa na­ 28. juna prošle godine u Versaillcsu stu­ mirnicama potrebnim za život, izdala pio na snagu) kraljevska vlada riješila Zaliha kalendara uredbu o snabdjevanju ljudskom i stoč­ je obnoviti diplomatske odnose s nje­ ,Pravde' je na izmaku. nom hranom. Njom se htjelo spriječiti mačkom republikom i odredila za ot­ akaparerstvo i sve veće poskupljivanje pravnika poslova poslanstva Jugosla­ Pohitite sa narudžbama•Života. No, uredba nije mogla donijeti vije u Berlinu g. Rajka Vintrovića, di­ se ta vijest kontroliše pošto su preki­ nute sve veze. Bilješke. Ha pitanja gosp. dra Spahe FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). БрО) 142 Broj — »ННАВДЛ* (37) XIV. Ihsan je još bio pod dojmom pisma što ga je od Nesime primio Nije mogao obijediti Renu uhodarstvom, ali nešto u Udbini duše njegove mučilo ga i grizlo, da je ipak pogibeljna za tursku državu. Htio je odagnati misli, htio zabašuriti glas savjesti patriote, ali nije mogao. Opasnost koja se je krila za mladogrčkim pokretom bila je veća nego što je on i mislio. Sta će se dogoditi? Hoće li i on učes­ tvovati u razaranju onoga što je mislio podignuti, ili će se oduprijeti tome? Ali je ta, koja razara je­ dan dio njega, jedan dio njegova bića, ta koja je postala tako opasna po djelo njegova rada je Re­ ne Logotetidesl.. Ihsan je tražio u svakom njezinom podhvatu samo dobru strahu po turski narod I njezin poklik na jednom sijelu: da je Turska već davno propala razumio je, kao da je ona mislila na onu staru mi­ litarističku Tursku, a ne novu narodnu državu. A sad je pošao dalje i pomalo dolazio do uvjerenja, da svehelenizam znači uništenje i komadanje Tur­ ske, oduzimanje najboljih dijelova carstva i ostva­ renje sanja grčkog naroda. A on je sve to potpomagao, on je to štitio, jer je podlegao srcu i osje­ ćajima, jer je ljubav prema toj lijepoj Grkinji bila jača od patriotizma, od ljubavi prema njegovoj ši­ roj domovini. Je li to bila zabluda? Može li on okrenuti tu stvar, može li Renu učiniti prijateljem Turske, kao što je nekad mislio? Za što nije uspio? Za što je ona bila uvijek jača od njega, kadu se je poveo govor o pravu naroda, o njegovom učestvovanju u državnoj moći i podjeli vlasti? Je li ona u istinu imala pravo, da se on nije mogao braniti, ili je nešto jače i silnije bilo u njoj, u nje­ zinom biću i njezinom uvjerenju? Nije znao. Ona je tražila samo pravol Ništa više!.. Ona se pozivala na program Mladoturaka, kada je opravdavala tež­ nje svojih sunarodnjaka, a kada je govorila o Gr­ cima u budućnosti spominjaja je turski narod, na­ rodnu tursku državu, koja ne će biti sputana oko­ vima despotske ruke jednog Abdul-Hamida. Jest, ona je imala pravo, njezine su riječi bile istinite, ali rad je išao mnogo dalje, dalje i od programa, dalje od turskih najliberalnijih planova preko Cari­ grada u krunu turske carevine. Dugo, još dugo razmišljao je Ihsan Sururzade o radu Rene Logotetides o radu kojeg je ravnala Atina i dr. Perikles, koji je rukovala čitava službena i neslužbena Grčka. A on je čuvao Renu, — Rene se sakrivala njegovim poznanstvom, da nlko o njoj ne posumnja. Danas je i on raskrinkan i Jildiz već zna, da je on u službi grčke iridente. To ga zapekle I prestrašilo. Jedna misao javila se negdje u ostatku kalju­ že njegove duše, misao o kojoj nije mnogo razmi­ šljao: da učini Renu bezopasnom za turski narod. . I pred tom misli umirila se je njegova savjest, osjetio zadovoljstvo, a u isto doba gazio je njegov razgnjevnjeni patriotizam jednu veliku ljubav, gazio svojom tvrdom kopitom najljepše cvijeće i trgao svilene niti, koje su vezale dva srca, dvije prošlosti i — dvije ideje... Nastao boj, kratak, odlučan. Su­ kobile se dvije ideje. Jedna je tražila vlast, svoj ud­ jel u državi, a druga se protivila. Među ovim sta­ jala je ljubav, srca — dva srca pogažena. Ihsan je prišao stolu, upalio svjetlo i pisao sli­ jedeće pismo: »Nesime sultan! Uništiću i ljubav, i Renu, ako to traži domovi­ na. Još ovaj čas stvorio sam odluku, koja je pobi­ jedila moju slabost. Ljubav domovine jača je i od srca i od svega što s njim veže. Uvjeravam vas. da ću se iskazati dostojnim Vašeg prijateljstva i Vaše naklonosti, smatrajući se veoma sretnim Va­ šom opomenom. Ihsan« Kad je dovršio ovo pismo kolebao se je još časak u svojim mislima, a onda skočio iza stola, pograbio ogrtač i ostavio kuću s jednom čvrstom odlukom: da drugačije ne može biti!.. (Naataviće se) �Г»рој 142 — Broj Malo odgovora gosp. Iz naše organizacije. dru Kaporo. Stovarištc laži, što se inače kiti ime­ nom »Glas Naroda«, donijelo je u broju od 31. marta izjavu fočanskog delije dra Ive Kapora, u kojoj ovaj »fini« go­ spodin podgrijava svoje neistine, o fočanskoj skupštini naše organizacije i pošto poto hoće da uvjeri javnost, kako su građani »te pučanstvo kotara Foče bez razlike vjero i kojoj stranci pripa­ daju, izrazili svoj izljev osjećaja proti anacionafcmu i reakcionarstvu zviž­ danjem«. Pojmim, da se dr. Kapor uvi­ ja pod teretom istine, što je iznesoh u 30. (135.) broju »Pravde«; pojmim i nje­ govo pjenušeuje i siktanje, nu ne poj­ mim i ne mogu da pojmim, što se u obrani služi novim neistinama i prostačkim izrazima, koji ne dotiče ni liamalu, a kamo li sucu i prvaku fočanskih »demokrata«. Premda mi način njegove polemike ne daje povoda, da mu posvetim kakvu pažnju, ipak ću da se osvrnem na njegovu izjavu iz pro­ stog razloga, što pruža tipičan primjer »demokratskog« načina borbe. Prije svega konstatiram, da doktor orazne glave izvrće istinu, kada govori o tom, da su me izviždali gra­ đani i pučanstvo kotara Foče bez raz­ ide vjere. Ako mj dr. Kapor navede p e t muslimana, koji će zasvjedočiti svoje zviždanje, spreman sam za po­ kriće deficita priložiti »Glasu Naroda« stotinu kruna, a za svakog daljnjeg zviždača muslimana polož.iću po 50 KPri tom ne tražim zakonske punoljet­ nosti tih zviždača i zadovoljavam se i sa mladićima iznad 16 godina. Neka g. Kapor nastupi dokaz istine za svoju tvrdnju, a ako ušuti, onda će mu sigur­ no biti jasno, da više ne može sudovati. Sudačko zvanje ne može se naime spojiti sa izvrtanjem istine, tim prije ako se to učini putem javnosti. Da ne umakne mejdanu zovem za svjedoka šefa pravosuđa g. dra Simića i pristajem da on izda svjedodžbu lažovstva onom od nas dvojice, koji ostane kraćih rukava. G dr. Kapor iznosi i slijedeće: Dne 19. o. mj. (petak) poslije podne u svojoj zlobi g. Korkut otišao je g. dr. Srškiću, te mu slagao, da sam ja dao pritvo­ riti Rašidagu Gjonlagića i Abdulaha Gjonlagića.« Ovo doduše nije laž, nego — polagivanje. Sirota Kapor nasio je nekakvom lašcu i istrčao pred rudu. Ja niti sam išao g. dru Srškiću, niti sam se pritužio na Kaporovo pritvara­ nje dvojice Gjonlagića. Ja sam samo telefonski saopćio vladi, da je sudac Leović pritvorio Rašidagu bez preslušanja i isporučio joj ono, što mi je telefonski priopćeno iz Foče i što mi je kazao izaslanik, koji je u tu svrhu po­ slan u Sarajevo. Ja niti sam tražio izaslanje državnog odvjetnika g. Sanka, aiiti mi pada na um, da se miješam u na­ čin vladina uredovanja. Po svojoj pa­ triotskoj dužnosti javljao sam i p r eđašnjoj vladi — putem predsjed­ ničkog ureda i upotrcbljujući telefon — sve brzojavne vijesti u kojima se ra­ dilo p kakvim pritužbama proti ličnoj ili imovinskoj bezbjednosti muslimana. Sto je g. dr. Srškić pripravnji u po­ duzimanju potrebnih mjera može mu poslužiti samo na čast, a nipošto to nije dokaz njegove »nepromišljenosti i ne­ sposobnosti« kao što reče g. dr. Kapor u svojoj kurioznoj izjavi. Još nešto, pa sam gotovo s g. drom ј Kaporom. On u svojoj izjavi veli da sam građanstvo htio razlučiti po vjeri vičući: »Znate li ko vas vodi? — ka­ tolik Dalmatinac«. Ne znam pravo, da li je ova tvrdnja Kaporova laž ih polagivanje, nu znam pozitivno, da ne odgovara istini i odbijam je s in­ dignacijom već radi toga, što me se ne tiče koje je vjere ova dalmatinska ju­ načina. Za me je dosta, što je taj go­ spodin svoj odgoj dokazao zvizgom, mjesto trijeznim raspravljanjem j što se je derak: Turci u Aziju!« na tlu, koje je škropljeno muslimanskom krvlju mnogo prije, nego li je ono Dalmatinče i znalo za Bosnu ponosnu. I u tom pravcu imam jednu ponudu ža g. Kapora: Ako tu tvrdnju politički pristva g. Luković, koji je bio oblasni iza­ slanik na skupštini, potvrdi, položiću trista kruna na ruke g. dra Kapora, da ih “Ui>otrijebi u koju hoće humanu svrhu. Riječ ima g. Luković i g. dr. Ivo Ka­ por, da nastupi dokaz svojih tvrdnja. Saklb Korkut. Страна 3. ПРАВДА* — ,PRAVDA„ Iz J. M. 0. u Nevesinju. U 32. (138.) broju našega lista od 25. marta o. g. između imena izabranih odbornika mje­ snog odbora J. M. 0. u Nevesinju neho­ tice su izostala imena odbornika gg. Ademage Trebovića i Muharema Handžara. Revolucija u Italiji. Javljaju iz Rima Tešanjske potrebe. Na skupštini na­ od 29. marta: Revolucionarni pokret še organizacije za kotar Tešanj od 27. talijanskih radnika uzima sve većeg februara, na kojoj je prisustvovalo oko maha. U livnicama u Napulju izbili su 300 osoba jednoglasno je usvojena ova: veliki nemiri. Između radnika i vojske Rezolucija: došlo je do krvavih bojeva. Nemiri su I. Pošto se seljaštvu nepravo i u ma­ izbili u sjevernoj Italiji. Jučerašnja sjed­ njim količinama dijele aprovizacioni ar­ nica talijanske komore bila je vrlo bur­ tikli sol, šećer i Petroleum, skupština na. Između socijalista i vladinih grupa protiv tome najenergičnije protestuje i došlo je do oštrog sukoba. traži: Položaj u Njemačkoj. (Vladine čete u da se u buduće podjela tih artikla ruhrskom kraju). Prema vijestima »Achizjednači i u većoj količini narodu daje; tuhr-Abend Blatta« započeo je ulazak i da se seljaštvu doznači što više soli vladinih trupa u ruhrski kraj i to tako ’ jer seljaštvo s današnjom količinom ni iz daleka nemože podmirivati, svoje po- da prava industrijska oblast bude po­ trcbštine, pa je prisiljeno kupovati šteđena. General Vatter je produžio svojevoljno za 24 sata rok Crvenim tru­ »šverc« pod skupi novac i tako je lih­ pama da izvrše uslove vladinog ultima­ varstvu izloženo. tuma t j. predadu oružje i zarobljenike. II. Pošto seljaštvo ne dobiva dovolj­ (Pobjeda vladinih četa u no onu vrstu duhana, koju troši, pa mora svoje potrebe »švercom« pod sku­ ruhrskom kraju). Prema Wolfovoj agenciji revolucijonari u ruhrskom pe novce podmirivati, skupština traži, bazenu usvojili su ultimatum carevinda se dozvoli sađenje duhana za vla­ ske vlade čiji je rok bio tridesetog mar­ stitu potrebu seljaštva tešanjskog ko­ ta u podne, a traži priznanje državnih tara. ustavnih vlasti, raspuštanje crvene III. Pošto se je do sadi s podjelom ovojske i razoružanje stanovništva. ružnih listova postupalo posve pristra­ no ne uzimajući u obzir potrebe musi, (Komunisti u Diisseldorfu). seljaštva, te pošto seljaštvo od divlja­ i Berlirjskom »Lokalanzeigeru« javljaju či, a naročito divljih krmaka, trpi ve­ iz Diisseldorfa, da su u podne radiliku štetu u zemaljskim usjevima, skup­ I kalni komuniste uapsili izvršni sovjet; ština traži: koji se sastojao vd socijalista većine, ne­ da se u buduće Pružni listovi pravedovisnih i umjerenih komunista. Obrazo­ j no podjeljuju uzevši u prvom redu movan je nov čisto komunistički savjet. lioce iz sela, da se u svako selo bar Okupacija Juttlanđa. Javlja se iz Ko­ dvije puške dozvole u svrhu tamanepenhagena od 28. marta: Na traženje nja pogibeljne i štetne divljači. danske vlade međunarodna komisija je Skupština u Cazinu. Dne 29. febru­ Izjavila Danskoj svoj pristanak, da ova ara t. g. održana je skupština naše or­ okupira svojom vojskom prvu zonu ganizacije u Cazinu, na kojoj je sa ve­ južnog Juttlanđa. likim oduševljenjem odobren dosadanji Švicarska i savez naroda. Javljaju iz rad našeg vodstva i naših narodnih po­ Berna: Sa 314 glasova protiv četiri izslanika. U novi odbor su izabrana sli­ glsana je rezolucija delegata švicarske jedeća gospoda: Predsjednik: g. Nuri lige zemljoradnika u Bernu, kojom se ef. Pozderac, potpredsjednik g. Suljapreporučuje švicarskim seljacima da ga Hadžić iz Pećigrada, tajnik g. Ibraglasaju za ulazak Švicarske u savez Iiim ef. Durić, blagajnik g. Mustafa ef. naroda. Zuhrić. odbornici: gg. Sadik ef. H. Omerović, Hasan ef. Miljković iz Vcl. Belgijski princ — mađarski kralj. — Kladušc, Murat ef. Toromanović, Še­ Javliaju iz Ženeve: Pariško izdanje rif ef. Bilkić iz Šturlića, Mehraed Pu­ »Chicago Tribune« javlja da je drugi žić iz Todorova, Uzejr ef. Džinić iz sin belgijskog kraljevskog para princ Tršca, Jusuf ef. Mahmutović iz G. KoCharles kandidat za mađarsko prije­ privne, Šerif ef. Bajrić iz Stijene, Mehstolje. medbeg Beširević iz Ostrošca, Ramo Clemencean. Javljaju iz Lyona od 30. Ljubijankić iz Ljubijankića, Mehmed ef. marta. Clemencean stigao u Cairo do­ Sabljak iz Peći Lučke, Mustafa ef. Kulazeći iz Sudana. dić iz Kudića, Meho Gračić iz Vranograča, Hase Alagić iz Coralića. .Marni se je odbor odmah iza skup­ štine dao na posao i počeo provoditi organizaciju po selima. Sada je taj po­ sao svršen, te je u ovom velikom ko­ taru, gdje živu skoro isključivo sami Jablanica. 28. marta 1920. muslimani u svakom selu provedena (Osnutak islam, čitaonice). Jednoj ve­ organizacija i u svakom selu izabran likoj potrebi našeg naroda, ovih je da­ odbor. Možemo se dičiti, da su se mno­ na udovoljeno. 27. marta o. g. otvorili ge naše žene u ovome kotaru upisale smo čitaonicu, u kojoj ćemo, ako Bog kao aktivni članovi naše organizacije. da, razvijati našu islamsku ideju — ideju bratstva i sloge. Uz to ćemo nasto­ jati da obdržavamo analfabetski tečaj, da našu neuku mladež kulturno pridignemo, da joj otvorimo oči. da svojim vlastitim očima progleda oko sebe, da Oko Rijeke. Iz vrlo pouzdanog izvo­ se kulturno i materijalno pridiže. ra saznaje se, da je izvršni odbor »KonDa je narod uvidio potrebu čitaonice silija Nacionale« potpuno sprijateljio s dokaz je i to, što se je u našem selu idejom da se Rijeka proglasi nezavis­ upisalo do sad 100 članova. nom državom. Ovim apeliramo na našu braću širom Talijani i Skadar. Presbiro talijanske naše domovine da nas pomognu u podelegacije u Parisu demantuje beograd­ gfedu osnivanja društvene knjižnice, sku vijest prema kojoj su Talijani oku­ prilozima i knjigama, pomoću koje ka­ pirali Skadar, što je protivno sporazu­ nimo prosvjetu širiti. mu saveznika 1918. god. Omer Mujičić, predsj. mjesne J. M. O. Faktična okupacija Skadra. Beograd. Naši dopisi Politički pregled 29. marta. Zvanični demanti presbiroa povodom tvrđenja presbiroa talijanske delegacije u Parisu, da Talijani nisu okupiralj Skadar šta je protivno spora­ zumu između saveznika 1918. god. ovla­ šteni smo izjaviti odlukom vrhovnog ratnog savjeta od oktobra 1918. da su Skadar, skadarska oblast rezervisane za među savezničku komandu i njenu upravu do donošenja definitivnog riješenja o Albaniji na konferenciji mira. Povodom toga srpska vojska koja je oslobodila Skadar bila je prinuđena evakuisati tu oblast lako je duh odluke da i ona može ostati u toj oblasti kao Kotarski odbor naše organizacije sa najvećim gnjušanjem osuđuje ovako po­ dlo podvljvanje, koje pokazuje samo pokvarenu dušu dopisnika »Glasa Na­ roda«, koji se je kao munafik bio uvu­ kao u naše redove, da pravi zbrku i smutnju, ali kada se je njegova petljaniia prozrela, onda je lanetlepisan i spremljen u ropotarnicu, gdje mu i jest pravo mjesto. Neka piše u »Glasu Na­ roda«. predstavnik Srbije u među savezničkoj komandi. 13. marta tekuće god. koman­ dant je međusavezničke komande ge­ neral Defourtons saobrazno odluci predao upravu gradu Skadru odnosno njegovopopćini. 13. marta u veče Talijani su usprkos protesta te nadležne upra­ ve iznijeli baterije topova u grad Ska­ dar i namjestili ih prema varoši. Tako su izvršili faktičnu okupaciju. Kladanj, u martu 1920. (Munaflčki poslovi). Otuda nam pišu: U 189. broju »Glasa Naroda« očešao se je nekogović o kotarsku skupštinu na­ še orgnizacije u Kladnju, napadajući na­ šega uglednog i vrijednog g. Ibrahim ef. Dedića, nazivajući ga krvnikom Srba i podvaljujući mu, da je prodavao svinje­ tinu. Isto je podlački podvalio g Mehmed ef. Đoziću, da »nosi iz džamije«, te da ehalija sumnja u lanjske račune o po­ kupljenim prilozima za našu organiza­ ciju. Knjige i novine. »Novi Vijek« polumjesečnik za druš­ tveni život, privredu i literaturu. Broj 2. ovoga lista izišao je sa slijedećim sadržajem: —: A. B. C., De Вауе: U sjeni, Karanfilaga: Idu svati, X.: Kroz jutarnju maglicu. A. Hifzi Bjelevac: Me­ du očevim ljudima. Sfinga u muslim. pi­ tanju: Žena, I. M. S.: Tebi. — Felj­ ton: Pismo iz Praga. Konture agrar­ ne reforme u Cehoslovačkoj. Za Cazimov spomenik. Nove. knjige. — Ha d ž e r m e r e šo v dnevnik. ; ' I I »Novi Život«. U Beogradu počinje da izlazi »Novi Život«, nedjclni časopis za politiku, književnost i privredni život. Časopis će izlaziti u sveskama od dva Štampana tabaka, te će naročitu pažnju posvećivati privredno ekonomskim i financijskim pitanjima. Dr. Momčilo Ninčić je vlasnik i direktor lista. Prva sve­ ska izišla je sa ovim sadržajem: I. Politika: Dr. L. Marković: Dva pravca ili dvije ideje. Dr. V. Jovanović: Naš ili d' Hondt-ov izborni sistem. Dr. M. Spalajković: Dva Krulja. Politicus: Spoljni pregled. II. Financije i n arodna privreda. Dr. M. Ninčić: Financije ј parlamenat. Dr. M. Todorović: Kompenzacioni ugovor. III. Knji­ ževnost: M. Protić: Za ban badava. M. Elen: Prvi rat lige naroda. Bi­ lješke. Domaće vijesti Vitina i »Glas Težaka«. Primamo i donosimo: SI. uredništvo! Danas sam povratio organ te nazovi »težačke stranke«, koji mi je bio priposlan da ga rasprodam među ovdašnjim muslima­ nima. Na adresi sam naznačio uzrok povraćanja. Mi vilinski muslimani sto­ jimo nepokolebivo uz našu Jugoslaven­ sku Muslimansku Organizaciju i ne pri­ mamo kojekakovih listova, nego jedino naš organ, našu »Prvdu«. Mahsuz selam. R. D. Apel na g. Fr. Markića glasila je jedna naša domaća vijest, u kojoj je pomet­ njom slagara izostala cijela izreka, pa je zbog toga apel nerazumljiv. U 9. re­ du izostala je ova rečenica: »Protesti­ rajući odlučno protiv ovim samovolj­ nim odlukama nametnutog »užeg od­ bora« apeliramo na g. Fr. Markića, kao predsjednika »oblasnoga odbora«, da po pravilniku odmah sazove sjednicu »šireg odbora«. Regentove pokroviteljstvo. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prijestolonas­ ljednik blagoizvolio je uvažiti molbu Sarajevske Jugoslavenske Zadruge, da bude pokrovitelj društva i da Zadruga može slaviti Njegov rođendan kao svo­ ju kućnu slavu. § 4. odvjetničkog reda za B. 1 H. Nj. V. Regent potpisao je ukaz, kojim se nalaže, da se iz prve rečenice § 4. advokatskog reda za Bosnu i Hercegovi­ nu izostave riječi: »od koje valja jednu godinu navršiti iza položenja advokat skog ispita«. Šećera ima, ali samo za sretne že­ ljezničare. U isto vrijeme kad delega­ cija ministra financija »blagohotno« 0dobrava, da se preko blagdana uskrs­ nih podijeli činovnicima saharin, da se makar malo oslade kolačima od sahanina. a ostalom većem dijelu građan­ stva ne daje ni saliarina, njegova aprovizacija, u to isto vrijeme, dijeli »siro­ mašnim« željezničarima pravi pravcati šećer u kockama. Željeznica uvi­ jek poskupljuje zbog povišice plata že­ ljezničarima na račun svega ostalog na­ roda, pa im se opet mora osim velikih plata i šećera dati, a đruigma činov­ nicima saharin, a narodu ništa. Baš smo svi »jednaki« u pravima i dužnostima! �Spoj 140 Broi .ПРАВДА* — .PRAVDA* Страна 4. Strana Revizija stanova. »Hrvat Sloga« do­ nosi: »Velika oskudica stanova u na­ šem gradu prisiMa je stanbeni ured, da pocrne sa rekviriranjem stanova od­ nosno soba sa namještajem. Da se ovo čim prije i pravedno sprovede, u tu svrhu počima ovih dana sa djelovanjem komisija za reviziju stanova«. Da li će uistinu to sprovadanje biti pravedno? Nameće se sumnja, da tu opet nebudu nepogodštinama izvrgnuti najviše mu­ slimanski slojevi i da se moguće nebude bezobzirno strpavalo sirotinju u svaka­ kve prostorije i protiv svim higijenskim propisima, a da pri tom palače »privilegovaniti« ostanu netaknute. Da li je stanbeni ured Siguran, da novouseljeni ne će pasti na teret dojakošujem žiteljstvu u pogledu prehrambenih odnošaja? Radnicima bez posla kao i namješte­ nicima zemaljska će vlada za B. i H. (odsjek socijalna politika) izdavati pot­ pore u smislu svoje naredbe od 24. mar­ ta o. g. br. 3181/S. P. sve do konca aprila 1920. Također će sve do toga dana država snositi sve izdatke za pot­ pore i pripomoći pri preseljavanju rad­ nika bez posla. У знаку »неконфесионапности«. Примисмо ову објаву: »Слава 10. Пешадијског Пука*. 10. Пешадајски Пук »TaKoBCKir« саавиће своју сла■ву »Српске Цвети« 4. anlpuna ове ro­ mane као уепомеву im даа другог Устанка 1815. rog. Сечеше колача биће у IO1/, чаоава nrv подве кад парка пред логоршм »Рагента Алексаидра«. По иодне војвич. ко жс«ље«. Па још неко .говори о нашој канфесаоналности !... Jeste Ц prekomerno osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuja bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe'.lerovih pravih Els.-pilnla! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel let, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospoda upotrebijuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja 184 Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine U. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljne. Cijene umjerene. JEPlagić Salih, Bendbaša uliha broj li. Sarajevo. GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo Broj 7533-20. Objava. Daje se na sveopće znanje da je sa ovdašnjom objavom od 5. marta i 18. marta 1920. broj 7533 određeni dnev­ ni rok za uvid u biračke listine opštinskih izbornika grada Sarajeva pro­ duljuje se za daljnih 10 dana do uključivo srijede 14 aprila 1920. pa se izbornici obavješćuju, da m gu uzeti uvid u listine i tražiti ispravke svaki dan za vrijeme uredovnih sati, a osim toga još i svake eedjelje i sveca od 8—12 sati. Sarajevo. 31. marta 1920. Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. MUSLIMAN star 25 godina sa če­ tiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra73, 1—3 čiji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja, divnija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »0 S V I T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Ponedeljkom imaju pristup samo ženske. □□□□□□□□□□□□□□ OGLASI U .PRAVDI Riblji zejtin imaju najbolji uspjeh. .Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je najbolji! vrsti ima na skladištu u originalnim pločama svakom trgovcu sada praea Šahinagie, Sarajevo da oglašuje u „Pravdi Strosmajero v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Centralna drogerija Glusmann & Co. Poziv na drugu uplatu. Prema §-u 11. naših društvenih pravila ima se druga uplata od K 25’— za svaku upisanu dionicu našega zavoda položiti na na­ šoj blagajni najdalje do 9. maja 1920 , što se ovim p. п. g. dioniča­ ri pozizaju. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisa­ noga roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°/o kamata, biče lišeni prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjene uplate, ali oni jamče ipak u smislu § 158. trg. zakona, a prva uplata smatra se propalom u koriš društvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. URA URA hoja čini trajno ve­ selje 7 7 hoja čini trajno ve­ selje 7 7 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftinol Tražite cii-nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 71)6. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 DAltovort »гвМжк: H. бжИада. Vtoatk: GvstrajMl Odfcor »4. M. 0.« AUnparih D. & A. Kaića. S«tM«v.> с-л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96a07ea316333837a33cbf99c5e99bce.pdf d8b19b4afb16a442a84958bb436f9af8 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСДИМАМСКЕ ОРПШИЗАЦИЈЕ. Broj 38 (143) Sarajevo, utorak 6. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdahciani odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. ■■■■■■ Sjajna manifestacija naše Organizacije u Visokom. Na 2. ov. mj. pokazalo se je kako mu­ slimani Visočani cijene politički rađ i pravac naše organizacije. Visočani, gra­ đani i težaci, doznavši da se nalaze u Sarajevu uz predsjednika naše organi­ zacije vrijednog starinu U. Mufti ef. Ma­ glajlića i ostali prestavnici organizacije, pozvali su Maglajlića da sa dvojicom trojicom drugova dođu u Visoko te, da Visočanima pobliže rastumači djelovanje naše organizacije u svim pravcima. Na sastanak su odaslani uz predsjednika organizacije g. Maglajlića i članovi cen­ tralnog odbora gg. Fehim Kurbegović i Mahmudbcg Hrasnica. Sva tri su prestavnika u Visokom bila sa najvećim oduševljenjem dočekana. Na 2. ov. mj. u petak iza džuma na­ maza koji je H. Mufti cf. klanjao i kao kurah proučio hutbu, održan je sastanak u dvorištu ženske mektebi-iptidaije. Već prije podne vidjelo se, da se u Visokom slilo mnogo težaka, koji su željno oče­ kivali sastanak. Svaki čas su raspitivah građani i težaci, kada će već jedanput početi sastanak. Mnogo težaka koji su bili zavedeni podzemnim i potajnim in­ trigama agitatora od Mutež stranke do­ šlo je u grad i izjavilo se spremnim do­ ći na skupštinu. U razgovoru sa ovim te­ žacima već se u prvi mah moglo opa­ ziti, da su oni zavedeni i krivo upućeni o radu naše oragnizacije. Svaki si čas mogao čuti upite zašto će nam nove stranke, zašto će nam posebna težačka stranka, zašto će nam odvajanje od1 osiale naše braće? Zar nm je sad potre­ ban razdor, zar mi ne možemo u islam­ skoj zajednici postići zaštitu svojih in­ teresa? U jedan sat po podne zgrnulo se pre­ ko hiljadu što težaka što građana mu­ slimana u dvorište i u zgradu ženske mektebiiptidaijje. Kad su došli izaslanici sa starinom Maglajlićcm bili su aklamirani i sa najvećim oduševljenjem od skupštinara. Podpredsjednik mjesnog od­ bora naše organizacije Hafiz cf. Valjevae otvorio je sastanak i predstavio izaslamke cerit, odbora, koje su skupštinari sa trokratnim živili pozdravili. 0vaj momenat i ova manifestacija poka­ zali su kakvim duhom dišu Visočani. Oni su uvidjeli i shvatili prozirnu ten­ denciju novih strančica, koje idu za razdvajanjem i cijepanjem muslimana. Na ptedlog g. Valjevca izabran je za predsjednika g. H. Mufti ef. Maglajlić, ■ koji se na zboru zahvaljuje i razlaže I kako mu je ha ovome srdačnom dočeku i prijemu od' strane Visočana nemoguće naći riječi, da im se u ime organizacije zahvali. U snažnim potezima razlaže prilike od prevrata pa do danas, ističe mahane i nedostatke muslimana kojim priječe napredak. Zatim obrazlaže o po­ trebi sloge sviju muslimana i međusob­ no potpomaganje bez razlike zanimanja i staleža u ovim po nas najkritičnijim časovima, kada se dešavaju najveći pre­ okreti u društvenim odnosima, pred ko­ jima i najveći umovi Evrope ne mogu da se snađu. Njegovo razlaganje o potrebi prosvje­ ćivanja naših širih masa i o opasnosti, ako se vremenu nepredusretne naišo je na tako odobravanje i razumijevanje, da su svi skupštinari do suza ganuti. Ovaj snažni i jezgroviti govor g. Maglajlića koji je potrajao pola sata naišao je na veliko odobravanje ј starina bio burno aklamiran. Poslije njega uzeo je riječ član cent. odbora g. Kurbegović, koji je u govoru što je potrajao 1 sat i četvrt razložio u krupnim potezima uzroke postanka naše organizacije, njezin program u prosvjetnom i gospodarskom pogledu, te stanovište naše organizacije u pogle­ du državnog uređenja, a naročito je is­ taknuo, da naša organizacija ide za naj­ demokratskijim uređenjem držače pod slavnom dinastijom Karar^rđevića. Snažnim je argumentima oborio sve podvale naših protivnika, da je rad or­ ganizacije u protimbi sa održanim inte­ resima, a naročito je naglasio, da je potrebna borba protiv jedne stranačke skupštine koja identifikuje stranku i dr­ žavu koja sebi da opravda svoj nasil­ nički režim prisvaja, monopol državništva. Na najveće je odobravanje na­ išlo razlaganje o pravednom riješenju agrarnog pitanja i o dosadanjim nasilnič­ kim uzurpacijama, zemljišta zemljopos­ jednika i težaka muslimana, te o zahtje- . vima naše organizacije u pogledu zašti­ te interesa težaka muslimana za koje dosada demokrat; u pogledu rastereće­ nja njihovoga težačkoga posjeda nisu našli za shodno da izdadu ikaku uredbu.U govoru je nročito naglasio, potrebu legalne borbe protiv onih koji se služe silom i preporučio bratsku slogu sa svi­ ma sugrađanina. Ovaj je govor burno aklamiran. Pri­ sutni su odmah izjavili, da medu njima nema mjesta nikakvim pokušajima oko osnivanja novih stranaka koje mogu sa- j mo škoditi i muslimane rascjepati. Neki i težaci koji su bili zavedeni odmah su ! izjavili, da oni ne će nikakve druge stranke osim naše organizacije i odmah j su se upsali kao članovi u našu orga- | nizaciju. davši! i dobrcvo*jrre priloge. I Kad im je rastumačeno, da će se ovih I dana pristupiti osnutku težačkih za- i druga onda su bili još oduševljeni!!. | Na zahtjev težaka izabran je akcioni odbor, koji će prema pravilniku J. M. 0- provesti organizaciju u čitavom ko­ taru i odma je na sastanku palo priloga u svrhe organizacije 2000 K. Neka se zapamti i ovo. Visočani poručuju, da njima ne treba nikakvih drugih strana­ ka, jer im u visočkom kotaru nema mje­ sta. Visočani građani i težaci odbili su i prošle godine pokušaje, da se medu njih baci nesloga i razdor, te strančare­ nje. Oni će to i u buduće činiti, jer zna­ du da im je u složnom radu svih musli­ mana osigurana bolja budućnost i na­ predak. Svima koji budu pokušavali da siju razdor i neslogu neka je daleko ku­ ća od nas! Sarajevo, 5. aprila. Jedan stavak uvodnika »Ranjeni lav«, što je štampan u prošlom broju našeg lista dao je povoda krivom tumačenju, a sitne dušice, što iz svakog retka »Pravde« traže kapitala za svoje lične i sebične ciljeve prave iz tog jedno krup­ no pitanje i idu tako daleko, da nam podmeću čak odstupanje od našeg progamatskog stajališta u agrarnom pita­ nju. Vezu čitave mreže, zaboravljajući, da radine niti ne obaraju ni većeg kukca, a kamo li lava, koji je ponosan, što ga gađaju pigmeji, koji se tek na­ kon podrugu godinu dana usudiše iza­ ći iz mišijih rupa i »neutralnih« skrovišta. Zakvačiše se za izraz »O velikim posjedima, o km e to v s k;m zemlji­ štima da ne govorimo, jer smo se r iješenjem tog pitanja izmirili«. Prvo i prvo konstatiramo, da je članak »Ra­ njeni lav« — šifriran, ergo on nije tedakcionalni članak i kao takovu ne može mu se pripisati programatska važ­ nost. A drugo: ko nije zaslijepljen mrž­ njom jasno će uvidjeti, da je tendencija članka upozoriti na Ijudožderstvo »demokrata«, koji idu nesamo za unište­ njem većih posjednika, nego i za upropaštenjem hiljada moloposjednika, ko­ jima se oduzima nesamo čitlučka zemlja uz obećanje odštete, već i beglučki po­ sjed, na kojem bi htjeli osnovati svoje kućanstvo. U članku se traži izlaz iz ove bijede i nalazi u zbližavanju izbi­ janju naših redova. Traži se nov izvor života i nalazi u radu, zanatu, ško­ li i obrtu. Samo mržnja i strast, samo zloba i podmuklost mogu u njem naći odstupa­ nje od programa. Ne, gospodo isprazni kritičari! Mi niti odstupismo od svog programa, niti to možemo učiniti. Mi smo organizovani i vezani kako pro­ gramom tako i Statutom naše organizacije! Načelnu izmjenu može učiniti samo skupština delegata cijele zemlje, a da umirimo vašu »čistu« savjest, bez ikakve diskusije povlačimo inkriminirani stavak našeg prijatelja i izjavljujemo da se njegov članak ne može tumačiti u pravcu, da su »Prav­ daš:« počeli curikati i da se mehkiše. To je svojstvo »patriota« oko samo­ zvane »Obrane«, a mi idemo uvijek jed­ nim te istim putem: da ostvarimo pro­ gram musi.'dijela našeg naroda i razvi­ jemo njegovu solidarnost, njegovo je­ dinstvo i zajednički istup u svjema pi­ tanjima, koja se tiču kojeg bilo njegova staleža. . .-J Ша$ obespravljenog. Na adresu Kralj, hrv. sveučilišta. Izgleda, da bivša demokratsko-socijalist.čka vlada nije sama sudjelovala u utrci oko što većeg oštećenja i uniš­ tenja naših muslimana, istina ona je do­ šla prva na metu u toj utrci, jer je jed­ nim potezom pera riješila stotinjak hi­ ljada jugoslavenskih muslimana njiho­ ve egsistcncije stvorivši od njih savr­ šene proletarce. Zatim je, da što više postigne uspjeha u toj utrci ostala in­ diferentna prema hiljadama zločina, ko­ ji su počinjeni na muslimanskom ele­ mentu ove države, ne dozvolivši im čak ni da dignu svoj glas protiv toga, nazvavši ih razornim elementima ne bi li ih omrazili braći drugih vjeroispovi­ jesti i time opravdali svoje zločine. Moralni kreten nc shvaća pojam mo­ rala, pa tako ni naši »demokrati« ne poznaju ljubavi prema svojoj istokrvnoj braći, gledajući ili na svaki način uni­ štiti. Nakon stotinu drugih djela, koji­ ma su samo muslimani pogođeni jugo­ slavenski Hermo, Svetozar Pribićević, na svom putu u podzemni svijet, ponio je sa sobom kao proputnicu, svoje zad­ nje djelo osvete nad muslimanima, na­ redbu, kojom izbija i ono malo zemlje iz muslimanskih šaka. Uzročnici ovih zločina mogli su lako u ovim saltomortalima svoj vrat slomi­ ti, da nijesti bosansko-hercegovaćki mu­ slimani svjesni slobode, koja je teškom mukom stečena, voleći i život i imetak žrtvovati, nego li je u njezinu početku poremetiti i pri tom svemu nositi na­ slov protudržavnih elemenata. Govoreći o činima ovih moralnih kre­ tena umalo ne zaboravih na drugog natjecatelja ove posebne utrke, na pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Ovaj natjecatelj je početkom ove škol­ ske godine izdao riješenje, kojim se svršenicima šerijatske sudačke škole u Sarajevu oduzima pravo upisa na za­ grebački pravni fakultet. Da to nije mo­ že biti štamparska pogreška profesor­ ski senat zagrebačkog sveučilišta nego beogradskog, može tko pomisliti. Ali ni­ je to moj dragi štamparska pogreška, nego je to riješenje uistinu izdao pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Da šerijatska škola odgaja prosječno najviše muslimanske inteligencije, to je poznato svakom. Šerijatlije se nijesu zadovoljavale naobrazbom stečenom u šerijatskoj školi, nego su žudeći za što većim znanjem hrlili na zagrebačko sveučilište, da tamo steku fakultetsku spremu s tom namjerom, da što više po­ mognu svom zaostalom narodu, kojeg može izvući iz tmine neznanja samo njegova inteligencija, koja će raditi u njegovu korist. To su šerijatlije i doka­ zale svojim upisivanjem na pravni fa­ kultet zagrebačke univerze. Tako n. pr. ove školske godine zaključilo je ’/,svršenika da produži nauke, ali u to izađe gornje riješenje. Stvoritelji tog sudbo­ nosnog zaključka motiviraju svoj čin ti- Muslimanska trgosačha i obrtnička banha za Bosnu i НерсвдовЈпи (1 đ.) i Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavljn uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uložke na uložne hnjižlee I tekuće račune i ukamaćuje Ih najpovoljnije. Obavlja sve mlenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica И 3,000.000 Пајв sczonshB i aproDizacijsHi hreditE. — Kupuje I oradaiE srečlte, valute i vrijednosne papire svih vrsta. nOBNO 0 D J E Б E H ] E kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne notnirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzajapi: Trgovačka ban ta, Sarajevo - Interurban telefon: Ш. j �Strana 2 Ctpaga me, da su prije pripuštali šerijatlije na pravo, jer je to činilo i mađarsko sve­ učilište i jer šerijatlije nemaju dovoljno naobrazbe. Na prvi se razlog moramo zgražati. Zar smo obrazovali našu jednokrvnu braću jedno radi konkurencije, a ne da ih obrazujemo, da nam u zgodnom mo­ mentu mogu na pomoći biti. Drugi razlog, da nemaju preduvjeta u pogledu spreme apsolutno ne stoji, jer su šerijatlije mnogo spremniji za pravni fakultet, nego gimnazijalci, jer u šerijatskoj školi svrše upravno, dr­ žavno, građansko i kazneno - pravo o čem gimnazijalci nemaju ni pojma. Ali ni prvi ni drugi razlog nije po srijedi, da se takne u tako važno pitanje nas muslimana i izda po srijedi nešto posve treće: zapriječiti veću naobrazbu musli­ mana, a potom i njihov dolazak na uvaženija mjesta, a onda ih učiniti robovi­ ma tuđe samovolje, to je prava tenden­ cija te naredbe. Ali. gospodo u Zagre­ bu. znajte, da se tako ne stiču simpa­ tije muslimana i da time stvarate sa­ mo prema sebi neraspoloženje, koje Vam ni u kojem slučaju ne može biti od ko­ risti. Nu držimo ipak, da je ta naredba nikla j u Zagrebu zato, jer su je posadili pri- 1 staše bivše bratoubilačke vlade. Zato se pouzdano nadamo, da će mjerodav- j ni faktori poraditi da se taj veoma štet- i ni i neumjesni zaključak što prije opo­ zove. Mislimo, da će i Zagreb poraditi ; oko toga, da se čim prije a najdalje do početka nove školske godine počnu pri- i mati svršenici šer'jatske škole na pra­ vni fakultet, jer će u protivnom slučaju muslimani Hrvati ostati razočarani nad i postupkom Zagreba. Ne sumnjamo, da će i Beograd naša I prijestolnica učiniti svoje i također do­ zvoliti šerijatlijama pristup na svoj uni­ verzitet i time pokazati volju, da svoj narod što više izobrazi, u čemu je jedi­ no naš spas. A uzročnicima svih zlo­ čina. koji su počinjeni nad muslimani­ ma i, autorima svih naredbi, koje po­ gađaju samo muslimane, ako misle da­ lje nastaviti svoju vratolomnu utrku kličemo sad za sad »Quousque tandem abuterc patientia nostra« jer i musli­ manska čaša strpljenja ima dno, pa nedajte, da se napuni, jer ono što se pre­ lile može biti nekome gorko, a možda : otrovno, jer ovaki natjecatelji nijesu ni više n: manje, nego bratoubice. il h. Bilješke. Reis-ul-ulema i naše političke stran­ ke. Naš vjerski poglavica reis-ul-ulema Caušević u više je prilika pred nama i pred predstavnicima drugih stranaka iz­ javljivao, da njemu kao vjerskom poglavaru bosansko-hercegovačkih muslimana njegov položaj ne dozvoljava da stupi u koju stranku i da on treba i da mora da ostane nad strankama. To je svoje stanovište ponovno potvrdio u razgovoru s urednikom »Obrane« (t i. obrane Halilbašićevog propalog politič- Bpoi 143 Bro .PRAVDA" — »ПРАВДА" ; : I j ‘ I 1 ! kog prestiža i Bašagićevih visokih sto­ lica i sinekura). Rels-ul-ulema rekao je i njemu, da je on vjerski poglavica nas svih jednako, što se ima razumjeti, da je izvan i iznad naših stranaka. Mi to odavno znamo i nas to njegovo stano­ vište zadovoljava. Cak smo mu jednom prilikom pred više mjeseci oficijelno is­ pred Centralnog Odbora naše Organi­ zacije i savjetovali, da i nadalje ostane vjeran tomu svomu neutralnom stano­ vištu. Mi smo to, kako rekoh i prije zna­ li, ali o tom nijesmo pisali. U nekim ča­ sovima pravili smo se čak, kao da mi­ slimo. da je on u našoj organizaciji. To su bili oni časovi, kad su demokratski listovi i demokratski poslanici dizali protiv našeg vjerskog poglavice kuku i motiku podbacujući mu kao i nama (nama u glavnom radi njega) veleizdajničke namjere. U tim časovima kad su demokratski muslimanski posla­ nici donosili iz Beograda vijesti, da su dani sjedenja na stolici reis-ul-uleme Cauševiću odbrojeni, mi smo u našem organu »Pravdi« doviknuli gromko, da nas svako čuje: da se ne bi kogod usu­ dio, da dirne u našeg vjerskog glavara, jer da za njim stoje svi muslimani Bo­ sne i Hercegovine i jedna jaka politička stranka, naša organizacija. Mi ovo ne bismo sada isticali, da urednik »Obra­ ne« nije pokušao, da autoritet našeg vjerskog glavara iskoristi u svoje stra­ načke svrhe i da podmuklo avitira pro­ tiv naše organizacije. Ovako mu ne mogosmo ostati dužni pa ćemo zato nado­ dati i to, da smo u tim časovima i mi kao i reis-ul-ulema bili u opasnosti, da djelimo Radićevu sudbinu i sjedimo s onu stranu brave, dok-je u to isto vri­ jeme sjedio gospodin Halilbašić u ugod­ noj političkoj zavjetrini, a Bašagić pisao »obranu« svoga visokoga činovničkog položaja i sa njom oblijetao oko onog Pribićevića, koji se u taj čas spremao, da našeg vjerskog glavara kao veleiz- 1 dajnika strpa u zatvor ili makar zbaci sa njegove stolice. Pašić i Trumbić. U toku današnjeg dana održaće se krunsko vijeće, iza kojeia će regent pozvati vođe parlamentarnih grupa koje su zastupane u vladi, a kasnije će primiti i vode opozicije. Radikali se protive obrazovanju vanstranačke vlade. Na krunskom vijeću raspravljaće se poglavito o jadranskom pitanju, 0 kojem će referisati predsjed­ nik mirovne delegacije Pašić. U izvje­ snim političkim krugovima pronosi se vijest da se mišljenje Pašića razilazi sa mišljenjem Trumbića. Pašić je za predlog Lloyd Georgea, po kojem bi mi za Rijeku bili oštećeni u sjevernoj Albaniji. Narodni klub odlučio je pristati uz dr­ žanje dra Trumbića. Pašlćev izvještaj. »Tribuna« piše pod naslovom »Jadransko pitanje«: G. Pa­ šić podnio je svoj izvještaj regentu Alek­ sandru i vladi o jadranskom pitanju. Vlada će prema tome izvještaju podu­ zeti korake u obrani našeg životnog in­ teresa. Radović u Beogradu. Beograd, 2. ap­ rila. G. Andrija Rado vi ć. drugi naš delegat na konferenciji mira, doputovao FELJTON. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (38) XV. Sutra rano posjetio je Ihsan Renu i za čudo, zadržao se samo kratko vrijeme. Govorio je o naj­ običnijim stvarima i izbjegavao svaki intimniji raz­ govor. Ona je to zapazila, ali se u prvi mah nije čudila, tek kad je otišao zapitala se: Šta mu je? Izgledalo joj kao da je htio nešto reći, a nije mo­ gao, htio je više puta da govori 0 nečemu i plašlji­ vo se zagledao u prozore. Kad Je ustao i opraštao se, glas mu je drhtao. Na vratima je zastao i pog­ ledao oko sebe. Kad ga je ispratila i ostala viš’ basamaka okrenuo se je dvaputa i njihovi se pog­ ledi sukobiše. Konačno se izgubili njegovi koraci i i Rene se vratila u svoje sobe. »Šta mu je?« pitala se opet Rene gledajući kroz prozor sumorni peri­ voj, u kojem je ghjilo lišće, a u njezinoj duši jav­ ljao se jedan težak nejasan predosjećaj. Počela je misliti o Ihsanu i 0 njegovom nenadnom posjetu i opet došla na pitanje: »šta mu je, — za što je došao? . . . I prije nego što je mogla odgonetnuti mramo­ rni izraz njegova lica, podrhtavanje njegovog glasa i njegovo kolebanje, prije nego što se je mogla umiriti kakvim izgovorom unišla je sobarica i naja­ vila jednu mladu hanumu, koja ju je čekala u sobi za primanje bolesnika. »Pa to nije čas primanja", — reče Rene so­ barici. je u Beograd, te te ostati u Beogradu 10 dana radi referata i primanja instruk­ cija u pogledu pitanja, koja se rješavaju pred konferencijom. Za širu koaliciju. Beograd, 2. aprila. Pašić je jučer posjetio Protića, sa kojim je raspravljao o vanjskoj i unutrašnjoj političkoj situaciji. U političkim se kru­ govima drži, da će se ipak Pašić odlu­ čiti da pokuša sa izmirenjem stranaka i obrazovanjem šire koalicione vlade. U slučaju da ne bi uspio na ovoj bazi, predložiće da parlamenat raspravi iz­ borni zakon, a same izbore da provede neutralna vlada. Izgleda da će Pašić do­ skora u toj stvari ppzvati sebi na raz­ govor šefove pojedinih klubova. U Beogradu se ne miču. »Narodna Politika« javlja iz Beograda da je poli­ tička situacija nepromijenjena. Vlada želi širi koalicioni kabinet, do kojeg bi se došlo pregovorima sa demokratima. Dr. Smođlaka ne može više igrati ulogu posrednika. Vlada ima većinu mandata. Zapljena jednog programa. Javlja se iz Zagreba od 2. aprila. Današnji službe­ ni list donosi riješenje sudbenog stola, kojim se potvrđuje zapljena programa nove jugoslavenske društvene stranke, kako ga je provelo tamošnje državno odvjetništvo. Izmjene ministara. Na mjesto Ninčića koji je preuzeo ministarstvo trgovine, imenovan je dr. Dušan Peleš, koji je danas primio svoju dužnost. Glas iz okupiranih krajeva. Javlja se iz Zagreba 2. aprila: Jučer popodne odr­ žan je sastanak predstavnika iz okupi­ ranih krajeva na kojem je sastanku pri- I hvaćena slijedeća rezolucija: Usljed u- i pornili glasina koje se posljednje dane šire da bi se jadransko pitanje a naro­ čito pitanje Rijeke i Kvarnera imalo ri­ ješit; ili da se riješi tajnim preliminar­ nim pregovorima između izvjesnih na­ ših faktora i Italije, nastala je u svim krugovima naroda velika iizbuđenost. Tim povodom predstavnici jadranskih krajeva bez razlike stranke pozivaju ovim javno sve narodne poslanike iz okupiranih krajeva da bezodvlačno za­ htijevaju od mirovnih delegata koji se sada .u domovini nalaze vjeran i nedvouman prikaz pravoga stanja stvari te da akcije stvari u svojim klubovima i u Predstavništvu dobiju garancije da se jadransko pitanje ne će preliminarno riješavati na način da bi se tu narod sta­ vio pred gotov čin. Za sakuljene: Ivo Kramarić, Rikard Katalinić Jeretov, Dr. A. Manđić. Milan Marjanović, Šime Picević, Dr. Hugo Vork. Dr. Pavlović — umro. Javljaju iz Be­ ograda od 3. aprila: U subotu 3. 0. mj. u podne preminuo je naprasno ti svom stanu predsjednik privremenog Narod­ nog Predstavništva dr. Dragoljub Pav­ lović. Sprovod u nedjelju u 2 i po sata popodne. Nema više izvoznica. Javljaju iz Beo­ grada od 1. aprila. Izvoz iz države sas­ vim će se regulisati, dok će izvoznice po današnjem sistemu biti dokinute. 1 Crnogorci i Skadar. Na Cetinju odr- i žan je veliki zbor na kojem je narod po- | slije mnogih oduševljeno primljenih go- i — Ali ona želi još ovaj čas s vama govoriti. Izgleda da nije bolesnik«. Rene se zbuni. — »Recite, da ću ovaj čas doći!.. .« Tek što je sobarica izašla pođe i Rene za njom u radni kabinet, gdje je sjedila jedna dobro i ukusno odjevena Turkinja. Kad je Rene unišla, ova ustane i priđe k njoj nagovorivši je francuski : »Gospođice doktor, — reče Turkinja s finim francuskim naglaskom — »ja sam Ifet, kćerka Abdurahmanpaše.« Rene reče svoje ime, a Ifeta nastavi: »Došla sam Vas upozoriti na pogibelj ... Rene problijedi, ali ne progovori ni riječi. Iffeta nastavi: »Ćula sam 0 vama dosta! Vi se borite za slo­ bodu Grka. Ja volim slobodu, ali ne taku, za koju se vi borite." — »Kakol« upita drhtavo Rene. » . ■ . jer se vi borite za slobodu Grka, a proti slobode Turaka . . . — »To ne stoji . . . odgovori Rene — vi ste krivo obaviješteni.« — Sad je suvišno 0 svemu raspravljati . .. Meni je žao da jedna pobornica ma čije slobode dođe u ropstvo. Vi ste izdani . ..« Rene se izmakne korak nazad i prestrašeno upita: — Izdana?! A ko me je izdao?« »Nažalost onaj kojeg ste najviše voljeli pohva­ lio se je sinoć meni, da Vas je morao izdati, da spasi Tursku« .. . — On, on!,.. Nije istina... On koji se bori za slobodu Turaka! » .. .rekao je: ili slobodu Turaka, ili Grka . .. Svi ste izdani... Ja sam osjetila nešto što je jače bilo od mene, osjetila dužnost, da vas spasim .. izora donio rezoluciju u kojoj se Crno­ gorci sjećaju slavne srpske probosti Skadra 1 traže, da se Skadar sa okoli­ nom prisajedini Jugoslaviji. Rusi još uvijek dokaze. »Presbiro« od 1. 0. mj. javlja: danas je stiglo u kraljevstvo SHS. 30.000 ruskih bjegu­ naca, koji su primljeni od strane vlade te cijelog stanovništva i smješteni u naiboljidi listovima u kraljevstvu SHS. Niši težaci prijete. *) Pripreme za konačno riješenje ag­ rarnog pitanja u Bosni i Hercegovini od svog prvog početka iza prevrata — pa sve do dana današnjeg neprestano idu za tim da totalno unište i na prosjački štap bace sve b. h. zentljovlasnike, fer su sve one uredbe, odredbe i naredbe, koje su, od prevrata do danas, u tom pogledu izašle, sve jodna od druge ne­ pravednija i po zemljoposjednike teža 1 ubitačnija. ARo se uzme, kakve se osnove čine u pripremi za riješenje agrarnog pitanja u ostalim dijelovima našeg kraljevstva, 11. pr. u Srbiji, Vojvodini, Dalmaciji i t. d. a kakve opet u našoj užoj domovini Bosni i Hercegovim, odmah će i najve­ ći laik uočiti onu vrlo veliku razliku, koja se neda ni s čim drugim opravdati, osim možda time, da su u svima oslalim pokrajinama i zemljoposjednici i zemljoradnici sami kršćani, dočim su u B. i H. z e m 1 j'o p 0 s j e dnici u ogromnoj većini 90 muslima­ ni, dočim suopet zemljorad­ nici gotovo u istoj tolikoj ve­ ćini kršćani. Ova ovolika nejednakost i otvorena pristranost u radu oko provađanja ag­ rarne reforme i jest ona najteža rana koja b. Ii. zentljovlasnike boli jer se 0datlc jasno vidi otvorena namjera b. h. muslimane — zentljovlasnike posvema uništiti, dočim se ostali zemljoposjednici u drugim pokrajinama ne samo od posvemašnjeg uništavanja pošteđuju, nego im se stavlja u izgled, da će moći vrlo lijepo prosperirati i da će i na dalje u svom posjedu zadržati onoliko zeniHe, koliko im je za ekononisko-gospodar-; stveni razvitak potrebno. I premda — kako već naglasismo baš ova ovolika pristranost najviše boli b. li. muslimane zemljovlasnike, premda su lišeni svih prava i prihoda, od svojih zakonitim putem stečenih zemalja, prem­ da su toni prostom otimačinom njihova vlasnišva bačeni na pr'osjački štap i pri­ siljeni da prodaju i najpotrebnije pokuć­ stvo, da prehrane sebe i svoju porodi­ cu, ipak su oni do sada sve te zulume i nepravde mirno i spokojno podnosili, uzdajući se, da će se u našoj državi valjda naći ljudi, koji nijesu tako zasli­ jepljeni mržnjom prema njima i koji će za volju istine, pravde i tolerancije po­ dignuti svoj glas i na nadležnom mjestu poraditi, da se i b. h. zemljoposjednici •) Ovaj članak primamo na uvrštenje iz izvaiiredakciomh krugova. Rene još jače problijedi i osloni se na zid. lfet.B joj priđe bliže i reče: »I ja sam volila toga čovjeka. . . Danas ga mrzim, jer je izdao jednu pobornicu slobode« . .. Rene se sruši na pod i glasno proplače. Ifeta pri­ đe stolu, natoči čašu vode i klekne do nje. Dvije duše plakale su u isti čas sjedinjene izdajom čov­ jeka, kojeg su obe ljubile... U to se otvorila naglo vrata, na koja je stupio Ihsan Sururzade blijed i ugledavši Renu i nepozna­ tu Turkinju kraj nje, zastane čas, a onda reče grčki: — „Rene, auto čeka dolje na te... Policija te tra­ ži... Još samo čas i možeš umaknuti"... Rene se pridigne, omjeri ga oštrim prijekornim pogledom i odgovori odlučno turski: „Tvoje pomoći ne trebam! Oni koji me je iz­ dao ne treba da me spašava... Ja sam se borila za slobodu i ne ću biti kukavica, da pred tamnicom pobjegnem"... Ihsan ne odgovori ništa. Gledao je čas Ifetu prepoznavši je reče: „Ifet hanum, spasi se ti, jer bi mogli po­ sumnjati".,. Spasi se ti dok je još vremenal.. reče Ifeta držeći jednom rukom Renu, a drugdm pokazujući na vrata: „Spasi se ti, kukavico!.. Ihsan je ostao nekoliko časova blijed i neod­ lučan kraj otvorenih vrata gledajući dvije djevojke pred sobam zagrljene u opasnosti da će ih svaki čas uhvatiti policija, a onda se polagano izgubio... Rene je privukla čvrsto Ifetu na svoje grudi I njihovo se prijateljstvo zapečatilo jednim Iskrsnlm, bolnim poljupcem. (Konac drugog dijela) (Nastaviće se) �Број 143 — Bruj ПРАВДА" — „PRAVDA, втиаиа 3. pečmn smatrati kao pravi državljani odrese, a učitelji da se stave na dispozi­ dupkom sve najodličnijeg našeg svijeta. likom spomenuti i to, da su mnogi od vega kraljevstva, te da se i u njima ma­ ciju vladi. Riječ uzima izvjestitelj prosvjetnog ovih vrijednih poslanika, o kojima se le više računa povede. Za sadanje đake otvoriće se kurs do , odbora g. Sakib Kor kut, koji ističe, tako pohvalno izražava naš vjerski popočetka školske godine, da se usposobe U ovom očekivanju su dakle b. h. da prosvjetni odbor izlazi sa svojim vlavica, ujedno i članovi centralnog od­ zemljoposjednici mirno svoj sadašnji zlo­ u arapskom jeziku (ako će prijeći u šeprediozima uz osjećaj tuge i gorčine, jer bora naše Organizacije. Ta nam činje­ riatsku sudačku školu), odnosno svim kobni udes snosili i nikome ni na mora da povuče konsekvenciju iz sta­ nica daje nade, da će se i ostali narodni umne pade, da se zaprijeti ka­ predmetima, ako žele biti muallimi. nja, kojemu sadanji članovi našeg vr­ poslovi obavljati s istom onakom vru­ Za učenike koji ne bi mogli proći na kovom bunom ili antidr’žavhovnog aiitonomuog tijela uijesu nimalo ćom voljom, s kakovom se po mišljenju nički m i an t idin a s ti č ki m r akrivi, ali ga moradoše prihvatiti da za­ prijamnom ispitu za šer. sud. školu zareis-ul-iilcme — obavljaju vakufski po­ « • ni. priječe potpuni krah. Mi smo primili tražiće se od vlade, da ih primi provi­ slovi od strane ovih istih ljudi i prvaka Naprotiv naši težaci — Srbi predvo­ jednu pustoš, jednu ruinu i finaucijalnu zorno do prvog polugodišta (pri potrebi naše Organizacije. đeni i nahuškani od naših najvećih duši idejnu. »Zaslugom« leđne potpuno bez­ i do konca školske godine), a vakuf će iiaua -demokrata«, koji su od zemljoglave i totalno nesposobne uprave, či­ im platiti instruktora iz arap. jezika na vlasnika oteli i najzadnji komadić slojoj se je nesposobnosti — osobito u zad­ predlog i pod nadzorom direktora te beđiie zemlje, na razbojnički način zanjem periodu njena »rada« — pridružila škole. Saborski se odbor ovlašćuje da fsosjeli čardakove i druge gospodarstve­ i jedna nesavjesna nemarnost, mi danas troškove ovoga kursa, kao i opskrbne ne zgrade, imadu još obraza, da se prestojimo u pravom ćor-sokaku: prihodi troškove odredi, a u tu svrhu će se upo­ kn demokrat, organa prijete javnom ispod najčudnijeg očekivanja, nepokretni trijebiti ušteda na ovogodišnjoj dotaciji. Rahmetli Ćazim. bunom i n a r u š e n j e m reda! m i­ imetak u potpunoj ruini, a zahtjevi tako To je jedno pokriće potreba okružne Danas — prije pet godina — ispustio ra u zemlji samo radi toga, što im ogromni, da im se ne bi moglo ni priumedrese, a drugo bi se našlo u zatvoje svoju plemenitu dušu u cvijetu svoje vlada još nije provela uredbu od 14. fe­ renju vakufskog sirotišta. Ni ovaj zavod ba udovoljiti. bruara ,1920. Predloži prosvjetnog odbora polaze ne služi svojoj svrsi. Predašnja jeupramladosti najveći naš mladi pjesnik, pje­ Pa lijepo. Neka naši težaci na usta sa ovog financijahiog ishodišta i mi sa va šila za vanjskim sjajem, pa je izig­ snik vjere i zanosa, osjećaja I poleta svojih učitelja i huškača prijete koliko bolom u duši moramo da svoj predlog rala i svrhu ovog instituta. Povodeći se Musa Ćazim Catić. koće, te su njihove stvari, samo trebaju stavljamo u pravcu, da se opstanak jed­ za fi-ks idejom, da sirotište mora izvesti Cazim je bio najsjajnija zvijezda na­ i oni i demokrati i vlada i nar. pred­ nog prijeko potrebnbg instituta osigura »cijele ljude« ona je od ovog zavoda na­ šeg literarnog obzorja, saradnik svih stavništvo znati da b. h. zemljovlasnici pravila jedan konglomerat, jedan unina taj način, da se zatvore druga dva, niti prijete sa kakvim narušivanjem re­ koja su manje potrebna i koji se mogu naših književnih listova i revija od »Sakum. Uz mališana od 4 godine, »odga­ da i mira u zemlji ili sa kakvom bunom, ndomjestiti drugim mjerama. Molim vi­ jali« su se šegrti, koji su išli majstorima vremeolka«, »Prosvjete«, »Mlade Hrvat­ ali se ni kada-neće zadovolji­ Izvan zavoda, uz učenike ibtidaijje i os­ soki sabor, da se pri prosuđivanju ovih ske«, pa čak do — »Bisera«. ti sa pristranim riješenjem predloga ne vođi osjećajem, nego da u novne škole odgajani su srednješkolci Podlegao je svojim teškim bolovima agrarnog pitanja i da će u ob­ prvom redu vodi računa o teškom ft-, iz viših i nižih razreda. Nije se pitalo — nestalo ga je, ali je među nama osta­ radu i zaštitu svoj'ih prava kako to djeluje na red j disciplinu u za­ nancijalnom stanju naše centralne za­ vio najživlji spomen, u našim srcima tražiti — pa i naći — mnogo vodu, niti su se uvažavale primjedbe klade. Mi bismo bili sretni, kad bismo jačih argumenata, nego li je stručnjaka, da ta mješavina ne vodi do­ mogli izići sa drugačijim predlogom. ali duboko urezano i najugodnije sjećanje, prijetnja naših zavedenih te­ kako već prije rekoh, mi smo naslijedili bru. Mjesto da se u zavodu goje poje­ a naša je narodna dužnost, da i mj na­ žaka. S. dini zanati, đaci su Siljani na van, pa jednu zaparloženu ostavštinu i hoćeš šem Ćazimu, kao što to čini cio kulturni nećeš moramo da povučemo vrtiće ke­ I se je nesamo onemogućio nadzor, nego svijet svojim zaslužnim sinovima, podig­ stenje za druge i primimo odgovornost 1 i silno kvario odgoj, a disciplina dovonemo i vidljiva znaka uspomeni našega 'za propuste onih, koji u zadnjem času j đena u veliku opasnost. Za vrijeme rata i evakuacije istočnih pobjegoše ispred odgovornosti i poput Cazima, te i našim dojdućlm generaci­ krajeva zavod je držao zatvorena vrata miševa ostaviše tonući brod naše va­ jama ostaviti vječno sjećanje, da se je i nije primljen gotovo ni jedan ftovak kufske uprave. Naša je dužnost, da spa ­ Cesi u Moskvi. Praški listovi donose, medu nama rodio, živio i umro slavni baš u vrijeme, kad je to bilo najpotreb­ šavamo ono što se da spasiti, a uvjere­ da je u Moskvu prispjelo češko izaslan­ I pjesnik ј veliki ralunetlija. nije. Sirotište je u to vrijeme 1 ferovalo ni smo da će narod pravilno ocijeniti stvo, koje treba da sa tamošnjom vla­ vojnike, a gola dječica potucahu se od IZ REDAKCIJE. Radi praznika u ove naše napore i pomoći nam da izvu­ dom pregovara o repartiranju mtemiranemila do nedraga. Zavod dakle već i štampariji naš list ц četvrtak neće izići. čemo iz gliba bar ono što se može iz­ iiili Ceha, kao i o trgovinskim odnosi­ po svom sastavu ne udovoljava potre­ Naš članak u slovenačkim novinama, ma. Lenjin je pozdravio ovo izaslanstvo, ; vući. Polazeći s ovog stanovišta izvije­ bi. Stoga je prosvjetni odbor mišljenja, j Članak koji je objelodanjen u 22. (127.) stiti mi je da prosvjetni odbor u prvom uvjeravajući ga, da Rusija želi, da bude da se ovo sirotište zatvori i predlaže: broju našeg lista pod naslovom »Teško redu polaže važnost na obezbjeđenje ■u najboljim odnosima sa Češkom. 1 .) da se smjesta traži od zemaljske selu, nije lakše gradu« iz pera inžinjera potreba okružne medrese, čiji opstanak Wilson neće kandidirali. »Neuc Freie viade, da se uspostavi dokinuto dušo ­ Celića — kako nam jedan naš prijatelj i pravilan razvoj drži prvom dužnošću Presse« javlja iz New-Yorka: Demanbrižništvo u državnim sirotištima i da naše v.-m. uprave. Ovaj zavod mora na povratku iz Ljubljane pripovijeda tuje se vijest da Wilson namjerava -po prenešen je u cijelosti u slovenačkim treći put kandidovati za predsjednika. J biti u prvom redu obezbijeđen. pa pro­ . se musi, djeca reljevskog. odnosno sutjesjtog sirotišta premjeste u Tuzlu, da novinama. — Po • pripovijedanju istoga, svjetni odbor predlaže na prihvat ovaj WHson — šenuo. Javlja se iz lJariza to sirotište bude na konfesionalnoj bazi neke su se bratske slovenačke novine svoj predlog: od 2. aprila: Predsjednik Wilson zalitii da se u njeg smjeste i sitna djeca vak. bavile i smrću r. Mehmed ef. Šarića Okružna medresa jtva u svojoj posljednjoj noti, da se Sa- predsjednika stolačkog mjensog odbora I .) ima ostati autonoman zavor sa sirotišta; veznici rukovode već ranije postavlje­ 2 .) da se vakufsko sirotište raspusti, i naše organizacije i po njegovoj prirod­ svrhom, da njena donja četiri razreda nim načelom, da Turska anomalija tre­ a njegova zgrada i dotacija upotrijebi za j noj inteligenciji i razumu ispoređivali su budu ravna nižem stepenu srednje ško­ ba da prestane u Evropi. Sjedinjene dr­ konvikt okružne medrese. Sadanji pi। ga sa prvim intelektualcima svoje uže žave bi se radovale kada bi Rusija bila le, a gornji stupanje ravan preparandiji. tomci, koji idu u ibtidaijju i osnovnu I domovine. — Nažalost mi ne dobivamo U tu se svrhu ima isposlovati pravo jav­ predstavljena u Savjetu koji će uprav­ školu, prešli bi kao što je gore rečeno j u zamjenu n; jednih slovenačkih novi­ nosti za oba stupnja. ljati Carigradom i morskim tjesnacima. 2 .) osnova profesorskog zbora za niži ui tuzlansko sirotište, a srednješkolci i | na, pa za to ne možemo redovito ni Sve u smislu svojih 14 tačaka. U svo­ šegrti smjestili bi se na račun »Gajreta«, | pratiti pisanje njihpve štampe. stupanj izmjenjuje se u toliko, da se a) joj noti upućenoj Saveznicima Wilson odnosno »Merhameta« u srednjoškolski O organizaciji šeriatskih sudaca 1 vjež­ u I., 11. i IH. razredu uvodi po dva sata izjavljuje da istočni dio Trakije izvan konvikt, odnosno u šegrtksi konvikt, u benika u Bosni i Hercegovini. Na obja­ pjevanja; b) da se turski jezik počima u ekrigradskezone treba da pripadne Grč­ koju bi se svrhu ustupio sadanji konvikt vu od 24. januara 1920. u »Pravdi« od četvrtom, mjesto trećem razredu i c) ' koj. Izuzima se sjeverni kraj gdje je okr. medrese u Džinmom sokaku. 28. januara 1920. broj 7 pošto se je pri­ da se arapski jezik u četvrtom razredu stanovništvo čisto bugarsko. Edrena i Predsjednik određuje odmor, a javilo preko ’/• šeritskih sudaca i vjež­ restringira od šest na pet sati. Kirkilise sa okolinom treba da pripad­ odmora uzima prvi riječ i izjav­ benika za svoju organizaciju to su ov­ 3 .) Osnova za viši stepen izmjenjuje nakon j ni Bogarskoj kao naknada za gubitak dašnji šeriatski suci i vježbenici u svom teritorija na zapadnoj granici, koje su | se u toliko, da se dodaje: a) pjevanje od I ljuje, da bi vrlo rado pristao na sastarjku 31. marta 1920. držanom u petog do sedmog azreda po jedan sat; zatvorenje darul-mualllminamijenjene da osiguraju strategijski n a, dečim bi se na zatvorenje sirotišta prisustvu gg. šeriatskih sudaca i vježbe­ b) vjeronaku se restringira u petom raz­ položaj Srbije. teško odlučio, »jer je izgubio svako po­ nika, koji su se ovdje desili iz provin­ redu sa 6 na 4 sata, u šestom sa 6 na 3, Grčka se sprema. Javlja se iz Pariza vjerenje u državna sirotišta«. Vlada ni ­ cije, izabrali privremeni odbor za izra­ od 1. aprila. Javljaju z Atene: Grčka u sedmom sa 6 na 4, a u osmom sa 6 ; je prštala na sepacatna sirotišta na kon ­ du dotičnih pravila, od slijedećih lica: vlada preduzma potrebne mjere za oku­ na 3 sata na heftu; c) arapski jezik u fesionalnoj bazi, premda im ade 1.) Ali Riza ef. Prohić, vrh. šer. sudac, sedmom razredu povisuje se od 2 na 3 I paciju Edrene i istočne Trakije. 2.) Jusuf Zijaudin ef. Midžić, vrh. šer. sata i d) crtanje u osmom razredu sni- i slučajeva, da se u tim siroti­ Pitanja francuske demobilizacije. štima Salih vodi pod imenom sudac, 3.) Smail ef. Bukvica, kot. šer. zuje se sa 2 na 1 sat Francuski ministr rata izjavio je u se­ sudac, 4.) Hilmi ef. Hatibovič, šer. sr4 .) Ulema medžiis i sab. odbor ovlaš- jR i s t e. »Merhamet« također nije u sta­ natu, da je iz razloga vanjske politike dac, 5.) Hafiz Abđulah ef. Bušatlić, šer. ćuju se da mogu učiniti eventualnu pro- ' nju financirati ovako sirotište, pa bi pre­ potrebno, da vojni obvezanici godišta sudac, 6.) Hasan Ihsan ef. Kađić, šer. mjenu pojedinih sati, ako se ona pokaže i poručio da se sirotište zadrži, a uštedi 1918. ostanu još nekoliko tjedana pod (Svršiće se.) na čemu drugom. sudac, 7.) Hafiz Sulejman ef. Kulenović zastavom. Oni će biti pušteni kućama potrebnom pri pregovorima sa vladom. | šer. vježb. Odbor će u što kraćem vre­ Izmjenu osnove predlaže prosvjetni i u prvoj polovici mjeseca juna. menu pravila izraditi i skupštinu saz­ odbor na temelju zaključka stručne an­ Kijev razoren. »Jut. List« donosi: vati. \ kete, u kojoj su sudjelovali: direktor i I »Associated Press« javlja iz Varšave, S a r j e v o, 1. aprila 1920. jedan profesor moktebi nuvaba, upravi­ da dnevno stižu onamo na tisuće ruskih AH Riza Prohić, šer. sudac, telj i jedan profesor okružne medrese, i židovskih bjegunaca iz Ukrajine, koji H. A. Bušatlić, šer. sudac, direktor Mulabdić, te jedan nastavnik bježe iz kilevskog područja. Bjegunci Smaii Bukvica, kot. šer. sudac. darul-muallimiria (njegov upravitelj bio Urednik »Obrane«, glasila muslimanske pripovijedaju, da je Kijev uslijed nepre­ Oteli svu zemlju, pa hoće i vola. Pred je zapriječen doći). Pokriće medreskih »narodne« »stranke«, razgovarao je s stanih borba između boljševika i Ukra­ godinu i po dala je Dževa supruga Sapotreba prosvjetni odbor nalazi u ukireis-ul-ulemom medu ostalim i o radu jinaca gotovo posve razoren. Bjegunci lihbega Tulića iz Sarajeva na neprekid­ uću darul-muallimina, jer ovaj zavod novog vakufskog'sabora. Reis-ul-ulema nalaze se u velikoj bijedi. no moljakanje Stjepana Popovića iz Tr­ ne udovoljava svojim zahtjevima. U nje­ rekao mu je, da vakufski sabor ima da nova istomu jednoga svoga vola, jer da mu je naime samo 24 đaka (7 u četvr­ riješi mnoga pitanja pa pri tom osobito ovaj nije imao čim niti da zemlju zaore. tom, 7 u trećem i deset u drugom go­ naglasio, »da ovaj sabor poka­ Za istoga vola davali su joj tada 200 K, dištu) tako, da pojedini đak stoji vakuf zuje vrućevolje d-a svojoj za­ nu ona ga nije htjela prodati, nego ga je daći u d o v'o 1 j i«. Uz to je još dodao, po četiri hiljade kruna radi samog ho­ Stjepanu dala, pošto je on njezinu zem­ da tu volju opaža »kod svakog po­ norara svjetovnih učitelja, da i ne go­ IH. sjednica. lju obrađivao, a osim toga obećao joj, jedinog člana« novoizabranog od­ vorim o potrebama muderisa, opskrbe da će joj vola dobro gledati i timariti, bora. i drugih troškova. Ovaj zavod ne udo­ Sjednicu od 3. o. mj. otvara predsjed­ a njojzi ga odmah povratiti, čim ona Nas ova konstatacija našeg vjerskog voljava ni obzirom na vjersku naobraz­ nik g. reis-ul-ulema u 9 sati prije pod­ bude željela. Međutim Stjepan je umro glavara osobto veseli, jer nam daje na­ bu svojih učenika. Ističem za primjer, no. Prva tačka dnevnog reda, izvještaj i ona je zatražila svoga vola. Stjepanov de, da će se teško stanje, u kom se do da ti đaci .u ogromnoj većini nijesu u opunomoćenika sabora za vođenje dis­ amidžić Simat nije htio ni da čuje. Kad sada nalazio vakuf, dati popraviti. No stanju da polože prijamni ispit u šeriatciplinarne istrage proti g. Arnautoviću. su kašnje džematbaša iz Trnova i Muova konstatacija zaslužuje da se istak­ skoj školi, pa ni onda, kad se od njih Ova je stvar riješena u tajnoj sjednici, jaga Murga u istu svrhu došli, Stjepan ne i iz još jednog razloga. Ona je naime zahtijeva najobičnije poznavanje pravi­ te |e g. Šerif ef. Arnautović jednoglasno je i njima rekao, da ne da vola. Poslije izvrsna svjedodžba vodstvu naše Orga­ la aranskog jezika (padaju i iz »avamirazriješen od službe vakufskog direkto­ toga istim se poslom u Trnovo zaputio la«). Stoga prosvjetni odbor predlaže, nizacije i njenim mjesnim Odborima, ko­ ri. Na ovoj sjednici su bili prisutni svi ji su vodili agitaciju, da se u vakufski muž joj Salihbeg, ali ie Simat i njega da se ižh'brani Člknovi sabora i sve šestorica odbio. Nakon toga ona je Simata pre­ Darul-muallimin sabor pošalju ovakovi poslanici, koji, muftija, te g. rels-ul-ulcma. dala sudu, pa kad je bilo na ročištu pred uzgred budi rečeno, svi pripadaju na­ dokine koncem ove školske godine i da Iza ovoga predsjednik progiašuje sjed­ sudnicom, Simat je rekao, da joj je šoj Organizaciji. Vrijedno je ovom pri­ njegova dotacija ide u korist okr. menicu javnom, našto se galerija napuni Domaće vijesti »сгавшхжаиитаивиетвдаизжжп Poiitičhi p?EglRd I Reis-ul-ulema o vakufskom saboru Iz vakufskog sabora. �Стран« 4. Stran« Број 143 Broj ПРАВДА* — .PRAVDA* hizmct činio kao dječko nekoliko go­ dina, pa da će sada za to zadržati vola, na što su mu same njegove komšije tom prilikom rekli, da ga je ona za to hra­ nila i odijevala, pa da to nije pravo. Poslije toga pred sucem je Stjepan re­ kao da ona uopće nije dala odraslog vola, nego samo tele i da ga je on odhranio. Kada se vidi da Stjepan već svojim izjavama šara, pa se uzme u ob­ zir još i navode spomenute hanume, da je ona Stjenpanovu ocu poklonila jed­ noga vola da ga prodaju prigodom nje­ gove smrti i time ga ukopaju, onda mo­ žemo reći, da bi jedino zadovoljavala o■uda, kojom bi se imao vo povratiti nje­ govoj vlasnici. Dr. Latinović, referent za određiva­ nje cijena kod policajrie direkcije, poz­ nah junak iz 1914., bivši zamjenik dr­ žavnog odvjetnika jedan je od najistaknutijdi dušmana muslimanskih medu »demokratskim« junacima u Sarajevu. Pored <?ne surovosti koju svakom prili­ kom pokazuje praina muslimanskim strankama u više je navrata do sada pokazao i svoju vještinu »korzikanskih bandita« gdje je zaveo i na mrtvo ime isprebijao po kojega muslimana. Mi smo šutjeli sve do slučaja koji se zbio ovih Jana kad je »junak« Latinović sjedio u jednoj gostioni gdje su još u jednom društvancu bili prisutni i trojica musli■ -"»đu njima i poštanski listonoša Baljić. Naravno kao i svaini nw «Y? 00 2 sata i ove se noći svirale isključivo za kavalira Latinovića, koji kneževski troši (međutim on je samo referent za određivanje cijena), pa kada se delija ponapio bacio je oko na grupicu musli­ mana i pozvao spomenutog Baljića da i malo iziđe na van, jer da ga neko zove. Cim je nesretnik iz vrata gostionice izi­ šao Latinović ga je ošinuo dva puta kandžijom tako, da se Baljić odmah sru­ šio, a on je onda nastavio i dalje svoj živinski čin. Pripominjemo, da mu je pri tom pomagao i poticajni či­ novnik Maksimović i svi stražari koji su se u blizini nalazili. Baljić je na smrt isprebijan, pa kad je počeo izdisati, on­ da fe u pomoć prizvan dr. Sattler, koji je nesretniku pružio prvu pomoć. Kada su i druga dvojica Baljićevih drugova (muslimani) izišli da vide što je s Baljićem i oni su od istih napadača napad­ nuti i izmlaćeni bili. Premda su u sta- I rom i srednjem vijeku krvave žrtve | utaživale strast pijanih silnika, to mi — ; ako smo »u Evropi« — danas ne do- ; zvoljavamo. Napominjemo, da isti taj Latinović stalno pravi smetnje i našim trgovačkim i inim poduzećima, pa upozorujemo nad­ ležne, da ovo stvorenje sa onoga mje- i sta uklone, da ne moramo zbog svake individue praviti cijela pitanja. Imamo o njemu još koješta notirana, ali zasad i čekamo na riješenje ovoga slučaja i energično tražimo disciplinarnu istragu i kazneni progon kako protiv Latinovi­ ća tako i protiv Maksimovića i svih u gornjoj stvari upletenih stražara. Na adresu poticajne direkcije. Opazili smo u subotu (3. o. mj.) kada ie kato­ lička procesija u 5 sati po podne gra­ dom obilazila, da su stražiri musliman­ ske vjere pri prelaženju »neba« ispred njih isto kao i nemuslimani također sa- ■ lutiraii. Pitamo: Je li to naredbeno? A- I ko stražr pri tomu »mora« (?) saluti- ' rati, onda tražimo od pol. direkcije da > u ovim slučajevima nikada jednoga mu­ Hrana za radnike. Javljaju iz Beoslimana ne komandira, gdje bi ovaj bio na takav čin nukan; a ne n. pr. kao u | grada od 1. aprila: Ministarstvo za soI cijalnu politiku tražilo je od centralne subotu, da su na raskršću pred kava­ nom Central od 6 stražara bili peto­ I uprave da odredi izvjesnu količinu hra­ ne za nezaposlene radnike. rica muslimani. Kod sprovoda je malo drugačije. Ako se u onom pozdravu ho­ će da oda zadnja počast onome mrtva­ cu, onda ništa ne prigovaramo, ali ako se to čini po propisima kršćanske crk­ ve kao odanost mimo prolazećem krstu kao znaku kršćanstva, onda kao inuHmani ni to nemožemo dozvoliti. — Na­ ravno, u uzdržavanju reda na ulici, za koji se policija brine pri kršćanskim Primamo iz Nevesinja: Na 2. aprila sprovodima uopće kod policije u obzir ove godine idući iz Mostara napad­ ne dolaze naše džennaze, pa se skoro nuti od pljačkaša kod sela Lakta Alija svaki put desi, da koja kola ili seljak i Masnija Kurt iz Mostara, te Omer Desa tovarima potpuno rastrga povorku mić iz Lakta. Zadnja dvojca teško ozli­ jedne džennaze. jeđena. Pljačkaši bijahu Milan Račić iz Dakle kao u ovim nabrojenim, tako i u mnogim drugim stvarima sličnoga Zimalja kod Mostara i Vidak Snjegović karaktera tražimo bezuvjetno od poliiz BudSavlja kod Nevesinja. cajne direkcije sasvim nove i nepristra­ Mjesni odbor. nosti odgovarajuće instrukcije za poti­ cajnu momčad. Mi ćemo ubuduće i ovim Stvarima posvetiti malo više pažnje. Pri zaključhu lista. Opet hrv u Hercegovini. Kampusova pekara za činovnike. — Službeni list »N. j.« isto tako i »J. L.« — donijeli su noticu na 26. i 27. marta pod naslovom »Za siromahe i činovnike u Kampusovoj pekari...« Ovu smo noticu pročitali nekoliko puta, ne vjeru­ jući, da li je na snu ili na javi, tim više što se ovo događa baš sada, kad je na čelu naše vlade dostojan i ponosan sin ove zemlje. Uvai тсгпатсипк pozna­ tog ortaka bivšeg zloglasnog Šarkotića ne slaže se sa govorom gosp. predsjed­ nika zemalj. vla.de Dr. Srškića, što ga je izgovorio činovništvu. Da se ovo dogodilo za Solina pašaluka ne bi se na ovo ni osvrtali, znajući da su Sola i Kampus na jednoj deredži. Ova je notica uz prkos materijalno sla­ bo stojećeg činovništva uzbunila i po­ vrijedila osjećaj i ponos priznatog spo­ sobnog b. li. činovništva. Za ovu bruku i sramotu dužnost bi bila gosp. predsjednika vlade, da pozo­ ve na odgovornost glavonje i reponje našeg zloglasnog ureda za prehranu, obrt i trgovinu, koji su sa svojim ne­ savjesnim postupkom dozvolili lihvari­ ma i bezdušnicima da truju i ono što još zatrovano nije. Svim onim u prehrani i onim sposob­ nim (!) u obrtu i trgovini, glave se cr­ vene kao čukundruci a vratovi su im jadniji nego u tovnika bikova, godi ova­ ko vrijeđanje njihovi kolega. Cinovništvo će se istom tada iz lih­ varskih pandža kurtarisati, ako se pre­ hrana, obrt i trgovina dade u ruke spo­ sobnim, savjesnim i nepohlepnim ljudi­ ma koji se neće dati tako lahko pod... Trešeljah Otkako je doSao na vladu novi predsjednik Siikić, ja sam u zavjetrini odahnuo. Niko »s ne napada, u ni „Pravda" no traii vl*e мојо glave. 8ada je svima napokon jasno, da sam ja «атпо „činovnik44 i da me se kao činovnika niSta ne tiče promjena na vladi. Sada sjedim čvrtćo а sedlu pokriven Srkkioom i Pribićevl«em, а ја шеЗнНт radim „objektivno" ovoj či­ novnički posao po najboljoj savjesti — otkidam od muslimana Sto god viši mog-o, na khrist evejih pravoslavnih. Šćepan Grđić, I ja sam malo otpočinuo. Kao da ва polak« zaboravlja onaj moj famozni »kultame-tolerantni“ povik muslimanima u parlamenta: „Daela smo vas trpjeli 500 godinal". Ipak, Ksepane, ntošenie 80 nadati da će nas , Turci" u ovoj gunguli zaboraviti i da ćemo ostati neopačeai i dalje. Dr. Krulj. Da ni i nijo Šce, no znam ito bi od mene bilo- Dr. Latinović. Skromne želje; Da mi je biti samo 21 sata neodgovorni dik­ tator: 1. spalio bih prokleti tuzlanski skis; 2. uzdigao bi sve detektive da uz pomoć po­ ticajnih рава pronađu tko mi je ..ukrao" „na­ čelo i politički moral"; 3. otpoetio bih bez mirovine sve one, koji mi OBujetiče „peti rang"; 4) zaprijetio bih u zakona amrtaom кавпож svakom, koji spomene o тејој prošlosti — da jače, a urednike novina, koji ovako stvar! depišu, kaznio bih doživotnom tamnicom. F. „vallahi* bi onda bio pravi — beg BHašimbeg“ SUMORNE MISU. Senatski ват sudac, mnFeaik, ilan odbora nMuU&* etranke, i td. a ipak su moja četiri sastavka ostala bez »dgovir«. Čudni su ovi „Karkutovci44 eko nazovi „Pravdu*. Hfz M. Jakić, ptdalj ćoee, lakat ambicijo. Šuti, iet!, UeU alatni, Ahmo će ti, в o r d e dati« li em je franko, hem je tatli,l em je gorko, hem ncbahtli. Dr. NOVO. Zaliha kalendara .Pravde* je na izmaku. Pohitite sa narudžbama« Oglašujte u „Pravdi" Wilhslm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Bsijeh I. MUSLIMAN star 25 godina sa četiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra­ ciji lista. 73, 1—3 1 j i Bdvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. SulBjman fllBckavić Dužnost bi bila gosp. predsjednika, da naredi, da se provedu izvidi o nekim či­ novnicima ko su i šta su; kako su mate­ rijalno stojalj prije 1914. i kako sada stoje, upada u oči tim više što često dobivaju pismene prijetnje baš od onih individua s kojima su imali ališveriša. Njihovo razmetanje, nošenje, trošenje i t. d. na ovom vaktu sa današnjom pla­ ćom tuhafli izgleda; a osobito još kad se i kuće kupuju. Na koncu, da nije počemu ovaj merhainet Kampusove pekare šamar ili tuš govoru g. predsjednika vlade od stra­ ne giavonja ovih ureda kao demokrat­ ske ostavštine. I Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipelt viksa naftalina, i uljene i suhe boje, pa/ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, ta­ kova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pudera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva)te cjenovnih V. ■ ------------------ 4 Riblji zejtin najbolje vrsii ima na skladištu u originalnim pločama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada ЈЗгдеа Šahinagić, Sarajevo S t ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno isplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. —■ Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 O4w?oral wHatk: M. S«J*nlr<u ' »Mili; Odbor M. 0.« fšueparila D. & A. Kajoa, 8ша|«т.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b32f2ba6eebf54ee3766d19ca19024dd.pdf f74d50e144006fb22faffb3cc91d88f6 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГДИМЛМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 39 (144) Sarajevo, subota 10. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaiiciani odbor. Pret. lata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. seobu bdio — došli u još teži položaj,, — Jesmo ii, Hadži Reis efendija, u nego li su sada. tom komentaru rekli štogod netaćno o i — To je sigurno. Njihov bi položaji Vašoj osobi? — Nijestc. Konstatacija, da me je Vaš Iz Velike Kiaduše primili smo ovaj stanicama naloženo bilo, da se kod istu­ i postao možda onakav, kakav je prije к. 1912. bio položaj muslimana oko Niorgan u najkritičnuim časovima uzeo u brzojav od 6. o. mj.: »Jučer su seljaci pa obrađivanja kako muslimani tako 1 zaštitu, sasvim je tačna. iz Glinice pod vodstvom popa Davidopravoslavni u zaštitu uzmu. Jučer su | ša, to će reći možda nešto malo bolji nego Cigana u drugim državama. — Kaže se, da ste Vi pokrovitelj mu­ vlća i Đoke Karanovića s puškama i posjednici ove svoje zemlje počeli ob— Mi se, Hadži Reis efendija, nadaslimanske težačke stranke. To se izvo­ bombama navalili na muslimane pećke. rad.vati, ali su na njih navalili dobro­ | pio da će se i u našoj državi naći širodi iz te činjenice, da je Vaš sekretar 1 musl.man mrtav 1 više ranjenih. Uvoljci sa bombama i puškama, te ih ras­ Mahinić jedan od glavnih pokretača te pravoe vlasti, upozorene, nijesu htjele tjerali ubivši jednog muslimana na smrt, J kogrudnih ljudi i dalekovidnih pranove »stranke« i da se njen organ krvoproliće predusresti. Opširno izvje­ a dvojicu teško ranili. Žandarmerijske : vih patriota, koji će uvidjeti da je u »Glas Težaka« ekspedira iz Vašeg (rlšće si jedi. Mjesna J. M. Organizacija.« stanice ne poduzimaju nikakovih kora­ i interesu cijelog našeg troimenog narojasetskog) ureda. ka protiv krivaca. Stvar je saopćena I da, da se sa muslimanima postupa kao — Političko osvjedočenje mojih potbrzojavno predsjedniku zemalj. vlade. I sa pravom braćom, a ne kao sa bes­ činjenih činovnika mene se ništa ne ti­ pravnim robljem, kako bi se možda moU istoj nam stvari iz Cazina od 8. o. Mjesni odbor.« ■ glo zaključiti iz uredbe o beglucima, što če. Za osnivanje težačke stranke sa­ ♦ mj. brzojavljaju: »Zemlja zvana Pećka ju je demokratska vlada upravo pred znao sam tek kad su došli izaslanici na u kat. općini Vrnograč Glina bila je poU toj je stvari i, »Hrvatska Sloga« od čas svojega pada prošmuglovala. pouzdanički sastanak. Neki su me te­ dijeijeiia beskućnicima muslimanske 1 8. travnja br. 74. pod naslovom »Krvo­ — Ja se, nažalost, dobru ne nadam, žaci pitali kako da se drže prema toj pravoslavne vjere u к. 1897. i na njih proliće u bosanskoj Krajini« donijela iz­ jer u naših takozvanih državnika novoj stranci, a ja, vjeran svomu vangruntovno prenesena. Uz sjetvu jesen­ vornu, tačnu i opširnu informaciju i pre­ vidim malo pravih državničkih vrlina, stranačkom stanovištu, niti sam ih od­ ske pšenice počeli su dobrovoljci istima dodžbu ove nebratske pojave, a mi a mnogo stranačkog smisla. Preča im vraćao niti sam ih nagovarao da po­ braniti rad i opstanak na ovoj zemlji. sumnjamo, da to nije moguće početno je, izgleda, stranka, nego država. sjete onaj pouzdanički sastanak. Da se Muslimani Iz Pećke tražili su od vlasti, djelo one »kompletne oružane divizije«, — Vi možda imate pravo, Hadži Reis list »Glas Težaka« ekspedira iz mog da se u zaštitu uzmu za sadanju sjetvu. koju nam je u ime Saveza dobrovoljaca efendija, da u našoj državi ima podo­ ureda, to čujem prvi put od Vas. Kotarski ured u Cazinu uzeo ih je u za­ na težačkoj skupštini u Sarajevu nago­ sta takovih malih državnika, kojima je — Je li Vam poznato, Hadži Reis štita iako, da je onomašnjim žandarskim vijesti Risto Bogdanović. efendija, ko širi lažne i posve neosno­ partijski interes preči od državnoga, ko­ jima partijska snaga više imponira, ne­ vane glasine, da naša organizacija radi na tom, da Vas svrgne sta stolice reisgo najjači argumenti. Nama i ta okol­ ul-uleme, a na nju da digne jednog od nost daje povoda, da snagu naše Orga­ nizacije što budnije i brižnije čuvamo, svojih pristaša? Ko širi takove vijesti, ja ne znam. jer smo uvjereni, da pri takovom stran­ Ispred Centralnog Odbora naše Or­ Г kako je izižla ona nepravedna uredba čarskom raspoloženju kod naših držav­ Što se moga mjesta tiče, ono će možda ganizacije poslata su ovih dana trojica i o otimanju i slobodne zpmlje, kao i kmei onako biti ubrzo ispražnjeno, te ako nika možemo opravdane težnje musli­ delegata našemu vjerskom poglavici ' tovske, iz muslimanskih ruku, od on., mana najlakše obraniti jakom silom je­ ko reflektira na ni, nek se malo strpi, presvj. g. reis-ul-ulemi Cauševiću, da ' doba dobivam više vijesti o sukobima dne jedinstvene muslimanske stranke. borba mu je protiv mene suvišna i ne­ se s njime porazgovore o prilikama u ! i navalama čak i na muslimane težake. Mi se nadamo da će nam objektivni i potrebna. kojim se sada nalazimo, te o njegovu ; Izgleda da je ta uredba dovela nemuslinepristrani posmatrači našega rada pri­ — Naša Organizacija, Hadži Reis estanovištu prema našoj Organizaciji i i maiiski dio naših zemljaka do uvjere­ fendija, okupila je gotovo sve muslima­ znati, da smo i do sada u ovom smjeru nja, da se sve muslimansko dobro moonim muslimanskim »strankama«, koje ne Bosne i Hercegovine u svoje redoštogod uspjeha polučili. pred kratko vrijeme otpočeše svoje dje­ I žc slobodno otimati, pa kad se musli— 1 ja vam to priznajem. Sigurno je, ■ ve pa je razumljivo, da se u tako olovanje. G. reis-ul-ulema primio je vrlo i mati težak neće mirno da pokori toj otigromnom broju budi može naći pogdjeda se je stanje muslimana poboljšalo ljubazno naše izaslanike te je oko dva 1 mačini, onda dolazi do toljaga j sjenakon što ste vi proveli svoju organi­ ’ koji pojedinac, koji možda nema najbosata proveo s njima u razgovoru -o is­ i kira. zaciju. Mogu reći da je i moj položaj j Ijeg mišljenja o Vama i Vašemu radu, — Jeste li i Vi, Hadži Reis efendija, taknutim pitanjima. Mi ćemo pokušati postao čvršći, nego je bio prije prove- I i da bi taj ili koji drugi pojedinac rado ! obaviješteni, kao što smo i mi, da je da u kratko prikažemo taj razgovor: sjeo i na stolicu reis-ul-uleme. No iz denja Muslimanske Organizacije. — Jeste li i Vi, Hadži Reiscfendiia, ; uredba o beglucima ogor.ila i druge — Iz ove izjave. Hadži Reis efendija, , toga se ne može zaključiti, da ie naša proizlazi, da Vi stojite u istom prijatelj- |< Organizacija proti Vama. obaviješteni da su se i u zadnje doba ■ muslimane osim onih, koji su njome diizvršavali napadaji na ličnu sigurnost I rektno oštećeni? — Niko pametan niti je to zaključio, skom odnošaju i da ste isto tako dobro i I -0 duševnom raspoloženju onih muslimana i jeste li šta poduzimali u raspoložen prema našoj Organizaciji, . niti će zaključiti. Ja najmanje. Ja sam i malih posjednika, koji su ovom ured' već rekao, da nema niti je bilo kakova ovom pravcu? kao i prema drugim muslimanskim jaza između vaše Organizacije i mene. — Obaviješten sam. da se u Sandža­ । bom dovedeni na prosjački štap, ne tre- i strankama, i da je izmišljotina, da po­ ba ni govoriti. Ali i drugi muslimani j stoji nekakav jaz između nas i Vas. Ja sam čak i onda, kad sam u orgaku i Makedoniji hapse i proganjaju mu­ uznemireni su silno ovom uredbom, jei i n u vaše stranke napadnut radi pitanja — Ja toga jaza nisam nikada osjećao, slimani, jer su tobože u nekakvoj vezi ne znaju kad će se i gdje će se zausta- ' a u više sam prilika i vama i vašim ji nošnje šešira, znao, da to nije mišljenje, s mladoturskim komitetom j da tobože viti ovo nerespektovanje narodne prav- i protivnicima kazao, da sam ja kao vaš i vaše Organizacije, nego pogrešno mišspremaju nekakovu protudržavnu ak­ ne svijesti o privatnoj svojini, pogotovu ’ vjerski poglavica, izvan i iznad stra- :i ljenje jednog pojedmea. ciju. Ja sam se zauzeo za ove nevine kad se ovakove uredbe, kojima se dira — To ste bez sumnje imali pravo. naka. Ja cijenim i vaš i njihov realan i i ljude obrativši se na jednog našeg mi­ u privatno vlasništvo i u imovinu na­ po muslimane koristan rad te s«um spre­ ‘ Hadži Reis efendija. I Centralni Odbor nistra, s kojim se lično poznam, pis­ ših humanitarnih ustanova (vakufa) do ­ i naše stranke jednodušnog je osvjedoman potpomagati vas na tom hairli pumom, u kojem sam ga upozorio, da se nose i provode samo u onim krajevima i čenja, da naše pristaše žele, da se o tu svim svojim silama. ovakovm nepravednim postupkom na­ naše države, gdje su muslimani vlasni­ — Vaš intervju, Hadži Reis efendija, ' našem vjerskom poglavici piše u našem vraća samo voda na mlin neprijatelja što ste ga dali uredniku »Obrane«, ra- 1! organu po prilici onako, kako je pisano ci imanja. Da vam pravo kažem, ova­ naše države, a da se tamošnji muslima­ kove nasilničke mjere mogle bi dovesti zumjeli su neki tako, kao da Vi želite j1 u zadnjem broju »Pravde« i da su člani, koji ne traže ništa osim pravde, mo­ široke muslimanske mase napokon u da se naša Organizacija po malo ras- i novi naše stranke sa zadovoljstvom gu HJepim načinom i pravednim postup­ takovo jedno očajno duševno raspolo­ pratili energični istiip našega lista u Va­ pada i prelazi pod vodstvo Halilbašića kom učiniti najpouzdanijim stupom na­ šu obranu u najkritičnija vremena. Što ženje, da bi lahko moglo doći i do ise­ i Bašagića. šeg kraljevstva. Ovakovih političkih ljavanja iz domovine, do čega bi mož- i se tiče tretiranja vjerskih pitanja, kao — Komentarisati može kako ko hoće, pnogona ti nas ovdje u Bosni nema, ali što je pitanje nošenja šešira, i Central­ da već i došlo, da su saobraćajne pri­ ali ja to niti sam mislio, niti rekao. U nažalost ima još uvijek razbojničkih i like bolje i stanje u drugim Islamskim ni Odbor naše stranke misli da takove ostalom i vi ste u »Pravdii« komentaripljačkaških napadaja na pojedince, kao teme nijesu zgodne za jedan politički zemljama sređenije. sali taj intervju i došli do zaključka da što je bio slučaj neki dan u Bišini kod list, te da se mogu i bolje i uspješnije — Mi smo, Hadži Reis efendija, miš- ■ je smisao moga intervjua, u koliko se Ncvesinja na četvoricu muslimana i ne­ raspraviti na drugom mjestu. Nije li. tiče naših muslimanskih stranaka, taj, ljenja, da bi to bila jedna golema narod­ koliko dana prije toga kod Bileće na na nesreća i da bi preostali muslimani I da ja jesam i da ću ostati izvan i iznad 1 Hadži Reis efendija, ona bilješka u kolara Selimovića, o kojim ste slučaje­ »Pravdi« o Vašem stanovištu u pitanju — a i tih bi i pri najjačem pokretu za 1 svih stranaka. vima uostalom vi u »Pravdi« pisali. Od Krv u Krajini. Naš razgovor s rais-ul-ulamom. MiKlimansha trgogačha i obrtnička tanin za Bosnu i Нггеедо?1пи (d. đ.) u Sarajeva. I Dionik . Bavi sa svim banasviil^ naslovima. Obavlja uplats I UHOvčenja u kraljđvstvu SH5, I u Inozemstvu. Prima ulošlm na uložne knjižice 11eliuće račune I uitaniaćuje Ih nalpavoljnije. Obavlja svu misiiiačnspDslovs i burzovne naloge glavnica H з.ооа.воа Gaje sezonske I apro«izaci|sks kredite. — Hupujs i nrodajz sredio, valute I Briiednosne papipc svih vrstu. R 0 Б li 0 0E3ELEHJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sv: životne namirnice. Kancelari ja: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban *a, Sarajevo - Interurkan telefon: �otrana 2 Страиа nošenja šešira dala povoda, da ne od­ govorite na pitanja, koja su na Vas stavila dvojica izaslanika našega organa prigodom intervjua sa dopisnikom »Glasa Naroda«? —• Nije. Na neka od onih pitanja mi­ slio sam svakako odgovoriti, na druga po mom mišljenju nije bilo oportuno odgovarati obzirom na moj položaj i na prilike, u kojima se danas nalaze mu­ slimani naše države. Uredništvo je po mom mišljenju trebalo sačekati moj od­ govor pa onda objelodaniti zajedno i pi­ tanja i odgovore. Kad je mimo običaj prije vremena iznijelo sama pitanja, nljesam smatrao nužnim, da odgovorim ni na ona pitanja, na koja sam mislio odgovoriti. — Dozvoljavate li, Hadži Reis efen­ dija, da današnji naš razgovor u kratko prikažemo našoj čitalačkoj publici? — Zašto ne? Mene će samo veseliti, ako će iz ovog .razgovora i oni pojedin­ oj, koji su možda držali da sam ja prc— tivnlk vaše stranke, doći do zaključka, da to nikako ne odgdvara činjenicama. Razgovor se po tom razvio o radu vakufskog sabora, te su tom prilikom naši izaslanici zahvalili svomu vjer­ skom poglavici na njegovu pohvalnom sudu o novim saborskim članovima. Go­ vorilo se i o pitanju sudjelovanja musli­ mana pri sastavu bosanske vlade, na­ dalje o načinu, kako bi se najbolje mogli zaštitit: Interesi muslimana naše države i o nekim drugim manje važnim pitanji­ ma. Po tom su se naš izaslanici rastali od svog vjerskog poglavice zahvalivši mu što ih^je tako srdačno primio i najpripravnije im dao odgovore na sva po­ stavljena pitanja. Reis-ul-ulema zahva­ lio je -našim izaslanicima na posjeti i iz­ razio želju, da mu češće dodemo. Sarajevo. 9. aprila. Težačka skupština, koja je održana 28. pr. mj. u Sarajevu kao »isključivo« staleška našla je odjeka u našoj štampi, a mi smo namjerno čekali, dok svoja izvješća donesu listovi drugih naših pol. stranaka, jer smo se nadali, da će jedna politička delikatesa i jedan protadržavni istup biti od -izvjesne skupine naših političara i njihovih organa prešućen, dok smo se nadali, da će bar neko -i taj rtinmenat makar naglasiti. 1 nitko, slo­ gom nitko toga nije učinio, i ako su svi prisutni bili svjesni jednog teškog protudržavtiog delikta. Četvrti govornik na toj skupštini d obrovoljac Riđo Bogdanović u ime Saveza dobrovoljaca ističući osobite simpatije ovili za seljake, tražeći pot­ punu otmicu svake česti posjeda nehrlšćanskih posjednika bez ii najmanje o, štete za to, obećaje seljacima u njihovoj borbi 15—20 hiljada dobrovoljaca koji sačinjavaju, kako on reče, »jednu kompletmi diviziju, spremnu svakoga mo­ menta da prihvati za oružje«. Dakle po­ slije onih vatrenih riječi predsjednika ove skupštine — također i predsjed­ nika Saveza dobrovoljaca Mike Vidako■ v-ica gdje se govori, ua seljak ima svoja i »prava« dobiti t>a makar i krvlju i aok I u isti čas padaju ii mase povici »Samo Sa krvlju!«; pa-poslije riječi Kiste Do­ kida, urednika »Težačkog Pokreta«, ; gdje se privremeno Narodno Predstav­ 1 ništvo naziva cirkusom u Beogradu (i nakon predsjednikovih riječi, da skup­ ština nema nikakove političke boje), gdje Dokić naziva Jugoslavensku Musliman­ sku Organizaciju strankom zlikovaca, gdje se imenom spominju samo pojedini muslimani kao krvni dušmani težaka i spominje se samo jedna muslimanska politička stranka kao protutežačka, dok se imenom nije taklo nijednog hrišćanskog zemljovlasnika, niti je spomenuo druge političke stranke; dakle poslije toga kada su potpuno razjareni duhovi mase dolazi dobrovoljac Bogdanović i obećaje seljaku oružanu pomoć. Kad su odmah za tim zasuli povici: Ubit-- ga kad na gumno -dođe! Zaklati ga!« onda nam je jasno proti koga su uperene bajonete te »oružane divizije!« — Konsta­ tiramo, da je to ii policajni' Izaslanik do­ zvolio da se kaže i to još sa veselim smiješkom. Nakon što je raspop Veliko Grgurović drznuo se i rekao, da mi trebamo biti svijesni, da je svako naše pravo palo padom Stambola i iščezlo sa Kar­ lovom krunom; makar što je predsjed­ nik skupštine i predsjednik Saveza do­ brovoljaca Mika Vidaković rekao, da će oni sve one članove komisija agrar­ ne reforme koji budu njima nepovoljni silom van baciti; pa kada je ono raz­ jareno mnoštvo pozvao na mirne mani­ festacije do mjesta atentata od 28. lip­ nja 1914. da našem junaku Gavrilu Prin­ cipu iskažu zaslužno poštovanje, razja­ rena masa je vikala: »Ne tamo — kroz i Saračel« I desilo se, da su velike grupe manifestanata prolazile' kroz Sarače i Regen­ ta Aleksandra ulicu, gdje su između ostalih povika -padali i — »Dolje »Turci«! Ovdje se danas naziva svakog musli­ mana agom i begom, pa makar bio i naj­ jednostavniji radnik; feudalac je, pa ma­ kar mu djeca od gladi umirala; šuckor je, pa makar on bio sudionikom i u atentatu 1914.; »Turčin« je, pa makar sva njegova svojstva bila čisto hrvat­ ska ili srpska. Tako ih se danas ozna­ čuje kao masu koja mora da izčczava. Proganja ga se na svakom koraku. Jav­ ljaju se pokolji sa svih strana. I sada napokon mimo sve državne civilne i voj­ ne oblasti istupa jedna organizovana le­ gija i prijeti oružanom silom. Je li lo­ gično. da napadnuti ne reagira, pa ko može jamčiti da će i muslimani kad ih se tvorno napadne ostati mirni? Ova dakle nepotrebna oružana sila stavlja nas u sumnju i zabrnjuje nas, jer ako se ona ne stavi pod moć zakonitih obla­ sti, onda može da postane opasna za red u zemlji, za sigurnost i mir; a pusti li se stvar i dalje ići, kako je danas po­ šla, onda moramo biti svjesni, da je to najkraći i najsigurniji put krvavom — boljševizmu. Iz vakufskog sabora. SVRŠETAK TREĆE SJEDNICE. o predlozima prosvjetnog odbora). Dr. S p a h o, obzirom na finaneijalno stanje vakufa i na to, da nema izgleda za skoro poboljšanje tog stanja predla­ že da se medresa udesi na četiri raz­ reda tako, da se zadrži samo donji stu­ panj i nastava svjetskih predmeta po­ stavi na temelje praktičnosti. Nastavu bi trebalo udesiti prema osnovi priprav­ nog tečaja za preparandiju, gdje se đaci uz jezik uče sastavu pisama i drugih -poslovnih sastavaka, gdje se račun uči u vezi sa jednostavnim knjigovodstvom, gdje su predviđene gospodarske vježbe i t d. Svršenici ovake medrese prelazili bi u državnu preparandiju, gdje l>i se posvetilo više pažnje vjeronauci i tako na -račun države dobili spremni muallimi i vjeroučitelji. Zadaća novog hodže ne može se ograničiti na klanjanje dženaze, izdanje Hmihabera i vršenje samo vjersikh obreda. On mora da bude u us­ koj vezi sa potrebama svog sela, svje­ stan vođa, verziran putovođa i jak bra­ nilac narodn'h prava i Interesa. Kad se­ ljak i građanin vide njegovu spremu I osjete i njegovu pomoć, rado će osigu­ rati njegovu ekslstenciju, a , muallimi će drage volje uložiti sav trud , u njihovo prldignuće. — Sto (Rasprava — .ОРАНДА' .RRAVDA se tiče sirotišta naglašuje da sa ovakim sirotištem nije niukolikio zadovoljeno na­ šoj potrebi niti je njim riješeno pitanje musi, siročadi. Iz iskustva zna da se za mnogo siroče nije našlo mjesta u tom zavodu -i da je privatnom inicijativom u samom Sarajevu spašeno mnogo vi­ še. na mnogo sigurniji način j s mnogo manje žrtava nego li je to .jiostignuto u vakufskom sirotištu. Nu ipak nije za njegovo zatvorcnje sve dotle, dok 'se sadanjim pitomcima ne nađe drugo mjesto. Predsjednik se osvrće na izvo­ de g. dra Spahe > naglašuje, da je dao nalog za izradu predloženog plana radi toga, što je sadanja vlada zabacila predašnji plan o pripravničkom tečaju i od­ redila njegovo dokinuće, odnosno pretvorcnje u realnu gimnaziju. Kad bi se usvojio plan g. dra Spahe sigurno je da za niži stupanj medrese ne bismo mo­ gli isposlovati pravo javnosti. K u r b e g o v i ć se slaže u cijelosti sa predlozima prosvjetnog odbora glede medrese, a glede zatvorenja sirotišta slaže se sa drotn Spahom, da hi se na­ ime zatvorenju moglo pristupiti tek na­ kon što se pnovidi sa sadanjim pitomc'ma. Mi I j ko v 1 ć je za zatvorenje i darulmuallhnlna I sirotišta za koje -ističe da i i i I I I I i I , ! I i , j i I 1 | I i : i | ' I : I I I I i j 1 je bez prave svrhe. Ističe da je iz Cazi­ na za vfijemc rata poslbho’četvero dje- ' cc, ali da nj jedno nije primljeno u za­ vod, već su se za troje pobrinuli pri- I vatnlci iz Sarajeva, na čemu im i ovdje I hvala, a četvero je vratila policija. Bri- ' gu oko siročadi trebalo -bi naprtiti V. m. , povjerenstvima, koja bi se morala po- , brinuti i za to, da ta djeca svrše osnov- i nit šloolu. Radi odmaklog vremena predsjednik misli da treba raspravu prekinuti, a kao prvi govornik za predlog prosvjetnog Ц odbora prijavljuje se g. Bahtijarevlć, I dok Sadiković najavljuje samostalni I predlog o dokinuću odredbe v. m. sab. ' odbora glede povlačenja glavnice sa- i mostalnih vakufa. ČETVRTA SJEDNICA. Predsjednik iznosi u kratkim cr- | tama tok jučerašnje rasprave i ponov- i no ističe da bi mu bilo neugodno zatvo- i niti sirotište. Ne može pobijati referata i prosvj. odbora o velikim potrebama o- ; vog instituta, nu drži potrebnim, da se podnese detaljan iskaz tih potreba u oVoj godini. Tajnik prikazuje kratak historijat zavoda od osnutka do danas, a onda iznosi njegove ovogodišnje potrebe. Pripominje, da je opskrba pitomaca pred­ viđena sa K 3.000 po osobi, a uz to je zatražena ; izvanredna dotacija za odi­ jela od 80.000 kruna. Iza tog referata nastaje živahnija de­ bata o zatvaranju zavoda i načinu, ka­ ko bi se smjestili sađanjj pitomo!. Ističu se. gg. K a p e t a n o v i ć, M i 1 j ,k o v i ć i! muftija Kurt, koji zastupa mišlje­ nje, da postojeće -sirotište valja zadr­ žati, pa makar pitome! ostali i u slabu odijelu. Sporedno je hoće li se ono pre­ dati »Mcrfiametu« ili »Gajretu« kao-i to. hoće li se hraniti sa manjom količinom mesa. Kad bi se apeliralo na narod, si- I gumo bi se mogle npihakr-uti njegove potrebe, jer je narod za ovakav zavod vrlo zagrijan. P r e d s j e-d n i k ističe da bi pred­ stavnici »J. M. O.« trebali pokazati više agilnosti, više stvarna rađa i Više ustrajnosti u takom radu među narodom. Veli da je polagao mnogo nade u agilnost pojedinih v. m. povjerenstva, koja su u početku bila dosta zagrijana, ah u zadnje vrijeme dobiva utisak, da neka povjerenstva već sad pokazuju ne- | manrost i ne rade onako, ka-ko je on zamišljao. (Dr. S p a h o: povjerenstva u ogromnoj većim rade dobro, vrlo dobro i to nesamo povjerenstva, već i džeinatski međžlisi za koje se do sada nije ni znalo. Ima i stvarnih rezultata tog rada). B a h ti j a r e v i'ć ističe veliku važnost okružne medrese i ističe neprilike, koje su stavljene njenom otvorenju. Naglasuje da nam -kotarske medrese i darul-mualfiniin nijesu moglf Hferovati vjerske službenike, koji bi svojom spremom odgovarali zahtjevima što ih na njih stavlja današnje vrijeme i naše potrebe. Stoga je u cijelosti za predlog prosvjet­ nog odbora što se tiče okružne medre­ se, a na d-arul-muallimin i sirotište osvrnuće se naknadno. Izvjestitelj Korkut osvrće se na primjedbu predsjednika'o predstavnicima »J. M. O.« i ističe da njeni članovi u vak. saboru nc vode nikakve stranačke politike, već djeluju čisto kao muslimani. G. Hamidaga Kurtović, koji nije član naše organizacije više puta mi je priznao tu okolnost pa držim, da nije bilo zgodno povlačiti ovamo našu stranku. Ako neki organi sadanje vakufske uprave ne vrše svoje dužnosti, ta se pojava može prosuđivati samo sa gledišta aut. štatuta, a nipošto politike, ko­ ju mi ne želimo u vakuf unositi. 1 meni je vrlo žao, da se sa predsjedničke stolice na ovaj način ističe nemarnost pojedinih organa tim prije, što to nije ni činjeno za vrijeme predašnje .uprave, pod kojom se nije ni znalo za instituciju džematskih medžlisa, a -kamo li da je bilo kakva njihova .rada i kritike. Za tim se osvrće na primjedbe predgovomika o danil-mualliminu ’ sirotištu te ističe razloge, koji su rukovodili prosvjetni odbor da stavi predlog o ukinuću tih za­ voda. Svrha je održat- okružnu medresu i dignuti je na odgovarajuću visinu. Vakuf je u financijalnoj krizi, pa ne može uzdržavati sve postojeće institute, nego ono što je bezuslovno potrebno. To su motivi ovog predloga i ništa drugo. Da Bog da imamo novaca, niti bi bilo ovog predloga, ni ove debate. АИ haška čuv­ stvo. haška kruta zbilja. Ml smo — kok u z i, pa je uzaludno svako idealisanje i uzdisanje. Papiri I razne obligacije, što nam ih je ostavio čovjek koji danas govori »Ne­ Бро; 144 L-.ro ću doći« predstavljaju sufur, a ae vri­ jednost. Šta ćete sa austrijskim" i ma­ džarskim državnim dugom? Sta će sa Ovom pustoši, šta sa ovim haJafiatijama? Valja na ovo stanje gledati realno 1 bez ikakvih iluzija i pružiti Se prema kratkom, uskom i poderanom jorganu, što Ham je uručen i s kojim moramo ra člmati. Mi Smo u neugodnoj situaciji i moramo prosjeći čir, jer ga nd možemo na drugi način izliječiti. Ja ne znam zašto se neka gospoda ugiblfu držav1 :j skrbi za siročad. Kad se vodi toliko brige o 24 djece, koja se imaju smjestiti u državna sirotišta, držim da bi se ta briga morala kudikamo više posvetiti siročadi, što je sad u rukama vlade. Ov­ dje ili je samo 24, a tamo preko 80. Ja mislim, da bi se u prvom redu morala voditi briga o onih osamdesetero, pa b; — polazeći sa predgovornićkog staja lišta — trebalo pitati: Kuda ćemo sa ovih osamdesetero To se međutim ne čini, pa stoga mogu da kažem: kad je otišlo june, nek ide i uže. Kud ih je oti­ šlo 80, nek ide i ono 24. Eto to je što san: imao istaknuti I držim, da bi se te­ žište rasprave o sirotištu moralo posta­ viti na ovaj temelj -j mjesto o vakufskom sirotištu dovesti raspravu o državnim sirotištima. To je glavna baza predloga prosvjetnog odbora o srrotištu i za to je pitanje državnih sirotišta metnuto u cr­ vu tačku predloga o zatvaranju siro­ tišta. Ne velim, da se ovom pitanju nije po­ svećivala pažnja i znam da se je pisalo f interveniralo kod vlade. Nu znam i to. da je izaslanik ulema-međžlisa pristao na interkonfesionalnost drž. sirotišta. kao i to, da su se sve intervencije svr­ šavale na' zemaljskoj vladi, mjesto da se ovom zlu ivotraži lije-ka i u Beogradu. Vlada je samo prva instancija i trebalo se je priitužiti ministarstvu naroč'to radi pokušaja, da se muslimansko dijete iipiše u pravoslavni tefter. Predsjednik se ograđuje proti tona izvjestitelja i naglašuje da nije imao kakve zle namjere -ističući nerad nekih povjerenstava. Još manje je kritikovao politiku koje stranke. Izvješću­ je da je još za prijašnje vlade poduzeo korake za osiguranje ratne siročadi i sa bivšim odjelnim predstojnikom pripre­ mio otvorenje islamskih sirotišta u Tuzli (davši . radu Behrambeg medre­ se) i. Ilidži (davši vakufski hotel »Igman«), kao što je poznato i predgovorniku. Državni je prevrat pomrsio tc os­ nove. U oduševljenju za jedinstvo i Slo­ bodu, novi su Ijud-i došli sa mišljenjem da sve treba smiješati, sve preko noći ujedinili i zadrobiti, pa nijesu htjeli za­ voda na konfesionalnoj bazi. Moje na­ pomene nijesu -uvažene, a kad je odr­ žana anketa i usvojen novi princip, moj je delegat pristao na tu osnovu u z u v j e t/da sc zavede nadzor vjerskog odgoja i postave t. zv. dušobrižnici. To je uvaženo, ali su u zadnle doba poku­ šali da i to dokinu. — Sto se tiče »Merhameta« moram kao njegov predsjednik izjaviti da on nc bi mogao preuzeti ovog tereta, što se po provinciji ne bi osno­ vale njegove filiale. koje bi nainakrtule potrebno pokriće. (Nastavite se.) Bilješke. Ministar Trifković protiv hajduka. Iz Beograda javljaju, da je g. Marko Trifković, ministar unutrašnjih djela, izdao naredbu za razoružanje pučanstva onih krajeva, u kojima vlada običaj -krviic osvete i gdje postoji opasnost, da bi sc narod mogao pobuniti risljed propagan­ de protudržavnih elemenata i kojekak­ vih plaćenih agenata. Ministarstvo unutrašnjih djela izdalo je također nalog, prema kojem su po­ zvani svi hajduci da se predaju. Oni, koji se ne odazovu ovom pozivu, bit će streljani. Svi oni koji će uhvatiti hajduke ili potkazati boravište, biti će nagrađeni -i odlikovani. . Ove dvije odredbe — a pogotovu druga — treba da naiđu i na nepristra­ nu i radikalnu primjenu i u našoj domo­ vini; jer oni silni, čak i organizovatri na­ padaji, koji stalno svršavaju krvnim žrt­ vama i ljudskim životima najjače zago­ varaju potrebu i objektivno provađanje ovakovih odredaba. I Krulj — Izvozničar. Osječka »Stra­ ža« javlja, da je u Osijeku ovih dana pokazivao jedan trgovac 20 -komada izvoznica, koje glase na ime D-ra Uroša KruUa, bivšeg demokratskog Mlnttsra Narodnog Zdravlja. �6р»ј 144 — broj'____ ПРАВДА* — „PRAVDA,, Samovoljno provođenje agrarne reforme. Sadanjc Nai-odno Predstavništvo sastaće se posle uskršnjeg odmora 14. aprila. Tom prilikom pretresaće se više zakonskih projekata .između ostalih i projekat reforme izbornoga zakona. Novi kabinet u Dariskoj. Kopenhagen, 6. aprila. Kralj je odobrio novo ministarstvo sa ministrom predsjednikom Efrisen na čelu. Zapoejeđnuće Frankfurta. Frankfurt, 6. aprila. Danas u % sati'u jutro zapo­ sjele su francuske čete Frankfurt na Majni. Osveta za Licbkucchta, U Fricdrichshafenu kod Berlina dogodila se dne 26. pr. mi. eksplozija na jednom automobilu, koji je prolazio velikom brzinom. Uslijed eksplozije ubijena su dva čovjeka. Jedan i od njih je kapetan Harttung. koji je ubio I vodu spartakista Liebknechta. Prema iskazima svjedoka učinjen je atentat riti­ nom granatom, da bi se izvršila osveta za umorenoga Liebknechta. U Irskoj. Dajčaltenburg, 7. aprila. Ja­ vljaju iz Londona: Jučer su vojničke vlasti u Debilnu, Valfestu i drugim ir­ VANJSKI POLOŽAJ. skim mjestima po ulicama podigle og­ Talijani 1 Bugari protiv nas. Beograd, rade od žice, da mogu sve prolaznike 6. aprila. Ovdašnje talijansko poslanstvo pregledati da Ii imaju oružja kod sebe. umoljava da saopštimo ovaj demanti: Pregledana su i tramvajska kola. Naro­ »La revu de Balkan« publikovala je pi­ čite patrole hodaju po pograničnim ko­ smo, koje je navodno u mjesecu januaru tarima. Ove su mjere poduzete, da se Stamboliski uputio Nitiju, u kojem je spriječi zasnovani ustanak o Uskrsu. predložio promjenu ugovora mira i sa­ Autonomijo Irske. London, 3. aprila. vez Bugarske sa Italijom, [talijanski Parlamenat je sinoć it drugom čitanju predsjednik ministarstva je preko agen­ usvojio proiekat autonomije Irske sa cije Stefani demantovao da je ikad do­ 348 proti 99 glasova« bio pjsmo takvog sadržaja ili da mu je Dugovi saveznika u Sjedinjenim Drža­ šta o tome poznato. vama. L’on, 7. aprila. Iz jednog telegra­ Amerika se povlači. »Petit Parlsien« ma upućenog iz Vaširgtona za London u telegramu iz Londona objavljuje da razabire se, da dugovi saveznika u Sje­ Sjedinjene Države ne ćc bit: zastuplje­ dinjenim Državama iznose svega 10 mi­ ne na konferenciji u San Renti niti u lijardi dolara ili 50 milijardi franaka po antantinoj komisiji za Rusiju normalnom tečaju. Taj će dug biti konOpći izbori u Danskoj. Lyon. 6. apri­ solidovan u bonove. Ne će trebati ni­ la. Danska je vlada utvrdila 22. aprila za kakvog zaključka parlamenta za tu opće izbore Narodnog Predstavništva. transakciju. pogledu centralizacije i decentralizacije. Naime kroz godinu dana vidjelo se, da sistem centralizacije nije podesan, jer u Beogradu nemaju razumijevanja za po­ trebe pokrajina te stog je potrebno da stranka zastupa sistem decentralizacije. Dvodnevni protestni štrajk studenata. Beograd; б. apriia. Nakon demonstracije đaci su ponovno održali skupštinu, u kojoj su većinom glasova zaključili da se imade proglasiti đački štrajk. Rek­ tor univerze profesor Jovan Cvijić, opunomoćen od studenata upustio se u pregovore sa vladom i uspio je d« je vlada odobrila 200.000 dinara za đačke Stipendije. Nakon toga su đaci zaključili da odustaju od štrajka, ali su proglasili dvodnevni politički štrajk čitavog daštva u Jugoslaviji, kao protest protiv po­ stupka kod demonstracija. I studenti tr­ govačke akademije sa svim srednjim te učiteljskim školama u Beogradu stupili su u štrajk. Izabran je odbor šestorice, koji ćc voditi pokret a ujedno će se iz'dati i manifest na narod. I vao, već su htjeli da mu ^ovaj komaBos. Novi, 4. aprila. | dić zemlje u Prekosanju oduzmu i razDogađaji, koji su se ovdje odigrali, ■ dijele navodno s razloga, što on nije za uzvitlali su toliku prašinu i uzrujali du­ hove tako, da svaki čas prijeti opasnost i vrijeme rata ove zemlje svake godine obrađivao, nego je jedanput ili dvakrvoprolića, ali većeg, goreg i žalosni- jI sam put u pomanjkanju radne snage i hajjeg uego igdje. Minule nedjelje naime, i vana dao drugom na obrađivanje. digli Su se seljaci Iz Poljavnica pod vod­ Čovjek se naravno tomu protivio «baš stvom dobrovoljca Ilije Kukavice, te upali u Tunjlcu H. Osman bega Kapeta- j pri samo razilaženje seljaka, dođe do rječkanja između njega s jedne, te jove Bovića i svu redom međusobno podije­ Bogojcvića I Jure Petića iz Poljavnica lit), ostavivši njemu tek nešto strmeni s druge strane. U tom je rječkaniu Ha­ 'oko njegova mlina od kojih 20 dunuma rno opsovao Jovu Bogojevića, našto i to najzadnje vrste zemlje. Pri ovoj ovaj i Boro Petić polete na njega i poč­ dfobl nije se vodilo računa, koji seljak nu ga tući. Pri tom se baš desio pristav 'faktčno treba zemlje, a nema je, nego Vukmirović, koji dadne Đuru Peiića a(se je dijelilo i davalo nemilice, pa i oni­ ma, koji moraju po 100 i više dunuma I rotirati, te sad i on i Harno leže u za­ tvoru, osuđeni svaki po 10 dana. ‘vlastite zemlje, koju nijesu u stanju sa­ Ne znam šta će kot. ured dalje podu­ nti obrađivati, nego je daju drugima na zeti, ali naglašujem, da je već dogorje‘trećinu, na pola, pod ćesim i t. d. lo i da se ne može ovo dalje trpjeti. Ma »■Razdijelili su i onu zemlju, koju je H. i najgora i najnepovoljnija agrarna re­ Osmanbcg u ovoj godini već posijao i forma bolja je od ovog bezvlađa, sva­ odmah upuštaju svoje blago u njegov čije samovolje i nasilja. Molim u ime usjev i prave ogromnu štitu. Razdijelili sviju poštenih i dobroni'slećih naših su čak I one njegove zemlje i bare, koje sugrađana, da se ovo saopći svima onije on tokom zadnjih 10—12 godina ne­ prekidno sam orao, sijao, kosio i u vla­ I ma upiivnim ljudima, poslanicima- i dr. stitoj režiji držao i koje prema tomu ne i da porade kod vlade, da se već jednom zavede red u našoj zemlji. spadaju pod udar ni one najnovije na­ Ne tangirajući ni najmanje način pro­ redbe »demokratske« vlade o bcglucivedbe agrarne reforme, mi tražimo, da ma. se u nas I u naše slobodne zemlje ne Odmah sjutradan iza toga u ponedje­ dira do onoga časa barem, kada proljak prešli su u Otoke na Uni i u Pivvađanje njezino budu uzele u ruke nad­ njak. te su i njih međusobno razdijelili, ležne državne vlasti. Zakonu, pa makar ma da ovih zemalja nisu nikada sijali bio uperen i protiv nas muslimana ili oni, nego sami vlasnici Hi graničari iz kao staleža posjednika, pokoriti se mo­ Zamlače, Dvora. Struge i t. d. Ovdje ramo, ali samovoljnog rješavanja po naprosto nikom ništa ne ostavljaju, a nepozvanim i neodgovornim elementi­ lovrh svega toga se još tako izazovno ma trpiti niti hoćemo niti možemo. i' cinički ponašaju, da čovjeku pamet staje na očigled ovakovih događaja. Evo još jednog primjera za ilustraci­ Dauas pak zorom iskupili su se kod ju, kako ova neodgovorna masa misli rješavati agrarno pitanje. Stojan Vujić, ćuprje na Sani njih oko 50 iz l’oljavnimladić od 25—26 godina iz Poljavnica, ca i 6 -7 žalosnih muslimana iz Prekonema nikoga osim sebe i matere Mike, sanja te počeli da dijele Sansko polje. Trosku, Buljuk i dr. Saznavši za ovo, koja stalno boravi u Bos. Novom, ba­ a ujedno za njihov zaključak, da će na­ veći se na mostu preko Sane sa prosjačenjem, jer nema jedne noge. On ima kon razdiobe Sanskog polja 1 prekosansklh zemalja ići da dijele-i Tunjlcu Ome- ’ oko 40 dunuma vlastite oranice te 7—8 : dunuma šume. Naučen od matere klara Ibrahhnbegovića, otiđe ovaj kot. uRad organizacije na selu. Tajnik napravitelju Manojloviću, ali ga, jer je ne- I tarenju, zapustio je svoju zemlju, te je I šeg kotarskog odbora u Tcšnju g. A. djella, nije zatekao, te je otišao prista­ ! već preko 10 godina nikako ne obraAjanović obdržao je dne 1. o. mj. u selu vu D. Vukmiroviću i saopćio mu cijelu I duje, već je iznajmljuje raznim težacima Trepču vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je I i građanima na sijanje ili za pašu, medu stvar. prisustvovalo čitavo selo i ako je bio Malo kasnije, otišao je upravitelj Ma- j ostalima i mesaru Ibri Rustiću iz Bos. I radni dan. Seljaci su vrlo pažljivo sa­ nojlović sa nađšumarom Bajićem na li­ I Novog. Za tekuću godinu dao je svu slušali rad našeg Centralnog i Kotarskog ce mjesta u polje, da se osobno o stvari ! napomenutu svoju zemlju na obradivaodbora, te ga potpuno odobrili izjavivši ' nje nekom Mili Dubajiću sa Bojišta, koji ■ nepokolebivo povjerenje u organizaciju. osvjedoči. Došavši na lice mjesta našao je svu ' ju je već djelomično i uzorao i zasijao. i Naročito su s negodovanjem primili vi­ ovu svjetinu kod kuće Marka Kneževi­ I I ovaj i ovakav individuum, kao što je jest o osnutku neke nove »M u s I. te- 1 ća u polju kraj Sane baš u času, kad im I Stojan Vujić, danas je jedan od kolovo­ ' žačke stranke« i najoštrije osudili đa ovih buntovnika, koji zemlje dijele, spomenuti dobrovoljac Kukavica daje I njezine osnivače. Nakon referata g. Ajate je medu ostalima bio jučer na skupu i novića otvorila se je živahna rasprava upute i savjete, kako zemlju treba di­ prvi, koji je predložio, da se zemlja di­ jeliti, komu je davati i si. Unišavši među i o dnevnim visećim pitanjima, te je sa jeli i da će on za sebe pridržati jedan njih izjavio im je, da oni nemaju prava I strane seljaka pala mnoga bistra, zrela kompleks zemlje t. zv. Brdo, koje tre­ ništa i ničije zemlje sami dijelit, već da Г i oldučna riječ, a naročito u pogledu. ba da njemu pripane, jer je on težačko te to stvar vlade i oblasti, te ih je po­ i gospodarstva i prosvjete. Cijelo selo dijete, a »begu« zemlja ne treba. Osim zvao da se raziđu, jer da će on u pro­ zahtijevalo je jednodušno školu i zadru­ toga prisvojio je jedan kompleks šume tivnom slučaju upotrebiti oružanu silu, gu. Skupština je trajala preko tri sata, a za posljedice da ne odgovara on, već i svoga prvoga komšijc i težaka, Nikole u najvećem skladu mirno, ozbiljno i do­ oni, koji su ih svojim samovoljnim jx>- ■ Petića, u -kojoj sada po miloj volji hastojanstveno u živahnoj raspravi, te su stupkom izazvali. Ovaj energični istup ; rači i prodaje je tako, da njezinom prase skupštinani razišli u najvećem redu upravitelja Vukmirovića imao je i us­ : vom vlasniku ne preostaje drugo, nego noseći duboko povjerenje i pouzdanje u pjeha, jer su se seljaci i ako mumljajući, ! na vlastite oči gledati upropašćivanje svoga dobra i snositi ili otimača ubiti, organizaciju. psujući i prigovarajući, počeli odmah i te time svoje četvero djece bez stara­ razilaziti, ali prijete, da će razdiobu telja i hranitelja skupa sa ženom i stakasnije nastaviti i da se ničijim nalozi­ ma neće pokoriti. Ima među njima puno 'tom majkom milosti Božijoj prepustiti. U ovom- se barem slučaju ne radi o razumnih i poštenih težaka, koji ovaj trutovima i badavađijama, koji težakopostupak osuđuju, ali su se. da izbjeg­ Varear Vakuf, koncem marta 1920. vu muku i krv ispijaju, kako to vole nu ličnim napadajima i neugodnostima, stanoviti krugovi zemljoposjednike na­ (Ko vodi rasprave u kotarskom ure­ morali i proti volje priključi« onoj ne­ zivati, pa bi mjerodavni faktori trebali kolicini' bunitelja. du.) Da u našoj državi vlada ovaki haos da više pažnje posvete tome, da se mir, i nered kao ni u kojoj drugoj, koja je Za karakteristiku navodim epilog, ko­ red i javna bezbjednost makar i upo ­ bila sudionikom rata, leži u prvom re­ jim se je današnji dan završio. Među trebom prisilnih sredstava uspostavi. du uzrok u samim državnim vlastima. ostalim ima u polju oko 2 dana oranja Mnogi šefovi pojedinih ureda po pro­ Nije ovo više ni borba klasa, nego je zemlle i Harno Omeragić iz Prekosanja, vinciji ušljed svoje koinotnosti odstupili ovo sistematska otimačina i javno na­ ■koji je i sam težak, te ovu zemlju sam su mnoge poslove svojim dnevničarima, silje, Jer se svačije pratio poštuje samo obrađuje. Pa ne samo, što su niu oteli da ih samostalno riješavaju i povjerili u toliko, koliko dotičnik ima sile da ga komad zemlje u Suhopolju u Poljavniim poslove, za koje se bezuvjetno anzaštiti. cama. jcojii je on vazda sobom obrađigažuju činovnici sa pravničkom spre­ mom. Kad bi danas živjeli u prilikama sovjetske Rusije prije dvije godine, mo­ među parlamentarnim grupama ne po­ stigne nikakav sporazum. Taj bi kabi­ gli, bi donekle'razumjeti oVaj postupak, pa kad bi i stolar bio suđija. apotekar net imao da sprovede izbore poslanika. U krugovima Parlamentarne Zajednice inžinjer i si. Danas, kad se čuje glas iz UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tvrdi se, da bi poslovni kabinet mogao našeg ministarstva, da imamo i suviše Rad parlamenta. Zagreb, 6. aprila. da radi samo pomoću oktrojisanja i da činovnika, to ne niožcmo shvatiti. Ov­ »Domovina« brzojavlja iz Beograda, da bi to 6io vrlo opasan presedan. Među­ dje ćemo upozoriti na postupak našeg je za danas u 17 sati bio zakazan sasta­ kotarskog ureda. Tamošnji predstojnik tim. ni poslovni se kabinet ne može obra­ nak između podpredsjednika Narodnog zovati, ako obje stranke na to ne prista­ Dr. Karlo Wilhclm povjerio je agrarne Predstavništva dr. Ribara i predstavni­ ju. To znači, da bi i opet moralo da se rasprave i izvide poljoprivrednom či­ ka raznih stranka. Prema svim izgle­ pregovara. novniku Sitni Budimiru. Dotični gospo­ dima čini se da Parlamehat neće moći Slovenci za decentralizaciju. »Naprej« din je po svom zanatu brico i svršio je nastaviti rad prije 17. aprila. donosi uvodn-k bivšeg povjerenika za osnovnu školu. Iza prevrata postavljen Poslovni kabinet. »Tribuna« donosi: socijalnu skrb, socijaldemokratskog vo­ ic za poljoprivrednog »činovnika«, na U demokratskim krugovima kombinira­ đe PrepCluha, u kojem se upozorava na koji položaj dolaze obični smrtnici sa ju, da ć'e se morati pristupiti obrazova­ potrebu,' đa stranka na podlozi đosađapotpunom stručnom fakultetskom spre­ nju t. zv. poslovnog kabineta, ako se njih iskustva revidira svoj program u mom, dakako ondje gdje vlada red i Iz naše organizacije. Naši dopisi Politički pregled i | I j I i j I I Kako čujemo naš kotarski odbor u Tešnju namjerava još čitavu seriju ovakih skupština po selma obdržati, pa bi poželjno bilo, da se i drugi odbori u ovo ugledalo. Kotarska skupština Jug. Musi. Org. u Gračanlcl. Na 28. pr. mj. održana je skupština cijelog kotara na kojoj je jed­ noglasno usvojen Statut i odobren dojakošnji rad ,i pravac Jug. Musi. Org. Iza toga je izabran novi odbor i to: Pred­ sjednik Ahmetaga Sirbegović, podpredsjednik Giuiejman cf. Fazlić, tajnik H. Sahin Alić, blagajnik Mujaga Muftić, od­ bornici bez funkcije: M. Ali ef. Kapetanović, Muharemaga Mujačić, H. Mehmed ef. Devedžić. Abdulah Kahvedžlć, Mustafa Dclić i Mustafa ef. II. Spahić. Nadalje je skupština osudila podle na­ padaje »demokratske« štampe na Dr. Halidbega Hrasnicu, kome daje neogra­ ničeno povjerenje, i solidarisala se sa člankom Ahmetage Kovačevića dzašlom u 31. broju »Pravde« dodavši još da se zatraži od Radnog odbora da preko va­ kufskih poslanika učini reviziju vakufsko-mearifskog Statuta. jednakost za sve. I svakom će biti jas­ no, kako će se te rasprave voditi i riješavati, kad ih vodi laik iz čaršije. a po­ gotovo Simo Budimir. U agrarnim raspravama i izvidima bezuvjetno je potrebna uz ispravnost i objektivnost voditelja i pravnička spre­ ma, ako se hoće stvar riješiti pravedno i vlasti dostojno. Budimir nema ni malo objektivnosti, a nema nikakve, pa ni poljoprivredne stručne spreme, jer do­ bro ogrnuti krumpire i posaditi salatu ne znači biti spreman i po zanatu agro­ nom. O pravnoj sposobnosti njegovoj smiješno je govoriti, kad je svršivši osnovnu školu postao brico i taj zanat tjerao, a iza toga luk i drugo pđvrće sadio i obrađivao. Općenito je poznato, da je narod iz­ gubio svaku vjeru u vlast, pa razumlji­ vo je đa ćc ovaki postupci još više po­ većati njegovo nepovjerenje. O redu i kakvom dostojnom vođenju rasprava ne može biti ni spomena. Kao ilustracija neka posluži ovaj slučaj: Tokom »ras­ prave« razbila je jedna stranka drugoj drvetom glavu, što znaju i Camil Gafur i Ilija Arežina, koji su bili prisutni kao prsjednic;. Osobto sada, kad se osjeća potreba da se u našoj državi pobijaju svi poroci i popravlja sve, što je iskvareno, a naročito da se povrati autoritet vlasti i dobije narodno povjerenje i rešpekt, sa- �Страиа 4. Strana .ЛРАИ/1А" — .PRAVDA* koja će se obdržavati u petak 16. aprila ina vlast uvodi nečuvene metode i dau 2 sata po podne u društvenim prostoiie tuče svoj ugled. Upozorujemo nadležne faktore da o- ! rijama. Dnevni r e đ : Pitanje izmje­ ne Š 20. društvenih pravila. vom neredu i sramoti ' jednom učine kraj, jer se ovako država ne izgrađuje, Za nišane mcrhuni Ćazimove skupio nego se razgrađuje. je u Maglaju Osman cf. Muradbašić cd januara do marta o. g. svotu od 348 knina, a darovaše je ovi poštivaoci nai šeg neumrlog pjesnika rahmetli Musa Cazima: po 100 K Mustajbeg H. Uzcjrbegović; po 20 K: Mehaga Mačković, ! .Mehaga Pašukan, Husejn Mulalić, ZaKnjiževna obavijest. Uprava »Novog j:m Džinić (Rcčica) i Hasan MulabećiVijeka« umoljava sve one, kojima je po­ retić (Doboj); po 10 K: Dželal Smajslala svoj list u više primjeraka, ua ne rasprodane povrate, jer četvrti broj po- I laglć, Ibrahim Mačković, Mehmedalija Smajlagić, Suijo Mujezinović, Mehmed slaće se samo onima koji su se pretpla­ Mulalić, Narija Smajlagić, Sulejman tili. Herceg. Hafiz Ibrah m ef. IbrahimefenIstodobno se umoljavaju za obračun ' . (Doboj), Meho Bradarić i Osman i pravovremeno sopštenje novih pretб K Sadik Obralić; po рашка. 5 K: Sulejman Mulahasanović, Pašaga »Novi Vijek«. Primili smo broj 3. god. i ArifaRjć Hasan Ruv ć, Asif Smajlć. JaI. »Novoga Vijeka.. List je c>o oval svoi ; Hajrulahović i Fadil Muradbašić; broj posvetio l’ctgodisnjici smrti Musa i po 4 K: Osman Obralić. Meho Emrić i Cazima Catića sa ovan s a d r ž a je m: ' Jdsuf Subašić. A. Hifzi Bjelevac: Musa Cazim Catić. ’ Jedan mali alamet. Javljaju iz Beo­ Musa Cazim Ćatić: Pred očinskim do­ grada: 4,159.000 kuglica za izbore go­ mom. Tri gazela. Moja ljubav. Šemsudin tove su i predate ministarstvu unutraš­ Sarajlić: Iz Ćazimovih pisama. Musa njih djela. — Biva loš jedan koračić. Cazim Catić: Um i objava. Pred pija­ Ljetno vrijeme. .Ministarski Savjet ri­ nicom. S. S. M-ć: Ćazim u životu. S. S.: ješio je, da se od 10. aprila pa do 30. Dina gel Galeša! Za fond M. Cazima septembra ove god. uvede ljetno vrije­ Catića. Odbor za podignuće spomenika me, koje je, kao što se zna, za jedan sat Cazimu Ćatićin A. Hifzi Bjelevac: Me­ đu očevm Iju. ma. — Hadžermereranije od sađanjeg vremena. Ovo će se § o v dnevnik: Hadžennereš o Ćaizvršiti na taj način, što će u ponoći iz­ među 9. i 10. ov. nij. svi satovi biti po­ zrmu. maknuti za jedan sat unaprijed. »Jugoslavenska Žena«. Primili smo Poslanik Šcgvić okraden. Čitamo u broj 11.—12. god. III. lista »Jugoslaven­ zagrebačkim listovima: Sarajevo, 31. ska Žena« prije »Ženski Svijet« mjeseč­ nik za kulturne socijalne i političke in­ ožujka. Danas u 2 sata poslije podne uterese Jugoslavenskih žena. Ova svezkrađena je narodnom poslaniku Keruka ima slijedeći sadržaj: Zorika Kvederblnu Šegviću, koji se ovdje nalazio na Demetrović: Božić srpskih zarobljeni­ proputovanju za Dalmaciju, na ovdaš­ ka u Zagrebu 1914. Romanova: Iz »Zim­ njem kolodvoru čitava putna prtljaga. skih pjesama«. Nije to bilo. Ljubica IlaVojni obvezanicl od 40—50 god. Pri­ kovac, prof.: Žena nekoć i danas. Sava mamo od gradskog poglavarstva u Sa­ Vojvodinski: .Marseillaise vojnicima ži­ rajevu: Pregled obvezanika od 40—50 vota. Dr. Drago Klepac: Prelaz sifilisa god. starosti vrši se jedino radi poda­ na djecu. Štelan ja Beloševićeva: Glas. taka o njihovoj fizičkoj sposobnosti za Stanko Tomašić: Intimni portre. Zofka pojedine radove oružja i da budu upi­ Kveder-Demetrović: Meštrović i žene. sani u III. poziv dotično u posljednju Vojislav J. lEć, ml.: Materino srce. obranu. Svrha je dakle pregledbe jedi­ Zđenka Smrekar: Pozdrav iz daljine. no prikupljanje podataka za evidenciju Antun Farčlć: Skrušenje. Ksavcr Meško: o vojnoj obvezi, a nije mu svrha pozi­ Prošnja. Breškovskaja: O slobodi i pro­ vanje na vojnu službu. Svaki, koji o tom svjeti. Jovanka Hrvaćanin: Uništene proture zlonamjernih tendencija lažne nade. Vlatko Ivanov: U ono vrijeme. glasove, biće kažnjeni najstrožijim kazNikola R. Anđelković: Jedinstvo. Du­ nama. šan N. Dukić: Pesma. Rada: NezvestoВелиии добротвор »ПросБјете«. ba v zakonu. Bogumil Toni: Grobovi Примамо од Главвог одбора »Просвјеmladosti. Marija H-ova: U kavani. Zof­ те: Просвјета je дсбила још јодног веka Kveder-Demetrović: Crni posjet. лшкот добротвора. Госп. Шпиро ДаMarin Pavlinović: Osjećaj dužnosti. Šo­ ввдовић-Докић, трговац у Мостару куnja Grabrovska: Iskrenost. Fran Novoпио je кућу у Мосгару за К 135.000 и sel: Pticam. Lfstak: Emancipiovanost Поклоаио »Проовјети«. Овај аавјештај ženskiiija na selu (Lenočka). Sudovi za посићс име: Шпире, Лукс и Гојка Даmladež. Slijepi i njihovo uzgajanje (dr. видовића-ДовиЉа, покојног Илије. — M. Perković). Rumunjska opasnost u Главни (Ддбор »Просвјете« оматра за Banatu. (Pismo iz Pančeva, M. T.). Li­ особиту лужност, да н оцим путем з»ječnička pregledba prije braka. Mate­ хвали гооп. Шпири Давидовићу-Доrinstvo. Wiliam Howard Taft: O buduć­ кићу на племепитоме поклону »Проnosti žena. Vlaho Bukovac: Moj život. свјети«. (Z. K. D.). Vladimir Nazor: Tri priče za Xohe ли се који од муслимаиских djecu (Z. K. D.). Naša pisma. Izdaje i ' ureduje Zofka Kveder-Demetrović. Ci- j богаташа угладати у овог добротвора »Просвј.те« na и нашим народаим јепа je ovoj svezei K 10.—. Pablikacje o T. G. Masaryku. Pri- * задужбииамв учврстити опстанад и проширити дјелеваље слвчиим даровиgodom 70 godišnjice predsjednika će- • hoslovačke republike Dr. T. G. Masa- | ма, јер су културпе потребе и муслималског дијела иашег иарода огј Л1ryka izdao je presovi odbor praesidia ministarskog savjeta u Pragu publika- I ие и безбрвјне. Transporti za Ćehoslovačku Repu­ dju »P r e s i d e n t M a s a r у k« sađr- | žavajuću 57 fotografija i slika iz života i bliku. Konzulat Cehoslovačke republike u Sarajevu upozorava sve pripadnike ■ovog velikog Ceha i Slavena uz tekčeholovaćke republike, koji namjerava- I stovnu pratnju. Osim toga izdalo je ju povratiti se sa transportima, idućima ministarstvo prosvjete u Pragu alma­ u proljeću ove godine u svoju domovinah »Mas'aryk Osvoboditel« nu, da će biti vrijeme odlaska istih pra­ (Masaryk Osloboditelj) sadržvajući izvodobno oglašeno u svim ovdašnjim vadke iz književnika čeških i slovačkih, dnevnim listovima. Na pojedine upite o životu i radu Masaryka prije i za stranaka u tom pogledu, bilo pismene vriieme .rata. iH usmene, neće se odgovarati. Slovenski Klnb u Sarajevu obdržaje danas u subotu 9. travnja u prostorija­ ma Hrvatskog pjevačkog društva »Trebević« veliko noćno veselje. Udruženje jugoslavenskih inžinjera i ZA NAŠU RIJEKU. U sporazumu sa arhitekta, sekcija Sarajevo, držače svo­ svima strankama sazivlje se na 12. o. ju glavnu skupštinu 18. aprila o. g. u 9 mj. u ponedjeljak u 9'/г sati prije podne sati u društvenim prostorijama sa slije­ velika protestna skupština proti Talija­ dećim dnevnim redom: 1. Izvještaj una. Za to svi na zbor, da jednodušnim pravnog, nadzornog i stručniji odbora. protestom osudimo nasilje! 2. Utvrđenje proračuna za god. 1920. 3. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Mje­ Izbor novog odbora. 4. Izbor izaslanika sni odbor naše organizacije u Varešu i zastupnika sekcije za glavni odbor. 5. poslao je preko svoga predsjednika g. Revizija pravilnika. 6. Pitanje i prijedMuhamed ef. Arapovića svotu od K 9.35 Inzi. Prijedlozi članova imadu se pisdobrovoljnih priloga za naš list ini-is. najkasnje 3 dana prije skupštine G. Ahmed cf. Ccrič je također daro­ urne : upravnom odboru. Ako se na vao našem listu K.20. — Živjeli! sl< ! i i' ii ne mogu stvarati zaključci Upravni odbor »Osvitanja« pozivlje po radi nremaloga broja članova, olxlržaŠ 24. društvenih pravila članice društva vaćc se ponovna skupština dne 2. maja o. g. u 9 sati sa istim dnevnim redom. na izvanrednu glavnu skupštinu, Knjige i novine Dnmiite vijesti n#govorai aređafk M. Spoj 143 Згој I ni adete 11 boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vani mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid!_Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljcnosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska thiiktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. prodajem kasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite inoja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘— , za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 - Za moljce po K 6‘—t prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6 — Mast proti svrxbu K 10’—. RazaŠilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JUnker Za­ greb br- 16. Petrinjska u’ica br. 3, III. kat. 60 I Riblji zejtin najbolje vrsti ima ni skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Giusmann & Go. sgda 3rQĆQ Sahinagie, Sarajevo St ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna- Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli, bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /Flsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6*— Plast Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »E’safluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, alt što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. URA URA Исја čini trajno onseljB ? ? koja čini trajno VBSBlje 1 ? SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra; zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, r očevi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro I jeftinol Tražite cij. nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. VtaMlkt CmitraM Odboi 4. M. O.« ■i amaarUa D. * A Кајм. бтјим. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90da73525cb0110baeab0fb0476d95fe.pdf ef8ae4dc277713bad0a48abcc044d97f PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena, ПП A ЖПЧ A imJr IMF li S ЛЖ № Oi 1кВ ■ Н wSA «Ж И МВк JaraK |У**^МА J® ЈЖ ЛМк «AHBh 3^8 Јж 1здду ЖЦ ж& №K| Izlazi subotom, utorkom »je Igra Ж мВНа Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРОШИЗАЦИЈЕ račun pošt štedionice 1119. Broj 40 (145) ~W V &Ж дНУ Ак lWft-_ $№r Ж иИИВ^ sBA Sarajevo, četvrtak 15. aprila 1920. (22. redžeba 1338.) Godina li. E—IHMBilIUm— ——^И—i Sarajevo za jugoslavensku Rijeku. Sarajevo, 12. aprila. Pretresavši položaj, u kojem se nala­ ze muslimani našeg kraljevstva nakon pada soc.-»demokratske« i nastupa no­ ve vlade, Centralni Odbor naše orga­ nizacije mora sa bolju u duši konstatoU ponedjeljak poslije podne više ti­ vati, da se naše stanje nije nimalo po­ suća duša diglo je svoj glas, glas pro­ boljšalo. Centralni Odbor uvažuje ne­ testa protiv nametljivog talijanskog prilike, sa kojima se je morala boriti imperijalizma, glas ogorčenog i uvrije­ nova vlada, nu ipak mora naglasiti, da đenog svog nacionalnog ponosa protiv se je našem teškom slanju mogla i mo­ svakom pristranom riješenju riječkog rala posvetiti veća pažnja. pitanja na našu nacionalnu i državnu Centralni Odbor mora primjerice Is­ štetu. Veličanstveno mnoštvo brojnih taknuti da i sad nema energičnih mjera tisuća sabralo se na Baščaršiji, gdje je za zaštitu naše lične i imovinske sigur­ u ime međustranačkog odbora skupšti­ nosti, da se podržaje ekonomska nejed­ nu otvorio g. V. Grđić, a predsjedao joj nakost u, poslovima, o kojima odlučuje je g. St. Žakula. vlada, te da se pitanje dobrovoljaca ne Govornici gg. Durbešić, dr. Kararješava onako, kako lm je obećano, već mehmedović i zagrebački izaslanik g. gotovo uvijek na štetu muslimana i na­ Tausk bivali su u svojim govorima i šeg privatnog posjeda. Blago musliman­ razlaganjima o važnosti Rijeke za raz­ skih težaka što je oteto u korist dobro­ voj našeg trgovačko-ckonomskog živo­ voljaca još nije povraćeno, a kanio li da ta višekratno prekidani burnim aplause je pristupilo nadoknadi šteta, što su som ove impozantne skupštine svih na­ prilikom rata i prevrata počinjene na ših društvenih klasa i političkih stra­ muslimanskom imetku. naka. Među govornicima zamašaj riječ­ Makedonski i sandžački muslimani iz­ kog problema ocrtao je jedan od najvrgnuti su i danas političkim progoni­ ma, a ne posvećuje se ni pažnja njiho­ uvaženijih naših političara muslimana g. dr. Hamdija Karamehmedović ovako: vim zahtjevima glede školske reforme. Gospodo! Nakon sedam godina rato­ Naša ie prosvjeta još i sad u rukama vanja našemu narodu ne pada ni na čovjeka, koji zauzima jedno intrasigentkraj pameti da traiž kavge. On želi mi­ no stajalište prema muslimanima, koji ra sa svim svojim susjedima, da bi se nije povoljno riješio ni jedne molbe na­ čim prije mogao oporaviti od teških ših seljaka za otvorenje škole i koji nas pošljedica rata. On je stoga u svojirh je u samoj podjeli štipendija prikratio zahtjevima umjeren i čedan. Ne traži za nekoliko stotina hiljada. ničega što nije njegovo po Božijem i Pitanje odštete za kmetovska selišta ljudskom pravu. Kad bi tako isto sta­ tako je izigrano, da je usljed zavlačenja novište zauzimao i naš susjed na za­ te odštete ugrožena eksistencija veli­ padu, ne bi danas bilo spora između kog broja muslimana, naročito udovica i siročadi, a da tragika bude još veća, ■ nas i njega. Ali on toga stanovišta ne nova vlada priprema I provedbenu na- i zauzima. Opojen neočekivano dobrim rezultatima rata on je previše maha redbu za Krizmanovti uredbu o beglupustio imperijalističkim strujama. On cima. Ova uredba gazi ustavom zajam­ previđa, da je jedan od jakih razloga čena vlasnička prava samo ч onom di­ našega neprijateljstva prema Mađari­ jelu države, gdje se ogromni dio te zem­ ma bilo njihovo otimanje naše najbolje lje nalazi u rukama muslimana. Zbog luke. On zaboravlja da i mi imamo svoj ove uredbe ni posjed muslimana teža­ jako razvijeni nacionalni ponos, koji je ka nema skoro nikakve pravne ni fak­ opasno pregaziti. On iz naše istorije ni­ tične zaštite, što najbolje dokazuju mno­ gobrojni slučajevi otimanja zemlje od ! je naučio, da mi ne umijemo ; da neće­ mo da budemo ničija kolonija. On bi muslimana zemljoradnika čak i u čisto trebao da razumije, da je naš narod, sav muslimanskom cazinskim kotaru. bez ikakve razlike, svjestan, da je do­ Obzirom na gornje činjenice Central­ šlo vrijeme, da i on živi svojim samo­ ni je Odbor zaključio izaslati posebno stalnim ekonomskim životom, a da tako­ izaslanstvo u Beograd, da se objasni sa voga života ne može imati naša država predstavnicima stranaka parlamentarne bez svoga najprirodnijeg izlaza na mo­ zajednice. 0 rezultatu ovog objašnjenja re u najbolju luku na našoj strani Jad­ ovisiće naše buduće držanje, glede ko­ rana. jega je Centralni Odbor donio daleko­ Mi ne znamo tačno kakav nam ćulah sežne odluke. spremaju velike sile da nam ustaknu, Centralni se je odbor u ovom zasijone znamo ni to, hoće li nas već sada danju bavio 1 drugim pitanjima, te je naš vladar pozvati, da se silom suprot­ među ostalim zaključio povesti jači stavimo eventualnom nasilnom i ne­ skupštinski pokret. pravednom otimanju naše Rijeke, ali svi mi znamo i osjećamo, da se niko od nas i nikada neće pomiriti s misli, da Rijeka smije stalno i zanavijek ostati ičija druga nego naša. To nek čuju oni, Dne 12. aprila napali su pljačkaši na koji nam sudbinu kroje, to nek čuje i kuću Osmana i Maje Bakarana iz Va­ naš susjed na zapadu, pa ako neće da doživi sudbinu germanskih imperijali­ kufa kotar Foča. Obojicu iz puške ubili sta, nek ne zabada trna u naše tijelo, I posve opljačkali. Mjesni Odbor. Foča - novo Nevesinje muslimana, koji bi htio u njihovo dru­ jer će inako Rijeka biti naš AJzas. Mu mu stoga — i u njegovom interesu — I štvo pozvao je dvojicu birtaša Ferzovića i Hajrića te sudskog pisara Groza rana dovikujemo: Ruke sebi! Poslije svili govornika g. Grđić je šića i pedvornika sreskog načelnika Mulaosmanića, da oni tobože ispred pročitao, a skupština je oduševljeno težaka muslimana sudjeluju kod doče­ prihvatila ovu protestnu Rezoluciju: ka »demokratskih« predstavnika iz Be­ ograda i njihovoj skupštini. Mi u ime Sa velikim zadovoljstvom primio je ogromne većine težaka muslima­ zbor vijesti, da se Jadranski problem na grada i kotara Bjeline protestujem primiče konačno riješenju odajući svoju proti nametanju ovakovih sumnjivih zahvalnost i priznanje svim faktorima, tipova i izjavljujemo, da mi težaci mu­ koji Dalmaciju spasoše našem narodu, slimani ovoga kotara pripadamo Jugo­ našem Kraljevstvu. slavenskoj Muslimanskoj Organizaciji. Sa zebnjom očekuje zbor riješenje Saćir D ž a f i ć, H. S e 1 imo vi ć, Mujo sudbonosnog pitanja Rijeke, sudbono­ H a v i ć, Haso I s b i ć, Emin M e m i ć, sna po dalji ekonomski razvitak naše Kraljevine, sudbonosna po dalji odnoPašo Berberović, Mehmed Hamzić, Ibrhimović, Salko Lipnišaj sa rlašim zapadnim susjedom — Ta­ č e v i ć, .Šaćir D r a g i ć, Mustafa A hlijanima. č i ć, Salko P a š a 1 i ć, Bego BerbeRijeka na hrvatskom primorju bila je rovtć. Salko Sarajlić, Juso Ju­ u prošlosti i sada je hrvatski teritorij. go v i ć, Hrusto H a m z i ć, Refo S eGeografski položaj veže Rijeku sa ma­ limović, Bego Hajdiić, Mustafa terom zemljom — sa lijepom našom N a k i ć, Haso Š e h o v i ć, Mehmed domovinom. Sa najbližom okolinom E f e n d i ć, Zahid A h m e t o v i ć, Mujo Rijeka je etnografski hrvatska. Eko­ nomski interesi kako same Rijeke tako I Bajrić. Dedo Lipničević, Alija i čitave države Srba, Hrvata i Slove- ; H a m z i ć, Fehim J a li i ć, Avdo 0 smić.« nača imperativno nalažu, da se jedno od drugoga ne odvaja. Radi ovoga zbor smatra pitanje Ri­ jeke pitanjem nacije, pitanjem svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, pitanjem svih društvenih klasa, pitanjem svih politič­ kih stranaka, pitanjem svih provincija države. Sve treba upotrijebiti da Rije­ ka dođe onamo gdje po svakom pravu Žao ini je, g. uredniče, što Vas nijepripada, da bude sastavni nerazlučivi dio Kraljevstva Srba. Hrvata i Slove­ -sam vidio prilikom Vašeg boravka u Foči, da Vam opišem naše sirotište u naca. Foči, pa da Vi putem javnosti objelo­ Zbor ovlašćuje delegate, koje će me­ danite, kako se u ovom sirotištu po­ đustranački odbor izabrati, da sa iza­ stupa. Stoga to čimim ovim putem. slanicima drugih krajeva Kraljevstva U mjesecu novembru 1917. god. ov­ sporazumno učine sve što nađu za po­ dašnji oblasni odbor za zaštitu neoptrebno, da se pitanje Rijeke riješi, kako slkrbljenje djece osnovao je »Dječiji interesi čitavog našeg troimenog naro­ dom« za primanje i uzdržavanje neopda traže. skrbljene siročadi. U ovom sirotištu Odajući još jednom priznanje i za­ ima oko 60—70 muslimanske djece i to hvalnost svim mjerodavnim faktorima, većim dijelom ženske od 2 do 15 zbor ih moli da učine krajnje napore, kako bi se Rijeka spasla našem Kra­ i godina, 8 djece (slovom osmero djece) pravoslavne, a katoličke nema, pošto ljevstvu. Sve žrtve koje se tra­ je ovaj kotar napučen samo sa musli­ žile da se dođe ovome cilju zbor je umanima i pravoslavnima. Za ovo sirovjeren da će narod rado dati.« tište votirala je vlada s početka po Na koncu je ovaj .svoj protestni glas 1.000 K, a kasnije po 4.000 K mjeseč­ Sarajevo zaključilo sa trokratnim »Ži­ no, a pučanstvo ga potpomaže mjeseč­ vio kralj!« nom članarinom i dobrovoljnim prilo­ zima. Predsjednik je sirotišta predstoj­ nik (pristav) Luković, a odbornici su i stratelji većim .dijelom Srbi pravo­ slavne vjere. Ima i nekoliko muslima­ na, ali se nažalost ne mogu da zauzi­ maju za našu nejaku djecu, jer se dru­ gi drže pozvanijim za taj posao. Kao znak da se naš težak neda za­ U sirotištu nije postavljena odgojite­ varavati, da neda sebi nametnuti jedno ljica muslimanka, nego žena pravoslav­ njemu sasvim nepovoljno političko vod­ ne vjere, a kakav je odgoj i red u tom stvo, nego da je svjestan svoga stanja zavodu vidi se najbolje po tom, što mui čvrste političke zajednice svih naših ----------- Iznosimo ovaj članak kao ilu­ muslimana iznosimo protestni brzojav, straciju agresivnosti, da ne reknemo koji nam priposlaše ugledni težački pr­ propagande, s izvjesne strane i obra­ vaci grada i kotara bjelinskog. Brzo­ ćamo na to pažnju sab. odbora i ulemajav glasi: medžlisa uvjereni, da će ovom nezdra­ »Bjelina, 11. aprila. vom stanju potražiti i naći radikalna Mjesni odbor »demokrata« ne molijeka.-------------------------------------- Ur. gavši naći ni jednog čestitog ispravna Sirotinjski dječiji dom u Foči.*) Protest bijelinshih težaha. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bovi h svim banhoenlm naslovima. Obavlja uplato 1 unoučcnla u liral]2Bstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima uloihE na uložne hnllžicz 1 teltućs račune 1 uhamđćule Ih najpovoljnije. Obavlja sve nЈепЈоСпв poslove i burzovne naloge | Hancelarija: Mja Petra ulica 2ртшпо,1^^ Dionička glavnica R 3,000.000 Пајз sezonske I aprovlzacljoka kredite. — Kupuje 1 oraduie srečha. valute 1 vri odnosne papire svih vrsta. KOBNO S 5 Ш E II I £ kupuje 1 prodaje sve vrste robe, u poglavito sve životne namirnice. Sarajm - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страаа slimansku djecu daju činovnicima i gra­ đanima, da ih kod kuće poslužuju. Ta­ ko na primjer kod ovdašnjeg nadcestarnika ima jedna muslimanka stara 7—8 godina, koja ga poslužuje, te ka­ ko sam razumio, ovaj je inovjerac (ka­ tolik) želi uzeti za svoje dijete, a na svoje sam se uši osvjedočio dne 5. o. mj., prolazeći kraj njegove kuće gdje ga tatom zove. Ovo će nevino dijete poprimiti sve običaje nemuslimanske; a nije isključeno, da će kroz kratko vrijeme poprimiti i njegovu vjeru. Dr­ žim da ova pojava ne služi na čast na­ šem muftiji, a ni ostalom muslimanskom stanovništvu ovog kotara J čudim se da mogu ovako nešto gledati i trpjeti da se odroduje naša muslimanska širočad, koja je ostala bez svojih milih i dragih roditelja. Nije samo taj slučaj. Kod mtfuščije ima jedna muslimanska djevojčica od 13—14 god., koja ga poslužuje, a o vje­ ri nema opsolutno nikakva pojma. Pitam: ko je kriv ovom stanju i ko odgovara za te propuste? Ko, gospodo? Sirotište je svagdje samo za to, da djecu uzgaja i da ih izvede na pravi put, pa se nipošto ne smije dozvoliti da se s našom djecom postupa ovako kako se ovdje postupa. Prema broju pučanstva, a uzevši u obzir i ono što sam gore istaknuo, da naime u zavodu ima 60—70 muslimanske djece, a tek 6poi 145 Kroj »PRAVDA- — .ИРАВДА* I | ' | j i I im urodi nastavni program prema vakfijji. Izvjestitelj Korkut misli, da može ispred prosvjetnog odbora prihvatiti ovu promjenu, premda mu se čini da je zgodniji odborski predlog. Bahtilarević veli da je ovaj predlog u uskom savezu sa pitanjem početnik nastave i predlaže, da se ne glasa, no većina je za glasanje. Nastaje rječkanje i uzrujana rasprava. Izvjestitelj naglašuje da se tre­ ba držati poslovnika i ne voditi dqbate kad je ona zaključena. Treba glasati o predlogu prosvjetnog odbora, pa ako pane, onda o predlogu predsjednika. osmero pravoslavne, trebalo bi i n»o ralo bi biti da je staratelj musliman, a i odgojiteljica za našu djecu da je mu­ slimanka, dočim bi se za pravoslavnu djecu mogla postaviti posebna odgoji­ teljica. Na moju veliku žalost moram istaknuti, da u sirotištu nema ni vjero­ učitelja. koji bi bar svaki dan po 1 sat predavao djeci iz vjeronauke. I to je velik propust, jer poznato je: kakvu klicu usiješ djetetu u njegovu djetinj­ stvu, onaka će mu klijati u mladosti i starosti. Zato molim i apelujem na centralni odbor naše organizacije, da poduzme nužne mjere kod zemalj. vlade, da ovo sirotište prede u državne ruke, te da se postavi musliman staratelj i potre­ biti broj sila muslimana i muslimanki, koji će znati rukovoditi sa ovakim odgojilištem, te da vlada smjesta naredi današnjem odboru, da se ova djeca i druga oduzmu od inovjeraca i predadu u sirotište. Vahid. I Agrarna reforma. Ministarstvo za ag­ I ; rarnu reformu otvorit će u Tuzli, Mo­ : staru, Sarajevu, Bihaću, Banjaluci pododsjeke ministarstva za agrarnu re­ formu. SVRŠETAK ČETVRTE SJEDNICE. konstrukciju ovog tijela, kako članova tako i reisa, postaviti ako hoćete sve iza izvjestitelja i predsjednika uzima same pravnike, pa svršena stvar. riječ g. B a h t i j a r e v i ć i ističe da bi MH g 1 a j 1 i ć upozoruje da ovaj predse potreba sirotišta mogla podmiriti iz­ log ne spada na dnevni red i traži da vanrednom subvencijom vlade, jer je se glasa o predlozima prosvjetnog od­ čuo, da je za uzdržavanje ovakih zavo­ bora, jer je rasprava iscrpljena. (Gla­ da odobren kredit od pet miliona, pa sovi: Tako je, na glasanje! Dr. Spa­ bi se i nama trebalo dati sa te dotacije. lio: Predlog o ukinuću cetr. uroda za­ Slaže se sa prediogom prosvjetnog od­ dire u reviziju štatuta, pa se sad ne bora, da se sirotišna zgrada ustupi omože uzimati u raspravu.) kružnoj medresi, nu nije za to, da se si­ Sadiković se u načelu slaže sa rotište dokine, nego bi preostale pitomosnovom o okružnoj medresi, ali mu ce trebalo smjestiti u medreski konvikt, se čini da je nedostatan broj sati za a za šegrte naći posebnu zgradu. Do­ vjeronauku i arapski jezik, jer bi me­ pada mu se misao, da se u svakom mje­ dresa morala liferovati potpuno sprem­ stu osnuje društvo poput »Merhameta«, ne muallime i vjeroučitelje. Stoga pred­ koje bi se brinulo za mjesnu siročad. laže da apsolventi uče još i devetu go­ Slaže se sa prediogom o dokinuću dadinu u posebnom kursu isključivo vjer­ rul-muallimina, jer on ne donosi željene ske predmete. koristi. Predsjednik mu odgovara, da Predsjednik veli da su vladini se predloženim planom može postig­ miHjoni iluzija. Ako se .u njih pouzda­ nuti željeni cilj, a ako uzžclimo još spo­ mo bićemo kao Nasrudinhodža kad je sobnije ljude, možemo svršenike slati u sadio trnje po cesti, da od karavane Carigrad ili Kairo. dobije potrebnu vunu.... Nakon toga se prelazi na glasanje o M i 1 j k o v i ć ističe loše iinancijalno stanje vakufa i veli da je tom kriva 1 predlogu prosvjetnog odbora giede okružne medrese, te se ogromnom ve­ bivša uprava, čiji su se predstavnici brinuli za sopstvene interese. Vlada ] ćinom glasova usvaja predlog onako, nam mora izaći u susret, pa ako to ne I kako smo ga iznijeli u broju od 6. aprila. Iza toga se prelazi na predlog o postignemo ovdie, trebalo bi ići u Beo­ dokinuću darul-muallimina. grad. (Odmor.) Predsjednik se slaže samo sa Predsjednik se vraća na pitanje prvim dijetom predioga i prema tomu o zatvaranju sirotišta i veli: Kad smo već kod zatvaranja, kako bi bilo da iznosi ovaj pro-tupredlog: 1 .) darul-muallimin se ima dokinuti zatvorimo i centralnu upravu, jer po koncem pve školske godine, a učitelji mom mišljenju, ona nije tako neophod­ no nužna, da se ne bi mogla zatvoriti. svjetskih predmeta imaju se staviti Ona se može spojiti sa ulema-medžlivladi na dispoziciju; 2 .) učenici mogu i nadalje — ako ho­ som, koji i onako džaba troši veliki no­ vac, istina iz vladinih sredstava, ali oće — ostati u Kuršumliji i Hanikahu, pet s narodne grbače. Provešćemo re­ koje se prepuštaju ulema-medžlisu, da FELJTON. ; I । Carigrad Rusiji. »Filadelfija Pablik Lecer« javlja, da se Vlison nada da će boljševizam u skorom vremenu potpu­ no propasti i da će se na njegovim ru­ ševinama podići nova demokratska Ru­ sija. Takvoj Rusiji trebalo bi po Vilsonovom mišljenju predati i Carigrad; na taj način bili bi omogućeni vrlo dobri odnosi između Amerike i nove Rusije. Sovjetska Rusija hoće Carigrad. Petrogradska »Pravda« objavljuje, da Ru­ sija traži Carigrad samo za sebe, jer joj je to u Londonskom ugovoru obećano. Delegati Sovjeta zastupaće najenergičnije ta potraživanja prilikom budućih pregovora o miru. Wilson protiv Turske. Predsjednik Wilson — piše »Matin« — upotrebljava svoje pravo, da daje svoje mnijenje o sudbini Turske, te izjavljuje, da Armen­ ci i druge narodnosti koje potpadaju pod otomanski jaram, treba da budu oslobođene. 0 pitanju Sirije i Mezopo­ tamije zadržaje si predsjednik rezervu. Konačno predsjednik Wilson zastupa mnijenje da Turci bridu izagnani iz Ev­ rope. Mustafa Kemalpaša. Kako »Cliicago Tribine« doznaje, glavni zapovjednik I turskih četa u Drinopolju i Traciji sa­ općio je savezničkim generalima, da ne će slušati njihovih zapovijedi i da ne će priznati nikakvu carigradsku vladu, dok grad bude zaposjednut po saveznicima. U Traciji se provodi opća mobilizacija. Dalje doznaje isti list, da je Mustafa Kemal paša, voda nacionalista u Maloj Aziji proglasio carigradskog sultana li­ šenim prijestolja. Proglasio je nadalje sveti rat protiv nevjernika i pozvao pod oružje muslimane cijeloga svijeta. , Mustafa Kemal radi. Prema privatnoj vijesti »Tempsa«, koju prima iz Cari­ grada, nacionalističke su čete zauzele Ada Dede Bazar i front prema engle­ skim četama u kotaru Ismit. Oko sudbine Turske. Prema obavje­ štenju »Petit Parrsiena« iz Londona po­ litička je sekcija vrhovnog savjeta na­ stavila rad o odredbama ugovora mira sa Turskom. Između važnih odredaba ugovora, koje su rezervisane biće usvo­ jeno u toku konferencija vrhovnog sa­ vjeta u Sen Remu. Tu su također vojne odredbe povodom kojih je tražen izvje­ štaj maršala Focha. Nezakonitosti sa Turskom. »Tempsu« j javljaju iz Carigrada da su saveznici j predali Porti novu savezničku notu u da ne osjećajući se sigurnim pred upornim potra­ živanjem i strogoj istrazi, koju je Jildiz vodio. Ra­ zne glasine kolale su Carigradom, a evropske no­ A. Hifzl Bjelevac : vine donosile upravo nevjerovatne vijesti o prilika­ ma u Turskoj. Konačno se stvar počela zaboravljati i neki, koji su imali upliva u Jildizu počeli su se zauzimati za sudbinu pohapšenih. TREĆI DIO. Abdurahmanpaša se usudio nakon dugog raz­ 1. mišljanja poći lzetbeyu, da zatraži milost za kćerku. Čim ga je lzetbey ugledao pred sobom upro je Prošla su skoro dva mjeseca od događaja koji prstom u sultanov kabinet i rekao: su se odigrali nakon uhapšenja Rene Logotetides i »Paša hazreteli, u njegovim je rukama sve ..« Abdurahmanpašine kćeri Ifete. Ovo uhapšenje po­ Paša je razumio šta to znači, pa je plačući po­ vuklo je za sobom i druga otkrića, pa ie nastao čeo moliti lzetbey-a, koji je imao više moći nego i skoro opći progon ne samo Grka, nego i Mladoturaka i Jermena, koji su bili u doticaju i bližim od- | sam Abdul Hamid, da se smiluje na starca i pošte­ nosima. Čitavo javno mišljenje prijestonice i pokra- i di mu jedinicu kćer, koja nije svjesna učinjene jine, čitava Grčka; službena i neslužbena, pa jedan 1 pogreške. Izetbey ga pogleda lukavo i reče: dio Evrope raspravljao je o mjerama, koje je Tur­ — Paša hazreteli, neobično mi je viditi vojnika ska poduzela, poričući joj pravnu podlogu za ovake da plače, ali vas ispričava vaša starost... Što se ti­ progone. Šta više i velevlasti su provele jednu de­ če Ifete ja imam drugo mišljenje o njoj...« monstraciju, i poslali brodove u Egejsko more za zaštitu svojih interesa, koje su smatrali ugroženim To govoreći uzme sa stola jedan spis i ne po­ nudivši starcu ni mjesta stane mu čitati izvještaj: u slučaju kakva prevrata. No za čudo ovog puta ostao je Jildiz nepopustljiv, pu čak ni posredovanja, »Abdurahmanpašina kćeika Ifet-hanuma preslušana da se opravda postupak Abdurahmanpašine kćeri je po prvom sekretaru Hakibey-u nakon uhapšenja ostao je bez uspjeha. i izjavila je: »Ja nemam ništa zajedničko s mladoI ako Rene kod preslušavanja nije ništa htjela grčkim pokretom, ali ljubim slobodu nada sve i bo­ reći neki su dovodili u svezu čitavo ovo otkriće sa rila bih se za čiju hoćete slobodu proti sile, pa od imenom lhsanbey-a Sururzade, koji je također stav­ koga ona dolazila. Meni je u ovom slučaju bilo sta­ ljen pod tajnu policijsku pasku. lo da spasem jednu pobornicu slobode, i ako ovaku Viđeniji Mladoturci bježali su tajno iz Carigra­ Rene Logotetides. (39) ove izvo­ bila potpuSad treba glasati. Predsjednik (uzrujano): Kod otvorenta novih vjerskih institucija radi se ti sporazumu sa ul. medžljsom. Pi­ tam: hoće ii se tako postupati i pri njihovu zatvaranju. (Glasovi: Hoće. Na glasanje! Žamor.) Onda, gospodo, upu­ ćujem predlog na predhodnl sporazum sa ul.-medžlisom i zaključujem sjedni­ cu. Dnevni red buduće sjednice: Nasta­ vak debate o zatvaranju darul-mualli­ mina i o početnoj vjerskoj nastavi. Kratke vijesti iz islam. Istoka. Bilješke. iz vakufskog sabora. K u r b e g o v i ć podupire de i konstatira da je debata no iscrpljena i zaključena. formulisati protupredtogc i kojoj traže, da se ministarstvo službeno odrekne nacionalističkog pokreta. Usljed toga je položaj kabineta kritičan. Intransigent javlja da je kabinet već odstupio te da je obrazovanje novog kabineta povjereno Damad Ferid paši. Ekomnomska robija Turske. Javljaju iz Londona: Konferencija ambasadora pod predsjedništvom Lorda Curzona nastavila je diskusiju ekonomskih od­ redaba ugovora o miru sa Turskom i odredbe budućeg statuta za morske tje­ snace i Mramorno more. Novi kralj Sirije. Javljaju iz Londona: Ovdje je primljeno zvanično saopštenje da ie emir Fajsal primio naslov kralja Sirije. On je pismeno izrazio privrženost sirijskoga pučanstva prama britanskoj vladi (?). Emira Fajsala poruka Evropi. Prema vijestima iz Damaska, odlučio je emir Fajsal, da se ne odazove pozivu VrItovnog Savjeta da dođe u Evropu radi nastavka pregovora sve dotle, dok ne bude priznat za kralja Sirije. Sirijski kongres odobrio je to stanovište. Faj­ sal je poslao u Evropu Nuri Saida sa nalogom da učini priprave za pregovore. Prema izvještajima iz predjela Li­ banona javno je mišljenje tamo za de­ mokratsku republiku. Šef generalnog stožera emira Fajsala u Parizu. General Nuri Said, šef gene­ ralnog stožera emira Fajsala, stigao je u Pariz. »Tcmps« tvrdi, da je general Nuri Said poslan po emiru u Pariz, da objasni razloge, s kojih se je emir pro­ glasio kraljem Sirije. Izgleda, da je ova misija poslana uslijed upita engleske i francuske vlade slavljenih radi posljed­ njih događaja na emira. Oko Tripolisa. Iz Beyrutha javljaju, da je general Gourand nastavljajući svoj posjet zapadne zone otputovao u Trtpolis. U Tripolisu visoke vjerske lično­ sti, Mufti i drugi, su dali oduševljene izjave u prilog Francuske. Kadi je hva­ lio tolerantnost Francuske prama raz­ nim vjeroispovijestima. General Gou­ rand predao je zastavu 30. pomješanoj pukovniji u prisutnosti veliko0' broja naroda, koji je generalu priredio odu­ ševljene ovacije. Perzijski šah u Parizu. Perzijski je šah stigao u Pariz, gdje će se zadržati oko 20 dana u najstrožem ineognitu, te će se u mjesecu travnju vratiti u Per­ ziju. borbu Mladogrka u našoj državi ne odobravam." Na pitanja, odaklen je doznala za zapovjest o uhapšenju nije htjela odgovoriti, pa je rekla: »Ja znam šta će mi se dogoditi, ali za to ipak ne ću se odreći onog svjetla u koje gledam. Sloboda je uskrsla u meni i ne može je ništa više ugušiti" ... Za to se okrivljuje Ifet-hanuma, da je svjesno htjela pomoći neprijatelju, da umakne kazni odavši tajnu i zatajivši pravoga krivca«. ~ _ lzetbey spusti spis na stol i promatraše Abdurahmanpašu, a onda reče: »Šta velite na ovo?« — Nadam se samo u vašu milost, a njezin čin ima drugo naličje.« »Kako? — upita Izet. — O kojem nije ovdje zgodno govoriti, jer se tiče mojih obiteljskih stvari...« »Recite slobodno«, nagovori ga Izet, na što sta­ rac ispripovjeda, kako je Ifeta zaručena s Ihsanom Sururzade, i kako je doznao da je Ihsan ljubio Renu Logotetites... Izetbey-ovo se lice namrači, a onda reče: »1 on dakle?« Paša se trgne i odgovori: — Ne, oni.. On nije ništa... Eto, samo su pri­ povijedali... Izet ga pogleda i reče: »Znam, znam... I on je s njima!.. ...Ostavivši pašu uniđe u sultanovu sobu, da izvijesti svoga gospodara o novom otkriću. Nastaviće se. �ПРАВДА" — »PRAVDA. Боој 145 — Broj___________ ____ će biti poslani u druga novookupirana mjesta. Njemačka protiv francuske note. »Korespodenz Hofmanm« javlja: Na dogo­ voru u Stuttgartu izjavile su se Bavar­ ska, wirtemberška, saska, badenska i essenska vlada jednoglasno protiv fran­ cuske note, kojom se traži raspust nje­ mačke obrane, što se osnovala u svrhu da se spriječe ovi izgredi. Spomenute vlade smatraju, da je sada nemoguće raspustiti ovu obranu, jer bi to značilo rasulo državnog reda. Engleska nije uz Francusku. Javljaju iz Londona: Engleska vlada javila je francuskom poslaniku Cambonu da se ona ne postavlja na francusko stanovi­ šte u pitanju francuske intervencije u Njemačkoj. Zapljena stranih vrednota u Njemač­ koj. U mirovnom ugovoru uvrštena za­ pljena inozemnih vrednota izazvala je na jučerašnjoj sjednici burni veliki pre­ pad. Nemoguće je bilo svako bileženje tečaja, konačno je burza zatvorena za svaki dnevni promet. Burzovno će se predsjedništvo sastati da zaključi po­ novno otvorenje burze. Pljačke u Dresdenu. U subotu na ve­ će došlo je ovdje do ozbiljnih izgreda crvene garde. Bande su pljačkale po cijelom mjestu. Provaljivali su šta vi­ še i u mnoge privatne kuće. Ustaše zapalili Essen. Po nalogu Holza zapalile su čete za paljenje pri ulazu vladinih četa u Essen na 5 mjesta grad UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koji je sav u plamenu. Pučanstvo je ra­ Pašić će pregovarati s opozicijom. — zoružano. Taoci pušteni su na slobodu. Kako se saznaje, parlamentarna zajed­ Buntovnici su prebjegli preko granice. nica, osobito radikali, namjeravaju sa Wilson obolio. Listovi primaju iz demokratima povesti pregovore, koje Newyorka da je predsjednik VViison obi imao voditi Pašić, jer se on smatra | bolto, usljed toga prestao je sa svojim za to podesnijim od Brotića. dnevnim automobilnim šetnjama. Za 10 Ekspoze g. Radovića. Danas 12. ap­ dana zabranjeno je predsjedniku svako I rila poslije podne u 4 sata održana je bavljenje sa državnim poslovima i pri- j ministarska sjednica, kojoj su prisustvo­ mati ministre, te mora da ostane u vali delegati na konferenciji mira gg. krevetu. Radović i Drašković. Konferenciji je iVraćanje ustavnosti u Mađarskoj. — , mao da prisustvuje i gosp. N. Pašić, ali U čitavoj je zemlji izvršena zakletva I je bio spriječen radi bolesti. G. Rado­ narodne vojske na ustav. U Budimpešti I vić je održao ekspoze o jadranskom i izvršio je ove poslove sam državni up- ; riječkom pitanju.. ravitelj Horthy. Dr. Žerjav u Zagrebu. U Zagreb su Kako Engleska i Francuska »osigura­ prispjeli bivši predsjednik slovenske ju svjetski mir«. Vikont Kerzon uputio vlade dr. Žerjav i ministar Dr. Kramer, je u engleskom Donjem Domu Lojdu oni su vodili vijećanja sa ovdašnjim po­ Džordžu pitanje, da ii mu je poznato da litičkim vodama demokratske stranke je neki Delamar-Maz pronašao top koji poglavito o mogućnosti riješenja poli­ može da tuče na 240 kilometara, ј da li tičke krize. je istina da je francuska vlada, poslije Pašić opasno obolio. Predsjednik na­ povoljnih rezultata kupila njegove pa­ še mirovne delegacije Nikola Pašić po­ tente? Ako je to istina, onda da li je vratio Se jučer iz Zaječara u Beograd, engleska vlada preduzela mjere da i za ali je nenadano obolio od upale pluća. sebe osigura koristi od tog pronalaska? Oa ne može nikoga primati niti izlaziti Lojd Džordž je odgovorio _da je en­ iz kuće. Njegovo je stanje ozbiljno. glesko Ministarstvo Vojno već stupilo, VANJSKI POLOŽAJ. tim povodom, u vezu sa francuskom vla­ dom i sa pronalazačem i da se eksperi­ Oprovrgava se. Više listova donijelo ment; s novim topom već vrše. je vijest tršćanskog »Piccola« prema Novim se topom može gađati i na da­ kojoj je došlo do sporazuma medu Nlttlljinu od 250 kilometara, a projekat nje­ jem i jugoslavenskom vladom u jadran­ gov ima brzinu od 1300 metara u se- • skom sporu a posredstvom Lloyd Gekundi. orgea. Italija bi dobila Rijeku, Volosku, San Retno bez novina. Agencija SteOpatiju, dok bi Sušak, Fijumara i Baroš fani« širi vijest po kojoj je isključeno pripali Jugoslaviji, kojoj bi isto pripao da na konferenciji u San Remu novinari Skadar kao kompenzacja za ustup. Na­ bi imali pristupa. Štampi će se ići na ša delegacija demantovala je ovu vijest. ruku u San Remu kao i u Londonu. D’ Annunzio za Turke. D’ Annunzio Umro izdavač »Univerzalne Bibliote­ je u »ime pučanstva i vojništva« grada ke«. Posljednjih dana marta umro je u Rijeke upravio na turskoga poslanika u Leipzigu Heinz Heinrich Redam, koji Bernu odrešit protest proti zaposjednuje sa svojim ocem Antunom Filipom Reću Carigrada. Tu on napada na »prož­ clamom 1867. osnovao poznatu »Uni­ drljivo britsko carstvo, koje je već 20 verzalnu Biblioteku«. Njemačka štampa muslimanskih naroda podjarmilo, a sa­ opširno se bavi ličnošću pokojnog Reda bi se htjelo dokopati i Carigrada«. clama i ističe golemu važnost njegove | Ceško-poljski sporazum. Antantina biblioteke za njemačku prosvjetu. Svo- ' piebiscitna komisija trudi se, kako bi jom je jeftinoćom omogućila najširim došlo do sporazuma medu Cesima i Po­ slojevima da upoznaju klasike svih na­ ljacima. Hoće da obrazuje jednu poseb­ roda u izvrsnim prevodima. Nema sum­ nu česko-poljsku organizaciju, gdje bi nje, da je i ova biblioteka mnogo dopri­ došli ljudi, koji stoje nad nacijonalnim nijela širenju njemačkog jezika i uplivu pitanjima imajući pred očima interese njemačke kulture svuda gdje ima Nije­ jednoga i drugoga naroda. maca, pa čak i medu tuđim narodima, Opsadno stanje u Slovačkoj bit će, kojima je iole njemački jezik poznat, kako javljaju iz Praga po odluci vlade svagdje se može naići na žute sveščiće i stranaka ukinuto. Reclamove bijioteke. Situacija u Njemačkoj. »Vossisclie Zeitung« prima iz Londona vijest da je Njemačkoj produžen rok za povlačenje svojih četa iz neutralne zone za jedan tjedan. Nijemci nemaju agresivnih namjera. I Njemačka vlada saopćila je francuskoj, ■Mostar, koncem marta. da ona nema nikakvih ratnih namjera (Kako se sa muslimanima postupa). i da se čitava ekspedicija za ruhrsko Premda nisam musliman, ipak me srce područje sastoji od 44.000 ljudi. boli kad vidim, na kakav'se način po­ Američko stanovište. Državni departstupa sa muslimanskom sirotinjom, pa manu izjavio je, da će se Njemačkoj do­ Vas gosp. urednice molim, da uvrstite zvoliti da upotrebi u pobunjenim kraje­ ovih par redaka, nebi li se ipak neko vima onoliko vojske, koliko je potreb­ na vladi našao, da jadnicima pomogne. no da povrati mir i red. Jusuf ef. Hadžiosmanović služio je u Spremanje protiv Njemačke. Iz Metza Mostaru kao vjeroučitelj na trgovačkoj, javljaju, da je 500 momaka'belgijske osnovnoj i zanatlijskoj školi, pa s kojih vojske otputovalo jučer u Pariš, odakle razloga nije nikada u te godine mogao Istočna opasnost za Engleze. U en­ gleskoj donjoj kući izjavio je Churchill, 4a je stanje na srednjem istoku vrlo ozbiljno. Turski nacijonaiistički pokret ugrožava Mezopotamiju, a namjera Ar.apa, da se tomu pokretu približe, nije nova. U slučaju ustanka rasprostrta bi se bojna sila boljševika na sve krajeve sfev. Kavkaza i Kaspijskoga n.ora. BoHševici bi došli u vezu sa azerbej^anskom i gruzijskom republikom, is­ to tako s vojskom Maštati Kemal pa­ se. Taj bi savez mogaj imati strašnih posljedica. Gospodar Drltiopolja. Turski pukov­ nik Džafer 1 ajur bej atkazae je svojoj vladi posluh i proglasio se samostalnim gospodarom Drinopolja. Poznat kao energičan i jake volje nije bio zadovo­ ljan sa »slabom turskom vladom«. In­ teresantno je, da je bžafer Tajar bej bio godine 1908. u Beogradu, kamo je došao na poziv srpske vlade kao iza­ slanik Mlađoturaka, da se osobno uvje­ ri, đa Srbija nema nikakove neprija­ teljske namjere prema Turskoj. »Na­ rodna Obrana«, a na čelu joj B. Nušić, priredila mu je počasnu večeru. Za bal­ kanskoga rata ,i dalje služio je Džafer bej u Macedoniji. Politički pregled Naši dopisi Страна 3. postati definitivnim, nije mi poznato? no biće da je i tu igrao uiogu »antiturcizam« naše bivše vlade. Glavno je, da je on za 33 godine bio plaćen iz držav­ ne kase i da je bio državni službenik. On je 13. decembra 1918. umro r osta­ vio je 4 neopskrbljene djece. Po načelu pravednosti i zahvalnosti za njegovo bezprikorno službovanje, morao bi svak očekivati, da će njegova djeca dobiti mirovinu ili barem milostinju, odpravninu, posmrtninu i vrag sami zna kako se to zove ako vlada hoće svoje »vjerne« da nagradi. U ovom slučaju čini 'c da vlada nije smatrala Hadžiosmanovića sovjim »vjernim« za to, što je valjda musliman, jer ni pare nije dala njego­ voj djeci. Jedan od dobrih ljudi išao je i na vla­ du radi ovoga, bio je i kod slatkog Ate, koji mu je slatko obećao, du će djeca bezuvjetno dobiti mirovinu ili milosti­ nju, pa ipak boš posla, jer oni ni do da­ nas ni pare ne 'dobiše. Molilo se je služ ■ benim putem preko multije i preko tr­ govačke škole, pa je uvijek ostajalo kod obećanja, da će stvar oiti »bezu­ vjetno« uređena. Dalje se čekati ne može, jer i one obitelji, koje imadu dobru plaću i dobar imetak, teško izlaze na kraj, a kako da ne krubure ove sirote, kad je samo je­ dan od njih kako-tako opskrbljen, dok drugi nisu i nemogu za dugo biti opskr­ bljeni, jer su dvije ženske i jedan dje­ čačić. Molim Vas gosp. uredniče da energi­ čno poradite na tom, da se ovim siro­ tama odmah pomogne. Kad se^nože da­ vati i onima, koii nisu zaslužili, neka se dade i onima, čiji je otac bio pošten i bezprikoran državni službenik. R-k. jednički se jacija klanjala, te »fatiha« proučita. Tada se je prešlo u tamošnju Gradsku čitaonicu, gdje je tu spomenvečer otvorio podpredsjednik našeg kot. odbora g. S. Užičanin, a nakon to­ ga deklamovao je N. Smailbegović merhumovo »Pokajanje«. Iza toga pri­ kazao je naš tajnik Ajanović Abas bio­ grafiju ј neumrla djela velikog merhuma. Materijalni uspjeh ove Cazimove spomen-večeri bio je preko 1500 K. Krv u Krajini. Na telegram, donešen u prošlom broju o krvoproliću u cazinskom kotaru, to jest napadaju popa Jove i dr. na selo Pećku, koji je telegram komentarisan u 74. broju »Hrv. Sloge« od 8. o. mj., primjetiti nam je, da nam je silno upadljivo što je presbiro u svim ovdašnjim listovima dotično krvopro­ liće kvalificirao slučajem agrarne na­ ravi. Upadljivo je to tim više, što je i zemalj. vladi svojevremeno izviješćeno i poznato bilo, da se tu radi isključivo o otimačini zemljišta, koje je još godine 1897. sa strane države ustupljeno bes­ kućnicima težacima pravoslavne i mu­ slimanske vjere, te da ima karakter či­ sto lične osvetničke naravi. Budući smo obaviješteni, da su tu na­ vodno upletene i osobe, koje su zvanično obvezane ovake slučajeve ne samo sprječavati, nego im na vrijeme i predusretati, zbog toga se sada ne ćemo upuštati ni u kakvo prejudiciranje, dok ne vidimo, da li će pozvani faktori krivce — bez obzira na njihovo zvanje i znanimanje — po zasluzi i kazniti, ili će im se opet kroz prste gledati. A on­ da ćemo pretresti i revnost žandarmerijskih stanica kako u izvršavanju na­ loga kot ureda, tako i u poduzimanju koraka i u »nepristranom« vođenju iz­ viđa, pak ćemo tada faktične krivce •iznijeti. Važno za oporezovnike. P, imamo od vladinog povjerenika: Tečajem mjese­ ca aprila 1920. dospijeva za uplatu dru­ gi: obrok svih vrsta državnih poreza i Prilozi »Pravdi«. Na svadbi ugled­ prireza. P. u. oporezovnici se s toga nog građanina Ešrefa Ašćerića u Gornjem Vakufu sakupljeno je medu pozivaju, da svojoj poreznoj dužnosti do 30. aprila 1920. tim sigurnije udovo­ omladinom 174 K kao dar našem listu, lje, jer će po izmaku toga roka imati na čemu se izriče najtoplija hvala. platiti 5% zateznih kamata i osim tih Š u k r i e f. A1 a g i ć, profesor pre­ parandije u Derventi. sakupio je medu , kamata zakonom određene ovršne pri­ stojbe, koje iznašaju ■ za ovu opomenu prijateljima za »Pravdu« 140 K, koje da4 li za eventualno provedenu pljenitbu rovaše: po 20 K: Smail ef. Halepović, 4 h, a za ovršnu dražbu 2 h od svake H. Hatndi ef. đsakagić, Derviš ef. M. do 30. aprila 1920. naplaćene krune. Korkut, Adembcg Kapetanović i N. N.; Poreze i prireze, koji za tukuću godinu po 10 K: Šukri ef. Alagić, Anto Odić i još nijesu propisani, treba platiti pre­ Anto Matišić, učitelji preparandije i ma visini propisa od prošle godine. OOsmanbeg Osmanbegović. Živjeli i vaj oglas vrijedi kao prvi ovršni stu­ mnogi se u njih ugledali. panj t. j. kao opomena. Odbor vjeroučitelja za Bos. i Herc, Iz gradske aprovizacije. Danas izda­ u Hadžićinia predao je slijedeću urgen­ je grad, aprovizacija svojim rajonskim ciju ministarstvu vjera u Beogradu: trgovcima sol, koja će se prodavati od »Pošto od strane ministarstva vjera, K 4.12 po kg. a ni koje druge do danas odboru vjero­ Muslimansko društvo »E1 Kamer« u učitelja na peticiju od 25. decembra Sarajevu pozivlje na redovitu glavnu 1919. za povišenje honorara i drugog skupštinu društva. koja će se obdržanije ništa stiglo, to je ovaj odbor pri­ vati u nedjelju dne 18. aprila 1920. u 7 siljen staviti upit na ministarstvo vje­ sati na večer u društvenim prostorija­ ra i zamoliti da pomenutu peticiju što ma sa slijedećim dnevnim redom: 1. prije riješi i priteče u pomoć, jer sa svih Predsjednik otvara skupštinu. 2. Izvješ­ strana Bosne i Hercegovine na ovaj od­ će tajnika. 3. Izvješće blagajnika. 4. Iz­ bor dolaze pitanja od strane vjerouči­ vješće kućenadzornika. 5. Interpelacija. telja »šta je sa našim povišicama, mi 6. Apsolutorij odboru. 7. Izbor novog ne možemo dalje. Molimo hitnu pomoć odbora. 8. Eventualije. i t. d.« > Đaci regruti. Ministarstvo vojno rije­ Ušljed navedenih razloga moli odbor šilo je da se uredba o odlaganju služe­ vjeroučitelja da ministarstvo vjera da­ nja đačkog roka za vrijme školovanja dne odgovor ovome odboru ili će se i ima primijeniti j na sve učenike zanatnama vjeroučiteljima dati pomoć kao i lijskih škola. svim drugim klasama, ili ćemo i nadalje ostati pastorčad; jer da se odbor zna­ de ravnati prema svojim kolegama, koji su mu dali povjerenje, da za stalež ra­ di i da se brine kao i sve druge orga­ nizacije. U očekivanju povoljnog riješenja bi­ Redžepu Ć e h a j i ć u, željezn. radniku lježimo se vjernim i odanim: u Sarajevu. U Hadžićima, 29. marta 1920. Vaša izjava štampana u 75. broju Predsjednik: Muhamed Islamović, Ha»Glasa Slobode« sa kojom dajete ostav­ džići. Odbornici: Jovan Simić, svešteku na članstvu u džematskom medžlinik, Pazarić; i Lađislav Gagulić, paroh su, nije nikoga iznenadila, osim valjda Stup. onih Vaših drugova, koji su Vas za »Konzorcija« izdaje brašno. Poćam kandidata predložili. Ta »Caršija« Vas od Četvrtka 15. pa do uključivo četvrt­ i onako i ne poznaje, nego Vas je kanka 22. o. mj., izdavače peprodavači didovala na želju Vaših drugova, če­ »Konzorcija« brašno za pecivo (nuleristitih članova naše »Muslimanske Jugo­ ca) po cijeni od K 12. na kg. Prodaja slavenske Organizacije« i na temetai vršiće se po dosadašnjim opetovano , usmene izjave, koju ste meni dali u sa­ objavljenim uslovima. Oni potrošači, rajevskoj čitaonici pred vakufske izbore. koji su rajonirani u maloprodaji grad­ Ne odgovara istini, da ste prisustvo­ ske aprovizacije dobivaće brašno kod vali u dvije, tri sjednice džematskog H. Uzeirage Kreče. medžlisa, nego ste bili prisutni samo Ćazlmovo spomen-večer u Tešnju. na jednoj ovakoj sjednici i to baš na Naš kotarski odbor u Tešnju priredio onoj, na kojoj se je prvi put povela ri­ je na petgodišnjicu smrti našeg nepre­ ječ o zaštiti morala među islamskim žaljenog pjesnika merhurn Musa Ćazielementom. Uslijed toga krivi su Vaši ma Catića Cazimovo spomen-večer, nazori, da vakufsko-mearifski džematski koje je iznad svakog očekivanja uspje­ medžlis ne vodi brige o muslimanskoj lo. Najprije je u džamiji za dušu mersirotinji, jer džematski medžlis i te ka­ huma 16 hafiza hatmu proučilo i za­ ko tu brigu vodi, a i sama akcija za Domaće »ljest! Otvoreno pismo �Страма 4. Stran* zaštitu morala, u uskoj je vezi sa matcrijahiim obezbjedenjem naše sirotinje, pošto svak zna, da je materijalna bezbijednost najprvi uvjet za zaštitu mo­ rala. Po čitavom sadržaju spomenute izja­ ve izgleda, da joj nijeste Vi autor, jer ne mogu ni pomisliti, da bi onako šta mogao napisati jedan musliman, nego će biti, da Vam je taj potpis iznuđen; a da joj je autor netko drugi, koji ne­ ma ni pojma o islamskim, vakufskim propisana, nego bi htio, da se čitav va­ kufski imetak jednostavno preda u ru­ ke komunista, da sa njim po svoj ćejfu raspolažu. Zato je spomenuta izjava po mojem mišljenju sasma promašila na­ mijenjeni cilj, jer će sada svaki musli­ man, makar bio i najzagrižljiviji kontuništa jasno vidjeti za čim naši boljševici idu i da za njih prama nama muslima­ nima ne postoji pojam svetosti pošto­ vanja odredaba onih dobrotvora, koji su svoja dobra uvakufili, nego su im pred očima boljševjčko-komunisitčke ideje, koje vode potpunoj anarhiji i ra­ sulu ljudske zajednice. Sarajevo, 10. aprila 1920. Sejid-Alibeg Filipović, predsjednik vakufsko-mearif. džematskog medžlis.i. raktea, a nikada se neću osvrtati, kako sada tako ni ubuduće na lične napadaje i denuncije podlih protuha. Napokon zna­ mo žurnalističku visinu »Glasa Naroda«. Pfui! Sarajevo, 2. aprila 1920. Iriž. Celić«. (Pa zar i Kurilić ima nekom nešta re­ ći koji je pad Beograda proslavio izvješavanjem crno-žutili zastava, koji je od prevrata Srbin-patriota, dok je za vrijeme najtežih dana po Srpstvo ne­ smetano zarađivao i gomilao svoj ka­ pital u vremenu kad su njegova ostala braća trunuli po madžarskim tavnicama? Primj. slagara Stočanina). G. Stevo Kurbalić, upr. ispostave. Ve­ lika Kladuša. Vašeg ispravka od 3. ap­ rila o. g. na dopis u »Pravdi« br. 31. od 20. marta o. g. glede krivotvorenja potpisa najviđenijih ljudi, s Vaše strane na poslanim brzojavima zcm. vladi i ministarstvu na 3. februara o. g. ne mo­ žemo objelodaniti. — Glavne činjenice tj. počinjenog krivotvorenja potpisa naj­ viđenijih ljudi Vi ne poričete, dapače mi posjedujemo izjavu sa autentičnim potpisima ljudi, koja potpuno negira Vaš ispravak, ali je ne ćemo objeloda­ niti. dok ne vidimo, šta će učiniti zem. vlada i ministarstvo protiv Vas kao zvanične osobe. Porube uredništvo. O napadajima na inž. Celića u »Glasu Naroda« od 8. pr. mj. po Mirku Kuriliću kao i o onim u broju od 27. pr. mj. isto­ ga lista iz pera samog redaktera toga lista, možemo svima onima, koji se us­ meno ili pismeno obratiše sa pitanjem: hoće li Celić na to odgovarati, sa Celićevim privatnim pismom, koje je on ovih dana upravio jednom svom prijatelju u istom pitanju najasnije odgovoriti: »Prijatelju, ti kao i mnogi drugi obratiste se sa pitanjem, da li ću odgovarati na one napadaje u »G. N.« od 8. pr. mj. koje je inscenirao Mirko Kurilić kao i na onu noticu same redakcije toga lista od 27. pr. mj. N e ć u I U prvom dijelu Kuriltćeva napadaja meni se predbacuje mrž­ nja proti Srba. Ti znaš što smo radili kao đaci u 1913. i 1914. a u vrijeme rata to zna i sam crno-žuti Kurilić.............. 0 mom držanju svjedočit će najbolje Srbi iz Trebinja, koji bijahu kod nas intemirani. Došao je prevrat. Istina je da su se za svoje sugrađane muslimane bratski zauzimali čestiti pravoslavni stolački građani (Đorde i Ilija Popović, pop Savo Danilović. učitelj Petrovih, Stajčić i t d.) zato sam u svom članku »T eško selu, nije lakše gradu« (»Pravda« br. 22. (127.) od 28. februara 1920.) i stavio u zagradu imena onih dvijuh individua, koji nijesu Srbi, nego samo hrišćani, da se ne bi moji navodi protegli i na čestitu našu bracu pravo­ slavne vjere. Srbin biti — znači srpski i osjećati! Zadnji odlomak Kurilićeva članka pak bavi se podvalama, koje »e uopće ne daju dovesti u sklad sa mojim člankom. Ja Ti kažem, Kurilić je kapacitet, da kucka čekićem i puše uz viganj, ali nije blate, da ispitu,e kvalifikacije drugih ljudi. Međufm, ako mi se ikada pruži prilika, ja ću mu dati svoje svjedodžbe na uvid; pa i onu ko­ jom sam kvalifikovan za inženjera, i ku­ ja nosi potpise njemačkih profesora i docenata, svakako tehnički spremnijih ljudi, nego li je — Kurilić. Clede cne vizitenkarte kažem, da je iaž, pa laže li on ili njegov prijatelj — ne zndm, samo ja kažem, ako mi kartu sa onakovim njemačkim tekstom donese, koju sam navodno ja u svojoj režiji tiskao i lično davao, onda ja darivam 1000 K za »Pro­ svjetu«, Evo prilike, ako je patriota, ne­ ka nešta privrijedi za srpskog đaka. () njemu lično ne znam Ti mnogo reći, znam samo toliko, da uopće ni skojim čestitijim i uglednijim stolačkim građa­ ninom kako muslimanom tako ni pra­ voslavnim dobro ne živi. Svi ga s gnu­ šanjem preziru, pa i ja mislim, da bi i moji zemljaci za me kao poniženje uzeli, ako bi se sa jednim ovakovim čovje­ kom, pa još u javnosti u polemiku upu­ stio. Zato, to i neću! On može i još za­ dirati i što hoće iznositi, ali ja ostajem pri svom. Glede one notice u 208. broju »Glasa Naroda« od 27. pr. mi. mogu Ti reći, da je podla, jer članak »Prekipjelo je već« bio je potpisan sa X, pa kako sc to može onda meni •pripisivati i radi to­ ga članka mene napadati. Ja Ti kažem odgovarat: i polemizirati ću samo u stvarnim političkim temama općega kaOdrovotsi artdzdk. M бжИика Pri zaključku lista. i , ' ! I ■ • 1 ■ j ; , i j । KOZAČKA OBIJEST. Ograđujući se u koliko -se tiče po­ litičkog značaja đačke protestne skup­ štine, koju su đaci sarajevskih srednjih škola jučer iza podne htjeli u parku Cara Dušana da održe i da se solidarišu sa pokretom študenata u Zagrebu i Beogradu nećemo se upuštati u njezi­ no razglabanje ali hoćemo nešto drugo — jednu sramnu činjenicu da konsta­ tiramo. — Kada je oko 150 skupljenih srednjoškolaca htjelo kod Principova Mosta u povorci 4 i 4 da uniđe u Kralja Petra ulicu sarajevska ih je okonjena policija u najbržem galopu i golim sab­ ljama napala, masu te dječice izgnjavila i izmrcvarila. I to se zbilo u momen­ tu, kada su đaci pjevali »Bože Pravde«. Nekoliko stotina policajaca proganjalo je đaštvo do u kasnu noć gdje ni gimna­ zija ni bogomolja nijesu ostale pošte­ đene. Đaštvo je na mrtvo ime isprebi­ jano, što svakako ne odgovara niti du­ hu vremena niti savremenom odgoju đaštva. Mi konstatujemo samo, da se i ovaj put u punom jeku pokazala naša oru­ žana sila, koja je manifestovala svoju bojnu jakost na sarajevskim ulicama, dok onamo gdje je trebamo da spriieči pokolje muslimana, da sačuva islamskog težaka pred bijesnim i oboružanim ban­ dama u Bileći, Nevesinju, Foči, Kladuši — uzduž i poprijeko cijele naše domo­ vine — tamo te sile nema, ona se tamo ne miče niti se pokazuje. Čemu to sve vodi: Idemo, da vidimo! Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? • Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerav pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 : boca. 6 kruna. Pokvaren Ii Vani je želudac od zle I ii rane? Fellerove prave ElsapJLnle — na opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna, i Omot i poštarina posbno, ali što jefti; nije. — Eugen V. Fejlcr, Stublca donja, ' Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod t. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Teni­ ska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. prodajem Тгдотјпа sviju vrsti zemaljskih pro­ izvodu i koionijuinE rohE na VBllho. iiđSU Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo Upitati u administraciji lista. вм|а*&2п umiješaj u krmu, ša•’lđillll ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimii, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki ‘slobodno prodavati, ili piši na ljekarnu T г n k d су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje uralClV odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast proti svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod lje« karne Тгикбсу, Ljubljuna. ^/[odni Salon vi u udruženju Muslimanki (Osvrtanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damškrti i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka jS мс Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Miševi, štakori, stjenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘—, za štakore i miševe K 8 — za žohare ruse i švabe po K 10 — Osobito jaka tinktura za stjeni­ ce K 8.— Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jdnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, 111. kat. 60 BRAĆA PROLIC, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Тгг5е1јаћ „HfV. Obnova" držala je da ee mora oče­ šati o Korkata ikao „književnog h it torić ar a“, pa podvrgava „kritici" naša bilježku o merhum Catiću pripisujući je Korkutovoj medrosk oj nespoBubnenti. Ovaj bi „pametni" liet dobro učinio, kad bi jonad вргаćao u tor, a ne u rubriku „Aktuelne bilješke". A ne bi bilo loše, kad bi to uredništvo makar kroz rog dOvlknulo svom kritičaru, da svaka bilješka „Pravde" ne mora biti iz pera glavnog urednika. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem SUMORNE MISLI. Braća Prolić. Vala, ljadi, vi vjerovali ili ne vjerovali, me­ ne ne može Gazin hotel ni iđaru činiti, Kod četrdeset i toliko uvijek punih krevetu i toliko gotove dušeka ode sva zasluga za kiriju (od sedam i po hiljada godišnje), a mojoj djeci nisaro kadar ni suha hljeba odatle osigurati. Pa opet hoće vakufaši, da im povisim kiriju Alijaga. Njem.-Austrijski Warenverkehrsbiiroa Sarajevo, Jelića ulica 4. daje na znanje svim interesentima, koji žele kupovati robe u Austriji da ima na uvid bogat izbor raznih cijenika i kataloga bečkih tvrdka osobito sa gospodarske stroje­ ve. namještaj za pilane, motore i t. d. Gornja podružnica daje rado sve in­ formacije za uslove kompenzacikmo sa­ , obraćaja i preuzima bez platno inter­ vencije kod dobivanja dozvole uvoza i 84, 1—1 I izvoza. Riblji zejtin najboljE vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo S tro s m aj e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Vtai&: f^atrrfrt OdJboi »t U. O.« •»•■parili D. k A, Kaju, Sirajago. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/17e8c9cefe4920b17e58a7262d362641.pdf 9d1f63b91fc0e782db28805e77ae5a76 PDF Text Text Jfeft»rtna_u gotovom plaćena. * Sa ЖЖ POJEDINI B^OJ A Ш lik Ж 1 к r u n a. Жш w II W.11 JlII SS ав^1и t Јж 'Ж& S даи зШШви — -ш—г Ом дВИВ 4МИк t5®L ж Цж -Ш «r w -МИИИН®^ Ж вм «BSb Pretplata godiš. 120 kruna, napola godine60kruпа' Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИДО ЈУГОСЛЛВЕНСКЕ МУСАМЖЛВСКЕ ОРГЛНИЗАЦИЈћ Sarajevo, subota 17. aprila 1920. (24. ređžeba 1338.) Broj 41 (146) Akcija za zaštitu morala. Na poticaj vakiifsko-mearifskog dže»ratskog medžlisa u Sarajevu sastala se .u našoj redakciji dne 31. marta o. g. uža anketa za izradu programa za suz­ bijanje nemorala u gradu Sarajevu. 0vu anketu su sačinjavali izaslanici na­ ših društava »Islamske čitaonice«, »Merhameta«, »Osvitanja«, »Jugosl. Muslim. Športskog Kluba«, »Derzeleza« i »Hurijeta« sa opunomoćenicima džematskog medžlisa S. Korkutom i Š. Sarajlićeni. Jednoglasno su doneseni ovi zaključci: — »Preporučuje se vak.-mear. džematskom medžlisu u Sarajevu, da osnuje svoju posebnu sekciju, koja će sa po 2—3 izaslanika od svih naših društava obdržati jednu širu anketu u svrhu za­ štite morala u ovim smjernicama: I. da se imami svih mahala postave kao povjerenici sekcije, čiju će propa­ gandu rukovoditi u svom području i tačno ustanovaljavati stanje morala pojedinaca iz mahale (ko je, što se rek­ ne, šaren a ko ne); 2. da se organizme vaz imama i fesiija po džamijama (vjerski i strukovni vazovi) te predavanja po društvima u jednom pravcu iz 5—6 izrađenih vazova za imame koje bi ovi prepisali, (u glavnom tačno protumačeni ajeti i hadisi, koje bi oni svojim riječima razlagali), te iz nekoliko tema predavanja zdravstvenih i privrednih, za feslije i društva mladeži; 3. da se ustanove tečajevi za vazove od nekoliko hefti za imame, muallime i privatne slušače; 4. da se organizmu materijalna sred­ stva od imućnika i. to: a) koncentra­ cijom zećata u jedan fond, kao i temelj­ nim (dobrovoljnim prilozima; b) uposle»jc zdravih siromašnih preko akcije, u kojoj bi se imalo spojiti djelovanje »Merhameta« i »Osvitanja« ša Muslim. trg. i obrt, bankom; 5. da se ustanove dužnosti Medžlisove sekcije i to: a) suzbijanje nemora­ la, da se dalje ne širi, b) čuvanje mla­ dih da se ne zaraze, c) asistencija po­ licije za pokvarene, d) eventualni pro­ gon pokvarenih iz Sarajeva; 6. da se smještaju one ženske, koje trebaju zarade: u službu kod muslim. porodica, u’razna poduzeća pletenja, krojenja, šivanja i veza, te u praonicu i čistionicu rublja, u peglaonicu i t. d. Sva naša društva pozvala bi se da imenuju po dva delegata na godinu da­ na, koji U do njihova opozvanja Ku kom bi ih slučaju zamijenili drugi ime•ovani članovi njihovog društva) bili članovi šireg odbora medžlisove sekci­ je. Taj širi odbor sekcije zvao bi se — na primjer: Muslimanska akcija za za­ štitu morala u Sarajevu«. Medžlisova sekcija bila bi uži odbor te akcije koja bi interno rukovodila sve poslove, a savjetovala bi se sa izasla­ nicima društava jedino u pitanjima principijelne naravi. Ova sekcija izvješ­ se nade ured i osnuje kancelarija za pravilno funkcionisanje rada. Prisutnici su mu za početak odmah odgovorili tim, što su od nekoliko ljudi između sebe potpisali preko 100.000 K dobrovoljnih priloga i jednoglasno usvojili istaknuti program rada za novo osnovanu »Muslimansku akciju za za­ štitu morala u Sarajevu«. — Daljni pri­ lozi slijede, a za zećat. neke veće vasN jete u izgledu i t. d. brinuće se sama Akcija da ih ostvari. * ćivala bi od zgode do zgode, a svakako mjesečno po jedan put, džematski medžlis o svom djelovanju.« I ' ; 1 , i ; j I i U sjednici od 2. o. mj. prihvatio je džematski medžlis ovu osnovu u cije­ losti j za 10. o. mj. u svrhu ostvarenja ove akcije sazvao je širu svoju sjed­ nicu sa uglednijim građanima i izaslani­ cima društava, u kojoj je ovaj predmet došao ponovno u pretres. U • ovoj je sjednici sudjelovao sarajevski muftija g. Šalim ef. Muftić, a prisustvovao joj je i predsjednik naše organizacije g. muftija MagflajHć, kojega su prisutni srdačno dočekati, a i predsjednik ozem. medžlisa Sejid Alibeg Filipović mu se na posjeti toplo zahvalio. Za tim je predsjednik istaknuo svrhu sastanka, pročitao okružnicu ulema medžlisa od 25. februara 1918. o suzbi­ janju nemorala, obrazložio kakve nas dužnosti u ovom poslu čekaju i pozvao referenta S. Sarajlića, da izvijesti o iz­ rađenom nacrtu programa za akciju. Iza toga se razvila debata o koncentraciji zećata u jedan fond sa ovom svrhom, čemu muftije u pogledu fetve ne prigovoriše, pa o progonu pokvarenih ženskih, koje nijesu iz Sarajeva, u koliko ne bi nanijele štete mjestu, u koje se progone, odnosno o njihovu namješteniu u jedan dom (radionicu), gdje će biti opskrbljene, ali neće smjeti izlaziti, kao i o progonu besposlenih muš­ karaca, koji se nijesu tu naselili sa svojim porodicama. Osuđivali su se pojedini slučajevi ženidbe mlađe generacije s inovjerkama, dok musi, čestite djevojke ostaju neudate, konstatirali slučajevi zavijanja inovjerki u žarove, da se kao muslimanke prodaju po javnim lokalima i vrlo snažno naglašavalo, da se ovaj manji broj mu­ slimanki otkrije, koje pođoše stazom nemorala, kako ne bi na sve druge po­ štene, ' zbog njih nekoliko nevaljalih, padalo leće sramote. No muftija g. Muftić izjavio se protiv te strogoće, jer — reče — da ne izlazi iz vjere ni ko veli­ ki grijeh počini. Zato se ni .prostitutki muslimanki ne može reći, da nije više muslimanka, koja se dužna držati tesettura, pa ne može izdati fetve da se otkrije. Nakon toga je izabran uži odbor ak­ cije od članova džem, medžlisa i to trojica do ilmije, trojica od inteligen­ 1 cije i četiri ugledna građanina, a dru­ štva će biti pozvana, da odrede po dvo­ jicu izaslanika u širi odbor. Virilnim predsjednikom akcije izabran je muftija g. Šalim ef. Muftić, a zaključeno je, da se po potrebi u odbor mogu kooptirati i druga lica i imenovati kao pouzdanici pojedinih krajeva grada, povjerenici mahala i t. & Jedan izabrani, od kojeg se u tu saradnju traži njegov duševni kapital, očitovao je, da će se primiti izbora uz uvjet, ako mogućnici osigura­ ju materijalna sredstva u potpunoj mje­ ri za razvitak poslovanja akcije, te ako Ovakvim primjerom nam danas Sa­ rajlije služe. Do drugih je džem, medž­ lisa u zemlji, da se u njih ugledaju u ovom prijeko potrebnom i važnom po­ slovanju i da svojim sirotama pruže poštene zarade. U koliko bi za detalje trebah sporazuma, rado će im sa odgo­ vorima izaći u susret naša Akcija, ko­ joj je vakufski sabor već dodijelio u zgradi vakufske uprave (u II. katu) je,dnu sobu za kancelariju i koja ovih da­ na otpočinje sa svojim djelovanjem. Bilo sretno! 1 i [ i ■ । ; i I | I ! j i Sarajevo, 16. aprila. »Glas Naroda« donio je danas ovaj naročiti izvještaj iz Beograda: Iz naiobaviještemjeg izvora doznaje se da je vlada g. Protića na posljednoi sjednici ministarskog savjeta povukla u diskusi­ ju pitanje o agrarnoj reformi. Pod pri­ tiskom konzervativnih grupa zaključio je ministarski savjet, da se provođenje uredbe o agrarnoj reformi, ovako ka­ ko ju je demokratsko-socijalistička vlada riješila — suspenduje za ov u godinu. Po ovoj odluci ministar­ skog savjeta neće se uredba o agrar­ noj reformi ove godine uopšte provađati. Ministarski savjet motiviše ovu svo­ ju lodluku time, što uredbu navodit nije moguće provesti, jer nema za t o f i n a n s i j s k i h pokrića u pr­ vom redu, a u drugom, jer se ministar­ ski savjet ne može da složi o na­ činu samog provođenja. Prema tome ostaje demokratska uredba o beglucima za cijelo vrijeme reackionarnog vladanja na vrbi svirala. Poslije poništenja pakta željezničara sa demokratskim ministrom Draškovićem, kojim je bilo željezničarske pita­ nje za dulje vrijeme riješeno, dolazi i ovaj na prava naših težaka koja je ste­ kao tolikom borbom. Vijest o ovom naj­ novijem briskiranju uredaba koje su potpisom krune iveć dobile zakonsku snagu izazvala je neobično ogorčenje. Predsjednik bosanske vlade dr. Srškić vraća se u Sarajevo noseći sobom na­ šem težačkom narodu ovaj dar. Godina 11. Dokinut više I za ispravnost našeg držanja i potreI bu snažne kultumo-političke obrane, I pružila nam je sjednica vakufskog sa­ bora od 3. o. mj. u kojoj je pala izjava »da s e u postojeća državna 1 s i r o t i ft a ne može imati p ovjere nj a, jer se u njim a doga­ đa, da se Salih vodi pod ime! n o m R i s t e«. Bio sam osobno prisu­ tan ovoj sjednici i opazili da jc ova iz­ java prenerazila svekolike članove sa| bora a tako isto i slušaoce na galeriji, i U svakog se na licu čitalo veliko ogor■ ćenje, iza kojeg su slijedili veliki proI testi i gibanje, kako medu članovima i sabora tako i među slušaocima na gaj leriji. Nastala je gužva, razgovor itd., i iz kojeg se jasno razabirahu ove rije­ či: »To jc strašno i nečuveno!...« 1 ja sam stajao dugo kao ukopan pod teškim udarcem izgovorenih riječi i skoro da nisam — planuo. Bio sam na­ mršten kao krvnik, koji je žedan ljud­ ske krvi. Čitava revolucija nastala je u meni, u kojoj je pobijedio osjećaj po­ žude i osvete, koji me je gonio, da tra| žim onoga, ko se drznuo, da u muslim. i siroče_ ulijeva drugo vjersko uvjerenje i daje mu drugi vjerski odgoj, nego onaj, što ga već ima. Onog časa, kad sam čuo. da se Salih vodi pod imenom Riste, bio sam spreman rušiti sve, što ima medu ljudstvom, — bio sam žedan •krvi onog vjerskog fanatika, koji je po­ kušao, da nam otme nevino muslim. si­ roče. Dugo jc bjesnila u meni velika oluia, koja je konačno provalila kroz moja usta, da sam rekao svom prija­ telju: »Gad, koji pokušava oteti musli­ mansko dijete, taj će mi platiti!« Kad se već u meni iitaložila bura, po­ šao sam s galerije van, ne ću li naći kojeg poslanika, da mi da u ovoj stvari objašnjenja. Trefio sam jednog člana sabora, kojega zapitam o cijeloj stvari i koji mi reče ovo: »Pred neko vrijeme dovedeno jc jedno siroče u Rijaset, ime­ nom Simo Radovanović. koje je odmah smješteno i upućeno u sirotište u ReIjevu. Dijete je imalo i dokumente^ kr­ štenja. Do malo se vremena pročuje, da mali »Simo« zna šehadet i amentu' billahi i mnogo još drugog, što je musi, i djetetu potrebito da zna o svojoj vjeri, i Povedenim izvidima ustanovi se, da sc I mali »Simo« zove Hašim Merdaи o v i ć iz Čarakova, kot. Prijedor. I i međutim ovog je djeteta kroz kratko I vrijeme nekamo — nestalo.« Ne znam, kakvo će se objašnjenje dati sa službene strane o ovoj stvari, ali jedno stoji, da se nakon ukidanja muslimanskog dušobrižništva u držav' nim sirotištima pojavila tendenca, ne bi li se naša djeca pokolebala u svom vjerskom uvjerenju i odgoju. Možda je i i slučaj s malim »Simom« (Hašimom) i ukidanje dušobrižništva uslijedilo za »unapređenje« ideje »narodnog jedin­ stva« po principu, kako ga »tolerantni« i »najnacionalniji« čovjek, dr. Krulj, že­ li? Svakako su gospoda s naše musale. kad su se odlučili na ove mjere, da MKlhriplia Hovačiia i obrtnička banka za Bosno i HErcBgopInn (d. 1) o Sarajeon. Dišnima Вајз sumsIib I apKiiiMslis Srstiits. — Hupujt I glasnica grs^iB sicćliE, vfiiuts 1 vrijednosne papige svih vrsta. Н 0 a Н 0 b U U L E H J £ kupule I prodaje K ss? mts s fsalasito sve ш№ш. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ , 3,000.080 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Bavi ss svim banhtsnim poslovima. Sbasija ifbl?fs I anovH* u kraljevstvii SHa. 1 u i«№st?i!. FfiiM ulosiis na »lažne knjižlcs i tcitućs мЈппв I BliinitaSiijs ili najpovolinil«, QilO9l]QSVSinjsiljatMpn3№i |ђ№ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prionu, lijevo - KrzojavETrgovasha ban^ajarajm ■ intEPurban telefon: Zl$. i �аи i L Страаа — „ПРАВДА* .PRAVDA musi, siročad ostanu bez vjerskog starradi i onda otpočeti sa snažnom palj­ ješinstva, imali u vidu jedan »viši in­ bom. teres«: potpunu unifikaciju na Još nešta. Ukidanje dušobrižništva po svim stranama, i to unifikaciju, koja »demokratskoj« vladi i slučaj s Merdamora iz muslimanske siročadi stvoriti novićem može se i na drugi način kokršćane i ništa drugo. mentarisati. Vjerovatno je da se je na­ šoj djeci pokušao uštrcati duh dra Kra­ Mi odlučno dižemo svoj glas protiv lja. za to, da se i onaj mali broj naše si­ dosadanje vladine politike na ovom po­ ročadi istisne iz državnih sirotišta, i lju. koja je inaugurisana po elementima, ako smo i onako u tim sirotištma u Sčija je nacionalna vrijednost nama vrlo prkos naše mnogobrojne si­ dobro poznata. Mi ne ćemo, da se s ročadi, u najmanjem broju našom siročadi postupa drukčije, nego zastupani. Nu mi možemo odvra­ mi želimo i tražimo, da se duh dra Krutiti, da to ne će nikom uspjeti, jer naša Ija i drugova istisne iz svake institucije, država nije stvorena zato, da jednim u kojoj se nalaze muslimani. Da je taj pomaže a drugim odmaže. a isto tako duh najviše zašao u državna sirotišta i nisu ni državna sirotišta za kojekakove da je najopasniji za našu tamo namje­ propagande, nego imaju služiti namije­ štenu djecu, vidi se po slučaju, daše H a š i m vodi pod imenom R i- 1 njenoj svrsi. Radi toga mi ne ćemo na­ sjesti na lljepak i izvlačiti svoju siro­ ste o čemu smo istom u vakufskom čad iz sirotišta. nego naprotiv tražiti, saboru čuli. Ja kako je taj duh hara­ da se broj naše siročadi uveća za ono­ čio i šta je sve učinio, dok je njegovo liko. koliko ih faktično mora biti smje­ djelovanje bilo potpuno slobodno i s iz­ šteno. Došljedno tome povesti ćemo na­ vjesne političke strane potpomagano? šu osobitu brigu za njihov vjerski od­ Naravski mi to danas ne možemo znati. goj, da se opet ne bi dogodila kakova Jedino može naša sumnja biti putpuno »pogreška«, pa da se »Sinro sodi pod opravdana, da nam je taj duh nanio imenom Salih«, pardon. Salih pod najviše štete i da je za nas opasan. imenom Sim o. Zasada ovoliko. Stoga ćemo ispitivati i raspitivati se. - н. Kg. — šta se s našom djecom tamo radilo i Iz vakufskog sabora. PETA SJEDNICA. D. O m e r o v i ć uzima riječ na poslovnik i konstatira da jučeranja odgo­ da glasanja nije u skladu sa poslovni­ kom. Citira odnosne propise i moli da se u buduće poštuje poslovnik. Predsjednik odgovara da je glasanje skinuo s dnevnog reda ušljed to­ ga. što je pozitivno odgovoreno na nje­ gov upit o odgodi. B a h t i j a r e v i ć veli da je ovaj prediog o odgodi stavio zato, što je opazio pogrješnost dnevnog reda, jer je pitanje darul-muallimina u uskoj vezi sa pitanjem početne vjerske obuke. Veli da je imao na to pravo, jer poslovnik dozvoljava prediog o izmjeni dnevnog reda. (Kurbegović: I predsjednik je u pretprošloj sjednici pristao na zatvorenje darul-muallimina. pa ne znam zašto je određena odgoda.) Predsjednik: Ja vas polahko navraćam, da se to ne može učiniti bez — revizije statuta, jer se u njemu indirektno priznaje potreba ovog zavoda, Ulema-medžlis bi uostalom radije pristao n zatvorenje okružne medrese ne­ go lr darul-muallimina i sirotišta. Dr. Spalio pita ie li ulema-medžlis pitan kad se je osnivalo sirotište, a predsjednik mu odgovara: »Mislim da jest«. Izvjestitelj veli, da ta privola nije tražena, a zatim prelazi na pitanje darul-mttallhnina i veli da se je nakon izjave predsjednika došlo u ćor-sokak. Ova izjava dovodi prosvjetni odbor u potpunu disorijentaciju i stavlja nauzglav sav dosadanji rad. Meni je žao, da se sa ovakim predlogom izlazi tek sada i 1 ’ i ■ j i ј | i i • I i da se sabor »navodi«, umjesto da je ovo mišljenje odmah iznešeno u pro­ svjetnom odboru. Stoga držim, da nema i drugog izlaza nego pristati na odgodu ovog pitanja, dok prosvjetni odbor stvar prečisti sa uleina-medžiisom i mi­ slim. da ovaki prediog mogu staviti i ispred)cijelog prosvjetnog odbora. Uvi­ đam svu tragičnost ovog pređloga i svijestan sam. da rad sabora ne bi smio bit: kočen od dvojice ljudi tim prije, što je sa predlogom sporazuman pročelnik ulema-medžlisa i sve muftije. Prediog se usvaja i prelazi se na daljnju tačku [ 4 dnevnog reda Predloži šeriatsko-prav nog odbora. i Izvjestitelj muftija K u r t preuzimaju­ ći referat ističe, da nam je svima jedna namjera i da svi idemo za jednim ci­ ljem: pomoći muslimanima. U putevima se možemo i razilaziti. Mi živimo u vrlo teškim prilikama, pa moramo ra­ dit: proti nježnim osjećajima držeći se one: »Nijjetui mitmini hajrun min am-e lihi«. Naš se je odbor morao baviti ova­ kim dvama pitanjima: pitanjem grobaIja i vakufskih suvišaka. Poznato je da mi imamo dosta grobalja, koja su na vrlo šerefli mjestu, a stanje im je tako, da služe na našu veliku sramotu. Ona služe kao bunjište nesavjesnih ljudi ili, se oskvrnjuju na još brutalniji način. U koliko sam upućen u šeriatske propise, o jskorišćavanju goblja nema posebnog pravca, nu pošljednja su ulema našla izlaz i dozvoljavaju njihovo iskorišćenje nakon stanovitog roka. Kad je Islam zauzimao dominantan položaj, moglo se je davati izražaja svim osjećajima mu­ slimana. ali danas je drukčije. Ljudi su F E L I T O Nl \ __________________ Upo 14 6 hi oj prije udavali počast svojim roditeljima I ovo u vidu finansijsko-budžetski odbor alajli nišanima, pa i turbetima, ali zna­ smatra da ovaj dosadašnji načiif po­ tno da je ulema oštro osuđivala te bislovanja treba odmah p r o m i j ed’ate. Obzirom na sve to, šeriatskon i t i, čim će se rasteretiti kako ured pravni odbor predlaže, da se u pojedi­ saborskog odbora, tako i sam sabor i nim važnim slučajevima može dozvoliti saborski odbor. iskorišćenje grobalja, koja se oskvrnjuFinansijsko-budžetski odbor drži, ju, ako se u njih ne kopa unazad četiri da je kod samostalnih vakufa, čiji go­ decenija i ako to predloži v. m. povje­ dišnji prihod ne prelazi svote od K 206 renstvo. suvišno sastavljanje proračuna i zak­ Predsjednik ističe da ima vrlo ljučnih računa, nego Je dovoljno, da se važnih grobalja, koja su pod neposred­ kotarsko povjerenstvo, bilo izravno bi­ nom upravom centralne v. m. uprave lo preko džematskog medžlisa, uvjeri i za koja postoji opasnost, da bi mogla da je mutevcliju izvršio šarti-vakif i da biti otuđena. Za primjer navodi Čekrkto u svom popisu samostalnih vakufa činicu Lakišića harem, Ceremičnicu i t. zabilježi, te saborski odbor glede svih d. o kojima bi trebalo donijeti prešan ovakovih vakufa, čiji godišnji prihod ne zaključak. — Sabor zaključuje da se o prelazi svotu od K 200 u jednom krat­ ovom predlogu š.-pr. odbora ima za­ kom pregledu izvijesti. tražiti i mnijenje ulema-medžlisa. Za Kod samostalnih vakufa, čiji godišnji tim je riješeno nekoliko predloga o no­ prihod prelazi K 200 a nije viši od k vogradnji, a onda je uzet u pretres 3.000, po mišljenju ifinansijsko-budžetIzvještaj financijskog odbora. škog odbora dovoljna je garancija za is­ pravno poslovanje, ako kotarsko po­ Dr. S p a h o uzima riječ kao izvjesti­ vjerenstvo ispita 1 odobri kako prora­ telj i veli da su financijskom odboru čun tako i zaključni račun odnosnog va­ predan; proračuni samostalnih vakufa kufa. iz četrdeset mjesta. Ostali proračuni niSastavljanje i ispitivanje proračuna i jesu prispjeli. Ispitujući i pretresajući zaključnih računa samostalnih vakufa, te proračune finansijsko-budžetski je odbor došao do osvjedočenja, ida je ■ čiji godišnji prihod prelazi svotu od K 3.000 a nije viši od K 20.000 moglo bi poslovanje s ovim vakufima odveć se povjeriti saborskom odboru. komplikovano i skopčano s neizmjerno Proračune i zaključne račune samo­ velikim troškovima, te da zadaje su­ stalnih vakufa s godišnjim prihodom od više nepotrebnog posla centrali vakuf­ preko K 20.000 mogao bi, po mišljenju ske uprave, a u prvom redu i ovom financijsko-budžetskog odbora, i odsele saboru. Istina § 86. autonomnog štatuustanovljivati sam sabor uz u štatutu ta određuje u tačci 7. da u djelokrug sabora spada i ustanovljivanje godišnjih propisano sudjelovanje kotarskih (po­ vjerenstava (§ 73. tačka 23. i 24.) i sa­ proračuna za pojedine vakufe, no vaborskog odbora (§ 96. tačka 16.). kufsko-mearifski sabor može ovo svoje Stoga fin.-budžctski odbor prelaze, pravo prenijeti i na niže v.-m. organe, da sabor u smislu § 86. tačka 7. i 15. ako to iz skujtl interesi uspješnog po­ dozvoli rješavanje proračuna i zaključ­ slovanja u vt-m. poslovima i znatnu nih računa prema gornjem predlogu i prištednju u izdacima kako pojedinih prenese ih u djelokrug v. m. povjeren­ vakufa, tako i centralne v.-m. zaklade. stava, odnosno sab. odbora, koji će po­ Najveći dio pojedinih samostalnih va­ tonji kad Ibude saboru predlagao ina kufa imade nesrazmjerno mali prihod, pretres proračune samostalnih vakufa pa se ne da nikako dovesti u klad s s godišnjim prihodom od preko K 20.00() načelima racionalne ekonomije, da se predložiti i sumarni pregled oko sastavljanja, ispitivanja i ustanov­ o prihodima i rashodima onih samostal­ ljivanja proračuna ovakovih samostalnih vakufa, čiji godišnji prihod, ne pre­ nih vakufa s razmjerno malim godišnjim lazi te svote. prihodima zaposluju: džematski ineđžS a d i k o v i ć pozdravlja ovaj pred­ lis, kotarsko povjerenstvo, saborski od­ iog financijskog odbora, jer se autono­ bor, pa i sam sabor. Ovaj način pos'omija uprave ne smije ograničiti samo vanja nesamo oduzima spomenutim ti­ na sabor, nego je treba dati i nižim jelima nesrazmjerno mnogo skupocje­ organima, kako bi narodna volja do­ nog vremena, koje bi ova tijela mogla šla do punijeg izražaja. Drži, da bi po­ upotrijebiti u korisnije poslove, već to vjerenstvima trebalo dati još širu koniziskuje i nesrazmjerno mnogo troš­ petenciju i predlaže da se prediog iz­ kova i 'kod povjerenstva, a naročito mijeni u toliko, da se konpetencija po­ kod saborskog odbora. Povjerenstva, vjerenstva protegne na vakufe, čiji pri­ odnosno saborski odbor moraju da o hod ne prelazi svotu od 6.000 kruna. svim ovim vakufima vode računa ispi­ K o r k u t ne drži opravdanim ovo tujući njihove proračune i njihove povišenje i misli da ne bi trebalo ići zaključne račune, te da o njihovim pri­ preko iznosa od 4.000 krunž. Treba ići hodima i rashodima vode naročitu knji­ postepeno. gu. Imade mnogo samostalnih vakufa, Predsjednik predlaže da se taj čiii godišnji nrihod iznosi od K 50 do iznos povisi na 5.000 kruna i stavlja na K 200 tako, da se kod ovih vakufa za glasanje prediog financijskog odbora, provođenje svih formalnosti dcsadašnieg koji se jednoglasno usvaja uz načina poslovanja potroši više napira dodatak predsjednika, da se konpetenoko poslovanja, nego li vrijedi sav nji­ cije povjerenstva protegne na vakufe, hov godišnji nrihod da i ne vnvorim o čiji prihod ne prelazi 5.000 kruna. Ujed­ ogromnom trudu vakufskih č'novnika no se jednoglasno usvaja dodatak S. i ostalih vakufskih organa. Imaiućt sve »Čovjek, koji je spasio Tursku i predusreo, da — »Molim, molim. .. Ja ću svakako otići« .. . Pogleda lzetbeya dugim molećim pogledom i reče: I Grci ne izvedu svoj plan moli da se Ifet poštedi.« — »Njegovo Veličanstvo naredilo ie, da mu se »Njegovo veličanstvo će se smilovati, ako vi k Hifzi Bjelevac. progovorite« .. . o svemu javi .. « odgovori Izet izbjegavajući odgo­ vor na Nesimino pitanje. Nesime nastavi: ... da i vašeg zeta Ihsana Sururzade danas ui hapsim«... nadoveza pakosno lzetbey na pašinu »Jedan moj prijatelj, skupa samnom moli vas..." molbu i sjedne za stol. Izetbey ne odgovori. Okrene se AbdurabmanPaša je ostao na nogama, blijed i potišten. paši i umoli ga, da bi ih na čas ostavio same. Sta­ rac se ispriča i ponovno zamoli lzetbey-a da uzme Dvorski hadema*) otvori pokrajna vrata na koStarac je ostao sam u Izetbegovoj sobi i raz­ . ja uniđe dostojanstveno Nesime sultan, nešto blije­ obzir na njegovu starost i da bar humano postu­ mišljao. Suza za suzom tekle su niz pašino lice. paju s Ifetom, ako drugačije ne može biti. da u licu i baci pogled na pašu. Okrivljivao je sada sebe, da Je i Ihsana svo­ Kad su ostali Nesime i lzetbey ^ami razvio se Izetbey ustane na noge i pozdravi sultaniju. jom nepažnjom i nezgodnom izjavom izdao. Stiskalo razgovor medu njima o ovoj istoj stvari. Ona mu Ona priđe paši i reče toplo: ga nešto u srcu, a plač i bol davila ga u grlu. Gledao »Čini mi se, da vas poznajem. Ako sc ne va- je pokazala Ihsanovo pismo, kojim je Rene odana, !e u mašti daleko tamo, u Arabiji tamnice u kojima ( ram Abdurahmanpaša? . . ali jć Izet htio da i Ihsana zatvori. Ona je sva bli­ će gnjiti njegova Ifeta, jedina njegova nada, jedini — Jest, efendim« . . odgovori paša u dvoumi- jeda rekla: cvijetak, što mu ga je život dao. I sada, on, Abdu»To ne smije biti! . . Čovjek, koji je učinio ta­ ci neznajući s kim povori. rahmanpaša, stoji pred vratima svoga gospodara, ko veliku uslugu državi, da se nagradi zatvorom..,« Izetbey presiječe razgovor: kroz koja je slobodno prolazio i moli milost od — To je njegova slabost. To je bio samo os­ » — Nesime sultan, možda moju malenkost čovjeka bez srca, bez osjećaja, u čovjeka u kojem treba?« jećaj patriotizma i išao je za otklanjanjem grčke su i zadnji ljudski osjećaji izumrli, koje je brutal­ opasnosti. Mladoturska opasnost postaje za to veća. »Vašu preuzvišenost«, ispravi Nesime i pogleda nost i pakost počupala. milo lzetbeya »On se ne smije zatvoriti, — reče odlučno Ne­ Postajalo mu sve teže i teže. Osjećao je jedan sime »i nemojte pokušati, a ja ću sa sultanom » — Izvolite narediti", izvine se Izet na što dio krivnje, koju je nosio događaj s njegovom kćer­ govoriti o Ifeti.. . Abdurahmanpaša bojažljivo upita: kom ali u dubini duše i jednu zraku svjetla, pono­ „Ako smetam?", a Nesime ga prekine i reče: Rekavši to ostavi lzetbey-a i uniđe sultanu. san, da se Je njegovo dijete onako svijesno ponijelo Izetbey pogleda za njom i osloni se na zid. »Ne, paša hazretleri, ostanite! Radi se o vašoj pa makar i prema neprijatelju carstva i domovine. kćerki«. Bijes, koji je u njemu bio uzavrio i koji se je po­ U tim teškim, nejasnim, sumornim mislima za­ Paši preleti odraz neizgubljene nade preko li­ čeo stišavati nije mu još dao da o čemu drugom tekao ga je lzetbey, koji se je vratio iz sultanovih ca, a lzetbey pogleda pronicavo sultaniju. misli. Toj svemoćnoj sultaniji nije mogao pokazati soba. Ugledavši pašu na nogama upita ga: Nesime se okrene lzetbey-u i reče: svoju silu, nije mogao odbiti što je tražila jer ne­ »Vi ustali, da pođete?« „Ја dolazim k vama, da se pusti Ifet hanuma što tajno i jače od njega vuklo ga njojzi. I kad je — »Nisam ni sjedio preuzvišenosti«, odgovori iz zatvora, jer ono stvorenje nije zaslužilo onaki čuo njezin glas u sultanovoj sobi, taj glas, koji je skromno paša, a suze mu radi povrijeđenog ponopostupak.« on volio slušati, postao je mekši I požalio što je pa poteku niz lice. Izet ne odgovori ništa. Primakne se stolu ! pre­ možda razljutio sultaniju. »Oprostite«, izvine se Izet, »ja sam zaboravio da spis sultaniji, što ga je čitao Abdurahmanpaši. sonuditi vam mjesto« .. . Nesime pročita pa reče: Nastaviće se. Rene Logotetides. u. (40) �Bmji 146 — Broj ИРАВДА* — „PRAVDA, K o r k u t a, da se ovim zaključkom niukoliko ne dira u pravo v. m. džematskih medžlisa glede stavljanja predloga o proračunima i zaključnim računi­ ma svih samostalnih vakufa. Istodobno se zaključuje da se zaključ­ ni računi za godinu 1919. imaju ispitati prema gornjim načelima. Bilješke. Odlikovanje prof. Cvljića. »Pravda« donosi, da je prof. Dr. Jovan Cvijić, ovogodišnji! rektor beogradskog uni­ verziteta, odlikovan od engleskog kra­ lja najvećim zlatnini ordenom »medalja patronska« odlikovanje visokog priz­ nanja engleskog kralja na studijama u geografiji i geologiji. Ovaj orden en­ gleski kralj dijeli svake godine po jed­ nom narčenjaku. Tim povodom kra­ ljevsko beogradsko društvo u Londo­ nu prirediće gosp. Cvijiću u počast ma­ li dine. Spomenik pok. Draži Pavlovlću. — Naša vlada odlučila je da se o držav­ nom trošku podigne spomenik pokoj- I nom Dru Draži Pavloviću. Neka se čuje i druga strana. (Odgovor g. Dušanu Vasiljeviću.) U »Demokratiji« od 11. aprila o. g. izišao je pod Vašim potpisom članak, u kojemu velite o meni ovo: »Mesto poverenika za presvetu traži čovek bega Krasnice: muslimanski hodža, svršio tri razreda gimnazije, učio šeriat u Stambolu i oko glave zamotao ahmediju — ništa lepše!« Vaše su informacije, gospodine, netačne; izvolite ih popraviti i primiti na znanje ukratko: svršio sam osnovnu školu u Trebinju, gimnaziju u Cari­ gradu onaku istu kakvu ste i vi ovdje šeriat nijesam učio),. nakon toga otišao sam u Pariz i 4 godine na Sorboni studiiao specijalnu filozofiju, iz čega sam, koncem četvrte godine položio ispit i donio diplomu koja se zove »Diplome d'ćtudes universitaires«. U 1915. god. sam položio profesorski ispit na beč­ kom sveučilištu. Kad ste to primili na znaje, strpite se malo i zaustavite se sa mnom za­ jedno na nekim vašim riječima. Velite: »traži čovek... i t. d.«. Budite uvje­ reni. da ja to niti tražim niti se ešofiram za kakvim istaknutijim mjestom, osobito danas u ovom kaosu! Znam tačno izmjeriti svoje pretenzije sa mje­ rilom svoje kvalifikacije. Poslovica »Pružaj se prema svom pokrivaču« najmilija mi je; i ja bih se smatrao naj­ sretnijim, kad bih vidio da u našoj dr­ žavi avanziranje koraca paralelno sa sposobnostima. Znatn i to, da kod nas ima od mene mnogo starijih i iskusni­ jih profesora; i mene bi najviše veselilo kad bih vidio da su iskustvo i službovne godine jedini kriterij, kojim se poje­ dinci dižu na više položaje. Ali kad vi. m svećenika, ili ljudi sa samom osnov­ nom školom, gdje postaju predstojnici, suplenata koji od oslobođenja do danas dođoše iz desetog u sedmi, ili ljudi koji iz osmog dođoše u šesti pa čak i u pet: čin, dok njihove kolege sa istom spre­ mom i sposobnostima i danas stoje u činu, u kom ih je zatekao prevrat, te kad znam, da za šefa prosvjete mora doći profesor, onda sam, nakon dugog oklijevanja i odbijanja, bio od prijatelja prisiljen, da pristanem, premda nerado i preko svoje volje, na kandidaturu za to mjesto, kao profesor, koji imam kva­ lifikacije kao i svaki drugi mog staleža. Pogotovu, kad mi moji prijatelji razlo­ žile, da gore navedena i njima slična gospoda mogoše sa istim kvalifikacija­ ma, a protiv volje većine bos.-herc. na­ roda, popeti se i do danas ostati na tim mjestima, time mi objasnile, zašto ne bih i ja sa istim kvalifikacijama mogao sa voljom većine tog naroda biti kandidovtn ispred »J. M. Organizacije« za mjesto povjerenika. Velite dalje: »Muslimanski hodža... i t. d.« Ako može biti hodža, onaj koji je na pariškoj Sorboni godinama slu­ šao August Comtovu pozitivističku fi­ lozofiju (čuli ste valjda o tom nešto) i Spcncerov (možda znate i za to ime) evolucionizam, te redovito pohađao na zavodu »College de France« predavnje glasovitog filozofa — metafizičara Hcnri Bergsona, onda se ja ponosim titulom »hodža«. I j | I ■ j Ramo. S njim će skupa krenuti i mar- ; Iskoristio to putovanje~na drugi način: dovezao je kožu, istovario u svoj vla­ šal Foch, koji se je na konferenciji mi­ ra bavio ne samo vojnim klauzulama i stiti stan i razdijelio je lice na tri vrste: ugovora sa Turskom, već i mjerama za . za frajlice, prijatelje i činovnike. Po za­ razoružanje Njemačke. ključku sjednice koža se je imala podi­ Boravak dra Renera u Rimu. Držav- I jeliti samo najpotrebnijim činovnicima, dok je Kapor podijelio kožu kako je on ni kancelar Njemačke Austrije dr. Rener posjetio je kardinala državnog taj- I htio, a zapadala je i na stranu (kao i šećer), dok je sasma nepravilno napla­ nika Gasparia, s kojim je razgovarao ćivao. Nikakva zapisnika nije vodio o jedan sat. Kardinal je pokazao da je tome kako sadašnji odbor tvrdi, nego vrlo dobro informisan o austrijskim pri­ likama, te se je zanimao za katoličko ' samo imena činovnika i same cifre, pa nije li to majstorluk dalmatinskog dok­ pitanje i kršćansku socijalnu stranku. tora? Položaj u Njemačkoj. »Vossische ZeiKapor je mislio, da je sa premještetung« javlja iz Plauena: Danas prije njem u Foču, otišao za kineski .zid, podne posjele.su čete državne obrane pa ga ne će Više nitko ni vidjeti ni čuti, Hof i Hoesnitz. Stanovništvo ih je ra­ niti će kome morati polagati račun o dosno pozdravilo. Drži se, da će čete svome poslovanju kao predsjednik či­ državne obrane posjesti skoro i Plauen. »Vossische Zeitung« prima iz Londo­ novničkog konzuma u Cazinu, ali će novi odbor koji svakako ne želi nasta­ na vijest, da je Njemačkoj produžen rok viti Kaporova zanata, predati nadlež­ za povlačenje svojih četa iz neutralne nima stvar na ispitivanje i naskoro će zone za jedan tjedan. vrtoglavi 'Dalmatinac 'ošinuti u glavu Javljaju iz Varšave: Vijest, da su sam sebe sa riječima: »Moja luda gla­ francuske čete zaposjele Frankfurt, u va, šta učini sam sebi sa svojim horošVaršavi je primljena sa velikim zado­ člćima«. Dr. Kapor — fenička lija, znao voljstvom a javno mnijenje jednodušno se je toliko ulaskati u Cazinu, da ga ie odobrava taj korak. Službeni »Kurier Роггапу« javlja, da je to najvažniji po­ jedan naš pošteni građanin pozvao na gozbu, a Kapor videći kako se i dan­ litički događaj ovih dana i izjavljuje, da danas može naći kruha za posjednič­ je francuska vlada imala ozbiljnih raz­ kom i spahijskom sofrom, vidio je, da loga da istupi protiv njemačkog nasilja nema' druge nego: »Turci u Aziju«, pa prema klausulama versailleskoga ugo­ da svane dalmatinskim gulikožama i da vora. Varšavski »Kurier« posvećuje ve­ se na taj način dočepaju »turskoga« do­ liki članak ulasku Franceza u Frank­ bra. Ispred 36 hiljada muslimana cazinfurt. Za uspostavu srednje Evrope. »Vos­ skog kotara poručujemo ovom Dalmatinčetu, da nas neće svojim horoščićisische Zeitung« javlja iz Parisa: Još ma na lahak način potisnuti sa rođene ovog mjeseca sastaće se konferen­ grude, niti će mu upaliti da nam prikaže cija zastupnika Sjedinjenih Država propast u Foči našeg vrijednog i kod "Francuske, Engleske, Italije, Švicarske, naroda obljubenog g. Sakib ef. Korkuta, Nizozemske, Danske. Švedske i Nor­ nego naprotiv iz dana u dan postajemo veške. koja će proučavati pitanje su­ djelovanja kod uspostave Srednje Ev­ . uvjereniji u rad i borbu našeg vriied। nog Sakib ef. Korkuta kao i naših vo­ rope. đa. te pozivamo gg. dr. Hrasnicu. dr. Armenija i Savez Naroda. Savez Na­ I Spahu i Sakib ef. Korkuta u našu Kraroda imao je jučer pod predsjedništvom j jinu, a poručujemo Kaporu neka izvoli Bourgeoi svoju četvrtu sjednicu, na doći i svojim horoščićima zakukurijekojoj je otklonjen ponuđeni mandat nad kati: »Turci u Aziju!« Živjeli naši braArmenijom. i nitelji gg. dr. Hrasnica. dr. Spaho i druTurska vlada i Nacionalisti. Javljaju | gi! Živio g. Sakib ef. Korkut! Živjela iz Carigrada: Turska vlada je objavila I familija Muftića iz Foče, koji se izjavidugačak manifest, u kome osuđuje iz­ | še u »Pravdi« od 25. marta t. g.! Dolje vjesnu kategoriju ljudi, koji su pod mas­ I Kapor ■ njegovi horoščići! U šaš kokokom nacionalne organizacije prouzro­ | koši i horozovi! kovan vrlo ozbiljan položaj u carstvu. Cazinski muslimani. Da spase narod vlada javlja, da neće prezati da postupi protiv onih, koji ne podu pravim putem pokoravajući se vi­ sokim propisima šerijata. Raspušten turski parlamenat. Cari­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Naše pretplatnike u pokrajini upozograd. 14. aprila: Parlamenat je raspu­ I rujemo, da je ravnateljstvo pošta odlu­ Regent ozdravio. Regent se oporavio šten carskom iradom. čilo da ustanovi uzrok zakašnjenju od­ od bolesti te se jučer izvezao automo­ Turska mirovna delegacija. Koncem nosno neprispijevanju pojedinih primje­ bilom u šetnju.. Regent je jučer primio aprila ili u prvoj polovici maja prispjeraka lista pa ih molimo, da svaki put u audijenciju ministre s kojim je dulje će u Versailles turska delegacija, koja kad ne prime list, odmah kod svoje vremena konferisao. će potpisati mir između Turske i savez­ pošte se prituže ili jednom kartom na­ Pred novim krunskim vijećem. »No­ nika. ma jave, da se mognemo pritužiti kod vostima« javljaju iz Beograda da se je Žita na umoru. Prema privatnim vi­ ravnateljstva, jer mi redovno šaljemo Regent u toliko oporavio od svoje bo­ jestima stanje bivše carice tako se po­ svima list, koji su pretplaćeni. lesti da će danas Hi sutra održati ko­ goršalo. da se može računati s njenom Štrajk sarajevskih srednjoškolaca. — načno krunsko viječe i stvoriti odlu­ smrću. Sarajevski srednjoškolci u četvrtak su ku o jadranskom problemu. prije .podne priredili manifestacionu po­ Informativna sjednica. »Jutarnjem Li­ vorku pod narodnim zastarama kroz stu« javljaju iz Beograda da gledom na cio grad, gdje su pred zemaljskom vla­ to što se 6 dana drže konferencije u dom pročitah jednu rezoluciju i u pod­ San Rentu obdržala se sjednica mini­ ne završili svoje manifestacije na ono­ starskog vijeća koja je bila posve infome mjestu gdje ih je prije dan napala Cazin, koncem marta. mativnog karaktera. Na toj su sjednici policajna konjica, te počela ih tući i li(»Korkutova propast u Foči«.— Kau San Rentu izvijestili o vanjskom po­ jemati. U petak u jutru pako uhapšeno porova korupcija u Cazinu.) Mnogi ie ložaju. Delegat demokrata Drašković je opet mnogo tih isprebijanih omladiizjavio da ne može sudjelovati ovom j čitatelj pomislio, da je ono bila istina, naca, što svakako ovo titranje policije kad je u »Glasu Naroda« od lb. marta t. vijećanju. sa načinom uredovanja može samo da g. pročitao pod naslovom »Korkutova Regent i političari. »Jutarnjem Listu« u samu stvar unese još veću vrtogla­ javljaju iz Beograda, da je Regent da- ' propast u Foči«, koju je potpisao neka­ vicu. Cijela je policija i u petak mobilikav Muftić, Cengić i dr. Карог. Mi se nas pozvao političare sviju stranaka. I zovana sa novim batinama i čeka sa­ ovdje ne ćemo baviti o Cengiću i Mufšto se smatra novim korakom regenmo leda omladine, o koja će ih izlomiti tiću, jer ih ne znamo, nego ćemo pri­ tove intervencije, da se ponove prego­ u kojem ponovnom »Hottentoteniagdu«. kazati javnosti dr. Kapora — dalmatin­ vori za koalicioni kabinet. Gosp. Draš­ Đaštvo je zaključilo ustrajati u dvo­ skog korupcijonaša, razvraćenog egoi­ ković izjavio je u ime demokrata da će dnevnom štrajku. stu, neprijatelja islama i zbližavanja oni stupiti u pregovore kad vlada deMilitarizovanje b.-h. željeznica. Pošto muslimana sa drugom braćom, koji je misionira. su razni savezi svih zaposlenih radnika i kod nas neko vrijeme služio kao auZa Protića. »Pravda«. donosi da rai namještenika na željeznicama SHS. skultant, pa zbog dobrog svoga služ­ dikali stoje na isključivom stanovištu zaključili generalni štrajk, to je taj 1bovanja i brutalnog vladanja naprama da g. Protić pod svaku cijenu iinade biti mao i kod nas već da otpočne u noći svome šefu, inače veoma poštenom čo­ predsjednik vlade. Veliki dio poslanika vjeku savjetniku Preglu, morao biti pre­ s četvrtka na petak. Međutim se na nije sklon tome da Vesttić preuzme sa­ svim prugama poduzete najodlučnije mješten u Foču na »moralni oporavak«. stav kabineta. mjere, da se naš i onako šepavi promet Došavši u Cazin dr. Kapor je počeo Izbor zagrebačkog gradonačelnika. uzdrži, pa je vojska radi toga zaposjela laskati svakome bez razlike vjere, ne sve željezničke stanice i cijeli personal Javlaju iz Zagreba od 14. travnja: U bi li štogod udario za vlastiti džep, i petak će gradsko zastupstvo održati stavila pod vojnu vlast, gdje se po na­ zbilja u tome je bio dobre sreće. Isti­ redbi. koja vrijedi za slučaj rata ili mo­ sjednicu, na kojoj ćc se obaviti izbor čući svoju doktorsku sposobnost, iza­ bilizacije željezničko osoblje u slučaju novog gradonačelnika. bran je bio za predsjednika činovničkog neposluha može odmah staviti pred konzuma. Od toga časa dao se je taj Štrajk Studenata dovršen. Javljaju iz vojni sud. Dalmatinac na'posao, pa je čak sobom Beograda od 14. aprila. Štiajk Studena­ znao ići u Sarajevo radi kože za činov­ Zabava Učiteljskog Društva grada ta svršio se jučer, te su počela preda­ nike. Šta mislite, je li se to dalmatin­ Sarajeva. Danas u subotu u 8 i po vanja na universi. Na tehničkom fakul­ skom doktoru isplatilo? Evo ću vam sati na večer Učiteljsiko Druš­ tetu jučer je započeo novi semestar. tvo grada Sarajeva priređuje pričati. Za put je predviđena svota od VANJSKI POLOŽAJ. K 1000. Recite, može li se ovolikom veliku zabavu sa vrlo obilnim progra­ Millerand i Foch putuju u San Rento. mom u korist siročadi u ratu poginulih svoticom putovati iz Cazina u Sara­ Gosp. Milleraud otići će u petak u San učitelja u Srbiji. Zabava će se održajevo? Dakako da ne može, ali je Kapor Velite: »Oko glave zamotao ahmedi- i ju!« Kad bi bilo dozvoljeno nasmijati se । u momentu kada treba biti ozbiljan, | ovdje bih se slatko nasmijao. To mi • izgleda kao kad bi mi neko rekao da i je Emil Zola nosio kamilavku! Ali je, či- ; ni mi se, logičnije da se ovdje zgra- I žam nego da se smijem; jer kad vidim | da Vi, Dušan Vasiljević, čije sam ime ja prvi put čitao u jednom, nedavno pu- I bliciranom francuskom djelu, gdje se j pohvalno govori o Vašem korektnom | držanju pri stvaranju ženevskog pakta, | dakle kad vidim da vi možete tako bru­ talno udarati šamar istini u lice i ustvr- i diti jednu takvu izmišljotinu, onda se I moram zgražati nad tolikom bezobzirno­ sti prema moralu i analogno tomu idem dalje i mislim: ja kakve li su i ostale vaše tvrdnje, i da li ima i tračak istine u onim vašim izlaganjima, o kojima ja ne znam ništa. Ne zaboravite da svaka'stranica Povjesti sadržaje lekciju, koja nas uči da nijedna ljudska zajednica, nijedna poli­ tička stranka, pa inijedan individuum nc može prosperirati ni dugo egsistirati, ako ’ svoju egzistenciju temelji je­ dino na laži, prijevari i uopće na ne­ moralnim principima. Za učvršćenje vaše stranke, ako nemate drugih sred­ stava nego onakih kakvim ste se slu- i žili pišući o meni, vjerujte da to ne ' obećaje puno uspjeha. Kad se traži sa mikroskopom dlaka i u jajetu, onda nije teško prigovoriti sve­ mu i svačemu; a kad meni ne mogoste prigovoriti radi kakvog dcnuncianstva ili crno-žntog duha frankovluka i slično onda me napraviste hodžom i softom u namjeri, da me diskvalifici- : rate. Je li to moralno, i služi li Vam na čast? Držao sam oveliko potrebnim da pred javnosti odbijem zlobne podvale, jer j sam izazvan jednim imenom, koje uži­ va neki renommć, kao što je g. D. Vasi,Ijević, premda ovo može izgledati nečed­ no sa moje strane. Na druga piskarala, koja su me još prije prozvala nekakvim ’ softom, nijesam našao za vrijedno od­ govarati, ali kad je čovjek sa čuvenim imenom pokušao poniziti me u javnosti, nijesam mogao šutjeti. Sarajevo. 14. aprila. Prof. Velija Sadović. Politički pregled | Страпа J. Domaće vijesti Naši dopisi �bpoj 146 Broj .ПРАгДА* — -PRAVDA' Страна 4. Strana vati u sviih' prostorijama Društvenog Doma. Obzirom na njenu humanu svr­ hu i na vrlo interesantan program, ovu zabavu toplo preporučujemo. Društvo upravnih i sudskih nianipulativnh činovnika i aspiranata u Sara­ jevu obdržavače svoju redovnu glavnu skupštinu dne 25. aprila 1920. god. u dvorani okružnog suda u Sarajevu sa dnevnim redom: 1. Izvještaj o dosadanjem radu društva, 2. Izbor novog odbora, 3. Eventualne. Pitanje kinematografa. U ministar­ stvu prosvjete donesena je nova uredba, kojom će biti regulirano pitanje kine­ matografa u našem kraljevstvu. Bit će uvedena cenzura za filmove i izrađene naročite takse koje će kinematografi imati plaćati u dobrotvorne svrhe. Za narodni dom. Javljaju iz Beograda od 1. aprila. Ministarski savjet odobrio je kredit od 15,000.000 dinara za pomoć : podignuče narodnog doma za ratnu si­ ročad. Ovi će se domovi stvoriti najpre u onim krajevima, koji sn ratom najviše oštećeni. Muči li Ves glavobolja? Zubabelja? Tuganje u kostima? Malo Fbllerevega Elsafluiida — i nestane boli! б dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I komad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekolike Feilerovih pravih Elsa-piiula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska že- ludčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Diplomirani krojač Israđuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Gospodarstvo Jcrlagić Salih, Dendb>iša uliha broj 11. Sarajevo. Lažne novčanice od 100 dinara. Upo­ zoravamo naše građanstvo, da su se u nekim krajevima našeg kraljevstva po­ javile u opticaju lažne krunsko-dinarske novčanice od 100 dinara — 400 kruna. Lažne novčanice poznavaju se od pra­ vih tako, što se kod lažnih novčanica vide četiri glave utisnute na strani sa francuskim tekstom, kad se novčanice drže uspravno (t. j. u propuštenoj svjet­ losti), dok se kod pravih ne primjećuju. U Sarajevu nije dosada pronađen u op­ ticaju nijedan primjerak tih lažnih nov­ čanica. Šećera ne će biti. »Balkan« javlja: Kako još nije regulirano pitanje šećer­ nih tvornica, koje su bile u rukama ne­ prijateljskih kapitalista, ove godine ni­ je ni izvršena žetva šećerne repe. Proizvađači zemljo-radnici nisu sijali repu, jer nisu znali, da li će tvornice raditi. Tvornice opet nisu davale sjeme, jer nisu znale svoju sudbinu. Bilo ovako ili onako, mi ne ćemo imati šećera. Ne­ kad smo podmirivali svoju potrebu i čak izvozili, a sad jedva ako možemo naći od kuda ćemo da uvezemo. BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem Braća Prolić. Želite li kupovati dobro i jeftino? Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljeđ toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. ^SUTTMER basu Upitati u administraciji lista. Salihaga Huhić i sinovi trgovina voća i ze- Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! leni i južnog voća Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Трдошна sviju vrsti zEmaljshih proiztoila I holonijaine robe na uellho. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. na veliko Šaraj'evo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER, u LJUBLJANI br. 706. M°dni §а1оп u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se piimaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka » i Riblji zejtšn najbolje ursri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada I3raea Šahinagie, Sarajevo S t ro s m a j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bćikovne poslove najbrže i najpovoljnije. <Ai»!irato‘ Odbor »i. M. O.. ■zitmrlj« l). * A. Kal«. 8м«Ј.<го. ft..£ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/13d0fc49f467564ffa76466eb9c47d0b.pdf 86951f75f6cca4ef7491eafa3d313fed PDF Text Text Poštarina u sotevom plaćena. gnr- -■—■•■- -- Tr_ POJEDINI BROJ Љ A JI Ц 'Цјг 1ГШ ,S| »Sa И F ж? шжК 1 81 r у °аWla ЈЕЖ li 8 jjPRlb ЖЖ j|» Izlazi subotom, utorkom tž№St јиК ,4W»< *Ж Je® чЛИк зашз ®®е WF 3g <ИВ W Pretpiatagodiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava »MMb nalazi se u Carevoj ulici. ОАСИЖ Ј7ГОСЛАВЕНСКЕ Broj 42 (147) жтаташиисаии račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 20. aprila 1920. (27. redžeba 1338.) Povodom „ittihad-ove" 15-godišnJico. Metto: Njiva je naša ledina tvrda, Čeka plug da je reže i ore... A da nam trijes! 1 kuću ne šore, Čekić nelc jekne o kršna brda I mrvi stijenje. Hićmo. fcto piita kad.se ponovi jedna istiniи riječ, koja može da koristi, to nam •e smije biti dosadno, istinu treba pri■ati i gutati makar nam ona i gorka bila. Istini treba u lice pogledati, ma­ kar se ona i na nas namrgodila i ukor »am dijelila. Kad usporedimo sebe sa katolicima i prvoslavnima, udara u oči, da smo zaostali iza njih na kulturnom polju. Гој zaostalosti krivi su možda i dru­ zi a i same prilike, ali smo najkrivlji mi sami. Naš nehaj i nemar, naša kon­ zervativnost i neprilagodivost iduhu vremena kroz prva 2—3 decenija au­ strijske uprave, ljuto nam se osvećuje danas i oskudicom inteligencije i nespretnošću u obrani naših prava, a i •a mnoge druge načine. Prvih dana okupacije, drugi pohrliše u škole, a mi se dugo vremena nećkasmo i sustezasmo od tog. premda je ogromna većina naših, u ono vrijeme imaćnih, ljudi mogla do najvećeg stup­ ala da školuje svoju djecu i da broj­ nom inteligencijom poplavi čitavu zem­ lja. Negdašnju našu fizičku aristokra­ cija naslijedila bi suvremena intelek­ tualna aristokracija, koja bi svojoj bra­ ći smjela kazati, da je nastupila era koja imperativno nalaže da se svak mora latiti posla. Mi smo naše poglede upravljali prema Turskoj i raspitivali, šta visoki sultan večera, a nijesmo se interesirali, šta se zbiva onamo preko Save i Drine: štng sanjaju tamošnii ljudi i kakvu bu­ dućnost predviđaju cijelom ovom na­ rod«, koji govori »naški«. U školu su elnli svoju djecu samo nevoljnici, koji su osjećali potrebu da svoju djecu uh­ ljebe, a oni koji su naslijedili obilan ime­ tak od svojih predaka, mislili.su, kad predadu taj imetak svojoj djeci, da će i »na živjeti ‘ kao bubreg u loju, kao što su i oni živjeli. I tako je gusta «miia neznanja zastiralia njihove oči pa nijesu mogli vidjeti šta nosi budućiost. O bankovnim poslovima, o re­ formiranju mekteba, o uređenju va­ kufskih dobara i obrazovanju naše ženskad'je održavale se ankete i medžШ, ali je sve bilo besplodno, jerbo je zg svaki napredniji korak trebalo tra­ žiti dozvolu od ljudi, koiib su leđa ok­ renuta prema budućnosti, a oči prema prošlosti i koji su za riješenje svakog «»vog pitanja tražili tomu sličan slu­ čaj « prošlosti od 1000 godina, i mislili d« se za uvijek sva pitanja mogu rje­ šavati po unaprijed određenom kalufu. Zato nas je prevrat zatekao nepri»ravne i nagomilao pred nas čitavu hipu naših, specijalno muslimanskih, pi­ tanja. nacionalno, agrarno, žensko, vjer- I sebni obrazovni tečaj za kuharstvo, higijenu, socialni moral, državljanske i dužnosti ј t. d. Za još naprednije muslimanke održaju tri musi, profesora i sko-prosvjetno i još mnogo drugih pro­ blema i problemčića. Toliko stvari ima, ! jedna gđa profesorica u gimnaziji po­ slije podne, još druga predavanja u vi­ o kojima treba da mislimo, toliko po­ šem stilu. slova da započnemo, toliko manjka­ Svakog petka poslije podne u »Itihavosti da upotpunimo, da čovjeka uhva­ ti nesvjestica, kad stane razmišljati Г du« se održaju predavanja musi, mla­ deži o bankarstvu, higijeni, trgovini, o tražiti puta, kojim da se krene. Potre­ sastavu naše države i dijelovima na­ bu rada i materijalnog pridizanja svi šeg naroda, o prirodnim znanostima, o duboko osjećamo, a naročito gledajući kulturi islama i t. d. Time društvo svipred sobom ogroman broj naše siro­ jesno i marljivo vrši svoju dužnost u tinje, koja je, što ratom, što agrarom, smislu programa »Društva za narodno totalno upropaštena. Popravljati se ni­ prosvjećivanje za B. i H.«. je nikad kasno, i jedan narod ili dio na­ roda, doklegod živi — pa makar u U »Ittihadu« je uiklo »Udruženje makakvu bijedu pao — nije izgubljena loobrtnika (bakala i drugih manjih tr­ nada, da će i daljo živjeti, samo ako govaca), koje donsi velike ko­ bude dobro uočio svoje pogreške u risti svojim učesnicima: lakše i jef­ prošlosti i bude li se koristio time, da tinije nabavljanje robe, međusobna ga­ više ne pada u njih. Sa ovih općih ide­ rancija i rastenje kredita svakog po­ ja, treba nam preći na jedar! konkretan jedinca i t. d. primjer kulturno-ekonomskog rada. »Ittihad« vodi brigu, da pribavi mu­ Taj nam primjer pruža mostarsko slimanskim siromašnim ženama robu društvo »Ittihad«. To je durštvo od ko­ na izradu, a u »Zadruzi« djevojke za­ jih 800—1000 članova muslimanske rađuju lijepu dnevnicu od 60— 80 kru­ mladeži, koja je rekrutirana iz inteli­ na, i tako sebe osiguavaju a i svoju gencije, trgovaca i zantlija. Osnovano siromašnu rodbinu potpomažu. je unazad 15 godina u jednoj malpj sobi Tako je »Ženska zadruga« nakon 3 raometli Melimeda Đukića sa svrhom mjeseca svoga rada priredila izložbu i zadaćom, da okuplj mladež, da je svojih radova, koju su svi građani sa čuva od alkohola i hazardnih igara, oduševljenjem pozdravili i kojoj su se da u njoj budi i razvija društve­ mostarski trgovci odazvali velikim prine život, 'Je d potpomaže zanatlije i ■ i». ima. Tom prilikom je »Zadruzi« pa­ male obrtnik^. Odmah s početka lo preko 40.000 kruna. tihad« je osnovao svoj tamburaški zbor i time mladeži pribavio ugodno »Hihad« »e pokrenuo i akciju za os­ zanimanje i spriječio, da skrene stran­ nivanje zemljoradničkih zadruga, te je putice i traži naslade i uživanja ondje, u stolačkom kotaru u Kečicama osno­ gdje nije moralno dopušteno, a finanvana jedna, u kojoj su i muslimani i ka­ cialno jc opasno. Osnivanjem kazališne I tolici članovi. Druga je osnovana u Bi­ dvorne, u kojoj se »Abdulah paša« da­ jelom Polju kod Mostara, a blagajske vao kao prvi komad, društvo je udari- I muslimane uputio, da stupe u tamošnju lo prvi temelj društvenom životu me­ »Hrvatsku zemljoradničku zadrugu«. đu svojim činovima i drugim građani- | »Ittihad« potpomaže akciju za na­ ma. Nastupom rata i odilaženjem mno- i mještanje djece kod »Hrvatskog Radii gih članova u vojsku u društvu je kao | še«, pozivlje i upućuje musi, sirotinju I i rdugdje zavladala stagncija te je ono i na primanje državne potpore. , i drugdje zavladala stagnacija te je ono I »Ittihad« je potpomagao hodže i I godine glad i bijeda djece i obitelji mo- ' : bilizovanih i palili otaca i braće potak- ! kroz više mjeseci redovito im isplaći­ vao jednu vrstu skuparinskog doplat­ ne »tlthad« članove, da ožive društvo. | Oni prirede zabavu u korist tih ratnih j ka, koji je iznosio dva puta, koliko nji­ hova plaća. bijednika i time društvo stupi opet u Početkom 1919. »Itihad« je priredio aktivan život. U istoj godini »Ittihad« I dadne Mevlud na najdostojanstveniji I- zabavu u korist popaljenih ј opljačka­ ■način i provede osunećenje mnogobroj- j nih muslimana u gornjoj Hercegovini i sa 40.000 K pritekao u pomoć u naj­ ne muslimanske siromašne djece. »It­ tihad« ide u Jablanicu i tamo daje ini- | gorčem času. Time je svratio rta se cijativu za osnivanje čitaonice; ide u ( pozornost, tako da danas svako selo znade za njega. »Ittihad« izdržaje još Konjic i sudjeluje na humanitarnim za­ bavama. Iz »Ittihadova« kfila niče »Mu- I 25 stipendista na raznim zanatima u ?limanska ženska zdruga« koja ima za- | Mostaru. »Ittihad« je svojim ustrajnim i neu­ daću po prilici kao sarajevsko »Osvi- ; tanje«: materijalno osiguranje л du- , mornim radom, a naročito svojim vanševno podizanje našeg ženskinja. A da j redno discjplinovartiim tamburaškim se to postigne, drže se tom ženskinju i zborom svratio na se pažnju ne samo analfabetski tečajevi i uz to se ženski- I Mostara i okolice, nego i društava iz­ nje uči krojenju, šivanju, vezenju i dru- 1 van Mostara: pozivan je na vojite sve­ gim ručnim radovima. Neumornim ra- ! čanosti, na zabave, koje su se davale dom i zamjetnom agilnosti odbora »Za- i u korist učiteljske siročadi iz Srbije, •druge« pitomice su .već dosad dosta 1 pozivan je od »Napretkff«, »Gospojindobro napredovale u ručnom radu, a u • skog društva« i irmogih drugih kultur­ pismenosti dotjerale — kroz kratko j nih društava. Društvo ide na ruku svim vrijeme — dotle, da im se otvorio po- i drugim društvima i daje prilike i sred­ Godina 11. stava za rad pojedincima, bez obzira na njihovo političko uvjerenje, samo kad vidi, da žele razviti svoje djelova­ nje na kulturnom, ekonomskom i hu­ manitarnom polju. Na 13.; 14. i 15. maja društvo »Itti­ had« slavi svoju petnaestgodišnjicu, na koju su pozvana sva naša društva iz B. i H., te mu mi želimo najsjajniji us­ pjeh. Ovo je prikaz rada i poslovanja jed­ nog društva mladih, agilnih i ustrajnih radenika, koji treba da služe za prim­ jer i drugim kasabama. Ako budemo pihvatili sa svih strana j u svakom mjestu radili na ovaj način, ako bude­ mo iskoristili sve sile muška i ženska, trgovca, zanatlije i seljaka; ako se još ugledamo u katolike i pravoslavne, pa po njihovu uzoru podignemo svoj »Gajret« na visinu »Napretka« i »Prosvje­ te«, ako se otresemo onih naslijeđenih zlih navika i konzervativnih običaja, koji koče i sprečavaju napredovanje prema duhu vremena, moći ćemo se nadati u bolju budućnost. Ako to ne bude, propali smo. V. Sadovlć. Sarajevo. 18. aprila. MuslimaiHiha trgovačka i obrtnička tasta za Bosna i Hmaprai (i d.) u Sarajevu. Bavi sa svira lianhovntin јшМлн. Иаф uplats I anevkija u brallavstvu SM. I u lusviutvu. Prima аlošSa na ninžna hnHžlce I trtut« vrtim: I rtantrtiHe 111 мјpgvol№ вбазНа svamlanjacnepislave I tamsna iuloja Sisnlčha glasnica H Da|! sezonshe i aprotkitljslu lediti. — Hupujt I v oroiBlt sreilit. valute I vitahieine pnplre nlb vrsta. KOMO 0 8 3 E I E N ] £ hupujB I piotalt sva vrsta* roba, a aagtavlte sve ilvotns oatuinltic. опп.опо I Kancelarija: Kralja Petra uhcn Z рпмо, lijevo - brzojavi: ћапча, Sarajevo - Interarban telefon: Zli �Strana 2 Страва Број 156 Br«j .PRAVDA* — .ПРАВДА* V i I o v i ć govori o neznatnosti kln je za Gazi lsabegovu banju i ističe. d» je uzdržavanje ovake institucije — »b žirom na higijenske zahtjeve grada — dužnost gradske općine, pa bi bilo pot­ puno opravdano, kada bi općina daU vakufu subvenciju za pokriće deficita na ovoj banji. Stoga predlaže da se a tu svrhu obrati na općinu sa zahtje­ vom, ida vakufu na taj račun dado(» stalnu subvenciju. — Usvaja se. Predsjedrtik određuje čitanje podneska bivšeg vakufskog inžinjora Cekre glede otpisa, kojim je ponadeae olovo vojnom eraru. U tom podneaku g. Cekro se stavlja na dispozicije sa­ boru i izjavljuje spremnost, da dadne razjašnjenje. K o r k u t ušljed tog pod­ neska povlači svoj predlog o optužbi i pristaje da se udovolji zahtjevu gosp. I PROTIĆEVA VLADA ĆORAVA, ILI OBA GLUHA, PAŠO, ZA BOGA. Cekre, nakon čega sabor ovlašćuje g. sudskog savjetnika Hrasnicu, da ispre« Mi Sandžaklije i Makedonci uvijek i prišipetljc Hasana Rebca i Hidajeta Kusabora provbde preslušanje g. Cekro. čitamo i pratimo »Pravdu«, glasilo na- | lenovića dovoljno, da navijeste rat ovo­ S a d i k o v i ć govori o okružnici «aše mile braće iz Bosne. Do skora su i me čovjeku, te su ga od prva dana vo­ borskog odbora, kojom je odrede«« vlasti branile širiti »Pravdu«, ali od ! dili, dok ga konačno nijesu pod izlikom kako smo se počeli i mi organizovati, armenskih pokolja strpali u Zatvor. Iza povlačenje vakufskih glavnica a eentralu. Ističe da je ta okružnica izazvala »Pravda« nam redovno dolazi. Iz nje- I njega su hapšeni drugi redom, a izli­ silnu zbrku i veliko nezadovoljstvo ka je bila, da je naša organizacija šuzinih redaka vidimo, da su naša braća vakufskih dužnika, koji su došli u aeu Bosni i Hercegovini sastavili zajed­ rovala ' sa mladoturskom strankom, priliku radi plaćanja. Ovim je vakuf prem to i svaki slijepac znade da smo nički front sa radikalnom strankom, da oštećen i u prihodima, a nije imalo smi­ daleko od Mladoturaka ili stvaranja potuku onu nesavjesnu kliku, koja se sla'povlačiti glavnice, koje su osigura­ naziva demokratima, a koja je nama u i kakve Iredente, koja bi težila izvan ne u gruntovnici. Stoga predlaže da s« Sandžaku i Makedoniji i kućne temelje | granica našega kraljevstva. Borba, ta okružnica stavi izvan snage. Nakoti potkopala. I koju su »demokrati« poveli proti nas, življe rasprave sabor zaključuje, da se nije slična ni jednoj poštenoj borbi, što Smatrajući vas politički zrelijim, a dokine okružnica od 31. marta 1913. kulturno jačim, postavili smo sebi za­ i je vod; jedna stranka proti drugoj ili broj 4949/13. proti pojedinim osobama. Ovo je bila daću. da vas slijedimo, ali vas nijesmo Kapetanović opisuje džehalet i borba laži, izvrtanja i podvaljivanja. mogli stići i s vama stupiti u zajedničku zapuštenost našeg svijeta, osobito se­ borbu. Počeli smo se spremati za za- i; Ne poštediše nam ništa, ni časti, ni oboskog, u poznavanju vjere i ističe da jedničkit borbu proti krvopiji, koji nas .| raža. ćemo, propasti ako se bolje ne pobri­ svuče do gola, ote nam i posljednji za­ i Kada su vidjeli, da se mi hapšenja nemo za taj naš zapušteni svijet. Slab« logaj iz usta. Na svojim je zastavama I i ne bojimo, onda su ustali na organizapoznavanje vjere rada popuštanjem 'i napisao lijepe riječi, ali ove su za nas ]i čiju i počeli joj podvaljivati veze sa slabljenjem morala, stoga treba liječiti bile pravi užas. Neko je osjetio sve nji- I I Mladoturcima. Šef policije u Skoplju g. ovu bolest čim prije i što radikalnije. bove blagodati, ali kod nas se je hara- ' Dimitrijcvić kao bijesan nasrće na muZa prvi mah bilo bi dostatno, da se n lo. palilo, ukidala se sloboda, progoni­ tti svrhu postave okružni vaizi, kojima lo se, hapsilo i tuklo. Ako se je ko po­ , slimanc bez razloga i povoda i tako bi se osigurala eksistencija na taj na­ kazao spremnim i sposobnim za borbu, I/ gazi zakone, koji nam osiguravaju pra­ va zagarantovana ustavom. Isto tako čin, da se povede akcija za sakupljanje taj je morao biti prognan, morao se je Tomica Cukić sekretar okružnog naplate i putnih troškova tih vaiza. Ovu ukloniti. I čelstva u Bijelom Polju, koji nema ni bi akciju razvila povjerenstva, a rnKada se je sastao naš kongres u teoretskog ni praktičnog znanja Iprdkovodio bi je ulema-medžils koji bi nSkoplju, njihov je organ »Demokrat« i gon: muslimane i hapsi bez milosrđa i jedno preduzeo i inicijativu za izradu počeo denuncirati i podvaljivati, te bla­ bez ikakve obazrivosti. Njegov pisar mev'ize. titi naše najvrijednije i najistaknutije Predsjednik drži da bi se bolje us­ učitelj, te ljude. Posljedica je ovih denuncijacija i Tomović je - faktički njegov ....... bila, da danas čame i trunu u hapsov* -W|rvi »ema škole, a potonji m škole tu pjelo sa kotarskim vaizima i ističe kako neke kadije sami od sebe vrše tu ni:: sandžački prvaci Midhtabeg Ho- duše. Ovi ljudi imadu jednog komitu dužnost. Ističe i primjer cazinskog mudžić iz Bijelog Polja. Tevfikbeg Taltir-, bivšeg kralja Nikole, jednog strašnog derisa Sofića. koji tu misiju vrši s ve­ bandita, kojeg drže kao stražara. Ovaj begović iz Plevalja. Husni ef. Jusufalikim uspjehom, poučavajući kako ehaje zlikovac do sada ubio preko deset gić iz Prijepolja, Rušid ef. Spahović iz liju. tako i imame i muallime. Anketa Sjenice, Muradbcg Hašimbegović iz ' muslimana i niko ga ni od šale ne po­ bi skupo stajala, a troškovi oko štam­ ziva na odgovornost On sada optužuje Prijepolja, Osman Dizdarević , iz Ple­ panja mev'ize bili bi danas preveliki. muslimane, kako su za vrijeme okupa­ valja, Duljko Ramhusović iz Berana, Kapetanović odvraća, da se cije podupirali Austriju, te se tako uni­ Iljas ef. Ganić iz Rožaja. Adembeg Šemev'iza ne bi morala štampati. Bilo bi štava i ono malo muslimanskih prva­ hović, Hamdibeg Hasanbegović . i Hadostatno kad bi se litografisala u neka, što je ostalo iza crnogorskih komidžibeg Mđšović iz Bijelog Polja. Ovi koliko primjeraka. ta. Autoritet vlasti se izigrava i izigljudi su pozatvarani samo zato, što su K u r t je mišljenja, da bi se do mev’ran je posve. se organizovall i tražjli. da se slože sa ize najlakše došlo putem natječaja. svojom braćom iz Bosne, da se s njima Mi smo se za sve prituživali miniCovorc još Ba h fb j a r e vi ć: z» i zajedno bore i svoju budućnost osigu­ starstvu, ali sve uzalud. Držali smo, M i I j k o v i ć proti, radi velikih troško­ raju. da su svi progoni bili upriličeni od »deva. a onda se rasprava odgada za dru­ mokrata«, te smo se pouzdano nadali. J Midhatbeg Hodžić leži u tamnici koja gu sjednicu. da ćenas Protićeva vlada zaštititi od je građena prije 380 godina, a »demo­ SEDMA SJEDNICA OD 11. APRILA. krati« su ga zatvorili jer je na skopalj- i nasilja i terora. Nažalost mi ne osjetiŠestmjesečnl indemnitet skom kongresu zastupao stanovište, da i smo do sada nikakve promjene, jer je F. K u r b e g o v i ć uzima riječ kao se spojimo sa svojom braćom iz Bosne, i ova vlada ćorava, te niti hoće da vidi izvjestitelj financijsko-budžetskog od­ a ako to nije za sada moguće, onda bar I niti hoće da čuje, što njezini činovnici bora i iznosi ovaj izvještaj: »Financijda se poput njih organizujemo. što je rade. Zato nam dolazi na hator ona, sko-budžetski odbor pretresao jc u de­ sa najvećim oduševljenjem primljeno. | što ju je neki starac paši odgovorio: setak sjednica financijsko stanje vaOvo je bilo za »demokrate« i njihove Oba gora. pašo, za Boga! kufsko-mearifske centralne zaklade pa je došao do toga uvjerenja, da konsta­ tira da sada nije moguće sastaviti re­ doviti proračun za god. 1920. Čitavo financijalno stanje vakufa iz temelja je uzdrmano. Potrebe su ogromne, a pri­ K u r b e g o v i ć za tim čita peticiju SVRŠETAK PETE SJEDNN1CE. hodi pored tolikih vrela neznatni. Ako na zem. vladu, kojom se traži da se bi ovo. stanje i nadalje potrajalo prijeti F. Kurbegović čita peticiju fi­ vakufski objekti izluče ispod naredbe opasnost, da mnoge islamske bogoštovnancijskog odbora, koja se odnosi na o zaštiti kirajdžija; za tim peticiju na ne i prosvjetne institncjje propanu. Pri­ olovo što je skinuto s džamija i drugih , ministarstvo vjera, kojom se traži iz­ hod centralne zaklade sastoji se u glav­ vak. objekata i ističe da je ponuda, što ! vanredna subvencija od K 2,000.000 nom od nepokretnog imetka te zakla­ je učinjena od strane ureda sab. od- | kao pripomoć za uzdržavanje vjerskih • de, prireza, zemaljske bogoštovne i bora upravo strašna i po vakuf kata­ prosvjetne subvencije i ostalih manjih strofalna. Čita dotični otpis vak. di- ! i humanih vakufskih institucija, te pod­ nesak na općinu grada Sarajeva, da • rekcije, koji nailazi na zgražanje i pre- । dozvoli gradnju dućana na tašlihan- i vrela. Prirez, kao jedno od glavnih vre­ neraženie. Reis-ul-ulema, čisto osupnut i skom gradilištu. Usvaja se bez ikakve la nc može se za ovu godinu stalno ovim otpisom, zgleda se sa članovima } predvidjeti, jer ga je mnogo otpalo «i sliježe ramenima izjavljujući da mu I preinake i uz odobravanje. ŠESTA SJEDNICA OD 8. APRILA. sijed toga, što je riješenje agrarnog pi­ je ova stvar nova i nepoznata. Kurbe- I Nakon riješenja predloga sab. odbora tanja otpalo mnogo prireznika musli­ gović ističe da se u otpisu ne traže po- | o nekim popravcima, istibdalu, nakna ­ mana i što je vakuf izgubio znatan dio trebne garancije i da se ide i preko , dama beriva, uzima riječ prihoda od svojih čitluka. Istina, nsljed zahtjeva vojnog erara, nudeći olovo i Muftija K u r t i predlaže da se povećanja poreza a usljed toga > pri­ sa drugih objekata. Ističe da je i sama muftije ovlaste, da prilikom mšpicirareza. kod ostalih direktnih poreza mo­ vojna uprava otklonila ove pretjerane nja mogu ispitati poslovanje sa prora­ glo bi se računati da bi prirez porasao ponude i da su sklopljeni ugovori pod čunima i zaključnim računima onih sa­ ali ni ta kalkulacija nije sigurna. Ušljed boljim uslovima, nego li su sadržani u mostalnih vakufa, koji su prenošeni u velike potrebe nije se moglo ostati pri ponudi vakufske direkcije. djelokrug povjerenstva. Nakon kraće stavci od 1919. godine. Sabor jednoglasno usvaja peticiju g. debate usvaja se ovaj predlog uz do­ Naredbe o zaštiti kirajdžija za vrije­ Kurbegovića. a Koukut najavljuje datak. da se ta kontrola povjerava me rata a i sada spriječile su da se te muftijama ne dirajući time u § 96. tačpredlog. da se radi otpisa o olorvu po­ kirije povise u onoj mjeri, kako bi od­ zovu na odgvornost vakufski direktor ka 2. Statuta, to jest ne krnjećl pravo govaralo prilikama i potrebama v»i mjernik, budući su prekoračili ovla- i sab. odboa, da nadzire i ravna poslo­ ktifa. Pored toga držim da imade, ne štenje sabora. vanje povjerenstava. mogu reći i ustvrditi nekorektnosti, alt pismeno. Taksa je dva dinara pedeset para. Odjeljenje saopštavaće odluke I pismeno. Ruski agronami kod nas. Ministarstvo poljoprivrede riješilo je da se prime svi ruski diplomirani agronomi, koji su se ovom ministarstvu obratili za služ­ bu kao putujući poljoprivredni nastav­ nici sa sjedištem po poljoprivrednim školama i okružnim poljoprivrednim staricama. Regrutovanje i Neslovjena. GospoI din Ministar vojni i mornarice naredio je, da se ima i neslovjenski elemenat u granicama našeg Kraljevstva prilikom narednog regrujtovanja upisat u regrutne spiskove i regrutovati. Štrajk splitskih đaka. U ime solidar­ nosti sa drugovima Beograda, Saraje­ va i Zagreba, đaci virili razreda mje­ snih srednjih zavoda stupiše u trodnev­ ni štrajk. Otvaranje bogoslovije u Cetinju. Mi­ nistar Vjera riješio je da se na Cetinju otvori bogoslovija, u koju bi se primali učenici iz tamošnjih krajeva. Predhodni radovi za otvorenje ove bogoslovije već su započeli. Iz Sandžaka i Makedonije Bilješke. »Glas Naroda« donio je ouoinadne i ovu bilješku: »Slikanje djece«. — Ju­ čer je Amerikanska misija, po našim osnovnim školama slikala djecu, za vri­ jeme kad su primala »kakao«. Ovi su se blagorodni ljudi upravo užasnuli nad tolikom bijedom naše djece. Mališani, koji su i goli i bosi, još nemaju ni školskili stvari. Namjesto teka, djeca pišu na papiru od pakovanja i kese i t. d. Ova neimaština je najočiglednija kod muslimanske djece. Postoji, istina »Ured za zaštitu djece«, ali on ne može mnogo da učini da suzbije toliku bijedu. Dužnost bi bila nas sviju da nastojimo da pomognemo našoj djeci i da joj olakšamo tolike terete sadašnjice.« Ovako oni oko »Glasa Naroda« pišu kad ili ko drugi posjeti, inače oni obič­ no još govore i pišu o nekakvim feu­ dalcima, bezima i agama. Jest gospo­ do oko »Glasa Naroda«, ima te muslinianske sirotinje sada dosta a biće јо još više kada ste im roditeljima pootimali sve, što ih je izdržavalo, da žive i da svoju djecu odijevaju i snab­ dijevaju što iin treba. I ako u gornjim riječima »Glasa Nraoda« ima pone­ što i ironije, ne nego sarkazma, mi ćemo šutjeti i trpjeti, kada nam dode zgoda, da ih upitamo: kud se dje­ de ono 5 milijuna kruna što ih je naš a država odredila za izdržavanje rat­ ne siročadi? Ni »Državna Zaštita Dje­ ce« ni gospoda oko »Glasa Naroda« neće i nadalje moći »da svoje poma­ žu«. a da majstorski mimoilaze »najočjgledniju neimaštinu muslimanske dece«. Gdje je Saban Merdžanović? U pro­ šlom broju donesosmo članak jednog našeg uglednog saradnika pod nasla-' vom »Dokumenat više, u kojem se zgraža radi postupka oblasne državne zaštite djece, gdje se muslimanskoj djeci daju kršćanska imena i prezimena. Međutim smo u položaju konstatovati. da je g. reis-ul-ulema kad je čuo za ovaj slučaj. odmah intervenirao kod zemaljske vlade. Na njegov dopis od 22. decembra prošle godine dobio je odgovor, datiran tek 14. o. mi. pod brojem 3452, u koiem mu se saopćuje da je ustanovljena vjerska pripadnost bivšeg pitomca zemaljskog dječijeg doma u Reljevu nazvanog Sime Radovanovića i ko­ načno riješena. Simo Radovanović zove se Šaban Merdžanović, koji je roden god. 1908. u Hambarinama. općina Ćela, kotar Prijedor. Otac mu se zvao Ibriš-im, a umro je i on i žena mu, maj­ ka Sabavnova. Š a b a n a je nestalo iz zavoda još 11. jnauara t. g. i do danas još niko ne zna šta je s njime. »Još niko ne zna« i gotova stvar, misle ljudi, koji su odgovorni za ovu žrtvu propagande.' No mi nijesmo tog mišljenja i' odlučno pitamo: 1. gdje je Saban; 2. koje kriv za njegovo prekrštenjc i 3. ko je. kriv za njegov »nestanak«? Za ratnu oštetu. Ministarstvo pravde ustanovilo je odjeljenje za naknadu šte­ te sa dva odsjeka: Prvi za primjenu akona o ratnoj ošteti, a drugi za up­ ravu neprijateljskom imovinom. Odsjek -a primjenu zakona o ratnoj ošteti na­ lazi se u Beogradu Miloš Veliki. Glav­ na Kontrola. Pojedinci dužni su svoje molbe ministarstvu jpravde podnositi I I | j j j I ■ | ' : ■ : i ( ' ; ’ ; j | . ј j . k i j Iz vakufskog sabora. —____ -i_____________________ �Bpoj 147 — Broj svalilo nemarnosti bivše vakufske uprave в pogledu sklapanja najamnih ugovora. Ta pomislite: najamnine na vakahkim objektima i zgradama u Saraјетв nosile su do lani t. i. do konca 1919. godišnje samo 150.000 K prihoda, a mirne duše mogu ustvrditi da bi te najamnine mogle donijeti vakufu 1.500.000 K. Kad sam doznao da јч' Holel Central za godinu 1919. iznajm­ ljen za 60.000 K godišnje kirije upravo sam se snebivao, jer držim da bi taj hotsl mogao donijeti minimalno godiš­ tu* 400—500.000 K. Ovaj je hotel u centrumu Sarajeva, dobro radi, imade velike kavimske prostorije pored nekih 50 soba i podzemnog amerikan. bara, p« kad se usporedi sa liotel Evropom, koji nosi godišnje preko 1,000.000 K, onda se čovjek mora u čudu snebivati kako je bila neznatna najamnina za ovaj hotel. Ove je godine iznajmljen za 120.000 K godišnje, a i ta je svota pre­ ma prilikama neznatna, čujem da ima­ de »ekakva tužba za posredovanje oko iznajmljivanja ovoga hotela, pa ako je to istina, onda je to žalosno i onda mi postaje razumljivo kako su osim ovog hotela i ostali objekti za neznatne kirije izdati kao što je Gazi lsabegova banja koja nosi vakufu oko 14.000 K godišnje a mogla bi mirne duše nositi toliko kirije mjesečno. Tako je stanje sa hanovima, kao što je Kolobara i sa dućanima koji se nalaze u Kralja Pe­ tra lici, koji bi trebali da vakufu nose velike kirije, a nose sasma neznatne. Dućani u Saračima nose vakufu male kirije godišnje u većem dijelu 3 do 4.000 K. što je za Sarajevo upravo sra­ mota. Visoki sabore! *U provinciji imade mjesta koja nemaju nikakva prometa, a nose vakufu puno slabiji dućani dva ili triput veću kiriju, pa pitam može li se to usporediti sa Sarajevom. Zato treba pitanje ovih najamnina radikalno riješiti i energično tražiti da se vakuf­ ski Objekti izluče ispod ograničenja na­ redbe o zaštiti kirajdžija a da se sada­ šnji ugovori ukinu. Na taj način može vakut dobar prihod imati i barem dje­ lomično riješiti pitanje mualimsko. Pe­ ticija koju je financ. odbor izradio mo­ ra se na svaki način povoljno riješiti. (Svršiče se.) Krv џ Krajini. Obećali smo iznijeti rezultat izviđa •o namjerno počinjenom i potaknutom napadaju i ubojstvu u Caznskom kota­ ru, pa to činimo na temelju djelomič­ nih informacija, koje nam do sad prispješe. Taj napadaj je svojevremeno ocrtan u »Hrv. Slogi«, gdje su se sa tim sluć^cm dovele u savez neke zvanične osobe područja ispostave Vel. Kladuša, ‘ pa je to dotičnima ne samo u grijeh upisano, nego ih se je dapače otuda kao intelektualne začetnike kvalificira­ lo. Za dokaz ovog mišljenja neka nam služi uz ostalo samo ovaj izvadak iz oijisa togla prvoprofića: »U ponedje­ ljak t. j. 5. o. mj. seljaci iz Glinice nahuckani ■ od popa Jove Davidovića udarilj su na selo Pećku sa bombama, puškama i maš inge v етот. Bili su još pod zastavama predvođeni po Đoki Karanovičti i dvama dobrovoljcima. Muslimani su iznenadno napadnuti, te je tako 1 musliman ubijen, 6 teško ra­ njeno, a također'јс ranjeno i dosta vo­ lova i konja«. S tim u savezu dobismo jučer ovaj brzojav iz Vel Kladuše: »Izvidi provedeni. Zatezalo ostao u Vrnograću, premda je interesirati. Trojica seljaka pravoslavnih zatvorena. Kolo­ vođe na slobodi. Po nalogu kotara zorniju smiju obrađivati samo oni, čije su kuće u Pećkoj, te se i drugi težaci spremaju isto na obrađivanje svoga zemljišta. Bojati se je opet novih su­ koba. Zatezalo i dalje uz Ktirbalića pašuje, zlostavljanje muslimana i preme­ tačine na dnevnom su redu. a pritužbe kod vlasti 'bezuspješne.« Sad pitamo predsjedništvo zemaljske vlade: šta kani poduzeti, da bar začet­ nici budu dostojno kažnjeni? Zar se može dozvoliti, da se i državi i zakonu ovako podlo baca lug u oči, pa da se zatvaraju samo zavedeni težaci pravo­ slavni. a da kolovođe — zavodite® — ne samo ostaju na slobodi; nego — ne­ smetano i nadalje potpirujući težnju za osvetom —■ Izrabljuju svoj: položaj? Zar •prije ovih nametrPatriota bijaše ikad amo ćuti sukoba između seljaka? Budući smo više nego uvjereni, da ПРАВДА“ — „PRAVDA Страиа 3. te džamije, nego ih predati kršćanima. ge definitivne činovnike otpustio, na­ i su zividi vođeni po zainteresovanim Savezničke vlasti su dale uhapsiti 12 vodno jer nomadu tposla. Osim toga osobama skroz pristrani i netačni, te hodža, vode loga pokreta, jednu hanudozvolio je tome priropčiću da ne mo­ ј budući znamo da tamošnji organi vlasti mu i arapskog pisca Abdulaha. Svi su ; ra raditi u općini, već da može otvoriti 1 ne respektiraju naloge predpostavljene pisama u Pavića hanu (birtiji) gdje se uhapšenici prevežehi na Maltu. [ oblasti, tražimo od predsjedništva zepišu i izdaju hljebnč karte. Urednik Legijonari — bježe. Na Rijeci stanje ' malieske vlade, da se tamo izašalje »Palangara« je demokrata, pa po Trokritično. Većina D Annunzijevih legijoI zvanična i nezainteresovana osoba, yerovoj logici i ispravan čovjek, koga nara pobjegla u Trst. ) koja će moći nepristrano povesti izviIzbori za Reischstag. Današnja vla- । ne treba kontrolirati. Тгоуег je odre­ ! de i koja će imati kuraže da ureduje da odredila je izbore za Reischstag na | dio, da se za svaku hljebnu kartu na­ proti svim, krivcima, bez obzira na plati po 1 K od svake strnake. Neki njihovo zvanje i zanimanje, što inače 6. juna. Cehoslovačka vlada demisionirala. građani su zahtijevali — ako to već tamošnjim vlastima manjka. Nadalje Narodno Predstavništvo imalo je 15. . mora Jaiti — neka bogatiji plate po 2 tražimo da se tamošnjim vlastima dad­ ov. mj. posljednju sjednicu. Vlada srna- i K, a da se siromašniji od toga plaćanja ne na vrijeme razumjeti, da se lima zaštititi pravo vlasništva i posjeda i’ trajući da je time sama svršila svoj > oproste. Ali Тгоуег to ni da čuje! On zadatak podnijela je ostavku. Vjerovat- i štiti samo bogate čifte i trbušaste gaz­ onih težaka, čije su kuće u susjednim no vlada će vršiti dužnost do obrazo- | de. Možda on polazi i sa starfovišta selima Pećke, jer se tu' ne radi, kako vanja nove koalicijone vlade. Izbori za j opće jednakosti, pa zato i naređuje, da se je i dokazalo, o agraru, nego o či­ Narodno Predstavništvo biti će 18. a ; svak mora podjednako platiti, pa bio stoj otimačini, pa je sasvim jasno, da za senat 25. aprila. gavan ili puki siromah. će seljaci posegnuti za tim, da svoje Šta rade Talijani u Albaniji. U Baro- I O deliji Тгоуеги i njegovom pobrati­ zemlje mogu obrađivati, jer druge zem­ lje nemaju. Na dosadašnji se način o- I ji je pritvoren major Molinero bivši ko- ' mu Gozze-u (od prevrata nazvanom mandant italijanskog bataljuna u Skad­ Gučetiću) progovorićemo drugi put vi­ mogučuje da krivci na sve moguće na­ ru, jer je dao Džefcru u Tirani deset i še. a ovo neka posluži kao uvod. čine izbiju kapital spašavanja za neke hiljada lira da ubije Man Musu. Jedan koji pazi. umišljene veličine. To ćemo i vladi i Mađarsko da ili ne! U parlamentar- l javnosti baš dokazati, ali nećemo, dok nim se krugovima govori da će pučko i se ne uvjerimo da li će vlast učiniti glasanje odlučiti o tom da li se imade | svoju dužnost. * primiti mirovni ugovor ili ne. Albanski zajam. Privremena albanska U .pondejeljak poslije podne primili vlada u Tirani raspisala je zajam od . smo iz Velike Kladuše ovaj brzojav: Scipio rS 1 ghleilje: Javno mišlje­ »jučer Kitrbalić, pop Milić iz Hrvatske, 2 milijona franaka. nje. Umjetnost i gomila. — G. dr. K. Amerika i San Rento. »Neue Prene pop Davidovfj i Doko Karanović, te Bego obogatio je našu sociologijsku li­ Presse« javlja da će po nalogu Vilsodobrovoljac Stević iz Glinice. što je teraturu valjanim prevodom pomenutih na američki delegat prisustvovati kon- , dvaju 'izvanredno zaulmivih .rasprava bombe bacao u Pećkoj otišli u Beo­ ferenclji u San komu, ali aa se Sjedi- I poznatog talijanskog sociologa S. Siggrad. Tobožnja deputacija pravoslav­ lijene Države ne Ce nipošto vezati gle­ nih. Ured ostavio ne predan, te nikog hela. de zaključaka, soji se imadu stvoriti. t na'upravi nemamo. Babić uzorao op­ Prva je među njima »Javno mišlje­ Rat između Rusije i Japana. Atnsterćinsku baščtt. a Kitrbalić ga štiti. Ko­ nje« od osobite aktuelnosti u današnje damski listovi primaju vijesti iz Te ­ tar još ništa uredovao nije. demokratsko doba, kad je javno mi­ kija, da su Japanci do nogu potukli si­ Mjesni odbor. šljenje najveća društvena sila, kad je birske ćete itod Sretensaa i da je že ­ -тзхкза ono sociološki temelj svih javnih usta­ ljeznica oblasti Viadivostoka u japannova. Pisac nam pozitivistički pomoću skun rukama. Japancj izjavljuju da ne kolektivne psihologije razlaže, koji uz­ misle trajno zauzeti te krajeve, već že- i roci proizvode javno mišljenje i koliko le samo uvesti red i uništili boljševike. su brojni oni, što ga sačinjavaju. 1 na istočnoj obali Bajaalskog jezera , UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Od ne manjeg je interesa druga ra­ su Japanci pobijedili boljševike. sprava »Umjetnost i gomila«. U njoj pi­ Instrukcije o jadranskom pitanju. — Kapp uhapšen. Prema vijestima i sac rješava pitanje, da li je umjetnost Vlada je po posebnom kuriru odaslala stockholmskog lista »Atteniidniugen« su djelo genijalnih pojedinaca ili su um­ naročite instrukcije našem delegatu Dr. dva detektiva u jednom švedskom ku­ jetnička djela tvorevine narodne cjeli­ A. Trumbiću glede učešća jadranskog palištu ustavfji generalnog direktora I ne; razlaže u koliko je ona individual­ pitanja. Poslije krunskog savjeta daće Kappa, koji je tamo boravio pod ime­ na. a u koliko rezultanta kolektivnog se delegatu Radoviću naknadne instruk­ nom Dr. von Kanitz. rada milijuna ljudi i napokon u svezi cije s kojim će on otputovati na mi­ »Fetva« — koju diktiraju Englezi. — s tim, nastoji rješiti problem, da li rovnu konferenciju. . ('bjavljeua je fetva Seih-UI-lslaina ko- 1 može masa da 'razumije i prosuđuje Pašić i Stambuliski. »Epoha« javlja jom su stavljeni van zakona, koji pot- I umjetnost ili su za to zvani samo ne­ da je Pašić na svojem nedavnom putu pomažu pokret u Maloj Aziji. Fetva ni­ ki razvijeniji pojedinci. Knjiga je iza­ u Zaječar imao prilike, da se sastane je izvela nikakav utisak. Saveznici su ' šla u nakladi knjižare Celap i Popo­ s bugarskim ministrom predsjednikom dozvolili mobilizaciju protiv Kemal pa- [ vao u Zagrebu, a stoji K б. StambulisMim'. Svrha toga sastanka i še. Polcija je iz narodne skupštine i se- ' »Mladež u borbi za život« zove se rezultat nije poznat. nata istjerala poslanike i zgradu za­ knjiga, koju je izdao ovih dana profe­ Regent će u Zagreb i Ljubljanu. — tvorila. sor U. Glrometta nakladom Hrv. knji­ »Domovina« javlja iz Beograda, da se Indijski niuslluiaiii u Parizu. Stigla je žare u Splitu. Ova knjiga obrađuje ove u vladinim krugovima ponovno podr­ u Pariš indijska muslimanska delegaci- j teme: 1. Higijena duševne prirode, 2. žava vijest, da je regent izjavio želju, ja iz Londona. Misija je delegacije da Higijena tjelesne prirode, 3. Građa i da posjeti Zagreb i Ljubljanu u što sko­ izjavi vladama savezničkih sila sjedi­ funkcija spolnih organa. 4. Higijena rije vrijeme. šte indijske muslimanske zajednice i spolne prirode i 5. Vencrične bolesti. Oko ustava. Ustavni odbor spema kako treba riješiti pitanje halifata i za­ — Knjiga je 'namijenjena učećoj mla­ . ustavnu odredbu za slučaj, ako konstiključenje 'mira sa Turskom. deži, da posluži njezinom duševnom i । tuanta pristane na gornji i donji dom. . Za treću internacionalu. Iz Berna se tjelesnom usavršenju, predočujući joj Inače je nacrt ustava gotov. Iduće ne­ javlja: Centralni odbor socijalno-demosvu mizeriju prekomjernih putenih, kao djelje ima se izraditi nacrt za državni kratske stranke Švaicarske prihvatio i zloporabe sjetilnih užitaka, koji čo­ savjet ј javnu kontrolu. je. prcdlog za pristupanje stranke tre­ vjeka slabe, ponizuju i ubijaju mu vo­ Parlamenat se opet odgađa. »Na­ ćoj internacionali. lju za svakim radom. Napisana je tako rodno djelo« donosi iz Beograda, da spretno, da ni jednom izrekom ne poje vjerojatno, da će se radi štrajka na vređuje estetičnji čuvstva čovječija i željeznicama saziv Privremenog Na­ to vrlo jasno i jezgrovito. — Cijena je rodnog Predstavništva dogoditi na ne- | knjizi 6 kruna. Najtoplije je preporu­ koliko dana. čujemo. Nema koncentracije. »Narodno Dje­ Mostar, 2. aprila, j lo« donosi iz Beograda, da nema ni- j »Samo dva broda« zove se brošura, (Kako harači komesar Тгоуег). kakvih izgleda za sporazum za kon­ u koju je posebno preštampana serija Demokratska vlada gotovo pred I centraciju. Do pregovora neće doći ako članaka iz »Pravde«, koje smo jedan demokrate ne napuste svoje zahtjeve, ; svoju smrt usrećila nas je poznatim ; za drugim u osam brojeva donijeli od Josefom Troverom, koga је' postavila j Š-ina. Zbog važnosti predmeta, koji se da vlada moru demisionirati, prije nego se uopće pregovori započnu. Vlada ba- i komesarom u našoj gradskoj općini. u tom obrađuje, svratili smo još na Prvi posao, koga se je latio i u koi žira svoje stanovište na tom, da uživa । početku iznošenja ,u »Pravdi« pažnjii povjerenje krune i parlamenta, pa bi | me je pokazao svju »spremu«, bila je naših čitatelja na tu radnju, pa je izli­ gradska aprovizacija. U svome staro­ mogla demisionirati samo onda ako bi šno isticati, da i sada brošuru najtopli­ joj se u parlamentu izglasalo nepovje- i me svojstvu kao policajac počeo je je preporučujemo. Cijena joj je 4 kru­ progoniti poštene trgovce kažnjavajući renje. ne. Po desetak komada biće poslano ih besprimjernim kaznama i dotjerao i Vlada ne popušta željezničarima — , na rasprodaju našim mjesnim odbori­ dotle, da danas sirotinja umire od gla ­ »Domovini« javljaju iz Beogađa. da je ma u zemlji, gdje će'je članovi J. M. di, jer nema nikakvih životnih namir- I zbog željezničarskog štrajka obustav­ O. moći kupiti, a u Sarajevu se dobije nica. Za primjer neka posluži ovaj slu ­ ljen svaki rad na produženju pregovo­ kod naše administracije. čaj. Trgovac I. S. kažnjen je po njego ­ ra za sporazum između'političkih gru­ vu nalogu sa 5000 K globe, gubitkom . pa. Sto se tiče samoga .štrajka izgleda robe od 15.000 K vrijednosti, mjesec da vlada neće popustiti nasilju štraj­ dana zatvora i oduzimanjem obrtnice, kaša. jedino radi toga, što momentano nije I VANJSKI POLOŽAJ. imao izložena cijenika, premda ie do­ Telefonske vijesti sarajevskog presUređenje naših granica — škakljivo. kazano, da robu nije prodavao tnimo i U engleskoj zastupničkoj kući izjavio cijentk. Te su kazne tako učestale i ' biroa, koje se nama redovito gotovo u totalno nečitljivom prepisu dostavljaju, je državni poslanik za unutarnja djela negodovanje j« toliko naraslo, da se je između inoga i ovo: Pitanje jugosla­ najjasnije očitovalo u tvornim šamari- . konstatirali smo, da mi te vijesti dobi­ venskih granica tako je škakljivo, da ne ma, koje je primio Тгоуег i njegov sa- | vamo cio sat i pol poslije toga, što smo bi bilo zgodno sada o tom raspravljati. radnik kot. predstojnik Gozze na oči- : te vijesti čitali na ulici u nekim drugim sarajevskim listovima. Engleski zulumi u Stambolu Među gled cijele publike kafanc »Bristola«. muslimanskim pučanstvom u Carigra­ Jedna poputnica dr. Kaporu. Od Naš je komesar praktičan, ali i — I du raširila se vijest, da će kršćani do­ strašiv. Bojeći se da ga ne napadne ov­ našeg mjesnog odbora u Foči primismo biti mnoge džamije, među njima i Aja12. o. mj. ovaj brzojav: »Žrtva demo­ dašnji demokratsko-grmaljski listić »PaSofijn. da od njih naprave crkve. To kratskih intriga praznoglavi i naivni langar«. poklonio se je njegovom ured­ je izazvalo veliku bunu. Zasnovana je dalmatinski delija dr. Ivo Kapor, sud­ niku i zamolio ga, da se primi službe i urota koja je imala rade diči u zrak i u općini, premda je jsiti taj Тгоуег mno- i ski praktikant jučer je prije zore, po- Knjige i novine. PDliffii pregieđ Naši dopisi Domaće vijesti �Број 147 Broj »ПРАВДА* - »PRAVDA" Страка 4. Struni smrpia kazna za valutne spekulacije put crne aveti, izvukao se iz grada, uvedena je po pisanju »Aftenpostena« u ’ da niže Foče sjedne u kola i zauvijek Estlandiji. Da se ovakova kazna uve­ ostavi grad, u kojemu je bio slijepo ode i kod nas otišlo bi pol Jugoslavije. ružje jedne sićušne četice izvozničara. Ali nije bojazni. Jugoslavija je »eldora­ Pobjegao je, da mu svjesno građan­ do« za švercere i špekulante. stvo ne priredi zasluženi oprost, koji bi kao crna mrlja, za sva vremena bio i Povišenje cijene duhana za proizvo­ dobra opomena, za sve one koji su po­ đače. hoHistar financija izdao je na­ slani za narod, a oni protiv njega. redbu, kojom odobrava, da se na ime Vucite kola što brže i dalje tu živu dodatka na skupoću izdaje svim pro­ lešinu, čijim vonjem je naša atmosfera duhana berbe 1920. godi­ izvođačima i previše zasićena. Dalje od nas naivni ne, i to u Makedoniji 150%, a u ostalim i praznoglavi Kapore. Ćuli se • ne vi­ krajevima 125% na bruto procijenjenu djeli se! Mjesni odbor, Foča. vrijednost duhana. Mobilizacija željezničara. Jučer u po­ Pokriće naših državnih novčanica. nedjeljak 18. o. mj. pozvati su svi že­ Po odluci Ministarskog Savjeta, Mini­ ljezničari od 21. do 45. godine, da se starstvo Finansija poslalo je Narodnoj tmada najkašnje do danas u podne ja­ Banci spisak državnih domena koje će viti svojim nadležnim oblastima u svr­ pored metalne podloge, potraživanja hu izvršenja dvomjesečne vojne vježbe na strani i aktive Narodne Banke, slu­ koju će obnašati i dalje kao željezni­ žiti kao supergarancija i obezbijedenje čari. Pozvati su svi bez razlike svoje novčanica koje su izdate i puštene u državljanske pripadnosti. Neposluh bi saobraćaj. se imao kazniti po već postojećim pro­ Na taj je način znatno pojačana pod­ pisima vojnih zakona. loga naših novih novčanica. Atentat na dr. Srškića. Presbiro jav­ Novo domaće poduzeće. Kako sa­ lja. da je na predsjednika zemaljske znajemo. osniva se u Zagrebu dioničko vlade dr. Milana Srškića na njegovom društvo, koje će urediti i u najkraće putu iz Broda u Sarajevo neki Vlado vrijeme staviti u pogon novu tvornicu Tomić iz Mostara (sigurno će se reći svih vrsti koža. Ta će tvornica biti u da je i Vlado Tomić musliman) htjeo pokušati atentat sa štiletom dugim 10 i suglasju sa duhom vremena osnovana cm. U tomu ga je spriječio policajni I na principu socijalizacije onamo, da će radnicima biti osiguran udio na glavni­ agent Bjegojević. ci i čistom dobitku te sudioništvo u Kako se stanovi rekviriraju? Jedan ravnateljstvu i nadzornom odboru, pa nečuven Skandal je napravio ured na­ će i u tom pogledu biti jedno napredno še belodije za rekviziciju stanova u su­ poduzeće. boti! dne 17. o. mj. Naime izaslao je dostavljača u Arapova ulicu broj 1 a sa odlukom, da se ova kuća rekvirira za jednog bankovnog činovnika. U istoj kući stanuje jedna naša vrlo ugledna ličnost sa svojom familijom. Ova lič­ Sulejman e 1 Syry moli u 8. broju svoga nost već četvrti mjesec leži bolesna u „Teleta" ođ S. H. 8. u ime kulture, da ga ne postelji, i kada mu je saopćeno, da mu beledija rekvirira stan, udare mu suze: nazivaju „Turčinom" i da ga ne vabe „balijom" kad ве već on tim imenom perjani. »E biva osuđuju me na smrt, a iza toga da moju djecu izgone na polje.« Nemamo riječi za ovu gnjusobu. Pfuj! Od Hotel Gazi do Katedrale. Prima­ mo iz građanskih krugova1: Premda, Čitajte najprije ilustrovani cijenik na žalost. Vaš list još nije dnevnik, to se on ipak sve više i .više širi. Na sva­ tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ kom mjestu u gradu može se od Va­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i ših raznosača dobiti i kupiti, pa skoro srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, i u svima lokalima čitati. Samo Vašega te će Vam pokazati, kako se može lista nema u Aleksandrovoj ulici, a dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova specijalno od Hotel Gazi pa do katolič­ ke crkve. Ne pojmim. Selam! Cato. | Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja, dobre satove specijalne marke »1KO« Osnivački odbor za stručnu organi­ iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa zacija šer. sudaca i vježbenika u Sara­ i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ jevu sazvao je skpuštinu radi usvaja­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ nja društvenih pravila i izbor odbora tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ na dan 9. maja o. g. u nedjelju u 9 s. ušnica, jedala, darova za krštenje i do podne u prostorije kotar, šeriatskog svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu suda u Sarajevu. i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete'i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nove novčanice. Pošto je gotova veća količina novih banknota u Pari­ Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik zu, ministar financija odredio je činov­ u Sarajevu traži nika, koji će ovih dana otputovati u ! Francusku za prenos tih izrađenih ban- | knota. S tim će se uporedo čim prije ubrzati zamjena krunskih nota od 50, 20 i 10 kruna, za koje do sada pijesu I Nastup odmah, plata prema do­ govoru. određeni rokovi za povlačenje. Trešeljah Sospodsrstvo konci^ijenta. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga j ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: ibrahim Bihorac Sahhaga Huhić i sinovi trgovina voća i zeleni i južnog voća na veliko “5------ barajevo Zenica. Protfn Sokak 4. - Telefon 498a Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Oglašujte u ,,Pravdi“ TrgNina »Iju vrsti zemaljshih pro­ izvoda I hoionijalnE robe na voliho. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. prodajem hasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8.— Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jtlnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, lll. kat 60 | | I | BilhElm F. Tiefenbach i drug* Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću rotA. Cijenik šaljemo franko, M0^ Saten u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se ptimaju od 2—4 poslije podne svaki Vg. dan osim nedelje i petka I Riblji zejtin najbolje ursri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & во. sada Šahina^ie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. меШс. M. Sudžaka. vlasnik: CKtralH Odbor »*. M. O.« >uuni»riM li. t A Kaje«, Saiatoca. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/53e7b05cf1b6223c41995b710ab9ac27.pdf eca808a0895c4a23b7045bc6d1ced76a PDF Text Text Faitarina u sotovom plaćena. PRAVDA FJLAOUe ЈУГОСЛАВЕНСКИ МУСЖКМАЛСКЕ ОВГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 43 (148) SarajeVo, četvrtak 22. aprila 1920. (29. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujE FEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, 21. aprila. I Pokolji bez _ kraja. I I I I ! i ! Nevesinje, 19. aprila. Na 17. aprila sijekući građu Mumin i Alija Gaćanica iz Kruševljana napad­ nuti od poznatih razbojnika Račića i Š i I j e g o v i ć a. Mamin puškom us m r ć e n, Alija se bijegom spasio. Mjesni odbor. $ Poznato je da su ista ova dva razbojnika na 2. o. mj. napali na Aliju i Husniju Kurta, te Omera Demića, pa usprkos svemu oni su na slobodi. Šta na ovo veli komandant žandarmeije u Nevesinju g. Terztć? Kako da ovi zli­ kovci nijesu »pohvaćani i još istoga dana poubijani?, ili su oni moguće nečiji privilegovani elementi ? Hoće li moći dugo ovako, neka nam kažu gg. ministri vojni i mornarice, te unutrašnjih djela! A sad je napokon dosta., • U zadnjem .broju zaplijenjen nam je poduvodnik, u kojem objektivan čo­ vjek ne bi mogao naći nikakva povoda za plijenjenje, pa se na ovu stvar mo­ ramo osvrnuti nesamo u obranu slo­ bode štampe već i radi toga, da ne os­ tanemo pod ljagom koju nam je — možda i nehotice — nanio jedan beo­ gradski dnevnik. Poznata je stvar, da našoj organizačiji pripada preko 90 postotaka b. li. muslimana, Aao što je poznato i to. da joj, gotovo bez izuzetka, pripadaju kotarevi Mostar i Nevesinje. Kad je tako, onda nas se i te kako mora kosnuti pisanje »Tribune«, koja poznati incidenat pripisuje — samo mu­ slimanima. Mi smo u prošlom broju u cijelosti prenijeli njen članak »Razbojničlci napad«, koji je objavljen u broju od 14. aprila, pa će nam gospodin cen­ zor dozvoliti da ovaj put citiramo bar stavke, u kojima nam se na temelju potpuno krivih.informacija pod­ valjuju veze sa ovim napadam. »Tri­ buna« veli ni manje ni više, već da je »vlastima pošlo za rukom da sa­ znaju; da su razbojnici, njih šestorica na čelu sa Salkom Cavićcm ručali 2. ov. meseca u selu Sopilju severno od Nevesinja. Oni su pričali tada o ćelom događaju kao i to, da im je 28. marta javljeno iz Nevesinja o njegovom do­ lasku ovamo. Razbojnici su svi Mu­ slimani i imlaju veliku orga­ ni z a c’i j u, koja ima svoj koren u Mostaru«. Da ovu optužbu donekle ublaži, »Tribuna« iznosi ovo objašnjenje: »Rđava politika, koju je sprovodio u ovim krajevima g. Pribićević sa svojim pri­ stašama urodila je jednom mržnjom kod muslimana, koji javno govore, da se ovo čini naročito, da bi se obrukali Srbijanci, koji prema Muslimanima po­ kazuju rdavo držanje«. Dopustiče nam se da objašnjenje vra­ timo natrag poštovanoj »Tribuni« i da joj reknemo: Hvala i na podvali i na njenom objašnjenju. Mi niti smo priredili »razbojničkog napada«, niti nam je potrebno kakvo objašnjenje. Napad su izveli dobrovoljci (da li Nikitini ili jugoslavenski sporedna je stvar), koji znaju i za ustanove — že­ nevske konvencije. Da medu muslima­ nima nema takih stručnjaka u među­ narodnom pravu jasna je stvar, kao što i to, da su se pred hotel »Neret­ vom« iskupili pravoslavni Srbi, a ni­ pošto general štab »velike organizacije, koja ima svoj koren u Mostaru«. To je jasna i utvrđena činjenica, pa Se stoga moramo najsvečanije ograditi postaje već tragikomična. Malo joj je proti načinu istrage, koja će prisilnim što podražuje smiješak, plijeneći sas­ iznuđivanjem priznanja od strane mu­ tavke bosanskog novinstva o događa­ slimana — omogućiti .pravim ju, koji se u beogradskoj i zagrebač­ krivcima da zametu t'rag i koj štampi prikazuje u svim pojedino­ izbjegnu zasluženoj kazni. stima, već se je bacila i na plijenjenje To naglasujemo tim prije, što je na­ stavova, kojima se ispravlja n e t a čpadnutoj osobi dobro poznato, da me­ n o s t toga prikazivanja. Mi smo pod đu napadačima nije bilo muslimana. »demokratskom« upravom doživljava­ Obratno. Taj isti gospodin bio je oče­ li svašta koješta, nu da će se jadanja cenzura povoditi za svojom predšasni- i vidac napadaja baš na sirote muslima­ ne, pa je dapače dao i javnog izražaja com i u ovoj mjeri, nijesmo mogli ni pomisliti. Međutim smo i to doživjeli. I svom gnušanju nad nasiljem, što su »Staleška svijest« željezničara prijeti našoj mladoj državi velikim neprilika­ ma, da ne reknemo katastrofalnim po­ sljedicama Naučeni maženju socijal-patriota i njihovih »demokratskih« sa­ veznika oni hoće svoja »prava« i traže dokinute privilegije baš u doba, kad se država bori sa stotinu nepriilka i kad mora da ispašta lakomislenost ljudi, koji bez ikakva računa razbacaše nje­ ; nu imovinu. Naših se željezničara malo tiču prehranbene prilike naše države i I baš kad je njihov rad usko vezan sa i opskrbom nekih gladu ugroženih kra­ jeva naše države najavljuju — štrajk, kojim hoće da iznude te privilegije. Bez obzira na to, što štrajk osuđu­ jemo kao nasilno sredstvo borbe, ovaj štrajk moramo osuditi naročito radi toga, što ima jednu političku pozadinu i što služi kao vrlo zgodno sredstvo stranačke borbe koju vodi jedna do skrajnosti neskrupulozna klika, što se kiti nazivom »demokratske« zajednice. Ovoj je kliki dobro došlo svako sred­ stvo i ona se ne usteže od paktiranja i sa ljudima, koje je u lanjskoj godini bez ikakva milosrđa bacala u tamnice । i okrivljavala vezom sa Belom Kuh- | nom i njegovim đispozicionim fondovi- I ma. Njoj se hoće na vlast, pa puklo kud puklo. U toj borbi laća se svih sredstava: od štrajka učenika do štraj­ ka željezničara, od rušenja školske dis­ cipline do ugroženja prehrane; sve, sve, samo da se izvjesni ljudi dokopaju iz­ gubljenih položaja. Država, koju su inače — dok su bili na vlasti — proglašivali svrhom a ne sredstvom narodne zajednice, sad ini je sporedna stvar, a patnja im je naroda deseta rupa na svirali. Koje čudo, da se pravi državnici ne povode za ovim motivima i da klin izbijaju klinom? Ko­ je čudo, da se prema štrajkašima istu­ pa sredstvom sile i da se država brani jačim argumentima? Sve mora imati granicu, pa i zahtjevi željezničara; I svak se brani, pa zašto da tog prava ne bi imala i država? Nas bi veselilo kad bi željezničari u- 1 vidjeli položaj i vratili se onamo, kuda I im nalaže interes države i naroda. I Svak mora nešto žrtvovati. Hirovitost naše cenzure I ' Mnsllniansha trgiiažiia i obrtniijha baita za Boshm i fempinu (d. d.) a Загајввн. Bavi se svim bankovnim poslotima. Obavlja uplnts I uiiovisnio u braljevsivu SHS. i u Inuenistvu. Prima uInžlte no uložne knjižica I tekuće niunc i ukamnćujв Ih najpovoljnije. Obivlja sve tnjsnjaćne poMova I burzovne naloge Dionička filavnica H Daje sezansS« I aprovlsaclishe Sredite. — Bupuj! I arnđsls sreUe, valuta I vrileitane papire svili vrsta. R 0 ti rl 0 0 S ] E £ E N ] E Kupuje I prodaji sus vrsti robe, a poglavito ne životne namirnici. _____________________________ I Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: ban^a, SarajBuo - Interurban telefon: Zli | �Sifona 2 Страна .PRAVDA" — .ПРАЛДД’ ga dobrovoljci izveli na bijednim selja­ cima muslimanima. Ovo su fakta, pa ponosno upozorujemo na potrebu, da se u ovoj stvari presluša napadnuti gospodin, jer smo uvjereni, da bi nje­ govo preshišanjo u mnogo koječem is­ pravilo zabludu organa, kojima je po­ vjereno istraživanje ovog nemilog in­ cidenta. Toliko imadosmo reći povodom pi­ sanja - Tribune«, a kad se već ova afe­ ra pretresa u beogradskoj i zagrebač­ koj štampi, držimo da ne bj bilo na odinet, kad bi se i domaćoj štampi do­ zvolio svestraniji pretres ovog pita­ nja, Na taj bi se način omogućilo uni­ jeti više svjetla u ovu aferu, koja iz­ vjesnim zakulisnim rešišerima daje do­ sta materijala za unošenje zabune i si­ janje nepovjerenja među strankama parlamentarnoga bloka. Ne treba naime zaboraviti da su pa­ lanačke pristaše radikalne stranke u mnoge koječem zadojene krivim pređpostavkama naročito o nama muslima­ nima. a zaključne riječi »Tribune« o našim osjećajima prema Srbijancima dokazuju i to, da se te krive predpostave mogu odraziti ј u beogradskom listu. Da tako pisanje ne vydi zbliženju jasna je stvar, kao što su jasne i zle posljedice ovakog naopakog poimanja. Mi rekosmo prvu, a ako se digne cenzurisanje sastavaka o ovoj aferi, moći ćemo reći i još knju. Mudru dosta i ovoliko. I Gospodo na vladi! Vi sami i niko drugi potkopavate i diskređitujete novu vlast, stvarate ne­ poćudno novo stanje i medu svojim re­ dovima a kamo li među narodom. Kad bi samo redomice nabrajali vaša nedjela u tome, strašna bi to slika bi­ la. Vi. i niko drugi, ubijate u svojim redovima vjeru, potkopavate ugled sa­ me vlasti i potkresavate krila ambici­ je medu samim svojim ljudima. Vi valji da vjerujete da to koristi uzgoju ćinov. nika. dobro dolazi njihovoj disciplini, a posve zaboravljate, da niko nije bolji ; i pomirljivrji od onoga ko je zadovoljan. ■ | ' i Bilješke. Porez na ratne bogataše. Po ovom zkomi porezu na ratne dobitke potpa­ da svako povećanje prihoda, prema prihodu prije rata. Kao ratne godine ra­ čunaju se 1914. do zaključao 1919. Kod akcionarskih društva razrez: vanj: o- ■ vog poreza ne vrši se u svakoj onoj godini, u kojoj višak dobitka ne pre­ lazi sumu od 10.000 dinara. Porezna skala iznosi kod akcionarskih uruštava: 50% od onog duela vrška dobiti, koji ne premašuje 5% uložene glavni­ ce; 60% kad premašuje 5 ali ne 15%; 70% kasi je između 15 i 30% i 80% kad je 30%. Za ostale pravne i fizičke osobe stope su ove: 30% od onog di­ jela viška, koji ne premašuje 100(16 di­ nara. 35% od onog dijela vrška, koji je od 10.000 do 20.000 dinara, 40% kad ie višak 20.000 do 30.000 itd. poktupno, i dok nc postigne 90% od onog dijela viška, Jcoji premašuje 500.000 dinara. I Utvrđen je sistem deklaracija putem podnešenja prijava. To su navjažnije odredbe zakona o poreza na ratne do­ bitke. koji će važiti za Srbiju i Crnu Goru. U ostalim oblastima kraljevstva već postoji stari austro-ugarski zako.t, samo će i tamo biti primjenjene ove nove veće stope. Mogu li biti zadovoljni oni ljudi, ko­ jima se krivo čini? Mogu li. osobito oni, preko kojih neki miljenici bivaju una­ pređivani. ma da u propisima izrično stoji, da na to nema niko prava? Mogu li? Ljubopitljivi smo kakovi motivi vodiše gospodina šefa agrarne direkcije, pa unaprijedi svoga Švabu, (vidi služ­ beni dio »Narodnog Jedinstva« broj XIV). a prije toga Damjanića? Ovj lju­ di preskočiše više svojih vrijednih i čestitih kolega. Notorno je, a i okolina u samoj agrarnoj direkciji znade, da se ova dvojica ne odlikuju osobitim ka­ kovim svojstvima karaktera niti du­ ševnim radom, a još manje radom nad običnu mjeru, pa da bi še moglo motivisati to prekoračenje. Mi vjerujemo, da jadne gruntovnićare koje su Damjanić i Schmidt nepra­ vedno i bez ikakova uzroka preskočili, uzdržavaju obziri prema teškoćama stabilizovanja novog stanja, ali vjeru­ jemo i to, da je utisak u njihovoj duši strašan. Ma od nepravde i jada i gora vehne, a kamo li da oni ne budu potrešeni tim aktom, koji im je donio najveće nezadovoljstvo i jamačno oblomio krila ambicije. Oni su doduše impera­ tivno upućeni na svoju stalešku orga­ nizaciju, za koju se može reći da spava, ali danas im više ni vlada ni organi­ zacija ne može izbrisati utiska koji im je provalio u njihovu dušu, jer znadu da su ona dvojica napred — a oni? A šta će tek reći kad ih ovdje javno uvje­ rimo, da su ih i nekoji poslije njih ime­ novani kancelistj preskočili? Bilo bi skrajnje vrijeme, da se stane na put i da se rad ljudi, koji najviše s narodom ' imadu posla i koji su na čelu institu- I čije kojoj narod najveće povjerenje po­ klanja ne ignoriše, te da se ovi ljudi I s ovakovim preskakama ne provoci- [ raju i ne ogorčuju. Zaliha kalendara ,Pravde4 je na izmaku. Pohitite sa narudžbama. F E L J T O N. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (4i) ni. Bura, koja je pošla iz Jildiza i zahvatila sve što slobodnije misli, — prilike koje su stvorene uhapšenjem Rene Logotetides opdmenule su sve one koji su Se bojali za se, da se za vremena uklone. Tako je svakim danom nestajalo iz Carigrada ista­ knutijih Mladoturaka pa se je negdje u proljeće po­ čelo zaboravljati na one, koji su bili već osuđeni i prognati. Jildiz je neke šutke pustio, a među ovima i dra Periklesa, koji je bio zaustavljen u Solunu na putu u Carigrad. Rene je poslana u Trapezund, a Ifeta u Bejrut, gdje je zatočena u posebnoj vili, jer intervencija Nesime imala je dosta uspjeha. Jedini, koji je još slobodno ostao u Carigradu bio je Akifbey, kao jedina straža mlađoturskoj ideji. lzetbey nije smio u njega dirnut^ jer je znao, da ne bi mogao svoj naum izvršiti. Ali i Akifbey je ostao u Carigradu s jednom ranom na srcu, jer ni­ je mogao ni čim opravdati Ihsanov prenagljeni čin prema Reni Logotetidesovoj. Ч ako je Ihsan iznio sve svoje razloge, pa čak i Nesimino pismo, Akifbey je držao, da,"se nije“smio poslužiti onom silom proti koje je i sam vojevao. Zato je i ihsan morao ostaviti Carigrad i izgubiti se onim putem, kuda ga je Akifbey poslao. Prije nego je Ifeta bila otpremljena u Bejrut, dozvolili su Abdurahmanpaši, da je vidi, a nakon njega došla je Nesime i dugo se kod nje zadržala. Nesime nije bez nekog uzbuđenja unišla u Ifetinu sobu. Jedan nejasan osjećaj okupi je u času, kad je htjela prema njojzi biti nježna i kad joj je htjela reći mnogo utjehe i nade, kad je mislila spomenuti Број 148 Hr^j Iz islamskog svijeta. INDIJA. V ime dvlllzacUe Engleska je pogu­ bila tisuću I više muslimana. Pariški »L'ilustration« od 27. pr. mj. donosi op(. širne podatke o dogođajima u Amristaj ru, koji glase: »Kao svake, tako i ove | godine obdržavao je indijski nacionalni ■ komitet svoju glavnu skupštinu, -koja je najstrašnija od svih dosadanjih bila. I Skupština je bila sazvana u Amristann j okružje Pendžab, mjesto sveto i glavi no za veliku sektu Snja. Indijski na­ cionalisti htjeli su, da obdrže ovu glav! nu skupštinu u Pere-Cactaise, gdje su 1 se prošle godine u aprilu izvele straš; ne scene, ali napokon udovoljeno je za: htjevu Šiifa i određeno je mjesto sa1 stanka Amristan. U ovo doba pojavljiI vali su se veliki nemiri ,u Indijama, a osobito u Bombaju. Kaikuti, Deliriju i Lahuru. Policiji ie uspjelo da zaplijeni ! jedan letak iz kojeg se vidjelo, da se Indijci spremaju revoluciju. Vođe j revolucionaraca počeli su na raznim : mjestima ruinirati željeznica pošte i stanice uopće. Uvidjelo se, da su vo­ de pobunjenih u zajedničkom radu sa boljševicima. Između ostalih mnogih mjesta, odigrali su se najstrašniji priI zori u Amristaru na 10. aprila t. g. Cim su dva govornika Dr. Kihlu i Ihata-Pala počeli govoriti, vidjelo se. da agitiraju u revolucionarnom duhu, te su smjesta bili zatvorei. Saznalo se da je čitav na­ rod Armistara uvjeren od strane neka­ kvih agitatora, da su Engleskoj Odbro­ jeni časovi vladanja. Nije prošlo ni pola sata kako su gornja dva govornika za­ tvorena, počele su kroz grad prolaziti čitave naoružane bande Indijaca, koje su za kratko vrijeme uzele upravu grada u svoje ruke. Svjetina je onda razorila indijsku nacionalnu banku, ubila direktora i glavnog blagajnika, otela oko 80.000 lira u zlatu a onda za­ palila bankinu zgradu. Malo dalje do­ godili su se slični incidenti, ubili su di­ rektora alience banke i oteli novac. OndOsu zapalili gradsku vijećnicu i razna nadleštva. te ubili jednog željezničkog a činovnika i prekinuli željezničku prugu. Tog dana bjjo jg u Amristaru malo engleskih vojnika, ali su ipak sudjelo­ vali u borbi i ubili 10 urođenika. Na 11. aprila bio je grad u rukama urođenika. Istog dana došlo je na više mjesta do sukoba između vojske i urođenika. Po­ slije podne došlo je nešto pojačanja en­ gleskoj vojsci, a u večer dovezao ee automobilom general brigade Dyer, ko­ mandant provincije Jfilludur te smjesta objavio prijeki sud. Na 12. aprila nije došlo do izgreda, mir je vladao, ali su urođenici bili još gospodar: grada. 13. aprila prošao je general Dyer sa jed­ nim malim odredom kroz grad i dao prilijepiti plakate na jedamnaest mje­ i ihsana. No stupivši u priprostu sobu jildiskog predvorja, gdje ie bila Ifeta zatvorena i ugledavši je kraj prozora „obuze je sasvim drugo čuvstvo, čuv­ stvo gordosti, u kojem je bilo ljubomora i sve ono što je ona htjela reći zastale joj u grlu. Ifeta iznenađena posjetom Sultanije koju je sa­ mo jednom vidjela okrene se od prozora i pogleda je s nejasnim raspoloženjem. U ovaj čas ne bi mo­ gla odgovoriti, da ju je sultanija upitala je li joj baš ugodan taj posjet, ili bi volila, da je nije bunila u mislima s kojima se je zabavljala Nesime priđe Ifeti, prikuči joj se sasvim blizu i po dvorskom običaju pomiluje je po glavi i licu rekavši: . »Ifet, ja sam se za vas zauzela«. — Hvala«, odgovori Ifeta — nije tako zlo trpiti za opštu stvar«... Nesime je začuđeno pogleda. »Vaša pogreška Ifet hanum je u mojim očima nedužna igra osjećaja... Ja sam tako i sultanu ras­ tumačila«. — Moje je djelo osjećaj svijesti, a ne pogreška Visosti«, odgovori Ifeta drhtavo, a licem joj preleti plamen crveni, koji za čas pretvori njezino lice u blijedllo. Ifeta je bila povrijeđena. To je i sultanija opazila, pa svladavši se časovito reče blago: »Uvjerena sam Ifet da sam vam stim pomogla: Vaš odabranik srca molio me je«. ifeta zadrhta čuvši riječ »odabranik srca« i jed­ no čuvstvo slično strašnoj buri zahvati je n'aglo, da je sultanija to primjetila. Poteku joj suze. Da ih sa­ krije od Nesime obori glavu predaše i gledaše u pod Sultanija poče. ,Razumijem vas; vi ste ga volili, no u času vašega čina vodio vas je Ijubomor«. — Ne«, reče Ifeta kratko pogledavši sultaniju — ja sam u onom času osjetila slobodu i u Istom času pregorila ljubav«... »A suze?« upita Nesime. — I ovaj čas je zavladalo isto čuvstvo. Ja toga čovjeka više ne volim i nikad ne bih htjela njego­ sta, naredivši, da se nikako mitiaf smije držati, jer će u protivnom sluđaaa vojaka bez prethodne opomene pucah na svjetinu. Unatoč gornjoj zapovMod: <xlmali iza podne sakupila se u veli­ koj baŠći Jalianvollovrom bagu svjeti­ na oko 5- 6 hiljada duša — te pod vedrim nebom počeli obdržavatf po­ novni protestni miting. Cim je za tor nje doznao general Dyer, smjeste je sa dva oklopljena automobila. 25 balonchis-a i 40 gourkhas pošao na ије sto mitinga, te bez da svjetinu pozove da se raziđe otvorio je vatru. Sto te povoskog iz automobila, što puščanor metka ispaljeno je na svjetinu 1.650 titaca. Pred večer vladao je mir u gradu. Svakim danom sve više raste broj ubijenih. Prema zvanlčnoj engleskoj sta­ tistici ubijeno je 379 tobožnjih buntov­ nika. a narod tvrdi da je ubijeno više nego hiljadu samih muslimana, a gdje su tek brahmanci? Engleska vlada po svojem vazdanton običaju poslala je istražnu komisiju po« vodstvom lord Huntcra, da ispita taj pokolj u Amristaru i da utvrdi na čijoj je strani krivica. Evo u ime slobode i čovječanstva šta se radi sa muslima­ nima. PERZIJA. (Boljševizam u Perziji.) PariSI« »Journal des Debats« u svom članku a pod gornjim naslovom između ostalog kaže: »Sovjetska Rusija, odnosno Lenjin i drugovi ne žele ništa drugo osim da se svakom narodu poštuje sloboda, te pacifističke relacije između naroda, a glavna mu je svrha dati Engleskoj smrtni udarac, te ne mogavši u Evropi nad njom to izvesti, traži načina da to izvede na Istoku. Jedan ugledan Perzijanac izjavio je dopisniku gore ime­ novanog lista od riječi do riječi ovo: »Boljševici sa svim silama rade kako bi podigli Malu Azjiu protiv Engleza. Ova je stvar sasvim poznata, te se pod nikakav način ne može ta činjenica za­ nijekati. Za provođenje ovog programa osnovan je u Moskvi-centralni komitet. Taj komitet posjeduje sve potrebne si­ le za izvedbu svoga cilja. Raspačava medu muslimane na milione svakovrs­ nih brošura, letaka, proklamacija, u svim azijskim jezicima. U Turkestanu taj rad komiteta uspijeva pomoću pri­ kazivanja kinematografa. Uspjelo je komitetu, te je u Moskvi iz Afgapa poslata naučna misija, koja će ma po­ magati u izvedbi svoga programa. Najglavnije polje rada boljševicima je Perzija. Predstavnici Rusije našim na­ rodnim organizacijama otposlali su po­ zive. koji su vrlo umjesni i podesni za nas, a glase: »Engleska ništi Vaša pra­ va. Vaša je vlada u njenim nrkaina. Vama treba pomoći, da spasite vašu vom postati — odgovori Ifeta Njezin pogled, njezin glas uvjerio je sultaniju, da Ifeta govori Istinu. A kad bi ja popravila njegovu pogrešku i pus­ tila Grkinju na slobodu, bili mu onda oprostiti?« upita Nesime htijuči iskušati Ifetu. — Ni onda«, — odgovori Ifeta. »A kad bi on popravio svoju pogrešku?« — Toliko nije jak, jer bi trebao srušiti Jildiz« — odgovori Ifeta smjelo i odlučno, kao da pred sobom gleda Sabihu, ili Dindar Hakiju. Nesime se osmjehne i ne odgovori ništa. Pređe nekoliko časova. Izgledalo je kao da se i ona bori sama sobom, kao da razmišlja i kao da hoće u tom vremenu da se odluči kako bi se držalg prema toi kćeri starog paše, koji je suznih očiju, skromne ! ropski molio za milost. Napokon reče: .»Ja držim da lhsanbey Sururzade nije zaslužio ovaku kaznu, jer je radio na dobro svoga nareda Njega osuđujete previše strogo, a ‘ја se nadam, da će vam on dokazati u budućnosti koliko voli tur­ ski narod i koliki su nam neprijatelji Grci«. Ifeta se zbuni i ne odgovori. Nesime nastavi: »Za ljubav vašega oca učinila sam sve kod sultana da se s vđma što ljepše postupa. U jednoj vili kraj Bejrute ne će vam biti neugodno«. Ifeta se gorko osmjehne i reče: — Hvala vam!. Neugodno je i u dvoru u ko­ jem nema slobode. . . « Nesime joj rezignirano odgovori kratko: »Nauči se.. . « pa pomilovavši Ifetu po glavi i licu okreae se i ode prema izlazu. Ifeta se vrati prozoru, zagleda se preko krovo­ va kuća i preko mora u zelene vrhove anadolskih brda i nešto je stegne oko srca. Dugo je tako gle­ dala i najednom navru joj suze na oči Duša je po­ čela plakati. Za čim? Za slobodom, ili izgubljenom ljubav)?! Nastaviće se. �■ПРАВДА* — „PRAVDA,, Број 148 — Broj egesteuciju. Tu vam pomoć evo mi »rniaino. Ne tražimo ništa u zamjenu. A «1 najmanje ne tražimo ni to, da priuriH ideje boljševizma. Povod naše po­ moći koju, vam pružamo jest političke naravi. Rusija, pa bila ona boljševička ili ne, ona ne može živjeti blizu jedne Engleske koja bi htjela vladati gotovo čitavim Istokom. Vaša realna nezavis»oel nama je od prijeke potrebe.« »Kad se nalazimo pred ovakvom po­ sudom, šta da reknemo. Engleska se pasiva na ugovor, koji vam je poznat Taj angio-perzijski ugovor bi imao stupifi ua snagu, kad ga naš parlamenat odobri, ali naprotiv Englezi danas imaiii u Teheranu svoje administratore. Nema ni glasa o sazivu parlamenta, i ako su izbori sa engleskim bajonetama prevedeni. Posfanici očekuju, kad će se parlamenat sazvati. Vlada od kad drži zemlju u opsadnom stanju, ko joj ie uepoćudan. proganja ga.« Poslije poduljcg razmišljanja ovaj ugledm Perzijanac reče? »... Zar pod ovakvim sramnim režimom da ostaneme?! Ne nikad!!! Niko, a niti najpro'tfj) individuum ne imsli. a i neće ostati pod ovakvim terorom. Nama je dobro uoSla ponuda boljševika i ako Engle- ; I , I i I ; I * I i i i Folitičhi pregled ska ne promijeni svoje držanje, ini će­ mo se osvetiti. Oni, koji su potpisali angio-perzijski ugovor sami su protiv ove brutalnosti, jer su primorani bili UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. na potpis. Mi ne ćemo i ne trpimo boljRegent odbio demisiju vlade. Javljaševičke ideje, jer je i Islam protiv toga, iz Beograda od 25. o. mj. Vlada je da­ ali pošto nam oni garantuju i mi znanas podnijela Regentu demisiju, ali je mo, da ta ideja neće prodrijeti kod nas, ovaj njje primio, navodno razli toga, mi ćemo primiti njihovu ponudu. Ruski što drži da prvih dana konferencije u boljševizam, bio on rđav ili dobar, to San Remu ne bi vlada smjela biti u se tiče same Rusije- za nas nema ni­ krizi. kakvog drugog izlaza, osim primiti pomoć Rusa. Naša pogreška nije što se Naši delegati u San Remu. Naše k'aujedinjujemo sa Rusima, jer nas na to Ijevstvo zastupaće u San Remu dele­ nagoni varvarski engleski postupak, gati Trumbić, Vesnić i Radović. Via Ja Perzijski narod neće ništa drugo osim im je dala opsežne instrukcije glede svoju nezavisnost, i neće proći dugo, a riječkog pitanja. Vijest, da Trumbić ne on će je izvojevati kao i Egipćani.« će sudjelovati na konferenciji, prema Od kada ovakve ideje rastu na Istotome je neistinita. ku. Englesku baca. u misao, te zbog Za naš Jadran. »Novostima« javljaju toga Engleska je veliki neprijatelj boljiz Beograda da je pogledom na jad­ ševizma Rusije, jer će joj boljševizam ransko pitanje vlada stavila definitivdati smrtni udarac н Aziji i podići cio f nu odluku radi našeg držanja, pa su Islam protiv nje. Prema potonjih vijestima, iz CilL . našim delegatima već dane nužne in­ strukcije. Vlada ne može nikako da po­ čije, gdje se javlja da su počeli borbu pusti. te stoji na načelu prijašnje vla­ i protiv Francuza, nalazi se u turskim de. da je naša država dosta žrtvovala trupama obilan broj dobro naoružanih i da od Vilsonove linije' ne može da ruskih boljševika. Ad. popusti. Ст^ааа 3 Stići će u San Remo također i tieki poslanik u Rimu, Grof Taskijev, predsjednik ukrajinske delegacije na bou ferenciji mira, već je krenuo u Sa« Remo. Iz San Rema se javlja od 18. «. «и. Večeras su ovamo stigli Milleraađ Lloyd Georg. Curzon. Foch, marM Vilson, admiral Beathv i belgijska ««išija. Maši dopisi Zgošća. kotar Visoko, 16. aprila. Presvijetlom gospodinu Muftiji Marlajliću Sarajeva. Dolazim Vam ispred Muslimana te­ žaka našega kraja da Vam se »opi« zahvalim na Vašem dolasku u Viseb« 2. prila 1920.. Vama koji ste nas p«sjetili sa Vašim Kurbegovićem Fehim efendijom i savjetnikom Hrasnicom i svim ostalim, koji ste nas posjetili i bratski posavjetovali. Ja sam sve u svom ovome selu raz­ ložio o Vama. I^ko ste nam svjetovali, i ni jedan musliman iznad 18 godina Protić i Korošec na dvoru. Javljaju nije ostao neupisan u našu musBmauiz Beograda od 19. aprila: Jučer je mi­ sku organizaciju. Na temelju toga ja nistar saobraćaja dr. Korošec bio u Vam se zahvaljujem ispred svega «aaudienciji kod regenta, te mu referisao rođa. da Vas Bog poživi, te se usu­ o željezničarskom štrajku i mjerama, đujem opet Vas zamoliti za ovo: koje su poduzete da se štrajk dokrajči. demnitet nije u pravom smislu indemPočeo sam načinjati lanjske godite Ujedno bio je u audijenciji i ministar mtet, nego provizorni proračun za to, mekteb kao ibtidaiju u Zgošći. svome predsjednik Protić, te referisao o vla­ što staro proračunsko stanje nije pro­ mjestu, pa ako Bog da zaputite se u dinim osnovama i političkoj situaciji. duljeno; jer su se morale neke regula­ naše selo, da među narodom kod moje cije u izdatcima učiniti. Beograd bez novina. Ovdje je buk­ Džamije jednog petka skupštinu održi­ Strašno je stanje naših mektebi ibtinuo štrajk tipografa. Vlasnici novina odmo. da se osvjedočim pred svojim iadaija. Mualimi su plaćeni tako mizerno, I lučili su izdavati zajednički list pod i- ' rodom da im ništa krivo nijesam kada im se upravo mora diviti kako su menom »Beogradska Štampa«. zao. do sada mogli održati ikakvu nastavu Kliče iz svega grla: Živio Maglajtić u mektebima. Zar se može i računati i naša Organizacija i da nam «apr»u plaću, kad je jedan nastavnik plaćen VANJSKI POLOŽAJ. duje! 60—70 K mjesečno? Ovo se pitanje Ibrahim Šehagić. moralo za sada riješiti tako, da se muMirovni ugovor s Turskom. Službe­ Donja Zgošća — Kotar Visok« allimiina plaće urede počam od 1. ja­ no se javlja: mirovna kon.erencija je nuara o. g. prema njihovoj prag­ proučila mirovni ugoror sa Turskom, matici, a pitanje skuparinskih do­ te zaključila da pozo.c turske delega­ plataka ureduje se tako, da se u poje­ te 10. maja u Pariš. dinim mjestima bilo iz redovitih priho­ Sultan pod stražom. Iz San Rema da samostalnih.vakufa, bilo iz dobro­ .javljaju, da će Sultan ostati u Stam­ voljnih prinosa odnosnih džemata ili iz bolu r>od paskom savezničkih četa. Naš mjesni odbor u G. Vakufu »akoa inih drugih vrela uredi. Naravski da je Morski tjesnaci bit će internacionaliodstupa dosadanjeg predsjednika gosp. ovo provizorno riješenje muallimzovani. Hadžiabdića rekonstruisan je ovako: skog pitanja i ovaj će sabor čim počne predsjednik Mula ef. Aščerić, podpredMustafa Kemal — veliki vezir Anaorganizovati vakufski kapital prema po­ sjednik Mustafa ef. Calkić. tajnik Salili toRje. Mustafa Kemal paša proglasio trebama vremena pitanje početne na­ Mišić, blagajnik Rašid ef. Bajraktarese velikim vezirom nove vlade u Anastave i nastavniku najradikalnije rije­ vić. odbornici: Muhamed ef. Hadžiabtoliji. šiti. Ovo treba za sada naše muallime dić i Mulaga Calkić. da zadovolji. Autonomija Turkestana. Sovjetska Osim toga moralo se je pristupiti revlada javlja iz Moskve, da i« dala TurRuladji skuparinskih doplataka nastavkestanu autonomiju. nika i namještenika centralnih zavoda, Iz okupirane Njemačke. »Vossische kao i namještenika vakufske uprave, Zeitung« prima iz Frankfurta vijest, da pa se je to uredilo tako, da se njima su okupatorne čete jučer otišle iz dadu skupariuski doplaci počam od 1. Nema lažnih novčanica od 100 dinara. Frankfurta. Opaža se veliko gibanje če­ aprila o. g. kao državnim namješteni­ Sve vijesti o pojavama lažnih novča­ ta. iz kojih se razabire. da će doskora cima. a i stvarni su se izdaci morali nica od 100 D (400 K) ministar finan­ veliki broj vojnika ostaviti grad. regulisati, jer prijeti opasnost, da va­ cija kategorično demaittuje. Sporazum njemačkih socijalista. — kuf me ostane bez nastavnika i namje­ Oko reguliranja izvoza. Kod mimstra štenika i da se naši centrajni prosvjetni Deutsche Allgemeine Zeitung« prima trgovine održana je prodkonferencija zavodi ne zatvore koji su nam potrebni iz Dresdena: Pregovori među obim glede reguliranja našeg izvoza. Ovoj socijal-demokratskim strankama dove­ kao kora hljeba. konferenciji sudjelovali su referenti po­ Na isti se način moralo urediti i pi­ li su do sporazuma. krajinskih vlada, koji su istaknuli svoje tanje vakufskih povjerenstava, jer su Švedska ne izručuje Kappa. Javljaju stanovište u pitanju reguliranja izvoza. poslovođe tako neznatno plaćene, da iz Berlina: Prema pisanju berlinskog U detaljnu raspravu nije se ulazilo, jnr se ovako stanje nije moglo dalje podr­ »Tagsblatta« Švedska ne će prema svo­ će o tome da raspravi anketa. žavati. Vakufska su povjerenstva već jim zakonima izručiti Kappa. uvedenom nekom vrsti decentralizacije Hrljadarke s nepravilnim markicama. 1. maja u Švicarskoj. Savezničko vi­ znatno opterećena, pa je stoga trebalo Trgovačka i obrtnička komora nam ja­ jeće obavijestilo je svoj uresi* da je povisiti i osobne kao i stvarne izdatke vlja, da su neki imaoci hiljadarki s ne­ dozvoljeno namještenicima i radnicima i to prve do najvišeg iznosa 200 na sto pravilnim markicama. propustili pre­ praznik na dan 1. maja uz uvjet, da to a druge 150 na sto. daju komori na revers uz prkos obanije štetno za posao. Da se ovako nije učinilo nastao bi viještenja u novinama. Usljed toga ko­ Zaoštren položi u Irskoj. Javljaju iz krali i prijetila bi opasnost posvemašmora će takove hiljadarke primati dn Parisa: Prema vijestima engleskih njeg uništenja naše autonomije. Dok se uključivo 30. aprila o. g., te se taj rok stova guverner Irske Lord French je god vakufski imetak ne organizme ta­ neće više ni u kom slučaju produlji­ ko. da bude odgovarao suvremenim demisioiiirao. Teroristički atentati su se vati. Pozivaju se.svi imaoci hijadarki potrebama ne možemo naprijed. nastavili u posljednjim danima. s nepravilnim markicama. pa bile on« Radi ovih gornjih razloga, kako rei neprekrižene crvenom tintom, da ih Izgon Talijana iz Tripolisa. »Idea k<»h, proračunsko-financijski odbor iz­ predaju komori, koja će se ua nadlež­ Nationale« piše o vrlo kritičnom polo­ lazi sa predlogom. da se za sada odu­ nom mjestu zauzeti, da se zamijene za žaju Talijana u Libiji. Protutalijanski stane od riješenja redovitog proračuna krunsko-dinarske novčanice bar o«r pokret obuhvatio je cijelu Tripolitaniju. i da se sab. odboru dadne licima, koja su bez svoje krivice dbTalijanske su se čete povukle preko Šestmjesečni indemnitet, šla u njihov posjed. Misurata. jer po mnijenju ovog odbora nema dru­ gog izlaza iz ove kritične situacije. Po­ Pomoć Evropi. Prema vijestima iz kriće potreba odbor predviđa u even­ New-Yorka izjavio je predsjednik ame­ tualnim suvišcima. koji će se pokazati ričkog crvenog križa, da treba odmah kad se sastavi zaključni račun za go­ početi sa pomoćnom akcijom za Evro­ dinu 1919.. te izvanrednim prihodima, pu, bez obzira na to. kakve obaveze Zabrana sakupljanja. Primamo »d koji će se osigurati povoljnim riješeimaju evropske države prema američ­ poticajne direkcije za B. i H.: Zabra­ irjem podnesenih peticija. Stoga pred­ kim. Potrebno je. da Amerika, potpo­ njene su do nadalje sve skupštine li lažem, da se za podlogu generalne i maže Evropu, ako ne ,c sama da pad­ zborovi izuzevši crkvene skupštine, špecijalne debate uzme ova indemnine u bijedu. crkvene 'ophodnje, crkvene zborove i •tetska osnova. Opća strka u San Remu. U San Re­ litije, te sve zabave osim kina, pozo ntu doći će i kaldejska delegacija, koja rišta. koncerta i sličnih. će tražiti da je konferencija sasluša u Podjedno se naređuje u cijeloj zem­ pitanju nedavnih sporazuma, koji se lji do dalje odredbe zatvaranje Svih odnose np Malu Aziju. gostionica, kafana, mehana i sličnih U- । : j Iz vakufskog sabora SVRŠETAK SEDME SJEDNICE. G«vor izvjestitelja proračun, odbora. (Svršetak.) Sad dolazim na subvencije: One su tak« neznatne, da ne odgovaraju nika­ ko potrebama vakufa. Do ove godine bogoštovna i prosvjetna subvencija ni­ ša prekoračivale 300.000 K, a šta je to prema neznatnoj vrijednosti današnje krune i prema potrebi vakufa? Osim to­ ga mi smo, kako sam se informirao na vladi, od početka rata pa do danas kao što i pravoslavni prikraćeni i u bogoštovuoj i u prosvjetnoj subvenciji, rimo­ katolici su dobivali više nego pravo­ slavni i muslimani tako, da su musli­ mani do sada prikraćeni u bogoslovnoj subvenciji za 630.000 K. a u prosvjetnoj 470.000 K, Što iznosi preko 1,100.000 K. Ovo je znatnija svota koja, kad bi nam se dopitala, dobro bi nam došla. Ova prikrata uvrštena je u proračun 1920. godine zemaljske vlade kao izvanred­ na potreba, ali da li ćemo je dobiti ne znam, jer to treba da prođe kroz mini­ starski savjet i da je državno vijeće odobri. Zato je i ne možemo uvrstiti n redovito pokriće ove godine. Isto sam doauao da je prosvjetna subvencija za 1920. i 1921. godinu predviđena u ze­ maljskom proračunu sa 200.000 K, a bogoštovna sa 370.000 K. Nu da li će biti ove svote odobrene nije sigurno, pa ih zato ne možemo ni uvrstiti u ovoj sumi u redoviti proračun. Pored naj­ boljeg kalkuliranja pokriće iz svih pri­ hoda za ogromne potrebe našilt autonamKih institucija moglo bi iznijeti najviše 2,076.000 K, što je sasma neznatna svo­ ta prema najminimalnijoj potrebi vaku­ fa od 5.000.000 K. Strašno je to stanje vakufskog kućanstva kad se uzme u obzir strašan nerazmjer u potrebi i po­ kriću. Financijski je budžetski odbor mislio i na povišenje prireza, ali se na ovaj korak nije mogao odlučiti radi toga, što se sada ide za unapređenjem pro­ svjete medu najširim masama našega naroda i što se ide za tim, da se naše aotonomne istitudijc podignu na onh niveau, koji bi odgovarao današnjim prilikama i savremenim potrebama mu­ slimana. Stoga je odbor ovu stvar o i povišenju prireza salda odložio, da čuje kako narod o tome sudi, te će se to ' pitanje urediti kada se budu održale an­ kete. predviđene u predolženom indem­ nitet u. Financijski odlror uočivši ovo stanje i nesredenost vakufskih financija koje datira od više godina, jer zaključni rać»ni nisu napraviti i jer ni za ovu godinu nisu svj stigli zaključio je podastrijeti na odobrenje salsoru indemnitet do konca oktobra o. g. Svaki redoviti proračun treba da bude u detalje izra­ de«, treba da mu pokriće redovito bude osigurano. a to sada nije moguće, jer se nikakav proračun ne smije temeljiti ua vjerojatnim prihodima. (Ivo će se sve moći ustanoviti, 1>o mnijenju ovoga odbora kome sam izvjestitelj, do konca oktobra o. g. Držim da će se do toga doba urediti zaključni računi, zaključene peticije povoljno riješiti i on­ da proračun sastaviti. Predloženi in- Iz naše organizacije Gospodarstvo Domaće vijesti Musiimani, čitajte i širite „Pravdu" �4. Strana Skijanje novca poštom. Primamo iz kal* u deset sati u veče u koliko već ' Jajca: Spremio sam na 2. marta 400 K at postoji raniji rok za zatvaranje ovih — na 25. marta 500 K Srpskoj narod­ lokala. noj banki u Višegradu. Preporučeni li­ Irtikali dari beka. Dne 19. o. mj. ve- i stovi istih datuma stigli su adresatu na tat je učinio nakon kratkog bolovanja I Srijeme, doćlm novaca nema usprkos »aš prijatelj Falik efi. Mutapčić, sin | reklamacije i potrage svake. Sali eff. Mutapčića vrhovnog šeriat- ' Čopor hulja u Jarčedolu. Tuže nam skog suca u Sarajevu u dobi od 23 gor I dine. Merlium Faik eff. bio je u svojoj i se seljani iz Jarčedola kod Sarajeva, čistog muslimanskog sela sa 33 islam­ »kobni veoma obljubljen, pa kao vrlo v ritedan i veseo čovjek, lijepe naravi, | ske obitelji, Ua je erar u tome selu po­ rado bio primljen u našem društvu. Bio i dijelio jedan komad zemlje cipelaru Rije drag svakom, s kim je u dodir do- ! sti Milojevića, gdje je ovaj u sred čisto islamskog sela napravio kuću u kojoj ša«. Rahmetullahi-alejh. hoće. Ja otvori birtiju. Erar kao da Uprava »Novog Vijeka« moli nas. | nije mogao naći gorih stvorenja od da uvrstimo: -Naš ilist »Novi Vijek« i spomenutog Milojevića i njegove žene, šaljemo redovito svima,- koji su se pa da ih tamo smjesti, jer nema časa da pretplatili ili zatražili slanje listova. njih dvoje ne napadnu ua tamošnje mir­ Pošto ih ima mnogo,takili koji lnisu ne žitelje muslimanske psujući im Din, ••stali novaca i takili koji nisu poslali »zelenoga« Muhameda, Murskoga« Sul­ obračun za pritjjijene brojeve umolja­ tana, »turske« bule i slično. Dajdža Mivaju se ovijem da to što prije učine, jer lojevićeve žene. Krsto Pandurović (Cislijedeći broj poslaćemo samo onim koružić) iz sela Podvode opć. Trebević л pošalju novac. također je žedan »turske« krvi, pa svaki Tri molbe iz Fojnice. Cjelokupno čas baca smutnje u mirnom jarčedolskotn selu, nagovara Milojevića i že­ građanstvo i seljaštvo grada i kotara nu mu da napadaju muslimane, a sam kliničkog radš nepristojnog, nedostoik je uz slične psovke kao gore i tvorno aog i neislamskog ponašanja svoga ka­ napao ni kriva ni dužna Aliju Šiljka. dije M. jakiča (vode u Mutež-stranci) To se zbiva još gdje nije birtija nj ot­ »redala je na Rijaseti-ijjnijju, na zemalj­ vorena. a seljaci slute još većem zlu sku vladu da ih vrhovni šeriatski sud ako se ta birtija otvori. Muslimani se­ iri molbe da ih riješe ovoga mutežljani Jarčedola traže od pozvanih da stvorenja. jer bi inače moglo uroditi slabim posljedicama. Molba kod Rijasejoš za vremena spriječe sigurna krvo­ prolića i pređusretnu nerede makar on­ u je umrla«. Ahmed ti. klanjao joj dje, gdje ih nije bilo: ta imamo ih dodženazu. Izgleda, da je i ona na vladi sti j previše na sve strane naše do­ zle sreće, jer i njoj se je »kum« našao movine. Koliko je do reda u državi po­ i sada Fojničani očekuju na onu Vr­ hovnog Senatskog Suda. Hoće li se azvanima stalo — vidjei ćemo. dželn tamo naći koji »težak«? Muslimanski omladinski klub »Be­ Za naše mezaristane. Mezaristanski 1 har« u Bos. Gradišci Pošto se svuda •obor u Sarajevu sa svojim predsjedni­ po Bosni i Hercegovini budi musliman­ ke™ Akif ef. Bišerovičem, podu­ ska omladina osnivajući razne omla­ ze« je živu akciju oko uređenja naših dinske klubove tako se za njima po­ ruiniranih mezaristana, pa očekujući, da , vela i muslimanska omladina u Bos. oe ih u tome naše svjesno i požrtvovno Gradišci, te je osnovala na poticaj g. građanstvo, u koliko bude trebalo, najSmaila Sokola i Adema Pletiljića mu­ pripravnje pomagati, onda se možemo slimanski omladinski klub »Behar«. »adati. da ćemo u skoro vrijeme vidjeti Koliko se u početku vidi ovome je dru­ te vječne kuće naših junačkih pređa štvu udaren dobar temelj, a svrha mu dostojno uređene kako to odgovara ' je zbližiti omladinu i skupiti je u jednu njihovim velikim sjenama. Tim bi onda cjelinu, te da zajednički porade za spas »ao onaj izraziti tračak stida sa naših svoje omladine, koja je kud i kamo za­ lica, koji nam nameće ono jadno staostala za omladinom braće nam pravo­ це naših mezaristana. slavnih i katolika. DeU-Sasau. Kako nam javljaju iz »Konzorcija« nedavno je zaključila, Ljubinja. tamošnji upravitelj pošte neda če gradskoj sirotinji izdavati najpo­ •zbiljni Orlando Sasan uzeo je za de­ trebnije životne namirnice po znatno viza, da zavada građanstvo, a u prvom I sniženim cijenama. U Sarajevu imade redu da podlim klevetama objeduje ta­ na žalost više od 8000 osoba, koje se mošnje muslimane, kao n. pr. da nje­ u registrima gradske općine vode kao mu dolaze, tuže mu se i plaču za Kar­ siotinja. Konzorcija dala je za svu na­ lom. Pred nekoliko dana napao je u j šu sirotinju štampati legitimacije. Ove aoći na sred ulice sa štapom na Zahiće se legitimacije za koji dan dijeliti ragu Mataradžića, predsjednika Muslim. j sirotinji. Gradska sirotinja dobivaće na Čitaonice, uz psovku: »Majku vam va- i temelju tih legitimacija: brašno za va­ šu. Vi ćete seliti u Aziju odakle ste i i rivo (mek? nula) po K 10.— kg., bra­ došli: za vas ova gruda nije. Srbi i šno za hljeb po K 8.— kg., kukuruzno su se i Hrvati složili, da vas brašno po K 6.— kg., kurukuzni griz • r • t j e r'a j u 1« po K 7.— kg., iečmena kaša po K 7.— Napominjemo, da je ovaj talijanski ' kg., grah K 7,— kg. Imade sigurne nade delija i crno-žuti disident i svoj ured da će se ovom akcijom moći započeti pri­ sasvim zanemario i da samo za to što I je konca o. mj. Pobliće objave slijediće. mu se iz činovničke aprovizacije nije ' Za ostali dio stanovništva našega grada dalo kože za cipele odmah, nego istom : ustanovljene su do daljnjega slijedeće kasne i mimo naredbu zemaljsku vla- ■ cijene: brašno za pecivo (prava nula) de, on danas kažnjava »cijelo građan­ K 14.— kg., brašno za varivo (meka stvo tim, da im ne izdaje pošte nego | nula) K 13.— kg., brašno za hljeb K istom 24 sata pošto prispije. Međutim i 12— kg., kukuruzno brašno K 7.50 kg., u Ljubinje pošta stiže samo 3 puta I kukuruzni griz K 8.50 kg., ječmena ka­ sedmično. ša K 10.— kg., grah K 9.— kg., tjestine Pozivamo nadležne, da svrate ma- j K 20,— kg. 1« pozornosti na rad ovoga »junaka« Ne rrthžete li spavati? Niti raditi? kako u uredu, tako i izvan ureda; a Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ »jemu u ime liuhinskih muslimana po­ ručujemo, da se ne usuđuje na podlo stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elklevetanje muslimanskih građana, da safluld! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ ih ni na kakav način kao takove ne like boce 36 kruna. izaziva, jer Ijubinski musliman zna ob­ Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ raniti svoj obraz i svoj život -«- ako vraćanje? Tromost oreva? Ovo zlo otto ustreba — i na način, kako je obi­ stranjuje se Fellerovir pravim Elsa-mčaje« i u Italiji. Jezik prikrati, a ruke ' Ittlama! 6 kutija 18 kruna. Šveuska že­ sebi! lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Šta radi financijska nadstraža u Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ Kladuju? Tuže nam se iz Olova, da je nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, kiadanjska financijska nadstraža odu- ; Elsatrg br. 310. Hrvatska. zela dozvole za maloprodaju duhana Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ mnogim siromašnim ljudima, a podije- j lila ih nekima mnogo imućnijima. Pita : tom svojom poluči uspjehu društve­ se, da ii su oni ljudi invalidi, kojima su i nom i obiteljskom životu. Zadesiti će sada dozvole podijeljene? Nas uvjera- 1 svaku ženu uporabom Fellerove Elsavaju, da su ti »invalidi« sasvim druga- j pomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dije osobe nego li su one u ministar­ skoj naredbi predviđene za podjelu do- , ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini knžu mekom, nježnom i rumenom. zvola na duhanske maloprodaje. Na­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ravno, da su i pri tome opet najslabije je s najvećim uspjehom. Nu ne valja prošli muslimani. Znatiželjni smo, da li se latiti škodljivih sredstava, naručite ee kompetentni tu stvar popraviti.- Odcovorii агмШк; M- SmBluz. Spo; 148 Stef .ПРАВДА* — .PRAVDA' stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža o kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika F.ugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Trešeljah Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. inf. Reg, a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, đa ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. SUMORNE MISLI. „Sto je „glavnih" ljudi — to je uz Jakića". „Glas Naroda" Beli sam evjMUm, da bi muslimanima učinio uslugu kad bi položio mandat.' Hodža Sarić linča' Ju bi uajahno i na iićilakena kobilu. Dr. M. Mehmedbašić. Uh, Ja bijah dokao do stolice poHanekug di­ rektora. Alija Kurtović. Ja svugdje e inoj ш doktoratom, pa are boi. oglasi! u Dr. Novo. Na moju veliku framotu, uaz.vaJo me јоб i doktorom. Tužit ću ih! Polic. čin, LatinOVtČ. Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik u Sarajevu traži koncipiienta. imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski бој državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda11 list u na- B čitaju svi ■ interesu je S svakom trgovcu ] da oglašuje u ,,P r a v d i“ к Nastup odmah, plata prema do- i govoru. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Trgovina sviju vrsti zemaljskih pro­ izvoda i kolonijalno robe na veliko. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete).na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. prodajem basu Upitati u administraciji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ ]\/[odni §а1оп u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džinino/ ulici broj IO. (Kovači), izrađuje sve vrste damsitih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se ptimaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka жжжжж« Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da $то odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnik namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg hercegovačkog voća svih vrsti na veliko kao: ailame: crne, bijele, crvene i alice; smok­ ve, lopindže, tenice, dinje, bostan, grožđe i paradaiz crveni. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem Braća Prolić Riblji zejtin najbolje vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Oo. sada ЈЗгаеа Šahinagie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). .Vfaaalk: GMtrataf Odfcoi »I °-’ StaMparUa D. k 1 Kal« БамШ« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6ccf263feab1310490d02de72fba51d8.pdf 10dffcad627bdbc29040aaff026a7481 PDF Text Text Rožtarin* u gotovom ptafena. POJEDINI BROJ dH |и £ Ijg li "ж iTj ЈК ■LJr &ж Кч^Е sMr лЛ ЛВк V Швг ■ IH Д ^l'lbotom. ■ Ј£Ж " « •^' f***" «*"■ Kl Д^^НгаЈ ДИГ w ;јзд| ЛЛ Pretplata godiš, 120 kruna, na pola godine 69kruna. Uredništvo i pprava se u Carevoj ГЛАСКВВ ЈЈТОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАМСКЕ ОРГ/Ш43АЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119^ JML J® јд 1N& H Ts^ ЈШ^ чШв Ж® ®м ВВ Sarajevo, subota 24. aprila 1920. (3. šabana 1338.) Broj 44 (149) U zemlji nepojmljivih mogućnosti. Potpukoynik Ranković, . SU j izjavio je, da o n n a i muslimane apsolutno ne sum- i nja tim manje, što je on na svoje oči : vidio kako pljačkaši muslimane prolzanike zlostavljaju. Medu sada zatvorenim nalazi se Melio Pobrić. kojega su spomenuti pljač­ kaši orobili i istukli prigodom napadaja « — Zandarska mud­ rost dovela ga je opet u zatvor i opet ga nanovu tuku. U stvari izviđa boravio je ovih dana u Mostaru šef javne sigurnosti za cijelo Kraljevstvo Dr. Žika Lazovič iz Beo­ grada i on je sam izjavio, da je potpu­ no uvjeren u nevinost muslimana, X ------------- tuda su međutim naiNaprotiv žandarmerijski komandant lazili i druiti putnici*, kiši su svi bili po potpukovnik T.rnokopović rekao je mu­ •vtm hajducima ustavijeni. Muslimaslimanima d Nevesinju, da će biti sve ■ i i katolici su zatim bili porobljeni i dotle dok ne odaju Bašića i Ćatu«. Okle mirni ljudi znaju, gdje su natjerani goli u jednu jamu, gdje su na Wh čitavu gomilu kamenja nabacali, Gato i Bašić? U ostalom nije stvar ovih te od rana danas boluje teško ozlijeđeni izviđa da se sazna, gdje su Cato i BaMujo Pobtić i-z sela Kokorine. šić, nego tko je pravi krivac napadaja ' Oblast, a osobito . čim se je doćulo, da su ova gospo­ da opljačkana, odmah je poduzeta is­ ' žandari vrlo dobro znaju, da se krivci I traga. Počela je uredovati žandarmeri­ I imaju na posve drugoj strani tražiti, a | ne medu mirnim muslimanima seljaci- I ja; izaslano je i jedno odjeljenje (2 kumma; oni dapače poznaju krivce u gla- | рашје) pješadije. Ali mjesta da se tra­ vu i neke imaju u zatvoru, ali hoće se že zločinci, stvar je okrenuta protiv ne­ sve da zabašuri, da se pred javnošću" dužnih muslimana. Žandarski »bezirksdokaže kako su muslimani krivci. , vaduneister« ц Nevesinju S t e v i s a v1 ј e v i ć, poznati dušmanin muslimana, da pokaže kako su tobož oni dali'inici­ -Pravi su krivci domaći »Srbipra­ jativu za spomenuti napadaj, dao je voslavni«, koji stoje u vezi sa Crnogor­ jednostavno pozatvarati oko 60 muslicima i agentima kralja Nikite. Jedan ■ana seljaka iz nevesinjskog i mostar­ član gornje bande došao je neki dan skog kotara, te ih je-doveo neke u žanposve mirno u Nevesinje na pazar, do­ tjeravši 1 to’var krtole. Tu ga je pre­ poznao jedan flnanc,__ \ da su stajali u vezi sa spomenutom bandom, te da iskažu, •a su pomagali Aliju Bašića i nekog Četu, za koje vele, da .su se u, goru odnretnuli ' — —<w Vporučiti svojoj rodbini, da iskaže, da su njihovim kućama dolažili Bašić i ćato. Zatvoreni su slijedeći: Salko, Meho i Duran Pobrić te Mujo i litro Kolosa, Salko i Alija Marić i Zuko šuta, zatim .Osman Omanović, Zahir Pobrić, svi iz Kokorine, te još Alija i Meho Begović iz istog sela. Iz Kužnja: Ostnan Marić, Selim, Meho i Bećir Husić, te Ostnan Zlomušica; a iz Banjdok: Osman Džinovič, Hasan hodža Tu­ le, Salko i Omer Dedić. Još ih ima sila natvorenih, ali do sada su nam samo •»a imena poznata. Gornje ljude, a inače stausvuike spomenutih sela, poznaju kao mirne i poštene seljane, pa ipak od njih •voliki jad biva. ( | I i 1 i i i 1 koji je također sam bio opljačkan. On je ovog razbojnika -uhvatio i odveo ga u kasarnu, gdje su ga zatvorili. Ovaj zatvoreni zlikovac odao je i druge, te su već nekj pohvatani. Ali pored svega toga zlostavljaju se i dalje muslimani i dalje se oni zatvaraju. Ml tražimo od naše vlade, da ove nevine i bijedni muslimane na temelju preglednje preda na liječenje te da ih pusti kućama, ili eventualno preda u uze okružnog suda, ako postoji protiv njih opravdana sumnja, a da se žandarski zapovjednik i svi drugi, koji su ove muslimane onako iznuđali na spomenuto priznanje, smjesta predaju sudu radi ovih sramnih zločina. Sarajevo, 23. aprila. »Pred zatvorenim vratima« naslov je jednom članku u jučeranjoj »Obrani«, u kojem šareno drušvo oko ovog lista, izrazuje svoje iznenađe­ nje. da je — kako ono čuje —» »pred­ sjednik J. M. 0. danas pokušao da bu­ de primljen od dra Srškjća, ali je na­ šao zatvorena vrata i dobio odgovor, da ga g. Srškić nema kad primiti«. »Pa­ triotski« se list radi toga i »ljuti« pa čak veli: »Mi ovaj nekorektni postupak ministarstva (sa drom Hrasnieom i Defterdarevićem) i dra Srškića osuđujemo i protestiramo da se ovako sa nama postupa«. Ko ih ne zna skupo bi ih platio, pa bi u njihovu članku mogao naći i nekog veledušja. Međutim stvar se ima shvatili sasvim drukčije. Priča o »zatvorenim vratima, izmi­ šljena je sa svrhom, da se« naša or­ ganizacija može poniziti i da se mognu napisati riječi: »Sa J. M. 0. su radili dok im je trebala, sad su sa njom trehnuli kao sa« iscijeđenim limunom I« Onj bi pošto poto htjeli da se uveća broj »iscijeđenih limunova«, pa da tako ne ostanu usamljeni. 1 kad ne ide drukčije, onda i — izmišljaju. Nu to im ne će pomoći, jer su u laži kratke noge. Predsjednik naše organizacije bio je na vladi u vakufskim stvarima, koje mi ne miješamo sa politikom, a budući se ne služi aristokratsko-birokratskim najavljivanjem svoje posjete, pa je došao u vrijeme, kad je g. dr. Srškić bio zabavljen konferencijom sa radničkim delegatima, vratio se je kao i svaki demokratičan čovjek i otišao še­ fu prosvjetnog odjeljenja, da kod njeg svrši jedan dio posla. Ikru Srškiću nije bio ni najavljen, a kamo li da ga je on još i odbio. Kad bi se moglo ggvoriti o kakvom zatvaranju vrata, onda bi ta vrata biia. zatvorena i u četvrtak, pa vakufsko izaslanstvo ne bi ni tad bilo primljeno. Toliko na umirenje ljudima, koji straže pred Srškićevim vratima i koji Iju- | i : I j 1 I !. t j | I I I Godina IL bomorno vrebaju priliku da dođu na pune jasle. Nck se ne brinu za nas i na­ šu organizaciju. Mi znamo »šta ćemo sad«, kao što smo znali i onda, kad su ovi zavietraši isključivani sa hi­ storijskog »akšamluka« i kad su se jag­ mili za vijećtifčke stolice, koje je naša organizacija odbijala . dostojnim odgo­ vorima. Još jednu, pa smo svršili. Zavjetraši se čude našoj organizaciji »što na sve ove nepravde šuti i čega se više ima bojati, kad su joj eto propale sve nade, da vlada«. Polahko, gospodo. Da mi ne šutimo na nepravde, vidi se i po nezaplijenjenim člancima, a kamo H po bjelini, koja se nalazi gotovo u svakom broju našeg lista. z Bojazan pak radi gubitka vlastj mo­ gu imati samo budi, koji vode računa o ličnim profitima, dočim se predstav­ nici narodne volje drže onako kako se mi držimo: kad se ne ispune njihovi uvjeti, oni iz tog .povuku konsekvenciju i nimalo se ne uzrujavaju što njihovi eksponenti ne dolaze u vladu. Oni gredu svojim putem i mogu samo da se osmjehne na tričave argumente kao što je gornje »Obranino« čuđenje. Neka se gospoda malo zadube u komunike Centralnog Odbora naše organi­ zacije, što je štampan u 40. broju »Pra­ vde« od 15. o. mjeseca, pa će im biti jasna sva smiješnost njihove argumen­ tacije proti našem vodstvu. Ako nijesu u stanju, da shvate taj komunike, nek se obrate na ljude koji se u to razumiju. I nek ose vježbaju - u pravilnom prosu­ đivanju čina slobodnih ljudi, koji­ ma se ne može mjeriti pigtnejskim aršinom ištahlija za vlašću i punim ja­ slama. Iz akcije za zaštitu morala. Na 12. o. mj. zaključeno je u sjednici : vak.-mearif. povjerenstva u Sarajevu, ' da sa imetkom »Muslimanske akcije za ; zaštitu morala u Sarajevu« raspolaže ! njezin posebni odbor, a da ne treba za 1 to nikakvih odobrenja tražiti od vakuf- ; ske uprave, niti da treba vakufskoj upravi svoje zaključne račune na odo­ brenje predlagati. Na 16. o. mj. zaklju- • - čk) je vak.-mearif. džematski medžlis u . sporazumu sa Akcijom za zaštitu rno- | rala, da njezina imovina, u slučaju raz- । | laza Akcije, pripada u nasljedstvo vak.- , l‘ mearif. ‘ džematskom medžlisu u Sara­ jevu, koji bi s njim, kao posebnim fon- I dom, upravljao do daljnje odluke va- , ' kufske uprave. Ovo, kao i osnutak Ak- J i čije kao sekcije džematskog raedžlisa, saopćeno jc političkoj oblasti znanja i ' ravnanja radu U prvoj sjednici Akcije izabrani s^; za podpresjednike gg.: Dr. Atif Hadži- | kadić i H. Mehaga Samedović, a za i 'upravitelja kancelarije g. Šemsuddin , Sarajlić. Drugi funkcioneri, kao što su | tajnik, blagajnik i t. d., za sada nijesu ! izabrani, niti se te funkcije misle poseb- । no popunjavati, nego će se uzeti u po­ sao uz honorar čuiovnici (za sada sa­ .2© mo za popodnevni rad), koji će pod nadzorom upravitelja poslove svršava­ ti. Rukovanje s novcem obavljaće se preko Musi, trgovačke i obrtničke ban­ ke u Sarajevu, a uvijek pod nadzorom jednog od' trojice iz predsjedništva te upravitelja Sarajlića, a kretaće se sa­ mo u granicama zaključaka odborske sjednici što se tiče izdataka. Kod rečone banke otvoriće se za Akciju te­ kući račun. U ovoj je sjednici zaključeno da se povjeri izrada vazova za imame i muallime, u svrhe Akcije, članovima od­ bora gg.: Muhamed ef. Tufi, H. Hamd;i ef. Berberoviću i Sakibu Korkutu, ko­ jima stoji do volje, da se stave u tom pitanju u sporazum i sa ostalom ilmijom u gradu. A članu odbora g. Dr. Halidbegu Hrasnići povjereno je, da sa­ zove inteligenciju na sastanak u svrhu izrade ili osiguranja referata popular­ nih predavanja za naša društva, naro­ čito omladinska. Konačno je povjereno članu odbora g. H. Ahmedagi Kujundžiću, da sa jednim posebnim odborom građana rukovodi agitaciju za sakuplja­ nje dobrovoljnih priloga za Akciju. Dobrovoljne priloge (makar samo ve- Muslimanska Тгдв»абНа i obrtnička banka za Basnu i НегседовЈпи (d. đ.) u Вагајстн. Eionižka OaR jKnnsUi I aprovlaacllslđz ledite. — Kupuje i glavnica oradoli sreChe, valute I vrijednom papira svih vrsto. ROBNO DBJELEHJE Kupuje 1 prodaje H sve vrste robe, a poglavito sve životua nomirnice. _________ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,000.000 \ Bavi se svim toulKivnlm posinvimo. №vljn uplata i unovčunja u kraljevstvu SHS. I u hiezenistvu. Prima вloShe no uložne knjižice I tekuć« Kiune I ukomožuje 1ђ naj­ povoljnije. ibevlje sva tnjenjačna paslnvB I burzovne-nalote Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, Пјврп - Bozojavi: Тгдпиаска baHa, Šaralo - Interurban telefon: ZK j �Strina.2 Страна .PRAVDA' — .ПВАВДА će), kooptirana lica u uži i širi odbor, kao i delegate društva tznijećemo po redu drugom zgodom. Dana 19. o. mj. dobila je Akcija od vakufske uprave jednu sobu za svoj ured i to u II. katu vakufske direkcije (Kralja Petra u), br. 2) i do večeri je bila već uređena kancelarija (vakufska direkcija je pozajmila jedan pult, »Pravda« dva stola, povjerenstvo dvi­ je stolice, kupljen je pisarnički pribor i t. d.). A na 20. aprila o. g. otpočela je Akcija sa svojim radom! Naravno, taj će rad, kao i kod sva-, kog inog početka, гд sada biti više unu­ tarnji oko sredenja, ali će se i prema vani odraziti tim prije, što Akcija obil­ nije bude potpomognuta saradnjom i materijalnom i moralnom, kako kome od ruke ide U kancelariji Akcije primaju se stran­ ke za .sada samo poslije podne od 4—6 sati svakoga dana. Bilješke. Zabrana alkoholnih pića u Slovenačkoj. Iz Ljubljane se javlja zvanično: Slovenaćka zemaljska vlada zaključila je na svojoj sjednici da zabrani točenje svih alkoholnih pića, a isto tako i'prodaju alkoholnih pića u zatvorenim bočama. Tu naredbu prihvatila je zernaljska vlada nakon svestranog razmišljanja i prosuđivanja o današnjim prilikama. Položaj u kome sc sada nalazimo zahtijeva trezvenost svih slojeva, jer su svi dužni prema svojim silama pri­ pomoći ozdravljenju zdravog društve­ nog poretka. Ljudi koji se tuže da ne mogu živjeti i izlaziti na kraj u ovom teškom vremenu, bacaju svoj novac po gostionicama krčmama. Ne samo da bacaju novac uzaludno, nego ostavlja­ ju u gstionicama i krčmama sjedeći i svoju snagu, koja nam je baš sada ne­ ophodno nužna. Zemaljska vlada uvidivši sve te pogibelji, hoće da stane jednom na kraj ogromnom gubitku na­ rodnog imetka koji se sada nepotrebno razbacuje. Ova naredba stupa na sna­ gu danom proglašenja u pojedinim opštinama. ° i Ova nužna i savremena naredba treiftla je već davno da ugleda svjetlo i to ne samo u kulturnoj Sloveniji nego li i u cijeloj našoj državi. Islam je prvi — još pred trinaest stoljeća — zabra­ nio užitak alkoholnih pića, pa se za njim danas povodi i cio civilizovani svijgt. - U nes u Bosni i Hercegovini, kad manjka svijesti za to, trebalo bi onda da je naknadi naredbeni zakon, koji bi­ smo i. mi svakako oduševljenje pozdra­ vili, nego li mnoge druge naredbe, koje su u nas vrlo obilne. Samo još 10 dana. unos novih birača mogu zahtijevati oni samo, a po § 16. rok za prigovore iz­ nosi 10 danaO vaj r o k od 10 d a na z a p o dnašanje prigovora počinje od petka 23. aprila t g. do uključivo u nedelju 2. maja t. g. što se ovim p. n. građanstvu javno objavljuje. Biračke listine za svaki birački ra­ jon jrosebno su izložene kod gradskog poglavarstva u prizemlju soba broj 3 za vrijeme uredovnih sati svaki dan t.). od 8—14 sati, a nedjeljom i svecem od 8—12 sati. Na osnovu konačnih biračkih listina izdaće gradsko poglavarstvo i na vri­ jeme uz dostavnicu uručiti svakom bi­ raču biračku kartu, u kojoj će biti oz­ načen dan i sat, kad počinje i kad svr- | šava izbor, i lokal, đc će se izbor obav- I Ijati. Po § 19. izbornoga reda ova biračka , karta služiće u svakom slučaju kao legitimacija pa se umoljavaju p. n. bi­ rači da je do dana izbora sačuvaju. Predsjednik opštine: | Petrovlć. v. r. I | i | | Zao duh Pribićevića, kao neka crna I i kobna avet, leti iz krajtP u kraj ove j naše jadne zemlje i ruši. Pcnzionisani i pukovnik i prijatelj čika Pere, uneo je u naš prekosavski politički moral ar’gumente'sejm e n s kog porekla i okružen svojim vernim i naoružanim pristašama, čiju je vemost b^at Svetozar izvoznicaina kupovao, oružjem i silom stvara politička uhedenja kod onih masa koje nisu voljne da se po­ klone njegovom političkom Vjeruju. Taj moral revolvera, bomba oteo je toliko maha, da nema danas u Bosni jednog zbora, jednog sastanka gde Pribiće.vićevi pretorijanci sa oružjem u ruci ne učestvuju. Prolivanje krvi svakidašnja je pojava i.niko ne može da predvidi kuda ovakvi načini političke borbe mogu da odvedu. Destruktivnost duha i politička nedoraslost braće Pribićevića ispoljava se najbolje u ovim strašnim pojava| m a, za koje oni nose isključivu odgo­ vornost Svetozar kao ideolog rušenja u suglasnosti sa bratom Milanom, iz­ vršnim organom njegove misli i volje, stvorili su u Bosni. Baniji i Lici ćele čete, dobro naoružane i snabdevene ne samo praznim obećanjima, koja ne ne­ dostaju. nego još i ostacima sredstava iz vremena njihovog vladanja: Te band e imaju dužnost da svaki radikalski zbor i sastanak ometu i silom proture »demokratske« ideje. Dok je »demo­ kratska* vlada davala mogućnost, da se ove čete pretorijanaca zadovolje, dotle njihova akcija, brutalna i n a- Objava. Gradsko poglavarstvo u Sarajevu objavljuje javno da su sastavljene bi­ račke listine za grad Sarajevo. ' Po S 15. privremenog izbornog reda za grad Sarajevo unose u te listine ov­ lašten je pobijati svaki birač, koji je unesen u biračku listinu, dok naknadni Pretorijanci.’) •) Ovaj članak prenosimo iz beo­ gradske »Samouprave« od 17. aprila broj 87. Mogli bismo ga i opširnije komentarisati, ali ne ćemo. Dosta je što podvukosmo neke stavove i zadovojacamo s pitanjem: Šta bi radila »Sa­ mouprava«, kad bi njeni ljudi podnosili ono, što podnose muslimani punih pet­ naest mjeseci? Pošto bi radikali došli u našu kožu? Op. ur. FELJTON*. A- Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (42) IV. Tri su godine prošle. Proljeće je. Rano lijepo proljeće sa svim svojim radostima, zelenilom i mi­ risom, s bijelim beharom, zujanjem pčela i pjeva­ njem ptica, cvrkutanjem lastavica; sa suncem i ved­ rinom. Konac je aprila pa je bašča pred školskom zgradom u Erzerumu sva u zelenilu. Mala stabla su okićena beharom između kojih je lijep puteljak ob­ rastao po rubovima travom iz koje proviruju male glavičice ljubičice. Školska zgrada, prizemna, pros­ trana s velikim otvorenim prozorima kroz koje su se čuli glasovi djece iz kojih se ništa nije moglo razumiti. Ova škola — mekteb bio je najuzorniji u čitavom vilajetu, te je »putujući nadzornik« isticao ga kao uzor drugim upravama. Taj putujući nad­ zornik osnovnih škola bio je rtekadašnji umjetnik, muzičar Dindar-zade Haki, koji se Je odrekao um­ jetnosti, jer je držao da će na ovom drugom putu više koristiti narodu, njegovim širokim slojevima a najviše onoj ideji za koju se je toliko založio. U. školi je učiteljevao kao mualim Esad Efendija, bivši ј i . j , I j , Sooj 149 Broj s i I n a, ipak nije prelazila u otvorena ubijanja i razbijanja. Danas kada su iz­ vori, iz kojih su se hranili ti nosioci Pribićevićevskili ideala, malo presanuli, oskudica i nemanje, potpaljivani vešto od penzionisanog pukovnika, z akrvavill su oči na sve goto­ vih pretorijanaca i njihova ak­ cija dobija karakter otvorenih b a nditskih podviga, u kojima prašte puške i revolveri i padaju ljudi kao rnuve. Kakvo dejstvo imaju ova kundačka uveravanja na protivnika lako je pogoditi. Dva zavađena protivnika, do krvi raspaljenili strasti stoje jedni prema drugima i u našem političkom« životu udomaćuje se arnautski moral osvete.. Da li gospoda i braća Pribićevići zna­ ju šta sii učinili i šta rade kada svoje razuzdane pretorijpnce ubacuju u ma­ se? . , . Pre neki dan doneo je naš list jednu, depešu o jednom takvom podvigu u Dobrlinu. Tu su pribićevićevski izmećari | toljagama presreli govornike na putu i spremni bili da Ih premlate. G. Ljuba Davidović pre neki dan se mogao na licu mosta uverjti dokle su doterale takve metode i šta su pfetorijanci sve u stanju da učine. Ostavlja­ jući* da o slučaju i provodnji g. Davidovića drugi put progovorimo, danas utvrđujemo samo toliko da su načini koje su inaugurisali Pribićevići p osta 1 i opasnost za državu. Mi skrećemo pažnju na ove stvari nad­ ležnima i u interesu mira u zemlji tra­ žimo da se učini sve što je nužno, da se taj oružani banditizam i skoreni i učini bezopasnim. A odgovornost za njihovo poreklo ostav­ ljamo političkoj mudrosti braće Pribićevića da im se dive poznija pokolenja. ako pre njih u divljenju ne uzmu učeš­ ća suvremeni sudovi. Koprcaju se. i Zamjenik povjerenika ministra za so­ : cijalnu politiku, g. Zečević,-bio je do­ bar poslati nam ovo pismo uime »Ob‘lasne drž. zaštite dece i mladeži za B. i H«: »Povodom izjave reis-Ul-uleme, gospodina Džemaludina Cauševića, u sednici vakufskog sabora od 3. aprila o. g. »da se u postojeća državna sirotišta ne može imati poverenja, jer se u njima događa, da se Salih vodi pod imenom Riste«, i komentara koji su po j toj stvari izašli u Vašem cenjenom listu, a naročito napisa »Dokumenat više« oei 17. aprila o« g., čast je ovoj Zaštiti umo­ liti Vas da u interesu materijalne istine donesete na istom mestu ovo objašnje­ nje: Pitomca Simu Radovanovića uputila je Oblasna zaštita u Zagrebu akt<?m br. 5896/19. dd 22. septembra 1919. sa če­ tvero druge dece na povratak u Bosna kao siroče bez roditelja a poreklom iz Bos. Broda. Kotarska ispostava Bos. Brod konstatovala je pod brojem 5979 od 23. septembra 1919. na aktu da Simo Radovanović nije iz B<5s. Broda, da je izjavio da se zove Stipe Radovanović i da je iz Srbije. Po dolasku ovamo izjavio je da se zove Simo Radovanović. Radovanović je ciganskog tipa, a čini impresiju umno ograničenog dečka. Smatrajući da je njegova izjava o po- profesor Dari-Šefeke Esadbey, koji je također po­ šao u narod s Akifbeyovom kćerkom Sabiha-hanumom. Ona mu je bila dodijeljena kao učiteljica i smješćena u ovu školu sa svojom drugaricom i saradnicom ženskih novina Hajrije hanumom, da joj bude običnije daleko od Carigrada i njegovog buč­ nog života. | I ! | - reklu verovatna, saopšteno je Odeleiiu za zaštitu dece I mladeži u Beogradu aktom broj 1007/19. da Je Simo Rado­ vanović. poreklom iz Srbije, ovde prie Jjen i smešten u Dom u Reljevu. Medi­ tira je uprava Dečijeg Doma u Reljeva saopštila pod br. 615/19. od 15. nove«bra 1919. da je Radovanović izjavio: d« je sin muslimanskih roditelja Ibraldmu i Salke, da se je zvao Salko, ali da s« prezimena ne seća; da je bio u Zagre­ bu na ishrani; da je njegova sestra Лвna zaposlena u banjalučkoj fabrici du­ hana; i da je rođen u Banjaluci. Odmah posle te izjave upućene je dete-ulema medžilisu u Sarajevu, 1«вј< je 30. novembra zapisnički konstatova« da su roditelji deteta, po njegovoj ■•javj Ibrahim i Šaha Ferhatović iz Ba­ nja Luke i zamolio aktom broj 1870/19. od 2. decembra 1919. da se putem ko­ tarskog ureda povede izviđaj o stvar­ nom stanju. Oblasna je zaštita povela međutim još ranije izvide u tom pravcu, ali je kotarski ured odgovorio po« brojem 410/20. od 24. januara 1920. da se u Banjaluci nalaze samo dve uor»dicc Ferhatovića i to bez dece. U to je vreme pitoniac. o kome je reč. dao nove, potpuno .druge, podatke • svom identitetu.'Izjavio je da je iz me­ sta ■ Ča rakova (po njegovoj izjavi blizu Banjaluke); da mu se otac, koji je um­ ro. zvao Ibrišim, po zanimanju bubnjar a poreklom Ciganiđ; da mu se je maj­ ka zvala šehra; da je imao dve sestreHanku i Havu; da je jedno vreme živco kod svog' dajdže Alije, a docnije služio kod nekog »efendije« ц Banja­ luci. koji ga je oterao radi nepovliišnasti: da je zatim otišao u Srbiju sa voj­ nicima i služio tamo kod nekog Trke. Putujući mnpgo po svetu, -kako on veli, došao je i u Zagreb gde je bio na is­ hrani. Naposletku je izjavio da se zov« Šaban Raduvalović. Svi su ti podaci radi daljnjih izviđa saopšteni aktom br. 2303/19.’od 9. feb­ ruara o. g. kotarskom 8redu u Ba«ja■ luci, a docnije kad se ustanovilo da se' ■ Čarakovo nalazi u području kotara prijedorskog, i kotarskom uredu u Prije­ dor. Na taj način uspela je Oblasna za­ štita da dobije neke podatke o deteta. jer je kotarski ured u Prijedoru aktom br. 2714/20. od 7. aprila o. g. saopšti« da je Šaban Merdanović, sin Ibriši-mov ciganin, oko 12 god. star, rođen u Hatnbarima a nadležan u ćeli kotar Prije­ dor. identičan sa Šabanom Raduvalovićem. ma da tim identičnost njegova nije potouno obtektivno konstatovana. O ovom rezultatu odmah je aktom br. 3452/20. izveštena uprava Doma u Reljevu s tim da u tom smislu korigira u svojim knjigama ime pitomca. i predsedništvo ulema medžlisa radi znauja. Dok' su još ovi izaridi bili u toku ja­ vila je uprava Doma u Reljevu aktom br. 14/20.*da su u noći 11. januara p«'begh iz zavoda pitomci Đuro Kuka i navodni Radovanović. Prema kazivanju pitomaca ustao je Kuka, koji je bio ne­ obično nemiran i pokvaren tip, u noći probudio nekolicinu pitomaca i nago­ varao ih da beže s njim. Videvši da mu je nagovaranje bezuspešno primirio se je, ustao opet docnije i nagovorio Ranjovanovića da beži. Radovanović ga je poslušao, njih dvojiac iskočiše knez prozor u prizemlju i pobegoše. U smislu § 21 zavodskog službenog re­ da izvestila je Uprava smesta najbliže novijoj metodi, koju je izradio sam mualim Esad efendija. U školi je mimo dosadašnji običaj gojeno i pje­ vanje, gdje su se nekad i nekad pjevale pjesme, koje se ne bi smjele u Carigradu pjevati. Turanska mi­ sao izvirala je u toj lijepoj i čistoj zgradi, koja je tu žuborila, kao potočić, a dalje je nosio Dindar u druge škole; — Akčura je unosio u srca anadolNjih dvije s Esad efendijom podigle su osnovnu skih vojnika, a dr. Dževdet na svom putovanju kraz školu ,u Erzerumu u istinu do uzornog stupnja. Tri narod. Ta misao išla je sve dalje kroz Anatoliju do godine što je Dindar nadzornik u Erzerumu, tri go­ Konje, a odatle su je mladoturski političari pretva­ dine što je ar. Dževdeh liječnik u Erzerumu, a isto toliko odkako Ekčura Jusufbey zapovjeda glavnim- rali u politiku, da je pomoću Carigrada prenesu dalje, još dalje, u evropski dio Turske, ali ne vjše hjegovim utvrđenjima. , kroz narod, nego samo kroz časništvo i inteli­ Ova škola, koja je bila prije tri godine jedan genciju. obični mahalski mekteb sa pedesetero djece privu­ Turanska misao vratila se je svome ishodištu, kla je pod svoj krov za tri godine preko tri stoti­ gdje je i postala, vratila se onamo, gdje joj je pra­ ne, pa je nadzornik odredio, da se raspored udesi, vo mjesto — u narod. Rodoljubi, koji su je htjeli pa neka jedan die djece uči jedan dan, a drugi dio proturiti u prijestonicu nisu našli tamo razumijeva­ radi u okolišnim baščama, koje su stavljene na ras­ nja, ali su ih za to shvatili obični vojnici, seljaci-i polaganje Esad Efendiji. Tako su postignuta dva školska, čisto narodna omladina. Erzerumlije i ako cilja, a djeca radila s radošću, jer ih je promjena nisu prijanjali uz novo paimanje turskog narodnog radovala. Tu ih je poučavao jedan Bugarin Ahmebića gledali su simpatično uspjehe Dindarove škole tov u ratarstvu, vrtljarstvu, kalemljenju i presađi­ Tako je prijašnji zapušteni mekteb postao jed­ vanju drveća i cvijeća. Učiteljice su s radošću obila­ no vidno, svijetlo zrnce, koje je postajalo danom i zile »svoju vojšku« i nisu ni čas žalile što su osta­ danom sve to veće. Do škole je bila lijepa zgrada vile Carigrad i postale »kbjlijama«, kako su s ne­ u kojoj su stanovale učiteljice i s njima nekoliko kad u šali nazivale. Osobito ih je radovao veliki b odraslijih djevojčica iz bližih sela, a do ove zgrade uspjeh u obuci, jer su se djeca obučavala po naj­ manja kuća u kojoj je živio mualim Esad efendija. �Бпој 149 — Broj žandarmske stanice i policijsku direk­ ciju u. Sarajevu, a istovremeno je pro­ glašen beg pitomaca u policijskom li­ stu radi potere. Iz izloženog očevidno je da je Obla­ sna zaštita izvršila punu svoju dužnost i da komentari koje je Vaš list dao u ovoj stvari nisu osnovani.« ПРАВДА" — .PRAVDA. уао da je prisutno 26 zastupnika, pro­ čitao je vladin dopis glede izbora na­ čelnika. Predložio je da se taj dopis ne primi do znanja. Ovo je jednoglasno primljeno. Međutim je zapovjednik stra­ že, iza kako je ponovno pozvao zastup­ nike, da se raziđu, ušao sa stražama u •dvoranu da ju isprazni. Gradonačelnik tražio je od njega pismeni nalog za ure­ dovanje, ali mu.je zapovjednik straže odgovorio, da je on službena ličnost, iza toga se razvila uzrujana debata, koja se konačno svršava time da Delić proglašuie skupštinu zaključenom, jer. da je dnevni red iscrpljen, a vladin do-. pis nije primljen, do znanja. Protestuju-, ći protivladinim mjerama javlja, da će .. ___ sazvati slijedeću skupštinu sa dnevnim redom: izbor podnačelnika i gradskog odbora. Ovoj skupštini osim nekoliko novčara nije prisustvovao nitko od općinstva. Hrvatska vlada i radnici. »Hrvat« javlja, da je vlada radničkoj organizačiji dozvolila sastanak u zatvorenim lo­ kalima, ali nikako pod otvorenim ne­ bom uz prethodnu prijavu redarstvu za raspravu o čisto strukovnim pitanji­ ma. Stanje na Rijeci. »Berliner Tagblatt« doznaje iz Rima, da je na Rijeci gene­ ralni fštrajk. Pučanstvo se prijeti D’ Annimzijevim četama.' D’ Annunzio je nenadano prekinuo vojničkim Vježbama. Na Rij s:i se opa­ ža neko kretanje četa.. Uperene su' ci­ jele glasine da se D' Aammzijeve čete povlače s Rijeke. Od jučer počela.redo­ vita talijanska vojska da iznijđnjuje re­ zervne čete, koje su bile dosada na demarkacionoj liniji. Štrajk na Rijeci neprestano traje dalje. Radnici nikako ne će da popuste u svojim zahtjevima. Ст#аха 3. Zidani-Most—Špilj, da uspostave pro­ Natječaj za drugu apoteku u Dervenmet s Njemačkom Austrijom. tl. Raspisan je natječaj za drugu apeЕхсаг Karlo u Pešti. »Daily Mhil« teku u Dervcnti. Biljegovane molbe za od 23. o. mj. javlja: Bivši car Karto podljenje lične, koncesije natjecatelji boravio je prošle nedjelje .u. Budim-’ treba da podnesu zdravstvenom odsje­ pešti gdje je pregovarao sa Horthyem ku za Bosnu i Hercegovinu. o pravu svoga sina na mađarsko pri­ Samo 5 časaka dostaje česte, da jestolje. si čovjek napravi neprđcjenjenu šte­ Austrija protestira. Austrijska vlada tu, zato treb a da vam ide sat točno Drago nam je da se je javio g. Zećeprotestirala, što je Jugoslavija 12. apri­ na minutu. Ilustrovani cijenik, koji vić » dobro nam 'došao. U idućem ćemo la opozvala konpenzackmi ugovor sa I možete tražiti samo od tvrtke H. broju ovom nezvanom gostu i njegovoj Austrijom. I Suttner, (Ljubljana br. 706. po»materijalnoj istini« posvetiti poseban | savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ članak. Do viđenja dakle uz napomenu, tova specijalne marke IKO« iz vlas­ da ni pedesetero »Zvona« ne će saprati tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih e poraznih fakata, radi kojih je optužena I dobrih žepnih satova, narukvica sa obasna zaštita — prozclitizrpa. satom svijetlenih, te zidnih satova, SLUŽBENI KOMUNIKE O KAPITULAlanaca, prstena, narukvica, naušnica, Clkl ŽELJEZNIČARSKOG ŠTRAJKA. jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu Stanje štrajkadne 22. aprila u 18 ča­ robu. Ali i drugih potrebština kao na sova uvečer: U pogledu vozova u pro­ pra škare, noževe, britve, doze za ci­ metu su bili -isti vozovi kao i jučer, a UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. sem toga.išao je još jedan teretni voz garete i smotke, điamante za rezanje Politička situacija u Beogradu. »Riviše na liniji Sarajevo—Gruž u oba stakla, nažigaće i novčarke kupujete ječ javlja iz Beograda, da se pronosi pravca. A tako isto bio je na pruzi Se- dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke verzija da je regent izjavio ministru H. Suttner. Ljubljana br. 706. mizovac—Cevljanovići po jedan teretni predsjedniku Protiću. da želi da što voz u oba pravca. prije dođe do sporazuma između vlade U glavnoj radionici u Sarajevu vrati­ i opozicije, a ako to nc uspije onda nelo se preko 1000 zanatlija radnika na lia preda demisiju. Govori se i o demi­ posao. Osoblje u ložionici Sarajevo sko­ siji ministra dra Šurmina radi toga štoro je sve na dužnosti: Na adresu muktaSa. mije uspjo da skloni Protića na1 umjere­ U stanici Mostar od 500 službenika niji postupak, s radništvom. Međutim ta Kada je predsjednik Mutež Stranke danas ujutro vratili su se svi osim 90 vijest nije istinita. Jučer navečer došli Hasand'edić jesenas doselio uzeo je njih. su. prestolonasljedniku ministar predAbadžića kuću po 200 K mjesečno. Iza Na mjesto Terzića — dolazi Hadžić. ♦ sjednik Protić,-ministar pošta ’ Drinkotoga gostujući kod svog prijatelja uz Za komandanta armije u Sarajevu po­ vič i ministar vojni Branko Jovanović, stavljen je bivši vojni ministar' general' moju kuću, Garaplina broj 6, zavlačio te su stvorili odluku obzirom na gene­ se kroz prozore u nju, u podrume i šta­ Hadžić. ralni štrajk. Govori se da je beogradska le, pa vidio kao što se i s polja vidi, da izvještaj v. m. sabora morao je izo­ policija zatražila od kuda, da sfe uhap­ je ta kuća još nedograđena, ali je ta­ stati radi nagomilanog gradiva. U bu ­ si urednik »Beogradskog pnevnika« da uočio također, da su kućno prizem­ dućem broju nastavićemo taj izvještaj Krsta Cicvarić. Demokratska Zajedni­ lje, podrumi i štale puni raznog mate­ u većem opsegu. ca održala je jučer sjednicu, ha kojoj rijala kao: drva, razne drvene grade, Tehničke tarife, ,Na poziv glavnog se govorilo o taktici, koju će zastupati starih i novih prozora i vrata, stakla odbora Udruženja u Beogradu složen prema sadašnjoj vladi. Zaključeno je i za prozore, cigle, crijepa; orada i t. d. VANJSKI POLOŽAJ. je u sekciji odbor za izradbu tarifa za upućen proglas, na narod o stapanju u vrijednosti oko 80.000 K. sve tehničke radove. Svi načelnici klu­ . Turska ostaje nezavisna država. — svih grupa Demokratske Zajednice u Shvatio je odmah da se ovaj silni bova sekcije i njezini redovni članovi, »Čhicago TiTune« saznaj«, da će proti jedinstvenu stranku. materijal ne može inventarisati, niti za­ koji se interesuju za predmet pozivaju Wilsonova predloga Sultana ostavjti u Mogućnost rekonstrukcije kabineta. tvoriti, nego onako neobilježen i neza­ se u subotu 24. o. mj. u 18 sati na 'sa­ Carigradu i da će Turska ostati neza­ »Hrvatu« javljaju iz Beograda iz dobro štićen njemu na milost i nemilost do­ stanak. visna država pod vodtsvom Saveza informisanili krugova o mogućnosti re­ pasti,, čim se u kuću useli. čišćenje sarajevskih ulica. Ovdašnji konstrukcije kabineta. Do rekonstruk­ Naroda. Znao je dobro, da ga u tom robljeVijećanje o Turskoj, -Vrhovni savjet »Glas Naroda« donosi ovaj umjesni pri­ cije došlo bi'demisijom današnjeg kabi­ nju i pljačkanju ne mogu smetati, jer nijesastao se danas prije pddne. Bili su pri ­ govor: »Od nekog vremena čiste se i neta. sam tuđe, a odgovornosti se ne žacasutni: Lloyd George, Lord Curzon, Milmetu sarajevske ulice baš u doba kada Nejasno političko stanje. »Domovina« še, jer znadijaše, da ni u slučaju odgo­ je najveći promet ulicama, i to od 7 do javlja iz Beograda, da je prema' svim i le'and, Berthelot, Nitti, Scialoja, Matzu-. vornosti apsolutno nema šta ni moralno 8 sati u jutro. Kako je već nastala jaka izgledima posredovanje za brzi spora­ i eksperti. Raspravljano je o projektu ni materijalno izgubiti, pa i kad bi imao, zum medu strankama preuzeo sam re- I odgovora na Wilsonovu notu o turskom žega, td su i ulice piine prašine pa kada da će komisija koja mu preda kuću i gent. On je govorio o sporazumu i iz­ pitanju. Zatim se otpočelo s.ispitivanjem jutrom odlazite na posao morate pro­ stvari u tome stanju radi sebe s njim javio da je za odluku kratko vrijeme te | finanerjalnih klauzula ugovora o miru laziti kroz oblake prašine, koju podižu suglasno tvrditi, da je stanje kvantu­ čistioci ulica. Bilo bi dobro da se odredi je preporučivao i Davidoviću i Protiću i napokon uzeto je u diskusiju1 pitanje mom i kvalitetom nepromijenjeno, pa polivanje ulica, ili da se »čišćenje obavbrzo riješenje današnje krize. PodpredKurdistana. makar da. to sve varvari upropaste. Na sjednik dr. Ribar , imao .je jučer' cijeli Kako misli antanta vladati u Turskoj. polivanje ulica, ili da se čišćenje obav-. sve spomenuto računajući, on isto odan važne pregovore sa prestavnid/ha »Daily Mah« prima vijesti iz San Relja nešto ranije nego do sada«. nako kao i naivne muslimane težake < raznih grupa. Osim toga regenta je iz­ ma, da je maršal Foch izradio izvješ- I Približavanje vojnim objektima. Jui maloposjednike svojom satanski zado­ čer je komanda mjesta preko policajne vijestio Davidoyić o zaključku demo­ taj, prema kojem je potrebna vojska od bivenom moćju. sofizmom i Id'emagotr kratskoga kluba, te je iznio imena dr­ direkcije publikovala odredbu, kojom se 300.000 ljudi, da se provede ugovor mi­ gijom obandijao je ili prisilio gradsko nepozvanim licima zabranjuje približažavnika u čiju bi vladu ušli demokrati. poglavarstvo na nečuvenu bezglavost ra s Turskom. Ova se imena zasada drže tajnima. UO unutrašnjem položaju Turske. — vanje..utvrdama bliže od 40 m, posmanaime da ono i bez da me bar telefon­ jedno se govori, da je Protić još sinoć . »Agence Havas« javlja: Vrhovno vije- j tranje' utvrda', zadržavanje kod baraka ski obavijesti moju kuću obije i njemu i napokon samostalno skidanje žica i htio podnijeti ostavku'vlade, ali su ga će je odobrilo finansijsku klauzulu u preda,'te time nju i sav materijal i po­ aj.’ostab clanpvi vlade odvratili misleći, . mirovnom ugovoru sa Turskom. Zatim | kolja. kućstvo u njoj u vrijednosti od 300 hi­ Jedan trgovac »Konzorcije« u ćetvrda će se uspjeti za brzi Sklop koalicione ljada kruna u podobi džigerica vucima je preuzelo pitanje Armenije, njezinih ; vlade. U Beogradu mnogi radnici nisu međa i mandata. Nadalje se bavilo pi- , tak 22. o. mj. nije jednoj stranci htio o vratove objesi. Antipatija, »simpatija« ili »nešto« još zadovoljni s generalnim štrajkom, pa da izda brašno, koje se imalo prama tanjem Batuma i izvještaja Saveza Na­ oglasu »Konzorcije« izdavati '»do uk­ će se mnogi socijalistički vođe sa Drapretežnije od' ovoga svega povuče grad­ roda o zaštiti manjina u Turskoj ljučivo četvrtka 22.' o. mj.« Upozorujemo ske službenike pristava Kabilja i bašgišom Lapčevićem odcijepiti od stranke ■ Kemal-pasa gospodar u A'iatoliji. — i osnovati poseban list. muktara Rašića, da uz asistenciju HaKako »Morning Post« piše, boljševici ' »Konzorciju« — ako se ne želi igrati sa sarajevskim građanima, koji su i * Za sporazum stranaka. »Domovina« sandedića na moju kuću udare. Obivši su zaključili, da stUJe u pregovore sa avlijska vrata pa , onda kgćna i tako od 21. aprila donosi iz Beograda, da je Mustafa Kemal-pašom. Prcm? vijesti- j onako bačeni u skrajnji očaj zbog ži­ danas u 10 sati bio ministar predsjed­ prodrijevši u kuću obiše svih 5 soba i ma drugih listova, čekt se napadaj na 1 votnih namirnica — da svojim trgovcima podijeli točne, upute, pa da u buduće ne kuhinju. Tada vidješe, da je život moje nik pozvan iz dvora. U političkim- kruBatom. dolaze još u odmjerenom roku za izda­ Podjela Albanije na temelju Wilsocijele porodice naime pokućstvo, posob­ govhha misli se, da će regent upotrelje, prostirke, posteljine, ženini sandu­ vanje nečega, da je »k a s n o«; biti sva sredstva da privoli stranke na novih 14 tačaka (?) imala bi se prema Stan beni ured u Sarajevu javlja, da ci Sa dragocjenostima, kuhinjski na­ sporazum, da ne bi vladu morao pri- [ zaključku pariške mirovne konferencije su komisije za reviziju stanova zavr­ mještaj i .posude kao i ključi svih san­ siliti na ostavku prije toga pristanka. ovako provesti: južna Albanija s Argišile svoj rad i pošto je sada potrebno, ■ duka, soba i podruma u ukupnoj vri­ Svi glasovi o nekakvom vojničkom ka­ 'rokastrom.i Korčom Gtčkoj; sjeverna jednosti od 300.000 K bilo smješteno da se dobiveni materijal pregleda i sre ­ binetu preuranjeni su i pretjerani. Ako sa Skadrom Jugoslaviji; Valona sa za­ samo u 2 sobe r kuhinju. U ovakoj pri­ ne dotle do .sporazuma ima više izgle­ leđem Italiji, koja bi okupirala i sred­ di, građanstvu se bd strane stanbenog lici — ako ih nije što drugo rukovo­ ureda stavlja do znanja, da će se po­ da za činovnički kabinet, kojem bi u tom nju Albaniju s Dračom. dilo — morali su sve te moje stvar: dam od 23. aprila do L maja t. g. obu­ Jevreji i muslimani. Kazni listovi do­ slučaju i sam regent bio više naklonjen. nedirnute ostaviti u istim prostorijama staviti svako izdavanje stanova,, osim Današnfi generalni štrajk u Beogradu nose : Za vrijeme’ ovogodišnje jevrejske i osigurati, a ostale 3 prazne sobe dati izvanredno važnih slučajeva. slabo se osjeći. pashe došlo je. do krvavog sukoba iz­ Hasandediću. da jednu upotrijebi za , Studenti |z Praga i Beča. Skupni po­ Cesto na dvoru. »Narodna Politika« među muslimana i jevreja u Jeruzalikhhinju, a 2 za stanovanje i taj bi stan lazak određen je za ponedeljak 26. o. javlja iz.Beograda, da su u posljednje mu, prilikom jevrejske litije. Nastala je bio komotan za njegovo četvero čelja­ mj. po podne. U slučaju zapreka pro­ vrijeme silno učestale audijencije na prava bitka* po gradu. Jevreji su bili di. No tako oni ne htjedoše, nego izvumeta. javiće se dan polaska ponovno. naoružani noževima i borba je bila tivoni. Osobito sc često Viđavao na koše iz rečenih prostorija sve moje Ruski klasički balet. Noćas 24. bv. dvoru Dr. Drinković i Dr. Šurmin. strašne po ulicama. Drži se da Ima pre­ stvari te u jednu najmanju ou one 3 mj. dolhzeći iz Beograda i Zagreba na U zagrebačkoj općini. Novoizabrani ko stotinu mrtvih i ranjenih. Tek kad prazne sobe zgomilašc, a Hasandediću svome, putu za Dubrovnik i Spljet prva iHivjerenik za Zagreb razaslao je danas je prispjela engleska .trupa borba je na njih četvero čeljadi 4 sobe i kuhiaju balerina moskovskog pozorišta Marija gradskim zastupnicima okružnicu, u prestala. dadoše. Jurjeva, balerina moskovskog pozoriš­ Kršćani su sc držali ravnodušno prema kojoj im javlja, da se gradska sjednica U novembru zahtijevah đa vidim i ta Galina Arejbuševa, karakterna igra­ zakazana za sutra (22. o. mj.) ne će otim događajima. Arapi su protiv jevreuredim stvari, ali ne dođoše. Dakle hoće čica moskov. pozorišta Jelisaveta Kozdržati. Unatoč tome, da je vladin po­ ja i drže se kao gospodari Palestine i da i ono ostatka iza rečenog upropašlovskaja i igrač Petar Leni priređuju vjerenik za grad Zagreb otkazao skup­ Jeruzplima. cenja potpuno unište miši i tnilenje leu dvorani »Društvenog Doma« klasič­ štinu zastupništva, koju je sazvao gra­ Pred novim talijanskim provalama, no baletno veće sa u obje večeri jedna­ ----------- •) Potpisati gosp. zamolio nas donačelnik Delić, došli su na gradsku »Narodna Politika« doznaje iz Ljubljakim, a 25. ov. mj. novim programom. vijećnicu svi komunistički zastupnici je za uvrštenje ovih redaka, a mi ih ne: Osobe koje dolaze sa onu stranu osim dvojice bolesnih, zatim svi demo- | demarkacione linije javljaju, da je LoBaletom ravna ravn. moskov. pozorišta iznosimo u savezu sa još nekim neko­ krati socijalisti, jedan izvan stranaka i i gatez i njegova okolina puna talijan­ Marija Arcibaševa. Cijena mjesta: Bal­ rektnostima našeg stanbenog ureda, kon: 70, — K, Parket: 7 — III. 70 — , jedan pučke stranke. Pošto nisu mogli I skog ■ vojništva. koje je spremno da na za­ koje smo mi više puta u našem listu u dvoranu unići, jer je bila zaključana, IV — VI. 50. — , VII, — IX. 40 — , Parter: povijed pređe demarkacionu liniju i zabilježili. Za sadržaj ovog napisa u1—IV. 30—, V—VII. 20—, VIII—X. skupih su se u pokrajnjoj načelnlkovoj provali u Jugoslaviju. Talijani kane oredništvo ne prima nikakve odgovor­ »obi. Pošto je načelnik Delić konStato- kupirati 1 15.—. Stajanje: 8.— K. nosti.------------------------------------ O. U. željezničke pruge Logaftz— Poliffii pregled Domaće vijesti Priposlano.*) �žeći eto više mjeseci zgomilano u sobi moju, prijavu ovog svega posla grad­ nikad ni otvorenoj ni prozračenoj. sko poglavarstvo rečenog Kabilja i RaOvako bezobzirno upropašćujući moju šića da na licu mjesta ovo sve izvide. sirotinju jamačno misle gospoda, da je Istina, oni dodoše, ali ne htjedoše ništa ta sirotinja kao i ftjihova silna bogat­ ni pogledati, a kamo li uredovati, izgo­ stva lahkim i unosnim službama ala varajući se, da ne smiju od Hasandcrekviriranje stečena; a ne obziru se, dićeve žene; što više, Rašić mi opsova da ja to sve već četvrt stoljeća pokri­ sveca derući sp, da ne -može za me vam i održavam malko od njih obzirnigladan ko pas skakati, pa odoše. jim lihvarskim bankama, zalažući od Napokon zamolih referenta stanbenog seke t svoje djece otetim zalogajima. nred'a, gosp. dr. Salama, da mi kuću Ama sve uzalud, jer mi sve ovako u isprazni istaknuvši mu sve navedene korist muktoždera, gulikoža. demagoga . razloge ,a naročito što moram odmah itd. oteše, pa kod svoje 3 kuće nemam kuću dograditi, da u nju nastanim svoju familiju, koju radi javne nesigurnosti, gdje ni prenoćiti, a,kamo li svoju fami­ porodičnih nezgoda i dospijevaUja djece liju smjestiti, nego skoro kao što ću i za srednje škole ne smijem i ne mogu sada 400 K za noćišta platiti. Ovomu u svoje novo službeno mjesto Zaborak još primjećujem, da sam prije rata od tih svojih kuća osim gornjeg boja te voditi, nego ovdje u Sarajevu ostaviti. jedne kuće u kome ja stanovah 400 K Gosp. Salom predloži Hasandediću kiride mjesečno primao. Ali od prevra­ da iseli iz moje kuće nudeći mu za stan ta radi ovih otimačina od svega toga spomenutu kuću Abadžića, Ša?čevu i skupa sa mojim bivšim stanom djobidruge, a on sve odgovara da neće. Na vam samo oko 300 K mjesečno, te da to gosp. Salom 'reče, neka moja fami­ mi uije ovo učiteljske plaće ne bih mo­ lija stanuje skupa sa Hasandedićem. Ja gao svoje velike porodice ni hljebom odgovorili da to ne može biti, jer se hraniti. Pa odakle ću plaćati hipotekarpo, vjerskim propisima muslimani me­ не dugove i kamate, odakle li poreze i đusobno kriju, a bašmiihtar Rašić do­ uzdržavanje imetka, na koji mi se je­ čeka. da se u ovakoj stisci ne treba dino ova prava ne otimlju, nego napro­ više na to obazirati. Salom pako vjknu, da je ta moja tvrdnja o medhsobtiv silom nameću. nom krijenju muslimana neistinita. Kad Hasandedidć je iz prizemlja kuće sva ja opet nastavili moliti za ispražnjenje drva gradu izložio i urvao. Mnogo kuće. Salom dreknu, pa skoči iza stola, cigle', crijepa, pijeska, stakla itd. upro­ te mi otvori vrata i istjera me van. pastio. Štalu je. koja mu nije ni data, Eto bašmuktar Rašić riješi od poslu­ provalio te i iz nje sav materijal, pa i ha vjerskih propisa. Salom izbacuje sami tavan izložio i time preko 5000 K van. Hasandedić moj bivši učenik i ko­ štete učinio. Osim toga što mi bezob­ lega. a sada veliki sekretar i pozivač zirno ruinira kuću, on kirije nikad ni muslimana na koncentraciju oko njega heiera ne plaća, nego što više 200 K za utemeljenje sjajne njihode budućno­ mene zadužuje kao trošak za provalu sti od živa mene' i moje porodice .meso u moju kuću. Reče mi još da ta kuća otkida i njime se nasladom zalaže.-pa po komunističkim pravilima mora biti njegovo vlasništvo, pa ako još jednoć • evo neka im sudi poštena javnost. Učitelj Ahmet Šerifović. tamo zavirim, da će me izlupati. Na Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Oglašujte ii „Pravdi1 M0^ Salon u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka Riblji zejtin U gSw ygVj- Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? : Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Ili. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?jHtjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12krur\g. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ (Elsa . tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov' »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji (lega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, • Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. # Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapiiule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. Zagotski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Trguuina sviju vrsti zemnijshili prtizvoda i holonijalne robe na utllh. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naroćito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. -- Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. URA URA Ma čini trajno VBselie ? ? koja čini trajno veSBljE ? ? najbolje vrsti ima na shladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada 3raea Šahinagie, Sarajevo St ro s m a i e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica) SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, и noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i ■ © jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Lljubljani br. 706 н ЕЗ Musliitianska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,ООО.ООО. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove ndbrže i najpovoljnije. _............................... .................................................................................. IMaovoni mdHk M j; Centrntot Odbor »Si. И. 0.« 47 acsjujikrlj* D. k A. КаКш. S«U.r.s � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e9ae7cc0dbc108775e5079d16d93086.pdf a6f0aed3b3e54cbf661cce8b6fea05cc PDF Text Text т- - . -z . - - Poštarina u gotovom plaćena. —_ ■ --• — POJEDINI BROJ S » T и1к » ЈКИВ M S 91 19 јИШ дЖ Шу 0 B Ј|Ж ЖЖ tfi W : I kruna. Izlazi subotom, utorkom Uređuje 91 И1 ЈМ®«» |^м SE JE ■L^®' ж :|s* vU .нНМ Pretplata godiš. 120 kruла, napola godine60kru* na. Uredništvo i uprava se u Carevoj ulici. ГМСИЖЈ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МДОШМАВСХЕ ОРГАВИЗАЦНЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ■MBh* B St NH «NL ME BK ML MMfc Broj 45 (150) )М Godina li. Sarajevo, utorak 27. aprila 1920. (б. šabana 1338.) Još jedan kurban te Zvornika od 24. o. mj. primismo Kako saznajemo ovaj je Suljo Ćorbegović svojevremeno bio ucijenjen u jednu malo veću svotu, pa pošto je nije uplatio bio je kako brzojav kaže zaklan. Oblasti, mislimo, da ne bi teško bilo istinite krivce naći, jer se o njima po Zvomiku govorka, samo se radj o to­ me, da li će oblast to — htjeti. •raj brzojav: Danas oko jedanaest sa­ ti u noći napali su nepoznati zlikovci ■a kuću Sulje Ćorbegovića tri kilome­ tra od Zvornika. Dotični je na mjestu Ubijen u svojoj sobi. Među ovdašnjim ■netinanima vlada silno ogorčenje. Mjesni odbor. Kad se ruši ovako se ruši Nepravdama agrarne »reforme« pri­ kopčala je naša zemaljska vlada jo? jednu, iz koje se jasno vidi tendencija, da naš zemljoposjednik do kraja •bespravi. Stranački interes i ova vla­ da gura pred državni: ona ne samo da prihvaća boljševički nazor »demokraм« o rušenju prava vlasništva i nje­ govu' stavljanju u pitanje, već ga onemoaućuje i b r a n i t i. Mi se prosto kamenimo na ovaj bezobzirni čin otvo­ renog otimanja i nemamo riječi, kojima bismo ga žigosali. Ovakim postupkom ие Će se doći do pravednog rij e’š • n f a. mi najozbiljnije upozorujemo vladu, da se ne titra ovakim pitanjima. Udruženje zemloposjednika uložilo je proti ovoj novoj naredbi brzojavni .pro­ test koji je potpuno opravdan, pa se »adamoi da će niinis'tarstvo uvidjeti; njegovu opravdanost i dokinfrti vladinu •dredbu, koja se 'može pravdati samo silom i otimačinom. Protest glasi: j I ' । i I i »Zemaljska vlada naredila je da se izaberu kotarske agrarne komisije, u kojima će biti zastupani zemljoradnici sa dvojicom članova, a zemljoposjedni­ ci sdhk) sa jednim članom. Time se podjeljuje jzemljoradrićcima siguran i stalan majoritet i onj mogu da odlučuju po svojoj volji proti posjeđ' Hicima.’ Protestujeino najodlučnije proti ovoj wvoj ј očevidnoj nepravdi i molimo da. se ova ustanova ukine, te da se i zemljoposjednicima prizna isto toliko Jlaoov^ koliko i zemljoradnicima.« Vladina naredba glasi: »Zemaljska vlada određuje da se od•ah pristupi izboru kotarskih agrar»ih komisija prema ovim upustvima: Kotarsku agrarnu komisiju sačinjavaja pored okružnog agrarnog povjereMka ili njegovog delegata za dotični ketar kao predsjedatelja komisije po je««■ zastupnik beskućnika, to jest onih zemljoradnika koji nemaju nikakve ili »imo toliko vlastite zemlje, da od toga м plaćaju više od deset kruna deseiuskog paušala na godinu, zatim zem­ ljoradnika, koji plaćaju preko deset kruna desetinskog paušala na godinu, i napokon zemljovlasnika, koji nisu zemljoradnici to jest koji svoga zemljišta ne obrađuju sami nego iskijuiivo po najamnicima ili ih daju drugim >a obrađivanje. — Okružnog agrarnog ЈИИМ^^ Ml V i | I i i . |■ i i! : i ‘ ■ 'i j ' I ' I povjerenika i njegovog delegata odrediće agrarna direkcija u Sarajevu Svako selo izabire po jednog zastupnika beskućnika i zemljoradnika te ujedno po jednog zamjenika ovih zastup­ nika. Izbor se vrši pod predsjedanjem seoskog glavara. Izabranim smatraće se oni koji su dobili najviše glasova. Ne može se birati kao zastupnik ili- za­ mjenik 1. ko jeo suđen zbog kakovog prestupka iz koristoljublja dok traju posljedice kazne određene no kaznenom zakonu; 2. ko se nalazi u kaznenoj sudskoj istrazi; 3. koje sudskom odredbom ograničen u raspolaganju svojom imovinom; 4. ko nije još navršio dvadesetčetvrtu godinu života, izabrane valja javiti kotarskom uredu, koji će odrediti naknadni izbor ako među iza­ branim nađe lica, glede kojih predloži jedna od spomenutih zapreka. Izbor zastupnika zemljovlasnika koji nisu zemljoradnici viši Se u kotarskom uredu pod predsjedavanjem kotarskog predstojnika ili činovnika, koga on za to odredi, i to tako da svi zemljorad­ nici jednog kotara, koji nisu zemljorad­ nici, izaberu po jednog zastupnika 1 zamjenika mu za svako selo. Spomenute zapreke vrijede i za zastupnike zemljovlasnika. Kotarski ured sastaviće spisak izabranih zastupnika i njihovih zamjenika razvrštenih po spomenutim grupama, Iz ovog spiska pozivaće se zastupnici po redu koji će se naknadno utvrditi za raspravljanje. Kotarska agrarna komišija ima svoje sjedište u mjestu kotar­ skog ureda. Za pojedina sela izabrani zastupnici spomenutih grupa sačinjavaju ujedno seosku agranu komisiju. Kotarski ured poziva se da bezuvjetno. provede izbore u roku od četrnaest dana i predloži izvještaj b tom sa spis­ kom 'izabranih zastupnika i zamjenika agrarnoj direkciji u Sarajevu.« Sarajevo,' 26.. aprila. »Hrvatska Sloga« od 23. travnja do­ nosi: »Pronose se glasovi o imenova­ nju administrativnih činovnika iz Srbije za Bosnu i Hercegovinu. Dosada je okružni predstojnik iz Srbije Živojin Ružić u Sarajevu, te Grudić u Tuzli. Pred Grudićem je u Tuzli bio neki Nikolić, nu Nikolić se nije proslavio kao ni Grudić. Obojica su se pokazala kao posve nesposobni. Sada bi Grudić radi nesposobnosti također morao ći iz Tu­ zle, a na njegovo bi mjesto imao doći d.rugi Srbijanac, isto kao i u Banjaluku, Bihać i u —'Mostar. Osim toga bi tre­ balo doći u Bosnu desetak kotarskih predstojnika (u gradu se govori o go­ tovom imenovanju petnaestorice). Kada bi se radilo o tome, da se činovni­ cima odonuda preko Drine dadne pri­ lika, da se pouče u vođenju uprave, mi bismo mogli razumjeti te mjere. Nu je<r ti činovnici, kako je tuzlanski pri­ mjer pokazao, neće da uče, ovakova premještenja i namještenja izgledaju kao neka prikrivena — »okupacija« Bosne i Hercegovine, tim prije, što ti činovnici dolaze od jednog maha na veća mjesta, a ne poćimiju službe od prvih početaka.« »Srpska Riječ« pako donosi u istoj stvari ovo: »Novi okružni načelnici. — U Ministarstvu Unutrašnjih Djela pot-, pisan je mkaz kojim se, postavljaju: za okružnog načelnika I. klase u Mostaru Ljubomir Vulović okružni djelovoda iz барса; za načelnika IV. klase okruga banjalučkog Jovan Todnrović načelnik iste klase okruga ohridskog. (Zar on?)« Mi pako ovo notiramo danas — bez komentara. Mahnitanje Ovdašnja »Srpska Zora« donijela je u broju od 25. aprila ovaj uvodni čla­ nak: »Nema danas ni jednog čestitog Sr­ bina, koji ne osjeća u svojoj duši nezadovolisjtvoi i ogorčenje sa politikom, koja se vodi u Srpskome Narodu od sloma do danas. Patnje i muke Srbinove, pod tuđinskom vlašću, nisu ni iz daleka bile toliko opasne po opstanak i napredak Srpskog Naroda, koliko su ove patnje i muke, što ih Srpska Duša sada oseća pod vlašću p o 1 u đ c 1 ii 11 srpskih vođa. Da te vode nisu Srpski Narod svojim prošlim, patriotskim ra­ dom, zadužile, protiv njih bi se već davno digla kuka i motika. Ali ovako... mesto srdžbe i revolta jad i čemer razd-iru Srpsku Dušu, ubijajući joj polet za Lepo i Dobro, za Rad i Progres. Mesto. revolta ta uzvišena Srpska Duša plače i j e c a. Poražena, u crni plašt uvijena, baca bolne poglede na svete i vekovne'ideale njene, koje porušiše ne neprijatelji Njezini, nego.hipnofisani od neprijatelja predstavnici Njezini'.... Još za vreme rata, ove bezumnike bacila je Krfska Veštica u svoju otrov­ nu mrežu. I kada je mač Pravde sinuo, u velikoj Pobedi Srpske Duše, da prekine tu zlukobnu mrežu, bezumnici su prelomili taj mač, kako bi se i dalje koprcali u toj crnoj mreži Kriške Veštice. I što jače vreme odmiče, u toli­ ko se ovi više zapleću, bacajući na taj način Srpsku Dušu u sve dublje slojeve paklenih muka. Zabadava je vas po­ sao, da se padanjem u te slojeVe izlaz nade. Oni su, poput Danteovog Pakla, sve uži i mračniji: izlaz je samo jedan: prekinuti zlokobnu mrežu. Srpska Narodna Misao je pobedila: ona treba da likuje. Srbija sa — Crnom Gorom je pobedila: one treba da zapovedajif. Srpski Ustav je 'pobedio: on treba da bude Evanđelje kako pobeđnicima, tako i pobedenima. Srpska -zastava je pobedila: ona tre­ ba da se leprša kako nad pobeđnicima, tako i nad pobedenima. Ko nju ne po­ štuje, taj je protivnik pobedničke Srbi­ je i Srpskoga Naroda. A za t a k e proitVnke Ustav Kraljevine Srbije i Crne Gore ima načina, da ih stavi na ona mesta, koja im pripadaju. Ko je poštu­ je i ko hoće da je poštuje, makar on bio u redovima pobedenih, on će biti jednak, pobodniku. Tako treba r azumeti ravnopravnost, a ne kao što su je bezumnici oglasili. ,Kb hoće da bude Hrvat, Slovenac, Nemac. Madžar... u srpskoj dr­ žavi, slobodno mu je do mile volje to da bude. Ali u prvom redu on mora biti srpski d.ržavljanin. Gra­ đanska prava i građanska jednakost su mu zajamčeni jedino pod tim uslovom, ako je dobar srpski državljanin. A vrtoglava politika srpskih vođa ide za tim da građanska prava i jedna­ kost daje bezuslovno svakome, pa ma­ kar on bio najizrazitiji protivnik pobed­ ničke Srbije! Je li onda čudo, što do­ lazimo do toga momenta, koji će pobednika da pretvori u pobeđenoga. Zar su tolike mnogobrojne žrtve prinesene na oltar slobodne Srbije, da mamtoi)i politikom njenih voda, sve te žrtve, preko onći, postanu obeščašćene?! Zar su lovor-venci, posle nadčovečnih na­ pora i stradanja, pobrani, da ih manita politika, preko noći, pretvori u trnje?! Ne, više dalje ne sme ovako da se ide. . Savremeni Srbi i Srpkinje treba da podignu svoj glas protiv bezumne po­ litike- svojih vođa. Kao jedan glas, glas Srpske Narodne Organizacije, treba da osvesti sve bipnotisane vode, kako bi bili u stanju da mrežu, u kojoj su se zapleli, čim pre preseku. Preseći je mo­ gu i moraju, ako ne žele da iiv^le u još veću, bezizlaznu propast: Srbiju i — Crnu Goru, Srpski Narod i Nje­ govu Slobodu. Predstavnici Srbije i — Crne G or e su dužni, da Srbiju u koju je ušla i nezavisna Crna Gora, čim pre vaskrsnu. Pogaženi Ustav celivaju i po nje­ mu upravljaju. Oni su dužni, da p obedonosnu srpsku zastavu razviju u sve one krajeve, koje im je Londonski Ugovor doznačio. Te krajeve treba da okupia pobeđonosna srpska vojska Srbije i Crne Go­ re, kao što je i Francuska okupirala Elzas-Lorenu ili Rumunija juso-istočne Muslimanslia trgovačka I obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d. 1) u Sarajem Savi si svim banhHlta putovima, »ovija uplati I uisOvCenja u hraljaostvu SM. i u inozemstvu. Prima utoih! аа uložne Hijliics I taiiute rntun11uhamaćuts lb najрпвоIjnlji. Obavija sve blatni poslove I burzovne natope Kancelarija: Kralja Petra uliaZpnm^ Dionica glavnica 8 Daje SBZsnsliE I aprsnUacilsIis kredita. — Rupu|E I Bratlai? 8гШе, vadit: 1 jrlJeđrosnB papin jsih vrsta. E 0 B R ti Ш E И « П kpu|v i srodajt S32 №ts rabi, 0 poalopito IV! ^OtM МИПЈГПШ. з,ооо.ви Sarajka - Intcrurban telefon: ZR �.PRAVDA* — .ПРЛВДА* Strana 2 Стоана krajeve Ugarske, u kojima se nalaze i kompaktno naseljena neninninjska na­ cija: Madžari. Politički pregled Srpska vojska je malobrojna! — reći će neko. Nema Srbina koji je ne će za 24 sata učiniti dS bude mnogobrojna. Ovo je jedini način, koji diktira Zdrav Razum i Pravda, da se stane na put nedoglednoi opasnosti, koja sve jače i jače preti Srbiji i ujedinjenju Srpskoga Naroda. Ovo je jedini put, kojim tre- I ba udariti čim pre, da je jednim ma- I hom prošeće zlokobna mreža Kriške | Veštice, koja se zaklela, da 'pobednič- 1 ku i mučeničku Srpsku Dušu upropasti.«. I UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Politička situacija. Pregovori glede sastava koncentracione vlade nisu još donijeli nikakovih definitivnih rezulta­ ta. U partijskim krugovima goji se na­ da, da će se politička situacija razbis­ trili .do ponedelika. Izgiedi za koncetraclju — slabu »Na­ rodnoj Politici« brzojavljaju iz Beogra­ da. da su pregovori za sastav vlade počeli, aii po svoj prilici ne će ni ovaj put doći do rezultata u slučaju da dođe do koncentracije. Parlamentarna će zajedinca tražiti čvrste garancije za vo­ đenje jedne jake politike. Prema miš­ ljenju parlamentarnih krugova, izgledi za koncentraciju vrio su slalii. Mi nemamo riječi kojima bi žigosali ovo bezumlje i iznosimo ga kao dokaz nesposobnosti naše cenzure i upravni­ ka. Ovo je veleizdaja; ovo bi se mo­ ralo cerrzurisati. Neka se ne govori o Neće ni Pašića ni Protića. »Novosti« neubrojivosti Gjorgja Cokorila! On pi­ javljaju iz Bebgrada, da je predsjednik še i truje, on ruši i pođžiže. Ako je lud. demokratske zajednice u audijenciji kod onda ga treba staviti u ludnicu; ako Regenta izjavio, da su demokrati volj­ nije lud, onda mora na optuženičku ni da sudjeluju kod sastava koucetraklupu. Jedno ili drugo. Jer Hr^at i Slo­ donog ili šireg koalicionog kabineta. venac se ne snfiju mećati u isti red sa Demokratska Zajednica održala je ju­ Nemcem i Madžarom, a u doba vanj­ čer sjednicu, pa je svoje uslovc izraske krize radi naših granica, ovaki po­ i žila u slijedećim točkama: 1. Otvoreziv na Londonski Ugovor^ nije drugo i na demisija sadašnje vlade, II. u kanqp> veleizdaja. I binet koji bi sastavio jedan radikal ali I nipošto Protić ili Pašić dobiva demoI bratska zajednica ministarstvo unutar­ njih djela. Nije isklhičeno, da će se i pregovori za sastav kabineta ražbiti, 1 ne postigne ’li se sporazum u pitanju ličnosti. U slučaju da se ipak postigne Bojkot dra Ikića. Jučer je mjesni od­ : sporazum, povjerio bi se sastav kabibor na^e. organizacije u Brčkom oda­ | neta Ninčiću ili Trifunoviću. slao zemaljskoj vladi ovaj brzojav: »URiječko i jadransko pitanje. Doznaje ime članova »J. M. O.«, u kojoj je za­ stupano 90% muslimanskog dijela na­ i se iz vrlo pouzdanog vrela da se u San Rentu ne će riješavati riječko i šeg naroda izrazujemo nepovjerenje jadransko pitanje. Nego će početkom ovdašnjem sreskom načelniku dru Ikiću i solidarišemo se sa članovima ra­ -maja biti zaključenu zasjedanje kotir ferencije u San Rentu, koja će biti na­ dikalne i hrv. težačke partije. Jučer je stavljena u Parisu. Očekuje se da će dr. Ikič zatvorio u haps jednog od naj­ svršetkom maja jadransko pitanje biti uglednijih ovdašnjih muslimana bez ‘ikakvoga uzroka. Ujedno izvješćujemo I definitivno riješeno. Stoga u San Remu neće otputovati nijedan naš dele­ da muslimani trpe velike nepravde od gat a s iitoga razloga vlada nije dala ovoga satrapa i najavljuju mu bojkot«. definitivne instrukcije našoj delegaciji Nadamo se. da će vlada u ovoj stva­ u pogledu jadranskog, pitanja. ri zauzeti ispravno stanovište i da ne će dati povoda trzavicama, koje bi mo­ Pašić će u Pariz. ^Jutarnji List« do­ gle nastati ako bi vlada fuir kotara nosi iz Beograda, da će Pašić uaredžrtvovala samovolji jednog sfeg služ­ nog ponedjeljka poći u Pariš pa prema benika. I tome ne će on obrazovati novu vladu niti če ulaziti u kombinaciju za obrazo­ Delirium diplomaticus. Javljaju iz Beograda od 21. o. mj. Na jučerašnjoj , vanje novog kabineta. Nemiri u Subotici. Noću 19. ov. mj. ministarskoj sjednici raspravljalo se o I ustavu. Naročito je živahna bila deba- i u Subotici izbila je pobuna. Naoružane rulje Madžara pod vodstvom Rutaja ta o službenom jeziku Slovenije. Ustav se temelji na decentralističkom i Ištvana napala je stražarc varoške po­ temelju. Država će se razdijeliti, na po- ' licije. Dva su policaja ubijena, pet te­ krajine, okružja i srezove i još manje , ško »ranjenih, a jedan nestao. Borba je trajala do tri sata u jutro. Po"buna je jedinice. Po članku 5, razdijelit će se svladana. Pobunjenici su biii naoružani država na: I. Sloveniju s Prekomurjem, 2. Hrvatska i Slavonija s Medumurjem ; puškama i bombama. Istraga je utvr­ dila da je organizacija imala četiri ban­ i Rijekom. 3. Srem i Bačka. 4. Banat. de, .prva 500 ljudi, druga 60. treća 5, a 5. Bosna, 6. Crna Gora, Hercegovina četvrta' 70. i Kotor s okolicom. 7. Dalmacija, 8. Sr­ U predgrađu jc nađeno slagalište obija. 9. Sandžak s Makedonijom. ružja i deset mitraljeza. Istraga je utvr­ Za pasivne krajeve. Vlada je osno­ dila dalje, da je pobuna djelo mađarske vala »Društvo Središnje Zadruge« za iredentističke propagande specijalno li­ obskrbu pasivni krajeva i za izvoz. Je­ ge za integritet Madžarske i društva, dna dionica iznosi 5000 dinara. U tekoja imaju sjedišta u Pešti poći zašti­ meljftoj glavnici sudjelovat će država tom vlade. U Subotici su pohvatani sa 15 milijuna dinara. A glavnicu sa bivši madžarski oficiri, koji su javno ostalih 15 milijuna plati će se u dioni­ propovjedali, da će Subotica za krat­ cama. ko vrijeme biti madžarska. Prije dana uhvaćen je. jedan madžarski detektiv i Bilješke. FELJTON. Број 150 Brol Oko Turske. više Madžara agitatora, koji su prešli granicu bez isptava. Madžari se spremaju. Madžarske voj­ Komadanje Turske. Grčka dobiva ne vlasti gomilaju trupe u demarkak prema londonskom ugovoru istoče« cionoj liniji prema Subotici. Opažaju se Traciju i Smimu. Pitanje DodekaMvojničke pripreme za akciju. U Kistesa i sjevernog Ebira uređeno je «•legu nalazi se deset hiljada ljudi i pet baterija. Segedinski puk, koji je imao i sebnom konvencijom između Grčlc* i Italije. Bugarskoj se daje Dedeagač za po ugovoru mita biti rasturen ponovo I izlaz na more. Kurdistan ostaje Tur­ je obrazovan. Somborski puk ponovo skoj još samo dvije godine, dok se k»obrazovan u Halošu. načno to pitanje ne uredi. Mi ćemo upotrijebiti oružje. Vodeći Protugrčki pokret u Traciji. Bugar­ računa o neovlaštenom kretanju mar ski listovi javljaju, da je kongres traidžarskih trupa duž naše sjeverne gra­ kih muslimana odlučio boriti se svim nice prema Bačkoj saznavši za rezul­ silama proti okupaciji Tracije sa stra­ tate predhođne istrage povodom pobu­ ne Grčke« ne 19. aprila, u Subotici, koja karakteturska i njeni susjedi. U San Rentu riše pobunu kao Sjelo-prekogranične odlučeno je da sultan ostane u Cari­ agitacije, kraljevska je vlada jučer iz­ gradu. Turska dobija ljapenzunt. Jerdala telegrafska naređenja našim misi­ menija će dobiti druga pristaništa »a jama na konferenciji mira i glavnih sa­ Crnome Moru. Saveznici izgle8a»a veznički sila da protestuju protiv ovavoljni učiniti Bugarskoj olakšice u pi­ .kvog držanja Mađarske i da izjave, tanju njenog izlaska na more. da se kraljevska vlada osjeća ugrože­ Zaključci u pogledu Turske. Javlja­ nom neprijateljskim držanjem Madžar­ ju iz San Rema od 23. o. mj. Danas je ske i da će biti prinuđena odbiti oru­ nastavljena rasprava b torskom pita­ žanom silom svaki nairad neprijatelj­ nju. Došlo se je do potpunog sporazu­ ske vojske na našoj granici. ma,, koji se rosumira u ovim točkama: Beogradski študenti i 1. maja. Jedna 1. Sjedište Sultana je.Carigard. 2. Dargrupa studenata mašinske tehnike, od­ daneli se internacionalizmu pod među­ lučila je da se stavi na raspoloženje narodnom kontrolom. 3. Financijsku za radove na vodovodu i tramvaju u etfaestaHrancuska-talijanska komisiju slučaju da 1. maja radnici napuste ele­ realizirati će turski javni dug. 4. Priktričnu centralu i vodovod. znanje ostalih državica, koje su nastale VANJSKI POLOŽAJ. od- bivše turske, koja biva znatno sma­ njena. 5. Razdioba političke i ekonom­ Holandija i Armenija. Berlinski »Loske zone između saveznika. kalenzeiger« prima vijesti iz Amsterda­ Pitanje vjera u Turskoj. »Ageiice Hama da je Holandija izjavila, da je u vas« javlja, da se konferencija bavibi primcipu spremna primiti mandat nad također turskim mirovnim ugovorom Armenijom. prema kojem će se turska vlada morht Hapšenje u Debrecinu. U Debrecinu obvezati respektovati sve vjereispoviaretiran je bivši rabin, a zove se Leu i biskup reformirani Kaltzar, jer je na. 1 jesti. Zastupnik Saveza Naroda koji će imati sjedište u Carigradu (Biva jedi­ njih pala sumnja da su za 'vrijeme zano u Stambolu?) primat će pritužbe posjednuća imali prijateljske veze sa manjine ako se bude u tome griješile. rumunjskom vojnom upravom. Svaka povreda ove tačke smatra će se Masaryk i legijonaši. Predsjednik Kao prekršaj mirovnog ugovora te će. čehoslovaćke republike M.asaryk po­ se postupati protiv Turske vojnom si­ zdravio je sibirske legijonaše u Plani lom. kraj Lužica, u kojemu je govoru me­ Samo promjena načina rata protiv du ostalim rekao: »Mi moramo da ra­ Turske. Na istoku se nalazi 200.000 lju­ dimo-, ako hoćemo da u Cehoslevačkoj di. koji će se upotrebiti za izvršenje mjrov bude' bolje, nego što je bilo u Austri- i ong ugovora s Turskom. Prema izvješta­ ji. Imade mnogo nedostataka, ali to sve ju vojnih stručnjaka potrebno je za •donosi veću pobudu za rad. Pali Jegikupaciju teritorija što je. oduzet Turipnaši ne smiju zaludu da su žrtvovali фој. 19 divnija i 8 divizija za eventu­ svoje živote. Predsjednik je nakon to­ alnu ekspediciju u Anadol. Sad se u ga posjetio legijonaše u vagonima. Na­ rod je predsjedniku svuda priredio bur­ Turskoj nalazi: pet francuskih ' divi­ zija. 4 turske. 1 talijanska i 9 grčkih. ne ovacije. Vrhovno vijeće misli, da će postepen« Šta bi moglo razbiti antantu. »Berlirazoružati Kcmal pašu zauzećem Ca­ ner Tagblattu« -javljaju iz Basela, da rigrada i strateških točaka turske* Male je Lloyd George ovako odgovorio jed­ Azije. nom novinaru, kdd ga je ovaj upitao »Matin« javlja iz San Rema da je za šta će se dogoditi kad bi jedna od sa­ veznih velikih sila na svoju ruku upo- "izvršenje mirovnog ugovora sa Tur­ skom potrebno 10 divizija, koje.se već. > trijebila prisilne mjere protiv Njemačke nalaze tamo. s namjerom da je prinudi da izvrši mirovni ugovor. Takovo samovoljno postupanje imalo, bi za neminovnu po- ' sljedicu to. da bi se antanta odmah razbila Ona sila ne bi mogla očekivati od : današnjih saveznika nikakve pomoći u I Tuzla. 10. aprila. slučaju da bi se Njemačka jednog dana ■ opet dokopala svoje prvašnje snage. O čuvenom »demokrati« okr. GruManifest radničke stranke u Londo­ diću bilo je u svima našim glasilima nu. Javljaju iz Berlina: »Vorwarts« dosta pisanja, ali se mi nijesmo baš prima vijest iz Londona, da je odbor mnogo na to osvrtali dok nijesmo vi­ djeli, da je on sebi uzeo kao glavnu za­ radničke stranke izdao manifest o os­ nivanju međunarodne organizacije, ko­ daću izigrati nas muslimane na svakom koraku. Stvar je o Defterdareviću d«ja će raditi na tome, da se ekonomsko voljno poznata./jamo nam je podsjetiti stanje saveznika konsoliduje. Kesi dopisi noći i tmurnih kišovitih dana javljalo se neko ga­ hapšeni, da je Ifeta s njima, i da je nekakva Grkinuće, neka neobjašnjena tuga u srcu i zaokupljale nja" Rene s njom zatvorena. Dr. Dževdet ih pobliže je u te časove, pa bi uzdahnula i tražila samoću. obavijestio o ovome rekavši, da će biti uzrok uhapA №fzl Bjelevac Dolazila je na misao, na pitanje: da li i. rad mora šenju Ifetinu njezine zaruke s Ihsanom Sururzade, biti nagrađen ikakvim zadovoljstvom osim pregara1 ali da je Ihsan mogao tako daleko ići, da uplete nja? Ali u isti čas sjetila bi se Dindara, Dževđeta, zaručnicu u grčku zavjeru, da je pusti, a sam se Rene Logotetides. <43) Akčura-a, pa svoga druga Esadefendije, onda Ifete. izvuče, nije mogao rastumačiti ni sebi, ni učitellicakoja je pto pošla i u zatvor — pa i nepoznate ma, koje su to s negodovanjem i saučešćem pri­ Kad bi.se djeca raspustila učiteljice bi pošle u Grkinje... I oni svi rade, a da nemaju nikakve mile. Tek poslije, kad je došeo Akifbeyov kurir dobašču i tu u hladu, u sjenici obrasloj divljom lo­ I znalo se potanko o čitavoj stvari. Za tim su doz­ j nagrade I.. . Što više oni i stradaju radi.ovoga rada zom čitalč, ili se zabavljale vezom, šivanjem ili ple­ nali za Ifetino interniranje u Bejrutu, za ostavku , i uvjerenja ... Zastidila bi se tako i sama sebe i tenjem. Nekad im je dolazio u društvo i Esadefenzatomila u sebi oni potajni glas srca, koji je tralhsanbey-ovu, no jedna stvar im ostala i u tome dija nekad se navraćao dr. Dževdet, a nekad i sam I tajnom: za što je Ihsan predao ostavku i kuda je Г žio zadovoljstva — glas taštine, koji je tražio nagradu. nadzornik Dindar Haki. No najviše su bile učiteljice Jedno popodne padala je kiša Hajrija je bila otišao. same u časovima odmora. Te dvije carigrađanke, u školi,s djecom, Esadefendija negdje u gradu, a U posljednje vrijeme rijetko su dopiraie do njih koje nekad nisu mogle biti bez izleta, bez Bogaza i Sabiha u bašči. Nije je smetala sitna kiša, iii je i Kjathane prilagodile su se jednom običnom životut ! vijesti, i one se navikle već i na to, pa nisu ni i nije možda ni zamjetila kada je počela padati, jer koji ništa ne daje, nego oduzimlje sve; sve: snagu, I osjećali potrebe. I je bila . neobično rastrešena i zamišljena. Još od um, rad, sile, uživanja, a godišnje jednom daje za­ < Tek nekada mislila je Sabiha o Ihsanu. Sjećala [ jutros ustala je slabo raspoložena I s malom gla­ dovoljstvo da nekoliko desetaka čupavih glavica pu­ I se razgovora s njime sječala se Ifete, pa onog pisma voboljom. Htjela je ostati u kući, ali je opet pošla stimo od sebe, jer smo im postavili temelje za bu­ držeći,-da će joj među djecom proći. Pa i ako je što ga je uručila Nesime za Ihsana. No sva ta sjedući život. 1 glavobolja prošla nije je ostavila neka neizvjesna I ćanja nisu je vi|e uzrujavala, jer u njezinoj duši tuga i sjeta. Bilo joj je tamno i teško u duši. staložilo se je jedno čuvstvo, koje je u ovom zaNekad i nekad sjetite su se učiteljice i Carig­ Šetajući baščom. zastala je u vrtu gdje ju je 1 tišnju našlo svoje potpuno smirenje u radu i prerada, kad su dobite pismo od svojih, ili kad su no­ ograda dočekala i naslonila se o nju. Djeca su garanju. AH ipak jedan komadić oblaka, jedan osjen vine donijele kakvu vijest, nečiju ženidbu ili uprolazila kraj nje šutke gledajući'Učiteljicu. Za njima sjete bio je uvijek na njezinom licu, — u njezinim daju, nekakav događaj, koji bi ih za čas prenio ie išla Hajrije hanuma po običaju da Ih do vrata očima odraruzivaia se je čežnja, a da je ona nije tamo, gdje su provele rihjljepšu mladost. Tako su ni osjećala.. Kad je mislila o konačnoj svrsi života isprati i ponovo ih tamo opomene da ne viču ulicom se sjetile Carigrada i na vijest, koju im je dosta Nastaviće se. kad u posljednje vrijeme za lijepih vedrih aprilskih kasno saopćiu Dindar, da su mnogi Mladoturci po- �број 150 —' Broj ПРАВДА “ — .PRAVDA, C1HM 3. žalo da u onim ziemljama, u kojima se i jatelji, nego drugo nešto, što mu je i na sve pododbore t povjerenike u mма to, da je Grudić našem izaslanstvu alkohol više troši, regruti ne mogu da svečano obećao, da će sve učiniti, da srcu draže bilo. Oh, koliko se mladića \ krajini Slijedeću okružnicu. 'Ро i 44. dosegnu normalne visine. Primjerom Defterdarević ostane u TuzH. Kad je dadne ovako zarobiti ođ alkohola, te j društvenih-pravila javljamo vam, da su Talijani, Švicari, Francuzi, a done- j ne .osjećaju u sebi snage da stresu taj ’ će se redovita glavna skupština »GajDeitordarević na temelju tog odgovora podnio molbu, da nadalje ostane u Tu­ kle Nijemci. Pa ako dakle alkohol ta­ jaram, najkašnje i zaglave. U nekoj I teta« iznimno u ovoj godini održati u. zli, Grudić ni jednom riječju nije te mol­ ko djeluje na- otpornije strane ljudskog gostionici sjedio je mladić od 24 go­ I Sarajevu dne 23. maja 1920. Time u ile propratio, niti se zauzeo za Deftertijela,' šta onda biva s onim nježnim če- 1 dine, koji je nekada bio prvi đak u i vezi za ovaj vanredni slučaj umoljdvadarevića kako je obećao, nego je nje­ sticama, kao s mozgom, žilama ii žili­ školi. Sjedio je blijed j zamišljen sa vr­ I ino vas, da prema § 54. i 55. sazovete govu molbu jednostavno vidirao. cama, utrobom i sličnim. Poslušajte čem pive na stolu, a kraj vrča stajao ; redovitu skupštinu odmah po primitku Ovih dana navratio se je'Grudić u stručnjake u tome pogledu Miillera i i je revolver. »Natočite mi po treći pu­ ovog cirkulara i da zapisnik skupštiiZvornik i inspioirao kotarski ured. U Rubnera, obadvojica liječnici. Prvi veli: ta«, reče gostioničaru. Iza kako mu je ski sa obračunom t. j. sakupljenim čla­ tn svrhu postavio je svoga koćijaša Neprekidno uživanje alkohola ma i u gostioničar volju izvršio, uze vrč i pri­ narinama pošaljete glavnom odboru jved vrata kotarskog ureda, koji je sva­ najmanjoj mjeri u mladim godinama i nese ga ustima govoreći: »Pivo, pivo! najdalje do desetog maja o. g„ da gla­ ko« ulazećeg činovnika zapisao i upu­ u vrijeme tjelesnog razvoja, mora se bilo si mi dobrim prijateljem ali i ne­ vni odbor uzmogne zaključiti društvetio okružnom načelniku, koji je sjedio apsolutno da osudi; a drugi nastavlja i prijateljem, ali ja te ne mogu da osta­ ! riu godinu i u skupštini iznijeti potpi’u »redstojpikovoj kancelariji. Kad su veli, da je uživanje alkohola u spome­ vim«. Ispraznivši vrč, za čas se je’od- | nu sliku rada svoga i vašega. Razu­ s« svi iskupili i konačno došao kotarski nuto doba zločin, koji se tiče čitavog lučio na grozni čin, — metak iz revol­ mije se, da će vaš Skupštinski zapisnik predstojnik Demirović četvrt sata po­ ljudskog društva, još je strožiji liječ­ vera — i njegov je mozak bio na sto­ sadržavati sve podatke o stanju »Gajslije osam, drekne okružni načelnik na nik Calabrese koji veli: »Znanstveno lu.' U nepromišljeno provedenim dani­ reta« u vašem mjestu konstituciju pod­ njega i na sve prisutne činovnike: »Zar je ustanovljeno, da razvoju organizma ma mladosti, zla se navika navuče u odbora, odnosno izbbr novog povjere­ se sad dolazi u kancelariju?« — pa iz­ ništa toliko ne škodi kao uživanje alšali i smijehu. Kasno se tek opaža na­ nika, kab i bilancu. Odmah iza glavne vadi svoj sat i pokaza, da je već četvrt kolola, ma neznam koga i kako istanvika, htjelo bi se je otresti, ali bež us­ skupštine razaslaćemo vam štampa« do devet. 'čanog«. Alkohol dakle škodi tjelesnom pjeha. Postala je drugom naravi i prati izvještaj o rezultatima skupštine i o ra­ Demirović ni pet ni šest izvadi svoj razvoju. A šta da reknemo za dušu:i do groba. Pogledajte bolnice i kuće u du glavnog odbora, pododbora i povjesat, te mu pred svima odbrusi: »Ako ćudorednost? Ništa drugo nego da on i kojima se , liječe pjanci, pa ćete se o- •renika. Vi imate sat, imadem ga i ja. Na mojem i jedno i drugo potkopale i potpunoj svjedočiti os trašnom učinku koga je Oga se .skupština sazivlje mimo pr­ je upravo 8 s., a mislim, da isto toliko propasti vodi. Mladeži, ti si sada u o- j na njima proizveo alkohol. Na tuđim vu ustanovu § 44. (mjesec juli) zbog vrijedi, koliko i Vaš.* U ostalom mi ra­ noj dobi u kojoj se učvršćuje moralni : leđima uči se pameti, mladeži. toga, što je povjerenstvo, koje je neidimo glavom, a ne s čun drugim.« život to jest onaj skup misli, težnja, Moraš da uhideš u životnu, borbu, s majući mandata za upravljanje »GajreUslijed tužbe nekog dobrovoljca, kojć dobrih ili zlih navika, koje će. udariti i puninom snage i sila koje ti je narav tom« u lanjskoj godini mimo spomflje uostalom bila sasvim neopravdana put i značaj vašega života i koje će od , dala. Svijet pripada onome koji ga uz­ nutu ustanovu § 44. zavuklo sazivanje izderao se tako na geometra i na pred­ vas za; nekoliko godina učiniti ono što ' me i osvoji. Ne misli, da će ti on pasti skupštine čak do 19. novembra 1919. stojnika. da mu je Demirović dobacio, će ostati pri vama do smrti. Da, mla- i u krilo ko mehka kruška; to je povla­ i time stvojilo prcceženc za kršenje - da pod ovakim prilikama i ljudima ne­ deži, ti ćeš biti sutra ono ža što se da- : stica tek nekim dana, ti si ga moraš ustanova društvenih pravila, na koji se će služiti i predao niu ostavku. nas pripravljaš — čestiti, radini, ljubi- i svojim silama i naporom da st^češ. zemaljska vlada poziva, te prema to­ Demirović je. kako smo informirani, telji obitelji i. štedljivosti, vrjedni i što­ .Prema tome čim većom snagom ra­ me na njih pada odgovornost za ove a kako smo i čitali u službenim novi­ vani građani, ili pak ovome svemu pro- ј diš. tim si sigurniji da će život i svijet trzavice u našem »Gajretu«. nama. predlog Grudićev, premješten tivno, prema tome kakav udariš danas ' biti tvoj. Ne budi izmoždena, lijena, ' Predsjednik: Tajnik: i dodijeljen na podređeno mjesto u grad­ još' temelj svojem budućem životu i mlitava masa budi kao proljetni cvijet j Hodžić. s. r. u. z. Kafadarević s. r. skom kotarskom ifredu u Tuzli, premda pravcu. 1 zato ne možemo da šutimo, Plin životnih sokova, da se moreš da U jednom, od idućih brojeva mi će­ .je jedan od najvrsnijih naših predstoj­ da te ne upozorimo'.na pogibelj koja ti, širiš. Mi danas trebamo ljudi krepkih, mo se posebno osvrnuti na ovu skup­ nika. čemu je najbolji dokaz, da je po­ od alkohola prijeti. Zato pogledajmo bistrog pogleda, čvrste ruke, bistra uvodom njegova premještaja otišlo pre­ štinu. malo'na orio što ti moraš da bu­ ma, ljudi, koji iz ljubavi prema samim ko 60 telegrama i velika deputacija u Zahvala Varešanima. Prilikom za­ de š, i što bi od tebe učinio alkohol. sebi i domovini znaju I hoće da svla­ Beograd, da se to premještenje opo­ bave koju je davala MuslimnskaečitaoNa prvom mjestu moraš da budeš daju egoizam i vlastitu udobnost.' A zove. nica dne 17. parila 1920. u Varešu, po­ prožeta idejom dužnosti. Ono što zato je potrebito, da se čuvaš alkohola. Na takav način eto ovi srbijanski sjetio je dobar broj naših Лпоеа Vaupravlja životom ne može da bude ćeif, Zapamti. Ja si dužan, da si nSpraviš -okružnici hoće nas muslimane da one­ reš želeći se odazvati bratskome po­ časovita dopađnost. slavohlepnost, in­ put u svijetu, i to put kojim ćeš moći moguće i iz svih istaknutijih mjesta iz­ zivu, Tom su zgodom braća muslimani teres, nego samo i jedino dužnost, da raspolažeš. da se njim slobodno i bace. iz Vareša sa najvišom bratskom ljuba­ dužnost u svemu, dužnost prema svi­ koristonosno po sebe i društvo krećeš. Klub naprednih muslimana u Tuzli, vi i gostoprimstvom primili sve naše ma, dužnost u svako doba, dužnost ma Zato poslušaj glas: Dalje od alkohola, kojemu pripadaju više od stotine naj­ članove i počastili ih svim mogućim u kojem stanju i položaju. Izvršivanje jer će te on sputati, zavesti i ti ćeš tek uglednijih muslimana, i koji se konstitu- dužnosti ,to je ono što oplemenjuje čo­ ikratnom. tumarati po ovom svijetu, biti ćeš bes­ isao na temelju vladinog odobrenja, ras­ Za to se Jdgosl. musi. omi. udr. vjeka, to je ono što ga čini vrijednim korisni član ljudskog društva, ako ne pustio je na zahtjev Hakije Temima, »Džerzelez« putem javnosti najtoplije za život-Dapače velim jOš i više: vr­ i štetan.« Ta alkohol je škola zločina. negdašnjeg austrijskog konfidenta u zahvaljuje braći muslimanima iz Vajšenje dužnosti čini čovjeka sretnim i Svi se tuže kako se u zadnje doba či­ Mostaru. Protest, kojega je klub radi reša na ovakom bratskom i srdačnom zadovoljnim. Mladić pako koji voli al­ tavim svijetom širi mladenačka pokvaovog macedonskog naređenja uputio na dočeku. Odbor. kohol, nikada neće voljeti dužnosti. Al­ renost i mladenački zločin. Kako da se zemaljsku vladu nije još do sada rije­ kohol ugušuje u čovjeku' plemenite i Sila od kneza i žandara. Jovo Mrda, ova pokvarenest protumači naročito šen, ali kako izgleda zemaljska će vla­ više osjećaje. Mladić koji ljubi alkohol knez iz Briješća ne spada pod »cmokod duša koje su od naravi tihane i da nauditi ovoga srbijanskog satrapa ne poznaje kreposti, jer duša ne može,, mirne kao što su u mladeži, koje bi žuti« zakon, premda je bio krasan au­ kako se u Bosni respektuju zakoni i na­ da pod uplivom alkohola pordda ple­ strijski feldvebel sve do prevrata. On morale da u sebi ćute naravnu odvrat­ redbe. menite misli. — Moraš da rasteš u pot­ uživa osobitu naklonost naših oblasti nost proti svakome zločinu. Razlog je Mi i ovom zgodom iznašamo vruću punoj i s potpunom vlašću nad samim' tome jednostavan: alkohol. Tužimo se i dozvoljeno mu je da radi šta hoće i želju cjelokupnoga naroda bez razlike sobom. Ne slijedi slijepo primjere i na­ kako mu se prohtije. Za vrijeme pre­ na opću pokvarenost; nestalo je onih vjere i staleža, da nam se ovako »sim­ vike drugih, ne daj se zarobiti od onih lijepih običaja, one poslušnosti, čedno­ vrata pokazao se pravim junačinom!: patični« upravnici što prije maknu iz navika za koje ćeš se sutra kajati, če­ zapljaćkao je Kapetanovićeve barake sti i t d. Uzrok — alkohol. Mladić po­ naše sredine, a na okružničko mjesto sto puta misli mladež, da je već od­ odnio mu plugove, hladnjak, džamove dan alkoholu ne zna straha pred stari­ ■postavi naš opće uvažetri i razboriti od štapova.* sanduke za rasad, i t. d. rasla, nasljedujuć odraslije od sebe, ali jim, noma štovanja prema Bogu, za kotarski predstojnik Defterdarević. ne u dobrim navikama nego u ložijim, Po svoj prilici zna i ko je zapalio Kakrepost je gluh i slijep, na zločine je kao napose u navikama današnje do­ pripravan -i Jrrz — kopa si dubok po- , petanovićeve slame. Bacio se je i na be, u cigari, u akloholu i slično. Ne nor, grob, nad kojim stoji natpis: u : grabljenje erarskog posjeda, odnesavši budi ničiji rob, pa ni rob alkohola. U | cvijetu mladosti žrtva nc svoga zva­ japij’u od baraka kojom mu, je Jovo nekom prijateljskom razgovoru reče ■ nja. ne syoje dužnosti, ne plemenitih Lcpir napravio hambar i klanicu. Podneki mladić svojim drugovima: ja sam nešene prijave otišle pod nečije štite. osjećaja, nego — alkohola. Čaša je nje­ slobodniji od vas sviju. A zašto? upi- I gov simbol, čaša je njegov idol, zato Kad jc nestalo baraka, bacio se je na taše ga. Zato, reče on, jer od vas neki mu i stavite nad glavom, nek se sjeća, j grabljenje zemlje, pa ćemo opisati je­ (Za mladiće.) ili puši, ili pije i bez toga ne možete tješi i razgovara, ali deka druge stra- j dan slučaj. da budete, a ja naprotiv, ne služim ni U lanjskoj'godini p«odao mu je AbŠto je proljeće u naravi to je mla­ ši. odvraća ih od tako pogubnog nepri- ! dost u ljudskom životu. Kao što nam jednoj od ovih strasti i radi toga sam daga Kapetanović travu iz svoje bašče jatclja. za K 1.300. pod uslW’om da je on slobodniji od vas. Mladić koji se poda proljeće pruža i donosi raznih užitaka uživanju alkohola lahko i brzo podleg­ pokosi. Kad je odnio sijeno Kapetano­ i ljepota, raznovrsnog cvijeća i behara, ne; njegov najveći ideal jest čaša, nje­ vić je svojim hajvanom pasao travu, tako isto i mladosti. Ali kao što medu gov razgovor — čaša, njegov dnevni ogradio bašću i okresan voće. U jesen cvijećem imade i takov# koje bi čovje­ posao — čaša, njegov život — čaša. je posadio u vrtu luk, a proljetos krum­ ku moglo, da škodi, tako se isto imade pir i zelen. Izišla natedba o beglucima Jedan šaljivi list pripovijedaše kako je i mladosti pružati raznolike ugodnosti, Ispiti za osbosobljenje učitelja osnov­ neki stanovnik sa zvijezde Marsa htio i »pametni« knez našao u njoj uporište, te tuđe treba velikog opreza, da mla­ nih škola. Ispiti za učiteljsko osposobda na temelju kupnje lanjskog sijena dost ne bi nastradala i stranputicom zada posjeti našu zemlju. Kad jc po noći Ijenje, za osnovne škole održaće- se 13. ‘Л. Mladost donosi užitaka koji nijesu pošao da se prošeće gradom, posrne traži bašču za se jer da mu po uredbi septembra i narednih đa»a bv. god. Napripada. 1 on ne bi htio kakva procesa na jednog od onih njemačkih đaka, koji čišji. plemeniti, zato ih treba prezirati; mjesna učiteljska lica se upozoruju. da za dokaz tog »prava«. Knez je i ima imade takovili koji ako se uživaju do­ su glasoviti radi .množine piva koje predaju molbe upravi svoje škole naj­ »pravo«. Ta radi se o »Turcima«! On nose samo štetu, takove treba napu­ mogu da popiju nego radi svojih nau­ kasnije 4 sedmice iza zvaničnog objav­ ide mjesto na kotarski ured svom pri­ stiti; imade takovih koji istina nijesu ka i knjiga koje gutaju. Kad ga je ovaj ljenja odnosne naredbe. zabranjeni ni škodljivi svima, ali ipak đak vidio upita ga. Ima li kod vas pi­ Ispiti ospo^ibljenja učitelja viših na­ jatelju Stanku Divjjakitiji žandarskom nijesu za mladež, jer čemu se u mla­ naredniku na Alipašinu Mostu. va? Još je zanimiviji drugi jedan slu- | rodnih i trgovačkih škola započeće ove dosti priučiš to ćeš i u starosti da činiš. čaj koga' nam pripovijeda neki šaljiv—' »Oću, brate Srbine«, misli Divljagodine 13. .septembra u prostorijama ve­ Među ove spada svakako uživanje al­ džija. Jedan đak sproveo je praznike kinja. Ta nijesi me uzalud častio veče­ like realke u Sarajevu. kohola, koji je napose za mladež po­ kod kuće. Kad je morao da se vrati na rom i slao mi kukuruze«. I ni pet ni. Udruženje Jugoslavenskih inžinjerai guban i sudbonosan često puta za či­ sveučilište, opremi svojim prijateljima, arhitekta, sekcija Sarajevo. Na zadnjem šest, nego će ti naš Divljakinja Kapetav njiliov.život. Mladež treba baš u tanovićevoj kući. U subotu u tri sata u jednom gradiću kroz koji je imao da sastanku je, zaključio stručni odbor za prođe, slijedeći brzojav:! Prolazim u mladenačkim godinama, da se što digne on Ahmeda i Hilmiju Kapetane« proučavnnje savremenih mjera i 'sred­ više uzdržaje od alkohola. Za ovo ima­ pola noći,' nadam vam se na stanici. I vića sa sred njive, gdje su orali. Nije stva za suzbijanje oskudice na stano­ de više i to tako važnih razjoga da u istinu prijatelji dođoše točno kad. je im se dao ni obući nego ih je potjerao vima, da treba širi krug zainteresovasama mladež mora da uvidi, da se tu­ voz Imao da prispije. Voz je došao, ali »u ime zakona« mjesto u kasarnu — ti za ovaj predmet te jc zato pozvao đe jedino o njezinoj duševnoj i tjeles­ se nitko ne pomalja na prozoru; Mari­ na Rajlovac, i Lemezevoj kući u Stra­ osim raznih nadleštva također trgova­ noj koristi radi. Uživanje alkohola u je je sigurno spavao. Šta da se sada nama i tek ih je oko pola noći dovee čku i obrtničku komđru. graditeljsko mladenačkoj dobi priječi normalni raz­ I učini. U to se jedan od njegovih prija- । društvo, društvo kućevlasnika i poslo­ u kasarnu. Sutra su predani u haps voj tijela i njegovih čestica. Sigurno telja sjeti njegove slabe strane i poče kot. uredu, gdje se i sad drže nj krivi davaca i druge korporacije na suradste čuli, da se psetu za koga se neće uz voz hodati vičući: Pivo, friško pivo. ni dužni. ništvo. U tu svrhu je urečen informati­ da odraste, daje rakija. To isto biva i Na ovu magičnu riječ otvori se pro­ vni sastanak u srijedu 28. o. mj. u 20 Pitamo kot. ured: šta je na stvari: kod ljudskog tijela. Opažanje ie dokazor na kome se pokaza crveno lice za­ sati u društvenim prostorijama u Mis Ili se radi o pokušaju, da se Kapetanohtijevajući da . mu se donese pivo. A Irbijevoj ulici. vići prisile na ustupanje baščč u korist •) Vidi »Pravdu« br. 94. 95. 105. 106, taj nitko drugi nije bio, hego prijatelj Glavna skupština »Gajreta«. Glavni svemoćnog kneza-pljačkaša, ili je po 129 i 134. Marijo, koji nije tražio gdje su mu prisrijedi »autorftet« žandarskog naredniodbor »Gajreta je 20. o. mj. razaslao Zdravlje. Pogubnost alh ohola.*) Domaće vijesti �•рама 4. Sirana Spoj 150 Broj „НРАЕДА* — .PRAVDA* ► a Divljakinje, Jkoji se zamišlja tamo rrgdie u albanskim krajevima? Rabota Ščepanovog prosvjetnog o»jolfeaja. Prilikom objave' podijeljenih visokoškolskih Stipendija iznijeli smo »akta, koja svjedoče dušmansko ras­ položenje prema muslimanima sa stra­ ne povjerenika prbsvjete. Rabota našeg; zakletog neprijatelja bćcpana, gadi se svakom poštenom i pravednom čovjeku. On je našoj omla•iai — našoj uzdanici onemogućio da sastavi nauke prikrativši je za nckoli• stotina hiljada u stipendijama. - Prije smo iznijeli jedan slučaj, gdje je jednom pravoslavnom Srbinu, či­ novniku s dvije plaće dao Stipendiju I. kategorije, a sada bilježimo drugi, gdje je data stipendija jednom, ukazom iz i Beograda imenovanom rač. praktikan­ ta. koji uz plaću dolžva mjesečno. i 450 K Stipendije. Našim đacima ne da »iz principa« štinendiic. dok ne imajući više svojih redovnih — rasipa naš novac, dijeleći ga pojedinim činovnicima (razumije se’ I "emuslimanimal i svakom, samo ne Turcima«. i prije ovog mi znamo njegovo raspo­ loženje i dušmanjuk prema nama, ali evo iznosimo kao dokumenat više. Ovaj slučaj kao i onaj sa Suljom MerdaBovićem u sirotištu u Reljevu svje­ doči dcsta, da nas elementi Šćepanove sorte ne samo mrze, nego hoće da nas unište i iskorijene, onemogućujući nam razvoj i napredak u svakom pravcu. Sćepan nas tuče u najosjetljivije mje­ sto. znajući da će na taj način ostva­ riti najlakše svoju paklenu želju. Sje- ( čamo se. da je jedan od braće Grdića doviknuo u bos. saboru Potiorcku onu ■srodnu, koju i mi Ščcpanu ponavlja- ; mo: »Žari pali udbinski diz- j dare, dok i tvojoj kuli reda, dođe«. 4 Mensa islamitica akademica zagrabieasis. Da se doskoči bijednom stanju aaših akademičara u Zagrebu i da im | se ajihove studije olakšaju u prošli je I petak u kiraethani pod predsjedništvom »resvj. g. Reis-ul-uleme H. M. Džema- | udio e.f Cauševičem održan uži do­ govor nekih naših trgovaca i inteligen- I čije svih naših političkih frakcija, gdje je od svih bez iznimke pozdravljena misao osnutka naše menze u Zagrebu, a svijest i požrtvovnost prisutnih naj­ bolje ilustriraju i obilni dobrovoljni pri­ lozi, koji su tom zgodom u kiraethani skupljeni. Izabran je i jedan sasvim međustranački odbor, koji će nastaviti rad na ovome pothvatu. Mi ćemo se kako na sami pothvat, tako i na ovaj sastanak opširnije osvrnuti. Knjige i novine. »Novi Vijek«. Izašao je 4. broj ovog polumjesečnika za društveni život, pri­ vredu i literaturu. Sadržaj mu je ovaj: Zija: Gajret — Osvitanje; De Вауе: Rastanak; Romanova: Poruka; Dr. Hadžikadić: Pabirci iz »Psihologije revo­ lucija« od Le Bona; A. Hifzi Bjelevac: Među očevim ljudima. Feljton; Sara­ jevo 30. marta. — Samo dva broda od Š-ina. — Jedno, objašnjenje. — Željez­ nice u Cehoslovačkoj. — Brojke go­ vore. — »jedinstvo« u Derventi. Hadžermerešov dnevnik. PorukE uredništva. Radovićevo izazivanje u Goraždu. Gosp. dopisniku D. P« saopćujemo, da ćemo rado njegov dopis u našem »istu objelodaniti, ali prije toga moramo saznati i za se sačuvati dopisnikovo .potpuno- ime. Pri zaključhu lista. * Diplomirani krojač Izrađuje 120 najnovijoj medi muške, ženske, vojničke 5 hodžinske haljine. Cijene umjerene. Mgić Salih, Miloša uliha broj П. Sarajevo. KRIZA BOSANSKE VLADE. Jučerašnja »Srpska Riječ« donijela je PRODAJA modeme krečne peči sa ovaj komunike: Ostavka g. dra Srškinuzgrednim zgradama u blizini Sa­ ča. — Kako nara javljaju iz Beograda rajeva. Kupci neka se jave u kance­ predsjednik bosanske vlade g. dr. Sršlari Dr. (X Horwltza u Sarajevu kić, prilikom svog bavljenja u Beograv i sva gamad mora poginuti, ako Jelića 4. po podne od 3—5 sati. du, podnio je g. ministru za agrarnu upotrijebite moja najbblja isku­ reformu pravilnik o sprovađanju ured­ šana i posvuda hvaljena sredstva be 0 beglucima od 14. februara. Svoj PRIJATELJU što je nehotice uzeo i kao: protiv poljskih miševa K predlog g. dr. Srškić je opširno obraz­ moju ambrelu sa gvozdenim štapom 8'—, za štakore i miševe K 8'— ložio u Ministarskom Savjetu. Pošto je (šemsiju) dne 22. 0. mj. u kiraethani za žohare ruse i Švabe po K 10'— međutim nenadano iskrslo na dnevni! prigodom osnivanja đačke menze, Osobito jaka tihktura za stjenired pitanje Rijeke i ostala neodloživa molim, da mi je ostavi kod kahvedžije ce K 8 — Za moljce po K 6'—, pitanja naše spoljnje politike, Ministar­ u kiraethani, jer sam zapriječen, da prašak za buhe po K 6 —, pra­ ski Savjet če donijeti riješenje o Srškiga osobno u tu svrhu potražim. šak za uši u odijelu, rublju K 4 ćevu predlogu čim prije. S pouzdane mast za uši u glavi K 5’— i 10 strane doznajemo, da je tom prilikom Mast ža uši na blagu K 5 i 10 g. dr. Srškić, koji je neprestano nasto­ Prašak proti mrava K 6'— Tfnjao I forsirao, da se ovo pitanje čim Sarajevo. ktura za gamad kod voća i po­ prije riješi, podnio svoju ostav­ vrća K 6'— Mast proti svrabu ku na mjesto predsjednika bosanske K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vlade uz. izjavu, da će on upravu zem­ Trgovina sviju vrsti ZBnnljskfb pro­ vod za eksport M. Jlinker Za­ lje i dalje voditi, dok mu se ne nade izvoda i Kolonijalne robe na veliho. zamjenik, a dotle će uredbu od 14. fe­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. Prima u komisiju svaku trgovačku 3, 111. kat. 60 bruara provoditi u svojoj cijelosti. Dr. Srškić ostao je dosljedan svojoj izjavi robu, naročito voće i povrće, te u tu i uredbu od 14. februara sprovodi na svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na najveće zadovoljstvo težaka i svih nas. upotrebu. — Telefon interurban 541. S ovim u savezu donosimo komunike Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. »Hrv. Težačke Stranke« ,što je objav­ ljen na uvodnom mjestu jučeranjeg broja »Hrv. Sloge«, a glasi: »Predsjed­ Osijek I. ništvo HTS., raspravivši sa sarajev­ Oglašujte uvoz i izvoz skim članovima vodstva unutarnju po­ kentički tehničkih proizvoda litičku situaciju zemlje, osobito s obzi­ u ,,Pravdi“ rom na sastav bos.-herc. zemaljske vla­ Preporučuje na veliko: de poslalo je tajništvu Hrvatske Za­ jednice u Zagrebu i Narodnom Klubu Benzin nadomjestak, acetona, na­ u Beogradu slijedeće saopćenje: domjestak gor. žeste, uljene i su­ »Hrvatska Težačka Stranka« s ohe boje, parafina, lanenog firnisa gorčenjem promatra činjenicu, što se sikativa, brunolina, lakova, škrob od pada demokratsko-socijalističke u sanducima, amoniak sode, jettrgovina voća i ze­ vlade u znaku još veće hegemonije i kog natrona 10O°/o i 128°/0, dr­ plemenskog separatizma, nastoji vlada­ vnog katrana, octene kiseline, leni i južnog voća ti ovim pokrajinama, pa se na taj način 80%, drvni ugalj, kolofoniufna. uzrujavaju jedni slojevi naroda do vr­ na veliko razni toaletni sapuni, olovni še­ hunca, a u drugu se ruku opet drugi ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu slojevi naroda potiču na još veće prehdrugu u tu struku zasijecajuću Sarajevo vate. HTS. pere ruke od svih posljedi­ ' robu. ca, koje mogu nastupiti ušljed tih lahCijenik šaljemo franko. Protin Sokak 4. Telefon 498 a koumnih i nepravednih čina i ovim iz­ javljuje. da će morati pozvati svoje za­ stupnike u narodnom predstavništvu, neka se odvoje od parlamentarne za­ jednice i da ostanu po strani sve dotle, dok se god pravedno ne sastavi bos.herc. zemaljska vlada i dok se ne pro­ mijeni unutarnji položaj vladajuće stran­ ke; napose dok se ne obustave nasilja u narodu te izigravanje s težacima gle­ de agrara, nepravedni premještaji i za­ postavljanja našeg činovništva, zane­ marivanje, dapače i ometanje hrvatskih prosvjetnih ustanova (jedan redak za­ plijenjen). Stojimo dakie pred važnim događa­ jima u našoj unutarnjoj politici i pripomnjemo da prema zaključku Central­ nog Odbora sutra odlazi naše izaslan­ Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). stvo u Beograd, da priopći naše zak­ ljučke, o kojima za sad ne možemo reći ništa podrobnije. Miševi, štakori, stjenke, i žohari Hamdija Spaho i drug RilhBlm F. TiBfenbach i drug баПћада Nahić i sinovi i Riblji zejtin najbolje opsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada J3r3ća Šahinagie, Sarajevo Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući računi najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. _________________________________________ __________________________________________________ Odsovoni uriaft. CratraM Odhoi >1 M. G . 41 i'Mcv.rdi, D. *. A- kaloi. SatlJ.lt*. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8be8c58de7a101beb0ad8a2764c82f4a.pdf 831301adeba6c4838988bb631a148072 PDF Text Text .... Poštarina u atovom plaćena. -_ Ак g vB ЧИИ « A ® ГТ^к A шВ wF * I » Ав laf д «№ ЈИВк JMBk — l§g|g WV Sf V • Sarajevo, četvrtak 29. aprila 1920. (8. šabana 1338.) 30. travnja. U ovom historičkom danu lijepa domovina Tomislava i Zvo­ nimira, ponosna zemlja Kulina i Tvrtka, rođena gruda Viševića i Gradaščevića, Hrnjica i Ljubpvića, Sijerčića i Dadića, Draškovića i Jankovica slavi najtužniji dan svoje prošlosti, dan krvi, žrtava i prijegora, kad su svoje velike duše pod krvničkim mačem anstrijskog dželata mučenički ispustili — na žrtveniku hrvatske slobode — Petar Šubić knez Zrinski i Fran markez Frankopan knez Tržački. Pali su ovi divovi za svoju domovinu — za Hrvatsku, a njihovi su potomci, oni isti, koji su se stoljećima odupirali navalama Mletaka i zastavili bujicu Janjičara, koji su skršili divlje, horde Arpadove f pokosili Simeona Velikoga, koji su kroz cijeli niz dugih stoljeća čekali, da se < svete Wiener-Neustadt-skom krvniku — zadali su mu zadnji i smrtni udarac, koji će za sva vremena uz ime Habsburga biti strašna i kobna opomena svima onima, koji bi se drznuli da diraju u slobodu Hrvatske i prava hrvat­ skoga naroda. Posvećujući časnoj sjeni Velikih Junaka ono isto mjesto našega lista, koje s dana na dan posvećujemo i krvavim žrtvama Njihovih najboljih potomaka, čija se krv nesmetano prolijeva širom i popri­ jeko cijele naše domovine, a sve u znaku jednakosti, bratstva i slobode naroda Hrvata, Srba i Slovenaca, uz ine sinove ovih slavnih Mučenika kličemo: Vječna slava i čast Vašim Velikim Sjenama! Dokle još ovako? Dan prevrata i oslobođenja dočekali smo svi najvećim veseljem i zadovoljsrvom. misleći da smo se za uvijek osiobodil: more, koja nas je kroz četiri decenija pritiskali, a zadnje četiri go­ dine rata dosegla bila svoj vrhunac barbarskog pritiska svake ruke. Muslimani su se radovali i vjerovali, da će odmah u svojoj slobodnoj državi nastaviti miran i ' zadovoljan život, pregnuvši za radom i liječenjem svih rana f nevolja, koje je prouzrokovala i nanijela tuđinska uprava prije i za vri- i jeme rata. i / 1 k r u n a. мф здД SB јву^Ка Pretplata godiš. 120 krujSB аДју Ц&В na, na pola godine 60krusSL^^Mf Ла 1KM na. Uredništvo i uprava ЈВИИМ^ flE ЛЛ se u Carevoj ГЛАСШО ЈЈПГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈММАМСКЕ ОРГАНИЗАЦЦЈЕ. Broj 46 (151) POJEDINI BROJ račun pošt. štedionice 1119. Godina 11. I Sad ovdje naš najmjerodavniji autori­ tet islamske nauke i duboki poznavalac naših prilika, naš vrijedni Reis-ul-ulcma razvija moralnu temu o altruizmu. Šta treba da činiš za svoju zajednicu? Na prvom redu treba da za. nju osjećaš, t. j. svaka njezina sreća, da te razve­ seli, a svaka nesreća da te rastuži. Do­ bro ili zlo tvoje braće, treba da odjek­ ne u tvom srcu. Saznaš ii za njega da sa svojom djecom gladuje, jer nema šta da večera, neka ta spoznaja tako uznemiri tvoje srce, da ne mogne ni te­ Ahmed Kulenović. bi zalogaj kroz grlo, dok mu ne pritečeš u pomoć. Taj tvoj unutarnji, nemir - svjedoči, da ti je srce islamsko. Opa­ ziš li siroče gdje se potuca od nemila do nedraga? Neka ti to ne da zaspati, dok mu caru ne nadeš. Taj tvoj bihuzurluk je znak, da ti je srce musliman­ sko. Vidiš li žensko čeljade da je, ili zbog bijede il»zbog tjelesne požude, (Refc-lu-ulemin vaz). krenulo stranputicom, neka ti taj nje­ Jodan perzijski filozof pripovijeda: zin postupak natjera krv u lice, kao da »Jednog čovjeka zaboljele oko, pa mje­ se tiče tvoje vlastite časti i ne umiri se sto da ode liječniku, on je otišao vete­ dok je ne odvratiš od hrdavog puta rinaru da mu ga liječi. Veterinar mu kojim je krnula. Savjetom, novcem, pru­ iispe u oko nekakav lijek kojim liječi žanjem zarade gledaj da je vratiš na konje, volove j druge hajvane. Bole­ sniku se oko ne izliječi nego posve oćo-, pravi put i da u njezinim očima podigneš vrijednost rza i obraza. To tvoje ravi. Zato on tuži veterinara. Ali su­ nastojanje je vanjski znak tvog islamidac izda kratku osudu, rekne naime, • bolesniku: »Da nijesi bio hajvan ne bi •jeta. Ovako unašanje spada u onaj ameišao hajvanskom liječniku, nego insanli-salih kojim se upotpunjuje iman. Ali skom!« time nijesu izbrojene sve islamske 'duž­ Ove sam se pripovijetke sjetio kad nosti. Ima i drugih kojih se moraš dr­ sam zadnjeg petka slušao Reis-ul-ulemu u Begovoj džimiji. Za koji bilo po=, žati: Reis-ulema, nastavljajući dalje, citira ajet: »V e eiddu lehum...« sao ako ne odeš erbabu i stručnjaku, i. t. d.«, pa veli: Naoružaj se onako pa ne čuješ šta će on reći, taj će ti po­ kako se i tvoj neprijatelj naoružao. Asao biti ćorav. Kad čovjek sluša Reisko on ide na te puškom i topom, a ti ul-ulemu, kako' on izlaže vjerske prin­ se spremaš na obrana toljagom ili ka­ cipe, kako prikazuje zahtjeve vjere u menom, ne nadaj se Božijoj pomoći, pa pogledu privatnog i javnog* života, on­ da dobiva posve drugu slrku o Islamu. : stotinu ti nusret-dova za paru. Opskr­ I Ta slika, taj pojam o Islamu sadržaje . bi se svim obranbenim sredstvima, ko­ u sebi po prilici ovo: Budi pošten, ј jim se služi tvoj protivnik. A je.li to sa­ mo u ratu tako? NelToga se nasihata ljubi bližnjega i osiguraj svoje blagostanje na dozvo-1 trebaš 'držati i u miru kada se ne bojiš napadaja ni otkle. U miru treba da se Ijen način. Resi-ul-iflema tumači ajet: »Vc besširil-lezine ame- i latiš svih onih sredstava kojima ćeš nu... i.t. d.*. Veli: mumin je onaj koji I osigurati svoje blagostanje: Smiješ li vjeruje u Boga i pejgambera, ali to ni- j bfti nepismen? Ne! Tvoj islamski po­ je dovoljno, treba još uz to i ameli-sa- . nos treba da se buni u tebi, $ko si muhlih (dobro djelo). Dakle bez ovog po­ •tač. da ti. drugi pročita pozivnicu, ili da ti.napiše pismo. Tvoj otac bio zana.ija,. sljednjeg ne može biti pravi mumin. A šta je dobro djelo? To se dijeli u dvoje, i pravio žute mestve i crvene papuče, a ti vidiš da ta roba danas slabo prolSzi, U jedno spadaju one dužnosti, koje se | tiču samo i isključivo pojedine osobe, j prihvati za najmodernije cipele, njih to jq: abdest, namaz, hadž, post i t. d. ; pravi i gledaj zaraditi što više novaca. Prije je trgovac mogao trgovati, a da Dakle to su one dužnosti koje, ako vr­ se nikud ne makne iz svog mjesta. Da­ šiš nema drugo-m koristi nego samo te­ bi, ako ne vršiš, nemo drugom štete I nas se vrijeme okrenulo, tebi to ne mo­ nego samo tebi. Ako uzvršiš te duž- • že biti; idi, putuj. gledaj gdje ćeš jefti­ nosti Bog te je obećao nagraditi, a a- ; nije kupiti, a skuplje prodati. Gledaj zako ne uzvršiš, možda da će te kazniti, I zaradi, obagati se što više.^er pejgamber veli: »N i m e 1 m a 1 u s s a 1 i ћ .... a možda će ti i oprostiti. Oni ljudi koji i t. đ.«. Bogatstvo u rukama plemenita se ograniče samo na te dužnosti, pa se čovjeka je tako lijepa i pohvlana stvar, ne budu obazirali na svog bližnjega, od­ da se preporučuje svakom muslimanu nosno na svoju zajednicu, oni nijesu da nastoji poštenim načinom obogatiti pravi i potpuni mumini. Vršiti smo ose. Od toga može samo koristi biti naj ibadet, koji ne nosi koristi nikom ozajednici. sm sebi, to je u neku ruku vjerski ego­ Tvoj otac je svoju zemlju rukom oizam, koji se ne razlikuje od obične po­ rao, sijao, žeo i t. d. Danas ža to sve hlepe i sebičnosti. Drugi je dio ameli-saliha, ono dobro • imaju mašine, kojima jedna ruka svi­ cjelo od kojega ima koristi drugima. , di za jedan dah toliko posla, koliko je leđna riječ jednog alima. [ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban^a, Sarajevo - Intorban telefon: ZN. �Strana 2 Стоана prije 100 ljudi sviđalo. Po gornjem ajetu islam te zadužuje, Ua se opskrbiš, svim modernim oruđem kako ćeš za kraće vrijeme obaviti više posla. Ovo sve spada u ameli-salih, kojim se upot­ punjuje iman. Dalje Reis-ul-ulema citira hadis: »U 11 u b ul -iime... i t. d.«. Traži znanost od bešike do motike; i stavlja I pitanje: »A š ta je znanje?«, pa odtovara: »Znanje je putokaz тааа. Za svaki posao treba neko izvjesno zna- , nje. Bez nauke, ostaćeš medu zadnji; | ma, bićeš talog one zajednice u kojoj ! živiš. Ne umiješ se okrneuti, ne znaš se snaći, ne znaš se obraniti, ne znaš ! ništa poduzeti. Ući, naobrazi se, upoi znaj život, narod, državu. Upotrijebi svoje znanje na korist sebi i drugima. I Pomoću svog znanja proturi se, pro­ guraj se, isplivaj na površijui, budi me­ i .PRAVDA* — ,ПРАВДА~ Bilješke. Iz а№јв za zaštitu morala. Spoj 15t Broj U koliko bi za gornja pitanja P. N. trebao pobližeg saobraćaja sa nama — usmenog sporazuma i zdogovora — stojimo mu rado na usluzi preko upra­ vitelja naše kancelarije i t. d. Uži odbor »Akcije za zaštitu morala u Sarajevu« sastoji se od ovih lica: Muf­ tija Šalim ef. Muftić predsjednik, Dr. Atit Hadžikadić i H. Mehaga Samcdović potpredsjednici, Semsudin Sarajke upravitelj kancelarije, te članovi: Dr, I lalidbeg Hrasnica, H. Hamdi ef. Berberović, Sakib ef. Korkut, Muhamed efp Tufo, H. Ahmcdaga Kujundžić, Alijaga' UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. . Brekalo, Muhamedaga Nanić, Smad ef. Vlada nije đeniisioniraia. Obzirom na Bukvioa, Fehim ef. II. Baščaušević, Ri­ glakine o krizi javlja »Obzor« iz Beoza ef. Mutlerizović i Husein ef. OmanoAlija Jelko iz Sarajeva, od rata je grada.vdanašnja vlada još nije zauzela napustio saračku radnju, pa se od pre- I vić. nikakvo stanovište eliminiranju Pašića vrata bavi isključivo, zemljoradnjom, Imena članova šireg odbora ne moi Protića, kao i' zahtjev o demisiji naići Uzdržaje punicu, ženu i troje djece, a i žerno za sada iznijeti, jer još nijesu sva na loš prijem. Prema tome ove vijesti stoji na 28 dunuma oranice i bašče, te ; društva imenovala svojih delegata. o demisiji vlade potpuno su neispravne. 27 dunuma šume, kuju dijelom goji, a Na želju građana intervenirala je Ak­ Jedna izmišljotina. Javljaj t iz Zacija kod pripravnog odbora za »Gajradijelom krči. Od ove parcele 7 dunu­ greoa: Neki ovdašnji listovi bili su jama je bilo uvijek begluk. Godine 1909. ! tov« dan, koji je određen za Durđev du prvima. Ne daj se zapostavljati, ga­ vili du je ban dr. Lagt va brzojavno po­ dan, da se odgodi na jedan slijedeći pebeglučeno je 7 dunuma ušljed nagodbe ziti i tlačiti^ Jer pogaženi, potlačeni i zvan u Beograd da preda demisiju. Me­ sa kmetiina ĐordomiPerom Kneževi-, { tak, u kojem bi slučaju građanstvo taj đutim ova vijest ne odgovora istini. — uopće oni, koji su nespretni u životu jer dan potpomagalo, pošto dosadašnje isčem na taj način, da je Dordo ostao u »Obzor« piše dapače, da o kakvoj de­ su pružli ruke niza se, pa se ne brinu I kustvo uči, da nam Durđevdanskj tefestaroj temetovskoj kući sa preko 100 za ovaj idunjaluk, nijesu ni kod Boga misiji hrvatske vlade ne može biti ni 1 riči u Gaju i na Hrid« ne služe na osodunuma oranice i šume, a Pero je do ­ makbul. Jer Bog nije njihov sluga. On govora. Jednako demantira i vijest, ko­ bitu čast. bio preko 120 dunuma zemlje te mu je im je dao pamet, koju treba da razviju ja se posljednji dana širom pronesja. Dobrovoljnih priloga, koje smo s po­ načinio novu kuću i klanicu, Ova je napomoću nauke. Svojim razumom, svo­ da je naime došlo do nesuglasica iz­ četka najavili, da su odmah od nekolijim znanjem treba sami da dižu svoj .godba o ustupu 7 dunuma sklopljena među hrvatske-zajednice i radikala. । ko ljudi potpisani, palo je od' ovih lica povodom Jelkinog pristanka na diobu ugled i da svoje materijalno stanje po­ Oko koncentracije. Današnja »Do­ selišta između Dorde i Pere i provedena ; i u ovoj visini: Braća KUnašin 20.000 K, boljšaju. Znanje i neznanje, to je iedno movina« donosi iz Beograd informaci­ Samedović H. Mehmed 10.000 K, Bra­ je u gruntovnici dobrovoljno. drugom protivno kao dan i noć. U da­ je da se i dalje radi na koncentraciji u ća Tufo 10.000 K, Braća Sudžukovič Godine 1910. podijelila se povodom nu čovjek vidi kuda ide, a u noći luta, i savezu s time, da se sada pronose ra­ 5.000 K, NeziAiodžić H. Hasan 5.000 K. očine smrti dva Dordina sina: Risto i tapka i najzad nastrada. Nauka nam je zne lične kombinacije, tako n. pr. mi­ Braća Ahmetašević 5.000 K, Henda Mitar, te je Mitru pripala zemlja koju Potrebna kao kora hljeba. Treba nam nistar predsjednik imao bi postati VesMuhamedaga 5.000 K, Šabanagić Ibraje kupio Isak Sumbulović (na račun Aučitelja, liječnika, tehničara, advokata, nić, ministar unutrašnjih djela Draškohimaga 4.000 K, Pazarac Muhathedaga iijina amidže). On je svoje pravo pro ­ sudaca, profesora i t. d. Ako smo u vić, a ministar saobraćaja Pribićević. 4.000 K. Brekalo Alijaga 2.000 K, Tobak dao Sumbuloviču i odselio u Sarajevo, nauci mi zaostali, gledajmo neka nam Što se tiče pokrajinskih vlada, one bi H. Avdaga 1.000 K, Baščaušević Ibraa zemlju i sad iznajmljuje njen vlasnik djeca ne zaostanu. Sajjimo u mekteb i se imale sastaviti od ličnosti, koje su himaga 1.000 K, Handžić H. Hasan 1.000 Sumbuiović Vaši Kraljeviću, koji mu u školu sve. što je za nauke. Potpovan stranaka. Nova centralna vlada iK, Nuhić Salihaga i sinovi 1.000 K, Dedaje ugovoreni kesim. Kraljevića .niko mažimo siromašne đake. Odgojimo ih lić H. Avdaga 10.000 K, Kujundžić H. , mala bi prema izričitoj želji Regertta. ne smeta u njegovu posjed«, niti Sumu islamskom duhu, ucijepimo u njiho­ da odmah zavede red u zemlji i da pri­ Ahmedaga 1.000 K. H. Hasanović Uzebulovića boli glava radi beglučke ured­ vo srce ljubav i bratski osjećaj pre­ iraga 4.000 K, Kobić Arifaga 4.000 K, i premi izbore za konstituantu. be. Ne radi se naime o »turskoj zem ­ ma našoj zajednici. Potpomozimo ih Vesnič dolazi u Beograd. »Narodna Lukačević Huseinaga 2.000 K. Hardalji«. Ristin dio pripao je Jelki, koji se novcem, lučnom i odijelom. Pa će to Politika« donosi iz Beograd slijedeće ga Mujaga 1.000 K, Užičanin Omeraga je s njime u godini 1910. nagodio tako, oni nama, ako Bog da, u birduče -vra­ informacije. Poslanika dr. Vesnića po­ 3.000 K, Vreto Mehaga 1.200 K, Delić da su podijelili zemlju, te je Aliji Jelki titi. Svojim znanjem, svojom umjetno­ Salihaga i Šaban Jbrulj 1.000 K, Kapić i zvao je iz Pdrisa sam Regent, pa i njegovim suvlasnicima -došlo nešto sti i vještinom oni će nama učiniti to- • Avdaga 1.000 K, Njemčević H. Vejsil ■ tako vlada ne stoji'u nikakovoj vezi preko 50 -dunuma. i uZ to je Risti na liko hizmeta, koji će vrijediti sto puta 1.000 K. Braća H. Jusufagić 5.000’ K, j s ovim pozivom. Govori se da dvor njegovom zemljištu sagradio novu ku ­ više, nego smo im pozajmili. U danas- | Osmanagić Camilbeg 1.000 K, Vranić ■ kani na svoju pokušati sa koncentra­ njim teškim prilikama učiti nije lahko; j ću. a on je iz stare dragovoljno izašao Islamaga 1.000 K, Njemčević Hamdija i cijom kojoj bi bio na čelu Vesnić. Sve jer biti gladan, slabo odjeven i bez do- j i prešao u novu. Ova je nagodba pro­ vijesti o demisiji vlade su preuranjene. 2.000 K. Karasahhović H. Muhamedaga vedena u gruntovnici uz odobrenje kot. voljno ogrjeva i rasvjete, to su sve taSadašnji kabinet ostade tako dugo na 3.000 K. Bičakčić H. Salihaga 5.000 K, ureda i privolu obiju stranaka. ke zapreke, upravo, taki dušmani na­ Musi, trgov. i obrtnička banka 5.000 K, I vladi, dok se ne nađe bolja kombina­ U godini 1912. pokušao je Mitar Kne ­ uke, da je prosto veliko čudo, da se ; ma da je istom otpočela sa svojim po- ; cija. Misao o osnutku neutralnog kabi­ mnogi đaci mogu boriti protiv tolikih I žević, ubivši u Savu otkupninu što ju neta ima vrlo slabih izgleda. Što se ti­ slovanjem i t. d. je primio od Sumbulovića za svoje kmeneprilika. U Zagrebu imamo nekih 100 . če novinara Krste Cicvarića, on je stav­ Predlog iz proširene sjednice džetovsko pravo, da se povrati kao kmet do 150 đaka muslimana na visokim ljen pod policajnu pasku, jer je među matskog medžl-isa, da se za Akciju za­ na dio zemljišta koje je nakon diobe školama. Mnogi ^d ovih su u velikoj i inim pisao Regentu p.smn, u kojem ga vede članarina, upravni odbor Akcije pripalo njegpvu bratu Risti. Ovaj se je bijedi. Njih treba pomoći, da mognu izpozivlje, da preda vladu socijalistima. pokušaj izjalovio jer je bila provedena je zabacio, da se o tome sada uopće držati na ovoj oskudici. Pomozimo ih, Iz Parlamenta. 83 sjednicu privreme­ neće raditi, nego će se ostati samo kod pa da u buduće imadnemo pravo od I nesamo njegova nagodba sa Ristom, nog narodnog Predstavništva otvorio dobrovoljnih priloga. već i dioba Između Jelke i Riste, pa je njih zahtijevali protuuslugu. Danas kad | je prvi podpredsjednik Dr. Ivan Ribar Policajnoj direkdii u Sarajevu upu- I odlukom kot. ureda od 17. jula 1912. je njima potreba, pokažimo prema nji- I u 4 sata i 45 m. poslije podne. Protokol ćen je ftvih dana dopis, da nam izađe broj 12.843/12. odbije jer dotično zem­ ma očinsku ljubav, pa u buduće, kad | je primljen bez primjedbe; Poslije svih u radu u susret) ovakog sadržaja (isljište sačinjava begluk Riste Kneževića bude nama potreba da oni nama to uz­ svršenih formalnosti održao je Ivan Ri­ i AHje Jelke. ' pušćamo samo zahtjeve): vrate čistom sinovskom ljubavlju. Oni bar krasan govor pokojnom predsjed­ »Kako Vam je već od strane Vak. Nakon odbijenice Mitar nije dizao uče i učeći, nadam se, da imaju na sr­ niku jđr. Draži Pavloviću. Zatim je uponovne tužbe i Jelko je svoj dio zem­ mearif. džematskog medžlisa, odnosno cu srcu dobrobit muslimana. Imajući zeo riječ predsjednik ministarstva Prolje obrađivao sobom i u zajednici sa vi­ kot. vak. mearif. povjerenstva prijav­ na srcu ti^rlemenjtu namjeru, oni svo­ tić i izjavio .u ime vlade i Narodnog še bostandžija. Kad je stupio u vojsku ljeno, osnovata je ova Akcija kao sek­ jim učenjem vrše božiji farz. Može svakcija džematskog medžlisa sa zadatkom,' Predstavništva saučešće povodom smr­ zemlju je radio Hota Alija, a za tim da želi dobro svojoj zajednici, ali žeti prvog podprodsjednika Pavlovića. U Jusuf Hajro, a nakon prevrata preuzeo da suzbija nemoral među muslimanima, liti i znati koristiti, to je velika razlika. 5’sati i 15 m. zaključio je Dr. Ribar je obrađivanje on sam, posijavši u 1918. a naročito medu muslimanskim ženskiAlfo čovjek ne zna, kako će koristiti sjednicu i zakazao narednu za sutra (prilikom urlaba) pšenicu i u proljeće njem u gradu Sarajevu. svojoj zajednici, onda je to njegova u 4 sata poslije podne sa istim dnevnim zerzevat. Tokom cijelog ljeta nije ga Bez Vaše izdašne pomoć? da se ovoj vruća želja besplodna. Da ta želja ne redom. njko smetao, osim što mu je Risto opa­ zloj pojavi stane temeljito na put,, iz­ bude besplodna, potrebno je imati zna­ Hapšenje komunista. Javljaju iz Ma­ san bašču i strnište i radi toga osuđen gleda’ nam, da bi djelovanje ove akcije nje, a znanje se- stiče velikim trudom i ribora od 27. o. mj. Jučer je uahpšena na K 1-500 odštete, koju Jelko nije još bilo skoro iluzorno, ma koliko se mi dugotrajnim godinama. Za to potpomo­ žena komunističkog vode Vališa, koja naplatio. U jesen 1919. Jelko je posijao trudili, da svakom čeljadetu s toga hrzimo one. koji su na tom putuje bila odrešita agitaJorka. i otac ko­ pšenicu, zelje i rasadio salatu, te osta­ đavog puta pribavimo poštene zarade, munističkog vode Nachtigal, aretiran. vio prasu i kupus, a početkom ovog pa smo slobodni preporučiti se slavnom Reis-ulpultmin je vaz od početka do No dosada nije uspjelo da dobije u svo­ proljeća posijao je grincajg i grašak. U naslovu najtoplije u interesu javnog kraja protkan tim idejama. Može biti, je ruke samog Vališa i Nachtigala. jesen je preorao i strnište. morala grada Sarajeva, čijega su sta­ da niiesam tačno citirao njegove- vla­ Ml i Nj’emačka. (Zvanično). Naš ot­ Na 8. marta dođoše Risto, Mitar, Du­ novništva muslimani jedan veliki dio, stite riječi, ali je sadržaj i duh samo­ pravnik poslova u Berlinu gosp. Rajko šan, Vaso i Milan Knežević sa 17 plu­ da naše namjere shvati kao posve is­ ga tog predavanja, mislim, vjerno pri­ gova i počeše orati kako strnište tako krene i nesebične, te da nas u našem : Vintrović. hredao je 23. o. mj. svoja akkazan. i posijani dio zemlljišta. Prijava kod napornom poslu s punom voljom pot- j reditivna pisma njemačkom ministru Hoću da ponovim riječi koje sam na kot. ureda nije koristila, jer obećana pomaže u svemu, što bi grdilo ozdrav- ! spoljnjih poslova. Na taj način obavlje­ početku rekao. Kad sluša čovjek pre­ žandarska patrola nije došla. Bilo mu ni su od toga dana diplomatski odnosi ljenju tih prilika ma kojim bilo mogu­ davanje jednog takog autoriteta, onda , je malo, pa su uskopali i bašču te isjek­ između kraljevstva SHS i Njemačke. ćim sredstvima, kao da nam i potrebne dobiva posve drugu sliku o Islamu. li neke voćke. Uzorali su mu dapače i Jugoslavensko pitanje riješeno. »Chisavjete dobrohotno pruži u svemu, što . Slušateljevu dušu poplavi neki val ozelje iz vrta i napali momka, koji , je cago Tribuna« javlja, da je Jugoslaven­ se na ovo pitanje odnosi, nama, koji gorčenja. kad sam sebi stavi upit: »Za­ htio da ga bere. Sad ne smije ni na sftipamo u jedan nov svijet djelovanja, I sko pitanje riješeno u,San Remu i to što se ove riječi nijesu čule sa onog zemlju ni u kuću, jer su je zaposjeli na taj način da Rijeka pbstaje slobod­ za nas toliko nepoznat, koliko za sigur­ ćursa ima 40 godina! Zašto su Vas pi­ Mitar i Dušan, koji je-pošljednji ostavio na Vi o njem zapamćenja, statistike i na država. U ovu slobodnu državu tali j zalagali kojekakvim pričama i svoju kuću i svoju zemlju neobrađenu, iskustva' posjedujete. spada čitav teritorij od Volovskog do basnama, čime su u masi pobudili anti­ a došao na Jelkinu sirotinju. Valja pri­ Stoga smo slobodni zamoliti Vas — Bakra, a prema sjetieru do sv. Petra. patiju prema školi, a u inteligenciji pro­ pomenuti. da su svi ovi »težaci« defi­ prelazeći ddmah k poslu na prvom ko­ Jednako i otok Krk postaje sastavni dio uzrokovan — da se blago izrazim nitivni željezničari, zaposleni kod sta­ te slobodne države. Sto se tiče otoka raku — da nam izvolite saopćiti: 1. i indiferentizam prema muslimanima. To nice Alipašin Most. 4 t. d. do a. Lošinja, Visa morali bi pripasti Italiji. užasno, na Što su nas stjerali! U kući‘je ostala Jelkina prtljaga i sje­ Osim toga Vas umoljavamo, da nam Arnautske, upadice. Prije nekoliko ■ Neka se čuje Rcis-ul-ulemlna riječ me od krumpira, ali ih ne smije dig­ u savezu sa svim ovim pružite Vaše dana prešli su amautski banditi oru­ ’irom cijele Bosne i Hercegovine, nenuti, jer se gospoda-težaci-željezničari poglede i nazore općenito na ova pižani od talijanskih I bugarskih agena­ ’ a svi muslimani vide, kako jedan pra­ prijete da će ga ubiti, a' policajna direk­ ■tanja, kao i na ona, koja mi — kao noć ta preko granice i presjekli put izme­ vi alim pestavlja Islam. cija i gluha 4 slijepa, kad se radi o vajliej u poslu — još ne dosiženjo svo­ đu Prlzrenaj Ferizovića. Poslani vojni Jedini Bog neka mu dade doličnu na­ »Turcima«. Prtljaga truhne. krumpir jim pogledom, te o pitanju prosjačenja odjeli rastjerali su arnautske bandite i gradu. V. S. propada, a policija ni mukajet. Isti je posebno,, pošto mi kanimo stupiti u vrlo uspostavili saobraćaj. slučaj i sa Jelkinim zetom Vejsilom tijesne poslovne veži sa ovdje posto­ Jedna zdrava akcija. Javljaju Iz Za­ Ibrahimovićem, kojemu je također uz­ jećim potpornim društvom »Merhamegreba od 26. Da se u buduće spriječe ' Muslimani!' urpirana cijela zemlja osim po dunuma tom«, da se paralelno uz zaštitu mora­ I štrajkovi, to se jilčer ovdje održao sa­ Svakom zgodom pomažite vrta i kuće, u kojoj sjedi izvrgavajući la suzbija i prosjačenjc, neće li nam već stanak svih privrednih krugova, na ko- , se opasnosti po život. jednom tih sramota posve nestati sa me je stvoreno sindikalno gradsko vi„Hrvatskog RadišuH Donosimo bez l^rmentara. ВШНШВ ulice. 1 I jeće. koje će povest veliku protuakciju Nova stranka. Iz Osijeka javljaju od 26. aprila. Pflkšlth dana ovdje se odr­ žala'sjednica Medakovičeve grupe ne­ kih slavonskih veleposjednika, na ko­ joj se radilo na osnutku nove agrarne stranke. Kalio soubijaju egzistonliie. Politički pregled �bpoj l5l — Broj_____________ ______ protiv štrajkova i inih pokreta,ј kojim je nakana, da. se ošteti naš privredni život. VANJSKI POLOŽAJ. Zahtjevi Italije. Prema vijestima ta­ lijanskih listova iz sigurnog izvora, Ita­ lija stavlja u pogledu još neriješenih mirovnih pitanija ove zahtjeve: 1. Sa­ moodređenje riječkog, arbanaškpg. cr­ i nogorskog i dalmantinskoga naroad. 2. j Garancija drugim narodnostima u ovim zemljama. 3. Iskorišćenje rudnika u Heraklejj kao kompenzacija za iskorišćenjc njemačkih rudnika sa strane Franceske prema versailleskom miru. 4. Te­ ritorijalna cjelokupnost Anatolije sa sa­ moupravom po uzoru ostalih nemuslimanskih naroda. 5. Kontrola Dardanela sa jednakim pravima za sve savez­ nike. 6. Isto i za Trakiju do DrinopoIja. 7, Revizija balkanskih pitanja. 8. InftnovJte međunarodne komisije .za autonomiju Makedonije. 9. U Africi Po•sjcd Gibuttat nadzor nad željeznicom Gibutt—Adis—Abeba i slobodne ruke u . Abesinijl. Erđeljska republika. Prema rumunj­ skim listovima vlada generala 'Avareska rastjerala je erdeljsku pokrajinsku vladu. Vijest proglašenja Erdelja za samostalnu republiku nije potvrđena,' ali nije zvanično demantovana. Obrana Krima. Bonar Law je u do­ njem domu izjavio da geneal Vrangel, koji komanduje većinom Đenjikinove Vojske, brani krilnsku pravluku od so­ vjetskih trupa. Odbio ie više napadaja. Iz Albanije. Pristalice Esad-paše U\ Tirani srušili su vladu. Poslije žesto­ kih borbi je Kroja zauzeta i čete na­ preduju prema Draču. Slovenci i Talijani u San Rentu. Ka­ ko javljaju listovi iz Gbricc otputovala je u Sati Remo posebna, talijanska de­ putacija, da ondje zastupa talijanske in­ terese. te je tamo krenula i posebna slovenska deputacija Slovenaca pod vod­ stvom Dr. Vilfanom-a, da iznesu zahtjev goričkih Slovenaca. San; Remo. Javlja se od 26. o. mi. Konferencija u San Remu završiće su­ tra na večer svoje,vijećanje. Millerand, Foch, kao što japanski, grčki i poljski delegati otputovaće u utorak u Pariš. Austrija 1 Mađarska. Državni kance­ lar dr. Renner izjavio je u razgovoru sa korespondentom »Az Esta«, da bi Au­ strija mogla ustanoviti stalne veze sa Mađarskom samo' u tom slučaju, kad bi Mađarska ispunila uvjete, koje je antantajrriznala pravednim. Sadašnje pri­ like ne dopuštaju intimnih odnošaja. — Današnji politički režim, oteščava Au­ striji da nastupi prema Mađarskoj jed­ ' nako otvoreno lsao što je n. pr. nastu­ ; i pila prema Čehoslovačkoj. Senžermanski ugovor. Javljaju iz i Londona: Gornja kuća je .u drugom i ; trećem čitanju odobrila saintgermain- I ski ugovdr. . Oko Nejmačke. Kako listovi javljaju iz San Rema, naglasio je ministar pred­ sjednik Llovd George da če se rezul­ tat njihovog razgovora sa francuskim minfstrom predsjednikom Millerandom objelodanit u zajedničkoj Izjavi, koja među ostalim ‘zabacuje misao okupa­ cije lijeve minske obale t rurskog pod­ ručja po Francuskoj. Protiv japanske akcije. »Vossische Zeitung« javlja iz Milana. Japanski po­ slanik u Rimu potvrdio je vijest lista »Avanti«, da su japanske čete prodrle u Azijsku Rusiju. »Avanti« poziva da talijanski proletarijat protestira Protiv j početog novog rata, koji po njihovom ! shvaćanju nije zaključio Japan nego Sa­ veznici. Plač Hercegovine. " ovih je dana izaslala svoje dvije deputacije ze­ maljskoj vladi u Sarajevo. Nevesinjska deputacija (Ahmed Pekušić, Salko Pajević i Selim Copclj) podastrla je’svoje jade i nevolje zemaljskoj vladi tražeći kao najpotrebnije uvjete poredka i mi­ ra u ovoj nesretnoj zemlji, da se bezuvjetno iz nilliove sredine maknu za­ čepile! svih- progona i pokolja oružnički narednik »Bezirkswachmeister« Sinlo Stoisavljević i. pop Jovičlć. Žandar Stoisavljević, nakon uzaludne potjere vojske, koja je bila izaslana 28. pr. mj., da ‘progoni pljačkaše generala Tenziča i 'pratnje, poduzeo je na svoju ruku pretraživanje muslimanskih sela, tražio »oružje«, stjerao je one ljude u žandarsku kasarnu, gdje ih sili da priLvžr. • - —c- ПРАВДА* — „PRAVDA. Стмаа 3. Dr. Hamdija Karamehmedović, dr. Muvatski Radiša« na području Bosne i znaju ono što on hoće. Zlostavljanjem stafa Denišiić, Veli ef. Sadović profe­ Hercegovine, a koje je dosad s lijepim dotjerao je taj jadni svijet tako daleko, sor, Ahmet ef. Serić, Ahmed Kulenouspjesima provađao u Hrvatskoj, Meda su pojedinci na strani kupovali oruž­ vić, Mustajbeg Halilbašić, Hasan ef. je i ovome ga krvniku donosili, kao da i dumurju, Istri, Dalmaciji i Vojvodini. Kadić, šer. sudac, Asimbeg Mutevelić, Taj je korak »Hrvatskog Radiše« nai ­ su ga oni imali. To se čini zato, jer su šao na opće razumijevanje j dočekan je Asim 'beg Dugalić, Junuzaga Madareznali, ako patrola kod njega ne nađe vić i Ahmetđga Kumašin. . svestranim i toplim simpatijama te o‘oružja, da će biti zatvoren i zlostav­ Mi ovu velevažnu akciju preporuču-' bećaje lijepih uspjeha za podignuće na­ ljan kao i onj prije spomenuti, dok ako jemo svim rodoljubivim muslimanima, šega privrednog stanja. mu oružje nađe biće mu isto samo odda je u svakom pravcu potpomognu I »Hrvatski Radiša« moći će svoju svr­ uzeto i biće novčano globljen, ali ne i apeliramo na sva naša mjesta u pro­ hu postići samo onda, ako naiđe na do smrti linčovan. vinciji. da ovom odboru budu na ruci opće razumijevanje i na simpatije svi­ Za zaštitu života tražili su muslima­ i da svak u svojoj sredini poradi na ju društvenih krugova i ako će uspjeti, ni od kot. predstojnika, da u svako se­ sakupljanju priloga za ovu plemenitu da u svakom mjestu osnuje svoje pod­ lo stavi po dva žandara i podijeli mui korisnu stvar. ružnice i radne odbore, dotično povje­ slftnanima oružje u svrhu obrane, pa Blagodati ove ustanove osjetiće sva kad. je predstojnik to obećao i u tu svr­ reništva. »Hrvatski Radiša« smjestio naša zajednica, pa je sada na nama da je već do sada i lijep broj naše musli­ hu došli u oružničku kasarna opome­ je u njenu osnivanju što jače i izdašnije manske nejačadli nja nauke i zanate, nuti Stoisavljević nije dao o tome ni pomognemo. pomaže obilno našu sirotinju, pa i mi progovoriti, nego je rekao: »Makar pozivamo sve prijatelje naše nejačadi Vam i vlada dala oružje, ja vam ga ne »Gajretov Dan«. U Sarajevu ie ovih i naše sirotinje, da svakom zgodom dam!« dana obrazovan veliki međustranački podupiru ovo naše društvo i upisuju se Na svoju ruku ovaj je Stoisavljević priređivački odbor »Gajretova d aza članove »Hrvatskog Radiše«. uzeo Osmana 'Marića kao taoca i u tu n a« u svrhu sakupljanja priloga i to Muslimani, ako trebate pomoći i sa­ svrhu šalje ga od sela do sela tražeći 6. maja o. g. U parku će Cara Du­ vjeta kod namještanja vaše djece na »hajduke«, gdje nesretnik svaki dan šana toga dana od .10 do 12 sati prije nftuke i zanate, obratite se na »Hrvat­ može glavu izgubiti. podne i u Gaju nad Hridom od 3 do 6 skog Radišu« on će,vam pomoći. i Kada je M:hajlo Šiljegović bio za­ sati poslije podne svirati vojna muzife. Učesnici ove proslave plaćati će za tvoren radi toga što je hranio i štitio Sve potrebne informacije o »Hrvat­ hajduke Račića i šiljegovića ovaj je skom Radiš!« daje svakom društvu i opros^u kartu 10 kruna, za .ulaznicu Stoisavljević rekao muslimanima, kad pojedincima Podružnica Hrvatskog Ra­ 1(1 odnosno 5 kruna, a za cvijeće i os­ su tražili zaštitu: »Evo ja sam pustio diše u Sarajevu. Napretkova palača. talo po volji. Mihajla iz zatvotd, a vas će proga­ Novi odbornici »Hrvatskog Radiše«. njati!« ' r Redovita sjednica Podružnice »Hrvat­ Pošto se više puta desilo, da žandarskog Radiše« za Bosnu i Hercegovinu ske patrole kod pretraga ne prizivlju u Sarajevu, koja je odbržavana kine nikog muška niti glavara, otkrivaju mu­ NAS ^ŠT V SUBOTU 1. maja radi 23. travnja 1920.. jednoglasno je iza­ slimanke, a ako nađu novac ili što dru­ brala kao redovite odbornike Podruž­ općeg radničkog praznika neće Izići. go vrijedno, to nose, (Mujo Baralija iz nice slijedeću gospodu i to: Asimbega Luke opć. Kruševo). to se traži, da vla­ Gosp. Hadžić u Sarajevu. Jučer je D u ga li ć a, prokuristu i zamjenika da i u tome učini red i zapriječi ,-te iz Beograd doputovao novi komandant ravnatelja Herceg-Bosne; Dr. Atif ef. »službene« otimačine. II. armijske oblasti, bivši vojni minis­ Hadžikadića. profesora šer. su-, Pop Jovičić hvali se otvoreno da je tar g. general Steva H a d ž i ć. Na j 'đačke škole: Veli ef. S a d o v i ć a, pro­ njegova zasluga što su Odžaci unište­ stanici su dočekali novog armijskog j fesora šer. sud. škole i Hasan ef. K ani i muslimani ostali bez krovova, a da komandanta gg. predsjednik vlade dr. d i ć a, šerijatskog sgdiju. i ne nabrajamo njegova ostala zločinSrškić, načelnik unutrašnjeg odjeljenja ! Rezervni oficiri invalidi. Ministar­ ■stva. Sokrat Petrović, direktor policije Ljesstvo vojno i mornarice saopćuje: Da Deputacija tražf, da se ova dvojica kovac i šef predsjedničkog ureda dr. ne bi rezervni oficiri inva'idi, koji tra­ što prije maknu, ako se želi u ovom Starh. Od vojske bili su prisutni gg. že da se demobilišu. a kojima nije rekraju red i mir uspostaviti, komandant bosanske divizijske oblasti gulisana invalidska potpora ostali bez pukovnik Čedo Marković, načelnik šta­ sredstava za život, ministar vojni i ba II. armije pukovnik Jovanović sa mornarice naredio ie da se, svi rezerv­ zamjenikom potpukovnikom Pešićem, ni oficiri invalidi, kojima na 6. maja te­ komandant žandarmerije pukovnik Mikuće godine ne bude regulirana inva­ Deputacija sela Kakorina, Kružanj i : trović ј drugi viši oficiri. G. general lidska potpora zadrže na 2 mjesečnoj Banjdol kot. mostarski (Ibro Maksunić ! Hadžić odvezao se nakon pozdrava s } službi u vojsci, a da se invalidska pot­ osobno, te punomoćima Alije Hodžića prisutnima u Konak. —■ - »■ ; pora oficira reguiiše do ovogodišnjeg i Mehe Ibrukića) podastrla je vladi ta­ Pregledanje džamija. Da se ustanovi sudskog odmora. - - -•« « kođer svoje tubže na spomenutog žan­ pravo stanje sarajevskih džamija i po­ Dedo krsti se! Husern Malina 80 go­ dara Stoisavljevića radi progona ta­ piše inventar istih odlučio je, kot. vak. dina star iz Vratnika napadnut je na mošnjih muslimana, a koji su ministar­ povjerenstvo da izašalje komisije i to: Zmajevcu kod Jeftanovića ograde. Na­ stvu i vladi odaslali ove hefte slijedeći I. u predjelu od Skenderpašine džamije pala ga je .rulja od 20 seljaka, te tubrzojav: pa sve do Bistričkog potoka u ponedje­ kući ’ga gvozdenim štapovima vikali su »Već 16 dana čame u zatvorima neljak dne 3. maja u 3 sata poslije podne. "»Dedo krsti se!« — Isti su seljaci na­ vesiniškim Salih. Osman i Omer ZloII. od Bistričkog. potoka pa na lijevu pali još dvojicu težaka, koji su gonili mušica, Derviš Memić. Osman Marić, stranu sve do na Hrid u petak dne 7. ćumtrr. Selim, Bešir i Meho Husić, Salko, Du-' maja u 8 sati u jutru. III. Od Potoka Ovome ne treba opširna komentara, ran Meho, Zahir. Pobrić Mujo. Ibro KoRamića Banja prema Vratniku i Kova­ musliman je, pa pored svoje nevinosti ličić, Osman Omerović. Hasan hodža čima u petak dne 7. maja u 8 sati u ju­ i velike starosti mora biti napadnut Tule, Šuta Zuko, Alija. Salko Marić. tru. IV. Šved šamije između potoka Ra­ Ouo vadiš Jugoslavia? Meho Alija Begović iz Kokorine. obuzmića Banja i potoka Hadže u utorak »Konzorcija« izdaje brašno. Prepro­ roćeni da su davali hranu vojničkom dne 4. maja u 8 sati u jutru. V. Sve davači »Konzorcija« izdavače počam bjeguncu Catoviću; te Bašiću, koji je džamije od potoka Hadžeta prema Bjeod četvrtka 29. o. mj. pa sve do čet­ osumnjičen umorstvom Arslana Marilavama i Koševi do Magribije džamije vrtka 6. maja t. g. po dosadašnjim usća. a obo.iica. da -su sudjelovali kod ? Gorice u petak na 7. maja u 8 sati lo-vima po pola kilograrrta brašna za razbojstva na armijskom komandantu. u jutru. Upozoravaju se sve mutevelije, varivo (meka nula) po K 13.— a kruš­ Pošto svi svjedoci bez razlike vjere imami i mujezini dotičnih džamija, da no brašno po K 12,— na kg. isključuju prisutnost ove dvojice kod u spomenute dane i sate sačekaju do­ tog zločina, a pošto su gore imenovani lazak dotičnih komisija kod svojih dža­ ljudi najpošteniji i bezdvojbeno nevini, mija. to molimo, da se odredi nek se oni na Osnutak »Muslimanske akademske slobodnu nogu puste.« menze« u Zagrebu. Bijedno stanje u G. Mirko Kurilić Stolac. Vaš »ispra­ Oni mole, da se pozatvarani i u kojem se naši đaci u Zagrebu nalaze vak« na primjedbu slagara Stočanina Nevesinje otjerani muslimani ovih sela ušljed neprestanog poskupljivanja ži­ u 40. broju našega lista objelodanit će­ čija se kuća i imetak upropašćuje. čija votnih potreba; bolno se je dojmilo na­ mo tek onda, kad nam javite ako to sirotinja pisti za očevima, koji neduž­ ših građana u Sarajevu. Uviđajući nenije bio pad Beograda, onda kako su ni. u uzama trunu odmah puste na slo­ ■otklonjivu potrebu da se na najpodesse drugačije zvala ona austrijska slav­ bodnu nogu; a isti su od vlade tražili, niji načm pomogne našoj omladini i olja ili pobjede, koje ono Vi proslaviste da se na njihov trošak izašaUe jedan moguć, školovanje sastao se je lijep sa crno-žutom zastavom? Isto .tako, liječnik i odvjetnik, da ove nesretnike broj naših građana iz svih staleža bez izvolite nam reći, koje bio u doba rata pregledaju i ispitaju. — Međutim su orazlike stranaka u prošli petak u musi, u Stocu najbolji pouzdanik au­ voj. deputaciji na vladi obećali, da će čitaonici pod predsjedništvom našeg strijske političke oblasti? (Ne može Vas to vlada službeno, učiniti. obljubljenog gosp. Reis-ul-Uleme i ras­ sva Bregava oprati. Pr. šlag. St.). Ovu je deputaciju predveo lično prepravio to važno pitanje. svijetli g. Reis-ul-ulema-, dok je neveIzmjenom misli došlo se je do jed­ sinjsku deputaciju predvodio tajnik na­ nodušnog zaključka, da se poradi do še organizacije. početka dojduće školske godine na pri­ . Na razvoj i izlaz iz ove stvari mi kupljanju materijalnih sredstava za ot­ čekamo, pa ćemo se onda na ovu temu vorenje »Muslimanske akademske men­ Glas „naroda*4. Slučajno nam dopađoše n posebno. osvrnuti. ze« u Zagrebu. ruke dvs brsojava; prvi iz Oetroica pod bro­ Ovaj način pomoći je najbolji i naj- jem 376, predan dne 29-111. 20 u 2 Bata po podesniji, pošto će đaci i iz najsiromaš­ podne a glaei Omerbeg Čengić Foča. Brzojav ва vi6e potpisa šalji na vladu. Zejuil*. nijih porodica uz neznatnu pristojbu ili Drugi je iz Foče a glasi: „Zemaljska vla^a badava dobivati dobru i izdašnu hranu, Sarajevo. Potpisani molimo da nam se povrati koju im sadašnja »Jugoslavenska men­ nai vredni učitelj Zejnil Vukotić, po moguć­ za« uza sve nastojanje ušljed pozna­ nosti kao upravitelj narodne osnovne škole u »Hrvatski Radiša«, društvo za od­ Foči®... Nije potpisan, jer ,,beg“ valjda ne na­ tih ekonomskih poteškoća nije mogla đe goj i namještanje podmlatka -u trgovi­ nikoga. pružiti. * nu i obrt te za unapređenje gospodar­ Jadni Zejnile, zar si baš spao na Omera,tog | U tu svrhu izabrani su u akcijoni od­ ske privrede. — sa središnjicom u Za­ „svesnog** građanina i jedinog praporca, i, horoščića Kaporova?! E baš si pogodio, ko će te grebu. osnovalo je početkom tekuće go­ bor naši agilni ljudi, koji će poduzeti dovući. dine svoju podružnicu za Bosnu i Her­ akciju, kako u Sarajevu tako i u pro­ ovamo Preporučnjemo g. Grđiću, da odmah uđevolj» cegovinu u Sarajevu. Time je udaren vinciji za ostvarenje ove neophodno ovoj opravdanoj želji g Zejnila Vukotica, jer početak u provađanju velikih zadataka, potrebne institucije. je svojim „djelima1* n Jeleću pokazao da može biti sve, samo ne ljubimac naroda. U odbor su izabrana ova gospoda : koje je postavio sebi za zadaću »Hr- Domaće vijesti Рогићв urEđništva. Trešeljah „Hrvatski ..... . - diša". �I I I Страна 4. Strana Број 151 Bi oj ..ПРАВДА' — .PRAVDA' “(OGLASI “ ISLAM. DIONIČKA ŠTAMPARIJA (TISKARA) u SARAJEVR. objavljuje ovijem RASPIS od 3000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od 150.000 K na 300.000 K. Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. 2. Dionice glase na ime. nominalnaцп je vrijednost 50 K, a dioničari ih domjaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 30. maja 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima. koji se prijave, a koji su uče­ stvovali u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. w 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja od 52 K nakon otlbitka troškova subskripčije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrijeme svojih uredovnih sati. Sarajevo, 27. aprila 1920. RAVNATELJSTVO. POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE BOS. GRADIŠKA. Broj 382/1920. 3. da us tjelesno potpuno zdravi (li­ ječničkom svjedodžbom); 4. da .su dobrog moralnog i politič­ kog vladanja (svjedod/bom nadležnog gradskog poglavarstva ili političke ob­ lasti) ; 5. da su svršili najmanje 4 razreda koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom svjedodžbom). • • Primljeni opštinski činovnik biva za prvu godinu namješten u privremenom svojstvu, a pošto mine godina dana, ako dokaže dobru upotrebljivost, bude sa svima pravima po postojećoj služ­ benoj pragmatici i mirovinskom propi­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ dišci, definitivno potvrđen. . Dužnost će gradskog dostavljača bi­ ti. da u uredu pripomaže u pisarničkomalipulativnim poslovima i da vani vo­ di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih potraživanja, pri čemu će mu izravno biti podvržene sve maljalske starješine (gradski muhtari i knezovi). Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. Gradonačelnik: Reufbegović s. r. - Sarajevo. Salihaga JVliriea Tngnlna sviju vrsti zBmaljshlh proizvoda i holonijalne robe na vEllho. Predimaret 16. Telefon 308 B Sarajevo Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu ■svrhu šalje vlastite korpe (šepete) na upotrebu. — Telefpn interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. Trgovina voćem, Želeni, i kolonijalnom robom na veliko. Prodaje i kupuje PAPIRNICA voće u komisiju, odprema ♦ sve u svojim vlastitim se- ♦ HAMDIJE KOPČIĆA i petima. — Dajem na zna­ nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju ♦ preporučuje svoje bogato stovarište T ♦ svih »vrsta papira, kancalarijskog I ♦ 2 školskog pribora. — Naručbe se * T obavljaju brzo i točno. • T ♦ Ci ene umjerene. 2 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 a radnju proširio i na ko-lonijalnu robu - - - - I Braća Demirdžić, Sarajevo f Sarači ulica 51. — Telefon br- 274. PRODAJA moderne krečne peći sa nuzgrednim zgradama u blizini Sa­ rajeva. Kupci neka se jave u kance­ lar® Dr. O. Horwitza u Sarajevu Jelića 4. po podne od 3—5 sati. Trgovima svakovrsnih Koža i obućar- |Ц И skog pribora na imalo i ца veliko, pi И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i točno. Ш PRIJATELJU što je nehotice uzeo moju ambrelu sa gvozdenim štapom (šemsiju) dne 22. o. mj. u kiraethanl prigodom osnivanja đačke menze, molim, da mi je ostavi kod kahvedžije I u kiraethani, jer sam zapriječen, da ■ ga osobno u tu svrhu potražim. ' Jast« li prtkomemo osatIKvi protiv j I hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite bok? Oj, kako tu ublaauiu ha- | li, čine otpornim masaže s Fellerovun I pravim ELsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstva, keja utažuje grčeve, jača želudac? Držat, se samo Fellerovih pravih EJ»«-pilula! 6 kutija 18. krunp. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stubica donja, Elsatrg br. 31в. Hr­ vatska. NATJEČAJ. Kod ove gradske opštine imade se popuniti novo kreirano mjesto gradskog dostavljača, kao gradskog manipulativnog činovnika u XII. dnevnom raz­ redu sa početnim godišnjim berivima: 1200 K plače; 200 K aktiv, doplatka i 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi­ nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ kazati: 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ voru i pismu potpuno vješti; 2. da su navršili 24. a trijesu preko­ račili 42. godinu života (krsnim ih rod­ nim listom); - ----- Hamdija Spaho i drug umiješaj u krmu, šaB'ldSKIal ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкдсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje *ViaD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijos kame Тгикбеу, Ljubljana. Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani zaQrezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H, SUTTNER, u LJUBLJANI br. 706. Riblji zejtin najbolje vrsri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. _____________________________________________ 47 viasiik: ć>atrata Odbor >t M. O.« Odgovor® aradaik: M Јпмтпп i ,?.<'■■/.<■_ “ у ■! ■' . -.лкИИС/љл •’ ■ ^. '.--аЈпМЕ ? '. ’ 'ЧМИ'.;. ittep»rii» D. ž A K®»», Sat®.«- ' ; ' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/16fc84a299622c67a5bddbd746216a44.pdf 341ecc1f58d34f7212641b651905d3ff PDF Text Text Poštarina u gotovom ptaCena. PRAVDA ГЛЛСИЖ) ЈУГОСДАВЕНСКЕ МУСиМАИСКЕ ОРГАКВЗАЦМЈК Broj 47 (152) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, utorak 4. maja 1920. (13. šabana 1338.) Gajretov dan. Preksjutra je Gajretov dan, dan kđji će ne samo donijeti lijepu materijalnu potporu našemu Gajretu, nego i poka­ zati da je moguć zajednički rad svih muslimana barem na kulturno-prosvjetnom polju. Taj dan će se mantfestovati čvrsta volja svih prijatelja našega kulturnog "progresa, da svi složno, bez obzira na partijske razlike, porade da se što ve­ ćem broju naše mladeži omogući da se školuie i da se naoruža modernim oruž­ jem za modernu borbu svoga vremena. Taj dan će se sjati lice i pokazaće se slika naše bolje budućnosti svakom dalekovidnijem jugoslavenskom muslima­ nu, jer taj dan će ga uvjeriti, da je na­ pokon spalo ono pfckletstvo, koje toli­ ke godine mori naše najvažnije kultur­ no društvo; da je napokon, a valjda i definitivno, izbačena nesretna stranač­ ka politika iz našeg Gajreta. Ugledni članovi svih muslimanskih stranaka, imajući pred očima strašnu kulturnu zaostalost islamskog dijela na­ šega nagođa i zabrinuti za budućnost svojih jednovjernika, stresaše napokon sa sebe ružne okove stanačke netrpe­ ljivosti, prebaciše koprenu zaboravi preko pogrešaka političkih protivnika na kulturno-prosvjetnom polju, uhvati­ še se rukM>od ruku i zavjeriše se, da će u buduće zajedhički složno raditi na izgrađivanju- glavnog temelja naše bu­ dućnosti i da neće nikada više dozvo­ liti, da politički zasukanci i nekulturni i antikultumi elementi uvlaćc svoje pr,ste u kulturna društva i sudbinom im odlučuju. U znak toga duševnog preporoda, odlučiše svi složno d'a pod pokrovitelj­ stvom reis-ul-ulcme prirede prvi Gaj­ retov dan. Pod itm auspicijama održaće se i ovogodišnja Gajretova glavna skup­ ština, koja će kao i »Gajretov dan« do­ kazati, da je napokon pobijedila spaso­ nosna misao, da pred »Gajretovim« vratima mora spasti svačija stfanačka i politička kabanica. »Gajret« će ubuduće biti društvo sa­ mo onh, koji se umiju izdići nad stra­ načke strasti, koji cijene vrijednost mo­ dernog obrazovanja, koji uviđaju da se samo intenzivnm radom na prosvjetnom Polju može ‘poboljšati naše loše sadaПје, stanje i osigurati budućnost naša. Na »Gajretov Dan« doći će svaki na­ predni musliman, svaki prijatelj naše budućnosti, svako ko pojima da je pro­ svjeta naše najvažnije narodno pitanje. Kao članovi naše Musi. Jugosl. Or­ ganizacije upozorujemc svoje političke istomišljenike, da na mladima svijet dstaje, da će sadanji naši omladinci po srednjim i visokim školama biti ubrzo vode naroda i da omladina prosuđuje vrijednost političkih stranaka samo po uspjesima njihovim na kulturno-prosvjetnom polju. Naša stranka -kao najjača musliman­ ska stranka treba da naviše doprinese i radnika i materijala za zidanje teme­ lja naše bolje budućnosti. Tim će ujed­ no dokazati da je sposobna za život i da je dobro da postoji. Utakmicu stra­ naka na prosvjetnom polju pozdraviće oduševljeno svaki pravi patriota, pa ma kojoj on stranci pripadao. Kao članovi priređivačkog odbora »Gajretova dana« apeliramo na sve ’ svoje političke istomišljenike, .na svu braću muslimane, kao i braću Srbe i Hrvate drugih vjera'; da na »Gajretov dan« što obilnije potpomognu naše društvo »Gajret«, koje je sebi stavilo u dužnost da siromašnoj muslimanskoj školskoj mladeži omogući savremeno obrazovanje i tako sagradi najbolji te­ melj ljepše budućnosti svih muslimana naše domovine! Dr. Karamehmedović Hamđija, Kadić Hasan, Šerić Ahmeđ, Mulabdić Edhem, Sadović Velija. Dugalić Ashn, Celić Mustafa. Bjelevac A. Hifzl, Mašlć Husetn. Sarajevo, 28. aprila. »Narodno Jedinstvo« osvrnulo se na pisanje »Hrvatske Sloge«, što'je ustala proti činovnika iz Srbije. Mi smo po kroničarskoj dužnosti registrirali sta­ novište »Hrvatske Sloge«, jer nam se čini, da srbijanski ičnovnici ne će polu­ čiti onog uspjeha, koji se od njih izgle­ da. »Narodno Jedinstvo« se trudi, da dokaže, da su za naše prjjike najpodesniji upravnici iz ‘Srbije. Mi, koliko nam dosadašnje iskustvo dokazuje, možemo nažalost tvrditi obratno. Ono nekoliko njih što su do sada bili kod nas poka­ zali su se i nepodesni i nesposobni, a naročito prema, nama muslimanima ne­ prijatno raspoloženi. Mi rie ćemo reći, da oni upravnici nijesu bili dobri za negdašnju malu Srbiju. Od njih se nije tražila kakva osobita sprema, jer ie lako bilo upravljati jed­ nim homogenim narodom, a naročito ■kada- je imao svoje sjajne i široke au­ tonomije opština. Kod nas su prilike sasvim drukčije. Mi nemamo nikakvih autonomnih jedi­ nica. Moramo ih stvarati. Zato treba spremnih ljudi. Sigurnosne naše prilike su ispod nivoa; halapljivost našega se­ ljaka je prevršila sve mjere, a naročito glad za zemljom. I zato treba spremnih ljudi, a naročito onakih, koji poznaju naše prilike. Srbijanci to ne poznaju. Oni misle, da se u Bosni može uprav­ ljati sa istim patriarhalnim uredovanjem i primitivnim upravnim aparatom kao negda u homogenoj kraljevini Srbiji, gdje je narod- vičan uzornu redu dobar dio oyoga imao sam u svojim rukama. Srbijanac nema pojma o našim zakoni­ ma. uređajima, običajima i ostalim, najpotrfbnijim pojmovima, o kulturnim, ekonomskim i socijalnim potrebama. Za dokaz gornjega uzećemo za pri­ mjer Tuzlu. Prvi je došao neki Krasojević, koji nije mogao nj stolice ugrijati, a morao je seliti. Iza njega je do­ šao Nikolić, ■ kojega je vrijedna čaršija Muslimanska POJEDINI BROJ 1 k r u n a. nika survava općinski imetak pa nikom odmah uzela u ruke, diktovala mu šta će raditi, dok se nije zapleo i nakon ništa. nekoliko mjeseci morao biti dignut sa ■ Braća pravoslavni dobivaju sve, a muslimani ni orio, što im po zakonu pri­ svog položaja. Iza ovoga je došao zlo­ pada, nego im se otima i pošljednji za­ glasni Gruđić, koji je bio u Srbiji neka logaj iz usta. »Narodno Jedinstvo« to zaboravljena veličina. On je bio nekoli­ naziva objektivnošću i govori, da je nji­ ko puta smijenjen, tjeran i timirovljen. hova ljubav prema nama zagarantovaPribićević ga je otkrio i ovamo poslao. Prvi mu je posao bio, da digne stare na. Mi od te ljubavi do sada ne vidje­ smo ni jednog jedinog" dokaza. Gdje čestite i vrijedne kotarske predstojnike su naši toliki spremni predstojnici Srbi muslimane, koji su bili na stanovištu, i Hrvati (muslimani) i drUgi? Valjda da se u Bosni upravlja samo po zako­ nisu svi Austrijanci? nu ј ravnopravnosti. Ko bi ijiu prije na­ punio uši, tome bi i vjerovao, te op­ koljen sa špijunima nije tražio izvješća . kotarskih ureda, nego je na temelju kri­ vih podataka dekretirao naređenja i iz­ ricao kazne, a nikako ne saslušao stra­ naka. Kad je jednoć deložirao neku familiju, jer mu je trebala čitaonica, pi­ tala ga je stranka, da joj pokaže para­ Na ova graf na temelju kojega je tjera po za­ ! mjesta treba postaviti naše domaće si­ konu iz stana. On je odgovorio; »Za­ nove.neokaljane prošlosti, čija je spre­ kona mi n'e treba, ja tako ho­ ma izvan svake sumnje utvrđena! Ne poričući spremu i upravnika iz ću i za to odgovaram«. Lijepe mi odgovornosti, kad ucvilj i ošteti je­ Srbije tražimo u prvom redu da se na­ dnu familiju, a poslije od nje traži pis­ šim sinovima dadne mogućnost, da umeno očitovanje, da je ona dobre, volje pravljaju, koji poznaju običaje, zakone ispftljala. Općini je naredio da prodaje (koji i danas vrijede) i koji će razumjeti brašno po I dinar. Kad je općina izgu­ narodne težnje i želje. Ne zamjeramo bila preko pedeset hiljada kruna, pod­ ni »Nar. Jedinstvu« s njegovog stano­ nese račun, a vlada odgovara neka višta, ali je haška pusta fraza o ravno­ plati ko je naredio. I tako se radi ne­ pravnom postupku, a drugo su djela, spretnosti i neupućenosti jednoga činov­ koja drugo znače. Obespravljeni. i | i ; i U pravno uređenoj državi moraju svi državljani uživati zaštitu i svi bez razlike moraju uživati jednaka prava kao što imaju i jednake dužnosti. Naša vlada rekao bi, da оЛ načelo osporava muslimanima u Bosni i Hercegovini. ■Primjenjivanjem uredaba o agrarnoj reformi na srednje i male posjednike, lišavaju se ovi od posljednje zarade, otima im se pošljednji zalogaj iz usta i silom se gone u redove proletaraca, čime će se omogućiti širenje boljševič­ kih ideja i komunističkih prevrata. Rje­ šavanjem kmetskog pitanja pomami« se je za otimačinom zemlje jedan dio "našeg težačkog svijeta, te je samovoljno prihvaćao tuđe zemlje ne pitajući ni vlasti ni vlasnike. Otimao ih je silom i lukavštinom gdje mu zemlja nije ni trebala, dapače kada ni svoju vlastitu zemlju nije mogao obraditi. Propisi Predhodfiih odredaba«, kojima se liša­ vaju otimači tuđih zemalja i za sada i za buduće blagodati agrarne reforme, ostali su na papiru, jer oblasti nijesu Ovih propisa sa potrebnom energijom štitile. Tako su muslimanski posjedi postali prostom pljačkom fanatične ma­ se, za koju se mora reći, da je podupi­ rana od hrđavih i nesposobnih vlasti. Zemlja se otima i pljačka bez programa, bez evidencije, bez plana, a vlast ta­ kovu protuzakonitost u izvjesnim slu­ čajevima direktno podupire. Jedan žalostan primjer ove vrsti otimačane pruža rijesenje kotarskog ureda u Sarajevu od’ 4. marta t. g. broj I | i j i j j , i I ■3294 i od 3. aprila t. g. broj 4443. Nai­ me, Mujaga Kapetanović i dr. iz Sara­ jeva posjeduju kat. čest, broj 2176/12, koja nije nikada bila pod kmetovskim pravom. Porodica Kapetanovića drži ovu česticu u svome slobodnom posje­ du preko 50 godina, dok je Mujaga Ka­ petanović drži i obraduje preko 20 go­ dina. Za ovoliko dugi niz godina nije je niko drugi ni držao ni obrađivao. U prošloj godini navali neki Jovo Mrda da Mujagu H. Kapetanovića, da mu dadne' da posije ječam na jednom dije­ lu ove parcele. Mujaga je odbio Mrdu, jer da će on tuđe posijati djetelinu. Nešto milom, a nešto silom Mujaga privoli, da Mrda posije ječam, po ko­ jem će Mujaga posijati djetelinu. Ovo je jedan tako čist i određen posao, da ne treba ni pameti, ni zdrava razuma za prosuđivanje ovoga čina. Pa ipak kotarski ured u Sarajevu pod gornjim brojem izdhje odluku, da Mrda i u go­ dini 1920. »imade obrađivati« spome­ nutu česticu, i sa nje prihode kao i do sada vlsaniku zemlje dati. Vlasnik zemlje dužan je to dozvoliti pod pri­ jetnjom zakonskih pošljedica. Ovim činom ne dira se nikako u definitivno zakonsko rijesenje o dotičnom posjedu i načinu njegova obrađivanja«. Zemalj­ ska vlada ovu odluku potvrđuje ne na podlozi uredbe o agrarnoj reformi, ne­ go na podlozi običajnog pra\a, što Ka­ petanović nije u jesen Mrdi otkazao. A djetelina, što ju je Mujaga po ječmu posijao? Zar to nije jači otkaz nego i i obrtnica banka za Basnu i Hercegggina (d. đ.) и Sarajrau. Dionička Daje sezonske I nprovizBcllshB Srediti. — НшзиЈв I glavnica urodile srtćbe, valute I vri ednosne papire evlb vrsta. ROBNO UDJELEHIE kupu)« I prodaje H sve vrste rabe, a poglavito evs Uvotns nomimice. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,000.000_ _ _ lavi se svim liaokovalm »ostalima. Havlja oplate I anovienla u kraljevstvu Sla. 1 i Inozemstvu. Prima nloike na ulažne kaflžJci i tekuća nhine 1 ukamadnje Hi naj­ povoljnija. ВђпЦа sve eiJeaJniM poslove I burzavne naloge I HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban^a, Sarajevo - Interurban telefon: Z14 | _ �Strana 2 Страна ' Hat nego ikakvo, i ustneno i pismeno utanačenje.- »PRAVpA* — „ПРАВДА* moći. Znamo mi, da njoj mnogi njesu 1 ma nc djelujemo ni malo strančarski, poćudni. Ali šta ćetno, kad je narod ■ nego smatramo da je to svojina svih dao sa hiljadama glasova svoje povje- I nas, za što smo i svi pozvani da se brinemo. rertje baš oviru ljudima, đa oni na­ I mi se brinemo. Naši ljudi potpisuju stoje urediti ono, za što »Obranaši« priloge za akciju. Akcija poziva sva­ kroz duge godine svoje vladavine ni koga na saradnju i naš urednik ode u prstom ne makoše. Neka se sjete, da kancelariju akcije po informacije, pa ih šu oni dobili na izborima 28 glasova! donesemo u listu ј t. d. Mi svi dopri­ Istina, i. tjh 28 glasova mogu da na­ nosimo koliko možemo. Hoće li to i du svoje dolično mjesto dobrom saraddrugi, dobro došli! Svako će,se cije­ njom u akciji za zaštitu morala,, kao niti prema svom doprinosu bilo A nov­ što je i pomoć svakog pojedinca dobro došla, jer mi u vakufskim j našim opće cu ili u radu. ____ potrebnim kulturno-socijalnim pitaniiJ _____________________ Врој 152 Bi oj i hllii НаГ UNUt&AŠNjl boLOŽAJ. U očekivanju. »Depeša« pod naslo­ vom »Politička situacija« piše: Dolas­ kom dr Trumtjića nije promijenjena si­ tuacija ni.u koliko, jer je gosp; dr, Trumbić došao zbog spoljne politike, koja će se definitivno riješenje još ovih dana. Međutim je podloga unutrašnje situacije još uvijek u rukama Krune, ko­ ja čeka na dolazak g. Vesnića, kop do­ lazi noćas, ma da se počeld sumnjati i u njegov uspjeh, jer se u parlamen­ tarnim krugovima goyori, da je Narodni Klub uvijek protiv Vesnića. Grupa Ribarčeva još se nije opredijelila, ali će valjda ostati uz vladu. |“jer bi time doveli u pitanje opstanak 1. maja se očekuje dolazak gospo­ i parlamenta. © dina Vesnića, kome tće biti povjeret* »Jutarnji List« priTna iz Beograda, mandat za obrazovanje koncentracione da će u toku ili početkom naredno ne- ! vJadc i prema tome i šređenje politič­ I djelje doći u Beograd talijanska dele­ kih prilika zemlje. U Beograd je stigao gacija, koja bi imala da pregovara radi i gosp. Dr. Laginja, ban Hrvatske. definitivnog sporazuma o riješenju ja­ VANJSKI POLOŽAJ. dranskog pitanja. Smatra se kao sigur­ no, da će na čelu te delegacije biti tali­ Jadransko pitanje. Trgovački krugo­ janski ministar vanjskih poslova Scialovi u Trstu, gledaju u riješenju jadranja. Predsjednik naše delegacije biće mi­ i skog pitanja jedini izlaz iz neizdržive nistar inostranih djela dr.'Trumbić. situacije) koja vlada ne samo u Trsta« Javljaju za tim iz' Beograda; Mirov­ nego i u cijeloj Istru Nezadovoljstvo je na konferencija u San Remu zaključe­ veće nego ikada. Dok je prije nekoliko na porazom talijanske vlade u pogledu mjeseci bila kriza obuhvatila samo trjadranskog pitanja, čini se, da se naša i govački svijet, danas je javno obuh- . delegacija nimjerno nije odazvala pozi­ I vatila sve tršćnske krugove bez razli­ vu, da dođe u San Remo. To je po svoj ke. Tršćanska štampa svaki dan piše pridići uslijedilo uzajamnim savjetova­ da je jadranski problem ušo u posljed­ njem sa Amerikom, koja nije htjela nju fazu i da je spor između Italije i službeno poslati u San Remo svojega Jugoslavije u glavom prestao. Listovi delegata, da o sporu između Italije i Ju­ ■otvoreno izjavljuju, da je za Italiju ap­ goslavije raspravlja na talijanskom solutna potreba uspostavu odnosa s zemljištu. Riješenje je jadranskog pita­ Jugdslavijom. Prijateljsvo s Jugoslavi­ nja doduše odgođeno, ali mišljenje je jom znači osigurati mir na istočnim svih, da odgoda po nas nije nikako ganicama i Jadranskom Moru i dati po­ štetna, jer kako situacija momentano leta trgovini i ekonomskom razvitku. stoji, odgoda je može pogoršati samo Neprijateljstvo znači stanje skrajnje na štetu Italije, dok je za Jugoslaviju zategnutosti. Od te mizerije Jjiće hi­ može samo poboljšati. Dalje se saznaje ljadu puta bolje — piše »II Lavaratoiz vojničkih krugova, da je antanta na­ re« — prijateljstvo bez Rijeke nego šoj delegaciji u San Remu između osta­ Rijeka s mržnjom Jugoslavena. lih uvjeta postavila i taj, da Jugoslavija Izjava Nittia o njemačkom, turskom mora dati izvjesne kontingente vojske, i ruskom pitanju. Talijanskj ministar želi li đa se njezini zahtjevi djelomično predsjednik Nitti izjavio je^i San Re­ ■ povoljno riješe, kako to sama zahtijeva. mu zastupnicima štampe da drži, kako Pa konačno je javljeno iz Beograda turski mirovni ugovor znači nove rada su 27. aprila u 2 sata poslije podne ekspresnim vlakom otputovali u Pariz ’ tove u Maloj Aziji, ratove u kojima Ita­ lija neće da potroši ni jednog vojnika gg. Pašić i Radović. U'Pašićevoj se 'i ni jedne lire. Engleskim i američkim pratnji -nalazi njegov sin i tajni^k. žurnalistima izjavio je, da je položaj ve­ Iza ovoga dolazi vijest o parlamen­ oma ozbiljan. Saveznici ne smiju da tarnoj situaciji, koja glasi: Sjednica je traže od Njemačke ništa, što ona ne predstavništva bila zakazana za 4 sa­ bi mogla ispuniti. Sada nalaze se na ta pogodbe 29. aprila, ali radi dogova­ 'svijetu tri centra nemira i to su Rusija, ranja i sjednice ministara, kota je odr­ Turska i Njemačka. Saveznici moraju žavana poslije podne, otvorena je tek u pružiti dokaz, da je mir jedna ozbiljna pet š tri četvrta. Prije sjednice je pot­ činjenica,, te .moraju paziti na to, da se predsjednik Ribar obavijestio Protića. nigdje ne naruši. O odnošajima sa Rusi­ da. je demokratski, klub zaključio op­ jom izjavio je Nitti da Je sveopća i ne­ strukciju dotično konstataciju kvoru­ ophodna potreba uspostaviti veze sa ma. Radi toga je ministarski savjet za­ ovom najvećom slavenskom, državom. ključio, da vlada ne će prisustvovati Izbori za senat u Čehoslovačkoj, — sjednicama parlamenta sve dotle, dok Nakon obavljenog drugog i trećeg skruopozicija bude ostala pri svom držanju. tinija izabrano je konačno 74 socijalnih Cim je dr. Ribar otvorio sjednicu pro­ demokrata, 33 pristaša pučke stranke, čitao. je dr. Miović u ime vlade njezinu 28 agraraca. 24 parodna socijalista, 19 poruku, koja glasi: Gospodine predsjed­ narodnih demokrata. 6 pristaša obrtnič­ niče! 'S pozivom na Vašu izjavu iza­ ke stranke, 72 Nijemca i 10 Madžara. zvanu mojim pitanjem o toku današnje Konačni izbpr nije još proveden u 19 sjednice, a koju ste izvoljeli dati kra­ slučajeva. Od tih otpada 9 na kar« ljevskoj vladi, da opozicija ostaje i da­ paSkc Rusine, 9 na Tješin i jedan na lje pr; svom opstrukcionom držanju, Hnkin, ....... kome namjerava dati izraza i u današ­ njoj sjednici, meni je čast saopćiti Vam ovo u ime kraljevske vlade: Nc želeći u interesu i parlamenta i zemlje, izla­ gati ni parlamenat, ni zemlju pčnova prizorima, kojima je privremeno na­ rodno predstavništvo bilo pozornici, a Šije pristaše inuslim. tež. stranke? zemlja naš svjedok, saglasno j mislima Primamo iz Težnja: Slučajno mi do ru­ izloženim u mom ekspozeju o političkoj ku dopade »Glas Težaka« od 24. situaciji, podnesenom Nj. V. nasljedniku aprila t. g. gdje slučajno nabasah na prijestolja, kraljevska vlada ne može jedan dopis iz Šija (kotar Tešanj) u pod takvim okolnostima dolaziti u sjed­ kome neki S. K. (Suljo Kruško) javlja nice narodnog predstavništva sve do­ redakciji veselu vijest, da su se i šije tle, dok opozicija bude ostala pri tom »Mutež-u« priključile, što bi izgledalo svom držanju. Beograd, 28. aprila 1920. kao, da su naši redovi u Tešnju za Stojan Protić. — Iza toga je potpred­ jedno čitavo selo oslabili. Svijet priča, sjednik Ribar izjavio: Budući je vlada kad je taj dopis dospio u ruke uredininajavila, da ne će prisustvovati sjedni­ fa »G. T.«, onesvijestio se od radost cama i pošto nema dovoljnog broja poi neopisivog veselja, a Jakšić, Hasan' slanika, prisutnih na sjednici, to odlažem dedić i još neki su plakali. Eto taj Te­ sjeđnrcu za 3. maja u 16 s^Ji. šanj — ta najtvrđa kula J. M. 0. poči­ nje se rušit. a Mutež širiti, te su to odmah javili syom tutoru Pribićeviću i preko Kurtovića s poniznom molbom za jedan mali »Vorschuss« od nekoliko desetaka hiljada. , To .sve svijet priča. Zao mi je Što moram go^odj »težacima« pokvari­ ti veselje i malko osvijetliti »priključak« šija onamt? njima. Prije svega ću Im I reći o dopisniku »G. T.« pod šifrom . U groznici. Drugi dio gore spomenute čestice prisvojio je sebi Mitar Pušara Moro, koji također nije nikada bio kmetom ili pridržnikom ili prisjevnikom te. čestice. (Makaze što pišu.) Mitar je došao sa 54 osobe i 27 plugova Naš delegat na mirovnoj konferenciji i nasilno podorac rečene nekretnine i dr. Trumbić telegrafiše u San Rento: zasijao sa pšenicom. Radi toga je Muda nije mogao poslati vijesti zbog pre­ jaga Kapetartović zapovrgao parnicu kida telegrafske i telefonske veze. Isto kod kot suda u Sarajevu radi smetatako izgleda, da u Jugoslaviji postoji unja posjeda, te je na sudu sklopljena nutrašnjj nered. Iznoseći ovo stanje nagodba, da Mitar Pušara odstupa od stvari g. Trumbić je umolio delegate, daljnjega smetanja posjeda, a da u ida ne donesu odluku u jadranskom pi­ me odštete za smetanje ima dati po­ tanju, prije nego ude u direktne prego­ lovicu pšenice, Što je i učinio. Mujaga vore sa Italijom. Nitti je izjavio svoje je u prošloj godini tu zemlju obradio slaganje s ponovnim započinjanjem oi zasijao. Kotarski ut^d u Sarajevu iz­ vih direktnih pregovora s Jugoslavijom. daje gore citiranu odluku i vlada je Pitanje dakle neće više biti raspravlje­ potvrđuje. no na konferenciji u San Remu. Savez­ Da se ne bi reklo, da se mi zauzi­ nici će čekati, dok ne uspiju direktni mamo za Kapetauoviće kao feudalce, pregovori. napravićemo paralelu između njih. JoIz Zagreba se javlja: Ovuda je jučer Ve Mrde i Mitra Pušare. Ovu česti­ proputovao kurir Ministarstva vanjskih cu, koja je vrlo neznatni posjeduje pet poslova, koji je putovao iz Pariza u familija Kapetanovića sa oko 50 čla­ Beograd. Izvijestio je, da je dr. Vesnić nova. Obraduju je sami sobom i sa morao na jedan dan odgoditi svoj do­ svojim momcima. Siju tuđe povrće, što lazak iz Pariza, jer je bilo zakazano se u blizini Sarajeva najbolje isplaću­ primanje cijelog diplomatskog zbora je i zemlju obraduju najracionalnije, da kod predsjednika francuske republike. bi mogli služiti uzorom težacima. Sav Izbjegne li dr. Vesnić generalnom štraj­ im je život btale, jer nemaju više zem­ ku, što ga spremaju francuski željezni­ lja. a nemaju ni drugog zauzimanja. čari, mogao bi u nedjelju stići u Beo­ Ako će se ovdje primjenjivati princip, grad. . »Novosti« javljaju iz Beograda, d^ bi da je zemlja onoga ko je o.brađuje i se u nedjelju imalo odžati krunsko vi­ ko od nje živi, to se u ovom slučaju jeće na kojem će naši mirovni delegati, bezuvjetno mora učiniti. jer ovi ljudi u prvom redu dr. Trumbić, dati ekspone samo što je obrađuju, nego mogu zej o vanjskoj politici. Isti list javila, biti uzorom kako treba zemlju obra­ tja se gosp. Trumbić ne će nikako mi­ đivati. ješati u pitanja nutarnje politike. Jedan Naprotiv Jovo Mrda posjeduje gla­ bd naših mirovnih delegata izjavio je, som gruntovnog uloška broj 204 kat. da naša delegacija stoji pred alterna­ općine Donji Butmir bivši (oteti) čifluk familije Kapetanovića u površini od. tivom: ili da prihvati protokol od 9. 234 dunuma 429 nr većinom oranice, a. decembra o novoj državi Rijeke sa Su­ šakom i teritorijem do Bakra sa otoci-’ Mitar Pušara u grunt. ulošku broj 357 ma Krkom i Cresom, ili priznati talijan­ čifluk Kapetanovića u istoj katastralnoj ski protektorat samo nad gradom Rije­ općini u površini od 231 dunum 562 m2 kom. U prvom slučaju bila bi Rijeka same oranice. Ovo je sve prvorazred­ pod suveren;tetont Lige Naroda, a u na zemlja i, sva u Sarajevskom Polju. drugom slučaju mi bismo dobili dio ri­ Familija Mrda broji 16, a Pušar^ 12 što ječke luke i komad Liburpije, a Italija velikih, što malih članova. Dakle na tie bi dobila koridor d'o Rijeke. svojih 28 članova nije dm dosta 466 »Narodnoj Politici« javljaju iz Beo­ dunuma zemlje, koju dobivaju ^a ag­ grada. da je našeg poslanika dra Ves­ rarnom reformom, nego hoće i ono nića pozvao iz Pariza sam regent, a malo slobodne svojine bivših zemljovlada ne stoji ni u kakvom savezu s vlasnika da otmu, da poskapaju od ovim pozivom. Govori se, da dvor kani gladi. na svoju ruku pokušati sastaviti koncentraciorfu vladu, kojoj će na čelu biti Vesnić. Sadašnji kabinet ostaje tako dugo na svojem mjestu, dok se ne nađe bolja kombinacija za izlaz iz krize. De­ mokrati su izjavili, da su voljni ući u Vesnićev kabinet. Govore, da će port­ felj ministra nutarnjih poslova biti po­ vjeren demokratima Davidovićsi, Draškovjću ili Timotijeviću. Pribićević bi Srbija imade svojih velikih posjedni­ po svoj prilici imao preuzeti saobraćaj. ka, pa nikome ni na kraj pameti, da »Pravda« je donijela vijest, da je protegne agrarnu reformu na njezino Protić dao demisiju, međutim ta je vi­ područje. U -Hrvatskoj, Slavoniji, Voj­ jest neistinita. Parlamentarni krugovi vodini i Sloveniji agrarna reforma tan­ 'očekuju, da će Protić demisionirati tek gira samo velike posjede. Bosna i Her­ kada Vesnić sondira teren za koncen­ cegovina moraju biti izuzetak, za njih traciju. se pravi posebna agrarna reforma, za Zagrebački su listovi javili, da je ban njih se zirađuju posebne uredbe. Bo­ dr. Laginja brzojavno pozvan u Beo­ sanski su posjednici muslimani i to is­ grad, da preda demisiju. Međutim ova ključivo muslimani, a u ogromnoj veći­ vijest ne odgovara istini. »Obzor« piše ni, srednji, i .mali posjednici, dapače šta više, đa o kakvoj demisiji hrvatske mnogi za koje se more reći da su ubo­ vlade ne može biti ni govora. ga sirotinja. »Riječ« prima iz Beograda, da je pro­ Otima im se sve, otima im se pošmjena kabineta rezentovim posredova­ Ijednji bus zemlje, unšitavaju im se eg­ njem getova stvar. Predsjednik će biti zistencije, prave se na umjetan način Vesnić. ministarstvo unutrašnjih djela Fsii?v , . . и , dobiva, jedan demokrat, a ostali port­ felji podijelit će se po polpvici Između parlamentarne zajednice s jedne i de­ mokrata i Smodlakinog klub s druge strane: SocijaMemokrati ne ulaze_u vladu. Konac vojne cenzure. Pošto 5. maja »Domovini«,javljaju iz Beograda, đa o. g. izvršuje se potpuna demobilizacija se situacija nije promijenila i sve više naše vojske to će tim danom prestati izgleda, da do sporazuma beće doći, 1 vojna cenzura. jer su svi poslanici iz opozicije loša Dobro došli! »Obrana« se u svom uvjerenja, da vlada namjerava uvesti zadnjem broju »malko« češe o »Mitsl. represivne mjere. Nastavi li se ovako akciju za zaštitu morala u Šaralevu«.. dalje, svi članovi opozicije su riješili, Kao da joj nijesu poćudni neki naši lju­ da podnesu ostavku na svoje poslanič­ di u njoj. Mi se smijemo toj srditoj neke mandate, kako bi onemogućili vladu. Bilješke. Naši dopisi Muslimani!. Svakom zgodom pomažite „Hrvatskog Radišu‘! 7 �* Bpoj 152 — Broj ПРАВДА” — .PRAVDA, ki cesar svima emigrantima dozvolio S. K. To je jedan seoski trgovčić s prevrtljivim karakterom, koji je 'doveo povratak u domovinu uz amnestiju, što na rub propasti naše dvije seoske go­ i rahmetlija povjerova, ali pri povratku spodarske ustanove i to kasu za šted­ u Metkovićima bude sa svojim ocem nju i zajmove i mljekarsku zadrugu u pod oružanim kordunom vojnika do■Šijama. Zbog te osobe ne možemo ni praćen u istražni zatvor u Mostar, gdje danas, da pređemo na daljnje osnivanje ui kriv ni dužan odleža više od pola zadruga. Ta je osoba kriva, da u Megodine u kazamatima,, očekujući, kadi dakovu nemamo škole, koja je bila f će mu otići glava s ramena. U to se od vlade odobrena, jer bi on u Šijama nasmijtla sreća pravde — istina je po­ izgubio kiriju od kuće, koju bere za bijedila, dokazavši svoju nevinost, bu­ tamošnju školu. Baš taj S. K. je bio de pffšten na slobodu. oduševljeni naš pristaša, te je on sam Isticao se je skoro uvijek u socijal­ radio i rukama i nogama, da se izabere nom narodnom pokretu. Svagda i svug­ za odbornika u naš kotarski odbor, što dje prvi medp prvima. Bivao je čla­ mu nije uspjelo. Sve ono, što on u nom općinskoga vijeća; više godina »G. T.« bunca jest laž, jer nije u Ši­ predsjednikom .vakuf.- mearif. povjeren­ jama nikake skupštine bik>. • stva, za čiju se je autonomiju također Šije su sve naše osim eto, hvala borio; nadalje predsjednikom kotarskog dragom Allaltu dž. š., ako budemo iz­ vijeća, muslim. štedionice i kiraethane. gubili S. K. Još nešto, što ocrtava vri­ Za prvog zasjedanja bos.-herc. sabora bio je izabran narodnim poslanikom u jednost tog S. K. Prilikom ponovnog uspostavljenja zadruge u Šlijama nije seoskoj kuriji, gdje se je dosta spret­ nim Д doraslim pokazao za taj teški cijelo selo bilo zadovoljno da S. K. bu­ poziv. de elan zadruge. Take pristaše mi vrRahmetlija je rođen 1849. u Stocu od; Го rado »M u t e ž u« prepuštamo. poznate ugledne porodice, a umro je Pozivam Hasandedića, Jakšića i drugu gospodu »težake« nek u Šijama 19. februara o. g. Za njim plaču i žale njegovi znanci i prijatelji, a osobito nje­ održe skupštinu, pa ako ih baš sami te­ žaci iz Šija bez ikakvog našeg upliva j gova tužna obitelj, kojoj ovim putem I izražavamo naše duboko saučešće, a ne i zle maju dlobro mi smo spre­ rahmetliji, Bože, naselje u dženetu! I mni za izborni fond »Mutcža« Građani. j d a fi 10.000 K i to baš onaj novac, kpji su do sad nama težaci dali za naš J ■ izborni fond. Ajanović Abas, tajnik kot. odbora J. M. 0. „Gajretooe" vijesti. Stolac u aprilu 1920. •6. maja Gajretov Dan. Merhum Mehmed ef. Šarić. *) U zadnjem broju našega lista javili Nedavno je zadesio nemio, slučaj na­ smo, kako je muslimanska akcija za za­ še mjesto Stolić, izgubivši‘svoga pr­ štitu morala tražila od priređivačkog voga i vrloga muža: Meluned ef. Šaodbora Gajretova dana, da se Gajretova zabava odgodi na koji drugi dan. rića, koji se preselio na bolji svijet. Priređivački odbor Gajretova dana po­ Rahmetlija je bio neobično jake volje, slao je »Akciji« slijedći odgovor: sklon na svako dobro, svijetla karak­ Sarajevo, 20. aprila 1920. tera, ponosna i uzdignuta čela, preziMuslimanskoj akciji za zaštitu morala rući sve što je malodušno i nisko. Bio u Sarajevu. je čovjek pravde, poseban neki lik, po­ Na Vaš dopis broj 13. od 25. aprila sebna individualnost, koji sd je isticao 1920. čast mi je u ime priređivačkog od­ uopće u Hercegovini, a naročito u svom bora za Gajretov Dan odgovoriti slije­ mjestu. U privatnom i javnom životu deće: vazda; alem kamen. Strogo izražena i Đurđev dan nije u očima musliman­ oličena ispravnost. U saobraćaju vrlo koncilijnntan, prava pjesnička duša. U skog svijeta pravoslavni blagdan, nego dan vesejja, teferiča i zabava, ne samo - polemici pun takta i opreznosti — pra­ kad nas nego i u Turskoj. Agitacija, va prirođena diplomacija.. Svaki ga je koja se’više stotina godina vodi,-da se bez razlike vjere poštovao i cijenio; bio islamski dio našeg naroda na taj dan to građanin, bio.seljak, siromah ili bo­ ne zabavlja i ue. veseli, ostala je dosada gat; jer je kod njega našao hladnog i i ostaće i ove godine bezuspješna. trezvenog razumijevanja, blage i tople Veliki broj islamskog stanovništva riječi. Ostavio je svojemu imenu: glas sarajevskog bića taj dan na nogama, a neumrli, neumrlu uspomenu. pošto i veliki dio građna drugih vjera Deviza je merhumova rada bila: traži toga dana zabave i veseliju: posve p ro gr es : Njegova ga je prirodna je prirodno, da je međustranasBpdbor inteligencija na to nukala. To je najbolji za priređivanje Gajretova dana izabrao dokaz, da je sbram svoje okoline i upravo ovaj dah. Veliki dio prihoda, na sredne bio pravi kulturni tip. Po­ Gajretovim zabavama dolazi iz darež­ znavao je dobro istočne jezike. Uz to je ljive ruke nešc braće drugih vjera, pa prije okupacije Bosne 1878. dobro či­ ie bila dužnost našemu odboru da iza­ tao i pisao ne samo ćirilicom, nego i bere takav dan za Gajretov dan, kada 'latinicom. Na to ga je uputio pokojni će i naša braća drugih vjera moći da Vrčević, kad se je jednom zgodom s se odazovu našemu pozivu, da učestvunjime u Trebinju sastao. * U to doba, bio ju. ii našem veselju i svojim prilozima Je jedini u stolačkoj dolini, koji se je smanje glad i golotinju i drug'e patnje pomno bavio čitanjem »Obzora«. — Iza okupacije svladao je i njemački jezika naše islamske đačke omladine, za koju se njena braća po vjeri ne brinu u onoda - je sa mnogo razumijevanja pratio likoj mjeri koliko bi mogla. njemačku žurnalistiku. Veliku je volje A sad još “nekolike o zaštiti morala. pokazivao i za poznavanje srpsko-hrČinjenica je. da na Đuređev dan i isvatskog jezika, da je više Puta znao •čovjeka u nepriliku dovesti, zapitajući Jamski dio naših građana muškog i ženskot spola, traži veselja i zabave. Vi tc sad ovo, sad ono. Bio je pravi »kovelite, da Đurdevdanski teferiči po Garenodubac«. — Lijep je pregled znanja јц i Hridii ne služe na osobitu čast mo­ imao iz zemljopisa i povijesti. Osobita rala. Pretpostavivši, da je to uistinu ta­ ie talenat pokazivao, u crtanju: I dan ko, pitamo Vas: Zar nije u interesu zadanas kao svijetli dokaz njegove du­ štite morala sto-puta bolje, da se sav ševne sposobnosti sdjedoči: Nacrt grataj svijet, ili bar veliki dio njegov, koji da Stoca. sa starom utvrdom izrađen traži zabave, sakupi na takovo jedno u akvarelima, koji je bio na Peštanskoj mjesto, gdje će se moći samo pristojno izložbi 1896. Za taj svoj uspjeli, rad od­ i bez Jtete za moral pozabaviti, a uz likovan je bio <kolajnom i diplomom. to Još učiniti i jedno dobro djelo dopriKako se vidi, rahmetlija je bio s bo­ noseći nešto za humailitrne svrhe? Ugatom riznicom znanja i umijenja; i ako je bio bez kakvih sistematičnih na- , pozoravamo Vas, da na Gajretov teferič nad Hridom.neće moći niko pristu­ uka i modernih škola, jer je u svoje do­ piti, ko bude pijan, da se na zabavištu ba svršio samo mekteb u Stocu i ružneće prodavati alkoholna pića, i da će diju u Mostaru. Za vrijeme otomanske biti svako policijom odstranjen, ko bi vlad bio je mal-mudir (pbrežnik). se eventualno opio pićem, koje bi mož­ i Rahmetlija je u svojim momačkim da­ da sam donio. nima dosta patio — kao politički nepo­ Ako o ovom svemu hladno razmisli­ vjerljiv. U današnjem žargonu bio bi te, uvjereni smo, da ćete i Vi sa svoje proglašen velikim mučenikom, jer je pri strane, baš u interesu zaštite morala, okupaciji 1878. pobjegao u Carigrad, razviti najveću agitaciju za posjećenje pošto mu se otac, kao stolački prvak, našeg ?abavišta na Gajretov dan. Ti­ siunfbtstavio dolasku Švahinom kod me ćete učipiti dvostruko dobro djelo, Pješevca, daleko 2 sata od Stoca. — potpomoći ćete našu školsku omladinu, Pošto se je saznalo, da je ondašnji beč­ a u isto doba odvratićete svijet od za­ bava |i zabavišta, koja »ne služe na *) Ova je stvar kao preporučeno pi­ osobitu^čast morala«.. smo putovala našom poštom od Stoca Za priređivački odbor Gajretova dana ^do u Sarajevo, cio mjesec dana. Vidi daVnaSnju domaću vijest: »Unikum poštans poštovanjem: ■ ske neurednosti«. Jakub Ešref Flllpović. i Страаа 3. Program »Gajretova dana«.. U čet­ vrtak prije podne prodavače djevojči­ ce ј gospođice cvijeće i oprosne karte po gradu. Iza podne.u 3 sata u paricu POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE Cara Dušana koncentriraće kr. vojna BOS. GRADIŠKA. glazba. Bife obilat (slatkih i slanih do­ Broj 382/1920. maćih jela). U isto doba održaje se u NATJEČAJ. Gaju više Hrida teferič za musliman­ Kod ove gradske opštine imade se ke, na koji mogu doći i muški članovi popuniti novo kreirano mjesto gradskog u pratnji svojih porodica. Cijena oprosnih karata 10 K po komadu, ulazne kar­ " dostavljača, kao gradskog manipulativnog činovnika u XII. dnevnom raz­ te u parku 10.— K, a u Gaju 5 K po redu sa početnim godišnjim berivima: osobi. Djeca ispod 12 godina 1 K. 1200 K plaće; 200 K aktiv, doplatka i 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi­ nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti LEJLEl-BERAT. Sinoć je protekla žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože tiha, mirna, veličanstvena i sveta noć na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ — Lejlei-berat, kad su tisuće 1 kazati: tisuće miliona muslimana Svevišnjem 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Allahu upravili svoje tople molbe, da Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te im njihov život u idućim danima učini da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ voru i pismu potpuno vješti; punim sreće i zadovoljstva, a jugosla­ venski musliman, je dodao svojo] mol­ g 2. da su navršili 24. a nijesu preko­ račili 42. godinu života (krsnim ili rod­ bi još i skromne riječi: Svevišnji, Tvo­ nim listom); je velike moći skromni robovi jugosla­ 3. da us tjelesno potpuno, zdravi (li­ venski muslimani obraćaju Ti se i mole ječničkom svjedodžbom); 4. da su dobrog moralnog i politič­ Te, da Tvpj veliki rahmet prospeš i po kog vladanja (svjedodžbom nadležnog zemljama naše otadžbine, da Tvoju gradskog poglavarstva ili političke ob­ zraku svjetla pustiš, da i do nas dođe, lasti); pa da i u krvnoj braći Hrvatima i Sr­ 5. da su svršjli najmanje 4 razreda bima probudi osjećaj bratstva i jedna­ koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, kosti, ' * Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom svjedodžbom). , Primljeni opštinski činovnik biva za ji Ti niče padaju po propisima islamske prvu godinu namješten u privremenom vjeroispovijesti. svojstvu, a pošto mine godina dana, Velika zabava »Osvitanja«. U ne­ ako dokaže dobru upotrebljivost, bude djelju 9. o. mj. naše Rjsvitanje« udru­ sa svima pravima po postojećoj služ- ‘ ženje muslimanki .priređuje svoju prbenoj pragmatici i mirovinskom propi­ vp zabavu sa vrlo lijepim i biranim pro­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ gramom. »Osvitanje« je u toj stvari dišci, definitivno potvrđen. krasno pomogao Jugoslavenski muslim. Dužnost će gradskog dostavljača bi­ športski klub u Sarajevu, a što je pako ti, da u uredu pripomaže u pisamičkona toj zabavi najljepše,' najhumanije, malipulativnim poslovima i da vani vo­ najsimpatičnije i najpohvalnije što do di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih danas kod nas ne čusmo, a to je pot­ potraživanja, pri čemu će mu izravno puno isključenje svih alkoholnih pića na 'biti poA'.ržene sve mahalske starješine nabavi, što nam je najjača garancija, da (gradski muhtari i knezovi). ' će se ova zabava provesti u najboljem Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. dostojanstvu, kako se to j doliči časti Gradonačelnik: naše žene. Mi'apeliramo na sve naše ro­ Reufbegović s. r. doljube. svu našu braću i sestre, da ovu zabavu posjete, pa i inače što obil­ PRIJATELJU što je nehotice uzeo nije potpomognu. moju ambrelu sa gvozdenim štapom Ukinuta zabrana sakupljanja i sasta­ (šemsihi) dne 22. o. mj. u kiraethani janja. Policijska direkcija javlja: On­ prigodom osnivanja đačke menze, dašnje naređenje broj 3296 prez. o za­ molim, da mi je ostavi kod kahvedzije brani skupština i slično ukida se da­ u kiraethani, jer sam zapriječen, da našnjim danom. ga osobno u tu svrhu potražim. Unikum poštanske neurednosti. Na 13. marta o. g. predano je na stolačkom poštanskom uredu jedno preporučeno pisrtio na adresu jednog člana naše re­ Saraj’evo. dakcije. Isti je to pismo primio u Sa­ rajevu istom 30. aprila. E zar to nije Trgovina sviju vrsti zemaljshih pro­ savršena neurednost. Cio mjesec i piol izvoda I holonijalne robe na velilio. puta iz Stoca Sarajeva. Stvar nas ne bi čudila, da se tu radi o pošti u Prima -u komisiju svaku trgovačku zemljama Njam-Njam. Zulu Hi Kafra, robu, naročito voće i povrće, te u tu ali šta to onda znači, kad mi tvrdimo, svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na da smo u — Evropi? upotrebu. — Jelefon interurban 541. Skandalozan postupak financijske di­ Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. rekcije pri podjeli trafika. »Jugo­ slavenski List« donosi: U svoje doba pozvala je zemaljska vlada, odnosno fiPAPIRNICA nansšjska direkcija naše gradsko po­ HAMDIJE KOPČLĆA glavarstvo, da izdade kgjih stotinu tra­ fika, dok sii dozvole za ostali broj tra­ preporučuje svoje bogato stovarište fika bile »neopozovive«. Gradsko po­ svih vrsta papira? kancalarijskog I glavarstvo je tražilo više puta popis školskog pribora. — Naručbe se vlasnika ovih »rieopozovivih« dozvola, obavljaju brzo i točno. ali ga nije moglo dobiti. Međutim je iza­ Cl ene umjerene. . , bran odbor gradskih odbornika, koji su Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 u zajednici sa bašmuktarima ispitali oAo 400 molbi, koje su stigle radi podjele trafika. Te su molbe najsavjesnije pre­ tresane. uzete su u obzir sve okolnosti, jer je bilo teško između tolikih reflektanata izabrati zbilja najpotrebnije. Na zađnR»' sjednici gradskog općinskog Od­ i sva gamad mora poginuti, ako bora iznešeno je međutim nekoliko Is­ upotrijebite moja najbblja isku­ taknutih slučajeva, na koji način se po­ šana i posvuda hvaljena sredstva stupalo sa etazdavanjem dozvola kod kao: protiv poljskih miševa K fmansijske direkcije, koji jasno poka8 —, za štakore i miševe K 8'— euju, da se tamo nikako ne postupa za žohare ruse i Švabe po K 10'— onako, kako bi to trebalo, a najmanje Osobito jaka vrsta К’— Osobito ne u intencijama i po propisu naredbe, jaka tinktura za stjenice K 10.— koju'je zemaljska vlada u tome smislu Za moljce po K 10’— prašak za izdala. Odbornici su sa indignaci­ buhe po K 6 — i K 12—, pra­ jom odbili ovaj škanđalozni šak za uši u odijelu, rublju K 6 postupak financijske direk­ i K 10’—, mast za uši u glavi cije i zaključili, da se zemaljska vla­ K 5'— i 10’—, Mast ži uši na da upozori na protekcijonizam. koji blagu K 6 — i 1 '-з * Prašak vlada pri razdavanju dozvola. Ako. se proti mrava K 10— Mast proti s time ne prestane, zatražiti će gradski svrabu K 10’—. Razašilje pou­ odbor povratak spiska onih, koje predzećem Zavod za eksport M. JOn:ie?e da dobiju dozvolu, jer odbor ne ker Zagreb br. 16. Petrinjska ul. može trpjeti, da na njega pada odium br. 3, III. kat. 60 radi nepravedne podjele. Domaće vijesti Hamdija Spaho i drug i ' ' I | i ' i | j , Miševi, štakori, /stjenke, i žohari �Број 152 Bro .ПРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4.' Strana a—------------------ E MilhBlm F. Ticfenbach i drug Salihaga JVJiriea Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih .proizvoda Sarajevo Predimaret 16. Telefon 308 B Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jet-> kog natrona l.O0°/o i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Ttgoviha voćem, zelerli, i kolonijalnom 'robom na veliko. Prodaje i kupuje voće u komisiju, odprema sve u svojim vlastitim se- petima. — Dajem na zna. nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju radnju proširio i na ko­ lonijalnu robu - - - Cijenik šaljemo franko. - Muslimansha centralna banha za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. POZIV na VII. (sedmu) redovitu glavnu skupštinu Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Surajcw. koja će se obdržavati u nedjelju dne 16. maja o. g. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama u Kralja Petra ulici 13. U. kat. Ovim se pozivaju sva gospoda dioničari na gore navedenu redovitu glavnu skupštinu naše banke koje je glavnoj skupštini slijedeći D N E V N I 1. Izvješće ravnateljstva i nadzor­ nog vijeća o poslovanju zavoda u go­ dini 19192. Predloženje zaključnih račnna za sedmu poslovnu godinu 19193. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobitka 1919. 4. Ustanovljenje, da je druga emi­ sija dionica u iznosu od K 2,000.000 koja je zaključena na 5. redovitoj glavnoj skupštini provedena i dionice potpuno rasprodane i plaćene- Time je izvršeno povišenje dioničarske glav­ nice od K 3,008.000 — na K 5,000.000. 5- Promjena zaključka 5 redovite glavne skupštine glede glašenja dio­ nica druge emisije onamo, da sve di­ onice druge emisije [dva milijuna kruna] glase na donosioca. 6. Podjeljenje odrješnice [apsolutorija ravnateljstvu i nadzornom vijeću. RED: 7. Promjena pravila. 8. Ovlaštenje ravnateljstva, da ono može u vlastitom djelokrugu povisiti dion. glavnicu za K 18,000.000'— t. j. od K 5,000.000 — na K 20,000.000 — i to ili na jedanput ili u više emisija i da može odrediti uvjete emisije [a] te prijedlog, da dionice ove (ovih) emisije [a] glase na donosioca. 9. Izbor petorice članova ravnatelj­ stva. 10. Izbor nadzornog vijeća prema § 51. pravila i određenje njegove na­ grade. 11. Eventualije. Dionice odnosno potvrde o trećoj zadnjoj uplati, kao i potvrde za upis i uplatu dionica druge emisije .mogu še položiti kod naše blagajne u Sarajevu i kod naše podružnice u Tuzli. t RAVNATELJSTVO Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dion. društva u Sarajevu § 29. društvenih pravila glasi: U glavnoj skupštini mogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili drugim mjestima koje ravnateljstvo u pozivu označi, barem 8 dana prije sastanka glavne skup­ štine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao-legitimacija kod glavnih skup­ ština. Pj-avo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu. — Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica*8 dana pred sastanak glavne skupštine na naznačenim mjestima položio. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g.'broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. 2. Dionice glase na ime, nominalna im je vrijednost 50 K, a dioničari ih dobijaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 39. maja 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji su učestvovaB u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921- g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja od 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. .7 . Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo. Sarajevo, 27. aprila 1920. POZIV na supshripciju 1Z.000 Komada dionica IV. emisije „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Ba­ njoj Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalna vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. • 3. Nove, dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj flavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove-dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog londa. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.00O sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000'glasiće na donosioca. 6, Diopičari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube t>ra-° na opciju dionica uz tečaj od K 100’— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na tme ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. 1V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica цгеко prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12- Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, Une 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. £ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. К 47 »traeuartla D. * A. Kaira, Sanirao � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5fa9f7ae25f6f14d20af18740bd3fb76.pdf 8b5c7c92b74eb1904668b56e5198dbbc PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redalicioni oaior. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. .đEHCKE МУГЈШМАИСКЕ ОРГЛИИЗАЦИЈЕ. rat BrojV Sarajevo, četvrtak 6. maja 1920. (15. šabana 1338.) Jesmo li ravnopravni? protiv muslimana. Kad*oće vlast, mo­ že sve s dobrom1 voljom! Tim više bi to trebalo učiniti, i pribaviti zakonu po­ štovanje, što je Regent u svom pro­ glasu naglasio pravedne riješenje agrarnog pitanja uz pravičnu nak­ nadu dosadašnjim vlasnicima njezi­ nim. Godina II. ko su nam je uopće ostavili na raspo­ laganje. Kao šttuje potišten i obespravljen muslimanski™posjediuk, Itežak ii trgovac, isto je tako zabačen j musliman činovnifc, koji je danas posve' zapo­ stavljen, premda ima sposobnost i kva­ lifikaciju kao i protežirani j privilegi­ rani elemenat. Muslimani se danas mo­ raju povlačiti po vladi na nižim i ne­ odgovornim mjestima, dok nesposobni i nekvalifikovani činovnici druge jedne vjere zapremiše sva mjesta. Na ovaj se način unosi još veće nepovjerenje i uzrujavanje, a stalno promiče hegemoni­ ja i vjerski separatizam- izvjesnog ele­ menta na svim linijama. A gdje je rav­ nopravnost? Kad sve ove činjenice uočimo, dola­ zimo do zaključka, da se sve ove ne­ pravde i nasilja provode po nekom smi­ šljenom, sistematskom planu, samo da se muslimani unište i onemoguće na svim poljima. Kao dokaz, da ovako shvatanje nije daleko od prave namje­ re musi, dušmana, možemo navesti ža­ lostan primjer iz sarajevske okolice, gdje se u zadnje vrijeme požarnim da­ nom ili svecem ne smije musliman ni pojaviti, ako ne želi biti napadnut na najbestijalni'Jj i najgadniji način od raz­ mažene, podivljale i pijane seljačke ru­ lje, kojoj više nisu sveta ni najosjetlji­ vija musi, čuvstva. 1 u gradu se čuju prostački povici sa izvjesne strane i poklici: u Aziju! Gdje je ta vlast i rav­ nopravnost? Ima li u ovoj zemlji zako­ na? Pravo reče jedan sociolog: »Inh> lerantnim vjerovanjem razjašnjuju se nasilja, mržnja i progoni, a to danas ugrožava musi, egsistenciju i individu­ alnost. Smije li to biti u jednoj pravnoi dr­ žavi? Glasoviti francuski sociolog veli na Ovdje moramo odmah istaknuti, da jednome mjestu ove riječi: »Bratstvo se ove lijepe riječi nisu primjenjivale u praksi na muslimane’ jer su baš kroz i sloboda, koje je revolucija iznijela, nisu nikada mnogo zavodile narode, ali ovo sve vrijeme našeg ujedinjenja smajednakost posta njihovom sveti­ ^trani građanima drugoga re­ njom, polugom socijalizma i cijeloga da, koji su.stavljeni izvan zakona. Mu­ Ni muslimanski težak ne prolazi razvitka sadašnjih demokratskih ideja. slimani su držani i drže se nažalost još bolje, /'njega pljačkaju i ubijaju dobro­ No teorija o tobožnjoj jednakosti lju­ jednako jednom olinom, koju može sva­ voljački banditi i otimaju mu zemlju i di bila je oborena opažanjem ј iskust­ ko gaziti i bagatelisati, jer su oni »vozadnje blago, a vlasti se čine nevješte vom«. Tako kaže taj Francuz, i ml gelfrei« t. i. svako im može suditi po i bajagi »ne mogu« da pronađu kriva­ nakon sedamnaestrnjeseci stečene »slo­ miloj vo!ji,»za njih nema zakona. ca i siledžija, oboružanih puškama i bode« i »jednakosti« možemo nažalost Ovo o sjećaju muslimani i to ih bombama koji čine nasilja usred da­ samo potvrditi gornje riječi i nazvati silno «1: duši ne mogući nikako poj­ na. Sve je pošlo u lov na muslimansko proklamiranu jednakost ispraznom ilu­ miti, zašto su oni ovako obespravljeni dobro, koje je danas proglašeno jedzijom i pustim snom, koji nam donosi i. stavljani izvan zakona, dok inojezičrazočaranje poslije gorkog iskustva. ne i inoplemenske« manjine uživaju od hom pustolinom, o koju se otimaju vra­ ne i gavrani na očigled1 vlasnika, koji njih bolju zaštitu i sigurnost. Muslima­ Ovako za našu državu sramotno sta­ nema nigdje zaštite. Zemlja tvrda, ne­ ni vide, da se je njihovim krvopijama nje potpune nejednakosti u ebo visoko, njegov je glas protesta glas pridružio i službeni aparat, koji mjesto konomskom, kulturnom, socijalnom i po­ vapijućega u pustinji! Svi su složni pro­ da ih štiti i brani zakonom otvoreno litičkom pogledu zaveli su »demokra­ tiv njega! ide na ruku njihovim dušmanima i stva­ ti« i to provodili punih 16 mjeseci proti ra na .taj način još veće neraspoloženje. Pa opet kad se dogodi kakvo zlo na interesa naroda i države, a osobito na Zato su muslimani nezadovoljni i ogor­ putu gospodi, koja je odgovorna za štetu muslimana Jugoslavije, ko­ čeni ovim očitim bezakonjima i nasi­ ji su gaženi, ponizivani i preziran! na ovaj nered i za ono nekim i nekim po­ dijeljeno oružje (ako uopće ima odgo­ ljem, koje se vrši nad njima dnevno. svakom koraku i svakom prilikom služ­ vornosti u našoj zlosretnoj zemlji), on­ beno i privatno. Na našu veliku žalost Treba li za ovu tvrdnju dokaza? Oda se obori sva krivnja na težake mu­ nije se ovaj nesnosni položaj muslima­ na je više puta dokazivana, ali neče na' ni za sadanjeg režima parlamentar­ slimane. Oni se zatvaraju i zlostavlja­ ni sada škoditi, ako je potkrijepimo ko­ ju. na njima može svaka šuša iskaliti ne zajednice za posljednja dva mjeseca jim primjerom. svoj »pravedni« gnjev, ta oni su krivi, osjetljivo poboljšao, već ide i dalje n Dok su makedonski i sandžački mu­ što su živi! (Slučaj u Bišini). A gdje su početnom smislu. slimani izloženi! .upravo strašnim poli­ tolika u b i s t v a ? Još mj sada ne vidimo energičnih tičkim progonima takse zatvaraju bez mjera za zaštitu naše lične i imo­ Isto je tako težak položaj i muslj^ suda i osude, samo ako su nepoćudni vinske sigurnosti, još se jednako okojem nepismenom sekretaru, dotle se ^manskoga trgovca, jer mu vlasti ne ” daju nikakvih. polakši'ca niti mu daju paža i vrši ekonomska nejedna­ bos. herceg, muslimani istjerivaju iz kost u svim javnim poslovima, o ko­ unosnijeg vosla i zarade, već to sve svojih kuća i bacaju sa svoje zemlje jima vlada odlučuje, još i sada se pro­ ode opet privilegovariim u ovoj zemlji, na ledinu, da naprave mjesta privilevodi zakidan je (stipendije, potpore govanoj klasi. Tako su muslimani stje­ koj! su i onako izvodnicama napunili siročadi) na štetu muslimana. Sve ove svoje duboke džepove šveroovanjem rani sa sela u grad, gdje će umnožiti ■tužne pojave moraju da zabrinu prave digli cijene nečujno svof robi, ukolibroj beskućnog proletarijata, a iz grada rodoljube, jer one upravo porazno dje­ ih opet,(gone »kulturni1« demokrati u luju na široke mase mirnih i strpljivih Aziju! U gradu ne mogu dobiti nikak­ muslimana i uzdrmavaju u njima i zad­ Sarajevo, 5. maja. državi jasno je kao dan, šta to znači i ve zarade ni dozvole na posao, jer je nji tračak vjere u istinitost naviještenih I to sve razdijeljeno i pograbljeno od do kakvih posledica može dovesti, kad Pod naslovoln »Bosna« donosi mitrodemokratskih načela našeg vremena: se kmetski odnošaji u Bosni i Hercego­ odabranog elementa ili je ostavljeno za vački list »Srbija« u br. 48. od 30. apr. jednakost, bratstvo i slobodu. Mjesto vini stave na tapet političke borbe. I »mučenike«. Naš posjednik muči se i 1920. uvodni članak, koji kao tačan i demokratiziranja naša država se bal­ kad bi društveni odnošaji u ovin: zem­ pati, a drugi uživa njegovo zakonito razborit glas jednog srijemskog Srbina kanizira; U interesu pogažene pravde ljama inače bili sasvim staloženi, i kad pravo i prkosi mu još, da je sada došla prenosimo, da se čuje jedan hladan i moraju se ovaki šovinistički,1 nekultur­ ne bi postojao onaj lični antagonizam »pravda«. I dok musliman posjednik gla­ objektivan sudija o položaju muslimana. ni i divlji ispadi'izazivanja, razračuna­ verski i plemenski, kmetske cdnošaje duje i prodaje potrebno pokućstvo, da Između ostaloga veli pisac toga član­ vanja, vrijeđanja i ražjartvanja javno u Bosni trebalo bi shvatiti kao jedno— uzdrži svoju familiju barem suhom ko­ ka, da je nakon dolaska g. Sv. Pribićeosuditi, a od vlasti zatražiti, da ih ener­ vrlo teško pitanje našeg državnog ži­ rom hljeba, dotle se naše »bratske« vića u Bosnu mjeseca februara 1919. g. gičnom rukom skine s dnevnog reda. vota. pa njegovom rešenju pristupiti sa stranke ulaguju sve većim obećanji­ bačena varnica partijske borbe u srce svom obazrivošću kakvu zahteva deliVrijeme bi bilo, da i muslimani jed­ ma nezasitnoj masi na račun musliman­ i onako još otprije rastrovane Bosne pa katnost njegov? prirode. Ovako krupne nom osjete, da nisu pastorčad, već skog dobra, ne vodeći računa o onoj nastavlja dalje ovako: reforme, koje imaju da iz temelja, izmeda ih gleda vlada jednako da usreći istini spomenutoga sociologa: »Prosti »Mi smo od našega ujedinjenja do da­ ne fizionomiju jednoga društva, moraju kao i druge bez razlike vjere držeći se se puk nije promijenio od. onih vreme­ nas imali dosta nemilih pojava u našoj se izvoditi smišljeno, postepe­ na, kad ga јц Tacit vidio, kako plešstrogo svetog načela pravednosti i jed­ državi. Ali ni zrinjevački puč u Zagre­ no .izbegavajući potrese . ć ? zločinstvima careva. Ti bar­ nakosti. Druge blagodati ne traže bu ni događaji u 'Mariboru i Varaždinu bari, što vrve po dnu društva, uvijek za se muslimani, već da budu jedna­ »Denpakratska« zajednica, u lovu za nj subotička pobuna ni na posletku ovaj su gotovi da ga uprljaju svim zločin­ ki s ostalim državljanima našeg kra­ pristašama partijskim, upotrebi'a je generalni tšrajk, ništa dakle od svega stvima na poziv svake vlasti i na ljevstva, a to im je bilo zajamčeno R ekmetske odnošaje u Bosni kao koi teš­ toga nije za našu državu imalo tak­ gentovim proglasom od 6. ja­ sramotu svake stvari. Taj nasrtljivi i ko srestvo za svoje političke svrhe. vih teških posledica kao po­ nuara 1919. god., gdje se izričito stav­ divlji puk uvijek je bio nadvladan, čim hod Svetožara Pribićevićau Ovakvim svojim postupkom »demo­ se pred njega stavila jaka vlast. Ako lja u dužnost vladi, da. primjeni na ci­ B o.s n u. Vrlo je verovatno, da nisu kratska« zajednica je postigla to, da je njegova žestina bez granica, servil­ jelo kraljevstvo sva prava i slobo­ svega ovoga svesni ni on ni njegovi su se skoro svi muslimani našli u jed­ nost mu je isto takova. Sve su ga. dede građana Srbije, čim se ujedno pri­ uiugovi. х nom taboru, iskoro svi, više ma­ znaje i utvrđuje potpuna jedna­ spotije imale za slugu. Cezari su si­ nje, strepe od naše države Raspirivši partijsku mržnju »demo­ gurni, da će. im on klečati«. Neka pro­ kost svih građana kraljev­ kao od neprijatelja. Kako radi­ krate« su ubacili u partijsku bor­ stva pred zakonom j. zajammisle o oviiti riječima oni naši »držav­ kalna stranka i njeni državnici nisu obu pitanje agrarne reforme. č u j e sloboda vjeroispovije­ nici«, koji govore, da nije moguće za­ Za svakoga misaonog čoveka u našoj vo pitanje hteli da upotrebe kao srestvo ustaviti današnja nasilja i bezakonja sti. MiMslia tiprata i obrtnička banka и Bssm i Hercegovinu (đ. đj i Sarajeau Kavi ss svim 1ш1(зм1ш'шцјмнм. Obavija uplate I аноуСвпја u hraljeistiu SHs. I u iaezemstvu. Frina вШкЕ no uloSne hnjjelu I tssute Nta i ukamaćuje Bi oajpovaljRije. Novija sos лЈмјабаз pnsliia i borsaane Mlope Dionlčha glasnica Пајв sbsgosI« I apravlzacllslM krediti. — Huguli I oroćals veists i vrijednosne papire svib vrsto. R 0 a K 8 C Пј E E S 8 1 £ ћирф I prodaji sve vrste robo, a pnjlatlfo sve ileotns oMilrnice. 3,000.6® КаисвЈагЦа: Kralja Petra ulica Z prizemno, 1цсто - Brzojavi: Trgova ban^а, Sarajevo - Interurban telefon: Ш �»PRAVDA* — .ПРАВДА’ Strana 2 Страпа za kortešaciju, muslimani su se trenutno o k r e n u I i r a di kalno j stranci. Oni veruju, da državnici Sr­ bije, koji su tako mudro vodili Srbiju do našeg ujedinjenja, neće njima u či­ niti.nepravdu. Pravoslavni Srb i. pak, zavedeni demagoštvom »de­ mokratskih« korteša. pošli su u drugu krajnost i zauzeli neprijateljski stav prema m u s 1 im a n i m a. Kad ne bi bilo inače opasnosti za dr­ žavu. najpravednije bi bilo, da vlada g. Stojana Protića dadne ostavku i pre­ pusti »(emokratima« da pokušaju, što su sami zamesii«. Kritičnu situaciju još više je zamutila »Uredba o beglucima«. koja nije ništa drugo do ugarak, kojom su »demokra­ te hteli da upale našu kuću, kad su silazili sa vlasti. 15. februara o. g. pala je »demokratska« vlada, a 14. fe­ bruara, dakle uoči samog svog pada, donela je »Uredbu o *bcglucima«. Zašto vlada g. Ljube Davidovića ruje ovu uredbu donela ranije, kad je na­ šom državom žarila i palila šest mesed? Za to. jer je svesna bila.^a kakvom je odgovornošću i sa koliko teš­ koća Skopčano provođenje ove uredbe. Kad je videla. da mora ići sa uprave zemlje, bacila je ugarak u krov, pa neka se kuća zapali. Vatru je zapalila i ostavila, da je gasi sadanja vlada g. Stojana Ppotića. Za »jedinstvenu državu« Srba, Hr­ vata i SAvenaca. »Hrvatska Sloga« do­ nosi: »Doznajemo iz pouzdana izvora, da je poticajem sa stanovite strane iz usijanih glava jedne stranke u Bosni otposlan memorandum na konferenciju ntira. u kojem se 'traži privola, da se Bosna i Hercegovina anektiraju Srbiji. Mi ćemo o tome do zgode i opširnije govoriti: afi ofdje ističemo odmah, da je taj predlog, kojim’ se traži u našim čisto unutrašnjim stvarima intervencija stranih sila, prava pravcata veleizdaja, pa ako sele Stipica Radić za svoje ideale obraćao predstavkama na konferenčiju mira i zato bio zatvoren preko godinu dana, onda neka se i ovi rušitelji jedinstva pronađu i s njima jednako po­ stupa. Inače ćemo posve jasndpvidjeti, za £im ide današnja uprava te ćemo ne kao stranka, već kao dio naroda, kojemu je iskreno stalo do jedinstva i op­ stanka ove države, otuda poveći sve konsekvcncije. od čega nas ne će odvratitf nikakVi obziri.« BilješiiE. . | I I Ovaj vratolomni gest vlade g. Ljubomira Davidovića dostojno će biti obeležen i istaknut" kao naJViđnij: do­ kaz destruktivnosti i nepatriotizmacele»demokrats kie« zajednice. Napraviviši ovako jednu strahovitu pomniju u agrarnom pitanju, »demo­ krate; su u Bosni uveli i jedan svoj specijalitet u političkoj borbi. Tamo oni naime redovno presreću i rasterujii političke protivnike batinama i rasteruju političke skupštine revolve­ rima. 1 tako, blagodarcći ovoj mahnitoj razuzdanosti nekih sebičnjaka, u Bosni vri. Ovo nisu prazne reći. U Bosni zaista vri. Provede li se agrarna reforma sa onom b e z g 1 a v o š ć u, kako to tru­ be, i kako su već otpočeli, »demokra­ te«. onda smo od muslimana napravili jedan antidržavni elemenat! A zar mi danas nemamo inače dovoljno antidrŽavnlli elemenata? Zar da se bacimo i na taj luksuz, da njihove redove obo­ gatimo sa još milion sinova našeg na­ roda!? I I 1 ; i Obustavi li se provađanje agrarne re­ forme, po »demokratskom« receptu, on­ da će besavesnj agitatori »demokratske« zajednice izazvati nerede. Proliće se krv. , Kako god okrenete, zlo je. I to veli­ ko zla To su, eto, rezultati »politike« onih ljudi, koji hoće sebe da prestave kao neki državotvorni elemenat i 'koji se nazivaju demokratima. | i । i »Još jedno separisanje«. — »Glas Naroda« od petka osvrće se pod gornjim naslovom na akciju građana | muslimana za osnutak »Musi, akadem- 1 ske menze« u Zagrebu. U toj akciji nazrijeva »još jedno se­ parisanje«, pa veli da se studentima na ovaj način ne treba pomoći, jer u Zagrebu ima »Jugosl. akademska menza« i »Prehrarfh«, koje su svim Studentima Jugoslavenima otvorene. To je istina, kao što je i neistina, da je na sastanku u kiraethani rekao jedan zagrebački študenat, musliman, da se đaci musli- , man: nerado primaju, jer nisu preko fe- , rija dovoljno sabrali dobrovoljnih prilo­ ga. nego je rekao prikazujući ekonomske poteškoće »J. a. m.«, da se ušljed ma- I ferijalne krize odbor odlučio, da izda I studentima, koji na ferije odlaze sa­ birne arke za dobrovoljne priloge'i sva-^j kog obvezao, da' mora pridonijeti pri­ loga. dok će u protivnom izgubiti pra­ vo na opskrbu u menzi. Poslije ovog pothvata, koji je lanjske godine .donio znatnih suma, ipak nije mogla menza da hranu poboljša ni kvalitativno ni kvantitativno, jer je morala namiriti stari deficit Potsjetiću pisca dotičnog članka na predlog- akademičara Ferenčeka koji je rta skupštini' menze u sveučilišnoj auli prošle godine usvojen, da oni. koji ne dorfesu dobrovoljnih priloga gube FELJTON. pravo na članstv# menze. To je i on čuo. ako je bto na skupštini. ^švrha je bila onome Studentu u .ki­ raethani prikazati, da »J. A. M.« pored svih nastojanju nije mogla poboljšati hrane. Svjesno izmišlja »informacije« o tom, da je nekoliko bogatih musi, studena­ ta pokrenulo tu akciju, da bi — »ra­ čunajući na versku fanatičnost našega, sveta, da će se odmah za to zauzeti«, došli do dobre hrane uz jeftin novac, — pričalo, kako se jede u »Prehrani« i »J. Menzi« krmetina i svinjska mast, a oni to ko pravi Turci ne mogu podneti«. 1 Đaci, koji ne ustupaju od svog vjer­ skog odgoja i navike, te -neće da jedu ono, što ni kod kuće nisu jeli, svak pametan zna da se poradi toga ne mo­ gu na patnju i glad osuđivati, kao i to da se ne mogu nazadnim smatrati, ne­ go pohvaliti. Nadalje velj: .».Osim togi znaju vrlo dobro, da se nijedan nacionalno svestan musliman akademičar neće hteti hranit u toj separatnoj mensi, pa ma­ kar morao i gladovati, hraneći se u ( jednoj od zajedničkih mensa. I tako će njih nekolicina doći do vrlio dobre i jeftine hrane«. Ovo je drska podvala, koja nje do­ stojna ni najgoreg tipa i koja samo mo­ že izaći iz kuhinje »Glasa »Naroda«. U mensi. — koju će sami muslimani i to svi i Pravdaši i Obranaši, listonFsvi, — osim gospode s crnim ahmedijama iz »Glasa Naroda« i nekolicine iz redak­ cije »Mutež-organa<$ — ostvariti, uzdajući se sami u se, naći će svi naši študenti bolju i jeftiniju hranu, nego li ' onu u postojećim kuhinjama. i Dva akademski naohražena lečnika« su svjesni svega što čine i služe za Politički pregled 1 UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Број 153 Broj uzor našoj omladini, a na diku su na­ rodu. Pisac drži naivnim naše sve akade­ mičare, kad veli, da bi im vlada mogla ustegnuti Stipendije, kad imaju svoju mensu. Ta za Boga, prema toj logici, he bi ni sad nijedan imao Stipendije, kad postoje dvije mense u kojima se daći hrane. Vlada daje Stipendije, Ua siromašni đaci plaćaju hranu, a nipošto im ne pro­ pisuje, gdje će se abonirati. Pisac bi želio, koliko izgleda, suge­ rirati vladi, da će osnutkom ove naše mense »propasti« narodno jedinstvo, pa bi rekli da mu je tendencija da reče: »Ne daj im vlado Stipendija!« Mi hoćemo, da u istinu pomognemo svakog našeg Studenta, kojeg treba po­ moći i da mu pružimo hranu dobru i izdašnu, a uz jeftin novae i badava. Kad je ostvarimo i kad počne funkcionisati, te ako uVidimo, da je shod­ no, da postane Gajretova institucija i postaće. Mi se za ničija leđa ne kri­ jemo. Razumije se da ćemo po švžm našim krajevima agitirati u ime napretka, a i u ime Islama, te će nam. se zaista i po­ moći. Preporuka da muslimani osujete bvti’ plemenitu akciju, ostaće uzaludna. Odbornik. Šta je sa Sertića duhanom? Jedan .dalmatinski list javlja, da je Ministarstvo Finansija ukinuto dozvolu Sertića iz Sa­ rajeva, da preradi 5 vagona arbanaškog duhana za čehoslovaćku. Kako nam je poznato ovaj je duhan u Sara­ jevu. a neke novine, koje su o njemu mnogo pisale najednom su se prestale interesirati za ovu stvari... Draškovića posvetivši mu spomejjrsloI vo. Iza toga je zaključena sjednica jer I nije bio prisutan dovoljan broj posla। nika. ____ VANJSKI POLOŽAJ. Zaključci krunskog vijeća. Beograd, З.таја. Ministarstvo inostranih djela Izravni pregovori sa Talijanima. saopćuje: Jučer pd 10>-12 sati prije po­ »Temps« prima vijesti iz Rima, da će dne i daiihs od 4j-7 sati poslije podne se prvih dana maja u Strezi na obalama na 'sjednici ministara i naših mirovnih Lago Maggiore sastati zastupnici Kra­ delegata dra Trumbića, dra Žblgera i ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, i de­ Radovića saslušan je referat dra Trum­ legati talijanske vlade. Radi se o tome, bića o stanju jadranskog pitanja. Po­ da se obnove pregovori da se dođe do. slije iscrpive debate zaključeno je da sporazuma u jadranskom pitanju. Jav­ se produže izravni pregovori sa Itali­ no'mišljenje je međutim dosta skeptič­ jom radi riješenja jadranskog pitanja. no, dok- ministarski krugovi imaju na­ Na predlog ministra inostranih djela odu, da će uspjeti taj pošljednji pokušaj. vlašteni su delegati Pašić i dr. Tr.umOvi pošljednji temelje svoju nadu na- čibić, da se sastanu s falijanskoitf *delegaHjenicii, da je talijanska vlada priprecijom u tom cilju. ’ mila blati za riješenje toga problema, Sjednica Narodnog Predstavništva. koje se približava u nekim detaljima Sastanak. Narodnog' Predstavništva ojugoslavenskoj tezi. Češki izbori. Izbori za čehoslovački tvorio je potpredsjednik dr. Ribar, koji je pročitao dopis o ubojstvu poslanika parlamenat, koji su se ovih dana oba- *) »Hunumlar vi ćete pokisnuti . ..« reče on os»Ali danas, nakon tri godine zatočenja piše mi mjehnuvši se, kad su one dotrčale do vrata, a o slobodi Arapa . ..« : = =--------------------------------- i Hajrija primjeU: Niko ne primijeti ništa. Esadefendija je gledao A- Hifzi Bjelevac: * — Nije šteta na ovakoj kiši . . . Kažu, da preda se, a Hajrija razmišljala o Ifeti i Ihsanu. I kosa raste.« Sabiha nije više ništa rekla o Ifetinu pismu, je^ ju Esad-efendija upita Sablhu: je naglo zaokupila misao o Ihsanu, kojeg već tojiko vremena nije viđild. Svj ^u-šutiji i gledali kako kiša »A šta je-nova u pismu?« , Sabiha se zbuni i pokaže pismo. pada, mrači se. S jcrova je cui kom tekla voda i Sabiha je pogledala za njom, a da nije svratila svoje — Vidićemo sada. A ko ga je donio? prskala ih po nogama. nejasne misli ni na drugaricu ni na djecu. Vidila je » — De, pogodi! upade im u riječ Hajrija. Esad efendija prbgovori prvi o kiši i nenadanom opet kad se je Hajrija povratila, ali joj se nije htjela' Jedan konjanički poručnik« odgovori Hajrija, a pljusku, -Hajrija še prenu iz misli i reče: javiti. Ona je nije opazila. Prošla je kraj nje sasvim , — Ja ne volim te proljetne kiše... Uvijek dje­ Esad efendija dod^: uz ogradu i otkinula jedan cvijetak sitnog bijelog » — Sururzđde Ihsanbey . . .« luju na me. Ne ćutim se dobro...« riižičnog behara i otišla u školu. Za njom je prošao Sabiha se zbuni, licem joj preleti jedan neobi ­ . Sabiha kao da ih njje ni čula zabavljala se Esadefendija čitajući novine. A Sabiha ostala naslo­ čan odraz duševnog iznenađenja, pbtrveni 1 pogle­ mislima iz prošlosti, iz Ifetina pisma u kojem joj njena na ogradu neosjećajući kako sitna aprilska davši u isto vrijeme i mualima i Hajriju upita: je pisala i o Ihsanu. kiša rosi. Pa kad ju je Hajrije h'anuma prvi put Pisala joj je otvoreno, da ga je odbila, jer nije »lhsanbey ovdje? A gdje je?« zOvnula nije čula nego tek kad je išla prema njojzi j mogla poći za njega za to što bi ga izgubila nje­ — On će doći, zadržao se je kod Akčura Juniz bašču zapazila je i okrenula se. gova domovina, za to što bi mogao njezin utjecaj sufbeya,« odgovori Esad efendija. »Pa ja te zovem, vičem, a ti ne čuješ... Jedno postati sudbonosan, jer njezino poimanje života i Sabiha otvori pismo i počne čitati, a Hajrija pismo donešend je za tebe« ... svijeta nije više ni tursko, ni panislamsko, nego prlčdše nešto Esadefendiji potihp, da Sabiha nije Sabiha se trgne. opće, jednako za sve narode, gdje bili i šta ispovi­ tnogla čuti. Esadefehdijinp se lice gdjekad osmje­ — A odaklen je?« upita znatiželjno, pa brzo jedali. A Ihsan je ipak turski patriota, nacionalac, hnula, nekad je kimnuo glavom u znak da razumije. doda drugo pitanje: »Ko ga je donio?« koji je u ove tri godine proputovao čitavu Tursku, Sabiha je čitala brzo, pohlepno Ifetino pismo. »Teško ćeš pogoditi« ... odgovori Hajrija po­ i njćgove zasluge u buđenju narodne svijesti u voj- . Jedan joj je arak ispao iz ruke, ali ga nije digla kazujući zatvorenu kuvertu bez ,naslova. sci i omladini biće velike. Zamjerila mu je također Vjetar je puhnuo i ponio ga sa-sobom. Kad je pro­ i to što je kao časnik došao među Arape i šta više »Pogodi!« opetova Hajrija pružajući drugarici čitala do kraja zamislila se’ jj, valjda da promisli o sudjelovao u ugušenj’u jedne pobune. 0 Arapima je pismo također s nekom znatiželjnošću za onim što onom što joj je nekadašnja nerazdruživa -prijateljica pisala toplo i zagrijavala za njihovu slobodu. Šta se je krilo u tom pismu. pisala, a onda se okrene Esadefendiji i Hajriji i reče: više davala im je veće pravo nego Turcima, jer ASabiha primi list od svoje drugarice s nekom, »Čudnovata je ta ifeta!.. . Nagli preokret u rapi jače je osjećaju. Odbila ga je — piše Ifeta — . sumnjom i bojazni, s jednim čuvstvom očekivanja njezinoj duši, koji je izvela Rene i Ihsan učinio ju je odbila ga je ne možda zato što ga nije voh’la, nego i primivši Hajriju za ruku pođu u školu. svim drugim osim onim što je bila. Nekadašnja za to što je sumnjala, da bi je mogao voleti. Rene savršena umjetnica, nekad aristokratkinja, koja se । Logotetides bila je medu njima... V. a nije nf zašto mogla zagrijati postala je zagovarateljica potpune apsolutne slobode. Ona je više nego Kiša je počela jače padati. Iz daleka je grmilo Kiša je još padala. Sa istočne strane mračilo se revolucionarka. Nije više ni Mladoturkinja.. .« i sijevalo. Zemlja je mirisala vlagom. Ptice su cvrjoš više, tamo iza gradskih kućica, koje su se po- „ Esadefendija je gledao Sabihu s nerazumijeva­ kutale u vrtu, a odnekle iz daleka čuo se je glas dno brežuljka sterale. Primicala se večer, аИ ne * njem, a Hajrija Je upita: skladne pjćšme, ali se nisu riječi mogle razumjeti. topla kao pbičr^o, nego hladna, sumorna I tužna — Piše li ti o tomu? Čudna je njezina odluka! Učiteluce sd pošle brže baščom, gotovo potrčale rMovar?° s a sWa Nije je vodio razbor .. .« ^eđata u kroz kitu, tamo gdje se oblaci pred krupnim kapljama kiše. Na vratima ih dočekao Esad-efendija držeći novine u rukama: , •) Gospođa, sastaju sa prednjim kavkaskim gorjem. Rene Logotetides. (44) �( . Број 153 — Broj, Vili, vrlo su povoljni za budućnost re­ publike. U Češkoj je broj Nijemaca mnogo niži, nego što se mislilo, a u Slovačkoj su pristalice separatizma potpuno poraženi. Ovi izbori su upravo triumf ujedinjenja čehoslovačkog — veli francuska štampa. U pogledu spoljne politike oni su znak odobravanja sa strane čitavog naroda-u onom pravcu, u kojem se dosada išlo, t. j. vjernost u obvezama spram antante. volja da se radi u miru i da se održavaju dobri od­ nosi sa susjedima u zajedničkom radu konsolidacije i obnove Centralne Evro­ pe. U pogledu unutrašnje politike, izbori su znak konsolidacije češkog elementa i učvršćavanje Ccliosjovaka. Oni u isto dob^ znače, da narod odobrava socijal­ ne reforme koje su dosad izvedene i da potvrđuju konstitaciju i čitavu politiku Tusarćve vlade. Poljska ofenziva u Ukrajini se raz­ vija povoljno. Poljaci su zauzeli Mohiioy na Dnjestru, a isto tako su imali ve­ likih uspjeha na sjeveru u Vollniji. Od .početka ofenzive 12. boljševička armija .je sko.ro sasvim uništena, ostaci sovjet­ skih trupa bježe u neredu prema isto­ ku i jugoistoku. Dosada je izbrojeno 15 “liiljada zarobljenika, 60 topova, 84 mitraljeze, kao i važan željeznički park i veliki ratni materijal. Plijen raste sva­ kog časa kako se već napreduje. Socijalisti i komunisti medu sobom. .Javljaju iz Stockholma: Karespondent jednog lista u Helsingforsu dobija vije­ sti iz Moskve, da postoji potpuni ras­ cjep između članova centralnog komu­ nističkog komitea. Dvije grupe su se obrazovale. S jedne strane Lenjin, Trocki i Buharin skloni su da popušta­ ju i drže, da je zasada dovoljno da održe socijalističke ideje u Rusiji, dok druga stranka hoće da održi komunizam u cjelini. Naši dopisi • ' I snoj« policiji, pa neka vodi izvide on­ dje, gdje je dužan, a ne da poziva lju­ de, za koje misli, da su pisali odnosne članke pa da im se prijeti progohom iz Tuzle što o njegovoj policiji pišu. Srpska varoš, dio grada u kojem sta­ nuju pravoslavni, postala je hajdučkim klancem, kroz koji, čim se smrkne, ne smije proći fes, a da ne bude tvarno napadnut. Tako su neki dan napali Раšagu Muharemagića, a malo kasnije Ka­ dru Bešlagića, kojem su čak i ruku pre­ bili. To je prijavljeno policiji, a kod zadnjeg napada bio je očevidac i jedan ofisir. Krivci ipak nijesu pronađeni. To je »revnost« vaše policije gosp. Cupurđija?! Tako se vaspostavlja red, je li? E, onda, na zdravlje! A šta li biste činili, da je slučajno pedan .pravoslavni napad­ nut u muslimanskoj mahali? Ništa njanje, nego dvajsetak muslimana zatvo­ rili i rastfubili, da se pojavila urota »Turaka« proti državi. Dok ovo pišemo napada jdean »sa­ vjesni« policajac na jednog nastavnika u času kad on izlazi s djecom iz škole i uz najpogrdniju psovku poteže sablju na njega. Ova'j je nastavnik hodža ■ i učitelj, a i vjeroučitelj. No to nije sme­ i talo Cupurdijinom »revnom« -i »savje­ I snom« redaru, da istupi »energično« ondje gdje treba. Mislimo da će ovaj put biti dosta ova dva primjera o rev­ nosti i savjesnosti redara, a poslije će­ j mo govoriti posebno o samom g. Cupurdiji dok čujemo njegovo objašnjenje sa Đuranovićem. Iz naše organizacije. Skupština u Bihaću. Dne 5. aprila t. g. održana je u 'Bihaću kotarska skup­ ština ntše organizacije, na kojbj je jednoglasno odobren rad i pravac vod­ stva organizacije. Tom je prilikom iza­ bran odbor, u koji su došla slijedeća gospoda:' Predsjednik Muhamedbeg Ibrahimpašić, potpredsjednik Muhar medbeg Bišćević, tajnik Idris Šarganović, blagajnik Omer Jusufhodžić. od­ bornici: Ahmedaga Poprženović, Huseinbeg Ibrahimpašić, -Fehim Hadžiabdić, Hilmija Muhameđagić, Mujaga Delić, Bego Murtić, Ahmed Balić, Gjulaga Selimović, Ibrahim Cavkić i Gjulbeg Kulenović. Istodobno je skupština na predlog predsjednika najoštrije osudila napadaj demokratske štampe na dra Halidbega Hrasnicu? kojemu se izrazuje neograni­ čeno povjerenje, kao i drugom našem poslaniku dru Mehmeđu Spahi. Živjeli! Skupština izrazuje bol duše i srca svoga za napadaj na bilećke kao i na sve ostale muslimane našega kraljev­ stva. pridružujući se sarajevskoj pro­ testnoj skupštini i traže od vlasti naj­ energičnije zaštitu kao i potpuno i jed­ nako izvršivanje zakonskih propisa. * strane iz Sarajeva ili ako već hoće ov­ dje boraviti izgrade u stanovitom vre­ menu vlastite kuće, jer kod takovih ne igra ulogu ni skupoća materijala a ni radne snage, dok se danas može reći da stanuje u svojim luksurioznim stanovi­ ma gotovo badava. Nabačeno je i pitanje suženja uredskih i vojnik prostorija, jer kad bi se i u tom pogledu racionalno gospodarilo dobilo bi se dosta, dok istina, ima ureda gdje su činovnici upravo naslagani u ured­ skim sobama, ima opet dovoljno i takih koje nisu prijeko potrebne. Na taj na­ čin, dalo bi se moguće postići da se uredi, koji se još nalaze u privatnim zgra­ dama smjeste u vladine zgrade. Interesantni su bili izvodi jednog od gg. inžinjera, u kojima je zagovarao da se kuće grade t. zv. ćerpičem, dćkazujuć, da se takove kuće drže više dece­ nija, a u današnje doba skupoće mate­ rijala došle bi znatno jeftinije. Naravno, da bi se u tom morao izmijeniti građev­ ni red ili barđn vrlo liberalno s njime postupati, jer nužda mijenja zakon. Pravedno uređenje kirajdžijskog pita­ nja bez sumnje će isto mnogo doprinijeti poboljšanju stanbenog pitanja, jer je upravo' frapantno koliki se broj obitelji po navodima predstavnika stanbenog ukeda morao iseliti iz kuća radi ruševhosti. Kućevlasnici naime uz današnju kiriju nisu u stanju da izvršuju poprav­ ke. Naravno, da se kod konačnog ure,a tog- pitanja mora uzeti obzir ne . - no na kućevlasnike, nego i na kirai/ džije, koji su neimućni. Bude li dobre volje! na nadležnim mjestima i to .pita­ nje može se riješiti na zadovoljstvo o’ bih interesiranih krugova. Tajna o šećeru. Čujemo s pouzdana Izvora, da je ministarstvo ishrane i ob­ nove zemlje doznačilo Povjereništvu is­ hrane za Bosnu i Hercegovinu dne 17. marta o. g. 30 vagona šećera i’5 vagoj na za Novi Pazar. Od šećera što je određen za pučanstvo novopazarskog sandžaka prodao je jedan vagon I privatnoj ličnosti, dočim za bosanski šećer niko ništa ne zna. Jedno udruženje obratiljp se je na ministra s molbom, da mu doznači za .članove i njihove porodice 3 vagona kukuruza, i g. ministar preporučio je vladi molbu i ujedno naredio, da se izda i jedna otpadajuća količina šećera pod brojem 6.828 od 20. aprila 1920. Delegat ispred ovog udruženja došao je na vladu i tražio od g. Đurića šećer i brašno. No na uprepašćenje ovoga g.. Đurić mu je odgovorio, da šećera ne­ ma, ne<»o saharina. Kad mu je ovaj re­ kao da je šećer doznačen i primljen « -ovjerenik Đurić je ušutio i nije ništa ' odgovorio. • Tražimo .malo svjetla da se osvijetli magazin u kojem se ovaj šećer nalazi. Jedno ubojstvo. Kod Kragujevca ubili i su razbojnici narodnog poslanika Draš| kovića i ranili suce Filipovića i Marinkovića. Zločinci još nisu pronađeni. Vjenčanje. Naš ugledni privrženik g. Osman ef. Beganović, član vakuf, sa­ bora iz 'Ključa, vjenčao se dne 3. o. mj. sa gospođicom Šemsom, kćerkom Muhdrem ef. Kerenovića iz Bos. Petrovca. Želeći mladencima svaku sreću, česti­ tamo! Transporti za Čehoslovačku. ČehoAivački podanici, samo državni činov­ nici i namještenici, koji su preuzeti đei kretom u državnu službu 'Cehdslovačke I Republike i žele, da odu transpor­ tom koji polazi 2. juna iz Sarajeva, ne­ ka se odmah prijave konzulatu u Sa' rajevu. Svaki neka tačno navede ko! liko mu mjesta treba za njegov namje­ štaj. dali ’/» ili cijeli vagon, i U kojoj sta­ nici hoće tovariti. Svaki neka priloži prepis dekreta kojim je preuzet, inače nemože bifi primljen u transport. Do­ zvole za izvoz vlastitog pokućstva iz­ daje po naredbi zcm. vlade kotarski ured. Samo Г> časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu štyi tu, zato trebu da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H Tuzla, 28. aprila 1920. U dva tri maha pisati smo o »revno­ sti« naše policije, gdje su naročito apo­ strofirani Cupurdija, komandant policije i njegova desna .ruka Tomić. To, kako izgleda, nije mnogo koristilo, da se ova dvojica poprave. Cupurdija je međutim davno premješten u Banju Luku; ali mu se nekako ne mili iz Tuzle, kao da je Tuzli potreban njegov »blagotvorni« , rad, ili ga uz Tuzlu vežu kakve druge i^pomene. Nama bi bilo drago, ako bi se on pokorio .nalogu vlade i otišao onamo kud je premješten, a onda još poveo sa Sobom i »revnog« Tomića, koji je jedini »čuvar« narodnog jedin­ stva u našem gradu. Toliko je revan da razbija stakla na okvirima i dere slike našeg Halife da zapriječi »veleizdaju« Turaka, čime nanosi ogromne štete si­ romašnim vlasnicima tih slika. On to čini, sigurno, po svojoj volji i bez iči­ jeg naloga, ali Cupurdija mu taj rad , odobrava. To tako nama običnim smrt­ nicima izgleda, jer ni jedan drugi stra- i žar to ne»čni. No Tomić je miljenik Čupurdijin. pa zna njegovu želju i bez za- 1 Stanbeno pitanje. »Jugoslavenski povijedi. Ta kako se i neće razumjeti, , List« donosi: Prošla anketa saz­ kad su oba crno-žuta, oba su nam kao vana na poticaj inžinjerskoga drubaksuzni miraz ostali u nasljeđe iza j sazvana'na poticaj inžinjerskoga dru­ Austrije. Tomić je poznat kao denunci- j štva a u svrhu suzbijanja nestašica sta­ jant i jedan od najrevnijih zaštitnika nova pružila nam je dovoljan uvid u oaustrijanštine u Bosni. Dovoljno je sa- i vo aktuelno pitanje, pa. je bila u mno­ mo vidjeti spise na okružnom sudu u i gom i mnogom pogledu interesantna i aferi sa drom Kadićcm. Cupurdija, kao poučna._ \ bivši žandarski narednik i sluga Austrije | Kod svih prisutnih odaslanika korpo­ dokopao .se je za demokratske vladavi- I racija i vlasti vidila Se živa želja, da se ne časti, o kojoj sa svojom spremom ni- | svim sredstvima barem ublaži, jer na je mogao ni sanjati, pa sad kao kaperiješenje tog pitanja u velikom stilu ne ran 11. klase uzdignuta nosa ističe svoje može se za sada misliti uslijed neimaš­ srpstvo. Ako se srpstva sastoji u ime­ tine i skupoće materijala te skupe radne nu, a ne u djelovanju, onda čast tome I snage. srpstvu, a ako se traži djelovanje, on­ Mnogi prisutni haglašivali su potreb da je g. Milan pravi pravcati Švabo. ukinuća t. zv. »luksuznih stanova« u Ojlđa kad su Srbi proganjani, on je bio koliko to već nije učinjeno. Dakako za­ policajac, primao Švahinu plaću i kao počne li Se ta akcija u istinu i provasvi hfzmećpri čuvao tuđinsku vlast nad đati, ne smije biti protekcije za nikoga, našim narodom. Onda se nije zvao Sr- zauzimao ma kakav položaj, u interesu 'binom nego'pravoslavnim i onda mu je općenitosti mora svaki žrtvovati nešto bio Franjo i Karlo apostolsko veličan­ od svog osobnog komoditeta. stvo. za čije je ime dovodio svoj život Kao daljnja mjera ima da služi, da se u, najveće vratolomije. Nu kao spretan zapriječi naseljivanje u Sarajevo svim policajac umio še je snaći u kaosu pre­ iz provincije, koji nisu svojim zvanjem vrata. pa je izrabljujući svoje slučajno 1 npravo upućeni, đa borave u Sarajevu. pravoslavlje i mutne ргДјке avanžovao ' Kolikogod je u interesu razvitka grada za -* kapetana! čim veća napučenost, današnje oskudi­ Da nas ne bi. kao što je g. Zahirovi- I ce stanova nalažu ovu mjeru,1 pa će i ća, pozvao i1 prostački otkrejao, da sa- i ona doprinijeti znatno ublaženju tog da ne vlada Franjo i Karlo i da .on ne pitanja. će dozvoliti, da se piše o njegovoj poli­ Debatiralo se mnogo i o toni, da se ciji, koja stoji na visini svoga poziva i ljudi koji su se naselili zadnjih godina u uz najveće žrtve drži u gradu red i mir. Sarajevo, t. zv. »ratni bogataši«, daka— navešćemo dva tri karakteristična , ko iz razloga, da mogu ovdje bolje pro. primjera o njegovoj »revnpj« i »savje- ' vađati svoje Spekulativne poslove, od­ i Domaće vijesti , Страна 3.' ПРАВДА* — .PRAVDA, Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede-zbilja dobrih sa­ tova specijalne piarke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenlh, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. I Gospodarstvo Ekonomsko stanju Jugoslavije. IharI riska revija »France-Europe Orientale« I u prvoj aprilskoj svesci piše ovako o ekonomskom stanju Jugoslavije: ■»Nemogućnost da se izmjenjuju pro­ izvodi sa Inostranstvom stvorila je u Srbiji (pisac zaboravlja da kaže Jugo­ slavija, — on nezna da na Balkanu ne­ ma više države .koja se zove Srbija) opštu oskudicu trgovinskih proizvoda svih vrsta koje ne može da proizvodi domaća industrija u dovoljnim količina­ ma, osjeća se, naročito, pomanjkanje poljoprivrednih strojeva, voznog mate­ rijala konstruktivnog, materijala, gvoždarnica, obuće i tekstilne robe. Cijene svih tih artikala su vrlo visoke. Isto se tako traži olovaka pera i tinte. Traži se mnogo i prozornog stakla i konkav­ nog. Da bi olakšao na duže rokove, vlada je jugoslavenska (u tekstu srpska) sta­ vila na raspolaganje uvozne trgovine prvi kredit od 50 tnilijona franaka: taj kredit treba da važi stranom liferantu kao garancija za platežne bilete jugoslovenskog (»srpskog!« u tekstu) kupca uz potpis Narodne Banke. On (kredit) služi, isto, kao garantija za nepokretne kredite i bankovne novčanice deponira­ ne u Narodnoj Banci. Jedna amerikansko-jugoslavenska banka, treba, isto ta­ ko, da Đnancra spoljnu trgovinu. Tran­ sporti su u Jugoslaviji vrlo skupi i zahtevaiu jedan aktivni nadzor, jer se vr­ lo često dešava pljačka vagona. Rđava (Srpska) jugoslavenska valuta suzbija uvoz. Vrlo je nizak kurs srpskog dina­ ra i austrijske krune. Ne treba da se računa na podizanje valute, jer eksportacija boluje od ratnih posledica. Poljoprivreda i stočarstvo — gde se proizvodi preko domaćih potreba —• jed­ va da dostižu za nacionalno tržište. , Prema jednom švajcarskom pregledu, samo šljive i kuvano voće prestavija■ju dva znatna eksportna artikla. Ugljen i bakarni rudokopi, djelomič­ no su porušeni ratom, Srbiji je potreb­ no da uvozi bugarski ugalj. Prema to­ me, ne treba računati na eksportacija. Razni su se ogranci eksportacione tr­ govine sindikirali, na inicijativu beo­ gradske Trgovačke Komore, da bi se uništila međusobna konkurencija. Pri čitanju ovog izveštaia, treba ima­ ti na utrtu, .da ovaj — inače informa-, tivni francuski časopis — piše za inte­ rese francuske eksportativne i importativne politike. Taj je list službeni or­ gan francuskog — od države subvenci­ oniranog — Narodnog Komiteta za ekonomsku ekspanziju u Istočnoj Evro­ pi, Ust izlazi dva put mjesečno«. • Pri zahijučhu lista. TUČNJAVA NARODNIH POSLANIKA. Beograd, 4. maja. Jučer prije podue sjedio je u kuloaru Narodnog predstav­ ništva »poslanik« »demolgiata« Ibrahim Sarić s jednim prijateljem. Kad je kraj njih prolazio poslanik Suljaga Salihafcić, pozvao ga je Sarićev prijatelj da sjedne kod njih za sto. Salihagić je prišao stolu i rekao, da neće da sjedi sa muslimanskim poslanikom, koji se prodao demokratima za novce, što jc učinila muslimanska i »demokratska« svinja Sarić. Ovaj mu je odgovorio da ga ne vrijeđa i da ne laže, našto ga je Salihagić ošamario. Poslije podne pre­ dao je Sarić pismenu tužbu podpredsjedniku parlamenta Ribaru i potužio se drugovima iz »demokatskog« klu­ ba. Zbog toga je poslije podne došlo do male prepirke između poslanika Koste Timotijevića i Salihagića, a pola sata poslije do tučnjave između »posla­ nika« Sukrije Kurtošfća i Salihagjća. Kad su sluge i žandari prekinuli tučnja­ vu, počeo je vikati protiv »demokrata« Milutin Dragović koji se nalazio u dru­ štvu Salihagića što napadaju na radikalske poslanike. Valerijan Pribićević, koji se slučajno tu nalazio, odgovorio mu je na to. đa to oni smiju po istoj logici, po kojoj je Salihagić udario Sarića. Dragović je na ovo opsovao maj­ ku svima »demokratima« i zaprijetio im. đa će bez kape otići iz parlamenta, ako ih radikali protjeraju. Medu »demokrati­ ma« radi ovog događaja vlada velika uzrnjanost. Muslimani, čitajte i širite „Pravdu" �Број 153 Broj »ПРАВДА* — »PRAVDA* • Стоана 4. Stran* Imadete U boli? U licu? U celome telu? Popuštaju ii Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite II od spore probave? Od' sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! б kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br, 310. Hrvatska. prvu godinu namješten u privremenom svojstvu, a pošto mine godina dana, ako dokaže dobru upotrebljivost, bude sa Svima pravima po postojećoj služ­ benoj pragmatici i mirovinskom propi­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ dišci, definitivno potvrđen. ‘ Dužnost će gradskog dostavljača bi­ ti, da u uredu pripomaže u pisarničkomalipulativnim poslovima i da vani vo­ di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih potraživanja, pri čemu će mu izravno biti podvržene sve mahalske starješine (gradski muhtari i knezovi). Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. Gradonačelnik: Reufbegović s, r. POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE BOS. GRADIŠKA. Broj 382/1920. NATJEČAJ. Kod ove gradske opštine imade se PRIJATELJU što je nehotice uzeo popuniti novo kreirano mjesto gradskog moju ambrelu sa gvozdenim štapom dostavljača, kao gradskog manipula(šemsiju) dne 22. o. mj. u kiraethani tivnog činovnika u XII. dnevnom raz­ prigodom osnivanja đačke menze, redu sa početnim godišnjim berivima: molim, da mi je ostavi kod kahvedžije 1200 K plaće; 200 K aktiv, doplatka i | u kiraethani, jer sam zapriječen, da 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa । ga osobno u tu svrhu potražim. ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi- j nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti Sarajevo. žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože Trgovina svija vrsti zemaljshih pro­ na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ izvoda i kolonijalne robe na vellho. kazati; 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Prima u komisiju svaku trgovačku Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te robu, naročito voće i povrće, te u tu da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na voru i pismu potpuno vješti; upotrebu. — Telefon interurban 541. 2. da su navršili 24. a nijesu preko­ Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. račili 42. godinu života (krsnim ili rod­ nim listom); ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦«♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ 3. da us tjelesno potpuno zdravi (li­ ♦ PAPIRNICA ♦ ječničkom svjedodžbom); t HAMDIJE KOPČTĆA ♦ 4. da su dobrog moralnog i politič­ kog vladanja (svjedodžbom nadležnog J preporučuje svoje bogato stovariSte J gradskog poglavarstva ili političke ob­ ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ lasti); * školskog pribora. — Naručbe se 5. da su svršili najmanje 4 razreda Ф obavljaju brzo i točno. J koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, ♦ Ci ene umjerene. ♦ Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 $ svjedodžbom). Primljeni opštinski činovnik biva za Hamđija Spaho i drug X POZIV na supsbFipciju 1Z.000 homada dionico IV. emisijo „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. • 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. , ■ 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do ,20.000 glasiće na donosjoca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovatida li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak, najdalje do 31. lV. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedio— ničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Frotir dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B- i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d, u Banjoj Luci. Salihaga JVliriea Sarajevo Predimaret 16. Telefon 308 B Ttgovina voćem, zeleni, i kolonijalnom na robom veliko. Prodaje i kupuje voće u komisiju, odprema sve u svojim vlastitim se- pptima. — Dajem na zna­ nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju radnju proširio i na ko­ lonijalnu robu - - - - RilhElm F. TiBfenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti' 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: . 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada a posjedu Ima. 2. Dionice glase na ime, nominalna im ft vrijednost 50- K, a dioničari ih dobijaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 30. maja 1920. . Sarajevo, 27. aprila 1920. Шм1 mihilr: M. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji su uče­ stvovali u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. 5. Nove dionice IV< emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici,‘a .razlika tečaja od 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti' sindikat od dioničara i njemu 'ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska đioničl^ štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. POZIV na VII. (sedmu) redovitu glavnu skupštinu Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. koja će se obdržavati u nedjelju dne 16. maja o. g. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama u Kralja Petra ulici 13. 11. kat. Ovim se pozivaju sva gospoda dioničari na gore navedenu redovitu glavnu skupštinu naše banke, koje je glavnoj skupštini slijedeći DNEVNI 1. Izvješće ravnateljstva i nadzor­ nog vijeća o poslovanju zavoda u go­ dini 19192. Predloženje zaključnih račnna za sedmu poslovnu godinu 1919. 3. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobiika 1919. 4. Ustanovljenje, da je druga emi­ sija dionica u iznosu od K 2,000.000 koja je zaključena na 5. redovitoj glavnoj skupštini provedena i dionice potpuno rasprodane i plaćene. Time je izvršeno povišenje dioničarske glav­ nice od K 3,000.000'— na K 5,000.000. 5. Promjena zaključka 5 redovite glavne skupštine glede glašenja dio­ nica druge emisije onamo, da sve di­ onice druge emisije [dva . milijuna kruna] glase na donosioca. 6. Podjeljenje odrješnice [apsolutorija ravnateljstvu i nadzornom vijeću. RED: 7. Promjena pravila. 8. Ovlaštenje ravnateljstva, da ono može u vlastitom djelokrugu povisiti dion. glavnicu za K 15,000 000'— t. j. od K 5,000.000— na K 20,000.000 — i to ili na jedanput ili u više emisija i da može odrediti uvjete emisije [a] te prijedlog, da dionice ove (ovih) emisije [a] glase na donosioca. 9. Izbor petorice članova ravnatelj­ stva. 10. Izbor nadzornog vijeća prems Sh 51. pravila i određenje njegove na­ grade. 11. Eventualije. , Dionice odnosna potvrde a trećoj zadnjoj uplati, kao i potvrde za upis i uplatu didiiica druge emisije mogu se položiti kod naše blagajne u Sarajevu, i kod naše podružnice u Tuzli. RAVNATELJSTVO Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dion. društva u Sarajevu. § 29. društvenih pravila glasi: U glavnoj skupštini %ogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili drugim mjestima koje ravnateljstvo u pozivu.označi, barem 8 dana prije sastanka glavne skup­ štine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao legitimacija kod glavnih skup­ ština Pravo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu.— Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica 8 dana pred sastanak glavne skupštine rta naznačenim mjestima položio. Vhmlk: CMtntai 0Љ<и 4 N. O.. №«unirUa D. k A. Kaje«, S*r«Rr»<>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/48a7d68655fc794f964334a358810166.pdf 083d2515501918a6d0c2646d3d2badfb PDF Text Text i Н. Alnned Hanndi ' T,'Tf, . - Bf g O 1. V Ufl Кали^с «. ГЛАСИВО јУГОСЛАВЕНСКЖ МУедаМАМОГК ОГГАПВАЦИЈЕ. Broj 49 (154) Sarajevo, subota 8. maja 1920. (17. šabarfo 1338.) Prijatelji našeg napretka! POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređujs FBdahcioni odbir. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 69 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoi ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina II. muku razumije samo opaj, koji je kre- ] nuo tim putem. • ' 41 Zagrebu po visokim školama ima naših 100—150 musliman đaka. Oni su Primamo iz Mostara: većinom sa malim stipendijama, a ni Ono što smo u vezi sa dolaskom go­ kod kuća njihovih danas ne vladaju spodina dra Žike Lazića u stvari po­ na akciju za osnutak »Muslimanske abogzna kakve povoljne materijalne pri­ znatog incidenta sa gosp. generalom kademske menze« u Zagrebu. Za ovu like, pa ih ni svoji roditelji ne mogu Tcrzićem u naše krajeve mogli naslu­ ustanovu trebamo dosta materijalnih izdašno potpomagati. Zbog toga ti na­ ćivati, sada se posve obistinjuje. Na os­ ši đaci, ti naši sinovi gladuju, a; pra­ srestava u novcu i živežnim artiklima, novi primljenih informacija, o raspolo­ zan stomak ne može učiti; oni su goli, pa apeliramo na bratski osjećaj, na ple­ ženju muslimana prema Srbijancima, jer sa Stipendijom i roditeljskom malom koje je poglaviti gospodin mogao pri­ menitost i patriotizam svih muslimana, potporom nijesu u stanju davati hilja­ miti iz nama dobro poznatih krugova po­ da ovoj humanoj i po naš kulturni na­ de i hiljade kruna za jedno odijelo. U litičkih šovena sa skučenim pogledima predak potrebnoj i korisnoj akciji u su­ Zagrebu je kirija preskupa, pa mnogi na društvo i državu, povedeni su predsret izađu i na najpodesniji način po­ od naših đaka leže na klupama po izvidi u gornjoj stvari i beogradska je parkovima, ili skrušeno traže utočišta rade na sakupljanju priloga. »Tribuna« u stanju već, da prstom po­ po kojekakvim ćošama i budžacima. kaže na »uspješne« rezultate tih predKakva omladina, takva i budućnost! Dakle: gladni, goli, bez postelje, bez izvida. »Tribuna« kaže, da je vlastima Na mladima svijet ostaje. ogrjeva i rasvjete, oni izvrgavaju svo­ pošlo za rukom, da saznaju, da su raz­ Akcioni odbor: je živote najopasnijim bolestima. U ta­ bojnici, njih šestorici na broju, na čelu ko očajnim prilikama je li moguće da Hasan Kadić, Ahmetaga Kutnašin, sa Salkom Čavićem ručali 2. o. mj. u mozak nesmetano radi, je li moguće selu Sopilju sjeverno od Ncvesinja'. Oni Asim Dugalić, Junuzaga Mađarević, imati duševni mir. koji je najglavniji usu tada pričali — veli »Tribuna« — o Ahmed Kulenović, Dr. H. Karamehmevjet za učenje. cijelom događaju, kao j to, da ini je đović, Mustajbeg Halilbašić, prof. VeA, to su naša braća, naša djeca, to je 28. marta javljeno iz Nevesinja o nje­ lija Sadović, Dr. M. Denišlić, Asimbeg naša uzdanica, to je naša vojska, koja govom (generalovom) dolasku ovamo. Mutevelić, Ahmet Šerić. će se u buduće s modernim oružjem Prema tome šašavom i kundacima I boriti za naša prava. Pritecimo im u iznuđenom argumentu uredništvo je iz­ pomoć, olakšajmo im 'školovanje, rjievelo »logičan« zaključak, da su »raz­ šimo ih one tjelesne borbe, koju oni mo­ bojnici muslmanj i da imaju veliku or­ raju voditi protiv gladi, golotinji i svim ganizaciju, koja ima svoj koren u Mo­ drugim materijalnim nezgodama; osigustaru«. Je li Salko Cavić (Catić, valjda?) koje osiguraje pobjedu, nauka je puto- ■ rajmo ih materijalno neka ostanu pri samoj duševnoj borbi, da uzmognu što ručao 2, o mj. u Sopiljima i je li pričao kaz, koji čovjeka dovodi do- cilja, nabolje izobraziti se. potankosti o nemilom događju? — mi uka je branitelj, koji čovjeku ne da da ’pane drugom pod onge i da bude poga­ Što se oni bolje i svestranije naobra^ ne znamo; no kad i jedno i drugo uz­ memo za posve istinito, ipak ne mo­ žen. Naukom čovjek postaje jači, ugledr ze,'time i mi vjše dobivamo. Što mi nji­ žemo da dokučimo kraja ni konca ovoj niji, imućniji, uplivniji i pametniji. On ma danas dadnemo, to će oni u budu­ logici, kojom se na temelju gornjih do­ zapovijeda, a drugi ga slušaju, on pred­ će nama stostruko povratiti. Dobro za kumenata nastoje izvesti onakovj za­ njači, a drugi ga slijede. Stara je naša dobro, ljubav za ljubav. U nevolji i po­ ključci, kakove nam »Tribuna« predo­ riječ: »Pamet caruje, a snaga đubre trebi brat se poznaje. Dobro koje se čuje. Razbojnici su toga dana (28. mar­ nosi«. pruži, kad je čovjeku potreba, nikad se ta) zastavljali sve prolaznike iz Neve­ Mi bos.-herc. muslimani, za vrijeme ne zaboravila. sinja prema Mostaru, između kojih su 40-godišnje austrijske uprave, nijesmo Ovo bijedno stanje naših đaka u Za- I neke (Pobrića i Hodžiića, oba musli­ se školom koristili u onoj mjeri u ko­ grebu dirnulo je neke naše plemenite mana) i na mrtvo ime isprebijali, pa joj smo se mogli koristiti, da smo zduš­ sarajevske muslimane, pa su oni iz vla­ kako su ovi bili svjedoci i razbojnič­ no i objeručke prihvatili za školu, te stite pobude odlučili, da se toj našoj kog postupka s gospodom oficirima, a ■da smo u nju slali sve što je bilo za djeci pruži pomoć i omogući mirno i nijesu međutim ni čim bili na šutnju školu. nesmetano učenje. U tu svrhu održa­ obvezani, pričali su ovi što su vidjeh i Ali nije ni danas kasno. Glavno je na je skupština na 30. aprila o. g. u tako se je vijest o događaju brzo raši­ uviditj svoju pogrešku. To je već je­ rila u cijeloj zemlji, da se je »o svim po­ dan korak prema popravljanju te po­ ovdašnjoj islamskoj ičtaonc. Na toj skupštni odlučeno je, da se u Zagrebu tankostima« sjutra »»znalo i pričalo« u greške. Hvala Bogu počeli'smo i mi otvori jedna »Muslimanska kuhinja« ili Sarajevu kao i u Mostaru. Prema tome stresati sa sebe dosadašnju lijenost, i »Menza za muslimanske đake«. Na bi »Tribuna« trebala da potraži »koren osjećajući silnu potrebu škole, počeli skupštini je odmah sakupljena lijepa razbojničkoj organizaciji« i u Sarajevu. smo se ozbiljno laćati nauke, kao jedi­ svota novaca. Neki su naši ljudi iza­ nog spasavajućeg modernog oružja, ko­ No i ako nam ovdje nije namjera da brani kao članovi odbora, koji će se jim ćemo se moći uspješno boriti, da branimo spomenutoga Catića i njegovu brinuti oko ostvarenja te kuhinje gdje očuvamo svoj opstanak ovdje. družinu, dokazujući isključivost njego­ će naši đaci moći dobivati jeftinu hra­ Da ispravimo dosadašnje pogreške, i va učešća u spomenutom događaju, ne nu, a oni koji su posve siromašni dobida nadoknadimo izgubljeno vrijeme, ni­ smatramo ipak suvišnim, da u hator vaće hranu besplatno. što vjernijoj ilustraciji postupka u ru­ je dovoljno da šaljemo u školu sve što je za škole, nego je potrebno, da ma­ kovođenju s potragom u gornjem doga­ Apeliramo na patriotizam naše braće đaju rečemo i ovo: Mđffn putnicima i terijalno potopmognemo.-one, koji uče širom cijele Bosne i Hercegovine, da namjernicima, koji toga dana padoše u na školama, a zbog današnjih teških se pridruže ovoj humanitarnoj ! suvre­ ruke razbojnicima, našlo se je njih ne­ prilika pate se i muče. Učiti i sticati menoj akciji. Molimo, da se u svim mje­ koliko, koji lično poznaju i Catića i Baznanje i mučiti se da se što više po­ stima počnu osnivati pododbori, koji ćc šića (koji bi prema »Tribuninu« objaš­ stigne. već j<t to samo po sebi jedna kupiti priloge za ovu stvar. U Derventi, njavanju imali biti »vrha i razvrha« gor­ B. Brodu, B. Samou, B. Novom i B. borba. Pa onaj, koji je na tom putu, njeg događaja), pa su pred istragom Dubici, u Brčkom i u svim onim krajeakq se još mora boriti protiv gladi, go­ lotinje i drugih neprilika, to. je onda vimj, koji su blizu Save, neka se kupi« kategorički izjavili, da među spomenu­ tim razbojnicima nijesu oni bili. Nika­ dvostruka borba. Voditi tu dvostruku I hrana, koja će se sabirati na jednom kva ih gresija nije mogla skloniti, da borbu, naime patiti se duševno i tjele­ određenom mjestu, da se poslije odaV. S drukčije svjedoče. sno, to je nešto užasno, neopisivo, i tu I «alie direktno u Zagreb. Jedno očitovanje. Braćo Muslimani! Zahtjevi današnjeg vremena Su vetla. traže mnogo truda i žrtava, da im mognemo udovoljiti, da mognemo dr­ žati korak u napretku i civilizaciji sa kulturnim svijetom, da osiguramo do­ stojno mjesto u kolu naših sugrađana. Ovim zahtjevima ćemo udovoljiti tek onda, kad odgojimo, vaspitamo i izu­ čimo našu omladinu. ■ Danas, u doba »opće krize«, doba strašnih životnih poteškoća, doba ba­ snoslovne skupoće životnih potreba, »aša se omladina nalazi u teškom i na­ dasve žalosnom položaju. Glad, go'lotiча, bosotinja, nestašica u svemu prirječi toj uspješan rad, onemogućuje na­ stavak nauka, vodi je k propasti. Uviđajući kritičan položaj naše omlajiiae na visokim, školama, odlučismo se Muslimanska kuhinja u Zagrebu. 0 potrebi škole ј nauke danas je su­ i višna i govoriti. Svak je.,danas uvjeren, I da um je škola potrebna kao kora hlje­ I ba. Narod, koji je ostao u neznanju, gazi se, tlači' se i prezire se od onih naroda, koji su se školom digli na viši stepen znanja -i kulture. Onaj dio naro­ da, koji je ostao bez škole, ne ubraja se među ljude, ne poštuju se njegova pra­ va, ne čuje se njegova riječ, ne uzimUu se u obzir njegove tužbe i'nema niko milosti prema njegovu plaču i jadikovaај«. Od njega postaju .sluge, hjamaii, prosjaci, i uopće on sačinjava onu naj»iž« klasu, a to je smetlje i talog onih dijelova naroda, koji su se Školom di­ gli i postali ljudi u modernom smislu te riječi. Ako ćeš da te drugi poštuje steci onoliko znanja koliko i on; ako ćeš da imaš časno mjesto i ugledan položaj međ« ljudima, treba da znaš izvojštiti taj položaj; ako ćeš da ne budeš zapo­ stavljen trebaš se osposobiti i svojom »posebnošću proturati se naprijed. Živet nije ništa drugo nego jedna žesto­ ka borba i trajno hrvanje. Od kako je svijet stvoren ta je borba u toku. Tu borba čovjek vodi u prirodi, a vodi je i u društvu. Bori se u prirodi, da iz njezinih šaka istrgne materijalna sred­ stva, koja su mu nužna za opstanak; bori se u društvu, da ga jači ne potlhči i da sebi osigura ravnopravnost medudragima. U toj borbi ginu i propadaju svi oni slabića, svi oni kržljavi i nemoć11 stvorovi što ne mogoše izdurati ne­ go »ustadoše i u pozadini ostadoše. U staro doba borbeno oružje je bilo drvo i kamenje, poslije je došla strijelica, pu­ ška, top i drugo; ali u današnje vrije­ me je najuspješnije oružje za borbu: nuka. Nauka je obrambeno sredstvo, ШоОа 2аз1 u siia UauhBvnia mjitlini. Huliš epist« f 8по1блЈ|а n krilltistis SES. I u (Mzinsta. Prima пHtant I ubaMčuH Ik sajaa ihtMs kiil№ i ■ fsnljBl!. Sknlji sit nltnjsiu fitliii I tosist I talarija kralja Petra и11и2рт^^^ Bsjs tižisskg I »TpTsslaacBsk« Mit. — Rupujt I argt'jšk srsikt, salBts I т|е4в*ж psitiri ivlh vnta. И ii 2 H G Ш Ш i И topsje I prodaj« m ifsH nk, i'petita »si žipartte »вМм. Sarajevo - InMaii telefon: Ш �Sirana 2 Стоааа »PRAVDA* — »ПРАВДА* I--------------------•Tribuna« u ostalom nalazi, da je uz­ rok »razbojničkom pokretu među mu­ slimanima«: — rđava politika gosp. Prihićevića i njegovih ortaka prema muslimanima, navodno, koja je urodila strašnom mržnjom prema Srbijancima. Ovom konstatacijom »Tribuiunom« nijesmo ni malo zadovoljni, jer nam se — ni mafije, nj više — inauguira njo­ me ono, od čega se moramo najodluč­ nije ograditi. 1 ako nas dosadanjj upravni organi svojom politikom nijesu zadužili ničim, da u prilog njima i jednu pohvalnu ri­ ječ kažemo, ipak’ smo daleko i od po­ misli. da za nanesene nam nepravde činimo odgovornim one, koji za ćorave rabote izvjesnih elemenata ne mogu bi­ ti odgovorni. Hoćemo da kažemo, da sva dosadašnja mržnja naša, kojoj smo u više mahova dali nužna oduška i u javnosti nije iskvarila naših osjećaja, pa da ne bismo znali poštovati one, koji zaslužuju poštovanje. Pa ma koliko imali razloga, da se tužimo na neprav­ de izvjesnih bezočnika, za hator- istini moramo priznati, da nam još nijedna vidljiva nepavda nije nanesena od stra­ ne srpskih časnika. Što više, gosp. pot­ pukovnik ^anković svojim ispravnim držanjem stekao je sveopće poštova­ nje islamskog dijela našega građanstva u Mostaru i mi smo u stanju, da kaže­ mo. -da ni jednog ciglog muslimana u našem gradu nema, koji bi ovom česti­ tom čovjeku mogao kakvu sramotu i poželjeti, a kamo li da pokuša, da mu je sam nanese, kako to iz pisanja »Tribunina« proizlazi. Jamačno su gospoda »isljednici« u očitoj zabludi, pa bi u in­ teresu same stvari bilo, da i na drugu stranu pogledaju. Za Jug. Musi. Org.: Predsjednik Mujaga Komadina V. r. Za posjedničku organizaciju: Predsjednik H. Omer Džbić v. r. Za Vakufsko povjerenstvo: Predsjednik Muhamed ef. Karabeg v. r. Za »Ittihad«: Predsjednik Mustafa O. Cišić v. r. Za Jug. Musi. Klub: Predsjcd.: H. Mqhamed Behlilović v. r. Kaho Englezi rade u ime ravnopravnosti. BiljEškE. Kako bi trebalo? Ministarstvo unu­ trašnjih djela dobilo je 4. o. mi. od načelništva okruga kruševačkog ovu de­ pešu: Noćas između 19 i 20 sati za­ tražila je porodica Hajduković zaštitu od dežurnog podoficira u načelništvu, jer ih je u stanu napao nek'i vojnik. Upućen je na lice mjesta žandarski podnarednik Veroslav Konat, koji je našao »Vladimira Markovića, poslužite­ lja ovdašnje Građevinske Direkcje. Ko­ nat je pokušao da Markovića kao iz­ grednika dotjera u rtačelništvo. Među­ tim je Marković napao na ulici žandarma i pokušao da mu otme pušku, na što ga je podnarednik Konat ustrijelio. Istraga se vodi. Prema ovome neosno­ vano je i tendenciozno iznijeta stvar u »Radničkim Novinama«, ali je ipak oda­ slan naročiti isleđenik radi provađanja istrage. Besplodan rad. 86. redovni sastanak Privremenog Narodnog Predstavništva otvorio je podpredsjednik dr. Ribar ju­ čer u 17 sati. Potpredsjednik je izjavio, pošto nema dovoljnog broja poslanika, to odgađa sjenicu za 7. o. mj. s istim dnevnim redom. Političhi pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Vesnića program. »Novosti« javljaju iz Beograda, da je između Demokrat­ ske Zajednice i vladinog bloka postig­ nut način sporazuma na osnovu Vesnićeva programa. TrebS se samo rije­ šiti detaljno o ličnostima, koje će ući u novi kabinet. Ovaj program sastoji se od slijedećih 5 tačaka: 1. Ratifika­ cija mirovnog ugovora; 2. prihvat izbornog reda za izbore za Ustavotvor­ nu Skupštinu; 3. odobrenje proračuna; 4. pretres ustava u vladi, a' ne u parla­ mentu: 5. osiguranje javne si­ gurnost i. Pod tim se misle mjere protiv širenja komunizma i priprema za izbore. Uspjesi Vesnića. >Obzoru« javljaju iz Beograda, da je Vesnić 5. o. mj. konzoltirao šefove Narodnog i Jugoslaven­ skog Kluba izloživši im svoj program, koji su oba khiba potpuno usvoijli. Ri- ješeiije situacije leži sada u ruci Demo­ manjinu, a od Talijana zastupane općine kratske Zajednice, za koju se govori, jedva petinu svih općina zaposjednutog da jc također prihvatila ovaj program, teritorija a upravljane su od talijanskih pa ako se sve glasine obistine, mogli bi komesara, a ne od načelnika izabranih imati danas novi koncentracioni kabi­ od samih općina. Spomenica žali onet. Ujedno ovaj list demantira sve gla­ petovane mistitkacije od strane talijan­ sine, da između Protića i Vesnića po­ skih političara. Tiče se životnog pitanja stoje ikakve kontraverz* Jugoslaveiia, koji zahtijevaju da odluče Oko riješenja jadranskog pitanje. Ka­ svojom sudbinom istinskim plebiscitom. ko se u dobro informisanim političkim Budu, li Jugoslaveni prijepornog zemlji­ krugovima govori, u posljednjim konfe­ šta primorani odreći se Oživotvorenja rencijama, u kojima se raspravljalo o svojih aspiracija i sjedinjenja s krvnom jadranskom pitanju, zaključeno je, ва braćom Jugoslavije, to žele riješenje će naš ministar inostranih djela, dr. prijepornog pitanja onakovo, na koje će Trumbić, i predsjednik naše delegacije pristati također ogromna većina Tali­ na konferenciji mira, Nikola Pašić, do­ jana zaposjednutog zemljišta, naime biti punomoći za pregovore s talijan­ stvaranje nove nezavisne neutralizovaskim delegatima, tako da naša delega­ ne među-države, koja bi obhuvatala cija neće više trebati instrukcija beo­ sve prijeporno zemljište medu državom gradske vlade. Naš ministar inostranih Kvarnerom sa krajnjim zapadnim i is­ djela ostaje jđš neko. vrijeme u Beo­ točnim granicama. Po aspiracijama ogradu. biju stranaka ta bi država bratski zdru­ Oko sastave vlade. »Hrvat« javlja, žila sve razdvojene dijelove. Tobožnje da se rad oko koncentracije razvija vr­ tako teško razriješivo pitanje o čuvanju lo povoljno. Protić se izjavio, da će na­ etničkih manjina riješilo bi se putem re­ stojati na svaki način da podupre Vesžima potpune jednakosti po švicarskom nićevu vladu i da ne će praviti pitanja uzoru. Takva rteđu-država, koja bi od toga, da bi on došao u koncentraci­ imala dostatno sredstava za.gospodar­ oni kabinet. no čini se, da Vesnić nije sko opstojanje riješila bi teška pitanja sklolk da sastavi kabinet bez Protića. a luke i željeznica putem zajedničkoga i radikalna stranka he bi na to pristala. pravednoga režima. Nittiju je predana Vesnića akcija. Gosp.'Vesnić zapo­ spomenica, koja obuhvaća slične izjave. čeo je u utorak i u srijedu dovršio pre­ govore sa Parlamentarnom zajednicom u cilju priprema za koncentracionu vladu, o čemu je podnio izvještaj u po­ dne Njegovom Kraljevskom Visočanstvu nasljedniku prestola. Prekjučer po podne posjetio je u istoj namjeri gospo­ »Manchester Guardian«: objelodanju­ jina Davidovića, vođu Demokratske je interesantan razgovor svojega su­ zajednice i kod njega je naišao na vrlo radnika s jednim od vođa irskih sinn povoljan prijem. Vjerovatno je, da će feinovaca i potpredsjednikom irske re­ se u toku današnjeg dana moći dovršiti publike Arthurom Griffithom, u kojet pregovori i na ovoj strani. U isto vrije­ mu se lijepo zrcale ciljevi njihovi i opće me Vesnić je posjetio potpredsjednika prilike u Irskoj. Dotični dopisnik piše Privremenog Narodnog Predstavništva sljedeće: gospodina dra Ribara. Mr. Griffith nema ništa u svojoj lič­ Politička situacija. »Narodna Politi­ nosti, koja bi sjećala na vizionarskoga ka« donosi iz Beograda slijedeće infor­ 5 sanjarskog buntovnika. On. je vrlo macije o političkoj situaciji: Narodni praktičan čovjek, koji vrlo dobro po­ Klub će kod pregovora za sastav kon­ znaje modernu povijest, politiku i ecentracionog kabineta istupiti zajedno konomiju, kojeg se nikad: ne bi moglo sa cijelom Parlamentarnom zajednicom. uračunati medu sentimentalce. Kao ve­ U koncentracioni kabinet imale bi ući ćina Iraca, on vrlo dobro znade pra­ sve stranke osim socijalista. Što se ti­ viti razliku između vladara i pojedina­ če demokrata, oni će kao prvi uvjet uca, i samo na ove prve ustr^mljena je jlaska u kabinet staviti bezodvlačno denjegova, ogorčenost. njisiju sadašnje vlade. Kako Parlamen­ Upitao sam g. Griffitha dali sinntarna zajednica ne može na to pristati, feinovsko udruženje još uvijek stoji ne­ ne zna se, kako će se razviti daljnji tok pobitno i odlučno za nezavisnu republi­ pregovora. O samoj podjeli portfelja ne ku, što mi je on potvrdio. Odgovaraju­ može se ništa izvjesno reći. Čuje se, da ći na moje daljne upite, kakvo bi sta­ bi u novom kabinetu dr. Korošec zadr­ novište zauzeli sinn-feinovcj prema rjžao ministarstvo saobraćaja. Ako Ves­ ješenju irskoga pitanja po uzoru dominić ne uspije sastaviti koncentracioni ni'Sma, kazao je, da on ne bi mogao kabinet ostaće na vladi Protić, koji momentano raspravljati o još tako da­ mora zauzeti stanovište prema syim lekoj eventualnosti. U svakom slučaju pitanjima u političkoj orijentaciji. ■ senn-feinovci stoje čvrsto na svojemu Zahtjevi Jugoslavenskog kluba. Jav­ vlastitom moralnom- i državopravnom ljaju iz Beograda 6. maja: Jučer je odrstanovištu. žao Jugoslavenski klub konferenciju sa Dvije trećine irskoga pučanstva izja­ Vesnićem, pa je gledom na program vilo se za potpunu nezavisnost i čla­ koncentracionog kabineta zatražio, da novi sinn-feina izabrani su njegovim za­ se pred parlamenat iznese zakon konitim predstavnicima. Jedino može re­ o Narodnoj banci j uređenju mje­ ći, da kad bi Engleska postupala s Ir­ ra za suzbijanje skupoće provedbom skom ko s ravnopravnim i kad bi je radikalne agrarne refome i oporezovaposmatrala kao narod, koji ima potpu­ nja ratnih bogataša. Klub je također no pravo na samostalnost, tad: bi tek pretresao pitanje vlade' u Sarajevu i oba naroda nfogla raspravljati o svo­ Splitu. ' , jima budućim odnošajima. No dok En­ Pitanje pokrajinskih vlada u Bosni i gleska r.e prihvati toga stanovišta, Sinu Dalmaciji. »Narodnoj Politici« javljaju feinovci ne mogu pregovarati. iz Beograda: Pitanje pokrajinske vlaZatim sam upitao g. Griffitha, što de u Bosni. Hercegovini i Dalmaciji pomisli, da li će. sinn-feinovcima uspjeti novno se pretresa u krugovima poslada skrše tvrdokornost engleske opozi­ nika pučke stranke. Konstatirano je, da cije da pristane na potpunu separaciju je sadašnji režim u ovim pokrajinama t upozorio, da bi politika kršenja dr­ neodrživ i da se mora zamijeniti. U žavnoga stroja samo joj više -mogla krugovima radikalske stranke opaža se razdražiti englesko javno mnijenje. G. neraspoloženje prema predsjedniku vla­ Griffith je odvratio, da su Irci najs^rp-, de u Sarajevu dru Srškiću, koji je pro­ ljiviji narod pod kapom božjom; kroz tiv intencija centralne vlade na svoju generacije su ostali nepokolebivi, pa ruku sklopio kompromis s demokrati­ će, ako ustreba, još i dalje takvima os­ ma. Parlamentarna zajednica dobiva u poSljednje vrijeme-opravdane pritužbđ* tati. U Irskoj danas vlada teror, koje­ mu пегца 'premca -u evropskoj historiji. protiv potpredsjednika dalmatinske vla­ U samom Tipperarvu provedena je pre­ de .Makalea, '. kojj još neprestano vrši metačina u 2000 kuća, a leđna starica službu demokratskog eksponenta u ■od 80 godina šezdešet puta je predveSplitu. dena na redarstvo u jednoj godini da­ na. Svake noći tisuće irskih žena lijega VANJSKI POLOŽAJ. u krevet sa. strahom, da će im se hoću Spomenica tršćanskih Slovenaca u San prodrijti u kuće, da. će im se muževe Remu. 1 odvući u tamnice, bez ikakvoga prešli*Zastupnici slovenskog političkog dru­ šavanja bez ikakve optužbe. Sve to je štva »Edinost« dr. Wilfan, dr. Pogačnik samo pojačalo oporbu Iraca. Kroz jed­ i dr. Stanger podnijeli su 26. aprila u no stoljeće Englezi su nastojali da ras­ San Remu spomenicu vrhovnom vijeću prše Irce, tjerajući ih u emigraciju’. Mi­ i Nittiju. U prvoj se energično denjanslili su time oslabiti Irsku lišivši je nje­ tira valjanost talijanske deputacije i une omladine, ali postigli su upravo pro­ jedno predane plebiscitarne izjave ne­ tivne rezultate, jer emigracijom irski kojih talijanskih stranđka kao što i op­ narod postao je svjetski narod. Svagćina zaposjednutog teritorija, pošto spo­ dje-je bilo, Iraca da podsjete druge na­ menute talijanske stranke predstavljaju rode na engleska obećanja u ratu* en- ' I i ' i Spoj 154 BrtJ | gleska djela u Irskoj. G. Griffith je iz­ javio svoje mišljenje da su Itci slomili mirovni ugovor u Americi i upozorio me na odluku u senatu o politici sepa­ riranja. Fraucesko javno mnijenje prat, sa simpatijama irski pokret i s vreme­ nom će Engleska uvidjeti kakova je lu­ doriju počinila davši svijetu u ruke ta­ kovu batinu, kojom može da je obori. Ako Engleska odbije Irskoj nezavis­ nost, moratće da iskorijeni narod, i to ne samo u Irskoj već u cijelome svije­ tu. Hoće li Englesku prihvatiti taj iza­ zov? Sinn-feinovci su učinili irsko pi­ tanje internacijonalnim. Odlučili su da oživotvore Wilsonove principe i da uz­ mu samo što je njihovo. • u Kad sam upitao g. Griffitha, kakva je politika Sinnfeina prema Ulsteru, od­ vratio mi je da ulstersko pitanje ne op­ stoji, već samo belfatsko. Tekstilni i I brodarski gospodari uzbudili šujiolitički i pokret kako bi ubili ekonomski. U graI nicama nacionalnog integriteta Ulster 1 može dobiti sve sloboštine koje traži. Sto se tiče radničke stranke, veli g. Griffith, dok se nacionalno pitanje ne ri- ješi nema cijepanja u našim redovima. Sinn-feinovska organizacija sadrž. ljude različitih političkih i ekonomskih nazo­ ra. Kad Irska postigne svoju samostal­ nost, naravno da će doći do nove gru­ pacije stranaka, ali za sad o kakvom razdoru nema govora. Radnička stranka izjavila sc na općim izborima ža sinnfeinovce i u skladu radila s njima na op­ ćinskim izborima. Ako naši neprijatelji računaju na neslogu među nama, onda mogu još dugo čekati. Prosvjeta i škola. Osnivanje školskih štapića, škola seli­ ca ipomoćnih škola u Hrvatskoj. Službene novine donose okružnicu povjereništva za prosvjetu ј vjere o osnivanju šKolskih stanica, škola selica i pomoćnih škola. U okružnici se među ostalim kaže: Ako se mjerilom prosvjete uzimlje pismenost, a pučko školstvo sredstvom njenoga širenja, onda su u nas, što se toga tiče, vrlo nepovoljne prilike. — 47.43%, skoro polovica pučanstva Hr­ vatske i Slavonije od 6. godine« unapn- ■ jed ne zna čitati ni pisari, a preko 100 luljada do škole dorasle djece ostaje bez ikakove obuke, jer u njihovu okolišu nema škole! Prosvjetnoj vlasti nastaje otuda na­ dasve važna zadaća, da svim silama nastoji doskočiti ovim žalosnim prili­ kama, kako bi se što prije švako naše za školu doraslo dijete doista i privelo redovnom i potpunom školskom obra- ■ ■ zovaniu. U tu svrhu valjaće što prije proširiti pučke škole, koje već posto­ je, a pootvarati nove škole, gdje ih još nema. Uza svu dobru volju neće se taj go­ lemi posao moći naprečac izvršiti, ne­ što zbog velikih troškova, koji su za to potrebni, nešto zbog nemogućnosti, da se uz današnje prilike grade škole i nabavlja pokućstvo i pribor, a ponaj­ više zbog velike nestašice učitelja, koje treba tek obrazovati U dovoljnom broju. No ono više od stotinu hiljada podr.asle djece ne može se. a da se ne o« štete najveća narodna dobra, za to vri­ jeme i dalje ostavljati bez ikako.va od­ gojna i obrazovna utjecaja, već im va­ lja osigurati barefn neku makar i ogra­ ničenu školsku obuku. Učiniće se to već prema prilikama mjesta, školskim stanicama, školama selicama ili ambulantnim školama t po­ moćnim školama. Školske su stanice pučke škole s vrlo ograničenim vremetfom za nastavu. One će se uređivati u mjestima, U koji­ ma ima relativno dosta djece za školanje, a najbliža je škola toliko daleko (preko 4 km), da Je ona djccame mogu polaziti. Pomoćne škole otvoriće se u mjesti-^ ma, gdje se ne može urediti redovna^ škola, ma da ima dosta do škole dora­ sle djece, ali u mjestu ima podesno li­ ce, koje hi uz svoje glavno zanimanje moglo kao pomoćni učitelj sat dva dnev­ no obučavati onu djecu u najvažnijemu iz predmeta pučke škole. Tu dolaze prije svega u obzir bivši učitelji, uči1 teljski pripravnici i svećenici, ali i dru­ ga obrazovanija lica, koj^ za to Imaju individualnih sposojjiosti. Škole selice ili ambulantne škole otvaraće se tamo,' gdje se ne mogu ure* .diti ni školske stanice ni pomđćrte ško• le..Za te će se škole postavljati mlađi, �Боој '154 — Bro] ■praktičniji učitelji-pučkih škola kao po- | sobni putujući učitelji. Svakome će uči­ telju bti određena dva školska mjesta, I da u svakome od njih radi naizmjence I po pet mjeseci dotično točnije rečeno I 4 i pol mjeseca u školskoj godini i da slijedećih godina na isti način obredadotična mjesta. Zato se pozivaju sve županijske ob■fasti da što prije izvijeste povjereni­ štvo za prosvjetu i vjere u kojim bi se ; mjestima njihova područja imela urediti školska stanica, gdje pomoćna škola, a i gdje opet škola selica. U dodatku ok- ' ’ružnice kaže, se dalje: Uspjeh cijele ove akcije zavisiće do­ brim dijelom o agilnosti županijskih, do­ tično gradskih školskih nadzornika i o zauzctnosti učiteljstva. Kako je to je­ dno nadasve važno kulturno f-rodoljubто poduzeće, ovo. povjereništvo ne ■sumnja, da će svi, koji su na to pozvani, uložiti sve svoje sile, da ono potpuno i uspije. Kako bi bilo, da , se i Grdić makne i pođe ovim zgodnim i praktičnim pu­ tem narodnom, prosvjećivanju? Socijalni život.. Državna zaštita djece. Separatizam i šovenstvo pri diieljefiiu potpora, što ih isplaćuje državna zaštita djece u Sarajevu siročadi i udo­ vicama majkama, postigao je svoj vr­ hunac pod upravom »sposobna« nastav­ nika, a sadanjegi zimjenika povjerenika ministarstva za socijalnu skrb g. Zečevica, koji krije od nas traženi iskaz kao zmija noge. Ali istina ipak izlazi na vidjelo i potvrđuje naše navode doslodcč. Zasad prenosimo iz »Jugoslavijfe« od 6. maja ove žalosne cifre: »Mi smo se već nekoliko patu poza­ bavili oblasnom državnom zaštitim dje­ ce, koja je primila 4,800.000 K za dijelenje potpora udovicama, koje nijesu kadre da izdržavaju svoju vlastitu dje­ cu. Upozorili smo na pristranost ove zaštite, a zato su nas udarali sa svih strana, osobito je srpsko-šovinističko-»socijalištičko« »Zvono« pucalo od jada. Međutim neka posluže za ilustraciju ove brojke:. 17 porodica s 57 pravo­ slavne djece dobiva mjesenčo 6190 K, dok isti broj jn u s 1 im a n s kih po­ rodica s isto toliko djece dobiva 1401 K. a 17 katoličkih porodica sa 57 djece 1330 K. To znači, da svako si­ roče pravoslavne vjeroispovijesti prima na mjesec 108 K 5 filipa, musli­ manske 24 K 5 ,fil„ a katoličke 23 K. 3 fil.; dakle pravoslavne obitelji dobivaju 69.9%. ili gotovo pet pu­ ta toliko koliko muslimanske i katoličke zajedno. Od svote, koja je do sada izdana primili su: pra­ voslavni 79%, muslimani 13.6%, a kato­ lici 6.8%. t. j. prema omjeru: 11.7 (pravo^viti). 2 (muslimani), 1 (katolici). .Namavi li se tako dalje, onda će od 4,800.000 K zapasti pravoslavne 3,820.000 к, muslimane 652.000 K, a katolike 328.000 K. Ovako rade oni, koji se ponose, da su »raskrstili s vjerskim predrasuda­ ma« i ne daju reći, da su pristrani. A neka ta gospoda zavire u stare Švabjne knjige, pa će vidjeti, kako se je on dr­ žao »ključa«! — Zbilja, Bizant,je puno sposobniji u ..sijanju vjerske intolerancije nego sav zapad skupa. Koliko Ima ratnih invalida u- Bosni? Prema službenim statističkim podad, ma, broj ratnih invalida u Bosni i Her' ccgovini; koji su provedeni u glavnoj evidenciji, iznosi s danom 10.‘februara 1920.: 31. 663. U ortopedijskom zavodu u Mariji Zvijezdi kod Banje Luke bilo ih je radi proteze (da dobiju novu nogu ili da im se popravi stara): 5747. Bez desne ruke ima 165, bez lijeve 135, a bez obje ruke 15 invalida; bez desne noge ili stopala ostade 348, bez lijeve noge ili stopala 373, a bez obje noge ili spopala 76. Od studeni postradale je 857, a .933 . ostadoše uzeti (uhvaćeni); izgubilo jg desno bko 261, lijevo 242, a oslijepilo 54; gluhih ima 111, nijemih 4, gluhih i nijemih 12. Od različnih unutrašnjih bo­ lesti postrada 1805, ostadoše reumatični 1904; a od sveopće tjelesne nemoći pati 1248: bilo je zasuto ili je inače postradalo 508. ranjeno je iz puške 10.965, živčano boluje 419, a duševno 120. Tu­ berkuloznih invalida ima 9.172, a s razlićhum drugim ozledama IJj bolestima 1941. Орам 3. ПРАВДА* — »PRAVDA, Po zvanju ima: zemljovlasnika 1941, kmetova 6524, slobodnih ratara i kme­ tova 3086, zanatlija 1398, trgovaca i bakala 492, zemaljskih i privatnih či­ novnika 117, različnih namještenika i nadničara 4265, đaka 105, različnih in­ telektualnih radnika 29. Po vjeroispovijesti ima: muslimana 10.952, srpsko-pravoslavnih 13.865, rimo-katolika 6762, jevreja 84. Iza povratka iz vojske umrlo je u za­ vičaju 1223. Najmanji broj ratnih invalida ima okružje sarajevsko (3563), a najveći okružje banjalučko (7819). Invalidi -primaju male invalidske mi­ rovine i ranjeničke doplatke. Jednokratnu pomoć za nabavu ži­ votnih namirnica, odijela i obuće dobilo je 997 u i^rosii od 213.436 K. Mimo jednokratne pomoći' davahu se i beskamatni zajmovi za gospodarstve­ ne svrhe ili za podizanje obrta, te su 43 invalida dobili zajam od 49.520 K za obrt, a 60 invalida! zajam od 75.3400 K za gospodarstvo. Da se pomogne onim težacima, koji nemaju zemlje, primljeno je 589 molbi za podjelu erarne zemlje. Invalidi ne mogu da prodaju §toku ili alat,, koji im je nabavljen uz pomoć go­ re pomenutih potpora te se svaka zlo­ upotreba progoni preko sudskih vlasti. Pomoći se daju prema imovinskim pri­ likama pojedinaca na osnovi gruntovničarskih i poreznih podataka, prema broiu radnih snaga u porodici i prema sna# različnih vrela prihoda. Kod toga dolazi u račun i radna sposobnost inva­ lidova. podne sjedi kod okružnika, a poslije podne se voza s njime u fijakeru. Ovaj triumvirat sa Gradićem na čelu i čitavim aparatom doušnika vedri i ob­ lači u Tuzli, te je svako izgubio vjeru, u objektivno uredovanje. Domaće vijesti Proslava petnaestgodišnjice »Ittihađa«. Od priređivačkog odbora za pro­ slavu primamo: Odbor »žhnatlijskoradničkog udruženja Ittihad« odlučio je proslaviti petnaestgodišnjicu svoga dje­ lovanje dne 13., 14. i 15. maja, te su na istu pozvana sva muslimanska društva u Bosni i Hercegovini posebnim pismi­ ma, kojih nam adresa bijaše poznata. Kasnije se ustanovilo, da su mnoga društva izostala, pa ovim molimo sva bratska društva (valjda 4 srpska? Ur.) da ovo prime kao poziv na proslavu i da nam jave, ako imadu pjevačke ili tamburaške zborove, da li će na pro­ slavi sudjelovati, da im mognemo po­ slati program nastupa zbirova. Nemaju Ii pak zborova, onda neka nam najkašnje do polovine Ramazana jave, koji će se broj njihovih članova odazvati proslavi, da bi se odbor mogao pravo­ vremeno pobrinuti za njihovo ukonačenje i popust na željeznici. Radi prekratkog vremena proslava ' je odgođena za 20., 21. i 22. juna 1920. Zarobljenici, koji su se povratili iz talijanskog ropstva dobiće po naredbi komande bosanske divizijske oblasti E. broj 5369 od 15. aprila 1920. po jedno civilno odijelo. Da se spisak mogne sa­ staviti i odijelo zatražiti, pozivaju se reflektanti, da se prijave do 20. maja t. g. osobno sa objavom kod vojnog refe­ renta gradskog poglavarstva. Naši dopisi Tuzla, koncem aprila. (Tuzlanski okmžnik). O ovome se je čudovištu pisalo toliko, da se moramo snebivati, kako ga više može zemalj­ ska vlada trpjeti. Dolazimo do zaključ­ ka, da te stvari, što ih Grudić provađa, vlada odobrava ili nema sposobnijih ljudi za uprave, pa joj je svako dobro došao. * Ponajprije moramo ustanoviti s kime se je tuzlanski načelnik okružio. Prva je njegova desna ruka glasoviti »dobro­ voljac« Hakija Temim, koji je prešao dobrovoljcima nakon »slavne« borbe u redovima austrijske vojske, pa kad mu je Rus stavio revolver pod grlo, postao »dobrovoljac«. Kad se je u Tuzlu vra­ tio tražjo je odmah razne nagrade za svoj patriotizam. Dobio je trafiku kao sblicitator koid g. Sefkije' Gluhića i dru­ ge razne povlastice. Stoga nije nikakvo čudo, da je svaki dan pijan i da prosi­ pa pamet u svojoj okolici. Najviše -se je okomio na g. dra Defterdarevića, koji ne zna praviti iznimaka, te mu jedan' Temim ne može imponirati. Međutim Temim ima zašto da se okomi na gosp. dra Defterdarevića. jer je svjestan, da ovaj znade kako je Temim primao od ■njegova brata g. Ibrahimbega po 20 K iz »Dispositionsionda« u Mostaru kao austrijski konfident. Ostalu prljavu pro­ šlost Hakije Temima donijećemo kad dobijemo tačnije podatke iz Mostara. Ovaj i ovaki Temim je danas Grudićeva desna ruka, on mu diktira i komandira, a Grudić sluša. Drugi je tip sreski načelnik Stanko Brakić. Ovaj je neka vrst Sekretara tu­ zlanskih dobrovoljaca, koji svđme šefu doušuju svaku želju nezasitnih dobro­ voljaca. (Jkružnik saspe vatru na Def­ terdarevića i naredi, da se odmah iz­ vadi 50 odijela za dobrovoljce, premda je odbor zaključio, da se odijela po re­ du izdaju. Brakić sastavi ■ rezoluciju ispred dobrovdljhca, u kojoj se izrazuje nepovjerenje prema predstojniku, dok se Grudić slavi do neba. Svako, se je smijao ovakoj rezoluciji, ali je ipak ona imala svojih žrtava. Treća je okružnikđva perjanica »de­ mokratski« zastupnik Blagojević, Moji je svojom »vještinom« upropastio, sve tuzlanske ulice, te da ne dođe općini drugi inžinjer. ne bi mogao tuzlanskim ulicama nj pješak, proći, a kamo li konj. Blagojević je poznat kao pravni savjet»ik.za stvaranje glasovite uedbe o begluchna. s kojom je napravio takovu zbrku pojmova, dp se odmah vidi, da ju je pravio inžinjer. a ne pravnik. Ovaj junak, koji dijeli begluke na račun »demokratske« popularnosti, bere. 2 godine plaću iz općine i dnevnice iz predstavu'klncela&^ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, "nježnom i rumenom. Tisuće i i tisućb gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 M«či li Va» glavobolja? Zubobthi? Taganje u kostima? Malo Fdleravega Elsaffuida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce -36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krane. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na« Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eagen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. , Trgivina sviju vrsti zemaljshih pro­ izvoda 1 holonljalnz robe na VBllbo. Trešeljah SUMORNE MISLI. Ja kao B&wjenik povjerenika pa «ocijalau po­ litika Trtim втоји „punu dužaosi“ no samo on­ da, kad arak iajede jednog Šabana na raean jednog Simo, nogo, 1 oada joi ватјввп1јв, kada dijelim аотас „Oblaene državne aažtite djece” ровтв svjesno ж omjera 17 : 2 : 1. Po mome naima miti;»жјa i a smislu ciljem laitite dr­ žavne djtea mora da pripadne od oaik odre­ đenih pet milijuna krpea 17 dijelova mojim pravoslavnim, 2 dijela „Turcima41, a 1 dio ka­ tolicima. Bivii „profesor” filozofije ZeČeviĆ. Svoga si učitelja matematike dostojan učenik! Dobro ti radiš po našem principu istrage „Тпraka‘‘ i po meme primjeru podjele Stipendija, na kojima smo lani oteli »ajednižki od „Тпraka nekolike stotina hiljada kiuna, a sve u korist svojih. Ali ipak govoreći među nama i po duši fko je ima) i pravednosti (ko je osje­ ća) trebalo bi prema onom danas meni tako mrskom i vjerskom „ključa” koji sam j a u bos. saboru jedva Švabi natarijo i koji sam tražio na svakom mjestu sa pravoslavne, eto prema tom istom ključu trebalo bi dati „Tur­ cima” i katolicima viie, t. j. po rasmjeru 4:3:2 ili ako ćel prema tvojoj podjeli 16 ; 15 :8. Ako otpada na pravoslavno 16 dijelova, enda po „ključu” moraš dati. Turcima” 12 dijelova, a katolicima 8. Bivii profesor matematiko SĆepan Grđić. Ni jedan list ne uosi nepriličnijeg i^nena od „Glasa Naroda*4. Pravi glas naroda može se Čitati samo u mojoj „Srpskoj Zeri4* ili u „Beo­ gradskom Dnevniku*4 moga istomišljenika Krste Cicvariea. To j’e pravi i nepatvoreni glas srp­ skoga naroda, a drugo jo sve izvj^itačeno dlplematiziranje Đ. A. čokorilo, Prašak za odstranjivanje dlaka Đroieriji Brate Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—■, mast za uši u glavi K 5'— i 10—, Mast ža uši na "blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10’—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3, III. kat. 60 Centralna drogerija Braća Šahinagić Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 ♦ preporučuje svoje bogato skla­ PAP1RNICA ♦ ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ I X preporučuje svoje bogato stovarište ! ♦ svih vrsta papira, kancalarijskog i X školskog pribora. — Naručbe se J obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 | I Prodaja brašna. Preprodavači »Kon­ zorcija« izdavače počam od ponedjelj­ ka 10. o. mj. pa sve do ponedjeljka 17. maja t. g. brašno za pecivo (prava nulerica) po K 14 na kg. Na svaku osobu .otpada 1 kg. Prodaja se vrši na teme­ lju legitimacije gradske aprovizacije. J ♦ * J ♦ X dište svrh droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. i Braća Bemirdžić, Sarajevo i ; ! ® ' iz I И Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. Trgovipa svakovrsnih koža i obućar Narudžbe iz provincija obavlja vrla brzo i tačna. Д �Број 154 Broj »ПРАВДЛ* — .PRAVDA- Страна 4. Strana :: BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA Htjeli bjste uzdržati svoju ljepotu!_____ u Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO :: TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pcmadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Hl. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. čast nam j’e obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnik namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg hercegovačkog voća svih vrsti na veliko kao: ašlame: crne, bijele, crvene i alice; smok­ ve, lopindže, tenice, dime, bostau, grožđe i paradaiz crveni. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA :: CIJENE UMJERENE. ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna.o Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? S poštovanjem Braća Prolić. Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih'očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— POZIV na supskripciju IZ.OOD komada dionica IV. emisije „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci ** .a/' Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luči obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 108 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete; 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130’— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 5Q0 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20 000- Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pra'o na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. |V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. ■ 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaše se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo-njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Eisaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina^ po­ sebno, ali što jeftinije. Eugert V. Feler, ljekarnik, Sjubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV? emisije, e kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od Јб. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 kojnada novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. , 2. Dionice glase na ime, nominalna im je vrijednost 50 K, a dioničari ih debl­ jaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od, 15. do 3#. maja 1920. Sarajevo, 27. aprila 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerisprodane dionice ustupiće se oijim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji sa uče­ stvovali u ovom upisu pratna broju sta­ rih svojih »dionica najkasnije do 15. ju­ ne 1920. 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. iaauara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja ođ 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu »erasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo, Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. OdbM < M. O.« D. Љ a, и.гдмтљ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/64497cc286a65b7397e7473d04f7c68c.pdf b38fe863c6cadb394b9a0594a024d8a6 PDF Text Text Poitarina u gotovom pletena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ«ИМАлСКЕ ОРГАККЗА1ШЈЕ. Broj 50 (155) Sarajevo, utorak 11. maja 1920. (20. šabana 1338.) Koncentracioni kabinet drži se spasonosnim izlazom iz krize, ' menta i ukočiše njegov rad ’ pomoću u kojoj se nalazi naša mlada d/žava. | kvoruma za koji su i sami priznali da Mnogi su ljudi uvjereni u uspjeh ove je nesavremen. Mjesto da u opoziciji po­ akcije i drže da će se na taj način ub­ kažu šta su i šta hoće, mjesto da stvar­ lažiti nevolje, što ih je našom kraljev­ nom kritikom onemoguće svoje nadmo­ stvu naprtila diletantska politika .de­ ćne protivnike, oni bježe iz parlamen­ mokratske« zajednice. Ta r^di se o tom, ta i kriju se za trikove u tumačenju po­ da dobijemo snažnu parlamentarnu slovnika. Njihova je štampa bila pro­ vladu, koja će uspostaviti red i mir i sto bijesna i nimalo ih nijesu smetali koja će zavesti autoritet državne vla­ Cicvarićevi i drugi napadaji'na Regen­ sti. Ima ih koji nijesu tako optimistični ta: dozvoljeno je bilo sve, što bi im i koji u koncentraciji gledaju samo zad­ pomoglo da, ponovno dođu na vlast. A nju nadu .demokrata«, da pomoću i dje­ imaju li oni pravo, da traže tu vlast? lomične vlasti održe koliko toliko svoj Općinski su izbori neoboriv dokaz, da stranački prfctiž i svoj partijski brod nlaroi nije s njima. Hrvatska je po­ spase od potpundg brodoloma. Oko okrajinska vlada pružila silesiju dokaza, vih oprečnih nazora vrti se pisanje stra­ da su potpuno neosnovane tvrdnje »de­ načke štampe, a »neutralci« su našli mokrata« o separatizmu Hrvatske, kao zgodnu priliku da sole svijetu pamet-f' što je i slovenačka vlada oborila bajku »u interesu države« vuku onoj strani, o separatizmu slovenačkih klerika­ kojoj su i do sad naginjali. Tako je pod laca«. neutralnom firmom došlo do ponovne Silesija je »demokratskih« zastupnika akcije u korist »demokratske« zajed­ pala na izborima, a mnogi se ne usunice. diše ni kandidirati. Uza sve to oni se Da se pravilno ocijeni ova kampanja, prave zastupnicima naroda i bez imalo nužno je baciti pogled u prošlost, jer rumeni u licu pozivaju se na svoju broj­ samo je ona učiteljica/ budućnosti. A čanu snagu, koja im tobože daje pravo šta nas ■ uči ta prošlost. Ništa drugona vodstvo naše mlade države. Njih se nego da je »demokratska« zajednica dr­ nimalo ne tiče što su to isto predstav­ žala vlast od prvog časa našeg ujedi­ ništvo proglasili mrtvim, što su mu od­ njenja pa do 20. februara ove godine, rekli pravo, da daje vlast i što su ga pa je prema tomu samo ona kriva kao nesposobno htjeli razjuriti. Ono im za sve nedaće, koje su nas zadesile u je momentano daje nadu, da bi pomo­ nutarnjoj i vanjskoj politici. Prva kon­ ću njega mogli doći na vlast i — na­ centracija bijaše samo maskirano sajednom je dobno i zakonito. Je li onda modrštvo »demokrata«, jer je ova opravdana nada, da se »demokrati« ru­ stranka imala preko dvije trećine mi­ kovode interesima države i da vlast nistara, p^Je prema tomu bila faktični traže za to da joj pomognu? Može li se vršilac vlasti. Radikali i Jugosl. klub narod osloniti na sadanje držanje ove bili su samo štafaža. Mogli su djelo­ klike i može li se nadati dobru od kon­ vati samo u negativnom pravcu, da u centracije narodnih stranaka sa ovom praksi i tu budu izigrani i stavljeni pred klikom političkih špekulanata? Bog je gotove čine. 'Ostavkom g. Protića .u svemoguć, ali su »demokrati« svojom kojo! je iznešena strašna optužba pro­ prošlošću dokazali sve prije nego li mo­ ti vinovnicima nemilog stanja, u koje je gućnost, da se rukovode prvim intere­ dovedena naša mlada država, stanje se sima države i naroda. još više pogoršalo. Došlo je do »demoProšlost im dokazuje da u njima' ne­ kratsko-socijalističkog« kabineta, koji ma kakva hljeba, a ni sadašnjost im je ujagmio vlast na temelju »većine« po­ nije bolja. Treba samo pratiti njihove moću ministarskih glasova, da se na­ trikove i sravnjivati njihove skokove, kon toga pretvori' u diktaturu »revolu­ pa da čovjek posumnja kako u njihove cionarne« vlade, koja je svoj opstanak nakane tako i u iskrenost načela, koji­ pravdala »pretudržunošću separatistič­ ma brane svoju tezu o potrebi koncen­ kih elemenata« j tobožnjom brigom za tracije. Njima smeta1 jaka vlada. Njima jedinstvenost države. smeta težnja za uspostavom reda i rada. Šta je međutim pravi razlog ovoj dik­ Njima smeta pravni poredak. I ne motaturi? Ništa drugo nego težnja, da se gavši pobijati te vlade i njenih načela, autoritetom Vlasti učvrsti stranka i do­ oni se ■ utječu koncentraciji, da njom biju nove pristaše. Protekcija i izvozoslabe autoritet vlasti i postignu glav­ ničarstvo, korupcija i nasilje glavne su ni cilj: pomoću vlasti spasiti stranku i oznake ovog »državotvornog« režima. okupiti rastepene pristaše. Nemajući oslona ni u oktriranom pred­ Moguće je da će se u dobru društvu stavništvu i bojeći se njegove kontrole, i popraviti; moguće je da će i nadoći. »demokratsko-socijalistička« se je vla­ da odlučila najprije na odgodu, a onda Ali, i opet ali... Jer vuk dlaku mijenja na raspust Privr. Nar. Predstavništva ali ćudi nikada. Parlamentarni blok mo­ i slomila vrat baš u času, kad je mi. ra biti na oprezu i dobro se promisliti slila 'da je gospodar situačije. prije nego li se primakne ljudima, koji misle jedno, govore drugo, a rade treće Njenim padom naiod je malo odah­ i četvrto. nuo, a kad se je tačno izmjerila nadmoćnost nove vladine većine, »demo­ krati« se odlučiše na sabotiranje parla­ Sarajevo, 10. maja. Izaslanstvo v. m. sabora, u kojem su sudjelovali muftija Maglajlić, načelnik I Vilović i naš urednik S. Korkut (g. dr. 1 Spaho morao je otputovati u Pariz kao delegat parlamenta) obavilo je svoj po' sao, prikazavši nadležnim ministrima I stanje vakufa i zaitraživši potrebnu pri| pomoć države. Izaslanstvo je krenulo л iz Sarajeva u utorak 27. aprila, a vra'7 tilo se je iz Beograda u četvrtak 6. maja. Bilq, je primljeno i u audijenciju kod Regenta, pa je i njemu prikazalo naše potrebe, naišavši na dobro razu­ mijevanje. Sa izaslanicima je bio u audijenciji i nar. poslanik g. dr. Hrasnica. kojom je prilikom predan Regentu i jedan iscrpiv memorandum o političko-gospodarskom stanju ovdašnjih muslimana. Regent je primio naše izaslanstvo vrlo ljubazno i pomno je saslušao naše tegobe izjavivši izaslanstvu da će se ispra­ viti nepravde, koje su nam uči­ njene naročito uredbom o beglucima od 14. februara. Naši su delegati prikazali i nesnosno stanje muslimana u Sandža­ ku i Makedoniji, pa se nadamo da će se i tamošnje prilike popraviti, kako bi i muslimani mogli osjetit blagodati narodne države. Poziv no shupštinu. Pod pritiskom silnih nepravda, koje se nanose zemljovlasnicima prigodom provadanja agrarne reforme saziva mjesni odbor udruženja zemljoposjed­ nika za B. i H. u Sarajevu JAVNU SKUPŠTINU koja će se održavati u petak dn e 14. maja 1920. u 14 sati poslije podne u avliji Begove džamije. Za mjesni odbor »Udr. posj.«: Tajnik: Predsjednik: N. Svrzo. Sočo. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. ; I i I I I I i I ! I I Pred odlukom o jadranskom pitanju. Kako glase informacije, što ih je dalo naše ministarstvo vanjskih poslova općenito se drži 'da su u jadranskom pitanju razjašnjena oba pravca, tako, da se ovaj mjesec mora očekivati konačno riješenje. Izmjena brzojava medu Trumbićem i Nittijem. Pošto su bile netačno saopštene u našoj i inostranoj štampi depeše, koje su bile izmjenjene između naše delegacije i Nittija, italijanskog ministra predsjednika, kao predsjednika konferencije u San Remu, ovlašteni smo saopćiti njihovu tačnu sadržinu, koja glasi ovako: »Telegram naše delegaci­ je iz Parisa 26. aprila 1920. upravljen na Nittija kao predsjednika konferen­ POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdahcioni adbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. cije glasi ovako: Njegovoj Ekselencjji |. gosp. Nittiju- predsjedniku konferencije u San Remu. Prema izvesnim obavešt tenjima izgleda, da je rešenje jadranI skog pitanja došlo na tačku da sada bude diskutovano u San Remu. Ovim povodom delegacija Kraljevstva SHS. ima čast privući pažnju konferencije na sledeća fakta: Direktni pregovori izme­ đu kraljevske italijanske vlade i dele­ gacije Kraljevstva SHS bili su započeti 1 produženi u Parisu sa predsedpjkom saveta g. Nittijem i ministrom inostra­ nih dela Scialojom. U Parisu nisu bih prekidani. Delegacija nije dosad dobila nikakav zvaničan poziv, da ode na kon­ ferenciju. Neslužbene sugestije,, po koji­ ma bi trebala delegacija da ode u San Remo bile su uslovljene našim predhodnim prijemom memoranduma od 9. de­ cembra ili pred loga, učinjenog i potpi­ sanog od strane ministra inostranih de­ la g. Scialoje za bazu diskusija. Dp , sada delegacija nije moglk dobiti od kraljevske vjade tražene instrukcije usled izuzetnih prilika, nastupilih u našoj zemlji, prilika sličnih u drugim zem­ ljama, naročito usljed štrajka željezni­ čara. Tako delegacija pored svoje naj­ bolje volje nije mogla doći u San Remo. Mi računamo na osećaj pravdoljublja i uvidavnost predstavnika velikih sila, da će voditi računa o ovoj činjenici, ne­ zavisnoj od naše volje i molimo ih, da ne donose nikakvo definitivno rešenje, koje bi moglo prejudicirati prijateljsku odluku u ovom važnom pitanju i odlu­ ku, koja bi uticala na buduće odnose dvaju zainteresovnih naroda. Ja mogu najodlučnije uvjeriti visoku konferenciju da je naša delegacija zadahnuta najis­ krenijom željom, da jadransko pitanje bude rešeno u duhu prijateljstva i spo[ razuma. Trumbić«. Gosp. Nitti je istoga dana odgovorio ovim telegramom našoj delegaciji, koja ga je primila u Parizu sutradan 27. ap­ rila i glasi ovako: »Gosp. dr. Ante Trumbić ministar inostranih dela Kraljevstva SHS, Pariz. Kako do danas nisam primio nikakvo Vaše saopštenje izvestio sam konferen­ ciju, da ću joj sutra 26. aprila saopštiti odluku kraljevske vlade o rešenju jad­ ranskog pitanja. Usled Vaše depeše predložiću sutra da se diskusija obusta­ vi. Želim da razgovori između Vas i moga kolege budu nastavljeni što prije. Konferencija svršava sutra svoj rad. Molim Vas telegrafiraite u San Remo kada ćete biti spremni doći u San Re­ mo ili koje drugo mjesto blizu granice, gdje će ministar Scialoja biti zadovo­ ljan sastati se s Vama da produži pri­ jateljske razgovore. Nitti«. Crnogorska deputacija. Javljaju iz Beograda: Ovamo je stigla delegacija od 70 izaslanika Crne Gore. Nesavjes­ na i nerodoljubiva borba, koju u javno­ sti mnogostrukim sredstvima na razne načine vode, izvjesni protivnici novoga reda stvari u Crnoj Gori i uopšte otadž­ bini, pobudila je stanovništvo Crne Go­ re, da pošalje ove najuglednije svoje ljude da ovdje na nadležnom mjestu o- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Нагседошпп (1 tj n Saraievn. Oionlčha glavnica R _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,030.003_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Вн1 it svim bankovnim poslovima. ObgpJja uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS. I u Inozraste. Гпиа вlcške na uložne knjižice i tekuća račune i ukamaćuje Ih na|pavoljnlje. Obavija зн mjenjalat poslova I burzovne naloga , -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Haje sezonski i aproolzadlsha kredltr. — Hupujs I Drndale sraćke, valute l vrijednosne papin stih vrste. R 0 6 H 0 b 8 5 B i E H J 8 kupuje 1 prodala sva vrata robe, a poglavito sva životna nuntlrniae. Kancelarija: Kralja Petra ulic^Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka hania, Sarajevo ■ Interurban telefon: Ш �Str?na 2 Страна Број 155 Broj .PRAVDA* — .ПРАВДА* i’riiKunenuti mi je da ie g. Simo Vu­ lje, koje su najviše trpile u ratu uzmog- 1 jović primio upravu ovog kotara octi uu što prije da povrate svoju produk­ mali iza prevrata, a to je reći u naj-’ tivnu snagu i da doprinesu sa svoje kritičnije doba, kad po mnogim okol­ sirane, da se ponovi obilje, koji je jedini nim kotarevima zaredaše pljačke i lijek protiv skupoće. Očekuje se, da će mnoge druge nemile i neugodne poja­ druge države priteći u pomoć tima ra­ ve. Naprotiv kod nas u Trebinju 1 oko­ tom najviše oštećenim državama. U lici zahvaljujući Vujovića pravničkoj pogiedu zračnog prometa je predložen sposobnosti, u pravničkoj vještini, objek­ projekat rezolucije, da se svrati pažnja tivnosti kao i vlastitom njegovom na­ svih evropskih vlada na vitalnu potre­ stojanju, sve što ne valja znao je osu­ bu pravilnog međunarodnog zračnog jetiti i žiteljstvo bez razlike vjere i ple­ prometa. U pogledu odnošaja s isto­ mena u bratski sklad i harmoniju do­ kom zagovara se, da se razviju četiri velike željezničke linije: Jedna bi išla vesti. Radi toga su, kako se čuje, zbog nje­ iz Londona i Pariza u Bukurešt preko VANJSKI POLOŽAJ. gova premještaja sve ovdašnje organi­ Stmplona, Milana, Rima i Brindisi. Dru­ zacije poduzele korake i brzoj^no za­ ga na 45. paraleli, koja već postoji ve­ Dioba Turske. U Sofiji su održani molile zcrpaljsku vladu, da pftnještaj ćim dijelom, iz Bordeauxa za Odesu zborovi protiv dodjelivanja Trakije preko Loandona, Milana i Bukurešta. g. Vujovića opozove. Grčkoj. Manifestanti izjavljuju, da Bu­ Muslin^nska Jugoslavenska Organi­ Treća od Trsta do Gdanskog preko gari neće dopustit i, da bude Trakija Bratislave, a posljednja na 50. paraleli zacija takođr se je brzojavnim putem odvojena od Bugarske. Stvorena je re­ j prolazeći Havre, Pariš, Strassburg, obratila na zemaljsku vladu, a spremna zolucija predstavnicima antnate. Mani­ Njemačku preko Niirenberga, prama je po potrebi i na daljnje korake u smi­ festacije će biti u nedjelju u svima va­ i 361. članu ugovora o miru, prema Plslu opoziva Vuiovićeva premještaja rošima u unutrašnjosti Bugarske. zenju za Prag, Varšavu Kijev i Odesu. poduzeti. U ponedjeljak će biti u Versaillesu is­ — Poslije pete plenarne sjednice redakNadamo se, da je zemaljskao eniat pitale punomoći turskih delegata i pre­ cijonog odbora, koja je imala zadaću, Nadamo se, bez sumnje, da je ze­ dani uslovi mira. da izradi nacrt rezolucije u stvari bur­ maljska vlada dužna obzira na ovo uDr. Renner o komunizmu. Državni zovne krize, održan je privatan sasta-^ zeti, jer ovo je glas naroda u ovom kancelar austrijski dr. Renner držao je nak, na kojem su se engleski zastupnici” kraju, a i dokaz koji dokazuje da mi 1. n^ja burno aklamovan od tisuće i pokazali vrlo -koncilijantnim, .tako da je nepristran »i objektivan rad ovog zbilja tisuće radnika u Bečkom Novom Mje­ došlo do potpunog sporazuma. Tekst doraslog i sposobnog upravnika cijeniti stu značajan govor u kojem se taknuo toga sporazuma biće predložen u petak znamo. Građanin musliman. svjetskog položaja pa onda oštro kri­ ♦ ' prije podne u plenarnoj skupštini. tizirao komuniste, koji igraju s radniSjednica Saveza Naroda u Rimu. Doncsosmo gornji dopis trebinjskih štvonj poglu igru i izazivaju opasnosti, Sjednica Saveza Naroda, koja će se omuslimana, koji su pristaše J. M. 0. kojima onda nisu dorasli. držati 10. o. mj. u Rimu, imaće na dnev­ Oni klevetnici, koji nam podvaljuju, Državni kancelar govorio je najprije nom redu ova pitanja: Priprave za da je naša Organizacija protiv današ­ o protivnostima između engleskog i glavno vijećanje, proračun za osniva­ njeg stanja i da joj ne miriše ništa što ruskog proletarijata, te iza toga rekao nje permanentne komisije, koja ima rise odnosi na narodno jedinstvo, oni o komunizmu slijedeće: »Mi ne trebamo ješavati pitanje sporazuma. klevetnici, koji vele da mi pod svaku popova, ni crnih ali niti crvenih. Sov­ Borbe proti boljševika. Ukrajinski cijenu napadamo sve što potječe iz da­ jetska diktatura kao u Rusiij, gdje dopisni ured javlja iz Kamenca Podolnašnje naše države i da-je mrzimo, ne­ sklopljen savez između seljaka i rad­ ska, da šu se vršile Ljute borbe za poka vide kako se ljudi naše organizacije nika, nije kod nas moguća. Pokazalo se pohvalno izrazuju o jednom pravednom je, da seljaci lete uvijek za crkvom a . sjed Kijeva. Boljševička vojska u Ukrajini dobila činovniku. protiv socijalne demokracije. je zapovjed, da se makne u čitavo pod­ Trebinjski predstojnik g. Simo Vujo­ Ruski put i metoda ne vode nas k ručje *)пјерга. Prodiranje ukrajinskih vić, po narodnosti je Srbin, a po polit cilju, mi stojimo na tlu legalne demo­ buntovmka iz čemigova i Poltave nauvjerenju je demokrata. Ali kao prave- I kracije, a ne na sili diktature. Mi mo­ vješta daljnji uzmak crvenih četa. Usdan i pošten1 čovjek ne dozvoljava u i ramo u zemlji držati red i ne smijemo Ijed uzmaka boljševika iz Kijeva glav­ svom kotaru, da pojedinci egoisti gule mase voditi sa strašću, nego sa razu­ i pljačkaju narod svojim lihvarstvom [ na je sjla crvenih četa skoro posvema mom. Zao primjer u Madžarskoj nas je istjerana iz područja, koja će po nacrtu I i da se na nepošten način obogaćuju. Kao ! poučio, da nema smisla polučiti stvari, šposoban upravnik u najkritičnije dane I koje se ne mogu održati. Tamo je ko- i ofenzive zaposjesti poljske i'ukrajinske prevrata, kada je na hiljade crnogor- ' munizmu slijedio bijeli teror koji je za j čete. Raspršeni ostatci na jugu drže se ske rulje nasrnulo na trebinjske kapije, I još u stepama. Još u toku jednog mje­ nas sigurno zastrašujući primjer. znao je da zapriječi svako zlo; kao občuvajte se i ne dajte se zavesti od i seca moći će se osigurati najvažnije željezničke veze na desnom brijegu znao je pomoću nekih uglednih pravosl. šake ljudi, koji ne znaju što rade, i ko­ Dnjepra. Prije svega željezničke veze građana da zapriječi svako zlo; kao ob­ ji slavnu povijest socijalne demokraci­ Lavov—Odesa i Kijev—Odesa. Odesu jektivan čovjek ne dopušta itikomu da je od god. 1867. hoće uništiti. Ne dajte će isprazniti Ukrajinci na desnom bri­ provodi svoje hegemonističke težnje se zavađati praznim frazama. Mi mo­ nad nikim. ramo izaći iz ove teške krize ili kroz i jegu Dnjepra, prije nejro što počne bolj­ ševička protuofenziva. prijem u Savez Naroda ili prisajedinjeKada se u susjednoj Bileći danomice njem jednom većem tijelu. Osvajačke prolijevala muslimanska krv, trebinjski željp zapadnih kapitalista biće kroz so­ su građani mirno uživali slobodu i lič­ cijalnu demokraciju paralizovane, sis­ nu sigurnost, a i danas je uživaju. To tem vladanja jednoga naroda nad dru­ oni lojalno pripisuju energičnom zauzi­ gim. neće dugo trajati. Kad opet bude manju predstojnika g. Vujovića, i sva­ Internacionala posvema učvršćena, zaTrebinje, 28. aprila 1920. kom prilikom zahvalnost mu izražuju. počeće se zadnji boj, da se sruši sistem Munjevitom brzinom proniješe se Naravno je, da su u duši ogorčeni, kad potlačivania i izrabljivanja na čitavom glasovi, da nam našeg opće štovanog i su čuli vijest o njegovu premještenju. svijetu.« Vujovićeva pravednost i poštenje ne pravičnog sreskog načelnika g. Simu dopada se dvojici trojici pravoslavnih Vujovića kani zemaljska vlada iz ne­ Međunarodna parlamentarna konfe­ poznatog -uzroka nekamo premjestiti. gazda, koji su od prevrata do danas rencija. Tokom svoje druge plenarne Bez dvojbe da ovaj glas nemilo se kosmiiijone strpali u svoje džepove i to sjednice međunarodna parlamentarna sve zgulili sa grbače trebinjske siroti­ nuo cjelokupnog življa koliko građan­ konferencija se pozabavila pitanjima, skog toliko i seoskog. Povod ovome nje. Neki su od tih gazda u 1914. god. koja se tiču skupoće življenja, zračnog raspoloženju posvema je razumljiv, jer i svoju obiteljsku svetinju pogazili, prometa i saobraćaja sa istokom, po­ promijenili su naime svoje prezime, jer što je prepustila svom redakcionom g. Vujović pravom riječi i bez laska­ nja, svojom pravednom upravom i po­ je to prezime potsjećalo na one, koji odboru da izradi projekat glede burzov­ nijesu skloni Švabi, kao što su te mizer-. ne krize. U pogledu skupoće življenja znatom njegovom objektivnošću ovo ne duše, pa im ni to nije dosta nego su | u glavnom su ovako formulisali svoje zauzimanje nas Trebinjaca zbilja i za­ ujedno igrali ulogu vjernog konfidenta I želje: U općem je interesu, da one zem­ služuje. sude najodlučnije tu borbu. Prestolona­ sljednik primio je delegaciju u prisustvu predsjednika Protića. Delegacija je na podvorenju podnijela izjavu odanosti i ' dala izraza svojim željama, koje je pot­ krijepila istorijskim, ekonomskim i et­ nografskim razlozima, da se izvjesna životna pitanja riješe povoljno za Crnu Goru. Delegaciji je dato uvjerenje da se nijedan životni interes rodoljubivih stanovnika Crne Gore ne c?e prenebregnuti i da će se kraljevska vlada u gra­ nicama mogućnosti, starati da najpot­ punije zadovolji. Naši dopisi FELJTON, i dva puta se sakrio od njezina oca. Osjećao sam še krivim. No nekim slučajem doznao je Abdurahmanpaša, koji je bio tada u nemilosti Jilđiza, da A Hifzi Bjelevac odlazim u Bejrtit i potražio me. Teško mi je bijo dočekati ga, ali je on bio prema meni sasvim hla­ dan i nisam opazio, du se još ljuti. Molio sam ga da mi oprosti i rekao sam mu da ću sada govoriti s njom . i moliti i nju za oprost, a čim prestane VI. njezino interniranje, izvršiću danu riječ i vjenčati se. Ihsan je ostao nekoliko dana u Erzerumu. Na On je mirno odgovorio: »A zar si ti kriv? Ona je okupu su bili svi; Akčura Jtjsufbey, Dindar Kaki, ■ kriva sama sebi... Tako je bog odredio... « Paša je plakao. I meni je bilo teško. — Još Dževdet, Esadefendija i razgovarali o raznim pita­ njima, i savjetovali se o budućem svom radu. Škola teže mi je bilo, kada sam došao u Bejrut i dobivši je bila za to najzgodnije mjesto, pa seje Ihsan tom dozvolu približavao se krasnoj vili u kojoj je bila Ifeta internirana. Činilo mi se je, kao da idem pred prilikom sastajao i sa Sabihom. Razgovarali su mno­ go o Ifeti i Ihsan je bio iskren prema njojzi pa joj sud, kao da sam. kriv i da ću čuti svoju osudu, — je pripovjedač o svemu što je čuo od nje i što su da ću viditi jednu potištenu dašu, koja će me s mu drugi pripovijedali. Tih sitnica bilo je tako mnogo, plačem dočekati Vila u kojo> je Ifeta stanovala bila da ih je teško nabrojiti, a nisu važne ni stoga što je vlasništvp jednog veletršca Arapa, koji ju je vanjje u njima rekao Ihsan pravu islinu o sebi. Radi liji stavio na raspolaganje, kada je doznao za koga rasvijetlenja ifetina života biće neke zanimlve. je. 1 valija je Arap, Seadpaša, koji nije bio baš oso­ »J Drinopolju sam dobio nalog« — pričao je bito naklonjen Staroturcima, a ni Mladoturćima, jer Ihsan — da pođem u Bejrut s posebnim naređe­ je smatrao jedne reakcipnarcima a druge šovenima. njem, koje je bilo meni nepoznato. U prvi čas ni- ' Za to je bio preblag prema IfetJ i njoj nije ništa sam pomislio na Ifetu, ali putujući željeznicom i manjkalo, osim što se nije snjjela slobodno kretati. razmišljajući o svom putovanju sjetio sam se daje I Ali je i to valija udesio. Ifeta se je slobodno kre­ ona tamo internirana. Neko čuvstvo, koje u ovaj tala. Primala je posjete, a nekad I izlazila iz vile i čas ne znam obilježiti obuzelo me je. Želja da je ako je formalno stajala straža pred vratima. vidim. U Carigradu sam se zadržao nekoliko dana Policajac, Arap zapitao me je za valijinu doz­ Rene Logotetides. (45) ondašnjih vlasti, samo da im se više ulaskaju. Takim kameleonima, izdaji­ cama srpstva i ljudstva i gulikožama narodne sirotinje ne da predstojnik Vu­ jović da harače u beskonačnost, kako bi oni htjeli. Upozorujemo zemaljsku vladu, da čuva narodno raspoloženje, da ne nasijeda podvalama, koje potječu iz čisto egoističkih ciljeva dvojice trojice na­ rodnih parazita, da ne diže iz Trebinja predstojnika Vujovića pod čijom upra­ vom vlada potpuni red i mir u kotaru, a sloga- i sklad među građanima bez razlike vjere. Muslimani traže praved­ nost i ništa drugo! OTVORENO PISMO gospodinu ministru unutarnjih djela u Beogradu. Gospodine ministre! Ovim putem pritužujem se na postu­ pak žandarmerijskog potpukovnika Babića, koji me je dne 24. aprila t. g. od molitve pozvao po jednom žandaru preda se na raport i između ostalog rekao ml Je pokazujući na krevet, koji je u kancelariji bio, da će mi udariti 25 do 40 batina. Prisutan je bio i žandarski narednik Zatezalo. Pitam Vas, gospodine ministre, zar smo zbilja tako daleko došli, da se na klevete Jednog žandarskog narednika ovako može i smije postupati sa jodnim vjerskim predstavnikom. Sve, što ie o meni g. <x>tpukovniku rečeno, proste su laži, te Vas molim, da naredite najstrožiju istragu i ako mi se išta dokaže, neka se'sa mnom čini i postupa još gore, nego li je činio i omalovažio mene i moj čin potpukov­ nik Babić. Pitam, da li žandari imaju ovlaštenje da mogu s građanima ove države na ovaki način postupati, te-ako to staji da za vremena tražimo spa­ sa i zaštite. Vrnograč, dne 24. aprila 1920. Sulejman Toptć, imam i predsjednik »Jugosl. Musi. Org.«. Domaće vijesti Povodom otvorenog pisma g. Topića, što ga donosimo na drugom mjestu do­ bismo ј ove retke: Silno nas čudi, da pozvani faktori nakon toliko podnese­ nih tužbi protiv žandarskog narednika Zatezala ništa ne poduzpše. Nesamo da je on ц stanju svojim krivim izvješćem zavesti i najobiektivnijeg čovjeka, nego je dapače i prisiljen da se zbog svojih nasilja i šverca sa svojim kompanjoni­ ma služi i najkrajnjim sredstvima! ne bi li se — kao i napadaj na generala Terztća u Nevesinju —' izvedeno krvo­ proliće u Pećkoj skrenulo na protivnu stranu. Jer ako bi se i malo htjelo s čije strane mogao bi ј on i njegovi mi­ ljenici (Kitrbelić) tjerajući zeca istjerati vuka, pa nije nikakvo čudo, da je za­ veden 'i potpukovnik Babić, da postu­ pa tako brutalno s jednim Od prvih na­ ših imama. Neka g. potpukovnik ne zaboravi, da je isti taj Zatezalo kao austrijski Wachmeister tako postupao i sa srpskim sveštenstvom, kada ga je u istom rangu denuncirao. U ostalom neka se ne za­ boravi ni to, da svemu ima granica, pa i sili g .Zatezale. Ponovno upozorujemo pozvane faktore, da jednom već ri- volu i kad sam mu se iskazao kao rođak Ifetin pu­ stio me je u lijepi cvijetnjak pred vilom. Pogledao sam u prozore, ah spušteni zastori radi sunca nisu dali ništa viditi. Na vratima sam pozvonio i čekao s malim uzbuđenjem: ko će ih otvoriti. Jedna Агарка s velikim naušnicama i nerazmjerno ugojenim licem otvorila mi je vrata i upitala me šta želim. Nešto malo što sam znao arapski skupio sam riječi, i od­ govorio joj, da želim govoriti s Abdurahmanpašinom kćerkom. Pokazao sam joj i valijino dopuštenje i onda me je pustila unutra. Doveden sam u jednu krasnu, prostranu sobu i ponuđeno mi da sjednem. U pokrajnjoj sobi čuo se je ženski razgovor. Govorilo se arapski. Čekao sam oko četvrt sata i tek.tada je došla ona, koju sam — moram prizna­ ti — s nestrpljenjem očekivao. Na yrata je stupila Ifeta, ali ne kao hapšenica s tugom na licu i suza­ ma u očima nego kao kakva carica dostojanstveno, ozbiljno. Prišla je meni i pružile mi ruku. »VI dolazite iz Carigrada?« upitala me je pri­ jazno i čitao sam iz njezinfb velikih očiju samo jefinu čežnu, jednu želju za Carigradom.. . — »Pašabey, vaš otac umolio me je.. . « pro­ mucao sam izgovarajući teško zamjenicu »vaš« ko­ ja je oduzimala ovom posjetu toplinu i dizala se između nje I mene kao veliki zid, kao hladan vje­ tar, koji ledi osjećaje u našim srcima. Nastaviće se. �Број 155 — Broj .ješe tužbe, što su podnešene protiv Za­ tezale kako kod kot. ureda u Cazinu tako i kod ostalih vlasti, pa da se ne nasjeda osobi, koja je još s pokojnom Austrijom trebala davno biti za vijeke pokopana. Moglo bi gospodo zbilja jednom biti prekasno. Kamo policija? U našem se gradu ne može s mirom proći od razuzdane i besposlene dječurlije. Usred grada ■ igraju se ovdje »Fussbala«, ondje se bacaju kamena s ramena, onamo opet ' jure kao mahniti konji i automobili pri­ jeteći životu građana, a nigdje ni tra­ ga organu sigurnosti. Tako se u nas svako na svoj način nesmetano »za­ bavlja«. Dosada je bio običaj u našem gradu, da na svakom uglu glavne i pro­ metne ceste straži organ sigurnosti i pazi na red i mir te priječi ovake ruž­ ne slučajeve. No ono što se događa na Bendbaši kod musi, kiraethane ipak je prešlo svaku mjeru, tako nešto ne bi se smjelo trpjeti ni u jednom selu, a kamo li u Sarajevu! Tu.se nevaspitana dječurlija kupi i galami psujući najgadjim izrazima na sablazan prolaznika i članova kiraethane, kojima, zbog tih prostaka nije moguće ni novine čitah. Ali ta se deriščad i »zabavlja« na svoj način: igra se klisa na raskršću i lupa prozore, baca se kamena s ramena ne vodeći računa o opasnosti, rimi tuđe zidove te prebija daske, mokri se uz duvarove i uz kiraethanu. Uz to lupa štapom po prozorima i čini svaki bezobrazluk i prostakluk. Još se zbivaju -op&snije stvari po život i sigurnost građana i članova kiraethane pazarnim ’ danom, kada seljaci navale zaokretati svoja itana kola na raskršću gz kiraet­ hanu i kada prijeti opasnost ne samo -zgradi musi, čitaonice, već i životu građana unutra. Smije li ovo biti u( glavnom gradu? Sve se оуо događa u Sarjevu, p po­ licije nema nigdje, da čuva red i mir. Zato skrećemo pažnju policijskog direktora na ove Skandale, da upozori svoje potčmjene organe na ovo nimalo časno vladanje na ulicama našega gra­ da i da ih pozove na vršenje dužnosti. Kod tolikih policajaca ne vidi se na ulici ni jedan! Mislimo, da bi se i za Bendbašu morao naći jedan stražar, da malo ukroti bezobraznu -djecu i da za­ štiti poštene građane od razuzdane pro­ stote. I muslimani imaju valjda pravo da budu dionici u uživanju sigurnosti barem u glavnom gradu Bosne, ako ne u cijeloj našoj kraljevini. Za đačku menzu. G. Reis-ul-ulema dobio je ovaj brzojav: »Pozdravljam Vaše zauzeće oko osnutka menze mu­ slimanskih studenata u Zagrebu, te pri* stupam mojim skromninj prinosom od deset hiljada kruna i zauzeću se kod prijatelja da još štogod sakupimi —, Hamdija Afgan.« Ovaj brzojav iznosimo kao utješijivu pojavu, koja nam ulijeva nadu za bolji kulturni napredak. Ljuidi koji uviđaju i osjećaju potrebu što boljeg prosvjeći­ vanja našeg naroda, neka se ugledaju u ovaj odlični primjer. Ugledajmo se u braću Srbe ii Hrvate drugih gjera Ji žrtvujmo na oltar prosvjete šve što možemo. Živio plemeniti darovatelj. Odbor za musi, menzu akademik®. Čudo dvadesetog vijeka. Na 15. aprila o. g. došao je pop Đorđo Lazarevič iz Kozluka, te počeo psovati svima muslimanima tursku majku. Došavši u čaršiju blizu džamije u Kozluku počeo je psovati tursku majku Hasanu Grabovcu poljskom čuvaru i onome, ko ga je namjestio. Uzrok, je tome, što je po­ ljar uhvatio u zijhnu Lazarevićeva ko­ nja i kravu koje pušta u polja te ljudi­ ma čini štetu. 1 inače pop Đorđo sva­ kom prilikom izaziva nevine muslima­ ne pa se bojimo da bi radi toga mogle nastati zle pošljedice, jer su muslimani vrlo ogorčeni. Stvar je predata i kota­ ru na izviđenje te još nije rezultat po­ znat.« Tako nam piše odbor u Kozluku, pa stvar iznosimo u. nadi, da će- pozvani faktori učiniti svoje i g. Lazarevića poučeti kako treba postupati. Udruženje šerlatsklh sudaca I vjež­ benika. Na 9. o. mj. zakazanoj i održa­ noj skupštini primljena su osnova pravila ovog udruženja, pa će biti poda­ strta na odobrenje vlasti. U upravni odbor su izabrani: Midžić za predsjednika, Bušatlić za podpredsjednika, M. Mujagić za jajnika, H. Kadić za blagajnika, a u odbor bez funkcije Prohić, Bulcvica, Ahić i Ajanović, te za zamjenike N. Kadić, Uzejragić, Kulenović i H. Muftić. A u revizor- < ni odbor H. Hatibović, G. Hafizović, ПРАВДА* — »PRAVDA, te I.’ Hamdović za zamjenika. U sud časti: Prohić, Bukvica a za zamjenika H. Kadić. čim budu pravila odobrena gornji će odbor početi u smislu istih djelovati. »Gajretov dan« Mjesto programa održalo se je samo sijelo u auli gradske vijećnice, jer je kiša padala čitav dan, da se nije moglo pod vedrim nebom '■ održati zakazani koncerat u parku i teferić u Gaju. No ipak je »Gajretov dan« dopio preko 26.000 K čistog prihoda. Dobro bi bilo, da odbor priredi na bajram drugi »Gajretov dan«. Vijesti »Hrvatskog Radiše«. Podruž­ nica »Hrvatskog Raidše« obratila se prije kratkog vremena na mnoge rodo­ ljube u pokrajini s molbom, da započnu organiziranjem Radišinih mjesnih odbo­ ra. Umoljavaju se svi mjesni odbori da jave Podružnici u Sarajevu uspjeh svo­ ga rada. Krivotvoritelji novčanica i markica u Travniku. Uspjelo je vlastima da uđu u trag jednoj bandi krivotvoritelja nov­ čanica i markica. Istragu u ovoj stvari vodi većim dijelom žandarmerija, a i razdjel straže sigurnosti u Zenici sa • svoje strane poduzeo nužne korake, da se unese više svjetla u ovu aferu. Do sada je uhapšeno 10 ljudi, koji stoje u savezu. Koliko je do sada istraga pokazala, glavni krivac je neki LeopoM: Florčk, jedan besposleni individium, koji je prejl sedam-mjeseci po­ bjegao iz okružnog zatvora u Travni­ ku, gdje je bio pritvoren. Za čitavo ovo vrijeme bavio se falsifikovanjem novčanica i markica. Kao alat služile ,su mu sasvim primitivne na­ prave: razne boje i tuševi, četkice, pa­ steli, crtača pera, voda za brisanje, šilj•ci od jelenove kosti, lineali, šestari itd. Sve ove stvari, zajedno sa falsifikovanim muhurom »Porezni ured u Zenici«, te jedfiim smotkom tankog papira slič­ nog pergamenu i jedne u gumu urezane markice pronađene su kod nekog že­ ljezničara u Travniku, koji je također uhapšen. Florčak priznaje, da je falsifikovao di­ jelom u Travniku, dijelom u Terbetu svega 8400 dinara i to 8 jugoslavenskih novčanica po 1000 dinara i 4 srpske po 100 dinara. Počeo je praviti i k.-d. nov­ čanice po 20 dinara ali je stvar pustio, jer mu se nije isplatila. Po iskazima sukrivljenih falsifikovao je Florčak 8000 kom. markica za a.-u. novčanice po 10 K, te 27 markica za novčanice po 1000 kruna. ' * Falsifikovani novac dade se lako pre­ poznati jer je rađen rukom i bojama, koje se dadu oprati vodom. Osim toga kod stotinjarki u rečenici »banka ispla­ ćuje u srebru« napisao »sebru«. Sve isprave koje su kod Florčaka pro­ nađene, također su falsifikovane i sna­ bdjevene krivim žigovima: »Gradsko poglavarstvo u Sarajevu« i »Kotarski ured u Travniku«. Do sada je konstatovano, da se kod poreznog ureda u Travniku nalazi 40.000 što krivotvorenih novčanica^ što novčanica sa krivotv<#enim markicama. U općinskom uredu u Busovači pro­ nađena je jedna krivotvorena novčani­ ca po 1000 din. Zabava Osvitanja. »Osvrtanje« uz su­ djelovanje muslimanskog športskog klu­ ba održalo je 9. maja 1920. svoju prvu zabavu, koja je bila vrlo dobro posje­ ćena, osobito se vidilo mnogo mlađeg svijeta i naših hanuma iz najviših kru­ gova. Zabavu posjetiše osim ovih pred­ stavnici svih društava, predsjednik vla­ de, te general Vukotić i drugi. Zabava je osim moralnog uspjeha donijela i veliku materijalnu korist, koja će sigur­ no doseći 50.000 K. Zabava Invalida. U subotu dne 15. maja o. g. priređuje Udružeiue invalida za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu u svim prostorijama Društvenog Doma veliku dobrotvornu zabavu u korist vlastitog potpornog fonda za podupira­ nje svojih članova. Opširan program obJaviće 'se naknadno. Klasični koncerat »Trebevića«. U srijedu, 12. o. mj. priređuje u dvorani Imperija! kina hrv. pjev, društvo »Trebević« svoj veliki klasični koncerat, za koji se opaža veliko zanimanje u gra­ du. »Trebević« istupa na tom koncertu sa prvorazrednim rsporedom, ј to: 1. A. Srijemac: »Grob kaluđera«, velika glazbena kantata za mješoviti zbor; soli i orkestar. 2, M. Bruch: »Himna miru« iz Achilleusa, osma scena (Andromaha), pjeva gđa V. Caleta. 3.. E. Adamić: »Večema pesem«, mješoviti zbor. 4. P. H. Sattner: »Jeftejeva pri­ sega«, oratorij iz Starog Zavjeta u de­ set dijelova, mješoviti, muški i ženski zbor, soli i orkestar. — Rasprodaja ka­ rata od ponedjeljka na kasi Itnperial kina. U inostranstvo odvedena djeca Iz Sr­ bije. U doba vojnih operacija te okupa­ cije Srbije odvedeno je mnogo djece iz Srbije u inostranstvo. Da se uzmognu ta djeca pronaći i povratiti u domovinu, pozivaju se svi oni, koji što znadu o toj djeci, neka to jave Oblasnoj državnoj zaštiti djece i mladeži u Zagrebu, Kipni trg br. 9. I. kat. Knjige i novine. Agrarna reforma u Vojvodini. Pod ovim naslovom izdao je g. Joca Lalošević, predsjednik organizacije u Somboru, temeljitu studiju, u kojoj se ponajprije izlaže historijski pregled pi­ tanja o diobi zemlje od rimskih vreme­ na amo.’Pisac zatim, koliko znamo, po prvi put u nas, izlaže sprovađanje ag­ rarne reforme od g. 1848. do sloma ma­ džarske države i tu se naročito obazi­ re na madžarske zakone o kolonizaciji. U daljnjem poglavlju izvodi pisac po­ uke iz tih historijskih fakata i obrazla­ že pogreške i pokušaje na polju sprovadanja agrarne reforme. Napokon iz­ jašnjava pozitivne svoje predloge o tom, kako da se sprovede dioba zemlje i upozoruje a) na državnu i privatnu unutrašnju kolonizaciju, b) na povećaj nje nepotpunih sitnih seljačkih posjeda i c) podizanje radničkih kolonija. U predzadnjem poglavlju riječ je o da­ ljim zadaćama agrarne reforme, koja samom diobom nije završena. Pisac stoji na jednom opravdanom načelnom Stajalištu, da se agrarni odnosi smiju urediti samo putem zakona i podcrta­ va izreku, da »u pitanjima vlasništva samo se zakonom može da održi javni i pravni poredak, jer zakon je izliv vo­ lje naroda. Ministarske uredbe pak, keje donose tek izvršni organi državni i ko­ je ovi s dana u dan, mogu i da promi­ jene, nikad ne treba da regulišu, još manje drskučavaju i oduzimaju pravo vlasništva, jer će takove naredbe uvijek nositi na sebi žiž otimačine, žig nedo­ zvoljenog nasilja, žig samovlasnog po­ stupka«. Mi ćemo se na ovu knjigu po­ bliže osvrnuti. Gospodarstvo Potez иа ratne dobitke. U službenim novinama Kraljevstva Srba! Hrvata i Slovenaca od 8. aprila 1920. broj 80. proglašen je zakon o po­ rezu na ratne dobitke u ratnim godinma 1914. do uklj. 1919; Po ovome zakonu treba da se o po­ stignutom dohotku podnesu poreske prijave, kako je u slijedećem navedeno i to: I. Fizičke osobe i pravna lica sa izuzimanjem društava obvezairili ha jav­ no polaganje računa,' na koja se odno­ se odredbe pod ili. Prema čl. 4.9. 51. j 61. odn. i 2. toga zakona, dužno je svako fizičko odnosno pravno lice, čiji je ukupni dohodak u godini 1918. iznosio faktično 26.000 ih više kruna, a u godini 1919. 39.000 ili više kruna, da podnese poresku prija­ vu (očitovanje) za, godinu 1918, j 1919. Naglašuje se naročito da u smislu to­ ga trebaju da dadu svoje očitovanje, ne samo ona lica, koja su u godini 1918. oporezovana bila od tečevinskog pri­ nosa ša 26.000 ili više odnosno u godini 1919'. sa 39.000 ili više kruna, nego još i. a) sva fizička i pravna lica, čiji je poslovni dohodak pri odmjerenju po­ reza na tečevinu u godini 1918. odnosno 1919. bio doduše procjenjen sa manje bd 26.000 K odn. sa manje od 39.000 K, ali koji su polučili u istinu veći tečevinski dohodak, i b) sva fizička -i pravna lica, čiji je poslovni doheriak pri odmjerenju poreža ha tečevinu u godi 1918. odn. 1919. bio doduše procjenjen sa 26.000 K odn. sa 39.000 K ili više, ali ipak ne sa pra­ vom istinom dohotka, kojega ie pojedi­ no lice doista postiglo. Potrebite tiskanice mogu stranke bes­ platno dobiti kod nadležne poreske vlasti, kod koje treba da podnesu svoje poreske prijave. Svako lice, kod koga pređleže" pret­ postavke navedene pod a) i b) dužno je bezuslovno, da preda poreskoj vlasti poresku prijavu (očitovanje) bez obzi­ ra jesu li dobili za to posebni pismeni uredovni nalog ili ne. Страна 3. Tu prijavu treba podnijeti najkasnije db 20. maja 1920. i to: za gradski i se­ oski kotar sarajevski kod vladinog po­ vjerenika za grad Sarajevo, gradska palača II. kat, sobe broj 88 do 90, a za ostale kotareve u pokrajini kod nadlež­ nog poreznog ureda, kojemu pojedinac pripada kao poreski platac. Ako poreski obveznik ne preda u od­ ređenom roku do 25. maja 1920. pore­ sku prijavu, plaća 10 do 25% odmjere­ nog poreza na ratne dobitke u ime kaz­ ne, ako ni na daljnji posebni poziv po­ reske vlasti ne podnese prijavu, gubi po čl. 21. zakona još i pravo žalbe. Ko podnese netačnu !ђ nepotpunu prijavu, potpada kažnjivim posljedica­ ma po čl. 61.. odnosno po čl. 34. i slj. tako, da će platiti kao kaznu tri puta onoliku sumu, koju treba da plati u ime prikraćenog redovnog poreza na ratne dobitke. Nadalje upozoruju se, da će se preduzeti odmjerenje poreza za svakoga onoga, koji .poreske prijave ne podnese, bez njegovoga daljnjega preslušanja na temelju dokazala, koja budu stajala po­ reskoj vlasti na raspolaganju. Ovo pak ne isključuje kašnjenje poreskog obvez­ nika radi propusta prijave, niti prava poreske vlasti, da nakon bezuspješnog poziva U ustanovljenom roku ponovno zatraži poresku prijavu. II. Prema čl. 49. i 52. zakona imadu nadalje podnijeti prijavu i namještenici, kojim se plaće, ne isplaćuju iz državnih, zemaljskih, sreskih, općinskih kasa i javnih fondova, zatim članovi upravnog i nadzornog odbora (vijeća) društava obvezanih na javno polaganje računa glede višaka njihovih dohodaka (pri­ nosi) iz službenih prinadležnosti i iz .opskrbnih dohodaka. U prinadležnosti ubrajaju se i nagrade, tantijeme, dnevmce i si.; dodaci za skupoću ne ubra­ jaju se u porezu podvržene dohodke. Prijava mora se podnijeti a"ko ukupni godišnji dohodci 1. za godine 1914. do uklj. 1917. pre­ laze 13.000 K godišnje; 2. za godinu 1918. prelaze 20.000 K godišnje i 3. za godinu 1919. prelaze 20.000 di­ nara godišnje. Svako pod tačkom II. navedeno lice dužno je podnijeti poresku prijavu za sve ratne godine 1914. do uklj. 1919. i to tako, da za svaku godinu iskaže po­ sebno godišnju plato, dodatke za sku’ poću, nagrade, tantijeme, dnevnice i t. d„ a osim toga treba da u toj prijavi navede na prvom mjesta sve, što je gore navedeno, za godinu mirnog do­ ba 1918., koja služi prema zakonu za usporedenje pri odmjerivanju poreza od ratnog dobitka. Ispravnost tih prijava mora pojedinac dati potvrditi od onoga društva ili pri­ vatnoga lica; od kojega je te dohotke za godine 1913. do uklj. 1919. primao, jer će za ispravnost prijave odgovarati također*? onaj, koji ju kao ispravnu po­ tvrdi, kao i onaj, kojj ju podnaša. U ostalom vrijedi glede roka i mje­ sta prijave, nadalje glede posljedica ko­ je nastupaju kad se prijava ne podnese odnošno kad je netaćna ili nepotpuna prijava podnesena, sve ono, što je pod i. u posljednnh pet odlomaka navedeno. III. Društva obvezana na javno po­ laganje računa dužna su da pazeći na odredbe o porezu na ratne dobitke, po­ tanko ustappve data o čistoj dobiti rat­ ne godine 1918. i 1919., te ako to dosada još nisu izjavila, također i za onih pet poslovnih godina mirnoga doba što su bile neposredno prije prvog augusta 1914. Sve te podatke trebaju društva da fatiraju nadležnoj finansijskoj direk­ ciji i to prema propisanom formularu. koga mogu kod finansijske direkcije besplatno dobiti. Dobit srednje ruke navedenih pet go­ dina mirnoga doba ne treba pokazati, ako društvo u fasiji izjavi, da je spora­ zumno da se kao čista dobit uzme 6% uložene glavnice na koncu zadnje po­ slovne godine mirnoga doba. Fasija se može i za više poslovnih godina sastaviti na jednom formularu. Fasiju treba s potrebnim pomagalima (detaljnim računima, prepisima bilansa i.t, d.) predati finansijskoj direkcij, i to 14 dana poslije odobrenja zaključaka računa, koje je dano po Statutima ili po drugim propisima, a najdalje za šest mjeseci, pošto je minula ratna poslovna godina. Ona društva, koja zbog neodržavanja generalnih skupština, ne posjeduju odo­ brene bilanse, neka za svoje postupanje zatraže upute od nadležne flnansijske direkcije po smislu raspisa Delegacije �» Страна 4. Strana Број 155 Broj »ПРАВДА* — »PRAVDA* Ministarstva Finansija od 13. februara ’ 1920. broj 1860. fasije predati treba naj­ kasnije za šest nedjelja od dana, kad se ova naredba proglasi. Fasiju treba da pđtpišu svi članovi ravnateljstva, koji vode posao, dotično direktori, ako samo oni posao vode. Za ispravnost i potpunost fasije odgovara­ ju potpisani članovi ravnateljstva, do­ tično direktori, svaki za se i u cijelosti. Ako ne predadu fasije bez opravda­ nih razloga utvrdiće se porezna osnova' na temelju pomagala što ih ima finasijsak direkcija, a društvo gubi pravo žalbe i plaća u ime kazne 25% razreza­ nog poreza. Ako se podnese netačna ili nepotpu­ na prijava, društvo potpada kažnjivim posljedicama po čl. 61. odn. po čl. 34. slj. tako, da platiti tri puta onoliku su-mu, koju treba da plati u ime prikra­ ćenog redovnog poreza na ratne dobit­ ke kao kaznu. Ne možete ti spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv-. stvo donijet će Vam FeBerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih iH 2 specijalne ve­ like boce. 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost oreva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Ornot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. PRIPOSLANO.*) Izmišljena laž! Kako čujem «u Sarajevu prenijeti su lažne glasine o meni, tobože da sam vjeru promjenio, i toga radi, pošto mi nije moguće osobno svakome u laži usta zatvoriti, stavljam braći muslima­ nima do znanja, da je to skroz izmiš­ ljena i podla laž. Kotor Varoš, dne 30. aprila 1920. Abdulah Šahinagić. I Braća Demirdzić, Sarajevo 1 Sarači ulica 51.— Telefon br. 274. Trgovina svakovrsnih k.oža i obućar- ® @ skog pribora qa rqaio i qa veliko, ili И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i tačno. M Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite'li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska] Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastita korpe (sepete) na. upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. „Muslimanske banke d. d.“ u Banioi Luci Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudollova) — Telefon 319 te svih fotografskih potrj^čtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Imade 10 godina da patim od bolo­ va u mokraćnoj cijevi i na sve strane Sam tražio pomoći i liječničkog savje­ ta, ali do ovog puta ne bijah sretan, da se te teške bolesti otresem. Sreća me posluži u zadnje vrijeme i podvrgoh se liječničkoj njezi g. dr. Murad ef. Sarića grad, fizika, koji me svojim neumor­ nim i brižljivim liječenjem posve od tih . vrlo teških i po život opasnih nluka izIječi. Stoga mu ovim putem javno zahva­ ljujem i molim Svevišnjeg Boga, da ga mnogo godina pozivi za korist našega naroda, a građanstvu najtoplije prepo­ ručujem, da se u teškim prilikama za liječnički savjet istomu obraća. U Mostaru, 28. aprila 1920. Hindo Ahmetaga. Prima u na supskripciju IZ.000 komada dionica IV. Emisija dište svih droga i medikamenta, Javna zahvala. Trgovina sviju vrsti zemaljskih pro­ izvoda i holnnljalne robe na vsllho. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 preporučuje svoje bogato skla- , Sarajevo. Drogeriji Braće Sahinagića Centralna drogerija Braća Šahinagić 1 i j Hamdija Spaho i drug POZIV • *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo neodgovaraKot vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna ov. god. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zaimović, v. r. ЦЦ Rilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz ј izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100°/0 i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci obđržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će; 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d.'u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici,, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice,'ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. t 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. 1V. 1921. / 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ust'upiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. > 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje |će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d, Cijenik šaljemo franko. u Banjoj Luci. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske < razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. L—_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ $.. '4«ovoret a«fc8c: ML Svitata. CmImU OAm ■. 0.« * ШшрмЦ D. & A. Kaj®«, Satove . I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ac2f94c87240a7461e4d1a1c9fe64d87.pdf 8eacab7e1aa37b4b74b595a9451b26b7 PDF Text Text — 0r«^ađ3e ? PRAVDA » odbor 1госи» Kon.ic јггославвнскм Broj 51 (156) ________ tiimuMn Sarajevo, četvrtak 13. maja 1920. (25. šabana 1338.) Haračenja u Brčkom. PLJAČKE I DEMOLIRANJA. — PLOD HARANŽIRANJA DRA KOŠTICA. — ZLOČINAČKA »MUTAVOST« SRESKOG NAČELNIKA. — M1LIONI ŠTE­ TE. — OBLAST ŠTITI ZLOČINCE. »Pravda« se je u vije navrata osvr­ tala na zločinačku rabotu' dra Kostića, kake za vrijeme njegova predstojnikovanja tako i nakon njegova odstupa. Mi smo opširnije prikazali njegove pothva­ te na štetu muslimana, kako građana lako i težaka, a osvijetlili smo i rad nje­ gova nasljednika dra Ikića, koji ide sto­ pama svog prcdšasnika i izvršava sva­ ki njegov mig. 0 Kostićevim odredba­ ma bilo je govora i u Nar. Predstavni­ štvu, a dr. Ikić je doživio i tu sramotu, da je bojkotovan kako od predstavni­ ka naše organizacije, tako i od radikal­ ne te hrv. težačke stranke. On je tužeh na vladu, ali je uza sve to još i sad na svom .mjestu. Šta znači ovaj vladin propust vidi se iz pošljedica Ikićevog predstojnikovanja. Mi se za sad ne će­ mo upuštati u razglabanje ovog pro­ pusta j zadovoljavamo se iznošenjem brzojava i dopisa, što ih primismo iz Brčko?. Brzojav i izvještaj glase: Brčko, 11. maja. Kroz osam dana seljaci razorili u 0hudovcu zgrade Mehmedbega SalihbegovKa, Izetbega Jahića, Rifatbega Rifatebegovića, Alijage Izetbegovića i Ri­ fatbega Sulejmanpašića. Šteta preko milijon kruna. Izvještaj slijedi. Mjesni odbor. * Brčko, 5. maja. Mehmedbeg Sallhbegović sin umrloga Husnibega imade posjed u selu Obuuovac kotar Brčko. Još u decembru 1919. Mehmedbeg je otišao na vojnu dužnost u Suboticu gdje i danas još služi. Tri hiljade dunuma begluka koji je još za otomanske vlade bio begluk, te preko 2000 dunuma zemlje, koju je kupio prije osam godina, seljaci su mu uzurpirah i zaorali, pa dapače i onaj dio, što ga je on sam bio obradio. I to im je bilo malo, pa su u neutaživoj že­ đi za otimačinom dne 18. marta došli njegovu konaku, otjerah momke i po­ čeli ga demolirati. Kad je njegov subaša stvar kod ko­ tara prijavio otišla je žandarska patro­ la na lice mjesta, dotjerala nekih 28 zli­ kovaca, koji su bili zatvoreni, ali na sve­ opće čudo isti su nakon 24 sata zatvo­ ra bili pušteni na slobodu. Razumije se, da je to učinjeno na intervenciju dra Kostića. Subaša je popravio ono što je bilo nužnije, postavio nove momke i počeo oko konaka raditi, nadajući se da se ne će više ništa dogoditi. Nakon 2—3 dana od kako su seljaci iz hapsa pušteni, došli su ponovno konaku, mom­ ke rastjerali i — zabranili svako daljnje obrađivanje sa strane vlasnika. Subaša je na to došao i pritužio se kod našega sreskog načelnika dra Ikića, koji mu je rekao da će osobno izaći na lice mjesta i stvar izviđati. To je i uči­ nio. Isti su dan bili i seoski izbori u орГашзацијв Obudovcu kod crkve. Kad je subaša htio da ga odvede, konaku, rekao mu je Ikić da sad nema vremena ići ha lice mjesta jer da hiti u Brčko, pa je nare­ dio knezu, da sa seoskom komisijom i sa subašom stvar na licu mjesta izvi­ de i urode. Pri polasku iz sela' pitao ga je dobrovoljac Jovo Filipović da li smije orati na istom zemljištu, na što mu je Ikić rekao neka samo ore. Na 29. aprila čuo je subaša da će se­ ljaci opet na konak navaliti i rušiti, pa je zajedno sa advokatom dr. H. Ristićem otišao 'dru Ikiću T stvar mu pri­ javio moleći ga za zaštitu. Blaženi Ikić otpravio ga je izjavom da mu on »ne može pomoći. Imate svoje mom­ ke pa nek čuvaju«. I šta se događa? Na 1. o. mj. digne se cijelo selo na konak i stuši ga za­ jedno sa tri velika koša za kukuruz. Uništiše još jednu magazu, jednu pušnicu, jednu veliku štalu, te kuću za momke. Jednom riječi sve što je imalo krov. Zgrade su porušene tako, da je sve sravnjeno sa zemljom i sav materi­ jal odvučen. Današnja vrijednost tih zgrada iznosi minimum pola miliona kruna. U isto vrijeme (1. i 2. ovog mjeseca) srušene su sve zgrade na posjedima Izetbega Jahića u Cobićpolju, Ahmetbega Gradaščevića u Obudovcu, Rifat­ bega Čekića u Obudovcu, Rifatbega Rifatbegovića u Obudovcu, sve u kotaru brčanskom, nesretnoj areni dra Kosti­ ća i dra Ikića. Kada je bilo sve porušeno, otišla je žandarska patrola, pohvatala oko ne­ kih stotinu seljaka, dotjerala ih ovdje i zatvorila. Što se tiče ovog zatvara­ nja može se za njeg zahvaliti samo energičnom postupku žandarskog po­ ručnika, a uvjereni smo da ih kotar ne bi ni zatvorio. A ako bi to i učinio, sigurno bi ih nakon 24 sata opet kući poslao kao i prvj put. Karakterističan je i valja naglasiti ovaj fakat: Kad je patrola hvatala selja­ ke -o selu, u kojem je bio Ikić, seljaci su govorili: »hoćete da nas zatvarate, a navraćali ste nas da rušimo«. Stoga bi bilo ludo tražiti krivce u Obudovcu. Oni su u Brčkom i svakom je poznato ko su i šta su. Stoga tražimo da se o ovim demoliranjima povede opsežna istraga i da se sudi bez pardona. Jer ne bude li se sa strane vlasti ovome ener­ gično na put stalo, ne će sigurno dugo potrajati da i ostatak konaka što ih ima još 5—6 u našem kotaru iščeznu sa ze­ maljske kugle. Pitamo da li je naša vlada o svemu ovome informirana i šta je učinila; a ako nije, kani li uopće šta učiniti iH će pustiti da se i dalje ruši i uništava naša imovina. Sarajevo, 12. maja, Pregovori glede sastava koncentra­ cione vlade zapeli su na uredbi o beglucima u B. i H. Presbird donosi o tom ovu vijest iz Zagreba od 11. o. mj.: »Današnji popoldašnji listovi donose iz Beograda vijest, da je u nastojanju oko sastava koncentacionog kabineta nastupio zastoj. U glavnom je nastao zastoj radi promjene tačke 6. i 7. uredbe o b e j I u cima, čijoj se promjeni »demokratska« zajednica od­ lučno protivi, pa je uslijed toga nastao zastoj. — »Riječ« javlja da su dvojica »demokratskih« poslanika bili u toj stvani kod ministra predsjednika i pre­ dočili mu položaj usljed neprovedćnja uredbe o beglucima. Povodom toga odr­ žao je »demokratski« klub dvije sjeđniče, na kojim je raspravljeno pitanje agrarne reforme, pa je jednoglasno nje­ gova odluka, da se u tom pitanju ne od­ stupa. U utcrak prije podne ponovno su se sastali Vesnić i Davidović, da se definitivno dogovore u tom pitanju. Sinoć je bio u Klubu »demokratske« stranke dr. Ninčić, da se informira o njenu stanovištu. »Narodno Djelo« naprotiv javlja, da se u dobro upućenim parlamentarnim krugovima drži, da se danas po podne mora riješiti pitanje o obrazovanju no­ ve vlade. Ovakva situacija, kakva je sa­ da, općenito se drži neodrživom. Ne POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujs FKdalcioii ođbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine66kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. i dode li do sporazuma, ostaće današnja vlada na svome mjestu. »Domovina« donosi informacije, da i »demokratska« zajednica nije mogla d« pristane na izmjene, jer bi to značio odstupanje od njezina programa, od­ nosno abdikaciju na sve ostale stra«ke, jer je više nego sigurno, da bi one, u slučaju da demokrate prime agrar­ nu reformu, prešle komunistlima. li­ me bi »demokrati« izgubili oslon, kojeg su u njima imali. U ovom smislu izra­ zio se i sam Vesnić dodajući, da ostaje u Beogradu još neko vrijeme i da će učiniti još danas novi pokušaj. »Narodna Politika« donosi, da parla­ mentarna zajednica stoji na stanoviš­ tu, da dr. Korošec i dalje zadrži resor I saobraćaja. U raspavljanju o konceatracionoj vladi uložili su »demokrate« — protest protiv bana dra Lag i n j e i podbana dra Potočnjaka. »De­ mokrate« forsiraju da dr. Lukinić osta­ . ne ministrom željeznice. U novom kabi­ > netu imao bi Narodni Klub dobiti dva i portfelja, a jugoslavenski jedan ili dva. 1 »Novosti« donose: Ako bi se pregovori I razbili, da će opozicija u parlamentu dati posebnu izjavu. Koncentraciono pi­ ! tanje neće biti teškoća za sastav po­ krajinskih vlada. Vlade će biti sastav­ ljene po istom ključu kao ona central­ na. šefovi bi ostali isti. Vesnić je izjavio, da se još uvijek na­ da u uspjeh. Iz ohGijz za zaštitu morala. Na prvi dopis vakufskog povjerenstva policajna je direkcija odgovorila, da će Akciji do skrajnjih mogućnosti izlaziti u svemu u susret. Tim povodom su dvojica odbornika Akcije posjetili poti­ cajnog direktora g. Ljeskovca, informi­ rali se o mnogo čemu kod njega i za­ molili ga za pomoć, da se što -prije raščisti s pazarnog dana prekobrojni dio našega ženskinja, koje smeta u poslu i koje se po nekoliko sati okolo povlači, te često puta ponaša nedostojno, zazorno i izazovno. G. direktor je odmah izašao ti susret svemu što se od njega zatražilo. Rat je naime prisilio mnoge naše žen­ ske, da same donesu pazarnim danom u Trgovke po koji komad iz sanduka, da ga unovče. Ali to se proteglo i iza rata, pazarke su ostale, a uz njih su došle mnoge druge i nepozvane, pa se razvilo po sokacima ašikovanje i napa­ stovanje, da je to mnogom čovjeku od srca nagonilo numen stida u obraze. I to se moralo odmah početi da čisti. Prema zaključku sjednice pošli su neki naši pouzdanici uz asistenciju pol. organa u srijedu 5. o. mj. tf Trgovke i popisali sve one ženske, koje donose šta na pa­ zar na prodaju, da se izvidi ko su i je li im nužno da se srijedom tu nalaze. Uz to je telal oglasio, da se besposlene bez potrebe ne zadržavaju po čaršiji, da od buduće srijede ne smije ženskinje bez dozvole prodavati pazarnim danom robe na čaršiji, da se opomenama shiibujućih organa moraju smjesta pokora­ vati, jer će inače biti kažnjene i t. d. Muhtari mahala preuzeli su osim toge dužnost, da odmah po mahalama sa­ opće želju Akcije, da se naše ženskinM što manje nalazi pazarnim danom p« čaršiji, pa ako ko i moradne tamo poći, da se što manje zadržava. One, koje bi izvanredno nosile nekad što od svojih proizvoda na prodaju, ne­ ka pokušaju to unovčiti drugih dana, osim pazara. Ali, ako su uvjerene, da bi u pazar dobile najviše cijene, onda da donesu svoje stvari u Trgovke do 10 sad prije podne, gdje će ih telal H. Ibrahim izvikati i iza 12 sati novce uručiti ili neprodanu stvar povratiti. Tu se niko neće pitati ko je ni šta je; za predanu stvar dobije broj i kaže uz ; koju bi se cijenu moglo prodati i ide svojim putem. Dobije li se i bolja cije­ [ na, uručiće se. Pri tomu će sudjelovati ; uvijek i jedan naš pouzdanik. | Zašto je ovo Akcija morala poduzeti? Jer se vidjelo, da nepoduzimanjem ni­ čega do sada ne samo da se ne povra­ ća samo od sebe na predratno stanje, nego se to zlo svakim pazarom još i raširuje, pogoršava i opasnijim postaje. Je li ovo bio jedini tnoBUĆi način i pra­ vi put ili je trebalo taj požar početi ga­ siti s druge strane i drugim sredstvi­ ma, to bi trebao svaki pravi rodoljub Muslimanska trgovačka i кЛ banka za Basnu i Heroegonlnn (it) в Sarsjepu. Dionička Haje sazenakt i oproplsaclishe Sredite. — Bupuje I Ini st svim bookovnlm iiMlavtat. Obavlja uplate I glasnica arsdajs srciiiz. valuta 1 »rijednosne popln nft vrata. anaviteja u hraijeastvu I u 1шта1и. Frtma iH a S H D ђпДЕЕЕНЗЕ kp>i|« i prodaja loihc ав uložae knjižice i нМв rate I ukamaćuje Ih пајH sve vrati rabi, a poglavito ni životni uomiraict povoljnije. BSavlja sve mjeujiiM paslni i bunovne nalogu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8.РС0.ШГО _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijm - 8raoja»i: Trgggačka hana, Загајеиз - Interurban telefon: Zlli j �Sirana 2 Страна Akciji izravno napomenuti. S konkretажп prediozirna na srijedu, ako ko ima i»a da kaže! Samo predloge, ako hode da pomogne! Međutim je tome koraku jedan ov­ dašnji list prigovorio, kao da je svo ženskinje s ulica progonjeno i pita: šta to znači? Mi koliko znamo o kakvom op­ ćenitom razgonjenju nije moglo biti go­ vora. Nego su u blagoj formi samo ne­ ke opomene pale, kao na pr.: »nemojte se, drage seke, ovdje dugo zadržavati«, »svršite vi svoj posao, ali nemojte da se drugi mnogo o vas češu« i t. d. Jedaa je opažena kako podugo s jednim muškarcem hoda okolo ispod ruke i opomenuta je da to ne bi trebalo činiti. Jedan se seljak vodio s jednom za ru­ ku niz Baščaršiju pa je opomenut da to ne valja i čovjek pošao svojim pu­ tem. Toga dana je uhvaćena i_ Katica S tu par, kći Lukina iz Toplik ulice broj 3 u žaru kao muslimanka i predana policiji na daljnji progon. 1 tako dalje. Po­ stepeno se misli nastaviti sa trijebljenjem kukolja, satno kukolja s moralnog gledišta, pa makar to svakom i ne bilo pravo. A općeniti progon, ne ženskinja, nego — muškinja nastupiće polagano i to svih onih, koji se opaze da tamo do­ laze da provociraju, ne poštedivši ni kojekakvih »ašika«, koji se vrzaju pazarnim danom između našeg ženskinja — i namiguju .,. * Po zaključku sjednice neće se više dobrovoljni prilozi za Akciju iskazivati u novinama poimenično, nego samo su­ marno od zgode do zgode. ♦ Akcija je štampala jedan letak i raz­ dijelila ga po dućanima s namjerom, da ga svako dobije. Ko ga slučajno nije do­ bio, a želi ga vidljivo imati u svojim prostorijama, nek pošalje po nj u kan­ celariju Akcije, da ga dobije. Osim du­ ćana upućen je letak i mnogim pod adresom u svrhu potpisa priloga, kao i svoj inteligenciji u svrhu očitovanja o doprinosu u radu za Akciju. Opunomo­ ćenici uprave potpisivaće ovih dana priloge za Akciju. Sadržaj letaka donijećemo u jedinom od idućih brojeva. ♦ Sjednica šireg odbora, u koju dolaze i delegati društava, održaće se u p o n odje li ak dne 17. maja u 4 sata poslije podne u sjedničkoj dvorani džem, medžlisa sa dnevnim redom: 1.) Izvještaj užeg odbora o do­ sadašnjem poslovanju, 2.) pitanje os­ nutka akcije, 3.) predloži, naročito de­ legata društava, 4.) pitanje akcijinih po­ duzeća i 5.) eventuaUie. Na treću tačku dnevnog reda obra­ ćamo naročitu pažnju našim društvima, da dadnu svojim delegatima posebne direktive, s kakvim će prediozirna svo­ je društvo u ovoj prvoj plenarnoj sjed­ nici akcije zastupati i kakva će očito­ vanja dati o sarađnji njihovih društava u poslovanju akcije. Bilješke. Prilike u Bosni. ) U Bosni, kako iz sarajevskih listova razabiremo, odnošajj bivaju danomice sve napetiji,. polemika sve češća a s njome ton sve oštriji. Pod uplivom smu­ šenjaka Cokorila i njegovih bljuvotina u »Srpskoj Zori«, koji je počeo sramnom akcijom protiv Muslimana a nastavio uvredama protiv Hrvata, u javnosti se sve v.'še pokazuje neko kretanje pri­ jašnjim pogibeljnim stranputi­ cama plemenskih borba. Napadaji na Hrvate i Muslimane iz no­ vinskih članaka pređoše tu ii tamo 1 na tvorne napadaje, te je uz čast, na više mjesta ugrožena i tjelesna sigurnost pojedinih Hrvata i Muslimana, Konstatiramo to, i žigošemo, jer nas to i kao Hrvate i kao Jugoslavene boli i peče. Činjenica jest da se nakon prevrata u čitavoj Jugoslaviji nije našao ni jedan luđak, koji bi se javno nekažnjivo usudio izrugivati svetinjama bratskog srpskog plemena, koje su ujedno i naše, kao što su naše hrvatske, ujedno i sve­ tinje srpskog plemena jednoga naroda. Ali što se kod Hrvata nije našlo spram srpstva, našlo se k'od Srba spram hr­ vatstva. Tipični primjeri Cokorilo—Cicvarić. Gadi nam se zalazit u analizu njihovih bljuvotina, ali nas pri tome smeta što srpska štampa nije ustala na ’ obranu povrijeđenog hrvatstva, kao što bi učinila hrvatska, kad bi takvih lu­ đaka među njima bilo. No rekbi, da se kažnjivo ludilo Krste Cicvarića j Đorda Cokorila u stanovi­ tim krugovima honorira, dapače daihse u tome i d ir ek’tno bod­ ri, -kao što je to slučaj sarajevskog službenog »Narodnog Jedinstva«, koje je Priliku generalnog željezničarskog štrajka uzelo kao povod, da Hrvate pri­ kaže kao antidržavnim elementom, ko­ ji je inscehirao spomenuti željezničarski štrajk, kojj smo jedini mi takvim na­ zvali, okrstili i na temelju neoborivih činjenica dokazali, tvrdeći da su Hrvati začetnici i uzročnici tog štrajka. »Na­ rodno Jedinstvo« u majmunisaniu Cicvarča i Cokorila tuži Hrvate, premda je štrajk buknuo u čitavoj državi, pa i ondje gdje među Srbima i Slovenci­ ma nema ni jednog Hrvata željezničara^ kao što je to u Srbiji i Sloveniji. »Na- i rodino Jedinstvo« to dobro znade, i za­ to je infamija veća, kad je štrajk vođen po komunističkom vodstvu u Beogra­ du. u tom vodstvu neiha ni jednđg Hr­ vata. u Zagrebu, gdje uz anacijonalne Hrvate imade glavnu riječ anacionalni Srbin Delić, i u Ljubljani gdje Hrvata u komunističkom vodstvu nema, pripi­ suje samo Hrvatima. Znajući sve to. pa ipak htjeti sav odium te protudržavne akcije baciti na Hrvate, znači svijesno lagati i lažiu nahuškati mase na djela, koja su se nakon toga događaja protiv Hrvata u Bosni počinila. Kad vidimo sve to, onda shvaćamo sve to i odobravamo borbeni stav, koji Razoran rad »demokrata«. Čitamo u »Srpskoj Riječi«: »Mi smo češće puta izneli izvesne slučajeve, koji su jasno i dokazivali jake simpatije »demokrat­ ske« stranke prema komunistima, i na­ ravno da smo osuđivali taki rad jedne ' »državotvorne« stranke, jer time slu­ ži anacionalnim i prema tome protudr- j | žavnim .interesima. »Demokrate« ne bi smele imati ništa zajedničkog sa komuI nistima, a najmanje potpomagati njiho­ ve namore. što oni — u ostalom — vrlo | dobro znaju kao i mi. Istina oni se znadu nekad i izjaviti protiv komuniz­ i ma, ali u praksi znadu dokazati svoju 1 osobitu naklonost i simpatije prema । njemu. Tako najnoviji dokaz simpatija i »demokratske« stranke prema komuni­ i stima jest izjava komunističkog vođe 1 dra Ištvanovića, da je voda »demokra­ I ta« u Zagrebu, urednik »demokratskog« organa »Riječ SHS« Većeslav Vilder inspirisao i aranžir’ao štrajk u Zagrebu. Ovo bilježimo kao dokaz »demokratskog« »poštenog rada« .1 »čuvanja« državnih interesa. Kud sve ne vodi želja za vlašću i stra­ načko slepilo!« »Demokratsko« Izmotavanje. »Glas Naroda« donosi ovaj izvještaj iz Beo­ grada: »U nastavak pregovora s vla­ dom više se ne može verovati. De­ mokratska Stranka stoji nepopustljivo na svom zahtevu da se beglučka ured­ ba ne sme dirati. Kako radikali traže promenu tačke 6. i 8. te uredbe, pale su šanse na uspeh pregovora. Radikali i Narodni Klub motivišu ovaj svoj zahtev gospodarskim razlozima i probler mom produkcije za koju tvrde da se ; može razviti samo na velikim posedi- : ma. Demokratska Stranka uverena je 1 da rešenje agrarnog pitanja po demo­ kratskom programu ide u prilog pobolj­ šanja privrede, dizanja produkcije i u i ostalom uređivanju svih naših političkih ( prilika i trzavica. Radikali ističu kao smetnju ovakvom demokratskom provađanju agrarne re- j forme i verski momenat jer da ovaikvo I rešenje ide na štetu — muslimanskog dela našeg naroda. De­ mokrate iznose kontraargumenat jer ni verski obzir ne ide u prilog stanovištu radikala. Najveći deo muslimanskog sta­ novništva jest siromašan ј bez zemlje, a svu zemlju imaju u svojim rukama age i begovi koji sačinjavaju minimum i šačicu naroda ti Bosni, a kojima se ne smeju žrtvovati interesi ogromne ve­ ćine«. Muslimani! Svakom zgodom pomažite „Hrvatskog Radišu“! FELJTON. »Mislim Ifet, da ću biti dostojan vaše. .. « Ona me je shvatila i prekinula s riječima: — Nemojte lhsanbey! Među nama je ona.. . A ja sam već druga.« »Ja vas ovaku želim. .. « Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. Брај 156 hrdj ,PRAV»A" — „НРАВДА' (4в) «... Inače se ne bi lhsanbey navratio? upita ona. Ja sam se ispričao. Kad je ona pogledala nekud preko ‘moje glave mogao sam je bolje pogledati i zapazio sam sve promjene, koje su učinile tri godi­ ne života u tuđini — u internaciji. Bila je nešto crnja. Njezino lice dobilo je jednu posebnu boju — jednu boju bijelog papira, kojeg je jako sunce opržilo. Lagano sivo kućno odijelo vrlo je lijepo pris­ tajalo i u ovoj ležernosti, u kretnjama bilo je.toliko otmjenosti, koja ulijeva naročito poštovanje, — Kako vam je ovdje?« upitao sam je, kad je pogledala u me. | »Kako mi je! Ne znam. Žao mi je oca i Cari­ grada, ali sam zahvalna Jildizu što me je poslao ovamo, da očvrstim, da se upoznam sa svojom du­ šom, a dužna sam zahvalnost ovom narodu, koji me ne smatra hapšenicom.« Tu je ušutila i izgledalo mi je kao da nema povjerenja u me. Nekoliko je časaka prošlo, a onda je naglo upitala: »Čujete li išta za Renu? Volila bih je viditi...« Ja sam se zbunio i odgovorio joj,daje u tam­ nici i da se lijepo postupa s njom. Ifeta se zamislila i rekla: »I ovo će proći... « Počeo sam da okrrnem razgoror na ono što sam osjećao u taj čas, ali me je uvijek smeo njezin pogled i ton razgovora koji me je odbijao. Na koncu sam se osmjelio i rekao: i , j I I Kad je Ihsan izgovorio ove riječi Sabiha je osjetila, kao da je oštricom zaparao po njezinu srcu. Pogledala je predaše da ne bi odala svoje ras­ položenje. Ihsan je nastavio ne zamjećujući i ne pazeći djelovanje svoga pripovijedanja na učiteljicu, koja ga je potajno u duši ljubila. »Ifeta sa zamislila, a onda odlučno, ali i s ne­ kom rezervom odgovorila: — Mi se ne bi razumjeli u životu.., Upitao sam je za uzrok, a ona se osmjehnula i rekla: — Uzrok I...V1 tražite moćnu Tursku, a ja samo Tursku... Vi ne bi dozvolili da se Arapi odcijepe i postanu samostalni? „Oslabila bi Turska. Viši interesi naroda traže ovu zajednicu... — Ali je Arapi ne će.. .« primijeti Ifeta. „ A kad bih se povukao s političkog života?" upitao sam je u tome da vidim je li u njoj išta ostalo od prijašnje umjetnice života. — U meni je nestalo ženske taštine, ali sam ostala žena sa svim slabostima. No ipalj ima nešto među nama što1 nas dijeli — ili možda nešto što je smetalo da postanemo jedno. Nije došla ona ve­ lika, prava ljubav. Ja sam i volila, ali je bila ona jača. A najsigurnije je mežda da ni mene, ni Renu niste ljubili.. . Drugačije ne bi učinili izdaju..." ' Ušutila je i dihala nemirno.' Opazio sam to po nemirnim pogledima i laganom podizanju haljine na grudima. I ja sam jedan čas razmišljao o nje­ zinim riječima i učinilo mi se je, daje imala pravo. je poprimila u Bosni Hrvatska Težačka Stranka u svrhu očuvanja časti hrvat­ skog dijela naroda, premda bi mi ovdje kao i naši drugovi u Bosni, stoput vo­ ljeli, da sa braćom, zvao se kojim mu drago imenom, ispovjedao on koju mu drago vjeru, živimo u onom i onakovom jedinstvu, bratstvu i slozi, kako je to apodiktični zahtjev dobrobiti naše, ka­ ko smo to zamišljali, kako to želimo i kako to iziskuje interes obađvojih na­ pose i sirupa a po tom i same države, koja je zajednička svojina sviju nas, . jednako Hrvata kao Srba i Slovenaca, svih Jugoslavena, u kojoj imaJu duž­ nost jednako da surađuju i pravo da suodlučuju. Ideja demokracije ne pozna dužnosti bez prava, a državna vlast vrši samo od naroda povjereni mam'dat obrane i zaštite onoga u čije ime ona vlada. Čast pojedinca i pojedinih ple­ mena biva objektom napadaja, p a j e upravo kažnjivo da državna vlast, kako je to slučaj u B’os n i, ne vrši pri tom svoje du­ žnosti obrane i zašti’te, ida-pače ide u tom, recimo nemaru, tako daleko, da njezin organ počinja u tom pogitedu čine, kojisu u p’rotimbi n e samo s a zadaćom jednog (službenog lista, već i sa samim svojim imenom, koi’i u naslovu ima­ de oznaku narodnog jedin­ stva, dok ga ova’kjovim po­ stupkom ruši. Promatrajuć iz daljeg, a kao takovi možemo objektivnije suditi, izgleda da se u Bosni sa strane sviju stranaka, kr­ stile se one demokratskim, radikalnim i obnovaškim imenom, ide upravo za tim da se ponizivanjem hrvatskog ple­ mena i zapostavljanjem hoće uvjeriti onamošnje Hrvate i Muslimane, da su građani drugoga reda, kad se s njima tako postupa. Mi najodlučnije dižemo svoj glas pro­ ti tome, jer u takvom postupku vidimo simptome razaranja one -Jugoslavije, koju jednako ljubimo i za koju bi u bu­ duće jednako žrtvovali, razaranje jugo­ slavenske misli, koja nalazi svoju sin­ tezu u poštivanju srpstva, hrvatstva i slovenstva, te jednakopravnosti u pra­ vima i dužnostima, u surađivanju i suoddučivanju, kao i u zaštiti materijalnih •) Ovaj trijezni članak prenosimo iz zagrebačkog »Hrvata« od 8. o. nij. i držimo da bi mogao poslužiti dobrim primjerom, kako »Narodnom Jedinstvu« tako i »Srpskoj Riječi« u njenom nate­ zanju sa »Hrv. Slogom« i »Jugoslavi­ jom«. Polemika ovih organa prevršila je dopustivu mjeru : »Srpska Riječ« plo­ vi, istina, strujom »Zastave« koju je morala javno osuditi i »Samouprava«, ali se s »Hrvatom« ne slažemo u tom. 'da i ovdašnji hrvatski dnevnici ne bi mogli udariti u blaže žice. Uredništvo. Ja nisam ljubio Ifetu ne za to što ne bi mogao žrtvovati ljubav domovini, nego možda za to što sam pripadao Reni Logotetidesavoj." Sabiha primijeti Ihsanu: — Pa ste i nju pustili i izdali!.." Ihsan se ogradj proti izdaji i reče: „Nisnm Renu izdao, nego je žrtvovao domovini." Sabiha se osmjehne, ali ne odgovori. Ihsan je šutio i gledao kroz kolutove dima svoga prijatelja Esadefendiju kako mirno sjedi, puši i izgledao, da i ne sluša njegovo pripovijedanje o Ifeti. Ihsan je na upit Sabihin pričao još ovo: „Stavio sam još jedan upit na tu pola-Arapku, da li bi mogla postati prijašnja Ifeta, a ona mi je odgovorila: „lhsanbey, rekla sam vašoj prijateljici Nesimesultan, da bih vam oprostila i zaboravila grijeh sa­ mo onda, kada bi srušio Jildiz, a sada povlačim i to — ljubila sam vas iskreno misleći da me ljubite.. To ste porušili i više se ne može dignuti, . .“ Bilo je više suvišno razgovarati. Predao sam joj pismo, koje sam donio za nju od oca joj i Nesime i oprostio se. Ispratila me je navrata i razgovarala samnom o politici. Pitala za sve redom: za vas Sabiha hanum, za Dindara, Akčura Jusufbeya i druge. Zamolila me, da se ne ljutim na nju i da je još koji put posjetim. — Pa ćemo, razgovarati o Carigradu, za koI jim žudim ... « rekla mi je pri rastanku. Neka sje­ ta preletila je preko njezina lica i glas joj je za­ drhtao. 1 Ja sam abeća. Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu* �Страна 3 ПРАВДА” — ,PRAV»A„ ŠpuJ 156 — Вг»1 ljaci su naime nudili 18.000 kruna, što i pozitivnim objektivnim izvidima protiv ne bi odgovarali ni desetom dijelu pri- I onih, o čijoj se repatrijaciji radi. Imena svih onih, koji se budu miješah u ure­ hoda sa dotičnog zemljišta, da i ne govorimo o štetama, što bi ih hajvan dovanje, biće objelodanjena. Tako komunike. Nas bi veselio zad­ počinio. Seljaci međutim nijesu čekali na predstojnikovo riješenje, nego su nji stavak, kad bismo imali pouzdanja da će se i ostvariti. Mi naime znamo napustili hajvan nesamo na košnice, već I da su prilikom pređašnjih »izgona« mno­ i na isklasano žito, oštetivši time nesa­ gi ljudi napravili »dobar posao«, pa j ta­ mo Smailagića već i težake, koji su I kvi, kojima su usta puna naroda i dr­ žito posijali. Smailagić je brzojavno za­ I žave. Vederemo. i tražio zaštitu vlade i ministarstva, pa smo znatiželjni kako će se stvar dalje UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Umirovljenici i udovice (bik članovi Oko konfenrencije u Spau. Engleska razviti. društva ili ne), koji madu nejake djece i štampa se bavi pitanjem kakvu će poliOvom prilikom valja nam obratiti Vespić o svojim teškoćama. Dr. Mi- I tiku zastupati Engleska na konferenciji neka izvole u petak (14. o. mj.) doći u pažnju i na to, da su vođe tamošnjeg lenko Vesnić dao je »Beogradskoj štamdruštvenu sobu (Balića ulica) radi jedi­ I u Spau i u glavnom naglašava da bi kraja »demokratski« pop Ilić iz Lamipj« slijedeću izjavit: »Životni interesi I bilo pravedno, da Francuska dobije zane važne i po njih korisne stvari. — naca i radikal pop Dušan Subotić iz kako unutrašnje tako i vanjske politike Društveni tajnik: Hefiimović. I dovoljštinu, na koju ona ima pravo pred Gradiške, pa bi dobro bilo ustanoviti •predielili su Nj. Vis. Kraljevića Na­ i svim ostalima. »Daily Cronicle« veli da čija je zasluga za ovo »lijepo« ponaša­ »El-Kamerašima« na znanje. Budući sljednika, da saglasno gotovo s dijelim se očito vidi kako su saveznici dobro nje njihove pastve. I je dignuta poticajna zabrana o sazivu našim javnim mnijenjem preduzme mje­ .raspoloženi i očekuje se, da će se vo­ re za što skorije sređivanje našeg cje­ Anketa za kućne kirije. Preksinoć je I skupština, to odbor »El-Kamera« .javlja diti otvorena diskusija sa Njemačkom, svojim članovima, da će se obdržavati lokupnog položaja. Zamašnost naših u zemaljskoj vladi održana anketa o no ne može biti govora o kakvoj re­ redovita glavna skupština bez obzira ozbiljnih prilika pojmile su u istom smi­ kućnim kirijama. Na anketi su bili pri­ viziji ugovora onako, kako je neki Ni­ slu j naše političke stranke. U tom du­ sutni reprezentanti sv.ih interesenata, I na broj prisutnih članova u. subotu, dne jemci zamišljaju. 15. maja t. g. u 6 sati na večer sa već hu popuštaju na pripremi što pouzdanije čija su mišljenja saslušana. Zadnja na­ Odgovarajući na interpelaciju Nitti naznačenim dnevnim redom. Prijašnji podloge za ostvarenje te zamisli, te su redba' zemaljske vlade za regulisanje oje držao govor o vanjskoj politici i iz­ I pozivi vrijede kao ulaznice. se Parlamentarna i Demokratska Za­ razio mišljenje, da će konferencija u voga pitanja izdana je 20. septembra jednica svele na osnovni program, koji 1919. Kako su se od tada promijenile Spaa biti od velike političke važnosti.. sam izložio za sastav koncentracione I Što se tiče jadranskog pitanja prilike, ukazala se potreba, da se pomevlade. To je važna tekovina. Uvjeren I izrazio je nadu, da će direktni prego­ nuta naredba shodna prilikama izmi­ Subota 15. o. mj. posljednji sam da će njihov obostrani patriotizam jeni. U isto vrijeme došao je i memo­ vori donijeti dobrih rezultata. Položaj pripomoći da se dođe do sporazuma u randum vlasnika kuća, u kome traže po­ je dan za izmjenu austrijskih Italije u Maloj Aziji je indentičan svim ličnim pitanjima'. višenje kućnih kirija. sa položajem Francuske i Engleske. IU ovom se trenutku međutim borim Na anketi su predstavnici radnika i novčanica od 50 i 20 kruna. Ne za­ talija hoće da bude velika demokratska sa jednom teškoćom, koja je potpuno činovnika naglasili, da je za siromaš■sila. Žali Mađarsku, da je u unutrašnjo­ objašnjiva, jer iziskuje na obje strane riie slojeve nemoguće podnijeti više ki­ boravite otići u porezni ured izamisti tako razrovana. obilnih žrtava, ali se nadam da će se rije, dok su predstavnici vlasnika kuća i ona savladati pošto je njen izvor u Iznimne mjere u Francuskoj. Berlin­ jeniti ih dinarskim novčanicama. zagovarali povišenje. jednom posebnom (agrarnom Op. ur.) ski »Lokalanzeiger« javlja iz Pariza, đa Nakon saslušanja mišljenja zemaljska pitanju, a na dnevnom je redu i visi je vlada zabranila komunističke zboro­ ■ИДВМ1 ■ ! ■■■!!! će vlada novom uredbom, odnosno iz­ nad našom glavom kao Damaklov mač, ve u cijeloj Francuskoj. mjenom ranije naredbe, regulisati ovo i to vrlo krut, upravo životni narodni Englesko-japanskj savez. Kako se pitanje na način, da će se kućne kirije * problem. Ja prema tome molim pred­ službeno javjja iz Londona, engleskoproporcionalno povisiti. No stavnike naše javnosti, da i sami imaju japanski savez produljuje se za dvije pri tome će voditi obzir prema slabije malo strpljenja i da to strpljenje u ko­ godine. Ugovor će biti predložen save­ situiranim društvenim slojevima, koji Naše trgovačke veze s Grčkom. U liko je moguće preporučuju svojim či­ zu naroda. će se pravedno zaštititi. tačima, kako bi svi mjerodavni činioci Beograd doputovao je gosp. Kosinas, mogli da potpunom hladnokrvnošću su­ Epir Grčkoj. Američki senat usvojio jedan od najboljih grčkih poznavaoca Prilozi za »Pravdu«. Na poticaj Hadjeluju pri izlasku iz ove situacje. je rezoluciju senatora Lodgea, prema midbega Kurbegovića sakupljeno je u | trgovačkih prilika na Balkanu, da u ime Smatram za nužno izjaviti, da će kojoj Sjeverni Epir ima da pripadne svoje vlade poduzme pregovore s na­ Travniku u jednom malom društvu K Grčkoj. po tome pozitivnom saznanju i ..uvjere­ šim mjerodavnim faktorima o pobolj­ 400,— koje darovaše gg: MJralem 200 K nju današnja vlada podnijeti svoju oPolitički preokret u Grčkoj? »Berli-, Kurbegović 80 K, Hasanpašić 60 K, Br- ; šanju trgovačkih veza između Jugosla­ stavku čim se današnja kombinacija vije i Grčke. Pregovori će se u glavnom ner Anzeiger« prima vijesti iz Kopen­ kić 40 K i Robović 20 K. Hvala, živjeli! privede kraju. I ako to do daniš nije voditi o poboljšanju uslova tranzita ro­ Za musi. akad. menzu. Glavni ured­ hagena, kako svi talijanski korespodenučinila uzrok je u tom, što u današnjim j .ti u Ateni suglasno javljaju, da u Grčbe preko solunskog pristaništa kao i nik »Pravde« g. Korkut poklonio je 500 prilikama naša zemlja ne smije ni jedan I koj predstoji, politički preoJcret preko ostalih grčkih luka, i o stvaranju kruna od svojih vakufskih dnevnica za trenutak da bude u formalnoj krizi. povoljnih nšlova za trgovinu životnih musi, menzu si Zagrebu. Ljudi koji duj Očajno stanje Madžarske. Grof Apnamirnica u našoj zemlji. I Ministar inostranih djela g. dr. Ante boko osjećaju potrebu našeg kulturnog ропу izjavio je saradniku mađarske te­ Tnumbić otputovo je u inostranstvo, da napretka, a mogu pomoći nek se ugle ­ Interesi naših građana u Njemačkoj. legrafske agencije, da je situacija i>otse sastane sa talijanskim ministrom ino­ daju u ovaj patriotski primjer. Prija­ Rok za prijavljivanje privatno-pravnih puno očajna, ah se ipak nada da će po­ stranih djela g. Sdaloiom i nastavi pre­ telji napretka otkidaju i od svojih dnev­ ugovora naših građana sa ■ njemačkim stignuti neke izmjene ugovora na korist govore o soluciji jadranskog pitanja. građanima, za koje naši građani žele da nica pa doprinose za naše siromašne zemlje. Predsjednik naše delegacije na mirov­ đake. Ovaka požrtvovnost ako se po­ se održe u snazi, bio je 30. aprila tek. Štrajk željezničara i rudarskih radni ­ noj konferenciji g. Nikola Pašić tako je godine. Raspisom odjelenja za izvršenje budi u nama svima, to će biti velika ka u Francuskoj nastavlja se, ali se isto bio pozvan, da dođe u mjesto, gdje utjeha za naš opstanak. Živio darova­ međunarodnih ugovora od 24. marta t. opaža osjetljivo poboljšanje usprkos to­ će se voditi pregovori. god. br. 513 bih su pozvani svi naši telj. Odbor za M. A. M. me, što je generalna konfederacija rada građani, da se za održavanje tih ugo­ Renncr dolazi. U zagrebčkim politič­ Još jedan »kulturni« zavod. Usred objavila manifest, u kojem pozivlje na vora obraćaju tom odjeljenju podnose­ kim krugovima se govori, da austrijski Mažuraniševe ulice otvorena je nedav ­ skrajnji otpor protiv nepopustljivosti ći potrebna dokumenta. državni kancelar dr. Renner dolazi u no jedna javna kuća. Dok se u pravo vlade. Ovim se saopštava zamteresovanima, Beograd početkom iduće hefte. Pri po­ kulturnim zemljama — kao n. pr. u Pred aeuspjehom generalnog štrajka da je rok za prijavljivanje produžen do vratku iz Beograda zadržaće se u Za­ Sloveniji — zatvaraju i stari zavodi duI glavna konfederacija rada namjerava 20. maja tek. godine. grebu i Ljubljani. ha nečistoga, dotle se u nas otvaraju uputiti nov poziv naročito saobraćajnim Povratak zaplijenjenih mađarskih šle­ novi, — valjda stoga, da bude bliže D'Annunzio opet pehlivan], pa je izradnicima j radnicima električnih cen­ pova. Šef antantine »Dunavske komi­ onoj gospodi, koja ne znaju, šta bi s la­ . javio zastupnicima štampe, da će prije trala glavnih varoši. Pred sudovima od­ ko dobivenim parama, dugočasnim vre- i sije«, koja ima svoje sjedište u Budim­ aego što napusti Rijeku porušiti sve govaraju mnogi agitatori ekstremisti za inenom i ono malo stida, što im je još i pešti, admiral Troubridge, pokazao je mostove, želejzničku stanicu, grad Ri­ zavjeru, mnogi su pozatvarani. iz djetinjstva ostalo. Ne čudimo se, to- I do sada, da su za njega preči interesi jeku i samog sebe dignuti u zrak. Češki odnosi prema Rusiji. Prema liko nj'ma koliko čuvarima »javnog ću- j mađarskih magnata od interesa naroda, 0 našoj floti. »Montagspost« reproodluci vlade postaviće se specijalna ko­ koji je dao za svoje saveznike više ne­ doređa«. (»J.«). dukuje vijest jednog francuskog lista, misija sa svima punomoćima u svrhu go što je trebao. 1 sada g. admiral na­ da je 2000 poljskih mornara otišlo u Savez umnih radnika. U beogradskoj pregovora sa sovjetskom Rusijomređuje, da moramo vratiti »I. Dunav, Puli, da preuzmu od Austrije Poljskoj univerzitetskoj šah održan je dobro po­ povlaštenom parobrod, društvu« šle­ u nasljedstvo ostavljenu flotu, koja se sjećen zbor intelektualnih radnika. Ospove, koje je naša vojska zaplijenila, sastoji od siše krstaša i torpednjača. novaćc se »Savez umnih radnika«. Po­ jer to zahtijevaju interesi mađarskih slije iscrpive diskusije konstatovano je magnata i austrijskih ereherooga, u či­ VANJSKI POLOŽAJ. da je osnivanje saveza potrebno, kako jim rukama se nalazi najveći dio akcija radi zaštite moralnih interesa intelektu ­ Životinje u ljudskoj spodobi svete se Jednomjesečni rok Turskoj. Javljaju tog društva! Ovih dana odvučeno je alaca, tako i radi koncentracije duhova : muslimanima na sve moguće načine. Na rz Pariza, da je konferencija ambasa­ po nalogu tog engleskog admirala iz u radu intelektualaca u narodu. U tom drugom mjestu donosimo opis barbar­ dora turskoj delegaciji dala rok od mje­ Aljmaša 20 šlepova, a ostali transporti smislu izabran je širi odbor za pripre­ sec dana, da odgovori na predloženi joj stva što je izvršeno u Brčkom, a ov­ slijediće za kratko vrijeme. mu definitivnog pretiloga za iduću skup­ dje ćemo da iznesemo jedan još bar.ugovor mira. štinu, na kojoj treba da se osnuje sa ­ barskljij slučaj. Smailaga Smailagić iz Pregovori o miru s Rusijom. Prema vez. Na čelu je toga odbora profesor Bos. Gradiške već trideset godina ob­ vijestima »Minster Gazzette« radiografgosp. Jovan Cvijić. Od Slovenaca na­ rađuje svoje uzorno imanje u selu Gre ­ ski izvještaj iz Moskve potvrđuje vijest lazi se kao član odbora g. dr. Franjo di. Ima moderne strojeve, proveo je ka­ da će započeti pregovori između En­ Ježd, načelnik invalidskog odjeljenja u nalizaciju i bavi se ekonomijom u pra ­ Hazhn Muftić: gleske i Rusije. Sovjetska je vlada pri­ ministarstvu za socijalnu politiku. vom smislu te riječi. Za vrijeme pre ­ mila pred log Lorda Curzona, da započne Izgon stranaca. Zemaljska vlada ri ­ vrata opljačkan mu je stan sa pokuć­ Besjede o Ramazanu. pregovore sa engleskom vladom time, ješila je da sprovede ranije izdata na­ stvom. a onda zgrade većinom zapa­ što će obustaviti neprijateljstva u od­ i. ređenja o repatriaciji stranih, po drža ­ ljene. Izgorio mu je stan, 4 štale i dvije sjeku Krima. Isti list doznaje, da su Evo nam opet mubarek mjeseca Ra­ vu opasnih elemenata. Pored sprovođevelike šupe sa šest vagona pšenice te prestala neprijateljstva na kavkaskoj mazana! Za njega je naš Vođa i Učitelj nja ranijih naređenja, izdaće se i nova, desetak vagona sijena i 20 vagona sla­ fronti i da je sovjetska vlada predložila Alejhiselam rekao, da je to mjesec sva­ kao rezultati opažanja prilikom naj­ me. Šteta je procijenjena na milijon raznim državama, da započnu pregovo­ ke sreće i božiieg blagoslova. I da je u novijih antidržavnih pokreta. Svaki okruna. re o miru. tome mjesecu milostinja a isvako dru­ naj stranac koji se svojim neprijatelj­ Ušljed toga je u 1919. godini poreme­ go dobro djelo kod Boga kimetnije od Rusko-poljske borbe. Moskovski so­ skim držanjem i protidržavnim radom ćeno njegovo gospodarstvo. Okolnim onih koja su učinjena u drugim mjese­ vjet zaključio je da se protiv Poljske ogriješi ili se ogriješio o narod j drža­ seljacima nije bilo ni to dosta, već su cima. vu biće iz zemlje izagnan. U tome su bori do krajnje mogućnosti. Iz Moskve polovicom aprila ove godine zatražili To je mjesec u kojem se muslimani su već otišla pojačanja na poljsku fron­ smislu izdata uputstva vlastima. od kotarskog ureda, da im dadne 800 cijeloga svijeta nekako kao razbude, tu. — Bečka »Telegraphenkompagnie« Povodom toga svraća se pažnja na­ dunuma Smailagićeve zemlje radi po­ davranišu, snađu i malo ozbiljnije za­ šeg svijeta, da ne pokušava intervejavlja da je zaustavljen .poljski pohod u trebne — ispaše. Predstojnik je bio gledaju u svoj život i svoja djela. Pa Ukrajini. Ukrajinska sovjetska vlada, nisati ili se uopšte zauzimati, jer će u na licu mjesta kušajući, da se seljaci da i nema druge nikakVe koristi osim svakom slučaju biti .mjerodavno samo koja je bila pobjegla u Harkov vratila nagode sa Smailagićem. nu on je odbio toga otrjeznivanja, opet je dolazak Rauvjerenje vlasti, stečeno iskustvom i se u Kijev. jer je volio dati zemlju na obradu. Se­ i moralnih interesa svih triju plemena »kulja i pojedinih napose. Ovakoviim principima vođeni sazidati će se država Srba, Hrvata i Slovenaca, svaka drugi put vodi k razaranju na ko­ rist okolišnih n c p r ,i j’a t e 1 j a. Politički pregled 5 | I i Oko konferencijo u Spau. Prema vijestima »Petit Journala< sastaće se Millerand sa Lloyd Georgeom u Folkestonu ili Doveru, da se dogovore radi konferencije u Spaa, kojoj će prisustvo­ vati j maršal Foch. Iz Bruxellesa se potvrđuje vijest, da će njemačka vlada upraviti francuskoj vladi notu, u kojoj će tražiti da se konferencija u Spaa odgodi do poslije izbora, dakle do 10. juna. Gospodarstvo Domaće vijesti Listak. �prozore toga »salonskog«, ne ću U viditi to čudtlvište, držeći da se svakako tu i vozi ozbiljno lice koje se istodobno ba। vi kakvim ozbiljnim i važnim poslom. Ali gle. Na prozoru se ukaza uniformiI sana gologlava osoba i — žvače. U ku' tovinia njegovih usana se vide bijele , mrlje od kajmaka i dalje žvače, žvače. j Nije se ni oblizao. Da je barem ostavio ručanje za poslije, dok vlak ode ili da se je zaklonio dok objeduje. Po tome ! se osvjedočili, da se i oni »veliki« Iju) di ni za što više ne brinu, kao za to, i kako će se najesti. Eto koliko to čovjeka ponizuje. I to i baš najviše ispoljava životinjsku svoj; stvenost u čovjeku, pa držimo, da bi I čovjek trebao najviše zaklanjati, sa­ krivati, i nevidljivim činiti sve ono, što ga spušta u razrede drugih običnih ži; votinja, a isticati, oživljavati i pokazij vati ono, čim se kao čovjek, kao таziunno biće i odabrano božije stvore­ nje od drugih životinja razlikuje i od­ likuje. Kao što je ibadet. pobožnost, nauka, umjetnost i t. d. I za to mi te ramazan­ ski post još iz djetinjstva mio i drag. Vazda jedući i bez prestanka se bri­ nući šta ćemo pojesti postanemo sami sebi dosadni i život nam se pokaže je­ dnoličan i monoton, a kad vidimo i osvjedočimo se, da je tom bolesnom po­ trebom zaražen vascijeli svijet, to nam se opstanak na ovome svijetu u izvje­ snim trenucima učini bez svrhe, grub, surov i antipatičan. Od silne dosade živci nam se uznemire, um nam zama­ gli, pa počinimo razne djetinjarije i gluposti. Izobličimo se tjelesno, a i u duši poteturamo i krenemo stranputicom Podvrgavajući se dužnosti posta uz Ramazan-šeriff te sve naše mahane iš­ čezavaju. Mj se uozbiljimo, uzdignemo se do uzvišene časti pravoga čovjeka; čovjeka, koji izvjesni broj sahata pre­ kine sa svakdašnjim ■niskim računa­ njem o tome, šta će i kada će svojoj utrobi poslati na preživanje. Kad postimo prisiljeni smo tražiti uzvišeniju zabavu, a ta je: misliti na svo­ ga Stvoritelja, vršiti Njegove zapovije­ di i diviti se Njegovoj svemogućnosti, pa za to uz Ramazan i činimo puno vi­ še ibadeta, nego u ostalim danima. A kada baš imademo i više vremena za uzvišeni rad, pa zato pohađamo u sku­ povima zajedničko klanjanje dnevnih namaza, preslušavamo vazove i preda­ vanja, učimo božji kitab, mislimo na Boga i u svemu se obnavljamo i ртеporađamo. • (Nastaviće se). mazana od neprocjenjive koristi za na­ ša zajednicu. U obiđho vrijeme mi živimo nekako aieiianički, svakdanjo i jednolično. Ni­ žemo dan na dan, sahat na sahat, čas на čas, dužnost na dužnost, naviku na naviku, bez ikakvog pitanja: zašto i ka­ ko? U koju svrhu? Da li je nešto, što sara uobičajio raditi, korisno ili štetno za me, za moju rodbinu i cijelu zajed­ nicu? A uz Ramazan, več radi toga, što zbog posta moramo izmijeniti način življenja, prisiljeni smo tim povodom na mnogo koješta svoju pozornost svra­ titi. Ramazan je po tome kao neka kefa ili češagija, kojom mi obavljamo neko godišnje timarenje i čišćenje svoje du­ še i svoga zanemarenog tijela. A to je vrlo korisna stvar! To je vrlo zdravo. Mi vidimo da je sve na svijetu pod­ vrgnuto procesu čišćenja, jer se sve trajno maže i przni. Koliko klete mu­ he upljuju staklo na prozoru, pa kad se ne bi pralo i čistilo, ne bi se od tmi­ ne i mraka dalo u sobi sjediti. Djeca uprzne sobu i avliju, a mi uzmemo metlu, pa pometcmo. Nerazumni na­ prave zabunu i galamu u društvu, do­ đu razumni pa naprave red i mir. Ta­ ko isto mi sebe zanemarimo i zahrđaju nam srca u svakdašnjosti našeg živo­ tinjskog nagnuća dembeluku, pa kada dođe ovaj sveti mjesec, onda se po­ pravljamo, osvježimo, pridižemo se i po­ stajemo pravi ljudi. Ne ćemo ovdje nabrajati higijenske i zdravstvene koristi posta, jer su to davno učinili veliki učenjaci, doktori i filozofi, nego ćemo ovaj put samo na­ pomenuti to. kako je čovjek sićušan i ponižen sa svojim neprekidnim gramzenjem za hranom. Ono u istinu Bog je stvorio čovjeka sa tom potrebom, da se mora hraniti, jer mu je u hranjenju opstanak života i zdravlja. Ali nije s tim rekao Bog (dž. š.) da moramo dozvoliti da nas taj nuž­ ni kruh u tolikoj mjeri zarobi i pod svo­ ju suverenu vlast podjarmi, pa da pri brigl oko sabiranja svoje hrane zabo­ ravljamo na onoga, kojrje stvorio i nas i tu našu hranu. — Ja moram ići ručati! — Čekaj, ručaćeš! — Ama, ja ne mogu čekati, gla­ dan sam! — Pa strpi se! Moramo prije ovaj važni posao svršiti. Nijesi toli­ ko izgladnio, da ćeš od gladi crknuti, dok ovo uredimo. Ovakih primjera bude u životu vrlo često, pa mi onda po postupku pojedi­ naca u sličnim slučajevima mjerimo ka­ raktere ј one koji umiju više trpiti i vr­ šiti preče od manje prešnoga. Koji se pokaže nestrpljivim, pa odloži neki va­ žan posao bez prave nužde, svakako je manje vrijedan, pa ga ubrojimo u slabiće, a one koji umiju trpiti ubrojimo u ozbiljne, pa- se u njih možemo pouz­ dah. Svak jede i vazda se samo jede i sve je na svijetu osnovano samo u tu svrhu, da čovječanstvo može sebi pri­ bavljati ono, što će žvakati, jesti i žderati. 0, kako je to nisko! Kako sam se jednom razočarao. Na jednu stanicu do­ juri brzi vlak. Osim drugih vagona, ima i jedan t. zv. salonski, čuo sam da se u »salonskim« voze važne »velike« lič­ nosti. Moja se pozornost usredotoči na Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavječuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke I KO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite Ц od reumatizma Ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih aB 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 kiuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stub!ca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. ♦«««*«**»*»-*♦«*«**♦««***«**« ♦ PAPIRN1CA ♦ HAMDIJE KOPČTĆA | J preporučuje svoje bogato etovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i a Školskog pribora. — Naručbe se Y obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Prašak za odstranjivanje dlaka etarlo ovaj slaibani tavjeitaj: ,PaU« je slinav­ ka i kap i okružju (’.l travničkom ne,tala i balaat n t r n □ 1 a ukida aa ovim a d r e 4 «ai »stvor travničkog okruga (I »a promet aa papkarima, grama loma ne vrijede vita od­ redbo naredba op 24-9. 1919.* brej 150.790 i promet je »a papkarima sa okruga travnički i — bihaćki eiobođaa." Molimo g. Stevn, da »a provede gornju ob­ javu : objasni kakva je specijalna veaa travnič­ kog okružja sa bihaćkim, pa da topa neauje a Casinn čim nema slinavko u Žepčn. Kot. vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. NATJEČAJ. j ' U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u nairavi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji' za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna pv. god. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zalmovlć, v. r. Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 j | eeqtralqa drogerija Braća Šah i nagić х Z Oglašujte u ,,Pravdi“ Hilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz keiničlti tehničkih proizvoda Posluga brza i tačna. — Cijene Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100%, i 12S"/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 86%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. najumjerenije. Cijenik šaljemo franko. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) —.Telefon 319 ] i preporučuje svoje bogato skladište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina POZIV na supshripciju ШО komada dionica IV. emisijo Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Baпјој Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da poviši dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 Izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezervnog fonda5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20.000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15.001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100‘— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31 1V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na pcđožene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupate se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Trgovima svakovrsnih Koža i obućar­ skog pribora ца гцзго i ца veliko. Narudžbe iz provincija obaclju jNc brzo i fa^o. ' 2 i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10 —, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10 — Osobito jaka vrsta K— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—,• mast za uši u glavi K 5’— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prajik proti mrava K 10.— Mast pioti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, lil. kat. 60 „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci - TrcšEljak ■ j | T ♦ Miševi, štakori, stjenke, i žohari dobiva se u Mustra od izvještaja РгмМг« »un je de- Braća Oemirdžić, Sarajevo Odgovorni urednik: F. Šalake. Spoj 156 „МРАВДА* — ,PRAVDA” Страна 4. Strana Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. (ЛгИмШ MUm* HL M. 0.« 4«aa*srita D. t 1 K am, Вигмгга. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e5c08ed9af32d6b3aa66e586c8a5aade.pdf ed6a1ab4b76a4cc39e6f47e81b226137 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. Ж ТТ^ Н. Alimed Hamdi ef. Kasumović 308 ■■ dV Li дјдшмвж ДДг - liŽSaff И(МЕ ■ чНЛ даД ЈИмк иИк <Ж JM ‘ Лв Mv V И MM М 99 жИ POJEDINI BROJ 1 k r u n a. « subotom, utorkom i četvrtkom. ^ВМЕ П ЖЈИ NH ЈШ flB Ui’EđuiE ГЗШСЈЗПЈ OdilOF. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava ЛЛ nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЖ ИМИМАИСИ ОГГАШВАШЦВ. Broj 52 (157) Sarajevo, 14. maja. PROMJENA UREDBE O BEGLUCIMA. Ministarski je savjet u sjednici od 10. o. mj. izmijenio tačku 6. i 7. uredbe od 14. februara t g. tako, da ne spadaju pod agrarnu reformu oni begluci, koje je posjednik obrađivao sobom ili u svojoj režiji. Demokratska je stranka u prvi momenat pristala na ovu modifikaciju, ali kada je prošla kroz ministarski savjet, izjavila je, da ne pristaje. Regent je konačno potpisao novu uredbu. Strašne cifre. Mi smo u više navarata upozorili na nepravde koje se čine muslimanima pri dijeljenju potpora iz sredstava »tlrž. za­ štite djece i mladeži u B. i H.«. Pisali smo o basnoslovnom nerazmjeru iz­ među pravoslavnih s jednu, te musli­ mana i katolika s drugu stranu i tra­ žili da se objavi iskaz tih potpora, bu­ dući su neki organi — pa čak i famoz­ no »Zvono« — upregli sve sile, da zabašure našu kritiku i zametu trag ovim furtimašenjima. Naš zahtjev nije još is­ punjen i zaštita još i sad radi ispod ži­ ta. Nu, što taji ona, iznosi »Hrv. Slo­ ga«, pa »sjećamo dužnošću iznijeti nje­ na otkrića uz kategoričan zahtjev, da predsjednik vlade učini1 jednom kraj ovom službenom separatizm u, jer ćemo inače biti prisiljeni, da stvar iznesemo u Narodnom Predstav­ ništvu i da tamo potražimo lijeka proti Zečeviću i njegovoj tevabiji. Iskaz na srijedu, gospodo; jednakim aršinom i pravedno, gospodo!... A sad da. pređemo na otkrića »Hrv. Sloge«. U broju od 5. maja donosi ona ove retke: »Kako smo već istaknuli po­ kazao se sepratizam i šovenstvo i u dijeljenju tih potpora. »Pravda« je jav­ no pozvala rečeni odbor, da proglasi iskaz potpora, ida se vidi, kako se je radilo ispod žita, a na štetu naših po­ rodica. Teškom nam je mukom uspjelo sa­ staviti jedan pregled tih potpora, pa ga predajemo javnosti. Evo stalnih mjeseč­ nih potpora, što ih isplaćuje državna zaštita djece u Sarajevu udovicamamajkama i siročadi u Bosni i Hercego­ vini: A) POTPORE ZA PRAVOSLAVNE: Bjeletić Stana *) Preraca (Bileća) 1 dijete, 500 K; Bilbija Milka, Crni Lug (Livno), 1 dijete, 200 K; Janjić Milica, Podosoje (Bileća), 1 dijete, 100 K; Vujević Stana ) ** Preraca (Bileća), 2 dje­ ce, 500 K; Stojaković Duja, Slabina (B. Dubica), 2 djece, 400 K; Mirić Sava, Demtrovac (B. Dubica), 2 djece, 200 K; *) U porodici samo 1 dijete za pot­ poru. Ostalo 4 punoljetno. **) U porodici samo 2 djece za potporu,®ostalo 3 punoljetno. Sarajevo, subota 15. maja 1920. (27. šabana 1338.) Pralica Deva, Tuključani (B. Dubica), ročadi godišnje 74.280 K ili mjesečno 3 djece, 300 K; Uljarević Gospava, Vr­ 6190 K, dotično za svako siroče pro­ bica (Bileća), 3 djece, 300 K; Cučković sječno 108 K 05 h; Anda, Zarječje (Bileće), 3 djece, 300 K; b) 17 islamskih obitelji s 57 siročadi Elez N., Sierča (Foča), 4 djece, 240 K; godišnje 16.920 K ili mjesečno 1410 K, Malbašić Stoja, Dvorište (B. Dubica), dotično za svako siroče prosječno 24 4 djece, 400 K; Lučić udova iza pok. K 05 h i Tome, Bistrica (Žepče), 4 djece, 400 K; c) 17 rimokatoličkih obitelji s 57 si­ Bolta Đuja, Gornješevci (B. Dubica), ročadi godišnje 15.960 K ili mjesečno 5 djece, 500 K; Vuković Stana, Gruda 1330 K, dotično za svako siroče pro­ (Bileća), *5 djece, 500 K; Marjanović R., sječno 23 K 03 h. Nahorevo (Sarajevo), 5 djece, 300 K; Prema omjeru, po kojemu se dijele potpore, a koji je kao tipičan primjer Šiljak Simša, Rudo (Višegrad), 6 dje­ predočen u gornjoj tabeli, prima rečena ce, 350 K; Pribić Milka, Demirovac (B. 51 obitelj š 171 siročetom u ime .pot­ Dubica), 6 djece, 700 K. pore ukupno 107.160 K- Kod toga pri­ Sedamnaest porodica sa maju obitelji: ukupno 57 prav, djece dobilo a) pravoslavne vjeroispovijesti 69.3% je dakle 6190 K. ili 4 i pol puta više nego, obitelji islam­ B) POTPORE ZA MUSLIMANE: ske i rimokatoličke vjeroispovijesti; Nurkovlć N. Trebinje, 1 dijete, 30 K; b) islamske vjeroispovijesti 15.7% i Tanković Ragib (za svog brata), Roga­ c) rimokatoličke vjeroispovijesti 15%. tica, 1 dijete, 40 K; Saradžić Muharem, Na prvi je pogled očito, da je takva Crnče (Trebinje), 1 dijete, 40 K; Kutraspodjelba potpora posve nepravedna. lovac Mejra, Žulj (Vlasenica), 2 djece, No ona je i protupropisna. Državno 50 K; Karačić Melća, Poriče (Bugojno), odjeljenje za zaštitu djece odredilo je, 2 djece, 60 K; Odžaković Hasiba, Sa­ da najveće godišnje potpore za jedno rajevo, 2 djece, 60 K; Bašić Murat, Fo­ siroče ne simiju iznašati više ča, 3 djece, 60 K; Đubur Nazifa, Sara­ od 600 K (mjesečno 50 K). Me­ jevo, 3 djece, 80 K; Tulić Munira, Sa­ đutim se iz predočenih tabela jasno vi­ rajevo, 3 djece, 90 K; Jahić Naza, Sa­ di, da su mnogoj siročadi pravoslavne rajevo, 4 djece, 90 K; Dizdarević Mel­ vjeroispovijesti podijeljene prosječne ća, Korito (Gacko), 4 djece, 100 K; Komjesečne potpore u iznosu od 108 K laković Đula, S. Palanka (S. Most), 4 djece, 100 K; Babić Hanuma, Pale (Sa­ I 05 h, a to je za 117% više, nego je spo1 meuutom odredbom dozvoljeno!.... U rajevo), 5 djece, 80 K; Žutanovlć Haisti čas prima siroče islamske vjero­ tidža, Skenderovci (Srebrenica), 5 dje­ ispovijesti prosječnu mjesečnu potporu ce 100 K; Imamović Derviša, Nemila od 24 K 05 h ili za 51% manje, nego to »(Zenica), 5 djece, 150 K; Gutlić Zlata, propisuje rečena odredba, a siroče ri­ Bos. Petrovac, 6 djece, 100 K; Bubić mokatoličke vjeroispovijesti prosječnu Munta, Sarajevo (Vratnik), 6 djece, mjesečnu potpora od 23 K 03 h ili za 180 K. 53.4% manje, nego je to' propisano. Sedamnaest porodica mu­ Potpore, koje su podijeljene obitelji­ slimanske vjere s ukupno 57 ma pravoslavne vjeroispovijesti nijesu dj-ece dobilo je dakle 1410 K. sve tako velike (prosječno 108 K 05 h), C) POTPORE ZA RIMOKATOLIKE: kako je to prikazano u predstojećoj tab­ lici, ali su ipak konstantno za 40% do Gudelj-Bušić Jaka, Duvno, 1 dijete, 50% veće od potpora, koje su izdane 30 K; Jurišić Marija, Sarajevo (Bistrik brijeg 2), 1 dijete, 30 K; Klobučar Fra­ obiteljima islamske i rimokatoličke vje­ roispovijesti, prem imaju jedna­ njo, Bihać, 1 dijete, 40 K; Orel Marija, ki broj siročadi i jednake Sarajevo, 2 djece, 50 K; Cović Milka, imitćstvene prilike. Sarajevo, 2 djece, 60 K; Matukić Jakob Lojalno moramo priznati, da je kolo­ i Ivica (siročad), Travnik, 2 djece, 100 salna i nepravedna razlika u visini pot­ K; Pejazić Ivka, Pongarje, 3 djece, 80 pora. koje se odobravaju po odboru za K; Vretazić Elizabeta, Sarajevo, 3 dje­ »zaštitu« djece, donekle umanjena na ce, 80 K; Ljubojević Slava, Sarajevo — štetu pravoslavnih — iza napadaja, Gorica br. 33, 4 djece, 90 K; Lupšić koji je dne 24./IL 1920. objelodanjen u Magdalena, РаЈе (Sarajevo), 4 djece, »Pravdi«. No time nije ništa pomože100 K; Gabelić Ruža, Srednje (Sara­ no siročadi islamske i rimokatoličke jevo), 5 djece, 80 K; Lekić Manda, Pa­ vjeroispovijesti, jer opstoji još jed­ le (Saraievo), 5 djece, 80 K; Gaionja na.žalosna i po odbor za »zaštitu Kata, Surkovac (Prijedor), 5 djece, djece« mnogo poraznija činjenica, a ta 100 K; Kovčelik Ana, Rogatica, 6 dje­ ce, 100 K; Major Marija, Sarajevo leži u tome, da od sviju obitelji, koje (Skenderija), 6 djece, 150, K. uživaju takvu stalnu mjesečnu potporu od državne zaštite ima 70% obitelji Sedamnaest porodica rkt. pravoslavne, 20% obitelji islamske, a vjere s iikupno 57 djece dobi­ lo je dakle 1330 K. tek 10% obitelji rimokatoličke vjerois­ povijesti! .... Uvaži li se k tome, da je Predočena tabela rječito prikazuje iza spomenutog napadaja u »Pravdi« najmarknatnije primjere potpora, što ih odbor za zaštitu djece daje majka­ prosječna visina potpore za svako si­ ma za izdržavanje siročadi i omjer, u roče pravoslavne vjeroispovijesti mje­ kojem se te potpore dijele pojedinim sečno 50 K, za svaRo siroče islamske i rimokatoličke vjeroispovijesti mjesečno vjeroispovijestima. Iz toga se jasno vi­ di, da dobiva u ime potpore: 30 K, postaje čitava slika toga rada a) 17 pravoslavnih obitelji s 57 si­ mnogo crnija. 3XmS.SE Godina II. Od svote, koja je do sada izdana na potpore, primile su obitelji: a) pravoslavne vjeroispovijesti 79.6%, b) islamske vjeroispovijesti 13.6% i c) rimokatoličke vjeroispovijesti 6.8%. Ako to izrazimo u običnim brojkama, izdala je dosada državna zaštita djece potpore u omjeru: 11.7 (pravoslavni), 2 (muslimani) i 1 (rimokatolici). Ako uži odbor državne »zaštite« dje­ ce u preostalim mjesecima proračun­ ske godine 1919./1920., — koja traje do konca svibnja (maja) o. g. — nastavi dijeliti potpore ovakvom »pravednosti« i bratskom jednakosti«, onda će od ukupne svote od 4,800.000 K (koja je u tu svrhu odobrena) otpasti na obitelji: a) pravoslavne vjere 3,820.000 K, b) islamske vjere 652.000 K, c) rimokatoličke vjere 328.000 K. Naš je narod bez razlike vjeroispo­ vijesti stradao ovih ratnih godina, pa bi već po onoj »brat je mio, koje vjere bio« morali postupati jednako i nepri­ strano, kako bi se što pravednije pro­ vela svrha zaštite djece. Ove očite ne­ pravde uzrokuju nezadovoljstvo. Mi s« pridružujemo zhtjevu »Pravde«, da se čim skorije sazove širi odbor država« zaštite djece, pa da na njemu »uži od­ bor«, koji si je uzurpirao autokratsku vlast položi točan račun dosadanjeg djelovanja i da odmah u javnosti obje­ lodani iskaz sviju do sada izdanih pot­ pora i subvencija. Kud ćemo mi doći ako će se ideja narodnog jedinstva ovakim makinacija­ ma izigravati na našu štetu?!... Ali »kadija te tuži, kadija ti sudi«!... U uredu za zaštitu djece sjede goto­ vo sami činovnici pravo­ slavne vjeroispovijesti, ko­ jima manjka bratska široko­ grudnost i koji baš stoga ni­ jesu za ta mjesta. Tu je u pr­ vom redu Zečević, bivši suplent, koji nema nego par godina službe u sred­ njoj školi, koji nema pojma o socijal­ nim pitanjima zaštite djece, a još ma­ nje o upravi jednog ureda, — pa ipak fungira kao šef ureda!... Zatim Petar Gaković, Košta Krajšumović, Jovanka Šiljak itd. itd. Sve su to ljudi nacionalno uski, koji ne spadaju u zaštitu djece, jer ta treba da se proteže na svu na­ šu jugoslavensku djecu bez razlike vje­ re i imena. Ovakav rad, kako smo ga ovdje fragmentarno iznijeli, pokazuje svu nemoć naše dosadanje uprave, koja dr­ žavu i naše društvo vodi u propast. S ovoga postupka skrahirala je demo­ kratska uprava, a skrahirat će sve druge, koje budu slično radile; zato tražimo, da se jedanput pročisti uprava od nedoraslih i koruptivnih eleme­ nata«! * Tako »Hrv. Sloga«. Mi smo joj za­ hvalni kako za podatke, tako i za soli­ darnost sa našim opravdanim zahtjevi­ ma i vladi još jednom dovikujemo: Pra­ vedno i objektivno, bratski i jednako! Iznesite iskaz i popravljate, gospo­ do!... Muslimansha trgovačka i obrtničku banka za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Savi ig svim bonhovnlm putovima. Obavilo uplate I ппсуБвпја u kraljavstvu SH1 I u Inezsmateu. Prima utoilie no uloini hnjižitE I teklići rata I ultamačula Ih na|javаЦи!ji. UhavIju svг nlsnjatai postavi I bunovne аакрв Dičnima glavnica Daje sBzanslia i aprovlsatljsli? Mite. — Bupufs I arodals srećke, valute I vrijstans papiri svih vrsta. R 0 3 H 0 b B 1 S C S M J E hupaja I prodali svi vrsta rabs, a poglavito in Uvotna nomlrnise. B 3,000.000 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovca brt, Sarajevo - IntErupfaan telefon: ZN �Strana 2 Страва Број 157 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Sarajevo, 14. maja. Zemljoposjednici grada Sarajeva, sa­ kupljeni na zboru u Sarajevu dne 14. maja 1920. usvojiše jednoglasno slije­ deću rezoluciju: Odmah nakon prevrata, (usljed ne­ savjesne agitacije, razmahala se širom naše Bosne i Hercegovine razuzdanost nekih nesolidnih elemenata našeg dru­ štva, koji su vrlo hrdavo shvatili riječ »sloboda« t. j. oni su tu riječ uzeli ta­ ko: da mogu činiti šta ih je volja. Pos­ ljedica ovog krivog shvatanja bile su: ugroženost osobne i privatne slobode, te pljačkanje, palenje i razaranje mu­ slimanskih domova na selu, koji su slu­ žili zemljovlasincima u gospodarske svrhe. Iza toga nastavlja se prosto otimanje zemlje i to samo muslimani­ ma (ne samo posjednicima nego i te­ žacima), što bi se moglo tumačiti, da se želi neko sistematsko uništavanje muslimana u našoj, mladoj j slobodnoj državi. Prva jasna slika ovog sistematskog rada jesu »Predhodne odredbe za pro­ vođenje agrarne reforme« od 25. fe­ bruara 1919. god. Sa ovim »odredba­ ma« oduzimaju se zem'ljovlasnicima nji­ hova zakonitim putem stečena kmetovska selišta i daju dosadanjim musterdžirima, neispitujući pri tome socijalnO-ekonomsku potrebu seljaka i zemljovlasnika, kao ni zakonitu snagu vlastnčikih prava nad tim kmetovskim selištima. Sa ovim prvim činom baca se na prosjački štap hiljadama staraca, staricakudovica i 'nevine siročadi, te ih se nagoni da prodaju i najpotrebnije po­ kućstvo, da sebe i svoju porodicu prehtane. Nu ovim udarcem na zemljovlasnike, nije samo da su pogođeni oni sami, nego je taj strašni udarac odmah os­ jetio i sav ostali muslimanski elemenat u B. H. jer se ne može poreći, da su svi muslimani u našoj domovini u socijalnp-ekonomskom pitanju jedni s drugima usko, vezani, te materijalnu propast jednih odmah osjete i drugi. Druga naredba od 14. februara 1920. o beglucima oduzimlje i zadnje ostat­ ke ostatka zemljišta dosadanjim vlas­ nicima nakon što. su predhodno poništen; svi ugovori zakupa svake vrste. Sto je još najteže, ova uredba o be­ glucima proglašava se samo u Bosni i Hercegovini, gdje su muslimani u naj­ većem procentu na tom pitanju zain- ' teresovani, dok se svi ostali dijelovi j naše države od ovakih uredaba izuzimlju. Ovako bespravlje i gaženje zakoni­ tim putem stečenih i. neosporivih pri­ vatnih prava nemožemo i nećemo trp­ jeti i podnositi. Mi javno prosvjeduje­ mo proti takim bespravljima j nezako­ nitostima te odlučno tražimo od cen­ tralne vlade u Beogradu: 1) da se agrarno (kmetske) pitanje rješava na temelju sporazuma sa zemIjovlasmcima i uz potpunu pravednu otštetu bilo u zemlji ili u novcu, 2) da se obustavi svaki gruntovni prenos sa zemljovlasnika na koga bilo drugog, dok ne bude potpuni sporazum postignut i dok vlasnik nedadne privo­ lu na taj prenos, 3) tražimo da vlada odmah povuče Uredbu o beglucima, kao i zabranu o iskorišćavanju beglučkih šuma, 4) tražimo da se uspostavi dosadaš­ nji ugovorni odnošaj glede begluka, te da se povuku sve Uredbe, koje tome ■ tuantu, Pribićević za prosvjetu, Drašković ili Davidović za unutrašnja dje­ na put staju, la. Govori se, da bi u novi kabinet I5) tražimo da se odmah pravedno mao doći hrvatski ban Dr. Matko Laustanove i isplate hakovi od kmetovskih ginja. zemalja za god. 1918. i 1919. i to po tržnim cijenama, Naša delegacija u Italiji. Javljaju iz Pallanze: Večeras su stigli Pašić i 6) tražimo da se makar i prisilnim Trumbić, a dočekao ih je drugi tajnik putem naplate prihodi od 1919. god. Garbasso i druge ličnosti. Odsjeli su u za usurpirana beglučka zemljišta i to hotelu »Eden«. po ugovorima ili po mjesinim običajima, Talijan o nama. Talijanski publicista ako ugovora nije bilo, Mario Borsa, koji je stigao u Beograd, 7) tražimo da se daju hakovi od poslao je dopis svojim novinama, u ko­ kmet, selišta sve dotle, dok se ne po­ jom iznosi da su sve vijesti što se šire stigne sporazum sa zemljovlasnicima u talijanskom novinstvu o revolucijoza odstup zemlje, naniim i separatističkim pokretima u 8) tražimo da se povuku sve Ured­ Jugoslaviji, sasvm tendenciozne. »Ju­ be izdate ostavinskim sudovima u po­ goslavija je država koja nastaje, u koju gledu prenosa prava vlasništva kme­ još nije proveden jedan ustav i jedno tovskih selišta na zakonite našljednike. političko jedinstvo, niti je sasvim pro­ vedena administrativna uprava. Oma trpi na raznim individualizmima i re­ gionalizmima. To je zato, što se u nje­ zinim granicama nalaze tri vjere, tri kulture, te mori da savlada stare me­ Dvije napomene. Svakome je dobro tode, staru tradiciju i stare ljude, jed­ poznato, da ni oni đaci akademičari, nom riječi: nema izgrađenih unutraš­ koji su dobili cijelu stipendiju od 4500 njih veza. Većina stanovništva su ra­ K godišnje, ne mogu živjeti sa tim stitari. a od njih se devet desetina ne bavi pendijem, pa ma kako bili spremni na politikom. Riječka »Vedeta« komentasve patnje u menzi, prehrani ili gdje rišući taj članak, čisto pokazuje svoju bilo. A šta je tek sa onima, kojima je žalost za taj sud, nešto objektivnijeg demokratska vlada držeći se nekakovih talijanskog publiciste i kaže, da nije us­ »informacija« onemogućila studij, podi­ pio za našu državu. jelivši im po 225 K mjesečno, što im VANJSKI POLOŽAJ. u najviše slučajeva ne može ni stana platiti, a da i ne govorimo o hrani i os­ Nemiri u Italiji. Urečeni sastanak ta­ talim potrebštinama. Zato bi bjlo od lijanskih i jugoslavenskih delegata, koji prijeke potrebe, da zemaljska vlada tu se treba održati u Viareggiu ne će se pogrešku ispravi davanjem jednokrat-- tamo održati. Kako sad dolazi vijest iz nih potpora onim đacima, koji su pri Firence učinjeno je to uslijed nemira podjeli stipendija nepravedno bili pri­ koji su tamo buknuli. Prilikom tih ne­ kraćeni. mira .zauzela je pobunjena masa nakon što je razoružala karabiniiere, čitav Ima još jedna prijeka potreba aka­ presidij u svoje ruke. Vojnici, koji su demičara, kojoj bi trebala vlada što bili na brzu ruku otposlani da učine prije udovoljiti Knjige su naime silno red, zarobljeni su, a automobili na ko­ poskupile, a zbog skupoće stana i hra­ jima su došli, spaljeni su. Govori se da ne đacima je bez naročite potpore u tu je uapšeno u Viareggiu više časnika, svrhu nemoguće doći do potrebnih šta više i jedan general, koji su bora­ knjiga. Jedan pravnik n. pr. treba izvili u mjestu, u presidiju. Da se uspo­ vanparbeni postupnik; traži ga i nigdje stavi red otposlani su čitavi vojnički ga ne nade. Na jednom izbiju skripta odjeli iz Pize i Carrare', u svemu 2000 ezccrpta izvan postupnika na 19 (de­ ljudi s mašinskim puškama koji su us­ vetnaest) stranica i stoje ništa manje postavili mir. Kod toga puča poginuo nego 25 (dvadeset i pet) kruna! Ako je samo jedan časnik. izbiju slučajno kompletna skripta za je­ »Mir« s Turskom. Javljaju iz Pariza: dan drž. ispit, stoje ništa manje nego 1000 (hiljadu) kruna! Siromašni đak bi List »Le Journal« objavljuje glavne tačke ugovora mira sa Turskom. Gra­ morao dakle preko dva mjeseca ništa nica evropske Turske ide ido jezera ne jesti i na ulici spavati, da si smogne Derkos. Turski teritoriji bi pripali Grč­ kupiti potrebne knjige! koj, koja bi zadržala d Smirnu kao i one Zato bi trebala zem. vlada podijeliti krajeve u Maloj Aziji, koje je okupirala svima svojim stipendistima još po 1000 u proljeće 1919. Turska smije imati voj­ K potpore u svrhu nabavljanja.potreb­ sku od 50.000 ljudi, a nikakvu flotu. nih knjiga. Turski otpor. Prema vijestima koje Ovo stavljam na srce g. predsjedniku iz Atene dolaze, Džafer Tajar pušten vlade u potpunoj nadi, da će ovoj po­ je u Carigradu. On se vratio u Jedretrebi udovoljiti. Jedan akademičar. ne. gde nastavlja pripreme na otpor protiv grčke okupacije. Kaže se kako je Džafer otputovao u Sofiju, da se tamo dogovori s Bugarima o organi­ zaciji pomenutog otpora. Izgleda da će njegova akcija ostati bez rezultata. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Koncentracija boljševika. Prema te­ legramu iz Baku-a potvrđuje se vijest Nova vlada. Izvješćuju nas sa mje­ o koncentraciji od 100.000 boljševičkih rodavne strane, da je konačno polučen vojnika u Aserbaidžanu. Prema istoj de­ sporazum u pogledu šire koalicione vla­ peši Enver paša nastavlja svoju aktiv­ de pod predsjedanjem g. Milenka Vesnost u Baku. nića. Nova vlada bi se sastojala iz 6 rajdikala, 2 narodni klub i 1 jugoslaven­ Demonstracije u Pragu. 11. o. mj. ski klub, te 8 demokrata. G. Stojan idošlo je u Pragu do uličnih demon­ Protić bi imao biti ministar za konstistracija radnika protiv smanjenja kruš­ Prosvjeta i škola. Politički pregled FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. <47» VII. Kad sam se kod vrata okrenuo na nju stalala je kao kip pognute glave. Na suncu, kraj cvijeća, nepomična opaljena lica kao hurma, zadržala me je kraj vrata. Osjećao sam u duši nešto toplo prema toj djevojci, koja me je sada odbila i htio sam se povratiti. Nagađao sam i naslućivao šta se događa sada u njezinoj duši: da se bori ponos sa srcem I da Ifeta odlučuje u ovaj čas, da li može žrtvovati jedno drugom. Ja sam prihvatio za gvozdenu ručnicu na vra­ tima, a ona je pogledala. . . Ja sam ustao još časak kod vrata, dok je ona mirno, pognute glave pošla u kuću. Kad sam ostavio Ifetinu vilu tumarao sam gra­ dom skoro dva sata, a da nisam ništa mislio. Još .uvijek vidio sam je pred sobom pognute glave na suncu, kao kip. I na večer, pa i sutra bio sam pod dojmom rastanka. U krugovima s kojima sam do­ lazio'u dodir pričali su mi o njoj i njezinu društvu nekih sitnica, koje su imale samo za me važnost. Čitavo vrijeme dok sam se zadržao u Bejrutu ras­ pitivao sam se o Ifeti i tom prilikom upoznao sam se sa znamenitom spisateljicom Selmom ei-Kasab, koja se je redovito družila s njom. Ona je učila arapski. Možda je to bila valijina izlika. I ona mi 0 Ifeti pvičala i hvalila je. Tom prilikom naročito je naglasila: »Kad bi Turci razumijevali slobodu kao njihova najbolja kći Arapi bi bili- zadovoljni... « Ja sam primio tu oštricu i nisam htio raspravljati s njom, jer sam znao da nas ne trpi. Na mom povratku iz Arabije, gdje sam bio ra­ di »umirenja« jedne »plemenske pobune«, — i prije moga polaska ovamo posjetio sam još jednom Ifetu. Ovog puta učinila je na me drugi dojam. Razgova­ rala je samnom vrlo usrdno o Carigradu i zamolila me, da ponesem pisma: ocu joj, Nesimi i vama Sabihahanuma... « — A jeste li izravnali spor između vas?« upi­ ta Sabiha. ,O tom više nismo govorili... Izgledalo mi je kao da je Ifeta htjela nešta reći, ali se opet sustegla. Ostala je dosljedna svojoj odluci. Tek nije mo­ gla, a da mi pri rastanku ne primijeti: lhsanbey, uČiniliste ružan utisak na Arape, što ste vi kao Mladoturčin učestvovali u ugušenju po­ bune u Bejdelu.« — Kako to?“ upifam ja osupnut tom primjed­ nog obroka i protiv velike skupoće. »Pravo Lidu« javlja, da je i u ostalim mjestima došlo do izgreda s istog raz­ loga. Trgovci zatvaraju radnje u stra­ hu pred demonstrantima. Za mir s Rusijom. Za uspostavu tr­ govačkih odnosa između Engleske i Ru­ sije čine se ozbiljne pripreme. U Lon­ don je stigao Lit, vlasnik trgovačkih ekspedicija za Sjevernu Rusiju. Agitacije boljševika. Kako »Berlinkske Tidemde« javlja: Litavska policija u Virbalnu zatvorila je 3 boljševička kurira, koji su došli iz Njemačke i htjeli nastaviti put u Moskvu. Imali su oko tijela omotane više metara duge Hstovnc znakove. Na njima je bio napisan iscrpiv izvještaj o djelovanju propai gande u inostranstvu. Izvještaj je na­ pisan ruskim jezikom i radi se o pro­ pagandi u Italiji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Madjarskoj, Njemačkoj, Austriji i Galiciji. Vidi se iz njega, da imade oso­ bito lijepe uspjehe u Francuskoj i da su listovi »Peuple« i »Popttlaire« skloni boljševističkom pokretu. 0 Njemačkoj govori izvještaj, da svi društveni slo­ jevi stavljaju najveće nade na uspo­ stavu odnosa s Rusijom. Izvještaj na­ glašava potrebu da moskovska vlada pošalje odaslanstvo u Berlin. Konačno se tuži, da se ne dostavljaju dovoljne novčane svote iz Rusije. Nittijev poraz. Javljaju iz Rima, dš je Nitti pretrpio poraz u parlamentu, pošto je njegova stranka odbila debatu sa 193 protiv 112 glasova o interpela­ cijama u vezi sa pokretom poštanskih i telegrafskih namještenika. Odnosi medu Poljskom i Rumunj­ skom. »Presse« prima iz dobro upu­ ćenih krugova, da je poljski ministar izvanjskih poslova Patek, koji boravi u Rimu dobio brzojavni poziv od polj­ skog ministra predsjednika, da se po­ vrati odmah u Varšavu, jer je tamo prispio Take Jonesku, da pregovara glede uspostave poljsko-rumunjske voj­ ničke konvencije. U poljskim se voj­ ničkim krugovima drži, da Rumunjska hoće da podigne vojsku od 160000 mo­ maka. to da podupre poljsku ofenzivu protiv boljševističke Rusije. Zaključci prometne konferencije u Gracu. Prometna konferencija, koja se održavala u svrhu uvedenja prometa, zaključila je uvedenje brzojavnog i te­ lefonskog saobraćaja između Bakra, Beograda, Trsta, Graca, Maribora, Ljubljane j Beča. Tarifni odbor svršio je svoje rasprave. Danas je u trans­ portnom odjeljenju zaključeno, da se uvede noćni brzovlak sa spavaćim va­ gonima na pruzi Bruck, Leoben, Celovac, Beljak, Trbiž. Novi predsjedink Unije. Iz Washingtona se javlja, da će za američkog pred­ sjednika sigurno biti izabrati senator Knoks, koji iako je protivnik Saveza Naroda, ipak bolje poznaje evropske prilike, nego koji drugi Američan, pa zna da Amerika mora izvršiti svoju dužnost, tia koju je ugovorom obve­ zana. Emigracija Židova. U novije doba se opaža jaka emigracija Židova iz uže Poljske i pozanjskog okruga, koji je us­ ljed mirovne pogodbe sa Njemačkom potpao pod republiku Poljsku. Opaža se da se pri tom prodiranju Židovi služe najbučnijim poljskim narodnim imeni­ ma, te hoće time da prekriju svoja na­ stojanja. bom i nadovežem: „Buntovnike, koji su se odmet­ nuli umiriti zapisujete mi u grijeh? . “ »Selma mi je rekla, da to nisu obični buntov­ nici! To su ljudi, koji su osjetili slobodu i ne mo­ gu više da trpe tiraniju jednog nametnutog načel­ nika. . . « odgovori Ifeta. Ja sam joj dokazivao, da su to obični nezado­ voljnici, koji se ne će da pokore odredbama zakona ali mi je i na to odgovorila s riječima, koje ne bi smjela jedna Turkinja, jedna nacionalka reći; da ne smiju povi zakoni rušiti tradicije jednog narod^ I ovog puta me je ispratila do vrata, ali nisam opazio nikakva uzbuđenja, kao prošli put. Pružila mi je ruku i rekla: »Sjetite se i mene kad dadete u Carigrad, ko­ jeg možda ja više ne ću vidjeti.« — Zevalli Ifeti*)« reče tronuto Sabiha i suze joj poteku niz lice. ihsan je prestao pripovijedati jer su došli Akčura Jusuf i Dindar Haki, Sabiha je ustala i otišla u školu da se u sa­ moći isplače. Osjećala je potrebu samoće, jer Ihsanovo pripovijedanje rušilo je čitav jedan svijet o kojem je Sabiha potajno tako dugo sanjala... Nastaviće se. ♦) Sirota Ifet. �(1РАВДА* — „PRAVDA, БроЈ 157 — Broj Naši dopisi Bljeljhia. početkom aprila.’) (Trgovina izvoznicama.) Gornji će naslov možda začuditi mnogoga čitao­ ca. jer je svatko mislio da je padom izvozničarske pseudo-demokratsko-socijalističke vlade prošla i era izvoznica. Ali tome se ne treba čuditi, jer ako su pali očevi izvoznica i korupcije ostali su njihovi eksponenti na .upravnim mje­ stima u provinciji, koji i dalje tjeraju politiku svojih voždova. 1 za čudo, oni su u tome svome poslu veoma vješti i dosjetljivi. Valjda zato, što imaju do­ bru praksu. Tako je načelnik bjeljinskog sreza g. Mihšić baš iza pada vlad »državotvor­ ne« stranke uveo trgovinu izvoznicama. On je naime ukinuo slobodnu trgovinu tiranom i ako je tada bila još na snazi ministarska naredba o slobodnoj trgo­ vini. Taj je svoj postupak — kažu — motivisao time, što predstoji opasnost, da bi se slobodnim izvozom hrane mo­ gla umanjiti u našem kotaru potrebna količina iste, i u tom slučaju moglo bi se i od njega zatražiti da položi račun za hranu, jer je bijeljinski kotar jedan od najbogatijih kotareva hranom u na­ šoj užoj domovini. Ali to je sve boš po­ sla i samo sipanje luga u oči. On za­ branjuje izvoz samo našem siromašnom svijetu, a »demokratske« kaponje mogu izvoziti na vagone zato, jer su tobože legitimirani trgovci. Što je njega pri tome rukovodilo mo­ že uočiti svatko,, ko ima imalo soli u glavi. On je — kako se po čaršiji go­ vori dao ostavku na službi, jer kao »to­ lerantan« i konzekventan »demokrata« neće da služi pod> upravom radikalne vlade. Zato on, slijedeći primjer svojih bivših šefova, koji su napunili svoje dže­ pove na račun našeg očajavajiićeg na­ roda i prouzročili današnji haos u na­ šoj državi, hoće da pravovremeno što­ god turi sebi u džep i zavede u svom uredu što veći nered, kako bi što više neprilika napravio svome našljedniku. Ali što je najinteresantnije u tome, on je povjerio izdavanje izvoznica m a rvenom liječniku gosp. Perendiji. Dakle marveni liječnik vrši funkciju či­ novnika političke vlasti. On u toj svojoj novoj službi mora nekad i na stranu otići, a zbog toga će narod opet trpiti štetu, jer mogla bi nekome zatrebati br­ za pomoć marviričetu, a liječnik bog­ zna kuda je otišao. Doduše ja msilim, da se je g. Milišić i za to pobrinuo. U tome slučaju sigurno bi on zastupao marvenog liječnika ili bi poslao svoga pristava, jer koliko se je moglo uvidjeti iz dosadanjeg rada naših pseudo-demokrata oni ne drže nužnim uvjetom za •neku službu stručnu naobrazbu i prak­ su. Dovoljno je samo biti »demokrata«, pa je onda za sve sposoban. Zato nam i ide sve naopako. Zašto ie gosp.. sres'ki načelnik dodi­ jelio izdavanje izvoznica baš marvenom liječniku, zašto to nije on preuzeo ili .njegov koji potčinjeni politički činov­ nik? To je sasvim lahko odgonetnuti. On niti ima zgode niti smije primiti mi­ to i ucjenu, a tako isto ni njegovi či­ novnici. Kod marvenog liječnika je to sasvim drukčije. Ali šta ćemo za onolike advokate »demokrate« bez posla? Trebaju i oni od nečega živjeti. E i za to se ie postaralo. Izvoznica se ne može dobiti di­ rektno, od marv. liječnika, nego se mo­ ra tražiti advokatska intervencija koja stoji najmanje 500 K. Dadneš li još to­ liko drugom gospodinu, izvoznica je go­ tova, ali ipak ne za svakoga, kao što će se to kasnije vidjeti. Hele tako i vuk sit i ovce na broju: i hrana se izvozi i svima se pune džepovi. Ovdje moram nešto istaknuti, što mi je i dalo povoda, da o ovome pišem. Dosadanje nas iskustvo uči, da »demo­ krati« ’švakom zgodom gledaju kako će nas muslimane oštetiti. Od toga ne čini izuzetka ni gosp. Milišić, premda on često voli reći, da je toliko« kulturan, da ne pazi na religioznu pripadnost. Njegov ga postupak u tome pobija. On se je kapricirao da ne da izvoznice ni jednom Bijeliincu niti Janjaninu, jer se je blagoizvolio na njih milostivo raz­ gnjeviti. On to posve proračunato radi, jer mu je poznato, da se izvoženjem prekupljcne ili svoje vlastite hrane ba­ ve isključivo muslimani težaci koji sa­ činjavaju jezgru težačkog svijeta u ova dva mjesta. Oni se tim poslom bave sa­ mo onda, kada nijesu zaposleni polj’) Donosimo makar nešto i okasnilo. Ur. skim radom. Okolna sela mogu dobi­ vati sasvim lako izvoznice, jer se na njih ne proteže Milišićev gnjev, a za­ pravo zato, jer su pravoslavna. Tako postupa g. Milišić s našim musliman­ skim težacima, čija ga materijalna bi­ jeda toliko peče, pa prije nekog vre­ mena preko dvojice trojice zvekana osnova »muslimansku težačku stranku«, da tobože priskoči u pomoć musliman­ skom težaku, a uistinu, da razbije mu­ slimansku slogu utjelovljenu u J. M. 0., pa da onda može lakše svoje paklene namjere izvoditi. Otvori oči musliman­ ski težače, i uvidi šta hoću i kuda te zove tvoj »dobroželitelj« Milišić, pa ćeš i ti doći do zaključka, da je tvoj na­ predak j spas samo u slogi svih nas. Ne daj se zavarati dvojici trojici podmićenka, koji bi htjeli izbaciti metlu iz šaka i postati tvojim vođama — spasi­ teljima, a ni sami sebi to ne mogu biti. A sada da pređemo na stvar. Gornji je postupak s izvoznicama na naš te­ žački svijet, kojega je austrijska rekvi­ zicija gotovo ugušila, veliki atentat, jer mu se oduzima mogućnost, da potpu­ no iskoristi plod svoga truda. On mora svoj krvavim znojem okupani produkt prodati legitimiranim »demokratima« i ratnim milijonerima pošto oni hoće, pa neka oni na račun našega težaka gomi­ laju i dalje svoje milijone, a naš težak neka stoji pod teškim teretom današ­ njega vremena. Stoga najodlučnije pro­ testiramo protiv ovakova postupka i molimo predsjednika zemaljske vlade, da na ovo svrati osobitu pažnju i stane tome na kraj. A sada na koncu, da se malo upozna­ mo s gospodinom Milišićem. On ti je, brate,' predratni građanski sudija. Slu­ žio je u austrijskoj vojsci i jednom zgo­ dom prebjegao u Rusiju i javio se u srpske dobrovoljce, a iza prevrata ime­ novan upraviteljem našega kotara. To mu je valjda nagrada za njegov »pa­ triotizam«. Neupućen u administrativne poslove i u naše političke prilike poči­ nio je svojim upravnim diletantizmom i kesperimentiranjem velikih pogrešaka, za koje mu se, uvaživši i njegovo ne­ iskustvo, ipak mora zamjeriti. Inače je čovjek inteligentan i kako on volj reći kulturan, ali veoma naprašite ćudi. U uredu se voli derati na stranke, kao da je u planini, a pri tome su mu najfiniji izrazi, kako to zgodno veli jedan list: hulja, svinja, nitkov i tako dalje. Valj­ da ratna psiha. —uL— Oomate vijesti Merhum Hifzi ef. Muftić. Tiho, kao što je i živio, jučer je nakon dugog bo­ lovanja ispustio svoju plemenitu dušu i ovaj naš radenik, ne dočekavši da se iukoliko ostvare sanje, o kojima je ma­ štao i tako poletno zborio. Bijaše član ' ulema-medžlisa, u kojemu nije mogao djelovati onako kako ježeljeo i možda je baš u toj odgovornoj službi dobio klicu sušice, koja ga nakon četveromjesečnog hrvanja pokosi u najboljem do­ bu. Merhum bijaše vrlo simpatična po­ java, blag, umjeren i društven u pra­ vom smislu te riječi, pa ga žalimo tim većma, što će mu se u ovoj oskudici teško naći zamjena. Merhum bijaše potpredsjednik mjes­ nog odbora naše organizacije, u kojoj je bio jedan od marljivih i istaknutih radnika, a bavio se je i perom, o čemu ćemo donijeti opširniji prikaz. Neka ga Svemogući obaspe svojom Milošću, a ucviljenoj porodici i rodbini dadne sabri džemil. Maglajlije proti »Uredbi«. Jučer do­ bismo iz Maglaja ovaj brzojav: Na jutrošnjem pouzdaničkom sastanku gdje je prisustvovalo oko 89 zemljoposjed­ nika jednoglasno se ogradili protiv ne­ zakonitoj naredbi od 14. februara o beglucima, ušljed čega zaključismo da nitko od nas tie pristupa izborima zem­ ljoposjednika članova iz agrarne ko­ misije. Mjesni odbor »Zp« u Maglaju. Šta sve neće biti u Visokom? Sta­ novnici muslimani i pravoslavni općine Potkraj, većinom sa malo zemlje dali su ove godine molbu kod kot. ureda u Visokom, da im dozvoli krčenje zem­ ljišta svoje općine, i budući da su pred­ stojale još prijašnje molbe niko se nije protivio, to im je rečeno, da mogu od­ mah početi s krčenjem. Na zahtjev na­ čelnika iste općine, dao je g. kot. pred­ stojnik načelniku potvrdu, da ga ne mo­ že u tom niko smetati. Protiv toga krčenja digoše se ljudi sasvim iz druge općine , (Župčani) sa svojim gulikožama na čelu i pođoše od vrata do vrata, te kad nijesu mogli op­ ravdati posla kod kot.' predstojnika, krenuše ispod žita, te počeše šurovati s predstojnikovim zamjenikom, nekak­ vim Kneževićem, koji izdade nekakvu naredbu1 na oružnike u Brezi, da odu porušiti ograde, ii ako su siromašni se­ ljaci potrošili dosta truda i umivali se krvavim znojem, dok su to dskrčili i ogradili. Tom prilikom je neki narednik svezao načelnika kanafom, kad je ovaj pošao g. predstojniku, da mu prijavi, kako mu je ovaj delija izderao potvr­ du o slobodnom krčenju i da ga pita je li on naredio da se ograde ruše. Do nekoliko dana rekao je predstoj­ nik, da ne zna ništa o toj stvari i usta­ novilo se je, da je tu naredbu sam Kne­ žević pisao. Vlast reče seljacima, da treba tu poslati komisiju na lice mjesta a da oni zato trebaju platiti 200 K, što ovi odmah i platiše, ali komisije još ne­ ma i ako je prošlo već 25 dana. Zli jezici govore, da župačke gulikože svake sedmice kupe nekakove nov­ ce od svojih seljana i po 2—3 puta sed­ mično zamiču s punim torbama u Viso­ ko ne bi li koga potkupili. Te gulikože idu tako daleko, da su se zavjerili da skinu svoga načelnika Ibru Kovača, jer ovaj osjeća za siromašne seljake, pa ih neće da predvodi po uredima i hoće da postave sebi načelnika Boška Jevrića, kome su prije nekoliko dana davali nekave novce, što su vidjeli neki ljudi i koji će to posvjedočiti, gdje ustreba. župačke gulikože otišli i na vladu ne bi li tamo našli lijeka i pomoći da mogu i dalje slabijega tlačiti, kad su opazili, da im je propalo šurovanje' s Kneževi­ ćem i da im ovaj ne može pomoći. Čudimo se da se i u slobodnoj državi može naći ljudi, koji potpomažu na­ rodne tlačitelje i pitamo se u kome smo ovo vijeku, kad se pravda za novce kroji. Molimo zemaljsku vladu, da se o ovoj stvari informira te da nam do­ zvoli krčenje u svojoj općini, jer zato predleže svi uvjeti, naime nemamo nu­ žnu količinu zemlje, svi smo u tom suglasni, to nije šuma nego smreka, pa je na korist i nama i državi. Ujedno pi­ tamo kot. predstojnika je li nagradio Kneževića zaslugom, koju je zaslužio za izdavanje te naredbe i pokazao mu kompetenciju njegovu? Šta je s komi­ sijom? Da joj nije ko klanjao dženazu? Molimo kot. predstojnika, da upozori Zupčane, nek ne nahuškavaju svoje mladeži da nanose štetu iskrčenom zemljištu, jer na to nijesu ovlašteni od nadležnih, ako gosp. predstojnik želi mir i poredak u svom kotaru. Mi tra­ žimo svoje pravo legalnim putem, pa i do Beograda nije nam daleko otići. Za sada ovoliko. Izdavanje petroleja. Gradska aprovizacija će obzirom na nastupajući ra­ mazan izdavati rajonsJdm trgovcima petrolej i to danas u subotu 15. ov. mj. Izdaje se čisti amerikan. petrolej u tenećkama, a cijena mu je 28 K po jednom litru. Količina se može dobiti svaka, a ko ne dobije petroleja kod svog trgov­ ca, može ga uzeti u maloprodaji grad­ ske aprovizacije. Andra Dmić, šef kabineta predsjed­ nika ministarstva, stigao je jučer u pod­ ne u Sarajevo i odsjeo u hotelu »Ev­ ropa«. Velika dobrotvorna zabava u korist fonda udruženja invalida, održaće se u društvenom domu u subotu 15. o. mj. sa ovim rasporedom: 1. M. G. Curčić: I) i a log recituje J. Palavcstra; 2. a) Fr. Chopin: Notturno O p. Nr. 2; b) P. đe Sarasate: Ciganski na­ pjevi Op. 20, violin solo K. Nothnagel, na glasoviru prati K. Menšik. 3. Mrak, drama u 3 čina od P. Petrovića. Redatelj S. Dragoljević. — Tom­ bola, ašljiva pošta, bifeji, igranka i t. d. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zah­ valnošću. Lista k. Hazim Muftić: Besjeda o Ramazanu. (Nastavak.) Ustegmivši se u određenom vremenu od uživanja hrane dižemo se u sferu najsavršenije pokornosti i podložnosti pre­ ma jedinom i pravom svome Gospoda­ ru, a to je najveća sreća i najglavnjji cilj života. Svako se stvorenje instinktivno, iz same nužde radi toga što je stvoreno utječe i pokorava Stvoritelju, samo me­ đu ljudima kao takovim nade se — sti- Страна 3. canjem zdravlja, tjelesne snage i imet­ ka, zaslijepljenih, zavedenih, pa se zanesu u neku samosvijest i zaborave na neko vrijeme na dužno poštivanje Jedinoga. Nu i tada ovi nešto poštuju kao: stomak, zlato, pjesmu ili muziku, toplinu, hvalivost i t. d. ali sve što oobožavaju.osim Svoritelja i Gospodara svijeta, strmoglaviće ih i dovesti u sigurnu propast. »Nijesu jednaki pripadnici vatre i dženeta. Samo su pripadnici dženeta spašeni!« — veli se na jednom mjestu u Kur’anu. Bog je u svom šeriatu uveo razne uredbe za terbije i usavršenje ljudstva. Odi tih je uredaba sam AUah (dž. Š.) proglasio, da je najuspješnije, a po tom kod Njega najodabranije: post, jer je on najsvrsishodniji. A to za to,-jer se sva­ ka druga pobožnost (ibadet) može imi­ tirati, tako rekuć samo glumiti, činiti ga u svrhu, da se samo ljudima pokažeš i muraijaš, dočim je to kod posta is­ ključeno, jer je nevidljiv i neopipljiv, ne­ go je kao najskupocjeniji ibadet«istaknut samo Allahovom viđenju i znanju. Za to je Allah (dž. š.) rekao: »Post je moj i radi mene, pa je samo moja stvar, kakvu će nagradu dobiti onaj, koji ga izvršuje!« Kako je post najuspješnije sredstvo za terbije čovjeka i usavršenje njego­ vih svojstava te oplemenjivanje, zgod-( no pripovijedaju sljedeće: Kad je Bog (dž. š.) stvorio Pamet upitao je istu: »Ko si ti, a ko Ja?« — Ista je odgovorila smjerno: »Ti si moj gospodar, a ja sam Tvoj pokorni sluga!« — »Blagoslovljena bila! Ti si najodabranije Moje djelo!« reče joj Bog. A kad je stvorio čovječiji nefs, a to će reći čovjeka kao takovog snabdje­ vena strašću, ohološću i drugim živo­ tinjskim svojstvima, pa ga upitao: »Ko si ti, a ko sam Ja?«, slijedio je gordi odgovor: »Ti si Ti, a ja sam ja!« Tada Bog (dž. š.) ovoga ohoiicu str­ pa u vatru, gdje je više godina oka­ javao svoju drskost. Nakon više godi­ na ga opet upita Stvoritelj, da li se je opametio, a on opet onako zakočen i gosposan, kao sa neke visine odbrusi: »Ti si Ti, a ja sam ja!« Onda je bio osuđen na gladovanje, te je š tim za neko vrijeme obnemogao, izgubio smi­ sao za uobraženo gospodstvo, osvje­ dočio se da se glavom kroz zid ne može prolaziti, pa se je umekšao i os­ vijestio i konačno svome stvoritelju očitovao: »Dragi Allahu, Ti si moj go­ spodar, hranitelj i usrećitelj, a ja sam Tvoj ponizni rob!« Ima svijeta, — a taj se, kako koji decenij izmiče, sve više množi, — koji pod utjecajem tako zvane »moderne« evropske kulture ne odobrava a po tom i ne izvršava nekih islamskih propisa, pa svojim postupkom i izjavama o svo­ jim nazorima zavodi i kvari svoju oko­ licu, a tim veliku štetu nanosi disciplini islamske uredbe. Ovo su obične asije, uobraženi individui, koji neće da ozbilj­ no promisle o štetnim posljedicama svoga nehaja. Oni samo potpomažu sotoninu, zloduhovu protuakciju, koja ide samo za tim, da ruši što je dobro i korisno. Oni ne vide da je pravo bla­ gostanje, harmonija i ljudska sreća bi­ la, obstojala i ebstojj samo ondje, gdje se nalazi pravih Muslimana i gdje se Islamova ideja slobodno razvija. Dočim gdje se osili protuislamski duh, tu sve okrene tumbe. Tu mjesto iskrenosti, za­ vlada dvoličnost i farisejstvo, mjesto ljubavi sebičnost; mjesto vjernosti laž i petljanija. Tu okrutnost zamjenjuje milosrđe i t. d. Međutim mi vidimo i među nemusHmanima budi, koji u nekim poduzećima napreduju ako se pri istima drže islam­ skih propisa. A to je baš za to, jer je Islam i njegovhuzvišeni principi sveop­ ći zajednički dar Božiji, ko se jednog prihvti, biće mu od koristi, a ko ih više usvoji, više koristi ima, a ko .ih Aviju primi biće sretan na obadva svi­ jeta 1 Ta ljudi po svojoj prirodi iz same nužde uviđaju potrebu raznih organiza­ cija i uvađanja raznih zajedničkih pra­ vila za življenje u svrhu usavršavanja svoga duha i tjelesnog organizma. Zar ne vidimo, kako iz nužde osnivaju so­ kolska ј razna gombalačka društva po svijetu. U evropskim većim gradovima je sramota biti odrastao građanin, a ne pripadati kojem sokolskom društvu i ne sudjelovati zajedničkoj tjelovježbi. Zar to nije slično islamskom zajedničkom klanjanju namaza u velikim prostranim čistim i zračnim dvoranama — džami­ jama! �Страна 4. Strana Spoj 167 Brol „ИРАВДА" — »PRAVDA* Države su zavele vojnu obvezatnost, ! lje čvrsto prihvatiti gotovu vjeru, koju je Bog (dž. š.) već uredio i valjanom nametnule razne poreze i daće, ustrojije popravilišta i razne zatvore te mno­ ј proglasio. Peto: Islam je ta vjera! Ona je otvo­ ga ograničenja slobode, a sve u Svrhu rena, jasna i potpuno shvatljiva. U njoj održavanja reda i mira među ljudstvom, nema ni najmanje ustanove, a da je ne pa ćemo za sve to čuti od naših spo­ bi zdrav razum odobravao i korisnom menutih asija povoljne izjave i oprav­ poprimio. Njegove davno utvrđene ide­ davanja, a opet su pri svemu tome u je same sebi put krče medu narodima, svojoj kratkvidnosti nepristupačni vrše­ koje prosvjeta budi i osvješćuje. Zar nju opravdanih blagih i opće korisnih ne vidimo kako se evropski učenjaci re­ islamskih propisa. Mi ćemo ovake asije ovom prilikom dovito izjavljuju da religija može op­ stojati samo onakva, kako je Islam na­ samo upozoriti na fakat, da je vazda učava? Zar današnji najnapredniji dio i svugdje manje zla i prestupaka među .ljudima koji se uredno drže islamskih svijeta. Sjedinjene Amerčike Države, propisa nego ondje, gdje su se ljudi upotpunom zabranom alkoholnog pića daljili od Islama i zaveli nekakve svoje ndjesu manifestovale jedan veliki islam­ ljudske uredbe. ski princip? Pa i jačanje demokratske ideje koja se danas munjevitom brzi­ Bog (dž. š.) hoće bezuvjetno, da ga nom širi medu čovječanstvom zar to priznajemo i slušamo, pa da se istom nije triumfiranje islamske misli? onda nadamo Njegovoj pomoći. Inače 1 tako se Islam s Božijbm pomoći ne­ ko se god odmetne, imaće se kada kajati prestano širi i napreduje. samo je kajanje beskorisna imovina. Još nešto. Mi smo rekli da je Islam Stoga preporučujemo zanešenim asijaotvoren i jasan, a to se vini! najbolje u ma. da u vlastitom interesu promisle o tom, što je njegova nauka jednaka ka­ slijedećim činjenicama; ko za djecu, tako i za odrasle, zrele Prvo: svijet obstoji, ljudi se rađaju, ljude. Mi, što i kako o vjeri kazujemo žive i umiru po nekom utvrđenom pla­ sićušnoj djeci, isto to kazujemo i od­ nu i kadno — kad se prividno učini, raslim, nema nikakvog zastrašivanja i da je neko nešto učinio i izvršio po zavaravanja. Prema svemu se vidi, da svojoj želji. je Islam vazda moderan i savremen, on Drugo: konačnu odluku o svačijoj nikad ne može zastariti. Za to, dragi sudbini imade Bog (dž. š.). Tome je prijatelju, ne daj se obmanjivati, već najveći dokaz: smrt, kojoj ne može nipristup: sa svojom braćom u zajedni­ ko izbjeći. (Na Hadreti-Alijinom muhučko kolo pa se naročito uz Ramazaniru je bilo napisano: »Kjefa bil mevti šerif priključi našem islamskom manivaiza!« — Dovoljan je savjet: smrt!). festovanju — poštedi, klanjajući, dije­ Treće: svi svjetski veliki učenjaci su leći i pohađajući predavanja u džamiji kazali: kad vjere ne bi bilo, nužno bi — slavljenju našeg velikog, milostivog je bilo uspostaviti. Jer bi život bio bez gospodara Allaha dželle šanuhu! svrhe. (Nastaviće se). Četvrto: kad'je tako, onda je najboJeste II prekomemo osetSivi pr.tiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam admah različite boli? Oj, kako tu ublažuju ba­ li, čine otpornim masaže s Felleravim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih 'ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe.ierovih pravih fls«-pilu!a! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel, let, Stubica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 314 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih, potrebćtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihnga MnhiC i sinovi trgovina voća i ze- leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u Drogeriji Braće Sahinagića Koti vak. mearitsko povjerenstvo Maglaj. i numa od ehalije osigurano je na pet goI dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ Broj 46/1920. sečno po 500 K. NATJEČAJ. Natjecatelji za ovo zvanje imJrj oU ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kurvom povjerenstvu najdalje do 25. juna šumtiji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ov. god. podnijeti pismenu molbu sa ovim džihetom skopčano je i zvanje zvanju odgovarajućim svjedodžbama. muderisa odnosno vaiza. Maglaj, ine 7. maja 1920. Plaća je predviđena i to: Predsjednik: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom Zaimovlć, v. r. u naravi i komadom zemlje ođ 10 du- S Braća DBmirdžić, Sarajevo i Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. IH Trgoviqa svakovrsnih Koža i obućarH skog pribora ца гца1о i qa veliko. Bi I HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i Naručbe se školskog pribora. obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Rilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100°/0 i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapdni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti £e svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pj’ege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 PAPIRNICA ♦ :: Htjeli*biste uzdržati svoju ljepotu I :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosti? :: :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte FelleroVu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. 111. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. <IH. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3;— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder. Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i tatno. H Elsatrg Br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka ža Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod, — Prima uloške na uložne knjižice i rfa tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. . Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. Odgovoriš uredi*«: F. Salata. Vfemrik: Ceatrsni Odt<n >t. И. O.< Aua«,arila D. & A. Каји, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/688ea8784aad60111f492be22125db50.pdf d36af3519411bd8e40e7149067bb7201 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. -------- -- w WTF^k јЛ^В A 308 ____ —-^в"—** ■ м ЖШ —мјмјГ W 9 B П У*^И Ш AH ДЈН*МВ &------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ^Ki 1 9 Ж1 ■' ^јд. мНМПк jV Ж aflBh у fliW jflMBb вш ^В W аВВ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ M№mJ№ttCKE (^ Broj 53 (158) Sarajevo, utorak 18. maja 1920. (30. šabana 1338.) Sretan ti Ramazan, brate muslime, koji još nijesi osjetio bla­ godati narodnog ujedinjenja, pa I sad stenjaš pod udarcima zle sudbine, što tvojim upravnicima drži peču na očima i zastire im jasan pogled u budućnost i životni interes mlade nam države. Spremaš se da zdušnije robuješ Tvorcu 1 Upravljaču država i naroda; ne prokltnji, već mu se moli da skine zlokobnu koprenu, pa da zanešenj dođu sebi 1 uvide da je spas države vezan sa zado­ voljstvom svih njenih jedinica bez raz­ like vjere i staleža. Moli se zaštitniku Pravde i vjeruj, da će njene zrake probiti tmušu tjesnogrudnosti i netole­ rancije. Moli se i praštaj, ali se i zbijaj u fa­ langu. u jato ,da i tim pridoneseš ot­ režnjenju usijanaca kojima imponira časovita prevlast. Ne kloni, već se gru­ piraj; ne zdvajaj, nego se zbijaj i pri­ premaj! Time pozdravljaj brata, kad mu budeš govorio SRETAN TI RAMAZAN 1 Izmjena beglučke uredbe. U prošlom broju donesosmo izvornu vijest o izmjeni § б. i 7. Krizmanove uredbe o beglucima u B. i H., a danas donosimo tekst te izmjene kako je pri­ općuje dopisni ured. Izmjena glasi: »Ona beglučka zemljišta, na kojima ne postoji kmetstvu slični odnošaj, već koji seljaci drže i obrađuju k a o z a k u p c i i oni beglucl ili dijelovi beglučklh zemljišta, koje su sopstvenici obrađivali, ili ih obrađivali sami u v 1 astttoj režiji, OSTAJU SLOBODNA OD AGRARNE REFORME. Težaci, koji drže 1 obrađuju zemlju kao zakupnici, te nemaju dovoljno svo­ je zemlje, IH je nemaju nikakve, ili ne­ maju dovoljno, nadalje okačeni kmeto­ vi 111 zemljoradnici te dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju do­ voljno svoje zemlje, mogu se pod­ miriti zemljom od državnog ili javnog zemljišta«. * ši ministar Krizman izdao jedan dan prije svoje demisije u §§ 6. i 7. svoje uredbe oduzeo je on vlasniku i faktič­ nom posjedniku i ovo beglučko zem­ ljište, dok ga je ostavio veleposjednici­ ma u drugim krajevima države, š t o Mači drestraku mjeru, koja muslimanske državljane naše države degradira u red građana druge vrste, jer se s njima ne postupa onako, kao s onima u Hrvatskoj, Vojvodini i Macedoniji. Država mora u svojim mjera­ ma .jednaka biti za sve, bez obzira ko­ joj vjeri on pripadao, kako se on zvao i kakvog političkog mišljenja on bio. Žurba, kojom se je g. Krizman bio dao na taj posao, lakoumnost, ko­ jom je to učinio, jasan su dokaz, da je stranački interes u prvom redu, nika­ ko interes općenitosti, bk> ra­ zlog takovom rješavanju. Mi smatramo da se pitanje begluka i čitanje velepo­ sjeda imade jednako riješiti za cijelu zemlju prama najbo­ ljim interesima države i svih interesenata. * Povodom ove izmjene zagrebački »Hrvat«, glavno glasilo »Hrv. Zajedni­ ce« u broju od srijede (12. o. mj.) donio je ove značajne retke; »Pitanje kmetsta. treba razlikovati od pitanja begluka, koje je sasma druge naravi, te se kao ni veleposjed nemože istovjetovati sa pojmom kmetstva. Bosanski n. pr., beg imao je kmetova, imao je beglučke zemlje.. koju je davao ili u zakup fli ju je sam obrađivao. Uki­ nućem kmetstva ostala mu je beglučka zemlja, koja u daljnjem rješavanju ag­ rarne reforme podpada pod kriterije, koji Vrijede za veleposjed, koji imade da se riješi zakonom o agrarnoj refor­ mi. Uredbom o beglucima, koju je biv- Tako piše ugledni hrvatski list i mi ovim njegovim objektivnim riječima imamo dodati samo izjavu g. dra Hrasnice na sarajevskoj skupštini posjed­ nika, da ćemo prihvatiti svako riiešenje, na i Lenjinovo, samo uz uvjet da to rjješenje vrijedi, za sve pokrajinje •našeg kraljevstva. Specijalnih od­ redaba, koje su luperene proti nama1 muslimanima ne ćemo prihvatiti nikad i ni pod kojim uslovima, pa ni uz cije­ nu krvi. Ne damo se zatrti i oprijećemo se-,svakom, teroru.. Sarajevo, 17. maja. »Glas Naroda« nanjušio da Svetozar Pribićević opet postaje ministrom Ju­ goslavije, pa je u subotnjem broju ob­ javio uvodnik »Austrija rediviva«. Li­ jepo je od ovog »najuglednijeg« lista, što otkriva svoje prljave namjere, no nije lilepo što kleveće i — sije raz­ dor, kako bi i u Jugoslaviji unaugurisao omiljelu metodu svojih učitelja: divide et impera! , Poštovani organ »demokratske« za­ jednice tvrdi ni manje ni više, nego da je »Stojan Protić s k 1 o p i o p a k t s bosanskim begovima — protiv bo­ sanskih Hrvata. U Bosni ima da nastupi velikosrpski kurs na šte­ tu ekonomskog oslobođenja težaka«. Ova glupa informacija, primijenla dz »najpouzdanijeg« vrela, dala je povoda još glupljem komentarisanju poštovanog »Glasa Naroda«, pa mu tek sad postaje jasna »šutnja Pravde«, koja da je »znala nešto« pa nije vje­ rovala »u iskrenost Srškićevih riječi, jer težište agrarnog pitanja ne leži u Bo­ POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom *četvrtkom- MboF. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruпа' Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun pošt. štedionice 1119^ Godina П. će se moći izbjeći srditim tumačenjima. Kad god Engleska vlada primijeti Fran­ cuskoj na njezine predloge o Njemač­ koj, čuje se govorkanje, da Engleska ide za tim, da izvojuje još neke pred­ nosti na Istoku. A kad Francuska za­ traži da se usvoji njezino mišljenje o Istoku, govori se .da .Engleska ne će da pomogne’ Francusku’ u razoružanju Njemačke ili' naplati njenih tražbiha. Bojati, se je da ovakvo slično govorka­ nje ne dovede do međusobnog rascje­ pa i sukoba. Protupredlozi turske delegacije mo­ rali bi se predati tek iza konferencije u Spaa-u. Za to će se vrijeme možda jasnije prezreti unutarnji položaj Male Azije. Mi za sada konstatujemo da se turski delegati nalaze u Versaju. Ali mi ne znamo,-da li vlada, koja je pred­ stavljena od delegata ima svoju neza­ visnost u Carigradu, te ako je ima, kakva je ta nezavisnost i ima li ta vla­ da kakvu moć u Maloj Aziji. Prošlog se mjeseca dogodio u Cari­ gradu jedan Skandalozan slučaj. Sulta­ nova vlada htjela Anzavour paši po­ slati oružja i municije, koje je ovaj šef bandita imao upotrijebiti protiv nacio­ nalista. 0 tom je pitan samo britanski oficir, koji, predsijeda. komisiji u Cari­ gradu, te je on na svoju ruku, bez da obavijesti Italiju i Francusku, dozvor lio da se pomenutom paši dadne neko­ liko topova, četiri hiljade pušaka, tri­ deset mitraljeza i veliki broj municije. Tako isto bez prethodnog sporazuma Pariški »Temps« od 8. maja donosi britanski je komesar dozvolio da se slijedeći članak: »Turski delegati u otvori stanica za popravak i gradnju Versaju očekuju, da će im se idućeg aeroplana u korist sultana. Ova je utorka predati mirovni projekat. Za stanica smještena u blizini Hajdar pa­ vrijeme sastavljanja projekta u Lon­ še na azijskoj strani, a aeroplani koji donu i u San Remu Francuska je bila se ovdje korfstruišu šalju se u Malu zabavljena njemačkim pitanjem, pa nije Aziju za bacanje proklamacija. Ti ae­ mno^o utjecala, premda mi imamo pre­ roplani podu i većinom se ne vrate; če pravo glasa na Istoku nego drugi i nacionalisti ih orobe kao i ratni mate­ premda se danas formalnost »predaje rijal Anzavour paše. Ali da i ne nabra­ ugovora« odigrava na francuskoj teri­ jamo ove slučajeve, ima jedna činjeni­ toriji. Jedan engleski general upravlja ca koja se ne smije prešutjeti i koja Carigradom. Grčkoj je dodijeljena Trase hrđavo tumači, a to je: da upravne kija, pa Galipolje i Smirna. Naši tali­ engleske vlasti ne razumiju načela i janski drugovi publikovali su mape, iz utanačenja aliiraca u pogledu organi­ kojih se vide dvije njihove fronte: pr­ zacije turskog ministarstva vojnog, pa va počinje od zaljeva Edremid, te pro­ rade onako kako je po ćeifu. Engleskoj šavši pokraj Afijon Karahisara obuhva­ i sultanovoj vladi daju pogodnosti bez ća i Koniu do Mersina; dočim druga ičijeg znanja i odobrenja. obuhvaća mineralno jezero Herakle. Da opstoji kakav tajni savez između Francuska javnost može dakle da konsultana 1 Engleske — bilo u formi kao statuje da se diobom Turske smanjiu Egipta ili Iranu — ne bi smo se ču­ vaju i francuska nasljedna dobra na | dili engleskim vlastodršcima na ovoIstoku. Ovaj prizor nas podsjeća na | kvom ponašanju. No kad su zimus tur­ nesretne turske delegate. ske novine publicirale tajni engleskoTreba se nadati, da će se turskim turski ugovor i tvrdile da je on potpi­ delegatima dati podulji rok za odgo­ san od sadanjeg velikog vezira i en­ vor. To je ne samo u njihovom inte­ gleskog vrhovnog komesara u Cari­ resu, nego to zahtijeva pravda koje se gradu, englesko je ministarstvo ino­ aliirane sile moraju držati. stranih djela ta vijest najkategoričnije odbilo- Može li demantirati i vijest ko­ Odluke u San Remu koje se tiču ja sada kola? Hoće li sadanji turski Turske donesene su u isto vrijeme kad delegati zvanično potvrditi da ne po­ i mirovni ugovor,s Njemačkom. Ovo stoji nikakva zajednička veza između je jodna vrlo, hrđava metoda riješenja, te se nadamo da naši političari ne će 1 urske i koje od velevlasti i da li mo­ gu obećati, da Turska u buduće ne će još jednom učiniti takvu strašnu po­ potpasti pod kakovu bilo tađu upravu?! grešku. Ako alirane sile riješe tursko Zaista je potreba da se turski delegati pitanje u isto vrijeme kad u Spaa dođe svečano izjasne! na saslušanje i njemački kancelar, ne sni, već u Beogradu«. Pametni uvod­ ničar fantazira još malo dalje, pa veli da su so »begovi i radikali baš od tog vremena (od pakta!) sasvim približili dočini su hrvatski separatisti iz bloka r e k b i izbačeni«. Konstatiravši ta »fakta« mudri uvod­ ničar upravlja opomenu na adresu »a ustrijske kopiladi« (tako je »Demokratija« nazvala bosanske Hrvate!) i veli da it se »naši hrvatski separa­ tisti u Bosni grčevito hvatati skuteva' onih demokrata, koje danas bijesno na­ padaju, kada će osjetiti svu tragiku svoje političke izolovanosti i političke sljepoće, kada će uvidjeti, da mogu slobodno sahraniti nadu u njihove dvije uporne tačke: u radikale i — Italiju«. Mi smo citirali gornje izvode »Glasa Naroda« ne za to, što im dajemo kak­ vu važnost, ili možda stoga, što bi ih htieli ozbiljno oprovrgnutj nego zato, da pružimo eklatantan! primjer polfđ tičkog sljepila koje zastire vid ovih »demokratskih« nojeva. Da nijesu ćora­ vi kod očiju, posve bi im bila jasna absudnost tvrdnja o paktu s radikalima, koji se najbolje zrcali u činjenici, da stanovište naše organizacije vrlo zgodno tumači glavni organ — Hr­ vatske Zajednice... Pitanje Turshe. Muslimanska trgovačka i ohrtničha banka sa Bosnu i Herc^avina (d. đ.) u Sarajevu. lavi n svim Jmakcvnln Mlailai. »aslja oplate I uuosteuja u kraljevstvu SM. I a imenstvu. Мва ulodlH na uložna knJHIte I febule maie i ukiaaOule Ih ва|pavoljnljg. Hkavlja sve piJenlačM poslan I buraaviui natapa Dionička glasnica H 3,Đ00.0QĐ Daje incnski I aprvvlsscljske UruUti., — Kupuje i uređaje sre^e, valute I eri еЛоив papin evlli vrsti, n 0 i U a i М Ш М l kupvje I predaje sve vrste rabe, a paplavite ne životne nutlrulcL I fiMCiIarija: Kralja Fetfa ulia Z ррдашоо, lijno - Brzojavi: Trgova ban^а, Sarajevo - Interurban telefон: ZN �Број 158 Broj »PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна Vrlo je važno znati kakovu moć ima sadanja turska vlada. Ako je istina, da sadanja vlada nema nikog za sobom, onda je mir, kojeg će ovi delegati pot­ pisati nula. Koliko smo mi obaviješteni, turske provincije u Maloj Aziji gledaju sultana kao zatočenika i zbog toga ne slušaju njegove naredbe govoreći, da su izdane pod pritiskom. Što mi zna­ mo. Engleska je vlada poslala emisare, da u Aziji ispitaju stanje nacionalista i Mustafe Kanala, a očekujemo, da će­ mo imati i sigurnije podatke o cijeloj stvari. Što se tiče nas mi smo uvjereni, da sadanja turska vlada nije moćna i ne može zaustaviti Kemalovih četa koje danomice napadaju našu vojsku u Ciliciji, pa smo više nego sigurni, da ovaj mir, koji će potpisati ovi sadanji turski delegati nije dugovječan i osu­ đen je prije života na smrt. Ove naše predrasude izgledaće nekim našim britanskim prijateljima neprijat­ ne. Ali ih objelodanjujemo u želji, da koristimo interesima Britanije koliko i same Francuske. Projekat mira, koji će se predati turskim delegatima nije šta drugo nego opasno oružje, kojim pomažemo neprijateljsku propa­ gandu. Melodija je ove propagande mu­ slimanska, ali joj je instrumentacija boljševička, a gibanje — germansko. Boljševici su već prešli granice Kav­ kaza. te su se zabili između perzijskiji i anadolskih muslimana na istoku Ka­ spijskog jezera. Oni produžuju svoj rad i bliže se Indiji. Jedan musliman iz ovih krajeva, Ikbal Ali Šahi, napisao je prije, osam dana u The Near East-u između ostalog i ovo: »Strašni taiasi gibaju se prema Indiji; pitamo se kako da ih zausta­ vimo?«, a Trocki je nedavno rekao: »Engleskoj samo u Indiji mo­ žemo dati smrtni udarac«. Šta rade čuvari Indije?! Na .posljetku moramo ostaviti stvar odgovornim fak­ torima. samo im unaprijed kažemo ovo: dokrajčeniu boljševičke propagan­ de treba jedna druga propaganda. Tre­ ba propagirati najhitnije, da se dobije blagonaklonost muslimana prema En­ gleskoj. A zar će se simpatije muslima­ na dobiti s razdiobom Turske? Ad. Bilješke. Nesloga medu demokratima. Šefovi demokratske zajednice trude se već mjesece i mjesece, ne bi li izazvali nes­ klad medu protivničkim strankama, pa ga izazvaše među svojim pristašama. Sada konstatujemou Demokratskoj Za­ jednici, ljevicu s Pribićevićem i Vikle­ rom na čelu i desnicu, u kojoj su slo­ venski liberalci, srpski samostalci, bo­ sanski muslimani i znatan broj hrvat­ skih zastupnika. Ljevica je proti radu s parlamentom i parlamentarnom za­ jednicom, a za tješnji, po mogućnosti najtješnji dodir sa socijalpatriotima, ko­ munistima i republikancima, za najra­ dikalniju agrarnu reformu i apsolutis­ tički režim, a desnica obratno. Bosan­ ski muslimani demokrati osuđuju radi­ kalizam u riješenju agrarnoga pitanja, jer znadu, da im je za izbora zakrčen pristup među muslimane, ako budu sli­ jepo slijedili Pribioevića do u skrajnosti. Ne znamo, kako će se ovaj spor demokrate muslimani ići da agituju medu naše muhadžire ,u Carigradu i Maloj Aziji da se vrate. Uzdahnuo sam. Kamo sreće da mi imamo gdje da primimo tu našu braću. Ah (kad se od nas otimlje koji smo od stoljeća srasli s ovom zemljom, krvljiu je natopili, sla­ vom je ovjenčali i ovome narodu sa­ čuvali — da je sada predamo Jugosla­ viji kao nacionalno i etnografski najčišći sastavni dio — sigurno se ne će dati onima, za koje naši dušmani ne­ prestano tvrde, da ih je otjerao odavle »turski fanatizam«, a ne Švabin zulum. Prosjaka nas ima dosta, pa šta će nam drugi prosjaci! Dosta nam je gledati Jedan član naše redakcije razgova­ našu nevolju, pa šta će nam još njiho­ rao je sa g. Suljagom Saliliagićem o va. Znamo da njima nije dobro, ali ba­ poznatoj njegovoj aferi sa Ibraliimom rem, da im nevolju ne gledamo, a zna­ Sarićem, pa mu je Suljaga dao ovo sa­ mo i to, da šu i oni čuli kako je ova­ općenje: mo, pa da ih ne bi mogao niko ni na­ Povodom šamara kojeg sam udario govoriti da idu ovamo. Ali ipak gg. Sa­ Ibrahimu Sariću, narodnom poslaniku, rić, Kurtović i dr. Mehmedbašić idu u koga narod nikad nije nikuda slao, do­ Tursku, uz dnevnice od 100 franaka, a nio je jedan dio demokratske štampe to je oko 1000 kruna dnevno i troše na kriv i tendenciozan prikaz, koji je on­ taj put po njihovom računu 29 da prešao i u jedan dio druge štampe. hiljada franaka ili oko 300 hiljada kru­ Zbog toga sam prisiljen da kažem za­ na. A uspjeh? On je jednak nuli! Ali što i kako se je taj incidenat u parla­ oni sada okreću stvar! Ni s u oni išli mentarnom bifeu odigrao. u Tursku da zo’vu ovamo mu­ Još od dulje vremena ne govorim sa hadžire nego li su ih išli — Sarićem ni s njegovim nekim drugovi­ odvraćati! Inače bi, vele, naša dr­ ma iz ovih razloga: 1 .) Kada je prvi puta nastupila vlada žava bila preplavljena muhadžirima! g. Davidovića u parlamentu u čijem su Sada je jasno svakome, zašto su ti krilu bili svi poznati dušmani musliman­ ljudi išli tamo i proveli po Stambolu, skog elementa kao Pribićević, Poljak, Brusi i Izmiru oko 3 mjeseca. Da pred­ Krizman, Nježić, Krulj i t d., onda su lože državi račun od 29.800 franaka. toj protumuslimanskoj vladi omogućili Sada je razumljivo zašto ti ljudi sjede život Sarić i njegovih 7 muslimanskih u toj zajednici i zašto primaju sve one drugova. Da je od ono 127 demokratiznimne mjere proti muslimanskim po­ sko-socijalističkih glasova bilo samo 5 sjednicima. Šta se njih tiče što ska­ na našoj strani, vlada g. Davidovića bi pavaju hiljade starih naših porodica, imala samo 122 glasa, a na protivnoj kada se plaćaju njima dnevnice od 1000 strani bi bilo 124 glasa i ta bi vlada kruna dnevno. morala pasti u parlamentu. Onda ne bi Eto taka je bila situacija, kada me je bilo onih iznimnih zakona proti nama, 3. maja u bifeu »Nar. Predstavništva« koje su tako omogućili Sarić i drugo­ pozvao g. Ismet Zildžić iz Sarajeva da vi mu. sjednem za njegov sto. Prišao sam sto­ 2 .) Kada su lanjske godine došli iza­ lu, jer nisam vidio da za njim sjedi i slanici naše braće iz Sandžaka da se Ibrahim Sarić. Kada me je Zildžić po­ tuže na nečuvene zulume kojima su zvao da sjednem odgovorio sam da ne izvršeni, onda su pozvali sve musli­ mogu, a kada me je apostrofirao da li manske poslanike na zđogovor i za­ ne ću da sjednem zbog toga što ima molili za pomoć. G. Sarić tada nije htio demokrata, nisam mogao to zatajiti, ni da dođe i rekao je bajagi da je »bo­ nego sam potvrdio. »Jest, rekao sam, lestan«, a Kurtović je i tom prilikom iz­ ja razumim svakog političara i svaku javio da nema nikakvih muslimanskih stranku, ali muslimane što sjede u de­ interesa. mokratskoj stranci, njjha belj ne razu­ 3 .) Kada je odstupio g. Poljak, a do­ mijem — osim kada pročitam ono, što šao g. Krizman za grarnog ministra je jučer stajalo u »Beogradskoj Štam­ onda su muslimani demokrate pripre­ pi«, onda ih razumim!« »To je laž!« od­ mili neki memorandum u komu su ba­ govorio je Sarić. Na moje pitanje da li jagi tražili da agrarna politika okrene se to odnosi ha mene on je isto pono­ novim smjerom i obećavali su — ona­ vio, a iza toga je došao — šamar. ko u društvu — kako će Krizman po­ Poslije podne istoga dana dočekao praviti neke Poljakove pogreške. Tada me je u kuloarima parlamenta iz za­ sam se sjetio onoga pasusa u odgovoru sjede drugi stambolski muhadžirski put­ g. Gluhića meni u »Demokraciji« kako nik Šukrija Kurtović u društvu s Arnaće izaći neka nova uredba »za novu tom Šerifom Bajramom, još nekim no­ kampanju« koja će biti produkat nje­ vinarom Višićem i još jednim četvrtim gov i njegovih drugova iz dem. zajed­ i udarili su na me. Ja sam dočekao na­ nice. Kad tamo, izađe -poznata uredba padaj ali su se umiješali žandari i poo beglučkim zemljama od 14. februara o. g. Ta je uredba atentat na naše pra­ »služitelji tako da nije došlo do ničega ozbiljnijega, osim do džilaparta noga­ vo vlasništva s jasnom tendencijom da ma junačkog Kurtovića. Nije istina, da bosanske muslimane liši sve svoje me je Kurtović »išamarao« ili da sam zemlje. Tu uredbu nisu mogli progu­ »loše prošao«,- kako su donijele neke tati ni sami gg. Gluhić i dr. Zečevfć, demokratske novine, jer se ne bojim ni nego su istupili iz dem. stranke, ali Sa­ moralnih ni fizičnih napadaja onih ljudi. rić i drugovi su ipak — ostali. To je čitava istina o prvom šamaru u Od tada ne govorim više sa Sarićem. 4 .) Odavna se je pročulo među na­ bifeu Privr. Nar. Predstavništva. Sulejman Salihagić. ma ovdje u Beogradu kako će neki odstraniti: jer demagoštvo ne dopušta ljevici da uzmakne, jer se boji, da ne odbije od sebe mase; ako pak ne po­ pusti desničarima, mogli bi se ovi otcjepiti i možda prijeći u Smodiakinu grupu ili stvoriti još jedan »klub nezavišnjaka«. (»J.«) Povodom jednog šamara. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (48) Vili. Velika stara vojnička kasarna u Trapezuntu pretvorena je u tvrđavni zatvor već godine 1900., kada je Abdul-Hamid počeo trijebiti one na koje je sumnjao, da bi mu mogli smetati. To je velika zgra­ da, ružna izgleda skoro se protegnula do mora. Zi­ dovi su bili mjestimice obrasli mahovinom, a mje­ stimice opao žuti kreč, pa je u noći izgledala kao havet i svijet se klonio, da prolazi putem pokraj nje. Osim toga postojala je i zabrana, da u blizini zatvora nisu smjele lađe ploviti, pa ni čamci, jer je postojala sumnja, da bi kažnjenici mogli na taj na­ čin umaći. Za to je nadozidan zid, koji je okruži­ vao dvorište i povrh njega metnuti gvozdeni šiljci. Prozori, koji su ostali na zidu da mogu straže gle­ dati na more bili su zatvoreni u nakrst željeznom ogradom. Dvorište je bilo prostrano. Nekad je slu­ žilo kao vježbalište vojnicima, a sada su u određe­ nim časovima puštali kažnjenike da šetaju od kako je došao za upravitelja Salih paša, — čovjek pra­ vedan i dobra srca pa je ukinuo ono nehumano postupanje koje je do sada bilo. Unutrašnjost zgrade je mračna i hladna. Pre­ pletena je mnogim trijemovima bez svijetla, koji nisu bili ni popođeni.Sve je zaudaralo vlagom i ši­ rilo neki osobit vonj na gnijenje kreča. U prizemlju, u malim pregrađenim sobicama bili su obični zlo­ činci, a u gornjem dijelu zgrade politički krivci. Pri­ je su bili izmiješani i jedni i drugi, no Salih paša ih je odijelio i ako je bi protivnik Mladoturaka. Među ove dovedena je jednog dana u zatvore­ nim kolima jedna djevojka, koju je dežurni činov­ nik zapisao u svoj raport pod imenom Rene Logo­ tetides i odredio, da se smjesti u posebnu sobu dok Salih paša drugo ne odredi, jer spis, koji je done­ sen iz Carigrada glasio je na samog upravitelja za­ tvora. Činovnik je samo upisao ono što je trebalo za njegov raport; ime, godine i za što je kažnjena. Na ovo zadnje pitanje odgovorila je Rene s bolnim smiješkom: »Radi slobode...« Činovnik je pogledao s nerazumijevanjem, ali se je zadovoljio s njezinim odgovorom i upitao, ka­ ko mu je rekla. Upisujući riječ „sloboda" *) zadrh­ tao je i on i teško je napisao tu riječ, koja se je rijetko upotrebljavala u turskom jeziku, a nikad nije pisana u novinama ili knjigama. Kad je svršio •) turski .hurijet«. ' I ! ј Politici pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Novo ministarstvo. Jučer je 17. maja obrazovan novi kabinet: dr. M. Vesnić, predsjednik; St. Protić, konstituanta; dr. M. Ninčić, trgovina; dr. Velizar Janković, privreda; Jojić, ishrana; Zeka Rafajiović, zdravstvo; dr. Vlekoslav Kukovec, socijal. pol.; Sv. Pribićević, prosvj.; Lj. Davidović, unutr.; dr. Kriz­ man, agrar; Pavle Marinković, vjere; dr. Ivica Kovačević, šume i rude; dr. M. Drinković, pošte; Joca P. Jovanovi'ć, građevine; dr. A. Trumbić, izv., posl.; general Branko Jovanović voj­ ska; dr. Marko Trifković, pravosuđe; dr. A. Korošec, saobraćaj; Dr. K. Stojanoviću ponuđeno je min. financija, no do jučer u 3 sata poslije podne nije bio još pristao, ali po.najnovijoj vijesti sko­ ro je sigurno, da će pristati. Prije sastava vlade. »Progres« jav­ lja: Prema obaveštenjima koja smo do­ bili sa raznih strana, izgleda da je na jučerašnjim pregovorima došlo do spo­ razuma, tako da se odmah prešlo na podelu ministarstva i izbor ličnosti. Demokratska Zajednica odustala je od svog zahteva, da se do ustavotvor­ ne skupštine koja ćejmati da reši ag­ rarno pitanje, ne sprovode izmene ko­ jima je današnja vlada podvrvnula ag­ rarnu uredbu. Ali stoji još jedna pre­ preka na putu sporazuma. To su onih 900 milijona kruna koje je prošla de­ mokratska i socijalistička vlada, u ob­ liku dvadeset od sto, oduzela od ima­ oca kruna, prilikom markiranja ovih posljednjih. Dok Demokratska Zajedni­ ca stoji na stanovištu da tih 900 mili­ jona kruna ostanu kao leteći dug, Par­ lamentarna Zajednica zahteva da se taj duž konsoliduje, to jest pretvori u obligacije od pef godina, sa interesom ј^dan od sto. 0 ličnostima koje će ući u vladu mo­ že se reći kao pouzdano da će Vesnić biti predisednik, Protić za ustavotvor­ nu skupštinu, Pribićević presvete, Kri­ zman agrarne reforme, Ninčić trgovi­ ne. Korošec saobraćaja. Ministar unu­ I trašnjih dela biće demokrat Davidović ili Drašković. O ministarstvu finansija još nije odlučeno. Ako deniokrati dobi­ ju ovo ministarstvo, ministar će biti Drašković. U vladu će ići i Polaček i Kukovec. Riješenje jadranskog pitanja. Scialoja je javio, da će se sporazum sa jugo-’ slavenskim delegatima postignuti za б do 7 dana, jer su Pašić i Trumbić došli u Italiju, odlučeni, da riješe jadransko pitanje. Talijanski nacionalisti uživaju u Nittijevom padu obzirom na riješenje jad­ ranskog pitanja i njihove nade na Ri­ jeku izbijaju stoga na javu. Jučer je Ri­ jeka bila kao u nekom ludilu. Improvi­ zirali su sprovod i u Rijeku nosili lutku sa Nittijevim natpisom. Poslije tobož­ njeg pogreba bacili su lutku u more, našto su išli ophodi sa glazbom po gra­ du. Navečer je bila bakljada. VANJSKI POLOŽAJ. Kemalpašina vlada. Kemalpaša ob­ razovao je vladu u Angori. Telegrafirao je konferenciji mira, objavljujući za ne­ važne uslove mira pd strane turske de­ legacije. ' raport i pogledao djevojku, osjetio je da to ne ć * biti obična zločinka, jer u njezinu pogledu bilo j_ nešto toplo, veliko i svijesno. »Radila je proti sul tana«, pomisli u sebi i naredi stražaru, koji je sta’ jao do vrata, da je smjesti u prvom katu u veliku sobu, koja je nekad služila za kancelariju. »Postelju joj donesite iz koje druge sobe,« na­ ređivaše dalje — »a ja ću sutra s pašom govoriti, da je smjeste među ženske u donjem spratu...« Rena ga pogleda i reče: — Ako smijem moliti, ostavite me samu... Ja ne volim sa ženama...« On ne odgovori. Stražar joj otvori vrata i od­ vede je. Rene Logotetides odvedena je u određenu so­ bu, prostranu, veliku s dva prozora do polovice za­ tvorena daskama. Strop je bio na pola obijen, pa se je vidila slama i visili komadi na koncu. Po podu su ležali nekakvi stari papiri, a u jednom kutu raskliman stol sa stolicom. Na stolu su nekakvi zaprašeni tefteri odavati znak, da je ova soba bila za drugo upotrebljivana. Ona se ogleda oko sebe i priđe prozoru. Kroz jednu pukotinu ugleda pred so­ bom veliko nepregledno more bez kraja, i bi joj lakše pri duši. Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu * �Број 158 — Broj Osuda Kjemal pašp. Prema vijestima »Tempsa« osuđen je Mustafa Kemal sa Još petoricom na smrt Kemal paša ugrožva Carigrad. Pre­ ma pariškim vijestima nacionalne su čete Turske prodrle do mramorske obale i ugrožavaju ulaz u Dardanele. Engleski brodovi moraju to zapriječiti. Kod Bejrota došlo je između francus­ kih četa i turskih nacionalista do ljutih bojeva. Ima mnogo gubitaka na oba­ dvije strane. Nova talijanska vlada. Povodom mi­ nistarske krize izbile su u Rimu mnoge teškoće zbog držanja katoličke pučke i socijalističke stranke u parlamentu. Moguće je da obrazovanje nove vlade bude povjereno Nittiju. Nitti bi obra­ zovao vladu bez predstavnika katolič­ ke pučke stranke. Giolitti na površini. »Domovina« u popodnevnom izdanju donosi vijest iz Trsta: »11 Piccolo« donosi, da će po svoj prilici biti Giolitti ministar pred­ sjednik. Za njega radi Pučka Stranka. Giolitti je kralju objasnio unutrašnji po­ ložaj kao i vanjski. On hoće, da se što prije riješi jadransko pitanje, koje drži za najvažnije, što ga Italija ima uopće da riješi. Prema njegovom mišljenju najpodesniji je za taj posao Nitti, koji bi u njegovom kabinetu bio ministar unutrašnjih djela. Voda katolika Meda bio je također kod kralja, ali nije pre­ uzeo sastav kabineta. Intervencionisti bi volili za ministra predsjednika Bonomimedu. U konbinaciju ulazi i Orlando. Za njega se opet javlja, da je kralju preporučio Giolittija za šefa kabineta. Prema informacijama »Piccola« ne zna se stalno ništa. Jedino je sigurno to, da se nacionalisti boje silno Giolittija. Nadalje »Domovina« doznaje, da je naša delegacija otputovala iz Palanze u Pariz. Pašić je otputovao u okolinu Pariza. Delegati su izjavili da njihov ’ Prosvjeta i škola. Vjeroučiteljima na znanje. Kotarski ured u Sarajevu dostavio je odboru od­ luku od 17. aprila 1920. broj 6393/20. koja glasi: »Na osnovi riješenja zem. vlade u Sarajevu od 5./4. 1920. br. 31145/IV-l obaviješćujete se u riješenju Vaše mol­ be za povišenje honorara i drugo kako slijedi: Ad 1). Jednokratne potpore za naba­ vu odijela ne daju se više nikojima službenicima, nego se u mjesto toga .davaju skuparinski doplatci onima koji prema ministarskom naređenju imaju na to pravo. Honorarni vjeroučitelji su od toga isključeni jer oni niti primaju za vjeronauč. nastavu adiutum ni platu, nego samo godišnju nagradu, da se obo­ dre na revnije vršenje vjeroučiteljske dužnosti, koja je za pravo sastavni dio njihova svešteničkog poziva i to dotle, dok budu tu dužnost tačno i uspješno vršili, te dok opće njihovo vladanje u svakom pogledu bude korektno (Nar. br. 124.360 od 1893.) Ad 2). Stavljen je za proračun god. 1920/21. prijedlog, da se honorar pred­ vidi u dinarima t j. da se početverostruči onim honorarnim vjeroučitelji­ ma koji nemaju dovoljno drugog priho­ da da mogu podmirivati svoje najpreče potrebe, odnosno koji već kao sveštenici nemaju skuparinske doplatke. Da­ kako da se ne može za sad još ništa reći, kakva će hiti sudbina tog prijed­ loga zem. vlade. Ad 3). Honor. vjeroučiteljima ne mo­ gu se dati ni skup, doplatci iz razloga koji ie naVeden pod 1) i 2). Ad 4). Država ne dijeli nikome ni na­ mirnica, niti čega sličnoga. To ie stvar , mjesnih konzumnih zajednica pa drž. vlast ne može o tome ništa da odre­ đuje. Ad 5). Ministarstvo je izrikom odre­ dilo. da mu se više ne saopćuju ničije molbe ni želje u stvari podvoznih olak­ šica na željeznicama. Ad 2). Primjećuje se još da nastavna osnova ne traži od vjeroučitelja više od 2 sata nastavničkog rada po godištu i sedmici, koja mit je slobodno u spo­ jenim god. rasporediti na čitav razred. To se obično tako i čini, ba vjeroučitelj u jednorazrednim školama (jest 4 godi­ šta u jednoj sobi) u većini slučajeva ne­ ma cijele sedmice više od 3 nastavna časa. Pod takvim okolnostima dakako ne može biti govora o kakvom uspoređenru sa regulacijom učiteljskih boriva koja je u ostalom već odavno zakonom rizvršena. 0 regulaciji moći će se uop- Страна 3. ПРАВДА' — .PRAVDA. imati pri ruci razna djela, pa ijj pro­ ma muslimanima, posebno ćemo se oodlazak ne znači da su pregovori pre­ učiti. To nije lahak posao. vih dana osvrnuti u »Pravdi«, pa će se kinuti, nego da su samo odgođeni. 1 kad bi sve te poteškoće svladao svako uvjeriti, ko je 1914. godine više Špiljska prometna konferencija. U opet teško da hi bio načistu šta je mufstradao i od koga. Sada ćemo samo Špilju je započela konferencija između tabih, a šta nije, jer i glede tih propisa malo da se pozabavimo našim pred­ delegata čehoslovačke republike, Jugo­ postoje razna mnijenja. Samo i- jedino stojnikom. On, kako rekosmo, baca slavije i Italije. — Ova se konferencija našem uvaženom fakihu Sejfulah ef. sumnju na pojedine, a osobito mu je uzima kao nastavak pregovora, koji su Prohi pošlo je za rukom, da sve te na oku ugledni musliman trgovac Ra­ u svoje vrijeme vodeni u Gracu, a u propise iscrpivo sabere u jednu zbirku, gibaga Capljič, jer je g. Noszlopv u cilju, da se uredi što bolji izravni sao­ koju je nazvao gornjim imenom. Pošto svoju tvrdu glavu utuvio, da sve pro­ braćaj između Čehoslovačke, Jugosla­ je glavna riječ o vasijama, a vasija je tiv njega Capljić piše, pa ga na sva­ vije i tlaliie. u srodstvu sa vasijetom, pisac se je kom mjestu spominje. Solidarnost s Rusijom. »Telegraph« osvrnuo.u prvom poglavlju na vasijet, Ovih dana provodi se kod nas rekrujavlja iz Londona, da su lučki radnici što je također nužno znati. tovanje za mladiće do 30. godine i sta­ zaključili, da ne će tovariti ni jedne la­ Cijela materija raspoređena je u naj­ rije 41.—50. godine. Ragibaga Capljić đe, koja bi vozila materijal za bilo koju ljepšem redu u poglavlja. Djelo je isti­ navršio je 31. godinu, a u mirno vri­ zemlju, neprijateljsku sovjetskoj Rusiji. na napisano na arapskom jeziku, ali u jeme platio je bedeia. Sada je Ragibaga Liga Naroda. Savjet Lige Naroda ovrlo lijepom i lahkom stilu. Moja ma­ sa još jednim jevrejom od istih godina držao je jučer poslije podne svoje sjed­ lenkost je to djelo pregledala, i ne na­ pozvat na pregledbu, pa kad je on pri­ nice, na kojima su pretresana ova pi­ lazim ništa reći, doli .izraziti svoje div­ govorio, zašto je on iznimka između tanja: Sastanak generalne skupštine ljenje piščevu trudu, ustrajnosti i op­ sviju bedelaš i onih koji su navršili 31. država, koje pripadaju ligi naroda; osežnom poznavanju, te ga toplo prepo­ . godimr — jer se ovi ne traže — njemu dašiljanje kući zarobljenika, коц su još ručiti svima kadijama, muftijama, šeliječnik u komisiji g. dr. Jakovljević re­ u Sibiriji; međunarodna zaštita žena i riatskim vježbenicima i svima onima, če između ostalog: »Vi ste onaj, koji odjece ; istraga u Rusiji; pritužbe nje­ koji vladaju sa arapskim jezikom. vaj kotar u »Pravdi« rešetate!« mačke vlade; pripuštanje novih drža­ Ali-Riza Prohić, vrh. šer. sudac. Pametnu je dosta. Daklen i ovdje naš va u ligu naroda, pa međunarodna sta­ predstojnik nije mogao proći bez malo tistika i pitanja, koja se odnose na tran­ denunciranja. Naravna stvar, uspjelo zitni saobraćaj. Stvoreni zaključci, bi­ mu je, Ragibaga je pored sve nezako­ će objelodanjeni dijelom u sutrašnjoj nitosti uzet u vojsku i vele mu, da mo­ javnoj sjednici a dijelom i to najvažnije ra najmanje 2 mjeseca služiti. Čudimo u srijedu. se da je jedan član komisije gornje ri­ Ključ, u aprilu. »Allgemeen Handelsblad« javlja da ječi mogao izgovoriti, a za predstojni­ Naš kotar obiluje dobrovoljcima, ima liberalna partija u engleskoj donjoj ku­ ka nam nj najmanje nije začudno.' Od ih preko tri stotine. U prošloj godini ći namjerava podnijeti predlog, po ko­ njega — kakav je — i mnogo većem podijeljeno im je do 21Д vagona žita me bi donja kuća trebala zahtijevati mazlumluku se nadamo. Do viđenja g. da se odmah sazove skupština lige na- j besplatno, te 35.000 K u gotovom nov­ predstojniče opet! cu. Sad im se dijele i takozvani držav­ roda. Engleski zastupnici trebaju dalje Na adresu poštanske uprave. Od jed­ ni konji, koji se od pojedinaca oduzi­ da dobiju mandat za podnošenje prednog pretplatnika iz Miljanovaca, kotar maju, premda ih ima koji su te konje loga o pripuštanju Njemačke, Rusije i Zvornik, dobismo ove retke: »Javljam i platili, ali to se ne pita. Kupljeni su drugih suverenih država u ligu na­ tom naši, da sam se na Vašem cijenje­ im i dobrovoljni prilozi i to bilo je.i roda. nom listu prinužden zahvaliti, ne iz takovih slučajeva, gdje se je od poje­ »Dailv Telegraph« javlja, da je o-drazloga da ne bih bio pristaša i pret­ dinaca tražila izvjesna svota ređena u najskorije vrijeme vijećanje,o platnik vašeg cij. lista, već toga radi što novaca, govoreći im bolje je dati ne­ primitku Vatikana u savez naroda, ia­ ga sasvim rijetko dobivam, t. j. u mjego da oni sami po sebi naplaćuju. Na ko u samom značenju riječi papinska secu4e d a n i 1 i dvabroja i tobez svima aprovizacipnim artiklima udaren stolica nije suverena država ni narod. pojasa i zamazane. Dok su mi je namet u korist dobrovoljaca tako, list kondukteri izdavali uvijek sam ga da na svakom kg. šećera imadu po 2 redovito dobivao, a pošto je određeno K a na kg. soli po 20 helera. će u svoje doba povesti riječ samo u da se pronosi na ablage u Kalesiju, ka» pogledu onih vjeroučitelja koji imaju Ovih su dana dva dobrovoljca gra­ je drži učitelj Kučinić ne dobivam ga propisani minimum od 30 sedmičnih đanina Mlađenović i Dunović podnijeli redovito jer on poštu na ganjku na hamolbe kojima traže, da im se podijele sati, te koji ni dosad nijesu dobivali u stalu otvoreno drži kuda prolaze škol­ ime toga honorar, nego platu.« 2 vakufski jutra, koja leže na najljep­ ska djeca i drugo prolazeče osoblje. .Gornju odluku saopćuje odbor vjer. šem mjestu u graij’ Istodobno su pod­ Molim ako bi bilo moguće, da bi mi po učitelja za Б. i M. u Hadžićima, te unijeli molbe za podietjGlj^ općinskog prijašnjem običaju mogli izdavati i jedno traži mišljenje pojedinaca šta bi zemljišta, misleći, ako ne upan yakufdalje bi ostao kao pretplatnik Vašeg cioni želili i kakve sada mjere ovaj od­ G-’enog lista. Radi ovakih neurednosti sko zemljište, upaliće općinska bor smije poduzeti u pitanju vjeroučiprinuždert s^T se na Vašem cijenjeno"1 I zbilja, tako je i bilo. Na 26. prošloga teljskih beriva. mjeseca obdržavala se je sjedinca op­ listu zahvaliti«. Za odbor: ćinskog vijeća na kojoj je zaključeno, Pitamo „poštansku direkciju ko су Predsjednik Muhamed Islamović. da se Dunoviću (inače siromašnom do­ nam naknaditi ovu štetu i koja je pa­ brovoljcu) besplatno dadne takozvana met poštu povjerila jednom učitelju? Ispit na Senatskoj školi obavljen je Akcijinl vazovl. Odboru Akcije za za­ 15. ov. mj. u subotu prije i poslije pod- i svinjska pijaca, koja danas reprezenti­ ra vrijednost minimum 40.000 K dočim štitu morala pošlo je za rukom, da anne. Ispitnom povjerenstvu predsjedao gažuje desetak alima za kazivanje vaje g. reis-ul-ulema H. M. Džemaludin drugom dobrovoljcu (inače trgovcu) Mlađenoviću, da se dadne neki dio zem­ zova u Begovoj džamin. Vazovi će se ef. Caušević, a od bogoštovnog odje­ ljišta od prvobitne žitarnice navodno uz držati i našem ženskinju u četiri veće ljenja zem. vlade bio je izaslan nadsaneku valjda po zemaljskoj vladi odo­ vjetnik g. Ivan Milićević. Od vrh. šer. majialske džamije. brenu cijenu. ] suda prisustvovali su gg. Jusuf Zija ef. Niiesmo protiv dobrovoljaca, ali nijeMidžić i Ali Riza ef. Prohić. Ispit je smo mogli ni vjerovati, da će se njihov pravilo devet kandidata i to: Ajanović patriotizam ovako skupo plaćati, jer hafiz Muhamed iz Rogatice, Herenda treba da znaju gospoda općinski vijeć­ Hilmija iz Gunječića (Foča), HuremoHazim Muftić: vić Azam iz Janje, Ibišević Mehmed iz | nici da su dotična zemljišta dobro ci­ jeloga građanstva, a nije njihov poziv Višegrada, Imširović Ibrahim iz Seone Besjeda o Ramazanu. i ako su predstavnici građanstva, da (Tuzla), Mulalić hafiz Ahmed iz Tešnja, upropašćuju dobro građana, osobito Omerhodžić Osman iz Potkraja (Viso­ (Nastavak.) kad naša općina ne obiluje sa zemljiš­ ko), Pandža hafiz Muhamed iz Saraje­ 11. tima u dovoljnoj mjeri. Da li će ze­ va i Pašić Ahmed iz Rogatice. Sad bi mogli u kratko prikazati, ka­ maljska vlada odobriti zaključak op­ Sve devet kandidata ispit je položi­ ko se posti i kako se Ramazan provodi: ćinskog vijeća idemo da vidimo. lo, a četvorica od njih s odlikom. Ugodno je čuti pucnjavu topova koji uoči Ramazana zatutnje širom islam­ skih zemalja, koji kao da navješćuju opću mobilizaciju vojske. Rat se navje­ šćuje strastima i svakim besposlicama. Budi se razum i svijest i pozivaju se da IZ UREDNIŠTVA. Rad] praznika u preuzmu vladu u svijetu. Tada veselo »Ahsenul-veslle ila ma’rifetil vesajeti štampariji naš list ne će izići u četvrtak. zatitraiu sva muslimanska srca i u ne­ vel vasijje« zove se novo djelo našeg Gćzi Noszlopy-u, kotarskom pred­ kom ugodnom uzbuđenju nastane opće uvaženog fakiha Sejfulah ef. Prohe, stojniku u Rogatici pisanje građanina u radosno gibanje kao da se ogromno muderisa šer. sud. škole. Do danas nimore zatalasa. Započne sveopće česti­ »Pravdi« ne da nikako mira. Ih spavao jesmo imali jedne zbirke, koja bi obu­ tanje. Uz vruće želje: »Da Bog da ih ili što drugo radio, »Pravda« mu je uhvaćala sve šeriatske ustanove u po­ mnogo i mnogo dočekali u zdravlju i viiek na hatoru. gledu vlasti nad malodobnim, slaboumrahatluku i Božijem raziluku!« — mi­ S kim se god sastane, tuži mu se na nicima i .t d. i nad njihovim imetkom. pisanje »Pravde« i na one, na koje on ješaju se tekbiri i drugi poklici odušev­ Šeriatska pravna znanost je u tom po­ ljenja sa ezanom muezma, koji nekako sumnja, da to pišu. Ne pada mu ni na gledu preopširna. Na više vrsta podirazdragan obilazi oko munare i mnogo kraj pameti, da — ako se osjeća pra­ jeljeui su oni, koji imadu vlast kao i jasnije i glasnije nego obično zove. vim — tuži sudu uredništvo »Prav­ oni, nad kojim se radi neke nesposob­ Ta noć uoči Ramazana već se ubra­ de«, nego traži koga god da ga obrani. nosti vrši vlast. Svaka vrst ovlaštenog ja kao prva noć ramazanska, pa se Tako je neki dan u 43. broju »Srpske imade svoj djelokrug ovlaštenja: šta za to i u njoj za vrijeme istinskog vakRiječi« izašla jedna takova »obrana« smije činiti, a šta ne smije. Postoje da­ ta klanja još i teravih-namaz od dva­ od njegovih saveznika dobrovoljaca, lje propisi o imenovanju i skidanju vadeset rećata, čiju važnost dobro po­ koja ni učem ne pobija naše tvrdnje u sija, o itutorstvenim računima, kad i znaju oni koji su na večeri u gladan »Pravdi«, nego samo za njega veli, da kako nesposobno lice postaje sposobno. stomak natrpali iz puste želje i pohle­ je čovjek na svom mjestu. Kako i kad im se može predati imetak. pe dosta raznog jela, pa postali teški Za njih je sigurno čovjek na »svom Uopće sve što spada u odnošaj velije, i tromi, a kad su klanjali teraviju, po­ mjestu«, ali kao kotarski predstojnik vasije i štićenika. «O svemu istaknutom pokazao je silnu-pristranost i nesposob­ stali spretni i lagahni kao od majke rođeni. Iza klanjanja jacije i teravije šeriatski propisi nijesu ni u jednom finost, pa evo ponovno tražimo od po­ nastaju veseli sastanci i sijela, u koji­ kuhskom djelu sadržani u jednom po­ zvanih vlasti, da se već jednom iz­ glavlju, nego razasuto po raznim dje­ vide njegovi poslovi, a dokaze ma ozbiljniji i zreliji ljudi drže korisna predavanja iž raznih grana stečenog lima i u raznim poglavljima. Da .se čo­ Imamo u pripravi. Za podvale u spo­ vjek uputi u te šeriatske propise mora menutoj obrani u »Srpskoj Riječi« na­ znanja, da time zabave mlađariju od Neši dopisi Listak. Knjige i novine. Domaće vijesti �Бт5о; 1^8 Broj .СМВДЛ* — »PRAVDA1 Страна 4. Stran* nesretnog kartanja i drugih besposlica. To zabavno i ugodno poučavanje tra­ je po cijelu noć, sve do vremena kad treba ručati i zapostiti. Taj ručak biva pred zoru i osobito je preporučeno koristiti se hranom do zadnjega časa i smije se — šta više sumiet je — jesti i više nego u obično vrijeme tako, da se nemaš razloga po­ tužiti da si se radi vršenja nekog ibadeta napatio. Kad su dani dugi čini se, da je veo­ ma nesnosno postiti, nu i tome se čo­ vjek privikne. Patnje bi moglo biti naj­ više kod težaka, koji po cijeli dan na žegi i smfcu obavljaju teške poljske poslove. Ali i ovi vele da se brzo priviknu, a post im pridonosi tu ugodnost, što daleko više poslova posvršavajul posteći, nego u danima, kad moraju svaki čas prekidati radove radi raznih tjelesnih prohtjeva, doručka, ručka, užine. pijenja kahve i vode te pušenja cigara. Kad bi nekome dagotrajno poštenje postalo toliko teretno, da bi se uvidilo, da će mu naškoditi zdravlju, pa da će tjelesno ili duševno stradati, šeriat veli da smije mrsiti, pa onaj dužni dan dru­ gom prilikom izvan Ramazana napostiti. Ali ako bi se neko bez opravdanog razloga jedan ramazanski dan izostavio i ne Mio ga postiti, onda je dužan napostiti ravnih šezdeset i jedan dan i to: dan za dan kao dug, a ono šezdeset da­ na kao kaznu! Post započinje od zore, pa traje ci­ jeli dan sve do sunčanog zalaska. A posti se tako, da se čovjek ustegne pđ svakog uživanja jela, pića, pušenja 1 spolnog općenja te svih drugih pogub­ nih životinjskih navika. Post je potpun istom onda, ako se čovjek očistj još i od svojih duševnih maihana, kao što su nevjerstvo, z avidnost, sebičnost, laž, svađa j zavadanje drugih, okrutnost, ogovaranje. tvrdlčenje, pretjeranost, oho­ lost, uobraženost, neuljudnost i t. d. . "''Titi moraju svi odrasli, koji su zdT^Ti na putovanju. Djeca do trajnim izležavanjem i spavanjem lak­ še prepostiti dan, ljuto se varaš i ob­ manjuješ, jer ovake obično boli glava i cijeli, su dan bez vidljivog razloga zlovoljni. Zato čim se osvjedočiš da si dovoljan broj sahata odspavao, ustani i prihvati se posla. Do podne imaš do­ sta vremena, da mnogo toga urediš i uradiš, kako na njivi, tako i u uredu i kod svoje kuće. Musliman je dužan nastojati da mu u svemu vlada red i čistoća. Zato nek ti nije mrsko pripaziti na sve što zavisi o tebi i što je sa tvojom odgovornosti skopčano. Zaviri u sve prostorije svo­ ga doma, pregledaj dvorište, staju, vrt i bašču te pristup u avliju; očisti sve kako u kući tako i oko kuće. Nek su ti i djeca uredna, čista i umivena. Glavnih svojih dužnosti i svagdanjih poslova, o kojima zavisi uzdržavanje tvoje i tvojih ukućana nemoj zanema­ rivati i odgađati zato što je Ramazan, nego šta više nastoj, da svoje gospo­ darstvo, privredu i zarađivanje što vi­ še uvećaš i umnožiš, jer Bog naročito daje berićet i svoj blagoslov onome koji posteći uvećava svoje imanje, pošto je Alejhisselam rekao: »Najhajirnijj je onai, koji radi svog ahireta ne zanemari svog dunjaluka, a i radi svog dunjaluka ne zanemari svoga ahireta i ne bu­ de teret drugom svijetu!« U podne i u ićindiju su uz Ramazan sve džamije pune čestitog svijeth. U ovome razdoblju se najviše osjeća te­ ret posta, jer je ručak bio davno, a do večere još imade mnogo i jer se u to­ me vremenu bez Ramazana obično ru­ ča i užina; Zato se u ta dva vakta za vrijeme posta Biča i užina duševna hrana. Iza klanjala podn? namaza obdržavaju se u džamijama razni .vjer­ ska, gospodarska i ina popularna prd* davanja, a iza ićindije se prouči po je­ dan trideseti dio Kurana, što se na­ ziva mukabelom. Ono predavanje iza podne zove sć vaz, a svrha mu je poučiti ljude u ne- dvanaest godina dužna postiti, ah onu jaču, koja str z«-rava i dobro razvijenja korisno je pomalo vježbati i poučavati, naputivši ih da po nekolikđ dana za vrijeme ramazana i oni poste. Ko je prinužden putovati, slobod­ no mu je odgoditi post.’« ‘ dana u kojima je bio oroi a. PUISvanju kauan za dan napo^'^ Ш)е Цјеpo naročito Upriličiti putovanje, 'ča izbjegneš postu, (premda slovo za­ kona ni to izričito ne isključuje), jer Bog zna šta ko misli, pa mu posljedice može udesiti neugodnim. A i za put­ nike, naknadno a izričito veli u Ku­ ranu, premda im je dozvoljeno mrsiti,, hajirnije i korisnije je da poste! Ono vrijeme od časa kad je dužnost zapostiti, pa do sabaha zove se s ehu r, pa se obično tada uzme abdest, te uči u Kuranu, bilo kod kuće, bilo u džamiji, sve do sabaha. To je kratko vrijeme, pa je velika šteta odmah iza imsaća (čas kad se zaposti) leći spa­ vati, jer se tada teško razbuditi da na vrijeme klanjaš sabahski namaz. Zato uči u Kuranu, pa ako ne možeš u dža­ miju otići, a ti dok proučiš deset lista Kurana već možeš klanjati sabah te za tim bez brige leći na počinak. Spavati je dovoljno šest sahata, nu ako ti zvanje i poslovi dopuštaju, mo­ žeš i sedam do osam, ali nezdravo je ргепеглаи Ar f :,. i ; < A.š dugo­ znati, nekima općt obnoviti jl£ puniti nešto,'što su znali. % raviii ili pogrešno •' ,',.ам raviii uzima za n'.^е se iznalogu vaza koja rečenica .vurana ili koji Pejmamberov (a. s.) savjet, — hadisi-šerif, pa se ovo pre­ vodi, tumači, obrazlaže i primjenjuje na domaće prilike i okolnosti. A pošto se sva islamska znanost temelji na Kuianu i hadisu, jer se ovi bave svoim granama ljudskog života, to samo stoji do sposobnog j vještog vaiza od kolike će koristi biti njegovo predavanjel Ra­ zuman građanin raspituje u kojoj će džamiji koji vaiz predavati, pa kad doznadne, gdje će biti učeniji i spremniji, on onamo i hiti. Vješto i spretno iska­ zani vazu-nasihat čuva se u uspomeni građana po više decenija, pa ga otac sinu ponavlja, a ovaj svojim potomcima i tako se nasljeduje od koljena na ko­ ljeno kao kakav dragocjeni djedovski mitaz. * Uvaživši da su ta ramazanska pre­ davanja od davnih davnina uobičajena kao neka obvezatna dužnost u cijelom islamskom svijetu, uviđamo, da se svi musilmani svijeta za vrijeme Ramaza­ na školuju i poučavaju, a to je zgodna prilika za jedinstveno uzgajanje naro­ da i za širenje blagotvornih islamskih ideja. Samo daj nam Bože sposobne i Imadete li boli? U licu? U celome lelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pekušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite II od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenoeti? Protiv loza pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 "boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fcller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Kot vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. PAPIRNICA • f HAMD1JE KUČIĆA | х preporučnje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta Papira, kancelarijskog I * školskog pribora. — Naručtle 8e i obavljaju brzo 1 točno. Cl.ene umjerene. * Sarajevo-, Štrosmejerovn ul. -Tel. 619 Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skladište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498a Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 16’—, za štakore i miševe K 10’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— ■ Orbito laka vrsta K'— QiP]?ito jaka tinktura za stjenke K 10-.— Za tnoljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6’— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 1'0'—, mast za uši u glavi K 5‘— i 10’—, Mast ža uši na Hagu K 6'— i 10’—, Prijat; proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10’—, Razašilje pouj zećem Zavpi za eksport M. JOnI ker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br, 3, III. kat. 60 ST« RilhBim F. TiEfcnbach i drug Osijek 1. Prašak za odstranjivanje dlaka uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda 8tiS iuzuj dobiva se u Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu, Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 Prodajem dobro sačuvanu mašinu Žanje žito, a može i kositi. Ci­ jena umjerena. Ko bi želio ku­ piti, neka se obrati pismeno na Muhameda Sinanovića u Bos. Dubočcu, kotar Dervenia. i £ Centralna drogerija Braća Šak(inagić NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim đžihetom skopčano je 1 zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečnđ. ,U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna 0V. goJ. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7, maja 1920. * • Predsjednik; “v Zaimović, V. r. čemu, što trijesu imali prilike sami dru i Oglašujte u ,,Pravdi“ .Ш Л a j м Cijenik šaljemo franko. Ctihl >4( » ебмн 1 on gi 'htl gžgn лд Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloška nai uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije _ Obavlja sve bankovne poslove ncjbrže i najpovoljnije. ’ ' ' ‘ ‘ : ; ' i> J • (> ! ■ (j Л I V (1 V л i li A L u . .II , —.......... ~ ------ ----------------- ------------------------------------------- ’______ Odgovorni доМк: P. Sataka. * «* atieparM« U, 4 A KaM. barata«® � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b3f662d37f9a937126408c1ea53522d.pdf 0711c99fae0d34b14c96ec45e3c0dc29 PDF Text Text Požtarina u gotovom platena pZnVDA ГЛАСШШ Broj 54 (159) OCJIARfh/’vv логамтАтис Sarajevo, subota 22. maja 1920. (4. ramazani 1338.) U čemu je spor? POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. M|e FEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt.stedionice 1119. Godina II. i potpuno deposediranje muslimanskog I da se na ovakav način jedan dio našega i življa u Bosni i Hercegovini, potpuna naroda umjetno stvara nepri­ I pauperizacija muslimana. Ove ustanove jateljem ostalog našeg naro­ nijesu drago nego u zakonskom obliku da i d r ž a v e, jer ne će i ne može, da izrečeni povik muslimanima: U Aziju! u času stvaranja naše narodne države Parlamentarna zajednica članak 1,, 6. nekolicinu ljudi slijedi u njihovim ) i 7. uredbe ne može i ne će prihvatiti, ne u ta živim mržnjama, jer za jer ti članci stoje u protivštini sa proposljedice toga ne će i ne može preu­ - klamacijom njegovog visočanstva na­ zeti odgovornosti niti pred svojom sa­ sljednika prijestolja, te sa predhodnom vjesti, niti pred narodom, niti pred kul­ uredbom od 25. februara 1919. kao i turnom Europom. Demokrati mogu te izljeve vjerske i uredbama, koje su poslije toga izdane, jer ne će da se ovakovim ustanovama plemenske mržnje zaodjeti plaštem so­ cijalne pravde i upotrebiti ih kao bor­ ruše temelji današnjeg našeg društvenog poretka, jer ne će, beno sredstvo političko u — opoziciji! da se na ovakav način jedan dio naše­ Žele li sa parlamentarnom zajednicom ga naroda liši prava kojega sav u vladu, treba da najprije ovu žuč — Dr. Hanžek. ostali naš narod ima, jer ne će progutaju. »Hrvat«, glavno glasilo »Narodnog ■ gruntovnici na vlasnika, te je on s nji­ Kluba« donosi u broju oci 14. 0. mj. ma slobodno raspolagao. »Begluci« su ovaj članak jednog od najuvaženijih zemlje bega, age, ukratko muslimana, ekonoma »Hrvatske Zajednice«: te se je njima označivala slobodna »Nastojanje svih stranaka, da dode v i a s n o s t, zemlje, na kojima grando koncentracione vlade naišlo je na tovnički nema kmetskih odnosa. Odatle, jednu teškoću u pitanju agrarne refor­ što se zovu »begluci«, ne smije se za­ me za Bosnuj Hercegovinu. Demokratključivati, da su to samo veliki posjedi, sko novinstvo o tom pitanju nije nika« jer imade begluka i velikih i malih i da pisalo ni raspravljalo ' o n i m m imnogo manjih nego li su kompleksi rom i ozbiljnošću, koju iziskuje kmetskih zemalja. taj problem po svojoj prirodi, pa je ta­ Uredba od 14. februara 1920. ne od­ ko dosljedno sebi i u ovoj situaciji, gdje’ nosi se . dakle na one zemlje, kod kojih je više nego ikada na mjestu nepristra­ je kmetski odnos gruntovno upisan, a nost, na najboljem putu, da svojom uniti na one zemlje, koje su veliki posjed, ličnom drekom cijeiu«stvar prebaci. Dr­ jer glede prvih je pitanje riješeno po žimo, da ih mi na ovom putu ne smi­ § 1. predhodtiih odredaba, a dragi pot­ Sarajevo, 21. maja. jemo slijediti i da je red, da na ' padaju kao i svi veliki posjedi pod usve one podvale i klevete, kojima se u Vladina nepromišijenost u imenovanju stanove § 9. privremenih odredaba. svom bjesnilu na nas nabaciše odgovo­ nekih upravnika vidi se iz mnogih gorU uredbi postavljeno je u čl. 1. na­ rimo mirnim i stvarnim informacijama. čelo, da se u Bosni i Hercegovini svr­ kih činjenica. Pravoslavni dio našega naroda, videći da mu se u svemu i*e Oni neka urlaju, jer je to pravo onih, hama agrarne reforme ima privesti sva koji su bitku izgubili! na ruku i da naše opravdane želje nebeglučka zemlja, koju vlasnici trajno ne n^aju uspjeha, a žalbe odziva, počeo je U prvom redu treba ustanoviti, da obraduju ni sami ni u vlastitoj režiji, opet na svoj način rješavati najvažnije nije u pitanju kmetovski odnos u Bo­ drugim riječima -sve zemlje beglučke socijalno pitanje. Kako smo,već ranije sni i Hercegovini, kako to proti svom bez obzira na izmjeru pod tim predpojavili seljaci brđanskog kotara popalili boljem znanju protivnici nastoje prika­ stavkama potpadaju agrarnoj reformi. su više čardakova osporavajući time zati. Kmetovski odnos razriješen je U središtu ove teze leži izraz beglučka . predhodnim odredbama o.d 25. februara zemlja, dakle zemlja bega, age, u krat­ . muslimanima pravo, na daljnje obrađi­ vanje njihove zemlje, koju su do sada 1919. i'danas u Bosni i Hercegovini ko muslimana, te se tako za muslimane kmetova nema, već su oni svi slobodni stvarg posebni zakon, po kojemu oni uvijek sami i u vlastitoj režiji obradivlasnici dosadanjih kmetovskih zema­ uopće ne mogu imati zemlje, u koliko r vali. Mi smo znatiželjni, hoće li taj’izvikani policajac i žandar Gradić pro­ lja. Ovo je pitanje dakle potpuno riješe­ je trajno sami i u vlastitoj režiji ne ob­ naći krivce i odrediti kontribuciju na no do pitanja odštete dosadašnjim vlas­ raduju, dok obratno ostalo pnčanstvo selo, ako .se krivci ne pronađu. nicima za oduzetu zemlju. Danas dakle Bosne i Hercegovine može po volji do U čitavoj se zemlji nije toliko nere­ na stvari istina je to, da se na riješenje izmjere velikoga posjeda svojom zem­ da dogodilo, toliko pljačke, ubijstava i agrarne reforme bivši kmetovi nemaju ljom raspolagati kako hoće. prava žaliti, jer je njima potpuno udo- i Mislimo, da je ova teza u današnje ' paleža nije učinjeno koliko u tuzlan­ skom okružju. 0 Hercegovini ne govo­ voljeno i ako bi se tko trebao da žali, vrijeme sve prije nego demokratska, a rimo, jer je ona novi Arnautluk, ali bi to bi.jedino mogli biti dosa­ ■ ona je za nas, koji nismo »demokrati«, bar u pitomoj Posavini moglo biti reda dašnji vlasnici, koji usprkos to­ naprosto neprihvatljiva! Za­ i zakona, kada bi se iia čelo okružja po­ ga, što im je država garantirala, da će to, što je ova teza neprihvatljiva, ne stavio sposoban, nepristran i oproban za oduzetu zemlja^dobiti odštetu, tu. možemo prihvatiti niti njezine konzeokružnik. Djelovanje ovoga okružnika kvencije, sadržane u članku 6.i7.uredbe. odštetu do danas dobili nisu, a niti do sada se je sastojalo u tom, da je dise,država brine da tu odštetu, • .Članak б. glasi ovako: Ona begluč­ dobiju. Ne radi se dakle u nazočnom ka zemljišta, na kojima ne postoji kmet­ slučaju o kmetstvu i kmetovskim odno­ stvu sličan odnos, a koje težaci već 10 godina, računajući od*25. februara 1919. sima i svaki koji prikazuje, da je na tounatrag, kao zakupci drže i obrađuju, niu spor, ne govori, istinu! prelaze prisilnim otkupom u sopstveNaprotiv na stvari je ovo: DemoSadržaj letaka, koji je Akcija izdala i nost ovih zakupaca. To znači: ako je kratsko-socijalistička vlada izdaja je razdijelila po gradu, a poslala ga ' na težak zemlju gržao u zakupu 10 godi­ clne 14. februara 1920., dakle na dan znanje i svim kot. vak.-mear. povjeren­ na, dužan mu je vlasnik na njegov za­ svoje demisije, uredbu o postupanju sa stvima u zemlji glasi ovako: htjev tu zemlju prodati. U savezu s tim .’ beglačkim zemljaiha u, Bosni i Herce­ Osigurajte osnutak »Muslimanske Ak­ određuje član 10. uredbe, da se nakna­ govini. Ova uredba spremljena je u mi­ cije za zaštitu morala u Sarajevu« svo­ da za zemljište prepušta pogodbi inte­ nistarstvu za agrarnu ‘reformu na jim prilozima! resenata uz: posredovanje i odobrenje vrat na'nos u zadnja dva tri dana Stari hoće ova Akcija, udružena sa va­ nadležnih organa ministarstva za ag­ prije demisije i imala je jedino tu svrhu, kufom i muslimanskim društvima u da sadanjoj vladi parlamentarne zajed- rarnu reformu, ako pogodba ne uspije, gradu, da postigne? Hoće da vazovima ustanoviće se naknada ureda radi pre­ . niče bude neprilikom. Legislatorno ova i predavanjima oplemenjuje srce i dušu ma prosječnom godišnjem gospodar­ je uredba tako m a n j k a v a, da joj sve naše mladeži ženske i muške, a nedostatke uočuje svaki laik, pa je ta­ skom prihodu prema propisima koji će osobito one, kojoj je rat otrovao dušu se naknadno izdati. ko i bivši ministar bio upozoren na to, i srce! Hoće da osigura poštenu zaradu članak 7. glasi .ovako: Svi ostali beg­ nu on je svoju okolinu tješio*, time, da zdravom siromašnom i sirbtnpm ženluci, koje sopstvenici od godine 1910. će, ostane li, nastojati proved­ skinju j muškinju! Hoće da osigura (sa nisu obrađivali niti sami, niti u vlasti­ benom naredbom odstraniti »Merhametom«) dovoljnu potporu za te nedostatke! Ova je uredba po toj režiji, 'privode se otkupom svrhama agrarne reforme po načelu potrebe za pzdržavanje nemoćnoj sirotinji muškoj svojoj sadržini prema riječima samog i žensioj! Hoće da energično stane na ministra: Smrt begovima! Ali on ti korist onih težaka, koji nemaju dovoljno put širenju nemorala i prosjačenja, što ili nikako svoje zemlje, a osobito za ko­ je tješio svoju okolinu time, da će se nam ih grozni rat ostavi i da očisti tu rist zemljoradnika, dobrovoljaca iz Bo­ provedbenom naredbom ova uredba usramot uza sve nas sa ulica i iz naših blažiti tako, da će faktično ostati sve sne i Hercegovine te onih beskućnika mahala! kmetova, kojima se ne mogu njihova na .papira! Glavno je, da ta uredba izi­ KA šta treba Akciji, pa da sve to po­ kmetska selišta vratiti. Izuzimaju se de i onemogući svaki sporazum izme­ stigne? oni slučajevi, gdje je sopstvenik, zem­ đu muslimana i srpskih rađikala Bosne Treba joj potpore od svih nas, pa da ljoradnik uslijed rata ili druge više sile i Hercegovine. Ovo je zapravo Motivenbude i korisna po sve nas! Treba joj bio spriječen u obrađivanju svoje zem­ bericht ove uredbe, jer drugoga u mini­ umne snage i duševpog kapitala od sve lje u vlastitoj režiji. To znači: ako vla­ starstvu za agrarnu reformu niti Je bi­ naše ilmijje, inteligencije i društava za snik od 1910. nije obrađivao zemlju ulo, niti ga se moglo pronaći. upravljanje, za rad i za pravilno svropće ili ako ju je obrađivao putem uzaKoliko se efekta od te uredbe očeki­ kupljtvanja, a zakup trajao je i manje šavhnje svih poslova! Treba joj ma­ valo, dokazuje najbolj'e upit dra Nježića terijalne snage i novčanog kapitala od od 10 godina (hodalice) biće mu zemlja na sadašnjeg ministra za agrarnu re­ svih naših mogućnika — muških i žen­ eksproprijisana. Naknada za zemlju da ­ formu, kojim ga pita već u prvim sjed­ skih — i to najmanje pola miliona kru­ će mu se prarna članku 10. To sve ima nicama, kani li ovu uredbu pro­ na za osnutak njezinih poduzeća i po­ da bude: u ime demokracije, u ime je­ vesti? Dilatomi odgovor bio je već stignuće njezinih makar najprečih cilje­ dinstva naroda, u ime socijalne praved­ onda akt opreznosti, jer je uredba tada va! Treba joj naša požrtVovnost — nosti, u ime slobode! bila predmetom studija . kad se o obrazu radi — d smo s njom U istinu to nije drugo nego prosta Ozbiljna ocjena ove uredbe dala je rame uz rame svi jedan uz drugoga i pljačka! Sto znače ove ustanove? Po ovaj rezultat: »Begluci« zemlje su slo­ da se natječemo, ko će joj bolje pomoći našem mišljenju ni više, ni manje nego bodnog privatnog vlasništva upisane u gao sve vrijedne stare predstojnike, dok je svu vlast preuzela čar šija u' svoje ruke, pa' komandira ,kako hoće. Sva je »vještina« ovoga okružnika u tom, što je dozvolio policiji u Zvorniku i u Tuzli, da šiba ljude i na taj im način ugoni strah u kosti. Ova se me­ toda u prvom redu upotrebljuje proti »Turcima«. Tako je čuveni komandant tuzlanske policije, Grudićeva desna ru­ ka, prigodom jednog izviđaja upitao je­ dno muslimansko dijete: umije li kla­ njati. Kad mu je reklo da umijp, naredi mu komandant, da klanja i koliko god se je puta dijete vršeći na silu vjerski obred saeelo, toliko je puta ošinuto šta­ pom po zadnjici. Mi kategorički tražimo da se ovaj slučaj izvidi i strogo kazni, jer ćemo se inače latiti jačih sredstava, da ovaku novu vrstu upravljanja za vremena onemogućimo. Ako se sprema novih »upravnika« sastoji u tome, onda neka radije ostaftu gdje su i do sada bili i neka usrećuju ljude, koji su na to na­ učeni, a ne nas, koji smo davnih dana dobili ispravnije poglede o načinu mo» derne uprave. Iz akcije za zaštita morala svojom, snagom, bilo umnom ili materi­ jalnom! Jer —®ne daj Bože! — kad bi ovako potrajalo samo još pet godina, pa se ta zaraza širila i druge zahva­ ćala, koliko bi istom onda bilo sramote i gorčine, ii našim dušama?! A pomo­ ći?!... Mislite i sami bi li se više ika­ ko moglo i pored najtežih naših žrtava i napora?! A danas još ima nade i do­ dira izgleda, da liječimo svoju rak-ranu. Satno sv u redove jedan do drugoga, svi za kese i za pera, da od zbilje poč­ nemo, da Akciju čvrsto osnujemo!! Svijesna braćo i plemenite sestre! Promislite, razgovorite se i prosudite dotle, od kolike je sve važnosti i kako je teško ovo pitanje, pa pritecite u po­ moć! Doprinosom za Akciju dajete sa­ mi za se, iza svoje poboljšanje, za oz­ dravljenje svojih dijelova, svoje braće 1 sestara i stičete za svoje prijegore veliki sevab, veliki Božiji raziluk. jer —pitanje ponosa — pitanje rza i namusa — pitanje opstanka — Vaša i naša — sviju nas — 'jest oVa Akcija. Vazovi Akcije organizovani su ova­ ko: д Begovoj džimiji 1. i 2. dan rama­ zana muftija, 3. dan reis-ul-ulema,- 4. dan Berberović. 5. dan S. Korkut, 6. dan Hf. M. ef. Okić, 7. dan S. ef. Muftić, 8. dan Hadži Begić, 9. dan S. ef. Muftić, 10. reis-ul-ulema, 11. dan Berberović, 12. Korkut, 13. Okić, 14. i 15. J. Z. ef. Miđžić. Za drugu polovicu ra­ mazana objaviće se kasnije. Vazovi za ženskinje držače se po re­ du u džamijama: jta Vrbanjuši kod Musi, sirotišta, u Lubinoj u Vratnku, u Bistričkoj i na Cobaniji iza podne. Prvi �Sirena L Страна vaz je u -ponedjelak 6. dan ramazana u džamiji na Vrbanjuši od Sakiba Korkuta. Kasniji će se javiti u slijedećem broju. .PRAVDA . Iznoseći ovaj sramni fakat tražimo da zemaljska vlada učini kraj ovim drsko­ stima tim prije, što je Hadžomerović ratni invalid. Ujedno je pozivamo da po­ vede istragu o radu stanbenog ureda, jer ako ga mi fotografiramo, zasmrdite mnogo koješta... Predavanja će se održati po društvi­ ma prema sporazumu delegata ovim re­ dom: 2. ramazana lsi. čitaonica (Enver ef. Muftić), 4. ram. Hurijet (Enver ef. Muf' tić), 4. ram. Musi. šport klub (Dr. A. Hadžikadić), 6. Musi. šp. klub (Alnned ef. Serić),’8. Đerzelez (Salili ef. Muftić), Po ostatcima starih' vinogtada, mo­ 10. lsi. čitaonica (J. Z. ef. Midžlć), 10. že se zaključiti da se je u konjičkom Hurijet (H. Kreševljaković), 12. Huri­ kotaru gojila loza i u staro doba, čak jet (Husein ef. Mašić). 14. Športski klub se može reći da je prije gojenje loze (H. Kreševljaković), 16. Đerzelez (En­ bilo i. raširenije, jer se vide tragovi i u ver ef. Muftić), 18. Đerzelez (Šaćir ef. visokim predjelima, gdje je klima oštra. Sikirić). 18. lsi. čitaonica (Dr. X. Kras­ ! gdje čovjek ne može datias'vidjeti pi­ nica). 20. Hurijet (Osman ef. Sikirić), tomu krušku 'ili jabuku, a o vinogra­ 22. Športski klub (Asimbeg Dugalić), darstvu nema ni govora kao u Đubo24. Đerzelez (H. ef. Omanović. u odčanitna i Tinjama kod Bjelimića. Po sut. Š, Sarajiić). 24. IsJ. čitaonica (H. pričanju naroda, lozu su donijeli Gt;ci i ef. Mulić), 26. Isl. čitaonica (S. Korkut), počeli je saditi. Kako su se naseljavali 28. Hurijet (H. Mulaosmanović), 30. "Šp. uz ubaiu Neretve tako su i sadili viftoklub (E. ef. Muftit). ■ građe. Najvidniji tragovi bili su u oko­ Ako se ko na novo prijavi, biče uvr­ lici Seonice. gdje su im bile velike na­ i I šten za koje izvanredno predavanje iz­ seobine. među, gornjih datuma, a eventualne pro­ Radi blage kiime u konjičkom kota-- I mjene. kao i teme o kojima se predaje, ra uspijeva nesamo. vinova loza već i j javiće se naknadno. Preksinoćnje pre­ razno voće kao trešnje, kajsije. zerdedavanje od E. Muftića u IsL čitaonici lije. šljive, kruške, jabuke, tunje, bresbilo je o bilinstvu i biljkama mesožder-' kve, kesteni, orasi i t. d. i ove dvije gra­ 1 kama, a večerašnja su od Dr. Hadžikane privrede, glavno su vrelo prihoda ; dića o lektiri. Muftića o zdravlju i от- I našem narodu. ganizmu, a šerića o Tolstoju. Ma da su ove dvije grane glavno — ■" vrelo prihoda, ipak im se od strane na­ j roda ne daje osobita važnost, niti ini se posvećuje osobita briga kao kod kulturnih naroda. Ko je imao priliku proputovati konjički kotar, vidio je zar * • Jesmo li to u Judoslaviji? Ovo što puštenost naših voćnjaka a većinom i se događa u našem Sarajevu prelazi sve n^ših vinograda, koji se još i sad sade granice. U srijedu je referent stanbenog i obraduju po staroj metodi i načinu. ureda, visokomožni g. Dr. Salom, do­ Pri sadnji voća ne gleda se na tip. niti šao osobno u radnju našeg mladog tr­ se pazi koja će vrsta bolje uspijevati, govca Ahmetage Hadžomerovića i rupe se kopaju površno, a voćnjaci niti rekvirirao mu magazu za ž i d' o v- i se gnoje niti se kako treba okopavaju. s k o g kožara Eskenazija. N je bolje ni s vinogradima. Naš svijet još ne zna kako se pripravlja zemlja za Da osvijetlimo ovu židovsku drskost sadnju vinograda, tu nema govora o rinavodimo slijedeća fakta: u ovom di­ ghlanju i priređivanju zemljišta, malo se jelu čaršije imaju samo dva musliman­ ska dućana, jedan Hadžoimerovićev, a j gleda na vrstu loze, koja bolje uspijeva. Osim toga obrada vinograda obavlja se drugi Šogoljev. Ostali su dućani u ru­ kama zidova, koji posjeduju velike pro- : primitivno, po stafom načinu; od prvog rada pa do zadnjeg, sve je tu površno storije. Tako primjerice Menahem Ali rezanje, i kopanje, i pljetva„ i vezanje, kalaj, Abinun, Pinto, lsak G. Papo, Ja­ 1 škropljenje i t d. ma da o ovim rado­ kob Papo, Musafiia, Salamon D. Papo vima ovisi uspjeh ploda. i t. đ. Od njih neki imaju dućane na dva boja, te radnje na dvije ulice. 1 sad Naši vinogradari ne poznaju razne eto dolazi, još i Eskenazi, da ošteti mu­ bolesti trsa i loze, da bi mogli uspješno slimansku radnju. Kad upitasmo jednog braniti vinograd. Doduše, u zadnje doba prijatelja, kako dolazi Eskenazi na ovu izdvajaju se pojedinci s naprednijim ra­ drsku ideju, on nam reče: »Šta ćemo dom, ali su rijetki, nije ih mnogo da bi de, kad smo u Judoslaviji! Židov traži, | na se »svratili pozornost naroda, pa da 5idov rekvirira, Židov sudi i odlučuje, i ih slijedi u racionalnom obrađivanju. Židov još i predsijeda!«... Premda je dosadašnje obrađivanje bi­ Jedna prijehapotreha. Bilješhe. »VELIKA. PROTESTNA SKUPŠTINA »DEMOKRATA«. Sazvana je u četvrtak 20. o. mj. Premda je najavljena barnumskom re­ klamom, ipak oko 9 sati bijaše na Baščaršiji obično kao i svaki dan. Samo si vidio onamo kod mesnice, kake se kre­ če put Kovača, gdje je sagrađena jed­ na tribuna, visoka jedan lakat a pro­ strana 5—-6 тг. Na okolo posjedalo ne * koliko seljaka i seljakinja. Oko njih u krugu stoje nekoliko seljaka i razgova­ raju. Jedan seljak: Ama nikad se neće ta nesretna zemlja riješiti. Vazda nas zo­ vu radi nekakvih skupština i govoran­ cija, a svi lažu; danas nam khžu ova­ ko, a sjutra onako. Drugi seljak: Ne slušaj nikoga. Što si prihvatio, to i radi, ko ti dođe na gumno da ište hak od one tvoje siroti­ nje, sjekirom ga u glavu, pa nek se?više ne vrati kući! — Ama brate, ako ćemo po duši! ni­ je pravo nikoga ostaviti bez zemlje, Neka zemlje dadnu svakome, kogod će je obrađivati, pa makar bio i Turčin. Jedna ženska: Istina, nije lako ni nji­ ma (Turcima). Naučili su se imati i gotovinu primati, pa danas ostali bez igdje šta: to nije lako. I ja sam nekad imala svega i svašta, pa sam danas *) Donosinm ovaj feljtonistički pri­ kaz. da prikažemo mentalitet i saziva­ ča i »skupštinara«, te da upremo pr-' stom na izvor »nezadovoljstva našeg težaka«, o kojem brbljaju Nježtći i Grđići. Inače je skupština bila jedan silan fijasko, jer nije bilo više od stotinjak seljaka. Ur. ■».•♦•ЧЧИЖ 7"^------------------- bpoj 159 Broj - .ПРАВДА' lo i površno, ipak je narod crpio kori-«■ stavim Parlamentu, ja ne mogu činiti nikakvih izjava u ime nove vlade, ko­ sti. alt sad naši vinogradari stoje pred joj imam čast predsjedati. Mogu Vam jednim velikim neprijateljem »filokse­ međutim reći toliko, da sam sretan, što rom«, koja je primjećena u mostarskom sam uz najbolju obostranu volju kojoj kotaru god. 1918. pa će neminovno za je u osnovi IjubaV prenfa otadžbini us­ 5—8 godina preći i u konjički kotar. 0 sprečavanju filoksere nema ni go­ pio sa ovom svojom prvom početnom zadaćom: vora: kad joj podlegoše vinogradi kul­ turnijih naroda, koji su je suzbijali na Polazak na veliki narodni posao, koji sve moguće načine, ne preostaje nam nas očekuje, ne zahtijeva ni 04 jedne drugo, nego da se i mi pripremimo za strane ozbiljnih načelrfHi žrtava. Za ve­ obnovu vinograda. Za obnovu trebamo liko narodno djelo Što skorije do­ boše nij e ustava, mi imamo već se pobrinuti i na vrijeme urediti rasad­ nike u kojima ćemo odgajati amerikanpotpunu potporu Krune. Ne ■sumnjamo, sku lozu. Ali prije svega trebaju struč­ da će nas Privremeno Narodno Pred­ njaci ispitati tlo, koja će vrsta ameristavništvo sresti sa onolikim povjere­ kanskeloze bolje uspijevati. Ovome tre-- njem. sa kolikom ćemo predanošću na­ ba posvetiti naročitu pažnju, ako se rodnim interesima mi izaći pred njega, želi imati uspjeha, jer i naše domaće a ja na prvom koraku našeg rada apevrste loze ne Uspijevaju jednako u sva­ luiem na predstavnike javnog mnijenja . u cijeloj’zemlji ј iz svih stranaka, da ni kom kraju. Pošto je za obnovu vinograda na oni ne odreknu svoju iskrenu saradnjti amerikanskoj podlozi potrebno strukov- !. , na velikom opštem narodnom dobru. nčg znanja i iskustva, bilo bi neophod­ Baš zato, gospodo, što vi govorite sa no potrebno, da se u Konjicu otvori visvima slojevima naroda posvednevno, nogradarsko-voćarska škola, u kojoj bi što ga vi pitate duševnom hranom; va­ se naša mladež pripravljala za obnovu ša je moralna i politička odgovornost vinograda i racionalno- voćarstvo. - Za za javni život tolika ista, kolika je vla­ takovu školu mogle bi se upotrijebiti de i Parlamenta. vojničke kasarne u Konjicu ili JablaniNova vlada se ne javlja kao protiv­ ci, ako se već ne može podignuti kod nik dosadašnjih, već kao. produžilac i voćarskog rasadnika u Ceiebićima. Ko­ dovršila« njihovih korisnih djela. Jed­ liko bi se pomoglo našem narodu sa na od njezinih prvih briga biće, da dru­ ovakovom školom ne može se procigarskim povjerenjem u samoj vladi jeniti, jer je naš kotar ј u prosvjetnom . stvorimo zemljište za uzajamno povje­ pogledu najzaostaliji. Ta na 28, hiljada renje u narodu. Na tom važnom poslu žitelja imade samo 6 osnovnih škola! ja računam i na vašu pomoć. Kritikujte Mnogo bi se -moglo učiniti i sa obdrotvoreno i svaki ja svoga gledišta naš žavanjem tečaje'va, gdje bi stručnjaci rad. Znajte i vjerujte međutim uvijek, imali priliku doći u neposredni .dodir da ćemo, mj držati dobro, našeg ujedi­ s narodom, te ga podučavati praktičnim njenog naroda kako nad ličnim, tako i vježbama i popularnim predavanjem. nad stranačkim interesima, koji mogu Konjic, u maju 1920. biti opravdani samo tako, ako se stav­ Mehmed A. Hadžić. ljaju u službu opštem dobru otadžbine. Naši su delegati otišli iz Pallanze, jer su pregovori sa Talijanima prekinuti radi krize u talijanskoj vladi. Ostavka dra Sršklća. Službeni list naše vlade donio je u broju od 18. o. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. mj. ovo saopćenje: Predsjednik Zemalj­ Regent je novoj vladi izrazio želju, ske Vlade za Bosnu i Hercegovinu g. da uspije u izvršenju svog velikog za­ dr-Milan Srškić podnio je već 13. apri­ datka, koji se nalazi u prvom redu u la ove god. prošloj Vladi ostavku zbog riješenju pitanja ustava za našu zem­ diferencija u sprovođenju naredbe o belju, uvjeravajući, da će na tom poslu glucima. Danas je gosp. dr. Srškić po­ imati svu njegovu potporu. Predsjednik novno stavio Svoje mjesto na raspola­ vlade odgovorio je sa zahvalnošću na ganje i molio, da se s mjesta riješi duž­ te visoke izraze povjerenja i uvjerio nosti predsjednika vlade za Bosuju i Njegovo Visočanstvo, da on može ra­ Hercegovinu, jer se ne može složiti sa čunati, da će kraljevska vlada uložiti izmjenom § 6. i 7. naredbe o beglucima. u taj veliki narodni posao sve svoje sile VANJSKI POLOŽAJ. i to kako iz odanosti prema Prestolu, Sultan odbija mirovni ugovor. — tako i iz ljubavi prema zemlji i iz pije­ ,»Acht Ођг Abend' Blatt« javlja iz Bateta prema našim junacima mučenicima. sella, da je prema londonskim vijesti­ Vesnićev aizjava. Predsjednik kra­ ma sultan poslao .vrhovnom vijeću pi­ ljevske vlade g. dr. Milenko Vesnić pri­ smo. u kojem kaže da će odstupiti i mio je predstavnike domaće štampe i dao im ovu izjavu: Prije nego se pred^ ■prepustiti vladarske poslove aliiranim - Politički pregled spala da nemam ništa. Coek mi pogino, oderali mi hajvan, popalili kuće još u četrnaestoj, pa danas kad vidim druge da imaju, a ja nemam sve bi mogla plakati (suze joj navrnu na oči, vadi ru­ bac i otire ih). Prvi seljak: Ama nek podijele zemlju po istoriji, onako kako istorija kaže da je najprije bilo, pa će onda imati zemlje svak. A ne ko što je bilo za turskog vakta, dođi paša, pa se ispenji na brdo i štapom uyuci dijeli svu zemlju koli­ kogod se može pregledati. Mi hoćemo, po istoriji nek se podijeli onako kako je bilo prije nego je došao štap. Jedan treći seljak: Sreća je njihova pg govore srpski, a da li gevore svoj turski jezik, trebalo b| ih svije ćerati na polje? ■ Otraga se čuj * galama: »uklonite se otvorite put!« Svi se okrenemo, i vidi­ mo gdje dvojica nose medusobom jedan sto. Jedan je od nosača nekakav deč­ ko. ali pogodite ko je drugi?.... A drugi je: svjetski publicista, urednik »Telala«, Sulejman-el-Siri-eššarlatani! Razmaknite se, braćo, viče Sirija, i pr<> nesoše to do tribune. Mi i dalje raz­ govaramo u našoj grupici, jer je istom 97» sati. Jedan veli: »Ama ima, brate, i naših Srba pd im, je vazda malo. Krsta mi, znam ih u mom selu, bio je kmet, ima u č'tluiu što šume, što oranice pre­ ko 300 dunuma. a. u kući, niko nego on i žena i dvoje djece. Turčin mu jedan preklani dao 'jednu njivu na ćesim, i sad hoće da je i ta njiva njegova. Tur­ čin kaže: »daj mi je, ja čuje raditi«, a on mu prijeti da će ga ubiti. A taj je Tur­ čin siromak, boga mi isto ko i ja. Ovaj seljak dočepo se čitluka pa nema kad ni glave da okrene na onu njivu, nego je dao jednom drugom seljaku da mu je radi i da mu to »donooi pola haka. E, brate, to nije pravo, dobio si čitluk, a onako ti je ono, kako ti je onaj prvi go­ njivu pušti onom * koji ti je dao, nek i | on radi i prehrani svoju djecu. Ama re­ spodin (demokrata) govorio. Protić vas j češ on je Turčin. Pa kad bude i Turčin, vara,, on šuruje i sa muslimanima i sa seljacima, on hoće i s begovima i s te­ nije pravo da skapava od gladi, kad si žacima, a to dvoje ne može biti. Onati dobio čitluk. Nego brate, sa ovim nekakvim skupštinama, ’svijet se buni ko ti je ono, Protić je sam feudalac kao i bosanski Turci. Ako država oštane u ; zagrijala se a meni se čini sve to rade njegovim-čukama, on će sa svojim ovi pantolaši i đozlukaši, da sebi ulove Turcima zajiglno uništiti i mene i tebe koju stolicu. Đavo ih odnio i s njihovom politikom«. i svu -našu braću. Onaj se demokrata malo okuraži pa Čuje se galama, onamo na lijevo, ka­ nastavi dalje: »Jesi li čuo? tako će ti ko se ide na Kovače. Jedan gospodin, j-eći svi pametni, pravedni I pošteni jednoj grupi seljaka govori: »Mi smo ljudi kao što ti veli ovaj gospodin (upi­ bili svu zemlju dali vama, ,pa dođoše re prstom u Siriju!) drugi mjesto nas i hoće da vam otmu Jedan radikal odomrd: »Nije istina, ono što smo vam mi dali. Jedan seljak braćo, ne vjerujte im!« Demokrata na pita: »A koji su to majku im njihovu...? to replicira; »Nemdjte zavoditi seljake, Čekaj, čekaj, mir, nastavlja gospodin, ovako-je kako im mi kažemo!« .— samo me poslušajte, ja ću vam kazati, »Ama šta vi! uzeli ste Šulja Ciganina zapmtite i. ne vadite iz glave nikada: (itpire u Siriju), Suljo Ciganin vam je Zemlju.su vam dali demokrati, oni su se u srpskoj skupštini u Beo­ i saveznik. Seljaci se zgledašc ... Kakav li to Suljo ima posla ovdje? — i na Si­ gradu za vatove, fatali sa onim agama, riju se namrgodiše. Sirija je doduše bio begovima, gazdama i popovima, dok su gologlav, ali to nije bilo dosta, da selja­ istrgll iz njihovih šaka zemlju i dali je vama. A oni su se onda svi ujedinili, ke uvjeri da on nije Turčin. Izabra naj­ pametniju: spuči like i zdimi pro^... pa njihov vođa Protić. jesi li čuvo, nji­ »Braćo!« odjeknu glas Vasilja Grđihov vođa Protić je s njima zajedno tu , zemlju opet, povratio agama i »begovi­ ća na tribuni, sazvao sam vas da vam ’ ma i hoćyrda vi robujete ko što ste i kažem jednu neugodnu vijest iz Beo­ do sad robovali. Pa kad budete davali grada ... Zemlju kojp smo vam mi, de­ ‘— svoj glas (otuda nam dođi, gospodi­ mokrate bili dali... (idite u....... i jed­ ni i drugi, zavika onaj famozni seljak) ne!), dobro gledajte kome ćete ga dati! i Protić je sam beg. bola kosovskofc po­ hoće radikali da vam je otmu. Sad tre­ lja je njegovo. ba vf da reknete svojti, pristajete li na Dru«: gospodin: Ne vjerujte vi nje­ to ili ne! (Nikad!) Otvaram skupštinu i predlažem za predsjednika (ne znam mu. nije istina da je Protić oduzeo zem­ lju kmetovima, ne^o on je dao zemlju koga). Riječ uzhna Dr. Nježić. njima, ovi ljudi rade za svoj interes vi­ NjeŽić. kao engleski Palmer»ton, vi­ sok. suhonjav, nažgrbana (orauguiandite l: kako traže glasove. Jedan seljak dreknp: »Idi u W... i skog op. korekt.) lica, uzorana čela, nati i on... to je sve politika što vi pri­ mrđenih obrva, đozluci na očima, do­ čate. a vazda nam — lažete j j e dstojanstveno se popinje na tribinu I n 1 i drugi. nočimlje: <)vije zemlje na Baltami. ko' Doletje Sirija: »čekaj dobar čoječe, j je su jedna dragoj posve slične, jesu ‘ - \ 'Л . . ... ■ . ...... : I ■ *■>, »! �Број 159 — Broj savezničkim misijama. On ne može odltbriti mirovni ugovoi i ne može na takve uvjete -dati potpis svog imena. Vrhovni savjet do sada još nije dao od­ govor. ‘ Akcija Enver paše. »Vossische Zeitung« javlja, da je Enver paša stigao u Baku, gdje se je postavio na četo od 50.000 ljudi. da s njima uđe u. Georgiju, gdje bi se imao sjediniti sa četama Mustafa Kcmal paše. U Baku su inter­ nirane sve inozemne misije osim per­ zijske. i • * Talijani u Draču. »Domovina« dono­ si informacije, da su talijanske trupe pred 2 dana ušle u Drač i^ondje posta­ vile svoje vlasti. Razlog toj- okupaciji - tako se navodi s talijanske strane — je taj, što albanska vlada nije ništa podifzela, đa se spriječi napad na talijan,ske vojnike. • Q Nitti ostaje? »Agencija Stefani« jav­ lja da je Nitti primio zadaću, da sastavi novi, kabinet. Uzrok je u tomT’što su svi pokušaji da se obrazuje kabinet bez Nittija ostali bez uspjeha pa se .svi vraćaju njemu, kao jedinom čovjeku* koji, ima izgleda, da- će obrazovati vladu sa takovim pro­ gramom. koji će moći zadovoljiti kato­ ličku stranku, a da ne tjera do skrajnost! antagonizam socijalista, koji imaju dovoljan majoritet u parlamentu. ПРАВДА* — ,PRAVBA„ Страна 3. Zvornik, u njaju. (Ko i kako određuje kod nas tečevi­ nu.) U ovom pogledu mj Zvorničani ili smo bili hude sreće u samoj komisiji za odm'jerenje tečevine ili smo bahsus što nam je pred godinu dana čak iz Tre-^ binja gurnut ovamo poreznik, kakvoga možda nema ni jedan srez. čudimo se kako baš on da ostane medu nama na­ kon oslobođenja, kad, vjera je i Bog, niti je veći Austrijanac od okupacije u Bosnu došao, niti je žešći po našem oslobodenju odavde kliznuo! On se i da­ nas javno služi njemačlum jezikom u uredu, na ulici i t d. PrSvi zadrti Au­ strijanac. Biće nešto, zašto je on morao Trebinje nakon oslobođenja ostaviti, gdje je dugo godina »kultur-tregerovao« na opšte zadovoljstvo bivših mu predpostavljenih civila i generala. Danas valjda misli da nepravedno od­ mjerenim tečevinama zabašuri stare tragove, pa tobož nastoji da što više poreza utjera u korist naše države, a kolibo on našoj državi dobra želio, onako mu Bog pomogao! Je li hotimice ili nepoznavanjem prilika same komisi­ je ovako visoko nama tečevina odmje­ rena, nije nam poznato, nu znamo da su se poreznik i opančar Jovo Simić, telj Dr. Berger, bivši predstojnik koga I brodskih organa, te da оЛт siromaš­ kao -član komisije, njemački između sebe se oni danas stide. ku povrati dozvolu kao i oduzete nov­ sporazumjevali (valjda da ih ostali ne Šta velite gg. Fischeri, braćo Popoce, jer je isti u velikoj bijedi i nevolji, bi razumjeli), i visinu poreza pojedinim vići, Simiću, trgovče .sve oguće robe, a ništa nije pogriješio. Ovom prilikom građanima — bradvom btsijecali. a i Vi g. j^ikoliću? Mi bar znamo da_ svraćamo pozornost zemaljske vlade ■ Šta su uzimali za podlogu pri odmjedanas ukrivate vaše tragove iz propale na- činjenicu, da u Brodu ima nekoliko ravanju ovog poreza? Uzimali su molAustnje, koju ste pomagali svim što špekulanata koji na svaki način nasto­ be, predavane kotarskom uredu za ovam se iskalo i što se nije iskalo! Zar je istisnuti muslimane iz njihovih rad­ brtnu dozvolu, pa i take koje su ostale mislite da -smo mi zaboravili vaše do­ nja, pa je dužnost vlade, da učini 1«ај obezuspješne. Pa iako dotični nije nikačeke Poćoreku i drugim, kad je nava­ vim šikanacijama i pouči svoje organe, ko radio, $ак su onj i ovakome odmjeljivao na* Srbiju? Sve se znade, ali da svemu ima granica. rivali tečevinu na dohodak od 15.000 K. ♦ treba da se znade i kako ste danas oOtkako smo g. policijskog direktora da nije bradvom otsijecano! A sebi su porezovani vi,*koij ste i za vrijeme ra­ I upozorili na bezobraznu dječurliju« koonako britvicom zarežali, samo da su ta kao i poslije rata gomilali kapitale, ! ja sc na svoj način »zabavlja« kraj klzavedeni u poreznu knjigu. raethane, vidimo' tamo kojeg policajca dok su drugi po tamnicama čamili. U Zvorniku se zna za predratno' Kako je ovo oporezovanje nepraved­ i drago nam je da je g. direktor svoje organe upozofl) na dužnost, ali mora­ imovno stanje članova ove komisije, a no, najbolji je dokaz to što je gotovo zna se i današnje stanje, pa kako ste čitavo mjesto odmah zajednički uložilo mo još nešto iznijeti, što smo opazili. se gospodo oporezovali? Kako je opoutok na zemaljsku vladu, koji je potpi­ Policaj naime jedva čeka šest sati, rezovan Jovo Simić, Juda LevO Nahsan sa 138 potpisa. da se udalji sa mjesta straže, pa se man, pa Halidbeg Skopljak? Kakvo O Rakotiću, koji je — ne znamo ka­ više i ne vraća, da vidi, ima li igre i pravo imade u ovoj komisiji prisjedoko i zašto — glavni faktor pri 'knjiženju galame na ulici i bacanja kamena s ra­ vati naš Huso, od skoro prozvani Huporeza imamo još koješta, pa ako us­ mena. Upravo od š e s t sati nastaje »za­ seinbeg Omerkavazović, koji nikada niti treba i to ćemo iznijeti na javu. bava« i uznemiravanje gostiju u Kiraje poreza plaćao niti ga i danas plaća? ethani, a stiražara nema, da se opet Koliko je од sada oporezovan? A nadviri. Dobro bi bilo i roditelje one kako je odmjerena tečevina članu komi­ razuzdane djece pozvati, na odgovor­ sije Lazaru Krasu? Najprije sa 120.000 nost i eventualno kazniti, jer su oni u kruna, a poslije mu sam poreznik snizi prvom redu dužni paziti na svoju dje­ na 42.000 K. Davi Bararonu SslamoČija je to špekulacija? Halid Arslan cu, da ne dodu u sukob sa policijskim novu ustanoviste tečevinu na 80.000 K. starac od kojih 70 ljeta doselio se je I propisima. Jer ko namjerno čini, da vri­ pa kad je čovp tome prigovorio, po­ iz Dako viče prije 50 godina, te se stal­ jeđa i napastuje mirne građane« taj se reznik mu sutra dan snizi na 35.000 K. no nastanio u B. Brodu. Služio je kod moda kazniti bez pardona. Smije li poreznik rješavati utoke' proti raznih ličnosti te kao podvomik kod op­ Derventski zemljoposjednici na' poporezu, koji je on sam odmjerio? Ne ćine kojih 20 godina. Za cijelo vrijeme । uzdaničkom sastanku od 18. maja jed­ smije, nego- jedino okružno Financijalno vladanje mu je bilo uzorno i na potpu­ noglasno odobriše zaključke sarajevnadzorništvo. Ali u nas se bradvom od­ no zadovoljstvo, a kad su ga sile iz­ I ske skupštine zemljoposjednika od 14. sijeca a po ćeifu riješava. dale zarrtolio je otpust od podvorničke 1 maja i traže od centralne vlade u BeoImade kod nas eksekutorčić, zvani službe i kao nagrada za ujorno služ­ ; gradu, da odmah pristupi izvršenju opRaketić, pa kad ko prigvori previsoko bovanje, zauzimanjem općinskog vije­ j ravdanih zahtjeva bos.- herc, zemljopoodmjerenoj-tečevini, on mu ironijom do­ ća i kotarske ispostave data mu je doz­ I sjednika, sadržanih u pomenutim zakbaci đa nam je to ova sloboda donijela. vola za pečenje kahve na pram kolod­ | liučcima i time učini kraj dosađanjem Mi znamo da je on desno i lijevo oko vora. nepravednom postupku sa zemljopos­ našeg poreznika, pa 'паод stoga izgle­ U godini 1916. otpočeo je taj svoj po­ jednicima. da da ovako pretjerivanje tečevina kao sao u jednoj maloj barakj i vodio ga Za mjesni odbor zemljoposjednika: i gornji izrazi poreznikova došaptala do 20. aprila 1920. bez i najmanje pog­ predsjednik: Begović; tajnik: Alagič. Raketića imadu nečeg zajedničkog. Sve reške, plaćajući državni kao i općinski Klasični koncerat »Trebevića«. Na nam se čini, da se nekim ukrivenim tra­ porez bez ikakovih zaostataka. sveopći zahtjev večeras će se ponovi­ gom namjerno zavada narod sa drža­ Oko 19. aprila 1920. optužen mu je ti koncert »Trebevićev«, koji je pos­ vom. Kako i ne će, kad su oko porez­ sin Sabit, da je uvrijedio Njegovo Veli­ ljednji put polučio veliki uspjeh. Kon­ nika ljudi i eksejcutori koji su nekoliko čanstvo kralja Petra i nalazi se pod cert ć se obdržavti u Društvenom Do­ puta bili kažnjavani. sudskom istragom u zatvoru. No pošlo du, na kojem će sudjelovati potpuni or­ se i dalje, pa je 20. aprila 1920 policija Caršija bez razlike vjere i staleža kestar osječkog kazališta. Poslije kon­ smjesta zabranila radnju oca mu reče­ javno osuđuje ovako nepravedno odcerta će se pružiti prilika, mladom svi­ mjerivanje tečevine tim više, što su tim nog Halida i oduzela mu dozvolu, uči­ jetu. da se i napleše. Početak u 9 sati postupkom opterećeni samo oni, koji ni na večer. Karte se prodaju kod gosp. nila kućnu premetačinu sa ovrhovoditeI. Franchinva, urara kod zem. banke. blizu predviđenu'im tečevinu ne mogu Ijem poreznog ureda i bez njegove voNadamo se da će naša publika znati postići dočim su se p r a v i r a t n i m i- 'lje oduzela mu preko 7.000 kruna, koje lioneri i š.ićardžije nekako iz­ je većinom odredio za ukop. Starac je upotrijebiti ovu rijetku priliku umjetnič­ kog užitka pa pohrliti na ovaj koncerat. vukli otk, pravednog oporezovanja, pa tako ostao bez helera, a nema ni kuće prema tome likuju.. Zašto da se oni ni kućišta, niti išta drugo. Sudski izvidi će pokazati da Ii je pri­ poštede i da ukriju svoje tragove iz vremenapropale im monarhije, kojoj su ujava proti sinu mu istinita ili ne, ali je gadali sve moguće kao njeni vjerni i sigurno da rečeni Halid nije tomu niš­ „Da mi je anati ko je pisao o meni u 48. odani sinovi, a danas se kao bajagi is­ ta kriv, a dozvola kao i radnja je vlas­ tiču kao dobre patriote naše države! ništvo Haliđovo. a ne njegova zatvo­ broju BPravde“, prebio bih mu dvoje rebara,, pa makar stavio na kocku svoju — woast“ j. renog sina. Sto^a tražimo Л zemalj­ Dobro, bi bilo, da im o tome patriotiz­ ski vlada ispravi ovu pogiWku svojih rang)!* Čupurdija, poticajni komandant. mu izda svjedodžbu njihov bivši prija­ Bosna i Srbija. U cijelom svijetu nema zemlje, u kojoj bi seljak bio sretan kao što je u Srbiji! U cijelom svijetu npma •zemlje u kojoj bi seljak bio hesretniji nego što je u Bosni. U Srbiji nema ro­ bova, tamo svak obraduje svoju zemlju, tamo nema aga ni begova, da daju svo­ ju zemlju drugome pa da im dolazi go­ tovina kao što je to u nas! (A čas prije jedan »demokrata« govoraše seljacima da je pola košovskog polja u rukama - gazde Protića!)... Mi jedva doče­ kali oslobođenje, da se riješimo eko0 nomskog robovanja i nastavi pripovije­ dati čitavi historijat od prve koalicione vlade kako su se »demokrati« u Protićevu kabinetu borili da oslobode selja­ ka Pa veli: »U srpskoj skupštini u Beogradu, bili su ustrcueni razni odbo­ ri: financijski, ustavotrorni, imunitetni (jedan seljak zijevnu kad, ču te izraze) i agrarni. Ja sam bio u tom agrarnom odboru, tu me je metnula demokratska stranka i naredila mi da sve učinhh ka­ ko-bi seljak dobio što više zemlje. Onaj famozni' seljak doletje do tri­ bune i viknu masi: »Ne vjerujte mu, la­ žu sve što nam govore: ne slušajte ih. Oni nas pozivlju, jer biće ida im nešto trebamo, idite, braćo, kući i radite svo­ ju zemlju 1.. Svjetina se poče kome­ šati: neko odobraje seljaku, a neko vi­ če: pjan je, ušutkajte ga i t. d.« Jedan mladić viče: Šuti ti. pjančino Jedna, šta smetaš tuđe, želio bi valjda da braniš one čalme (upire prstom u pokrajnju zgradu, ja se okrenem., kad gore na prozoru stari voćar Plndžo!) hoćeš one čalme đa hraniš, idi otale«. Seljak i da­ lje viče ne slušajte govornika, seljaci kolebaju, neki se čude.' nčki se smiju neki se pitaju: »Ama čemu sva ova haj­ ka. nek je zemlja onoga koji je radi, šta hoćete više, s Jedan seljak zagrmi: »Potrošili smo po 20 kruna mašine dok simr došli ova­ i oni koje on napada). Pa još hoćete sa | uzmem u jedan blok pa ga promatram nekakvom Hrvatskom zajedno; ka- 1 pitam se, kud vbdi državu ova njihova mo. Ja sam đžematbaša, jučer sam do­ kva Hrvatska, kakva li..........Idite vi bio poziv, da imam pozvati sve selo, demagogija; sjetim se jedne zgode što de hoćete, radite s kim hoćete, ovo je da dođe danas na skupštinu. U "pozivu sam davno čitao: Poznato je da su u se veli: Neka svak dode, ako ima u Srbila, pustite nas u miru da radimo Turskoj Mladoturci sru^i Sultan Hajednoj kući i pet muških neka'sva pe­ svoju zemlju...« mida i proglasili ustav. Jedan dio MlaNakon toga je izišao na tribinu Ljutorica dođu, i ja uđaho пд konja i dok doturaka stvorili su društvo pod ime­ sam obio selo i našao sve seljane, mr­ ^bibratić, ali je raspoloženje u seljaka bi­ nom »Jedinstvo i Napredak« i zavlada­ tav sam pao i ja i konj. Kad sam do­ lo tako, da su a priori držali da je laž li situacijom. Njihov postupak je bio išao kući kad tamo nađem nekakav dru­ sve što im se govori. dentično sličas postupku naših »demo­ gi poziv. U tom pozivu se veli da nije krata« u Jugoslaviji. Prema Jermeniskupština sjutra nego na duhove, taman Kad se narod truje ovako se ttUje! ma. Grcima. Arapima postupali su ona­ Koliko besavjestan mora biti onaj po­ do mjesec dana. Kakav je ovo đavo. ko. kako bi »demokrati« htjeli postupati litičar, koji veli seljaku: »Hoće radikali Ko mi je poslao prvi poziv, ko li drugi?« prema Hrvatima i. svim onima koji ne Jedan gospodin priteče da to rastu­ da ti i čitluke oduzmu pa da ih povrate spadaju u njihovu stranku: laž. dema­ agi i begu« i to samo radi izmjene 6. i mači: »Taj su vam drugi poziv poslali gogija, neispunjiva obećanja, protekci­ oni koji hoće da ometu današnji zbor. 7. članka beglučke uredbe? Ovako laga­ ja. korupcija — i sve. Za vrijeme bal­ To su ti takozvani radikali. Oni se boje nje i razjarivanje težačkog staleža može kanskog rata, grčka policija u Solunu da služi kao najtačnije mjerilo za bezjavno doći pred 'vas jer su vas izdali; uhvati jednog člana mladoturskog od­ dušnost i nemoralnost onoga koji to bora. Dozna da je špijun, zatvori ga i oni su vam zemlju oteli«, — »Ja koji ste k. .. vi? Svi nas čini. Težaku koji nije nikad ni sanjao o tom obavijesti solunskog guvernera. o tom. da otme slobodnu zemlju (hodavarate, svi ste о’ zla oca od gore ma­ Ovaj to javi u Atenu. A Venizelos, na telefon, naređuje guvirneru, da se do­ licu ј. t. d.), koji nije ni tražio drugo, tere. nego da se riješi kmetstva i koji je da­ Međutim Nježić i dalje govori, pritični Mladoturk ima odmah pustiti na slobodu. Guverner začuđen pita kako nas to postigao u najvećoj mjeri, tom povijedajiistorijat agrarne borbe u Beo­ gradu, i veli: 14. februara mi zaključili težaku pričati da će opet pasti u eko­ to. a Venizelos mu odgovori: »Ako. ste nomsko Vopstvo ako se ne odupre i se uvjerili da je on član odbora »Je­ da sva zemlja pripadne seljaku, a Prodinstvo i Nanredak« odmah ga pustite. ako se pokori vladinoj odredbi... to je tić i njegovi radikali udružili se sa N. klubom iz Hrvatske, s popovima iz Slo­ vrhunac nemoralnosti. A zašto to ljudi Ko je nama višu uslugu učinio nego ti Mladoturct? Da nije bilo, njihove bezvenije i s begovima Iz Bosne pa poru­ čine? Je li sve za tu mizernu stolicu šili ono što smo mi bili napraviti. Hoće glavosti u turskoj politici, da nije njiu parlamentu ili u ministarstvu... da hovp drskosti prema Evropi, da nije li se za to tako nemiloerdno gazi sa­ da opet seljaku sve otmu i da ga navjest I duša? E, ako se to zovu ljudi, njihove demagogije i rastrovanja u dr­ ćeraju da robuje ko što je i dosad ro­ onda ljudstvo nije ono što o njemu' bove« ... žavi. đa nije njihove neumjesne politike pošteni ljudi misle. Nego to je prosti­ prema susjedima... zar bi došlo do Kako on to-govori, a onaj zagrijani balkanskog saveza? Zar bi se složili seljak: »hali! tako mi kažt, tako v.j ra­ tucija ljudstva. dite vi gospoda, kad ste među četiri Političari protivnih stranaka jedan na Grci. Srbi i Bugari, koji su đecenijama duvara. a ovamo nama pjevate druge međusobno ratovali po Trakiji i Make­ drugog napadaju pred seljakom: jedan pjesme: taki vi — svi. (Seljak nai­ veli: ja ti dajem, on ti otima, a onaj to doniji? Pustite ga nek ide i dalje tro­ me nije razumio da Nježić pere sebe i poriče... i seljak kao zbunjen, kaže ivati«. dite®đo vržga i jedan iMrugi. Ovako svoju stranku, a da napada djuge. Se­ Sigurno kad bi kakav Talijan gledao ljaku se pričinilo da je to govorniku ne­ se odgaja narod. Pusta ambicija žrtvoŠta naši »demokrati« rade, rekao bi kako nehotice izletjelo Iz usta i đa |e vaće. i narod i državu i sve. samo da njfma ono što Venizelos veli o Mladotako sebe odao. He1e ostao je kaljav I dođe do svog cilja. turcima. X. Ktfda »demokratski« sistem trovanja u seliakovim očima i govornik isto kao Naši dopisi ' I i j | i I | ! ; j i ' Domaće vijesti Sumorne misli. �Број 159 Broj »НРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4, Strana Novoosnovana »Težačka banka d. d/ u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem'od 16. oktobra prošle godine TU. Br. 696 odobrilo .osnutak zaroda i,njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. Zavod će su baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, te podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije,. • , U ravnateljstvo zavada izabrana su dva gospoda: Predsjednik: Husnibeg ČOrović veleposjednik i trgovac iz Cazina. Podpredsjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibrahimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male KlaRluše. . ........ л. Članovi ravnateljstva: Ahmet ef Cokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimpašić veleposjednik i Zivko Sukić trgovac sva tri iz Bihaća, Murataga Pozderac posjednik i trgovac iz- Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i' trgovac, Suljaga Hadžić! veleposjednik i trgovac oba iz .Peći-Grada, Arifa^k Sulejmanagie posjednik i trgovac iz Todorova^ Hađži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba iz Velike Kladuše. Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpr.dsjedmk; Salih ef. Midžić posjednik i trgovac iz-Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada i Haso Alagić posjednik i trgovac iz Ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisivanje društvene tvrtke svog činovnika Mujagg- Bahtijarevićg i povjerila mu privremeno upravu zavoda. RAVNATELJSTVO Težačke banke d. d. u Cazinu i Samo 5 časaka dosta jejčesto, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato tre^a da vam ide sat točno na'minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. po- savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke Kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren U Vam je želudac od zle hrane? Feilero.ve prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot 1 poštarina posbno, ali što jefti­ nije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvačka. vbm povjerenstvu najdalje do 25. juna ov. god. podnijeti pismenu, molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zaimović, v. r. Sarajevo, Štrosmaje rova ul. br. 3 (prije Rudolfova) -r- Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. & OglašujtE u „Pravdi Kot. vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. Salihaga Nuhić i sinovi NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje 1 muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mjesečno po 500 K. Natjecatelji za evo zvanje imaju o- I Gentralqa drogerija Braća Šatiinagić trgovina voća i ze- Prodajem leni i južnog voća dobro sačuvanu mašinu Žanje žito, a može i kositi. Ci­ jena umjerena. Ko bi želio ku­ piti, neka se obrati pismeno na. Muhameda Sinanovića u Bos. Dubočcu, kotar Derventa. na veliko Sarajevo A Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu 3м1 se svim bankovnim pKloilmo. Obavlja salati I sniženja u kraljevstvu SHS. I u Inozemstvu. Миа nloike no uložne knjižice I tehuto račune I ukamaćuju Ih najpoBoljnije. Obavile sve mjenjač« poslove I bunovu naloge Dionička glavnica 5 Daje sezonske I oppovlzacljskt kredite. — Kupuje I nrodale srećke, valute I вгцеЛпозпе papire svih vrsta. ROBNO b B 5 E L E H ] R kupuje I prodaje sve vrste rabe, a poglavito ni iliotoo nnmlrnlci. 2.000.810 KaRCElarija: Kralja Petra ulica Z ртапу, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban Ra, Sarajeva - Interurbai telefon: Zl¥ | Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Rupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nrjbr/e i najpovoljnije. Odgovorni nreiak: F. Šalaka. D. k 1 КИм, ВмЦпа � https://kolekcije.nub.ba/files/original/87db94cf5e2333558df838931b400736.pdf 19868952c542de1392d1be4a9f4ed1ff PDF Text Text arina u tovom plaćena. Pn:.VDA ГЛАСИМ? ЈУГОСЛАВВНСКЖ МУСЛМЈЛ^МСКЕ ОРГАНКаАЦМЈЕ* t Broj 55 (160) Sarajevo, utorak 25. maja 1920. (7. ramazana 1338.) Sarajevo, 24. maja. Danas se navršuju tri mjeseca od smr­ ti rahmetli Uđvarlića, dakle zadnji zakonski rok za saziv izborne ku­ rije u svrhu biranja njegova nasljedni­ ka. Mi nijesmo htjeli pisati o sazivu ku­ rije iz obzira .prema bolesnom, a sada već i umrlom drugom članu ulema-medžlisa, rahmetli Hifzi ef. Muftiču i jer smo se nadali da će se saziv kurije odrediti bar povodom smrti ovog dru­ gog člana ulema-medžlisa. Međutim se pozvani faktori ne mite, pa nam je duž­ nost upozoriti ga na svršenje zakonskog propisa i prijeku potrebu, da’ se jednom i u ulema medžlisu uspostavi normalno stanje. Stoga zahtijevamo da se kurija od-, mah sazove i da se više ne zavlači ovo prešno pitanje. „Gajret“. j I I • ■ I | i I I | I ■ Ni ovaj put naš »Gajret« nije mogao biti pošteđen od raspusta skupštine. Policija, koja je lanjske godine mirno promatrala kako se od strane nečlanova tvomo navaljuje na članove dru­ štva i koja nije uredovala ni onda, kad je došlo do nezakonitog izgona tih čla­ nova, ovaj put se je našla pobuđenom da ureduje i raspušta skupštinu radi jedne nepromišljene navale na pojedin­ ca. Edhem Lojo bijaše naime uzeo ri­ ječ, da apelira na razbor i uvidavnost nekih bukača, pa mu se u govoru brriakao nezgodan izraz »kao da smo u rad­ ničkom domu«. Na te riječi nastala je I neumjesna graja od strane nekih đaka i i radnika, a jedan je bio tako »parlamen­ taran«, da je prije Lojina objašnjenja I zavitlao stolicom na zbunjenog govornika. Udarac jc paniran i mjesto 1 da je policajni .povjerenik uredovao proti ovom nepromišljenom napadaču, on — raspušta skupštinu, jer se je na­ lazio na strani, na koju je bačena sto­ lica. Kakogod osuđujemo nepromišljeni čin .»uvrijeđenog« radnika, moramo tim većma da osudimo postupak policijskog izaslanika, koji je svoju »povrijeđenu« ličnost stavio nad interes našeg »Gajreta« i onemogućio miran završetak skupštine, za koju se obzirom, na men­ talitet pojedinih skupina može ipak 'reći da bi dovela do konsolidovanja prilika u ovom našem društvu. Koliko god je naime bilo dosta ljudi — naročito đaka, kojima je mjesto u školskoj klupi — koji su svojim ispadi­ ma pravili indispozidju, ipak je bilo i dosta razboritih elemenata, koji bi me­ đusobnim popuštanjem našli zgodan iz­ laz iz stanja, u kojem se nalazi ovo na­ stanu trvenja, koja koče razvitak ovog našeg jedinog potpornog društva. Stoga apeliramo na odbor, da odba­ ci neumjesnu i ničim neopravdanu re­ zervu, da ne reknemo zasukanost i lič­ ne indispozicije, pa da odredi novu skupštinu, u što kraćem roku, sazvavši prije toga konferenciju dele­ gata svih naših grupa i grupica, na kojoj bi se uglavila lista novog odbora i odstraindo sve, što smeta konsolida­ ciji. Držimo da ovaj zahtjev možemo ,‘štaviti i obzirom ha, naše više puta naglašeno stanovište o potrebi koncen­ tracije svih naših grupa u radu za »Gajret« kao i obzirom na trijezno i po­ pustljivo naše držanje na samoj skup­ štini. Ovaj apel upravljamo i grupi oko »Obrane«, jer ne nalazimo umjesnim njeno jntrasigentno držanje u pitanju iz­ bora novog odbora. POJEDINi BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, Utorkom i četvrtkom. Uređuje Meloni odbar. Pretplata godiš. 12СГ kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Famozni projekat mira s Turskom. Hifzi ef. Muftić. Ad. — Da se mogne shvatiti 'prijetse na prelaz funkcije Vrhov. Komesarnja sultana, da će se odreći prijestolja stva na Ligu Naroda u koliko se tiče donosimo projekat »Ugovora o miru s moreuza; te prelaz uprave zdravstve­ Turskom« kako ga je donio pariški nog odsjeka na komisiju Lige kojoj će »Temps« od 12. ovog mjeseca. »Temps« se povjeriti i uprava nad plovidbom piše doslovna: kroz Bosfor i t. d. Jedna naročita tačka predviđa pravedno postupanje spram Projekat mirovnog ugovora koji je svim parobrodima u pitanju takse i danas prije podne predat turskim de­ sudbenosti. legatima sadržaje trinaest tačaka.. Na početku se ugovara objelodanjuje na III. Kjurdlstan. novo pakt Lige Naroda, te nove graniTurska unaprijed, priznaje projekat ce, političke pogodbe i t. d. Rezime ukoji se odnosi na lokalnu autonomijugovora bio je pred noć objelodanjen, Kjurdistana, gdje su- većinom naseljeni Nažalost nije nam, moguće u cijelosti Kijurdi. Kiurdistan počinje od istoua taj ugovor donijeti, jer je u kasnu noć Eufrata te na jugu Armenije i tako do pubEkovan i poslan redakcijama novi­ meridionelne granice Turske; gomjesu na, nego ćemo zasada donijeti najglavgranice usvojene od jedne interaliirane nije tačke toga ugovora, t. j. teritori­ komisije, koja je zasijedala u CarigjMjalne, političke i financijske, te glavne du. Pomenuti projekat predviđa zašti­ ekonomske klauzule. tu prava i religije Assiro-Chaldeens-ima U uvodu- ugovora, gdje se spominju a tako ; manjinama u ovim zemljama. sile potpisnice tog mira, nijesu ozna0 ovoj istoj stvari jedna tačka odre­ čene Sjedinjene Države Amerike niti i đuje kako će se popraviti granica u jedna amerikanska nacija, dočim su ozslučaju, ako granica Kjurdistana dodir­ načehi Armenija i Hidas. Evo glavnih ne perzijsku. Ugovor dalje predviđa i tačaka ugovora: ovo: Ako narod ovih krajeva zaželi svo­ ju posvemašnju nezavisnost, i u tom POLITIČKE KLAUZULE: pravcu podnese molbu na Vijeće Lige I. C arig rad. Stranke primaju na znanje tursku Naroda, priznaće mu se nezavisnost. U ovom slučaju priznaće se kao neza­ suverenost nad Carigradom, ali pod ovom rezervom: u slučaju, da je visna Kjurdska država — meridionalni dio Kjurdistana te vilajet Musul. Turska ne bude apsolutno držala mi­ IV. Iz mir (Smyme). rovnog ugovora, ili ne bude izvršavala pojedine klauzule, osobito,klauzule o Turska vlada odobrava da u ruke zaštiti manjina, ali-irane će sile imati grčke vlade, pređe uprava nad gradom pravo promjene gornjeg utanačenia o • Smirnom i okolicom koja je označena Carigradu. u mapi ugovora, a kao dokaz turske II. More uzi. suverenosti, vijaće se i u buduće tur­ Plovidba po moreuzima (morskim ska zastava na vanjskim pozicijama tjesnacima) obiihve.tivši Dardanele; Smirne. Grčka je vlada odgovorna za teritorijalnu administraciju. Može dr»ati Mramorno more i Bosfor, otvara se vojsku za obdržanje reda i mira. Grč­ slobodno svim trgovačkim i ratnim ka je dalje ovlaštena da pobire finan­ parobrodima, te aeroplanima svake vrsti, bilo koje mu drago ’ države, како cijske prihode, te/mora uspostaviti je­ dan lokalni pariamenat, u kojem mau mirno, tako i u — ratno doba. njine moraju biti proporcionalno zastuOve vode nijesu potčinjene blokian i pane. Ovaj se projekat mora predati u njima se ne smiju obavljati nikakve komisiji Lige Naroda na odobrenje i vojne vježbe, niti Proti ikom učiniti se nikakvi neprijateljski akt bez odluke ako se većinom glasova primi b^ pu­ novažan. ” Lige Naroda. Uspostaviće se jedna moreuzna ko­ Lokalni će se izbori za sada suspenmisija, s kontrolnom zadaćom. Turska dovati, dok se ne povrate bjegunci koji i grčka vlada toj će komisiji dhti po­ s,u za vrijeme rata dezertirali. Narotrebitu moć. Komisija će se sastojati čite odredbe predviđaju zaštitu manji­ od akreditivnih poslan,ka: Amerike Ca­ na, zaštitu narodnosti, te njihovu zaš­ ko želi i ako ovaj mir usvoji), Engles­ titu u inostranstvu, zaštitu neobligatke, Francuske. Italije, Japana. Rusije nog vojništva, te zaštitu trgovine, ra­ (ako bude priznata kao članica Lige da i slobodne upotrebe pristaništa od Naroda), Grčke, Ru.njmje i Bugarske strane Turske. Grčka vlada ne smije (ako bude priznata kao članica Lige, te ništa upotrijebiti, da umanji vrijednost ako i ovaj mir usv.ijij. Svaka od gore sadašnjeg turskog novca. pomenutih država, akređitiraće po jedPoslije petogodišnjeg roka lokalni! hog poslanika i imati jedan glas, je­ parlamenat može zatražiti od Lige Na­ dino poslanici Amerike, Engleske, roda, da se Smirna pripoji Grčkoj. Li­ Francuske, Itaiije, Japana i Rusije ima­ ga će odrediti plebicit, te Turska mo­ ju pravo na po dva glasa. Komis ja će ra unaprijed priznati grčku suverenost biti potpuno nezavisna od lokalnih vla­ nad Smirnom. ako se plebiscitom ut­ sti imaće svoju sjpstvenu zgradu,»svoj vrdi da je većina stanovnika za Grčku. budžet i svoju autonomiju. Dužnost će joj biti da izvrši sve potrebne radove, V. Grčka: kako bi se poboljšala plovidba u MoTurska izjavljuje da sve svoje teri­ reuzima t pristup u pristaništa. Komi­ torije u evropskoj Turskoj daje u po­ sija će nadalje voditi kontrolu pilotstva, sjed sve do granica, koje su određene remorkestva i bacanja lenkera, a tako u mirovnom ugovoru. Isto tako joj us­ isto i potrebitu kontrolu za izvršenje tupa ostrva: Tenedos, Lemnos, Samotmirovnih uvjeta glede luke Carigrad, herace, Mitilenu, Samos, Nikaria i te željezničke stanice Hajdar paša. , Chio, te neka druga manja ostrva koja U slučaju napadaja na slobodni pro­ se nalaze u Egejskom moru. Grčka vla­ laz. komisija će zatražiti od Antantida prima principijelno sve obveze koje n h komesara pomoć, koja će joj će su zatražene od Turske u pitanju mo­ pružiti bilo kopnom bilo morem. Ko­ reuza.misija će -moći kupovati imanja S> Grčkom će se sastaviti poseban uza svoju upotrebu, a tako, isto otpo­ govor o zaštiti manjina narodnosnih i četi i — razne gradnje, te će joj vjerskih. Grčka prima na se sve finan­ se izdavati zajmovi koji će biti osigu­ cijske obveze koje odpadaju na novorani taksom, koja je određena na ustupljene zemlje, a naročito Edrenu. . parobrode, koji se budu služili moreu(Nastavke se). ’zima. Drugi stavovi -ugovora jodnose Prošlog petka 14. maja ispratismo do hladnog groba jednog našeg iskrenog druga, jednog pravog, prijatelja svoga naroda, čestita građanina i vrijedna kulturna radenika, Hifzi ef. Muftića, šeriatskog suca i člana Ulema medžlisa. Skoro pola godine borio se s teškom boljeticom, ožaljen i oplakan od mnogo­ brojnih prijatelja već odavna, kad se već vidjelo, da mu lijeka nema. Mno­ gobrojni prijatelji posjećivali su ga svaki dan, a on gajretio, govorio i na­ dao se kao za utjehu njima, da se do­ bro osjeća, nikad da se potuži na svoje patnje, mimo je podnosio tešku bolest kao nešto posve svagdanje. U zadnje dane bijaše merhum posve iznemogao, ali i opet dušom i srcem jak i na sami zadnji dan svog života, u petak u jutro, razgovaraše on s bratom svojim. Pitao je; koji je dan danas, a kad -mu je od­ govoreno, da je petak rekao je, da će i on danas svakako u džumu. I zaista je sam sebi prorekao: jer kratko vrijeme iza toga ispustio je svoju plemenitu du­ šu, bio je za vremena opremljen j nje­ gova je dženaza prispjela u džumu. Njegova mnogobrojna pratnja kako od kuće do džamije, tako od džamije do hladnoga groba na Grlića brdu po­ kazivaše onu simpatiju i ugled, koje uživaše u svim slojevima našeg građan­ stva. iMerhum Hifzi ef. rodio se u Banjoj Luci 28. januara 1872. On je starinom iz 2epča, sin je merhum Ragib ef., šeriatskog sudije, a ovaj sin muftije Hifzi ef., sina muftije Hasan ef., sina Osmanova. Hifzi ef.?e učio najprije tri godine silpan-mekteba, a onda išao u »sn. ško­ lu i svršio je u Petrovcu god. 1888. Iza toga je bio tri gpdine u Kuršumliji me­ dresi u Sarajevu do 14. avgusta 1891., a onda stupio u šerijatsku školu. Tu je školu svršio redovito za pet godina i 22. jula-' 1896. izašao sa svjedodžbom kao apsolvent, te iste godine u mjesecu novembru imenovan vježbenikom u šerijatskom sudu u Gračanici, gdje je ostao jednu godinu. Iz Gračanice je pre­ mješten u Sarajevo. Tada je 2. jula 1898. položio u Rijaseta šeriatsko su­ dački ispit i nakon provedene prakse koju je dalje vršio kod šerijatskih su­ dova u Banjoj Luci i B. Krupi imenovan je ц mjesecu junu 1901. šerijatskim sudijom u Fojnici u X., a u mj. oktobru 1909 u IX. čin. razredu. U mjesecu au­ gustu 1910. premješten ie u B. Novi, gdje je ostao 4 godine. Godine 1914. u mjesecu junu imenovan je članom Ule­ ma medžlisa. U tom svojstvu ostao je sve do svoie smrti. Gdje je merhum Hifzi ef. služio, ostavio je lijepu uspomenu, a službu je svoju vršio savjesno. No po svom osječaju ne bijaše on nikako sklon či­ novničkom pozivu, on je bk> kulturni radenik, narodni učitelj i savjetnik, bio je za svaku reformu ali ne prebrzim korakom i ne bez jasne i tvrde vjer­ ske podloge. Ta sklonost više kultur­ nom radu i pretresanju naših socijal­ nih potreba nagna ga, da ostavi službu šerijatskog sudije i da pređe u dairu Ulema medžlisa, gdje je mislio da će moći razviti i svoju ambiciju i svoje sile posvetiti radu za narod. Što ni ovdje nije mogao da razvije svoje pra­ ve osnove nije krivnja u njemu. Naj­ običnije i stereotipne poteškoće sviju kulturnih radenika koji su vezani za službu, jest šablonsko i birokratsko uredovanje, gdje spisi obasiplju čovjeka. Naročito je želio, da u Rijasetu radi o reformi našeg mearifa. Ali poteškoća ima svuda i previše.' No r^dio je merhum dosta i službeno i u svoje slo­ bodno vrijeme. On je sudjelovao u sva­ kom našem kulturnom pokretu, bio u . I I • | | i : .-A.. A . . �— Strana 2 Страна našim društvima i sarađivao svuda u našim listovima u rubrici religioznouzgojnog smjera. . Merhum Hifzi ef. nije bio obični či­ novnik, koji iz svog ureda ide kući na odmor, on se- baš tada laćao posla, ako nšta čitao je vazda i čitao dosta, a lektira mu upravo bijaše u skladu i njegovim težnjama: veći socijalni problemi ma u kojoj formi: u romanu, raspravi ili histonijskim djelima. Volio je uži krug društva, pa je upravo njegovim poticajem zadnjih godina zavedeno sijelo nekolicine mu prijatelja gdje su se nevezano i neukočeno raspravljala mnoga pitanja. U tim je sijelima s merhum Hifzi cf. zametak i naše današnje organizacije. A kad se udario temelj, on je izabran za potpredsjednika mje­ snog odbora u Sarajevu. Iza našeg oslo­ bođenja bio je i članom Narodnog Vi­ jeća. U cijelom svom životu i djelovanju, u raznim zgodama i prilikama merhum Hifzi ef. nije nikad pokazivao znakova srdžbe ili tjesnogrudnosti, njegova pri­ roda bijaše jedna rijetka blagost i ple­ menitost duše, a silna snag% volje. I zaista pored njegove mnogobrojne po­ rodice oplakuje ga' i velik broj njegovih prijatelja i znanaca naročito oni njemu bliži, koji imađoše prilike, 'da upoznaju lijeni njegov značaj. Da ga svemogući Bog nagradi naj­ ljepšim dženetom. ,a porodici njegovoj i prijateljima da podijeli ytjehu! Amin! Em. PRAVDA' — „ПРАВДА" [ | ' । I i i ! Bilješke. »Glas Naroda« odnio je rekord u — laganju nesamo sadanjim sarajevskim listovima, već i blagousnuloj »Bosmsche Post«, Rakovoj »Srp. Štampi« i drugim reptilima crno-žutog režima. 0 sram­ noj blamaži »demokrata« što su je do­ živjeli na protestnoj skupštini, koju sazvaše na Bščaršijl. on veli ni manje ni više, već da je bila sjajna manifestacija »demokratske« misli i iznosi — bez imalo stida — da je na skupštini bilo preko tri hiljade ljudi. Da uvjeri čitatelje o toj ordinarnoj laži on donosi i dojmove sa te impo­ zantne skupštine, htijući da je i duho­ vit u tim svojim ,»zapažanjima I« A hrč ni mukajet na pisanje ostale štam­ pe. koja je bez razlike stajališta saglasna u tom, da je na ^upštini moglo biti najviše — pet stotma ljudi raču­ najući i znatiželjnike! koji dođoše da se malo pozabave malim Vasiljem. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Položaj nove vlade. U dobro obavi­ ještenim političkim krugovima smatra se položaj kabineta g. Vesnića vrlo pe­ simističan. Jasno je, da 'između mini­ stara članova demokratske zajednice i ministara članova parlamentarne za­ jednice vlada znatna razlika u mišlje­ nju glede naših najvažnijih pitanja, gle­ de agrarne reforme, ustava i izbora za konstituantu. Zbog toga se smatra, da se vlada ne će održati niti 15 dana dok joj pak drugi produžuju život na mje­ sec dana. Naravno, da cijela slika si­ tuacije nije tako crna, kako bi to htjeli neki krugovi, ali nema sumnje, da bi trebalo više složnog rada i razumije­ vanja u' vladi. Opreke u ministarskom vijeću. »Nar. Politika« donosi pod datumom od 21. o. inj. Sutra u 11 sati sastaje se sjedni­ ca ministarskog vijeća pod predsjeda­ njem regenta Aleksandra. Na sjednici’ će se raspravljati o izvađjskom polo­ žaju naše države, u prvom redu o jad­ ranskom pitanju. Međutim glavna za­ daća ove sjednice sastojaće se u to­ mu. da se izglade neke opreke, ko­ je postoje u ministarskom vijeću izme­ đu mmistarh jedne i druge grupe. Saznaje se, da je neki dan došlo u mi­ nistarskom vijeću do prilično oštrih su­ koba, koje je prouzročio ministar unu­ tarnjih djela Lj. DavidoVić svojom naka­ nom, da po svom ćejfu provede promje­ ne i premještanja medu činovništvom. On je. čim je nastujko svoju službu; pripremio mnogo ukaza, u kojima je razmješteno činovništvo po demokrat­ skim interesima. Sve bi se vratilo na ono. kako je to svojevremeno uredio Pribićević. Dakako da parlamentana zajednica ne može mimo gledati ovo I demokratsko pripremanje za izbore. Koncentracijski je kabinet tako već ' u početku svojega rada naišao na oz- . biljne poteškoće. Doznaje se, da će se svi premješteni činovnici zahvaliti na j državnoj službi. Regent je i ovaj put I uzeo u svoje ruke inicijativu, da izgladi I spor. U tu se svrhu i sastaje sutra •krunsko vijeće. Stojan Protić u Zagrebu. Dne 21. o. mj. stigao je u Zagreb ministar za konstituantu i bivši ministar predsjednik g. Stojan Protić. Zajedno s njim doputo­ vali su i ministar pošte i brzojava dr. IBinković. ministar šuma i ruda Ivica Kovačević te povjerenik zemaljske i vlade za unutrašnje poslove dr. Franko Potočnjak. U pratnji g. ministra Protića nalaze se i univerzitetski profesori dr. SlOboKian Jovanović, dr. Lazo Marković i dr. Vošnjak. G. ministra Protića dočekao je na kolodvoru g. ban dr. Laginja, s kojim se odvezao u banski dvor, gdje je otsio kao njegov gost. | Ugovor o miru sa Mađarskom. — U Pariškim krugovima vlada uvjerenje da će se madžarska delegacija izjaviti pri­ pravnom da potpiše ugovor o miru i I da će tom prilikom izrazit: protest, kao što su to učinili njemački i bugarski delegati prilikom potpisa ugovora o miru. Ne će biti usvojen nikakav nov rok za potpis ugovora o miru s Ma- • đarskom. ako ga mađarska delegacija bude tražila. VANJSKI POLOŽAJ. Turska i Istok. Francuska se štam­ pa osvrće sa vrlo oštrim riječima proti ugovora u San Remu, koji je nametnut Turskoj i zahtijeva, da se imade saču­ vati njezin potpuni integritet. •Londonski »Dely-Telegraph« donosi vijesti iz Carigrada, koje zabrinjuju en­ glesku javnost, a naročito radi mladoturskog pokreta. Mustafa Kemalove ak­ cije natolijj i boljševičkog napredo­ vanja u Kavkazu. Iz Carigrada javljaju, da se je održa­ lo krunsko vijeće pod predsjedanjem sultanovim, na kojem je prisustvovao prijestolonasljednik Abdul Medžid ef. i Damad Ferid paša, na kojem je zaklju­ čeno, ako se mirovni uvjeti glede Smirne i Trakije ne promijene, osmanska će dinastija abdicirati i vlada će .također prepustiti zemlju svojoj sudbini. Rimska »Epocha« donaša vijest iz FELJTON. A Hifzi Bjeievac Rene Logotetides. (5o) »Molim, da ovdje ostanem«, rekne u sebi na­ slađujući se pogledom na more, na veliko Crno Mo­ re i gledajući, kako galeb leti njegovom pučinom. Jedna nevkna želja rađala se u srcu Rene Logote­ tides, jedna želja, da postane galeb i da se slobodno, lagano vine morskom pučinom u slobodu. Ali za ovom željom došla je ledena zbilja kada se je ok­ renula i virila ledene, gole zidove, koji su je stis­ kali, koji su joj omeđavali njezin budući svijet. Teškim korakom prede preko sobe i sjedne na prašljivu stolicu, koja je. pod njom zaškripala, kao da joj je ironički htjela reći, kako su varave i pro­ lazne sve nade čovjeka. Preko dasaka kroz gornji dio prozora padalo je sunčano svijetlo po podu i polagano se. dizalo ,da osvijetli satrvenu djevojku u kojoj je počelo nestajali otpora, jer ju je samoća tako obuzela, da je oćutila svu težinu dugih teških dana, koji će proteći — dugih, teških pet godina među ovim zidinama. U tom dugom nizu jednolič­ nog života, u tim teškim danima gubilo se njezino Kopenhagena prema kojoj šu Englezi započeli pregovore s turskim nacijonalistima, jer su uvidjeli, da ih ne mogu satrti, a naročito zato jer Ventzelos ne ■može da postavi vojsku od 100.000 ljudi. Pred vojničkom diktaturom u Rusiji. Javlja se iz Londona: Prema jednoj de­ peši iz oKpenhagena, sovjetska vlada, čini se, mijenja svoj opći pravac, da izbjegne ekonomsku propast . Rusije i uspostavi trgovačke veze sa cijelim svi­ jetom. Lenjin je predobio Trockoga za ideju demokratskoga režima. Izvanred­ na komisija je lišena vlasti, a admini­ stracija povjerena najiskusnijim licima. Prema Lenjinovu programu bit će pri­ znato pravo svojine i slobodne razmje­ ne. Prema glasinama imade se potpu­ na vlast koncentrirati u rukama ^ge­ nerala Brusilova zbog jake ruske akci­ je proti ••"liskoj ofenzivi. Ako Bnusilov ostane gospodar momenta, ruska revo­ lucija poći će običnim tokom svjetskih revolucija i svršiti vojničkom diktatu­ rom. Prosvjeta i škola. Učiteljica muslimanka — žrtva. U službenom dijelu »Narodnog Jedinstva« od 18.,maja 1920. stoji: »Zem. vlada za B. i H. razriješila, je imenovanu namjesnu učiteljicu I. djevo!. nar. osnovne škole u Tuzli Fatu KariĆ od daljeg službovanja u bos.-herc. narodnim os­ novnim školama.« * Kad se ovo pročita, čovjek dobije dojam, da se rečena kažnjava, a po­ greška da je velika, dok se izgoni iz svih osnovnih škola u domovini. Među­ tim, stvar stoji ovako: Fata H. Karić je jedina, koja je prošle godine svršila preparandiju kod nas i to s odlikom. I kad nije mogla dobiti mjesto na dese­ tak osnovnih. škola u Sarajevu, a da i ne govorimo o muslim. djevojačkoj školi ovdje, na koju nijesu dali Fati, alt su slali i danas još šalju Mare, ona nije mogla poći od roditelja sama u svijet uz malu početničku plaću. 1 samo za taj neodlazak vlada ju je razriješila na jednoj strani sada, dok jti je na drugo! strani tražila da zamjenjuje jednu kršćanku učiteljicu na ovdašnjoj muslim. djevojačkoj školi, ikoja odlaai na dopust (Fata je već 2—3 mjeseca zamjenjuje!) i vratiti se ne će, a na njezino će mjesto biti imenovana opet kršćanka, ali mu­ slimanka nikada. Može Li se taj postupak prosvjetnog odjeljenja naše vlade nazvati moral­ nim?! . Ispit na ovdašnjem Dar-ul-mualUminu održan je 15. o. mi. u prostorijama Hanikah medrese. Ispitu je predsije.dao sarajevski muftija g. Šalim ti. M-uftić a vakuf.-mearifsko povjerenstvo zastu­ pao je g. S. Korkut. Isbitu se pođvrglo 7 đaka IV. godiš­ ta ovoga zavoda. Đaci su lijepo odgo­ varali a i inače su postigli uopće dobar •uspjeh jer od njiha sedmorice 1- je svr­ šio IV. god. sa vrlo dobrim uspjehom, 4 sa dobrim, a 2 sa dovoljnim uspje­ hom. Naši dopisi Brčko, u maju. (Pljačke i zulumi.) U aprilu t. g. za­ palili su seljaci u Obudovcu magazu pouzdanje, njezino ja i pretvaralo se u jednu bol, u tugu — u nesreću... Činilo joj se je, da je već potpuno napuštena, da je više sve propalo i da je započeto djelo eto u ovoj sobi, na obali Crnog Mora dovršeno. I ona neće moći izdržati te teške dane tamnovanja!-Rene je počela plakati. Naslonila se na ruku, a suze su tekle niz njezino lice, jer je nestalo u srcu njezinu one svijetle zvijezde — nade, koja ju je pratila i do ove sobe.. . A sada, sada su je ogradila ova četiri zida, a daskama joj zatvorili prozore, da ne gleda ni more, ni sunce... A to sunce 'i ne znajući koga grije svojom toplinom šuljalo se je kroz pro­ zore preko dasaka i grijalo je. U duši Rene Logotetides bilo je mračno i hla­ dno, jer je istom sada osjetila, da je u istinu došla do kraja, gdje ideali ostaju za nama. IX. Број 159 Broj ' Rene Logotetides je sjedila na stolici u pros­ tranoj sobi i tupo žurila u nečisti i izrovani pod. Svaki štropot prenuo je iz misli i ona bi pogledala prema vratima, da vidi hoće li ko doći. Kada su se koraci hodnikom kraj vrata udaljili Rene bi uzdah­ nula i zadubila se ponovno u se, u bol, očaj — u samoću. Osjećala je i glad, nešto je stiskalo u želudcu, ali na jelo nije ni pomišljala sve kad bi joj ga i donijeli. No izgledalo Je, kao da su je potpuno Meihmedbega SaUhbegovića u vrijedno­ sti od, 60.000 K, koja je posve izgorjela. Priča se, da je tim seljacima neko re­ kao: »Treba da se noć zasjaji, a zem- ■ lja ne zna govoriti«. 1 zaista se noć za- sjajila, nekoliko je seljaka dotjerano u Brčko j — odmah pušteno, pa baš iz­ gleda da će biti po onoj narodnoj izio vuk magarca. Od 1. do 10. maja — kao što smo je­ dnom javili — opljačkano je i porušeno 6 konaka sa sporednim zgradama. Ako И se jeftino procijenilo, "šteta iznaša oko 2 milijuna kruna. Sreski načelnik dr. Ikić otišao je u Obudovac sa Mustajbegom Salihbegovićem, da ustanovi učinjenu štetu i kada je upitao seljake zašto su to činili, odgovore mu: »P4 Ti si nam, gospodine, rekao!« Tim je povodom bilo dotjerano u Brč­ ko oko 150 seljaka, od kojih je oko 80 odmah pušteno. Na ovo je upravo pri­ spio novi sreski načelnik iz Beograda, da preuzme ured, pa Čujemo da se zgra­ žao u kakav je nered došao. Dolazio je i okružni načelnik Grudić i otišao u Obudovac sa oba sreska načelnika. Svi­ jet govori da je novi sreski načelnik re­ kao, da je ovo revolucija i anarhija, dok je Dr. Ikić tvrdio, da je to prirodna stvar, te da treba seljake predati sudu. Grudić, videći toliku razuzdanost Obudovčana, strugne u Bijeljinu ne riješiv­ ši ništa, premda od1 Obudovčana prijeti opasnost i samoj^aroši. Pomislite ironije u ovom slučaju! Mehmedbeg Salihbegović služi u vojsci svoga kralja, a u isto mu vrijeme pra­ voslavni seljaci' ruše i pljačkaju imetak. Što je još značajnije, u Brčkom imade još toliko posjednika pravoslavnih ko­ liko i muslimana, pa ipak ni jednom od ovih nemuslimanskih posjednika ne pro­ pade do sada ni jedno pile. Pravoslav­ nim posjednicima kao manufakturisti i višestrukom milijunaru Savi Celoviću, koji ima posjed od 800 dunuma zemlje u čisto muslimanskom selu, gospodi Simić u muslimanskom selu Palanci i Maoči, veletržeu Cvetkoviću u Brci i Beganovcima i t. d. još ni jednom se nije ništa dogodilo, ni čivija im ne fali. Ne dogodi se ništa čak ni posjedu Jefte Ko­ štica. oca dra Milorada Kostića. koji je seljake nagovarao, da otimaju. Jasno je dakle da su inicijatori o,vih nereda na­ govarali seljake, da ruše »turska« do­ bra, kojima treba sve oduzeti bez raz­ like bili to posjednici ili težaci, kao na primjer seljaci Celićani i Mrtvlnčani. Ovdje i vrapci po krovovima govore, da su seljake na ova zlodjela nagovo­ rili — sreski načelnici Dri Kostić i Ikilć. Govori se. da je u Obudovcu u crkvi više puta. zbor držan sa Drom Kostićem. Ovdje vlada veliko ogorčenje, jer se očito vidi da’ se ide samo za tim, da se muslimanima škodi. Do kotara i su­ da stoji, da se inicijatori čim prije pro­ nađu, a koji su to, ne će biti teško pro­ naći, ako se samo hoće. Muslimani će pri svemu tome ostati mirni, da poka­ žu i ovom zgodom, da su pravi građa­ ni i dobri prijatelji ove nesretne drža­ ve. koju uništavaju i razaraju elementi, što su se od vajkada navikli živjeti od hajdučije. Jdš nešto. Kod nas se prvi građani odbijaju i ne daju im se oružni listovi, dok se istodobno podjeljuju — pali­ kućama i zlikovcima, koji ih traže, da mogu -dočekivati iz zasjede i robiti poštene ljude. zaboravili. Dan se naginjao noći, sunce je zalazilo i zadnje njegove trake uspravo iz mora krvavile su horizont, — tamo onaj jedan komadić neba, kojeg je vidila kroz prozor. Spuštala se ribć. Soba je po­ stajala mračnija i tužnija. Vani je bilo još svijetlo, nebo crveno od zalazećih sunčanih zraka. A onda je i toga nestalo. Spustila se noć. Nastao mir, koji nije ničim narušen — potpun grobni mir skripula, straha. Rene spusti glavu na stol i oćuti potrebu pla­ ča. Plakala je ne za to što je zatvorena, ne za to što je izgubila slobodu, nego što je u duši ćutila nešto strašno, nešto što trga naše biće. Prošlo je dugo vremena. Rene se prene i ,oćuti bol u glavi, u ruci i u čitavom tijelu. Bilo joj je hladno. Pogleda oko sebe ali nije ništa vidila. Us­ tane na noge, a stolica najprije zaškripi, a onda seprevali. Valjda je koja noga bila slomljena.. . Korakne zidu i napipa vrata. Potegne za ručnicu i ot­ vori ih. Mrak, tišina. Ništa se ne čuje. Nezna koja je doba. Da izađe? Kuda? Da ide trijemom, doli.. na dvorište. .. Da udihne zraka, čista zraka. Iziđe u hodnik, ali sf u isti čas predomisli i vrati u svo­ ju sobu. Ako me uhvate misliće da sam htjela po­ bjeći, pa će me i za to osuditi. Oteščaću sama sebi. . Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu* �ПРАВДА4 — »P«AVBA„ 'Spoj 160 — Broj Nadamo se da će novi sredki načelnik * ispraviti Ikićeve i Kostićeve nepravde ' 1 zavesti red kakav se traži u pravno ■uređenoj državi. x . , i • i Bos. Novi, 11. maja 1920. (Za obustavu preniještenja našeg su­ ca.) Ima nekoliko vremena, kako se. je po našem gradu počela širiti vijest, da će uskoro biti premješten naš omiljeli starješina kotarskog suda, Todor La­ zarević, iz Bos. Novog u Sarajevo. Ova je vijest neugodno dirnula svekoliko naše čestito građanstvo, bez razlike vjere i. plemenskog naziva, a 'naročito se je ,bolno dojmila muslimanskog dije­ la građanstva. Mi smo naime još za vrijeme vladanja zloduhe austrijske uprave bili vični gledati nesamo na vrhovnoj upravj naše zemlje, nego i kao šefove ureda u provincijalnim mjestima iftiportirane tuđince. nesposobne i oho­ le protekcionaše njemačko-austrijske i mađarske birokratije, koji su imali jedino tu zadaću, da naš narod i naše ni­ že • činovmštvo drže na uzdi i da "šire austro-mađarsku državnu ideju među domaćim svijetom. Nakon prevrata doživje.li smo po prvi put ugodni čas, da nam je za upravite­ lja ovdašnjeg kotarskog suda poslat naš domaći sin, sin težaka iz naše bliže okolice. Poslan nam je Todor Lazarević, koji je za nepunu podrugu godinu svo­ ga službovanja u Bos. Novom stekao opšte simpatije svega poštenog i česti­ tog svijeta, jer osjećajući ljubav za na­ rod. iz kojega je nikao, i poznajući vrlo dobro njegove dobre i zle strane, na­ stojao je vazda i svakom zgodom, da mane iskorjenjuje i da narod na dobro napućuje. Uopće je poznata Mjenica, da se je svršetkom rata medu"vima narodima -i državama Evrope, pored socijalnih, ekonomskih i drugih kriza pojavila i ne­ ka nova »moralna kriza«, u kojoj kako pojedinac tako i čitave skupine i razli­ čiti staleži teže za najraznovrsnijim ciIjevima. U tomu ne čini iznimku ni naš narod, ni naša1 država. Opšti moral spao je na najniži stepen, jer manje-više sva­ ko goji ambiciju za ličnim probioima, svako hoće da poluči neki posebni cilj, le birajući pri tom sredstava, kojim će se za polučenje cilja poslužiti. Bogataš teži još za većim bogatstvom, radnik za povišenjem nadnica i sniženjem rad­ nog vremena, težak, gladan zemlje, te­ ži da prisvoji što više zemlje ne mareći čija je i da li na to ima prava, političar teži popularitetom i unosnim polo­ žajima bez obzira na kvalifikaciju i t. d. Tako i činovnik teži za unapređe­ njem, pa makar u tom cilju morao kadkada postupati i protiv vlastitoj savjesti, .udovoljujući zahtjevima političke par­ tije ili struje, koja je mometalno na po­ vršini. Todor Lazarević je i u najtežim časovima ove- moralne krize ostao ve­ lik, dosljedan sebi i etičkim principima, koje si je postavio posvećujući se svom uzvišenom pozivu, sudačkom zvanju. On je vazda ostao nepokolebivo pošten čovjek i do skrupula pravedan sudac, ne pitajući za ime, političko uvjerenje, nacionalno osvjedočenje ili vjersku pri­ padnost stranke, s kojom je došao u do­ ticaj. Ostao je vazda isti, vazda pravedan i nepristran, te se nikada nije ii svom ■postupanju ni kao sudac ni kao privatnk pokolebao ni pred mogućnikom kao ni pred sirotinjom, pa čak ni pred raz­ uzdanom ruljom, koja mu je mogla život ugroziti. Ovo su razlozi, radi kojih mi žalimo za Todorom Lazarevićem,. ne kao pu­ kim činovnikom, nego kao velikim du­ hom i čovjekom1, koji sve svoje sugra­ đane jednakom ljubavi susreće, ali i prema. svakomu, koji nepravdu čini, jednako energično istupa. Ovakav čo­ vjek potreban je u našoj sredini kao ■ komad hljeba i mi molimo zemaljsku vladu, da nam ga i nadalje u našoj sre^ dini ostavi. Mi smo svjesni, da ni jedan činovnik, pa ni Todor Lazarević ne može medu nama vječito ostati, niti želimo da u tom pogledu prejudiciramo odlukama zemaljske vlade, nego želimo da se čo­ vjek ovako jakog duha i karaktera, koji narodno jedinstvo ne shvaća kao pustu frazu i ispraznu giječ, nego ga i u prak­ si provodi do najsitnijih konzekvencija, ostavi na svom mjestu "Barem dotle, dok i kod nas nastupe normalne i sre­ đene prilike. Ako je ovo premještenle u vezi sa unapređenjem g. Todora Lazarevića, mi sa svoje strane također molim# zemaljsku vladu, da to unapre­ đenje, kojega je on i zaslđžio, izvrši ostavivši ga u dosadašnjem mjestu nje­ gova službovanja. Domaće vijesti K: Sabit Mujezinović i Ibrahimbeg Defterdarević, po 20 K: Mehaga Butmir, po lb K: Avdaga , Sudžuka. Gornje prilog da-rovaše posjetioci sa­ stanka, na kojem je odlučena naša ak­ cija za osnutak ove .ustanove, te smo uvjereni nakon ovog prvog uspjeha, da će nas svi prijatelji našeg napretka ka- | ko u Sarajevu tako i u pokrajini svojim pilozima obilato pomoći. Priloge iz provincije treba slati na. »Musi. trg. i obrt, banku« u Sarajevu . sa oznakom: prilog za Musi. Akadem. Menzu«. Odbor. • Sila od nadglednika. Pišu nam iz Goražde: »Još za vrijeme Austrije bio je ovdje cestarni nadglednik Karlo Veber, koji se više ne može trpiti. Evo dokaza: 1. Rama Hajdarevića brat bio je na smrtnoj postelji i kot. liječnik Dr. Samdkovlija dadne mu cđdulju da ide od ispostave moliti gasa. Ovaj siromah ode i zamoli da uniđe upravitelju, Weber ga upita šta će kod upravitelja i zaište cedulju pa je izdere rekavši »vi. i ne možete dobiti i — maršne ga. I . 2. Osman Rašidkadić pravio put na svom posjedu, kraj Goražda, a da nije I ništa oštetio cestu. Jednog dana ovaj Hazim Muftić: I gospodin dolazi, izaziva slugu i pita ko Besjeda o Ramazanu. j je naredio pravljenje. Sluga mu kaže, i a Weberova prva riječ bijaše: »Vi (Svršetak.) svinje niste smjeli to raditi«. Pošto se Učenjem' i preslušavanjem mukabele je tu ii blizini desio i Rašidkadić, za­ •iza ićmdije manifestujemo sljedovanje i pita gospodina šta govori, a on opet privrženost Kur’anu. Kad Jcakav glaso­ ponovi svoje riječi i počme. se derati i vit književnik ili pjesnik izda svoju knji­ najgadnije riječi" govoriti. Kada mu je gu, mi se iskupimo, pa je u zajednici bilo dosta onda sjedne na svoj fijaker čitamo, i naslađujemo se njegovim umo­ i počne njemački psovati i rukom pri­ tvorinama i koristimo se njegovim sa­ jetiti. vjetima i uputama. Time činimo ugod­ 3 .) Prj dijeljenju kukuruza siromaš­ nost dotičnom književniku i odajemo mu nom pučanstvu napadao je uglednog i počast Tako isto odajemo počast knji­ poštenog starca Osmanagu Kođagu, ževniku nad književnicima, Sveznaju­ ■ muhtara, a i vrlo obljubljenog i vrijed­ ćem nad znanima, Svemogućem gospo­ nog kneza Petra Šarca iz. Oglečeve daru učeći i slušajući učenje Njegove na kojeg za cijelog službovanja nije ni knjige nad knjigama, izvora svakog jedan musliman procvilio nego ga svak znanja i umijeća. Sa zadovoljstvom prima. Kur'an je islamski zakonik, zbornik 4 .) Pri istom -dijeljenju žita napao je božijih zakona i naredaba', pravilnik za Sijerčićkog muhtara. stara 75 godina. život i životarenje svakog pojedinca, pa Prvo mu je bilo »marš svinjo«, a onda pošto nepoznavanje zakona, po samom psovke; kojih ne možemo iz pristojnosti zakonu, nikoga ne ispričava, to se taj iznijeti. zakonik mora često proučavati i nau­ 5 .) Pri istom dijeljenju žita napadne čavati. A da to bude obvezatno i nefauglednog građanina goraškog muhtara Ijeno, uveden je običaj, da se cijeli KuHalidagu Hadžića zato, što nije dao da r’an svakog Ramazana svima Sljedbe­ ' gospodin Weber ostavi nekoliko me­ nicima Islama po jednom do znanja tara žita za svoje svinje, nego je zahti­ stavi. Divni su i veličanstveni oni ča­ jevao da to. žito podijeli, sirotinji. Reče sovi, kad se uzbiba čisti džaminski zrak mu da nezna ništa, da nema mozga uzvišenim Allahovim riječima iz jasna nego g..... i pred cijelim ga pučani uznosećeg grla sposobnog hafiza-kur, stvom obruka najgadnijim riječima. Da raa. Pa kad još znaš, da velikoj pobož- • ne 'bi policije mogao je izvući vrlo kra­ noj manifestaciji istodobno prisustvuju tak kraj.................................. • svj muslimani cijeloga svijeta i pri to­ 6 .) Državnog cestara upotrebljuje za me razumiješ .značenje uzvišenih bo­ to, da mu hrani krmad, kokoši, tuke, žijih riječi: »Ovo je knjiga u kojoj ne­ ma nikakve sumnje. Ona je putokaz oguske, patke, zečeve i konje. Stoga ri­ nima koji svoga Alaha prizivaju; oni­ vaj gospodin može svega imati jer dr­ ma, koji vjeruju nevidljivo, izvršavaju žava plaća cestara zato, da g. ,Webe-u .služi kao sluga. Pitamo gosp. Karkomolitvu i dijele od 'naših blagodati. Onih, koji vjeruju sve ono što smo po­ vića zna li on za ovog cestara i je li ga vidio kad je skoro ovdje U,. ručili preko Tebe (Muhamede!) i sve ono što je poručeno prije Tebe (proMuslimanska Centralna Banka u Sa­ lim Poslanicima) i čvrsto su ubijeđeni rajevu, držala je svoju sedmu redovitu u život poslije smrti: ovi su na pravoj glavnu skupštinu dne 16. o. mj. Skup­ božiioj stazi i to su oni koji će biti ština je primila izvješće ravnateljstva smireni! i t. d. Kad to sve uvažimo i i nadzornog vijeća na znanje ij odobrila razumijemo onda osjećamo neku raz­ zaključne račune. Primljen je predlog draganost, neko duševno uživanje i post ravnateljstva o razdiobi čistoga dobit­ nam postaje oblakšan i ugodan. ka, te ravnateljstvu i nadzornom vi­ Osim izgovaranja kur’anskih rečenica jeću podijeljen apsolutorij. i osim razumijevanja njegovog znače­ Glavna skupština ovlastila je ravna­ nja. posebna je znanost način, kako se teljstvo. da ono po svojoj uviđavnosti Kur’an treba učiti, a zove se: Kiraat. : raspiše povišenje glavnice za daljih K To je znanost, koja nas uči kako se koja I 15,000.000.— t. j. do K 20,000.000— i da riječ izgovara, gdje moramo više, a gdje j odredi rokove i uvjete toga povišenja. manje glas rastegnuti, gdje stati i pre­ Dionice novih emisija glasiće: 7» na dahnuti itd. Ta se znanost dobro usavr­ donosioca, a 7» »a ime. šila, ali je danas vrlo malo, osobito kod Glavna je skupština zaključila, da nas u Bosni, stručno naobraženih hafizasve,dtomce već provedene druge emi­ kurraa, 'koji znadu sa svojim milozvuč­ sije dionica imadu glasiti na donosioca. nim kiraetom tako zanijeti slušatelje, da j U ravnateljstvo izabran je po­ ovi po više sahata mogu u tome uživati ; novno: g. Dragutin Marek, a na novo bez Ikakvog prekidanja i dosađivanja. I gg.: Dr. Halidbeg Hrasnica, Mujaga H. A eto ni bez ovoga nije mogao da biv- | Bašcaušević, Mehmedaga Kučukalić i stvuje evropski čovjek, isto kao što smo Mujaga Ahmetašević. rekli za klanjanje namaza u zajednici i U nadzornp vijeće izabrani su i za sokolska i gombalačka društva, što I ponovo vv.: Zijabeg Donlagić, Fahnisvjedoči da se civilizovano čovječan- I beg Teskeredžić, Salihaga Fočo, Musstvo samim prirodnim nagnućem k ple­ tajbeg Halilbašić i Muhamedbeg Ibramenitom usavršavanju nastoji u svahimpašić. čem prilagoditi Islamu. Samo što sva­ Prilozi za »Musi. Akademsku Men­ ko oponašanje ne može biti kao origi­ zu«. Akcionom odboru za osnutak men­ nal. Našem kiraetu izumilo je t zv. ze dadoše priloge slijedeća gospoda: »moderno društvo« oponašanje u ope­ Braća. H. Šabanović 3000 K, dr. Mureti i operi. To je glazba sa umjetnič­ stajbeg Mutevelič 2000 K, Uzejraga kim pjevanjem, koje se je u Evropi tako Hadži Hasanović 2000 K, Brača Deusavršilo i na toliku'cijenu podiglo, da mirdžić 1000 K, Ibrahimbeg Cengić 1000 K, Braća Hadži Jusufagić 1000 K, po nisu rijetki slučajevi, da jedan veliki umjetnk — operni pjevač- ili pjevačica 500 K: Sakib ef. Korkut, Huseinaga — za samu jedinu noć zasluži po mili­ Lukačević, Ibrahimaga H. Baščaušejun i više kruna, svojim zanosnim um­ vić, po 300 K: Ahmetaga Hadžj Omejetničkim pjevanjem. Gledao sam ljude rović, po 200 K: Ali Riza ef. Prohić, pri jednoj operi kako ih uprav rukopiSmail ef. Bukvica, Asimbeg Mute vo­ pateljno ovaka pjesma uzbuđuje, pa ci­ lić, Ahmet ef. Šerić. Alijaga Brčkalo, jelo vrijeme uzdišu i jecaju i sad plaču, Islamoga Vranić, po 150 K: Hamdiaga a sad se smiju. Njemčević, po 100 K: H. Džemaltiddin ef. čaušević. H. Ibrahim ef. Maglajlić, Kad ovakf jedan umjetnk stigne u Jusuf ef. Midžić, Mujaga Mašić. Edhekoji grad, gdje ga odavno nije bilo, svi­ maga Dultzar, Muhamed ef. Dizdar, jet odgađa putovanja i važne poslove Šemsudin Sarajlić. H. Mulić Bdhem, pa hrli tamo ne samo iz mjesta nego Salemaga Trebiniac. Mehmed ef. Abai.iz udaljenih gradova isto kao što svje­ džić, Azabagić i. Vejsil ef. Čolaković, sni muslimani hrle iz velike udaljenosti; po 80 K: Abduselambeg Hrasnica i da se naslađuju slušajući stručno naoAhmet ef. Sočo po 50 K: prof. Sadovič, bražene Hafize-Kurrae. Mehaga Pašović. Alijaga Đukić. po 40 Ovom nam je prispodobom namjera I I I I I I I j Listak. Сграна 3. potaknuti, naše mjerodavne faktore, da se ozbiljno promisle i pobrinu, kako bi se ova znanost Kiraeti-kur’ana kod nas oživila i obnovila, jer bi nam se nehaj i odgađanje — kao u mnogim drugim stvarima — moglo ljuto osvetiti. Poslije mukabele kad se izađe iz dža­ mije ostaje do zalaza sunca poprečno po podrug sahata, pa je ovo vrijeme obično najteže postiti, jer u ljetnim du­ gim danima pred večer tijelo počne osjećati neku smalaksavost, pa čovjek prijtakom stanju nije sposoban za ka­ kav teži tjelesni niti duševni .rad. Za to ćemo u to doba probrati lakše po­ slove, medu klije ubrajamo i čitanje za­ bavno poučnih knjiga, pregledanje povrtaljke, sređivanje halata i oruđa, na­ migivanje živadi i drugog blaga timarenjem i hranom i t. d. a može se ujagmiti proučiti i koji list Kur'ana pa i prošetati, ali nipošto spavati i besposlen sjediti. Svaki pojedinac treba da bar jednom za vrijeme Ramazana prouči cijeli Kur’an i da se trsi što više 'iz njegova sa­ držaja razumjeti preko onih, koji vla­ daju arapskim jezikom. A tb se najlakše dade postignuti upriličivanjem zajednič­ kih predavanja izd teravije u raznim či­ taonicama, knjižnicama i klubovima, a i pojedinačnim druženjem sa onima koji su više učili i doznali. Konac dana i završetak posta pri za­ lasku sunca obično se objavljuje puca­ njem iz topa, a i akšamski ezani sa munara označuju, da se može iftariti. Kako smo rekli za posljednji čas za vrijeme imsakja, kad treba zapostiti to’ isto vrijedi i za prvi čas iza prestanka posta, da ga je sunet iskoristiti i što god jesti ili se barem vode napiti. Su­ net je reći, vladati se i činiti onako, kako je to radio i postupao božiji po­ slanik Muhamet alejhisselam. Ko je u stanju, veliki je sevap da na iftar pozove još kojeg komšiju, prija­ telja, putnika, a osobito siromašnog. Još ćemo napomenuti, da je Ramazai. najzgodniji mjesec za podmirenje duž­ nog zećata, a osim toga lijepo je ispla­ titi prije bajrama propisanu sadakaifitru. potpomoći sirotinju hranom, odi­ jelom ili bar korisnim savjetom, a po mogućnosti pored svega gornjeg još i što god pridonijeti i priložiti za opću korist ,ј dobrotvorne svrhe, jer će se za ramazanska dobra djela, kako je već prije naglašeno, mnogostruko vrše na­ građivati i isplaćivati nego za djela u drugim mjesecima. Osim toga, ako hoćemo da nam ra­ mazanski ibadeti budu kod Boga prim­ ljeni,' dužni smo se halaliti i izmiriti sa svima onima, s kojima smo bli u ka­ kvoj zavadi i razmirici. Trebamo ozijaratiti bližnju i daljnju rodbinu. Ako su koji udaljeni, pa ih ne možemo osobno posjetiti, to ćemo im pismenim putem ili po poruci izraziti svoje dobre želje. Osobito roditeljima moramo pokazati veliku privrženost i poslušnost, ako su u životu, a ako su već umrli, onda ćemo im proučiti što iz Kur'ana i moliti Boga da im uveća mir i rahatluk u njihovom novom prebiva­ lištu. Naročito još Šeriat 'napominje da smo dužni sa svojim komšilukom živiti u najvećoj pažnji i prijateljstvu. Dosta će hiti kad napomenemo, kako je Alejhis­ selam rekao Hazreti Enesu: »Enese, nije pravi vjernik onaj u koga komšija omrkne gladan!« Razumije se, ako si u stanju pomoći mu i nahraniti ga, a ne veli .izričito: ako si znao, da je gla­ dan, pa se iz toga može tumačiti, da si baš d-užan znati, da li je tvoj komšija gladan ili nije! Kad tako budemo provodi! Rama­ zan sa svim njegovim svojstvenim ibadetima, pa kad svoja očišćena srca već prikalimo na uredan i Bogu ugodan život molićemo svog dragog Allaha dž. š. da nas uzdrži i u buduće na pra­ vom putu i u krijeposnom življenju. Po­ što življenje i prometanje odraslih u svemu izravno utječe na uzgoj mlađih, to smo svakako svakom prilikom, a po­ sebno uz Ramazan dužni tome uzgoju veliku brigu posvetiti. Zato moramo naprama mladima biti vrlo snošljivi, Ijubezni i susretljivi. Djeci treba pričati 0 ramazanskim adetima, tumačiti i nazjašnjivati im njegovu svrhu pa ih češće obradovati sa kakvim ugodnim hediiama i sve razumno i svesrdno udešavati tako, da i našim mlađim Ramatzanski dani ostaju u najugodnijoj uspomeni. Pa neka onda i naša djeca i njihovi potomci, — sve dok bude Allahova vo­ lja, da obstoji ovaj svijet, — zidaju kuću, koju smo i mi j međusobno se susreću uz poklike: s Ramazani-šerif mubarekj olsun! �број 160 Bro) »ПРАВДА*'— »PRAVDA* —мча j. Strana HaslMsta trgovaca i obrtnica Ma и Basne i Hamagovinu (d. 1) n Вагајви. .. I II ■ I II I ■■ ■ ■ a ■ I I I Sk Šasi se svla hiicvnla noslnviraa. Пвф u»kn I ansFSeiO« a Mjevsht SSS. i u inozeMfn. Prtua вlošftE sa nlsiit Knjižica I ГвКавв »tust I ukM!š;i|e ia najpcvsiinijs. 6k8slM sk шјспЦћн peslgvt i burmu aalcss I - , --------------------------------------------------- Di8R?čha slavnih Н ЗЖМ ' ---------------- 1.1.1 li—— ■■ " i ■ 1 ■ I *———— Епјв ssaansl« I aprnlJĐcllske hrsđitt. — ИприЈв I nratfete snti>, ?e!uh 1 vrlltđnjsM papin ivih vrsta. Н -3 t ii D 3 S 3 £ L B ti 3 E нпруЈв I prodaje sva vrsta raSš, a pnslav(to m ilvotns mhiIriIm. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemao, lijevu ■ Brzejmri: TrpHčiia b«, Sarajevo - Interurban telefon: Zl¥ Sreća da bude lijepa, te da Ijepo- 1 tom svojom .poluči uspjehu društve- i nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož- , ne nećistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska.). 184 Centralna drogerija Braća ^ahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudplfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije.______ ■ I I Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—; za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta K —- Osobito jaka tinktura za’stjenjce K 16.— Za moljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10’—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na; blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. ЈОпker Zagreb br. 16. Petripiska1 u! br. 3, 111. kat. 60 Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima?' Malo Fellerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krune. ^Billielm F. TIbMmIH druj8 Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na v-eliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa. sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona.100% i 12S“/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Oglašivanje u .,Pravdi“ donosi veliki uspjeh. . Želudac Vam nije u redu? Nekolike Feilerovih pravih Elsa-piiula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina- posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 316. Hrvatska. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA | 4 T preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦' školskog pribora. — Narućbe se X obavljaju brzo i točno. X Cl en^imjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 j 4 4 4 O b i a v a. Novoosnovana »Težačka banka d. d.“ u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem od 16. oktobra prošle godine VII. Br. 696 odobrilo osnutak zavoda i njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. _ . Zavod će se b'aviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, to podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije. U ravnateljstvo zavoda izabrana su ova gospoda: Predsjednik: Husnibeg Čorović veleposjednik i trgovac1 iz Cazina. Podpredšjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibratiimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male Kladuše. . članovi ravnateljstva: Ahmet ef Cokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimnašić veleposjednik i Zivko Sukić trgovac sva tri iz Bihaća, Mujataga Pozderac posjednik i trgovac iz Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i trgovac, Suljaga Hadžić veleposjednik i trgovac oba iz Peći-Grada, Arifaga Su'lejmanagić posjednik i trgovac iz’Todorova, Hadži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba. iz Velike Kladuše. « -- . • Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpredsjednik: Salih ef. Midžić posjednik i- trgovac iz Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada- i Haso Alagić posjednik i trgovac iz ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisivanje društvene tvrtke svog -činovnika - Mujagu Bahtijarević-a i povjerila mu privremeno upravu zavoda. * R A V N A T E L j ST V O Težačke banke d. đ. u Cazinu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnta u Tuzli. ========================^^ Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgoverai tmedai: F. Šokfta? VtauA: (iMtndM M. U.« D. k 1 КММ, ВшиМа. ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c79cf7664799f035a98520b8cc49016f.pdf 1e159ff4438f29526d5ef81736d0f8fe PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plafona. ГЛЛШО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУВДИМДО^ Broj 56 (161) ОтШВЗАЦЦЈЕ. Sarajevo, četvrtak 27. maja 1920. (9. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 k r u h a. "Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. !Мјв FBdahciDni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt.stedidnicelUd. Godina II. prpva nad ovim ostrvom.i naročito primanja danka koji joj je davala En­ gleska prema utanačenju. X. Maroko (Fes) i Tunis. ’ U 93. broju »Srpske Riječi« od 14. o. Turska priznaje francuski protekto­ mj. osvanula je na — uvodnom mjestu, rat nad Marokom, prema konvenciji od ftjava tuzlanskog građanstva, kojom 30. marta 1912.; te protektorat nad Tu­ se odbijaju »najbestidnije laži«, kojima nisom isto .prema konvenciji od 12. ma­ ostatci crnožutog režima, po novinama ja 188D g. Trgovačka roba Maraka i Pravdi, Hrv. Slozi'1 Jugoslaviji na­ Tpnisa, koja bude poslana u Tursku, padaju načelnika .tuzi, okruga. Mi smo smatraće se kao francuska roba. bili uvjereni da gazda Pero Stokanović nije mogao na potpuno ispravan XI. Libija i ostrva na Egejskom moru. način doći do potpisa članova naše or­ Turska-se odriče svih svojih prava ganizacije, nu da će se poslužiti i ai titula u Libiji, koja je^imala prema gentima-provokaterima, to nijesmo Statutu od 12. oktobra 1912. U korist mogli ni. slutiti. Međutim se je eto i to Italije, odriče se Dodekaneza, i predaje dogodilo^ Neka mu bude na čast, kao upravu istog talijanskoj vladi, a tako što će biti i g. načelniku Gradiću, koji isto i ostrvo Kasttellorizo. je eto spao na te grane, da mu svje­ XII. Narodnosti. dodžbu ispravnosti daju Gluhići, NajgeŠto se tiče uređenja prava pojedinih bauri, Strodli, Kandottije, Ademi, Tenarodnosti u "zemljama koje su. oduze­ mimi, Kadro Kunosić i — njegov kočite od Turske, mirovni ugovor predvi­ jaš, Čestitamo, g. načelniče i donosimo đa razne rješidbe u tom pitanju. Ova ovu poruku: su riješenja slična onim koja su izre­ Uredništvu »Pravde« sčena u mirovnom ugovoru s Austrijom. Vili. Hidžas. VI. Armenija. , ’ u Sarajevu. XIII. Opći propisi. Turska priznaje Armeniju kao neza­ i Danas ?mo poslali »Srpskoj Riječi« Kao što su velevlasti priznale, takd. Pod ovom klauzulom, Turska prima visnu i slobodnu državu, te u isto vri ­ slijedeću izjavu, pa i Vas molimo, da i i Turska priznaje Hidžaz nezavisnom na znanje i odobrenje sve mirovne ugo­ jeme priznaje buduću odluku predsjed­ I i slobodnom državom, te Te odriče svog. vore, koji su do sada doneseni od aliije u Vašem listu donesete: Uredništvu »Srpske Riječi« u Sarajevu. U Vašem nika Sjed. Država Amerike u .pitanju suvereniteta nad poarajinom Hidžaz ranih sila i koji će-se u buduće donijeti. granica između Turske i Armenije a u cijenjenom listu od 14. maja 1920. broj kao i svim svojim drugim teritorijima, Turska sb naravno odriče mirovnog u93. izašla je izjava, na kojoj su štampa­ okviru vilajeta: 'Erzerum, Trabezonj govor^ u Brest-Litovsku te izjavljuje koji će od strane aliiraca biti dodijelje­ Van i Bitlis te izlaz na Crnom Moru. na i n^ša imena, pa Vas molimo, da u ni nezavisnoj državi Hidžas. da su ništetpi svi ugovori, koji su Jedna naročita odredba sadržaje obve­ . jednom od. svojih narednih brojeva do­ Što se tiče svetosti Meke i Medine, sklopljeni između Turaka i ruskih makze i prava koje će moći biti u korist koju'- im svi muslimani izrazuju, kralj nesete slijedeću našu simalista (balilevika). . ’ Armenije — da se naime neki, dijelo­ Hidžasa svečano obećaje da će njego­ Naročita će komisija proučiti speciIzjavu: vi bivše Turske odstupe Armeniji — va vlada biti na usluzi svim muslima­ alno pitanje sudstva, te ga dovesti u Mi smo. dali svoje potpise na neka­ ako predsjednik Amerike nađe za nima, koji žele poći na Ćabu ili inače, dobro stanje. Naročite klauzule pred­ kvu izjavu, kojom' se branio okružni na­ S'hodnp. f i osigurati njihovu slobodnu posjetu.i viđaju amnestiju svih Turaka čelnik g. Dimitrije V. Gradić od po ne­ "Uređenje granica između Armenije, Naravno da će hidžaska vlada respe­ koji.su.se na strani antante kim novinama iznešenih tvrdnja o enjete Georgije i Azerbajđana, riješiće se ktirati i svete zgrade i slično. borili protiv Turske. U isto govom nekorektnom uredovanju.' Mi zajednički između tih triju država. — Ujedno je donesena odluka o pitanju doba odriče se Turska suđenja nadefsmo dali svoje potpise na tu izjavu kad S Armenijom će se sklopiti separatni slobodne i ravnopravne trgovine na . nim muslimanima koji su potpali pod smo na upit odgovorili, da nijesmo ugovor glede zaštite narodnosnih i hidžaskoj teritoriji, kako za države ko­ koju drugu državu. ■ Ad. lično proti g. Grudicu i da nama vjerskih manjina, i pitanja slobodnog je su potekle od Turske, tako i za (Nastaviće se). nije nikakva zla učinio. Nu pošto smo provoza trg. artikala drugih nacija. ‘ ostale. naknadno saznali, da se tom izjavom, IX. Egipat, Sudan i Cipar. VII. Sirija, Mezopotamija i Palestina. a s našim potpisima oprovrgavaju Na .osnovu § 22. pakta Lige Naroda, Turska odustaje od svih svojih pra­ mnoge tvrdnje, o kojima mi nemamo va i titula nadi Egiptom računajući od nj pojma, jer niti smo čitali svih tih ugovarajuće velike sile priznaju Siriju članaka u novinama, o kojima se u iz­ 5. novembra 1914. g. u korist Engleske, i (Mezopotamiju kao jednu nezavisnu javi govori, niti smo upućeni u rad g. državu; a što se tiče administracije te je priznaje kao p r o t e k t o rl c u Raspojasanost nekih đaka najbolje Grudica, pa da bismo bili kompetentni Egipta. Naročite klauzule govore o pi­ u ovoj državi, ona će biti pod vodstvom se vidi po izazivačkom držanju nekog davati kakove izjave — to ovim izjav­ tanju slobodne propagande Turaka za Kundurovića na »Gajretovoj« skupšti­ jedne velevlasti dok sama bude spo­ ni, koji je prema mirnoj skupini gra­ ljujemo, da svoje potpise sa spomenute sobna voditi administraciju i sobom usvoju korfst, o tretiranju Egipta i egi­ izjave povlačimo.patske narodnosti, o njihovoj trgovini đanskih članova zauzeo jedan potpuno pravljati. Državne granice, kao i drža­ U Tuzli,—11. maja 1920. i parobtodima„-te engleskoj »zaštiti i za­ provokatorski stav i doviknuo joj: »U va mandatorica, biće utanačeno izme­ Raif Muharemagić, Mustafa M. H. Aziju!« Ovaj neobuzdani junoša bio đu aliiraoa. stupanju Egipćana u inostranstvu. izvršenjem § 22. pakta Lige Naroda, Efendić, Hamdija Ponjavić, Salih Delije i tako »pristojan« da je-na protest Turska se dalje .odriče svih svojih begović, Hadži Jakub H. Begić, Meuprava Palestine povjerena je legalnim prava nad Suecskim kanalom, kdja su jednog čaršllje odgovorio sa »kuš!« haga H. Efendić, Salihaga Alajbegović, joj data ugovorom od 29. oktobra 1888. Drznuo se je čak dotle, da se je na je­ putem jednoj od velevlasti (Engleskoj. S. Mujezinović, Mustafa Tučić, Hasib Op. ur.). Granicfc Palestine kao i dr­ gođ. potpisanom u Carigradu. Dalje se dan vrlo prost način izrazio o Halifi Omazić, Mehmeđalija Nalić, Salko Dizžavu mandatoricu za njenu privr. up­ odriče prava primanja danka za Egi­ svih muslimana. Pozivamo školsku di­ darević, Jusuf Alajbegović, Mehaga rekciju, da tog umišljenog đačića po­ ravu odrediće velevlasti. Prema sve­ pat, a odgovornost Turske, u . pitanju Mehmedović, Jusuf H. Efendić, Sezaičanoj izjavi engleske vlade, od 8. nov. dugova Egipta prima na se engleska uči nristojnosti i eksemplarno kazni ra­ jaga H. Efendić, H. Pašić, Mehmed H. di ovog Skandaloznog provociranja I 1917. Palestina je' priznata kao postoj­ vlada. Uglavljuju se i načini .upotrebe Mustafić. A. Ibrišimovtć. imanja -Turske i njenih podanika. bina Židova, koiu su izjavu i ostale time pruži vidna dokaza'da škola nije Glavne ugovarajuće sile primaju na rasadište divlje kulture i da je daleko velevlasti primile na znanje. Jedna će — — —» . ii i ■ : . i !■ IM znanje konvenciju, koja je bila utana­ od toa, da bi mogla trpiti ovake nepri­ naročita komisija, sa predsjednikom, Sarajevo, 26. maja. .kojeg će odrediti Liga Naroda, ispi­ čena iznađu Engleske i egipatske vla­ stojnosti. Ima kod nas i ljudi koji se miješaju tati a u isto vrijeme, i riješiti sve želje de 19. jan. 1899., te konvenciju od 10. jtila 1899. u pitanju administracije Su­ ii — sudovanje. Evo dokaza: Alii pitanja ostalih naroda i konfesija u dana. ' Jesam li jaga U. Kapetanović parniči se sa JoPalestini. Velike sile ‘usvajaju aneksiju Cipra, vom Mrdom i drugovima radi smetaRok za trajanje mandata odrediće se poslao pretplatu? izvršenu od strane Engleske 5. novem­ пја posjeda, jer ne, priznaju otkaza idžaod strane velevlasti, te će isti biti prede bra 1914. Turska se odriče svih svojih re Mujagi Kapetanoviću, koji ih je u loženi Ligi Naroda na odobrenje. Gdje laž ruča... lanjskoj godini bio uzeo u kompaniju, premda je taj otkaz postao pravomo­ ćan i premda je sud Alijagu uveo u posjed još prošle jeseni. Parnica se vo-' dl kod ovdašnjeg kotarskog 'suda pod brojem P 161/20. i bila je došla dotle, daje određen očevid. Ali »za pravo sigtane« Mrde pođoše prećcem. i obratiše še vladi. Nađoše nekakva dra Babića i on im izdade ovo pismo na upra­ vitelja suda: »G. nadsavjetniče! Stfanke bile kod mene i žale se predlažući priloženu odluku. Po stanjtrC) stvari, kako se vidi iz mlolbe i uz) prikazivanja stranaka nema sud u toj stvari po smislu Uredbe o agrarnoj reformi te naredbe od 30^1. 20. broj 1085 prez, nikajrve ingerencije. Ne razu­ mijem, kakvo se to ročište za 6./3. određuje ma licu mjesta. Molim Vas, da biste izvoljeli stvar na osnovi spi­ sa pregledati i odrediti što je nužno. Uz sndačan pozdrav Dr. Babić«. Pa šta fali ako je dr. Babić pisao jedno prijateljsko pismo? Po du­ še ne fali — formalno, ali faktično fali i te kako. Jf r nakon tog pisma uslijedio je, zaključak P -161/20—4. po kojem se postupak obustav-lja. Stvar je pred višqm Instancijom i mi ne ćemo da je daije razglabamo. Ali nas zanima zna­ ti je li gornje pismo dra Babića pisano sa; znanjem g. načelnika dra Simića. Ako jest, kako to opravdava; ako ni­ je, šta će poduzeti proti dru Babiću? •Tražimo jasan i neuvijen odgovor, jer držimo ida ova stvar miriši hmielevštinom... Famozni ргојећа! mira s Turskom. Bilješke. Muslimanska trgovačka i Miška banka za Bosnu i Hercegovinu (ti) u Sarajevu, 8a»l n svim teakosalm poslovima. Obavila Bilah I unoeCeul« u knllnstea SHS. i u Urozamatau. Глам вloihe na ulitae knjiži cc I tetaft rata I мквтвAlfa № »dpovolinija. Okivp sve otlenjsiM poslovi T bumom tilagi voiomaifr glasnica ‘ б Da|e sezonske I nmliufeki iredife. — Hupuja I orodaje sredke, valuta I uri cdmne papin »Њ vrstu. U 0 B HV h 3 Ш Н J i kupali I prodali sue vrsta robe, a poglavito en Uvatai nmnlnlci. I HancBlarija: Kralja PEtra nlka Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Try)?ažha ban4a, Sarajeia - Intsrurban telefon: ZU j �.PRAVDA* — „НРАВДА" Strana 2 Страва Pritisak u našoj trgovini I obrtu. Ulizice što trube da se mi tužimo radi toga što tobože ne volimo današnje stanje i što ne možemo da se s njim po­ mirimo, neka pročitaju slijedeće retke koji jasno govore da zvučne, ali p r a zu e iraze o jednakosti i ravnopravnosti u praktičnom djelovanju imaju posve protivio znaCenj?: nejednakost i zapo­ stavljanje, Nikad uSutiti nećemo dokle god se bude^ nama mačuhinski postu­ palo. Nikli smo na ovoj grudi, ona je naša majka kao što je i drugih, mi smo njena djeca kao što su i drugi, pa ho­ ćemo da budemo u prvim redovima gra­ đana koji žive na površini ove grude. Ovdje se radi o nepravdi koja je pri­ likom maksimiranja cijena učinjena tr­ govcima u Duvnu. Oni su se pritužili trgovačkoj komori i ona im je. na te-' meljir izvješća od duvanjskog kot. ure­ da .poslala na ruke Ibrajpmage Numića slijedeći odgovor od 22. aprila 1920. broj 1004/20: »Povodom Vaše usmene pritužbe u komori, poduzela je komora edtrebne kbrake kod zemaljske vlade, te je dpbila slijedeće razjašnjenje: U predmetu priležeće pritužbe izvješćuje se slije­ deće: U smislu § 2. naredbe p. n. od. 8. decembra 1919. broj 44915 bila je sastavljena komisija iz najuglednijih i najpouzdanijih trgovaca u Duvnu. Kao stručnjak prizvan je bio trgovac manu­ fakturom Dušan Kovaćević. od strane građanstva i konzumenata birtaš Stipo Gudelj, te od siromašnjeg staleža dele­ girani od Sreskog odbora Saveza do­ brovoljaca, njihov predsjednik Marko Vuković, te konačno kao voditelj ko­ misije kancelista Mato Kordić . Što se tiče pritužbe Ibralrima Numića, a naročito toga gdje se navodi, da je komisija cijene odredila vrlo pristrano i onako, kako se kome svidilo izvješću­ je se, da je na temelju § l.provedbene naredbe od 21. decembra 1919. broj 47057 isti bio od komisije pozvan da I predloži fakture i trgovačke ^račune robe,„jer je predloženi po njemu cijenile ■ robe po mnijenju komisije pretjeran, a naročito da označene cijdne kud i ka­ mo ne odgovaraju cijenama prije 11. j novembra 1919. Numić je također od i voditelja komisije bio opomenut, da u 1 slučaju ako tražene fakture i doku­ mente ne predloži, da će biti u smislu § 5. iste naredbe kažnjen — odgovorio je da on račna od robe nema nikako, te da je istu u vrijeme rata odnosno i prije istog nabavljao, a neznatni dio poslije prevrata iz Splita i Šibenika, te da komisija kao kod ostalih, tako i kod njega postupa. Pošto je komisija svestrano izvide provela, a naročito ispitivanje pojedinih konzumenata, ustanovilo se je i došlo do Zaključka, da je Numić cijene svojoj robi poslije 11. novembra 1919. raz­ mjerno na nekim predmetima i to 50% poskočio, to‘se je u ovom smislu sa starom robom i postupalo, a cijene no­ vijoj t. j. iz Splita i Šibenika nabavlje­ noj, određene su kao i kod ostalih tr­ govaca, koji su račune predložili. Is­ pravljeni cijenik bio je po tom Numiću uručen i ponovno-još jednom pozvan, da isti pregleda ј svoje mnijenje dadne, te eventualne zapreke da saopći i po mogućnost: ma 'kakova dokaza komi­ siji pruži. Tada je Numić javno razgla­ sio, da će on robu i ispod označenih ci­ jena 20% rasprodati, samo, da je čim prije nestane i kakova bilo prigovara, bilo uredovno ili inače nije podnio, te je cijenik po voditelju komisije bio uredovnm muhurom proviđen i potpisan i Numić je po istom, robu stao 1 raspro­ davati. Što se pako tiče osobe Numića i od prije konzumenti su se poglavito naj­ više na njega radi bretjeranih cijena tu­ žili, te je bilo slučajevi, gdje je Numić satima robu p»skupljivao. Dakle kotar­ ski je ured sasvim korektno postupao i nimalo se u provedbi naredbe ogriješio nije, a po gotovu, kad su najugledniji i najpošteniji trgovci, kao stručnjaci u komisiji fungirali, a Numić tada nikakov prigovore bilo komisiji bio uredustavio nije. Što se tiče Salke Numića i Muje Krilića. postupalo se na isti način, te ni­ jedan nikakovih računa odnosno doku­ menata policiji podnio nije, a cijena su­ hom, mesu je i niže od K 28 resp. K 36 na dan 11. novembra 1919. bila. Što se tiče pritužbe Faale Numića, to po njemu predloženi cijenik nije gotovo ni u koliko komisija promijenila," a i Numić je tada na cijene pristao, te uopće skoro nikakova prigovora usta­ To su ljudi koje kotarski ured nazivlje stručnjacima. Kad je došla naredba zem. vlade za maksimiranje cijena, predstojnik je re­ novljenim cijenama nije ni komisija sta­ kao da će sastaviti komisiju u spora­ vila i isti je odmah po voditelju komi­ zumu sa općinskim vijećem. Predstoj­ sije bio uredovnim muhurom proviđen nik je tu svoju riječ pogazio i na i potpisan, te Numić po istom robu i svdju ruku sastavio komisiju kako je prodavao. gore navedeno. Zašto nije uzeo i ko­ Šta je оуе ljude potaklo, da poslije jeg muslimana u komisiju to kot. ured svršenog čina .između svih ostalih tr­ u svom odgovoruetnotiviše da medu govaca, kod kojih sit jednake čijehe umuslimanima »nije mogao naći pouz­ stanovljene, ovakvu neistinitu tužbu danog i povjerljivog čovjeka« da ga podnesu, kotarski ured nije mogao ra­ nominira članom komisije. zabrati, jedino to, da je Numić javno U Duvnu ima musi, trgovaca i obrt­ govorio, da je komisija pristrana bila, nika 29, a pravoslavnih i katoličkih sve­ jer u istoj nje nikakav musliman uče­ ga skupa 13. Da se između 29. musli­ stvovao, te će valjda ovo jedini razlog mana trgovaca nije mogao naći koji bi biti, zašto, su tužbu podnijeli, primje­ bio pouzdan i povjerljiv to je drska ućuje se, da na predmet odhosećih se vreda za sve duvanjske muslimane, to spisa, osim istaknutih u radnjama prije niska podvala kojom kot. ured hoće tužitelja cijenika nema, jer kako je go­ da ocrni muslimane i da' opravda svoj re navedeno, pritužitelji nisu tada cije­ nama ništa prigovarali, te .se ni dokaz­ • nezakoniti postupak. Kao da je malo što nas je materijalno toliko oštetio, ni odnosno raspravni postupak nije za­ nego hoće još i moralno da nas ubije. metao. Konačno se primjećuje da su Fazlo i, Taj dvostruki zulum nema primjera u Ibro Numić prije rata bili prezaduženi' daleko. U gornjem odgovoru trg. komore veli mali trgovci, koji se medu, trgovce ni­ Se da je I. Numić povisio cijene svojoj kako ni ubrajali <nisu, a- sada raspolažu robi poslije 11. novembra za 50% i da svaki sa imetkom u kapitalom (Fazlo je komisija u tom smislu 'postupala .sa Numić od najmanje 2 do 2 i po milijostarom robom. To је' Kordić-tako izvi­ na)- a Ibro Numić do 2 milijona kruna, jestio, a kako je on postupao nek se a za Krilića se uopće ni znalo nije, a vidi iz ’ slijedećeg prikaza: u petak u sada se ubraja među prve trgovce, sa 11 sati prije podne dostavljen je cije­ preko 1 milijon kruna kapitala, te su i nik 1. Numiću, a isti dan u 2 po podne najviše sa porezom na ratne dolinke došao je Kordić sa komisijomi dvoji­ oporezovani. com stražara te pretražili ne satno maŠto se tiče pako pritužbe, da je svje­ gazii, nego i kuću i cijelu jnahalu. Od­ tina u dućane nagrnula i za tri dana mah iza njih navalila je na dućan rulja robu raznijela, primjećuje se, da je je­ svjetine, koju je Kordić sa svojim dru­ dini uzrok po mnijenju, ovoga ureda taj govima organizovao i nagovorio da idu mogao biti, što je Numić kako je gore porazgrabiti Sve što ima u Numićevu navedeno satima robu poskupljivao i dućanu i to koliko kp hoće 1 šta ko ho­ . narod ovu zgodu upotrebio, ma da je će po bagateljno jeftinu cijenu koju ja bilo predmeta gdje je komisija i veću on, Kordić, udario Numićevoj robi. Nacijenu stavila, da se makar toliko sa putio je dakle svjetinu da iskoristi tu robom opskrbe, dok se situacija pro­ priliku i da opustoši Numićev dućan. mijenila nije, jer narod u nikakvu zgo­ Bilo je seljaka koji su uzimali po du ne vjeruje ti drži da ono što ured 20 metara svilenih štojfova; pa preko aprovizacije prodaje, da je naj­ ne znajući ni sami u što se upotrebljujeftinije, te su ovaj primjer sa aprovije taj materijal, pitali, su samog Numića zacijom prispodobili. čemu ovo služi i šta se od ovog pravi. Na posljetku primjetiti je i to, da ako Nije li ovo pravo pljačkaško raspolo­ bi Numićj uvidili, kad im je cijenik 0ženje? Razdražiti tako mašu i ulijevati dobren i predan, da bi pretrgli kako u u’Tiju pljačkaški duh, to je Kordiću go­ tužbi navode štetu, jedan od K 40.0<Л dilo jer je time vidio da može pokazati a drugi od K 30.000, to bi ustanovlje­ svoj dušmanluk prema musi, trgovci­ nim cijenama odmah prigovorili i do­ ma. Za vrijeme potraživanja Numićekazni postupak zamolili, a jer to učinili ve kuće, Kordić je našao u kuhinji 11 nisu, a s cijenikom su se Suglasili — kilograma pirinča i iznio ga je da se u jasno je da nikakove štete pretrpili ni­ dućanu i to proda. U dućana se našlo su, a više je vjerovatno da su u tužbi 7 kg makaruna. Došao jedan musliman navedene svote zaradili, a ne štete pre­ u kojega je žena istom rodila i molio trpili. Kardića da mu da dozvolu da kupi ne­ Kotarski ured ostaje kod tog mišlje­ što od tih makaruna. Kordić mu-je velenja? da su pritužitelji račune i fakture dušno dozvolio da može uzeti samo predložili, da bj se cijene robi makar 7» kg. a dvojici, svojih prijatelja nare­ još za 20% ponizile, a nikad povisile. dio je da izda po 3 kg. Dakle bolesnoj Konačno se i to primjećuje, da’ je od­ i porodenoj musi, ženi ‘I, kg a svojim nosna u govoru stojeća.vladina nared­ prijateljima po 3 kg. To je znak, da ovi ba, o suzbijanju skupoće i lilivarenja ljudi nemaju'ni pojma ni osjećaja pra­ bila svestrano po gradu izvješena, te vednosti. Huškanjem mase na pljačka­ ■Je svaki trgovac prije provedbe za pro­ nje, pretraživanjem kuće i dućana i ku­ pise iste znao, a valjda i pritužitelji, te hinje. đijelenjem tuđe robe među svoje su se mogli ravnati kako će postupati, prijatelje i odbijanjem muslimanske si­ ako su im tijene po. koftisiji prenisko rotinje, dakle takim postupkom taj ne­ određene. Dakle kako je gore istaknu­ savjesni činovničić, taj mali lokalni de­ to, kotarski ured nije se ni najmanje o spot, -koji nema svijesti' o činovničkoj propisu gornje naredbe ogriješio i sasdužnosti prema građanima i 'koji nema ma je rigorozno po istoj postupao, te je osjećaja odgovornosti prema državnom jedini valjda uzrok podnošenja pritužbe zakonu, osjetio se slobodnim i uvjerio taj. što u komisiji nijedan od muslimana se da može činiti šta ga je volja i to (trgovaca) nije prisustvovao, a primje­ bez ikakve granice. Taj je Kordić svo­ ćuje se da pouzdanog i povjerljivog ko­ jim postupkom natjerao ljude u očaj pa tarski ured medu isthna nije mogao da reknu: »Prodaću pošto zašto, trsiću naći.« svii robu podmipošto, samo neka nemam Što se tiče sastava same komisije za posla sa ovakim stvorenjima! Makar ga procjenjivanje .robe kot. ured veli da ja i propao, ne mogu više trpitl ovog su »najugledniji i najpošteniji ’trgovci, zuluma.'■« kao stručnjaci, u komisiji fungirali«. Što Kot. ured veli u svom izvješću, da se njihova ugleda i poštenja tiče, to na Mujo Krilić i drugi nijesu podnijeli ra< stranu, >ali da li su oni, i stručnjaci u čuna. To nije istina. Oni su u-druprocjenjivanju robe, to prepuštamo nji­ štvu Munibagc gp^hića, gradonačelnika, hovoj savjesti, da o tom prosudi; a da odnijeli račune predstojniku u kancela­ mognu ,j čitatelji to prosuditi mi čemo riju, ali oval to nije uzeo u obzir re­ te'ljude ukratko prikazati: kavši im daje kasno. Ovo je skandal, 1.) Dušan Kovaćević je veleposjed­ da se jedan državni ured služi neisti­ nik, kojemu je .trgovina nuzgredno za­ nom. nimanje. On se za vrijeme rata nije ni­ Što kot. ured u svom izvješću veli kako trgovinom ni bavio, jer je ova fa­ da nije mogao razabrati uzroka zašto milija bila izvrgnuta raznim progonima. su ovi ljudi, mimo kot. predstojnika oPrema tomu nije bio u stanju ustano­ tišli 4 podnijeti pritužbu vladi i komori, viti- cijene1 prije i za vrijeme rata kup­ ni to ne stoji.. Jer kad su vidjeli da je ljenoj robi. ., predstojnik sastavio komisiju ne u spo­ 2.) Stipo Gudelj jest birtaš koji se razumu sa - općinskim vijećem, kako razumije samo u točenje rakije. je bio obećao, nego mimoilazeći trgovce 3.) Marko Vuković, sada pbdvornik, i ne tražeći nikakva sporazuma s nji­ za cijelo vrijeme rata bio je odsutan iz ma onda su se uvjerili da on radi nji­ Bosne. ma iza leda, te za to nijesu našli za 4.) Mato Kordić obični je kancelista, potrebno uvraćati se njemu, nego suvsc dakle mali činovnik, kojeftiu je trgovi­ sastali u čitaonici, odlučili da se prita­ na tuda i nepoznata stvar. je vladi i komori, izabrat trojicu .izme­ To su dakle bili članovi te komisije. đu sebe i to Izzet bega Kapetanovića, e Bpoi 161 Bro) Munib agu Spahića i .]. Numića i po­ slali ih u Sarajevo prva dvojica ođ iza­ branih morali su se naglo vratiti kući, radi privatnih poslova, a J. Numić je ostao i po zaključku svih musi, trgo­ vaca predao tužbu trg. komori. Što kot. ured u svom izviješću pri­ mjećuje da su Fazlo i Ibro Numićj pri­ je rata bili mali, neznatni i prezaduženi i trgovci te da su samo za vrijeme rata zaradili milijune, to je također zlobna kleveta-koju bi mogle najmjerodavnije demontirati velike firme u našoj zemiji kao Šantić, Peško, Nezirhodžić, Uskuplija,'Alkalaj, koje dobro znadu ka■ kvi su trgovci bili Numići. Njihovu tr­ govačku prošlost nije u stanju procije­ niti plitka i zlonamjerna glava jednog Kordića, koji .je za vrijeme rata došao u Duvno. Uzevši, u obzir zdravu valu­ tu ti su trgovci prije rata imali. 5 puta višu vrijednost'nego danas. Kordić njih tako prikazuje za to da ih može što više oporezbvati, da im se i tom pri'likom osveti kako to želi njegova mrž­ njom zadojena duša: samo da uništi musi, malo i .velike trgovce i obrtnike u Duvnu. Njegovo to osvetničko.; djelo­ vanje uzrokom je da su svi jednodušno digli glas protiv njega na usta J. Nu­ mića. Zahtijevaju od zem. vlade da kazni Kordića radi njegove pristrano­ sti i nepravde, ili gp bar mdkne, jer se više snositi ne može. Kako doznajtmo uvrijeđeni muslimani trgovci predali su ovu cijelu stvar na ministarstvo trgovi­ ne pa da vidimo s čim će kot. ured motivisati nanešenu im uvredu nazvav-^ ■ ši sve muslimane nepovjerljivim. Na svakom polju bije muslimane ista nepravda. Ali ovo treba da nas sve opameti jedne drugima što više približi i da nas u čvrstu falangu složi.- Političhi pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Nova nevolja. Na posljednjoj sjednici ministarskog savjeta, kojoj je predsje­ davao Sam Regent, pretresalo še vrlo važno .pitanje o miru sa Turskom. Po balkanskom ratu morala je Srbija za ustupljene joj dijelove turskog imperrija preuzeti jedan dio turskog držav­ nog duga. Zbog ovog pitanja vođeni su dugo pregovori, koij su trajali do po­ četci rata, a onda bili prekinuti. »Saveznici« sada traže da definira­ mo, koliki ćemo dio turskog duga pre­ uzeti na sebe, -stojeći pri tom na ne­ pravednom stanovištu, da imamo pri­ miti dio sadašnjeg duga, a ne onog kpji’ je bio godine 1912.—13. Pošto su se turski državni dugovi unmožali za ogromne svote za vrijeme rata, naš ministarski savjet se stavio na stano­ vište, da ne u d o V o 1 j i s t a n o.v i štu saveznika. U Pariš će na pred'log ministra dira Ninčića otići kao oda­ slanih dr. Voja Marinković, koji je- naj­ bolje verziran u ovo pitanje, pošto je sam u svoje doba vodio o tome' pre­ govore sa Turskom. VANJSKI POLOŽAJ. Francuski poraz u Siriji. Javljaju iz Pariza: Chicago Tribune, javlja iz Beyrutha da su francuske trupe u ja­ čini od 3.500 ljudi, koje su htjele ući u, Ajnitab, napadnute od 6.000 Turaka, i da su se morale povući u Kilies. Konferencija u Spaa. Javljaju iz Ber­ lina: Vlada je primila poziv za konfe­ renciju u Spaa za 21. juna. Opći položaj kritičan. U donjoj kući izjavio je Rober-t Cecil,' da je u spoljnim odjiošajima nastupio kritičan mo­ ment. Liga Naroda ide zatim, da održi mir, pa zašto je nijesu onda pozvali da posreduje u poljskom pitanju. Valja spriječiti’, da Finska i Rumunija ne zaratuju na boljševičku Rusiju. Posredo­ vanje Lige Naroda može još uvijek da prekide ratovanje Rusa s Poljacima. Na jedno pitanje. odgovorio je Bonar Lo, da Rusija nije pozvana niti službeno, obaviještena, da postoji Liga Naroda. O Poljacima reče, - da su ih boljševici dosta jasno izazvali u Trockijevoj. poruci francuskom narodu, u kojoj sc veli: »Kad obračunamo sa Đenjikinom, -bacićemp naše velike rezer­ ve na poljsku frontu«. , Austrijska vojska. Prema vijestima bečkih listova austrijska će republika imati oko 30 garnizona. Ponajveći će biti u Beču, a imaće 8.300 momaka. Zatim Graz 2170 momaka, Unz .1850 Celovac 1150, a najmanje garnizone biće po 1000 momaka.- �fepoj 161 — Broj* Prosvjeta i škola. ПРАВДА" — „PRAVDA„ pe dobrovoljne priloge za podmirenje skuparinskih doplataka njihovih mual­ lima. . • Ad 4.) pozivaju se povjerenstva onih kotareva, kojili su stanovnici ušljed rata nastradali a nijesu se dosada mateHjalno popravili, te radi toga nijesu u stanju dati dobrovoljnih prloga za »te doplatke — da odmah ovamo predlože iskaze muallima svojih mektebi ibtidaija u svrhuj. da im se vakufski do­ placi odmjere iz gore spomenute do­ tacije. Po zaključku v.-m. sabor u takvi is­ kaz treba uvrstiti samo one muhllime, koji ne dobivaju nikakvih drugih do­ plataka ni od države, ni od vakufa, a niti s l^ojo druge strane. Kako se vidi, stvar je vrlo hitne narari, pa se samo po sebi razumije, da će i povjerenstva što brže uredovati, kako bi naši muallimi što prije mogli ■doći" do svojih novaca.« njem i.m’ko nije mogao ni pomisliti, da će trebati čaršiju I činovnički kader upregnuti, da u kojekakvim izjavama i uvjerenjima ’zabašuruju iznešene tvrd­ nje; svako je očekivao, da će g. Grudić, ako nije istina što se o njemu piše, Na našu predstavku Upućenu vakuisam oprovrči. To nije učinio. Skovana * skoin saboru u stvar: poboljšanja berije izjava, po svoj prilici u okružnoj ob­ i' va kao 1 uređenja pravno« nam polo­ lasti, i data trojici pravoslavnih »omlažaja. dobili smo od vakufsko mearifske dinaca«, koji su radi »junaštva« iza pre­ uprave slijedeće riješenje: vrata ovamo poznati kao provokatori, »Muallimskom 'udruženju za Bosnu i čijeg se susreta svaki čestiti musliman Hercegovinu u Sarajevu., U prilogu do­ i katolik kloni. Ovi su »omladinci« iz­ stavlja Vam se jedan primjerak okružnuđivali potpise i teško onome, kome , niče kao akt provizornog saniranja su oni došli da zatraže potpis na. izja­ - muallimikih beriva s pripomenom, da vu, pa ih odbije. »Jesi li ti proti ovom vakufski sabor u svome ovogodišnjem okružniku? Ili voliš da ti dođe Švabo zasijedanju, ušljed teškog financijskog ili Madžar za okružnika ili naš čovjek? stanja centralne zaklade, nije mogao Je li tebi kakvo zlo učinio ovaj okružusvojiti' Vašu predstavku upućenu, na nik?« Sa ovim se je riječima išlo od njegovu adresu, nego je to pitanje od­ čovjeka do čovjeka i -kad se je na sva godio do svoga budućeg zasijedanja u ova pitanja povoljno odgovorilo rekli nadi, da,će se do toga vremena vasu: »Eh, ide nam sad potpiši ovu iz­ . kufske fmansije poboljšati.« javu!« . Okružnica, koja je priložena gornjem Pošto u ovaj mah nije moguće radi rijesenju glasi: Da li ova izjava služi na čast gosp. velikih putnih troškova sazvati sasta­ •Svim. kotarskim vakufsko-mearifGrudiću i da li ga brani, druga je stvar. nak šireg odbora našega udruženja, Na njoj je potpisano 137 imena, od ko­ skim povjerenstvima u zemlji. Vakufkako bi mogli zauzeti konkretnije sta­ sko-mearifski sabor pretresajući finanjih su jedna trećina — činovnici, jalište prema tome zaključku vakuf ­ oijsko stanje centralne zaklade uvidio kdji moraju u korist pretpostavljenog skog sabora, a budući u sadanjem uje da prihodi, kojima ova zaklada ras­ potpisati ma što bilo. Veći pak dio ožem odboru sjede većinom ljudi, koji polaže, ne mogu ni iz bliza pokriti niti stalih potpisnika, koji »osuđuju izdaj­ najnužnjih svojih potreba. Ušljed ovo­ tim pitanjem nijesu lično tangirani, da ničko pisanje nekolicine pokvarenih in­ ga izvanredno teškog financijskog sta­ bi njegov zaključak bio mjerodavan za dividua« jesu baš glavom- oni, koji su nja, nije vakuf.-mearif. sabor uopće ni sve muallime, to je Isti odbor na svojoj bili najveći austrofili i za koje upravnici sjednici od 23. maja 1920. zaključio sli­ odobrio. redoviti proračun za ovu go­ iz »majke Srbije« nijesu smjeli doći ni jedeće: dinu. nego je dozvolio v.-m. saborskom na san kao upravnici Bosne. Istina oni Zaključak v.-m. sabora je sam po se­ odboru, da do konca oktobra o. g. čini sada ne žale za Austrijom i' pomirili bi negativnog smjera prema zahtjevima izdatke prema proračunu iz 1919. g. šu se sa našim oslobođenjem, kad nije uz neke promjene. muallima, istaknutim u njihovoj predmogk> biti inače. Mi im ne zamjeramo, stavci, te bi bilo logično, 4a m^allitni Ovaj, razmjerno vrlo neznatni, pri­ da su se kao »pametni« ljudi preko povuku konsekvencije. hod central. v.-m. zaklade zadavao je noći »uvjerili« da su bili na krivom Ali obzirom na nastale ferije kao i • v.-m. saboru najveće poteškoće pri. uputu, ali nam je krivo, kad nam čeljad na predstojeću glavnu skupštinu naše­ ređivanju muaUimskih beriva, pa je a la Adem Kuirbcgović, koji je za au­ ga udruženja, potpisani odbor misli, da nakon svestranog pretresanja vrlo žastrijsku plaću bio kroz cijeli rat dobro­ to pitanje prepusti glavnoj skupštini lospog stanja muallima a- i v,akuf. pri­ voljno vojni imam i hvala austrijskom kao najmjerodavnijem forumu; koja bi hoda' zaključio u pogledu muallims'kih berićetu i danas nosi malo prekrojenu imala odlučiti, da li da se. povuku konberiva slijedeće: crno-žutu kabanicu kao vidan znak sje­ 1 .) poćam od 1..januara 1920. ima- sekvericije ili da se privremeno zado­ ćanja na sretna vremena, te Muradbeg volji s takvim zaključkom v.-m. sabo­ du se muallimima isplaćivati iz central­ Zaimović, dobrovoljac i borac za oslo­ ra, te da £eka i buduće zasijodanje to­ ne v.-m. blagajne beriva, koja su pred­ bođenje naših krajeva od — »majke ga sabora. viđena u § 17. osnove njihove prag­ Srbije« i njima slični poručuju, da Se matike. prema 'kojoj iznBsi godišnja Da bi bio što jednodtišniji zaključak protiv nas »upotrijebiti ona sredstva, plaća svakog muallima mektebi ibti,glavne skupštine prema tome pitanju, kojima će nas onemogućiti, da .dalje daije bez razlike 1200 K te 240 K do­ potpisani odbor poziva sve one mual­ rovarimo protivu stanja stvari stvo­ platka onim muallimima, kojima bude lime, koji ušlied svojih malih sredsta­ rena našim oslobođenjem«. povjerena uprava mektebi ibtidaije; va toj skupštini ne mogu zrisustvovati, I još se ne stide nazvati oslobođenje 2 .) skuparinski doplaci imadu se mu­ da se dotle pismeno izjave da li se za­ svojim. Gospodo, javaš, nepiojte se dovoljavaju zaključkom v.-m. sabora allimima isplaćivati iz prihoda samo­ toliko kuražiti, jer historija je vaša još stalnih vakufa dotičnog kotara, ali na-. ili ne. .svježa, može je svako kad ushtije do­ U prvome slučaju neka istodobno ili kon što se osigura podmirenje mešnuhvatiti i po koji fragmenat . iščupati. kasnje izvijeste o svim- onim slučajevi-’ Povlačenje historije na ortn ne bi go­ tata i to u visini prema prilikama ma, gdje pojedina vakufska povjeren­ - mjesta; dilo ne samo vama, nego ni gosp. Gru­ diću, kojeg ste okružili kao negda au3 .) u koliko prihodi samostalni! va­ stva gie budu htjela udovoljiti nare­ đenih centralne vakufske uprave ili strSske upravnike, koji su vas! »tiranikufa ne budu dostatni za isplaćivanje inače budu u tome pitanju činila može­ sali«, pa ne vidi jadnik, što no se kaže, ovih skuparinskih doplataka mnallimibitne nepravde prema pojedinim mualdalje od nosa. S uha na uho možete ma, imadu kot. v.-m. povjerenstva po­ limima, kako bi potpisani ili budući od­ davati svakakve izjave, »uvjerenja«, zvati džematlije putem džematskih bor muallimskog udruženja mogao po­ "medžlisa, da dobrovoljnim prilozima stavljati se na raspolaganje i biti za le­ duzimati nužne korake. đima, ali na javu sakan, a naročito s oredovito podmiruju u mjesečnim obro­ U drugome t j. negativnom slučaju cima skuparinske doplatke svojim mu­ nako »kuražnom« porukom, jer »stanje neka se navedu razlozi kao mjerilo nje ­ stvari stvoreno našim oslobođenjem« allimima. i gova opravdanja. Ako džematlije ne htjednu podmiri­ zahtijeva (od vas, da ne Zaboravite šta ; Za uži odbor:« vati skuparinske doplatke muallimima ste bili i — šta ste sada. Nama Tajnik: Potpredsjednik: . dije drago da povlačimo prošlost u.pou onim mjestima, gdje samostalni va­ Šabić, v. r. Hnjdurović, v. r. kufi ne budu za to musaid, neka im lemiku, ali ako se samo još jednom opovjerenstvo stavi u izgled, da će im smjeiite slati ovakove poruke i potpisi­ se mektebi jbtidaije zatvoriti u koliko vati ovakbve izjave i mi ćemo zagremuallimi ne,htjednu svoju službu vršiti bati u krastu. Jedan dobar dio potpis­ za -samu onu plaću, koja im je vetera­ nika ne zna ili neće da zna, da je sam na iz centralne v.-m. zaklade. sebi, pod svojim potpisom nagovorio i Tuzla, 20. maja 1920. 4 .) skuparitiski doplaci muallima iž napljuvao u lice, da bi drugog, ko' bi onih kotareva, kojih su stanovnici uinu se ovako narugao, smjesta tužio U »Srpskoj Riječi« od 14. maja 1920. šljed ratnih operacija osobito nastra­ sudu. Ta šta, zar i o tom još razmišć broj 93. izašla je čak na uvodnom mje­ dali, a nijesu se do sada materijalno ljati? Trice! Tš ja sam »osvjedočeni« stu izjava, kojom građani iz Tužle »opopravili, ispiaćivaće se iz dotacije od Srbin, »pomirio se sa stanjem;stvari« suduju izdajnčko pisanje nekolicine 50.000 K koju jt v. m. sabor u tu sfr- pokvarenih individua«, te osuđuju ' i i šta se još hoće od mene? Valjda da hu naročito odobrio; dignem pušku na Srbiju kao u 1914. g. »njihovo društvo«, koje ih je »za vrije­ kad se je Smjelo? Jest taj svijet baš 5 .) ova beriva protežu se i na uči­ me austrijskih neprilika tiranisalo« pa budala. Hoće da čovjek čini sve što je teljice ručnih radova, te će se ista is­ »ne mogu nikako da se pomire sa na; nemoguće: za vrijeme Austrije poma- , plaćivati poćam od 1. januara 1920. ošim oslobođenjem«, ne'go »i danas još ži Srbiju, a kad Srbija dođe, pomaži nim, nastavnipi licima, kojj su se do žale za Austrijom i žele njezin povra­ označenog roka defacto u službi nala­ tak«. Dalje se izjavljuje okružnom na-. Austriju,... Zar nije mnogo pametnije postupati po onoj mudroj i zlatnoj na­ zila; ona lica, koja su imenovana na­ ■čelniku g. Dunftriji Grudiću »zahval­ ših starih: »Kiiga je moliti, nije ga sr­ kon toga roka, dobivaće dotična beri­ nost za "neumoran rad na sređivanju diti«. Eto, taki i tima slični okružuju va od dana njihova imenovanja. prilika«, onda mu se daje »uvjerenje«, gosp. Grudića. Stoga se pozivaju povjerenstva: da će (potpisnici izjave).u radu protiv Ima još jedna vrsta potpisnika, koji Ad 1.) <ja odmah ovamo predlože »ovih naših (čitaj njihovih) neprijatelja su dali 'potpise kao protuuslugu gosp. naći u nama (t i. u njima) odane po­ namire mualima i učiteljica na iznose, Grudiću, jer im je — naperio ka­ koji im pripadaju na temelju 1.—4. toč­ magače«, te konačno puročuju onima kav posao expres, za koji bi, ke ove okružnice. Te namire treba da što pišu »anonimne i t lažne napadaje«, da okruznik ne vrši i uloge predstojni­ budu kao obični) propisno biljegovane da će proti njima »upotrijebiti ona sred­ ka, trebala malo dulja procedura sa i po prettsjedHpm nadležnog v.-m. po- stva«, kojima će ih »onemogućiti, da problematičnim uspjehom," vierenstva vidlranc. dalje rovare protivu stanja stvari stvo­ Ad 2.) da odmah ustanove, koji su rena našim oslobođenjcmi. Čestiti ’ muslimani, koji su dijelom iz samostalni vakufi u stanju, da prema Qvo je u glavnom sadržaj izjave, ko­ neznanja, a dijelom iz prevare i straha tački 2.) оуе okružnice podmiruju sku­ jeg donosimo radi onih ‘ čitaoca našeg pred sakupljačima potpisali spomenutu parinske doplatke dotičnih nastavnih Ulista, koji te izjave nijesu imali prilike izjavu ’ saznavši naknadno o čemu se ; ca i da mutevelijama odnosnih vakufa čitati u »Srp1. Riječi«. Sad ćemo se radi povukli su svoje potpise i poslali nalože, da te doplatke bezodvlačno malo osvrnuti na tu izjavu: kako je po­ »Srpskoj Riječi« i '»Pravdi« "takovu iz­ počmu isplaćivati. * stala. ko je sakupljao potpise i na koji javu. Nas ovo veseli, da se konačno Ad 3.) da u slučajevima, gdje samosu način iznuđivani potpisi. Pisanje provodi desinfekcija. §. ' stalni vakufi nijesu musaid, za pokri­ »Pravde«, »Hrv. Sloge«, i »Jugoslavi­ vanje ovih doplataka — odmah sazovu je« b g. -Grudiću. načelniku tuzlanskog džčmatske skupštine u svrhu da poku­ okruga praćeno je s najvećim zanima- I — I ) —ii 1.11 I, Proglas na mualimE. Maši dopisi OglašDjte u „Pravdi" Страна 3. Domaće vijesti Naknadna zamjena novčanica. Mini­ starstvo financija odredilo je pet dnev­ ni rok za .naknadnu zamjenu markira­ nih krunskih novčanica, koje iz 'kojeg bilo razloga nijesu bile zamijenjene sa krunsko-dinarskim novčanicama. Naknadna zamjena počinje u nedjelju 30. maja, a traje do četvrtka 3. juna uključivo. Zamjena će se vršiti kod s у i h poreznih ureda, a u Sara­ jevu još kod zemaljske blagajnice i uređa poštanske štedionice^ Poslije gor­ njeg -roka neće se nikom dozvoliti .za­ mjena ni pod kakvim usl-ovima, niti će se primati molbe a kamoli rješavati. Zamjenjivaće se samo markirane hovčanice od 1000, 100J 50 i 20 kruna, dočim novčanice od 10, 2 i 1 krunu ostaju i dalje u prometu. Dobro došao! Pronose set vijesti, da u Sarajevo dolazi g. Stojan Protić. Mi­ lo nam ga je lično pozdraviti, premda držimo da će mu misija teško uspjeti. Bosanski su radikali previše zabrazdili. Vladinom prvom odjeljenju stavlja­ mo u raboš ovaj telegram: Velika Kladuša, 24. maja. Danaj cjelokupno sta­ novništvo svih triju vjera, osim neko­ licine Kurbaliću sličnih i osim začetni­ ka krvoprolića na Pećkoj, odposlaše vladi i ministarstvu protest zbog obu­ stave Kurbalića u Cazinu. »Srpskoj Zo­ ri« bi savjetovali da radije potraži spi­ se žrtava", poginulih u Aradu iz cazioskog kotara, nego da se zauzima* za ljude kova Kurbalića. Mjesni odbor. Popularna predavanja tz elektroteh­ nike. Inžinjer M. Celić držače preda­ vanja »Šta je elektrina, te kako i u koje se sve svrhe ona! iskorišćuje?« i td: .u prostorijama. Jugoslav. Musi. Športskog Kluba u subotu 29. o. mj. u, 10 sati; a u »Đerzelezu« u nedjelju 30. o. mj. u 11 sati, na večer. Prodaja brašna. Preprodavači »Kon­ zorcija« izdavače počam od srijede 26. o. mj. pa sve do srijede 2. juna t. g. brašno za varivo фо K 13. i brašno ?a hljeb po K 12 na'kg. Na svaku oso­ bu otpada ukupna 1 kg.’ Prodaja se vrši na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Gospodarstvo • Muslimanska trg. io brt. banka za B. i H. Još nema potpuna tri mjeseca, ka­ ko je ovaj naš najmlađi zavod otpočeo svoj rad, a već se u trgovačkom j obrt­ ničkom staležu osjeća njegovo djelo­ vanje. Zavod je otpočeo svoje djelova­ nje sa 50% uplaćene glavnice, dakle sa 1,500.000 kruna, a druga i treća uplata je dosad skoro od svih dioničara polo­ žena tako, da će koncem ovoga mjese­ ca cio dionički kapital ovog našeg za­ voda biti potpuno uplaćen. Ravnateljstvo ovoga zavoda nakani­ lo je čim mine zakonski rok treće uplate povisiti dioničku glavnicu na 10 miliona kruna. Ovo povišenje glavnice, kako izgleda, potpuno je osigurano, jer je pelika potražnja za dionicama ovog našeg zavoda. Mi ćemo se u jednom od idućih brojeva opširno osvrnuti na dosadanje djelovanje ovoga zavoda i na povišenje njegove dioničke glavnice. Poruhe uredništva. G. Jovo Mrda, Briješće. Vašeg is-, pravka ne možemo donijeti jer ne od­ govara propisima zakona o štampi. Da i nije te okolnosti, morali bismo Vam uskratiti prostor našeg lista, jer ste ležali u kaznioni radi ubojstva Miče FiHpovića. Ovakim ljudima mogu ustu­ piti svoje stupce samo listovi kao što je Vaš »Glas Naroda«, a štp uza sve to obnašate zvanje kneza znak je a bnormalnih prilika, u kojima ži­ vimo; nipošto znak »-reda i zakona« o kojem govorite u svom ispravku. Što odbijate tvrdnju o pljačkanju erarSkog i Kapetanovićevog dobra upu­ ćujemo Vas na sud,’ gdje smo spremni , dokazati iznešene činjenice. Ako ste u pravu, izvolite nas tužiti. G. (Jr. S. Pinto, advokat. Sarajevo. Prijetite se tužbom ako noticu »Jesmo Ii to u Judoslaviji?« ne ispravimo »on a m o da ona ne odgovara istini« i hoćete da požalimo što smo je objelo­ danili. Izvolite nam poslati ispravak g. Isaka Saloma (nek oprosti što ga nazvasmo doktorom!) pa' ćemo se razgo­ varati. Dotle — čekamo na podatke. q �Spoj 161 Broj »ЛРАВДА* — »PRAVDA* Ствана 4. Strana • PiPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stbvarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. 1 Ci епе umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 + X e < * Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ui. br. 3' (prije Rudoifova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih dpoga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna.'— Cijene najumjerenije. u „Pravdi" Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porast« kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, । onda rabile Fellerovu Elsa-Tapochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen . V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. POZIV NA UPIS. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanoga roka za uplatu ne ' polože uplatu sa 6% kamata, biti će lišeni prava, kojapotječu iz upisa'i iz već učinjenih uplata, ali оцј ipak jamče u smislu § 158. trg. zak. a prva i druga uplata njihova smatra se propa­ lom u korist društvene redovne pričuvne zaklade. f Ravnateljstvo ^uslimansfeB .trgovačke i obrtniclu banke za Bosnu i Hercegovinu 1 d. u Sarajevu. od 2 9. Sredižna zadruga ZA SNABDEVANJE I IZVOZ živa sve zainteresovane da se prijave na upis akcija. Prijave za upis akcija imaju se, po­ slati Ministarstvu Trgovine i Industrije — Beograd sa naznakom »Za Središnu Zadrugu za Snabdevanje i Izvoz« i to uroku od dvadeset dana od publikacije ovog o g 1 a ‘s a u Službenim Novinama u Beogradu i u Službenim novinama Pokrajinskim." Jeđnovremcno s prijavom' polaže se Na­ rodnoj Banki Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca .u Beogradu po 500 dinara od svake akcije. U roku od osam dana posle zaključ­ ka prijema upisnica odlučiće Ministar Trgovine i Industrije o prijemu -upisnika za akcionare i pozvaće se isti da up­ latu u roku od osam dana od obznane poziva ostatak od 50%i Kapital Središnje Zadruge iznosi do nominalne vrednosti .akcija kao i 30,000.000.— Dinara 50 dinartf od svake akcije na ime os­ u 12.000 akcija od 2.500 dinara svaka, nivačkih troškova. ‘Ostatak osnovnog od kojih polovinu uplaćuje Država a kapitala uplatiće se naknadno, a po repilovinu korporacije i pojedinci. Akcije šenft Upravnog Odbora. glase na ime. Bliže informacije o radu ove zadruge Članovi zadruge mogu biti: kao: O Upravi, Podeli dobiti. Trajanju 1. Zemljoradničke Zadruge i njihovi' i Likvidaciji, Državnoj kontroli i t. li. Savezi; ' Zainteresovani će naći u Uredbi koja 2. Potrošačke zadruge i njihovi Sa- je otštampana u Službenim Novinama vezi; • kao i u svima službenim i neslužbenim 3. Poljoprivrednici, (producenti poljo- pokrajinskim listovima. privrednih proizvoda); -j Interesovanima se saopštava, da ćc 4. Trgovačke firme — pojedinci ili ; Središna Zadruga vršiti sve kupovine ‘društva — koja se prema uverenju u zemlji po principu slobodne trgovinadležnih vlasti bave izvozom ar- ne i ria osnovi slobonde pogodbe sa tikala gore pobrojanih; prođavcem robe. U pogledu uvoza Za5. Frime i preduzeća, koja se pored i druga će u prvom redu nabavljati artikle prerade, bave izvozom gore po- koji služe potrebama poljoprivednika i brojanih proizvoda (mlinovi, kla- pivrednoj obnovi zemlje. Ove • artikle niče i i. d.). Zadruga će prodavati po ceni koštanja. Članovi Zadruge mogu biti samo drOsnivački Odbor: žavljani Kraljevstva SHS. odnosno doSekretar. ' Predsjednik: "osnivački odbor ove Zadruge, Dr- E Tarta,ia s" r" U Srećković s. r. Zadruzi je sedište u Beogradu, a nje­ no je trajanje na neograničeno vreme. Zadruzi je postavljen zadatak: 1. da se stara o snabdevanju vo-jske i pasivnih krajeva. 2. da vrši nabavke za državu ako bi to pojedina nadieštva tra­ žila; 3. da izvozbu inostranstvo, ako i ukoliko se bude pokazao višak preko podmirenja domaćih potre­ ba sve artikle, čiji je izvoz po rešenju Ministarskog Saveta od 16. aprila 1920. god. IV. Br. 4858 Mi­ nistarstva trgovine i Industrije, po­ vezen toj Zadruzi kao m pr. sve vrste žita i proizvoda ori žita, suva variva, stoku i stočne proiz­ vode, vunu, kudelju. lan i t d. ’ Prema § 14. naših društvenih pravila ima se treča uplata od kru­ na 25'— za svaku upisnu dionicu našeg zavoda položiti na, našoj bla­ gajni najkasnije do 9 augusta 1920, pa se ovim p. n. dioničari na to pozivaju. Hercegovačka banka d. d. u Mostaru. Po uredbi Nj. Kr. Visočanstva, Naslednika-Prestola Aleksandra, aprila 1920. god. ima se stvoriti: koji je postavljen rešenjem Ministarstva Trgovine i Industrije od 28. aprila po- PdzIv na treću uplatu. Oglašujte Poziv na supshripciju Usljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI,redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. broj 40.988 И920. O. T. povisi dioničku glavnicu iooo.ooo'— na od 2,ooo.ooo — izdanjem novih komada 10.000 potpuno u gotovom uplaćenih’ na donosioca glasećih dionica po K 100"— nominale. Za upis ustanovljerfi su slijedeći uvjeti: 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine J traje do uključivo 20. juna o. g. 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica »daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125"— po dionici više 5°/o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. 3. Prigodom upisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraju na dobitlcu za g. * 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. * 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: u , u u u u Meštaru: Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) Baaja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) Bihaću: Krajiška banka (d. d.1 Trebinjur Trgovačka banka (d. d.) U Mostaru, dne 12. njaja 1920, Ravnateljstvo. Podpredsjednik: Dr. Janda s. r. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na. uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,OQO.OOO. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. -Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bikovne poslove najbrže i najpovoljnije. • Odgovorni ureda®: F. RaJsđca. ¥1м*Љ: <>s4tr«i«i Odbor »I N. Ол 7^ 47 SIozpmUi D. * A. KM«, Santo* л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b86a722ec08e079563fb6e8341a8d85.pdf a2ab60a8499aaf5a4dc61b27dcab1f09 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <—— - __ POJEDINI BROJ - ГћШ A 1ГЛ A VA I 8 &№ Bi V W jfije JvSA 1Izlazikruna. subotom, utorkom ■■ Л s ЗИ јНША ЛЛ Pretplata godiš. 120 kruna pola godine 60 kruna. Uredništvo uprava nalazi se u Carevoj гллаио ЈУГОСЛАВЕНСКЖ ШИитМЛМШОРГЈШВАЦЦ^ račun pošt. štedionice 1119. N B ^NL ^Mb JMBto Broj 57 (162) ^Bb W U Sarajevu je na papiru i Zakon o obaveznom pohađanju škole. Ovdje, gdje danas živi oko 100.000 stanovni­ ka ima i djece najmanje oko 8 hiljada u dobi za osnovne škole, dok ovdašnje škole pohađa oko 5 hiljada djece. A to sve zbog toga što nema škola. Nema škola baš ondje, gdje je građanstvu najzgodnije, nema ih po sarajevskim ulicama bliže periferiji grada. Toliko se govori i piše po novinama, da se ško­ le otvore na Bjelavama, Vratniku, Bi­ striku i Gorici, gdje većinom siromaš­ niji građani žive, a naša gradska op­ ćina o tome zapovrgne laf u sjednica­ ma grad, zastupstva i — time završi svu svoju brigu. Istina čujemo da su nekake i komisije išle na Vratnik, ali nijesu mogle naći zgodne zgrade za školu kao da su one škole u centrumu grada podesnije. Neka samo pregledaju zgradu osnovne škole na Obali Stepe Stepanovića, pa neka tu pokažu svoj građevinski marifetluk. 1 ako su školske zgrade u Sarajevu sve u centrumu grada i to ko hotimi­ ce, da je učinjeno sve u najživljijim ulicama kuda prolaze tramvaji, fijakeri, kola i automobili, u njima su postavlje­ ne većinom mlade učiteljice, premda se osobito nejakome ženskom čeljadetu ne može povjeriti toliki broj djece, da njime ravna, da ga uređuje i odgaja. Ovo vrijedi opet baš naročito za veće naše gradove, gdje su djeca izložena užasnim prilikama društva i ulice, gdje flB Sarajevo, subota 29. maja 1920. (11. ramazana 1338.) ŠKoIshe prilike u Sarajevu. Ovdje su školske prilike vrlo slabe, naročito što se tiče početnih zavoda. U Sarajevo je 9 osnovnih škola (X. na pa­ piru) a gotovo su sve u iznajmljenim zgradama. Zato su te zgrade sve u centrumu grada na nepodesnim mje­ stima za školu, sve su opet redom pre­ tijesne i većina ih ne udovoljava higi­ jenskim zahtjevima, Tjeskoba tih škol­ skih zgrada zadaje štetu naročito na­ ma muslimanima. Početkom škol. go­ dine kada se djeca upisuju u školu, br­ zo se ispuni broj učenika koliko ih mo­ že da stane u školu, pa veći broj dje­ ce čeka do godine ili i dvije godine, da im zapane mjesto. Osim te anomalije zbog istih uzroka dolazi druga također •štetna po našu djecu. U neke se je škole primilo previše djece koliko ne može ni usprkos velikoj tjeskobi da stane u razrede, pa su gospoda, valjda iz grade poglavarstva, odredila da jed­ ni učenjci uče u istoj sobi do podne, a drugi poslije podne. Naravno, reći Ć9 se, da se take sobe u kojima se po cijeli dan boravi i uči, na podne zrače. Čini nam se, da je i to kratko zračenje ne­ dostatno, a pogotovo ona silna prašina guši djecu, osobito onu koja poslije po­ dne u takvim sobama uče. Ovo se sve trpi u Sarajevu gdje ima i školskih liekara i najviše pedagoga. Ali koja fajda, kad su sve njihove teorije na pa­ piru kod . ovolikog nemara naše grad­ ske općine i gradskih zastupnika. «4ИИИ^^ se svaki čas događaju sablazni. Pa još kad se taka djeca puštaju iz škola bez ikakva nadzora na ulicu da idu kući! Toliko smo puta vidjeli raznih Skan­ dala i opasnosti po tu jadnu dječicu, jer uz njih naravno nema nikoga, da ih sprovede barem do glavnog raskršća, gdje će se djeca rastati. Ljudi govore, da se mlade učiteljice namještaju u Sa­ rajevu najviše protekcijom i da ih ima čak i previše i na dopustu a nama dodijaše tužbe iz provincije, da nema Hi škola ili čak i učitelja. U Sarajevu ima oko 100 učiteljskih lica a od tih je blizu 70 učiteljica, a oni jadni stari' učitelji po provinciji, koji s teškom mukom školuju svoju djecu po srednjim škola­ ma izvan svoga mjesta, žive po kasabicama i selima i od svog zalogaja ot­ kidaju, pa muku mučeći djecu svoju iz­ državaju na školama. ’ Još nešto. Neke se ovdašnje novine tuže i na to kako se postavljaju učite­ lj'; jedne konfesije na škole, gdje su dje­ ca u većini posve druge konfesije. Ako iko, mi se ovdje imamo i na to najviše potužiti. Eno u nas osnovna škola (ruždija) na Bendbaši u kojoj je 5 učitelja pravoslavne vjere, a 4 muslimana, a djeca su isključivo sva muslimani. U onoj školi na Obali Stepe Stepanovića, pa na ono 8 ostalih gdje uči dobar broj muslimana nema nego samo 1 učitelj musliman. N«ma se eto i tako neprav­ da čini. Toliko su nam puta došle pri­ tužbe od ovdašnjeg naroda na ove slu­ čajeve, a mi smo sve šutjeli. Ni danas ne stojimo na tome, da.se baš sami mu­ slimani postavljaju na škole gdje uče samo muslimanska djeca, ali tražimo, da ih je barem veći broj i da je sva­ kako upravitelj musliman. (Nastojimo već, da se to i u Brčkome popravi.) Osim toga tražimo svakako da se u svim školama gdje ima islamske djece postave i učitelji muslimani. Ove retke napisasmo na pažnju naro­ čito ovdašnje gradske općine, da ba­ rem ove školske godine učini svoju dužnost, da otvori potreban broj škola našemu narodu pa da džaba ne plaća namete i poreze, jer narod ne žali i mnogo žrtava, samo neka su mu ro­ đena djeca na putu nauke i napretka. Neka gradska gospoda malo promisle o ovim našim primjedbama i neka se sjete onoga velikog broja djece siro­ mašnijega dijela našega naroda uopće koja se danomice klatare po ulicama, gotova da srču u propast, a zato će svakako odgovarati najviše pozvani faktori na vladi i u općini, koji ne imadoše srca ni duše.... Mole se svi mjesni odbori, da odmah pošalju obra­ čune za kalendar i da do­ znače upisnine. Sarajevo, 28. maja. Pohvalan sud o Akciji. U »Glasu Na­ roda« čitamo ove retke: »Kao što smo već javiii, kod naših sugrađana musli­ mana postoji odbor za zaštitu morala. Ovaj je odbor počeo već da radi na tom potrebnom i koriš no m po­ slu. U prvom svom koraku odbor je tražio od policije spisak svih pokvare­ Godina II. nih ženskih muslimanki i svih kavana gde se ovaj nedisciplinovani svet sa­ staje. Policija je dala tačan popis i svijem silama ovaj odbor radi, da umanji, to narodno zk>. Na ovaj 1 e p i p r i mer muslimana trebale bi da se sve naše konfesije ugledaju, jer nemoral koji se dešava kod nas gotov nas je ugušiti«. Iz Privr. Nar. Predstavništva. SJEDNICA OD 26. MAJA. Potpredsjednik dir. Ribar otvorio je 91. redovni sastanak Narodnog Pred­ stavništva u 16 sati 45 minuta. Poslije svršenih formalnosti uzeo je riječ pred­ sjednik ministarskog savjeta i pročitao vladinu deklaraciju, koja je primljena opštim odobravanjem. Zatim je pot­ predsjednik zaključio sjednicu zakazavši sjednicu za sutradan (četvrtak) sdnev nim redom: 1.) Podjela sekcija; 2.) de­ bata o deklaraciji vlade; 3.) ostale tač­ ke dnevnog reda predašnje sjednice. Evo kako glasi * Vladina deklaracija. »Vlada, koja uz visoko povjerenje Krune ima čast predstaviti vam se u ovom treutku izlazi pred vas i pred na­ šu zemlju s tačno određenim i ograni­ čenim programom, koji ima biti izvršen u što kraćem roku, jer to neodložno iz­ iskuju bitni imperativni interesi naše države. Naš je prvi i gotovo jedini clj: spremiti za kraljevinu SHS njen osnov­ ni zakon, t. j. u s t a v, te na taj način stvoriti što prije pravnu podlogu za svestrano razvijanje svega njenog ne­ iscrpnog blaga i svih njenih državljana, davši tako u isto vrijeme priliku svi­ ma našim sugrađanima, da na šitokoj demokratskoj podlozi potpuno slobodno izraze svoju volju o os­ novnom uređenju svoje zajedničke otadžbine, te odgovorivši na taj način i njihovoj osnovnoj želji i žrtvama, koje je tako velikodušno podnio u ovom strašnom ratu cio naš narod u dru­ štvu s plemenitim i prosvijećenim sa­ veznicima našim, poborcima iste ide­ je o pravdi i slobodi, kao i svečanom obećanju, koje je dao nosilac Krune istorijskog 1. decembra 1918. godine. Prema tome vlada će odmah i bez odlaganja prionuti da defintivno izradi osnovu za naš novi ustav, kako bi je mogla iznijeti pred Ustavotvornu Skup­ štinu čim se ova sastane. Pred Narodnim Predstavništvom već se nalaze predlog zakona o iz­ borima za Ustavotvornu Skupštinu, kao ј predloži zakona za potvrdu za­ ključenih ugovora o miru s Nje­ mačkom, Austrijom i Bugarskom. Mi ćemo isto tako u najskorijem roku pod­ nijeti vam i predloge za odobrenje po­ trebnih kredita i mjera za pravilnu finansijsku upravu do trenut­ ka, kad će redovno Narodno Predstav­ ništvo biti u mogućnosti, da ih redbvnim putem određuje. Pošto cjelokup­ nom našem narodu u svima njegovim slojevima treba zajamčiti mogućnost što življe privrede, vlada smatra za svoju neodložnu dužnost, da obezb di što potpuniji red i mir u našoj zemlji, te će vam u tom cilju podnijeti shodan zakonski predlog, koji je slobodna pre­ poručiti još danas vašoj najozbiljnijoj pažnji. Moji drugovi i ja živimo u nadi, da će Privremeno Narodno Predstavništvo izići u susret ovim našim namjerama, te ih potkrijepiti svojim povjerenjem kako stoga, što smo uvjereni da se jav­ ljamo u svimh osnovniri] političkim pi­ tanjima kao izraz i predstavnik ogrom­ ne njegove većine, tako i zato, što to od sviju nas po našem dubokom ubjedenju očekuje nepodijeljenom željom sav naš narod i cjelokupno naše javno mnijenje, da i ne naglašavam nestrp­ ljenje i pažnju, s kojima na naš rad gle­ daju svi naši prijatelji i susjedi. U ovom ' posljednjem pogledu sma­ tram za dužnost izjaviti da će današnja vlada, dokle bude imala čast upravljati državnim poslovima, u međunarodnim odnosima ići o s v j eš t a n i m tra­ gom Srbije. Mi ćemo biti kao i do­ sad vjerni saveznici, iskreni prijatelji i ispravni susjedi, prema ostalim našim susjedima, sarevnjivi na svoja krvlju i stoljetnom borbom izvojevana prava i svjesni svojih narodnih obaveza. Na ovoj Podlozi, gospodo članovi Privre­ menog Narodnog Predstavništva, mi­ slimo raditi i istrajati te se nadamo da će ovaj program imati i vašu otvorenu i predanu saradnju. Otadžbina nas sve pozivlje na ovaj vidan i ozbiljan posao. Mi vjerujemo da ćete vi htjeti s nama zajedno odazvati se ovom pozivu.« Iz Akcije. Prva plenarna sjednica akcije od 17. maja o. g., na koju su pristup® dele­ gati svih društava osim »Osvrtanja«, vijećala, je nakon odobrenja izvještaja o početnom radu užeg odbora u prvom redu o definitivnom osnutku akdje. Konstatiralo se, da je dobrovoljnih pri­ loga upisano od građana, naročito imućnih relativno malo (do toga dana oko 150.000 kruna), ima nade, da će biti još darova, moglo bi se računati i na kredit prema visini svoje imovine i-1. d., ali sve to još uvijek ne daje pot­ pune garancije za osnutak poduzeća od zbilje, u kojima bi što više ženskinja zaposlili, Nu pored svega toga, što se Mustansta trgovaca i obrtaja banha za Bosnu i НвгсвриЈпи (1 d.) u Sarajevu. ВвЧ n »ta kufamln №l»tlDi. Okitilo uplate I nnovSnlo i М]иЧп no. 11 1шнип1ти. Мом iInihe м iklotoi ta№ Httaii nton I rtraaiult Bi ијpa voljalj«. Окпђа tn pulni I banom Hltn Dionica glavnica R 3,Q0Q.DS0 Da|e monibi I apre»iHd|slii VuHti. — Bupu|i I nradalt srećko, valuto I адЛшпв papin ndi mrt. JI 0 8 N 0 3 0 3 E E E В 3 8 &роЦ 1 pnUJi m vrsto rabe, a poglavM m linfci uinilnltt. Kancelari] a: Kralja Petra ulica Z prizenno, lijevo - Brzojavi: Trgov«!« banda, Sarajevo - interarban telefon: ZN �strana 2 Страва — na žalost — ne može od jednom od zbilje i punom parom otpočeti s podu­ zećima, zbog slabo osnovanih materi­ jalnih temelja, zaključeno je da se s ' poslovanjem otpočne pa makar i poste­ peno, a odgovornost za djelovanje ak­ cije da bi nosili u tim prilikama samo dotle, dok njezina težina ne bi preteg­ nula njezine slabo osnovane temelje. U zadnjem slučaju, ako akcija ne bi mo­ gla udovoljavati s toga svim zahtjevi­ ma, koji se na nju stavljaju, ostala bi | otvorena vrata džematskom medžlisu, i da sazove džematsku skupštinu gra- | dana i da njima preda u ruke njihovu brigu oko čuvanja morala u Sarajevu. Svi delegati društava dali suočitovanje, danjihova d r-uštva stupaju u zajednicu sa Akcijom u svrhu postizava­ nja akcijinih ciljeva. Na jednu primjedbu, da SMerhamet« strada u prihodima otkada je Akcija , osnovana, jer ljudi naglašuju da im je I sad preče davati u Akciju i nju potpo- ! magati, konstatovano je da Akcija ša svojim poduzećima ide samo za tim, da ženskinje uposli i samo svoje naj- j nužnije potrebe da podmiruje, a sve svoje glavne prihode će danas-sjutra od poduzeća ustupiti »Merhametu« za pod­ jeljivanje dobrih potpora nemoćnoj i poisve nužnoj sirotinji i djelomično kao potpore za udaju siromašnim djevojka­ ma za koje treba Akcija da se stara. Stoga, davalo se »Morhmetu« ili Akci­ ji, doći će konačno opet svi ti daro­ vi db jednog cilja, kad sada oboje stu­ pa zajedno u djelovanje uz potporu i svih drugih muslimanskih društava u gradu. Na predlog delegata jednog društva saglasila se sjednica u tom, da se za­ mole društva, neka se što više angažuju kod svih svojih članova za potpis priloga za akciju, a preko toga što os­ tane, da uži odbor upisuje. I čim se ot­ prilike ustale Iznosi priloga, da se oti­ mah proračuna s kojim većim poduze­ ćima će Akcija moći otpočeti svoje dje­ lovanje. A dotle da se pitanje osnutka pojedinih poduzeća proučaje u užem odboru, a po mogućnosti manja da se odmah i osnivaju. U tu se svrhu mole strukovniaci, odnosno vješti 1 j-uc? i za os­ nutak poduzeća, đa stupe u sporazum s akcijom i ponude joj svoje nacrte o uređaju i prosperiranju poduzeća, kao sto su: raznovrsni tkalački rad, pleta či rad, predenje, sukanje i bojadisanje, pa pranje rublja, štirkanje i peglanje, pravljenje safuna, laštila, četki — i sve­ ga. što bi se samo isplaćivalo, a gdje bi se ženskinje moglo uposliti. Ovakvi stručno obrađeni projekti o osnutku poduzeća, koje bi akcija prihvatila, h onorirali bi se po uviđavnosti ili po pogodbi. Lica pak vješta rukovanju pojedinih poduzeća našla bi u Akciji mjesta za svoje uposlenje i privedu. Ako se kratko vrijeme ne jave musli­ man: za to, tražiće se putem oglasa dru­ gi vještaci, pa makar i sa strane. • Svojevremeno je javljeno, da će ak­ cija trebati činovnika za rad u kance­ lariji. Pošto se do sada nije niko za to javio, ističe se ponovno, da će rado biti primljen u akciju potpun činovnik ili njih dva-tri za rad poslije podne. Za bolje razumijevanje naglašuje se naro­ čito, da je tu potrebna snaga, koja će samostalno fungirati u kancelarijskom PRAVDA Šta više »Nar. Jedinstvo« je prefriradu i davati sa svoje strane inicijativu । u poslovanju i izvoditi poslove sve do . ganije i opasnije i od samog »Glasa Na­ potpisa upravitelja akcijine kancelari- I roda«, jer dok je ovaj potanji na sasma je, pošto ovaj — pored svog ureda i otvorenom stanovištu naših »demo­ mnoge druge preopterećenosti — jed­ krata« i sasma otvoreno brani i zastu­ va će dospijevati, kad se poslovi razvi­ pa njihove boljševičke ideje, .dotle onaj ju, da samo ravna djelovanjem akcije prvi t. j. »N. J.« onako ispodmukla te prema intencijama odbora. — Za to, ko ideje širi a na drugu stranu kuša uviti bi reflektirao na takav rad u Akciji, i ukriti otvorene boljševičke težnje treba da se javi sa uvjetima o radnom svojih gazda. vremenu i honoraru za svoj posao. Za Kao vrlo jasnu ilustraciju toga pod­ rad poslije podne računa se na vrijed­ muklog rada i uvijanja navešćemo sli­ ne naše činovnike, ako ne bude stalnog jedeće: »Narodno Jeđiiistvo« nije ni činovnika ili i preko ovog, u koliko veći jodnom riječi spomenulo protestnu skupštinu zemljoposjednika grada Sa­ posao bude iziskivao. * rajeva od 14. o. mj., dok je onu »fiasko-skupštinu« svojih gosa od 20. o. Vazovi za ženskinje otpočeli su. Promj. donijelo u sasma krivom svijetlu. gramatično se ovdje ne objavljuju, ne­ go će ih vaizi dnevno najavljivati u i Dok mi znamo, da je ona šačica zane­ senih »demokrata« upriličila tu svoju kojoj će džamiji biti drugog dana i od fiasko-skupštinu u svrhu haranguiranja koga. i razjarivanja masa i da su u tome ru­ nu govorili i Grdić i Nježić i LjubibraPredavanja teku programatićkim re­ tić i svi drugi, dotle službeni organ na­ dom po društvima, kako je prošli put še zemaljske vlade otvoreno pljuje isti­ javljeno. Daljnje su teme predavanja ni u lice i u svom 102. broju veli o toj od Salih ef. M-uftića na 26. maja o za­ skupštini doslovce ovo: jednici. od jusuf Zijauddin ef. Midžića »Juče je u 10 sati prije podne održa­ na 28. maja o Islamu, od H. Kreševhana narodna skupština na Baščaršiji. Bi­ kovića na 28. maja »Sarajevo u XV. i lo je prisutno — oko 2000 -slušalaca. XVI. stoljeću«, od Husein ef. Mašića na Skupštinu je otvorio g. Vasilj Grdić, 30. maja o državi, te od H. Kreševljaposlije čega je izabran skupštinski od­ kovića na 1. juna »Kako je nastala Bo­ bor u koji su. između ostalih, ušla i dvo- ■ sna i Hercegovina u današnjim grani­ jica težaka. Predsjednik je podijelio ri­ cama?« « ječ prvom govornku g. dru Nježiću, koji je govorio o tome, kako je došlo do Dobrovoljnih priloga upisano je od promjene u poznatoj beglučkoj uredbi; zadnje objave još 60.000 K. Međutim su apelovao je na narod da bude promiš­ zapisali veće priloge g. Abdusselambeg ljen, jer bi svako ometanje mira moglo Tafro od 10.000 K i Mujaga H. Baščabiti na štetu države. Iza njega je go­ ušević od 25.000 kruna. vorio u istom smislu g. Liubibratić, na­ kon čega je g. Grdić pročitao rezolu­ ciju skupštine. Nakon toga je podijelje-. na riječ jednom Dobrovoljcu koji je skupštini daoi zanosna patriotsku poentu.« Svaka vlada mora da ima svoj služ­ Eto, službeni list veli, da je bilo oko beni list, 41 kojem objavljuje svoje služ­ 2000 slušalaca, a ovamo mi svi znamo, bene objave, oglase i t. d. Službeni or­ da ih nije bilo ni 1000 duša uračunavši gan jedne vlade mara da bude sasma ovamo i ono 2—300 sejirdžija, koji do­ objektivan prema svakome i mora da đoše da gledaju »demokratsku« bla­ se uzdigne iznad svih stranaka u zem­ mažu. Nadalje bez imalo rumenila -u li­ lji, ako hoće da bunte priznat kao služ­ cu »N. J.« konstatuje da su Nježić i beno glasilo jedne vlade. I u slučaju, Ljubibratić govorili u pomirljivom to­ ako je vlada sastavljena ed pristaša nu«! E, sada recite da ona tvrdnja služ­ samo jedne političke stranke, službeni benog organa nije vrhunac perfidije!.... list ne smije ploviti stranačkom stru­ Kad jedan službeni organ ima kuraži, jom, on mora da bude samo »s 1 u žda ovaku neistinu izvali odrije gdje smo b e n i« vanstranački organ vlade, a mi Sarajlije to sve na svoje oči gle­ stranačka kampanja se prepušta stra­ dali i na svoje uši slušali, onda se za­ načkim organima. Prema tome službe­ ista nameće pitanje, da li gospoda iz no glasilo jedne' vlade mora da krono­ redakcije »N. J.« uopće znadu za po­ loški i bez ikakve političke natruhe, jam riječi »istina«. Mi sumnjamo! S. simpatije Ui antipatije donosi sve dnev­ ne događaje u području svoje vlade, a u političku struju smije da zaplovi sa­ mo onoliko, koliko je to od potrebe, da kao službeno glasilo nešto ispravi i t. d. Ovako je bar običaj u iole civiUNUTRAŠNJI POLOŽAJ. lizovanim državama, samo je eto i u Navala na Sušak. D’Annunzijeve če­ tome iznimka u našoj užoj domovini te zauzele su selo Čavle, koje leži ne­ Bosni i Hercegovini Hi u ovom — ka­ ko neki vele — »bahtsuz« vilajetu. daleko demarkacione linije na putu Ri­ jeka—Trst. Pronose se glasine, da »Narodno Jedinstvo«, službeni organ D’Annunzio nmjerava okupirati sav Su­ naše vlade ni po čemu ne sliči jednom šak. službenom nepristranom glasilu, osim Pred nastavkom pregovora u Pallansamo kada donese prilog sa službenim zo? U beogradskim dobro informiranim objavama, oglasima, dražb. izrocima i t. đ. Inače ko ne vidi toga priloga i ne krugovima očekuje se, da će se tali­ janski ministar vanjskih posala Scialopogleda, da se štampa u zemaljskoj ja skorih dana opet uputiti u Pallanzo štampariji, taj ne bi nikad mogao ni da nastavi prekinute pregovore s na­ pomisliti da je to službeni organ, nego bi ga ubrajao u čistokrvni organ dešim delegatima drom Trumbićem i Pašićem, glede definitivnog riješenja jad­ mokratije a la »Glas Naroda«. Naš službeni list. Političlii pregled FELJTON. л Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Број 162 Broj - „НраВДА (5i) Ogleda se po sobi. Oči joj se naučile na mrak, pa je vidila prozore, vidila rasklimani stol i prevaljenu stolicu do njega. Sa stropa su visili komadi slame i kreča i činilo joj se u mraku, kao da su ruke, užeta, koja se spuštaju niže i niže, da je stegnu oko vrata i udave. Rene se spusti na pod. Jedan komad kreča padne do nje, kojeg su valjda miševi odvalili. Ona se ne makne. Bol je bila posve obuzela. Sjetila se najedanput svega još jednom što je putem pretrpila, što je vidila i gledala u budućnost u kojoj ju je čekalo isto to: poniženje, ružan postupak i izvjedljivi pogledi surovr, prezirni... ...I došao je san. Umorna od puta, izmorena mislima i glađu pruži se po podu i gledajući kroz prozor preko dasaka jedan komadić neba na ko­ jem je kroz oblak sjala jedna zvijezda Rene zaspi. Zavladala potpuna tišina i gluha noć. . ,.!z prašliive sobe tvrdavnog zatvora u Trapezuntu prenio je san Renu u selo njezine mlado- ranskog pitanja. Jedna od glavnih za­ daća novoga Nittijevoga kabineta je, da se jadransko pitanje čim prije skine s dnevnoga reda, pa se stoga drži, đa će do definitivnoga sporazuma doći u naj­ skorije vrijeme. Njemačke smutnje. U nekom mjestu kraj Celovca uhapsila je naša pogranič­ na straža jedno društvo njemačkih agi­ tatora, koji su kušali da predu našu granicu i da agituju u našoj plebiscitnoj zoni za Austriju. Novije vijesti berlinskih listova gla­ se da je državni kancelar saopštio en­ gleskom zastupniku, đa njemačka vla­ da prima ponuđenu intervenciju na konferenciji u Spaa. VANJSKI POLOŽAJ. Engleski pregovori s Misirlijama. — Agencija »Havas« javlja izvještaj »Tempsova« dopisnika iz Londona, po kojem je Millnerova komisija uspjela da nagovori misirske delegate, da pošalju svoje zastupnike u London, gdje bi se raspravilo o odtaosima između Egipta i engleske vlade. Okupacija Trakije. Javljaju iz Am­ sterdama, da je započela okupacija za­ padne Trakije. U Edreni održali su najvideniji Turci skupštinu, te odlučili da se odupru okupaciji Trakije sa strane grčkih trupa. Iz Albanije. Prema vijestima iz Ti­ rane, albanska vlada, koja je bila osno­ vana u Draču pala je, jer nije htjela da slijedi direktive narodne skupštine. Formirana je nova vlada sa zadaćom, da brani posvemašnju nezavisnost Al­ banije. Vlada se izjavila suglasnom sa njezinim susjedima Grčkom i Jugosla­ vijom, te se nada, đa će i one priznati albanske etnografske i druge interese. Rusija spremna na pregovore. Prema vijestima iz Helsingforsa, pučki je ko­ mesar sovjetske vlade za vanjske po­ slove uputio radio brzojav rimskom mi­ nistarstvu za inostrana djela, poručuju­ ći da će sovjetska vlada najprijaznije prihvatiti predlog rimske vlade o vre­ menu i mjestu za pregovore o miru. Englesko radništvo za Rusiju. Iz Lon­ dona javljaju, da se izvršni odbor ru­ dara pridružio radničkom savezu, -kako bi prisilio vladu, da ne podupire polj­ sku ofenzivu protiv sovjetske Rusije. Odbor engleskih željezničara naložio je svojim članovima da svim sredstvima spriječe prevoz ratnog materijala, koji je namijenjen za Poljsku. Uspješna ruska protuofenziva. Pre­ ma suglasnim vijestima i Moskve i Varšave proizlazi da ruska protuofen­ ziva, koja je započela pred 10 dana, zauzima sve veće dimenzije. Dok je pr­ vi иЉг bio uperen na sjeverno polj­ sko krilo, što je -dovelo do prodora fron­ te u području Polocka na- cijeloj liniji Berezine, sad su boljševici nakon ogor­ čenog hrvanja u centrumu i na južnom krilu preuzete inicijativu u svoje ruke i prešli u ofenzivu. Prvi re­ zultat ove borbe je osvojenje Kijeva sa strane boljševika, što sad priznaje i poljsko izvješće. Ogorčene su borbe u tok-u, ali Rusi i u ovom sektoru polako napreduju. U Kijevu je došlo do ogor­ čenih uličnih bojeva. Prema moskov­ skim radio vijestima Rusi su Dosljed­ nih dana zahvatili golemi ratni plijen. Moral poljskih trupa navodno je znat­ no pao. U Mađarskoj još uvijek bjesni teror Hortyjeve vojske. Mađari imaju sada I sti — u Ksantis, gdje je ona slobodno trčala kroz j niti. U opisu je preporučeno naročito, da se kaži vinograde, mjerila seljacima brašno u djedovu du­ I njenica odvoji od drugih, ali obzirom na njezinu ćanu i podučavala djecu čitanju i pisanju, sjedila naobrazbu, da joj se dozvoli čitanje knjiga, koje će pred djedovim dućanom i gledala kako zaprašena predhodno pregledati uprava. Najzgodnije, pisalo je i kočija juri prema njojzi. Čuje i lajanje pseta koje u tome naređenju, neka joj se dadnu turski kanuni*), povijest, knjige o prirodnim naukama, knjige je pred njom ležalo i ona tačno vidi kako iz kola I izlazi Nera i Ihsan. Ona ih vodi kući, — ide mas­ koje zasijecaju u Ijekarstvo. Ona je medicinarka, linovim gajem i priča Ihsanu — a on njoj. Onda liječnica, ali seje više bavila politikom nego svojim proživljuje onu noć,— noć spoznaje svoga ženstva i zvanjem. Za to je zgodno, da doktorica upotrebi j strastveno grli čovjeka, koji je došao iz njezinih ovu zgodu i nadopuni svoje znanje. Ova je zadnja ' sanja u njezin djevojački život.. . stavka bila ironična, a možda je tako i mislio IzetRene instiktivno osjeća svu slast prve mlado­ bey, jer je ovaj stav i podcrtao i stavio za njim u sti i prvog iskrenog poljupca, gleda kako se budi I zagradi znak pitanja i uskličnik. mladi dan, sluša cvrkut ptičica, gleda kako se sun­ Salih paši nije o ovoj stvari bilo pobliže ništa čane zrake kradu kroz vinovu lozu, da zavire u poznato, pa pođe drugo jutro osobno sa činovni­ njezinu sobu i budu svjedokom jednom ljubavnom kom, koji je Renu primio, da odredi gdje će je očitovanju... [ smjestiti i kako će se s njom postupati. Paša je I išao polako, dostojanstveno uz basamake, a za njim Rene se budi. Jutro je već osvanulo. Nestalo i činovnik. U ruci je nosio naređenje iz Carigrada i je mraka. Očajno, prestrašeno pogleda djevojka oko došavši u sobu, koju mu je činovnik pokazao ug­ sebe: nestalo je sna. Pokrije oči rukama, da ne vi­ leda na podu djevojku, gdje leži. Rene je bila u di zbilje oko sebe, da pogleda još jednom kroz groznici. Paša se okrene činovniku, kao da ga je : htio s tim upitati: što se je dogodilo? Činovnik posvoju dušu u daleku prošlost... । leti djevojci i pokuša je dignuti. Rene otvori oči i Vani je osvitalo lijepo proljetno jutro. reče u vrućici: »Meni je dobro... Ostavite me ovdje... « Salih paša pregledao je spis o Reni, koji je donešen iz Carigrada i dugo razmišljao šta će uči- ____ •) zakoni. Nastaviće se. �Ђрој 162 — Broj tri vrste vojske. Jedna je sastavljena dozvolom saveznika, koja broji na pa­ piru 35.000 ljudi. Drugu vojsku sačinja­ vaju pomoćne ćete, čiji je zadatak — izigrati uslove mira. Treću vojsku sa­ činjavaju strahovite čete crne ruke, ko­ je su obrazovane od mađarskih plemi­ ća. a vrše nečuvena zločinstva nad rad­ nicima i Jevrejima. Amerika voli sebi. »Tcmps« prima kabelom iz New-Yoka, da Ameika otklaujia mišljenje saveznika, da- bi sa­ veznici otplaćivali svoje dugove samo u onoj mjeri, kako bi Njemačka otpla­ ćivala ratnu otštetu. W:lson o Ermenskoj. Reuterov ured javlja da je predsjednik Wilsori zamolio kongres, da ovlasti Sjedinjene Države na primanje mandata za Armeniju. Skupoća u Austriji svaki dan raste. Zadnjih se dana plaćalo na Semmeringu za dnevnu opskrbu 700 kruna. Držanje Nijemaca u Češko). Njemač­ ke stranke parlamenta zaključile su su­ djelovati pri izborima predsjednika re­ publike, ali će predati prazne glasovnice. Po svoj prilici postupaće isto tako i senatori. U narodnoj sjednici parla­ menta, koja će biti u utorak, daće vla­ da programatsku izjavu. Bivšeg bugarskog cara Ferdinanda, koji je prije rata uložio u englesku ban­ ku 400.000 šterlinga,- zadesila je prema engleskim zakonima zapiljena toga imetka. Bivši car Ferdinand uložio je priziv protiv toj odluci izjavljujući, da on nije nikada izvršivao svoje volje na protuzakonit način, te dla prema tome on osobno nema nikakve krivnje, što je Bugarska stupila u rat kao saveznica centralnih vlasti. Glede imovine izjavio je da nije njegova, već da pripada nje­ govoj majci, te da se prema tome ne može taj novac smatrati svojinom Bu­ garske i ne može potpasti pod zapljenu. Naši dopisi В. Dubica, 15. maja. (Dolje s kajišarima’.) Ratna vremena ostavila su nam od mnogih neugodnih uspomena još i prekomjerno kajišarstvo, koje i u našoj narodnoj državi danomice zauzima sve veće dimenzije, ne samo od strane bezdušnih trgovaca, već i gdjekojih vladinih organa, koji mjesto da sređuju i konsoliduju ovaj poremećeni i rastrovani društveni po­ redak, ruše ga j dalje, te pobuđuju sum­ nju u objektivnost same državne vlasti, a na račun sebe j svog vlastitog dže­ pa. Takav primjer daju nam djela na­ šeg dubičkog nadgruntovnika g. Špire Vuine. Da ga prikažemo: Na 2. januara 1919. godine je g. Vui­ na, pozajmivši M. C. — tobože ispred svoje supruge gđe Angeline — svotu od 3500 K, svojom rukom napisao sli­ jedeće: »Obveznica na 3500 K )sl. trihiljadepetsto Ikruna), koju svotu sam od Angeline Vuine rod. Uremović u go­ tovom izbrojenu u zajam primio, te se jedno obvezujem se ovaj zajam pla­ ćati 8% kamata računajući od danas i to unaprijed za svakih 6 mjeseci. Ujedno vboezujem sc ovaj zajam bez prigovora vratiti za jednu godinu dana t. j. 2. januara 1920. (hiljadudevetstodvadesete) i to u vrijednosti srspke dr­ žave t. j. 3500 dinara (si. trihiljadepetsto dinara.) Za osiguranje gor. zajma dozvoljujem i privoljujem, da se uknjiži pravo zaloga za svotu od 3500 di­ nara (si. trihiljadepetsto dinara) na mojih ’/„ dijela nepokretnina upisatih u A I. grunt. ul. br. 40 i 779 k. o. Bos. 'Dubica i moru nepokretnina upi­ satih u A I. gr. ul. br. 815 iste k. o. u korist Angeline Vuine rod. Uremović iz B. Dubice. — Bos. Dubica 2. januara 1920.« Ovu obveznicu — čiji se original na­ lazi u gruntovnici pod G 3/19. isprava — proveo je odmah g. Vuina, kao gruntovnički činovnik kroz gruntovne knji­ ge ne pitajući da li postoji zakon, koji dozvoljava da se pozajmljuju krune, a vraćaju srpski dinari i da li se smiju uknjjžiti srpski dinari na mjesto pozajm­ ljenih kruna? U kakvom se duševnom i materijalnom stanju nalazio dotični dužnik, kad je dopanuvši šaka ovog kajišara potpisao gornju obveznicu, neka si javnost sama predstavi, a ja ću da nastavim dalje. Kad je jedan rođak do­ tičnog dužnika za tu stvar saznao i u grunt. knjigama sc o isto) osvjedočio, otišao se je pritužiti kot. sudcu g. Veriču. Ovaj, ne vjerujuć u tu stvar, oti­ šao ie osobne^u gruntovnicu, pa osvje- Страна 3, ПРАВДА* — »PRAVDA, dočivši se o tom činu, pitao je g. Vuinu, kako je smio uknjižiti srpske dina­ re na mjesto kruna, jer je po zakonu ta stvar kažnjiva. G. Vuina izvinjavajući se, rekao, je, da je ta stvar — njega što se tiče — uostalom svršena, jer je ta tražbina drugom ustupljena. S tim se je zadovoljio njegov šef g. Verić, pa je sad trebao advokat posredovati, dok su se pozajmljene krune mjesto ј opet zahtijevanih srpskih dinara povratile. Nije li ovo niskost prvog reda i iz­ rabljivanje položaja u svoje vlastite in­ terese?! Pozajmljivati krune uz 8% kamata i tražiti —u vrijeme, kad srp­ ski dinar vrijedi 4 K — da se na mje­ sto tih pozajmljenih kruna povrate srp­ ski dinari, znači: na jednu godinu ulo­ žiti glavnicu ne uz 8%, nego uz 308% (tristoosam) kamata, znači: za godinu dana svoju glavnicu početverostručiti, znači imati jednu kravu, kroz godinu dana neprestano, je musti, a ne hraniti i na koncu godine imati četiri! Zar ne, lijep čar i šićar g. Vuina, samo recite, koji to božijj i ljudski zakon na ovom svijetu dozvoljava! Izrabljujući svoj po­ ložaj Vi ste htjeli s tim činom osjeći glavu onom svom — ili recimo vaše gde supruge — dhžniku, dobro znajući, kao gruntov. činovnik, da on — ležeći na smrtnoj postelji — ne posjeduje više nikakva imetka nego ono što ste Vi re­ čenim zalogom opteretili i koji je ime­ tak u ono vrijeme vrijedio uprav ono- j liko, koliko ste Vi od njeg zahtijevali, I pa uza sve to Vi nijeste od te tolike : tražbine htjeli niti jednog helera popu-, stid. Da nije bilo drugih ljudi, dobra sr- ' ca, Vi bi ste oteli njemu, odnosno nje- I govoj supruzi i jedinom joj dvogodiš­ njem sinu samo 10.500 K (si. desethi- , ljadapetsto kruna). To je bila sva nji- | hova imovina, koju ste im Vi, kao dr- l žavni činovnik namjeravali oteti i tako I ih natjerati u prosjake ili u vodu, pa I kad ste doznali, da bi se tom lopovluku moglo stati na kraj, bez ikakva dru- [ gog razloga, ustupili ste tu tražbinu dru- i gom, a vaš se je šef s tim zadovoljio, : mjesto dd Vas je odmah stavio u za- i tvor i na optužničku klupu. Možda će javnost čitajući gornju ob­ veznicu pomisliti, da je ista načinjena u prisustvu i sporazumu obadviju stra­ naka t. j. dot. dužnika i vaše gđe su- ! pruge, pa da su je donijeli Vama u ■ kancelariju, te da bi Vi to isto učinili i kod drugih stranaka. Ali to ne stoji, jer I dot. dužnik nije poznavao vaše gđe su- i pruge, niti je s njom u Vašoj kancelariji bio, nego ste ga osobno Vi — u nevolji — navukli, da sebi glavu otsiječe. Svo­ jom rukom ste u vašoj kancelariji na­ pisali gornju obveznicu i izbrojili dotičuiku 3500 K, a on je obveznicu potpi­ sao bez prisutnosti vaše gđe supruge. Vašem lukavstvu zaista bi se divila i vaša gđa supruga čitajući u obveznici riječi: »koju sam svotu od Angeline Vuine rođ. Uremović izbrojenu u zajam primio!« Gdje i zašto baš izbrojenu?! Možda izbrojenu kod vaše kuće, ali ne u prisutnosti dužnikovoj. Čemu u ob­ veznici ona dva ista izraza »dozvoljujem« i »privoljujem«? Možda za to, da dotičnik slušajući ih, kako milo zvuče, ne primjeti odmah, da mu glavu otsjekoste i da ga s imetkom rastaviste! Iz­ rabljujući na ovakav način svoj polo­ žaj u svoje vlastite interese nije ni ču­ do, da ste danas, kao državni činovnik IX. razreda, posjednik imetka u vrijed­ nosti od 200.000 K! Kad ste tako smjeli, da po javnim knjigama, a sa znanjem vašeg šefa take nezakonitosti pravite, onda šta se događa, onim ljudima, ko­ jima »u četiri oka« samo savjet da­ jete? Treba li dakle još štogod, da rečem za ovog kajišara, koji i nakon ovog či­ na imade obraza, da sjedi među pošte­ nim svijetom, a za koga njegov šef, sudski savjetnik g. Verić veli, da bi i svaku smrtnu osudu potpisao, koju mu on na potpis donese ili će možda dostatno biti ovo. što rekoh, pa da zem. vlada povede istragu i krivce u zatvor stavi?! Spectator. I—ИИИИЧ1 ..................................... Na hlevete. • Nije dosta g. Mirku Kuriliću, što sam rekao da uopće s njim neću u javnosti diskutovati. Ali on ima volje i svoj historički apetit za piskaranja. E, pa ne­ ka mu bude. Izaziva me lično u 243. broju »Glasa Naoda« i obećaje čak i moj portret iznjeti u tome listu, a ja da mu u tu svrhu pružim još koju in­ formaciju reći ću mu ovu zadnju: Niti sam ja kada koga u javnosti u pogledu privatnog života i ličnih soci­ jalnih ili moralnih odnošaja pojedinca napao, niti ću to ikada učiniti; pa ni spomeutoga gospodina. To je nisko i podlo — to mi se gadi. Gore spome­ nuti pako to je učinio, a nadam se, da će on to i nastaviti, idok ja se neću poslužiti u javnosti proti njemu ni onim podacima, koje mi priposlaše 5 stolačkih građana. Na sudu pako — hoću. U političkim i stvarima takovim, ko­ je zasijecaju u opća pitanja Ući ću u svaku diskusiju* Glede prijeporne Visitenkarte kažem, da onakova, niti uopće i koja moja Visitenkarta sa njemačkim tekstom ne postoji. Imadu do sada svega četiri u hrvatskom i jedna u turskom jeziku, koja je bila namijenjena mojim pošt. turskimekolegama u Njemačkoj. Dakle za jednu sa onim citiranim tekstom u »Gl. N.« javno i ponovno nudim 1000 kruna »Prosvjeti«. Neka mi se ta do­ nese, ali »poštenim i uglednim« »svje­ docima« ne vjerujem. G. Kurilić pako u spomenutom broju »Gl. N.« nagovje­ šćuje, da takovih ima i još; a radi umi­ renja, ja mu velim, da od svih svojih tiskanica u njem, jeziku imam samo Briefpapire, koji su mi služili u Nje­ mačkoj za moju jehničku, trgovačku ili uopće poslovnu svrhu. Želi li on me­ ne pako napadati radi njemačkog tek­ sta koje moje tiskanice ili zato, što sam višekrat u »Leipziger Tagblattiu«, »Vossischer Zeitungu« ili »Miinchener Neueste Nachrichten« pisao članke u njemačkom jeziku, onda neka izvoli, a ja samo mogu reći, da je za mene nje­ mački jezik, jezik velike kulture, jezik progresa i civilizacije, te da se sma­ tram potpuno zadovoljan, da sam dane svojih tehničkih studija sproveo u zem­ lji nenatkriljive urednosti i u narodu, koji mi svojim radom može samo im­ ponirati. Pošto za mene postoji samo“politika i ekonomija pojedinih naroda i zemalja kao nešto strogo nacijonalno, dok je kultura internacijnnalna, to ne nalazim ni najmanjeg delikta u- svom životu, koji bi se kosio sa interesima moje hr­ vatske nacije. Na koncu izjavljujem, da su ovo moje zadnje riječi u javnosti o g. Mirku Ku­ riliću, pa on neka iznosi što god hoće, neka piše »što verniji portret«, neka se nabacuje svim paušalnim frazama, ali za taj »portret« i cijelu reklamu, kojujni »Gl. N.« svojim pisanjem čini, unaprijed izjavljujem, da tomu listu ni­ šta neću platiti. Naša redakcija to ne može besplatno nikomu činiti, pa ni g. Kuriliću, koji se naučio na besplatne reklame po faznim listovima, a »Gl. N.« kad nema ništa prešnije. a papira izobilja, neka nastavi. I pero odlažem. Sarajevo, 20. svibnja 1920. Inž. M. G. Čellć. ——Ml I—IH■ II ■■ И ll■m~Г~ri^IП^T ~^П OomecE vijesti IZ UREDNIŠTVA. Pošto u ponedje­ ljak štamparija ne radi zbog praznika, slijedeći broj našeg lista izlazi u čet­ vrtak. Naknadna zamjena novčanica. Mini­ starstvo financija odredilo je pet dnev­ ni rok za naknadnu zamjenu markira­ nih krunskih novčanica, koje iz kojeg bilo razloga nijesu bile zamijenjene sa krunsko-dinarskim novčanicama. Naknadna zamjena počinje u nedjelju 30.. maja, a traje do četvrtka 3. juna uključivo. Zamjena će se vršiti kod svih poreznih ureda, a u Sara­ jevu još kod zemaljske blagajnice i ureda poštanske štedionice. Poslije gor­ njeg roka neće se nikom dozvoliti za­ mjena ni pod kakvim uslovima, niti će se primati molbe a kamoli rješavati. Zamjenjivaće se samo markirane novčanice od 1000, 100, 50 i 20 kruna, dočim novčanice od 10, 2 i 1 krunu ostaju i dalje u prometu. Stanbeni ured. Za ilustraciju »nepri­ stranog« rada ovog ureda nagađamo još jedan primjer: Odlukom odi 5. fe­ bruara 1920. br. 42. rekviriran je u Predimaret ul. lokal br. 11. od Rifata Šabanagića, s njegovom privolom za Murata Balićevića, u kojem je on etablirao svoju kuhinju. Nakon mjesec dana stavlja stanbeni ■ured spomenutu odluku izvan krijeposti, mošto »nije znao« da se vodi po­ stupak na molbu Milana Mičevića, pro­ tiv Rifata Sabanagića i sada dbbiva Murat nalog da isprazni lokal, koji je dat Milanu da otvori — birtiju. Dakle, bezrazložno i bez ikakva pra­ va baca se jedan musliman iz lokala, koji mu je odredio stanbeni ured, a za­ što? Sigurno za to, jer je musliman i što i kod stanbenog ureda za nas po­ stoje posebni propisi. Ili možda gospo­ da iz stanbenog ureda mogu navesti drugi razlog? Kotarski ured u Sarajevu pitamo ka­ ko je mogao imenovati knezom Jovu Mrdu, koji je kažnjen radi ubojstva i koji svoje zvanje shvaća tako, da sije razdor u svom selu i čitavom džematu. Kako bi bilo, da se o ovoj našoj pri­ mjedbi sasluša džematbaša Vukan KuIjanin? Malo reda i pažnje gospodo! Gospodarstvo Prodaja suhih šljiva. Tvrtka Pacific Atlantic Trading Co., G. M. Gloez & Co., Wien IV. Hohllebengasse 8. obratila se na našu komoru da joj javi, ad­ rese vcletrgovaca-exportera suhih šlji­ va. Ovom prilikom je ova tvrtka izja­ vila, da bi naše suhe šljive slagane u onakim sanducima, u kakvim dolaze u Evropu šljive iz Kalifornije, kupovala inanko lađa Trst ako bi ponuđene cijene bile takove da bi se o njima moglo ras­ pravljati. Tvrtka bi započela odmah s narudž­ bom šljiva, koje bi se predavale do kon­ ca o. g. dočim bi ih isplaćivala pri ot­ premi robe. Naš se saobraćaj popravlja. Ministar­ stvo saobraćaja saopštava: Poslije savladianih ogromnih teškoća, koje bi bi­ le posljedica razorenja i uništenja na­ ših željeznica od strane neprijatelja i na­ kon prestanka velikog željezničarskog štrajka, željezničarski saobraćaj stalno se sve jače razvija i poboljšava. Prema jednom od posljednjih dnevnih izvješta­ ja saobraćala su u toku jednog dana na teritoriji beogradske željezničke direk­ cije 52 voza, na prugama sarajevske direkcije 93 voza, na prugama subotičke direkcije 118 vozova, a na teritoriji zagrebačke direkcije 214 vozova. Za­ kašnjenje vozova .svakim je danom sve manje. Na željezničkim konferencijama odr­ žanim ovih dana, postginut je sporazum za uvođenje direktnog željezničkog sa­ obraćaja „sa susjednim zemljama. Kon­ ferencija, koia se sada održava u Pa­ rizu a u čjem radu sudjeluje i de'egat našeg ministarstva saobraćaja, pretre­ sa pitanje pojačanja saobraćaja i stva­ ranja mogućnosti bržeg i ugodnijeg pu­ tovanja. Radovi na savskom mostu živo apreduju, tako da ćemo, u idsk -rijem vremenu imati gotov taj veliki važan objekt. Onda će saobraćaj na našoj glavnoj pruzi biti mnogo intenzivniji i obilniji. Povećanje broja lokomotiva i pojačanje produkcije uglia biće od ve­ oma velikog uticaja na ojačanie našeg željezničkog saobraćaja, kome su dosa­ da najviše smetali oskudica i nedostat­ ci u tome pogledu. Radi se forsirano u svima pravcima, da se što bolje mo­ gu savladati potrebe saobraćaja na svi­ ma državnim željeznicama u predsto­ jećoj sezoni. Poruhe uredništva. Predsjedništvu opštlne, Sarajevo. — Kad već šaljete ispravak, onda bi bilo dbbro da upamtite: 1.) da za ispravak mora neko nositi odgovornost, pa se potpisati, 2.) prezidijalni ured ne opći pod običnim brojem i 3.) g. predsjednik stanbenog ureda Izak Salom nije tolika osoba, da ga treba štititi zvaničnim ispravcima. Još nešto: što se to vrpolji g. dr. Alkalaj? Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a �»ПРАВДА" — »PRAVDA" Страна 4. Strana Samo 5 dasaka dosta je često, da jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno ; robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ na minutu. Ilustrovani cijenik, koji garete i smotke, diamante za rezanje možete tražiti samo od tvrtke H. Surtner, (Ljubljana br. 706. po- I stakla, nažigaće i novčarke kupujete I savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa- ; dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, Oglašujte u ,,Pravdi“ lanaca, prstena, narukvica, naušnica, POZIV NA UPIS. Po uredbi Nj. Kr. Visočanstva, Naslcdiuka Prestala Aleksandra, aprila 1920. god. ima se stvoriti: Kapital Središnje Zadruge iznosi 30,000.000___ Dinara Centralna drogerija Braća Šahinagić HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 PAPIRNICA' Hercegovačka banka d. d. u Mostaru. od 2 9. Središna zadruga ZA SNABDEVANJEI IZVOZ A. D. Zidruzi je sedište u Beogradu, a nje­ no je trajanje na neograničeno vreme. Zadruzi je postavljen zadatak: 1. da se stara o snabdevanju vojske i pasivnih krajeva. 2. da vrši nabavke za državu ako bi to pojedina nadleštva tra­ žila; 3. da i z v o z i u inostranstvo, ako i ukoliko se bude pokazao višak preko podmirenja domaćih potre­ ba sve artikle, čiji je izvoz po rešenju Ministarskog Saveta od 16. aprila 1920. god. IV. Br. 4858 Mi­ nistarstva trgovine i Industrije, povcren toj Zadruzi kao n. pr. sve vrste žita i proizvoda od žita, suva variva, stoku i stočne proiz­ vode, vunu, kudelju, lan i t. d. Број 162 Bro) ziva sve zainteresovane da se prijave na upis akcija. Prijave za upis akcija imaju se po­ slati Ministarstvu Trgovine I Industrije — Beograd sa naznakom »Za Središnu Zadrugu za Snabdevanje i Izvoz« i to u roku od dvadeset dana od publikacije ovog oglasa u Službenim Novinama u Beogradu i.u Službenim novinama Pokrajinskim. Jednovremeno s prijavom polaže se Na­ rodnoj Banki Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu po 500 dinara od svake akcije. / U roku od osam dana posle zaključ­ ka prijema upisnica odlučiće Ministar Trgovine i Industrije o prijemu upisnika za akcionare i .pozvaće se isti da up­ latu u roku'od osam dana od obznane poziva ostatak od 50% do nominalne vrednosti akcija kao i50 dinara od svake akcije na ime os­ nivačkih troškova. Ostatak osnovnog kapitala uplatiće se naknadno, a po rešeniu Upravnog Odbora. Bliže informacije o rado ove zadruge kao: O Upravi, Podeli dobiti, Trajanju i Likvidaciji, Državnoj kontroli j t. d. Zainteresovani će naći u Uredbi koja je otštampana u Službenim Novinama kao i u svima službenim i neslužbenim pokrajinskim listovima. Interesovanima se saopštava. da ćc Središna Zadruga vršiti sve kupovme u zemlji po principu slobodne trgovi­ ne 1 na osnovi slobonde pogodbena prodavcem robe. U pogledu uvoza Za­ druga će u prvom redu nabavljati artikle koii služe potrebama poljoprivednika i pivrednoj obnovi zemlje. Ove artikle Zadruga će prodavati po ceni koštanja. u 12.000 akcija od 2.500 dinara svaka, od kojih polovinu uplaćuje Država a polovinu korporacije i pojedinci. Akcije glase na ime. Članovi zadruge mogu biti: 1. Zemljoradničke Zadruge i njihovi Savezi; 2. Potrošačke zadruge i njihovi Sa­ vezi; 3. Poljoprivrednici, (producenti poljo­ privrednih proizvoda); 4. Trgovačke firme — pojedinci ili društva — koja se prema uverenju nadležnih vlasti bave izvozom ar­ tikala gore pobrojanih; 5. Frime i preduzeća, koja se pored prerade, bave izvozom gore po­ brojanih proizvoda (mlinovi, klanice i t. d.). Članovi Zadruge mogu biti samo dr­ Osnivački Odbor: žavljani Kraljevstva SHS. odnosno do­ Sekretar: Predsjednik: maće firme. Osnivački odbor ove Zadruge, Dr. E. Tartalja s. r. Li. Srećković s. r. Podpredsjednik: koji je postavljen rešenjem Ministarstva Dr. Janda s. r. Trgovine i Industrije od 28. aprila po­ Poziv no supshripciju LJsljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI. redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. broj 40.9884920. O. T. povisi dioničku glavnicu od \ 1,ooo.ooo'— na 2,ооо.ооо'— izdanjem novih komada’10.000 potpuno u gotovom uplaćenih na donosioca glasećih dionica po K 100’— nominale. Za upis ustanovljeni su slijedeći uvjeti: 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine i traje do uključivo 20. juna o. g. 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125'— po dionici više 5“/o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. 3. Prigodom upisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraj'u na dobitku za g. 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: poštaru Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) u Baaja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) u Bihaću: Krajiška banka (d. d.) u Trebinju: Trgovačka banka (d. d.) u u U Mostaru, dne 12. maja 1920. Ravnateljstvo. Novoosnovana »Težačka banka d. d." u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem od 16. oktobra prošle godine VII. Br. 696 odobrilo osnutak zavoda i njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. Zavod će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, te podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije. U ravnateljstvo zavoda izabrana su ova gospoda: Predsjednik: Husnibeg ČOrović veleposjednik i trgovac iz Cazina. Podpredsjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibrahimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male Kladuše. Članovi ravnateljstva: Ahmet ef Čokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimpašić veleposjednik i Živko Sukić trgovac sva tri iz Bihaćđ, Murataga Pozderac posjednik i trgovac iz Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i trgovac, Suljaga Hadžić veleposjednik i trgovac oba iz Peći-Grada, Arifaga Sulejmanagić posjednik i trgovac iz Todorova, Hadži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba iz Velike Kladuše. Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpredsjednik: Salih ef. Midžić posjednik i trgovac iz Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada i Haso Alagić posjednik i trgovac iz ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisii^nje društvene tvrtke svog činovnika Mujagu Bahtijarevića i povjerila mu privremeno upravu zavoda. RAVNATELJSTVO Težačke banke d. d. u Cazinu. Odgovoriti ureda*: F. bataka. Vika >4. a. U.« D. * A. KaH*i ta*U» � https://kolekcije.nub.ba/files/original/60768adcba9ba1af786ab5bcd5a66e08.pdf 5f221aa08dd941e7f16191620ebea771 PDF Text Text Peitarina u ••tavom pletena. PRAVDA ГЛАСИДО ЈУГОСЛ ABEHCKE МУОДММАОСКЕ ОЕГАНИЗАШЦЕ. Broj 58 (163) Sarajevo, četvrtak 3. juna 1920. (16. ramazana 1338.) Regent u Sarajevu. U poneđjejjak popodne Iznenada je prispio u našu sredinu Visoki Gost, Re­ gent Aieksander, koji se zadržao samo kratko vrijeme posjetivši Vrelo Bosne i llidžu. Na Vrelu Bosne izašao je Re­ gent sa svojom pratnjom iz automobila i pregledao vrela, iza čega je malo posjedio u restauraciji i krenuo automo­ bilom na llidžu. Munjevitom brzinom raširio se glas o njegovom dolasku medu stanov­ ništvom koje mu je na Ilidži priredilo oduševljeni doček, kličmil mu »Živio!« Regent je vrlo srdačno uzvraćao ova­ cije pozdravljajući. Nakon što se je vrlo pohvalno izra­ zio o Ilidži, nastavio je sa svotom prat­ njom put u Sarajevo. Malo iza I sata prošlo je pet automo­ bila u brzom vozu sarajevskim ulicama. Vijest o njegovom dolasku raširila se brzo po gradu, pa se na svakom licu odražavalo veliko uzbuđenje. Na večer je otputovao natrag auto­ mobilom u banju Koviljaču. Mi ispred svih muslimana srdačno pozdravljamo Mladog i Umnog Vlada­ ra u našoj sredini! Nesigurnost imetka u derventsliom kotaru. O ovom je kotaru bilo dosta govora po novinama radi pljačke pokretnina i otimanja begluka, afi nije iznesen ni mali dio onog, što se je iza prevrata dogodilo. U Derventi ima dosta ljudi, koji su už prevrat pretrpill silnu štetu, jer su im nahuškani seljaci razgrabili žito, sto­ ku, težačko oruđe i mašine, porušili hambareve, koševe i t'd. Još pikom od muslimana posjednika, koji su ošteće­ ni, nije ni izravno ni neizravno data odšteta niti se vlast brine, dt^ im bar sad osigura obrađivanje njihovih beg­ luka. Ovdje ima veleposjednika, čija su imanja od više hiljada dunuma seljaci podijelil »sve sebi, a po sebi«, te osta­ vivši neposijane svoje slobodne i bivše kmetovske zemlje, rade tu tuđu zem­ lju ili, što je još- upadnije, daju je — na .pola ili na trećinu drugim seljacima i tako prave nove kmetojve. i napoličare. Da ovako šta nije do­ pušteno ni po kakvoj uredbi ni naredbi a agraru, zna vrlo dobro ovdašnji predstojnik, ali se pravi nevješt i pro­ vodi tačuo samo one tačke, koje su na štetu posjednika, pa često ide čak i da­ lje, da posve zanemaruje onaj stav, po ч kojem blagodati agrarne reforme sube svi težaci, koje silom i na svoju ruku »rešavaju« agrar. Kao primjer, kako se postupa s muslimanitjia posjednicima navešćemo slu­ čaj Smajil-bega Mulabegovića. Uz pre­ vrat su mu seljaci u Kalenderovcima Srpskun opljačkali 80 ч kukuruza i 250 ma drva, razvalili koš, razlupali vršaću mašinu i odnijeli »Goppel« s njL On ih je odmah tužio, ali bez' uspjeha. . U Detlaku su ,mu seljaci iz istog sela i iz Kalenderovaca Srpskih razgrabili 2.000 m’ gotovih usječenih drva, sloj ženih u hvatove. Ta je drva usjekao u beglučkoj šumi, koju je kupio od Pašage Ibrišagića iž Dervente. Smajil-beg. je .pljačkaše tužio sudu, koji , ih je — pustio bez kazne. Iza toga je od bosanske vlade zatražio odštetu, ali je odbijen i upućen, da krivce tuži slidu, što 'je i učinio tuživši poimence preko 40 krivaca, ali Ima već 7 mjeseci, ka- ko> stvar miruje, pa se je bojati, da opet ne zaspe. Da se vidi, kako bosanske vlasti shvaćaju pitanje odštete za pljačke uz prevrat, iznosimo doslovno riješenje kotarskog ureda u Derventi od 31. mar­ ta 1920. broj 3444/20, koje je upravlje­ no rečenom Smailbegu, a glasi do­ slovno : »Na Vašu dne 22.Д, 1920, ppdnešenu požurnu molbu za naknadu štete naredila je zemaljska vlada odjel za socijalnu, politiku sa od­ redbom od 16./3. 1920. br. 3439, da se imate obavijestiti, da je Vaša predmetna šteta unešena u iskaz šteta prouzročenih pljačkom prili­ kom državnog prevrata. — Ujedno Vam se, saopćuje, da ne postoji pravni temelj, da bi država moralai naknaditi štete nlneSetie pljačka­ njem prilikom državnog prevrata. — No ako bi sc država ipak odlu­ čila, da se ove štete nadoknade iz prgavih sredstava, trebalo bi to pitanje za sve interesente riješiti posebnim zakonom. Sve dotlen može se naknada ovih šteta tražiti samo sudbenim putem, od štetočinaca, ako su oni poznati. Kotarski predstojnik: Galliuff, v, r.« Pogledajte: .posjednicima ukazuju mjesec u vodi tješeći ih sa »ako kad«, a ovamo država traži od njih, da tačne plaćaju poreze i namete, pa i za one begluke, kojim radi mlitavog držanja njezinih organa ne mogu raspolagati ni­ ti od njih imaju išta prihoda. Tako na primjer sponi. Mulabegović ima preko 1.00Q dunuma begluka u Kalenderovcb ma Srpskim i Defteku. ali nema od njeg nikakve koristi, jer radi nesigurnosti ne može tamo ni otići. Pa nije satno ni to: Mulabegović je imao u Detlaku 800 m’ usječenih drva,, koje mu predstoj­ nik nije dao llant jzvesti. Jesenas je dobio od' vlade dozvolu, da ih izveze, ali radi ružna vremena to nije mogao učiniti. I baš kad se je početkom maja o. g. spremao, da diže drva, seljaci su ih razgrabili. Začudo je odakle su pljač­ kaši saznali, da je Mulabegoviću doz­ voljen izvoz drva, kad on o tom nije pričao svijetu!? Stvar je prijavljena kot. uredu, te su žandari pronašli dvadeset i dvojicu kri­ vaca i obećali da će ih predati sudu. Da vidimo, kako će vlast kazniti ove pljačkaše, jer sa« bar nije prevrat, pa đai se he mogu krivci kazniti i od njih šteta naplatiti! Zulumi u Bosni.*] Narodni klub« u Beogradu primio je iz ‘Mostara slijedeći brzojav: »Naoru­ žani »dobrovoljci« napali su u Zimlju, kotar Mostar, Hrvate katolike i musli­ mane te neke isprebijali, oružje silom zahtijevaju, kojega ni nema. Oružnicima zabranjuju intervenirati i' ponašaju se kao okupatori, kcnaćišta i hranu rekviriraju sebi bez odštete. Pre­ metačine i nasilja č.ne samo na Hrva­ tima katolicima i muslimanima. Od Sr­ ba oružje ne zahtijevaju, nego prona­ đeno vraćaju. Molimo odlučnu inter­ venciju, jer pHjeti pogibelj pokolja. — Mjesni odbor HTS. u Mostaru«. Nije tome dugo, što smo na ovom mjestu ozbiljno upozorili državnu vlast na. zločinačke događaje protiv Hrvata i MpsasnStna u Bpsni i Hercegovini. Tko prati bosanske novine, osobito glasilo Hrvatske Težačke stranke »Hrvatsku Slogu« i muslimansku »Pravdu«, naići će skoro dnevno вд-рудкоуе zločinač­ ke pojave, koje neminovno vode i mo­ raju da dovađaju potlačene do uvjere­ nja, da se ti zulumi, ta nasilja trpe ili čak dozvoljavaju, jer nigdje ne vidje­ smo, da bi se proti zločincima upotrebiia sankcija kaznenog zakona, da bi se Ikoga eksemplarno kaznilo i zločince zasluženom kaznom od takvih zuluma odvratilo. Slučaj nije osamljen. Danas u Mostaru, jučer u Nevesinju, nedavno u ■ Bjelini itd. redom po. cijeloj Bosni i Hercegovini. Zar je državna vlast ne­ moćna vis-a-vis tih nedjela?.Što ra­ di štampa? Šuti, jer je stranački iilteres jači od osjećaja samilosti spram onih, kou ne pristaju uz stanovitu stranku, a ne pristaju za to, što u pro­ gramu dotičnih Stranaka ' njihovom djeIpvauu ne r.aiaze' z tšiii ■ protiv nedjela ljudi, kojima stanovita štampa laska, te laskanjem i šutnjom mučke odobrava njihovu antidržavnu rabotu. Da, sistematski napadaji na imetak, čast i život katoličkog i muslimanskog piičanstva predstavlja borbu protiv dr­ žave, jer napadnuti a neobranjeni, dola­ zi na pomisao, da se to radi jer se •) Prenešeno iz »Hrvata« od 28. ma­ ja. Ne možemo a da i ovom prilikom ne zahvalimo svom drugu »Hrvatu« na bratskoj sućuti,- kojom prati naše ne­ volje j. patnje. Ujedno se moramo po­ žaliti tia šutnju »Obzora«, koju pripisu­ jemo g. Lunačeku, kao i na šutnju »Na­ rodne Politike«, koja naše nevolje ne bi smjela mjeriti stranačkim bršinom. Primi, ur. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. DrEđujB redabcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina 11.- nekažnjivo može raditi, pa ne bi bilo čudo; vidjevši da tome nema lijeka, ako povuče konsekvenclje obzirom na dr­ žavu, koja ne zaštićuje njegove život­ ne interese, koje bi morali pravom za­ štićeni biti. Daleko smo od .toga, da^adi zločina pljačkaša krivimo državu, ali ne može­ mo, a da dio krivice ne baci­ mo na one, koji ili ne će da u potpunoj mjeri zaštite inte­ rese pučanstva, bez razlike plemenskog i vjerskog ime­ na. od rulje zločinaca, pripa­ dali oni kojoj mu drago ple­ menskim imenom. ■Postupak sa Hrvatima i Muslimani­ ma u Bosni i Hercegovini sliči naža­ lost postupku protiv Slavena u bivšoj monarhiji Habsburga. Samo luđak mo­ že je u tomu oponašati, nakon, školskog primjera njezine sudbine, koja je usli­ jedila i uslijediti morala upravo radi takvog -postupka. * jedno državljanstvo povlači za so­ bom jednaka prava i dužnosti. Jedno se od drugoga odijeliti neda, niti -može do­ zvoliti diferenciranje građana u one sa i bez prava na zaštitu svojih materijal­ nih i moralnih interesa. Pred zakon­ skom prisilom abstinencije od oštećivanja tuđih dobara svak je jednak, pa je dužnost državne vlasti, da snagom kaznenog zakona udari sva­ koga, tko pokuša ili izvede napadaj na tuda pravna dobra i izvede protu­ pravna djela, bez obzira počinio taj zločin šuckor ili dobrovoljac na štetu Srbina ili Hrvata. Državna vlast, do­ tično nosioci njezini, moraju o tome biti na čistu, a ujedno f a k t i v n i u primijenjivanju zakona proti Izločincima. Jugoslavija mora biti demokratska — ^svi barem to govorimo i pišemo. Dethokratizam taj dolazi najbolje do izražaja u potpunoj primjeni ravnoprav­ nosti sviju, te jednake zaštite i mogućnosti nesmetanog raz­ vitka« Stog razloga dižemo energič­ no glas prosvjeda protiv zuluma a Bo­ sni, I proti nemaru oblasti u zaštićivanju Hrvata i Muslimana od tih zuluma. Čvrsto se nadamo, da će »Narodni kltib« Uprijeti svim žilama kod kompetentnlh faktora u Beogradu, da se je­ danput za flvifek dokrajče azljatske prilike'u Bosni protiv katolika i •muslimana, kao što 4<1’učinio 4 onda, kad bi i pravoskivui slično bili ugro­ ženi Od katolika i muslimana. Sarajevo, 2. juna. Tuže nam se neki vojnici muslimani, da se ovdašnja vojna komanda ne drži naređenja vojnog ministarstva od 7. ma­ ja broj 175.056 prema kojem se musli­ manima vojnicima ima saopćiti »da im je na volju dato da poste, pa koji budu hteli postiti da im se uči­ ne za vreme posta potrebne olakšice kako u izdavanju hrane tako i u službi, n a r o, č i t o dnevnoj«. Mi smo se nadali da će se ovo na­ ređenje vršiti u Sarajevu naročito ram toga, što je u njem sjedište naše vi- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajepu. 1и1 ii inim benhavnlm nailovima. DbasIJn uplati I м«1п|1 u Hllmtoii SUS. I в linntfiu. Ми ileftt ia nloini Hnjiilte I ritate Mini! I utamtelt Siијpaiollnlli. Obaulla sit mjtnlita posla ni I tanani natast __________ ______ _________ Cionl^B glavnica H 3,000.860 Sajt itzonita I anroetzacijs&a — Uupuli I arodale sntee, laluft I vrijednosne papin н!ђ nita. R 0 8 H 0 в !> i Ш I 11 kupola I rodili m iriti rata, a pojlncito ni iliatni nomlNiti. ____________________, I HancElarija: Mja Petra ulica I prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgoo^ha banЦа, SarajBoo - Interurhao telefon: Zli | _ .___ �Spoj 163 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА' Strana 2 Страаа Svijest«, pa i — ona ulaže svoj moćni vojničke stanove, a djelomično za am­ veto i odbija »lažnu i tendencioznu« bulante, bolnice i za osnovne škole. Za našu bilješku u 159. broju. Dražesni su te rekvirirane kuće muslimani ne na­ ovi naši »nepristrani« tajnici i još »neplaćuju nikakve* kirije. a njihov vakuf pfistraniji« novinari iz »2. S.«. time trpi ogromnu štetu, da i ne go­ Ko mačci oko vrele kaše obilaze ovorim o šteti što djecu ne daju u ško­ lu, dok ne svrše mekteba. I eto kada ko glavnog težišta naše notice, da je ■se nađe svjesniji musliman kao što je kod mnogobrojnih židovskih du­ Midhat, digne svoj glas, i proti tomu ćana ovarisamo baš »slučajno* na Haodlučno ustane, odmah je sutra dati džomerovića. Kad se već Eskenazi ni­ pod kakvom bilo izlikom uhapšen. To je mogao uprtljati u široke i pro­ sve zna i g. Rebac. ali njemu nije stalo strane dućane u našoj notici nabro­ do istine, nego samo nastoji Ma ugodi jenih židovskih »siromaha«, već mu svojim »gospodarima*. »Pravdino« pi­ se je morala rekvirirati magaza »bo­ sanje naziva lažnim, a zauzimanje ljudi gataša« Hadžomerovića, pitamo g. SaNEKA GOVORE FAKTA. oko »Pravde« za makedonske musli­ toma. zašto ga nije smjestio u koji du­ mane »smetnjačkom politikom njenom«, ćan židovskih veletrgovaca, koji drže G. Hasan M. Rebac po svojoj staroj ma i da će ostati miran pri progonjea nije mu smetenjačka — politika »de­ po 'više dućana služeći se tintom, da navadi, a po primjeru zakletih neprija­ nju drugih — pušta drugi dan naravno mokrata« i »Radenaša«, koji šu nesa­ profokoliranim firmama dodaju suro­ telja b.-h. muslimaha, nazvao je »de­ uz otkupninu od 10.—15.000 dinara i mo protiv muslimana nego i protiv na­ gate. pomoću kojih — ne znamo da li magoškim izvrtanjem« »Pravdino« pi­ više? Jesu li Midhadi Hodžići svi oni rodnog ujedinjenja. On ne laže, kada u zdravlju »objetivnog« Saloma — mu­ sanje o obespravljenju i progonima ma- .muslimani, koji su nesamo nevini, nego veli »da je sušta neistina, da je iko, ozu na dvije strane. G. Satom se može cedonskih muslimana. To je g. Rebac dapače isto, tako dobri Jugoslaveni i sim jedinog Midhata odobrio »smetovrpoljiti koliko hoće, mi opet .ponav­ učinio jedino radi toga, jer se je »Prav­ dobroželiitelji našoj ujedinjenoj državi, njačkit politiku Pravdine organizacije«. ljamo zahtjev, da vlada »malo zaviri« da« obarala na te progone i jer je otvo­ kao i sam g. Rebac, pa ipak od dana — na očigled činjenice, da »Hak«. gla­ za kulise g. Salama, jer ćemo to. inače rila rubriku »Iz Sandžaka i Makedoni­ ujedinjenja pa sve do dan danas leže silo organizacije stvorene na fome mi sami učiniti. je« i pustila članke, u kojima je, nota u kazamatima Kos. Mitrovrce, Vučitrkongresu, simpatizira sa »Pravdom« i bene, у r 1 % obzirno prikazano ona, Prizrena. Peći, Prištine, Uroševca Samo se bojimo, da ga se u tom slu­ svojim pristašama preporučuje .njen ka­ čaju, »2. S.« ne će imala kada brigati bespravljenje i progoni tamošnjih mu­ i t. d. Samo jedan primjer: U Prištini lendar. slimana. te brutalna samovolja okruž­ je uhapšen Suni ef. ugledan musliman o našem analfabetizam, već će ga stala Za sve zulume, nepravde i bezako­ nih sekretara i poticajnih činovnika. i vrlo agilan i aktivan u radu oko ši­ kuknjava. Stoga kolegica, jezika ga za nja. koja se čine muslimanima u Ma­ Ni u jednim, pa ni u najopozicionalrenja ideje ujedinjenja, među Turcima zubu !... kedoniji zna najbolje g. Svetozar Baunijim listovima ne možete naći reliefan i Arnautima. Njegovo je uhapšenje iz­ ković. kojj muslimanima piše molbe za prikaz razvoja prilika u Makedoniji i nenadilo svakoga, ko poznaje njegdv naplatu kirija. predstavke Narodnom Sandžaku. Jntrazigentnost tamošnjih rad u narodu. Nu iznenađenje je posta­ Predstavništvu, a čak je prilikom zad­ lo veće, kada je Suni et. drugi dan pu­ Srba-pravoslavnih i njihovi podvizi, da nje pensekucije nad makedonskim mu­ posve unište Turke i Arnaute. takove šten iz zatvora. Niko -nije znao pravoga slimanima okruga kosovskog pisao su naravi, da cenzura ne bi nikako do­ razloga tome uhapšenju. a ni puštanju. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. molbu na samog Regenta Aleksandra. pustila, da se to objelodani, a oni koji Jedino se je govorilo da je uhapšen kao Dr. Vesnić o jadranskom pitanju. Eto ni sami g. Benković ne može gle ­ o tome pišu, -toliko su obzirni, da iz­ veliki i opasni — organizator ustanka Na sjednici Narodnog Predstavništva dati zulume koji se čine muslimanima, bjegavaju sve što bi moglo biti po nas u Makedoniji i da materijalno i intelek­ od 29. maja ; ministar predsjednik dr. a g. Rebac, kada se iznesu u javnosti, nepovoljno, na mirovnoj konferenciji, i tualno izdašno potpomaže »kačake«. Nu Vesnić između ostalog kazao je, da naziva ih lažnim. Gosp. Bauković ne što bi davalo još većeg i ekspanzivnitima je verzijatpa bio brzo kraj, jer je moramo činili ogradu protiv izvjesnih jeg povoda talijanskom iridentizmu, ui pričanje samoga Suni ef. unijelo više i piše muslimanima tužbe, molbe, pred­ izraza i izjava prečasnog i uvaženog stavke i žaobe, što mu je to zanat i perenu protiv nas i našeg teritorija. svjetla u zakutni i protivu-muslimanski člana ovog parlamenta Biatikinija. Ošto je to rentabilan pisac, nego prosto Jedino onaj, koga je val sudbine ba­ režim »demokratske« oligarhije. Suni sjećam, i svi mi osjećamo, ja dijelim i radi toga što ima više srca i duše, cio u te krajeve', može imati dobar i ef. pored što je ugledan, još je i vrlo svi mi'dijelimo bol, patnju i trpljenje pravde i osjećaja, nego što g. Rebac ispravan pojam o prilikama koje vlada­ bogat, a to je znao vrlodobro i sam koje u ovome trenutku podnose njego­ i što u tim zulumima vidi ono, što ne ju u Sandžaku i Makedoniji. Samo onaj, sekretar okružnog načelstva u Prišti­ vi bližnji zemljaci. U tom pogledu mi­ će da vidi g. Rebac: sistematično ukoji je vidio na svoje vlastite oči, zna i ni.-Pošto je sekretar veliki alkoholičar slim da među nama nema razlike. (Ta­ ništavanje muslimana u Makedoniji, o kakav je postupak vlasti prama Turci- | i strastven igrač, to je u nedostatku ko je.) Ali uvaženi poslanik otišao je čemu ću ja napisati nfž članaka u »Pra­ ma i Arnautima. Istina i g. Rebac je j novaca pod izlikom protu-državnog ra­ vdi« usprkos prijetnje g. Rebca sa »omnogo dalje i doveo ne samo našu vla­ jednom »hodočastio« u Skoplje, pa je da uhapsio pomenutog Suni ef. i time prpljivim« razlozima. du nego Istovremeno i Narodno Pred­ vrlo malo, ili nimalo posvećivao paž- I se domogao lijepe svote novca, sa ko­ nju onom na što se dnevno u novinama i jom može svoju »plemenitu pasifu« i stavništvo i cijelu zemlju u jedan polo­ 2ao mi je što ću u tim člancima mo­ rati često puta spomenuti i njegovo ime j žaj, koji on svakako nije želio, a koji tuže tamošnji muslimani. Sve iskustvo ■ dalje provoditi. Jest, Suni effndiju je, i znanje koje je g. Rebac stekao, po­ i što ču morati — za bolju ilustraciju nam on ni po političkom iskustvu svo­ kako gore navedoh. uhapsio za veliki jem, ni po svom patriotizmu želiti ne tiče od osobe, koja — u bojazni za svoj — ispričati i ono, što sam rekao gosp. »kabahat«. a pustio ga je uz mali »adže'metak, koji je ogroman i predpostavRebcu pred g. Hidajetom Kulinovićem može. Ne smijenio smatrati naše savez­ z^« od 10.000 dinara. Ijajući opće interese muslimana -svo- i u Beogradu: mišljenje jednoga prištevnike ni za bivše, ni za propale. Prva Kao god i drugi muslimani tako je skog profesora, bivšega urednika »Sta­ ozbiljna napomena, koja je učinjena vla­ jim vlastitim interesima — raportira isto i Midhat Hodžić muževno dizao malim i velikim Rebcima onako, kako re Srbije« o naprednim muslimanima. dinoj izjavi, sastoji se u tome, zašto svoj glas protiv zuluma oblasti prama Ahmed M. Basara. vlada nje ništa kazala u svojoj izjavi je njima milo i po voli, odnosno njoj Makedoncima, pa se je radi toga na korisno. o jadranskom pitanju. Meni je, gospo­ njega budno pazilo, a kada je još po­ Ja ovdje neću govoriti o nepraved­ do. milo, što je sa tako raznih strana čeo raditi i na organizaciji Turaka i nom ј netemeljitom uhapšenju Midhata ta zamjerka učinjena vladi, i meni je Arnauta, a protiv »demokratskih« sa­ Hodžića. ali neka mi g. Rebac dopusti nadam se isto tako lako da na tu za­ trapa odmah je uhapšen, ja sam za jedno pitanje: Ako je po njegovom mi­ mjerku odgovorim i dadem objašnje­ Midhadovo uhapšenje saznao u Prišti­ Šef stanbenog ureda, tajnik g. Sa­ šljenju i dobivenim informacijama kriv ni od jednog znanca koji mi je tada nje. Mi nismo unjeli п vladinu izjavu Midhat. jesu li krivi i drugi muslimani, rekao: »Muslimani iz Bijemg Polja us­ lom nešto se vrlo usplahirio na prvu nkakav naročiti pomen o jadranskom koji se tamo dnevno hapse? Kako bi tade svi listom za svog Midhata. pošto našu noticu, kojom je podvrgnuta kri­ pitanju prvo stoga, što je u ovom tre­ se nazvao postupak, po kojem se uhap­ tici njegova »nepristranost« pri — proga svi vole«. Događaji su mu dali nutku ono u toku. To nismo učinili iz šeni — ako je svjesniji, i pametniji, a pravo. težiranju Židova Eskenazija na štetu faktičnog obzira !i nama ni u koliko ne pripada .političkoj grupi, po čijem Ili ovo: Mnogo je džamija i privatnih muslimana. Prijeti tužbom i šalje n enije potreban primjer ni onoga, što se je naređenju uhapšen, — ne pušta se muslimanskih kuća rekvirirao i upotpotpisan ispravak gradske opštine, radilo u Rimu prije nekoliko mjeseci, iz zatvora nikako, a ako je bogatiji, a rebljeno je u vojničke svrhe. .Svi su I a da magare — tako misli »Dr.« Sani onoga što se radi u Rimu danas. | lom — bude Sličnije medvjedu, prizvao na to dadne obvezu, da neće raditi mektebi zatvoreni i djelomično upotreSmatrali smo ako bi ma šta u svojoj protiv njihove grupe među muslimani­ bljeni za četne kancelarije, provijant i I je u pomoć i sedmu velesilu »Židovsku izjavi unijeli o tome pitanju, da bi mi hovne vjerske vlasti i jer smo držali da vojni muftija vrši svoju dužnost bar sada, kada je u izgledu njegovo una­ pređenje. Nažalost stanje je staro: пГ nadzora, a kamo li da bi se vojnicima uz izdašnp brigu o izdavanju hrane održao koji vaz i da bi se predveli u džamiju. Čast svačijem begluku i efendiluku, ali bi trebalo i malo rada, ma­ lo zauzimanja. Čast altbabluku, ali bi trebalo i malo naređenja, malo drntanfa. Ne ćemo valjda i u narodnoj vojsci svojom krivnjom dotjerati dotle, da vojništvo strada radi toga, što je briga za njihove vjerske potrebe u ne­ hajnim rukama. Tražimo rad. jer će­ mo inače biti prisiljeni da i oštrije žigošemo izvjesne postupke, odnosno propuste. Iz Sandžaka i Makedonije, Politički pregled Bilješke. _ »Jesi li vidio? Ostavili ste je bez hrane i bez , jataka*), a nije navikla. .. Živila je u dobru. Ovo je veliki grijeh!.. Idi tamo i nadi jednu čistu sobu, da se bolesnica smjesti!« A Hifzl Bjelevac: — A dotlen paša hazretleri prentjeću je, ako dozvolite u svoju sobu — upita Zija brišući krupne (52) kaplje znoja s Renina čela. Činovnik je pridigne, a ona oslanjajući se na Salih paša odobri i pomogne Zijau prenijeti Renjegovo rame otvori oči 1 reče: I nu u . malu, ali čistu sobu u kojoj su bile dvije »Tako je on htio. . . IhSanl.. Ihsan! .. * postelje, stol s nekakvim tefterima i knjigama, raz­ nim bocama, liječničkim spravama i ostalim sit­ — »Za što ste je ostavili ovako?« primijeti nicama. . I paša srdito. »U ovoj velikoj sobetini bez postelje i Rene je buncala: »Nosi me! .. Nosi!. . Daleko, pokrivača, pa možda i bez jela. .. A?« daleko... Tako mi je dobro... Ja sam zadovoljna... Činovnik ne odgovori ništa, a paša se okrene Brzo!. . brzo!., i otvori vrata. Otišao je i za čas se vratio s jednim Zija je položi na postelju i odmah smoči veliki crnomanjastim čovjekom u uzničkom odijelu. Uriičaršaf s pokrivača u esenciji i vodi, razodjene ne­ šavši u sobu pokaza na Renu. poznatu djevojku i liječničkom požrtvovnošću počne »Bak, Zija!*) ^Naš liječnik ne če još doći, a ti je njegovati. se razumiješ... Pregledaj ovu bolesnicu...« Paša je stajao kraj vrata i gledao. Zija, -«- nazvan po paši, čovjek u tridesetpetim »Aferin. Zija! . . reče Salih paša — vi ste re« godinama bio je i sam liječnik u Carigradu i osu­ van liječnik.« đen u jednom proceju radi pisanja u nekom en­ Zija se okrene i reče gorko: gleskom listu o prilikama u Turskoj. U zatvoru je ' — »Kao što je stambolski krvnik revan vje­ bio već godinu dana, ali je s njim vrlo lijepo poššati, suditi. . . »To je u krvi navika... i dužnost...« tupano, osobito kako je Salih paša došao na upraVu Paša ne odgovori ništa. Zija je ponovno pre­ zatvora. Zija je više liječio bolesnike, nego liječnik, gledao djevojci bilo, oči, poslušao srce i zagledao koji je svaki dao dolazio i davao im samo nekakve se krož prozor u daljinu, tamo preko modre pučine »prahove«. . daleko u neku nepoznatu, nevidljivu tačku, gdje se Za to i sada Zija pristupi odmah bolesnici, je nebo s morenj u tankoj maglici sastajalo, a on­ uzme je na ruku i opipa bilo. da rekao sam sebi pogledavši bolesnicu: . »Opasno je paša-hazretleri...« reče Zija okre»Pauvre femme!. .« nuvši se paši — sumnjam da je već nastupilo zapaljenje pluća.,. Paša izađe. Zija sjedne na кгдј druge postelje Paša pogleda srdito činovnika i reče: i posmatraše jedan čas bolesnicu, a onda Izvadi —------------•) Pogledaj, Zija. ,*) postelja. FELJTON. Rene Logotetides. J-------------- -н——------ I sat i posluša ponovno bilo. Srce je kucalo skoro I normalno. Rene je spavala. Zija ustane i iziđe na hodnik, a međutim je hadema*) nosio čisto rublje i odijelo za Renu. I »Nemoj ulaziti unutra« — reče Zija — raspre1 mi sobu, koja je za nju određena, pa ću ja ostalo urediti.« • Hadema posluša, metne rublje na jedan san­ duk, koji je tu slučajno stajao i vrati se niz basamake. Zija se vrati u sobu. Rene 'је još spavala. U to stupi na vrata paša s liječnikom Tevfikbey-om, i upita Zija-a: »Kako joj je sada?« — Neka je Tefkibey pregleda paša hazretleri, reče Zija ustajući s postelje. Tefikbey pristupi bolesnici, uzme je za ruku, a onda izvadi sat i gledaše neko vrijeme kucanje bila. Za tim izmjeri toplinu i pruži Zija-u mjerilo s riječima: »Srce je za čudo normalno, »ali je temperatura već četrdeset.« Zija spusti spravu na sto i upita doktora: »Obloge?« — »Da, obloge i jedan prašak...« odgovori Tevfikbey. — Pustili su je bez hrane, bez postelje i po­ krivača, -«• reče paša — pa je sirota nazebla. Ako je i kriva, za to Je zatvor, ali u zatvoru treba hu­ mano postupati.« Doktor odobri stanovište pašino, a Zija promi­ jeni obloge Reni. Salih paša i doktor ostave sobu, a Zija ostane uz bolesnicu. *) poslužitelj. �Spoj 163 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, Страиа 3. u radu za »Gairet« ne može smetati da troviću, te mi najodlučnije tražimo, da se nevini i nedužni muslimani puste, ii smo u odboru zastupani sa dva ili a dobrovoljac koji je pravi krivac da osam odbornika. Broj ne odlučuje već se bezuvjetno kazni; a tražimo tako­ ni radi toga, što je data svečana izja­ va, da se odbor u svom radu ne će ru­ đer i nepristrani disciplinarni i kazneni progon policije, a napose Spreme, koji kovoditi nikakvim stranačkim motivi­ je već više puta samovoljno činio is­ ma i da će inu biti glavna zadaća, da pade protiv muslimana i nedužne ih islamski elemenat približi školi. Dru­ progonio. gim riječima1 odbor će izbjegavati sve, što bi moglo prouzročiti trvenja i raz­ Učesnici »Ittihadove« proslave u Mo­ mirice, a kamo li opravdan prigovor staru. Odbor »Ittihada« u Mostaru lidruštvenih pododbora i .povjerenika, moljava sya ona društva i sve poje­ kojima društvena pravila i onako odince, koji borave u Sarajevu a žele mogućuju kako inicijativu tako i mo­ prisustvovati velikoj društvenoj sve­ gućnost, da izdašno uplivišu na rad čanosti na Bajram, kojom »Ittihad« glavnog odbora. slavi petnaestgodišnjicu svoga opstan­ ■Pozivajući svoje' ljude na ovaj rad ka, te koji još odboru »Ittihada« nijesu valja nam naglasiti da ovo stanovište saopćili svoje prisustvovanje, da to čim nije nikakva kapitulacija, niti odstupa­ prije učine i to usmeno jli pismeno inž. nje od dosadanjeg našeg držanja u pi­ Celiću kod uredništva »Pravde«, jer tanju »Gajreta«. Mi smo bili proti f o rPregovori s Rusijom. Listovi javlja­ da se još za vremena može pobrinuti ju iz Kopenhagena: Prema londonskoj mi dosadanjeg provizoriuma i boreći za smještanje gostiju u Mostaru te za se dođosmo naravno i u sukob sa no­ brzojavci doći će budućeg tjedna u popust na željeznici, jli eventualno — siocima tog provizoriuma. Danas je London francuski 'i talijanski ministri ako bi na pruzi Sarajevo—Mostar bio nestalo tog provizoriuma i došlo do predsjednici da povedu pregovore sa dovoljan broj gostiju da se pobrine za izbora odbora, ergo otpada i uzrok Krašinom i da čuju predloge moskov­ posebhi vlakl. Naša društva, koja bi naše borbe, koja se u stvari nije nikad ske sovjetske vlade., eventualno sudjelovala sa kojim tam­ kretala oko tog, da naša organizacija buraškim zborom, neka istome tako­ Englesko-japanskl savez. »Reuterov zavlada u »Gajretu« i dobije većinu odđer to jave, jer je to nužno radi utaUred« javlja: Bivši ministar predsjed­ borničkih mjesta. Kompromisna lista, načenja programa same proslave, koji nik Okuna izjavio je u intervju-u da što je usvojismo na septembarskoj će se iduće nedjelje već u javnosti je potreban englesko-japanski savez u skupštini nosila je samo četiri naša kan­ objelodaniti. što jačoj mjeri, jer je situacija na isto­ didata, od kojih trojica nijesu politički ku nadasve kritična. Unija biće prijaeksponirani. To je nepobitni dokaz, da Prilozi »Pravdi«. Fahrije hanuma -teljski raspoložena prema tome save­ smo uza sve opreke ostali potpuno Teskeredžić iz Travnika sakupila je zu ili će možda čak i pristupiti savezu. među našim ženskinjem 651 K dobro­ vjerni svom stanovištu, da »Gajret« Boljševička, ofenziva. Zastupnik lista mora biti vanstranaćki i pripadati svivoljnih priloga za naš list, a darovaše »Monning Posta« javlja iz Varšave, da ma. Sto to načelo nije još došlo do ove: Fahrije hanuma Teskeredžić 150 potpunog izražaja nije naša krivica, Se Minsk od petka nalazi u rukama K, Subhije harnima 80 K, po 50 K: Bi­ boljševika. Među Dvinskom i Viteb- već je nose drugi, koji se još ne mogoser hanuma Hasanpašić, Arife hanu­ še otresti svog pogrješnog naziranja. ma Alečković; po 40 K: Zlatka hanu­ skom primiču se nove ruske vojske Nu budući se nije ponovila stara inpravcem na Vilnu. ma Firdus. Zil hanuma Hasanpašić; po Novi boljševici. Kako javlja »Montags trasigentnost, koja je našla izražaja u 30 K: Almas hanuma Hećimoviđk po 25 K: Fadile hanuma Ibrahimpašic, po Presse« došlo je do nove orijentacije poviku: »Nema kompromisa!«, pa je nastupio makar i nepotpun obrat na bo­ 20 K: Čamile hanuma Hasanpašić, Zaruskog sovjetskog sistema. Lenjin je uvjerio Trockbg o potrebi revizije bolj­ lje, bilo bi. nerazumno, kad bismo se hide hanuma Hrasni'ca, Paša hanuma kaprieirali radi nečega, što će ispraviti Sulejmanpašić, Tahira hanuma Ljuboševičkih načela. Tranformacija na pod­ i sanirati skoro vrijeme. vić, Zulejha hanuma Gluhbegović, Halozi široke izgradnje derpok racije sko­ Toliko imadosmo reći na razjašnje­ lida hanuma Bahtijarević, Ajiša hanu­ ro ie dovršena. Vanredne su komisije nje svojim stranačkim drugovima, ko­ ma Suioldžić; po 10 K: Zumrut hanu­ uklonjene. Privatna imovina i sloboda je pozivamo da prekinu dosadanju pa­ ma Krehić. »Zlatka hanuma Krehić, trgovanja priznate pod stalnim uvje­ sivnost prema »Gajretu« i da ga prih­ Zumrut hanuma Alihodžić; po 8 tima. vate otrtm žarom, kojeg diktuje neodDerviš hanuma Teskeredžić; po 4 K: Odgoda pregovora o jadranskom pi­ ložna potreba, da se ujedinjenim sila­ Hanifa hanuma Smailkadić; po 2 K: tanju. »Era Nuova« javlja da su direkt­ ma nadoknade propusti, koji su činjeni Fatime hanuma Isanović i Fatima Reni talijanskd-jugoslavenski pregovori šve od okupacije do narodnog ujedinje­ Ija. — Plemenitim darovateljicama naj­ uisljed molbe talijanske vlade odgođe­ nja. Naročito apeliramo na pododbore, ljepša hvala! ni do 15. jula. Jugoslavenski i talijan­ koji prekinuše veze sa bivšim povjere­ Na članak »Prekipjelo ie već«, koji ski delegati sastaće se nakon konfe­ ništvom, da bez oklijevanja pošalju uje nedavno u našem listu izišao daro­ rencije u Spaa. kupljenu članarinu i priloge i da se njavale su za naš list svjesne naše hanuOkupacija Trakije. Okupacija Trakije ozbiljnije late -posla oko upisivanja čla­ me u Janji još od svojih zadnjih uspo­ od strapf grčkih trupa nastavlja se. Va­ nova, sabiranja darova i drugih priho­ mena na zlatna vremena i to po 1 maroši Ferđik, Sufulu, Dimotika i Lile Burda1 našem »Gajretu«. džariju: Hanutna Mehage Skokića i ■gas okupirane su bez incidenta. Fran­ hanuma r. Cerimbega Preljubovića (iz cuske vlasti predale su Grcima admini­ Skupština Glavnoga Odbora Prosvje­ Bijeljine); pd 1 jigrmihik: Gđica Najla strativnu i žandarmerijsku službu. te. Od Gl. Odb. Prosvjete primamo : Skokič, hanuma Mehmedbega AlibegoVANJSKI POLOŽAJ. Javljamo svima članovima Prosvjete, vića, hanuma Mehage Musemića (mla­ Građanski rat u tješinskom područ­ da će se XIV-ta redovna glavna skup­ đeg) i gđica Nejra Musemić; 10 K u ju. Anarhija u istočno-šleskom plebisci­ ština održati u nedelju 14. (27.) juna u zlatu: Hanumka h. Hurembegovića, te tarnom području traje dalje. Međusar Sarajevu 1920. u prostorijama Oficir­ */, tur. lire: hanuma Halil ef. Đezića. veznička plebiscitarna komisija pokaza­ skog Doma sa ovim dnevnim redom: Nadalje je u Brčkom kao odjek na la se preslabom da utiša teroriste, pa 1. IzVeštaj Glavnog Odbora Presvete; GAJRETOVA KRIZA isti članak sakupio gosp. Abdulgani ef. se može govoriti za pravog guerila ra­ 2. Proračun za godinu 1920/21.; 3. Pred­ koja je trajala i više nego je trebalo, ta Poljaka u istočnoj Šleskoj. Kod neibrahimbegović svotu od 2.220 K, kao loži Glavnog Odbora, pododbora, pona putu je da se jednom dokonča. Ne kidanjih nemira palo je 7 mrtvih i 20 verenika i članova; 4. Izbor novih čla­ dobrovoljni prilog »Pravdi«, a darova­ može se baš reći da su izglađen: svi teško ranjenih. še po 400 K: Fehimbeg Zaimović, po nova glavnog Odbora Presvete. • nesporazumci. ali se nadamo da će uži 200 K: H. Trebinčević, Mehaga KanNajveći nemiri zbili su se u Karvinu, dodir učiniti svoje, a hladno prosuđi­ tardžić i Braća Kučukalić; po 150 K: pa je uslijed tih upravna komisija pre­ vanje prevladati i kod »onih, koji su moS. Novalija; po 100 K: M. Hadžimehselila u Pudlan pri Oderbergu. mentano povrijeđeni i zapostavljeni. medagić, Ibrahim Bećić, M. Zamović, Cim su čuli za događaje u Karvinu Radi se naime o tom, da i grupa oko Ibrahimaga Džindić, H. Zejčirović i M. obustavili su češki rudari u okolici »Obrane« pokaže potrebnu samozata ­ Salihbegović; po 50 K: g. V. OmeroKarvina posao i potekli svojim češkim Fraziranja i napadaji u Zenici. U su­ ju i svojim aktivnim radom rasprši ne ­ vić; po 40 K: Hasan Dautović; po 20 drugovima u pomoć. Došlo je opet do botu 29. pr. mj. pred sami iftar prola­ opravdano mišljenje, Izvjesnih grupa, K: g. Dr. Bukvica. Hamza Dervišević, pucnjave pa je bilo mnogo ranjenih. zio je ulicam dobrovoljac Lazar Tošada je njen istup sa posebnom listom uOsman Krajnović, Mumin Golić, Salih Ovaj puta nastupile su i antantine če­ nović i cijelo je vrijeme napadao musli­ peren proti društvu, za koje je — ■ to H. Mehmedagić, M. Trabazanlija. B. H. te, jer je žandarmerija bila preslaba. mane psujući im »turskoga« Boga, sve­ se mora priznati — doprinijela dobar Deset karvinskih rovova zaposjed­ ca Muhameda, džamiju, halifu, rama­ Seltmović, M. Ć. Zejnilović, Dž. Ahmeobol, kako u radu, tako i u rezultatu nuto je talijanskim četama, pa im je« tović, S. Muikić comp., M. Edhemović zan, »tursku« bulu, majku i sve drugo, toga rada. uspjelo da Poljake potisnu iz Joahimi M. H. Novalija; po 10 K: Hamid Der­ što mu je dolazilo na njegovu poganu Mi smo naime tvrdo osvjedočeni, da jezičinu. Najprije je tvorno napao jed­ višević, Hamid Čaušević, Hasan Murova u Karvinu, kojeg su ovi držali za­ posjednuto. će ovi agilni radnici za procvat »Gaj- nog muslimana posvandžiju, za tim laosmanović, H. Smajlović, J. KarameUsprkos zabrane skupština obdržareta« tačno uočiti, da se za »Gairet« hić, I. Kasumagić, Š. Arzulhaldžić, E. više musi, djece, a uz to je po ulici vaju poljski rudari dnevno skupštine, može raditi i izvan o d b,o r a i da Hajdarović, D. Selimović, M. Dželiloganjao i muslim. žene, koje su upravo gdje uporno zahtijevaju, da se makne se ne će boriti proti ljudima, koje su išle iz džamije. Nakon toga napao je vić, Jusuf Jusufović, M. Šerifovič. M. čchoslovaćka žandarmerija kao i to, svojski podupirali prije ove skupštine. i starca od 65 god. Mulu Ekinovića, ko­ Husetnagić i N. Karahasanović. da im se plaće ne isplate u čehoslovačJer kad možemo biti uzdržljivj mi, ko­ jega kamenom i ozlijedio. Malo dalje Bratska hvala i živjeli! koj valuti. Ako se ne udovolji tim za­ ji smo se borili proti ljudima, s kojima napao je i na jednu mirnu grupu musli­ htjevima neće smjeti ni jedan poljski su »Obravaši« radili ruku o ruku, dr­ manskih mladića, koji su sasvim oprav­ rudar da se uveze u rov, tako se svi žimo da to mogu učiniti i »Obranaši« dano na njegova izazivanja reagirali strojevi, vođene naprave i kotlovi sta­ tim prije, što odbor ne znači sa­ pri čemu je došlo i do male tučnjave. mo društvo i što vrijeme impera­ ve iz pogona. Propovijedaju i sabo­ 1 na sramotu tiaše političke uprave i tažu. tivno zahtijeva, da »Gairet« jednom inajboljeg bečkog fabrikata nudi tamošnja se je policija stavila također Štrajkujućim poljskim rudarima pri­ zide iz krize. Priznajemo da je i s dru­ pz cijenu od K 70 — za netto kg na stranu izazivača, pa je polic. straždružili su se i radnei karvinske pivo­ ge strane trebalo pokazati više susret­ dok zaliha traje meštar Spremo taj isti dan u noći po­ vare i poljodjelski radnici Larišovih ljivosti i uvjereni smo da će se ova slije 11 sati vezao i na policiju pred­ dobara. pogrješka i uvidjeti i priznati. Što prije, vodio mnoge ugledne i nedužne musi, Svakako je položaj u tješinskom po­ to po samo društvo bolje i korisnije. građane, neke preslušavao, neke zatva­ dručju postao nesnosan, pa bi ovome Zaboravljajući sa svoje strane sve rao. neke svezane predveo i opet pu­ stanju mogao kraj učiniti jedino plebis­ što je bilo i pokrivajući neugodnu pro­ stio. Zatvoren je dapače i sam ranjeni cit, koji ali pod današnjim prilikama, šlost velom zaboravi, mi apeliramo na starac Mulo Ekinović. Zatvorenog mla­ Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 dok se strasti malo ne umire, nije mo­ sve naše, pristaše, da se prihvate po­ dića Sulejmana' Mutapčića .policija je prizemno lijevo. — Telefon: 214a guće ni zamisliti. sla i intenzivnim radom za »Gajret« višekrat već u zatvoru tukla. Brzojavni naslov: Trgovačka Nitijev kompromisni predlog. Listovi pokažu i dostu i đušmanu. da se umi­ Proti ovomu svemu podnešena je i banka Sarajevo. objavljuju da će u jadranskom pitanju jemo uzdignuti nad tričavosti i da nas tužba i načelniku zemalj. vlade g. Pe- izazvali diskusiju koja bi položaj vlade i naše delegacije mogla otežati. Postoji drugi mnogo važniji razlog, a to je što mi ni jedan čas ne sumnjamo da je cjelokupno Narodno Predstavništvo bez obzira na to je li u vladi pred, stavljeno ili nije u tome pitanju jedno­ dušno. (Sa svih strana glasovi: tako je! Pljeskanje.) Smatram za dužnost da kažem, što je najpotrebnije u ovom trenutku reći, da vlada pa ni Narodno Predstavništvo ne može niti treba da smatra Italiju jednom neprijateljskom zemljom. U podržavanju i obrani naših bitnih interesa i naših neotuđivih pra­ va imamo da pokažemo našu odlučnu volju, našu energiju, da ta pitanja za­ stupamo i branimd svim sredstvima, svim razlozima, koji nam stoje na ras­ položenju. Svi smo složni da između nas i Italije prijateljskoga noramalnoga susjedstva na obostranu korist mo­ že biti samo tako, ako u odnosima fiašim ostane nešto manje uzroka za tr­ venje. Svi mi i cio svijet zna da mi 'osjećamo, da bi najpravilniji put'za ri-. ješenje uzajamnog spora bio, kad bi Jadransko more sredinom svojom ojstalo granicom između naše mlade dr­ žave i Italije, granicom preko koje bi jedni drugima mogli pružiti ruku, ali vjerovatno u današnjem trenutjku do takvog (iješenja po svoj prilici nećemo moći doći. Gledajmo da odnose,naše s Italijom riješmo na način koji će omogućiti dobre odnošaje između dvije zemlje, koje će ostaviti najmanje rana na našem narodnom tijelu. Koje će isto­ vremeno učiniti braći našoj kao i Italijanima, koji bi na našoj, teritoriji osta­ li, život u takvim krajevima mogućim i razvijanje normalnim, te tako pot stupno pripremili zemljište za pobolj­ šanje toga riješenja, u koliko se sada ne bi moglo dati zadovoljenja ni jednoj ni drugoj strani, naročito nama. U tom , pravcu ima raditi Kraljevska Vlada i naša delegacija'! za taj pravac i za taj •put mi molimo i tražimo pristanak Na• rodnog Predstavništva. (Brno odobra­ vanje i pljesak.) Narodno Predstavništvo primilo je vladinu deklaraciju odobravanjem sko­ ro jednoglasnim, a protiv deklaracije glasovala su samo četvorica. Predsjed­ nik je zaključio sjednicu i zakazuje na­ rednu u petak. Mjere proti Danunzijeve akcije. »Na­ rodna Politika« javlja iz Beograda, da se u Ministarstvu Vojnom i Ministar­ stvu Inostranih Djela živo radi protiv Danuncijeve namjere. Ako on pokuša da napadne Sušak, izdaće se našoj voj­ sci zapovjed, koja će ići za sačuvanjem narodnog integriteta. Nitti predložiti ovaj kompromis: U Venezia Giulia da bude Vilsonova linija s nekim ispravkama u korist Italije i to u srezu Senozeće u cilju bolje od­ brane Trsta; istočno od Učke u cilju boljeg osiguranja pomorske baze u PuIju. Lovr^a bi imala pripasti Italiji, a Dalmacija Jugoslaviji. RijekaI bi - došla pod italijanski suverenitet, pristaništem bi upravljala Liga-Naroda, Sušak da pripadne Jugoslaviji. Od ostrva dobila bi Italija Lošinj i Cres, a ostala ostr­ va pripala bi Jugoslaviji. Iz strateških obzira Nitti predlaže da Lošinj pripad­ ne Italiji u cilju boljeg osiguranja Prt­ lja, a gotov je da zato ustupi Jugosla­ viji Vis. Jugoslavija dobija cijelu Dal­ maciju osim Zadra, koji bi postao au­ tonoman grad s pravom da bira svog diplomatskog zastupnika. Prosvjeta i šhola. Domaće vijesti Bonbona Muslimanska trgovačka i ebrtničha banka za Bosnu i HErcegovinu u Sarajevu. �Страна 4. Strani ПРАВДА' Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji, možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljubljana br. 706. po- МисЈем Svlo5Sssl umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov-, ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenlh, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu ?igtnu i srebrenu .ljekarnu T r n k 6 су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 30 kruna robu. Ali i drugih potrebština kao na pr.'škare. noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. 50 filira poštom. Onda; svrbež, kraste, lišaje vVldD odstranjuje kod čov­ jeka I životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 12 K 50 f. kod Ijes kante Trnkoev, Ljubljana. • Hercegovačka banka d. d. u Mostaru Број 163 Broj PRAVDA Centralna drogerija Braća Šahinagić HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Ruđolfova) — Telefon 319 preporučuje .svoje bogat? skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 819 Šaljite pretplatu odmah Oglašujte u ,,Pravdi“ Sarajevo Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikatfva, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 1OO°/o i 128°/0, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Protin Sokak 4. - Telefon 498a Cijenik šaljemo franko. Salihaga Nuhić i sinovi leni i južnog voća Usljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI. redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. bfoj 40.988 1920. 0. T. povisi dioničku glavnicu na veliko Htjeli,biste uzdržati svoju ljepotu! od l\ looo.ooo’— na \ 2,ооо.ооо’— : izdanjem novih komada 10.000 potpuno u gotovom uplaćenih na donosioca glasećih dionica po K 100'— nominale. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraju na dobitku za g. 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. : Upotre^ljujte Fellerovu'pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit če vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. 111. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji Ijiljanov mliječni sapun 16 kruna. 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine i traje do uključivo 20. juna o. g. 3. Prigodom dpisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? ■:: Za upis ustanovljeni su slijedeći uvjeti: 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125'— po dionici više 5° o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. №lhelm F. Tiefenbach i drug Osijek 1. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda trgovina voća i ze­ Poziv na supskripciju PAPIRN1CA L ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochiha-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. PoF«U«r mada za brkove 2 K 50 hel. I krune 3’— SLSA- Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju I Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala kutija* Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. Želite li još štogod? 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: u u u u u Meštaru: Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) Banja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) Bihaću: Krajiška banka (8 d.) Trebinju: Trgovačka banka (d. d.) U Mostaru, dne 12. maja 1920. Ravnatellstvo Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za pošipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i Ž2 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------r .------------- Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. ' Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulanthije. , Obavila sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. ■ ■ _________ _ _______ ___________________ Odgovorni btroAdk: F. Šalika. < Смкк« ' ML 0.« ■ - _______ ’’ , •’ и<" ■" 1 'п. 1 in ; члл »arija D« < Л. Kaira, блгаИ*«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e11c11085ba67dbd211c60fe1abc061b.pdf f5c509c7ba99a1c82b0a362c38670559 PDF Text Text Poštarina u »otovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdflhcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 59 (164) Sarajevo, subota 5. juna 1920. (18.» ramazana 1338.) Lijep početak. Bijelo Polje, 31. maja. Mid­ hatbeg se je oslobodio, a Ćukić je sa četvoricom drugih u zatvoru, gdje je bio Midhatbeg. Gornji brzojav primismo od dvojice pouzdanih ljudi, pa možemo Ja sigur­ nošću zaključiti da se je centralna vla­ da teda negda odlučila da ispravi po­ grješke i nepravde svojih podčinjenih • organa u Sandžaku, a valjda i Make­ doniji. Ko je Midhatbeg, a ko opet Ceukić ni­ je potrebno nadugo opisivati. »Pravda« ih je obojicu dobro osvijetlila i može­ mo ovdje ukratko naglasiti, da je Cukič zao tip jednog nesavjesnog činovni­ ka, koji svoj položaj (bijaše sekretar okruga) shvataše kao zgodno tlo za postizavanje ličnih dobiti i vršenje bar­ barskog gonjenja svojih političkih pro­ tivnika. Midhat- se je usudio da digne glas protesta proti Čukićevim drskosti-' ma i postade — izdajica 'domovine, protivnik države! G. sekretar nije bi­ rao sredstava, niti je tražio zakonski put za dokaz sivoje olako nabačene tvrdnje. On je udario prečcem i mje­ sto sucu predade Midhata tamničaru jednog sredovječnog kazamata. Nije slušao njegovih prigovora, nije mu se' dao braniti. Nije ga ni optuživao, nego • jednostavno uktonio s puta: »truhni Turčine i čekaj dok ja za zastupnički mandat dobijem željenu djevojku«. Bachov sistem reći će kulturan čo- * vjek, a mi velimo: Ne, već sandžačkomakedonski sistem!... Da, da, sandžačko-makedonski sistem sile i kundaka, kojt je mogao dovesti i do — u s t a n k a. Jer ne treba se varati i obmanjivati: silom i zorom se ne će ni izgraditi, a kamo li konsolidovati ova naša blažena država.-Ona je prebiiza evropskom zapadu, a da' bi se mogla upravljati sohom i kundakom; i previše opkoljena, a da ibi mogla riskirati i. duIja, a kanio Ii trajna trvenja medu svo­ jim pripadnicima; previše plemenski, i vjerski raznolika, a da bi mogla silom osigurati hegemoniju srpsko-pravoslavnog elementa..Njen je poziv — liberal­ na široka demokracija; njen je jedini metod potpuna i nimalo nenatrunjena tolerancija. Bez-toga ne će i ne može se učvrstiti jedinstvena država, a ka­ mo li da bi još mogla koraciti dalje i provesti asimilaciju. Pokasno su odgovorni državnici, uvidjeli zabludu nekih svojih neiskusnih pretšasnika i trebaće utrošiti mnogo i mnogo energije, koja se je mjesto na ispravljanje mogla upotrijebiti na iz­ građivanje. Milo nam je što možemo konstatirati, da smo odmah u prvom početku upozoravali na neshodnost in- I trasigentnog držanja vlasti prema mu^ slimanima, kako ovdje tako i prijeko, kao što nam je milo pozdraviti i ovaj makar i kasni okret na bolje. Nadamo । se da će ovom dobrom početku slje­ dovati i drugi primjeri vladine uviđav- j nosti, pa da ćemo uskoro biti stavljeni i pred jedan prijeko potrebni vladalački I Imaju pravo, nemaju pravo. Imaju pravo što se ljute, jer svi to 'nijesu; imaju pravo što se mrgode, jer gornje oznake ne označuju sve što se radi uimc »oslobodilaštva«. Nemaju, pravo što generališu i što se kukavno kriju za potpis »dobrovoljci«. Jer kad su već- bili toliko drzoviti, da uz Gluckselige spominju i — Korkuta. Kad su već bili tako, »kuražni«, da svo­ jom prijetnjom hoće da ograniče slobo­ du štampe, onda su se morali ј — p 01pisati. Jer kobima toliko građanske »svijesti«, da dadne »časnu reč«, zakli­ njući se da ćemo se jedino sa puškom oslobodilačkom ili nikako vratiti u slo­ bodnu i ujedinjenu domovinu, da ćemo smatrajući nas neprijateljima' naše tvo­ čin, koji bi mogao donijeti neprocjenji­ vih koristi po našu mladu državu. Mi­ slimo na amnestiju i aboliciju procesa radi .postupaka 41 vrijeme rata. Još i prije, a naročito prilikom zad­ nje deputacije u Beogradu, mi smo mjerodavne faktore up.ozorili na štet­ nost i opasnost dosadanje bezobzirno­ sti'prema muslimanima i odlučno na­ glasili potrebu, da se jednom prestane sa sistemom našeg šikaniranja i ugnje­ tavanja. Mi smo apelirali na uviđavnost i razbor i — mora se priznati — naišli na prilično razumijevanje kod pojedi­ nih ministara Protićevog kabineta. 0 pročelniku bivše vlade ne trebamo na­ ročito govoriti, jer se općenito prizna­ je da je on hladan i trijezan državnik, koji se ne rukovodi partijskim već dr­ žavnim interesima, pa je i u ovom pi­ tanju pokazao potrebitu objektivnost. Muslimani i muslimanke grada i 0- I Ni jesu u tom pogledu zaostali ni biv­ kružja banjalučkog, sakupljeni na jav­ ši ministar unutarnjih djela g. Trifkonom zboru 28. maja 1920., a nakon sa- | vić, te pravde, g. dr. Peles, koji su za slušanja svih govornika donesoše ied- 1 stanje sandžačkih i makedonskih mu­ noglasno ovu slimana pokazali dovoljno sućuti i za­ REZOLUCIJU: nimanja. G. Trifković je odaslao više 1 .) Pozivamo kraljevsku vladu, da inspektora da izvide tamošnje prilike već jednom poduzme ozbiljne mjere, i objektivno ga izvijeste o stanju stva­ kako će se osigurati lična bezbiednost ri. Izjavio je da je izdao odredbu) kako građana muslimanske vjere koja do sa­ bi se dokrajčili policijski pritvori i tužda u. ovom kraljevstvu nije na žalost be .upućivale sudu, a glede amnestije provađana prema nama u duhu ravno­ reče da- spada ministru pravde j da će pravnosti, a naročito ne prema našoj je sa svoje strane podupirati.zG. dr. braći na granici Sandžaka i Crne Gore, Peleš također se je izjavio spremnim, te u Sandžaku i Maćedoniji. da poradi na ovoj prijeko dpotrebnoj stvari, a i na samom smo Regentu 02 .) Protestujemo proti nehaju, kojim pazili dosta sklonost; prema ovom rivlasti i datias prate pljačkanje i raza­ ranje slobodnog muslimanskog imgtka, j ješenju, premda nam kao ustavan vladalac nije ništa obećao. kad što se to dogada. Zahtijevamo da Danas je g. Marko Trifković ministar se plati ošteta za sve paljevine i pljač­ pravde, pa ga potsjećamo, na naše raz­ ke, počinjene od preVrata do danas i konstatujemo, da se u tom pogledu do loge i držanje i očekujemo da će nas bar na Petrovdam, obradovati ovakim sada nije ništa učinilo. riiešenjem tim prije, što bi ovaki akt ; 3 .) Zahtijevamo najenergičnije, da se koncentracione vlade imao još ubojice, palikuće i pljačkaši muslimana snažnije djejstvo na umirenje duhova. i njihovog dobra od prevrata do da­ Nadamo se t|p će ovaj naš zahtjev na­ nas, koji se i danas slobodno šetaju, ići na potporu i razumijevanje kako kod pozovu na zakonitu odgovornost i najNarodnog Kluba, tako i kod radikala i strožije kazne. Jugosl. Kluba. A valjda se ni »demok- j 4 .) Molimo da se izradi amnestija za ratska« zajednica ne će oglušiti ovom političke progone muslimana u San­ zahtjevu, jer je u interesu same države. džaku i Maćedoniji, koji se u najviše • G. dr. Vesnić ne bi se mogao ljepše slučajeva na temelju slobdne denuncipredstaviti muslimanskom dijelu našeg je bacaju mjesecima u tamnice, a da naroda i mi mu stavljamo ovu napose često i ne izvedu pred sud. menu u čvrstom osvjedočenju, da će 5 .) Protestujemo najodlučnije proti joj se i odazvati. jednostranosti, kojom se dijele razne koncesije i povlastice na štetu musli­ manskih trgovaca i zanatlija. Sarajevo, 4. juna. 7 .) Tražimo, da se iskupi kraljevska Dokle je pao prestiž drž. vlasti, a ko- ; riječ o pravednom riješavanju agrarnog : liko se je uzdigla megalomanija | pitanja, na što evo gotovo dvije godi­ ne uzalud čekamo i očajavamo, te u tu ovdašnjih pretorijanaca, što se naziva­ svrhu tražimo da se što prije: ju »dobrovoljcima« — najbloje se og­ a) isplati zaostatak haka za 1918. god.; leda u članku »Glas dobrovoljca«, što b) isplati, renta od naših kmetskih ze­ je n e s m.e t a n 0 izišao u 253. broju malja za 1919. godinu; »Glasa Naroda« od 2. 0. mj. Nepotpi­ sani predstavnici ove držale u d r- I c) da se na isti način isplati renta za 1920. godinu; ž a v i reagiraju na pisanje ovdašnjih । d) da se tako zvane beglučke zemlje hrvatskih listova i bune se proti tomu, t. j. zemlje neograničene i neoptešto su ih označili toljagašima, šuckorasnolaganju vlasnika kao što je to rirna i balkancima. №1 ii nlra liiliinln шМш. Naviju epUte I onovUuja u braljssstaa SM. I i liatMatiu. Pričan aliftu ne alatna hnjltlca i tukiti vitine I ikinutuji ih usjpoioljniji. Hba vije si a <п јвајНм амЈ1Н I kumine »ton Godina ii. revine 5 razdraživačima uspa­ vanih ali »ne i ugušenih strasti«, da će predstavnike štampe koja kritikuje ne­ zakonitosti — »učiniti bezopasnim«, taj mora izaći i na mejdan, pa otvoreno i pod potpisom iznijeti svoju prijetnju. Ismet Luiić nije ni »šuckor« ni »dobro­ voljac«, da b| mogao preuzeti odgo­ vornost za ovaka »junačka dela«. Što se tiče postupka državnog od­ vjetnika, Цој! je svoj »liberalizam« po­ kazao ondje, gdje je on najneumjesniji, pozivamo vladu da se izjasni: je li i ona za to, da se nesmetano vr.ši priti­ sak na štampu i kani li joj dati zado­ voljštinu radi ovako grubog nasrtaja? Je li i ona sporazumna, da dobrovoljci preuzmu ulogu pretorijanaca? Banjalučka rezolucija. Cienlčka glavnica u čitavom svijetu, pa i u našem kra­ ljevstvu, a naročito u Srbiji; e) da sudovi riješavaju sve zemljišne sporove, osim kmetskih, na temelju postojećih zakona 0 svojini; f) da se zakup plaća onako, kako je to među strankama ugovoreno i g) da se sa šumskih posjeda digne za­ brana eksploatacije, kako bi se bar tako posjednici šuma mogli pomoći u teškom položaju. 8 .) Da se ovo postigne molimo i tra­ žimo da se što prije ukinu sve uredbe, koje protuslove®ovim pravednim za^ liljevima. 9 .) Zahtijevamo da se obustavi bri­ i sanje prava vlasništva u gruntovnici na kmetske zemlje, dok se zakonito ne uredi pitanje oštete. 10 .) Zahtijevamo da se provedba ag­ rarne reforme jednako primjenjuje i na muslimane težake, koji su do sada sva­ kom prilikom, ne samo zapostavljani, nego često puta nezakonito i silom 0štećivani bili. 11 .) ražimo da se najstrožije primje­ njuje član 23. Predhodnih odredaba od 25. februara 1919. o kojem se do sada nije nikada vodilo računa. 12 .) Protestujemo proti tome, što se je resor ministra za agrarnu reformu dao opet u ruke g. Krizmana, čiji se je rad pokazao kao jednostran i proti na­ ma uperen, a i na štetu države. 13 .) Zahtijevamo, da se odmah pri­ mjenjuju promijenjeni članci 6. i 7. o beglucima od 14. februara t. g. 14 .) Tražimo da se muslimanima da­ de u državnoj službi onoliko mjesta, koliko nam prema brojnoj snazi pri­ pada. 15 .) Tražimo da se i na nas primje­ njuju sva ona načela demokratskih dr­ žava i naroda, koja govore o jednako­ sti, brastvu i slobodi, i zahtijevamo da nas se zaštiti kao manjinu. 16 .) Zahvaljujemo svima onim našim državnicima 4 vodama parlamentarne zajednice, koji su pokazali do sada vo­ lje, da nam budu pravedni sudije, a naročito gosp. predsjedniku ministar­ stva 'Stojanu Protiću. Пајг sszunsht I ap^ncisasljslie Sredit«. — Kupuje I upocaje srsCHl, iniuta I s?l ctasana papin иШ vnti. ii a S Н 0 UP 1 2 I S H J E napuja I predaji sve mti robe, з poglavito m hiafc! namirnici. з,иош _________________________________________________________________________________________________________________ ____________ ___________________________________________________________________ | HaniBlarija: Kralja Petra ulica 2 рвитпа. lijnu - Brzojavi: Tfsmčia baaka, Sarajeva - Interurban tilefoi: Zli | �Strana 2 Странх „PRAVDA Famozni projehat mira s Turskom. Број'-'164 Bros — „НРАВДА’ stvu veleći, da su to željezne rezerve za najgori slučaj. Takav je tada bio nalog od b.-h. zemaljske vlade, a da­ nas šola i dr. izvoze taj grah u Grčku (Svršetak.) (3.) članak »Gajretova kriza« što je i zaslužuju milijune! štampan u prošlom broju našeg lista B) FINANCIJSKE KLAUZULE. 4.) Turska vlada ne može ustanoviti Stavljamo ovaj javni upit i tražirfio I ne predstavlja u pojedinostima mišlje­ Ad.— Svi novčani prihodi Turske iz­ i kakvo drugo financijsko sredstvo, osim bezodvlačnu istragu i razjašnjenje u nje naše organizeije. Naročito ističemo uzevši uobičajene dohotke, koji pripa­ 1 sadanjih, niti, može preinačiti sadanji ovoj stvari. da lista, koju smo označili listom gru­ carinski zakon. Ona bez prethodne do­ daju upravi »Dctte publique ottoma2. U Paranosa u Metkoviću leži oko pe oko »Qbrane« nije bila samo lista zvole financijske komisije ne može ne«-u (upravi javnog turskog duga), 40 vagona ćumur aiz bosanskih uglje­ te grupe, već je sastavljena u sporazu ­ sklopiti ni nutarnji niti vanjski zajam. moraju da se u prvom redu upotrijebe nokopa, koji je u Metković došao pod mu sa nekim članovima naše’ organi­ 5 .) Bez pretliodnog odobrenja komiza isplatu troškova prema dolje izlo­ firmom i pratnjom vojničkom, tako da zacije, koji ne .mogoše zaboraviti be­ | sije turska vlada ne smije nikom daženom redu: ' . zakonja, što ih je vlada lanjske godine' je izgledalo, da je to roba vojnoga era­ 1 .) Normalni troškovi aliirske okupa-] vati kakve povlastice niti koncesije. • ra. Međutim sada taj isti Paranos ovaj izvršila na našem kulturnom društvu i 6 .) Financijskoj komisiji pristoji pratorne sile nakon izvršenja ovog ugo­ ćumur. koji dobiva iz bosanskih uglje­ koji nijesu bili voljni raditii s Ijudinia । vo, da može zamijeniti rad »Dette puvora. • nokopa po 1000—2000 K, prodaje nakoji su vladu pomagali u izvršivanju | blique Ottomane«-a u poslovima'koji 2 .) Okupatorni troškovi aliiraca od brodovlasnicima u Metkoviću po 10 do tova bezakonja. j se odnose na pobiranje njenih prihoda'. 30. oktobra 1918. g. nad onim zemlja­ 15.000 K! Kad će prestati skandali? »Hrv. Sto-, Ovu izmjenu riješiće u glavnom englema, gdje će ostati turska suverenost, a Jer držimo,- da je to jedno prosto uga« n broju od 2. o. mj. donosi ovaj tako i troškovi aliirske okupatorne u- ] ska. • francuska i talijanka vlada. Tek cjenjivanje, koje spada pod udar kaz­ javni upit zemaljskoj vladi; ,f prave nad onim zemljama, koje su o- I iza šest mjeseci nakon objelodanjenog nenoga zakona, pitamo bos, vladu, ako , »Dobili smo iz Metkovića dvije vije­ vim ugovorom oduzete od Turske. Ova i ovog riješenja financijska će komisija su naše informacije tačne; ’ko mu je potonja isplata ići ee u korist druge i primiti dužnost i obaveze »Ц. p. 0.«. . sti, koje bj nam se prosto nevjerojat­ dan. ćumur, u koju svrhu i zašto? Mo­ nim činile, da niješmo u zemlji korup­ 7.) Što se tiče izvršenja ovog mirovsile, a ne one koja je okupatorica. cije. . ■ .1' limo štp skorije razjašnjenje u ovoj Da se Turskoj omogući podmirenje j nog ugovora, financijskoj se komisiji stvari!« 1. U Metković je nekih dana dotjerao svih eventualnih deficita u cifri koja je I stavlja u dužnost: Mi se pridružujemo gornjem upitu ig. dr. Vukan Šola, Paranos i neki Ba­ a) da odredi godišnju otplatu turskog određena za isplatu kamata »Dette putražimo, da se ova stvar ne. razmine bović iz Boke Kototskj 15 vagona gra­ blique Ottomane««, dozvoliće joj se i duga, koji se mora isplaćivati za oku­ na novinskom' upitu, već da se u, formi ha iz magažina mostarske okružne ob­ patorni trošak; da u drugom stavu druge tačke ozna­ lasti. Ovaj grah je’ određen za Grčku, .interpelacije iznese u Nar. Predstavni-' b) da procijeni štete koje su nanešene čeni dug isplaćuje u godišnjim ratama. kamo su ga ovi »rodoljubi« prodali, štvo 4 nesmiljenom kritikom učini kraj . 3 .) Turska se vlada obvezuje, da će aliirskim podanicima: valjda u namjeri1, da se »sito« pučanstvo pljačkanju narodnog dobra, koje prela­ c) da odredi tačnu sumu godišnjeg u novcu isplatiti sve štete, koje su se Hercegovine ne bi prejelo! Kako smo zi sve granice, lb ovakim pitanjima mo­ duga; počinile aliirskim podanicima za vrije­ informirani nalog za izdavanje toga raju prestati svi obziri i gulikože mora-, d) da ustanovi hipoteku turskog zla­ me rata te do stupanja na snagu ovog graha dao je gosp. Gjurić iz Sarajeva, ju osjetiti kaznu bez obzira kojoj stranta. koje se nalazi u Njemhćkoj. koje se ugovora. pa sada pitamo kojim pravom i zašto. ; ĆL pripadali i čiji bili prijatelji. .Njihovi prema mirovnom ugovoru s* Njemač­ Predaja erarnog dobra. Mi znamo, dok je Hercegovina gla­ se jataci moraju onemogućiti, pa puklo kom i Austrijom mora povratiti. Sva dobra u onim zemljama, koje su dovala prošle zime, da okružna oblast ; kud nuklo. oduzete Turskoj, pa bita ona državna C) EKONOMSKE KLAUZULE. nije htjela izdavati toga graha pučan ­ Dosta je haračenja i predosta! ili služila za Civilnu list-ц (prihodi car­ Trgovački ugovori između aliiraca i skih dobara) prelaze u posjed aliiraca Turske urediće se kao i do sada na bez ikakve oštete. kapitula.cioni način s Jim dose doduše od državnih preparandija u Podjela turskog javnog duga. catkom. da će kapitulaciona prava do­ tom, što se u njoj uči samo tri godine, Sve države, koje su dobile zemljišta, biti i one ali?rane države, koje prijb dek se u onim uči 4 godine, ali obzi­ od Turske imperije ili su osnovane na rata nisu imale tih prava. rom na to. što je ovdje učenica vrlo njenom teritoriju kao samostalne, mo­ ispit u muslim. ženskoj preparandiji. Pravo za ubiranje tarifa za uvoz omalo, te se pojedine moigu češće da raju uzeti na se proporcionalni dio tur­ Ovih su dana obavljeni ispiti u ovoj staje isto, koje je određeno konvenci-' pitaju, onda što -se zbog premnogih skog javnog duga. našoj školi najprije jedan dan iz vjero­ jom od 25. aprila 1907. Financijsko) je praznika dviju konfesija u drž. prepa­ Sve balkanske države, a tako i one nauke, a slijedećih dana iz ostalih pred­ komisiji data široka nezavisnost u pi­ randijama izgubi puno vremena, dok se koje su nanovo osnovane u Maloj Aziji meta sa dvjema'učenicama, koje svrovdje srazmjerno puno manje slavi, gra­ moraju dati jamstva, da će isplatiti na j tanju promjene postojećih propisa o šiše ovaj zavod. Na ispitu, iz vjeionapravu ulaza u pristaništa, te izdavanju divo se savladava kao i onamo 1 inače njih otpadajući dio turskog javnog duga. uke bio je osobno Reisul-ulema prosvi­ naredaba kako za aliirske tako i za je ovaj zavod ravnopravan, s onim i Kvantum duga, koji će pripasti na jetli gosp. H. M,. Džemalludin ef. Cauturske podanike. Ona može izdati i za­ absclventice bivaju jednako u službi pojedine države mora se proporcional­ šević. .Učđnice u preparandiji pokazaše branu uvoza i izvoza s tim ograniče­ smatrane kao i' one iz drž. preparandi­ no opredijeliti i to prema prihodima olijep uspjeh kako u kiraetu, tako u akanjem,' da ovakva zabrana stupa na je. Siromašne učenice više škqle i pre­ duzetih turskih zemalja. Pri utvrđiva­ idu i tarihi enbija. Ove godine su svrši­ snagu tek iza 6 mjeseci nakon odpbreparandije imaju prama svojim prilika- • nju tačnosti prihoda > pojedinih turskih i le nauke u ovoj školi dvi.e učenice i ma i Stipendiju, koja naravnoga današ­ pokrajina uzeće se' kao mjerilo prihodi | nja svake od aliiranih sila. proglašene zrelim za učiteljice osnov­ nja vremena nije dovoljna za uzdrž^Turske prije balkanskdft rata na tri go- i D) RAZORUŽANJE TURSKE. nih škola i to Hiba Mehinagić rodom dine. iz Tešnja sa vrlo dobrim uspjehom i • van je, ali je ipak dobra pomoć rodite­ (U glavnim točkama.) ljima, da iškoluju svoje dijete. Ovdje ’ Gornji će se princip primijeniti i pri­ Raifa Salftvić iz Tuzle sa dobrim us­ Vojska: Dozvoljava se dobro­ najveća poteškoća u tom. što se dje­ likom izračunavanja terueta, koji pri­ pjehom. voljno rekrutovanje sa službom od vojčice s vana nema gdje -da smjesti, padaju upravi turskog javnog duga i 12 godina (za oficire 25 godina). Ova Od kad je ova preparandija reformi ­ pošto, u nas nije još u običaj ušlo, da te će se tražbine prenijeti na države, senjska sastoji od 35.000 žandarma, rana (1911.) 1 osnovana na prethodnoj se tuđe dijete uzima u kuću na stan i koje su dobile zemlje poslije balkanskog 15.000 Jjudi koji će biti u pomoć žan­ naobrazbi osnovne 4 god. i više dje­ opskrbu uz plaću. Konvikta također ne­ rata. darmeriji, te 700 ljudi, koji će služiti vojačke škole također 4 godine, svr­ ma, premda je stara vlada još prije ra­ Uspostava kontrole nad turskim finan­ kao lična garda Sultanova. Oficiri ališilo je ovaj zavod dosad osam učite­ cijama. ta bita odlučila, da podigne ovaki je­ 1 ranih i neutralnih država radiće u za­ ljica, od kojih služena sad kao učite­ U Turskoj se uspostalvja jedna Inter- | jednici s turskom žandermariiom. dan zavod pflsebno za naše djevojke, ljice samo tri a druge su udate. Gore aliirana financijska komisija, u koju u- I koje pohađaju više (srednje) škole. No Utvrde. Sva utvrđenja • i. slično što spomenute dvije sad će biti namještene. ipak pored toga svega nađe se ljudi, , laže delegati Francuske, Engleske i Ita­ iz daljine od 20 kilometara okružuiu lije, kojima se pridodaje i opunomoće­ te prime po koju djevojčicu s vana i Ovom prilikom psjećamo potrebu da Mramorsko more moraju se srušiti. nik turske vlade kao savjetujući po­ tako je i ove godine bilo u zavodu de­ progovorimo koju riječ otvoru našem Mornarica. Imaju se izručiti sve tur­ moćnik. Ova će komisija poduzeti najsetak učenica iz provincije. jedinom ženskom zavodu radi interesa ske ratne lađe osim nekih lako naoru ­ shodnje mjere za sređenje turskih finan­ sviju nas, a osobito onih s vana. koji Ko bi iz-provincije želio, da mu kćer­ žanih la,đa koje će služiti policiji. cija. a naročito joj spada u djelokrug: bi možda želiii da im kćeri nastave ka nastavi nauke u višoj djevojačkoj Avijatika. Turska ne smije posjedo­ 1 .) Prethodno ispitivanje turskog bu­ nauke u višoj djevojačkoj školi, kad školi, ako je svršila ove godine оф vati ni pomorske nj kopnene avijatičdžeta, koji bez njena odobrenja nema svrše osnovnu. U ovoj je školi pod jed­ navnu, neka se slobodno obrati na di­ ke jedinice. vrijednosti. „ nom upravom osnovna djevojačka rekciju zavoda ili na radni odbor na­ 2 .) Nadzor nad uporabom turskog bu­ Kontrola. Medualiirane će komisije škola samo za muslimanske djevojčice še organizacije za informaciju, a mi džeta te svih financijskih zakona i na­ kontrolisati razoružanje Turske. Nova sa 4 razreda i 160 učenica, viša djevo­ ćemo se pobrinuti preko mjesnog od­ redaba. će se turska vojska organizovati pod jačka škola sa 4 razreda i 45 učenicp bora da saznamo, koje bi familije bile 3 .) Odluka o tom. kako se ima po­ vodstvom posebne aliirske komisije, islamskih i ženska muslim. preparan­ voljne primiti koju ovahu učenicu iz stupati u pitanju reformiranja cirkula­ koja će djelovati najmatnje pet godina dija (produžni .tečajevi) tri godišta sa provincije i uz koje uvjete, pa ćemo cije turskog novca. iza potpisa ugovora. 8 učenica. Ova zadnja, škola razlikuje rado svakog obavijestiti, samo da se Bilješke. Prosvjeta i škola. F E L J TON. kako treba s njom postupati. . . ^ora to biti dama iz viših krugova, koju je Jildiz osudio. . . A taj isti Jildiz ima obzira! . . Čudnovata stvar. . ; zaključi Zjja« gledajući kroz prozor mirno veliko more obasjano A Hifzi Bjeievac suncem Tamo daleko plovila je lađa i gubila mu se iz vida. Zija pogleda bolesnicu. Zatvorenih očiju ležala je Rene. Prikuči joj se bliže i osluhne dihanje. Bilo ' XI. je polagano, otegnuto. Opipa bilo i mahne glavom, jer je bilo vrlo slabo. Zija je stajao do postelje je­ Salih paša je’ odredio, da se Rene smjesti u dan čas i gledao bolesnicu. Što je više i duže poposebnu sobu, »_ne u zajedničku" bolnicu. I ako ni­ smatrao zažareno lice, pravilne crte, kose i čelo iz­ je znao o njoj ništa pobliže naslućivao je već i po gledalo mu je kao da mu ta nepoznata bolesnica naređenju, da je tđ kažnjenik, s kojim treba imati mnogo obzira. Za to je navraćajući se isti dan na- ; postaje poznata. Najednom otvori ona oči, velike crne oči i zagleda se nekud u nepoznatu tačku na redio Zija-u: stropu, a onda svrati svoj pogled na Zija-a. »Oglum Zija*)! Treba na bolesnicu paziti, jer. Nije ništa rekla. Gledala ga je dugo, a onda j ja imam naređenje iz Carigrada...« opet umorno sklopila vjeđe. Koliko god se je Zija | Rene je prenešena u posebn^ sobu u blizini mučio da se dosjeti gdje je tu ženu vidio nije se Zija-ove, da joj može uvijek brzo pomoći. Za čudo mogao sjetiti, pa je sebe uvjeravao, da je to i varka I našlo sc je čista rublja, uredna postelja, soba ure­ možda kakva sličnost, a da mu to i potvrđeno bu- i đena i okrečena. Da je to mogla Rene viditi bilo de odluči upitati pašu ko je ta žena i zaštu je obi joj možda lakšel Ali čitav dan bila je u groznici suđena. Međutim mu nije trebalo dugo čekati, jer | i nije znala za se Zija je sjedio u njezinoj sobi mu je dr Tevfikbey rastumačio zagonetku, kada se I kraj otvorena prozora i razmišljao; mislio o toj ne­ je poslije podne navratio, da pogleda bolesnicu. poznatoj bolesnici za koju se je i paša zauzeo. . . Tada je Zija doznao, da je to Rene Logotetides, Ko bi to mogao biti? Salih paša ne spomenu nje­ liječnica iz Pere, s kojom se je Zija upoznao u jerzina imena. Iz. Carigrada ima »posebno naređenje menskoj bolnici, a poslije bio snjom kod liječničkog •) čita se о1цт. zbora u austrijskoj bolnici. Teofikbey ga je umolio, Rene Logotetides. (9з) da što. više pazi na Renu „jer je i ona radila da se svrši tiranija i bezakonje jildizke kamarile". Ovo su bile Teofikbeyovb riječi, jer je on i-prfje sa Zijaom razgovarao intjmnije i slobodnije. A Zija mu je bio za to blagodaran i vršio veći dio dužnosti oko bo­ lesnika. Kada je Zija doznao, da je bolesnik kojeg on njeguje ta znamenita pobornica slobode i narodnih prava posvetio je svu svoju brigu samo njojzi i ni jedan čas nije ostavljao njezine postelje. U noći je nastupilo zapalenje pluća, pa je Zija i čitavu noć ostao uza nju, da je na svaki način otme'smrti i sačuva narodu, narodu njezinu i budućoj slobodnoj Turskoj. Za dva dana prošla je kriza i groznica odpadala. Rene je izmorena progledala oko sebe i kao s nekim čuđenjem gledala tu promjenu. Onda joj zastao pogled na čovjeku koji je kraj stola do njezine postelje, nešto čitao i pomislila u sebi: šta ja ovo sada bilo? Bolesna je, iznemqgla je, jer ne može ni rukom maknuti . . . Čitavo je tijelo boli, teško diše. Reni se činilo, kao da je mnogo vreme­ na prošlg, kao da je već čitava »ječnosVizmeđu onog dana kada dovedena u • zatvor i ovog časa kad je ponovo progledala. A činilo Joj se kao da se je i nešto promjenilo i u njoj i oko nje. Mjesto one velike prišne sobe sa slomljenom stolicom nalazi se u maloj lijepoj čistoj sobici s velikim prozorom kroz koji se vidi plavo, vedro nebo. , �svaki i>ut uz pismo priloži marka za odgovor. Ove je godine — kako smo saznali — ti svim narodnim osnovnim školama u Bosni L Hercegovini 6—700 učenica islamske vjere. To je naravno pre­ malen broj prama onom, koliko bi ih moglo biti, ali je ipak dobar korak unaprijed prama ovom stanju prije 10. ili više godina. Stoga bi trebalo, da se naši mjesni odbori late posla i to baš sada u ovo doba godine, kad se svršet- kom školske godine obavljaju upisi za djecu za novu školsku godinu, da se i naše ženske djece što više upisuje, a na drugoj opet strani, da se nastoji, da one učenice, koje su ove godine svršile osnovnu školu, nastave nauke u višoj djevojačkoj školi u Sarajevu ili kome je.naručnije u drugom kom mje­ stu: Banjoj Luci, Mostaru j t. d. Dužnost je nas sviju, da se i u tom [»ogledu provede briga, i pode unaprijed. „Turska opasnost". »Agramer Tagblatt« od 30. pr. mj. donosi članak pod naslovom »Die tiirkisclie Gefahr«, kojeg u cijelosti preno­ simo. Članak glasi: »U latinskoj štampi kolaju u zadnje doba, a osobito iza konferencije u San Remu, skroz protuslovne vijesti o po­ ložaju u Turskoj. U štampi se ogleda pravi javni život država i otkrivaju tendencije i ciljevi njihove vanjske po­ litike. I. baš u pogledu Turske evropske su velesile skroz u neizvjesnosti. ■ Nji­ hove želje, namjere i svrhe jako su opreč.ne. Cijeli kaos protuslovnih vijesti i izvještaja daje ovaj karakteristični re­ zultat: , Zapadnoevropske sile stoje prema narodima Azije ujedinjenim pod skeptrom stambulsko« halife bez ikakvog razumijevanja, dapače- one upotreblja­ vaju prema Turskoj istu kratkovidnu politiku, kako su to prije činile prema Austriji./ Iz vrtloga vijesti, koje proietiču iz različitih vrela i koje služe različitiin interesima, može se po prilici stvoriti ova slika: Današnje prilike u Turskoj ne razli­ kuju se ništa od onih, za vrijeme rata. Nacionalistički elementi udruženja »Je­ dinstvo i Napredak« vrše najjači upliv i u njihovim se rukama, izuzevši 12 poslanika, nalazi cijeli parlamenat. Na­ cionalisti su izraziti prijatelji Nijemaca. .Njemačka ih vlada potpomaže još i sada»moraltio i materijalno; oni raspola­ žu vojskom i mornaricom. Pa i vlada je prisiljena da s njima računa, te su nedavno mnogi njima nepoćudni mini­ stri morali demisionirati. Oni operišu sa oružanom organizacijom. Nijesu do­ duše slažbeno priznati, ali s njima vla­ da stoji u dodiru. U zadnje vrijeme simpatišu Turci i sa boljševicima, te je Mustafa Kemal paša sa kavkaskim boljševicima sklppio i savez. Odnošaji Turske i Armeni­ je bivaju jz dana u dan sve napetiji, Armenci žele, da njihovu zemlju zaposjednu francuske trupe, i to je dalo po­ voda sukobu anadolskih turskih četa sa Francuzima. Jermenska delegacija, ko­ ja se još nalazi u Parizu prikazuje sta­ nje u-Armeniji odveć ozbiljnim. Aserbeidžan se proglasio boljševičkom republikom i počeo žestoku borbu protiv armepske republike. Iregularne te kurdsko-tatarske sile iz Perzije kreću proti Armeniji. Enver paša na čelu jedne ja- ke. islamske vojske kreće od Bakua prema Tiflisu i Batuinu, da se opera­ tivno ujedini sa Mustafa Kemal pašom, koji polazi na Erzerum.’ Ovaj pohod ima za cilj uništenje armenske republike. Također iz CiHpije dolaze neprestano uznemirujuće v.ijesti, premda se ovaj l$aj nalazi pod zaštitom Francuza. Ta­ mo živi 150.000 Armenaca pod stalnom prijetnjom napadaja, od strane Turaka, i Poslije užasnih krvoprolića .u Marahu zaposjeli su Turci mnoge armenske i gradove, koji su se nakon višemjesečnog očajnog držanja morali, konačno predati, jer su ostali, bez pomoći. . Držanje velevlasti je — različito. Kako je poznato Engleska tjera prema Islamu politiku autonomiziranja (dijelenja), da na taj način muslimane, koji se nalaze pod njezinom vlašću istrgne ispod svakog jačeg upliva samost. musi. ' država. Radi toga podupire ona Grke i Armence i nastoji da uspostavi jedan armensko-grčki savez, koji bi bio upe­ ren protiv Turske. • Francuski upliv u Turskoj je više kul­ turne i gospodarske naravi. Francuska ne bi htjela uništiti Tursku, ali ipak radi na tome da Siriju, pa i Ciliciju podvngne svome uplivu. Stoga Su i simpa­ tije za Francusku mnogo vćee, nego li za Englesku. Italija kuša politiku približavanja, te je Tripolisu priznala izvjesnu autono­ miju. Turci goje veliko povjerenje prema Americi, pa se hoće tamo da obrate za I pomoć pri. reorganizovanju zemlje. Grčka je stari vjekovni neprijatelj Turske, pa bi htjela da je uništi. U Gruziniji i Aserbeidžan'u opaža se upliv engleskog kapitala. U Armeniji stoje engleski i američki upliv u ravno­ teži. Sirija je pod francuskom uplivnom | sferom, pa se Francuzi trude da tamo osnuju vazalnu državu pod emirom i Fejsalom. Mesopotamiju su okupirali Englezi, nastoje da svoj upliv prene­ su i na Huižaz. Perzija se nalazi pod protektoratom Engleske, no raspolože­ nje tamo pije baš najbolje. Turski problem je dakle pravi islam­ ski problem, čije se riješenje u San Re­ j mu nije sretno zasnovalo. Velesile ope­ tuju u Aziji nekadašnju evropsku igru sa Habsburgovcima. Učinile bi dobro, ako bi se u zapadnoj Aziji čuvale od posljedica ove bankrotirane politike.« Politički pregled goslavenske čete iz Sibirije nalaze $ada 1 milijun dinara za kupovinu priplod­ ne krupne i sit-ne sftke za Crnu Goru. Tako isto i kredit 3d 2 milijuna dinara za, nabavku hrane i kredit od 800.000 dinara za nabavu tereftih automobila, koji će vršiti prenos iste hrape i drugih potreština u Crnu Goru. Isto ie tako potpisano riješenje za isplatu plaća i penzija crnogorskim čm^nicitna od 11 milijuna dinara, jer ini za vrijeme- au­ strijske okupacije nije isplaćena plaća i penzija.’lsplata ovili-plaća i penzija po­ četi će čim se glavna kontrola u Cr­ noj Gori, kojoj će se ista povjeriti, pri­ premiti sve što bude trebalo za posao. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izjava dra Trumbića. Ministar ino­ stranih djela g. Trumbić dao je,»Matinu« slijedeću izjavu: Vrlo važni razlo­ zi navode-nas na bojazan, da događaji sa Sušakom ne predstavljaju samo preludij. Izvjesno. jeste da D^nunzio sprema proširenje okupacije na zonu, koju štjte jugoslavenske trupe. Niti pod koju cijenu ne želimo, da se to ostvari, ali smo energično odlučili, da to spri­ ječimo vojnom silom. Daleko je od nas pomisao da riječko pitanje riješimo oružjem, ali dužnost je saveznika, da već jednom učine kraj ovoj nesnosnoj situaciji, kojoj nema premca u historiji. Ja se ne stavljam samo na stanovište nacionalnoga rivalstva, već upozorujem i na to, da vojnički teror Dannunzia na Rijeci predstavlja zločin protiv cijele Evrope. U času kada je na dnevnom redu pitanje podizanja ekonomskog napredka čitave Evrope, tvrdim, da dok je Damiunzio na Rijeci ne može o to­ me biti govora.-Od kako je Đannunzio oteo Rijeku ne samo da’ ne možemo izvesti u savezničke zemlje žito, sto­ ku i drvo, već ne možemo niti ishra­ niti Dalmacije. U ime viših ekonomskih interesa tražimo od saveznika, da po­ dignu blokadu od koje danas toliko patimo. Odobreni krediti za Crnu . Goru. G. minisar financija odobrio je kredit od Страна 3. ПРАВДА* — „PRAVDA, fcpoj 164 — Broj Srbi moraju Isprazniti područje oko Segeda? Kako javlja »Mittagspost« iz Budimpešte madžarska je vlada obavještena od budimpeštanske' antantine komisije da će antanta u skoro vrijeme učiniti potrebne korake da Srbi ispraz­ ne okupirano područje oko Novog Se­ geda. Navodno će se Srbe prisiliti da ova područja isprazne najkasnije do konca mjeseca lipnja. VANJSKI- POLOŽAJ. Mustafa Kemal zauzeo Kumkale? — Prema potonjim brzojavima pariških novina jazabire se da čete Mustafe Kemala- gospodare čitavom azijskom obalom Dardanela; a »Temps« od 26. maja javlja, da su nacionalisti zauzeli Kum-Kalu. koja jc na samom ulazu Dar­ danela i .koja je poznata, kao najjača tvrđava u Dardanelima. ugrožena prava. Iza njega je uzeo ri­ ječ član okružnog odbora »demokrat­ ske« st»nW .Hafiz Mustafa ef. Nurkić. tajik muftijskog ureda i izjavljuje u poduljem govoru, da istupa iz »demo­ kratske« stranke, jer da se je uvjerio da su tendencije te stranke protumusliшапзке i prelazi u »Jugoslavensku Mu­ slimansku Organizaciju«. Polazak jugoslavenskih četa iz Sibi­ rije. »Temps« donosi, da se češke i juu Vladivostpku i odlaze koncem mjese­ ca juna put svoje domovine,Лко bude 'dovoljno transportnih parobroda. Pomenuti list javljajući ovo veli, da će se i. Japan morati sada izjaviti o istočnom pitanju gledorn na ispražnjenje zaposjed­ nutoga zemljišta, jer bi bilo u redu, da sada i’ on povuče svoje čete, pošto su savezničke' čete ostavile Sibiriju. Mobilizacija u Poljskoj. Kako javlja jedan list, podnio je poljski ratni mi­ nistar u parlamentu zakonski predlog, da se pozovu pod oružje sva godišta 1895. do 1902. i to iz opreznosti za slu­ čaj, ako bi Rusi otklonili poljsku mirov- nu ponudu ili ako bi nastale komplika­ cije u šleskom plebiscitnom okružju. Vješanje u Budimpešti. U dvorištu uza u Budimpešti pogubljen je 25-gffdišnji bravarski pomoćnik Julie Jonas. On je bio član tjelesne straže krvoloka čianiuela i suđen na smrt radi višestrukog umorstva.. . I i ! , . Miralembe^ Begović iz Dervente is­ tupa i prbteštvuje proti muslimanskim »demokratskim« poslanicima, koje drži odgovornim za protimuslimanski kurs. Sj^ipštinari ističu svoje silno negodo­ vanje nad ovim odmetnicima. G. Be­ gović nadalje ističe kako je kao po­ sjednik 700 hektara beglučke zemlje ostao bez ičega i da je bio prinužden zamoliti kotarskog, predstojnika, da mu od kakvog »demokratskog« gazde izvozničara nade jedan komad zemlje za obradu i da je spreman dati hak i. to polovicu od prihoda. Poslije je govo­ rio Atif Sitnica iz Kozarca ispred teža­ ka muslimana koji se obara na »demo­ krate« i njihovu politiku nazivajući ihpljačkašima i otimačima tuđeg dobra. Odluke engleske vlade u Irskom pi- : tanju. U ministarskom vijeću pod pred­ • Iza toga je pročitana rezolucija (Donosirno je na drugom mjestu. Op. ur.) sjedanjem Lloyd Georga, a u prisutno­ i jednoglasno usvojena. sti maršala Frencha. raspravljalo se o raznim pitanjima i odredbama, koje će Nakon pročitanja rezolucije istupa biti potrebne radi pokreta SinfeinovaMuhamed Jusufagić te predlaže da se ca. — Očekuje se, da će. se štrajk ze- ? rezolucija sa obrazloženjem pošalje Nj. Ijezničara i lučkih radnika u Irskoj još Vis. Regentu i da se tom prilikom uproširiti. moli da bi lično proputovao ove kra­ jeve i. na vlastite se oči uvjerio o na­ Bojkot Madžarske. Na sjednici me­ šem bijednom stanju. Jednoglasno se đunarodnog saveza transportnih radni­ usvaja. ka zaključio je generalni savjet bojkot Sa skupštine su otposlani brzojavni ■ Madžarske. Odaslanici Engleske, Franpozdravi koji su bili predmetom burnih ceske. Njemačke, Austrije, Nizozem­ ovacija. Dr. Džinić. ske, Norveške i Danske izjavili su, da će » se u njihovim državama svo rad­ ništvo odazvati njihovom pozivu kao j jedan čovjek. Zemlje, koje nijesu za( stupane u tom savezu izdaće jednak proglas najdulje za mjesec dana. Socijalni život. Francuska kultura U njemačkoj štampi iznose se upra­ vo strašne slike crnačkog divljaštva u okupiranim krajevima Njemačke, a po­ tvrđuju ih i izvještaji u nekim francu­ skim listovima. Banja Luka, 28. maja. U Njemačkoj Narodnoj Skupštini-raz­ Danas je ovdje obdržavana velika vila se b tome debata u kojoj je mini­ muslimanska skupština bez razlike po­ star Kosler izjavio da je 50.000 crnaca litičkih stranaka, koja je izvanredno uu srcu Evrope zločin i da su prosvjedi spjela. Gotovo svi kotarevi okruga baAmerike, Engleske, Švedske i Norveš­ । njalučkog izaslali su delegate, a oni ke imali jednak uspjeh kao i Njemač­ koji nisu došli brzojavno su se solidake. Francuska vlada neće da vidi ra­ I risali. BanjalučAni su došli u velikom zorno djelovanje njezinih četa; ona iz­ I broju tako, da je bilo na skupštini pre­ javljuje da ih je mnogo manje u Evro­ ko 3000 duša. Upalo je u oči, da je bilo pi i da nema prigovora njihovom pona­ prisutno i preko 300 muslimanki. šanju i disciplini. Skupštinu je otvorio predsjednik saAli djela govore protivno. zivajućez odbora, gradski načelnk g. Dr. Džimc i predložio za predsjednika Poznati borac za sporazum naroda i skupštine muftiju g. Kurta, kojeg skup-, E. D. Morel zgraža se u »Daily HeralI ština jednoglasno izabra, a koji po­ du« nad francuskim militarizmom, te zdravlja u kratko Sve prisutne i daje ri­ piše: »Francuski militaristi, počinjaju ječ prvom govorniku Hamdibegu Džigadan zločin proti cijelom ženskom svi­ nlću. Gosp. Džinić je prikazao u odujetu, proti bijeloj rasi I "uopće cijeloj ci­ vilizaciji. Stotine hiljada afrikanskih Ijem govoru nepravde koje se čine mu­ slimanima i bio je više puta prekidat divljaka koji su za vrijeme rata punili od skupštinara sa burnim ovacijama, svoje krušne torbake očima, ušesima i ali ga je izaslanik političke vlasti, ko­ glavama neprijatelja, poplavljuju Evro­ tarski predstojnik g. Dr.-Kostić, preki­ pu poslije 19 mjeseci od kada je rat nuo. jer da svojim govorom »razdra- dovršen, te su postali strah i trepet žuje druge vjere« — i on je završio zemlje, užas žena i djevojaka.« svoj govor sa riječima: »Bože pravde Pariški list »Clarte« piše u jednom potnozi nam.. .< • , članku: »Ne obazirući se na divljaštvo Poslije njega uzeo je riječ član Nar. crnih četa, sifilis užasno hara svuda, Predstavništva g. Suljaga Salihagić, gdje crni borave. Mnoštvo zaraženih kojega skupština odmah pri istupu bur­ prostitutki poslano je iz 'Francuske u no pozdravlja. G. Salihagić je u svom Wiesbaden, Mainz i Frankfurt. Bolnice govoru ocrtao nepravde koje se čine su prepune, pa više ne mogu da pri­ muslimanima p^>đ »demokratskim« re­ maju nove bolesnike. Za bolesnike žimom a naročito u agrarnom pitanju. (muške i ženske) rekvirirane su velike Otkrio je silna barbarstva koja se čine kuće. Mnogo nlladih njemačkih djevo­ nad muslimanima u Ndvopazarskom jaka. u dobi •udaje, neke jedva 14—15 Sandžaku i pozvao skupštinare, da .pri godina stare, dovode se zaražene ovom obrani svojih prava brane i prava ove j strahovitom bolešću u bolnice. One su naše braće. Skupštinari su sa velikim se same prodavale, jer 20 franaka vri­ negodovanjem popratili ove zulume jedi 150 maraka. 50 franaka 400 mara­ kpji se čine nad t:m bijednicima. Zatim ka. Mlade djevojke u poljima bivaju sa zadovoljstvom spominje držanje ne­ silovane, na povratku iž radnje doče­ kih srpskih političara, kod kojih je uvi­ kane i odvođene. Za mnoge se ne zna jek naišao na razumijevanje za tegobe gdje su. Neke su iščezle iz gradova, i musliptana. a naročito ističe g. Stojana sela saarske doline, a kasnije nađene kao Protića u svakom pogledu a specijalno Iješine . pod smetljištem ili u kakvoj u pogledu teškog agrarnog stanja. Pri grabi. Medu ovima je i mlađih žena. svršetku govora skupština mu je apla­ Ćete, koje je Francuska dovela iz za­ udirala. padne Afrike pojteču iz najdivljijih ple­ Zatim istupa na govprnčku tribinu mena. od barbara u pravom smislu ri­ jedna muslimanska že# sa djetetom, ječi. Od ovih ljudi Francuska namje­ ratnim siročetom. kojoj je uslijed ag­ rava da sastavi stalnujtrnačku armararne reforme oduzeto svako sredstvo du od 200.000 ljudi koji će morati slu­ zp življenje. Njezina pojava i govor žiti 3 godine, od ovih 2 u evropskim učinila je najdublji utisak na prisutne, garnizonima. Zaista lijepi izgledi za bu­ od kojih su mnogi plakali. dućnost! i Poslije je govorio g. H. Hifzi ef. Bahtijarević, koji daje izraza svom veselju da su se muslimani bež razlike stra­ naka. staleža i spola udružili da bran«- Naši dopisi Šaljite odmah pretplatu �.ПРАВДА* Стр.на 4. Stran« moglo ući u trag’zlikovcima, ali do­ sadama je istraga u ovaj komplicirani zločin lUKjela toliko svjetla, ■ da s'hw tereti njegovu ženu, koja je prema njegoviin godinama nerazmjerno mlada, i njezina dva brata. Stoga su osumnji­ čeni otpraćeni u Tuzlu okružnom sudu na daljnje vođenje istrage«. uomacE vijesti Dobrovoljačke nasilje u Žepču. Sko­ ro u svakom broju našega lista prisi­ ljeni smo registrirati nasilja, što ili čine »■dobrovoljci«- u pojedinim kotarevima. Uzalud smo apelovali na vladu, da se jedan-put napravi konac tim bašibozuč'kim nasiljima i da se raspuste po mir i poredak štetne organizacije ljudi, ko­ ji su služeći u vojsci vršili svoju patri­ otsku dužnost, zašto oni danas hoće poseban položaj u državi, hoće da bu­ du država u državi. Puna nam je kapa bila Rogatice, Bileće, Nevesinja, Foče i dr„ a sada su počeli svoja nasilja provoditi u mjesti­ ma. gdje bi moglo biti kobno za njih. Mi smo u prošlom broju registriralidogađaj u Zenici, koji je nastao uslijed bezobraznog izazivanja Lazara Tošanovića. a sada nam je registrirati do­ gađa;, koji se zbio u Žepču 31. maja t. g Toga dana su naime obdržavali ■ dobrovoljci« u Žepču Sastanak, na ko­ jem su sudjelovali sveštenici Varagić i zloglasni zavidovićki »junačina« Plavušič, te Milutin Jovanović, v e 1 cp r odavač soli i »duvana«, koje je bene­ ficije kao »mučenik« dobio. Na ovaj sastanak bio je pozvat i nadšumar Srbin g. Turuntašević, koji se pozivu nije odazvao. Stoga pošalju po njega posebno izaslanstvo, koje ga su­ sretne u čaršiji ј pozove da ide na skup­ štinu. Kad im je g. Turuntašević odgo­ vorio da on nema s njima nikakva po­ sla, a ako im što treba, eto im pred­ stojnika, udari jedan »dobrovoljac« Turuntaševića nogom u prsa, a drugi ga spopane i tresne od zid Arnautove ka­ vane. Siromah Turuntašević počne bje­ žati, ali ga »dobrovoljci« stignu i poč­ nu tući. Na njegovu dreku pridode nekolikb ljudi iz čaršije i podu u pomoć napadnutom, kojega su »dobrovoljci«; bacali s noge na nogu i vukli po -zemlji. Rad; prijetnja »dobrovoljaca« nije se niko -usudio da spasava već onesviještena čovjeka, kojega su mlatili i ne­ prestano vikali: »Idi na skupštinu«. Ramazansko sijelo u Gajretovu Kon­ viktu. Pitomci ovog konvikta namje­ ravaju da večeras iza teravije dadnu »Ramazansko sijelo« sa slijedećim pro­ gramom: 1. Koračnica iz opere »Pro­ dana nevjesta« sviraju tamburaši. 2. »Pod peiidžerom« od Vilhara. solo pje­ va A. Šuljak. 3. »Dunavski valovi, svi­ raju tamburaši. 4. »Đavo pod čergom«, šala u jednom činu, od Ekrema; izvadaju pitomci. Ovo je prvo sijelo, koje daju naši đaci u svom konviktu, pa bi ga trebao da' posjeti svaki prijatelj na­ pretka naše mladeži tim prije, što čisti prihod ovoga sijela ide u korist đačke knjižnice, iz koje će pitomci dobrim šti­ vom moći da oplemejte svoj duh.i upot­ pune svoju naobrazbu. Osim toga đaci namjeravaju da su­ tra k večeri opet iza teravije prirode isto sijelo samo za naše ženskinje. Red i disciplina, koja vlada u ovom konvik­ tu. najbolja nam je garancija za dostojnir zabavu i sijelo naših sestara, može­ mo preporučiti posjetu ovog sijela,' jer se niukoliko ne će razlikovati od preklanjske zabave u sirotištu. Na tom žen­ skom sijelu neće biti ni najmanje smet­ nje od muškima, jer će svu poslugu vr­ šit: također ženske. Ulazne cijene su - za muške K 20.—, a za ženske K 10.—. Rado bilježimo. Od mjesnog odbora u Visokom dobismo ove retke: U bi­ lješci: »Šta sve ne će biti u Visokom?« što je izašla u »Pravdi« broj 157. od 15. maja napada se pristav pomoćnih ureda g. Knežević, pa se naslov umo­ ljava, da bi dopis ispravio u toliko, da g. Knežević nije uredovao glede krče­ vine u općini Potkraj, nego je cijelu stvar rješavao drugi referent kot. ureda, To se konstatovalo na temelju iz­ viđa, odakle se može punim pravom za­ ključiti da je isti Knežević korektan p toj stvari, pa ispravljamo prvo stoga, što je on u toj stvari prav, a drugo stoga što se je g. Knežević prema mu­ slimanima pokazao jednim od najsusrctljivih organa ovog kot. ureda«. Rado bilježimo gornji ispravak na­ šeg odbora i molimo dopisnike, da dru­ gi put budu rigorozniii u prikazivanju tuđih krivica, • Kad je na lice mjesta došao žandarski narednik Oljača sa 4 naoružana žan­ dara, nije našao za shodno ni da ure­ duje. Kotarski ured također sa svoje strane nije ništa poduzeo. Niko ništa nije poduzeo, a »dobrovoljci« se sada prijete pojedinim građanima, da će ih zlostavljati. Šta ovo znači? Hoće 1ј jednan put vlast postavljati red? Ako ne će neka nam to rekne, pa ćemo ga mi posta­ viti. Mi je upozorujemo, da učini kraj ovome, jer taknu li se prstom ma u ko­ jeg građanina žepačkog, narodni će sud izvršiti kaznu na onaj način, kako zna i može i to odmah na istom mjestu. Nemojte reći, da^vas nijesmo upozorili. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Još jedan kurban«, što je izašla u 45. broju našeg lista dobismo od kot. ure­ da u Zvorniku ovo objašnjenje: »Neupućeni dio našeg muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, či­ tajući ovu vijest mogao bi misliti, da je Suljo Corbegović žrtva možda isključivo pravoslavnog dijela našeg naroda, čim bi postala još veća mržnja muslimana na pravoslavne j obratno. Radi toga se-konstatira ovo: Svestrano vodenom istragom nije se, istina, još »Konzorcija« snizila je cijepu kuku­ ruznom brašnu od K 7.— na K 6.50 kg. 'Oni'pekari, koji se obvežu, da će prodavati bijeli kruh po K 14.— a crni po 11.— kg. dobivače od »Konzorcije« počam od petka 4. o. mj. odnosno brašno po odgovarajućim cijenama. дррЈ -164 ‘i'1. ■ _____________ Gospodstvo Privremeni zakon o porezu na ratne dobitke naređuje: Svako, ko je u godi­ nama, koje se po ovome zakonu sma­ traju kap ratne, pribavio kakvu nepo­ kretnu imovinu ma kolike vrijednosti, ili -'okretnu- imovinu u vrijednosti od najmanje 15.000 .riuara, dužan je pod­ nijeti prijavu još i u onom slučaju, ako inače, ne podleži plaćanju poreza na ratne dobitke. U prijavi valja tačno na-značiti kupovnu cijenu pribavljene imovine, Ko ne podnese prijavu o kupu ili netačiio prijavi kupovnu cijenu, pro­ pada mu pribavljena imovina u korist državne kase. Isto tako je dužan pod­ nijeti prijavu svako, ko je prodao u go­ re navedenim godinama nepokrelđ" ■ Imadete li boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerdv pravi Elsafiuid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu" Fellerove prave Elsa-pi-lule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije.- Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se Samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Bonbona movinu kakye god vrijednosti ili po­ kretnu imćvinu u vrednosti dd najma­ nje 15.000 dinara. U prijavi valja pro­ dajnu cijenu tačno navesti. Ko ne pod­ nese prijavu o prodaji ili prodajnu ce­ nti tačno ne prijavi, plaća u ime kazne 50% poreza na ratne dobitke, za koji je državna kasa prikraćena ili ’je iz­ vrgnuta prikraćenju. Obe ove prijave dužni su obvezanici podnijeti -do 30. ju­ na 1920. Kp poreskim vlastima prijavi i done­ se vjerodostojne konkretne podatke, da je koji poreskj obveznik namerno sas­ vim ili djeiimično izmakao ovome po­ rezu ili obori tvrdnju obveznika, da ne­ ma. po vlasti zatraženih knjiga ili is­ prava, dobiće. kao nagradu jednu tre­ ćinu faktično uplaćene novčane kazne, koja bude po toj prijavi izrečena. ♦ ♦ PAPIRNICA I HAMD1JE KOPČ1ĆA 1 preporučnje svoje bogato stovarište 2 svih* vrsta papira, "kancalarijskog i z školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 . Ci ene umjerene. « •♦••o*««*«**««*«*«***«««***« I Prodajem vršaću mašinu s đvBppEžnim urtlom. Salih Merdan, Kakanj. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština’ Posluga brza- i tačna. — Cijene najumjerenije. najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K '70'— za netto kg dok zaliha traje Salihaga Nuhić i sinovi Muslimanska trgovačka -i obrtnička banka za Bosnu I Hepccgoninu u Sarajku. trgovina voća i ze­ Kancelarija: Kralja Petra ul. 2' prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Sarajevo leni i južnog voća na veliko Protin Sokak 4. - Telefon 498 a ludin na prodaju uz jeftine cijene t ■ . ; I ' j Oglašujte u „Pravdi" hrastove rene za - gotovih neka se planke, borove daske sječene i mje­ pravljenje bačvi, kao i 20 komada kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica, na Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovina dion. drjištvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu i«vake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ______________________________________________ —— Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vtte.ik: iamtaUi OtlDvt »S. W. м Ajvaru* D. U A. Ktmnt, Sanlmo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7ff92ca207c7c2080a7bc693bd7cc9d4.pdf d33beb1e5f450b9c89c3289c06473bbe PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. H. Ahmed Humdi AVDA Kasumov^ Broj 60(165) Sarajevo, utorak 8, juna 1920. (21. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ndahcioni odbor Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava' nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Turski je parlamenat u Ankori pri- ’ spas iste, ali prema potonjim vijestima mio predlog Mustafe Kemala, da se ka­ Amerika je odbila svoju pomoć kao ko u Turskoj tako i u inostranstvu po- 1 što je otklonila i mandata nad Arme­ krene jaka panislamska organizacija. U nijom. »J protumladoturska stranka, zvana isto vrijeme izabran je Veliki Državni Na Dardanelima nacionalisti su zau­ »Entente liberal«, protivna je ovom mizeli Canakalu, te u potonje dane i Kumrovnom projektu. Tako je ova obdrža- .Savjet u koji su ušli između ostalih i Kemal paša, Dželaluddin, Arif i Džekale, znamenitu tvrđavu iz evropskog la miting na Sultan-Abmedu, gdje se je rata te tako ugrožavaju prolaz kroz protestvovaJo protiv mirovnog projek­ malleddin. Nadalje je narodna skupšti­ na riješila đa se smjesta osude na smrt Dardanele. Džafer Tajjar u su stigla po­ ta, te su govornici zborili većinom u svi oni, koji reagiraju protiv nacionali­ jačanja iz Bugarske te se čete koncenovom terminu: »Mi ga ne možomo prista. Naređeno je svim valijama j mute- | trišu na zapadu i jugu Edrene. Venizeujjri«. »Mi ne ćemo reagirati sa oruž­ sarmma, da smjesta poderu dopise i los je zatražio od Francuske, Italije i jem ј vojskom, naše je jedino oružje ri­ objave koje bi stigle od centralne vla­ Engleske pomoć, kojom bi Grčka mogla ječ«. Tako se isto sva carigradska de u Carigradu. U isto doba traženo je izvesti svoj program, jer će sama u štampa bez razlike stranaka protivi mi­ od svih vjerskih naučenjaka na Istoku, proizvođenju programa naići na velike rovnom ugovoru. »Sabah« je jednog da izdadnu fetvu protiv poznatoj fetvi poteškoće. U Trakiju su Francuske vla­ dana osvanuo u crnom okviru, repro­ carigradskog šehulislama, kojom se na­ sti jvršile popis pučanstva i ustanovila duciravši telegram Tevfik paše o mi­ cionalisti proglašuju antidržavnim. Vase ova brojka pučanstva: 860.000 mu­ rovnim uvjetima, koji je brzojav Ah lije, kao i ostali viši službenici, imaju slimana; 56(000 Grka, 54.000 Bugara Kejnai popratio ov im riječima: »Bolje da slušaju samo naredbe koje dođu iz (koji su pobjegli za' vrijeme rata) — I je umrijeti, nego ćorav, gluh i sakat Ankore. Prilikom’ rođendana Sultana dakle i iz ovog se iskaza vidi, da su živjeti. Nadamo se da ljudi u čijim je Mehmeda iz različitih mjesta i krajeva muslimani u većini, a pravedna Evro­ I rukama sudbina ovog svijeta, a kojj su poslala su mu brzojavna čestitanja, u i pa hoće da toliko muslimana prede pod I se zvanično izjavili da će pravedno rakojim se uvjerava, da će ga u skore grčku vlast. I diti — ne će dozvoliti, da ova država, Bude se muslimani Istoka i riješili su I koja je imala puno žrtava, ria jednom i dane osloboditi. Oko sto hiljada vojnika, koncentrise da se oslobode tuđeg jarma, pa bilo pogine. sano je na aserbejdžanskoj granici, a pod kojom cijenom. U tom ih pomažu i »Alemdar« kaže: »Ako se projekat Enver paša u Baku nastavlja svoj rad. ruski boljševici! Miču se muslimani, jer , mirovnog ugovora ne preinači, teško i Armenska vlada traži od Amerike, da znaju da narod koji žali žrtava nije je naći jednu ruku, koja će potpisati miI joj se pošalje pomoć i ratne lađe za dostojan da živi! ! rovni ugovor.« »Ileri« (nacionalistička novina) veli: »Zebnje i muke, koje su i stezale naša srca u nadi izgledale su Sarajevo, 7. juna. I naša iustitia nije ni s mjesta maknula, dosta lahke prema ovim koje nas spoali nas ne malo iznenađuje mišljenje Ovih je dana na sarajevskom okruž­ padoše od kad čusmo i vidjesmo pro­ nom sudu izvršena osuda, kojom je o- ovdašnjeg radikalskog organa u jekat mira.« ovoj stvari. I ovaj list piše o nekakvom suđen na smrt na vješajima dobrovo­ 1 »Journal des debats« (vazdanji ne­ iznenađenju i uzrujamo srpskog »naro­ prijatelj islamijeta) počeo je pisati pri­ ljac Trifko Cizmić, jer mu je dokazano, da« zbog ove osude, kao da i on hoće jateljske članke prema Turskoj zago­ da je namjerno iz zasjede ubio Atifa da ugađa zločinačkim hirima podivlja­ Grbu na Glasincu (kot. Rogatica). varajući tezu, da se mo.ra održati je­ le mase i da je još više potiče na zlo­ U drugim zemljama, gdje vlada za­ dna nezavisna Turska s vladom Ferid činstva protiv muslimana. kon i pravda, ne bi ova osuda bila ni­ paše (ali antantu i Ferid izdade), a na­ Prijatelji naše mlade države ne mogu malo začudna, jer je zakon za svako ­ cionalisti da se gone do kraja, jer da ovako pisati i huškati masu, da gazi ga zakon, koji sudi strogo i bez obzi ­ su zakleti neprijatelji antante. zakon i pravdu, jer mora za svako­ ra, ali je u našoj nesretnoj zemlji ova Prema potonjim novinskim vijestima ga da postoj granica, dokle smije, a osuda djelovala na izvjesnoj strani ne ­ tvrdi se i to da i Vilson ne će nikako dokle ne smije, šta je kažnjivo, a šta očekivano. Treba naime znati, da su da potpiše mirovnog ugovora s Tur­ nije. Svaki prijatelj našeg jedinstva, re­ do sada dobrovoljci i ostali pravoslav ­ skom. da i mira treba da traži bezobzirni pro­ ni bili nad zakonom i sudom u ovoj U znak protesta protiv nečovječnog gon zločinaca i hajduka pa pripadali »hrišćanskoj« državi, njima nije bilo mir. ugovora, general Šefik paša, vr­ oni kojoj mu drago vjeri i narodnosti. hovni komandant sultanu vjernih četa, odgovornosti za razbojstva i napada­ Zakon ne smije praviti razlike među je na muslimane, za njih nije postojala pobjegao je u Malu Aziju i pridružio se zločincima, on mora svakome jednako svetost tuđega obraza, života i imet­ Mustafa Kemalovoj vojsci. strogo suditi, niko ne smije ostati bez ka: oni su bili sud i zakon, njihovi zlo­ odgovornosti za počinjeno zločinstvo, U Indijama su na raznim mjestima činački prohtjevi bili su nekažnjivi. Za­ jer su svi ljudi jednaki pred zakonom. buknuli' ustanci u znak protesta protiv to je ova prva smrtna osuda od pre­ Ko hoće da nečiji zločin izbjegne kazni, Engleske a za halifu. Ovi su ustanci vrata do danas a zbog jednog »Tur­ najopasniji u Pendžabu i Dehlrju. taj nije prijatelj reda i mira, taj je isto čina«, koji je bio van zakona i zaštite zločinac. Mustafa Kemal izdao je manifest, u državne i koga je svako mogao ne­ kojem poziva sve pravovjerne, da spa­ kažnjeno tući i goniti kao građanina se svog halifu i svetu prijestolnicu od drugog reda, izazvala interesantne gla­ neprijateljskog jarma. Pošto je sultan, sove u našoj štampi. C o k o r i 1 o pro­ kao zarobljenik — veli Kemal — mo­ testira u ime srpskog »naroda« i iznosi ramo j svoje živote žrtvovati, samo da imena sudaca, koji se usudiše osuditi I spasimo našeg obljubljdnog halifu, oko Širi odbor Akcije sačinjavaju, osim jednog dobrovoljca radi ubijenog »Tur- j kojeg će naskoro sakupiti se muslimani članova užeg odbora objavljenih u 151. čina«, jre dosele bijahu muslimani iz­ cijelog svijeta, kao oko svog simbola. broju »Pravde« još ova gg.: Dr. Safvet van zakona, a Srbina pravoslavnog ni­ * beg Bašagić, Muiaga Sudžuka, Uzejrje smio zakon smetati ni u zločinstvima aga. H. Hasanović, Ibrahimaga Jusufnjegovima počinjenim nad muslimani­ S tim je u savezu i jačanje panspahić, Ibrahimaga H. Baščaušević, Juma. Što »fanatični« Čokorilo ovako go­ islamskog pokreta o kojem suf. ef. Rašidagić, Mehmed ef. Abadžić vori u ime srpskoga »naroda«, nije ni »Agence Reuter« donosi ove vijesti: i Junuz ef. Musakadić, te kao delegati čudo, jer ga je ova osuda morala izne­ »Sve komunikacije sa Azerbejdžanom društava: Salih ef. Svrzo i H. Muhanaditi i u njegovu »pravnom« osjećaju prekinute su, te ie situacija Ermenije medaga Karasalihović od >Isk čitao­ povrijediti nakon dosele tolikih nekaž­ jako teška'; nacionalna vojska pod дnice«, Ragib ef. Bakarević i Eminaga njenih zločina izvršenih na muslimani­ pravom Cazim Karabekira krenula je Šehić od »Merhameta«, Sulejmanbeg ma »u ime reda i mira«, zbog kojih se iz Erzeruma protiv Armenije. Nakon predaje mirovnog ugovora Turskoj. Ad.— Izgleda da se je antanlta te kako pokajala što je Turskoj dala na potpis jedan onako brutalan mirovni projekat. »Temps« već odavna piše i naglašuje da sadauja vlada koja će pot­ pisati ovaj mir, nije ti stanju provesti te zahtjeve, jer nema ni optrebne moći nj osjona u narodu. Međutim već dola­ ze vijesti, da ni ova antantafilska vla­ da u Carigradu ne će da potpiše mira, kojim se Turskoj oduzima Smirna i Traktja i daju Grčkoj; čime se limitira tur­ ska suverenost nad Carigradom. Gor­ nje je riječi sam Daprad Ferid paša re­ kao narodnim poslanicima koji su došli da ga posjete, dodavši da će u skrajnjem slučaju, ako drugčije ne mogne biti, provesti izbore i sazvati skupšti­ nu, da ona riješi ovo teško pitanje. Da ni ova sadanja vlada ne će potpisati mirovnog ugovora za sigurno vidi se iz komunikeja visoke porte, predata redak­ cijama novina, gdje se objavljuje brzo­ jav Tevfik paše iz Pariza o mirovnom predlogu s primjedbom, da se ne može prihvatiti ni jedna tačka ovog ugovora. U '53. (158.) broju .Pravde« donijeli smo uvodni članak »Temps«-a o ovom mirovnom ugovoru, a danas za bolju ilustraciju donosimo i drugi njegov čla­ nak. u kom se kaže: »Uslovi mirovnog projekta s Turskom ili se odobrili ili nas blamirali, već na prvi pogled pružaju priliku, da primjetuno protivrječnost antantine politike na Istoku. Kad su već aliirane sile htjele odu­ zeti Turskoj Trakiju, Galipolje i Smirnu. Malu Aziju podijeliti na različite zone, a tursku vladu staviti pod svoju upravu, trebale su odmah nakon pri­ mirja radikalno razoružati Tursku, te napraviti mir ц pobjedničkom smislu, bez ikakve štednje i premišljanja. No to nije učinjeno. Nesamo da Turska nije bila razoružana, nego je dapače antanta demobilizovala svoju vojsku i omogućila da se kroz osamnaest mje­ seci puno nešta iz korijena promijeni između Balkana i Indije. Stoga je, kad se je utanačivao ovaj mir, trebalo imati obzira prema turskim nacionalistima i napraviti takav projekat, kakav bi mo­ gao biti primljen od najvažnjih i najpa­ metnijih nacionalista. Tursko se pitanje nije moglo nikako drugčije riješiti, ne­ go ostaviti nezavisnu Tursku koja bi mogla živjeti. Projekat mira, koji je predan Tevfik paši ne udovoljava gornjim zahtjevima i iziskivanjima. Turska vlada, koja će ovaj mir potpisati, nema efektivne ja­ čine. Ali pošto je već napravljen ova­ kav projekat, trebalo bi ga i oživotvo­ riti. Ali kako i na kakav način? 1 Eto jednog velikog problema.« »Temps« zatim na dugo i široko ras­ pravlja pitanje moreuza, ističući dđ je turski mirovni ugovor plod dugogodiš­ njeg rada te iziskuje da ee svaka tač­ ka ugovora U'Sljed velike važnosti pre­ cizno prouči. Zatim nastavlja: Iz Akcije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (1Д.) u Sarajevu. lavi u sUm bloka vulin Nd»lnu. Ibivlja salata 1 omiHi u hnljmtn SB11 u innimstn. тм iШв na uložne hnjlilce I Mati мtun11 ШишшОД № nijgaioljaili. Obavlja ste m lenjatM pulggt I bononi н!аве Dionica glavnica K 3,000.560 Ulja tsttnsU I apFHlMcIUKe bruHti. — Kupuje 1 srodile srećke. saiutT l ЈгЦеЉипв lapln »Ih mta. HOMO bCTELEKOB kupuje I »rodBje m mtt robe, a peolivlte ne UiotM nunlrniu. Kancelarija: KraljaPBtra ulkaZpFizMoa,lijevo ■Brzojaii:Тгзовмћа baa)a, Sarajna - Inierurbati telefon: Zli �Strana 2 Страаа Hadžić i Ediiein ef. Gjulizar od »Hurijeta«, Musiafabeg Kadribegović i Mu­ hamed ef. Frlj od »Jugosl. Musi. Šport­ skog Kluba«, Sulejman ef. šenbić i Hamdi ef. Tahmišćija od »Derzeleza«. »Osvrtanje« nije nominiralo svojih de­ legata niti je do danas ni s jednom ri­ ječi odgovorilo na tri Akcijina pisma u ovom pitanju. Za kontrlou nad novčanim poslova* njem Akcije izabrao je širi odbor u pr­ voj sjednici iz svoje sredine gg. Šerbića i FrUa. Prema zaključku, da bi se što prije otpočelo sa tkalačkim radom, urnoljavaju se svi prijatelji Akcije, koji imaju nepotrebne stanove, a mogli bi ih Akciji pokloniti ili posuditi za posao, da to odmah u njezinoj kancelariji ja­ ve; otvoreno je svaki dan iza podne. • U izvjesnoj štampi žučijivo se napada Akcija, kao da ona organizuje napasto­ vanje žena po čaršiji, da organizuje toIjagaške bande po mahalama, a neki su opet toliki (mazlumi, da ne razumiju ni ekonomskog dijela njezina programa i t. d. Kao da tim napadajima stoji neko u sjeni iza leda i forsira ih iz m r ž n j e ne bi Ji samo omeo osnutak Akcije. Ak­ cija naravno na sva podmetanja ne mo­ že reagirati više, nego li što saopćenji­ ma o svom radu — ne tajeći ništa — pruža pravu sliku svoga poslovanja. U 156. broju našeg lista donijeli smo tačnu sliku o poduzeću Akcije u Trgovkama i pozvali javno svu rodoljubnu inteligenciju, neka predlože način, ka­ ko da se s pazara pročisti kukolj ina­ če. ako ne onako, kako je Akcija zapo­ čela? 1 šta mislite, koliko je došlo predloga? — Ni jedan! A »kritika« se još i sad o tom nastavlja. Naravno, neopravdana i mi se čudimo samo redak­ cijama listova, kako dozvoljavaju da je štampaju dalje! Što se tiče toljagaških bandi, tih Akcija ne poduzima. U konkretnom slučaju nije njezina racija bila na 29. ma­ ja, kada je navodno bilo dosta galame. To je poznato bilo i piscu bilješke u »Gl. N.« o toljagaškim bandama, pa je ipak udario na Akciju i to na način, kao da jedva čeka ma kakvu prigodu, da samo udari na ideju Akcije. Ali, da Akcija nije proti raščišćenja noćnog korza po mraku u zabitnim ulicima po periferiji grada — i to stoji. 1 razbijače oklop, koji neki besavjesnici navlače na naš pristojni i pitomi život. I razbiti ga mora. Samo naravno najshodnijim i pristojnim putem, pa makar bilo i strogo, gdje zatreba. A mi smo uvjereni, da od toga ni malo ne zazire 99% našega svijeta, koji nema oraha u džepu. Kao generalan odgovor za naše pa­ metne »kritičare« neka bude samo ovaj završetak prikaza o osnutku naše Ak­ cije od u’redništva »Hrv. Sloge« u njezinom 112. broju: »Bilo bi poželj­ no i patriotski, da se ova plemenita i potrebna akcija od svih građana bez razlike vjere i narodnosti te i od stra­ ne vlade i općine što izdašnije pomog­ ne«. ♦ Daljnje teme predavanja su bile ove: od Enver ef. Muftića na 3. juna o raz­ ornom djelovanju alkohola, od Šaćir ef. Sikirića na 5. juna o arapskoj prosvjeti, od Enver ef. Muftića na 5. juna o sisav­ .PUAVBA' — .ПНАВДА" БрОЈ 165 Нго. za uvijek naglasiti da se na «Gajrcto- , Smoljane, Vi ste Tandarićko, Vi Hrascima. od Osman ef. Sikirića na 7. juna voj« skupštini nijcsmo politički kušali. I nico na slobodi, suđeni a neosudeni, in­ o administrativnoj organizaciji Bosne i niti ćemo se kušati sve dotle, dok se ne. teligentni, vaspitani, zreli i svesni, proHercegovine te od Asimbega Dugalića ponovi lanjski povik: »Nema kompro- | tivnarodni i protivdržavni, vi ste slo­ na 9. juna o bankarstvu i osiguravaju­ misa«. To se u ostalont vidi i po tom, j bodni, vi nam se smejete, vi, koji ste ćim društvima. Dr. H. Hrasnica bivši davno i bez suđenja trebali biti obešcni. što na skupštini nijesmo oficijelno istu­ bolestan odgodio je svoje predavanje Ali Vi ste osuđeni na moralnu smrt! Mi pili. nego je data potpuna sloboda po­ od 5. (rna da ga je zamijenio E. Muftić) srno Vas osudili a vi ste sami sebi a na 11. juna, a H. Kreševljaković zapri- ‘ jedincima. da glasaju po svom naho­ za svoj moral, svoje ljudstvo i svoje ječen na I. juna održaće svoje najav- | đenju. Nije li tako? Jugoslavenstvo iskopali grob, kada ste Ijeno predavanje u j. M. šport Klubu Toliko tšo se tiče stvarnog izvrtanja nas nazvali šuckorima i toljagašima. na 16. juna o. g. bijednih »demokratskih« džerida, a za Šuckori, toljagaši, klatež, balkancj! ostale njihove djetinjarije imamo samo smiješak sažaljenja. Pardon i čestitku, ■ Vi valjda niste hteli tako reći, je Г te Smoljane? Ktteite, priznajte da niste da su pod okriljem »autoriteta«, kao tako mislili, a mi ćemo vam i ovaj put što je »svjetski publicista« — Sirri Ešoprostiti, jer ako vi zbilja mislite tako, 1 Šarlatani....... vi bacate ljagu na najsvetlije oružje, : »Gajretova« skupština pružila je Gospodin »Unaokolo« iz »Srpske’ vi profanišete najsvetiju ideju, konfonzgodnu priliku zvaničnim i poluzvaničRiječi« ne bi htio da njegov list zaosta­ dujući nas s vama, a ova se ljaga ne nim »demokratima«, da se nakon slu­ nu u čemu za Cokorilovom »Kara-Zomože mirne duše podneti! Šuckor je čajno povoljnog rezultata te skupšti­ rom i Šmitranovim »Niuši-Zvonom«, za nas svojevoljni rob tiranije, a mi ne razbacaju svojom — snagom i da pa se i on buni što je-jedan cdobrovosmo J^orci za slobodu i ujedinjenje; ako opet začikavaju organizaciju, koja ih je Ijac« osuđen na smrt radi grabežnog vi razumete šuckorstvo kao što ga mi više puta stjerala u mišje rupe. N aumorstva. Nije ni šala: u srpskoj zem­ razmnemo, onda ste vi neprijatelji na­ m e t-zastupnik Šukrija Kurtović šepiri lji, pa se vješa Srbin! Mi smo, naravno. ' rodnoga jedinstva i ove države i mi vas se u »Glasu Naroda« blistavošću svojih daleko od toga, da se ograđujemo proti kao takve od danas smatramo. Vi to razloga, kojima je zatukao »bijednog«, bulazn.ienju »Zore« i »Zvona«, nu mo­ — u ostalom — i satni kuražno prizna­ Korkuta. a Varvara u »Glasu Težaka« ramo da prosvjedujemo proti tomu, da jete. jer za vas je ovo »privremena dr­ izvrće takli bezočno, da se čovjek mo­ se i organ jedne ozbiljne stranke povo­ žava«, za vas je ovo »bahsuzvilajet«, ra diviti njegovoj fantaziji. Polahko di za luđacima i na taj način ruši auto­ vi ćete, dovesti Lenjina da nam rešava mlada i stara dječico! ritet suda. Gospodin bi »Unaokolo« mo­ agrarno pitanje, a mi smo za vas šuc­ Sračunajte malo, pa će vas proći išgao naći i prikladniju temu za svoje kori, klatež i toljagaši, mi smo za vas tah za isticanjem »snage« i »pobjede«. »duhovite« viceve, nego Ii je ona o osloboditelji i mučenici pod znakom na­ Na skupštini bijaše svega šaka ljudi: »suđenju po konfesionalnom ključu«. vodnika. samo jedan više od dvjesta. Kako vi­ Slušajte Smoljane, Korkute, Špraice»Srpska Riječ« tendenciozno dite jedan potpuni desinteresement. Da­ ru, Baniću, Glikseligu, Letice, Preka, izvrće fakta, kad govori, da se je osu­ lje. Od tih 201 glasača dobio je KaraŠkorpute i slični, mi znamo ko ste vi, đeni dobrovoljac »htio da osveti jed­ mehmedović 157, a Hasan Hodžić kao nom zločincu, što mu je ubio oca i dva i jer su nam to kazali grobovi očeva na­ prvi kandidat liste 137 glasova, koji je ših, znamo i šta hoćete, jer nam to ne­ brata«. A upravo je bedasta, kad pita: broj kod zadnjeg kandidata te liste, prestano kazujete, slušajte, hoćemo da Mustafe Serdarevića. spao na — 92, »odakle to dođe, da se poslije svih ču­ vam kažemo ko smo mi, jer niste hteli dakle na 46% glasača. U »ogromnoj« da i pokora koje su prepatili Srbi za ali morate znati: vrijeme rata, vješa kao prvi osuđenik cifri, koja bi imala značiti »pobedu« baš opet Srbin, a da svi zlikovci »dru­ prijatelja »Glasa Naroda« sadržani su Mi smo oni koji su stolećima čekali gog uha« i nadalje uživaju u tim prizo­ da ostvare ideju narodnog jedinstva, j osim »Budućih«, »neopredeljenih«, »te­ žaka«, »komunista« ј »Glasaša« još i rima?« Jer kad joj je začudo, što se ovu i ovakovu Državu, slobodu u ko­ — glasovi jednog dijela naše organiza­ sudi na vješala jedan obični razbojnik, joj se vi javno ponosite sa vašim au­ cije. Dodajte još četrdesetak »zrelih« ma i Srbin-»dobrovoljac«, onda se ne. strijskim mentalitetom i nekažnjeno đačkih glasača i onda imate neoboriv bi trebala zgražati ni na 15. tačku ba­ vredate naš ljudski i nacionalni ponos, dokumenat. da se sa ovakoin »pobenjalučke rezolucije, kojoj je dala sasvim mi smo oni koji su za sve ovo kao žrt­ dom« mogu hvalisati samo ljudi, koji i z v r n u t o značenje. Sama naime tra­ vu dali živote, snagu i sav opstanak ži privilegij za Srbe pravoslavne, pa ne su se naučili računati na jedinice i de­ svoj, ali time smo kazali samo pretposetice, a kojima su stotice nepoznata bi bilo nimalo čudo, kad bi rezolucija, slednju svoju reč, jer odlaganjem oruž­ stvar. Na bulaznjenja o našem poli­ kraj ovakog nastranog poimanja, uisti­ ja nismo se odrekli rada na učvršćiva­ tičkom krahu imamo još jednom nu išla zapadu, mjesto istoku. nju države i narodnog jedinstva, poslednju našu reč i poslednii naš akt kazaćemo vama kao neprijatelju njego­ vom. Da, vama, gospodo, i evo vam javno kažemo i javno vas pozivamo, da delom i rečju popravite sve pogreške i U prošlom broju donesosmo upit na Dosta nam je. jer ne možemo i ne­ uvrede nanešene nama i našoj organi­ zemaljsku vladu glede dobrovoljačkog ćemo više trpeti da nam se kida jedino zaciji, kojoj bestidno podmećete antidr»manifesta« proti predstavnicima ov­ što imamo: svetla prošlost i snaga koju žavni i separatistički karakter, u pro­ dašnje štampe? a budući stvar držimo smo imali da učinimo što smo učinili, tivnom, dajemo Vam časnu reč, koju vrijednom pažnje i s historijskog gle­ da pretrpimo što smo pretrpeli i da smo jedan drugom dali zaklinjući se da zaboravimo što smo zaboravili. Dotedišta. prenosimo taj članak u cijelosti, ćemo se jedino sa puškom oslobodilač­ rani smo na prosjački štap, gladni smo, zadržavajući si pravo, da se na njeg kom ili nikako vratiti u slobodnu i uje­ goli i bosi, ali nećemo više dozvoliti, opet osvrnemo. Članak nosi nalov dinjenu domovinu, da ćemo smatrajući da nam nehrvatska »Hrvatska Sloga«, »Glas Dobrovoljaca«, a glasi doslovce: Vas neprijateljima naše tvorevine i raznejugoslavenska »Jugoslavija« i asoci­ dražavačima uspavanih ali ne i uguše­ »Nama je konačno dosta, nama je već jalna begovska »Pravda« napadaju i i previše. Od nas se tražilo da damo nih strasti, učiniti vas bezopasnim i to kaljaju ponos. izraza narodnoj volji, mi smo to učinili onim načinom, koji odgovara vašem ka­ Upamti Sprajceru, Smobane, Korkute rakteru, vašim namerama i vašoj proš­ snažno pomognuvši ostvarenje narod­ i ostali, upamtite da gnjev koji smo u nih ideala. Od nas se tražilo, da se pre­ losti. Dobrovoljci.« sebi zagušivali a koji vi raspirujete mo­ ma neljudima pokažemo nadljudi, da že da erumpira, a onda... Zabeležite nebratu pružimo bratsku ruku, da za­ negde, urežite u okorele mozgove i sr­ Mifslimani i musli­ boravimo zverski prolivenu krv i suze ca da ste nas nazvali šuckorima danas, očeva, majki, braće i sestara naših, krv kad je na smrt osuđen jedan dobrovo­ manke grada Saraje­ i suze koje vapiju za osvetom i mi smo i ljac koji je osvetio oca i brata što ga je zaboravila, bili smo veliki u radu, i je ubio vaš štićenik, vaspitanik i vaš va. sjetite se vašega veliki u opraštanju, bili smo velikј u : izraz, on je — čobanin, impukivan, ne_Merhameta“. strpljenju, ali sad nam je konačno do- ' svestan, očajan i prirodan — učinio sta. delo radi koga će ga obesiti, a Vi ste Bilješke. Harumluh naših dobrovoljaca. — Hvala vam na brizi — odgovori Rene. nego zatočenjem. Nestalo je onog prvog dojma, što Zija ustane od stola i priđe bolesnici: ga je osjetila prvu noć, a društvo Zijaovo nado»Skoro će proći. . . Ja sam jutros opažio da mješćalo joj ono što je manjkalo njezinoj duši. Njih A Hifzi Bjelevac srce normalno tuče... dvoje razgovarali su siobodno o turskom i grčkom — A kako dugo ležim?« upita Rene. narodu i nadali se, da će ipak jednom doći do iz­ — Tri dana. Opasnost je prošla. . . mirenja među narodima i da će jedan drugog pu­ »Šta mi je bilo? stiti, da se slobodno razvija. A možda će se narodi — Zapalenje pluća ...« odgovori Zija pruža­ nekad međusobno potpomagati, možda će pravda i XI. jući joj komad papira na kojem je bilježio tem­ pravo biti jače od interesa i Sebičnih osvajaiačkih A taj čovjek, što tamo sjedi, upita se Rene za­ peraturu. , ciljeva. Ovi i ovakvi razgovori vodili su se svaki gledavši se u njegovo zagasito lice i crnu kosu. Rene pregleda I spusti na pokrivač pogledavši dan među njima i malo po malo oni su se pribli­ Dogodila se nekakova promjena. . . Bolest, da bolest, Zija-a zahvalno: žavali jedno drugom. 0 sebi nisu govorili. Ni jedpomisli Rene — pa su me prenijeli u bolnicu. »Hvala vam . . . Još sam slaba. . nom riječi nije Zija rekao Reni o sebi, a ni u jedZija se okrene i ugledavši, da je bolesnica ot­ »Zija joj popravi uzglavlje i reče sućutno: noj riječi nije ona osjetila, da se on zanima za nje­ vorila oCi upita je: — Dijelićemo zajedno sudbinu . « zin život, koji mu je možda bio i poznat, pa Iz »Kako vam je drugarice?« obzira prema njoj zatajivao je u sebi i želju, koja Rene sklopi oči. Rene ga pogleda ispitujući i odgovori tiho: se je nekad u njegovoj duši rađala. — Slaba sam«. Nakon nekoliko dana navratio se Salih paša u , XII. »Moždn vam je čudnovato, da sam vas nazvao I njezinu sobu i kada se je raspitao o njezinu zdradrugaricom?« Prolazio dan za danom. Rene se polako opo­ । viju i čuo, da se je već oporavila upita je iznenada: Rene je slušala: ravljala. Ustala je već iz postelje i prilazila prozoru — A nije li vam dosadno ovako sjediti čita»Ja sam liječnik dr. Zija, ali ovdje u ovoj kući gdje je po čitave sate sjedila naslađujući se pogle­ | ve dane?« nešta drugo. Vi ste Rene Logotetides, liječnica dom na beskrajnu morsku pučinu. U tim časovima Rene slegne ramenima. iz РеЛ.« zaboravljala je na svoju sudbinu i zanosila se Jed­ — Ja bih vas molio, da vi ovdje makar bilo i Rene potvrdi i upita: nom mišlju, koja nije bila još jasna, a često joj se i proti propisa, preuzmete jedan posao, jednu duž— A je li ovo bolnica?« pričinjalo, da je ovaj mir i potreban nakon tolikog i nost . . . « »Na žalost nije — odgovori Zija — nego soba I napora i tolikih uzrujavanja u životu, Ovaj zatvor »Izvolite narediti!« reče Rene. u zatvoru. Mene je paša odredio, da vas njegujem I s postupkom dobrog starca Salihpaše i brigom nje­ i liječim.« zina druga jdra Zija-a nije joj se činio zatvorom, Nastaviće se. FELJTON. Retie Logotetides. (54) , �ПРАВДА' — .PRAVDA, Број 165 — Broj Naši dopisi Bileća, koncem maja. (Sadarije prilike u Bileći.) Imamo ko­ ješta za javnost, pa hvatam priliku da se javim. Pljačke nam je nestalo, na čemu možemo zahvaliti vojništvu i oružništvu pod vodstvom g. kapetana Ljube Petrovića te g. potporučnika Vla­ de Harančića, koji su svojim zauzima­ njem među Bilećane bratstvo i slogu usijali. Ne bi bilo lijepo, a da ne spo­ menemo braću pravoslavne građane, koji svakom prilikom neukom narodu ulijevaju u. srce bratstvo sa muslima­ nima. Sigurno je da muslimanski dio našeg naroda u B. i H. za vrijeme rata i na­ kon oslobođenja nije nigdje stradao kao u bilećkoj okolici. I dan danas preko 40 musi, familija klatari se bez kuće i ■kućišta, a da se niko od vlasti na njiha ne obazire. Prije dva mjeseca bili smo izaslali na vladu dvojicu naših građa­ na, da traže i mole da se postradaiim kakogod pomogne. Cosp. Dr. Srškić u prisutnosti presv. gosp. reis-ul-uleme obećao je da će im čim prije priteći u pomoć, ali od svega obećanja dobiše 40 familija nekoliko kvintala kukuruza. I Bog vas veselio! Sirotni narod bez posla morade tra­ žiti čaru da sačuva sebe i familiju od gladi, dao se na sakupljanje starog ma­ terijala po fontovima što je ostalo iza pok. Austrije i bilo bez ikakva nadzo­ ra. Za sakupljanje ovoga materijala nije hotio od vlasti niko da zna dok ovaj materijal nijesu počeli sakupljavi sirot। ni muslimani (Jaganjci), da uzmu koji krajcar i tako se spase od gladi. Re­ zultat je tog sakupljanja, 'da su dvojica platili životom od rasprsnuća granate. Kotarski predstojnik Živković (Vlada bi se trebala sramiti što je ovaj gospo­ din i sad na svom mjestu. Op. ur.) našao se odmah služben te sirotnu dje­ cu, žene (Jaganjca) i druge počeo hap­ siti. A proti drugima koji su državi uči­ nili preko 100 mlijona štete, u kojih se državni materijal nalazi na vidljivim mjestima, niko od vlasti ne će ni da se makne. Vladanje g. Živkovića sa sirotnim na­ rodom jest odurno. Dere se na njega kao na hajvan, pa ga savjetujemo, da se prođe toga i nek huju ostavi kod kuće, bolje će biti za njega. Postao je i ohol, valjda zbog čilima što se s njima ! •okitio od kad je došao u Bileću. Cak | je došlo i do tužbe sa sirotnom djecom I umrlog Derviša Šehovića zbog čilima, i Lijepa stvar; zar ne vlado? Živković bijaše nepravedan i pri po- ; djeli oružnih listova. Oduzimao je od ljudi koji su zaslužni i kojima je oružje i neophodno potrebno, a davao onima, koji hiti imaju hajvana niti ma kakav razlog da im se podijeli oružje. Pa naše gradske ulice! Od gudura i kamenja ne može se više po ulicama ići. Za sada ovoliko, a u brzo opet sa više materijala opširnije. Bllećanin. Albanci gone Talijane! »Progresu« i od oka osudi nekog tri, nekog pet, ne| kog i 14 dana, bez prava na utok, javljaju iz Skadra, da se ustaški pokret Albanaca protiv Talijana sve više ši­ i tako strpa dvadeset i jednog grada! nina u zatvor. ri. Namjera je Albanaca da Talijane protjeraju iz Valone. Jaki je odred us­ Kad mu je otišla deputacija uglednih taša napao Talijane kod Tepelenija. građana, da ga zamoli da hapšenicima Uspjelo im je istjerati iz grada Tepeleodgodi zatvor do iza bajrama izdreči ni talijansku posadu; zarobili su 400 se on na deputaciju rekavši, da ne vojnika, nekoliko topova, više mitra­ prima nikakvih intervencija i napokon ljeza. Zatim su zauzeli Premeti i Preje istjera napolje. zu. Talijani su se povukli u Valonu, ko­ Sjutra dan su otišla dvojica uglednih je okolicu utvrđuju, kopaju šančeve i muslimana okružnom načelniku g. Gra­ pletu bodljikavu žicu. diću i on je obećao da će se uhapšeni preko ramazana otpustiti iz hapsa. Ali Potpisan ugovor s Mađarskom. Ma­ kako lahko obrekao tako lahko i po-' đarski mirovni ugovor potpisan je u rekao da ne reknemo omahnuo. petak poslije podne u pol 2 sata. Muslimani su odležali haps na rama­ Dan žalosti u Budimpešti. Povodom zanu, mnogi od njih ni krivi ni dužni. potpisa mirovnog ugovora bife su u Moć svoju je na vrlo nelijep, bolje reći, petak zatvorene sve trgovine. U 10 sati na nepristojan način upotrebio g. up­ do podne počela su zvoniti sva zvona ravitelj protiv muslimana, iako se ta sav promet je obutsavljen na 10 minu­ njegova moć dosada nikad nije odrazi­ la na sugrađanima drugih vjera. Inte- I ta, a isto tako prekinut rad na 10 mi­ nuta u državnim uredima. U večer su resantno je da je gazda Tjrifković od u znak žalosti ostala zatvorena sva poma kakve kazne pošteđen. Ali se i to zorišta i zabavišta. dade lahko razumjeti kad se uoči pro­ Madžarska kuknjava. Radikalna socišlost vladavine g. Berničevića. Za sad jal-demokratska štampa ističe da se ovoliko. Građanin. versaiileski mir ne može održati. »VIlag« piše da će ugovor mira ostati sa­ mo dotle u-važnosti, dokle ga najviši sud, a to je pritisak razvitka događaja ne podvrgne reviziji. Socijaldemokrat­ ska »Nepszava« veli, da je ugovor dje­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. lo osvete, sakupljeno u paragrafe. Mir Regentov put u Zagreb i Ljubljanu. će se morati srušiti, čim se duhovi smi­ Komite ministarstva raspravljao je o re i nestane ispred očiju krvavog obla­ regentovom putu u Zagreb i Ljubljanu. ka osvete. Odlučeno je, da se o tom izjave pokra- I Nove komplikacije. >Wolfov ured« jinske vlade. Ne bude li posebnih za­ donaša vijesti prema kojoj proizlazi da preka, doći će regent u Zagreb i Lljubje mogućnost oružanog sukoba izme­ I ljanu početkom idućega mjeseca. đu Finske i Švedske posve moguća ra­ Rekonstrukcija pokrajinskih vlada. di pitanja Alandskih otoka. Viši finski I Posebni odbor ministara raspravljao je I krugovi pozivlju finsku vladu da po­ i danas o rekonstrukciji pokrajinskih duzme mjere koje su potrebne za op­ I vlada. Govorilo se o načelima, po ko- i reznost. jima bi se imala, ta rekonstrukcija pro- i Ofenziva protiv Poljske zaustavljena. vesti, te će še o tom povesti daljnji 1 »Telegraaf« doznaje iz Varšave, da je I pregovori. Iduće sjednice započinje poraz, koji su boljševici pretrpjeli, za- I konkretno rješavanje ovog pitanja. ustavio njihovu ofenzivu. Svi pokušaji ! Pitanje kolonizacije. U subotu će, 12. neprijatelja na jugozapadu da uznapre- [ o. mi- biti interministerijalna konferen­ duju, neuspjeli su. Na berezinskoj fronti cija na poziv ministra za socijalnu skrb neprijatelj je pretrpio veliki poraz i to glede kolonizacije Makedonije, Stare sjeverno od Bobrujska. gdje je opkolje- I Srbije i drugih krajeva. Politički pregled Naš poslanik u Rimu. Za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra prve klase u Rimu imenovan je g. Mi­ roslav Spalajković ministar na raspo- j loženju. Zamjenik ministra za narodno zdrav­ lje. Ministar narodnog zdravlja g. Žika Rafajlović uslijed smrtnoga slučaja u porodici nalazi se u nemogućnosti, da vrši svoju dužnost, stoga mu je za zastupnika određen ministar socijalne polirike dr. Kukovec. | j | ; VANJSKI POLOŽAJ. Odgovor Turske na mirovne uvjete, i »Agencija Reuter« donaša brzojavku iz Carigrada, prema kojoj će veliki vezir I otputovati iz Carigrada svršetkom i tjedna u Pariš da predade odgovor na mirovne uvjete. Gračanica, 1. juna. I Obustava vojne protiv turskih naci­ (Kuenovština.) Nekako iza prevrata onalista. »Times« javlja iz Carigrada: voljom nekolicine građanskih gazda Turska vlada s obzirom na jednodušno postavljen je za upravitelja našega' ko­ javno mišljenje glede mirovnog ugovo­ tara, gosp. A. Betpičević. Otkako se ra zaključila je, da više ne nastavlja je h> ustoličenje obavilo pa sve do da­ rata protiv nacionalista. Još nije po­ nas, on je ostao vjeran i blagonaklon znato ima li tu kakvoga tajnog dogovo­ njihov sluga, jer nije htio da bude ćufra. Ali na obje strane miruje oružje. rani nimet svojim usrećiteljima. Da li je to štetilo ovdašnjoj muslimanskoj ePitanje mira s antantom. »Agencija haliji vidjeće se iz samog ovog slučaja, Havas« javlja 4. o. mj. iz Carigrada: koji se je dogodio prvih dana rama­ Turski mirovni delegati su došli ova­ zana. mo i odma izručili velikom veziru mi­ Dne 17. 0. mj. bez ičije dozvole zarovne uvjete i memorandum Tevfikgradio je jedan od tih gazda imenom paše. Stanko Trifković potok, koji protječe Turci hoće đa brane Drinopolje. — kraj Potok džamije i na kojem musli­ »Reuterov burcau« javlja iz Carigrada, mani od vajkada uzimaju abdest, te je da turska vojska u Drinopolju mobili­ od uvijek javno dobro. Sjutra dan su zira. Navodno se radi o tome, da se se džematlije te džamije protiv tome oružanom rukom spriječi zaposjednupritužile kot. upravitelju i on je istoga će grada po grčkim četama. dana izdao odluku, kojom naređuje Francuzi sklapaju primirje s naciona­ Trifkoviću, da u roku od tri dana digne listima. Kako javlja »Times« iz Cari­ ogradu. Ali ovaj to nije htio učiniti i egrada, francuski viši komisar u Siriji halija je po drugi put otišla g. upravi­ zaključio je primirje s turskim naciotelju saopćivši mu da se ograda nije di­ nacionalistima u Ciliciji. gla i da taj dan nemaju seljaci gdje abNapadaji Arapa u Palestini. »Reuter« desta uzeti za džuma namaz. On ih je odbio veleći, da on sada nema vreme­ javlja: Brzojavka zionističke organiza­ cije iz Jerusalima javlja pod datumom na o tome voditi računa. Vidivši svijet što s time hoće g. Berničević, u uzru31. maja, da se napadaji Beduina najanosti late se sobom posla i dignu ostvljju u Galileji. gradu. Ali gle čuda! Rusi u Rerzijl. »Berliner Tagblatt« ja­ Čuvši za to g. upravitelj, još dok su vlja iz Basela, da je u London stigla iz muslimani klanjali džuma namaz, izda Tiflisa zakašnjela brzojavka, da su 2 nalog žandarima, da opkole dža­ ruske pukovnije prešle armensku gra­ nicu i da napreduju u unutrašnjost. Ar­ miju i nakon namaza kao marvu otje­ menska je vlada protestovala i izdala ra muslimane u dvorište žandarske po­ stale, a odavle'u kotar, teo vdje onako potrebne vojničke odredbe. Domaće vijesti Страна 3, ' na i zarobljena cijela ruska konjanička pukovnija. Načelnik poljske vojne misije kape­ tan Mišowsky došao je iz Varšave u Rigu. Tamo je izjavio da su boljševici od svoje 63 divizije postavili 48 na polj­ sku frontu, a od toga 30 na sjevero-zapadni dk>. Time su mogli da dođu do nekog uspjeha, jer su tamo poljske ras­ položive sile vrlo skromne. Ipak nisu uspjeli da provedu svoju namjeru, da razdijele poljsku ođ Jitiške armije. Ta­ ko isto nije uspjelo prodiranje između Borisova i Pobrujska u smjeru na Minsk. Na koncu je Mišowsky izjavio da su sve vijesti o osvojenju Vilne i ponov­ nom zauzeću Kijeva po boljševicima posve neistinite. Nova poljska ofenziva? »Agence Ha­ vas« donaša vijest, da je Poljska za­ počela novu ofenzivu. Poljska je vojska prodrla između Dvine i Borisova, te napredovala za 30 kilometara. Izjave austrijskog državnog tajnika g. Paula. Austrijski državni tajnik Paul, pred svoj odlazak u Jugoslaviju, izja­ vio je bečkom izvjestitelju »Jugoslavi­ je«, da ne goji prevelikih nada u uspjeh konferencije. Paul ne taji, da je dana­ šnja situacija teška. Pregovori će se — kazao je Paul — ponajvećma ticati op­ skrbe Austrije s najnužnijim živežem. Saobraćajna pitanja rješavat će se na­ kon što budu pretresana sva ostala. O odnosima između Austrije i Jugoslavije kazao je, da austrijska vlada i razbo­ rita javnost stoji na stanovištu, da s Ju­ goslavijom valja podržavati prijatelj­ ske odnose. Ovakovu politiku podupi­ ru i antantini krugovi u Beču, koji su dali inicijativu za ove pregovore. Na kraju je rekao, da će kroz naj­ kraće vrijeme dr. Renner posjetiti Beo­ grad. Feldmaršalleutnant Kazimir Litgendorf, koji pred najvišim njemačkim voj­ nim sudom odgovara zbog toga, što je u avgustu godine 1914. bez sudske pre­ sude strijeljao u Šapcu tri vojnika os­ lobođen je zbog krivice ubojstva, ali je zbog izvršenog javnog nasilja osuđen na šest mjeseci strogog zatvora. Ova će se komisija svako jutro u 7 sati sastajati u gradskoj tržnici i odre­ đivati cijene zeleni. Zeleni koja.dolazi iz Mostara i Konjica, odrediće se cije­ Saziv izborne kurije. Kako saznaje­ mo s mjerodavne strane, reisul-ulema , ne na temelju dokumenata, koja svaki trgovac mora komisiji predložiti, a ko­ je sazvao izbornu kuriju za subotu 26. ja moraju sadržavati cijenu pošto je juna (9. ševvala) u 9 sati prije podne. kupljena roba i putni trošak. Na teme­ Sjednica će se obdržavati u prostori­ lju toga odreduie komisija 10% zarade jama ulema-medžlisa, a na dnevnom je onima koji na veliko prodaju, a 15% oredu biranje kandidata za upražnjenima koji prodaju na malo. Da bi se za­ na dva članska mjesta u ulema meužlipriječile nekorektnosti sa navodima i su. Bilo s hajrom ovo zasijedanje! provela kontrola o navedenoj kupovnoj G. Stojan Protić u Sarajevu. »H. S.« cijeni, državni će organi dobivati »sva­ javlja: Kako čujemo, u srijedu dSlazi kodnevno od kotarskih ureda gdje je gosp. Stojan Protić s povjerenstvom za roba kupljena izvještaje o pijacnim ci­ proučavanje uredaba, koje su na snazi jenama. u Bosni i Hercegovini. Gospodin Protić Cijene zeleni, što ih ustanovi komi­ će se ovdje zadržati nekoliko dana. sija. objavljivaće se svaki dan i vrijeNa zemaljskoj vladi su sabran: u krat­ diće kao maksimalne cijene zeleni z a ko podatci o agendama svakog »jedi­ nog odjeljenja i ureda, čirtie će sc po­ cijelo Sarajevo. Cijene na tabli će se mijenjati po potrebi svaki dan. vjerenstvo, koje amo dolazi poslužiti. Za meso će se svakog marvenog trga, Jedna infamija špijuna oko »Zvona«. koji je nedjeljno jedanput od naročite Upozoreni smo, da je u 37. broju »Zvokomisije ustanovljavati i to će biti mak­ aa« od 12 maja t. g. štampan, jedan simalna cijena na trgu i u maloprodaji. članak, u kojem se na posve nekvali­ Kazne za one koji se ogriješe o pro­ ficiran način napada jedan od najviđepise predviđene su kao i do sada u nijih naših javnih radnika g- Dr. Evgen novcu i zatvoru. Novčana kazna ide do pl. Sladović, i u kojem se g. dr. S. I avisine 200.000 kruna. Kod kazni za ž n o objeduje, da u »Pravdi« piše član­ verižnu trgovjnu nema pri­ ke, u kojmta upotrebljava izraze: »mi ziva. U tome slučaju uhvaćena roba muslimani«. spada eraru, a polovina novčane globe Smatramo svojom dužnošću izjaviti, prijavitelju. da je dr. Sladović u našem listu pisao Za regulisanje cijena manufak­ samo rhučne članke o zaštiti djece 1 o turnoj robi održaće.se konferenci­ nekim plavnim, te prosvjetnim pitanji­ ja i odrediti komisija, u kojoj će biti ma i to uvijek sa svojim potajom, pre­ jedan činovnik policijske direkcije, je­ ma čem je navod »Zvona« (e.fenciozdan činovnik od vlade i jedan trgovac na izmišljotina,, koju odbijamo na špi­ stručnjak za svaku granu. Komisija će junsku nesposobnost gazde Šmitrana. cijene određivati po fakturama i — Molimo gospodu čitatelje, da nam op­ prema stanju valuta. roste što donosimo ovu bilješku: radi Predsjednik Vlade g dr. Milan Srškić se o nevinom saradniku, a nije nam ni bio je ovih dana gost Njegovog Kra­ na, kraj pameti da demantujemo »Zvo­ ljevskog Visočanstva Prestolonasljed­ no« ili se s njim upuštamo u polemiku. nika Regenta Aleksandra u Banji KoRegulisanje cijena. Pošto je u zadnje viljači. Nasljednik Prestola izišao je g. vrijeme nastupilo osjetljivo padanje Predsjedniku na nekoliko kilometara ustrane valute, a trgovci nisu ni pomiš­ susret. a potom su otišli u Koviljačn. ljali na sniženje cijena, vlast je uzela gdje je g. Predsjednik bio dva dana inicijativu, da sama reguliše cijene u gost Kraljevskog Visočanstva. Nasljed­ Sarajevu. U tu je svrhu sastavljena ko­ nik Prestola potpuno je osvojen ljepo­ misija koja će svakog dana određivati tama Bosne, koje je prvi put upoznao cijene životnim namirnicama. U komi­ prilikom prve ineognito-posjete. Gosp. siji su: tržni povjerenik, dva tržna pri­ predsjednik vlade povratio se je u su­ stava, jedan činovnik od policije, bašbotu poslije podne automobilom natrag. muhtar i predsjednik ’bostandžijskog Nasljednik Prestola oprostio se sa g. udruženja kao stručnjak. Predsjednikom Vlade najliubazmje. �Spol 165 Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* страна 4. Str»n» I Uredba o općinskim namještenicima. Ministarstvo' unutrašnjih djela potvrdi­ lo je. bez ikakve napomene uredbu o općinskim činovnicima i službenicima. ' Otvorio sam sa svim lijekovima do­ bro snabdjevenu novu apoteku u Tuzli pod imenom srandske apoteke. — M. ; J u s u f b e g o v i ć, apotekar. I I I Gospodarstvo I gradskom tržištu sa 100 vagona šeće­ ra, uz ponudim cijenu od 61 krunu po kilogramu, na veliko. Na taj način mo­ glo se isti dan u Beogradu dobiti, u prodaji na malo, svaka količina šećera, uz cijenu od 70 K kila. Postoji oprav­ dana nada, da će ovaj pad cijene šećera u Beogradu imati utjecaja i na cijenu šećera na drugim tržištima u našoj državi. U Ljubljani je u verižnoj trgovini cijena šećera K 45—50 po kg. Naši trgovci i Švicarska. Jugoslavenski Lloyd javlja: Opetovano smo upo­ zorili ua.še trgovce izvoznike, da se pri­ je dobro informiraju nego li će robu u Švajcarskoj otpremiti jer da mogu pre­ trpjeti silne štete. No to je sve badava. Kako nas sada opet izvještava naš dopisnik iz Švajcarske dovezli su neki naši ljudi ovih dana onamo 7 vagona jaja, ali ne mogu da nađu kupaca. Za dva vagona su još nekako našli komisionara uz vrlo loše uvjete. Za ostalih pet vagona ne mogu ni to, već će im se roba pokvariti i pretrpiet će silnu štetu. Bit će to doduše dobra, ali vrlo skupa škola. (A ti jugoslavenski narode plaćaj i dalje jaja K 1.30. O jugovino! Pr. si.). Grčka i naš izvoz. Grčka će trebati mjesečno 15 hiljada vagona žita. Grčka kani tu količinu uvesti iz Jugoslavije, a plaćati će novcem ili robom. Brzi vlak Zagreb—Prag počeće 8. o. mj., a opciće tri put nedjeljno preko Budimpešte. Imaće sva tri razreda, a cijena ne će biti povišena kao na drugim brzim vlakovima. Pad stranih valuta. Kurz je stranih valuta silno pao i svaki dan pada sve više. Dinar je već skuplji od talijanske lire, dok nije mnogo zaostao od franc. franka. Listovi se bave ovom pojavom i komentiraju je razno. U glavnom se , drži, da je uzrok ovom padu stranih valuta na našem tržištu u tom, što je ne samo dobar izgled žetve, nego što su se saobraćajne prilike u našoj drža­ vi gotovo normalizirale, te će biti mo­ guć redoviti izvoz, K tomu je uređena i naša izvozna politika i zabranjen uvoz luksuznih artikala, a i unutarnje su se prilike u državi znatno poboljšale. Austro-iugoslavenskj gospodarski pre­ govori. Javljaju iz Beograda: Ovamo je stigla austrijska delegacija za eko­ nomske pregovore između Jugoslavije i Austrije. Na čelu delegacije su dr­ žavni tajnici l’auj i Lbwenstein-Russ. Delegacija broji 12 članova. ; Dozvoljen izvoz pšenice 1 kuku­ ! ruza. ’Žvanično. Ministarstvo trgovi­ , ne i industrije saopćuje: Zbog povolj­ i 1 w nog izgleda na žetvu i naglog padanja cijena na svjetskom tržištu, pojavile su se kod nas velike količine hrane, koje su se čuvale kao rezerva. Da bi se Svi mjesni odbori »J. M. O.« umo­ tržište olakšalo, privredni financijalni ljavaju se. da ubrane novce za brošure komitej ministara riješio je, da osni­ >Samo dva broda« pošalju izravno pis­ vački odbor središnje zadruge za ra­ cu na adresu: Šemsuddin Sarajlić, či­ čun ove zadruge izveze do 4000 vago­ novnik gradske općine, Sarajevo, — na pšenice, do 15.000 vagona kukuruza kako bi ovaj mogao (evo halal olsun, i 10.000 komada svinja; ječam i pasulj što je radnju džaba napisao) makar može izvesti zadruga u neograničenoj štamparske troškove brošure od tog količini do konca o. mj. prihoda podmiriti. Zajam Ministarstva Ishrane. Minis­ tarstvo Ishrane odobrilo je razne zaj­ move zanatlijama za nabavku sirovina, I : to: 3 miliona dinara Središ, zanatlij- i skoj upravi u Beogradu za oštećene [ zanatlije u Kraljevini Srbiji; 500.000 di­ U znaku nekonfesioDalnosti dostavlja naž nara zanatlijama u Južnoj Srbiji i 250.000 ! preebiro i ovaki brzojav: »Beograd, јцпа. Na dinara zanatlijama u Crnoj Gori. Isto | Tijelovo priređena je svečana procesija, kojoj tako odobreno je 6.000.000 dinara Ko- ! je us visoko svećenstvo prisustvovao □ ime previnskoj Zadruzi za isušenje dunavskih : stolonaelednika njegov adjutapt, bili sa prisutni ritova i 600.000 kruna Zadruzi za isu­ članovi vlade, velik broj činovnifttva kao i od­ šenje jugoistočnog Srema. red vojake sa muzikom. Procesiji je prisustvo­ Ruski konzorcij za izgradnju 2еЦ. valo također mnoštvo građanstva.« Zdravo ,,lipruge Beograd—Sarajevo—Split Kako beralno“T zar ne, gospodo? . . . »Slovence« saznaje, ministarstvu sa­ obraćaja je podnešen predlog jednog konzorcija ruskih bjegunaca, kob ras­ polaže kapitalom od 2 milijarde franc. franaka, da je spreman izgraditi že­ Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ljezničku prugu Beograd—Sarajevo— ! Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ Split. Konzorcij bi za nekoliko godina bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah vodio željeznicu u svojoj režiji, a na­ časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ kon izminuća određenog roka predao j strukih ili 2 velike specijalne boce 38 bi željeznicu u državnu režiju. Pod I krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 Ivan planinom bi se iskopao tunel od boca 6 kruna. 15 kilometara dužine. O ovom predloPokvaren li Vam je želudac od zle gu raspravlja odbor, koji je sastavljen hrane? FeUerove prave Elsapflule — od zastupnika ministarstva; šuma i ru­ pa opet sve u redul 6 kutija 18 kruna. da, financija i saobraćaja. Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ nije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, Pad cijene šećera u Beogradu. Jedna Elsatrg' br. 310. Hrvatska. firma pojavila se ovih dana na beo­ PoruhE uredništva. TrBšBljak Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta koje izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano psijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. PAPIRNICA ♦ 4 T ргврогцбпје svoje bpgato skvarište svih vrst^ papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbp se * obavijaju brzp i točno. Ф Ci ene umjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 019 Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 - za netto kg dok zaliha traje Oglašujte u ,,Pravdi“ Muslinansha trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Salihaga fluhić I iliofi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. -Telefon 498a Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10"—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10—, Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova uf. br. 3 (prije Rudplfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ■--------- - -------- 1 №lm F. TiefEnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, .na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunelina, lakova, škrob ц sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrgna, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuču robu. Cijenik šaljemo franko. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove planke, borove daske sječene i mje­ rene za pravljenje bačvi, kao i 20 komada gotovih kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac neka se direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica, Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Vlank: GuitraM Odbor Hl ■. U« ♦ * HAMDIJE KOPČIĆA t ▲ } ♦ ž i « � https://kolekcije.nub.ba/files/original/167004589c491c3b98fb9192bfa3df29.pdf d05f48326746b412ff92ac1f08228296 PDF Text Text 1 Pottarma м —t»wm plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuji FBdabcioni oi№. 60 Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, čekovni račun pešt. štedionice 1119. Broj \ Sarajevo, četvrtak 10. juna 1920. (23. ramazana 1338.) Bosanski radikali nikako n mogu da se otresu svog utr­ kivanja sa »demokratskim« vjetrogonjama t čovjek se mora upravo snebi­ vati nad neozbiljnošću, kojom .Srp­ ska Riječ« hoće da zatrpa istinu i na­ pravi ćupriju ondje, gdje še ona apso­ lutno ne može postaviti. Nama se je neugodno upuštati u polemiku sa ovim organom prijateljske nam stranke, u čijem glavnom vodstvu gledamo ljude sa dalekovidnijim pogledom u buduć­ nost, nu budući bi se naša šutnja i u ovoj prilici — mogla zk> shvatiti, pri­ siljeni smo da se osvrnemo na pisanje »Srpske Riječi« i označimo svoje sta­ novište o njenom shvatanju našeg sta­ rija i odn'osa. Mi smo, iskreno priznajemo, s jakim interesovaniem očekivali ishod radikalske konferencije u Sarajevu, .ne možda stoga, što smo jpj pripisivali kakvo epohalno značenje i veći utjecaj na. raz­ voj naših općih stranačkih prilika već stoga, što smo htjeli biti načisto o tom, da li bosanski radikali iskreno žele prijateljski odnos s našom organizaci­ jom. Drugim riječima htjedosmo sj os­ vjedočiti da li je iz g. Stokanovića i njegovih drugova iz bivšeg bos. sabo­ ra izišao duh, što je diktovao poznatu interpelaciju na Benkinu vladu, kojom se pita: kako je smio dozvoli­ ti da muslimani otvore ц e IjAljko radnja u — čisto srps"lci m selima g'račaničkog ko­ tara. Još jasnije rečeno: htjedosmo biti načisto o tom, da li će u politici bo­ sanskih radikala zavladati jedno is­ kreno i čisto nacionalno gledanje na nas muslimane ili će se nacionalizam 4 dalje miješati sa sredovječnim poima­ njem, koje je našlo izražaja u poznatom stihu: »za krst časni i slobodu zlatnu«. Komunfke »Naše konferencije«, Sto je izišao u 109. broju »Srpske Riječi« od 7. o. mj. i koji je očito redigovan .u spo­ razumu sa beogradskim delegatom glavnog zemaljskog odbora radikalne stranke, g. bivšim ministrom Mišom Trifunovičem, ulio nam je nadu, da će i vodstvo bosanskih radikata krenuti trijeznim i promišljenim pravcem, ko­ ji osim sadašnjosti vodi ra­ čuna i o budućnosti i koji se ne' igra slijepog miša tvrdeći, da će pre­ gaženi brzo zaboraviti učinjenu ne­ pravdu i janje se uskoro zagrliti sa vukom, koji pojede njegovu majčicu. Pod dojmom tog komunikea mišljasmo napisati iskrenu zahvalu uviđavnoj braći i pozdraviti ih bez imalo gorčine radi odstupanja od poznate sarajevske agrarne rezolucije. Ali... Baš kad uzesmo pero, da progovorimo o tom komunikeu, prispje nam 11'0. broj »Srp. Riječi« sa uvodnikom »Oko beglučke uredbe« i svim jadom i uskogrudnoš­ ću. koja ni pod Austrijom nije dala maha zdravom razvitku odnosa među nama i pravoslavnom nam braćom. Mi ćemo se na ovaj zasukani članak' osvr­ nuti u idućem broju opširnije, a ovdje ćemo se zadovoljiti konstatacijom da Sarajevo, 9. juna. U znaku »nekonfesionalnosti«. Da i našoj mladariji pružimo jedan primjer bi prihvat izvoda g. dra D—ća, da se štovanja narodne tradicije, prenosimo u pitanju beglučke uredbe ne može ići nekoliko stavaka iz članka beograd­ natrag, izazvao nesamo oštre sukobe skog »Trgovinskog Glasnika«, koji gla­ u sadašnjosti već i prenio pelen osve­ se ovako: »Beogradska Trgovačka Ote u budućnost. Toliko za danas o beg- mladina proslavila je prošle nedelje lučkoj uredbi, a sad da se sa nekoliko svoju slavu, prvi dan Duhova, po riječi osvrnemo na komunike i iznese­ obredu naše, svete pravoslavne mo rjdi čega nas je on bio obradovao. crkve. Ovo je bila ponovna prilika »Srpska Riječ« iznosi da se ie ras­ da se Omladini manifestne prijatelj­ stvo j simpatije ^to joj ih poklanjaju pravljalo i vijećalo puna dva dana i da stari ugledni predstavnici i mladi čla­ je u »svim pitanjima postignuta brat­ ska sloga i jednodušnost«. To za nas, novi našeg trgovačkog reda. Mnogo­ koji poznajemo poštenje g. Stojana brojni odlični građani i građanke Protića i njegovih drugova ne znači naše došli su toga dana u stan Beoni manje ni više, nego da je i kod bo­ sanskih nadradikala • prevladalo trezni­ je gledanje na — opći položaj, kako u sadašnjosti tako i u budućnosti. To za nas znači da su »trezveni go­ vori naše braće težaka« što ih s po­ Pod gornjim naslovom donosi »Le nosom ističe »Srpska Riječ« bili dobra Temps« uvodnk, kojeg mi radi značaj­ lekcija njihovoj — in teligencliji, nosti u cijelosti donosimo: koja u bojazni za svoj zastupnički man­ Već su prošle dvije hefte otkada je dat ne vodi računa o tom, da u Bbsni delegatima Damada Ferida predan osim pravoslavnog težaka treba da ži­ projekat mira s Turskom. Jedno­ vi i njegov brat islamske vjere i koja mjesečni rok, u kojem su turski dele­ zaboravlja, da joj nije dužnost protu- gati obećali dati svoje protupredloge, rati sebe i svoju ambiciju, već liječiti već je prepolovljen. Pa kako izgleda rane prošlosti nijeteći slogu i popustlji­ situacija?! Ako aliirane sile ne žele,, vost. kao jedini zalog bolje budućnosti. da budu iznenada napadnute najbolje Kad se u komunikeu naglasi da je biše učinile da se za vremena i u što konstatovana »živa želja za jedinstvom kraćem roku dobro razmisle o situai slogom u velikoj narodnoj radikalnoj cji koja će nakon ovog roka nastati. stranci i poštovanje prema njenim Da general Milne upravlja Carigra­ vođama Pašiću 4 — Proti ću«, onda dom od 26. marta dobro nam je pozna­ to značj da voda radikala u B. i H. to. Ne zna se, da li general Milne radi g. dr. M. Srškić ne smije ići tako da­ u suglasju sa vrhov. engleskim kome­ leko, da u borbi za težačke interese sarom u Carigradu, admiralom Robeckdotjera do — kršenja č.... Jer mi ne­ om. ali se mora priznati da Milne ve­ samo da imamo potpuno ispravnu pra­ ćinom radi na svoju ruku šta noće. vnu svijest, koja ne će nikad doći u Njegova se politika sastoji u tome, đa nepriliku da se buni, nego vodimo ra-« uspostavi jednu jaku tursku vladu, ko­ čuna i o drugima, pa pamtimo, ma­ ja će moći raspršiti turske navtcnaliste, kar se po našem držanju i našoj šutnji a u isto vrijeme biti tako poslušna i pokorna, da će bez ustezanja potpisati moglo misliti, da smo zaboravili i da bismo mogli oprostiti. Osuda »težačke mir. koji je zasnovan u Londonu i San organizacije« baš iz usta samih težaka Remu. Dolazi se dakle do zaključka, najbolji je dokaz, da bi ■ inteligentni s 1 ada je Damad Feridova vlada uspostav­ bići morali poći na selo, da se upute ljena za to, da izvrši volju 1 ambiciju generala Milne-a. (Zar ne i engleske? i pouče, da se snađu i kuraže. Op. prev.) Prošlost velikog vezira Da­ Kad bi pošli na selo dobili bi tačan mad Ferida svjedoči nam. da je slabić sud o nesavjesnosti »demokratske« hai poslušan, pa mu ie trebalo dat vojsku rangue i mjesto da se prihvate licita­ i ništa drugo, a Milne je p.eđuzeo sve cije sa tim bezdušnim demagozima, omjere, da mu tu uslugu učini. ni bi im iznijeli razoge ekonomskog pridizanja naše zemlje, u kojoj su radi Prema mirovnom projektu koji je pljačke begluka ostala neobrađena mno­ predan Turskoj na potpis, oduzima joj ga kmetovska selišta. Vidjeli bi da je se sva vojska i ostavlja samo lična muslimanski težak na površini, koja ne sultanova garda od 700 ljudi i žadardosiže ni polovicu posjeda pravoslav­ merija (od 35.000 ljudi) kojom će ’unih težaka, naročito kmetova, pa uza pravliati i organizirati antantini oficiri, sve to ne će da čuje o »Mutež« stranci, te 15.000 ljudi kao pojačanje policiji, na koju g. dr. D—ić obraća posebnu koji će kao i gornji biti potčinjeni alipažnju i pomoću koje bi htio da metne irskim i neutralnim oficirima. Već od peču srbijanskim radikalima« Kad bi 16. marta postoji" jedna međualiirska komisija u turskom ratnom ministaifpošli na selo dali bi podstreka svom bosanskom vođi, da trpeći bezobzir­ stvu, pod upravom jednog engleskog nost »demokratskih« šefova u agrar­ oficira. Malo prije predaje mirovnog noj direkciji i drugim odjeljenjima ne projekta Turskoj, ova je komisija do­ iscrpljuje .1 zadnje zalihe naše strplji­ znala da turski vojni ministar organi­ vosti. I tako dalje. zira vojsku koja je određena protiv na­ cionalista. Inicijativom jednog člana Godina 11. gradske Trgovačke Omladine, prisu­ stvovali obredu sećenja slavskoga ko­ lača i čestitali Upravi Udruženja slavu.« »Crkveni obred i sečenje slavskog kolača izvršio je prota g. Božić uz činodejstvo j’e d no ga d a k on a i učešće pevačkog hora Bogoslovije Sv. Save. G. prota Božić pohvalio je Upravu Udruženja na ovako lepom negovaniu i čuvanju narodnih običaja, srpske slave i uputio mlade članove da se kako u ovome tako i u svem ostalom ugledaju na starije svoje dru­ gove, koji su svojina trudom i radom i sredstvima velikih dobrotvora podigli Beogradsku Trgovačku Omladinu i njenu školu na primernu visinu.« Izgled Istoka. komisija je zatražila razjašnjenje od ministarstva o toj novoj organizaciji, te je od velikog vezira kao privreme­ nog ministra rata dobila vrlo poučna objašnjenja. Damad Ferid javljaše nai­ me, da je njegovoj vtadj potrebno oko 40.000 Vojnika, kako bi mogla uspo­ staviti red u Maloj Aziji. Damad Ferid navođaše dalje, da mu je potrebno ne­ koliko stotina topova (poljske, teške i brdske jedinice), nekoliko aeroplana i mitraljeza, te mnoštvo municije. Dalje javljaše da je za komandanta ovog od­ reda imenovao Zeki pašu (koji je ovih dana pobjegao nacionalistima!). U isto vijeme se doznalo, da je ova nova or­ ganizacija vojske već otpočela i da ju je ministar rata povjerio engleskim ofi­ cirima, a po dozvoli istih da su već prvi odredi te vojske iskrcani u Izmitu. U vremenu kada je Turskoj predan mirovni projekat, njezin položaj bijaše pod uplivom ovih triju faktora: na jed­ noj strani aliirane vlasti diktirahu mi­ rovni ugovor o razoružanju i rasparčanju Turske, zaboravljajući đa ga je nemoguće provesti putem aliiranih vr­ hovnih komesara u Carigradu. Na dru­ goj strani engleske vojne vlasti koje upravljaju Carigradom protežiraju Da­ mad Feridovu vladu te organizmu no­ ve plaćene armade misleći da će iste biti u stanju razoružati Tursku, a na trećoj nacionalisti Trakije i Male Azije, koji ne će ni da čuju za mirovni proje­ kat, niti priznaju Feridovu vladu. Kroz ove dvije hefte dana otpor na­ cionalista nije nimalo smalaksao. U Maloj su Aziji nacionalisti okuraženi pobjedama ruskih boljševika. U Traktji je veliki Edrenski kongres primio niz zaključaka, koji u glavnom glase: »Trakijski narod neće dozvoliti da ga ma koji drugi anektira. U slučaju, da do­ đe Grčka biće protjerana na najstraš­ niji način. Jednom komitetu od 15 čla­ nova stavljeno je u dužnost, da izvrši ratne pripreme kakve mu drago naravi, a ujedno mu je data u ruke sva vojna, politička i ekonomska vlast i moć. Grč­ ka vlada ima da sama izvrši uslove mirovnog ugovora kako u Trakiji tako i Maloj Aziji i veliko je pitanje kako će Maslimn^a trpali I Mjta banka a Вкм i Htmpinu (ti. 1) и Sarajrau. M it rta Inakanla jmliiliiL Ui>№ nslito I вж&ф o Mfnjtiu SIS. 1 u iBNinifra. Mm totki n вШм Mieki I fiksa NiMi i uknatai! № n«lpkiilMc. tkHiji su mfnlita putot I hmem SfonlEha glavnica li Dij! nzinski I ipnihicHski »Miti. — Впрвјс I sndiit iritti, riluti I РЗДН и® mti R Đ B 11 a b 9 ] E L EI ] E Uniji I iNdajs ste »rate roke, a poglavito m ilvutoi natlnlu. �Strana 2 Страна Број 166 Bro) ,PRAVDA' — „ПРАВДА* se snaći, •ako joj turska vlada ne po­ mogne ili ne bijedne pomoći. Taj. je ozbiljni položaj zabrinuo čak i london­ ski »Times«, za kojeg ne možemo reći da je prijatelj turskih nacionalista, pa u jednom svom članku kaže između ostalog: »Grčka se ne može izlagati da neprekidno podržava jednu veliku ar­ miju na ratnoj nozi, pa su njeni najbolji prijatelji primorani gledati njenu sud­ binu sa velikim brigama i zebnjom. Grčka je uzela na se odgovornosti ko­ je su jako velike, a možda neizvršive i prekomjerne.« Stoga je potrebno znati, šta će napo­ kon biti od anglo-turske vojske u Izmitu, koja je imala pomoći Damad Feridu. da izvrši uvjete ugovora bez ičije pomoći. Veliki je vezir Damad Ferid naročito došao da precizno i osobno pregleda svoju vojsku u Izmitu. Nakon pregleda, Ferid je postao vrlo pesimi­ stičan i pošto je ustanovio velike nedostake. izjavio je sasvim otvoreno, da nema govora o kakvoj ofanzivi, nego je naredio svome generalštabu, da se drži samo u defanzivi. U isto doba ka­ da Ferid paša izdaje ovake odredbe, u Carigradu se obdržaje protestni mi­ ting vladinovaca iz grupe »entente li­ berale«. koji zauzimaju sasvim nepri­ jateljsko stanovište spram mirovnog projekta. Donešena je dapače rezolu­ cija. koja je predana M. Defranceu. najstarijem od antantinih vrh. komesa­ ra s molbom, da je pošalje i preporuči mirovnoj konferenciji. U rezoluciji se protestira protiv nepravednog riješeпја pitanja Smirne i Trakije. Na svr­ šetku s rezolucije kaže: »Damad Ferid i drugovi, niti imaju volj,e niti moći, da izvrše ma i jednu klauzulu predloženog mirovnog ugovora«. Eto tako izgleda sadanja situacija u Turskoj. Sasvim je jasno, da se onda bez ikakvog okolišanja mora promije­ niti političko držanje na Istoku, i to ka­ ko prema Turskoj tako i prema Per­ ziji. Politički pokusi generala Milne-a, j te vojnička poduzeća Damada Ferida, vršena bez prethodnog pitanja i solida- j risanja aliiraca ne mogu dovesti nika- . kvom dobru. Ovakva politika nije ko- ! risna ni po samu Englesku. Jer kad na . primjer Riza Tevfik, jedan od istaknu- ! tih članova »entente liberale«, govore- | ći na protestnom mitingu izjavljuje da Turska mora tražiti pokroviteljstvo । Engleske, svi prisutni, pa i njegovi stranački drugovi, počeše zviždati i napadati ga najpogrdnijim riječima. Sa­ svim je dakle jasno, da nijedan od ali­ iraca neće ništa dobiti, ako jedan dru­ gom budu ubijali ugled. Na istoku se j ne će udariti solidan temelj, ako se isti i ne postavi na pravednu osnovu i ako se ne izvršuje i to na lojalan način. Na Istoku je najbolji zid protiv bolj­ ševika patriotizam muslimana. Ako ho­ ćemo da turski a i perzijski musliman­ ski patriotizam zaustavi put boljševi­ cima, pohitimo da ih poštujemo i po­ mognemo. Neki se i dan danas trude da anglo-perzijski pakt od 3. avgusta 1919. prikažu kao da njime nije učinjen atentat na perzijsku nezavisnost i pakt Lige Naroda. Mi se za sada zadovo­ ljavamo. da u tom pravcu citiramo je­ dan stavak članka, što je izišao u »Washington Postu«, najuvaženijem li­ stu u'Americi, gdje se kaže: »Ni jedan od onih, koji su bilo površno, bilo di­ rektno prisustvovali izradi ugovora od 3. avgusta između Britanije i Perzije, ne mogu reći da nisu bili uvjereni, da je Engleska ovim činom pa bilo dobro­ voljno ili ne. nanijela udarac i ubod Ligi Naroda. U vremenu, kad se još nije osušila tinta- sa projekta mira, ko­ jeg je Engleska potpisala, te u vreme­ nu. kada engleski parlamenat glasa za pakt Lige Naroda, Engleska vlada na silu oduzima nezavisnost Perzije i per­ zijskom narodu na jedan putpouno ne­ legalan način nameće svoje tutorstvo.« Ađ— * Lord Curzon odstupa? »Intransingeant« javlja iz Londona: Ovde kolaju dosada nepotvrđene vijesti, koje će se u jedan ili dva dana razbistriti, da bi mao lord Curzon otstupiti kao mini­ star izvanjskih poslova. Dogodi li se j to, znači preokret u istočnim pitanji­ I ma, a naročito glede— turskog mi­ I rovnog ugovora. I DAMAD FERID PREBJEGAO? Temps od 5. o. шј. donosi vijest iz Londona, u kojoj se veli da je veliki vezir Damad Ferid paša prebjegao na­ cionalistima. Razlog je u tom, da izbjeg­ ne potpisu mirovnog ugovora. Bilješke. Stjepan Radić i Đ. A. Cokorilo. — Kako se doznaje dovršena je istraga protiv Stjepana Radića i podignuta opiužnica od strane državnog tužioca. Državni ga tužioc optužuje da je kao predsjednik seljačke stranke radio pro­ tiv našeg kraljevstva štavivši se na stanovište nepriznavanja našega kra­ ljevstva i načina kako se do njega do­ šlo, te zagovarao ujedinjenje hrvatsko­ ga naroda u posebnu hrvatsku seljač­ ku republiku. To je protudržavno sta­ novište zastupao na raznim sastanci­ ma te u rezolucijama i skupštinama hr­ vatske seljačke stranke. Istu zadaću u promijenjenoj formi vrši u Bosni Đorđe A. Cokorilo. Pa zar je bosanska, zemaljska vlada ika- . da pokušala, da ovoga srpskoga me- | galomana opameti? Jok. Srbin pravo- । slavni smije sve činiti, on je nad zako- I nom. Zakonska se moć na njega ne smije primjenjivati. Turčin i Šckac je baška. Ajvatovica je dan velikog muslimanskog hodo­ čašća, koje pada svake godine na 22. juna. U mirno doba iznosio je broj ho­ dočasnika preko deset hiljada, koji bi se ukonačili u D. Vakufu i Pruscu. Na dan hodočašća, 22. juna, krenuli bi u impozantnoj povorci hodočasnici put Ajvatovice, koja je udaljena od Prnsca kojih pet čejreka, uz milozvučan poj ilahija i predvođeni imamima. Neopisi­ vo je lijepo gledati veliku povorku ka­ da prevaljuje brdoviti put ajvatovački, koji se tako reći uvija pod udarcima konjskih kopita i po kojem gmiže svijet FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. i I I (55j XI. — Ne, hanum! Ovdje ima u zatvoru i ženskih, pa bih ja volio, da ih vi pregledavate kada se razbole. .. « Rene radosno pristane: „Vrlo rado. Mene će to srećiti i činiće mi se kao da nisam u zatvoru. . . A osim toga -vršiću svoj poziv.« Paša je pohvali i obeća, da će se s njom po­ stupati što može bolje — bar dok je’ on na upravi. Za tim očinski izrazi svoje žaljenje što je jedna ovako sposobna žena došla u zatvor, koja bi bila potrebnija narodu, ali »taki je red. ..« završi paša ovim riječima svoj govor i oprosti se. Kasnije joj je donio Zija sivo odijelo, što kažnjenici nose, što ga je paša naredio, da za nju sašiju. Kad se je Rene oblačila pomislila je s gorči­ nom u duši: »ipak je zatvor... Isto je odijelo što nose i drpgi kažnjenici... Svaki dan pregledala je Rene kažnjenice. Bilo ih je desetak, većinom seljakinja, koje su osuđene radi raznih prekršaja. No od tih bilo ih je preko pola radi čedomorstva. Jedna od njih umorila je iza u dubokoj pobožnosti, kao mravi Po mravinjak^ Veliki ajvatovački slet ima. pored svoje vjerske boje i drugo značenje za nas muslimane, jer se da iskoristiti u kulturne svrhe. Misao bratske solidarno­ sti nije nigdje zgodnije propovjedati kao prilikom Ajvatovice, na koju dohrle muslimani iz svih predjela Her.ccg-Bosne. Ništa manje nije zgodno širiti savremene i napredne ideje, koje bi na­ šle najplodnijeg tla na velikom ajvatovačkom sletu. Mnogo bi se dalo pora­ diti na uspostavi intenzivnog kontakta svih nas i na učvršćivanju što tješnjih bratskih odnošajaAjvatovački bi dakle veliki zbor mo­ gao biti najsjajnija- i najveća manife­ stacija naše snage, svijesti i volje da se očeličimo u borbi protiv tiranije i b zakonja. kojem smo mi muslimani izvrgnuti. Ovaj' veliki mushmansi zbor zgodan je, da na njem raspravimo sve one stvari, koje nas tangiraju, i da o njima donesemo zaključak u prisutno­ sti tolikih hiljada .muslimana koji bi, besumnje bio najispravniji, jer su ha njem sudjelovali široki slojevi islamske zajednice. U glavnom, hodočašće Ajvatovica dala bi se i da se iskoristiti u svakom pravcu. Ona nije »besmisao i suvišnost«, kako mnogi vele nego je, na protiv, vrlo potrebna i zgodna za sva­ ki rad. Niko ne bi smio govoriti o njenoj suvišnosti, nego raditi o njenoj valjanoj organizaciji po programu, kako bi se što više iskoristila u kulturne svr­ he. Ko ovo ima na umu, taj zna, šta vrijedi Ajvatovica i šta nam sve može donijeti. Za to se je nadati, da će ovogodiš­ nje hodočašće Ajvatovice, koje je usIjed ratnih nepogoda opalo, biti što mnogobrojnije i u znaku promicanja ideja kulturnog i ekonomskog napretka. Ovogodišnja Ajvatovica treba da bude priprava onih velikih dojdućih, na ko­ jima ćemo istupati za kulturni progres naš i uspostavu pogaženih prava na-, ših. Bože sretno! —ić. Autoritet suda. *] Prije nekoliko dana izrekao je kaz­ neni senat okružnoga suda u Sarajevu osudu, kojom se Trifko Cizmić, težak iz Glasinca, osuđuje na smrt na vješalima. Osuda je izrečena na temelju sakupljenoga dokaznoga materijala, kojim je utvrđeno, da je Trifko Cizmić 3. kolovoza 1919. na Romaniji ubio Atifa Grbu navodno s razloga, jer da je Atif Grbo skupa sa svojim bratom Mu­ hamedom za vrijeme rata ubio oca i dva brata Cizmićeva. Cin je njegov kvalifikovan kao potajno umorstvo za koje kazneni zakon određuje kaznu smrti na vješalima. Dakle smrtna osu­ da! Nešto, što se ne događa dnevno, što se nerado čuje, ali ipak nešto, što se od vremena do vremena događa i što se mora dogoditi pogotovo u ovako anarhičnim prilikama javne sigurnosti, kao što su u nas. *) Ovaj sjajni članak prenosimo iz 116. broja »Hrv. Sloge« od 7. o. mj. i s njim se potpuno solidarišemo. Ur. poroda svoje dijete i pokušala ubiti ženu svoga ljubavnika. U tom naumu spriječio je ljubavnik re­ kavši joj neka njega ubije, jer je on kriv, a ona je pritrčala njemp i ogrlila ga. Njega nije mogla ubiti, rekla je na sudu, jer joj je nož ispao iz ruke kad ga je ugledala pred sobom. Renu je zanimao svaki pojedini slučaj, jer je u svakom bilo po nešto o če­ mu se ne može suditi po starim zakonima nego proučavanjem duša i uzroka, koji se kriju u jednom zločinu. Zija joj je pripovijedao druge slučajeve kod muških, pa su oni često i o tome na dugo i na ši­ roko raspravljali. A konačno kada su iscrpili i taj predmet, šetaii se šutke satove odmora prostranim dvorištem zadubivši se svako u svoje misli. Tek nekad, nekad primjetilo bi jedno drugom: »Kako je lijepo zalazeće sunce!.. . . . Gledajte keko galeb kruži u sunčanom svjetlu ... . . . Onaj lijepi rastrgani oblačić osjenuje mor­ sku površinu . . . . . . Tamo kao niz konce spušta se kosa na morsku pučinu . . . . . . Ugodno se je morem voziti, kada pada kiša. . . Nekad bi Rene nešto rekla, a da Zija nije ni čuo, a nekad je Rene slušala tužno iza visokih zi­ dova kako za njima huči more. Drugi su ih gledali s poštovanjem i uklanjali se s puta kuda su njih dvoje šetali. U časovima, kada su bili zatvoreni nisu se smjeli sastajati, nego samo u velikoj sobi, gdje Ц drugim državama, koje živu nor­ malnim životom i koje znadu procije­ niti vrijednost one nepobitne istine »lustitia fundamehtum regnorum«, novine bi kroničarskom dužnošću zabilježile I ovu, vijest, popratile je eventualno zgra' žanjeni nad činom, koji je bio predme­ tom rasprave, a u prilikama u kojima mi živimo, pružile svojim pisanjem najja! ču moralnu potporu sucima u vršenju njihove teške dužnosti. A što se doga­ đa u nas u ovoj zemlji svih mogućih j nemogućnosti? Jedan dio štampe, i to . čitava srpska štampa, ustaje proti suj cima, a to samo 'sa razloga, jer je osu­ đen »dobrovoljac«. Jedna srpska no­ vina posvećuje osuđeniku ništa manje nego li tri stupca svoga lista i čudom se čudi, da je jedan dobrovoljac mogao da bude radi potajnoga umorstva su­ đen i to još po crno-žutim zakonima. A da bude ruglo još veće, navodi pod tim ženijalnim pledoajeom imena suda­ ca. koji su fungiralj kao suci u senatu, primjećujući, da su ti isti suci sudili i pod habzburškim režimom. • Sa zgražanjem u duši čitao sam ova razlaganja i čudim se, da gosp. držav­ ni odvjetnik nije našao za nužno, da proti takovim neodgovornim napadaji­ ma 'zaštiti autoritet suda. Zato jer je taj osuđenik Srbin i to kvalifikovan svojstvom dobrovoljca, mora vlast da uzmakne! Zato, jer je zločinac dobrovoljac, mora da se sud pokloni pred njegovim zločinom! Ta živimo li mi u pravnog državi, gdje .je svaki pred zakonom jednak i gdje za svakoga vrijedi isti zakon? Zar da ne­ upućena i analfabetska čaršija kritikuje rad suda i haranguira proti izrekama suda? Imade li ti nas j truna prav­ ne svijesti, objektivnosti i morala? Po ovim novinskim člancima sudeći, koji su u nekim listovima izašli povodom ove osude, nema. N Pišući ove retke, pada mi u pamet jedna zgoda, gdje je u Londonu razjarenai publika razorila i demolirala jed­ nu štampariju, u kojoj je tiskan list, koji se je usudio kritikovati osudu u jednom kazn'enom procesu. Tako u naprednoj kulturnoj Engleskoj, u kojoj sudac uži­ va najveći autoritet i poštovanje, u ko­ joj je sudac prvi građanin. A u nas? U nas se žigošu suci, koji se usuđuju da izreknu osudu na temelju ustanov, Ijenih činjenica i po svojoj savjesti. Sjećamo se još dobro onih procesa, koji su se vodili proti nekolicini naših uglednih Ijud radi događaja u godini 1914. I u svima tim procesima i ako se je sabirao materijal koji bi imao po­ služiti za dokaz njihove krivnje, naj­ većom revnošću i rigoroznošću, nije ni krivnja mogla biti dokazana. 1 uz pr­ kos toga vikala je bijesna, osvete želj­ na čaršija: »Raspni'ga!« Pisali se kiloinetrični članci, vršio se najnedostojniji teror nad sudom, sve u ime »pravde, reda i mira«. Nu, ti pojavi, i ako su bili nemili, i ako su bolili svakoga, koji is­ kreno želi da se naše prilike što prije srede, te koji ljubi ovu našu zajednič­ ku domovinu, bili su izraz jedne psiho­ ze, i s toga razumljivi. Ali da se radi jednog ubice pa ma bio on Srbin do­ brovoljac, pune stupci jednbga čitavo­ ga dijela štampe, haranguira jedno ple­ me, na drugo, da se vrši teror na suce, obara autoritet suda, tu pojavu može­ I su ležali bolesnici, Jer taj propis nije smio ni Salih paša mimoići. Ljeta su prolazila brzo, ali su za to bile zime strašne, mučne, dugačke i teške. Dani kratki, ob­ lačno vrijeme, sumorno nebo, a noći strašne kao časovi umiranja. Druge godine nije Rene mogla izdržati zimu. Mučila je dosada, osjećala je samoću noći, plašila ih se i neizmjerno trpila, da je počela naglo tjele­ sno opadati. Na koncu se odlučila zamoliti pašu, da je smjesti u zajedničke sobe s drugim, pa ma­ kar i običnim kažnjenicima. Paša se začudio njezi­ nu zahtjevu i odvraćao je. No Rene je molila: »Samoća me ubija... Ja ne mogu izdržati zimu. Pustite me k njima! — Ali, oni su prosti zločinci, pa da vi s njima!« »Svejedno, možda će postati bolji. .. Ja ću ih odgajati, učiti, oplemenjivati... « tumačila Rene paši. — Pa kada hoćete. . . Probajte.. . Tamo nije čisto . . . »Oni će očistiti. .. Vi će te dozvoliti paša-hazretleri? Salih paša pristane i Rene drugi dan- ode iz svoje sobe u donji dio.zatvora medu obične zločin­ ce, Kada je Zija-u rekla svoju namisao začudio se on i slegao ramenima pomislivši u sebi: Zaista čudnovota želja. .. I doktor Teofikbey se začudio, kada mu je pa­ ša saopćio tu »skromnu molbu« Rene Logotetides, pa i on rekao: garib šej . . . *) *) Sudna stvar. �ПРАВДА* — ^PRAVDA, HpoJ 1b6 — Broj Страна 3. la sve časnike kolonijalne vojske, što ljama našega kraljevstva po jednom »Hurijeta« i Jugosl. Musi. Športskog se nalaze na dopustu, neka se odmah te is’tom kalupu (načinu), kako Kluba, te g. iiiž. Mustafa Celić kod uspreme za odlazak u Libiju. Vođa us­ ne bi ovo pitanje bilo riješeno samo redništva »Pravde«, taša u Pripolisu Abdul Kadir Muntena štetu — muslimana, a pri rješavanju Izletnicima drugih mjes:a, koji b, za­ ser u zadnje vreme zpdao je Italijanida se ne gleda ni na vjeru ni na ple­ jednički sa Sarajlijama žeijeli ratovati ma dosta jada, te je zarobio mnogo mensku pripadnost. Ujedno smatramo neka služi ravnanja radi, da se iz Sa­ 'italijanskih vojnika i časnika. U Home da riješenjem kmetovskog pitanja ne rajeva polazi drugi dan bajrama prije i u druga mjesta poslana su — jaka PO.stoji više beglučko pitanje, jer podne. ’ 1 St pojačanja italijanskih četa. Italijanske je to zemljište privatno vlasništvo po­ Demonstracije u Zagrebu radi podje­ novine vele, da se Abdel Kadir sa 3000 sjednika, koje "se slučajno zove »begle šećera. Kako je zagrebačka gradska oboružanih ljudi nalazi u Mizuratino. luk« (jer je to posjed bega ili age) u aprovizacija stala slobodno prodavati Generalna ofenziva boljševika. Agen­ Bosni i Hercegovini, dok u drugim šećer po 60 K kg, dok je karte davala cija Reuter izvještava, da su boljševici zemljama našega kraljevstva nosi dru­ za osobe tek po glavi na mjesec dana započeli generalnu ofenzivu između go ime (posjed, slobodna zemlja, sopУ, kg. to se je 7. juna sakupila velika Pripeta i Dniestra i da su poljske predstvenost i t. d.). množina žena, koja je pred gradskom straže odbijene. 3 .) Kad se priđe definitivnom rješa­, aprovizacijom priredila demonstracije, Mutni položaj u Italiji. U Spezij su vanju ovakog zemljišta (to se sigurno koje su se kasnije nastavile u gornjem buknuli od dužeg vremena spremami dnosi na rješavanje veleposjeda. Pri­ gradu pred gradskom vijećnicom. i očekivani anarhistički pokušaji, da mjedba dop.) tražimo da se svim poprovedu puč. Prema vijestima rimsikh sjedneima begluka ostavi onoliko zem­ listova, ti poušajj su bili na vrijeme uljišta. koliko im je dovoljno za življe­ gušeni. Novinski glasovi zvuče među­ nje. Preostalo zemljište ima se podije­ tim vrlo oprezno. Prvi izvještaj veli, liti u prvom redu težacima T (Posjedni­ da je napadaj na skladište baruta u cima malog begluka, kako bi se i jed­ Niži tečaj dolara i naš svijet. Pod Spezii izveden od malog broja osoba, nim i drugim osigurala egzistencija. ovim naslovom donosi zagrebački »Tr­ kojima je uspjelo da poslije napadaja 4 .) Pri podjeli ovakvih begluka kao i govac« slijedeću noticu: »Već kakovih probiju kordon stražarskih četa, te da erarne zemlje ne smije se gledati na 10 dana pada tečaj dolara na našoj pobjegnu. »Epoca« javlja, da na nekim plemensku pripadnost ni na vjeru. Što burzi, o čemu su kanda vrlo dobro oba­ mjestima nije bio pružen napadačima se pak tiče dobrovoljaca neka se po­ viješteni kod nas u pokrajini, jer sada nikakav otpor. U Viareggiu su se po­ dijeli zemljište samo onima, koji su po tek "dolaze na javu oni silni dolari, što bunile stražarske čete vojničkih skla­ zanimanju težaci", a ostalim (trg. po­ su ih po selima držali špekulirajući na dišta, dok su se u Spezii pobunile rad­ moćnicima i t. d.) neka se pomogne na visoki kurs. Mase seljatšva, bojeći se, ničke vojničke kumpanije. Nemiri u či­ drugi način kao novcem, alatom, ma­ da će dolar još niže pasti, hite danomi­ tavoj Italiji pred sastankom komore terijalom i t. d. ce u Zagreb, opsjedaju banke i mije­ općenito su ponarasli. U Apuliji je do­ Donoseći gornje zaključke mjesnog njaju dolare, jer se boje gubitaka. Ovo šlo do nasilja sa strane željezničkih rad­ odbora. H. T. S. želimo da se i ostali je jedno poglavlje za sebe, koje nam nika. Radi ponašanja španjolske vlade ugledaju u njih, ali ujedno primjećuje­ jasno crta, kamo je zabrazdila valutna prema svojim radnicima zaključili su mo, da se sa točkom 3. ne možemo špekulacija, koja se uvukla i u zadnju talijanski radnici i željezničari, da ne potpuno saglasiti. Mi naime stojimo UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. seosku potleušicu. će ukrcavati ni iskrcavati nikakvu ro­ na stanovištu, da se u beglučki (slo ­ Sjednice ministarskog savjeta. U su­ Trgovački krah. Usljed pada tečaja bu za Španiju. U Genovi i Trstu već bodni) zemljišni posjed ne smije dirati.' botu je održana sjednica ministarskog stranih valuta mnogo je trgovaca u Za­ se provodi tai zaključak. i ako ne prelazi izmjeru, koja je ustasavjeta, te je na njoj raspravljeno, osim grebu izgubilo silne svote novca. Oso­ Plebiscit u Šleskoj. Zadnji događaji u 1 novljena kao minimum veleposjeda u tekućih poslova, i pitanje agrarne re­ bite gubitke imaju, trgovci manufaktur­ Karvinu izazvani poljskim terorom, do­ dotičnom kraju. Š. forme te slobodnog ili vezanog izvoza. nom i kolonijalnom robom. Jedan trgo­ veli su međunarodnu komisiju do uvje­ Odluke nijesu donesene, pa će se ras­ vac kahvom izgubio je do 9 milijuna renja. da se plebiscitno glasovanje ne prave nastaviti u ponedjeljak. kruna. može u jedan mah jednostavno pro­ Pregovori za sastav pokrajinskih Naš dinar. Pod ovim naslovom do­ vesti. Zato će biti ordeđeno glasovanje vlada. Za riješenje pitanja pokrajinskih nosi »Politika« ovaj članak: »Nagli skok po okružjima pri čemu će sloboda gla­ vlada izabrani odbor ministara je dr­ koji je na beogradskoj berzi naš dinar sanja biti pod zaštitom potrebnog bro­ Muslimanska čitaonica u Pazariću. žao jučer sjednicu, na kojoj su promje­ doživeo od duhovske subote na ovamo ja antantinih četa. Na 4. o. mj. održana je skupština u Pa­ ne u načelu utvrđene," a radi razjašnje­ učinio se mnogima neprirodan, izveštaIzbori u Njemačkoj. Izborne b.orbe u zariću, na kojoj je zaključeno, da se nja nekih pitanja odnosno ljubljanske čen pa prema tome i kratkoga veka, Njemačkoj započele su. Broj kandidata osnuje muslimanska čitaonica, u koju vlade odložio je odbor svoj* posao do baš zato što je tako nagao i veliki. U dostiže od prilike 25.000, medu kojima je pristupilo preko 200 članova. U od­ samoj stvari međutim, to rastenje vredutorka. je po prilici 250 žena. Kandidati su po ­ bor su izabrana gospoda: Suljaga DeNacrt Izbornog reda pred parlamen­ nosti našega dinara došlo je samo kao dijeljeni na 32 izborna okruga. Šest miragić kao, predsjednik, Ademaga tom. Parlamentarni izborni odbor svr­ prirodna posledica svih onih ekonom­ velikih stranaka: socijalisti većine, de ­ Rahmanović, potpredsjednik, Hafiz Asim šiti će svoj posao oko izbornoga reda skih i političkih uslova od kojih njego­ mokrate, nezavisni socijalisti, centar, ef. Sirćo tajnik, Hamdija Demirdžić po svoj prilici već na sutrašnjoj sjed­ va vrednost zavisi, te u toj pojavi ne­ pučka stranka i nacionalisti imaju svo­ blagajnik ј Meho Buljugija knjižničar. nici, te će tečajem ovoga tjedna biti ma ničeg ’ izveštačenog. Izveštačeno je, je kandidate u svim izbornim okruziSkupštini je predsjedao g. Suljaga privr. nar. predstavništvu predložen iz­ na protiv, bilo ono uporno pobijanje di­ ma. Komunistička stranka, koja prvi Demiragić, te je između ostaloga uz vještaj odbora i stavljen na dnevni red. narske vrednosti, koje se na berzi proput ulazi u ovu borbu, predstavljena kulturno ekonomska pitanja pretresano dužavalo i u vreme kad mu nije bilo Izborni zakon. Dne 7. o- mj. održa­ i o našem političkom položaju. Svi su na je ministarska sjednica na kojoj se je u dvije trećine izbornih okruga. Pro­ opravdanja. Na jačanje dinara uticali paganda je neobuzdana. skupštinari odobrili rad vodstva naše raspravljalo pitanje novog izbornog su, kao štoirrekosmo, baš oni ekonom­ Američki kongres protivi se mandatu Organizacije i zaključili da odbor čita­ ski i politički faktori koji istinski i pred­ zakona. za Jermeniju. »Morning Post« od 27. onice bude ujedno i mjesni odbor naše stavljaju glavne uslove za određivanje VANJSKI POLOŽAJ. maja javlja da je Kongres neraspoložen organizacije u Pazariću. njegove vrednosti prema stranim va­ Situacija u Turskoj. Pariški »Temps« prema primanju mandata za Jermeniju Na ovaj su način praktični i svjesni lutama. piše: Damad Ferid organizira vojsku, ili ma kakvog drugog mandata. Repu­ Pazarićani spojili dvije korisne ustano­ ■ Od ekonomskih faktora dolaze tu: Jkpja će imati za bazu svog kretanja blikanske vode smatraju da treba od­ ve za svoj boljitak i unapređenje svoje l.).saznanje da će žetva u našoj zemlji Izntid. Hoće da pokuša pokoriti nacio­ ložiti pitanje prilaženja Ligi Naroda, budućnosti. Ejvala im! biti ove godine vrlo bogata i da je u naliste. Ali unatoč svim preduzetim kao i pitanje jermčnskog mandata i Praktični ljudi. Pišu nam iz Busovaglavnom već obezbedena; 2.) fakat da mjerama i moralne i materijalne pot­ druga opasna pitala, sve dok novi če: U nas još od prije prevrata služi je-saobraćaj u našoj zemlji, pored svih pore, koju dobiva od antante, ne iz­ predsjednik republike ne bude izabran. kao nadlugar Dušan Nedimović, koji je svojih nedostataka, ipak već toliko ugleda da će ovo vojno poduzeće imati prije živio vrlo oskudno, a sad posje­ ređen, da je time obezbeđen i izvoz te ikakva uspjeha, jer je upereno protiv duje fijaker, konje, kola, gradi barake bogate žetve na svetske pijace; 3.) za­ nacionalista. Dosta je opasno zahtije­ i štale, dočekuje goste i t. d. Odakle brana uvoza luksuzne robe, za koju se vati od Turaka, da se idu boriti protiv | mu ti prihodi pitaće čitaoci, pa ćemo više ne traže čekovi, i 4.) okolnost, da svoje braće u Anadolu i "to u svrhu, da im stvar malo objasniti. Oko Busovače sama država nema potrebe da se jav­ im se nametne mirovni ugovor, koji je ima dosta šume kojom raspolaže gosp. lja kao kupac strane, zdriave valute, Derventa, 3. juna. tako težak za njihovu zemlju. Ne će nadlugar. Pa kad se daje drugima, za­ pošto je zajmovima na strani (Hrvati o agraru.) Ovih je dana Mje­ li se izjaloviti Damad Feridovo podu­ što i gospodin nadlugar ne bi izvezao obezbeđila sebi srestva za isplatu ku­ sni odbor >Hrv. T. S.« u Derventi odr ­ zeće koje je tako nezahvalno? Damad koju stotinu vagona? Stvar je bila dopona. Feridov kabinet može'da opstoji jedino žao odborsku sjednicu. Između ostalog šta u uši nekom na vladi; došao neka­ A od -političkih faktora koji su uti­ raspavljalo se je i o beglučkoj uredbi radi toga što su aliirci okupirali Cari­ cali na poboljšanje vrednosti našega od 14. februara 1920. te o izmjeni čl. kav činovnik, ali neko metnu kapak. grad. Neko je potrpao prijašnju manipulaciju, novca, treba na prvom mestu navesti 6. i 7. te uredbe. U odboru ima i neko­ Turska vlada i nacionalisti. Obzirom saznanje da se unutrašnja konstrukcija a da posao ne prestane, sad je ozuhuliko seljaka iz obližnjih sela, pa je odna jednodušno javno mišljenje glede u- borski zaključak ц pogledu gornje urio nadlugarov bivši šura Bogdan Penaše zemlje može danas smatrati kao govora o miru odlučila je turska vlada 'redbe vrlo karakterističan, jer nam do­ trović, po zvanju pop, a po zanimanju mnogo solidnija nego pre godinu dana da ne ratuje dalje protiv nacionalista. trgovac trenicom, ogrjevnim drvom, i pre nekoliko meseci, jer se pokazalo kazuje da se nj svi bos.-herceg. Hrvati Antantini se krugovi boje, da je zaklju­ da destruktivni, -boljševički elementi; koljem i Orahovinom. u tom ne slažu sa vodstvom »Hrv. T. čen neki tajni" ugovor. Pitamo zemaljsku vladu, kakav je re­ nemaju u njoj nikakve snage. S.«, koja je sastavni dio »Hrvatske Za­ Otpor Turaka u Trakiji. Ne potvrđu­ zultat pokazala revizija i je li voljna Kao što se vidi, uzroci koji su doveli jednice*. Primjetiti nam je da je baš ju se vijesti o nesmetanoj okupaciji ustanoviti koliko je drveta izvezeno i do jačanja dinara nisu slučajni ni pro­ u Derventi nikla ideja p složnom radu Tracije sa strane Grčke. Turci konkoje vrsti? To se da lahko ustanoviti lazni, te ni to jačanje nije prolazsvih Hrvata u Herceg-Bosni, a poslje­ centrišii svoje čete u Jedreni te se pri­ kod željezničke stanice pa tražimo da n o. Na protiv, ljudi koji dobro znaju dica je toga bio osnutak »H. T. S.«. pravljaju na odlučnu borbu s grčkom se stvar raščisti. Ujedno zahtijevamo, to pitanje, predviđaju sa pouzdanošću, Da se vidi, kakovo stanovište zauzima­ vojskom. Turci su za otpor protiv da se proti nadlugaru zapodjene disci­ da će se dinar, pored svih eventualnih ju derventski Hrvati u gornjem pitanju Grka sabrali već 36 hiljada vojnika, plinarni postupak i da se ustanovi za­ fluktuacija, i dalje stalno popravljati. donosimo ove zaključke, koje je donio te su odlučili radije zapaliti grad Jedšto bi g. nadlugar volio ostaviti služ­ Oni tvrde, da će se vrlo skoro franci mjesni odbor na odborskoj sjednici od rene nego ga predati Grcima. Obzirom bu, nogo li otići iz »drage« Busovače. moći kupiti i za dinar i 30 para. 27. maja 1920.: na ovo izgleda da će Grci zauzeti sa­ Ujedno zahtijevamo da nam se ob­ Gusjenlčka gnijezda šljlvovog moljMjesni odbor »H. T. S.« u Derventi mo zapadnu Traciju do Marice, a onda jasni je ti busovačka šuma babovina zaključuje: ca. Ove godine pojavile su se kod nas da će od saveznika tražiti odluku u 1 .) Da ne usvaja čl. 6. i 7. uredbe samo nekolicine špekulanata: Mile Camjestimice u zaklonjenim položajima pogledu Jedrena. od 14. februara 1920. o beglučkim zem­ vića, Riste Ivaniševića, Bogdana Pena šljivama, džanarikama i jabukama, Buna u Tripollsu. Ovih su dana us­ trovića i — Dušana Nedimovića? ljama, kako ih je izradila demokratska »usjenična gnijezda jahukovog moljca. taše arapske zarobili čitavu talijansku vlada, pa se prema tome ne slaže ni sa Moljac je, ako se u velikoj mjeri pojavi, »Ittlhadova« petnaestgodišnjlca. Svi posadu Sirte i njenog komandanta -ustanovištem predsjedništva H. T. S„ oni koji žele prisustvovati ovoj jubi­ veoma opasan jer njegova gusje­ kovnika Eitarellu sa svim časnicima, koje je objavljeno u »Hrv. Slozi« u br. larnoj svečanosti našega »Itiihada« u nica potpuno obrsti list voćke na kojoj št.o su bili zajedno s njim. Nacijonalis103. od 19. maja 1920.. a priključuje se se pojavi. Prije rata bile su u područ­ Mostaru, koja će se obdržati na Baj­ tički listovi šute o toj. sramoti, koja se stanovištu Hrv. Zajednce. objavljenom ram, a koji se još nijesu javili, neka ju grada Sarajeva i okolice ,u Jednoj ponavlja već devet godina, jer sve do u »Hrvatu« od 14. maja 1920. godini u mjesecu junu sva šljivska i jato učine odmah, ako žele sa drugim sada ne siže talijansko gospodstvo da­ 2 .) Smatramo da ovo pitanje treba izletnicima iz Sarajeva zajednički pu­ bukova stabla od gusjenica toga molj­ lje od obale Tripolisa. Vlada 'je pozva­ rješavati n isto vrijeme u svim zem­ tovati. U Sarajevu prijave prima odbor ca potpuno opustošena. Radi toga je mo označiti samo kao moralnu dekadencu, nesposobnost za mirni i sređeni život. ' 'Ovo je žalosna pojava, jedna od naj­ težih rana na našem tijelu. Nad ovom pojavom neka se zamisle naši vlasto­ dršci, jer oni nose na svojoj duši od­ govornost za sve posljedice, koje se iz ovoga stanja mogu da rode. Ustanovićemo još nešto. Razumjeli bismo zagrijanost izvjesnog novinstva odnosno čaršije, kada bi se radilo o političkom kojem djelu, koje bi sudovi na eventualni pritisak vlasti i čaršije označili kao zločin, i ako bi se radilo o čisto političkoj stvari, jer bi se time udaralo samo na korupciju sudova. Nu ovdje, u Cizmićevu slučaju samo no­ vinstvo, koje je s osudom nezadovolj­ no, priznaje, da je on počinio umor­ stvo, ali je nezadovoljno s osudom s toga,' što je umorstvo počinjeno iz osvete, i jer ga je počinio jedan Srbin na muslimanu. Pošfo ni naš kazneni zakon kao ni zakon svih civilizovanih zemalja s pravom ne drže osvetu raz­ logom, koji dopušta zločine, to haranguiranie izvjesnog novinstva u ovom slučaju ne znači ništa drugo, nego za­ htjev da se sudi protiv zakona. Dakle se traži korupcija samih sudova, a ne radi se tu o opravdanoj borbi protiv korupeje. G. Gospodarstvo Političhi pregled Domaće vijesti Naši dopisi �Стџана 4. Strana Spoj 166 Broj .ПРАВДА* — .PRAVDA- u dotičnoj godini bio uništen sav rod, te je trajalo više godina dok su se stabla opet oporavila. Jabukov moljac je malen bijel leptir, koji se pojavljuje u mjesecu julu, te nosi jaja na mladim grančicama. Gu­ sjenice se izlegu još u istoj godini, po­ dani od mjeseca maja, zapredu se u pamučine, te unište čitavo u pamučinu zavito lišče. Nakon toga prelaze na drugu grančicu, zapredu se ponovno u^ pamučinu, unište opet lišće i t. d. Na taj način prelaze po 7—8 puta. Kako se nište? Za kišovitog vreme­ na jli u rano jutro mogu se gnijezda skidati pomoću škara namještenih na duljoj motki, te ih valja odmah po­ kupiti i zgniječiti. Daljnje sredstvo je škrop ljenje čitavih krošanja sa smjesom modre galice i kreda u istoj koncentraciji kao za lozu. Na mjesto modre galice može se upotrijebiti ta­ kođer smjesa od 2 kg. kuhinjske so)i«a2kg. krečana 100 litara v o d'e. Veoma je dobro sredstvo škropljenie čitave krošnje sa smjesom od 4 kg duhanskog ekstrakta 100 litara vode. Najjednostavnije sredstvo uništava­ nja gusjenica jest palenje gnijezda i gu­ sjenica sa lamama (bakljama) koje su udešene naročito za tu potrebu. Baklje za palenje gusjeničkih gnijezda mogu se pozajmiti kod poljoprivrednog od­ sjeka zemaljske vlade zgrada III. soba broj 36. Škare za odrezivanie gnijezda imadu na prodaju različite gvožđarske radnje u Sarajevu. U ovoj godini pojavile su se u Sa­ rajevu gusjenice navedenog moljca sa­ mo u nekim zaklonjenim položajima. Ako se ove godine sva gnijezda ne unište, postoji opasnost, da će se taj štetnik u slijedećoj godini u znatno ve­ ćem opsegu pojaviti. Obzirom na to izdan je nalog, da svaki posjed­ nik bašča pod prijetnjom globe do polovice juna sva gusjenična gni­ jezda na voćnim stablima bezuvjetno uništiti. U slučaju neudovoljenja ima se trijebljenje bašča po nalogu vladi­ nog povjerenika na račun dotičnih po­ sjednika obgyiti, i TrEšeljah ‘ Rubrika „Unaokolo" u 110. breju „Srp, Rijeci" ispunjena je orim „pametnim" eoćinjemjem: „Jedan Srbin auiliaan i» Bugojna ka­ zao je na našoj konferenciji evo: „Ја sam beg od starine i niko od mojih pre­ daka nije ee ogriješio prema težaka. Za to smo bili siromašni. Za vremena Austrije ja sam kao beg kopao, orao i čistio konje. Došla je majka >rbija i ja sam restao pravi beg, te se sada vozim na kolima/* Ovo je dragocjeno рпвжапје, da srpska voj­ ska nije oslobodila samo pravoslavne srbe, no­ go i braća maelimaae. Oslobodila ga je no sa­ mo politički nego i ekonomski. Ovoliko „Pravdi“ na uvaženjo." Hvala »Srpskoj Riječi" i njenom pamptaru na pažaji, pa ćemo joj odvratiti Ijnbav Ijabavljn i nadopuniti njen prikaz oaie, što joj je bilo neugodno iznijeti, pa je lukavo i „bratski* prešutjela. Beg je naime ekonomski „oslobođen* zemlje i primljen za — podvornika u zemaljekoj vladi Ako je istinita tvrdnja, da se sad vozi na kolima, onda ga je zadesila i ta zla zudbina, da nema zakonskog odmora već se kao zvanićan službenik upotrebljuje na privatnom fijakeru šofeva zeta, punca ili drugog rođaka. I kad se je već naša kolegiea pobrinula da nam gornju „radost" servira na uvaženjo, nek bude dobra primiti na znanje, da »i ni za hator majke Srbije ne ćemo dozvoliti svog ekonomskog uništenja. H OGLASI h Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. po- savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke 1KO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satava, lanaca, prstena. ■ .a, naušnica, jedala, daror , za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrepština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove rene za gotovih neka se Mujaga Kučukalić, Gračanica Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglašujte u ,,Pravdi“ Muči U Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga Elsafiuada — i nestane bok! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krune. Salihaga Nuhić i sinovi najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 — za netto kg dok zaliha traje Želudac Vam nije u redu? NekeMla* Fellerovih pravih Elsa-piiula. Te su ₽euzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčazra tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali šte jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. na veliko trgovina voća i ze­ leni i južnog voća Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Gradsko poglavarstvo u Dobošu. Broj: 203 ad. „ Doboj 1. juna 1920. imadu svoje pismene po­ ovome uredu najdulje do Svi natjecatelji iza toga uzeti u obzir. j i ! ' 1 ♦ HAMD1JE KOPČIĆA $ X preporučnje svoje bogato stovarište т svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 0 obavljaju brzo i točno. Ф Ci епе umjerene. Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 610 a т ♦ $ * * Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu!:: ?jHtjeli bi ste lijepuf zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3’— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francevka u bocama p» 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br, 3t0. Hrvatska. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. -- Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkuiantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgever« ит^К: P. :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« po nad u za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviđiti će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Gradonačelnik: I Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? Hadžimujaglč v. r. PAPM?NICA Bonbona Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Natječaj. Kod potpisanog gradskog poglavarst\ a irnade se popuniti nuesto jedne pomoćne sile (pisara). Početna je pla­ ća 150.— K i skuparinski doplatak K 450.— mjesečno, koji se od vremena do vremena povisuje kao i ostalun op­ ćinskim službenicima. Kompettntj na ovo mjesto moraju biti: ■ < -■ ' 1. Državljani Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca, 2. Stari najmanje 18 godina 3. Moraju imati najmanje 2 razreda srednje škole ili ti uredovne prakse i 4. Vješti srpsko-hrvatskome ieziku u govoru i pismu a po mogućnosti i stro­ jopisu. ' Natjecatelji nude spremiti 20. juna L g. roka neće se • | I ' i , planke, borove daske sječene i mje­ pravljenje bačvi, kao i 20 komada kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac direktno na mene obrati. «MtraM ОЛхл .1 Л O.. D. k A, Kaj«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef42f974a9845fd648c949b46b35858a.pdf 2c848a7e1ab15fb17d2abf3e14eecb40 PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena. nn»vnA i i—F UM Broj 62 (167) Sarajevo, subota 12. juna 1920. (25. ramazana 1338.) Dobro došao! Bez alaja i kakve izvještačene blistavosti, evo po drugi put nas u vrlo kratkom razdoblju počašćuje Regent Aleksandar svojom visokom posjetom. I Prije heftu dana napravio je Sarajevu I samo kratku vizitu, a ovaj put dođe I na Ilidžu, odakle će, kako veli presbi- ! ro, kroz »nekoliko dana u i n k o g n i- j tu preduzimati izlete u lov na zvjerad«. Nas raduje što je Regent makar [nesluž­ beno došao u ove najjugoslavenskije krajeve, u kojima se uz dva plemenska imena najjače miješaju sve ! tri vjere našeg jedinstvenog naroda. Imaće tako priliku, da pored lova ma- i kar na čas dođe u dodir i sa kojim muslimanskim seljakom i građaninom, : iz čijih će crta čitati plemenštinu i či- ' stu slavensku blagost, iz čijeg će po- i gleda opaziti bol i tugu, a iz usta čuti : otvorenu osudu režima, koji ga potisku­ je sve od prvog dana narodnog prevrata. »Šta mutite ove sretne časove?« [ graknuće štampa, što zastupa i. brani | sadanje vlastodršce i sigurno će se ; . zgranuti radi toga, Što potcrtasmo jed­ no »i« u predašnjoj rečenici. Ali mi nesamo da ga potcrtasmo, nego ćemo taj postupak i posebno objasniti. Presbiro veli: »Došavši na Ilidžu primilo je Kr. Visočanstvo kao vrhov. komandant vojske raporte oficira-komandanta, a po tom mu ie kćerka ug­ lednog domaćina sa Ilidže S t a n i š e Bosiljčiča, predala kitu cvijeća d pozdravila ga«. Eto, u tom je odgonetka našeg »i«, u tom je uzrok — neza­ dovoljstva većine stanovništva u ovoj lijepoj pokrajini. Farizeji će nam reći: »pa šta je u tom, što je Regenta . slučajno pozdravio Srbin pravo­ slavni?« 1 osuće na nas čitav plotun I grdnji i zamjerki sve radi toga, što zna- i . ju da smo mi potpuno svjesni šta zna­ či ova »slučajnost« i jer osjećaju; da mj dobro znamo da je ona plod druge »slučajnosti«, da na našoj vladi nema ni kojeg ministarskog povjerenika, a kamo li da zapremamo pripadajući nam broj načelničkih mjesta. Ljutiće se pozadugo ti farizeji, ali im ne će ni-. kad uspjeti da nas uvjere, da su obećanja isto što i djela, riječi isto Što i stvarnost. Nikad nas 'ne će niko uvjeriti,) da »slučajna« pratnja dra Krulja nije po- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Wiijt Fedahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Godina II. Pitanje džamijskog olova. novna uvreda za nas muslimane tim veća i grda, što je određena pod predsjedništvom g. Srškića koji je Kra­ ljevo povlačenje označio kao nešto, što se samo po sebi razumije. Trebalo je još samo izvući Šćepana Grđića... Registrujući ova dva stručka iz sil­ ne rukoveti' našili gravamina, od kojih smo neka istaknuli i u predstavci na našeg Regenta, hoćemo da dadnemo oduška svom veselju, da Mu se ovim posjetom pruža zgodna prilika, da is­ pita istinitost tih pritužaba. I kolikogod želimo, da ovaj posjet pruži našem Re­ gentu duševno zadovoljstvo u bujnim i bajnim krajevima naše uže domovi­ ne, toliko i još više želimo, da pruži zadovoljstvo .i Njegovu — Narodu, davši mu priliku, da neposredno — ako se već ne će saslušati njegovi pred­ stavnici — iznese svoje tegobe j pat­ nje, svoje bolove i muke, što ih trpi radi itjesnogrudnosti i jednostranosti predstavnika ovdašnje vlade j mnogih njenih organa u provinciji. Potreb'no je da naš Regent osim lo­ va na zvjerad poduzme i lov na — povrijeđena i ozlijeđena srca većine našeg naroda u ovoj pokrajini, da prisluhne njihovim kucajima naročito iz muslimanskih grudi i uvjeri se bez ikakva posredovanja,, da ona biju sa­ mo za pravdu, slobodu, jednakost i njihova Zaštitnika. Potrebno je da ih privine na svoje junačke grud:, da im previje rane i ulije pouzdanje u bolju i sretniju budućnost. Potrebno je da ih ogrli i ogrije sa zrakama svoje širokogrude jugoslavenske svijesti i svo­ jom riječju pridigne iz očajnosti, u ko­ ju dođoše radi separatističkih težnja iz­ vjesnih predstavnika vlasti i njihove bezobzirnosti naročito prema nama mu­ slimanima. Potrebno je da u tom prav­ cu naredi pročiŠćenje, jer je ono u in­ teresu nesamo reda i mira u ovoj po­ krajini. već i u interesu cijele države i narodne nam dinastije. Mi to svjesno naglasujemo. Napomenuvši samo neke tegobe i potrebe, m{ se kao organ musliman­ skog dijela našeg naroda iskreno vese­ limo ovom visokom posjetu i Regentu svoje narodne države iskreno velimo: Dobro nam došao ! su — »trebala kola da ih odvuku«. To je stvar pravoslavne pastve ovog vr­ »U srijedu između 10 i 11 sati prije hovnog sveštemika, koji se je — to podne objavljena je po nalogu pređkonstatiramo i podvlačimo — preko stednika zem. vlade, g. dra M. Srškića, podrugu godinu dana slobode održao premetačina u prostorijama ovdašnjeg na svom položaju. Nas Više zanima o— eparhijskog i velikog crkvenog su­ kolnost, da je vlada odredila, da toj da, te u prostorijama privatnog službenoj premetačini prisustvuju: Ni­ stana crnožutog mitropolita Evgenikola Divljan, predsjednik »Težačke or­ ja Letice. tajnog savjetnika Franje Joganizacije« i Mihajlo Vidaković, pred­ sifa i Karla, austrijskih careva, a na­ sjednik »Saveza dobrovoljaca«. Htjeli ših tirana.« Ovako počinje uvodni čla­ bismo znati šta predstavnici ovih dvi­ nak »Srpske Riječi« od 10. o. mj. pod ju organizacija imaju posla u službenim naslvom »Sramota mitropolita Letice«. premetačinama i kako dolazi g. pred­ sjednik vlade, da iih priziva. Za sad se Nas se, naravna stvar, ne tiče toliko zadovoljavamo ovim upitom i ustežepremetačina niti nas se tiče što je ona I mo se od svakog komentara, dok ne urodila time, da je tom prilikom nađe­ no toliko uspomena na bivši režim, da I čujemo vladine razloge. Sarajevo, 11. juna. POJEDINI BROJ UPIT NARODNOG POSLANIKA DRA MEHMEDA S P A H E NA GOSP. MI­ NISTRA VOJNOG I MORNARICE. brane u Sarajevu, zatim predsjedniku zemaljske vlade, kao i komandi II. ar­ mijske oblasti, da se svodovi na dža­ mijama, s kojih je skinuto olovo, po­ prave i nanovo pokriju olovom. Prema privatnim informacijama nalazi se je­ dan! dio olova, koji je bivša austro­ ugarska uprava skinula s džamija, u jednom skladištu u Regentovu logoru u Sarajevu i odatle se po malo kra­ de i prodaje. Nadalje se navodno jedan dio tog olova nalazi u Vinkovci­ ma, Sisku i SI. Brodu. Svo ovo olovo nalazi se u posjedu vojnih vlasti. Da se predusretne opasnosti rušenja najljepših džamija u Bosni i Hercegovi­ ni, potrebno je da se u najkraćem vre­ menu svodovi privremeno poprave i pukotine cementom zaglade, a da se svakako prije jesenskih kiša pokriju olovom. Stoga sam slobodan uputiti prešna pitanja: 1.) Da li ste voljni narediti, da Likvi­ dacija Narodne Obrane, kao pravni1 nasljednik bivšeg vojnog erara, ispuni ugovor prema vakufskoj upravi i pri­ vremene svodove na džamijama, sa kojih je olovo skinuto, za sada popravi i ukloni opasnost obaranja; 2)-da Ii ste.voljn: narediti, da se s džamija skinuto olovo, koje se još na­ lazi u raznim vojnim skladištima ili možda kod direkcije plijena, dopremi u Sarajevo, preradi i upotrijebi za pre­ krivanje džamija? S obzirem na veliku opasnost, kojoi su skoro sve džamije, s kojih je olovo skinuto,'izložene, molim za što skorili odgovor. Sarajevo. 10. juna. 1920. Bivša austro-ugarska vojna uprava , skinula je s olovom pokrivenih džamija olovo i napravila privremene svodove 1 od cementa, prevučene katranom. Pre: ma vakufskoj upravi preuzela je bivša : vojna uprava na se obvezu, da će ove j privremene krovove uzdržavati i da će, I čim se povrate normalne prilike, na; pravili na svim džamijama, s kojih je . skinuto olovo olovne krovove. Džamije, s kojih je olovo skinuto, i spadaju među najljepše monumentalne i zgrade u Bosni i Hercegovini. Narodna vlada, koja je koncem oktobra 1918. | obrazovana, preuzela je preko svog po­ vjerenika Narodne Obrane sva aktiva bivše austro-ugarske uprave, te je iz tih aktiva podmirivala i mnoge obveze bivšeg vojnog erara. Pri tom je ali podmirivan samo jedan dio tražbina, dok je ostalim vjerovnicima bivšeg voj­ nog erara naročitom naredbom zemalj­ ske vlade oduzeta mogućnost, da svoje pravo za podmirenje tražbina sudbe. nim putem traže. Privremeni krovovi na džamijama, I sa kojih je olovo skinuto, pokazali su ■ se kao vrlo slabi i počeli su brzo da рцсајјј. Na nekim džamijama svodovi su se već srušili, a kod nekih većih dža­ mija prijeti opasnost, da će se naskoro srušiti, ako se brzo ne poprave. Ovoj su opasnosti izložene u Sarajevu tri ponajglavnije džamije i to: Careva, Baščaršijska i Cekrčinica, te jedna od najljepših građevina u Bosni, Aladžadžamija u Foči. Vakufska uprava, koja ima da se bri­ ne za uzdržavanje džamija obraćala se već više puta nadležnim faktorima, a naročito šefu Likvidacije Narodne O- Dr. M. Spaho. Znak vremena.*) Glasila naših sugrađana pravoslavne vjere, bez razlike poličke boje, nepre­ stano razbijaju sebi glave pitajući se: kako to da se u zadnji momenat našlo ljudi koji nijesu htjeli da se povedu za slijepom željom i nezasitnošću onih, koji su ustali da se bosansko-hercegovačkom zemljoposjedniku otme i zadnji komadić slobodnog posjeda. Njima nikako ne ide u glavu kako je moglo doći do izmjene 6. i 7. tačke »Uredbe« o beglučkim zemljama od 14. februara i i I ' i radikalskih krugova, jer su u ovom bili jedni kao i drugi sukrivci i huškači razjarene i podivljale seljačke rulje. Nu, neka se ta glasila radi ovake je­ dne sitnice mšta ne uzrujavaju, jer tre­ baju da znadu, da b.-h. zemljoposjed­ nici ne će i ne mogu mirovati sve do­ tle, dok se njihovim opravdanim za­ htjevima potpuno ne udovolji, bez ob­ zira na to, da li će to biti pravo »de­ mokratskim« i radikalskim bubnjarima. Dakle, kako rekosmo, usljed tih iz­ mjena 6. i 7. tačke kao i radi drugih političkih neuspjeha jednih i drugih za­ vadili suzse glavni organi dviju ovdaš­ njih najjačih stranaka i u toj svađi, (u glavnom ulagivanju seljaku) jedni dru­ gima na razne načine i za svaki svoj neuspjeh predbacuju i jedni druge o- Ta glasila naših »demokratskih« i — radikalskih sugrađana podigla su usljed te izmjene toliku huku i halabuku, kao da su bosanski zemljovlasnici izvoištili i dobili sve svoje inače vrlo opravda­ ne zahtjeve u pogledu kmetovskih se­ lišta, beglučkih posjeda, naplate hakova iz 1918., 1919., pa i 1920. godine, *) Ovaj članak dobismo od prijate­ kao i u pogledu naplate onih stotina lja izvan uredništva, pa je stoga u omilijima štete, koju su b.-h. zemljo­ vom broju izostao naš članak, što ga posjednici (muslimani) pretrpjeli od navjestismo u uvodniku prošlog broja. prevrata do danas, a koju su prouzro­ Ur. čili'baš ovi huškači iz »demokratskih« । Buslia^eh trgantka I obrtnica Ma и Basnu i Неиершпа (i i) a Sarajeva. DionIUs glavnica B зжма taBlifija: HjaPstraiiliHZp™!^ Da]a iinnit i apmizanUsiii №№ — Bcpuli I tireSnjt šutite, Hlutg 1 jFiađDiuna пШ usta. B B 3 Н 0 b 8 1 Е L В I 1 В BupsJ« I pnđih na №ta nkt, a peglanih ш ilvohe easlnlct. �.PRAVDA Strana 2 Страва krivljuju. Tako n. pr. »demokrati« na­ kon užasnog fijaska na protestnoj skupštini u Sarajevu, održavanoj na Spasovdan u posebnim letačima i u svojim glasilima svu žuč izlijevaju na radikale, okrivljujući ih da su oni glav­ ni krivci tome -užasnom fijasku, jer su preko svojih agenata odvraćali selja­ štvo, da na skupštinu ne dođe. Nama izgleda, da se gospoda »demo­ krati« veoma varaju. Razlozi, zašto nijesu seljaci prisustvovali gore spome­ nutoj skupštini biće mnogo dublji i naravniji, nego što »demokratska« stran­ ka hoće da prikaže. Težaci nijesu došli na skupštinu zato, jer im je s jedne stra­ ne već dosta vječitih obećavapja »de­ mokratskih« demagoga, koji im godinu i po obećaju raj na zemlji, a s druge strane mnogi je seljak progledao, da je interes političara »demokratske« i ra­ dikalne stranke i njihovo tobožnje »vruće zauzimanje« za seljaka i njegov interes samo maskirani lov za težačkim glasovima. To Su težaci svo­ jim prirodnim razumom prozreli, pa se samo neki, koji nemaju dovoljno isku­ stva. daju po koji put natjerati na koju skupštinu, dočim se drugi bave pamet­ nijim poslom. 8 druge strane mnogi pametniji i svje­ sniji težaci uviđaju nepravdu, koja se čini zemljoposjednicima, otimajući im njihova zakonita imanja, a ti i taki te­ žaci znadu za onu starodrevnu: »ote­ to prokleto« i osjećaju da je nesi­ guran onaj posjed .i onaj imetak, koji se bivšim vlasnicima silom otima, a drugima daje. Zato taj svjesniji dio te­ žaka ne će da svoju i svog potomstva egzistenciju »osigurava« na nepošten način, nego je pripravan, da tu egzi­ stenciju osigura na pošten i pravedan način i da ono, što hoće da ima i svom potomstvu namre — kupi i plati. Na drugoj strani radikalna glasila opet uporno tvrde da su izmjeni 6. i 7. tačke krivi »demokrati«, koji su tu iz­ mjenu predložili, a kad je ista sankcionisana. onda da su kabanicu preokre­ nuli, samo da se što uspješnije seljaštvu ulaguju i na radikale krivicu bacaju. Biće da se gospoda iz jednog i dru­ gog tabora varaju, jer izmjenu spome­ nutih tačaka nijesu provocirali ni skri­ vili ni radikali ni »demokrati«. Tu iz­ mjenu diktovala je pravda i — uvidavnost Nosioca Krune, koji je uvidio da bi se ispunjenjem nezasitnih želja težačko-demokratskih obloždera nesamo sasma nrotuzakonito uništilo toliko hi­ ljada državljana, nego bi se pogazili i najelementarnijj principi pojma privat­ nog prava vlasništva, a tako isto poga­ zila zadata riječ u manifestu »da će se agrar pravedno riješiti po obje zainteresovane stranke«. Razborit se čovjek mora smijati izvještačenoj pozi ovih demagoga. Kako da se n. pr. ne nasmiješ »Srpskoj Ri­ ječi«, kada se u borbi proti »demokra­ ta« toliko zaboravlja, pa predstavlja da je pojam kulture, pravednosti, civiliza­ cije i svega što je napredno bio mnogo savršeniji u XIX. vijeku, nego li je u današnjem XX. vijeku! Da se ne bi reklo da šta podvaljujemo, donosimo jedan odlomak iz »Srpske Riječi« od 8. juna o. g., gdje se »pametni« pisac svom svojom veleumnošću založio, da opravda zašto se pitanje slobodnog po­ sjeda (begluka) nije u čitavom kraljev- I stvu moglo riješiti po jednome aršinu, već da ono, što je dozvoljeno u Srbiji I ih Vojvodini ne smije biti dozvoljeno u Bosni i Hercegovini. Evo kako taj pametnjaković mudruje: »Ни други аргумеват који се vuoтробљава протил тежачках захтева ne можа ое усвојитм : pyuiea>e upiniциша лрвватнег и.тасиИ1Штва, У Боони, веле, руши ое тај иринцил, док „се v С(Х>ији 'И Вјождани задржава. Ово није 1сасвим ташо, јер ацрарне ирилике нису у тим земљаша аналогае. У Орбија je решаваао аграрво мTaade токем 19. стољећа. давно upe социјалве :револуције на Истоку. Што je векад важило ках> врло ®апредно решвње. данас je застаЈрело. Оаим To­ ra, што je још важвије, у Орбији (upe проширен>а. 1913. год.) . у ствари не постоји векакав велики ашрарни покрет, бар не у овом сраимеру у kom постоји у Босзш. Још маље се могу увоређивата босаасааи пвљотривредни односи са osima у Војводани, rje tu­ ko .pehu irva и сувише земље.« Е, sada recite, nije li to prava cirkusijada?!... • U Srbiji je agrarno pitanje rješavano u XIX. stoljeću i zato su srpske gazde smjele imati (a i danas imaju) na hiljade dunuma begluka, što u Bosni i Hercegovini u XX. vijeku ne smije da bude. Ili su zar sasma drugačije kulturno-ekonomske prilike u Vojvodini, nego li u Bosni i radi toga tamošnji po­ sjednici smiju imati hiljadama dunuma slobodnog posjeda, što u Bosni ne smi­ je da bude. Eto, iz ovih razloga je po pisanju mu­ drijaša »Srpske Riječi« nastala razlika u riješavanju pitanja slobodnog posjeda u raznim krajevima našeg kraljevstva. Prema tome »Srpska Riječ« dolazi do zaključka, da je sasma opravdano, da se bos.-herc. zemljoposjednicima ne ostavi niti pedalj slobodnog zemljišta, nego da im se sve jednostavno otme i preda njezinim štićenicima. Šta ćemo, znak vremena!... Ne, ne, gospodo, nijesu to razlozi, (jer to bi bili i suviše naivni razlozi) nejed­ nakoj mjeri u pogledu slobodnog posje­ da, nego su tu sasma drugi razlozi. Te razloge vrlo je lahko uočiti. Oni leže ne u razlici stoljeća, u razlici kulture, ali u čem drugome, nego jedino u raz­ lici — vjere. Zemljoposjednici u Bo­ sni i Hercegovini su sa 98% muslimani, i to je taj pravi razlog, koji je vodio dra Krizmana i ostale »demokrate« da nejednakim aršinom kroje sudbinu slo­ bodnih posjeda. Ima još jedan manji razlog, a to je, što su zemijovlasnici (muslimani) u Bo­ sni i Hercegovini miran elemenat, pa se nije bojati, da bi mogli staviti u pi­ tanje javni mir i izazvati kakovu revo­ luciju u zemlji. Ali, ako se uzme u ob­ zir, da svaka batina ima dva kraja, on­ da treba znati da i miroljubivost ima svoje granice, pa da bi jednog lijepog dana i ti zemljoposjednici, ta mirna ja­ njad mogli malo očima progledati i svo­ jim tlačiteljima doviknuti: »Ruke sebi, gospodo otimači, mi b.-h. zemijovlasni­ ci nijesmo voljni ni za čije pa ni za Pribićević-Krizmanove lijepe oči, da padamo na prosjački štap, i znajte da nam nije dosta izmjena 6. i 7. tačke fa­ mozne »Uredbe«, nego ćemo se svim zakonitim, pa ma i najoštrijim sredstvi­ ma boriti da izvojštimo naknadu za one nepravde koje su nam’ protuzakonito nanešene, kao i da osiguramo sebi mi­ ran i spokojan život u ovoj našoj starodrevnoj domovini. S. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (56> XIII. Drugu zimu provela je Rene medu kažnjenicima. Šest ih je bilo s njom u jednoj velikoj sobi, a ostale su bile u drugoj do ove. U noći kada je do­ vršeno prozivanje i kada je stražar zatvorio za so­ bom vrata, skupljale su se one oko Rene i pričale joj sve one priče, koje tamošnji seljani pričaju za zimskih večeri. Oni su vidjeli u Reni nešta više od sebe, pa su joj htjeli na svaki način ugoditi, Šta im je god ona naredila izvršavale su pokorno i tačno. Svaku veće do kasno u noć pri maloj smrdlji­ voj svjetiljci sjedile su oko Renine postelje i za­ bavljale je. Od svih dugih i kratkih, strašnih i ne­ dužnih priča Reni se svidila pripovjest što ju je često pričala jedna Čerkeska Ašteša. Nju je često Rene nagovarala, da joj priča, i ona je uvijek jed­ nako, istim skoro riječima ispričala pripovjest o o jednoj siroti djevojci, koja je poslije postala ca­ rica. Ova pripovijest počimala je ovako: ... U Ista planini, u visokim brdima Kavkaza živila je ona, sirota djevojka Imriš. Bila je kažu li- — „ПРАВДА Бро] 167 Broj Vijesti iz Turske. Mirovni delegati koji su sobom do­ nijeli mirovni projekat i predali ga Damad Feridu, otvoreno su se izjavili da postoji nada, da će se teže klauzule mirovnog projekta preinačiti, osobito one što se tiču — Trakije i Smirne. Istodobno su delegati izjavili da su u Francuskoj primljeni na najprijateljskiji način, kako od vlade, tako i od sa­ mih Francuza. Zahtjevi turske vlade. Porta je za­ tražila od mirovne konferecije, da se do 11. jula produži rok, koji je određen za odgovor, te kako javlja »Temps«, uvjerava se da će aliirci taj zahtjev primiti na znanje. Prema francuskim se novinama vidi da je Damad Ferid stavio ove protupredloge: 1 .) Turska priznaje autonomiju Pa­ lestine i Armenije, ali ne priznaje nji­ hovu nezavisnost. 2 .) Turska na najsvečaniji način od­ bija aneksiju Trakije po Grcima, dočim joj priznaje administrativnu i političku autonomiju slično gornjim pokrajinama. 3 .) Što se tiče Smirne, Turska pre­ pušta sudbinu ovog kraja uvidavnosti Lige Naroda. Urota proti vel. veziru? Kako »Daily Express« javlja, u Carigradu je uh­ vaćena skupina, koja je imala dužnost ubiti Damad Ferid pašu. Kolovođe Ali Riza bej i kapetan Halil Ibrahim, uh- | vaćeni su i kod njih je nađeno nešto I bombi i ekrazita. Iz Trakije. Kako javljaju. Grci su ot- | počeli s okupiranjem Trakije. alij ih I Turci sa oružjem dočekuju te su već počeli pucati na Grke i iz teške artiierije. Francuski komandant u Trakiji intervenirao je kod Džafer Tejjara u Edrini, da se ne bi pucalo na Grke, ali I nije uspio. Vijesti francuskih novina od 5. ov. mj. javljaju o okupaciji Tra- I Naši dopisi Vlasenica, početkom juna. Doba prevrata značilo je ј za nas ono isto, što za cio oslobođeni jugoslaven­ ski narod. Mučeni na bojnim poljanama kroz pet godina trajanja svjetskog po­ žara tim više smo se radovali tom ča­ su, kao svršetku ljudskog stradanja, slomu nesretne Austrije i uspostavi slo­ bodne nam Jugoslavije, gdje se vla­ darevom besjedom zajamči potpuna ravnopravrtost državljanima triju vje­ ra i plemena. Kako ni najmanja socijal­ na promjena u povijesti nije zabilje­ žena bez moralnih ili materijalnih žr­ tava, tako se ni naše oslobođenje nije moglo provesti bez nutarnjih trzavica među oslobođenom braćom, koje je kroz četrdeset godina neprijatelj siste­ matski zavadao i gledao da na uprav­ na mjesta dođu samo njegovi, kako će ■skovane osnove o sijanju mržnje među nama lakše provoditi, te nas tako .iz svaku ruku crpiti u svoju korist. Doba oslobođenja riješilo nas je te austromadžarske upravne birokratije, a na ta mjesta dođoše naši domaći sinovi, koji, spremom i kvalifikacijom ravni pređašnjim. moradoše šutjeti u zakut­ ku i snositi nepravde naročito zapo­ stavljanjem u službi. jepa kao mjesečina u ogledalu, visoka, vitka s cr­ nom kosom, koja je doticala do trave kada bi se protegla i nagela glavu na uznak igrajući se sa svojim velikim psetetom. Lice joj je bilo svježe, bijelo, nešto opaljeno od sunca, a da se po njemu pomilovalo tvrdom rukom poznalo bi se, da je ko poljubi ostala bi modrica. Jednom je grančica oparala po licu i nosila je ranu dugo, dugo .. Jednog dana prođe tom planinom neki car i prolazeći ispred Imrišine kolibice zalaje pas, a ona izleti. Vjetar puhne i zavije je crnom kosom, pa je cara začarala njezina pojava. Car pođe prema njojzi a ona zastiđena pobjegne u kuću i ogrne se. Pas je stao na vrata i zapriječio ulaz nakostrušivši se na došljaka i pokazavši oštre zube“i strašne <xči iz kojih kao da je vatra sipala. Djevojka Imriš umiri pseto i upita cara: šta traži. On joj se kaže ko je i kako je i reče, da mu se sviđa, pa neka pođe u njegov dvor gdje će joj biti ljepše nego ovdje. Imriš se zamisli časak, a on­ da upita: »A šta je tamo? Šta ima u dvoru?« Car joj rastumači i Imriš pristana uz uvjet, da se vrati slobodno, ako joj se ne svidi. Za kratko vrijeme Imriš se obikla u dvoru. Car je naredio, da joj se skroji najljepše odijelo i malo po malo pa se car odluči, da je vjenča. Ali je car imao još mnogo žena, robinja i mnogo drugih I ljepotica. kije još ovo: Turci se na najhrabriji način opiru grčkim okupatornim četa­ ma. Džafer Teijaru je uspjelo da organizuje veliku armiju, koja je koncentrisana u Edreni, Kuchani, Krk-Klisi i Rodostu. Pozicija nacionalista pojačana je i držanjem entente liberalne stranke te izjavom Damad Ferida, da ne će potpisati mira u sadanjem obliku. Nemiri u Mezopotamiji javljaju iz Londona, da su se i u bagdadskom ok­ ružju pojavili veliki ustanci protiv En­ gleza. U samomu je Bagdadu na 24. maja, došlo do uličnih borbi između muslimana i Engleza. Ima puno ranje­ nih i mrtvih na obje strane. Nakon go­ vora jednog uvaženog muslimana, masa je klicala sultanu i Turskoj. Engleski komunikej o bagdadskim neredima ja­ vlja: »Ušljed prodiranja boljše­ vika. situacija u Mezopotamiji posta­ je svakim danom strašnija. Perzijski Šah. koji je usljed bolesti boravio u Bagdadu naglo je otputovao«. Pojavili su se i veliki nered: u Šabraku i Macerjehu na željezničkoj prugi Bagdad—Basra; gdje se vode antiengleske agitacije. Usljed ujedinjenja šiijskog ihunnijskog mezseba u Me­ zopotamiji neredi su došli do svog vrhunca. Ovo je stanje jako zabrinulo Englesku, koia u ovim krajevima ima mnogobrojnu vojsku, pa se boji, da ta vojska ne bude opkoljena i zaroblje­ na. Engleski civilni komesar u Mezo­ potamiji izlaže se opasnostima i traži od pojedinih muslimanskih grupa, da se strpe i ne prave nerede, uvjerava­ jući ih, da će se promijeniti mirovni projekat, što je predan Turskoj. »Jour­ nal des debats« od 2. ov. mi. javlja, da su sve komunikacije s Mezopotami­ jom od 28. maja prekinute. Duž željez­ ničke pruge Šergat—Bagdad Arapi bez prestanka ponavljaju svoje ispade. Tako i našu Vlasenicu »usreći« od­ mah iza prevrata Narodna vlada po­ slavši nam za kotarskog predstojnika baš našeg domaćeg sina, šta više Vlaseničanina, narodnog patenika Tanu Krstićat inače svršenog gimnazi­ jalca, koji je za nekoliko godina služ­ be bio dotjerao na vladi »čak« do — računarskog asistenta, ali za vrijeme preokreta ulovi i on, kao i mnogi nje­ govi supatenici, sreskonačelničku sto­ licu, na kojoj još i danas sjedi. Dolazak toga gimnazijalca prouzročio je te su se u našoj maloj Vlasenici, gdje se do­ šle živjelo u potpunoj slozi, odigrali znameniti događaji, za koje javnost ni­ je mnogo čula, a što je svakako vrijed­ no da karakteriše »bratstvo i ljubav« jednokrvne braće, podijeljene u dvije vjere. Lanjskog na pr. Vidovdana pro­ šla je povorka braće pravoslavnh, sa Tanom na čelu, kroz varoš pucajući iz vojničkih pušaka (za koje se drugdje globi do 2000 K kod koga se nađu), te pri povratku kraj stana kadije Jusufhodžića (s kojim se brate) i škol. upra­ vitelja Dautovića naročito su istaknuti povici: »U Aziju, balije! U Mek ju I« i sl„ a bilo ih je u povorci ј takvih, da se nijesu stidjeli uzviknuli još uvredlji­ vije i pogrdnije izraze (kao: »U abort, u ćumez Turci« i još gore), samo da bratski »osjećaji i tolerancija« ostanu nepovrijedeni. Potpirujući g. Tane na Jedan dan zovne je car predaše i rekne: »Ti ćeš postati carica.« Ona se zastidi i reče: „Ја ne mogu.« — A zašto?« upita car. „Za to što ti imaš ženu.« — Ali ćeš ti biti prva među njima i najdražu. Ti ćeš krunu nositi.« Imriš je zašutila i rekla: »Ali pod jednim uvjetom: ako tvoje dosadašnje žene na to pristanu. .. « ■ — Dobro«, reče car. »Još jedan uvjeti.. « — Sve ću učiniti... »...sve ćeš pozvati redom i pitati: hoće li da ostanu uza te, ili vole otići, postati slobodne, a za ono što si im oduzeo neka biraju od tvog carstva šta hoće... « Car pristane i na to, a Imriš obori glavu i zaplače. Plakala je dugo, a car je tješio. No nije je mogao utješiti. Donosio joj dragulje i zlato, donosio joj biser i svilu, nu Imriš je plakala. Kada se je isplakala otare oči nadlanicom desne ruke i pog­ leda cara: »Svi ti darovi maleni su, da nadomjeste srce...« Car nije razumio šta je Imriš rekla, ali je bio sretan, da će ta najljepša djevojka biti potpuno njegovom. Nastavite se. �Spoj 167 — Broj ПРАВДА' — »PRAVDA, Страиа 3 de istragu j organizuje hajku proti volje gospodina sreskog, da ga svugdje cijelom teritoriju Budimpešte zavladao takav način mržnju pravoslavnih pre­ pljačkaša i hajduka. »H. S.« opisuje tu i na svakom mjestu u zvijezde kuje. red i mir, opaža se neka uznemirenost ma muslimanima nije ni čudo, da se On je došao ovamo kao liječnik, đa u širokim slojevima naroda, a to sve istragu ovim riječima: desilo ono pred 2—3 mjeseca u Vlase»Prvo što je naredio, bilo je: obo­ suzbije širenje ospica, što mu je, izglenici, što se ne bi moglo dogoditi ni u naslućuje na skore važne događaje. najbarbarskijem mjestancu u Africi: ružanje »dobrovoljaca«, te nji­ da, j uspjelo, ali je kao odgovorni’ ured­ Engleska i Rusija. Javljaju iz Lon­ organizovana banda od nekoliko besnik najnovijeg lista »Glasa Težaka« do­ hova upotreba u gornju svrhu. Druga dona, da je jučer u donjoj kući Ltoyd je pogreška bila, da je istraga vođena poslenjaka (slučajno pravoslavnih) na­ George odgovorio na više interpelaci­ šao ujedno k nama agitacijonom misi­ pala je u noći oko 11 sati na stan jed­ tendenciozno, naime da se je cijeli do­ jom za svoju stranku, što se vidi iz nje­ ja u stvari pregovora sa sovjetskom nog muslimana bez ikakva razloga, a gađaj htio podvaliti katolicima i musli­ govih riječi u razgovoru sa društvom Rusijom. Pukovnik Gretton upozorio onda složno jurišajući na džamiju od­ manima, premda je svako, pa valjda i jedne večeri -u prostorijama udruženja je na grozote boljševičke vlade, izvr­ vale joj vrata. Ni to im nije bilo dosta, sam gosp. Trnokopović bio uvjeren, da »Zore«. Peklo ga je, da malo tko i zna šene ne samo nad Rusima, nego i nad nego pođoše do musi, udruženja »Zore« strancima, naročito Englezirita. Među su to bili sami Srbi, i to baš većinom za njegov list, a još više, da ga nitko da i njega demoliraju. Kad su ih člano­ iz neves. kotara. Skretanjem istrage u ostalim govornicima se ističe Haare, ne naručuje, te je počeo grditi izrazi­ vi društva opazili i uvidjeli njihove na­ koji je izjavio da Engleska i Francuska drugu kolotečinu htjelo se je, po miš­ ma akademski obrazovana čovjeka »J. mjere, pozvali su policiju da ureduje. vodeći pregovore sa sovjetskom Rusi­ ljenju čaršije, spasiti »srpski obraz«, M. 0.« i njen organ »Pravdu«, koja je, Ali banda nije pometala još neko vri­ jom igraju ulogu onoga, koji taji ukra- jer da hi navodno sramota bila, da veli, povela muslimane putem regre­ jeme i povratila se vičući i psujući naj­ đerfo dobro. srpskog generala u jednom »čisto srp­ sije. Zagrozio nam se ujedno, da će na­ veće islamske svetinje kao: Allaha, Lloyd George u svom odgovoru uposkom« kotaru opljčkaju sami Srbi! Vi­ ručiti sto komada »Glasa Težaka«, ali Muhameda, Kuran i si., a među osta­ zoruje na zaključak saveznika, da ob ­ dite, kakav je to antidiluvijalni menta­ ne vjerujemo da će (bar preko njega i lim i onoga, koji »Turcima« dade isto nove trgovinu sa Rusijom i izjavljuje, njemu sličnih) do nas doprijeti i jedan, litet! Ta za volju čaršije opet su raz­ pravo kao i njima. Nekolicini muslima­ da je Rusija za Evropu i za čitavi svi ­ bojnici zaštićeni, jer su Srbi, jer čara i ako dođe, neće to biti glas težaka, na trebalo je proći istom ulicom, kud jet od životnog interesa. Rusija je prije uzdanice naše, nego mahmuran krik šija još i sada stoji na stanovištu, da je banda otišla, pa ih je stoga išk) nerata proizvodila 25% životnih namir ­ doktora, koji u po ramazana kao vođa hajduci, razbojnici, pljačkaši i sve te Ikoliko at pratnji. U taj čas zapucaju nica, koje su donašane u Evropu, a islamskog seljaka ide po teferičslične vrste i podvrste najobičnijih zlo­ puške, revolveri i kamenje na musli­ nedavno je dobio vijest iz Poljske, da ma (u zabitnom mjestancu kao što je činaca imađu također nacijonalno obi­ mane, te se zamalo otvori krvavi boj, Vlasenica) sa g. sreskim. te se vraća Ukrajina raspolaže velikom količinom lježje, te da ih prema tomu treba za­ o kojem muslimani nijesu ni sanjali, a žita i da ga ne može izvesti samo zbog pijan, hoda okolo, izazivlje muslimane štititi, pa makar uslijed toga i nevini koji je, vidi se, odavno pripravljan. poteškoća transporta. Dokazano je da izigravajući njihove osjećaje i svetosti. trpjeli. Sjutradan je naravno stvar prijavljena se u Rusiji nalazi žita, petroleia, drva Ne bi mu se toliko ni zamjerilo, što »Isledivanje« se nastavljalo, zatvara­ g. sreskom, koji »zgražajući se« nad za gradnju i svega što je za Englesku otvoreno jede, pije i puši, ali je strašno, ni su hrpimice muslimani; bili su tu­ slučajem zatvori haramije po — osam kad dođe pijan uz ramazan u musi, vrlo potrebno. Stoga valja podići te­ čeni oni i katolici; prijetilo im se, da dana i obeća, da će poduzeti ozbiljne retni saobraćaj u Rusiji i ako se s tim društvo i triumfuje nad »uspjehom« će biti izvan zakona sve dotle, dok se korake. Međutim na intervenciju neko­ ne počme, ne će ni ruski narod ni iko svoje misije. Najviše je tu krivnje i pri ne preda Bašić i dr. Na sve načine mu­ licine građana pravoslavnih (organiz:g. Tani, koji poznavajući mentalitet I drugi imati ništa od tog žita. Ako se čili su se ljudi i silom se je htjelo sve tora bande) puštaju se mučenici iz za­ islamskog svijeta ovdje, napije dokto­ I savjetuje da se prekinu trgovački odpodvaliti katolicima i muslimanima. tvora, a stvar se predaje sudu. Sigur­ ra i pusti ga takog medu muslimane. j nosi sa sovjetskom Rusijom radi groDok se je to »isleđivalo« na način no zemaljska vlada nije obaviještena o Ili se možda uzda, da se on kao »od- i zota. onda valja pomisliti i na trgovijedino valjda u Maceđoniji poznat i pri­ toj tako »sićušnoj« stvari, je li de g. [ govorni urednik« može opravdati pred 1 nu sa Turskom, koja je bila od velike kladan, dotle su bosoleteče čete oboru­ Tane? važnosti i koja je prekinuta zbog gro­ svijetom. Žalimo mladog doktora i že­ žanih »dobrovoljaca« napadale musli­ Pred kratko vrijeme određuje bivša zota, koje je počinila turska vlada. I limo da sebe najprije izliječi, a onda manske i katoličke kuće i pretraživale (demokratska) vlada subotu kao jedin­ caristička vlada je bila puna korupci­ da njeguje i liječi nardne fiziološke i ih i tražile oružje. Htjelo se naime si­ stveni pazarni dan, a odmah do neko­ je, pogromi i ubistva stotina nevinih na moralne rane. lom pronaći oružje, samo da se može liko iza toga opoziva se ova besmisle­ ulicama nijesu imali za posljedicu, da Kako se po svemu vidi, jaz medu reći: ovi nešto spremaju! I to se je na i tendenciozna naredba i ostaje pri muslimanima i pravoslavnim kod nas 1 su se odnošaji prekinuli. Čovjek se mo­ pretraživalo samo u onim selima, gdje Starom. Prema tomu kod nas bi bio ra obratiti na vladu, koja postoji i za­ nije samonikao, već baš nakalemljen su katolici i muslimani u jednoj ogrom­ u petak pazar kao što i uvijek, ali ka­ hvaliti Bogu, da je kod kuće sve ka­ »mudrim i pravednim« upravljanjem noj manjini, te sve kad bi ovi i imah ko bi muslimanski seljak (dolazeći u ko treba. Napokon je Lloyd George gospodina sreskog, koji se kao domaći oružje, služilo bi im ono za obranu, petak džamiji, a u subotu na pazar) iz­ persiflirao pomisao da Engleska valja odnosno ako ga ne bi imali, trebala bi poznavajući naš svijet umjede sve do gubio jedan radni dan u hefti, kad bi da uništi boljševike. Jesmo li mi sprem­ danas održati na upravi, a da »nikom sama vlast, da im ga dade, da se za­ ostala subota (kad i jevreji slučajno ni, upitao je on, da u tu svrhu žrtvuje­ ništa na žao ne učini«. Pitamo štite, kad ih već ona ne može da zaštiti. drže zatvorene dućane), to se »naš« vladu, dokle će nadležni pustiti, da mo stotine hiljada ljudi i mnoge mi­ Kuća nevesinjskog župnika, našeg Tane zauzima i napravi molbu građa­ snosimo samovladu ovog gimnazijalca lijarde? prijatelja gosp. Pree, te nekih naših na na vladu za subotu, gdje se potpisa i kad će nas počastiti upravom jednog prijatelja muslimana prebiru se po četi­ i 4—5 muslimana, koji ovise o njemu. makar i nesvršenog akademičara (ako ri sata, uz blokiranje cijele kuće po I tako na »opštu želju« ovdašnjeg svi­ nema svršenih), ali pravedna i objek­ I vojsci i oružnicima, dok se kuće Lažejeta izuzetno vlada dozvoljava subotu. tivna upravnika? Hoće li možda čekati tića i popa Gačinovića »prebiru« po pet Vlada će međutim vidjeti u čemu je sud gomile i pojedinca iz nje? minuta! Korbačem i kundacima se je stvar, kad pročita molbu građana sa Građanin. tražilo priznanje od ljudi, da su Bašić »Novi Vijek«. Primili smo 6. broj opreko hiljadu potpisa, da pazar bude i dr. kod bijenoga katolika ili muslima­ vog mjesečnika sa ovim sadržajem: u petak. Ali je ovdje najzagonetnije, da na bili na ručku, konaku i t. d.« Ata Nerćes: Kulturno oslobođenje. opoziv naredbe »dem.« vlade o nazaru »Hrvatska Sloga« završuje. da će • * *: Pesme noći. Mračne sjene. Ak­ — kao i prije — nije Tane nikako kod ovo u jednoj posebnoj spomenici izni­ cija za zaštitu morala. A. Hifzi Bjelenas oglasio, a kad je na »opštu želju« vac: Medu očevim ljudima. A. Hifzi jeti pred Regenta. Ima pravo, jer je ■dozvoljena subota izuzetno, naređuje naša vlada i gluha i slijepa, pa joj se Bjelevac: Medu mališima. Ahmed M. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. g. sreski, da se u petak ne s npi j e ne može ništa objasniti. Basara: Uspomena. Feljton: Jedna ništa kupiti ni prodati, te ako Rasprava proti Stjepana Radića zaDanica Savić i Pepika Sudar dvije smrt. — Turska žena. — Preporodaj. se koga uhvati, biće globljen. zatvoren, počeće 21. juna. Njegovu obranu prcu- — Jadransko pitanje na konferenciji su vrlo praktične djevojke. Prva je do­ a stvar oteta, zaplijenjena i t. d. Dakle zeće odvjetnici dr. Walter. nadalje mira u Parizu. — Euripidove drame. šla u Busovaču prilikom evakuacije iz svakim se danom smije trgovati osim predsjednik seljačke stranke dr. Maček, — Crtice iz dalmatinskog školstva. — Sarajeva i otvorila radnju skompani,petkom. To se ima shvatiti: petak, jer te dr. H i n k o v i ć, poznati branitelj u Iz prošlosti »Behara«, — Za fond M. javši se sa Pepikom, kćerkom bivšeg je to muslimanski svetac, ima se pro­ veleizdajnikom procesu. C. Catića. — Knjiga o Evropi. — Habusovačkog bilježnika. Posao im ide slaviti, je li de g. 'lane? Velike li obaSeton Watson čitav je jedan dan po­ džeremerešov dnevnik: S urednikova vrlo dobro, a da se »bijednice« pomog­ zrivosti! Mi međutim znamo, kud to svetio konferencijama i razgovorima nu. dobile su patent na trafiku, dočim stola. zgađa! sa vodećim političkim ličnostima sviju Jugosl. dem. omlad. Liga pozivlje sve su duhanske dozvole oduzete svima Ne samo kod nas, nego po čitavom stranaka, te predstavnicima univerze. dosadanjim' prodavačima. Kotar im je svoje članove i članice kao i seniore i svijetu poduzimaju se mjere za suzbi­ U večer mu je novinarsko udruženje stavio na raspolaganje još i vagon ku­ seniorice, da u što kraćem roku jave janje lihve, a kod nas, iako je to nare­ priredilo počasni komers. kuruza, a đa mognu »živjeti«. Smilova­ sadašnje svoje adrse, zanimanje, kao i đeno od vlade, g. Tane ne sprječava, la. jm se je i vlada, davši im sto dunuma adrese preko velikih praznika, prvo VANJSKI POLOŽAJ. te se slobodno švercuje i Ijfšume, od koje će imati najmanje sto evidencije radi, drugo da im možemo h v a r i (jantačno artiklima iz naše aBojkot Madžarska. Agencija Havas poslati na uvid prvi broj društvenog .hiljada kruna dobiti. provizacije). Nije ni čudo, da je kod javlja: Opći radnički savez pozvao je Čudnovato, kako ove djevojke do­ glasila, koje naskoro počinje izlaziti. 8. o. mj. nacionalni savez i departmannas, gdje je kila pšenice 9—10 K, kilo­ đoše u »mučenike«, kad ne bijahu ni na Naša adresa: Zagreb, Gundulićeva ul. ska udruženja, đa spreme sve potreb­ gram hljeba 14—15 K. Tane, kao dofrontu ni u austrijskoj internaciji! Bi li maći ima koliko rođaka, a ono još više no za izvršenje bojkota nad Madžar­ 29., telefon 23—59. nam vlada mogla odgonetnuti ovaj bu-, »Razgovor«, list za narodno prosvje­ prijatelja, u čijim je rukama aprovizaskom koji ima započeti 20. juna. sovaćki rebus? ćivanje. Primilo smo naknadno 2. i 3. cija, za koju ih nitko ne kontrolira, što Razlog tih mjera su nečovječnosti broj »Razgovora« s obilnm i zanimivim »Gajretov«. odbor, koji je izabrala i kako rade, iako se po koja vreća še­ koje su u Ugarskoj počinjene i koje sadržajem. Izdavanje lista preuzela je glavna skupština od 30. maja 1920. konćera i si. izveze gore i dole. Velepro­ nađkriljuju grozote počinjene u Rusiji Nakladna Zadruga Razgovor, pa nas daju duhana ima također jedan od »pastituisao se u sjednici od 2. juna ova­ poslije pada carizma. Savez se obraća uprava » Razgovora« uvjerava, da je ko: Predsjednik Alija Kurtović, pot­ tenika«, te i odatle po koja hiljadica na radnike svih zemalja, da uskrate duhana ode nepoznatom adresom. Ta­ predsjednik Dr. Avdo Hasanbegović, svaki rad, od kojega bi Madžarska di­ list postavljen na sigurne finanoualne temelje i da će unapred redovito izla­ ko je n. pr. jednom uhvaćeno, gdje se tajnik Velija Sadović, blagajnik Husein rektno ili indirektno imala koristi. Od imao poštanskim kolima odvesti jedan Turančić, revizori: ing. Salih Cico, Dr. 20. juna ne će nijedan voz preći ugar­ ziti. Pretplata mu za sad ostaje ista (30 K godišnje). Sve dopise prima i in­ »sandučić« duhana. Stvar je prijavlje­ ske granice, nijedna lađa ući u ugar­ Hamdija Karamehmedović i Muhamed na kotaru, ali su valjda izvidi g. Tane Opijač; odbornici bez funkcije: Dr. Zaim sku luku, nijedno pismo ni brzojav iz formacije daje Uprava i uredništvo »Razgovora«, Zagreb, Medulićeva uh 23. za pošiljačem toga sanduka od neko­ Ugarske u inostranstvo i obratno ne Šarac. Ibrahim Vrebac, Mustafa Serdaliko hiljada duhana ostali uzaludni. Dru­ će biti otposlano, biće prekinuta svaka rević. Dr. Bećir Novo. govi u poslu su mu ujedno i njegovo trgovina i u Ugarsku se ne će slati ni­ Bivši predsjednik g. Hasan Hodžić privatno društvo, jer sa činovništvom. kakav ugalj. nikakva širovina, niti ika­ dao je na prvoj sjednici ostavku iz — kole velikom većinom, valjda opet slu­ kva namirnica. zdravstvenih razloga. čajno, sačinjavaju Hrvati, neće i ne Lijep primjer. Gosp. Kadraga KunoMadžarski listovi pišu o velikim ne­ može puno kao sa političkim antipodi­ redima, koji su se dogodili na dan pot­ Sić iz Tuzle poklonio je »Gajretu« 3000 Nevesinjski islednik. Pod ovim naslo­ ma, iako su ti ljudi za slogu i jedinstvo. kruna u ime zekjata. U ovaj bi se lijep pisivanja mira u Budimpešti. Velike vom donosi »Hrvatska Sloga« uvodnik, Nego ako mu koji istomišljenik izbije, mase demonstranata poplavile su grad­ primjer trebali ugledati i ostali naši ro­ u kojem registrira, da je u Nevesinju kao što u pošljednje vrijeme dođe ne­ ske ulice i polupale prozore na čeho- od prevrata do danas lična i doljubi. čime bi' učinili dvostruko do­ ki liječnik nanovo, po imenu Dr, Novo, slovačkom konzulatu, a pred antantibro: odužujuć se jednoj vjerskoj duž­ imovinska sigurnost za Hrvate katoli­ razbije malo oblake jednoličnosti živo­ nim konzulatima i stranim misijama ke i muslimane nepoznata stvar. Na nosti i potpomagajući time humanitar­ ta. a pusft često po koju niz obraz, što bile su priređene burne demonstracije dnevnom su redu pljačke, progoni i I no društvo. Ispred »Gajretova« odbora nije, kako je moglo još da bude, pa bi uz najpogrdnije poklike i prijetnje. Ka­ ubijstva, a i civilne i vojne vlasti su | najljepša hvala gosp. Kadragi Kunoon — abiturient — bio možda sada još snije su se demonstracije izrodile u to sve omalovažavale, dok ih nije prosiću. na većoj i mekšoj stolici. pljačkanje, pa je porazbijano više ka­ drmao događaj sa generalom Terzićem i Prilozi za »Musi. akad. menzu«. — Da. taj liječnik nanovo imenom Dr. i dr. iza čega se počelo isleđivati, u | Naš agilni patriota dr. H. Kadić liječ­ vana. U sukobu sa redarstvom i voj­ Novo izgleda da je ne samo dobar anaskom bilo je mrtvih i ranjenih.. Uslijed koju svrhu je došao u Nevesinje gla­ nik u Bos. Duhici poslao nam je svotu tom i fiziolog, nego i izvrstan psiholog, ovih događaja proglašeno je u gradu vom sam komandant žandarmerije g. I od 13.505 K. kao prilog dubičkih musli­ jer kroz kratko ■ vrijeme upozna i zaopsadno stanje, lako je poslije toga na Trnokopović, da na licu mjesta prove- I mana. Budući da nam još nije stigao Knjige i novine. Politički pregled Domaće vijesti �Spoi 166 Brnf »ПРАВДА* — »PRAVDA* Страиа 4, Stran* popis darovatelja, objavićeino to naknadno. Uvjereni smo, da će i druga mjesta širom Herceg Bosne slijediti primjer Dubice i da će nam mimo naše očekivanje pomoći pri ostvarenju naše menze. Priloge treba slati na Muslim. trg. ; obrt, banku u Sarajevu sa oznakom: »prilog za Musi. Akadem. Menzu«. Odbor. Iz Splita protjerani komunisti. Re­ darstvo je protjeralo na 10 godina iz Splita radi širenja boljševizma i kao pogibeljne za državu ove komuniste: 1. Kabiljo Rabele Heimov. 2. Pinto Benjamino Samuelov. 3. Kabiljo Jakov Heimov, 4. Ktašić Josip Grgin. 5. Pin­ to Rifka Samuilov. 6. Papo Mojses Šantov, 7. Finzi Moritz Salamunov, 8. Bianki Pinto Davidov, 9. Finzi Josip Salamunov.” ' Kako se vidi, sve sami punokrvna »Jugoslaveni« za koje bi sc »Židovska Svijest« zauzela isto onako toplo, kao za sinjora Eskenazija, od Bazrđan uli­ cu i rekla: Aga. aga. treba ga radila za komunizmu, da sc mogla rekvirirati tuđu dućanu I otimati tuđu imovinu. | sam i u to vrijeme mnogim pravoslav­ i nim bio na usluzi i pomoći, gdje su nedužni mogli nastradati. Pošto sam ja jedini musliman — kod j ' onolikili pravoslavnih — koji ima svo­ | ju radnju na Ilidži u erarnom dućanu, . to je svakako svrha »S. Z.« da na te­ melju lažnih podvala i mene iz toga dućana otjera i u nj smjesti kojega Cokorila. Kako oni, koje navedeni grobovi skrivaju, tako i njihova prvašnja bo­ ravišta meni su potpuno nepoznata. Hadžija Duranović, Ilidža. , Jeste 11 prekomerno osetHivi protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovun pravim Elsa fluidom! 6 dvostrukih ili j 2 velike specijalne boce 36 kruna. i ^Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fellerovih pravih Els«-p:lula! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Engen V. Fel let, Stublca donja, Elsatrg br. 31в. Hr­ Ponuda španske vune i kože. Trgo­ vatska, vačka i obrtnička komora nam javlja: da španjolska firma Joapuin Casaus iz Zaragoze nudi veću količinu španske Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ raznovrsne vune za predivo i razne tom svojom poluči uspjehu društve­ vrsti izrađene kože. nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu OTVORENO PISMO*) odstranjuje sunčane i druge pj’ege, kož­ dušmanima oko »Srpske Zore«. ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Dušmanska »Srpska Zora« u svoja, dva broja (br. 211. i 212.) tendenciTisuće i i tisuće gospoda upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja jozno je iznijela neke podvale nasto­ se latiti škodljivih sredstava, naručite jeći mi ugroziti život i imetak, želeći stoga samo pravu zaštitnu pomadu prenijeti Bileću i Nevesinje i u nas na »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta Ilidžu; a ja pako tim klevetnicima do­ vikujem: 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Nije istina da se u navedeno vrijeme kod mene išta moglo vijećati., jer je Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 svakome poznato, da se u ono vrijeme uopće nije smjelo svjetlo držati, a ka­ nto li da bi ja svoju gostionu cijelu noć otvorenu držao. ♦ PAPIRNICA ♦ Nije istina, da sam ja u ono vrijeme' $ HAMDIJE KOPČ1ĆA trafiku dobio kao »nagradu za protusrpski rad«, nego naprotiv, ja sam je * preporučnje svoje bogato stovarište $ kao nemoćnik dobio još 1913. (u gosti­ I svih vrsta papira, kancalarijskog i J oni Zelena Vila), koju sam 1918. kad školskog pribora. — Naručbe se ♦ sam došao .iz vojske prenio u svoj saobavljaju brzo i točno. . danji dućan. Tu trafiku — kao invali­ Ci ene umjerene. . du muslimanu — u decembru 1919. o* Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 . tela im je naša Sloboda i dala je Gospodarstvo i jednom pravoslavnom. U to vrijeme g. Bosiljčić nije uopće bio kod kuće, nego u vojsci, pa me prema tome nije mogao niti »protežirati«. Nije istina da sam »kao šuckor« ja uopće kakva zla počinio. Ja sam, sam kao asistirajući vojnnik kod oružnika na Ilidž: služio (jer sam morao) svega pet nedjelja, gdje sam na moje stalno moljakanje (o tom može reći žandarmerijski narednik Kovač, sada u Viso­ kom) u petoj nedjelji radi kratkovid­ nosti i otpušten. Kroz to cijelo vrijeme bio sam u službi u svemu tri puta i to samo u stvar- slame ili sijena, a tim" oko »S. Z.« u stanju sam dokazati, da *) Uredništvo ne odgovara ni za stil ni za sadržaj. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove planke, borove daske sječene i mje­ rene za pravljenje bačvi, kao i 20 komada gotovih kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac neka se direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica Centralna drogerija Braća nagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta,te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Huhlć i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Musliminska tpgovažh i nhrtničha Ma za Basnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Osijek 1. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolirja, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona tOO0^ i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bieizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenili šaljemo franko. Sarajevo ______ Protin Sokak 4. - Telefon 498a Oglašujte u ,,Pravdi“ Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu! :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će Vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ZHtjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« fannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više« kurjih očijul Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ Elsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 — za netto kg dok zaliha traje -------- -—--------- j Hilhelm F. TiefBnbach i drug Želite li još štogod? Peilerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. rorni nredrflt: F. Šataka. ПамЗс бишм СМ»м « ■. a« SUMtsrih D. 4 A. X»Jwa " ] � https://kolekcije.nub.ba/files/original/20f6dcdf94b9fda09174cc60cca34cad.pdf 0eda46da7f757a6566a7760eff6cc919 PDF Text Text Polfrina u gotovom Platona. - _ _ - Ж » > toto Н W^F а£н Wv I I ■ КШ EH № to U ^to ђ a^r dMmr W »ИИМН^^ utoBb ГЛАСОО ЈУГОСЛАВЕИСКЖ МЈФ19ПМЈ|СКЕ ОЕГАИВЗАЦЦЈБ. Broj 63 (168) Sarajevo, utorak 15. juna 1920. (28. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 k r u n a. “i' Pretplata godiš. krunapola godine60kru­ Uredništvo se u Carevoj račun pošt. štedionice 1119. Godina II. adresu »demokratskih« vođa »koji sad ! koraku i konstituisaše odbor, u koji mogoše metnuti samo jednog teža­ dršćući vuku posljednju kartu, ne bi li povratili za uvijek izgubljene težač­ ka i to i njeg na »sreću junačku«. Iz­ Konačno je treću večer Regentovog nego ti se pozdravi i sa nama muslima­ daju i list, pjšan ne za težaka, već za ke glasove« upravlja ove riječi: »Mi boravka u našoj sredini i muslimanski nima. smo našim nacionalnim i poli­ »inteligenciju«: smušen, »visoK« i pun dio našeg naroda imao priliku da izbli• U nedjelju večer došao je Visoki gost latinizama. Niti ih ko zna, niti ko čita tičkim programom zadobili težake; žeg upozna svog vrhovnog kormilara u Begovu džamiju, gdje je, dočekan u naš socijalni program smo — unijeli njihova »organa«. 1 eto, mudri doktor i da ga pozdravi onom iskrenošču i ood reis-ul-uleme j još nekih naših use poziva na — osnivanje ove težačke zahtjeve. Zašto bismo se mi tvorenošću, koja je samo njemu svoj­ glednika, prisustvovao klanjanju više »stranke«, kao da je za stranku dosta bojali da će srpski težaci napustiti svo­ stvena. Regent je naime izrazio želju, od polovice teravije, a kasnije pozdrav­ ju srpsku radikalnu stranku?« Ov­ što je osnovana i kao da u Beogradu da prisustvuje molitvi u Begovoj dža­ ljen od reis-ul-uleme kratkim govorom nije poznato, da je naša »Mutež« stran­ dje se ne ćemo osvrtati na to, da je miji i. vladi dra Srškiča i Krulja nije i oduševljenim poklicima »Živio!«, koji <ovaki naziv radikalne stranke u opreci ka jedan uzaludan pokus »demo­ preostalo ništa drugd, već da popusti su popraćeni burnim pljeskom. Izišavši sa njenim pravim i službenim nazivom krata«, da bar putem težačke organi­ obruč jedne konfesije i jednog plemena, iz džamije Regent je u haremu — gdje (narodna rad. stranka) niti ćemo se zacije oslabe naše čvrste redove, kad kojim je »slučajno« htjela da okruži Re­ je bilo improviziranJjkrasno tapetirano baviti ovom političkom omaškom gosp. su onako jadno prošli sa ostalim eks­ genta i njegovu okolinu. Mi smo u pro­ mjesto za odmor — bio počašćen po uvodničara, već prelazimo na izlaganje perimentima proti našoj organizaciji. šlom uvodniku našeg lista dosta jasno našem običaju i burno aklamiran od »socijalnog programa«, kako ga zami­ G. dr. D—ć nije osamljen u ovakoj naglasili svoju uvrijeđenost radi toga, potpuno disciplinovanog našeg svijeta. šlja ovaj nadradikal. On veli: »Mi ne argumentaciji proti nama i našim za­ što se pri dočeku ovog zajednič­ Pri polasku je bio također predmetom moramo biti nervozni već odlučni; s htjevima. Bilo ih je još, koji su u Beo­ kog i jednako milog nam gosta burnih ovacija i sigurno primio utisak, jedne strane nepokolebivo ostati uz te­ gradu prijetili ovim ćor - f iše k-om, ističe samo jedna boja i što se udara da se nalazi u elementu reda i mira, a žake i njihove zahtjeve, s druge stra­ a biće ih sigurno i nakon gospodina monopol na prisustvovanje kako u Nje­ nipošto — kako reče dr. Krulj — u ne nastojati da cijela naša stranka uuvodničara »Srpske Riječi«, koji će se govoj pratnji, tako i u razgovoru s Njim masi »bez dubljih etičkih i idealističkih svoji težačke zahtjeve«. razbacivati i labavijim razlozima. No i Njegovom okolinom. Mi ćemo imati emocija«. valja da upamte i jedni i drugi i treći, »Mi znamo, veli dalje dr. D—ć, u če­ prilike, da se ovom pojhvom opširnije Mi snto svom Regentu blagodarni na da se mi nedamo zastrašiti ovakim bamu je poteškoća: u Beogradu vla­ pozabavimo i potražimo njene krivce, ovoj pažnji i iskreno kličemo: »Do skojama i baucima, niti smo tako naivni, da uvjerenje, da se b e g 1 u ča zasad ističemo s osobitim zadovolj­ ra viđenja u ponosnoj Bosni!« da bismo skrštenih ruku gledali svoje kom uredbom upropašćuju stvom, da Regent ipak nije otišao prije gospodarsko upropaštenje. Mi se ne vo­ muslimani.« Da obeskrijepi ovo limo razmetati frazama, ali odbijamo i beogradsko uvjerenje g. dr. D—ć izno­ pomisao, da bi nas kogod smatrao tako si ove razloge: Međutim to je pogrješSarajevo, 14. juna.. Ijen je pred odlučnu alternativu: ili se ■ograničenim, da bismo mogli nasjesti no mišljenje. U Težačkoj Organizaciji dr. Krulj ima povući, ili će proti nje ­ Prilikom Regentove posjete u Bego­ njegovim frazama. Još je opasnije dr­ su zastupani i muslimanski težaci, kao mu biti upriličena demonstracija u pri­ voj džamiji g. predsjednik vlade bijaše žati nas malodušnicima, koji se ne zna­ i pravoslavni.« Ako se uzme da u Divsutnosti Regenta. Nakon kraćeg objaš ­ nam spremio jednu gorku pilulu. Us­ ju boriti za svoja prava. Mi smo samo Ijanovoj organizaciji zaista ima neko­ njenja, prj kojem g. predsjednik, vlade prkos toga, što mu je već.od pregovo­ blagi i miroljubivi, ali je poznato, da liko muslimanskih težaka, od kojih se nije uspio da djeluje ukbfist s vo g ra dobro poznata naša opravdana srdžba blagih nosi daleko veće pošlj»neki bave točenjem rakije, onda baš Krulja, ovaj se je odvratni gost dža­ odvratnost prema šefu zdravstvenog dice. Stoga je se trebaju čuvati svj koji nije posve neistinita tvrdnja, da su u mije izvolio ukloniti s vida: ne zna se odsjeka, g. dru Krulju i usprkos tomu, vode računa o tom, da beglučka ured­ njoj zastupani i muslimanski težaci. tačno da li na jedna ili na druga pokšto smo ga u prošlom broju našeg lista ba zaista nije glavna već sporedna Samo je pitanje, da li jedna lasta čini rajna vrata, ali je tek sigurno, da nije sasvim jasno upozorili na neshodnost stvar u cjelokupnoj našoj državnoj po­ proljeće i da li se nerazumni postupak izišao u Regentovoj sviti. Hoće li ovaj Kruljevog isticanja prilikom Regento­ litici. Bosanske vođe radikala trebaju ministar na raspoloženju i odsječni šef desetak ljudi može uzeti za podlogu, ve posjete, on je ipak bio toliko neda o tom vode daleko više računa. kad se hoće izvesti jedan zamašan za­ što pobire i zastupničke dnevnice, iz obziran, da je dra Krulja dovukao čak Zašto; — objasnićemo u posebnom ključak, kao što je proizvoljna tvrdnja ovog doživljaja povući konsekvencije i u — Begovu džamiju. Dra Krulja, ko­ članku. bosanskih pravoslavaca, pardon i ostaviti svoje mjesto, za koje nema ni ji nas muslimane kukavno označi »radikalaca«, da Krizmanova uredba dobre stručne spreme, ni moralne kva­ skupinom »bez dubljih- etičkih ili ide­ nije uperena Specijalno proti nama mu­ lifikacije, stvar je u prvom redu gosp. alističkih emocija« i »bez kakve kultu­ slimanima. predsjednika naše i centralne vla­ re« te koji javno reče, da nas je trpio Uostalom labavost Divljanovog »us­ de. Jer zaista je izazova bilo i previše. pet stotina godina, pa ne će više! pjeha« medu muslimanima potvrđuje i Ali što je tražio, to je i našao. StavČudan postupak. Cpremonier naše sam uvodničar »Srpske Riječi«, jer gor­ zemaljske vlade ne zna ni to, đa se u njem razlogu odmah dodaje i ovaj: odavanju počasti bogomoljama svak »Najzad poslije osnivanja (!) jedne še­ ravna prema svom običaju, već se je pa ratne muslimanske težačke stran­ poveo za »turskim adetom« i prouzro­ ke ne može biti ni govora o upropaškovao da cijela Regentova pratnja nije drugog reda, u Sarajevu je uistinu pi­ ćivanju muslimana diobom beglučkih boluje od silne kratkovidnosti. Tu krat­ u Begovoj džamiji skinula šešira, već zemalja. Od te diobe bi i muslimanska tanje — prvog reda.« Nije ni čudo kovidnost vrlo je dobro dokumentovao stajala kao na kakvom sajmištu, čuje­ sirotinja vidjela koristi.« Eto vidite ka­ što ovako postupa taj uvodničar, jer iz Dr. D—ć u uvodniku »Srpske Riječi« mo da se uzročnici ove nemile pojave ko se to lahko dokazuje i kako- se sjaj­ cijelog članka jasno viri njegova briga od 8. jlina broj 110., u kojem je iznio i ispričavaju time, da su »pitali«, pa m za — mandate i težačke glasove. U toj ; no brani jedan »socijalni program«! ovo značajno priznanje: »Sporazum­ odgovoreno da »nema zarara«. Lijepa Vladin aktivni činovnik Mehmed Jakić, zaljubljenosti on ide tako daleko, da nom izmjenom beglučke uredbe došli stvar! A bi li taj gospodin pitao pred kojem se ne će iz Fojnice, jer se u No­ iznosi i ove misli: »Sad demokratska smo mi prema našem vodstvu u Beo­ pravoslavnom ili katoličkom crkvom? vom ne bi mogao baviti švercom na gospoda u svojoj naivnosti misle, da gradu u isti položaj, u koji su zapale i Mi upozorujemo vladu na ovaj pro­ će uvjeriti težake, kako je demokratski । račun svog »mučeništva«, udružio se sarajevske demokrate. 1 za jedno i za pust i tražimo da se u buduće ne desi sa drugim švercerom, također aktiv­ agrarni program bolji nego radikalski, drugo vodstvo je beglučka zemlja ovaka omaška, jer je drugi put ne bis­ nim činovnikom Ahmedom Hasandedia ne vide, da danas svaki težak zna, (valjda uredba? op. ur.) s obzirom na ćem. Skucati (Bog zna odakle!) novac mo kvalificirali pomanjkanjem odgoja, kako nema uistinu nekog socijalnog ni cjelokupnu državnu politiku, sporedna već hotimičnim vrijeđanjem i izaziva­ za putni trošak, konak i fijakere sa že­ radikalskog ni demokratskog programa stvar.« njem. ljezničke stanice i — sazvali »skupšti­ agrarnog, nego postoji jedino pro­ . Mjesto da stane pred toni državnom nu« u »zimskoj bašči« hotel Evrope. gram te ž a k a«. nuždom i da se pokloni pred vodstvom Nerad privr. Nar. Predstavništva Mačije trke do pojate, mislili su ljudi Gospodin uvodničar ide još jedan ko­ o kojem »Srpska Riječ« neprestano prelazi sve granice. Dok ne dođe do koji su sejrili ovu »skupštinu« na kojoj rak dalje, pa veli da »svaka stran­ trubi da je savršeno i nenatkriljivo, koncentracione vlade samozvani su se zajedno sa sejirdžijama bijaše svega 65 ka, koja hoće da je napredna (!) i sagospodin uvodničar pravi preko tog »narodni« predstavnici natezali o tom, osoba i na kojoj svi težaci (bijaše ih vremena (!) — mora usvojiti taj pro­ jednostavan prelaz na dnevni red pro­ ko ima »pravo« da upravlja ovom 15 do 20!) osudiše tu »stranku« i tu gram«. Da objasni ovu konfuznu meta­ vincijalne bosanske »politike« i zemljom, u kojoj su sretni i zadovoljni »organizaciju«. No sitni ljudi velikih morfozu svoje družine, g. D—ć se ubez imalo ustezanja iznosi »mudru« te­ šverceri i ljudi, koji su u rodbinskoj ambicija ne klonuše duhom na prvom tječe još konfuznijem razlogu pa na zu: »Ali što u Beogradu izgleda pitanje Regent i među muslimanima. Bilješke. Politika bosanskih radikala Mnslimanslra trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. đj a Sarajevu. Dimnu Bale moneta 1 sprotindlsbi Kredite. — Kupuje I glaunlca vodale srećhe. lahiti 1 вгцеапвзпв sepln ovih vrsta. R Q I B 0 ORJRLEKJI aupuH I prodaji H »i mte robe, a pipBilh m itntm auiiraiu. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,580.550 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I Kancelariji: Kralja Petra uliti Z imiaiii, Ujnu - 8mjni: Тиј8иа» taifa, Sarajevu - literartai telefon: | �.PRAVDA Strana 2 Страна j I I j ■ vezi sa kakvim »narodnim« zastupnikom. ministrom ili ljudima koji su »od upliva«. Drugim riječima: koji se ražumiju u mazanje kola. Na račun te borbe »za principe« predstavnici su krali Bogu dane i gulili narod dižući dnev­ nice: ta valjalo je očuvat: »princip«! No evo što su dangubili za vrijeme »borbe«, ali zašto dembele sada, kada bi u koncentraciji mogli da se natječu ko je bolji i valjaniji. Narodno Predstavništvo više sliči odmaralištu, nego li kući reprezentanata. pa bi bilo najbolje, kad bi se odložilo njegovo zasijedanje dok odbori svrše svoje natezanje. Ovako ono služi samo na sablazan inozemstva a u unutarnjosti pobuđuje odvratnost i pruža zao primjer i vrlo zgodnu izliku svim organima vlasti, koji teže za dembelenjem i nehajnošću prema svom zvanju. ' Zar na primjer nije sramota, da se jedan dnevni red vuče dva mjeseca i da još nije pretresen? I i j | i J I : , Pitijski izvještaj, Presbiro javlja da je u subotu održana ministarska sjed­ nica, koja je trajala od 10 do 13 časo­ va. Raspravljana su i riješena mno­ ga važna državna pitanja, naročito o-na koja se odnose na što potpuniju su­ glasnost u radu pokrajinskih vlada pre- I ma centralnoj vladi. Jedan vaz. U petak 24. dan Ramazana držao je reis-ul-ulema svoj uobičajeni vaz u dupkom punoj Begovoj džamiji. Ovom i je vazu bio podloga ovaj ajeti-kerim: j »Zar vi zapovijedate ljudima, da dobro rade, a zaboravljate sebe? Vi imate Božju knjigu, koju čitate, pa imate li’ vi pamet?« Raščinjavajući smisao, u- j Upozorava da je ovaj ajet uperen na ehli-Tevrat, ali imade značenje i za nas i naše prilike. Medu ostalim tekao je vaz otprilike ovako: I među nama ih imade podosta, koji drugima govore, da dobro čine, a oni sami protiv toga griješe. Oni odvraćaju svoju djecu od laži, jer ne valja i jer je zabranjuje Šeriat, a dijete ih vidi i čuje, kako sami lažu. Oni drugima savjeruju, da ne piju pića, jer je štetno po naše zdravlje, a i vjerom zabranjeno, ali sami troše piće i truju svoj organizam. Oni druge upućuju, da vrše Božje zapovijedi, dok ih sami ruše, 0vaki ljudi ne mogu utjecati u dobrom smislu na svoju okolicu, jer sami pred­ njače zlim primjerom i obaraju djelom svoje riječi. Pa kad se oni ne drže svojih riječi, onda je teško Od drugoga tra­ žiti. da ih vrši, jer riječi lete i potiču samo, a primjer privlači i pokazuje pravu stazu. Ako imamo uvjerenje u dobru stvar, treba da to potvrdimo ; j I i ; I । , i I ' X lamske i ismijavajući ih rušimo svoju djelom i radom, a ne samo da govo­ zajednicu, a time i sebe gazimo, a bra­ rimo bez osjećanja i uvjerenja. ći ne želimo napretka i koristi Treba Bog (dž. šj dao je svim stvorovima dakle živim primjerom isl. zajednici put neka sredstva, da pomoću njih žive i pokazati čuvajući isl. individualnost, jer brane se; nijemim životinjama dao je stružuć boju sa islamske zajednice ovidljiva sredstva obrane i življenja: strugaćemo sve i izaći će nova' boja, medvjedu snagu, volu rog, konju brzi­ koja neće biti više boja islamske zajed­ nu. pticu krila, ribi peraja za plivanje, a nice. čovjeka jeo bdario nevidljivom silom, Naša inteligencija znade sve ovo, koja je nadvladala sve druge sile oko ona razumom razabira, što je dobro, a sebe, a to je razum, pamet. I pomoću što je zlo, a ako protivno radi i gazi razuma čovjek gradi sebi stan, pripi­ svoja isl. obilježja, radi protiv svoga tomi životinje, iskorišćuje prirodne si­ boljeg znanja. Iskustvo je naime do­ le i vadi bogatstvo iz zemlje; on razkazalo, da se duša ne da tako brzo lučuje dobro od zla, istinu od laži, ko­ rist od štete. To čovjek čini s obzirom promijeniti, pa je uzaludno nastojanje nekih muslimana, da zbrišu neka obi­ na sebe i svoje potrebe, ali valja da lježja sa isl. zajednice, jer boja brisa­ se sjeti i svoga stvoritelja, koji mu je njem gubi svoj pravi j naravni izgled, dao razum i silu, treba da vrši one ob­ postaje druga. A za tim ne ide valjda veze, koje je uzeo na sebe primivši Bo­ naša inteligencija, da nestane isl. za­ žju vjeru, treba da bude Bogu zahva­ lan na daru i razumu, kojim ga je od­ jednice ovdje. Nas boli u duši, kad vidimo, da na­ likovao. No to nije dosta priznati, već ša mladež odbacuje obilježja svoje isvalja i činom posvjedočiti, da smo se razumom juzdigli nad nijeme životinje i ј lamske zajednice radi nepoznata raz­ loga i od besposlice hoće s nje da skida ga znamo staviti u službu ne samo svoje koristi, nego i svoje zajednice za­ j daju njezinu posebnu boju (sibgatelhvaljujući Bogu (dž. š.), koji nas je u- | islam). To je stvar neopravdana i ne­ moguća, jer se naša obilježja ne daju srećio i na pravi put uputio davši nam zbrisati. Naša mladež hoda gologlava, svoju savršenu vjeru i nputu — Islam. i mi to ne možemo odobriti, jer je to Svaki je musliman dužan ne samo da prvi basamak daljnjem brisanju obi­ upućuje na dobro, već da ga i sam radi. lježja isl. zajednice. Naša inteligencija Ta je dužnost još veća kod onih mu­ slimana, koji su svoj razum obogatili^ oblači šešir i time briše sa sebe obi­ znanjem bilo vjerskim ih svjetskim te" lježje isl. zajednice. Mi nećemo biti tjesnogrudni i reći-da je ona tim izišla time postali učeni, inteligentni i spo­ iz Islama i primičMio selam i ispod še­ sobni, da bolje shvate preuzete dužno­ šira, ali moramo reći, da to nije nikako sti, koje će usrećiti i njih i njihovu is­ lijepo od naše inteligencije, moramo lamsku zajednicu. Islamska zajednica takav postupak osuditi, jer je bez nuž­ ima svoju boju i posebne odlike, koje de. Da se to čini u tuđini: Beču, Pešti, nju luče od svake druge zajednice (sibParizu, gdje nema muslimana, da se ti­ gatel-lah). A ko želi da koristi toj is­ me učini korist Islamu i čuje, šta se lamskoj zajednici, vaja da poštuje tu govori i snuje protiv Islama, to bi bilo njezinu boju i mora da nosi i sam na pohvalno, ali ovdje među nama to je sebi istu boju. Jedan inteligentan musli­ u najmanju ruku nelijepo od naše inte­ man. koh kritikuje isl. zajednicu i za­ ligencije. Ovako bezrazložno odbaciva­ bacuje sve islamske ustanove držeći nje obilježja isl. .zajednice vrijeđa nas ih apsurdom i besmislicom pa ne po­ i boli u srcu i mi to osuđujemo, jer nije sti. ne klanja, ne daje zekata i t. d., a lijepo od muslimanske omladine, da opet hoće da mu je ime Hasan ili Mugazi svoje i stidi se isl. zajednice. staia, taj je zbrisao sa sebe sve islam­ ske boje i odbacio sva isl. obilježja, pa Ovaki obično vele, da imaju islamsko nema šta da ga veže uz isl. zajednicu. srce, i misle, da je to dosta. Ali treba Ovim načinom on je sam sebe onemo­ da znaju, da — premda time ne izlaze gućio medu muslimanima i on ne može iz Islama — ipak čine ružno djelo i da korisno djeluje u musi, zajednici, daju loš primjer, kad od nerazumne kako ga je Bog zadužio davši mu pa­ besposjjee brišu sa sebe hotimice obi­ met. Valja znati i to. da ni onaj musli­ lježja svojih otaca i isl. zajednice. Time man. koji klanja i posti i vrši druge se otuđuju od svoje braće i čine svoje vjerske dužnosti, nije izvršio svoje ob­ korisno djelovanje među muslimanima veze uzete od Boga prema svojoj zajed­ radi jedne besposlice nemogućim. Da nici i braći, jer je svaki musliman du­ ovo nije dobro ni po našu inteligenci­ žan isto tako raditi za isl. zajednicu i ju ni po isl. zajednicu, lasno će svako njezino dobro. vidjeti. Zato je dužnost naše inteligen­ cije, ako želi narodu koristiti i voditi Zato treba da se naši muslimani ško­ lovani i neškolovani približe braći svo­ ga pravim naprednim putem kao što je joj, da ili upute i pouče, da im pruže Bog zadužuje, da se približi svojoj za­ jednici, da poštuje njezinu boju f njome ruku i dignu iz blata i mraka. Ko je inteligentan i želi pomoći braći, treba se i sama nakiti, da oprezno i obazrivo liječi rane i vodi spasu i blagostanju da se oboji bojom svoje zajednice pa da je diže postepeno, čuvajući obilježja svoju zajednicu. Ne smeta našem radu svoje zajednice, jer rušeći ustanove is­ to, da li se mi osjećamo Jugoslaveni­ F E LJ T O N. A- Hifzl Bjelevac : Rene Logotetides. — Ј1РАВДА’ (57) Sazove vijeće svojih doglavnika i saopći im svoju želju. Dok je vijeće raspravljalo o tome Imriš se je spremala u svoijm sobama da primi carsku krunu. Dva osjećaja zaokupila je u taj čas: osjećaj djevičanstva i osjećaj časti, slave i raskoša jer ono što je bilo pred njom podraživalo je njezina čuvstva. A medu ta dva osjećaja uvuklo se je samo ono jedno pitanje: ako sve careve žene ostanu hoće li ona primiti krunu? Zar ne će ona biti ipak zadnja careva želja? Ona treba da toplinom svoga tijela ogriie istančale osjećaje, strasti cara koji sve nudi, da se zadovolji... Imriš je osjetila, da joj lice gori od stida, od nečeg što joj je govorilo tiho, ali ozbiljno: da po­ dere sva ta odijela, da razlupa dragocjenu krunu i objegne u slobodnu planinu. U to su robinje došpe, ponijele joj skute i rekle da je čeka car u dvoIrani s vijećem. Ona je pošla. U vrhu dvorane sjedio je cap, a do njega desno i lijevo doglavnici i savjetnici. Kada je Imriš unišla praćena robinjicama svi dostojanstvenici pogledaju je i začude se njezinoj ljepoti priznavši caru, da je Imriš najljepša žena što su je oni ikad vidili. Za tim najstariji doglavnik upita Imriš hoće II postati carevom ženom. Ona i sada opetova svoje uvjete. Na to car naredi da dođu njegove žene, dvorkinje i ostale; jedna po jedna da se očituju. Kad su počele dolaziti, — najstarija sultanija, pa redom druge. Imriš je stajala oborene glave i i gledala preda se. Osjećala je sve poglede na sebi i činilo joj se kao da je neko vrućom vodom polijeva. Svakoj je stavljeno pitanje: pristaješ li, da car | j I ' | j I uzme još jednu ženu? na koje su sve odgovorile sa: pristajem. . . Na drugo pitanje odgovorile su sve da ne žele ostati više uz cara. . Site su toga života. . . A kad ih je car upitao za nagradu one su rekle neka o tome odluči vijeće. Tad je pogledala Imriš i rekla: »Svaka od vas nek uzme po jednu pokrajinu.... Car se je zamislo, zagledao se je u lijepu Im­ riš i prevladala je strast: »Neka im bude! . . « Svaka je dobila po pokrajinu pa kad je glavni tajnik izvijestio vijeće, nije ostalo caru ništa osim grada u kojem jo stolovao. »Možeš li sve pregoreti?« upita Imriš. »...Mogu« reče car i pristupi Imriši: »Sada si moja... « — Jest, kada sam ostala sama i biću tvoja ako nikad ne požališ ovaj dar... « Car je održao riječ, ali se nije više nikad pri­ bližio Imrišu. Zatvorio se u svoje sobe i rasmišljao dugo razmišljao o toj čudnovatoj djevojci. Pomišljao je i na to da i nju pusti neka ide, ali njoj nije imao šta više dati. Imriš je sjedila u dvoru i često gledala zamišljeno carevo lice kako prolazi kroz sobe. Nestalo je u dvoru buke, nestalo gozbi i bes­ konačnih pijanki; zavladao mir, koji vraća čovje­ ka duši. 1 jednog dana pošla je Imriš caru i upitala ga. »Za što si sada uvijek tužan?« Car podigne glavu i reče: — Tužan sam za to što čitav život nisam bio ljubljen i što ni jedna mojia žena ne ostade uza me.« »Za to — odgovori Imriš — jer si ljubav di­ jelio, kao što si dijelio darove, kao što si dijelio carstvo, a ona se ne dijeli. Ona mora biti čitava i pripadati samo jednoj. Jesi li ikad o tome mislio? — Jest, mislim o tome sada. Mislim šta bih | mogao dati za tvoju ljubav... « Бро| 16« Broj ma, Hrvatima ili Srbima, jer se i s takim raspoloženjem dade raditi u isl. zajednici; .glavno je, da mi želimo po­ moći islamskoj zajednici, a da se nismo zarekli. da ćemo bezrazložno gaziti i rušiti obilježja islamske zajednice. Ina­ če ćemo biti od onih, koji druge upu­ ćuju na dobra djela, a sami zaborav­ ljaju svoju dušu. Kriza u Italiji. Poluoficijelno se javlja iz Rima, da je sastav vlade povjeren Giolittlju. Druga­ čije konačno nije moglo ni da se zbude. Već prije dva dana službeni komunikej agencije Stefani veli da se sa svi­ ju strana traži povratak Giolittijev, te dodaje, također i sa strane onih grupa, koje su ga uvijek ogorčeno pobijale. Opće nezadovoljstvo koje vlada u ci­ jelom svijetu, u Italiji samo je još po­ jačano, jer je obuzelo sve slojeve na­ roda i sve parlamentarne grupe, počam od skrajne desnice pa do skrajne ljevice i stoga je pokušaj primirenja i kompro­ misa, što je bila konačna Nittijeva po­ litika. morao propasti. No borba nije ■još dovršena, ona još uvijek traje iz­ među obih polova talijanskoga naroda između ultra-nacionalaca i talijanske internacionale. Dolaskom Giolittijevim nacionalci su pobijedili, samo je pro­ blematično. da li će dugo počivati na lovorikama svoje pobjede .i ubrati nje" zine plodove. Šta više moglo bi se reći da sad, kad je nestalo kompromisnih elemenata, kad se talijanska javnost raspala na dva protivnička tabora, bor­ ba tek zapravo počinje. Socijaliste već obećaju najžešću opoziciju protiv nove vlade i čini se da su svoje djelovanje već započeli. Nema nikakove sumnje, da povratak Giolijtuev znači temeljitu promjenu po­ litike. Italije, i vanjske i unutarnje. Dok u unutarnjoj politici GioHtti znači iza­ zov nedvojbeno jakoj sdcialističkoj Ita­ liji, znači kurs crne reakcije, u vanjskoj .politici znači i ako moguće za prvo vri­ jeme ne sasvim izraziti povratak k orijentaciji prema N j e m a čkoj i njezinim javnim i tajnim satehtetima. a ono svaako ohladnjenje prema solidarnoj 'savezničkoj polj-ict. To se jasno vidi već iz zabrinutosti, koja se poćeja povodom glasina o Giolittijevom povratku manifestovati u pariškoj štampi. Teško je vjerovati da je stari prijatelj kneza Bii!owa i žaiki pobornik tijesne suradnje Rima s Berli­ nom i Bečom za vrijeme rata, koji je uvijek odlučno pobijao, odstupio od svojega creda. Naoko je štoga malko nerazumljivo, kako »pobjednička« Ita­ lija može da povjerava izdajici. Razmotrimo li ali stvar izbližega onda nam se taj skok iz ekstrema u eksrem javlja potpunoma jasnim i lo- »Moja se ljubav ne plaća — reče Imriš — kad u tebi nestane prijašnjeg čovjeka, kojem se je svidilo tijelo, kad osjetiš dušu mojuj postaću tvoja i bez darova.« Car je oborio glavu i suze mu potekle. Imriš mu priđe bliže i reče: »Care, osjećaš li moju blizinu?« On je pomiluje po tiču i kosi, a Imriš ga nje­ žno ogrli... Tu se je večer čudo dogodilo! Sluge su vidile iza ponoći kako je car izjahao konja i otišao ne­ poznatim putem. Uzalud su ga isšekivali. Prolazio dan za danom a on se nije vraćao. Imriš je vla­ dala u njegovo ime i i upravljala pravedno malom državom i živiia u dobrim vezama sa susjeeima. Nakon dugo godina doznalo se zn cara, da živi u jednoj pustinji. Tada se je Imriš zaputila k njemu i našavši ga rekla mu: »Za što si otišao?« — Jer je bilo moje srce i previše slabo, da se tvome približi. U meni su onu veće umrla oba čo­ vjeka. .. « Car se nije dao nagovoriti, imriš se vratila na­ trag skinula krunu s glave i otišla u svoju planinu. Imriš i sada živi, Imriš živi u Išta planini i nikad je neće ostaviti. U lo vjeruje svak u Kavkazu, jer je Imriš bila vila... « Svaki put kada je Ašteta ispričala priču o lmtiši Rene bi zaklopila oči i razmišljala o vili, koja i sada živi u Išta planini. I uvijek, redovito iza ovoga pojavljivalo se u njezinoj mašti malo seoce, kroz koje teče rijeka. I nehotice zaletila se je nje­ zina mašta s vrhova Išta planine prema njezinoj domovini i ugledala Ksantis, starog djeda i čupavu djecu, — onda kola na zaprašenoj cesti... A iz svega ovoga kroz maglene misli, kroz bol i pregaranje budila se ljubav, ljubav pregorena i prezrena. Tada je Rene razmišljala o Ihsanu Sururzade i plakala. Nastaviće Se. �Lpoj 168 — Broj ПРАВДА* — .PRAVDA, je unišao u kuću jodne Srpkinje, koja gičnim. Kako se razabire Giolitti obega je pozvala, da joj napiše nekakvu ćaje talijanskim nacionalistima ispunje­ molbu. U kuću je u taj momenat došla nje londonskoga pakta i loš k tome Ri­ jedna druga pravoslavna djevojka, pa jeku za dodatak, samo ako prihvate se 'je on ondje zadržao razgovarajući njegovu koncepciju vanjske politike. Ita­ s tom djevojkom, dok nije izbila i tra­ lija se u saveznicima gorko razočarala žena gospoda i za njom jedan pravo­ baš u pitanju Jadrana. Uz sve savez­ slavni, te kad je ugledao Demirovića, ništvo, uza sve simpatije prema Italiji, dobacio mu je: »Zar si tuđe?« i vra­ saveznici su u jadranskom sporu i pi­ tio se natrag. Ovo je bilo usred dana, tanju aplikacije londonskoga ugovora pokazali, po mišljenju Talijana veliku I jer Demirović niti se je krio, niti je imao razloga da se krije, a nije ni znao, rezerviranost a djelomice j direktnu sabotažu. da su ove osobe bile na zlu glasu me­ du pravoslavnima. Povratkom Gioiittijevim nastoje sad Eto ovo je taj »strašni delikat«, radi Talijani, da slave u pitanje kompakt­ kojega je naš g. upravitelj imao obra­ nost i solidarnost savezničkog bloka i za suspendovati jednoga nevinoga, po­ prijetnjom eventualne orijentacije pre­ štovanoga i obljubljenog učitelja. Ni ma Berlinu hoće da izvrše pritisak na­ jedan musliman, a uvjeren sam, ni pra­ ročito na Francusku, da pokaže više voslavni osim g. predstojnika i njegove djelotvornog shvaćanja i popustljivosti klike nemaju šta prigovoriti g. Demiprema talijanskim aspiracijama. Danas roviću. Prema propisima učit. disc. p. je saradnja s Berlinom moguće samo ova je suspendija ovisna o potvrdi uči­ prijetnja, ali tko zna ne će li već sutra teljskog senata u Tuzli, pa se nadam, postati zbiljom. Odugovlačenje jadran­ da će ovaj senat dati svoj veto proti ske krize postaje sve teže za Italiju i ovakvom očevidnom šikaniranju jednog ne dođe li do skorog riješenja. moglo nastavnika; a siguran sam, da će disci­ b doći do katastrofe. Stoga je izba­ plinarna istraga potpunoma rehabilitira­ čena ličnost Giohttijeva kao posljednji ti drsko povrijeđenu čast g. Demiro­ adut, moguće malko lakoumno, ali vića. Stog ne bih ni iznosio ovu stvar nesumnjivo odlučno, da već ne kaže­ na javnost zbog samoga g. Demirovimo očajno. Jer opći položaj Italije da­ nas je očajan. Dosadašnja cjelokupna : ća, nego mi je glavna namjera, da upopolitika Italije doživljuje neuspjehe na I zorim mjerodavne faktore na pozadinu svima linijama, i stoga poraz u Alba­ I i svrhu ovoga neopravdanog akta naniji samo je jedna karika u cijelom lan­ i šega g. upravitelja. Nije njemu u ovom cu katastrofa. Na mirovnoj konferen­ I slučaju stalo do javnoga morala, jer ovdje ne predleži nikakav nemoralan ciji uspjelo je Italiji proturati, da veći dio Albanije postane njezinom interes­ J čin; ne radi se ovdje ni o povredi čuv­ stva pravoslavnoga dijela građanstva, nom sferom. Albanija imala je biti u jer se nije ništa dogodilo, što bi iza­ prvom redu bazom daljnjega prodira­ zvalo opravdani gnjev. U protivnom nja na Balkanu, imala je držati Jugo­ slučaju muslimani bi bili prvi, koji bi slaviju u šahu. Posjedom Valone ima­ ustali protiv toga, jer ako itko imade la je Italija postati suverenom vladarirazloga da se tome opre, a ono ga com Jadrana, koji bi na taj način po­ imaju muslimani najviše, jer smo mi u stao talijanskim jezerom. Samo tu su tome najosjetljiviji. Ne misli on ni to, Talijani pravili račun bez krčmara i tje­ da će moći naškoditi ugledu i službi grajući lisicu istjerali vuka. Uloživši ve­ Demirovića, jer je on odveć čist i is­ like investicije nastojali su da uzbune pravan, a da bi ga ovakovi drski i pronacionalnu samosvjest Albanaca upe­ računani ispadi mogli okaljati., rivši je protiv nas. No osvješten; AlbanSvrha ovog nezakonitog akta jest đi prihvatili su garibaldijsko načelo »fupripraviti teren da se uzmogne premje­ ori la straniero« pa sad šibaju Talijane stiti naš obljubljeni g. Demirović. Raz­ iz svojih Gudura. Danas se talijanska log pak ovome nastojanju leži u ličnoj vojska drži samo još teškom mukom mržnji i sistematskom ometanju na­ u Valoni, koju Albanci bombardiraju iz pretka nas muslimana. Lična mržnja u vlastitih talijanskih topova nanose ć: im toliko, u koliko g. Demirović imade taj teške gubitke, tako da je pitanje da li peh, da je Hrvat i u koliko mu njegov ne će Valona skorih dana pasti. Na­ svijetli karakter ne dozvoljava da se ravno Talijani pripisuju svoje neuspje­ ulizuje i metaniše ispraznim veličina­ he u Albaniji makinacijama Jugoslavi­ ma, koje svoj položaj osnivaju na pu­ je. Doista mi bismo se morali ugledati koj slučajnosti i neprosvijećenosti u Albance. masa. Unutarnji položaj u Italiji još je kaSistematsko ometanje napretka mu­ tastrofalniji od vanjskoga. Pučanstvo slimana u toliko, u koliko je ovo nasta­ iscrpljeno ratom, uesigurnšoću i neodvak na ono, što nam je g. Krstić u dru­ ređenošću vanjskog položaja, teškim štvu sa svojim šurom, šk. upraviteljem prehranbenim prilikama dnevno mani­ g. Boškom Markovićem dožsada učinio. festira svoje nezadovoljstvo. Malo je Kod nas je naime bio škol. upravitelj čudno kad cijele provincije jedne ‘po­ g. Ibrahim Dautović. Njegovom zaslu­ bjedničke« države stoje u otvorenom gom bilo je u našoj osnovnoj školi po­ ustanku, kad dnevice dolazi u pojedi­ četkom one godine preko 40 musliman­ nim gradovima do uličnih bojeva, koji ske ženske i 140 muške djece. Boško gutaju stotine ljudskih žrtava. Posljed­ je uz pomoć Krstića kopao i nogama nji događaji u provinciji Bari poprima­ i rukama, da se premjesti upravitelj ju otvoreni revolucionarni karakter. Dautović, a da on dođe na njegovo Ovi ustanci mogu se momentano .su­ mjesto, što mu je napokon i uspjelo. Ušiti, ali oni uvijek sačuvaju iskru, koja zalud smo isticali, da bi to loše djelo­ dalje tinja za nov požar. Široke mase valo na polazak musi, djece i da obzi­ moći če se umiriti samo odstranjenjem rom na broj djece pripada to mjesto dosadašnjega neizvjesnog vanjskog po­ muslimanu. Posjedica ove nepravedne ložaja dalekosežnim socialnim refo-mai bezobzirne transakcije jest to, da da­ ma i obnovom produktivnih sila zem­ nas pohađa osn. školu od tjnih 40 samo lje. a čini se da budući Giolittijev ka­ 4 ženske i od 140 samo 75 muške dje­ binet kani uzeti baš protivne ciljeve. Pođe li »pobjednička« Italija doista o- 1 ce. I sada dolazi na red g. Demirović. Treba još i njega ukloniti, da se uz­ vim putem, ne će biti nikakvo čudo amogne naša narodna osnovna škola k<> je jednog dana sažeže plamen re potpuno pretvoriti u konfesionalnu, gdje volucije. (»Hrvat«), neće biti mjesta »turskoj« djeci. Mi najodlučnije protestujemo protiv ovog satrapskog postupka g. upravite­ lja ј upozorujemo unaprijed, da neće­ mo lako dozvoliti, da nam se i ovaj naš obljubljeni učitelj makne. Demiro­ Vlasenica, 5. juna. vić je vrlo mnogo doprinio napretku i (Lična mržnja ili sistematsko ometa­ prosvjeti u našem mjestu, te nam on nje musi, napretka). U »Pravdi« je u svojim karakterom i uzornim vlada­ dva maha bilo govora o našem kotar­ njem služi Rao najbolji primjer. Dosta skom upravitelju Krstiću. Tu je istak­ je što na upravi škole mirno gledamo nuto, kako je ovaj čovjek vrlo usko­ čovjeka, koji svojim rovarenjem i usko­ grudan i pristran. No kako izgleda, ogrudnim mentalitetom zavada mirno stalo je to bez ikakva djejstva, jer on građanstvo muslim. i pravosl. vjero­ i nadalje nastavlja sa svojim ispadima. ispovijesti; čovjeka, koji je uzrokom da To se najbolje vidi iz slijedećeg slučaja, se broj musi, školske djece raspolovi. koji upravo frapirajućom očevidnošću Da se ovo razumije, ističem za sad sa­ odaje svu golotinju ovoga gospodina. mo to. da je ovaj vajni upravitelj jedne On je naime prije nekoliko dana bez narodne škole javno doviknuo musKmanima: »Turci u Aziju« i da’je ikakva izviđa i prethodnog preslušanja suspendirao našega učitelja Hasana Deotvoreno pjevao pjesme, ko­ mirovića samo na prijavu Hasanovih jima se duboko vrijeđaju — ličnih neprijatelja, da se je on tobože vjerska čuvstva muslimana. nedopušteno zabavljao sa jednom pra­ Pa ipak naš »revni« kot. upravitelj nije voslavnom djevojkom. Taj tobožnji dese našao ponukanim. da ga bar ukori, likat. uslijed kojega je Demirović okle­ a ovamo kad se radi o muslimanu, po­ vetan. sastati se uistinu u ovome: on stupa ne samo svom rigoroznošću ne- Naši dopisi i I j i ' । j । j | go i protuzakonito i na temelju jedne krive presumpcije. On u ovom slučaju zlorabi svoju vlast; ne zadovoljava se samo s time nego unatoč jasnog slova zakona, on — obustavlja i beriva učitelja Demirovića, iako ga; kad bi senat suspenziju potvrdio, pripada dvije tre­ ćine plaće. Birčak. Tuzla, 8. juna 1920, Dne 6. o. mj. napao je na našeg vrlo vrijednog Muhamed ef. Zahirovića, muteveliju i člana vakufskog povjereulstva Risto Cinco sa najbezobraznijim riječima, koje se ne mogu u javnosti iznijeti. Tamam kad je gosp. Zahirović ulazio u vakufsku kancelariju ovaj ga je besramnik napao, a napadaj je usli­ jedio valjda zbog toga, što je neko pi­ sao o okružnom načelniku gosp. Grudiću, pa su »pametne« glave odmah zaključile, da je to pisao g. Zahirović. I pošto mu ne mogu ništa drugo učiniti niti ga premjestiti, to su eto neki indi­ vidui zaključili da se posluže ovakim besramnim sre_dstvima i da tako zapri­ ječe pisanje o g. Gradiću. Mi o ovome ne ćemo duljiti, jer nam se ne isplati trošiti vrijeme, nego ho­ ćemo samo da upozorimo Cupurdinu policiju, koja je iz neposredne blizine ovo sve mirne duše gledala, da ovome »junačini« stuče rogove, dok mi omla­ dinci grada Tuzle nijesmo ustali da po čaršiji stavljamo red i mir. A Cinci po­ ručujemo da mu za ovaj napadaj ne i.mo ostati dužni. Omladina. D. Vakuf. 8. juna. Narodna je poslovica: »Što je previ­ še. ni pas s maslom neće«. Da smo do sada šutjeli na sablažnjivj postupak učiteljice Dragice Kemenović, rukovodi­ lo nas je to što smo držak da će se ipak popraviti. Ali kad vidimo, da to ona ne čini i da iz dana u dan, ne sa­ mo da postaje gora, nego još da počima i izazivati, onda prestaje sve- pa i naša šutnja, koju je rukovodio gornji obzir. Gore imenovana učiteljica, sama po sebi bau-baška stvorenje u učiteljskom životu, odmah od svoga dolaska na ovdašnju narodnu osnovnu školu po­ kazivala je simptome prkošljivo-naduta individuuma, kojemu škola nije bio cilj, nego sredstvo da se domogne položaja. Činila je mnogo koješta, što se nikako ne može dovesti u sklad sa njenim t zvanjem, a još manje sa njenim pozi- i vom. Njezina burgijama, zavadanje i i t. d. doveli su tako daleko, da se više ne smije ni iz kakvih obzira ćutke pre- i laziti preko postupaka, koji je prikazu- | ju u ružnom svjetlu i kao učiteljicu i kao privatnu osobu. Nas se toliko ne tiče što ona kao učiteljica ne vrši zdušno svoje zadaće i što u školi pravi takove gigsere, koji bi joj ^pjesta školu ogradili kineskim zidom, da više nikada u nju ne zaviri; nas ne briga ni to, što svojim postup­ kom izvan škole daje dovoljno materi­ jala »besposlenoj« malogradskoj če­ ljadi, pa da o njoj i bogoslovu R. C., čim se dvoje sastane, pričaju čudne stvari; kao što nas slabo zanima i hr- j davi odnos između nje i škol. starje- ( šine g. Mustafe ef. Šišića, na koga ona — pod pritiskom i na nagovor svoga »ljubavnika«, u kome se zrcali pravi [ mentalitet fanatizovane hrišćanske čar- i šije — izmišlja takove stvari, koje su i ' previše daleko od ovog vrijednoga i strogo na svome mjestu narodnoga uči- i telja, da prosto nadilazi svačije vjero­ vanje. Ali nam nije svejedno to, da i ona na svakome koraku izaziva ovdaš- ; nje građane muslimanske vjere. Još ni­ smo zaboravili njezinu uvredu koju nam je nanijela u svojoj poruci na mu- ; slimane, kada je odustala od uloge na zabavi, koju je davala »Islamska čita­ onica« i to prije na tri dana same za- ; bave, a već pada i njezina druga uvre- ' da, koja po blagosti riječi izostaje od ' prve, ali je po značenju nadmašuje, pa i nam daje povoda, da gospojicu učite­ ljicu javno upitamo: šta je mislila pod svojom prijetnjom: »vidićete vi »tur­ ska« djeco«? Ako nam gospojica uči­ teljica- ne dadne zadovoljštinu za nanešenu uvredu kada je povraćala ulo­ gu i ako nam ne razjasni šta je mislila pod gore navedenom prijetnjom na »tursku« djecu, onda ćemo i mi znati za­ svirati u druge diple, pa če joj to biti neugodno i to baš sada, kada je u to­ ku disciplinarni postupak protiv nje i kaz. rasprava radi objeda, za koje ju je tužio gospodin M. Šišić, da joj ne će pomoći ni njezin štićenikl-ljubavnik«. ni svi oni. po čijim uputama ona radi protiv ovdašnjih muslimana. Сгпаиа 3 UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Oko pokrajinskih vlada. »IJrvat« jav­ lja iz Beograda: Ministarski odbor od šest ministara započeo je pregovore za rekonstrukciju pokrajinskih vlada. Pi­ tanje pokrajinske vlade u Dalmaciji ra­ di položaja, koji.ta naša zemlja zauzimIje u međunarodnom pogledu, izgleda, da neće naići na poteškoće, osobito glede predsjednika dra Krstelja. Predstavnik Narddnfeg Kluba dr. Drinković po uputama svog kluba tra­ ži da se prije rekonstrukcije vlade u Hrvatskoj uredi pitanje — bosanske vlade. Pitanje slovenske vlade nailazi također na poteškoće, jer demokrate traže udio u toj vladi ne prama jako­ sti stranke u tpj pokrajini već prama jakosti u cijeloj državi, koje stanovište ne mogu da prihvate druge stranke, osobito klerikalci. Poseban položaj hrv. bana. U odbo­ ru za izborni zakon ustao je dr. Palaćek protiv predloga ministra za konstituantu Protića da se banu i povjereni­ cima prizna pasivno pravo. Obrazlo­ živši taj svoj prigovor ističe, da je ban kao i svaki drugi povjerenik prosti či­ novnik, koji uopće nema nikakvog poli­ tičkog značaja. Ovim predlogom bi se imalo utvrditi, da su to politička mjesta na što on ne. može nikako pristati. Ostali demokrati živo su odobravali ovoj Palačekovoj izjavi. Poslanik Šegvić branio je položaj bana kao položaj mi­ nistra, što je priznato i kod proglaše­ nja ujedinjenja, pa je odbor to mišljenje i usvojio. -I Pitanje predsjednika parlamenta doći će na dnevni red poslije rasprave za­ kona o izboru za konstitua:itu. Da to nije već prije došlo pred kuću krivac je dr. Ribar, kojemu je teško pustiti to mjesto, pa zateže preko potrebe tim pi­ tanjem. VANJSKI POLOŽAJ. Iz Albanije. »Times« javlja iz Valone, da je položaj u Albaniji nepromijenjen. Ustaše su opkolili grad i približili mu se na 2 kilometra, te zauzeli sve pozi­ cije koje su napustile talijanske čete. Talijanski zapovjednik dao je isprazniti obranbenu liniju. Patralni parobrodi i razarači čuvaju grad, a očekuje se i do­ lazak krstarica. »Times« dalje javlja, da je između Esadpaše i beogradske vlade došlo do sporazuma, prema ko­ jem bi Esadpaša dao obavezu, da će sav svoj upliv u Albaniji založiti za Jugoslavene. Jugoslavija će raditi za nezavisnost Albanije i za priznanje Esadpaše za albanskog guvernera. Depeša iz Rima javlja, da su vijesti iz Albanije proizvele u Italiji vrlo mu­ čan utisak. Naročito postoji bojazan za sigurnost Valone. Talijanska vlada ob­ javila je slijedeću poluzvaničnu notu: »Sadašnji događaji u Albanin prouzro­ kovan su povlačenje talijanskih trupa. Albansko stanovništvo zaista manifestuje svoja osjećanja protiv Italije. Ita­ lija će ostati u Valoni, čija utvrđenja nemaju čega da se. boje, a najviše što može učiniti, ako se ukaže naročita potreba, jeste to, da suzi okupacionu zonu, koja ovog momenta prelazi sto kilometara. Prema jednoj pariškoj depeši iz Va­ lone, varoš su opkolili pobunjenici koji se nalaze samo dva kilometra daleko do grada. Talijanska komanda organizuje obranu. »Picolo« javlja iz Rima: Glasom zad­ njih vijesti iz Valone položaj je u Al­ baniji nepromijenjen. Buntovnici Su se utaborili na visočinima oko grada, te smetaju noćni mir živahnom vatrom iz pušaka. Talijanska posada ustrajno drži svoje pozicije u mjestu, te je po­ dupirana od ratnih lađa, koje su usi­ drene pred mjestom. U Valoni se oče­ kuje dolazak drugih četa. Položaj je oteščan usljed okolnosti, da su doga­ đaji zadnjih dana prisilili posadu u Santi Ouaranta. te se je povukla iz svojih položaja u Valonu. Taj uzmak prouzrokovao je pobunu u južnoj Al­ baniji. Vijest da su buntovnici zarobili talijanski odio sa 400 ljudi odnosi se sigurno na posadu u Deleteni, koja je bila izolirana usljed prekida brzojavne i telefonske veze. Medu zarobljenicima nalaze Se i dva pukovnika. Talijanski »II Tempo« tvrdi po svo­ jim Informacijama, da je albanska bu­ na bila navodno prouzrokovana pro­ glasom Esad paše, upravljenim na ta­ lijanske nackmaljste i usljed navodnog ugovora, koji je sklopljen između Esad paše i beogradske vlade. Ovaj ugovor �Страна 4. Sirana Број 167 Bro) .ПРАВДА* — »PRAVDA* imao bi sadržavati slijedeće tačke- 1.) Esad paša utanačio je sporazum sa be­ ogradskom vladom, te joj je stavio na raspolaganje sav svoj upliv, koji ima nad Albanijom; 2) beogradska vlada obavezala se. da će podupirati neodvisnost Albanije pod kontrolom Esad paše, te obećaje, da će ga imenovati za doživotnog guvernera Albanije; 3) nakon smrti Esad paše prelazi sve pra­ vo, koje jntade Esad paša na albansko prestolje na državu SHS. Neposluh talijanske vojske. Tršćan­ ski »Lavoratore« piše pod naslovom »Sinoćna vojnička demonstracija«, da se 11. o. mj. u 9 i po sati na trgu Garibaldi sakupilo veliko mnoštvo arđita Sa nmjerom da prirede demonstraciju. Uzrok tome je zapovijed za odlazak ti Albaniju. Pitanje Perzije. Javljaju iz Pariza, da će se ekšekutivni savez Lige Naroda sastati u Londonu 14. juna, da ispita stvar boljševičkog napredovanja u Per­ ziji. Engleski radnici za Rusiju. »Times« javlja, da je voda engleske radničke delegacije izjavio, da su evropske vla­ sti činile veliku pogrešku podupiranjem poljske pustolovine. Naglasio je da će radnička delegacija svim svojim sila­ ma nastojati da se uspostavi trgovački odnos sa Rusijom, te će obustaviti sva­ ku pomoć Poljskoj i drugim državama, koje se bore protiv sovjetske Rusije. Londonskom izvjestitelju lista »NewCouranta« bilo je javljeno s poluslužbene strane, da se uklanjaju poteško­ će za uspostavu prometa između En­ gleske i Rusije. Ostavka poljske vlade. Pošto je parlamentarna komisija za ishranu odba­ cila vladin projekt sekvestra svih cerealija u zemlji, kabinet Skulskog pod­ nio je ostavku. Mobilizacija Litavske. Prema vijesti­ ma »Berlingske Tidende« litavska vla­ da je naredila mobilizaciju, da se ogra­ di od svakog iznenađenja pri daljnjem razvoju rusko-poljskih bojeva. Tješinsko pitanje. »Narodni Listy« javljaju iz Moravske Ostrave, da su u tješinsko područje stigle nove antantine čete, osobito francuske, koje su od­ mah zaposjele demarkacionu liniju. Oko sastava njemačke vlade. Držav­ ni kancelar Miiller vratio je državnom predsjedniku mandat za sastav kabi­ neta. Ovaj je pozvao predsjednika nje­ mačke pučke stranke dra Heizea na razgovor. Dr. Heize nalazi se momentano u Drezdenu. Definitivan rezultat izbora u Njemač­ koj pokazuje ovaj razmjer stranaka: Socijalisti većine 110, nezavisni socija­ listi 80, centar 67, konzervativci 39, nacionaliste 65, umjereni konzervativci 61, demokrati 45, bavarski nacionalisti 21, razne sitne grupe 15. Njemačka vojska. Javljaju iz Berli­ na službeno, da je dovršeno ograniče­ nje njemačke vojske na 200.000 ljudi. Boljševici ljuti na Njemačku. Njema­ čka štampa donosi vijest »Morningposta« iz Moskve, prema kojoj je slabi uspjeh komunista u izborima za nje­ mački Rajhstag izazvao burne prizore u moskovskom velikom sovjetu. Rije­ šeno je opozvati boljševičkog, zastup­ nika iz Berlina. Sjetite se „Gajreta". Domaće vijesti j I ’ I | vora, jer to ne ide u korist ni muslima­ nu ni katoliku Hrvatu. Vidio Grudić, da to lahko ide, pa se je, pohlepnik, popišmanio i sad traži — dvostruko. Ljudi ljudski, zar ovo nije baterma i zar ovaj postupak nije jadniji i čemerniji od postupka Hermana i Pitnera? JEDNIM POTEZOM PERA. Kako đoznajemo s pouzdane strane izdalo je ministarstvo finansija naredbu, ko­ jom se obustavljaju prinosi (potpore) za uzdržavanje, koje su dobivale obite­ Cijene mesu. Od 14. juna 1920. u 6 lji onih vojnika, koji se još nisu povra­ sati u jutro vrijede ove snižene cijene tili iz vojske, ili su umrli, zagubljeni 1 i to za jedan kiogram mesa: sa privat. d. Ovim jednim potezom pera ri)egom 10% 24 K, bez privage K 26. Na šava se 680 obitelji kruha i onovo je maksimirana cijena telećem me­ staje 875 djece neopskrbljene u sa­ su prima kvaliteta K 30, sekunda kva­ mom gradit Sarajevu. Od ovog broja liteta K 26—28. Cijena janjećem i bra­ većem mesu ostaje 26 K po kilogramu otpada na muslimane 838 nenepromijenjena. opskrbljenih, a od ovoga 473 djece. »Konzorcija« javlja: Pfghranbena Za sad bez komentara. kriza savladana je. Nadajmo se da se ona kod nas neće nikad više pojaviti. Proslava 15. godišnjice Musi, zanati, Rajonifanje i racioniranje. koje je do udruženja »Ittihad« u Mostaru obavlće sada bilo potrebno, postalo je suvišne. se po ovom rasporedu: Prvi dan: 21. Prema tome prodavače se u buduće juna u 15" doček gostiju iz Sarajeva konzorcijalna roba bez legitimacije. (Bosne) na kolodvoru s »Hrv. Glaz­ Tržne prilike počele su se poboljša­ bom«. a u 20” doček gostiju iz Herce­ vati. Mi smo odlučili, da naše i onako govine na kolodvoru s »Hrv. Glazbom«. umjerenne cijene još za nešto u korist Drugi dan: 22. juna u 6 sati u jutru potrošača regulišemo. Prema tome pro­ budnica »Hrv. Glazbe« po gradu; u 10 davače se naša roba u detalju do dalsati Akademija u prostorijama »Hrnjega po slijedećim cijenama: brašno voja« sa svečanom proslavom, svira­ za pecivo K 14.—, brašno za varivo njem »Ittihadova« tamburaškog zbora, K 13.—, brašno za hljeb i raževo braš­ deklamacijom, predavanjem i dijelje­ no K 11— (prije K 12.—), kukuruzno njem diploma izvršujućim društvenim K 6.50 (prije K 7.—). tjestenina K 20.—, članovima. U 12 sati zajednički ručak grah K 8,— (prije K 9.—), kaša K 10. u »Ittihadovoi« bašči, u 16—18 sati šet­ pšenični griz K 16.—, kukuruz u zrnu nja i razgledanje grada, u 18—19 sati K 5.50 (prije K 6.—) na kg. večera u »Ittihadovoj« bašči, u 20 sati Brašno svake vrsti, tjesteninu, grah, koncerat u Rankovića Perivoju i kašu, kukuruz u zrnu i kukuruzno nnprostorijama svratišta »Neretva«. Su­ šno na veliko stavljamo uz povoljne djeluje uz »Ittihadov« tam. zbor. »Hr­ cijene svim interesentima na raspola­ vatska Glazba«, pjevački zbor Hrvoganje. je« i pokrajinski tamburaški zborovi. Treći dan: 23. juna u 8 sati izlet s go­ drug1 c;:Sti mjesni sastanak 15. o. mi. stima u Iliće, u 12 sati pratnja gostiju slaver.jUih južinjera I arhitekta držače (koji putuju prema Sarajevu) na kolod­ drugi pšti mjesni satsanak 15. o mi. vor. u 15 sati pratnja gostiju (koji Pu­ u 9 sati na večer. Glavna tačka dnev­ tuju prema Čapljini) na kolodvor. nog? eda je Izvještaj o zagrebačkom Odbor za proslavu pobrinuo se je za kongresu inženjera i arhitekta u Beo­ ukonačjvanje gostiju, te će gosti odmah gradu i staleška pitanja. nakon odmora u »Ittihadovoi« bašči bi­ ti upućeni u svoje stanove. Drugi dan proslave (22. juna) gosti dobiju objed i večeru u »Ittihadovoj« bašči uz vrlo umjerenu cijenu. Direkcija željeznica u Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ Sarajevu je zamoljena za polovični po­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ pust II. i III. razreda za put u Mostar ravni ures te da mu vanjština postane i natrag. Gosti imaju ponijeti legitima­ usljed toga neugledna i staračka, snaći cije svoga društva, na kojima će pi­ će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sati. da putuju na »Ittihadovu« prosla­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, vu u Mostar. Neka se u tu svrhu poje­ onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dina društva pobrinu 48 sati prije za pomadu, koja izvrsno djeluje protiv mjesta kod predstojnika dotične stani­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ce. Za povratak će. »Ittihad« isposta­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, viti legitimacije i pobrinuti se za mje­ daje kosi sjaj i zaprijećuje da kosa sta na željeznici. prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača Činovnički zahtjevi. U Beograd ot­ vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen putovao je predsjednik zagrebačkog sa­ V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. veza javnih namještenika dr. Benko310. [Hrvatska]. vić sa predsjednikom saveza *slovenskih činovnika, gdje će se sastati s de­ legatima pokrajinskih saveza Dalmaci­ Prehlađeni li ste? Boje Vas prsa? je i Bosne, te kod ministarskog savje­ Grio? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ ta staviti skupni zahtjev, radi uređe­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah nja beriva javnih namještenika. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Jedan primjer rasipanja. Okružni strukih ili 2 velike specijalne boce 38 predstojnik Grudić je sa sobom dovukkrune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 niario konje i kola i od naše vlade za­ boca 6 kruna. tražio za uzdržavanje konja mjesčeni paušal nj manje ni više nego-15.000 K i Pokvaren U Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapjlule — još za se dnevnicu, osim plaće, 60 K, a on se je s ovim obvezao da će po : pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. tuzlanskom okružju putovati bez dru­ Omot i poštarina posbno, ali što jeftigih troškova. Naravno, da mu je to i mije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, vlada odobrila i doznačila bez prigoElsatrg br. 310. Hrvatska. PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA | preporučuje svoje bogato stovarište 2 svih vrsta papira, kancalarijskog i T »školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. 2 Cijene umjerene. 2 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61б 2 Gerjtralna drogerija Braća Ša 1}inagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi tiz cijenu od K 70'— za netto kg dok zaliha traje Muslimanska trgouačhđ i obrtnička banka za Bosnu i HzFCEgovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Milhelm F. TiEfBnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 1OO°/o i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Ppdružfticau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupiiamo siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. V'tMdk: CutraM CMboz 4. ■. O.« KtaupkrU* D, k A, К«Ји. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0646cb3f73c4b2478fbfbfc793e02856.pdf 4273f6c093b8069b8ec3eb3764de97d1 PDF Text Text pojedini broj 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujE FBdahcioni odbcr. ^ЛЛСИЖ> ОТОСЛАМНСКВ Broj 64 (169) Sarajevo, četvrtak 17. juna 1920. (30. ramazana 1338.) Bajram mubareć olsun I Današnji ićindijski topovi upozorKe te, brate muslime, da ti je prelaziti iz posebnog ramazanskog življenja u običnu svagdanjost i da ti sutra valja donijeti tekir u trijeznom i skrušenom stanju, u koje te je uveo mjesec ibadeta, rahmeta i oprosta, Hoćeš li odoljeti ili ćeš pokleknuti? Pitanje, na koje ob­ zirom na prošlost tvoje mladeži, a i stareži, ne možemo odgovoriti sa pot­ rebnom sigurnošću'; pitanje koje zabrinjuje svakog našeg rodoljuba i muči svakog ko gleda ma i u najbližu bu­ dućnost. Veliko pitanje. Bojati se je da ćeš starim razlozima dodati i novi; »da razbijem derte, bra­ te«. Da, da. imaš dosta i predosta dertova, imaš mnogo i premnogo bolova. Znamo to, kao što vidimo da nijesi još svoj na svom, da se još i sad ne držiš bratom i da'se gaziš i ondje, gdje bi trebao naći utočišta i zakrilja. Teško ti je, dertli s>, to je istina. Ali je obmana, da ćeš derman svom dertu naći u ča­ šici i ciganskom ciliku; opsjena je da je sve izgubljeno i da smiješ klonuti. Velik je dio krivice — u Tebi, islam­ ska zajednico, jer I sad još drijemaš i jer još nijesi načisto o tom, da ti je spas u zbijenim redovima. U zbijenim borbenim redovima. Resul (a. s.) ti veli: »Kakvi budete onako će vam i biti«. Zamisli se u te uzvišene riječi i biće ti jasni uzroci tvog bijednog stanja. Oborila si očj u zemlju, mjesto da gledaš poput starenika sa sokolovim pogledom; pregibIješ šiju i stoga ti natresa svaka šuša 1 šušulja. Glave brdu, ruku ruci i svjesno naprijed! Nije ti druge, islamska za­ jednico, i samo ti se takoj: samo ti se trijeznoj, povezanoj, jedinstvenoj i — odlučnoj; samo ti se borbenoj mo­ že reći: Bajram mubareć olsun! Izmjena Hrizmanove agrarne Uredbe. Zbornik zakona i naredaba za B. i H. od 31. maja o. g. donio je izmjenu Krizmanove beglučke uredbe, koja se malko razlikuje od -prije objavljenog teksta pa je stoga ponovno donosimo u našem listu. Ova je izmjena učinjena »na predlog ministra za agrarnu re­ formu, a po saslušanju mini­ starskog savjeta« i glasi: Izmjene u Uredbi o postupku s beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovi­ ni od 14. februara 1920. god. Članovi 6. i 7. mijenjaju se i glase ovako: Ona begiučka zemljišta, na kojima ne postoje kmetstvu slični odnosi, već ko­ ja težaci drže i obraduju kao zakupci, i oni begluci ili dijelovi begluka, koje su sopstvenici obrađivali ili ih obra;đuju samt, ili u vlastitoj režiji, ostaju slobodni od agrarne reforme dotle, dok se težaci, koji drže 1 obraduju zemlju kao zakupci, a nemaju ili nemaju do­ voljno svoje zemlje, ili težaci koji ne­ maju nikako ili nemaju dovoljno svo­ je zemlje li obeskućeni kmetovi ili zemljoradnici dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju ili nemaju dovoljno svoje zemlje, mogu podmiriti zemljom od državne ili javne zemlje. U ostalom u postupanju sa beglučkim zemljama ostaju u važnosti propisi čla­ nova 9.—16. »Prethodnih Odredaba« od 25. februara 1919. i člana 2. »Uredbe o zabrani otuđivanja i opterećivanja zemljišta velikih posjeda« od 21. jula 1919. god. Ove izmjene stupaju na snagu od da­ na kada ih kralj potpiše i kad budu obnarodovane u »Službenim Novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca«. Provedba se povjerava rhinistru za agrarnu reformu, a svim vlastima nala- ВРГАШШЦЦЈЕ. že se, da ih se pridržavaju i tačno ih izvršuju. 11. maja 19’0. godine. Aleksandar s. r. Ministar za agrarnu reformu: Dr. Ivan Krnic s. r. U savezu sa ovom izmjenom donosi­ mo i okružnicu naše zemaljske vlade (odjeljenje: Agrarna Direkcija) od 25. maja 1920. broj 3.666/A. D„ koja je upučena svim političkim uredima a gla­ si: »Dne 11. maja 1920. potpisane »Izmene« člana б. i 7. »Uredbe o postupku s beglučkim zemljama u Bosni i Her­ cegovini od 14. aprila 1920.« publici­ rane su u službenom dijelu »Narodnog Jedinstva« od 21. maja 1920. Upozorujući p. t. na ove »Izmene« dodaje se, da je Ministarstvo za Agrarnu Refor­ mu svojim telegramom od 19. maja >1920. naredilo slijedeće: Da se predusretne krivom shvaćanju izmene članka 6. i 7. Uredbe o postup- I ku s beglučkim zemljama od 14. fe­ bruara 1920. godine i da se ne bi usled | toga s dotičnim zemljama, na koje se ti člankovi(!) odnose, postupalo tako kao da se na njih iiopšte ne odnose .propisi agrarne reforme, to Vam se sa- I optšava, da glede svih tih zemalja os­ talu i dalje na snazi propisi uredbe od 22. jula 1919. god. o pobiranju prihoda s beglučkih ziratnih zemalja kao što i brzojavno naređenje od januara 1919. godine broj: 1140 (broj zem. vlade 1085/pres.) u pogledu otuđivanja ili op­ terećivanja svih beglučkih zemalja. Pri tom se osobito mora naglasiti, j da prema spomenutoj »Uredbi od 22. jula 1919. god. pravo na pobiranje s tih zemalja imaju isključivo težaci, koji su tu zemlju obradili i da ih u tome ne smije nitko smetati bez razlike, da । Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt.stedionicelllO. Godina II. li su tu zemlju obradili kao deložirani i kazuje je li se povela disciplinarna is­ traga i s kojim rezultatom. kmetovi, priorci, Ićesimlije, zakupnici Ne kazuje ni gdje je »posimljeni« Šaili u bud kakvom odnosu pristankom vlasnika ili pako dozvolom vlasti, te bau Merđaiiović. Mjesto da ga traže i se ne smiju s tih zemalja protivu nji­ da se proti krivcu njegova »bijega« hove volje deložirati. To stanovište zapovede disciplinarna istraga, te da se uzimlje i okružnica (tamošnje) zemalj­ ispravi gornja pogrješka »demokrat­ ske vlade od 19. marta 1920. godine skog« sistema za otuđivanje i provje­ broj: 48348 prema kojoj također i na­ ravanje. organ Oblasne Zaštite, ma­ dalje za sve zemlje valja postupati. če špijunsko »Njuši-Zvono« nezadovoIjava se ni sa tim, već ruje i traži da od U smislu gornjeg naloga naređuje se, da svi podređeni organi tako postupaju djece izolira i islamskog vjeroučitelja jer da isti »raspiruje versku netoleran­ i da se spriječi bezuvjetno!!) svako ciju«. nastojanje, koje bi se s time kosilo«. To znači, da islamsku djecu ne tre­ ba, ni odgajati u islamu, već da tamoš­ nja pravoslavna bogomolja može slu­ Sarajevo, 16. jula. žiti i za njih, kao što je služila za Ša­ Naše roblje u Reljevu. Opetovano bana Merđanovića, pardon, tada Simu upozorenje da mjerodavni faktori, mje­ Radovanovića. Eto, tako misle i pišu sto protekcije za pojedine individue po »Zvonu« ti »prijatelji naše dece«, na reljevsko sirotište dodijele potreban pa stoga tražimo da ulema medžjis ubroj učitelja muslimana, ostao je glas čini jednom kraj ovom abnormalnom vapijućeg u pustinji. Vlada šuti a dje­ stanju i od centralne vlade — ca nek čekaju još koje pokrštenje. Sis­ ako već ne će da to uredi naša pokra­ tem korupcije što ga je zavela »de­ jinska — zatraži premještenje islam­ mokratska« vlada podržava se i danas. ske djece u Tuzlu. Protekcija i sad cvate. Zavod sa go­ interesantno je još i to, da organ tovo polovicu islamske djece prepuš­ Z-Sktite priznaje đa »od nazad godinu ten je u jednom nemuslimanskom selu dana, kako je rukovanje sa dečijim do­ na milost i nemilost kućnom i škol­ mom potpalo pod kohpentenciju Obla­ skom odgoju, pri kojem ne sudjeluje n i sne državne' zaštite dece i mladeži, da jedan jedini bdgojjftelj mu» od 110 dečice okđ 40 ih boluje od gro­ si ima n. Kakve su posljedice ovakog zne prilepčive bolesti, od koje preti o»demokratskog« odgojnog sistema, po­ pasnost zaraze i okolnih sela«. kazao je još nerazjašnjeni slučaj preko noći »nestalog« Šabana Merđanovića, Mi čestitamo vladi i divimo se ovom koji bijaše prekalupljen u Sjmu Rado­ usoiehu njenih »prijatelja dečice« koji i sami priznaju koliko su sposobni u svom vanja vi ča. rukovanju kako u ostalom, tako i u Istina, g. Zećević je dao »ispravak« napretku diečijeg zdravlja. •i ustanovio '»materijalnu istinu«. Ali, nikako da kaže šta je s krivcem, niti Afera dra Uroša Hrulja, svome životu učinio je hiljadu slučaj­ o kojoj smo izvijestili u prošlom broju nih gluposti. Evo novi slučaj Korkutov našeg lista uzvitlala je silnu prašinu. prilikom Regentove posete u begovoj Prešla je i u naše novinstvo pa nalazi­ mo za munasib, da o tom obavijesti- I džamiji. Korkut je u svojoj mržnji spram Srba hteo da priredi demonstra­ mo naše čitatelje. U prvom redu valja cije, a kao uzrok zato našao je to što nam zabilježiti mišljenje njegova stra­ je džamiju posetio i dr. Krulj. Reis-ulnačkog organa »Glasa Naroda«. On je ulema g. Caušević i policija odstranili sirota bio tako zbunjen, da nije umio su ovoga ludog čoveka, da ne bi imao ni da se sabere, već zgrabivši d e t e kt i v s k i raport objavio ga u svojim po sebe težih posledica«. Mi što znamo dru Krulju do sad nije — domaćim vijestima i popratio ga svo­ jim primedbama pod prvim dojmom te niko rekao da je »lud čovek«, a ni sa­ ma »Pravda« nije njegovo odstranje­ porazne vijesti. nje pripisala, da prostite, policiji nego Raport glasi: »Jučer je naša policija predsjedniku vlade. »Pravda« dapače imala priliku', da — zatvori junači­ nije rekla ni da je dr. Krulj odstra­ nu Korkiita i da ga na raj način opa­ njen, već .da sd -je »izvoio uklonili meti malo«. Kako se vidi, i naši se s vida«. Ali šta ćemo; »demokratsko« »demokrati« povode za svojim sanu džačkim drugovima i misle da je naj­ je glasilo bilo u neprilici radi našeg is­ zgodnije boriti se hapsom i nasiljem. tupa, pa nije ni čudo što je svom KroNo zaboravljaju da Korkut nije u San­ Iju napravilo — medvjeđu uslugu. Če­ džaku. Da sad čujemo komentar gor­ stitamo. • njem raportu! Interesantno je u pr­ vom ' redu, da notica nosi tuhaf na­ »Hrv. Sloga« piše: Ovdašnji novin­ slov »Slučaj — Sakiba Korkuta«, kao ski ured u svom izvještaju o posjeti da je Korkut, a ne Krulj, izjuren iz ha­ Njegovog Visočanstva Regenta u Be­ rema Begove džamije. Kraljevo .glasi­ govoj džamiji navodi medu službenim lo veli dalje: »Ovaj famozni hodža u licima, koja su toj svečanosti prisus- �Strana 2 Страна .PRAVBA tvovala i ime dra Krulja. Koliko smo »Glasa Naroda« a sad ćemo da pre­ informirani — a te su informacije tačnesemo njihovo pisanje. Oni vele: ne — dr. Krulj je doista došao na tu »U našoj publici se mnogo govori o večernju svečanost (lejlei kadar) u incidentu koji je počinio g. Korkut pridžamiju, ali se na zahtjev svečanog od­ 1 likom posete Njeg. Visočanstva u Be­ bora morao smjesta da udalji, govoj džamiji. G. Korkut hteo je opet što je na svoju sramotu i učinio. Mi se jednom da se samozvan naturi kao ne­ ne čudimo g. Krulju ako nema sam to­ ki »vođa« muslimana i da visoku poliko takta, da zna prosuditi gdje mu setu Regentovu nedopušteno i upra­ ima mjesta a gdje ne, ali se čudimo uvo k a ž n i i vo (!). upotrebi da se pred masom opet jednom pokaže »junak«. redu za štampu, da na taj način do­ Mi i svi muslimani koji zrelo vodi osobu gosp. dr. Krulja u jedan p r o s u đ u ju ovu stvar znaju vrlo do­ neugodan položaj. Službenom je izvje­ bno, da je Korkutu bilo glavno — ne štaju dužnost, da konstatuje samo suš« muslimanski interes i prestiž muslima­ tu istinu, a ako je htio prešutiti neu­ na koji naš visoki gost svakako nada godni incidens sa gosp. Kruljem, onda sve čuva .i ceni, — nego demagogija je morao prešutiti i njegovo časno ime. Tim b: se riješio ovog prigovora, a go­ pomoću koje je vidio da i ovom pri­ likom može da lično za sebe i za svoju spodinu Krulju bj se uštedila jedna ne­ protivnarodrtu 1 upravo protivugodnost. * muslimansku grupu oko »Pravde« iz­ .»Jugoslavija« je ovaj: događaj noti­ bije najbolji partijski kapital. Žalosno je da ovaj čovek bez skru­ rala bilješkom: Ne će zaboraviti Be­ gove džamije« - u kojoj veli: Posjet repula nije propustio ni ovu zgodu koju gentov u Begovoj džamiji dojmio se svakj pošteni sin ove zemlje želi da muslimana vrlo ugodno, samo je taj očuva u najsjajnijoj i neokalienoj us­ dojam, kako čujemo, kvarila pri­ pomeni a da je ne oblati. sutnost dra Krulja, koji je u M-i ne ćemo da ispitujemo slučaj g. Parlamentu i u »Demokratiji« prije vi­ dra Krulja. Njegova eventualna še vremena uvrijedio muslimane. Po­ krivnja u ovom slučaju ne može bahati što je prijetila pogibao, da masa ne će i nekulturni korak Korkutov nikako da zatajiti svoga neraspoloženja prema opravda. Bio on kriv ili ne, pisao on dru Krulju ni pred regentom, udaljio onaj inkrimirani članak ili ne, —■ mi to se nepoćudni gospodin nenećemo da ispitujemo, — svejedno drs­ o p a z i c e iz pratnje«. kost je skrajnjih granica, preteti indi­ ♦ rektno sa demonstracijom u prisuću »Glas Naroda« morao je polizati svo­ Regentovom, a ta bi demonstracija zna­ ju vijest od utorka i u jučerašnjem bro­ čila svakako gest koji se po našeg vi­ ju donosi člančić, naravna stvar, opet sokog gosta ne bi mogao nikako po­ pun lažj '1 izvrtanja. Lažan mu je da­ voljno procijeniti. Zna li to Korkut ? pače i sami naslov »Korkutova de­ Ne vidi li taj kratkovidni zavodioc mu­ monstracija prilikom Regentove poseslimana, koliku bi ljagu uanco baš mu­ te«, jer Korkut nije uopće demonstri­ slimanima u čiju je sredinu kao gost do­ rao a kamo li još proti Regentu — od šao Regent? Hoće li Muslimani moći toga je daleko i Korkut i sva naša or­ još dugo trpeti u svojoj sredini čpveganizacija — većjevladinupred- | ka koji ih na svakom koraku komprosjedniku stavio zahtjev, da [ mituje? U svakoj drugoj sredini bio Krulja odstrani kao nedostojna da pri­ bi ovakav gest dovoljan za onoga ku lazi džamiji i muslimanima. Nije istina, i ga učini da bude u javnom životu za da je predsjednik vlade učinio pogrješ- j uvek pokopan. Hoće li to kod nas biti? kn što je odstranio dra Krulja. većljje Jučer pod navalom prvih vesti koje istina, da je pogrješka i krvav iza- [ su u sebi bile protivrečne đoneli smo zov muslimana u tom, što se je da su Korkuta odstranili, a upravo se taj gospodin uopće pojavio uz Regen-’: dogodilo — kako smo kašnjc auten­ ta. a kamo li da se je još usudio doći , tično informisani — protivno Mo­ u džamiju. Ako tamo oni ne će da is­ rao je ići — Krulj! Kako je to pituju slučaj dra Krulja. ispitali smo morao tumačiti Regent? Zar je naša ga mi i tačno ustanovili da je on pisac 1 vlada toliko spala da je za nju meročlanka u »Demokratiji«. I da snio u | davan jedan obesnj demagog i zar ona kulturnoj sredini bio bi nemoguć drt I misli da su svi muslimani za niim? G. Krulj. koji je uvrijedio jedan čitav elepredsednik vlade učinio je pogrešku menat u našoj domovini, a ne oni koji I takta prema visokom goscu Nije nam se gade nad ovakim nekvalifikovanim ; stalo do ličnosti g. Kr il a — koji je u postupkom jednog ministra i koji se sa- ’ ostalom demantovao javno u pa.lanienblažnjuju nad njegovom drskošću, da I tu da ie igde povredio muslimane — se i bez isprike prlbližuje njihovoj sve- ■ nego do odnosa između ovog demago­ tinji. To imadosmo reći gospodi oko I ga prema vlasti. On ne reprezentuje F E Ц T O N. — »НРАВДА muslimane ove zemlje' i njegov bahati gest trebalo je odbiti onako energično kako ovakvom čoveku dolikuje Nijedan Musliman ne bi pristao na to da u času kad mu iskazuje posetu nje­ gov Regent njemd pravi — demonstra­ cije i neugodnosti. To je trebala da zna i naša vlada. BiijeShc. Šefu našeg presbiroa neprestano se vrzu pred očima bajne slike iz vreme­ na propale Austrije. Naučio, jadnik, da kcio ne može biti bez kokana ai anstro-madžarska svečanost bez svog glavnog eksponenta Šerifa Arnautovića i trabanta" mu dra Mustafa Bega Mjitevelića, pa ih i sad umetnuo me­ đu'— ugledne građane koji prisus­ tvovaše dočeku Regenta u Begovoj džamiji. । Bilo bi dobro, kad bi naš presbiro bio rigorozniji u izvješćivanju, narou čito u slučajevima, gdje je u pitanju čast i ugled našeg građanstva. Svoje simpatije prema Šerifu i njegovu »dru­ štvu« mogu gospoda iskazati na drugi način, a i inače mu učiniti uslugu kad ga puste u hladovini političke grobni­ ce, jer bi se mogao prenuti i uzbuniti svijet. Ehalija se sad kloni i manjih burureta, a kamo li bi drage volje išla tražiti glogove kolce, da ih ponovno zabija u vampira sa madžarskim du­ hom j crnožutim krilima. Prosvjeta i Ma. Radimo za „Bajret". vs. Vrijerhe koje preživljujemo jest vrijeme napora i borbe. U ovoj borbi mogu izdržati samo oni koji su sprem­ ni i sposobni. Tu spremu i sposobnost daje čovjeku jedino prosvjeta. Za pro­ svjetu i školu treba da prihvatimo svi bez razlike spola i staleža. Ako to uči­ nimo donekle ćemo nadoknaditi ono što smo izgubili na prosvjetnom polju za vrijeme bivše uprave. Jedan ogrom­ ni procenat muslimana nijesu u stanjuizdržavati svoju- djecu na školama. Za­ to je tu društvo »Gajret«, koje vodi brigu o tomu da siromašne musliman­ ske đake opskrbi hranom, odjećom, ohućom i konačištem. Ovo drušKo pre­ uzimajući na se brigu oko tjelesnog i duševnog odgoja mladeži s jedne stra­ ne rešava roditelje svakog tereta, a s druge strane omogućuje njihovoj djeci da budu korisni elementi za se i za ci- samo bi mogla Nesime ishoditi pomilovanje. A smi­ je li on doći pred Nesimu s ovakim zahtjevom? ‘ Kako bi to ona shvatila? A tada je Ihsan mislio o Nesimi i Akifbey-ovu A- Hifzi BjeJevac pismu. Dolazio je do raznih zaključaka, ali nikad nije bio siguran u njima. Na drugo Akifbeyovo pis. mo, koje je iza dva mjeseca dobio i u kojem gaje mutesarif zvao da što prije dođe u Carigrad odgo­ XIV. vorio je Ihsan ovako: U jednoj cirkularnoj povjerljivoj obavijesti jav­ • »Dragi prijatelju! ljao je Akifbey svim pouzdanicima u Erzerumu, Na tvoja obadva pisma Odgovaram istom sada, Trapezuntu, Brusi, Ankori, Izmiru, Selaniku i drugi­ jer ti tražiš odgovor. I ako se bojim pisati o ovoj ma, da je mladoturska stvar uznapredovala toliko, stvari, držim, da će donosioc pisma sretno proći. da je potreban sporazum za daljni rad, pa je poz­ Našu stvar čini mi se gledaš očima iz Carigrada, vao sve viđenije Mladoturke, da na zgodan način ali ovamo u srcu naroda drugačije izgleda. Ja često dođu u Carigrad. Ujedno je u jednom dodatku za gubim nadu uopće u budućnost, jer naš narod je Ihsana, koji je tada boravio u Konji, javio da će slabo pristupačan savremenom naziranju društva mu Jilđiz najlakše pasti, jer je sultanija Nesime i države. A najveći je uzrok tomu neznanje, fatalipristala da pravovremeno makne lzetbeya.' Ali — zam i da ti još nešto priznam što je teško priznati dodao je k tomu Akifbey — stvar stoji i do tebe, jest mlitavost. Svaki pojedinac brine se više i zna da svojim dolaskom obvežeš Nesimu na održanje više šta se u svijetu događa, nego u njegovoj vlas­ obveze, jer ti si onaj, koji je u njezinu srcu osim titoj domovini. Znam šta ćeš na ovo reći, ali često patriote i čovjek, kojega ona voli . . dolazim na misli Dindareve. On drži, da se narod može na dva načina osloboditi; polako školom, Ova sasvim otvorena izjava iznenadila je Ihsa­ kdlturom i odgojem, a drugo nasilno: da mu na­ na. U posljednje vrijeme Ihsan se je bio posve pre­ turiš školu, kulturu i odgoj. Dakle je opet i u jed­ obrazio. Nakon povratka iz Bejruta prestao je is­ nom i u drugom slučaju kulturno vaspitanje naro­ pitivati uzroke Ifetinoj promjeni, zaboravio Sabihu i da, koje mora potpomoći i država i društvo. Priz­ kušao u radu za narod, da zatomi svaki osjećaj najem da prije svega treba dobiti političko oslobo­ srca. A baš u tome radu nešto ga grizlo i mučilo, đenje. Turski narod živi još samo radi svađe Erbaš taj prenaporni rad podsjećao ga na jednu, kojoj rope, a čim ona postane složna, da nas kao državu je krivo učinio radi rada za narod — u tf časove, zbriše, a kao narod potlači, učiniti će to bez otpora kad je bio najviše zaokupljen poslom zaokupljalo jer otpor daje probuđena narodna svijest, prava pro­ ga teško kajanje i sjećanje na Renu Logotetides. svjeta. Država naša ne smije se zidati na politici i Ali sjećanje na Renu dolazilo je do jedne ograde u uplivu, naklonosti jedne ili druge države ona njegovoj duši, gdje Je kušao, da zaustavi čuvstvo treba da je podignuta na narodnoj svijesti i samoj kajanja i ublaži opori glas savjesti. Pred zadnjim snazi njegovoj. časom kada je bio spreman spasiti je pokozala se je previše ohola i ponosna; — pa ipak ni sjećanje Kako vidiš priključujem se više turanskoj misli na ovo, ni ideja koju je Rene zastupala i služila' nego načelima mladoturske politike, ali držeći pred^ој nije mogla ugušuti glas savjesti, niti zaustaviti uvjetnim političko oslobođenje spreman sam što čuvstvo kajanja, a da se ne prelije preko ograde prije doći i bude li nužno žrtvovati i nešto više, sebičnosti u dušu. .. nego što je komadić srca, — možda i to se ne' žrtvuje... Nesime je žena, koja je učinila toliko Ona mi ne može oprostiti — mislio je Ihsan usluga našoj stvari, i koja će još učiniti. Sultan ne u tim časovima i često odlučivao, da nešto poduz­ smije doznati za osnove Izetove, jer bi mu on Ne- | me za Renu, da angažuje... Ona bi mogla. . . Da, Rene Logotetides. (58> БроЈ 169 Broj , jelu zajednicu. Koliko je sveta i uzvi­ šena dužnost ovog društva, to može procijeniti svaki roditelj- koji je sobom ; izdržavao na školama jedno ili dvoje i svoje vlastite djece i koji je iskusio kaI ko često treba štediti ođ svog zaloga­ ja pa onu uštedu poslati svome djetetu, i da ne ostane gladno. Mnogi je otac doј sta nešto prepatio dok je iškolovao I svoga sina, ali na koncu kad ie vidio . da mu je sin izučio i umiješao se među obrazovane i inteligentne ljude, taj je ! otac duboko osjetio moralnu zadovolj। stinu i u tom vidio najbolju nagradu za I svoju brigu. ■ Onaj otac koji je vodio brigu oko uz. goja jednog ili dvojice sinova, nek se razmisli, a neka to razmisle i svi drugi muslimani, koliko li je uzvišena duž­ nost društva »Gajret« koje ima da se brine, ne o jednom ili dvojici, nego o stotinama muslimanske djece, da ih . izvede na put. Vršeći ovu dužnost, dru­ štvo »Gajret« postaje duševnim rodiF teljcm sve one djece koja su željna na­ uke. a nemaju vlastitih sredstava, da se školuju. Da društvo mogne uspješ­ no vršiti ovu svoju dužnost, potrebna mu je pomoć svih muslimana. Svi mu­ slimani treba da koncentrišu svoje po­ glede u ovo dnuštvo i da ga potpomog­ nu, pa da ono mogne materijalno osi­ gurati naše đake i omogućiti im bez­ brižno i nesmetano pohađanje škole. Teške su prilike danas za svakoga pa i za »Gajret«. Prema težini prilika' i žrtve su velike. Puno truda, puno žr­ tava treba da podnese »Gajret« pa da uspije u svojoj zadaći. Ali dobra na­ mjera i neumoran rad samog društva, te blagonaklonost i dobrohotno interesovanje svih muslimana, ukloniće sve poteškoće i odoliće svim neprilikama. Djelatnost ovog našeg društva u mi­ nuloj godini nije se mogla razviti ona­ ko, kako bi se razvila da nije bilo po­ znatih trzavica. Stoga treba podvo­ stručiti sile, kako bi uspjeh u ovoj go­ dini zadovoljio sve potrebe i kako bi naš »Gajret« u svakom pogledu mo­ gao stati o bok »Prosvjeti« i »Napret­ ku«. Ovo naše društvo posjeduje sad samo jedan konvikt, a ušljed slaba ma­ terijalnog stanja vakufske zaklade, »Gajret« stoji pred velikim i teškim zadatcima. Istina je da se s ponosom može uprijeti u sadanji sarajevski kon­ vikt. čiju je uređenost naš list istakao i prilikom otvorenja ovog konvik­ ta, ali to je samo dobar početak i ni­ šta više. Valja izgrađivati dalje i nije dosta reći: »Imamo sarajevski »Gajretov« konvikt«, za koji svaki objektivan čovjek može metnuti ruku na srce i, usporedivši ga sa prijašnjim njegovim stanjem, priznati da je polučen ogro­ man napredak. Jer sama zgrada kon- simu dao, kao što se daje sadaka*) prosjaku. On bi i uz cijenu da unesreći Nesimu zadovoljio svoga miljenika. Koliko mi je poznato, Dindar Haki namjerava također preko ljeta tamo, pa ćemo se sastati i op­ širno posavjetovati. Ihsan.« Kurir, koji je donio ovo pismo Akifbeyu saop­ ćio mu je da će Ihsanbey doći u Carigrad u ljetu te godine, ako ne nastanu kakve zapreke. I ako nije začudilo pismo Akifbey-a ipak ga nije ni oduševilo kako je on htio, jer je on tražio od ihsana pozitivan odgovor radi Nesime. A on je polovično odgovorio, pa ne će moći ništa reći Nesimi. Pošto se iz pisma ne zna tačno namjera šta je Akifbey htio nužno je ovdje rastumačiti ovu stvar. Radilo se o udaji Nesime. Sultan Hamid htio se ri­ ješiti njezina utjecaja, pa joj je jednom rekao, da će je naskoro udati. I ako je to Nesime odbila, znala -je da stim stvar nije svršena, jer je pozna­ vala sultana i njegove postupke prema drugim prin­ cezama. Zajto povjeri svoju tajnu Akifbey-u. Nesi­ mu je volio Izet i sve činio, da je predobije. Oda­ tle i moć njezina u Jildizu. No Nesime nije htjela ni čuti o tome, jer je mislila o Ihsanu i nadala se, da bi se prilike mogle promijeniti. Nesime nije mo­ gla ni Izeta odbiti, ali čuvši od sultana želju da je uda pomislila je odmah na toga mrskog krvoloka, koji je inače za čudo bio lijen čovjek. Osim njego­ ve prošlosti i njegova špijunskog rada bunilo je Nesimu i to što je Izet bio udovac i što je već bio prilično u godinama. Akifbey ne znajući za ljubav svoje kćeri uzme na se ulogu da će pokušati da opipa Ihsanove os­ jećaje i ako se je izjavio da nije prijatelj ženidbenih posredovanja. Iz ovog je proizašlo Akifbey-ovo pismo Ihsanu, a za ovim Je ležala i jedna garancija da će Jildiz biti u času potrebe otvoren, ako se sultanija ne uda za Izeta. Nastaviće se. *) milostinja. Muslimani čitajte,Pravdu* �Сграна 3. vikta do lani je sličila na sve samo ne na ljudska boravišta. Mračne zidine, blatni podovi, upaućeni prozori sa raz­ bijenim staklima, pružali su sliku hajvanske štale ili razbojničkog utočišta. Ta zapuštenost kako je tužno morala djelovati na stanare te zgrade, a ti sta­ nari su naši đaci. 1 onaj đak koji je kod svoje kuće naučio biti čist, opran i uredan morao je biti zaražen nečisto­ ćom koja ga je okruživala u tom za ljude nedoličnom stanu. Danas je ta zgrada očišćena, obijellena, uređena kako se najbolje može u današnjim pri­ likama. Li avliji ima svoju bašču, svoj cvijetnjak. Čovjeku se mili unić.i U konviktu čovjek# sad sve miriše, sve ga privlači i tu se vrlo ugodno osjeća. Đaci su se ove godine prehranili sa najboljom hranom; a do lani su ti đaci u potpunom smislu riječi gladovali, tužiff se na sve strane i u svakom pobu­ đivali samilost kao kakva neopskrbljena siročad. Što se tiče moralne strape i tu je polučen veliki napredak. Sad u konviktu nema više one galame, kojom su do lani uznemirivali čitavu okolišnju mahalu. Đaci su pristojni i uljudni i- u svojim starješinama gledaju svoje du­ ševne roditelje,, ljube ih i poštivaju. Kod đaka »e njeguje i religiozni osjećaj u najboljoj mjeri: redoviti korpora­ tivni polazak džamije vrši se uz asi­ stenciju vjeroučitelja, a svi odrasli pitomci uz ramazan poste. Ali to ne čine pod kakvim pritiskom uprave konvikta i iz straha pred odbijanjem župe ili za- [ jutarka. Pritisak se na njima ne vrši ni u kakvom pogledu, nego se apelira na I njihovu religioznost koju su kod kuće usisali ј pozivaju se da iz ljubavi pre­ । I ma svojoj vjeri vrše svoje dužnosti. • I U slijedećoj školskoj godini društvo : »Gajret« će, kako prije istakosmo, imati I još više posla'nego И u prošloj. Ono namjerava preuzeti još jedan konvikt I iz vakufskih ruku,”) misli u Sarajevu i otvoriti jedan ženski konvikt, gdje će se smjestiti 20—25 muslimanskih curi­ i ca koje bi iz provincije došle i ovdje I nastavile srednju školu. i Ne može se, a zasad i ne treba na­ brajati sve šta ima »Gajret« u vidu da poduzme i provede ove godine. Nužna mu je izdašna potpora svih muslimana. I Koga god boli u duši kad vidi našu za­ I ostalost u prosvjeti, ko god iz srca čez­ ne za tim, da se što prije kurtarišemo džehalettf i njegovih loših posljedica, uopće ko je .god iskreni prijatelj musl.mana i njihova napretka, neka vodi brigu o ovom društvu i neka ga potpo­ maže. Iz naše organizacije. Haši dopisi u istražnom zatvoru. Ovim povodom ustupljeni su svi spisi banskom stolu, koji će imati da izreče konačnu odluku. I Pošto se ova odluka ne može odmah SVI SE MJESNI ODBORI UMO­ Mostar, početkom juna. LJAVAJU DA ISKORISTE BAJRAM(Ipak se rastadoše.) Prije kratkoga I ispostaviti kao i obzirom na to, da i predsjednik rasprave' također treba SKE SASTANKE U SVRHU: I vremena sam vam gosp. uredniče pisao vremena da prouči akte, koji mu sada 1. SA SKLONU PRETPLATNIKE ' o dvojici delija u našem mjestu d Švabi nijesu pri r-uoi, to je rasprava protiv »PRAVDE«, KAKO BI ODMAH POD­ : Josefu Trojeru i pojugoslaveniziranom Radića odgođena od 21. juna na 8.- jula. MIRILI DUG I POSLALI IDUĆU predstojniku Gučetiću, koji se je u pre­ PRETPLATU, vratu iščahurio iz kotarskog predstoj­ VANJSKI POLOŽAJ. 2. DA RAŠIRE »PRAVDU« I SAKU­ nika Gozze-a, u srsekog načelnika GuRevolucija u Trakiji. Državna agen­ PE JOJ ŠTO VIŠE PRETPLATNIKA, četića. cija »Daciia« prima iz Sofije vijest, da 3. DA SAKUPE BAJRAMSKT PRI­ Vuk dlaku mijenja---- rekoše stari je u Trakiji organizirana revolucionar­ LOG »PRAVDI« i iskusni ljudi, pa i naš delija predstoj­ na vlada, ko-ja je sastavljena od 5 Tu­ nik ama baš se ni za dlaku nije promi­ Kotarska skupština u Travniku. Dne raka i 4 Bugara. Turske su čete doče­ jenio u svojim crno-žutim osobinama. 4. juna o. g. sazvao je kot. odbor naše kale Grke kod Ksantija, te su ih napale Nedavno je odahnuo naš grad kad je organizacije u Travniku svoju glavnu i uništile. čuo, da nam odilaze i Trojer i Gućegodišnju skupštinu, koja je bila izvan­ Sudbina Misira. Javljaju iz Londona: tić-Gozze, da su za zasluge porazmjeredno posjećena kako od strane gra­ Izgleda da pregovori između Engleske šteni na važna mjesta, jedan u Maceđanstva tako i od strane seljaštva. Na i Egipta dobro napreduju. doniju drugi u Albaniju. Veselje bi krat­ skupštini se je naročito istakla svijest Esad paša — ubijen. »Havas« javlja ko. jer naknadno saznasmo, da Irojer muslimana ovoga kotara bez razlike iz Pariza, da je neki albanski študent, zaista ide, ali da Gozze ostaje. zvanja i zanimanja, te želja za što tješ­ Rustem Aveni, ubio sa dva revolverPa ipak smo bili na ćaru, kad nam’ njim i uzajamnijim bratskim radom i ska metka vođu albanske delegacije na mjesto Trojera ne bi došao također djelovanjem. U tu svrhu izabran je no­ Esad. pašu, kada je ovaj izašao iz ho­ jedan crno-žuti tip Petrić. koji se je za vi kotarski odbor u koji su ušla ova tela. O atentatu na Esadpašu javljaju se • vrijeme propale Austrije ponosio svo ­ gospoda: Predsjednik Avdibeg Ibrahimslijedeće potankosti: Esad paša je upašić, potpredsjednik Hafiz Omer ef. jom oficirskom uniformom, kojemu je pravo izašao iz hotela »Rue de Castilimponirao samo befel. a osobito se je Arnautović,_ tajnik Alibeg Dautbegović, lone«, kad je k njemu skočio -jedan mla­ pako istakao u proganjanju momčadiblagajnik Abdulah ef. Arnautović, oddić i opalio na nj dva hitca iz revolve­ naše narodnosti, koji bijahu za njega , bornici bez funkcije: Mahmudbeg Hrara. Esadpaša se odmah srušio i prene­ marva u ljudskoj spodobi i kojemu iz­ snica, Ibrahimbeg Teskeredžić, Besimsen je u hotel, gdje je malo iza toga raz »majku ti bosansku« bijaše posve beg Teskeredžić, H. Munib ef. Korkut, izdahnuo. Jedan policijski agent uhva­ omilio. Riiatbeg Krehić, Salihaga Sujoldžić, tio je atentatora, koji se zove Rustem Sad nastoji da se odlikuje i u našoj Fehimaga Bojić, Hf. Salih ef. Begovič, Aveni. 25 godina star, zanimanjem uči­ mladoj -državi kažnjavajući besprimjer­ Salihaga Džulabić, Uzejirbeg Hrustantelj i albanski- državljanin. On je izja­ no i izdajući osude, koje bi mogle doći pašić, Ibrahim ef. Musić-Hadžić, Osvio, da svog zločina nije učinio u pro­ u arhivu pravnog fakulteta kojeg je on managa Leko i Salihaga Rizvanović. mišljenosti, već u onom trenutku, kad Novoizabrani odbor je radi uspješni- svršio kao dokaz njegove »pravničke je vidio pred sobom albanskog tirani­ spreme«. Tu je neki dan izrekao jednu jeg- djelovanja razdijelio posao na sekna i kad se je sjetio muka, koje je on osudu kojom bi se stranka oštetila za čije i to: 1. političku, 2. gospodarskoprouzročio albanskom narodu. 17.000 K. a okružni je predstojnik je­ financijsku, 3. prosvjetnu i 4. sekciju za Napredovanje boljševika u Perziji. dva pristao da potpiše i na 100 K; i tu — šire nje stranačkog organa Po vijestima iz Teherana boljševici su je osudu izrekao Petrić, a potpisao »Pravde«. zaposjeli brzojavni ured u Rastu. Kako Gozze. Gozze se ističe i u kulturnim Kao prvi plod novoizabranog, odbora akcijama, te je prije prevrata poveo javljaju listovi smatra englesko mini­ je osnutak »Musi, dobrotvornog' i kulstarstvo rata položaj u Siriji i Mezopo­ akciju za sakupljanje priloga za dubro­ turnog društva »Merhamet« za suzbija­ tamiji vrlo ozbiljnim. vačke »gohtbane« i skupio 500 K; i to nje nemorala, sprečavanje prosjačenja Pregovori Engleske sa Rusijom. Jav­ mu je jedini uspjeh, kojim se može grof i potpomaganje muslimanske sirotinje u ljaju iz Pariza: Londonski dopisnik kotaru Travniku, tako da je društvo, Gozze da pohvali. »Matina« rezimira pregovore s KrasiIz malog je prsta svoje' grofovske stupilo već za 2—3 dana u život.« nom.u dvije tačke: 1.) Engleska ide desnice Gozze isišao priču, da su mu­ Iznoseći gornji izvejštaj moramo, da bezuslovno u susret obnovi odnošaja s slimani inscenirali napadaj na generala Iznoseći gornji izvještaj moramo, da Ru-sijom. koje će prvo biti samo pri­ Terzića i tu lb laž servirao u užem javno priznanje Radnog Odbora i njivredne, a uskoro će zadobiti i politički krugu građana i oficira u jednom špe­ hovu marljivost i gorljivost stavljamo karakter i tako će doći do priznanja ceraju. kao uzoran primjer svjema kotarskim sovjetske vlade; 2.) s obzirom na taku Da se pokaže što revniji u shvaćanju odborima. U ovu bi se marljivost tre­ politiku Engleske krajnje je vrijeme, zadataka naših »demokrata« izmislio je bali ugledati naročito neki, na sreću ri­ da savezničke vlade sporazumno utvr­ jetki, odbori- koji svoju dužnost shva­ I jednu groznu podvalu u poznatoj aferi de svoju politiku prema Rusiji prije, protiv Smailage Cemalovića. Da po ­ ćaju tako, da njihovi članovi samo no­ nego što se nađu pred fait accompli, što se odbdrničko zvanje. Mi stojimo pred krije sebe kao pravog začetnika one bi smetalo uspjehu pregovora. gadne denuncijacije proti Smailagi, uskorim izborima, pa apelujemo pleo je u to i predsjednika »Ittihada« na sve pristaše u takvim mjestima, da Čišića. Nije se zastidio kad mu je Cišić se pobrinu za izbor agilnih ljudi, jer o ’) Ovo je vrlo optimistično shvatamarljivosti i neumornom radu odbora javno u otvorenom pismu rekao i do­ nje. »Gajret« stoji pred daleko većim kazao, da je lažac i smutljivac; jer nije ovisiće u mnogo koječem naš uspjeh problemom, jer će morati preuzeti sve pokušao ni da se od toga opere, što VELIKA PROTESTNA ISLAMSKA na izborima. Braćo prenimo se! vakufske konvikte, budući centralna napokon nije ni mogao. SKUPŠTINA U D. VAKUFU. Na poPrilozi za »Pravdu«. Prilikom ramavakufska uprava nije u stanju, da ih Mostar se može »podičiti« da ima uzdaničkom sastanku delegata posjed­ skog sijela u muslimanskoj čitaonici sadalje uzdržaje. Op. ur. predstojnika, koji nema autoriteta, da ničkih organizacija, »Jug. Musi. Orga­ kupiše naše pristaše medu sobom 1613 i ima upravitelja koji nema pameti, da kruna dobrovoljnih priloga za naš list i ima sreskog načelnika koji nema spo­ nizacije« i delegata kot. mjesta travanj­ skog okružja, obdržavanom dne 11. ju­ kao odgovor »demokratskom«« glasilu , sobnosti, da ima predstojnika političke na o. g. u Travniku, zaključeno je da »Reč Omladine« ,koja izlazi u Brčkom, । oblasti propalog grofa, da ima Gučetise prigodom hodočašća na Ajvatovicu na bezobrazne napadaje na naše vođe ’ ća koii samo guče. dne 21. juna o. g. obdrži velika islam­ g. muftiju Maglajlića i dra Hrasnicu. • U prošlom broju iznijeli smo kratku To sve mi vidimo u njemu, a ka ­ ska protestna okružna skupština u D. Darovaše slijedeći: po 100 K: Hasan- . noticu, da se obustavljaju potpore koje kovu su sposobnost vidjeli oni, koji su Vakuiu protiv gospodarsko-ekonomskog beg Pašić, Muharembeg Pašić i Mujaga i su dobivale obitelji onih vojnika, koji ugnjetavanja H. Beganović; po 80 K: Hifzibeg Gju- i ga ostavili u Mostaru, mi ne znamo. i kulturno-prosvjetnog se još svojim kućama nisu vratili, ili muslimana u Kraljevstvu S. H. S. mišić i Zija ef. Krnič; po 50 K: Rifat- ; Znamo i to, da ima bujnu fantaziju iz koji se možda više nikad ne će vratiti,, beg Rifatbegović, Mehmedbeg Pašić, i 1001 noći, pa si prestavlja muslimane IZ UREDNIŠTVA. Radi bajrama idu­ jer su zagubljeni ili pomrli. Brojke, samo kao Razbojnike X veleizdajnike. ći broj našeg lista neće izaći u utorak, Hasanbeg Salihbegović, Nurudinbeg koje smo iznijeli upravo su porazne po j Hrvate mrzi', jer je »Srbin«; Srbe mr ­ već tek u četvrtak. Kapetanović, Suljaga imamović, Ali ; naš podmladak, jer vidimo da ima sa- I Članovi našeg uredništva i Radnog Riza Sulejmanović, Omeraga Imamo- I zi. jer je »demokrata«. mo 875 djece bez zaštite, a sada dola- , Socijal-demokrati i komunisti su za Odbora unaprijed zahvaljuju na bajramzi vlada i ukidajući potporu oduzimlje i vić; po 40 K: Ibrahimbeg Muradbego- ! njega destruktivni elemenat, iaft<j)ije skim čestitkama i preporučuju prijate­ vić, Ibrahimbeg Zuifikarpašić, Jusufaga 1 im i zadnji makar i gorki, suhi zalogaj smio da reagira, kad mu je iavnđreljima i svima članovima naše organiza­ kruha iz ust^. Je 1ј to zločin? Sta ovi I H. Grabčanović, Agabeg H. Muhamed- i čeno na komunističkoj skupštini da će cije, da mjesto čestitki dadnu dar »Gajbegovič, Jusufaga H. Salihović i Jusuf­ ljudi misle, kada izdaju naredbe? Imaretu« i drugim dobrotvornim društvima. aga Abdulahagić; po 30 K: Husejnaga ; biti predstojnikom i u komunističkoj du li oni u rukama podatke, ili u svom Jedan koji pazi. Bajramska čestitanja u Kiraethani. H. Salihović; po 20 K: Hifzibeg Zulfi- I državi. cinizmu idu tako daleko, da se ponose | Odbor naše kiraethane zaključio je da karpašić, Šemsibeg Ajanović, Ali ef. I s tim kako čuvaju državu i državne in­ se prvi dan bajrama od 2 do 4 sata ala Cerimovič, Mehmedbeg I idahić. Ali ef. I terese. Raspitali smo se kod ovdašnjeg turka održi sastanak članova u svrhu Salihagić. Osmanaga Turkuša, Nezir ; povjerenstva, koliko te potpore iznose bajramskog čestitanja. Šaćirović,, Izetbeg Salihbegović. Smail mjesečno i rečeno nam je za čudo neNarodni poslanik g. Dr. Halidheg Turkuša, Salkan Tirić, Cazim Ainaut> vierovatno mala svota, koja ne prelazi UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Hrasnica otputovao je jučer u Beo­ Ibrahim Ferizović, Jusuf Mujagić, Osni pedeset hiljada kruna. I da se to grad, da prisustvuje sjednicama Privr. Plebiscit u Koruškoj. Na seljačkom manbeg Zairilović, Mehmed A. Vodenispase državi, kada se na druge strane Nar. Predstavništva. zbor.u u Grebinju u Koruškoj, koji se čarević, Mehmedbeg Gradaščević, Munemilice troši’) riješava se 680 obitelji Spada li ovo pod agrarnu reformu? održao jučer, prisustvovalo je 5000 se­ hamedbeg Pašić, Safvetbeg Ljubović, kruha!... Ali ovdje opet izbija na ja­ Jučer je došao u Sarajevo Salih Karić, ljaka, koji su izjavili, da je plebiscit u Jusufbeg A. Pašić i Kasim Krehić; po vu jedna stvar. Koliko smo doznali po­ težak iz sela Šunja, džemat Dragoča10 K: Asim ef. Mehmedagić, Alija Be- slovenskoj Koruškoj potpuno nepotre­ vjerenstvo je ustupilo popis neopskrbnje, kotar Konjic, da se kod zemaljske ban, jer medu njima nema nikog osim gić, Šaćir Dža-fić, H. Adem Mujagić, Ijene djece državnoj zaštiti djece već vlade prifuži na besprimjernu i drzo­ Slovenaca. Ujedno su protestirali pro­ Mehmed Muratbegović, Ibrahim Sejmeprije dva mjeseca, da se doznače stal­ vitu otimačinu zemlje i gotova usjeva. tiv to'ga, da austrijski predstavnici u nović, Mehmed Efetidić i Murat Murat­ ne potpore, nu tamo gospoda kao da Karić naime posjeduje nešto zemlje i Beogradu mole da im se dade hrane, begović; po 8 K: Ragib Nišić; po 6 K: ne vode računa »o zaštiti djece«, nego kuću kraj ceste u spomenutom selu, dok se oni hvale, da je imaju i previše. Atifbeg Ljubović i Osmo Nedžibović; više o svojoj zaštiti. koja je njegova sopstvenost. te su je Konačno se posve pouzdavaju u jugo­ po 5 K: Hasib Mahmutović, Hivzo Mu­ Tražimo od vlade da neodvlačno — obrađivali njegovi djedovi i šukundjeslavensku državu i dinastMu, pa se na­ la Ahmetović i Alija Mehmedbegović; u ime humanosti bar! — ili ukine ovo dovi a i on je obrađuje. daju. da će na Gosposvetskom polju po 4 K: Ramo Jahibašić. Mustafa ef. naređenje ili doznači potpore iz drugih Konjički cestarnik, nekakav dotepeni moći pozdraviti jugoslavenskog Karafondova, jer ne pomogne li se odmah Lelić. Osmo Salihagić 1 Mujo Havić: Čeh, upiljio u Salihovu sirotinju i dođe dordevića. Na zboru su govorili samo po 2 K: Osman Havić. ovim bijednicima biće zločin, čiji će oproljetos u šunju sa oružničkom patro­ domaći govornicu Solidarnost i svijest naše braći Bijedium pasti i na društvo i na državu. lom, te pbori ogradu oko njegove zem­ Radićeva pritužba. Stjepan Radić Ijinaca najjači su udarac za sve naše lje tvrdeći, da 486 m’ spada zemaljskom podnio je banskom stolu pritužbu pro­ dušmane. pa im se bratski zahvalju­ *) Okružnik tuzlanski dobiva toliko eraru, te će on taj pedalj zemlje obrajemo. Živjeli! tiv zaključka, da imade i nadalje ostati za uzdržavanje konja! Ur. Domaće vijesti Bez zaštite. Politički pcegH �Страна 4. Strana bpoj 169 9гв .ПРАВДА" — .PRAVDA' divati, jer spada uz cestu. Salih je na ovoj zemlji [»sijao pšenicu, koja je već za žetvu i cestarnik mu poručuje da će doći ovih dana i pokositi pšenicu. Pitamo agrarnu direkciju, je li joj poznat ovaj slučaj? Ako jest, kako će ovo dovesti u sklad sa izvikanom pa­ rolom, da je zemlja onoga, ko je obra­ duje? U konkretnom slučaju radi se o komadiću zemlje od 486 m1 težačke sopstvenosti. Kada bi sve i bila ovo erarska zemlja, ne bi se smjelo dirati u to, da se ne lijeva ulje u vatru i ne pali ondje, gdje se ne bi smjelo paliti. Ili će se i ovom zgodom obistiniti ona. da se sve uredbe i odredbe odnose samo na prvorazredne građane, dok se građani drugoga reda moraju obespraviti na svim linijama. Pitamo i čekamo odgovor, a Karića smo uputili da čuva svoje pravo. Izletnicima Ittihadove« proslave. — Program je ove proslave naknadno iz­ mijenjen u tomb, što će proslava po­ četi mjesto u1 ponedjeljak 21. o. m|j. sada u s u b o t u 19. o. mj. i trajati će po već objelodanjenom programu u našem listu tri dana i to subotu, ne­ djelju i ponedjeljak. Vlak sa gostima iz Sarajeva i oni­ ma, koji budu sa Sarajlijama skupa pu­ tovali polazi u subotu 19. o. mj. u 8 sati prije podne. »Demokratija« uglavljena kao kle­ vetnik. Javnosti su našoj poznati na­ padaji »Demokratije« i drugih demok­ ratskih listova, te nekih demokratskih poslanika proti g. Suljagi Salihagiću, kojeg su nazivali — šuckorom i pripi­ sivali mu kojekakva nedjela u vezi s tim. G. Salihagić je. želeći da- se ti napadaji stvarno i objektivno prečiste, tužio beogradskom sudu list »Demokratiju« i o toj je stvari prvostepeni be­ ogradski varoški sud donio 18. marta o. g. presudu, osudivši odgovornog urednika »Demokratije« na 1 mjesec da­ na zatvora zbog klevete i 1 mjesec dana zbog uvrede, te na nošenje troš­ kova. »Demokratija« nije bila zadovoljna ovom presudom, nego je dala žalbu na beogradski apelacioni sp d, koji je 4. juna donio pod br. 970 svoju pre­ sudu i u cijelosti potvrdio riješenje. varoškog suda. Tako je i beogradski apelacion; sud žigosao »Demokratiju« i njene inspiratore kao klevetnike i lju­ de. koji se nedozvoljeno titraju tuđom časti, a g. Salihagiću dao punu satis­ fakciju. Novi izbori u Zagrebu? Saznaje se da je vrhovni gradski načelnik pozvao posljednu desetoricu gradskih zastup­ nika komunista, da se odazovu vrše­ nju svojih dužnost. U tom se pozivu u isti čas ističe, da će se raspisati novi izbori, ako se komunisti ne bi odazvali tome pozivu. Učesnicima za sokolski slet. Cehoslovački konzulat u Sarajevu dobio ie ovih dana brzojavku iz Praga, iz koje izlazi da je kolektivna expedicija pri­ vatnih lica za sokolski slet isključena. S toga ne će biti otpremljeni za pri­ vatna lica nikakvi posebni vlakovi. Mo­ limo sve one. koji su se u tom pogledu obratili na ovaj konzulat, da prime ovo na znanje, jer nije konzulatu mogu­ će odgovarati na mnogobrojne prija­ ve i molbe. Ljepota Ilidže i — novinski ured. Hrv. Sloga« zabilježila je slijedeću noticu: »Službeni novinski ured opisujući namještaj i uređaj soba u ilidžanskom hotelu »Hercegovina«, javlja, da se Njegovo Visočanstvo vrlo lijepo izra­ zilo o ljepotama Ilidže, što je — nado­ dale izvjestitelj — nesumnjivo zasluga g. Odavića. Ako je istina, da je zasluga g. Odavića, što je llidža tako lijepa, onda je apsolutna istina i to, da je za­ sluga upravitelja našeg službenog no­ vinskog ureda, što su i ove godine sve bukve na 'Ivan planini — prelistale.« Mtisllmanska centralna banka oba­ vješćuje, da će radi bajramskih praz­ nika u petak i subotu biti zatvorena. Berber. Stavljam na' znanje svima muslimanima Bosne i Hercegovine da ću od 1. jula o. g. početi djecu suneti ti najsuvremenije bez ikakvih zavoja. Umoljavam braću muslimane, a naroči­ to nmalime, da me dopisnicom izvije­ ste u kojem se mjestu berber ne nala­ zi i kome treba da se prijavim. Mustaia Berberović Sarajevo, Bravadžiluk ul. 29. ■ввинииввииившпп II BospadarstBO Radujte se izvozničari! Privrcdnofinansijski komite ministara riješio je da izuzetno od odredaba riješenja mi­ nistarskog savjeta dopusti u neogra­ ničenoj količini izvoz starog pasuIja u inostranstvo do kraja — avgusta uz plaćanje propisne izvozne carine za pasulj i obezbjeđenje valute. Kupovanje žita na zelen. Zemaljska vlada izviještena je. a tim događajem počela je da se zanima i naša javnost, da izvjesne banke i špekulanti šalju svo­ je agente po selima i još sada kupuju od naroda žito na zelen. Razumije se da je po zemljoradnika ovo vrlo štet­ no i da svima sredstvima ticba nasto­ jati da se on obavijesti o neminovnoj šteti, ako vrši prodaju žita na zelen. S obzirom na proizvodnju žita u svije­ tu može se pozitivno smatrati da će povoljne cijene žitima trajati još za 5 do б godina. Zbog toga je vrlo po­ trebno. da taj momenat što bo’,3 isko­ risti zemljoradnik i da prodaju žita vrši udružen u Žitarske Zadruge, sa uas'onom na Savez Zemljoradničkih Zadiuga. koja bi i ovim zadrugama pružila potrebnu pomoć i savjete pri osmvaniu. Zemljoradnika treba o ovome što prije obavijestiti i posavjetovati da žito ni u kom shičaju ne prodaje na zelen. -| O G I.TŠT~R Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb.i da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo, od tvrtke H Suttner, (Ljubljana br. 706 po­ savjetuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Svicarskojj pa i inih dobrih žepnih Satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena. _a, naušnica, jedala, daro» za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na ; pr. škare, noževe, britve, doze za ci- | garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete i dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. [ i I i I ! । | Muči U Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo FeHerov«ga EisaHuida — i nestane boli! 6 dvostrukili ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Pellerov mlgrenovi klinčić 1 komad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellorovih pravih Elsa-pilula. Te su ₽ouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčazia tinktura I velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ah što jeftinije. Eugen V. Feller, Stiibica donja, Elsatrg br. 319. Hrvatska. Salihaga Ituhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a i PAP1RN1CA HAMDIJf KOpČIĆA I preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 X X ❖ X a ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza-i tačna. —' Cijene najumjerenije. :: :: Oglašujte u „Pravdi" Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70'— za netto kg dokf zaliha traje Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Busnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu!u Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i Čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?(Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tanpochina-pomada za porast kose činj krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 krpna. Šampon 1 krunu. Pomađa za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema t tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 2? K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvafska Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekd K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. Odgovorni »retSk: F. &1ШкГ ПмЛ: Oratrafat Odbe« »t < O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f0cd85a9887a41fac017d6af00e89dca.pdf a1344428be61bbd984f8a1940e90b090 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdakcioni odbor. гллсиж југославскске Broj 65 (170) ишзжмлааж огшваедцЈБ. Sarajevo, četvrtak 24. juna 1920. (7. ševala 1338.) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. a_________ Veliko slavlje naše Organizacije u D. Vakufu Dne 21. o. mj. u ponedjeljak održala otimačine, muslimanski težak kliče, da čela, kojih će se skupština držati i po­ ne. će otimačine. se u D. Vakufu velika protestna skup­ lučen sporazum, da bude glavni govor­ ština, koju su upriličili naši mjesni od­ Mi ćemo imati priliku, da iznesemo nik za opći položaj g. S. Korkut, a za bori iz Jravnika i D. Vakufa u spora­ svoje refleksije o utiscima sa ovog zbo­ agr. pitanje g. Sulejjnan beg Hafizadić. zumu sa delegatima većine naših od- , ra. Ovo iznesosmo samo da upozorimo Samu skupštinu otvorio ie vrijedni, bora travničkog okruga i nekolicinom javnost kako treba narod uzgajati, ka­ agilni i požrtvovni član našeg central­ muslimanskih odličnika, koji ne pripa­ ko ga treba voditi i kako treba s njim nog odbora g. Hamidbeg Kurbegović, daju našoj organizaciji Skupština se postupati. Obećavati narodu ono, što koji prve riječi posvećuje našem kralju spontano pretvorila u sjajnu manifesta­ mu ne možeš dati i učiniti, znači zava­ i Regentu na čiji je predlog uz burno ciju naše organizacije; Znatiželjni narod ravati narod- i kada nastane razočara­ klicanje primljen i otpremljen slijedeći vraćajući se na konjima i pod barjaci­ nje, onda dolazi do sukoba, a uslijed brzojav: ma sa dove iz Ajvatovice svraćao se sukoba nastaje propast. U narodu treba • »Nj. Kr. Vis. Regentu Aleksandru na određeno mjesto i čekao,oko po­ nijetiti »osjećaj pravednosti i moralnosti, Beograd. dignutog podiuma, dok dođu naši dele­ jer on samo sa ovim osjećajima može Muslimani travničkog okruga okup­ gati iz Sćirajeva, da mu progovore, da napredovati. Za to ćemo se za sada ljeni na velikom zboru izrazuju čuvstva ga razvedre i upute u daljnju borbu za ograničiti na tečaj skupštine, na kojoj duboke odanosti prema narodnoj dina­ čovječanska prava, koja mu jedan dio ■ je uz domaće građane i seljake bilo pri­ stiji Karadordevića čvrsto uvjereni, da braće-nebraće otima. sutno naroda iz Travnika, Bugojna, će pod njenim blagotvornim uticajem Kad se na podiumu podvio naš gla-. Jajca, Varcar Vakufa, Žepča, Zenice, i muslimanima svanuti bolji dani i kli­ vni urednik g. Korkut, nastale su take Visokog, Livna, Duvna, Glamoča i — ču da živi Nj. Vel Kralj Petar 1. kao, ovacije, da oduševljenju i klicanju nije Konjica. i Njegov, dični sin Regent Aleksandar . bilo mjere. Svjetina 'se gurala, da staPrije skupštine održana je konferen­ Zatim je predložio, da ovom zboru . ne što bliže, da mogne bolje vidjeti i cija, na kojoj su učestvovala .gospoda predsjeda g. Asin» beg Miralem grad­ što pozornije saslušati njegovo razla­ Asim beg Miralem, Rifatbeg Sulejmanski načelnik i član našeg mjesnog od­ ganje. pašić, Hakibeg Bušatlija, Dr. Sulejmb. bora u D. Vakufu, koji se skupštini za­ G. Korkut je govorio narodu o općem Hafizadić, Hamid beg Kurbegović, Nuhvaljuje i podjeljuje riječ g. S. Korkupolitičkom položaju, govorio cijeli sat, raga Hasagić i naš tajnik Ahmed Šerić. tu. koji pozdravljen burnim i dugotraj­ a narod je bio elektrizovan, te odobra­ Na ovoj konferenciji su uglavljena nanim živio počinje: vanju nije bilo kraja ni konca. Govorio GOVOR naSEg urednika s. korkuta. je kao Musliman, kao Jugoslaven i isticSS sve nepravde i zulume, koje tr­ Braćo, drago mi je što imam čast, I pravoslavni (Tako je! Buran pljesak), pimo od vlade i izvjesnog elementa, ali da na ovako impozantnom zboru mogu i Oni se zanose mišlju, da su naši : s je isticao i korio i sye mane i nedostat­ izložiti poglede na naš politički položaj, j k 1 j u č i v i osloboditelji i kao fake našega svijeta te onih koji ga za­ ali žalim da to moram činiti na jednom ! kovi svojataju sebi pravo, da nam krovode. Sve je primano sa oduševljenim protestnom zboru jer bi trebalo I je pravdu i propisuju nesamo naćin ži­ entuzijazmom, sve je udarilo na posve­ vljenja već i osjećanja. Oni su preu­ da se nakon godinu i po dana oslobo­ mašnje i potpuno razumijevanje. Jezetni i bezobzirni i oslobođenje ne đenja veselimo i manifestiramo svoju dnodušonsf, koja se je pokazala prigo­ radost, .a ne žalost radi nepravdi i raz­ shvaćaju takb, da uvode građanske slo­ dom ovog sjajnog i veličanstvenog zbo­ nih tegoba. Moram naglasiti da sam ja bode, već tako, da nam mjesto austrora ,to je do sada nešto, neviđena, to madarkse mamuze meću svoju. Naravna partijski čovjek i da ću govoriti sa par­ se može pokazati, samo među braćom, je stvar, da kod ovakih prilika ne mo­ tijskog gledišta, pa je vrlo lahko mo­ koju je rodio jedan otac i jedna majka. že biti ni govora o slobodi, a gdje nje guće, da se u svojm izlaganjima suko­ Naš težak, naš zanatlija, naš trgovac, nema ne može biti ni pravde, bez koje bim sa shvatanjem ljudi drugog pojikao što i mali i veliki posjednik svako, se ne ipože zamisliti ni opstanak, a ka­ tičkog uvjerenja. Molim da-mi se to ne naprosto svako pokazao se dostojan mo li razvoj jedne države. Tu nema uzme za zlo te da se mirno saslušam, vremena u kojem živi, pokazao se doa predstavnici drugog uvjerenja neka . niti može biti jednakosti i tolerancije. stdjan zadaće, koja mu je namijenjena. Demokracija znači vlada naroda i izuzmu riječ i odgovore na moje izvode Sve je dihalo jednom dušom, sve je vršivanje njegove slobodne i nepatvo­ isto onako hladno i otvoreno, kao što zadahnuto jednim duhom, sviju je vodi­ rene volje. Kod nas se, istina, mnogo ću ja otvoreno govoriti. Na taj ćemo la jedna misao: svi za-jednđga, a jedan govori o demokratizmu državne upra­ se način stvarno objasniti, a možda i za sve; Staleške razlike nema. Musli­ ve. imamo i »demokratsku« stranku, konačno saglasiti. Ja nemam namjere, man težak i musliman posjednik osje­ nu dvojim da se je igdje više izigrao ad koga omalovažavam ili možda na­ ćaju se jedno, jer ni u jednoga nije za­ ovaj veličanstveni pojam nego Ii kod padam i idem za tim, da se objasnimo. nas i u našoj mladoj državi. Glavni mro osjećaj pravednosti, te ne će da Temeljna su načela naše politike: de­ gramzl za tuđim dobrom na neprave­ mokracija i ustavnost, pravda i slobo­ predstavnik »demokrata«, bivši mini­ dan i nasilan način, jer je svjestan na­ star unutrašnjih djela g. Svetozar Prida, jednakost i tolerancija te narodno čela, da je oteto prokleto. Sa ovako bićević. na najciničniji je način krivo­ i državno jedinstvo Srba, Hrvata i Slo­ dobrim i nepokvarenim narodom može venaca. Zastupajući ta načela mi smo i tvorio volju naroda i u privre­ se sve učiniti, ovaki narod mora imati meno Narodno Predstavnštvo postavio došli u sukob sa izvjesnim elementom ljude, od kojih neki nijesu bili ni po­ svoju budućnost, on propasti ne će i našeg jedinstvenog naroda i stupili u znati u narodu, a kamo li da bi uživali ne može. opoziciju proti nosiocima sadanjeg re­ njegovo povjerenje. Na taj te način ovaj žima ne stoga, što smo za cjepkanje Kad je g. Korkut rekao: »Nemojte blaženi ministar potpuno izigrao ustav­ narodnih snaga, ili što žalimo za prereći, đa sam Vam obečo' dati takriv no upravljanje našom državom, jer vla­ dašnjom-nasilničkom upravom već sto­ na tuđu njivu, jer mi ne ćemo otimači­ da koja izlazi iz ovakog imenovaga, što u novom stanju nema ni demo­ ne tuđila njiva«, muslimanskih težak n o g. predstavništva nije i ne može biti kracije i ustavnosti, ni pravde i slo­ kliče: »Bože večere, s halalpm stečene!* ustavna. bode, ni jednakosti i tolerancije, pa čak Zamislite se malo o ovim riječima! Naravna.stvar, da mi nijesmo mogli ni« težnje za čuvanjem i- nijetenjem na­ Zar ohe ne govore kako ie čista duša pokloniti svog povjerenja ovako sastarodnog jedinstva. (Odobravanje). S na­ muslimanskog težaka, kako je nepokva­ joj vladi, pa smo prema prvoj takozva­ ren njegov osjećaj? U vrijeme, kada je ' ma se muslimanima ne postupa kao . sa noj »koncentracionoj«, a u i s t i n u ravnopravnim državljnima i mi gotovo sve poludilo za otimačinom tuđe zem­ P r i b i ć e v i ć e v o j, vladi zauzeli od­ nemamo nikakvih prava. Državljanska lje, kada se i odozdo i odozgo silom lučan opozicionalni stav kako stoga, prava uživaju u punoj mjeri samo Srbi stvara poseban seljački stalež na račun što nam je g. Pribićević nametnuo pro­ tunarodne predstavnike, tako i stoga, što njegova vlada nije pokazala n im a 1 o volje, da nas zaštiti od lične i imovinske ugroženosti i nesigurnosti. Bio je po srijedi i još jedan jak razlog naše opozicije: 'Pribićevićev apsolultni centralizam. Stupivši u otvorenu opo­ ziciju, naša je organizacija bila izvrgnu­ ta sistematskim progonima i kleveta- • ma, od kojih ću navesti najvažnije. Re­ klo nam se da smo protunarodni konfesionalci, da smo protudržavni separa­ tisti, koji plaču za Austrijom, da sijemo smutnju u našem jedinstvenom narodu i da ometamo pravilan razvoj naše na­ rodne države. Da vidimo koliko je is­ tine na tim klevetama. Taćno je da smo organizovani na konfesionalnoj (vjerskoj) podlozi ali je pitanje: ko je kriv ovakom organizovanju i ko ga je izazvao? Šta je donio narodni prevrat: bratski oprost ili div­ lju osvetu? Ja ovdje neću nabrajati onih ubojstava, pljački i progona što su se izvršili nad nama muslimanima. Te su stvari poznate i malom djetetu. Ja ću da konstatujem ko ih je počinio, i velim: Srbi-p r a v o s 1 a v n i. 1 kato­ lički su Hrvati bili progonjeni, reklo se sa’ raznih strana. Taćno. Šarao je to do­ kaz više, da progoni nijesu bili upereni proti »anacionalnosti« nas muslimana, već da su ižljev vjerskog fanatizma, koji nas je prisilio da se i sami konfe­ sionalno grupišemo. Naš konfesionalizam samo- ie dakle jedan defenzi­ van stav, nipošto cilj ili, kako neki hoće, izlika za naše separatno grupisanje. Prestati može samo u tom slu­ čaju ako kod drugih nastupi otrežnje­ nje. Što to otrežnjenje nastupi prije, to će prije nestati i gorčine, koju uzro­ kuje u našim srcima. Da taj konfesionalizam ne smeta nacionalizmu doka­ zali smo u stotinama slučajeva, a ov­ dje upiren prstom na položaj inteligen­ cije, što ga zauzima u vodstvu naše organizacije. Veli se da smo protudržavan elemenat, koji plače za Austrijom. Kaže se da smo držali Švabu (Još malo pa će se reći da ,smo mi vikali: »Eto Švabe, eto babe«!) i da smo ga štitili svojim šuckorima. Sve je to laž i podvala. Hi­ storija se ne da krivotvoriti i ona po­ kazuje ovo: Švabu smo dočekali puš­ kom u ruci i skupo platili ovaj svoj otpor. Merhum Alibeg (Firdus vodio ie najodlučniju austrofobsku politiku i prvi potpisao glasoviti llidžanski Memoran­ dum, kojim je zapečaćena naša zajed­ nička borba sa braćom Srbima proti Švabi i Austro-Ugarskoj. Firdus bijaše voda 95% b, h. muslimana i jedan pot­ puno izrazit srbofil. Pa ipak su u na­ rodnoj eri oslobođenja prošle dvije nje­ gove obljetnice, a da ga se srpska štam­ pa nije sjetila ni jednom riječju, ni jed­ nim slovcem. Reći će se da se o Firdusu ne piše jer se je popaktašio. Slab izgovor, jer ga njegova posljednja po­ litička orijentacija nije odvela u zagr- flnsllmansba trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u SarajBmi R»l it svim kuRinln mtoflun. Obavlja mlati I miituli ii kraljevstvu SHa. 1 u Inizimstiu. №м a- DionfOa glavica loike na uleine ћпЈШсв I tihih HButtt I uSamadujt Ih na|ра>о11ш|Е. 0b»№ № mjinjni« psslows I burzovne ва1ове Doje sezonske i eprBUlzaclhbs Sredite. — Hupuje I onoiiaje smBSb, valuti I »l idatnni papire »Ш vrsta. R 0 o U 0 0 B 3 B Б E Н З .В kupuj« I srodili sve mtt robi, a paglaulta m iisntni naalrolro. 3,000.900 Marija: »ralja Petra šlica 2 prizama, lijeva ■ Brujali: ТгјиаИа Виta, Sarajm - Inttrnrban telefon: Zli . -......... ' �Strana 2 Страва ljaj tuđinaca, već opet u zagrljaj braće pa makar i drugog plemenskog imena. Zar je grijeh bratovati sa Hrvatima? »Jenji Musavat« Dervišbega Miralema nije ;plovio hrvatskim vodama, pa ipak se ni to 'ne priznaje. Jesu li bolje pro­ šli ljudi oko »Samouprave.: rahnietli Osmana Dikića ili »Misbaha«, koji je pod mojom redakcijom zastupao jedan izrazito srbofilski pravac? Koristi li štagod. što sam ja pod Potijorekovim prijekim sudom osudio demonstracije iz 1914. godine ј nazvao ih barbarlukom u času, kada je vlast taku izjavu smatrala veleizdajom? Ja sam i danas srbofil, i danas želim iskrenu slogu i bratsku uzajamnost sa braćom Srbima pravoslavnim. Ali to ne koristi, jer stro­ go lučim Srpstvo od nasilja pa žigošem barbarstva i onda, kad ih čine Srbi. Srbofil po mom mišljenju ne znači srp­ ska mumija, koja šuti na sve što se događa drugima, ne znači odreći se ljudstva, pa trpjeti i svinjarije, ako ih čine Srbi. Srpstvo treba biti ljudstvo, onako kako ga shvaća Protić i njegovi srbijanski drugovi; Srpstvo treba stro­ go odlučiti od pravoslavlja i odmah će ići glade i urednije. Treba uzeti jedan r š i n i njime mjeriti i muslimanu i pravosl., a ne gle­ dati jednom kroz prste, a drugom tražiti dlaku u jajetu. Kad bi se uzeo jedan ar" ' šin, onda muslimansko »šuckorstvo« ne bi bilo različito od pravoslavskog; on­ da hi se slabosti naših ljudi mjerile isto onako kao i slabosti pravoslavnih. Za­ što se ne objavljuju spisi crnog kabi­ neta? Zato, što bi izašle, na javu hi­ ljade srpskih doušnika I stoga se to potrpava. Stoga se govori o »ljudskim slabostima«. No kad je riječ o šuckorima i njihovim nedjelima, on• da se zna samo za muslimane i katolike, premda se je u šuckore sakrio mnogi Srbin i premda su u većini bili pod komandom — Srba žan­ dara. Jedan aršin i odmah je iščezlo sa površine »muslimansko« šuckorstvol Da. ali bi onda trebalo tražiti nov na­ slov pod kojim bi se provodilo protežiranje pravoslavnih Srba! Jedan aršin gospodo, pa ili sve šuckore pred sud. ili svima bratsku rijjč oprosta. Jedan aršin. pa će Grđićeva izjava lojalnosti doći u isti red sa postupkom muslima­ na, koji je u šuckorstvu našao dekung, pomoću kojeg je došao u zavjetrinu, da očuva život i ne ostavi kosti u borbi za mrsku mu Auštriju. Jedan aršin i mi smo zadovoljni... • Jedan aršin i odmah će nestati ko­ bne šake što stište grlo samo jednima; slobodu i ravnopravnost i odmah će ne­ stati austrijske metode u novom izda­ nju i pod novim nazivom; slobodu i ravnopravnost pa da vidite kako mu­ sliman bratuje. Dosta je bilo tuđeg jarm? proti kojem smo se zajednički borili. Vrijeme je da se pojavi pravo oslobođenje i digne bratska šaka sa našeg grkljana, koja je teža i nesnosnija baš radi toga, što nije tuđinačka. Slobodu, pa da vidite kako joj klikće brat musliman isto onako kao i brat pravoslavni. Predbacuje nam se i podvaljuje da si­ jemo mržnju na inevjernu •braću i da mrzimo Srbe. Zar stoga, što ne ćemo plemenskog cijepanja i što naša inteli­ genciji nije voljna, da produžava bratonbilački boj radi plemenskog imena. Zar stoga, što «1 našim redovima brat­ ski djeluju Srbi i Hrvati i što im ne pada ni na um, da jedan drugog i pita­ ju ža plemensko ime, a kamo li da se radi toga svađaju Ili mrze i zatiru? Na­ še jugoslavenstvo nije prazna riječ i svi smo osvjedočeni, da nam je sudbi­ na namijenila časnu ulogu, da budemo prirodan most za zbliženje Srba pravo­ slavnih i Hrvata i katolika. Mi nijesmo separatisti. Obratno; mi smo iskren i propovjednici narodnog jedinstva i navala na nas u tom pravcu nije ništa zdrugo nego ii prikriveni separa­ tizam i pritajeni gnjev hegemonista, koji se na nes ljute radi toga, što ne ćemo da budemo njihove mašice u raz­ bijanju narodnih redova. Veli se da smo proti pravilnom razvoju naše države. Zar stoga, što odbismo Pribićevićev centralizam proti kojem se sad. izjavljuje i njegova »de­ mokratska« stranka i što prije podrugu gcdtnu izjavismo uvjerenje, da se našu dižava ne može upravljat, bez pokra­ jinskih uprava? 11: možda stoga, što hoćemo da po svojoj snazi budemo su­ dionici u našoj upravi? П možda sto­ ga. što u našem vods vi; nema ni jed­ nog austro-mađarskog stupa i što smo ubacivši staro-vođe dah dobar primjer, kako treba postupati sa ovim crnoŽuč tim ostatcima. Mi smo oborili Šerifa .PRAVDA- — ,НРАВДА‘ •Arnautovića, np njegovi madarofilski ostati iz srpskog tabora i danas, zau­ zimaju odlična . važna mjesta u parla­ mentu i upravi. 1 danas se šepire, a da im niko ne upire u pravo mjesto, na koje po svom držanju spadaju. Je li i to naša kriv.ič? Možda e ometanje piavilnog razvo­ ja naše države u tom, što ne ćemo da nasjednemo zamci svojih protivnika pa se postavimo na stanovište, da nam je kao manjini potrebna kakva zaštita ? Znamo mi našto smjeraju ovi naši »pri­ jatelj-.. al. treba da upamte, da nas ne će navesti na tanak le.l i tako nam izI biti iz ruku legalno sredstvo lm.be pro­ ti njihovim nasiljima. Mi nijesmo nikak­ va, manjina, već dio ovog naroda, krv njegove krvi, koja se ne može ni zatrti ni potisnuti. Mf smo nikli na ovoj grudi isto kao i drugi, ona je naša kao i nji­ hova i ostaAmo na njoj sve i u slučaju kad bisino je morali natopiti svojom krvlju (Burni pljesak. Mnogi plaču). I pređi su nam je natapali, tfa ćemo, us­ treba li, i mi. Mi nijesmo nikakav tud, a kamo li stran elemenat već tvrd orah. o koji će se nalomiti zubi mnoge i mnoge vjeverice. Nck se niko ne za varava; budu li se nastavili progon i [ pljačke, budu Ii produžena nasilja ’ mi ' ćemo ih odbiti takom snagom i odlučnošću. da će se začuditi kako oni, što ■ ih na umjetan način insceniraju, tako i oni koji ih svojom »mlitavošću« trpe 1 podupiru. Za to nam nije potrebna ka­ kva zaštita manjina, dovoljan nam je i zakon i snaga, što tinja u našim redo- j vima. Mi ne ćemo i ne možemo da bu­ demo nešto posebno i tražimo samo to. da budemo ravnopravni. Ne ćemo da u našoj državi bude građana prvog reda, koji će vladati i građana drugog reda koji imaju dužnost, da samo slu­ šaju. Mi ne ćemo dozvoliti da nas kogod tare svojom čizmom. (Burno odobra­ vanje i pljesak). K»tko rečeno hoće­ mo da smo svoji na svom. Da. nijesmo nešto posebno i da te­ žimo za slogom i zajednicom sa braćom drugih vjera, vidi se i po našem poli­ tičkom držanju. Mi smo kod braće Hr­ vata iz Narodnog Kluba primljeni kako može biti ljepše, pa ipak s njima ne­ mamo kakva posebnog pakta. . Toga pakta nema niti je kad tražen ni s naše ni s njihove strane. Mi smo im blizu radi njihove susretljivosti 1 iskrenog nastojanja, da nam pomognu u prijaš­ njem i sadašnjem teškom stanju, kao što -smo i mi bili uvijek lojalni prema njima i njihovim nastojanjima oko pro­ cvata naše narodne države. Bili smo na putu, da i sa radikalima dođemo u tijesne odnose. Njihov dalekovidni vo­ da g. Protić tačno je uvidio neisprav­ nost i neodrživost odnošaja, što ih je inaugurisala kratkovidna »politika« g. Pribićevića, ali — kao što često biva ,— našlo se piladr koja su pametnija od kvočke, pa se i među radikalima pojaviše mudraci, koji hoće da su pa■ metniji od g. Protića. To su vam vode bosanskih radikala, koji- u čežnji ,za po­ pularnošću unesoše zabunu i pomutiše naš odnos prihvativši Krizmanovu uredbu o beglucima u Bosni i Hercego­ vini. Mi, naravna stvar, ne možemo prihvatiti njihovih »razloga« kojima brane odstupanje od svoje agrarne re- . zolucije i o toj uredbi imamo stalan sud, od kojeg ne možemo odstupiti ni za čiju ljubav. Šta znači ova uredba? Veli se da ona pogađa samo age i begove koji su se naučili ljenčariti i da ide u korist težaka, pa prema tomu i velikog broja nas muslimana. Ali to nije tako. Pri­ silan 'otkup zemlje ne znači ništa dru­ go, -nego obnovu stare srbijanske me­ tode, po kojoj su muslimani potisnuti sa sela i zbijeni u gradove, da se onda što lakše i odatle istjeraju. Uredba ni­ je ništa drugo nego naš izgon iz ove zemlje. Jer ako nam ne daju zemlje znači da nam ne daju stanovati na se­ lu, a u jednoj agrikuiturnoj zemlji to ne znači ništa drugo nego li gospodar­ sko upropaštenje, proletarizovanje i si­ romaštvo, -koje graniči sa gubljenjem vjere. Kad ta uredba nije uperena Spe­ cijalno proti muslimanima, zašto se tom »srećom« ne obdari 1 Srbija I Vojvodi­ na? Zašto da se ona uvađa baš u po­ krajini, gdje je 80% beglučke zemlje u muslimanskim rukama? I zašto u? se načelo »zemlja pripada onom ko je obrađuje« primjenjuje samo u Dosni i Hercegovini? Ako muslimanski zemljo­ posjednik. zanačija i trgovac ne smiju posjedovati zemlje zato što je šooom ne obrađuju, zašlo se to mjerilo ne primijeni i na srpskog oficira, popa, tr­ govca i zanačiju? Zašto da se pravi iz­ nimka između'Bosne i Srbije i da je ćesfhi zabranjen, a zakup dozvoljen? Zašto? Samo zato, što ljudi hoće da je baška položaj Srbina, a baška »Turči­ na« u ovoj zajedničkoj nam domovini! Zar nema nikakva značenja u izjava­ ma mnogih naših posjednika, da bi po­ stali kmeti i davali tretinu svojim kmetitna? Zar ne treba povesti ozbiljnijeg računa o zahtjevima ljudi, koji uzurpa­ torima svojih begluka 41 ude ćesim? Agrarno pitanje socijalno je pitanje, koje se tiče svih nas: velikog kao i ma­ log posjednika, zanačije kao,' i slobod­ nog težaka. Ako bi se ovo pitanje ri­ ješilo, na" sadanji oti mački način, ko jamči našem težaku, da sutra ne će doći red i na njegovu njivicu, ko mu može pružiti jamstvo, da njegovu kuću ne će zadesiti ono isto, što mu je za­ desilo vola i kravicu, što odoše u- ruke narodnih »mučenika« i »osloboditelja«. Uzdrma li se na jednoj strani temelj privatnog vlasništva, ko vam, braćo, može jamčiti da se sutra ne će uzdr­ mati na drugoj strani? Mi moramo biti solidarni u svima pitanjima i podupirati svog brata u nevolji bez obzira na to. imamo li u tom ličnog interesa ili ne. U novije se vrijeme iz petnih žila na­ stoji poljuljati naše redove i uzdrmati našu solidarnost i međusobno pomaga« nje. U tom se osobito ističe nekoliko ljudi, što svoju »demokratsku« robp hoće da prodaju pod firmoln zaštite težačkih interesa. Ovaj mutež izdaje svoj »Glas Težaka« i laća se raznih sred­ stava. a glavno im je »načelo«, da će se Krizmanovom uredbom okoristiti naši težaci i na lahak način doći do tuđe muke i imovine. Mi nemamo ni­ šta zajedničko sa ovim mućenjem’ i premda se borimo za težačka prava ne ćemo se nikad solidarisati s time, da vas naputimo na otimanje tuđeg do­ bra i tuđe imovine. Mi se držimo pro­ pisa naše uzvišene vjere, koja zabra­ njuje svako, pa i ovako pljačkanje i n kojoj nema propisa, po kojem bi ne­ ko mogao dati takrir bez vlasnikove privole i njegove punomoći. Tuđi je hak težak, a oteto je prokleto. To je naš princip i nama ne trebaju glasovi ljudi, koji bi mogli ubrusitj u otimanje i odobriti Krizmanovu pljačkđ. Do zemlje se može doći samo privolom njena vla­ snika i nikako drukčije. (Odobravanje na sve strane). Ja i moji drugovi doći ćemo, po vaš pošteni glas i uzdamo se da ćete nam ga dati. (Hoćemo, hoće­ mo). Ali vam nikad ne ćemo obećati takrira na tuđu njivu niti na račun toga kvariti vaše poštovale, što ste ga uVijek imali prema svetosti tuđe svoji­ ne. (Aplaus. Burni povici težaka: Tako je). I kad dođemo po vaš glas nemojte reći da smo vam obećavali takvi r na tuđu njivu (Povik: Bože večere s prav­ dom stečene I) niti to od nas zahtije­ vajte. Mi ne opsjenjujemo, niti ćemo vas upućivati na zlo. (Tako je; živili!) •Prije nego li završim valja mi vam još kazati da naša organizacija vodi bri­ gu i o tom, da oblakša teški položaj naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Miosjećamo njihove jade i čemere kao i svoje, nas boli njihova rana kao i na­ ša i nastojaćemo svim silama, da im pomognemo. I kod njih je krenulo na bolje, a bijaše gore nego li i kod nas. Njihovo je vodstvo bilo zatvoreno, u »Pravdi« ste čitali šta je pretrpio se­ kretar njihove organizacije Midhatbeg Hodžić, ali je sad, hvala. Bogu, na slo­ bodi* i uoči bajrama nam je poslao bratsku čestitku. Bilo bi lijepo kad bi­ smo mu s ove skupštine poslali bratski fjozdrav, pa predlažem da se to učini brzojavno. (Odobravanje. Pljesak). Ja sam svršio Г zahvaljujem na pažnji (Dugotrajni pljesak). * Iza ovoga sjajno uspjelog govora, koji je primljen sa frenetičnim klica­ njem i odobravanjem, uzima riječ g. Hamidbeg KurbegovSć. koji veli, da su naše prevratne prilike iz­ bacile na' površinu ljude strogo konfe­ sionalnog mentaliteta, s kojima mi hijesmo mogli ići zajedno, jer nas i pre­ više bbli ono, što su učinili, a naročito što su nam kanili učiniti. Ovi ljudi, koji su poveli narodno jedinstvo do potpune' vjerske unifikacije, otvorili su paljbu proti nas, mjesto da ulažu trud da se skuha tijesto našeg narodnog jedinstva. U ohrhnj proti navalama, išli smo bo­ ljim puteni, dok su ovi sasvim zastra­ nili. Za to su nas proglasili neprijate­ ljima našeg naroda, jer nijesmo htjeli da idemo za jednim fanatičnim Urošem Kruljcm (Burni poklici: dolje s njim!). Bilo je na žalost muslimana, koji sp se svrstali u-protivne tabore. Istim 0yim. ljudima, koji spadaju našoj omla­ bpoj 170 bio) dini, uskraćuje se danas četvrt miliju­ na kruna za sami uzgoj naše mladeži, koji se troši ћа one, koji će nas na­ skoro vrijeđati kao ‘Krulj. (Povici: do­ lje Krulj!) Mi tražimo škole, ali nam se ne daju, dok se u isto vrijeme otvara­ ju u nemusHmanskim selima, da se od nas napravi roblje neznanja, kao što se pravimo kulturno-ckonomskiin rob­ ljem. Završuje sa žestokim prosvjedom proti vladine prosvjedne politike. G. Dr. S u I e j m a n beg H a f i z ad i ć govori o agraAom pitanju isti­ čući silne nepravde, koje su muslima­ nima od prevrata do dana? počinjenu, medu kojima je jedna od najvećih, ag•rarno pitanje, koje se rijpšava otmicom i nepravdom. Naročito' apostrofira bol, što nam se to čini’u našoj narodnoj dr­ žavi^ koju smo dočekali ko ozebo sun­ ca. Sto nam je maćehinska Apstro-Madarija činila, u pašoj' nam se narodnoj državi u gorem smislu čini i još nam se prigovara da rogoborimo, dok niko, ne prigovara onima, što ituđe dobro nasilnim i nepravednim načinom oti­ maju. Ilustrira bijedno stanje, u. koje su pali naši .posjednici,'navadajući po» razne primjere nevolje. Dokazuje isto' vjetnost interesa našega -težaka i po­ sjednika i moli, da se svi složimo za [ rezoluciju, koja će se sada pročitati. Bećo Milak, težak iz Livna Ii ističe kako su se još za Švabina vre­ mena otele njihove ispaše, koje se sada I nemilosrdno dijele i trguje se s njinfa. Ii Traži. Цр 'se u mere ne smije dirati.1 I Ako će se dirati, onda treba, da i teI' žaci muslimani imaju u tome udjela, a ne samo privilegovani elementi. Omer Palica, težak iz DuI Ijana kotar Jajce, pobuđuje op­ ću pažnju sVbjom pritužbom da je kao ; beskućniK u god. 1914. dobio komadić zemlje, koju je do sada obrađivao, dok, mu je početkom crve godine nijesu oteli Stanko Cuvrk i Marko Marković.. Sa-, sjekli su mu ogradu i istjerali ga sa njive. Usprkos odluke kot. ureda u Jajcu, ne daju mu njegove zemlje, a oblast mu osim komadića odluke, ne pruža nikakve zaštite. Pokazuje riješenje državnog odvjetnika, koji ne na­ lazi razloga, da progoni njegove ot­ mičare, uslijed .čega nastaje zgraehtje Uz poklike: Sramota! Pošto se više niko ne javlja za ri­ ječ. Hamdibeg Kurbegović čita slijede­ ću, rezoluciju, koja je jednoglasno ša velikim odobravanjem primljena. REZOLUCIJU: 1 .) Pozivamo kraljevsku vladu, da već jednom poduzme ozbiljne mjere, kako će se osigtifati lična bezbiednost građana muslimanske vjere koja , do sa­ da u ovom kraljevstvu nije na' žalost provađana prema nama u duhu ravnopranvosti, a naročito ne prema našoj braći na granici Sandžaka i Crne Gore, te u Sandžaku i Maćedoniji. 2 .) Protestujemo proti nehaju, kojim vlasti i danas prate pljačkanje i raza­ ranje slobodnog muslimanskog imetka, kao što se to događa. Zahtijevamo da se plati ošteta za sve paljevine i pljač­ ke, počinjene od prevrata' do danas i konstatujemo, da se u tom pogledu do sada ništa nije učinilo. 3 .) Zahtijevamo najenergičnije, da se ubojice, palikdće i p.jačkaši muslimana i njihovog dt-bra od prevrata dq da­ nas, коц se i danas slobodno šetaiu, pozovu na zakonitu dgvornost i najstrožije kazne. 4 .) Molimo da se iziadi a'.mestija za političke progone muslimana u San­ džaku i Maćedoniji, «ji se u najviše slučajeva na temelju slobodne denuncije bacaju mjesecima 4 tamni’:, a da se često i ne izvedu pr -a suđ ' 5.) Protestujemo najodlučnije ; proti jednostranosti, kojom se dijele razne koncesije i povlasti.:e na štetu musli­ manskih trgovaca i zanatlija Vladina se porezna noTika ne kreće u pravcu agrarne politike te se muslimani trgov­ ci i zanatlije otonezivaju tako, da se u svojoj imovini osiromsšavaju i uništa­ vaju. 6 .) Tražimo, da se iskupi kraljevska riječ o pravednoni riješavanju agrarnog "pitanja, 11a što ero gotovo dvije godi­ ne uzalud čekam« {^očajavamo, te u tu - svrhu tražimo da se što prije: a) isplati zaostatak haka za J91S. god.: b) isplati renta od naših kmetskih ze­ malja za 1919. godinu; c) da se na Isti način isplati renta za 1920. godinu; d) da se tako zvane beglučke zemlje t. j. zemlje neograničene i neopte­ rećene kmetovskim pravom stave na neograničeno raspolaganje vlas­ nika kao što je to u čitavom svijeo �bpoi 170 — Broj tu. pa i u našem kraljevstvu,. a na­ ročito u Srbiji; ■e) da sudovi riiešavaju sve zemljišne sporove, osim kmetskih, na temelju postojećih zakona o svojini; i) da se zakup plaća onako, kako je to medu strankama ugovoreno i g) da se sa šumskih posjeda digne za­ brana eksloatacije, kako bj se bar tako posjednici šuma mogli pomoći u teškom položaju. 7 .) Da še ovo postigne molimo i tra­ žimo da se štp prije ukinu sve uredbe, koje protuslove ovim pravednim za­ htjevima. 8 .) Zahtijevamo da se obustavi brisaiije prava vlasništva u gruntovnici na kmetske zemlje, dok se zakonito ne uredi pitanje oštete. '9.) Zahtijevamo da se p'rovedba ag­ rarne reforme jednako primjenjuje i na muslimane težake, koji Šu do sada sva,kom prilikom, ne samo zapostavljani, nego često puta nezakonito i silom oŠtećivani bili. 10 . Tražimo da se najstrožije pnmicmjuje član 23. Predhodnih odredaba od 25. februara 1919. o kojem se do sada nije nikada vodilo računa.. 11 .) Protestujemo proti tome, što se je resor ministra za agrarnu reformu dao opet u ruke g. Krizmana, čiji se je rad pokazao kao jednostran i proti na­ ma иретеп, a i na štetu države. 12 .) Zahtijevamo, da se odmah pri­ mjenjuju promijenjeni članci 6. i 7. o beglucima od 14. februara t. g. 13 .) Tražimo da se muslimanima da­ de u državnoj Službi onoliko mjesta, koliko nam prema brojnoj snazi pri­ pada. 14 .> Tražimo da se i na nas primje­ njuju sva ona načela demokratskih dr­ žava i naroda, koja govore o jednako­ sti. bratstvu i slobodi. 15 .) Zahvaljujemo svima onim našim državnicima i vodama parlamentarne zajednice, -koji su pokazali do sada vo­ lje. da nam budu pravedni sudije, a naročito gosp. predsjedniku ministar­ stva Stojanu Protiću. 16 .) Tražimo, da se posveti više bri­ ge prpsvjetnim prilikama muslimana i da vladina školska politika krene u smi­ slu zahtjeva islamskog elementa, koji ih je u stotinama predstavki izložio. Isto tako protestujemo proti nepraved­ nom pljačkanju Stipendija, koje pripa­ daju muslimanskom daštvu. 17 .) Odobravamo energični istup pro­ ti dru Krulju prigodom posjeta Begove džamije. Na koncu je časna starina Sadik ef. Softić mualijn i vjeroučitelj iz Jajca učinio dovu, čemu su se svi prisutni pri­ ključili okrenuvši se prema Kibli i po­ božno je pratili sa aminanjem. Krtičnjaštvo u našoj politici. JANUSOVO LICE VOĐA »MUTEŽ STRANKE. — ULOGA A. MAH1NIĆA. — PUTUJUĆI AGENTI. — »DOPIS« IZ CAZINA. — »ĆAST« I »SLAVA«. Мј smo jednom prilikom obratili paž­ nju ulema-medžlisa, na podzemno ro­ varenje njegova tajnika Ahmeda Mahinića i zatražili da mu zabrani izrablji­ vanje njegova tajničkog položaja u pr­ ljave svrhe .nove »demokrtske« filijale: takti zvane musi, težačke (Mutež) »stranke«. Upozorili smo da se Mahinić obraća na muallime i Imame, kao što Amo natuknuli i o njegovoj kažnjivoj manipulaciji sa obećavanjem imamskih i mujeziniskih-džiheta. Očekivali stao, da će ulema-medžlis izvršiti svoju duž­ nost i g. tajnika upozoriti na ispravnije shvatanje njegova poziva. Ne tražismo to možda stoga, što smo za gušenje političkog uvjerenja ili što se plašimo političke akcije, jednog Hasandedića, Kurtovića, Svrze, Jakića i — Mahinića. Ne. Мј smo daleko, od toga, da bismo se služili kakvom presijom, ali smo da­ leko i od toga, da bismo mogli dozvo­ liti krtičnjaštvo u našoj politici, koje hoće da zavede ovaj naisavršeniji tip skrahirane austro-mađarštine. Ovaj prototip jezuitizma i zaplotnjačkog mutenja. Da nam se ne bi pred­ bacilo, kako napadamo ispravna čovje­ ka. ovaj put ćemo biti konkretni i iz­ nijeti jedno upravo ogavno sredstvo, kojm se je proti našoj organizaciji po­ služila ova crnožuta lija u spodobi rijasetskog tajnika. v Organ . »Mutež« stranke neprestano napada na našu organizaciju što djelu­ je н vjerskom temelju i više je puta naglasio, oa vjera nema ništa sa poli­ tikom. Moramo se. savjetuje »Glas Te­ žaka«. emancipovati od konfesiolnog momenta u svojoj politici to jest preki­ nuti sa vjerskim baškalukom, i svoju is­ lamsku zajednicu — pocij’epati na težaka, matoposjednika, trgovca, vele­ posjednika Hđl Ostavljamo na stranu nisku i neislamsku tendenciju ovih smutljivaca i hoćemo da upremo na ra <Гки između njihovih riječi i čina baš u ovoj glavnoj tačci njihova »progra­ ma«. Dok »Glas Težaka« na jednu stra­ nu propovijeda Ridanje sa konfesional­ nim momentom, dotle se na dtugu stra­ nu taj isti »Glas« razašilje na uprave naših mekteba i, pozivom na njegovo »zauzimanje« za muallimske interese, hoće da muallimi budu pioniri i širitelji tog »braniča« malih i potištenih. Čemu ova dvoličnost i zavaravanje? Mi smo eto »konfesionalci«, u rukama nam je, prema zakonitom položaju, vakufski imenik svih vjerskih službenik, pa ipak nam ne pada ni na um. da’ bismo se poslužili Mahinićevom metodom i »Pra­ vdu« slali oa uprave mektebi ibtidaijja. Neovlaštena upotreba zvaničnog imenika nije jedina zloporaba g. Mahi­ nića. On je pošao mnogo dalje, pa je i službeni akt, ulema-medžlisa izrabio u svoje prljave svrhe i pomoću njega jednoj mladoj krtici prokrčio put čak na’džamijske ćursove. Njje naša stvar, da ispitujemo na koji je način g. Mahi­ nić izmamio potpis g. reisul-uleme na akt, kojim se jedan isključeni nuvablija preporučuje pažnji vakufskih po­ Сграна 3 ПРАВДА" — „PRAVDA, vjerenstava na pruzi Sarajevo—Brod. To je stvar g. reisul-uleme i njegova nelojalnog tajnika koja bi nas zainteresovala tek u slučaiju da g. Mahinić ne bi dobio zaslužene kazne. Nas ovaj put više zanima uloga tog Mahinićevog ek­ sponenta, što se zove Mahmud Džaferović i niski pokušaj rijasetskog tajni­ ka, da preko ovog pretvornog mladića zamuti u redovima naše organizacije. Džaferović se formalno bavio važenjem i džerrom, ali mu je glavna zadaća, da — prikazujući se gorljivim pravdašem — uštrcava otrov smutnje u našim re­ dovima i uhodeć u korist Mahinića uli­ jeva nepovjerenje prema, vodstvu naše organizacije. Ovo nije nelojalnost pre­ ma šefu, ovo nije ni mutež; ovo je s m r a d e ž kojom se ne služe nego samo ljudi Cernijeva tipa. Pardon, Hasanđedić-Mahinićeva tipa! Da se dalje ne bavimo ovim zave­ denim mladićem i da ne prljamo svojih stupaca gadnim podvizima njegova inspiratora, puštamo riječ »Putniku« što se — sjedeći u srednjoj Bosni — javlja iz Krvave Krajine. Mahmud Džaferović napisao je svojom rukom ovaj dopis, namijenjen organu »Mutež« stranke »Glasu Težaka«: Cazin, 16. maja 1920. G. urednice! Dozvolite da progovo­ rim o ovdašnjim prilikama. Ništa se odavle ne čuje o našim potrebama iako je ovaj sav kolar čisto težački bez ikakve sumjese. U nas se ovdje provela organizacija još iza prevrata formalno-po pro­ gramu »J. M. 0.«. Vodstvo se već jed­ nom i promijenilo ali u centralni odbor je došao samo jedan član, svejedno što je ovdje trideset i pet hiljada muslimanskih težaka. Ni mjesni odbor im bolje nije uređen: dva trgovca-posjednika i podkadija »zet« su glavni vođe; ostali članovi odbora, također ne težaci, su kao i prvi:' Njihov.sav rad za narod sastoji u tom što se u čitaonici malo posvade i poljute. Na selo, među težake, jok, brate, ni pošto. I jedinog prijatelja težaka ovdašnjeg muderrisa, g. Sofića, hoće da nam maknu odanle. Ni njeg sad ne mogu da trpe, dok su dobili pomoću njegova iskrenog rada 1 držanja u vakuf, izborima: prevariše ga na vjeru, dobiše sva vakuf, tijela i sad najprije treba njega odavle maknuti. 0 našim potrebama ovdje niko ne vodi računa. Mi težaci ne znamo što je tomu razlog Kad su kakvi izbori eto, brate, inteligencije, agovata i begovata ko gljiva. U drugim kakvim zgo­ dama ni -govora o težaku. Ni naše hodže koliko bi mogle neće ili ne znaju da se late korisna rada. Ima ih ovdje’oko četrdeset, ali k’o da nema ni jednog. Sad toliko, drugi»Aput više« Putnik. »Dopis« iznešosmo bez ikakve izmje­ ne. Original mu je u našoj redakciji, a »čast« i »slavu« radi »dopisnika« ala Džaferović i voda ala Mahinić prepu­ štamo »časnoj« Mutež stranci. Politi® Grčki poslovi u Anadolu. Prema vi­ jestima »Matina« predložio je Venizelos, da se spremi u Smyrni šest grčkih di­ vizija, oko dvadeset hiljada momaka i da'se eventualno iz Tracije pošalju još tri divizije kao. pojačanja. Foch je primjetio, da se Wilsonove izjave protive tim preduzećima. Wilson je tražio, da to poduzme Grčka isključivo uz' vla­ stitu odgovornost, jer nije nužno, da saveznici doprinašaiu žrtve uz riziko eventualnih neuspjeha. Boljševici u Perziji. Javljaju iz Teherana: U stvari ulaza boljševičkih če­ ta u Perziju Sovjet je rastumajap, da se tu ne radi o kakvom poduzeću pro­ tiv nezavisnosti Perzije, već samo o Omladina je Regenta, koji se-fri pu­ protekciji ruskog brodarenja.po Kas­ ta pokazao na prozoru banskih dvora pijskom jezeru. Sovjetska vlada se ob­ oduševljeno pozdravljala. vezuje, da će napustiti Enseli čim bu­ Iza 9 sati priredila su Regentu za­ de zagarantovana nezavisnost Perzije ; grebačka društva bakljadu i serc.ndu. i ona ne bude više pod stranim utje­ Na nebrojenim žaruljama rasvijetljtncajem. nom Markovom trgu razlijegali su se. zvukovi hrvatske pjesme i frenetički Krasin 1 londonski pakt. Kako doznhpoklici spontanog oduševljenja do u je »Times« stoji Krasin, što se tiče pi- | kasnu noć. kada se povrka u miru ra­ tanja priznanja dugova nekadašnjeg zišla. ruskog carstva od strane sovjetske vla­ Njegovo Kraljevsko Visočastvo Re­ de, na stajalištu da će sovjetska vlada i gent Aleksandar dva puta se je zahva­ lio na prozoru banskog dvora na sr­ ako budne prinuđena da ove obaveze dačnim ovacijama. Prvi put je rekao primi na sebe, insistirati na tome, da ovo: stupi u sva prava i sve povlastice koje »Vrlo sam Vam zahvalan, dragi mo­ je svojevremeno imala Rusija, a naro« ji Zagrepčani na takovom oduševljenom čito će sovjetska vlada tražiti da se dočeku. Sretan sam. što mi se je ispu­ provede londonski ugovor od 1915. po nila želja, da dodem u vašu sredinu, u komp je Carigrad dosuđen Rusiji. Dalje mili 1 lijepi Zagreb, da vam neposredno pokažem, kolikom sam ljubavlju došao će boljševici tražiti naknadu svih onih ovamo«. troškova, koji su potrebni za obnovu tokom rata razrušenih krajeva. Bojkot protiv Mađarske. U pučkoj dvorani bečkog magistrata održana je jučći skupština Saveza trgovačkih, transportnih i prometnih radnika i to ' rad; bojkota protiv Mađarske. Poslanik Forstner upozorio je na nečovječni po­ stupak mađarskog vojništva. Izjavio je da će bojkot tako dugo trajati, dok grozote, koje čini mađarsko vojhištvo, ne prestanu i dok časnički odbot i sol­ dateska ne obustave svoju djelatnost. Traži se, da svi politički kažnjenici bu-, dir oslobođeni, da se uspostavi lična sloboda i sloboda radničkog* pokreta, da qe daju jamstva da će se dati svi­ ma oštećenim osobama odšteta i da će se izdati sveopća amnestija za političke delikte. Govornik naglašava protiv tvrdnje mađarskog ministra predsjed­ nika, da u Mađarskoj nije smaknuto 50 nego više od 500 osoba i da u zatvorima ne čami 2400 ljudi već 27.000. Sve to do­ kazuje govornik na temelju naročite 11štine Konačno je govorio o načinu vr­ šenja bojkota protiv Mađarske. ■ i ; i I ■ ■ I i ; • Regent je sa ministrom predsjedni­ kom sjeo u sjajnu četveroprežnu koči­ ju, pred kojom je išla fanfara kraljev, garde, te dv« eskandrona gardijske konjice. S lijeva i desna bio je sokolski banderij. U drugim kolima sjedili su ban Dr. Laginja i potpredsjednik Narodnog Predstavništva Dr. Ribar, u trećim ko­ lima podbah Dr.. Potočnjak sa predsiedifkom Hrvatskog sabora Drom Medakovićem. U daljnjim kolima išli su ostali dostojanstvenici, ministri, gene­ ralitet, visoko sveštenstvo i dr. iza ko­ jih je išla nepregledna povorka zagre­ bačkih društava i korporacija, Sokolaša, dobrovoljaca, izbjeglica itd^Citavim putem do banskih dvora priređivane su Regentu veličanstvene ovacije, na ko­ jim se Regent očito dirnut, srdačno za­ hvaljivao. Ženska zagrebačka mladež u narod­ noj nošnji iz svih hrvatskih krajeva postavila se u gornjem gradu u špalir. Domaće vijesti Doček Regenta u Zagrebu. Sinoć u 6 sati stigao je Prestolonasljednik Aleksandar sa pratnjom, posebnim vo­ zom u Zagreb. Sva zvona su zazvonila, topovi su zagruvali, a muzika je intonirala sve tri himćn. Na raskošno cvijećem, zelenilom j zastavama okićenom peronu bili su sakupljeni duhovni, civilni i vojni dostojanstvenici, među kojima ban Dr. Laginja sa podbanom Drom Potočnjakom, nadbiskup Dr. Bauer, upravitelj patrijaršije Letica, ge­ nerali Vasić i Majster i dr. Regent Aleksandar izišao je iz salon­ skih kola, stupio na sag od cvijeća i zemlje iz okupiranih krajeva, i rukovao se sa banom, koji ga je pozdravio u ime Hrvata. Iza toga je najstariji grad­ ski zastupnik Krešić u ime građana grada Zagreba izrekao dobrodošlicu Regentu, na čemu mu se ovaj zahvalio. Pošto su mu predstavljeni sakupljeni dostojanistvenici izišao je Regent n pratnji ministra predsjednika Dra Vesnića i bana Dra Laginje pred zgradu stanice, gdje ga je dočekalo ogromno mnoštvo naroda oduševljenim pokli­ cima. . .! - Drugi put, nakon što je glazba od­ svirala sve tri narodne himne i tla po­ novne veličanstvene ovacije naroda prozborilo Njegovo Veličanstvo ove ri­ ječi: »Hvala vam, braćo Hrvati. Pone­ site kućama svojim ubeđenje, da ću stajati s Vama na obranu narodnih pra­ va pa ma prema kome bilo«. Tu je na­ stalo nrnebesno'klicaflje tako da je Nje­ govo Veličanstvo moralo na čas preki­ nuti svoj pozdrav). Zajedno ćemo stva­ rati čuda. Ja još jednom pozdravljam viteški hrvatski dio našega naroda. Ži­ vjeli! Fijasko predsjednika Mutež stranke. U prošli četvrtak primismo iz Prozo­ ra ovaj brzojav mjesnog odbora naše organizacije: »Danas pokušana skupšti­ na »težačke« stranke. Hasandedić to­ talno propao«. Donosimo gornji brzojav i molimo naš odbor, da nas o ovom fijasku op­ širnije izvijesti. Udruženje zemljoposjednika za B. i H. u Sarajevu poziva na redovitu skup­ štinu koja će se obdržavati u utorak 29. juna u 10 sati prije podne u pro­ storijama muslimanske čitaonice (kiraetrane) na Bendbaši. Dnevni rea: 1. Otvorenje skupštine i imenovanje verifikatora; 2. Izvješće tajnika: 3. Izvješ­ će blagajnika; 4. Izvješće na .bornog odbora; 5. Predlog o podjeli ajsomtorja; 6. Predlog o promje:::- društv. pra­ vila; 7. Izbor novog cciu.ainog odbo­ ra; 8. Izbor nadzorog odbora; ч. Razni predloži i interpelacije. Prilozi za »Musi. Akad. Menzu«. — | U prošlom broju javismo iznos dobro- voljnih priloga građana iz Bos. Dubice, i a danas iznosimo imena darovatelja. i Darovaše; po 3000 K: Ahmedbeg Ce­ rić, po 500 K: Kasim Caušević i Upptva pilane »Una«; po 400 K: Dr. Hani žeković i Uzeir Dolić; po 300 K: Be■ ćirević Hasan; po 200 K: Osman Pezić, Joco Pejić, Branko Fabić, Mujaga M. Pezić. Mustafa Midžrić, S. Feh- ' mi Cerić i Braća Zubović, po 203 K: Dr. Mustafa Kadić, po 100 K: Mustafa Horozović. Husein Seferović, Karanfl : Dizdar, Lelić Tahir, Anto Grahovac, Mehmed Veletaulićl Salih Lelić, Ibrahim Skopljak, Riedl, T. Mikić, Milan Ehrman. Zaim Caušević, Srpska št“dionica. Braća Mitraković, M. Cikotr Anten Franjić. Nikola Cikota. Munib Vojniković, ’brahim Nizani, Ivan Alešić, Đorđo MisaDević i sin i Hašim Šerić; po 80 K: Muharcni Mašić. Stojan Ci­ kota i Mustafa Mesterbašić. no 60 K: Mehmed Caušević i Ibrahim Latić; po 50 K: Muharem Cerić, Šaćiraga Pašagić. Hasanaga Pezić. Ahmed Pašagjć, �”■ ".. . , __ . _ - т—— С-Трана 4. Strana Spoj 170 Broi .ПРАВДА' — .PRAVDA' Muhaiiitd Pezić, Mustafa Kelić, Nikolić, I dana drugih vjera pri akciji za ovu naBogdan Dajić, Macura, Dušan Bižić, i šu ustanovu. Mataruga i drug, M. J., Misali'vić, Fi­ Vjerujemo da će se i druga mjesta lip Konig, Murat Arnautović, G. Grdn- povesti primjerom Dubice i da ćento feld, Osman Jupić i Tima Cika, po imati veći uspjeh, nego li smo se nadali. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 40 K: Vejsil Arnautović, Mehmed Ta­ Priloge treba slati na »Musi. trg. i (prije Rudolfova) — Telefon 319 baković, Ibro Caušević, Omer Bcćireobrt, banku« sa oznakom: »prilozi za preporučuje svoje bogato skla­ vić, Mustafa Pezić, S. M. Caušević,' ; Musi. akad. menzu«. Odbor. dište svih droga i medikamenta, Mustafa Cejvan, Sabit Krivdić, Altja te svih fotografskih potrebština Osijek I. Berber. Stavlja na znanje svima muNizam, Husein Dizdar, Mišo Mutavdžić, ( Posluga brza i tačna. — Cijene ' Josip Haić, Hasan Cerić, Smajil Ajvaz, I slimanima Bosne i Herceoovine da -ću uvoz i izvoz najumjerenije. M. Fengebaum, Mirko Laić.Mr. Star- I od 1. jula o. g. početi djecu sunetiti najkentički tehničkih proizvoda i suvremenije bez ikakvih zavoja. Umower. Zaim Karaica, Ella Schwarz, Ka­ ranfil Lelić, Hasan Ibrahimbegović, Mu- i ljavani braću muslimane, a naročito Preporučuje na veliko: .jaga Šerić, Mehmed Bećirević, Branko i mualiine, da me dopisnicom izvijeste u Benzin nadomjestak, acetona, na­ Mijatović, J, Šiljegovii i R. Mujičić, kojem se mjestu berber ne nalazi i ko­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ po 30 K: Omer Caušević, Danka Vrga. me treba da se priiavim. • he boje, parafina, lanenog firnisa Nikola Šurowski, Ignatz Маусг, Lazo Mustafa Berberović, sikativa, brunolina, lakova, škrob Stefanović, Savo Jovanović, Rudolf 1 vagon čelika za alat Sarajevo. u sanducima, amoniak sode, jetVućinić, Milorad Ličanin, Đapa, Rado- j 1 vagon čelika tt komadima kog n^trona 100% i 128%, dr­ Bravadžiluk ulica 29. šević, Bilajac Muharem, Hasan ef> Se- ’ vnog katrdna, octene kiseline, (Stahlzaggeln) ferović, Junuz Seferović. Smail Taba- i 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. ković i Ahmet Tabaković, po 20 K: kod Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ razni toaletni sapuni, olovni še­ Tahir Rešić, Muharem Lelić, Rifat Le- ■ tom svojom poluči uspjehu društve­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu lić, ifurat Bradarić, Hasan Bradarić, nom i obiteljskom životu. Zadesiti će , drugu u tu struku zasijecajuću Muiaga Dizdar, Ibrahim Hrbić, Mustafa svaku ženu uporabom FellefOve Elsarobu. Porić, Adem Kišmić, Omer Hadžić, Ahpomade za lice i kožu. Ova pomadu međ Seferović, H. Mpharem Lelić, SuCij’enik šaljemo franko. odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Ijo Hodžić, Huso Hasančević, Derviš ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini Hibić, Saćir Sumbić. Mehmed Subašić, kožu mekom, nježnom i rumenom. N. N„ Mehmed Kostić, Muharem Šerić, Tisuće i i .tisuće gospođa upotrebljuju Mustafa Caušević, Dušan Antonić, Mije s najvećim uspjehom. Nu ne valja lan Pajić, Milan Maričić, Dušan R. Jase latiti škodljivih sredstava, naručite žica, Jovan Cikota, Stevo Cikota. Jo­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu sip Verić, Zaim Kljajić, Dragutin Vuči»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta flić. Miliajlo Perović, Sulejman Seviić, 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ M. Obrvaš, Agan Tabakoivć, N. N., Hu­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja sein Idrizović. Vlado Jajuz, Mirko Ma­ Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 taruga. Pane Stefanović, Josip Mađar, Fehim Cehaić, Đoko Dragelj. M. Arslanović, S. Bećirević, Henrik Ružić, Du­ Jeste 11 prekomerao osetljivi protiv šan Vasić, Jovo Miljković, N. N„ V, hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah Dračević, Suito Mutičić, Ibrahim Sparazličite boli? Oj, kako tu ublažuju ho­ hić. Salih Seviić, Andrija Šubarić, Ivan li, čine otpornim masaže s FeUerevim Padan, Slavko Šubarić, Ibrahim Ibrapravim Elsafluidom! 6' dvostrukih ili himbegpvić. Eledemir Tutej, Jusuf La2 velike specijalne boce 36 kruna. tić, Bejtov;ć Smail, Špiridon Vuina, Ni­ Trebale biste terajuće sredstvo, koje kola Kramarić, Milan Dumić, Sulejman | utažuje grčeve, jača želudac? Držate Bešig, Ljubomir Jažica i Tabaković Ha­ Централа се бави тргрвином земаљse samo Fellerovih pravih Elsa;pilu!a! san; po 10 K: Džafer Cejvan. Omer 6 kutija 18. kruna. Želbčani balzam 12 ских производа на велико и мало, Delić, Smail Bašić, Salih Galijaš, Mu­ malih boca 36 kruna. Omot i poštarina a филијале импортом и' експортрм stafa Hibić, Smailbeg Kulenović, Pašo posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Talić, Suito Custić, Abdulah Komić, Hu­ разне робе. Филијала у Варшави let, Stubica donja, Elsatrg br. 31i). Hr­ sein Ibrahimbegović, Smail ef. Cuturić, vatska. врши исплате дознака за Пољску Mehmed Porić, Uzeir Islamović, Savo S. Bakić, Ibrahim’ Caušević, Zaim Cej­ уз најкулднтније услове. Потребне van, Šaćir Cejvan, Murat Custić,' Hu­ ♦ PAPIRN1CA ♦ информације могу се добити увијек so Cošić, Sulejman Kbčan, Mihajlović, HAMDIJE KOPČIĆA код центрнле у Босанском Вроду. Husein Seviić, Smajo Memišević, S.uljo Zdenac, Džafer Veletanlić, Alija Beći­ preporučnje svoje bogato stovarišt^ rević, Salih Haskić. Smail Caušević, M. svih vrsta papira, kancalarijskog i $ Lađarević. Bećir Seferović, Ivan Miš♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ković, Rade Railić, Mikša РгорреУ. Saobavljaju brzo i točno. muel Kapeli, Janko Trkeš i Muharem a Cijene umjerene. > Ališić po 7 K: Stevo -9Grahovac. ' ‘ 1 ' -• ‘ ' * . ii Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Naročito nam je naglasiti, da nas oOdgovorni uredMk: F. CurtnlM Odbcn >1. U. 0.« -.чшшгИ. D. fc A. КкЈм« Satari« ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ sobito veseli bratski udjel naših gra- Centralna drogerija Braća Šat\inagić Oglašujte u „Pravdi" Kilhslm F. TiBfBnbach i drug Odmah za dobiti ,,Prorbet"tehničkoindu str.-poduzeće : d d. u Ljubljani. : Трговина на велико и мало свих земаљских производа Naskdnici Pere Hostija Филијале: у Ббограду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. X X T Ф X X Z У Босанском Броду Obavlja sve bankovne poslove najbrže “i 11najpovoljnije. . ~—- Daje sezonske i razne druge kredite. —- Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Гпи+иаН ииП1ги1и li u PriBilegoBana zemaljsha banha za Bosnu i Hercegovinu Cnnninilll UUl ujuVU. 1 ■— Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispottave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Ženica i Zvornik. Zaftepitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bas. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. e Redoviti rezerve i fond za sigurnost založniea 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrži uplate I naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Primi kao tlavni zođlupstio ia 8. i H. Hsiicarazioni gnarali I Prgoj sveopćeg društoa za osiguranje pratit nezgoda I štita, tn prsti osiguranja. I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 11,000.000. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30c4a67ca4ca990d61d820d5fa0f7943.pdf 2d7582f1639f2ae146f9a700834d06bb PDF Text Text Poštarina, u gotovom plažena. POJEDINI BROJ PRAVDA 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdahcioni odbor. Ш(ЖЈ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ<М!ИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦЦЈЕ. Broj 66 (171) Godina II. Sarajevo, subota 26. juna 1920. (9. ševala 1338.) Kad Kraljević govori... Na ručku u banskim dvorima održa­ dali radu sa onim uzajamnim po­ lo je Nj. Kr. V. Regent Aleksandar oval vjerenjem, kojim su se jedan na ^ovor, koji su svi prisutni saslušali stodrugog naslanjali junaci naši, kad su jećkc: živote svoje polagli na oltar stoljetne »U prvom redu zahvaljujem provi­ narodne misli. Mi to možemo učiniti bez đenju, što mi ,je udijelilo sreću, da u ozbiljnih poteškoća. Vremena našeg ihte svoga uzvišenog roditelja Nj. V. robovanja i tuđih uplitanja u naše po­ kralja Petra uputim prvi put vladalački slove prošla su nepovratno za naviiek. pozdrav kralja Srba, Hrvata i Slove­ Skupnim žrtvama mi smo is­ naca svojim za ovom trpezom uzvanim kupili pravo, da po svome znanju i u, državnicima, vojnicima, predstavnici­ mijenju zidamo svoju kuću. Naš seljak ma vjera i građanima .prostrane naše neće više imati da se bori kao u Hr­ mile otadžbine, na prvom mjestu Hr­ vatskoj 16. stoljeća za »sjpre pravice«, vatske i Slavonije. Meni se čini, gospo­ I pošto ćemo mu mi zajamčiti i bolje i do, da je u ovom trenutku okupljen osavremenije od ovih. Svaki naš radnik ko nas cio naš narod od Vi ime­ može računati na potporu i zaštitu u na, ali jednoga srca i duše i da se po' svome radu; svaki naš građanin bez ovoj dvorani čuju veseli dusi naših za­ o b z i r a n a n j e g o v oj> 1 e m e i v j ejedničkih predaka od posljednjih . dva­ r u, da su sva njegova politička prava naest stoljeća. jednom za svagda zajamčena i da opNisu li za ovim ča^om, u kome će.se šta ravnopravnost postaje našim poli­ moći udružiti i zagrliti sva naša braća tičkim »vjeruju«. A ja vas uz to mogu svih imena i svih vjera, uzdisaji, živjeli uvjeriti, da vaš — danas kralj Srba, Hr­ i padali naši zajednički predci od Lljuvata i' Slovenaca — gaji iste osjećaje devita Posavskog do naših dana? Ni­ blagovoljenja prema svim našim držav­ su li današnj dan željeli i hrvatski kralj ljanima, Naši besprimjerni uspjesi na® Tomislav i srpski knez Viščević, kada bojnim poljima stvorili su nova popriš­ su zajednički pred hiljadu godina voje­ ta za našu djelatnost, otvorili su nove vali protiv Simeotta bugarskog, te i oni vidike za čitav naš život, spremili su koji su se borili protiv franačkog gos­ potpuno nov položaj i nametnuli svima.I podstva, pa i sam Tvrtko, kad se je g. nove dužnosti. 1389. proglasio kraljem Hrvatske, po­ Ja živim u. uvjerenju, gospođo, da će­ što je 12 godina ranije stavio na svoju mo svi mi, da će naši sugrađani širom .glavu — srpsku kraljevsku krunu? Ni­ bogate i prostrane otadžbine ozbiljno su li za ovim časom vatreno .žudili na­ shvatiti te svoje dužnosti. Ja i moja ši praoci, kada su svi jedan za drugim vlada svjesni smo svojih opali pod tursku uprav.., oni, pred koje bećanja, datih istorijsko'g 1. su znamenite godine 1335. spremali dđcembra 1918. ići ćemo na ruku vojsku pravcem Trsta i Rjeke u težnji svemu što bude namijenjeno blagosta­ da srpskim, hrvatskim i slovenskim se­ nju i napretku našeg naroda. Sretan sam ljacima obezbijede slobodu trgovine na što iz prvih doživljaja u divnom Za­ našem moru? Zar bi Zrinjski i Franko- grebu crpim pouzdano uvje­ ■ pan i ostali znani i neznani njihovi dru­ renje, da su i naša braća iz govi, zar bi toliki zatočnici naše na­ svih ovih krajeva zadahnurodne misli mogli gledati tako mirno t a istim osjećajem i- vjerom. smrti u oči, da kroz nju nisu nazirali ' U to ime ja nazdravljam u čast i na i vidjeli naše oslobođenje i u i e d i nj esieću mije nam Hrvatske ,> Slavonije!« nje? Zar je moguće, da se duše JeKad je Nj. Kr. Vis. Regent završio lačića i patrijarha Rajačića i svih nji­ svoj govor, intonirala ie glazba hrvat­ hovih saradnika ne vesele ovoj zori.na­ sku himnu »Lijepa naša.«, a iza toga je ših ljepših i sretnijih dana, kad su ih progovorio časna starina i odlični bo­ zajedno sa mojim uzvišenim prarodite­ rac za narodno jedinstvo, ban Laglnja, ljem Aleksandrom, njegovim mudrim dugim govorom, u kojem je između os­ savjetnikom Garašaninom spremali dje­ talog rekao: »Naš je zadatak ovom sve­ lima i životom svojim? Zar je mogu­ čanom zgodom, pri ovom prvom poho­ će, da su odsutne iz ove'dvorane ple­ du n aš e g a kraljevića i budućeg kra­ menite duše svih trudbđiika posljednjeg lja, da što jače učvrstimo spone, koje stoljeća na ovom velikom narodnom vežu krunu i narod, a taj kraljević, koii danas faktično već vlada, znače i poslu? Po momu dubokom uvjerenju u ovaj htjeli će biti pravedan i milostiv svi­ mah ne samo svi naši, pa i najudalje­ ma onim, koji možda i bez svoje niji krajevi, nego i sva naša pokoljenja krivnje ne gledaju na budućnost mi­ le naše hrvatske ovim našim pogledom tu su oko nas. Ovo, što smo mi po­ ili ne sa ove naše visine. stigli, njihovo je i naše zajedničko dje­ Visočansi'oF Negda su se naši kra­ lo. Sto još od djela narodnog osloboljevi zvali neki Kraljem Srbije. , neki đenjrf i ujedinjenja preostaje, ležaće na Kraljem Hivatsko i Bosne. Veliki ie dar nama i na onima, što za nama budu proviđenja, što su se naši najbolji ljudi dolazili. I na nama je da ovima pri­ prije ni godine, tamo ha Krfu, dogo­ premimo i olakšam^ ostvarenje tog vorili 1 što se Vaš uzvišeni roditelj pro­ preostatka. A mi ćemo to učiniti bez glasio Kraljem ne samo svih naših ze­ velikih poteškoća, ako se svi u svim malja, nego svega naroda Hrvata, Srgranama javnog i privatnog, pro­ svjetnog i privrednog života budemo o- I ba i Slovenaca. Naša će domovina biti vića i brata mu, pa kad je rasprava završena i kad je tajnik Sobek presudu proglasio, upozorio sam na cirkularnu naredbu zemaljske vlade, ali mi je ovaj odgovorio, da imade drugačija uputstva. Ne samo to, nego niti utoci pro­ tiv ovih' riješidaba nijesu još ili nijesu u pravo vrijeme predloženi Agrarnoj Direkciji u Sarajevu, pa je međutim se­ zona za sijanje prošla i time su zemIjovlasnici potpuno izigrani. Pitam gospodina ministra, da li ie kotarskim uredima dao druga uputstva, kako tvrdi g. Sobek, jer zemaljska vla­ da u Sarajevu o tom ništa ne zna, pa ako nije šta misli preduzeti da se ure­ di drže zakona i naredaba, izdanih po nadležnim faktorima. Naulje pitam šta misli g. ministar preduzeti da činovnici objektivno i sa potrebitom brzinom obavljaju svoju dužnost. Odgovor želim pismen. Beograd, f8. juna 1920. Dr. Krasnica. toliko hrvatska, toliko srpska i toliko slovenska, koliko ju Hrvati i koliko јц Srbi i koliko ju Slovenci budu znali se­ bi očuvati svojom mudrošću i marljivošću. Po volji ovega naroda Vi ćete u njoj biti prvi. Pozivam časnu družinu da klikne u zdravlje našeg kra­ lja Nj. V. Petra Prvog i mladoga kra­ ljevića Nj. V. Aleksandra. Živjeli!« , ♦ Dvorartom je iza tih riječi zaorila grmljavina od poklika »Živjeli!«, kojim se i mi priključujemo duboko uvjere­ ni, da će nakon ovog zagrebačkog slavlja i priljubljenja. i kod nas snažno odjeknuti kraljevska riječ: »Svaki naš građanin bez o b^ i r a n a njegovo pleme i vjeru može računati, da su sva njegova politička prava jednom za svagda zajamčena i da o p š t a r a v n o, P r a v n o s t postaje našim političkim Vjeruju«. Uvjereni .smo, da ćc sad u Hrvatskoj biti proglašena opsežna abolicija i am­ nestija i držimo svojom dužnošću po­ novno naglasiti, da sličan gesr našeg .Kraljevića prema Sandžakićama i Ma­ kedoncima ne bi polučio manjeg efekta u korist zajedničke' nam domovine. Upit nar. poslanika dra FIrasnice. Gospođinu ministru za agrarnu reformu. Još u rano proljeće izdao je pred­ sjednik zemaljske vlade u Sarajevu cirkularnu naredbu privremenog karakte­ ra, kojom je naredio, da onaj težak, koji je u godini 1919. obrađivao koje beglučko zemljište, može to zemljište obraditi i u tekućoj godini. U sporovima Alije jelke, Asima Hasibovića i Hmdibega Mute veliča, bez dvojbe je uglavljeno, da su sva trojica ili osobno obradili prijeporna zemljišta ili dali obraditi po trećim osobama, ali usprkos svega toga jest referent kot. ureda u Sarajevu tajnik Sobek sudio na štetu zemljevlasnika. Ja sam lično kao advokat zastupao Asima Hasibo- Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, 25. juna. | I j i i । i ■ ; I Naredba o zatvaranju dućana nedje­ ljom izazvala je u Sarajevu silno neza­ dovoljstvo. Muslimani su jučer zatvo­ rili dućane u znak, da stoje na stanovištu zatvaranja petkom, a »Židovska Svijest« također piše proti naredbi i veli, da je njihov nadrabiner uložio protest, radi kojega je Židovima- dozvoljeno, da prethodno zatvaraju svoje rad­ nje subotom. Kako čujemo ulema-medžlis je također solidaran sa zahtjevom naših trgovaca, da se musi, radnje za­ tvaraju petkom, a naš je Radni Odbor upravio trg.-obrt. komori pismo, u kojem obraća pažnju na uzruianost gra­ đanstva i savjetuje da se komora zauzme, kako se u ovoj delikatnoj stvari ne bi prekoračila potrebna mjera obzirnosti. ' Mi se nadamo, da će vlada uvažiti prilike u kojima živimo i da ne će tjjrati mak na konac tim prije, što se niko ne protivi glavnom cilju naredbe, da se naime i kod nas zavede nedjeljni poči­ nak. Petnoestgodišnjica „Ittihadfl" musi., zanatlijskog udruženja u Mosta­ ru, proslavljena je na 19., 20., i 21. juna na dostojan način. Tih je dana mostar­ sko musi, stanovništvo razvilo svoj naj­ ljepši šjaj i doživjelo rijetko slavlje, koje će ostati svima očevicima u ugodnoj uspomeni, a »Ittihad^ će ih za­ pisati zlatnim slovima u historiji svoga razvoja i života. Ti su dani sve učesni­ ke zadovoljili i oduševili, jer su se svi uvjerili, da se u novitn prilikama, koje znače prekid sa našom predratnom kul­ turnom i političkom stagnacijom i uko­ čenosti, mora življe razviti drugovanje i povesti borba za ideju, koja će nas muslimane pripraviti i dići za buduć­ nost, da se znamo poslužiti prilikama i u interesu svoga elementa dobro i zdravo shvatiti svoj zadatak i oduše­ viti se za ideju rada i privrednog i kul­ turnog unapređivanja muslimana. Ova­ ko ozbiljno shvatanje svoga poziva vr­ šio je »Itihad« punih 15 godina radeći tiho i čedno za privredno pridizanje ma­ loga čovjeka i cijeneći svaki sitni, ali korisni rad njegovih rođenih ruku, jer je znao, da zlatne ruke ве daju čovje­ ku posrnuti nj poniziti se, znao je, đa rad čovjeka diže, a ne obara! 1 da odaju čast i pšotovanje ovakom zrelom poimanju života pohrliše razne musi, korporacije u šeher-Mostar, da uveličaju slavlje svoje braće. Dne 19. juna, drugi dan Bajrama, u 3 sata poslije podne stigoše sarajevskim vozom učesnici, koji su zastupali razna društva. Iz Sarajeva dođoše članovi »Jug. musi, šport, kluba« (preko 60), Muslimansha trgovačka I obrtnlčha banka za Bosnu i Hercegovinu (dJJji Sarajevu. Rasi sa svim banhovHfm pulHina. Ohaalla ctlals I otuedtnja u firollissfoo SH1 I u inazrntau. ?nra olota ini dlaint hnilžlce I tekudi ritaM uhamačnja Ih пз|paaaljnije. Obavlja sie mjsn|atu poslan I bunosaa »ion Dioirtčha glasnice H 3.00Ш Daje uzanih I aprotlzadlsh broditi. — Hupuje l irodali snćbs, bbIuTb I игЦвапзапв papin »lb srsta. ROBNO u U ] BI E I J E шро|а I prodali sve Brate robi, a poplurlta ni Untni mnslrolcs. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgovačka ban Иа, Sarajeva - Interurban telefon: Zm �btrana 2 Стррна .PRAVDA' — »ПРАВДА’ zatim »Hurijeta« (prekđ 50) i odalsansati ophod gradom. 3vo je bila najvestvo Musi, čitaonice i »Trebevićd« te ličanstvenija taćka programa, jer ovadelegat Radnog Odbora J. M. 0., koji ke povorke sa ovoliko fesova — vele — je ujedno zastupao Hrv. Radišm Iz ' još nije Mostar vidio, a brojila je ne­ Pokrštavanje naše djece. Kod Štake Travnika bijaše zastupano musi, udru- । koliko hiljada učesnika. Vođena Hrv. Šarebe u Briješću, općina D. Butmir ženje »Sloga« i hrv. pjev, društvo Vlaglazbom, za kojom je nošen »Hrvojev« (kot. Sarajevo) nalazi se dijete, kojemu šić, iz Zenice dođoše članovi musi, dru­ bajrak, povorka se kretala od »Hrvoja« je ime LatU, dočim mu je nepoznato štva »Ittihad«, a iz Konjica se prikljukroz Donju mahalu grcKo novog mo­ porodično ime, samo znade da je iz sta kroz glavnu uHcu"pa kraj Karađozdiše članovi Musi, omlad. udruženja Foče i da je musliman. Dijete je staro »Mirza«, zastupstvo Hrv. čitaonice i . begove džamije Paralelnom ulicom pre­ 5—6 godina, bez roditelja. Štaka ga pododbor »Gajrep-.. U svemu je stiglo ko Musale pokraj Hotel Neretve i Brizove Dušanom i nastoji, da ga preve­ gosti u Mostar ovim vlakom oko 180, stola do malte. Odatle su učesnici pode u pravoslavnu vjeru. Upotrebliuje koje je čekalo veliko mnoštvo musli­ šli na zajednički ručak u Hotel Wilson ga za čuvanje goveda i svinja. mana na stanici. Široka cesta uz sta­ i Neretvu. Povorka je pobudila u gradu Tražimo od mjerodavnih faktora, da nicu bila je prcnapunjeiia svijetom, koji veliku pažnju i udivljenje, jer ovakog ovo dijete oduzmu od Štake Šarebe i ; je bio već . poradi Bajrama svečano oveličanstvenog i impozantnog ophoda predaju ga jednoj muslimanskoj familiji bučen te je svojom pojavom činio prija- , jošte Mostar ne vidje. na uzdržavanje, kad mu već nema mjetau ć, jam na dolaznike. čim su se pu­ Poslije objeda je došlo razgledanje j sta u dječijem domu. tnici iskrcali iz željeznice i poredali u grada, a u 5 sati bila je utakmica iz­ sredini mostarskog musi, građanstva, Čudnovate osude. Kotarski sud u među Jugosl. Musi. Šport. Kluba iz Sa­ uzeta je fotografija cijeloga skupa, a rajeva i Jugosl. Športskog Kluba iz Mo- I Ključu u parnici Sulejmanbega Filipoonda je pozdravio došljake predsje4 etara. Utakmica je održana, premda je j vića iz Ključa proti Jove i Luke Rosića I nik »Ittihada« M. O. Cišić iskazujući kiša padala i otežavala izvađanje same I iz Ribinka za 720 kg kukruza, 200 kg radost i veselje ispred svojih osam stoigre. Pobjeda je ostala na strani Sa­ I sijena i 60 kg graha u ime haka za god. tjna drugova, da su doživjeli ovaj sve­ rajlija. koji odnesoše dva zgoditka, dok I 1919.. izriče osudu dne 15. decembra čani čas slave.društva »Ittihad« i naglaMostarci ne mogoše ni jednog polučiti I 1919.. da se tužitelj odbija sa tužbenim šujući ideje vodilje ovog udruženja oko zahtjevom, jer po smisla naredbe mini­ I te je rezultat bio dva prema ništa. moralnog i materijalnog pridizanja čla­ starstva za agrarnu reformu od 9. au­ Na večer je započeo koncerat u Rannova i njihove okolice te na koncu zah­ kovićevom perivoju i u prostorijama valjujući braći na odazivu i učešću nji­ »Neretve«. Program je bio obilan i bi-' hovoj proslavi, koja treba da dade još ran i sve su tačke krasno izvedene. 0jači poticaj društvu za rad u buduć­ sobito se svidio publici mješoviti »Hr­ nosti. vojev« pjev, zbor, koji je otpjevao na Na ovoj srdačnoj i bratskoj dobro­ opće zadovoljstvo prograninlu sloven­ Organ ovdašnjih »demokrata«, pišu­ došlici zahvalio se u ime svih prispjelih sku pjesmu. Isto je tako briljirao Ittihaći o poznatom incidentu sa drpni Krudruštava delegat Radnog Odbora naše dov tamburaški zbor svojim preciznim Ijem, donio je i ove Tetke, upravljene organizacije dr. A. Hadžikadić ističući izvađanjem pjesama. Nakon koncerta na adresu našeg .glavnog urednika: radost svih »putnika, kojima je u dio pridošla je zabava za mladež, koja se »Hoće li Muslimani moći još dugo trpala čast prisustvovati tako značajnoj veselila u pjesmi i kolu do kasnih ča­ peti u svojoj sredini čoveka koji l proslavi i zahvaljujući se ispred svih na sova noći. Bife, kafana i luka sreće bili ih na svakom koraku kompromituje? toploj dobrodošlici. Napose napominje, su lijepo uređeni i obilno snabdjeveni.' (rezili!) U svakoj d r u g o j sredini, bio da bi trebalo življeg i mnogobrojnijeg Koncert je bio dobro posjećen isto ta­ bi ovakav geSt dovoljan, za onoga ko učešća sa strane radi dostojnog uveliko kao i svečana akademija. Bila su i ga učini, da bude, u javnom životu za čanja ove slave, koja je manifestacija i na akademiji i koncertu sva mjesna uvek pokopan. Hoće li to kod nas biti?« čednog 15-godišnjeg rada za jednu ide­ udruženja i musi, i hrvatska zastupana Kako se dale vidi, »Glas Naroda« drži ' ju, ideju ljubavi, drugovanja., prijatelje­ osim srpskih, koja su kao zdogovomo da je kriv Korkut a ne vlada i dr Krulj vanja i pridizanja članova u moralnom i demonstrativno izostala od proslave i drži da će Korkutev zahtjev ч> Kru- ' i materijalnom pogledu, ali se moramo Ijevu odstranjenju biti osuđen od stra- I Ittihadove, premda su bila pozvana. zadovoljiti ovaj put i malim brojem uSva su društva u Mostaru bila pozva- 0 ne muslimana, jer da je ušlied toga na- j česnika sa strane radi nepovoljnih pri­ na na učestvovanje kod proslave pa i stalo pitanje: »Kako je to morao tuma­ lika za muslimanski elemenat, koji je srpska, ali ova potonja ne htjedoše do­ čiti Regent.« U istovjetovanju dra ekonomski iz poznatih razloga loše stao. ći. da valjda tako dokumentiraju svo­ Krulja sa Reigentom ide »Glas Naroda« I 1 ovo učesnika, što je došlo, dohrlilo je je shvatanje ideje narodnog jedinstva još malo dalje, pa veli da ni jedan Mu­ iz ljubavi i bratskog osjećanja, da do­ i bratstva. Žalosno je Ovako shvatanje sliman ne bi pristao na to, da svom — kaže, da je bratovo veselje i njihovo za kloštar, gdje je nikla misao zajed­ Regentu »pravi demonstracije i neu­ veselje, da je Ittihadovo slavlje i njiho­ ničke borbe muslimana i pravoslavnih godnosti«. vo slavlje. Učesnici su sretni, da mogu protiv tuđina ugnjetača, ali tu svijetlu »Glas Naroda« ima pravo kad veli nešto pridonijeti manifestaciji Ittihađouspomenu kao da hoće da okaljaju da- ■ da muslimani ne bi pravili neugodnosti ve ideje. Ispred Radnog odbora J. M. našnji mostarski Srbi pravoslavne vje­ svom Regentu, no upravo je smiješan 0., čiji je delegat i koji je naročitu važ- I re, koji se klone musi, društva, »Ittihad« , kad »odstranjenje jednog drskog izazi­ nost dao ovoj proslavi, svojim žastup- ; takav postupak od strane pravosl. Sr­ vača nas muslimana dovodi u savez stvom, zahvaljuje se na dočeku i na- i ba, sugrađana svojih nije zaslužio, jer sa Regentom i kad Kruljevu blamažu glašuje sličnost između rada Ittihadb- 1 je on aktivno sudjelovao sa svojim hoće da utrpa kukavnim sakrivanjem va, koji radi na korist i unapređenje i tamburaškim zborom na svim srpskim za uzvišenu ličnost našega vrhovnjog svojih članova u jednom mjestu, i J. M. zabavama, na koje je bio pozivan, a glavara. Svak zna — pa valjda i smu- i Organizacija, koja vodi brigu za do- I evo sugrađani pravosl. vjere sustežu se šenjacl oko »Glasa Naroda« — da je | bro b. h. muslimana. Želeći, da velika I i od posjete musi, zabava i pri ovakim Regent po svom položaju i uzvišen i i riječ »Ittihad« dobije svoje pravo zna­ svečanim zgodama, a kamoli da bj još neodgovoran, pa sve da je došlo I čenje u Mostaru i u cijeloj našoj domo­ i pomogli aktivno samu zabavu, kao I i do ostvarenja utanačenog poklika: i vini, te da budu svi b. h. muslimani slo­ što njima čini »Ittihad«. To treba za- ' »Živio Regent; dolje Krulj!«, ta se »de- i žni i ujedinjeni, završuje svoj govor pamtiti od onih, koji se najviše ističu I monstracija«’ ne bi mogla odnijeti na ! riječima: Živio, cvao i napredovao »It­ u galami za narodno jedinstvo, a u prak­ našeg milog i uzvišenog gosta, već na I tihad«! si ga ovako pokazuju i kojima i danas vladu koja je dr Krulja dovukla čak i Iza izmjene pozdravnih govora kre­ još hrvtska zastava i glazba smetaju u Begovu džamiju. Jer nije sporedna će veličanstvena povorka sa hrvatskom i uzrujavaju »bratsku« krv. Zaista sra­ stvar je li dr. Krulj pisac članka u »De- I glazbom na čelu preko Ričine kroz mokratiji«, niti se preko njegovih gad- I mota! Cernicu do bašče Ittihadove, gdje se Treći dan proslave upriličen je jzlet nih ispada proti nama muslimanima nakon malog odmora raspoređuju go­ u okolicu Mostara i odabrani su za to može prijeći na dnevni red frazom nje- i sti po konacima gostoljubivih Mostaragova stranačkog glasila: »mi ne ćemo ! Ilići, gdje se je družina ugodno žaba ca, od kojih su mnogi primili po više vila i proveselila uz pjesmu i tamburu, da ispitujemo slučaj g. dra Krulja«. 0- i gosta pod svoj krov i otvorili im svoje u bujnoj zeleni i divnoj romantičnoj privaj je slučaj dobro ispitan i Krulja je gostprimno srce. Isti dan na večer, u rodi. Poslije izleta .za podne opet je stao ministarske stolice. Što se je on 8; sati bio je lijep doček učesnika iz upotrebljeno vrijeme za razgledanje gra­ pored svega toga dočepao načelničke Hercegovine, odakle su došli zastup­ da, a u 5 *sati bila je utakmica sarajev­ stolice u našoj pokrajinskoj vladi znak nici društava-, »Omladine« iz Blagaja. skih športaša sa mos'arsk.m rdničk m je samo bezobzirnosti gospodina PriLjubuškog i Čapljine, iz Stoca »Jugosl. športskim klubom, ko.a je svršila sa is­ bićevića i abnormalnog shvatanja neg­ zanat, udruženja« i Jablanice »Jugosl. tim rezultatom kao i ;učer, u korist Sa­ dašnjih »demokratskih« diktatora. I .Musi. Čitaonice«, a došlo je poslije i trajlija (dva prenra ništa), koji ponovno ništa više. zaslanstvo iz Bos. Novog od »Musi. osvjetlaše obraz. Kad je došlo do pregovora o sastavu Čitaonice«. i% nove bosanske vlade, naša je organiza­ Ovom prilikom je poveden razgovor cija bila pošteđena od dužnosti da Stavi Sutradan u nedjelju 20. juna započe­ o savezu svih musi, kulturnih i huma­ junktlm između sVoje saradnje i od­ la je prava svečana proslava. U 6 sati nitarnih društava te je postignuto su­ stranjenja dra Krulja i Šćepana Grđića, svirala je kroz grad budnicu Hrvtska glasno mišljenje« o potrebi ovakog sa­ sve glazba i time navijestila svečanost to­ veza. Ova misao kao vrlo važna i da­ jer su njihovo odstranjenje stranke smatrale nečim naravnim, ga dana. U 10 sati bila je akademija u lekosežna treba dubljeg i azmišlianja pa nečim što se razumije samo po sebi. prostorijama |hrv. društva »Hrvoje«, je stavljena na srce svima društvima, Stoga nas se je vrlo neugodno dojmio gdje je program izveden na opće za­ da je tretiraju. vladin postupak u određivanju Regen­ dovoljstvo publike, koja je dupkom na­ Treći dan u večer nastupio je čas punila veliku salu »Hrvoja«. Tambu­ tove pratnje i morali smo prosvjedo­ rastajanja. Svi su učesnici bolna srcu vati proti sudjelovanju dra Krulja iz raški zbor fttihadov odsvirao je svoje ostavljali Mostar zbog brzog rastanka razloga što on ne može značiti ništa komade precizno i majstorski i zato bio nakon ugodnog boravka, te su ponijeti nagrađen burom aplauza. Predsjednik u srcu ugodnu uspomenu srdačnog i • drugo nego ponovnu uvredu. U »■Pravdi« od 12. juna to je sasvim jasno »Ittihada« govorio je svečano slovo o toplog dočeka i bratskog gostoprimstva naglašeno. No mjesto da se ispravi ta nastanku, svrhi i ideji društva samoga, kao i želju češćega sastajanja u svihu očita pogrješka i da nam vlada sama nakon čega je Hjepo otpjevao »Hrvoširenja bratske izmjene misli 1 učvršći­ dadne zadovoljštinu za tu uvredujona Jev« muški zbor »Prosvjetom k slolmvanja musi, uzajamnosti i solidarnosti. ustraje u toj pogrješci i Krulja d<Wlači di«. Društveni član prof. g. Baljić To je moralni uspjeh proslave Ittmačak u našu bogomolju. Valjalo nam je krasno je ocrtao značenje same prosla­ dove. dakle ili sageti šiju pred njenom bezve naglašujuć suvremenost ideje, koja obzirnošću ili prosvjedovati proti pje­ kulminira u. svemu radu Ittihadovu. Po­ nom postupku na nagin, kako zaslužuje slije deklamacije pjesme »Htitađ« ; po­ ovaj njen izazov. Mi ne posjedujemo djele diploma starijim redovitim člano­ ropske grbače kao Sarići i Kurtovići i vima završuje se ova osob'io uspjela akademija, nakon čega nastaje u ,11*/. I prirodna je stvar, da smo krenuli po­ Slijede. . Spol tri Hro gusta 1919. broj 61 o-vakovi prijepori ^padaju u nadležnost upravnih vlasti. Tuženici priznaju tužiteljev zahtjev i izjavljuju se spremnim predati mu tra­ ženi hak pod uvjetom ako i ostali na­ rod moradne davati dohodak ;a beglučke zemlje. Isti dan u parnici gore spomenutog tužioca proti Pere Kaurina iz Ribnika izriče osudu ključki kotarski sud, da je Pero Kajirin dužan dati tužiocu u ime trećine ša beglučke zemlje 25 kg ku­ kuruza pod prijetnjom ovrhe i namirenje parbenih troškova. I u ovom slučaju, tužitelj priznaje, da u istinu du« guje gornju trećinu, ali tvrdi, da je nije dužan dati i Љо je ovo dohodak sa beglučke zemlje, jer težaci uopšte ne moraju davati vlasnicima dohotka. U obrazloženju ove osude sud veli, da' navodi tuženoga, da vlasnici beglučkog zemljišta, koja se daju pod zakup nijesu ovlašteni pobirati zakupnine ne odgovaraju stanju stvari, jer zabrana u ovakom pravcu nije još izdana. Ako ovo nije sud od oka preko čibup ka. onda se ni more soli ne osolilo! Hoće li se zbaciti dr. Hrulj? Sjetite se „Gajreta". i ,,Merhameta“. sljednjim pravcem. . Ipak smo — što nam priznade. j jedan časnik Srbijanac ■— bili toliki kavaliri, da smo vladi ostavili vratašca, i poštedili. je od javne blamaže pred Regentom. I mjesto da nam se prizna kavalirština, što smo dru Krulju stavili na raspolaganje sporednu kapiju Begova harema i omogućili mu da se iz vlastite inicijative povuče' s mjesta, na kojem je nemoguć i neodr­ živ. njegov organ označuje Korkuta bahatim i nekulturnim i čudi se vladi, da njegov »upravo kažnjivi« i »bahati« gest nije odbila »onako energično, ka­ ko ovakvom čoveku dolikuje«. Ta »on ne reprezentuje muslimane ove zem­ lje«. ... »Glas Naroda«' ima pravo, kad veli da Korkut ne reprezentuje muslimane ove zemlje, jer ih reprezentira Central­ ni Odbor naše organizacije, a sramoti Suknja Kurtović, Ibrahim Sarić i dru­ govi. No silno se vara kad predpostavIja da su muslimani spali na grane jed­ nog Sarića i Kurtovića i da će za lju­ bav jasala šutjeti na izazove i ponižavanje. Da mu pružimo malo dokaza za ovu svoju tvrdnju iznosimo neke pozdrve »bahatom« Korkutu konstatujući, da je potpuno istinita vijest »Hrv. Sloge«, da je Korkut popio »slat­ ku« od reis-ul-uleme baš radi svog is­ tupa proti nekulturnom dru Krulju. Od predsjednika naše organizacije, g. muftije Maglajlića dobio je Kor­ kut оуај brzojav, odaslani 18. juna: »Čestitajući Ti muževni istup u obra­ nu Islama i našeg ponosa muslimapi Ti zahvaljuju sa današnje bajramske manifestacije, upriličene meni kao predsjedniku naše organizacije i tebrik Тј čine bajram.« ♦ Kotarski i gradski odbor naše orga­ nizacije u Mostaru upravio je Korkutu ovu poruku: »Vaš odvažni istup prigo­ dom bezobzirnoj uvredljive pojave dra Krulja u muslinfcnskoj sredini potpu­ no odobravamo i pozdravlja­ mo. Oni, koji vrijeđaju ponos i čast islamskog dijela našeg naroda, nijesu dostojni, da borave u muslitnanskoj sredini. Ponosni smo, da ima takih bra­ nitelja časti i ponosa islamske zajedni­ ce te smo uvjereni, da ćete takav osta­ ti i nadalje kao uzor drugima. — Živio, Sakibe! — U dokaz odobravanja šalje­ mo K 810, sakupljenih između nas od­ bornika kao prilog »Pravdi«. ■* Uredništvo »Pravde« dobilo je ovaj brzojav iz Varcar Vakufa: »Solidarišemo se sa istupom proti dru Krulju. Mje­ sni odbor J. M. 0.« ♦ Mjesni odbor naše organizacije u Prijedoru brzojavlja ф1. o. mj. ovako: »Potpuno se solidarišemo sa postupkom prema dru Krulju kao neprijatelju svih nas muslimana prilikom posjete. Bego­ ve džamije«. ♦ Dodamo li, da je na velikoj skupštini u D. Vakufu, kojoj su prisustvovali i muslimani iz drugih partija jed­ noglasno usvojena i tačka, kojom se pdohrava »energični istup proti dru Krulju«, onda će valjda i »Glasu Naro­ da« biti jasno, zašto oval članak nosi naslov »Hoće li se zbaciti dr. Krulj?«. No da se ne bi kogod pravio nevješt. �Страна 3. _______________________ ПРАВДА” - »PRAVDA, ti po i 171 — Broj dođaćemo u tom pravcu'još koju riječ j u ilovom djelokrugu i u budu­ će davati snage za gajenje na adresu centralne vlade. zajedništva u pravcu cjelokupno­ Činjenica je da je dr. Krulj u beo­ gradskoj »Demokratiii« napisao anonii sti i jedinstva velike Jugoslavije, prav­ man članak, u kojem je rekao da su b ’ cem ljubavi spram ravnopravne braće preko Drine i Sutle, koje više ne ra­ h. muslimani »bez dubljih etičkih i stavljaju, već spajaju, zajednički noseć idealističkih emocija« i »bez kakve kul­ Savom put beogr. prijestolnice energija ture«,, a čnjenica je i to. da bi se zdrav­ slovenačke Sutle, hrvatske Save i srp­ stveni šef njegove sposobnosti mogao ske Drine. naći i u kakvoj zabitnoj općini. Nema U znaku slavne prošlosti, u znaku dakle nikakve sumnje, da ovakom čo­ vjeku nema i ne može biti mjesta na slobode i ravnopravnosti, u znaku otkupa robija, Zagreb i Hrvatska upravi pokrajine, u. kojoj muslimani sa­ pozdravlja danas kraljevića Aleksan­ činjavaju jaku trećinu ukupnog stanov­ dra i Njegova Uzvišena Oca, pozdrav; ništva. 1 kad već — kako zgodno reče lja ga preko ban a, svog najvećeg »Hrv. Sloga« — »dr. Krulj nema sam dostojanstvenika, pozdravlja ga pokli­ toliko takta, da zna prosuditi gdje mu cima i barjacima, pozdravlja ga svojom iriia mjesta a gdje ne. onda je dužnost hrvatskom dušom, koja sa bratskim srp­ centralne vlade kojoj na čelu stoji član stvom i stovenstvom predstavlja sinte­ parlamentarne zajednice, da ga pouči zu onog jugoslavenstva, za koje smo pristojnosti i smijeni sa položaja, na živjeli i umirali, a koje napokon i dokojem se ne bi niOgao držati rii u jednoj živjesmp, te koje pregosmo da upotpu­ državi, koja vodi računa o osjećajima nimo i do kraja instančamo!« svog naroda. »Demokratsko« glasao »Riječ« uo'kvireno je jugoslavenskom zastavom a piše ovo: »Danas prate oduševljeni pozdravi diljem Hrvatske našeg kralje­ vića i vladaoca na prvom putu u bijeli naš Zagreb-Na stanicama svuda, i po UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. selima i pđ' grdovima, natjecat će se Regeutov doček u Zagrebu nadmašio narod naš, bez razlike imena hrvati je svako očekivanje. Oduševljenju gra­ skog ili srpskog, kako da toplije iskaže đanstva ide bok o bok pisanje štampe, ljubav i poštu unuku slavnog Karađorkoja je pored sve oskudice u papiru iđa: Dobro došao, kraljeviću naš! zašla u svečanom ruhu, sa slikom na­ Za nekoliko sati, dolazi Nasljednik Jušeg Regenta i opsežnim p-ikazom ovog goslovenskog Prijestola u naš kr. i slo­ veličanstvenog dočeka. Mi ćemo da u bodni glayni grad Zagreb! Bijeli Za­ Izvodu donesemo pozdravne članke dva­ greb pozdravlja iza više od osam sto­ ju glavnih stranačkih glasila, koja su tina godina prvi put kralja svoga roda značajna naročito radi toga, što jedan i svoje krvi. Ponosni Zagreb branio je odiše izvjesnom suzdržijivošću, a dru­ cijelo to vrijeme svoju domaju i ma­ gi obara i zadnju sjenku topožnjeg se­ čem i perom od svih tuđinskih najezda. paratizma u Hrvatskoj. Narodni Zagreb čuvao je ц najtežim o>H r v a t«, glavno glasilo »Hrv. Za­ lujama djedovski zavjet Na­ jednice« piše između o:talog: »Danas rodnog Jedinstva i Slobode stupa U prijestolnicu Hrvata u ponosni sve do Tvojih-junačkih oslobodilačkih naš Zagreb kraljević Aleksander, re­ djela. Svjesni Zagreb kliče Ti zato is­ gent Hrvata, ujedinjenih s braćom Sr­ pred cijelog ujedinjenog i slobodnog na­ bima i Slovencima. Po prviput dolazi on roda Srba-Hrvata-Slovenaca: Dobro medu Hrvate, koji ga dočekuju kako došao, narodni junače naš! se svoj dočekuje. Prvi put stupa on u Prije Tebe bijaše tek jedan titraj u prijestolnicu svih Hrvata, u bijeli Za­ davnini — tri godine povijesti jedne dr­ greb. alem kamen veike. Jugoslavije. žave svih Jugoslavena odCriglava do Otkako u Zagrebu sto uje nakon kra­ Timoka, države Ljudevita Posavskoga, lja najveći dostojanstvenik naroda — dok smo još vjerovali većinom staru ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, vjeru naših praotaca i zvali se jednim po prvi puta taj odlični’; i prvi dosto­ imenom »Slovenin«. U našem divnom janstvenik prima pod svoj krov kralje­ hramu Talije čut ćeš tugu hrvatskog vića svoje krvi i svog jezika — pod plemena za totn dobom, — čut ćeš iz krov slave hrvatskoga naroda, u svoje duše našeg prvog »ilirskog« umjetni­ banske dvore. Dan je to velik! Povijest ka, kako produbljuje tu od djedova se obnavlja, a uspomena osvježuje. Pr­ slijeđenu oslobodilačku misao narodnom vi kraljev doglavnik u prijestolnici Hr­ glazbom već pred osamkdeset vali prima onoga koji će voljom naro­ godina ...» da u budućnosti voditi sudbinu u je­ Nu Ti natkrili svu nadu i junačku pro­ dinstvu ravnopravne braće Hrvata, Sr­ šlost veličinom, što ujedini sve pocije­ ba i Slovenaca. pane ”|Memenske teritorije naše od vre­ mena Pri^ine-Koceiia-Tomislava-ČaslaStari hrvatski sabor, u prošlosti va-Samuila, — Ti se raskrili i preko usko skopčan sa srećom ј nesrećom na­ vlasti Dušana Silnog i Petra Krešimra roda stupa danas, da po svom pred­ Velikog, pa Te ujedinjeni narod punim sjedništvu i svojim članovima osvježi iravom pozdravlja: Dobro došao, naj­ staru i najnoviju povijest. Dana 29. li­ moćniji vladaru naši stopada 1918. zalepršao je posljednji Ostani nam hiabar vođa junačke voj­ put stari barjak hrvatskog sabora, kad ske osloboditeljice, da рг»Ј njom stre­ je u svoioj historičkoi sjednici stvorio pi danas i na vi jak svaki oti­ zaključak, kojim se na sve vije ko­ mač, ali nam ostaj i mudar vladar, ve kidaju lanci ropstva i u slo­ koji ljubavlju veže Narodno Jedin­ bodu uvađa narod. Htjelo se je, da taj stvo ‘ј pravdom zadovoljuje cijelu barjak više ne leprša. Uzalud! On da­ Jugoslaviju. Ostani uvijek predhodnik nas vije i ponosno leprša, govoreč na­ te najveće misli cijelog našeg roda, — rodu i svijetu: tu je prošlost naroda te srži našeg iskona i svrhe: Dobro do­ Hrvatske; tu je dom u kom su preki­ šao, Veliki J ugo si o v eni ne !«. nuti lanci ropstva; tu je dom, koji će Politički pregled F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (з9) XV. Međutim u zatvoru u Trapezuntu teklo je vri­ jede svojim monotonim tokom. Izmjenjivao se dan za danom, godišnje doba jedno za drugim, pridola­ zili novi kažnjenici i otpuštani stari 1 Rene i Zija povukli se u se, pa se nisu ni sastajali tako često. Zija je najviše sjedio u svojoj sobi i čitao, pisao, crtao, razmišljao, da opet sve što je napisao podere, a što je razmišljao napiše. A Rene Se upoznala sa svim kažnjenicima i o svima je znala po nešto iz njihova života. Dosada života odražavala se na Reninu i na Zija-ovu licu. U zadnje vrijeme bio je Zija razdražljiv i nepristOpan, pi je Rene pokušala đa ga umiri približujući mu se svojim srcem i onom prirođenom ženskom sentimentalnosti. Ispitivala ga, tnolila, tješila ga, no on je ostad mračan. Nije joj htio reći radi čega trpi. Jednog dana kad je sjedio sam na jednom kamenu u dnu dvorišta prišla mu je Rene, metnula mu ruku na rame i rekla: »Zija, ti trpiš... Reci mi!« VANJSKI POLOŽAJ. Turski nacijonaliste napreduju. Ov­ dašnji »Jug. List« piše: »U Turskoj se od nekoliko dana događaju velike stva­ ri, o kojima posve šute savezničke agenciie. IzgledS da vojskama saveznič­ kim ne sjaje bojna‘sreća, što se jasno vidi iz riječi Llloyd Georgea o nemoći saveza naroda. Lloyd George se gorko tuži na Ta­ lijane i Francuze. »Nadziranje Darđanela i Bospora — rekao je — leži iskjučivo u rukama Engleza, premda ta­ i mo imade i Talijana i Francuza. Ita­ ! lija i Francuska obvezale su se, da će i dati stanoviti broj vojnika u ovu svr­ hu, ali svoje obaveze nijesu mogle is­ puniti, jer na drugim mjestima imaju po« teškoće«. Sa Malte dolaze vijesti da je jedan bataljun pješadije žurno otpremljen u Carigrad, kamo i? otišao i jeuan krštaš i cijela raspoloživa fiotlla torpedorazarača. Prema jednoj vijesti iz Carigrada_preko Amsterdama turski naci­ onaliste dnevno pioširuiu svoje uspje­ he i zaposjeli su cijelu Malu Aziju osim Ismida i poluotoka sa Smirnom. Drži se, da raspolažu sa 17.500 redovitih i 69.500 neredovitih vnnika. te da u unu­ trašnjosti Male Azije ‘maju velike zali­ he oružja i municije. Engleske čete pod generalom Milnerom brane azijsku oba­ lu moreuza, a Francuzi, jedna divizija i šest bataliona alžirsk.h streljaca pod komandom engleskog generala Wilsona, evropsku obalu. »Petit Parisien« piši, da jc položaj vr^ozbiljan i navada izjavu Venizelos^aradniku »Evenmg Standarda«, da će veliki vezir zar.V/ti ispražnjenje ‘maloazijske obale po grčkim četama. Grčka se međutim ćuti tako jakom, da će ovo kategorički odbiti. •Na' konferenciji u Boulogne zaključi- i lo se, da se v.iše ne produljiva rok, dat i Turskoj za prihvat mirovnoga ugovo- I ra koji ističe 26. o. mj. bez obzira na i posljedice, koje bi radi toga mogle na- ; stati. Izgleda, kao da saveznici ne vode nikakvog računa’o raspoloženju u Tur­ skoj, koje je sve više nego pomirljivo. Talijani bježe iz Tripolisa. »Iz Tripolisa dolaze jako uznemirujuće vijesti. Talijanski vojnici počeli su prelaziti k' ustašama. Listovi misle, da je najbolje napustiti unutrašnjost Tripolitanije i dr­ žati se za sada obale, jer bi moglo do­ ći do katastrofe. Na tripolitanskoj fronšalje se dnevno vojska. Isti list donosi ovaj brzojav iz Rima: Ustaški voda Muktar Kobađ (Fuad?) pustio je na slobodu više časnika i voj­ nika, ali službeni omunikej. koji to ob­ javljuje, prešućuje razloge, koji su vo­ dili Muhtara pri ovoj odluci«. Domare vijesti IZ 'UREDNiSlVA. Radi praznika u štampariji ne ce izići utornićki broj na­ šeg lista. —■» w TALIJANSKA ROBA — SI AK AI U sarajevskoj štampi bilo je pohvalnih ri­ ječi o talijanskoj manufakturnoj robi, što je posljednlli dana stigla u naš grad. Iz krugova naših trgovačkih stručnjaka saznajemo, da ta roba nije nipošto za­ služila tu reklamu. Ona je mnogo sla­ bije kvalitete nego li manufakturna ro­ ba drugih provenijencija. Stoga upozo- On je pogleda dugo i milo, ali ne odgovori. Rene sjedne do njega »Zija!.. « On opet digne glavu i. pogleda ju. Ona ga uz­ me za ruku, pomiluje nježno i reče: »Zija, otvori dušu!...« — Ja mislim pobjeći iz zatvora.. . “ Rene se začudi i upita: »A kako Zija? Zar je moguće?« Jest, sve je uređeno već mjesec dana, ali ne mogu ostaviti tebe. ..«Rene mu stisne ruku i reče ganuto: »Ako nas uhvate?« — Neće. Ovdje je u zatvoru jedan Grk, Petar. Dobar je plivač.« »U vodu?!« upita začuđeno Rene. — Ne; on će preko zida pobjeći i preplivati. Za dva tri dana dovezao bi čamac pod zid, do onog prozora. .. « Zija pokaže prstom na prozor: »... prerezao bi demire i mi bi mogli kroz prozor. . . “ • Ali, ako nas opaze, uhvate?« upita Rene raz­ mišljajući jedan čas o Zija-6vu naumu. — Svjedno. Ima troje: utopiti se u moru, biti strijeljan, ili sjediti ovdje.. . Prvo dvoje brzo se Svrši, a treće je nepodnosivO...« Oboje ušute. Rene je razmišljala, a onda rekla rezignirano: * ] | I ’ ; ; j ! ■ I rujemo naš svijet, da se ne prenagli uhitrenim nabavljaniem. Roba pada u ci­ jeni i bolje je još- počekatl. Zasijedanje izborne kurije. Danas se u prostorijama ulema-medžlisa sastaju članovi izborne kurije da , izvrše jednu vrlo odgovornu dužnost i izaberu dva člana ulema-mćdžlisa. Stoje pred teš­ kom dužnošću. Dao Bog pa uspjeli! Narodni poslanik g. dr. Hatidbeg Hrasnica povratio se iz BeogradaSjednica v m. saborskog odbora sazvana je u ponedjeljak dne 28. o. mj, koja će trajati nekoliko dana i riješavaće važna bogoštovna i pro­ svjetna pitanja, kao i tekuće poslove svoga ureda i njegove reorganizacije. Pododborima i povjerenicimaGaj« reta. Pošto je danas poštarina vrlo visoka, to umoljavamo sve pododbore i povjerenike, da novac šalju položnim listom (čekom) poštanske štedionice. Oni pododbori i povjerenici, koji nemaju ovih položnica, neka ih odmah pismeno od odbora zatraže. Godišnja skupština »Prosvjete" održače se u nedjelju 27- juna o. g. u 10 sati prije podne u Srpskome Domu,'Jelića ul. 22. drugikat. Članovi »Prosvjete« koji žele prije skupštine imati štampan izvještaj o radu »Pro­ svjete” u prošloj društvenoj godini, mogu dobiti ovaj izveštaj u kancela­ riji »Prosvjete« u Prosvjetinom Domu u subotu i nedjelju. Umoljavaju se članovi »Prosvjete« da dogju u što većem broju na skupštinu, da se nebi morala odgagjati. Zadnji broj „Obrane" donosi da je nekakva Hatidža Šarac bila u ne­ dopuštenom odnošaju sa nekakvim činovnikom Karlom H., da je dobila dijete i da je dotičnoga tužila za ali­ mentaciju. »Obrana« ovo priopćuje na temelju prippvijedanja »jednog prijatelja«, čijeg imena ne navodi. Prvo nam je ustanoviti da uopće ne postoji ljudsko biće pod imenom Ha­ tidža багац. Drugo, da je »Obrana«,^ ne išpitivajuči stvar, ne brineći se za dokaz tako neobzirno upotrijebila ime jedne odlične porodice i ne misleći da će uvrijediti sve članove te poro­ dice. Osuđujemo i nemoralnim sma­ tramo taj način pisanja, kojim se igra sa tuđim namusom i obrazom. Treba stvar tačno ispitati i u takim stvarima oprezan biti i ne spominjati ime jedne porodice od koje su daleko take nemoralštine. Kako smo doznali, u stvari je ovo: Nekakva Hatidža B. rodom iz Stoca, poznata i u Stocu zbog svog nedo­ stojnog života, došla je u Sarajevo i tu nastavila svoj nemoralni postupak. »Obrana« je ovo trebala ispitati i iz­ nijeti istinu, kako -ne bi vrijeđala tuđe poštenje. Muslimanska sirotinja i — stanb. ured. Islamska dionička štamparija poslala je stanbenom uredu slijedeći dopis: »Redovna glavna skupština Islamske dion. štamparije, raspravljajući u eventualijama predlog jednog svog s’kupštinara o teškom položaju mu­ slimanskog žeriskinja, koji bi se djelomično mogao ublažiti i popra­ viti osnutkom jedne tvornice za prav­ ljenje papirnih vrećica u kojoj bi bile muslimanke zaposlene zaklju­ čila je to u djelo provesti. Prema ovo­ me zaključku upravni je odbor kupio — Svejedno Zija. . . Kada ti želiš, da i ja po­ đem onda ćemo zajedno. .. “ _ Zija-u zasjaju oči neobičnim sjajem, a lice mračno, jjižno razvedri se. »Onda ću ja sve urediti. On će najprije pobjeći...” Na večer je Rene doznala potankosti: Noćas će pobjeći Grk Petar Papadoplos preko zida i skočite u vodu. Ako živ ispliva na obalu tre­ ći dan nakon »prozivanja« treba Rene da se sakrije za složene daske kraj zahoda i čeka na bijel znak na prozoru. Onda treba ustati i potrbuške se privući zidu.., »A onda?« upita Rene. — Onda pucanje straže ili veliko more... « » A ako Grk ne dođe?« — Ostaćemo za daskamo do jutra. Neće nas opaziti I Rene pristane i rastavši se sa Zija-om stane razmišljati o bijegu, kojeg je zasnovao Zija s Papadoplosopi. Teško je to, mislila Rene, sigurna je smrt Ili od straže ili u vodi. . . Zid je visok, obala daleko... Četiri sp godine prošle... Pa još jednu godinu i onda bi me pustili. Ali on, Ztjal.. On ne može više izdržati — a treba još tri godine. . ./моra s njim jer on neće bez nje... A taj je čovjek toliko učinio za nju, bio Joj je drug, brat, bio joj je blizu sasvim blizu,. . Došao je do srca, u dušu se uvukao i liječio... �t Страна 4. Strina već potrebite strojeve i ini ćemo sa I. maja da počnemo radom, kako bi privredno obezbijedili 30—40 musli­ manki, koje na drugom mjestu ne mogu naći svoju zaradu. Za otvorenje ove tvornice potrebite su nam, prostorije naše vlastite kuće u Carevoj ulici na ćošku Isevića. u'kojima sad sta­ nuje Leon Alkalaj. Gornji sprat, koji zaprema naša partaja i kojem smo ta­ kođer već otkazali iz gornjih razloga sačinjavaju pet soba i sa sobom za sluškinju i sa svim nuzgrednim pro­ storijama koje će biti dovoljne za na­ šu radionicu, pa Vas ovijem molimo, da bi također primili to do znanja i posredovali, da se stranci nladu kroz to vrijeme druge prostorije i na­ ma naše ustupe. Ujedno, molimo, da -bi se i za uredništvo »Pravde«, koje je smješteno u prvom katu naše zgra­ de nađe gdje 2—3 sobe, da nam i ono mogne ustupiti u tu svrhu zapremljene prostorije. Nadajući se da ćete nam u ovoj stva­ ri izaći u susret već i iz obzira pre­ ma humanosti ove ustanove kako ne bi došli sa strankama u pro­ ces i t. d.< Kako se vidi iz dopisa zavodu je želja, da pomogne ovdašnjem siromaš­ nom ženskinju da im pruži poštenu za­ radu kako hi se medu našim širim muslimanskim slojevima ublažila bijeda. Nu mjesto da stan, ured, nade načina i izađe u susret ovoj humanitarnoj ak­ ciji on jednostavno stavlja podnesak ad acta... Je li ovo ironija, ili skrajna drskost, ne znamo no vidjeti ćemo šta će na ovo reći pozvan® faktori. Jedna židovska obitelj protekcijom Saloina može se širiti u vlastitoj zgra­ di Islamske štamparije u pet-šest soba, a dotlen se zapostavlja jedan zavod, kojem je čisto humanitarna namjera po­ moći islamskoj sirotinji. Ne razumimo da se za jednu partaju, kroz tri-četiri mjeseca nije mogao naći stan i isprazšniti kuću koja je potrebna za umanje­ nje socijalne nužde, a još nam je čudnije, da stanbeni ured nije našao za vrijedno niti odgovoriti na podnesak!... Tražimo od vlade da učini kraj ovoj samovolji i protekciji, a dotle ćemo vidjeti šta će reći sud! Ovo dolazi na javu u isti čas. kada zemaljska vlada oduzima potpore mu­ slimanima Bosne i Hercegovine da ću bez kruha i 473 djece bez zaštite. Blago nama!!! Natječaj. Ministarstvu za socijalnu politiku potrebno je trinaest nadzornika rada, i to za Sloveniju 3 (sa sjedištem u Mariboru, Ljubljani i Celju), za Hrvatsku 3 (sa sjedištem u Zagrebu, Osijeku i Sušaku), za Dalmaciju 2 (sa sjedištem u Splitu i Dubrovniku), z a Bosnu i Hercegovinu 3(sa sjedištem u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli), za Vojvodinu 2 (sa sjedištem u Novom Sadu i Velikom Bečkereku). Prvenstvo imaju strojevni (mašinski ingenieuri, a ako takovih ne bi bilo, diplomirani pravnici. Kandidati treba da raspolažu potrebnom praksom i da poznavaju ekonomsko-socijalne nauke. Pored toga treba da su držav­ ljani kraljevstva S.-1S. Najglavnija dužnost nadzornika rada je staranje o tehničkoj i higijenskoj zaštiti radnika, te kontroliranje primje­ njivanja radničkoga zaštitnog zakono­ davstva. Plaća nadzornika rada iznaša 4.500 do 6.000 dinara, a uz to mu pripadaju i dodaci na skupoću i pau-' šal za putovanje. Kandidati koji žele sudjelovati kod ovog natječaja, treba da se čiru skor je obrate molbom na ministarstvo za socijalnu politiku pozivom na broj spisa 14.929 od 9 VI. 1920. Molbenici valja priklopiti sve potrebne doku­ mente. Spoj 171 Brv. »ПРАВДА* — .PRAVDA' PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, ?naći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Fdler, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska] Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga Elsaflmda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 klane. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su p»uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali št« jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Društvo „GajreV* - Sarajevo. Br 68 iz 1920. Natječaj. Društvu Gajret potreban je pošlo« vođa. Primiče se molitelj sposoban, zdrav, agilan i praktičan sa najmanje srednjoškolskom naobrazbom ili struč­ nom spremom postignuta kvalifikaci­ ja, koja odgovara srednjoškolskoj spremi, uz platu IX. ili Vili, činovnog razreda državnih namještenika, a za osiguranje priznaće mu se godine, koje je proveo u javnoj službi. Molbe treba slati najdajje do 1. avgusta 1920. na Upravu Gajreta u Sarajevo. Sarajevo 23- juna 1920. Tajnik Predsjednik Kurtović s. r. preporučuje svoje bogal^stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo,. Štrosmajerova ul. Tel. 619 1 vagon čelika za alat 1 yagon čelika u komadima (Stahlzaggeln) kod „Promet" tehnićkoindustr.-poduzeće : d d'. u Ljubljani. : OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« ^nuslimani. U vlastitom ..Pravda' list u na­ čitaju svi interesu je Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje, svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Htjeli. biste uzdržati svoju ljepotu!_u : Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : Ne imatijviše pjege, prištiće, sujedice? Upotrćbljujte Fellerovu pravu »Elsa« pcmadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome FelleroV najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tamiochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedi nu prije Vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oci? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva.-Nema tvrde kože. Mala kuElsa tqa Krune 4 — velika kutija Kruna 6—- Želite li još1 štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« '9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Heea-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik. Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska V. Sadović s. Odmah za dobiti t Centralna drogerija Braća Šahinagić Трговина на велико и мало свих земаљских производа ■Naslednici Pare Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа te бави трговином земаљ,ских производа на велико и мало, a филијале импортрм и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне инфор.чације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i" Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л II ЧЛПЛЈРНП Uullli Ulu U Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Sspottavu: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Želuca i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, = Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. UulOjuVUi ............ Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, v?Si uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima hao glnvnn zastupstvo u В. i H. Rssicurazioni generali I Prvog mopšeg društva za osiguranje protiv nezgodo i šteta, sve vrsti osiguranja. < Odgovorni uredrtk: F. šalaka. yi*»»lk: titrahu ОЛгл .t a CU- ♦ U- * A. Кајм, &uat«№ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/983880e17389658dce7144e082048972.pdf f84444b1866c99830b026966f133b258 PDF Text Text o a POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛЛСШШ ДУГОСЛАВЕНСКВ Broj 67 (172) МУ4»ШМАМСКЕ ОРГАШВАШЦЕ, Sarajevo, četvrtak 1. jula 1920. (14. ševala 1338.) Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. f Uzor-skupštino. Na 27. juna društvo »Prosvjeta« odr­ žalo je svoju redovitu četrnaestu glav­ nu skupštinu u prostranim prostorijama svoga doma. Ne mislimo ovdje donositi izvještaja ni izlagati materijal koji še pretresao na toj skupštini, nego ćemo samo zabilježiti svoje dojmove i re-. fleksije koje su ti dojmovi u nama po­ budili. Broj skupštinara bio je dovoljan za donošenje, zaključaka. Svi su gotovo skupštinari posjedali na svoja -mjesta. U slili vlada potpuni mir i tišina kao u kakvoj bogomolji. Na licu svakog prisutnika čitaš samo jednu želju i jednu ideju. Sve misli, svi osjećaji svakog pojedinca koncentrisane su u toj želji i u toj ideji. Ta želja je: čuti šta je »Pro­ svjeta« uradila kroz ovu godinu dana; ta ideja je: briga o tomu, kako da se »Prosvjetin« rad proširi i ka'ko da po­ stane korisniji. Svaki je pojedinac uzeo po jedan »Prosvjetin« izvještaj i pre­ listale ga. Na ulazu u salu ne pitaju te imaš li legitimaciju, ne pretresaju jesi li platio članarinu ili nijesi, imaš li pra­ vo glasa ili nemaš, samo ti pruže jedan primjerak Izvještaja i reknu; »Izvolite uzeti mjesto.« Ne vidiš policije, pa ne j znaš ni za vladina povjerenika. Predsiednk se diže i otvara skupštinu I . sa riječima: »Gospodo, da se sjetimo, ■ umrlih »Prosvjednih« članova!« i moli [ tajnika da čita imena svih onih članova koji su umrli od lanjske skupštine do danas. Tajnik čita nekih 40—50 imena, medu kojima i 3—4 muslimanska. Na koncu sva skupština ustaje na noge i odaje respekt umrlima, kličući: »Slava im!« Predsjednk sa zadovoljstvom ističe, da je ideja »Prosvjete« prožeta i naj­ niže slojeve naroda i veli: »Do lanjske skupštine" imali smo 8000 i nešto više članpva’ »Prosvjednih!«; to jest jedan procenat od srpsko-pravoslavnog pus čanstva u B. i H.. a danas »Prosvjeta« ima preko 19.000 članova, dakle to je 2'1, procenta cijelog srpsko-pravoslav­ nog plemena u Bosni; ali, veli, treba­ mo raditi i nastojati da broj članova do— segne .5 pa i б procenata, kako je to 9 kod drugih kulturnih naroda.« Sa ra­ došću i zadovoljstvom se prima na znanje. Ustaje tajnik i Ičita svoj izvještaj. U tomu je najglavnije proširenje »Pro- ' svjetina« djelovanja na čitav teritorij I kraljevstva. Prosvjeta je osnovala svo­ je pododbore, ili je imenovala svoje po­ vjerenike u Crnoj Gori i Sandžaku gdje dosad ovaka društva nijesu djelovala. I tamo je veliko interesovanje za Pro­ svjetu. Prosvjeta se stavila u kontakt sa sličnim kulturnim društvima: »Kul­ turna Liga« u Beogradu. »Matica ■Srp­ ska« u Novom Sađu, »Srpska Zora« u Dubrovniku, da sa ovim društvima uta­ nači način i metodu kooperativnog ra­ da na. prosvjećivanju naroda. Težište Prosvjetina rada sve više i više naginje prema širokim slojevima naroda; od potpomaganja pojedinaca sve više ide I prosvjećivanju širokih narodnih masa: analfabetski tečajevi, razna predavanja, publikacija poučnih popularnh listova koje članovi dobivaju besplatno, osni­ vanje biblioteka i t. d. i t. d. Tajnik dalje čita svoj izvještaj i svak mirno sluša. Prelazi se na drugu, treću i t. d. tačku dnevnog reda. Tajnik svaku tačku izloži i obrazloži; Jedan ili najviše dvo­ jica skupštinara moli i uzme riječ, stavi primjedbu i obrazloži je. Niko nikom u riječ ne upada, niko nikoga ne smeta, niko nikoga ne vrijeđa. Ni traga kakvoj strasti, nikakva znaka kakve ambicfle, nikakva izraza kakvom ličnom neras­ položenju. Ni izdaleka ne možeš nazreti kakva antagonizma između starih j mla­ dih. Nema čaršije ni njezine struje; ne­ ma nadriliberalstva ni kakva pretjeri­ vanja ni u kakvom pravcu. Nema povi­ ka: »Natražnjaci! nazadnjaci! u Aziju!« niti se viče »dolje šeširlije!«, niti iko reče nešto slično onomu »Ja govorim u ime šeširlija!« Svak zaokupljen jednom jedincatom mišlju: kako da se društvo unaprijedi, kako da korisnijim plodom urodi u narodu. Svega je uzelo riječ sedam—osam govornika. Nijedan go­ vornik ne dulji, niti izlazi iz okvira tač­ ke koja je na dnevnom redu. Na kraju debate o svakoj tački, predsjednik ustaje i pita: »Usvaja li se?« i dobiva jednoglasni odgovor: »Usvaja!« I odmah <e prelazi jia slijedeću tačku. Me<lu prisgtmcima je sigurno bilo. i demokrata i radikala i čokorilovaca pa mo­ že biti i komunista, te starih i mladih, muških i ženskih; ali ni jedan nije do­ nio na skupštinu svoju političku boju. Tu je svaki pojedinac bio samo Srbin i •član Prosvjete. Svaki pojedinac je u glavi donio samo jednu ideju: kultura, prosvjeta i unapređenje društva. Svaki je u srcu donio samo jedan osjećaj: to­ pla želja i iskrena volja za ostvarenjem te ideje. Na dnevni red dolaze predloži glav­ nog odbora p budućem radu. Tajnik či­ ta jedan predlog i obrazlaže ga dugo i široko. Vidi se da je taj predlog tako temeljito proučen, pretresan i unaprijed tako ispečep, da g,a je nemoguće ne pri­ miti. Iznosi drugi, treći... i dvanaesti predlog. Svi se predloži sa neznatnom izmjenom usvajaju. U tim predlozima se vidi energična volja i. požrtvovan rad odbora. Vidi se, naime, da je od­ bor mislio. Studirao i glavu razbijao kako će proširiti rad. kako će Prosvjetu unaprijediti, kako će je učiniti korisnijom za narod. Vidi se ljubav i oda­ nost prema instituciji, vidi se patrio­ tizam. Dolaze predloži pododbora. Mnogi pododbori u provinciji osjetili su neke posebne potrebe, došli su na neke nove misli glede zajedničkog društva Pro­ svjete, i te su svoje misli formulirali i stavili ih kao predloge glavnom odboru. I to se sve iznosi, pretresa, prima ili se odbija, ali sve sa temeljitim i svestranim obrazloženjem. Dolazi zadnja tačka: izbor o d b or a. Neko bi možda mislio sad će se raspiriti strasti, sad će nastati jagma za odborničke stotice.. Ništa toga..Ama ne ču se ni riječ »lista«, ni riječ »kom- I nekih riješenja našeg rijaseta, pa ćemo promis«. Nikakva stranka nema kakvih I da ga donesemo. Taj zključak glasi: »svojih kandidata«. Niko ne reče »ho­ »Pošto su neka doginatička i šeriatskopravna pitanja, kao ustajanje muslima­ ćemo li aklamacijom ili tajnim glasa­ njem. Ništa toga. Jednostavno ustaje na prilikom zakletve inovjeraca, nošenje tajnik, i veli: »Po društvenim pravilima kape sa strehom i t. d., riješena u protu­ treba da od starih odbornika dostupe slovlju sa § 144 (u savezu sa §§ 4, 119 četvorica, i ova su četvorica odstupila i 146) autonomnog Statuta, kurija traži (čita imena),' na njihovo mjesto mi pred­ da se o svim tim pitanjima isposluje lažemo slavnoj skupštini ovu četvoricu kompetentno riješenje visokog Mešiha(čita imena).« Predsjednik ustaje i pi­ ta, kako bi se izbjeglo zlim pošljedicata: »Prima li se?« i skupština jedno­ ina, koje ihtilaf naše uleme u tom po­ glasno odgovara: »Prima!« Nikakve gledu unosi u naš laički svijet.« jagme za stolice, nikakve svađe.... Ujedno je kurija izrazila želju, da bi Skupština je trajala svega dva sahata ulema-medžlis u važnijim pitanjima i posvršila sve poslove. Cijeli tok skup­ prethodno saslušao mišljenje naših muf­ štine bio je tako miran, hladan, sabran tija i vrh. šeriatskih sudaca. i razborit, da potpuno opravdava naslov ovog članka. » Braćo muslimani! Ugledajmo se u ovaj primjer i nastojmo ga slijediti u stvari našeg »Gajreta«. Posjećujmo ovake skupštine i vidimo svojim očima kako kulturni ljudi rade u jednoj svetoj i uzvišenoj stvari kao što je kultura i prosvjeta. Uvjerimo se na svoje oči koja, pristojnost, ozbiljnost i objektiv­ nost vlada u drugih u tako važnim pitanjima kao što je prosvjeta. Ne samo u ovom slučaju, nego i*u svakom dru­ gom, ugledajmo se u druge, i gdjegod možemo što dobroga i lijepoga vidjeti i naučiti, primimo, slijedimo i prisvoji­ mo.. Tim postupkom možemo samo ko­ ristiti sebi. Preporučujemo čitateljima »Pravde« Prosvjetin izvještaj od ove godine, neka se pažljivo pročita i proštudira, pa će se tu vidjeti opsežni njen rad na prosvjetnom polju, i tom prilikom će se pobuditi mnoga, korisna ideja za rad oko »Gajreta«. Budući da Prosvjeta daje Stipendije i u svojim konviktima izdržaje i muslimanske đake, ovim izrazuiemo priznanje i zahvalnost tom dru­ štvu, .a čitateljima »Pravde« preporuču­ jemo da mu pristupaju kao članovi i da ga potpomažu. Jer to zahtijeva pravda i insaf. V. Sađović. I «...■■■ IIII I ■ III ... Sarajevo, 30. juna. Jučer je izborna kurija završila svoje trodnevno zasijedanje i izabrala kan­ didate za npražniena dva članska mje­ sta u našem ulema-medžlrsu. Mjesto rahmetli UiKvarlića kandidovala je ku­ rija g. Ali ef. Kadića, profesora velike gimnazije u Sarajevu poklonivši mu jednoglasno povjerenje. Uz njeg je kandidovdan Ibrahim e. Džanhodžić, kadija iz Prnjavora, koji je dobio 18 glaso­ va. Mjesto rahmetli Hifzi ef. Muftića kandidovan je također jednoglasno g. Mahmud ef. Bahtijarević, kadija u Trav­ niku, a kao protukandidat istaknut je Ibrahim ef. Fejić, muderis iz Mostara sa 13 glasova. Bilo sretno! Kurija se je osim oznake kandidata bavila i stanjem u ulema-medžlisu, pa je ј taj njen nezvanični rad urodio lije­ pim plodom i doveo do potpune harmonje. u ovom našem vrhovnom vjer­ skom tijelu. Naročitu pažnju zaslužuje njen jednoglasni zaključak u pogledu Pitanje Turske. । Pariški poluzvanični list »Le Temps« . i od 17. pv. mj. donosi uvodnik »Nema I mira s turskom bez nacionalne vlade«, : kojeg mi u prevodu donosimo: »U potonjim danima, Turci su zaro­ i bili čitav francuski batalion u Bozantiji. | Ova je vojska u kolonama marširala prema obali Sredozemnog mora kako bi izbjegla opkoljenju ali 20 kilometara od- Adane Francuzi su bili primorani kapitulirati pred Turcima, usljed po­ manjkanja municije. Prema utanačenom primirju sa Mustafa Kemalom i našim komesarom g. Robertom de Caix-om , turski komandant Cilicije nije to smio učiniti i veli se da je to u protuslovlju | sa Kjemalovim naređenjem o ovoj stva­ ri. Nadamo se da vlada u Ankori ima moći, da komandjpta turskih trupa u Ciliciji prisili da pusti naše vojnike na slobodu, jer se mora poštovati primir­ je ytanačeno i između Kemal paše i fran­ cuskog komesara. Bilo što mu drago Francuzi sa bolom u duši primaju na znanje ovaj i slične slučajeve, jer su vazda težili da. s T.urskom živ c u miru Г nastojali da ne dođe do sličnih inci­ denta. Francuzi su težili i za tiin, da se zaborave nečuvene patnje i nevolje, prouzročene nesložnom aliirskom poli­ tikom na Istoku i proklinju krivce ovog kaosa na Istoku, koji nose veliku od­ govornost radi toga, šio puštaju da se prilike i dalje ovako kobno razviju. Jer ako bi i u buduće događah išli ovim to­ kom. neizbježiv je jedan novi rat. Taj će rat buknuti u Trakiji, gdje Gr­ ci moraju da savladaju ogromne redov­ ne i neredovne turske trupe, koje pre­ ma jednim podatcima broje 25.000 lju­ di. Uz to ih pomažu i Bugari koji su skupa i u suglasju sa nacionalistima iz Anatolije. Vrlo je dakle teško predviditi do kojih će se granica ovaj rat ra­ stegnuti. Jer samo nrs četiri mjeseca rastavljaju od oktobra, koji je najpodesniji za zaplitanje balkanskih konfli­ kata kao i azijskih. I kad izbije ta vul­ kanska lavina, biće dockan da se re­ zonira o nastaloj situaciji. Moramo dak­ le da već sada bistro i čjsto prostudiI ramo situaciju; još danas moralo odre­ I diti naše stanovište! Muslimanska trgouačha i obrtnička hanfta za Bosnu i НвговровЈпи (l i) u Дарајвви. lani ii inim bnakovnlin i«!wiBi. toaslja stati i шшеВвпја u kraljevstvu SBa. I a Ummnrta. mm ilite na uložne knjižice I tekuće r«nw I ataraitnjr ili nalрзгоЦпЦв. Obaolla »t m jenjate poslow I bunovne nčlngi Kancelarija: Kralja Petra ulfcaZiM^^ Dionica glavnica H Пајс minte I apratlzecllslii kredite. — Hupuje I arsiaU srete, valute I srijsilnosne rapln иГа vrsta. R 0 B И 0 b U J E L B H J I Bupn]e I prodaje |в sve vrste robe, s paglaslto m Untm niairnlu. ban4 Sarajeva - InMan telefon: 114 �»PRAVDAT — »ПРАВДА' Strane 2 Страна Aliirsko držanje prema Turskoj,kako je došlo do izražaja u mirovnom projektu nailazi na velike poteškoće i sudare. Evo nekih: 1) Zar se može raskomadati Turska kad u svoje vrijeme nije razoružana? Primirje uta­ načeno između engleskog admirala Calthoyo-a i Turske (Turski drugi po­ slanik koji je poslat da pregovara sa generalom F. Desperj/om, zaustavljen je po Englezima, te nije dospio na vri­ jeme) ne predviđa ništa o razoružanju Turske i predaji ratnog materijala. U mnogim maloazijskim predjelima, gdje su Englezi vršili okupaciju, napustili su mnogo mjesta, ^stavivši Turcima cio ratni materijal, i vojni živež. Engleski glavno komandujući na Istoku, g. Milne. javno še izrazio da Turci posjeduju izvrsnu municiju i materijal te dobro snabdjevenu vojsku. 2J Turci postaju opasniji, kako se potiskuju prema Istoku. Za vrijeme kada je Turska drijemala na Bosforu mogla se je pomoću ententine- morske demostracije 'kroz Bosfor polučiti poslušnest i najudaljenijeg turskog valije ili generala. Turski nacionalisti, potisnuti u maloazijske rav­ nice. gdje jm je pradjedovina, postali su gospodari čitavog Istoka. 0ni famo vrlo komotno vrše svoj rad. jer ih ne dostižu kugle sa aliirskih ratnih lađa. Oni imaju nebrojene oficire i velik broj inteligentnih činovnika izvan službe koji se bore za vjeru i do­ movinu. »Bolesnik Bosfora« liječi se na najbrži i najhrabriji način okrenuvši se leđima planini i s velikim pouzdanjem gleđS u budućnost 3) Narodi Istoka, nekad raz­ dvojeni, danas su ujedinjeni protiv Aliiraca. Turska je neka­ da plašila Rusiju, Bugarskoj zadavala strah; upravljala Arapima a i zabrinja­ vala Perzijance. Istočne su se sile dak­ le borile jedna s drugom, pa Ententi nije trebalo .puno žrtava za provođenje njenih planova. Ona se je koristila među sobnom borbom istočnjaka. No danas je obratno. Istočne sile koja jedna s drugom, pa Ententi nije trebalo puno žrtava za provođenje njenih planova. Ona se je koristila međusobnom bor­ bom istočnjaka. No danas je obratno. Istočne sile koalizirale su se i ujedinile i ako im nije jednak cilj. Dobro su uo­ čile ciljeve Entente i više što ona želi od istočnih naroda. Stoga Bugarska ho­ će izlaz na Egejsko more, Turska veli da ne može živjeti u ovim novim gra­ nicama, Perzija hoć* svoju nezavisnost, Arapi svoje veliko carstvo, a boljševici revoluciju čitavog svijeta. Jasno je da svi idu za tim, da sruše sve štrp je Ententino i da pomrse aliirske planove. Kazali smo a i opet kažemo, da je do nedavno pred nama stajao jedan vrlo slab Istok, pa smo mogli da isposlujemo njegovu poslušnost samo s nekoli­ ko vojnika. No jkako je« danas? Pred nama je jedan jak i okuražen Istok koji će zasigurno na nas napasti i čiju ćemo bujicu moći rastaviti samo uz velike napore i poteškoće. 4) Grčka mora da snaša sve političke tegobe aliiraca. 0na je uzela kao izvrsno vojno sredstvo Engleske. Francuske i Italije u Turskoj, pa mora oružanom rukom izvršiti sve ’ mirovne klauziifte nad Turskom. Pita-, nje je: da li je Grčka moćna, da izvrši I оЛ tešku zadaću? Da li joj to dozvo­ ljavaju njena financijska sredstva? Da i li se on ne boji jednog opasnog rata? Moramo to dobro proštudirati i oifda poduzeti po'trebne korake, jer nam je Grčka dobra saveznica, koju moramo čuvati već' i radi toga, što je potrebna na Sredozemnom Moru. i Tako stoji aliirska istočna politika! Ali savladajmo našu zabunu, ima se vremena. Nije teško zgotoviti projekat ! mirovnog ugovora, kao što ga prcdložismrPs Turskom! Ali gdje ćemo naći i te Turke, koji će ovakav mir potpisati? Zar možemo dati olovku i tražiti da mirovni ugovor -potpiše Damad Ferid i paša predsjednik jednog avetinjskog mi­ nistarstva. koje nema ni vojske ni auto­ ј riteta? Zar ćemo mirovni ugovor dati ' na potpis vladi, koja ne postoji i nije ničija? Zar ćemo napraviti mir koji je I neizvršiv? Ovo znači lakrdijaština i po; zorišno ponašanje, jer budimo uvjere- j 1 ni, da će se i proizvađanjem one ko- ; i medije produžiti krvava drama. : Ne 1 Ne I Treba, da se obrazuje vla­ | da u Carigradu, koja će biti sposobna da i pregovara. Jedna vlada, koja će biti j ' priznata, od najviđenijih nacionalista; vlada, koja predstavlja većinu turske ; mase, nacionaliste. Nema ni govora o i miru sa sađanjom vladom i uz ovako : I držanje entente. I Jučer se je raspravljalo tursko pita­ nje. Komisija ministarstva inostr. djela zauzela se najenergičnije, da satna so- 1 bom promijeni mirovni projekat s tur- ; skom g. Lonis Barton i kolege mu naj­ odlučnije su zagovarale vladinu tezu o promjeni ugovora s Turskom. Kada ko­ misija prouči zatražene dokumente do­ ći će bez sumnje do zaključka, kojeg smo gore prikazali i g. Milerandu, koji ; je od početka pregovaranja pa do da­ nas isticao velike prerpeke na koje bi ; udarip prvi projekat ne će preostati ni­ šta drugo nego istrajat do kraja u svom ubjeđenju. To je jedini način, da Aliirci 1 budu pošteđeni od strašnog razoča­ ranja«. . -жи! Bilješke. ČOKORILOVO LUDILO dovelo je ovog »junaka srpskog čelen­ ka« mjesto u Koševu ili Stenjevac — na staro mjesto njegove prave karije­ re: u c r n i biro. Mjesto da demantuje grozne tvrdnje naše štampe, bez razlike na stranačku pripadnost, po ko­ jim ovom crnožutom tipu ne bi bilo mjesta ni u društvu, a kamo li da još vodi riječ u javnosti, g. Čokorilo pre­ lazi na dnevni red i zauzima pozu dr­ žavnog branioca. On u svojoj »Zori« piše ni manje ni više, već da je naša organizacija u tijesnoj vezi sa — arnautskim banditima! Ta junačina govori čak o ugroženosti imovine i lične bezbednostj »jadnih Srba« i poziva ih »n apredu borbu, do boljih dana, do konačne pobede! Naravna stvar, da mi nemamo vre­ mena za polemiku još i si Čokorilom od Crnog Kabineta i zadovoljavamo se time, što ćemo za ilustraciju $ r e- F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (бо) On hoće slobodu, a titra se se životom, jer ne može da podnese robiju. 0 koliko je sloboda jaka, da između sebe i ropstva i sam život meće: preko njega se i ide slobodi... Tu večer nije Rene zaspala. Čitavu noć ćurila je kraj prozora i gledala na more, gledala na dvo­ rište. da vidi kada Papadoplos pobjegne. Bila je mjesečina, pa se jj sve vidilo skoro kao po danu. Stražari su dva puta obašli dvorište, pogledali na prozor i otišli. Njihovi teški koraci odjekivali su monotono u tišini lijepe noći.,A onda je zavladao potpun mir. Mjesec je zalazio. Prošlo je već davno pola noći. Rene počne gubiti nadu, da će Grk uma­ ći. Oči je zaboljele gledajući neprdstano u jednu tačku, tamo na daske kraj zahoda. Na jednom joj se učini da je neko promakao ispod zida i brzo za tim skočio na prozor. Čas je ostao na prozoru, a onda pomoću nekakva užeta popeo se na dosta visoki zid i legao među šiljke. Neko vrijeme nije se micao na zidu, a onda je nestalo svega. Rene nije ništa više vldila... Umorena i uzbuđena legla je ona na jednos­ tavnu postelju, ali nije mogla zaspati. A kad je stisnula oči gledala je u mislima smjeloga Grka, Бро; Kl brot potpore srp.-pravosl. 1,465 K. * musi. d i n e u kojoj se nalazimo, donijeti lu­ 1.475 K, katol. 9.956 K, a omjer stoji du optužbu ovog crnožutog delije. »Kaizmeđu pojedinih vjera ovako: 4 : 6 : 28, ra-Zora« piše: pa bi stalne mjesečne potpore propisno »Saznajemo iz pouzdanog izvora, da morale stajati u omjeru 1,465 : 2.197 : postoji jedna tajna muslimanska orga­ 10.255, iz čega se vidi, da su muslimani nizacija pod imenom »Đerđelez Alija<(l!) tom nepravdom prikraćeni za K 5.424, Akcionj centar ove organizacije je Peć, a katolici zp K 3.588 godišnje. Ovo je a duhovni Sarajevo, a cilj joj malo toj besvjesnoj gospodi u Drž. za­ je da očuva privilegije begovata i da štiti djece pd hoće i gradskoj musi, siu tome cilju putem četničke akcije, te­ rorizira, pali i da ubija srpske građane! > rotinji u Mostaru dh otmu mjesečne po­ moći, koje im pripadaju po ministrskoj Njena akcija se proširuje na sve kra­ narStibi. Pristranost ј nepravednost jeve. gde žive muslimani, pa i na Bo­ Obi. drž. zašt. djece dosegla je svoj snu. Na poslednjem sastanku, koga je vrhunac kod diobe potpora, jer ne samo održao begovat cijele zemlje u Skopda su potpore za siromašnu musi, i rkt. Iju, pale su odluke o оуој organizaciji, djecu redovito manje za 28% do 113% koja stoji u tijesnoj vezi sa arnautskim od potpora srp.-pravosl. djece, nego je banditima i »Jugoslavenskom Musliman­ i' broj djece tih vjera koja primaju pot­ skom Organizacijom« u Sarajevu, čiji pore mnogo manji od broja siromašne je organ »Pravda«. djece, koja bi imala pravo na potpore 0 događajima, koji su se skoro odi­ prema procentnoj jakosti pučanstva po grali u pećskoj nahiji, pisaćemo u idu­ vjerama. To nam dokazuje i Mrstar, ćem broju, a sada ćemo samo konstagdje g. Zečević pušta 150 siromašnih tovati fakat, da su ti banditi, potpo­ musi, familija, da trpe bijedu i glad. mognuti nekom tajanstvenom rukom, Protestirajući odlučno proti ovoj oči­ privukli i u naše planine... Ibrahim toj i fanatičnoj pristranosti gospode u Bošković je vođa ove naoružane ban­ Obi. drž. zašt. pozivamo odgovorne fak­ de. On je još lanjske godine upao iz tore, da »sekretarima« jednom utuve u Sandžaka u našu zemlju, i ubio Nedeljglavu makar silom blagotvorno sazna­ ka Cvijetića iz Zabrđa, a Gavra Šalinje o plemenitoj svrhj j zadaći socijal­ tura je mučio i na vatri živa pekao, ne skrbi za siročad i pouče tu gospodu te se on još j danas nalazi u bolnici. Ovi bez humanog osjećaja socijalne bijede, su banditi odjeveni u voiničko odjelo i da Drž. zaštita nije babovina privilegokao žandari«. vanog elementa, već je .svojina cijelog naroda bez obzira na vjersku pripadnost i da sva siročad imadu jednako p/avo na uživanje pripomoći po ministarskoj naredbi. Samo ljudi fflemenita srca i istinske kulture mogu zatomiti u duši Naš je list prvi upozorio na nepra­ svojoj niske instinkte mržnje i pristra­ vednu i pristranu podjelu potpora rat­ nosti, a taki treba da rukovode akciju noj siročadi, pri čemu muslimanska si­ socijalne skrbi, Dosta je bilo izrabljiva­ rotinja vrlo loše prolazi. Mi smo izno­ nja i zakidanja na račun muslimana, to sili i fakta u potvrdu naših navoda te [ više ne smije jbti, to mora jednom pre­ smo se pobrinuli, da i u Beogradu do- i znaju, kako mizerno shvatanje uzvišene !. stati! Muslimane i to siromašne đake oštetio je lani Grdić za nekoliko stotina zadaće socijalne skrbi za djecu vlada hiljada kruna na račun našeg prosvjet­ u »plemenitim« srcima upravnika zašti­ nog napredovanja, a sada nam jedan te djece. Kako doznajemo, iz Beograda Zečević i njegov adjutant učo Košta je zatražen izvještaj .i očitovanje od za­ Krajšunović zakidaju stotine hiljada štite djece na- pisanje našeg lista u po­ kruna na račun svoga »plemenitog« ogledu nepravedne podjele potpora. Me­ sjećaja socijalne bijede i sirotinje. Hoće đutim imamo ponovno da se potužimo li jednom prestati ta bezobzirnost? na nesavjesno uredovanje ove uprave. Iz Mostara je opremljeno 150 (sto»Hrvatska Obnova«, koja stoji pedeset) molbi za potpore sirotnoj musi, djeci još prije pola godine (u 'blizu demokratima a la Zečević, dono­ si interesantan sud o Drž. obi. zaštiti novembru 1919. god.) na Obi. drž. za­ djece i mladeži u broju 32. od 27. juna, štitu djece, al odgovora nema još aikoji prenosimo bez komentara. Taj člankakva, premda je već i urgirano neko­ čić glasi ovako: liko puta. Sve su molbe u redu oprem­ Ima već dulje vremena, da se je naša ljene sa svim formalnostima: nužni su fakti navedeni i potvrđeni kod^kot. u-' ■javnost uhvatila u ogorčenu borbu sa našom Državnom Zaštitom Djece i Mla­ reda, a od referenta mj. zaštite prepo­ deži. Toj se humanoj'našoj instituciji ručeni molitelji kao siromašni. No sve predbacuju teški grijesi, koje radi nje­ zaludu, još nema riješenja, a djeca gla­ nog nemara i slabe organizacije, a s duju i pate se u bijedi j oskudici oče­ druge strane se opet na temelju zvaničkujući pomoć od. Državne »zaštite« dje­ nih podataka same Zaštite izvode vje­ ce u Sarajevu. rodostojni zaključci, da se pri zbrinjaPitamo šefa toga ureda i njegova »se­ kretara« (inače običnog uču): šta ovo : vanju naše siročadi vodi "računa o vjer­ znači? Dokle će oni muslimansku siro­ skoj i plemenskoj pripadnosti osoba, kojima je nužna materijalna potpora. tinju mučiti otimajući joj zalogaj po Sva obrane Državne Zaštite ispala je zalogaj, koji joj pripada? Dokle će pni oštećivati musi, sirotinju u korist siro­ uvijek tako mizerno, da se je i sama u čadi srp.-pravoslavne? Zar im nije do­ svojim vlastitim podacima pobijala. Ako sta, što je musi, siročadi u Mostaru ose još tome uzme u obzir i čifijenica. duzeto od godišnje potpore K 5.424, ko­ da se neke zvanične osobe, kojima je ja im pripada po pravu šrazmjerno bro­ bila povjerena uprava materijala, odre­ ju stanovništva? U Mostaru (sela) do­ đenoga za našu siročad, nalaze pod dis­ bivaju, prema služb. tabeli, mjesečne ciplinarnom istragom, ne bi bilo teško Obi. drž. zaštita djece kako se bori s morskim valima kroz jutarnju maglu. j Morskog Cara, koji su sagrađeni od koralja, bisera, A onda, kada bude blizu obale, kada dođe cilju o- I od morske pjene. Vidjećemo sirene i čuti njihov paziće ga, pucače na nj i ubiće ga. Njegove će ruke zamamljivi pjev. .. « klonuti, a more će ga progutati... „Ti se rugaš Rene... « reča joj Zija. Prva neprospavana noć .prošla je i nastao prvi — To je isto što i sloboda o kojoj ti govoriš« dan. Zija-a je srela na hodniku. Prolazeći mimo odgovori Rene. njega dobaci joj papir kojeg Rene. u jednom zaku­ Zija se zamisli pa reče tužno: tku pročita.: »Umrijećemo zajedno na putu slobodi! ,.« »Redoviti prozivač kažnjenika bolestan je. Ja — Kada ti to želiš neka bude!.. Biću sretna sam ga umjetno obolio, a da on ne zna. U njegovu da sam jednom čovjeku porpogla, da lakše umre « spisku pobrisao sam ime Petra Papadoplosa, a u spisima četvrti i peti dan izostaviću i naša imena. Ušutili su obole. Zija nije ništa odgovorio Re­ Ja ću zamijeniti preživača... Pismo poderi.« ni, ali je osjećao da mu je dobro, neobično dobro, Rene podere pismo u stotine komadića i zadi­ pa makar se i utopio. Jedna velika duša kao što vljena razmišljaše o Zijaovoj dosjetljivosti. Poslije je Rene ponijeće ga u Vječnost, u dvore Morskog podne, kada su bili zajedno rekao joj je: Cara, koji su sagrađeni od koralja, bisera i mor­ »Nije ništa... Onom neće ništa biti. Ja sam ske pjene... mu dao. u vodi neku Ijekarsku smjesu. Dobio je Karavan-borija*) prenula Zija-a iz misli i on groznicu.. .« pogledao kraj sebe drugaricu. U sivom uzničkom Rene mahne glavom a Zija nadoveže. odijelu s plavom kapicom ispod koje su se prosuli »Da se spasimo...« crni pramenovi kose izgledala je, kao da jo iskle­ Bio je uzbuđen. Govorio je Reni samo/> bijegu sana iz mramora, iz morske pjene, kao daje nikla i upozoravao je, da bude sasvim mirna, pa i onu večer. iz misli, kao da je rođena u mašti Genija.. . A sada je naša sloboda! ..« usklikne Zija, a Rene opazi da je Zija gleda i da u tom pog­ oči mu radosno sijevnu. ledu nestaje onoga običnog gledanja nego da se ra­ — Ili voda... smrt... « nadoveže rezignirano đa nešto novo, veliko i silno, što prolazi kroz srce Rene, kao da priča o nečem što je najobičnije u ži­ i oblijeva osjećaje, da duša osjeti slast jednoga vječ­ votu i kao da nešto četvrto i ne može biti. noga časa, koji bude i prođe. .. »Preko Kavkaza ćemo u Rusiju«, pričao joj je Nastaviće se. Zija — »a odatlen su nam puti otvoreni...« .— Hi ćemo kroz vodu u ništavost, u dvore •) Trublja, koja poziva na jelo. �bpoj 172 — Broj______ 2 ПРАВДА* — »PRAVDA. ________________________ Сграиг 3, Naši dopisi te se javlja da je više sela na tim ostrvima u plamenu. Na jedan grčki paro­ brod izbačeno je mnogo hitaca ka'd je prolazio koprj ostrva Marmara. Tesani, 26. juna. Ušljed tog napredovanja nacionali­ (Dodatak članku »Krtičnjaštvo u na­ sta u Londonu su vrlo zabrinuti, jer su šoj politici.) U broju 170. »Pravde« pro­ započele velike borbe između naciona­ čitah ono o »putujućem propo­ lista i Engleza u Izmidu. Civilno je pu­ vjedniku«, bar nam se je tako pred­ čanstvo evakuisalo Ismit, a kako jav­ stavio, g. M. Džaferoviću. Kao dodatak ljaju novine, sprema Se i engleski gar­ nek i ovo posjuži našoj javnosti. Kon­ nizon ostaviti Izmit. Engleska vojska cem ramazani-šerifa »usrećio« nas je koja se nalazi na jugn Dardanela, poovaj »putujući propovjednik« svojim po­ tegla se je u Canakalu, a,forticese na­ sjetom, te je temeljem rijasetske pre­ laze u ratnoj spremi, • poruke preko našeg povjerenstva kod 1 sami Englezi priznaju — opasnost nas važio. To mu je uspjelo, jer se je »panislamskog pokreta«. Kad biste pi­ istakao kao »Pravdaš« i meni je tali kakvog dobro informisanog Engle rekao oa me je u administraciji »Prav­ za kakvo je stanje na Istoku, dobili biste ŠERIJATLIJE i pravo. de« susreo. Naš grad poznat je kao go-' odgovćr: nema nikakve opasnosti. Od Šerijatlije nakon svršetka šeriatske stoljubivo-mjesto, pa smo i ovog nevriIzmida je postavljen koiador do Crnog sud. škole mogu opet — kako doznajejednika susreli s puno poštovanja j Iju-mora, pa Mustafa Kemalova vojska ni­ mo — nastaviti nauke na zagrebačkom bavi. Dapače smo mu skupih oko 1000 je opasna po Carigrad. Međutim sad sveučilištu, kao što im je to pravo pri­ kruna i napravili mu cipele. U našoj či­ i »Times« ovako piše o borbama i na­ padalo sve do »demokratske« vlade, taonici držao je nekakvo »predavanje« cionalistima: »Mi se sada nalazimo u koja ga je uništila za to, da joj musli­ omladini o narodnom jedinstvu. Odmah ratnom stanju s turskim nacionalistima^ manska inteligencija be- ometa računa. sam vidio kud delija šiba, jer je nepre­ jer su prekršili primirje i napal: nas bez Zauzimanjem prijatelja naših'šeriat. ap­ stance otrcanim frazama bez ikakva ikakvog povoda. Vrijeme je, kaže »Tisolvenata i preporukom zastupnika iz smisla govorio o pantolašima, 'čakšir■ mes«, da engleska vlada a i narod ob­ lijama i ahmedijašima tako banalno, da Nar. Kluba ova je netolerantna’! nede­ rate bojju pažnju situaciji na Istoku i mokratska zabrana zloglasne »demo­ čovjek nije znao gdje je rep, a gdje gla­ treba konstatirati da je Vrhovno Vijeće kratske« oligarhije dokinuta, i našim je. va, udaljivši se od teme hiljadu konaprimirjem ostavilo tursku vladu i upra­ šerijatlijama ponovno otvoren hram ka. Ja sam htio protiv tome istupiti i' vu; pa danas nije moguće držati se tog prosvjete u bijelom Zagrebu na korist zauzeti protivno stanovište, te ga ras­ primirja bez vojne snage, a ta.se ne napretka naše tnusl. zajednice. Istina, krinkati, ali me je u tome smeo gosp. nalazi na mjestu operacija«. neće kao dosad moći bezuvjetno po­ ing. Bajraktarević, jer je i on mislio da »Ghicago Tribune«, javlja: Tri aero­ stati redovit' slušatelji odmah pri na­ je Džaferović izaslan od našeg central­ plana Mustafe Kemala bacali su bombe stupu na univerzu.kao ostali oblturienti nog vodstva, pa sam naumio prvom pro­ na Izmid imajući namjeru Uništiti en­ srednjih škola; već će morati praviti is­ testirati, da centralni odbor izašilje ogleski glavni stan. Englezi »u dali od­ pit iz l^r t i n s k o g jezika, koji je po­ vako- neinteligentne ljude u provinciju. straniti žene i djecu i spremaju se na treban za studiranje pravničkih nauka, Sutra dan pitao me je Džafeiović za obranu protiv opšte nacionalističke oali će naši omladinci rado podnijeti i moje »subjektivno« ј općenito mišljenje fanzive. Željeznička pruga između lzovu žrtvu u trudu, trošku i vremenu. o njegovu »predavanju«, a ja sam mu mita i Hajdar paše prekinuta je. Nacio ­ Glavno je da im je pružena mogućnost iskreno odgovorio, da je ono sve bošnalistički krugovi u Carigradu govore više naobrazbe i univerzitetske kvali­ luk i lug u oči. Vidivši, da sam mu ne­ da Mustafa Kemal nema namjeru na­ fikacije. Ovim je aktom Zagreb dao sklon brzo se je odavle’ ukionio, ali za sada Carigrad nego će sa svo ­ pasti zadovoljštinu apsolventima šer. sud. nije propustio priliku, da me ne ogova­ jom vojskom napasti najprije Smirnu i .škole, koje su »demokrati« bili degra­ ra kod nekih odbornika. Za me je za­ Dardanele. a tek onda Carigrad«. dirali na stepen analfabeta i htjeli ubiti dovoljština, da -su ovom običnom šar­ . »Temps« od 20. ov. mj. sa svoje stra­ ugled njihovoj školi i nastavnicima. • latanu nasjeli neki naši stariji i iskusne veli ovo: Prema sigurnim podatci, i ■ niji ljudi, a ja da se nijesam prevario. Držimo, da će se šeriatlije ovom bla­ ma tvrdi se, da je namjera nacionalista ' godati kulture obilno poslužiti i svakom Ajanović Abas, zaokružiti Engleze i sa strane Caiiilidže prilikom gledati da se zahvale braći tajnik kot. odbora J. M. O. napasti Carigrad. Zadnji ostatci turske ' Hrvatila, koji im ponovno draga srca vladine vojske, koja je operisala s En­ otvorise od muslimanskih dušmana naglezima pribjegli su .Mustafj Kernaiu. mjerice zatvorena vrata zagrebačke uTvrdi se da su Englezi na najstrašni- i niverze i pružiše priliku višoj naobrazbi ji način potučeni.iL.Mczopalamiji. л i kulturi uopće. Francuzi su posve evakuisaii Cliicju. Mi pak kao najjača politička organiza­ JAVNA ZAHVALA. Prigodom našeg a gode se pregovo/i da se evakuiše i cija b.-h. muslimana izričemo ovim pu­ Palestina. ' i Ramazanskog bajrami šerifa na prespietem iskrenu zahvalnost hrvatskoj vladi le mi ogromne čestitke kako od mjes­ i zagrebačkom sveučilištu, koje prima Francusa komora je odobrila kredit nih odbora naše organizacije tako isto našu djecu u svoj hram prosvjete i ski­ od 769.000 franaka za Ligu Naroda, »ii- • i mnogobrojnih prijatelja, nije mj mo­ da sa sebe netolerantnu ljagu »demo­ lerand je izjavio da će vlada učiniti sve, guće svakome ’ pojedinačk: svoju duž­ kratske« tjesnogrudnpsti i fanatizma, kako bi Liga Naroda započela raditi u nost i zahvalnost ispuniti. kpji hotijašeada zatvori vrata nauke ve­ što skorije vrijeme. Stoga dolazim, da se u našem listu likom dijelu musi, omladine. javno svima najiskrenije zahvalim i da Ujedno se čvrsto nadamo, da će se za svim b. h. muslimanima od Svemoguovim lijepim primjerom povesti i beo­ , čega želim i prosim najdostojniji što brgradska- univerza, pa nam i ona otvoriti ' ži popravak i čvrsti zajednički istup u bratsko srce tim prije, što je sposobnost obrani naših prava i međusobne pomo­ Prema naređenju ministarstva vojnog naših šeriatlija kudikamo veća od spo­ ći onako, kako to odgovara islamskom i mornarice mogu biti oslobođeni sobnosti ratnih maturanata. pozivu i državljanskoj dužnosti. od vojne službe samo ona duhov­ na lica (imami, mualimi, muezini, haTuzla. 20. juna 1920. tibi, taleba i drugi), koja dobiju poiv^ Predsjednik Organizacije: du, da spadaju u duhovna lica, od up­ Maglajlić. ravne (političke) oblasti, a ne od du­ hovne. Upravne (političke) vlasti, IZJAVA. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koje su kompetentne za izdavanje re­ U zadnje vrijeme šire se lažne i zlob-" Regentov oprosni govor. »Polazeći čenih potvrda, jesu u Bosni i Hercego­ ne vijesti i prijave, da je ovaj odbor iz Zagreba Ja nosim utiske, koji se ni­ vini kotarski uredi, a gradsko po­ sklopio pakt s komunistima, te toga ra­ kada neće izbrisati iz Moje duše. Ove glavarstvo za Sarajevo. Potvrde se do­ di nalazimo za shodno, da se protiv to­ sjajne spontane manifestacije svih kla­ bivaju ovako: me najsvečanije ogradimo i izjavimo sli­ sa našega naroda ne samo ovdje, nego ^Duhovna lica i kandidati za duhovna jedeće: Mj nikad — niti ćemo u budu­ u svim mjestima duž puta, očigledno lica pribave--sebi kod svoji duhbvnih će to činiti — nijesmo s nikim u ma dokazuju, koliko su snažni i duboki t cvlasti (.muftijski ured i rijaset) uvjere­ kakve vrste pregovore stupili. Nadalje melji našeg ujedinjenja. 0 to­ nja dokaz, đa spadaju u duhovna lica me nije bilo ni za časak sumnje ni ra­ i .to uvjerenje, prilože propisno biljego- , izjavljujemo, da mi u naše centralno vodstvo u Sarajevu neograničeno po­ nije, ali ipak Mi je neobično drago, što vanoj molbi, koju onda podnešu kotar­ vjerenje imademo, te bi nam bilo ispod je Moja pohoda bila prilika, da se to skim uredima. Podatke molbe i prikloputvrdi i to na ovakav način. Ja gledam Ijeno uvjerenje ispitaće kot. uredi i u slu- , dostojanstva, kao dobro stranački disciplinovanim ljudima, s nekim neke pre­ u budućnost naše zemlje sa čvrstom čaju potrebe zatražiće od-duhov, vlagovore — ma isti i lokalne naravi bili vjerom i sa vedrim pouzdanjem. Od sti razjašnjenje pismenim putem. Nakon — voditi, jer znamo, da to spada samo dič nih Hrvat^ i njihovog lijepog glav­ nedvojbeno utvrđene istine, da dotično ne g gAda rastaiem se s teškim srcem lice ima pravo na oslobođenje od ■ u kompetenciju centralnog odbora. Ko­ načno izjavljujemo, da ćemo bezobzirno i evo će Me vuć, da ga opet vidim«. vojne dužnosti, izdaće rečene upravne svakog širitelja j početnika ovakih zlob­ Prilikom bakijade u Ljubljani rekao vlasti uvjerenje od svoje strane i upunih, tendencioznih i lažnih vijesti zaslu­ je Regent: »Svjetski aeropag. koji je tiće ga sa podnešenom molbom pukovimao prema svečano datom obećanju da skoj okružnoj komandi, dok će uvjere- , ženoj kazni privesti. zajamči slobodu mat .ii narodima i da ih U Tešnju, 14. juna 1920. nja (optvrde) izdata od duhovne vlasti , u pravima izjednači su velikima, nije bio pohranite u svom uredu. Mjesni odbor Jugosf. Musi. Organizacije pravičan prema nama, najmanje prema Upozorujemo sve naše imame i hatiPredsjednik: Zijabeg Gjonlagić v. r. nama Slovencima. On je dopustio da be, talebu i druge kojih se tiče, da se Tajnik: Ajanović Abas v. r. j>od tuđim jarmom straji još jedan ve­ pravovremeno pobrinu za pribavliki dio .Slovenaca, Srba i Hrvata, ali Ijenjc potvrde (dekreta) od mufitje, od­ Od kotarskog odbora u Travniku do­ erazmjerno najviše Slovenaca. Među­ nosno- rijaseta, i tu potvrdu sa molbom bismo ove retke: »Povodom ostavke g. tim nepravda ne može biti dugog vije­ odnesu svome kot. uredu (prije nego i Mahmud ef. Bahtijarevića na predsjed­ ka. a najpouzdanije jamstvo za to ima­ moradnu doći na vizitu), koji će dalje j ništvu našeg odbora izjavljujemo na mo da stvorimo sami«. sam stvar urediti. Inače će svaki, koji ■ umirenje svih prijatelja i intrige nepri­ VANJSKI POLOŽAJ. sam ne uredi stvar pravovremeno pre- . jatelja, da je gosp. Bahtijarević i danas ma gornjoj uputi, imati neprilika radi kao i p’rije naš najzagrijaniji pristaša i Ttirški nacionalisti svakim danom sve vojne službe. jedan od prvih naših saradnika i pobor­ više napreduju u pravcu, prema Cari­ nika tako, da je na posljednjoj kotarskoj gradu uzduž CYnog i Mramornog mota. Nacionalisti su u potonjim danima zau­ skupštini bio ponovno u odbor biran, azeli sva ostrva na Mramornom'moru. li se nije mogao primiti iz razloga što posumnjati da ova Zaštita smrdi od glave do pete. ■ U interesu naše javnosti, a ponajviše •naše jadne siročadi, koja natn svima na srcu leži, prjieka je potreba, da sa­ ma Zaštita dadne objektivnih razjašnje­ nja i da stane svim sredstvima na put trovanja naše javnosti putem novina ili da u protivnom slučaju sva naša jav­ nost enerttično istupi proti toj institutiji koja nije u stanju da ispuni zadaću, što joj je povjerena.« Prosvjeta i škola. je preopterećen službenim i vakufskim Poslovima«. Prilozi ,,Pravdi“,Naramazanskom sijelu u Mostaru sakupiše naši Mo­ starci 879 kruna priloga za naš list, koje darovaše ova gospoda: po 80 K ibraga Mrko’njić, po 50 K: Ibrahim Beklija i Salih Vukotić, po 40 K: Rizvanaga Ovčina, Muharem 'Pala i Remzija Pala, po 30 K: Alaga Taso, po 20 K: Zaimaga Karamehmedović, Mujaga Stupac, Memišaga Čemal, Mu­ stafa Čemalović, Ibraga Pala, Mehmed Repeša, Mehmed ef. Šenvid, Husaga Prače, N. N., Salko Taso, Šaćir Taso i Mehmed Taso, po 10 K: Braća Galešić, Sabhaga Trko, Hamdija Fazlinović, Adem Avdić, Ibraga Drače, Arifaga Kazazić, Ahmedaga Humo, Muharemaga Bijavica, Zđlfaga Pala, Ibraga Santić, Sahhaga Brajlović, Ahmetaga Duranovfć, H. A. G., Omeraga Čatrnja, Osman Hadžiomerović, Eminaga Kahrimanović, Ademaga Rudinac, Mehmed Spahić Mujagin, Osmanaga Zukanovič, Ahmetaga Spužić, Ahmed Hamdi H. Abdulah, Anton Pavković, Tahir Ov­ čina, Kasan Habib, Agan Zahirović, Omeraga Kudin i Salihaga Handać, po 6 K: Suljaga Čenanović, po 5 K: Muhamedaga Pehlivanović, Ahmedaga Bašič; Osmanaga Utoić, po 4 K: Hamzaga Ploče i Mustafa Koluder. Svima darovateljima se bratski zai hvaljujemo, živjeli. Domaće vijesti »MUSLIMANSKA AKCIJA ZA ZAŠ­ TITU MORALA« poziva širi odbor na sjednicu, koja će se održati u subotu dne 3. jula u 3 sata poslije peđne u sjedničkoj dvorani vakuf, sabora sa ovim dnevnim redom: 1) Pitanje osnutka dioničkoga društva za ostvarenje Akcijinih poduzeća. 2) Ostali poslovi i predloži. Kako je ovaj naum Akcije vrlo odlu­ čan za daljnje razvijanje same idejd uposlenja našeg siromašnog ženskinja, očekuje se pouzdano, da će svi članovi savjetom ostvariti prvi važni korak ozMt}no< ivda Akcije. Iz naše organizacije. Oslobođenje od vojne službe Politički pregled Šaljite odmah pretplatu 1 i i I I Prgodom proslave »itthadove« 15.-god. Proslava 15-godišnjice opstojanja jed­ nog zanatlijskog udruženja u obliku sleta mnogih bratskih društava najim­ pozantnija i najveličanstvenija ie mani­ festacija bratskih osjećaja i solidarnosti, bratske ljubavi i potpomaganja, koja je kao nikad do danas u nas došla do iz­ ražaja dana 19., 20. i 21. o. mj., kada su se na ovu veličajnu društvenu slavu u bijel: Mostar sletjela odaslanstva sko­ ro svih islamskih korporacija u našoj domovini na kojoj uzeše učešća, kako smo u prošlom broju našega lista javili, i mnoga hrvatska katolička društva, pa je takc karakter ove slave bio čisti na­ rodni. Jedan dio mostarskih građana, jedna masica raznih šotrića, Milića i Kašikovića koji međutim po svom ka­ rakteru i svom neslavenskom mentali­ tetu i ne spadaju u narod Hrvata i Sr­ ba, nego u jednu nacionalno još neod­ ređenu skupinu živućih elemenata, pot­ puno se apstinirao, na što ćemo se ini posebno osvrnuti u našem idućem broju. »Ittihadov« odbor obdržavajući svoju svečanu sjednicu tek pred samu prosla­ vu u znaku vjerne odanosti svojoj uz­ višenoj vladalačkoj kući otposlao je Nj. Visočanstvu našem ljubljenom Regentu ovaj brzojav: »Dvorskom Maršalu Nje­ govog kralj. Visočanstva prestolona­ sljednika Regenta Aleksandra — Beo­ grad. — Muslim. zanati, udruženje »Ittihad« u Mostaru, slavi 20. juna petnaestgodišniicu svoga opstanka. Društvo je srećno. da može zahvaljujući sjenama velikih narodnih feeroja u svojoj slobod­ noj i ujedinjenoj velikoj otadžbini ,pod moćnim žežlom narodne dinastije Karađorđev'ća slaviti ovo slavlje. Tom zgođon- društvo sa svečane sjednice održane danas s ushićenjem pozdravlja Vaše kralj. Visočanstvo i Vašega uzvi­ šenoga roditelja Njegovo Veličanstvo Kralja Petra 1. uvjeravajući Vaše Viso­ čanstvo o svojoj nepokolebivoj vjer­ nosti i odanosti. — Za »Ittihad«: Mu­ stafa O. Cišić. predsjednik..« Mnoge naše korporacije ili pojedinci, koji bijahu spriječeni prisustvovati ovoj jubilarnoj svečanosti, brzojavno izraziše svoje bratske simpatije, svoju soli­ darnost i bratsku ljubav još za tečaja same proslave, a ti su: Zagreb. Prigodom petnaest-godišnjice zamjetnog djelovanja prinosi svoje naj- �opo) *172 -črc .НРАВДА* — ,FRAVDA“ CM ч<а 4. S:ran» bolje želje-za budućnost »Hrvatski Radiša« zahvaljujući za dosadanju pripo­ moć u vidu budućeg uzajamnog rada obiju društava. Bratski pozdrav. Rav­ nateljstvo. Kozarac. Proslavu 15-godišnjice »Ittihada« svesrdno pozdravljamo uz »Baj­ ram mubasekj olsun!« Islamska kiraethana. Sanski Most. Prisutni duhom kod ve­ lebne proslave žalimo, što nijesmo mo­ gli učestvovati kod iste te kličemo: da živi, cvjeta i napreduje »Ittihad«! Mu­ slimanska čitaonica. Vidna (kod’Ljubuškog). U duhu sla­ vimo i Vama rijetko slavlje čestitamo. Vaš rad se je u naša srca duboko usje­ kao. Bože daj, da budete ogledalo svi­ ma muslimanima' Jugoslavije! Ustrajte na tom putu! Živih! Mahsus selam: Mehmed Alija Kapetanović, predsj. mj. odbora J. M. 0., Ibrahimbeg Bušatlija, Sabitaga Mesihović, H. M. Dizdarević, imam, Mujaga Mesihović, Hajrudinbeg Kapetanović, Hamdibeg Kapetanović; Ahmed Dizdarević, Muh,tar Sulejman Dizdarević. Vitina (kod Ljubuškog). Duhom se pridružujemo slavlju. Iskreno čestitamo uz želju, da budete uzorom svih musli­ mana u Jugoslaviji. Mahsus selam! Mu­ slimanska Omladina u Vitini: Safvetbeg Kapetanović, Alija Alagić, Ibrahimbeg Kapetanović, Hamza Dizdarević. Šerif i Rupić. Salih Dizdarević, Salih Livnjak, i Hasan Hodžić. Izet Hodžić, Hasan Ru­ . pić, Salko Dizdarević, Alija Livnjak. Bitke na sve strane. »Glas Nareda« dftnosi: U ppnedeljak je policajni dežur­ ni činovnik imao pune ruke posla, jer se odigralo u gradu nekoliko bitaka. Tako su se potukli na Hridu nekakvi krijum­ čari. Tu se čak i puškaralo, tako da su dvojica teško ranjeni otpremljeni ubolnicu. Isti dan u ŠirokaČi ulici dočekali su neki seljaci s Trebevića, nekoliko muslimana građana, napali ih kamenjem i jednom ttaneli veliku ozledu. Neki su se železničari potukli na Cengić vili, a neki opet pijani potukli su se u Koševi. Naravno da je policija ove vesele nedeljnc ljude odmah pronašla i zatvorila. Opadanje cijena. Od 1. jula o. g. vri­ jede ove snižene cijene mesu: 1 kg. go­ vedine K 22.—, 1 kg teletiffe K 24.—, 1 kg janjetine t bravetine K 20.—, 1 kg loja K 28.—, Nametak ncsniije pred 10%. Pečena janjetina po kg K 40.—. H OGLASI |- ^г.. t>8 iz 1920. Naredaj. Društvu Gajret potreban je poslo­ vođa. Primiče se molitelj sposoban, zdrav, agilan i praktičan sa najmanje srednjoškolskom naobrazbom ili struč­ nom spremom postignuta kvalifikaci­ ja, koja odgovara srednjoškolskoj spremi, uz platu IX. ili Vili, činovnog razreda državnih namještenika, a za osiguranje priznaće mu se godine, ko­ je je proveo u javnoj službi. Molbe treba slati najdajje do 1. avgusta 19Ž0 na Upravu Gajreta u Sarajevo. 1 Sarajevo 23. juna 1920. Predsjednik Tajnik Kurtdvić s. r. V. Sadović s. r. Gradsko poglavarstvo u B. Novom PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučnje svoje bogato stovarile svih vrsta papira,, kancalarijskog i školskog pribora. — Natučbe se obavljaju brzo i točno Ci.ene umjerene. . Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 • ... ..i II U ^ЛПЛЈРПП UUlUjuVU. ............. —" = Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feher, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. ' Saopštenje. Hamdija Husbašić, posjednik sumor­ ne banje u Fojnici k/K priopćuje ovo: Od 25. juna otvorio sam svoju to­ plu banju za svaki dan od 8-19 sati. Cijena je jednoj toploj i studenoj banji zajedno ili pobaška samo K 5 — Stanova ima obilno, te su im cije­ ne kad i opskrbi primjerene. S Kiseljaka laka dnevna nabava taze kiseljačke vode. — S kupanjem ti mojoj banji bili su zadovoljni svi obi koji su imali prilike banjati se, jer im je pomoglo. Banja je naročito dobra za reumatizam, a ljepota oko­ lice i mirroća djeluje csobita dobro na nervozne. — Osim toga šumoviti i romantični kraj Fojnice i njezine okolice, koja u ovo vrijeme sljči jed­ noj velikvj bašči, te svojim umjere­ nim podnebljem bez žege usljed okol­ nih šuma pruža stranc.u kao i svakom najbolje prilike za odmor i uživanje. Jer same šetnje i izleti go okoliei i ovaj čisti zrak koji miriše djeluje bez sumnje na svakoga. Kotarski nadliječnik Dr. Izrael pre­ poručuje kupanje u mojoj banji. Pojnica, 25. juna 1920. ♦ ♦ Sarajevo. Štrosmajeiova ul. br. 3 ’ (prije -Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglas Dne 12. jula t. g. t. j. na Petrovdan otvara se po prvi put trodnevni marveni'i robni godišnji • sajam na koji se iz sviju krajeva kraljev­ stva S. H. S. može donijeti razna ro­ ba i dotjerati svakovrsna marva sa valjanom putnicom. Obzirom na vrlo povoljne željezni­ čke i .prometne veze, te obzirom na sam položaj grada Bos. Novog i ži­ vahnu trgovinu radi koje je isti već odavno na glasu, pruža se povoljna prilika svim trgovcima sa marvom i robom, da ovu priliku iskoriste do­ tjerivanjem i izlaganjem robe na pro­ daju kao i kupovanjem iste. Gradski načelnik: Biščević, v. r. mjesto muaiima ili I e atoli vjeroučitelja.'Svršio sam darul-mualimin s dobrim uspje­ hom. Nastupio bih odmah. Cijenjene dopise molim slati sa doznakom plaće na: Alija. Dervišahmetgvić, FOjnica k./K. Benzin 725. 746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima '„PROMET" tehnič. industr. poduzeće d: d. Ljubljana, Gradišće broj 9. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške cicane M. Bohn&Co Zsom olya, Banat Трговина на велико и мало свих земаљских производа Naslednici Pere Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа се бави трговином земаљских ,производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате' дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. У Босанском Броду || Hamdija Husbašić. HHjale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispoitavs: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dioničhi kapital ZO bilijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstin za B. i H. Ossicurazloni generali i Prvog sveopćeg dnietva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. Odgovorni urednik: F. šalaka. ф { ♦ Centralna drogerija ■ Braća Šahinagić Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л UullllulD i Broj 544.ad 1919. Visoko. Muslim. Čitaonica se zashva. Ijuje na pozivu i duboko žali, da joj je nemoguće bilo prisustvovati petnaestgodišnjici bratskog društva »Ittihad« Samo 5 časaka dosta je često, da zbog svojih zabava. Želimo svaku sreću i napredak u budućem radu. Predsjed­ i si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb i da vam ide sat točno nik Zečević. na minutu, llustrovani cijenik, koji Bos. Novi. Današnjoj proslavi u du­ možete tražiti samo od tvrtke H. hu prisustvujemo želeći u buduće još Suttner, (Ljubljana br. 706. poveći procvat društva i napredak u ra­ savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ du za dobrobit muslimanskog dijela na­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ šega naroda. Alibeg Bišćević. Omerbeg tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih Ibrahimbegović. dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, Irtihali dari beka. U prošli utorak . .2, naušnica,, umro je Suljaga PrijepOljac; jedan od •lanaca, prstena. jedala, darova za krštenje i svetu po­ najstarijih građana Muslimana u Sa­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu rajevu. Merhum je rođen negdje oko robu. Ali i drugih potrebština kao na 1838. Bijaše vrlo obljubljen čovjek pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ među svojm mnogobrojnim znancima garete i smotke, diamante za rezanje i prijateljima. Iza sebe ostavlja sina stakla, nažigaće i novčarke kupujete Edhemagu člana trgovačke r obrtničke dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke komore u Sarajevu, a našega prija­ H. Suttner. Ljubljana br. 706. telja i suborca. Merhum Suljagi išćemo od dragoga Allaha džennetsko naselje. Željeznička katastrofa u derventskom kotaru. »Narodno Jedinstvo« od 30. ov. mi. javlja: Noćas u 1 sat 45 minuta su­ kobili su se osobni vozovi broj 35 i broj 50 između Vrhovog i Kamena u der­ ventskom kotaru. Kako smo do sada izvješćeni žrtve su ovoga sudara četiri mrtva i mnogo ranjenih. Imena su žr­ tava poznata i to mrtvih: strojovođa 'Jozo Baukner i tehnički radnik Marko Cosić iz Gradine. Teško su ranjeni ovi: Stipo Babić iz Kotorskog, Pajo Karić, Tomo Miloš, Mato Matstorović, Tomo Brekalo, Pajo Dučić, Ivan Jarić, Fra­ njo Košić, Mato Grebina, Marko Polić, Ivan Majtić, Jure Barišić, Ilija Mandić; Ivan Semjak, Mijat Karamatić, Pepo Ključević, vlakovođa Jakob Šenk i mašinovođa Mihajlo Jentić. Kriv je nesreći stanični čuvar Stipo Begić, koji nije na pravom mjestu križanja zaustavio osobni voz broj 50. Ctiri vagona su isi očila iz pruge i popela se jedan povrh ugog. Trj stroja su zdrobljena. Saobi.:ćaj biće uspostavljen danas u noći. Kod ove katastrofe nastradalo je j di­ jete i sluškinja staničnog čuvara Dušparića. Njih je zahvatio voz broj 161 ta­ ko da su zadobili teške ozlede na glavi koje će teško preboljeti. < DruStvo „Gajret*1 — Sarajevo. VlaaaHt: CaatreM Ođb«« .A M- O-« D. * A. Кадм.. Šarate.tih � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ab211caf57753da47757994465d084cc.pdf 6a41e655d711b123fd904afff423125d PDF Text Text Poštarina u oetovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ndakioni odbor. ГЛАЖ^ mrOĆHAŠSHCKB МЈТШиШЖЕ О₽Г11—аТПЦГ Broj 68 (173) Govor Kraljevićev Slovencima. Njegovo Visočanstvo Regent Alek­ sandar dao je u Ljubljani diner, na ko­ jem je izrekao slijedeći govor: »Ustanimo za trenutak, gospodo, i zahvalimo onome, koji dijeli pravdu medu ljudima i narodima na zemlji, što nam je u neizmjernoj milosti svojoj do­ dijelio tu veliku sreću, da smo se po­ bratimljeni i slobodni mogli sastati u ovom domu i za ovom trpezom i da je i ovim putem proslavljeno naše narod­ no ujedinjenje. Slovenci, Hrvati i Srbi živili su i do danas kao braća. Naša sko­ ro 15-stoljetna povjesnica ne zna ni za kakovu borbu između nas jednokrvnili plemena. Ali to eaše braiimstvo mi do danas nijesmo mogli ni smjeli javno is­ povijedati, jer to nije dopustila tuđa si­ la. Naš troimeni, ali jednodušni narod uvidio je najposlije, da mu je i da je svima nama spas samo u potpunom je­ dinstvu i on je zahvaljujući našim sa­ veznicima i prijateljima, ponajviše svo­ joj odluci i svojim divovskim naporima stresao tuđinski jaram i jednom za svagda, te ujedinjen u našu kraljevinu tvrdo riješio, da svoje jedinstvo i svo­ ju slobodu njeguje i ćuva nadasve na svijetu. U velikoj i teškoj borbi za op­ stanak naši Slovenci su imali, da izdr­ že besprimjerne napore kroz sve ovo vrijeme, otkad su došli u ove krajeve. Vi ste, braćo moja, bili kroz punih 15 stoljeća na mrtvoj straži za našu zajednčku obranu od najmoćnijih napada­ ča. Za. to predugo vrijeme Vi ste bili prisiljeni napuštati stopu po stopu od svoje djedovine, ali ste to učinili tek pod cijenu ljute borbe i velikih žrtava za napadača. U toj besprekidnoj borbi Vi ste se svakim danom čeličili, te se s pravom može tvrditi, da je na taj na­ čin Vaša otporna snaga neprestano ra­ sla. Ona je ojačala naročito onda, kad su .Vaši preci došli do jasne svijesti, da je Vaš i naš opći narodni spas u i sporazumu i slozi s Vašom braćom Hr­ vatima i Srbima. Tako je logično došlo, ' da su Kopitar i Miklošić, Prešern i Gre- ’ gorčić bili među prvima i najobezbjednijim pobornicima jugoslavenske misli i da je rano preminuli Krek iznio pro­ gram našeg narodnog ujedinjenja na- ; sred germanskog Beča i na veliko iz- | nenađenje Evrope, a u najkritičnijem ! trenutku svjetskog rata. Svjetski aero- : pag, koji je imao, prema svečano da­ nim obećanjima, da zajamči slobodu malim narodima i da Ih u pravima iz- ! jednači s velikima, nije bio pravedan prema nama najmanjima. Prema Vama Slovencima on je još dopustio, da pod tuđim jarmom ostane jedan veliki dio naše najbolje braće. Pod tim jarmom ostaje za sada još jedan znatan dio Srba i Hrvata, ali srazmjerno najviše Slove­ naca. Ta nepravda ne može biti među­ tim dugoga vijeka, zato nam jamči slič­ na prošlost drugih dijelova našeg na­ roda. Ali najpouzdanije jamstvo za to imamo mi sami, a mi ćemo ga pouzda- ; no stvoriti, ako zajednički prilegnemo i Sarajevo, subota 3. jula 1920. (16. ševala 1338.) na posao oko što racionalnijeg sredi- ; rodnosno je, a što je narodnosno i vjervanja naših političkih, prosvjetnih i prisko je. Vjerski običaji postaju narodni, vrednili odnosa. Bogata i napredna, a narodni običaji postaju vjerski. Tako prosvijetljena i uređena kraljevina Sr- pravoslavna vjera prožeta narodnim ba. Hrvata i Slovenaca biće ne samo , duhom postaje narodnom vjerom, a naša željena zajednička otadžbina, već ' pravoslavna crkva postaje narodnom u isto vrijeme i u istoj mjeri biće j po­ ; srpskom crkvom.« uzdana zaloga naše opće i još ljepše i I Mi se ustežemo od komentartsanja još potpunije narodne budućnosti. Ra­ I ove srednjevjekovne izjave g. dra Podimo, predano na tom velikom i uzvi­ । povića. koju donosi službeni organ našenom poslu. Kad u našoj užoj domo­ । še vlade, ali velimo jednom za svagda, vini pravda i sloboda budu podjednake I neka svako svoje ggdove slavi kako za sve, kad naš orač na njivi, radnik i mu njegova vjera nalaže, mi muslimani u tvornici, trgovac i obrtnik, građanin ne ćemo nikada slaviti crkvenih go­ i vojnik budu sretni i zadovoljni, a oni dova. to mogu biti, onda će ta sreća obasja­ vati i zagrijavati našu braću, kojima silniji od nas još nijesu dopustili zvati se našim građanima. Čovječanstvo u naše doba ide nesumnjivo, pravednijoj budućnosti. Pravda, rad i vrije­ Vode naših radikala i »demokrata«, i me su naši pouzdani saveznici, koje ni ako se prividno međusobno kolju i inajednog trenutka ne smijemo gubiti iz de, ipak se nađu u vrlo složnu radu. vida. Revnosno iskorišćujemo plodove Tako su se natjecali, kako će Regentov naše slobode, tada budućnost mora biti I boravak u našoj sredini što više izranaša. U to ime ja dižem svoju čašu i biti u političke svrhe. U toj svojoj me­ pijem ha sreću svih Slovenaca, koji su galomaniji ne poznaju nikakvih grani­ teškom, ali junačkom i ustrajnom pro­ ca, nego su na sve srtane lagali i mašlošću zaslužili bolju i sjajniju sadaš­ 1 zali, izvrtali činjenice i petljali na sve njost. Udruženom snagom mi ćemo moguće načine. Neki su išli čak toliko htjeti i moći zajamčiti bolju i sjajniju daleko, da je i sam Regent bio prisiljen, budućnost. Na to djelo ja Vas pozivam da ih u svojim odgovorima na njihove u ime Svog Uzvišenog Roditelja, na­ f govore napućuje na onu stazu, koje bi šeg ljubljenog kralja, i u ime cijele naše se morali držati. Neki su opet toliko zamile otadžbine!« brazdili da bi ih trebalo strpati s onu stranu brave, radi istih onih kažnjivih delikata, rad kojih danas stoji pod op­ Sarajevo, 2. jula. tužbom voda seljačke stranke u Hrvat­ Mnogi pitaju: zašto »Pravda« ne pi­ skoj Stjepan Radić. Ali...! še. a muslimani ne sudjeluju i ne mogu Naročito su ti megalomani upregli sudjelovati prilikom proslave Vidovda­ sve sile, da Regenta »ubede« kako su na, Savindana, Mitrovdana, Durđevdanjihovi nazori u pogledu agrarnog pita­ na i ostalih »narodnih« blagdana? Mje­ nja, a naročito u pogledu »begluka« sasto odgovora s naše strane, puštamo sma opravdani i da mu predoče kakove riječ službenom organu naše pokrajin­ je sve »zulume« i »nevolje« trpio težak ske vlade, »Narodnom Jedinstvu«, koje Srbin od »aga« muslimana. U ovom i u 130. broju od 30. juna o. g., str. 2-, demagoškom poslu naši su »demokra- ' stupac 3„ donosi ovo kompetentno ob­ ti« i radikali vrlo vješti. Oni ti znadu jašnjenje g. dra Tome Popovića: svaku priliku iskoristiti u svoje dema- i »Svaki čovjek, svaka porodica, pa i goške svrhe. Tako je eto i gazda Sta- i svaki narod ima u svome životu, u svo­ niša Bosiljčić, džematbaša sa llidže po- ■ me razvitku veselih i tužnih dana. Takušao da doprinese koje zrnce za rijekav jedan tužni dan zabilježila je istošenje »beglučkog« pitanja. rija srpskog naroda današnji dan — Kad se je naime u nedjelju 13. juna Vidovdan, kad je koncem četrnaestoga o. g. prigodom svoje šetnje Regent Aleksander »slučajno« svratio u | stoljeća propala na polju Kosovu srp­ kuću Staniše. Bosiljčića, između osta- | ska država a s njom i državna slobo­ log. upitao ih Regent Stanišu kako to, da i samostalnost srpskoga naroda. No da s tolikom zadrugom nije sazidao sa propašću srpske države na polju veću kuću? Na ovaj upit gazda Stani- I Kosovu, sa krvlju paiih junaka za ša ispukao je svoj ćor-fišek proti »beg­ vjeru i otadžbinu, kojima danas do­ luka« i Regentu odgovorio: »Do sad J stojan pomen učinismo, posijana je u nisam mogao V. kr. V., jer je ovo sve srce srpskog naroda ideja oslobođenja bio begluk pa nijesam smio zidati«. i ujedinjenja. To sjeme narodne ideje Eto na taj je način gazda Staniša, zalijevali su i njegovali vrijedni narod­ obišavši istinu, htio Regenta da »ubedi« | ni vrtlari srpski sveštenici s krstom, a u pravednost zahtjeva »demokratsko«- , srpski guslari s guslama u ruci. Vjera, radikalskih perjanica u pogledu otima­ gusle i pjesma održale su i odnjegovanja slobodnog imetka od zakonitih vla­ le tu ideju u srcu i duši srpskoga naro- ; snika. On u svom odgovoru veli da »do da, dok se ona nije potupno razvila u j pravu srpsku ideologiju, dok nije obra- | sada« nije smio zidati bolju kuću, jer da je ono »b i o« begluk. Iz tog bi se zovala potpuno jedan posebni mentali­ dakle dalo zaključiti, da gazda Staniša tet — mentalitet srpskog naroda. Zbog ne računa, da je ona zemlja i sada toga u mentalitetu, u shvatanju našega begluk i da on od sada smije sa naroda održava se vjersko i narodnos­ no kao jedno. Ono što je vjersko i na- I istom raditi šta hoće. Biće da se gaz- I Had se izvrće istina. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. I da Staniša u tome vara, jer ono što je bilo i sada je begluk i mi smo čvrsto uvjereni, da se neće ispu­ niti puste želje radikalsko-»demokratskih« obloždera, u pogledu beglućk.h zemalja, osim ako ne bi nigdje na svi­ jetu pravde bilo. Mi bi upitali gazda Stanišu, zašto ni­ je Regentu kazao da on uistinu posje­ duje lijepu zidanu kuću na Ilidži, uuešenu u gr. ulošku br. 583 te oko 40 dunuma izvrsne oranice u gr. ul. br. 3)9 i 584 kat. općine Hrasnica, da i ne spo­ minjemo ono 50—60.000 kruna, što ili j« uzeo od Nikole Belovića za prodata mu dva dunuma zemlje. Što se pako tiče Stanišine tvrdnje, da nije smio zidati bolju kuću, jer mu je zemlja begluk, ni to ne odgovara isti­ ni, jer je opće poznato, da su kuće u naših seljaka pravoslavne vjere gra­ đene prizemno, da su male sa malim prozorima i sa jednom sobom bez obzira na broj koliko ima ukućana. Ta mi znamo mnogo i mnogo pravo­ slavnih seljačkih porodica, koje žive na svojoj vlastitoj zemlji j posjeduju po­ kretnog imetka ; po nekoliko stotina hiljada kruna u živom blagu, pa ipak žive u isto ovakvim i još mnogo ma­ njim prizemnim kolibama u jednoj sobi po 25—35 čeljadi. Evo da navede­ mo nekoliko ovakvih porodica: Markovići iz Kreše, Semizi 1 Gjukići iz Kriješća, Mićuke iz Koševe, Petronići iz Bludne i t. d. i t. d. Ovakvih porodica ima na hiljde i hiljade po Bosni i Her­ cegovini. Ima ih koje su od vajkada na Svojoj zemlji, ima ih koje su se ođkupile pred 30—JO godina, raspolažu upravo ogromnim imetkom, pa ipak im ni na­ um ne pada da zidaju zidane kuće ne­ go žive u seoskim potleušicama. Ovo je sve i Staniši bilo poznato i on je bio sigurno svjestan da pred Regentom go­ vori neistinu, ali šta ćeš, trebalo jo protiv zemljoposjednika ispuknuti ma­ kar i ćor-fišek. S. Bilješke. Gdje je Cokorilo? »Hrv. Sloga« piše: Izazvana »Hrv. Sloga« je u 123. broju odgovorila Čokorilu na njegove kleve­ te i buncanja u »Srpskoj Zori«, te je naš list nazvao Cokorila plaćenikom onodobnog šefa t. zv. crnog kabineta crnožutog baruna Collasa. »Srpska Riječ« je u svom 120. broju citirala odgovor »Hrvatske Sloge« i pozvala Cokorila, da se za tri dana izjasni odnosno stvar preda sudu, jer da će inače svaki pošten čovjek prelomiti štap nad Đorđem A. Cokorilom. Mi konstatujemo, da su ta tri dana, što ih je stavila »Srpska Ri­ ječ« kao rok, već davno prošla. Coko­ rilo se uopće ni ne osvrće na tvrdnje »Hrvatske Sloge«. Mučke prolazi pre­ ko njih i izmišlja nove laži, umjesto da nas javno pozove da, dokažemo naše navode, odnosno da zatraži zadovolj­ štinu kod suda. Mi ostajemo pri svome, što smo rekli i čekamo, šta će Cokorilo učiniti, ali Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hepcegocinu (d. i) u Sarajavu, Sioni^a jlBiafea R ЈД® ОвЈв lutmsh I аммМвкв Mit. — (ВДв I orodfllt tn№, valuti I msUgtBai papini nih vnta. i o I n o h шЋ: i ћриц i роодв ni vrsti robi, в postaviti m Brotni tranlrnlcB. | BanceIarija: Hralja Fetra ulka Z pridana, lijeno - Brzajaui: Trista ha^a, Sarajna - Interurban telefon: Zl^ �Strana 2 Страва „PRAVDA^ — »ПРАВДА ujedno vjerujemo tvrdo i to, da će zavcleni dio srpskog nam plemena otvo­ riti pak oči i okrenuti leda od običnog plaćenika baruna Collasa. Mi vjeruje­ mo u čestitost i plemenitost naše srp­ ske braće, koja su muke mučila za vri­ jeme rata, dok ie Cokorilo »nezavisan i slobodan«, uživao milost crnožute musale i priređivao rukopis za proslavu — opsade Pariza po Nijemcima. Eto — Dorđo A. Cokorilo je bio crno-žuti apent i plaćenik. Uzbuna na Istobu. Pod gornjim naslovom donosi bečka »Neue Freie Presse« od 22. pr. mj- čla­ nak. koji poradi njegove važnosti za prosuđivanje položaja na istoku u cije­ losti prenosimo. Članak glasi: Antantini ministri sastaju se danas u Boulogni s teškim brigama. Narod is­ toka je u pobuni i uzrujanju. Nove bor­ be naroda kao da prijete pred vratima Evrope, a vode se već od Marmarskog mora do granica Indije. Lloyd George je jučer otvoreno govorio i na pitanje Saveza Naroda o otklonjenju rata pri­ znao, da se sada na uspostavu vojske Saveza Naroda ne može ni misliti, jer su savezne države vojnički u lošem sta­ nju i imaju pune ruke posla. U istinu je situacija ozbiljna i nemoć antante očevidna. Francuzi su u Siriji potučeni i na morske obale bačeni. Talijani i Gr­ ci su u Ciliciji i Smirni ugroženi. Ali prije svega je činjenica to, da su engle­ ske prednje čete na kavkaskoj obali, na perzijskoj strani Kaspijskog Jezera, u Mesopotamiji i na granicama Afgani­ stana opkoljene ozbiljnim opasnostima, te mjestimice i potisnute. Boljševička ekspanzija spaja se na stotinama tačaka preko mora i neprolaznih armen­ skih brda sa velikom bujicom paralel­ no rastućih pokreta islamskih naroda. Iza dugogodišnjih oklijevanja vodi zajednička ideja nužne obrane, istodob­ no Turke, Arape i Perzijance — pre­ lazeći preko svih tradicionalnih opre­ ka — protiv engleskom presizanju. Teški grijeh političara versajske mi­ rovne konferencije jest: višekratno od­ gađanje provođenja mira na istoku, di­ plomatska frivolnost. nepoznavanje vlastitih snaga i igrarija sa zemljama i narodima što izgleda da će se antantinim vlastima strašno osvetiti. Juče­ rašnji pobjeditelji uviđaju, da je njihov dobitak stavljen u pitanje i moraju se na novo boriti za ono, što su vjerovali da čvrsto posjeduju. U Carigradu je žarište krize. Pri­ vidna turska vlada, koja se pod silom engleskih topova i pod engleskom ko­ mandom mora boriti protiv vlastitom narodu, koji vodi nacionalnu oslobodi­ lačku borbu, zaista ie u gradu jedva primietljiva. Dva sata dalje prema jugu počinje područje moći nacionalističke vlade Mustafa Kemal paše, koji je po­ zvao na prijestolje jednog carskog princa i nećaka sultana Abdul-Aziza. U Ciliciji su Francuzi iza jednog niza poraza i nakon ispražnjenja čitave zemlje morali sklopiti primirje, koje priznaje uspjehe Turaka. Sjeverna azij­ ska obala Marmorskog mora je sasvim u rukama Mustafa Kemal paše, koji se je također dočepao i ostrva Marmare, tf se samo još u Izmidu drži jedno en­ glesko odjeljenje pod generalom Milneom. Turske regimente, koje se nalaze u istočnoj Traciji simpatiziraju sa na­ cionalističkom vladom Mustafe Kemala i »Temps« već piše o ozbiljnoj opasno­ sti turske navale protiv Grka, u kojoj bi ih Bugari podupirali. Grčka je voj­ ska ušljed nutarnje krize i jedva pri­ krivenog sukoba između Venizelosa i dinastije sažaljenja vrijedna. Francuski parlamentarni odbor za iz­ vanjske poslove smatra situaciju na is­ toku tako kritičnom, da ie odlučio obu­ staviti sva izvješća. Vjerojatnost ie sve veća, da su dosta pouzdane vijesti o znatnim promjenama turskog mirovnog ugovora, koje se po engleskim i fran­ cuskim novinama više nedjelja povlače. Vjerojatno je. da predloži, koje je sta­ vila' mirovna delegacija carigradske vlade i koji prije svega traže ukinuće odluke, kojom se istočna Tracija daje Grčkoj, nisu učinjeni bez sporazuma sa Engleskom i da se u Londonu pokuša­ va pomoću koncesija olakšati položaj. Lloyd George, koji je kao i uvijek, duša stranke, koja nastoji da rasprava­ ma predusretne opasnosti, približava se db drugi put francuskom shvaćanju istočnh problema. Francuzi, kao glavni vjerovnici Turske, a s njima također i : - : I ; ; engleski finansijer:, predlagali su vaz­ da, da se tursko carstvo poštedi što je moguće više. U razilaženju s Amerikom u njezinom radikalnom zhtijevu, kojem su se i mnogi Englezi priključili, da se sultan, protjera iz Carigrada, Lloyd George je u svoje vrijeme našao ide­ alno riješćnje približivši se francuskom shvatanju, da se Crigrad ostavi Turci­ ma pod nekom kontrolom čije bi vod­ stvo pripadalo Englezima. On se nada, da će se s turskim nacionalistima moći izravnati, čiji uspjesi nad Francuzima u Maloj Aziji jedva mogu biti neugodni engleskim srcima. Tvrdi se, da je engleski novac igrao ulogu pri ovim uspjesima, a naročito pri onim glasovitog emira Fejsala, koji se je dao proglasiti sirijskim kraljem i čje su trupe potukle Francuze u Siriji. Stoga nije ni u .kojem slučaju veliko veselje saveznika kojim francuske no­ vine registriraju neugodnosti Engleza u Mesopotamiji i prodiranje Arapa prema Mosulu i Bagdadu. Mosul je drugo žarište krize i opreč­ nih interesa. Istom polako uviđaju Parižljije, kako su ih Englezi pretekli u Prednjoj Aziji i kako je diplomatski poraz u evropsku kratkovidnost utonulog Klemanso-a skopčan s imenom Mosula. Mosul na gornjem Tigrisu, kav­ kaska mjesta Batum i Baku i perzijska visoravan najvažnija su mjesta prednjoazijske produkcije ulja i Engleska je posegla za njima sa prirođenom i konse­ kventnom stvarnošću svoje politike. Ako bi danas došlo do protivština i nesloge između Francuske i Engleske, pi­ še pariška Libertć, ostala bi Frncuska bez i jedne kapi ulja, i zaključuje, da je jedan engleski konzorcij za ulie opasniji i teži za Francusku nego li u svoje doba gubitak Indije, Egipta i Su­ eskog kanala. Čujemo' da će komisija senata u Parizu .predati Millerandu predloge o reviziji ugovora engleskofranc. u Prednjoj Aziji, i o protestima Amerike protiv utanačenja. koja Engle­ zima daju velike gospodarstvene koristi. Ugroženje engleskog položaja u Kavkasu, Perziji i Mesopotamiji po Boljševicima i muslimanskim Arapima dira u najpsjetljivije i najvitalnje političko-gospodarstvene probleme Engle­ ske. Dogodaji na istoku i poljska ofenziva opravdavaju stanovište, koje zastupa Lloyd George. Teško je međutim shvatiti, da je. u stanju jedan potpisani ugovor po jednom ruskom pregovoraču o desinteresmentu Rusije na istoku, ukinuti hiljade veza koje danas postoje medu ruskim boljševizmom i islamskim narodima, koji se bore za nacionalnu slobodu. Vi­ jesti iz Perzije, Turkestana i Afganista­ na govore, da se pokret iz područja maloazijskih Turaka, mesopotamskih Arapa i muslimana Perzije i Turkestana na sve strane proširuje. Istočno pitanje proširuje se ušljed velikog pokreta u svjetski problem velikih novih propcrcilja i novih mogućnosti i sva prednja Azija je opet najvažnije pozorište svjet­ ske istorije.« A. K. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Regetov povratak :t Beograd. Dne 30. juna Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Kraljević Namjesnik vratio se je sa svog puta u pramji svoje svite u Beograd tačno u 9 sati. Na peronu že­ ljezničke stanice smjestila se je počas­ na četa, a dočekali su ga članovi vlade, koji su ostali u Beogradu, mitropolita, predsjednik državnog savjeta sa svim članovima savjeta, predsjednik kasacije, generalitet s oficirskim korom, pred­ sjednik opštine građa Beograda sa op­ ćinskim odborom i predstavnici raznih korporacija. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo, čim je izašlo iz voza, pozdra­ vilo se sa gospodom ministrima i gosp. mitropolitom pa je zatim primilo raport komandanta počasne čete prošavši frontu pozdravio vojnike sa »Pomozi Bog junaci!« Zatim se pozdravilo sa generalom i svim oficirima, rukujući se sa svakim. U vraćanju od počasne čete Kraljevića Namjesnika svi prisutni odu­ ševljeno su pozdravili uzvicima »Živio«! Kad je prestolonasljednik prošao kraj čekaonice, izišla je iz nje ogromna ma­ sa svijeta, koja je bila sakupljena pred stanicom, te je pozdravila Regenta oduševljenim klicanjem. Njegovo Visočanstvo Regent ljubazno je odzravio na sve strane te sjeo u automobil i gromko : | ! j i : | ' [ j ; I Brci 1/3 Uro Situacija u Tripolisu pogoršala se. Sa­ i oduševljeno pozdravljen od mase svi­ da se odmetnuo Muhtar beg, bivši na­ jeta odvezao se u Dvor. • rodni posanik u carigradskom parla­ Zahvala banu Laginji. Predsjednik mentu. Zarobio je nekoliko policijskih Kraljevske Vlade g. dr. Milenko Vesnić oficira i vojnika koji su bili kao posada odmah po dolasku u Beograd uputio je na radovima u ovom kraju. u Zagreb i Ljubljanu ove telegrame: Neuspjeh Grka u Trakiji. »Neue ZiiGospodinu dr. Laginji. banu Hrvatske i richer Zeitung« prima iz Milana vrlo Slavonije u Zagrebu. Kraljević Namjes­ zanimiv brzojavni izvještaj o Venizenik stigao je ovog časa u povoljnom losu, o njegovom putu u Francusku i o zdravlju u svoju prestonjcu, • ushićen odnosima Grčke prema turskom pro­ prijemom u divnom Zagrebu i po svim blemu. U brzojavu se veli da je Ve­ krajevima mile nam Hrvatske i Slavo­ nizelos unatoč kritične situacije, u ko­ nije, kroz koje je nio 'srećan proći prili­ joj se nalazi Grčka, a koja ga je situa­ kom ovog svog prvog, pohoda. Njegovo cija prinudila,, da ponovno proglasi rat­ Kialjevsko Visočanstvo blagoizvolilo no pravo, pošao Francuskom. Jedva da mi je narediti i zahvaliti Vam u njegovo je to učinio dragovoljno. U San Remu je ime na sjajnom dočeku u glavnom gra­ Venizelos odlučio u turskom pitanju kao du Hrvatske i Slavonije, koje će ostati u Njegovoj nezaboravnoj uspomeni. i navodno poznati stručnjak u turskim Sličan je brzojav upravljen i dru Brejcu. - zakučastim pitanjima, a kad je valjalo i utanačiti u stanove sa otomanskom care­ vinom. Untoč vrlo odlučne oporbe ItaRegentova izjava o dočeku zagrebač­ kog građanstva. Njegovo Kr. Visočan­ I lije, pobijedila je venizelistićka politika, jer je ovu podupirao Lloyd George, dr­ stvo regent Aleksandar blagoizvolio je žeći« da se može pouzdati u optimističdati izvjestitelju pariškoga »Journal des Debats« Albertu Moussetu o svojim : kc zivještaje grčkoga ministra pred­ sjednika. Međutim, već tokorfi dva mje­ dojmovima ovu izjavu: »Možete i sa­ seca pokazalo se, da je Venizelos pod­ mi stvoriti sud o dočeku, što mi ga je cijenio oružanu silu vode turskih nacio­ stanovništvo grada Zagreba, kao i pu­ nalista Ismail Kemal paše tako, da mu čanstva cijele zemlje priredilo. Govo­ reći s očevidcem ne trebam posebno nije koristilo pozivanje na oruženu silu od 100.000 Grka, koji se nalaze u Smir­ naglasiti, što znači ovo oduševljenje sa stajališta ovoga naroda. Ono, što ste ni. Ova bojna grupa po svoj prilici imavidjeli, s tim nam je draže, jer znamo, i de mnogo posla, da se oboruža i spre­ da će se tomu radovati naši prijatelji mi na navale, što ih sprema Kemal pa­ u inozemstvu. Posebno, se radujem, što ša protiv Smirne, ako bi mu uspjelo, da mogu dati ovu izjavu izvjestitelju »Jo­ i riješi vrlo tešku zadaću napad^nja na urnal des Debats«. engleske i francuske čete. (Nemoguć­ nost provesti mirovni ugovor sa Tur­ Pitanje pokrajinskih vlada. »Nar. Po­ skom, ponukalo je g. Venizelosa da se litika« donosi: »Nakon povratka mini­ zaputi u Francusku, gdje je raspolože­ stara u Beograd, postat će obrazovanje nje za ni ponešto hlađhije. nego je bilo pokrajinskih vlada opet akutno. Budu­ u San Remu. ći, da je to pitanje dosta zapleteno po­ Prema »Corriere della Sera«. u Ma­ trajat će dulje vremena, dok se svrše loj je Aziji, kao i Trakiji, položaj po pregovori. Demokrai u Hrvatskoj traže Grke vrlo težak. Grci su doduše zapo­ unutarnje poslove, prosvjetu i agrarnu sjeli -istočnu Trakiju, pošto su Fran­ reformu. Nar. klub ne će moći na toj cuzi preuzeli na sebe krivnju za neosnovi ući u pregovore, jer je demo­ prijateljskb držanje tamošnjeg pučan­ kratska stranka kod prošlih općinskih stva. Na granici zapadne Trakije zau­ izbora najslabije prošla, a u obzir do­ stavio se grčki napadaj. Zasnovano islaze još i druge stranke, koje su u kon­ I krcavanje četa u Rodostu, moralo se centraciji. U Sloveniji demokrate pre­ obustaviti i držanje Francuza u zapad­ više zahtjevaju, tako da ni tamo ne će noj Trakiji, koje baš nije osobito sklono tako doći do. sporazuma.« Grcima, osokolilo je onih 10 hiljada mo­ maka turske vojske pod zapovjedništ­ . Nova orijentacija komunista u Srbiji. vom Džafer paše kod Liileburgasa, da Komunistička se partija u Srbiji razvi­ ja sve više prema idejama Dragiše Lap- I i one pređu u zapadnu Trakiju, te da Drinopolje do krajnjeg časa obrane. Očevića, koji se već duže vremena ne vaj nenadani preokret poduprt je i jed­ slaže s Ijevičarskom politikom komu­ nom diplomatskom akcijom, koja je išla nističkog vođe advokata Topalovića i za tim, da se započnu pregovori izme­ drugova. Lapčević stoji na stanovištu đu Bugarske i Jugoslavije, te Rumunjnacionalnog komunizma protiv interna­ cionalnog komunizma, koji služi samo i ske, čime bi Bugarska dobila u Trakiji I slobodne ruke protiv Grka. Indirektno neprijateljima naše države. potvrđuje se ova verzija držanjem buPrilike u južnoj Srbiji. Dopisnik se : garske vlade, koja onamo od nekog »Nar; Politike« razgovarao s jednim ; vremena više ne podupire razne eksnarodnim poslanikom iz Macedonije, - kurzije bugarsikh komita u Macedoniji, koji mu je dao opširni izvještaj o poli­ I kako ne bi dobre odnose i raspolože­ tičkom i gospodarskom -položaju ove nje prema Beogradu poremetila. Kud pokrajine. Ondje je najaktuelnije pita­ i kamo gori su izgledi po Grke u Ma­ nje agrarne reforme, jer se u rukama loj Aziji, što dokazuju najnoviji, dogaseljaka nalazi malo zemlje. To je glav­ ! đaji. ni uzrok, što su seljaci prešli u tabor Neredi u Irskoj. »Glas Slobode« do­ nezadovoljnika i komunista. »Bugaranosi: U Irskoj se nastavlja očajna bor­ ši« su se stavili, na čelo komunističkom ba između irskog naroda, koji hoće pokretu. Oni imaju pristaša osobito me­ slobodu i nezavisnost, i engleske reak­ đu mlađim učiteljstvom, koje jedino uz cije i nasilja, kojima britanski imperi­ svećenstvo dolazi u dodir s narodom. jalisti misle ugušiti svaku nadu za slo­ Zanimivo je, da jedan dio srpske inte­ bodu ovog naroda. Krvave borbe izme­ ligencije, koja je odgojena u Beogradu đu vojske, policije i buntovnih narodnih traži autonomiju za Macedoniju, jer se, masa nikako se ne prekidaju. Atentati kako oni vele, samo tako mogu pokra­ na pojedine istaknute ličnosti i na usta­ jine pravo razviti u kulturnom, gospo­ nove, i dalje se redaju jedan za drugim. darskom i političkom pogledu. Centra­ U Londonderryju došlo je prošle ne­ lizam je posvema propao, jer onemo djelje do krvavih sukoba, u kojima je gućuje solidniju izgradnju pokrajina i sa jedne i sa druge strane mrtvih i prema njihovim potrebama. Demokrati ranjenih žrtava palo u vrlo velikom žele, da sve građanske stranke istupe broju, tako da se za iduća dva dana jedinstveno kod općinskih izbora i kod iza sukoba još tačno nije mogao usta­ izbora za konstituantu. Oni pače tvrde, noviti njihov broj. Te borbe i puškarada je u tom pogledu već došlo do spo­ nja trajali su od rane zore do kasno u razuma s pojedinim radikalskim posla­ veče. Vlasti su u očajanju zbog svoje nicima. Međutim u radiklskim krugovi­ nemoći da uguše sinn-feinerski pokret, ma o tome nije ništa poznato. koji postaje sve jači u oliko je bjesnija reakcija i krvavije .nasilje. Cim se tru­ VANJSKI POLOŽAJ. pe pojave na jednom mjestu u jačem Turci se protive Potpisu. Turska vla­ broju, pobunjenici se odmah rasprše u da još se protivi da potpiše mirovni uraznim pravcima i borbu otpočinju u govor, koji znači smrt Turske. Ona pri­ sasvim drugom kraju. No ipak je neko­ hvaća zahtjev antante glede kontrole liko puta došlo do otvorenih sukoba nad Dardanelima i glede nezavisnosti između trupa i organizovanih sinn-feinovih država na teritoriju bivše care­ ndfcskih odreda. Bolnice su pune ranje­ vine, al| traži odštetu za njih u finannih a mrtvi su mnogobrojni. cijalnom pogledu. Najodlučnije se pro­ Štrajk u Ankonl. Povodom pobune u ' tivi odstupanju zapadne maloazijske oAnkoni. koja ima revolucionarni karak­ bale, osobito Smyrne i Tracije Grčkoj. ter radnici su proglasili opći štrajk. Neredi u Bagdadu. Prema vijestima Došlo je i do pljačkanja i krvavih su­ koba između policije I radnika. Radnici iz Teherana, u Bagdadu i okolini i da­ lje traju neredi. U nedjelju je došlo do su napadali vozove I na njih otvarali puškarnja, te je bilo više mrtvih i ra­ vatru iz mitraljeza. Jučer je u vozo­ njenih. vima. koji su došli iz Rima u Ankonu �Lpoj 173 — Broj poginuo jedan policaf i ranjeno je neko­ liko karabinijera. Protiv pobunjenika, koji su se bili utvrdili kod Ankone učestvovala je i artiljerija. Jedan bata­ ljun karabinijera morao je vršiti juriš, da bi osvojio tvrđavu »Skrinu« kod An­ kone. U varoši Ankoni je mir, ali u oko­ lici još traju neredi i vodi se prava gverila između pobunjenika i žandar­ merije. U cijeloj zemlji socijalisti razvi­ jaju žestoku agitaciju protiv, odašilja­ nja trupa u Albaniju. ' Iz naše organizacije. Iz naše organizacije. Mjesni odbor naše organizacije u Zvorniku šalje nam slijedeću Izjavu: U ovdješnjem općinskom odboru, ko­ ji se je konstituisao iz bivšeg narod­ nog vijeća, sjede i dvojica muslimana i to g. g. Halidbeg Skopljaković i Hu! sejnaga Omerkavazović. Ovdašnji mu­ slimani građani nezadovoljni sa dosa­ dašnjim njihovim radom u tom odboru, [ na svojoj zadnjoj sjednici mjesnog od­ ' bora J. M. O. zaključiše izjaviti, da go­ re spomenuta dvojica niti su sa strane muslimana izabrani u općinski odbor niti oni u tom odboru mogu zastupati ovdašnje muslimane. Mjesni odbor »J. M. O.« impozantni zbor u Pećigradu održao se prvi dan bajrama, na kojem se sabralo više hiljada muslimana sa sviju strana cazinskog kotara. Na ovom ve­ likom zboru su muslimani cazinskog ko­ tara slaveći bajram isticali svoje raz­ ne potrebe za politićko i kulturno-ekonomsko unapređenje. U debati o ovim važnim pitanjima sudjelovali su gg. Hadži Hasan ef. Rizvić, Mehmed Hodža Sabljak, težak Džemal Keseiuvić Kad'ja Juhrić, Nurija Pozderac i Ibrahim Pajazejović. Zborom je ravnao Kladuški načelnik i član našeg Centralnog Odbora g. Hasan ef. Miljković. Sa zbora je poslat brzojavni pozdrav Regentu i g. Stojanu Protiću kao pred­ stavniku Parlamentarne Zajednice, te prosvjedni brzojav zem. vladi.radi kr­ voprolića u Peckoj, kojega su prouzro“kovali neki činovnici, koji se i dan da­ nas nalaze u Cazinu. Poslata je odavle i naročita deputacija u Beograd. Naše vodstvo je dobilo brzojav sli­ jedećeg sadržaja; Velika Kladuša: Muslimani kotara Caziiia na velikom narodnom zboru, u proslavu bajrama u Pećigradu’sa za­ dovoljstvom odobravju rad toga vod­ stva. a najenergičnije osuđuju svako separisanje i razdvajanje naše .u ovo kritično doba. Sa negodovanjem odbi­ jamo stoga svaki pothvat ljudi oko »Glasa Težaka« i »Obrane«, jer vidimo da se samo preko naše grbače žele dići pojedinci prema gore. Mi težaci ovoga najvećeg muslimanskog kotara vidimo jedini naš spas u radu toga vodstva. Učesnici zbora. Rezoluciju, koju je ovaj zbor usvojio donijećemo u idućem broju. Haši dopisi Tuzla, koncem juna. Srbi-pravoslavni i posrbice, koji na račun »stanja stvari« pune svoje džepo­ ve, koji unovčuju svoj »patriotizam« i svoje »uvjerenje«, govore nama, ua smo vječni nezadovoljnici, separatiste, da nijesmo zadovoljni sa oslobođenjem i da žalimo za — Austrijom! Kome nije poznato pravo stanje stvari, nego iz novina čita sve što se nama imputira, mogao bi dobiti časovito dojam, da smo mi. zbilja, onaki kakve nas Srbi-pra­ voslavni j posrbice prikazuju. No stvar sasma drukčije stoji. Mi se ne tužimo na nepravednost iz obijesti, iz prkosa, $to smo tuži-babe, nego baš zato, što nam se čini očita nepravda, a sve na račun oslobođenja. Konkretne dokaze koje ćemo navesti, ne ćemo stavljati na po­ većalo nego ćemo jednostavno pustiti ciframa i golim činjenicama, da one sa­ me govore. A Ovaj put uzećemo podjelu trafika u gradu na pojedine konfesije. Utvrdimo najprvo činjenicu, da postoji naredba ministarstva, po kojoj se trafike dijele. Kad to znamo, onda bacimo pogled na žiteljstvo grada. Muslimana imade 5,859, rimokatolika 3.839, Srba pravo­ slavnih I.976 i Jevreja 349. Trafike su dobili po konfesijama: Srbi pravoslavni ( ПРА8ДА* — .PRAVDA 20, rimokatolici 9, jevreji 3, a musli­ i Po svršetku džuma-namaza i vazumani 6 (!). Istina ima još б musliman­ I nasihata upisali su se kao članovi Ј. M. skih trafika, koje ne spominjemo s raz­ 0. gotovo svi općinari osim glasovitog loga što im je otkazano daljnje držanje • Biber ef. i njegovih trojice pristaša. trafike. Mogao bi nam koji pristaša »na­ Odbor je izabran ovako: Predsjednik rodnog jedinstva« predbaciti, da se u | Osman ef. Valjevac saj šest članova, našoj narodnoj državi ne smije paziti r koji će ga potpomagati u njegovom na taj omraženi i importirani konfesio­ radu. nalni ključ, nego se mora* dijeliti po potrebi bez obzira kojoj ko vjeri pri­ pada. ua je taj prigovor samo lug, koji se nama sipa u oči, dokazaćemo od­ mah. Uzećemo samo muslimane i pra­ voslavne. Osim grdnog nerazmjera u Otputovali. Naš predsjednik gospodin podjeli obzirom na žtieljstvo, strašna je i II. H. Ibrahim ef. Maglajlić i glavni upristranost i užasna nepravda, kod uI rednik g. Sakib ef. Korkut, odazivajustanovljivanja siromaštva. Od 6 musli­ | ći se- mnogobrojnim pozivima naših pri­ mana, koji bez prigovora imadu trafi­ staša. otputovali su jučer u Hercego« ke, svi su ili invalidi i udovice u ratu vinu. poginulih vojnika ili puka sirotinja, a to nije slučaj sa Srbima pravoslavnim. Od Zakon o činovnicima. Komisija, koja 20 trafikanata srpsko-pravoslavnih spoje bila obrazovana da spremi projekat menućemo ove: Jovu Tadića, Neđu Jo- I zakona o činovničkim platama, po kovanovića. milijunare Đorđu Kanazare- | me bi se izjednačile činovničke kate­ vića, Ristu Vasiljevića, Vašu Crnogorgorije i plate u cijeloj Kraljevini, zavr­ čevića, gazde i bogate trgovce (nijesu šila je u glavnom svoj posao. Za neko­ niti invalidi), Jovu Petfovića knjižara liko dana biće predan zakonski proje­ i bogata trgovca Marka Đuranovića Ljukat g. Stojanu Protiću, ministru za Us­ bu Stojanovića, koti također nijesu in- tavotvornu Skupštinu i Izjednačenje validi. Drugi dio od pravoslavnih tra­ Zakona. fikanata uopće nemaju dućana, nego Glavne odredbe projekta dijele sve drže trafike u svojim privatnim stano­ državne službenike građanskog reda, vima tako, da ih uopće ne može niko osim ministara na: činovnike, podčinovkontrolirati kuda troše duhan, jer ga* nike i služitelje. Po platama se dijele nikad svega ne izdaju mušterijama, ne­ činovnici na 11 klasa. Prve tri klase go. po skupe pare šverijuju. nemaju stepena, a sve ostale po tri. Da za pravoslavne ne vrijede finan­ Plata najnižeg činovnika iznosi 2400 cijski propisi i da uživaju kako u sva­ .dinara i raste progresivno do 1. klase kom tako i u ovom pogledu neko eks­ *na 24.000 dinara. teritorijalno pravo, dokazaćemo slijede­ Podčinovnici se dijele na 9 stepena ćim primjerom. Dr. Stakić, sreski na­ sa najnižom platom od 2000 dinara do čelnik i doglavnik okružnog načelnika najviše 3600 dinara. podnio, je prijavu, da je veleprodaja Kod naročito stručnih kategorija podduhana prokriomčarila preko Hamdibečinovnika, mogu se plate povećati za ga lsabegovića 4 vreće duhana. Pro­ 50 od sto.. vedenom istragom ustanovljeno je, da Služitelji 'se dijele isto tako u 9 ste­ je prijava lažna. Za bolje razumijevanje pena sa najnižom platom od 1800 dinara ističemo, da su u veleprodaji činovnici do najviše od 3000 dinara. muslimani. Usporedba: Zorka DalipaNa definitivni zakonsi tekst osvinugić, trafikantica, srpsko-pravoslavne ćemo se posebno. vjere prijavljena je da kriomčari du­ Štrajk u Splitu. Državno odvjetništvo han i da ne izdaje mušterijama propi­ odustalo je od istrage protiv uhapše­ sane »gebire«. Istragom bjelodano do­ nih komunističkih vođa. Policijska vlast kazana tačnost navoda u prijavi. Mjesto im je saopćila, da će biti poslani u svo­ da joj se osim globe oduzme i trafika, ja rodna mjesta. Jutros u 4 sata pušte­ ona ide po čaršiji i javno govori, da joj ni su svojim kućama, a u 7 sati trebali je okružni načelnik g. Grudić kazao, da su se sakupiti na obali, da krenu paro­ joj se ne može niti smije oduzeti trafi­ brodom iz Splita. Međutim su mornari ka dok je on u Tuzli. Dakle Dr. Stakić stupili u štrajk, parobrod nije krenuo iz činovnik u okružnoj oblasti neistiiito luke, a komunističke vođe zadržani su prijavljuje gdje su u pitanju muslimani, opet privremeno u policijskom zatvo­ a kad se istinito prijavljuje pravoslav­ ru. О 8 sati u jutro proglašen je u gra­ na, onda je uzima u zaštitu okružni na­ du generalni štrajk. Štrajkuju mornari, čelnik! Ovih dana uhvaćena je i prijav­ tipografi i brijački pomoćnici. Novine ne ljena Ljubica Dragić. Srpkinja, da je či­ izlaze. U gradu se međutim ne opaža da tavu »gebiru« duhana prošvercovala, pa se nadamo da će okružna oblast i . je proglašen generalni štrajk, jer su sve radnje, kavane i restauracije otvorene. nju uzeti u zaštitu od »turskih« napa­ Radi nagovaranja na štrajk uapšeno je daja. Naš je g. okružni načelnk. kako oko 20 lica. Štrajk je buknuo i u tvor­ se vidi vrlo revan i ekonomičan, da nicama cementa u Solinu. Kaštelima i svršava poslove i financijske direkcije u Splitu. U gradu vlada potpun red i i kotarskih ureda i svih mogućih insti­ mir. tucija u gradu, pa bi vlada dobro djelo učinila, ako bi sve te urede i institu­ Jugoslavenska Tehnička Terminolo­ cije zatvorila i činovnike poslala na, od­ gija. Davna je potreba bila u svima mor bar dotle, dok se u našoj sredini krajevima naše narodne države, da nalazi revni okružnik g. Grudić. Ne sa­ tehničke pojmove u građevnom obrtu i mo da gosp. Grudić nalaže financijskoj industriji, kao i u nauci nazivljemo ri­ direkciji kako će koju prijavu riješiti, ječima našega jezika. Rad oko' izdanja nego on daje nalog i policiji da na pro­ našeg tehničkog .liječnika više se puta ste denuncijacije premeću muslimanske započinjao, ali uslijed rascjepkanosti i kuće bez muhtara. Bilo bi skrajnje’ vri­ djelomičnog robovanja drugim narodijeme, da se kod nas u Tuzli jednom uma. nije se mogao polučiti zamišljeni • stanovi: ko je okružnk, ko je predstoj­ rezultat, makar su mnogi naši struč­ nik, ko financ, ko policija i t. d.. jer ova­ njaci. naročito u Hrvatskoj i Slavoniji ko dalje neće moći ići. ' i u Srbiji posvetili ovome radu mnogo I ako smo u svojoj državi i ako je vremena i ljubavi i izdali više* ovakodošlo do oslobođenja, to ipak ne znači, vih riječnika. »Udruženje jugoslaven­ da se može trpjeti ovaka anarhija i oskih inženjera i arhitekta«, koje okuplja voliko favoriziranje Srba pravoslavnih sve tehničke stručnjake, pristupilo je na štetu Krvata katolika i muslimana. radu oko izdanja jedinstvene savremeNa ovaj se način ne smije tumačiti, na­ ne i potpune »Jugoslavenske rodno jedinstvo i to treba jednom da Tehničke Terminologije«. Svi zapamte oni koji pukoše od talmi-paprivredni faktori u našoj državi, kao i triotizma. Jugoslaven-musliman. naši tehničari, sigurno će sa veseljem pozdraviti ovaj korak inženjerskog ud­ ruženja. Da se poluči potpuni uspjeh, Uspjeh u Radovlju. Došli su kao pu­ tujući vaiz Maštala ef. Salihbegović, | potrebno je, da se u ovom omašnom a s njim i Muhamed ef. Ahić predsjed- , podhvatu inženjersko udruženje pomog­ nik vakuf, mearif. povjerenstva iz Vi­ ne općom saradnjom cijele naše jugo­ sokog u Radovlje (kot. Visoko) na haslavenske inteligencije, koja je u vezi tmu, koju Je priređivala uprava ovdaš­ sa bilo kojom granom tehničkog rada. nje • mektebi-iptidaije. Građa jugoslavenske tehničke termi­ Tom prilikom iza džuma-namaza onologije početi će izlaziti u svescima već držao je Mustafa ef. Salihbegović jez­ slijedećeg mjeseca, kao- prilog »Tehnič­ grovit vazu-nasihat u ovomjesnoj dža­ kom Listu«, glavnom glasilu udruženja miji u smislu islamske sloge, bratstva, jttgoslavensnkth inženjera i arhitekta. U jedinstva, kulturnog napredka i podiza­ svakom svesku, uz štampani stupac, bi­ nja muslimana, koji je na sve prisutne ti će ostavljen uži prazan stupac za najugodnije djelovao, osim na pristašu nadopunke i popravke. Ovi svesci, na-, mutež stranke poznatog Biber ef. Sofkon nadopunjenja i popravaka, slati će tića, koji se je baš tada slučajno do­ se natrag uredništvu, da se dodaci i godio u džamiji (dokle običaja nema u ispravci mogu uzeti u obzir kod defi­ džamiju dolaziti). nitivnog izdanja tehničkog riječnika. U Сграна 3 isto vrijeme, paralelno će» se štampati sabrana građa svih grana tehnike. Stručnjaci, kao i svj oni, koji žele'su­ djelovati u ovom radu, neka sve teh­ ničke izraze, koje su eventualno već prije sabrali ili koje će sada sabrati, pošalju uredništvu »Tehničkog Lista«, Zagreb, Preradovićeva ulica br. 4/П. Oni saradnici, koji će se uredništvu prijaviti da će izdašnije sarađivati na ovome djelu, moći će besplatno dobi­ vati po jedan primjerak svakog sveska. Domaće vijesti Prilozi »Pravdi«. Prilikom bajramskog teferiča u Kaknju sakupiše g.g. Omer ef. Haračić i Mehmedbeg Haračić 176 K dobrovoljnih priloga za naš list, a darovaše: po 20 K: Salih ef. Dlakić i Mulla ef. Vrca; po 10 K: Alibeg Alajbegović, Nezir Neimarlija, Edhem Neimarlija, Avdibeg Neimarlija, Omer ef. Neimarlija, Mettmedalija Neimarlija, Nazifbeg Neimarlija, Šaćirbeg Alajbe­ gović, Hamdo Pašalić, Bećir Alagić i Zahid Neimarlija; po 8 K: Salko Nei­ marlija; po 4 K: Meho Delibašić i Mehaga Šehagić. Svim darovateljima se bratski zahI valjujemo. Živjeli! Gospodarstvo I i । I Naglo padanje cijena. Zadnjih dana vrlo naglo padaju u Beogradu cijene živežnim namirnicama, naročito brašnu, mesu, šećeru i voću. Na današnjoj berzi notirala je talijanska lira ispod vrednosti dinara. Uz tečaj 95; nije htio niko da kupuje talijanske lire. Dinar postat će najbolji novac. Beo­ gradska »Pravda« javlja: Od prije ne: koliko dana, londonska i pariška burza 1 počele su da notiraju naš dinar. Ovo je još jedna pojava, koja posvjedočava, da će naša valuta ubrzo doći do svoga potpunog ozdravljenja i da će dinar po­ stati najbolji novac na evropskom tr­ žištu. Prekjučer je »Franko-Srpska ban­ ka« nudila franak za septembar mjesec po 1.25 din. Kupci se nisu našli za ovu ponudu, pošto se cijeni, da će kroz 2 mjeseca naš d na: stajati još bolje pre­ ma franku. I Padanje cijena za odijela u Novom Sadu. »Jugosl. Lloyd« javlja: Neki kro­ jači u Novom Sadu odlučili su da šiju muško odijelo za 550 kruna. Ovo je do­ bar znak. Sa 1000 kruna spala je svota »za ruke« na 550 kruna. Vidimo da na­ stupa doba konkurencije. Izvoz duhanskih prerađevina za ličnu potrebu putn.ka. Bez natočite dozve le putnici mogu za ličnu potrebu izvesti iz Bosne Hercegovine u dru­ ge pokrajine našeg kraljevstva najviše 100 cigareta ili 100 grama duhana. Za izvoz veće količine i za izvoz u inostranstvo potrebna je naročita pismeчпа dozvola. Te dozvole. — i to samo na pismene molbe, kojima se ima u taksenim markama priložiti 14 K, — izdavače: financijske direkcije za izvoz prerađevina u druge pokrajine našeg kraljevstva i to najviše do 600 cigareta ili 600 grama duhana; i direkcija du­ hanske uprave za izvoz veće količine prerađevina u druge pokrajine, kao i za svaki izvoz u inostranstvo no u sva­ kom slučaju najviše do ^2000 cigareta ili 2 kg duhana. PoruhE uredništva. Poruke uredništva. Usiljed bestijal­ nog pisanja prostačkog »Zvona« proti našem prvaku : narodnom poslaniku g. Dru Halidbegu Krasnici, kojim ga na prostački način pogrduje i prijeti, da će se susresti sa Vidovdanom, dobili smo sa sviju strana mnogobrojne br­ zojavne prosvjede. Zahvaljujući svojim cijenjenim čitaocima i prijateljima za bratsku brigu, koju posvećuju svome vodstvu, molimo ih, neka nam oproste, što ne moramo i ne ćemo objelodaniti njihovih brzojava, niti ćemo o ovome predmetu šta pisati u našem listu. Ut­ vrđeni špijun Šmitran i njegova bandit­ ska četa ne zaslužuje nikakve pažnje. Kako se možete osvjedočiti iz cjelokup­ ne naše štampe i hrvatske i srpske, mko se ne osvrće na »Zvono« ј njegovo pisanje. Niti ga ko citira niti reagira. Na njega se u potpunom smislu može primijeniti ona mudra izreka: »Ako te pas ugrize, ti njega ne ćeš«. Za onake je skotove toljaga. �Страва 4. Strana ПРАВДА- - PAPIRNIMA Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti če svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Jeste U prekomerno osetljivi protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuju bo­ li. čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne'boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe.icrovih pravih Els«-pilula! б kutija? 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fellei, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. HilhElm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proiz vod a Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. | hamqxje kopčića $ X } $ £ £ preporučuje svoje bogato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo* i točno. * Ci ene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 919 X Oglašujte u „Pravdi" Vršaća mašina prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile, koja vrše za dan 50 metara. Do­ bro sačuvana, te vrlo malo rabljena. Upitati kod Mehmeda Oruča, Visoko svakom trgovcu da oglašuj’e u „Рг a v d i" Трговина на велико и мало свих земаљских производа ЕNaslednici Pere Hostića Централа ce бави трговином земаљских производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом равне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу ce добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. || У Босанском Броду || Ceqtralqa drogerija Braća Šalpnagić Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? NeRlmati više pjege, prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Hl. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?jHtjeIi bi ste lijepu, zdravu kosu? Benzin 725/746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39'— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima „PROMET" tehnič. industr. poduzeće d. ’d. OGLASI imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu Je i Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Ljubljana, Gradišće broj 9. U .PRAVDI Spoj 172 Brof • A. A Ж Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih dčijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Hrovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsomoclya, Banat Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5fOOO.OOO. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne nalog'e najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ________________________________________________________ ■____________ .________________________ •_________________ « Odgovorni urednik: F. Salaka. Vbutelk: Crntrakš Odbor »I M 0.« D. & A, вагаИ«- � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a385fb942c988a8c22bd219f158a39f8.pdf 2d03bfc6dda9ebff9f228731c6cf0556 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. BFEđujE ndabcloni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 69 (174) Sarajevo, utorak 6. jula 1920. (19. ševala 1338.) Opet Bileca! Mjesni odbor naše organizacije po­ I pred oči gornji ponovni pokolj bilećkih slao ham je slijedeći brzojav: muslimana, koji svjedoči, koliko su muI slimani »sigurni za rođenu glavu, a ka­ Bileća, 3. juna. Jučer u 6 sati u jutro napali su pljač­ mo li za imanje«. Mi pitamo kada će kaši kod sela Pagjena na Bajra, Ade»najzad faktori, kojima je to dužnost ma i Bećlra Gjapa, te Hadžu Avdića i da preduzmu mere za zaštitu mirnih noževima ih zaklali, a Sabita Avdića iz građana«? puške ranili. Bili su pošli na poljski rad. Hoće li već jedan put »naša dražava Opširno pismo slijedi. moći zadovoljiti stranke sa pojmovima« o svom punom pravu zahtjeva lične i Mjesni odbor. imovinske bezbjednosti? Jesu li ovo Evo se navršuje i druga godina na­ »Domekratiji« »čudna shvatanja«? rodnog oslobođenja, a mi još uvijek do­ Ovo nije jedini slučaj ubijanja musli­ bivamo ovako gorke i čemerne vijesti mana u pošljednje vrijeme u pogrančiz raznih mjesta Bosne i Hercegovine, kim mjestima. I u okolici samog glav­ sa raznih krajeva njezinih, gdje se kolju nog grada Sarajeva događaju se ubijmuslimani, gdje se ubijaju, gdje se ostva muslimana. Evo jedan slučaj, ko­ beščašćpiu, gdje im se domovi ruše, jega smo bili prešutili, ali ga sada iz­ gdje im se blago otimlje, gdje im se inosimo. movina oduzima, gdje im se putevi pre­ Dne 15. maja oko 9 sati na večer sijecaju, gdje im se odijela skidaju — napali su iz zasjede na Salku Cobu u ta ko bi mogao nabrojiti sve zulume i Zgošćj Niko Lovrić iz Zgošće i jade i nevolje, što se čine od razuzoane rulje pobješnjelih hrišćana nad lič­ Ante Hrgota Tunjin iz Tršća, te nom i imovinskom slobodom muslima­ su istog Salku usmrtili, a brata mu na. Ovakj svagdanji slučajevi nagone teško ranili. Umoreni Salko pošao je u večer iz kuće u kjanicu, da položi go­ muslrnane u očajnost, jer vide ii svemu vedima, ali na njegovu nesreću, kad je ovom svoje sistematsko upropašćtenje i uništenje, dok vlasti na sve ovo osta­ izišao iz vrata, iz potaje su navalili na ju u potpunoj letargiji, Zakonske se onjega zločinci, te ga umorili. Brat nje­ štrice ne primjenjuju na privilegovane gov, pošto je vidio, da ga nema natrag, elemente, njima je slobodno sve raditi, slutio je Zlo pa je pošao, da vidi, gdje 'slobodno im' je ubijati i klati [ palili i se Salko nalazi. Pošto je -i cn izišao i svako zlo piniti. Niko ih ne poziva na vidio, šta se je zbilo, navalili su i na odgovornost, niko ih ne progoni za po-' njega te ga teško ozlijedili. činjena zlodjela. Za njih ne postoji za­ Je li ovaj zločin poznat državnom od­ kon. ' Sudovi su postavljeni za druge, vjetništvu, jesu li zločinci u zatvoru i obespravljene elemente, dok se hrišćahoće li odgovarati z svoj zločin? hinu ne smije ni suditi. Isti dan kada se ovaj pokolj dogo­ Pa ipak glavno glasilo »demokrat­ dio u Bileći. t- i. 2. o. mj. u petak u Crske« stranke u Beogradu »Demokratinotini, kotar Sarajevo, napalo je pre­ ja« ima obraza, da u svom broju od 1. ko 40 pravoslavnih Srba sa puškama, o. mi. piše, da mi jadikujemo »o ne­ noževima i vilama, na ženu i dva sina H. Mujage Memiševića, gdje su ženu kom gonjenju i sistematskom ugnjeta­ vanju, kome su tobože izlož.eni musli­ užasno izubijali, a oba sina ranili. Evo, mani« I da nas »nikakvim razlozima ovo se dogodilo neposredno kod Sara­ ne bi mogli uveriti, da treba da napu­ jeva, gdje rulja pobješnjelih seoskih ban-' dita napada na staru i slabu ženu. Ovo stimo zanat narikače«. Jedino vreme se ne da kvalificirati, ovo je više nego može učiniti, da se i taj zanat preživi i da ne bude rentabilan«. zvjerstvo, jer i divlja zvijer ima neke Besramnoj »Demokraciji« stavljamo granice. Iz Sandžaka i Makedonije. SIGURNOST U ZEMLJI. izdajničko odmetništvo, te će ministar unutarnjih djela osobno otputovati u te krajeve i sve potrebno poduzeti, da se tom zlu što prije na put stane. Ovih dana je došao u gornjoj misiji ministar unutrašnjih djela g.‘ Ljubo Davidović sa direktorom javne bezbjed­ nosti u Skoplje, ali da što bolje ispitaju uzroke odmetništva, otputovali i u Mitrovicu. Nema poštena čovjeka, koji ne bi že­ lio, da se ovome zlu što prije stane na put, te da se osigura lična i imovinska sigurnost. Nema čovjeka, koji pošteno misli i radi, da ne bi želio svoju ličnu sigurnost; a da isto tako može svoju Uslijed toga, što svakim danom raste odmetništvo' u Sandžaku i Makedoniji, (prema tome se mir i poredak u zemsve više ugrožava, podnijeli su na­ rodni poslanici ovih krajeva pismeni upit na g. ministra unutrašnjih djela, da li misli poduzeti hitne ko rake, da se osigura mir i po-' redak, te mirni razvitak pu­ čanstva bez razlike vjere, koje želi dobrobit' ove dr­ žave. Na stavljeni upit u ime Privr. Nar. Predstavništva odgovorio je ministar predsjednik g. Vesnić. da vlada ne će ostati pasivna i ne će mirno gledati trgovačku robu prenositi sa jednog mje­ sta na drugo, bez straha, da ne bude orobljen od razbojnika. Da se ovo zlo dalje ne širi 1 iskorijeni, treba najprije temeljito i savjesno ispitati i ustanovi­ ti uzroke, a onda je lako po­ duzeti korake, da se ovo zlo isključi i daljnje širenje spriječi. Raditi površno i početi sa osjećajem osvete, da se isčahuri u progone, nije ništa drugo, nego zlo privremeno od­ goditi, da se poslije u većoj mjeri po­ novi. Stoga treba ovo zlo savjesno i nepristano ispitati, a onda temeljito is­ korijeniti. Nadamo se, da se g. ministar unutarnjih djela pri ispitivanju ove rak rane, ne će osloniti samo na re­ ferate činovnika, koji nijesu mogli ili nijesu htjeli prou­ čiti dušu i psihu narodnu, nego će doći u doticaj i sa do­ maćim ljudima bez razlike vjere, te ispitati njihovo mi­ šljenje i saslušati savjete, a tek onda početi sa iskorjenjivanjem. ♦ »Privredni Glasnik« pišući o ovoj stvari po svom profesionanom običaju hoće da obijedi i kompromituje sve mu­ slimane tako, da su svi upleteni u tu gadnu rabotu i Sa se odmetništvo naj­ više širi baš u onim mjestima, gdje su muslimani u veSMi.' Mi gornjh lažnu i tendencioznu podvalu »Privred. Glas­ nika« najenergičnije i sa gjnušanjem od­ bijamo. »Privr. Glasnik« bi trebdo da znade, da od muslimana, osim nekoliko kosovskih Arnauta nema nikog u odm/etništvu, nego naprotiv štogod je od­ metnika u Novopazarskom Sandžaku, isključivo su do­ maći i iz Crne Gor-e prebjegli Srbi, što će se skoro vidjeti kada se koji ulovi. Objeđivati paušalno sve mu­ slimane radi pet-šest odmetnika, jest kulminacija laži i denuncije. Godina II. Mi smo svi muslimani općenito za napredak ove nam zajedničke države i u cijelosti se pokoravamo postojećim zakonima i naredbama, doćim tvrdnja, da su muslimani zaraženi odmetništyom, a došljedno tpme, da su nepri­ jatelji države nije ništa drugo, nego proračunato raspirivanje mržnje kršća­ na proti muslimanima, koji jednako i još bolje žele dobro ovoj zajedničkoj državi i koji su kud i kamo veće ošte­ ćivani i napadani od odmetnika, nego ii kršćani. Neka »Privredni Glasnik« malo promisli o ovome. Njegova mrž­ nja proti muslimana trebala bi da imade neke granice. Tretirati arnautska odmetništva kao nešto naručeno i upereno proti srpstva i državnog opstanka, a da se to sva­ ljuje na muslimane, jest podvala svoje vrsti, koja je po naročitom programu smišljena, te se ne da kvalificirati. Po­ znato je, da ova društvena bolest sto­ ljećima vlada medu Arnautima. Turska vlast i pjeni vlastodršci nijesu htjeli ili nijesu mogli proučiti njihovu psiha i potrebe, te su svake godine udarili na otpore i ustanke, koji su se redovi?, ugušivaii samo privremeno, jer se ni­ jesu upotrebljavala druga sredstva ostm šiljanja vojske, što ih je kud i ka­ mo više stajalo materijalnih žrtava, ne­ go li da su trošili na prosvjetu i du­ ševno oplemenjivanje, su čim bi stekli • simpatije naieda, dok se. to silom nikaua lie postizava. Ako se‘toj sili još pri­ druži novinsko rapsirivanje mržnje, on­ da je uspjeh ne samo problematičan nego dapače isključen. Uzrok je arnautskog ustanka nejednakost pred zako­ nima, a lijek je, da se spriječi samo­ voljno i apsolutističko bezakonje. Historička je činjenica, da se nije mogla održati ni jedna vlada silom i progonima. Trajno se može vladati sa­ mo pomoću ljubavi i pravde. Da je naš drug »Privredni Glasnik« upotrijebio svoje pero u ovome smislu, mnogo bi doprinio koristi i narodu i državi. »Hak«. мшшапгатжмтмамкажам «Јиге« «xen i v” „Napretkove“ pozitive. U utorak 29. o. mj. Napredkov je glavni odbor predao svom hrvatskom narodu najnovije čedo svog rada, jedan monumentalni spomenik kulture, požrtvovnosti, staranja, pregaranja, znoja i žrtava hrvatskoga naroda Bosne i Her­ cegovine, koji je u jednoj brizi za svo­ ja buduća pokoljenja sagradio u Koše­ va vilinske dvore u kojima će se od­ gajati Krešimiri, Dmitri, Zvonimir!. Krasn je dvorac Napredkov Srednjo­ školski Konvikt, divno je to palača sa­ zidana sirotinjskim znojem hrvatskim, a opet u potpunom smislu jodnog mo­ dernog odgojilišta, previđena svim od­ gojnim, higijenskim i pedagoškim po­ trebama, uzorna i bez primjera, palača koja će biti najsvijetliji spomen hrvat­ ske kulture, koja će služiti na diku i cijeloj našoj državi, palaca kojom bi se ponosio i veliki narod Goethea, Schi- lera, Heinea i Wundta, palača u kojoj će zamirati svaki atom nacijonalne dege­ neracije i kulturne dekadenske hrvat­ ske budućnosti, jer su u toj basnoslov­ noj palači hrvatske majke i hrvatski očevi svojim dalekim pokoljenjima po­ digli i uskrijesili čisti i tipični Pešta1 o z z i a n u m. U utorak oko 10 sati pr. p. uz tonove mostarske Hrvatske Glazbe primicala se ovoj sjajhoj palači duga i veličan­ stvena povorka sastavljena od hrvat­ skog naroda obaju spolova i obiju re­ ligija, čije su redove krasili i mtjogi Napredkovi gosti iz provincije, a naj­ veći ih se broj vidio iz Brčkoga, Mosta­ ra, Konjica i 'Ljubuškoga. Nakon što je u kućnoj kapelici presvij. g. dr. Šarić po obredima katoličke crkve Oba­ vio čin posvete ove kapelice Napredkov je vrlo zaslužni predsjednik gosp. �»truna 2 Страка број 174 Uro »PRAVDA* — „ПРАВДА* Ta udarit u velikom blagovalištu, koje bijaše ukusno okićeno i urešeno slikama naših vladara, nekih inače po Napredak zaslužnih muževa, te slika­ ma, koje predstavljaju svijetle momen­ te hrvatske prošlosti, održao pozdrav­ ni govor i Napredkov Srednjoškolski Konvikt u Sarajevu, proglasio otvore­ nim. Na ovom divnom djelu tom pri­ godom izrazili su svoje čestitke Napredkovu središnjem odboru u ime na­ še vojne vlasti general g. Hadžić, a ci­ vilne g. dr. Milan Srškić. Od vlade bi­ jahu prisutni još i gg. Šćepan Grđić i dr. Krsmanović, od Gajreta g. dr. Karamehmedović, od društva Jugoslavenki predsjednica gđa Jojkić, od mostar­ skog »Hrvoja« profesor g. Salih Baljić, te izaslanstva i predstavnici »Trebevića«. Hrvatskog Radiše. nekih vjersikh oblasti, većine 'Napredkovih podružni­ ca. te mnogih i mnogih mjestnih i pokrajinskh korporacija. Čudno malo iz­ gleda. da se nije ovdje pojavio — inače kulturno, društvo — Sarajevski Soko, pa Gradska općina, pa mnoga predstav­ ništva' mjesnih srednjih škola, te i još neko drugi. Poslije čestitke svi su go­ sti preduzeli pregledavanje same zgra­ de, a oko 121/. niz Bolničku ulicu vi­ djele su se silne grupe i grupice ljudi, koji se u grad povraćaju, a svaki je prijatelj Napretka na svom licu i u svom srcu nosio neko ugodno iznenađenje i utisak jednog gigantskog djela, koje je zdala neumorna ruka hrvatske inteli­ gencije i ncprocjeniva požrtvovn^st hrvatskog naroda. Oko 3 sata po podne isti dan opet je sve vrvlielo u zgradu i oko zgrade, ali ovaj put publika je išla u jednu veliku dvoranu prvoga sprata gdje se održa­ la ovogodišnja Napredkova glavna skupština. Tiho, lijepo i dostojanstveno predsjednice g. Tandarić skupštinu ot­ vorio i pozdravio. Tajnik je isto tako pročitao svoje izvješće, bagajnik svoie, predloži sravnjeni i prihvaćeni, podije Ijen apsolutorij starom odboru, koji je također j ponovno Izabran, stvoren proračun, odobreno utemeljenje Zrinjsko-Frankopansk^. Zaklade, javno i je­ dnoglasno osuđeni razbijači Napredko­ ve Spomeapioče u Zakladnom domu, a isto tako i Vasilj Grđić zbog poznatih njegovih ispada proti pojedinaca kao i cijelog Napredkova središnjeg odbora, te'uz pjevanje »Lijepa naša domovina« skupština je bez buke i bez upadica, bez trvenja i izazivanja, bez vfijedanja i bez policije,, tiho, kulturno i dostojan­ stveno i završena. Iz izvješća tajničkog vidjeloi se na pakove je sve zapreke nailazio Napretkov odbor u svome radu, ali usprkos svemu tome blagajnik izvijesti, da je Napredak imao jedan kolosalan prihod u ovoj godini, koji još malo pa bi dose­ gao 2 milijona kruna. Narpedak je na ovoj njegovoj visini održalo samo to, što je njegov odbor i na djelu stalno ostao konzekventan. da je Napredak kultur no društvo svih Hrva­ ta bez razlike stranaka, šfo u nas u našem kukavnom i jadnom Gajretu nije bilo moguće još nikada pro­ vesti. Kad sravnimo: šaka bosanske katoličke sirotinje i stotine i stotine hi­ ljada muslimanskih bogataša, milijone Napredka i Gajret samo sa temeljnom glavnicom, Napredkove zgrade koje danas (samo Zakladni Dom i Konvitk) predstavljaju jedau investiciju do 50 milijona kruna i Gajret bez i jednog va­ • ; ’ ( ljana ormara i koji se savire po maga­ zinskim prostorijama židovskih meza­ nina, onda dolazimo do zaključka, da Gajret u ovakovom stanju kao što je sada- nije naš nikakav ponos, nego li naša- grdna i crna sramota. — Inteligencija je Gajret upropastila, isto kao što je i 7apredak uzdigla; ali na Gajretovoj skupštini riječ vode samo strančari, oni se reproduciraju i svađaju, iz­ bijaju kapital u svoje, stranačke svrhe, a na Napredkovoj skupštini nije se ni javio ni Mandič, ni Sunarć, ni Cankar,’ ni Boić, nego su govorili samo kultur­ ni radenici — govorio je profesor Mijo Vučak — sigurno najveći, naisolidniji i najsavjesniii kulturni radenik u Sara­ jevu. Nad kulturnim podizanjem kato­ ličkog dijela našega naroda bdije nje, gova svjesna i ozbiljna, svjetovna i du­ hovna inteligencija, a tvoja kulturna pitanja — islamski narode u Bosni i Hercegovini — rješavaju do zubi nao­ ružani policaji i žandarmerija, a ti si jadan i žalostan dek tvoju kulturu i tvoj moral budu branile i čuvale batine i bodovi »humane« bosanske policije. * I । I I smije kazati jer bi i nju ubili. Ile Cukara nam prijeti da će nas sviju iz kuća istjerati. Cijeli ovaj događaj je prijavIjcn sreskom načelvtsu, od kojega za­ htijevamo, da povede najstrožije izvide proti zlikovaca i preda ili sudu. Vrijeme je jedan put, da se postavlja neki red. Nijesu Muslimani predmet, na kojem će se iskaljivati hrišćanska obijest. Čišćenje u radikalskoj stranci. Radi čokorilovskog pisanja »Srpske Riječi«, u Sarajevu. »Balkana« u Beogradu i »Srpskog Naroda« u Zagrebu isključila je radikalska stranka neke svoje članove među njima Stijepu Kobasicu i cijeli zagrebački mjesni odbpr. »Srpski Narod« prestao je biti glasilom radikal_ke stranke. Znali smo mi i do sada, da Cokorilo. makar bio neubrojiv i zreo za kavez, nije osamljena pojava, pa nam je drago, da su makar i okasno, stale o tom voditi računa radikalska i neke treznije beogradske novine. (»Nar. Slob.«) I ; | i i । ; j i »Javna bezbjednost«. Kakav red i mir i sigurnost vlada u našoj državi, dokazuju ove žalosne vijesti, koje va­ dimo iz beogradske »Tribune« od 2. Poslije Napredkove skupštine u vrtu jula: »Kraj podrinskih hajduka. je oko 5 sati otpočela velika pučka sve­ Potera ubila je u planini Vidojevici čanost, gdje su učešća uzeli silni posje­ oglašenoga hajduka Milana Belića. tioci medu kojima se opažao i vrlo lijep U daljnoj poteri žandarmi 'uhvatiše u broj muslimana. Za vrijeme cijele sve­ selu Lopatama (okr. tuzlanski) hajdu­ čanosti. koja je potrajala do iza pono­ ka Sremčevića a hajduk Budimir Jovaći briljantno je svirala Hrvatska Glaz­ nović ubio se sam. da ne bi dopao ba iz Mostara, a i naš" je sarajevski poteri u ruke. »Trebević« otpjevao nekoliko divnih Pogibija hajduka u Sumakomada. Nešto iza 12 sati svečanost d i j i. Oglašeni hajduk Milan Spasić uje zaključena sa zajedničkim sviranjem bijen je u Belosavcima; drug mu Svei pjevanjem naše narodne himne pri če­ tozar Marković ubijen je na" putu za mu je jednom Čovjeku (kako čuh ne­ Bugarsku u Svrnjigu. Treći učenjem kom liječniku L. iz Državne Bolnice) hajduk Miloje Colić umakao ie u Bu­ jedan naš mladi časnik-Zagorac rukogarsku, nu preduzete su mere, da sa pipateljno pokazao što se u Evropi či­ tamo pronađe.« ni pri pjevanju jedne narodne himne. Ovo su plodovi državničkog iada Kad je svečanost dovršena valovita je ministra Pribićevića, koji je kroz obujica svijeta potekla Bolničkom ulicom samnaest mjeseci rukovodio unutarnje prema Sarajevu, a jedna vesela družba poslove naše zemlje i uspostavio »uzo­ naših dragih Zagoraca pjevala je onu ran« red i mir, kojega uspjehe danas omiljelu: »K a j nammoreju. m oteško osjeća zemlja i narod. A kakva reju........?« Inž. M. CeUć. bezbjednost imetka i osobe vlada u Besa,, to je nama dobro poznato iz bez­ broj slučajeva napadaja i zuluma na muslimansko dobro i živote, a to je is­ kusio i sam general Terzić pa svojoj >sobi. U nas bi trebalo zavesti potjere Razbojnički napadaj u Zenici. Alaga žandarske, da zaštite muslimane od div­ Mušinović muhtar, Mumin Bečić i Durljačkih nasrtaja, otimačina i pljačkanja. mo Sahinović te sela Viduše (kot. Ze­ Ali u Bosni se radi o zaštiti muslimana, nica), prijavljuju slijedeći razbojnički pa nema žandara, a u Srbiji se štite srpnapadaj: Na 25. juna t. g. pošla su naša sko-pravoslavni, pa z; to lično ministri djeca u šumu zvanu Gnjilice, da uberu idu tješiti uplašeni narod, a onda šalju trešanja, pa su napadnuti od Riste i čete žandarske da ubijaju napadače. Mitra Palete, Steve i Manojla NikoliHoće li se i u Bosni poduzeti slične ća, te Staniše Mdrkovića i Pere Gejastrogđ mjere? Hoće li jednom i musli­ ka. koji su djeci oteli gunjeve, fermene, pasove, kape i obuću, te sepete sa | mane uzeti u zaštitu zakon o redu u zemlji? Hoće li i muslimani jednom po­ trešnjama i špagove sa sjekirama jer stati ravnopravni građani, koje država su usput i dtva ponijeli. Od stvari što jednako Sliti zakonom i obranom od su oteli od djece što nije vrijedilo to zlikovaca. su isjekli, a što je valjalo До su odnijeli. Na djecu su pucali iz pušaka ali sre­ Podjela mandata. Zrema izbornom ćom nije niko pogođen, samo su kame­ zakonu za ustavotvornu skupštinu koji nom ozlijeđeni sluga Mehage Bećića te je u Narodnom Predstavništvu u gene­ Ibrahim Gađun i Agan Šahinović. Kod ralnoj debati usvojen možemo već sa­ Jove Gnjatije bili su kopači isti dan i da iznijeti kako će naša buduća usta­ kad su djecu ugledali na bijegu, izletjeli votvorna skupština u glavnom izgleda­ su i zasjeli u pšenicu i pucali na njih ti s obzirom na podjelu poslaničkih man­ Ile Cukara i Uroš Stevanović. Ile Cudata prema pokrajinama, okruzima i kara je pucao iz revolvera a Stevano- • gradovima. Prema tom izbornom za­ vić iz repetirke. Svjedok žena Đorđe j konu dobiv Srbija u granicama od go­ Stevanovića koja je vidjela da su gor­ dine 1914. — 157 poslanika i to po ok­ nja dvojica dočekala djecu ali da ne I ruzima: užički 5, pođrinski 8, valjevski ! ' • i : I i I Bilješke. F E L| T O N. A. Hifzi Bjelevac; Rene Logotetides. j I i ; (6i) XVI. Bijeg Papadoplosov nije primijećen niti otkri­ ven. Kod prozivanja njegova imena nije bilo, a me­ đu tolikim kažnjenicima nije se zapažala njegova odsutnost. Prošao prvi dan, drugi i došao treći.., Rene je postala neodlučna, mučaljiva. Zija se držao na oko miran, ali i on je bio nemiran. Iza ručka, kada su šetali dvorištem približila se Rene Zijau i upitala ga: hoće li večeras. Zija nije odgovorio. Raz­ mišljao je a onda reče: „Jest Rene, večeras ćemo ostati iza drugih i skriti se za drvarnicu... Ti gledaj da si ovdje u blizini.« Rene pogleda drvarnicu, odvoji se od Zija i pođe onamo. Ogleda drvarnicu, prođe dva puta okolo, izmjeri pogledom ztd, preko kojeg je pobje­ gao Papadoplos i reče u sebi: »Ako je uspio pobjeći dosta je da se je sam spasio! Zašto bi on kušao još jednorri da bude zat voren?« Prolazeći ispod zida omjeri visinu prozora i osluhne kako se vali mora razbijaju tu pod zidom o kamenu pećinu, pa pomisli, da bi’ noćas mogao još i njezin grob biti za tim zidom. Pa svejedno je: ili tako, ili tako... Rene se opet vrati drvarnici i uniđe u zahod, da pogleda može li se tu gdje sakriti. žfja je lutao prostranim dvorištem, a da se nije ni s kim sastao. Išao je brzo, pa su se neki i okrećali i gledali ga, no on to nije ni primjetio. On je mislio samo na jedan čas; noćas kada vidi bijel "znak na prozoru... Od zapadne strane navlačio se crn oblak i iz­ gledalo je, da će svaki čas početi kiša padati. Bila je sparina, vruće. Kažnjenici su posjedali u hlado­ vinu i razgovarali u grupama. Dvojica vojnika-čuvara šetali mrzovoljno između njih onako i nepazeći na nikog. Bili su to stariji ljudi i razmišljali o svojim prilikama. U to je počela padati kiša. Najprije krupne kapljice, a onda se spustio pljusak. Kažnjenici poč­ nu odlaziti s dvorišta, a Zija se neopaženo odvoji i iza zahoda sakrije se za daske kraj zida. U isto •vrijeme izađe Rene iz zahoda i zavuče se među daske. Zija je polagano zovne: „Renel Dođi ovamo... « Kao mačka, u sivom ogrtaču provuče se Rene iz­ među dasaka i dođe do Zija-a. 1 On joj stisne ruku i reče: ; • I i । 5, beogradski (bez grada Beograda) 5, smederevski 5, kragujevački 6, morav­ ski 7, požarevački 9, krajinski 4, timoččkl 5, pirotski 4, niški 7, vranjski 8, toplički 4. kruševački 6, rudnički 3, čačanski 5, prijepoljsko-beranski 4, zvečansko-raški 5, metobijski 6, prizrenski 4. kosovski 6, kumanovski 4, skopski 5, tetovskj 5, bregalnički 3* tikveški 3, bitoljski 8, ohridski 3, grad Beograd 5 ili 6 ili 3. Naša Bosna i Hercegovina imaće svega 63 poslanika i to okruži travnički 9, .mostarski 9, sarajevski 10, tuzlanski 14, banjalučki 13, bihaćki 8, Dalmacija unutar đemarkacionih linija 11. Hrvatska i Slavonija s Medumurjem 92 i to srijemski okrug 14, virovitički 9, požeški 9, belovarsko-križevački 11, varaždinsko-medumurski 13, zagrebač­ ki bez grada Zagreba 17, modruško-riječki 8, licko-krbavski 7. grad Zagreb 4 ili 5 ili 3. Slovenija s Prekomurjem unutar đemarkacionih linija oko 38 sve­ ga. Crna Gora sačinjava u granicama današnjeg vladinog povjereništva jedan izborni okrug sa 8 mandata. Banat u granicama određenim po pariškoj kon­ ferenciji 20 i Bačka 25. Ukupni pregled bio bi ovaj: Srbija s Beogradom 157, Crna Gora 8, Bosna i Hercegovina 63, Hrvatska i Slavoni­ ja i Medumurje sa Zagrebom . 92, Sio venija i Prekomurje s Ljubljanom (3 iz borna mandata) 38, Banat 20, Bačka i Baranja 2, Dalmacija 11. sveka oko 414. Naravski da ovaj projekat može još u specijalnoj debati doživjeti izvjesne promjene, ali se slike u velikom neće izmijeniti. Kvalifikovanih poslanika ima­ će Srbija 27, a ostale pokrajine 21vPosebne poslanike imaju samo oni grado­ vi, koji imaju preko 30.000 stanovnika. »Tolerancija«. »Epoha« od 2. jula, donosi ovaj telefonski izvještaj iz Subotice: »Ovih dana ovdje se pronosi vij'est da će naše vlasti uzeti u posjed ■subotičku katoličku crkvu, koju je Ma­ rija Terezija ' 1740. godine zidala, radi uspostavljanja pravoslavnog episkopa­ ta. Na ovu je vijest održan veliki pro­ testni miting Bunjevaca u »Pučkoj Kasini«, na kome je donešena rezolucija kojom se protestuje protiv ovakvog rada naših vlasti i određena je deputa­ cija koja* će otići u Beograd i kod Mi­ nistra Vjera najodlučnije protestovati.« Ne znamo koliko je istine u ovoj vi­ jesti. ali je sramota za doba u kom ži­ vimo, da se u opće o ovakim djejima i pomišlja. Tolerancija vjerska i plemen­ ska osnovni su princip za normalni raz­ voj države i društva. III Ulili III ии пи-- -fmiTlrrri.ЖД1 Iz naše organizacije. Kotarska Skupština naše organizaci­ je u Žepču održana je dne 26. juna t. g. i u kotarski odbor izabrana slijedeća gospoda. 1. Nezir H. Nalić, predsjednik, 2. Derviš ef. Omerović podpredsjednik. 3. Hifzi ef. Husejnagić, tajnik, 4. .Salihaga Cijkić. blagajnik. U odbor bez fun­ kcije izabrana su gospoda: 5. H. Malićbeg Maličbegović, 6. Numan Osmanefendić, 7. H. M. Hasan •Mulasmajič, 8. Ašir Mulasmajič, 9. Hafiz Hasan Odžačkić, 10. Halil Imanović, 11. Mehmed Prosko, 12. Hazim ef. Muftić, 13. Tlašim Mujić, 14. Hurmo Maličbegović i 15. Asim ef. Bajrić. »Sada je početak... Eno gledaj, odavde se vidi prozor na zidu.. ■ Lijevo, iza zahoda proći ćemo kada ugledamo znak. . . — A ako ne dođe Petro?» upita tiho Rene. Zija-a kao da nešto ubode u srce. Neodgovori ništa. Kiša je padala a kapi se cijedile s dasaka na njihova odijela, pa su kroz po sata bili mokri. Pod ■ njima se zakuvala prašina s vodom, a neugodan zadah širio se od zahoda. Zija je šutio i razmišljao, a Rene-gledala nje­ govo, kao iz kamena isklesano lice na kojem se nije ni jedna žilica micala. Njegove velike crne oči bile su nepomične isto kao i lice, kao i misao nje­ gova,, kap čitavo biće. Vrijeme je prolazilo, kiša nije prestajala, nas­ tao sumrak i počela se spuštati noć. Rene naslonjena na Zijaovo koljeno sjedila je na jednoj slomljenoj' daski i oboje gledali samo u jednu tačku tamo na zidu gdje je bio prozor kroz koji je njihov pogled išao još dalje u susret smjelom Grku. Nastaviće se. Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �ЛРАВДА* — »PRAVDA. 174 — Broj „Централном Одбору Ј; М. О;“ I vi ispit i da uzaludno' troši hiljade na Ha руке r. Сакиба Коркута. Овај i današnjim kolosalnim skupoćama. Котарски Одбор на својој консти-гуирајућој сједници једногласно . je закључио да се душом и срцем солидарише с Вашим кораком протиу Круља. Живили сви они, који тавко енергично знаду бранити част Муслимана! Жепче, 30. јуна 1920. [ : I i | i I Котарски Одбор. PravednostnašeM Skoro će se navršiti dvije godine ot­ kako mi muslimani u Bosni i Hercego­ vini zbacismo sa sebe teški jaram apsolutističko-birokratske Austro-Ugarske i u nadi, da se nakon punih četrdeset godina riješavamo našeg kulturnog i političkog ropstva, sa oduševljenim en­ tuzijazmom pozdravismo proglašenje naše slobode i ujedinjenja. Te su dvije godine jedna prilično velika epoha u historiji naše nove države. Mi smo mu­ slimani sa potpunim pravom očekivali, da će promjenom državnopravnog po­ ložaja nastupiti sasvim nove bolje pri­ like za naš socijalno politički život Dvije su godine na izmaku otkako mi očekivasmo mnogobrojnih blagodati od naše nove uprave, ali na žalost sva ta naša očekivanja i nade, koje smo u to polagali bjehu voks klamancis in deserto. . U mjesto, da je naša nova uprava na. stojala kroz to vrijeme ublažiti naše nevolje, ona nam naprti nove, uslijed čega se može slobodno reći, da živimo još u dobi pogoršanog austrijskog ap­ solutizma, koji nam je mnogu neugod­ nu uspomenu ostavio. . Odmah iza prevrata je počela bb« sanska vlada uvoditi neke nove »ured­ be« i novi način državnog uređenja ra­ di 'čega je i zavitlala ova disorijentacja u svim našim javnim poslovima. Cva je dlsorijentacija bila samo na šte­ tu nas muslimana, jer se naša slada na njezin račun dade na posao, da se sa ovakvim mutnim prilikama bkjr.ste ra­ zni »mučenici«, koji bi drugdje dobili naziv pljačkaši. Bosanska vlada nije birala sredsta­ va kako će što bolje usrećiti i obilno nagraditi »viteška« djela raznih »muče­ nika i mučenica.« za podnešene »muke« za vrijeme Švabine vladavine. Poče im izdavati razne koncesije i izvoznice, koje od prevrata pa sve do danas bje­ hu jedno od najboljih .sredstava za obo­ gaćivanje. I nećemo pretjerati ako us­ tvrdimo. da su tim Izvoznicama mnogi i preko naći postajali milioneri. Trgo­ vina sa izvoznicama. koja je odmah iza prevrata bila uzela veliki mah, bje­ še koncesionirani obrt privilegovanih pravoslavnih građana u čijim se ruka­ ma još i danas nalazi. ' Osim toga svakom je dobro poznato, da je iza prevrata ostalo mnogo upražnjenih mjesta u raznim državnim služ­ bama a da i ne spominjemo na novo kreiranih mjesta od prevrata do danas. Naša je »pravdoljuibva« vlada gleda­ la i s Tim nagraditi svoje pravoslavne mučenike« i »mučenice« postavljajući ih na najvažnija mjesta. Ni jedno bolje mjesto u državnoj službi nije ostalo prazno, da ga nije naša »pravdoljubi­ va« vlada popunila sa kojim svojim 'PJ^oslavnim« ne gledajući na to, je јјф to stekao nužnu kvalifikaciju ili nije i je li za to osposobljen ili nije, nego po onoj narodnoj lozinki: Hajde brato nek je više vojske. I dok ta na­ ša »pravdoljubiva« vlada popunja još i danas najbolja i sa najvećom odgo­ vornosti skopčana mjesta u državnoj službi sa svojim pravoslavcima, ne gle­ dajući na sposobnost i svršene nauke kao što je to kod vlaseničkg predstoj­ nika, koji osim suhoparne gimnazijske naobrazbe ne posjeduje nikakove dru­ ge, a da I ne govorimo o višim našim upravnim činovnicima kao n. pr. tuz­ lanskom okružniku, dotle ta ista vlada kod nas muslimana traži i u jajetu dla­ ku. Ta naša »pravdoljubiva« vlada po­ stavlja kotarskim predstojnikom jednog pravoslavnog gimnazilalca bez ikakove akademske naobrazbe dajući mu svu vlast u ruke, da može među osta­ lim proganjati tamošnje muslimane, a ovamo upućuje jednog muslimana koji je prije dvije godine na univerzi svršio pravne nauke i namješten kod jednog ovdašnjeg kotarskoga ureda perovodnim vježbenikom, kđli kao takav još i danas funkcionira, akoprem su njego­ ve kolege još davno bili unaprijeđeni u viši člnovni razred, dok se bd ovog .muslimana traži, da polaže još nekako- " | | i ’l Pitamo ovim našu vladu, da li misli već jednom preštati sa zapostavljanjem nas musimana, čiji vapaji radi toga đanomice rastu? U prvom redu moramo na ovom mjestu konstatovati, to da setakovim postupkom naše vlade prema nama muslimanima, u veliko krnji ugled države, ubija volja u nama muslimani­ ma, koji smo isto toliko ljubavi prema državi pokazali prije rata, za vrijeme rata i nakon oslobođenja koliko i ostali naši sugrađani. U drugom redu pak najenergičnije ustajem^ proti ovakovog protekcionizma privilegovanih elemena­ ta i tražimo, da se već jednom presta­ ne sa zapostavljanjem nas muslimana, koji smo isto toliko sposobni koliko pravoslavni ako ne bolje i da se od sada podjednako uzimaju u zaštitu i. interesi nas muslimana. T urska. Turska je 26. pr. mj. trebala potpisati’ । mirovni ugovor. Akcija nacionalista i boljševički pokret u Turskoj diktiraju I antanti potrebu skorog i definitivnog I riješenja istočnog pitanja, naročito kad I se jasno vidi • tendencija Turaka i svih muslimana, da se lislovi mirovnog ugo­ vora s&sviin izmijene. Međutim turski delegati, koji su trebali da budu 26. ju­ na ranim jutrom u Parizu, pošli su na put tek 25. Veliki vezir, koji stalno bo­ ravi u Parizu, predao je konferenciji mira memorandum s izvjesnim brojem 'opasaka na tekst mirov.nog ugovora. Veliki vezir primio je iz’ Carigrada tele­ gram, u kome se njemu javlja, da je odgovor Turske na mirovne uvjete go­ tov i da ni pod koju cijenu ne potpisu­ je mira, dok u Pariz ne stignu delegati Džemal paša i Rešid beg. Za slučaj, đa bi saveznici pokušali prisiliti velikog vezira na potpis ugovora, on to može uč.initi samo na temelju turskog odgo­ vora saveznicima. Glavne su tačke ovog odgovora sli­ jedeće: 1. Turska odbija davanje Tracije i Smirne Drčkoj i zato navada' religioz­ ne, historijske i etnografske razloge protiv grčkih zahtjeva. Turska traži, da grčko-turska granica ostane kao g. 1913.; 2. Turska priznaje neodvisnost Arme-‘ I nije i pristaje, da joj ustupi dio provin1 čija Van, Bitlis i Erzerum, ali traži za ove izgubljene teritorije naknadu; 3. Turska priznaje vladu Hidžasa i ( usvaja osnovu mandata nad Sirijom : i Mesopotamijom, ali traži, ’da turski delgati budu pušterti kao ravnopravni u komisiju, koja će određivati graI niče; 4. Turska pristaje u prinfipu na reI žim međunarodne kontrole Dardanela. ; ali traži, da bude zastupana u kontrol- . noj komisiji za Dardanela. Nadalje će turska delegacija još naknadno prote­ stirati protiv savezničkog riješanja pi­ tanja dardanelskih moreuzina, jer se to i riješenje kosi sa turskim suverenite- I tom. z Znajući, za ove turske protupredloge i saveznici šu u Boulogne sur Mer dali Grčkoj mandat, da napadne organizi­ rane čete Kemalpaše i da- silom svojih divizija počne provađati u ime antante versailleski mirovni ugovor. Turska je uzela taktiku zavlačenja kao Njemačka. G. Venizelos je zagarantirao saveznici­ ma, da će grčke trupe pobijediti sve struje, koje su u Turskoj protivne pot­ pisu mirovnog ugovora. Ali ovo nepomirljivo držanje ttyske delegacije u Parizu ima svojih poseb­ nih razloga. Turska računa na snagu muslimanskog svijeta Azije, Afrike i In­ dije. Većina muslimanskih plemena sto­ je na stanovištu, da Turska mora osta­ ti velika sila i da nije pravo, đa njenu ulogu na istoku preuzme Grčka. Vođa indijskih nacionalista Ganghi pos'ao je indijskom podkralju pismo, u kom pro­ testira protiv mirovnog ugovora, da će svi nacionaliste ustati protiv engleske vlade u Indiji, ako se Turska prisili na potpis versailleskog ugovora bez veli­ ke revizije, koju je najavila londonska vjada. Ne samo da će u tom slučaju muslimani- zastupati turske interese,’ nežo će oni za sobom povući i sva hindusla plemena. Zatim je podkralj pri­ mio memorandum od 92 uglednih sunitiskih muslimana, koji zahtijevaju iz­ mjenu ugovora s Turskom. U protiv­ nom će slučaju, veli se u pismu, pre­ stati priznavati indijsku vladu počam od 1. augusta, a za njima će poći i svi hinduski vođe. Ove su okolnosti prisilile saveznike, da obećaju reviziju ugovora s Turskom. Sad je pitanje, u koliko će se ova re­ vizija poklapati s interesima musliman­ skog svijeta. Saveznici su u svakom slučaju prisiljeni da pomirljivo djeluju među nepomirljivim elementima u ko­ lonijama. Znajući za pokret muslimana, turska sultanska vlada zavlači riješavanje istočnog pitanja i polaže velike nade u akciju Kemalpaše i njegovih trupa, pa u boljševičko nadiranje u Per­ ziju, zatim vjeruje u snagu muslimana iz Indije. Ali su saveznici ovlastili Grč­ ku, da ratuje na istoku. Oni nisu di­ rektno upleteni u rat većeg stila na is­ toku, nego igraju ulogu • mirnoga posmatrača. Saveznici su nepomirljivi. Turska je nepomirljiva. U tu nepomir­ ljivost ušlo je grčko oružje kao najvaž­ niji faktor. Veliki je vezir nedavno iz­ javio francuskim žurnalistima, da Turskaska nikad ne će pristati na mirov­ ne uslove. ugovora. Dakle, borba ima da se vodi. Istočno je pitanje ušlo u zadnju fazu svog konačnog riješenja. « Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Sjednica ministarskog savjeta. Na današnjoj ministarskoj sjednici, koja je trajala od deset časova prije podne do /cdnog poslije podne. Ministar Unutraš­ njih »Djela referisao je o rezultatima svoje inspekcije u južnim krajevima i predložio mjere, kojima će se osigurati* javna bezbjednost u njima, a koje je Ministarski Savjet usvojio. Na sjednici je također usvojen predlog zastupnika Ministarstva Trgovine i Industrije o sporazumu Cehoslovačke Republike i naše Kraljevine o izvozu u Cehoslovačku. Ministarski Savjet raspravljao je pored toga druga važna pitanja, koja su bila na dnevnom redu. Demisija đra Trumbića. »Hrvat« se bavi pisanjem »Balkana« obzirom na glasine o demisiji đra Trumbiać i veli, da bi bila upravo narodna nesreća, kad bi Trumbić sada demisionirao, jer je danas potrebniji nego ikada, da se kon­ tinuitet naše vanjske politike ne preki­ ne i da ona ostane i dalje u rukama čo­ vjeka, koji se pokazuje dalekovidnim i gipkim diplomatom. U interesu je cijele Jugoslavije, da se glasine o Trumbićevoj demisiji ne obistine. Mađarsko rovarenje. Mađarska dru­ štva za obranu teritorijalnog integrV teta bivše Mađarske ne prestaju širiti propagandu u našoj Kraljevini. Ta se propaganda sastoji u rasturivanju raz­ nih brošura, u slanju špijuna, koji hra­ bre i draže mađarsko stanovništvo, a osobito mađarsko činovništvo na pa­ sivnu rezistenciju prema našim vlasti­ ma. Da je ta propaganda inspirisana od mađarske vlade najbolji je dokaz izja­ va dr. Josipa Ajtaija, ministarskog sa­ vjetnika. u mađarskom listu »Az Est«, da je najglavnija zadaća Mađarske, da u okupiranim krajevima podstiče i odu­ ševljava stanovništvo na ustrajnost u narodnoj borbi. VANJSKI POLOŽAJ. Nov rat na Istoku. Prema vijestima iz Carigrada Mustafa Kemalpaša nare­ dio je opštu mobilizaciju, kako bi bio u mogućnost: da napadne Francuze i Grke. Proširenje revolucionarnog pokreta. Iz Ancone stižu vijesti, da icvolucionarni pokret postaje sve žešći. Premda vladini izvještaji vele, da pokret jenja­ va, revolucionarno gibanje se naprotiv širi tako, da je zahvatilo i okolišna nije, sta Jesi, Chiaravallle 1 Siniglaghu. Ge­ neralni štrajkovi proglašeni su u goto­ vo svim ovećim mjestima, Vlak, koji je na 27. o. mj. išao prema Anconi, bio je napadnut od pobunjenika. Osam put­ nika je ranjeno, a pet ih je iste, noći umrlo. Sutradan, na 28. napadnut je je­ dan vojnički vlak. Jedan je poručnik ubijen, a tri su stražara teško ranjena. Prekjučer u noći jedna grupa pobunje­ nika navalila je na vojarnu karabinje­ ra bombama. Vojska koja je priskočila u pomoć karabinjerima, bila je sa obliž­ njih prozora napadnuta kamenjem i puščanom paljbom. Opazilo se. da su i žene sa prozora pucale. Revolucija u Sesi. U Sesi je buknuo ustanak. Pobunjenici su osnovali crve­ nu vojsku i preuzeli vlast u svoje ruke. Sve javne zgrade su zaposjednute od uštaša. Upravu građa, nakon što su ga pobunjenici zauzeli, vodi revolucionar­ ni konvent. U ustanku učestvuju repu­ blikanci. anarhiste i socijaliste. Sve br- i СтранаЗ. zojavne i telefonske te željezničke ve­ ze su prekinute. Na ulicama su podig­ nute barikade. Pri zauzeću grada došlo je do krvave borbe sa vojskom, koja je bila prisiljena preplivati rijeku, kad su pobunjenici digli u zrak sve mostove, ^roj žrtava je velik. Pobuna se širi u cijeloj provinciji. Na svim stranama bi­ ju sežestoki bojevi s vojskom, koja u svim okršajima podliježe, jer su i u nje­ nim redovima prevratni elementi u ve­ ćini. Šta stoji Albanija Italiju? Albanija košta Italiju od 1918. do sada oko se­ dam milijardi lira i oko stosadamdeset hiljada malarijom zaraženih vojnika i oko dvadesetpet hiljada umrlih od te bolesti, koji su ostavili svoje kosti u Albaniji. Pri napuštanju ostale su u unutrašnjosti Albanije ogromne količine raznovrsnog materijala na primjer: svi strojevi, željeznice, dokovi i dr. Ovaj gubitak ne ulazi u gornjih sedam mili­ jardi. Gubici Talijana pred Valonom/ Za posljednjih borba oko Valone Talijani su imali nada sve teške gubitke. Putnici, koji dolaze iz Prištine i Prizrena pri­ čaju. da su Albanci u pogranične kra­ jeve kraj naših granica smjestili svu si­ lu talijanskih zarobljenika. Talijana je za posljednjih okršaja palo'preko 300, a ranjenih imade preko 700. Zaroblje­ na su 4 talijanska pukovnika, te više drugih oficira. Kaši dopisi Kladanj, 4. jula. (Oduzimanje duhanskih dozvola). Bez ikakova povoda, bez razloga i temelja oduzimaju se duhanske dozvole musli­ manima i to sve pod potpisom, nekokova Šoltesa. Da se oduzimaju na teme­ lju min. naredbe od 11. decembra 1919. ne bi nam krivo bilo, ali se oduzimaju po nekakovoj ujdurmi. Ostavljaju se bogatijima, čak onima, koji su uz cio rat čuvali kuće i koji su se ratnim pri­ likama obogatili. Mi ovaj put izlazimo ovoliko u javnost. Poslali smo svoje žalbe na delegaciju min. financija, a isto i privr. narodnom predstavništvu u Beograd, neka i oni vide kako nas tu­ zlanska financijska direkcija usrećuje, neka vide kako se od slabog i siro­ mašnog oduzima a daje se bogatom. Cundo! Oštećeni. Pale, koncem juna. Za vrijeme prevrata prije godinu i po meni je dao žandarski vakmajstor na Palima g. Perković jednog konja go­ tovo krepana koji je bio vlasništvo žandarske postaje. Ja sam konja lije­ čio i hranio godinu i po dana, te sam na njeg potrošio preko dvije hiljade kruna. Prije osam dana dođe mi Risto Kovačević težak iz Ljubogošće rekav­ ši da je dragovoljac i da mu je g. ve­ terinar kod kot. ureda rekao da od mene oduzme konja i sebi prisvoji što je : učinio. Sve moje pritužbe proti ovom postupku kod žandarske postaje u Palima ostale su bez uspjeha. Pošto sam sa ovim neopravdanim i nezakonitim postupkom oštećen preko 2000 K tražim, da zem. vlada odredi, da se provedu izvidi o mojim navodi­ ma i da mi se moj konj odmah povrati ili doznači odšteta od 2000 K, ier ja nijesam dužan trpjeti štetu i snabdijeva­ ti konjima nazovi dobrovoljce. Kasan Kadrtć. Domaće vijesti PRENOS KOSTIJU VIDOVDANSK1H JUNAKA. Sutra poslije podne u 2Ч; sata stićiće vozom iz bratske Češke ostatci Gavrila Prin­ cipa i drugova, koji su svoj život žrtvovali za ideju, koja je nakon mora prolivene krvi postigla svo­ je ostvarenje. Od dulje se vremena sprema osobito Sarajevo, da se što dostoj­ nije dočeka ostatke vidovdanskih junaka, pa će taj dan po svojoj značajnosti biti jedan veliki dam u historiji našeg mučeničkog na­ roda. Dugo vremena su njihove kosti trunule u tuđini, pa će su­ tra, kad budu spuštene u krilo rođen« grude naći konačno svoj spokoj. Slava iml �.* ' ,■ • Број 172 Broi »ПРАВДА* — »PRAVDA* Стпана 4. Strana SLIJEDEĆI B.<OJ NAŠEG LISTA radi praznika u štampariji izaći će tek u subotu. Narodni poslanik g. Dr. M. Spaho ot­ putovao je prekjučer u Beograd, da prisustvuje sjednicama Parlamenta. Općinski izbori u Bosni i Vojvodini. Kad se usvoji izborni zakon, onda će doći, kako javljaju iz Beograda na red zakon o općinama u Bosni i Vojvodini, gdje se moraju provesti općinski izbo­ ri prije izbora za konstituantu. Drži se, da će se ti izbori obaviti najranije do konca mjeseca septembra, tako da bi izbori za konstituantu mogli početi is­ tom u mjesecu novembru. ; Javna zahvala. Ovim se najiskrenije zahvaljujem svima prijateljima i znan­ cima koji se prilikom bolesti raspitiva­ še za zdravije moga nezaboravnog oca ralimetli S u 1 j a g e P r i j e p o 1 i c a, a naročito onima, koji ga zijaret činiše i prilikom smrti njegovoj' dženazi pri­ sustvovaše. Također neka jc hvala i onima, koji me tješiše u ovoj preteš­ koj žalosti. Sarajevo, 28. juna 1920. Edhem Prijepoljac. Iz općine. Kako doznajemo premješ­ ten je g. tajnik Mehmedbašić sa uprave gradske aprovizacije u stanbeni ured. Ne znamo za sada još šta znači ovo premještenje nalon njegovog četirigodišnjeg poslovanja u aprovizaciji, do sada najtežeg u gradskoj općini i to stanbenom-uredu u kojemu je sada najzamršenije poslovanje. Držaćemo ovo u vidu i po potrebi ćemo se ponovo osvrnuti. Izdavanje šećera. Gradska aprovizacija javlja da će od danas izdvati šećer koji joj je stigao, izdavače se po 7« kg na osobu. Cijena će se kasnije objaviti. Ukinuće časničkih vagona na našim željeznicama. Ministarstvo saobraćaja ■ukinuto je kod osobnih vlakova dosa­ dama časnička odjeljenja pošto je pro­ vedbom demobilizacije ta uredba izliš­ na. Ta časnička kola bila su zaista u mnogo slučajeva posve prazna dok je u drugim vagonima bila stiska, do sa­ me nesnosnosti. .Bilo bi uputno, da se nešto učini, kako bi se stalo na put 1 onim »specialnim« vagonima rezervira­ nim za kurire i visoke goste, koji to u mnogo slučajeva nikako nisu pa da se tako napokon predusretne nesnosnim prilikama kod naših željeznica. Napo­ kon se mora i kod nas nešto učiniti, da sada, gdje nismo u ratu, putujemo, ka­ ko se drugdje putuje za vrijeme mira. Zahvala. »Gajretov« pododbor u Stocu se najtoplije zahvaljuje gg. udrugarima stolačke »Muslimanske Šte­ dionice«, koji su na' skupštini držanoj 28. maja 1920. svu čistu dobit od god. 1919. razdijelili u humanitarne svrhe sjetivši se i »Gajreta« sa svotom od K 5.000.—. Daj Bože, da ovo bude pri­ mjerom i drugim našim novčanim za­ vodima osobito onim sa većim kapita­ lom, te’da se bar djelomično ugledaju u ovaj naš mali novčani zavod. Vlasnici »Kavane Central«. Ovu kava­ nu najviše posjećuju muslimani, kako oni koji borave u Sarajevu, tako i oni koji dolaze iz provincije s poslom. Us­ prkos svemu tome g. Trbojević i Hadži Jusufagić ne nalaze za shodno da drže novine, koje ti gosti u prvom re­ du čitaju. Rijedak je slučai da se na stolu nade »Pravda« I »Hrv. Sloga«. Istina pretplaćeni su na 2 primjerka i »Pravde>, ali i ta dva rijetko se kada u procijepu nalaze. Nekoji su gosti za­ htijevali izravno od g. Trbojevića, da bar sada naruči i drži novine, koje oni čitaju, a on bezobzirno odgovara, da drži novine, 1. ;је on hoće i kdliko on hoće. Šta više, rekaa je prije dva tri dana jednom gospod'.m. koji jc zahtijevao da naruči te novne, da gosti sami kupuju novine i da ne reflektiraju na novine u kavani. Dužnost je svakog kavanara da u prvom redu drži one novine, koje njegovi gosti najviše čitaju, a onda i ostale, ali gospodin Hadžiiusufagić i Trbojević namlativši se para na drugoj strani, fućkaju na mušterije. Najbolje bi učinili svi oni, koji kava­ nu posjećuju, a svojih novina u njoj ne nalaze dovoljno ili nikako, da je jedno­ stavno sasvim napuste. Jer kad gosp. vlanici, nemaju toliko takta i uvidavnosti, da svoje mušteri­ je sami od sebe zadovolje, ovo bi bio najbolji ilačin kojim bi ih u tome pou­ čili. Kongres jugoslavenskih žena u Za­ grebu. Na kongresu jugoslavenskih že­ na prihvaćen je pravilnik, po kojem se osniva Narodni Savez Srpkinja, Hrvati­ ca i Siovenki, a sjedište će mu biti u Beogradu. Sva postojeća udruženja radiće ј dalje samostalno, ali će biti udru­ ženi u Savez. 11111 f1 Vršaća mašina prodajse se sa benzin metorom od 4 konjske sile, koja vrše za dan 50 metara. Do­ bro sačuvana, te vrlo malo rabljena. Upitati kod Centralna drogerija^ Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3. (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Kosi Luxuz-M automobil 24 HP s novim obručevima. 2 rezervna točka najelegantnije fazone može seopmah dobiti. Gosp. M. R. u G. Hvala Vam za priposlano. Kako vidite uvrstili smo. No­ vac nije potrebno slati. Nu budući do­ sta dobro vladate perom, a i pogledi su Vam dosta oštri i nazori bistri, iz­ volite nas se češće sjetiti sa rukopisom. Bratski selam! »PROMET* tehni industr. poduzeće dr. z. o. z. Ljubljana PAPIRNICA » HAMDIJE KOPČIĆA t X J X X X X X X preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i T ♦ školskog pribora. — Narućbe se ❖ Ф obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. »Pravda* Je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ Braća Sudžuhović, sabačije. Mehmeda Oruča, Visoko Porok uredništva. • Vršaća mašina prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile. Upitati kod Benzin 725/746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39'— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima »PROMET* tehnič. industr. poduzeće d. d. Ljubljana, Gradišće broj 9. Krovni crijep (Dachsiegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom - olya, Banat Трговина на велико и мало | свих земаљских производа | П Naslednici Рвгв Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа се бави трговином земаљских производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. || У Босанском Броду || Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni urednik: F. ŠUlaka. Vh»«ik: Cutrurt Odbor »1 м. 0.« D, & 1. KajMć . ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3114566a6104258e6b78e0623298dd4b.pdf 4dbb1e0559cbc74cfb19ceae30876447 PDF Text Text Poštarina ц gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt.štedionice 1119. Broj 70 (175) Našim pretplatnicima Tokom prošlog mjeseca priložili smo svima našim cijenjenim pretplptnicama čekove poštanske štedionice sa ozna­ kom duga do konca juna t. g. Ujedno smo poslali popis sviju pretplatnika na­ šim mjesnim odborima, da pobiraju pretplatu i da opomenu one pretplatni­ ke. koji nam nešto duguju, da ne šalju samo svog duga, nego da nam i una­ prijed pošalju nešto pretplate. Danas u ovim teškim prilikama, kada je štampa, papir i poštarina besprimjer­ no skupa, nije moguće uzdržati lista bez stalnih pretplatnika, koji će svagda udovoljavati svojoj dužnosti. Zato smo se odlučili u buduće slati list samo onim pretplatnicima, koji nam unaprijed pret-' platu pošalju, te ćemo obustaviti slanje lista svima onim pretplatnicima, koji nam najdalje do 20. o. mj. pretplate ne pošalju. Na ovaj smo se korak odlučili teška srca, ali to smo prisiljeni učiniti, da nas ne zadesi sudbina mnogih naših listova, koji su uslijed nemarnosti svojih pret­ platnika morali propasti. ADMINISTRACIJA »PRAVDE«. Fiat iustitia! U '»Beogradskom Dnevniku« od 4, o. mj. napisao je g. Krsta Cicvarić čla­ nak pod gornjim naslovom, kojega ne možemo propustiti, da se na njeg ne osvrnemo. Sva štampa, svi političari, kao i cijela javnost, smatrajući agrar­ no pitanje jednom socijlnom nuždom, stavila ga je na tapet sa narodnim oslobodenjem. Ni jedno pitanje bilo ono političke, socijalne, kulturno-ekonomske ili prosvjetne naravi nije tretirano. ni izdaleka onoliko, koliko se tretiralo ovo pitanje. Ni za jedno se pitanje nije potrošilo toliko energije i vrlo žučne borbe koliko za ovo, a da se nije ništa učinilo za njegovo saniranje. Ni o jed­ nom se pitanju nije više riječi izgo­ vorilo i napisalo kao o agrarnom, prem­ da imade i prečih i važnijih pitanja od ovoga. Sva ova borba, sve pisanje i sve ri­ ječi uperene su proti jednoga dijela na­ roda, koji živi u Bosni i Staroj Srbiji, koji se trefio islamske vjere, ali iste krvi, istoga jezika i istih običaja kao i njegovi saplemenici, koji pripadaju is­ točnoj i rimskoj crkvi. Muslimani u Bosni i. Staroj Srbiji obespravljeni su uslijed nepravednog riješenja agrarnog pitanja i dotjerani su na prosjački štap, a da to osim nekoliko časnih iznima­ ka neće niko da prizna. U rješavanju agrarnog pitanja nje igrala ulogu so­ cijalna nužda, pa da se to rješavalo sa potrebitim državničkim razborom i hladnoćom, nego se uvijek posmatralo i posmatra se sa gldeišta partijskih in­ teresa, uslijed čega su se raspirivale strasti, pobuđivala želja za'otimačinom, oslabljivala pravna svijest i*uništavan Sarajevo, subota 10. jula 1920. (23. ševala 1338.) autoritet vlasti j moć ј rešpekt zakona. Osobito nam je milo da ovako dra­ Sva je naša kraljevina puna i feudal­ gocjeno priznanje čujemo izvan kruga nih i kapitalističkih veleposjeda, a na­ svojih istomišljenika. Zato dajemo za­ ročito su ogromne državne domene, pa ključnu riječ g. Krsti Cicvariću, s ko­ ipak je svo težište agrarnog pitnja pre­ jim se u ovom slučaju slažemo: neseno u Bosnu i Staru Srbiju. Zašto? »Ako hoćemo da budemo pošteni, aHrvatska je Puna latifundija, Slove­ ko hoćemo daradimo u smislu pravde, nija također. Banat, Bačka i Baranja ako nećemo da narod lažemo i da ubi­ isto, pa se ipak za ove pokrajine kroje jamo kredit demokratiji, ako nećemo druge uredbe ј odredbe, dok se Šumada dovedemo u pitanje mir u državi i dija, koja imade također vrlo mnogo da pripremamo teren za socijalnu re­ kapitalističkih i feudu sličnih latifundija voluciju, — mi moramo proglasiti da koje se obrađuju pomoću najamnika i agrarna reforma ima važiti za sve latiradnika, isključuje iz agrarne reforme. fundije, bile one feudalnog ili kapitali­ Lozinka, da zemlja pripada onome ko stičkog porekla, i za ćelu teritoriju na­ je obraduje, odnosi se samo na Bosnu še kraljevine, računajući tu i Sumadiju, j Staru'Srbiju. Zašto? pošto i u Sumadiji ima puno velikih imanja, koja se obrađuju pomoću na­ U Bosni nema deset veleposjeda, koji jamnika i nadničara, puno agrarnh mo­ bi se mogli mjeriti po svojoj veličini nopola, koje socijalna pravda osuđuje sa onima iz Hrvatske, Slovenije i Voj­ kao i feudalne posede. Inače, ako se vodine, pa ipak se bosanskim posjedni­ ne postupi u tome smislu, ako se agrar­ cima oduzima i pošljednji bus slobodne na reforma ne sprovede radikalno u sopstvenosti, dok se u drugim pokraji­ celoj državi, ođda poštenim ljudima, nama postavlja maksimum, u koji sć pravim i iskrenim prjjteljima naroda, ne smije dirati ili se ostavlja sve neI taknuto. Zašto? ne ostaje ništa drugo nego da sve ag­ rarno obespravljene pozovu da se sku­ Ako agrarno pitanje proističe.iz sope onako kao ono nekad čartisti u En­ I cijalne nužde, ako o njegovu riješenju gleskoj!’) zavisi budući mir i poredak u našoj I pravda se mora ostvariti, ona mora kraljevini, ako njezino blagostanje iz­ pobediti. pa ma šta bilo! Fiat justicia, iskuje ovo riješenje, zašto se posebne pereat mundus!« odredbe izdaju za Bosnu i Staru Sr­ biju, a zašto posebne za druge pokra­ jine? Napokon zašto se i na Sumadiju ’) Cartistički pokret u Engleskoj zo­ ve se radnički revolucionarni pokret, ne protežu odredbe agrarne reforme? koji se dogodio tridesetih godina pro­ G. Krsta Cicvarić, koji nama dlake šlog stoljeća, kojom se je prilikom od­ na jeziku, napisao je u »Beogradskom igrala slijedeća scena: I Dnevniku« ove riječi: Zbor je držan noću, pod otvorenim »Sa agrarnom reformom tamo gde nebom. Svi učesnici zbora naoružani. su vlasnici velikih imanja Srbi ili Hr­ Kad je rad zbora završen, glavni vod vati ide i suviše teško: na njih ne srne zapita: »Braćo, jesu li vam pune pu­ niko da udari; udara se samo na one ške?« »Pune su!« odgovori cio zbor koji su stranog porekla, a s najviše kuu jedan glas. Vođ nije' bio zadovoljan raži udara se na begove u Bosni, zato ovim odgovorom: »Braćo, pitam vas što su oni muslimani, zato što su »Tur­ jesu li vam pune puške?« »Pune su! ci«.« opet odgovorio cio zbor u jedan glas, i Mi smo ovu istinu neprestano ispo­ jedna puška puče. Vođ opet nije bio vijedali, mi smo je dokazivali uvijek, zadovoljan odgovorom. »Ama. braćo, svagdje i na svakom mjestu. Agrarne pitam vas jesu li vam pune puške?« uredbe i odredbe za Bosnu i Staru Sr­ Na ovo treće pitanje zbor odgovori biju izdaju se samo zato, da se musli­ jednim plotunom. »Takav odgovor ho­ manima otme zemlja, da se muslimani ću!« reče vođ zadovolnjo. obesprave. Mi smo g. Cicvariću vrlo zahvalni za ovako priznanje. Ovako je priznanje dostojno jednog Srbijanca, za Sarajevo, 9. jula. kojeg smo mi uvijek imali ispravne Prilikom svoga kratkotrajnog borav­ pojmove, da posmatra sve sa stanovi­ ka u Sarajevu preporučio je regent se­ šta narodnog i državnog interesa, a ne ljacima muslimanima i pravoslavnim, pita te kojoj vjeri pripadaš. Mi nijesmo da žive u ljubavi, jer da su braća, pa protivnici agrarne reforme i mi tražimo treba da se i bratski slažu i paze; isto i hoćemo riješenje agrarnog pitanja, ali je naglasio i u Zagrebu, a u Ljubljani se protivimo prostoj barbarskoj otima­ je rekao ove znamenite riječi: Kađ u čini i pljačkanju, te tražimo pravedno našoj domovini pravda i sloboda budu riješenje agrarnog pitanja; Vrlo smo podjednake za sve, kad naš orač na ugodno iznenađeni, ha je istinsko i pra­ njivi, radnik u tvornici, trgovac i obrt­ vedno, shvatanje agrarnog odnošaja nik, građanin I vojnik budu sretni i za­ počelo krčiti put i u redovima onih, koji dovoljni, a oni to mogu biti, onda će ta su proti nama sve oštrice svoje žučljisreća obasjavati našu svu braću. Prav­ vosti uperali i da je čak Jedan Krsta da. rad i vrijeme naši su pouzdani sa­ Cicvarić došao do uvjerenja, da je naveznici, koje ni jednog trenutka ne smi­ umljeni način riješenja agrarnog pita­ jemo gubiti iz vida. nja nepravedan i nečovječan i da je Ovako govori regent, ah Njegova ri­ sve dosadanje riješenje upereno proti ječi ne padaju na plodno tlo. Dok On muslimana, koje ne smatraju dijelom ovako plemenite misli iznosi i želt da jugoslavenskog naroda. Godina ii. država bude sretna i zadovoljna u pravdi, slobodi i jednakosti, dotle ne­ dostojni i nekulturni elementi prolije­ vaju muslimansku krv na sramotu slo­ bode i pravde, koju regent’ističe i za­ stupa. Njegove lijepe riječi najdrskije gaze i ruše neljudi i zvjerovi u ljudskoj spodobi tamo na granici Crne Gore u tužnoj Bileći, gdje brat brata divljački kolje i pali; Njegovo humano osjeća­ nje kaljaju barbarski napadaji podivlja­ log nebrata u okolici Sarajeva, Zenice, Brčkog, Cazina i t. d., a da ih ruka pravde energično ne zgrabi i pouči, da se carska ne poriče, već da pravda i sloboda moraju biti podjednake. Musli­ man orać na njivi nije siguran za ro­ đenu glavu, a kamo li za imanje (Bileća. Pecka), musliman trgovac i obrt­ nik nije siguran u svojoj kući i na svom dobru, već ga barbari napadaju i vri­ jeđaju (Sarajevo), musliman građanin i vojnik nisu ravnopravni u pravima i dužnostima građanina druge vjere, već se uvijek hotimice bagatelišu i,ponizuju. Da oni svi nisu sretni i zadovoljni, to je suvišno naglašavati, jer ih ne obasjava sunce pravde i slobode kriv­ njom današnje 'državne vlasti, koja ne­ će da silom pribavi rešpektovanje regentovih riječi, pravde i zakona kod svih brutalnih rušitelja temelja držav­ nih i kojoj nije pravda saveznik, kad je svakog trenutka gubi iz vida. Ovako mlitavo držanje vlasti pri ču­ vanju reda, pravde i slobode u Bosni i u Sandžaku, kad se radi o zaštiti mu­ slimana, na što se mi neprestano tuži­ mo, ali bez mnogo uspjeha, ne treba ipak da bude razlog sumnjanju u tačnost i iskrenost gornjih obećanja i iz­ java. jer; za ovim riječima monarho­ vim mora da stoji vlada, od koje oče. kujemo, da ono. što monarhu stavlja na usta, već jednom počne u zbilji provoditi pa da i muslimani osjete bla­ godati pravde i slobode podjednako kao i drugi elementi naše države. Mu­ slimanski elemenat neće imati puno ko­ risti od slatkih govora, on želi da jed­ nom vidi i djelom potvrđene riječi. Ne­ ka pozvani faktori promisle o svojoj dužnosti prema muslimanima i neka se ne tješe trpniom i šutnjom muslimana, jer »kad narod ćuti, nije dobro; ne priteži više, već popuštaj«, rekao je knjaz Miloš. Šta ovo znači? U našoj zlosretnoj, zemlji sve je mo­ guće. ali ovo, što se dogodilo u Mo­ staru na Vidov-dan, prelazi granice vjerovatnosti i dosiže sredovječni vjer­ ski fanatizam. Tamo je naime proslav­ ljen Vidov-dan na jedan osobit način, koji se mora osuditi. Uoči toga dana viknuo je telal po nalogu kot. predstoj­ nika, kojemu su valjda dobrovoljci sa­ općili takav program proslave, da na Vidov-dan moraju biti svi dućani za­ tvoreni. a prekršitelji ovog naređenja da će biti kažnjeni i zatvoreni. Musli­ �.PRAVDA — „ПРА8ДА* Strana 2 Стреаа mani nisu ni mogli ozbiljno shvatiti o- | državnim poslovima htjela vlada da si­ vaj nekulturni i netolerantni nalog mi- I lom produži apsolutističku vlast prko­ sleći posve ispravno, da se ne može seći volji narodnoj i ne dajući joj pri­ u Evropi tako što ni narediti, jer je dav­ like da dođe do izraza u slobodnim iz­ no prošlo ono srednjevjekovno pravilo: borima. Da bi parlamentarna zajednica cuius regio, illius religio, t. j. čija je težila odgoditi izbore što dalje, ne mo­ zemlja i vlada, onoga je ј vjera mje­ žemo vjerovati, a još manje ima vjero­ rodavna, Ali su drugačije msilili mo­ dostojnosti to. da bi pari, zajednica išla sa demokratima za tim ciljem, kako će starski rišćani. nadajući se da u ovom vremenu mogu silom naturiti i musli­ uništiti svaki značaj ustavotvornoj manima svetkovanje svojih svetaca. I skupštini, a po mogućnosti je i ne sa­ zivati, ako bi izbori ispali nepovoljno zbilja, koji se musliman usudio i dućan otvorio, bio je smjesta od p.o 1 i c i j e po samu vladu. Govori se, da se u ou zatvor odveden. Više musi, tr­ vom smislu sprema jedna odredba, ko­ govaca, koji ne htjedoše svetkovati ja bi se unijela u izborni zakon i koja jednog čisto srp.-pravosl. praznika i bi davala pravo kruni, da može i ne odati mu veće poštovanje nego li svo­ sazvati ustavotvornu skupštinu, ako iz­ me Bajramu, bili su zatvoreni i pro-u bori dadu protivan rezultat, nego ga gonjeni od policije. Ovaj nečuveni i vlada očekuje. Time bi suverena pra­ sramotni slučaj tjesnogrudnostr mostar­ va пагоДа na donošenje ustava bila ske pojicajske vlasti iznosimo -na javu potpuno izigrana, a vrata današnjem osuđujući ga najoštrije i pitamo zemalj­ begkonju još više otvorena. Mi ne mo­ sku vladu, je li ovo učinjeno sa njezi­ žemo vjerovati, da bi nam pari, zajed­ nim znanjem i kako ona misli o ovom nica ovaku sudbinu snovala, pa zato Skandaloznom postupku mostarskog očekujemo objašnjenje u ovoj stvari. prdestojnika. Smije li se ovako šta do­ gađati? .SRPSKOJ RIJECI«. I^oznato je, da ovdje u Sarajevu nije Na perfidne napadaje »Srpske Riječi« niko htio ni da čuje za onu zloglasnu u broju od subote izjavljujemo u inte­ vladinu naredbu o zatvaranju dućana resu istine sa strane našega uredništ­ nedjeljom, ali je ipak vlast pokušala, va, da Dr. Eugen Sladović pl. Sladoda nametne svetkovanje jednog kršćan­ evičkj nije inkada pisao u našem listu skog praznika i muslimanima. Ovo nao drž. zaštiti djece ni s potpisom ni mećanje kršćanskih blagdana simpa­ hez potpisa, pa prema tome nije mogao tično je za raspoloženje naše vlasti, i ni pisati članaka protiv državne oblas­ da nisu muslimani i Židovi protestirali, ne zaštite djece i mladeži. »Srpska Ri­ ko nam jamči, da sutra ne bi došlo na­ ječ« bi trebala kao javno glasilo da i ređenje o svetkovanju Božića. Uskr­ sa svoje strane pozove' rečenu držav­ sa i t. d. nu instituciju, da javno položi račun o Imajući možda ovako »kulturno« usvom djelovanju, kako je to naš list niiiciranje naše države mostarski do­ učinio, a ne da zaplotnjački pokriva rad brovoljci zapovjedili su predstojiiiku, jednoga Srbina, a napada Hrvata. Ta­ da izda onako famozno naređenje, koje ko se, gospodo, ne građi narodno je­ je nažalost silom ovaj put provedeno. dinstvo. Ovdje u Sarajevu nije vlast ovakog ko­ raka ni preduzimala pa pitamo zem. vladu, kako je u Mostaru moglo ovako I nesmišljeno naređenje vlasti uslijediti i hoće li začetnici ovakih nekulturnih | ■ netolerantnih pokušaja biti pozvani Skupština u Konjicu. U petak, 2. o. na odgovornost? Hoće li i u Mostaru mj. održala se u Konjicu velika skup­ policija biti poučena, da ovo nije »hriština naše organizacije, na kojoj su šćanska država« i da u njoj ne mogu bili izaslanici našeg Centralnog Odbo­ biti hrišćanski blagdani opći narodni' ra i to Presv. gospodin H. H. Ibrahim sveci, na koje mora svako radnje žaef. Maglajlić, muftija iz Tuzle i pred­ tvarati? Ko odlučuje u ovoj zemlji? Da sjednik Centralnog Odbora sa našim li zakonita vlast ili jedna izvjesna kli­ glavnim urednikom g. Sakib ef. Korka? kutom. I ako mjesni odbor u Konjicu Iz naše organizacije. BilješhE. JE LI ISTINA? Čitamo u beogradskim novinama, je­ dnu teško vjerovatnu vijest o odlaga­ nju izbora za Konstituantu čak do pro­ ljeća Ili jeseni iduće godine. Teško nam je vjerovati u Ovako hotimično izigra­ vanje narodne volje i glasa sa strane koncentracione vlade, kojoj je glavna zadaća: spremiti sve nužno za izbore, da se što prije čuje narodni sud u usta­ votvornoj skupštini. Sramota bi bilo za našu mladu demokratsku državu i desavuiranje regentovih riječi danih na­ rodu u proklamaciji kao i obećanja pri­ likom1 skorašnjeg triumfalnog puta, ako bi bez pitanja naroda i bez ikakva učešća masa preko svojih zastupnika u nije imao vremena, da obavijesti sva sela konjičkog kotara, opet se je saku­ pilo toliko svijeta, a naročito naših te,žaka, da je dosta veliko dvorište i sve sobe sa dershanom ovdašnje medrese bilo dupkom puno svijeta, koji je do­ šao, da čuje što mu nose naši delegati i da iznesu svoje želje i tegobe. Predsjednik mjesnog odbora gosp. H. Ahmed ef. Kasumović otvara skup­ štinu i predstavlja gospodu izaslanike, koje prisutni pozdravljaju burnim »Živ­ jeli!«. Na njegov predlog skupština iza­ bere jednoglasno za predsjednika skup­ štine gosp. muftiju Maglajlića, koji se zahvaljuje na mnogobrojnom odzivu, a onda u oduljem govoru crta prilike i uzroke, zbog kojih se je pokazala nuž­ da, da se muslimani B. i H. posebno organizmu. Zatim je u kratkim crtama izložio opći politički položaj u našoj državi, što se je sa osobitim interesom F E LJ f O N. ; A- Hifzi BjeFevac; Rene Logotetides. (6d Jedan čas im se činilo, kao da su čuli vesla, a onda da je neko lupao u zid kao kada se nešto ukucava. No nikakva znaka. Jednom im se učinilo, , ! kao da se je neko pojavio na prozoru, a Reni se je pričinilo čak, da vidi nekakvu prikazu na zidu, j gdje hoda između šiljaka. ♦ »Vidiš li ti šta Zija?« pitala ga Rene, a on drhćući odgovarao: — Ne, ne vidim ništa. Oči su me već zabolile.« «... kao da vidim neku prikazu na zidu... • šaptala je pridušeno Rene. U istinu nije ništa bilo. Niti su se čula vesla, niti je ko lupao o zid, niti je ko hodao između ši­ ljaka. Sve prikaze što su ih oni vidili bile su op­ tičke varke, slike njihovih uzrujanih živaca. Kiša je sitno rosila, ali je bilo ipak prilično vidno, jer je mjesec iza oblaka bio. Vrijeme je pro­ lazilo polagano, vrlo sporo u očekivanju, nadanju, strahu. Najednom Rene upita ZIJa-a »Ne vidiš? Bi­ jel znak na prozoru I« Zija se prene: »Vidim... On jel.. »A sada?« upita Rene. Zija se digne, pomakne se naprijed i u isto vrijeme spotakne o dasku. Bpoj 175 Ero; saslušalo. Iza njega je govorio gosp. I Iza toga je odgovarao na upite poje­ Sakib ef. Korkut, koji je tumačio pro­ dinaca gotovo isključivo težaka i upuI ćivao ih. kako treba u pojedinim zgogram organizacije točku po točku i upozorto Snijet na razliku između apso­ . dama raditi. Rekao im je, da se sva­ lutističkog režima propale Austrije i kom zgodom, gdje ne budu znali ili režima u slobodnim, demokratskim i na , mogli sami da nešto postignu bilo kod strogo ustavnim temeljima sagrađenim koje vlasti, da se obrate na mjesni od­ državama. Govoreći o odnosu organi­ bor ili na Radni Odbor Organizacije, zacije prema ostalim strankama ističe, kojima je dužnost prema prilikama i u da stojimo na stanovištu narodnoga i koliko im to bude moguće svakom mu­ državnog jedinstva ј da u tom pravcu slimanu pomoći. i radimo, ali tražimo za sve građane Time je završila ova u svakom po­ (naravno 1 muslimane) naše države gledu impozantna skupština naše Or­ jednaka prava i jednake dužnosti. Sto­ ganizacije. Naš dični predsjednik muf­ ga smo uvijek i u svako doba spremni tija Maglajlić zahvalio se prisutnima na raditi zajednički sa svima onima, koji sjajnom odzivu i zamolio ih da se mir­ budu istoga mišljenja kao i mi i koji i no raziđu svojim kućama. Svijet potpuno zadovoljan svim, što je čuo'od ..nas muslimane kako u B. i H. tako i u čitavoj našoj državi budu smatrali pra­ svojih prvaka i uvjeren, da sudbina isl. vom braćom i jednakopravnim građa­ svijeta počiva u sigurnim rukama, ra­ zišao se u potpunom redu uz urnebesno nima i u tome pravcu budu prema mu­ klicanje Organizaciji i delegatima gg. slimanima svoj rad i postupak udešamuftiji Maglajliću i Sakib ef. Korkutu. vali. Iz Sandžaka i Makedonije. Zlostavljanje muslimana u Sjenici. mandu, jedne puškom druge toljagom. Prebiše ruku trgovcu muslimanu Kuji Preliću i istomu prebiše šesto desno ■ rebro, a za njime spremiše u postelju Bajru Jakubovića Г Rasirha Fiuljanina. Sreća te se drugi ne desiše kod kuće, ista bi im zla nagrada bila. Sve je ovo načelnik sreza našeg mirne duše pra­ tio, a naređenje besumnjivo je od ov­ dašnjeg komandanta mesta, jednog sreskog pisara, naravno u Sporazumu g. načelnika i naše braće pravoslavnih,! po čijem zahtjevu nama g. načelnik pružje oduže, da se lakše uzmognu (provesti nasilja nad nama. Što se tako s nama radi, nikom ništa nismo krivi, a gospoda, koja sobom sude po ulici s. krbačom u ruci, nikom odgovarati nema, na sve tužbe vast drijema. Eto na primer u selu Brnjici srez sjenički ubio ie jedan pravoslavni muslimana trgovca i zemljoradnika, i taj nikom ne odgovara. Ovakih zlih djela ima mnogo, a za njih se ne odgovara. To su gosp. uredniče modemi zlikovci, koji nakon svojih zlih djela slobodno šetaju, a mj lojalni državljani muslima­ ni, moramo trpjeti za nedjela, koja po­ eni jedan zloglasni komit Mehonjić, koji štetu nanosi svakom bez razlike vjere. To je ono, što lojalan odgovara za neđela zlikovaca. Gdje je pravda? Zar smo krivi, što smo živi? Cijenjeni uredničke! Puni nade da će Vaš cijenjeni list bar koliko je mo­ guće naći nama muslimanima u San­ džaku utjehe i prava, šaljemo Vam oI vaj nama gorki dopis. Kako je poznato i cijelom svijetu, odvajkada u ovim kraI jevima nije bez vuka ili hajduka. Ali isto je poznato cijelom svijetu, da od strane vlasti nije nikad u ovim kraje­ vima nastradavao lojalan državljanin, pa danas ovdje ima i toga, samo što j je jedna razlika, a to je što lojalan odi govara za nedjela zlikovca i što iro' derni zlikovac ne odgovara za svoja I nedjela. Možda ćete se, gosp. uredni| če. pitati, kakav ie to moderni zlikoI vac, ali ne razbijajte glave, odmah će­ te saznati. . Na 18. juna t. g. pala su 3 Crnogor­ ca u srezu sjeničkom kod sela Trijebinja. Kako se moglo saznati, svu tro­ jicu su ubili komite zloglasnog . vođe Jusufa Mehonjića. Ovaj tragični doga­ đaj zbio se po prilici jedan sat daleko od seJa Trijebinja, i naša vlast, mjesto da počne stvar svjesno ispitivati, ona bez ikakva oklijevanja .pokupi po za­ htjevu naše ovdašnje braće pravoslav­ nih oružje od nas lojalnih muslimana trgovaca i veleposjednika, koji smo to oružje posjedovali sa dozvolom i to ’ oružje, koje se nama oduže, dade našoj pravoslavnoj braći, koji su najvtši naši protivnici, a ovi s pomoću državnih službenih organa navale na selo Trijebinje te udri tuci ovdašnje muslima­ ne. njihove žene i djecu, a zatim ih onake isprebijane potjeraj u haps. Pa da se s tim zadovoljiše, ne bi bilo mu­ ke, već znajući da su nam bez oružja prazne ruke pođoše j u Sjenicu u ne­ djelju 20. o. mj., uhvatiše Džanka Pašovića trgovca marvom i posjednika, usred bijela dana nasred čaršije te udri, a kad su se zadovoljili, onda su zvali vojnike, koji 'su njihovim nagovorom isto djelo nastavili. Pa i to bi se pre­ boljele, ali u ponedjeljak 21. o. mj. zašla je vojna patrola s pomoću sreskih pandura i sazivala najuglednije građa­ ne muslimane te odveđavši ih u ko­ „Kuda ćeš Zija?" upita Rene u strahu. — Ti ćeš ostati na svome mjestu. Ja idem pod prozor, pa ću ti dati znak« ... I Zija se potrbuške izvuče. Skoči brzo preko dvorišta pod zid, a onda legne. Bijel rubac ostao je na zidu u prozoru. Jedan čas ležala je Rene zaustavivši dihanje i očekujući šta će se dogoditi. Međutim je Zija na spušteno uže popeo se na prozor i mahnuo rubcem. Papadoplos je bio na zidu među šiljcima držeći kraj užeta. Rene, pužući pređe preko dvorišta. . »Brzo Rene!..« šapne Zija pružajući joj ko­ nopac. Rene uhvati uže, a Grk povuče uza zid. Zija joj pruži ruku; ona je dohvati i popenje se na prozor. »Ti ćeš ostati ovdje... « reče Zija i dohvati uže, koje je Grk vukao sebi. Reni dah stane. Kiša počne ponovo padati, oblabi se navuku, kao da su htjeli popioči im u opa­ snoj igri života i mrakom sakriti njihov bijeg. Uže se opet spustilo a Rene ga dohvati i poč­ ne se uspinjati uza zid. Svu snagu prikupila je Re­ ne u onaj čas gledajući u svoga spasitelja, koji je snažnim rukama vukao uže sebi. I jedan čas pa je Rene bila u njegovim rukama.. »Povežite se konopcem po pasu, da vam se ne izmakne iz ruku... « reče joj Grk hladno kao da obavlja najobičniji posao. Rene posluša i drhćući omota se užetom oko struka. Razbojničko doba. »Jugoslavija« od 8. o. mj. donosi čla­ nak pod gornjim imenom, kojeg djelo­ mično donosimo: »Svijet je podivljao. Tomu je divljaštvu pogodovao dugotrajni svjetski rat, u kojemu je čovjek morao biti i bio je zvijer, ј to tim opasnija, što je »civilizovaniji«. Najveći je pak uzrok divljaštvu manjak pravoga vjerskoga odgo­ ja, proti komu se urotio cijeli »napred­ ni« svijet. Bez toga će se malo po malo pretvoriti ova kruglja zemaljska u raz­ bojničku špilju, gdje vlada sama smrt »A sada!..« zapovjedi Grk ,— »ja ću vas spu­ stiti niz zid u čamac. Doli je već Zija-bey . ..« Rene pogleda. Na jednoj strani u polumraku ružna izgleda stara kućetina, u kojoj je proživila četiri godine i s kojom se sada rastaje, da pođe u slobodu, ili smrt, a na drugoj strani pred njom ve­ liko, nepregledno more, uspavano, tiho, mirno u noćnoj tišini. »U ime Bogal .. reče Grk i uzme Renu po pasu. Rene se spusti niz zid najprije držeći se ru­ kama za šiljke a ondo prihvati grčevito konopac, koji ju je sve više stezao po pasu. Grk je spuštao polagaeo i oprezno, da mu se kovopac ne izmakne iz ruke. Rene oćuti studen, a malo zatim je stajala u čamcu, kojeg je Zija privukao zidu. Čamac se za­ ljulja i njoj se učini, kao da se je voda u nj zalila. Zija je brzo odveže i Grk poče vući uže da se i on spusti. More je hučalo i ljuljalo malim čamcem, da ga je Zija jedva držao do zida. Rene je sjedila na sre­ dini čamca, a strah i bojazan sve je više obuzimala, silno i beskrajno more je hučilu i njegovi se vali razbijali o zidine zatvora i zapljuskivali čamac. Najednom kraj njih nešto pljusne, čamac se zaljulja i Zijau se istrgne iz ruku lanac kojim se je za zid držao — Grku Papadoplosu puklo je uže i on se srušio u vodu. Struja je zahvatila čamac, — Rene poletila Zija-u i grčevito mu se ovila oko vrata. Čamac se ljuljao na uzburkanom moru i iz­ gledalo je da će ga prvi jači val prevaliti. �u poj 175 -- Broj i okrutnost. Posljedice divljačkoga ra­ ta manjkavost uzgoja osjećaju se veo­ ma teško i u našoj hovoj državi. Po­ svuda jauk i leiek i vapaj u pomoć proti mnogobrojnih razbojnika svake dobi i staleža. Hajdučka je krv uza­ vrela čak i u nježnom ženskom spolu, što nam dokazuju ne malobrolne tjera­ lice za ženama i djevojkama u raznim krajevima predratne kraljevine Srbije i Crne Gore, što se odmetnuše u haj­ duke. čovjek se snebiva, kada čita i one mršave izvještaje o »hvatanju raz­ bojnika«. Kakova je »hezbjednost« ih južnoj Srbiji. Macedoniji i Crnoj Gori, o tom je suvišno i govoriti. A ni po drugim krajevima ne vlada uzoran red. Treba samo pročitati nekoliko bro­ jeva sarajevske »Pravde«, da se u ču­ du zapitaš: gdje smo, u kojemu dijelu svijeta i u kojemu vijeku živimo? Ima li ova zemlja kakovu bilo vladu i ako ima šta ova radi? Sudi li ovdje, sud ili puška, nož i bomba? Ako su vlada i sud nemoćni, čemu će nam onda? Za­ što se mirnom svijetu ne podijeli oruž­ je kao ј napadačima, da sam brani svoj imutak i život? I silesija takovih pita­ nja mogla bi se staviti na one. koji su odgovorni za javni poredak u ovoj državi, pojedinim pokrajinama, gradovi­ ma i selima. Žrtava razbojničkih na­ padaja imade posvuda, ali čini se, ni­ gdje više koliko ii muslimanskim kra­ jevima. Muslimanski je elemenat već posve zdvojio, jer na svaki njegov va­ paj za pomoć zapraskaju s nova puške, zasjaje noževi itd„ ukidajući nove ži­ vote s površine ove zlosretne zemlje, koja je vazda krv pila i još je se nije dosta napila. .Mjesto da vlasti energič­ no istupe proTi hajdučiji, one ju moral­ no podupiru ostajući gluhe na jek umi­ rućih. plač udovica i siročadi. Izdaju se silne svote na vojsku, žandarmeriju i policiju, a svakim danom vlada sve veća nesigurnost Čak i tamo, gdje je opasne individue vrlo lako uloviti, jer se bez ikakova straha šeću među mir­ nim svijetom. Nije se ni čudili, što se ubijstva i raz­ bojstva množe, kada čovjek prati huškačko pisanje posestrimskih i pobratiskih listova »Srpske Zore«. Oni ne samo da potiču masu na krvoprolića, već i sarne ubojice uzimlju u zaštitu terorišući suce, da sude po njihovim instinktima, a ne po zakonu i Svojoj savjesti. Stoga i ova besavjesna štam­ pa nosi veliku odgovornost za nedjela, što se počinjaju iz vjerske i nacionalne mržnje, osobito na muslimanima. Vla­ da i gore pomenuta štampa se trude, kako bi ušutkali glasove vapijućih na­ zivajući ih kojekakovim imenima, a ne će da jednom načine kraj neredima, koji slabe ugled vlasti pred našim na­ rodom i ugled naše države pred vanj­ skim svijetom. Kod mirnoga se građan­ stva obavljaju premetačine, odnose i one sredovječne kubure, koje su dav­ no na tavanu zahrđale, a razbojnicima se ostavlja oružje, da lakše izvršuiu svoja »herojska« djela sve pod izgo­ vorom. da se »1914. ne može zabora­ viti«. Trebalo bi da se jednom otvore­ no kaže: ne ćemo reda, već hoćemo, da mase udovolje svojim instinktima, što ih Čokorilo ' neprestano uspiruje. Ako nije tako, onda neka djelom poka­ žu, da hoće red i zadovoljstvo u ovoj zemlji I državi, Šta radi beogradska vlada? Šta rade naši zastupnici? Zašto šute? Kamo ih među narod, komu se narinuše za »poslanike«? Čekaju li valjda, dok i pod njihovim stolicama ne plane vatra. Pravda i čast naše dr­ žave traže, da se već jednom ganu, dok još nije prekasno.« Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Zakon o budžetu. Parlamentu je predložen zakon o budžetu za godinu 1919. i 1920. Rashodi su iznašali jednu miljardn i 558 milijuna, a prihodi redo­ viti i izvanredni 715 milijuna. Prema to­ me je bio manjak od 843 milijuna. Me­ đutim tokom 1919. ј 1920. porasli su dr­ žavni rashodi u deficitu na 2 miljarde dinara. U budžetnoj godini 1920. j 1921. iznose rashodi 3 miljarde 394 milijuna 356 hiljada pet stotina i nekoliko dina­ ra. Na vanredne izdatke 803 milijuna. Proračun vojnog rflinistarstva iznosi 1 milijardu 120 milijuna, vrhovna držav­ na uprava 963 milijuna. Ministarstvo fi­ nancija 703 milijuna, ministarstvo sao­ braćaja 324 milijuna. Proračun za mi­ rovine i doplatke iznosi 304 milijuna. Ministarstvo pravde, imade proračun ПРАВДА* — .PRAVDA, 44 milijuna, neiistarstvo vjera 12 mili­ Grci potučeni. Javljaju iz Londona, juna, ministarstvo unutarnjih poslova da je turska vojska harne tom potukla 39 milijuna, ministarstvo nar. zdravlja Grke kod Bergama. Poginulo je više 69 milijuna, ministarstvo inostranih dje­ hiljada grčkih vojnika. la 7 milijuna, ministarstvo građevina Otpor Turaka u Trakiji. Kako engle­ 105 milijuna, ministarstvo pošta i brske novine javljaju u Trakiji turske na­ zojata 121 milijuna, ministarstvo po­ cionalističkih četa. Tajar, poručio je ljoprivrede 56 milijuna, ministarstvo šu­ tiv zahtjeva antante. Vođa turskih na­ ma i ruda 106 milijuna, ministarstvo tr­ cionalističkih četa, Tailar, poručio je govine 16 milijuna, ministarstvo za so­ preko carigradske vlade saveznicima, cijalnu politiku 74 milijuna, ministar­ da se Turci spremaju na otpor, te da stvo za agrarnu reformu 43 milijuna, će prije dići u zrak starodrevno Driministarstvo za ishranu i obnovu zem­ nopolje nego li će izručiti antantinim ili lje 4 milijuna, ministarstvo za ustavo­ grčkim četama. tvornu skupštinu 455.000 dinara. Državna uprava u Mesopotamiji. O Rezervni krediti budžeta 20 milijuna uređenju državne uprave u Mezopota­ i 500 hiljada. Prihod: Carine 402 milijumiji javljaju londonski listovi, da Mezo­ ' na.* Potrošarina 129 milijuna. Dobitak potamija dobiva samoupravu sa dr­ i na novcu 906 milijuna. Prometan porez ' žavnim vijećem, na čelu koje stoji a4 milijuna. Brodarstvo 511 milijuna. rapski predsjednik. Narodno predstav­ Porezi 2 miljarde 116 milijuna. Držav­ ništvo biće birano. na privreda 725 miliiuna. Različiti pri­ Pred boljševičkom invazijom u Indiji. hodi 10 milijuna. Prema tome јб prihod Javlaju iz Londona: Perzijske novine 3.884,177.798 dinara. Deficit iznosi 110 donose, da je došlo do sporazuma iz­ milijuna. među Kučuk-hana i boljševika. Po to­ Politička situacija. Politički položaj, me ugovoru bi boljševici pomogli Kttbar prema pisanju beogradske štam­ čuk-hanu, da postane predsjednik panpe, za posljednjih dana nije osobito ja­ perzijske republike, samo se ne smije san. Ima nekoliko važnih pitanja da'se miješati u unutarnje stvari. Kao revani iješe, a glede kojih je podijeljeno mi­ che Kučuk-han bi se angažovao, da se šljenje unutar same vlade, između :1a- | dopusti slobodan prolaz boljševičkim nova demokratske zajednice, i to na- l trupama u Mesopotamiju i Indiju. U ročito u pitanju pokrajinskih vlada, ag- I engleskim krugovima se smatra .da je rame reforme, te pitama regulacije ’zcilj ove politike, da se vrši presija nad voza. — Čim se vrati dr. Korošec, Koji ’ Engleskom, jer ako bi blojševicima us­ je otputovao u Prilep na otvorenje jed­ pjelo da prevedu trupe kroz Perziju na ne nove željezničke pruge, nastavit će Indiju, onda bi interesi Engleza bili ja­ 'se redovita zasijedanja ministarskog ko ugroženi. Perzija je već prije neko­ vijeća, na koiiina će pasti važne odlu­ like mjesci stavila do znanja Engleskoj ke. Neki beogradski demokratski listo­ da ne odgovara za svoju sjevernu gra­ vi kušaju da izrabe jučerašnji odgovor nicu. ako ne budu imali brodovlje u ministra pravde Trifkovića na interpe­ Kaspijskom moru. Britanska pomorska laciju dra Svetislava Popovića u svoje misija poći će da se pozabavi tiješenjem agitacijone svrhe, htijući na silu stvo­ ovoga pitania. Međutim postoji boja­ riti spor između radiakla i Narodnoga zan, da ne stigne prekasno kluba, koji da je već. prema demokrat­ Italija I Albanija. Javljaju iz Lugana: skim informacijama, zaključio istup iz Između Italije i Albanije postignut je koncentracijone vlade. Prema informa­ sporazum. Talijanska vlada priznaje cijama na nadležnom mjestu sve su te albansku vladu u Tirani, Albanija up­ vijesti lišene svakoga temelja. Izjava ravlja nezavisne svoje provincije. Tali­ g. Trifkovića bila je samo općenitog janske čete evakuiraju sav albanski te­ značenja, a da je i imala onu važnost, ritorij, priznaje se sloboda albanskom kolu joi demokrati hoće da dadu, radi­ narodu, dopušta se Italiji da zapsjedne kalna stranka ne bi se s njome identi­ otok Sazeno u Valonskom zatonu. ficirala. Sastav pokrajinskih vlada. »Novosti« javljaju iz Beograda, da će se ovog tjedna riješiti pitanje sastava pokrajin­ skih vlada. Ministar predsjednik Vesnić je izjavio, da priznaje valjanost Hajderovići, (kot. Maglaj). ! pakta od vremena pregovora za kon­ škola mejhana — učitelj birtaš. — i centracionu vladu prema kojem se po­ Kako je naš narod nepismen, a zbog I krajinske Ivlade imadu sastaviti . po toga i zaostao u svakom pogledu, ne j ključu sastava centralne vlade u Beo­ treba ovdje ni napominjati. Svaki prija- j gradu. telj naroda i njegova blagostanja radi ' Sastanak dra Trumbića sa grofom na pridignuću tog kukavnog i izmuče- j Sforzom. Listovi javljaju iz Spa. da nog naroda. Škola je u tom pogedu i su se 5. o. mj. dva puta sastali ministri najpozvanija da ona doprinese svoj dio vanjskih posala grof Sforca i jugosla­ na oltar narodne prosvjete. No, ako venski ministar vanjskih posala dr. Trumbić i dulje razgovarali pred no- - hoćemo da škola izvrši svoju zadaću treba da bude na svojoj visini i da uvinarima, ako i u nekoj udaljenosti od čitelj bude pravi predstavnik te najvaž­ njih. Govorio je većinom grof Sforca, nije ustanove. A kako je kod nas? Ma kojeg je dr. Trumbić nekoliko puta na da ovdje postoji narodna osnovna ško­ kratko prekidao. Izgleda, da ga je na­ la, ona ni ukoliko ne udovoljava svome govarao, kad su se razišli, rukovali pozivu. Ne može postići ni postavljenog su se. Cilja dokle god sami učitelj nije na oNaši odnošaji š Rumunjskom. Pred­ noj visini na kojoj mora, da bude, ako sjednik ministarskog savjeta g. dr. Veshoće zbilja da nešto učini na polju na­ nić primio je danas g. Laugo Haskano, rodne prosvjete. Još kad se istakne poslanika Rumunjske, koji se pred dva konzervatizam našeg musimanskgO; di­ dana povratio sa kratkog dopusat u jela naroda prema školi, ne treba ni is­ Bukareštu. G. rumunjski poslanik izja­ ticati koliko ovom kraju šteti osoba uvio je tom prilikom, da mu ie naređe­ čitelja — škol. starješine A. ef. Barano, da u ime predsjednika rumunjske lića. vlade g. generala Avarescua i g. mini­ Svaki kulturni čovjek, svak civilizi­ stra spoljnih poslova Take Jonescua rana država ide za tim, da uništi i is­ uvjerio našega predsjednika ministar­ trijebi otrov čovječanstva — alkoholno skoga savjeta, da će politika kraljevine piće. Naš gosp. učitelj kao, da se rodio Rumunjske hiti upućena k razvijanju u divljem svijetu, kao da nikad ni došao što ntenzivnijih i srdačnijih veza prija­ nije među kulturno drjuštvo. kao da teljstva između Rumunjske i našega nije službeni organ — narodni prosvjekraljevstva. titej. On iz dana u dan lije i pije ne oG. predsjednk ministarskog savjeta bazirući se na narod, kojemu treba da dr. Vesnić primio je sa zadovoljstvom bude vaspitač niti mu je i najmanje kao to saopćenje g. Laugo Haskano. da gg. učitelju stalo do javnog mnijenja, ne Avarescu i Take Jonescu goje takve misleći na zk> koje tim svojim postup­ osjećaje izjavljujući, da će se i vlada kom prouzrokuje. Taj se narodni »mu­ kraljevstva SHS. nadahnjivati istim čitelj« uza sve opomene od strane na­ dahom u svojim odnosima s Rumunj­ roda usprkos prijave kot. uredu ne mo­ skom. s kojom ga vežu danas još tjesže da otrese te mane, tog demona na­ niji životni interesi, nego je to bilo u rodnog blagostanja bar na javnim mje­ prošlosti. stima. kao ni u hramu prosvjete — u VANJSKI POLOŽAJ. narod, osnov. školi. Mjesto da bude uPobjede Kemal paše. »Daily Mail« zor u svakom pravcu, da sam prido­ prima iz Carigrada vijest od 5. o. mi.: nese štogod za odstranjenje ovog zla, Turske revolucionarne čete zaposjele mjesto da poučava narod riječima o su Beikos koji se nlaazi na Azijskoj oštetnosti alkohola on iednako bezobzir­ bali nasuprot glavnog stana saveznika. no čak i prkosno nastavlja svoje raz­ Nakon borbe koja se je razvila s en­ bibrige pomoću čaše. gleskim i grčkim četma uz sudjelovanje Da okruni svoje djelo on je 21. juna engleskih ratnih brodova Beikos je os­ o. g. pred ogromnim mnoštvom naro­ tao u rukama ustaša, a aliirci su se po­ da (jer je taj dan bila ovdje uobičajena vukli. dova) sakupio u školsko dvorište svo­ Naši dopisi Страна 3. je veselo društvo koje se sastojalo od 8 poznatih alkoholičara i javno na oči sveg svijeta razvezao pjesme i kajde toliko, da je svratio pozornost svega prisutnog naroda. Ali ovaka se zabava obično više puta tragično završuje pa i ovdje. Jedan od veselog društva u pijanom stanju uzjaše konja i pođe ku­ ći, i kad je bio prema školskom vrtu sruši se s konja te se toliko satare da nije ni na konju mogao kući otići. Tako radi naš »prosvjetitelj«, i poučava mla­ de kako će trijezno živjeti. Upozorava­ mo mjerodavne još jedanput, da ovog narodnog zlikovca u modernom smislu riječi makne odavle i pouči ga kako se treba ponašati jedan narodni učitelj i da nam pošalje pravog i iskrenog na­ rodnog učitelja. Neka se ne primi is­ prika gosp. Baralića: »da nije kod Mujage rakije, ne bi je on ni pio«. Za težake općina Hajderovića i Perovića kot Maglaj Adll. Domaće vijesti Osobna vijest. Ban Hrvatske imeno­ vao je vladinog tajnika i izvanrednog učitelja šerijatske sudačke škole g. Dr. Eugenp Sladovića pl. Sladoevički žu­ panijskim tajnikom i dodijelio ga ze­ maljskoj vladi, povjereništvu za soci­ jalnu skrb u Zagrebu. G. Dr. Sladović je jedan od najvrijednijih naših javnih radenika, koji je kako za vrijeme vanj­ ske upravne službe tako j za vrijeme rada kod naše zcm. vlade stekao opće priznanje. Naša šerijatska sudačka ško­ la gubi u njemu jednu od svojih naj­ vrsnijih sila, koja je i svojim stručmm radnjama stekla lijep glas. Žalimo, da nas takav intelektualni radnik ostavlja, jer smo od^njegovog rada očekivalidaljnih plodova, i to osobito na pod­ ručju socijalne skrbi. Želimo mu u itne ipnogo štovatelja Muslimana svaku st eću 1 Zakon za izjednačenje člnovništva. Ministar za konstituantu predložio je ministarskom savjetu projekat zakona za izjednačenje ćinovništva u svim krajevima naše države. Po tom projek­ tu biće odmjerene i plate za sve kate­ gorije javnih službenika. Stipendije za visoke škole. »Narod­ no Jedinstvo« donosi: Školsk: godine 1920./21. dijeliće Zemaljska Vlada pri­ padnicima Bosne i Hercegovine štipendije iz zemaljskih sredstava za visoke škole u inostranstvu, ali samo za medi­ cinu i struke za koje u našoj državi ne­ ma stručnih škola ili imaju samo niža godišta, koje je molitelj već svršio. Da, ci, koji misle moliti Stipendiju, neka po­ šalju molbe Zemaljskoj Vladi u Saraje­ vu putem kotarskog ureda rodnog mje­ sta ili mjesta stalnog boravka, najkas­ nije do 15. avgusta 1920. Molbe koje prispiju poslije ovoga roka, neće se uzeti u pretres. Dalje slijedi što sve ima u molbi da se navede. Upozorujemo naše ovogodišnje abiturijente, a naročito apsolvente šeriatske škole, kojima je u prošloj godini g. Sćepan Grđić iz* principa uskraćivao Stipendije, a može biti i dao povoda zatvaranju vrata na hrvatskoj univerzi, a koja su im hvala Bogu ponovno otvorena, sviju ih upozorujemo, da is­ koriste ovu priliku i zatraže Stipendije. Očekuiemo, da ćp ovogodišnja podjela stipendija u mnogo većoj svoti otpasti na muslimane, koji su u prošloj godini namjerno zakinuti za četrvt milijuna kruna. Pravda iziskuje, da se u ovoj godini ispravi hotimična šteta, kota ie muslimanima nego bi ih po brojčanoj pa da se mnogo veća svota podijeli muslimaninft, nego li ih pd brojčanoj snazi zapadalo. Držimo, da će se g. Grđić držati pri podjeli stipendija svojih riječi, koje vadimo iz njegova dopisa-g. M. Bekavcu: »Sam osjećaj pravde iziskuje, da država jednako postupa prema svima građanima bez razlike vjere i političkog uvjerenja«. Vidjećemo, hoće li se g. na­ čelnik Grđić držati ovih riječi, a naro­ čito u pogledu šeriatlija. Uostalom, mi ćemo budno paziti na ovu stvra. Visoka politlčko-novinarska školahu Zagrebu. Uredbom Dra Bazale povje­ renika za prosvjetu ј vjere, ustrojava se u Zagrebu visoka škola za trgovinu i promet, tipa stranih eksportnih aka­ demija. Sada je povjerenik Dr. Bazala spremio osnovu, po kojoj bi se još na­ redne školske godine osnovala u Za­ grebu i visoka političko-žurnalistiička škola. Po izgrađenoj osnovi u tu bi se školu mogli upisati samo oni. koji su �страна 4. Strana I »ЛРАВДА* — »PRAVDA KOT. VAK. MEARIF. POVJERENSTVO ' SU ne zna za naše nutarnje dugove, U GLAMO<kJ. pa konto nije, potpun. Međutim se i iz | ovog kratkog prikaza vidi prilično do­ bro naše stanje. Natječaj. Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. G. pro­ fesor S. ef. Alagić s’akupiojeu Konjicu U ovdašnjoj mekttbi-ibtidaiji upK 100,— dobrovoljnih priloga za naš ražnjeno je mjesto 1. mualima. list, a darovala su slijedeća gospoda: I Plaća je predviđena od vakufa 120 Po 40 K: Alaga Sofo; po 20 K: Osman- kruna mjesečno, a ehalija će plaćati i aga Sofo i §ukri ef. Alagić; po 10 K: I nedostatak tako, da će mu egsisten■ Islam beg Agić i Sulejmanbeg Smailcija biti osigurana. j begović. Živjeli plemeniti darovatelji, Natjecatelji imadu najdalje do 15. | augusta svoje molbe sa priloženom I j дуиж, SSSSBSESI i svjedodžbom o svršdnom Dar-ul-mualliminu ovorhe povjerenstvu uputiti. I Glamoč, 9. jula 1920. Predsjednik: Gasal, v. T. »Novi Vijek« mjesečnik za društveni život, privredu i literaturu izišla je sve: ska od 1. jula t. g. sa ovim sadržajem: 1) Hanidija Mulić: Za moralnu za­ štitu mladeži u Sarajevu; 2) Aleksa Šantić: Pobednik (pjesma); Ljiljanski: Žižak (Iz ostavine: Tra­ gedija duša); 4) Veljok Petrović: L akeji (pjesma); 5. A. Hifzi Bjelevac: Odgajanje masa; A. Hifzi BjeleJavljamo cijenjenim mušterijama, Naše nove ulice. Neki dan me preduva0: Medu očeMim ljudima« da smo snizili cijene fesovima. srete jedan Rus na ulici i upita za VraFeljton- Reis. Aleksa Šantić; Aj zovu ulicu. Ja neznajući naravno da Hifzi Bjelevac: (Pitanje Osviita^ Sada stoje: mu želji udovoljim uputih ga jednom nj a; Hamdlja Mulić: Hrvatski R a1 fes-patent (postavljen) . . K 160.— trgovcu. Kad onamo ni trgovac ne zna diša: Hadžermerešov dnevnik: Bat 1 fes-mekani (Bosfor, Tigdje je Vrazova ulica, pa ga posla strau Dardi; Sličice; Akcija za ger, Volfort) ,...................... K 130’— žaru. koji se šetaše u blizini. Ali vidi zaštitu motala. belaja, ni stražar ne zna za Vrazovu Islamaga Vranić i sin (prlja Fešći Hamdlja] Uprava Novog Vijeka javlja svima ulicu i Rus siromah ode čudeći se. što svojim pretplatnicima, koji nisu uplatili Sarajevq, Sarači ul. br. 11. n: stražar ne zna ulica grada, u kome najmanje pd godine, da im je list obu­ služi. Kad nam već novo zastupstvo stavila. učini ovo patriotsko djelo, davši ulica­ ***•»«**«**♦♦«««»«♦«««*«»««« ma nova imena za-što bar ne pouče 1PAPIRNICA ♦ polici;.:, da ona nauči nove ulice. Neka­ da je ovdašnje turističko društvo priHAMDIJE KOPČIĆA bijalo na važnijim mjestima grada pla­ preporučuje svoje bogato stovarište ф kate s nacrtom glavnih dijelova grada Mu minu Islamoviću u Subišno kotar svih vrsta papira, kancalarijskog i J za orijentaciju stranaca, sad bi nešto Foča. Beledija nije -mila pravo napla­ školskog pribora. — Naručbe se ♦ slično trebalo za nas, dok naučimo to­ titi đttmruk za ono blago, što si ga 0 obavljaju brzo i točno. $ like nove ulice. prodao na selu kod svoje kuće. Ovaj O Ci.ene umjerene. $ se đumruk plaća zato, što se beledija Dug naše države. »L’ Economiste Ž Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 $ brine za sajam, sa kojim se narod ko­ Slave« u Parizu imade ovu bilješku' o risti, te su dužni platiti svi oni, koji dag-.vima naše kraljevne, koji iznaša spadaju u područje dotične općine i o43 milijarde kruna J to 41 milijardu i ni, koji dogone blago na sajam. Pošto Ž5u milijona kruna jesu »konsolidirani« Ti ne spadaš u područje fočanske op­ dugovi, a 2 m hjarde i 155 milijuna kru­ ćine, a blago si prodo kod svoje kuće, na čini »tekući« dug i to ovako. 1. sta­ nijesi dužan dumruka platiti. Otiđi u beri srpski državni dug pred tat im- 9 miI jarda kruna; 2. srpsk. ratni dug 10 mi­ lediju i zatraži, neka Ti se novac po­ vratu a ako ne htjednu povratiti, prilijarda k u ’., 3. srpski dug u Americi 725/746 u željeznom posudu po 3 milijarde kn na; 4. dug SiiS-a u Atuži se kod kotarskog ureda. Ako ni 400 kg. uz cijenu K 39'— po merici 8 m.iarda 250 m.bjuna kruna. ovdje ne bude pomoći, piši nam, pa će­ kg. — Dospijeva kroz 14 dana. mo se mi na višem mjestu zauzeti. I5. dug SHS-a u Francuskoj i Engleskoj 500 milijuna kruna; 6. dug SHS-a u madni uvijek na umu, da treba početi Narudžbe prima „Р R O M E T“ Francuskoj i Engleskoj 560 milijuna ondje i na onom mjestu, gdje Ti je kri­ tehnič. industr. poduzeće d. d. kruna. vo učinjeno, pa onda sve redom na vi­ Ljubljana, Gradišće broj 9. Na svakog stanovnika otpada oko K še. Ako to sam ne znaš, obrati se na 4000 državnog duga SHS-a. »L’ Econ. naš mjesni odbor u Foči. Bratski selam! dovršili gimnazijske nauke, a uaukovno bi vrijeme trajalo tri godine. Naukovni materijal zapremao bi sve one znanosti, koje su potrebite jednom po­ litičaru i žurnalisti. Ustanovljenjem ove škole Zagreb bi intao onda sve one vi­ soke škole, kojima se ponose velegradi zapadnih država, i usljed kojih je Za­ greb ušao u tom pogledu u red najkul­ turnijih gradova Europe. _____ Žealdbeal dar. Naš prijatelj Hamdi ef. Mašić. bivši bankovni činovnik vjenčao se ovih dana sa kćerkom ug­ lednog građanina Muhamedage Užičanina i tom prigodom darovao »Merhamctu« i »Gajretu« po 200 K, a »Pravdi« >00 K preko našeg uredništva. — Mlaaom paru želimo svaku sreću! Ukinute su putne isprave za putova­ nja u granicama Jugoslavije. Dovoljna je obična legitimacija. Oprost od aktivne vojne službe. Na intervenciju ministra Kovačevića mini­ star vojni će oprostiti obvezanicima ro­ đenim 1899. godine aktivno službova­ nje. ako su odslužili dvije godine u austro-ugarskoj vojsci. Knjige i novine. Trgovina fesova Vranić i sin Braća Sudžuhović, sahačije. eeptralpa drogerija Braća Šabinagić Sarajevo, Štrosmdjerova ul. br. 3 (prije Rudđlfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza I tačna. — Cijene najumjerenije. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom olya, Banat t Benzin II U Vršaća mašina I prodaje se sa benzin moto- « rom od 4 konjske sile. Upitati kod Oglas. Poruhe uredništva. Гпп|илН UulllIUiu Број 175 Bru; OGLASI U .PRAVDI*! imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda“ list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i" Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu ЧтН1!ВН11 Uul UjuVu. Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna hruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruaa. Bavi se svim bankovnim ooslcvima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima hao glavnu ustupstvo ta S. i H. Bssicuradoni gsisrali i Pmj sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i iteta, sve vrsti osiguranja. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. т- Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. . Odgovorni urednik: F. Šalaka. . .. ________ VUsBlk: Oratrato! .£ И O.« _______________ ___________ . 47 D. k i,. Клјш, 6Mdv - � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1efd96ddff3cebf64bb9913a025936d6.pdf bfae2781572f0e3eea68627d825d8884 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОМЛАДИНЕ Broj 71 (176) Sarajevo, četvrtak 15. jula 1920. (28. ševala 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Иијв pedakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola gpdine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. №Х№глшп'.*».жаа^нанмшимгас№««пк!дза№жашмкаиишвнд||П1'сихкжпгаао«а11пгм№гии I .... " ' 1 I .... ■ I ----------------------------------------- ------— Куда ово води? Догађаји се нижу једад за другим, алз и искачу са овојои екстраваFiiHTuoinh.v тако, да ее човјек Mapa питати: Куда ово вода? Сукобцле te двије опречне струје, једна питома, и добронамјерна са жељом, да се наша млада држава што прије стабиллвује и оелони на властите ноге, a друга дивља, коју воде некл наши православни и који еу ради, да у мутном лове, na им се ред, млр и TOiihe поредак не допада. Они vy јамачво највећи неиријатељи стабилизовању ове младе државе. To су вам л>удв свакојаке прошлосги pao и и»ихов вођа Чикорило. na су у мутном напунмли своје дорбе и тц људи још имају обрв-за л времена, да се баве осталима нелијепе прошлости. na пикако не гледају напријед, већ самб натраг. Ови лајвећи неиријатељи uauie дрдаре. ови подстрекачи неррда. неицра и цљддке, те тучњаве, 1ади ии псјма немају о полмтичкој . шсциплипи, а^још мар>е имају сми<-ла аа поцгтену инпцијативу, за соШДарност, аа међусобну сцопгљиiwt и за велике иитереге нљше народне заједнице. Они вам лмају и куражм, да бране такове мутне прилике и покрлвају таково терористичкб стање својои гкрајн?ом демагогијом, којој je одл> ii сврда да завлада насиље над цравом. Ово ужасана и човјек, ирави патриоТа ocjeba готово физичку бол нЈд чоликом смјелошћу, над толиким прохтјевими разузданих и усијаних глава. Ma да je развј послмје parimх ирилика овим немирњацима, овим незаситним елементима донио пуне иреврштк концесија, извозница и евега л овмега, — ма да им je наша tana управа отворила еве долвфе које су они рааграбллл, нијесу ее задовољили, већ «у још више ди1ли глалу и просто им се xohe екетремлзам, xohe им се саботаже л терора, е'којим хоће да утру пут ikojoj дивљачкој владавинл. Непрлјатељи су с.тободе, jep je траже caiio ad е^е, a далеко je од њих право u правица na, да je траже за свију. Оготмне чињеница говоре за. ово, на ггготине олучајева покавује, како они газе ногаиа све 'више лдеале na коjmca ое цијелв културни свијет одржава. Цгвхове групадије већ почвн>у организовати бојовне племенске корпуое н помоћу’ добровољаца, ових модерних шреторијапац^, раде na HOTii.vnoM партикуларизму. Овај суд нлје ни наЈмање претје|иш. Шта више ово je преблаги прлказ свега онога, што се међу нама догађа. 1Гоме се чини да je ono невјеромтно, требао je доћи у Жепче 13. јуна о. r. и евојим ушима чути Pitanje nar. poslanika g. Suljage Saiihagića како te просички напада све, mio iiehe с нлма. Ono te нсто наставило и у Зеници 20. јуна т. год. Ha ове скупштине тражлло се и дрокламовало »насиље, које би панџама разнела све што није православно«. Није шала државни чиновници су им стјенице .неправославни им je дио народа »шуцкор«, улизица »бандита«, a врхунац нападаја био je бачен лз уста свештеног лица Козомарића, нашем правосуђу над осудом изреченом доб1ровољцу. Томе свештеном лицу je суд »дрзак«,' jep je оеудио »ne само Србина, већ нешто вцше, осудио je добровољца'?!« Жалоено je блло вдјјета то овештено лице, како je бацио под ноге донос свога звања, карактер погаздо, na својим одвратним говором пред најмање двије стотине душа јавно добацио суду такову пљуску, која je на ујптрб самлх закона, која руши ауторитет суда. Е, ако ово нијесу ниски нагопи, ако ово није суровост, ако ово није корумпираље просте маее и дрскост, онда — онда престаје све. Донекле би се моглл слатко насмиja^i цијелој овој .тудорији, да нисмо Sarajevo, U. jula. »Srpska Riječ« uzela je više puta u obranu »demokratu« okružnika Grudi­ ca, jer i »Hrvatska Sloga« i naš list iznijela gole i nepobitne činjenice o nevaijalotn uredovan^! ovoga činovnika i o njegovu progonu činovnika Muslimana. Nama Kobasičin organ podvaljuje da napadamo Gradića samo zato što je Srbijanac. Mi ćemo poštovanom Kobasičinu organu izibiti ovo sredstvo iz ruke kad rečetpo, da nije jedini Gradić Srbijanac činovnik u Bosni, pa za|to ne napadamo i druge. Ni jydna naša tvrdnja, da­ pače ni jedna naša riječ nije demantovana. a nije se ni pokušalo da se demantuje sa mjerodavne strane, dok smo mi u' položaju, da zabilježimo jednu no­ vu Grudićevii »radikalno«-»demokratsku« gestu, kojom je vrijednog i česti­ tog kotarskog predstojnika g. Demirovića i ponizio i onemogućio i uništio. Početkom јцпа t. g. došao .je Grudić u Zvornik i dočekao g. Dra Srškića, kad se vračao iz Banje Koviljače i iz­ nudio od neiskusnog i nemarnog pred­ sjednika vlade g. Dra Srškića nalog, da se g. Demirović imade u roku od 5 sati izgubiti iz Zvornika i u tom neprekoračenom roku predati ured kancelistu Roglću. mladu i neiskusnu manipulativnom činovniku, koji je istom po­ stao kancelista. Kakvi su javni interesi zahtijevali ovako nagli izgon jednog starog, iskus­ nog upravnika? Koja glava je tako pa­ metna. da bi mogla odrediti ovaku anomaliju, da se jedan važni i veliki ko­ tar ostavlja u rukama jednog mladog kanceliste i to onakvog, koji je sa svo­ jim šurovanjem sa »dobrovoljcima« i pravoslavnim seljacima za otimanje i : I I ■ i иод неиосредним утиском догађаја од 31. маја т. год. Mjera Ви пока:iacie v броју бУ. »Правде«. To насиље, тај творлц злочин над једним државним орпаном, no најмање говорацција иуна драскавива, она (Ј>аgospodinu Ministru za Agrarnu Reformu. мозпа лзјава Козомарића л јавни инзулт на наше правосуђе. свакојако Zbog nesređenog agrarnog pitanja u су озбиљне. Озбиљне ćy цо самој Bosni i Hercegovini trpe posjednici ze­ тендеццији, која се јавно очитова! malja najteže posljedice. Njima je odu­ ла, преозбиљне rio догађају од 31. Ma­ zeto svako vrelo prihoda, njihova je ja 1920. roA По свему се види, да egsistencija ugrožena, oni su dovedeni би они преврнули свијет. Руља. Ko­ u opasan položaj očajanja. ja хоће силу над правол, која xohe 1 ) Evo se navršuju gotovo dvije go­ рушеке i-вију начела и правног поdine, kako ti ljudi nijesu ništa dobili od penia, која би радо и онако измучеsvojih kmetskih zemalja, a mnogi, su ну земљу довести до naoća и до најživjeli samo od toga. Među ovima je Beher понсра, не може се назватл veliki dio žena i djece koji su fizički ne­ борбом сталешвом. To je цросто изаmoćni da se na drugi način prehranju­ зиван,е и сијање племенске мржље ju. Toliko obećavani i zagarantovani zaи раздора од самога. водства, које je ■ ostatak haka za 1918. g. i rente za тај збор сазвало. 1919. g. nijesu još isplaćeni ni obraču­ По нашум дубоком увјврењу то je nati ј ako su sa svih strana traženi. гријех. Гријех je то у овим часовима. — a evo i žetve zp 1920. g. Od ono 10 кад смо дужни олакшавати no свим do 12 miliona što je u tu svrhu određe­ линијама, a нипошто отежавати. no i u nekim kotarevima isplaćeno do­ Грвјех je н махнитам>е, које гравичл šlo bi samo 800 do 1000 kruna na po­ rodicu i na godinu, pa i od ovoga je od­ с дудошћ^’! bijeno 70—80% poreza tako da je uis­ Питамо — куда ово води’ tinu isplaćeno prosječno samo 2—3 sto­ tine kruna po porodici, a to je prema današnjoj skupoći zapravo milostinja. U pošljednje se je vrijeme bilo pročulo da uzurpiranje zemlje bio doveo zvornički je odobren neki viši kredit u ovu svr­ kotar u kaos, te u malo da nije došlo hu, ali službenog saopštenja o toj stva­ do krvoprolića? Ali sa ovim nije sas­ ri još nema. vim Grunićeva samovolja izvršena. Po­ 2 .) Prilikom sloma austro-ugarske znato je, da je g. Demirović ranije pre­ vlasti popalili su i opljačkali seljaci mno­ mješten gradskom kot. uredu u Tuzli, ge posjede u Bosni i Hercegovini a na sa kojim upravlja interimistički pristav mnoga imanja su metnuli svoju ruku, pomoćnih ureda g. Trbojević. Sasvim pa i danas je drže. Među tim posjedi­ је' prirodno, da bi u ovom slučaju imao ma ima ih mnogo, koji su slobodno i preuzeti upravu g. Demirović kao up­ neograničeno vlasništvo i koje su sopravni organ, ali Grudić hoće da mu g. stvenicj obrađivali u vlastitoj režiji. Na Demirović bude direktno pod nožem, te taj su nezakoniti i ni pokojem pravu ne­ zadržava Trbojevića kao manipulativdozvoljeni način otete i te zemlje nji­ nog činovnika na upravi, a Demirovića hovim neprijepornim vlasnicima, koji eu podređenom svojstvu. vo dvije godine to trpe i uzalud čeka­ Mi smo vrlo znatiželjni, šta će reći ju na ponovnu uspostavu pravnoga poprudićevi branitelji na ovo i kako će . retka u tim krajevima. ga sada uzeti u obranu. S čime će op­ 3 .) Posjednici mnogih »beglučkih« ravdati ovakj balkanski postupak, koji zemalja, t. j. zemalja slobodnog vlas­ se ne hiože dogoditi nigdje, gdje su zra­ ništva nijesu mogli da obrade često soke kulture ma i provirile. Ili će nam j bom, takva zemljišta, nego su ih davaopet dobaciti one svoje otrcane fraze I li pod zajtup drugima i to većim dije­ separatizma i sličnoga. lom pod zakup u naravi, kao pod po­ Me gospođo! Ovako se ne upravlja lovinu ili pod trećinu. Uredba od 21. ili u. Bosni. Ne daipo se gaziti ni za čiji 22. iuna prošle godine je odredila, da se h^tor, pa ni za hator oslobođenja, jer za tu prošlu godinu ne daje zakup u ovaki postupci sa muslimanima i mu­ naravi nego u novcu i to ne na temelju slimanskim činovnicima ne pokazuju, desetinskog paušala i ratnih, austrijskih da smo oslobođeni. Ako smo braća, on­ maksimalnih cijena, koje su poslije slo­ da tražimo bratskog postupka, a ako ma Monarhije proglašene kao nepra­ nijesmo braća, onda tražimo pravdu, vedne i dokinute. Prema ovome nepra­ koja nas kao ljude pripada i ne ćemo vednom i nepotrebnom miješanju vla­ šuštati, dok je ne ispošlujemo. pa ma­ sti u privatno-pravne odnose, prikraće­ kar stalo šta stalo. Мј ćemo se na ovo ni su sopstvenici ovih zemalja sa 300 još osvrnuti. do 1000% od svoga priohda. pa im je tako i ovo vrelo prihoda ta uredba učinila iluzornom. Muslimani i musli­ 4 .) Uredba o beghicinia za B. i H. od 14. februara o. g. samo je još povećala manke grada Saraje­ agrarni haos u tim zemljama. Ali njeni va, sjetite se vašega izmijenjeni članovi 6. i 7. donekle kalminiraju u taj haos. Na žalost s tim se .Merhameta". izmjenama kod nas ne vodi računa, i �ako to ne bi smjelo da bude. Stoga bi trebalo da se sopstvenicima ovakvih zemalja prepusti da mogu s njima slobodno raspolagati. Kategoriju ovih ze­ malja bi se dalo lako kratkim putem ustanoviti. Stoga pitam g. Ministra za Agrarnu Reformu: 1. Da li je voljan odmah pri­ stupiti isplati zaostataka haka za 1918. god. i rente za 1919. i 1920. g. te pri­ baviti potrebne kredite za to? 2. Da li je voljan u sporazumu sa nadležnim Ministrima poduzeti ozbiljne mjere, da se povrate što prije vlasnicima ona zemljišta. koja su oni sobom obrađivali, a koje su seljaci za vrijeme prevrata lij poslije uzurpirali, te ih i danas drže? 3. Da li je voljan za ovu godinu izdati novu uredbu o pobiranju zakupa sa beglučkh imanja, sa bazom da se zakup odlaže u naravi, ako je tako među stran­ kama ugovoreno? 4. Da li jc voljan na­ rediti da se s onim zemljištima, koje prema izmijenjenim 6. i 7. članom uredbe o heglucima ne potpadaju pod udar agrarne reforme može u budućoj gospodarskoj godini slobodno raspolagati. ч Pošto je konačno nješenje agrarnog pitanja odloženo do iza konstituante, to je po mome dubokom uvjerenju nuždan pozitivan odgovor na ova moja pitanja, ako se hoće da vođi računa o Socijalnom- i nacionalnom raspoloženju pbsiednika. većinom muslimana i ako se hoće sačuvati ovaj elemenat naciji i državi, pa molim za što skoriti pismen ■odgovor. Beograd. 7. jula 1920. Sulejman Sallhagić, nar. poslanik. BiijEŠrlE. NOVA VRST ZULUMA ZA TEŽAKE MUSLIMANE. U općini Podgora kotara Visokog nastameno je većina Muslimana težaka, u nešto malo pravoslavnih. Tamošnjem seoskom podnaćelniku Bošku Jeliću prohtjelo se je imati para od tamošnjih muslimana, te ih je počeo ucjenjivati, da ih ne prijavi žandarskoj postaji u Brezi, da su bili austrijski šuckori. Ka­ da su se Ahmed Salkić, Selim Mašić, Omer Smailbegović, Omer Nefić, Ibraiiim Heco. Ibrca Mamela. Mešan Mamela i Omer Mamela oduprli zahtjevu Boška Jelića, ovaj je kroz nekoliko dana išao u žandarmeriju u Brezi te je javljao rečene muslimane da su bili austrijski šuckori. Svaki put kad je kojega prijavio, pozvan je bio prijavljeni u žandarmariju i tamo od žandara nemilice izubijan i istučeiitbio, pa kući pušten tako, da mu nećeTrebati barometra da znade ka­ da će jugovina. Konačno je Boško Jelić došao Ibrahimu Coliću iz Podgore i za­ tražio od njega 4000 K da ga ne javlja žandarmarif, da je bio u šuckorima. Dok se je Ibrahim Colić promišljao hoćelj dati 4000 K. dotle je netko prijavio taj Colićev slučaj u Visokom. Ovaj je pozvao Ibrahima Čolića, salušao i dao mu jednu službenu cedulju da odnese u žandarmariju u Brezu, u kojoj je pisa­ no bilo da Ibrahima Colića ne trebaju pozivati u žandarmeriju. Tu je polje rada. Pravdu za svakoga, kaznu za zločince! »Hrvat«, glavno glasilo Hrv. Zajednic u broju od 9 .o. mj.- biljci po beo­ gradskoj »Jribuni« nedjela hajduka po Šumadiji, sjaroj Srbiji i Makedoniji, te ispoređuiućj ova hajdučka zlodjela sa onima što se u vjerskoj mržnji i fanatazmu čine na muslimanima u Bosni i Hercegovini, nadodale slijedeće reflek­ sije: »Ovakovi događaji nijesu osamljeni, imade ih dosta. Dok oni, koje bilježi »Tribuna« predstavljaju obična hajđuštva. slučajevi u Bosni posve su druge naravi, oni su najvećim dijelom upe­ reni protiv građana muslimanske vje­ roispovijesti, pa ih se mora promatrati, kao odraz vjerske i plemenske mržnje. Tu je zločin veći pa bi zato morala biti teža kazna za zločince, koji iz vjerske i plemenske mržnje počinjaju djela slič­ na onima običnih hajduka, koji hajdu­ ku ju iz pohote za dobitkom. Ministar unutrašnjih djela g. Davidović proputo­ vao je po nalogu ministarskog savjeta krajeve Stare Srbije i Makedonije, da na licu mjesta razvidi teško stanje, ko­ je je u tom pogledu tamo nastalo i da se poduzmu shodne mjere u svrhu re­ Fpoj 176 broj »PRAVDA* — „ЛРАВДА* Strana 2 Страна Stavljajući do znanja ovu novu vrstu nasilja vladi i okružnoj oblasti u SaraI •jevu, pitamo hoćeli te vlasti već jedan­ put odrediti kakve korake, da se ovak­ vim barbarlucima seljana i žandara sta­ ne na kraj, te zahtijevamo u ime prav­ de, na kojoj počivaju državni temelji, da se kako proti Bošku Jeliću tako i proti žandarima žandarske postaje u Brezi poduzmu energični koraci, te da se svi exsemplarno kazne zbog nedjela počinjenog na spomenutoj osmerici ne­ dužnih čestitih muslimana težaka iz Podgore. ____ I Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izrada ustava. Na ministarskoj sjed­ nici koja se održavala dne 11. o. mj., a trajala je od 10 i po časova prije pod­ ne do 1 časa popodne raspravljena su tekuća pitanja iz sviju resora. O svi­ ma tim pitanjima donešene su odluke. Na ovoj ministarskoj sjednici odlučeno je da se u što kraćem roku pristupi proučavanju ustavnog pitanja na osno­ vu ustavnog nacrta, koji je izradio mi­ nistar priprema za Ustavotvornu Skup­ DOKTOR ŠUPLJE GLAVE. štinu i izjednačenje zakona. »Glas Naroda« u svojoj besprimjer-Pitanje ratne odštete. Dr. M. Vesnoj mržnji na sve što ne spada »demo­ nić, predsjednik ministarskog savjeta, kratskoj« zajednici, a naročito ako se obavijestio je ministarski savjet o re­ radi o nama, nšoj organizaciji i našim zultatu savezničke komisije u Bruseistaknutijim ličnostima, ne pomišlja o na­ Iju i Spaa. Riješeno je da se primi činu borbe i ne usteže se ni od kakh saveznička odluka o dodijeljenih 5% sredstava, koje će u toj borbi upotrije­ odštete, ako nam se zagarantuje pr­ biti. Laž, to najogavnije sredstvo, za venstvo u naplati i učine olakšice u i »demokrtae« jc svagdanja stvar i kad pitanju ratnih dugova, kao i to ako i ih stjeraš u rog i dokažeš im da su se se za nas povoljno riješi pitanje bro­ | poslužili tim nemoralnim sredstvom u dova u Jadranskom moru. »Tribuna borbi proti svoga protivnika, oni se sa­ u uvodnom članku piše: Nepovoljni i I mo na momenat prišute, da opet po­ referati naših delegata u Spa bili su i | segnu za njim. Ljudi oko »Gl. Naroda« predmet dugog savjetovanja u poš- ! ne znaju što je sram, ne znaju što je Ijednjoj sjednici ministarskog savjeta. | i stid, jer nemaju obraza, a batine se ! ne boje, pa nije nikakvo čudo, što uvi­ Zbog odsustva ministara konačne od- I ‘ jek uzmiču, uvijek ostaju poraženi i | luke nijesu još donesene, ali je pos- ’ lije svestrane ocjene situacije na kon­ | konstatujemo, da su nam u : svakoj prigodi o s t a l’i d’u žn i ferenciji odlučeno, da naša država primi sniženi projekat odštete, ako : odgovor. nam konferencija učini neke konce­ Tako je »Glas Naroda«- u broju od sije s obzirom na prvenstvenost na­ 10. o. mi. donio bilješku pod naslovom »Kor kut i Vlasi«, koju u cijelosti plate dodijeljene odštete i zadovolji naše zahtjeve u stvari povraćanja prenosimo: brodova na Jadranskom moru. »Na dan kad je bio prenos VANJSKI POLOŽAJ. Vidov danskih heroja, S a k i b ef. Korkut — kod Miljacke sa­ Ultimatum saveznika Turskoj. Kako kupio nekoliko agica i tuma­ se iz Londona javlja, izjavili su savez­ čio im da je nemoguće raditi nici turskim delegatima, da će Carigrad u ovoj državi. Eto pogledajte smjesta .biti internacijonalizovan. ako Turska bez oklijevanja ne potpiše mi­ ■ sve stranke, razvikao se do­ bri hodža: Ako priđeš radirovni ugovor, onako kao što ga pred­ j lažu saveznici i ako turska vlada ne j : kalirna sami vlasi, a ako opet demokratima — vlasi, kod upotrijebi sav svoj prestiž protiv Mu- ' ‘ »Z v o n a« ,v I a s i, pa i kod komu­ nista vlasi i ovo nije ništa i drugo nego vlaška zemlja. Ali jedan je prolaznik lepo rekao Korkut u, a vi idi te u Jedog dana, u Derventi, u jednorp du­ Tursku efendija, jer tamo po ćanu sjede dva seljaka. Jedan veoma svojim nazorima i spadate«. star, a drugi je osrednjih godina; obo­ Tako veli »Glas Naroda« i po ono­ jica tužna i pokunjena. Stari seljak ot­ me. što efendija treba da ide u Tursku, i vori usta i reče: Gospodine, molim te i jer tamo po svojim nazorima spada, bi li mi ti napisao u novine nešto, nek ' naziremo, da je gornja bilješka izišla iz se zna, nek se čuje, neka svak vidi u pera doktora šuplje glave, koji je prvi kakvu me nesreću turio moj, vlastiti ■ u Foči upriličio poklike proti našega unuk? »A šta je to bilo?« I svijeta, da ide u Aziju. Naš glavni u»Ja sam Jovo Trninić iz D. Klakara«, I rednik g. Korkut kada ga je potegao za nastavi starac otirući suze sa očiju. jezičinu, koju je bio razvezao u »Gla­ »Star sam 80 godina, evo me ko grum su Naroda«, doktor Šuplje Glave zave­ zemlje; ovo mi je sin Lazar i njemu je zao kao neva. Mi ćemo međutim upo­ već preko 50 godina. U Lazara ima sin zoriti »Gl. Naroda« na domaću vijest t. j. moj unuk, on živ ne bio! Taj ne­ u 68. broju »Pravde« od 3. o. mj., u sretni moj ununk došao iz ruskog za­ kojoj se javlja, da je glavni urednik na­ robljeništva negdje pred katolički Bo­ šeg lista g. Korkut otputovao dne 2. o. žić, i mjesto da se veseli što nas ie mi. sa predsjednikom naše organizacije kod kuće sve zdrave našao, on je popresv. g. H. H. Ibrahim ef. Maglajlićem ćeo zvjerski postupati sa svim ukuća­ u Hercegovinu radi obdržavanja skup­ nima. Jednog dana kad smo i ja i ovaj ština. Vidovđanski su heroji doveženi mi sin Lazar bili na polju za poslom, u Sarajevo 7. o. mj., dok se je g. Kor­ dođe kući nesretni moj unuk, Đuro, na­ kut povratio istom u utorak dne 13. oružan do zuba, istjera iz kuće moju o. mj. U laži su kratke noge. ženu, a svoju babu, koja je od starosti oćoravila, istjera svoju mater t. j. mo­ ju snahu koja je od bolesti ležala u po­ da i poredka. Mislimo, da to nije do­ stelji, istjera još mojih troje unučadi; i sta. U kolikogod je hajdukovanje u Sta­ izbacj iz kuće sve što je bilo mog i Laroj Srbiji i Makedoniji pogibeljno, sma­ zarevog namještaja, a on ubaic nekak­ tramo, da je po državni optstanak pove svoje stvari. Kada ja sa Lazarom gibeljnije ono plemensko-vjersko haj­ dođem kući, sretnem ćoravu babu i bo­ dukovanje u Bosni, pa je stoga nepot­ lesnu snahu Lazarevicu, sa unučadima, puna akcija gosp. Davidovića, kad u is­ svi zacviliše i zavikaše: »Pomagaj šta trebljivanju hajdukovanja nije posjetio je učinio od nas!« Saznadoh od njih i Bosnu, da na licu mjesta vidi i upozna šta je bilo i krenuh s Lazarom da na­ razbojstva, koja.se sistematski vode na đem. hajirsuz unuka, i zbilja ga opazim braću Muslimane. pred kućom i viknem: »A šta si ovo Glavni organ demokratske stranke učinio kuku ti bilo! Kakvu to silu pro­ »Demokratija« pomaže ova razbojstva, vodiš u očinoj i djedovoj kući!« A on, kad u broju od 1. o- mj. tužbe i prituž­ držeći u desnoj ruci revolver a u lije­ be muslimana na sva ova zlodjela na­ voj baionetu, dreknu put mene: zivlje »zanatom narikača« koji muslima­ ni tjeraju, »o nekom gojenju i sistemat­ »Ne prikučuj se meni 10 koraka!« i skom ugnjetavanju, kome su tobože iz­ opsuje mi Boga. »Ubiću te«, veli, »Ro loženi muslimani«. miša i tebe i ćaću. Vaše nema ništa Vis-a-vis donesenih slučajeva, koji su ovdje; ako se primaknete prosviraću poznati i sudovima, ovakovo pisanje vam kuglu kroz čelo i vaša su onda sa­ | znači podjarivanje da naljna proganjanja. mo dva metra zemlje. Miči mi se sa oči­ ju, eno ti Dervente, eno ti Broda pa tu­ Ministarski savjet, koji si je preduži kud znaš; ja sam svoj sudija, sudiću zeo zadaću, da istrijebi hajduštvo u Sr­ kako znam. Došao sam da vas ras­ biji i Makedoniji, ne smije da stane na kućim i da vam se krvi napijem!« po puta, dužnost mu je. da poduzme energične mjere i proti zulumima u Bo­ Starac ovo pripovijeda i plače. Sad sni i da na taj način dokaže, da je u smo nastavlja dalje »svi ukućani pod kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca božjim nebom, nemamo kud kući. 0za svkoga jednaka pravda, jednaka ka­ teo mi kuću, bašču, svinjac, preko 2000 zna i jednaka zaštita. debala šljiva, uzoro mi pašnjak oteo mi 40 dunuma zemlje posijane pšeni­ Tu je eto polje rada!« stafa Kemal-paše. Saveznici traže, da nacijonalistička vojska odmah obustaui sv'e akcije. Turski delegati primili su ovu prijetnju hladno s izjavom, da će je uputiti vladi u Carigrad. Trgovački ugovor između Jugoslavi■te 1 Austrije. Vijest da je zaključen pri^•meni trgovinski ugovor između JugSlavije i Austrije učinila je u bečkoj javnosti vrlo povoljan utisak. »Neue Frej Presse« tom prilikom piše: Ovaj sporazum odaje radosne znakove da kraljevska vlada pokazuje veliko razu­ mijevanje za uređenje trgovinsko-političkih odnosa i pruža nam dokaz da se na obje strane došlo đb ubjedenja, da se o sprazumu ovakve vrste mora pri­ rodnom neophodnošću voditi računa. Dr. Trumbić i Sirza. Dopisnik »DeL ly Telegrapha« u Spa javlja da Trumbić i Sforza vode privatne pregovore u cilju riješenja jadranskog pitanja. Bezglavost Talijana. Otkad ie Regent službeno posjetio Hrvatsku i Siovenačku talijanske okupatorne vojske na Su­ šaku više ne znaju šta rade. Svakog časa se užurbaju sad amo, sad na dru­ gu stranu. Proglašeni prijeki sud, ko­ jeg je proglasio general Cesare Facini brigade »Lombardie« prema- kojem je zabranjeno civilnom pučanstvu izlaziti u noći sve do 5 sati u jutro bez poseb­ ne dozvole i prema kojem je zabranje­ no govoriti o jugoslavenskoj vojsci ili dirati u vojničke predmete provađa se svom strogošću. Opaža se, kako Italija hoće da opet unese disciplinu u raspuš­ tene svoje vojničke krugove. Prilike u Južnom Tirolu. U Južnom Tirolu su na dnevnom redu sukobi sta­ novništva i italijanskih vojnika. Očeku­ je se u kratkom vremenu, da će izbjti buna. Napredovanje boljševika. Njemačka štampa donosi vijest iz Tilzita, prema kojoj su boljševici probili poljsku liniju na sjevernom frontu poslije »teških bor­ bi i prešli Berezinu. U.Vilni vlada ne­ opisiva panika. U Litvanskoi vlada ve­ liko uznemirenje zbog boljševičkih us­ pjeha. Agrarna demoralizacija. com, koju sam po tri forinta plaćao za sjeme, oteo mi 4 dunuma zasijane zobi! Oteo nam sve što smo imali, nemamo se kud vratiti, nemamo šta jesti, ne znamo kako ćemo jesen dočekati. Taj prokleti moj unuk Đuro, stanovao ie sve do rata s nama, i ja sam ga i ože­ nio. Pa sad se umiješa u nekakve do­ brovoljce. pa seoski starješina Risto Popović, bojeći se ovih nekakvih do­ brovoljaca, dijeli im tuđu zemlju, pa i mom unuku dao tapiju na moje dobro i sad ja sa svojom čeljadi moram kre­ pati od gladi«. Nakon što je suznim očima ovo is­ pripovijedao. moli, kumi neka-se zapi­ še u novine, nek cjeli svijet vidi kakva zuluma ima na svijetu. Jadnik misli da će mu se time nomoći. Ne zna. on da je to jedan slučaj od onih svakidanjih ottmačina, koje se vrše nad muslima­ nima. Ali. eto. ovdje je otimačina izvr­ šena nad pravoslavnim seljakom, i to je izvršio sam unuk svojem vlastitom djedu. S toga to i jest karakteristično, nek se vidi kako je duh otimačine za­ razio seljake. Otrovao se naš seljak, jerbo mu se neprestano utura u glavu da otimlje tuđe. Iščezla je iz njegove svijesti ona sveta poslovica: »Oteto prokleto!« i »Svoje čuvaj tuđe ne di­ raj!« Neprestanim huškanjem na oti­ mačinu muslimanskog dobra, seljak je utuvio sebi u glavu, da može uzurpi­ rati sve. samo ako ga njegova tjelesna snaga ne izda. To je pravo sile, pravo jačega. Kada tuđe vlasništvo prestane biti sveto za čovjeka, kada čovjek ste­ če uvjerenje da mu je dozvoljeno oteti sve. samo ako može, onda su uzdrma­ ni temelji države; ier onda je to drža­ va najpripravnija da postane zalogajem tudinca. Kulturni svijet danas ne trpi ni u Centrlnoj Africi ovako besprimjer­ nu otimačinu, koja vlada u Bosni. Zadaje li ovo imao brige onim političarima. koji tako ležerno daju takrir na tuđe dobro, i huškaju seljaka na otima­ nje muslimanskog imanja, i to samo da mu seljak svoj glas pokloni na izbori­ ma? Zadaje li im brige ovo, i vide li kako nizbrdice kotrljaju ovu državu ko­ la se istom rodila?! X. Muslimani Sjetite se „Gajreta". �ПРАВДА" — .PRAVDA, Spoj 176 — Broj Udruženje zemljoposjednika. Dne 29. pr. mj. obdržavana je glavna skupština udruženja zemljoposjednika na kojoj je izabrat novi radni i central­ ni odbor kako slijedi: Predsjednik: Rifat-beg Suleimanpašić iz Bugojna, I. podpredsjednik Atif ef. Sočo iz Saraje­ va. II. podpredsjednik Hasanbeg Pašić iz Bijeljine, I. tajnik Sejid Alibeg Fili­ pović iz Sarajeva, II. tajnik Hamdibeg , Mutcvelić iz Sarajeva. I. blagajnik Nazlf ef. Svrzo Iz Sarajeva. II. blagajnik Asimaga H. Sabanović iz Sarajeva. Odbornioi bez funkcije Dr. Halidbeg Hrasnica i Ibraliimbeg Cengić iz Sarajeva. Kao članovi centr. odbora i njihovi zamjenici: Članovi: za okružje ba­ njalučko: Miralem beg Begović iz Dervente, Suljaga Salihagić iz Kot. Varoša, Muhamedaga Bajraktarević iz Težnja. Zamjenici : Smajlaga Smajlagić iz B. Gradiške. Osmnabeg Osman begović iz Dervente. Ahmed ef. Šerić iz Duhice. Z’a okružje bihaćko: Muhamedbeg Ibrahimpašić iz Bihaća, Džaferbeg Kulenović iz B. Petrovca, Salejmanbeg Filipović iz Ključa. Za­ mjenici : Husejinbeg Čeko iz Sanskog Mosta, Husni ef. Pašalić iz B. Kru­ pe. Husejinbeg Hadžikadibegović iz B. Petrovca. Za okružje mostar­ sko: Ahmed ef. Karabeg jz Mostara, Husaga Cišić iz Mostara. Dervišaga Bakšić iz Ljubinja. Zamjenici: Mehmed ef. Spahić iz Mostara. H. Ci­ mer ef. Džabić iz Mostara. Mehmed Aliheg Kapetanović iz Vitine. Za ok­ ružje sarajevsko: Članovi: Ibrahim ef. Rašidkadić iz Goražda. Ha­ sanbeg Šahinpašić iz Rogatice, Edhemaga Salihagić iz Fojnice. Zamjenic i : Safetbeg Zečević iz Visokog, Nailbeg Tvrtković iz Višegrada, Uztjraga Njuhović iz Foče. Za okružje travničko: Članovi : Avdibeg Ibrahim­ pašić iz Travnika, Hasanbeg Kulenović iz Var. Vakufa. Zamjenici: Mustajbeg Ibrahimpašić iz Travnika, Smailbeg Filipović iz Ključa. Hamidbeg Kurbegović iz D. Vakufa. Za okružje tuz­ lansko: Članovi': Dr. Avdibeg Bukvica iz Brčke, Mustajbeg Uzeirbegović iz Maglaja. Zamjeni c i: Sead ef. Kulović iz Tuzle. Hasanbeg Salihbegovič iz Bijeljine, Ali ef. Selmanagić iz Srebrenice. Obzirom na to da je riješenje agrar­ Naši dopisi Gračanica u julu. 1 muderisi se povadaju za demokrat­ skim uredbama. — Malo čudan naslov, je li de, gospodo čitatelji._ Ali ni ja ni Vi ne ćemo se toliko čuditi. Ta demo­ kratska era nam je donijela i većih ču­ dovišta pa riek i ovo bude! Naš muderis ne zna »vlaške jazije« čitati pa pre­ ma tome nije ni mogao »demokratskih uredaba« mutaleu činiti, ali je zato valj-' da od svojih ahbaba čuo, da ljudi, koji obraduju nečiju zemlju stanovito vrije­ me, stiču po tim uredbama i neka pra­ va na njih. On se je htio »blagodatima« tih uredaba okoristiti i u svom intere­ su pregorio je za nekoliko dana biti i demokrata. Sad ću Vam ukratko reći šta se je dogodilo: Prije nekoliko dana zastup­ nik njegova predšasnika, koji u Gračanici ima nešto zemlje, ponudio je na­ šeg muderis ef. M. Šiljića. da na toj zemlji pokosi čajru uz stanovite uvje­ te. Muderis ef. je to odbio, jer mu se uvjeti nijesu, svidjeli. Zastupnik je po­ nudio drugoga, koji drage volje na te uvjete pristane i odmah pogodi kosce. da mu tu čajru pokose. To dočuje muderis-cf. i jednoga jutra on i još nekoli­ ko sohti počnu kositi čajru i to ne sređa. već »kud je trava bolja«. Kad je bio upozoren, da to na svoju ruku ne smije činiti, i da je taj čajra već jednom izdata, odgovorio je: »Ja imam na to pravo i ja sam preči!« Nas ne interesira šta će poduzeti vla­ snik zemljišta ili njegov zasutpnik u tom pogledu. Ali nas se tičez nešto drugo i zato pitamo!: 1) Kako jedan muderis smije u ovakovo šta ubrusiti danas, kad muslimani imaju i previše posla i bri­ ge. kako će svoje slobodne zemlje ob­ raniti od kojekakovih nasrtljivaca, a muderis-eh to svojim postupkom još pospješuje? 2) Kako ćeš Ti. muderis-ef. taj svoj postupak s ćursa opravdati, kad Te iz džemaata neko na to pozove i hoćeš li moći u »ahkjami šer’ijji« za to kakav oslonac naći? 3) Jesi li Ti, muderis-ef. svijestan toga svoga djela nog pitanja došlo u najkritičniju fazu, te je potrebno vrlo mnogo agilna i po­ žrtvovna rada, da se to pitanje skrene sa one krive staze, na kojoj je do sada išlo, novi je centralni odbor odlučio po­ duzeti sve moguće korake, kako će ovom pitanju što više koristiti. Samo se po sebi razumije, da je uspjeh ovog rada u prvom redu ovisan o materijal­ nim sredstvima, koje će odboru stajati na raspolaganje. Usljed toga se traži od svih mjesnih odbora, da odmah sazovu svoje kot. skupštine na temelju društve­ nih pravila, izaberu odbore i prihvate se što agilnijeg rada i neka odmah po­ kupi članarine za tekuću godinu. Čla­ narina je ostavljena ista, to jest, po de­ set helera na dunum od beglučke ikmetovske zemlje. Novi je centr. odbor u svojoj prvoj sjednici gakliučio, da se dode u što bo­ lji kori tast između njega i mjesnih od­ bora u zemlji. Za to će iza svakog svog zasijedanja centr. odbor izdavati komunike, o svom radu! i slati ga svima mjesnim odborima da budu obaviješ­ teni. S druge strane centr. odbor traži da i svi mjesni odbori šalju centr. od­ boru prepiše zapisnika svake svoje sjednice, da na taj način bude centr. odbor obavješćivan o radu mjesniu odbora. Ujedno je potrenbo da mjesni odbori pošalju popise svojih članova da sef imade evidencija o članovima udruženja. Ujedno je potrebno, da se mjesni od­ bori čim prije pobrinu i pokupe sudbe­ no ovjerovljene zapisnike o dokazima za vječnu spomen prilikom prevrata pa i kasnije.počinjenih šteta na imetku na­ ših članova. Tako je isto potrebno, da nam se jave i oni slučajevi, gde su mu­ slimani težaci pretrpjeli kakvih šteta ili su prikraćeni u pravima slobodnog ob­ rađivanja vlastite zemlje. Na dalje ne­ ka se svaki slučaj nepravde, grubog na­ padaja ili otimačine, nad našim člano­ vima odmah prijavi centr. odboru, koji će kod vlasti potražiti lijeka a ujedno stvar i u javnosti objelodaniti. Moramo da radimo na sve moguće načine kako ćemo naša prava zaštititi, pa zato tra­ žimo, od svih mjesnih odbora da gore navedene zahtjeve centr. odbora čim prije i što savjesnije ispune. a Gražić i Jeremić u potjeri za Topčićem udare na kafanu preko puta i tu ga stanu lemati. Na Tpčića upti. za što ga ni kriva ni dužna tuku, te ako imadu što protiv njega, neka ga prijave kod vlasti, ali neka mu ne sude po sebi, Gražič mu opsuje turskog Boga i sveca sa izjavom, da mu je on sve i sud i sve­ tac, te odmagli kroz selo pogrđujući musi, žene i psujući im njihove svetinje. Isti dan prituži se Topčić kod ko­ mandanta oružničke postaje u Vitezu — Han kumpanija, koji mu reče, da sli­ jedećeg dana dođe. Vraćajući se Top­ čić kući sretne ga u putu Gražić sa Jeremićem i navali na golorukog čovje­ ka, koji se bijegom spasi. Drugi dan bajrama, dne 19. pr. mj. dođe Gražić u gostionu Ante Pure u Han Kumpaniji i tu zateče Muju Topči­ ća i Bajru Zukana. »Turci pucaju na bajram ko na fronti, ali im Boga i bajram... videće oni što je Srpsko dete«, te bez ikakova povoda navali na Muju Topčića • sa šamarima. Kada se je Mujo snašao i počeo sa priličitim uspjehom odvraća­ ti Gražiću. priskoči komandant postaje i- izbacu Muju na van. Ispred mjesnog odbora »J. M. 0.« u Travniku intervenirao je radi ovog bestijaluka. čestiti građanin Besimbeg Teskeredžić i Salih Rizvanović kod komandanta oružničke postaje u Trav­ niku, koji ih je vrlo lijepo primio sa obećanjem da će stvar izviditi i krivce zaslužrfo kazniti. Poznavajući, koman­ danta kao čestitog i savjesnog časni­ ka nadat; se je da će svoju časničku riječ iskupiti, ako se ne bi koji kaponja, mučenik, umiješao. Domaće vijesti Страна 3. Npadaj talijana na Split U Splitu su uoči rođendana Njegovog Veličanstva dva talijanska podoficira skinula s jed­ ne privatne kuće jugoslavensku zasta­ vu i odnijeli ju na talijansku lađu. Us­ ljed toga je nastala velika uzrujanost u gradu. Masa, koja se je sakupila usljed svečanosti, postajala je sve veća, pje­ vajući nacionalne pjesme. Tom zgodom je došlo do običnih manifestacija. Dok se je to sve normalno razvijalo, došao ie obali čamac talijanske ratne lađe »Puglio«, na kojem je bilo oboružanih mor­ nara i oficira. Prije nego što je čamac pristao uz obalu, pristupio je k obali šef policije i jakim glasom doviknuo kapetanu, da ne otvaraju vatru na ma­ su, jer on jamči za talijanske oficire, koji su slučajno na kopnu. Prije negoli je on to dovršio, bilo je već ispaljeno nekoliko hitaca. Tako je kraj samog še­ fa pao jedan čovjek mrtav na zemlju. Uz to su bila još dva žandara i više osoba usmrćeno. Uz samog šefa policije nalazio se brigadir komandant žandar­ merije pukovnik Kbstić sa svojim ofici­ rima. Žandarmerija je na vatru talijan­ ske lađe odvratila također vatrom. Ka­ ko se kasnije doznalo ranjen je tom prilikom sam komandant ratne lađe »Puglia« fregatni kapetan Gulli, dva oficira 1 još nekoliko mornara. Međutim je na obali žandarmerija i državna po­ licija zauzela svtKobalu i napravila red. Oko 12 .sati u noći vladao je u gradu potpuni mir i red. Naknadno se jutros doznalo, da je kapetan Gulli nakon iz­ vršene operacije preminuo. Povodom krvavib događaja u Splitu piše »Obzor«: Talijani su prevr­ šili svaku mjeru. Nakon toliko progo­ na i uvreda našeg naroda spalili su sa­ da u Splitu državnu zastajKi. Giollitti neka se požuri, jer Jugoslaveni dvije su godine pokazali anđeosku strpljivost. Pred godinu dana Talijani su nekažnje­ no poubijali nekoliko francuskih vojni« ka. Ovaj je put komandnat Gulli platio to životom. No time nije svršeno, nego naprotiv je razlog, da s Italijom zavr­ šimo, ili ćemo se pogoditi na temelju naših prava, jlj ćemo se razgovarati, kao što se s njima razgovaraju Albanci. Regentov put. Prijestolonasljednik Regent Aleksandar putuje krajem ovoga mjeseca, ako ne bude ministar­ ske krize, u Sarajevo, da Bosni na­ pravi zvaničnu posjetu. On će krenuti iz Beograda po svoj prilici 26. ovog mjeseca i provešće u Sarajevu tri dana- Otuda će otići na llidžu i ostaće tamo dvije nedjelje. Tek poslije toga ići će u Mostar, Banja-Luku, Jajce i ostala znamenitija mjesta u Bosni i Hercegovini. Prijestolonasljed­ nika će na ovom putu pratiti ministar predsjednik g. dr. Milenko R. Vesnić i ministar vojni đeneral g. Branko Jovanović. Regentov pozdrav. Na pozdravni brzojav sa skupštine okružja travnič­ kog održane u D. Vakufu dne 21. ju­ na 0. g. dobio je predsjednik g. Asimbeg Miralem slijedeći brzojav: »Miralemu Predsjedniku Muslimanskog /-bo­ ra travničkog Okruga Donji Vakuf: Srdačno zahvaljujem Muslimanskom Zboru Travničkog Okruga na izrazima odanosti i šaljem svoj pozdrav Rođendan Nj. Vel. Kralja Petra I. — Dne 12. o. mj. u ponedjeljak proslav­ ljen je rođendan Nj. Vel. našega Kralja Petra I. na vrlo svečan i dostojan na­ čin. Sarajevo je bilo okićeno narodnim i državnim zastavama, a u večer je bila iluminacija grada, te su i sve mu­ nare bile rasvjetljene kandiljima. U svi­ ma su bogomoljama odslužene službe Božije za zdravlje i dug život Nj. Vel. Kralja. U Carevoj džamiji je učinio dovu sam reisul-ulema Presv. g. H. Mehmed Džemaluddin u binjišu Mule od Stambola, i hoćeš li za to svoje djelo uzeti na se koji je prijfe đove izrekao slijedeću bemoralnu odgovornost? 4) Ako hošeć, sjedu: »Braćo Muslimani! Danas je onda Te još pitamo, kako ćeš pred svo­ Prev. rođendan Nj. Vel. našeg sijedog je stado izići i hoćeš li i dalje lošim vladara Kralja Petra I. Ono, što je On ! primjerima svome stadu uzor biti? 5) i kao mlad junak želio, ono za čim je I Kako ćeš svome predšasniku i kolegi u vazda žudio i težio, bilo je ujedinjenje lice pogledati i hoće П Ti rumen lice Južnih Slavena. Bog dragi je ispunio tu preliti, kad ga prvi put susreteš? 6) Njegovu želju u Njegovim starim daniDokle ćeš još ometati osnutak škole u | ma, pa danas svi Južni Slaveni upravsvom rodnom selu Lukavicu kada Te । ljaju vruće molitve Svevišnjem Allahu za to naš mufti-ef. i predsjednik naše za zdravlje, dug život i sretno vlada­ »Organizcije« zapita, kakav ćeš mu od­ nje Nj. Vel. Kralja Petra I. i Njegova govor i opravdanje dati? 7) Dokle ćeš Našljednika. »vlaške knjige« od soliti oduzimati i Mi Muslimani već prema uzvišenim na vatri ih spaljivati i tako jadne sohte islamskim propisima dužni smo pošto­ u džehaletu-ostavljati? 8) Kad će ne­ vati svoga vladara. To smo činili vaz­ stati onih gadnih natpisa iz »mahud« da. Poštivali smo 40 godina vladare, mjesta u medresi, koji su najjasniji burkoji nijesu bih naše krvi i našeg jezika. han terbijeluka Tvojih sohti. ujedno i Aleksandar. Bog ie dao, pa danas u potpunom smi­ najbolji šahid Tvoga »nazareta« u go­ slu imamo svog vladara, za kojeg nas Inna lillahl Javljaju nam iz Bos. dini jednom? osim uzvišenih propisa veže još i jezik. Broda da je dne 7. o. mj. preminuo naš Za sve ovo narod Te pita, a već da­ To su čvrste veze, koje se ne smiju uz­ odlični prijatelj i istomišljenik Hafiz ti uhrade odgovorićeš za svoja djela i drmati ni s čim. Hasan ef. Hadžiagić. Ucviljenoj fa­ propuste. Vladar je simbol državne zajednice. I miliji naše najdublje saučešće. Mevla Oko Njega i za Njega su svi pravi dr­ Agiaji ol! ____ I. Hilmi. rahmet ejlesnu! žavljani. Ljubav prema Njemu zahtije­ Stipendije trgovačke i obrtničke ko­ Travnik u julu. va vršenje svojih državljanskih dužno­ more. Trgovačka i obrtnička komora sti. Pravda, to najviše Božije svojtsvo, Bestijaluk oružnika u Vitezu. U zem­ nam javlja, da će podijeliti za školsku izriče se u ime Njega. Pravedna vlada­ lji svih mogućih čudesa u zlosretnoj i godinu 1920/1921 nekoliko Stipendija za ra ljubi Bog, ljube svi narodi. balkanskoj Jugoslaviji postaje iz dana pohađanje ovdašnje trgovačke akade­ u dan život muslimana sve ogorčeniji Prema tome vladalačke su dužnosti mije i tehničke stručne škole, zatim po i nesnosniji. Sve što je čovjeku sveto, vrlo teške. Zato ćemo upraviti Sveviš­ nekoliko Stipendija za pohađanje trgo­ milo i drago izloženo je. napadaju raz­ njem Allahu vruću molbu, da Nj. Vel. vačke, zanatlijske i ženskih stručnih nih individuuma, kako od proste mase našeg sijedog vladara Kralja Petra I. škola. Osim toga će podijeliti nekoliko tako i od strane onih koji su u prvome i Njegova našljednika Aleksandra ob­ Stipendija odnosno potpora za pohađa­ redu pozvani, da štite život, imetak, rz dari i okiti svim vladalačkim vrlinama nje viših trgovačkih škola. Svi vrijedni i namus državljana bez razlike vjere. kako bi mogli ispunjavati te teške duž­ učenici a i dosadanji Stipendisti komore nosti. Mi smo u našemu listu više puta kao koji reflektiraju za ove Stipendije neka Živio Krali! i sada iznijeli ovakove i slične napada­ najdalje do 15. augusta o. g. pošalju je i upozorili po sebi nametnute uprav­ vlastitom rukom napisane molbe, Osobna vijest Predsjednik naše or­ nike. da se manu igre s vatrom, jer sva­ kojima treba da prilože 1) rodni list. 2) ganizacije presv. gosp. H. H. Ibrahim ka batina imade dva kraja, ali oni osta­ pošljcdnju školsku svjedodžbu i 3) svje­ ef. Maglajlić i glavni urednik g. Sakib ju gluhi sve dotle dok se uloge ne iz­ dodžbu siromaštva, izdatu ove godine, ef. Korkut povratili su se sa svog dumijene. a onda postaju goropadni. Ijeg putovanja iz Hercegovine, koji su u kojoj treba da su tačno navedene imovinske prilike kako molitelja tako i obišli skoro sve hercegovačke grado­ Dne 13. pr. mj. napali su oružnici Živnjegovih roditelja. U molbi treba nave­ ve i neka sela, te održali sjajne i vrlo ko Gražić i Živko J'eremić na kuću Zajsti da li je prošle godine dobivao Sti­ uspjele skupštine. Budući je g. Korkut ke Topčića u Vitezu (kotar Travnik). pendiju od komore ili od koga drugog bolestan ne možemo donijeti izvješća Nije ih smetalo nitša, što domaćina ni­ i kolika je bila ta Stipendija, za tim tre­ od pojedinih skupština. Za sada može­ je bilo kod kuće, da uz psovanje tur­ ba da navede da li je osim komore mo­ mo javiti samo to, da su skuptšinc oskog Boga, sveca i sve što je musli­ lio još odakle za Stipendiju za školsku držane u Mostaru, Trebinju, Ljubinju, manu sveto i milo, navale na sirotu že­ godinu 1920(1921. Molitelji se ovim uLjubuškom, Vitini, Čapljini, Rečicama, nu Salke Topčića, koja se tu u kući dopozoruju da će se uzeti u pretres saStocu i Konjicu. I godila. Sirota žena uplaši se i pobjegne, �mo one molbe, koje budu komorj pri- | ci. Zalihić nije ni pokušao da se brani. Njega odvedoše teško ozlijeđena u bol­ spjele do 15. augusta o. g. prema gore nicu, ali nema nade, da će preboljeti. izloženim zahtjevima. Iza 15. augusta Mešukića sputaše oružnici i oćeraše u stigle molbe uzeće se u obzir samo on­ zatvor. da ako molitelj pismeno dokaže da je t jadna nam majka! Nije nam dosta bio zapriječen da pravovremeno preda što izgibosmo na ratištima i od krvnič­ molbu. kog noža naišh dušmana, nego se još Mjesni odbor »Udruženja Zemljopo­ medu sobom koljemo. sjednika u Sarajevu zaključio je u svo­ Oteti novac Halidu Arslanu, kojeg joj odborskoj sjednici od 10. jula o. g., mu je, kalio smo svojevremeno u na­ da sazove redovitu glavnu skupštinu šem listu pisali državna policija u Bos. sarajevskih zemljoposjednika na 22. iuBrodu skupa sa obrtnicom oduzela, jer la 1920. u četvrtak u 4 sata pslije pod­ je njegov sin Sabit bio optužen što se ne u prostorijama »Islamske čitaonice« navodno simpatično izrazio o republi­ na Bendbaši. Umoljavaju se svi člano­ kanskom državnom ustroju, premda vi Udruženja da na ovu skupštinu u što Sabit sa očevom radnjom nema ništa većem broju doći izvole. zajedničkog. Kada su se oblasti uvje­ Jedan u zemljicu, a drugi u Zenicu. rile o bespredmetnosti same optužbe i Pišu nam iz Ostrošca pod gornjim na­ na našu intervenciju on je jz zatvora slovom: Salkan Zalihić i Meho Mešukić. pušten, a ocu mu je povraćena obrtni­ oba iz Ostrošca. vadili su zajedno ka­ ca, ali bez novaca. Lijepa svotica men za gradnju kuća. Kod diobe zara­ od nekoliko tisuća kruna, koju je Halid de smatrao sc je Mešukić nešto prikra­ teškim znojem stekao i koja mu je bila ćenim. pa je stoga stao prijetiti Zalihijedini kapital u radnji, te, jedino vrelo ću. Dne 8. o. nij. pili su zajedno hakvu za prehranu njegove sirotinje, izgled^ u Mustafe Voljevice. Zalihić se uputi da je začepila prazninu u džepu kojeg cestom na ostroško pazarište. ne bi li pljačkaša, koji se »deckuje« za svoje službeno zvanje. Mi pitamo zemaljsku kupio i preprodao koji sepet voća. Me­ vladu, što je sa ovim Halidovim nov­ šukić pode za njim, sa sjekirom iza le­ cem i tražimo, da mu se u najkraćem da, udari ga nenadano ušicama od sje­ roku povrati. Sačekat ćemo nekoliko kire dva put u leđa, a onda nekoliko dana, pa ako bude trebalo, onda ćemo puta u rebra, prebi mu ruku ispod lak­ poduzeti druge korake. ta i presiječe mu oštricom prste na ru­ . БрОЈ 174 Broj .ПРАВДА* — .PRAVDA' страна 4, Stran. .. . Natječaj. Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, da smo snizili cijene fesovima. Benzin 725 746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39’— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima „PROMET” tehnič. industr. poduzeće d. d. Sada stoje: 1 fes-patent (postavljen) . . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Tiger, Volfort) ,...................... K 130'— Išla maga Vranić i sin (prije Fdći Ha m d ijal Gasal, v. r. Ovogodišnja šećerna kampanja. Iz i Beograda javljaju: Prema podacima, kojim raspolaže ministarstvo poljopri! vrede, slanje današnje žetve šećrne re­ pe, znatno je bolje nego prošle godine, pa prema tome biće i sama proizvod­ nja šećera mnogo obilnija. Dok su pro­ šle godine naše tvornice dale u svemu ■ tek oko 15 milijona kilograma dotle će ove godine dati oko 45 milijona kiloI grama. Kad se uztjie, da je naša domai ća potražnja šećera 55 i pol milijona do ■ 60 milijona kilograma, onda je nesum­ njivo, da će potrošnji šećera biti naškoro zadovoljeno. To će naravno utjecati i na cijene i već danas ima trgovaca kolon jalnom robom, koji uvjeravaju, da kilogram šećera u septembru ne će sta­ jati više od pet dinara. (»Bos. Llyd<). Isplata I konverzija zadržanih 20% kod markiranja. Privremene priznanice na sume iznad 1000 K, izdane na zadr­ žanih 20% imaju se pretvoriti u stalne državne obveznice od 1% kamata go­ dišnje (čl. 22). Privremene priznanice na manje sume imadu se isplatiti naj­ dalje do dana zamjene ostalih privre­ menih priznanica za stalne. Pruga Beograd—Sarajevo—Split. — Jedna velika engleska finans^ka gru­ pa podnijela je Ministarstvu Saobraća­ ja ponudu da u vrlo kratkom vremenu trasira prugu Beograd—Sarajevo— Split. Kako su uslovl, koje je ova gru­ pa podnijela, veoma povoljni, to se vje­ ruje, da će ponuda biti primljena. Saobraćaj u zapdnoj Bosni. Ministar­ stvo Saobraćaja saopštava: Kadi os­ kudnih sredstva u zapadnim krajevima Bosne. uslijed čega je otežavan teretni i putnički saobraćaj kao radi bržeg spo­ la grada Splita sa Sarajevom i Bosan­ skim Brodom, staviće se u prvoj polo­ vini mjeseca jula o. g. u promet dva te­ retna automobila za prevoz robe od že­ ljezničke stanice Bugojno do Livna, Glamoča, prbzora i Duvna, a prema potrebi i do Splita i obratno i Jedan auto sa osam mjesta za prevoz putnika istim prugama. Primanje i prevoz robe i putnika Ministarstvo Saobraćaja po­ vjerilo je Rafajlu Landikušiću u Bugoj­ nu. Interesenti neka se direktno obrate njemu. Ljubijski rudnik. Ministarstvo šuma i ruda konačno je odbilo ponudu engles­ kih ј američkih industrijalaca za kupnju čuvenog rudnika u Ljubiji kod Prijedo­ ra. Ovaj rudnik, o kome se u zadnje vri­ jeme mnogo pisalo, predstavlja vrijed­ nost od nekoliko milijardi. Šaljite odmah pretplatu .V? Trgovina fesova Vranić i sin U ovdašnjoj mektebi-ibtidaiji upražnjeno je mjesto I. mualima. Plača jt predviđena od vakufa 120 kruna mjesečno, a ehalija će plaćati nedostatak tako, da će mu egsistencija biti osigurana. Natjecatelji imadu najdalje do 15. augusta svoje molbe sa priloženom svjedodžbom o svršdnom Dar-ul-mualliminu ovome povjerenstvu uputiti. Glamoč, 9. jula 1920. Predsjednik: Gospodarstvo OGLASI; Krovni crijep PAPIRNICA (Dachziegel) HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svrh droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Braća Sudžutoić, sahačijB. Ljubljana, Gradišće broj 9. Sarajevo, Sarači ul. br. IX. Centralna drogerija Braća Šahinagić Vršaća mašino prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile. Upitati kod Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co U »PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom 11 j „Pravda” list u načitaju svi interesu je ! svakom trgovcu da oglašuje u ,,P r a v d i“ I Zsom. olya, Banat ^жжмшжжшжгажжжжшиитажжижжжжжж^ I 0 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu ^ Гвп^1К|1з uullllUlU II u ' g d Canaionn Uul UjuVU. *• ~ Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Liviio, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, 'Žehlča f Zvornik. ZaitupitMa: Bugojno, Gacko, ~ Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna brana. Hcdovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruua. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao ginuo zastupstvo ta 8. i H. Assicaraziooi geienll I Pnog ovtopćtg društva га osigvranje profil nezgoda i šteta, svt vrsti osiguranja. g 0 R Вжжж8«мжжжджжж«мжжжжжжжжжжжжжжжжИ Muslimanska Centralna Banka z^ Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni iii uđi*: F. У1шж1к: fjrtiH ОМод « o.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1412285e1719f2d3edae2a6dcee2dff6.pdf 286166c3c66d4515f2bf28011e9d613a PDF Text Text —---- — -— * < ■ ;. •■ - — '-------- 7 — """ ” r ■ Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom,, utorkom i četvrtkom. Мјв ndabcioni odbor. Pretplata godiS. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 72 (177) Sarajevo, šubota 17. jula 1920. (2. zilkade 1338.) Upit nar. poslanika dra Krasnice \ ministru za agrarnu reformu stu, razgoni uzurpatore njegovog po­ sjeda i stavlja ih u zatvor. Muhamedbeg Bukovaća lišen je ovim načinom svekolikog svog posjeda, pa mora sa sedamnaestero čeljadi da gladuje najkon što je gotovo sav svoj namještaj rasprodao. Težaci su iza prevrata uzurpirali sav slobodni posjed Muhamedbega- Kulenovića Bukovače iz Bos. Petrovca, koji je posjed Kulenović u Bukovači sam u vlastitoj režiji obrađivao. Isti (težaci su se bili obvezala pred kotarskim uredom prošle godine, da će taj posjed povratiti Kulenoviću, ali to do sad ne učiniše. Kotarski ured u Bos. Petrovcu neće da pruži nikakove pomoći gosp. Ku­ lenoviću dok u isto doba daje asisten­ ciju Đuri Smiljaniću u susjednom mje­ Pitam gospodina ministra, misli li preduzeti shodne korake, da i musli­ manski zemljoposjednici budu uživali istu pravnu zaštitu u državi kao i nji­ hovi susjedi drugih vjera, te misli li naložiti kotarskom uredu u Bos. Pe­ trovcu da ovaj osigura Kulenoviću slobodno obrađivanje njegovog od vajkada slobodnog zemljišta. Želim odgovor pismeno. Beograd, dne -5. jula 1920. Dr. Hrasnica. „Нак" o našoj organizaciji. Naš drug »Hak«, glasilo muslimanaiz Sandžaka i ■ Makedonije u broju od 11. o. mj. piše na uvodnom mjestu pod nasovom »Bos. Muslimani u našu ob­ ranu« slijedeće bratske riječi: »Ovim člankom želimo upoznati mu­ slimane Sandžaka i Makedonije sa oni­ ma iz Bosne i Hercegovine, gdje živi oko sedamstb hiljada muslimana. Ratna nas je kob od dulje vremena bila rasta­ vila od ove naše braće, s kojima smo uvijek živjeli bratski i zajednički dije­ lili sreću i nesreću. Mi smo ostali pod drugom upravom, a onj su došli pod drugu, ali hvala Bogu danas, nakon četrdesetgodišnjeg rastanka, ujedinili smo se sa svojom milom i dragom braćom. Danas živimo zajedno. Živući u jednoj državi, pod jednom upravom nesum­ njivo je, da ćemo jedni druge podupi­ rati, što su naša časna braća uvijek za nas i dosada činila. Oni nas sebi pri­ ljubljuju i svakom zgodom dižu svoj glas u obranu naših prava, koja se ho­ će da pogaze. Nikada nijesu propustili ni jedne zgode, a da nijesu podigli svoj glas proti nasiljima što še provode na nama, uvijek su pozivali vlasti, da nas uzmu u zaštitu. Pomoću svoje moćne organizacije zaštićivali su naša prava, što mi nijesmo bili u stanju. Mi smo se u jednom od prošlih brojeva osvrnuli na zaključke banjalučke protestne skupštine, koji su o nama donešeni. Mi sa oduševljenjem pratimo rad naše bra­ će ј duboko cijenimo ono, što za nas čine. Naša su braća u Bosni i Hercegovini politički organizovana, pa smo se i mi po njihovu primjeru organizovali. Sta­ tut našeg Islam muhafezai hukuk džemijeta jest jednostavni prevod njiho­ vog Statuta. Bosanski su muslimani osnovali jed­ nu sjajnu političku organizaciju, da mo­ gu braniti svoja građanska prava i osi­ gurati političku slobodu. Prigodom dr­ žavnog prevrata i oni su kao i mi uda­ rili na različita nasilja, ali su se odmah snašli, sjedinili, zbili u guste redove i svoju organizaciju podigli na takvu viI sinu, te se danas njezine blagodati ja­ sno vide u njihovu životu, jer su danas i u posjedu skoro sviju svojih pogaženih I i otetih prava. Prigodom plWa demokratske vlade izdala je ova jednu uredbu, koja je mu­ slimane lišila sviju begluka, ali su naša braća pomoću svoje organizacije i tu nevolju savladali i prisilili—centralnu vladu, da se ova uredba promijeni u njihovu korist. Nu naša braća pri svim ovim borbama, nikada ne zaboraviše na nas i naše stanje. Kada je jedna deputacija od narodnih poslanika i dru­ gih prvaka organizacije bila u audijen­ ciji kod Nj. Vis. Prijestolonašljedtiika Regenta u Beogradu, da traži da se po­ vuče spomenuta uredba, ne zaboravi ni nas muslimana iz Sandžaka i Makedo­ nije. nego se zauze za nas i zatraži amnestiju za one naše jadnike, koji stenju u okovima po raznim tamnicama. Premda Prijestolonasljednik kao ustav­ ni vladar nije mogao dati obećanja, de­ putaciji je uspjelo, da su dobili sigurno obećanje od vlade, da će predložiti I amnestiju. Ovako nas podupiru bosansko-hercegovački muslimani i svakom zgodom lete nam u pomoć sa svojom čvrstom organizacijom, u kojoj se svr­ stalo devedest i devet po sto musli­ mana. Svi bosansko-hercegovački muslima­ ni okupili su se oko jednog programa, te ih je vrlo malo, može se reći pola postotka, ostalo po strani, za koje se može smjelo tvrditi, da ne znače ni­ šta, niti imaju ni na što uticaja. Njiho­ va se stranka zove Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija, a glasilo joj je »Pravda«, koja izlazi u Sarajevu. Ko čita ovaj list naše bosanske braće, naći će u svakom broju prekrasnih članaka, u kojima se iznose jadi i nevolje, koje mj podnosimo. Svi članci koji su pisani u obranu našu i naših prava, puni su žara i bratske ljubavi, a pošto joj stoji za Ijeđima jaka i moćna organizacija, koja katkada imadne svoga člana i u । , I | j | kabinetu, to je i njezin upliv jak i mo­ ćan. Njezino se pisaeje prati sa oso­ bitim interesom u brogradskim mjero­ davnim krugovima. Prema ovome što smo do sada izlo­ žili kada je god »Pravda« digla svoi glas u našu obranu, njezini su poslani­ ci i ministri svratili na to pažnju cen­ tralne vlade. Zato mi muslimani iz San­ džaka i Makedonije nijesmo naprosto u stanju procijeniti bratske usluge, koje nam čini ovai list i njegova organiza­ cija. »Pravda« bez.prestanka i u sva­ koj prigodi ustraje u našoj obrani. Ko je čitao njezin 170. broj u kojem je štampan govor njezinog glavnog ured­ nika. vrijednog i požrtvovnog Sakib ef. Korkuta, kojega je izrekao na pro­ testnom zboru u Đ. Vakufu, ne može se otresti, da mu se suze ne navrnu. Premda su stupci »Haka« maleni i ograničeni, mi ćemo makar u izvatku donijeti govor ovoga odličnoga i vri­ jednoga reprezentanta bosanskih musli­ mana. neka vide muslimani iz Sandža­ ka i Makedonije kako naša 'braća u Bosni goje visoku bratsku ljubav prema nama. I u nas su se počele prilike do­ brano sređivati, čemu se imade najviše zasluga pripisati požrtvovnom radu or­ ganizacije naše drage bosanske braće, čija je pomoć tako vrijedna i golema, da mi to ne ćemo nikada zaboraviti. Ovu bratsku ljubav i zauzimanje nfkad. ma nikad ne smijemo zaboraviti. Ta usud nam je dosudio zajedničku sudbinu. Što nas boli i njih boli i ob­ ratno. Ne smije se smetnuti s uma, da su bosansko'Hiercegovački muslimani pu­ nih četrdeset godina stenjali pod au­ strijskim ropstvom. Za cijelo vrijeme toga svog robovanja ne pokoriše se apsolutističkim zapovijedima austrijske tiranije. Neprestano su se odupirali i borili, te su djelomično i uspijevali u borbi za svoja prava. U toj borbi oni su stekli politički uzgoj i građansku kuraž. Bosansko-hercegovačkj su mu­ slimani što se tiče znanja i naobrazbe na mnogo većem stupnju, nego li što se mi nalazimo. Uslijed tog većeg kul­ turnog i političkog položaja, oni mnogo lakše uspijevaju u sticanju čovječanskih prava. U Bosni se ne može dogo­ diti kao što u našoj Prištini, da jedan predsjednik bez presude izvrši smrtnu kaznu, jer bi se podigli svi muslimani i prisilili vladu, da kazni jednog ovakoVog činovnika, koji se o zakon ogri­ ješi. Oni dobro poznaju svoja prava, kao što znaju i način kako će doći do tog prava. Njihov je i politički položaj sasvim drukčiji. Jedan njihov junački Sakib ef. Korkut baca iz džamije bivšeg ministra nar. zdravlja Dra Krulja, koji dolazi u pratnji Prijestolonasljednika Regenta zato, jer je kao pristaša »demokratske« stranke uvrijedio muslimane u parla­ mentu. i Dr. Krulj je bio prisiljen da pobjegne iz džamije. Bismo li mi mogli pokazati ovaku odlučnost, ovaku gra­ đansku svijest. Nama se je ovdje u Skoplju moglo doskora zabranjivati kupljenje članarine, koja je pretjviđena Godina 11. u našem stranačkom štatutu. Tako jasnog prava mogaše nas lišiti samo­ volja jednog činovnika. Pa šta bi od našeg predstavništva; zar ne razjuriše i ne pozatvaraše skoro sve članove centralnog odbora? Do skora se je kod nas mogla provesti svaka protuzakonitost, no sada, u zdravlju paše drage bosanski braće i mi koracamo napri­ jed. I ako se desi, da nam kogod i u buduće htjedne gaziti prava, udariće na otrov, jer mi ćemo se zakonitim sred­ stvima znati braniti. Po tome možemo jasno zaključiti, kolika je razlika izme­ đu nas i bosanskih Muslimana i koli•ko smo potrebni njihovoj bratskoj pot­ pori. Mi smo sigurni, da će organizaci­ ja naše braće u Bosni i Hercegovini izlaziti u susret svima našim potreba­ ma i uvjereni smo. kao što smo do sad dobivali njihovu pomoć i zaštitu, da će­ mo tu pomoć i zaštitu u još višoj mje­ ri dobivati i nadalje, budući ćemo stu­ piti u bliže i tješnje odnose. Mi držimo, da će sa tješnjim zbliženjem naše or­ ganizacije sa onom bosanskih Muslima­ na naš teški položaj, a naročito grozni položaj Muslimana u Sandžaku sve vi­ še doći do neke sređenosti. Potreba ovog žbliženja, ота'zajedničke operaci­ je tako je važna, tako prešna, da to svako osjeća. Mi smo uvjereni, da smo ranije osjegurali veze sa svojom bosansom braćom, ne bismo danas ni po­ la ovih jada na svojim leđima nosili. Završujući ovaj članak vršimo svoju najveću i najuzvišenfju za'daću, da razimo svoje bratsko oduševljenje, svo­ ju bratsku zahvalnost u ime Muslima­ na iz Sandžaka i Makedonije našoj ju­ načkoj. braći u Bosni, njihovoj organi­ zaciji i .njihovom organu »Pravdi«. Izrazujemo svoje najdublje poštovanje požrtvovnom .borcu Sakib ef. Korkutu. koji je u pošljednjem svojem govoru upozorio centralnu vladu na naše teš­ ko stanje. Bilješke. Domišljat gospodin. Čujemo da je fočanski sudac Leović našao vrlo zgodan izgovor za. svoj postupak prema Rašidagi Đonlagću. Na prostu prijavu on je odredio Rašidagin pritvor, a kad je po­ zvan na odgovornost za taj postupak, ispričao se je okr. sudu time, da je Donlagjća pritvorio tobože radi toga, da ga — »spasi od napadaja rulje«. Eto kako se kod nas jeftino izvlače ljuću ispod odgovornosti. Ne čudimo se što ovaki »berihti« mogu paliti okružnom sudu, ali se čudimo da se bvaki rogovi šalju pod svijeću čak i zemaljskoj vlad'. Obraćamo pažnju vlade na ovu »do­ mišljatost« g. Leovića i ujedno pitamo: šta je sa .istragom proti činovniku drž. odvjetništva, koji je odao uredovnu taj­ nu, priopćivši svoj razgovor sa pred­ sjednikom vlade. 1 »Demokratija« jednom priznade isti­ nu. Doživjeli smo jedno čudo. »■Demokratija«, koja stalno izvrće istinu, stal­ �»PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 2 Страва no joj udara pljusku za pljuskom, ipak je mogla pregorjeli da prizna istinu i da je u svojini stupcima zabilježi. Dala nam je pravo, što smo u broju od 3. o. mi. osudili spajanje državnih i crkve­ nih praznika, izjavivši da muslimani neće nikad pristati na to, da se crkveni sveci proglašuju državnim blagdanom, pa da ih onda zajednički slave. Sma­ trajući tumačenje g. Dra Tome Topovića u »Nar. Jedinstvu« mjerodavnim, mi smo kao muslimansko glasilo rekli svoju, jer se držimo načela: »Tuđe po­ štuj. a svojim se diči!« Neka kršćani slave svoje svece po svome zakonu, mi tuđe svoga prsta ne mećemo. Dr žavne ćemo slaviti zajedenićki. ali samo državne, i neka se niko ne usuđuje podvaljivati nam sa proglaše­ njem kojeg kršćanskog sveca državnim blagdanom, pa da nas onda poziva na zajedničku slavu. »Demokratiia« od 7. o. mj. osvrćući se na našu izjavu, u pogledu proslave I i ' | se nameće Arapima. I oni će pokazati, da politiČko-ekonomskom gospodar­ stvu Engleza, Francuzi i tdlijana u Aziji i Africi odzvanja žadnji čas. Veli­ ki dotađaji pripravljaju Se na azijatskohi i afrikanskom kontinentu. Antanta, čiji je najbrutalniji eksponent Itali­ ja, osjetiće svu težinu posljedica arap­ ske emancipacije ispod ujezindft štitništva. II tempo e galhtuomo — kažu Talijatii. Ali, mi torbe pridodajehio, da: ko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada. Nije tu po srijedi samo pitanje arapske države. I sudbina Indije, Transvaala, Oranje, Konga i drugih današ­ njih anglo-franpuskih .kolonija« doći će na red. I svrsiće se onako, kako to mora biti. Pa i ne bilo onako, po arhanaškom receptu. »Jugosl. Ekonomista«. Vidovdana, što srtio je donijeli povo­ dom tumačenja g. Dra Tome Popovića veli: »Taj dan je proglašen držav­ nim praznikom. A ako to treba da bu­ de, onda ne može biti u isto vjerne i neki pravoslavni svetac. Jer niti je pravoz ahtevati. niti Je moguć* očekivati da će valjda Muslimani i katolici sla­ viti svece pravoslavne crkvi! No ni o toj tako prostoj istirii ne vođi se do­ voljno račliha.« Zatim citira izvode g. Dra Popovića u »Nar. Jedinstvu«, pa nadodaje: »Ne­ ka taj dr. Popović misli šta hoće i ne­ ka ima poglede na istoriju kakve hoće. Ali ovakvo njegovo.shvatanje apsolut­ no nije smelo dobiti mesta u jednom organu vlade. Najmanje u Bosni, gde su tri crkve i sve tri podjednako pre­ tenciozne. Državne stvari ne smiju se brkati sa verom—Pa ni državni sveci, ako hoće to da Manu.« Mi završujemo riječima našega Re­ genta : Neka svako čuva svoje! Iz naše organizacije. Arapska država. »Dvadeseti vijek doživljaje ono, što nijesu ^»živjeli svi njegovi predšasnicl Doživljaje grabež tadih zemalja i tuđih naroda. I to pod likovima kojeka­ kvih prepredenih i posve neopravdanih isprika i zakučica. Velike evropejske države, koje su ušle u svjetski rat proti nametanju imperializma Njemač­ ke i Austro-Ugarske. koje su naglašivale. da se bore za neodvisnost i za samoopredjeljenje malih država i na­ roda, ugnjetavanih vijekovima od ti­ ranskih vladara i kojima je vazda u ustima i na jeziku orila lijepa riječ ljudske slobode, te velike države u Evropi sada i same počinjaju političke prekršaje i otimaju manjim narodima njihovo vlasništvo i njihovu slobodu. Čine one to pod labavim navodima stra­ teških, gospodarskih ђ tobože prosvjet­ nih potreba njihovih. Tobože, kao da imadu na to nekakvo neosporivo pra­ vo. Kao da zbog tih i takvih njihovih potreba samo one imadu monopol, da mogu činiti, što mu je drago u korist svoju a na štetu drugih. Diplomacija tih država sklapa međusobne tajne ugovore i dijeli satnovoijno kožu međeda, koja nije njihova. Engleska, Francuska i Italija degredirale su se duboko pred poštenim svi­ jetom malih naroda i malih narodnosti. I to ne samo u Evropi, nego i u Africi i u Aziji. Azija je za njih velika riznica za njihve političke i gospodarske intri­ ge i pohote. A sve na račun Turske, a još više na račun neturskih naroda. Medu ovima dolaze prvi na red Arapi. Arapi u Africi i U Aziji imadu svoju sjajnu historičku prošlost. I arapska kultura u starom vijeku bila je velika i razgranjena, kad je kultura Evrope još snila duboki san. I kašnje, u sred­ njem vijeku Arapi Su briljirali svojom civilizacijom. Kulturni spomenici n Si­ riji. Mezopotamiji, Egiptu i u — Andaluziji {Španjolska) govore nam jasno, što su i ko su bili Arapi. Danas, nakon svjetskog rata, došli su i ti Arapi do svjesne samospoznaje, da i oni imadu pravo na slobodan političko-gospq^rski živof, da ni oni nijesu više roblje, s kojim se može raspolagati po volji, 1, još mriogo prije svjetskog rata doga­ đali su se ustanci Arapa u Arabiji i u Siriji proti turskom gospodstvu. Žižak I narodne slobode i nezavisnosti^injao j je i dalje za vrijeme Svjetskog rata u Arapima. Danas se je taj žižak rastii njao. pa izgleda, da sveopći arapski po­ I kret prijeti Englezima i Francuzima, i da ih deposedira i izriva iz Azije i iz Afrike. • Brat Emira Zejda u Hidžazti Emir Fejsal u Damasku stavio se je na čelo arapskog pokreta u Siriji, Palestini i Mezopotamiji. On je ustanovio u Da­ masku arapsku vladu. Njegov list »Al Mokatan« u Kahiri. koji zastupa opće arapske interese, piše da je nastupilo vrijeme za ustrojenje arapske države, List naglašuje odluku pansirijanskog kongresa u Damasku, na kom se pro­ glasila neodvisnost Sirije i Libanona, ali ustaje istodobno vrlo odlučno proti svakomu umješavanju Francuske u Siriji i u Palestini i umješavanju Engle­ ske u Mezopotamiji i Arabiji. Nagla­ šuje ujedno, da je skrajnje vrijeme, e da Engleska isprazni Egipat i Sudan, Italija Tripolls. a Francuska Tunis, Algir i Maroko. Sirijanski Arapi proglasili su Emira Feisala. sina Emira Huseina u Hidžazu i brata Emira Zeiđa. ustavnim kraljem arapske Sirije. I to pro­ glašenje bilo je ponajprije priopćeno predsjedniku Sjevero-američkih Sjedinjenih Država. Woodrowu Wilsonu. a kašnje i vladama u Parizu i Londonu. U tom priopćenju vlada sirijanska za­ htijeva od Francuske i Engleske pri­ znanje arapske države u Siriji i stavlja vlade u Parizu i Londonu pred fait accompli. to jest, da se izjave, priznaju li slobodnu državu arapsku, dakle da ostaju prijatelji Arapa, ili. da su toj arapskoj državi protivni. ■ , i ! I j i I j | Arapska politička samosvijest sve to i više jača i širi se u svim arapskim zem- I ljama u Aziji i Africi. Starodrevni Ara­ pi, to jest njihova današnja pokoljenja, neće više da budu ničije roblje. 1 ima­ ju posve pravo. Što? Jesu li ikad Ara­ pi namitali se Francuskoj i Italiji? Jesu li ikad nastojali, da budu gospodari Francuza, Engleza i Talijana i da ih iscrpljuju gospodarski i politički? To­ božnja današnja civilizacija.S kultura tih država ne ima nikakvog prava, da F E LJ T O N. A Hifzi Вје1еудс Rerte Logotetides. j (e2) XVII. U zadnje vrijeme bivao je Ihsan Sururzađe sve rastrešeniji i mučaljiviji. I ako se nije na njemu to opažalo trpio je, a da ni sam n^e znao odaklen to dolazi. I slabio je. Njegova bliža okolina gledala ga je ćutke, ali ga nisu pitali. Rad, napor — tumačili neki. Ali on nije ni radio! . . Po čitave sate sjedio je u svojoj pisarni, a da ne bi ni jednog pisma na­ pisao. Zurio u stol i crtao po hartiji nekakve šare bez oblika i bez smisla. U tim časovima koliko je god nastojao da nađe jedan predmet, o kojem bi razmišljao, s kojim bi se zabavljao, nije ništa na­ lazio u sebi, — sve se okretalo oko njega, brzo da nije moglo ništa ostati. . . Jedna gomila utisaka iz svagdašnjosti, iz prošlosti zatvarala je vidik nje­ govoj duši,— mislima... A iz toga nešto je navla­ čilo sjetu na njegovo lice i rastuživalo ga. U noći nije mogao spavati. U danu bježao ne­ kad iž kasarne j zabavljao«« u okolici — lutao na konju daleko po Jselima u brzom hodu, pa se je vraćao teško umoran. Tada bi otišao kući i legao SKUPŠTINA U PEĆI-GRADU. Muslimani kotara cazinskog na na­ rodnom zboru u Peći-Gradu pretresav­ ši žalosno stanje muslimana, u cijelom Kraljevstvu, a napose u našem kraju, donesoše slijedeću: Rezoluciju: 1 .) Pozivamo Kraljevsku kako cen­ tralnu. tako i zemaljsku v'auu, da pre­ ma nama mm .manima naš.g kraljev­ stva napuste već leđnom r.taćuhinsko postupanje s nama, te da budemo izjed­ načeni, kad smo u dužnostima. a ono i u pravima s dragim državljanima naše države. 1 2 .) Tražimo, da nam vlada stvori čitnj prije zatražene već osnovne škole, a ne po put austrijske, da nam n#đa pri­ like da se prosvjedujemo. 3 .) Pozivamo vladu, da izda« defini­ tivnu i pravednu odluku u prepornom zemljištu Pecke. Osuđujemo njezinu nestalnost i izdavanje kontrastnih od­ luka svaki osam dana, jer u tom vidi­ mo zapostavljanje našli, i protežiranje izvjespe klase ljudi, na štetu našu, što ni pod .kojim uvjetom nećemo i nemožemo trpiti. 4 .) Naojodlućnije osuđujemo što vlaua : nadalje drži u našem kotaru či­ novnike. koji su prouzročili krvo-proliće u Peckoj. Nas nemože zadovoljiti, premještaj Kurbalića iz Kladuše u Ca­ I zin, a niti Zatezala u Vrnograč. Traži­ i j mo bezuvjetno njihovo odstranjenje iz ' našeg kotara. 5 .) tražimo dokinuće zabrane sadetija duhana, a protestiramo proti dnev­ nom pdskupljivanju po težaka najvaž­ nijih artikla, kao što su so. šećer, Pe­ troleum i drugo. : Najodlučnije tražimo, da se dokiijb zabrana uvoza spomenutih artikla iz > susjedne Hrvatske — ta granica već nema — kad su tamo puno jeftiniji ne­ go kod nas. БроЈ 177 Broj Ubila ga sloboda. Omer Porlčanin iz D. Vakufa ostao Je iza svoga oca nejak i ostao mu je itheiak od kojega je on sve da, danas živio, a da nije oskudijevao ni za što. Nije se opažalo da je siromah bez ro­ ditelja, jer je imao svoj posjed u No­ vom Selu, koji mu je donosio toliko brihoda, koliko mu je bilo potrebno za uzdržavanje. Taj posjed Je sve do go­ dine 1918. obrađivao njegov skrbnik u vlastitoj režiji. Poslije godine 1918. dat je taj posjed u obradu Rosi Petrić, koja imadc i svoje vlastite zemlje toliko, da može mirne duše i bezbrižno živjeti i ona i njezina zajednica. Nu ona Je poput i drugih počela svojatati taj posjed si­ romašnog i malodobnog Omera tako, da je njegova eksistencija došla u pitanjb. tim više, kada on nema liikogd, ko bi se za njega brinuo. Osim toga je njegov skrbnik u brizi za njega — kupio mu kuću, lobi čemu se je toliko zadužio, da ga ne bi odu­ žilo ni onda, kada bi prodao tu zemlju, koju mu eto Rosa otima i ako nema na riju nikakva drugog prava, osim to, što je ona Rosa, a on Ortler. bhraćamo pžnju zemaljske vlade i agrarne direkcije na ovu najprostiju otimačinu i molimo *je. da se ova ne­ pravda Poričaninu ispravi, jer osim što je nekulturno još je i nehumano, da se ovako i na ovaj način lišava siromah malodobnik svoje zemlje, Skrajnje je vrijeme, da vlasti učine jedanput red u ovoj zemlji. Jer poslje­ dice koje bi mogle nastati iz ovakih prostih otimačina, mogu biti na uštrb i samoj državi i njenom renomeu, ab. ........... Iskrena riječ dobrovoljcima Naši su dobrovoljci, nahuškani od »demokrata«, napravili posebnu jednu društvenu klasu, koja se može isporediti samo sa omraženim rimskim pretorijaheima, te su naročito u nas u Bosni napravili toliku zbrku, da je nji­ hovo vladanje počelo ozbiljno ugroža­ vati mir i poredak u državi. Smatra­ jući se spasiteljima države i prijestolja, te narodnim osloboditeljima, dozvolili su sebi takove podvige, koji neminovnp idu za upropašteniem svega onoga, što je stečeno Sa tolikom mukom i sa toliko proljevene krvi. Mi smo toliko puta žigosali njihova djela i upozora­ vali i njih i njihove učitelje kuda to vodi. To je isto Činila i sva naša ozbilj­ na štampa, ali uzalud. Neprijatelji našega naroda, koji hoće preko ovih lju­ di da se dovinu poslaničkih mandata huškaju ih i nagovaraju na zlo. Da se vidi kako ovo pitanje prosuđuju pravi dobrovoljci, koji nijesu išli u rat za 50 dunuma zemlje, nego da se bore za oslobodenje otadžbine, prenosimo ovaj I članak, što ga je napisao Krsta Marić Skupština u Ruževiću. Teslić 1L ju­ I iz Trnove, dobrovoljac u bijeljinskoj la. — Skupština u Ruževiću u prisut­ »Samberiji«. G. Krsta Marić prikazuje nosti preko hiljadu težaka najsrdačnije požrtvovnpst srbijanskog težaka te pozdravlja Centralni Odbor i kliče na­ muke, koje su oni iz Srbije mučili i ka­ šem dičnom starcu Maglajliću živio! ko su Srbijanci mogli ljude iz bivše predsjednik: Đbnlagić. monarhije namamiti u dobrovoljce go­ tovo jedino uz obećanje nagrada, ponaivećma svakome po 5 ha (50 dunu­ ma) zemlje. I nakon tolikih dugih riju- aljite odmah pretplatu u svorp kabinetu na divan onako još obučen i od- I ruju ciljevi pošteni, plemeniti i — sebični, govorio [ marao se. U tim časovima redao je Ihsan u svojim I je Akifbey. »Ako imaš vlast u rukama onda je mo­ žeš upotrebiti za dobro i zlo. Dindar je idealista. mislima jedan događaj za drugim i tražio u njima On može samo jednu školi) svojom silom podig­ odgonetku, razjašnjenje svrtne stanju i svome ne­ nuti, a vlast-je može sutra zatvoriti ili stotine is­ zadovoljstvu, upitu o konačnoj svrsi... tih, po istom uzoru otvorili... šta će se konačno dogoditi? Ili će nas pohva­ Pa i Ihsan za četiri godine svoga rada učinio tati, zatvoriti i ptognati, — ili temo uspjeti da sruširho tiranina... Ali ni to nije konačni cilj! . . je dosta: proveo je časničku organizaciju u Traciji i velikom dijelu Anatolije, pa će u času biti sva Narod ne razumi, a moderna savremena država vojska na njihovoj strani. Narod! . . Narod će’se mora uskrsnuli iz naroda, kao Amerika... Narod, pokoriti; Šejh-ul-lslam izdaće Feton o krivnji sul­ narod!.. * tana i s tim će se svršiti. Sila, vlast je u istinu Pred njegovim očima prolazile gomile, silni re­ nužna, da se dođe do konačnog cilja. .. Vlast us­ dovi naroda, koji se je digao proti njegove ideje o krsava ideje I ništi ih.. . Nema smisla čekati, na­ slobodi — digao se za sultana, razvili zelene bajdati se. .. Akifbey ima pravol Svaki čas treba izrake i hrle Stambolu u pomoć. . . Mladoturci hoće rabiti. Pa... da skinu sultana!. . Izdajice domovine, nevjernici... Ovdje je Itjsah stao Sjetio.se zadnjeg AkifbeyTo će biti nagrada naroda... ovpg pisma ц kojem je tražio od njega za mladoI Ihsan bi sklopio oči, metnuo ruku preko čela tursku politiku i — srce! i ovdje se ihšan sjetio i teško dihao. Pred očima u mislima redale se slike Nesime, a ona povukla za sobom Ifetu i Renu, da Iz prošlosti: Ifeta sa ozbiljnim gestom: sve tri zatraže od njega konačni odgovor: koju voli? »Ali Arapi neće te zajednice"... Koju voli? Nije dobio odgovora. Njegovo je Rene: srce mirno kucalo a njegova duša gledale je u njih »Osloboditi Grke« .. . kao jedan trolist, koji je značio tri ideje. Renu pro­ Dindar-Haki-: tivnicu Turske,' l/etu protivnicu Velike turske, a »Kulturom kroz školu u slobodu«,.. Nesimu saradnicu uskrsa turskog naroda... Za nji­ Za ovim se javljao u njegovoj mašti ozbiljan i ma, kao čedna ljubica u travi sakrivala se je Sabiha... uglađen lik Akifbeya, koji je s neobičnom energi­ jom izrabljivao svaku priliku i svaki čas, u turskoj Nastavite se. politici, da dođe do vlasti. »Preko vlasti se ostva- �Број 177 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, nici. Nakon izvještaja razvila se velika ‘ka — veli Mafić — i obećanja jedva je debata o posljedicama, koje bi mogle uspjelo Srbiji, da od tolikih stotina hi­ ljada zarobljenika namami oko 70.000 Sa sobom donijeti ova talijanska izazi­ u dobrovoljce, a od ovih, da ih je »do­ vanja, te o koracima, koje će naša vla­ sta pošlo u dobrovoljce iz ljubavi pre­ da poduzeti. U ministarstvu se poka­ ma ota^ihi«. Onda Krsta Marić na­ zalo jednodušno mišljenje, da se na talijanska izazivanja imade odgovoriti stavlja: W »Rat je svršen, otadžbina oslobođena najoštrijim mjerama. Nakon toga se i stvoreno je kraljevstvo Srba. Hrvata raspravljalo o nutarnjoj političkoj situ­ i Slovenaca. Dobrovoljci, su opet prvi aciji. Demokratska je štampa ovih po­ pušteni svojim kućama, a hrabri i ple­ sljednjih dana prikazivala položaj sadanjega kabineta u vrlo pesimističkom meniti srbijanski vojnik ostao je da ču­ va i-dalje stražu, da čeka regrute da svjetlu. Radi toga je ministarstvo vi­ ga smijene. Došla je napokon opća de­ jećalo o tri pitanja: 1. O rekonstruk­ mobilizacija. Srbijanski vojnik-je došao ciji pokrajinskih vlada; 2. o slobodnoj kući našao razoreno ognjište, ali nije trgovini j ceiitralnoj zadruzi; «3. o ag­ roptao na državu i svoje susjede, ne­ rarnoj reformi. Na današnjoj ministar­ go je. miran i spokojan, prihvatio za skoj sjednici raspravljalo se o ovim posao, počeo da vrijedno radi i poprav-' pitanjima samo načelno, tako te nije lja ono, što mu je porušeno. Za njega došlo do nikakvih konkretnih zaklju­ biti vojnik i prolijevati svoju krv za čaka. Sutra se prije podne nastavlja otadžbinu je sveta dužnost svih gra­ ministarska sjednica. đana i on zbog toga ne traži ni nagra­ Nema razloga kabinetskoj krizi. »Nar. de ni privilegija. Bezbroj Srbijanaca Politika« javlja: Na užasnu viku demo­ su ratni invalidi, bezbroj njih živi od kratske štampe, može Vas uvjeriti Vaš te svoje bijedne invalide i nijedan još dopisnik, da nema razloga za kabinetne ropće na državu, jer zna da ga ona sku krizu. Parlamentarna zajednica uneće, nesmijd zaboraviti. Ako ga sada ,činiće sve da zemlja ne upadne u nove ne može obilno da pomogne, to je zato trzavice. što ima prečih poslova. Srbijanski voj­ Razrožnost mišljenja u ministarskom nik i invalid je strpljiv, pretpostavlja vijeću. S druge strane prosuđuje se si­ interese državne svojim, pa zato nje­ tuacija posve drugačije. »Progres« pi­ mu slava i hvala, zato ga nećemo i ne še. da je u ministarskoj- sjednici došlo smijemo zaboraviti«. do burnih scena. Rađikali su doduše Napokon dodaje ovo, da prikaže pomodificirali svoje pređašnje stanovište, žrtvovnost Srbijanaca te čudan menta­ ali'ne toliko, da bi se to moglo primiti litet našeg »dobrovoljca«. sa strane demokrata. U samoj je mini­ »Mi pak. dobrovoljci, mjesto da bu­ starskoj sjednici nastala živa rasprava demo sretni i zadovoljni, što smo slo­ i svaki je ministar razložio svoje miš­ bodni. što smo iznijeli živu glavu iz ljenje. Prema tome teško da će doći rata, što možemo upored ići sa srbi­ do sporazuma. janskim vojnikom i svakome reći, da Demokrate žele onemogućiti prima­ smo svijetla obraza izvršili svoju sve­ nje izbornog zakona. Demokrate su iz­ tu nacionalnu dužnost, mi hoćemo da među ispunjenja svojih zahtjeva o po­ budemo država u državi, da budemo krajinskim vladama i između glasanja najpreči u državi. Obećano nam je po za izborni zakon postavili junktim. Ako pet htektara zemlje i to ćemo dobiti, parlamentarna zajednica ne ■ pristane kad tome bude rv.rijeme. Mnogo je pre­ na uvjete demokrata oni će onemogu­ če urediti državu 'i odužiti se srpskom ćiti prihvat izbornog zakona u drugom vojniku i invalidu, nego1 li nama do­ čitanju. Tako bi se izbori opet zavukli brovoljcima, od kojih mnogi jedva je za nekoliko mjeseci. pušku ogaravio. Zar mi bismo heroji i Pitanje izvoza. Na jučerašnjoj mini­ izdržasmo toliki rat s puškom u ruci, starskoj sjednici riješavano je takođe a ne možemo sada da u miru strpljivo pitanje o izvozu. O tome pitanju diskučekamo dan, kad ćemo dobiti onu zem­ r tovalo se-vrlo dugo, ali se nije^ošlo ni lju. koja nam je obećana i koja će nam do kakvog rezultata, već je riješeno, se ubrzo dati!? U ostalom, braćo mo­ da se diskusija nastavi na današnjoj ja. moji ratni drugovi, mi se nismo bo­ sjednici, koja će se održati u 10 časova rili za pet hektra zemlje, nego za čast prije podne. Svi su izgledi da će se i i obraz, za naše oslobođenje. Zašto sa­ pvo vrlo važno pitanje povoljno rije­ da svojom lakomislenošću da kaljamo šiti i poslije • ovog riješenja počeće se ono. što je bilo tako veličanstveno u riješavati o rekonstrukciji pokrajinskih nama, kada smo polazili u rat. i kada vlhda. smo svoju krv prolijevali?! Kad .smo VANJSKI POLOŽAJ. bili heroji u ratu, budimo još veći u mi­ ru i strpljivo čekajmo naš dan. Cičerinova poslanica turskim nacio­ nalistima. Preko predstavnika nove oKo je učio istoriju, zna ko su i što tomanske vlade u Anaioliji, komesar su bili pretorijanci u rimskom narodu i kako su bili omraženi u svojoj dr­ za vanjske poslove Sovjetske Rusije, Cičerin. uputio je jednu poslanicu pred­ žavi i svome narodu. Znamo' također, sjedniku Velike turske narodne skup­ ko su i što su bili šuckori pod Austri­ štine u Angori. Mustafa Kemalu. Ova | jom i zašto ih je narod prezirao. Pro­ je poslanica veohia. važna, jer potvrdu- i tiv nas dobrovoljaca počinje da se,osjeća izvjesno nezadovoljstvo u naro- I je vijesti koje su se,Strile o tiesnoth spo­ razumu između tirskih -i nhciđnainih du, našejn rođenom narodu, jer smo pobunjenika i Sovjetke Rusije, spora­ nestrpljivi pa često puta pretjerujemo u zahtjevima. Braćo moja, moji ratni I zumu koji će otežati pa i onemogućiti ' drugovi, preklinjem vas sjenama naših ; ostvarenje Venicelosovih imperijalistič­ kih snova. U toj poslanici kaže: palih drugova, čuvajte uzvišeno ime Sovjetska Vlada lavlja da je primila srpskog vojnika i dobrovoljca i ne do­ Vaše pismo, sa kojim ste tražili da us­ zvoljavajte ni jednim svojim postup­ kom. da bi se iko mogao požaliti na postavite odnose sa nama i da se udru­ žite S nama u zajedničkoj borbi proti­ nas. Samo tako mi ćemo moći izaći vni tuđinskog imperijalizma koji grozi svijetla obraza pred Srbijance i samo našim zemljama. Ruska vlada je sa za-’ na taj način kod naše braće Srba. Hr­ dovoljstvom uzela k znanju principe vata i Slovenaca, koji ne mogoše doći kojih se pridržava vlada u Angori, me­ na bojište. Mnogi, koji žele da na našim leđima đu kojima je naročito važno riješenje dobivaju stavu, zloupotrebljavaju nas, pitanja moreuza isključivo po sporazu­ mu država na obali Crnoga Mora, kao raspaljuju, u nama strasti i često puta i potpuno ukidanje sviju »zona uticaja«, nas dovode u položaj pogrješaka. Agi­ političkih i ekonomskih. tatori čitave jedne Stranke i u Bosni i u Hrvatskoj prave od nas korteško »Sovjetska Vlada je gotova da po­ sredstvo i hoće preko naših leđa, pre­ sreduje između Turske, Perzije i Jer- : ko naše slave, da dođu na vlast. Bra­ menije za pravedno određivanje gra­ ćo moja, moji ratni drugovi, ne dajmo nica. Ona predlaže da se odmah uspo­ se ni od koga zavoditi i iskorišćavati, stave diplomatski i konzularni odnosi nego ljubimo podjednako cijeli.naš na­ između Turske i Rusije, da bi se uspo­ rod, vjerujmo u našu državu i čuvalstavile što. ^iešnje veze između obje mo ime i čast srpskog vojnika j đobrozemlje. votjea. »Sovjetska vlada sa najvećom paž­ njom prati herojsku borbu koju turski narod vodi za svoju nezavisnost i za svoj suverenitet, a radni narod Sovjet­ ske Republike najtoplije želi sretan ishođ te borbe i gotov je da udari soli­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. dan temelj za rusko-tursko prijatelj­ stvo«. Važno ministarsko vijeće. Dne 13. o. tasdfe grčke vojske u Malo) Aziji. — mj. održala se je sjednica ministarske^ Engleske i grčke trupe momentano su vijeća koja je trajala od 10 sati prije obustavile nastupanje na Brusu, i ako podne do 1 sat postje podne. Biti eu prisutni svi mihistri. Zamjenik mini- i su Englezi u MuMniji a Grci na liniji stra inostranih djela dr. Ninčić izvješći- i Kremasti—Nlš—Halić. Ovaj zastoj pri­ vao je o događajima na talijanskoj gra- i pisuje se novom savezničkom nespo- I ■ ——. . . . . Politički pregled razumu između turskih i nacionalnih' •dovanja u Turskoj. SumnAvi zvanKni konmniket. Kolona iskrcana u Pandermi i sjeverna grupa divizija uhvatila veizu kod Omerkoja na putu Balukeser—Panderma. Zvaničan komunike govori o velikoj bitci kod Bolune sela u kojoj turski gubitci do­ stižu 2500 od kojih 1000 zarobljenika, 54 topa, 20 niitraljeza i mnogo ratnog materijala. Međutim izvjesni strani oficiri izjavljuju sumnju da je uopšte bi­ lo pravih bitaka kod Filadelrije i Balukesera, već da su to bile samo borbe slabijih turskih dijelova, koje bi Grci htjeli predstaviti kao bitke' vrlo velikog značaja. Zavjera Habsburgovaca. Ciriški li- stovi donose podrobnosti o radu onog aristokratskog i oficirskog društva, ko­ je se zavjerilo da povrati HapsburgovCe na prijesto. Zavjerenici drže svoje sjednice redovno, svakog petka u palati, u kojo stanuje grof Berhold. Me­ đu zavjerenicima spominju se bivši . autrijski ministri Husarek i Let, ministar-predsjednik grof Klam-Martinic, mnogi viši oficiri a.-u. vojske, krupni trgovci i industrijalci monarhije i drugi. Tu je i bivšj šef slovenačke vlade, dr. Susterčić, koji i danas održava razgra­ nate veze sa krajevima zapadne Jugos.avije. Zavjerenici raspolažu za sada ugđacionim kapitalom od 22 miliona kruna, al, se taj fond uvećava prilozi­ ma, u кУ ma učestvuje Italija i Engles­ ka. Šva.C'rška vlada ne sL, .ja smet­ nju smu'nju na ovih za j.-r-mkaPobuna u talijanskoj vojsci. Prošlog petka došlo je u Idriji do pobune tali­ janske vojske, kad se doznalo, da će morati krenuti u Albaniju. Pobunjeni vojnici otvorili su tamnice i pustili uhapšenike na slobodu. Pobunjenim voj­ nicima su se priključili neki satnici. Tek kad je stigla zatražena pomoć uspjelo je svladati pobunjene vojnike, koji su sad internirani u vojarnama, dok su satnici, koji su se priključili sa pobu­ njenicima uapšeni. - Pobuna u Idriji. U Idriji 9. o. mj. po­ bunio se je prvi batalion italijanskog 14. pješačkog puka, koji je tamo u garni­ zonu. Na zboru su govornici pozivali i ostalu vojsku na pobunu. Među voj­ nicima čuli su se uzvici: »Dolje Kralj, ’Uolje Italija, živio Lenjin«. Svi, koji su bilj uhapšeni, silom su oslobođeni. Po­ zvano je stanovništvo, da se naoruža i zajednički odupre tuđinskom jarmu. Uhapšeno je osam oficira..Protiv po­ bunjenika tražena je pomoć iz Italije. Divljaštvo Talijana u Trstu. Prema posebnim vijestima, koje dolaze iz Tr­ sta, Talijani su radi događaja, koji su se dogodili u Splitu priredili jučer ve­ like demonstracije. Veća grupa demon­ stranata došla je u 18 sati pred Narod­ ni Dom. gdje se nalazi hotel »Balkan«. Demonstranti su bili oboružani sjeki­ rama. sabljama i puškama, te su naj­ prije porazbijali prozore na domu, te poslije počeli pucati, Provalivši u Na­ rodni Dom porazbijali su čitav namje­ štaj i bacili ga kroz prozor. Vandali­ zam demonstranata je bio toliki, da nije ništa ostalo pošteđeno. Nakon to­ ga polili su čitav Dom petrolejem te su ga zapalili na sve četiri strane. U jedan čas je bio čitav Narodni Dom u plantenu. koji ga je posve uništio. U ponoći je još uvijek gorip. Vatrogasci, koji su prispjeli, btli su spriječeni, da ga gase. Dozvoljeno im je jedino, da ■štite od požara susjedne zgrade. Odav­ le razišli su se podivljali demonstranti po čitavom gradu, pa kad su stigli pred Ljubljansku Kreditnu Banku provalili su , sjekirama vrata te su prostorije banke posvema demolirali. Namjeitaj i ■ arhiv iznijeli su na cestu, gdje su sve to zapalili. Oko 21 sat došli su pred Jadransku Banku, gdje su provalili u prostorije i uništili arhiv i pokućsvto, te bacili inventar s prvog kata na uli­ cu. Uništili su i čitav namještaj u pri­ zemlju. Sa velikim čekićima pokušali su razbiti blagajnu, ne bi li tako došli do novca. Što im nije uspjelo. U jedan sat provalili su u prostorije jugoslaven­ ske delegacije, gdje su porazbijali sve i pobacali na ulicu. Karabinjeri i vojništvo nije nastupilo protiv demonstra­ nata. premda su hili više puta pozvani po interventima. da brane njihovu imo­ vinu i ličnu sigurnost. Pred Jadransku Banku su oko 22 sata došli karabinjeri, kad je bilo već sve porazbijano i arhiv uništen. Daljnji detalji još manjkaju. Muslimani Sjetite se „Gajreta". Сграна 3. Domete vijesti Skupština u Ostrošcu. Predsjednik naše organizacjie Presv. g. H. H. Ibrahim ei: Maglpjlić otišao je jučer sa nar. posl. g. Dr. Mehmedom Spahom u Ostrožac radi održanja skupštine. Nar. poslanik g. Dr. Hatiđbeg Hrasnica otputovao je u Beograd, da pri­ sustvuje sjednicama Prjzr. Nar. Pred­ stavništva. Split — krvavo pozorlšte. U nedjelju je Split bio pozorištem krvavih doga­ đaja. Nekoliko talijanskih podćasnika s ratnog broda »Puglia« popljuvalo je našu zastavu i spalilo je. Jedan je tali­ janski časnik udario po glavi jednog Jugoslavena, koji je prosvjedovao proti ovoj pogrdi naše narodne časti. Na to se masa uzrujala i demonstrirala. Do­ šlo je do sukoba s talijanašima i tali­ janskim vojnicima. Naše je redarstvo uredovalo i uspostavilo mir. Međutim se približio obali jedan talijanski mo­ torni čamac, te ispalio tri rakete u cr­ venoj, bijeloj i zelenoj boji. Iza njega je doplovio i drugi oružani čamac, torpedolovpc Gluho. Sef naše policije Bojanić pozvao je Talijane, da se udalje. Izjavio je. da na sebe preuzimlje od­ govornost za život onih talijanskih ča­ snika i vojnika, koji su se nalazili na kopnu. Kao odgovor dobio je nekoliko prijetnja, a nakon toga su počele s ta­ lijanskog broda padati ručne granate. Pao je mrtav Mato Miš, izbjeglica iz Tijesna. Teško je ranjen jedan poruč­ nik. a više je ljudi lako ranjenih. Tali­ jani su počeli pucati iz pušaka na naše ljude. Naši su žandari uzvratit vatru. S obadvije je strane ispaljeno oko 600 hitaca. Teško je ranjen u trbuh kapetan Gulli, zapovjednik ratnog broda Pu­ glia. U bolnicu je prevezen amerikanskim automobilom, Izvedena je ope­ racija, ali je podlegao rani. Talijani su željeli, da se u gradu pokopa uz sve počasti. Naša vlada nije na to pristala nehtijući preuzeti odgovornosti za do­ gađaje. kpji bi se pri tome mogli zbiti. Kapetan je prevezen u Anconu. Izbjeg­ lici Mišu htjeli su naši prirediti svečani sprovod, ali je to zabranio američki admiral Anđretvs. On sada vodi istra­ gu zajedno s našim vojnim oblastima. Istraga teče nama u prilog. Ranjenici se nalaze u bolnici. Radnje se zatva­ raju već u 6 sati, a nakon 10 sati ne smije nitko biti na ulici. Talijani su za­ branili svako iskrcavanje u grad. U Splitu vlada velika uzruianost. Na kra­ ljev rođendan izvjesili su talijanaši cr­ ne zastave u znak žalosti nad smrću Gullijevbm. Naši su potrgali! sve za­ stave. Daljnji se događaji iščekuju s najvećom napetošću i pripravnošću s iiaše strane. Dalmatinska pokrajinska vlada obavijestila je našu centralnu vidu u Beogradu, te je ova jučer izdala ovo zvanično saopćenje: Na jutrašnjoj svojoj sjednici ministar­ ski je savjet riješio, da se objavi ovo saopćenje: Prilikom nemilih događaja koji su u oči našeg narodnog praznika, prema primljenim izvještajima, izazvali u Splitu dva talijanska podoficira i koji su stali života naših i talijanskih ljudi, naši sugrađani, zamoreni neprekidnim izazivanjima s talijanske strane, dali su izraza svojem gnjevu u pojedinim na­ šim gradovima na način, koji mi iskre­ no sažaljevamo. Stoga se kraljevska vlada nalazi ponukanom preporučiti našem građanstvu diljem cijele naše domovine što veću smotrenost i hlađnokrvnost i izbjegavanje svega. Što bi ma i, iz daleka mogla sličiti na izazov ili uvredu koje tuđe države. Naša ne­ osporiva prava rnoći će se najbolje štititi dostojnim držanjem naše zemlje i gotoVošću da še brane, kad za to do­ đe poziv od odgovornih činilaca. Na pažnju građanstvu. Gradsko po­ glavarstvo u Sarajevu šalje nam slije­ deću objavu: Za kratko vrijeme oče­ kuje se zvanična posjeta Njegovog Krafevskog Visočanstva Regenta Alekr sanđra u Sarajevu. Da bj se Regent dočekao što dostojnije, potrebno je, da i spoljašnjj izgled grada obzirom na či­ stoću bude što bolji i ljepši. S toga se pozivaju svi stanovnici grada Saraje­ va. a naročito oni, koji stanuju u glav­ nim ulicama, da učine sve. kako bi nji­ hove kuće i dvorišta bile što čistije i ljepše. Isto tako treba da svi vlasnici građenih ili otvorenih zemljišna, ova što iwl)e dadu očistiti i po potrebi ograditi. Od danas za 8 dana poćiće gradom zdravstvene komisije, koje će obići sve kuge., dvorišta i zemljišta, da se u“ere koliko je odgđvoreno ovom pozivu. Ako se gdjegod nađe nečistoća ili dru- �1_____________________.ПРАВДА* ирама 4. Stran« ga kakva zdravstvena nezgoda, od-' ie ja, da makar nosi prazni naslov, kad ga ne može inače da poluči. Svašta stranice ih gradsko poglavarstvo na čula, jacije ne čula. E, da nije kako jest, trošak vlasnika dotičnih objekta, a obaš bi g. Vlado otišao u Trešeljak. sim toga će se još kazniti velikom nov­ ■ Društveni Dom« u Sarajevu. Mini­ čanom globom. starstvo Prosvjete riješilo je da se ot­ Takse za lovačke karte. Pišu nam iz kupi. »Društveni .Dom« u Sarajevu. U lovačkih krugova: Povisila je vlada za tome domu držače predstave sarajev­ ovu godinu takse za lovačke karte za sko Narodno Pozorište dok ne Jiude 1000%. Ove karte valjaju za jednu ci­ gotova nova pozorišna zgrada. jelu kalendarsku godinu i bez lovačke Upravnik Sarajevskog Pozerišta. — karte ne smije niko loviti. U Bosni i Uskoro će biti potpisan ukaz, kojim se Hercegovini ima kotareva. gdje lovci postavlja za upravnika Sarajevskog ni do danas nijesu primili lovačke kar­ narodnog pozorišta g. Velja Živojnović, te premda je pola godine već prošlo. profesor. Radoznali smo, hoće li vlasti i od tih naplatiti taksu za cijelu godinu ili sa­ mo za vrijeme od uručenja karte do konca godine. Pravedno bi bilo drugo, jer i trgovac ne smije naplatiti mušte­ riji jednu kilu hljeba a uručiti samo po­ la kile. Financijski erar može diferen­ Na šerijatskoj sudačkoj školi u Sa­ ciju kod lovačkih taksa* naplatiti od orajevu započinje školska godina 1920. nih oblasnih organa, koji su svojom lii 21. sa 1. septembrom 1920. Za ovu jenošću ili iz razloga da i to upotrijebe školsku godinu podjjeliće se nekoliko za širenje nezadovoljstva među naro­ besplatnih mjesta i to u prvom redu dom. zavukli pravovremeno uručenje onim aspirantima koji su svršili naj­ lovačkih karata. manje I. godišta šerijatske sudačke ško­ Sef odjeljenja za doček Nju Vis. Re­ le o svom trošku a besplatna mjesta genta. Kako čujemo obrazovan je od­ koja eventualno preostanu iza ovih asbor. kojemu je stavljena dužrjcst, da piranata podijeliće se onim kandidati­ ma koji stekli na prijamnom ispitu za priredi sve što. je potrebno za doček Nj. Vis. Regenta u Sarajevo. Pročelnik I. godište najbolju ocjenu, a uz to bu­ je ovog odbora g. Vlado Besara, koji du siromašni. Ostali pitomci koji budu se u ovom svojstvu potpisuje kao šef primljeni u 1. godište mogu dobiti ovaka mjesta istom nakon jedne godfine odjeljenja 'za doček Nj. Vis. Regenta. Tuhaf. Odakle vaskrsnu to odjeljenje- pošto dokažu, da su u nauci dobro na­ na bosanskoj vladi? Ili je to pusta že­ predovali dakle, kad predu II. godište. Iz štatuta šerijatske sudačke škole lja g. Vlade za nesuđenim načelstvom. pa se samozvano prozvao šefom odje■§ 6. (Glasnik zakona i naredaba od 1887. Prosvjeta i škola. Mislimacitii družilo „El’iuntp" u Sarajgiu Muslimansko društvo »El Kamer« traži kućenastojnika, kome bi predalo u vlastitu režiju sav promet u društvu. Pobliža razjašnjenja daje predsjed­ nik Filipović Jakub Ešref, Jeftanovića ulica broj 8. Pismene ponude primaju se do 31. jula 1920. Odbor. Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, da smo snizili cijene fesovima. Islama g a Vranić I sin (prija Fišći Hamdija] Sarajevo, Sarači ul. br. 11. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne^imatillviše pjege, prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ♦ X X Ф X X X X X ' preporučuje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Oglašujte u „Pravdi" Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I « HAMDIJE KOPČIČA I . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Tiger, Volfort)...................... K 130’— sima i gornjim zahtjevima.pozvaće se na prijamni ispit za 30. i ol. avgusta ove godine. Za I. razred šerijatske gimnazije u Sarajevu spojene s internatom podijeHće se u školskoj godini 19M/I921. 15 potpuno besplatnih mjesta, аИ5 mjesta uz naplatu polovice opslkrbnine, koja će se obračunavati svakog mjeseca prama jzdaćima za hranu i pranje rub­ lja, a bite po prilici 300 kruna mjeseč­ no. Odijelo treba d sami pitomci sebi nabave. U -zavod i internat mogu biti primljeni samo oni učenici muslimani, koji imaju ispunjene sve uvjete za pri­ manje u I. razred koje druge srednje škole (gimnazije, realkc, realne gimna­ zije), a dovoljno -su upućeni u čitanje Kurana. Molbatpa za primanje u zavod i internat, koje treba upraviti Zemalj­ skoj Vladi IV.-l., nužno je priložiti: 1. svjedodžbu osnovne škole (ruždije); 2. rodni list; 3. od općine izdani i od ko­ tarskog ureda potvrđeni iskaz o poro­ dičnim i imovinskim prilikama i 4. li­ ječničku svjedodžbu zvaničnog' .Školskog) liječnika u kojoj treba da bude potvrđeno da molitelj nema zalazne bolesti ili koje mane, koja ga čini ne­ sposobnim za internatski uzgoj i pri­ pravu za šerijatska teološka zvanja. Ovako opremljene i propisno biljego­ vane molbe valja predati najkasnije do 25. jula 1920. kod nadležnog kotarskog ureda, a u Sarajevu kod vladina po­ vjerenika. Učenici, koji su prošle škol­ ske godine imali gornju Stipendiju i prošli s prvim redom, ne trebaju po­ navljati ove molbe. \ ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? PAP1RNICA Sada stoje: 1 fes-patent (postavljen) . Propisno biljegovane molbe, kojima treba priložiti liječničku svjedodžbu, izvadak iz popisa žiteljstva, svjedodžbu vladanja i školsku svjedodžbu, te kod onih kandidata, koji mole besplatno mjesto još i svjedodžbu o imućstvenim prilikama koja mora biti vidirana od nadležnog kotarskog ureda, a u, Sara­ jevu od g. vladina povjerenika* treba najkasnije do 25. jula o. g. predati go­ spodinu reisul-ulemi za Bosnu i Herce­ govinu u Sarajevu bilo direktno ili pu­ tem nadležnog kotarskog ureda (kot ispostave). Ovdašnji pitpmci šerijatske sudačke škole, koji mole besplatno mje­ sto neka prilože školsku svjedodžbu i svjedodžbu o imućstvenim prilikama,. Kandidati za koje se bude držalo da im sprema i sposobnost odgovara propi. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svojtf bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene r najumjerenije. ♦ Trgovina fesova Vranić i sin str. 60.) vidi se kakovo je osposobljenje potrebno za primanje pitomaca u za­ vod, ali se napominje, da će se pri pri­ manju u prvom redu uzeti u obzir oni kandidati, koji budu svršili nižu gimna­ ziju. Naročito se napominje, da će se na prijamnom ispitni od kandidata zahtjevati znanje: 1. arapske gramatike i sintakse; 2. arapsko pismo i to husni hat i imla lijepo pimso i pravopis; 3. za one kandidate koji nijesu svršili ni­ žu gimnaziju Najmanje Hz srpskog ili hrvatskog jezika glatko, čitanje i razu­ mijevanje pročitanog, čisto pismo, zna­ nje gramatičkih dodataka III. i IV. či­ tanke za osnovne škole u Bosni i Her­ cegovini, i iz računstva: četiri svrste računanja cijelim brojevima i desetinskim razlomcima te usmeno računanje običnih razlomaka. Centralna drogerija Braća Sa^inagič Natječaj. Spoj 177 Broj .PRAVDA’ M. Bohn&Co Zsombolya, Banat Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu perutj, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3’— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. —. Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupUarno siguran zavod.—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci prekb K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni .гиаик: F. tetaka. Пш1к; GrataraM Odtooi 4 ■. 0.« Umvarih D. * A. КИм, Jš»ttlrav. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d7a974a8165b7d6760157f34361a6c2a.pdf 785e9fdb7d637b309cbe36eeddc2e4ca PDF Text Text 0 poštarina u »»lovom plaćena. Broj 73 (178) « /DA Sarajevo, utorak 20. jula 1920. (5. zilkade 1338,) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utor kobi i četvrtkom. 'JpsiujE FEđahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine6®kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni Godina 11. — Ш. SETON HilTSON Scotus Viator, najveći zagovornik, najveći prijatelj i borac za oslobođe­ nje i ujedinjenje Južnih Slavena stigao je i boravi u našoj sredini. Nakon odli­ kovanja, Što mu ga je podijelila (hrvat­ ska univerza), prombviravši ga kao svog začasnog doktora filozofije, pro­ putovao je Srbiju, Crnu Goru. Sandžak 1 Makedoniju, da vlastitim očima vidi plod dugogodišnjeg svog truda i za­ mjetnog rada, da vidi oslobođenu i u'edinjenu Jugoslaviju. Došao nam je iz Novog Pazara, gdje živu naša jeduovjerna i jednokrvna bra­ ća sputana u okove nepravde, koje im se nanosi od elemenata, koji žale, što se nijesu rodili u vrijeme srednje-vjekovnh inkvizicija. Ovaj veliki Skot sastajao se je već sa nekim našim videnijim političarima i predstavnicima, koji su mu dali pot­ pune informacije o našim prilikama, o našim težnjama i željama, ali su mu saopć’li i sve tegobe koje snosimo. ■ Dobro nam došao! Oho Monshih mjera slavnih Srba, gađala je kamenjem neke muslimane dečake a jednome od njih uzela i guyj. E, na takvo zlodejstvo ni­ je se .mogao više uzdržati ni »Hrvat«, organ Laginje I, i pfeštampavaju do­ slovce »Pravdhiu« kuknjavu zajedno je sa njom konstatovao, da je ono što mu­ slimanske razbojničke čete u Staroj Srčiji čine prosta nevina igračka prema zulumima u Bosni i Hercegovini! U Sta­ roj Srbiji su muslimani odmetnici pobili za.poslednjih nekoliko meseci više srp­ skoga sveta nego za čitavu prošlu go­ dinu i po. U Bosni ј Hercegovi­ ni muslimanske rulje i »š u ckori pobili su više srpskoga. življa i uništili više naših se­ la nego što bi to učinila najdivljačnija arnautska pobu­ na. Ali to je snpski, Alahu ugodni k’smet, veruju begovska »Pravda« i banovski »Hrvat«, a protiv k’smeta se ne može ništa!« Kako st vidi »Politici« je po srijedi »Kismet«, jer se radi o tom, da se suz­ bije nasilje i jer su po srijedi Muslimani. Njoj je dozvoljeno da se u takim prilika­ ma posluži podvalom i izvrtanjem. 0na govori o događaju u Goraždu, o ko­ jem »Pravda« nije donijela ni slovca, a koliko se udaljuje od istine pokažu- j juči otimanje gunja, vidi se najbolje j po tom, koliko je izvrnula naš ptikaz I u 69. broju »Pravde« od 6. o. mj. Stoga ‘ ćemo da taj prikaz ponovimo: »Na 25. , juna t. g. pošta su naša djeca u šumu ' zvanu Gnjilice, da uberu trešanja, pa j su napadnuti od Riste i Mitra Palete, I Steve j Manojla Nikoiića, te Staniše ; Markovića i Pere Gejaka, koji su djeci oteli gunjeve, fermene. Basove, kape i ; obuću, te. sepete sa trešnjama i špagove sa sjekirama jer su usput i drva po­ nijeli. Od stvari što su oteli od djece što nije vrijedilo to su isjekli, a što je valjalo to su odnijeli. Na djecu su pucali iz-pušaka ali srećom nije niko po­ gođen, samo su kamenom ozlijeđeni •uza Mebage Bećića te Ibrahim Ga­ dim i Agan Šahinović. Kod Jove Gnjatije bili su kopači isti dan i kad su dje­ cu ugledali na bijđgu. izletjeli su i za­ sjeli u pšenicu i pucali na njih Ile Cukara i Uroš Stevanović.'Не Cukara je pucao iz revolvera a Stevanović iz repetirke. SVjedok žena Đorđe Stevanov’ća koja je vidjela da su gornji pucali. manima! AH eto »zaklela se zemlja ra­ ju, da se tajne sve odaju«, pa i ovdje bstaše muslimani svijetla obraza i ne­ okaljane časti prema svome bližnjemu, kojemu može samo pokvarena, niska i divlja duša o glavi raditi. Taki musli­ mani nisu nikad bili niti takovo postu­ panje doliči čovjeku, već samo zvijeri. Sa Osobitim zadovoljstvom čovjeka, kojemu su nevrijedni' pokušali zakaljati poštenje i dostojanstvo, kao što je »Po­ litika« (i njoj slični neobjektivni listovi) htjela da poništi pošteni glas i ime mu­ slimanskog elementa podvalama, laži­ ma i izmišljotinama, ini samo gornje službeno izvješće mostarskog okružnika iznosimo i pozdravljamo, kao potvr­ du našeg pisanja o rnusl. nevinosti i pitomosti i kao najjači dokaz lažljivog kle­ vetanja muslimana i sa službenog (jtjesta. Drago nam je. da se dtkrilo lice isti­ ni i da nije pala ljaga na pošteni obraz* muslimana, na koje se digla kuka i mo­ tika. da ih uništi i prikaže divljacima i banditima, kakovi muslimani nisu nikad । bili, jer im to njihov odgoj, moral i vje­ ra .ne dopušta. Neka se vidi, kakvim nemoralnim načinom hoće da ocrne mu­ slimane- njihovi dušmani i kakve su kvalitete sve vijesti, koje tobože izno­ se »zlodjela« muslimana, kao što to »Politika« često čini na sramotu svoga dobrog glasa, nasijedaiući zlob­ nim i pokvarenim individuama. ći u kojoj je bio opkoljen. Jedan pljač­ kaš ranjen uhvaćen je, ostali su uspeli pobeći. Od žandarmerije lako je ranjen potporučnik Luburić, a teško je ranjen jedan žandarm«. Ipak se dakle, i od strane »Politike« potvrđuje ono, što smo mi nebrojeno puta naglasili u našem listu u zaštitu muslimanskog obraza i poštenja, koje im se kaljalo i sa službenog mjesta. Mi smo naime tvrdili, da muslimani nema­ ju i ne mogu imati nikakva učešća u razbojničkim napadajima *pa imetak i život poštenih i mirnih sugrađana,pa se opet sa svih strana trubilo u Srp­ skom novinstvu, da su muslimani or­ ganizirali pljačkašku bandu na genera­ la-Terzića te su bili mnogi muslimani u Nevesinju i Mostaru zbog ovog slu­ čaja zatvoreni i zlostavljani na pravdi Boga I)i« krivi ni dužni. Sad se poka­ zala istina i otkrila bezobzirna i ne­ poštena kleveta na muslimane pa mi­ slimo, da će bar naknadno dobiy musli­ mani, koji su nevini trpjeli od batinaša, punu zadovoljštinu time, da se njihovi zlostavljači, mučitelji i denuncijanti pri­ vedu zasluženoj kazni radi potvore po­ štenih muslimana. I poslije svih zločina, poslije svih barbaustva i poslije svih izazivanja, koji­ ma su muslimani u ovoj zemlji izloženi sa strane rulje podivljale pravoslavne mase na sramotu slobode i'bratstva, opet se pokušalo službeno i pokolj mu­ slimana kod Bileće podvaliti — musli­ Kadgod beogradska vlada, naročito njeni »demokratski« ministri hoće da poduzmu kakva nasilja, nezavisna je »Politika, prva, koja vadi kestenje za vladu i bez i malo srama izvrće činje­ nice/ Tako se je držala prilikom sara­ jevskog i skopljanskog sastanka musli­ manskih predstavka, kao t u sVim Gosp. E. Ed. Taveruier, posebni do­ prigodama, gdje je trebalo zabašuriti pisnik pariškog »Le Temps«-a piše svo­ istinu. Bezakonja, što su činjena i što me listu iž Carigrada o Rusima, koji se čine nad građanima drugog i trećeg sih izbjegli u. Tursku. To su. kako on reda — Muslimanima Sandžaka ,i Ma­ kaže, gotovo sve sami inteligentni Ijukedonije i Bosne i .Hercegovine — uro­ I di, bivši carski oficiri i ostala gospoda dila su zakonitim otporom i prodrla u iz viših društvenih krugova. Dopisnik javnost, naročito hrvatsku. To je neu­ opisuje bijedu, u koju su zapali ti jad­ godno »demokratskim« satrapima j za­ nici bez domovine. Pošto su potrošili, to je »Politika« u broju od 14. o. mj. do­ što su imali u gotovu, počeli su otva­ nijela ovaj bedasti sastavak pod naSlorati gostionice, u kojima služe kao kelvoth: Zulumi u Bosni i Hercegovini: nćri i kelnerice bivši oficiri i otmene »Pre neki dan u Goraždi je bild neko­ dame. Opisavši te nove barove (bars) liko piotuiaca sarajevske podoficirske nastavlja g. Tavernier: škole. Sedeći u kafani i veseleći se uz »To je sve boljševizam i u tom se čašu vina pred povratak u komandni ne treba varati. U ovaj čas ima u Cari­ oni su 'pevali onu poznatu pesmu koja | gradu 30 do 40 hiljada tih upropaštenih I se danas peva širom ćele naše zemlje: 1 ■i—mi1’"« ■ ljudi (deelasses). Većina ih pripada o»Cara Karla vezali u gvožde, A sultana Sarajevo, 19. jula. noj klasi, što je zovu »vodećom« u šiba Kara-Đorde«. I odmah sutra dan svim zemljama. Sprva su prodavali sve »Politika« od 16. jula 192j). donosi oje poletela u Sarajevo na daću deputa­ što su imali, zatim su igrali po igračvu značajnu vijest: Okružni načelnik iz cija muslimana pristalica bega Hrasniiricama (tripots), iza' toga su pozajmitiMostara uputio je Ministarstvu Unu­ ce, Mehmeda Spaha i efendije Korkutrašnjih Dela ovaj telegram: Ovoga ča- i vali, a onda su — osim časnh iznimaka ta protestujući što se na ovako straho­ —’ stali obavljati svakojake sumnjive sa javljaju mi iz Nevesinja.i Gackog da vit način vreda njegovo Imperatorsko se 13. tek. m. žandarme^iski krstareći j poslove. Savezničke ih države ipak izVeličanstvo Sultan a sa time i naiuzodred iz Avtovca sukobio sa crnogor- I državaju preko dobrotvornih ustanova. višenjji osećaji bosansko-hercegoVačkih Svaka vlast ima svoj otok u nekad skim pljačkašima, koje"’ su predvodili muslimana. A već prekosutra Hrasnicasretnom Arhipelagu — Prinčeva (КуDušan Ilidi.ć i Vaša StanojeSpahova Pravda zakukala je iz svega zyl Adalar blizu Stambola) — pa v i ć, za koje najnovije pouzdane infor­ glasat kako su muslimani u Bosni i Her­ i Rusija ima svoju rusku kolo­ macije tvrde da su učestvovali u razcegovini napuštena pastorčad i kako niniju. Englezi su uzeli — to je naj­ b o j'n i š t v u n a d d1 en e r a 1 o m T e rgde na svijetu nema takvog zuluma i veći komad — Prinkipo (Bdjiik Ađa). Zićem, a,2. ov. meseca izvršili po­ takvii^ Vredatija kakve oni podnose. Go­ Francuzi Hallei (Hpibeli Adu). Talijani kolj nad č e t јт i muslimana tovo u isto vreme »Pravda« je preneAntigeni (Kvnalv Adu). Amerikanci k’od Bi l eća. Dpšan je ubijen, a Va­ razila svet otkrićem novog još etrašniProti (Burgaz Adasy). Sve te kolonije ša nehoteči se predati izgoreo je u ku­ jeg zuluma: nekolicina mladića, pravo­ Boljševici i muslimanski narodi. I [ I , | i imaju svoje diplomatsko predst'vništvo, koje je smješteno u gjijašniem ruskom poslanstvu, a kojim upravlja jedan ru­ ski general. To predstavništvo uživa sva prava (prerogatives) diplomacije, njegovi agenti hodaju tamo amo po Turskoj zaštićeni svim imunitetima, pa se ova fikcija goni dotle, da su pariški Rusi protestirali proti jednom činu en­ gleske policije, koja se je usudila pro­ drijeti 5. aprila (o. g.) u bašču poslan­ stva, kad je odjeknuo brasak pušaka iz kojih je umlaćen general Rorrianovski. Osim toga imaju Rusi svoj list u Cari. gradu. Nemoguće je ne vidjeti upliva, koji može imati takva i tako dobro opremljena masa na Tursku u sadaš­ njoj krizi. Zbilja, ti Rusi stiču veza u svim sredinama (milieux), upoznaju na­ vike. jezik i ustanove: ne može se zantjekati, d će oni za malo vremena biti sila, s kojom treba računati, a već su se medu njih uvukli službeni agenti Lenjinovi, kdji će ih brzo predobiti, kad se uzme u obzir stepen nevolje tih ise­ ljenika, jer ovi agenti raspolažu zlatom, dragim kamenjem, njemačkim marka­ ma i rubljima. Drugi im divno priprav­ ljaju teren, jer je već nađen način rada.' Komunizam nenla izgleda ovdje (t j. u Turskoj) da se udomaći: ovaj pobož­ ni narod, naučan na stariš (autorite) ne će nikako razumjeti marxističkih teo­ rija. ali u bijedi i sadašnjoj zbrci gesla su integralni nacionalizam i vjerska �Strana 2 Страва borba staleža. U ovaj se je čas talas, koji je pošao iz Sibirije, proširio preko Perzije i Kavkaza, dosiže u Turska i ■ Mieir,' a sutra će zaprijetiti Tripolitaniji, Tunisu, Alžiru (Džezairu) i Maro­ ku i u isto doba Indiji. (Ovom prilikom valja zabilježiti slijedeći događaj, koji je. malo poznat: jedno skladište oružja u Carigradu, koje je čuvao odred Indi­ jaca. tu skoro je po noći posve opljač­ kano.) Kakvu ćemo silu suprotstaviti toj bujici, ako se zarana ne pobrinemo? Opasnost je prava i sigurna. Jedino sredstvo, da joj se izbjegne, jest: da bu­ demo uviđavni i da sami sebe ne ob­ manjujemo. Dosad je uzalud pokušano, da se podigne brana u muslimanskom Kavkazu, gdje, kažu, zapovijeda Enver paša; to je zalste bilo odviše djetinja­ sto. Francuzima je povjereno, da usta-, ve pokret u Anadolu. dok'se je Engle­ ska zadovoljila, da upravlja u Carigra­ du; i ta se politika čini uzaludna, te nema nade, da će koristiti ni Englesko! ni Franceskoj. Ovdje, na licu mjesta, najpametniji i najupućeniji ljudi drže, da bi se tim pitanjem trebalo zabaviti jednostavnije i razboritije. Ovi vele: Mi hoćemo da se okoristimo sultanovim ugledom i uplivom, pa nemojte ft one­ mogućimo taj autoritet. U Carigradu imamo vladu reda, poduprimo je druk­ čije nego dosad, a ne paralizujmo je. A tamo u Ankari (Angori), u središtu ot­ pora, dajmo se na posao i probirajmo; pravi rodoljubi, koji se ne udružuju s boljševicima, nego samo da brane život svoje domovine, vratiće se u red čim vide, da im rođena gruda nije u opas­ nosti; zdravi dio naroda će preuzeti na se. *l izluči Lenjinove agente. Jednom riječi, ako hoćemo da izbjegnemo mu­ slimanskom boljševizmu u Aziji, ne smi­ je se Turska satirati. Treba omogućiti, a ne zaustavljati svako zakonito dje­ lovanje u toj zemlji (policiju, upravu, vladu) i ne puštati više Turcima ni da kolju ni da ko njih kolje.« U Carigradu uviđaju, da je g. Millerand razumio ove istine, pošto »anek­ sija« Cilicije (Adana vilajeti) nije unešena u mirovni ugovor. Naši nam ov­ dašnji dobri prijatelji napominju jedan i po milijon ljudi, što ih je Francuska iz­ gubila u ratu i drže, da je dosta toliko mrtvaca, da plate za primjenu versailleskog ugovora, osobito pošto bi dobra • politika, koju bismo vodili u Turskoj, bila jedina, koja bi. ustavivši anarhiju, koristila našim saveznicima i nama.« : Bilješke. Grudićevi kurbani. Jedan po jedan od muslimana činovnika padaju žrtvom Grudićevih lažnih i jednostranih izvješ­ taja na naše vajno ministarstvo unu­ trašnjih djela. Poslije Defterdarevića, Borića. Demiroviča i drugih, dolaze na red i manipulativni činovnici, jer Grudić ne može nikoga očima viđeti koji fes nosi. Kako čujemo premješen je pristav pomoćnih ureda Ahmet Ahmetović koji je služio 18 godina u Tuzli na zadovoljstvo svih vlasti, te koji ima petero djece i posjeduje jednu malu ku-, čiču u koju je svu svoju sirotinju savio. Pošto je čovjeku sa toliko djece nemo­ guće prtljati u ovo skupo vrijeme, to je prozirna svrha ovoga premještenja. Ahmetoviću ne preostaje drugo, negp, da se zahvali, i time opet istisne jedan musliman iz službe. Razlozi premješta­ nju su upravo tipični, nepovjerenje, jer je član organizacije, »neprijatelj« drža­ ve, jer se drži propisa svoje vjere i ko­ načno lično neraspoloženje, jer se svak ne da upregnuti pod Grudića jaram. Ta­ ko je hotio muslimane uz ramazan pri­ siliti, 'da budu tačno. u 8 sati u kan­ celariju i tražio ih policijom, tako je šikanirao i Ahmeotvića, jer ga je vidio u 9 sati pred poreznim uredom i na­ tovario mu na vrat očitovanje i oprav­ danje gdje je bio, premda je službeno bio zaposlen. Edhem Sejdić pristav pomoćnih ure­ da koji je nakon nebrojenih nepravdi od prijašnjeg režima napokon premješ­ ten u svoje rodno mjesto u Tuzlu, premještava se opet po treći put u dvije godine, a na njegovo mjesto dolazi je­ dan pristav Srbin, koji je Gradiću ne­ koliko sumnjivih usluga iskazao kod provadanja istrage proti predstojniku Stojiću. te ga Gradić odmah rezervisao za sebe, a nek Seidć račun plati. Mi pitamo dokle će ovako ruglo od uprave dalje trajati. Ko se sve jza toga G udića krije, da on ovaku silu iza vlađ nih leđa provodi, da ruši musliman­ ske eksistencije. ništi čitave porodice, a sve za svoj ćeif i radi nekog uimšlje- .PRAVBA- — .ПРАВЦА' nog nepovjerenja ,u naš elemenat. Mi osim jednog zahoda kojega je Gradić u Tuzli postavio, valjda da mu «e pro\padne uspomena, nismo n šta do sada vidili, čime je podigao ugled uprave ili stvorio nešto pozitivnog kao drugi ok­ ružnici u zemlji, stoga će naše vodstvo najvećom energijom istupiti, da se ta Gruđićeva premještenja obustave, naši ljudi ne upropašćuju, a Gradiću pokaže put otkuda je dojo! Odjek Radićevog procesa. Beograd­ ski »Balkan« piše: Dosadašnji tok jav­ ne rasprave pred zagrebačkim sudom proti Stjepanu Radiću, vodi krv. seljač­ ke stranke, najnesrećniju je uslugu učinio interesima naše države. Ovaj pro­ ces je skandal od pravosuđa, i prijatelje aše mlade ujedinjene države ispunjava samo stidom. Srpski narod se je vaz­ da gnušao ovakvih namještenih politič­ kih, sudskih parnica kao što je i ova Radićpva. Na procesu Radićevu u Za­ grebu pojavljuje se povampiren duh pokojne Austrije, u novom gorem izda­ nju. Nekim mračnim podzemnim silama bilo je u računu da na ovakav perfidan način pred kulturnim evropskim zapadon| unize i potamne lijepo ime naše države već u prvim danima njena ži­ vota. , U interesu ugleda naše države, u intresu glasa srpskog imena, u interesu vjere u srpsku kulturu i slobodu, u interfesu značaja i cilja pobjede srpskog oružja, zahtijevamo, da se Radićev pro­ ces. koji je već stvorio silnu senzaciju, s mjesta obustavi. Veze Dorda A. Cokorila sa barunom Pitnerom? »Jugoslavija« donosi neko­ liko upita na Dorda A. Cokorila, koji su još crnije naravi za Cokorila, nego li njegovo otkriveno i dokazano plaćeništvo po barunu Coliasu. »Jugoslavija« piše: »Posrbljeni Cincarin, Đorde A. Cokorilo, sikće u svakom broju na Hr­ vate u opće i na pojedince. Pri tom bestidno izvrće, kleveće, huška i prije­ ti. Tako u broju 24. svoje »Aurore«, podmeće našem članku »Razbojničko doba« sa.sv.ijem drugi smisao/ računa­ jući dakako, da njegvoa publika ne čita ništa drugo .do njegovoga kšeftarskoga lista, a na dva mjesta prijeti taj šuckor nečim, što bi značilo klanje ’i ubijanje. Razumije se. da ne smije sam izvesti svoje prijetnje, već bi se htio poslužiti tuđom šakom . Mjesto da se s tim poltičkim trgov­ cem natežemo, upravljamo na njega dva tri pitanja: 1. Jesi li Ti, Dorđe, boravio u Mo­ staru. kada je ondje bio okružni pred­ stojnik barun Pitner. tazbina i rodbina knezova Hohenlohe-Schillingsfiirst, naj­ veći pouzdanik i Beča i Pešte? 2. Jesi li Ti. Đorde, dolazio u. dodir s barunom Pitnerom?. Je li Ti on išta davao, i ako jest, reci nam zašto, u koju svrhu? 3. Kada je barun Pitner bio premje­ šten k vladi u Sarajevo u presidijalni ured, jesi li Ti. Đorde, brzo došao za njim i jesi li dobio državno namještenje kod službenoga lista, specijalno »Večernjega Sarajevskog Lista«, koji se onda osnovao za službenu politiku crrfožute bosanske vlade? Ovo su također nerazbistrene zgode Tvoga života, pa ako hoćeš, da se o tom malo pobliže razgovorimo s To­ bom, najprije nam odgovori na stavlje­ na pitanja, ali bez^kolišanja, bistro ј jasno«. Po tom »Jugoslavija« traži odgovor već u prvom broju »Srpske Zore«, jer da poštena srpska i hrvatska javnost zahtijeva, da se Cokorilo izjasni. Nu možda, da će i ovoga puta Coko­ rilo biti tvrd na — ušima! Barbrstvo policije. Pišu nam iz Doboja: »Beogradski Dnevnik« zgraža se nad nekulturom mađarskoga .parlamenta, koji je ovih dana primio zakonsku osonvu o tjeles­ noj kazni. Zbilja je ggozan i nečovječan taj zakon, ali mi imamo i u svojoj kući sHčnh sramota, koje smo dužni žigosati. a o kojima niko ne vodi računa, nego ih ј cijela javnost, znajući za njih šut­ njom sankcioniše. I kod nas su se u novije doba pojavile batine, premda ih ni jedan zakon ni u kojem slučaju ne predviđa. ’Nijesu to ni rijetke pojave, nego je naprotiv rijetkost, da kogod za­ padne u šake žandara i policije, a -da ne bude lupan. Ne treba za to struč­ noga poimanja krivnje i kazne, te svih uvjeta za kaznu, dosta je stanoviti kul­ turni razvitak čovjeka, osjećaj čovječ­ nosti i pravičnosti, pa da se čovjek zgrozi i da mu se kosa nastrši od bez­ broj raznih osjećaja, koji ga preuzimliu, kada .se uvjerio o jednom, ovakovom slučaju. i Sloboda i tjelesna sigurnost su naj­ svetije svojine čovjeka. Od kako su zrake kulture počele prodirati kroz tmi­ nu divljaštva, bore se zakonodavstva, da ove svetinje čovjeka zaštite od sva­ čije samovolje. Pravna ustanova, da ne smije nitko biti kažnjen prije nego je .ustanovljeno kažnjivo djelo, krivnja i ubrojivost, te izrečena orada, ta je ustanova usvojena već davno u svim za­ konicima. Ali koja je korist od ovakih kulturnih tekovina i humanih ustano­ va. ako pozvani neće bditi nad pošti. vanjem zakona, ako će policija i žan­ dari na svoju ruku batinama krojiti . pravdu. Da je tjelesna kazna gadna i divlja, o tom ne dvoji, ni jedan iole kulturan čovjek. Ako su Madžari zaveli tjelesnu kaznu, ona se makar može vršiti samo na temelju osude, dok te kod nas ba­ tina i bez ikakvih izviđa. To je još gadnije i barbarskije, jer bez ustanovljenja krivnje i odgovornosti dešava se. de bude izbatinan onaj, koji nije niti naj­ manje kriv ili je potpuno neubrojiv. Za primjer ću navesti jedan skorašnji slu­ čaj: Na II. o. mj. je došao iz Tešnja u Doboj Samko...... i počinio toliko zla, »da bi, da je bio ubrojiv, sačinjavalo ste­ čaj od više zločina. Policija ga je za­ tvorila i ne mogavši čekati osude su­ da iskalila na njemu sav gnjev svoje duše; mlatili su ga i batihali nekoliko puta, a kad se je onesvijestio, salili su na njega šest kanti vode, »da se razabere«. Nakon što je pod okriljem policije proboravio tri dana, pozvan je liječnik, koji ga je zatekao potpuno gola, i modra od udaraca i konstatovao, da je čovjek lud. Policija* je dakle mlatila potpuno neubrojiva, luda čovje­ ka tr.i dana i polijevala vodom! Ne pojmim čovjeka, koji bi pored ovakovih događaja ostao hladan. Svak, kome leži na srcu dobrobit naroda i držate naše, svak, koji cijeni pravdu i ko ima ijole osjećaja čovjekoljublja, dići će svoj glas proti ovakovim brabarstvima. koja nas vraćaju u srednji vijek, kad su ljudi pod silom batina i svih vr­ sta torture priznavali čak. da su vje­ štice. U interesu je pravde i reda, da se ovakovim divljaštvimd stane na kraj, a uspjeh te se polučiti samo onda, ako se ovakovi divljaci budu najstrože kaz­ nili. Taj zahtjev na pozvane faktore po­ stavlja pravda i čovječnost, a dužnost je čitave javnosti,'da se ovom zahtjevu ' pridruži. Političhi pregled ’ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Raspoloženje u Beogradu. Pasfjednji događaji u Trstu i na Rijeci učinili su vrlo dubok dojam j izazvali .veliko ogorčehje u svima krugovima u Beogra­ du j cijeloj Srbiji. Dapače pronose se glasovi Ua je vlada već proglasila mo­ bilizaciju. Povodom toga sVj beograd­ ski listovi pišući o dvim događajima umiruju pučanstvo, pozivajući ga neka sačuva hladnokrvnost prepustivši odlu­ ku vladi koja će nas već znati u dani čas pozvati. * Bosanska vlada. »Nar! Politika« jav­ lja iz Beograda: 0 pokrajinskoj vladi u Bosni došlo je u političkim krugovi­ ma do žive debate. Jedni su bili za to? da se u Bosni uspostavi državni guver­ ner, a drugi da se pokrajinska vlada u Bosni mora pridržati. Posljednje miš­ ljenje brani Pučka stranka. Predsjednik bosanske vlade nije Još designiran. Pro­ nose se glasovi, da'bi predsjednikom imao bjti bivši ministar Trifunovć. Vlada u Hrvatskoj. Pitanje pokrajin­ skih vlada još^nije riješeno. Radi obra­ zovanja vlade u Zagrebu došao je ban M. Laginja u Beograd. Demokrati bi irpali dobiti povjereništvo za unutarnje poslove i povjereništvo za prosvjetu. Kao demokratski kandidat za povjere­ nika za unutarnje poslove bio je dr. Svctislav Popović, bivši načelnik Ze­ muna, ali je Narodni Klub protiv njega uložio svoj veto, radi njegova upita na ministra pravde o stanbenom pitanju protiv hana Laginje. Prema tome je njegova kandidatura pala. Tko će biti mjesto njega predložen, za sada s^jpš ni zna. U ozbiljnoj je kombinaciji Bivši ban Tomljenović. Za povjerenika za Врој 177 Bro) prosvjetu kandidiraju demokrati dra Tućana. Neka se vrati putnica talijanskom ot­ pravniku! »Balkan« piše: Poslije bar-e barskog spaljivanja zgrade našeg kon­ zulata od strane ralje pobjcšnjelih fakina talijanskih u Trstu, ima naša vla­ daj u interesu pravde, u interesu do­ stojanstva naše države, u interesu ev­ ropske civilizacije jedinu dužnost, da talijanskom otpravniku posala u Beo­ gradu odmah vrati putne isprave, da bude učtivo ispraćen do demarkacionp linije. VANJSKI POLOŽAJ. Zašto je Fyd-paša otišao iz Veraillesa? Pariški »Le Journal« javlja, da je Ferid-paša s jednim dijelom turske mi­ sije otputovao iz Versaillesa i vratio se u Carigrad. Rcšid-bej i Džemal-paša ostaju na čelu otomanske delegacije. Odlazak Ferid-pašin nije pošljedica ne­ uspjeha u nastojanju oko izmjene mje­ sta mirovnog ugovora, nego su tome uzrok nesuglasice, koje su nastale me­ đu članovima turske vlade. Potpuno se razilaze u mišljenju veliki vezir i više njegovih saradnika, osobito Rešid-bej i DžcmiTpaša. Čuje se, da je turska vla­ da oduzela Feri|-paši punomoć, koju mu je bila dala, da po svojoj uviđavnosti potpiše mir. Azerbeidžanska sovjetska republika. Pošto su boljševici zaposjeli tatarsku republiku Azerbejdžan u Zakavkazju, osnovana je ondje Azerbeidžanska so­ vjetska republika, koja je proglasila savez sa Ruskom i Ukraijnskom so­ vjetskom republikom i .obećala ovima pomoć za rat sa Poljskom i Petljurom. Glavnim gradom republike ostaje Jelisavetpolj, predsjednikom sovjeta kornisara izabran je azerbejdžanski Tatar Narimanov. Sa Gruzijom načinila je re­ publika ugovor, po kojem pripada Gru­ ziji čitava tifliska gubernija. a nad okru­ gom Zakatali dobiva Gruzija pravo okupacije. Kriza u Giolittijevu kabinetu? XistoVi donose, da se ministarstvo Giolittija nalazi u velikoj krizi. Stvorila se veli­ ka koalicija, koja ide za padom Giolittijevog ministarstva. Iz naše organizacije. Skupština u Ostrošcu. U petak dne 16. o. mj. održala se sjajna skupština naše organizacije u Ostrošcu kotar Konjic, na kojoj su ЦН delegati našeg Centralnog Odbora i to predsjednik Presv. gosp. H. H. Ibrahim ef. Maglajlić 1 Nar. Posl. gosp. Dr. Mehmed ef. Spalio. Premda je iposleni dan. kada težak nastoji, da što .više brige posveti ljetini, kada svaki čas mora da iskoristi u poljskom radu, ipak je skupština bila mnogobrojno posjećena od težaka iz cijelog onog kraja. Bijo ih je od sedam do osam stotina. Govorila su oba naša delegata o 'or­ ganizaciji, o .njezinoj svrsi i programu, o našem političkom položaju, o uloži muslimana u Jugoslaviji, te o radu na­ ših nar', poslanika u Privr. Nar. Pred­ stavništvu. Skupštinari su sve to, sa najvećom pozornošću saslušali i sve sa najvećim oduševljenjem odobrili.'Tako se je ovaj sa Muslimanima najveći her­ cegovački kotar pokazao, da je potpu­ no doštiedan uz program, naše organi­ zacije, u kojoj jednako mjesto zauzima i seljak i građanin i težak i posjednik i trgovac i obrtnik i hodža i lajik. Me­ đu Muslimanima nema razlike, nema staleške nejednakosti. Uzvišene riječi, da su svi muslimani braća, nalaze svo) potpuni odjek, svoje potpuno pojimanje u našoj organizaciji. Oko spora sa Italijom Talijansko varvarstvo na Rijeci. Kao u Splitu i Trstu, tako su isto pobijestiili Talijani i na Rijeci. Njihov bi­ jes ništa ne zaostaje za onim, koji po­ kazuju u ostalim okupiranim krajevima naše domovine. Što više položaj na Ri­ jeci po naš narod postaje svakim ča­ som sve kritičniji pa se u jutro ne zna. što nosi po podne. Progoni Talijana za­ počeli su u Utorak po podne, kad su uapsilj tri naša čovjeka, i to samo zato jer su na ulicf međusobno govorili hr­ vatski. Kad su ih dovezli na kvesturu ondje su ih bičevali, ćuškali i dobacivali im u lice, da im je to nagrada za Split., Što više jedan od ardita. koji su tako mučili naše ljude navalio je bodežom �т'7’ ' ■ Spoi 178 - Broj -г- • ■:________ . ПРАВДА* - „PRAVDA, slavenskih odvjetnika i tvrtka. Benzin na jednoga od uapšenih,' pa da ga ovaj dobivali Su iz obližnje kasarne. Narodni u zadnji tren nije šćepao za ruku bib Dom gorio je od 18 i po sati na večer bi ga probo. D'Annunzieva Vojnička ru­ do drugog dana do podne. Vatrogasci lja kroz cijeli dn spremala se, da pro­ vali na Sušak, ali je u zadnji tren na­ ograničili su se na to, da štite susjedne zdrage, te nisu nj najmanje pokušavali uvodno ix> zabrani samoga D'Annunzia gasiti vatru u Narodnom Domu. Jugo odustala od, toga. Međutim redovite ta­ Slaveni, koji su vrlo, uznemireni, svuda lijanske Sjete na Sušaku zabarikadirale napuštaju svoje domove i dolaze u Ju­ su most i zabranile, da se -itko poslije goslaviju. U- Trstu su kod pljačkanja osam sati na večer na Sušaku pojavi na ulici, čitava talijanska vojska bila prisustvovali .1 vojnici. Talijani prijete, dg će svoj uništavajući rad proširiti i je kroz cijeli dan alarmirana, imala je u pripravama strojne puške, pa’je u boj­ na tršćansku okolicu. nim redovima zaposjela sav prostor jizduž Riječine sve do kupališta. Prem'da su ove mjere izgledale kao zaštita za sušačko pučanstvo, talijanski su voj­ nici po ulicama u ovećim grupama de­ monstrirali- proti domaćeg pučanstva i Jedan apel na školsku omladinu. — glasno vikali da su. spremni zato, da se Gajretov odbor apeluje na sve đake sjedine s D'Annuiizievim arditima ii muslimane I. i II. razreda trgovačke aRijeke, pa da onda podu zajednički oku­ kademije, da ovu godinu produže nau­ pirati Bakar. I doista iz cijeloga-drža­ ke mjesto na trgovačkoj akademiji, na nja vojske jasno se razabralo da se če­ državnoj preparandiji u Derventi. Kako ka na provalu ardita. Kako se naknad­ se je Gajretov odbor informisao kod no doznalo, sve te tobožnje priprave zemaljske vlade, ovi bi đaci mogli da bile su učinjene na nalog -sa najvišeg stupe u II. odnosno III. razred prepa­ mjesta u Rimu. Jučer pako došlo je na randije. Molbe za Stipendiju'sa original­ Rijeci do nečuvenih talijanskih demon­ nim dokumentima prema natječaju u stracija i razbojstva. Talijani poduprti »Naifodnom Jedinstvu« ndka ise šalju sa arditima proizveli su navalu i pljač­ .preko Ntfčelstva Sreza. Prosvjetnom ku na sve naše trgovine a nišu poštedili odjeljenu Zemaljse Vlade u Sarajevu, miti naših novčanih zavoda. Tako su a drugu molbu sa propisima dokumena­ najprije navalili na trgovinu cipela Blata treba poslati1 na upravu Gajreta. žić. koju su posvema demolirati, a ro­ Ujedno apelujemo na đake, koji su bu do zadnjega komada opljačkali. Na­ svršili trgovačku školu, da nastave na­ dalje je do temelja uništena 'trgovina uke u preparandiji ti Derventi i da svo­ Komlienac i drug. Osobito barbarskim je molbe za š-tipendije istim načinom načinom uništili su knjižare Šikić i Trkao što je gore rečeno upute vladi i bojević, gdje su porazbijali i popalili sve Gajretovu odboru. police i izloge, a knjige i pokućstvo raz­ Ovim se apelom obraća Gajretov od­ bijeno bacili u more. Dok se to doga­ bor na omladinu iz razloga, što nam đalo po našim trgovinama, dotle je ve­ danas treba dosta učitelja u gradu i na lika skupina ardita podupr.ta domaćim selu, koji su po zvanju ■ položaju naj­ talijanašima navalila na prostorije pozgodniji narodni radeibc.. Nakon regudružnee I. Hrv. štedionice, te zadružne lisania učiteljskih benva, oni su danas banke, gdje su porazbijana sva izložna najbolje plaćeni od sviju kategorija dr­ stakla i opljačkani sami izlozi. Osobito žavnih činovnika. Đaci, koji dobiju od je bila žestoka navala na prostorije Po­ vlade stipendiju, biće smješteni u kon­ ljodjelske banke, koje su silno stradale. vikt. Ako bi bio priličan broj 'muslima­ Jednako su uništene i opljačkane pro­ na u preparandji, da bi time državni storije Ungaro-Croate. Rulja podivljala internat postao tijesan, Gajrat'bi se po­ nije poštedila niti ljekarna, kojima su brinuo ža opskrbu ovih đaka u Dervlasnici naši ljudi. Tako je silno straventE dalajjekarna Babić, dok je Budakova Prijašnjim Gajretovim stipendistima. ljekarna tako uništena,- da joj rekbi ne­ Upućuju se prijašnji Gajretovi stipen­ ma niti traga. Započelo se je sa silnim disti i oni, koji su imali besplatno mjeproganjanjem naših ljudi, kojih je po­ sto’u konviktu..da se obrate molbama sljednja dva dana uapšen veliki broj. p^lažući originalne dokumente na Pro­ Među uapšenima nalazi se i župnik dr. svjetno Odjeljenje Zemaljske Vlade ra­ Rački i to zato jerbo je na Petrovdan di podjeljenja stipendija, a ujedno da u molitvi za kralja ,Petra rekao: »Ušpošalju molbe priloživši prepiše doku­ čuvaj ga Bože od neprijatelja!«, što su menata na Gajretovu upravu. Gajretokarabinijeri tumačili, da je mislio Tali­ va uprava^će po mogućnosti primati u jane. Pobočnik Colonela na Rijeci -jav­ Gajretov konvikt i one đake, koji do­ no se jučer grozio, d:l će oni znati naći biju stipendiju od. zemaljske vlade. žrtve za naknadu svojih poginulih u Natječaj z» ženski konvikt u Šarale, Splitu. Među našim narodom na Rijeci vu. U ovogodišnjem društvenom prora­ vlada veliko uprepašćenje, pa nitko ne čunu predviđena je stavka od 100.000 izlaži na ulicu, dok njome pobješnjela talijanska rulja vlada po miloj volji, a •kruna za otvorenje ženskog konvikta sa oko trideset mjesta za učenice, koje da nitko do sada nije niti pokušao da će pohađati srednje škole sarajevske. .zapriječi barbarska djela D’AnnunzijeMoliteljice trebaju najkašnje do 10. avvih ardita. gusta o. g. da podnesu svoje molbe uNapadaji se nastavljaju. Stanje na- pravi Gajreta sa ovjerovljenim prepiRijeci postaje sve užasnije. Sinoć na­ sima dokumenata, a u isto vrijeme da stavile sit se .demonstracije po. gradu i zamole i prosvjetno odjbljenje zemalj- • razbijanje hrvatskih dućana i zavoda. ske vlade, da im podijeli stipendiju. Talijanska rulja sada je dokončala sve Molbi t^ba priložiti slijedeće prepiše: ono, što je u prvi mh propustila. Ovaj 1. zadnju "Školsku svjedodžbu; 2. rodni 'puta bili su izgredi kud i kamo divljijj i list i 3. svjedodžbu siromaštva od ove strašniji od onih prvi puta. Ovaj puta godine. Napominje se. da će u ženski provalili su Talijani i u sam kanal Rikonvikt biti primljene i one učenice, jejčine, gdje su zapalili 4 broda, kojima koje od zemaljske vlade dobiju stipen­ su vlasnici naši ljudi. diju. Natječaj za Gajretuve stipendije. U Talijanske čete na demarkacijskoj cr­ ovogodišnjem društvenom proračunu ti. »Slovenski Narod« javlja iz Vrbnika: odobrena je stavka'za konvikte, stipen­ Talijani šalju na demarkacijsku crtu dije i potpore u iznosu od 500.000 K. veliki broj vojnika, a prije svega artiGajretovu stipendiju ili konvikt može do­ leriju. Kod jRakeka je namješteno 12 biti đak, koji ući srednju školu u kra­ topova. Na Unec je došao novi puk inljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, vr­ fanterije. lo siromašan i uz dobre školske svje­ Talijanski poslanik kod Dra Ninčića. dodžbe i onaj molitelj, koji dokaže, da Otpravnik posala ovdašnjega talijan­ mu vlada nije podijelila Stipendiju. Radi skog .poslanstva Galanti bio je jučer toga se upućuju oni daći, koji misle Gaj­ poslije podne čitavi sat u posjetu kod retovu stipendiju tražiti, da se obrate zastupnika ministra izvanjih posala dra molbom prosvjetnom odjelenju zemalj­ Momč'la Ninčića. G! je Galanti došao ske vlade priloživši molbi originalne povodom krvoprolića' u Splitu i zastu­ dokumente, a u isto vrijeme da pošalju pajući talijansku včrziju o tim događa­ Gajretu molbe sa prepisima dokumena­ jima govorio je u prilično nadutom to­ ta. koje će ovjeroviti Gajretov podod­ nu. Ali kada je čuo za nova divljaštva, bor ili povjerenik, a gdje ovih nema koja su Talijani učinili u Trstu, gdje su koji zvai^ičan ured. Molbe treba slati zapalili našu delegaciju i Narodni Dom najdalje do 10. avgusta 1920. preko pod­ i demolirali naše radnje i trgovine, oodbora ili povjerenika, a gdje nema ni stao je uzbnhjen i otišao. jednog ni drugog, onda na Gajretov od­ Palež u Trstu spremila službena Ita­ bor u Sarajevu, te priložiti: 1.) Školsku lija. Po najnovijim vijestima bili su na­ svjedodžbu; 2.) svjedodžbu o imovin­ skim erilikama od ove Vođine; 3.) rodni padaji na Narodni Dom brižno priprav­ ljeni i naručen). Demonstranti tili su op­ list i 4.) liječničku svjedodžbu po moskrbljeni sa potrebnim oružjem l veli­ gtićnosb'. Napominje se, da će biti prim« kom množinom gorivog materijala. Sa­ Ijeni u konvikt i oni đaci, koji dobiju stavljena je bila potanka listina jugo­ vladinu Stipendiju. „Gajretove" vijesti. _____________ *____________________ ^Страна 3 Naši dopisi Maglaj, u julu. (»Herojlzani« u Maglaju.) Nije šala kad ljude obuzme »herojizam«! Baš ko kad goveda ostanu Jtez čobana, a,u njih udari obad, pa da sve potaru. Ovakim se bar »herojizmom« razmeće naše srpsko-pravoslavno pleme u Bosni i Her­ cegovini te u Sandžaku i Maćedoniji, osobito od sloma centralnih vlasti i na­ šeg oslobođenja pa ovamo nikako da se ustavi. Stid- jok, obraz jok, obziri prema narodnom jedinstvu, prema konsolidovanjfli stabilizovanju mlade nam države jok. Ama ništa baš kao da ovo iiiko i ne vidi i ne čuje* i kao da i Ta­ lijani i Švabi i'Madžari i Rumunji i Bu­ gari, pa čak i Arnauti, koji na nas i pa našu nesređenu državu neprestano re­ že, rfeće iz ovčg svega praviti sebi po­ litički kapital i prvom ga prilikom is­ koristiti,, pa će nam enda svjema biti potegni, povuci, jer uza suho i sirovo gori. Nakon toliko paljevina od prevrata pa ovamo, nakon tolike pljačke, nakon tolike otimačine zemlje, nakon tolike psovke sa strane Srba pravoslavnih svega onoga,, što nam je najnježnije i najsvetije, nakon toliko tvornih napa­ daja i t. d. i. t. d., evo nam opet , braća Srbi baciše rukavicu i 11. jula o. g. uoči Petrovdana u večer u predsjedni­ ka mjpsnog odbora naše organizacije Uzeirbega Uzeirbegovića na najdrskiji način polupaše prozore i djecu mu is­ prepadaše, a što? što bajagi nije za­ palio svijeća uoči kraljeva rođendana, ma da to nje učino ni Dr. Živan Marković ni Gradska čitaonica, čije se kuće također nalaze u istom sokaku gdje i Uzejrbegova, ama je Uzejrbeg musli­ man, »feudalac«, »Azijata« i t. d. pa treba da osieti pesneu srpskih uličnih »heroja« i fakinaže, među kojom se na­ lazio haman i jedan žalosni narodni »prpsvetitelj« odnekle iz Srbije, koji • vazda bunca i čitav teritorij SHS na­ zivlje Srbijom valjda nekakvom veli­ kom Srbijom. (Ušnila se koka u hambaru). Nikp se nije upitao, je li Uzejrbeg imao za što kupiti svijeće i upaliti ih uoči kraljeva rođendana? Zar mu opliačkati i zapaliti čardak, a hambar i koš izložiti na vatru pekući rakiju, zar mu oteti svu zemlju i oduzeti svaku mogućnost živovanja, pa ga još nago­ niti, i ko da ga nagoni, da kupuje svi­ jeće i da ih pali uoči rođendana kralje­ va. koji to ne traži pd ljudi, koji su stje­ rani na prosjački štap? E ovaki se paradoksi mogu da događaju samo u nas. gdje su stražnja kola prometnula naprijed i nigdje, —nigdje više. ' Ovaki drski ispadi i ovako shvaćene državljanske dužnosti mogu da budu samo u zemlji gdje se ne samo u iz­ vjesnom dijelu štampe nego .i s oltara svakom svečanom zgodom neprestano gnjavi o nekakvu petstoljetnom robo­ vanju i masa vazda nahuckava na nas muslimane, pa nije ni čudo šta ulica radi. Ali neise. ko god ore i pobrnaće i treba da pobrna, pa kad li tad li, samo treba da ovaka zlodjela svoje nebraće dobro pamtimo. P. Kalinovik, u julu. Dne 12. o. mj. došao je Nikola DivIjan ovamo, da provede svoju seljačku organizaciju. Domamio je na zbor mno­ go pravoslavnih težaka, a i muslimana prilično. Nu kad smo mi muslimani vi­ djeli Šta hoće Divljan s kime on hoće da radi, okrenuli smo mu svi leđa i ra­ suli se sa njegove skupštine. Mi imademo svoju Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju, imademo svoga Mufti ef. Maglajlića. svoga Dra Hrasnicu, Dra Spahu, Sakib ef. Korkuta i druge, u ko­ je imamo povjerenje. Oni su maši prva­ ci i naši vođe, a šta će nama Nikola Divljan i njegova stranka koja težake nagovara na otimačinu tuđeg dobra i tuđe. muke. Mi to ne ćemo. Mi smo ži­ vjeli i do sada od svojih žuljeva, pd onoga, što nam je Bog dao, pa želimo •i u buduće. Onaj^jedan odrod, što je pristao uz Divljana. nije sa našom voljom došao u taj odbor i nas ni u'čem ne zastupa. Primite mahsus selam! Muslimani ispostave Kalinovika. * U savezu sa ovijem dobili smo još i ovo: Danas dne 12. jula t. g. držao je govor Nikola Divljanin u našem mjestu Kalinoviku o agraru i drugijem stvari­ ma. Predložio je narodu da se sakupe svi pravoslavni i muslimani i da iza­ beru između sebe predsjednika, podpredsjednika i perovođil. Pravoslavni ”su izabrali dvojicu Srba i jednog mu­ slimana. kojega mi muslimani ne trpi­ mo, jer mi imademo svoj odbor Jugo­ slavenske Muslimanske Organizacije. Kada smo vidjeli, šta se hoće i šta se govori, mi smo se odmah odstranili i otišli za>svojijem poslom. Muslimani iz Kalinovika;1 Domaće vijesti Put kraljevićev u Sarajevo. »Polkika« javlja: Konačno je utvrđeno, Ja .prestolonasljednik regent Aleksandar polazi iz Beograda 28. o. mj.. da učhii ■zvanični "posjet Sarajevu. Prema jednoj kombinaciji regent bi. ako to (prilike dopuste, poslije svršenog puta po Bosni Hercegovini i Dalmaciji pošao na Plit­ vička jezera u Lici, gdje bi proveo 10 dana. Zavisi od razvoja događaja hoće li i u koliko posljednji događaji u Pri­ morju i u Trstu uticati na odlaganje regentovog 'puta. Prerevnost policajnih organa. »Obzo­ ru« pišu iz Zenice, da je policajna ob­ last mislila da će se1 najbolje dodvoriti vladi, ako prigodom rođendana kralja Petra najstrožije pripazi, tko je izvjesio zastavu, tko je prisustvovao bakljadi i tko je sve rasvijetlio svoje prozore. Zeničani su dobri patriote i oni su prosla­ vili taj dan sasma svečano, ali kako u čitavoj Zenici nema ni trobojnog platna ni papira ni svijeća dovoljno, nije bila svaka'kuća okićena zastavom a polo­ vica mjesta nije bila ni rasvijetljena. Na samoj željezničkoj postaji ni na ložioni nije bilo zastave, što učini mudri policajac u Zenici? Misleći da će monarhizam najbolje propagirati globom — on poziva zeničke građar.e preda se, pa globi onog koji nije iinao zastavu sa 100.kruna, a onog koji nije imao rasvjetesa 400 kruna globe. Na temelju kakove naredbe ili odredbe, ne niože se nitko domisliti. Nadamo se da će svi apelirati i da će bosanska vlada poučiti policajca — da se globama monarhizam ne jača. Čokorilovački manifestanti. »Hrvatu« pišu iz Kostajnice 12. o. mj.: U pred­ večerje kraljevog imendana prolazila je prema zaključku gradskog vijeća tamburaška glazba gradom da uzveliča proslavu. Naši sugrađani, Cokorilovci, upotrijebiše ovu priliku, ne za proslavu, već za izazivanje, uzurpirav­ ši si pravo, da su samo oni zvani, da iskažu počast kralju, pak se priključiše glazbi odstraniv psovkama i uvredama bolji dio građanstva, pretvoriv mani­ festaciju u jednu uličnu demonstraciju, rikajući gradom: Apcug Hrvati, Hrvat­ ska Zajednica,' frankovci, psujući mater i oca itd., i to sve na očigled g. Maljkovića, kr. kotar, predstojnika, koji je ne­ posredno za povorkom išao i sve mir­ no motrio, ne poduzimajući nikakovih koraka, prem mu je straža na raspola­ ganju stajala. Da ne dođe do Skandala, uzdržlo se je građanstvo mirno, shva­ ćajući da se radi o provokaciji, koju su Cokorilovci — upotrijebivši zgodu pro­ slave — izazvati htjeli. Hvalimo treznoći građanstva, opominjući javno provocirajući oloS, da se u buduće ka­ ne izazovna posta, jer će svakom iza­ zivanju, pa provađano i uz mirno gle­ danje oblasnika. samo građanstvo'uči­ niti reda. •« ч т«1! Poštanske vrednote. Doskora će biti doštampanp novo izdanje poštanskih vrednota u parskoj, odnosno dinarskoj vrijednosti, a koje će se postepeno sta­ vljati u promet. Sađanje poštanske vrednote krunske vrijednosti vrijedi će samo do 30. septembra t. g. te se sa­ mo do toga roka mogu upotrebljavati za frankiranje ili zamjeniti kod poštan­ skih ureda s vrijednotama novoga iz­ danja. Udruženje sudija za Bosnu i Herce­ govinu u smislu društvenih pravila (§ 9. i 14.) poziva na I. redovnu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u po­ nedjeljak .dne 2. augusta o. g. u 3 sata poslije podne u maloj dvorani gradske vijećnice u Sarajevu, sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvještaj upravnog odbora. 2. Raspravljanje o izvještaju upravnoga odbora. 3. Izbor novoga od­ bora. ‘4. Eventualije. Tko od članova želi da iznese pred glavnu skupštinu kakav predlog mora ga pismeno saop­ ćiti upravnom odboru 15 dana prije sa­ stanka skupštine (§ 15. društv. pravila). Glede zastupanja članova na skupštini upozoruju se članovi na propis § 15./oS. �HPABclA' страиа 4. Strina Zdravlje Liječenje sušice. Sredstva za liječe­ nje raznih bolesti nalazimo u prirodi u velik® mjeri. Bolesti od koje trpi i umi­ re gotovo tri četvrtine našega naroda, jest sušica (tuberkuloza). 1 toj bolesti nalazimo u prirodi više lijekova, a je­ dan od pajboljih i najkorisnjih jesu sun­ čane zrake. Učenjaci su dokazali, da bakcili (giljivice). koje prouzrokuju sušicu, uginu u vrlo kratkom vremenu, ako njih sun­ čane zrake siju.-Pijuvače sušičavih lju­ di postaju neškodljive, ako se osuše na Suncu, dok su škodljive, ako ostanu na vlažnom, nečistom i tamnom prostoru. Po tome se vidi, kako sunčano svjetlo ima veliku moć. Sunčane zrake kao lijek protiv suši­ ce. počeli su liječnici upotrebljavati tek pred 20 godina i to najprije u Švicar­ skoj. Na visokim bregovima sazidali su bolnice za sušičave. Bolesnici imaju od­ ređeno vrijeme za sunčanje. Bolesni dio tijela ne smije biti pokrit, da sun­ čane zrake dopiru .pravo do kože. Ta­ kvim liječenjem postigli su u Švicarskoj krasnih uspjeha. Najviše kod sušice ko­ stiju. Djeca, kojima su se sušila i zno­ jila koljena, ruke i noge, nakon par mje­ seci takvoga liječenja zadobila Su opet snagu, zdravlje im se povratilo Sunce čini čudesa! Veliku moć ozdravljenja nema samo švicarsko sunce. Isto suncŠ svijetli i nama. Istim uspjehom kao u Švicar­ skoj. lako izrabimo i mi sunčane zrake. Bez ikakvih velikih priprava.može sva­ ki kod kuće udesiti zgodno mjesto za sunčanje.’Na primjer u bašči ili vino­ Spoj 177 Brdf PRAVDA gradu. Sušičava djeca i odrasli ne srni-, ju čitave dane proboraviti u tamltoj, vlažnoj sobi. Neka idu napolje, na Sun­ ce! Ne mogu li hodati, neka ih nose! Kod toga liječenja valja dobro paziti, da se' bolesnik ne prehladi. Polako ga treba priućavad na mraz i sunce. Imaš li д. kući sušičavo dijete ili od­ rasloga kojega člana obitelji upitaj li­ ječnika za savjet i ravnaj se prema njegovim uputama. I zdravome su čovje­ ku sunčane zrake vrlo korisne, jer za­ prečuju razvitak mnogih bolesti. Trešeljak. Osnivanje mutež stranke u Prozoru. Doбао Ahm«t Haeanđedić n Preeor da овппјб mutei stranko, te lutajući oko kasapa ifivaravajući ih kako će ih svojom bojom uprljati nabasa na jednog ioUrea»ntnog budalu A. K. Haaandedie ne znajući ko’je, ponudi mu mjerio u svojoj mu­ tež »tranei, a budalaS po svem običaju pođe mu faletati: „Ti ti ие prođe kaurima! ZagrmiTo je i eutra će ii puknuti. Ti ii hetijo da budeš starješina, uli te niko ne prima." Haaanđedio pokunjen pođe dalje, da mu budalaš još koještR u faletanju ne pogodi, te »e svrati u čitaonieu i pođe igrati šaha sa jednim činovnikom, te po nesreći svojoj »»gubi igro, na što mu činovnik predbaci: „Е llasandediću baš ei u Proaoru na svim linjlma propao." Učitelj Herić je п Prosoru igrao ulogu dvo­ ličnost). Rve do dolaska IJaoandedića grozio se luutei stranci a čim svite Hasandadićeva bojaofarba se, usljed čega nasta poslovica: Idi u Here čekaju te kose, pa ita čitaj program. I dogodilo se čudo, što je Haeandedić obećao, izvršio je tačno. Sinoć su prispjeli paketi • od mutež stranke: Salihu Kuglovieu 2 vola. Muoibu Greieu konji su kolima, Moh medu Tuzliću prstenovu nahatu i sva potrebnu sredstva za kujunđijn, Dervišu Horiču dekret za uprava škole ■ Prozoru, GjnUgi Hadžicu sablja polieajnog ko­ mesara. Tako jaHaSandeđić udario temelj mutež atranei u Proaoru. privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | 0 Centrala u Sarajevu. IftnettaUAS _ Luka, Bijelina, Rr^kn Brčko, MncHir Mostar i Tuzla. —■ I Sporta vp: Riha'ć Bihać, Derventa. Derventa, Doboi. Doboj, Bos. Gradiška. Gradiška, ; Banja 1-чк ’л Riiplina Novi, Bos. Samac, Travnik,'Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ’Zaftupitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Redovite režem i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna bruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima ћао glavno zastupstvo u B. i Н. Rssicurazioni двмгаЈЈ i Рп#д asrapšeg društva u osiguranja protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. društvo „II Samar" u Sarajevu Centralna drogerija Braća Šatunagić Natječaj. Muslimansko društvo »El Kamer« raži kućenastojnika, kome bi predalo i vlastitu režiju sav promet u društvu. Pobliža razjašnjenja daje predsjedik Filipović Jakub Ešref, Jeftanovića Ilica broj 8. Pismene ponude primaju se do 31. lila 1920. Odbor. ić i sin Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, smo snizili cijene fesovima. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfbva) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ger, Volfort) ,................... К13О’— sin (prije Fešći Hamdija] Sarajevo, Sarači ul. br. 11. • PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA 2 2 preporučnje svoje bogato stovarište X J svih vrsta papira, Mncalarijskog i i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ♦ obavljaju brzo i točno. * Cijene uinjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. eiS * t t Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Oglašujte u „Pravdi" :: NeSimatiljviše pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« 'pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Žaviditi će vam. 1 lončić 9 krilna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. I . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Ti- :: ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Sada stoje: i fes-patent (postavljen) . Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1 Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: M. Bohn&Co Zsombolya, Banat Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsa-prah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić prdtiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim tnirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Klujir, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tužli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupHarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkuiantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. * " , < ’ a 11 Odgovorni uroMk: F. ŠMMka. У»жм*: CatrtnM Odboi 4 ■. 0.« - №м*к1И D. ft £ КФа Bmtm. 0» � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4c7aa93cdf32123ff4227761b0b1c29c.pdf 05b6344cb7d1a7772b46fa714cb6b505 PDF Text Text Poštarina u sotovom plaćena. __POJEDINI BROJ 1 k r u n a. МИ SR Нв ж *> --- Н A№ed Hamd! ot K«vić ЛЈЖ HjV Šta sada? . Spiritus agens, talijanskih imperijali­ stičkih aspiracija, duh nacionalne jnva'. zije Lige Nazionale i Dante Agieria, < gusarski avanturista. Gabrielle D'Annunzio kad je prešao i skrajnju granicu na našem zapadu posegavši za najve­ ćim biserom našega Primorja i hajduč­ ki zaposjeo niz najljepših naših grado­ va i najboljih naših luka, diadem naše­ ga Jadrana — našu Rijeku, mi nijesmo još uvijek htjeli, da klin klinom izbija­ mo, vodila nas je razboritost i uviđavnost misleći, da to još uvijek čini samo jedan nacionalni fantasta sa nekoliko pomahnitalih srdita. Držali smo sigur­ nim. da će talijanska*diplomacija znati, što bi za nas značilo izgubiti Jadran, u kakove' bi nas teške gospodarske i eko­ nomske okolnosti to bacilo i da će ovog »ludog« poetu poučiti na poštivanje tu­ đe svojine i prisiliti ga da okaje teški svoj ispad protiv mirnog svog susjeda. Njegov pako zadnji akt, kojim je uvri­ jedio jedan veliki nacionalno vrlo po­ nosni' narod, kojim je uvrijedio njegova Kralja-osloboditelja, kojim je dirnuo u najelementarnija prava jedne politički i ekonomski slobodne države, dokazao nam je da to nije akt jednoga »luđaka«, nego da je to njegovo djelo sankcioni­ rala i službena Italija, jer smo jasno vidjeli, da je on samo t'ealizirao teoriju zadnjit? govora Scialoje i Giolittija. Tešku i . sramotnu nacionalnu i državnu uvredu, koju nam je Italija na­ nijela, moramo kao ponosan narod od­ biti, kao slobodna država satisfakciju dobuLi pokazati svima našim dušmanima, кђјј -nas kao prvašnji saveznici iz­ igraše i prevariše, te nas počeše čak i u svoje interesne sfere dijeliti, da dr­ žava Srba, Hrvati'i Slovenaca nije po­ desno tlo za tuđu ekonomsku eksploa­ taciju i političku robiju, da ta zemlja ima još svojih sinova, kojima je sveto i uz­ višeno: saius republicae suprema lex esto. Teška alternativa rat ili mir pred kojom mi danas ца najvećom brigom stojimo nije djelo samo Italije i naših drugih vanjskih neprijatelja, nego li isto fako naših malih i velikih Pribićevića i Davidovića, koji svojom vrtoglavom politikom dovedoše našu državu uopće u takav položaj, pa da se ikako smije usuditi tuđa čizma da stupi na naše tlo i prolijeva nevinu krv naše braće. Privilegišući' samo jedan elemenat i stva­ rajući njegovu političku, ekonomsku i plemensku hegemoniju doveden je naš nutarnji politički položaj u. njegov najzakučastiji stadij i to baš u momentu, kada «mo sa Austrijom u teškom po­ graničnom prijeporu, kada Mađarska vreba na svaki čas da nas napadne, kada Rumunjska na nas mrsko pogle­ da, kada teška crvena armija bere lovo­ rike svojih pobjeda po Galiciji- i Buko­ vini, a komunistička se Bugarska služ­ beno priključuje boljševičkoj trećoj internacionali, kada pobunjena Albanija i uznemiruje cijelu južnu granitu Srbije ; i Makedonije. Vidjevši i shvativši naš I » M subotom, utorkom četvrtkom. Mjg р^дОДдпЈ 0£Јћ0Г. Јв> Па' Pretplata godiš. 120 krugodine 60 kru na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni KonUc 308 Broj 74 (179) Ж АмЖ Sarajevo, četvrtak 22. jula 1920. (7. zilkade 1338.) I teški položaj zarinula nam je Italija'svoj katolici, koji su preneraženi držanjem ■ ljuti bodež u grudi, i time našu nespo­ g. dra Srškića i koji u njegovu režimu sobnu diplomaciju stavili pred jedno vide samo nastavak držanja Šolinih nada sve pomplicirarfb pitanje: rat ili metoda i uzaludan pokušaj, da se sit­ hiir? 4 nim koncesijama zabašuri teroristič­ To je djelo naše rudimentalne diplo- . ka hegemonija jednog pjemena i jedne macije, koja nj nakon dvije godine na- I konfesije. G. dr. Srškić je proigrao na­ šega ujedinjenja nije u stanju, da ras­ še povjerenje već u prvim danima svog piše izbore i sastavi zakonito narod­ predsjednikovanja i »Samouprava« je no predstavništvo, da povrati narodu u silnoj bludnji, ako računa sa povjere­ ustavnu vladu 1 pojam Pravde, Jedna­ njem, koje je g. dr. Srškić uživao kod kosti i Slobode. Zar je bio lakši položaj nas prilikom svog nastupa. On je to austrijske, mađarske, rumunjske i. bu­ •povjerenje grozno proigrao i teško da garske diplomacije, čijim su zemljama će se ikad više ponoviti entuzijazam, vladali najzasukaniji'krvoloci, reakcionarci i boljševici, pa ipak u svima tim zemljama danas zasijedaju njihova za­ konita narodna predstavništva? —. ‘Ni držnje naših diplomata, kojih je dužnost, da nam u vanjskom svijetu Pariški »Temps« od 41. ov. mj. do­ pribave dostojan položaj nije baš u pi­ nosi uvodnik, kojeg radi Jijegove važ­ tanju Jadrana bilo ta^o svojski i od­ nosti u cijelosti donosima: lučno, jer dok se na jednoj strani ešo»Moramo iskreno reći, da Francuska fira i natežu žice do ekspanzije u tome javnost ništa ne razumije, što se u Spau pitanju, na drugoj je strani skrajna pa­ dešava. Prema izjavama u San Remu sivnost i indolencija. doznalo se, da će se u Spa-u riješiti Ni danas u dvanaestoj uri nemamo način ekzekucije mirovnog ugovora. Ali odlučnog zajedničkog istupa, što napo­ vijesti koje nam dolaze iz Spa-a idu za­ kon iziskuju najvitalniji interesi naše dr­ tim i tumače nam jedan prizor, koji će žave, jer dok raskomadana Slovenija se zvati: revizija mirovnog ucvili kao-crna kukavica i traži oružani go vora. istup: dok cijela Hrvatska, vidjevši Odakle ova nagla promjena?!! U is­ stvaranje jedne žalosne iredente od svo­ tini, Francuska vlada nije ovo želila. jih najboljih krajeva, bezuvjetno hoće G. Millerand se uvijek držao svoga ra-0 rat, dotle se velikosrpska štampa us­ vnodušnog držanja za obranu . mirov­ teže i ostaje sasvim pasivna, što sva­ nog ugovora i obdržanje interaliiranog kako povoljno utječe j na nhše dušmajedinstva, — jedinstva, bez kojeg nije ne, jer obračunati sa našom jednoduš­ moguće odbraniti mirovni ugovor, bez nom narodnom cjelinom bila bi mnogo kojeg je nemoguć opstanak ni jednog hazardnija igra, nego li je to Italija mipacifističkog sredstva. A ni g. Lojd .slila, pa se. makar sve diplomatski rje­ Georg, nije želio reviziju mirovnog ušavalo, dok računajući sa našim na­ govora. Prilikom svog polazka u Spa. cionalnim razlomcima Italija će ipak br­ kazao je, da ne će dozvoliti, da mirov­ kove omastiti. ni ugovor postane komad pačavre. Ali Pitanje Srat ili mir« nije još* riješeno, danas, između svih aliiranih predstav­ nego se teško i grozničavo rješava, ali nika najprvi je sam g. L. Georg za to, prije nego se odlučimo da prema nepri­ Ta se opet mirovni ugovor uzme u pre­ jatelju okrfcnemo ljute bodove, da bra­ tres. Nije nepoznata njegova glavna po­ nimo čast i ponos našeg naroda i inte­ litika koju je vodio za vrijeme prego­ res naše države, da oslobodimo mnogo varanja prošle godine. On je vrlo pa­ naše krvavo roblje ispod noža pobješmetan čovjek — ovo je još jedna isti­ ’ njelih ardita. treba da provedemo unu­ na, koju bi bilo nečovječno zaboraviti tarnju purlfikaciju. Inž. ,M. Čelić. — a da se ne bi držao svoga načela. Kako je to onda na konferenciji u Spau došlo do nagle promjene? Jednostav­ Sarajevo, 21. jula. no se mo?$ reći: o d I u k e su se n a- j Pitanje pokrajinskih »vlada raspravlja opako preokrenute. se nesamo u sjednicama ministarskog Kad je bila donešena odluka, da se savjeta, već se njime bavi i stranačka pregovara u Spau boljševici su bili eštampa, iznoseći svoje poglede na ovo vakuiraii Kijev. Turska nije još bila važno pitanje. Upada u oči, da se pole­ primila mirovni projekat, a Grčka bila mika vodi uz izvjesnu rezervu, naročito obavezana da izvrši mirovne uvjete kad je govor o bosanskoj vladi, pa će­ nametnute Turskoj. Onda se je vjero­ mo da u tom pravcu ispravimo neke valo, da će konferencija u Spau na naj- I netačnosti. slobodniji način upravljati 'i prove-:, Radikalska »Samouprava« tvrdi da djelu svoja riješenja jer nije sa vojničke narod u Bosni, Hrvatskoj i Slovestrane bilo kakvog straha. Na žalost I načkoj naziva sadanje vlade svojim na­ ova se nada nije ispunila, jer sada s i rodnim vladama i »osjeća se pod nji­ konferencijom u Spau upravljaju vojni ma potpuno srećnim i zadovoljnim«. pothvati neprijateljskih armija. Poljskoj Žao nam je što u ovom pitanju — bar prijeti opasnost od boljševičke popla­ što se tiče Bosne — moramo dati pra­ ve. Grčke čete, koje su napredovale vo »Demokratiji«, jer kod nas u Bosni od Smirne do Marmare, nisu u stanju ne vlada tako mišljenje o radikasko-deda okupiraju i unut^šnjost Male Azije. mokratskoj vladi g. dra Srškića. Većina (Javlja se, da je započela Mustafa Kenaroda čine u Bosni mušjhnani i Hrvati Godina 11, kojim je s naše strane dočekan prvi predstavnik radikala. Još nešto. .Radikali i »demokrati« predstavljaju u Bosni manjinu, jer svo­ je pristaše nalaze samo među Srbimapravosavnim, dočim su muslimani i ka­ tolici, koji sačinjavaju većinu, grupira­ ni u našoj organizaciji, odnosno hrv. pučkoj i težačkoj stranci. I dok u našoj vladi ne bude većina portfelja u ruka­ ma muslimana i Hrvata katolika, ne može se ni govoriti o narodnoj vladi, a kamo li njegovoj sreći i zadovoljstvu. Ententa pred iznenadnim prizorom! malova ofanziva protiv Grka i da na­ cionalisti napreduju. Op. prev.). Tako je turski problem već prekipio na čitav Islamski svijet i prešao granice Indije, 5 i napredovanje boljševičko bližeći se Njemačkoj potsaje opasnijim. Nakon ovakve preokrenute situacijekakoje moguće a da se pri­ zor ne p r o m i je ni?! Bismark je rekao, nakon primitka službe na jednu heftu: »Njemačka ne gleda na liberalizam V’rusije, negoj na n j'e z ii n u snagu. Velika Pitanja vremena ne će se moći riješiti s govo'rima i r i ješ eh j im a većine već sa g vo ž dem j sa krvlju«. Ova i deja nakon poraza i revolucije vlada i sada u Njemačkoj. Ljudi, koji predstav­ ljaju Njemačku i upravljaju s njome je­ su većinom moćne osobe, jer Njemačlm ne gleda svoje upravljače kao libermiste već gleda u njima jakost i moć. Njihovi oficiri dotjerani od generala Seeckt-a, i njihove moćne osobe dotje­ rane od g. Stinnes-a kažu da se sadanja velika pitanja vremena, ne će moći riješiti s govorima u Spa-u. Om još -ka­ žu, da će riječi i bilješke iz Spa-a letjeti po zraku i postade iluzijom, jer vojne će operacije poslati-sve Spa-ske odlu­ ke đavolu zajedno sa Versajskim mirom, samo ako Njemačka umjedne upotrijebiti na svoj način izreku: gvo­ zd e i krv. Zasigurno, ovako cijeli Njemački na­ rod, ne misli. Ali vremenom to će doći da će svi jednako, n^liti. Pred Spaskom binom vidimo, đa aliirane sile iinaju pred sobom dvije vrste njemačkih ljudi: pomirljivih i nepomirljivih. Onda čemu služi ova protimba, kad vojne ak­ cije ostaju iste? Pomirljivi popuštaju na predočene obaveze spram Njemač1 e, dok će nepomirljivi razoriti obave­ ze. A onda? Da se stane na put ovom demoliranju naše pobjede i našeg mira, nije dostatna argumentacija. Sva je di­ skusija kosvoda: neki argumenti, koji se smrznu, teču slobodno kroz rijeku. Zašto je Njemačka 1918. g. kapitulirala? Zato jer smo mi bili jači. Zašto je Njemačča u Versaju 1919. g. potpisala mi­ rovni ugovor? Jer smo uvijek ostali ■najjači. A pod kojim će uvjetima 1920. %. potpisati mir. Samo pod uslovom a- Huslimansha trgaročha I oMčta banka м Basnu i Hercegivinu (d. 1) u Еарајии. Ini n nln ImhinlB jMrtifiiea. ttatlja eiteta I oantaaja a knijsutiu SHS.Tj Igjztnstn. гам alatti нв dleiii hnJfžlcB I fthsH rabns I ii.i«iafti|s lk в4'iaialjBtli. Oinvlja m mjenj eIn јш!ш I hsnavai oslogc Haje itsemiB I apfovlzacljshn hrliti. — Kaputa l indale srttti, »Biute I uiJadiassE supin n& ii«ta. H a a i в o a a 11 i. e u ii i p&i a?a iHte rtht, a poglaslta ni itntii mmlr^vi. __________ __________ 3,500.300_ _ _ _ _ _ _ ! teM: Mja Petra ulica I prizemno, lijen - Brzojavi: TrgavStahanta, Sarajevo ■ Interartan telefin: Zl? I �* .PRAVBA Strana 2 Страна _. ’ •’ — ,ПРАВДА~____________________ _____________ Број 178 Broj znače Alpe i jadranska granica, koja za Indiju g. Montagu bio je protivan ko mi budemo jači. Ako smalaksaiuo zaključka, da demisionira. Neki su mi­ znači za Italiju moć i pitanje egzisten­ ovom načinu »vladanja, te je rekao: pred boljševičkom invazijom i ako bu­ nistri pokušavali da dođe do sporazu­ cije. Na jugoslavenska izazivanja svaka »Zar hoćete, da vašu moć nad demo nemoćni uspostaviti mir .na Isto­ ma, ali im nije uspjelo. talijanska stranka i svaka talijanska Indijorp podržavate s teroDr. Ribar 1 Korošec kod Regenta. — ku, Nijemci će nas'smatrati smalaksarom, s gušenjem jedne a po­ im, da nijesnio najjači uslijed čega svi Dne 20. o. mj. u 4 Sata poslije podne ' vlada odgovoriće čisto drukčije, nego je Doliti odgovorio Albancima. Detnodizanjem druge rase sa osu­ pozvao je Regent predsjednika parla­ spisi sastavljeni u Spa-u ne če vrijediti dama subordinacije i rop­ bilizirati ne smijemo, dokle god nam menta dra Ribara u dvor, da mu raz­ jedne pare. Uvjek su sablje moćne ražprijeti jugoslavenski agresivni naciona­ stva? Oslonite se na dobru loži. kako je došlo do krize. Poslije nje­ drijeti papire. » '• Londonski boljševički list * »Da"y vol’ju ovog veličanstvenog lizam. Najprije moramo osigurati mir, ga bio je u audijenciji dr. Korošec. a demoblizacija he bi za nas značila ni­ Dvije kombinacije. O izlasku krize još Heflalđ« kcjjemu' su 400.000 engleskih »stanovništva koje sačinjava va'še Indijsko carstvo-?« šta drugo nego samoubojstvo. nije ništa tačno poznato. Za sada imaju željezničara dali, po jedan šilling prilo­ Posjet talijanskog punomoćnika kod Gosp. Montaugu dodao je: »Ja po­ dvije kombinacije. Po prvoj imao bi’ ga ka»e: »Treba obavijestit Poljsku da zivam ovu Visoku kuću da ipredsjednica naše vlade. »Politika« pi­ Vesnić ostati na čelu starog kabineta, primi mirovne ■uvjete koje joj se daju iz kojeg bi se izlučio Protič, a po dru­ še: Ovdašnji talijanski otpravnik g. Gazabere način uprave i n j d a m od Rusa«. Nadamo se. da će Lojd Gegoj bi imao novu koncentracionu vladu lanti posjetio ie zastupnika ministra se da će izabrani način biti orges poduzeti najenergičnije ritjere spoljnih poslova dra Momčila Ninčića. s t a Гп i m temeljem budućno ­ protiv ovalovog pisanja, jer ovaj list sastaviti Nikola Pašić. Parlamenat zatvoren. Danas nije bilo Tvrdi se, da je ovog puta g. Galanti bio sti Engl eske I m p e'r i j e«r Kako pod imenom komunizma vrši službu mnogp ljubazniji i pomirljiviji. Prema sjednice Narodnog Predstavništva koje onda možemo da sravnimo ovo politič­ Njemačke Vrhovne Komande. Osim oposebnim izvještajima iz Rima izgleda, će ostati zatvoreno, dok se ne riješi ko držani^ s onini mirovnim ugovorom voga, pročitali smo i jedan resume prida- se- je od jučer počelo u Italiji uvi­ Turske, te kako će se tumačiti ako- se krizu. ■ mirja, kojeg je g. Lojd Georges iznio. đati. da za posljednje velike događaje Narodno predstavništvo glasuje vladi sasvim protivno uradi s Turskom U slučaju izmjene, ne bi se ništa mo­ ne pada krivica na Jugoslavene. nepovjerenje. Dne 19. o. mj, poslije podprema onoj u Indiji? glo promijeniti osim da.se Poljskoj što Ako aliirane sile žele blagodati mira 1 ne bila je sjednica Narodnog predstav­ snažnije' pomogne. , VANJSKI POLOŽAJ. ništva, na kojoj je nastavljeno pretreMoramo se dobro predomisliti. Ako i miran počinak svojim narodima, tre­ Povratak turske mirovne delegacije sanje izbornog zakona.'Povodom čl. 15. aliirane. sile ostave Poljsku na cjedilu, ba da se više pozabave realnošću ne­ u Carigrad. »Times« prima iz Carigra­ u kojem se govori ko ima pravo biti bi­ te ona moradne sklopiti mir sa Rusi­ go li procedurama i pregovorima na da, da je sultan primio velikog vezira ran u parlamenat i uz-kakove uvjete, jom, ne će sama Poljska biti pogođe­ papiru. Sve zavisi kakvu ćemo moć odmah kako se vratio 16. srpnja, a po­ upravio je ministar Pribićević interpe­ na posljedicama toga mira. Onda će i prema Njemačkoj imati. Ako niiesmo slije njega ostale članove turske mirov­ laciju, tražeći da se učiteljima dade pra­ Engleska i Francuska biti pobjeđena. zbilja |aki ne ćemo imati nikakvog aune delegacije, stigle iz Pariza. Delegati vo da budu birani u parlamenat, a1 da Kako bi se onda primorala Njemačka torita«. Ad. su izrekli mnijenja, da Turska time, što ne izgube svoje mjesto. Tomu se pro­ da izvrši obaveže? Sa kakvom snagom, neće da potpiše mirovnog ugovora, ni­ tivio ministar Protić. a ministar pred­ a možda i krvavom ne ćemo moći je ništa dobila, nego naprotiv da će po * sjednik dr. Vesnić izjavio je. da vlada steći izgubljeni prestiž nad Njemačkom? svoj, prilici izgubiti i- Carigrad. ostaje kod čli 15. onakvog, kako je pred­ Poljska vojska ne bježi pred Sovjeti­ Boi s turskim nacionalistima. Fran­ ložen. Ako ga parlamenat bude modifima usljed namdoćnije snage, već usljed cuske novine reproduciraju vijesti iz višestrukog ratnog materijala. Zar bi kov.ao, on će povući konsekvencije. Na­ Službena laž. Jučeranje »Narodno Je­ Londona, koje javljaju, da su tri grčke rodni klub i klerikalci izjavili su, da boljševici imali toliko aeroplana, toli­ dinstvo« donosi ovu lažnu vijest: divizije pojačane -sa francuskim koloni­ pristaju u načelu na tu modifikaciju, ali ke najmodernijih i velikih topova i pr­ »Predsjednik zemaljske vlade g. dr. Mijalnim četama i britanskom mornaricom voklasnog drugog materijala, da im Ni­ pošto se njihovi ministri nalaze u vladi, lan Srškić danas u podne pozavo je k koncentrirani' kod Čataldže. Ovo vojkoja je protiv modifikacije, oni će gla­ jemci ne daju? Zar bi imali toliko spre­ sebi predstavnike ovdašnjih novina, da ništvo sakupljeno, je protiv turskih na­ sati protiv predloga ministra Pribićevimnih ljudi, da upravljaju s ovakim pr­ im dade poffebne informacije za pri­ cionalista. Aliirci namjeravaju da idu voklasnim materijalom, da im Njemačka ća, da ne desaviflšu svoje ministre. De­ preme o dočeku Nj. Kr. Visočanstva prema Drinopolju. dok bi dio francus- • ne šalje svoje stručnjake? Nek bude mokratski ministri napustili su prije gla­ Nasljednika Prestola Regenta Aleksan­ kih četa ostao za zaštitu Carigrada. kako mu drago, treba Poljskoj dati isti sanja dvoranu. Ostali su samo ministri dra«. Glavna snaga Kemalova još nije stu­ materijal, što' posjeduju i Crvene Armi­ Krizman i Rafajlović, koji su glasali pro­ Konstatiramo da o tom sastanku ni­ pila u akciju. Očekujući dalje odluke je, da bi se mogla biti. Mi smo vilo tiv predloga. Od 132 prisutna poslanika je obaviješteno naše uredništvo i pita­ konferencije mira. Grci su obustavili osretni što smo doznali, da su poslata glasalo je za predlog njih 68, a protiv mo: Ko nosi odgovornost za ovu laž, peracije u Maloj Aziji. 1 ako Grci u svo­ njih 64. Time je vladi izraženo nepo­ pojačanja Poljskoj preko Cehoslovačke, dr. Srškić ili redakcija »Narodnog Je­ jim zvaničfiim izvještajima tvrde da su ali s tim Ententa nije ispunila svoju vjerenje. Premda nije bilo kvoruma dr. dinstva«?. Za danas toliko. uništili Kemalov otpor mnogi drugi po­ dužnost. Ima jedno mjesto mnogo uda­ Vesnić će povući konsekvencije. daci o-ovore. da do sada Grci nisu na­ ljenije od Poljske, gdje se Ruski patri­ Nesuglasice u kabinetu radi pokrajin­ išli na glavne snage Kemalove i da im oti pod generalom Vrangelom bore koje skih vlada. Jučer prije podne držala je predstoje i ozbiljne operacije ako bi ne smijemo ostaviti na cjedilu i izložiti vlada dužu sjednicu, na kojoj su pretre­ Turska Vlada odbila uslove Konferen­ ih masakriranju. Oni drže važnu pozi­ sana pitanja unutrašnje i vanjske poli­ cije Mira. * ciju Krimece, i ako ovdje boljševici pro­ tike. U; pitanju pokrajinskih vlada nije UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Turski komunistički kongres. Tz Pa­ dru onda bi bilo katastrofalno. Ako bi moglo doći đb pozitivnih rezultata zbog Demisija cjelokupnog kabineta. Jučer riza javljaju: Po vijestima iz Carigrada se potpisalo primirje s boljševicima i poteškoća Oko rekonstrukcije ljubljan­ ruska svojetska vlada sazvala je za 1. Poljskom, morala bi se uzeti u obzir- i । u podne predao ie predsjednik mini­ ske vlade, u kojem se demokrate i kle­ kolovoza tufski komunistički kongres u starstva dr. Mit. Vesnić demisiju cjelo­ armija Vrangel-a. Boljševici će se tru­ rikalci nikako nijesu mogli složiti. U pi­ kupnog kabineta Njegovom Kraljev­ Baku. Predsjedaće kongresu Fuađ pa­ diti da razbiju linije Vrangelove, a onda tanju rekonstrukcije vlade u Hrvatskoj ša. vođa turskog središnjeg Vevojucioskom Visočanstvu Regentu Aleksandru. će koncetrisati svoje sile prema zapad­ nije Narodni klub pristao na demokrat­ Nasljednik Prestola uvažio je ostavku narnog komiteja u Baku. noj fronti. ske kandidate. Pretresani su izvještaji i povjerio vođenje poslova do obrazo­ Rumunjska pomoć za Malu Aziju. — I drugi, istočni rat produžiće se sa o. nasiljima u okupiranim krajevima, na­ vanja novog. kabineta sadanjem mini­ »Petit Rarisien« javlja, da je Rumunjska ciljem, da se ententina vojska zaposli ročito pak izvještaj ministra dra Trumstarstvu. Misli se da će rtovi kabinet predložila Francuskoj i Engleskoj, da s operacijama na Istoku u vremenu ka­ bića o razgovoru sa talijanskim mini­ obrazovati dr. Vesnić, p kome bi bile is­ bi ona podigla svoje čete da ih metne da ententa mora da koncentriše sve strom izvanjskih poslova Sforzom. te -ličnosti ,sa malim izmjenama. njima na dispoziciju za borbe u Maloj svoje sile prema Njemačkoj. Ne može­ Sforza se nije točno izjavio, da li tali­ Nasljednik Prestolja konferiše sa po­ mo nikako razumjeti, šta želi ententa Aziji. janska vlada želi pregovore ili ne. litičkim vodama o obrazovanju novog Boljševici napreduju bez otpora pre­ učiniti na Istoku? Prošlog je četvrtka Italo-jugoslavenskl odnosi. Javljaju iz kabineta. ko Besarabije. Velika uzrujanost i oz­ Lojd Georg bacio i sebe i vladu na koc­ Beča: Ovamo stigli list »Corriere della biljnost situacije na granici prema Ru­ ku radi jednog političkog držanja pre­ Burna sjednica ministarstva. Današ­ Sera« od 14. o. mj. javno traži rat pro­ siji nagnali su rt|muniskog ministra ma urođenicima Indije. Povod je ras­ nja ministarska sjednica bila je kratka tiv Jugoslavije i piše da Jugoslaveni spoljnih poslova, g, Take Jonesku, da pravi bila represija učinjena u Amristaali vrlo burna. Dr. Vesnić, poduprt Provaraju sami sebe, jer Albanija ne znači ne izvrši svoj namjeravani put do Beoru (Indija) po generalu Myer-u. Tajnik tićem. ostao je kbd svog jučerašnjeg za Italiju ni milijonti dio onoga, što to ---------------------------------- -------------------------------- ------ u kojemje bila slika s potpisom — Rene Logote­ da je i lhsa“pošao. Još uvijek iza zidov^u.mrač­ tides. .. To je još sačuvano u stolu i ako je pred nom parku stoje stari bizantijski dvori, a malo da­ odlazak mislio da je uništi, da mu je ne nađu... lje dižu se kubeta Aja-Sofije, — stoje gordo kao i A Hifzt Bjelevac: Ali nije mogao. .. I ako je odao Renu — sliku niprge, kao još prije toliko vjekova. Trg sultana Ahmeda prostran Je, da se na njemu gubi masa svi­ i je mogao? jer je ona predstavljala samo Renu — Renu koju je Ihsan ljubio, a ne onu živu. .. Osta­ jeta. Visoka kamenja stoje i sada kao i prije, kao la je ipak jedna uspomenal u stara doba, a dalje od toga koče se munareta Ihsan je dugo gledao pred sobom lijepi lik i sultun Ahmetove džamije. XVIII. kao da je htio svojom dušom oživiti ga da se ot­ U svome stanu zatekao je sve onako kako je Koncem juna ostavio je Ihsan Konju i pošao b vore usta da progovore.. . I nehtijući ruka je sama i ostavio. Starac Glasanš sa ženom stanovao je Carigrad. Neodlučivši se ništa o pismu, koje je dood sebe prinijela Reninu sliku ustima i ihSan je još uvijek u kući preko dvorišta. Sluškinju su ot­ bib od Akifbeya pošao je da stvar prepusti slučaju, pritisnuo usne na hladno staklo. .. pustili, jer im nije više trebala, a njegove sobe bile susretu s Nesimom i prilikama, koje, će iza toga su zaključane. Starac se ugodno iznenadio ugle­ nastati. Ispitao je svoje srce. Koliko je god nalazio A onda stavivši je na stol i obrlsavši prašinu davši lhsanbeya. Nije znao da će doći. Ispričao mu u njemu ostatke mladenačke ljubavi prema Reni s’ okvira izašao neraspoložen i tužan — skoro se, da sobe nisu već odavno pometene, ali, eto nizatomio ih je osjećaj patriotizma. Ifete se sjećah zlovoljan od hyaće ko i ne ulazi u njih... No, ima praha, Ihsan' se tek nekad i nekad u svijetlim časovima raspolo­ Pred vratima ogledao se oko sebe, a onda go-« nasmiješio i mahnuo rukom uzimajući ključe. Ne­ ženja, sjećao je se sa tihom rezignacijom i gledao voljko se je penjao u prvi kat Pred vratima zas­ i njen jednom novom željom pošao brzo niz ulicu. je u duhu pognute glave, opaljena lica, na suncu, tali kao da je premišljao bi li ih otvorio. Možda J Brzo se je našao ponovo na ćupriji, prešao je, sjeo u cvijeću... u uspinjaču, pa pokraj tekije i za kratko vrijeme se je sjetio nečega? Nekakva uspomena uskrsla je stajao je pred domom Aleksandra Logotetidesa. Do U sjećanju na Renu bilo je na dnu Ihsanove ‘možda u ovaj čas pred njegovim očima.'.. Kožna? vrata na zidu ostao je znak, gdje je bila ploča na duše i grižnje savjesti kajanja i bola. To će i os­ Kad je ušao u sobu osjetio je nekakav zadah, kojoj je bilo urezano »Dr. Rene Logotetides« Zas­ tati, — Renina ljubav ostaće dugo, dugo u njego­ sparinu. Prozori su zatvoreni i spušćani zastori, pa tane pred vratima i baci pogled na prozore. Zastori voj duši, kao rana, koja se ne liječi, kao klica suje u sobi bilo tamno. U njegovom kabinetu bilo spušćeni u prvon\ i drugom katu, u kojem je Rene Ч šice. Misliće da je izliječena, ali će je još uvijek je još sve onako, kako je ostavio pri odlasku. Knji­ stanovala U prizemlju je bio znameniti francuski nositi. . . ge i novine na stolu. U tintarnici nestalo tinte — I s tomčklicom jedne velike ljubavi, koja je magazin »Chatte noire“. Ihsan uđe na glavna vra­ isušila se. Sjedne za stol i otvori ladicu. U jednom ta i uspenje se na prvi kat. Na vratima je stajala počela u mladosti, a svršila ondje, gdje ju je pat­ ćošku lijevo ostala su pisma. Nije ih dodirnuo, tek riotizam svojim nožem isjekao, — ali s klicom koja obznana prefekta policije da je ova kuća redarstve­ ih pogledao. . . Jedan osjećaj tuge napunio je njeno zatvorena, a do ove obznane izblijeđela' posjet­ je ipak ostale pošao Je Ihsan neodlučan u Carigrad. eovu dušu i Ihsan tiho uzdahnuo. nica s Reninim imenom i karakterom Ihsan, se za­ Nakon tj godine odsustva došao je u Cari­ Svršeno jel . . rekao je u sebi i spustio glavu gleda u zatvorena vrata i Izblijeđelu kartu i učini grad,- koji se nije bio mnogo promijenio. Sretao je među dlanove, da se još jednom zagleda u prošlost mu se kao da ga je nešto steglo oko srca. ulicama još poznata lica, poznate trgovine, poznate koja je bila mladost — prije nego korakne u bu­ činovnike i časnike, redare, bojadžije cipela, i — dućnost, koja će biti obmana, pretvaranje i zava­ prosjake!.. Pred ćuprijom, na prostoru pred'Sulejravanje: niz dužnosti, formalnosti, učtivosti, bez omanijom kao i prije ljetina i vreva; kola se kri­ sjećaja. . . žaju uz viku kočijaša, malo dalje jedna bujica od­ Podigne glavu i segne rukom ponbvo u ladicu lazi prema Serkedžiji, a od ove uz Babu Aliju, ku‘ I i izvuče između papira srebren okvir sa stalkom Bilješke. Politički pregled F E TON. Rene Logotetides. (63) ----------- I__________ _ __ Muslimani, čitajte i širite ,,Pravdu“! �ПРАВДА* — »PRAVDA. Gpo; 179 —. Broj .grada. Ov^c se osjeća velika/užurbanost u Ministarstvu Vojnom; očekuje se svakoga časa objava opšte mobilizaci­ je kaok suhbzemne tako i pomorske vojske." Boljševistička vojska je prešla granice Besarabije i napreduje'bez ot­ pora. Narod je .u panici i obuzet silnim oduševljenjem za Srpsku vojsku, vjeru­ jući da gd samo ona u ovom momejtu može spasiti. Mobilizacija cjetokupnje vojske. Ru­ munjski kralj je potpisao ukaz <» opštoj mobilizaciji, vojske. Mobilišu se sve suhozemne i pomorske jedinice. Boljše­ vičke trupe već su upale u Besarabiju i napreduju bez Ikakvog otpora. U cije­ loj zemlji je nastala panika (zbog ovih događaja. Priređene su manifestacije i aklamirana je Jugoslavija, sa kojom se traži savez. Hrvatski Radiša. I ' i I se tuđincj šire na naš račun.đa potiskuju naše ljude, da ih ometaju nevaljanom reklamom i konkurencijom. Pomažimo naše ljude. Ne dopuštajmo,«0a nam se u velikom poduzeću, koje vodj tudinac kao mrvica baca sitno mjesto nadniča­ ra, nego osnivajmo sami takva preduzeća, puštajmo naše sposobne ljude na uplivna mjesta, dajmo im prilike da se osposobe, stavljajmo im na raspolaga­ nje potreban kredit i ne puštajmo ih da se izgube i propadnu. U tom pogledu treba svladati velikih poteškoća i .zapreka. Tudinac, koji‘je vjadao nad narpa, skučio nas je eko­ nomski i učinio robovima svoga kapi­ tala. Tudinac je zauzeo sva važnija i unosnija mjesta. Da se tp popravi, tre­ ba složnog rada sviju dobrih u dobru. To treba da nas sve sveže! Jedan dio toga rada oko promicanja narodne privrede uzeo je na sebe Hr­ vatski Radiša. Društvo Hrvatski' Radi4a hoće, da snažno podupre .nastojanje, koje ide za tim, da u na^)j oslobođenoj 1 ujedinjenoj domovini što bolje procva­ te obrt i trgovina i da dođe u narodne ruke. S toga nastoji da odgoji pošten, .nacionalno svjestan i dobar trgovački i obrtnički podmladak. Kroz svoje du­ gogodišnje djelovanje posredovao je Radiša oko neko 3.000 namještenja i ti­ me znatno pomogao promicanje naše privrede. Mi ćemo pokušati da u par poteza prikažemo rad Hrvatskog Radiše oko namještanja muslimana iz Bosne i Hercegovine na obrt i trgovima Od početka godine 1919. pa do konca marta 1920. prijavila se Hrvatskom Ra­ diš! 53 dječaka islamske vjeroispovijesti u nauk, ј to godine 1919. "u mjesecu ja­ nuaru 1, u maju 1, u julu 2, u augustu 1, u oktobru 40, u decembru 3, u januaru 1920. 4, u martu 1. Ukupno 53. Po boravištu bilo ih je iz Banjaluke 6, iz Cazina 2, iz Kozarca 2, iz Mostara 1, iz Sarajeva 1. iz Stoca 5, iz Tešnja 36. Od ova 53 prijavljena dječaka namje­ stio je Radiša tridesetoricu. Od namje­ štenih 30 naučnika ostalo je samo 10 na određenom jmestu. dok je namještenje ostalih 20. bik) prekinuto. O tome .daje pregled ova skrižaljka: I Pobjegloj ii Ostali Hrvatski Radiša je kulturno društvo, kojemu je svrha, da namješta i odgaja podmladak za trgovinu, obrt i industri­ ju, te da unapređuje ukupnu narodnu privredu. Danas znade svako dijete, da živimo u vijeku rada. Svako treba da radi, da bude produktivna jedinica svoga naro­ da i čitavog čovječanstva. U radu leži napredak. Današnji je vijek vijek trgo­ vine. obrta i industrije. U tim granama narodne privrede razvijaju veliki naro­ di ogromnu djelatnost i posvećuju im veliku pažnju. Mi smo u tom pogledu tek na početku, ali' i sad,još kao dane shvaćamo dalekosežnost tih grana na­ rednog" gospodarstva, nego ih gotovo .zanemarujemo. Mi.još danas prijekim okom gledamo one, koji biraju praktič­ na zvanja, te se posvećuju trgovini ili ■obrtu. Do nedavno nam je imponirao jedino činovinčki ili časnički stalež. Sve naše srednje škole odgajale su samo či­ novnike i birokrate. Naše obitelji slale su djecu u srednje škole hi namjeri, da jednoć postanu hiro’krate, činovnici. U obrt i trgovinu slala su se samo ona djeca, koja nijesu htjela da uče, ili su ■drugojačije bila nevaljala. Žalosna či­ njenica, jer bj baš u obrt i trgofinu trebalo slati onu djecu, koja su dobra, Zanat marljiva i sposobna. Dok toga nema, ne može se obrt i trgovina razvijati __ 1 bačvarski 1 -onako, kako to traže opći narodni in­ — gostioničarski 1 1 teresi. Valjani naprijed, — to treba da krojački 2 1 1 nam je geslo budućega rada! • 7-- - 1 kotarski 1 Koliko su se pojedinci posvećivali o— knjigotiskarski2 2 tbrtnim i trgovačkim strukama, toliko — knjigoveški 1 1 ili se kao šegrte prepuštalo manje više — limarski 2 2 samima" sebi, 0 njima se malo vodilo postolarski 4 2 6 računa. A kad je šegrt svršio svoje na­ — 3 pekarski 3 ukovanje, onda se uopće nije nitko za — tapetarski 3 3 njega više brinuo. Ako je svršeni šegrt — užarski * 2 2 bio- slučajno bistra glava, on se brzo — zlatarski 1 1 snašao u'borbi života te je napredovao. 1 trgovina4 5 'LLprotivnom slučaju doživljavao je teških razočaranja i stradanja. Ukupno 30 20 10 Novo vrijeme nove dvore gradi.... 'Današnji vijek razvijene tehnike traži , iO • ® Prema bdravištu о od obrtnika shvaćanje i prilagođivanje. ' potječu iz 2“ o Mi imadeino uza sve spomenute nepri­ like i nerazumijevanja uaiašoj užoj do­ 7' Tgšanj 23 16 movini mnogo valjanih i spremnih obrt­ — Stolac 2 2 nika i trgovaca. No mnogi se od njih i Kozarac 1 1 __ danas boje uvesti u svoje poslovanje i— Cazin 1 1 ■moderne strojeve i napredan način ra­ — Sarajevo 1 1 da. jer s jedne strane nemaju dovoljno Mostar 1 •— 1 poduzetnosti, a s druge im strane manj­ Banjaluka 1 1 — ka potrebno predznanje. Da takav obrt­ nik ima to -predznanje. znao bi. d« se 30 Ukupno 20 10 drugdje u naprednom svijetu radi Sa Od ukupnog broja nara.j«štenlh bilo je strojevima, da se time štedi ljudska radna snaga, olahkoćuje posao, a po­ i? E* u županiji jedini se predmeti izrađuju brže i toč­ i s5 nije. Mnogi od naših poduzetnih obrtni­ ka i trgovaca opet ima volje i poduzet­ Zagrebačkoj 6 20 14 nosti, ali nema sredstava, pošto smo Srijemskoj 2 1 3 ga zanemarili. Mjesto da mu pomogne­ Bjelovarskoj 2 — 2 mo, .puštamo ga da propada, ubijamo Virovitičkoj 2 — 2 mu volju za rad. Naši novčani zavodi Požeškoj 1 2 1 vrlo .rijetko kreditiraju ovakovom vri­ Varaždinskoj 1 1 — jednom obrtniku ili trgovcu, osim ako posjeduje pokretni ili nekretni imetak. Ukupno 30 20 10 Slabo stojimo u obrtu i u trgovini. No Slijedeća skrižaljka nam prikazuje, dok je obrt ipak manje više u našim ru­ kako je slijedilo namještanje prema mje­ kama, nalazi se trgovina i industrija secima : gotovo sva u tuđim rukama. Ono nešto | U mjeseeu Namje­ Po­ Us­ malih trgovaca i bakala i nekoliko vešteno bjeglo pjeh Jetržaca ne dolazi u ozbiljan račun. Mi treba da tu krenemo putem nacionali­ i Siječanj 1919 1 zacije. Obrt, trgovina i industrija tre­ Svibanj 2 •1 ba da služe našim svrhama, da podižu Srpanj 1 2 1 naš napredak, a to će moći samo onda Listopad , 9+5 . 3 8+5 postizavati, ako će biti u našim, u na­ Studeni 4+3 9 3+8 rodnim rukama. Naša narodna: »Svoj — 3+9 Siječanj 1920 1 k svomu!«, ne smije biti samo pusta Veljača „ 1 2 2+9 I fraza i naklapanie. Te riječi valja pre­ Ožujak „ 9 5 ' 3 tvoriti u djelo! U tom pravcu valla pro­ Svibanj , — 10 1 buditi narodnu svijest! Ugledajmo se u Ukupno . . 20+10 20 10 najbližu braću Slovence. Nedajmo. da . Od namještenih dječaka bilo je: 1. imućnijih, koji su se mogli sa­ mi odijevati: a) od namještenih 7 dječaka, od kojih je jedan morao gpkon pol godine učenja otići radi hovacenja, a drugi na­ kon četvrt godine bio pozvan kući; b) odpobjeglih 4 dječaka, od ko­ jih je jedan istupio iz nauke i pobjegao već nakon prvog mjeseca, a bio je pre- ■ star za naukovanje, a drugi je morao biti otpušten, jer je u trgovini zloupo­ trebljavao tuđe dobro, pa je pobjegao; c) od ostalih 3 (43%); 2. siromašnijih, koji se nijesu mogli sami odijevati: a) od namještenih: 23 dječala; b) od pobj’eglih: 16 dječaka i c) od ostalih: 7 (30^) dječaka. Namješteno je samo 30 dječaka" dok su ostali brisani iz očevidnosti i to s razloga, jer su: a) prestari za naukovanje; b) htjeli učiti za šofera, urara, zlata­ ra, bravara, mehaničara ilj elektromehaničara. a u to se vrijeme nije mogao naći zgodan mjastor,. dok dječaci nijesu htjeli primiti drugi nauk; c) odustali od namještenja i d) bili opetovano pozvani, da nastupe nauk, ali se pozivima nijesu odazvali. Za sad se vodi u očevidnosti samo jedan dječak iz Težnja, koji se je pri­ javio za užarski zanat, bio je pozvan , dvaputa izravno, a treći put preko mje­ snog odbora u Tešnju, ali nije došao. Slijedeća skrižaljka pruža nam sliku namještenih dječaka, i to: Kako se sad širom Bosne PHeftego, viue osnivaju Radišini odbori, a kako je pokrenuta i oveća akcija da se u Zagrebu osnuje posebna menza- za mu­ slimane đake i šegrte, moći će se provađati namještanje dječaka u obrt i tr­ govinu. Makar se u tom pravcu učinilo malo, makar svake godine odgojimo ne­ koliko čestitih trgovaca i obrtnika, ko­ lika će to biti dobit za čitav naš narod i našu mladu državu, koja treba valja­ nih građana i radinih ruku. Stoga na posao! Gornje brojke nek nam znače početak rada na tom polju! U radu je spas! U tome nek nam kao dobar primjer posluži rad i uspjeh mje­ snog odbora Radiše u Tešnju. U izvje­ štaju od 4. juna 1920. piše taj odbor između ostalog: »Mi smo s uspjehom dosadanjeg rada zadovoljni. Smjestili smo u Zagrebu j u Hrvatskoj oko 10 še­ grta na modrenim i korisnim zanatima. Bilo ih je poslano više, ali su se neki povratili, ali oni. koji su ostali, sami su čestiti dječaci. Smjestili bismo još dje­ čaka u obrt i trgovinu, ali je vani teško radi hrane, nego nađite za našu djecu mjesta u Sarajevu« .... " Muslimani trgovci i obrtnici, sjetite se naše djece, koja očekuje od Vas po­ moć, pa zatražite od Radiše šegrte i primaite ih na odgoj i hranu. Učinićete narodno djelo! Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega ■Merhameta". Страка 3; Naši dopisi Trebinje, u julu. »Težački Pokret« od 15. juna donosi pod naslovom »Prijeka nužda« žalbu te, žaka’kmetova iz sela u dolini Trebinj-« čiče, koja se tiče natapanja zemljišta oko rijeke Trebinjčice pomoću vodenih kola koja su na istoj sagrađena. U žalbi se navodi, d su vlasnici ovih kola spri­ ječili kmetima natapanje zemlje i time im nanijeli ogromnu štetu, a da ih ni tamošnje vlasti nijesu uzele u zaštitu, nego da su težaci kmetovi predati na milost i nemilost vlasnicima — tim sta­ rim »haračlijama«. Stoga mole zemalj­ sku vladu, da prešno izda naređenje, da oni mogu i dalje kao i do sada zem­ lju nesmetano natapati. U potkrjepu svojih zahtjeva vele: dg je voda narod­ no državno dobro, a njihovi su predci napravili jazove (prezide), kolajj ostalo i njima u naslijeđe ostavili. U zadnjoj tačci ipak dozvoljavaju da vlasnici im a j upravo tražiti naknadu faktičnog troška za gradnju 4<ola, dočim nikako nemaju prava da im natapanje spriječe ili pod skupe pare naplaćuje. I »Težački Pokret« sa svoje se strane obara svom gorčinom na trebinjske age i zahtijeva da se bež promišljanja neodložno udovolji sudbini težaka, jer da je sve onako kako to težaci navode. Što se nas vlasnika tiče, mi držimo da zemaljska vlada neće izdati nikakve odredbe prije, nego ii dobije izvještaj od načelstva sreza, jer se radi o vode­ nom pravu, gdje treba tačnog poznava­ nja odrjošaja između interesiranih i pravne yudije. No budući se od strane težaka i njihova organa. polazi na onako agresivan način, smatramo za nužno da im malo odgovorimo. Nema ni jednog slučaja na cijeloj ri­ jeci Trebinjčici, da je kolo i ostalo na­ pravio kirfet niti u. njima ma ičim parti­ cipirao. A zašto bi to činio i nosio ve­ like troškove kada zemlja nije njego­ va? Sva kola i ostalo načinjena su o vlastitom trošku vlasnika i To redovito na zemljištu vlasnika. Ovo najbolje svje­ doče nazivi kola kao: Dizdarevica, Dučica, Ivankovića. Ćatovića, Alečkovića i dr. Vlasnik je snosio sve troškove grad­ nje i popravka, i neograničeno sa ko­ lom raspolagao, jer je u svim slučaje­ vima vlasnik imao i zemlju koju je u svojoj režiji obrađivao kao što i danas ima. On je najprije polio tu svoju zem­ lju, pa je.onda naravno i kmetu ustu­ pio, pošto mu je to lijepu korist nosilo. Kmet u kolu nema niti posjedovnog niti servitutnog prava, prvog iz gornjih razloga, dočim prava služnosti ne mo­ že imati, jer zemlja nije bila njegova. Istaknuti nam je i to, da i danas ima velik broi vlasnika zemljišta položenih u blizini rijeke i kola, koji nemaju dijela u kolu, pa prema tome ni prava da ko­ lom dovode vodu na svoje zemljište, već isto kao prije tako i sada plaćaju pojedinim dioničarima kola, koji im od pretečka vlastite vođe ustupaju stano­ viti dio. da zaliju te svoje zemlje. Pre­ ma logici »Težačkog Pokreta« imali bi pravo i ovi vlasnici zemalja koji nema­ ju na raspoloženju vode, jer nijesu dio­ nici kola, da ustanu sa istim zahtjevom, kao i kmetovi prema vlasnicima kola t. j. i da se i njima bez naplate prepusti voda sa kola. Vlasnik ie kmetu svojevoljno vodu davao, radi vlastitog interesa. A da­ nas kada mu ie oduzeta zemlja i od nje nema nikakve koristi, sa kojim pravom može doći kmet i tražiti vodu besplat­ no? Mi poričemo da ima i jedan slučaj, da je kmetu zemlja osušena, dočim je istina, da vlasnici neće da džabe daju vodu svojim kmetima. Mi ovo odgova­ ramo kmetovima i naše razloge iznosi­ mo pred nadležne vlasti držeći sa po­ uzdanjem, da će vlasti u ovom pitanju polaziti sa pravong gledišta i. uvažiti neosporiva prava Vlasnika, a da neće i ne može biti govora o džabaluku što ga kmetovi traže. Domaće vijesti NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mi smo u prošlom broju opomenuti naše cijenjene pretplatnike, da ćemo I ako teška srca na -20. o .mj. obustaviti list svima onima, koji nam nijesu una­ prijed poslali pretplatu. Mi to moramo i učniti. jer su naše obvem prema štam­ pariji 1 drugim^ tako velike i tako teš­ ke. da moramo sve unaprijed i u goto­ vom plaćati. Veresija naših cijenjenih �»ЛРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4. Stran« varlić. Živjeli darovatelji i drugi- se u | njih ugledali! Demonstracije učitelja u Beogradu. Ućitelji su u Kasinu održali protestnu | skupštinu proti^rflanaka 11. i 15. izbor- 1 nog zakona. Posto je stvorena zajed- ' nička odluka. protiv tih članaka, svr­ stali su se učitelji na ulici u povorku i pokušali da Knez Mihajlovom ulicom Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Na i . odu na Kalimegdan. Kod zgrade mini- ’ redovnoj glavnoj skupštini Islam. Kira- ’ stra Profita zaustavila je policija de­ ethane u Kozarcu, držanoj dne 1. jula i monstrante, koji su se iza toga povratili t. g. na predlog našeg uvaženog starine : natrag pred .spomenik kneza Miloša. Ka­ Pašage Sušića, trgovca sakupljeno je | da su pokušali poći na Tepazije, usta- : za »Pravdu« svota od K 714.'—, u koju vila ih je žandarmerija. Pošto su bili darovaše slijedeća gg.: Atifaga Sitni- j pozvani da se raziđu učitelji su to mir­ ca 100 :K po50«K: Pašaga Sušić, Mujo I no* učinili. Mehanović i Eminbeg Zaimović; po 40 ; Đaci tehničke stručne škole u Sara- j K: Ibrahim Poljak i Mehaga Hodžić; i jevu zahvaljuju dobrotvorima, koji im 1 po 30 K: Šaćir eff. Hadlžić. M. Pašo I pokapaše roditeljsku ljubav, dopriniievpo 30 K: Muho Kulašić; po 20 K: Saši dobrovoljne priloge u svrhu naučne ćir eff. Hadžić, M. Pašo eff. Hadžić, ekskurzije kojom se upoznaše sa sta­ Osman ef. Mahmuljin, Omer ef. Mahrim gradijteljstvom naše domovine ii 'muliin.pMehaga Cirkinagič. Huse Mujproširivši s time svoju stručnu naobraz­ kanovicl Vejislaga Krkić, M. Ali eff. bu. Osjećajući tu ljubav i požrtvovnost. I Gfamočanin, Salih Joldić, Meho Abda- ; najtoplije se zahvaljuju svim novčanim j Lutrf Blažević, Smail Jaknpović, Zazadovima, industr. poduzećima, te gg. irtiaga Tadžić, Ahmet Hrnić i Edhem .građanstvu. • Balić: po 10 K: Mujaga Seferović. Ib- ' Gimnazijska školarina. Ministarstvo i rahim Arifagić i Hasan Arnaut; po 20 Prosvjete izdalo je naredbu svima gim­ K: N. N.; po 4 K: Mehmed Alagić. — nazijama, da se školarina za 1920./21. ■ Mi se plemenitim darovateljima od sr­ godinu ima naplaćivati za niže razrede ca zahvaljujemo. 20 dinara, a za više razrede 40 dinara. Vjenčani. Naš prijatelj i istomišljenik , Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. To­ kom Ramazani-šerifa odbor j. M. O. na gosp. Ahmed J. Mutapčić. trgovac iz Zenice ovih se dana vjenčao sa gđicom ■ svojim čestim sastancima i obdržavaHaliđom Bajagilović kćerkom uglednog I nim sjednicama sakupio je priloga za »Pravdu« u iznosu od 1118 K, a daro- I banjalučkog građanina Muhamed ef. vala su slijedeća gospoda: po 100 K: | Baiagilovića. Želeći mladencima dug život i najveći bračni rahatluk mi im Osmanbeg Osmanbegović i Mustajbeg najsrdačnije čestitamo! Jusufbegović; po 50 K: Smail et HaJedan drzoviti maltar. Tuži nam se lepović, Hafiz Hamdija lsakagić, AbdaMehmed Kulašin. koji ima zemlju na ga Husemčehaić, Numanaga HadžiabBakljama u Gornjoj Koševi, da ne mo­ dić, Abdulahaga Hadžefendić, Tahiraga že obrađivati svoje zemlje zbog Joze Dizdarević, Muhamedaga Porobić, SuMiljka. maltara kod Streljane. Spome­ lejmanbeg Karabegović, Ahmetaga Hanuti Kulašin radi svoju zemlju sa mu­ urdić, Zulfo Mlivić; po 40 K: Derviš ef. slimanskim ženskinjem, koje je siro­ Korkut, Šemsibeg Abdulahefendić, H. Mustafa Haurdić. Hamdija. Alijagić; po I mašno pa je prinužđeno da težačkim 30 K: Mehaga Osmanagić i Huseinbeg | radom zasluži koru hljeba. Poznato je, Jusufbegović; po K 20: Rašidaga Hađa se muslimanka prema običaju svoje lepović i Šukri ef. Alagić; 100 K: Ademvjere krije i pred muslimanima, a ka­ mo li pred nemuslimanima, a maltar 1 beg Kapetanović; 80 K: Halilaga Ugjpretplatnika je za nas deficit, koji od vremena do vremena samo raste, te bi mogao upropastiti jedini ovaj naš organ. Zato šaljemo još ovaj broj svi­ ma, dok ćemo slijedeći slati samo oni­ ma, koji su unaprijed platili pretplatu. Neka nam'se ne zamjeri, jer želimo, da "se »Pravda« za muslimane sačuva. STAN Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. sa koštom može oobiti učenik Ili uče­ nica muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom.»oiya, Banat ♦ PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i Školskog pribora. — Naručbe se 3 obavljaju brzo 1 točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Teb 619 — 6poj 178 Uro I Jozo hoće da sč pomiješa sa muslimankama i neće da shvati, da bi se od njega mogle muslimanke kriti. On naime voli, če^to sa svoiom ženom sjedne’ na njivu spomenutog Mehmeda, da ma­ lo proteferiči gledajući muslimanke i tako im smeta rad na njivi. Jozo je bio više puta opomenut, da ne-.dolazi na njivu, gdje muslimanke rade, ali on neće o tom ni da čuje već jednako iz­ lazi na zemlju , da malo osejiri, premda cn ima svoje zemlje na kojoj bi mogao mirno da sjedi i teferiči. Osim toga on i -druge navraća (vojnike i seljake), da spomenutom štetu čine i' da njegovo voće beru. i krše. Zlobni Jozo hoće svom komšiji da što veću štetu nanese. Radi ove preuzetnosti i samovolje tvrdoglavog maltara moglo bi doći i do krvoprolića, pa pozivamo njegove star­ ješine i pozvane faktore, da pouče ovo­ ga siledžiju, kako se ima vladati kao općinski službenik prema svojim »komšijama i kako mora poštivah svaćijj vjerske ošjećaje i ne smetati u slobod­ nom raspolaganju vlasništvom, kao što je prije mjesec dana sa sjekirom bio navalio na pomenutog Mehmeda psu­ jući mu vjerske svetinje i prijeteći mu pred njegovim radnicima 'sa -riječima: »Otud ljeska, otud Ijoska. pa sjekirom u glavu«. Kada će jednom bezobrazna i prostačka vrijeđanja prestati? Plombiranje i umetanje novih zuba u Sreskoj bolesničkoj blagajni u Saraje­ vu. — Uvažajući potrebe svojih člano­ va i "članica i njihovih obiteljskih čla­ nova. Sreska Bolesnička Blagajna uvo­ di u svom zavodu plombiranje i umetaipc novih zuba. Nabavljeni su potreb­ ni instrumenti, alati i materijal i čim stignu potrebne mašine počeće se tim poslom, a to će biti ovih dana. Članovi, kao i njihove obitelji koji hoće da im se zubi plombiraju ili ispune novi zubi, trebaju se obratiti na dr. Dimitrijevića od 8 do 12 sati prije podne. Pošto je materijal za popravak zuba vrlo skup, taj. trošak Blagajna ne bi mogla podni­ jeti, uređeno je da jedan dio troškova snose sami članovi. Određene su ove cijene: 1 plomba od gipsa i si. 2 dina­ ra, a 1 novi zub od porcelana i si. 10 j dinara. Mogu se praviti i platni i sre­ | breni zubi'i zubi od platim, ali se za ; te zube odinieruje cijena od slučaja do slučaja prema utrošku materijala. Pre­ ma broju plombi ili novih zuba član Itna unaprijed na kasi Blagajne uplatiti odnosni iznos u gotovom i uz potvrdu i o uplati- i po redu prijave uzeće se u popravak zubi. Cijene su jednake i za člhnove i za obitelj. Jugosl. Musi. Športski Klub u Sara­ I jevu priređuje u petak dne 23, o. mf u »Gaju’ više Hrida teferič uz sudjelo­ vanje vojn. muzike B. D. Ob. i društv. tamburaškog zbora, na koji se p. n. općinstvo hajučitivije pozivlje. Pro­ gram: 1. Svira vojna muzika. 2. Izva-v danie’raznih igara. 3. Tombola, bufet, pečena janjad na ražnju, šaljiva .pošta,! bitka sa koriandolima, ribolov i t. d. Ulazne cijene: za n^ćlanove kao i žen­ ske 2 dinara; za članove 1 dinar. Do­ brovoljni prilozi primaju se sa zahval­ nošću. , »E!-Kamerov« teferič! Ovdašnje mu­ slimansko društvo »El-Kamer« prire­ đuje u petak. 23. o. inj. iza podne tefe­ rič na Obhogji iza Drive kod Ilkalajeve fabrike koža, na kome će svirati osim društvenog tamburaškog zbora još i vojna glazba, te na daleko poznati pjevač i harmoničar Tozo. Odbor se je pobrinuo da teferičlije budu zadovoljni u svakom pogledu: biće priređen izvr­ stan bufet, pečena janjad, razne vrsti bostana i voća.^ahva, sladoled te razni šurupi i limunate; biće i druge rashlade. Osim raznih drugih domaćih igara biće penjanje na direk, utrke, razbijanje bardaka, skakanje na mijeh i t. d., i to sve, uz vrlo dobre i lijepe nagrade. U 5 sati! pušta se zrakoplov (Luftbalon). .Krasna i tombola, obilat ribolov te panorama do­ maćih predjela. Fijakeri i automobili mogu sve do na samo mjesto teferiča. Ulazne cijene: Za nečlanove K 8; za članove i ženske K 4; za djecu od 10' do 15 godina K 2. Budući će biti pri­ sutno puno muslimanki — nemuslima­ nima pristup nije dozvoljen. Početak te­ feriča u 2 sata .poslije podne. U slučaju' kiše, teferič se odgađa za slijedeći pe­ tak. Miševi, štakori, stienice, i žohari Rilhelm F. Tirfenbach i drug i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— j ■ K 12 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 ’i K 10'—, mast za uši u glavi K 5’— i 10—, Mast ža uši na blagu K 6 —' i 10 — Prašak ' proti mrava K 10.— Mast proti sVrabu K 10'—. Ražašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul * br. 3, III. kat. 60 Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin- nadomjestak, acetona, na­ domjestak gar. žeste, uljene'i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100o/o i 128°/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma.,razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Oglašujte u „Pravdi" Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000« Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje, — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 11 Odgovorni urednik: F.,Šalaka. 'i'lMJlk: C«etr«ta Odbut »Д М. O.- Stm»p*riM D. 4c л. Б«иГ«|ол � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9da71ede22ae2ce39adb9d4605843120.pdf ea0f0ee55f77d950924ddd723053e8ae PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redaheioni odbor. 308 ГЈбАШЖ рпгосллвввси МЗДОММАМСКЖ GrmBAIĐOE. Broj 75(180) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, subota 2.4. jula 1920. (9. zilkade 1338.) Naše.skupštine u Hercegovini sasvim su nedvojbeno pokazale, da puštanju. To je saopćeno g. predstojni- ј za ovu grudu prolili najviše kbvi! No Hercegov,a zemlja stoji nepokolebivo uz ku i- oko 10 sati je otpočela skupština, mi se nijesmo dali zastrašiti, jer smo >J. M. O.« i da vodstvo naše organiza­ којц je .otvorio predsjednik mjesnog od- j vodeni propisom naše vjere: »Ljubiti do­ cije uživa neograničeno povjerenje svih bora predloživši za predsjedatelja gosp. ; movinu da je od imana« i jer smo se ri­ tamošnjih muslimana. Vršeći zaključak muftiju Maglailića. ješili, da i uz najveće žrtve izvojujemo Centralnog Odbora i udovoljavajući že­ R es u I b e go vić pozdravlja dele- i ravnopravnost u ovoj svojoj domaji. Mi lji članovi mjesnih odbora naše orga­ smo Slaveni kao i drugi, mi smo ovdaš­ gate Centranog Odbora jednom toplom nizacije, koji se okupiše na skupštini nji kao i drugi i žrtvovaćemo sve za i srdačnom dobrodošlicom izjavljujući posjedničke organizacije od 29. juna, ovu grudu i svoj rahatluk na njoj i u vodstvu naše organizacije toplo prizna­ naši delegati Maglajlič i Korkut krenu­ njoj. Samo se krajnja netolerancija mo­ nje za Uosadanji rad i neograničeno po­ že sramotiti povicima »Turci u Aziju!«, še u petak 2. jula u Konjic i isti dan vjerenje. Na to uzima riječ iza ppđne održaše brojno posjećenu samo luđaci mogu misliti da će nas oVaMuft.lja Maglajlič ističući da skupštinu, o kojoj je izviješteno u 70. ! kim povicima krenuti sa ove naše gru­ ■broju‘»Pravde« od 10. jula. Prenoćivši i živimo u vremenima slobode zbora i de. Mi smo'tu i tu ostajemo bez. obzira; zdogovora, pomoću kojih će narod uda li je to kome pravo ili ne. u Konjicu, naši su delegati u subotu 3. poznati svoje dužnosti i naučiti kako jula krenuli u Trebinje i prispjeli iza Kako rekoh mi smo u svojoj borbi će da štiti svoja prava. Mi smo nakon | akšama. teškog rata doživjeli žudeno ujedinjenje, i uvijek u granicama zakona i uljudbe: Vfć po dočeku se vidjei«, da Trebi­ nikad se ne ogriješismo ni o državni koje je neprocjenjiva blagodat. To uje­ nje diše duhom naše organizacije i da interes, ni o tuđu vjeru, ni o imetak ili dinjenje donijelo nam je i tešku odgo­ u njem nema mjesta vrljenju od islam­ vornost: ono traži uzajamnost, bratstvo | čiju ličnu sigurnost. Vazda smo išli re­ ske zajednice. Na stanici Hum izadoše međusobno razumijevanje i poštivanje i dovitim putem, pa smo bili umjereni pred naše delegate najodličniji predstav­ čak i u samoobrani. Ovo i ovako pona­ te predanost .i požrtvovnost u izgradnju nici građanstva, a na trebinjskom kolo- | šanje ne daje povoda za prezir i nasi­ naše miade države. Da se to lakše i lje već za pohvalu i razumijevanje. I cjvoru bijaše silesija svijeta, koja je de­ sigurnije postigne, narod se grupira ,u danas vam preporučujem isti postupak: legate pratila sve .do konačišta i burno partije. Istina svi mi pripadamo jednom ih pozdravljala. Mufti' efendija se je s čvrstu uz zakon, odlučno i smjelo uz jedinstvenom narodu, svi smo jedne go­ balkona zahvalio na tako sjajnom do­ zajednicu i bratsku falangu. Neki su se re list. svi govorimo jednim jezikom i čeku ponovnim, govorom i burno poz­ malo zbunili, pa su još i sad u prikraj­ sinovi smo jedne domovine, ali ipak po­ dravljen od sakupljene ehalije povukao ku. još i sad se plaše i natežu. Glave stoje neke diferencije, imamo različite se.na odmor i razgovor sa uzvanim go­ brdu, ruku ruci!'Samo tako ćemo doći tradicije; koje se moraju slobodno nje­ stima. Sjutra dan je održana govati i bratski susretati. Mi smo še ■do slobode i ravnopravnosti. ^eli se da smo oslobođeni, da smo u grupirali Ikao muslimani i mjesto da IMPOZANTNA SKUPŠTINA U TREse štuje ta naša sloboda odluke, izvrg­ slobodi. To po našem mišljenju znači, BINJU, • nuti smo radi toga zamjerkama., pa i da niko nema više prava, da niko nije koja je počela oko 10 sati i na kojoj žučnim napadajima. A ipak krivica za ničiji tutor. 1 stoga smo odlučno proti je bilo preko hiljadu Muslimana i koja ovako naše grupisanje nije ina nama kojekakvim privilegijama i ostaćemo stotina Srba pravoslavnih i Hrvata kato­ već na drugima. taki sve dok se ne zacari prava slobo­ lika. Prije -skupštine pokušali su neki da i istinska ravnopravnost pred su­ Nakon prevrata mi smo braći bili pravoslavni građani* da preko kotar­ dom i drugim oblastima. Osloboditelji­ pružili obje ruke, no nijesmo naišli na skog predstojnika, spriječe sudjelovanje ma je sasvim dosta, što imaju pravo susretljivosti. Zadojen itjesnogrudnbšću našeg urednika. Korkuta, zahtijevajući da se diče rušenjem tuđinske tiranije. netolerancijom jedan je dio našeg na­ da on ne smije govoriti, niti se dapače ! Podu li .dalje, onda će naličiti na svoje roda kipio osvetom, koja je u glavnom pojaviti na ulici. On da je srbofob, koji pretšasnike i okaljati časnu prošlost. bila iskatjena nad nama muslimanima. je u Tešnju nazvao Srbe uljezima, koji Istina, svaki prevrat mora donijeti neu­ Meni je vrlo žao, što naša braća je. osramotio dra Kralja i t. d. Kratko godnih pošljedica. ali je značajno, da je tu drukčije shvaćaju naša> namjeru i što rečeno: građanstvo je »bez razlike vje­ abnormalnost kod nds pretrpio u glav­ drže da sloboda može značiti ugnjeta­ re« proti Korkutovu sudjelovanja, ono nom islamski dio našeg naroda. Stoga vanje i privilegiran položaj. To je ne­ je silno uzrujano i indignirano, pa je smo se morali grupirati kao muslimani, i moguć zahtjev i vrijeme je da se na­ nužno da kotarski' ured zabrani Korkujer smo kao takovi i napadnuti. No i da­ pusti. Vrijeme je, da se dadne ruka ru­ tu i govor i pojavljivanje, jer »predstav­ nas smo spremni pružiti bratsku ruku ci i da se međusobno pomažemo kako nici« građanstva ne mogu jamčiti da i zaboraviti neugodnu prošlost naravno bi učvrstili svoju državu, a ne da i da­ mu se ne će štogod dogoditi. Spome­ pod uvjetom, da kod drugih nastupi otlje rušimo ono harmonije, što vlada u nuli su dapače i skupštinu dobrovolja­ rježnjenje i pokajanje radi nebratskih narodnim masama. Položaj naše domo­ ca. koja se je održavala isti dan, pa je vine ne dopušta, naročito u današnjim i to imao biti jedan buk za Korkuta i j postupaka. kot. predstojnika. Moramo lojalno priz- ' Prigovara nam se što smo u opozi- ■ teškim prilikama, da se u narodu, sije nezadovoljstvo, već snošljivost i brat­ nati, da se kot. predstojnik nije bezuv­ čiji i iz tog se povlači besmislen za­ jetno postavio na stanovište ove »gra­ ključak, da smo proti našoj državi. A i ski osjećaj. Inteligencija ne bi smjela unositi u narodne mase zavadu i gložeđanske« deputacije i našem je uredniku je li ,nam preostalo išta drugo, nego li nje, a kamo li da ih huška na osvetu i ovaj zahtjev stavio u obliku preporuke da proti jednom nasilnom i bezobzirnom nekakav obračun. Valja praštati, valja izjavivši, da ne će dozvoliti kakva te­ režimu stupimo u opoziciju? Ko bi po- i se miriti. Zar nije ljepše, što se vi u rora za slučaj, da se Korkut odluči za šten mogao podupirati jedan ugnjetački režim? No uza sve to, što smo proti j Trebinju ovako lijepo pazite i što kod sudjelovanje. vas nema žalosnih slučjeva, koji se upravi vodili odlučnu opoziciju, ali se Korkut mu je odgovorio, da se on do­ ipak ni za dlaku ne ogriješismo o svoje I događaju u Bileći i drugim krajevima? duše ne da terorisati, niti se plaši kak­ državljanske dužnosti, niti smo se ma- j Stranački interes ne smije biti nad na­ vih prijetnia. ali će svoje držanje udešili kakvih nelegalnih sredstava u borbi, j rodnim i državnim! pa se jedno čisto srtil prema zaključku mjesnbg odbora proti nasilju i našoj obespravljenosti. A I. socijalno pitanje kao što je na primjer naše organizacije, s kojim će odmah kako su se. držali drugi? Proglasiše nas [ agrar, ne smije izrabljivati u stranačke konferisab. Odbor nije bio mišljenja, separatistima, a istodobno su nam vi- i svrhe i na taj način unositi, kaos i zlo­ da se odustane od prvašnjeg rasporeda, volja u narodne redove. Valja ići op­ kali »Turci u Aziju«, nama koji smo sta­ a ni građanstvo — naročito mlađi svi­ rosjedioci u ovoj pokrajini i koji smo I rezno i narod odgajati, a ne trčati za jet — nrjesu htjeli ni čuti o kakvom po­ [ i 1 ; ' I ; I ! ■ i j j ! I I I ' j ; । I I i I I ! i glasovima, pa makar nam se i kuća za.palila. Osim političkog naša organizacija ima i kulturni dio svog prorgama, koji je isto tako važan, pa mu se mora posvetiti velika pažnja. Mi smo kulturno zaostali, pa moramo nastojati da taj manjak čim prije naknadimo. Valja ko­ racati sa vremenom, jer ko se s njim hrve biće nadvladan. Vrijeme nije nimalo opasno po naš'cilj. Islam je uvijek savremen, samo ga treba shvatiti. Zaostalosti smo krivi mi, a ne prilike, kojih ne umjedosmo iskoristiti. Mi smo bolesni. Stoga je dužnost znanih Jjudi, uleme i inteligencije, da se posvete li­ ječenju naše zajednice i da za nju žrtvu­ ju i zadnji raspoloživi čas. Mlade valja slati u škole, mektćbe i zanate, jer svi­ jet stoji na nauci i znanju. Bez znanja od nas nema ništa. Valja da svim silapra širimo pismenost u narodu i da mu držimo korisna predavanja, a i ina­ če pružamo potrebne upute i savjete. Svi naši sastanci treba da se iskoriste i mjesto gibeta i spletkarenja treba da se savjetujemo i poučavamo. I pa osta­ lim poljima valja-ići naprijed: što više razviti obrt i trgovinu, jer fukari ne ide ništa od ruke. Naravno da i tu treba paziti, na granicu dozvoljenosti i sticati na pošten način. Muslimanski trgovac i zanatlija ne smije ići za tim, da samo pumpaju svoju okolinu i državu. Valja raditi i za se ј za svoju zajednicu. Treba se mfeđusobno podupirati i gojiti smi­ sao za solidarnost. Eto za tim u glavnom ide naša orga­ nizacija, a o njenu programu i radu, ra­ du sadanjeg predstavništva, progovoriće vam opširnije moj drug. Ja ću da vam još koju reknem o dužnostima čla­ nova organizacije. Mi stojimo na de­ mokratskom stanovištu i organizovali smo ozdol prema gore, to jest iz naro­ da prema vodstvu. Odatle slijedi da je svaki član dužan promicati interese naše organizacije i svojski se brinuti da ni mjesni ni viš odbori ne bi počinili kakvu pogrješku. Svaki čovjek griješi, pa ni naši odbori nijesu bez kusura i manjkavosti. Valja ih dakle podupirati savjetom i uputom i na svakom im koraku pomagati da udovolje svojoj teškoj zadaći. Druga je dužnost svakog člana, da bude disciplinovan, to jest, da ništa ne radi na svoju ruku i da se pokorava zaključcima mjesnih odbora, odnosno Centralnog j Radnog Odbora. Svak treba da radi i svak da se pokorava. niko ne smije na stranu, pa ni naj­ sposobniji. ni najpametniji. Hvala vam na ptffinji! (Pljesak i dugotrajno ođobravanje). f Iza g. Maglajlića, koji je govorio oke pola sata i često puta bio prekidan bur­ nim odobravanjem, uzeo Je riječ naš urednik Korkut i u opsežnom go­ voru. koji je trajao pet čejreka detaljno prikazao naš program, te rad i borbe, što ih je naša organizacija vodila sa Mslimanski trgnačka I obrtnička banka a Basnu i Нвгседовши (1 i) a SarajEvu. IM№ ______________ _______ u п crodalz speces, I стцсмкм мд!п sm vrsta. « 0 I fl 01 J 11 ВГЈI НвЦ I protajt m vrati robe, a uogiaslte in ž«sotK« atHBiralM. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ з.апс.ма_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I Hanrrianija: Kralja Petra ulica Z prizemao, lijevo - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo; intepurban telefan: ZU | �Број 179 Bioi .PRAVDA' — »ПРАВДА' Strana 2 Страва samo tjeranjem najvrsnijih profesora iz da bi se za to kačio, dapače je i u pr­ Bosne, i zavrgnućem kulturnog boja uvom čitanju prošao bez prigovara, kad noseći klice ateističke struje u našu u plenarnoj sjednici ustaje Svetozar konzervativnu i religioznu sredinu, već Pribićević i traži, da se ovaj članak izjoš želi da ujduriše i progone profesora^ mijen* tako, da se učitelji sa izborom nastojeći pomoću sebi sličnih individua ne moraju odreći svoga zvanja. Da je da sabere materijala potrebna u tu ne­ Pribićeviću i njegovoj stranci bilo is­ časnu i nekulturnu svrhu. Naravski. da kreno stalo do učiteljskog pasivnog su neke podle i niske duše jedva doče­ prava izbora on bi to učinio prije u od­ kale. da samo mogu iskaliti svoju fa­ boru i u ministarskom vijeću, a ne pred natičnu mržnju protiv njima nepoćudr galerijom, gdje su sjedili učitelji, koji su nog muslimana profesora te su ga de­ se iskupili u Beogradu na učiteljskom kongresu, da se na taj način ulaže uči- I nuncirali na svoj način, da se uližu jed­ nom Grđiću. koji im je dao današnje teljima i izaziva kabinetsku krizu u mo­ položaje bez osobite njihove zasluge i mentu, kada moramo svi da budemo sposobnosti. Ali ovako tendenciozno za« kao jedna duša. Učitelji su ga dan prije metnuti progoni politićko-stranaćke na­ osudili i žigosali. pa je sada trebalo ravi pobuđuju opravdam) kod svakog spasiti svoj lični renome pa makar i kultunatoK čovjeka čuvstvo odvratnog pod cijenu kabinetske krize, kao da osti i niskoće, jer su ujdurisani, da vonte jadnom i izmučenom narodu nije se jedan musliman tendenciozno dosta demokratske hirovitosti, nego ga ocrni, da se moralno utuče, da treba sada postaviti pred nova iskuše­ denuncijacija njegovih neprijatelja, koji nja. pred nove nepotrebne krize. svojim denuncijacijama neće poslužiti Potonji događaji jasno tumače ten­ ni obrani ugroženih državnih interesa denciju ovoga političkog šarlatana, ali niti narodnom jedinstvu i slozi niti ko- I će mu i ovaj pokušaj ostati bezuspje­ ristiti našoj prosvjeti i školi, već će slu­ šan. Parlamentarna će Zajednica i ovaj žiti. izvjesnoj kliki u stranačko-poltič- j put spasiti zemlju od daljnjih trzavica, ke svrhe protiv nepoćudnog joj politič- I da mogne čim prije pozvati narod, da kog protivnika. Te ugrijane glave insce­ slobodnim izborima osudi nasrtljivce. niraju nešto nepotrebno ј štetno, ali će kojima je jedina zadaća i jedina svrha, "se dozvati pameti i razumu, kad vide, da budu na vladi i ništa više. Narod i šta će odatle izaći. Niko naime neće Iza podne su naši delegati pravili ne; država je za njih pojam, koji se iskorišdozvoliti, da se stavlja njegovo mišlje­ ke posjete i razgledali grad. 0 dobro­ ćuje u njihove lične svrhe. Zato im sva­ nje i osjećanje pod tutorstvo kojekak­ voljcima i »uzrujanom« građanstvu ni­ ko okreće leđa. vih umišljenih čuvara reda i interesa, je bilo ni govora. Obratno. Naši su iza­ koji sebe identifikuju sa narodom ili slanici pozdravljeni i od strane nemusličak državom, pa ko govori nepoćudno mana. Iza ićindije su bili kod gostolju­ ovakim veličinama, odmah ga hoće da bivih Ćatovića. a sutra su rano krenuli kamenuju. To neka zapamti g. Grđić i put Ljubinja. Doček u Trebinju ostaće njegovi douškivači iz Mostara. Tuzle i im ^zaboravan. Ne toliko radi gostoIma ljudi tvrdoglavih, koji hoće da Sarajevu, jer svaka stvar ima dva lica. Ijublja. koje je općenita crta kršnih provode svoje hirove bez kraja i konca Hercegovaca, koliko radi n ač i n a, ko­ pa i onda još nastavljaju istu štetnu ig­ jim su mlađi ljudi pokazali svoju uglaru. kad vide i sami očite zle pošljedice denost i svoju neograničenu privrženost svoga lakoumnog rada i bezobzirnog našpj organizaciji. Usprkos naročite postupka. Ovakim se nepromišljenim molbe g. Maglajlića. da se niko ne trudi djelima »proslavio« medu ostalim i na­ na stanicu, ipak su se rano u ponedje­ čelnik prosvjetnog odjeljenja g. Grđić, Tjesnogpidnost. Beogradski »Pro­ ljak naiodličniji građani našli na sta­ koji čini se nije još zasićen svim podvi­ gres« donosi ovu značajnu bilješku: »U nici da još jednom pozdrave naše iza­ zima. kojim je ponizio naše školstvo i jednoj od beogradskih gimnazija, dogo­ slanike. Hvala im na ovolikoj pažnji i I učiteljstvo, radi kojih će ostati u za- , dio se ovaj ne bog zna tako važan; ali služenoj uspomeni kod musi, i kat. na- I ipak karakterističan slučaj. Jedan od­ zahmetu. kao i na svemu što iskazaše stavničkog kora. G. Grđić je odmah pri | ličan dak. rođen van granica Srbije, za­ našim delegatima. (Nastaviće se.) svom nastupu postavio na sva prva i I moli svoga profesora da mu dozvoli da bolja mjesta svoje pravoslavne »muče­ svoj pismeni zadatak napiše latinicom, Sarajevo, 23. jula. nike« ne vodeći mnogo brige o kvalifi­ jer mu je ćirilica teža, pošto njom go­ Prije nekoliko dana se predviđala kacijama. kao što se nije pitalo ni za tovo nikad nije pisao. Profesor mu to kriza Vesnićcva kabineta, jer su »de­ i njegovu spremu ! sposobnost kad^e. odobri, znajući i za zvanični raspis da mokrate« htjeli napraviti junktim iz­ postavljen na čelo prosvjetnog odsje­ su ćirilica i latinica ravnopravni i da među izbornog zakona i sastava pokra­ ka. pošto je kao šef odjeljenja za pre­ se svaki može služiti ortografijom koju jinskih vlada. Obzirom na teški vanjski hranu svojom nesposobnošću uništio sve želi upotrebiti. Ali izaslanik ministar­ položaj nadalo se. da će se kriza pre­ nade pozvanih i svojim koruptivnim i stva prosvjete, jedan od uvaženih pro­ broditi i da će svaka stranka ponešto ’ protekcijškim sistemom izazvao opfesora beogradskog Univerziteta, pripopustiti. Koliko god se od strane Par­ ravndanu osudu sa svih strana. Ali on mjeti jedan zadatak napisan latinicom i lamentarne zajednice nastojalo, da se svoj korumptivno-protekcijski način pre­ zapita predmetnog nastavnika kako se krizi izbjegne, ipak je ona buknula i to nese i u školtvo. čime otjera najvrsnije to moglo dogoditi. Gimnazijski profesor uslijed glasanja u parlamentu o čl. 15. sile sa qaših srednjih škola, jer ljudi ohjasni u čemu jes tvar i prizna, da ga izbornoga zakona, po kojem učitelji ne­ ne mogoše da podnose bagatelisanja i je đak učtivo zamolio da piše latinicom, maju pasivno pravo izbora u ustavo­ zapostavljanja niti da odobre protežirai da mu je on to. naravno, odobrio. tvornu skupštinu, odnosno ako budu nja izvjesnog elementa na štetu pro­ Međutim, g. profesor Univerziteta birani, da se moraju odreći službe. svjete naše. nije tako mislio. Zato je ukorio nastav­ Ovo pitanje, kao i glede ostalih dr­ No sve ovoTtao da nije dosta opa­ nika za taj postupak i napomenuo mu žavnih činovnika i zvaničnika prošlo je metilo. toga gatačkog civilizatora. on da to u buduće ne treba da čini. Jelte kroz odbor i nikome ni na kraj pameti, ide i dalje pa hoće da se proslavi ne da je to lijep znak o visokim shvataiiji. ..ti • ---- 1 ■—■i" ' . . otvorenim i prikrivenim duimanima is­ lamskog- dijela našeg naroda. Otvorenošću, kola je glavna osebina ovog na­ šeg radenika i koja je mjestimice naiš^ na burno odobravanje, u kojem su uče­ stvovali i skupštinan n e m u s I i m a n i, Korkut je iznio sve nevolje nas musli­ mana i jasno ј bistro dokazao, da se se­ paratisti ne nalaze u muslimanskim re­ dovima, već ondje, gdje je i gnijezdo neopravdane hegemonije; u državnoj vlasti i strankama, na koje se oslanja u svom nasilju. Kad je govorio o tom, da kod nas još nema slobode, već nasilje i teror mase i vlasti, upao mu je jedan pravoslavni pop povikom: »To nije,isti­ na!«. Ovaj je povik izazvao znatnu uzruianost među skupštinarima. nu pred­ sjedatelj je Maglajlić u pravo vrijeme stišao tu uzrujanost, a Korkut je izja­ vio: »Molim g. upađača, da se prij?.' za riječ! a ja sam spreman, da mu od­ mah ustupim mjesto na tribini i nastaviču tek kad on dovrši svbie obrazla­ ganje.« Ova je izjava bila hladan tuš za g. upadača i mjesto da se prijavi za riječ, pretvorio se je u makovo zrnce: od njeg više ni glasa ni habera. Kor­ kut je nastavno i kad je završio govor, odobravanju ne bijaše granice. Nakon toga je skupština završena. • Dokle tako? Bilješhe. F E LJ T O N. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (в4) XIX. Treći dan nakon što je Ihsan došao u Carig­ rad posjetio ga je u stanu Akifbey najavivši mu naročito svoj dolazak. Ihsan je naslućivao svrhu mutesarifova dolaska, ali nije bio ništa odlučio šta će mu odgovoriti. Bio je još pod dojmom onih njež­ nih sjećanja na Renu, pa mu dolazak druga i vođe stranke nije bio baš povoljan, jer će možda tražiti od njega i previše da žrtvuje... Akifbey je' došao iza deset prije podne i us­ rdno se pozdravio s Ihsanom obasuvši ga sa Sto­ nu pitanja. Razgovor se kretao više u obavješćiva­ nju jedan drugog o mlađoturskoj stvari. Ihsan je doznao od Akifbey-a novi plan, koji su mu povje­ rili Nijazi i drugi časnici, pa ako ne bude drugih kakvih smetnja mogla bi se stvar izvesti i prije nego su mislili. Akifbey mu je nakon toga saopćio kako je čuo, da je prije dva-tri dana pobjegao u Evropu stari Abdurahmanpaša, otac Ifetin, jer je usj^lo njojzi s bejrutskim valijom i jednom Arapkom pobjeći na jednoj francuskoj lađi. Jildiz je htio starca zatvoriti, no Nesime je to u pravi čas ot­ krila i upozorila starca na pogibao. Jadni čovjek pod svoje stare dane prodao je kuću i ostavio do­ movinu, za to jer je progledao i iskreno zavolio svoj narod. »Osim toga — reče Akifbey pri kraju — ima još jedna novost... « Ihsan ga znatiželjno pogleda. nla koja predstavnici naše nauke imaju, na primjer, o narodnom i kulturnom je­ dinstvu, o poštovanju zakona, o vaspitnoiu uticaju. o plemenskoj toleranciji i još tako nekim sitnicama? Državni auto u svatovima. »Hrvat­ ska Sluga« piše: Kako čujemo, vjenčao se je u nedjelju tajnik »Prosvjete« go­ spodin Vasilj Grđić u Prijedoru. Stvar je sama po sbei, barem za nas bez osobite važnosti, pa je ne bismo ni noti­ rali. da u tu čisto privatnu stvar ne ulazi drugo nešto, što daje povoda ko­ jekakvim razgovorima. Prolaznici Alek­ sandrove ulice mogli su naime prekju­ čer oko 7 sati u večer vidjeti »odličnu« ličnost gospodina Sitnu Mirkovića, di­ rektora građevinskog odsjeka zemalj­ ske vlade, gdje se uprašen od daleka puta vraća u državnom automobilu oki­ ćenom srpskom trobojnom. Ima ljudi, koji sve znaju, pa nam umjedoše i o tom putovanju gospodina Sime nešto kazati. I tako saznadosmo. da je gospo­ đin Sfmo već u petak otputovao kao svadbeni kum skupa sa- mladoženjom Vsiljem u državnom aijtomobilu u Pri­ jedor. a zlobni jezici nadodaju, da je s tim putem bilo skopčano i neko slu­ žbeno putovanje gospodina direktora Mirkovića. valjda, da ga taj svadbeni izlet što manje zapadne. Gospodin je Mirković.to udesio valjda na onoj istoj pravnoj bazi, na kojoj je samovoljno i nikoga ne pitajući zauzeo stan, koji za­ pada ravnatelja poštanske štedionice uselivši u nj svoga prijatdljd inače stran­ ca. financijalnoga nadsavjetnika dr. Halperna za to. jer Simo u njega već go­ dinama stanuje kao podstanar, a Simo bezuvjetno hoće, da stanuje u sredini grada. Ovu ćemo stvar drugom zgo­ dom potpuno osvijetlili, a za sada pri­ mjećujemo.* da je ono. što se desito sa automobilom također preveć. , Ogledalo. Da izbijemo oružje iz šaka onima, ko­ ji trube da u Bosni i Hercegovini nema zuluma i nasilja, i da su svi oni mnogo­ brojni zulumi, nasilja, otimačine, paleži i t. d4 koji su se od prevrata do danas dogodili samo i isključivo na muslima­ nima. 'Udruženje zemljoposjednika po­ zvalo je sve mjesne odbore u zemlji, da pribavljaju i centralnom odboru ša­ lju sudbeno ovjerovljene zapisnike o do sada počinjenim ^im štetama. Iz tajnič­ kog izvještaja pročitanog na gčd. glav­ noj skupštini »U. 1. P.« od 29. juna b. g. razabire se. da je do sada tih prepisa zapisnika stiglo samo 54. Dakako sas­ uta mali broj, jer mi znamo, da je od prevrata do danas i u jednom kotaru počinjeno više nasilja, paleža i t d. ne­ go 54. Za to je vrlo nužno da se svi mjesni odbori U. Z, P., a gdje ovih nema po­ jedini koji su štetu pretrpjeli, što prije pobrinu da ove sudbene zapisnike od- I »Jedna novost u mojoj obitelji: Sabiha se je Ihsan metne ruku na srce, a Akifbey ga I udala ... « prekine: Ihsan se iznenadi: »Ihsan, vjeruj mi to je umišljenost, sentimen­ — Čestitam I.. A kada? Za koga?« talnost, sjećanje na mladost, a ne ljubav... Ona je »Teško ćeš pogoditi. .. « dušmanin naše domovine i ideje... — Priznajem, reče Ihsan sjetivši se svoga bo­ — Ja sam od nje stvorio neprijatelja našega ravka u Erzerumu. naroda, kada sam pogazio njezino srce... « Akifbey nastavi: »Mahni se toga! Govorimo pametno! Stvar je »Jest, teško bi pogodio... Neki dan dobio sam vrlo ozbiljna i traži i samoprijegora, žrtava ... « pismo od nje i od Dindar-Hakije... « Ihsan ga pogleda Akifbey nastavi: — Za Dindara?« u čudu upita Ihsan, a onda »Onaj skot*) je zatražio od sultana Nesimu... da popravi dojam koji je učinio na Akifbey-a reče: — Izet?« upita Ihsan. »Dindar Haki je najidealniji patriota i čovjek »I sultan, da usreći svoju miljenicu jedva do­ u Turskoj! Biće sretna s .njim. Imali su vremena čeka. Pozove Nesimu i saopći joj tu stvar. No Ne­ da se upoznaju... « sime na veliko iznenađenje odbije taj dar sultanov Akifbey reče: izgovarajući se, da ne će udovca. Sultan je u prvi i »Amin... « mah nezadovoljne mahnuo glavom i otpustio je iz Ihsan oćuti kao da je neko nešta gorko proljo svoje sobe, ali već drugi dan pozvao je upet i na­ po njegovoj duši. Ona čedna ljubica što je iz onog govarao. Onda je ona došla meni i povierila mi trolista rasla i mirisala u travi, ubrata je, da usreći tajnu. Ljubi te sultanija i učinila bi sve za tvoju drugoga. Mo^da će ga i usrećiti, ali teško će on ljubav... Ja te molim, da se predomisliš do sutra razumiti meko srce i veliku dušu Sabihinu. Ni on i dođeš k meni... j je — on, Ihsan nije shvatio. .. Akifbey ustane i oprašćajući se s Ihsanom reče: Obojica su šutili nekoliko časaka, a onda po­ »Nesime je djevojka, koja će te razumiti... « čeo Akifbey prvi: Ihsan ne odgo’vorj na ovu napomenu. jfad je »lhsanbey, sada je vrijeme, mislim, da ti rečem ispratio prijatelja povrati se u svoju sobu, uzme sa i glavnu svrhu ove posjete.« stola Reninu sliku i dugo, dugo ie gledao, a onda Ihsan ga pogleda i osmjehne se, a Akifbey poče: reče sam sebi: Za dobro naroda i sreću jedne du»Pisao sam ti o tome i nadam se, da si se i I še, koja me voli i ova žrtva .. . ti odlučio. Jedna ruža, jedna duša vene za tvojom (Nastaviće se). ljubavi, jedna koja znači u našem životu junakinju, čezne za tobom. .. A dostojna je čovjeka, kakav si •) Pogrdna oznaka kojom su zvali Mladoturci među ti, koji će uz nju još lakše prokrčiti put boljoj bu­ sobom lzelbey-a. dućnosti našega naroda.. . « Ihsan nije ništa odgovorio. Текч na ponovni upit osmjehnuo se gorko: »Znadeš li ti Akilbey, da je teško s dušama ■ »pogodbu činiti. Ona je još ovdje.« Muslimani, čitajte i širite „Pravdu^! �број ISO — Broj ПРАВДА* — .PRAVDA, ČrpaHa 3. ni promjene glede ustanova o slobod­ Samo ako treba naškoditi muslimani­ nosno ovjerovljene prepiše njihove pri­ noj Armeniji. Položaj Smyrne jednak je ma, on je prvi. On je pretplatnik »Srp­ bave i centralnom odboru Udruženja ske Zore« i samo nju čita, a nikakva . položaju Gdanskoga. Saveznici isto ta­ posjednika u Sarajevu pošalju. Gdje to iz ma kojih razloga nije moguće, on­ ko ne mogu promijeniti načela, po ko­ drugog lista, pa se onda ne treba ni UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. čuditi, da ovako radi. s da neka se pošalju prepisi tužbi ili pri­ jem postaju slobodni morski tjesnaci Vesniću povjereno obrazovanje kabi ­ Premda je dotični učitelj živio sa Žujava predatlh državnim vlastima o po­ (Dardanele i Bospor). Ali Turska i Bu­ neta. Bošto je 20. o. mj. primio potpred ­ činjenim štetama od prevrata do danas. gićem u prijateljstvu, to nije koristilo, garska mogu izaslati po jednog zastup­ sjednika Privremenog Narodnog Pred­ Ovo je vrlo nužno, jer treba znati, jer je »Turčin«, treba ga denuncirati nika u komisiju za morske tjesnace. Na­ stavništva, a juče šefove dviju, velikih da centralni odbor U. Z. P., kao i svi i maknuti. Prijavio je vlasti, da učitelj dalje se briše ona točka mirovnog upolitičkih grupa Protića i Davidoyića, ini neće i ne smije napustiti I najočainiju prodaje djeci zabranjene knjige i kar­ govora, koja nalaže Turskoj, da mora Njegovo Kraljevsko Visočanstvo namje ­ borbu, da Se izvojšti potpuna satisfak­ te, što nikako ne odgovara istini. Da­ izručiti sve lađe iznad 1600 tona. Na snik pozvao je sinoć Vesnića i povjerio cija uvrijeđenom i omiištcnom musli­ pače je kod učitelja provedena i kućna konou dodaje nota: »Mirovni ugovor imu zadaću za obrazovanje nove vlade. manskom elementu u,našoj mladoj dr­ premetačina ali naravno nije se ništa de tako daleko, da priznaje Turskoj Ca­ žavi. Ta se borba mora samo legalnim I Vesnić je imao jutros poduži sastanak našlo, što bi ga moglo okriviti. A kad rigrad kao njezin glavni grad, premda s Davidovićem, s kojim je izmijenio mi­ I je vrlo sumnjivo, imaju li Turci tamo I se hoće netko okriviti, zar se ne mogu putovima nastaviti i izvojštiti, osim asli o političkoj situaciji sa željom, da se I većinu. Ako bi se turska vlada protivila ko nigdje u svijetu ne bi bilo slične karte negdje kupiti, pa reći, da do obrazovanja vlade dode u što kra­ ■ potpisu mirovnog ugovora, osobito sa­ ljudi koji bi htjeli ćuti vapa­ su u učitelja bile? Samo javaš i polako ćem, roku i sa što određenijim progra­ je onih uzvišenih žrtava, koji su po gazda Žugićii, jer bi se ti u svom tom da, ako bi se pokazalo, da ona nema mom. Oni će se satati opet sutra ujutro, , moći za uspostavu svojega autoriteta u I revnonf poslu protiv nedužnih musli­ .bijesnoj i sa izvjesne strane nahuškanoj pošto obojica budu izmijenili misli sa ■ Anatoliii ili da ne može osigurati izvrrulji uništeni, popaljeni i opljačkani mana mogao da prenagliš, pa da posvojim političkim prijateljima. samo za to što su Muslimani. srneš i paneš, jer ova naša draga krv­ | šena klauzula u mirovnom ugovoru: Iz gorespomenutog tajničkog izvješ­ Saveznici bi bili primorani promijeniti lju natopljena otadžbina nije za te samo, Dr. Ribar protiv Vesnićeve vlade. — taja se vidi, da i ona 54 ovjerovljena nego za sve nas bez razlike vjere. Vrlo »Nar. Politika« javlja: U zastupničkim I svoju odluku i izagnati Turke iz Ev­ prepisa ipak predstavljaju jednu ogrom­ rope i to ovaj put posvema sigurno«. bi dobro bilo, da su oružnici i tvoju krugovima pobudilo je veliko začuđenje, nu sumu od preko 13,500.000 K poči­ kuću pretražili, jer bi sigurno puno ne­ da je jučer kod glasovanja potpredsjed­ ' Ta nota je izručena otomanskoj vladi I uz 10-dneVni rok. tekom kojega mora njene štete, pa da se ne reče, da su čega našli. A zašto ti sa svoja dva dru­ nik parlamenta glasovao protiv vlade. to cifre iz zraka uhvaćene, donijećemo ga (oba pravoslavna) navali na ovdašČuje se. da je ta činjenica bila predme­ ' vlada javiti, da li prihvaća mirovni ucitate iz gore navedenih zapisnika. njhoružničku. postaju u Međeđi i htje­ tom raspravljanja na ministarskom vi­ ■ govor i da li ga Ijoće potpisati. Rok je 1) Hafiz Osmanbegu Filipoviću iz doste ubiti zapovjednika postaje Himla i počeo 17. srpnja o ponoći. Ako Turska jeću. Glamoča demolirane su zgrade i opljač­ samo zato, jer je ovaj po zakonu htio ne bi htjela potpisati ugovor sa svim Dr. Ribar potpredsjednik parlamen­ kane pokretne stvari početkom novem­ I Uvjetima, saveznici će poduzeti sve, da od vas oduzme vojničke puške. Što ta, predložio je regentu dosadanji Vesbra 191$. u selu Odžaku kot. Glamoč. I što im se bude činilo potrebno. ih imate i to naravno bez dozvole vla­ nićev kabinet. Ribar je čudnoga menta­ Sudbenim očevidom od 19. septembra sti. Biva Srbi pravoslavni smiju nositi liteta, dok najprije Vesnićevoj vladi gla­ Urota protiv Sultana. Dopisnik >Ti- oružje, a muslimani ne smiju, jer su 1919. je ustanovljena šteta 24.568 K. suje nepovjerenje, da ponovno povjeri ■ ska policija »otkrila mnogo urotnika 2) Džaferbegu Filipoviću i dr. iz Gla­ oni »šuckori« i »crno-žuti«. a vi pak Vesniću sastav kabineta. \ I ska policija otkrila mnogo urotnjaka moča popaljene su zgrade i pokretni narodni »mučenici«, pak zato ti i ako Pribićević izazvao krizu. U političkim 1 protiv sultna i ■vlade. Urotnici su htjeli imetak početkom novembra 1918. u se­ ovdje svi znadu da si bio u tom poslu se krugovima drži, da je kabinet^, kri­ lu Vagana kot. Glamoč. Sudbenim okolovođa, opet ne odleža ni malo' u j sultana umoriti i sastaviti novu privre­ zu izazvao Pribićević upravo rani Hr­ čevidom od 19./9. 1919. ustanovljena? zatvoru. Pa na primjer, kada ono ti menu vladu. vatske. On je naime htio, da dobije u ie šteta od 18.500 K. jedne večeri blizu Rogatice na putu-nasvoje ruke povjereništvo za unutarnje 3) Beganu Smajću-iz Glamoča uni­ Nova mađarska vlada. Lista novog : pade žandare nazvavši ih »crno-žutim« poslove i prosvjetu, da za vrijeme iz­ štene su paležom zgrade i pokretne mađarskog kabineta, koja je podnijeta I htjede onako jašući na konju i s revol­ bora za konstituantu uzmogne preko stvari u novembru 1918. u selu Odža­ guverneru Hortiju, izmijenjena je uto- ; verom u ruci, kao kakvi delija, da pu­ njih upliyisati na činovnike i učitelje. ku kot. Glamoč. Sudbenim očevidom od liko, što je ■grof Betlen odstupio pred- j caš na njih, zahtijevajući od njib da ti Kad je opazio da to ne će ići. upotrebio 19./9, 1919. ustanovljena je šteta od sjedništvo vlade grofu Pavlu Telekiju. ' se legitimiraju. Zahvali Bogu, da su ovi je zgodu glasovanja o izbornom pravu 10.200 K. oružnici tebi to odbili na rakiju« inače koji je pored predsjedništva zadržao i učitelja, te jednim demagoškim potezom bi izvukao deblji kraj. Kod tebe su svi 4) Alibegu Miralemu ie Dol. Vakufa portfelj ministra inostranih djela. Grof kušao ispraviti dosadanje propuste oružnici crno-žuti, jer bi ii volio, da ih uništene su zgrade i pokretnieimetak 5. Betlen odstupio je zato, što je uzeo apredstavnika demokratske stranke i unema, nego da ti sam po svom ćejfu decembra 1918. u selu Bajramovcima grarnu reformu kao bazu za opstanak kot. Bugojno. Sudbenim očd^idom od laskati 'se učiteljima, tim više, što su red praviš i trijebiš I protjeruješ mu­ svoje vlade, dok će grof Teleki uzćti ga učitelji silno napali u nedjeljnoj sjed­ slimane i katolike. »Dosta smo vas pet25. hiaja 1919. ustanovljena je šteta ovo pitanje tek u proučavanje. U tom nici učiteljskog kongresa. Pribićević se stotina godina trpjeli, više ne ćemo«, na 130.000 K. cilju obrazovan je odbor stručnih lica. rekao je dr. Krulj, pa valjda ti Žuje pred učiteljima branio, da je on za • 5) Raznim oštećenicima u selima gaMinistar unutrašnjih djela Ferdinandi. sve zahtjevi? učitelja, ali da ft u kabi­ giću i radiš po tom planu. Samo treba tačkog kotara popaljeno je i opljačka­ ministar odbrane pukovnik Sreter, fiđa paziš, da ne nagrajšeš. jer f onda netu uvijek ostao osamljen, na što su no od 28. oktobra 1918. pa dalje pokret­ nansiia Koranj, pravde Tomčanj, pro­ kad si uvrijedio* muslimana muhtara iz mu učitelji dobacivali: »Zašto onda ninog imetka i zgrada, što je sudbenim svjete Haler, trgovine Rubinek. ishra­ Kavštica. da nijesi pobjegao dobio • jeste demisionirali?« Nepobitna je me­ očevidom ustanovljeno 12,025.980 K. ne Sabo. zdravlja Bernard, narodnosnih bi dobru porciju od seljaka muslimana. đutim Istina, da se nije, zauzimao za iz6) Omeragi Imamoviću iz Bijeljine de­ manjina Blajer. Da si potajno denuncirao muslimana betivost učitelja niti Pribićević niti i je­ molirane su i opljačkane zgrade u selu Kretanje Bugara. Javljaju iz Dedeadan demokrat za cijelo vrijeme pretreučitelja, sad ti se ne može nitko čuditi. Dazdarevu kot. Bijeljina od 28. oktobra gača: Na granicama Trakije i Makedo! sivanja izbornog zakona niti u odboru, 1918. pa dalje. Očevidom kot. ureda u Osim toga je učitelj vrlo dobar na­ nije pojačava se vAjni pokret Bugara. a niti u plenumu parlamenta kod pr­ Gračanici ustanovljerfa je šteta od stavnik i vrlo dobar prijatelj ujedinje­ Konttske čete, sastavljene ponajčešće vog čitanja toga zakona, i isprsio se tek 151250 K. ne otadžbine i naroda, te bi za svoj is­ iz redovne vojske, pojavile su se u tim | pravan rad trebao, da bude nagrađen, onda, kad je znao da će tim korakom 7) Rifatbegu Rifatbegoviću iz Bijelji­ krajevima. Sereska divizija primorana uništiti koncentraciju, potrebnu radi za­ ne opljačkane su i demolirane zgrade a ne ovako iz potaje denunciran. Da. ali je vršiti nadzor granice, koju bugarski mršenoga vanjskog položaja. od 28. oktobra'1918. pa dalje, u selu ■on je Mujp, pa je to sve badava. oficiri preobučeni u komite prelaze radi Bradcu kot. Bijeljina. Uredovnim oče- ; ■Preporuči li bi Milanu Žugiću. da se Memorandum naše vlade saveznici­ propagande u stanovništvu. Iz istočne | mane potajna denunciranja i rovarenja vidom od 11. juna 1919. ustanovljena je ma. Naša vlada uputila je saveznicima Trakije javljaju o obilatoj pomoći, koju šteta od 149.500 K. protiv muslimana, jer se na ovome ne memorandum o posljednjim događajima. Bugari pružaju Džafer Tajaru. Računa . osniva narodno ujedinjenje. Osim toga SrHuseinbegu H. Kapetanoviću iz B. Memorandum predan je svim’ poslan­ se 10.000 bugarskih vojnika preodjeveNovog demolirane su i opljačkane zgra-, već dugo vremena muslimani u Međeđi stvima savezničkih vlada. U memoran­ nih u koniite rade s Tatarom. de i pokretni imetak od 27. novembra trpe od njega svake uvrede i psovanje dumu traži se, da savezničko vrhovno j do 12. decembra 1918. u Vel. RuiSci kot. njihovih svetinja, te bi se mogla čaša Lenjinov govor u novom sovjetu. Nje­ vijeće spriječi pustošenja i traži se od­ Bos. Krupa. •Privatno je ustanovljena da prelije, jer je prepuna. On jedošao šteta za imetak naših državljana, koji I mačka štampa saopštava moskovski amo od nekud iž Novog Pazara i ovdje šteta od 99.820 K. • govor Lenjina, koji je držao u novoizasu postradali. Na koncu memoranduma 9) Mu'agi Kučukaliću iz Gračanice de­ brahom sovjetu. Prema tome govoru I se obogativši postao gazda, pa je sad vlada kaže, da ne bi bila u stanju zadr­ postao pravi zulumćar ovdašnjih mu­ vastirana ie šuma odmah iza pre­ Rusija poslije pobjede nad Paskom ne­ žati bijes naroda, ako bi se pustilo, da slimana. Ako bude ovako dalje radio, vrata u Doj. Lukavcu kot. Gradačac, će produžiti rat protiv zapadne Evrope, se nekažnjeno i dalje događaju ovakvi neće nikako valjati, jer se na ovaki a sudbeno ustanovljena šteta iznosi jer će se svjetska revolucija nastaviti I vandalizmi. način najveće zlo širi, koje silno škodi 138.462 K. i napredovati iz Indije, gdje irski vojni­ 10) Azizbegu Ljuboviću Iz Bijeljine Daljnja zlodjela Talijanu. »Domovina« ci snabdijevaju Indijance oružjem i mu- 1 našem ujedinjenju. On bi najvolio. kad bi mogao sve muslimane u našoj dr­ demolirane su i opljačkane zgrade i po­ javlja iz Bakra, da bjegunci iz Istre is­ ničijom. • žavi protjerati u Aziju, a katolike tamo kretne stvari odmah iza prevrata u Dol. kazuju suglasno, da su na otocima i kon-, Bela Kun u Moskvi. »Cause Commu»prijeko«, pa da sami ostanu pravo, Brodeti kot. Bijeljina. Sudbenim očevitinentu nanovo počela interniranja na­ • ne< javlja iz Helsingforsa. da je 29. pr. | slavni. Jer se to najbolje vidi iz tog. ■dom od 2. aprila ili. juna 1919. usta­ šeg svijeta. Jednako od istarskih bje­ inj. došao u Moskvu Bela Kun. vođa ■ što eto ј učitelja muslimana, koji je bio novljena je šteta na 115.460 K. gunaca saznajemo, da su -Talijani u Pa­ mađarskih komunista. U njegovu je po ­ samo učitelj i ništa više, pak je. i njega zinu počinili isto, što Ги Trstu i Puliu. 1!) Mehmedbegn Pašiću i dr. iz Bije­ čast bila sazvana izvanredna sjednica optužio i nazvao »crno-žutim«, jer je ljine popaljene su i opljačkane zgrade Sasvim je opustošena i opljačkana ti­ moskovskoga sovjeta, na kojoj je sudje­ »Turčin«, pa mu treba naškoditi. skara. u kojoj se štampa »Pučki.Prija­ u Batkoviću kot. Bijeljina odmah po lovao također sovjet pučkih povjereni­ Sebi šake Žugiću. jer bi ti čokorilovprevratu. Sudbenim očevidom od 14. telj«« Progoni Hrvata su na dnevnom ka. Lenjin je u svom govoru, u kome ština mogla na nos trgnuti. maja 1919. ustanovljena je šteta 130.000 redu. ga je pozdravio dobrodošlicom, istakao Musliman. kruna. Apaška dolina. Jučer u noći Nijemci zashige. što ih to, Bela Kun učinio svjet­ '2. ) Alibegu Alibegoviću iz Janje kot. jajce, u julu. suv.spremali napadaj na Apašku dolinu. skoj revoluciji i prorekao je. da će Bela Bijeljina popaljeno je i opljačkano po­ Imala se izvesti navala na željezničku | Kun zauzeti odlično mjesto među bolj­ Državne potpore vjeroučiteljima. Mi­ kretno imame i zgrade na 3. novembra nistarstvo vjera uočivši veliku bijedu prugu kod Špilja.. Cijela akcija vođena ševičkim borcima. Kaže se. da će Kun 1918. u Јаф a sudbeno ustanovljena i oskudicu vjeroučitelja, irfiaina i muaje iz Graca. Naše su oblasti, čim je sti­ dobiti važno diplomatsko mjesto. svot^ iznosi 126.000 K. lima, te uopće svećenika svih vjera, gla prijava poprimile potrebne mjere i 13) Ibrahimu Muhamedagiću i drugu podijelilo je iz državnih sredstava pot­ odaslale’ jedno odjeljenje vojske u do­ iz Golubića kot.-Bihač popaljen je i oppore i doplatke na njihove plaće. Ko­ tično područje. Pačkan u raznim selima kot. Krupa po­ liko se vidi, ti su doplatci podijeljeni sakretni imetak, a privatno ustanovljena General PliveHč otputovao n Pariš. sma nepravedno. Njihova nepravednost šteta, iznosi 94.500 K. 20. o- mj. na večer otputovao je kao ne stastoji se samo u tome, što se i 14) Jusi Demiroviću i 190 drug, iz neekspert za razgraničenje između nje­ Međeda. u julu. tuđe pokazala protekcija i velika nevesiniskog kotara opljačkano je i popamačke Austrije i Jugoslavije u Pariš srazmjernost pogledom na materijalno Pravoslavni u Međeđi ne trpe uči ­ Heno odmah iza prevrata pokretnog i general Plivelić. stanje, nego su jedni sasma izostavlje­ telja muslimana. Premda u Međeđi ne­ nekretnog imetka, čija privatno ustani i nijrako ne dobivaju tih doplataka i VANJSKI POLOŽAJ. ma nego samo četiri kuće pravoslav ­ novliena šteta iznosi 5,378.160 K. ako imaju potpuno pravo na njih i sve nih, a ostalo su oko tri stotine kuća Mir s Turskom. Saveznici su odgovo­ 15) Ifet-hanumi Gradaščević udovoj listove, koji se traže za dobivanje do­ muslimana, to njima nije pravo, što, je rili turskoj delegaciji na primjedbe tur­ Džinlć iz Banje Luke popaljen je i op­ plataka. na tamošnjoj osnovnoj školi učitelj mu ­ ske vlade glede mirovnog ugovora, da ljačkan pokretni Imetak i zgrade iza Kao što u svemu, tako su i u ovome sliman, nego gledaju da ga protjeraju, se saveznici ne mogu složiti nikakvom prevrata u selu Koprivni kot. Gradačac, muslimani najgore prošli, samo eto, što te da na njegovo mjesto dođe učitelj promjenom odluka u mirovnom ugo­ a sudbenim očevidom od 4. i 7. marta nema niko da se za njih zauzme. U ko­ pravoslavni. Gostioničar u željezničkom voru, koje oduzimaju Turskoj Smyrnu. 1919. ustanovljena je šteta od 579.923 taru jajačkome gotovo najsiromašnji ibufetu Milan Žugić između tamošnjih To se odnosi i na odluke između Sirije kruna. mami i vjeroučitelji prikraćeni su u topravoslavnih najrevniji je u tom -poslu. i Turske. Saveznici ne mogu dopustiti Nastavke se. Politički prejlcd Naši dopisi �. Kp oj 180 Broj »ПРАВДА* - .PRAVDA* Страва 4. Strana me i ne dobivaju nikakvih doplataka. Da ministarstvo vjera ispravi te ne­ pravde. koje dovode u pitanje eksistenćiju ovih bijednika1 i njihove familije, evo ja iznosim njihova imena, pa je — držim — dužnost kot.-vak. mearif. po­ vjerenstva u Jajcu, da i sa svoje strane' poradi, da se ispravi pogreška dim prije obzirom na onu narodnu: »brza pomoć je dvostruka pomoć«. Evo tih imama i vjeroučitelja, koji ni­ su dobili nikako doplataka: Salih ef. Sefer, imam iz Jezera: Tahif ef. Kurić. imam u Bešnjevu; (krivicom kadije Be- | gića). Ova dvojica vrijednih imama ne 1 posjeduju nikakva imetka, a da ne ra- | zapinju čerge za stanovanje, ima se za­ hvaliti darežljivosti mjfeštana, gdje su imami i čiju djecu naučavaju. Dalje ovi: Hafiz Abid ef. Zjajo. Zuhdi ef. Žužič u J Jajcu. Husein ef. Menzildžić. Muharem ef. Sahman sa Rešnika, Šer'rf ef. Imamovič iz Dnoluke. Vjerojatno da ih imade i još više u kotaru jajačkom, koji u ovim skupim vremenima, bez ikakva imetka kubure sa svojim familijama sa • plaćom, koja nije dostatna ni za na­ bavu soli, a kamo li drugih životnih na­ mirnica. a da i ne govorimo o odjeći i obući, koja za ove bijednike znači luk1sus. Pravda ie temelj države, pa da i naša država počiva na tome solidnome temelju, treba da pokaže ministarstvo vjera sa svojim naređenjem, koje će zbrisati ovu nepravdu, a onemogućiti i svaku drugu sumnju.... Drugi put o NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mi smo u prošlom broju upozorili na­ še cijenjene pretplatnike, da ćemo i ako teška srca ovaj broj obustaviti svima, koji nam nijesu unaprijed poslali pret­ platu. Mi smo to i učinili, jer list ne mo­ že opstojati bez stalne i unaprijed pod­ mirene pretplate. Danas kada 1 kg papira stoji 30 K, poštarina svaki komad S hdera, a kamo drugi sitni i krupni izdaci, ne može se list slati badava i na veresiju. Siri su dosadanj; muslimanski listovi propali radi nemara i nehaja svojih pretplatni­ ka. Bojeći se, da se to i nama ne do­ godi. odlučili smo se na ovaj korak. Ko dakle »Pravde« ne dobije, neka znade, da nije izvršio svoje dužnosti i ako je želi dobivati, neka pošalje pretplatu. Nije dosta poslati dug. treba i pretplatu unaprijed poslati, Pripreme za Regentov doček. Grad­ sko poglavarstvo u Sarajevu šalje nam ovu objavu: »Danas u subotu dne 24. ov. mj. za 16 sati saziva sarajevska gradska općina po 1 izaslanika svih vjerskih ustanova, humanitarnih i pje­ vačkih društava i korporacija, na vrlo važan dogovor. Ako tko ne bi slučajno dobio poziva, to se ovim puteni poziva, da izvoli (joći u naznačeni sat.« Šumarska škola u Sarajevu. 1. ok­ tobra «ove godine počima nastava u I. razredu dvogodišnje šumarske škole u Sarajevu. Svrha je ove škole odgainnje šumskog osoblja za eksekutivnu šumar­ sku službu. Nastava će se kretat, u o‘nim granicama, da apsolventi ove škole budu spremni, da potpomažu šum. upra­ vitelje državnih šuma u svim poslovi­ ma šumarstva i da budu sposobni za gospodarenje sa malim privatnim šu­ mama. Praktična sprema biće glavnim ciljem te škole. Uslovi za primanje u ovu šumarsku'školu jesu: ]. Doba od najmanje 15 godina. 2. Potpuna tjeles­ na sposobnost za šumarsku službu u planinama, o čemu odlučuje posebno povjerenstvo. 3. Apsolviranje od 4 raz­ reda gimnazije ili realke ili koje druge ovim školama ravne škole sa dobrim uspjehom u realnim predmetima. Slabo napredovanje u straninj jezicima ne smatha se zaprekom pri primanju. Molitelji. koji ne posjeduju navedene spre­ me, mogu biti, primljeni u šumarsku školu od slučaja do slučaja samo onda, ako polože sa dobrim uspjehom prijam­ ni ispit. 4. Dokaz da su pripadnici kra­ ljevstva Srba, Hrvata^ i Slovenaca: 5. Svjedodžba o vladanju kod onih molitelj^koji ne prelaze neposredno iz gore Centralna drogerija Braća Šahinagić Miševi, štakori, stienice, i žohari Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla-’ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv, poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 1Q'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta K— Ospbito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe»po K 6— i K 12—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K i i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—,' Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JCnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 proslavi Vidovdana, koji je proslavljen, zatvaranjem dućana, o »veziru« Škrgi i drugim »kerefekama« Stjepanova gra­ da Jajca. ab. Domaće vijesti STAN sa koštom može oobiti učenik ili učenica-muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane •♦♦♦♦♦♦»♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦«♦ • PAPIRNICA • : HAMDIJE KOPČIĆA I > * ► > ► ► preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točuo । Ci;ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < * < < < ] navedenih škola u šumarsku školu. 6. Dokaz'da ima sredstava za izdržavanje kroz cijelo vrjjeme trajanja nauke u šu­ marskoj školi. Siromašni molitelji ia Bosne i Hercgeovine, koji su sa vrlo dobrim uspjehom svršili četvrti razred srednje škole, mogu dobiti zemaljske Stipendije. Broj učenika je ograničen te će se odrediti prema potrebi. Molbe za primanje'u tu Jkolu sa navedenim do­ kumentima valja po.slati Zemaljskoj Vla­ di šumski odsjeli u Sarajevu najkasnije do 15. avgusta 1920. Svraćamo pažnji naše mladeži na ovu školu i apelui^mo na nju. da se. po­ svećuje ovome zvanju, koje je i uno­ sno ј za zdravlje korisno. . Trešeljak. Opredelio se! Ja ka« predstavnik ^ba Muslimana »re«a više gradskog pozdravljam “ rp. Narodnu orgasizaciju i pozivam ceo srpski narod da se pokloni pepelu palih koraca* reče Munib Hadii-OSmanagić. Kalemo li da je Srp. Nar. Organisaeija djelo ludog Čokorila, onda nam ostaje Samo đuinost. da јоб predstavimo f. Muniba- Dakle ko je taj Munib? Pisao je u „Biseru", onda u „Jugoslaviji*. „Vremenu* je poslao jedan sastavak pun latiDizma i mi mu poručismo, da nemamo vremena sa prevagjanje. Kasnije ee je javio — „Buduenosti.", daje grdno nasamari svojom „taktikom* u širenju naprednog nacionalizma i da debije i od nje lekciju, noseći uaa sve to aaslev politički referent musi, organizacije sreza Vifiegrad" I eto ga sad pozdravlja — Čokorila. Našla rreea (ambicije)eakrpu (Crnog Kabineta) HilhElm F. TiefEnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Pre poručuje na veliko: Benzijj nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisd sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma., razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. M.Bohn&Co Zsomđolya, Banat g Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | 0 Tuntnala UuilllUiU II U Canaionil UUluJuVu. Filijale :*Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla.#— ispottave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zattupitva: Bugojno, Gacko, 0 Goražda, Konjic, Kon Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. P Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. и Bavi se svim bankovnim ooslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Ргјша bc iIdidi zastupstvo u B. i H. AsslcurazlHl gtierall I Pmg nnpkg dmitva м osiguranje profil nezgaia i iteta, in vrsti osiguranja. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. и Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. e Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupHarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove ntjbržć I najpovoljnije. 1 Odgovorni tnoMk: F. SoUka. . ’ У!мж»: CtttraM 0Л<и »S И. O.« 47 SUiHMMtiH D. fc A. KUM. Самрм. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f06d6363014374f7e99cc217dfbceb7.pdf c475ad0c04ee1980a1c1f20d149e96ab PDF Text Text Poštarina u ••tavom platana. / POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi še u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pešt. štedionice 1119. Broj 76 (181) Sarajevo, utorak 27. jula 1920. (12. zilkade 1338.) Iz Sandžaka i Makedonija. Povodom inspicirania g. Li. Davidoviča i. Godine 1912., po balkanskom ratu, upitan od svog prijatelja Srbina pravo­ slavnog »kako mu izgleda novo stanje i Srbija, te kako se sad osjeća?«, jedan stari musliman iz Skoplja odgovorio je svom poznaniku ovom kratkom i ka­ rakterističnom izjavom: »Bolje askerije (vojništva) a gore milicije (policije i inih civilnih oblasti) nema u Evropi.« — jednom prilikom u razgovoru sa da­ našnjim našim ministrom unutarnjih dela g. Davidovićem, taj mu je Srbin pripovijedao mišljenje i lakonički odgo­ vor svoga poznanika muslimana, našto jeg. Davidovićprimjetio: »jest! Spremili su tamo (u Makedoniju) činovnički ološ, koji će nas kompromitovati.« Ako je stari musliman Skopljak do­ živio današnje dane ј prilike koje kod nas vladaju, sigurno je u svom pređašnjem sudu i mišljenju izraz »Evropa« zamijenio sa »Centralna Afrika«, pa bi bilo zanimljivo čuti sadanju primjedbu, koju bi učinio g. Ljuba Davidović, naš dojučerašnji ministar predsjednik, a da­ našnji ministar unutarnjih dela. Jer kao takav on je najodgovornija ličnost za neuredne prilike koje vladaju kod nas, a koje stvaraju i podržavaju nesvjesni, nesavjesni ј nekvalifikovani činovnici; taj »jološ«, kako se je izrazio sam gosp. Davidović. G. Davidović je skoro »inspicirao« naš Sandžak i Makedoniju, i mj smo se na­ dali da će taj reklamirani protivnik ne­ savjesnog i nesavremenog sistema uprave, koji upropašćuje sve zdrave podloge snošljivog poređka, objektivno uočiti sve razloge i potankosti koje — i u našoj sredini — podržavaju staro Makedonsko i stvaraju novo Sandžačko pitanje. Razloge, slične onim, koji su ruinirali podloge turskog gospodstva u tim krajevima. Mi smo se nadali, da će g.’ Davidović tom prilikom uočiti sve stvarne i glavne motive naših nesređe­ nih i nesnosnih prilika, da će ih nepristrašno i pravično proučiti, te raditi i posredovati na izravnanju suvišnih su­ protnosti. Držali smo, da će g. Davido­ vić državničkom mudrošću, koju treba da posjeduje jedan ministar i predsjed­ nik jedne velike stranke, nama musliSarajevo, 26. jula. Službeni list naše vlade našao je za shodno, da se obrecne na našu bilješku »Službena laž« i da nam dadne uputu kako se ima — odazivati na telefon. Mi smo protestirali što naše uredništvo nije pozvano na konferenciju predsjed­ nika vlade sa novinarima i upitasmo ko uosi odgovornost za 1 a ž n u vijest »Nar. Jedinstva«, da su svi novinari pozvani. I mjesto da nešto kaže, >N. J.< nam iz­ lazi sa jednom vjetrenjačom i upliće šefa ureda za pabirčenje po zagrebač­ kim novinama. Godina II. telefon broj 124, ali se nijedan put nije I uspjelog telefonskog poziva trebao po­ slati usmenu poruku. Nije dovolj­ niko odazvao na tome telefonu. Prema no htjeti saopštiti naređenje, nego ga navedenom može svako, ko hladno i je trebalo ili saopštiti ili izvijestiti vla­ razborito misli — ustanoviti, da je du, da ona učini što treba. Ovako se navedeni napadaj bez temelja i neumje­ ne možemo oteti sumnji, da g. Stevo i san. Ako u toj stvari ima do koga kri­ u novom zvanju tjera svoju »politiku« vice, krivo je uredništvo »Pravde«, što mimoilaženja nas muslimana. No zalu­ se ne odaziva na telefonske pozive i što du. Mj smo tu, pa kome pravo, kome — članova uredništva u to vrijeme ne­ krivo. ma u redakciji«. Na račun vlade imamo primjedbu, da Tako službeni list. Prvo i prvo imamo i drugi put poziva putem svog predsjed­ naglasiti da su se u to doba slučajno ničkog ureda, naročito u stvarima, gdje nalazila u redakciji — dva člana ured­ je u pitanju naš paritet sa ostalim pred­ ništva i kategorički izjavljujemo da re­ stavnicima. A »Narodnom Jedinstvu« dakcija »Pravde« nije zvana na telefon. Prema tome upućujemo šefa »presbiroa« velimo, da naslov »Zagrižljivost« saču­ va za polemiku s kim drugim, a vala i da je krivica na »marnim« telefonistki»pamet« bi moglo prosipati kome dru­ njama. Dalje konstatujemo da nije poz­ vana п, »Obrana«, a što je glavno, nagom. Jer i ovaj put. kao obično, što bi glašujemo da je šef presbiroa nakon nc- i kola škripala. — volovi buču!... manima uliti bar nadu, da će se iscijeliti mnoge i duboke rane, koje nam do sada zadade bezbrižna centralna vla­ da, bezglava i nesavjesna lokalna uprava, te nezasitni naši tlačitelji mnogi od nazovi naše braće i sugrađana pra­ voslavnih. Mi smo se nadali pravdi i pravičnosti bar ovaj put; ali kao i do­ sada, sve nas nade iznevjeriše. Daklen je istina, da se »pravda ne prosi nego iznudava«. Kad već hoćeš tako, onda g. Davidoviću znaj i upamti, da Jugo­ slavija nije prćija »demokratske« stran­ ke. kao što ni Sandžak i Makedonija nijcsu isključivo i neogrančeno pravno vlasništvo njihovog pravoslavnog živ­ lja! Varaš se i Ti i Tvoji istomišljenici, g. Davidoviću, ako drukčije mislite i znajte da inspicirati jednu pokrajinu ne znači čuti pritužbe i mišljenja jednog manjeg dijela njezinog' stanovništva, koji je stvorio i hoće da održi metež, navaljujući odgovornost na drugu po­ (Nastavak) 2. tlačenu stranu. Inspiciranje ne znači U ponedjeljak 5. jula krenuli su naši primiti referate činovnika, od kojih bj delegati ranom jutrom iz Trebinja. a na — da im je šef ispravan — većina do­ stanici Ravno dočekao h je vrijedni Ijušla na optuženičku klupu. Njihovi su re­ binski muallim i imam Omer Hulusi ef. ferati i nestvarni i netačni, a odlikuju Durić, koji nije žalio tog truda, da pre­ se samo time, šfo kao i savjeti Vaših noći u ovoj osamljenoj seoskoj stanici. partijskih privržehika kipte samo i je­ Ljubinci su naime očekivali naše dele­ dino optužbom na muslimane. Gdje još gate u nedjelju iza podne, pa su se, radi inspiciranje znači ne primiti k sebi ni njihova okašnjenja, ostale istikbaldžije jednog jedinog muslimana, pa ne čuti morali vratiti u Ljubinje. Iza napornog njihove želje i mišljenja. Vi niste udoputa delegati su oko podne prispjeli u stojili razgovorom niti jednog muftiju, Ljubinje, gdje ih je pred isl. čitaonicom koji je to molio, a imali ste vremena, dočekao mjesni odbor, okružen velikim da u Mitrovici održite čak i pouzdanički brojem građanstva i naših kršnih teža­ partiski sastanak! To je sramota g. Da­ ka. Ispred odbora pozdravio je delegate vidoviću, to je škandal! g. Smail ef. Serdarević toplom dobro­ Vaše uredbe i odredbe »za obezbededošlicom, na kojoj se zahvalio mufti nje i povratak reda«, koje ste predložili efendija također čuvstvenim odgovo­ ministarskom vijeću i koje je »Demorom. Nakon što se je svršilo upoznava­ kratija« komentarisala, ako i ne otvore­ nje i delegati malo odmorili, gosti su no, pozivajući se na njih sa usklikom odvedeni u gostoljubivi dom Hajrudin»ugušimo Turke«, samo će biti barut u age Krilića, gdje su objedovali, a za tim nevještim i nesavjesnim rukama našeg je u 3 sata otpočela skupština, koju je činovništva, 'koHm će ono zapaliti naš kratkim govorom otvorio predsjednik kućni krov. To će pridonijeti samo još mjesnog odbora predloživši, da skupšti­ višćm zapletaju nesnosnih prilika, koje nu rukovodi g. Maglajlić. će kasnije biti još teže ugladit!. Promašen je cilj i svrha Vašeg pu­ SKUPŠTINA U LJUBINJU tovanja, jer niste htjeli ili niste umjeli bila je vrlo brojno posjećena, a naročito biti objektivan i pravičan. je upadao u oči vrlo velik broj seljaštva Da Bog do niste ni išli! tako, da nije bilo ni jednog sela koje ni­ Plevlje, juli. Orfe Ćehotinjski. je bilo zastupano bar sa 4—5 delegata. Prvi je uzeo riječ gosp. muftija Ma­ gla i 1 i ć i u duljem. vrlo iscrpnom i »U srijedu, veli »N. J.«, 21. o. mj. oko stvarnom govoru ocrtao potrebu i svr­ 10 sati prije podne, po naređenju, šef hu organizacije, dužnost, da se svi zbi­ presbiroa (?) telefonski je obavijestio jemo u čvrste i odlučne redove, te po­ uredništva ovd. novina, da g. predsjed­ trebu, da jedinstvenim nastupom bez nik vlade poziva sva uredništva ovd. ikakva straha i ustezanja izvoištimo listova, da u 11 i po sati toga dana dođe ravnopravnost, ličnu i imovinsku bezpo jedan član uredništva kod g. pred­ bjednost te ostala građanska prava i slo­ sjednika. Tom prilikom je šef presbi­ bode. Govor je kao i u Trebinju učinio roa (!) zvao i uredništvo »Pravde«, dubok dojam i mufti ef. je pri svršetku telefon broj 124, ali — nije se niko oda­ burno pozdravljen. zvao. Pošto su došli novinari oko ll'/B Zatim je uzeo riječ naš urednik K o rsati, šef presbiroa (ala se ovaj Stevo k u t, te vrlo popularnim načinom rastu­ voli šepiriti svojim naslovom!) je u pri­ mačio naš program i položio račun o sustvu novinara nanovo dva puta zvao radu predstavništva naše organizacije. Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini Naročito je govorio o potrebi jedinstva medu seljaštvom i građanstvom, te o I štetnosti nastojanja lažnih seljačkih i »prijatelja«, što pod firmom brige za [ seljačke interese unose smutnju u isl. i dio našeg naroda i hoće da oslabe našu ј otpornu snagu proti tiraniji njihovih доsa i zaštitnika. Dalje je s osobitim uspjeI nom naglasio potrebu, da se naš svijet ne da zastrašiti pritiskom i terorom vla­ sti i da smjelo istupa proti svim beza­ konjima, što mu ih čine pojedini organi oblasti. Kotarski predstojnik nije više »poglaviti« gospodin, koji može po svo­ joj volji i ćejfu udarati po glavama na­ šeg svijeta. On je odgovoran činovnik jedne demokratske uprave, dakle sluga naroda, koji ima samo tu dužnost i za­ daću da se brine za narodne potrebe i da čuva propise zakona. Zakon vrijedi kako za vas. tako i za njega. I kad go­ spodin daje nezakonit nalog, da vam se oduzmu konji i drugi "vaš hajvan i dad­ nu ljudima dobre volje i ištaha za tu­ đom mukom, onda se slobodno pritužife na ovakav postupak i ne dajte da vam pogazi pravo na slobodno uživanje vašeg imetka. Kad mu ulazite, znajte da njieste njegove sluge i robovi, s ko­ jima ne smije biti ni osoran, a kamo li da bi mu palo na pamet, da vas grdi, ponizuje i izbacuje iz ureda. Prošla su vremena, kad je narod trebao da strepi pred gospodom; danas je novo doba slobode i carstvo zakona, samo zakona, pred kojim je jednak i seljak i gospodin sreski. Tuđe ne diraj, niti od nas traži da ti donesemo takrir na Hasinu njivu, ali svoje čuvaj i ne daj nikom, da ti se u tom ortaci. Da si jači, podaj bratu is­ krenu bratsku ruku, jer ćeš se samo za­ jednicom i odlučnošću, samo snagom i neustrašivošću održati u ovim abnor­ malnim prilikama, koje ne mogu dugo, potrajati i koje se moraju. poboljšah. Dotle, a i kasnije: ruku ruci, srce srcu, glavu brdu! Jer uzobaraš li je kao do sad, budeš li nehajan i neorganizovan kao dosad — nema od tebe ništa. �Zatim je govorio o načinu organiza­ cije i potrebi, da mjesni odbor bude iz­ dašno poduprt u svom radu, o dužnosti­ ma i pravima članova organizacije, o potrebi discipline i t. d. Govor je prim­ ljen silnim oduševljenjem i odobrava­ njem. a kao vidljivu pošlledicu ističemo to, da je uz jednoglasno odobravanje izabran kotarski odbor organizacije, ko­ jem su skupštinari obećali izdašnu pot­ poru. Gospodinu sreskom nije bio po ćeifu ovaj govor, pa je mjestimice tražio da predsjedatelj upozori govornika na red. Naravno bez uspjeha, jer se govornik nije nimalo odaljivao od zakona. Na skupštini nije bilo inovjeraca. izuzam 5 -6 seljaka i komesara gradske opštine. iza skpuštine naš je urednik održao konferenciju sa nekim odbornicima i glavnim seoskim delegatima, kojima je dao upute u pojedinim pitanjima i još jednom im stavio na srce preporuku našeg predsjednika, da traže otvaranje škola u svojim selima i da podupru naš Gaj'ret«. Seljaci su na njeg učinili silan dojam, kako muževnošću tako i osobi­ tom bistrinom pogleda na prilike u ko­ jima živimo i kultnrno-gospodarske po­ trebe. kojima valja smjelo pogledati u oči. Taj seljak nimalo ne zaostaje za na­ šim prosječnim građaninom. Dao Bog, pa uskoro svi naši seljaci bili na ovakoj visini. Onaj adže. što je na pljačka­ ške prohtjeve i njihovu behu odgovorio smionim istupom i junačkom izjavom: »Ne puca se u havu. već se muško ga­ đa u čelo ili u prsa!« Treba ga vidjeti i s njim govoriti: on se ne opisuje. Pa njegovo unuče, što ga je izdržao na Ijubinjskoj osnovnoj školi i sad pita, kako će ga smjestiti u šeriatsku gimnaziju ili okružnu medresu! Treba ih gledati i upoznati, pa da čovjeku bude jasna ko­ rist rada svjesnih inteligenata u širokim slojevima našeg trijeznog i bistrog na­ roda! ... «1 БроЈ 181 Brdf .PRAVBA' — „ПРАВДА* Strana 2 Страва | I I I ! ■ ne kulture. To sramotno djelo doživje­ lo je Sarajevo u petak dne do. o. mj, gdje su dva besramna individua iz za­ sjede napala jednoga od urednika »Jugoslavije« i to u po bijela dana i tukli ga uz pogrde, spominjući pisanje »Ju­ goslavije«. Ova se sramota još podvostručuje, kada se primijeti, da je napad­ nuti urednik uz to još i svećenik. Svi se obrazovani narod; bore za slobodu štampe i troše silnu energiju, da ;e dobiju i bdiju nad njom kao nad kakvom svetinjom, dok se kod nas na­ stoji ugušiti pomoću mafije. Mi najodlučnije ptotestiramo proti ovakih zlikovačkih anpadaja i tražimo, da se bezuslovno zikovci pronađu i exzemplarno kazne. ŽANDARSKA DRZOMTOST. Uz minuli Ramazan došao je u selo Soko, kotar Graćanica, žandar Svjetličić sa još jednim drugom i sjedeći me­ đu Muslimanima seljanima. koji su po­ znati kao vrlo pobožni ljudi, javno grdio najveće svetinje, što ih Muslimani ima­ ju i to bez povoda i ma kakva razloga. Isti dan, kada su se vratili u Gračanicu. napao je sokolske Muslimane žandarski narednik Charaus sa riječima: »Treba ove Muslimane pobiti kao pašćinje, jer se vidi, da su izdajice svoje države i oni su još i organizaciju proveli«. Gornje pogrde i osvade izrekao je Svjetllčić i Charaus pred Omerom Topčagićem. Mustafom i Smailom Bešićem, te Mahmutom Bešićem. Tražimo od žanđarske predpostavljene vlasti, da o ovom slučaju povede izvide i da krivce kazni i pouči svoje podčinjene, da ne smiju izvrgavati ruglu muslimanske sve­ tinje i ovako nekvallfikovano osuđivati sa izdajstvom jedan elemenat, koji se je uistinu u svim prigodama pokazao najboljim prijateljem ove države. Naro­ čito treba podučiti toga Charausa, koji je došao Bog zna odakle trbuhom za kruhom, da su Muslimani autohtoni elenienat u svojoj domovini, za kojv ga ve­ žu i osjećaji i tradicije i ne će je napu­ stiti ni za čiju volju, a ne će ih otjerati sa domaćeg ognjišta ničiji teror. Ako su' žandari organi reda, treba da ga po­ stavljaju i čuvaju, a ne da ovako bez­ obrazno izazivaju naše težake. Istočno pitanje. mirovnog ugovora i grozeći se oduzećem Carigrada sultanovoj vladi za slu­ čaj. da ne potpiše ugovor, što znači, da je unska vlada postavljena pred pro­ blem: potpisati ili nestati — odgovor sa­ veznika ipak donosi neke veoma slabe izmjene ugovora. One se tiču poglavito Dardanela. Tako je Turskoj dozvoljeno, da Ima delgata u internacionalnoj komi­ siji, kojoj će biti povjerena uprava rnoreuzina. U primjedbama na tekst ugovora, koje je turska delegacija stavila, piše: »Daleko od toga, da osigura internacio­ nalizaciju Dardanela prema istaknutom cilju, režim kakav je naznačen u ugovo­ ru, favoriziraj će nacionalizaciju Dardanela ix> jednoj dri joj državi.« (Op. ur. »N. D.«: Misli se Engleska.) Savez­ nici nisu odgovorili na ovu prjmiedbu i ona i dalje čeka odgovor. Okupacija Trakije. Grčke Su čete za­ počele svojim napredovanjem u svrhu zaposjednuća Trakije. Daljnja mobilizacija u Grčkoj. Javlja­ ju iz Atene: Pozvani su pod zastavu: 1) klasa rezervista iz 1905. godine porijetlom iz Stare Grčke; 2) novaci iz 1921. i 3) prirođeni Grci od 1. maja 1918. do 5. juna 1920. Ova nova pozi­ vanja dovode se u vezu o glasovima o bugarskoj mobilizaciji, a vrše se i radi pojačanja trupa u liniji. Smirna odcjepljuju ispod turskog go­ Odgovor saveznika Turskoj. »Narod­ spodstva. jer su ha tim teritorijima Tur­ no Djelo« prenosi iz »Tempsa«: Tursko ci u manjini.« pitanje u Spaa kao i u San Rentu bilo Ako ove riječi izazivaju izvjesne ne­ je tretirano paralelno s njemačkim pita­ zgodne uspomene, treba priznati, da se njem. Dok su Francuska. Italija i Belgija stvar ne tiče nas. Francuska je jedina zahtijevale od Njemačke ugljen, na koji sila, koja je žrtvovala, a i danas žrtvuje imaju pravo, bio je sastavljen odgovor, vojnike za obranu Armenaca: događaji kojim su saveznici označili Turskoj Svo­ u Cihciji to dokazuju. Kavkaski Ar­ je definitivne mirovne uslove. »Temps« je već više puta prikazao ovakav rad menci, koje francuske trupe nisu mogle Po zlu [»znati »demokratski« mini­ i dokazao, da bi se sva pitanja trebala doseći, predane su na nemilost boljše­ star za agrarnu zbrku, Hinko Krizman, vika i Turaka. A poznata je stvar, da odjelito rješavati, U Turskoj zahtijeva izdao je 14. o. mj. naredbu o ustrojstvu interes mira, da saveznici nadu ravno­ su engleske trupe — makar je Fran­ »agrarne direkcije u Sarajevu i njenih težu među sobom. Prema Njemačkoj, cuska poslala jedan bataljun pojačanja ■izvršujućih organa«, koja će prema od­ sasvim protivno, interes mira zahtijeva, — evakuirale Batum. koji je bio jedina redbi § 1. biti izvršni organ mini­ da se saveznici međusobno pomažu. solidna baza, da se preko nje snabdjeva starstva za agrarnu reformu za područ­ Konkurencija saveznika na istoku ne siromašna armenska republika Erivan. Radi telefonskog izvještaja iz Stoca, je Bosne i Hercegovine, te njemu ne­ smije da zapriječi njihovo jedinstvo pre» Sto se tiče Tracije, ona bi već pred našim delegatima nije bilo moguće udo­ posredno podvrgnuta. rna Njemačkoj. I nije dopustivo, da 40 godina otpala ispod turske vlasti, da voljiti vrućoj želji Ljubinjaca, da noće Prema š 2. naredbe zadaća je te di­ Francuska, koja je prisiljena održavati Engleska nije godine 1878. zaustavila u njihovoj sredini, pa su iza ićindije na­ rekcije, da na svom području i z v r š ujedinstvo fronte protiv Njemačke, radi pobjedonosno napredovanje Rusije. S stavili svoj put. pozdravljeni srdačnim j e poslove podjele zemlje s obzirom na toga izgubi jedan dio svoje baštine na druge je opet strane dozvoljeno vjero­ ovacijama Ljubinjaca i ispraćeni na više broj porodice, mogućnost obradbe i na­ istoku. Evo, što su si saveznici trebali vati, da londonski kabinet nije još ne­ kilometara od strane njihovih odlič­ ročite ekonomske prilike. Kod podjele reći. davno shvaćao etnografske razloge, koii nika. zemlje vodiče agrarna direkcija brigu o Ali. učinjeno je drugčije. Sudbina is­ naređuju, da se istočila Tracija da Grč­ Nekoliko kilometara pred Stocom do­ bivšim (!) zemljovlasnicima, koji su bili taka bila je rješavana u doba, kad je koj, jer je misho prije pet godina, da čekalo ih je izaslanstvo tamošnjeg mje­ zemljoradnici ili koji će svoju egzisten­ Amerika absorubirana svojim unutraš­ Bugarska treba zadržati zapadnu Trasnog odbora sa predsjednikom Hasan ciju vezati uz zemljoradnju. Ona će da njim pitanjima, Rusija predana na mi­ ciju i dobiti uz to jedan dio grčke Ma­ ef. Šehićem na čelu, kod kojeg su otrukovodi kolonizacione poslove i lost I nemilost komunista, Italija preokedonije: okrug Kavalu. sjeli ј izvanredno ugošćeni. Sutradan dodijeljivanja zemlje dobrovoljcima i kupljena ekonomskim ј socijalnim pro­ Napokon za Smirnu zna svako, da ju (utorak 6. jula) su održali konferenciju kontrolira vršenje državnoga nadblemima, kojima se mora dodati i jadran­ je Lloyd George htio dati Italiji pred sa mjesnim odborom i posjetili islam­ zora i državne uprave na zemljištu ve­ sko pitanje, a Francuska mora da bude tri godine, za sastanka u Saint-Jeansku čitaonicu, odakle su oko 10 sati kre­ likih posjeda, da kontrolira promet i stalno spremna, da prisiljava na pošti- . de-Maurienne. Istoga ljeta Engleska je nuli u salu »Jugosl. zanatlijskog udru­ opterećivanje zemlje te da preko podre­ vanje versailleskoga ugovora. Ovo ne izmijenila note s Francuskom i Italijom ženja«, da održe jednu od najbrojnije đenih agrarnih ureda provada revizije bijahu dobri uslovi za stvarnje trajne o tom, da se Smirna s okolinom preda posjećenih skupština u ovom gradu. pobeglučenja i uzurpacija. Ona će dalje odluke o istoku. Konzekvencije će se Italiji. Tek god. 1919. g. Lloyd George (Nastaviće se.) odlučivati u sporovima kmetova i begs vremenom razviti. je odobrio odluku, koju je tako isto po­ lučara, naročito u sporovima o posjedu Odgovor, koji su saveznici upravili tvrdio i g -Clemenceau, da se grčke čitlučkih i beglučkjh zemalja, te o pra­ Turskoj, ne donosi ni jednog novog ar­ trupe iskrcaju u Smirni. Istina je, da je gumenta. U njemu se opetuju misli tako grčka vojska učinila saveznicima veli- j vu, upisu i ispravku upisa, obitelji poje­ dinaca na čitlučkim i beglučkim zemlja­ česte u Engleskoj još iz vremena Gladkih usluga. Ona je parirala konzekven­ ma. Dalje će presuđivati u drugoj mol­ stona: »Turčin je nepopravljivi ugnjecije. koje su mogle nastupiti uslijed en­ Barbarski napadaj na novinara. Uz tavač i treba ga odjuriti.« »Saveznici« gleske istočne politike, politike, koja je | bi o vrstama begluka i o zahtjevima, — veli se nadalje u odgovoru — vide sva nedjela, što se događaju po našim zahtijevala upotrebu sile, a sile nije bilo. I koji se na njih stavljaju, o njihovom izselima i gradovima, bilježimo jedno zlo­ jasno, da je došlo vrijeme, da se iedDa nije bilo grčke vojske, moralo bi se | lučenju, te o izlučenju mulkovnlh obje­ djelo. gdje su zlikovci počeli napadati nom za uvijek dokrajči s turskom do­ kata ispod agrarne reforme, odnosno o slati vojsci generala Milnea još mnogo i predstavnike javne štampe, koja je minacijom nad drugim narodima....... bataljuna pojačanja, vojsci, koja do da- i njihovom privođenju svrhama agrarne nekim našim izvjesnim elementima ne­ Kroz dvadeset posljednjih godina Ar­ nas nije uspjela da istrgne Carigrad is- I reforme. Ona ureduje financijalnu stra­ poćudna. Pljačkašno-batinaška je tjesnomenci su bili masakrirani na najbarbarpod upliva turskih nacionalista. Posve nu agrarne reforme naročito prema biv­ grudnost posegnula i zatim, da šakama skiji način... Savezničke sile ne mogu je, dakle, prirodno, da saveznici ne mo- I šim (?!) gruntovnim vlasnicima, rješa­ ; toljagama uguši slobodu štampe, koja I pristati ni na kakve izmjene klauzula mi- I gu ništa prigovoriti grčkim zahtjevima, | va o pravu kmetskih i kmetstvu sličnih, se poštuje i kod naroda vrlo primitiv­ I rovnog ugovora, kojima se Tracija i i Odbijajući promjenu stipulacija teksta i te bglučarskih odnosa vrši djelomičnu Naredbo o ustrojstvu адг. direkcije u Sarajevu. Bilješke. F E LJ TON. A Hifzi Bjelevac . Rene Logotetides. (в5> XX. Za bijeg Rene i Zijaa doznalo se je tek drugi dan. Salih paša je naredio, da se pretraži čitava okolica I izdao za njima tjeralicu slijedećeg sadržaja: »Kažnjenik Petro Papadoplos oko trideset i osam godina srednjeg stasa, tamne puti, sa osječenim malim prstom u lijeve ruke, plave kose, izbočenih zelenih očiju pobjegao je iz zatvora, u noći od dvadeset šestog i dvadeset sedmog marta po starom kalendaru. Posebno obilježje, po kome će se poznati jest tvrd naglasak u govoru i teško iz­ govaranje »gain-a“. S njim su pobjegli, kako iz­ gleda i dr. Zija bivši liječnik u Carigradu, sredo­ vječan, visoka rasta, crne brade i brkova, suhonjav sa osobitim znakom na glavi od posjekline, te li­ ječnica iz Carigrada, Grkinja Rene Logotetides, oko trideset godina, visoka, crne kose, lijepa izgleda s crnim madežom na lijevoj strani pod vratom. Tur­ ski govori dobro naglašujući »kj«, kao »ć«. Ko ot­ krije njihov trag ili ih pronađe, neka javi prvoj voj­ ničkoj ili žandarmerijskoj karauli, a za to će biti nagrađen sa pet hiljada groša. . . « Telal je vikao dva dana izasebice, određene su potjere na sve strane, ali se nije ništa moglo pro­ naći. Tek nakon deset dana iza toga našli su ri­ bari na morskom žalu između stijene »KaradenizTepe«, i obale jednu nepoznatu lešinu, koja se je počela već raspadati. Istražna komisija je ustanovila identičnost lešine prema opisu u tjeralici. Bio je to Petro Papadoplos Pretraživanjem Tepe pronašli su ostatke čamca, koji se je morao o stijenu razlupati. Kako se je to dogodilo nije se moglo tačno usta­ noviti , pa se je komisija zadovoljila zaključkom da su sigurno i Rene i Zija tu zaglavili kada se je čamac razlupao o stijenu. Ovi zapisnik s valijinim izvještajem poslan je u Carigrad. Poslije se ustanovilo, da je na imanju Azerbeidžani Oglu prenoćila jedna djevojka dva dana iza toga događaja, koja je mogla biti indentična s Renom Logotetides. Azerbeidžana su zatvorili, ali su ga opet pustili, jer se je ustanovilo, da nije mogao znati za bijeg Rene Logotetides. Azerbeidžana su zatvorili, ali su ga opet pustili, jer se je ustanovilo, da nije mogao znati za bijeg Rene i Zija-a. Poslije tri mjeseca donijela je »Helenia« vijest, da je velika pobornica mladogrčke ideje sretno iz­ makla iz zatvora u Trapezuntu i da se je povratila u Grčku, gdje boravi na imanju svojih rođaka u Ksantisu. Na ovu vijest izvijestio je turski atenski poslanik svoju vladu ovako: „Iz ovdašnje »Helenije« doznao sam, da je po­ bjegla iz zatvora Rene Logotetides, pa sam se informisao o njezinu daljnjem radu. Na večeri u mladogrčkom klubu, koja joj je u počast priređena re­ kla je: »da Grci moraju ostvariti svoj ideal i doći tamo odaklen su ih potjerali divlji narodi Seldžuka . Započeto djelo dovršiću tamo!. . « Ona sada boravi u Ksantisu, ali držim da će sigurno pokušati opet doći u Tursku. Ovdje prilažem jednu njezinu foto­ grafiju radi ravnanja, ako dođe pod drugim imenom.« Ovo je izvješće dostavila vlada Jildizu, da on odredi shodne korake. Izetbey je dobivši ga u ruke sjetio se događaja prije četiri godine, a s ovim -u vezi Ihsana Sururzade, kojeg je već bio i zaboravio, jer nije bio u Carigradu. Za to je odmah naredio, da se istraži gdje je Sururzade, da se na nj pazi i eventualhi put u inozemstvo da mu se zabrani, ka­ ko ne bi opet došao u dodir s tom opasnom Grkinjom. Međutim dobio je Izet brzo izvještaj o Ihsanu, koji ga je maio i iznenadio. Pouzdanik Izetov javio mu je, da ga je vidio na Terapijama, kada je raz­ govarao u prisutnosti Akifbeya s princesom Nesimom. Izet nije ni čim odao svoj nemir na tu vijest, ali otpustivši svoga doušnika skočio je kao bijesan na noge i promrmljao: »Ta žena! . Ja ću je rastaviti od njih« . . . A za tim je unišao sultanu .. (Nastaviće se) �Број 181 — Broj ■ekspropriaciju velikih posjeda i begluka, koji se privode u svrhe agrarne refor­ me, i izdaje zemlju u privremeni zakup. Prema specijalnim ovlaštenjima i upu­ tama ministra za agrarnu reformu ona sarađuje kod uređenja pitanja servltuta na svim javnim 1 privatnim šu­ mama i pašnjacima, te u svim ostalim agrarnm operacijama. Konačno ona ru­ kovodi agrarnu statistiku, izrađuje na­ crte i predloge u poslu agrarne refor­ me, tc rukovodi i nadzire podređene uredbe i komisije svoga područja. Po § 3. agrarna je direkcija druga instancija u poslovima provedbe agrarne reforme i kao takova rješava u drugoj instanciji žalbe protiv odluka okružnih agrarnih ureda. Žalbe protiv odluka agrarne direkcije imadu se uložiti kod nje same u roku od 14 dana iza dostave odluke. Žalbe nemaju odgodne moći, ako je predmet spora obrađivanje zemlje. Žalbe na minstarstvo za agrarnu re­ formu protiv odluka agrarne direkcije dopuštene su u svakom slučaju, osim ako ih naročiti propisi isključuju. § 4. propisuje da će agrarna direkcija imati ovih šest otsjeka: I. Opći odsjek koji prima, otvara i dodjeljuje poštu, vodi personalija činovnlštva i vrši administrativnomanipulacione poslove. 2. Pravni odsjek, koji sabire pravni i statistički materijal za uređenje agrarne reforme, te izrađuje osno­ ve, nacrte i predloge te pravna mi­ šljenja u pitanjima agrarne refor­ me. 3. Odsjek za kmetske, kmetstvu slič­ ne i beglučke odnose, koji rješava poslove, što se odnose na kmet­ ske odnose, na prioračke. pridržničke i napoličarske odnose, te na prijepor nebezlučkezem- l 1 i e. ■4 . Odsjek za velike posjede, koloni­ zaciju i dr., koji nadzire upravu ve- . likih posjeda, izdaje u privremeni | zakup zemlje velikih posjeda, vrši revizije zakupnih i sličnih odnosa, i vrši djelimične i konačne poslove : ekspropriacije, podjele i likvidacije j velikih posjeda, rješava o servitu- ; tima i o pravu servituta drvarenja i ispaše u šumama i pašnjacima. Sve ovo vrši i za one beglučke zemlje, koje se otkupom imadu da privedu svrhama agrarne reforme. Ovaj odsjek vrši i sve poslove i oko unutrašnje kolonizacije, oko preseljavanja naših nacionalnih elemienata iz inostranstva i u druge krajeve Kraljevine, vodi poslove oko podjeljivanja zemlje dobrovolj­ cima, te se stara o ekonomskom i kulturnom stanju i podizanju | zemljoradnika. 5. Agrarno-tehnički odsjek, koji or- : ganizuje, rukovodi i kontrolira sve tehničke radove za provadauje agrarne reforme. <5. Financijski odsjek, koji vrši nadzor nad pobiranjem prihoda agrarne reforme i rukuje s njim a prema članu 17. uredbe o ustrojstvu mi­ nistarstva za agrarnu reformu. On vrši kontrolu nad finacijskim po­ slovima vilikih posjeda, uzetih u । državnu upravu, likvidira obraču­ ne u poslovima pređašnjih otkupa kmetskih selišta, uređuje financijalnu stranu agrarne reforme naroči­ to prelTni bivšim (?!) gruntovnim vlasnicima, te uopće vodi sve fi­ nancijske i računovodstvene po- I slove agrarne reforme. (Svršiće se.) Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izjava dra Vesnlća. »Teinps« javlja iz Beograda: G. Vesnić, predsjednik mini­ starskog savjeta, izrazio je svoje žalenje radi napetosti do koje je došlo iz­ među Italije i Jugoslavije te je pokazao potrebu što bržeg riiešenja pogranič­ nog pitanja, da se slični događaji ne po­ vrate. »Baš smo jutros napisali telegram — rekao je g. Vesnić — koji će biti poslan g. Trumbiću jugoslavenskom delagatu na konferenciji u Spaa, da izričito traži od vrhovnog savjeta, da se bezodvlačno odrede granice između Italije i kra­ ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Če­ kati dulje znači produžiti jednu tešku situaciju za obje države i riskirati nove, nategnute i mnogo opasnije odnošaje. Unatoč mnogo činjenica kao što su do­ gađaji u Splitu, pljačkanje našeg kon­ ПРАВДА* — „PRAVDA, zulata jugoslavenskih domova u Trstu, pojačanje talijanskih trupa na demarkacionoj Imiji, upadi aeroplana na naš te­ ritorij što predstavlja sistematičnu provokacju sa strane Italije, unatoč svega togh — rekao je g. Vesnić pri kraju *mj hoćemo prije svega očuvati savezni­ štvo, koje nas je ujedinilo za vrijeme rata i u tom duhu obraćamo se‘vrhov­ nom vijeću, da bi se odstranila svaka nova opasnost.< putile su u Moskvu delegate, da na licu mjesta ispitaju situaciju i donesu s id o mjerama, koje bi valjalo preduzeti. VANJSKI POLOŽAJ. Grčka okupira Trakiju. Prema vijestima iz Carigrada javlja grčki ge­ neralni štab, da su uz pomoć engleskog brodovlja, među kojim su se nalazile i dvije veće ratne lađe, kod Eraklia i Rodosta slomile turski otpor i zapo­ sjele susjedna mjesta. Turci se povla.e prema sjeveru. Grčki brodovi iskrca­ vaju čete. Neutralnost Bugarske. Ministar za vanjske poslove izdao je notu, u kojoj izjavljuje, da će Bugarska ostati posve neutralna kod događaja, koji se sada odigravaju u Trakiji. D’ Anunzijeve prijetnje Iz Bakra javljaju, da je D’ Annunzio opet održao jedan govor, koji je ovaj puta držao u počast nekog Rizmunda iz Splita koji je navodno pao za Italiju. Tom prigodom odlikovao je jednu svoju četu kolajnom, koju je dubioza vrijeme rata za neki avijatički pohod nad Ba­ krom. Odlikovana četa morala je triputa priseći, da će kod zauzeća Ba­ kra ući prva u grad. Svaki dan izlaze strahoviti podaci o štetama, ko;e su Talijani na Rijeci nanijeli našem na­ rodu. Sada Talijani voze u Italiju sku­ pocjene stvari i razne vrijednosti, ko]e su morale ostaviti naše izbjeglice. D’ Anunzijo je izjavio javno, da još za malo dana na Rijeci više ne će biti r.i jednog Jugoslavena. Rumunjska mobilizacija. Kraljev sKO poslanstvo Ruinuuije umolilo nas je da objavimo ovaj demanti: Izvjesni beo­ gradski listovi donijeli su vijesti, da su Rusi ušli u Besarabiju i da je rumunj­ ska vlada naredila opštu mobilizaciju. Ove vijesti apsolutno su netačne. Rusko-poljski spor. 0 poljskom pita­ nju dao je Lloyd George ovu izjavu; Kad poljske vlade bio je drzak i nera­ zumljiv, i ako je susjedstvo boljševičke države ulijevalo Poljskoj opravdane bo­ jazni. Ako hi boljševici pregazili Polj­ sku, Njemačka bi iskoristila situaciju za odustajanje od svojih obaveza. Savez­ nici su odlučili zaustaviti napreduvanie boljševičke vojske u Poljskoj. Oni su uputili notu Sovjetskoj Rusiji, a kojoj su obavijestili, kako će pomoći Poljsku svima sredstvima, ako se napredovanje njene vojske u Poljskoj nastavi i pored primirja. Odgovor boljševičke vlade bio je tako dvomišljen, da smo morali oba­ vijestiti dva sovjetska delegata u Revalu da nam je potreban jasniji odgo­ vor. Međutim Francuska i Engleska u­ i Prosvjeta i šhola. Opsadno stanje Poljske na nje­ mačkoj granici. Glede proglašenja Oko riješenja krize. U petak prije pod­ ne sastali su se u predsjedništvu Mini­ starskog Savjeta Vesnić i Ninčić s jedne strane i Davidović i Pribićević s druge strane, te su zajednički pretresali sva pitanja u vezi sa obrazovanjem nove vlade. Kako se dokazalo, potrebno je da u izvjesnim pitanjima dadu svoj sud partijske grupe, koje obe strane pred­ stavljaju. Riješeno je, da se poslije tili savjetovanja sa svojim politćkim pri | jateljima pregovarači opet u što kra­ ćem roku sastanu. Zaplijenjeno imanje izdajnika. Službeni list hrv. vlade donosi zaključke kraIjevskog sudbenog stola zagrebačkog pred kojim se temeljem zakona imo­ vinskoj odgovornosti kod izdajničkih djela određuje zaustava pokretnog i ne­ pokretnog tuzemnog imetka dra lv Franka,' dra Vladimira’ Sachsa i dra Manca Gagliarda, svi iz Zagreba, a to s razloga, jer su se samovoljno uda­ ljili u neprijateljski teritorij, pošto su se združili s Klobućarićem i pošto su došli u doticaj s raznim agentima iz Ma­ džarske i inozemstva, a sve u svrhu, da rade prot’v narodnog jedinstva kraljevstva S'ba, Hrvata i Slovenaca pa su u tu svrhu surađivali u inozemnim listo­ vima uvrštavajući u njih članke o to božnjun raspadu kraljevstva SHS. i za­ govarali, Kako bi trebala da se osnuje poscoua hrvatska republika. U tu svihu šire po u v-cmstvu propagandu, i to ae­ roplanima, Tim proglasima se hoće, da se ustav nasilno promijeni i vlad’ da spriječe vršenje svih ustavnih prava, pa da se jedan dio kraljevstva SHS. na­ silno otrgne. Страна 3. . , i I Stipendije za visoke škole. Školske godine 1920./21. dijeliće Zemaljska Vla­ opsadnog stanja na granici prema da pripadnicima Bosne i Hercegovine Njemačkoj saznaje se, da je tome bio stipendije iz zemaljskih sredstava za glavni urzok njemačko neprijateljsko visoke škole u našoj državi a izuzetno držanje prema Poljskoj. Na kolodvoru i za visoke škole u inostranstvu, ali u Poznanju našli su njemačke plakate, samo za medicinu i za struke za koje u u kojima je bio slijedeći poziv: »Dru­ našoj državi nema stručnih škola ili igovi! Budite spremni. Dolje Poljska 1 maju samo niža godišta, koje je molilac Neka živi Njemačka! Nijemci nadasvel već svršio. Konac Poljske se približuje.« Đaci, koji misle moliti stipendiju, ne­ ka pošalju molbe Zemaljskoj Vladi u Izjava Lloyd Georga. Na juče­ Sarajevu putem kotarskog ureda rod­ rašnjoj sjednici parlamenta uzeo je riječ engleski ministar predsjednik nog mjesta ili mjesta stalnog boravka, najkasnije do 15. avgusta 1920. Molbe Lloyd George, te je dao izjavu o kon­ ferenciji u Spaa. Na to je upozorio koje prispiju poslije ovog roka, neće se na uspješnu akciju grčkih četa. Obzi­ uzeti u pretres. U molbi treba molilac rom'na bliži Orijent, Lloyd George tačno da označi: 1) nauku, poimence upozorio je na veliku važnost novog specijalnu struku, koju želi izučavati: teritorija, koji je bio do sada pod 2) ime i mjesto visoke škole, koju želi turskim gospodstvom. Nada se, da će pohađati: 3) je li prije imao zemaljsku Turci potpisati mirovi.: ugovor, jer stipendiju ili koju drugu ili se je iz svo­ će se uvjeriti da je to najpodesnije, jih sredstava izdržavao; 4) da li moliako hoće da zadrže suverenitet u zem­ teljev brat ili sestra imaju kakvu sti­ pendiju iz zemaljskih sredstava ili su lji, koji im je priznao mirovni ugo­ vor. Engleski ministar predsjednik podn.jeli molbu, da im se ona podijeli. Lloyd George govori zatim i o meMolbe valja obrazložti ovim svje­ gjunarodnom ugovoru glede obnove, dodžbama u originalu ili u zvanično vite ga je odobrio. Glede davanja ug­ diranom prepisu: 1) ako je molitelj ap­ ljena izjavio je, da je ugovor, koji osolvent koje srednje škole: svjedodž­ dobravaju rudari, za dobavu ugljena bom zrelosti i pošljednjom godišnjom saveznicima mnogo povoljniji od svi­ svjedodžbom; 2) ako je visokoškolac: ju ostalih prisilnih odredaba. Glede indeksom j svjedodžbama visoke škole razoružanja Njemačke naglasio je, da o uspjehu, što ga je postigao u naukasaveznici računaju, đa će predaja oma za pošljednja dva semestra. Ovamo ružja do septembra bili dovršena, jer spadaju u prvom redu svjedodžbe o bi u suprotnom slučaju situacija mo­ glavnim ispitima. Ako u nekom seme­ gla da postane opasnom. stru po naučnom redu visoke škole ne­ ma nikakvih glavnih ispita, onda treba dodati svjedodžbe o ispitima, bez kojih visokoškolac ne može biti pripušten glavnim ispitima, a ako nema ni tih ispita, onda svjedodžbe o kolokvijalnim ili drugim ispitima, i to najmanje iz dva (Nastavak.) glavna predmeta od 12 nedjeljnih sati 16) Hamdibegu Džiniću i dr. iz Banje ukupno; 3) rodnim listom ili svjedodž­ Luke opljačkan je i popaljen imetak u bom zavičajnosti; 4) svjedodžbom ko­ Krminama kot. Banja Luka. Sudbenim tarskog ili okružnog liječnika o zdrav­ očevidom od 23. marta i 4. juna 1919. lju moliteljevu; 5) svjedodžbom siroma­ ustanovljena je šteta na 395.058 Kštva. koju valja da izda u ovu svrhu 17) Hamdibegu Džiniću iz B. Luke nadležna vlast, u tekućoj godini. popaljene su zgrade u Lomovitoj kot. Molitelji. koji žele pohađati visoke Prijedor 19. decembra 1918. Uredovno škole s nastavnim jezikom, kojeg nijesu ustanovljena šteta iznosi 64.000 K. 18) Suljagid-itriću ј dr. iz Banje Lu- ; u srednjoj školi učili, imaju dokazati da viadati tim jezikom u mjeri, koja je do­ ke opljačkane su zgrade odmah iza i voljna da mogu predavanja pratiti. prevrata u selu Radosavskoj kot. Ba- | uja Luka, a sudbeno ustanovljena šteta iznosi 33.250 K. 19) Mustajbegu Kulenoviću-Šenigdžiću iz Koluniča kot. Bos. Petrovac po­ paljeno je, opljačkano i demolirano po­ Nar. posl, Dr. Halidbeg Hraskretnoga imetka i zgrada po procjeni nica povratio se iz Beograda, jerbo sudbene komisije od 12. februara 1919. su odgogjene sjednice Priv. Nar. Pred­ 62.212 K. stavništva uslijed ministarske krize. 20) Husrefbegu Kulenoviću-Semgdžiću iz Bos. Petrovca paležom i pljačkom Iz Akcije. Sjednica šireg odbora u selu Koluinću kot. Bos. Petrovac naje sjutra u srijedu dne 28. o. mj. u 5 sati nešena je šteta sudbeno ustanovljena poslije podne sa dnevnim redom: I.) O12. januara 1919. u iznosu od 22.300 K. dobrcnje pravila dioničarskog društva, 21. ) Sulejmanbegu Sulcjinanpaš'ću iz za ostvarenje akcbmih poduzeća i 2.) Sarajeva popaljene su i demolirane Ostali poslovi. zgrade u Donjoj Dubici kot. Deive.đa Sudbenim očevidom od 11. januara 1919. Krade i hajdučij.a Seljaci muslimani u ustanovljena je šteta na 109. 635 K. selima Kuljenu i Crijevčićima, kotar Tu­ 22. ) H. Hifzi ef. Bahtijareviću iz Banje zla stalno se uznemiruju od pravoslav­ Luke demolirane su i opljačkane zgrade nih seljaka iz Bijelog polja, kot. klau Bajincima kot. Bos. Gradiška. Sudbe­ danjski, koji graniče s njima. Od pre­ no ustanovljena šteta iznosi 90.52 b K. vrata ovamo kradu im Bjelopljci mar. 3.) Muhamed ef. Magla,iiću i dr. iz vu, hranu i ostalo do čega dođu i mje­ Danje Luke ocmourane su zgrade u sto da se tome stane na kraj, kladanjr.udosavskoi kot. Banja Luka a sudbeski žandari dolaze prekopavati kuće n> t.Hano.ljena šteta iznosi UTrTo muslimanske, da su tobože pokrali BjeCi ljačKane pokretne stw i sud nije lopoljce. Između ostalih najgora je fa­ procijenio. milija Karaća. Stjepan je Karać ukrao 24 .) Ruhiji Đumišič i dr. iz Banje Lu­ od Beše Bešića 6 koza, 1 krvu i 10 mtc ke opljačkane su i demolirane zgrade sijena. Istragom su pronađene samo 4 u Sokolovu kot. Ključ, a sudbeno us­ koze, a ostalo je propalo. Ova se stvar tanovljena šteta iznosi 124.857 K. nalazi na okružnom sudu. Isto tako po­ 25 .) Ibrahimagi Tabakoviću iz Banje krao je Živko Karać sin Tošin janjad Luke isječena je šuma u Tabak. Ilovi Omera Tulumovića, te je kod njihove kot. Prnjavor, a sudbeno ustanovljena kuće nađeno meso. I ti opće poznati lo­ šteta iznosi 301.500 K. povi i hrsuzi dolaze 6. jula t. g. kući 26 .) Anti B. Duiću u Bos. Šamcu u- Beše Bešića sa kladanjskim žandarima paljena je kuća, a sudbeno ustanovljena uz asistenciju Stjepana i Jake Karaća, šteta iznosi 3660 K. te Stanka Mićića. kneza bjelopoljskog i 27 .) Zajimbegu Zaimoviću iz Rahića prekopavaju mu kuću, a da nijesu tu bili (Brčko) demolirane su i opljačkane prisutni ni seoski načelnik, ni muhtar zgrade odmah iza prevrata. Sudbenim niti ko od medžlisa. Premetačina je oočevidom od 15. januara 1919. ustanov­ stala bez uspjeha. Oni su se toliko usloljena je šteta od 491.675 K. bodili. da je jedan seljak pravoslavni 28 .) Zumruti Kulenović iz Bos. Dubice tražio da u otsutnosti hodže Ibrahim ef. demolirane su i opljačkane zgrade u Šarića peče gljive u njegovoj kući veVlaškovcima kot. Bos. Dubica odmah leći da. ništa ne smeta što je samo ženiza prevrta. Sudbeno ustanovljena šte­ skinje (valjda uslijed toga, što je to zahtjev »narodnog jedinstva«). Ali naj­ ta iznosi 73.644 K. 29 .) Ihrahimu H. Alijagiću u Bos. Šam­ veći belaj prijeti tamošnjim musliman­ cu demolirane su i opljačkane zgrade u skim seljacima od hajduka, koji se po Hasićima kot. Samac odmah iza pre­ tim krajevima vidjau u vojničkoj uni­ vrata. Sudbenim očevidom od 29. marta formi i s vojničkim puškama oboružani. 1919. ustnovljena je šteta od 27.786 K. I ne samo što muslimanski seljaci stra­ (Nastaviće se). huju od tih hajduka, nego žandari hoće Ogledalo. Domaću vijesti �Бро) 181 Broi .ЛРАВДА* — .PRAVDA Страна 4. Strana da su ti hajduci glavom muslimani iz tih sela, pa ini se prijete progonom. Upozorujemo nadležene vlasti na ovu samovolju žandara i pravoslavnih selja­ ka iz Bijelog polja dok je još za vre.mena. jer se u protivnom slučaju može dogoditi ono što se ne bi smjelo doga­ đati u uređenoj i pravičnoj državi. Na lopove je i hajduke već upozoreno pa ih neće biti teško pronaći samo ako se hoće. Noćni napadaji u Mostaru. U noći izmeg,u 17. i 18, o. mj. u 2 i pol sata po ponoći lupao je Žarko Škoro sa dva druga na vratima Fazlibega i Ali el. KajtazajHasanage Drljevićai Hasana Elezovića na Luci u Kajtazovoj ulici i psovali turskoga Boga, sveca, balijsku mater i inače vrijeđali. Policija usprkos što joj je prijava podnešena nije našla za vrijedno, da zlikovce za­ tvori, kako bi se u buduće ovaka iza­ zivanja i napadaji onemogućili. Gradsko poglavarstvo izdalo je slije­ deći poziv na društva i korporacije: »Povodom predstojećeg dolaska Njeg. Kralj. Visoćanstva Regenta Aleksandra misli gradska općina uspostaviti jedan širi građanski odbor. Čast mi jc zamo­ liti Vas, da izašaljete Vašeg opunomo­ ćenog delegata na sjednicu, koja će se održati u gradskoj palači soba br. 63 u utorak 27. o. mj. u 16 sati. Dodaje se, da će se kasnije ptijave i teško uzeti u obzir. Pozivate se u isto vrijeme, da Vaš zastupnik donese sa i sobom po mogućnosti jednu listu onih I članova, koji bi po Vašoj uvidavnosti mogli eventualno preuzeti dužnosti re­ datelja«. . Upozorujetno naša društva, da je po­ trebno delegirati zastupnike, jer bi se inače moglo desiti da nametnuto vijeće i ovaj put predstavi muslimane Sara­ jeva kao neznatnu manjinu. Valja ma­ nifestirati, da muslimani predstavljaju više od trećinu ukupnog stanovništva grada. Povlačenje novčanica po 1 i 2 krune. Ministarstvo Fmansija saopštava: Pošto se osjeća oskudica sitnog novca a nov­ čanice Austrougarske Banke od jedne i dvije krune koje se još nalaze u opti­ caju. sasvim su pohabane, te ih pojedin­ ci nerado i teško primaju, ministar finansija naredio je, da državne blagaj­ ne, koje primaju novčanice Austrougaiske Banke od jedne i dvije krune, ove novčanice ne puštaju više u opticaj, vec da ih zamijene sa krunskodinarskim nov čanicama. Zamjenjivaće se samo one novčanice, koje su u svoje vrijeme is- | pravno žigosane žigovima naših gra danskih ili vojnih vlasti. »Jedan drzovit maltar« zvala se jed­ na domaća bilješka u broju 74. »Prav­ de«, na koju smo dobili ispravak od istog maltara Joze Miljka, koji se bra­ ni od navoda Mehmeda Kulišina i pozi­ va na komšijc, da sadržaj odnosne notice protiv njega ne odgovara istini. Naročito nam je milo, što se poriču na­ vedeni napadaji na vjersko osjećanje, jer da Miljak »kao Bosanac ne može vri­ jeđati vjerske odnošaje«. Toliko ispravljamo za hator istine ne želeći napadati prave ljude. Vjenčani. Naš istomišljenik i pri­ jatelj gosp. Sabri ef. H. Prohić iz Gračanice vjenčao se je na 24. o. mj. sa gdicotn Safetom Muftić, kćerkom vri­ jednog i uglednog građanina Mujage Muftića. Mladom paru želimo dug ži­ vot i sreću u njihovom bračnom životu, te im srdačno tebrik činimo! PRIPOSLANO.*) Na adresu Ahmeda Hasandedlća. Pošto od stanb. ureda nijesam dobio obavijesti mišljah, da je u mojoj kući Garaplina broj 6. rekvirirao za Hasandedića 4 sobe i kuhinju, koje on i drži. Skoro se osvjedočili da je stanbenj ured glasom svoga protokola pod brojem 141 od 13. oktobra 1919. Hasandediću samo 2 prazne sobe dao a i kuhinju pošto je iz nje moje stvari iznio i zatvo­ rio u onu treću praznu sobu. Dakle oue druge 2 sobe u kojima je moje cijelo pokućstvo, posoblje i druge stvai i smješ­ tene i zaključane bile nije stanbenj ured izdao, pa po tome je njiha obio i stvari u njima netaknute ostavio. Ali pošto se je Hasandedić osim u svoje 2, također i u ove druge 2 sobe nastanio, a mojih stvari u njima nema, slijedi, da je on ove obje sobe provabo i stvari iz njih u bestrag uputio. Sudska komisija na licu mjesta po vještacima zapisnikom R 595 od 15./4. i. g. kotarskog suda u Sarajevu, usta­ novila je da je za spas moje kuće od upropašćenja vremenima, te uporabom još nedogradenog zahoda nužno odmah dograditi za koji posao mora kuća‘is­ pražnjena biti. Korpus delikti za ovu ustanovu bio je pun podrum fekalija, koji se radi nedogradenosti zahoda tu­ đe salijeva te zidove razrovljuje i ku­ ću okužava. Usljed ovoga je ova komi­ sija odmah zabranila upotrebu zahoda i zakjučala ga; ali ga je Hasandedić od­ mah obio, čim je komisija otišla. No na raspravi koju nije vodio sudac očevida, nego drugi, predloži Hasandedić protuočevid ј primi mu se. Na to on odmah ne smijući drugom kome stvar povjeriti osobno sav onaj korpusdelikti-fekalija svojim vlastitim sekretarskim rukama pokupi i iznese, a obustavi j upotrebu zahoda, pa ta njegova komisija sastojeća od jednog jedincatog vještaka ko­ ga on sam negdje napipa nade sve očišćeno pa mu za to priveza veliki afenm. Hasandedić mi ote bašču i u njoj trav­ njak od 4 đunuma prekopa i time na njem za pune 4 godine uništi travu, koja mi je godišnje 2500 K donosila. Oteo mi je štalu i provalio, te uzevši sav materijal iz nje i nju razvaljuje i loži. Za mo­ derni stan od 4 velike sobe sa kabel­ skim pećima, kuhinje s kahel šparhetom, 2 tavana s vodom, dvorištem, šta­ lom, baščom j voćnjakom od 6 dunuma što nije prije nikad iznajmljivano, a za koje mi se sada nudi 600 K mjesečno, Hasandedić je sam sebi odredio za ovo sve punih 50 K mjesečno plaćati. Ta ; to istom nakon C mjesečnog stanovanja pred strahom od tužbe za 5 mjeseci kod suda položi. Ova izjava skupa sa onom u »Prav­ di« od 24. aprila t. g. kao i ona nedav­ na u nekoj novini, da je Hasandedić po­ krao silni šećer i druge namirnice :z zalihe za prehranu siromašne djece po­ kazuju. da niega ne samo ne ženiia, ne­ go upravo čudi što ga Obrana od 5. juna t. g. anoncom »Glasu Težaka« bagateliše radi rečenih djela, koja ga od­ likuju kao praktična sekretara i uredni­ ka »Glasa Težaka«, da znade iskoristi­ li ovaj teški poiožaj - najjeftiir? stra­ ne, dok se ostali svijet druge vrste u skupoći guši. Abmed Šerifović. Vakufsko mearifski saborski odbor _________ u Sarajevu._________ Mogu se natjecati šer. sudci i ap­ solventi šer. sudačke škole. Broj 7307-20. b) Islamska vjeroispovjest i pripadništvo H. i H. Sarajevo, 21. jula 1920. Natječaj. Kod ureda vak. mearif. sabor, od­ bora <1 Sarajevu ima se popuniti mje, sto vaku. mearifskog direktora sa bej rivima VI. čin. razreda državnih na­ mještenika, a uslovi su: 1) Visokoškolska ili i manja nao­ brazba, ako se ustanovi, da je molitelj dugogodišnjom praksom stekao I faktičnu sposobnost Centralna drogerija Braća Šahinagić :: ♦ PAP1RNICA :: HAMDIJE KOPČIĆA t ,‘ ‘’ *; i <’ < 4► preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo 1 točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Valjano dokumentirane molbe neka se pošalju do 30. septembra 1920. va­ kuf. mearif. sabor, odboru u Sarajevu, a imenovanje će uslijediti u narednom zasijedanju sabora. Miševi, štakori, stjenke, i žohari Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. [ c) Dobro moralno i društveno vla­ danje, tako da molitelj nije počiniodelikta iz pohlepe niti je suđen zbog zločina, dok traju kaznene posljedice. i T ♦ Z 4 > i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10 —, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse r Švabe po K 10’— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za iholjce po K 10'—, prašak za buhe po K 6 — i K 12—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 :: Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I :: NegimatiHviše pjege, prištiće, sujedice? Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Ili. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?,Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochlna-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna, Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje beztolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francevka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, *) Za pisanje i sadržaj pod ovom ru­ brikom uredništvo ne odgovara. Ur. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno upiačena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. <7 Odgovorni urednik: F. Salaka. Vtasak: CtttrahM Odbor »1 M. O.< •kHHrih D. k X КЦи, BmjlUL � https://kolekcije.nub.ba/files/original/81f517a940658c7b4c7eb7dc79f158af.pdf 96f48b4018103e977034cab4db0b3ee7 PDF Text Text poitarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. likuje ndahcioni odbOL <МТЈ1И^ РТОСЛЛВЕНСЖЖ Broj 77 (182) Sarajevo, četvrtak 29. jula 1920. (14. zilkade 1338.)/ Iz Sandžaka i Makedonije. Povodom inspiciranja 9. Li. Davidovića Da je naš ministarski savjet sačinjen štvo, kojem sc zabrani uživanje njego­ iz sredinđ makedonsko-sandžačkih »na« vih prava — ima slobodu i pravo na rodnih« poslanika, kojima je vrlo mno­ bunu i odmetanje«.... go stalo do toga, da uguše i falsifikuju I ada bi shvatili zašto nema ni je­ pravo slobodnog glasa pri novim izbo­ dne državne škole u selima, što rima za naredni parlamenat i sebi, bar ih nastavaju muslimani, zašto se u grad, još jedanput, osiguraju mandate; da je školama ne predaje u dovoljnoj mjeri portfelj ministra unutarnjih djela u ru­ muslimanska vjeronauka. Zašto se i kama kojeg od onih »naših« poslanika, muslimanska djeca početkom i svršet­ što — 'zaklanjajući se za imunitet — kom svakog nastavnog sata moraju ne odgovaraju radi insceniranja gra­ po prav-o slavnom obredu po­ bežnog umorstva nad H. Kajabegovimoliti Bogu (jer tim se hoće i djeci i ćem i dr., kao ni radi »kontribucije«'od roditeljima omrznuti škola i na taj na­ 170.000 kruna i 2000 napoleondora, što čin podržavati nepismenost i neućenost je nametnuta plevaljskim i prijepoljskim muslimanskog podmlatka), zašto je zamuslimanima — razumjeli bismo nebranjeno muallimima, da podučavaju brižnost centralne vlade u predmetu djecu svoga džemata o najprimitivninesnosnih, i srednjevjekovnih prilika i jim počecima vjeronauke i zašto ft oni šikaniranja muslimana u Sandžaku i- koji pfekrše tu zabranu globe po 100 Makedoniji. do 200 dinara. Tada bi pojmili, zašto ne smiju opstojati mektebi ibtidaije Onda bismo njpgli shvatiti i ova-, (osnovne škole) na narodnom jeziku za kav način »informativnog« putovanja Turke i Arnaute, te zašto se ne smiju jednog ministra unutarnjih djela i poj­ osnivati kulturna društva u Sandžaku. miti, zašto su trebali ostati »zaborav­ ljeni« i neispitani pogromi nad musli­ I koja će na primjer prikupljati omiadimanima u Sandžaku, gdje je palo, i još l.nu, priređivati analfahetske tečajeve pada, stotine naših života: djece u be- •j (ni za učenje ćirilice!), držati predavašici, bjelobradih staraca; nevinih dje­ I nja o zemljopisu V historiji Jugoslavije vojaka i trudnih žena; gdje je popljač­ I i Jugoslavena, te ostalim početnim kano i popaljeno preko hiljadu musli­ ј predmetima koje treba da zna svaki manskih domova i radnji. Tada bi shva­ I čovjek .1 građanin jedne moderne države. upućivati mladež na zanat i tr­ tili' zašto treba da pojedini abnormalni govinu te odgajati i promicati svijest i zlikovački načelnici i sekretari po ljubavi i zajednice interesa nteđu'mu­ deset i više mjeseci u svom rajonu pri­ slimanima i pravoslavnim. Čovjek se ređuju muslimanima pakao na zemlji, i stidi o ovom j govoriti, ali je na žalost a pored svih optužaba ne budu niti oI istina, da je i osnivanje ovakvih drupomenhti zbog tog barbarstva, a smiienjuju se sa dužnosti i privode odgo­ i stava kod nas zabranjeno. Tada bi znali zašto se uz obilje drvornosti tek pošto žrtvom njihovog žučnog partizanskog rovarenja pane I žavnih -zgrada okupiraju muslimanski mektebi, medrese i džamije u nekoliko činovnika pa i oficirskih ži­ vota. Tada bi znali zašto se nehigijen­ I svrhu smještanja' raznih ureda i kance­ larija, vojnog materijala i drugih stva­ ski uređene, strašno upravljane te ni ri, zašto se dijele muslimanza stan marve nedolične sandžačke ski mezarluci čak i Ciganima, da hapsane pune stotinama nevinih musli­ po njima kuće prave, pored sve ogrommanskih prvaka, koji tamo po 10—20 nosti pustog erarnog zemljišta. Tada mjeseci leže, bez da na red rješavanja bi razumjeli zašto u Sandžaku i Make­ dođu izmišljeni predmeti njihove oN doniji nema niti (jedan postotak) tužbe. Tada bi razumjeli zašto svaki činovnika muslimana, i ako u tim po­ naš sugrađanin pravoslavni ima najmakrajinama prebiva preko milijun niuslihjev bar po jednu pušku, koju slobodno mana, daklen dvije trećine cjelokupnog nosi I njom prijeti svom susjedu musli­ stanovništva, te i ako ima dosta muslimanu, a od muslimana se oduzima i mana koji bi bili i spremniji i'revniji od kustura iz kuhinje i traže puške, pa današnjih činovnika. Tada nas nebi ču­ ako ih n‘e daju — jer ih nemaju — modio ni govor dra Krulja, hi pisanje beo­ raju mrijeti pod‘batinama i kundacima, gradske »Demokracije«, skopljanskog moraju skakati u vodu da še spase mu­ »Demokrata«, sarajevskog »Zvona« i čenja, ili ih za 5—10 dukata kupiti od ostalih listova. Tada bi lahko i bez ve­ pravoslavnog komšije i onda predrti like muke odgonetnuti silesiju tih »za­ vlastima. Shvatih bi zašto oni koji niti što?«. Tada bismo potražili i našli raimaju puške, niti dukatima je kupe, niti dikalan odgovor i radikalan izlaz iz mogu sami sebi kidisati prepustivši se svih tih nepodopština. batinanju ili bacivši se u vodu — bježe Ali ovako, kada je ministar predsjed­ u goru i, poresidivši sebe, onda ni svo­ j nik jedan VesniS, za konstituantu Proga brata dalje ne žale. Ovdje mi i ne­ tić, unutarnjih djela Davidović, pravohotice pada na pamet jedna od tačaka suda Trifković, nastave Pribićević, da­ »prava čovjekovih«, proklamiranih za kle ljudi, koji obećavaju savremenu, vrijeme francuske /revolucije, naime 6solidnu i demokratsku podlogu za tena, gdje se veli: da »čovjek, kao i dru­ I ; ■ : i , j Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt.stedionicelllO. Godina 11. drugova bilo mišljenje, da je svrha ovo­ melj i krov naše državne i narodne za­ jednice; kada su, velim, ovi i ovakvi ; ga sastanka, da se izabere građanski ljudi podržavatelji i odgovorni faktori i odbor, koji će zastupati pri dočeku cje­ lokupno građanstvo i u kome će sta­ za skroz nezdrave i sudbonosne prili­ novništvo po svojoj snazi biti zastupa­ ke koje haraju kod nas u Sandžaku, no. Sigurno je želja i Njegovog Kralj. Staroj Srbiji i Makedoniji, onda u Ovom Visočanstva i držvne vlade u Beogra­ slučaju niti možemo razumjeti — zago­ du, pa možda i zemaljske vlade u Sa­ netni splet, niti predvidjeti konačni ras­ rajevu, da Regenta dočekaju pravi pred­ plet ovih strašnih i sudbonosnih prilikd. stavnici sarajevskog građanstva, a to Plevlje u julu. Orle Ćehotinski. nije sadašnji općinski odbor. Taj je od­ bor samo zbor od vlade postavljenih komesara. I ako imamo već preko de­ Sarajevo, 28. jula. set mjeseci potvrđen izborni red i ako Na 27. o. mj. pozvao-je predsjednik su Hste-birača već davno pravomoć­ od vlade postavljenog općinskog odbo­ ne. izbori još niješu provedeni. Napose ra u Sarajevu predstavnike sarajevskih muslimani nijesu ni brojem ni povjere­ korporacija, i društava, da izaberu gra­ njem građanstva, u sadašnjem odboru đanski odbor za doček Njegovog Kralj. zastupani: Pošljednji tri puta ponovlje­ Visočaflstva Prijestolonasljednika. Na ni vakufski izbori pokazali sn jasno, da sastanak su došli izaslanici skoro svih sadašnji imenovani članovi općinskog korporacija i društava u Sarajevu. Ododbora ne mogu nikako predstavljati man n početku sjednice rekao je od muslimane, grada Sarajeva, koji čine vlade postavljeni predsjednik općine, da blizu polovicu sarajesldh birača. Vruća će odbor, Jcoji bi se imap.izabrati, ima­ je želja i muslimanskog građnastva, da ti samp savjetodavni glas 5 općinski svoga vladara što dostojnije dočeka i odbor samo pomagati, a da" će on — da mu iskaže svoju neizmjernu ljubav predsjednik — rukovoditi svim«poslovi- i i odanost. I stoga traži da se izaberp rita. Na to je g. dr. S p a h o u ime va- I posebni odbor za doček, u kome će sve kufskog povjerenstva, džematskog megrupe biti zastupane prema broju bi­ džlsa i većine muslimanskih društava rača. izjavio da je njegovo i njegovih , Nema suda, nema zakona. , 1 ' Našoj je javnosti dobro poznat doga­ i đaj u Gomjenici (kotar Prijedor), kada I je zatvoreno 80 slovima osamdeset mit- I I siimana, koje su optužila braća Srbi , ptavoslavni, da su buntovnici, a da im I je voda Mehmedbeg Kapetanović (koji , je htio osudom suda dosuđeni plod sa svoje zemlje da pobere), uslijed čega su odležali četiri mjeseca u uzama okružnog suda u Baijjoj'Luci. Stroga is- , traga o ovom događaju ustanovila je, da su muslimani nevini i nekrivi. Kada i bi naša‘braća Srbi imali ljudstva i sti- 1 da sigurno bi ga sada pokazali. Napro­ | tiv evo šta se dogodilo. Glede gore spomenute zemlje vodena je parnica kod prvomolbenog suda u Pri- ., jedoru, te još prije prošlogodišnje žetve osuda izrečena u korist vlasnika Mehmedbega Kapetanovima, na što su pro­ tivnici uložili utok. Dne 13. novembra 1919. je okružni .kao drugomolbeni sud potvrdio u cijelosti ospdu prve instan­ cije i dostavio je vlasniku prije deset i dana. Gdje je osuda ležala preko 8 mje­ seci,-to je stvar okružnog suda. Dobivši osudu Mehmedbeg se je pre­ i ko predsjednika Jug. musi, organizacije obratio sreskom načelniku (jer je bez nogu, pa mora tražiti ko će ga poslu­ žiti) i pitao šta ima poduzeti, bojeći se ; lanjske denuncijacije i proste podvale od ! strane Srba pravoslavnih kao braće o-. timača, jer kao neljudi i ove godine mu jirijete kako težaci.tako i građani, ’ ; da n? smije nastupit) na zemlju, pa je j vjerojatno, da bi ga i ove godine oruž­ jem napaji; a po tom i denuncirali, da je buntovnik, kako su to prošle godine ; i izveli. Predstojnik mu je odgovorio,.da je to stvar suda, a ne kot. ureda, te da sud treba Mehmedbega na licu mjesta uvesti u posjed. Na to je Mehmedbeg preko odvjetnika g. Ivana K. Ostojića predao molbu kot. sudu za uvedenje u posjed, koji uviđavši opravdan zahtjev odredi komisiju na dan 17. jula 1920. u subotu i" o tom obe stranke obavijesti. Protivnici dobivši obavijest o uvedeuju u posjed, potrčali su odmah svo­ jim huškačima građanima i od njih tra­ žili pomoć, da se zakonom dosuđeno zemljište ne smije dati vlasniku musli­ manu na štetu Srbina pravoslavnoga, koji je svojim požudnim okom uočio taj komad zemlje, a Bog dao slobodu, te se i oteti može. Za jedan, čas svi su građani bili na nogama i latili se pošta. Na prvom redu su pokušali, da prijet­ njom zastraše Mehmedbega, da odusta­ ne od uvodjenja u posjed, pa kad im to nije uspjelo, onda su podnijeli podne­ sak njih preko 80 potpisanih kot. ure­ du, da ovaj predusretne i komisiju osu­ jeti uvjeravajući ga. da će biti vrlo lo­ ših posljedica, jer da se je cijelo gra­ đanstvo pobunilo. Na to im je predstoj­ nik izašao u4susret toliko, da je osob­ no sve sile uložio ne bi li se postigao sporazum između stranaka. Pošto ie protivnicima cilj oteti zemlju, to se o nagodbi ni iz daleka nije moglo govo­ riti. Nezadovoljni sa ovim pothvatom g. predstojnika Srbi građani su drugim podneskom opet sa preko 80 potpisa po­ slali odvjetnika dr. Čiru Stiepovića na okružnu oblast u B. Luku, da osujeti stvar. Kako je tom ‘gospodinu uspjelo, to on zna, samo je fakat, da je okruž­ na oblast telefonski naredila kot. "hre- Muslimanska trgovačka I abrtniika Ma a Basnu i Hercegovinu (i i) н Sarajevu. Bavi is snio ђшНШт ам1в»1иа. Kašlja мМ f anilini ■ W|natiii SUS. 1 u JnhbiIn. aШИnauletu tolfflciiteUnć« niut Iakanat« »uf jats Ijalji. hitila sn mjinjiiu fн1ан I tamm Hsji glanfca R 3.000Ж I Kancelarija: Kralja Petra ц||и Z prizemno, Иjego - вмјјајЕтп^^ Ваје sezonske i o^orizacllsk« Miti. — Hspuh I ■rađali сШ1, valuti I vHjetaMts na tnti idili b М I i 11 Н » I prodali ih mti rabi, i HSlnit! m uHtu ainlniu. �.PRAVDA' — »ПРАВДА' Strana 2 Стрлна Iz flRcijB. du, da ne poduzima kakovih mjera, a okružni sud brzojavno izvijestio sud, da ne poduzima komisije. •Glavno, poslovanje Akcije iza rama-. Kod ovoga postupka staje čovječji razum i pita se gdje smo. Da li u kul­ i zana do sada — osim dnevnih prepotuka i nastojanja za uposlenjem musi, turnoj Evropi u dvadesetom vijeku ili siromašnog žcnskinja bilo je osi­ u Africi u 15 vijeku? Tolika nasilja, oguranje kapitala, s kojim bi Ak­ timačine i krvoprolića provode se na cija mogla otpočeti da podiže svoja po­ muslimanima Bosne i Hercegovine, te duzeća. Predviđalo se odmah kod os­ Sandžaka i Makedonije, koji obesprav­ nutka, da se od samih dobrovoljnih pri­ ljeni i potišteni traže slobodu i ravnologa neće moći sakupiti potrebni kapi­ .pfavnost, pa se za dvije godine ne mo­ tal za osnutak većih poduzeća, u koše vlada odlučiti, da im opravdanim vapajima udovolji. Muslimanima se ne ■ jima bi se dosta ženskinja uposlilo, pa je pregovarano sa mogućnicima i Musi. da ni ono što im zakon daje, dok se Srbima prvoslavnim izlazi u susret i ; trg. bankom, da se potrebni kapital naprotiv zakona i čistog razuma u roku 1 makne makar drugim načinom. I došlo od tri dana. Da li zaslijepljena vlada . se dotle, da su već izrađena pravila za vidi, da se ovakim postupkom ponižuje j osnutak posebnog dioničkog društva, i uništava autoritet suda? Velimo joj. ■ koje će financirati Akcijina poduzeća. Ova su pravila prošla prethodno kroz da ovo ne vodi dobru, nego općem zlu potrebite odbore i biće sjutra usvojena i anarhiji. u širem odboru Akcije, a po tomu od­ Svako je imao priliku vidjeti kako su mah idu na odobrenje u Beograd. Do­ sve novine digle glas zlovolje za do­ tle se odmah otpočinje sa pripremama gađaje u Trstu i Rijeci. Kada su tamo za nabavke nužnih stvari i mašinerija naša braća Hrvati i Slovenci napad­ ' i, što je glavno, sa osiguranjem i urenuti, sve su novine digle svoj opravda­ I denjem zgrade, koja je nužna za glav­ ni glas ogorčenja i 'negodovanja proti ni posao i jedne druge, koja je predvi­ šteti koju im nanose naši neprijatelji đena za druge poslove. Po ovim praviTalijani, a ni jedan organ naše braće । lima novog diohičkog društva predvi­ Srba ni slova ne napisa <» mukama, zu­ đene su lijepe koristi i koncesije koliko lumima. nasiljima i ogromnim štetama ■ za Akciju toliko još više za »Mcrhamet«, koje mi pretrpjesmo ј iz dana u dan pa se nadamo da neće biti čovjeka, koji sve. više trpimo, od kako se oslobodineće kupiti dionica ovog novoga drusmo tuđe ruke, i to ne od Talijana, nas | štva. kad se njihova emisija radpiše. sviju neprijatelja, nego od naše braće Međutim, koliko god bi ostalo ne ras­ Srba koji zbore o jednakosti. prodanih dionica u prvi mah, njihova Veli.se. da i muslimani u Jugoslaviji je kupnja s druge strane osiguaana već I intadu prava i dužnosti jednaka kao i sada, pa s te strane neće biti -više po­ svi drugi, dočim se to nigdje u praksi teškoća u poslovanju Akcije. Sada je ' nt, vidi, niti se provodi, te se potpunim na dnevnom redu glavno: osiguranje i pravom govori, da tako može hiti sa­ solidne zgrade za radionicu i njezin u- i mo u jadnoj Jugoslaviji, gdje nema ni redaj do jeseni, da bi se što prije otpo­ suda ni zakona. Vahld. čelo s radom u njoj. 0 satnim pravili- | ma progovoriće se kasnije po potrebi. Bilješke. Jeftini izgredi. Nedavno je nekoliko pravoslavnih- seljaka uzbunilo bučnim i tvoruim izgredima čitavu Aleksandro­ vu ulicu oko zemaljske banke;-napadi!i su mirne prolaznike, naročito one u fesovima, pa je čak bilo i ranjenih. Svi­ jet je bio i u okolnim ulicama radi ovih izgreda uzrujan. I za sve to globila je policija ove izgrednike sa po 100 K globe. A kad u koga siromašnog bakala muslimana spadne slučajno cijena s voća, zeleni ili hljeba, policija ga sara« jevska nemilosrdno globi dvostrukim i višestrukim globama. Kraj ovake pra­ vednosti i strogosti naše policije nije ćudo. što se kod nas ovakvi izgredi Cesto ponavljam. Za sto kruna uzbuniti najživlji dio Sarajeva doista nije skupo. Da ti i Akcija mogla sudjelovati što jače svojim kapitalom u nqvom dion. društvu i odatle vući i materijalne ko■ nsti za potrebe svoje kancelarije, ho­ noriranje dobrih vazova i predavanja, potpomaganje siromašnih'djevojaka pri udaji i t .d., odlučila se sada posve in­ tenzivno da ubere potpisane dobrovolj­ ne priloge u novcu, kao da' ponudi i za potpisivanje i uplatu novih priloga, sa kojima se je još u ramazanu bilo pre­ stalo. Pri ovom su Akciji izašla dru­ štva u susret i preuzeli raspoređenie najveći dio upisivanja na sebe, na če­ mu im budi najljepša hvala! Pojedinci neka shvate ovaj njihov rad kao da ga vrši i samo vodstvo Akcije! i ' . I ■ I' Podnesene žalbe obustavljaju u pra­ vilu izvršenje rješidaba okružnog ag­ rarnog ureda, osim u slučajevima, gdje se radi o hitnom obrađivanju zemlje. S 6. Prjje nego izdaju svoje odluke, agrarni šu uredi dužni saslušati mišlje­ nje postojećih agrarnih odbora i svih interesenata, a isto su tako uredi dužni, da o svojim .uredovanjima pra­ vodobno obavijeste sve interesente. § 7. veli da na čelu agrarne direkci­ je stoji agrarni direktor, a za­ mjenjuje ga zamjenik direktora. Na čelu pojedinih odsjeka agrarne di­ rekcije stoje šefovi odsjeka. Na čelu Okružnog agrarnog ureda stoji okružni agrarni povjere­ nik. (Blago Šećerovima! Op. Ur.). Osim toga kod pojedinih odsjeka di­ rekcije, kao i kod podređenih agrarnih ureda, postoji potrebni brbj pravnički, ekonomski i tehnički obrazovanih lica. Broj se ovog osoblja utvrđuje budže­ tom, a raspored njihov po pojedinim odsjecima i unutar agrarnih ureda vrši direktor po odobrenju ministra za ag­ rarnu reformu, a mogu se dodijeliti iz činovničkog statusa ministarstva .11 ’ privremeno od zemaljske vlade. Postavljanje ovog osoblja vrši se po propisima, koji važe za postavljanje osoblja ministarstva za agrarnu reformu. Osoblje iz privatne službe postavlja se u državnu privremeno na godinu dana. . Pomoćno osoblje kao i vježbenike iinenuje prema potrebi ministar za ag­ rarnu leformu, koji im određuje nagra­ du u okviru budžeta. § 8. veli da stalni namještenici agrar­ ne direkcije spadaju u status namješte­ nika ministarstva za agrarnu reformu. •Naknada putnih troškova i dnevnice ovih namještenika uređene su općim pro- ") pisima za javne službenike, a § 9. daje direktoru pravo, da može ovlastiti za­ mjenika direktora ih’ šefove odsjeka, da po njegovoj naredbi poltpisuiu iz­ vjesne akte. § 10. propisuje kaznene ustanove, po kojima su činovnici krivično odgo­ vorni radi zloupotrebe svoje uredovne vlasti, radi primanja mita i radi svih ćlna, koji su zabranjeni krivičnim zako­ nom. Disciplinarno odgovaraju svi či-. ! novmcj agrarne direkcije i podređenih I joj Agrarnih ureda prema disciplinarn.m i prop'Sima koji važe za činovnike gra­ đanskoga reda. § 11. veli, da na zamolbu ministra za agiainu reformu mdgu nadležni mini­ stri pojedine namještenike prema potre ­ bi službe dodijeliti agrarnoj direk­ ciji u Sarajevu, odnosno podređenim ag­ rarnim uredima na prolazno službo­ vanje. Dok agrarnoj ^direkciji podređeni ag1‘rtrni uredi -ne budu imali dovoljan broj vlast toga osoblja za provadanje pošlo■ va agrarne reforme, može ministar za agrarnu reformu, u hitnim slučajevima, imen' vati privremeno fiotrebne s.ie (pravnički, ekonomski i tehnički Oorazbvana lipa) uz određenu im nagradu povjc.iti izvršenje naročitih pošlo ’a u pojedinim kbtarevima. § 12. Dok agrarnoj direkciji podređe­ ni agrarni uredi ne urede svoj sopstveni ured, mogu se uz privolu nadležnJi ministara-prisloniti na postojeće okruž­ ne odnosno kotarske urede svojega sjedišta, koje će im staviti na raspola­ ganje nužno činovništvo. prostro.je i mat- iijal. xOsibito je značajan § 13. ove nared­ be. pokojem će. do konačnog konstitnsanja okružnih agrarnih ureda, ag­ rarna direkcija donositi prvomolbena -riješenja prema § 2. i 5. ove naredbe. Ta će riješenja u drugoj i zadnjoj inštarciji rješavati ministarstva za ag­ rarnu reformu. 4. od strane Akcije nije nikome data informacija, da je kod Akcije konstatovano, kako su njezini pouzdanici (»age­ nata« nema!) prekoračili dozvoljeno; 5. od strane Akcije nije nikome data informacija da se doseljeni Arnauti izatzovno vladaju s prostitutkama; 6, Akciji nije glavno, da se prostitu­ cija samo ne vidi i ne sablažnjuje, nego vodi ozbiljna računa o toniu, da. se i temeljito izliječi; 7. ljudi iz Akcije ne misle, da su se digli iznad svakoga,' pa da po tomu uzurpiraju pravo kvalificirati druge je­ su li moralni ili ne, nego vakufski džematski medžlis, snagom vjersko-jirosvjetnog Statuta, vrši svojti dužnost o čuvanju džematlija u moralnom pogle­ du preko svojih desetak članova u Ak­ ciji, danas jednih isto onako, kako bi to mogao vršiti sjutra i preko drugui i desejak; 8. Akcija niti je povela nedoličnu kam­ panju proti »Osvitanja«, niti uopće ika­ kve kampanje vodi proti »Osvitanja«, pa' nema ni mržnje nt zlobe u njezinim izvještajima proti »Osvitanja«; 9. prilikom zabave »Osvitanja« nije niko iz Akcije radio proti ovog dru­ štva, i sve glasine, koje su tom prilikom neodvažjti anonimusi rasturali šapatom u društvenom razgovoru o dvojici od­ bornika Akcije, mogu se kratko ozna­ čiti kao proste Iaži; 10. Akcija ni konačno ni nekonačno nije povela borbe protiv lične slobode' muslimanke (generalno); 11. u savezu sa imenom Akcije ni po kakvom planu nije zaustavljena pred­ sjednica »Osvitanja« od »čuvara mo­ rala«; 12. Akcija nije stvorila zaključka, da se svrgne predsjednica »Osvitanja« ■ i učiteljica na muslimanskoj školi, šio se Je navodno samo jednom otkrila; 13. koliko se Akcije tiče, ovq ne želi zakovati vrata muslimanki. Svjedok su za sve ovo: službeni spi­ si i sjednički zapisnici Akcije. Draga nam je konačna konstatacija »N. V.«, koji »ne poriče dobru vje' ru i ozbiljnu želju da pomognu j muslimanki i onim iz Akcije«. ; Naredba o ustrojstvu адг. McijB u Sarajevu. ♦ Ramazanski vazovi za ženskinje i predavanja u društvima pokazali su li­ jepe uspjehe, pa da bi se s njima i od jeseni preko godine nastavilo, zaklju­ »Srpska Riječ« o svojim saveznicičeno je sada u sjednici Akcije, da se ma. Organ jednog smiješnog krila radivazovi i predavanja honoriraju prema kala, koje brani svoj neprirodni pakt sa njihovoj vrijednosti, na što će paziti »demokratima«, vrlo borbena »Srpska posebni pododbor Akcije, a teme će biti Riječ«, zaletjela se je malo u svom bro­ one, koje Akcija obilježi kao zgodne za ju od ponedjeljka, pa je o ištahu »de­ potpomaganje njezinih ciljeva. Maksi­ mokrata« donijela ovaj potpuno is­ mum honorara za najbolja predavanja pravni sud: »..../ili prema pisanju ; i vazove predviđen je sa 200 kruna za njihove (»demokratske«) štampe, traže ’ tri mjesta u bosanskoj vladi, među ovim | jedan vaz ili jedno' predavanje, a za i unutrašnje poslove. Karakteristično je : srednje i slabije srazmjerno manje. Na posebnom sastanku inteligencije i predda demokrati svuda baziraju svoju snastavnika društava odrediće se u svo­ gu na p o I i c i j i : -u Srbiji, Bosni i Herje vrijeme kada i kako će se otpočeti Vatskoj. Mi se ovoj pojavi ni najmanje sa ovim redovitim predavanjima, a i ne čudimo, jer njihovi današnji vode iz za vazove će se u svoje doba potrebno SHS prošli su s dobrim uspjehom po­ ticajne škole Tišine, Kuenove, Vekerlojaviti. ve i Tomašićeve. Njihov je apetit na U svrhu ispredania vune i tkanja AkBosnu velik. Otkako se osnovala težač­ čija bi reflektirala i na kurbanske ka »stranka«, oni su izgubili i ono malo kožice. Ali pošto su se ove darivale pristaša, a ipak imaju danas u vladi na­ šoj 3—4 resora. Prema njihovoj snazi većinom do sada »Merhametu«; prepoteško da bi imali pravo i na jedan jedi­ ruča.se da se i ovaj put što više »Mer­ hametu« daruju, a Akcija će se već ni. Oni po gotovo nemaju pravo na unutarnje poslove u Bosni, prvo jer već sporazumjeti sa »Merhametom« za eimaju u vladi 3—4 stručnjaka, ventualnu vunu sa njih; • (Ovo je netačno. Grda je stručnjak u izvozništvu. Krulj je u Bjelini otpušten »Novi Vijek« u 6. i 7. broju od 1. radi nesposobnosti, Simić przni i t. d. juna i I. jula o. g. u posve nelogičnim Op. ur. »Pr.«). a drugo, jer su poznati člancima napada osnutak Akcije kao iz Solina vremena kao zagrijani parti­ anakronizam i podvaljuje joj sve mogu­ zani. koji su policiju zloupotrebljavali će izmišljotine, samo da je diskrediti­ ti stranačke svrhe. Ako demokrati ima­ ra u očima svojih čitatelja. Iz toga pi­ ju dosta poslanika iz Bosne, to je puki sanja vidi se, mržnja govori, pa se na slučaj, a više ie nego sigurno, da neće to naravno stvarno i ne odgovara. Je­ niko od njih više vidjeti parlamenta kan dino, za hator javnosti, mora se konsta­ demokrat. tirati ovdje da: Apetit naših demokrata ie. kao što se I. Akcija ne ide za tim, da ograniči vidi, nečuven. Oni se geriraju kao da slobodu kretanja i ličnu slobodu musli­ njihovi nametnuti i naimennovani posla­ manke; nici iz Bosne nekoga predstavljaju. Kad 2. Akcija ne služi obrtnoj oblasti; ne bi bilo žalosno, bilo bi smiješno«. 3. Akcija ne može biti kriva, ako hi kakav policajac udario štapom koju že­ - Potpisujemo od slova do slova, samo nu, ntii zna za takav slučaj, da je neka se bojimo- da »S. R.« ne poliže što je tekla. Ima taj običaj... žena na pazaru ošinuta; __ __________ ,_____ број 182 Broj (Svršetak). § 5. propisuje qsnivanje okružnih ag­ rarnih ureda, koji će biti u sjedištima okružnih oblasti. Ti će uredi, sami i pre­ ko svojih kotarskih delegata vršiti u prvoj molbi sve poslove, koji su .pomenuti u § 2. ove naredbe, a naročita im je dužnost, da donose odluke o po­ stupku provođenja agrarne reforme prema postojećim propisima, zakonima, uredbama i naređenjima, da sabiru i sređuju potrebni statistički materijal, da sastavljaju operate za definitivnu razdi­ obu zemlje i kolonizaciju uz 's a-r a d nj u općinskih i kotarskih odbora prema izdanim uputama ag­ rarne direkcije. Oni dalje izvr-' šuju nadzor nad većim posjedima pre­ ma naročitim propisima i ustanovama. Okr. agr. ured izdaje sve odluke p is m e n o, te ih dostavlja interesentima'. Odluke o razdiobi zemljišta na pojedi­ ne općine, sela i poleđine zemljoradni­ ke, kao i odluke o pitanjima, koja su s time u vezi izriču okružili agrarni uredi — puteni svojih komisija i izasla­ nika na licu mjesta prigodom uredo­ vanja. Ovaka riješenja imadu se zapis­ nički ustanoviti, te predložiti okružnom agrarnom uredu. Protiv odluka okružnih agrarnih ureda. koje se Izdaju pismeno, može ne­ zadovoljno lice uložiti žalbu kod istoga ureda ili njegovog delegata na agrarnu direkciju u roku od 14 dana nakon do­ stave odluke. Protiv odluka, koje komisije izriču ustneno prigodom uredovanja na licu mjesta, a koje moraju najksanije za 14 dana biti interesentima u pismenom otpravku dostavljene, može nezadovoljno lice uložiti žalbu na višu oblast kod ok­ ružnog agrarnog ureda u roku od. 14 dana nakon primitka pismenog otpravka. * I prekasno podnesene žalbe imadu se provesti uz izvještaj višoj agrarnoj oblasti radi preispitanja postupka. Žalbe su pravodobno podnesene, ako su predane na pošti u određenom roku .za ргЈшацјс. — Pravodobno podne­ sene žalbe imadu okružni agrani uredi što prije sa svim spisima i svojim iz­ vještajem predložiti višoj agrarnoj vla­ sti na daljnje uredovanje i riješenje. Ogledalo. (Nastavak.) 30) Zumrut-lianumi H. Alibegović iz Gradačca demolirane su i opljačkane zgrade if Vranjaku kot. Gradačac od­ mah iza prevrata. Sudbenim očevidom od 4. i 24. marta 1919. ustanovljena Je šteta od 17J.606 K. 31) Avdibegu Salihbegoviću iz BijeIjine demolirano je i popaljeno zgiada u Srednjem Dragaljevcu kot. Biieljina u iznosu od 143.050 K. 32) Eminbegu Salihbegoviću iz BijcIjinc МетоНгапе su i popaljene zgrade u Obarska-Dragaljevac i Rači kot, Bijeljina odmah iza prevrata a šteta je ustanovljena na 212.370 K. . / 33) Mustajbegu Batotiću u Cainiću nanešena Je šteta pljačkom i grabežom • • �tipo; 182 — Broj Страна 3. НРАВДА* — .PRAVDA, 4>о komitama i raznim pljačkašima u Miljeni kot. Cajniće, a sudbeno je usta­ novljena šteta u iznosu od 29.650 K. 340 Ibrahimbegu Kulenoviću iz Bos. Petrovca popaljene su i opljačkane zgrade ц Koluniću kot. Bos. Petrovac odmah iza prevrata, a sudbeno usta­ novljena šteta iznosi 21.300 K. 35) Malodobnom Rizahu Cengiću i dr. iz Sarajeva popaljene su i opljačka­ ne zzrade odmah iza prevrata u Сгкvini kot. Prnjavor. Sudbenim očevidom ■od 7. decembra 1918. ii 17. februara 1919. ustanovljena je šteta na 15.176 K. 36) Ahmedbezu Kulenoviću iz Bos. Petrovca popaljene su i opljačkane zgrade u Koluniću kot. Bos. Pptroeac odmah iza prevrata. Sudbeno ustanov­ ljena šteta iznosi 56.680 K. 37) Hasanbegu Salihbegoviću iz Bijeljine opljačkan je .pokretni imetak u Rači i Dol. Bradcu kot. Bijeljina, a šte­ ta iznosi 58.060 K. 38) Husrefbegu Kuienoviću-Šenighcdžiću iz Bos. Petrovca paležom i pljač­ kom u selu Koluniću kot. Bosi Petro­ vac nanešena je šteta sudbeno usta­ novljena IZ januara 1919. ii iznosu od 26.350 K. 39) Smalibegu Ferizbegoviću iz Tešnja Isječena је' i odnešena šuma u Gor. Raduji kot. Tešanj odmah iza prevra­ ta. a sudbenim očevidom od 19. jula 1919. ustanovljena je šteta od 150.000 K. 40) Suljbegu H. Mehmedovlću iz'BijeIJine uništen je imetak paležom i pljač­ kom u Balatinu kot. Bijeljina. a usta­ novljena je šteta od 35.000 K. 41) Hasanbegu Filipoviću iz ‘Glamcča demolirane su zgrade i pokretna imo­ vina u Filipovićima kot, Glamoč. Uči­ njena šteta iznosi 350.000 K. 42) Dervišebgu Gradaščeviću iz Gradašca zapaljene su zgrade, demolirane i opljačkane u Boku kot. Gradačac 3. novembra 1918. Sudbeno ustanovljena šteta iznosi 195.508 K. 43. Mahmudbegu Kulenoviću iz Bos. Petrovca opljačkane su i zapaljene zgrade u Gunievcima kot. Bos. DtiL.ca, a sudbenim očevidom od 11. i 19. fe­ bruara 1919. ustanovljena je šteta od 63.104 K. i Naši dopisi 44) Mldb. Ibrahimu i Fadilu Džiniću iz Banje Luke popaljene su i opljačkane, zgrade u Sundićima kot. Brčko. Sud­ beno ustanovljena šteta iznosi 121.71? Mostar, 14. jula 1920. krune. (Opet Gozze-Gučetić). — Nedavno 45) Mehmedbegu ml. Kapetanoviću i sam iznio lični opis našega predstojnika iz Prijedora popaljeno je i opljačkano u Grofa Gozze-a-Gučetića, a sada ću da Johovoj kot. Dubica pokretno imanje dodam nekoliko podataka o njegovu i zgrade, a sudbeno ustanovljena šteta radu. Upadno je, što je kotarska skup­ iznosi 269.000 K. ština naše organizacije u svojoj rezolu-, 46) T. Sokoloviću iz Foče opljačkano čiji uzela stav.protiv ovega delije, ali je imetka po komitama u Curevu kot. ‘ ko je bio "dionikom skupštine, mogao je Foča na 5. novembra 1918. u vrijed­ o njem od skupštinara pobrati lijepe nosti od 16.590 K. dojmove. Da rezolucija nije iznijela stavprotiv Gozze-a, eruptivnom bi silom iz­ 47) Suiejmanu Šukalu iz Foče opljač­ bilo negodovanje skupštinara, koji su kano je imetka 3.500 K. 48) Idrizbegu Omerbegoviću iz .Ba-. se pripremili da javno iznesu jade i nevolje, što ih taj dahija čini. Da nije" kod nje Luke opljačkane su demolirane i po­ nas uviđavnog okružnog načelnika gosp. paljene zgrade i pokretni imetaK u RoVulovića, koji razumije naše jade i koji manovcima kot. Bos. Gradiška. Sudbe­ gleda svakom prilikom da ispravi nama nim očevidom od 17. maja 1919. usta­ nanešene nepravde, možda bi koja de­ novljena je Šteta od 56.750 K. putacija već dosada objasnila vladi dr­ 49) Smailagi Smailagiću iz Boi. Gra­ žanje ovoga satrapa. Naš je predstoj­ diške opljačkane su,.:popallene i demo­ nik našao za shodno, da prigodom Vi-, lirane zgrade u Gredi kot. Bos Gra­ dov-dana odredi prisilno zatvaranje du­ diška. Sudbenim očevidom usta mvljećana i to na 16 sati prije, nego što bi iia štfta iznosi 1,291^)81 K. imalo početi zatvaranje. Njega nije žu­ 50) Alibegu Omerbegoviću iz Ba­ ljalo, što su mnogi prodavači zeleni pri­ nje Luke popaljeno je i opljačkano iza bavili robu u dućan i što im je usljed prevrata u Romagovcimu kot. Gradi­ te nagle bedaste naredbe učinjena šte­ ška i u Kremnoj kot. Prnjavor zgrada ta — kako se govori — preko 100.000 i pokretnog imetka po sudbenoj proK. Tko da naknadi ovu štetu? Čuvši tjeni od 11. januara i 9. marta 1919. za tu naredbu ovi su se ljudi pritužili 188.000 K. i molili da bar do 9 sati otvore (s tim 51) Fehiine-hanumi Čekić ud. Ibrišje bio i okružnik sporazuman), ali Goz­ agić iz Banje Luke popaljene su i oze ne dade ni pisnuti nego se držaše opijačkane zgrade i pokretni ipietak u ne: Befehl je Bcfehl! Što sam naredio, Lamincima kot. Bos. Gradiška,? a sud­ " to se mora izvršiti. Niti jedna radnja benim očevidom ustanovljena šteta iz­ sa životnijn namirnicama, niti jedna nosi 70.000 K. kavana ne irhađaše pardona. 52) Istoj je u selu Vaganima kot. KoSad se je dogodilo nešto što se u Ev­ tor-Varoš popaljen ijjpljačkan pokretni ropi ne događa. Po nalogu plemenitoga imetak i zgrade, a sudbeno je ustanov­ Gučetiča, dućandžije koji su biti neobaljena šteta na 30.000 K. .viješteni o naredbi i otvorili svoje rad­ ’ ♦ nje, nijesu nd policije bili opomenuti i pređbilježeni, nego- smjesta zatvoreni. Ispravak. U uvodu, kojim je popraćen A zatvarani su samo oni, koji u znoju i pvaj prvi iskaz šteta, stoji da ove štete lica svoga zarađuju kruh za svoju si- | iznose preko 13,500.000. To je pogrješromašnu obitelj. Treba samo pogledati no, jer ukupni iznos tih šteta predstav­ osude, koje je izrekao proti Hasanu lja svotu pd- K 34,528.510. Molimo da se Žugoru, Mehmedu Ćordi, Ahmetu Bato uvaži. S. džaku, Osmanu Hadžiomeroviću, Ibra­ himu Sefiću i drugovima, pa da se vidi kako se je taj grof popeo na leđa našoj. Savez Arapa s Kemal-pašom. Kako sirotinji. ' je bilo »Tempsu« javljfcno iz Londona, saznaje >Daily Mail« iz Carigrada: Ulti­ Brkanu Hasanu konfiskuje se meso i matum generala Gauranda emiru Fej- ' nakon procesa manjka mu pri povratku UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. salu imao je ozbiljne posljedice po sa­ 10—15 kg. I na intervenciju stranke. Pregovori za sastav vlade. Dne 26. veznike. U Ciliciji,. Arapi su s KemalGozze veli, rfa on ne odgovara. U osta■o. mj. u 10 časova prije podne sastali pašom sklopili savez za obranu i nava­ su se u predsjedništvu ministarskog lu. Kemal je već poslao čete u okolmn •lom, to je njegovo pravničko shvaćanje i ako je on rekvirirao meso i vodio pro- I savjeta . Vesnić i Njnčić sjedne i Drašriaicna.za pojačanje tamošnjih arapskih ces: Ima nekoliko slučajeva, gdje je ković i Pribićevič s druge strane, da trupa. gradsko-kot. ured sudio, a nije htio iz- I produže započetu izmjenu misli o ob­ Napredovanje Grka. Grci-su okupi­ dati pismenu presudu okrivljenima, ; razovanju nove vlade. Razgovor se premda su to oni zahtijevaj! i premda i rali Cbrlu. prođuž.o do 1 i po popodne 1 rastaviće još i danas vrijedi naredba od 26. marta i se supa ujutro. Boljševička propaganda u Indiji. U 1883.. br. 3.1,39. na koju upozorujem engleskoj Donjoj Kući državni tajnik za Evakuacija i posljednje pogranične te­ Gučetića. Indiju Montagu izjavio je glede afgaritorije. Kako je saintgermainski ugo­ U procesu .Muhameda Hinde rekviri- I I nistanskog pitanja, da se rješavanje vor »tupio u život, kraljevska vlada na­ rano je 13—14 kg masla, od koga je to­ međa Afganistana povoljno razvija. Do ­ redila je da se izvrši evakuacija ob­ kom procesa manjkalo 2 kg. Na upit dao je, da je u Indiji očit cilj boljševič­ lasti, koje pripadaju Austriji i naredila da ka propaganda, ali u tom on ne vidi oštećenoga, odgovoreno mu je: »Misi j se izvrši posijedanje dijelova, koji pri­ ga pojeli«. (Nije pobliže rečeno, da li uzroka bojazni pred boljševičkim nava­ padaju kraljevini. Sa teritorije koja nije su to bili puhovi ili kućni miši). Trgdv- | lama na granice Indije. vidnim znacima na mjestu obilježena ili cu A. K. je jednom prilikom zaprijetio j je ostavljena komisiji za razgraničenje Ultimatum Rumunjske Sovjetskoj Runaš Gučetić, da će mu se osvetiti i os­ da na samom mjestu obilježi, privreme­ siji. Kako javlja fiavas iz Bukarešta, veta je izvršena. Muh. Takmaković i no će se izvršit: evakuacija ili posjeodržano- je pod predsjedanjem kralja Hamza Deronja zatražili su obrtnicu za , danje po sporazumu s bečkom vladom. krunsko vijeće, na kome se raspravlja­ samostalno vođenje krojačkog posla, a- I Ovo pitanje je u toku rada, prema to­ lo o mjerama protiv prodora sovjetskih li "im Gučetić nije htio dati, tražeći od , me su neistinite i tendenciozne sve dručeta na rumunjski teritorij'. Rumunjska njih nekakove diplome koje nisu propi- ’ kč je vijesti. vlada je poslala u Moskvu protest pro­ sanc obrtnim naredbama, jer su posje­ tiv ovoga prodora. Nakon tog protesta dovali ispravne svjedodžbe o propisa- i Izvještaj admirala Andrcvrsa. Prema uložit će rumunjska vlada u Moskvi ul­ nom naukovnom vremenu i praksi. Bilo । izvještaju dopisnika »Matina« iz Rima, timatum, u kome će tražiti, da se odmah bi poželjno, da Gozze objavi te propi­ američki ambasador u Rimu predao je povuku sovjetske ćete, koje su na više se. po kojima se on vlada i koje su si­ talijanskom ministru spolj'nih poslova mlesta prešle Prut. Jassy je spremljen gurno njegov umni produkt. izvještaj američkog admirala o doga­ na ohrhnu. Dvije boljševičke armije ka­ đajima u SpHtu. Što sam prošli put u dopisu sporne- i ne da najkraćim putem pređu preko Rumanjske i uđu u Madžarsku. Jedna dru- | rtuo./ia inu se vrzaju u glavi kojekakve VANJSKI POLOŽAJ. misli o tobožnjoj pobuni muslimana i ga armija prešla je preko Dnjepra i pri­ Turska će potpisati mir? Turska katolika, to ću da sad potkrijepim jed­ bližava se granici kod Cernovica. Ru­ vlada je zaključila brzojavno izvijestiti nim dokazom. Jedne mu se noći dogodi­ munjska je vojska mobllzovana, a nje­ lo i to, da je poslije ponoći zvao iz kre­ Rešid bega u Parizu, da obavijesti anzina glavna snaga je koncentrisana iz­ veta učitelja A. Dikića te ga pitao, zna tantui da fe Turska [»otpisati mirovni među Jassya i Galaca. Ii on išta o tome, da će muslimani i ka­ ugovor. Njemačka i prodor boljševičkih četa. tolici izvesti prevrat. (Gospodo čitate­ Turska delegacija za potpis mirov­ Njemačka je vlada zatražila od vrhov­ lji. ne čudite se. ta mi smo vam i prije nog savezničkog vijeća, da joj se do ­ nog ugovora otputovala je na francus­ pripovijedali o njegovoj bujnoj mašti!) zvoli veći broj četa u istočnoj Prusiji. koj torpiljarki u Konstancu. Vidi se dakle, da nije nimalo ozbilj­ Kao obrazloženje uzima eventualni pro­ niji nego što je biq kad ga je Mustafa Kemal i sultan. Mustafa Kedor boljševičkih četa. Njemački predlog M. B. upregao u kola u Stocu. metnuo mpl je obavijestio sultana, da će, ako nalazi se pred savezničkim vijećem. mu konjske hamove na glavu, opalio on potpiše mirovni ugovor s aliircima. Sjedinjene Države I Poljska. »Morbičem u zrak i počeli se — o ponSCi' — prenijeti hilafet na> Huseina, kralja od ningpdst« javlja iz New-Yorka: Nije igrati konja i kočijaša. Uostalom i u lleđasa. „ vjerovatno da će Sjedinjene Države Mostaru je upregnut od' izvjesnih ele> ukazati vojničku pomoć Poljskoj, jer je menata, samo mu ne vidimo hamova na Propaganda Mustafa Kemala u Anavratu. Još nešto! Gučetić je zaboravio ioliji. Times« javlja iz Carigrada: Mu­ javno mnijenje tome protivno. § 7., druga "alineja zakona o sakuplja­ Autonomija za Irsku. Lloyd George stafa Kemalpaža razvija među stanov­ izjavio je zastupnicima Tred Uniona, nju. po kojem se rezolucije moraju pod­ ništvom Anatolije silnu propagandu da nijeti u roku od 48 sati po održanoj sku­ da će se Irskoj dati "autonomija ma u se pobuni. On obećaje predstojeću po­ kom obliku, ali pod uslovom. da Irska pštini i pismeno saopćiti vlasti, pa je moć boljševika. Ogorčenje protiv Grka ostane sastavni dio Velike Britanije. prikratio taj rok pozivaju tajnika Jug. raste s .dana u dan. Politički pregled . i . i Musi. Organzacije H. ĆemMoviča i za! prijetio mu globom od hiljadu kruna, aI ko kroz sedam minuta ne donese ispi­ sane revolucije. Gospodine ureduiče, ovo nije sve, što nas tišti i što'nam čini taj despot, pa ne­ ka Vas ne čudi, što je njegovo ime unešeno u našu rezoluciju. O njemu i o njegovim potčinjenim ću yam drugi put poslati štogod opširnijega, a za sada ne­ ka bude samo ovo. Jedan koji pazi. Ошш vijesti NEOPRAVDANO ZAMJERAVANJE. Mnogi pretplatnici kojima obustavismo slanje Usta zamjeravaju nam 1 ljute se što nemamo potrcbnrM povjerenja, da će »platiti neznatni dug«. Drugi se opet ispričavaju da su »»zaboravili«, treći ve­ le ovo, četvrti ono. Bele Iz svega se vidi, da smo mi »krivi«, što nakon više opomena odlučlsmo obustavu lista lju­ dima. koji ne izvršše dužnost prema svom organu. Stoga Još jednom naglasujemo, da ne možemo odustati od svog zaključka I obustavu ćemo provesti bez ikakvih obzira. Dosta smo popuštaU i gledali kroz prste; vrijeme je da i drugi izvrše dužnost i mjesto pohvala pošalju dug i pretplatu. Javno nasilje u Vratnici. Arifaga Kobić iz Sarajeva imade kuću i nešto svo­ je zemlje u Vratnici, kotar Visoko. Si­ romah se spremo sa djecom i u prošli petak dođe, kad na kućnim vratima pre­ ko njegova katanca nametnut još jedan katanac. Misleći, da je to učinio neko od njegovih komšija s namjerom, da mu bude kuća sigurnija, upita jednu seosku ženu, ko je metnuo ovaj drugi katanac, našto dobije odgovor, da je to učinio Vaše Vujić, ali s namjerem, da Arifagi zapriječi ulaz u kuću. Arifaga obije ka-' tanac i uniđe sa djecom u kuću. Isti dan oko-7 sati poslije podne do­ đoše Vaso Vujić i Sava Bošković Arifaginoj kući. Vaso je naoružan vojničkom puškom. Narede Arifagi. da se odmah gubi otale, jer da to nije više njegovo. Kad se Arifaga opro tome. Vaso se lati puške i Arifagi ni pet ni šest, nego gro­ mko zapovijedi, da se izgubi ili će ga snaći zla kob. Vidjevši, da nije druge, nego ili ginuti ili ostaviti svoje dobro, Arifaga pokupi svoju dječicu i ode do obližnje oružničke postaje, da im prija­ vi. što se dogodilo. Tražimo u ime pravde, ali ne Cokorilove, da se Kobiću dadne zaštita proti zlikovaca, da može uživati svoju siro­ tinju i da se ovaj zločin ne ostavi ne­ kažnjen. Smetaju im i naše svetinje. Vrlo mar­ ljivi mezaristanskj odbor, što ga je izabiao vakufski džematski medžlis, po­ čeo je već. od dulje vremena, da naša zapuštena groblja ograđuje te je mnogo naročito po gradu i ogradio. Ovih dana je otpočeo s ograđivanjem groblja u okolici. među ostalim i na Bakljama. Nekolicini pravoslavnih seljaka, koji prolaze kraj i preko našeg groblja, za­ smetao je. i ovaj naš rad, pa su radni­ cima zaprijetili, da do buduće nedelje [no raj u ogradu ukloniti. Na ovu je pri­ jetnju policija na vrijeme upozorena, pa se nadamo, da će s potrebnom energi­ jom uzeti naše svetinje u zaštitu. Gospodarstvo Stanje usjeva i stoke u Bosni i Her­ cegovini u mjesecu junu 1920. Klimat­ ske prilike "tokom ov$ izvještajne pe­ riode bile su ovakove: Prva polovica periode bila je kišovita sa vjetrom i hladnoćom. U nekim srezovima bilo je kiše i suviše koja je sa vjetrom prouz­ rokovala da su polegla žita (naročito czima). Elementarnih nepogoda bilo je u srezovima: stolačkom i Ijubuškotn. u srezu prozorskom grad .je uništio vi­ nograde u nekoliko opština. Stanje razvoja ozimnih usjeva povoljno je u svakom pogledu jedino je nepovoljna pojava ц tom što će usljed neprestanih kiši i vjetrova poleći usjev kao što se već i dogodilo u nekim predjelima. Ljet­ ni strni usjevi za sada stoje vrlo dobro. U ovom mjesecu izvršeno je i silanje prosa i heljde u nredjelima srednje Bo­ sne. Kukuruz, krumpir i duhan razvijaju se vrlo dobro naročito u nizinskim pre­ djelima. U visinama je zbog hladnoće zaostao razvoj krumpira. Okopavanie i bgrtanje već je svuda završeno. Krm- ______.____________ _____________ _ ___________________________ _ �ЛРАВДА Crpaka 4. Strana no je bilje poprečno u dobrom- stanju. Naročito su dobra djetelišta. Trave su bujnije u nizinskim nego u brdskim • predjelima, jer je u posljednjim radi ki­ še vladala veća studen koja je sprje­ čavala normalan razvoj.' Zbog kiša u junu zostala je košnja livada i otpočela je tek pod kraj mjeseca. Stanje je voća za sada dobro. Šljive su u brdskim pre­ djelima mnogo-bolje ponijele nego li u ravnicama. Rod je jabuka i krušaka pri­ ličan. doćim oraha vrlo dobar. Stanje vinograda također je dobro, u koliko nijesu oštećeni elementarnim nepogo­ dama (mostarska kotlina i prozorski srez stradali od bure i grada). Loza je dobro ponijela. Životinjski, i bilinskj štetočinci pojavili su se u slijedećim srezovima: a) skakavci u mostarskom, Ijubuškom i stolačkom (Čapljina), b) šljivin potkornjak u derventskom (0džak) i prnjavorskom; c) krvava uš na jabukama u bihaćkom i prnjavorskom; d) crvi te podgrizanje korijenja žitima, travama i duhanu u čajničkom, srebreničkom i bihaćkom; e) šljivin crv u banjalučkom; f), hrda i snijet na pše­ nici i ječmu u bihaćkom i bugojanskom; g) divlji krmci čine znatne štete na usjevima u gorskim predjelima srednje Bosne i Hercegovine. Isto tako napa­ daju vuci blago. Zdravstveno stanje stoke nije najbolje: a) Konjske šuge ima u prnjavorskoin, glamočkom, kotor-varoškom,/ duvanjskomj bihaćkom, ' tešanjskom, bosanskom Novom, cazin• skom, (Velika Kldauša) i bugojanskom srezu. b) Ospica na оусата ima u gla­ močkom i tluvanjskom srezu. Stoka ima hrane kao i paše dovoljno. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato sto var ište svib vrsta papira, , kancalarijskog i Školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < | | i Trešeljah SUMORNE MISLI. O Bože, No*9* hoćo l‘ ‘ ovaj put tabora« riti Svetozar. Da me z&miaietri'npjevao bih mu odu, čavitveniju od hvalospjeva Habsburgovcima. Eksniinistar Alaupović. Ja sam eksučitelj, ali imaaa više diplomatskog talenta cegu li Treeić-Pavićić. Mjesto da težim Ketkute, ja ga fakineki iagrdih. Tuli li ine, sakrića ne pod imunitet; np teši U mnogi če misliti da ima istino u шот koBtrušenju. Peh je same, što me.je spopala „Narodna Politika" Đuro Džamonja . | . | i | j i I I Čuvaj se Đaro, da te Korkut no potklipi. Ja sam во triput s njime ogledao, a uvijek os* tadoh kratkih mkava. A priznAĆeš, da je moja glava ipak priličnija od tvoj«. Us to sam dok­ tor i .novinar* u aktivnom stanja. Dr. S. Kapor. Po nanatu sam pop, po prijašnjem glasu „hu­ morista", po sastavcima u „Osi" vodenjak, po ugledu Danteov pračovjek, a po zanimanju blejalo »pred imareta. Jovan ProtiĆ. STAN sa koštom može oobiti učenik ili uče­ nica muslimanske* vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji.4 Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admin’straciji našeg lista. Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va. sjetite se vašega _Merhameta“. Kako upotrijebili 8Uvo-Fluid i Zagorčeve pi- < lule još malo pa mi ae.će trebati — Carčić (Milan 0) Napretkova groaaica gotovd je popu­ stila. Muči me samo još pozdravobelja. Manfrod Makale. Š. Korkut. Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr- • vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecdjuću robu U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Pravdi" :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? u Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« potnadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji Ijiljanov mliječni sapun 16 kruna. Veći je peh odgovarati jol i sa glupo po­ povske »Listiće«. Jošo. A još strašnijo slušati Petrakine i iesareviI eeve besmislice ili čitati Tvoj pracai referat o sastanku ft belodiji. Bez zamjerke! 'х Rilhclm F. TiBfenbach i drug OGLASI Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Ja omastih brke, a Ti, Jošo, hodaj i potpi­ su) bianko-prisaaniee. Chef ,,pressbureaua“ Muslimani Sjetite se „Gajreta". Број 181 Br PRAVILA" ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za gla»u 8 kruna. Šampon 1 krunu. Poг<Ц«Г mada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— 6LSA" Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrđe kože. Mala ku4 risa tija Kruoe 4— velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? peilerove Essa-pustiije za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Cijenik šaljemo franko. уижжжжжижжжжжжжж»жжжмижи«шжжж^ I Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu § Toninala II Uullll'ulu U Canaionil filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — IspOltave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, UUl’UjuVU. Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Ženica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, 11 Goražda, Konjic, Nevesinje, Boš. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrži uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prlai kao ilatno zuUupsfra ta B. i H. »silcurazlonl geienali i Pmg saaapćeg društva za osiguranje protiv nczgiia i itata, sve vrati osiguranja. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod«—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svak^ vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. šataka. (Мм << 0. i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/25e1db1c379d83fe4e2e7689db66b99c.pdf dbfe3b7d97c2c5c58c54016766837519 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom. ОгеИпјк PBđahcioni od№. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 78 (183) Godina li. Sarajevo, subota 31. jula 1920. (16. zilkade 1338.) Dan naše organizacije. U prvim danima našeg nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja jedan je dio našega naroda zlo šhvatio ovo zamaš­ ne djelo. Umjesto da se slavi pobjeda, za koju se vijekovima borilo, koja je pozobala ogroman broj dragocjenih ži­ vota i bila konačni cilj cjelokupnog na­ šeg naroda od Soče do Vardara, nasta­ la je prosta pljačka i otimačina, nastala su razbojstva i ubijtsva, paleži i razva­ line. Klika, koja je u prvim tim danima prisvojila sebi vlast u ruke, kanda nije marila za sva ova zločinstva, što su se događala, te umjesto da upotrijebi svu energiju i autoritet vlasti, da se ovo zlo uguši, izgleda, da je sama u tom saučestvovala, jer nije ni u čem poka­ zala volje, da se ovo zlo suzbije. Muslimani Bosne i Hercegovine is­ kusivši gorko na svojim životima i imovini ovaj nebratski postupak, odlučiše da se organizuju na jednom programu, koji če obuhvatiti u sebi sve đržavopravne, socljalno-ekonomske i kulturnoprosvjetne Ciljeve. Dne 15. februara 1919. god. osnovala se »Jugoslavenska Muslimanska Organizacija«, koja je odmah pr| svome osnutku pokazala da se je u njezinim redovima okupilo 4Z bos.herć. muslimana. Danas, nakon jedan i po godišnjeg njezinog opstanka, vidi­ mo muslimane sa vrlo malo iznimaka okupljene u redovima naše organizaci­ je te nema grada, a skoro nema ni sela u Bosni I Hercegovini, gdje nije prove­ dena organizacija i gdje se cijeli naš elemenat i u građu i u selu nije izjavio za našu organizaciju. Za ovo kratko vrijeme svoga opstan­ ka, organizacija je razvila svoj rad u svima gore istaknutim pravcima. Ovaj rad bijaše pun borbe i mukotrpnog pregaranja našega vodstva i pristaša, ali ■ 1 : i i ■ I i danas vidimo i lijepih plodova: Narod zbijen u guste neprobojne redove, pri­ pravljen za borbu, spreman i za uajočajnije podvige, gleda sa punim ponosom i neograničenim povjerenjem u svoje vodstvo i vrši najsavjesnije sve što mu se preporuči, jer je svjetan, jer zna da če se samo tako dobro organizovan održati i spasiti svoje svetinje, svoje tra­ dicije i svoju imovinu. Da se manitestuje snaga naše orga­ nizacije i njezina jednodušnost. da se po­ kaže kako su muslimani Bosne i Her­ cegovine spremni na borbu za svoje održanje i opstanak, odlučilo je naše vod­ stvo, da se drugi dan Kurban Bajrama proslavi kao dan Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije. Taj dan peka bu­ de dan našega veselja po svim našim selima i gradovima. Neka se toga dana sastanu svi i stari i mladi i neka obdržavaju zajedničke zborove, zabave, akademje i predavanja. Neka se svi naši mjesni odbori stave na čelo svoga pod­ ručja i ako je potrebno neka se prošire, da ova naša svečanost što bolje i što sjajnije uspije. Neka se toga dana ništa drugo ne radi, nego propovijeda sloga, bratstvo i jednakost svih muslimana. Neka se kupe dobrovoljni prilozi za naš list i za izborni fond i neka se svagdje prirede zabave, sijela | teleriči u korist organizacije i njezina nakladnog i izbor­ nog fonda. Izbori su na pragu. Dijeli nas od njih još dva tri mjeseca, pa treba sada da se pokžemo šta smo i šta možemo. Mu­ slimani se nemaju u što uzdati nego u Boga i u svoju vlastitu' snagu. Druge pomoći i drugog spasa im nema. Svak na posao! Nusret je od Boga! RADNI ODBOR. Iz Sandžaka i Makedonije. Povodom inspiciranift g. U. Davidovića HI. Iz ovoga što iznesoh kao i iz čla­ naka i dopisa, što su pod ovom rubri­ kom objavljeni u cijenjenoj našoj »Prav­ di«, čitaoci mogu sebi predstaviti pri-lično vjernu sliku naših prilika i nepri­ lika, naročito što se tiče nas muslima­ na iz Sandžaka. A ako je koji od gg. čitaoca imao prilike razgovarati se sa kojim od nas, ili kojom zgodom pro­ putovati kroz Sandžak i Makedoniju, taj je C^o i .vidio podrobniju sliku tih svakodnevnih nesretnih događaja i si­ gurno se čuddm čudio velikoj izdržlji­ vosti i trpeljivosti nas muslimana, još . višoj i nezasitljivoj grabežljivosti i nasrtljvosti naših pravoslavnih sugrađa­ na, a naročito bezglavosti i srednjevjekovnom mentalitetu administrativnog, juridičkog, ekonomskog i prosvjetnog sistema uprave i rada u našim krajevi­ ma. Ali' se je sigurno najviše čudio mr- korakom zašlo na stranputicu. Naše je stanje predstavljeno i shvaćeno potpu­ no obratno svojoj suštini i stvarnosti, pa se ie -bojati da će i zaključci, koji su donešeni povodom te krive konstata­ cije stanja i razloga, kao j usvojeni na­ čin i pravac daljnjeg rada polučiti ob­ ratne plodove. Jer kao što je neshodnom Abdul Hamidovu režimu u ovim krajevima bio izvor neobaviiešteni Ca­ rigrad. rasadnik nesvjesno i nekultur­ no činovništvo. a kum uredbe i nared­ be koje ne odgovaraju mjesnim prilikama i potrebama, taki je slučaj i ovaj put s tom razlikom, da sadašnji Cari­ grad nije samo Beograd, nego pored njega i svaki pravoslavni kvart pojedinih kasaba i što nesposobnom ćinovništvu asistira još i masa pravoslavnog življa. Dobro je opazio g. Vesnić, kad reče da treba ukinuti okrutni i apsolutistički, korumptivni i reakcionarni Abdul. Hamiđov režim, ali je pitanje: dostaje li za ot g. Vesniću i drugovima dovoljno snage i ■ vještine, a naročito dobre volje i mudrosti. Prvt izgledi i koraci ne pobuđuju nade. Treba uočiti L dobro držati na umu, da se ovih dana nikako ne rentira sta­ rodrevni način rada. Treba uvažiti da puk već ne predstavlja materijal koii bi se bez prigovora i otpora podao eks­ ploataciji nia po kojim osobama i in­ strumentima, i ma u koje. svrhe i ci­ ljeve. Narodf već žive za se, a ne za drugoga; žive svojim prirodnim j slo­ bodnom voljom upravljanim životom, a ne po čijem ćeifu i propisu. Dvade­ seti vijek i njegovi specijaliteti prevlađuju ukusom i samih Abesinaca, kamo ii da im se može prepriječiti prodor u našemu dijelu Evrope.. Naročito ne treba nikad gubiti iz vida, da S. i M. ne priznaju nikome nikakva prava osvajanja, oni su svojim geografskim položajem, ekonomskim interesima i nacionalnim osebinama upućeni da žive i razvijaju se u okviru Jugoslavenske zajednice, ali ne kao čija kolonija. Da- pače ne ni kao sastavni dio koje dosa­ dašnje pokrajine, nego autonomno, sa istim pravima i dužnostima, kao i osta­ le pokrajine Jugoslavije i pod istim uvjetima i mogućnostima sudjelovanja ■ svih slojeva njezinog pftčanstva u ra­ du i plodu njezinog napretka, jer imaju ! specijalni karakter. I U svom dosadašnjem radu i nasto­ I i ; j janju protuslovili smo ovim važnim faktima, pa zbog toga nismo mogli po­ lučiti ni u ččmu vidna uspjeha, kao što ga ne ćemo ni polučiti, budemo И išli dosadašnjim pravcem. Još nije preka­ sno. Osvijestimo se, ali i ne oklijevaj­ mo. ier nemamo vrertjena na pretek. Rukovodimo se zdra *m razumom i razborom, pravičnošću i savremenošk ću; koristimo se vlastitim i tuđim isku­ stvima, razmjerimo svoj položaj, svoje više interese, svoju vrijednost i sna­ gu, a naročito se klonimo avantura i sumnjivih eksperimenata. Želimo li istinski učiniti kraj syima i trzavicama, želimo li da mS. i M. uči­ nimo nešto dobro, sigurno, korisno i | plodno, obratimo se glasu — naroda, koji je do sada pa i prilikom informa­ tivnog putovanja g. Davidovića ostao i zaglušen; uvažimo njegove želje i sa­ vjete — sigurno ćemo i po te krajeve i po skupnost državnih i narodnih in­ teresa i po dobar glas i potpuni auto­ ritet naše države polučiti brzo vidan i zadovoljavajući uspjeh. Povratimo'se sa ćor-sokaka na izlazan put! i Rekoh svoju i spasiti dušu. Plevlje. u julu. Orle Ćehotinjski. Musi, kongres u Skoplju. Od nekoliko dana traje u Skoplju kongres predstav­ nika muslimana iz Južne Srbije. Zada­ tak je kongresu, da muslimani opredi­ jele svoje držanje u predstojećim opštinskim izborima. Odluka još nije do­ ; nijeta«. Tako presbiro, koji regbi nije ; nimalo informisan. Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini tvoni snu i grobnoj tišini koja u tom pogledu vlada u ministarskim kabineti­ (Nastavak) / 3. ma i privr. nar. predstavništvu. SKUPŠTINA. U STOCU, Mi smo od. kako ie Jugoslavija za­ kola je držana u utorak 6. jula, a po« snovana, tokom minulih 20 mjeseci obi­ jali pragove redom svih naših mjero­ čela oko 10 sati, bijaše sjajna mamfedavnih faktora i svoje nesnosno stanje j stacija privrženosti Stoćana našoj orpredočavali kako nar. predstavništvu, J ganizaciji i ujedno odličan primjer solidarnosti tamošnjeg građanstva sa tako i svim dosadašnjim vladama. Ali ie bila preča borba o ministarske sto­ ! svojom braćom sa sela. Prostrana dvolice, jagma za nesvjesnim glasačima, k rana »Jugoslavenskog (doskora Muslimanskog) zanatlijskog udruženja« bijastranačke trzavice, igra kvoruma i še dupkom puna tako, da je dosta svitrajne kabinetske krize, nego li najde­ ieta moralo slušati s vana.Među polikatniji unutarnji i vanjski problemi. Trebalo je da se S. i M. dvije godine ј sjetiocima bijaše i. nešto Srba pravonasteniu u zlikovačkim i razbojničkim j slavnih kao i Hrvata katolika, ali ne u pandžama, da se naše 'Pitanje posve I velikom broju. Skupštini: je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Hasan komplicira i zamrsi, da stupi u sudbo­ nosnu fazu, pa tek onda dođe na dnev­ I ’ef. Šehić, koji je izabran i za predsjej datelja skupštine te daje riječ g. mufni red — gotovo uoči pada Sagunta. Uz to se je, na žalost, već prvim । tiji Maglajliću, da u zbijenom i : vrlo jezgrovitom govoru prikaže svr­ hu organizacije i njenu potrebu u ovim nesređenim prilikama. Govor je salušan j osobitom pažnjom i učinio ie jak do­ jam. ■ Iza njega je uzeo riječ naš urednik ] K o r k u t. da prikaže politički i kul| turon-prosvjetni cilj naše organizacije. I Bijaše vrlo raspoložen, pa mu razlaga­ j nje bijaše i stvarno i temperamentno । tako, da je pogdjekad prekidan silnim odobravanjem. Gledajući pred sobom velik broj svjesne i agline omladine, on je u prvom redu objasnio naše sta­ jalište glede nacionalizovanja širokih muslimanskih masa, uzevši osobito na nišan jalovi metod naprednih naciona­ lista, koji ne mogu da uvide, kako je glavna zapreka u tom djelovanju — �konfcsionalnost širokih slojeva pravo­ slavnog i katoličkog dijela našeg naro­ da. Za tim je podvrgao oštroj kritici štreberstvo naših »boraca« i sramnu ulogu koju vrše njihovi namet­ nuti zastupnici u privr. Narodnom Pred­ stavništvu. Jasno je osvijetlio svu mizernost njihove .uloge kao i štetnost nji­ hova djelovanja kako po muslimanski dio našeg naroda, kojeg svojom neprontišljenošću samo izazivaju na reakci­ ju, tako. i po narodnu cjelinu, u kojoj vrše ulogu zapirača, jer svojim ispa­ dima ometaju prirodan tok razvoja mu­ slimanske mase. Osobito je živo prikazao besramnu protekciju, tjesnogrudnost i nesposob­ nost »demokratskih« nametnica u bo­ sanskoj vladi, označivši ih kao glavne krivce obespravljenosti, a po tom i opravdanog nezadovoljstva muslimana u\našoj pokrajini. Silom i kundakom ne može osigurati temelj narodne države. Može • osigurati temelj nrodne države. Treba spreme i razumijevanja, obzira i smisla za svačije tradicije i osjećaje. Tom je prilikom podvrgao oštroj kri­ tici i nastojanje, da se pod smiješkom firmom narodnog ujedinjavanja uvlače neumjesna svetkovanja crkvenih praz­ nika kao što su Vidovdan, Savindan i slični blagdani. Pravoslavni i katolici mogu se u tom nekako složti, jer obo­ je pripadaju kršćanskoj crkvi makar i različitih smjerova, no nama je to ne­ moguće, jer n№ možemo za popom i njegovim "krstom, niti smijemo slaviti .crkvene ljude, budući naša vjera ne poznaje ni svetaca, ni svetitelja. U ovakitn pitanjima nema i ne može biti 'kompromisa, već svakom svoja slobo­ da savjesti. Drukčiji postupak bio bi nasilje i onda, kad se ovim crkvenim slavama dadne* oblik državnog prazni­ ka. Jer suština se ne mijenja. Ako je, Sava Nemanjić učinio veliku uslugu ’ srpskom narodu, šireći prosvjetu, neka ; se slavi kao takav, a njegov svetački dodatak nek slavi crkva u svojim pro­ storijama M ne možemo vršiti svetosavskih proslava. Osobito je toplo go- I vorio o podupiranju »Gajreta« i apelovao i na mlade i na starije da što prije zaspu jaz. koji ih bezrazložne dijeli je­ dne od drugih. Za tim je gpvorio o sa- ' inoj Organizaciji i stranačkoj disciplini. 1 Kad je završio bio je burno pozdrav­ ljen. Iza njega se je prijavio za riječ je­ dan omladinac, da se osvrne na izvo- i de, ali je bio loše sreće. Nije pogodio pravu žicu, pa je udario na prigovore, i koji su se još više pojačali, kad je četiripet mladića pošlo vikati: »Tako je, go- . vori Maše!« Korkut je uzeo riječ i a- i pelovao na slušatelje, da budu mirni i ' ustrpljivi. Pojmovi se ne bistre gala- | mom već razlozima, pa treba saslušati i drugo mišljenje. 1 sahabei-kjiram nijesu uvijek bili složni, i oni su se katkad razilazili, pa i vatreno raspravljati, ali ■ nijesu smetali jedni druge, već je svak mogao reći ono što misli. Ako vam se ne dopada govor, molim vas da govor­ nika za moj hator saslušate. Skupštinari su se umirili i obećali da će govor­ nika salušati. Međutim mu je kot. pred­ stojnik oduzeo riječ i tako je svršena ova skupština. Iza podne istog dana delegati su kre­ i žanje nametnutih »predstavnikac-munuli put Čapljine, a usput Ju oko pet j slimaua kao i nastojanje, da svoje pr­ ljave ciljeve prikriju tobožnjom brigom sati održali za težačke interese. Razgolitio je svu SKUPŠTINU U RECICAMA mizernost »Mutež« stranke osvrćući na kojoj je bilo oko 200 težaka iz okol­ se na plakate, u kojima četvorica čapnih sela. Mufti efendija hn je go­ Uinskih zanešenjaka izvrću istinu na vorio o potrebi sloge i’ međusobnog ' jedan vrlo drzak način, pozvao narod, podupiranja, o lijepu življenju sa komšida pristupi našoj organizaciji. Bijedni jama bez razlike vjere, o dužnosti pre­ sastavljač ovih plakata, jedno brkesuma zajednici, potrebi nauke i t. d. Iza zo golobraće. koje se zove Huso Metoga im je Korkut prikazao svrhu i tiljević i koje uzvišenu dužnost narpdcilj organizacije, potrebu solidarnosti nog učitelja shvata na ovako naopak sa građanstvom, važnost glasanja pri način, bijaše ko na žeravici, dočim mu dolazććim izborima i t. d,’ Osobito ih je drug Hamid uoči skupštine — odmaje bodrio na rad i izdržljivost i upo­ glio u Sarajevo. Dobili su sVoje, a da zorio. da se za svoje potrebe slobodno' se nijesu ni usudili protusloviti. 1 tako obraćaju kotarskom predstojniku, jer je potpuno skrahirala njihova »hošgelje on dužan izaći u susret njihovim že­ dija«, u kojoj »braći muslimanima« ve­ ljama i potrebama. le. da Vkao dobri državljani nemaju Seljaci su s osobitim interesovanjem mjesta u »J. M. 0.«, jer je dosadanji saslušali razlaganje .naših delegata i njen rad ispunjen stvaranjem — vjer­ izjavili, da su listom uz organizaciju, skog neraspoloženja prama ostalim dite da će svojim drugovima saopćiti ove jelovima našeg naroda i n e p o v j e*ilpute i u svemu podupirati vodstvo renjem prama našoj državi*. organizacije. Inteligentni imam i mualBijedni Metiliević samo je stupao i tre­ litn H. A. Zubćević toplim se je govo­ sao se kao-jasika. a njegovo upozorerom zahvalio delegatima na pažnji, .is­ nje Korkutu, da ne vrijeđa I ne izaziva pričavši se što radi posla nije bilo mo­ popratio je ovaj jednim lahkim smiješguće sastaviti veći zbor i pozvavši pri­ kom. I »pametni« jt upravitelj dobio po­ sutne na upis dobrovoljnih priloga u trebni obrisač. On je naime na početku znak slaganja i odobravanja rada or­ skupštine »zabranio« vrijeđanje — diganizacije. Korkut je izjavio da je bo­ I nastije i kralja Petra, pa ga je Korkut lje, ako se mjesto dobrovoljnih priloga poučio redu i govoreći o prvoj tačci prijavi koji pretplatnik za »Pravdu«. I ! našeg programa, prema kojoj naša or­ tako je završena ova skupština u naj­ ganizacija stoji na stanovištu ustavne boljem raspoloženju. i monarhije pod dinastijom nar. dinastije Nakon malog odmora delegati su se ! Karađorđevića — prosvjedovao proti oprostili sa stolačkom pratnjom pre­ ovako smiješnoj »zabrani« g. upravite­ šavši u eapljinske fijakere, koji su pred lja. Skupštinarj su ovaj prosvjed popra­ njih izašli pod vodstvom Ahmed ef. tili burnim povicima »Živio Kralj Pe­ Fazlagića, u Čijem su domu bili tu noć tar«. a upravitelj je oborio nos i samo ugošćeni. Sutradan, u srijedu 7. fjula mijenjao farbu. Tako je to. kad manipu­ održana je lant dobije upravnu službu! — Kad je skupština U Čapljini, Korkut dovršio svoj govor, burno je koja je bila vrlo brojno posjećena. Mo­ pozdravljen, a onda se je prešlo na iz­ že se reći da su bili prisutni svi odrasli bor mjesnog odbora, koji se je kasnije muslimani, a bijaše i velik broj pravo­ konstituisao kako slijedi: Predsjed­ slavnih i katolika. Skupštinu je otvorio nik': Ahmed ef. Fazlagić; tajnik: Ahmed ff. Fazlagić predloživši za pred­ i Avdo Koso; blagajnik: Hamid Hosjedatelja Muharoedbega Kapetanovića, [ džić, a članovi bez funkcije: Mujo Bea zatim ле uzeo riječ g. M a g 1 a i 1 i ć, gić, Muhamed Šišić, Memišaga Fazlagić da snažnim govorom rastumači šta i Osman Kajić. Time je skupština zavr­ znači sloboda i demokracija, bratstvo šena. • i narodno ujedinjenje. Finom je ironiIza podne su delegati krenuli u Ljunijom objasnio da riječ: »Mi smo vas oslobodili« znači: »Mi smo vam — do­ ' buški. nijeli slobodu*, pa prema tomu nema mjesta tlačenju i obespravljivanju nikog, a kamo lj nas muslimana, koji smo ovu grudu 400 godina branili od tuđinačke najezde i očuvali ioj naičišći narodni karakter. Bratstvo nigdje ne znači otimanje, pa ne može to ni kod nas značiti, a jednakost nije u tom. da jedni uživaju sve, a drugi ništa. Za­ tim je govorio o potrebi sloge i uzajam­ nosti, bratstva i solidarnosti naglasivši da naša organizacija nije separatistič­ ka. već da teži za jedinstvom i prirod­ nim zbližavanjem. Iza njega je uzeo riječ urednik Kor­ kut, koji je opširno prikazao cilj i svr­ hu naše organizacije, te dosadanji rad vodstva i neprilike, na koje je udario u svom radu. Prikazujući našu borbu sa »demokratskim« nametnicima i nji­ hovim predstavnicima u vladi i nar. prćdstavništvu, oštro je kritikovao dr- F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. ' (65) £X1. Kod prvog susreta s Nesimom sjetio se je lhsan jos jednom onog svog pisma što ga je pisao njojzi prije uhapšenja Rene. Još jednom je kao vi­ zija onaj prizor iznijela njegova mašta pred oči mu, da ga podsjeti na prošlost. Kada je čuo za Renin bijeg odlanulo mu је' i činilo mu se, kao da je ne­ stalo i onog što je ostalo u njegovoj duši, ćutio se sada potpuno oslobođenim. No za ovim rađala se je jedna želja, da pode u Grčku i da je vidi. Zar ga ne bi tamo usvatili? Zar mu ona ne bi vra­ tila milo za drago? Pa zar ne bi postao mrtav za mladotursku politiku? Njegov bi rad u narodu bio onemogućen — on bi bio proglašen izdajicom u domovini, a u Grčkoj — neprijateljem, Na djugoj strani utjecala je sultanija na njega jače nego što je i' mislio, pa je on konačno napus­ tio sve planove, kako bi se ispričao Reni. Jedno veliko srce, jedna velika duša sa ljubavi, koje ka­ sno rasplamsaju i brzo osjećaju zahvatila ga Nesime svega, pa se je osjećao zadovoljnim, sretnim. U njezinoj velikoj ljubavi zaboravljao je prošlost. I Nesime se bijaše posve promijenila. Nije više dvorom prolazila kao začarana sa vječitom zago­ netkom na sjetnom licu. To su mnogi opazili. 1 sam - Bpoj 183 Bio »PRAVDA- — »ИРАВДА* Strana 2 Стран» : i i ' i pada našoj organizaciji tako, da će kod budućih izbora svi muslimanski glasovi past za našu organizaciju. Iznosimo ovo kao lijepi primjer dru­ gim našim mjestima i gradovima, neka se ugledaju u naše 'vrijedne Odžačane. Bilješke. | I [ I । I Kot. odbor naše org. u Ljubi nju kon­ stituisao se je kako slijedi: Pred­ sjednik: Husein ef. Serdarević, potpredsjednik : Omer Hulusi ef. Durić; tajnik : Salih Zeki ef. Bakšić; blagajnik: Mustafa Z. Serdarević, a odbornici bez funkcije: Suljaga Šarić. Dervišaga Bakšić, Mustafa Softić-Serdare.vić, Omer Zećo, Adem Sadžak, Velija Žuštra. Mahmud Rudan. Mustafa Serak, Adem Krehić. Meho Burek i Mu­ stafa Salman. 1 --------/' Rad mjesnog odbora u Odžaku. Naše tajništvo je primilo 29. o. mj. izvješće našeg mjesnog odbora u Odžaku, ko­ tar Derventa. Iz izvješća se vidi, da se u našu‘organizaciju upisao na temelju našega Statuta vrlo mnogo aktivnih članova, te se napominje, da u Odžaku nema ni jednog muslimana, koji ne pri- i sultan primijetio je tu promjenu, pa je jednom re­ kao Nesimi: »Promijenila si se! "Nesime, šta će to značiti?« Ona je mislila da je uhvatila zgodnu priliku, pa odgovori sultanu: — Mili rođače, i ti to opažaš? Ja imam to za­ hvaliti tvojoj milosti« . . . Sultanija Nesime jedina od njegove rodbine tikala je sultana Abdul-Hamida. Sultan se osmjehne i pomiluje je po licu Jesi li se predomislila? Izet me još uvijek moli za tvoju ruku.« Nesime ga pogleda i reče laskavo: »Mili rođače. Ja se nadam da ,ti Nesimu nećeš u cviliti.« — Kako to? Zar ti se Izet ne svjđa. A on mi kaže da te voli.« i »Nemoj rođače... Pusti me ovako! Ja sam zadovoljna jer već volim drugoga« . . . — Drugoga!.. A koga? „Ne ćeš me pitati, ako hoćeš da budem sretna. ali nećeš tražiti niti da pođem za lzetbey-a.« Sultan se osmjehne I pođe naprijed ne rekavši ništa. On joj nije smijo dati odgovor, jer Odbiti opet Izeta značilo bi također mnogo. Poslije je Izet promijenio svoje držanje prema Nesimi, jer mu je sultan preporučio, da njegovu ro­ đaku može dobiti samo, ako i njezino srce dobije. A taj novi odnos — držanje lzetbeyovo bilo je i komično, jer je u njemu svega više bilo nego iskrenosti i ljubavi. Tako je prošlo ljeto. U igri dvora, u igri mla- | | ! i I I i ) ' , »Progres« o spremama za Regentov doček. Beogradski »Progres« u broju od 27. o. mj. donosi: »U Bosni se vrše velike pripreme za regentov rfoček. Troše se ogromne sume novaca, koje bi se mogle mnogo korisnije upotrije­ biti. Odbor sarajevske opštine odobrio je zajam od 2’A miliona kruna za uljep­ ša vanje Sarajeva.. Gprnfi sprat zgrade zemaljske vlade preurediće se za stan regentu, i na to će se izdati nekoliko stotina hiljada kruna. Građani mostarski odabrali 'su odbor koji će otići u Beč da kupi namjesniku na poklon sablju za 100.000 kruna. Vidi se da su se mno­ gi već zaželjeli bečkih sabalja. Mnogi­ ma je bilo ugodno zveckanje tih saba­ lja. pa bi sada htjeli da ga još jednom čuju, da ih želja mine. U odboru za do­ ček nalazi se nekoliko ličnosti koje su bile i u odboru za doček Ferdinanda. Dok bosanski n^rod gladuje, dok ne­ ma odijela i stana, nema škola gdje će vaspitavati svoju, djecu, dotle njegovi vlasnici troše ogromne sume na nepo­ trebne i smiješne parade, kao što su i prije radili. Oni n$ mogu pojmiti da na­ rodu nije do paride . do veselja.. On nema dovoljno sredstava da zadovolji svoje najprimitivnije potrebe, a kamo li da izdaje toliki novac na lude prohtje­ ve svojih nametnutih predstavnika«. Džamonjina »ispravnost«. »Nar. Po­ litika« javlja, da je imunitetni odbor ovih dana raspravljao o dva slučaja iz­ ručenja narodnih poslanika Dža'monje i Minića. Džamonju traži sud u, Mosta­ ru radi pretjerivanja cijena pšenici. Odbor je većinom glasova za­ ključio, da se Džamonja nema izručiti, jer -tla se to dogodilo za — vrijeme Austrije. U tom grmu leži gec. Džamonja zna da ga njegovi drugovi ne će izručiti i stoga se konstruši po »Glasu Naroda«. Međutim bi bolje učinio da tuži »obične lašce i hajdučke napadače tuđeg pošte­ nja«. Na taj bi način irpao priliku da se opere, jer evo šta je jednom članu na­ še redakcije kazao dobrovoljac B. S.. iz Ljubuškog baš' povodom izvoda g. Džamonje u »Gl. Naroda«: »Ja.sam bio n Vinkovcima kod jedne francuske mi­ sije i znam da su na vinkovačku stanicu stalno dolazili vagoni robe g. Džamo­ nje. Kad 6i šef stanice zabranio daljnji provoz. Džamonja bi s dbzvolama mi­ nistarstva — kad ih niko nije mogao dobiti, osim njega i njemu sličnih — ipak provoz osigurao.. Više se je nala­ zio na trgovačko-švercerskom putova­ nju nego li u parlamentu«. Muslimani Sjetite se „ Gajreta doturske politike trzala su se dva srca, da konačno postanu žrtvom politike i dvora. Na jesen ostala je Nesime na Terapijama u je­ dnoj privatnoj vili, gdje je bila zadnje dane ljeta i gdje je u slobodi bez dvorski!) etikecija mogla se češće sastati i sa Ihsanom Sururzade. No ai jedna posjeta Ihsanova nije prošla, a da za nju nije doz­ nao Izet i da se nije naljutio. Kada je jednom oba­ vijestio sultana o tome Abdul-Hamid se osmjehnuo i rekao: »Izet, nisi me poslušao. .. Akp hoćeš, da Nešime postane ikada tvojom ne smiješ je uhoditi To nije dostojno/ lzetbey se začudio Ovoj primjedbi i rekao: — Ali Veličanstvo, sultanija je zaljubljena u lhsanbeya, onoga mladoturskog prvaka, — ili je i ona upletena u taj pokret... « Sultan se zamisli- na časak, pa onda reče: — Ja se ne bojim Nesime, jer ona neće nikad mene izdati... »AH hoće državu. . . primijeti Izet. — A kome?« upita sultan »Akifbey-u i drugovima. . . « — I oni su Osmanlije i dobri patrioti. . . ' 1zet se začudi ovom odgovoru, pa rie reče ni­ šta. Znao je otprije, da je sultan često razmišljao o Mladoturcima i nekad I nekad prilagođivao se njihovim idejama govoreći sam sebi: Ljudi buduć­ nosti! . . . Moram i ja popustiti. .. Tako je Nesime i čitavu zimu provela mi(no, daleko od svijeta predavši se poipuno osjećajima i ljubavi. ’ (Nastavite se). �• ПРАВДА" — »PRAVDA, број 183 — Broj Kraljevina Sirija. Sirija se je etablirala kao samostalna kraljevina, a njezina je vlada zaključila, I da izda jednu diplomatsku knjigu, u ko­ 1 joj bi se prikazala* aktivna djelatnost i Arapa u svjetskome ratu sve do pro­ I klamacije same kraljevine. Vlada je tu ј knjigu predala već svim evropskim ve­ . levlastima i počela.je da izrađuje i je­ ; dan nacrt ustava. Ma da još nije došlo i do ustavne vlade kralj je odredio, da se svaki opseg od 25.000 četv. kilome­ tara imade smatrati provincijom ako na njemu živi 500.000 duša. Ovakove pro­ vincije imadu da pošalju slobodnim iz­ borom izabrani zastupnike u parlamemat. Privremeni kongres sirijski te je u- I stanove i prihvitio. Važnije je pitanje I državnih financija. Pošto francuska vla­ da više ne plaća Fejsalu subvencije, te !i pošto su prinosi na carinama i porezi-' ma minimalni prema potrebama moder' ne države to je kongres počeo razmiš­ i ljati o raspisu novih poreza. U izvanjoi politici nova se kraljevina opire tome, I da je Palestina zaključkom u San Remu 1 potpala pod britanski protektorat te pro­ tiv toga.,da Palestina postane narodna židovska država. Arapi iz Sirije i iz ! Palestine odaslali su u tu svrhu evrop­ skim velevlastima posebne delegacije. Arap) se nalaze u velikoj protimbi koli sa Francuzima usljed uskraćene sub­ vencije toli protiv Engleza uslijed nji­ hovih teritorijalnih aspiracija. To je dovelo do p'reioma, sve ako još nije potvr­ đena, da su se АгарГ pod ermiom Fejsalom složili, sa nacionalističkim četama, koje vodi Kemal paša. Ta vijest nije ni­ kako potvrđena; a ne može se u nju ni vjerovati, jer baš su Arapi u Siriji ot­ pali za »vrijeme rata od otomanske vla­ sti poradi svog nacionalizma. Arapi od' turskih nacionalista nemaju što da oče­ kuju osim jednu sitnu malenu autono­ miju a ne slobodnu državu. Za to će razlozi što Fejsal ne će da dalje operi­ ra sa Francuzima biti kud i kamo druk­ čiji. a ne razlozi koji govore, da su se Arapi pridružili panislamskom pokretu. Čini se. da emir'Fejsal hoće da prinudi Francuze, .da mu dalje podadu subven­ ciju novčanu, kako bi mogao da uredi novu svoju državu. Francuske .vijesti vele, da su čete emira Fejsala krive, da će francuski vojni odjeli morati zaposjesti evropski dio Damaska. Ove čete napale su francusku vojsku generala Gouranda, koji od početka nakon što se je emir Fejsal bio izvinuo nije htio okupirati glavni grad Sirije, nego je sa­ mo saopćo, da će obustaviti svoje napredo.vanje ako bj mu druga strana pru­ žila dovoljne garancije, za sigurnost nje-' govih trupa. Međutim kako javlja »Temps« u isto vrijeme napao,je jedan odio od 400 šerifskih konjanika francuske predstraže, koje su se morale povući. U isto vrijeme pripremao se i je­ dan napadaj na čete duž ceste DamaskBejrut. Pošto je osim tog bdo javlje­ no, da se od sjevera približuju turske ćete, u pravcu na Hateb, morao je francuski zapovjednik poduzeti sve potreb­ ite mjere, kako bi spriječio, da nebi njegove čete došle u nezgodnu poziciju, te bile napadnute od Arapa sa juga, a od Turaka sa sjevera. Iz tog razloga dne 23. jula francuske su čete napale neprijatelja, te ga bacile natrag, kojom su prilikom zarobile 50 ljudi, 2 oficira i 1 top.. Glavni dio četa emira Fejsala za­ uzeo je pozicije nedaleko Damaska, te je htio tamo da jirkosi francuskoj .voj­ sci. NO francuske su čete poslije krat­ kog boja potpunoma pobijedile neprija­ telja, oduzele fiiu 9 topova. 25 strojnih pušaka i velik ratni materijal. Za vrije­ me boja, pao je i ratni ministar emira Fejsala Jusuf Azm. Nakon što je sada ; slomljen otpor četa emira Fejsala. tre­ i ba se- pobrinuti, da Sirija bude upravlja­ na na jedan način, koji se slaže sa inte­ resima arapskog stanovništva. Treba I napomenuti, da je u tom pogledu upra­ va emira Fejsala bila veoma rđava. te da nije vodila računa 0 pravima pučan­ stva, koje je imalo da podnosi terete velikih poreza. ___ (»Obzor«)’ Regent u posjeti kod Njeg. Veličan­ stva. Prestolonasljednik regent Alek­ sandar otputovao je u Topolu i Aranđelovac.. da posjeti svoga oca kralja Petra. • Deputacija iz Vojvodine. U Beograd doputovala je deputacija uglednih vlas­ nika velikih posjeda iz Vojvodine. De­ putacija bila je kod, ministra za agrar­ nu reformu dra Krizmana i umolila ga. da se daju pod zakup najprije zemljišta državna, crkvena i općinska, zatim gro­ fovska imanja, a tek poslije tog zem­ ljišta onih, koH svoju zemlju sami ob­ raduju. 1 VANJSKI POLOŽAJ. Borbe u Trakiji. Carigradski dopis­ nik lista »Dayli Express« javlja: U oko­ lici Drinopolja nastavlja se borba. Ot­ por Turaka u istočnoj Trakiji bio je br­ zo slomljen. Grci kane opkoliti Djefars. koji leži između Drinopolja i Kirklise. Grčko topništvo razbilo je turske utvr­ de na Marici. Politički pregled Politika« javlja, da su demokrati izni­ jeli u pregovorima i pitanje predsjed­ nika parlamenta. Parlamentarna zajed­ nica stoji na tom stanovištu, da se to pitanje ima riješiti u parlamentu' glasa­ njem. Ona ne tmže dopustiti provizo­ rij, da u parlamentu predsjeda jedan mačku vojsku, koja je pripravna da se s njima združi. Ruško-Hnski pregovori. Prema brzo­ javci iz Helsinforsa. finski je ministar izvanjskh posova primio vijest, da su ruski mirovni delegati za rusko-tinske pregovore otputovali iz Moskve u Jurjevo, gdje će se pregovori nastaviti. S rusko-poljskog bojišta javlja polj­ ski generalštabni izvještaj, da su Rusi probili poljski položaj na Narevu. Pinsk je napušten. Austrija proti Madžarskoj. »Edeuburger Tagblatt« javlja« da se protiv Ma­ đarske sprema jedan vojni komunistič­ ki napad. Kod Bečkog Novog Mjesta radi komunistički vojni štab na organi­ zaciji četa za upad u Mađarsku. Izvršni odbori ovog štaba rade još u Beču, Lisingenu i Badenu. Rddnički bojkot piotiv Mađarske smatrale kao predigra ovim događajima. S ovim dovode u vezu velike transporte oružja i muni­ cije koji su posljednjih' dana raziMjetj iz Beča i okoline. Građanski rat u Irskoj. Zadnje vijesti iz Belfasta glase prilično pomirljivo. Tamo su komandirane nove čete. U bo­ jevima, koji su bili u. srijedu palo je oko 20 ljudi, ali se drži,- da Su nekoliko mrtvaca kradomice odstranili. Ranjenih je bilo preko stotinu. Državni tajnik za Irsku izjavljuje, da će poduzeti sve što­ god bude bilo moguće, da se dovrše bo­ jevi. Čete nijesu zato, da krste narod, nego dazspriječe građanski rat. Ćete Kemal paše uskraćuju posluh. Kako javlja dopisnik »Tempsa« iz Lon­ dona čete Mustafa Kemal paše ne će više da slušaju njegove zapovijedi. Po nekojim vijestima Mustaia Kemal paša naredio je svojim četama, da navale na Armence, ali pošto šu njegove čete pot­ punoma desorganizirane ima malo vje­ rojatnosti, da će mu to uspjeti, pobijedi- ; Kako Francuzi otpremaju čete u Polj­ ti Armence. Doznaje se. da su u nekosku. »Frankfurter ^eitung« javlja iz za­ jim »krajevima Male Azije već obrazoposjednutog područja, da Francuzi već vane protuvlade. 10 dana spremaju ekspediciju u Poljsku pod izlikom, da će zamijeniti Cehe u Raskol medu turskim nacionalistima? »Temps« javlja iz Carigrada, da je me­ Gornjoj Šleskoj. Francuzi nastojaće đa ishode prevoz četa diplomatskim pu-» đu turskim nacionalistima pukao raz­ tem. ako bi im se činilo, da to odgova­ dor. Zapovijed za pohod u Armeniju otra političkom položaju. • klonila je momčad uskrativši posluš­ nost. Preko 2000 pobunjenika domoglo Bojevi u Kini. »Times« prima vijest se utvrđenoga mjesta Karuma. iz Pekinga, da se tamo čuje pucnjava Francuzi su ušli u Damask 25. o. mj., 1 gdje je sastavljena nova vlada. pa vršena je pod rukovođenjem talijan­ skih oficira. Upadača ima oko hiljadu. Dalje je utvrđeno, da su talijanski ae­ roplani. koji su se vidjeli nad našom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. granicom i nad Cetinjem, pošli iz mje­ Vlada će biti sastavljena ovih dana. sta Koplika. na sjevernoj obali Skadar­ Posljednji izvještaj o pregovorima pred­ skog jezera na teritorij Albanije. Naše stavnika pojedinh stranačkih grupa koje snage pristižu. Neprijatelj popušta i ko­ imadu ući u buduću vladu, označuju se leba se. Po dosad pribranim glasovima u stanovitim političkim krugovima po­ upadači su počinili mnoga zvjerstva i voljni!^ tako da bi do obrazovanja vla­ pljačke. Borbe se još vode. Upadači ude došlo još danas. potrebljavaju topove i mitraljeze. Jedan talijanski aeroplan pojavio se na bojiš­ Zadaća nove vlade. U političkim se tu u četvrtak pred podne i odmah iškrugovima tvrdi, da bi nova vlada od­ čezao. mah poslije votiranja izbornog zakona imala da označi i dan izbora, koji bi se Trupama albanske vlade u Tirani ko­ raspisali u prvoj polovici mjeseca no­ je su izvršile upad na našu teritoriju, vembra. komanduje Hasanbeg Bušati, koji je od bairaktara iz Kastrati i okolnih pleme­ Sporazum ometa — agrar. U četvr­ na tražio besu, da ga ne će napasti dok tak u 10‘/. časova sastali'su se u pred­ on vrši operacije protiv nas. Nije dobio sjedništvu ministarskog savjeta Vesnić besu. Naprotiv bajraktari su izjavili da i Ninčić s jedne, a Drašković i Pribiće­ не odobravaju napad na Jugoslaviju. I vić s druge strane. Ponovno su prešlt visoki dostojanstvenici tiranske vl^de svit .pitanja ko.-a su u vezi s krizom i u Skadru i okolini otvoreno priznaju obrazovanjem nove vlade. Konstatovagrešku, koju je učinila albanska vlada no je da još nije postignut sporazum ovim neizazvanim i nepromišljenim na­ u svima tačkama. a da naročite teško­ padom naše teritorije. Prema dosadaš­ će zadaje pitanje agrarne reioime. njim rezultatima istrage o upadu trupa Tko je krivac. »Samouprava« donosi I albanske vlade na našu teritoriju komintervju St. Protića u kojem se veli, da ■ promitovani su osim Hasana Bušati još Pribićević nije bio ni lojalan ni pošten, | •i mnogi visoki činovnici vlade, "kao Đešto kod posljednje parlamentarne sjed­ mal efendija, kadija u Skadru. Seredi. nice nije obavijestio vladu 0 svom ko­ podprefekt Skadra i Man Hot. podpreraku premda je to u ministarskom vije­ fekt Velike Malesije. U izgledu je da se ću obećao, da će učiniti prije sjednice. otkriju imena i drugih dostojanstveni­ Pribićević je imao o svom koraku ili ka albanske vlade. obavijestiti Davidovića ili istupiti iz vla­ Na 25. o. mj. trideset je Arnauta na- . de. Čitavoj je ovoj ministarskoj krizi palo sa tri strane karaulu Krstac, za- | kriv Pribićević i njegova politika. padno od Struge, ali su odbijeni. Gubi- | taka nije bilo. Kompromis u agrarnom pitanju. Na sastanku Stojana Protića i dra Kriz­ U smislu odluke mirovnog ugovora mana za riješenje agrarnog pitanja, — u četvrtak smo ispraznili Spilje i Su­ kako se u kompetentnim krugovima botu. tvrdi. — izgleda, da je Protić voljan Okršaji na madžarskoj granici. U čet­ da primi predlog Krizmanov za uvedevrtak su mađarski vojnici kod Bikeznje agrarnih administracija, te će tako da napali na našu vojničku patrolu, -a vjerojatno i Protić pristati na to, da se kod Hošuhetenja napali su žandarmeproduži zakupni rok od jedne na četiri risku patrolu. Poslije kratkog puškajgodine. Samo u pitanju begluka (član­ ranja Mađari su se povukli. Na našoj ka 6. i 7. agrarne reforme) nije još po­ strani nema gubitaka. stignuta saglasnost. te će se razgovori o tome nastaviti. Izbor predsjednika parlamenta. »Nar. Borbe na albansko] granici. S trupa­ ma albanske vlade u Tirani, koje su upale na našu teritoriju vodi Se upor­ na borba. Upadač je prodro do sela Buksani Ekica južno od Tuzija. Upadači ■imaju mitraljeze i topove. Po nesum­ njivim podacima pprema’ upadičkih tru- potpredsjednik. Ovo je pitanje tim važ-1 nije, što u vrhovni odbor za izbore ula­ zi predsjednik parlamenta i oba potpred­ sjednika. Страна 3. Azerbejdžan u boljševičkim rukama. »Times« doznaje iz Cđrigrada, da se Azerbejdžan nalazi posvema u rukama boljševika. topova i strojnih pušaka. Drži se da kitajske čete bježe pred četama iz Mukdena. Peking je opkoljen sa svih stra­ na. Pobjedonosni generali odbacuju sva­ ke pregovore. Naši dopisi Rusija dolazi na mirovnu konferenci- I. ju. Sovjetska vlada izjavila je Engles­ koj, da pristaje da učestvuje na kon- ! ferenciji mira u J-ondonu. Povodom oZvomik. ц julu. ♦ og odgovora Llyd George je izjavio Teror kancelista Rogića. čitajući u Millerandu želju, da s njime konferiše. »Pravdi« članak, koji prikazuje brutal­ Millerand je otputovao za Bulonju u no kžnajavanje trgovaca u Mostaru ra­ pratnji Focha« gdje će se sastati sa di otvaranja radnja na istočno-prav. Lloyd Georgeom. praznik »Vidovdan«, dade mi povoda, da prikažem. da je teror u Mostaru kud Francuska i Rusija. Kako saznaje i kamo zaostao za terorom, što ga je »Journal« iz Londona, francuska je vla­ da zadržala slobodne ruke, hoće li su­ provodio naš »sreski upravitelj« kanceiista Rogić, inače gorljivi komunista. djelovati na konferenciji sa sovjetskom Narodna priča veli: kad Ciganina zapavladom ili ne. ne 'carstvo, najprije objesi svoga'vla­ Rusija proti Češkoj. — Boljševički stitog oca. Tako isto kada je kanceli­ list u Helingforsu (»Komunist«) u 170. sta Rogić postao »sreski upravitelj«, broju donosi ovu izjavu Radeka o na­ odmah je počeo provadati takove zulu­ mjerama sovjetske vlade: Naši neprija­ me. kako tp može činiti samo jedan netelji osim plemićske Poljske jesu Litva vaspitan i neubrojiv čovjek. Ovaj se čo^ i Čehoslo va č k a. gdje vlada straš­ vjek. dug dva metra, sa mrtvačkom fi­ ni bijeli teror. Za kratko vrijeme daćegurom kao- kostur, toliko uobrazio, da 1110 Vilnu Litvi, te ćemo ujedno stvo­ od svakoga očekuje, da ga mora prvi riti litavsku sovjetsku republiku, kojoj pozdraviti, jer spram sobom ne vidi ni­ će stajati na čelu Kapsukas Mickiewicz. koga, jer nije šala jsreski upravitelj«. Sto se tiče Češke, to ćemo nakon os- I Na Vidovdn dao je po telalu proglasiti, lobođenja Poljske poći u,Prag, gdje nas da cijela čaršija' do pola dana mora poziva narod, o čemu imamo dostatne biti zatvorena, čemu se je svatko 1 po­ razloge pogledom na događaje u Kladkorio, znjaući što ga sve može stići od nu. Predsjednikom Češke postade Muna jednog Rogića. koji se sam naziva »steili dr. Šmeral. Masarik nije više popu­ skim upraviteljem. Vjerujući telalu po­ laran. jer se u očima čeških radnika slije pola dana netko u 3. a netko u 4 kompromitovao sa svojim reakcionarsata otvori dućane, ali na sveopće zastvom. Posve smo uvjereni, da će Се- i čudenje budu pozvani pred »poglavisi drage volje pristati na sovjetsko utog« gosp. Rogića koji ljude bez pita­ redenje države«. nja i obrane osuđuje globom po 200 K. Njemačka i Rusija. Po svom položaju J ne dozvoljavajući zakonitog roka, da Nijemci obraćaju svoje oči sa zapada | mogu uložiti utok (kada bi on taj zakon poznavao). Ne mislite, da je telal mož­ na istok, te se od onuda nadaju pomo­ ći. *Га njihova nada porasla je usljed - da pogrešno izvršio zapovijed gospo­ dina »velemožnog« kanceliste. pardon posljednih događaja ‘ između Poljske i I Rusije. Nijemci su uvijek simpatično I »sreskog upravitelja« Rogića. Telal je gledali na uspjeh boljševika, te je i sam : dobio od oblasti napisano na cedulju, Ludendorf priznao, da je boljševička , ali to nije ništa jjomoglo. te je dapače propaganda Ljenjina započeta pod pro- j i telala kaznio isto kao i druge, ma da se je branio sa napisanom ceduljom. .tektoratom njemačkog generalnog šta­ ba. Nijemci su se tom revolucijom slu­ Mi se ne čudimo Rogiću, za nasilja žili kao obranom protiv neprijatelja, na­ što ih čini, ali se čudimo okružnom na­ dajući se-pri tom, da će boljševički val čelniku g. Otudiću. što osoli pamet predsjedniku vlade g. Dru Srškićil, da moći zadržati pred svojim granicama. Prema priznanju Ludendorfa. Nijemci preda vlst ovom nevaspitanom čovje­ su se u tom malo prevarili u računu.. ku. jer ga gosp. Dr. Srškić sigurno nije poznavao, te sigurno on ne bi tu pogre­ Uza sve to nastoje, da izvuku što veća šku. bolje reći sramotu, počinio, dočtm korist usljed poraza Poljaka. Kad bi kako čujbmo i čitamo, u novinama od boljševici mogli prijeći preko cijcie Gradića se može očekivati svašta ј još Poljske, naišli bi na neoficijelnu nje­ �većih sramota i protuzakonitosti, jer iz­ i niku vlade, da mu se povjeri uprava gleda, u Grudića glavi se sastoji svo i ovakog važnog kotara, kao što je poštenje samo u istočno-pravoslavnim. i Zvornik. Makar to bilo i privremeno, ipak je jedan nečuven Skandal, zbog Np. koji smo suđeni bez prava na utok, mjesmo se smjeli žaliti na višu vlast, . kojega se krnji uglčd vlasti. Ako je mona okružno načelstvo, jer znamo, da je j гао biti zamijenjen musliman predstojRogić Grudićev čovjek, pa što Rogić ’ nik, zar se nije mogao telefonski po­ zvati je'dan predstojnik iz Tuzle, koja rekne, rekao je i njegov Grudić, a na ih je u zdravlju Grudićevu puna, a ako vladu nismo smjeli, jer smo se bojali osvete ovog nadriinteligencije Rogića. ■ *se to nije htjelo, ima kod nas'još jedaii drugi kancelist, vrijedan, inatljiv i če­ Sto on javi Grudiću, to je kao sveto; a stit,'a osim toga stariji, pa zašto nije kako Grudić javi vladi jest isto, a mi smo siromašni obrtnici, pak bi nam se I mogao on biti privr. upravitelj? Bezmalim moglo naškoditi. Pošto ova dvo­ , beli zato, što je l+atolik, a osim, toga jica »velemoža«, ne biraju sredstava, i ne miriše fanatičnim Grudiću. Rogić, kada se osvećuju, osobito muslimani­ | istočno-pravoslavni, Bože zakloni, da je ostao dulje, narod bi u сгпђ zavio. ma, morali smo pfetrpjeti ovu nečuve­ nu kaznu, ali ipak ne mogosmo odo­ Novi predstojnik g. Milišić za sada ljeti, da se ovaj Skandal ne čuje i ne izgleda pristupačan, ako ne .nasjedne ostane kao lokalni događaj. Ovaj neudošaptaču Rogiću, te ga on ne skrene brojivi kancelist Rogić prije nego će sa pravog puta, ali se nadamo, da će postati »upravitelj kotara« lumpario je brzo proučiti karakter ovog neubrojisa jednim Ciganinom sviračem u bludivog čovjeka. Molimo naše vodstvo, da lištu do zore. Račun je platio Ciganin, pokuša uvjeriti mjerodavne faktore, da pa kada se je sutra dan otrijeznio, za­ se ne može dalja trpjeti vječito beza­ traži od druga Rogića, da mu plati ma­ konje abnormalnih budi, te neka mjekar pfila troška, ali Rogić pograbi Ciga­ lodavni faktori utuve u glavu Grudiću nina i obori ga na zemlju. Tukući ga i jnegovim konfidentima, da se ovakim oblije Ciganina krv, našto se sakupila " sistemom progona i nasilja ne može vla­ silna svjetina, jer je bio pazarni dan. dati. Mi muslimani ne ćemo pod tero­ Iz toga uvuče ga u zgradu policije i rom i nasiljem slvaiti Vidovdana, kao nastavi opet tući. Ovaj skandalozni pri­ ni drug:ii tuđili svetaca, a ne tražimo. zor je prouzrokovao zgražanje i opće : da tko naše slavi. Neka svatko slavi negodovanje. Napokon se iz mase usu­ svoje, a mi poštujemo svačije. Tražidi ovdašnji ugledni građanin i općinski mb, da se Rogić pozove na odgovorvijećnik gosp. Avram Levi. koji uniđe ‘ nosi za svoja protuzakonita djela i eku zgradu policije i prosvjedova proti semplarno kazni, pa ma bio ne znam ovog mrcvarenja upozorivši, ako je što I čiji ljubimac, jer ako ga bude narod kakriv, da proti njega ureduje po propi­ i žnjavao, biće mu malo tješnje, a vara sima zakona i naredaba, a taki postu­ i se svatko, ako misli, da ćemo mi popali, da Mjernu ne prisotji. Ovo je pro­ i činiti pogrešku kao za vrijeme Austriizvelo u gradu opće negodovanje; ali ■ je i početi seliti u Aziju. Mi smo patpuŠta mislite, šta se tada tek dogodilo?! 1 no svjesu'. suda ovi postupci smjera­ Pijan Rogić se ispravi sa svojom mrt­ ju, ali nema sila, koja će nas natje­ vačkom figurom, te se izdere na Levirati, da se odrečemo svoje vjere, pa ja: »Marš napolje, inače ću vas zatvoda slavimo tuđe svetkovine. Ako će eriti!« Zastiđeni gosp. Levi, viđavši, da se jedan dan slaviti kao državni blag­ pijana glava ne tiosi bajraka i da mu dan. taj ne smije nositi ime Sv. Vida, se zbilja rtiože i dogoditi ta neugodnost, za ,<oji je propisana i posebna molitva udalji se, ali za pobješnjelog kancelista i crkveni obred, ako se traži i od nas to nije bilo dosta, nego kako čujemo muslimana, đa slavimo taj dan. denuncira Levija i optuži radi smetaU budućem pismu osvmućemo se na nja oblasti u službi. Šta se kasnije do­ oporezovanje i na način pobiranja pogodilo i kako se je taj Skandal svršio, reza. Mučenik. zna najbolje pričati gosp. Avram Levi. Ovaj skandal kanceliste bio je dobro poznat gosp. Grudiću, pa ga ipak nije smetalo, da predloži Rogića predsjed- Šaljite odmah pretplatu Centralna drogerija Braća Šal\inagić WilhElm F. Tiefenbach i drug Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNiCA HAMDIJE KOPČIĆA li I preporučnje tvoje bogato stovarište <i svib vrsta papira, - kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se - • obavljaju brzo i točno. <» X Cijene umjerene. < Ф Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ' X U Bpoj 181 Br« .ПРАВДА* — „PRAVDA* -трана 4. Sirana Osijek I. uvoz i izvoz kentički tehničkih proizvoda Preporučuje pa veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100%, i 128’/<>. dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bieizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. 1 Domaće vijesti i ■ 1 I Iz »Merhanieta«. Opazilo se je da u zadnje doba mnoge osobe, koje dobiva­ ju ođ »Merhameta. potporu, po čaršiji prose i kazuju da samo dobivaju od ovog društva po 10—15 kruna mjeseč­ ne potpore, što ne odgovara istini. Dru­ štvo »Merhamet« Izdaje 820 potpora redovnih mjesečno, osim izvanrednih. Najmanja je pbtpora mjesečna 40 K, a najviša 200 kruna. Društvo »Merhamet« daje samo onim siromasima potpore, za koje je drutšvo-točne podatke dobilo, i po samom se društvenom odboru, na licu mjesta ustanovilo da su za rad nesposonbe, i da su bez sredstava. Novi fakultet u Zagrebu. Po jednoj najnovijoj uredbi otvoriće se na zagre­ bačkome upiverzltetu fakultet za trgo­ vinu i obrt. Redovni slušaoci mogu bi­ ti samo gimnazijski maturanti i apsol­ virani đaci trgovačke akademije. Pre­ davanje će trajati šest semestara. Lovačke karte. Jvljaju iz Beograda: Po naređenju ministarstva šuma i ru­ da ne će više izdavati lovačke karte policijske vlasti, već savez lovačkih udruženja i šumske uprave. U isto vrijeme propisane su i nove cijene lovač­ kim kartama. Za lov u cijeloj kraljevini plaćaće se 50 dinara godišnje, za lov u okrugu 30 dinara, a u srezu 20 dinara. Udruženje Jugoslavenskih Inženjera i Arhitekta priređuje lia dan 2. augusta o. g. u 'I, 9 ria večer u svom domu oprosno sijelo u počast nekolicine za Udruženje zaslužnih; članova, koji radj imenovanja drugim nadleštvima ostavljaju naš grad. Prije sijela biće u 7 sati vanredna skupština radi izbora novih funkcionara- da su ih sigurno ubili pljačkaši i njiho­ ve komšije. Nakon pola sata pozvao lile po podvorniku kotarski predstojnik gosp. D. Stevanović i u prisustvu Filipa "MihoIjevića, koji me i prijavio, počeo me is­ pitivati kako ja smijem g-.voriti. da su muslimane u Fatnici pobili Srbi. Ja sam to pobijao i htio sam navesti i svjedo­ ke, ali me predstojnik ne htjede saslu­ šati nego me zatvori , nakon 24 sata pozvat me preda se komesar i osudi me na đva dana zatvora bez sasluša­ nja mene i mojih svjedoka. Moj je zat­ vor uslijedio sigurno zato, da se dadne važnost F. Miholjeviću, koji je pobjedo­ nosno uzviknuo, kada je izlazio iz ko­ tara; neka znadu siolačke halijeko sam ja! Mene se ne tiče što g. predstojnik vjeruje F. Miholjeviću i što mu poka­ zuje službene depeše, ali držim, da bi gospoda, koja nam pričaju o bratstva i ravnopravnosti, trebala da poduče i ove ljude i da im izbiju iz glave uvje­ renje, da smo mi muslimani roblje za prodaju. Ovo iznosim pred javnost, kao jedan dokaz više kako se Jednom »bratu« vjeruje đa se drugom sudi, a ja ću naći način, — ako bude pravde — da pri­ bavim sebi zadovoljštinu. Stolac,'' 16. jula 1920. ./ Jilsuf NikMć. ) * PRIPOSLANO. Jesmo 11 ravnopravni? Na 5r jula došao sam pred ovdašnju ! kafanu »Balkan« gdje je došao i Filip i Miholjević iz ovdašnjeg kot. ureda, te nastavio pričati đa su muslimane u Patliiti ubila dva muslimana i jedaii pravo­ slavni, a to da mu je kazao ovdašnji predstojnik. Na to sam Miholjeviću od­ govorio, da u tu vijest ne vjerujem i ) * PR1POSLANO. Gospodin, Jozo Miljak poriče moje navode iznešene u »Pravdi« br. 74. gle­ de izazivanja i vrijeđanja s njegove strane, te se poziva na seljane musli­ mane, da sam ga zlobno obijeđio. Pošto je u 76. broju »Pravde« ured­ ništvo uvažilo njegovo poricanje i da­ lo mu zadovoljštinu, primoran sam ja­ vno, da mu rečem, da su moji navodi sasvim istiniti i da ću mu sve na sudp dokazati sa vjerodostojnim svjedocima. Njegovo pozivanje na neke muslima­ ne ne će biti od velike važnosti, kad se uvaži da su oni protiv mene zlo ras­ položeni i da će iz mržnje i neistinu protiv mene govoriti i svjedočiti. Sarajevo, dne 29. jula 1920. Mehmeđ Kulašin. I •) Za pisanje i sadržaj članaka pod I- ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo. •) Za stvari pod ovom rubrikom ur’ednišivo ne preuzima ni u kojem slu­ čaju odgovornosti. • ' ' : : I I — Ko žali da mu ponovno Šaljemo list neka od * mah poSalje dug i novu pretplatu. STAN sa koštom može oobiti učenik ili uče­ nica muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji i neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega „Merhameta". OGLASli U .PRAVDI *! imaju najbolji uspjeh, je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda” list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da ogiašuje u ,,P r a v d i“ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 11,OOđ.OOO. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. -* Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. т Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavila sve bankovne poslove neibrie i najpovoljnije. /ii Odgovorni uraMk: F. SniniM, ИМЛ: LWraM ОЛ<и 4M <D Rinmrth D. K №. KaM. Umi— � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96e0212bc7ac55572d9ccaaf748eb2db.pdf f513a85d773566b7552b9830a32bf21d PDF Text Text Poštarina u »»tovom plaćena. POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. 308 Broj 79 (184) Grudićevi kurbani. Žalosni događaji, kojima je obi« lovala Hercegovina i istočni kraje« vi srednje Bosne, prenose se i u pi« tomu Posavinu. Zašto? Odgovor je na dlanu: Jer je tuzlanski okrug u rukama jednog skroz naskroz ne« sposobnog upravnika, koji niti ima smisla za upravu, niti osjećaja za objektivnost i pravednost. Mi smo silesijom primjera dokazali, da ok« ružnik Grudić nema ni talenta ni formalne kvalifikacije (nije vidio ni sedmog razreda srednje škole!) da gpravlja ne okrugom, nego ni jed« nim srednjim srezom. No vlada ga uza sve to drži i provodi sve nje« gove prcdloge. Da ne spominjemo drugih njegovih čina, istaknućemo samo činjenicu, da je za kratko vri« jeme svog službovanja razjurio go« tovu sve činovnike muslimane, od manipulativnih pa do upravnih, a nimalo mu ne smetaju Krstići, Тт« bojevići i ostali zvani i nezvani. O policijskom komandantu Ču« purdiji pisali smo u više navrata, naravno uzalud. Grudić ga štiti i gura naprijed sigurno radi toga, što je pridonio »ogromnom« broju sto i pedeset tuzlanskih građana, što Grudiću potpisaše požnatu pouzda« niču i blamiraše ga pred svakim pa« metnim čovjekom. Eto o tom i tak« vom čupurdiji moramo da ponovno pišemo i da po deseti put prosvje« dujemo proti držanju ovakih nes« posobnih zvaničnika, radi kojih pa« daju i mrtve glave. O Čupurdinom haračenju dobismo naime ova dva brzojava: ж V ■ Jf* . Sarajevo, četvrtak 5. avgusta 1920. (21. zilkade 1338.) upravnika na poduku, jer će inače i u Posavini nastati stanje kao u Hineći. Prenite se i dođite sebi, gospodo! Sarajevo, 4. augusta. Pod naslovom »Suđenje odmetni« cima — zlikovcima« dostavlja naš presbiro ovo saopćenje: »Pred ne« koliko dana uhvaćena su dva opas« na odmetnika«zlikovca, Jovan Ra« čić iz Zijemlja (Zimlja!) Žrez mo« starski i Đoko Šiljegović iz Budi« savija, srez nevesinjski. Odmetnuli su se 24. februara o. g. i za pet mje« seci izvršili su pet zločina grabeža, od kojih su dva vezana umorstvom t r i lica. Ovi isti zločinci razboj« nički su napali i opljačkali — g e« nerala Terzića i drugove 28. Uređuje FEdikcioni odbir. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni Godina 11. marta o. g. Nakon predizvida u i skupštinarima na brojnom odazivu. Mostaru predao je državni tužilac j Kot. predstojnik dr. Politeo nije obojicu na suđenje prijekom sudu mogao, a da govorniku ne upadne svojim neumjesnim primjedbama. u Nevesinju, koji je danas otpo« Iza toga je uzeo riječ g. muftija čeo suđenje. U predistrazi su zlo« Cinci većinom tajili zlodjela, ali ih ,Maglajlićiu kratkim potezima iznio cilj naše organizacije, njenu terete očevidci, koji su ih prepo« potrebu i vidnu korist po b. h. mu« znali. Rasprava će biti dovršena, slimane. Naročito je govorio o po« po svoj prilici, u četvrtak. Zlikovci trebi stranačke discipline i zahvalio su mladi ljudi od 23 godine«. Ljubušacima na uzornom i odvaž« Prvo, bi nas interesiralo znati: nom držanju i u časovima najteže kad je to proglašen prijeki sud u borbe. U polovici govora prekinula Nevesinju i radi čega? A on« da ne bi ništa škodilo, kad bi pres«/ ga je deputacija djevojčica sa veli« kim kitama cvijećai pružila dirljiv biro službeno povukao vijesti, koje prizor. Iza njega je urednik Kor« su lansirane o tobožnjem sudjelo« kut izvijestio o političkom položa« vanju muslimana pri napadaju na ju i radu našeg predstavništva, os« generala Terzića. vrnuvši se naročito na agr. pitanje Toliko bi se valjda moglo očeki« i prikazavši svu apsurdnost »demo« vati od naše pokrajinske vlade. kratskog« naziranja na ovaj vrlo važni socijalni problem. Razlaganje naših delegata primljeno je na zna« nje burnim odobravanjem. Iza toga je Jusuf ef. T a n č i c a stavio predlog, da se skupština so« lidariše sa postupkom Korkuta prilikom Kruljeva dovlačenja u Be« ganizacije, neka vide naši dušmani, da se ne damo gaziti, da smo spre« govu džamiju. Predlog je jednogla« sno usvojeni time je skupština oko mni svi za jednoga, a jedan za svi« 5 sati završena. ju, da smo pripravni na borbu i žrtve, jer hoćemo da ostanemo ov= Prenoćivši kod gostoljubivog Za« dje, jer hoćemo da živimo kao image Konjhodžića, delegati su su« ljudi. tra dan oko 8 sati krenuli put Čap« Pripravljajte predavanja, spre« ljine, ne mogavši sklonuti tamoš« majte sijela, zabave i teferiče u njih uglednika, da odustanu od korist organizacije i njezina izbor« pratnje. Pred podne su prispjeli u nog i nakladnog fonda, s čime ćete Mostar, gdje su na stanici pozdrav« osigurati buduće izbore, da nas ne Ijni od strane članova mjesnog od« zateču nepripravne, jer o rezultatu bora i drugih odličnika i burno ak« lamirani od strane velikog broja predstojećih izbora zavisi naš op« stanak. Sve je zinulo na nas, sve se građanstva, koje bijaše izišlo na okrenulo proti nama, te se nema« stanicu. Otsjeli su kod g. Mujage Komadine, a u 5 sati je održana mo u što uzdati nego u Boga i u svoje mišice. VELIKA SKUPŠTINA U MO« Gajret braćo! STARU • Spremajte se za dan naše organizacije. Računajući od današ nema više nego dvadeset dana do'Kurban baj« rama. Svaki se musliman veseli U« jepim bajramskim danima, dok se članovi i privrženjci Jugoslavenske Muslimanske Organizacije vesele dvostruko, jer će drugi dan bajra« ma slaviti uz bajramske blagdane i dan naše organizacije. Taj dan će biti dan narodnog slavlja, narod« nog veselja, dan bratske ljubavi i solidarnosti, kada treba da musli« mani pokažu, da su sposobni za ži« vot, jer su složni, jer su jedinstveni. Braćo muslimani, članovi i prista« še naše organizacije! Stavite se na raspolaganje svojim mjesnim od« borima, stupite svi u akciju i pro« slavite što ctostojnije dan naše or« Bjelina, 30. jula. Na 28. ov. mj. u noći napali-su Jovo zvani Šiljak sa policijom na Abdulaha Salihovića isprebijav« ši ga tako, da se mora od uboja u kože zavijati. Oteto mu tom prili« kom hiljadu dinara. Sinoć* u op« hodnji na zapovijed kapetana po« licije Čupurdije ubijen iz pušaka Šemso jedini sin Huse Selimovića. <1 4. (Nastavak) Iste večeri iz pušaka raniše tri pu< Mjesni odbor u Ljubuškom oče« ta Avdu Bećarovića, prebivši mu kivao je naše delegate u četvrtak nogu i upalivši štalu Avde Zuhri« izjutra, pa mu je bilo vrlo žao sto­ ća pucajući na ranjenog. Sresko na« je kasno saznao za izmjenu raspo« čelništvo poduzelo je enegične mje« reda te nije mogao izvesti naumlje« rc. Policija pritvorena. Molimo o« nog dočeka. »Mi smo svoji, reče bavijestite radni odbor. Dopis sli« Maglajlić, pa mi nije baš ugodno, što Mjesni odbor. jedi. se svijet zahmetio. Delegati su bili gosti predsjednika mjesnog odbora Bjelina, 2. augusta. naše organizacije, g. dra Hasan ef. Po policiji teško ranjeni Avdo Mahića, kpd kojeg su se vrlo ugod« Bećarević danas kod operacije pod« no osjećali, a sutra su zajedno s Dumišić. legao ranama. njim i članovima mjesnog odbora o« tišli u ubavu Vitinu. Vitinjani su Pitamo zemaljsku vladu: šta zna« ih primili osobitom srdačnošću i če ovake provokacije i kad će uči« veseljem. Svi su izašli u susret, i« niti kraj Grudić=Čupurdinim nepo« mara je držao topao pozdravni go= dobštinšma? Hoće li g. Petrović o> vor a male su djevojčice također tezati dotle, dok padne još koja učinile svoje, uručivši mufti efendi« ji više lijepih kita cvijeća. Nakon žrtva njihove nesposobnosti i bje« somučnosti? Ne gonite mak na ko« odmora održan je sastanak u bašči Mehmedalibega Kapetanovića. Taj nac i povucite ovog nesposobnog Iz naše organizacije Naše skupštine u Hercegovini ■ ______________________________________________________________ ZBOR U VITINI bijaše nešto bratsko, nešto toplo i intimno, a otvorio ga je g. dr. Ma« hić toplom dobrodošlicom deleg»i« ma i bratskom zahvalom svima u« česnicima. Iza toga je mufti efen« dija opširno govorio o ciljevima i radu naše organizacije, osokolivši skupštinare na izdržljivost i ustraj« nost. Odgovorio na sva pitanja, ko« ja su mu stavljena i dao optrebna obavještenja. Po zaključenju zbora delegati su razgledali ovaj krasni i ubavi kutak naše Hercegovine, a zatim su se oko 11 sati vratili u Ljubuški, ispraćeni na vrlo lijep na« čin. Isti dan oko 3 sata održana je SKUPŠTINA U LJUBUŠKOM u dupkom punoj dvorani tamoš« njeg hotela. Otvorio ju je predsjed« nik mjesnog dobora, g. dr. Mahić, zahvalivši delegatima na posjeti i koja je održana u dupkom punim prostorijama »Hrvoja« i kojoj je moglo prisustvovati oko 1.501) ljudi. Premda je bilo doba najvećeg polj« skog rada ipak je skupštini prisus« tvovalo kojih 200 seljaka. Skupsti« nu je otvorio predsjednik kotarskog odbora g. Mujaga Komadina, pred« loživši za predsjedatelja g. Maglaj« lića, koji se burno pozdravljen za« hvaljuje na izboru i daje riječ taj« niku mjesnog odbora g. Makiji Će« maloviću, koji u kratkim potezima prikazuje rad mjesnog odbora. Organizacija stranke, reče g. Će« malović, provedena je početkom 1919., a koncem iste godine proši« rena je prema proglašenim statuti« ma. Ističe dobru stranačku discipli« nu naročito braće težaka, kojih ni« kakvo rovarenje nije moglo otuđiti od organizacije. Podvrgava kritici . držanje jednoga dijela građana, ko« ji rado kritikuju a ništa ne rade, te se iz nekih neshvatljivih razloga ne će da priključe islamskoj zajednici. Politički rad obiju odbora (kotar« skog i gradskog) sastojao se u dije« lom uspjelim, a dijelom neuspjelim intervencijama kod oblasti. �birana 2 Стран* Kulturno socijalni program orga« nizacije provađaju postojeće musli< manske korporacije. Mjesni je od« bor sastavio i predao odjelu za soci« jalnu politiku preko 150 molbi za potporu muslimanskoj ratnoj širo« čađi i to još u novembru prošle go« dine, ali još do danas nijedna mol« ba nije riješena. Nakon tajnikova izvješća, uzima riječ sam predsje« datelj Maglajlić i u duljem govoru izvađa slijedeće: Da smo se grupisali na konfesio« nalnoj bazi uzrokom je pristranost, nasrtljivost i intolerancija mnogih naših sugrađana Srba pravoslavnih, te jedan doAskrajnosti šovenski i koruptivni sistem uprave. Odmah uz prevrat i nakon prevrata uperen ni najveći udarci protiv eksisten« čije ifluslimana bez razlike staleža. Nesigurnost života, imetka i časti muslimana zavladala je po cijeloj Jugoslaviji. Najveći atak na naš op« stanak došao je baš sa one strane, otkle bi trebala doći utjeha i zašto ta, to jest, sa strane vlasti, jer je pro« glašenjem privremenih odredaba za provedbu agrarne reforme musli« manima oduzet glavni uslov njiho« ve eksistencije, a nehaj prama ubi« janju. pljačkanju i zlostavljanju muslimana doveo je muslimanski dio našega naroda u položaj očaj« nika. Bio sam tri mjeseca članom »narodnoga vijeća« u Tuzli i radio svim silama za uspostavu narodnog jedinstva, te iskrenih bratskih od« nosa između sve tri konfesije, ali sam došao do uvjerenja i spoznaje, da i dan danas u eri XX. vijeka kod mnogih naših pravoslavnih su« građana glavnu ulogu igra srednjo« vjekovni duh vjerske mržnje i skraj« njeg šovinizma, ušljed kojeg teže za potpunim uništenjem muslimana. To je dovelo do postanka naše organizacije, te je pomoću nje raz« vijena naša politička otpornost, ko« ja se ispoljava u jednoj jakoj i je« dinstvenoj volji i energiji, da živi« mo, da moramo živjeti i da se ne« damo ni od koga trti, a da smo uza sve to spravni na pomirljivost. koja dolazi od iskrene susretljivosti. Mi smo ovdje starosjedilački i autoh« toni živalj, koji smo ovu grudu 400 godina sami natapali svojom krvlju, braneći je od najezde nezasitnog pangermanskog »Dranga««. Za to nas ne će ni jedna sila pokrenuti sa rođenog' topraka i nikada se, ako Bog da, ne će ispuniti skromna že« lja, koja nam kliče u Aziju! (Burno i dugotrajno odobravanje i povici »Živio Mufti«ef.«). Uočivši ovako kritćni položaj muslimana preporučujem, da se svi uhvatimo u jedno bratsko kolo- i zbijemo u čvrste redove te da svo« ju dužnost kao članovi naše orga« nizacije kojoj pripada 95% musli« manskog elementa Bosne i Herce« govine savjesno izvršujemo i da svojski podupiremo svoje odbore, FELJTON. ; I i I I ] ; I . i i , svoje centralno vodstvo i svoju štampu. Prelazeći na kulturno«socijalni i ekonomski program organizacije a« polira na prisutne, da. svim silama nastoje da se suzbija nepismenost, pijanstvo i prostitucija, đa se mla« dež u masama šalje na škole i za« nate, da tako odgojimo jednu jaku generaciju, doraslu potrebama vre« mena i savremenoj borbi za opsta« nak i da obrazujemo neodvisnu na« rodnu inteligenciju, koja će i znati i umjeti da vodi svoj narod, da ga brani od svih napadaja. U to ime moli skupštinare, da svojski podu« piru naš »Gajret«. Znanjem oboru« žani bićemo materijalno dobro si« tuirani. a politički u pozitivnom pravcu odgojeni postaćemo jedna jaka etična cjelina, koju mora i pri« jatelj i dušmanin rešpektovati. Bur« no pozdravljen od skupštine, zah« valjuje se na pažnji i strpljivosti uz poklik: »Živjeli moji Mostarci!« Nakon predsjednika uzima riječ naš glavni urednik Korkut, pozdra« vljen aplauzom i općenitim pokli« kom »Živio!« na što on sa smiješ« kom odgovara: »Strpite se da vi« dim hoćete li begenisati!« Govori o drugoj tački dnevnog reda »po« litički položaj muslimana u našem kraljevstvu«. (Svršiće se). 1 i i j ■ i Bilješke. ! ' i I i Pokazuju pravu boju. »Obrana« i »Glas Naroda« u isti mali osuše napadajima na naše predstavnike u Sarajevu, što na sastanku od 27. pr. mj. u sarajevskoj belediji zatraži« še. da se izabere poseban građan« ski odbor za doček Nj. Kr. Vis. Prijestolonasljednika, u kom bi odboru i muslimani grada Saraje« va bili i brojem članova a i povje« renjem muslimanskog građanstva razmjerno i dostojno zastupani. O« vaj zajednički istup dvaju sarajev« skih listova, koji se na prvi pogled u svom pisanju diametralno raži« laže, nas nije ni malo iznenadio, jer su nam već odavna ponzate veze između redakcije »Obrane« i muslimanskih »demokrata«, što se okupljaju oko poznatog izvozniča« ra Alije Kurtovića. Mi smo znali, da je Kurfović uveo među vladine komesara u sarajevskoj općini gosp. Šahinovića i družinu i da oni služe jednom cilju samo različitim sred« stvima. Nama je ovaj napadaj na naše predstavnike — da iskreno rekne« mo — vrlo dobro došao, jer je i »Obrana« ovaj put potpuno poka« zala svojti pravu boju, koju smo mi odmah s početka vidjeli, a koju po koji neupućeni, zaveden krup« nim i bombastičnim izrazima »Ob< rane«, nije mogao vidjeti. Da je ćanja o školi i njezinoj zadaći, o v^pitanju (uzgajanju) dosad i u bftuće. Nekada je učeniku trebalo samo uho da ponese u školu, goto« vo je i bez oka, pa i bez ruke mo« gao biti u Škoti, jer je samo slu« šao; »danas treba i da gleda i da radi. U staroj se školi samo govo« djelo je, kako se vidi i po naslovu, i rilo, u novoj se radi. Nekada je u« čisto stručno, ali je od take važno« čitelj stupao u školu gotov, nau« sti, da zaslužuje da ga čita ne sa« čen, pečen, da druge naučava; no« mo svaki učitelj već i svaki rodi« va pedagogija hoće, da učitelj up« telj. Milan Šević profesor i peda« ravo ulazeći u školu počinje da u« goški pisac u Srbiji, poznat je i iz« či, on samo od svojih učenika mo« van granica uže svoje domovine po že da nauči, kako treba da ih uči. svojim djelima ovoga smjera, a o« Nova pedagogija traži, da škola vo mu je zaista djelo, koje je stvo« bude košnica, da se u njoj radi, ali rilo ne samo dugogodišnje nastav« ne svi (učenici) da rade sve, nego ničko iskustvo i jaka stručna spre« samo ono, za što je koji i u mjeri ma, nego i topli osjećaj učitelja pa« svoje sposobnosti. triote za nove generacije svoga na« Velik preokret sprema nova pe« roda. Za učitelja je pak ovo djelo upravo jedna naslada. Naročito je i dagogija u našoj školi, kad traži da ovo dobra okrepa i lijepa uputa za I samo najjača sposobnost učeniko« srednjo«školskc nastavnike, koji su ' va dođe do izaražaja, da se razvi« ja i da se njom rukovodi sva ob« ušljed pritiska didaktičkog materi« razovanost njegova. »Velika djela jalizma tako stegnuti nastavnim o« u svim oblastima ne izvode oni, ko« snovama, da se posve zabacio gla« ji su svestrano obrazovani, nego je« vni objekat uzgoja: učenik, već se dnostrani«. Učitelj treba da u sva« samo gramzi, Ла se što više gradi« kom učeniku (proučavajući im in« va strpa, u mladež kao u kakve ma« dividualnost) nađe najjaču sposob« šine. nost (Ostwald). Isto tako preponi« Ova knjiga na 150 stranica 8° ima ča, da se učenicima (u sred, škola« u glavnom ova 4 odsjeka: stara i ma) dade slobodan izbor predme« nova škola, o osnovnoj školi, o ta, da dakle uče, za što imaju naj« srednjoj školi i na početku odsjek više smisla i volje. U tom se već o učeniku i učitelju. U prvom se učinio i dobar korak rastavljanjem odsjeku vrlo izrazito prikazuje ra« predmeta srednje škole u skupine zlika između starog i novog shva« Stara i nova peda­ gogija . .PRAVDA* —„ПРАВДЛ* ' : i ■ I : gospodi oko »Obrane« imalo stalo do pravednog i dostojnog zastupa« nja ugroženih muslimanskih intere« sa i da ne služe istom cilju kao i Kurtovići, oni bi se zahtjevu naših predstavnika priključili i kao i mi tražili, da u odboru, koji će doče« kati Regenta, bude onoliko musli« mana, koliko odgovara broju musli« manskih birača u Sarajevu. Mjesto da se s nama zajedno žale, što »Jugosl. Musi. Organizaci« ja«, za koju i oni moraju priznati, da je oko sebe okupila ogromnu većinu muslimana, nije dobila u Privr. Narodnom Predstavništvu razmjeran broj mandata, oni — isto onako ko i njihovi saveznici Kur« tović, Sarić i dr. — napadaju jedi« nu dvojicu .naših poslanika za to, što kao i ostalih 288 poslanika pri« maju poslaničke dnevnice. Koliko je g. dru Spahi i Hrasnici stalo do tih poslaničkih dnevnica, mogla, bi gospoda oko »Obrane« doznati od članova našega Centralnog Odbo« ra, koje su g. dr. Spaho i Hrasnica molili, da im dozvole da polože svoje mandate i dh im izaberu za« mjenike. Predbacivati da prcdpos« tavljaju lične interese narodnim drm Hrasnic i Spahi, koji je radi zapostavljanja, pravednih musli« manskih« interesa kod donašanja prve uredbe o agrarnoj reformi i radi nečuvene nepravde pri podjeli mandata u Privr. Narodnom Pred« stavništvu ostavio ministarsku sto« licu, mogu, samo ljudi najniže mo« ralne kvalifikacije, koji su predu« želi da siju razdor među složnim muslimanima i koji bi htjeli da do« đu do poslaničkih mandata — sa« mo radi dnevnica. Ponavljamo, da nam je vrlo milo, što su tako brzo svoju pravu boju pokazali. Jedna sudbe'na rasprava. Ovih se dana vodila sudbena rasprava kod ovdašnjeg pkružnog suda proti sudskom savjetniku Mati Boškiću, koji je optužen, da je kao kot. su« dac u Foči u početku rata godine 1914. počinio vejjka zločinstva, jer je objesio 71 srpskog seljaka. Je« dan dio ovdašnje štampe posvetio je osobiti interes ovoj raspravi i pod zvučnim naslovima: »Austrij« ski dželat pred sudom«, naprosto sugerirao svjedocima i sudu, šta imadu raditi, te je već bila unapri« jed skovana osuda, da se imade u« zeti »glava za glavu«. Rasprava se vodila punih osam dana, presluša« no je mnogo svjedoka i konačno je pala osuda, kojom se okrivljeni Boškić riješava od krivnje,, koja mu se nije mogla dokazati, jer ne pred« leži ni objektivni ni subjektivni u« čin zločinstva umorstva, niti uboj« stva, niti sukrivnje. Mato Boškić je bio u početku ra« ta kao kotarski sudac u Foči, te je nakon crnogorskog uzmaka fungi« rao kao sudac istražitelj i tumač prijekog suda, koji se nakon ovog број 184 Broi događaja u Foči postavio. Austri' ski žandari su pohvatali 71 srpskog seljaka, koji su se bili priključili Crnogorcima i digli pušku proti Švabe. Ove je kot. ured u Foči pre« dao Boškiću kao kot. sucu, da pro« yede istragu proti njih, kojima je nakon toga sudio vojnički prijeki sud, pri čemu je Boškić sudjelovao kao tumač, jer je poznato, da se kod austrijske vojske sve radilo u njemačkom jeziku. Boškić je od« mah iza oslobođenja stavljen u pri«> tvor, te je konačno raspraVa pro« vedena ovih dana. Budući je javni tužilac uložio ništovnu žaobu proti razrješavajuće osude, Boškić je i nadalje ostao u pritvoru. Jedna štreberčina. ; I | i I | ‘ i ■ ’ . i 9 Nedavno je usrećio naš grad po zloj sreći čuveni Osman Nuri Ha« džić, koji je po nalogu ministra u« nutrašnjih djela g. Davidovića po« slan ovamo da prouči sigurnosne prilike u zemlji i da ga izvijesti o svojim opažanjima povodom uče« stalih tužbi od strane muslimana. Kako je Hadžić provodio svoja isleđenja, koja bi imala služiti za podlogu, da se iziđe u susret našim opravdanim pritužbama i da se sa« niraju nesnosne prilike u našoj zemlji? Kroz čitavih osam dana i više viđali smo ga na vladi, gdje leta iz jedne sobe u drugu, kabval« tiše, smeta referente počam od predsjednika zemaljske vlade pa do zadnjega kancelista, pravi se važnim f zvrči na telefonu kao da je šef telefonske centrale za pri« vatne razgovore. Jednoga, dana o« de službeno u Hercegovinu i to svojoj tetki u Gnojnicu, gdje je tri dana teferieio, a zatim podnio izvješće ministartsvu, đa u Bileći vlada potpuni red i mir. Nakon povratka eto ga u Sarajevo, da o« pet .smeta referentima u poslu i da snubi po kojega njemu poćudnog činovnika za ministarstvo u Beo« grad, obećavajući mu, da će ga promaknuti u viši razred i stavlja« jući mu,u izgled, da će odanle mo« ći sekirati vladu. Kakvoga ie još posla ovdje svi« dio, osim što je svoje prosto -vri« jeme proveo u igračnici, nije nam poznato, samo znamo, da je ova« kav način izvješćivanja kako ga Hadžić praktikuje, jedan Skandal za našu upravu? Ministar Davidbvić kanda nema ni pojma kome je povjerena sud« bina ovdašnjih muslimana kod mini« sta'rstva unutarnjih djela u Beo« gradu niti zna: da je Hadžić šari latan najgore vrsti, koji cijeloga svoga života nije ništa radio, nego podvaljivao drugima klipove pod noge, bez ikakovih moralnih nače« la. iskorišćujući svaku političku priliku u svoje lične svrhe. Čitav I humanističku i realističku. Da li je ' dividualnost dječiju i određuje im I. posve u tančine izvedivo, to što poziv (kao što je to slikovito i i« 1 nova pedagogija traži, da se uče« dealno prikazano u Modačevoj Co= niku, dade slobodan izbor pred« vekoVoj tragediji u dalekoj buduć« ; meta, to će pokazati dugogodišnje nosti, gdje stručnjak asentira djecu za školu i mjerpći im metrom lu« iskustvo. banju određuje smjer nauke i po« Interesantni su i drugi zahtjevi živa djetetu), i na koncu učitelj nove pedagogije u pogledu učite« onamo dobiva i školsku sestru lja. Dok se u nas još o tom i i (Schulpfelegerin, brižnica veli Se« radi, da se učitelj .oslobodi raznih vić). Ova je sestra uvedena već u tereta, da se mogne posvetiti samo L Njemačkoj, a zadaća joj je, da pa« I školi, tamo na dalekom zapadu da« zi, da se vrše nalozi i propisi škok j ju mu još i razne pomoćnike. U skog liječnika, ona je hopće, što se nas, u zemljama i narodima, koje kaže, desna ruka i učitelju i liječ« — prama Americi.— tek počinju niku, i još je vrlo dobra veza iz« da žive, pa su sretni, kad steku među škole i kuće, informira viče školu i učitelja, samo se od sebe verza jednu o drugoj i t. d. Na« nameće učitelju, da bude neki pr« ravno da u nas o svemu tome ne vak i vođa u svom školskom pod« može biti govora, kad nemamo još ručju. nu pored škole drži i gospo« ni škola dosta ni dosta žiteljstva, darske tečajeve, nabavlja i montira koji je želi. nove plugove, kanderisava svijet, No pored toga nas ipak donekle da daje djecu, da im se kaleme os« tješi što nam pisac u ovom lijepom piće, on treba da umije da impro« svom djelu iznosi u jednoj paraleli vizira i binu i zgradu za zabavg, osnovne i srednje škole i univerzi« pa ako je potreba i đa sam i ko« teta povijan sud o osnovnoj školi mad napiše, na pošljetku on osni« uopće, a taka je i naša danas. U va moderne ustanove, on radi i za svakog je, veli, ostala ugodna us« stranku, on kortešuje i za izbore i pomena o učenju u osnovnoj školi t. d. i t. d., sve to on radi — u nas, i na univerzitetu, dok se godina a onamo na dalekom zapadu on je provedenih u srednjoj školi mnogi oslobođen svega toga i još po vrhu s neugodnim čuvstvom, strahom i dobiva pomoćnike u svoin čisto t. d. sjećaju. Taj fakat nameće fak« školskom radu. On dobiva školskog torima srednje škole važnu i zh< liječnika (i u nas su uvedeni po je« mašnu dužnost — reforme te škole. dan za više škole, pa 2a to ne mo« že ni jednoj da posluži kako valja), Pored tih posve novih misli u dobiva psihologa koji proučava in« našoj pedagogiji ova je krasna knji« �(Spoj 184 — Broj * njegov politički crcdo nije ništa drugo, nego niz političkih prljav« ština i intriga, da sebe što više is« takne i svaku situaciju materijalno iskoristi. Kad je god. 1895. bio Fra« njo Josip I. u Zagrebu, predstavio mu se Hadžić kao »Hrvat« iz.Bo« sne, a kad se vratio u Bosnu, po« stao je najveći »Bošnjak« u zemlji. Tako je mijenjao svoju farbu do god. 1914., kada je postao veći a« ustrijanac od Potioreka. Kada je koncem rat,a već svakome bilo jas« no, da se-priprema slom Austrije, oćuti on u sebi neodoljive simpati« je za srpske »mučenike«, kojima je iskazivao male usluge u zatvoru i kojima je to držanje za vrijeme prevrata skupo naplatio. Prvi njegov korak, koji je u ho« vembru 1918. učinio, bio je, da je odletio narodnom vijeću u Saraje« vu i predložio se za okružnog na« čelnika u Banjoj Luci. Isposlovav« ši to protuzakonito unapređenje prisajedinio je svoj okrug Srbiji, i onda zato zahtijevao ništa manje nego jedan ministarski portfelj, Pošto mu to nije uspjelo, intrigi« rao je na sve strane, postao »de« mokrata« i dobio od Pribićevića mjesto kod ministarstva unutar« njih djela. Okružje banjalučko, ko« jim je Hadžić upravljao nekoliko mjeseci, pruža žalosnu sliku jedno« ga kraja, kojim je upravljao čo» vjek. kojemu nijesu po srijedi jav« ni interesi i'dobrobit područja ko« jim upravlja, nego samo lični i ma« ferijalni probitci. Još se uvijek na okružnome sudu u Banjoj Luci vo« di istraga radi nekih deset vagona šećera koje je Hadžić preko gra« niče propustio i za koje je primio masnu proviziju, kako smo to či« tali u banjalučkim listovima. Ni jedno okružje u zemlji 'nije bilo tako zapušteno i jii u jednom se nije toliko pljačke i paleža dogo« dilo, a autoritet vlasti dublje pao. nego u okružju banjalučkom. Po« ПРАВДА" — .PRAVDA. znato je, da je narodno vijeće u Prnjavoru nesmetano funkcionisa« lo još tri mjeseca nakon ukinuća te institucije od ministarstva unu« tarnjih djela. U Banjoj Luci je u« pravljao Hadžić, u Gradiškoj Zo« rić, a u Prnjavoru pop Davidović. Kao »demokrati« — uspjelo je Hadžiću, da brzo postigne peti čin, a kad je Pribićević pao, prevrnu se Hadžić’od jedan put u radikala i postade načelnik odjelenja u čet« vrtom dnevnom razredu. Svoje je zvanje u ministarstvu shvatio ta« ko, kao da je pozvan da se osveti svojim bivšim drugovima, koje' je onako оЗ ćejfa penzionisao, pre« mještao i preterirao.' Najbolji je dokaz tomu Dr. Ahmedbeg Def« terdarević, jedan od najspremnijih naših upravnih činovnika, koji u malom prstu imade više znanja i poštenja nego sav Hadžić i kojega je on na nečuveni -način do današ« njeg dana progonio i zapostavljao. Kad su ga jedan .put upitali zašto to radi, odgovorio je da je izašla proti Defterdareviću jedna notica u »Zvonu«. Ako smo mi dotle do« šli, da napredak i zadovoljstvo na« šega elementa ovisi o »Zvonu«, on« da bi Hadžić morao biti davno za« tvoren i otjeran iz službe, a ne na« laziti se na ovako važnom mjestu, za koje se s pravom može tražiti ozbiljan, objektivan pravičan funkcionar, a ne čovjek onakovih prljavih svojstava i niske duševne kulture kao što je Hadžić. Mi svraćamo na ovo pozom <st mjerodavnih krugova, u prvom rc« du ministra g. Davidovića, da o« voga parazita što prije spremi u »zasluženo« stanje mira, jer ako ovako pođe dalje, ko nam garan« tira, da ne će Hadžić u svojoj bole« snoj ambiciji jednog daha osvanu« ti kao predsjednik zemaljske vla« de ili ministar policije, dok mu mi ne bi dali ni da bude mula od Vranduka. Iz Sandžaka i Makedonije. U prošla tri broja- našeg lista broju od 21. jula piše* taj list do« štampasmo članke anšeg prijatelja slovce: O .Ćehotinjskog o prilikama u S. i Problem javne bezbednosti u ce« M. Naš je prijatelj iznio crnu loj Jugoslaviji a specijalno u ovim sliku tamošnjih prilika, prem« krajevima jako je zainteresovao da nije, što voli reći »Srpska Ri= naše zvanične faktore i štampu. ječ«, nikakav »frankovac«, već pu« Mi smo odmah tačno kostatovali nokrvni Srbin, islamske vjere. Da uzroke odmetništvu i hajdučiji. Mi potkrijepimo pisanje našeg prija« • se strogo pridržavamo zakona ka« telja, koje je izazvalo izvjesnu *zlo« uzaliteta — uzročnosti, jer svaka volju i među radikalima, premda je pojava mora ima# svojih uzroka upravljeno na adresu »demokrata«, iz kojih rezultira. Mi smo tvrdili i prenosimo šta o tamošnjim prili« sada tvrdimo, da uzrok od« kama piše skopljanska »Socijalis« metništva leži u samim ekonom« tička Zora«, za koju se ne može skim uslovima i — u načinu držav« reći da bi potegla »Turcima«. U 50. ne uprave. Mi smo naveli masu Za preporuku i tjelesnog i du« ševnog uzgajanja veli: Bez života i zdravlja ne može biti uopće nikak« va uzgajanja (vaspitanja), a bez moralnog vaspitanja, intelektualno gubi u velike svoju vrijednost. U vaspitanju su dom i škola po« dijelili uloge, — domu ide u prvu dužnost fizičko i moralno, školi in« telektualno vaspitanje. Naše nam duše valja obdelavati (obrađivati) kao i naše zemlje, ni jednu ne smijemo ostaviti pustu. Govoreći o filozofiji u srednjoj školi, traži sposobna nastavnika za taj predmet. Ako taj predmet pa« ’nc u šake nesposobnu, onda je tu« de ništa, zaista više nego ništa, jer ono ništa može biti i negativno. .... djecu treba radom za rad vaspitavati, treba ih navikavati, sve što se postiže i za sadašnjost i za budućnost, treba da se sve sa« mo ličnim radom i ličnom vrijed« nošću postiže. Odnos između učitelja i učenika ne može biti’u svemu pravilan sve dotle, dok se ne postigne i pravi« lan odnos između doma i škole. • Dom je u ljubavi postao i Ijuftv ga održava. Ljubav mora biti pre« nešena i u školu i to škola mora od kuće primiti. Iz ljubavnog se kruga dijete, prenešeno naglo u je« dan ravnodušan krug, ne može ra« zvijati bez štete po svoje nježnije strane kao ni biljka presađena sa svjetlosti i toplote u taman i hla« dan kraj. Ne mogu još da završim, a da ne istaknem lijep i čist jezik i po« pularan i vrlo razumljiv stil kojim je pisac zaodio ovo svoje djelo. Zaista i s te strane iskače ova knji« žica mimo druge ukočene naše knjige ove struke. Još ističem osobito, da je vrijed« na naša knjižara I. Đ. Đurdevića, koja smjelo za naše čedne prilike istupa kao izdavačica mnogih ova« kih djela, i ovo djelo lijepo opre« mila. Cijena je knjizi 7% dinara, a do« biva se u spomenutoj knjižari. Mi Em. je toplo preporučujemo. konkretnih slučajeva: trgovačke da će doći u Sjenicu 200 poručenih špekulantne pljačke, maltretiranja, Crnogoraca »da učine svoje«. Ka« tuče, hapšenja, uzimanja na da je zet Hadži Džona Agovića o« v e ž b u, progona i raznih drugih tišao da'zapita okružnog načelnika nečuvenih bezakonja od strane dr= za ova batinanja, on mu je odgo« vorio da pojma o tome nema. žavnih vlasti. U ovim rajevima zavladao je potpuno b e 1 i teror Nekima je trebalo da iz ubijstva i njegov je neposredni rezultat od« jednog odmetnika skupe čitavu po« metništvo u šumu, u slobodu. Haj« bunu muslimana u raškom okrugu, duci su u sred sela i varoši u uni« kako bi ostvarili svoje paklene pla« formi, na visokim birokratskim po« nove batinama. „ ložajima i razni špekulanti i pljač« Načelnik okružni Živ. Šušić sa kaši, a ovi koji su po šumama to austro«mađarskim metodama neće su odmetnici od ovih legalnih haj« postići veliki uspeh. On sve mu« duka. ■ slimane smatra kao nepri« Mi smo dobili iz Sandžaka jedan j a te lj e i ne val j ale ljude. očajni krik, jedan vapaj, koji fre« Njegovi organi prilikom pretresa ba da bude izraziti protest tamoš« pokazuju svu surovost. Za njeg življa protivu svih nepravdi i sada nemoguće nam je o svemu bezakonja u Sandžaku. Mali for« govoriti. Iziće svačije delo na vi« mat lista dozvoljava nam da pusti« • delo, progoxoriće se o svima o« mo samo neka mestj iz ovog veli« nim modricama, o onom batinanju kog dopisa. U dopisu se veli, kako po selima Varevu, Trnovi, Ribari« naše vlasti turski živalj tretiraju ćima, Žabronu i dr., postupiće se još uvek kao neprijatelje i zato su nekad i po onim davno predatirn im oduzeli oružje a ostavili ga kod tužbama seljaka iz Vareva i Riba« hriŠćanskog elementa, tako da je rića, dobiće reč i pisar Pešić i pisar* i poslednji lump iz pravoslavnih re= Jotović. Ovaj će poslednji ako bu« dova mogao se svetiti i zlostavljati de bar toliko pošten, pokazati i na« mirne muslimane. redbodavca za upotrebu bati ta i Dopis veli: Jednoga ubiju, a brat kolaca, konopaca i lanaca pri pre« mu se spase, nađe pušku negde i tresima, pošto je piscu ovih reda« od straha pravo u šumu. ka pred svedocima rekao: »Pa mi Tako postane odmetnik, a onaj što imamo takvo naređenje da tu« mu je ubio brata — šeta seslo« | ćemo«. b o d n o ...« Od poštenih ljudi, ko« | Ovim se redcima završava ovaj ii su voleli miran i radan život I stvaraju se hajduci.Psiha našeg se« ! užasni dopis, koji najrečitije go« vori o nečuvenom teroru i peču« ljaka nije pariška, pn svojom gla« | venoj inkviziciji, koja vlada u San« vom misli, pa kako misli. A još džaku. kad vidi hrđav postupak vlasti kud ćeš dalje? Tu stane pamet, stvara se zlo i gore, postaje haos, a svi Držimo da bi skopski »Privredni trpimo i trpećemo, dok se tomu le«' Glasnik« učinio mnogo pametnije ka ne nađe. Kod sela Triiebinja u kad bi se osvrnuo na o v c o p t u ž< srezti Sjeničkom 18. juna t. g. po« besvog socijalističkog druga, u« ginula su od strane odmetnika Ju« mjesto da se đilita na »Pravdu« i sufa Mehonjića trojica Belo«Polja« obara »laži« S. Korkuta. On ne pi« ca. Jedan pd njih zvao se Tode še sastavaka pod ovom rubrikom, Morakovac. Još u tursko vreme o« pa da g. Elezović ima povoda, da vaj je Toda osuđivan na robiju ' na njemu iskaljuje svoju srditu ne« zbog zločina koje je počinio. P# os« moć. A mi nijesmo krivi, ako je is= lobođenju, kad su po Bijelom Po« tina — bodljikava. Iju opljačkani muslimanski domovi i počinjena nečuvena zverstva od strane Crnogoraca, i Todi je bi« ■ lo zapalo da ara »Turke« i — da | otkriva bule i gleda’koja j e 1 e p a. Sestri Jusufa Mehovića ; UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. dogodio se je ovakav slučaj: odve« ’ du je kao čuvenu lepoticu i ko zna Oko krize. »Jugoslaveskom Listu« šta je sa njom bilo. Njen brat Ju« . javljaju iz Beograda: Dne 3. o. mj. suf nije mogao otrpeti tu ljagu na , prije podne bio je u ministarskom svom obrazu i lati se osvete. Jusuf predsjedništvu sastanak Vesnića, se oda hajdukovanju, 18. juna na« J Davidovića. Pavla Marinkovića, basa na Todu Markovca, ubije nje« j Ninčića i Joce Jovanovića. Razgo« ga i njegove drugove i na taj na« ( varalo se o uslovima za sastav no« čip se osveti. Vlast sreza Sjeničkog vog kabineta. Radikali su pokušali naredi poterii za Jusufom i pove« da ublaže svoje zahtjeve glede ha« de istragu. Na licu mesta u selu Tri« ka, te 6. i 7. čl. beglučke uredbe, ko-jebinju bude ubijen jedan musli« ! je su samo stilistički izmijenili. Ргс« man i jedna kuća zapaljena. U Sje« govori će sutra biti nastavljeni. Po« niču je doterano 5(4 100 ljudi i že« slije podne je Vesnić demokratima, na i stavljeno u pritvor. Jusuf je predao tako novo formulisane zah« pobegao i ne kazuje nikome gde tjeve. Demokrate će sutra odgovo« će, u koga dođe mora mu dati hle« riti na ove predloge i staviti svoje ba, vode i skloništa. Ti ljudi pri« kontra=predloge. Protić je već otpu« znaju da je Jusuf jeo i pio kod njih tovao u banju. Kako se čuje. Na« i vlast ih oglašuje za jatake i sve rodni klub traži, da na njegovo mje« ih pritvara. sto ne dođe Dr. Marković već dr. Polić. To nailazi na stanoviti otpor 21. juna po naredbi Vida Laptaša p. poručnika i sreskog pisara Kali« kod drugih grupa, pošto je Dr. Po« lić otvoreni federalista. Večeras su čanina vojnici su pozvali pet ug« leđnih muslimana, da se jave u ko« kod Regenta bili na večeri Vesnić. mandu i to: Kuja Prelića, trg., Baj« Davidović i Ninčić. rama Jakupovića trg., Rasima Fi« VANJSKI POLOŽAJ. juljanina, kafedžiju, Ćamil efendi Nikšića, trg. i Hadži Džona Ago« Abdikacija turskog prestolonas« viča, trg. Poslednji od ovih bio u Ijednika. Javljaju iz Londona: Pre« N. Pazaru trgovinom, predzadnji ' ma vijestima iz Carigrada, odrekao takođe odsutan, te se samo prva ! se je nasljednik prestolja Abdul trojica prijaviše. Uveli svu trojicu I Medžid svoga prava na prestolje u jednu sobu, gde su ih dvojica, je« kao protest protiv potpisa ugovora dan toljagom, a jedan puškom mla« I mira. tili, dok ih nijesu izprebijali na Raspad nacionalističkog pokreta. mrtvo ime, tako da su sva trojica, Francuski listovi naročito »Temps« prema lekarskim uverenjima teško i »Journal des Debats« objavljuju povređeni, a Kuju Preliću čak le« brzojav iz Carigrada koji kaže da va ruka i jedno rebro slomljeni. na čitavom teritoriju Male Azije Sva trojica i danas leže u postelji koji je zauzela grčka vojska vlada i životi su im u pitanju. Kakvo je mir i da je izvan te zone situacija ovo batinanje bilo najbolje se vidi očajna. Isti listovi javljaju, da se po tome, što je onaj svoju pušku nacionalistički pokret raspada. prelomio tukući, te je pisar JKaliča« nin naredio da mu se da nova puš« Potpisivanje tursokg mirovnog u« ka iz magacina. govora. »Journal« javlja, da je pu« kovnik Непгу jučer primio puno« Iza ovoga varvarskog događaja, moći turskih delgata. Drži se da će zavladala je po varoši opšta stra« ugovor o miru biti u četvrtak pot« va i mirno građanstvo, kad je ču« pisan. Turski opunomoćenici će bi« lo šta biva od najuglednijih trgo« ti danas primljeni u ministarstvu i« vaca. pozatvaralo je čaršiju i svak nostranih djela. Prema pisanju »Ma« se sakrio u svoju kuću, jer se do« tina« francuski politički krugovi že« znalo da je napravljen spisak svih le, da se ugovor mira što prije pot« uglednih muslimana, koje je čeka« la ista sudbina. Još su proneli vest. piše. Politički pregled Jedan glas o prilikama u Sandžaku žica puna lijepih uputa u metodi uzgajanja^ zgodnih primjera iz kon« kretna života, koji učitelju, a do« brim dijelom i roditelju mogu vrlo dobro da pomognu. O školi, o uči« telju, o učeniku, o odnosu škole i kuće, učenika i učitelja j t. d. ima zgodnih misli gotovo na svakoj stranici. Stoga ne možemo završi« ti da ne prenesemo nekoliko tih riječi za primjer čitatelju, da vidi ljepotu i vrijednost ovog djela: Propagirajući nova pedagogija rad mjesto riječi u školi, veli: Karakter nije djelo riječi, najmanje još tu« đin riječi, on nije ni djelo tuđih djela, on je djelo svojih djela. • Страна 3. ; I I ! �Spoj 184 Bro; „ПРАВДА* — .PRAVDA' Страва 4. Stran* Iz uredništva. Broj našeg lista od utorka nije izašao radi štamparij« skog praznika, a notica o tom is« puštena u prošlom broju radi slu« čajne pometnje. Naši zaborljenici u Sibiriji. Kon« cem marfa ove godine, rastao se jc jedan naš prijatelj, koji je sko« ro došao iz' ropstva s ovim našim zarobljenicima: Fcridom Abasbe« govićem iz Modrica, Alijom Poz« dercom iz Cazina, Muhamedom Mujićem iz Mostara, Mustafom Hajdarovićem iz Stoca, Ibrahimom Beharom, Zahirom Kudrom i Sali« hom Jesenkovićem iz Sarajeva, Fa= dilom Jasenicom iz Bos. Samca, Os« manom Dizdarevićem iz Bos. No« vog, Ibrahimom Dautovićem iz Ba= nje Luke, Pašom Tambićem, Av= dom Karadžićem iz Sarajeva, Ah« metom Kavgićem i Mehmedom Mi« raščijom iz D. Tuzle. Ostavio ih. je na putu iz Irkutska u Citu, jer su pošli u Vladivostok da se ukrcaju za put u domovinu. Divljanova skupština u Foči. Na 26. o. mj. obdržao je Nikola Div« ljan skupštinu težaka kotara Foče na koju osim 3—4 prišipetlje Div« ljanove ni jedan musliman težak nije pristupio i ako je od strane iz« vjesnih osoba najživlja agitacija provođena. Od svakog su dobili od« govor: »Nai»a netreba Divljan ni njegova organizacija, mi čvrsto sto« jimo na programu J. M. O. u čije vodstvo imamo neograničeno po« vjerenje«. Stipendije za okružnu medresu. Ulema medžlis za Bosnu i Herce« govinu u Sarajevu raspisuje slije« đeći natječaj: Početkom školske godine 1920./21., prim.ćz se u I raz« red Okružne medrese u Sarajevu 30 učenika. Najsiromašniji uživaće sve besplatno os m odijela. Imuć« niji će plaćati faktične troškove, dok svi bez razlike moraju đoni« jeti po nekoliko pari rublja (čama« šira) i barem po jedno odijelo. Molbe treba najkasnije do 20. au« gusta o. g. predati kod nadležnog kotarskog vakufsko«mearifskog po« vjerenstva i priložiti im: 1.) liječ« ničku svjedodžbu o potpunom du« šcvnom i tjelesnom zdravlju moli« telja; 2) svjedodžbu nadležne op« čin e o imovinskim prilikama; 3) izvadak iz nufusa iz kojeg će se vi« djeti da molitelj nije prekoračio 14 .godina života i 4). svjedodžbu o svršenju narodne osnovne ško« le. Molitelji će se podvrgnuti i pri« jadnom ispitu, koji će se:obavlja« ti I. i 2. septembra (u srijedu i čet« vrtak), a nastava imade otpočeti u subotu na 4. septembra o. g. Na ispitu će se molitelji pitati1: 1) iz kiraeta: razgovjetno učenje u Kur'anbAzimu: 2) iz srpsko«hr« vatskog jezika: pravilno čitanje i Miševi, štakori, stienice, i žohari Centralna drogerija Braća Šaninagić Apel velikog vezira na činovnik štvo u Traciji. »Times« jaylja iz Ca« rigrada, da je vćliki vezir obzirom na činjenicu, što su velevlasti neo« pozivo zaključile Traciju odstupiti Grcima, pozvao sve činovništvo da zapriječe otpor protiv Grka. Dalje ih pozivlje da Grcima pruže svaku pripomoć i ostanu na mjestima, dok ne dođe nova atenska vlada. Boljševici organizuju Kavkasce. Iz Amsterdama se javlja: Prema vijestima iz Carigrada, boljševici su raspustili vojsku Ascrbejdžana, te organizuju nanovo armiju repu* blikc kavkazke. Već su organizo« vana četiri puka otišla na poljski front. Boljševici organizuju tako* đer terske i kubanske kozake. Talijani se odriču Grčke. —i Rimska štampa bavi'se potanko sa talijanskosgrčkim sporom. Sva štam pa je mišljenja, da ugovor između E'ikonija i Venizelosa iz 1919. nije aktuelan, jer se promijenilo fakti« čno stanje. Italija je Grčkoj obeća« la Dodekanez uz pretpostavku,, da će dobiti rekompenzacije u Maloj Aziji, Albaniji i na Jadranu. Pošt6 to nijp postigla ne smatra ni taj ugovor obvezatnim. Ozbiljan položaj u Slovačkoj. Iz Praga se javlja: Prema pisanju »Ceha«, u Slovačkoj je položaj jako ozbiljan. Cesi se iseljavaju iz Slo« vačke u Moravsku i Češku. Socija« listi također nisu u Slovačkoj sas« vim sigurni. Čini se, da pokret, u Slovačkoj ima boljševički i nacio« nalistički karakter. Domaće vijesti i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—, za štakore i miševe K 10"— za žohare ruse i Švabe po K 10’— , Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenke K 10-— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5’— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6’— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 i j ! I I I I I I I I i 1 ! [ I I I pisanje latinicom ili ćirilicom, ra= zumjevanje pročitanpg, glavne vr« zumijevanje pročitanog, glavne vr« ste riječi i dijelovi proste rečeni« ce; .3) iz matematike: okretno-'ra« ćunanje, usmeno i pismeno, cijelim jednoimenim i višeimenim broje« vima. Prijamnom će se ispitu pod« vrgnuti (i molitelji, koji će plaćati opskrbninu kao i oni, koji će sta« novati izvan medreskog konvikta. Lijepa perspektiva za buduć« nost. Prenosimo iz »Obzora«: Na« javljeno povišenje željezničke ta« rife, koja će sada stupiti, na snagu, doskora će se manifestirati u ža« losnim posljedicama, jer nade, ko« jima smo se počeli podavati, da je konačno došla era teško iščeki« vanog sređivanja cijena, postaju i« luzornima. Seljaci već sada izjav« Ijujn da i ne misle na to, da bi stu« panjem novih’ željezničkih tarifa na snagu, donosili svoje produkte na tržište uz maksimalne cijene, već se groze, da će na eventualne represalije sa trane vlasti od« govoriti najtvrdokornijim dob« ro organizovanim sveopćim bojko« tom. -Trgovci, koji su u posljednje vrijeme već počeli snizi vati cijene preko noći opet su ih povisili. Se«. ćer se je još pred kratko vrijeme direktno turao u ruke mušteriji, pa mu je (Sjena bila pala na 45 K po kili, danas je već dobrano po« sakrivan, a cijena mu se digla na novo 56 K, pa od dana u dan po« stepeno raste. Sve više i više po« staje glasnijom verzija, koja govo« ri. da će cijene brašnu silno posku« piti, a da ni ne spominjemo pita« nje ogrijeva. Dakle, lijepe pers« pektive za budućnost!« ' »Hurrijetova« zabava. Ovo naše radničko i zanatlijsko udruženje u Sarajevu priređuje u petak 6. augu« sta o. g. cijelo poslije podne t e f e= r i č u Gaju više Hrida uz sudje« lovanje vojne glazbe b. d. obi. i tamb. zbora »Jugosl. Musi. Sport« skog Kluba« u Sarajevu. Čist prihod ove zabave upotrije« biće se za potpomaganje siromašnih šegrta na modernim zanatima! pa je radi toga posebna preporuka su« višna. Krovni crijep (Dachziegel) ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAP1RNICA • HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarište svib vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. • Cijene umjerene. + Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X I ♦ $ ž ф 1 narod u slučaju, kao ito jo desio n alem od (ovornem uredniku radi danka „Krtičnjaitvo u našoj politici'. Mahmud Džaferovie-OkBu.nd tulio gn i« naime radi prestupka i* §§ 442 i 450 kaz. »ak. i § 24 zak. o itamp> u-savezu ва § 447 kaz. zakona iz razloga, 6to jđ „od vrhovnog crkvenog (!!) poglavice mad» manake vjero u Bosni postSvljefc za pntujuseg propovjednika- (!!), a u članka mu s® predba­ cuje đa je na nepošten i nepravilan način do­ dao do svog avaničnog (IP) položaja", da je pretvoran i t. d. Ušljed našeg članka ovem je isključenom đakn „toško povređen ugled u narodu* pa „п« može valjano da vrši ovojU dužnost, dok se ne opere prod javnoiću" jer će »vak u njem „vidjeti propalicu (ko da svijet sna da je on propao na ispitn!). varalica niskih i pogrdnih kvaliteta, nedostojan svanje koje iziskuje visoki moralni autoritet". Ta­ ko optuženica, sa čija stilizaciju nosi odgovor­ nost i dr. Miso Semjan. Pored gornje optužnice ugledni je Džaferovi« dao i intervju „Glasu Težaka" pa ćemo, da upotpunimo njegova biografija, dodati još đvijs tri. Prvo nije istina, da je on imenovan, putuju­ ćim propovjednikom", nego je dobio preporuku na povjerenstva, da mu budu na raku pri dr­ žanju »predavanja« i džerrenju (kupljenju mi­ lostinje) uz ramazan, jer da je siromah. Sto se tičo njegove ispravnosti, ona se zrcaii u „dopisu“ iz Carina, koji je citiran u 65. broju „Prav- . de“, a njegova „dostojnost sa sranje koje izisknje visoki moralni autoritet" ogleda se u ovom ugovora: „Prodao в»и — bickl sa njegovim poirebštinama koje se sastoje: pumpa,blatobran, tain, zvono, bikeajg, komad gume, ključ, i ito ima na njem (1 par gami i par mantli) M. Š. Džaferovieu za K 1000 (hiljadu) uz uvjet da ga naučim jahati, a on će meni pri prie manja becikla isplatiti ostatak kupovne svotod 8®0 K (osam stotina) — Ja ča becikl pre­ dati sasvim u redu kad on dođje po njega. Fojnica 27. maj 1920. Prodavaoci E. 8.“ Ete taka izgleda taj „propovjednik" .... . | ! I ! i . j i ! | ; | , Sta ko želi? 1 ! ! j ј , Ekrem želi, da se njemu i njegovu društva a općini dade potpuno povjerenje sa maslini, strane, kad već on sa svoje strane daje veli­ kodušno povjerenje dru Brusnici i Spahi n na­ stup inju musi, interesa u Beogradu. Baš je če­ dan i pametan!... Predsjednik dobrovoljaca želi, da se jed­ nom prestane govoriti o muslimanima, katoli­ cima i pravoslavnim u građa Sarajevu, veo da se govori samo o gragjanima, ali opet bez „klju­ ča«. Razumije se, da bi ova njegova želja bila na pravom mjesta vnegju dobrovoljcima samim u prvom reda, koji prave veliku razliku izmegju s em lje mnslimanske i nemuslimanske, kad provode pljačka, otimačinu i palež. U tra­ ženju prava ne smije se dakle potezati ključ, jer ide muslimanima a prilog, ali će se dobro­ voljački ključ uvijek primjenjivati na musli­ mansko dobro. Ko želi da mu ponovno Šaljemo list neka od­ mah požalje dug i novu pretplatu. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamente, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. t Trešeljah Podigle ве tuke u hajduke r»kao bi uai Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co Zsom^olva, Banat Prodaje se žsž« MLIN za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima Vrlo lijep izgled. — Za V, sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. Sa uspjehom oglašuje se u „Pravdi". W ■ "" .... Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo uSaraj’evu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.HOO. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavila sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. ■ддшиви^&Јввмпдднндоввмдннддв|дннм ___ Odgovorni ur^tA: F. SnWin, 47 ¥1МШ: ОмПмШ CMbM < ■. ft. BteMMtila D. k Ж. КМм, IVMina. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c76681aa20db854b5e898313348f6895.pdf d756ef62c9f82c079ee258ff67ef8d19 PDF Text Text — — • - . ... i p • ' ■ * ■ ' Poštarina u gotovom plaćenb. w I ш WW жВ>' ^až ЈВјГ 'Wv ЛИк tfc ■ ГМСШ® ЈЈГГОСЛАВЕНСКЖ Broj S0 (l^) Bilećki slučaj. ■U broju od 6. jula donesosmo -brzojavni izvještaj o pokolju u Bi« leći, a budući je pismeni izvještaj, koji je odmah otpremljen, — po< jeo mrak, donosimo danas nje« gov duplikat, što nam je poslan putem jedne osobe. Ne možemo, a da i ovom prilikom ne žigošemo drski način plijenjehja poštanskih pošiljaka. Izvještaj glasi: »Na 2. ju« na u petak u jutro pronese se glas, da je nekoliko muslimana u selu Njeganovićima zaklato od Перо« znatih pljačkaša i šta više da žan» darmerijska stanica sa Plane javlja da su ovaj zločin počinili Aleksa Biberdžić iz Vranjske (Bileća), koji se prije nekoliko mjeseci odmet« nuo u šumu, te — Meho Ćatović, propalica iz Bileće, koji se kako se čuje, vćć dulje vremena nalazi u Slavoniji. Razumije se, da je ova« kav strašan zločin dirnuo sve po« štene građane, pa nijesmo mogli o« doljeti, a da ne odemo na lice mje« - sta i o stvari se potanko informiše« mo. Evo šta smo doznali: ’ U petak izjutra između 5—6 sati pošlo je oko 20 muslimana iz sela Njeganovića u Fatnicu, da okopa« vaju kukuruz. Između sela Njega«, novića i Pađena u kršu sjedili su trojica mladih ljudi potpuno obu« čeni u — nove žandarmeriske halji« ne, te kako su muslimanski seljaci išli' jedan za drugim, »žandari« su ih zaustavljali i pitali za imena, a jedan je, као najstariji, imena istih pisao. Najzadnji je ’došao jedan pravoslavni, imenom Tupanjanin. Pošto su utvrdili, da više niko ne • ide na rad, jedan im je od krvnika saopćio da su oni žandari od čete potporučnika Vuka Lubarića, koji krstari jzmeđu Gacka i Bileća, te pošto su se pokazali pljačkaši oko Bileće, da imaju zapovijed, da iz svakog sela uzmu sa sobom po ne« . ■ koliko mladića, da bi im pomogli ove pljačkaše progoniti. Dalje re« koše da su iz Njeganovića odrede« na šestorica, koje je odmah iz po« niša pročitao, izabravši najbolje momke: četvoricu Đapa, jednog Av« dića i jednog Bajramovića, saop« ćivši im da i oni moraju sa njima ići u potjeru za pljačkašima, a pu« ške da će dobiti na žandarmerijskoj stanici Plana. Isti su se izgovorili, da ne bi rado išli pošto moraju svr« šiti prispjeli poljski rad, ali pošto im je rečeno, da je taka zapovijed, oni su bez otezanja pristali. Osta« ■ lim seljacima krvnici su dozvolili, da. idu na rad, i oni su, ne misleći da bi se moglo šta dogoditi, mirno otišli na rad. Odabranoj četvorici saopćiše, da ’ <će ih jedan goniti do žandarm'erij« ske stanice Plana, gdje će dobiti puške, ali ih moraju svezati pošto ih goni jedan, a njih je šestorica te bi mu mogli pobjeći. Isti su se opi« rali i pitali zašto da ih vežu, nu ngj« kašnje kad su im puške u prsa pri« nijeli, morali su se predati, te su ih tako svezali. Sad je izašla nova na« redba. Svaki od krvnika uzeo je po dvojicu, te su ih odmah skrenuli sa puta u krš. Odmakavši jedno 300 metara sa puta jedan je od krvnika, ’ koji je gonio svezanog Bajramovića i jednog Đapa, htio da pušku na« puni, a ova dvojica opazivši da im jc opasno, počeli su ispred istog bje« žati. On se dao za njima u potjeru te je Bajramovića u ruku ranio, do« čim je Đapo zdrav pobjegao. ■ Druga dvojica krvnika odmah su ostalu četvoricu namjestu iz pušaka __ -■ илк l '^И Konjic ■ 4|И Ш POJEDINI BROJ 1 X r u n a. 11 ■ ж iz,az\8& «1 ЖЈИ Uređuje FBeahcioni SS Ж ВЛ Igra «4BBNB^ fl| ЈМн> етНВШЦЦ|&> W Sarajevo, subota 7. avgusta 1920. (23. zilkade 1338.) - . Sigurno vas zanima kako se vodi istraga i jesu li poduzete kakve op« sežnije mjere proti zlikovačkim na« padačima. Jok. Do sad nema kakve energične istrage, već kao što je i obično kod nas postupano. U Nje« ganovićima kod Rogana i ostalih pravoslavnih vodio je istragu jedan žandarmenjski narednik sa Plane, koji je, kako se čuje, zaručen kod Rogana, a inače je poznat kao ju« nak, jer je svoj gnjev iskaljivao na muhtaru Avdiću. Čudimo se gosp. potporečniku Narančiću, da je mo« gao ovako šta dozvoliti i još ovoga deliju drži na jednoj, te istoj sta« nici. I izvještaj, da su kako gore navedosmo,, zlikovci bili Biberdžić i Ćatovic, potječe od ovog naredni« ka i ne odgovara istini za Ćatovi« ća, jer je isti izvan područja B. i H„ dočim se zlikovci još tačno ne zna« ju, već se govori o Biberdžiću, Man« diću i drugim. Još nešto: Prije 20 dana javno je telalom proglašena po gradu naredba zemaljske vlade, kojom se poziva Aleksa Biberdžić, da se preda u roku od 10 dana, jer će se u protivnom slučaju njegova familija iz područja B. i H. izagnati, cijeli imetak prodati i t. d. Ali do danas ništa na stvari. Sarajevo, 6. augusta. U službenom listu naše zemalj« ske Jade čitamo ovu vijest pod naslovom »Osvještanje nove škol« ske zgrade«: Javljaju nam s Ilidže, da će na Pantelijev«dan 27. o. mj. biti svečano osve stanje no« ve zgrade narodne osnovne škole, koju je podigla vlada uz pripomoć naroda iz sela Vojkovići, općina Hrasnica. Umoljavaju se prijatelji škole, da posjete ovu narodnu sve« čanost«. Selo Vojkovići broji u svemu 268 žitelja, od kojih je 266 pravoslavnih i 2 katoličke vjere. I eto, dobiva školu premda ima tri i četiri puta većih muslimanskih sela koja uza« lud v,ape 'za školom. No ostavimo to na stranu. Ovdje nas više jnte« resira pitanje: čijom se inicijativom zavodi — osveštavanje narodnih osnovnih škola? Toga nije bilo ni pod klerikalnom Austrijom, pa bi« smo htjeli znati: odakle se na tu ideju dolazi u »slobodoumnoj« i »naprednoj« Jugoslaviji ? Šćepan Mali jedva je jedvice iz svog na« slova izbacio riječ »i c r k ▼ e n e po« slove«, pa Se bojimo da vjetar ne puše jz njegove kancelarije. Stoga tražimo razjašnjenje. Godina 11. JEDAN SKANDAL IZ STANBENOG UREDA. Mi smo prije mjesec dana đoni« jeli podnesak isL štamparije, kojim je zatražila ispražnjenje stana u gornjem boju, zgrade u svrhu, da proširi štamparijski posao i otvori tvornicu papirnatih vrećica. Ovim poduzećem štamparija ide za tim, današemsiromašnomžen« skinju pruži zaradu ina taj način zaposli oko sto« t i n u n a š i h s i r o.t a i i z b a vi ih bijede i nevolje u ovo skupo doba. I šta mislite, kako se ponaša naš stanbeni ured u tom po našu sirotinju tako važnom pi« tanju? Od uprave »Merhameta« i naše »Akcije« izviješteni smo, da stan« beni ured kani zaobići ovaj zahtjev za ‘pripomoć naše sirotinje, jer da ima — »prečih mušterija«. Nijesmo mogli vjerovati 'da je tać« na ova informacija pa se obratismo na stanbeni ured, da provjerimo o« vu glasini). 1 zbilja, stanbeni nam je ured donekle potvrdio ovu infor« maciju saopćivši nam, da o izdava« nju rečenih prostorija nije još do« nešena odluka, budući ima više kompetenata, među kojima ima i — činovničkih obitelji. »Ima činovničkih kompetenata« i to Je odmah dovoljan razlog, da naš stanbeni ured stavi u pitanje eksistenciju stotine naših sirota! To je dovoljan razlog, da naš gosp. Mačkić jednim hicem ubije i dru« gog zeca, pa spriječi razvoj jednog našeg zavoda, jedine naše štampa« rije. Mi se prosto zgražamo na o= vaku besavjesnost i pitamo šefa tog Mentalite ubojica vidi se i po o« vom užasnom Jaktu: Kao što spoj menusmo, sa 'muslimanima je za« stavljen i jedan pravoslavni kojeg su pitali: kakvi su za vrijeme rata bili zaustavljeni muslimani. I kad je Tupanjanin rekao da ih zna kao poštene 1 j*u de, skočio je jedan krvnik i nožem mu otsjekao jedan brk govoreći: »Majku Ti, zar i u Tebi ima Muhamedanske krvi te ih braniš?« Uz to ga je udario nogom i odmah ga otjerao. i račun poSt.steđionicelllS. Ho ruši naše eksistencije? I poubijali, te nezadovoljivši se time, 1 dvojicu su još noževima zaklali. ф Interesantno je da je kod umore«, . nih nađen cijeli njihov novac, po I čemu se vidi, da je naročito bilo od« i ređeno da se ubiju, jer nije bilo po« i hlepe za novcem. Čudnovato je sa« mo, kako su isti znali dan, sat i mje« sto kuda će proći njihove ijftve. Svakako su još i drugi imali udjela u ovome zločinu. * odbor. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. : I ' I i ureda, kako smije žrtvovati ovako velik interes,islamske zajednice jed« noj fiks' ideji, da kao član ravna« teljstva štamparije ne može odluči« ti o njenom opravdanom zahtjevu. Stoga protestiramo proti ovoj nje« govoj rigoroznosti i tražimo, da stvar uzme u svoje ruke i riješi je na korist naše sirotinje. Mi ne ćemo dozvoliti da se i ovdje ošteti naša sirotinja i izjavljujemo otvoreno, da će rješidba, kojom bi se pokuša.« la protekcija pojedinaca na štetu zajednice udariti na najodlučniji naš otpor. 1 dotjera-li g. Mehmedbašić dot« le, da Mačkić zloupotrijebi ®jego« Vu popustljivost, onda neka nosi od« govornost kako za demonstracije tako i za sve daljnje pošljedice, ko« je bi mogla izazvati eventualno ne« povoljna rješidba njegova potčinje« nog. Kako čujemo, »Merhamet« će intervenirati kod vlade, pa se nada« mo, da će i ona sa svoje strane uči« niti potrebni korak, da se izbjegne suvišnim trzavicama i neprilikama. Jer po srijedi je eksistencija stoti« ne naših sirota, pa se ne treba ču« diti, ako izazov stanb. ureda prouz« roči oštru obranu tih ugroženih in« teresa. Još nešto. Kad je naše uredništvo dobilo otkaz štamparije nijesmo u« ložili ni prigovora proti tom utka« zu, prpmda evo godinu dana uza« 1 u d n o tražimo prostorije pa ćemo doći u silnu nepriliku. I o tom bi g. Mehmedbašić trebao povesti ra= čuna, a i vlada, kojoj prtimo na du« šu ovih stotinu svojih sirota. Agrarna reforma i taa. ' I I I Glavni organ radikalne stranke, beogradska »Samouprava« u broju od 1. o. mj. donosi ovaj uvodni čla« nak: »Kiko Pravda (beogradska. Op. ur.). Politika i drugi listovi, sigur« no po jednostranim obaviještenji« ma demokrata, predstavljaju sa svim n^tačno poglavito onaj dio pregovora koji se odnosi na agrar« nu reformu, g. St. Protić, čije se i« me naročito tu ističe, ovlastio nas je izjaviti ovo: 1. Pitanje o isplati haka za 1918., 1919. i 1920. godinu i pitanje o čl. 6. i 7. uredbe o beglucima nije novo sporno pitanje. Ono je bilo predmet pregovora pri samom obrazovanju vlade g. Vesnića. Za to je ono i sad predmet pregovora, jersedosad ništa nije učinilo u s m i s« lusporažuma portom pi« tanju. 2. Po želji g. predsjednika vlade g. Protić je prethodno razgovarao o tome s g. Krizmanom, ministrom za agrarnu reformu. Opet po želji g. predsjednika g. Protić je dao, poslije toga, njemu, g. predsjedniku, zabilješku o tome šta bi trebalo tražiti i uraditi po pitanju agrarne reforme sad odmah, kazavši mu da iz razgovora s g. Krizmanom nije mogao određeno saznati šta derao« krati misle o toj stvari. 3. Povodoip toga je došao pismen odgovor demokratske zajednice ko« ji je objelodanio veliku razliku iz« među oba gledišta — veću nego što se mogla predviđati i očekivati po« slije razgovora s g. Krizmanom. 4. Najhitnije tačke g. Protićeva I shvatanja stavljene na hartiju su • . ove : a) da se odmah obrazuje agrarno privredni komitet ministara, po u« gledu na komitet privredno«finan« sijski, koji bi raspravljao sva važ« nija i načelna pitanja iz oblasti ag« rame reforme i ona od njih koja su u vezi s poljskom privredom i šumarstvom. b) da se utvrdi i punovažno ob» znani da zemlju mo'gu dobijati sa« mo oni koji su dosad bili zemljorad« nici, bez obzira na to da li su oni bili dobrovoljci ili nisu; c) da se oni koji su poslije 25. februara 1919. godine samovlasno zauzeli zemlju, u prvom redu u Bo« sni, smatraju kao zavatinari, i kao I takvi od strane državne vlasti tre« t tiraju; I d) da se, do k 1 e s e na licu mjesta ne izvidi stanje i stvari u pogledu svih zemalja iz ! člana 6. i 7. uredbe o beglucima ! od 14. februara ove godine, odmah oslobode i sopstvenicima stave na i slobodno raspolaganje i obradiva« : nje svi dijelovi begluka ili cijeli be« gluci koji nisu bili naseljen do 25. februara 1919. godine ni zakupnici« ma, ni četvrtarima, ni pridržnicima i — u veličini koja je agrarnim ured« bama dopuštena kao maksimum privatne svojine; i e) da se odmah, u koliko već nije ј otpočeo rad u Bosni s osnivanjem agrarnih institucija (direkcija) i ravnomjernim provođenjem uredbe o beglucima zajedno s čla« nom 6. i 7. te uredbe; �Strana 2 Страна f) da sc odmah otvore i 0 opti« caj stave novčana sredstva za is« platu rente .(haka) z r 1918., 1919. i 1920. godinu u Bosni i južnoj Srbiji — po osnovi p r a v i čn i j o j nego sto je paušalni dese* tak. Veličinu šume potrebne za to i osnov davanja, kao i procenti ko« ji bi od toga na pojedine kategori« je sopstvenika došao, d a u t v r d i a g r a r n o «p r i v r e đ n i k o m i« t e t: a ministar finansija da je du« ■žan pdmah staviti na raspoloženje tako utvrđenu sumu za ovu upo« trebu. Na ove prcdlpge g. Vesnić je dp» bio pismen odgovor u kome su ka« rakteristične poglavito ovc'tačKeI. ad b) Izuzetno mogu se zemlje davati u zakup i zđdružnim orga* nizacijama i skupinama interesana« ta agrarne reforme, te dobrovoljci« ma koji hoće da sc vrate zemljo* radnji. To znači dopušta se da se zemlja daje i onima, koji nisu ze* mljoradnici, a šta sve kroz ovaj »i« zuzetak« može da prođe pokazuju dosadanji primjeri, gdje je zemlja davana —i berberima, i učiteljima, i đacitiia i t. d. i t. d. II. ad d), traži se od strane de* mokratske stranke, da ostane nared* ba bosanske vlade od 19. marta 1920. godine koja određuje »da sva« ki sopstvenik ili težak koji je lani obradio zemlju i istu drži u mirnom posjedu imade pravo da zemlju da* lje obrađuje i u ovoj gospodarskoj godini«. III. ad e) »Odnosno zemalja iz čl. 6.- i i® uredbe o beglucima stavrno je ne m o gu ćn a s v aka r asp o« ložba dok se ne ustanove vrste begluk a, njihova površi* na i zahtjđvi koji se na njih stav* ljaju. U koliko su begluci po čl. 6. i 7. uredbe od 14. februara naselje* ni poslije 25. februara 1919. za njih ima da važi naredba od 19. marta 1920. godine«! IV. ad f) Ova je primjedba valj* da najljepša i n'ajkarak,terističnija — odnosno isplate haka: »Načelno' je stanovište demokratije da za i z« gubljeno feudalno pravo nema bivši imalac nikak« na naknadu. voga Tek se zakonom može dati iz po* litičkih. nacionalnih, socijalnih i drugih razloga neka naknada i za ta prava, u koliko to zakonoda« vac za' umjesno nađe. Među tim dok se to zakonom ne reguliše, ima se postupiti po Prethodnim Odred* hama od 25. februara 1919. godini^ Ne može se imati ništa protiv to* ga, da država, u koliko je u moguć* nosti, počne odmah odgovarati toj svojoj obavezi, ali u svakom sluča* ju ne prije, no što bi pristupila is* plati hrane, stoke i drugih tako ne* ophodnih obaveza državnih, kao i drugih pokretnosti koje su državne vlasti rekvirirale za potrebe vojske u 1912, 1913., 1914. i 1915. godini. Ako pak za ovo nema mogućnosti, onda se može vršiti samo isplata akopto haka i rente onim bivšim imaocima feudalnih prava kojima je gubitkom tih prava ugrožen opsta« nak. U predlogu budžeta za ovu godinu predviđena je suma od 80 miliona kruna za tu svrhu, i iz nje* se ove isplate mogu vršiti u grani* čama koje utvrdi agrarno«privredni komitet u sporazumu s ministrom finansija«! Bilješke Što dikla navikla ... Tuzlanski okrugli načelnik, bivši birtaš a kas* nije policajac, ne može se nikako da odvikne svoje davnašnje navi* kc. Neki dan je na Kiseljaku kod Tuzle sjedilo jedno društvance i te* ferićilo, kad se pomoli, vraćajući se sa »Jenji Dunja«a«, gospodin ok« rugli. Društvo u veselju ispali iz revolvera h*tac, ne pazeći ko nrola« zi i dolazi. Taj hitac rasparao je Kortijev organ g. okruglog, koji je tog časa poslao svog kočijašadakc* ja. da pita: ko se je smio drznuti ida Д. okruglog uznemiruje? Kad je društvo sikterisalo kočijaša*lakcja, izvolio je osobno i glavom g. okru« gli tu stvar izviđati. Nakon krut* kog, ali po g, okruglog ne baš ugod* nog objašnjenja, doznao je ko jc bio tako drzak, da opali hitac. Zabilje* živši ime i prezime »krivca«, te u* bpbf 185 —Broj »PRAVDA* — »ПРАВДА' ! daljujući se izvolio je dati ovu zna* [ čajnu ispriku: »Oprostite, ali ja ino* | ram vršiti svoju dužnost«. Eto, što će reći moć navike. Ovo nam ujedno objašnjava zagonetnu simpatiju pretpostavljenih prema g'„ , okruglom. Blago njemu i nama, kad ! predpostavljeni znaju cijeniti krup* ne i sitne stvari jednako! Tako' i treba. Živih! Stipo Radić osuđen. Dne 4. o. mj. u 10 sati prije podne izrečena je o* i suda proti Stjepanu Radiću, koja je proglašena u njegovoj’ otsutnostf, jer nije htio da bude prisutan pri , proglašenju osude. Stjepan Radić proglašetf je krivim zločistva izda* jc otečestva i prestupljenja’ proti ustavu, te se osuđuje na kazan zat* j vora od dvije i po godine. Kad dobijemo uvid u ovu osudu, progovorićemo o njoj opširnije. Za sad konstatiramo da je i neki neu* tralni listovi označuju pristranom. »Hrvatska Obnova« o Cokorilu veli ovo: »Prije nekoliko dana je na arnautski način bio ižlupan urednik »Jugoslavije« g. Gavrić povodom pisanja »Srpske Zore« od nekoliko pitomaca Čokorilovih ideja. Mi smo u mnogo navrata ustali proti ovom buntovničkom organu, k o j i s t v a* raunašemnarodunabesti« jalan način rat između Sr* b a, Hrvata, i Muslimana i organizovanim sredstvi* ni a obara temelje naše države. Mi protiv terbra novinskih osoba sa strane nevaspifanih barbara najoš* trije protestujemo i otpužujemo — našu vlast, jer ona trpi, da s e"u n a š o j d r ž a v i š i r i n a 1 e* g a I a.n i s i s t e m a ti.čk i n ačin anarhija«. Nikad nije ništa pravije rekla! I .1 ■ ; ! i : , I | j : I ■ j- i ‘ ; I Jajce se priključilo našoj orga* nizaciji. Pišu nam iz Jajca: U prilo* gu vam šaljemo prepis zapisnika od 23. jula t. g. iz kojeg se vidi, da smo. i mi već jednom poveli potrebitu organizaciju. U odbor su izabrana slijedeća gospoda: za predsj.ed* n i k a g. Abdulah ef. Moranjak, za pod predsjednika g. Mah* mudbeg Kapetanović, za tajnika g. Husein ef. MenziMžić,-za bi a* gajnika g. Zuhdi ef. Žužić, za odbornike bez funkcije gg. Hafiz Sejfo Hadžiosmanović, Sado Šamić, Salihaga Sarač, Fadilbeg Zaćiragići Sado Sardupalović. i : j ! i : : Prigodom .skupštine predložio je ij Hafiz Ejjub ef. Makić da se prisut* j ni izbornici sjetio našeg dičnog, a jedinog lista »Pravde« sa dobro* voljnim prilozima, te je u tu svrhu sakupljena svota od 500 K koju će* t mg poslati na redakciju »Pravde«'. S. — U prošlom članku prikaz^« i .Ujedno molimo, da nam se poš.a* i smo, koliko su materijalne štete pre* Iju i potrebite upute za daljni rad. ! trpjela samo ona 53 zemljovlasnika, koji nam poslaše ovjerovljene za* Odjek Kruljeve afere. Iz Novog pisnike o sudbenim očevidima. Uz* I dobismo K 2.520.— sa ovim pro* me li se u obzir da samo ova 53 pratnim pismom: U prilogu dostav* slučaja predstavljaju svotu od pre* ljamo Vam iskaz dobrovoljnih pri* ko 24 milijona kruna, onda se mo* loga kao i imena doprinosnika za že zamisliti, kolika bi ta svota iz* naše glasilo »Pravdu«, koje darova* nosila, kada bi svi oštećeni iznijeli telji dopriniješe kao znak svog o* sume pretrpjelih šteta. Tada bi, si* dobravanja Sakib ef. Korkutu, po* gurno ta svota Iznosila ne milijune, vodom njegovog energičnog nastu* nego, milijarde! No o tome ćemo govoriti kada bude trebalo, a sada da nastavimo sa prikazivanjem o* : nih nepravdi, koje se svaki dan po* navijaju, i koje jasno potvrđuju o* ; no što smo nekoliko puta ustvrdili, naime da se radi na sistematskom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. uništavanju muslimana u Jugosla* i viji. Oko krize. N'a sastanku gg. Ves* 1 .) Da sama b. h. zemaljska vlada, nića i Davidovića postignut je spo* rkzum gotovo u svim pitanjima o« odnosno sadanji predsjednik g. dr. 'sim u agranom pitanju. Dr. Vesnić Srškić podupire taj rad evo dokaza: početkom jula t. g. boravio je dr. . jc donekle ublažio ranije zahtjeve Srškić u nekom poslu u HamPijes* • Stoj ana Protića glede riješavanja ku-kot. Vlasenica. Tom prilikom je ' agranog pitanja, naročito u Bosni i Hercegovini. Vesnić je tražio, da držao govoranciju sakupljenim se* se begovima ima platiti dužni hak ljacima, u kojoj je prisutne uprav i da se seljaci, koji su nasilno za* nagovarao da svojevoljno otimaju uzeli begovsku zemlju, imaju srna* i obrađuju begluke. Sta više, ima trati kao zavatinari, da se naime znakova, da je uslijed nagovora zemlja ima držati kao da je ođ njih Srškićeva, neki Glavučič oteo mu* uze.ta u najam'. Demokrati žele, da slimanu Salaharoviću njegovu vla« štitu zemlju, koju je Salaharović ■ nova vlada učini samo priprave za riješenje tog pitanja, koje ima da kao težak vazda sobom obrađivao. Na isti način je među pravoslavne i se iznese pred konstituantu. seljake razdijeljen i slobodni po* Slabi izgledi za sastav koncentra* sjed Fadilpašića zvani »Visočnik«, ” cionog kabineta. Parlamentarni klub kojeg su oni vazda u vlastitoj re* Demokratske Zajednice držao je žiji obrađivali. sjednicu, na kojoj se je raspravljalo 2 ) Sa znanjem zem. vlade je me* o Vesnićcvoj formuli glede riješe« nja bosanskog agrarnog pitanja. đu seljacinja razgrabljen i slobodni Nakon dugog vijećanja demokrate posjed Muhamed bega Bukovače su odbili tu formulu. Ministar Davi« iz B. Petrovca, pa da bude ruglo još dović priopćio je to danas prije po* veće, tamo se pokazao jedan pro« dne g. Vesniću. Povodom toga odr« sti seljak Lazar Jialaban izjavlju* žana je u utorak konferencija, pred* jući, da on ima od zem. vlade do* stavnika Parlamentarne Zajednice zvolu, da upravlja sa Buko* te je sačinjena druga formula, u ko« vačinim slobodnim posje* joj je načelno priznato pravo be* dom, te je poče 6 kupiti i gova na hak. Ta je formula u svo« h a k o vc od seljaka, koji su jim zahtjevima blaža od prve. Ista na silu begluk obrađivali, je u utorak po designiranom mi« i u svoju kuću ostavljati, nistru predsjedniku g. Vesniću tiru* dočim sc Bukovači brani i breme ecna demokratima, koji su u večer trave ukositi, da svojoj kravi polo* u svojoj sjednici o njoj raspravlja* ži, i to na posjedu, kojeg je vazda ti. Izgledi za koncentraciju sve su u svojoj režiji obrađivao. Tako se manji, jer se jasno vidi i opaža, da dopušta da se jedan prosti seljak demokratima nije stalo do koncen« njegovim imetkom razmeće, a on fracije. Neopravdanim zahtjevima neka pokućstvo prodaje i sebe, i oni nastoje da je ometu, jer se na« familiju prehranjuje. Ovakova ne* daju, da će u slučaju neuspjeha Ve« pravda prelazi i same granice bolj* snićeVu»misije sastav kabineta biti ševizma i mi zaista neznamo kako Palitičhi pregled 1 . 1 (Nastaviće se). iz naše organizacije. Ogledalo ! vaka, da su oni 1919. tu zemlju o* brađivali, ostali su bezuspješni i nj i* vu i sada drži Pervan. Usput napo* пЛгјсто, da je Brkić od prevrata do sada pretrpio 50—60.000 kruna štete, doČim je Pervan osim toliko svojih vrlo unosnih radnja još i veleposjednik, te je pred kratko vri* jeme uzeo samo za jedan komad svog posjeda 160.000 K, a bavi se i posuđivanjem novca uz gruntov* no osiguranje, te danas njegova po* traživanja na gruntovno osiguranim nekretninama predstavljaju jednu veliku svotu novaca. Pitamo zemaljsku vladu kako motiviše оуај s^čaj otimačine: da Ii su ovdje po srijedi socijalno*go* spodarstveni, ili privatno*pravni mo tivi, ili je i ovdje glavni uzrok sis* tematsko uništavanje »Turaka«. • Riječ ima dr. Srškić. I bismo jc drugačije okrstili nego: • sistematsko uništ iš anje »Turaka«. 3) Ahmcd Brkić iz Livna kupio jc : u godini '1919. jednu njivu u površi* ni od 9 dunuma u svrhu da kasnije ji sagradj sebi i četvorici braće kuću 'za stanovanje. Čim .jc njivu kupib počeo ju je raditi, te je jstu pod je* sen preorao a onda preko zime iz« ruko veliku količinu đubreta i na proljeće opet preorao i počeo sijati. Nu kada je bio ii polovici-sijanja • na jedan put na njivu dođe pol. pri« stav Savić sa oruž. patrolom i za* : brani Brkiću daljnji rad na njivi, ; koju uruči ratnom milijoneru, ve« i letršcu, birtašu, posjedniku mlina i - velikom zemljoposjedniku Stipi i' Pervanu, koji je dotičnu njivu-tek I u 1914.. god. pod ćesim držao. Sve I dokazivanje Brkića, da Pervan nije I। dotičnu njivu nikada a kamo li j. Kl 9. sobom obrađivao, kao i dokaz i 'bivših .vlasnika Naherlovića i. No« pa protiv Dru Krulju prilikom.po* sjete Njegova Visočanstva presto« lonasljednika Aleksandsa u Begovoj džamiji. Neka i ovom zgodom Dr. Krulj i njegovo mržnjom protiv muslimana zaslipljeno društvo, još jedanput primi na znanje, da će nas milom "ili silom morati podnositi u ovim zemljama barem još 500 godina. Uz m. selam: Alija Džankić, trgovac. Gornji iznos priložiše ova gospo* da: Po 500 K: A. Džankić, po 200' K: Alibeg Cerić, M. Cerić*Kalende* rac, po 100 K: Mustafa Memić, S. Čatišević, S. Muftić; po 50 R: Hafiz R. Rasovac, M. Muratbegović, A. Bišćanm, M. Džankić,. H. Mautče* haić, M. Topić, ,H. M. Memić, H. J. Safić, M. Čaušcćić, H. O. Kapetano* vić, H. Cerić, A. Biščević, S. Sulej« manović, M. Dautović i M. Topić; po 40 K: A. Krličbegović, po 30 K: A. Rakovac, H. Čaušević, J. Spahić, po 25 K: A. Cerić, F. Berberović; po 20 K: R. Mulić, H. M. Avdagić, M. Zahić, M. Džafcrbegović, M. Kadić, O’. Ibrahimbegović, M. Ka« Jenderac) M, Dedić,, H. Ahmetano* vić, H. Čaušević, R. Kapetanović, A. Begić, II. Kadić, po 10 K: H. Še* hović, S. Muratagić, H. Biščanin, M. Topčagić, M. Veletanlić^M. Raka* nović, A. Memić, M. Šehović i A. Hankić. z povjeren Jlčnosti iz demokratske zajednice. Uviđavniji političari De* mokratske Zajednice nezadovoljni su sa vodstvom glede takvog po* stupka, pa opstoji radi toga među njima jaka struja, koja na svaki na* čin hoće zbliženje s Parlamenta!* nom Zajednicom. No klika Pribiće* viceva terorizira cijelu stranku i o* nemogućuje približenje. Kakva je situacija. Vesnić, koji je od regenta primio mandat za sa* stav koncentracione vlade, imao je sastanak s g. Davidovićem 3. o. mj. s kojim1 je nastavio započete pre* govore. Demokrati preko svoje štampe pokazuju kako su iznenade* ni, što Parlamentarna Zajednica i poslije odlaska g. Protića zahtijeva izvršenje stanovitih pitanja. Zbog toga su demokrate o,dlučili da one* moguće kombinaciju dr. Vesnića odnosno parlamentarne zajednice. Međutim kako se čuje u dobro oba* viještenim političkim • krugovima mandat g. Vesnića je na mnogo ši* roj osnovki nego što se držalo, pa* će se govori, da je g. Vesnić od re* genta primio, ovlaštenje da za slu* čaj neuspjele koncentracije sastavi koalicionu vjadu. Demokrati našav* ši še pred tom alternativom da ili uđu u vladu g. Vesnića ili ne, odlu* čili se na ono prvo, to jest da pri* hvate uvjete parlamentarne Zajed« nicc i da uđu u vladu g. Vesnića. • Mandat dra Vesnića. »Tribuna« donaša: Saznajemo za verziju da je mandat _g. dr. Vesnića na široj os* novi. U izvjesnim se krugovima tvr* di, da će g. Vesnić ako li naiđe na negativni rezultat i nesporazumak kod demokrata, sastaviti vladu iz grupa parlamentarne zajednice. Po izvještaju, kojeg smo dobili g. Sto* jan Protić izjavio je svojim prijate* Ijima, da je protiv koalicije s Iju* dima, koji svakog dana mijenjaju svoje misli i stvaraju uvijek nove �ПРАВДА* — »PRAVDA, t>poj 185 — Broj nas stigli izvještaji, koji ne mogu da prikriju neku tjeskobu. Ruske čete prodrle su preko Buga. One o« vog časa napreduju protiv Varša« ve. Poljaci nisu srušili mosta preko Buga. Boljševičke sile, koje se raču« naju na 40.000 ljudi, napreduju duž gl-anice prema Mlavi, te će odreza« ti jedinu željezničku prugu iz Var« šavc u Gransko. Poljska vlada po« Uži program vlade. Dric 30. pr. i čela je da misli na to, da isprazni mj. prije'podne gospoda su se Lju« Varšafu. Vlada će se nastaniti, u ba Davidović i dr. Milenko Vesnić j jednom gradu na zapadu, odakle će sastali u predsjedništvu ministar« . stva, da pregovaraju o sastavu no« I organizovati obranu zemlje. ve vlade. G. Davidović iznio je Boljševici hoće kapitulaciju Polj« stanovište demokratske zajednice I лке. »Petit Parisien« javlja: Rusi i te je izjavio, da demoktate(nc mp« | ne pomišljaju ‘da s Poljskom sklope gu da popuste u agranom pitanju. mir i hoće da je natjeraju da kapi« Gosp. Davidović predložio je gosp. I tulira. Ruske trupe neprekidno na« Vesniču, da sc pitanje agrarne re« i preduju. Konjica se nalazi samo 30 forme skine s dnevnog reda, te da j kilometara od Varšave. se prepusti konstituanti, da ga ova Konferencija sovjetskih delegata riješi. Ujedno jc g. Davidović pred« u Londonu. »Reuter« javlja: Danas ložio da se stvori koncetraaona vla« u 4 časa Krasin, Kamenov i drugi da s užim programom rada, koje« članovi ruske sovjetske delegacije mu bi glavni zadatak bio izbori. bili su kod ministra predsjednika i konferirali s njime i Bonar Loom. ' Pitanje haka. U političkim krugo« vima radikala govori se da je radj« Konferencija je trajala odprilike 2 časa. Prema obavještenju Reutero« kalni poslanički klub stavio u duž« nost g. Milenku Vesniču da traži od ve Agencije razgovor .je vođen is« demokrata pristanak, da se za prve ključivo o produženju napredovanja sovjetskih trupa protiv Poljske us« dvije godine vlasnicima imovine is« plati hak, kako je to uređeno i ured« prkos otpočetom primirju. Uvjera« bom, koju- je donesla- koaliciona vaju, da su se britanski ministri vlada-g. Protića sa pristankom de» izjasnili sasvim otvoreno po ovom pitanju. mokrata. Ako se demokrati tome protive, onda se mora sada isplatiti ' Irska deputacija u Londonu. Ja« dio haka pošto među vlasnicima i« vljaju iz Londona: Ovamo je stigla manja imade i takovih, koji su os« deputacija irskih nacionalista i uni« talf bez svakih sredstava za život. onista u jednakom broju i to veći« Pitanje agrarne reforme. Poslije nom iz Dublina i Gorka. U Irskoj daju veliku važnost rezultatu te konferencije između gg. Davidovi.« ća i Dr. Vesnića, posjetio je g. dr. konferencije sa britskom vladom. Vesnića dr. Ninčić, te su oni ras« Razoružanje Njemačke. Parlame« pravljali o pitanju agrarne reforme. nat je danas primo zakon o ražo« G. dr. Vesnić još će konferirati sa ružanju u trećem čitanju. Državni poglavicama parlamentarne zajed« ministar inostranih djela dr. Si« niče, te će prema rezutlatu tih pre« mons izjavio je pred skupštinom govora uđesiti svoju daljnju tak« među ostalim: Antanta hoće da ša« tiku. • lje svoje čete na istok kroz Nje« Bosanski radikali osuđuju g. Pro« mačku. Ako bi antanta počela sa o« tića? Brzojavljaju »Epohi« iz Sara« dašiljatijem takvih transporta, zna« jeva: Jedan od istaknutih političa« čilo bi to krštenje njemačke neutral« nosti. Njemačko područje ostaje rj bosanskih radikala, izjavio je na« šem, dopisniku, da se bosanski radi« Njemačkoj, dakle neutralno, a kroz kali nikako ne mogu složiti sa ušlo« nijedno neutralno područje ne srni« vima g! Stpjaua Protića, u pogledu ju se provožiti čete. \ članova 6. i 7. uredbe o beghicima. Bosanski radikali, rekao je politi« čar, učinili bi izdaju prema narodu kad bi pristali na Protićeve zahtje« ve i da bi to značilo onemogućiti se u narodu. Sve bosansko.«hercego« Banja Luka, u julu. vačke stranke, osim jugoslovenske muslimanske organizacije stoje na (Predstojnik koji ne zna agrarnih stanovištu, da se uredba o begluci« uredaba). Javljaju nam iz Banje Lu« ma ima bezuvjetno da provede o« ke: Skoro sam. bio u-Kotor«VaAšu, nako, kako je donijela demokratska gdje mi tamošnji težak Muharem vlada. Mehmedović iz sela Vrapića pokaza smetnje za rad. Za to ne će-da u daljnjim pregovorima učestvuje. Pa ipak je izjavio, da će pomagati koalicionu vladu, ako sc sastav ove povjeri g. Dr. Vcsniću kao pred« stavniku parlamentarne zajednice. Sličnu je izjavu dao a. Protić i Nje« govom Visočanstvu Prestolonasljed niku Aleksandru. K ■? / ' ■. ч Naši dopisi odluku tamošnjeg predstojnika Ju« ratovićif, prema kojoj bi ovaj Mu« harem morao da preda jednu njivu nekom sudskom glasniku Mati Praj« zu na'obrađivanje, jer je bajagi dr« ži 30 godina, pa je ima i dalje dr« žati i to n a o s-n o v u č 1 a n a 6. u« redbe o beglucima. Muha« rem je predao* utok proti ovoj od« luci Juratovićevoj u kom je doka«* zao da nije istina kako Prajz drži tu zemlju 30 godina, nego najviše 10—12 godina, da Prajz ima čis« te svoje zemlje 450 dunuma, da prodaje svoju zemlju, a Muhare« movu otima i da je Mato glasnik a brat mu putar, pa se hvali da je »kader i prava čovjćka osuditi«. Nopokn je istakao i to, da je član 6. uredbe o beglucima ukinut, pa se odluka izdana 13. jula ne mo« že na njemu temeljiti. VANJSKI POLOŽAJ. * Turski ugovor o miru odgođen. Potpis turskog ugovora o miru od« gođen je za subotu 7. o. mi. Mir sa Turskom. Interesantno je, što pišu turski listovi o miru. »Va« kit«, koji izlazi u Londonu veli: »Potpis neće uspostaviti mir; Čari« grad sliči tijelu stavljenom između Anatolskog nakovnja i Evropskog čekića. Međutim, zadaća vlade je. da traži zgodne mjere za uspostavu svog autoriteta u Anatoliji i da po« kaže želju, da će izvršiti pogodbe »mira«. Carigradski »Alemdar« ve« Ii: »Jedina mogućnost da se spase Turska je reorganizacija uprave pod pritiskom činjenica sadašnjeg sta« nj a«. • Dalnje napredovanje Grka. Grč« ke trupe zauzele su Enos. Zaista je čudnovato da g. Jurato« Ugroženo stanje engleskih četa vić ne zna da je 6. i 7. član famoz« u Mezopotaniji. »Matin« javlja iz ' ne beglučke uredbe ukinut — pored Kaira: U Mezopotaniji je položaj sve one novinarske i druge hajke, još uvijek vrlo ozbiljan i za Engle« koja se je mjesecima o toj izmjeni ze upravo kritičan. Na Eufratu i Ti« vodila. Tako ti je to, kada se par« grisu napadaju engleske brodove I niči Mato i Muharem, a kada sudi neprestano arapske bande. 1 — Adrija. Uzmak Engleza u Perziji. »Ti« [ Čuo sam i to, da isti ovaj pred« mes« prima iz Teherana vijest, da ; stojnik dozvoljava demokratskom su sc Engleske čete povukle 60 ki« . popu Mlađenoviću, da nepozvan lometara sjcveroszapadno od Tehe« ! prisustvuje i miješa se u rasprave rana. Uzmak jc izvršen ušljed pri« o beglučkim hakovima i da prj ras« tiska ‘boljševika. U Teheranu je pravi govori seljacima: »glavu po« prouzročena panika, koja vrlo utiče daj, a begluka nedaj« — a g. Jura« na perzijsku vladu. tović to trpi i — ne spriiečava. I taj i takav g. Juratović kompetira za Očajan položaj Poljske. Pariški gradskog bilježnika u našoj banja« Večernji listovi smatraju, na teme« Iju informacija iz dobro upućenih ' lučkoj opštini, gdje je većina mu« slimana! krugova, da je položaj u Poljskoj Adžajip! vrlo očajan. »Temps« drži, da su da« __ __ Стоана 3. Domaće vijesti i I ’ i ; ! ; I i ! I ! I ( ' • (I ! ‘ ! ! i . [ , ! Mostar, polovicom jula. (Državničko »cveće« naše demo« kratije). O državničkim sposobno« stima naših »demokrata« bilo je do« Osuda aievesinjskim zlikovcima. sta govora u našoj javnosti i kad« Jučer prije podne pukla jc pred ne« god je neko pokušao ф pred neo«_ vesinjskim prijekim sudom osuda bavještenim svijetohi s te strane i« pozna'tim zlikovcima Račiću i Šiljc« lustrira njihovu vrijednost, kao po goviću. Siljegović je osuđen na smrt komandi, osulo bi se cijelo hovislo na vješalima, a. Račić na 15 godina pogrda u »demokratskoj«’ štampi tamnice. Prema propisima prijekog na dotičriika. Nu da sc vidi, kako suda Šiljegovič je »iva sata poslije njihove reforme u. praktičnom ži« osude obješen.- . votu izgledaju lude i šašave, neka Drvljanov fijasko u Goraždi. — ■ nam, posluži izrmđu ostaloga, i sli« jedeći primjer bezglavosti njihovog ' Pišu nam iz Goražde: Na 25. pr. mj. obdržavao je ovdje g. Divljan »reformatorskoga« rada. skupštinu, ali mu nije ispala kako ' U. općini Kifino selo (kotar Ne« jc on želio, jer je posjeta bila vrlo vesinje), braća Dizdarevići iz Bla«, loša. Upadno je da od .pravoslavnih gaja posjeduju, pod gruntov. uloš« cima br.- 52,- 53, 54 i 141, nekoliko ' građana skoro nitko nije istoj pri« sustvovao. parcela košnice i oranice, koje i Što se tiče muslimana nije nitko glasom gruntovnice važe kao potpu« posjetio ove skupštine; premda je no vlasništvo braće Dizdarevića. g. Divljan čak uvrstio u odbor mu« Koristeći se »blagodatima« sve« slimana cestara Halila Kurtovića iz općeg haosa, prouzročenog šašavim Zubčića, koji niti je bio na skupšti« uredbama naših »reformatora«, Kri« ni niti jc znao da je biran u odbor. zmana et consortes, braća su Da« Govori se da je g. Divljan uvr« z hričić Jovo, Jefto, Lako i Milan, svi stio ovog cestara u odbor po pred« iz istoga sela, jednostavno »priva« tili« neke od gornjih košnica i oja« logu ovdašnjeg ce,starskog nadgled« nika. Čudnovato da se g. Ccstarski i ko prava braća među sob nadglednik brine kako bi pomogao podijelili. Istina, na pritužbu vlasnika zerh«. g. Divijana da otme koji begluk, a ne brine se za ono za što je riaro« lje kotarski je predstojnik u Neve« čito pozvan naime: pod drinske ću« sinju (13. jula 1919.) »oslobođenu« prije na više je mjesta provaljen braću Dabričiče bio malko urezilio, tako, da je opasno ргекб iste pre« odstranivši ih silom sa tuđeg zemlji« šta. No kako pravi junaci lako ne . laziti i pješaku, a kamo li konjima napuštaju bojišta, tako su i braća i marvi, radi čega se umoljava ok« Dabričići u eri novog predsjednika^ ružna oblast, da se ova sramota po« pravi, jer se svaki dan čuju pogrde vlade, a i novog predstojnika u Ne« vesinju ponovno sreću pokušali! ,0« -od naroda radi oteščanog prolaza preko spomenute ćuprije. ni su u lanjskoj godini kosili reče« ne livade, pa kako prema naredbi Stojan Protić u Zagrebu. Prošle novog predsjednika vlade (koji se noći doputovao je u Zagreb g. Sto« je i inače pokazao kao pravi »džen« jan Protić i ostao preko dana u Za« tlman« u pitanju tuđe imovine) od grebu. Jučer poslije podne oko 4 19. marta 920. br. 48,348/20, prjpada sata otputovao je sa kćerkom gđi« pravo na pobiranje plodova sa zem« com Micom u Karpinske Toplice lje onome, koji je i u prošloj godi« na odmor i liječenje. Računa se, da ni dotičnu zemlju »obrađivao«, za« će taj odmor potrajati kratko vri« tražili su od kotarskog ureda u Ne« jeme, jer Je teško predstaviti ’ras« vesinju da im dotičnu zemlju uruči. plet ministarske krize bez g. Proti« Kotarski ured u Nevesinju izdao ća, koji je imao toliko udjela u par« im je ovu odluku od 10. jula o. g. lamentarnom životu ovo zadnjih broj 6.459.: par godina. Odsjeo je u Grand Ho« U agrarnom sporu Jusufa, Alije, telu. (»Obzor«). A hrpe ta, Abida i Muhe Dizdarevi« ća iz Blagaja sa Jeftom, Lkom, Jo« Sitni novac. Povlačenjem kruna vom i Milanom Dabarčićem iz Ki« iz prometa, ostaće kod nas kao naj« fina sela, poslije provedene raspra« manja jedinica pola dinara ili dvije Ve kod ovog ureda dne 8. i 9. jula krune. Usljed toga će nastati velike 1920. donio je ovaj ured na osnovu neprilike, jer će onda nastati još ve« naredbe zemaljske vlade u Sarajevu će gulenje i zloupjjtrebljivanje, te broj 48348/20 od 19. marta 1920. sle« će se na taj način udariti najmanja deću odluku^ cijena pojedinim artiklima dvije Dizdarevići imaju ostati u mirnoj krune. Treba za vremena predusre« obradi vlastitog zemljišta upisanog sti ove neugodnosti. u gr. br. 52, 53, 54 k. o. Kifino selo, Natječaj za bolničkog imama. — izuzimajući bare »Dorupe«, »Trnje«, Svraćamo pozornost našeg ilmijan« »Dijelo«, »Zabarci« i oranicu »Voz« nik« za koje je utvrđeno, da su ih I skog staleža, da je zdravstveni od« lanjske godine pokosili, odnosno o« I sjek zemaljske vlade raspisao na« bradili i to: Jovo Dabarčić. kosani« i tječaj u 153. broju službenog »Nar. cu Dorupe«, »Trnje« i oranicu »Vo« I Jedinstva« za popunjenje, mjesta znik«, Milan Dabarčić kosaniou I jednog imama na zemaljksoj bol« »Dijelo«,.a Lako Dabarčić kosanicu I nici u Sarajevu, koji će doći u IX. »Zabarke« sva trojica zajedno sa I činovni razred. Molitelji za ova mjesta treba da'predlože biljegova« suvlasnikom Dizdarevića Radom ■ ne molbenice zdravstvenom odsje« Vujadinovićem iz Kifina sela. ku u Sarajevu do 20. septembra Na osnovu gornje naredbe sva ove godine. Molitelji imaju da pri« tri Dabarčića imaju ostati u mirno lože: 1) list o rođenju, 2) dokaz da obradi na spomenutim kosanicama su državljani kraljevine Srba, Hr« i oranici. Naknada priroda zemljo« vata i Slovenaca, 3) svjedodžbu da vlasnicima Dizdarevićima ima se su'postigli kvalifikacije po svršenoj obračunati po propisima uredbe o bogoslovskoj-izobrazbi i 4) svjedo« pobiranju priroda sa beglučkih ze« džbu fizičke sposobnosti. malja u god. 1919. Svako smetanje obrade kazniće se globom od 1000 Već bi bilo vrijeme, da se sagradi K ili zatvorom od 30 dana. Protiv most preko Koševa potoka u Mis ove odluke otvoren je put pritužbi • Irbinoj ulici, da se spriječe tolike na agrarnu direkciju u Sarajevu u neugodnosti, a i nezgode koje se roku od 14 dana, o čemu se stranke tamo događaju. Neki dan je auto« obavješćuju. mobil američke misije najurio na Sreski načelnik: Ljubo Marković, . barikadu balvana, koja je tamo na« Apstrahirajući »slučajne« omaš« I pravljena, da bude svjedočanstvo ke sreskog načelstva u Nevesinju, gradske općine i spomenik potkradene »slučajnim« izostatkom i nemara indolencije. Osobito sada, kada bu» napomene grunt. ul. br. 141, u nje« de Regent boravio u našem gradu, govoj odluci, kao i »slučajnom« na« j morati će se stanoviti dio prometa pomenom o tobožnjem s u vi as^ ‘ sa Aleksandrove ulice premjestiti u n i š t v u Rade V u j a d i n o v i« druge ulice. Zar se u gradskoj opći« čas a D izd a reVi čem, ipak nje« ni misli, da će se sav promet moći gova »pametna« odluka zaslužuje ј obavljati preko Vojvode Stepe o« osobitu pažnju. Jer, kako već iz bale? gornjeg njegovog pravorijeka logič« ki proizlazi — onaj, koji je kao pra« Povlastice za đake. Povlastice iz« vi »đctić« u lanjskoj godini tuđu i date za vožnju u četvrtinu cijene u« zemlju prisvojio, u pravu je da pio« niverzitetskim siromašnim studenti« dovc svoga truda i ove godine uži« i ma proširene su prema naređenju va; a sljedbeno tome u punome će , ministarstva saobraćaja i na sve pravu biti da do godine uživa opet, učenike^ srednjih, stručnih i njima ono, što bude ove godine prisvojio! sličnih škola u našoj kraljevini. Pra« Pa da se čovjek ne raspline od u« i vo na te povlastice imadu: 1. stu« divljenja državničkoj mudrosti na« I denti univerziteta, kad idu na pr. ših balkandera! — Mi sc divimo. I od kuće u školu i krajem školske i godine; kad se iz škole vraćaju svo« �• Crtana 4. S^an» Spoj Brn' 185 .ПРАВДА* — .PRAVDA" jim kućama; za vrijeme uskršnjih i božičnih praznika i dva semestrab na raspusta: 2. đaci srednjih škola, kad idu na upis, krajem školske go. dine, i za vrijeme uskršnjih i božić= nih praznika. Sve ovo važi, ako se pored'indek* sa (đačke karte) pokaže na kasi bis leta i uvjerenje svoje školske up= rave o siromašnom stanju, odnos= no da roditelji dotičnog đaka plaćaš ju najmanje od j60 dinara ukupno godišnjeg poreza. Ov’a povlastica vrijedi za ‘II. i III. klasu, brzim i običnim putničkim vozovima u ci« jeloj kraljevini. Dar našim ustanovama. G. Mu. jaga Kučukalić iz Gračanice poslao je preko našeg glavnog urednika 11= jev dar od K 500.- da se podijeli po K 100.— na slijedeće naše usta* nove »/’ravćii«, »Gajrctu«, »Osvitas nju«. Akciji za zaštitu morala i Mu. slim. akad. menzi u Zagrebu. Mi se plemenitom darovatelju najljepše zahvaljujemo! Realna gimnazija u Banja Luci. Školska godina završena je 24. pr. mj. U svih osam razreda bilo je 471 đaka, od kojih je 56 privatnih. Po vjeri bilo je: muslimana 70, katoli« ka 151, pravoslavnih 253, jcvreja 46, unijata 6 i evangelika 2. Maturu je polagalo svega 6 učenika i ovi su prošli na ispitu. U čitavom zavodu prošlo je 416 učenika, a pao je 41. Zavod je ijnao 22 nastavnika. j I I ; Amerikanski konzulat u Zagrebu. Ministarstvo inostranih djela saop= stava: Kraljevska vlada na traže« nje vlade Sjedinjenih Država dala je svoj pristanak za otvaranje a« meričkog konzulata u Zagrebu. Vib burg Koblinger, konzul od karijere, privremeno će upravljati pomenu« tim konzulatom do naimenovanja stalnog američkog -konzula u Za« grebu. Upravitelji dječijih domova. Na prcdlog ministra za socijalnu poju tiku postavljeni su za upravitelje državnih dječijih domova i to: u Reljevu Jovo Arežina, u Kr. Sutjes= ci Anto Barišić i u Tuzli Mehmed Nožić. * Izjednačenje poreznog sitema u čitavoj zemlji. Ministarstvo finan. šija odlučilo je izjednačenje pore'z. nog sistema u cijeloj zemlji. Taj rad ministarstvo povjerilo je gosp. Andronikovu ruskom profesoru fi« nancijalne nauke. , Ne prima se pošta sa Madžar« skom. Ravnateljstvo pošte objav. Ijuje, da je usljed prekida saobra« čaja između Austrije i Madžarske, po ministarskom nalogu-obustavljen no primanje poštanskih pošiljaka, koje su određene za naslovnike u Madžarskoj. Do sada preuzete po« šiljke biti će povraćene predatelji« | ma. Ova mjera uslijedila je, jer na« še kraljevstvo nije sa Madžarskom uspostavilo direktne veze. Kazna za putnike bez karata. Beogradska željeznička direkcija o. bjavljuje raspisom svim željeznič. kim stanicama i revizorima da u buduće za putnike koji uđu bez karte u vlak ili s kartom koja više ne vrijedi ili pređu u viši razred s kartom za niži, da se kazne dvo. strukom vozarinom za cijeli propu. tovani put. - - - - - - - - - - - - - —- - - - £» Nilhelm F. Ticfenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova,škrob u sanducima, amoniak sode, jet-. kog natrona 100% i 1280/0, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo fratiko. Ko želi da mu ponovno šaljemo list neka od« mah pošalje dug i novu pretplatu. ■nslimanska trgovački I Mb M a Bosnu i HtrcajCTini (d. i) n Sarajevu. Ш9» < ImI u sito kuesnHa мтим. jbWi I u aKilnstrii SK. I i inziamu. nlš rWks ii ulete8 НЈ№г I tzkift мкп I ЛвнЛјг 0 sajHiilMi. Нмјјд si! n'ltnletoi pislm I tonumc u№>gi Seji snomh I uroilMcUski truliti. — Inpoli I orađaje внЉв, Hiute I mtkmi min trik mta. И 0 0 И 0 h 9 1 1I f B JI ks₽9h I srodolB ih mtz nln, i platite m Лудћи mlrclct. н l,IO Novome. •______ Kancelarija: Kralja Petra ni ha Z prizmo, lij eno - Brzojati: Труижка lwnk Sarajm - lnterfftai triifa: Zli _________________________ Podružnica u Bos. Šaljite odmah pretplatu ♦ PAP1RNICA ♦ I ♦ HAMDIJE KOPČIĆA Prodaje se MLIN t Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I I X preporučuje svoje bogato stovarište ф [ ф svih vrsta papira, kancalarijskog i J • ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ , obavljaju btzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda“ je jedini muslimanski list u na1 Soj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je ’ svakom trgovcu đa’oglašuje u „Р r a v d i“ „ Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? : ?Btjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i. ponude od zsombolyaške ciglane OGLASI : Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za V« sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: M. Bohn&Co 'ПСшМ Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu , prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Felierov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ risa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Zsombolya, Banat Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudblfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Oijene najumjerenije. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. —. Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. - , |PriuilBgouana Zemaljska Вапћа za Bosnu i Hercegovinu^ Г0п1пл1л Uullllulu ............. P P II U ^ЛПЛ10Ш1 uUlUjuVlI« "= Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bbs. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZaitupttvS: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički hapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kai ilaini zastopstDi za B. I H. SsiIcumzIhI geitnll I Pnig ntigitg iruitii za asl|urn|t gntii nzzgiU I Stila, sn irstl oiiguranja. Odgovorni urednik: F. Šalaka. VhiMik: CentraM Odtooi M. O.« 0 8lua*ariii D. * i Kala«, Шв»аИ»и. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c708db34cbff3a3b8f2684f98f293554.pdf 82cb1a126d5791343a012e78bf992d49 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana; POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcisni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj bi (186) Sarajevo, utorak 10. avgusta 1920. (26. zilkade 1338.) Mani okružnika Grudica. PODVORNIK OBAVLJA TORT URU. HARAČENJE POLICU« SKOG KAPETANA ČUPURDIJE. - DVOSTRUKO UBOJSTVO., ' PALJEVINA. - DEMONSTRACIJA GRAĐANSTVA. -GRU« DIĆ ZAŠTITNIK ZLIKOVA CA. - DOLJE TIRANIJA 1 U pretprošlom broju iznesosmo brzojavni izvještaj našeg mjesnog odbora u Bijeljini, o zvjerstvima državne policije, a danas ćemo da osvijetlimo i pružimo jasniju sliku nesnosnih prilika, koje u mirnoj Posavini stvara nesposobna ruka okružnika Grudića. U izvještaju se veli; Na 28. jula jedan sahat poslije pola noći naišao je kroz Pašine baš« te, vrcajući se kući, radnik Ab« dulah Salihović malo ubijan. Na ulici dočeka ga poznati haramija Savo Gjurić, zvani Šiljak, pod« vornik kotarskog ureda i miljenik bivšeg .načelnika Milišića, sa policajnim narednikom Zečevi« ćem, te po svOm običaju zaustaviv« ši ga ša pitanjem: »gdje ćeš sada?« i ne saslušavši ni odgovora, da ovaj ide kući, takom ga žestinom udari žilom po gla’vi, da je ovaj bez svi« jesti pao na zemlju. No Savi nije ni to bilo dosta, nego je nastavio sa svojom demokratsko«dobrovo« ljačkom žilom i dalje po Abdula« hu udarati. Pribravši se, Abdulah je nagnao u bijeg i utrčao u obliž« nji han, da se spasi od ovog haram« base, ali nije naša onikoga nego jednog stranca katolika, koji mu ništa nije mogao pomoći. Zatim je uletio i Šiljak te ponovno ga izvu« kavši napolje, stao ga je opet mla« titi. Salihović ga se je teškom mu« kom riješio, a kad se je malo pri« brao pogledao je u svoj džep, ali na njegovo zaprepašćenjojfalilo mu je teškom mukom zasluženih 1000 dinara. Cijeli taj barbarluk mirno je gle« dao policajski narednik Zeiević. Nije ni čudo, jer je još u 11 sati iste noći u lokalu Cvjetka Džafero« vića pred više gosti dobro ugrijan rekao, da je deliju otjerao kući spavati, da ga on ne čuva kako se priča naokolo, jer j... svakom maj« ku koga, se boji; on baš ide i vodi Savu pa će večeras netko znati za njeg. Kad je Salihović upitan da li je imao kakve razmirice sa policijom, reče da on nije imao nikakva po« sla sa policijom, niti mu vrijeme dopušta s time se baviti, već je is« toga dana prispio' iz Beograda sa posla, gdje je zaradio tih nesuđenih 1000 dinara, da sebi kupi kola. Sa« lihovića i danas u prijesne kože za« vijaju, a liječnička svjedodžba do« stavita je sudu, pa ćemo vidjeti ka« ko će se stvar razvijati. Kad smo kod Save Šiljka istak« nućemo i to, da je, Savo dobro po« znat među muslimanima, radi bati« nanja i drugih haramiluka što ih čini, od kako ga je bivši predstoj« nik Milišić (pomenuo se ne povra« tio se!) u^eo u podvOrničku službu. Ovaj je delija strah i trepet gra« danima muslimanske vjere, jer se je na više mjesta izrazio, da je »Turcima« — Bog. Kad sresko na« čelstvo povede izvide, u što ne sumnjamo, jer u sadanjcm sreskom načelniku gledamo čovjeka objek« tivna i prava, pribavićemo o Savi još mnogo dokaznog materijala. Pošto smo sretni u harambaša« ma, gosp. okružni načelnik Grudić posla nam svoga miljenika i štiće« nika, kapetana policije Cupurdiju, da mu doprati nećakinju koja je imala iz Beograda doći preko Bije« ljine. Da pribavi što više veselja svomu pretpostavljenom, Cupur« dija naredi na 29. jula uvečer ov« dašnjoj ‘ policiji, dimdušmanima muslimana, u kojima vide roblje i bespravnu masu, nekaku raciju ko« ja se imala kretati u muslimanskim dijelovima grada. U 8 sati došli su kući ovdašnjeg gradskog vijećnika Ibrahimage Mulalića te upitaše za njegova sina. Ibrahimaga im odgo« •vori da je prije tri dana došao iz Šabca na ots^stvo i da se sada kod kuće ne nalazi. Ta izjava ne bijaše dostatna za »državnu policiju«, već poznati ugnjetač narednik Delija sa Čupurdijom pjevali u kuću, bez da je najavio da se ženskinje sklo« ni. Prekopavšbje svu i ne našavši sina Ibrahimagina obrati se njemu sa riječima; »Nećete da služite kra« lja Petra!«, no dobi bolji odgovor: »Kad smo služili Franju, zašto ne bi služili kralja Petra? Jaču sam moga sina odvesti njegovoj koman« di ako je prekoračio otsustvo«. Iza toga su krenuli u Salihbcgovi« ća ulicu u kalanu Idriza Omići. Pred samoga kafanom sretne Delija jedinka šina Huse Selimovića, Sem« su i zavikavši »to-je taj« uhvati ga za ruku te ga predade policajcu Stojanu, koji je dosad mnogo mu« slimana isprebijao, a da za to nije uzet ni na odgovornost. Dok je Cu« purdija druge muslimane sa Deli« jom pregledao, Šemso, bojeći* se da će ga opet tući kao prije dvadeset dana (jer ga je tada policija na mrtvo ime prebila) počne bježati u nadi, da će se bijegom spasiti i mjesto ležanja u hapsu posvetiti se sređivanju ljetine, kojom će ishra« niti starca oca, mater i osmero ne« jačadi. Policajci dadoše se u potje« ru, no' kapetan Čupurdija naredi da se puca, što nije od potrebe bi« lo, niti je smjelo biti, jer je Šemso bio na domak policajskih ruku. Je« dan hitac, zatim druga dva i — Šemso se sruži pogođen u vrat i u leda. Očevidci Pandžić Salih, Omić Idriz, Selimović Rejfo, Ahmetović Mustafa. Bijedni Šemso ostao je cijeli sahat a da liječnik nije bio pozvan, jer je tako godilo musli« manskom krvoloku Čupurdiji i nje« govoj momčadi. Do jedan sat do« šao je na lice mjesta o nesretnom slučaju istom obaviješteni sreski načelnik sa liječnikom Dr. Pejiči« ćem, gdje je bio prisutan i Čupuy dija, da se nagleda svoga heroj? stva, ali nađoše nesretnika mrtva. Sreski načelnik silno je bio ganut nad događajem, ali koga nema, da mu kuća znade. Tako stari Huso sa nesretnom staricom i osmero neja« ke djece ostade bez hranitelja i bra« nitelja. ' Rahmetli Šemso povratio se je iz talijanskog ropstva tek pri« je dva mjeseca i istom što se je malo odmorio stiže ga Čupurdino tane. Gospodinu Čupurdiji nije bilo ni to dosta, već je naredio policajnom naredniku, da sa poznatim Menči« kom (ubojicom Selima Mokrovića) te Matom Lincnerom pođe u Guz« deviće, drugi muslimanski dio gra« da. Pred kućom Husejna Zuličića sretnu Avdu Bećarovića koji je i« šao sa posla zavikavši »stoj!«, na« što je i on počeo .bježati. I ove ju«' načine odrpah prihvate za. puške i počnu pucati. Avdo pane’, no oni Godina IL tim mirno razišlo, odnsesavši sa so« su pucali i dalje te mu tom prili« bom tugu u srcu te uvidjevši da mu kom prebiju npgu. Nije im ni to nema drugog spasa nego u tvrdoj bilo dosta, već su upalili i štalu Hu« (i otpornoj« Op. ur.) zajednici. sejna Zuličića i jedino se ima za« hvaliti kišnom vremenu da fiije ci« Gospodine Gruđiću, zar nije do« jela mahala izgorjela. ’sta nasilja dvije godine dana? Ni« smo ni mi djeca od maćehe. Na I ranjeni je Avdo ostavljen bez Vama je da učinite što Vam spa« ikakve lijqfničke pomoći sve do da u djelokrug, te da protiv Čupur« pola noći, jer su policajci dali va« dije i Save Gjurića zvanog Šiljka tru tabanima, misleći da će tako te drugih policajaca provedete po« zabašuriti svoj zločin. No njihov stupak, ali samo objektivan, a ne je čin vidio M. Mehmedović.. (Ka= kao sa braćom Mura,tbegovićima, ko smo brzojavno izviješteni i Av« jer u drugom slučaju izbijaćemo do je podlegao ranma. Op. Ur.) klin klinom i vraćati šilo za ognjilo. Gosp. Čupurdija osjetivši šta jq Mogli ste narediti da se Čupurdija počinio, nije se smio usuditi na u« zatvori još istoga dana, pa’bi nam licu izaći, već kad se je iniala po« se dopekle zadovoljština dala, ali kopati žrtva njegova bijesa pod si« za Vas muslimani nisu ravnoprav« grundm. je pratnjom žandara mak« ni građani, pa zato neredujetd da nuo prama Rači. Tako je uostalom mu se ništa ne’ dogodi i da dođe glasilo i telefonsko naređenje gosp. pod sigurnom pratnjom. Ovo nam Grudića. još više potvrđuje ispravnost tvrd« Kada je Šemso bio ukopan kre« nje o Vašem partizanstvu, o kome nula je povorka od kojih 500 mu« je »Pravda« u nekoliko navrata pi« slimana bez razlike staleža demon« sala. strativno ispred policajne Zgrade, Ovom prilikom ne možemo mi« da potraži zlikovca i heroja Ču« purdiju. Ali. zahvalivši trijeznom moići, a da se ne zahvalimo sres. vodstvu demonstracija se je razmi« načelniku gosp. Milanu Blažiću, jer nam je svojim nastojanjem donek« nula sa povicima: »Dolje zlikovci, len ublažio bol. Ali šta će i on, kad dolje ubojice!« Došav pred Čitao« »riba s glave srprdi«. No ja da se niču, gdje je povorku pomirljivim ostvari naša stara: »Pašuj, pašo, govorom oslovio H. S. i rekao da dokle li ćeš tako? — Pašovanju i ćemo kaznu za .zlikovce tražiti ’ le« galnim putem, građanstvo se je za« i tvom kraj će doći!« № begovi već zemljoposjednici. Među tendencioznim izrazima, kojima »demokrati« hoće da oslabe opravdanu borbu naših posjednika proti Krizmanovoj uredbi i ostalim pljačkaškim odredbama viših i nižih organa vlasti, u zadnje nam doba osobito upada u oči izraz »beg«, kojim se generalno označuju svi naši posjednici slobodnog kme« tovskog zemljišta. Tendencija upo« trebe ovog izraza sasvim je jasna. Beg u običnom smislu te riječi, ka« ko je razumijeva srbijanska i hr« vatska javnost, znači nešto' slično grofu i baronu, nešto što označuje velikog posjednika. Prema tome ne« što, što ne zaslužuje osobita obzi« ra. Ušljed toga, i izraz »begluk« do« biva sasvim drugo značenje: — »b e» govski posjed, dakle nešto slično veleposjedu , latifundiji, er« go posjed koji treba olahko treti« rati. koji se može pomalo i kusati. Kad se ovaj izraz ne bi malo po« malo prenosio i u novinstvo parla« mentarne zajednice, mi bismo ovu. »demokratsku« smicalicu pustili bez prigovora. Poznato je naime, da se njihovi voždovi kao i njihova štam« pa, ne mogu podičiti kakvom sa« vjesnošću i poštenjem, pa taj izraz ne može, mnogo značiti na njihovoj težnji, koja je i onako prepuna raz« nih laži i opsjena. I No ovako moramo konstatirati i tendencioznost tog izraz i upozoriti j priječko novinstvo, da je agrarnom i uredbom od 14. februara u glavnom pogođen naš mali posjednik (veli« ' kih posjednika kod nas je vrlo ma« I lo), pa je i sam barbarin Krizman , morao javno priznati da je tom u« ■ redbom ugrožena e k s i s t e n= čija mnogih maloposjedničkih fa« milija. A kad jedan »demokrat«, pa j još ministar, priznaje kakav svoj j nedostatak," onda se tek može mi« . sliti, kako stvar uistinu izgleda. Me« ; đu žrtve Krizmanove neuredbe u glavnom spadaju obitelji naših O« brtnika, koji u znoju svog Ijca sku« čaše koji krajcar i k ispiše koma« dić žemlje, zatim tako zvane »agin« ske« porodice, koje većinom posje« ' duju nekoliko dunuma begluka i ko« jeg kmeta. Njiina ne pada ni na kraj pameti, da bi prisvojili begov« sku titulu, sve kad bi im to dopu« stih običaji, radi kojih bi zbog ta« kog prisvojenja postali smiješni i drzoviti. Oni su demokratičan i ra« din elemenat, koji bi svoju zemlju obrađivao daleko bolje od tadanjih uzurpatora, jer nema drugog zani« manja i jer se ne može uzdati ni u Sju protekciju. Dakle: ne begovi, već — zemljo« posjednici! ф Iz Sandžaka i Makedonije. Kako skopljanski špekulanti zamišljaju ulogu muslimana. Na drugom mjestu, u bilješkama, »Na zatvorenim konferencijama donosimo kako su imenovani cen« ovdašnjeg džemijeta donose se od« zori narodne banke, a ovdje ćemo luke, o kojima svako ko vole ovu da pribilježimo »prijateljsku skrb« državu mora da vodi računa. Za za muslimane, kako je ispoljena u sada se, naravno, te odluke drže u »Privrednom Glasniku«, organu tajnosti. skopaljske trgovačke omladine. G. Saznaje se, međutim, da je dže« Elezović, bivši turski iajme« mijet ozbiljno đlskutovao pitanje kam i poslanik u carigradskom o stvaranju jedne čisto musliman« parlamentu pod naslovom »Musli« ske banke u Skoplju, naravno po manska banka« napisao je ove ret« ugledu na muslimansku banku u 9 Sarajevu. Ne možemo da se n a« ke u 64. broju od 29. jula: �Strana 2 Страва -PRAVBA" — .ПРАВДА* čudimo mentalitetu džemijet« džiia, da i ekonomsko=finansiske prometne prenose na verski teren. Računali smo da su u stanju, da razumeju e su prošla vremena or« ganizacijama na osnovi, na.kojoj radi džemijet, ali smo se prevarili. Oni koji su vekovima eksploatisali I radni narod, i stekli neizmerna bo« j gastva, oni koji su pod neprijatelj« skom okupacijom prosto preručili I blaga n aš c g naroda u svoje dže« pove, jer su im Nemci, Mađari i Bugari bili saveznici protivu' nas, sadašnjih svojih sugrađana, oni i« sti ljudi hoće da stvraaju musliman« sku banku, da bi zaštitili musliman« ч ski živalj. Napomenimo im još od sada, da svaka akcija ima svoju re« akciju, da jb nemuslimanima daleko lakše boriti se p r o« tiv muslimana — ako ovi ta« kvu borbu žele — nego muslimani« ma protivu sviju ostalih. Pogrešan je i starinski, put kojim džemijet«* Spoj 186 — Broj Bilješke. se nećemo utrkivati u d e« m a g o š t v u, jer se nadamo, da će nas ipak narod i njegova zdrava Svijest potpuno razumjeti, kad zna* Cenzori Narodne banke. Čujemo, mo. da naš narod po svojoj naravi da je upravio odbor Narodne ban« * , nije nikadajrio otimač. kc u Beogradu ovih dana imeno« I vao cenzore za svoju ovdašnju fi= Koncentraciona vlada. lijalu. Među imenovaniij rmadu i — Želio bih znati Vaše>gledištc o dvojica muslimana, dok su svih os« koncentracionoj vladi. talili sedam samo pravoslavni, a ne« — Uvijek smo bili pa i sada za ma nijednog katolika ni j’evreja. koncentracionu vladu, jer smo htje« Dok su kod imenovanja mimoiđeni li konsolidovati državu i pristupiti i najugledniji trgovci, dotle su od BRZOJAV IZ ŠTIPA. u izbore u jednoj mirnijoj atmosfe« pravoslavnih postavljeni za cenzo« ri. Gospoda s protivne strane sva« Štip, 7. augusta. re i ljudi, koji su se već davno pre« ku stvar posmatraju s p a r ti« Mi štipski muslimani, sa skupsti« stali baviti trgovinom ili posve ne« zanskog gledišta i hoće, da ne, na kojoj je Midhatbeg Hodžić iskusni mladi trgovci, pa čak i oni, pristupe izboru, dok su nesređene koji su eto nedavna bili pod steča« držao govor, šaljemo mahsus selam prilike, kako bi radi svojeg uspjeha braći oko »Pravde«. Kao što su Ka« jem. Za upravnike i činovnike o= upotrebili bombastičku parolu. Od« vadar i Veles obećali sto dvadeset vih filijala u Bosni i Hercegovini tud se javljaju između nas i njjh postavljeni su s a m o'p r a v o s 1 a« hiljada, tako i mi obećavamo kupo« razlike, koje su, da se tako.izrazim, vinu akcija od sto” hiljada dinara. vn i. I tako i Narodna banka, koja nepremostive. Kad bi se poveli za Pozdravljamo vaš rad i želimo vam ima vrlo važnu zadaću u našem pri« njima, onda bi se nametnuli u agi« vrednom životu, započinje svoj rad uspjeht Predsjednik zbora: Salih« taciju i ucjenjivali bi ekstremna o« beg Mustafa. potpuno u znaku sistema, koji je . bećanja masi. To nije državna poli« kod nas zaveden i koji se u svim tika, jer bi u tom slučaju otišli u granama uprave i privrede s neču« tabor najskrajnijoj partiji. Ovo je venom dosljednosti provodi. Samo nezdrav pojav koji maj« pripadnici pravoslavne vjere smiju muniše pokret u Rusiji, a igrati ulogu u upravnom i privred« tim putem ne želimo poći. Mi se nom životu, pripadnici drugih vjera | od drugoga tražiti poniženje, kako moramo vladati prema prilikatna su tu samo da snose dužnosti, da ' se to od nas tražilo. Popuštanje u naše^ naroda, čije se stanje i sav ja« plaćaju poreze i globe i idu u voj« tom pitanju g. Pribićeviću, po čijoj vni život može s malo dobre volje sku. smo želji pristali, da bude povjere« urediti na sveopće zadovoljstvo i Demokratski pljačkaši. Pod na« nikom unutrašnjh posala g« Roje, prpevat kraljevine. slovom »Evakuciona priča« »Politi« koji je uostalom ozbiljan čovjek, — Kakav je ishod iz ove situ« - ka« donosi ove retke: »Graf Kara« značilo bi izazvati nove nemire i tr« acije ? čenji, iz Banlaka, čije ј^ ogromno zavice u pokrajinama, gdje šu se imanjć u orlom dijelu Banata koji — Točno neznani kako će se ra« prilike — nakon teških muka — ra« ^vijati rasplet krize. Mislim, da bi smo mi poseli pa ga zatim ustupili .zboritbm politikom prilično pobolj« Rumuniji, podneo je molbu našoj u tom bio dobar putokaz za srede« šale. Demokrati su bili uporni, tek nje odnošaja rad proSlog kabineta vladi, da mu se naknadi šteta koja su u posljednji tren pristali na po« g. Protića, koji je uza svu opoziciju mu je učinjena pri evakuaciji i ko« pustljivost, ali su zato plasirali pita« ja, po njegovom računu, iznosi tri­ . u parlamentu dokazao, da je znao i nje agrarno u Bosni, te su ponovno mogao u teškim prilikama održat naest miliona dinara. Ali mu je ta oteščali situaciju, kako bi razvili molba ostala neuslišana. Kada je na visini autoritet države, na zado« koncentraciju, u providnom cilju da tako isto prošao i kod francuske voljstvo pe samo čitave razborite snube tamo prstaše, Ikojih tamo ne« i kod engleske vlade, obratio se inteligencije, nego- i cjelokupnog maju. • španskome kralju. I madridska in« pučanstva, koje od svojeg truda Agrarno pitanje. tćrvencija, koja nije bila na odmet hoće da živi. Tu politiku narod je za vreme rata, uspela je i sada za odobrio i prihvatio, a tomu je naj« — Koji je glavni uzrok razilaže« vreme mira. bolji dokaz ono oduševljenje, na nju u agrarnom pitanju s demokra« Naša država će morati da nakna« koje je bilo naišlo u Zagrebu i Lju« tima? di grofu Karačenji svu štetu. Ali bljani Nj. Vis. prestolonasljednik. — Mi nemožemo sa gledišta dr« sad je nastalo jedrio sitno pitanje Vi ste svjedoci kako je to simpa« žavnih interesa odstraniti se od pra« među nama: pored sve vršene is« tično i toplo odjeknulo u Srbiji.-Da vodnog, racionalnog, i poštenpg ri« trage nije se nikako moglo se neki ljudi drže manje partije i jesenje agrarnbg pitanja. Nesmije« utvrditi ni ko jc naredio partijskih ćiljeva, a više države, ne mo u Bosni stvarati novi proleteri« evakuaciju grofovog ima« bi nikada u ovako kritično doba i« jat Osim toga u našoj državi ima n j a ni gde su pare od prodatih zazivali krize i teškoće zbog svojih oko ,2 milijuna muslimana, koji bi stvari. Direkcija Plena odriče da iš« sebičnih i uskih partizanskih, ra« upravo ovakav način riješenja, ka« ta o tome zna i ako su evakuisane čuna. ko bi to želili demokrate, mogli stvari u svoje vreme bile kod nje — Demokratski listđvi sve svalju« shvatiti ne kao pogrešku jedne po* (razume se, sada ih više nema): o« litičke stranke, nego kao vjerski L ju na račun g. Protića. što velite na deljenje za sekvestar takođe odri« progon, U prilog toga napominjem tu poteku. če. ma da su njemu bile poslate pa« — Dragi gospodine, rekao je gda i muslimani imadu svoju inteli« . ус od prodaje; sud, pod čijom je Drinković bez ustezanja, u kolikđ genciju, koji su svi bez obzira soli« zabranom* imanje bilo, takođe od« darni u pitanju agrarne reforme, jers■ sam mogao upoznati ovdje sve po« riče i ako je i kod njega bilo nova« su kod vakufskih izbora tri puta za« 1 litičarc, mogu Vam reći bez uvrede ca od prihoda sa imanja. dobili ogromnu većinu — odprilike | na'druge, da u g. ministru I’rotiću I kako niko ništa ne zna, to će 800 : 10 — stranke koje su bile pro« I imamo čovjeka visoke državne spo« držala morati i da plati grofu Kara« ■ sobnosti, silne inteligencije, sve« tiv demokrata. Meni je čudno, da čenjiju tih trinaest miliona. Jedina strane naobrazbe i nada sve isprav« I nam utjeha može biti to, da mu taj se gospoda ovako danas ponašaju nog političara, koji u svemu drži in«. I nesrećni broj — 13 —. neće doneti prema tuđoj svojini, dok terese države i prestolja iznad in« ne diraju u svoje džepove nikakva dobra. z teresa ćak i svoje stranke. Onda koje su napunili tekom ra« možete razumjeti zašto je on na ni« ta. iprotivilisezakonskim šanu stanovitih navala, kad su na Muslimani mjerama, koje treba u ova« kvom slučaju primjeni ti. , suprotnoj strani posve drugi pozivi Sjetite se „Gajreta". za njihovu politiku i rad«. I u ovom svemu gledam jedino dr« -žavni, a ne partijski interes i zato džije danas idu. a i vrlo o pa« f a n. Trezveni elementi će svako« jako uvideti da borba koju mu« slimani izazivaju na svima poljima •može da svrši katastrofom baš po one, koji vaskfsavaju j su« I.ičo ЛлНгЛ nn'znotri metode t-vv rio više dobro rtom nam poznate borbe,iz prošlosti.« Donosimo bez komentara, jer je suvišan za svakog, ko ima imalo mozga u glavi.. : j i I Intervju sa drum Orinhovićem Beogradski »Balkan« pod našlo« vom: »Država iznad partije donaša razgovor sa ministrom u demisiji Dr. Drinkovićem 'о uzrocima sada« nje kriz^. Budući je g. Drinković je« dan od najodličnijih članova »Na« rodnog Kluba«, mi taj razgovor prenosimo u cijelosti. Na upit no« vinara: »Mnogobrojna «pitanja ote« ščavala su brzo riješenje situacije, recite mi g. ministre, gdje je pravi uzrok današnjoj krizi?«, reče Dr. Drinković: »Držim, da je demagogija glav« nim uzrokom ovoj krizi, kao i osta« lim, izazvanim od strane »demokra« ta«, koji nijesu shvatili pravi zada« tak prave vlade. Kad Vi zpate, da su bankiri podigli hajku protiv središnje zadruge, čiji je zadatak bio. da drži cijene proizvoda našeg zemljoradnika na normalnoj visini, dajući pravilan put našoj jzvoznoj trgovini, i da korist u prometu s inozemstvom imadc direktno naš zemljoradnik, država i cijeli narod, a ne pojedini špekulanti: kad Vi znate, tko vodi u agranom pitanju nesolidnu i partizansku politiku, po« litiku zavadanja naroda: kad Vi znate, da su neki članovi bivše vla« de g. Dr. Vesnića upotrebili kao zgodno sredstvo za preporuku uči« teljstvu. koje je do tog trenutka do« šio do najplemenitijeg značenja: kad Vi sve to znate, onda znate gdje je glavni uzrok krize. Pokrajinska hrvatska vlada. ■ Dopustite da primjetim da je pi« tanje pokrajinske hrvatske vlade o« teščavalo situaciju! — U tom pitanju kao i u svim drugim išli smo u susret do skrajnih granica, koje nam je dopuštalo po« štenje i dostojanstvo. Nama je u pi« tanju povjejeništva za prosvjetu stavljen ultimatum, kakav se uopće ljudima nesmije postaviti, ako se želi voditi računa o političkoj tak« tici. Mi smo ljudi i nemožemo jedan FELJTON. A Hitri Bjelevac Rene Logotetides. t • (67j ' XXII. • Na carigradskom pristaništu Galati zaustavio se je rumunjskk parobrod Carol prije podne koncam marta 1917. i iz njega izašla dama, koja je imala putnicu ridiranu po engleskem konzulu u Sofiji. Policajni činonik, koji je pregledao njezinu putnicu pogledao ju je pozornije ne za to što je ona pobudila kakvu sumnju u njemu, ndgo za to što je svojom Ijepotem svratila pozornost ne samo nje­ govu, nego i drugih, koji su bili prisutni. U masi svijeta i vrevi, koja obično vlada na pristaništima ipak je od mnogih zapažena jedna gospodja s en­ gleskom kapom na glavi, sivim ogrtačem, jer nje­ zina boja kose i opaljeno lice odavalo je sve drugo osim Engleskinju, keje je ime nosila. Za to je i činovnik u carinarnici pročitavši ime Магу Maetling nenadno pogledao Engleskinju i priznao sebi, da je rijetka ljepota, koju je u ovoj gospodji poslala bez­ lična i hladna Engleska. — Магу Maetling je odsjela u Hotelu »Krokor« Poslije se je presvukla I otišla u šetnju. Prošla je Perom, zaokrenula kod ugla pred Galata Sarajem,’ pa pošla pred francuski 4 magazin, a odatien se vratila i dugo stajala na ćošku pred Sultanijom. Obični prolaznik bi mislio da ova En- I i : j , i ; gleskinja gleda kroz željezne ograde nekadanji dvor sultana Aziza, a da je neko mogao zaviriti u nje­ zinu dušu našao bi druge želje i druge osjećaje. Odatien je pošla prema gradskoj bašči i prošla je dva puta unakrst zaustavivši se pred kioskom is­ pred kojeg je pucao pogled na Bešiktaš, Jildiz, Bosfor, — preko njega Usklldar, Hajdar paša, pa tamo još dalje visoke anadolske planine. I Магу Maetling pregledavši sve.to jednim pogledom zaustavilo se je njezino oko i za gledalo u dvor podnu kojeg ja sta­ jala munara obasjana suncem. A ispod dvora viju­ gala se ulica široka zasađena zelenim platanama; — dolje — u Galati, gdje je vječita vreva 4jila po­ redao se bezbroj jedrenjača, koje su se kao labu­ dovi bijelile na zelenoj površini vode. Tamo preko mora je lijepi Stambol, načičkan koćama i munara­ ma, a preko njega je opet more... ■ Магу )e sjela i prošaptala sama sebi: O, lijepi grade moje mladosti I. .: Došlo je vrijeme, da' dola­ zim u te pod tuđim imenom i da se stranim tebe,.. Ti si bio moj ideal i danas — konačni cilj. .. Pod nepoznatom Engleskinjom, pod imenom у Магу Maetling krila se je niko drugi nego — Rene Logotetides, koja je pošla u Carigrad gonjena jed­ nom neodoljivom silom, da izvrši jedno djelo, da izvrši zavjet i baci bombu pod Jildi?. . . I kada se digne,veliki oblak prašine, kada eksplozija zagluši uši, kada nastane opća zbrka i strava ona će tada biti već uhvaćena — rastrgana, možda ne će vi­ djeti ni uspjeha svoga čina. Ali će tada biti početak oslobođenju; nestaće gnijezda jildiske” kamarile... Ali sve ove misli, koje su izvirale iz jedne nesvijesne ali i nepokolebive odluke tražile su u tom i velikom Carigradu jednog čovjeka, kojem bi se htjele i približiti i kojeg su se u isti čas plašile —■' Rene je ! tužnim sjećanjem predstavljala sebi jednog mladog saradnika i prijatelja; htjela još jednom vidjeti Ihsa1 na Sururzade, Je li to bila ljubav, koju nije moglo ništa iščupati iz njezinog,-srca ili samo, želja damu I pokaže, kako čovjek mora, biti dosljedan sam sebi j i ideji. , . A je li to bila, uistinu samo ideja što je Renu vuklo u Carigrad, što ju je vuklo u opasnost života ili je bila ljubav — slijepa kao uvijek; daše i žrtvuje, pogine, da njega podsjeća naše? Ko zrfe? No Rene je znala. U dubini njezine duše, u svim njezinim odlu­ kama bio je opet uvijek on — Ihsan nakon ras­ tanka u Grčkoj, pa i u času kada ju je drugi čovjek primio čuvstveno u zagrljaj u času smrti na mor­ skoj pučini — u času kada je hiroviti vžl razlupao mali ribarski čamac pred tvrđavnim zatvorom u Trapezuntu. Jest, i tada, kada ju je Zija prigrlio i podjzao na svojim rukama iz vode, da njega proždre crna dubina ona se nije mogla otresti misli na lhsana, I kada je zahvatio val Zija-a i kada mu višo nije mogla pomoći mislila je na Ihsana slušajući zadnji pozdrav utopljenika: Rene, ja odlazim Mor­ skom Caru, u dvore od bilura. .. Taj čovjek, neprijatelj njezina naroda, čovjek, Croji ju je izdao i koji će jc opet izdati vladao nje­ zinim srcem i bio zadnja pomisao njezina. Pa i danas ga je njazina misao tražila, a jedan glas srca prodirao je kroz revolucionarne osjećaje, da joj prišapće meko i sjetno sumornu priču 0 lju­ bavi, koja ne prolazi. (Nastaviće se). �• 0 'aooi 186 — Broj' Naši dopisi U Vlasenici, koncem jula. Još pod upravom gimnazijalca Krstića. Izgleda, da ilustracije, koje su iznošene o našem gospodinu predstojniku, nijesu dovoljne, da ponukaju mjerodavne, kako bi se sudbina od preko 30.000 ljudi iztrgla ■ ■ iz šaka svog još nedograđenog up= ravnog činovnika, te povjerila kvas lifikovanu, savjesnu, nepristranu i pravednu čovjeku, pa bio qn koje« god vjere ili narodnosti. Ako je za vrijeme preokreta izgledalo, da će nam manjkati dovoljan broj kvali« •• fikovanih, doriiaćih, povjerljivih u« pravnika, pa se jedan«dva imenova* la privremeno i bez kvalifikacija, to bar danas nakon gotovo dvije go« dine oslobođenja prestaje biti po« trebom.lioš doma'Če svršenike pod* činjavati ovim slučajnicima (kao što je to kod nas); jer dijeljenjem ovakih sinekura kvari se ugled vla« sti i daje jasan dokaz toliko spor minjane »jednakosti« kod nas. Mi smo do sada iznijeli nekoli« ko, primjera, koji jasno dokazuju štb' je sve u stanju da poteče od . ovog političkog polučinovnika, koji ne obazirući se na zakon i paragraf vlada i upravlja »na svoju«, a i ne misleći pri tom, da »bi« imao za sve odgovarati. Poslije u ovom listu već spomenutog slučaja njegova beza« , konja nad učiteljem Demirovićem ■ vrijedno je spomenuti i ovo: 5аф« ja Hadžić iz Nove Kasabe, kotar vlasenički, služeći u Crnoj Gori za vrijeme rata kao žand. asistent ku« pio je i donio kući raznih ručnih radova (čilim, vezeni gunjac i si) što za upotrebu, što za uspomenu na Crnu Goru. Gospodin Krstić ne* maj ući« zašto drugo da ulovi ovog j i viđenog i.poštenog, a nada sve vrlo radinog muslimana, nego ga — to« bože na nečiju prijavu, okrivi, da je ove stvari napljačkao u .Crnoj Gori, zatvori ga i dadne (opet »na svoju«) otpremiti gdje je služio na« dajući se, da će ga tamo braća, ma« kar j prava, kao Turčina smaci. Ali gle, kako se prevario! Ispitivanjem seljaka iz kraja, u kojemu je on slu« žio bude nakon dvomjesečnog bo= ravkta u nikšićkom istražnom zatvo« ru ispostavljena potpuna nevinost, te se čovjek, kao pošten, rješava potpuno krivnje i pušta na slobodu. Da je Hadžić zaista nevin, dokazu« je i to, što su Crnogorci žalili, da je toliko prepatio za ništa, te ga sa« vjetovali, da traži zadovoljštinu preko suda za besramnu podvalu dodavši: »Mi bi tome predstojniku sudili,- božja ti vjera, onako, kako on misli, da mi sudimo svakom Tur« činu!« Kad je Hadžić zatražio od Krstića, da mu reče, ko ga je prija« vio, odgovorio mu je, da mu nikad neće kazati. Taj umišljeni apsoluti« sta zbilja misli, da za učinjeno ne« će odgovarati! Žalim, da si neuk, te bih Ti preporučio, da sc unišeš na univerzu, ili ako si već upisan, da učiš i ispite polažeš; jer Tvoja spre« ma iz gimnazije i zadnja praksa u rač. odjelu zem. vlade njiesu ti mo« gle dati dovoljno praćne spreme, da sjediš na tako odgovornom mje« stu, niti su Te mogle oplemeniti to« liko, da ne mrziš svakoga, ko se Jovom ne zove. Znam, da se sje« ćaš svoje nedavne žrtve, gosp. De« mirovića, opće obljubljenog učite« ljab Misliš li,dg će uspjeti klevete proti njemu; samo ako nigdje ne bude pravde! Pa kako ćeš onda po« gledati u lice ovom nevinom čovje« ku? Tu si učinio nešto i izvan moći: izrabio si vlast i obustavio (»na svo« »ju«) sva beriva evo već 2 i po mje« seca g. Demiroviću, koja ga idu čak i kad bi se suspenzija potvrdila, a dobro znaš, da je to čovjek bez i« kakve druge pomoći, koji mora još . i dvije nejake sestre*izdržavati. Ju« naštvo! Nego je još više čudo,, da vlada tako dugo ne odgovara ništa! Kad se ovako radi od jednog uči« telja, šta onda trpi jadni i nezašti« ćeni musi, seljak?! Evo i za to jed« nog primjera. Pred mjesec i po da« na napali su pravosl. seljaci iz Cer« ske na kuću muhtara Hadžića iz is«. tog sela, te je sreća, da je Hadžić i« mao taj dan kopače, koji su prite« kli u pomoć, da ne bude više mrt« vih muslimana do jednoga\ Stvar se javlia Krstići, ali je oil predaje su« du. Najkraći i jedini put vodi.kroz kuće ovih pravoslavnih u varoš,’ te se od tada ne smije nikad jedan ili ПРАВДА* — .PRAVDA, dvojica muslimana zaputiti u grad. Gospodin Krstić je tu učinio uslugu muhtaru Hadžicu, jer mu je baš tom prilikom oduzeo oružje. Uopće kod nas je rijetkost, da musliman, a na« ročito seljak, ima dozvolu na oruž« je, pa ko je i imao, oduzima mu se bez ikakva razloga ili s razloga, što je molbu prije od onih (naravno pravoslavnih), koji su je nanovo dobili. Pa kako se to ima tumačiti, neka javnost prosudi! Musi, seljak mora kružiti čitav dah, ako nema društva, dok dođe u varoš; sredstva nema za obranu svoju i svoga mala od zvjeradi, dok se dijeli drugim beskućnicima, da napadaju »braću«. Čuje se, da je došao nekakav vi« ši činovnik, da-prouči prilike naše aprovizacije. Vidili su ga<u’ hotelu sa sreskim. Je li sve knjige savjesno pregledao, ne znamo, samo je tre« bao upitati koga, je li se po onu cijenu prodavalo i je li se onoliko dijelilo, kako je to u knjige »rodbi« na« tačno unosila. Ovdje je mjesto spomenuti, kako je g. Vaso Avra« mović iz Podgore, koji drži aprovi« zaciju za nekoliko sela, prodavao otvoreno u manjim i većim količi« nama so, šećer (po 100 K) i gas (po 40 K). Jakob Simanič, koji je opet za Cikote i bliža sela dijelio iste aprov. artikle, došao je u grad i nu« dio javno šećer i gas na veliko (po 100 kg šećera i 50 1 gasa) kod više trgovaca, te i trgovcu g. Zulfagi Bušatliću (gdje je bio prisutan i Hasan Arifhodžić). G. Bušatlić Je odmah prijavio stvar nadstražaru (slučajno pravoslavnom), koji ina« če budno prati na trgovanje ispod ruke, a ovaj puta je prijavljeni Se« ćer i gas« prodat na oči iza prijave, a da se ništa nije poduzelo. I još bi se koješta dalo iznijeti o našoj a« provizaciji, da nam nije stalo do njena »dobra«' glasa i »naših« ljudi oko nje! Za sada, javnosti i mjerodavni« ma ovoliko o našem nesretnom i malom mjestu, koje toliko trpi. Birčak. ' I I I je ovoga komiteja, da u prvom redu stvori uputstva za provedbu agrar« ne reforme. Hak za godinu 1918. i 1919. ima se još do 1. septembra o. g. platiti. Protić ne ulazi u novit vladu. Pre« ma glasinama iz dobro informira« nih krugova, g. Stojan Protić neće ući u novu koncentracijom: vladu. Ministarstvo za konstituantu vje« rojatno će preuzeti dr. Laza Mars ković. Trumbić u Beogradu. Dne 6. o, mj. doputovao je iz Pariza naš ministar vanjskih djela dr. Trumbić. . Pašić dolazi. Pašić je javio iz Pariza, da će za 10 dana krenuti u Beograd. Demisija g *.Pribićevića. Govori se da će g. Pribićević u interesu dr« žave i uklanjanja partizanskih zađe« vica ovom prilikom demisonirati. Na njegovo mjesto u novu vladu došao bi neki pomirljiviji član de« mokratske stranke. Ovaj korak g. Pribićevića bio bi jednodušno po« zdravljen od svega našeg svijeta koji želi da se političke strasti sti« šaju. Pribićević protiv Hrvata i Slove« nača. »Nar. Politika« ajvlja iz Be« ograda: Posljednjih dana bio je kod regenta Svetozar Pribićević, te je počeo da kleveće pred regentom Slovence i Hrvate. Osobito je na« valio na Pučku stranku i Narodni ’.lub, nazivajući njihovu politiku neiskrenom prema jedinstvu naro« da i prema dinastiji, a regent mu je *— kako vele —. odgovorio: Poslije moga pohoda u Zagrebu i Ljublja« ni takVe stvari više ne upaljuju. — l’nbićeviću je na to zadala z. jbč od iznenađenja. Italija izjavila žaljenje. Talijan« ska je vlada izjavila našemu posla« niku u Rimu žaljenje zbog doga« đaja u Trstu, ali, pitanje o naknadi štete riješavaće se tek po završenoj istrazi. Italija i u ovom pjtanju o« dugovlači. Naša ministarska križ1 ide toj ha ruku. VANJSKI POLOŽAJ. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izgledi’za sastav vlade poboljša« ni. Na pregovorima, koji sp se vo« dili 6. o. mj. za sastav koncentra« cione vlade, raspravljalo se o pi« tanju' agrarne reform| i izvoza. Do« šio je do sporazuma u više tačaka, ali ne u svim. Prema pouzdanim informacijama gotovo su sve pre« preke s malim izuzetkom otklonje« ne, te se može vjerovati, da će kon« centracioni kabinet biti sastavljen u roku od nekoliko dana. Demokratski uvjeti. Na 6. o. mj. nastavljeni su pregovori između g. Vesnića i g. Davidovića u pogledi: sastava koncentracione vlade. Tom prigodom g. Daviđović predao je slijedeće, uvjere demokratske za« jednice za ulaz u vladu: Izbori,za konstituantu imadii sc održati u mjesecu septembru. Rekonstrukci« ja pokrajinskih vlada ima se pro« vesti na slijedeći način: u hrvat« skoj vladi demokrati Zahtijevaju unutarnje poslove, gospodarstvo i zdravstvo. U vladi za Sloveniju: socijalnu skrb i pravdu, unutarnje poslove ima preuzeti neutralac. U Bosni i Hercegovini unutarnje po« slove i prosvjetu. U Dalmaciji bi se imala vlada ovako sastaviti: pred« sjednik dr. Krstelj, unutarnje po« slove dr. Desnica, prosvjeta dr. Lo« zovina. Glede 15. čl. izbornoga za« kona demokrati predlažu, da pasiv« ho pravo glasa dobiju samo mini« stri, ministri na raspoloženju, sve« učilišni profesori pravoslovnog fa« kulfeta, dok ostali otpadaju, kao i državni savjetnici. Predsjednici vlada također ne mogu biti izberi« vi, osim hrvatskoga bana, jer je u rangu ministra. Predsjedništvo par« lamenta dobiva parlamentarna za« jednica. U upravnoj službi u Srbi« ji, Macedoniji i Vojvodini ima raz« mjer činovnika biti 9 : 7, t. j. kao i u vladi. Glede izvoza još nije po« stignut sporazum, naročito glede izvoza masti i pšenice. Mini« starstvu za agrarnu reformu ima se pridijeliti kao savjetujući agrarno« privredni komite, u koji ulazi mini« star za agrarnu reformu, poljopri« vredu, šume i rude, pravde, unjtar« njih poslova i financija. Dužnošt I ; I i ј i ! • i ! j I 1 I Napredovanje Grka prama Cari4 gradu. Berlinski" »Lokalanzeiger« javlja: Grčko napredovanje prama Carigradu ide neprestano naprijed. Najnovije vijesti javljaju, da su Grci došli do linije na Cataldži, pa su po tome udaljeni od Carigrada samo pedeset kilometara. Sud o mirovnom ugovoru sa Tur« skom. Javljaju iz Londona: U gor« njem domu bivši admiralisimus iz« javio "je da ratifikacija ugovora o miru s Turskom ne može proći bez protesta onih, koji misle da su jnno« ge stvari ugovora štetne, pa čak i opasne. Ustupanje Trakije Grčkoj, oduzimanje Bugarskoj izlaska na Jegejsko more i dovođenje grčkih trupa u Jedrene ne otklanjaju klice budućih ratova. Turska i Bugarska tražiće momenat da sabljom zauz« mu ono što su na sablji izgubili. Poljska vlada prihvaća predloge za mirovne pregovore. Iz Beča jav« ljaiu: Prema novinskim vijestima iz Varšave se javlja, da je poljska vlada načelno zaključila da je pri« pravna prihvatiti predloge sovjet« ske vlade za otvorenje mirovhih pregovora. Otposlaće u to ime svo« ju delegaciju u Minsk. ako sovjet« ska vlada udovolji zahtjevu da polj« skim delegatima zajamči nesmeta« ni brzojavni i telefonski saobraćaj sa svojom vladom. Mirovni delega« ti krenuće odmah u Minsk čim sti« gne povoljan odgovor. Pariška štampa o stanju Poljske. Javljaju iz Pariza: »Temps« javlja, da Poljska skoro nije ni branila li« niju Buga nit je uništavala mostova na njemu. Napredovanje crvene vojske na sjeveru predstavlja oz« biljnu opasnost za prestonicu. Fran« cuska vlada brižljivo studira posije« diče teške poljske situacije i stoji u stalnoj i tijesnoj vezi s engleskom vladom. Italija se ne pridružuje akciji protiv Rusije. Iz Rima javljaju: »11 Tempo« donosi senzacionalni u« jadnik, u kome kaže, da se Italija ne će pridružiti eventualnoj akciji protiv Rusije. Italija treba mir i ra« đi tog će se starati, da što prije sklopi s Rusijom povoljan politički i ekonomski ugovor. Jedan interesantan upit. Javljaju iz Lonodna: U donjoj kući stavio je jedan poslanik upit: Namjerava Страна 3. li britanska-vlada: 1. da pozove nje« mačku vladu, da ova kooperira u, neprijateljstvu protiv Rusije; 2. da li 'je mađarska vlada pozvana ili je ona ponudila kooperaciju i 3. ka« kav je odgovor primila ili učinila u tom smislu. — Bonar Law odgovo« - ■ rio je negativno na prvo i drugo pi« nje. Bojkot protiv Mađarske obustav« Ijen. Iz Beča javljaju: »Arbeiter Zeitung« javlja, da je stručna komi« • šija od sekretarijata međunarodnog stručnog saveza u Amsterdamu do« bila ovu brzojavku: .Danas situat čija u Mađarskoj nepovoljna. Vod« stvo međunarodnog stručnog save« za ’ podlozi opšte situacije zaklju« čilo je da dokine bojkot 8. augusta. Moli, da se obzirom na to učine po« trebne odredbe. Raspust rum. parlamenta. Buku« reška štampa saopštava, da je ru« rumunjski parlamenat raspušten. Kralj je povjerio generalu Averes« ku i Oktavijanu Goti sastav novog kabineta. Priprava madžarsko=rumunjske ofenzive protiv boljševika. »N. Fr. ® Presse« prima iz Budimpešte: Ov« dje se pripravlja madžarsko«™« munjska ofenziva u korist Poljaka a pod francuskim vodstvom. Ako se i ova vješt u ovoj konkretnoj ' formi u političkim krugovima sum« nja, to postoji ipak činjenica, da je Madžarska učinila sve vojničke pri« prave, ali pregovori još nisu tako daleko napredovali, da se ta vijest može potvrditi. Proti mobilizacije. Zbog even« fualne mobilizacije prefekt ru« munskog Bahata pozvao je na po« vjerljivu konferenciju sve opštinske bilježnike. Bilježnici su jednoduš« no izjavili da je narod protivan mo« bilizaciji i da oni ne mogu primiti odgovornost za eventualne posije« diče ako bi mobilizacija bila objav« Ijena. 420 prisutnih bilježnika sta« vili su prefektu položaj^na raspo« loženje izjavljujući da ne smiju narodu objaviti mobilizaciju. ' Boljševici pred Jassijem. »Vito« ™1« javlja, da se crvena vojska na« laži 11 kilometara od Jašia i da na« pada njegovu istočna obranbenu li« niju. Ko vodi boljševike? Javljaju iz Bukurešta: Među boljševičkim trupama na besarabskom frontu i« • ma mnogo mađarskih četa, obrazo« i vanih od mađarskih ratnih zarob« Ijenika. Na čelu mađarskih forma« čija stoji biv# branilac Pšemisla ge« neral Kuzmanck. Izdržljivim napa« dima tih formacija pripisuju se us«; pjesi boljševičkih armija. Domaće vijesti BEZ KOMENTARA. Foča, 7. augusta. Na drugog ovog mjeseca ubili su komite u Opici Vikecu Skendera Spahića a izmrcvarili i orobili Ha« sana Koprivu. Među narodom vla« da silno ogorčenje i strah. Mjesni odbor. ‘ Deputacija Udruženja Zemljopo« sjednika za B. i H. Iz Beograda javljaju, da je ministar unutarnjih djela g. Ljuba Daviđović primio u svome kabinetu deputaciju Udru« ženja Zemljoposjednika za B. i H. pod vodstvom nar. poslanika gosp. Suljagc Salihagiča. Deputacija je prikazala g. Davidoviću potišteni položaj zemljoposjednika u Bosni i Hercegovini i nasilni i nepraved« ni način provođenja agrarne refor« me. Na pažnju svršenicima dar=uL Kinina. U Dječijem Domu u Relje« vu imade se popuniti mjesto eko noma s mjesečnom plaćom od 1000 kruna i stanom u naravi. v Pravo kompetovanja ha to mjesto imadu koji su vješti racionalnom marvo« gojstvu, povrćarstvu, voćarstvu i pčelarstvu. Prednost kod namještanja imaće oni neoženjeni apsolventi Dar«ul« mualimina, koji su s uspjehom u« pravljali vlastitom ili tuđom eko« nomijom i koji su voljni uz dužno« ski ekonoma uz posebnu nagradu preuzeti i dužnost vjeroučitelja mu« slimanske djece na narodnoj os« novnoj školi uz Dječiji Dom u Re= Ijevu. Molitelji treba da molbi pri« �Страна 4. Strana.ПРАВДА* — »PRAVDA* su: Foča, Višegrad, Bileća, Čajniče, 1918. broj 22б.174Т.«2, povisuje se za lože: 1. Vodni list;"2. konačnu svje« Trebinje i Gacko. dodžbu o svršenim naukama; 3,50%, počevši od 1. avgusta ove god. svjedodžbu nadležne političke vlas Svaki fijakerdžija je dužan onome, Adžeba, hoče li od ove svote i koga vozi, pokazati vojni cijcnik od sti o ponašanju i 4. kratak životo« muslimani štagod dobiti, ili će im pis. Molbe se imadu najkasnije do I se mjeriti istim aršinom, kojim" je 8. novembra 1918., pa se po istpme može iako ustanoviti sadašnja čije« 15. augusta 1920. predložiti Oblas« i mjereno prilikom popravka zgrada? na, ako se tadašnjoj cijeni priraču« noj Državnoj Zaštiti Djece i Mla« j Obraćamo pažnju naših mjesnih na još 50%. deži u Sarajevu. odbora i pozivamo ih, da se zainte« resuju pri podjeljenju ove robe. Deputacija iz Vojvodine. »Nas Pljačkanje i «degenečenje. Mo U kr. zemaljskoj obrtnoj školi u rodno Djelo« javlja, da ie mini« Zagrebu otvara se školske godine i starska »Narodna Sloboda« donosi star unutrašnjih Tcla Ljuba Davi« pod naslovom: »Šta ovo znači?: Či« 1920—21. dekorativno kiparski odio, dović primio deputaciju radikala iz tamo upravo, kako su dva oružnika koji je za posljednjih 6 godina bio Vojvodine, koja se je došla pritu« u Dalmaciji uhvaćeni i kod njih je žiti na nepravedno provađanje ag« ' dokinut. Mladići, koji se žele deko« nađeno pola milijuna kruna i t. d. parne reforme. Deputacija se je pri« I rativno kiparskoj struci posvetiti, I kod nas su ljudi počeli ostajati tužila na pristranost afir. povjereni« I treba da se upišu u kr. zemaljsku goli radi oružnika. — Tako je oruž« ka i iznijela dokaze 'da, demokrate obrtnu školu u klesarski odio. U o« nićka patrola iz Rakitna, do gola brtnu školu primaju se samo oni sami štite velike posjede kad im ide svukla Antu Jurčića iz Ružica i je« u račun, a cijepaju zemlju ondje,, mladići, koji su s dobrim uspjehom dino odijelo, koje je imao, digla mu. gdje im to služi kao agitaciono svršili dva razreda Srednje ili više Sta ovo ima da znači? Hoće li se« pučke (građanske) škole a nijesu sredstvo. ljaci i ispred oružnika početi bje« prekoračili 16 godinu života. Kredit za postradale u Bosni. Mi« žati mjesto da kod njih traže za« nistarstvo ishrane odobrilo je kre« Povišenje fijakerske tarife. Fija« štite? Dalje u Posušju; u noći od dit od dva milijuna dinara za na« kerski cijenik za vožnju u gradu Sa« I. avgusta bio je prizor pravog oar« rajevu, koji je odobren naredbom ' barstva. Tu je opet pijani narednik bavu robe postradalim okružjima u Bosni i Hercegovini. Ti okruži je« I Zemaljske Vlade od 8. novembra Radočhj uz viku cijelu noć, udarci« вр°ј Broj 186 ma dopratio u vojarnu, starca .Matu Q ' Ivankovića iz Mamica, koji je vra« ' I ćajući se iz Duvna kući htio u Po« I sušju da prenoći. Isti je u kasarni bio pošteno izdegenečen, pustili su j ga na slobodu«. Suci oslobođeni vojne službe. Mi« nistarstvo vojno izdalo je naredbu, kojom se oslobađaju vojne službe do prvoga studenoga o. g. svi suci, a oni koji se sada nalaze na vježbi,, odmah da se puste kućama. Prodaja duge. Trgovačka i obrt« i nička komora nam javlja: Jedna dražđanska tvrtka kupila bi oko 10 milijona francuskih franaka, piljene i cijepane hrastove duge u dimen« zijama: duljina preko 100, širina preko 10 i debljina preko 20 centi« metara- i to franco lađa Trst. Inte« resenti, koji bi imali ove robe, a htjeli bi je prodati neka se obrate na našu trgovačku i obrtničku ko« moru u Sarajevu. buta и lisnu i HcrcEgniM (1i) в Sarajevu. lustasltij]^^ Bluni b?i н п1в kuksnlm пДОли. ЕкнЦа sristi I mitsma ■ ЗДонпи Hi. f i Si iШке as alažii baJŽIte I tilub Ml№! I икзпЗД II ulНпНа na ailaajata posij »e 1 bunu« Bista Bale itznniki I ajmlHcihli - Kapula I anđela artikl, salete I a^tbaasi ш1н »Uf vrata. I 01 U б b I 3 I ( E И 3 I &PII|8 I mdili iva vrata raka, a paplssltv an iiHtve nilnilu. R зжш Podružnica u Bos. Novome. Moj brat Prodaj’e se Krovni crijep Uzelr Burek iz Sarajeva, bio je u austrijskoj vojsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo Izragjen je sasvim moderno i da se je u Skadarskom jezeru ima vrlo lijep izgled. — Za ‘А utopio.. Umoljavam, ako kogod i sata samelje 1 kilogram kave. što zna o njemu poslije aprila Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. 1918. da me uz nagradu pd K ■ 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. za mljeti kavu. Vejsil Burek Čast mi je javiti cije­ Halači ul. br. 10. — Sarajevo. da sam preselio njenom građanstvu _ ♦ i HAMDIJE KOPČIĆA ♦ . preporučuje svoje bogato stovarište ’ svih vrsta papira, kancalarijskog i ’ školskog pribora. — Naručbe se ► obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. ► Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X J ♦ 4 $ * *♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn^Co Zsombolya, Banat ispred Imareta u Kralja Petra ulicu. Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor. — Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul.br.-3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenata, te svih fotografskih potrebština Posluga brža i taćna. — Cijene najumjerenije. OGLASI Prodaje se jedna dobro iduća Jugosl. narodnu huhiiju PAPIRNICA (Dachziegel) Šaljite odmah pretplatu ' obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu s* dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dru­ gog posla. Za adresu upitati u uredništvđ. U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglaštfje u „Р r a v d i“ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šaiaka. CntnH ОАки «1 И. O.« Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a477376d460fa56161c4266f82409fc.pdf 628726e5da48775c11ac50b20fd5d949 PDF Text Text PUteNMi đ иш«в tfMeria. POJEDINI ВРОЈ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakioni odbor. ГЛЛСИЖ* ОТОСЛАМНСКЕ М№ШАШВСК& Q№UffiaAlJ^ Broj S2 (187) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 12*. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 12. avgusta 1920. (28. zilkade 1338.) Mjesnim odborima. Priredba »Dana naše organizaci« saopćenje putem »Pravde«. Potre« je« vrlo je važna dužnost naših od« ban je rad odbora i izdašna pripo« bora, pa stoga ponovno skrećemo moć svih članova organizacije, a njihovu pažnju na ovaj zadatak i sami način priredbe prepušta se i« molimo da se tom zadatku posveti nicijativi pojedinih odbora, kojima što veća briga i pažnja. Privatno napominjemo samo to da »Dan na« smo izviješteni, da su u nekim mje« še organizacije« treba biti odraz stima. poduzete vrlo opsežne mjere bratstva i jednodušnosti svih čla« za što sjajniji ispad ove naše sve? nova, bez obzira da li su u gradu ili selu. canosti, no iz drugih mjesta nema« mo nikakvih vijesti, pa nijesmo u Da bi se pak omogućio pregled stanju dobiti ni približnu sliku pri. ove akcije, nužno je da mjesni od« prema za ovaj dan. bori odmah izvijeste o do« Neki odbori očekuju i posebnu ' sadašnjem svom radu ti instrukciju i pitaju: »da možda o« gornjem pravcu, prikazavši kružnica nije propala na pošti?« ujedno kakav je uspjeh u izgledu i Ne. Okružnica nije ni izdata, niti zatraživši eventualno razjašnjenje je potrebna, kad smo o tom izdali i uputu. Radni Odbor. Godina II. im država odmah plati štetu, koju su prouzrokovali njeni nesavjesni organi. A ona poslije neka obraču« nava sa svojim organima. Samo ovaj korak može spriječiti tragediju u daljem razvoju.« « đene su mnoge zloupotrebe i neko« rektnosti od strane agrarnih pove« renika, jer'se agrarna reforma pro* vodi u partijskom agitacionom ci« Iju, tako da će daljnje parnice pred redovnim sudom biti ’pravi škan« dal i za ministarstvo agrarne refor« me i za »demokratsku« stranku. »Samouprava« se je također op« širno osvrnula na ovaj slučaj, a svoj članak o tom završuje ovim riječima: Kada smo god govorili o agrar« noj reformi, mi nismo nikada Tjili protiv iste, kao što nam se to pod« meće od naših političkih protivni« ka i beogradske žute štampe, nego protiv izvesnog rada agrarnih po« verenika i zloupotrebe agrarne re« forme u agitacione partijske svr« he. Slučaj sa g. Da’nčikom Dungjer« skim je jedan od dokaza više da smo imali pravo.« »Zbog ovog svog akta g. Dun« gjerski bio je predveden prekom sudu, koji ga je oslobodio optužbe i pustio na slobodnu nogu, a stvar uputio redovnom sudu. Prilikom saslušavanja okrivljenog i raznih svedoka pred prekim sudom utvr« Sarajevo, 11. augusta. I tom, da moraju dobiti srazmjeran Izvraćenost »demokratskog« po« ! broj — svojih činovnika. Šta može značiti taj zahtjev, ne« imanja o pravim interesima drža« go li nastajanje, da se putem uprav« ve i njihovo slijepo partizanstvo nog aparata, žandara i policije za« najbolje se ogleda u njihovu za« vede sistem Kuena i Cavraka i da i u Srbiji, ona je zemlja, na kojoj -htjevu, da se upravno činov« se tako nasilnim sredstvima iskrivi n i š t v o u Srbiji, Macedoniji i je usjev zapaljen, svojina Dančike narodna volja i omogući pa« ima. postavljati — pre« Dungjerskog. Po zakonima kralje« Vojvodini ma omjeru 9 : 7, t. j. kao i u tvorena kons t i tuanta? vine Srbije jedpo lice može imati vladi: devet pristaša parlamentarne Uviđaju li »demokrati« svu b« do 500 jutara zemlje. (Oko 2.500 pasnost ovakog postupka i jesu li dunuma! Op. ur. »Pravde«.) A Dan« zajednice naprama sedam »demo« krata«. Mi ostavljamo na stranu, svjesni, da bi nas taki postupak čika Dungjerski nema ni 150 juta«' što ovaj novi uvjet dolazi u sukob diskreditirao pred Zapadom i svim ra. Cijela porodica ima 500 jutara, kulturnim svijetom? Zar im je ma« no ta je zemlja još 1917. godine le« sa dosadanjom teorijom »demo« krata« da se kod činovništva ima lo, što su gotovo u svim pokraj i« i galno podijeljena na četiri dijela: uzimati obzir samo na sposobnost. nama dobili upravu unutarnjih po« I na mater, sestru, Dančiku i širo« Nije to prvi slučaj njihova odstu« slova i zar ih nije stid, što povrh Čad umrloga brata. Po tom zako« panja od načela, pa nas toliko i ne toga traže još i ovako skandaloznu I nu Dančiki Dungjerskom nisu smje« garanciju? Što se nas tiče, mi smo iznenađuje. li oduzeti ni brazdu zemlje, a ne Ali se moramo ograditi proti to« o njima i dosad imali crnu sliku, 200 jutara, od kojih su blizu 150 mu, što oni tim uvjetom odstupaju ali njesmo mogli vjerovati, da će i jutara njegovih. Dakle, ostaviše ga i od načela, da se upravni činov« ovako zabrazditi. Jer ovo više nije bez i jedne brazde. strančarstvo; ovo je skandal i stra« No Čerkhayerovi momci — bi« j nici ne smiju aktivno baviti politi« šna ljaga za našu — državu i na« jedni povjerenici izigrali su i ured« | kom. Jer baš su oni izdali ovaku naredbu, baš su oni prvi, koji se rod; ovo je diskreditiranje svakog bu, koju je kraljevska vlada đoni« razmeću time, da se na izborima morala i ubijanje svake vjere u jela. Po toj uredbi ne smije se odu« za konstituantu mora čuti pravi ne« normalan razvoj naše države. Sto« zeti zemlja ispod sto jutara čak ni patvoreni i slobodni glas naroda. ga smo više nego uvjereni, da će onom, koji zemlju sam ne radi, a Baš je njihov Pribićević neka pre« ovaj uvjet biti zagušen odlučnim onomu pak, .koji sam ekonomiše, teriranja naših, bosanskih, činovni« gestom svih koji žele dobra ovoj ne smije se oduzeti od kompleksa, državi i pravilno shvataju svoju ka branio time, što su obilježeni koji je manji od 500 jutara. A Dan« kao pripadnici pojedinih stranaka. dužnost prema njenom toliko na« čika nema 500 jutara zemlje, nego paćenom narodu. I eto ih sad na jednom sa u v j e« cijela porodica i to još porodica, koja sama ekonomiše. 0 Ali sad tek dolazi ono, što je u« pravo užasno, i što umnog čovje« ka u brigu baca. A to je: Dančika je u svom očajnom stanju tražio visoku zaštitu našeg umnog Re« genta. Njegovo Visočanstvo je i (Nastavak.) 5 pohitalo spriječiti bezvlašće. No Čerkhaverovi momci izigraše i vi« Govor S. Korkuta. uvjet: okupiti se u jednu soku zaštitu našeg Regenta. Oni na Politički položaj muslimana u čvrstu falangu, pa se onda brzo podijeliše pšenicu tako, da su našem kraljevstvu može se najtač« latiti svih legalnih političkih sred« porodici ostavili samo sedam juta« nije označiti izrazom: obesprav« stava, kojim ćemo naše ugnjetače ra, i ako njoj za život, za sjeme, Ijenost. (Burni povici: Pravo!) prisiliti, da nas smatraju i s nama poslugu i risare treba najmanje 30 Ta je obespravljenost pošljedica postupaju kao sa slobodnim i rav« jutara. Kao zamjenu dali su Dan« jednog šovenskog te fanatički ne« nopravnim građanima naše narod« ciki zob i ječam, no sutradan do« ne države. Našoj je dakle organi« prijateljskog administrativno»poli« đoše ljudi i donesoše od povjere« tičkog sistema, koji stepenom pri« zaciji u prvom redu bila dužnost, nika akt, po kom oni uzimaju i zob. stranosti, moralne pokvarenosti i da prikupi našu snagu i pripremi I kad se sve ovo događa? Događa svojom koruptivnošću prelazi • i sredstva za našu obranu, da učvrsti se krajem mjeseca jula. Dakle, po« austrijski režim. (Burno odobrava« borbene pozicije i da muslimanima, slije više mjeseci od izdavanja na« nje i poklici: Tako je!) Da musli« koji su podržavanjem austrijskih redbe, koja je izdata na temelju mane izvuče iz ovog teškog polo« šovensko=jezuitskih upravnih me« odluke kraljevske vlade, da se po« žaja, da njihovim pravima pribavi toda stjerani na građane drugog i slije 15. marta 1920. god. ne može realnu zakonsku zaštitu, da ispos« trećeg reda, jzvojšti jednakoprav« i više dijeliti zemlja za ovu ekonom« nost i slobodu u granicama naše luje i za njih slobodu, pravdu, jed« sku godinu. Kao što se vidi, Čerk« nakost i toleriranje, osnovana je zajedničke domovine. To ne bija« haverovi momci — povjerenici ag« »J. M. O.«, kojoj je bio prvi zada« še lahak posao, ali je, hvala Bogu, rarne reforme, da bi porodicu jače tak, da okupi naše raštrkane sile, uspješno izvršen i time udaren so« upropastili, sačekaše lijepo da po« da u muslimanima pobudi pouzda« lidan temelj za daljnji uspješan rodica uzore, posije i plati skupe rad. Pored toga smo polučili i neke nje i pravi smisao za slobodu. Po« nadnice, a da joj onda razbojnički što živjesmo i živimo u. jednoj stra« pozitivne uspjehe, od kojih naro« otmu osjed. šno zagušljivoj političkoj atmosfe« čito ističem ove: 1. Pošlo nam je Mi žalimo Dančiku Dunđerskog, ri, koja muslimanima priječi i naj« za rukom, da premostimo jaz iz« ali se za njegovu sudbinu ne boji« manji slobodni disaj, morali smo među naroda i inteligencije, pa u« mo. Mi imamo smjelosti. Pametni« potražiti načina, kako da rastjera« šljed toga u našem centralnom i ma to neka bude dosta. Mi traži« mo ovaj nesnošljivi vazduh, pa da radnom odboru prevladava aka« mo, da se pod sud stave nesavjesni i muslimanima pribavimo slobodan demski obrazovana inteligencija,, i obijesni povjerenici i njihovi od« i nesmetan kulturno«socijalni raz« koja, imajući predratne mature i govorni šefovi. Mi žalimo oštećenu vitak. Razmišljajući o tom, dođo« potpimo • dovršene universitetske srbobransku sirotinju i tražimo, da smo do zaključka, da je prvi pred« studije, posjeduje solidnu i struč« Jedan očajni čin. Ovih se je dana odigrao u Voj« vođini jedan žalostan čin, koji je odjeknuo u cijeloj našoj zemlji. Dančika Dungjerski, posjednik iz Srbobrana zapalio je svoje požnje« veno žito koje su mu htjeli rekvi« ritati, uslijed čega je bio uhapšen i doveden u Novi Sad, te stavljen pred prijeki sud. Sva se je naša žurnalistika osvrnula na ovaj doga« daj, koji je prouzrokovan nesavje« snim provađanjem agrarne refor« me, samo ga je naša domaća, bo« sanska, štampa prešutjela. Prešu« tjela je tendenciozno, jer joj ne ide u račun, da upre prstom u posije? diče jednog zločinačkog načina provadanja agrarne reforme. Da se yidi, kako se u Vojvodini misli o ovome slučaju, prenosimo članak iz »Narodnog Djela«, koje« ga je u novosadskoj »Zastavi« na? pisao Nikola Marković pod našlo« vpm: »Početak bolne tragedije« i koji glasi: »Djelo, koje je Dančika Dungjer« ski odlučno izvršio, može se na« zvati početkom bolne tragedije, koja, će se sad neminovtio odigra« vati kao posljedica suludosti Cer« khayerovih momaka — povjereni« ka Radiše Jovanovića. .Tragedija je teška i bolna. Ona bi to bila i zbog .samog Dančike Dungjerskog, ali je ona još teža i bolnija, što je ona, ako se za vremena ne trgnu mjerodavni, početak velike nacio« nalne tragedije. Neoproštajni je grijeh, kad državni‘organi gone iz obijesti čestite građane u zločin. Dančika Dungjerski je zapalio veći kompleks usjeva u doba prijekog suda, kad se paljevina smrću kazni. Po tom je u sudskom zatvoru na« pisao testamenat mirno i bez sva« kog straha od smrtne kazne. Ova« ko šta može učiniti samo čovjek, kome je savjest mirna i koji je svi« jestan, da nije izvršio zločin. On to vjeruje i kaže. Njegova rečenica: »Ja sam svoj usjev zapalio«, to svjedoči. Da vidimo, čiji je usjev zaplio Dančika Dungjerski. Mi mirnom dušom tvrdimo, da je Dančika Dungjerski zaplio svoj usjev, jer je zapaljeni usjev bio samo božji pa njegov po svim zakonima i u« redbama. Dozvolite nam, da dokažemo da zločin ne tereti Dančiku Dungjer« skog nego lica, koja su zloupotreb« ljavala datu im vlast i povjerenje, lica, koja su grubo izigravala po« stojeće zakone, uredbe, pa čak i visoku zaštitu našeg milog Regen« ta. Jer po postojećim zakonima o svojini, kako u Vojvodini, tako Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini. �Sirana 2 Crpada nu naobrazbu, oprobanu političku dalekovidnost i, što je najglavnije, jaku volju i energiju, da teško na* paćenom i nevino progonjenom muslimanskom dijelu našeg naroda svojski pomogne i obrani ga od svih udaraca. 2. Nije manje važna ni druga naša pozitiva, koja se sastoji u tom, da smo široke muslimanske mase za vrlo kratko vrijeme odgojili u potpuno patriotskom pravcu. Mo« gu da sloboMno konstatujem, da je I patriotizam muslimana relativno daleko yeći, nego i kod jednog dru* gog dijela građana naše države. Jer samo je jaka patriotska žica uzrokom, da je muslimanski eleme* I nat i u časovima najstrašnijih pro* : gona (da ne kažem pogroma) i stra« danja znao da sačuva hladnu krv i dostojanstven takt, junačku strp* ljivost i dalekovidnu političku uvis đavnosf pogledom na vitalne inte* rese naše države. Naš je uspjeh i u tom što smo I probudili političku svijest isl. dijela I našeg naroda, što smo u kratkom vrđmenu odstranili njegovu letar« I giju i indolenciju i usposobili ga, da vodi tešku borbu za obranu svo* ga opstanka. Na kulturno*socijalnom polju u* spjelo nam je da su naše i najšire mase došle do uvjerenja, da im je što brži kulturni i ekonomski raz* voj glavni preduvjet opstanka i najsigurniji oslon za uspješnu poli* tičku borbu. U našem radu naišli smo i na teške zapreke. U prvom redu valja mi u tom pogledu spomenuti ono nekoliko mladih brzaca, koji su se, položivši ratne mature, pro* turali nekako na univerzu i sebi u* tuvili u glavu, da narod bez obzi* ra na svoje potrebe, osjećaje i tra* diciju mora slijediti njih i njihove teorije. U kulturnom pogledu hi* percivilizovani, a u politici do skraj* nosti servilni prema svojim gosa* ma, koji jednim bez ikakva oprav* dana naslova dadoše zastupničke mandate, a drugima dobaciše ne* znatne službice, ovi se brzaci nije* su žacali, da se sa čitavom pregršti uvreda i pogrda bace ne samo na ■ vodstvo naše organizacije, već i na svjesni muslimanski elemenat. koji ih nije htio slušati i nasijedati njihovim smiješnim savjetima. Ta* ko su nas prisilili, da svoju energi* ju moradosmo trošiti i na obranu svoje građanske i državljanske is* pravnosti. Njihove su klevete mno* go smetale našem radu, ali su se srozale isto onako kao i njihovi autori, koji se koprcaju u zadnjim trzajima, potpuno onemogućeni i potpuno nemoćni. Druga zapreka našem radu jest jedna uobražena grupa samozvanih »državnika« i »političara«, za koje vrijedi teorija, da je naše oslobo* đenje provela samo srpska vojska i naši dobrovoljci. Kolikogod se mi divimo herojski^! podvizima srp* ’ ske vojske i lojalno, priznajemo njezine velike /asluge za naše oslo* . bođenje, ipak moram naglasiti, da to nije samo njezin uspjeh. Naše oslobođenje je rezultanta naših za* jedničkih napora, pojačanih snaŽ* nom potporom velikih zapadnih demokracija. Vodeći se manjom pogrješnom pretpostavkom naši domaći pravoslavni i njihovi pred* stavnici shvaćaju oslobođenje na taj način, da mjesto austrijskog kundaka treba da u našoj slobod* noj otadžbini zavlada njihova ne* bratska pesnica. Oni ne vide, da je baš taj kosovski mentalitet ove ćorave klike glavna i gotovo jedi* na smetnja konsolidovanju naše države i najvažniji uzrok nezado* voijstva Hrvata i muslimana, koji su teško povrijeđeni novim izda* njem austro=mađarskog režima. Vrlo mi je žao, da kao izraziti sr* bofil za vrijeme Austrije, moram ovdje, u Mostaru, gdje je najprije udaren temelj za složan rad i za« jedničku borbu muslimana i pra* voslavnih Srba, otvoreno ustati pro* tiv negdašnjih naših suboraca, a danas nezahvalnih protivnika, koji vrlo lahko zaboraviše zasluge mu* slimanskog elementa što ih je ste* kao u našoj zajedničkoj stvari za vrijeme naše desetogodišnje zajed* ničke borbe. Da opravdaju upotre« bu svoje grube sile, svoje progo* ne i tlačenja muslimana, danas nam jezuitski predbacuju da smo — au* strofili. Kolike ironije!! Zar austro* fili mi. Koji smo 400 godina sami natapali ovu grudu svojom krvi i junački branili njezine granice baš od te izrazite predstavnice panger« manskog dranga. koju SU drugi po* zdravljali opće poznatim poklikom: »Eto Švabe, eto babe«?? Zar smo austrofili mi. koji smo se jedini od domaćeg elementa za vrijeme oku* pacije, kao neorganizovane čete, suprotstavili ulasku Švabe u naše zemlje i puškom i handžarom u ru* ci prisilili generala Filipovića. da svoju bosansku vojnu plati sa naj* manje 20.000 švapskih grenadira? Naš otpor proti okupacije sačinja* va zlatni list u istoriji borbe za na* šc nacionalno oslobođenje i ujedi* njenje, a muslimane Bosne i Her« cegovine stavlja u prvu plejadu svih naših boraca, dok tadašnji po* klik naših pravoslavaca g »Eto Šva« be. eto babe« baca crnu ljagu na njihovu nacionalnu svijest. Gatačka čobančad, koja je »pro« letjela« kroz škole, a da joj se kul« tura nije ni malo primila srca, is* kaljuje danas srednjovjekovni, kri« žarski, bijes nad nevinim i nezašti* ćenim muslimanima. I ova je ne« sposobna i koruptivna klika jedan od glavnih uzroka današnjeg neza* dovoljstva i nesnosnih prilika u jednom dijelu naše mlade države. Kad je Svetozar Pribićević, tgj ma* đarski husar i ponizni sluga grofa Tisze, u februara 1919. došao u Sa* rajevo. da i u Bosni udari temelj »demokratskoj« zajednici, nije tra* žio dodira sa narodom i njegovim predstavnicima, već je kao zadrti šoven, strašan megaloman i još strašniji nasilnik tražio — aminaše i pužavce, koji će se s jednu stra* nu razbacivati blistavim frazama o jedinstvu i ravnopravnosti, a s dru* F E L J T O N. lutno nesposobna da primi nepo* sredno staranje o celokupnoj upra* vi u zemlji. Ministarstva niti su qr« ganizovana shodno administrativ* nim potrebama države, niti raspo* lažu potrebnim, sposobnim perso* nalom. Mislimo da u ovoj tačci neće biti spora, i da niko, ko iole poznaje rad i organizaciju mini« starstava za pojedine upravne re« šore, neće tvrditi da su sadanja mi« nistarstva sposobna za ovako kru* pan državni zadatak. Da li se mi* nistarstva mogu reorganizovati, preporoditi, snabdjeti i novim i brojnijim osobljem, i tako osposo* biti za .cjelokupno upravljanje ad= ministracijom, г.а to pitanje mi gledamo yrlo skeptički. Drugi uslov odnosno saobraćajnih veza još manje postoji u našoj kraljevini. Kad se pomisli samo "kolika je u* daljenost pojedinih krajeva od pre* stonice, i koliko će desetina godi* na sve ostati tako po starom, mo* ra se priznati da u pogledu komu« nikacija, jedan centralistički sistem organizacije najmanje bi bio pogo* dan. Treći uslov, koji se tiče jedno* likosti upravnoga prava tkođer ni« je ostvaren u našoj državi. Narav* Skopljanski »Privredni Glasnik« no, if toku,vremena izvršiće se po« silno se pjenuši na vodstvo san* stepeno unifikacija adminstrativ* džačkosm'akedonskih muslimana, nog prava, gli taj pošao zahtijeva što mu tie će da raportiraju o svo* i vremena i mnogo prethodnih stu* jim zaključcima, pa u broju od 5. augusta iznosi ovu denuncijaciju: •dija. Prema sadanjem stanju stvari, ako bi se htio sprovesti centrali* »Kad se prošle nedelje jedan od stički sistem uprave i pored razno* naših urednika pojavio u džemijet vrsnosti provincijskog upravnog da potraži nešto obaveštenja o o« zakonodavstka, to bi značilo štvo* nome šta muslimani većaju pri za« riti u svakom ministarstvu još i za* tvorenim vratima, odgovoreno mu sebne podsekretarijate za svaku je da će odluke biti publikovane provinciju. Taj ogromni aparat bi preko »Haka« od četvrtka. Izašlo je toliko bio glomazan i skup, da bi od tada još nekoliko brojeva »Ha* se pojavljivao kao pravi anahroni* ka«, ali se nije našlo za zgodno da zam u današnjem vremenu koje se donese makar i jedna beleška traži brzu, jeftinu i što neposred« da se u opšte i konferisalo. Odluke su ostale — džemijetska tajna. Sli« niju upravu. Kad su telinički razlozi protivu čno tome smo radili, i mi kad smo pre oslobođenja podrivali tursku centralizacije uprave, onda se o o* nim drugim razlozima oportunosti carevinu. Vremena se menjaju, pa i ljudi. Ranije smo tursku državu i praktične potrebe naroda iz po« rušili mi, a danas ruše našu — Mu« jedinih krajeva i ne moia naročito govoriti. Ali, potrebno je istaći to. slimani. Ko ima oči, neka vidi, i da je naš narod u pojedinim kra* uši, neka čuje!« jcGma ' navikao na svoju, nepo« Nije se čuditi ovom postupku g. srednu upravu, i da se ta pokrajin« Gliše Elezovića, jer je on, kao biv* ši osmanlijski fcajmakam u Make* ska uprava može i smije ukinuti, bez opasnosti po dalje posljedice, doniji, znao šta je radio i kako se je pretvarao. No ne treba da svakog samo u slučaju ako bi se na mjesto pokrajinske uprave dovela bolja, drži tako niskim i da poštenim ljudima, koji se bore za građanska celishodnija i pravičnija uprava, pa makar ona bila malo i sporija prava, podbacuje onako nisko za« od pokrajinske uprave. Smije li nimanje. To je sramota i za detek* se pak prema sadanjim prilikama tiva, a kamo li jednog novinara. naše centralne administracije, tvr« diti da bi centralna uprava, koja bi zamijenila pokrajinske uprave, u istini bila i bolja, i celishodnija, i pravičnija od pokrajinske uprave? Mi mislimo da se to ne može tvr* G. dr. Lazar Marković, profesor diti, i zato smatramo da se i iz beogradskog univerziteta i član ko* ovoga razloga ne može ozbiljno mi« misije za izradu ustava, objeloda« sliti na jedan centralistički sistem nio je u »Novom Životu« članak administracije.« pod gornjim naslovom, u kojem na* Ove zaključke treba tim više ci* kon svestranog raspravljanja ovogo jeniti, što je do njih došao priznat vrlo važnog pitanja dolazi do ovih stručnjak, koji je kao član odbora zanimivih zaključaka: za izradu .ustava imao prilike da u* »Što se tiče organizacije Central, pozna upravnu organizaciju u svim nadleštava, ta je orgatizacija, pre* dijelovima naše države. ma svom sadašnjem sklopu, apso* gu sviđati svoj posao i ru* šiti najprirodnija prava čovjeka i građanina. Samo je on mogao trp« jeti i štititi strašnu upravu jednog , Ate Šole i zaministriti a kasnije za« naćelničiti jednog. Uroša Krulja koji je morao »poletjeti« čak iz male Bjeline, da i ovdje kod vas bude mimoiđen nesamo od musli* mana i katolika, već i od Srba pra« voslavnih. Vi ga znate bolje nego ja. a znate i za njegov balkanski ski povik u nar. predstavništvu i odvratni članak u »Dcmokratiji«. Pa Šćepan Grgjićl Ko bi još ova* kog čovjeka držao na stolici povje« renika za prehranu i ko bi drugi osim Pribićević potrpao njegove korupcionističke ‘ poslove u ovom resoru? Ko bi drugi trpio glasovitu »berzu« u hotel Evropi? A kakvu je spremu pokazao taj Grđić u škol« skom odsjeku? Zar je dovoljna kvalifikacija to, što umije prikra* ćivati muslimanske đake? (Nastaviće se.) Bilješke. ! ; i 0 nemogućnosti centralizma u administraciji. : . (в8) privlačilo, nešto što je bilo između srca i svega onoga što je značilo »narod i ideju« Rene je "razmišljala o zadnjim riječima dra Periklesa: — pođi tamo, nađi mir šuojoj'duši. jer si ti za stvar dosta trpila. Rene je razmišljala Ispružena na divanu o jed­ noj mogućnosti, da potraži Ihsana i- da mu rekne: Ponovo dolazim sa srcem, da ga primiš, ili pogaziš... A za, tim je bacila pogled na Jildiz i pomislila: To se moia srušiti. .. Ja ču dati znak, a trojica njih će izvršiti... • Rene elektrizovana ovom pomisli ustane sa sto­ lice i pode prema izlazu iz bašče. Na izlazu je susrela jednog starog poznanika i brzo zaklonivši se šeširom prošla mimo njega. Na ulici, К°ја je u ovaj čas — bilo je podne — bila vrlo živahna susretala je dosta poznatih. Jedna gospodja, njezina klijentica zaustavila se za njom. Rene je prešla na trotoar i okrenula u pokrajnu ulicu a odatlen ispred grčkog sjemeništa u gostio­ nicu. Tu je ručala u samoći, a za tim otišla u hotel, gdje je hašla kartu za Магу Maetling. Na večer se je po tomu trebala sastati u hotelu »Palače«, s jed­ nim Englezom radi »obiteljskih stvari«. Rene je znala, ko se krije pod tim Englezom, pa nije podavala to­ liku važnost. Pa, to su bili oni koji su s njom došli i koji će sada ponovo pokušati, da ožive mladogrčku ideju u Turskoj. Rene se osjećala tmorenom, pa je pošla, da se odmori, da razmisli bar na čas o tom životu, koji ju je opet svom silom zaratio. Jedna sila, koja ju vukla u Carigrad; — uspomena, koja ju je progo­ nila u Grčkoj ponovo je zahvatila, pa je Rene po­ čela misliti o nečemu što ju je plašilo i u isti čas Na večer je iznenadila Renu vijest »The'Levant Heralda" u kojem je prefektura carigradske policije javljala, da će se zaplijenjeni imetak Aleksandra Logotetidesa i njegove nasljednice Rene prodati sutra javnom dražbom. Pokretnine i kućni uređaj proda­ vače se u kući na licu mjesta, a dućanske stvari u Baluk pazarima. Za obe dražbe određena su tri ddna, te će se stvari moći tom prilikom i pogle­ dati. Kada je Rena pročitala ovu obavijest zamisli se čas, a onda rekne sebi: »Šta se može učiniti? A meni i onako više ne treba ...” No za ovim rodila se želja u njoj, da pođe tamo i pogleda iz prikrajka, kako se prodaje njezin namještaj, njezine one sitne i krupne uspomene. Osjetila je želju, da još jednom to sve pogleda i bar da kupi koju uspomenu. Tu će viditi kako drugi kupuju ono što je njezino bilo, ono što je slušalo i vidilo njezine najskrovitije tajne. Vidjeće sve a ne će smjeti protestovati, ni zaplakati ... Naručena večera stajala je pred njom. Rene je još tupo zurila u novine i ponovo čitala policijsku A. Hifzi Bjeievac: Rene Logotetides. Spoj 18' .»PRAVDA* — »ПРАВДАЈ XXIII. objavu i svoje ime. »Ostaću sada bez išta... Biću siromašna i na teret svome aarodu, jer sve ono što je moj otac teškim radom stekao zaplijenjuje sada država, da se naplati, što me je u zatvoru držala... Nije mogla večerati. Tek je uzela komadić kruha, ali joj je stao na ustima. Vilice nisu mogle žvakati. Nešto je stiskalo u grlu, a duša osjećala potrebu da zaplače. Naruči konjak i popije dvije čašice. Pokuša opet jesti, ali nije mogla. Uzme još. čašicu konjaka pa onJa ustane i ode u sobu i tek što je stupila na vrata učini joj se u po­ lumraku, da vidi pred sobom gomilu svjetine, zapr­ ljane. pretrge i šarale, kako razgledaju njezine dra­ gocjenosti i jagme njezino dobro. Jok, Rene je tačno vidila, kako se iznos'e tepihi, zastori, namještaj, ka­ ko se njezin dom ispraznuje, ostaju goji zidovi . . . A poslije će i. kuću prodati... Rene Logotetides ostaćc bez ičega — pa će morati samo radom svoga umijeća stvarati sebi novu eksistenciju! Stvarati će je ako bude trebalo, ako ostane, ako djelo uspije i uskrsne sloboda... Radom će poći U budućnost,jer konačno budućnost i mora biti sazidana samo na radu i — radom No opet ona tuga, što ju je osjetila u času kada je u duhu gledala zamišljeni dan prodaje nje­ zino dobro, mučila je. Čas za časom odmicao, mrak se uhvatio;.— noć odmicala, a Rene sjedila na di­ vanu gledajući kroz prozor jednu žmirkajuću svje­ tiljku. I negdje pred zorom usnula. (Nistariće se). �Politički pregled. javlja, list »A1 Mokatam« piše, da menfarnoj zajednici kao obični Emir Fajsal namjerava sa svojim šlager demokratskoga ministra, da bratom Zeidom preko Aleksandri« može pa drugoga svaliti odgovor« je otići u Englesku. nost, jer ne može da zadovolji po« UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. trebama, premda je kod svoga na« Protest KemaLpaše kod Mille« Pregovori prekinuti. »Jugosla« .stupa izjavio, da državna blagajna randa. »Chicago Tribune« javlja iz venski List« javlja iz Beograda: ima dosta novaca i da će on moći Carigrada: Dok čete Mustafe Ke« Radikali pretresali su 9. o. mj. za« dotirati sve potrebe. Pokazalo se maLpaše izvađaju napadaje na Gr« htjeve, koje su demokrati pođnije« do sada, da je on, prema srpskom ke u blizini Balikesera i Bruse, do? li preko Dra Davidovića. Zaklju« ustrojstvu ministra financija nala« šla je jedna delegacija Kemalista čili su da ne pristanu na slobodni zio novaca za ministarstva, koja bi u Smirnu, da ondje pregovara o izvoz pšenice, pa ma i u ograniče« mogla demokratima pribavljati primirju. Jedan dalnji znak za ne« glasova, dok za potrebni ugalj kod noj količini. Također nijesu. pri« sigunost položaja Kemal«paše jest, stali na ukidanje Središnje zadru« željeznica, za nabavljene stvari že« da su mu nacionalistički vođe od« ge odnosno njeno ograničenje na Ijeznica i pošta u inostranstvu nije bili 50.000 ljudi, koje je morao pri« ■ statistički ured. U agrarnom pita« rjalazio novaca za isplatu. Te su miti bd Enver«paše. — Nova čari« nju traže radikali, da isplata haka pojave danas u političkim krugo« gradska vlada proglasila je mani« započne 1. septembra i da agrarni vima na pretresu, pa će one bitno fest, u kojem poziva na borbu pro« utjecati i na razvoj krize. ministarski odbor mora riješiti sva tiv Kemalista. — Mustafa Kemal načelna pitanja glede agrarne re« Komisija za razgraničavanje iz« poslao je dugi apel na Milleranda, forme. Demokratski klub zaključio među Jugoslavije i Austrije. U ne« u kojem protestira radi zaposjed« je, da ustraje na svom stanovištu. djelju došla je u Maribor komisija • nuća Carigrada, te izjavljuje, da je Iza njegove sjednice, koja je traja« za razgraničavanje između Austri« ignoriranje Halifata i povreda sve« la do 8 sati uputili su se Davidović, je i Jugoslavije. Komisija broji oko tog prava Islama. Drašković i Pribićević Dru Vesni« 50 osoba. Jugoslaviju zastftpa ge« Tajni ugovor između Austrije i ču, da mu saopće ovaj zaključak, neral Plivelić, a dodijeljen mu je Rusije. Iz Pariza javljaju: Saop« ali ga nijesu našli, pa su to učinili kao stručnjak major Koser. štavaju iz New«Yorka telegrafski, tek danas prije podne. Na sastan« Na novinske napadaje. Beograd« da je američki ministar spoljnih ku danas 'prije podne konstatova« ski »Progres« donio je napadaj na poslova objavio tajni ugovor za« na je nemogućnost sporazuma u | predsjednika ministarstva g. Ves« ključen u toku prošlog mjeseca iz« pitanju izvoza. Demokrate su od« nića i to. da je dd države primio među Rusije i Austrije. Glavne od« bili također zahtjeve radikala gle« milijun dinara za potpomaganje redbe ugovora glase: Austrija' se de agrarne reforme. Radi toga se srpskih obitelji u inostranstvu, a obavezuje da će ostati neutralna došlo do uvjerenja, da su daljnji on da je taj novac zadržao sebi. u slučaju rata protiv Sovjetske Ru« pregovori suvišni, pa je Dr. Vesnić Na ovaj napadaj izjavio ie g. Ves« sije i da će spriječiti pralos preko poslije podne otišao u dvor, da po« nić, da se za sada ograničava na svoje teritorije ratnog materijala vrati svoj mandat. izjavu da su se u pariškom poslan« namijenjenog neprijateljima - Rusi« U dugoj audijenciji razložio je stvu, vodile knjige o prilozima i je. Uspostavljanje ekonomskih i Dr. Vesnić Regentu vanjsku i unu« njihovoj upotrebi, da su one otvo« trgovinskih odnosa odmah, Kome« trašnju situaciju, te razloge zašto rene za svakoga i da su uz to svi ti sari bivše mađarske vlade, koji se nije moglo doći do sporazuma.’Re« prilozi upotrehljeni na određenu nalaze u Austriji, bić^ pušteni na gent je iza toga apelovao na stran« namjenu, te da od njih nema više slobodu i daće im se pomoć da ke da popuste i omoguće zajednič« ništa u blagajni, pariškog poslan« stignu u Rusiju. ki rad. Nakon audijencije sastao stva, preko svih ostalih potvaranja se Dr. Vesnić.sa vođama parlamen« Provađanje -blokade protiv Ru« u tom*i u ranijim sličnim napadi« tame zajednice, s kojima je do 8 sije? Iz Londona javljaju: Britan« ma prelazi g. Vesnić sa odvrat« sati u večer konferisao. Ušljed Re« ski admiralitet dao je bezžični na« nošću. gentovog apela situacija je u, ve« log svim zapovjednicifna brodova čer bila mnogo povoljnija nego u VANJSKI POLOŽAJ. za pomorsku blokadu protiv Rusi« podne. je. Svi laki brodovi su otplovili iz Izigravanje Ćehoslovačke po an« »Rresbiro« također potvrđuje engleskih voda, a flote u sjevernom gornju vijest, donesavši jučer ovaj .tanti. Iz Praga javljaju: Konačnim i sredozemnom moru dobile su na« riješenjem konferencije predstav« brzojav iz Beograda: »Danas su se log, da se drže pripravno. Krassin nika velikih sila u Parizu, kojim je u predsjedništvu ministarskog sa« je o tim pripravama obavješten. bio priznat Čehoslovačkoj Repu« vjeta ponova sastali Vesnić. Nin« blici tješinski revir ugljena, odlu« Što će Rusija zahtijevati na lon« čić i Janković s jedne, a Davidović, čena jerbila ujedno i podjela i tran« donskoj konferenci? »8«UhrAbend= Drašković i Pribićević s druge stra« sportovanje toga ugljena za Polj« blatt« javlja iz Kopenhagena iz in« ne, da još jednom pregledaju me« sku.’Ova posljednja odluka teška formirane strane: Dođg li do mi« đusobne uslove političkih grupa za je za Čehe i bolna, jer ovo je mije« rovne konference u Londonu, to obrazovanje nove vlade. Ovom pri« će 'sovjetska Rusija u bilo kojoj Sanje antante u ekonomske odnose likom konstatovano je da se do između ČehoslovaćKe i Poljske, formi priznati stare dugove Rusije. sporazuma nije moglo doći i da se tangira ne samo egzistenciju čeho« ’ U Moskvi su mišljenja, da se u prema tome —. pregovori prekida« slovačke industrije, nego i ekonom« ovom pravcu učini antanti konce« ju«. ' ske odnose ćehoslovačke države šija, ali će zato Rusija zahtijevati, Novi uzroci krize. »Hrvat« jav« prema prijateljskim državama, ko« | da se prizna pravnim nasljednikom lja iz Beograda. Koncentracijom jima bi'Cehoslovačka mogla i htje« carističke Rusije. U tome slučaju je kabinet bio u petak malone go« la da pomogne sa koksom i uglje« će sovjetska Rusija zahtijevati, po« tov. U subotu 7. o. mj. demokrate što nije bila prisutna kod sklapa« nom. izađoše sa svojim mišljenjem i za« nja mirovnih ugovora, da se o svim htjevima o trgovačkoj politici. Dok • Pregovori između Italije i Grčke. svjetskim pitanjima povede nova Po »Corriere della Scra« traju još se ne riješi pitanje slobodne trgo« diskusija, te će staviti ove predio« uvijek u Parizu pregovori između vine i slobodnog izvoza svih pre« Venizelosa i tamošnjeg talijanskog .ge: 1. Opći mir na temelju 14 tača« hranbenih artikla, ne može se ni o ka Wilsonovih; 2. nikakvo miješa« poslanika. Italija traži neograniče« čemu drugom razgovarati. U trgo« nje u nutarnje ruske prilike i 3. ni posjed otoka Rod i veli, da Grč« vačkom pogledu za izvoz ima se Njemačka i ostale pobijeđene dr« ka nije ispunila obveza stvorenjh dokinuti i izvozna centrala kao i žave pozivaju se pregovorima kao. između Venizelosa i Tittoni«a, a središnja zadruga. Dozvola za 15 ravnopravni članovi. U Moskvi su hiljada vagona pšenice ima se od« I izim toga predbacuje Italija Grč« na čistu o tome, da ove zahtjeve koj da je ona potpomagala alban« mah podijeliti za izvoz. Da se ne antanta neće primiti, ali se nadaju, ske ustaše oružjem. Engleska di« prekorači taj broj, ima se osnovati da će ovi predloži povećati sveop« plomacija čini sve moguće, da do« ured, koji će registrirati, koliko se đe do sporazuma, pa je i iz ovog j ći svjetski kaos i boljševičku pro« je izvezlo. Za slobodni izvoz napo« razloga ponovno odgođen potpis i pagandu u drugim zemljama. se se zalaže dr. Voja Veljković i turskog mirovnog ugovora, koji je I dr. Fr. Poljak, dok drugi demokrate Englezi se povlače u Perziji. »Ti« imao uslijediti već u subotu. mes« javlja iz Teherana, da su se n^ bi na ovom pravili tSko velikog Novi turski kabinet. Kako »Mor« I engleske čete povukle iz Mendžila pitanja. Po svemu se opaža, da de« __ ________ od.Tebe« _____ mokratima nije ozbiljno stalo do : ning Post« piše, konstituisao je ve« I u„ Kazvin. 60 kn^dšljeno liki vezir Damad«Fcrid paša po« 1 rana, pošto je zaprijetila velika o« koncentracije, već traže samo po« pasnost od Džangala, koje podu novno kabinet, uzimajući u obzir vod, pod izlikom kojega, bi razbili želje saveznika. Tri ministra sa na« piru boljševici. Ovaj uzmak je u koncentraciju. cijonalističkim tendencijama is« Teheranu probudio pravu konster« Radi toga novog stanja, što je i stvoreno, u nedjelju ne će biti ni« I klj učeni su. Drži se, da će se veliki naciju. _ i vezir znati braniti od reakcijona« kakvih pregovora. U ponedjeljak Više engleskih odjeljenja napad« raca. Odluka da će se mirovni u« u 14 sati zakazana je ministarska nuto u Iraku (Mezopotamiji).’ Iz govor potpisati, primljena je u Ca« sjednica. Ta će se sjednica baviti Londona brzojavljaju »Le Temps«« rigradu sa resignacijom i gotovo po svoj prilici i situacijom, koja je u: Jedno engl. službeno obavješte« hladnokrvno. nastala zbog postupka ministra fi« nje javlja, da se nemiri nastavlja«* nancija, demokrate Koste Stojano« Mali neuspjeh Grka u Anadolu. ju u dolini donjeg Furata (Eufra« vića. On je naime obustavio ispla« Ageniciji »Radio« javljaju iz Lon« ta). Željeznica iz Bagdada u Hille tu svih računa i votiranih kredita dona: Brzojav iz Izmira (Smirne) više je puta prekinuta. Ipak nije ža saobraćaj, za pošte, za poljopri« javlja, da su u odsječku oko Fila« bilo organizovana ustanka u okoli« vredu tako,, da prijeti potpuni za« delfije (po prilici 130 km od Izmi« ni Hille. Britanske su straže na vi« stoj, ako ne i štrajk radništva zbog ra), iza žestokih bojeva od 24 sata še mjesta napadnute, ali su protiv« toga postupka. Ministarstvo mora grčke čete morale uzmaknuti pred pici odbijeni: međutim je-engleska voditi poslove do sastava nove vla« turskim silama, sastavljenim od re« posada u Divanijje uzmakla pre« de, pa je potrebno, da se i taj po« dotnih vojnika i dobrovoljaca, koji ma Hjn«Aliji. O garnizoni u Kufa« stupak uredi. su stigli iz Armenije. Grci su izgu« mu nema vijesti. Jako izviđničko bili 155 mrtvih, ranjenih ili izgub« Skandalozni postupak ministra odjeljenje, koje je poslano 24. jula Ijenih. S druge strane je jedno tur« u Hille, napadnuto je od urođeni« financija. Posljednje razlaganje sko odjeljenje udarilo na zasjedu ministra financija Koste Stojanovi« ka, ali mu je pošlo za rukom, da i posve uništeno.. (»Le Temps«). ća u klubu demokratske zajednice oružjem u ruci prokrči sebi put i da se vrati u Hilie. Ovo je odjelje« o financijalnim prilikama države Putovanje emira Fajsala. Neki stvorilo je takovu situaciju, da će dan prispio je emir Fajsal iz Dera« nje izgubilo puno konja, mnoštvo o tom morati biti govora u današ« je u Haifu. Počasna straža dočeka« mazgi, 1 poljski top i 12 mitralje« njoj sjednici ministarskog savjeta. la ga je pri dolasku. Emir je gost za. Imalo je 60 momaka onespo« gradskog guvernera. Kako »Times« To razlaganje se smatra u parla« sobljenih za boj. I ; I I I ; , Moskovska »Pravda« o politici • boljševika. Boljševički službeni list »Pravda« koji izlazi u Moskvi do« nosi značajan članak u kom se na« laži ovaj pasus: »Čas oslobođenja radnika i seljaka je kucnuo. Volja ruskih armija da pobjede manife« stiraće se onog dana, kad one bu« du stavile crvenu zastavu ria Var« šavu. Uskoro će da nestane bur« žoaske i kapitalističke Poljske. Na njeno mjesto mi ćemo postaviti komunističku Poljsku vladu koja će činiti vezu između socijalističke Rusije i revolucionarne Njemačke. Naše će pobjede uticati na prego« vore u Londonu, jer ruska crvena armija neće prestati da se bori pri« je nego što izvojšti pobjedu.« U toku jednog drugog, članka »Prav« de«, nalazi se ovaj pasus: »Novi pregovori ni u čemu neće sličiti na pregovore u Brest«Litovsku, jer ru« ski su sovjeti dosta <ianas jaki da ne osjećaju potrebe za kapitulaci« jom. Mi ne treba da zaboravimo da je naš diplomatski uspjeh ot« kupljen teškim žrtvama. Garancija za naše buduće .uspjehe leži u raz« dijeljenju Poljske i porazu generala Wrangela.« Turski nacionalisti i boljševici. Turski nacionalisti sli dobili mili« jon rubalja u zlatu i stoje stalno s boljševicima u tijesnim vezama. Mustafa Kemal je poslao Bekir Sa« lihbega u Moskvu da zatraži novi predujam nđvca i municiju. Rusija prihvaća antantine uvjete. »Figaro« javlja, da je u zadnje vri« je'me engleska štampa veoma opti« mistična. Kamenjev je naime na« vodno izjavio, da će sovjetska vlada prihvatiti zahtjev i zadnji u« vjet, o kojem se je još4raspravlja« lo naime o bezodvlačnoj obustavi napredđvanja crvene vojske. »Ex» celsior« javlja, da je između engle« skog kabineta i članova Kamenjev« Ijeve delegacije zaključen privre« meni sporazum. Za obustavu ru« sko«poljskih neprijateljstava oda« bran je jedan dan iduće sedmice. Od toga dana dalje ostaće nepri« jateljske vojske na onim pozicija« ma, gdje će se nalaziti u času pri« mirja. Poljska se obvezuje, da od onog časa dalje neće više uzimati dobrovoljce* pod oružje, a savez« ničke će vlade odmah obustaviti sve pošiljke ratnog materijala Polj« skoj. Kako piše »Petit Parisien«. o svim tim pitanjima postignut je sporazum, samo su ruski delegati tražili, da se obrazuje komisija, ko« ja će nadzirati izvršenje ovih uvje« ta sa strane Poljske. Engleski mini« stri navodno su na to pristali uz uvjet, da ruski članovi te komisije ne će propagirati boljševičke ideje u Poljskoj. Kamenjev je brzojavno zatražio od moskovske vlade, da taj sporazum ratificira. e Domaće vijesti. Općinski izbori u Beogradu. Iz Beograda BJvljaju: Doznaje se, da su prekinuti pregovori između ra« dikala i demokrata u pitanju op« ćinskog odbora, tako, da će na iz« borima. koji će se vršiti 22. kolo« voza t. g., demokrati i radikali po« ći sa posebnim listinama u izbornu borbu. Liječnički kongres. Ministar na« rodnog zdravlja odobrio je tri da« na odsustva bez putovanja liječni« cima Jugoslavije da mogu poći u Zagreb na kongres, koji će se obdr« žavati 6. do 8. septembra ove god. Upisivanje u trgovačku školu za sva 4 razreda počeće 1. septem« bra a trajati uključivo do 4. toga mj. Upisivatiće se od 8—12 sati do podne. Ko se želi upisati, mora do« ći u pratnji roditelja ili staratelja i donijeti školsku svjedodžbu, te rodni list. — U školu se pri« maju i djevojčice kao redovne uče« niče. Potpore za trgovački studij. Dru« štvo apsolvenata trgovačkih aka« demija u Sarajevu javlja svojim članovima da^-e početkom septem« bra Q. g. podijeliti četvorici najpo« trebnijih molitelja po 500 kruna potpore ža studiranje na visokim trgovačkim školama. Molbe treba poslati društvu do 31. augusta 1920. Muslimansko dobrotvorno dru« štvo za sprečavanje prosjačenja i potpomaganje sirotinje u Jajcu. �Страва 4. Strana ЛИАВДА Svjesni i napredni muslimani gra« da i kotara Jajca, opazivši potrebu, da se stane na put prosjačenju, ko« je u zadnje doba sve više raste i da muslimanskoj sirotinji u gradu i kotaru dade prilike poštenoj za« radi, osnovali -su pred kratko vri« jeme društvo, koje nosi gornje inie. U odbor su izabrani i to: predsjed« nik g. Abdulah ef. Maranjak, pot« predsjednik g. Mujaga Sarač, taj« nik g. Ibrahimbeg Kršlak, blagaj« nik g. Fadilbeg Začiragić; odbor« nici bez funkcije gg. Rušidbeg Kož« beg, Mustafa ef. Okić, Mehmed ef. Popaja„ Bećiraga Makić, Ahmetbeg Aganović i Hasan ef. Vinčević. Za zamjenike: gg. Dervišbeg Cerić, Mujaga Hrusto i Remzo Jašarović. Za revizore: gg. Šakir ef. Begić, Mahmutbeg Kapetanović , Šerif ef. Muzur. Za dobrotvore ovog društva, ko« ji uložiše jedanput za uvijek po 500 K upisala su se gg.: Lutvaga Zjajo, Šerifđ%a Šaračević, Mehaga H. Osmanović, Edhem ef. Bahtija« rević, Šakir ef. Begić, Fadilbeg Za« čiragić, Nurudinaga Sarač, Mujaga Burek Suljagin, Mujaga i Hađo Bu« rek Begini, Suljaga Hrnjić, Ibrahim Mađo i H. Muharem Zjajo. Za u« temeljitelje koji uložiše po 200 K prijavila su se sljedeća gg.: Mah« mutbeg Kapetanović, Mujaga Sa« rač, H. Sejfo H. Osmanović, Ah« met ef. Škrgo, Fehimaga Šaračević, Zuhdi ef. Žužić. Čamil ef. Mulao« , merović, Mehmed ef. Šaračević, Žužić Hasanaga, Imširbeg Imširpa« šić, Mustafa ef. Vehabović, Saliha« ga Sarač i Rušidbeg Kožbeg, te još preko 250 redovitih mjesečnih čla« nova. Prigodom svadbe vrijednog i ob= ljubljenog građanina Smailage H. Osmanovića, sakupljeno je u korist gornjeg društva 3,78 K, uslijed čega .se darovateljima najljepše zahva« Ijuje. Umoljavju se i ostala braća mu« sliamin, da što više ovom društvu pomognu. Sobekov postupak sa strankama. Agrarni referent kod ovdašnjeg ko« : I tarskog ureda g. Sobek ponaša se prama muslimanima vrlo drzovito. ; Naš prijatelj M. B. imao je neki dan kod njega jedan vrlo hitan po« sao, kojega mu Sobek nije htio o« baviti. Radilo se samo o tome, da stavi svoj potpis na gotov akt, аНФ je g. Sobeku preče primati Nikolu ■ Divljana. i druge, a gospodina B. otjerao je i rekao mu da dođe sju« tra. Mi ovoga tuđinca upozoruje« ! mo, da posveti malo više pažnje | muslimanskoj sirotinji i da je ne 1 izgoni iz ureda, koji nije zato, da I se u njemu razmeću gospodstvom ! kojekakovi dotepenci, nego da slu« I 1 že narodu; čiji hljeb jedu. Mi smo proti ovome čovjeku i j tanije dobivali mnogo pritužaba, ali 1 smo držali, da su to samo nehotič? ■ I ni propusti. Zato ćemo u buduće . Број Brn' 187 .PRAVDA' ’malo bolje pripaziti na njega i nje. gov postupak prema našem svijetu. Kamo ćumur? Čim se pročulo, da će željeznica poskupiti, odmah je nestalo ćumura u svih trgovaca. Oni ne primaju više narudžaba, jer da im je dovoz ćumura obustavljen bd strane rudarske vlasti pa ne mogu odgovarati za narudžbe. Ali ko plati K 54 za jedan metar, taj ipak može dobiti ćumura. Ovu ne« dopuštenu lihvu tjeraju trgovci sa ćumurom na sramotu ureda za po« bijanje skupoće, koja uguši širo« mašne Slojeve* naroda, a niko mu neće da pomogne, ko je za to po« zvan. Isto su tako date slobodne ruke seljacima, koji sa drvima i dr« venim ćumurom tjeraju najgoru lihvu i sadiru nemilosrdno narodnu kožu. — Gdje je vlast, da uredi o« vu stvar? Gdje su cijene za ćumur i drva, kad se svemu drugom" uda« raju? Smiju li seljaci prodavati dr« veni ćumur 2.50 K po kili?, a tovar ■ drva po 50 K? Hoće li se udariti cijena* ćumuru? Kakav treba da bude sudac. Pi« šu nam iz Zenice: Ovih je dana premješten sudac gosp. Koprivica, koji radi svoje pravednosti, zaslu« žuje naročitu pažnju. U nas je teš« ko naći činovnika, da je za sve građane, bez razlike vjere, dobar i pravedan i da svak žali njegovu promjenu, kao što je to slučaj kod gosp. Koprivice. Ne ostavlja nam iza sebe u miraz mržnju i klanje, kao drugi, nego ljubav i poštenje, što mu služi na čast i ponos. Ono, što je postalo skoro mrtvo slovo, to je vodilo gosp. Koprivicu u nje« govU zvanju: Zakon i pravda! Ni« jedna sirota ne izađe od njega suz« na oka, nijedan se ne potuži, da je njegovom osudom nezadovoljan ili da je bez razloga kažnjen. Svakom se lijepo javljao, a u službi strog i bez ikakva obzira energičan. Ne obazirući se na vjersko i nacional« no uvjerenje stranke, jednako je bio pravedan Muji, Anti ili Jovi, što je danas rijedak slučaj. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom Bajrama sakupio je mj. odbor J. M. O. u Bijeljini dobrov. priloga za »Pravdu« u iznosu od K 564, a darovala su slijedeća go« spoda: Po 100 K Hifzibcg Gjumi« šić, Mehmed«Alibeg Pašić: po 50 K Nurudinbeg'Kapetanović; po 40 K Ahmetaga H. Salihović i Rifat« beg Rifatbegović; po 20 K Hifzibeg Zulfikarpašić, Safetbeg Ljubović, Hamdibeg Pašić i Hasanbeg Salih« begović; po 10 K Jusuf H. Saliho« vić,. Eminbeg Muratbegović. Omer« aga Imamović, Kasim eff. Krehić i Mula Mustafa Nakič; po 5 K Meh« medaga Mehmedefendić i Alija Smaić; po 2 K N. N. i N. N.; po 60 K N. N.; po 30 K H. Muharem« beg Pašić. Plemenitim darovatelji« ma najljepša hvala! Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i HercegoBinu (d. d.) н багајвви DiseRla tat u п!и iM&mln шИтЈша. 8киђ niiti I Ш1ВД1 g tatijnstn 5HS.Ta tailstn. Мм »I li и|Mr u Hobi klinci I trtite iml№ 0кнД< m шјепјоои poslove I bunom Ntagi I Вајв iiianili I ipmluclliki brUlti. — Hupull li "I mtl. tn mti Fakt, i pglHlto m МјвГп« . milji ou DUllniSI. 3,080.330 HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo ■ Brzojavi: Trgovačka banЦа, Sarajeva - Interunban telefon: Zli Elegantna Moj brat * Prodaje se Uzeir Burek , iz Sarajeva, bio je u austrijskoj vojsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pis^io iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se jo u Skadarskom jezeru utopio. Umoljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. " za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za V« sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. - — Upitati u administraciji lista. Sarajevo. M. Bohn&Co Zsomi;olya, Banat Prodaje se njenom građanstvu da sam preselio jedna dobro iduća Jugosl. narodnu kuhinju ispred Imareta u PAPIRNICA ♦ Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Čast mi je javiti cije­ Veisil Burek Halači ni. br. 10: dobar Hromi i crijep MLIN (Dachziegel) Kralja* P^tra ulicu. t HAMDIJE KOPČIĆA ♦ i* svih preporučuje svoje bogato stovarište vrsta papira, kancalarijskog i Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor.-— Cijene vrlo umjerene. 4 školskog pribora. — Naručbe se $ obavljaju brzo 1 točno 2 Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Murat Balićevac obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dru­ gog posla. Za adresu upitati u uredništvu. spavaća soba; trpezarija sa ćilimima prevučenim stolicama i kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir- solidan namještaj za kuhi­ nju i ptedsobl|e;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Zavidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1, kat desno 15, Koševo. Ceptralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul, br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Prodavače se ja v п o m 1 i c i taci j o m na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 Zahidbega Popi ere u Sarajevu, Toplik ulica br. 9. Šaljite odmah pretplatu Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Tontiula UullllulU W 0 II U Члпа1РП11 "ИИ|в1в: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, UUl UjuVU> Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, ' 1,1 ' — Goražda, Ko: Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, banski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Primi kn iliiu uitipitn H I. i L HsiltirKtaitl getirili i Гпц nngUi iruitn u «l|itrii|c i«ti» nezgoda i ttrfi, m irstl osiguranja. Vi Štamparija Daaiel & A. Kajoa, Satajavo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/725ddf88aaf6a84dbe3df781ebbef53e.pdf 7cb6847cc907c3185264631c29fdf6af PDF Text Text u Kotavcm. nlaćzna. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđujB FBdsbcioni odbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ГЛАСИЖО ЈУГОСЛЛВВНСКВ Broj S3 (188) Sarajevo, subota 14. avgusta 1920. (30. zilkade 1338.) Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostarskoj skupštini. Izvinite što mi zdravstveno sta« nje ne dozvoljava biti opširniji i hvala na pažnji. (Burno odobrava« nje.) Iza njega uzima riječ član našeg I Centralnog Odbora g. profesor S a« lih e f, B a 1 j i ć. (Nastavak.) 6 se i time posluže u našoj borbi pro« ti njihovom teroru i nasilju. No i Svršetak Korkutovog govora. u tom nam'podvaljuju. Da mi ni« Sarajevo, 13. augusta. Kao što je u upravnu službu po« jesmo anacionalni, dokazom je či« »Beogradski Dnevnik« u 126. bro« stavio .te i take tipove, tako je Pri« njenica, da ni samim Trucima, koji bićević i u Narodno Predstavnik su preko 400 godina ovim krajevi« ju sa potpisom g. Krste Cicvarića' štvo proturio sve same sile, ma gospodarili, nije uspjelo, da svoj u članku pod naslovom: »Avram, koje će o svemu šutjeti i pomoću jezik u našoj domovini prošire. Korošec, Korkut«, pravi paralelu kojih će,izvršavati sve svoje pro« Tačno je da naše mase nijesu još između gg. Dra Korošca, Dra Hra« htjeve. Spomenuću neke koji upa* plemenski osviještene, ali sve«nji« snice, Korkuta i nekakih-Židova daju u oči. Glavni mu je »intelek« hove osebine i njihov karakter go« Levija i Bulija, te ih naziva nepri« tualni amin^š« Danilo D i m o v i ć, . vore da su najplemenitiji i najiz« jateljima države. G. Cićvarić rezo« taj prononsirani crnožuti tip, taj razitiji ogranak jugoslavenske rase. nuje, da radikali »sad drže begove stvaralac srpskih austrofilskih stra« Sinteza je našeg nacionalizma »ju« i brane njihove ličnosti i njihove пака, štreber, koji je u godini 1909. goslavenstvo«, koje se usprkos ple« privilegije: da bi i muslimane str« iza leđa muslimanske opozicije i menske zasukanosti sve više izgra« pali u svoju biračku torbu!« Iza to« njezinoga vođe Alibega Firdusa đuje i koje će danas sjutra priliva« ga bez imalo srama nastavlja jed« »po mandatu Srba Bosne i Herce« titi i Srbi, Hrvati i Slovenci. Pola« nu ordinarnu laž, koja je pobijena govine i u njihovo ime« prvi učinio zeći sa ovog stanovišta mi osudu« i sa najmjerodavnijeg mjesta do« smjerno poklonstvo baronu Buria« jemo’svaku plemensku hegemoni« kazana kao prosta i podla podvala nu i priznao aneksiju naše domo« ju, a kamo li da bismo odobrili i nabacivanje na poštenje čovjeka, vine Austriji. vjersku supremaciju. Kao što smo koji nikada u svome životu nije ni« Onda upada u oči jedna vaša fi« protiv velike Srbije, isto smo tako kome, ma nikome, zla učinio. Cic« gura, Đuro D ž a m o n j a, taj iz« protiv velike Hrvatske, jer smo u« varić nastavlja: »Poznato je ko je n. pr. Halidbeg vozničar propale Austrije, koji je vjereni da su .obje te ideje danas na ime katoličke sirotinje dobivao anahronizam. da su se preživjele i Hrasnica: jedan dželat iz doba o« izvoznice na tolike vagone život« da. stoje u diametralnoj opreci sa , kupacije. _AIi zato što je uticajan nih namirnica. Pošto je plaćala nje« temeljnim pojmom nacionalnog i i među muslimanima i zato što je govu robu, zna vaša sirotinja, a i državnog jedinstva Srba, Hrvata i naklonjen radikalima, »Samoupra« »pedagog« Đuro, koji živi kraljev« Slovenaca. U našem centralnom i va« ga ovako zove: »poštovani g. ski i tjera stari ?anat .pod novom odboru sjede inteligenti, od kojih f Hrasnica«. Dakle, poštovani g. đže« firmom, izvozeći naš živež opet u su neki Srbi, a neki Hrvati naciona« . lat: odista »francuska učtivost«!« »Poznato je ko je Korkut i ka« Austriju. listi, ali to ih ipak ni malo ne srne« ' Pa onda dr. Tugomir A 1 a u p o« ta, da svim silama zajednički rade kve su njegove političke tendenci« v i ć, pjesnik jubilarne himne au« na kulturnom, ekonomskom i poli« I je: »Samouprava«, srpski list; piše: »simpatični g. Korkut«! Da musli« strijskom ćesaru prigodom njegove tičkom osvješćivanju muslimana. 60kgodišnjice vladanja u 1909. go« Veli se da vodimo hrvatsku po« mane metne u svoju biračku torbu, dini, stihotvorac k. u. k. Eisenwehr« litiku. Ni to nije tačno. Istina, mi »Samouprava« će i najgoreg musli« manna u Sarajevu i konačno za vri« smo sasvim blizu »Narodnom klu« ' manskog krvopiju, koji ima uticaja jeme blažene demokratske ere pot= bu«, no to ne znači i ne može zna« | među muslimanskim svetom, pro« puno jalovi ministar vera. čiti da smo proti Srbima. Obratno, glasiti čestitim i nazvati ga uvaže« No sve je začinio Šukrija K u r« mi smo sasvim dobro stali sa pra« nim! Korošec je najbezobzirniji i, ako t o v i ć, koji ima kuraži, da javno vim Srbima i ozbiljnim njihovim pobija i ublažuje fakta o progonik državnicima. Mi u njih imamo isto mogu tako da se izrazim, najpod« ma muslimana, premda je i vlada tako povjerenje, kao i u članove liji agenat političkog katolicizma u 'morala priznati da su se dogodila »Narodnog kluba«. Što su se pro« Srbo«hrvatskoj: za radikale i za silna pljačkanja, zlostavljanja i u« mijenili naši odnosi sa jednim di« njihove listove on je »uvaženi g. bijanja. Međutim ih taj »musi, bo« jelom bosanskih radikala ne leži Korošec«! Dakle, uvažena osoba g. rac« pripisuje nekoj ratnoj psihozi, krivica na nama, već na njima i Avrama Levija, uvaženi g. Korošec, koju nitko normalan ne može da njihovom nadmetanju sa »demo« siiiipatični g. Korkut! Jevrejin« kratima« u pitanju agrarne refor«- grabljivac, katoliksjezuit, musli« shvati. Ovo su bile glavne zapreke Via« me. Oni su na žalost više pravo« man«srbožder: uvažene i simpatič« šem radu, a ujedno i glavni uzrok slavskog, nego li čisto nacionalnog ne figure! I teško nama koji neće« da smo bili prisiljeni stupiti u ptvo= mentalieta i naravna je stvar, da mo da poštujemo Levija, Korošeca renu opoziciju. Posve je razumlji« smo s njima morali doći u opreku. i Korkuta: mi smo najgori ljudi na vo, da mi, stjerani u takav položaj, Mi ne možemo pristati na njihove svetu!« Još jedanput naglašujemo, da je ne možemo evetati, niti u borbi sa zahtjeve, koji znače naše ekonom« raznim podvalama zadržati miran sko upropaštenje, niti smećemo s g. Krsta Cićvarić potpisao gore ci« stav. Nas i previše bole rane, što uma činjenicu, da bosanski Srbi i tirane laži! Slučaj g. Dra Hrasnice je doka« nam ih je zadao brat«nebrat svojim »demokrati« i radikali, pa čak i poganim nožefh. Mi ne možemo, njihovi komunisti — miriše veliko« zan na temelju službenih dokume« nata i na temelju mjerodavnih iz« dapače ne smijemo, biti fini sa Iju« srpstvom, samo ga s manje ili više dima kao što su Grgjić, Pribićević uspjeha prikazuju. Oni teže ne sa« java. »Demokrati« su ovu laž pod« i Ato Šola, koji je na vrhu naše mo za supremacijom Srba, već i valili Reissu, koji se je odmah po« vlade glavinjao godinu dana i koji p r a v o s 1 a v n i h, pa je i to jedan vukao, čim su uslijedila zvanična je nama muslimanima zadao neiz« od uzroka, radi kojih su pomućeni izvješća. Korkutovo »srbožderstvo« recivih jada i boli. Ove„riječi upuk naši odnosi prema bosanskim radi« nam je jedna novost, koju nam ser« vira g. Cićvarić, ali je ni s čim ne * čujem u prvom redu na adresu o» kalima. Mi svoju politiku ne udešavamo đokumnetuje. nog malog broja oportunista, koji Zašto dakle g. Krsta Cićvarić pi« drže da se sa ljudima balkanskog prema čijim lijepim očima, pa kao •odgoja može u rukavicama općiti. ■ što pravimo razliku između srbijan« še i potpisuje ovake laži? Zašto Mi tražimo poštenu ustavnost, a skih i ovdašnjih radikala, tako smo naziva gg. Dra Hrasnicu i Korkuta razgolićujemo lažni parlamentari= 'bliži i prečanskim. nego li ovdaš« neprijateljima države? Zašto ih zam, mi hoćemo slobodu, pravdu njim Hrvatima. Jer i oni se nad« uspoređuje sa Židovima Levijem. i i jednakopravnost. A to se može meću sa »demokratima« u svojim Bulijem? Sigurno zato, što su mu« agrarnim rezolucijama zaboravlja« slimani. Drugog razloga nema. Ušli« samo jakom borbom izvojštiti. Kao što'nam se bezrazložno pred« jući da zahtjevi i prohtjevi, koji jed toga iznosimo ovo pred jav« bacuje austrofilstvo, prigovara nam idu za našim gospodarskim upro« nost, da je upozorimo na ovoga pa« se i da smo protiv ove svoje držak paštenjem, miniraju temelje našim pirnatog križara i ordinarnog laš« ve, naravno samo zato, da se lakše dobrim odnosima. A baš Hrvati i« ca, s kojim prekidamo svaku pole« opravdaju progoni muslimana. Me« maju interesa, da o tom vode malo miku. Muslimani su ovdje staro« đutim nevesinjski događaji i slučaj više računa. I mi se nadamo da će sjedioci, koji su znali sačuvati "svoj sa' generalom Terzićem najbolje bni shvatiti tu potrebu i prema njoj jezik,« svoje običaje i svoje narod« dokazuju gdje se imaju tražiti antik umjeriti svoje neopravdane zahtje« ne osebine, te će znati u budućno« ve. Jer nije samo agrar po srijedi, sti čuvati i svoju vjeru od raznih državni elementi. I Osim apstrofilstva i antidržav« pa da radi njega ponove pogrješ« križara. i Dolje lasci! nosti fanatični nam križari predba= ku, koja ћп se je kao i nama vrlo I čuju još i .nacionalizam i hoće da osjetljivo osvetila. Godina Ii. „Skandali u Beogradu". Komentarišući držanje »demo« krata« u stvari izvoza i strančarski postupak njihova ministra financi« ja u raznim prigodama, zagrebački je »Hrvat« u broju od 9. o. mj. do« nio uvodni članak, koji zaslužuje osobitu pažnju, pa ga stoga preno« simo u cijelosti. »Hrvat« veli: »Da su to Skandalozne prilike i da je ovakvi postupak demokrata upravo nečuven, to ne treba niko« mu napose isticati. Samu stvar že« limo našim čitaocima u njezinoj suštini razložiti, da ne budu izne« nađeni, ako još danas doznadu, da je Vesnić predao ponovno mandat za sastav kabipeta u ruke regentu i da se više ne će moći govoriti o koncentraciji u vladi. Bez obzira na prilike u našoj dr« žavj bivši ministar Veljković i dr. Poljak forsiraju riješenje o općem slobodnom izvozu svih živežnih na« mirnica. Dr.1 Veljković bijaše od veljače 1919. ministar trgovine. Svi trgovci, a napose ovi naši znadu, što je i kako je trgovinu vodio g. Veljković. Svako zna, da je baš on bio onaj, koji je sa svojom trgo« vačkom politikom uništavao mili« june i milijune. On je bio onaj, ko« ji je doveo izvozničarstvo u cvijet i za njegova su ministrovanja sta« noviti izvozničari bili favorizirani. Napose je. gledao, da izvozničar« stvo u novim krajevima bude i prema političkoj boji porazdijelje« no. Ušao je u ministarstvo kao član liberalne stranke Ribarčeve, da u najkraće vrijeme ostavi tu stranku i priklopi se Pribićeviću te ostane za račun liberala ministrom trgovi« ne. U Davidovićevu je kabinetu postao ministrom financija. Kao predsjednik nadzornog odbora Srp« ske Narodne Banke preduzimao je sve, da krunsko područje s krunom što više ošteti, pa je on uzeo onih 20% krunskoga novca — tobože zbog smanjivanja krunskih novča« nica, a uistinu, da ih kao ministar financija u svoti od 900 i opet sta« vi u opticaj. Kad je »veštački« svo« jom trgovinom i financijalnom po« litikom krunu preko svojih sarafa potisnuo, onda je udario temelj za« mjeni jedan dinar za četiri krune. Njemu se ima zahvaliti, da danas Francuzi prodaju naše brašno jef« tinije u Francuskoj nego li ga mo« gu sad kupiti kod nas. On je onaj ministar financija, koji je omogu« čio, da se izvezlo robe bez carine na milijune itđ. Dakle svakako pot« puno kvalifikovani demokrata. Sad se uortačio s čuvenim bivšim mini« strom agrarne reforme drom Polja« kom, sJ potpunim stručnjakom u izvoznim stvarima, jer je on to do« kazao kao glavni ravnatelj Hrvat.« slav. gospodarskoga društva, da zajedno izvojuju slobodan izvoz. Niti je dru Veljkoviću stalo do na« roda niti dru Paljaku. Treba i on naći momentanu lozinku, pod ko« jom će moći izvađati svoje plano« ve, a s kojom će moći neupućeni« ma oči zaljepljivati, pa je dalje nji« hova briga, da nađu račun za svo« ju političku akciju. Eto u tome leži važnost pitanja slobodnoga izvoza žita. Počet će se derati, da je protiv« na stranka porušila cijene ovogo« dišnjem prirodu, da je zagušila tr» govinu, da je neprijateljica radno« ga naroda i seljaka poljoprivredni« ka — budući da mlinovi nisu mogli mljeti pšeniiH, a prijatelji nisu mo« gli da zarađuju na korist — sebi, Nesposobnost njihova ministra prehrane ne će doći u račun. Ne će �Stran* ? Стпав« .FRAVDA' — „ПРАВДА* ga kriviti, što nam nije mogao ka« zati potrebu za vojsku i za oskud« ne krajeve. Njih se ne će nevolje drugih ticati, kako ih se nisu ni la« ni ticale, dok je njihov Bukšeg jav« ljao. da nema hrane, a poslije se ispostavilo sasvim protivno. Ovakvi postupak odgovornih Iju« di traži, da še prije postave pred sud nego li da im se povjeri vođe« nje državnih poslov^ Drugi je upravo nečuveni škan« dal, što ga izaziva postupak mini« stra financija. Doduše prema za« konskim odredbama o uređenju ministarstva financija može mini« star financija da svakomu svomu drugu . pravi toliko neprilika, da mu i sam život dojadi. Po tom za« konu ministar financija doista je onaj jedini pravi ministar, koji o svemu odlučuje. Ako ne da nova« ca — ne da, pa radi što hoćeš! Ako hoćeš ubiti svoga ministra protiv« nika, samo treba ministra financi« ja za to pridobiti. Onda je uspjeh siguran. To se sada događa od strane mi« nistra Stojanovića. Košta Stojano« vić bijaše za rata veoma slobodo« uman član Jugoslavenske Lige. Sve, što hoćete, možete od toga čistoga Jugoslavena dobiti. Sad je demo« krata. Poput svih demokrata i nje« mu nije stalo ni do države, a ka« mo li do naroda. Glavno je stran« ka, i to samo čista državotvorna stranka demokrata. On to dokazu« je ovako: Parlamentarna zajednica ne pri« staje na zahtjeve demokrata. Nje« zini ministri vode poštu i željezni« cu. Ministar financija traži, палг., od zagrebačkoga ravnateljstva po« šta i željeznica, da mu se pošalju ji ,j :| j■ svi novci, koji uđu u blagajnama njihovim. On te novce daje mini«« stru demokrati, a ne daje ih mini« stru željeznica, pa se smije, kako Korošec nc će imati ugljena. Što željeznice ne mogu bez ugljena ići, to njega ne smeta. Za saobraćaj odgovara Korošec. On je kriv, ako željeznice ne budu išle, ako radni« ci ne budu'isplaćeni. On je kriv što ugljen ne dolazi rii za industriju ni za obrt. Ministar financija za par« tizanska'ministarstva dobiva kredi« ta od Narodne Banke. A ako za^ druge nema, novaca, krivi su oni, koji ne potpomažu industrije, tr« govine, saobraćaja, pošte, i t. d., i ,t. d. Pošta samo u Zagreb: ne mo« že isplatiti od stranaka uplaćenih 20 milijuna kruna, jer gospodin mi« nistar ima novaca za kortešacijo« [ ne. a ne za produktivne svrhe. Mogla bi se šaljiva knjiga napi« sati o ministarstvu financija, pa za« bilježit$demokratsku vijest, da je u subotu odobrio kredit za željez« niče od 120 milijuna — kao da on ima odobravati! Ali ne ćemo u ša« i ljive žice. Ovo je preozbiljna stvar, , koja graniči sa zločinom. 'Škanda« .lozno vođenje pregovora, upravo mahnito, ludo postupanje s držav« nim i narodnim opstankom traže, da se ovakovome ruglu jedanput odlučno stane na kraj. Mi nismo išli u oslobođenje, da postanemo ruglom svijetu: mi to oslobođenje hoćemo da [Jrovcdemo u potpuno« sti. Oni, koji prave Skandale na ra« čun države i na račun naroda, ima« du što prije da se uklone. To je je« dini put i jedini spas, ako ne ćemo, da nastupe prilike, koje iz ovakva' rada moraju da dođu. (Nastaviće se.) Sta govore brojke o našem prosvjećivanju? Da zorno prikažemo slab pola« I nih statističkih podataka. Ona veli zak škole u našoj pokrajini, dono« | ovo: simo ovu tabelu na temelju službe« ! ■_______________ _ _______ Pravoslavni Muslimani, Po okružjima: Ukup­ ђчн; Di,’<,ifUkno'“ Djevoj. no 528 Sarajevo grad 122 651 673 «5 1118 Katolici Djee. .Djevoj. Ukup*[ no | 300 1881; 981 Sarajevske okružje 1547 79 1626 1399 658 2057 1203 652 185oj Taslanako 2693 169 3232 5140 1846 6982 2046 948 2994| 1113 1003 474. 1477 1896 718 2614 51 Об' 7p| „ 1034 Mostarsko „ 1678 1721 1950 2462 888 3350 3403 1703 banjalučko „ 1478 167 1645 2408 972, 3374 2689 976 '3685: Bihaćko „ 004 1о9 1143 1615 2029 400 235 635' 9926 | 927 10889 14694' 20.385 12618 6187 18750; Travničko Ukupno 414 5691 Pametnu je čovjeku dosta, samo da vidi ove brojke, pa da odmah uoči našu slabu«brigu za se, za svoju djecu — svoju budućnost. Pred nama, je eto statistika o po« hađanju škole u Bosni i Hercego« vini škol. god.31918.«19. Da damo malo života gornjim brojkama. Nas muslimana u №. i H. ima po prilici 600.000. a u školu šaljemo muške djece 9962. ženske 927, da« kle svega 10.889. Naših pravo'slav« nih ima u B. i H. oko 820.000, a ša« Iju djecu u školu ovako: muške 14.694, a ženske 5691, svega dakle 20.385. Katolika ima u B. i H. oko 434.000, a šalju u školu muške dje« ce 12.618, ženske 6.132, ukupno 18.750. Kad malo pregledamo ove brojke, vidjećemo evo ovo: od 600 hiljada muslimana trebalo bi da polazi školu najmanje -60 hiljada djece, a ono ih u istinu polazi s a« mo 10 hiljada, od 800 hiljada pravoslavnih trebalo bi da polazi u školu oko 80 hiljada djece, a ša« lje se samo 20 hiljada, a od 400 hi« hljada katolika trebalo bi da se u školu šalje najmanje 40 hiljada, a ono se šalje samo 18 hiljada. Naj« bolje šalju djecu u osnovne škole rimo«katolici, a najslabije m u s I i« m a n i. Osobito je malen i strašiv broj muslimanske ženske djece. Dok od katoličkih djevojčica po« hađa osn. školu preko 6 hiljada, muslimanskih pohađa samo 900. Pa zar da ovo nije sramota i’ grjehota? Kako se vidi iz gornjih brojaka naš narod uopće vrlo s 1 a b o ša« lje svoju djecu u škole. Mi musli« mani najslabije. Čovjeka poštena i čestita, koji osjeća za ovaj narod, zaboli u duši, kad pomisli na ovaj naš nemar, našu nebrigu. Pa gdje su tolika muslimanska djeca? Eno ih kad »svrše mekteb« po ulicama i po čaršiji: skitaju se i na'sramotu svojih nemarnih rodi« telja i staratelja, te sviju nas koji imamo obraza i namusa, eno ih gdje svoju mladost troše u bespo« šlicu, kvarenje — u očitu propast. Roditelji naše djece, progledajte malo! Sabetite se i promislite o svo« joj rođenoj djeci. Daj, barem, da ove godine i svake u buduće, ne zaboravljamo svoju dužnost, da .šaljemo svoju djecu u škole, jer: narod koji ne prosvjećuje svoju djecu, polagano gine i brzd ga ne« stane. Molimo svu uvaženiju i svjesniju svoju braću širom domovine, da naš svijet na zgodan način i po gradovima i po selima savjetuju i upućuju, da.šalju svoju djecu, mu« šku i žensku u škole. Učitelj. Biljeg. ■ i to s razloga, što pitanje bosanske vlade nije uređeno na zadovoljstvo I naroda. Ne znamo, što da rekne« i mo, jer se u Sarajevu sve u šešna« l^est sprema na doček Regenta. Ta i' nije se vahda bos. vlada htjela na« I šaliti da tim putem prisili sarajev« I sku gradsku upravu, da malo do« I ćera Sarajevo, koje se već stalo »Regent ne dolazi«. »Hrvatska Sloga« donijela je ' ovu bilješku: »Javlja nam naš prijatelj iz Beogra« da, da se u tamošnjim političkim krugovima ozbiljno sumnja u do« lazak Regentov u Sarajevo i Bosnu pretvarati u pravu kasabu!? Nu bi« lo kako bilo motivacija s koje Re« gent ne bi došao u Sarajevo, je po« ■sve dobra. Regent bi imao doći či« tavu narodu u posjet, a ne samo jednom njegovom i to manjem di« jelu, pošto je samo ovaj manji na vladi reprezentiran. Pa'ni ovaj ma« nji dio nije čitav,reprezentiran, već samo nekoliko obitelji, a soobito one, što se kupe oko Tašlihana. Zar da ga i' opet kao i zadnjeg bo« ravka u Sarajevu ovi Isti ljudi ok« ružuju i dočekuju, koji su se tada toliko obrukali? Ili oni ne zhaju, što je bruka? Vrijeme bi već bilo, da- uvide, da oni nijesu za tog po« sla, pa da ustupe mjesto ljudima, u koje ima čitav narod povjerenja, a ne santo njihove tetke i kumovi. Da nije toga, Regent bi sigurno već odavna došao svojoj Bosni i Her« cegovini. Regent kao svaki čovjek, a pogotovo vladar voli vidjeti oko sebe zadovoljan svijet, nu to ne može vidjeti, doksunabosan« s k o j upravi ovi ljudi, dok ne budu u njoj zastupani i Hrvati katolici i muslimani. Drskost jednog makedonskog po« litičara. Gosp. Gliša Elezović ne bi« ra sredstava u borbi proti musli« mang. On je sebi postavio princip, da se moraju zatrati muslimani u Sandžaku i Makedoniji, da mognu razni Elezovići p*reko njihovih le= ševa ostati na površini. Od kako su se naša tamošnja braća organi«4 zovala, Elezovićev »Privredni Gla« snik« bjesomučno sikće na džemi« jet i njegove predstavnike, jer mu naravski džemijet ne ide lično u račun. G. Elezović je sebi upiljio u gla« vu. da mora kod predstojećih izbo« ra izići kao narodni poslanik, ali kad džemijet isturi svoje kandida« te, onda će Elezovićeva želja ostati iluzija. Zato mu je džemijet kriv, zato je džemijet leglo bandita, iz« vor pogibelji za državu i za cijeli javni poredak. Da se vidi kako svakom zgodom ovaj makedonski političar zabada ondje, gdje ne bi smio zabadati, prenosimo iz 67. broja njegova »Privrednog Glasnika« bilješku pod naslovom »Muslimanski sveštenci«: »U Minstarstvu Vera dovršava se posao na organizaciji musliman^ skin parohija (džemata) u Južnoj Srbiji. Time će muslimanski sve« štcnici dobiti stalna mesta službo« vanja a njihovo materijalno pita« nje biće uređeno i obezbeđeno. Nadamo se da će se pri izboru pa« roha voditi računa o tome kome se poverava pastva muslimanska. Trebalo bi jednom za svagda otrg« nuti Od džemijedžija i baškimdžija versko oruđe koje oni upotreblja« vaju u političke i prevratničke ci« Ijeve. Imami imaju da budu u služ« bi prave vere Alahove, a ne u služ« bi begova i neprijateljskih agenata. Mir kod muslimana zavisiće od iz« bora imama. Svakome je slobodno u našoj zemlji da ispoveda svoju veru i da vrši sve obrede - ali nije slobodno, naročito kad Su to dr« žavni činovnici, da ti imami draže i fahatizuju muslimansku masu. Netrpeljivost i proželi« t i za m potphno su zabra« njeni našim zakonima, a tako to treba da bude i u svima modernim demokratskim država« ma.« Politici pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Eliminiranje Narodnog i Jugo« slavenskog kluba. Poslije sjednice, referirali su demokratski poslanici u svom klubu o razultatu pregovo« ra. Demokratska je zajednica za« ključila, da ne popušta u agrarnom pitanju. Tijekom razgovora pao je predlog, da se postigne sporazum s radikalima, tako da bi demokra« ti popustili u agrarnom pitanju pod uvjetom, da radikali isključe iz Parlamentarne zajednice Narod« ni i Jugoslavenski klub. Protić pozvan u Beograd. U sve« zi s političkom situacijom pozvan je Protić iz Krapinskih Toplica u Beograd. On će odmah.krenuti u Beograd. Kad banke odlučuju. Riješenje ^Izvoznog pitanja«, koje igra veli« ku ulogu u ovoj krizi, zapinje zato. Број 188 —B'o' jer se radi o profitu kapitalista. Beogradske banke nakupovale su žita za izvoz i radi toga ne prista« ju demokrati na Jankovićev pred« log, koji štiti producente i konsu« mente. Za slobodne izbore u Srbiji. Iz Beograda se javlja: Ministrastvo unutrašnjih djela izdalo je dva spi« ■sa u prilog slobodnih općinskih iz«' bora u Srbiji.-Prvim se preporuča političkim organima, da nc utiču na slobodu biranja, a drugim se svra« ća pažnja građanstva, da čini upo« trebu od svog građanskog prava i svaku činovničku nepravdu da pri« javi sudu za suđenje. Talijani uhapjili tajnika naše trš« ćanske delegacije. Iz Ljubljane jav« ljaju; Na granici kod Logatra u« hapsili su Talijani tajnika naše trš« ćanske delegacije Dra Novaka, ko= ji se upravo vraćao iz Beograda. Talijanske oblasti su u neprilici što da sada s njime učine. Talijanski aeroplan nad Bakrom! 10. o. ipj. je pet talijanskih aero? plana letilo nad Bakrom. Poslije ■ kratkog vremena vratili su se pre« ma Rijeci, potjerani vatrom naših straža. Prometna konferencija u Mari« boru završena je i potpisan ?apis« nik. U svim tačkama ipostignut je sporazum. Carinske revizije putni« ka vršiće se u Mariboru. U poštan« •skoj službi izvršene-su promjene u toliko, da će se uvesti sa Austri« jom opet predratni promet. O ca« . rinskoj, sigurnosnoj- i sanitarnoj službi ostaju sve dosadašnje odred« hc na snazi. Ugovor stupa na snagu čim ga odobre obe vlade, što se očekuje za, 14 dana. VANJSKI POLOŽAJ. Savez između Cehoslovačke i Ju« goslavije. Dopisnik »Bucaresti Neue Journal« saznaje iz pouzda« nog izvora,, da će biti uskoro za« ključen savez između Jugoslavije, i Cehoslovačke. Isti list javlja iz ■ Sofije', da će biti rumunjsko«bugar= ska konferencija o Dobrudži odr« žana mjeseca septembra. Mobilizacija u Madžarskoj. U \ Madžarskoj se' punom parom pro« vodi mobilizacija. Jedan dio četa već je krenuo na čehoslovačku gra« niču tobože radi ruske opasnosti. Za, novine je uvedena ratna cenzu« ra, koja se obdržaje' nemilpsnom strogošću. Interes Nijemaca za naše prilike. »Politika« donosi: U posljednje vrijeme u njemačkim industrija!« nim krugovima osjeća se jedan živi pokret i čine se svi pokusi, da se osnuju poslovne veze sa našom dr« žavom. Savez njemačkih industri« jalaca obratio se sada preko naše, trgovačke komore s predstavkom, da se u Berlinu ili u kojem drugom industrijalnom centru ustanovi za« stupstvo naše države, preko kojega bi oni mogli dolaziti u vezu s na« ma i dostavljati nam potrebne ma« šine. Interesantno je u svemu još i to, da savez njemačkih industri« jalaca ob&ćaje, da će kod berlin« ( ske vlade isposlovati liferovanje svih stvari bez ikakvih zahtjeva u kompenzaciji s naše strane. Rusi garantuju integritet Poljske. Kamcnjev je u ime sovjetske vJade izjavio britskoj vladi, da će Rusija Poljskoj dati daleko šire granice, nego li je to zahtijevalo vrhovno vijeće 'antante. Rusi su zaželjeli, da između njih i saveznika što prije dođe do konferencije u Londonu. Bojevi se nastavljaju. Izgledi za povoljno riješenje rusko«poljskog spora iz dana su u dan slabiji. »Journal des Debats« piše, da se Lloyd George sve više približava > Milierandovu stanovištu. Antantđ će oružanom rukom ustati protiv Rusije, ako ova ne obustavi ofen« živu. Ruski delgati izjavljuju, da ćc ofenziva trajati sve dok ne bu« de potpisano primirje. . Intervencija Amerike. -Sve se vi« [ še širi vijest, da će se kongres, koji ima biti sazvan istom u decembru, već sada sazvati na izvanredno za« sijedanje. Amerika će Poljskoj ot.« voriti visoko, kredite i opskrbljivati je medikamentima. Kongres će od« lučiti, hoće Ii se Ujedinjene Drža« ve poslužiti protiv boljševika otu« žanom intervencijom, u koju se po« lažu velike'nade. Vojnički planovi antante protiv I Rusije. »Echo de Pariš« javlja, da I je antanta u slučaju, da se Rusija �t poj 138 — Broj prema Poljskoj pokaže nepopustljiv va zaključila slijedeće mjere: 1. Po« oštrena blokada protiv Rusije; 2. mornarička ekspedicija u Danzig i 3. jednu vojničku ekspediciju i skuplianjć svih pogtaničkh država Poljske za zajedničku akciju pro« tiv Rusije. Posljednjih dana priku« pilo se u Kopenhagenu mnogo en« gleskih ratnih brodova, kojih je većina u petak otplovila u baltič« ko more. General Vrangel zaprijeka spo« razumu. Iz .Moskve javljaju: Tele« gram sovjetske vlade Krasinu u London: Nikakvog odgovora ni« smo dobili o tome šta Britanija mi« sli činiti, te da dezavtpše akciju Vrangelovu. Međutim pomoć Vran« gelu neprestano se šalje. Kad an= tanta tako aktivno uzima učešće protiv nas, biće veoma teško ubi« jediti naše mase o umjesnosti u pogledu na ' zahtjeve britanskih kreditora. Britanska krimska poli« ' tika poremećuje sve naše napore. Pred novim krvoprolićima u Ma= džarskoj. Iz Pečuja javljaju:, Pod naslovom »Nova krvoprolića se spremaju u Pešti« objavljuje ov, dašnji list »Hir« zapisnik koji je sastavljen na sastanku oficira ma> đarske narodne vojske i koji jasno svjedoči, 'da se oficiri spremaju na odlučan rad protiv protivnika krš« ćansko«socijalističkog režima, jer su opazili da u redovima radništva pa i među građanma vrije nezado« voljstvo i da postaje opasno po njih.'Prema tome zapisniku sve je spremno i čeka se samo odsudni čas kada će pouzdanici vojnih or« ganizacija da započnu sa gonjenjem zavjerenika i vođa komunističkog prevrata, koji su se 41 tajnosti do« bro organizovali. Francuska štampa protiv lonđon« ske konference. Pariški »Temps« otklanja. misao londonske konfet rence između saveznika te Rusije i Njemačke. Na jednoj takvoj kon« ferenci, na kojoj ne može sudjelo« vati Amerika obzirom na nutarnje pitanje, nastojati će Njemačka i sovjetska Rusija da provedu revi« I ziju versailleskoga ugovora i pro« mijene istočne granice Njemačke. Povest će tamo kampanju sa paci« . fističkim i socijalističkim argument tima, da svijet misli, da je Francu« ska jedina, koja sbriječava izmire« nje naroda. Francuska neće se u ovu stvar dati uvući, jer se nije I net godina krvarila zato, da konač« no pomogne pruskom revanšu. Lord Curzon o turskom mirov« nom ugovoru. Iz Londona javljaju: U zastupničkoj kući izjavio je lord Curzon, da se po turskom mirov« nom ugovoru dijele od Turske svi drugi narodi, koji su bili pod nje« nim gospodstvom. Turskoj ostaju sve pokrajine na prijašnjem malo« azijskom zemljištu, pa će biti po svom stanovništvu obzirom na je« zik i vjeru više homogena. Budu« ća Turska veća je nego Šp'anija a 32 puta veća nego Njemačka Au« strija, Lord Curzon je naglasio, da se od Turske ne zahtijeva rtikakova ratna odšteta, te da će uživati na podlozi mirovnog ugovora financij« sku i gospodarsku pomoć. Ako se turska vlada i turski narod odreknu starih tradicija daće im se mo« gućnost uspostaviti ravnotežje a« koprom i na manjoj podlozi. Sporazum između Grčke i Italije. Iz Pariza javljaju: Grčka i Italija sporazumjele su se u dodekanes« kom pitanju. Ova ostrva, prema sporazumu između Titonija i Ve« nizelosa, biće ustupljena Grčkoj. Odnosno Rodoša ostrva, koje je Ita lija tražila sebi, pripašće joj privre« meno; plebiscitom poslije 15 godi« na biće definitivno odlučeno. Liga . Naroda odrediće modalitete ovoga plebiscita. Italija će dati široku au« tonomiju pomenutom ostrvu. Jedna nota Njemačke savezni« cima. Agence Havas javlja, da je predsjednik njemačke mirovne de« lcgacije u Parizu predao u mini« ' starstvu vanjskih poslova notu, u kojoj upozoruje saveznike na ne« mir pučanstva istočne Pruske, koji je izazvalo razaranje oružja i mu« ničije od međusavezničkih oblasti. Emir Fejtal kralj Mezopotanije? »Dailv Express« javlja, .da je na sjednici ministarskog, vijeća ras« pravljano o osnutku novog kraljev« »tva Mezopotanije. Ime Emira , Fejsala, bivšeg sirskog kralja, ko« jeg je rascarila Francuska, sporni« I ПРАВДА' — .PRAVDA. nje se kao prvi kandidat za novo prestolje. Do sada još nije stvoren nikakav definitivni zaključak, pa se ovo pitanje dalje raspravlja. E« mir Fejsal još Uvyek je u Haifi. . Grci u Mrenu. Specijalni dopisnik pariškoga »Tana«, koji se zatekao ti vojsci Džafer Taj ara za vrijeme pada E« drene poslao je o tome ovaj izvje« štaj svome listu: ,»Kada sam pri« spio u varoš, svi su turski oficiri vjerovali u mogućnost jednog du« žeg odupiranja. Svaki -od njih bio je spreman, da lijući i posljednju 'kap svoje krvi za odbranu druge turske prijestolnice, spase čast Tur« ske. Dva grčka napada protiv pr« vih varoških obranbenih linija bi« la su već odbijena, ali se između grčkih i turskih baterija nastavljao artiljerijski dvoboj preko varoši. Jedino nekoliko rđavo, upravljenih zrna palo je u varoš, prouzrokuju« ć manje štete i nekoliko žrtava. Međutim, poslije iskrcavanja u Ro« dostu, brzo napredovanje grčkih trupa prema Corlu zaprijetilo je uskoro najozbiljnije pozadini e« drenske odbrane. Tako isto tada se odjednom raširi vijest o izdajstvu, i odmah, još od subote u podne pr« vi znaci da je odbrana propala po« češe da se manifestuju. Oficiri na« pustiše varoš prvi, a vojnici osta« doše bez uprave. Uveče, čim se spusti prvi suton, vojnici napusti« še rovove između Kanagača i Je« drene i u malim grupama rasturiše se po varoši. Kako, međutim, grč« ko bombardovanje nije prestajalo, stanovnici ovu posljednju noć pro« vedoše po podrumima dućana i ka« fana. Više od osam stotina lica — među njima i ja — bilo se sakrilo u katolički kolež. U zoru jedna de« legacija, koju je sastavio Ševket bej, muftija i poglavari svih vjero« ispovijesti iziđe pred grčke pred« straže. U 11 časova istoga.dana je« dan puk evzona ušao je u varoš, pozdravljen od jednoga dijela gra« đanstva. Sutradan ušao je u E« drenu i kralj Aleksandar, praćen velikom svitom generala. „Bistrenje pojmoun". Povodom saopćenja »Iz Akcije«, što je štampano u 77. broju našeg lista od 29. jula »Novi Vijek« do« nosi sastavak pod gornjim našlo« vom, kojeg prenosimo bez ikakve izmjene. »Mi smo u 5. broju našega lista napisali noticu o »Akciji za zašti« tu morala«, gdje smo u kratko iz« ložili njezin program i djelovanje, tom prilikom preporučivši je paž« nji naših imućnika konstatovali smo, da je težak zadatak zapriječi« ti širenje nemorala i da kod toga treba mnogo pažnje, mnogo obzi« ra i psihološkog razumijevanja stvari. Istodobno ustali smo odluč« no proti upotrebljavanju pblicije i policijskih mjera, jer se s njima malo postizava*nego više blagom riječi i pažnjom prema onim ne« sretnim bićima¥ koji nisu svjesno pali, neSo ih je nužda navela, ili ih i sami ljudi tamo gurnuli. Za ovim napisali smo članak u 6. broju »Novog Vijeka«, podvrgav« ši kritici početak rada Akcije izni« jeli smo svoje idejno gledište na ovo pitanje i osudili ograničavanje slobode — generalno musliman« ke. U istom članku iznijeli smo. da moral, istina Je, u društvu pada, da to treba suzbijati i liječiti. Tražili smo od Akcije, da počne organizo« vanjem propovijedi u ovom smislu: uzgajanjem omladine i iste čaršije, koja se je digla proti nemorala mu« slimanke. U slijedećem (7. broju)1 donijeli smo članak od g. A.«Hifzi Bjelevca pod naslovom »Pitanje Osvitanja«, gdje smo iznijeli historijat i posta« nak ovog udruženja muslimanki. U tom članku konstatovali smo, da već postoji muslimansko žensko pi« tanje, i. da će ga trebati definitiv« no riješiti. -Tu smo konstatovali, da neki izvjesni elementi vode agi« taciju proti ovog našeg ženskog u« druženja i stavili smo povodom prenagljenog otkrivanja predsjed« niče »Osvitanja«, koje je prouzro« čila protuakcija neodgovornih ele« menata, pitanje: 1. Ulema Medžli« su: Je li protuislamski ako žena danas otkrije samo lice, te 2. Ak: čiji: Je li istina, da su donijeli za« ključak, da se predsjednica »Osvi« tanja« svrgne s njezina mjesta i kao nastavnica na muslimanskoj ženskoj školi? Na ovo je Akcija odgovorila u »Pravdi«, broj 77. od 29. jula 1920. sa 13 tačaka, koje ovdje prenosi« mo doslovno. (Mi ih ispuštamo, jer su objavljene u 77. broju našeg li« sta. Op. ur. »Pr.«) 1 • Nit ovo nam je radi razbistrcnja pojmova primijetiti slijedeće: Iz« nešeni odgovori Akcije pod tač. 1., 2., 6., 8., 10., 11., 12. i 13. zadovoljili au nas posye, te nam je drago ope« I tovati načelo, da ni oni iz Akcije I ne idu za tim, da skuče ličnu slo« i bodu muslimanke, te da vode oz« ■ biljnu brigu, da se zlo koje se je I počelo širiti u korijenu liječi. . U 3. tačci veli se: da Akcija ne i može biti kriva ako bi kakav poli« cajać udario' štapom koju ženu; u« I pozorujemo, da se ne smije ludi dati štap u ruke, a tvrdnja (tač. 4.) I glede informacija nije na mjestu, I jer je g. Sarajlić član Akcije na u« j pit našeg urednika odgovorio: da ako su pouzdanici Akcije zaustav« ljali muslimanke bez razloga onda ! su prešli granice dozvoljenoga. Što ! se tiče Arnauta u našem gradu i ' njihova izazovnog vladanja (čast 1 iznimkama!) prema muslimankama, I to ostajemo kod naše tvrdnje i ! j tražimo od Akcije, da ovake per« : verzne elemente protjera uz po« 1 moć (ovdje može policija se poka« I zati) vlasti, jer ima stotina sluča« ■ jeva, gdje su doseljeni Arnauti sa 1 svojim lako stečenim novcem ražo« rili sreću muslimanke. A naravno nisu samo stranci . nego i mnogo drugih ovdašnjih muslimana nose na svojoj duši krivicu za ovaj per« ložaj muslimanke. Оефко kao odgovor i razjašnje« nje prelazeći preko pitanja »Osvi« tanja« dqk drugi pozvaniji faktori reknu svoju završujemo ovo s ri« jecima jednog našeg saradnika, koji je rekao: »Ko hoće, da radi u narodu, mora sam da bude oslo« boden, ili jasnije da reknemo, ne« ovisan od svoje vlastite rđe, po« šten borac, tijelom i dušom! Ima ljudi, koji hoće da kultiviraju dru« goga, da ga oslobode od nekulture. a sami su robovi nekulture! Biti svoj, biti kulturno oslobođen, je« | dan je od najvećih ideala čovjeko« 1 vih. To svojstvo potrebno je po« 1 jedincu i čitavom narodu.« Na stilizaciju uvoda u Akcijinu I odgovoru i završetka tačke 9. ne će uredništvo »Novog Vijeka«, da na ovaki način polemiše sa kance« larijom Akcije.« Naši dopisi. I Gračanica, u augus.tu. Zapostavljanje jednog muslima« na činovnika. Prije nekoliko dana ■ donijeli smo u cijenjenom listu 1 »Pravdi« jedan članak, u kojem ■ smo u kratkim potezima nabacili ' refleksije na očajni položaj nas mu« slimana, te smo istakli mnoge ne« pravde naše bosanske vlade pfe« ! ma nama, a naročito smo se osvr« nuli na nekorektni postupak naše vlade prema jednom muslimanu, svršenom pravniku. Radi bolje ilu« : stracije a i radi objektivnijeg pro« [ »suđivanja ovaj puta donosimo tu 1 stvar 11 cijelosti, da javnost može i o tome konačno izreći svoj objek« | tivni sud. Radi zamašitosli ■ same te stvari, kao i radi negodovanja, koje u na« ma budi taj nekorektni postupak naše vlade, moradosmo iznijeti u javnost, da se vidi, kako naša bo« sanska vlada postupa sa nama mu« sljmanima i kako provodi zakon pravednosti i jednakosti nad nama muslimanima. Prošle godine zamo« lio je naime jedan naš prijatelj musliman, svršeni pravnik kod na« še vlade, da ga imenuje za politič« : ko«administrativnog činovnika, ■ te je nakon nekog vremena i imeno« ■ van i dodijeljen kao perovodni vježbenik jednom ovdašnjem ko« i tarskom uredu. Nakon nekih devet mjeseci dobije obavijest, u kojoj ga vlada obavješćuje, da ga i po« red njegove kvalifikacije ipak ne može smatrati svršenim pravnikom, jer u smislu najnovije naredbe mi« nistarstva u Beogradu, kojom se pored dosadašnje kvalifikacije tra« ži još posebno polaganje judiciel« noga ispita.Kako ,po dosadašnjim naredba« o ma nije tražen judicielni ispit za polit«administr. struku, naravna je stvar, da taj gospodin nije ni tre« bao u to vrijeme polagati pomenu« ti ispit, jer je gornja'naredba ka« snije stupila na snagu, nego li je taj gospodin stupio u službu. Pošto naredba ne može djelovati urfatrag, to se u ovom konkretnom slučaju svakako ne bi moglo u smislu gor« nje naredbe tražiti od toga gospo« dina, da polaže ispit temeljeći na pravni princip: lex posterior dero« gat priori. Pa "pored sve te jasnoće naša bosanska vlada nastoji pro« tivno da dokaže i da time posvje« doći svoje držanje prema nama mu« slimanima, držeći se još uvijek one stereotipne: »Dolje sa muslimani« ma!« Zar ne zna naša bosanska vlada, da ima još i danas skoro Jedna tre« čina njenih činovnika, koji istu ta« kovu kvalifikaciju imadu kao taj gospodin? Prema tome šta će reći naša vlada onim činovnicima, koji su već toliko godina u službi? Ho« će li vlada po gornjoj naredbi i njih osuditi da polažu taj ispit? Zapra« vo bi po gornjoj naredbi morali i oni polagati ispit, jer se ta nared« ba i na njih u istoj mjeri odnosi. No po svoj prilici izgleda da naša vlada ima oko samo na ovog go= spodina, dok se samo njemu na« laže, da ima položiti ispit. Pogledajte »pravednosti« naše vlade? Jednog svršenog pravnika, koga je univerza priznala kao ta« kovog. ne prizna naša vlada, nego ga kategorički upućuje na polaga« nje ispita. Pitamo ovim našu vladu, zašto ne bi ovaj slučaj prosuđivala bar po onom principu, po kojem sudi svojim »mučenicima«, koje bez i« kakove akademske spreme »trpa« na takova mjesta gdje-se samo iz« iskuje akademska naobrazba? Pa pored toga kako da ostanemo rav« nodušni i da ne planemo gnjevom, te najžešće ne osudimo taj neko« rektni postupak naše vlade, koja na sve moguće načine radi kako bi zatrla i uništila nas muslimane. Ta čovjeku pamet staje, a život mu postaje gorak, kad vidi, da se principi pravde apsolutno nikako ne poštuju. Mi mslimani uopće ni­ šta suvišna ne tražimo kako ovom tako i drugom zgodom, nego samo. da se po pravdi postupa i da se obećanja vrše. Domaće vijesti. Poziv imamima. Vakuf, mearif. džemat. medžlis poziva sve mahal« ske imame u gradu Sarajevu, da u srijedu, dne 18. o. mj. u 4 sata iza podne dođu u sjedničku dvoranu vakuf, mear. sabora. Gg. muallimima. Centralni odbor mual'imskog udruženja odustao je od ovogodišnjeg saziva glavne skupštine. Razlozi će se posebnim izvještajem objaviti. Odbor. Muslimanska trgovačka i obrt« nička banka za Bosnu i Hercegovi« nu u Sarajevu. Ovaj naš mladi za« vod koji je otpočeo -svoj rad u martu o. g., otvorio je svoju pod« ružnicu na 1. augusta u Bos. Novo« me. Uprava podružnice povjerena je zavodskom tajniku g. Osmanu Sikiriću. Zahvaljujući -agilnosti i zauzetnosti ravnateljstva i nadzor« noga vijeća te ravnatelja g. Oma« novića kao stručnjaka, zavod je u stanju da odgovara potpuno svo« joj svrsi. Kako saznajemo još u ovom mje« secu obdržavaće sc izvanredna gla« vna skupština radi-povišenja dio« ničke glavnice na deset miliona kruna. Sjednica šireg glavnog odbora radikalne stranke. »Samouprava« od 7. o. mj. donosi na čelu Usta »Proglas svim radikalima i radikal« nim organizacijama, potpisan od predsjednika Privremenog glavnog odbora g. Stojana M. Protića, u ko« jem se saziva plenarna sjednica ši« rega glavnoga odbora stranke za drugu polovicu septembra. Privre« meni glavni odbor narodne radi« kalne stranke Srba, Hrvata i Slo« venaca, u sporazumu sa klubskim �Стоана 4. Strana Брс-ј Brt>) 1В8 „Г.РАоДА* — »FRAVDA* odborom radikalnih poslanika, od« lučio je da. se u drugoj polovini septembra sazove u Beograd ple« narna sjednica širega glavnoga od« bora radikalne stranke sa predstav« nicima iz cijele kraljevine. Natječaj za prefekta okružne medrese. Početkom ove školske go« dine imade se popuniti mjesto mu« diri=dahilije (ekonoma, prefekta) na Okružnoj medresi u Sarajevu, koje je skopčano s berivima IX. činov. razreda, hranom i stanom u naravi. Imenovanje je, prema § 2. osnove pragmatike za tu medresu, od 1 do 3 godine u privremenom svojstvu, a nakon toga, ako imeno« vani dokaže svoju sposobnost i do« bru upotrebljivost, biće u smislu pragmatike sa svim pravima u svo« me svojstvu potvrđćn. Reflektanti treba da su: 1. musli« nianske vjeroispovijesti; 2. držav« ljani kraljevstva Srba, Hrvata i Slo> venaca; 3. potpuno tjelesno i du« ševno zdravi; 4. lijepog društvenog i moralnog vladanja (mutedejjini) i 5. apsolventi ma kojeg sveučiliš« _ nog, a naročito filozofskog fakul« teta (pedagogiuma) ili osposoblje« ni za srednjoškolsko učiteljstvo pred kojim zakonito određenim is« pitnim povjerenstvom; apsolventi carigradskog mektebi«nuvaba ili šeriatske sudačke škole u Saraje« vu. Na to mjesto mogu biti imeno« vani i oni, koji su inače stekli opću naobrazbu ili specialnom spremom ravni gornjim kandidatima. Svi re« flektanti na ovo mjesto moraju bi« ti potpuno vješti srpsko«hrvatskom jeziku, a prednost imadu oni, koji su u sličnoj službi stekli i praktit« nu spremu, i koji su neoženjeni. • Molbe treba poslati najkašnje do konca ov. mj. na ured vakufsko« mearifskog saborskog- odbora. UzeirBurek da sam preselio iz Sarajeva, bio je u austrijskoj v.jsci, / te' sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se ju u Skadarskom jezeru utopio. Umoljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. ]ugosl. narodnu kuhinju Vejsil Burek ispred Imareta u Halaei ul. br. 10. . — Sarajevo. Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Kralja Petra ulicu. Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor. — Cijene vrlo umjerene, Krovni crijep Moj brat Oglašujte u „Pravdi" Murat Balićevac. (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom2oiya, Banat Prodaje se jedna dobro iduća obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom. - zbog preuzimanja dru­ gog posla.' Za adresu upitati u uredništvu. fluslimansha trgovačka i Mičk ђапк u Bosnu i Harcegovinu (d. i) a Sarajevu. Stenja glavici H 3,689.088 Ini n п!ш kubonln postovima. Uniji ntets I aurtsBji i knllevstn SHS. 1 g Ineziiifn. ma г №e na nlotu клјтса I takate patant I BkisUalt № naj- inaljBlja. Stavlja »t mjenjatm poslati I оапп« Me|i Eajt »zonika I apmliacllsbi tautitL — Вврвја I orodale mUt, valuti I »rbedEasna npln nĐi vrata. R 8 I ■ Ов11 11 BIJ I №ВЦ I muli m vnte rate, a posiasita m ilntai imlruln. ____________________________ Podružnica u Bos. Novome.__________________________ KancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeva - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajeva - Interurban telite Ш Gradsko poglavarstvo u Bosanskoj Krupi. ' Broj 1599/1920. Oglas. Dne 21., 22. i 23. septembra o. g. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa Prodavače se Elegantna javnom licitacijom na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 spavaća soba; k ucз = Zahidbega Popiete u Sarajevu, Toplik ulica br. 9. godišnji marvinski i robni sajam Svakovrsna marva iz zdravih predjela i sa valjanim marvinskim putnicama može se na taj sajam doćerati, a također i razna roba donijeti. Obznanjuje se također, daše na ovdašnjim'sajmovima vrle mnogo marve za izvoz (Export) kupuje, te je U interesu proda­ vaoca i kupaca, da ovaj godišnji sajam što obilnije posjete, oso­ bito obzirom na željezničku vezu svaki dan, koju je ovaj ured upravo radi ovog vašara isposlovao. U Bos. Krupi, dne 25. jula 1920. Gradonačelnik: Mesić. Prodaje se dobar MLIN za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za sata samelje 1 kilogram kave. Težak, je 30 kg. — Upitati u . administraciji lista. rtpezarija a ćilimima prevučenim stobcama’l kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir; solidan г. amještaj za kuhi­ nju i predSOblje;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Zavidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1. kat desno 1'5, Koševo. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA ♦ X preporučuje svoje bogato stovarište a T svih vrsta papira, kancelarijskog i Y ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno. 2 X i ф Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф Muslimanska Centralna Banka 1» 1 g I a za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.OOo. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. a? Odgovorni urednik: F. Salaba. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daiial & A. Kajoi, Sarajeva. • � https://kolekcije.nub.ba/files/original/357a9be63df4ff7ecc8498b67e129031.pdf 50f71de88ed0b5820cc9e09b650c2ad4 PDF Text Text rnnVDA Broj 84 (189) Sarajevo, utorak 17. avgusta 1920. (1. zilhidže 1338.) Dragocjena priznanja. Starnjevo, 16. augusta. Naša školska politika vodi se u znaku srpsko«pra« RIJEČI I DJELA. - SREDOVJEČNI VJERSKI FANATIZAM. - i proračunato voslavlja, otkako je nekom nesre« TOZLUKAŠKA TJESNOGRUDNOST. =OSVEČENJE NARODNE ' ćom i slijepim slučajem zasjeo na ŠKOLE. - BESMRTNA BLAMAŽA NAČELNIKA PROSVJETE. stolicu šefa prosvjete zloglasni i Naši politički protivnici stalno klerikalnosti i vjerske zatucanosti zagrižljivi partizan Šćepan Grđić. podmeću našoj organizaciji nazad« te kulturne zaostalosti nesavreme« ■ Kako je on cio svoj život proveo njaštvo i nesavremenost radi naše nog hrišćanskog tozlukaša iznosi« u fanatičnoj mržnji spram svega, tobožnje konfesionalnosti, što smo mo to famozno saopćenje ponovno što nije srpsko«pratoslano i kako muslimane organizirali kao politič« na sramotu i sablazan našeg kul« je rano svrnuo u nepomirljivu bor« dru stranku na vjerskoj osnovici, turnog vremena. Da bude sramota bu protiv muslimana i katolika, to jer da bajagi ovako grupisanje još veća, dao je to »kulturni« Šće« se nažalost ove nekulturne navike smeta provađanju narodnog jedin« pan u službeni list, da se škndalizi« ■ nije mogao otresti ni u onom mo« stva i da izaziva mržnju i prezir. ra sav obrazovani svijet nad ova« mentu, kad je sticajem prilika u Mi smo nebrojeno puta odbili o« kim prozelitskim šovinizmom. Ta općem metežu i kaosu došao na vako naopako mišljenje i djelima besmrtna blamaže Šćepaova glasi: čelo naše prosvjete. I s ovoga mje« dokazali, da smo baš mi muslima« »O svještanje nove škol« sta otvoreno je poveo svoju zlo« ni, premda smo posebno kao mu« ske zgrade«. Na Pantelijev«dan kobnu politiku mržnje, koja i na slimani organizirani, iskreni prija« 27. o. mj. biće svečano osvještenje drugoj strani urađa reakcijom u telji narodnog jedinstva, osnovana (?!) nove zgrade nrodne (!) osnov« obliku ostavljanja službe u Bosni, na jednakosti i tolerantnosti bez ne škole, koju je podigla vlada jer mnogi rado ne bi ostao u do« vjerske i plemenske hegemonije. (sic!) uz pripomoć naroda iz sela sfegu moći i vlasti ovoga pravoslav« Na žalost na drugoj strani ne su« Vojkovići, općina Hrasnica. Umo« nog šovena, kojiTidara(po licu lyil« srećemo ovake širokogrudne iskre« ljavaju se prijatelji škole, da po« turu i evropsku pristojnost ikojim nosti i otvorenog bratstva, nego se sjete ovu narodnu (sic!) sveča« beozbzirnim fanatizmom. uvijek pod zvučnim frazama pri« nost.« Napominjemo, da selo Voj« 1 aj se nevaspitam čovjek ios ni« krivala bezočna tjesnogrudnost i kovići ima svega 268 žitelja, pravo« je zasitio Skandaloznih Svojih dje« sebična netrpeljivost. Mi ćemo ovo slavnih 266, a 2 katoličke vjere, pa la u prehrani, nego svoj kbmpro« dokazati nekojim činjenicama no«' opet u zdravlju »pravednoga« Šće« mitirani duh i dalje ostavlja u na« pana dobiva školu, dok brojem tri šoj prosvjeti. On je dosada na« vijega datuma. Demokratski organ »Glas Naro« i više puta veća sela muslimanska mjestio svuda za upravitelje sred« da« od 4. augusta donio je članak ne mogu da dobiju škole iz pozna« njih škola samo svoje pravoslav« tih razloga. Ali mi školi ipak toliko pod natpisom »Povodom orlovskog ne. u koje taj naš žalosni načelnik sleta«, u kojem se među ostalim ne prigovaramo, koliko ovoj anti« prosvjete imade jedino povjere« kulturnoj metodi zavođenja osvje« veli: Naš je narod jako osjećajan njet dok drugih, mk«kc i ne može i vjerski i nacionalno, pa u koliko štavanja kao bajagi narodne sve« da trpi. On još nije dao svoga pot« čanosti. Valjda se Grđiću u novije se više ističe jedna konfesija ili piša na unapređenje jednog ие» jedno pleme, u toliko raste nesklo« doba prikazuje, pa želi rastjerati pravoslavnog nastavnika po svom vještice i vukodlake i oko škole, gatačkom- zavjetu. Dokaz su zato nost i nepovjerenje drugih konfe« šija i drugih plemena prema njoj. da može tamo u smislu svoga »kul« nova mjesta upravitelja - srednjih Djelovanje ovakih stranaka na na« turnog« programa sa manje opas« škola: u Bijeljini, Brčkom, gdje je rodno jedinstvo nije konstruktiv« nosti po njihovu glavu namjestiti postavio svoje pravoslavne, a želio no. U našoj državi sva ?u plemena kojeg muslimana ili katolika učite« je i Livno dati svome čovjeku, ali ravnopravna i sve su konfesije jed« lja. A razgonjenje vještica i vuko« nije nijedan tt štacije htio da pri« nake i danas se ne smije dozvoliti, dlaka pomoću zapisa i »kropljenja mi, zato je gurnuo katolika preko da se vjera ili pleme uzima za po« vodom doista je narodno sujevjer« svoje volje i namjere, pored već litičko i agitaciono sredstvo. Narod je, ali da jedan gatački delija na tolikih pravoslavnih na upravama nije igračka, vjera nije monopol našu bruku i sramotu zavodi još (u Tuzli, Bihaću, Sarajevu) pa mu niti neka specijalna odlika, s njom neka osvještenja narodnih ško« je i to malo, već svako prazno se ne smije trgovati, ona se ne srni« la, to prelazi i sujevjerje. (Pa još mjesto popunjava svojim pravo« uzimaju crkveno«slavensku riječ plavcem, prfemda nije po kvaiifika« je zloupotrebljavati »osvještenje«, mjesto da kažu pro« čiji nikakav lumen. Sada opet do« Tako piše u demokratskom or« sto narodno (i na gatačku) osve« znajemo, da je taj bezobzirni hri« ganu, i mi to sve usvajamo i potpi« ćenje, nam ni u ovoj formi ne šćanSki fanatik predložio i za pre« sujemo. Ali stanje samih stvari i trebajualiovake sredovječne crkvene parandiju u Derventi jednog Srbi« prilike u neposrednoj blizini tuku ceremonije protiv vještica i vam« na profesora i to, da bude bruka po glavi ovako idealno tvrđenje pira, kojih se svijet želi jednom veća, po godinama mlada, a po zavedenog člankopisca, koji ne vi« kurtarisati.) struci klasičnog filologa, premda bi di dalje od nosa. Neka pogleda sa« Da ovakim fahatičkim postup« osjećaj pravde već jednom iziski« mo našu vladu i prebroji sve še« fove i šefice, pa će se uvjeriti, da kom pobuđuje demokrata Gtđić vao, da se gdjegod i musliman bdr je baš na bosanskoj vladi šavrše« »nesklonost i nepovjerenje drugih za mustru postavi na čelo jadnoga no ostvareno načelo isticanja jed« konfesija i izaziva mržnju i prezir opć^g, nekonfesjpnalnog zavoda, ne konfesije i jednog plemena. drugačije vaspitanili<i, to će valjdg kao što je preparandija. Osobi(<y Kudgod naime pođeš u načehiištva, uvidjeti i »Glas Naroda« i upozo« je u Derventi bio zgodain. jedan svuda ćeš naći isključivo zastupa« riti Šćepana na silno protivuriječje msllman profesor, koji već služi no pravoslavlje, srpstvo i ćirilicu, između riječi i djela i ha zloupotre« više ghdina na toj Školi, poznaje te bi neupućeni stranac mislio, da bu svoga položaja jačajući zablu« prilike i bdnošaje, imade još i pu« ovdje i nema drugog elementa do de i predrasude svoje vjerski i ona« nu akademsku naobrazbu, te ni u srpsko«pravoslavnog. Tako je sta« ko silno fanatizovane mase. To je čem ne zasotaje za predloženim nje u cijeloj zemlji i kod svih ure« ona bruka i besmrtna blamaža na« Grđieevim miljenikom, osim stoje da, premda baš nisu pravoslavni čelijika prosvjete, koji još tobože musliman, a nije od privilegovane Srbi pokušali svu mudrost i priku« ima program kulturnog ujedinje« vjerske grupe. pili najbolje kvalifikacije, ali jesu nja našeg trovjerskog naroda. Je li Ni Austrija nije ovako radila. odabrani elemenat, i to je u nas to program? Ona je bar za mustru postavljala glavni uslov. To je jedna očita raz« Takak Grđić sa ovakim srednjo« rdugovjerce na gdjekoje manje lika između demokratske teorije i vjekovnim pojmovima o prosvjeti iistaknuto mjesto,, a »tolerantni* prakse. sjedi na žalost u nas na čelu škol« Šćepan ne da ni jednog mjesta ne« I u isto vrijem. kad piše »Glas skog odsjeka, a bilo bi' mu mjesto pravoslavcu. I takav Čovjek imade Nroda« protiv isticanja jedne kon« u crkveno«Školskoj autonomiji obraza, da napiše u odgovoru fesije, jer je to nazadnjačko i ne« srpsko»pravoslavnoj, gdje bi mo« još radi kongregacija^ i ove riječi, ko« savremeno sredstvo, koje da u nas gao nesmetano proVađat i »osvje« je oskvrnjuje svojim radom: »Sam pobuđuje mržnju i prezir prema o« štanja« crkvenih'Školskih Zgfadg, osjećaj pravde iziskuje, da država nima, koji nisu tako rođeni ni va?« podignutih novćem Srba pritvo« jednako postupa prema svima grd« pitani, u to isto vrijeme daje dć« slavnih. Protiv tohie ne bi imao nf« đonima bež razlike, vjere i politič« mokratski prvak i žalosni načelnik ko ništa, ali naše narodne škole ne kog uvjerenja«. I ove su riječi prč« naše prosvjete Š. Grđić jedno škan« smiju se osvještavati. Pa još Šće« šle preko zub^ jednog Šćepana, ko« dalozno i nekulturno saopćenje, pan itna obraza da prigovara šeri« jeg. je rad najdrastičniji demanti'' koje drastično demantuje sve de« jatskoj gimnaziji, fer da ometa njći“ gornjih misli. Ovaka nemoralna mokratvske deklamacije o Slobo« gpv kulturni program ujedinjava« rabota vrši se ц žnaku konfcsio« doumlju i oslobođenju od tjesno« nja trovjerskog naroda Bosne!1 nalnosti. A. ■ 1 grudnih fanatičnih predrasuda. Kad savršen i jedinstven đokumenat bo sbno s olia ! sb sj rt cćbS .sjm obui в. POJEDINI BROJ k r u n a 1.50 Izlazi subotom; utorkertl i četv/e/:?^ Uređuje refatal Pretplata godiš. 120 kru. na, na pol ie 6® kmi uprava na. Ured nalazi se u Carevoj ulici. Telef< BEb124, račun ppšt.^lecHorfVce I Godina U. Nacrt ustava. Iz Beograda *se javlja,,da će do« skora ući u štampu nacrt ustava g. Stpjana Protića. Nacrtu Protićevu biće priložena osnova ustavne ko« misije,, sastavljene od profesor^ beogradskog, zagrebačkog i Ijub« ljanskog sveučilišta, koji se od srp« skog ustavg, 1903. godine razlikuje u tome, što su pojedini članci prer uređeni naprama novijn prilikama drgave Srba, Hrvata j. Slovenaca. Neriješena su pitanja o prestonici, p pravima presudnoga nasljedstva kraljevića Đorđa« i kneza Payla, kao i pitanje o grbu, jer se ova pi« tanja smatraju političke naravi. I?tfi tako mimoišlo se pitanje i o granicama oblasti ip financijalnom odnošaju između države i oblasti. Kao uvod u ustav predložila je većina komisije ovu stilizaciju: »Mi, narod Srba, Hrvata i Slo« venaca, oslobodivši se pobjedama srpske vojske, potpomognuti jugo« slavenskim legijama, pod vrhovnim zapovjedništvom Aleksandra i na« doritna roduljuba u zemlji i na stra« rij, pa ujedinivši se u jednu narod« riu državu, slobodnom voljom na osnireu suglasnih zaključaka hrvat« skbga sabora i Narodnog Vijeća, srpske i crnogorske Narodne skupe štine; a hoteći udariti temelje dri, žarnom jedinstvu troimenog jugo« slavenskog naroda i zajamčiti sebi i potomstvu blagodat slobode, đa» jemo po izabranoj za to ustavo« tvorPoj skupštini ovaj ustav.« Dr. Ladislav Polić, član Narod« nog kluba i komisije za nacrt usta« va, učinio je prije raspravljanja slijedeći: rezervi): -»Smatram za svoju dužnost, da ovom prilikom jednom za uvijek iznesem svoje načelno gledište o unutrašnjoj Or« gartizaciji države. Stojeći na prin« cipu narodnog jedinstva nostuli« ram i državno jedinstvo, koje će se ogledati u jednoj narodnoj su« verenosti, u jednoj ustavotvornoj vlasti, u jednom ustavu, u jednom teritoriju, u jednom narodu, t. j. jedno državljanstvo i jedna ustav« ni pi-ava građana, u jednoj držav« noj vlasti, u zakonodavnoj, izvrš« noj i sudskoj funkciji, samo što će se ona manifestirati sad u fornii centralnoj, sad u formi pokrajini« skih vilasti. Osim toga da za čitavu državu važi jedan oblik vladavine, pa da ona bude jedan međunarod« ni subjekat, jedan nosilac sile i jed« no carinsko trgovačko područje sa svim konsekvencijama, koje se danas iz navedenih načela izvode. Za koordinaciju i za sklad između centralnih i pokrajinskih vlasti va« lja utvrditi sve potrebne garancije. Us granicama opisanog državnog jedinstva i u smislu napred ozna« čenih načela, da se dade oblasnim predstavnicima jednako« za sve ob« lasti hesuvereno zakonodavstvo u? odgovornu vladu i sudsku organi« zaciju. Ovo izneseno gledište oznaj čuje moju generalnu rezervu prj raspravi i zaključivanju o svim pir tanjima, koja bi bila predmet rada ove poštovane komisije, pa zato je moje surađivanje pri zaključci« ma, koji se s ovim gledištem n? poklapaju,, čisto tehničke prirode.« Član komisije dr. Lazar . Marko« vić,. niverzitet^ki profesor u Beo« gradu predložio je slijedeću stili« zaciju: Ћ ..»Prva ustavotvorna skupština , kraljevine Srha, Jlrvata i Slovena« ca potvrđujući ujedinjenje.troimie« nog, (. srp^kmhrvatsko’slove« naČkog u iedmstvcnu narodnu .dr? ogtlog- �Strana 2 Страаа žavu propisuje slijedeći državni u« stav, koji mi proglašujemo narodu i naređujemo svim vlastima držav« nim i samoupravnim i svim grada« nima, da se-po tom ustavu uprav« ljaju i njegove propise izvršuju.« Bilješke. Ali i njegova družina.. Seno je svojina Blagoja Kujačića, Andreje Adalovića iz V. Sla« tine, Nikole i Riste Čvarovića, Mi« ne i Krste Đilasa iz Ariljača. Svi su sopstvenici zapaljeog sena naše« Ijenici. Svi znaci govore da je ovu palje« vinu izvršio Ilijas u dogovoru sa mesnim Arnautima. Ovi hoće da oteraju Srbe naseljenike iz ovih krajeva, naročito iz Ariljača. Noću između 30. i 31. jula nepo« znati kačaci upalili su požnjeveni ječam na njivi Mila Milutinovića iz Orlana, u labskom srezu. Treba li naročitog komentara o« zvim događajima? Onaj smetenjak 'Dunđerski spalio je letinu na zemlji koja je bila nekada jegova svojina. Čim je Džemijet za to saznao, evo na drugom kraju zemlje, javljaju se paljevine mala naših naseljeni« ka. Pošto begovi i veliki feudalci i nisu mogli da svuda upregnu mu« slimane da brane-njihove posede, došli su na »pametnu« misao da stanovništvu muslimanskom čija zemlja nije dodirnuta uliju misao da terorom oteraju naseljenike sa zemlje koju im je država dodelila. Ovaj opasni pojav otkriva čitav sistem arnautsko«muslimanske rad« nje protivu države. Krajnje je vre«' me da se preduzmu odbranbene mere ne samo protivu palikuća koji uništavaju letinu naših ljudi, nego i protivu onih koji po raznim od« borima, Džcmijetima, kuju paklene planove i u svemu vaskrsavaju na« cionalnu borbu Baškim — i — Ko« mit.« Makedonski denuncijanti. Drzo« vitost skopaljskog dahije g. Gliše Elezovića prelazi sve granice. Ka« ćaći zapalili nekoliko plastova si« jena pravoslavnih doseljenika, a on ni pet ni šest, nego čini džemi« jet odgovornim i denuncira džemi« jet kao leglo odmetnika. Mi djela kačak osuđujemo i zgražamo se nad jima, ali ne manje osuđujemo i djela g. Elezovića, koja su kod i kamo gora od gorkih razbojnika. Kačaci u Makedoniji su nastali zbog zlodjela, što su ih razni Ele« zovići počinili na životu i imovini tamošnjih muslimana. Elczović se nije zgražao, kada su paljeni do« movi muslimanski, kada su se pro« vodile besprimjerne pljačke musli« manske imovine, kada su frcale muslimanske glave. On je tada li« kovo. A kada uslijed silnoga tero« ra nastane s druge strane reakcija, pa se zapali plast sijena, onda su svi muslimani izdajice, palikuće, zlikovci i neprijatelji svoje domo« vine. Da se vidi s kakvom sortom Iju« di deveraju naša braća u Sandža« ku i Makedoniji, prenosimo ovaj člančić iz Elezovićevog »Privred« nog Glasika« od 8. o. mj. Članak glasi: »U jednom od ranijih brojeva »Privredni Glasnik« je zabeležio važnu činjenicu da razuzdani Ar« tjauti, po nagovoru džemijetskih odbora po varošima, čine sve da naseljenike Srbe, koji su dobili zemlju na Kosovu, oteraju sa nji« hovih imanja,. Posle pretnje došla su dela, jasna, opipljiva. Džemijet« džije meću u ruke raznim banditi« ma ugarak da pale srpsku letinu. Dakle ubice i razbojnici postaju i palikuće, i sve to- u jednom istom smeru, političkom. Evo nekoliko primera tih palje« vina koje kazuju mnogo yiše nego . sve drugo — onima koji hoće da razumeju položaj u kome se nalazi naš živalj u oslobođenoj i ujedinje« ’ noj našoj otadžbini. Noću između 28. i 29. jula nepo« znati zlikovci zaplili su dva stoga sena. jedan koji je svojina Ilije Milićevića iz Uroševca, a drugi svo« jina Nikole Milićevića iz Urošev« [ ca; obojica su doseljenici Herce« govci. Stogovi su biji sadenuti na ' livadi kod katličkog groblja, a ta I je livada bila dodeljena oštećeni« I ma opštinske utrine, i predaju je izvršila komisija za naseljavanje po agrarnom zakonu. Utvrđeno je da je na tim stogovima bilo 14.000 kilograma sena. Noću između 29. i 30. jula zapa« Ijena su dvadeset plasta sena u Vrelu ispod Golcša (selo Radevo). Paljevinu su izvršili hajduk Ilijas ; Ko plaća najviše poreza kod nas? U predlogu buđeta za godinu 1920./21., što je malo prije početka vladine krize predložen parlamen« tu, predviđeni ukupni redovni dr« žavni prihodi ovako: Opći prihodi među koje se ubra« jaju carine i sporedne carinske tak« se, trošarina, dobit na novcu, pro« metni porez i pomorska uprava, 1.922.788.500 dinara (prema ргосјз« ni od 245,000.000 za prošlu godinu). Specijalni prihodi, među koje spadaju izravni i neizravnni pore« zi, prihodi od monopola, željezni« ca, državnih dobar, taksi i dr., ras« poređeni su na pojedine pokrajine ovako: 1. Srbija 871,287.110 dinara (pre« ma procjeni od 167,031.768 u proš« loj godini), 2. Crna Gora 60.368.359 dinra (prema procjeni od 4,296.230 za pro« šlu godinu), 3. Bosna i Hercegovina 1.918 mi« lijona i 26.453 krune (prema pro« cijeni od 289,754.296 za prošlu godi« nu). 4. Dalmacija 342,189.607 kruna (prema procjeni od 26,895.482 za prošlu godinu). 5. Hrvatska i Slavonija 2.213 mi« lijona i 52..336 kruna (prema pro« cjeni od 339,628.269 za prošlu go« dinu). F E L J TON. A. Hlfzi Bjele.vac: Rene Logotetides. (69) XXIV. Već jutrom rano došlo je povjerenstvo u Renin stan i otvorilo ga. U sobama je bio težak, sparan zrak, koji je mirisao po ljekarijama, koje su se is­ paravale i zahvatile sve sobe prvoga sprata. Ljekarski instrumenti stajali su na svojim mjestima, nekoji zaprašnjeni, a nekoji počeli i hrđati. Bočice etera, špiritusa, te drugih medikamenata bile su prazne. U drugoj sobi, gdje je bio radni kabinet Renin stajao je- stol s pismima, knjigama, a to je sve prekrivala prašina. Isto tako i u čekaonici: za­ stori posve isplavili, a mjestimice i ispucali od jakog Ijetnjeg sunca. U drugom dijelu kuće, gdje je bio stan vladao je isti red, kao i onoga časa kada je Rene uhvaćena. Ovdje nije bilo toliko prašine, jer stan nije bio od ulice, pa se je manje prašilo. Ali za pet godina naslagalo se malo pomalo i pokrio zlatna ogledala, svilene stolice, stolove, tepihe, ćilime pa i same zastore. Ovdje je bio zrak drugačiji; zaparan i težak, ali je u njemu nešto mirisalo. Možda su još ostali u bočicama parfiml, koji su pomalo ishlapivali. Činovnik s povjerenstvom stupao je polako kroz raskošno uređene sobe i razgledao ih, a onda od­ redio, da se otvore prozori i prozrači. Za sat iza toga otpočela je dražba kada se je iskupilo nekoliko trgovaca i sarafa. Ali za čudo nije ' i I ; I I | I hool — Broj 189 — ,11г’АидА“ »t kavDA I ' ! I ; krajevi kao što su Banat, Bačka i Baranja ili Hrvatska i Slavonija. U općim prihodima učestvuju sigur« no sve pokrajine približno jednako, a u specijalnim odskače Bosna i Hercegovina prema svom stanov« ništvu daleko pred drugima. U bo« sanskoj financijskoj upravi živi još uvijek stari duh Prileskoga koji je još prije rata počeo da ove zemlje starim povišenim i novim porezi« ma što više eksploatiše. I pored o« ve notorne nesrazmjerne podjele državnih tereta na pojedine pokra« jine i ministar financija — mjesto da predoči da se radi izravnanja nejednakosti u teretima kod nas porezi snize a neki ukinu — on u predlogu financijskog zakona traži znatno povišenje raznih poreza i taksa i u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo se na ovu stvar još koji put osvrnuti. 6. Slovenačka 1.298.869.451 kru« na (prema 260,953.707 za prošlu go« dinu). 7. Banat, Bačka i Baranja 1.790 milijona 989.838 kruna (prema 212,685.850 za prošlu godinu). Za Srbiju i Crnu Goru nijesu predviđeni nikakvi vanredni speci« jalni prihodi, a na ostale pokrajine raspoređeni su ovako: Bosna i Hercegovina 35,400.000 K Dalmacija 5,089.520 » Hrvatska i Slavonija 43,500.000 » Slovenačka 26,768.114 » Banat, Bačka i Baranja 45,000.000 » Kad se ovi predviđeni prihodi u« porede s brojem stanovništva po« jedinih krajeva naše države, onda se odmah na prvi pogled vidi, da Bosna i Hercegovina doprinose u državnu kasu nesrazmjerno mnogo više nego li ijedna pokrajina naše države, pa čak nego i najbogatiji U Mekteb, u školu! Još nas dijele samo tri hefte od I početka nasteve u mektebu-i školi, j Odmah iza Kurban«Bajrama počet« I kom mjeseca septembra otvaraju se vrata mekteba i škole, koja su bila zatvorena dva mjeseca dana, da se učenci odmore za to vrijeme od duševnog rađa i napora u čistoj Božijoj prirodi te na žarkom sun« cu i čistom zraku prikupt nove sna« ge za daljnji duševni rad u školi, Tako okrijepljeni i osvježeni tre« ba da se opet prihvate ozbiljno knjige i da savjesno prebiru slova i listove ne žaleći rođenih muka i ne bojeći se truda, jer na muci i trudu osnovani su plodovi i uspjesi I svakog čovjeka, a rada se ne smije« I mo plašiti. Svakome je stvorenju suđeno da ’ radi. Suđeno je nijemoj životinji, j koja razuma nema, da se muči i I znoji ža ljudsku korist, a suđeno i je i čovjeku, koji razum imade, da se trudi i muči za svoju sreću i na« predak svoje okoline. Ako se da« kle učenik znoji i trudi za svoju korist i bolju budućnost, time vrši samo neumoljivi prirodni zakon, koji goni svakoga, da osigura sebi koricu hljeba svagdanjega, »jer bez muke i truda sudbina je huda«. Ta I će sudbina biti još crnja onome, ' ko se u mladosti ne poštara za svo« i ju bolju budućnost, jer su danas I vremena i životne prilike teže mno« go nego prije. Današnja vremena . traže mnogo sposobnosti i spreme od svakog pojedinog čovjeka, pa da mogne u životnoj borbi da se takmi i održi od propasti, koja će ga neminovno zadesiti, ako uđe nespreman i nenaoružan modernim oružjem, t. j. naukom, u životnu borbu. Ta sprema i doraslost za I mučnu životnu utakmicu stiče se u školi, u mektebu, jer vremena da« i nas traže junaka, koji će nas i se« be braniti od zla modernim onjž« jem — znanjem. Ovo su tako razumljive stvari svakome čovjeku, da ih gotovo ni« I je nužno ni isticati. Svako će odo« i | i i i j ; I : j ■ i ; I : briti gornje navode bez ikakova okolišanja, ali to je na žalost samo u teoriji, u havi, a u životu, praksi, posve drugo lice pokazuje naš čo« vjek. Dosada je naime vrlo slabo mario za mekteb, a još slabije za školu naš muslimanski svijet, jer je krivo mislio, da samo onaj treba da uči, ko nema ništa svoga pa mora trbuhom za kruhom i znojiti se na klupi u školi, a njemu je dosuđeno da ljenčari i provodi život u bes« poslići. Ovako naopako mišljenje dovelo nas je u današnji naš po« ložaj, gdje smo na najzđdnjem mjestu u svakom pogledu: u nauci, u trgovini, u zanatu i t. d. Ali ovako mišljenje našega svi« jeta mora se temeljito izliječiti, njegova hladnoća prema mektebu i školi mora se iskorijeniti, jer ne samo da takovo krivo shvatanje znači našu sigurnu propast u borbi i utakmici, već ono znači i gaženje propisa naše svete vjere, ono je dakle čisto nemuslimansko i proti« vjersko, jer Islam zadužuje svakog muslimana i muslimanku da uči i usavršuje se. (Talabul ilmi farida« tun ala kul’i muslimin ve muslime« tin!) Čovjeka je dakle Bog odredio, da se jednako uči i sve naraštaj od naraštaja pametniji-da postaje, a nije nam zapovijedio, da pletemo kotac kao i otac, jer neznanje i ne« haj za škdlu naših otaca nama se danas ljuto osvećuje u čuvanju se« be i svoje zajednice. Osobito da« nas, kada smo ostali- golih ruku i bez djedovskog imetka, škola nam je jedini spas, i mi ne smijemo ni pred Bogom ni pred ljudima na se uzeti silne odgovornosti za svoju omladinu, ako je ostavimo bez ško« le i nauke, jer bi to značilo smrt našoj zajednici i konac budućnosti naše djece, koja su naša nada i uz« danica. A to bi bio neoprostiv gri« jeh za nas, kad bismo pripremali tako žalosnu sudbinu sebi. (Svršiće se). bilo mnogo interesenata. Naročito upalo je u oči da I nije bilo takih koji bi željeli kupiti čitav namjeje Grga sasvim malo: dva tri trgovca i jedan saraf. ' štaj. Neopaženo, kao da se je krio od prisutnih uni- , Židova je bilo sedam, — osam, a tako i Turaka. šao je mlad časnik i stao do vrata. Komisija je pošla Neki su došli samo da pogledaju, a među ovima i u drugi dio kuće, a za njom i prisutni polako raz­ nekoliko dama, te dvije hanume u zarima. gledavajući sobu po sobu i predmet po predmet. • Direktor jermenske bolnice molio je, da se za­ Mladi časnik — ihsan Sururzade, koji je doznao da počne s prodajom Ijekarskih instrumenata, jer je se prodaje Renin namještaj i kuća pošao je da kupi htio to kupiti za sebe. Medjutim se povjerenstvo bar koju stvarcu, da još jednom pogleda taj dom odlučilo da se prodaju najprije dragocjenosti, kojih u kojem je proveo mnogo sretnih časova — i Ihsan nije mnogo ni bilo. Tako je počela dražba. Jedan je pošao s drugim i prošao sve sobe, koje su mu po jedan predmet prodavan je bez buke i bez ve­ bile vrlo dobro poznate. Došavši u malu u ćošku likog natjecanja, tek kod prodaje jedne ogrlice od sobu u' kojoj ga je Rene redovito primala zastane bisera i jednog dijadema od briljanata nastalo je kraj ogledala i baci pogled na mramornu ploču na natjecanje, jer se je umješala i jedna hanuma, koja kojoj bijahu poredani razni predmeti i uspomene ja drugu iskličnu cijenu od petsto lira podvostručila. izrađeno u srebru ili zlatu. I ako je prašina pokri­ Šarati su je začudno pogledali i nabacivali po pet— vala svojim tankim slojem prepoznao je Ihsan jednu deset lira. No ipak je nakon po sata dostigla visinu sliku u srebrenom okviru na kojoj je bila zadjedo pet hiljada osmanlijskih lira, pa je ovoj hanumi vena crvena ruža, već odavrjo suha. .. To je njegova i uručena. Onda se prešlo na prodaju;. Ijekarskih slika!.. i tu sliku kupiće možda kakav Židov, da sprava, koje su dosuđene uz vrlo nisku cijepu dije proda sa ostalim starim i nepotrebnim stvarima, rektoru jermenske bolnice. Kroz to vrijeme nakua da nikad niko ne će znati šta je to nekad u ži­ pilo se nešto više interesenata, među kojima je bilo votu značilo.. . i priličan broj znatiželjnika. Među ovima stajala je Ihsanu postane teško. Baci pogled na svijet koji postrance jedna mlađa gospođa i posmatrala pro­ je stajao okolo. Telal je počeo uzvikivati. Neko daju s jednim neodređenim izrazom lica. Došla je u času kada su bili rasprodani Ijekarski instrumenti, I predloži, da se pokuša prodati čitav namještaj u svim sobama. Komisija prihvati. Prva je cijena bila hiljadu pa je tek prošla kroz sobe, razgledala zaprašnjene lira, koja je dosta brzo rasla. Najednom stade.... predmete i opet stala po strani, u kraju do jednoga Zar samo toliko? upita se Ihsan iznenađen, pa priđe prozora. stolu, gdje je komisija uredovala: Komisija se savjetovala kako će rasprodati Re­ »Kolika je zadnja cijena?' upita Ihsan. nin stan; da li komad po kqjnad, ili sobu po sobu. — »Sedam hiljada«... odgovori telal. Bilo je raznih mišljenja, pa su na koncu odlučili, (Nastavtće se). da prodaju pojedine predmete, jer među prisutnim �— ,₽ravdX. bfoi 189 — BfOj Šta govore brojke o našem prosvjcćisanju? Pravoslavni Muslimani Po okružjima: Ukup­ no Dječ. 528 Sarajevo grad Sarajevske okružje ^loatareko „ 1678 Bihaćko 1478 „ Ukopno 981 зоо| 1881 1399 658 2057 1203 6521 1855 5140 1846 6982 2046 948; 3282 1034 „ 1118 1G9 «698 „ Banjalučko 445 1626 „ 79 1113 172 . 1950 107 рј‘гч-1 Ukup-: nu 678 79 Travničko Katolici Djač. 651 1547 Tulaneko Ukup­ ne Dj.č. 1845 IMsl 2482 2401 474 888 972 1477 1896 3850 3403 3374 2689 100 189 1148 1615 414 2029 400 992« 927 10889 14694 5691 20385 12618 7is| 1703 97б| 285| 2994 2614 5106 3615 635 6137; 18759 Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite ovu sramotu od sebe! • * Politički pregled. prvim poslovima ministra za ag* rarnu reformu bit će, da podnese predlog komiteta za isplatu haka za 1918. i naknadu za 1919. godi* UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. nu. Ova će .isplata odmah početi, Vladina kriza. U pregovorima za čim komitet podnese riješenje, a sastav koncentracione vlade opet najksnije do konca decembra ove je nastupila mala stanka. I ako je godine. Skoro u svim pitanjima postignut 6. Naročito će predstavništvo sporazum, dr. Vesniću još nije us* primiti izborni zakon, sve među* pjelo. da u svim krugovima Parlam. narodne ugovore i budžetske jiva* zajednice provede taj sporazum. naestine. Izvjesni krugovi Parlamentarne'za* 7. Izabrat će se predsjedništvo jednice zahtjevaju da demokrate Narodnog Predstavništva, Parla* dadu garancije, da u buduće njiho* mentarna zajednica dobiva pred* va štampa ne će napadati prvake sjednika. a demokratska zajednica Parlamentarne zajednice, kako je oba potpredsjednika. bio slučaj posljednjih dana. Osim 8. Pristupit će sc rekonstrukciji toga traže, da se rasprave neka lič* pokrajinskih vlada u Zagrebu, Lju* na pitanja, pošto se u Parlamentar* bljani. Sarajevu i Splitu. noj zajednici osjeća jedna vrlo ja* 9. Obrazuje se ukazni komitet ka struja protiv makinacija gosp. ministarstva, koji se ima baviti na« Pribićevića, koja zahtjeva da on u* mještanjem, razmještanjem, ot* opće ne uđe u novu vladu. Zbog puštanjem i penzioniranjem činov* toga su pregovori nešto malo za* nika. koji imadu plaću preko stali, ali se' ipak vjeruje, da će biti 2.500 dinara. Ministar predsjednik sastavljena lista nove vlade, koja interavenira u slučaju ne slaganja. će se od pređašnje vrlo malo raz* Izbori u Srbiji i vojnici. Ministar likovati. U ovdašnjim krugovima još se tačno ne zna tko će biti na* vojni izdao je slijedeće naređenje: 1. da se svi vojni obvezanici iz sljednik g. Protića, dok se drži da bi mjesto Pribićevića ušao u vladu granica kraljevine Srbije, koji su pozvati na vježbu,‘otpuste 17. o. g. Milorad Drašković. mj. svojim kućama, kako bi mogli Protokol sporhpuma za riješava* na dan izbora biti u svojim opći* nje krize. Pošto je danas u prin* nama i nastupiti kod glasovanja. 2. cipu postignut sporazum u svim Da se u vremenu od 17. kolovoza pitanjima predložio je Vesnip pro* do svršetka izbora u ovim krajevi* tokol.u kojem su naznačene sve ma ne pozivaju na vježbu i smotru tačke sporazuma. O tom sporazu* ni obvezanici, ni njihova komora. mu imaju dati svoje mišljenje, sve 3. Da se u ovom Vremenu ovim stranke do sutra poslije podne. krajevima obustavi vršenje popisa Sporazum'imade 9 točaka. i žigosanje stoke. . 1. Smatramo, da jc glavni cilj Naše poslanstvo u Beču. (Zva* koncentracione vlade izbor narod* nično). Ministarstvo Inostranih nih poslanika za konstituantu i donešenje ustava. Stoga se rokovi Djela saopštava: Kako je ugovor za izbore narodnih poslanika mo* o miru ratifikovan, Kraljevska Via* raju sniziti, kako bi se izbori mo* da je ustanovila poslanstvo u Be* gli obaviti do konca novembra q* ču i odredila za otpravnika pošlo* vc godine. Čim vladar sankcionira va g. dr. Miroslava Jankovića, koji izborni zakon, odredit će se dan je predao svoja preporučena pisma sekretaru za spoljne poslove Ren* izbora i sastanak skupštine. neru 11. o. mj. 2. Izmjenom misli o osnovnim Dr. Beneš u Beogradu. Javljaju pitanjima ustava mogla se konsta* tirati mogućnost izrade jednog iz Beograda od 14. o. mj.: Danas projekta ustava, tako da paralel* u I5.sl prispio je dr. Beneš, minis* nih redakcija može biti samo u tar inostranih djela Čehoslovačke manje važnim pitanjima. Razumi* Republike u pratnji Stripela, mini* je se, da je svaki član vlade dužan starskog savjetnika i svoga ličnog dati svoje mišljenje prilikom us* i sekretara Šajnija. Na stanici su ga i dočekali, osim poslanika Kaline, tava. 3. Pasivno izborno pravo imadu osoblje čehoslovačkog poslanstva samo ministri i to iktivni i na ras* i generalnog konsulata, izaslanik položenju i profesori pravnog fa* Njegovog Kraljevskog Visočanstva nasljednika prestola, dr. Momčilo kulteta. 4. Pitanje izvoza riješeno je ta* Ninčić, zastupnik ministar inostra* ko, da će biti slobodan izvoz svih nih djela i ministar trgovine i in* predmeta narodne produkcije ko* dustrije, Tihomir Popović, pomoć* ji aaročito ne budu izuzeti odlu* rtik ministra inostranih djela Hri* kom privredno financijskog ko* bar naš poslanik u Pragu, dr. Dra* miteta. Izvoz je pšenice slobodan gutin Kojić u ime predsjednika Mi* do kontigenta 15.000 vagona. Prije nistarskog Savjeta i Svetozar Ra* nego se ovaj kontigenat iscrpi, od* šić vršilac dužnosti direktora Poli* lučit će se, dopušta li stanje naše tičkog Odjeljenja. Antantjna komisija u Mariboru. zemlje dalji izvoz ili ne. Poslovi tr* govačkih ugovora i inostranih i e» »Slovenski Narod« javlja: 12. ov. mj. u 11 sati prije podne prispio je videncija i organizacija izvoznog kontigenta prelazi u nadležnost mi* dio antantine i austrijske komisije nistra financija, koji vodi eviden* u Maribor. Njemački dio delegaci* čiju i nadzor nad izvozom kontin* je prispio je u Maribor u automo« genta, zato se ne će izdavati ni* bilima, te ih je primio bivši nje* kakve specijalne dozvole za izvoz. mački načelnik dr. Šmiderer. Dosa* 5. O agrarnoj reformi dat će se da nije poznato, da li se je to do* izjava, da će se obrazovati jedan ‘godilo slučanjo ili sa naročitom agrani privredni komitet. U taj će tendecijom. Delegaciju je iza toga komitet ući ovi ministri: ministar primio okružni glavar dr. Lajušić. za agrarnu reformu, ministar poljo« Kako se saznaje iz vjerodostojnog privrede, ministar šuma i ruda, mi* vrela, namjerava komisija ostati’ u nistar unutarnjih djela, ministar Mariboru 2—3 mjeseca, a prema pravde i ministar financija. Među i potrebi i dalje. Zelje Bugara zn sporazum s Ju* su poduzeli stroge mjere protiv kri* goslavijom. Iz Beograda se javlja: vaca. Revolta je međutim takova, U Sofiji se bavi već dvadeset dana da je Kemal zatražio neposrednu g. Šuster, državni sekretar u češkom pomoć sovjetske vlade u Moskvi. ministarstvu trgovine. On vodi pre* Turski mirovni ugovor konačno govore sa predstavnicima bugar* potpisan. Iz Pariza javljaju od 13. skog ministarstva trgovine o trgo* o. mj.: Najzad je potpisan ugovor vinskom ugovoru između Čehoslo* mira s Turskom. Ceremonija je bi* vačke i Bugarske. Na banketima, la danas popodne. Do poslednjeg koji su davani u čast čehoslovačke časa nije se znalo, da li će biti ce* delegacije, više puta je istaknuta remonije pošto turski delegati nisu nada u sporazum između Jugosla* htjeli potpisati mir sve dotle, dok vije, Bugarske i Čehoslovačke. Bu< sve sile ne uzmu učešća. Ali naj* garski listovi konstatuju, da je po* 'zad su popustili i pored uzdržava* slije koraka u Beogradu, već orno* lija naše kraljevine i Hedžaza. Li* gućen prevoz trgovačkih artikala stovi tumače odbijanje učestvova* prejeo Jugoslavije iz Češke u Bu* uja naše kraljevine na toj ceremo* garsku. ■niji time što ona ne pristaje da Albanija i naša država. Iz Beo* uzme udjela u otomanskom dugu grada javljaju, da je albanska vla* za zauzete teritorije na. nekadaš* da iz Tirane zahtijevala od naše njoj otoimanskoj imperiji. Hedžas vlade, da se povedu pregovori o je odbio zbog skorih događaja u riješenju spornih pitanja između ‘Siriji. nas i Albanije. Ciljevi Rusije. Iz Revala javlja* ju: »Maba Mag« Objelodanjuje in* VANJSKI POLOŽAJ. terview sa jednim visokim politi* Pregovori o miru. Poljski parla* čarom sovjetske Rusije, koji je mentarci vratili su se 12. avgusta prije kratkog vremena boravio u s fronta, utvrdivši sa sovjetskim Revalu. On je izjavio, da Rusija predstavnicima sporazum o sastan* ima riješiti tri pitanja: 1. Bezod« ku delegata za vođenje pregovora vlačnu kapitulaciju Poljske, 2. za« primirja u ‘Minsku. Poljsku dele* štitu ruskih interesa na dalekom gaciju sačinjavaju državni podsek* istoku, gdje su Japanu učinjene ve* retari Doubrovski i Vrohlevski za* like koncesije, kao i interese na Cr» tim predstavnik parlamenta i ■ ge* nome moru, na kome Carigrad mo* neralštaba. Delegacije će preći li* ra da pripane Rusiji. Kod konač* niju fronta 14. augusta u jutro. Do* nog riješen ja pitanja o Istočnom pisnicima listova pristup je dozvo* moru, isključeno je, da se Rusija Ijen. pozabavi željama malih država* Venizeloiovi atentatori. Prema Tek onda će se sovjetska Rusija »Petit Parisienu« jedan od napada* osjećati sigurna, kad bude Istočno ča na Venizelosa zove se Apostol more. Alandski otok Oesel i drugi Cerepis, bivši oficir grčke vojske, u njezinim rukama. Pošto je Rusi« koji se predstavljao kao direktor ja izvršila svoje zadatke' spram jednog finansijskog lista u Ateni. proletarijata, ona se danas osjeća Njegov saučesnik Đorđe .Kirjakis i unutarnjim i u vanjskim prilika* je poručnik na raspoloženju grčke ma potpuno sigurna, da bi- mogla vojske. upotrijebiti cijelu snagu ruskog Pučki povjerenici u Azerbejdža* naroda u zaštitu svojih interesa. nu. Vijesti datirane 25. jula prispje* le iz Baku*a za Tiflis glase: Na če* lu povjerenika nalazi se dr. Nari* manov, pučki povjerenik za vanj* ske poslove, njegov je podtajnik Rogatica, u augustu. Husejinov, povjerenik za rat Ka* Gejza NoSzlopy. Svako, ko čita rajev; povjerenik za unutrašnje po* slove Hamid Sultanov ,za pošte: »Pravdu«, čim ■vidi ovaj naslov, po* Bajbuthan Dživangir, za sudstvo: godiće, da je po srijedi »sretna« Čakmakinski; za javne radnje: Rogatica i njezin »usrećitelj« kotar, Džingiz .Sultanov. Na čelu »Črezvi* predstojnik Gejza. O ovom zem« čalke« nalazi se Baba Alijev ,a a* ljaku Bele Kuna pisalo se i prituži* đutant mu je boljševik Baukratov. valo i potrošeno tinte i papira vi* Sva ostala raspoloživa mjesta po* še, nego li on sav vrijedi. Sve naše vjerenika su zauzeli domaći Tata* opravdano pisanje i pritužbe na g. ri i svi rade pod jakim utjecajem Gejzu bile su našoj vladi jedna u ruskih boljševika, među kojima i uho, a druga mimo uho. Izgleda Židova. »Russagent«. nam, da vladi baš nimalo nije za Internacionalne divizije boljše* tim stalo, da se i u našem zaista vičke vojske. Boljševici su formi* nesretnom kotaru jednom mir i red rali nove 4 divizije: internacional* uvede, jer je svemu krivac samo g. nu diviziju pod imenom Karla kotarski predstojnik i njegova ho* Marksa, sastavljenu od starih nje« timična ili nehotimična nesposob*’ mačkih ratnih zarobljenika, kojom nost upravljanja kotarom. Da vla* zapovijedaju njemački oficiri: di* di leži na srcu volja, da sc i u nas viziju mađarskih komunista pod i« uvede red, makla bi se dosad, pa menom Bele Kuna; azijsku divizi* provela preko jednog svog nepri« jtr. sastavljenu od Kineza. Tura* stranog činovnika izvide i »rad« g. ka, Perzijan.aca i malog dijela Hin* sreskog (kako se on voli zvati), te duša. Ove četiri divizije poslate su bi nam ga već jednom skinula s na poljski front. vrata i spremila ga onamo, gdje Atentat na Venizelosa. Kada je spada, a ne da zavada narod, te 12. o. mj. Venizelos htio otputova* nam poslala za predstojnika ener* ti s kolodvora u Lvonu u Nizzu, gična, sposobna i objektivna činov* odapele su dvije osobe iz samo« nika, koji bi uveo i u našem kotaru kresa 8 hitaca na nj. Venizelos je red. ranjen, ali se nadaju, da nije teš« Na ovakav postupak naše vlade ko. Atentatori su pobjegli. Listovi čovjek bi rekao, da vlaad misli, da donose u opširnim člancima potan* ga i nagradi za njegov ovako us* kosti o atentatu na Venizelosa. Li* pješan dosadašnji rad zavada* ječnički bulletin konstantira, da je n j a naroda, pa nas evo, da joj tane ostalo u mekom mesu u blizi« pružimo još malo materijala za ni ramena. Općenito zdravstveno podlogu predloženja gosp. Neszlo* stanje je izvrsno i ni najmanje руја na odlikovanje. opasno. Među grčkom kolonijom U nas je oduvijek običaj, da se prouzročio je atentat vejiku uzbu« na svadbama zapjeva i poigra ko* denost. lo, ali to našem GŽjzi smeta (jer Stanovište Sjedinjenih Država u je muslimansko) te je prije nekoli« poljskom pitanju. Iz \Vashingtona ko dana globio Mehagu Peštu sa javljaju: Državni departman pre* 150 K globe i 8 dana zatvora dao je talijanskom poslaniku notu zato, jer mu se na svadbi pjevalo kao odgovor na talijanski upit u i kolo igralo. pogledu shvatanja vlade Sjedinje* Sigurno misli Gejzasbaći, da mu* nih Država u poljskom pitanju. Dr* slimani u ovoj slobodi ne smiju ni žavni departman odgovorio je, da j zapjevati, tako je valjda on shva* američko stanovništvo želi očuva* tio našu slobodu. nje teritorijalne nezavisnosti i in* I Pred tri dana oženio se' jedan mu* tegriteta Poljske. Sjedinjene Drža* i sliman činovnik i naravno ko na ve ne vide u nastojanju izvjesnih I svadbi pjevalo se, igralo i pucalo. krugova o zaključenju primirja ni« ; To njemu nije bilo pravo, jer je šta neumjesno, ali kraj svega toga opet po srijedi musliman, pa je po ne mogu učestvovati na evropskim policiji dao predvesti dotičnog konferencijama u tom pitanju. mladoženju, i upozorio ga, da se Pokret protiv KemaloVaca u Ma* to ne smije događati. Radi toga loj Aziji. Uvjerava se iz vjerodo* istog slučaja pozvao je jednog mu* stojna vrela o ozbiljnom pokretu slimana činovnika po policiji, koji antikemalista u Maloj Aziji. Izne«- u kancelariji pokorno javlja: »Go« nađeni ovim pokretom Kemalisti spodine, predveo sam ga!«, pa mu Naši dopisi. �Страна 4. Stran« daje ukor radi pjevanja. Kad ga je ovaj činovnik upozorio, kako to, da' se kroz čaršiju u svako doba noći smije pucati (kao što je to bio slučaj na noć prije u svatovima njegovog gosp. pristava, gdje je i gosp. Gejza bio i veselio se), a da se ne smije pjevati, »poglaviti« mu je rekao: »Pjevanje je zabranjeno, a za pucanje još ništa nijesam od* redio«. Kakvo je raspoloženje naših u« pravnika u kotaru prema nama mu* slimanima, najbolje ilustrira ovaj slučaj: 1. o. mj. išli su sa Mesića svatovi jednog Srbina*pravoslavnog, a iza svatova išla su još dva fijakera o* nih. koji su stigli željeznicom. U jednom fijakeru vozio se ugledni građanin iz Goražde Izetbeg Ku« Ijuh sa Ismetom Kukavicom, jed« nim muslimanom iz Ustiprače i dvojicom pravoslavnih Čajničana. Kako svatovi na putu često zastaju i piju, ova petorica u fijakeru do* govoriše se, da je pametnije, da prođu mimo svatovske fijakere. Kad su prošli sve fijakere do pr* vog, iskočiše iz fijakera dvojica svatova, opsovavši Kuljuhu mater i počeše ga grditi. On im je rekao, zašto ga napadaju, a oni na to u* pravo podivljaše i počeše ga tući. Njegovi drugovi u fijakeru branili su ga, te je njegovom suputniku pravoslavnom Srbinu ruka ozlije* đena, jer su njega udarili po ruci, što je branio Kuljuha. Otu su nekako izmakli i došli u Rogaticu. Čim su za njima svatovi došli i svojim moćnim uplivom is« poslovali kod gosp. predstojnika ili njegova g. »pristava« zapovijest policiji, da ovog »turčina« zatvori, Policija ga u ime zakona ni kriva ni dužna uhvati i odvede u zatvor, gdje morade prenoćiti. Sjutradan se gosp. predstojnik izvinjavao, da on nije dao toga naloga, ali tim nije ništa gotovo, izdao nalog on ili ko drugi, on za to odgovara i ne* vine i poštene ljude ne smije za* tvarati. Ako se imalo kog zatvoriti, to je trebalo napadače, a ne napadnu* toga, ali se možda gospoda i tu dr* že one: »Turčin je, pa ....«. Kolika je sila gosp. Neszlopy, najbolje je pokazao u petak večer. Nekoliko gg. činovnika iz kotar* skog suda zabavljali su se u jednoj gostionici u večer, pa kad su pošli kući, putem su zapjevali i baš slu« čajno pod prozorima gosp. Nesz* lopvja. On je otvorio prozor i vik* nuo: »Policija, vodite ih sviju u hapsi« Kad su ga ovi upozorili, da su to suci, on je odgovorio: »Mene se ništa ne tiče, pred zakonom je svak jednak, policija, vodite ih u hapsi« I šta mislite, policija je počela u« redovati, ali na savjet građana, koji su se tu sakupili — jer ih je vukla znatiželjnost na viku i buku — od* ustala je od toga. Kako čujemo, svi su se ovdašnji činovnici našli povrijeđenim u svom ugledu radi ovakvog postup* ka g. Neszlopyja, te su za danas sazvali sastanak u svojoj kasini, da ga islkjuče iz kasine i prituže se ujedno vladi. Šta će zaključiti — ne znamo, ali svakako bi to trebali da urade radi svoga ugleda. Mislimo, da je i vlada već jed*. . nom uvidjela nesposobnost i ne* taktičnost ovog činovnika, koji ni* Je za uprave kotara, pa je poziva* to, da ga već jednom makne oda* ' len, da se i ovdje uvede red. Ako < stane vlada i ovaj put gluha, mo= 'To bi biti malo drukčije, jer je strpljenja i previše. Građanin. Бргј Broj 1S* .ПРАВДА" — »PRAVDA* Domaće vijesti. Revizija dućanskih dozvola. 0» vih dana je sarajevska policija po* kupila sve od godine 1914. izdane dućanske dozvole, da obavi neka* kvu reviziju. Jedan ovdašnji list javio je, da će se poništiti sve do« zvole izdane od godine 1914., ako onaj, kome je dozvola data, ne do* kaže spreme A odnosni posao. Ne znamo, da li je ova vijest tačna i u koju se svrhu provađa revizija, nu svakako smatramo ovu reviziju u onom opsegu, kako se provodi, posve nezakonitom. Mi upravljamo na policiju javno pitanje, po kome se zakonu ili makar j objavljenoj naredbi ova revizija obavlja i kako se može oduzeti jednom podijelje* na dozvola, ako se njezin vlasnik nije ogriješio o zakon; zatim u ko* jem to zakonu ii naredbi — naravno objavljenoj — propisano, da se za one poslove, o kojima se ovdje ra* di, mora dokazati sposobnost? Dr* žimo, da nam je poilcijska direk* čija dužna na ovo pitanje odgovo« riti, jer se ono tiče opstanka stoti* na pa možda i hiljada porodica si« roinašnih bakala i zanatlija, koji* ma se ovom drakonskom i nezako* nitom mjerom oduzima pošteno za* rađivani hljeb. Kao kod svake mje« re sadašnje vlade, i ovdje će si* gumo muslimani najgore proći. Zar Vam je malo, što stotine mu« slimanskih porodica gladuju, jer ste im na najbrutalniji način oteli i pošljedziji komadić zemlje, pa sa* da hoćete da i drugima izbijete po« šteno zarađivani hljeb iz šaka! To je previše, pa makar dolazilo 1 od Srškićeve vlade. Tražimo i od tr« govačke komore, da proti ovom nezakonitom postupku sarajevske policije najodlučnije protestuje. Moraju naučiti naš jezik. Mini« starstvo saobraćaja izdalo je na* redbu, po kojoj svi željezničari, ko« ji ne znaju našeg jezika moraju ga naučiti do 1. oktobra inače će biti otpušteni iz službe. — Jedna posve umjesna naredba! Za pobijanje alkohola. Za pobi* janje alkohola unešene su u ovo« godišnjem budžetu ove sume no« vaca: za Srbiju 50.000 dinara za propagandu. 20.000 dinara za izlož* be, a 40.000 dinara za publikacije; za Hrvatsku i Slavoniju 200.000 K, a društvu apstinenata u Hrv. i Slav. 50.000 K; za Vojvodinu 297.000 K; za Bosnu i Hercegovinu 50.000 di« nara; za Sloveniju 15.000 dinara; za Crnu Goru 10.000, a za Dalma* čiju 50.000 dinara. Što se zateže? Stvar je poznata muslimanskoj javnosti u stvari do* suđenja prostorija Islamskoj štam« pariji, koje će biti smještene mu« slimanke kod otvorenja radionice za pravljenje papirnih vrećica. »Merhametovo« predsjedništvo in* tervenisalo je kod predsjednika ze« maljske vlade i on je blagohotno izašao u susret naredivši stanbe« nom uredu da dotične prostorije dopita štampariji, koje i jesu vlas« ništvo njezino. No stanbeni ured i na ovo vladino naređenje oteže s odlukom. Koliko nam je poznato spis je kod g. Mačkića pa najod« lučnije tražimo, da se ova stvar uz« me iz njegovih ruku bojeći se da se nije g. Mačkić kome »obvezao«, da će mu dati stan islamske štam* parije! Od novog predstojnika stanbenog ureda g. dra Šutića tra* žimo, da uvaži socijalni interes mu« slimana i da odmah ovu stvar rije« ši, ili će trebati i Beograd da zna? Kulturna društva protiv alkoho« la. Još pred tri mjeseca su sva tri ; kulturna društva u ‘Sarajevu pre* j dala jednu peticiju na vladu u ko« I joj su tražila da se ograniči pro« daja alkoholnih pića u Bosni i Her« cegovini. Sad vlada obavješćuje pomenuta društva da je primila dopis od centralne vlade u Beogra« du, u kome joj se javlja da će u skorom vremenu djelomično srna« njiti prodaju alkoholnih pića u ci« jelom našem kraljevstvu. Lov na razbojnike. Odjeljenje javne bezbjednosti ministarstva u« nutrašnjih djela saopštava: U Ple« venu u Bugarskoj uhvaćen je i na« šim vlastima predan Stanoje Simić, odmetnik iz Zagubičke Oraovice, okrug požarevački. Doveden u Niš priznao je mnoga razbojništva, ko« ja je izvršio s društvom u okrugu požarevačkom i smederevskom, o« dakle se je zbog potjera morao skloniti u Bugarskoj. Pisar načel« stva niskog otputovao je u Bugar* sku radi traženja za ostalim njego« vim društvom. Načelnik okruga krajinskog telegrafiše da je Petar Jovanović*Malajničanin iz Grabo« viče, opasan hajduk, koji je ucije« njen sa 2000 dinara, naišao 5. o. mj. na potjerničku zasjedu, koja ga je ranila i uhvatila. Načelnik okruga skopskog javlja, da je i posljed« njeg odmetnika sreza skopskog Ne« džiba Zejnila 4. o. mj. ubila žan« darmerijska potjera noću poslije duge borbe. Načelnik okruga raš« kog telegrafiše, da mu se 6. o. mj. lično predao sa oružjem i munici« jom Osman Maljić, odmetnik iz Saronja, sreza stavičkog. Načelnik okruga kolašinskog telegrafiše, da se 6. o. mj. predao vlastima Rado« van Tapusković. Potjere u srezu istočkom, u okrugu metohijskom ubile su četiri kačaka, među kojima vrlo opasnog odmetničkog vođu Idriža Abdulu iz Iztoka, koji je još prilikom našeg povlačenja 1915. godine izvršio mnogo razbojništva i ubijstava. Policija sreza vračar* skog, pomoću žandarma konjanika beogradskog žandarmerijskog es* kadrona pohvatala je prije četiri dana sedam razbojnika, koji odgo* varaju za jedno ubijstvo u Malom Mokrom Lugu i više razbojništva, a juče je uhvatlia odmetnika Boži« dara Milićevića iz Ripnja, koji od« govara za nekoliko razbojništva. Inspektor Bolla uhapšen. Kako saznajemo uhapšen je policijski in« spektor pl. Bolla pod sumnjom šu« rovanja sa Madžarima. Kako je poznato, njegov sin je u Subotici zadržan, kada je htio da prenese pismo svoga oca guverneru Hor« tyju, kojim se nudi za madžarsku pograničnu policiju. Bolla je u tom pismu navađao koliko je koristio mnogim Madžarima, prebacujući ih preko granice. Protiv njega po* vedena je disciplinarna istraga. Moj brat Uzeir Burek iz Sarajeva, bio je u austrijskoj v.jsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se jo u Skadarskom jezeru utopio. Umiljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1009 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. Veisil Burek Halači ul. br. 10. — Sarajevo. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co Zsomtoiya, Banat Prodaje se jedna dobro iduća obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dra­ gog posla. Za adresu upitati u ured»ištvu. Elegantna spavaća soba; rtpezarija a ćilimima prevučenim stobeama i kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir; solidan namještaj za kuhi­ nju i predSOblje;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Ža vidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1. kat desno 15, Koševe. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovariste svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosm eterova ul. Tel. 619 Prodavače se javnom licitacijom na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 = kuća = Zahidbega Poplete u Sarajevu, Toplik ulica 'br. 9. Prodaje se za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za 7< sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati « administraciji lista. MmaRSša trgaA i MHi hnb u Basnu i HsFcagovinu (i i) o Sarajevu. ЗМк u trtu kaikinla MdHinn. Инф ejisfi I U* e iini|wiriss SM5. Г u 1ииаЈ1и1. hiee eм Uttai fenjhici I tehaja hJme I uhmbl« № мјHhIMl BnijiHi шЈвп1мв*р»ј109« I bunom MlM« a ,, : ЧИдоДО um »c ... i.f mea ouvbuKi лп'г>пг ■ J;1 R Bali iHSMbi I sjfHteidlsbi kntitti. — ИвриЈв I Indu. nluh I HlJlđHgKH И4Р1И »Ш mtl. 1’31 31 1 Hl mh rebt, a nulailti m Itatsi иш1ппи. Podruinica u Bos. Novome. ip ; ■''''Уи.шИр: C^atal Oi^ ilaiii.rnu>f то1Ј|>‘И| nitvn ,•.!•/> .onab t ide-iloa ЗМтјДО« DnUl иТг.ГС u»пишг i ju. .-:vi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe504787916b3af486500486044c9680.pdf 00a99b69ebd124301f7060bf32c58033 PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj S5 (190) Sarajevo, četvrtak 19. avgusta 1920. (4. zilhidže 1338.) mektebu. Zato ne smije biti nijed« nog muslimana, koji bi bio toliki dušmanin svome djetetu, da mu ne dadne u ruke to moderno oružje, da ga ne pošalje u mekteb. školu ili na zanat, jer su djeca bez škola prava siročad, koja su nama na sramotu, a društvu na teret, jer samo prošnjom, lolanjem, krađom i neradom kaljaju naš život. Tako« vo potomstvo ne želi sigurno niko iza sebe ostaviti, jer bi time dao sebi najžalosniju svjedodžbu ne« shvatanja života i svjesno dokazao, da je sijući takovo zlo sjeme sam sebi pripremao kobnu sudbinu. A svaki je musliman dužan da odga« ja svoju djecu za ona vremena, u kojima će živjeti. To znači, da Is« lam nalaže nama savremen odgoj djece, a današnje vrijeme iziskuje odgoj posve drugi, nego li je bio dosađanji. Još će biti svaki rodi« telj pitan i kod Boga za svoje sta« do, svoju djecu, pa zato i po Boži« jim i po ljudskim propisima mora svaki musliman da svoje dijete od« goji i spremi za život, a tome će se najbolje odužiti, ako ga dadne u mekteb i školu ili na koji moderni zanat, jer je narod bez budućnosti, koji nema djece školovane. Hoće« mo li mi biti takovi? Skrajnje je vrijeme, da se prene« mo i du shvatimo ozbiljno svoj po« ložaj pa da barem mi svojoj djeci osiguramo bolju budućnost. Danas je mnogo muslimanskog svijeta o« stalo bez onog naslijeđenog ima« nja, pa je prinuždeno da sebi za« raduje životne potrebe na kakav Posljedice „demokratske" agrarne politike. Slučaj koje se dogodio u pone« djeljak 16. o. mj. u Donjoj Vogošći kotar Sarajevo, mora zabrinuti sva« kog iskrenog patriotu. Izvršeno je javno nasilje na oblasno povjereni stvo, koje je u ime kotarskog ures da u Sarajevu na nalog od 7. o. mj. broj 13097/20. dqšlo da procijeni ljetinu na zemlji Muhamedage A« ganagića iz Sarajeva. Razuzdana rulja seljaka napala je na članove ag rarne komisije, na čelu koje je bio vladin podtajnik g. Vaclav Sobek, te na zemljovlasnika Muhamedagu Aganagića, sa koljem, kamenjem i sjekirama, te je rastjerala i izmrc« varila. G. vladin podtajnik Sobek, na kojeg je napao knez iz Mališića Vidak Bjelina-, te Četko i Ljuboja Berović i Đuro Petrović, psujući mu onoga, ko ga je poslao, pobje« gao je i sakrio se u jednu svrtaču, koja je bila obrasla travom, dok su potjerali članove agrarne komisije Muhameda Jazića i Z. Sijerčića, te ih tukli koljem i kamenjem, za« davši svakom teške tjelesne ozle« de. Kada su poslije našli g. Sobe« ka, nasilno su oteli od njega revol« ver, kojega je imao u" džepu. Čuje« mo. da se isti dan nešto slično do« godilo i jednoj sudbenoj komisiji, koja je pošla uredovati u Sarajeva skom Polju. Na ovako žalosnim činjenicama mora čovjek stati i upitati se, kuda ovo vodi? Besavjesna politika »de« mokrata« i njihova' saveznika g. Dra Srškića dovela je dotle, da je autoritet državne vlasti sasvim pao. Svojim ludim obećanjima i pljač« kaškom agranom politikom raspo« jasali su neuku i za tuđom zemljom gladnu masu, da više ne razabire ni što je dozvoljeno ni što je ne« dozvoljeno, te da više ne rešpek« tuje ni držanve vlasti niti njenih organa, kada vrše uredovanje. Srškić«»demokratskoj« akciji po« maže uz Nikolu Divljana i zloglas« ni Čokorilo, koji zabašurujući či« njeince piše o ovom slučaju u svo« joj Crnoj »Zori« slijedeće retke: »U mesto kmeta — begovat se bunil — Ono što se dogodilo sad, u prošli ponedeljak, u blizini Sara« jeva, u selu Malešićima kod Vogoš« će, ne srne ostati nezapaženo i ne« kažnjeno. Sarajevski beg Muhamedaga A« ganović sastavio je na svoju ruku nekakvu »komisiju« od bivših šucr kora i razbijača i bez ičijeg odo« brenja i ovlaštenja krenuo u selo Malešiće da procjenjuje ljetinu ... Ovi šuckori bili su svi naoružani re« volverima i imali su očitu namjeru da prave nasilje nad težacima. Pošto o dolasku ove »komisije« nije bio izvešten ni seoski stareši« na, ni seoski odbor, to je seljake, ] među kojima, je bilo i srpskih do« brovoljaca, ovaj iznenadni dolazak bega Aganagića malo začudio, te ; ga upitaše da li ima pismenu puno« ! moć od zemaljske vlade. Šuckori se nisu hteli dugo objašnjavati, ne« i go povade revolvere i otpočnu palj« bu na seljake... Blagodareći svesnosti naših teža« ka krv nije pala, — nego su seljaci prosto poterali »komisiju« iz svoga sela i nagnali je na — Bosnu, Tom prilikom oteli su pun i otkočen re« volver jednome begu iz Rogatice, a Muhameda Jasića, po zlu poznatog zlikovca i šuckora, koji je prvi ot« vorio vatru na seljake, nagnali da skoči u Bosnu. | Mi zahtevamo, da se beg Agana« gić i Muhamed Jasić smesta zatvo« rc, kao glavni krivci ovoga inciden« ta, gdje je mogla pasti krv, jer se« ljaci više neće da trpe ovakvih pro« vokacija i izazivanja od strane be« govata. Mi upozoravamo vladu da, ako želi red i mira u ovoj -zemlji, neka više ne dopusti da nas ovakve »komisije« iznenađuju«. Gornjim riječima ne treba ko« mentara. Čokorilo huška seljake na zločinstva, huška ih na neposlušnost prema državnoj vlasti i njenim or« ganima. On zabašuruje pravu či« njcnicjj, da je ovu komisiju odre« dio.kotarski ured u Sarajevu gore citiranom odlukom i da je procje« nu ljetine Jmao obaviti lično vla« din podtajnik g. Sobek. Zabašuru« je, da su svi interesenti bili i oba« viješteni i pozvani i nazivlje Muha« medagu Aganagća sarajevskim be« gdm, dok Aganagić ne posjeduje više od 160 dunuma zemlje i ora« niče i livade. Vidjećemo šta će naše vlasti po« duzeti na ovo javno nasilje. Miče« mo o ovome voditi tačne račune i ne ćemo šuštati, dok se pravdi i zakonu ne pribavi potpuna zado« voljština.. Zlikovce treba odmah staviti u ztavor i podignuti proti njih optužbu radi zločina javnog nasilja na uredovne osobe i teške i tjelesne ozlede. Inače, biće ugro« ' žena budućnost naše strašnim žrt« vama podignute Kraljevine. U Me№, u šholu! I bilo način i da se pati sa svojim [ golim rukaffia. Da svome potom« i stvu ostavimo u nasljeđe sposob« nost i.spremu za mučnu borbu, va« lja da ga školujemo i tako damo u ruke sigurno oružje, da očuva sebe i zajednicu našu od propasti, koja se vije više naše glave, da nas uništi. Jedini je lijek protiv te ne« sreće mekteb, škola i zanat. Zato stavljamo u dužnost svim našim odborima i svim patriotama, da se svojski pobrinu oko što mno« gobrojnijega učešća naše omladine u mektebu i školi, da lično potiču na što življi posjet mekteba i škole kako mušku tako i žensku djecu počevši od šeste godine dalje, da upućuju svršenike osnovne, škole na dalje školovanje ili na kakav savremen zanat. Niko ne smije o« stati golih šaka, niko ne smije biti ćorav kod očiju, svako naše dijete mora da pođe kroz mekteb i školu! . Na mlađima svijet ostaje, a da mognemo mirne duše gledati u bu« dućnost muslimanskog elementa u ovoj zemlji, moramo odgajati spo« sobno potomstvo za život i borbu. Stoga je na prvacima i odborima velika odgovornost za napredak i opstanak muslimana na našoj gru« di. Tu će tešku odgovronost savje«, sno ispunjavati samo oni rodolju« bi, koji neprestano dokazuju naro« du korist nauke i upućuju na jedini j spasonosni put, koji će naći u mek« i tebu i školi. Stoga svako dijete bilo I sa sela ili iz grada upišimo u mek« teb ili u školu, jer su djeca bez i škola siročad gola! Dan naše organizacije. ! ' ; i ; I I ' I > i : ; • Stara je riječ, da je svako kovač i svoje sreće. Ne okreće dakle nijed« nim čovjekom slijepa sreća, nego zdrav razum i sposobnost vodi čo» vjeka do njegove sreće. Ta će sre« ća biti sigurnija i potpunija, ako se za vremena spremimo za bor« bu i život, jer živjeti znači boriti se. A sposobnost za borbu, doras« lost za utakmicu stiče se u školi i Naš apel za priređivanje dana naše organizacije odjeknuo je u ci« jeloj Bosni i Hercegovini. Naši su se mjesni odbori ozbiljno latili po« sla i punom parom spremaju kako će što veličanstvenije, što dsotojnije ovo slavlje prirediti. Mnogi mjetai odbori pozivaj.u pojedine članove našega vodstva, da dođu k njima, da u zajednici provedu ovaj sve« čani dan. Naravna stvar, da će se udovoljiti u koliko se bude mogu« će, jer bi svaki želio, da toga dana proboravi ondje, gdje je nastanjen. Niže donašamo ovaj proglas našeg vrijednog mjesnog odbo« ra u Tešnju, kojega je obnarodo« vao u svome području, pa molimo i druge da se ugledaju u vrijedne naše Tešnjake. Naprijed braćo! Spremajte se i pokažite što možete, pokažite, da stojite čvrsto u redovima organi« zacije, čiji se blagotvorni uticaj ja« sno vidi u našem novom životu na« kon njezinog jednu i po godišnjeg opstanka. Naprijed za slobodu, bratstvo i jednakost, koje je pa« rola, cilj i svrha organizacije, jer Muslimansha ti^oyačha i оМВиШам Ini и svim Inobgraln niloilna. Иаф nifti I ouitule i imHlmtia ш I u kiNisim. №a i!iUt u uložne bnjiite I tihote I okaBsial« ft гојMigllillB. Otinvlja ш nlcajioi pgilen I honnti аОДс Godina II. H 3,sos.m da se je ova parola vršila i primje« njivala na muslimane kao i na dru« ge, ne bi bilo uopće potrebe, da se posebno organizujemo. Složno na« prijed, sloga će nas jedino održati! i | j i PRIPREME ZA DAN NAŠE OR« GANIZACIJE U TEŠNJU. Naš mjesni odbor u Tešnju po« vodom dana naše organizacije iz« dao je slijedeći proglas: Braćo Muslimani! Ovaj odbor priređuje u subotu 28. augusta 1920. t. j. četvrti dan bajrama u sahat 7 ala turka na Je« lahu pod Topolama Veliki Te« f e r i ć s narodnim utakmicama, te pozivi i moli svakog brata musli« mana, da ovo svakom objavi i na« stoji, da na ovaj teferič dođe što više svijeta. Naročito apeliramo na muhtare, seoske hodže i imame, da prvi kod seoskih skupova ovo ob« јауе, dočim drugi u džamiji kod baj« ram namaza i džume drugoj braći muslimanima objave i nek prove« du agitaciju, da ni jedan musliman iz njihova područja na ovom tefe« i Hercegovim! (11) u Sarajevu. Bale minski I egrovlzacltiba kratiti. — Kupoli I vadili iHtte, valute I iFUidneiBi wjl« itOi ifste. I 0 f И 0 0 8 J 11 ri ] J НпЛ I gradili su mft rabi, i nglailti m Knin Bulnlni. Podružnica u Bos. Novome. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trga A basu Sarajevo - lotabau telefon: Ш �Strana 2 Сграва riču ne fali. Ovaj teferič mora po« kazati našim dušmanima da islam« ska zajednica 'stoji poput čvrste klisure, ovaj četvrti dan bajrama mora našu 'ednodušnost i slogu manifestirati. Zato, brate muslimane koji god ovo dobije, nek ne zaboravi, da je njegova sveta dužnost da svima svojim poznanicima ovo priopći i da nastoji da na ovom teferiču ni jedan brat musliman ne fali. I mlad i star i zgodan i siromašan u subotu četvrti dan bajrama složno na Je« lah na teferič. M. selam! Bilješke. Kako se isplaću je hak za godinu 1918.? U Alibega Omerbegovića iz Banje Luke zaostalo je pri kmeti« ma u god. 1918. u selu Romanovci« ma kot. Bos. Gradiška haka i to: kukuruza 22.000 kg, zobi 7.000 kg, pšenice 6.400 kg, sijena 8.500 kg, šljiva 1.700 kg, krumpira 2.-100 kg, da ne računamo luk. jabuke, kru« ške, grah i ostale sitnice. Kotarski ured u B. Gradišci proveo je svo« jevremtno raspravu u smislu narod« be min. za agrarnu reformu od 22. jula t. g. pod brojem 7825/20 poslao je poštanskom naputnicom u ime »isplate neplaćenog baka za 1918. god.« šta mislite, koliku je svotu dobio) Ali beg Omerbegović, koji uzdfžaje familiju od 6 članova? . Dobio je ravnih 18 kruna i 60 ће= lera. Slovima Osamnaest kru« na i 60 h e 1 e r a. G. Alrbeg Omerbegović je izja« vio u zapisnik kod gore spomenu tog kotarskog ureda, da mu se srni« Inju i pošalju još jedan put ovoliku svotu, da bar može kupiti ličinu da se objesi. Užasno! Grudić i Čokorilo. Đorđe A. Čo« ,korilo se razgljagoljao proti naših »obilnih svagdanjih napadaja na Srbe, osobito u zadnje vreme pro« tiv okružnog načelnika tuzlanskog g. Dimitrija Grudića«. Zatim na« stavlja: »Ta svifna Srbima u Bosni još su savim svježe uspomene od nekih crnožutih muslimana iz 1914.. pa danas u m.esto da se stide svojih nedela, ti crni tipovi dižu glave i ho« će da sude onima, koji u stvari tre« ba njima da sude. A to je za to, što su naše slepe vođe »utopile« Sr« biju, pa nisu prilikom preuzimanja vlasti u svoje ruke najpre proreše« tali sve austrijske činovnike, pa da su ostali u službi državnoj samo oni, za koje se tačno dokaže, da su do« stojni da ostanu pa svome mestu, a ne da danas narod srpski vadi oči sa njima i đa i dan«danas još plaća mnoge svoje zlotvore. A najgore je to, da im se dzovoljava da napada« ju naše vredne i odlične ljude i či« novnike, kao što je između ostalih i naš okružni načelnik tuzlanski g. Grudić«. Nemamo običaja osvrćati se na Gollasova špijuna Čokorila i njego« ve blentave jadikovke, ali ovo bilje« žimo, da vidi naša javnost svu is« tinitost one poslovice: »Vrana vra« ni očiju ne vadi«. Od Đorđa A.. Co« korila nema poganijeg sluge crno« žutog režima na svijetu, pa ipak i« ma obraza da nekom i to generalno muslimanima tu manu pripisuje. Za njega je Grudić »vredni i odlični« čovjek i činovnik.« jer je zatornik muslimana kao i Čokorilo, koji pi« še o našoj kraljevini gore nego i je« dan neprijatelj, nazivajući je »pri« vremenom, veštački iskrpljenom državom«, koja nema još ni svoje određene forme, ni zakona, ni us« tava, ni parlamenta, pa ni odrede« nog imena. Grudić—Čokorilo sa« činjavaju jednu družinu, kojoj ne će niko biti Zavidan. Iz naše organizacije. Mjesni odbor u Vitini. Na skup« štini držanoj dne 5. pr. mj. izabran ie mjesni odbor naše organizacije, koji se konstituirao ovako: Pred« sjednik g. Mehmcdalibeg Kapcta« nović Ljubušak, Podpredsjednik: Hafiz Ahmet ef. Mesihović, tajnik: g. Hajzibeg Kapctanović Ljubušak, blagjnik g. Rašid Alagić. Članovi bez funkcije Hafiz Mehmed ef. Diz« darević imam i Ahmetaga Dizdare« vić muhtar. Ovdašnji su muslimani bez ikakve iznunk^»vi članovi na« PRAVDA ПРАВЛА* Hpel — Broj 190 še organizacije. Vitina broji 76 pu« zacije u Kladnju, na kojoj se iza« nodobnih ljudi i svi su upisani kao brao i konstatirao kot. odbor kako aktivni članovi. Potpuno odobrava« slijedi: Predsjednik: g. Ruščukli mo rad naših zastupniku, kao i Cen« Cazim, Podpredsjednik: g. Đozić tralnog odbora. Nepokolebivo sto« Mehmed ef., tajnik: g. Mašić Abdu« jimo uz organzaciju i najljepše se lah et, blagajnik: g. Rustcmović zahvaljujemo Presvijetlom g. Mufti Mujaga; odbornici bez funkcije: gg. cf. i Sakib ef. što su nas posjetili. Suljić Mumin cf., Fočić Muhamed Kotarski odbor naše organizacije cf., Dedić Ibrahnh ef, Ramadan cf., i u Kladnju: Dana 8. o. mj. održana Hurić, Abdaga Herić i H. Smail ef. je kotarska skupština naše organi« I Mašić. ________ __ _______ „Muslimani i agrarno pitanje". I Naš odlični prijatelj i član raditkal« I j ne stranke g. K. M. (Krsta Marić), kojega su naši čitaoci već ranije među našim odličnim saradnicima upoznali, napisao je u »Samoupra« । vi« broj 128 od П. o. mj, članak । pod gornjim naslovom, kojega u iz« ■ vatku prenosimo. U samom članku i ■ imade nekih netačnosti. koje su na« . stale usljed krivih informacija, koje j jc g. pisac sa strane dobivao. Vični | slušati i čitati samo pogrde od stra« ) ne izvjesne štampe i izvjesnih krugo va. mi smo vrlo zahvalni g. Krsti Mariću, kao i njegovim poštovanim drugovima u radikalnoj stranci, ko« 1 I ji nađu bratskih riječi za nas, bra« I ću svoju, koju neka nebraća hoće I ; silom da ubroje među tuđe element I i te i kao takove nastoje da raskuće I i i obesprave. Mi ćemo ovu bratsku | , susretljivost naše braće u Srbiji zna« I , ti cijeniti i vratićemo im sa ono« I I liko ljubavi i više, sa kolikom smo ■ mi od njh susretani. Članak .glasi: j »Kad god je kriza, tada se kroz i i naše novine, a naročito kroz žutu beogradsku štampu počinju napa« j dati Muslimani i radikali kao to« i božnji zaštitnici aga i begova. I ta« i ko na ovaj način mi nanosimu smr« I tnu uvredu, činimo ogromnu nepra« ’ vdu jednom i po milionu naše ino« I vjerne braće. Muslimanima, kojih I se svi odričemo kao Pilat Hrista. A ! međutim Muslimani su isto takq dobri građani naše države kao i | Pravoslavni i Katolici. Prije rata bi« j lo je i Muslimana, koji su učestvo« | vali u nacionalnoj akciji, a za vri« I jeme samog rata mnogi su vidjeli I tamnicu zbog svoje odanosti Srbiji i Beogradu, a dosta ih j^ bilo kao ' dobrovoljci u srpskoj vojsci, od ko« jih je jedan poginuo sa Slijedećim ' riječima: »Ne žalim što umirem, jer Srbija postaje carevina«. Dakle, kao I što vidite patriotizma ima i kod : Muslimana kao i kod ostalih vjera ' j našeg troimenog naroda. »Bilo je među Muslimanima ne« ispravnih ljudi, ali ih je bilo i kod katolika i pravoslavnih. Zato se ne s»e uzeti da su svi Muslimani bili šuckori i da ih sve zbog toga treba anatemisati. Sve one. koji su služili neprijatelju, kojoj bilo vjeri pripa« dali, možemo strpati u tabor izroda i preći preko njih kao da i ne po« stoje, a ne zbog nekoliko šugavih ovaca upropašćivati cijelo stado. Muslimani su naša jednokrvna bra« ća i mi njima nesmijemo činiti ne« pravdu samo zato što nijesu Pravo« slavni i Katolici, nego ih moramo poštovati i ljubiti. Ako oni slučajno nisu u našoj partiji, to ne znači da oni treba da snose sve državne te« rete, a ostali građani baš ništa. »Demokratska« stranka sa svojim nakaradnim programo agrarne re« forme čini ogromnu nepravdu. Aga i begova medu Muslimanima kao veleposjednicima ima vrlo malo. U cijeloj Bosni i Hercegovini nema ni deset Muslimana, koji bi'imali beg« ’ .lučke zemlje oko hiljadu hektara, I a valjda svega ih dvaestak koji i« maju nešto više od pet stotina hek« : tara. Sve ono drugo, iako se kiti titu« , lom age i bega, mali je psojednik, posjeduje između dvadeset do tri j stotine hektara, jer koliko su danas naši državni činovnici »gospoda«, toliko isto vrijede i titule tim bo» sanskim feudalema. U Bosni ima tri vrste posjeda: kmetluk, begluk i obični privatni posjed. Još regentovim reskriptom i ag« rarnom uredbom od 25. februara 1919. godine riješeno je kmetsko pi« tanje u Bosni u korist seljaka i ne« stalo je feudalnog odnosa. S time su se tako brzo pomirili svi Musli« mani, sve age i begovi, da danas ni« ko od kmetluka ne pravi pitanje. Što se. pak. tiče begltika, stvar stoji, malo drukčije. I što je najglavnije rijetko je naći posjednika Muslima« na. a da nema makar malo begluka. Tu zemlja obično su oni radili ili sobom, ili u vlastitoj režiji, a neki su davali i kmetovima na obradu. Kako velika većina muslimana živi po varošima i varošicama u Bosni, to se oni bave mješovito, i zemljo« radom i zanatima. Rijetko je naći nekog muslimana u varoši, i da ne« ma makar nešto beglučke zemlje, i velika ih većina imaju između pet i pedeset hektara, to obrađuje i ta« ko se ispomaže u ishrani. I kao što bi priličan broj zanatlija i bakala u Srbiji, u mirno vrijeme, živjeo vrlo bijedno pored svoga zanata, da mu nije bilo njivice zemlje, tako je isto i sa bosanskim Muslimanima. Mno« gi od njih davno bi otišao u svijet, u pečalbu, da mu nije bilo nekoliko hektara zemlje. I dok je dan oslobođenja bio za ove naše građane, dan slobode, za naše muslimane to je dan početka bijede. Beglučka zemlja’ svih Muslima« na. zaposjednuta je tako da slobod« no možemo kazati, da nema nijed« nog Muslimana u Bosni, koji živi u varoši, a da ima i pedalj zemlje danas u svojim rukama. Ima vrlo mnogo težaka pravoslavnih i katoli« ka, koji imaju oko pedeset hektara kmetluka, pa su pored svega toga oduzeli od muslimana njegovih pet ili deset hektara begluka. I tako dok jedan umire od gladi samo zato što je Musliman, dotle drugi živi u izo« bilju samo zato što je pravoslavni. Ovo je svakako očita nepravda na koju ne smije pristati ni jedan po« šten čovjek, a pogotovo državotvor« ne stranke. Bezbroj muslimanskih porodica u Bosni formalno gladuje, jer od ba« kalstva i zanata ne može da živi, a ono malo zemlje što jc bilo, oteli su »demokrati« svojom demagogi« jom. I što je najgore, desi se da bu« du dva begluka jedan do drugoga; prvi je Muje Mujagića, a drugi pre« šao u ruke Petru Petroviću. I sada težaci Zaposijedaju begluk Muje Mujića, jer je muslimanski, a na begluk Petra Petrovića niko i ne okrete glave, jer je pravoslavni, i ako su i Petar i Mujo zanačije. E pa sada samo »demokratski« poli« tičari i demagozi mogu ne nazvati zavatinarima ljude sa begluka Muje Mujagića. A ovakvih slučajeva ima bestraga mnogo. Seljaku u Bosni treba dati zemlju, vratiti mu cio kmetluk, izvršiti re« viziju begluka, pa ako mu je i to malo, onda mu razdijeliti državnu zemlju, a ne otimati muslimanske sitne posjede i stvarati nove kmete. To ne bi bilo pravo, i to ni narod ne može odobriti. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. U Beogradu postignut sporazum. »Jug. List« javlja, da je na mini« starskoj sjednici od 16. o. mj. sa« općio dr. Vesnić. da su svi klubovi, pa i Narodni i Jugoslavenski klub potpisali protokol sporazuma bez ikakve ograde. U novo ministarstvo ulaze kao ministar unutrašnjih dje« la umjesto dra Davidovića dr. Draš« ković, a kao ministar za konstitu« antu umjesto Stojana Protića, dr. Mušicki advokat iz Pančeva. Pita« nje pokrajinskih vlada riješit će se po već poznatom ufanačenju protokola sporazuma. Vesnij je danas poslije podne bio u dvoru, gdje je izvijestio Regenta o uspje« loj koncentraciji. Novi ministri će po svoj prilici već sutra položiti pri« sćgu. Parlamennt će biti sazvan tek iza 22. o. mj. nakon izbora za beograđ« sku općinu. , | i : . ' I I ' ' ' ; I Ministar predsjednik Vesnić kod Regenta. »Jugoslavenski List« jav« lja: Po uspjeloj koncentraciji po« šao- je ministar predsjednik Dr. Vesnić danas ponovno u dvor, gdje je prestolonasljednika izvijestio o političkoj situaciji. Vesnić lje ista kao važnost sklopljenog saveza, sa Čehoslovačkom povodom boravka ministra Dra Bencša u Beogradu i njegov utjecaj na budući politički i ekonomski razvitak obiju država. Prestolonasljednik čestitao je Ves« niču na velikom diplomatskom us« pjehu izrekavši svim članovima ka« bineta zahvalnost na tom '■poslu. Audijencija bila je vrlo duga i van« redno srdačna. Cehoslovaci i mi. U zanosnom govoru kojim je čehoslovački mi« nistar inostranih djela g. Dr. Beneš odvratio dobrodošlicu našeg mini« stra predsjednika, rekao je između ostaloga: Narod Srba, Hrvata i Slo« venaca najviše je voljen kod nas u Češkoj. Mogu reći da može biti ni« kad nisu na svijetu postojala dva naroda, koji su se tako dobro ra« zumjeli kao Vaš i naš, da nikad ni« su postojala dva naroda čije su uza« jamne simpatije bile tako duboke, tako iskrene i tako odane. Mi smo vas voljeli zbog vaše iskrene oda« nosti slavenskoj stvari, kojoj smo i mi bili uvijek odani. Poštovali smo vas zbog vaše velike ljubavi prema otadžbini toliko tlačenoj, zbog nesravnj ivih podviga i hrabro« sti, koju ste pokazali prilikom obra« ne vaše slobode. To će ostati za nas vječiti primjer. Poštovali smo vas isto tako zbog velikih patnji, koje su pripremale vašu slobodu, ali ko« je su bile isto tako i osnova neza« visnosti Cehoslovačke. Upit radi Koruške. Narodni po« slanik Dr. Novak uputio je mini« stru predsjedniku i ministru prav« de upit glede uplitanja koruške plebiscita? komisije u unutrašnju uredbu zone A. On je naveo kon« kretne slučajeve, da se komisija u« plitala u naše sudstva, pa je po« zvao ministre, da čuvaju suvere« nost naše države. Zavjera pt*otiv Jugoslavije. Fran« cuska štampa prima iz Beograda, da postoji sporazum'između make« donskih komiteta i ustaša alban« skih, pod kontrolom Italije, da stvore federalnu makedonsku dr« žavu. Jedni su se obvezali drugima da će upadati u granice naše drža« ve. Talijani misle ovako prisiliti nas, da dio vojske prenesemo iz Hrvatske na albansku granicu, i da Italija isposluje pravo plebiscita, u korist Arbanasa, u oblasti Prizre« na, Debra i Ohrida. U ovaj posao ulaze i Bugari. General Graziani i Jugoslaveni. Pariška »Cehoslovenska Republika« donosi razgovor sa generalom Gra« zianijem. koji jc za vrijeme svjet« skog rata bio zapovjednik čchoslo« vačkih legija na talijanskom frontu. Na koncu razgovora rekao je gene« ral: Po mom mišljenju je neprija« telj talijanskog naroda svako, ko ga goni na neprijateljstvo spram Ju« goslavena, s kojim imamo da živi« mo u prijateljstvu i sujsedskoj dru« štvenosti. Uvjeren sam, da jedino Cehoslovačka republika, koja uživa potpuno povjerenje obiju strana, i njezin predsjednik, državnik toli« kog obzorja kao što je Masaryk, može izvršiti suprotnosti. To je isto jedno od poslanstava čehoslovačke republike«. — Neki dan se čehoslp« vački ministar predsjednik Tusar sastao sa talijanskim ministrom i« nostranih djela Sforzom i u taliian« skim listovima se pronijela vijest, da se radi o sondiranju terena za sporazum sa Jugoslavenima. Da ge« neral Graziani nije izrekao službe« no mišljenje? Sastanak između Sforze i dra Trumbića. Novi direktni pregovo« rj s Italijom. Uporno se šire vijesti, da put grofa Sforze u Veneciju ni« je ni u kakvoj vezi sa izložbom ne« go da će se grof Sforza tu sastati sa predstavnicima vanjskog mini« starstva kraljevine SHS. »Giomale d’Ttalia« donosi ovu vijest i tvrdi, da je istinita makar će ie dementi« rati agencija Stefani. Pošto se jc u Veneciji Sforza sastao sa TusA« rom, ova vijest dobiva dvostruku važnost. VANJSKI POLOŽAJ. Boljševici i Armenija. Carigrad, 10. augusta. »The Times« javlja prema brzojavu iz Erivana, da su �najviđeniji turskođatarski poglavi* cc pobjegli iz Nahičcvana u Per« ziju. Boljševički su oficiri obavijc« stili Armence, da su zaposjeli Šah* ruu (tu je bio opsjednut od Arme« nača Enver«pašin brat Nurifpaša. Pr. ur.). u ime crvene Rusije i cr« vene Turske, ali da ne misle na* pasti na Armeniju. Velika zbrka u Bagdadu. »Jour* nal de Debat« javlja iz Bejruta: Položaj je u Iraku (Mezopotamiji) sve jednako ozbiljan, engleska od* jeljenja na Furatu (Eufratu) uzmi* ču; garnizona u Divanijji je opsjed* nuta. Veliko vrijenje vlada u Bag« dadu, gdje gore garaže vojničkih automobila. Poljsko*ruski pregovori za mir i primirje bili su opet za kratko vri* jeme prekinuti. Prema vijestima iz Varšave 12. o. mj. vratili su se polj* ski parlamentarci iz Minska. Delc« gaciju sačinjavaju državni pocjtaj* nici Dombrowski i Wrohlewski te predstavnik parlamenta i general* nog št^ba. Ovaj prekid havijestio je Cičerin preko Kamenjeva engle* skoj vladi telegramom u kojem ve* li, da će poljska delegacija preči borbenu liniju 14. o. mj. u cilju po* novnog sastanka s boljševičkom delegacijom. Dopisnicima listova dozvoljen je pristup pri pregova* ranju. * I Francuska se povlači. U uvod* nom članku piše »Temps«: Kao što engleska, tako i francuska vlada ni* je namjeravala poslati Poljskoj po* moć protiv crvene vojske. Obzirom na vojnički položaj bila bi opasna svaka ekspedicija u zemlju, koja le* ži između neprijateljske Njemačke i neprijateljske Rusije. U politič* kom pogledu bile bi bez smisla, jer francuska politika ide za tim, da se poštuje versailleski ugovor o miru, te da se čuvaju obale rijeke Rajne. Ako bi Francuska morala štititi Poljsku, to će ona učiniti na zapa* du, a ne na istoku. Vrhovna komanda poljske voj* ske prelazi iz ruke u ruku. Prema vijestima iz njemačkog izvora fran* cuski general Weygand ipak je od* bio položaj vrhovnog komandanta poljske vojske odnosno odgovor* nog' šefa generalnog štaba. On je preferisao, da ostane u svom dosa* dašnjem položaju trojnog savjetni* ka. Prema vijestima iz Ziiricha od* stupio je poljski vojni ministar Lesnijevski. To mjesto preuzeo je general Setnokovski. Mobilizacija ruske flote. Moskov* ska »Pravda« javlja: Sovjetska vla« da saznala je, da neprijateljska mornarica hoće da preduzme napa* daj na ruske vode. Radi toga je ko* manda crvene armije naredila mo* bilizaciju ruske flote i proglasila rat* nom zonom Petrograd i kronstatski zaljev. Atentatori na Venizelosa uapše* ni. Iz Lyona javljaju: Atentatori na Venizelosa su uapšeni, jedan od Страна 3. „ПРАВДА" — .PRAVDA. Epoj 190 — Broj njih se zove Apostol Cerepis, bivši oficir grčke vojske, koji se pred* stavljao kao direktor jednog finan* cijskog lista u Ateni. Njegov sau« česnik Đorđe Kirjakis jc poručnik na raspoloženju grčke vojske. Na prvom saslušanju izjavili su, da su u Pariz došli jula mjeseca i da su bivši oficiri, koje je Venize* losova vlada otpustila iz službe do padu Konstantinovom, kao vatre* ne pristalice svrgnutog suverena. Pretres, izvršen u njihovim stanu, dao jc istražnim vlastima njihove korespondencije, pisane na grč* kom, francuskom i njemačkom je* ziku: bilo ih je šifrovanih. Pretres korespondencije daće važnih otkri* ča. Izgleda ovog momenta sigurno, da su atentatori došli direktno iz Berlina. Poznato je da Konstantin izdržava u Berlinu jedan propa* gandistički krug, čiji je cilj zamje* njivanje današnjeg grčkog kralja njegovim starijim bratom i na taj , način priprema na Konstantinov povratak na presto ili bar u Grčku. Izgleda da zavjera ima hiljade pri* I stalica među grčkim' oficirima. Domaće vijesti. i j I : i ’ ! j i I 1 Brzojav banjalučkih posjednika ministru predsjedniku g. Vesniću. Šalju nam slijedeći brzojav, kojega je udruženje zemljoposjednika iz Banje Luke poslalo gosp. ministru predsjedniku dru Vesniću u Beo* grad: »Banjalučki muslimani zemljo* vlasnici — nekad u svoj Bosni naj* bogatiji, a danas usljed »demokrat* ske« samovolje najbjedniji držav* ljani — prate grozničavom nervoz* nošću i napetošću borbp parlamen* tarne zajednice sa »demokratima« oka uslova za sastav nove koncen* tracione vlade. Zahvalni smo Vama na ispravnom shvaćanju, da se pri* stranim rješavanjem agrarnog pita* nja ne smije u dva miliiona musli* mana uzdrmati vjera u mogućnost opstanka u ovoj našoj zajedničkoj državi. Zahtijevamo samo jednakost za sve podanike bez razlike vjere i staleža, kako u dužnostima tako i pravima. Pravdu, samo pravdu tra« žimo! Fiat justitia pereat mundus! Zahvaljujući se. cijeloj parlamen* tarnoj zajednici naročito njezinim vođama, molimo da i u buduće us* trajete nepokolebivo na putu pravde. Za mjesni odbor udruženja banja« lučkih zemljoposjednika: Predsjednik: Hamdibeg Džinić«. Stipendije građa Sarajeva. Grad* sko poglavarstvo izvješćuje, da je gradska općina sarajevska predvi* dila i ove godine u proračunu kre* dit za stipendije i potpore đacima. Reflektanti nastanjeni u Sarajevu imadu do konca o. mj. svoje mol* be podnijeti kod gradskog pogla* varstva uz priklop svjedodžbe o do* sadanjim naukama, siromaštvu i zdravstvenim prilikama. Uhvaćeni i poubijani kačaci. — (Zvanično). Odjeljenje Javne Bez* bjednosti Mjnistarstva Unutrašnjih Djela saopštava: Žandarmcrijske patrole u okrugu požarevačkom uh* vatile su žandarma Ugrina Domi* rovica koji je pobjegao iz skopljan* skog zatvora, u kome je bio zbog krađe državnog novca od 22.000 di* nara. Gonjeni po Kosovu i Metohi* ji kačaci su se sklonuli po šumama na granici srezova stavačkog i is= točkog. Jedno potjerničko odjelje* nje okruga raškog naiđe iznenada na njih. Poslije borbe od nekoliko ; časova jedan kačak jc ubijen. Po« | slije njihovog razbijanja vođene su j po šumi pojedinačne borbe u koji* ' ma je stradalo nekoliko odmetni* kd. Od žandarma teško je ranjen Usein Milićević. Kačaka je bilo pre* ; ko jedne stotine, koji su pobjegli : pravcem Skadra. Potjera sreza jab*. 1 laničkog uhvatila je Veljka Jevtića iz Grgurevca, osuđenika na robiji. : koji se sve vrijeme odmetništva iz« i davao za majora. • Lovci i lovačka društva u B. i H. U Sarajevu se osniva »Savez lova* ca za B. i H.«. Pozivaju .se lovci i društva u B. i H. da se najkašnje do 21. o. mj. pismeno izvole izja* j viti, da li su voljni ovom savezu i pristupiti. Adresa: Lovačka sekcija Društveni dom, Sarajevo. Izdavanje ioli i gaša. Gradska i nam aprovizacija javlja, da počam [ od juče izdaje so i to po Ч, kg I na osobu, a od danas gas u neo* ! graničenoj količini. Cijena je gasu 24 K na veliko, a 26 K na malo. Stipendije za medicinare. Škol* . ske god. 1920./21. davače Zdrav* stveni Odsjek Zemaljske Vlade pripadnicima Bosne i Hercegovine Stipendije za Studente medicine i to: Đaci koji misle moliti štipen* diju neka pošalju molbe Zdrav* stvenom Odsjeku u Sarajevu preko kotarskog ureda rodnog mjesta ili mjesta stalnog boravka najkasnije do 19; septembfa 1920. Molbe koje prispiju poslije ovoga roka, neće se uzeti u obzir. U molbi treba mo* ‘ lilac tačno da označi: 1.) mjesto ' medicinskog fakulteta koji želi po* hađati: 2.) je li prije imao državnu Stipendiju ili koju drugu, ili se je iz svojih sredstava izdržavao; 3.) da I li moliteljev brat ili sestra imaju kakvu stipendiju ili su podnijeli molbu da im se ona podijeli. Molbe valja obrazložiti ovim svjedodžbama u originalu ili u zva* j nično ovjerovljenom prepisu: 1.) a* ko je molitelj apsolvent koje sred* nje škole: svjedodžbama zrelosti i j pošljednom godišnjom svjedodž* i bom; 2.) ako je visokoškolac: in« ; deksom i svjedodžbama vis. ško* le o uspjehu, što ga je postigao u I naukama za pošljedna dva semes* tra. Ovamo spadaju u prvom redu svjedodžbe o glavnim ispitima. A* ko u nekom semestru po naučnom redu visoke škole nema nikakvih glavnih ispita, onda treba dodati svjedodžbe i ispitima, bez kojih vi* sokoškolac ne može biti pripušten glavnim ispitima, a ako nema ni tih ispita, onda svjedodžbe o kolokyi« jalnim ili drugim ispitima i to naj* manje iz dva glavna predmeta od 12 nedjeljnih sati ukupno; 3.) rod* nim listom ili svjedodžbom zavi« čajnosti; 4.) svjedodžbom kotar« skog ili okružnog liječnika o zdrav* Iju moliteljevu; 5.) svjedodžbom siromaštva koju valja da izda u o« vu svrhu nadležna vlast u tekućoj godini. Molitelji koji žele pohađati vi* soke škole s nastavnim jezikom, kojeg nijesu u srednjoj školi učili, imaju dokazati da vladaju tim je« zikom u mjeri, koja je dovoljna da mogu predavanja pratiti. Stipendiju može dobiti samo o» haj, koji potpiše propisani revers o stupanju u državnu službu i os* talim obavezama. , ♦ PAPIRN1CA HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preporučnje svoje bogato stovarište ф svih vrsta papira, kancalarijskog i 9 školskog pribora. — Naručbe obavljaju brzo i točno se ♦ X Cijene umjerene. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglana M. Bohn&Co Zsom olya, Banat Centralna drogerija Braća Šaninagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. Poziv na izvanrednn glavnu skupštinu „Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu", koja će se obdržavati 2. septembra 1920. u 16 sati (4 sata poslije podne) u prostorijama banke. Dnevni red: X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X . 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000'— na K 10,000.000 —. 2. Promjena pravila. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem: Ravnateljstvo Musi imanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d. dj Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj $Iavooj skupštini, imadu privremene potvrde položiti na našoj blagajni u Sarajevu, ili na blagajni naše podružnice u Bos. Novom, najdalje do 27, avgujta 1920. �.ПРАоТа* — .PRAVDA* Стпана 4 Stran« Soci Bro! 188 na potpisivanje dionica Tvornice pokućstva d. d. u Sarajevu I. Potpisani osnivaju po propisma trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: ,Tvornica pukućstva dioničarsko društvo ц Sarajevu" sa sjedištem u Sarajevu. П. Trajanje društva ustanovljeno je na neodredjeno vrijeme. 1Џ. U djelokrug društva spada: a) da se bavi preragjivanjem i izradom svake vrsti drvenog materijala naročito u svrhu fabričkog izragjivanja pokućstva i gragjevne stolarije: b) da prodaje gotove nokućstvo i stolarsku gragjevnu gragju: c) da preduzimlje izradbu svake vrsti drva u šumi na svoj račun te u tu svrhu kupuje i zakupljuje šume i podiže pilane. IV. Osnovana glavnica društva ustanovljuje se na 4,000.00© K koja je razdijeljena na. 40.000 dionica po 100 K. Dionice društva glase na donosioca. Dionice se ispostavljaju kao jedinice, desetice, petice, de­ setice i dvadesetpetice. V. Osnivači doprinašaju u dioničku glavnicu u smislu § 155 t. z. toč. 5. kao apport: 1, Nekretnine upisane u gr. ul. br. LVI|74 i 93 k. o. Sarajevo sastojeće se od jedne kuće tro­ katnice u Koševo ul. br. 22 zatim od jedne velike fabrične zgrade sa drugim potrebnim nuzgrednim objektima te od neizgragjenog zemljišta u ukup­ noj površini od 4520 m2, koje leže djelomično izmegju Koševo ulice i Skerlićeve ulice a djelomice na drugoj strani Skerlićeve ulice, sve ovo na temelju vještačke procjene sa vrijednošću od 1,300.000 K. 2. stolarske strojeve sa potrebnim električ­ nim motorima, potrebnim priborom i stolarskim alatom, što se sve nalazi za pogon i izradbu po­ desno u fabričkoj zgradi, i to na temelju procjene 1 vještaka sa vrijednošću od 1,500.000 K. Prema tome doprinašaju osnivači u dieničku glavnicu uz priuzdržaj ispitivanja i obračuna po konstituirajućoj glavnoj skupštini uložak u vrijed­ nosti od 2,800.000 K i primaju za to protuvrijed­ nost od 28.000 dionica po 100 K. VI. Preostalih 12.000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 100 K po komadu prepušta javnom upisu uz ove uvjete: Rok upisa dionica traje od 15. augusta do 15. septembra 1920. Prije »očetka rada imade se na svaku dio­ nicu uplatiti prilikom upisa 10 posto a ostatak’, prema riješenju konstituirajuće glavne skupštine ali najdalje za mjesec dana nakon obdržavanja konstituira uće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaje se upisnicima pot­ vrda pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a pošto budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privre­ mene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. II Kad upisnik odnosne dioničar zadocni sa upla­ tom, platiće za zadocnjenja 6 posto kamata na ncpoložouu svotu od dana propisanog roka za uplatu do .dana uplate. Koi ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana,, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 t. z- za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dio­ nica odnosno potvrda, za keje uplata nije polo­ žena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos.-herc. vlade. Kad istcče očekni rok od 3-mjeseca, dotične potvrde na dionice, za koje uplata ne bude polo-, žena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju se nove potvrde, sa istim brojem i stavljaju se u promet, uplata za poništavanje potvrde, kao i višak, koji se dobi.e preko uplaćene vrijednosti za prodane nove dionice, unosi se u rezervni fond. Dioničarom postaje onaj, koga društvo primi ' te bude upisan u knjigu “dioničara. Osnivači imaju pravo, da po svom pronagjenju pojedine upise dionica sasvim otklone i upi­ sani broj dionica za pojedine upisnike smanji, a da za to ne navedu razloga. g VII. U ime troškova osnivanja otpada na svaku dionicu 15 K, koja se svota imade odmah kod upisa uplatiti. VIII. Osnivači su se odlučili, da u ovo po­ duzeću dadnu vidljiv udjel svima radnicima po­ duzeća i time osigmaju skladno sudjelovanje rada i kapitala te će se od čistog godišnjeg dobitka podijeliti 33 posto svima zaposlenim radnicima u razmjeru njihove plaće. .'X. Predbilježbe na dionice i plate primaju: Hrvatska Centralna banka d. d. u Sarajevu i njezine podružnice u Derventi, Mostaru, Tuzli, B. SamCu i Zenici, Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu, Hrvatska Poljodjelska Banka d. d. podružnica u Sarajevu, . • Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u B Novom, Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u Tuzli, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, Hrvatska Eskomptna Banka u Zagrebu, Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu, Prva Muslimanska Banka u Brčkom, Hrvatska Banka u Banjojluci, Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju, Hrvatska Kreditna Banka i Stedienica u B. Brodu, Muslimanska Banka u Banjojluci, Hrvatska Banka u Travniku, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu. X. Osnivači pridržali su sebi pravo imenovati prvo ravnateljstva na tri godine dana (155 t. z.). U SARAJEVU, 15. augusta 1920. Hrvatska Centralna Banka za B. i H. d. d. Hrvatska Poljodjelska Banka podružnica u Sarajevu d. d. u Sarajevu. Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka u Sarajevu. d. d. u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za B i H. d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja Daaiel & A. Kajos, Sara/ev* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c9c5c837f9682de7b35f8002b9a600bf.pdf e735cff24c22099d5da1997a68e70af7 PDF Text Text POJEDINI SRO« kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom __ i četvrtkom. Mabcioni ГЛАСМЈ® №СЛАВЕНСКЖ МУ^ММ^ЖЖВ ОРГАИВЗАВДЈГ?.. Sarajevo, subota 21. avgusta 1920. (б. zilhidže 1338.) Broj >6 (191) Dragocjena priznanja \ ___ _ . _________ ŠUPI lAC.rAVOST DRA KAPORA. - ISKRENA ISPOVIJED. dRIŠĆANSKA OSNOVA NA SVE STRANE. PRIM« VJERSKA JER ZA UGLED virusa U Momentu m Naroda« govoi* u«dnlk’ £7 znoglati dokter o muha« me dan sko (U) 1 urs*°J 1 ° m u h a m e d a n.s * v ? - ’ ’ u ^vaJ drzoviti Dalmati?ađ. koj* “ dranuo u FočH dovikl’u^: Aziju, I ur« cil«, ddkumen 'гао » ponovno svo« ju neupućenost ‘ totalno nepozna« vanje historije na^i« razvoja, i*jer1 . bi kao urednik '.doktor morao zna« ti, da ne posti’H muhamedanstva, nego Islam, muhamedanci, već musHma'®1' kao sto mko ne zove pristaše 'susove nauke isu« sovcima niti tu AJeru naziva isu« sovstvo, jer bi to b'Ja da 1 иУге' da. Ali taj dalm^tlpskir»demokra« ta« hotimice ost a, 9 J40.? ovoga po« grdnog naziva zamushmane, i ne« ma volje da što đa¥,CI.’ Јег on v,se zna o svojim »brt*^;11"®/ * а1ч*1И' ma i susjedima, ne^oh o istopleme« noj braći’ muslimr'M,ma- C ostalom bi bila dužnost brace Kurtovica i drugova, da pouče' а™Иа istomislje« nika, kako se m1 nazivimo, barem bi toliko mogli /папo Islamu. I o« liko bi mogao i. dr. Kapor kopirati živeći nKđuiniffsP™4, da se bar AMiko pokaže l'culturtnm pa da ne vrijeđa ovdje, ₽dje muslimani sa« čin java ju dobrd trećinu pučanstva, ali pravo govori*^’. °.vo njegovo ne« znanje ne iznena.duje, jer kad nje« $ov zelnljak, *oji je jo^sveuciliš« ni profesor, .nema ugovorne tačne POj-iove, оу oj . Ista )it.r„MWK.'sukanost i farjati« zovanje misa, umjetno podržavano štetnim nazadnjačkim i nesavreme« nim odgojem i mračnjačkim ideja« ma, vidi se ne samo u radu Sćepa« na Grđića, nego nažalost i na dru« goj strani. Tako čitamo u mitro« vačkoj »Srbiji« od 8. ov. mj. u članku »Narodni politički bukvar« i ove riječi: »U prvom redu treba da podignemo narodne škole, u ko« jima će se djeca učiti! Te škole tre« ba da su državne i na v j e r > skoj hrišćanskoj osnovi, jer samo se tako može budući gra« đanin obrazovati pa da bude'razvi« jena uma i oplemenjene duše. Ško« . la mora biti narodna, polaz do 16. godine obavezan, a obuka besplat« na. Bezvjerstvo kao izvor nevaljal« stva i pokvarenosti društvene ne smije da se unosi u školu«. — U sa« rajevskoj »Jugoslaviji« od 11. ov. mj. u članku »Preduvjeti narod« nog blagostanja« veli se i ovo: »Ka« ko su god kriva mišljenja o samom pojmu prosvjete, tako isto još is« krivljenija o temeljima, na kojima treba dizati prosvjetu. Ti temelji moraju biti u prvom redu stalni. trajni, neprejmijenjivi i nerazrušivi. Ispremiješali su se razni filozofski sistemi, pale su bezbrojne zasade ljudskog duha. Našu prosvje« tu moramo da zidamo na istoj stalnoj i nerazruši« voj pećini, na kojoj je po« digao Krist Crkvu svoju. To su vječna načela Kri« s t o v a*. Navedosmo, što piše »Srbija« i »Jugoslavija«, a napomenusmo, šta radi naš Sćepan Debeli, i možemo konstatirati, da je takovo mišljenje prava bruka i sramota za našu tro« v j e r s k u i troplemensku Ju« goslaviju. To je najočitiji dokaz vjerskog separatizma i konfesional« nosti i demokrata i radikala i puča« na. Na ovaj bi se način naša zem« lja pretvorila ne u jednu modernu demokratsku državu, već u čistd sredovjekovnu klerikalnu kršćansku državu na sramotu našeg kulturnog vremena i vjerske i plemenske rav« nopravnosti. Uza sve na nas miisli« mane neprestano viču radi naše to« božnje konfesionalnosti i separisa« nja, a sami naši sugrađani prelazf sve granice svojim hrisćansko«krš« ćanskim mentalitetom i ograđuju se kineskim zidom od nekršćana pa čak hoće školu i prosvjetu da hri« stijaniziraju! Mislimo, da je daljni komentar suvišan. Mi smo za vječnu spomen zabilježili gornje kuriozno mišlje«. nje kao dokumenat žalosnog shva« tanja naših sugrađana. Ipak želimo naglasiti, da je ovako nesavremeno mišljenje ne samo znak vjerskog separatizma i klerikalnog nazadnja« štva, koje se mora odlučno pobi« jati, nego je ono i jedan apsurd u našoj trovjerskoj državi. Kultura je internacionalna, ona se ne smije bazirati na »kršćanskim načelima« ni na preporodilačkoj ideji kršćan« stva«, prosvjeta je kao ptica selica, koja se udomljuje, gdjegod nađe povoljne uvjete. Kultura je gojena stotine godina kod Grka, pa je prenesena Arapima i od ovih došla u kršćansku Evropu, ali je uvijek zadržavla opći čovječanski smjer, da digne duhovni nivo i oplemeni dušu. Međutim je svakom dopušteno podržavati vjerski odgoj u konfe« sjonalnim školama, ali državne ško« le ne smiju se postavljati na vjersku hrišćansku osnovu niti se osvješta« vati, a još manje je dopušteno na« šu prosvjetu zidati na »vječnim na« čelima Kristovima«. To je bilo mo« guče u srednjem vijeku u čisto krš« ćanskim državama, ali je danas ta« kova pomisao prava bruka i sramo« ta za naš vijek. Ni sama ozloglaše« na »muhamedanska« (?!) Turska u naponu svoje moći nije poduzima« la ovake fanatične i netolerantne pokušaje, premda je mogla po ugle« du na kršćansku Europu (Cuius re« gio, illius reljgiol), Ali se ipak i dan« danas mnogo koješta zamotava na račun »nekulturnog« Turčina i sva« ko zvjersko nasilje označuje »azi« jatskom« metodom. Da pak sijed« benici Islama ne mogu biti toliki barbari ni tirani, to je svakome po« znavaocu Islama dobro poznato, kao i to, da su muslimani vazda pokazivali toleranciju i širokogrud« nost. Kao dokaz navađamo mišlje« nje priznatog stručnjaka g, dra Ći« re Truhelke, koji u »Tursko=slov. spomenicima« na str. 175. veli ove značajne riječi: »Osmanlija nije širio svoju vlast obarajući i uništavajući kulturne tradicije, što bi ih zatekao, do te« melja, da na njima sagradi svoju islamsku kulturu, nego je sebi pri« lagodio autohtone kulturne prilike i na njima snovao svoju građu. O« na tvrdnja, koja se povlači po svim školskim historijama, da su oni n e« milice obarali h r i š ć a n s k u kulturu u osvojenim zem« ljama, ne odgovara — bar što se Bosne tiče — nikako i s« t i n i. Oni tu nisu na silu isturčili ni kmeta ni vlastelina, nisu proganjali kršćane, nisu obarali crkve ni ma« nastire, nisu otimali staroj vlasteli vlastelinstvo i privilegije, već su posao asimilacije prepustili vreme« nu, koje razgrađuje, ali i iznova gra« di. Osobito su dokazali svoju dr« žavničku vještinu u tome, što osvo« jenom narodu nisu nametali ni svo« ga jezika, a baš se u tome odliko« vahu od svih ostalih naroda, koji su kao osvajači zahvatili u paoke kola svjetske historije, a baš tomu ima se možda pripisati silni razvoj turske carevine. Nijemci, kad os« voje pedalj tuđe zemlje, germani« ziraju. Francuzi galiciziraju. Rusi rusificiraju, a za ruskim vojnikom stopu za stopom slijedi pop sa pra« voslavljem; a zloglasni Turci? Oni su Grcima ostavili grčki jezik, sa grčkom gospodom se dopisivala porta grčkim jezikom, latinskoj go« spodi pisala je latinski, a sa slovjen« skom gospodom dopisivala je porta slovjenskim jezikom i pismom«. Ovaki »azijatski« metodi bi mo« gli i danas Jugoslaviji služiti za ug« ied, jer ne ističu jednu vjeru niti unitšavaju kulturne tradicije, već puštaju proces asimilacije vremenu, a ne jednome Grđiću i Prebićevi« ću, koji će svojim partizanstvom strmoglaviti čitavu Jugoslaviju, a isticanjem jedne vjere i protežira« njem jednoga elementa izazvati na drugoj strani opravdanu osudu i zgražanje. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Rezolucija naše skupštine u Rračanici. U petak dne 13. o. mj. obdržala se velika javna skupština naše or« ganizacije u Gračanici, na kojoj su u ime Centralong Odbora sudjelo« vali predsjednik Presv. gosp. H. Ha« fiz Ibrahim ef. Maglajlić i naš glav« ni urednik g. Korkut. Skupština je bila jedna sjajna manifestacija so« lidarnosti sviju slojeav naših masa, a naročito našeg težačkog svijeta. Ovaj kotar koji broji preko 18 hi« ljada muslimana dokazao je, da I stoji čvrsto i nepokolebivo uz našu I organizaciju, da stoji uz njezin pro« I gram i odobrava njezin rad. Na i skupštini je bilo preko hiljadu i po 1 duša, pretežno težačkog svijeta, koji I je sva razlaganja salušao sa najve« ■ ćom predanošću i oduševljenjem. I Mi ćemo se u narednom broju osvr« i nuti na tečaj skupštine, a sada do« I nosimo rezoluciju, koja je jednogla« , spo usvojena na pretilog g. I. Me« himagića. Rezolucija glasi: Saslušavši referat izaslanika Cen« i tralnog odbora muslimani kotara I Gračanice okupljeni na skupštini o« držanoj 13. augusta usvajaju ovaj . zaključak: 1 .) Prima se na znanje i odobre« nje rad .vodstva naše organizacije, te se Centralnom i Radnom odboru izriče potpuno povjernje. 2 .) Ogorčeni nedoličnim postup« kom policajnog komandanta Ču« purdije čijoj su surovosti i nepromi' šljenosti pala žrtvom dva mlada ži« vota u Bijeljini, skupštinari odluč« no zahtijevaju, da se ovaj nemili slučaj podvrgne nepristranoj istra« 1 zi i krivci privedu oštroj i doličnoj kazni. Braći u Bijeljini izrazujemo svoju sućut, radi ovog drakonskog šikaniranja, od strane polici je, a vla« di obraćamo pažnju na činjenicu, da okružnik Gruđić u ovakim slu« čajevima pokazuje mnogo pristra« nosti. 3 .) Protestiramo što se u našem kotaru ne pristupa isplati beglučke rente, premda ima dosta posjednik kih familija, koje su radi toga zate« zanja ugrožene u svojoj eksistenciji. 4 .) Protestiramo što je vlada glu« ha na molbu seljana iz Lukavice za i otvorenje škole, premda selo broji preko 1300 duša i premda su selja« ni obećali i zemljište i materijal i potrebne irgate. Ovo zavlačenje u« pada u oči, tim većma što u cijelom našem kotaru nema ni jedne škole i u muslimanskim slelima, premda mu« slimani broje preko polovicu žitelj« j stva u ovom kotaru, i premda u : srpsko«pravoslavnim selima postoji [ šest državnih škola. 5 .) Tražimo da vlada u našim kra« jevima podigne ratarsku školu, po« j moću koje bi se pridiglo naše skroz I primitivno gospodarstvo. luslimansha trgovačha I оМп№ banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Ini и nhi taokonlR j i knijivstvii SHS Miioiii 1 trti MNtjnliL Ohntji sn Hinili Dlosifta glavnica R з.поо.тео iipfcl Ш vrsti. ----------. . nedaji sjt vrets гађс, i fsgleilto m ilsetai MulralBL ____________________________ Podružnica u Boa. Novome.____________________________ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka baaЦа, Загајвуо - Interurban telgfon: Zli �prilikom podjele izvoznica, koje je on davao samo svojim ljudima itd. Šta govore brojke o našem prosvjećivanju? Ukup­ no Dječ. .Sarajevo grad 528 122 651 Sarajevsko okružje 1547 7» 1626 Tatlaneko 2698 1691 3232 Mostarsko Banjalučko Bihaćko „ r „ 1678 „ „ Ukupno 1113 1034 17«! 1950 1478 167j 1 1645 100' 139; 1143 9921 92 7' 10889 Ukup­ nu Dječ. Dj«s. 673| I 1399 445; i 6581 1118 . 2057 981 200 1881 1203 652 1855 5140 1849' 6982 2046| 948 2994,' - —J 1003' 1 246z| 474* i Seal 1477 1896 718 2614 3403 1703 5106j 2402' 97t[ 3374 2689 976 3685: 16u[ 4u| 2039 400 285 635! 12618 G137 18750 14694 3350 5691' 20385 Naša su djeca, naša nada i naša budućnost. Ako zaboravimo našu djecu, učinili smo najviše zlo sami sebi. Zato već u ovoj školskoj go* dini dajimo djecu u škole. Nastoj* mo, da nam djeca redovito pohaš daju škole, jer svaki izgubljeni dan ju nauci, velika je šteta. Što se u nas uci izgubi vremena, to se teško na« doknađuje. Mnogi se naši ljudi — mislim nas ročito na muslimane — ispričavaju, da ne šalju djece u školu jer nema* ju učitelja muslimana. To nije po* sve opravdano. Po gotovo kada uo« cimo ove brojeve: u Bosni i Herce* govini ima učitelja musliamna samo 114. Srba pravoslavnih 490, rimokas tolika 511. jevreja 13. a drugih vje* ra 9. Eto i pvdje smo se mi poka« zali, kao stari nehajnici za'prosvjes ćivanje. Zalud je od zemaljske vlade tras žiti muslimana učitelja, kada ona ne može od 114 učitelja muslimana udovoljiti svakom mjestu. Red je na nama, da što više islamske omlas dine šaljemo u učiteljsku školu. Što smo zaboravili do sada, ne zaboras vljajmo od sada. Osim toga, kada je zbilja ovako malen broj učitelja muslimana, vr* lo je neopravdan i čak glup razlog zbog toga ne slati svoje dijete u školu. Ako iko, a ono učitelji naj* manje paze na vjerske razlike. Uči« teljima su mili njihovi đaci, pa koje oni vjere bili. Naša je dužnost, da što više od* gojimo omladine svoga naroda. Sa* mo školom i prosvjetom polučiće* mo narodnu sreću i pravo oslobos đenje. Učitelj. Bilješke. naše uredništvo tu vijest dobilo u i poštom poslanom pismu s Ilidže«. Da se ova stvar objasni, rrebaće se »N. J.« još koji put da osvrne I na ovu tugaljivu i žalosnu novost, koju nam je upriličio Šćepan »ne* prikosnoveni«, nc bi li ovu našu zlosretnu državu duhovno centra* lizirao oko grkvcno»pravoslavnih ; svetkovina i unificirao pomoću pra* i voslavlja pa da postane prava hriš* i ćanska država. Da ovaku konačnu ; nakanu goji Grđić, to se vidi iz sva* kog njegova micaja u školskoj po* . litici, koju on vodi u znaku pra* i voslavlja. Mi smo o ovakoj potaj« ! noj žlji Šćepanovoj potpuno uvje* reni i osvijetlili je više puta kao n. I pr. prilikom podjele štiendija, gdje I je muslimane zakinuo na račun i pravoslavnih za četvrt milijuna kru* I na pa prilikom namještanja nastav* nika na razna viša mjesta, gdje sa* i mo postavlja svoje istovjernike pa Ipak je kriv. Mi smo u dva nav* rata osudili uvađanje čisto crkvenih ceremonija i osvještanja, što ih po* malo zavodi u narodne škole naš »liberalni« načelnik prosvjete gosp. Grđić. Službeni list kuša da skine krivnju sa g. Grđića, koji tobože daleko stoji od svega toga, pa u broju od 18. augusta donosi: »J e= dan osvrt«, u kome ovako op* ravdava svoga gospodara: »U 155. broju »Narodnog Jedim stva« objavili smo noticu o osveš* tanju nove školske zgrade u selu Vojkovićima. Jučerašnja »Pravda« na uvdonom mjestu među ostalim citira pomenutu noticu. navodeći, da je tu vijest dao načelnik pro* svjetnog odjeljenja g. Š. Grđić na* vodno kao »saopćnje4. Taj »Prav* din« navod je neispravan, jer je Glede skandaloznog slučaja os* većenja nove školske zgrade u Voj« kovićima, koje je obavljeno 27. o* mj. (po starom) imamo primijetiti samo toliko, da je »N. J.« učinilo slabu uslugu g. Grđiću onim osvr* tom, jer ga od krivnje ne može op* rati. G. Grđić valjda je toliko svje* stan, da on nosi odgovornost za sve, što se radi oko škola u našoj zemlji, jer je on načelnik za pro* svjetu i vjere. Kao takav odgovo* ran je Grđić i za ono osvećenje jed* ne državne školske zgrade i samo je on mogao narediti ili dozvoliti to sredovječno glupo praznovjerje na sablazan svega kulturnog svi* jeta. Katolici Pravoslavni Muslimani Po okružjima: Travničko БраЈ — Broj 191 .PRAVDA* — „ПРАВДА" Strana 2 Страна A Hitri Bjelevac: Rene Logotetides. (7o) »Moraju li se odmah novci položiti?" — »Moraju«... odgovori činovnik komisije. »Može li se čekom na banku? — Može. . . reče isti činovnik s kojim je ihsan razgovarao. Nasta šutnja. Svi su gledali prisutnog časnika, jw su već sada mnogi trgovci znali, da će ili skupo platiti, ili ne kupiti.., »Deset. . .“ reče kratko Ihsan. Telal ponovi: »Deset hiljada lira! . .« Jedan omalen -Židov, kudrave kose i malih očiju ispod prosijedih obrva, piskutljivp^^učljivo dobaci: »Dvanaest...« Ihsan nije dao telalu 'opetovati: — Petnaest... Opet šutnja. Velal opetova : »Petnaest hiljada lira. ..“ Mali Židov kudrave kose pogleda mladog čas­ nika i progovori nešto hebrejski. Telal ponovi još jednom: »Petnaest hiljada lira...“ .. . »Oko tristo hiljada franaka...“ reče neko od prisutnih francuski. ... Onaj časnik kupuje!.. reče jedna gospodja, koja je stajala iza vrata pokazujući na Ihsana itog jedinstva! Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostr /skoi skupštini. Apelujeino -na našu srednjoškob sku mladost, da se u što većem bro= ju upisuju u učiteljske škole u Mos staru i Derventi, jer su narodni uči* telji prvi i pravi prosvjetitelji svo« ga naroda. Bez učitelja nema prave narodne prosvjete, a prosvjećivanje je farzi ajn svakom muslimanu. U* čitcljsko je zvanje osim toga jedno od najidealnijih zvanja, jer je uči* telj onaj, koji neposredno prisluš* kuje bilo svoga naroda, s njime op* ći u svim zgodama i nezgodama, s njim osjeća i veselje i bol. Uzme li se u obzir, da su u našoj kraljevini učitelji vrlo dobro situirani, onda potpuno mirne savjesti možemo preporučiti našoj učećoj mladosti, da se posvećuje ovom lijepom zva* nju. Uredništvo »Pravde«. FELJTON. Ako je dakle ta vijest o osveće* nju šk. zgrade došla »s Ilidže u poštom poslanom pismu«, to ipak ne ispričava načelnika prosvjete u očima nepravoslavnog svijeta, koji to osuđuje, jer je takovo pismo mo* glo doći samo sa znanjem i odo* brenjem g. Grđića, a valjda ga dru* gačije ne bi ozbiljno uzelo ni »N. J.«, koje znade, ko upravlja našim školstvom. A ako je počem bio ka« kav »tajanstveni muhur« sa Ilidže na tom pismu, mogao je samo po* teći iz blizine Šćepanove, koji se nalazi na ljetovanju i odmaranju od »napornog« rada u jednoj vili na Ilidži, gdje jc po svoj prilici i pala pdluka-o osvještanju državne škol. zgrade. Ipak je kriv! Samo tako na* prijed u interesu stvaranja duhov­ : ' i I ' ' j j < I j (Nastavak.) Govor profesora I. Baljića. Vrlo me veseli što sam doživio čas, da se na ovakoj1 impozantnoj skupštini muslimana razvije pro* gram naše organizacije, istaknu re* zultati njezina rada i dadne direk* tiva. To mi je tim milije, što se ova skupština održaje baš u Mo* staru, gdje sam čuo sa raznih stra* na prigovore proti radu organizaci* je, pa držim da je gg. predgovorni* cima uspjelo dokazati da je istak* nuti način našeg grupiranja naj* shodniji. Podvrgava oštroj kritici, odvojenost i povučenost nekih na* ših inteligenata od narodnog rada, te uz burno odobravanje skupštine konstatuje da biti kulturan ne zna* či ako se čovjek, žaca nositi fes i priznavati se članom J. M. O. Ko nema kuraže za ovo dvoje, ko ima* de nastrani politički odgoj, toga može naša zajednica mirne duše da pusti, jer bi svojim prisustvom ka« ipo mogao kvariti harmoniiu rada i stabilitet naših redova. Dotični je malodušan, kad mirna oka gleda patnje svoga brata i sestre i zato od drugih prima komlimente kao kul* turan elemenat. Zatim vrlo popularnim načinom objašnjava značenje narodnog je* dinstva, te jednom jakom kritičkom analizom upozoruje na razliku, koja vlada u shvatanju ove ideje kako je za nju radio i cijeli se život bo« rio naš kralj Nj. Vel. Petar I. Ka* rađorđević i Njegovo Kr. Vis. Re« gent Aleksander i kako je ova ideja konačno kristalizovana u krfskom paktu, što ga stvoriše naši najbolji sinovi, te kako su istom idejom bile nošene one hrabre legije naših bo* raca, kad sa solunske fronte dohr« liše k nama da' nas oslobode i shvatanje, što nam ga silom hoće da narinu neki naši pravoslavni šove* ni. Ovi pravoslavni šoveni misle da se narodno jedinstvo sastoji u hegemoniji srpskog plemena, te je ovo shvatanje jedino krivo nesre« ... Skupo je plaćeno!.. govori neko grčki. ... Ja sam poznavala liječnicu, Renu Logoteti­ des ...« govori jedna gospođa jermenski. »Njezin se imetak prodaje, jer je pobjegla iz zatvora u Trapezuntu...“ , Do prozora zaklonjena zavjesom stajala je jedna žena odjevena u bijelu haljinu sa komprenom na licu i posmatrala prisutne ne skidajući svoga po­ gleda s časnika, koji je drhčući vadio lisnicu i raz, motavao ček, da ga preda komisiji, ako se više niko ne natjecao. Da ju je ko izbližeg pogledao vidio bi koliko se je borila da se ne oda, da ne krikne, da se ne sruši na pod gledajući tu prodaju onoga što je bilo tako usko vezano uz njezin život i njezinu prošlost. Rene Logotetides, koja je bila pod kopre­ nom te nepoznate gospođe htjela je u ovaj čas kada je vidila, da je dovršena prodaja njezina namještaja prići časniku da ga zamoli, da joj ustupi sliku. Šta će njemu? mislila je ona ne mogavši prepoznati Ihsana u časničkoj odori obrijanih brkova, koji se je u ovo pet godina toliko promijenio, da ga mnogi nisu poznali. Nu, Rene se je plašila, bojala se ne­ čega — kao da taj časnik mora biti ili on, ili ne­ kakav detektiv, koji je došao ovamo možda i radi čega drugoga. Možda i radi nje? .. . Možda su doz­ nali, možda je isti taj časnik gleda i izaziva? A ka­ da bi zatražila njegevu sliku onda više ne bi bilo sumrtje.. , Teliti je prekinuo njezino razmišljanje povikom: »Petijaest hiljada lira. .. drugi... treći puti... Svi suk prisutni pogledali časnika koji je položio na oko hladnokrvno ček na stol i stavio na njega svotu i potpis. Neki su Još međusobno razgovarali, a onda đenosti naše mlade države i neza« dovoljstvu muslimara ј Hrvata ka* tolika. Ovo је;.шВ jenje riesamo nekulturno i nešavrerAenOi ne{.0 mo* že da ostane vječitin uzrokom raz* dora, sto je veoma opaSno za sre* đenost naše države. Izgleda mi da je nas muslimane oqnosno naju Or» gamzaciju zapala ta 2adaća. da is» pravno shvatajući rlarodno jedin* stvo ne samo najvgc trpi zbog to* ga, nego da izglađuje i premošćuje opreke koje vladaj u između ovako oprečnih shvatanja. Muslimanski e« lemenat po svojjj pitomoj naravi i blagoj ćudi, pp svojoj tradiciji i svojn odgoju гдг»ј osvetu i ta paša mržnja proti ovaga najogavnijeg ijudskdg svojstva daje nam pred« nost i mogućnost^ da zaboravljamo nanešene uvrede ј teške rane koji« ma još od prevrata do danas krva« rimo te smo rifljpripravntii da dje? lujcmo u duhu Г-omirljivosti, ako nim se s bratske strane iskreno pru« ži ruka pomirnica. ■ Nažalost svag* dašnji događaji i ^„Јс činjenice: progoni Muslimana razna podme* tanja i klevetanja govore jasno, da su mnoga naša braca j0§ daleko od ove pomirljivosti, ti da mi još uvi«4 jek moramo koncenkrjsati svoje sile za samoobranu. Naj ve(ji 8U nepri. jatelji nMnda i državu onj mračni rUhienti, Tcoji‘podgriiL}vaju nekc nemile epizode u* koji huškaju u mase, W^svoju vlast misle uspostaviti podbadajući na ntržnju i osvetu. Napomenuo sam, da nam je puha i kapa i jaka, ako prikupljamo sile za samoobranu, a kamo li da bismo činili ono što je u očitoj opreci sa našim karakte* rom. Mjesto da intelektualne vođe o« ne šovenske klike lojalno priznaju svoju i svojiB sunarodnjaka i su« vjerenjaka krivnju kod napadaja na generala Terzića i kod raznih razbojničkih napadaja u Hercego* vini, mjesto, da priznaju da samo pripadnici ovog elementa jesu i mo* se počeli razilaziti, jer je prodaja kuće odgodjena do sutra. Časnik je stajao kraj stola i gledao u ne­ kim mislima preda se. Njegovo lice bez čita, kao mramor izgubilo je izraz živa čovjeka. Kao mra­ morna statua stajao je i gledao preda se u jednu tačku, koje nije bilo u ■ prostoru. Rene se još čas odlučivala bili prišla tome čovjeku, koji je postao vlasnik njezina imetka, ali je uvijek odvraćala bo­ jazan, da je ta skromna želja ne oda. Kada je komisija ustala i zaputila se vratima, Rene pomakne koprenu s lica pod šešir i zagleda se u mramorno lice časnika, koji je još uvijek stajao kraj stola i njemo gledao preda se. On!., prošapće grčevito Rene i nešto je stisne u grlu. Zamagli joj se pred očima, uhvati je nesvje­ stica i učini joj se kao da se čitava kuća oko nje okreće. Brzo pusti koprenu na lice stisne grudi ru­ kama i pođe prema vratima. Zaustavi se na pragu i baci još jedan pogled na časnika, koji se nije ni maknuo, ni pogledao. . . Polako klecajući nogama, zaustavljajući dah i gušeći plač siđe Rene niz basamake i izađe na ulicu. (Nastaviće se). Muslimani, čitajte i širite „PravduH �iSooj Hl — Broj gu biti agitatori ех kralja Nikite, oni su se poslužili najogavnijim sredstvom: podvaljivanjem, da ta« ko jednim hitcem ubiju dva zeca. Aranžirali su u beogradskoj štampi izvješća o tobožnjem organizova« nom komplotu muslimana na gene« rala Terzića, da time javno mišljc« nje Jugoslavije uzbude proti musli« mana i dadnu povoda brahiajlnoj sili, da nevine muslimanske seljake dane i dane drži zatvorenim i da ih užasno zlostavlja, a da sa druge strane skrene pažnju suda sa pravih zločinaca. Vuk je janje zaklao, što mu je lani mater psovalo, te se da« iias na žalost naš nevini i teško na« paćeni muslimanski ekmenat nala« Vi u položaju tog janjeta. Vrlo je strašan simponi da se jednom okor« ее»Л crnožutom tipu, Đordu Co« I irilun.r^ža da u ovoj harangui vo« di glavnu’ stvara neprijatelj« ski front pri** muslimana i Hrvata. Interesantno’c uz Čbkorila sto« je svi negdašti* miljenici austrijske uprave i najre1^* šP*cl* crnoga ka« bineta, a za na?e ie upravnike vrlo nečasno što v!Ć jednoć teftere cr« nog kabineta ¥ ^tvore, da se vidi ko je vjera, a ро.јепеује™Rad naših irfađ*h ljudi oko osm« vanja zemljor;d***čk'b zadruga i obdržavanja a^’^tskih tečajeva smatra se kac rovarenje proti dr« žave, te se tin.e Priječi naš kultur« ni i ekonomsP '”Predak-, Našim obrtnicima ogjčuva se život, jer sc za neznatni prekršaje užasnim globama kažnjav?iu-,te svaki ova« kav siromah dati* n°ć strepi kad će ga ćeif naših protivnika lišiti nje« gove cijele imoVne * oduzeti mu posljednji uslov {ksistencije. Svrša« та burno aklaminP °d cijele skup« štine. . Politički pregled. UNUTRASN f POLOŽAJ. Pitanje zemalja« vjađe u Sara« jevu. Isti list јз^Ја: klede rekon# strukcije zemalj’ke vlade za Bosnu i Hercegovinu nije stvorena dc* finitivna odluka PoSto se ministar na raspoloženja, Miša Irifunovic ustručava primi'*, tijesto predsjed« r»iV-a 7Pm 11 јчкр dade. Demokratska zajednica preteže za mjesto po«' vjerenika unu.ra^ni'h djela srem« skog velikog ^рапа Misi vica, a za - vi erenika prosvjeti,! Šcepavia Grdite. p4jar!>din klub predlaže"' za povjerenika .». trgovinu Dra Bado« vinca, a za poljoprivredu prof.Jan« kovića. Kandidati.ostalih grupa još nisu poznati. , Dr. Mušicki odbio portfelj. »Jug. List« javlja: Pošto je Đr. Mita Mu« šicki odbio portfelj za konstituan« tu, to će ovaj biti ponuđen profe« šoru univerziteta Dru Laži Marko« viču, koji u pitanju ustava zauzim« lje stanovište slično Protićcvom. Pripreme za napadaj. Brzojavlja« ju iz Ohrida: I ovdje se čine pripre« me za napad na našu granicu. U Podgoricu dolaze mase Arnauta i primaju oružje i municiju iz maga« čina, koji je pod upravom Sali Bit« ke, poznatog italijanskog agenta. Napadaj na našu granicu je ranije pripravljen. Predomišljaji pripreme za napad na našu demarkacionu li« niju su nesumnjivo utvrđeni. Uhva« ćeni dekreti albanske vlade u Tira« ni, kojim je ona prije mjesec dana imenovala Jašara Erebaru, pozna« tog bečkog agenta za prefekta de« barskog, isto tako i dekret kojim je imenovan za vojnog komandanta te oblasti Ramizbeg Vac, raniji ofi« cir turske vojske, sada poznati pri« stalica turskih nacionalista i njiho« vog vođe Kemela. Provala Arnauta na naš teritorij. 13. o. mj. jaki organizovani odredi Arnauta napali su naša odjeljenja na demarkacionoj liniji na Crnom Drimu sjeverno od Debra, naime od Topovijaskog mosta do ušća rijeke Busterice. Pod pritiskom jakih sna« ga naši su prednji dijelovi povukli se na svoje glavne položaje. Nema razloga nikakvoj sumnji da će ovaj ničim neizazvani napad Arnauta koji je s planom pripremljen, biti zaustavljen i da će naša prvobitna demarkaciona linija u najkraćem , roku biti postavljena. Prema tome netačne su vijesti o padu Debra i druge slične njima. Napadaj na Crnu Goru. Iz Rima javljaju, što se čuje iz crnogorskih krugova, da će Crnogorci u Gajeti, »ИРАВДА* — *PRAVDA. njih do 10.000, u septembru biti pre« VANJSKI POLOŽAJ. nešeni u St. Ivan Meduvanski i u Proglašenje nezavisnosti grgda Ri« Skadar, da zajedno s Arnautima u« padaju u Crnu Goru. Hranom i o« jeke. Prema jednoj depeši iz Rima dijelima snabdijeva ih talijanska in» »Epoha« javlja, da će jedna delega« tendantura. Razumije se, da je me« čija riječkog narodnog vijeća pri« spjoti u Rim sa zadatkom, da izvi« đu njima najmanje Crnogoraca u« opće, a pravih nimalo. Ako je ova jesti italijansku vladu o volji naro« vijest uostalom istinita, tada se je da grada Rijeke, da se Rijeka ргб« proti jedinstva naroda Srba, Hrva« glasi nezavisnom državom. Država bi imala svoj parlamenat. Vojsku ta i Slovenaca sakupila banda svjet« ne bi imala, ali svi njeni građani skih pustolova, sakupljenih s koca između 17 i 52 godine starosti bili i s konopca, u društvu s Arnautima. bi obavezni braniti otadžbinu. A pravi Crnogorci će im već pot« »Temps« u vidu depeše iz Rima do« prašiti tabane. nosi izvjesne detalje o projektira« Izlika za provalu preko naše gra« nom ustavu te države. Izabrani ob« niče. Pripreme za napad nesumnji« lik bio bi republikanski s jednim vo se utvrđuju prema saopštenju odgovornim predsjednikom i vla« koje je neka albanska delegacija još dom zatim jedan parlamenat iza« 16. o. mj. pustila u francuskoj, En« bran od građana oba spola i jedan gleskoj, Švajcarskoj i Italiji, u ko« ekonomski savjet izabran od sedam me se veli da su srpske trupe upale velikih profesionalnih, korporacija. u Albaniju u tri pravca: Skadar, Ministri sa političkm resorima bili Elbasan i Debar. Kako se međutim bi izabrani u parlamentu, a ministri vidi iz beogradskih saopštenja po« s resorima tehničkim u ekonomskom vrij edena demarkaciona linija sa savjetu. Granice buduće države ni« strane trupa albanske vlade nije još su određene i neće biti dok pome« uspostavljena. To su stare bečke i nuta delegacija ne dođe u vezu s i« Beogradu dobro poznate metode za talijanskom vladom. Postoji jedan bacanje krivica na drugoga. projkat koji predviđa inkorporaci« Poboljšanje na demarkacionoj li« ju istočne obale Istre sa ostrvljem niji. Javlja se iz Beograda: Stanje koje je specifikovano u londonskom na povrijeđenoj demarkacionoj li« paktu, naročito ostrva Rab i Krk. niji u Donjem Debru poboljšano je. Ima ih koji bi htjeli također da i Provala bugarskih komitadžija I Bakar pripadne novoj državi. na naš teritorij. »Jugosl. List« javlja Izjava Kamenjeva. U izjavi đatoj iz Beograda qd 19. o. mj.: Na juče« 1 socijalističkom listu »Humanite« od rašnjoj ministarskoj sjednici izvije« I Kamenjeva, obraća se predsjednik stio je Dr. Vesnić, da su jake bugar« i ruske misije protiv vijesti francu« ske komitske čete provalile na na« skih listova da sovjetska vlada na« šu teritoriju u Macedoniji. Dr. Ves« mjerava kod pregovora o miru sa nić je naglasio, da je bugarski mi« Poljskom postaviti predloge u pri« nistar predsjednik Stambuliski ne« log Njemačkoj. Dalje izjavljuje, da što prije upada obavijestio o nje« sovjetska vlada nije ni s Njemač« mu našu vladu, označivši mjesta, kom a ni sa jednom drugom drža« gdje će komite provaliti i imena vom učinila kakvih ugovora, koji bi njihovih vođa. Bugarska se izjavila direktno ili indirektno bili upereni nemoćnom, da taj upad spriječi. O« protiv Poljske. Poljacima su po« vaj korak naišao je u političkim i stavljeni uvjeti, koji ne sadržavaju diplomatskim krugovima na vrlo ništa o odnošajima između Nje« simpatični prijem, pa se smatra kao mačke i Poljske niti o odnošajima prvi korak Bugarske za približenje sa drugom kojom susjednom drža« našoj državi. • vom. Sovjetska vlada odbija svako Talijanske spletke. Nekoliko po« I mišljenje da bi pobjeda nad polj« slanika podnijelo je u komori rezo« i skim imperijalistima mogla da služi luciju u kojoj se poziva vlada, da i pojačanju militarizma u Njemačkoj Crnoj Gori izvojuje pravo samo« i ili u kojoj drugoj državi. opredjeljenja i da nesmatra okupa« Stanje boljševičke vojske. Var« čiju ove države od strane Jugosla« , , savski dopisnik pariškog »Matina« vije kao gotovu činjenicu. Raskralj Nikita u Skadru? Isti ; brzojavlja svom listu: Cijela crve« list javlja: Prema vijestima, koje se I na armija sliči sada enormnoj pred« sada potvrđuju, nalazi se bivši cr« [ straži, bez artiljerije i bez potrebnih nogorski kralj Nikola sa svojim si« i sredstava da uspješno nastavi ofen« nom Danilom u Skadru. Talijani su I živu. Radi brzine poljskog uzmaka, ih prebacili iz Italije u Albaniju. Sa I ruska pješadija je mogla napredo« na konju, pa u kolima i auto« njihovim boravkom dovode se u ve« : vati mobilu, hraneći se s time što je na« zu posljednji napadaji Arnauta na i lazila kod seljaka. Ali municija i to« našu teritoriju. povi ostali su daleko otraga. Tgmo Sastanak poslanika iz okupiranih se sada grozničavo radi na tomu, da krajeva. Narodni predstavnici iz Ii taj materijal pođe naprijed. Oteš« Gorice, Trsta, Ljubljane i predstav« čano je to zato, jer na većini polj« nici iz zaposjednutih krajeva dola« t skih željeznica ne mogu da se kre« zc u Zagreb na sastanak 21. o. inj. ću ruski vlakovi radi razlike u kolo« Na tom će se sastanku vijećati o sjeku. vrlo važnim pitanjima jadranskog Strava i oduševljenje u Italiji. U problema i o tužnom stanju našega I nekoliko sedmica u Italiji je eksplo« naroda u okupiranim krajevima. diralo pet barutana, a kod nekih još Položaj u Sloveniji. Kako se iz osujećeni su pokušaji za uništenje. Ljubljane javlja postati će u Slo« Uništene su dvije velike, u Mleci« venskoj deželnoj vladi povjereni« ma i Florenci. Iz izvještaja u tali« kom za unutrašnje poslove neutra« janskim nacijonalističkim listovima lac Dr. Pitamic, profesor pravnog razumije se, da je zavladala prava fakulteta ljubljanskog sveučilišta. depresija', jer njihovi krugovi shva« Povjereništvo za socijalnu skrb do« ćaju. da su ovo djela radnika, da o« biti će Dr. Ravnihar, a za pravosu« đe bivši predsjednik deželne vlade । sujete ratovanje. »Dolje oružje, Ita« lijo!« govore joj rođeni sinovi, jer Dr. Žerjav. Općinski izborni red za više neće da se biju, i ne osjećaju Sloveniju se revidira. Već raspisa« da su opravdane aspiracije talijan« ni izbori se odgađaju. , Otpravnik posala Njem. Austri« I skih socijalista. Stanje u Mezopotamiji znatno se je u Beogradu. U cilju obnavljanja pogoršalo. Englezi su poslali u po« normalnih diplomatskih odnosa po« slije izvršene ratifikacije senžer« ! moć opkoljenoj posadi u Jerboji menskog ugovora o miru dr. Nin« ; veći broj četa, na koje su pobunjeni Arapi više puta navalili. U oštrim čić zastupnik ministra inostranih bitkama bilo je mnogo mrtvih i ra= djela, ministar industrije i trgovine primio je u naročitoj audenciji , njenih. Indijskim četama uspjelo je, da forsiraju Eufrat i da rastjeraju predstavnika austrijske vlade Ho« vojsku od 2000 Arapa, koji su ima« fingera. Ovom prilikom Hofinger li 250 mrtvih. Englezi su izgubili 20 je predao svoja akreditivna pisma, ljudi. Napadaj na Bagdadsku že« kojima se akredituje kao otpravnik poslova vlade Austrij. Republike. Ijeznicu traje. Pobunjenici pokuša« vaju, da opkole grad. , Dokle će zasijedati Narodno predstavništvo. Kako nam iz Beo« Bitka oko Varšave. . Prema /f>o« grada javljaju, izjavila je jedna is« sljednjim vijestima iz Vrašav«' pro« taknuta ličnost demokratskog klu« tinapadi Poljaka razvijjau set sa us« ba, da će novo ministarstvo ostati pjehom u sektoru ispred A'aršave na kormilu sve do izbora za usta« kao i u sektoru sjeverno iod Varša« votvornu skupštinu, a možda će i ve. Na ovom sektoru »Oljske trupe sama provesti izbore, koji bi sc i« dolazeći u pravcu od/Toma napre« mali obaviti u drugoj polovici mje« duju prema istoku. Bmatra se da je seca novembra. Već sada se opaža veza s Gdanskon^osigurana i da je živahno gibanje i pripravljanje na« prolaz pristaništu prokrčen. Vozovi rodnih poslanika za izbore. Narod« idu do Strasbpmda. Bitka koja je no predstavništvo neće se raspu« sada u prvoj/fazi razvija se na čije« lome frontu/ povoljno po Poljake i štiti sve do samih izbor*. Страна 3. uliva nade da će Poljaci moći odni« jeti pobjedu sličnu francuskoj pr« voj na Mami. Nesuglasice u rumunjskoj vladi. Londonski »Daily Mail« javlja da je u rumunjskoj vladi došlo do ne« suglasica obzironj na ■ boljševičke predloge o miru._____________ ___ Silovanje žena u Krajini. I I I I i I I | Velika Kladuša, 17. augusta. Nasilja narednika Zatezala i nje« gova krstarećeg voda u Vranogra« ču dostigla su vrhunac u silovanju muslimanskih žena. Zatezalo, mje« sto da krivce privede kazni, dopu« šta da tuku pred njim i javno na čaršiji one, koji su se došli pritu« žiti. Sam Zatezalo, postavivši pod oružje 30 žandara, izgrdi na naj« prostiji način seoske starješine, kad su se došli pritužiti ispred sela, u kojem je silovanje bilo. Vlasti gle« daju mirno ova nasilja, čekaju valj« da, da narod sam sebi pribavi za« dovoljštinu za ovaka žandarska na« silja. Mjesni odbor. Ovako nama brzojavlja naš mje« sni odbor, a mi pitamo poštovanog načelnika g. Sokrata Petrovića s či« me može opravdati to da usprkos tolikih pritužaba i usmenih i pisme« nih intervencija drži ovoga čovje« ka na našoj Krajini, gdje je neodr« živ i za svoje zvanje neupotrebljiv. Pouzdano se nadamo, da će ga na« kon ovoga maknuti, da prištedi i sebi i nama neugodnosti, koje bi mogle nastati uslijed nevaljalog dr« žanja ovoga žandara.________ * Naši dopisi. Rogatica, u augustu. Hotimično omalovažavanje mu« I slimanskih vjeroučitelja. Na na« rodnoj osnovnoj školi u Stjenicama I služi od polovine decembra 1919 kao ■ vjeroučitelj Ramiz Dobrača, koga I je zemaljska vlada u spoarzumu sa I Reis«ul«ulemom imenovala, a porez« ■ ni mu ured isplaćuje honorar. Ka« i ko je našem nufuščiji Franzu Wid« I moseru punokrvnom »Jugoslavenu« 1 trn u oku svaki musliman, pogoto« 1 vu hodža (odnosno »odža«, kako I on govori), zapalo mu je oko na , Dobrači, da ga pošalje u vojsku na I dvomjesečnu vježbu i poslao mu je poziv. I Ramiz Dobrača odazvao se po« , živu, došao gosp. mufuščiji i po« ’ kazao mu naredbu zemaljske vlade, kojom je imenovan vjeroučiteljem, a g. \Vidmoser mu je rekao: »Do« bro, Vi možete ići kući«, a zadržao je dotičnu naredbu. Mjesto, da g. Widmoser postupa sa Doibračom kao s vjeroučiteljem, pa makar i muslimanskim, on je iza leđa Ramizovih uime kotarskog ureda napisao ovo izvješće pod brojem 8627.: »Komandi sarajevske pukovske ok« ružne* komande u Sarajevu. Ramiz Dobrača sin Rašidov iz Sočica sreza Rogatice. 1896./14. regrutnog spisa, pozvat je na dvo« mjesečnu vežbu, dokazuje najed« nom da je muslimanski vjerou« čitelj, premda u našim knjigama niti od pre ništa označeno nije da je isti bio ma kakvi kandidat ili đak, pa je kao takav i u biv« šoj vojsci (2) godine služio, a da« nas sc brani od vežbe. Molim ko« mandanta za naređenje, hoće li se primeniti povlastice priznate svešteničkim licima ili imade isti vežbu izdržati. Ja sam toga mišljenja, da dotičnik vježbu izdržati imade. Načelnik sreza: Noszlopy. Iz ovoga se najbolje vidi, koliko ,/ gosp. nufuščija poštuje naredbe z&« maljske vlade i ministarstva, у Znatiželjni smo, da natjv saopći g. Widmoser, bi li se n/jadio tako nešto učiniti jetifiom svešteniku drugg vjeroispovijesti. Nadamo se, da ni Ramiz Dobra« ča kao ni naša Rijaseti«ilmija neće preko ovog postupka g. nufušči« je preći šutke, nego da će zatražiti od pozvanih faktora, da pouče sve« moćnog gosp. Widmosera na pošto« vanje izdatih naređnja, tim prije, što su njegovim ovakovim izvješ« ćem Dobrači nanešene neugodno« sti, jer vojna komanda na osnovu ovog izvješća naređuje, da se Ra« miz Dobrača stražarno u Sarajevo doprati. Muslimani. �Strana 4 Страна 8roi 141 Број .PRAVDA” — „ПРА8ДА* ke za činovnike cntralne vakufske uprave, te pravom na mirovinu u smislu mirovinskog propisa za či« Kurbanske kožice za »Merha« novnike centralne vakufske uprave; a čije će dužnosti biti: voditi mani« met«. Društvo »Merhamet« umo» ljava braću muslimane, da bi prigo« pulativne i računarske poslove ko« ! dom Kurban Bajrama kurbanske tarskog vakufsko«meariskog povje« kožice u što većem broju darovali renstva, te rukovoditi ujedinjeni ovom društvu, kao što su to i pro« vakuf za grad Bos. Gradišku, i to šlih godina činili. Danas društvo i« sve po tačno izrađenom propisu i made toliko nužne sirotinje, da ne ■ djelokrugu. Ko ovo mjesto polučiti želi, tre«" može ni približno pružiti potrebne pomoći, budući mu manjkaju nov« ba da podnese pismenu i vlastoruč« čana sredstva. Od utrška kurban« no pisanu molbu na podpisano po« skih kožica moglo bi se puno širo« vjerenstvo, najdalje do konca no« tinji pomoći, s čime ujedno daro« vembra 1920. u kojoj treba doka« vatelji zaslužuju i jedan veliki se« zati sa dokumentima: — da je bo« vab. Ko želi darovati »Merhametu« sansko«hercegovački pripadnik i kurbanske kožice, neka ih izvoli državljanin kraljevine SHS; musli« poslati u Imare kod Begove dža« manske vjroispovijesti; da nije pre« koracio 42 godinu života; da je tje« mije. Odbor. Gajretov glavni odbor apelira na lesno podpuno zdrav: da je vješt svu braću širom Bosne i Hercego« i kancelarijskim manipulativnim i vine, da prigodom Kurban Bajrama I računarskim poslovima; da podpu« pokupe pred džamijama na skupo« i no vlada sa srpsko«hrvatskim jezi« vima (sastancima) kao i prigodom ; kom u govoru i pismima latinici, čestitanja Bajrama što više dobro« ; ćirilici i arabici; te da je nekažnjena voljnih priloga za Gajret. Ujedno osoba sa dobrim moralnim i poli« umoljavamo sve pododbore, povje« ј tičkim vladanjem. — Reflektanti. renike, kao i sve prijatelje Gajre« I- koji stoje u vakufskoj ili kojoj dru« ta, da svaki u svome mjestu prove« I goj javnoj službi, neka svoje molbe de agitaciju za sakupljanje kurban« pošalju putem svojih starješinstva. skih kožica. Gajretov se odbor na« Natjecati se mogu i reflektanti, da, da će ovaj apel naići na topli o« koji su preko 42 godine stari i koji daziv u svim mjestima, na čemu se . stoje u mirovini, ali će biti vezani unaprijed zahvaljuje i svima srdač« na očitovanje (revers), da se odriču no dovikuje »Bajram m u b a« prava na mirovinu ili odpravpinu. rekj o lsu n !« 2 .) Imama i vaiza glavne džamije, Tužba težaka na trafiku. Tuže sa temeljnom godišnjom plaćom nam se težaci iz sela Hrasnice na od 2400 K, i skuparinskim doplat« neprilike sa duhanskom trafikom. kom od 4800 K, te stanom (i baš« i Oni mjesto da imaju trafiku u sa« čom) u naravi, koji odgovara nje« I mome selu, gdje su je imali ima to« ' govom časnom položaju, te čija be« i liko godina, sada moraju ići čak na riva neće dirati i one doplatke od I Ilidžu po duhan. Trafiku je nedav« države, na koje imam glavne dža« t no držala žena Muje Pašića. baš« mije ima pravo reflektirati. čovana a skoro je oduzeše i dado« Na imama glavne džamije pro« ' še nekome invalidu na Hidži. Mi tegnut će se također mirovinski ! nemamo ništa protiv toga, da se in« propisi i pravo na promaknuće na । validi pomažu, ali moramo uzeti u podlozi službene pragmatike i rni« j obranu naše težake koji usred svo« rovinskog propisa za službenike I ga rada u polju, moraju ostaviti centralne vakufske uprave. — Duž« j svoj posao i ići 4 km daleko na Ili« nosti imama glavne džamije, biti će ' džu po duhan. Upozorujemo finan« u glavnom ove: da obavlja ev«, cijalno ravnateljstvo na ovu po« kati hamsiju; da drži vazu«nasihate ' grešku. i da drži po potrebi naučna preda« i vanja u smjeru kulturnog preporo« j Kotarsko vakufsko«mearisko povje« divanja muslimana: da obavlja »A« ’ renstvo Bos. Gradiška. ! kiku«, to jest utvrđivanje imena i I ; dana rođenja kod muslimanske no« ' Broj: 167./1920. vorođenčadi u cijelom gradskom području i izdaje »Rodne listove« i (Akikat«ul«musemma ve tashihi vi« ( Kod ujedinjenog vakufa za grad ladet«el«vakti) u smislu za to na« Bos.«Gradiškui imadu se popuniti i ročite uredbe, čime su skopčani i slijedeća upražnjena mjesta vakuf« i ovim zvanjem vezani posebni do« | I hodci. skih i džamijskih službenika: Reflektanti, koji ovo mjesto po« ; 1 . Poslovođa i ujedno mutevelija ■ ujedinjenog vakufa za grad Bos. ј lučiti žele, treba da podnesu vlasto« Gradišku, koji uživa činovnički ka« | ručno pisanu molbu na ovo povje« ] rakter, sa temljnom godišnjom pla« ' renstvo, najdalje do konca septem« | ćom od 1440 K, i skuparinskim dop« bra 1920. u kojoj trebaju dokumen« , latkom od 2880., sa pravom proma« I tima dokazati: — državljanstvo i knuća u smislu službene pragmati« I kraljevine SHS., da nisu prekora« i Domaće vijesti. Natječaj. čili dobu od 40 godina; da su umno i tjelesno podpuno zdravi; da su za imame i vaize osposobljeni; da osim arapskog i turskog jezika pod« puno vladaju srpsko«hrvatskim je« zikom u govoru i pismima latinicom i ćirilicom. — Oni koji stoje već u vakufskoj ili kojoj javnoj službi, neka svoje molbenice pošalju pu« tem svojih starješinstva i istoj još priklope svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju izdanu po nadležnoj opštini ili političkoj vlasti. 3 .) Imama mahalske džamije »O« biadovca«, koje je mjesto skopča« no sa temeljnom godišnjom plaćom od 1200 K, i skuparinskim doplat« kom od 1200 K te stanom u naravi. Reflektanti koji ovo mjesto po« lučiti žele, treba da podnesu vla« storučno pisanu molbenicu na ovo povjerenstvo najdalje do konca septembra 1920. u kojoj trebaju do« kumentovati: — državljanstvo kra« Ijevine SHS.; da nisu prekoračili 40«tu godinu života: da su umno i tjelesno podpuno zdravi; da su za imama osposobljeni: da osim dru« gih jezika podpuno vladaju srpsko« hrvatskim jezikom u govoru' i pis« mu, te da su dobrog moralnog i olitičkog vladanja. 1 na ovoga imama će se protegnu« ti propisi za promaknuća i mirovi« nu, dotično odpravninu. I 4 .) Muezzina glavne džamije sa temeljnom godišnjom plaćom od 1200 K, te skuparinskim doplatkom od 1800 K. 5 .) Muezzina mahalske džamije »Obradovca«, sa temeljnom godiš« njom plaćom od 600 K, te skupa« rinskim doplatkom od 600 kruna. Reflektanti pod 4. i 5., trebaju vlastoručno pisanim molbenicama, koje imaju ovom povjerenstvu naj« dalje do konca septembra priposla« ti, dokumentovati: — da su dr« žavljani Kraljevine SH§., da su za muezzine osposobljeni; da su pis« meni u oba pisma latinicom i ćiri« licom; a uz to da posjeduje lijep glas kod učenja ezana i salavata. Njihova je dužnost jedino ta, da džamije drže čiste i u redu, te da pravoremeno daju ezan i u oči mubarekj večeri i na mubarekj da« ne uče salavate, i u slučajevima smrti mahali ana učiti salle. — Mu« jezin glavne džamije će u potrebi zastupati imama u evkati hamsiji. 6 .) Gassala (za kupanje muških mejjita), sa temeljnom godišnjom plaćom od 1000 K, te skup.' doplat« kom od 1000 kruna; 7 .) Gassale (za kupanje ženskih mejjita), sa temeljnom godišnjom plaćom od 600 K, te skuparinskim doplatkom od 400 K. Reflektanti i reflektantice, koji o« va mjesta polučiti žele, trebaju sa podnesenom molbom na ovo no« vjerenstvo dokazati: da su za ku« panje mejjita osposobljeni; da su građani Bos. Gradiške i kao nekaz« nena lica. Ova beriva ne diraju u one do« hodke, koji su uobičajeni, da se ga« ssali i gassale nagrade pri oprema« nju mejjita. Mjesto pod 1) treba nastupiti 1. januara 1921.; a 2) do 5) treba će nastupiti sa 1. oktobra 1920., a ona pod 6) i 7) odmah. Predsjedaik: u. ž. Hodžić, s. r. Import! * Export! Alija Begovid, veletrgovina samo na ’ velikr manufakturne i ko^nl* jalne robe « pe. trinjska ulica br. 30. (nterurbaa telefon 19-98. Вггеј^пј naslov: Regnis-Zag^b. PAPIRNIMA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA 2 i 1 ♦ 2 ♦ preporučnje svoje bo[ato ,tov»riM» $ svih vrsta papira, kjncalarijskog ♦ školskog Pribora. - Naru4be 9e obavljaju brzo(1 ločno. t 2 t Cijene umj.rene « Sarajevo, Štrosmaj^ova nl Tel. CI9 i Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, raŽite uzorke i ponude od zsoi. bolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsombolyat Banat Centralna a^ogerija Braca Šabinas|C Sarajevo, Štrosmajorova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. —; Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. POZIV izvanrednu glavnu skupštinu na „Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) м Sarajeva”, koja će se obđržavati u 16 sati (4 sata poslije podne) u prostorijama banke. 2. septembra 1920. Dnevni red: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000 — na K 10,000.000—. 'J; -^Promjena pravila. Umoljavaj se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem: Ravnateljstvo MuslimaosbB trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (đ. i) Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj jhvnoj skupštini, imadn privremene potvrde položiti na našoj blagajni a Sarajeva, ili na blagajni naše podružnice u Bos. Novom, najdalje do 23, njujta 1920. Odgovorni urednik: F. Šalaka. УкмМк: Camlraiall Odbor J. M. O. Štampala Daniel & A. Kajon, 8*аИге. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/831eefb70ddcd2e95dd3050b932c83ea.pdf dee765936f98a725152f9115bdf29810 PDF Text Text POJEDI№ BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. irEđuje PEdahcioni odbor. wcm® лпгасллвевсга Broj 87 (192) Sarajevo, utorak 24. avgusta 1920. (9. zilhidže 1338.) Bajram mubarek olsun! Sjutra osviće dan slave i veselja, dan kada muslimani cijeloga svijeta vršeći jednu Božiju zapovijed čine tavafi«zijaret Božijega hrama. Allahu ekber, Allahu ekber, izvi* jaće se iz usta pobožnih muslimana i uz pobožne molitve će se muslima* ni sastajati, grliti i ruke stiskati. Bajram mubarek olsun! Dobaci* vaće muslimani jedan drugom, ali neka to ne budu samo prazne rije* či, nego neka budu borbena trublja obespravljene braće, koji se spre* maju u borbu za svoja sveta prava, u borbu za svoje održanje, u borbu za svoju budućnost. Sizifov posao. 'I ako bi se zgodno moglo nazva* ti riješavanje krize u Beogradu. Kao što se Sizif iz mitologije veselio, kada će mu uspjeti poslije teška na* pora da dovalja kamen na vrh br* da, da malo odlane, i ne sluteći, da će se kamen sam od sebe otisnuti niz brdo i da će on morati opet za njim letjeti, da ga hvata i ponovno valja gore, da mu se opet izmakne i da tako nastavi tu igru bez izgle* da na svršetak, tako se je i ^osp. Dr. M. Vesnić mučio pune četiri ne* djelje, dok mu je poslije toliko zgo* da i nezgoda pošlo za rukom, da sa* stavi koncentracione ministarstvo i izvede zemlju iz neizvjesnosti. Kri« za je dakle na jedvene jade skinuta sa dnevnog reda, ali nažolost samo privremeno, do prve zgode, da se opet javi u istom obliku, jer su u kabinetu ostali s malom promjenom isti ljudi, koje dijele oprečna miš* ljenja i principijelne stvari, što se ne daju izgladiti preko noći ni jed* nim »protokolom sporazuma« sklop* Ijenim između parlamentarne za* iednice i demokrata. Mefisto će i dalje vršiti svoj razorni rad i vatra će planuti prvom prilikom, da se o* pet traži vještak, koji će je momen* tano zapretati, ali ne ugasiti. Uga« siti je može jedino narod slobodnim svojim glasanjem, a ne brutalna si* la, koja drži danas na kormilu Iju* de, koji su se popeli na vlast pro« tiv volje narodne. Jedini je izlaz iz ove nezdrave situacije apel na »a* rod. Ali dotle valja da se nekom po« vjeri uprava naše zemlje i oko toga se baš vrti cijela stvar. Narod mora čekati, dok »demokrati« izlicitiraju njegovu kožu, dok se zasite i nagra« be pa dragovoljno sjaše. A dotle će narodu oči pobijeliti, jer je strplje« nja i previše. Naročito muslimani naše kraljevine imaju ponajviše razloga da željno pozdrave čas, koji će im omogućiti, da jzreknu pra« vednu osudu nad radom uzurpato* ra. Međutim neka svi nasilnici i da* lje žare i pale, ali će ipak jednom doći kraj i njihovoj sili. Muslimani Bosne uvjerili su se ponovno, đa u današnjim stranka« ma narodnog predstavništva imaju malo iskrenih prijatelja, jer im je učinjena opet izdaja interesa. Oni su izručeni kao kusur na milost i ne* milost ponovno demokratskoj sa* movolji, jer je samo skrajnja neuvi« đavnost i nepoznavanje pravog sta* nja stvari u najoj zemlji moglo pre«, pustiti na bos. vladi najvažnija mje* sta (prosvjetu i administrativu) o» noj stranki, koja sama sumnja u svoju snagu u Bosni i Hercegovini. To je tim veće zlo, što se baš s tih mjesta i do sada činilo muslimani« ma najviše nepravdi. Mi ne može* оровваш^р-- »Svi su muslimani braća« riječi su Svevišnjega. Zato musliman ne smije u očaj pasti. Složna braća u zbijenim redovima ne mogu pro* pasti. Bog je dragi stvorio Musa (a. s.), a stvorio i fir’avna, pa je i fir’avn sa svom svojom moći propao, dok je Musa svoj narod Božijom pomo* ću oslobodio od njegova zuluma. Braćo, vjerujte u Boga i u svoju vla* štitu snagu, a Vaša je snaga u čvr* stoj i jedinstvenoj organizaciji. U to ime Vam kličemo: Bajram mu* barek olsun! mo nikada odobriti ovakog postup« ka niti razumjeti, kako se može još sa odobrenjem naših saveznika i dalje muslimanima stavljati nož pod grlo i prelaziti preko njih na dnevni red bez pitanja i vođenja računa o našim interesima. Musli* mani nemaju povjerenja u rad jed« ne vlade, u kojoj sjedi jedan fana* tični Grđić ili čak nekakav Miso* vić, kvji nema pojma o nama i na« šoj otadžbini pa da nam vlada. Baš bi bilo skrajnje vrijeme, da i mjerodavni faktori dođu do uvje* renja, da treba jednom u obzir uzj« i mari'muslimane i voditi računa i ii ' njihovim zahtjevima. Ne može o« ) sjećaj pravde dozvoliti, da se vlada bez muslimana i protiv muslimana. Dosta je toga, ako želimo skinuti s dnevnoga reda Sizi(ove muke. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Muslimani šaljite djecu u školu! U Brčkom je školu pohađalo 131 U prošla dva broja iznesosmo I na ovome mjestu školsku statisti« islam djece, u Zvorniku 162, u Janji ku, po kojoj se vidi, kako naš na* 172, u Gradačcu 179, u Gračanici rod uopće, bez razlike vjere, šalje 153, u Tuzli 205, u Sarajevu 651, svoju djecu u osnovne škole. Upo* u Visokom 114, u Višegradu 104, redismo dječije školovanje po kon* u Foči 180, u Mostaru 439, u Tre* fesijama i ustanovismo, da mi mu* binju 214, u Stocu 93, u Lastvi 127, slimani najslabije školujemo svoju u Cazinu 107, u Tešnju 186, u Pri* djecu. Da je naše djece najmanje jedoru 110 islamske djece i t. d. po školama to mi već dobro osje« Sada je interesantno upoređivati. čamo na svakom koraku. U nas je Uzmimo n. pr. Sarajevo, gdje živi najmanje inteligencije, to jest Iju* oko 25 hiljada muslimana, a školu di, koji nešto znaju i koji se umiju pohađa 651 isl. dijete, dok u malom snaći. U nas je najviše neobavješte« mjestu Lastvi (varošici kod Trebi« na svijeta. Pokraj današnjih prilika nja), gdje živi oko 1 hiljadu mu« mi stojimo smeteni, a u naših su* slimana školu pohađa 127 islam, građana nemuslimana ide posao na* djece. To drugim riječima znači: u prijed. Svjesni smo, da smo mi sta* Sarajevu od svake stotine šalje se riji neupućeni i smeteni i da nam to po 3 (troje) islam, djece u osnovne najviše ometa našem napretku, pa škole, a u maloj Lastvi muslimani opet zaboravljamo, da i svoju ro* šalju u školu od svake stotine po đenu djecu ostavljamo u istom ha« 13 (trinaestero) djece. Još kad se lu, u kojemu je. i naš život prošao. uzme u obzir, da je Sarajevo naš To nam se eto ljuto osvećuje i, ako glavni grad, da je tu narod imućni* ne daj Bože nastavimo ovako, na« ji i da je djeci u školu lakše dola* ša će nas nemarnost i nehaj za na« ziti, a da je narod u Lastvi većinom ukom upropastiti. Ko se brine za težačkog staleža kojemu su djeca u svoju djecu, pa je šalje u škole, taj poslu vrlo nužna, onda dolazimo do se brine za svoj opstanak i za svoju . zaključka, da su muslimani male sigurniju budućnost. Lastve daleko napredniji od musli* Nije u svim krajevima naše do* mana i iz drugih naših gradova, a movine naš narod jednakog razumi* ne samo glavnog grada Sarajeva. jevunja • jednake svijesti. Irna u Ja ovo ne pišem u zloj namjeri, nas mjesta, gdie je naš musliman ili da koga hvalim a nekoga kudim, svjestan svoje dužnosti, gdje je bis* nego mnogo osjećam za svoj narod tar i čak vruć za svaki napredan i za to evo iznosim primjer između rad. Ima opet mjesta, gdje se naš nas. narod istom vrlo polagano budi kao Zamislimo se i u ove ostale broj* iza sna. Interesantno će biti, da ovdje iz* ke, okrenimo se oko sebe, pogledaj* nesemo broj islamske djece koja mo očima, pa daj da zaključimo, da polaze osnovne škole po pojedinim ćemo u ovoj škol. godini odmah mjestima naše domovine, da se vidi biti svi svijesniji, svi vrući za na« kako je gdje naš narod bistriji i predak svoj i svoje djece. Muslimani, roditelji, sjetite se svjesniji. Samo ćemo neka mjesta navesti svoje dužnosti i upišite 1. septem* iz škol. statistike u god. 1918./19. u bra o. g. svoju djecu u školu. Svaka kojima su muslimani u većnii a ne« izgubljena godina djeci u nauci na« ša je ogromna šteta. Učitelj. što bolje šalju djecu u školu: Sarajevo, 23. augusta. Ovih dana su pohađale neke fine 1 mlade dame kod nekih naših ljudi i i ustanova. Svrha je ovoga prozirna, I a tendencija nemoralna, kao što su nemoralni i njihovi gospodari, koji ih našiljaju.’ 0 koga je nečista sa« vješt, boji se i svoje sjene; ali u ko« ga nema u njedrima oraha, ne boji se zveke. Klika, koja samo sebi uzurpira vas patriotizam, a uistinu ga nema ni trunka, nego se njen pa* triotizam sastoji od toga da napuni svoje prazne džepove i zasiti svoje nezasitne ralje, nastoji da se održi Muslimani Pravoslavni Katolici pomoću špijunaže, u koju su počeli Po okružjima: upotrebljavati mlade dame. Ukup­ Ukup­ Ukup­ Dječ. Djevoj. Dječ. Djovoj. Dječ. Djevej. nu Svaki je sistem, koji se oslanjao no no na ovo nemoralno sredstvo, bio 651 528 673 1118 981 1881 Sarajevo grad 122 445 900 kratkotrajan, a konac njegov kata* 4 strofalan. Hoćete li zato primjera, 1399 Sarajevske okružje 1855 1547 79 S58 2057 1203 652 1626 eno vam bivše Rusije, propale Au» stro«Ugarske i Turske zavrijeme 2994 Tnalansko „ 2693 169 3232 51« 184. 6982 2046 948 sultan Hamidove vladavine. 1034 1896 1477 Travničko „ 79 1113 1..3 718 2614 474 Mi bi preporučili onima, kojih se to tiče neka se okrenu oko sebe i Mostarsko „ 1678 5166 172 1950 24 .2 888 3350 8403 1703 metu ispred svoga praga. Muslima* ni su elemenat, koji je privikao na Banjalučko „ 3685 167 976 1478 1645 2689 2«! »7« 3374 red i traži 8a vlada pravda i zakon. Dokle to ne bude boriće se kao lavo* 635 Bihaćko „ 235 139 414 2029 400 1143 1616 100' vi svim zakonitim sredstvima, a pro* ti svakoga i neće šuštati dok to ne a Ukupno 9926 937 10889 14694 5691 20385 12618 6137 18760 poluče. Kao autohtoni živalj ovih zemalja ljube svoju domovinu i Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite spremni su sve žrtve doprinijeti za ovu sramotu od sebe! njezin boljitak. Ne teže za vlašću, da mogu izvozničariti i pobirati si* nekure, nego sarađuju sa onim ele* mentima, kojima je stalo do sreće i blagostanja našeg milog naroda. Među muslimanima nema Nastića Dne 5. augusta o. g. osudio je U prvom redu valja napomenuti ni Čokorila, nema Račića ni Šilje« prijeki sud u Nevesinju uhvaćene jedno za kulturna čovjeka nepoj* govića. Muslimani su- iskrenošću razbojnike Jovana Račića na 15 go« mljivo shvatanje nekih mostarskih! duše svoje pozdravili ujedinjenje dina teške tamnice i Doku Šiljego« nevesinjskih građana, koji u Račiću našeg naroda i naše domovine. Mu* vića na smrt na vješalima, što su i Šiljegoviću nijesu gledali obične slimani su kao viteški elemenat na crnogorsko«hercegovačkoj grani« razbojnike i hajduke, što ubijaju svom predanošću pozdravili i svoju ci počinili više zločinstava grabež* prave ljude i pljačkaju sirotinju, ne* monarhiju i svoju narodnu dinasti* nog i potajnog umorstva i razboj« go — horribile dictu! — neku vrstu ju, dok se revolucionarci i republi« stva. Ta je stvar svršena, i nećemo nacionalnih boraca i nosioca neke kanci nalaze među onima, koji su je opširno iznositi, nego želimo sa* narodne ideje. Zaista gadno i sra* stekli patent na rodoljublje. Ne« mo nekoje interesantne i karakte« motno shvaćanje! mojte nas tegljiti za jezik! ristične stvari konstatirati, koje su Što se tiče samih svjedoka sa ras* izbile prilikom ove rasprave. prave, treba naročito istaknuti is= Sta govore brojite o našem prosvjećivanju? Nevesinjski razbojnici. �Strana 2 Страаа kaže nekih, koji pod zakletvom is« kazaše, da su ih spomenuti razboj« nici navraćali na odmetništvo u ko« mite i kad su im odgovorili da će biti vjerni kralju Petru, oni su vri« jeđali Veličanstvo. Razbojnici su silno grdili državu i državno ure« denje. Osobito upada u oči suglasan iskaz svih svjedoka, da su razboj« nici od svih zaustavljenih putnika najgore tukli i mlatili muslimane, da su čak i pušku slomili o jednoga muslimana, a poznavali su ih tako, ds su svakog nagonili da moli »oče« naš«, pa koji nije znao, nastavili su ga nemilosrdno tući. Što se pak branitelj dr. Žokalj protivi preslu« sanju svjedoka muslimana, jer da on s obzirom na današnji odnošaj muslimana, katolika i pravoslavnih ne poklanja vjerodostojnosti mu« slimanskim svjedocima, čini se. da on ne polazi sa pravednog i huma« nog stanovišta da se otkrije istina, već da je vođen namjerom, da i on razbojnička zlodjela stavi u okvir nekog nacionalizma, slično onome uglednom licu, koje se htjelo na ra« spravi zauzimati za stvar, koja na njega ne spada, radi čega je oštro opomenut od p. p. Tmokopovića. Branitelj naime vjeruje u neko srp« stvo zlikovaca, a ne pomišlja, kako može srpstvo učiniti nekog odmet« nikom i izdajicom domovine, koji ubija i pljačka braću Srbe, jer je razbojnicima glavno bilo doći do pljačke pa bilo to od Srbina ili Hr« vata. Značajno je za raspoloženje raz« bojnika svjedočenje dra Save Po« poviša i potpukovnika Raketića, koji iskazuju, da razbojnici klicahu: »Živio Nikola I., živile komite, do« lje sa Srbijom!« i da su nosili na kapama znak N. 1. Uza sve to isti« Ću svjedoci, da medu razbojnicima nije bilo Crnogoraca, već sami do« maći ljudi, koji su govorili čisto kao u našim krajevima, a ne na crno« gorsku. Braniteljev sud, da ova zlodjela treba uzeti kao u neznanju počinje« na. dok se inače poziva na srpsku svijest razbojnika, zaslužuje zbilja čuđenje. ] i ' ; ■ ; j I i i j | ' i [ ■ ■ Bilješke. Gdje su stvari prijedorskog lage« ra? U Prijedoru i Ljubiji. za vrije« me rata, bio je vojnički i zaroblje« nički lager. Zarobljenika je uvijek bilo od 4—6 hiljada, a vojnika od 800 do 2000. Tu je bilo također ku« palište. gdje su vojnici iz cijele sje« verozapadne Bosne dolazili i kupali se kada su išli bilo na frontu bilo svome lageru u Grac ili gdje dru« gdje. U tom lageru bilo je hrane i odijela i obuće i uopće svega što spada u opskrbna sredstva. Bilo je dakle toga svega u vrijednosti pre« ko tri milijuna kruna. Čitavi taj i« metak se u prevratu raspačao me« đu članovima prijedorskog narod« nog vijeća. Upozorujemo zemalj« Бро| — Broj 192 »PRAVDA* — »ПРА8ДА* I , | ' | . ј sku vladu i ministarstvo, neka povedu o ovome istragu. a za bliže i detaljnije infor« macijc neka se potraži i -upita on« dašnji vonjički intendant,tog lage« ra. koji je čitavi inventar predao narodnom vijeću. Taj intendant se zove Josef Rakos, Budapest, Vise« gradi uteza. »Za vjeru i domovinu« bijaše ge« slo srednjega vijeka, koji je na zlu glasu zbog vjerske gorljivosti i ne« trpeljivosti i zbog nebrojenih rato« va vođenih u ime vjere i domovine, jer je samo taj poklič pokretao ma« se u boj. Ali i u novom vijeku slu« žio je taj poklič kao lozinka medu ostalim i propaloj Austriji, radi čc« ga je sa svih strana napadana i osu« divana kao »klerikalna i jezuitska« država, koja je na sramotu svome vremenu. Čini se, kao da je taj sred« njovjekovni specijalitet prešao u nasleđe i našoj Jugoslaviji, koja se inače rado ponosi liberalnosti i to« lerantnosti kao i rastrgnučem sa sredovječnim vjerskim predrasuda« ma. To se često ističe sa svih strana, ali se nažalost propušta upozoriti na odstranjenje preostataka. koji svjedoče protivno i odaju našu dr« žavu kao sljedoavteljicu sredovječ« nih principa. Mi ćemo upozoriti na ovake neke pojave, koje su nam udarile u oči kod službenih faktora. Već od našeg ujedinjenja čitamo često o proglašavanju krsnih slava kod raznih pukova i o lom« ljenju kolača uz asistenciju duhov« nika i uz crkvene ceremonije. Mi« sijasmo, da je to bio običaj za voj« sku kraljevine Srbije, gdje je pre« vlađivalo pravoslavlje, ali da će to« ga naravno pomalo nestajati u voj« sci kraljevine Srba. Hrvata i Slove« nača, gdje se nađoše skupa t r i •fjere, koje neće trpjeti da se ističe u vojsci pravoslavnih, katolika i muslimana obilježje jedne konfe« sije. Međutim se i dalje prakticira i još službeno s ovim nesavreme« nim uticajem jedne vjere na čudo i neshvatanje većine vojske u dru« gom duhu vaspitane. koja se sne« biva zbog takvih vjerskih firmi. I vojno ministarstvo kao da dije« li isto mišljenje i ne pomišlja na u« kidanje krsnih slava u Jugoslaven« skoj vojsci, jer se još uvijek slave provode u znaku konfesionalnosti čitave vojske. To nije u redu. U ob= jašnjenju o praznicima priznatih vjeroispovijesti naše kraljevine od, 26. marta veli se, da se priznaju kao državne svetkovine među drugim i Vidovdan, kad se čini spomen izgi« nulim srpskim borcima za vjeru (?) i otadžbinu. Opet dakle isticanje vjere! Upozorujemo vojno ministarstvo na ovo neumjesno i nesavremeno isticanje jedne konfesije u našoj vojsci, jer je naš narod vjerski ve« oma osjećajan, pa isticanjem jedne vjere raste nesklonost i nepovjere« nje drugih konfesija, koje nisu kao takove rođene niti odgojene. Uosta« lom ako je i istina, što je rekao dr. FELJTON. A. Hitri Bjelevac: Rene Logotetides. (7i) XXV. Svaki dan došao je Ihsan u kuću, gdje je ne­ kad Rene stanovala i ostajao po nekoliko sati. Sve je ostalo na svom mjestu kao i prije što više nije ni oprašeno, nisu prozori otvarati, nisu zastori di­ zati. Jedio što je Ihsan oprašio bilo je staklo u buduaru s velikom Reninom slikom. Kod te slike na stolu za kojim je Ihsan sjedio stajalo je nebrojeno otpadaka cigareta, pepela, duhana i poderanih listića s neizvjesnim šarama, koje je nervozna ruka crtala. Slika je prikazivala Renu u kućnoj laganoj nošnji. Oči, profil, pa grudi, davali su slici toliki život, da je Ihsan gledajući u nju duže vremena osjećao slast onih dana, kada je s njom na istom ovom mjestu sjedio. Krupne velike crne oči s ne­ kim čeznutljivim pogledom, kao da su htjele prozrijeti u njegovu dušu da vide veliko i teško kaja­ nje, a Usne s jednom finom crtom prema licu kao da su progovarale... Ihsan sjedeći pred njom upijao je svaku crtu njezina lica, svaki oblik lika da ga ureže u srce — tamo u taj okvir gdje nikad ne će izblijediti i da je sakrije od čitava svijeta. Ova sobica, ova kuća s namještajem, koji je pokrivala prašina bila je hram, jedno svetište, u kojem se ne moli, ne želi, ne traži nego samo osjeća. U ovoj sobici i medu stvarima, koje su podsjećale na nju osjećao je Ihsan .MUžkokmir i — sreću T. Popović prilikom Viodvdanske slave u Sarajevu, (vidi »Nar. Jed.« br. 130.) da je u shvatanju srpskog naroda vjersko i narodnosno jedno, da vjerski običaji postaju narodni, a narodni vjerski, da tako pravo« slavna crkva postaje narodnom srp« skom crkvom, ipak držimo, da je već vrijeme nadošlo, da se razluči, što je narodno, a što vjersko, a na« ročito da treba prestati već jednom isticati vjbru službeno. „G a j r e t“. i I I i ■ ; i Gajret je lani preuzeo sarajevski konvikt iz vakufskih ruku, uredio ga i omogućio školovanje stotini) đaka. Ove godine preuzima i druge konvikte, dakle onaj u Tuzli. Biha« ću. B. Luci i Mostaru. Osim toga otvorio je ženski konvikt u Sara« jevu a namjerava otvoriti i jedan konvikt za šegrte. To je jedan fa« kat koji treba da se težinom cijele svoje važnosti duboko zasiječe u srce svih onih muslimana koji shva« čaju današnje vrijeme i koji osje« čaju za muslimane i njihovu bu« dućnost. U glavnom ovdje treba uočiti dvije stvari: kulturnu zaostalost muslimana za braćom drugih vje« ra. te silne troškove koji su potreb« ni za školovanje mladeži na današ« njoj skupotinji. Sto se tiče prve stvari izgleda da je naš muslimanski clemenat počeo stresati sa sebe teški jaram mračnog kohzervatizma i popuštati u otporu prema školi. Nešto rat i ratne re« kvizicije. nešto prevrat i njegove posljedice, nešto opet agrar i nje« govo djelovanje uzdrmalo je mu« slimanskim mozgovima i malo po malo dovodi ih do zaključka da je nužno spremiti se na borbu za cgzistenciju, da su za tu borbu potre« bna druga sredstva: škola i zanat. Posljedica toga svega je da danas, za stipendije, za potpore, za kon« vikte stižu i siplju molbe kao kiša: na vladu, na komoru i na sve kul« turne ustanove. Nasam Gajret ih je do danas stiglo preko pet stotina itosvezasrednje škole. Prije rata je bilo mnogo manje ,đaka, pa je trebalo i mnogo manje stipendija. Sa 30 K mjesečno mo« gao je jedan đak imati potrebnu opskrbu. A danas je mnogo veći broj đaka, a za svakog đaka treba 8 900 kruna mjesečno da se može bezbrižno školovati. Prije koji je čovjek bio« imućan te je mogao i tuđu djecu na školi uzdržavati, da« nas nijp kadar ni svoje dijete da školuje. Vakuf, nalazeći se u slabim ma« terijalnim prilikama i nemajući do« volnjo pokrića ni za svoje vjerske službenike, bio je prisiljen da zat« vori svoje konvikte. Ali kad se zat« vore konvikti, zatvoriće se i škol« ska vrata svim onim đacima, koji su U tim konviktima živjeli, jer kako da pohađaju škole kad nema« ju o čemu živjeti. A može li se do« zvoliti da na stotine đaka bude pri« siljeno prekinuti nauke i da ostanu Inače bio je vrlo rastrešen. Klonio se svakoga i zavlačio se sve više i više u sama sebe, da jače osjeti ono što je bilo u njemu. Dolazilo mu časova, da ostavi sve, da se riješi svega i pođe tamo gdje je ona ... Da, u Grčku ... Tamo je ona .. . Izdaće domovinu ili će ga kao sumnjiva protjerati ... Da je potraži i predloži jedan dio svijeta, daleko, da­ leko, u samoći.. . miru.. . Da se izgube.. . Da s nji­ ma prestane ideja, borba između dva naroda... I Nesime je osjetila promjenu. Posmatrajući Ihsana s dana u dan, kako njegovo lice postaje mračnije i tužnije razmišljala je šta bi mu moglo biti? Pitala ga, a on bi joj odgovarao s jednim tuž­ nim osmjehom: , »Ništa, Nesime.. . Ljeto prolazi.. . Život prolazi i skoro će lišće početi opadati...« — Pa šta 1e to? Sjećaš li se lanjske godine i onih ugodnih časova. »Da, da.. .• — »Šta ti smeta da živiš?« »Sve me tišti...« — Ne možeš, da stvoriš djelo, koje si zapo­ čeo. .. Ruzumim. . . »Teško je to razumiti Nesime... Ti znaš da na mojoj duši ima neokajan grijeh. .. — Ihsan! Spasio si domovinul.. »Ne znam; možda joj samo produljio život, da se više muči. .. Nesime sjedne blizu njega i reče mu: »Ti si tužan. Hajdemo u bašću, da se malo raz­ vedriš. .. Ihsan odbije. U to unidje Hadema i preda Nesinu jedan list Ona otvori kuvertu, a iz ove ispane druga adresirana za Ihsana Sururzade. Nesime po­ gleda rukopis, ali ga ne poznade. Pruži je Ihsanu s riieAiW.< .... .... , — .... i I 0 ■ I I bez budućnosti? Kad bi to mi do« zvolili, naši bi budući naraštaji nas radi toga proklinjali i u kamen za« tucali. Pred ovim faktom treba da zatrepti srce svakog muslimana ko« ii ima mozga da pošteno misli. Ne« ka dadne uho svaki musliman i nc« ka dobro prisluša svoju savjest; sigurno će čuti, gdje mu ona veli: »Ako se bojiš Boga, pomozi siroti« nji radi božjeg rizaluka, spasi je od propasti, podaj lijepim nijetom i u dobroj namjeri da on postane čov« jek; a ako se nađe koji pa se po« kvari i postane nečovjek, to je iz« nimka kao i u svakoj drugoj zajed« nici, nemoj misliti da su svi taki. U svakom žitu ima kukolja. Mnogo je veći broi onih koji su daleko od svake pokvarenosti i koji dobiju li« jep odgoj, korisnu nauku i koji će biti sjutra na diku i ponos nama I svima. A i za one iznimke koji za« I đu stranputicom, nemoj misliti da ; ih je škola pokvarila. U školi đak I ništa lošega niti vidi niti čuje niti | nauči, nego uči samo ono što je li« | jepo. dobro i korisno. Koliko ljudi i ima koji nijesu nikad ni školskog i praga prekoračili, pa i piju i liju, i : lažu i varaju, i psuju i grde i pod drugim jamu kopaju i svojoj ženi zulum čine i da mogu zgulili bi ko« žu s drugoga... Gdje su postali zlikovci ti ljudi koji nijesu nikad ni zavirili u ško« lu? Postali su taki u zlu društvu. Družeći se sa nevaljalim ljudima dobili su gadne sifate. Stara je ri« ječ: »S kim si onaki si!« U školi se to ništa ne uči, nego obratno, i ško« la čovjeka upućuje na sve ono na što ga i vjera upućuje, i škola mu kaže: »Ne laži, ne kradi, ne podli« ježi svojim strastima, ne misli i ne čini drugomu ono što ne želiš da se tebi čini i misli, ljubi bližnjega a poštuj starijega ... i t. d.« Što se morala tiče u školi se čuju samo take stvari. Osim toga treba uzeti obzira i na mladost, treba metnuti ruku na srce pa reći: »I mi kad smo bili mladi griješili smo više nego kad smo zašli u godine. Pravednost zahtijeva da prosuđujemo i druge onako kako prosuđujemo sami se« be. Stara je riječ: »Kad dođu go» dine doćiće i pamet!« Svemu ima lijeka samo džehaletu nema, spasi« mo našu djecu od džehaleta neka ne budu najzadnja klasa u zajedni« ci, neka nc budu hamali, sluge, nc« ka ne budu kao čergaši. Spasimo ih i pomozimo sve one koji zbog si« romaštva nc mogu da dođu do nau« ke za kojom čezne njihova duša...« »Preko Akifbey-a za te jedno pismo... Ihsan je pogleda i pruži ruku. Brzo razdere kuvertu, razmota list, i s jednom gestom iznena­ đenja, straha, bojazni, radosti čitaše prve retke: »Jednu tešku dužnost prema tebi i Reni Logatetides vršim ovim dostavljajući ti njezino pismo, jer vršeći ovo kršim dužnost drugu i stavljam u opasnost nas sviju. Dr. Dževdet«. Ihsan je uzbuđeno čitao Renino pismo. Lice mu se mijenjalo, ruke drhtale, a oči poprimile čudan izraz Najednom krikne i počne čupati kose. Nesime ga pogleda zaprepašćeno, ne znajući šta bi počela. Brzo priskoči k njemu, uzme pismo iz ruku mu, ali ga nije razumila. Pismo je pisano grčki. Pro­ čita drugo popratno pismo i stvar joj postane jas­ nija: Doktor Dževdet je Ijekar u Orhanovoj tvrđa­ vi. .. Dostavlja Renino pismo preko Akifbega Ihsanu ... Sigurno su tu zloglasnu Renu ponovo uhap­ sili. .. Ihsan je nijemo zurio u pod, a onda skočio s mjesta i rekao: »Ništa nije Nesime... To je samo trenutačno uzbuđenje. .. Ja moram otići... Nesime ga pogleda tužno i isprati do vrata. Kad je Ihsan otišao Nesime uzme pismo koje je on ostavio na divanu i naredi Hademi neka zovne Grkinju Olimpu. Kad je izdala taj nalog najednom joj se učini kao da se čitava kuća sa svom okolicom okreće oko nje. Učini joj se kao da joj nestaje zraka, kao da je neko kroz nekakav vrtlog nosi daleko. .. u dubinu... I htijući koraknuti bliže divanu, uhvati se za čelo i sruši na mekani sag. _.. (Nestav*5e sol. — - јв �Боој 1,2 — Broj Страиа 3. „ПРАВДА* — .PRAVCA, To je glas savjesti, to su riječi koje će čuti svaki čovjek kad pri« sluša šta mu savjest govori. Osim toga, nek se razmisli svaki onaj imućni musliman koji ima svo« ju vlastitu djecu. Neka u svoju dje« cu pogleda, pa neka sam sebi rek« ne: »Ako meni što bude ako li ja umrem prije vakta i zemana, pa mo» ja djeca ostanu bez skrbnika, ko će se pobrinuti za njih i njihovu bu« dućnost? Hoće li moja djeca osta« ti na ulici, hoće li se potucati od nemila do nedraga? Ili će se naći kakav dobrotvor čovjek ili kakvo dobrotvorno društvo koje će se za njih brinuti i spasiti ih od propasti? Kada čovjek o svojoj vlastitoj dje« ci tako misli navuče mu se mrak pred oči i spopanu ga trnci od glas ve do pete. Ali treba da te ti trnci spopanu i kad pogledaš na tuđu si« romašnu djecu koja su ti muhtač. Ne žali, podaj, pomozi mu neka dođe do sreće. Što ti danas p'osiješ, to će požnjeti tvoja djeca. Pozajmi danas, ako hoćeš da ti se taj zajam vrati s kamatama sjutra....... Vrši svoju islamsku i humanitarnu duže nost. A kako ćeš je vršiti? Vršićeš je najbolje ako budeš potpomogao Gajret. Jer, kako gore rekosmo Gajret je preuzeo sve konvikte, preuzeo je brigu za sve musi, širo« mašne đake. Gajret je kulturna ća« bu u koju je uperila oči sva musli« manska mladež koja je siromašna a želi da dođe do sreće, Gajret je kulturno ognjište na kom ima da se ogriju sva ona srca muslimanske siromašne djece kojima će toplina Gajrcta omogućiti da dođu do svo« je sretne budućnosti. Ovako treba shvatiti visoku Gajretovu misiju. I« deja Gajreta treba da prožme sva« kog muslimana koji ima mozga da misli i srca da osjeća. Svi treba da dajemo Gajretu, pa da onda Gajret mogne usrećiti što veći broj musi, sirotinje. Pomislite, treba uzdržati šest konvikata sa nekih 500 đaka. Te đake treba opskrbiti hranom, po« steljom, ogrijevom rasvjetom, a ve« činu od njih još odjećom i obućom, i to sve na današnjoj strašnoj sku« potinji! Milijoni trebaju! ništa ma« nje. Potpomagati Gajret znači us« rećiti naša buduća pokoljenja, a to znači brinuti se za muslimansku bu« dućnost u ovim zemljama, a to o« pet znači patriotizam. Što je god izvan toga nije drugo nego čisti e« goizam. V. Sadović. Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostarskoj skupštini. (Svršetak.) Nakon toga uzima riječ urednik Korkut, da objasni naše stanovište u trećoj tačci dnevnog reda: a g« rarnom pitanju. Ispričava se što radi slabosti mora biti kratak, a za tim prelazi na prikaz našeg programatskog stajališta u agr. pi« tanju te radu našeg predstavništva u tom pogledu. Veli se, da »Pravda« ne posvećuje dovoljno pažnje o« vom pitanju, a ja konstatiram da je ona agrarni problem osvijetlila sa svih gledišta i da je baš radi svog pisanja o tom pitanju navukla bi« jes i navale naših političkih protiv« nika kao i neopravdani naziv »feu« dalskog organa«. Istina, ona pri tre« tiranju ovog pitanja nije nikad go« vorila o nekakvim »kapijama« na zapadu i tu frazu prepušta onima oko »Obrane«. Jer mi ne trčimo za popularnošću pod švaku cijenu, ni« ti hoćemo da svom svijetu dajemo u ruke »šarenu lažu«, od koje mu ne može biti nikakve koristi. Mi vodimo realnu i odgovornu politi« ku i nikad ne govorimo ono, što bi naš dio naroda moglo uljuljati u is« prazne nade i odvesti ga na stran« putiću. Tu nesavjesnost prepušta« mo drugima, a mi ćemo da kao i do sad idemo svojim određenim i potpuno jasnim putem: putem le« galne borbe za potpuno opravdane zahtjeve naših zemljoposjednika. Nije istina, da smo mi feudalci i da tražimo da nam drugi i dalje robuju. Mi smo pristali na Regen« tov manifest o pravednom riješe« nju agr. pitanja i dokinuću kmet« stva uz pravednu odštetu i prema tomu agrarni problem tretiramo kao čisto socijalno pitanje i te« žimo samo za tim, da ono bude i riješeno u duhu pravde i na teme« iju naših pozitivnih prava. Za kme« tovska selišta pravedna odšteta, bcglučka zemlja neprijeporan po« sjed, o kojem ne može biti nikakve diskusije, a pri podjeli zemlje, pra« vedan aršin, po kojem će se sva« kom zemljoradniku omogućiti do« voljna količina zemlje. Mi u ovom, kao i svim drugim pi« tanjima, idemo za tim da polučimo uspjeh na korist musi, dijela našeg naroda i daleko smo od tog, da svo« je uspjehe vješamo na veliko zvo« no. Kako znate mi še nijesmo oba« zrli ni na smiješnu tvrdnju »Glasa Težaka«, da je povišenje rente za hak zasluga muslimanskih »posla« nika« »demokratskog« kluba i pu« stili smo da se ovi »prijatelji« mu« slimana kite našim zaslugama. Isto tako nijesmo nikad istaknuli da je izmjena 6. i 7. Krizmanove ured« bc plod našeg rada i truda, djelo naših veza. I nimalo se ne ljutimo, kad neko i neko pripisuje to sebi i svom mudrom opredjeljenju. Glat^u|M^e da se poluči uspjeh, i i I i I ; i mana ne može nikako doVesti u sklad sa položajem upravnoga či« novnika. 6 .) Protestiramo pry.i svim po« stupciam prema muslnnanima, koji nas degradiraju na građane drugo« ga stepena, te svečano izjavljujemo da ćemo svim opravdanim sredstvi« ma i svim dopuštenim silama izjoJ« štiti i dopitati sebi ravnopravnost u granicama zakona i naših zajed« ničkih narodnih i državnih, interesa. Nakon njega uzima riječ pred« sjednik »Ittihada« M. O. Cišić, te u kraćem ozbiljnom govoru sa fak« tima potkrepljuje razloge koji su nas natjerali da se posebno grupi« šemo. Konstatuje da se je u svag« dašnjem svom javnom djelovanju uvjerio da je ovakva organizacija za nas najzgodnija, te moli prisut« ne, da čvrsto stoje u njezinim re« dovima. (Odobravanje). Kako se obnavlja naša zemlja? Mi smo u svoje vrijeme prosvje« dovali proti pristranoj obnovi naših pograničnih krajeva, što su ratom nastradali, jer se obnavljaju i iz« građuju samo domovi pravoslavnih stradalnika, dočim se na muslima« ne ne uzima obzira. Da se u tom pogledu ni dan danas nije ništa po« boljšalo. dokaz je ovo pismo, što ga je upravio naš mjesni odbor u Bileći na mostarskog okružnog na« čelnika. Pismo glasi: Gospodinu Lj. Vuloviću, okr. na« čelniku u Mostaru. Prilikom rata i prevrata naš srez je stradao što nije ni jedan u B. i H. tako, da i danas kod nas nekim postradalim, a osobito muslimani« ma nije nikakva šteta nadoknade« na. Na granici Bileće i Crne Gore, nalazi se jedno selo Okolište u ko« me je stanovalo 24 familije musli« mana Jaganjaca. Kada je buknuo rat, uništene su im kuće usljed rat« nih operacija, te su se bili naselili u gradu Bileći. Kada je Austrijska vojska uljegla u Crnu Goru godine 1916. Jaganjci su se povratili na svoje posjede, jer im je bivša au« strijska vlada kuće popravila. Za vrijeme prevrata su ih pljač« kaši potpuno uništili, kuće im ražo« tvrdo uvjereni, da narod, zna pro« i suditi, odakle vjetar puše. Ja ću da ; ovom prilikom istaknem činjenicu, : da je agr. pitanje činilo jednu od i najvažnijih tačaka u svima našim i predstavkama i svima političkim i akcijama i da je baš ono razlog, da • su zategnuti naši odnosi kako pre« • ma bosanskim radikalima, tako i prema bos. Hrvatima obiju frakcija. Mi ne vodimo politiku od dana na dan, niti smo zaljubljeni u čije oči. Još 'ntmjc smo voljni da za mio pogled i lijepu riječ žrtvujemo na« Hadži Mehmed Buljugija iz Duv« rodni interes i izdamo njegova pra« na ogorčen radi okupacije Bosne i va. To treba da upamte naročito Hercegovine po Aus.«Ug. monarhiji braća Hrvati, koji bi morali znati nij se mogao sprijateljiti s time, da da imaju i prečih interesa nego li stenje pod švapskim jarmom, nego je »nekoliko njivica« kako zgodno je svojevremeno ostavio svoju dje« reče jedan njihov predstavnik. nas, nakon oslobođenja, odlučili su Govor je primljen burnim odo« preminuo. Ostala su iza njega dva bravanjem, a za tim je tajnik pro« sina Salih i Ibrahim, koji i danas ži« čitao, a skupština jednoglasno us« ve u Turskoj. Ova familija se je za« vjetovala, da se neće nikada vratiti vojila ovu , u svoju domovinu, dokle bude ste« REZOLUCIJU: njala pod švapskim okovima. Da« 1 .) Protestiramo proti programi« nas, nakono slobođenja odlučili su ma pojedinih nenarodskih grupa i se povratiti u svoju domovinu i ako proti izjavama pojedinih elemena« tamo zauzimaju lijepe položaje, te ta, koje su pale na različitim mje« su zamolili da im se povratak do« stima, jer ruše naše krvlju i bež« zvoli. Imetak H. Mehmeda Bulju« brojnim žrtvama postignuto narod« gije sekvestrirale su naše vlasti kao no i državno ujedinjenje i smatra« imovinu neprijateljskih inozemaca. mo to izdajničkim djelima najniže Sekvestrom je postavljen Fazlaga kvalifikacije. Numić iz Duvna, koji je i prije bio 2 .) Protestiramo proti nehaju da« zastupnik Buljugijin. Fazlaga je u našnjih vlasti, koje ne pokazaše prošloj godini unovčio sav prihod dovoljno volje, da zapriječe napa« od zemalja i od kuća i predao kot. daje na život i imetak hercegovač« uredu. Dekretom ministarstva tr« kih muslimana (ponovan pokolj u govine i industrije u Beogradu ime« novan je državnim komesarom nad Bileći!), kao što su zapriječile po« kolje i napadaje na pravoslavni e« Buljugijinim imetkom kancelista lemenat u Srbiji, unišavši u trag haj« Mate Kordić, s čime je Fazlaga ri« ducima i razbojnicima. ješen od dosadanje starateljske duž« 3 .) Protestiramo proti klevetama, nosti. U Duvnu postoji običaj da se koje nose na sebi najsramotniji žig crnožutoga režima i koje su upere« zemlje košanice obrađuju po jed« ne bile protiv muslimana uopće, a nom turnusu tako, da dobra, sred« naročito nas u Mostaru, te činimo nja i loša livada naizmjenice zapa« najviše odgovornim baš one ele« ne jedne godine jednog, druge dru« mente, koji su upućeni i odgovor« gog i t. d. Taka zajednica postoji iz« ni za napadaje hrišćanskih pljačka« medu Buljugije, Feriza Dizdara, Ili« ša na generala Terzića i Rankovića. jc Zrne, Marka Rubića i Naima Bu« 4 .) Tražimo od vlasti, da što više Ijugića. Ovi naime posjedđju tri za« jedničke livade, koje u tri godine unese svjetla u način vođenja istra« ge nevesinjskim događajima, a čini« obrađuju sad jedni, sad drugi. Negdje proljetos zovne Kordić mo najviše odgovornim potpukov« bivšeg Buljugina zastupnika Fazla« nika Trnokopovića, koji je prijetio gu Numića, da mu označi koje li« da će sam korbačem pokazati piscu i vade ove godine spadaju Buljuginu vijesti o mAcsinjskim događajima turnusu. Fazlaga je od prilike držao, u »Pravdi«, kao i narednika Simu Stoisavljeviću. za koga se pozitiv« da Buljugiji ove godine spada Ve« lika Livada i reče to Kordiću. Kor« no zna da je korbačem zlostavljao muslimane iz Podvelcža i drugih dić je iza toga izdao ovu livadu pod zakup dobrovoljcima uz jednu vrlo sela. 5 .) Protestiramo proti samovolji bagatelnu cijenu. gradsko«kotarskoga predstojnika Prije kositbc na mjesec dana Faz« Gozzca, zvanoga Gučetića, koji za« lagu su upozorili drugi zadrugari, da postavlja muslimane zanatlije i tr« je Kordić izdao dobrovoljcima liva« govce, koji im pretjeranim globa« de, koje Пе spadaju ove godine Bu« ma ogorčava svakidanji kruh i čije Ijugijt Fazlaga je s njima otišao od« prijetnje muslimani skupo plaćaju. mah Kordiću i saopćio mu, da je Naročito protestiramo proti njego« napravio pogrešku, jer da Velika voga vladanja, koje se zbog niego^. ^ivada ove godine ne spada. Bulju« va podmetanu i MLi zamolio ga, nekvto ispravi. rili, hajvan i pokućstvo odnijeli, a neki su i životom platili. Tako su ponovno spomenuti Jaganjci, da spasu živote pobjegli u Bileću, gdje se i dan danas nalaze bez igdje iš« ta, golo, boso, gladno, žedno, a da se niko od vlasti na njih ne oba« zire. Ovakovih bijednih muslima« na imade i drugih osim Jaganjaca. •Prije nekoliko vremena došlo je u Bileću nekoliko vagona daske i greda u svrhu da se posrtadalim na« prave kuće. Ovaj se materijal di« jeli od strane sreske uprave, ali kome? 24 familije Jaganjaca, koji su najpotrebniji, što će posvjedo« čiti i pravoslavni i muslimani čije« log sreza Bileće, nedobiše do danas ništa (samo 3 familije) a niti drugi potrebni muslimani. Slobodni smo obratiti se sa mol« bom na Vas gospodine načelniče, da se Vi zauzmete za bijednike, jer Vi kao uman i pravedan, uvjereni smo. da ćete nanešenu nepravdu po sreskom načelniku u Bileći ispravi« ti, te bijednicima naći sklonište. Primite izraz našeg dubokog pošto« vanj a Za mjesni odbor J. M. Organizacije Alija Z. Hadžić, s. r. Kapičić, s. r. Hasilja kotarskog ureda u Duvnu. j i i ! I ' ! : , ■ i j I Kordić nije htio da čuje za to, re« kavši, da je on prodao Veliku Liva« du dobrovoljcima i da on neće za to da zna. Otišli su predstojniku Saviću i molili ga, da on ispravi tu pogrešku, ali ih je i on odbio. Za vrijeme kositbe pozovu u kotar Faz« lagu, gdje je zatekao Iliju Zrnu. Predstojnik Savić naredi Fazlagi. da se imade izravnati sa Ilijom Zr« nom i platiti mu diferenciju, koja je natsala odatle, što je Iliji Zrni zapala lošija livada zato, što je Faz« laga tobože krivo saopćio Kordiću turnus Buljuginih livada. Zaprijetio je Fazlagi sa ovim riječima: »Ko ne sluša mene, ja ću ga zatvoriti«. Faz« laga ne navikao bivati rezil, a ujed« no u strahu pred zatvorom morao je pristati na to, te je položio u ime kaucije -4000 kruna. Nakon tri četiri dana došao je Fazlagi tutor djece Feriza Dizdara, koji su treabli ove godine u zajednici sa Ilijom Zrnom pokositi Veliku Livadu, te je u ime djece uzeo od Fazlage 1000 kruna, kao oštetu i pogodili se da ima u zajednici sa Ilijom Zrnom do godi« ne spomenutu livadu pokositi. Po« slije nekoliko dana pozvao je pred« stojnik Savić Fazlagu, te kad je o= vaj došao, zatekao je kod njega Ili« ju Zrnu i Kordića. Predstojnik ga je pitao, da li se je sa strankama nagodio, te kad je Fazlaga kazao da jest sa tutorom djece Feriza Diz« dara i da je pripravan na isti način i sa Zrnom, ali ovaj rekao, da neće, nego traži sijeno. Kordić je na to izja.vio. da ne da gore spomenutim zadrugarima Velike Livade. Nakon povratka Fazlagina sa pu« ta iz Sarajeva donio mu jc jedan privatni čovjek odluku kot. suda, da je na temelju riješenja kot. ure« da sekvestrirano sijeno na njegovoj vlastitoj livadi i na livadi Jabuci, koju mu je dao Kordić kao stara« telj Buljugina imetka, da je pokosi. On je otišao odmah Kordiću i pi« tao zašto i njemu nije dostavljena odluka, na što mu je ovaj rekao, da je može sada dobiti. Na Fazlaginu primjetbu, da je sad kasno, odgo« vorio mu je ovaj riječima: »Šta ću ti ja«. Kako se iz čitave stvari vidi ovo je čisto nezakonit postupak i sra« man čin predstojnika Savića i kan« celiste Kordić^joji drže u ruci u« nravu kotaW^^Mb: јЛмАвт po �Strana 4 Страма »PRAVDA* — »ЛРАВДА* ni najmanje u svom djelovanju pri | gradu, te iscrpivo komentira tamo postignuta utanačenja. Značajno je ovakim stvarima. Uhvativši priliku, kad Numić ni« pisanje listova ljevice, naročito »A« je kod kuće izdaju odluku protu« benda« i »Arbeitcr Zeitunga«, koji stranci i ova odmah diže njegovo direktno zago£ara ju potrebu što tje« vlastito sijeno, te onemogućivši ga šnjih veza s Sigoslavijom. Izrazuju da traži zakonito riješenje spora, nadu, da će se dr. Beneš na povrat« stavljaju ga pred gotovu činjenicu. ku iz Bukurešta zadržati u Beču. Isti je slučaj sa livadom Parića VANJSKI POLOŽAJ. Luke od koje je jedna trećina vla« sništvo spomenutog Buljugije, a KBenešovo putovanje u Bukurešt. dvije trećine vlasništvo Alije Kri« »Praška »Tribuna« javlja, da će u« lica i Luče Bašića. Prema tome i ko« govor između Cehoslovačke i Jugo« si je jednu godinu Buljugija, a dvi« slavije biti perfekcioniran u najkra« je godine Alija i Luča. Kordić se ćem vremenu. Putovanje Benešovo nije htio obratiti na. stranke kao ni u Bukurešt u uskoj je vezi sa pu« na gruntovnicu, nego samo na biv« tovanjem bugarskog ministra pred« šeg staratelja Numića, koji ga je siednika Stambuliskog. Stambuliski pogrešno uputio, te je on i tu liva« će otputovati iz Bukurešta u Beo« grad, a odatle u Pariz, gdje će se du izdao drugima. Kad su stranke sastati sa Venizelosom. tražile, da im se poradi toga dadne Indijski muslimani bune se proti odšteta, pozvao je predstojnik Sa« vic Fazlagu Numića i zaprijetio mu, engleskoj vladi. Najugledniji mu« slimani otposlali su potkralju list, da se mora nagoditi ili u zatvor. Kad je Numić rekao, da će im dati ko« u kojem se groze, da će otkazati liko su i dobrovoljci platili ove go« poslušnost, ako se turski mirovni u« govor ne podvrgne reviziji, koja bi dine za zakup (2500 K) reče mu predstojnik, da je to malo i Numić udovoljila njihovim zahtjevima. Taj list otposlan je u London za« da se spase hapsa ponudio mu je 4000 K. Ni Luča ni Alija nijesu htje« jedno s pismom g. Ganobi, koji za« li pristati, te im je rečeno da tuže govara njihove težnje. U tom pis« mu muslimani ne mogu se složiti sudbeno Numića. Dakle namjera je Kordićeva i s time, da bi sultanova vlada bila kažnjena stoga, što se združila s Ni« predstojnika Savića da Numića što jemcima. prisiljena okolnostima. U više oštete. Kordić jes ve livade prodao prije sezone na podrug mje, listu opominje se britska vlada da će se svi muslimani složiti s Indi« sec za oko 36.000 K, a mogle su naj, ako se ne udovolji njihovom manje donijeti 70.000 K. Ovo je ma, zahtjeva«. strašno gospodarstvo, pa makar se Boljševički nemiri u Norveškoj. smatrao taj imetak tobožnjom imo« »Dailv Telegraph« donaša iz Kri« vinom »neprijateljskog podanika«, stijanije vijest da su u nekim kra« jer se šteti s time i država. Što se tiče postupka predstojnika jevima Norveške buknuli boljše« vički nemiri. U Drontheimu prokla« Savića i kanceliste Kordića prema je sovjetska republika. U Fazlagi Numiću to je jedno neću« mirana nekim drugim mjestima vlast se veno nasilje, koje se može samo kod nalazi u rukama komunista. Nor« nas dogoditi, kada se radi 0 tome, veška vlada na'redila je odmah mi« da se ošteti jedan musliman. Škan« litarizaciju željezničkih namješte« dal je i pravi zločin, da upravni či, nika i proglasila je u čitavoj zemlji novnici nasilnim putem provode o« iznimno stanje. na djela, koja ne spadaju u njihovu u Španiji. Iz Španije javlja kompetenciju, uslijed čega se stran, se Teror o velikim neredima, i to u Kata« kama nanosi ogromna šteta na imo« loniji. Vlasti su preko ljeta uapsili vini, a da i ne govorimo koliko tr= preko 15.000 radnika, pod sumnjom pe moralno od ovakih i sličnih zu, da su teroristi, zašto su sindikalisti luma. Naravna stvar, da nije nika« sa štrajkovima i atentati« kvo čudo, što se ovako nevaljala u« započeli ma. Napadaju ubijaju policijske redovanja obavljaju, kad je pred« činovnike, sudce,i te istaknutije pro« stojnik Savić vječno pijan i mah« tivnike. bilo je u mje« muran. Ako ga nađeš u mejhani, sec danaU45Barceloni atentata. onda sjedi s njime i svršićeš posao. Rumunjska i Madžarska. Po vi« Trezveni ljudi kod njega nemaju jestima iz Pariza rumunjska vlada, posla, niti su u stanju šta svršiti. na položaj, na istoku, za« Fazlaga se je Numić pritužio za obzirom je francusku vladu za posre« ovo sve kod okružne oblasti u Trav, molila dovanie u pogledu uspostave pri« niku i kod zemaljske vlade, gdje ga jateljskih odnosa sa madžarskom je predveo nar. poslnik g. Dr. M. vladom. Francuska vlada je odmah Spaho. to poduzela korake u Budim« Tražimo, da se o ovome povede na koje je madžarska vlada pri« najstrožija istraga, da se krivci kaz« pešti, hvatila velikom simpatijom. ne i Fazlagi šteta namiri. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Stojan Protić i novi ustav. U na« crtu što ga je izradio gosp. Stojan Protić je u članu 4 da se Kraljevina dijeli na pokrajine ili oblasti, i to: Srbija, Stara Srbija sa Makedoni« jom, Hrvatska i Slavonija sa Rije« kom Istrom i Međumurjem, Bosna, Crna Gora s Hercegovinom, Bokom i Primorjem, Dalmacija, Srem s Ba= čkom, Banat, Slovenačka s Preko« murjem. Ovaka podjela je i u na« crtu komisije. Pitanje je jako deli, katno i teško, što priznaje sam, g. Protić, ali, i ako sumnjamo da će naići na odobravanje, treba odobri« ti namjeru g. Protića, kada nam ka« že, da je baš zato i iznio ovo rije« šenje, da ga inteligencija prouči i raspravi. Naš poslanik u Budimpešti. Za našeg poslanika u Budimpešti po« stavljen je Milan Milojević, dosa« danji naš poslanik u Haagu. On je već otputovao na svoju dužnost. Mir s Bugarima. Budući da je mi« rovni delegat Pašić potpisao ratifi« kacioni mirovni ugovor sa Bug.ar« skom, poslane su sofijskom poslani« ku upute, da preda akreditive i us« postavi normalne odnose sa Buga« rima. Sekvestri će biti dignuti? Javlja« ju iz Beograda: U skoro će vrijeme biti dignut sekvestar sa imanja stra« nih podanika i njihova imovina pre« dana njima u vlasništvo. Nakon sklopljenog saveza. Cjelo« kupna bečka štampa u velike se bavi boravkom čehnrl^a^&og ministra Naši dopisi. Gračanica, u augustu. Opet Grudićev kurban! ) * Našoj je javnosti već dozlogrdilo neras« položenje okružnog načelnika Gru« dića prema muslimanima uopće, a prema muslimanima činovnicima napose. Nu ne možemo propustiti ovu priliku, da ne priključimo uz a« feru oficijala Ahmetovića i Sejdića Skandalozni slučaj bivšeg kot. suca Bernardia naspram gruntovničara Krupića. Svojevremeno je javljeno drsko proganjanje od strane suca Bemar« dia nad čestitim i agilnim činovni« kom g. Krupićem, koji je spor ne« davno riješavan pred disciplinar« nim senatom u Tuzli, komu je na čelu predsjedao g. Dimitrije Gru« dić. G. Krupić je u tančine učinio vjerodos^jjnom svoju obranu, što •) Iznosimo ovo kao nov primjer nasilja ovog muslimanskog krvopi« je, koji svakom prilikom, pa evo i u disciplinarnom senatu upliviše, da se izreče kriva presuda, jer treba ocrniti jednog muslimana, treba na njeg baciti ljagu. Ovo je previše. To se više ne da trpiti, to se više ne može podnositi. Apelujemo na cen« tralnu vladu ako joj je stalo do mira i zadovoljstva naroda tuzlanskog okruga neka miču ovog nesposob« nog izazivača sa ovog mjesta. Go« spodo ne igrajte se vatrom, nije se valjda Grudić vjenčao sa tuzlan« skim okrugom. Kada bi ga ljudi hvalili ovoliko koliko ga kude, neka ga bijes nosi, preveć je, pa mi ne razumijemo, zašto ga jedanput ne smaknu. . Pr. Broj 192 Број derventskog društva »Jedinstvo« priredio je na 14. o. mj. u krasnoj bašči svog hotela, jednu zabavu u korist našeg kulturnog Jr --rva »Gajret«. Zabava je briljantno us« pjela i donijela je Gajrctu čistih K 11.200.—. Brodsko stanovništvo bez razlike vjere, staleža, dobi i spola, posjetilo je zabavu u og ' >m« nom broju. Bilo je dosta ljudi koji su darovali po sto dinara dobro« voljnog priloga. Bufet je bio snab« djeven obilnim luksuznim jelima kao baklave, kadajifa, pečeni janjci i t. d. Bačša je bila dekorirana naj« ljepšim ćilimima, serdžadama i dru« gim lijepim prostirkama, tako da je na posjetioce činila utisak jednog velegradskog salona. U ime visoke Gajretove ide je, Gajretov odbor najljepše zahvalju« je inicijatorima zabave gospodinu i gospodi Smajlagić,' koji su uz pripo« moć asistenta brodske stanice g. R. Fetahagića i drugih patriota ulo« žili dosta truda i vremena a i ma« ferijalnih sredstava za tu plemenitu akciju. Gradski izbori 26. septembra. Prenosimo iz »Jugosl. Lista«. Si« noć je trebala biti sjednica gradskog općinskog odbora, ali naravski se velika većina odbornika nije ni pokazala. Prisutnih je bilo tek đe« setak. kojim je predsjednik g. Pe« trović najavio da će pedsjedništvo općine uputiti Zemaljskoj vladi do« pis i predložiti, da se izbori za grad« sko općinsko vijeće obave u nedje« Iju 26. septembra. Prisutni odbor« nici primili su to na znanje. — Uo« štalom već je i onako skrajnje vri« jeme. da se obave općinski izbori i kod nas. Upis u zem. žensku preparandiju i vježbaonicu u Sarajevu izvršiće se 1. i 2. septembra o. g. od 9 do 12 sa« ti. Kod upisa u I. god. preparandije treba da se svaka učenica sama pri« javi i da predloži ove dokumente: a) rodni list za dokaz da je navr« šila 15. godinu; b) svjedočanstvo o svršenoj nižoj srednjoj, trgovačkoj ili višoj djevojakčoj školi bilo dr« žavnoj bilo privatnoj s pravom jav« nosti; c) svjedočanstvo zvaničnog liječnika, u kome treba da je naro« čito istaknuto, da je učenica fizički sposobna za učiteljsko zvanje. Tih dana obaviće se i popravni, naknađ« ni, te ispiti privatnih učenica. Re« dovna nastava .počeće 4. septem« bra. Ispit zrelosti u jesenskom ro« ku počeće dne 6. septembra o. g. Komunističke pobjede prigodom općinskih izbora u Srbiji. »Glas Slo« bode« javlja iz Beograda: Sinoć IZ UREDNIŠTVA. Radi bajram« smo iz Beograda dobili slijedeću te« skih blagdana »Pravda« će izaći is« lefonsku vijest: Na općinskim izbo« tom u utorak 31. o. mj., radi čega rima za Beograd lista Komunističke Partije Jugoslavije odnijela pobje« ovaj broj štampamo na 6 stranica. du: sva uprava i 30 odbornika ko« Odgođeria nastava okružne me« drese. Uprava okružne medrese munisti. — Čukarička općina tako« nam javlja, da će nastava mjesto na đer u rukama komunista. — Iz unu« 4. septembra o. g. započeti istom na trašnjosti do sada stigli izvještaji 15. septembra. Ova se je odgoda javljaju za pobjedu naše Partije u morala odrediti zato, jer se poprav« Šabcu, Valjevu i Lješnici. Iz osta« ci na zgradi medrese nijesu mogli lih većih mjesta izvještaji još nisu pravovremeno dovršiti. Uslijed to« stigli. Otvorenje filijale Narodne banke ga se’ obavještavaju učenici, da ne dolaze u Sarajevo prije 14. septem« u Sarajevu. Trgovačka i obrtnička komora nam javlja: Ovdašnja fili« bra. jala Norodne banke otpočela je rad. Natječaj za muallimski tečaj. Svaki polaznik tog tečaja, koji će Skreće se pažnja svih novčanih za« voda, koji imaju namjeru raditi sa se otvoriti 15. septembra o. g. u Sa« Narodnom bankom, da je potrebno rajevu, uživaće mjesečnu pripomoć uz molbu za kredit priložiti statute od 200 kruna. Propisno biljegova« zavoda i posljednju bilancu. nim molbenicama za primanje u taj Čehoslovacima. Konzulat čeho« tečaj, koje treba izravno odmah po« slovačke republike moli sve pripad« slati zemaljskoj vladi neka se doda: 1. rodni list; 2. domovnica; 3. svje« nike u Bosni i Hercegovini, da mu dodžba o svršenoj osnovnoj školi jave, jesu li i u kakvim društvima organizovani, od kada društvo po« i Darul«Mualiminu; 4. svjedodžba zvanična Ijekara o potpunoj tjele« stoji, koliko ima članova, kako se zovu, predsjedništvo itd. Tamo snoj sposobnosti za učiteljsku služ« gdje nema drutšava neka jave ime bu; 5. svjedodžba o vladanju. U te« povjerenika, na kojeg se obraćaju čaj će se primiti samo takovi moli« za savjet i slično. telji, koji nijesu navršili 39. godinu Protiv hajdučije. Javljaju iz Beo« života, jer se samo do navršene 40. godine života može da dobije na« grada: Potjera načelnika sreza po« mještenje u državnoj službi. Kan« sečkog ubila je u planini Štrbcu og= didati, koji sa uspjehorp svrše tečaj, lašenog hajduka Milana Kalafitovi« stječu time pravo, da mogu moliti ća iz Manastirice, koji je ucijenjen sa 2000 dinara. U srezu vučitmskom za mjesto privemenog učitelja osn. škola sa godišnjom platom od 1.600 okruga zvečanskog, ubijeni su Abue dinara, besplatnim stanom i ogrije« Zećir i Musa Ajrazović iz Dunice vom (odonsO stanarinom i drvari« istoga sreza, opasni kačaci, ubice nom). Privremeni učitelji nemaju pokojnog Gligorija Ristića, bivšeg prava na mirovinu i povišice, ali iza učitelja. Kod njih je nađen jegov zlatni sat i kaput. dvogodišnje učiteljske prakse mogu Upisivanje u Trgovačku Akode« oni postati stalni, ako polože učitelj« ski ispit po programu, koji propiše miju trajaće, kako nam direkcija javlja, od L—4. septembra o. god. mjerodavna školska vlast. Za to vrijeme održaćc se i svi po« Gajretova zabava u B. Brodu. — U B. Brodu vlasnik »Hotela Jugo« pravni, prijamni, godišnji i nađok« nadni ispiti. Redovna nastava zapo, slavije« g. Zijaudin Smajlagić sa čeče u ponedeljak 6. gospođom i uz pripomođ potvrđuje i sama osuda u svojim ; razlozima. Ali ga usprkos toga Gru« I dić iz vlastite pobude osuđuje na pismeni prijekor i nošenje discipli« i narnih troškova. Evo kako se to zbilo. Branitelj Krupića uz ostali obran« beni materizal navede primjerice da je poznato da se danas nagra« đuju svi dobrovoljci is lični oduži« manjem tuđih imetaka, dočim moj g kolega Krupić, koji je uzor činov« nik i nosi jedanaest vidljivih rana j i napokon toliko odlikovan u minu«' ; lom ratu, mora da snosi kao nagra« ; du ovaka nasilja i nezakonite pro« I gone od jednog BernardiaOkružnik Grudić potrešen sa o« vim riječima, i ako do tada nije ni prozborio, primijeti slijedeće: Go« spodin se je borio proti nama i da« našnjem režimu, — a u prevelikoj zagrijanosti je morao na dulje vri« jeme povući se iz raspravne sobe u svoju sobu. Kada sc Krupić zahva« lio na ovu njegovu primjedbu, na« što je Grudić odgovorio on to ab« strahira i da mu je slučajno to na jezik došlo. Dakle rezultat raspra« ve je presuda, koja glasi: I ako je Krupić svoju obranu vjerodostojno učinio, moralo ga se je ipak suditi i t. d. Da je Krupić nevina žrtva Grudi« ća dokazuje i ^jmi premještaj Ber« nardia iz Gracanice u Mostar kao podređeni, dok je u toku njegova disciplinarna, istraga. ' Naravna stvar da se Krupić sa presudom nije mogao zadovoljiti, pa je potražio lijeka na najvišem mjestu, a evo deveti mjesec, kako čeka isplatu od svojih uzapćenih benva. Gg. Grudić i oni kao Gru« dić, neće da znaju, kako li je morao preživjeti ovaj činovnik četiri mje« seca sa 6 obiteljskih članova sa 162 krune mjesečne alimentacije. Sama presuda ne bi bila kadra na Krupića sa moralnog gledišta na« baciti prljavu sjenu, ali sa materi« jalnogg ledišta je taj činovnik ba« čen u ponor u ovim skupotnim vre« menima. Za sve ovo ide havla jednome Grudiću, koji je prigodom svog do« laska u Gračanicu već unaprijed pokazao, primivši u posbenv audi« jenciju i u četiri oka suca Bernar« dia, kakva će sudbina Krupića za« desiti. Narod svestrano prati i dovikuje mu: Pali — žari!.... Domate vijesti. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a6f9b45bb13250afc182a8baae131ae.pdf 4d7e35adc1f7b1a71352d9aad1eb9d81 PDF Text Text / . • vr-:.^- POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјв rBdakcioiii ed№. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovai račun pošt. štedionice 1H9. Broj 88 (193) „Glasu Naroda*'. ,Pravda- i ćela ajibova stranka »•gubili »a svaka mara a pitanja proti naše države. Vlasti to mirno gleđaja- Mino sa slaisli i gerere КоГkatove o privremenosti naše dršave Dokle eo ovako? Ili možda ćokaja da narod ponovo ,umi red** i iavrši ona nameta a kojoj sa ga sprećili, da očisti „gubu is torine“, stoje aulamdar« ia doba Auotrijo i 1914. Mi uposoravamo da ne bude kasno, jor pisanje „Pravde- vodi samo tom«. 1 danas na Kurban Bajram upravlja destitko i posiva „obespravljenu braću* u borbo pro­ tiv tirauaa (faraona), nasilnika i sulumčara; bodri ih da je Muca (Mojsijo) uništio faraona i pored sva njegove moći, jor je počivala na zulumu. Drugim režima: propašću i Jugoslavija jer počiva na nopravdi i anlštićemo je mi „obespravljeni" pomoću božjom — ainiu. Tako „Pravda* i alko joj no smeta. O obespravljena J ago ti ivi jo! Me vide ti protudržavni elementi, da nijedan šuekor nije ni osagjon, ai jedan đlolat nije satvoren, da jo i l oškić eslobogjen. a da su po­ dignuta troja vješala — sa koga? — sa Srbe i dobrovoljce, koji su doneli naša slobodu«. I, Gosama »Glasa Naroda« ide zlo, pa su pomahnitali. Latili su se Co» korilova zanata, pa lažu, dcnunci, raju, izvrću činjenice, tumače nao, pako, zovu*»da narod ponovno uz, me reč i izvrši onu nameru, u ko, joj su ga sprečili, da očisti gubu iz torine, svoje zulumćare iz doba Austrije i 1914.«, zovu »obesprav, Ijenu Jugoslaviju«, da zatvara dže, late i šuckore i kukaju, što su se podigla »troja vešala za Srbe i do, brovoljce, koji su doneli našu slo, bodu«. Moramo iskreno reći, da smo os, jetili veliko, neizmjerno zadovolj, stvo, kada smo pročitali luđačko pi, sanje u 309. broju »Glasa Naroda«. Svakom prilikom mi dobivamo za, dovoljštinu ed naših protivnika, ali ovaj put je takova i mila i drago, cjena kao nikad dd sada. Mi ćemo biti slobodni, pa ćemo se malo po, zabaviti sa tvrdnjama »Gl. Naro, da«, što nam ih podvaljuje, pa pita, mo njegove gose, neka nam citira, ju, šta je »Pravda« pisala proti na, še države i kada? Ako oni sebe smatraju državom, pa naše citate koji se na njih odnose, primjenju, ju državi, onda smo zaista u tom slučaju protudržavni elemenat. U nazočnom slučaju riječ fir’aun od= nosila se je na »demokratsku« kli, ku, koja je izvor svih zala, svih o, pačina i svih neprilika, na koje u, dara naša mlada država i naš izmu, čeni narod. Oni to znadu dobro i to svako razumije. Ali da nije bilo laži, ižopačivanja i izvrćanja činje, nica, »demokraska« bi klika davno izdahnula. Tako su se i ovdje latili svoje prokušane metode ne bi li i» zazvali nemuslimanske mase proti nas, pa da onda u mutežu love. Godina II. Sarajevo, utorak 31. avgusta 1920. (16. zilhidže 1338.) Denuncijanti oko »Glasa Naro, da« huškaju nemuslimane, da uzmu reč i izvrše onu nameru, u kojoj su ga sprečili, da očisti gubu iz torine, svoje zulumćare iz doba Arstrije i 1914.« Drugim riječima »Glas Na, roda« poziva hrišćane da protjera, ju muslimane ili ih pokolju ili pou, bijaju, jer su muslimani zulumćari iz doba Austrije i 1914. Ovdje mo, ramo malo zastati. Kome su muslimani za vrijeme Austrije zulum činili? Kada i kakav je taj zulum? Je li to bio zulum, što su muslimani dočekali Švabu golih prsa i borili se proti njegove oku, pacije, dok su drugi vikali: »Ma, šala, mašala, eto Švabe, eto babe?« Je li to zulum, što su stotine naših najodličnijih familija bile zatočene u Olomucu i drugim austrijskim garnizonima, jer su bile nepouzda, ne Švabi? Ili je to zulum, što su hi, ljade naših ljudi iza austrijske oku, pacije mušketani? Ili je možda i to zulum, što se je jedna trećina bos., herc, muslimanskog stanovništva morala seliti iz svoje domovine zbog zuluma i nasilja što ih je tr, pio za vrijeme austrougarske oku, pacije? Ili je zulum to, što su mu, slimani prigodom desetgodišnje gi, gantske borbe za vjersko=prosvjetnu autonomiju pod vodstvom rahmet, Ii Ali Fehim ef. Džabića i Alibega Firdusa, išli ,zajedno sa , . Srbima , pra« voslavnim stopu za stopom, koji su zajednički trpi! . Pr^onštva sve neprilike tadašnjeg Švabmog režima? Mi ne poričemo našoj pravoslav, noj braći, da nijesu pretrpili, kao što »demokratski« zlikovci to na, ma poriču. Trpili su mnogo, ali tr, pili smo i mi više, a ta trpnja je bila od zajedničkoga nam neprija, telja — od Švabe. Naproti, kada bi htjeli prevrćati stare knjige i listi, ne, mi bi imali puno razloga, da se tužimo na našu pravoslavnu bra, ću, koja su se Švabi odmah prila, godila, smatrajući nas Turcima, a Švabu babom, osloboditeljem, ali nam naš uzgoj to ne dopušta, jer želimo da se stare rane zaborave, da se ne povređuju. Šuckori su bili ološ između muslimana i katolika, pa ako su kome šta učinili, ne mo, že se zato činiti odgovornim čitav elemenat. Srpskih je šuckora bilo više za vrijeme 40,godišnjeg Švabi, nog vladanja, pa nikome nije ni na kraj pameti, da cijeli srpski narod blati s njihovim nedjelima. Treba dakle očistiti gubu iz tori. ne. Bujrum. gospodo »demokrat, ska«, mi se od vas nijesmo nikakvoj sreći ni nadali, ali zapamtite, da je bilo vukova i duljih repova, nego što ste vi, pa su ostali kusasti. Sto, jimo vam na piku. Muslimani su iz, držali na sebi borbu mnogih cara i carevića i ostali su uvijek kao po= bjeditelji. Milijon i po ljudi se ne more poklati, ne more povješati, a svoje domovine ne ćemo ostaviti I a on će mu preksjutra stvar razjas, ni za čiji hator, niti ćemo uzmaknu, I niti. U putu sreo je narednika za, »ti ni pred čijom silom. Upamtite povjednika postaje, te mu je i ovaj to dobro. Ovo vam govori milijun 1 rekao, da slobodno ide kući. Sutra, ; i po dobro organizovanih muslima, dan je došao učitelj Simo Kneže, ; na, koji su ptopuno svjesni svoga vić s još dvojicom odbornika i re, položaja u Jugoslaviji, koji su svje, kao da smjesta mora seliti u Sara, sni svoje vrijednosti i neće se dati jevo, jer tako oni hoće i njihov na, ni od koga pregaziti, a najmanje od rod, pa neće da odgovaraju za ona, šake demagoga, koju je revolucio, ke događaje, kao što je AganagK narno doba izbacilo na površinu, ćev. Naveli su kao razlog, što bi on da joj se poslije ni za trag ni za dao primjer drugim muslimanima glas ne znadne. Mi smo došli do da se preko ljeta iseljavaju, a oni svoga cilja, mi smo doprinijeli da to hoće da zapriječe. Oni će kroz istjeramo gubu iz torine, da uništi, kratko vrijeme i sve ostale istjerati mo »demokratske« klikaše. Za nas i učitelj mu je napomenuo i jednog je to pitanje riješeno. Još par dana »junaka« koji ima 40 oružanih dru, gova za taj posao. Zato mu savje, i lanetlejisavamo ih. tuju, da se odmah seli. On je iz stra« ha morao s velikom žurbom isti dan Sarajevo, 30. augusta. i odseliti. Napominjemo, da se govori, da Ova naša sretna Bosna postala je jedno čudovište u sadašnjoj krimi, je taj učitelj u 1914. god. prešao na nalistici; postala je to poradi naši, katoličku vjeru, da bolje prolazi, a lja i napadaja na muslimane i nji= iza prevrata vratio se opet u pravp, Kove familije, poradi otmice njiho, slavlje, jer mu se to sada bolje e, va imetka, a sada u okolini Saraje, i plati. Zato je postao predsjednik va i poradi izgona ispod vlastitih dobrovoljaca, a sam nije dobrovo, krovova. Bijes i mržnja pravoslav, ljac nikako ni bio. nih težaka u okolini Sarajeva pro, Drugi slučaj desio se je Hadži tiv muslimanima dotjerala je dotle, Mehmedu i Vejsilu Ibrahimoviću iz da su ih počeli tjerati iz njihovih Sarajeva. Oni su išli u llijaš i svra, domova. [ tili se u selu D. Malešiće, da vide Slučaj Hadži Muhameda Kuma, i svoju ljetinu. Prešavši preko Bosne šina ilustrira najbolje bijes i mržnju vidjeli su jednog seljaka, koji je o, : pravoslavnu! pravoslavnih senata seljaka i njiuuvm njihovih pod. puu, I k - k j držan, naše vlade tišao u selo, a kad su oni htjeli po= vlasti). Kjhe'&sviW1sr ći. opomene iz pridržnik njihove ne khr već | pr£vno može nazvati zlikovačkim ј "žemljo neka se odmah gube, jer da mu je ta, I skroz nemoralnim, jer pasivnost ko džematbaša Marko Čelik kazao. j njena prema zlikovcima i napadači, I Inače će biti od seljaka napadnuti. j ma ne spada u područje savreme. I U tom momentu izbije iznenada 50 ne uprave nego u red najvećeg zlo, I do 60 seljaka s koljem i kamenjem činstva i apsolutnog i namjernog i naoružani, koji bi ih ubili na prav, zatiranja muslimanskog svijeta i : di Boga, da nijesu iz revolvera pu, njegove imovine. cali u zrak i tako napadače zastra, Spomenuti Hadžija Kumašin po, šili. Dokle će ovaki slučajevi dovesti? sjeduje u D. Vogošći u selu Miha, ljićima kuću za ljetovanje, koju je prije deset godina sagradio. Kako u Sarajevu nema ni pedlja bašče, izišao na 14. o. mj. u svoju kuću u Mihaljiće s familijom, da tamo ne, ko vrijeme proboravi. Nakon dva Sjutra će osvanuti 1. septembra. dana pozvali su ga dvojica članova Našemu svijetu obično dođe i pro, seoske organizacije, da mu saopće đe ovaj znameniti dan u godini kao naredbu vođa organizacije iz Ilija, i i ostali prvi u mjesecu. A taj je dan ša, kojoj su kolovođe: učitelj Simo toliko važan, toliko dragocjen u Knežević i Košta Lonco iz Semi, kulturnome svijetu. Prvi septembra zovca. Na njegovu primjedbu, da je prvi školski dan. Njemu se odav, jc on došao u svoju vlastitu kuću na vesele sretna dječica, vesele se poradi zraka, a nc poradi čega dru, i sretni roditelji, osobito koji prvi gog i na zamolbu da ga puste u miru pbt upisuju, svrije dijete ‘u školu. barem desetak dana, odbornici su Prvi septembra je važan školski rekli, da mora odmah prtljati, jer dan. Nema roditelja koji se čestito će biti napadnut te večeri i da će ■ brine za svoj porod, da taj dan važ, se s njim zlo dogoditi, ako odmah I no i svečano ne dočeka. Naša su ne odseli. To je nalog njihove or, I djeca, naša nada i budućnost. Ka, ganizacije i tako hoće njihov narod. kva će nam biti omladina, onaki će nam biti opstanak na svijetu. Na, Nakon toga uputio se je Hadžija rod bez školovane omladine brzo> do žandarske postaje da stvar pri, smalaksa i propane. Danas nijesu javi. Tamo je našao i seoskog kne« više ona vremena u kojima su naši za. koji mu je rekao, da on 9 tom ništa ne zna i da ide slobodno kući. i stari živjeli, danas su vremena koja 1. septembra. Baslimansha tfgoiiiičba I obrtnica banka и Bosnu i НвгсциЈаи Ц1] и Sarajm ШзА Daj! ininiiu 1 а*№Ш1ш indBle sntkt, aelirti I a 3,8ВШ __________ Г MIl — Hufnja I пА trefa. I Hl • 8 8 И И B 1" m I Rtaji ni mti ralu, i pgiMtti m Ша itainau Podružnica u Bos. Novome. | Kancelarija: Kraljafetra ulica Z prizemna, lijem - 8mja»l: ТгцогаВи hita, Sarajean ■ interurban telefon: Zli | �.PRAVDA" — „ЛРАВДА" Sirana 2 Cnpaai išću čovjeku prosvjete kao i svag« danjeg hljeba, Ćorav je kod očiju ko čitati ne zna, davno se reklo. I mi moramo jednoć da progledamo, jer će nas inače nestati u mraku. Skoro izncsosmo kobne brojke, koje kazuju o našem školovanju djece u preklanjskoj godini. Mjesto da se školuje preko 60 hiljada naše djece, školuje se samo 10 hiljada. Ne smijemo mi mirno i hladno pre« ći preko toga. Treba da nas to opo« mene, da što jače i što brže popra« vimo ono, što smo do sada puno izgubili. Osobito je malen broj naše žen« ske djece u školama. Oko 35 hilja« da naših kćeri koje bi morale po* hadati osnovne škole, danas stoje oborenih šaka u svojim kućama, besposlene, neupućene, smetene i neprosvijećene. Šta će onda biti od te djece? Kakve će nam biti buduće majke? Ko će nam za današnja vremena djecu valjano odgajati? Roditelji pomislite, da vi nijeste vazda uz njih. Promislite šta biva od neupu« ćene, nezaposlene i neprosvijećene, osobito ženske, omladine. Danas su prošla ona stara vremena, kada si mogao svoje dijete ostaviti bez škole, da se u samoj kući uči i od« gaja. Danas prilike traže i od žen« skinja škole i prosvjete. Zaludu ju je sakriti i u kuću zatvoriti, valja i njima danas kruha, a pošteno žara« đena kruha nema bez poštenog, ali i čestitog posla. Zaludu je i pokriti žensko, a ne prosvjećivati ga, kada peča na licu ne čuva obraza kao što ga čuva prosvjećena i dobro odgo« jena duša. Muslimani, uvažimo i mi danas ja ikada svoju dužnost prema svojoj djeci. Prvi septembra neka je i na­ šoj dječici muškoj i ženskoj prvi školski dan. Upisujte djecu u školu! ! [ ! | I : | Učitelj. Šta govore brojke o našem prosvjećivanju? Muslimani Po okružjima: Dječ. Djevoj. Pravoslavni Ukup­ no Dječ. i Di.F.j,|lJkupno Katolici Djeć. Г jerej. Ukup­ no sasj 122 651 673 445 i 1118 981' 900 Sarajevsko okružje 1547 j 79 1626 1399 6581 2057 1203 652 1855 Tualaneko 2693| 169 3232 5140 1840 6982 2046| 948 2994 1113 1мз! 474 1477 718 2614 1950 2462 888Ј 3350 1703 5106 1645 2402 972 3374 976 3685 1143 161 f 414| 2029 400 5691' 20.385 12618 Sarajevo pad 1034! Travničko „ Mostarsko „ 1G7S| Banjalučko „ 1478' te? Bihaćko „ 100- 139 9926 927 Ukupno 10889 14694 189б| 340з) 268в| 235ј 6137 1881 635 18750 Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite evu sramotu od sebe! Prosvjetna politika g. Grđića. U 84. broju »Pravde» osudili smo način vođenja naše školske* politi« ke, koja se namjerice kreće u zna« ku pravoslavlja. Tu su navedeni i dokazi neobjektivna i pristrana mračnjaštva, gdje je istaknuto, da g. Grđić namješta svuda za direk« tore srednjih škola samo svoje pra« voslavne bez obzira na kvalifikaci« ju. pa da i u Derventu dolazi jedan Srbin pravoslavni kao direktor pre« parandije, premda bi osjećaj prav« de već jednom iziskivao, da se gdje« god i jedan musliman profesor po« stavi za direktora. Osobito bi bio zgodan za derventsku preparandiju jedan musliman profesor, koji služi na toj školi više godina, a ima fa« kultetsku spremu, te ni u čem ne zaostaje za predloženim miljeni« kom, osim što je musliman, dakle nije od privilegovane vjere. Na ovaj naš prigovor bilo jc »Nar. Jedinstvo« br. 172. »ovlaste« no«, da dade objašnjenje, gdje se<t tvrdi ovo: Neopravdan je prigovor . načelniku prosvjete zato, što je po« stavio za direktora gimnazije u Bi« j jeljini g. Kondića, a u Brčkom g. Zrnića, jer da se »pri imenovanju । direktora uzimaju u obzir stariji na« ' stavnici sposobni, koji raspolažu i I sa dovoljno zdravlja i snage (!) (je« dino svojstvo, koje je u dovoljnoj mjeri pri načelniku prosvjete) i sa ' dovoljno vještine, da mogu preu« ; zeti tešku dužnost upravitelja jed« ' nog zavoda«. G. Grđić da ne pazi, ! ko je kakve vjere (?) pa ističe, da su lani ponuđena za direktore još tri Hrvata i jedan Srbin, koji kad su tu čast otklonili, onda je tek po« stavljen g. Zrnić i L'rumović kao mlađi, dok je g. Kondić po rangu među najstarijim (?). U Derventi je postavljen g. Vladimir Perinović, koji je »istih godina sa muslima« nom, za koga plediraju gospoda oko FELJTON. A* Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (72) XXVI. Grkinja Olimpa našla je Nesirnu onesviještenu. I misleći, da ju je hadema za to pozvao priskoči brzo k njoj i podigne je na divan. Za tim donese vodu i umije je po licu. Nesime progleda i prošapće: »Jedno je pismo tu na podu pisano grčki.. Nadi ga i pročitaj". Grkinja pogleda u čudu misleći da sultanija bunca,1 pa se i ne mače. No na drugu zapovijed ustane i na mjestu, gdje je Ihsan sjedio nade list što ga je Rene pisala Ihsanu. Grkinja ga počne čitati i istodobno rečenicu po rečenicu prevoditi. Pismo je glasilo po prijevodu Grkinje: »Prijatelju, lhsanbey! Ovo je zadnje pismo i zadnje moje riječi. Jučer mi je došao časnik tvrđave i rekao mi, da se pri­ pravim za smrt. Govorio je hladno, kao da raportira najobičniju stvar... Rekao je: »U današnji dan u četvrtak sastaće se prijeki sud. koji će vas po na­ logu Jildiza osuditi na smrt... Možete se kroz to vrijeme po vašem zakonu pripraviti, a dozvoljeno vam je i oprostiti se s prijateljima i rodbinom. Mo­ žete to učiniti i pismeno...« Onda je otišao, a ja sam čas ostala kao okamenjena ovom hladnoćom E»W — Broj 1*3 »Pravde« i inače mnogo jačih spo« novine, a do danas nije na to rca« sobnosti«. Tako objašnjuje stvar girano«. Valjda po shvatanju šefa g. Grđić. prosvjete jagma za narodnom imo« Drago nam jc, što nam je g. na« vinom najbolja je preporuka za te« čelnik prosvjete dao jednom povo« ške dužnosti. — Treći direktor dr, da, da unesemo u ovu cijelu stvar Vaso Zrnić napravio je ispit 1. a« direktorata malo više svjetla. Mi prila g. 1908. te je preskočio oko smo mu zahvalni na objašnjenju, dvadeset kolega, dok je izletio za ali ga moramo ispraviti i nadopu« upravitelja u Brčkom. Ovdje mora« niti faktima, koje je on zatajio i is« mo naročito spomenuti, da ova dva krivio. U prvom redu ne odgovara mjesta Bijeljina i Brčko nisu nika« stvarnim činjenicama, da pri ime« ko nuđena Hrvatima, nego su po« novanju direktora dolaze u obzir stavljeni mladi Srbi, pa je istom stariji, sposobni nastavnici, jer da Livno, kad ga je odbio Srbin kao se ovo mjerilo u nas prakticira, sva« bijednu stanicu, nuđeno »veliko« ko bi bio zadovoljan i ne bi nas o« dušno« Hrvatima i to trojici po stavio toliki broj najsposobnijih rangu starijih od gornjih direktora: profesora, koje je baš nesavjesno dr. A. Lovriću (ispit 1. novembra 1901.), dr. E. Aleksandru (ispit 1. protežiranje »mučenika« i bagateli« novembra 1902.) i Stj. Jankoviću ziranje ostalih otjeralo. Uostalom da su sposobnost, iskustvo i starost (ispit 1. novembra 1905.), a onda je u našem školskom odsjeku mjero« tek u Bihaću nađen kandidat za Livno u osobi prof. Koste Urumo« davni, kao što je običaj u ostalim kulturnim dražvama, ne bi ponaj« vića (ispit 1. novembra 1902.), koji prije sjedio na čelu naše prosvjete je od Glušca i od Kondića stariji jedan Sćepan Grđić, koji nije ni za pet godina, pa su ipak prije do« najsposobniji ni najiskusniji ni naj« šli na upravu u Tuzlu i Bijeljinu, a stariji među profesorima. To će on poslije u Lismo, gdje nije htio valjda i sam priznati. A kako on niko od Srba profesora da ide. Najnoviji kandidat za Derventu per nefas postade načelnik, tako je i mnogi direktor na isti način došao jest Vladimir Perinović, koji je — do časti. Da ovo osvijetlimo primje« veli g. Grđić — istih godina sa mu« rima, pa ćemo vidjeti, da li gornja slimanom. koga bi htjela gospoda svojstva posjeduju Grđićevi direk« oko »Pravde«. Ovo je svjesna ne« tori ili ih je na to mjesto dovela sa« istina da se zavede javnost. VI. Pe= rinović je napravio ispit 1. jula mo »objektivnost« g. Grđića. 1909., a onaj musliman »istih godi« U Tuzli je direktor dr. Vaso Glu« šac, koji je napravio ispit 1. febru« na« Šukrija Alagić 1. novembra g. 1908., dakle gotovo' jednu godinu ara 1907., dok je ispit položio n. pr. dr. E. Aleksander 1. novembra prije, i to je za prof. matematike g. Grđića ista starost i isti rang. Gle« 1902. ili dr. A. Lovrić 1. novembra 1901., a nije im Tuzla ni ponuđena. de »mnogo jačih sposobnosti« VI, Ali ne samo da su ova dvojica pre« Perinovića, o kojem načelnik pro« skočena, yeć ih je gotovo petnaest svjete po svom osjećaju pravde i preskočeno, da se Glušcu napravi svjesnosti svog položaja onako o« mjesto. Istina, Glušac je pokazao lako i to u javnosti govori, ne mo« veliku sposobnost kao predsjednik žemo ništa sigurno tvrditi, dok ne Nar. vijeća u Prijedoru, gdje je o« bismo usporedili kvalifikacijske ta« groman narodni imetak u vrijed« bele, ali mislimo, da bi Alagić pri nosti preko* tri milijuna kruna ras« strogo objektvnoj presudi dobio pačan među članovima Nar. vijeća prvenstvo, jedno što je musliman, za Gluščevog sjajnog predsjedniko« kojih nigdje na upravi srednje ško« vanja, o čemu bi znao pričati i sam le nema, drugo, što je upućen u sve Glušac. Р^ kad je taku tešku duž« prilike školske i mjesne u Derventi, nost uprave stvari prijedorskog la« i treće, što je po godinama ispita gera bio u stanju da kraju privede, stariji. Dakle ni u jednom gornjem zašto ne bi bio i za direktora. — slučaju .direktora, a naročito u zad« Drugi direktor Lazar Kondić, polo« njem nije odlučivao nepristran ar= žio je ispit 1. marta 1906., dakle pri« šin sposobnosti, iskustva, vještine i je Glušca, a poslije Aleksandra, starosti, nego jedino vjerska pri« Lovrića, Urumovića i drugih mno« padnost. Može li se to odbiti »n a go, (nije dakle među najstarijim!), vjersku intoleranciju i na pa mu je ipak data preko svakog s k r a j n j u n e v a s p i t a n o s t«, neka o tom razmisli nepristrana jav« reda i bez ponude Hrvatima uprava u Bijeljini samo radi vjere. Ali i nost. Kondić je posvjedočio svoju spo« sobnest kod Nar. obrane kao i g. Grđić u prehrani, o čemu je »Zvo« no« pisalo pa opet u br. 62. piše po« vodom molbe dir. Kondića radi os« Kompanija Grudić Ćupurdija. nutka poljoprivredne škole, ako mu vlada odobri 5000 dunuma za uzor« Mi smo svojevremeno javili, da no gosodarstvo vrijednih oko 10 mi« je dželat muslimana Huršid efendi« lijuna kruna i ovo: »Na čelu tih na« ja Ćupurdija jedno dijete, Fadila dripatriota stoji poznati pseudo«pa= Ibrišimovića iz Tuzle prilikom pre« triot prof. Lazar Kondić, koji je po« slušavanja prisilio, da klanja, te je znat, kako je iza prevrata manipu« svakom prilikom, kad se je dijete lisao sa narodnom imovinom (kao vršeći vjerski obred nagnulo, uda« i Grđić i Glušac), o kojim je pr« i rio štapom po zadnjici. Pri tome su ljavštinama pisalo »Zvono« i druge i sudjelovala dva svjedoka. Iz Beo« Bilješke. čovjeka, koji mi je govorio o smrti, za tim sam Iza njegova odlaska pišem ti ovo pismo i ša­ zatražila, da mi dozvole neka dođe moj svećenik, ljem ti zadnji pozdrav! Prema svakom sam bila jača otac Georgis iz stare crkve u srijedu i da mi do­ osim prema tebi.. . Znam da si neprijatelj moga nesu jedan arak papira na kojem ti pišem ovo naroda i — opet tebi, jedinom pišem i u času, kada pismo. Oca nemam. U Grčkoj znaju za moj zavjet ću umrijeti želim samo tebi sreću, a ta sreća neka pa nisam htjela nikom pisati osim tebi. Ja sam o bude u spoznaji slobode!.. tebi mislila.. . da čitavo vrijeme od kako sam došla Ja osjećam, da si ti postao drugi Ihsan, drugi ponovo u Carigrad mislim o tebi i pratim te kao čovjek; osjećam, da si blizu meni... Blizu, sasvim sjena. Za to i hoću da ti rečem zadnje riječi prije blizu... Osjećaj ne vara... smrti. Ja je se ne plašim. Nisam je se nikad pla­ Ovdje me ostavlja razmišljanje, ovdje me ostav­ šila, ali je za to tim jača želja za životom. Ti si lja jakost, ruka drhće i ja počinjem plakati. Nešto vlasnik svega moga i ja ti se zahvaljujem, da ne me steže u grudima, u grlu, stiskaju se zidovi ovog će nedostojna noga okaljati uspomene na one sretne zatvora oko mene, glava pada na drveni stol... Ja časove moga života. Uhvatili su me uoči sultanova plačem.. . Plačem za nečim velikim i neostvarenim, dana zajedno s jednim mojim drugom, ali je naša što me je pokretalo, što je bilo jače od mene, od stvar ostala tajnom. Njega su odmah pustili, a mene života... Ja plačem, ali se ne plašim...« zatvorili u Orhanovu tvrđavu. Nisu me ispitivali. Pismo je ovde završavalo i ako nije misao. Javljeno je Jildizu i došao je odgovor. Ja znam šta Rene se nije ni potpisala... Mrlje suza pri kraju će se dogoditi. Doktor Dževdet me je pregledao s lista odavale su njezinu bol i svršetak onoga, što je toliko saučešća, da je počeo plakati, a ja sam mu ostalo nenapisano. . rekla: Dok je Grkinja tumačila čitajući u sebi i sama U borbi za slobodu ima samo sloboda i smrt... I samo je onaj čovjek dostojan je, koji se je za nju I je plakala. Nesime je ležala na divanu otvorenih borio. Lav pobuđuje u nama udivljenje I mrtav i I očiju i gledala u lice Grkinje niz koje su suze tekle ... A kada je Grkinja dovršila tumačenje podigne zatvoren i u-lancima... se sultanija i reče odlučno: On me je gledao i čudio se mojoj mirnoći. A »Ne, ta plemenita duša makar i neprijatelj mo­ onda je rekao: »Smijem li u čelo poljubiti tu slo­ ga naroda neće umrijeti...« bodu?« Ja sam ga pogledala, a on je uzimajući Grkinja je zahvalno pogleda i poljubi joj ruku. moju ruku orosio je suzom. Vruć poljub osjetila Nesime naredi da se upregnu kola. sam među očima od čovjeka, kojeg sam prvi put vidjela... I on je osjetio slobodu, a daj Bože, da je (Naeteviće se). svi ljudi tako osjete kao što smo je mi u onaj čas I osjetili. On je otišao... �S»oj 193 — Br«) Uradi naređeno je na našu prituž* bu stroga istraga, ali je Grudić tu stvar umio tako udesiti, da je jedan svjedok iskazao, da je jedan svje* dok iskazao, da se ne sjeća, a drugi uopće nije preslušan. Osim toga za* držao je Grudić taj spis u svojoj lađici, te ga unatoč više urgencija ne šalje na vladu, jer se on smatra višim od vajnog Sokrata i od lorda Srškića. Pošto im ne mislimo ovu stvar pustiti, neka javnost vidi, ka* ko se sa nama muslimanima postu* pa i kako se čak i vjerski obredi na policiji izruguju, to tražimo, da se ovi svjedoci sudbeno pod zaklet* vom preslušaju, a Grudić koji je poznat sa svoje partajičnosti i iz* vrtavanja istine u ovakim i sličnim stvarima radi zloporabe uredovne vlasti i krivog izvješćivanja stavi pod istragu, jer smo mi siti ovakog srbijanskog načina upravljanja ko* ji je stoput gori i štetniji po nas nego je bio pređašnji sistem, gdje se ovake stvari nisu mogle dešavati. S 326. Uredbe o natpisima i našlo* vima. Ministar«prcdsjednik g. dr. M. Vesnić predložib je ministar* skom savjetu nacrt uredbe o javnim natpisima po kojoj će se svi našlo* vi i napisi na javnim građevinama i nadleštvima pisati ćirilicom i lati* nicom. Riječi u natpisima i naslovi* ma moraju biti iste u oba pisma. I nazivi ulica po gradovima pisaće se jednim i drugim pismom i u cijeloj kraljevini. Davnašnji običaj u poje* dinim mjestima 0 većoj upotrebi jednog ili drugog pisma odlučivaće, da li će gdje ići ćirilica pred latini* com ili latinica pred ćirilicom. Pro« tivno postupanje kazniće se po § 326 srpskog kaznenog zakona. Po* krajinske uprave i ministri imaju da se staraju o izvršenju gornje u* redbe. Jedan unikum od uprave. Prem* da je, kako smo čitali, agrarna Di* rekcija potpuno neodvisna od ze* maljske vlade i podleži izravno mi* nistarstvu za agrarnu reformu ipak naš nedisciplinirani predsjednik vla* de Dr. Srškić ne respektira nimalo ministarske naredbe, ako se to ko* si sa njegovim partijskim interesi* ma. Tako nam se tuže neki posjed* nici iz Sarajeva a i iz provincije, da Srškić pravomoćne osude agrarne direkcije, koje su sve zakonite in* stancije prošle, jednim gestom uki* da i na komadiću papira ili visitkar* ti naređuje kotarskom uredu u Sa* rajevu, da se naredba agrarne di« rekcije ne imaju provesti, nego po* stupak iznova zavesti ili vratiti u prvobitno stanje prema tome, ako li se radi o kakvom ličnom prijate« Iju, partijskom pristaši ili striženom kumu. — Jesmo li mi u sređenoj pravnoj državi ili smp prepušteni ćeifu ii ambiciji jednoga Srškića? Dali se tako daje primjer mlađima na poštivanje zakona i uredaba? Jeli onda čudo, da je autoritet vla« sti u zemlji tako duboko pao? Za sada iznosimo samo ovoliko, a na* ši će se poslanici potruditi, da po« jedine fakte iznesu pred parlame« nat i zatraže, da se ovakoj vrsti u* prave kako se niti u Indiji niti u Albaniji ne prakticira; i kod nas što prije učini kraj. Pa onda se čude, da mi nismo zadovlojni, kad se vi* še ne možemo pozvati ni na zakon ni na pravomoćne osude koje res« pektiraju i najprimtivnije države i krunjene glave osim Bosne i Herce* govine i prejasnoga Dra Srškića! Žandari batinaju! Tuže nam se muslimani seljaci iz Kalesije i Me« đeđe na barbarsko batinanje kale* sijskih žandara, koji za najmanju denunciju pravoslavnih seljaka iz Kalesije provode najstrože izvide i tom prilikom grozno batinaju sas« vim nevine muslimane ne pazeći na doba i tjelesno zdravlje i ne preza« jući što će to batinanje izvađati pred više ljudi i u nazočnosti muh« tarevoj. Tako je dne 11. ov. mj. Branko Simić vođa patrole izbati* nao Muju Hamzića iz Kalesije radi poljske štete, koja je njemu poći« njena po pravoslavnim seljacima, komšijama, a dne 16 .ov. mj. Mar« ko Ledić i Luka Scmić oružnici ka« lesijski zvjerski su izbatinali u Me« đedi Ahmeta Ahmetovića, Ibru Riz« vanovića (kojem se i sad zna na li« jevoj obrvi modrica) i Mustafu Rahmanovića (bolesna čovjeka), te njihove sinove usljed prijave kale« sijskih prav, seljaka da je jedan nji* hov čovjek bio bijen. U zadnjem Сфиа 3. „■РАВДА' — »РЛАМОА. odatle, kao starosjedioce, rasele. Žandari im Opet idu na ruku i s mu* slimanima postupaju kao s marvom ikad progovore opravu, žandari im ga psuju, a pra« vos 1. seljaci im vele, da je ■»tursko« prošlo i da sad oni vladaju. Pozivamo odlučujuće faktore, da ovoj anarhiji učine kraj i muslima« ne zaštite s jedne strane od obijes* nih komšija pravoslavnih, a s druge strane od žandara, koji zaboravlja* ju, da naši zakoni ne poznaju kaz« ne batinama i da muslimani nijesu stoka, koja se bez odgovornosti može batinati. Ako bude ova tuž* ba bezuspješna, obratićemo se na koju drugu stranu i potražiti lijeka i zaštite, jer se ne damo šikanirati i progoniti u vlastitoj državi. Ba* kalum! slučaju morao je muhtar Mumin Ahmetović da otima žrtve iz žan« darskih pandža. Kad su izbatinani mdlimani došli kod krilnog zapo« vjedništva, našao ih je kalesijski narednik Četni i odvraćao da to ne prijavljuju prijeteći im se osve* tom u noći i govoreći da se m o g u kajati radi svoje n e p r o « š 1 j e n o s t i, no oni su ipak stvar prijavili, pa ćemo vidjeti kako će se dalje rajvijati. Vele nam, da su svi navodi unešeni u zapisnik osim prijetnje i odvraćanja Černijeva, no im je usmeno obećano, da će ga za to pozvati na odgovornost od« mah, jer znaju da je u Tuzli. Tom istom prilikom jadali su nam se na svoje komšije pravoslavne, koji su doseljenici, od Kotora i Cr* ne Gore. Čine im sve njoguće štete, napadaju ih i izazivaju, samo da ih Pitanje narodnog poslanika dra. Mebmeda Spahe na ministra za socijalnu politiku. Okružni načelnik u Pljevlju na* 1 Stoga stavljam pitanje na Vas redio je da i muslimani moraju za* gosp. Ministre da li ste voljni na* tvarati svoje dućane nedjeljom i a« rediti okružnom načelniku u Plev* ko mi je poznato da postoji Vaše Iju, da postupa tačno u smislu Va« riješenje, prema kojem je odnosna šega riješenja o zatvaranju musli* zakonska odredba protumačena ta« manskih radnji. ko, da muslimani mogu svoje radnje Sarajevo, 30. augusta 1920. zatvarati petkom mjesto nedje* Ijom. Dr. Mehmed Spaho. Maši dnpisi. Teslić, u julu?) Rad naše organizacije na selu. Primamo iz Teslića od jednog ino* vjerca kao nepristrana i nezainte« resovana posmatrača ovo: Gospodine uredniče! Dopustite mi, da Vama i Vašoj organizaciji s ovo par redaka čestitam i izrazim svoje divljenje na Vašem poštenom i iskrenom radu za dobrobit naro« da. Ja sam na 9. o. mj. opazio, ka« ko velika množina konjanika, pje* šaka i u kolima seljaka muslimana prolazi u grupama mirno kroz Te« slić. Interesirao sam se za to, pa mi jedan musliman reče, da je kot. od« bor J. M. O. u Tešnju zakazao za danas jednu skupštinu u Ruže viču i pokaza mi jedan obični poziv na muslimane, da dođu u petak u Ru« žević. U to dođe vlak iz kojeg iza« đe oko 800 težaka muslimana i od* bor J. M. O. Ta brojna masa krenu se sa priređivačima na čelu u Ru« žević, gdje ih dočekaše iskreno i bratski. Nakon molitve zasjede od« bor, a oko njeg se okupiše težaci u broju do 1500 ljudi. Ustaje pred« sjednik, te ozbiljno bez ikakvih fra« za proglašuje skupštinu otvorenom i daje riječ prvom govorniku g. Ve« liji Sadoviću profesoru iz Sarajeva, koji govori narodu u njegovom či« stom jeziku o kutlurnom položaju, prikazuje potrebu škole, a kod na« roda vlada interes i razumijevanje. Iza njega ustaje impozantni starina profesor Ali ef. Kadić i govori o slogi muslimana i radu. Oba govor* nika nemaju ni trunka politike u svome govoru. Govorili su o pro* svjetno«ekonomskom zadatku na« roda i vide se odmah pravi kultur* ni redenici. Ova dva govornika po« kazali su, da se može narod osvje« šćivati na ovaj način, vidjelo se je, da iskreno svome narodu dobro žele i tako rade, te da im nije stalo do aplausa. Masa ih je saslušala sa velikim razumijevanjem, interesom i odobravanjem. Iza toga ustaje taj« nik kot. odbora A. Ajanović iz Te« šnja. koji živom riječju prikaza po« litički položaj, zadaću i rad organi« zacije. Iskreno u oči pokudi sve zle strane, nehaj i zastoj seljaštva. Do« tičući se agrarnog pitanja razloži stanovište organizacije, da ona ne može nikom na tuđe dobro dati pra« vo vlasništva. Što dobiju drugi te« žaci, to moraju dobiti i muslimani, a ne kao do sad, da se od muslima* na težaka otimlje. Navodi primje« re, koji su svima prisutnim pred o« *.) Rado uvrštujemo ovaj dopis, neka se vidi, kako djeluje naš orga* nizatorski rad na našu inovjernu braću. Ovaj je dopis poslan iz Te* slića prije mjesec dana, a redakcija ga je primila istom prije tri dana. Ur. »Pr.« : ’ I I i : i I I I 1 • I i I j čima. Poziva prisutne da se ne daju zavesti od besavjesnih političkih spekulanata i šarlatana. Upozoruje, da hoće neki izvjesni elementi se« ljaka, građana, trgovaca i t. d. musli* mana razdvojiti, a masa mu odgo* vara: »Samo dragi Bog može nas rastaviti, mi smo bez vas propali«. Poziva prisutne da kod izbora za konstituantu glasaju za J. M. O., ali im ne obećaje. kako to čine protiv« nici J. M. O.. badava zemlje i dru« gih povlastica, nego mi tražimo, da nas seljaci u borbipomognu i s novcem i s hranom za našu siroti* nju i đake. Seljaci oduševljeno go= vorniku aplaudiraju i zahvaljuju se na njegovim iskrenim riječima, Skupštinari se nadalje iskreno i mir* no bratski o daljenjem radu spora* zumiše i bratski se oprostiše. Gosp. uredniče! Bio sam na mnogim skup« štinama, ali ni jedna kao ova nije na me ovaki dojam učinila. Prije tri dana skupštinu zakazati i bez ikakve agitacije iz svih sela tešanj* skog kotara u jedno selo dovesti ovoliku masu samo je u stanju va* ša organizacija. Druge grupe zaka* zuju prije na mjesec dana agitaciju na sve strane i ne bude ni 200 Iju* di. kojih je preko polovine došlo iz radoznalosti, dočim sam vidio kod ove skupštine, da se baš svaki poje* dini za sve interesuje. a osobito mi u oči upade, da nakon govora taj* nika Ajanovića izjavi se više mu* slimana organizovanih komunista, da će se upisati u J. M. O.. Još jed« noć Vam čestitam uspjeh Vašeg organizatorskog rada. Katolik radnik. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. O redakciji članaka izbornog za* kona. Iz Beograda se javlja: Mini* star za konstituantu dr. Laza Mar* ković, spremio je redakciju članka XV. izbornog zakona, po kojem se pasivno izborno pravo dodjeljuje samo ministrima i profesorima pravnog fakulteta. Isto tako sprem* Ijena je i redakcija jednog članka u dodatku izbornog zakona radi smanjenja rokova za izbore. Po toj redakciji rok se tako skraćuje, da će se izbori za konstituantu raspi* sati 28. novembra ove godine. General Krsta Smiljanić preuzeo je, kako iz Beograda javljaju, za« povjedništvo nad našim četama u Albaniji, pa je pred tri dana otpu« tovao na granicu. Herman Wendel putuje u Mace* doniju. Ovih dana je boravio u Ljubljani njemački publicista Her« man Wendel. Odavle je otputovao za Macedoniju. Njegov put u te krajeve imade naučnu svrhu. I i ; i ■ . VANJSKI POLOŽAJ. Crvena armija ušla u Anatoliju. »Dailv Telegraph« javlja iz Čari« grada, da je jedna boljševička ar* mija ušla u Anatoliju i da je prim« Ijena velikim oduševljenjem od Ka* ra Bećira i Mustafe Kemala. List veli da ovo znači svršetak nada ne« kih krugova, da je moguće pobolj* sanje situacije. Rusi priznaju svoje poraze. Bolj« ševička »Izvestija« piše: Pod pri* tiskom poljske vojske naše su če* te morale isprazniti čitav niz gra« dova. Mi moramo sakupiti još više dobrovoljaca! Drugovi, hajte na zapadnu i južnu frontu, zaustavite prodiranje Poljaka i Wrangela! Mi moramo ratu i gladi prirediti svr* šetak! Što su Poljaci tražili? Poljska ambasada u Vashingtonu objavlju* je uslove mira, koje su Poljaci pod* nijeli sovjetskoj vladi u svoje vri* jeme kada su bili pobjednici. Ušlo* vi glase: 1, Zapadna granica Rusije mora biti povučena do granica od godine 1772, koje su bile njene prije prve podjele Poljske. 2. Rusija se obvezuje priznati ne« zavisnost svih država na svojim za« padnim granicama. 3. Rusija se obvezuje da će uki« nuti svaku boljševičku propagandu ■a teritoriju Poljske. 4. Rusija se obvezuje da Poljskoj plati odštetu za štete počinjene od ruske vojske prije 1914. za vrije« me okupacije. 5. Rusija se obvezuje vratiti Polj« skoj sve lokomotive i drugi željez« nički materijal, koji je iz Poljske ođvučen početkom rata. 6. Rusija se obvezuje platiti od« štetu u gotovom svima. Odmah po« slije potpisa ugovora izvršiće se za* mjena zarobljenika i besplatno re« patriranje poljskih emigranata. 7. Rusija se obvezuje staviti na raspoloženje vozove za transport poljske vojske iz Sibirijc. 8. Rusija se obvezuje povratiti Poljskoj arhive, umjetnička djela, biblioteke, razne zbirke, odnesene iz Poljske 1772 pa do danas. Ova klauzula odnosi se na javne kao i na privatne zbirke. 9. Za garanciju izvršenja ovog ugovora Poljska vojska zauzeće gu* berniju i varoš Smolensk, koju će evakuisati tek poslije izvršenja svih ovih klauzula. 10. Ovaj ugovor mora biti zakon« ski potpisan od strane ruskog na« rodnog predstavništva. Domaće vijesti. Regentov dolazak. Nj. Vis. Reg. Aleksander doći će službeno u Sa* rajevo u prvoj polovini mjeseca septembra. Javna zahvala. Čast mi je, a i duž« nost. da se najljepše ovijem putem zahvalim svima mjesnim odborima naše organizacije i svima milim prijateljima, koji mi čestitaše Kur« ban Bajram. Nije mi moguće na* pose svakom ovu dužnost izpuniti. pa to činim ovijem putem. Ujedno molim sve mjesne odbore, da se što energičnije zauzmu za sređenje svojih prilika prema našem statutu i da se udesi pravo bratstvo među članovima naše organizacije, te učvr ste svoje redove, kako će što sprem­ nije dočekati predstojeće izbore. Blagodareći svima šaljem mahsus selam. dovikujući: »Probudimo se braćo!« Maglajlić. Sjednica šireg mjesnog odbora naše organizacije u Sarajevu, obdr« žavaće se u četvrtak dne 2. septem bra t. g. u 4 sata iza podne u pro« storijama kiraefhane, na koju se gg. članovi umoljavaju da nefaljeno dođu, jer se radi o vrlo važnim i prešnim stvarima. Muslimanska djevojačka škola u Sarajevu. Upisivanje u musliman« sku osnovnu i višu djevojačku ško* lu s preparandijskim tečajevima o« baviće se u četvrtak 2. i u subotu 4. septembra t. g. svaki put od 8 do 12 sati. Učenicama za upisivanje u osnovnu školu u koji bilo razred treba da dođe, kogod od roditelja ili skrbnik. Nastava će početi u sve tri škole, 6. septembra, a iza 15. to« ga mjeseca neće se primiti ni u jed« nu gornju školu ni jedna učenica ni nova ni dosadanja iz kog višeg raz« �Broj 193 — Број .P»AVDA“ — „ВРАВДА* Stona 4 Страна reda, ako nije s opravdana razloga zakasnila ili ako ije dobila dozvolu od uprave zavoda za zakašnjenje. Čestit činovnik. Dobili smo iz Stoca ovu noticu, koju su potpisa« la 84 najuglednija građanina sviju vjera i staleža, te reprezentanti svi« ju kulturnih, prosvjetnih i gospo« darskih ustanova, a koja glasi: »Po« vodom pisanja u sarajevskom »Gla« su Naroda« broj 279 pod naslovom »Paša u Stocu« i mostarske »Na« rodne Slobode« broj 37 pod našlo« vom »Naš sreski načelnik«, mi do« lje potpisani izjavljujemo: Sve što se u spomenutim listovi« ma iznijelo protiv sreskog načelni« ka gosp. Stevanovića to je sve sa izvjesnom namjerom. Od oslobode« nja do dolaska sadanjeg sreskog načelnika, mi smo u ovom srezu i« I mali, može se sigurno reći, jedno haotično stanje. Tek s njegovim dolaskom na upravu ovoga sreza, to se s tanje počelo popravljati, i krenulo je nabolje i to se poboljša« nje jasno osjeća. Čovjek spreman, radin, objektivan i predusretljiv prema svakom, dakle sa svima lije« pim osobinama, počeo je da sredu« je, da u red dovodi stvari u našem srezu, a to nekima ne konvenira iz raznih razloga, stoga su nastali ti tendencijozni napadaji.« Ispiti za političke činovnike. Iz Beograda javljaju: Ministarstvo u« nutarnjih posala namjerava, da podvrgne naročitom ispitu sve po« litičke činovnike, koji su proveli iz« I vjesno vrijeme u državnoj službi, a misle i dalje u njoj ostati. Oni, 1 koji bi iz ma kojih uzroka odbili i da se prijave za ispit, bit će otpuš« teni iz državne službe. Naš novi sitni novac. Javljaju iz j Beograda: Sitan novac od 5, 10 i 25 para dinarskih, koji je ministarstvo ! financija odlučilo da iskuje u beč« koj tvornici, predstavlja svotu od 30 milijuna dinara. Isporuka novca počet će prema ugovoru od danas, pa za mjesec dana i to po 10.000 kg svake nedjelje. Iz stanbenog ureda. Primamo na uvrštenje: Stanbeni ured upozoruje p. n. općinstvo da je po novoj na« redbi zemaljske vlade, koja je stu« pila na snagu dne 6. o. mj. svaki vlasnik kuće dužan na vrijeme ja« viti stanbenom uredu kad će se is« prazniti koji stan u kući. Karijdžija dužan je javiti stanbenom uredu makar 14 dana prije nego će iseliti iz stana. Niko nije vlastan sam iz« dati pod kiriju stan ili dio stana, ni« i ti useliti u stan bez odobrenja stan« benog ureda. Sve pogodbe učinjene u tom pogledu ništetne su. Stanbeni ured će prisilno odalečiti iz stana bez iznimke svakoga, ko mimo stanbenog ureda neovlašteno zapo« sjedne koji stan. Bez dozvole stan« benog ureda ne smije niko dosa« dašnji stan mijenjati. Prostorije ko« je su do sada služile za stanovanje, ne smije niko bez odobrenja stan« benog ureda upotrebiti za radioni« cu. Potkirija za jednu sobu ne smi« je ni u jednom slučaju prekoračiti 250 K mjesečno; sa poslugom 300 K, za jednu sobu. Za prekoračenje gornjih odredaba predviđena je kazna od 200 do 5000 K ili zatvora od 3 dana do 4 nedjelje. Obavije« sti glede povišenja kirije, kao i gle« de svega, što se odnosi na najam partizanstva. Kano dokaz ove tvrd« ili podnajam stanova te dućana i radionica, da je stanbeni ured sva« nje služi nam tako zvana deklara« kog utorka, četvrtka i subote od 10 čija zadruge b.«h. akademičara u Prahi, izašla dne 24. pr. mj. u »Zvo« do 13 sati. nu«, u kojoj je grupa političkih par« Tužba proti vojnika u Skenderiji. tizana isključila iz bos. menze 15 Tuži nam se jedan naš prijatelj iz akademičara kao »klerikaice«, kao Skcnderije ulice, da mu vojnici, ko« ji stoje u barakama u Skenderiji »šuckore« i »frankovce« i »asocijal« ne«. kradu voće, trgaju ogradu i si. Do« Uvod te deklaracije služi kao naj« tični se je jedan put pritužio Ko« bolja ilustracija s kolikom je zablu« mandantu baraka, koji mu je rekao, dom ta grupa ljudi uzela na se pa« da će to on zabraniti. Međutim do tenat narodnog jedinstva i u koli« sada od toga nije bilo nikakve ko« risti, nego vojnici i nadalje čine ve« ko je strančarstvo zapalo vodstvo bos. menze. Akademičare, koji ne liku štetu. Dne 25. o. mj. provalili dijele njihovih kulturnih i politič« su ogradu na tri mjesta, te su voće obraii i polomili i nanijeli štete pre« kih nazora, počeli su sistematski iz« goniti jednako kao i one, koji ne ko hiljadu kruna. Kada se je do« trpe apsplutističko vođenje menze tični ponovno pritužio komandi, od« bili su ga i rekli, da to vojnici nije« bez računa, proglašuju ih »asocijal« su uradili. Kao korpus delikti, nala« nim«, »klerikalcima«, »frankovci« ma« i »šuckorima«, te ih u to ime zi se kod oštećenoga kolac, koji sc kao neprijatelje narodnog jedin« nalazi samo kod Skenderija bara« stva na najnelegalniji način izbacu« ka. Dne 29. o .mj. na večer došla su četvorica vojnika u ovu bašču, u ju iz opće humane institucije sub« vencionisanc državnim narodnim kojoj je konačno vlasnik postavio čuvara. Vojnici su na čuvara navali« novcem. Ovog proljeća osnovana je u Pra« li. te je morao pobjeći. Tražimo od hi menza za akademičare iz Bosne vojnih vlasti, da ovu napast spri« i Hercegovine, kojoj je zemaljska ječi. vlada darovala 3 četvrtine životnih Borba protiv razbojnika u Srbiji. Ministarstvo unutrašnjih djela jav« namirnica, dok je preostalu jednu lja: Načelnik okruga kosovskog iz« četvrtinu poklonilo građanstvo o« vještava da je 21. o. mj. potjera na« kružnih mjesta. Vodstvo menze preuzela je grupa ljudi iz »Udruže« išla na odmetnike i u borbi ubila nja b.«h. akademičara«, koje je dis« Šalju Ejupa. Jusena Arifovića i Ša« poniralo ovom općom humanom ćira Bativicu. Zasjeda sela Prelaza institucijom kao s vlasništvom sta« (kosovski okrug) ubila je u noći 19. novitog dijela studenata. Između o« i 20. o. mj. odmetnika Šabana Ibra« staloga popunio je odbor na nele« hima i seljake Ajdara Sadika i Azi« galan način 10 besplatnih mjesta, ma Sadika, koji su htjeli otjerati se« određenih za kolege iz zaposjednu« osku stoku. Neke od prebačenih komitskih četa pojavile su se već tih krajeva naše domovine kojeka« na desnoj obali Vardara. Jedna ta« ■ kvim partizanima nezaposjednutih kova četa sukobila se je 25. o. mj. krajeva, a što je najgore nije odbor menze kroz 3 mjeseca polagao ni« na granici kruševačkoj i porečkog sreza i u toj borbi poginuo je žan« kakva računa, premda je odbor bio dužan da iznese mjesečni obračun darm Dimitrije Dabović. pred skupštinu, tim više, što je ve« Rene Logotetides. Roman u tri liki broj akademičara taj obračun dijela od A.«Hifzi Bjelevca odštam« naročito zahtijevalo. Kano odgovor pan je i razaslaće se slijedeće sed« miče svima, koji su ga naručili. Dje« bila je ova markantna frazerska iz« java predsjednika menze: »polažem lo je oštampano u ograničenoj na« vladi i narodu račun, a ne vama«. kladi radi velikih štamparskih troš« Mjesto obračuna, nakon nekoliko kova, pa svi koji ga žele kupiti ne« ka pošalju novac 7 dinara (28 K) neuspjelih skupština, na kojima su ti partajski ljudi istupili na najbru« poštom Uredništvu »Novog Vije« talniji neakademski način kao ba« ka«, Sarajevo, ili se jave kartom pa će im se knjiga poslati pouzećem, canjem opozicije kroz vrata, napa« danjem stolica, ličnim uvredama i ali će se najprije podmiriti oni ko« t. d., sazvan je tajno privatan (po« ji su se već predbilježili. uzdanički sastanak, na kom je stvo« ren komplot, da se jednom dekla« racijom isključe opozicijonalci kao »asocijalni elementi«, »klerikalci«, »šuckori« i »frankovci«. Nakon toga je iznesena rezoluci« Dosad je Jugosl. akad. omladina u inozemstvu svojim kulturnim ja pred skupštinu, na kojoj je naj« smjernicama i svojim nastupom bi« nedostojnijim sredstvima prokriom« la najzdravijom jezgrom narodne | čarena. I tako je pred našom jav« omladine. Prvi fenomen izgrađenja nošću osvanula jedna izjava mimo đaštva »za granicom« bila je visoka svih pravnih podloga društva, s oči« tom tendencijom, da se svi akade« kultura srca, jedna jaka akcentua« čija recentnih socijalno«ekonom« mičari, koji ne konveniraju stano« skih naziranja bez najmanjeg tra« vitoj grupi ljudi denunciraju pred ga negativnih političkih trzavica, širim forumom i u to ime isključe iz koje vladaju u domovini. Ukratko: jedne opće humane institucije kao naše je đaštvo u Montpelieru. Aixu, što je menza. Parizu, Ziirichu, Genevi, Wienu i Ovaj postupak odbora bosanske dr. ostalo je dosad pod utjecajem ! menze osudilo je sve praško đaštvo kulturnog horizonta tuđine nezara« iz ostalih krajeva domovine, koje žene politikom. se hrani u menzi amerikanske Y. M. Nažalost je taj kulturni idealizam C. A., a kao najbolji odgovor na o« jednog dijela našeg akademskog vu deklaraciju i partizanski apsolu« đaštva u Prahi pao žrtvom nejasnih tizam vidimo u tome, da je naše političkih aspiracija i stranačkog đaštvo kolegu Mihajla Sirnica, is« Izjava. ključenog iz bosanske menze kao asocijalnog, izabralo za predsjedni« ka »Jugoslavije«, reprezentativnog društva svih studenata u Pragu. Sam čin kao deklaracija samo do« kazuje da se prvotni razlozi ovom nezakonitom i niskom činu jednog dijela đaštva temelje na političkim makinacijama. Duh te političke ko« rupcije inspiriran je s poznatih strana. Uz ovu informaciju javnosti i mjerodavnim faktorima ulažu pot« pisani akademičari iz Bosne i Her« cegovine najodlučniji protest. Ova je izjava poslana svim sara« jevskim listovima. Slijede 63 potpisa akademičara iz TrešBljah. Svašta po malo iz Tuzle? Ovih d**« ©žđrijebiU «e Gradićeva kobila u TnaJi i kako nije pri roci bilo konjake babice, te se bivki konjaki vakmajator a sadanji komandant poli­ cija Cuprdija dobrovoljno prijavi, da <?e prob­ djeti noć kraj kobile i prvn joj pomoć pružiti. 1 doista uatrajao je Čoprdija av* noć, te je avo na aadovoljatvo proklo. Ždrijabetu je nadjennte ima Uranka, jar iagleđa, da je vrlo brao i okret­ ne, ne bi li ва ugledalo u okružnog zantopnika, a autra dan đožla je na čestitanje ava Tesla pod vodatvom Adema Biae i Kargorove Kobile, te slavi i veselju nije bilo kraja. Od eilne sobi brzalo je društvo 3 dana i poalalo pokloastvenibrzojav Čokorilu i Mlika a liidie. Pa da nije iš­ aao veselo! Muslimani Sjetite se „Gajreta". Krovni CFijop (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom^olya, Banat Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje ovoje bogato stovarite svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X X X Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000«00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tecući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/861c4c8f0aee151ec6858bacd53d62fc.pdf 00e4e9fbd0182fb935324136c326d4d7 PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni i№r. Pretplata godiš. 180 kru­ na, napola godine90kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovai račun pošt. štedionice 1119. Broj 89 (194) „Glasu Ma". 4 чРгат4а“ i ćela, njihova stranka izgubili ta eraku meru u pisanju prati naie države. Vlasti to ш!то gUdaja Mimo ea slušali i govore Korkutove o privremenosti naše dr­ žavo Dokle će ovako? Ili možda će kuj« da narod ponovo „tzino reč* i iavrši onu numeru u kojoj su ga ■prožili, da očisti „gubu is torine", svoje aulumčare iz doba Austrije i 1914. Mi uposoravamo da ne bude kasno, jer pisanje „Pravde* vodi samo tom«. 1 danas na Kurban Bajram opravlja čestitke i poziva „obespravljenu braću* u borbu pro­ tiv tlraaaa (faraona), nasilnika i auinmčara; bodri ih da je Masa (М.јц.) uništio faraona i pored sve njegovo moći, jer je počivala na aulom«. Drugim recima: propade« i Jugoslavija jer počiva na nepravdi i naiMićemo je mi „obespravljeni" ретем božjom — amin. Tako „Pravda* i niko joj no smeta. O obespravljena Jugoslavije! Me vide ti protudržavni elementi, da nijedan šuckor nije ni osagjen, ni jeden dželat nije aatvoren, da je i Eoikid oslobogjen^ a da su podigeuta troja vješala — za koga? — za Srbe i dobrovoljce, koji su doseli našu slobodu«. II. »Demokrati« su u Bosni izgubili svoj lažima i nasiljem zauzeti po« ložaj. Općinski izbori u Srbiji su pokazali, da im ni tamo ne cvjeta* ju ruže, jer je Radikalna Stranka dobila apsolutnu većinu općina nad svima strankama. Njihove se laži i opsjenjivani a iz dana u dan raz« golićjvaju i njihova posvemašnja propast postaje već svakome jasna. Nekada je u Srbiji sama Napredna Stranka tukla radikale sa velikim uspjehom, dok je danas Radikalna Stranka potukla cijelu »Demokrat* ,sku« Zajednicu i sve druge stranke skupa. Naša organizacija je zabila klin u sudbinu »demokrata« u Bosni i sa svim je naravna stvar, da se »Glas Naroda« u svojoj dešperat* nosti laća krajnih sredstava, laži i denuncijanstva. Zbog zamjernog rada naše organizacije i gigantske borbe u obrani muslimana- i musli* manske lične i imovinske bezbjed* nosti, naša je organizacija postala tako popularna, da joj to svako pri* znaje. Njezini su uspjesi veliki i ja* sni. »Demokratsku« kliku to boli i sada hoće da je oblati, da joj pod* vali izdaju i da onemogući njezi* no vodstvo, ц daljnjem svom dje* lovanju, a naročito kod predstoje* ćth izbora. Krivi su im zato svi mu« slimani, pa ih treba istrijebiti, treba očistili gubu iz torine, jer ne će da trpe »demokratsko« nasilje, jer, ne će da sagnu šiju pred njihovim sa* trapima. Uslijed svoje propasti, počele su im se prikazivati vizije, koje su im ugrijale mozak, pa u vrućici bunca* ju o Korkutovim govorima »o pri* vremenosti naše države«. Sarajevo, četvrtak 2. septembra 1920. (18. zilhidže 1338.) Godina 11. Mi pozivamo »Gl. Naroda« neka nje, što se vješaju zlikovci, koji su uperen naš članak, ali se čudimo o* citira odnosni stavak iz ma kojeg počinili mnoga nedjela. Biva vaša kružnom sudu, što je i on usvojio Korkutova govora, članka ili ma o* »demokratska« načela odobravaju ovo neKvalifikovano stanovište «. • dakle. Ako nam dotični citat izne* Račiću i Siljegoviću, što su se kao državnog odvjenika. su, mi ćemo g. Korkuta pozvati ha vojni bjegunci odmetnuli u plani* G. državni odvjetnik zapljenju«; red i kao izdajnika žigosati. Evo nu i počinili nebrojena grabežna u* je naš list u 11 sati, kada je već^av уат gospodo prilike da se kurtari* morstva i razbojstva, što su hulili gotov, da nam još nanese i velikusete čovjeka, koji vam je najopas* i našega kralja i radili proti naše df* materijalnu štetu, jer nam se uni* niji za optsanak vaše stranke, a na žave, te nagovarala mnogobrojne stava cijela naklada, propada nam kojega iskaljujete svu žučljivost naše težake, da se odmeću u plahi* toliki papir i prave nam se ogromni svoje otrovne denuncijantske du* nu? Te i take lupeže, vi nazivate troškovi. Zar i to nešto ne govori? še. Citirajte demokratski denunci* Srbima i dobrovoljcima. Sramota i Ali neka g. drž. odvjetnik zapamti, janti! ste puta sramota! da ne će ugušiti našu riječ i našu Nije dosta reći, kako se mogu kritiku ovakim sredstvima. Mi zna« slušati Korkutovi govori »o privre* Sarajevo, 1. septembra. demo, da su u njegovoj ruci i čekić menosti naše države«, treba to do* G, državni odvjetnik u svojoj re» i orasi, ali se ne damo niti hoćemo kazati, treba reći, gdje i kada je g. vnosti za održanje mira i poretka plašiti ni od čega. Ako je stalo na* Korkut to rekao. Gose »Glasa Na* i u velikoj brizi za više državne šim vlastima do toga, da mi oštri« roda« ne će to ni pokušati da učine, interese, zaplijenio je naš list od 31. cu svoga pera zatupimo, neka nam jer su slagali, jer su g. Korkutu pod« augusta t. g- i to jedan stav'članka dignii slobodu. • Neka obezbijede valili riječi Đorđa A. čokorila, ko* , »Sarajevo 30. augusta«, jer sadržaj slobodu naše imovine i našu ličnu je je u svojoj Crnoj »Zori« napisao. toga stavka čini učin prestupljenja slobodu i mi ćemo odmah naše pe« Tako oni svoju »demokratsku« te* iz § 103. srp. kaz. zakona. Odmah ro zatupiti. Neka g. državni odvjet* lad neprestano hrane lažima i de* iza toga okružni sud u Sarajevu do* nik podigne optužbu proti zlikova« nuncij acijama, a kada se pritisnu stavlja nam odluku, kojom je u ne« ca, koji su poubijali toliko musli« uza zid onda šute kao beštije, jer javnoj sjednici potvrdio zapljenu, mana, neka optuži palikuće, koji su se laž neda dokazati. usvajajući predlog držanvog odvjet* popalili bezbroj mušlimanskih do« Kada su gose »Gl. Naroda«' slu« •nika i njegovo mišljene. G. đržav« mova, hambarova, čardakova itd. žile grofu Tišzi, kada su kao vjerne notn odvjetniku se čini, da srrijer i neka tuži zlikovce, koji su nasilnim sluge Mađara vršili razne povjerlji* sadržaj našeg pisanja, kada pođvr« putem oteli tolike muslimanske ve službe, g. je Koi-kut vodio bor* ga,vamo kritici pasivno držanje na« zemlje, ne samo posjednika musli* bu proti tuđina — ugnjetača, onda še vlade (upravnih vlasti), kada na* mana, nego i težaka muslimana i-mi je g. Korkut radio za naše oslobo* huškani pravoslavni seljaci namjer« ćemo odmah promijeniti način svo* đenje, dok su u isto vrijeme, gose no zatiru muslimane i njihovu-imo* ga pisanja. Neka g. drž. odvjetnik »Glasa Naroda« vršile službu ma* vinu, kada muslimane izgone ispod u višem državnom interesu sve Ovo đarskih špijuna i konfidenata. Sa* vlastitih krovova, čini obilježje u« učini, evo je vjera, ne će naći pito* da se prave patriotama i »oslobodi- čina prestupljenja iz § 103. srp. kaz. mijeg elementa od nas muslimana. Mi ćemo onda vjerovati, da je g„ teljiam«. bačuvaj nas Bože od ova* zakona. kih »osloboditelja«. Narod je to Blaženoga shvatanja u još blaže« državnom odvjetniku, kao i gro* uvidio, narod je prozreo njihove na* nijem vremenu! Oduzima nam se movnicima, koji mu naloge izdaju, mjere, pa im je listom okrenuo leđa. zemlja, izgonimo se ispod krova, u* stalo do prava i pravice i da su u Hrvatska im je dala žutu teskeru, grožava nam se lična sloboda i to njihovim očima jednaki svi građa« u Sloveniji nijesu nikada ništa ni sve od neodgovornih elemenata, pri ni bez razlike vjere. Ovako nas ne značili, Srbija ih je konačno sada čemu vlada (upravne vlasti) ostaju može niko uvjeriti, da se ne ide strmoglavila, a Bosna? Osim šači* pasivne i sada dolaži g. državni od« hotimično i proračunano za našim ce izvozničara i lihvara nije niko vjetnik, da nam uguši slobodu ri* fizičkim, materijalhim i ekonom« nikada uz njih ni pristajao. Težač« jeai, slobodu javne kritike, slobodu skim uništenjem, a iza toga za po* ka organizacija, koju su oživotvorili štampe i slobodu javne obrane. Mi svemašnjim istrijebljenjem. Spriječavati nas u samoobrani ne bi li razbili redove Radikalne se ne čudimo g, drž. odvjetniku za Stranke, također ih je iznevjerila. njegov postupak, on je zato dobio jest jedan zločin, koji se ne more Hrvati katolici su listom u Hrv. Te* mig od gromovnika, na koje je bio kvalifikovati. žačkoj i Hrv. Pučkoj. Stranci, mu* slimani i jesu u našoj organizaciji. Oni to vide, oni su svijesni švoje propasti, pa su se latili očajnog sredstva, da se posluže još pošljed« (GRĐIĆEVO PRIZNANJE. — OSVEĆENJE NIJE NEOBIČNO NI njim udarcem, da izazovu pokolj ZAZORNO. - GRĐIĆEVA TOLERANCIJA I VASPITANOST.) nad muslimanima, izgoneći gubu iz Načelnik prosvjete ipak se jed* ća. Ipak želimo upoznati naše čita« torine, ne bi Ii na ta'j. način što ulo« nom požurio da »ovlasti« »Nar. Je* telje, s kako malo ozbiljonsti, a vili. "Muslimani nijesu krivi, što su se dinstvo« na obavještenje »gospodi mnogo smjelosti operira načelnik »dignula troja vešala za Srbe i đo« oko »Pravde«, glede .članka u 84. br. prosvjete. Sada smo tako daleko u spornog brovoljce. koji su doneli našu slo* pod natpisom »Dragocjena prizna* bodu«. Vješala su se digla za zlo* nja«, u kojem smo osudili šefa pro« tački osvještenja škole napredovali, čince, za ubojice, za izdajice, za svjete i vjera radi pristrana vođe* da znamo podrobno, kako je došlo razbojnike i pljačkaše, a nijesu za nja školske politike u znaku pravo* do te sredovjekovne hrišćanske ce* Srbe i dobrovoljce. Žalosna vam slavlja. G. Grđić naručuje u br. 172. remonije, dok »N. J.« od 18. augu« vaša majka, još žalosnija »demo* »Nar. Jed.« od 24. augusta svoju o* sta u »Jednom osvrtu« ne zna ništa, kratijo«, kada ne znate razlikovati branu, gdje se njegov postupak gle« nego brani g. Grđića time, da je ta izdajnika, odmetnika, razbojnika, u* de osvještenja nove školske zgrade vijest došla s Ilidže u poštom posla« bojica, pljačkaša i bandita od Srba u selu Vojkovići i zavađahjgicrkve« nom pismu. Sada je valjda doznao i dobrovoljaca. Zar se vaša »demo* nih pravoslavnih obreda u n™. ško* više o tom i g. Grđić, jer je možda kratija« sastoji iz tog, što ste izgu* le pokušava opravdati. Ali se loša stigao i inspirator te vijsti, koji se stvar ne da braniti i obraniti, pa ta* predomislio, pa pripovijeda detalj«« bili osjećaj pravde prema svojoj domovini, te izrazujete svoje žale* ko i antikulturni postupak g. Grđi« no: »U čisto pravoslavnom selu. Osvještenje narodne škole. muslimanska trgovačha I obFtnič&a banka и Bosnu, i Негседђрјпи (t i) a Sarajepu. taif u п!ш brokanlm šalterima. Ии1}а roleti I Miitnli u bnllmtvu SH3, I ii bmiaitN. Ми aliBi na ulaint knjižice I №n ре«ппв I Baratali la ca||iNl|nl]L Obavija sit mјевјабпв pasloia I bunarm Mto|i 0 Oloni^a jtoslsa H 3M9N Baja sBzonsha I sproilzacftsbi iridlti. — Hapsit I grada]! агвСћг, valuta I jrl еЉкад ropln mti. I 0 4 li 8 h Ш 1 ! J ! sapnli I prodaji svi mti robi, i peglavita m Urotili мш!го1ав. Podružnica u Bos. Novome.__________ KancElarija: HraljaPBtra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Tpgavažha ban^a, Sarajeva - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страв« .PRAVSA" — .ПРАБЛА* bp»i — Broj 194 U daljnjem mom razgovoru sa g. položaj zlorabiti u svrhu pokriva* prcudešena je uz pripomoć naroda Čauševićem, došli smo i na agrar* jedna zgrada za školu. Da bi sku« nja svojih nepromišljenih podviga, nu reformu. On kaže, da je u Bosni pili što više priloga, udesili Su te« koje mora osuditi i stiditi ili se sva* žaci narodnu svečanost sa osveće« ki kulturan čovjek. Samo ljudi Gr« »Glas Naroda« pregori jedan put svaki posjednik zato, da se praved* njem zgrade na Pantelijev«dan i po« đićeva mentaliteta mogu takove reći istinu! Mi smo se u jednom od no što prije riješi ovo sazrelo soci« zvali na svečanost susjedna sela. To škandalozne stvari odobravati i pro* prošlih brojeva osvrnuli, kako se jalno i ekonomsko pitanje. Samo gosp. Čaušević veli, da u praksi rje« je sve.« U ovoj »iskrenoj« ispovije« voditi. pristrano sastavljaju cenzori Na« di g. Grđić izbjegava svaku napo* rodne banke za ovdašnju filialu. šavanja imadu dva mjerila. Smiona.tvrdnja g. Grđića, da se Među imenovanim su i dvojica mu* Jedno od tih vrijedi samo za Mu* menu. da je vlada podigla školu, kako je službeni list u notici o osve« »podjednako radi u muslimanskim slimana, a ostalih sedam samo pra* slimane, a drugo dolazi u račun on* štenju nove škol. zgrade, u br. 155. kao i selimA drugih konfesija«, kad voslavni, dok od katolika i jevreja dje, gdje nije o njima riječ. Na o« donio, nego se sve pripisuje spon« podižu škole, odnosno preudšavaju nema nikoga. Isto tako su za up> vaj su način provađanjem predhod* tanoj izvedbi težaka, krijući se »ju* koje zgrade za škole, jer samo da ravnike i činovnike ovdašnjih fili« nih odredaba pogođeni posjednici tako, da im je oduzeta mogućnost nački« za njihova leđa, da skine je odlučan što manji trošak, osniva ala postavljeni samo pravoslavni. za svakdanji život, dok od privile* krivnju zavađanja čisto" crkvenih se na posve izmišljenim temeljima ' Narodna je banka s tim počela svoj pravoslavnih obreda u narodne i vrijeđa osjećaj pravde svakog ob« rad u znaku sistema, koji je kod gija, što ih tobože sadržavaju prin« škole i svaku odgovornost sa svoje jektivnog čovjeka, koji je malo u* nas zaveden u svim granama upra« • cipi agr. reforme,,nisu zahvatili ni pućen u naše školsko stanje. Ta op* ve i privredu. To je čak postalo za« jednog muslimana' — zcmljorad* osobe. 1 pored ovakog nedostojnog zamotavanja stvar je ipak odviše ćenito je poznato, da je princip g. zorno i »Glasu Naroda«, koji u 311. nika. Na posljedku o ovome je bilo jasna, a namjera očita, jer se gosp. i Grđića što više otkinuti od drugih broju od 28. augusta pod naslovom mnogo govora, da je i onome jasna na račun pravoslavlja. Tako je on »Cenzori Narodne banke« piše: Grđić proračunato uklanja onome, granice poletio Ma što prije potroši ono no* na što mi upiremo prstom naime: »Ovih dana su imenovani cenzori situacija u Bosni, koji van Tako je vaca na školu u jednom pravoslav* filijale Narodne Banke u Sarajevu. posmatra njene prilike. ko je smio dati dopuste* prije nekoliko vremena jedan beo« nom selu, gdje »diže vlada uz pri* Među imenovanim cenzorima ne nje težacima, da osvećuju pomoć naroda« (»N. J.« br. 155.) nalazi se nijedan Hrvat. Isti takav gradski list, koji spada u b 1 o k d e= ■ srodnu školu i ko ima m,o kratske štampe, otvore« školu, da ne bi morao to utrošiti metod provodi se kod postavlja« pravo dopustiti tako što. te k o je odgovoran za ta* kao pripomoć za školu u jednom nja uprave u filijalama narodne no prizbao radikalno provađanje »turskom« selu kao n. pr. u Luka* banke u Mostaru i Banjoj Luci. Ma agrarne reforme samo ondje, gdje kova djela, a nije glavna riječ o tome, ko je »zaveo« osvještenje vici (Gračanica). koja broji 1300 da ne smatramo tu stvar samu po , se radi o nacion. manjinama i u duša (a Vojkovići samo 268, dakle sebi tako važnom ipak naglasuje« Bosn'i -kod muslimanskog i ko je »dao« u služb. list bilješku, pet puta manje) i nudi z e m 1 jj« mo, da je s tim počinjena i pogreš« svijeta, zbog toga valjda, što ih na što hoće da svrati pažnju g. Gr* đić. Mi osuđujemo principijel* šte. materijal i potrebne ka, koja će uroditi nezadovoljstvom, svemoćni zakonodavci smatraju no svako osvještavanjc naših na* i r g a t e, pa ipak »pravedni i tole« a izvesnim krugovima daće se po« . »Turcima«. Evo dakle vidimo na koncu, ka« rodnih škola kao djelo antjkultur* rantni« Grđić ostaje gluh po svom voda da opet dokazuju, kako se i no i fanatično, a u svakom slučaju vaspitanju i osjećaju pravde. To u privrednom životu Hrvati poti« ko stvari stoje i to u vrijeme, kada Čokorilo i »Srpska Riječ« ne biraju kriv je načelnik prosvjete, za koje* oglušivanje »kulturnog« Grđića tim skuju. Takav postupak smeta našoj ga se to događa, jer se pretpostav« je upadni je. što u gračaničkom ko« konsolidaciji i mi konstatujemo, da sredstava, da ovaj obezprav« lj e n i.n a r.o d besavjesno o p= lja, da se sve radi po njegovu zna* taru musliamni broje preko polo* oni. koji su inicirali ovakav metod vicu žiteljstva, pa ipak nema u mušl. nisu ni srpskoj ni državnoj stvari ■tu užu ju. Ovakav rad sarajevskih nju i odobrenju, kao što se vidi iz obaviještenja. Dakle i Grđić je mo« selima ni jedne škole, dok u čisto koristili, već škodili. M ćemo takve listova mora se kvalificirati, kao rao da znade za ovo osvješćenje i srp.*prav. selima postoji već šest metode pobijati, a upravu narodne najpodlija izdaja na vlastitom svom državnih škola. Ovaka savjest jed* banke u Beogradu uzoporujemo na narodu — Ako »Srpska Zora« mi« da dade svoju privolu ili ne dade, a nog načelnika prosvjete i kod naših velike posljedice koje će nastati ra« sli, da na taj način umanji zvjer« budući da je osvještenje u služb. li* stva, što su izvedena / na Muslima* balkanskih shvatnja jedan je aten« di ovako sitnih stvari«. stu saopćeno i pored našeg protesta nima onda se vara, jer ne može ni* tat na kulturu. poslije nesmetano i obavljeno, sli* I tako makar jedan put moramo gdje naći toliko naivnu publiku, da jedi logično, da je nadležno mjesto dati pravo i »Glasu Naroda«. bi joj vjerovala. — Međutim, po* to odobrilo. . stupak g. Čokorila povlači jedno No najažlosnijc je u cijeloj ovoj drugo zlo za sobom. Ako se Musli« »kulturnoj« stvari to, što »tolerant« mani budu i dalje prikazivali u svi* ni« Grđić u osviještenju narodne jetlu pravoslavce zore, onda posto* škole ne vidi ništa zazorno. što bi U posljednj vrijem zapažaju se U nizu tih dopisa, došao je prije ji opasnost, da kod nas i seljaci — »dalo povoda drugim konfesijama čokorilovci otpočnu brusiti svoje u sarajevskoj štampi čudnovate po* izvjesnog vremena »Srpskoj Zori« da prigovaraju«, a kad bi nešto slie* jave, koje su vrlo karakteristične i takav jedap, gdje se zlonamjerno handžare. no pokušali muslimani ili katolici, zbog prikrivenih tendencija, kad Tko bi za ovo odgovarao? Čoko« prikazuje muslimanski dio naroda, prvi bi g. Grđić osuo drvlje i ka* nekoji listovi pišu o stvarima, o ko« kao neka buntovnička klasa, kao rilo je najfatalnija ličnost po slogu menje protiv isticanja separatistič* jima će na ovom mjestu biti go« ljudi, koji organizuju banditske če« bos.shcrccgovačkog naroda. On kih vjerskih obilježja, koja ometa* smeta našem jedinstvu više, nego te i »ugrožavaju« u tim krajevima vora. ju narodno ujedinjenje i pobuđuju li što to čini Sachs i GagHarđi. Ili Mi znamo, da je agrana reforma imovinsku i ličnu sigurnost gra« prezir drugih konfesija. Ali kad je izazvala spor između bosanskih ra* dana. možda ovakav metod istrebljivanja nešto pravoslavno po srijedi, onda , dikala i demokrata, s jedne strane treba da bude analogna posljedica To su naravski najobičnije srni* ne smije to da bude drugima krivo ' i jugoslavensk muslimanske organi« calice jednog antisdcijalnog tipa, zločinstava, koja su nad Muslima« i zazorno! zacije s druge strane. — Ali i ako kao što je Čokorilo, jer tko će vje« nima izvedena poslije balkanskog rata u krajevima, što su bili pripa« Neozbiljna doskočica g. Grđića, ovo pitanje duboko zadire u inte« rovati, da Muslimani poduzimaju o« da izvršenje osvještenja ne diskva* rese bosanskog naroda i to ne ve avanture, kad su oni naše jedin« li Crnoj Gori? Dobro bi bilo, kad lifikuje zgradu za opću školu, jer kod svih slojeva u jednakjnl zna« stvo relativno pravilno shvatili, ko« bi .Čokorilo pošteno rekao, da li on da se onda ni jedna bivša srpska I čenju. ipak sarajevska štampa liko im je dozvoljavala nacijonal« smatra Muslimane pravim Jugosla* venima ili ne? škola niti mektebi«ibtiđaija ne bi ne ostaje na visini načelne diskusije na svijet i kulturni preduslovi. Ta* Drugačije se njegov metod ne mogla pretvoriti u narodnu školu, nego pokazuje mnogo pristranosti kav postupak sa strane pravoslav« može razumjeti! »Hrvat«. pošto su u njima vršene vjerske ce«’ i gorčine, čim je riječ o Muslima« nih/Srba daje povoda svakom pri« remonije, jedan je obični sofizam, nima. jatelju naše države na ozbiljno raz« ------------------------------------------- — koji skreće pažnju na drugo polje, i mišljanje. U polemikama oko agrarne re« ali pametan čitalac će ipak osjetiti Ja sam tako u svoje doba, kao forme, išle su »Srpska Rijčč« i »Srp. veliku razliku između konfesionalne Zora« u borbenim sredstvima tako dopisnik »Obzora« razgovarao sa i opće narodne škole, kao što i iz* daleko, da je ogorčenost kod Mu* Reis«ul«ulemom, gosp. Čauševiće'm. među crkve i džamije, a ipak se mo« i slimana izbrisala granicu između UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Nijesam nikada vidio toliko tuge že pretvoriti crkva u džamiju i dža* širokih slojeva naroda i zaintereso« u izražaju lica, kao što sam primje« Deklaracija kabineta Dra Vesni« mi ja u crkvu ili školu bez imalo o« vane posjedničke klase. Jer ton, u tio kod njega, kad smo govorili o pasnosti za diskvalifikaciju zgrade, kome su ova dva partijska organa položaju muslimanskog naroda «u ća. »Jugosl. List« javlja: Dne 31. augusta poslije podne od 5 i po do za određenu svrhu. Radi se samo o pisala, nije se mogao drugačije ra* Jugoslaviji. — Pokazao mi ie n 9 i po sati bila je sjednica Narod« tome, s m i j u li se osvještavati na* zumjeti, nego kao neka skoncen« svom pisaćem stolu cijelu gomilu nog predstavništva. Početak sjed« rodne škole u jedrioj trovjerskoj trirana paljba na narod musliman* žalbi i protesta tamošnjeg naroda, niče bio je dosta animiran. Mini« zemlji? Mi držimo, da ne smiju, i ske vjere. Gotovo da nije agrarna koji u očajnom stanju pokušava, da ovo odlučno naglašujcigo čudeći se i reforma postala u Bosni identična bar kod svoga vjerskog poglavice star predsjednik Dr. Vesnić proći« tao je deklaraciju vlade. bezobzirn'oj smjelosti * Grđića, da , muslimanskom pitanju. Zbog toga potraži utjehe. Ja ovdje ne mislim U stavci o spoljnoj situaciji na* se još usuđuje braniti zavođenje nekog čudnog i nekog svojstvenog u detalje nabrajati, što su Muslima* čisto pravoslavnih crkvenih cere* držanja srpskih novina, prinukalo ni trpili u N. Pazaru i Makedoniji, glašuje prama Italiji naša neospo« monija u narodne škole. Zaista je je Muslimane, da postave sebi jed« ''ali spominjem samo to, da su p o« riva prava na naše krajeve, ali i pri« pravnost s naše strane na direktne to skrajnja perfidija i bezob« rtu novu orijentaciju i da se spreme č i n j e n a t a k o v a nasilja i pregovore. Toplim riječima osvrće zirnost. zvjerstva, koja prelaze, sva na sar®obranu. na jugoslavensko*čehoslovački Sto se tiče prigovora, da »gospo* Zato danas u jugoslavenskoj mu« moguća pomišljanja.. Da je to isti« se da oko »Pravde« jedan crkveni pra* slimanskoj organizaciji imade naj« I na, najbolji je dokaz ovo: ove go« savez. Glede Albanije naša država je uvijek pripravna da prizna ne« voslavni obred izvrgavaju ruglu pri* i heterogenih elemenata: zastupani i dine u mjesecu veljači uputili su Muslimani jednog okruga .molbu zavisnojst Albanije, ali će ujedno kazujući ga sujevjerjem«, to je g. . su u njoj bogataši, siromašno pu« Grđić iznio, jer u »Pravdi« stoji: čanstvo i seljaštvo isto tako, kao (njen tekst izašao je u »Samoupra* najodlučnije braniti naše granice tim više što je nedavni sukob bio »Valjda se Grđiću u novije doba što sose zajedno našli najskrajniji | vi«), ministarstvu unmarnjih djela, da im se dozvoli useljavanje u gra« sigurno i posljednji. Deklaracija ža« prakizuje, pa želi rastjerati vještice konzcRativci sa inteligentnijim i vukodlake i oko škole«. Da narod slojevima, među kojima je gotovo niče prdratne Srbije, kako bi bar li bratski sukob Rusa i Poljaka. Gle« de unutrašnje * politike naglašuje vjeruje u vještice i vukodlake, to je sva starija gcnracija liječnika, prav«' živu glavu spasili! poznato valjda i u Gacku kao i to, i nika, profesora itd. I sad, kgd ova : Uostalom sjećamo se izvjštaja o privremenu misiju sadašnje vlade, koja ima da učini zadnje pripreme da ih razgoni'zapisima i osvećenjem organizacija imade apsolutnu poli« zulumima u sarajevskoj »Pravdi«, kuće, o čemli se može čitati i u Nu* I tičku i materijalnu moć u zemlji, : po kojimu je određna i izvidna ko« za izbore za konstituantu. Deklara« šićevoj humoreski »Njgova četvr«. I otpočele su još jače atake, koje za* ; misija, da ustanovi njihovu točnost. čija svršava naglašujući odlučnost ta žena«, kojemu se neće valjda I ista po svojoj tendenciji predstav« Ta je komisija ministra Priibćevi« u pitnju provođenja agrane refor« me i to u smislu predhodnih odre« priljepiti, da izvrgava ruglu, kad is* ljaju vrlo antipatičnu pojavu. ća faktički utvrdila zulume i daba i izjave Regenta. Iza toga ot« tiče narodno sujevjerje. U konkret* Sta više nekoji partijski listovi ; podnijela svoj izvještaj. Naravski, nom slučaju mišljeno je, da s gosp. donose tobože dopise iz Novog Pa« i da nije protokol ove komisije pro* vorena je debata o izbornom redu, Grđiću prikazuje radi vijesti o pro* žara, u kojima možete čitati riječi gutala prašina arhiva, mogli bismo od kojeg je primljeno 120 članaka* mjeni vlade, pa da je htio »i oko kao n, pr. »rasna mržnja«(l), »tuđin« se osvjedočiti, kako su ova naši« bez velike debate. Pri kraju sjedni« ce udaljili su se iz dvorane gotovo škole« vještice rastjerati misleći, da ski elemenat« itd. Ovo se piše i uspr« lja i službeno priznata. je oko svoje kuće već rastjerao, pa kos toga, što mi znademo, d& tamo Tko bi sada mogao vjerovati u’ sviz astupnici. Ostalo ih je oko 30. a (ninistra isto samo dva tri. valjda to nije izvrgavanje ruglu obitava autohtoni jugoslavenski na« pisanje poluanonimnih dopisnika, Parlamentarni odbor za vanjsku pravoslavnog obreda, jer se Grđić rod raznih konfesija sa nešto malo da nije tako, nego da si! to Musli . ■ije identičan sa pravoslavljem, o« muslimana — Turaka. Nije moguće mani, koji potkopavaju državne te* j politiku. Poslanici, koji su ir Beo« ■im ako on misli, da je »neprisno« dakle, da se preko toga pređe bez melje i da se baš oni odtneću u haj« gradu pokrenuli su pitanje o usta« duke? , I ■•vlj»«ju stalnog parlamentarnog ve«« pa može i vjeru kao i svoj komentara. Bilješke. Metod istrebljivanja. Politički pregled. �bnaj 194 — Br«i „ПРАВДА* — ,RRAV»A„ •dbora za vanjsku politiku. Izgle« ta željeznicom. Ruska armija došla čević i Muhamed ef. Zahirović, taj« da, da će o tom parlamenat odluči« je pješke do Varšave. Duž cijelog nik. Po zaključku sjednice kot. od« ti u toku naredne nedjelje. U parla« puta rekvirirala je od seljaka kola bora imao je ići na skupštine i g. ■cetarnim krugovima vlada veliko i konje. Izgled jedne zarobljene Hafiz Osman ef. Vilovič, potpred« intercsovanje u kojoj se ppzi nala« boljševičke baterije, koja je ovih sjednik, ali usljed neodloživifi te« zi riješcnje jadranskoga pitanja, što • dana prolazila Varšavom bio je ja« kućih poslova u grad, općini, nije je sa odštetom našim sugrađanima dan; ljudi nisu imali uniformi, ko« mogao sudjelovati. u Trstu i ostalim mjestima, koliko njima su virile kosti iz tijela. Tek Kako su terenske prilike dosta ne« je ratne odštete dobila Srbija i tko 20% boljševika nosi cipele. povoljne, a i poljski radovi, ipak je je kriv za posljednje događaje u AL Neće da se tuku. Poljski dopisni odziv bio preko očkivanja sjajan. baniji. O svim ovim pitanjima biti ured saznaje, da je pet poljskih di« Našem se seljaku rijetko pruža pri« oe stavljene interpelacije na mini« vizija, koje su došle iz Sibirije us« lika, da na ovakim skupovima su« stra spoljnih poslova dr. Trumbića, kratilo posluh. One su trebale da djeluje i pun, je radosti i veselja, koji bi u toku iduće sedmice trebao pođu u pomoć ugroženoj sjevernoj kad vidi, da se' njegovi prvaci i vo« da se vrati. armiji. General Budieny promijenio đe brinu za njeg<w hal i ne žale tru« Put ministra financija. U subotu je pravac povlačenja četa, koje sa« da, da dođu u njegovu sredinu i da kreću na istok. otputovao je u Zagreb ministar fi= s njim se o svemu kao s bratom po« Ulični bojevi u Irskoj. Iz Londo« ■ancija, dr. Stojanović. Odatle će razgovore. On je siromah neprosvi« krenmi u Ljubljanu. Svrha je nje« na javljaju: Iz raznih irskih građo« jećen, pa ne može da se služi, štam«. •ova puta, da uvede kontrolu o pri« va, kao n. pr. Belfasta, Korka, jav« jfom; njemu je potrebna živa riječ hodima i rashodima kod pokrajin« ljaju nove izgrede, pljačkanja i pa« i to iz usta onog, u koga on ima po« le^e. U Kvenstovnu vojnici su izve« vjerenje. O njemu se do sad vrlo skih vlada. malo vodilo brige, bio je prepušten Radi granice u Štajerskoj naša li pljačku, da tako osvete ubijsrvo sam sebi i raznim bezdušnim izrab« vlada uložila protest. Ljubljansko svojih drugova. Kod toga je došlo do uličnih bojeva, koji još traju. ljivačima. Vjekovima varan i izrab« »Jutro« javlja iz Maribora: Usljed Molbe i protesti za gradonačelnika Ijivan, s nepovjerenjem susreće sva« toga što su se antantini zastupnici, grada Korka množe se. ku akciju pa makar ta išla za vla« koji imaju odlučivati o granicama Uhapšenje engleskih novinari u štitim njegovim usrećenjem. Kon« u Štajerskoj, htjeli staviti na -stano« Skadru. Iz Skadra javljaju: Italijani servativan je do skrajnih granica i vište da smiju tumačiti ugovor o teško se odlučuje za novotarije. S riiiru na takav način, da se može su uhapsili u Skadru engleske novi« nare-Borlena i Dibona, koji su zbog toga njega treba dobro poznavati granica protegnuti južno od Mure, posljednjih borbi između Albana« i kod podizanja i prosvjećivanja u« tako da bi pripalo južno obrežje ca i Srba izaslati od svojih novina potrpbljavati ona sredstva, koja će Mure i jedan dio slovenskih gora za izvještaje. Noću su im u Banni na njegovu dušu djelovati. Austriji, naša vlada uložila je Vr« cu ulazili neki ljudi, koji su im smr« ■hovnoin Vijeću protest i tražila, da I ako su naše skupštine nosile se ugovor o miru tumači pravilno, ću prijetili, ako pred engleskom jav« politički karakter,'ipak se je najve« jer su izričito kaže, da granicu iz« nošću ne brane talijansko«albansku ća briga posvećivala prosvjetnom i među Jugoslavije i Austrije imade stvar. ekonomskom pridizanju našeg predstavljati Rijeka Mura od Špilja . Madžari i njihovi Talijanski pri« ljaka. Mufti ef. Maglajlić govorio do Radgone i da područje južne od jatelji. Prema vijestima iz Pariza je na svima ovim skupštinama pr« Mure pripada Jugoslaviji. Dok se još od izvjesnog vremena stižu o« vi, a onda su iza njega govorili Ko« namo iz Italije vagoni puni munici« ovo pitanje. ne tiješi neće komisija vačević i Zahirović. Uloge govor« je i oružja, deklarisani kao roba. »astaviti svoj rad. • nika nijesu bile podijeljene, pa su Primjećeni su topovi koji stižu pre« prema raspoloženju govorili, ali se kriveni sijenom. , VANJSKI POLOŽAJ. ipak teme mogu označiti. Mufti ef. Pripreme Rusa. »Morning Post« Opet evropska konferenca. Beč« je govorio o svrhi i cilju organiza« ke novine javljaju prema »Daily piše, da se moskovska vlada ćirti čije, analizirao program i štatut, o ugroženom usljed poraza, kojeg je Mailu«: U oficijelnim krugovima potrebi sloge i njezinoj koristi, o računa se sa sazivanjem evropske pretrpjela crvena armija, pa radi međusobnom i uzajamnom podu« poduzimlje zadnji pokušaj da spa« konferencije, koja bi se bavila gra« piranju, o koristi znanja i štetno« nicama između poljskog i ruskog te« se situaciju. Od nekoliko dana od« sti neznanja i o radu. Od prilike bi premaju se sve sibifske čete u kraj ritorija. otpočeo svoj govor ovim riječima: Dvinsk-Krakov, gdje se koncen« »Mila braćo! Vrlo se psječam sret« Pitanje mira između Rusije i Polj« trišu i žurnim maršom idu prema nim ,da vas toliko vidim na okupu. ske. Iz Londona javljaju: Engleska Bialystok. Po tom sudim, da vas ovamo nije vlada proučila je sad odgovor so« Poljaci se »grupišu«. Javljaju fz dovela pusta znatiželja, nego vruća vjetre vlade. U dobro upućenim Pariza: Izgleda da su za sada polj« engleskim krugovima drži se, da se ske operacije ograničene na lokalne želja za popravljanjem i poboljša« njem svoga teškog stanja u zajed« zasada akcija engleske vlade neće akcije. Poljska je komanda sada nastavljati i da će se prepustiti polj« preduzela reorganizovanje i grupi« ničkom i bratskom radu. Ja ću vam skoj i ruskoj delegaciji, da među« sanje službe u pozadini, ■što je ne« baš o današnjem našem stanju i njegovu poboljšanju govoriti, pa sobno riješe mirovni problem. ophodno potrebno zbog doskoraš« vas molim, da me dobro slušate i Poljske čete neće preći ruske gra« njeg brzog nastupanja. pratite. Možda ću ja tečajem govo« niče. Iz Londona javljaju: Prema Megju češkim socijalistima. Zad­ ra reći koju riječ vama nerazumlji« jednoj brzojavci iz Washingtona, njih dana su u zapadnoj Čehoslovač- vu ili govoriti nešto, što nećete mo« Sjedinjene Države'su poluslužbeno koj izvršeni izbori delegata za kon-’ ći potpuno shvatiti ni razumjeti, pa primile od poljske vlade garanciju, gres čehoslovačke socijaldemokratske , vas molim, da preko toga šutke ne da poljske čete neće prekoračiti stranke. Službena odborska listina do­ prelazite, nego da o svemu, što ne granica, određenih u versajskom u« bila je preko 10 hiljada glasova, a I razumijete, pitate i tražite razjaš« govoru. protivničke listine t. j. marksističke 1 njenje. ste došli ovamo napu« Loša opskrba boljševičke vojske. ljevice 877 glasova. Svi izabrani dele­ I stivši svoj poljski rad. i ako sa ove »Times« javlja iz Varšave: U Rusi« gati pristaše su oficijelne socijal-de- I skupštine odete svojim kućama sa ji nema nikakvog vojnog transpor« mokratske stranke. dosadanjim pametima i ostanete kao dosad nehajni i lijeni, onda je žalosno što su vam tolike nadnice uzalud propale, a osim toga i meni će biti žao. što sam se ovako star i iznemogao, zamučio doći do vas. Jučer.smo dobili slijedeći brzo« še glave frcaju svaki dan, pa su evo Osvijestimo se. braćo, prenimo se jav: počele frcati i na uzvišenom mjestu I i pregnimo za rad. jer u radu je gdje se kroji pravda. Toliko je pao »Du v ti o, 31. augusta. Jučer Ili« I spas«. Onda bi im nastavio govori« jasbeg Bušatlija u kancelariji kotar« autoritet naše vlasti, da čovjek ni ti o svakoj temi opširno i jasno, u sudu nije siguran za svoj život. da ga je svaki točno mogao shva« skog suca četiri puta uhođen i jute Demokratski fir’avni! Ovo je slobtj« titi. Govorio je vazda više od sata, ros ranama podlegao«. da, jeli de. što ste je vi donijeli? a mjestimice i po dva sata. • • Mi ćemo se na ovaj žalosni slučaj Kovačević govorio je Evo su počeli muslimane ubijati osvrnuti dok dobijemo podatke. u Ahmetaga glavnom o zemljoradničkim za« i na onom mjestu, odakle se mora Ucviljenoj familiji naše saučešće. i drugama i njihovoj koristi po teža« da pruža zaštita i bezbjednost. Na« Mcvla rahmet ejlesun! j ka. te o ekonomiji i racionalnom ■ gospodarstvu. Govorio je o lošem I materijalnom stanju vjerskih služ« ј behika. a naročito mualima, apelu« jući na seljake, da ih potpomognu novcem ili u naravi. Kad mufti ef. (Skupštine po selima). ' , ne bi o kojoj .temi nikako ili ne bi Sporazumno sa povjerenicima na« : pokon su neprilike i smetnje u iscrpno, govorio, Kovačević bi je še organizacije kot. je odbor u Tu« glavnom svladane, jer su bili kod objasnio. Kao seljak govorio je do« zli zaključio još u februaru t. god., kuća svi članovi kot. odbora, a i sta popularno i upirao dosta zgod« da se u martu održe skupštine or» težaci su u glavnom posvriukvali o» ntđ na pogreške, koje seljaci čine, ganigacije po selima tuzlanskog ko« ne neodgodive poslove: okopali ku« I a koje se u većini slučajeva пјеЛи tara. Čitav kotar podijeljn je u de« kuruze. pokosili trave i strvi pož« samom osvećuju. Naročito je spret« vet rajona, centara, na kojima se njeli. Stoga je na zadnjoj sjednici ■no pobijao socijalističke smicalice imaju održati skupštine, na koje će kot. odbora 29. jula donešn zaklju« kojima nastoje primamiti seljaka u doći okolišnja i najbliža sela. Ma da čak, da se bezuvjetno održe skup« svoju, a odvratiti od naše organi« su bili raspoređeni dani i pozivi na« štine. I zbilja, taj je zaključak, hva« zacije. pisani za skupštne u martu, mora« la Bogu,'potpuno izvršen i skupsti« Muhamed ef. Zahirović govorio lo se odustati usljed vojne pregled« ne na određnim mjestima održane. je o potrebi škola i šiljanju djece bc. koja se je u te dane u našem ko« Skupštine su održane u slijedećim u njih, o otvaranju preko zime a« taru obavljala. Kasnije su nastupi« rajonima: Vukovije (11. augusta), nalfabetskih tečajeva, te o širenju . li neodgodivi poljski radovi, a i ne« Gor. Tuzla (12.), Dobrnja (14.), Li« našeg društvenog organa »Pravde« ki članovi kot. odbora morali su sovići (15.), Leona (16.), Puračić i proslavi Dana Organizacije, nje« 0 biti otsutni radi zasijedanja vakuf« (17.) Poljice (18.), Banovići (19.) i govu značenju! svrhi i prilozima, »kog sabora i sjednica centr. odbo« Đurđevik (20. augusta). Kao dele« koji se togg dana kupe. Opširno je r«, konačno je nastao i ramazan. gati kot. odbora prisustvovali su govorio o važnosti lista »Pravde« i To je sve prethodilo, da se je sa o« tim skupštinama gg. mufti ef. Mag« ulozi koju vrši u narodu iznoseći mu državanjem skupština odlagalo. Na« lajlić, predsjdnik, Ahmetaga Kova« u svakom broju razne upute, savje« Ubojstvo u sudnici. . Had hot. odbora naše organizacije u Tuzli. - • z etpaaa 3. te i potrebe i stojeći • čvrsto i neu« strašivo na braniku njegovih prava, koja mu izvjesni elementi gaze. »Prđvda« je najbolji posrednik, ko« ji nas poput telefonske centrale spaja sa našim vodstvom i vodstvo s nama, te nas jedne s drugima bez razlike na prostornu udaljenost. No pored te važnosti i uloge naš list »Pravda« nije raširen među narod u onolikoj mjeri, u kolikoj bi tre« bao. Tomu je najglavniji razlog ne« pismenost našeg osobito seoskog naroda, koju moramo, kao opasnu bolset i zapreku našem napretku iz« liječiti, otstraniti. Govornici su s najvećom pom« njom slušali, a po svršetku i mje« stimice tokom« govora oduševljno pozdravljani. (Svršiće se.) Domaće vijesti. Pozivaju se članovi šireg mjesnog odbora .naše organizacije u Saraje« vu, da hefaljeno dođu na sjednicu, koja će se obdržavati danas u 4 sata iza podne u Kitaethani. Qbzi« rom na važnost predmeta o kojem se radi, nužno je, da dođe svako, da niko ne izostane^ Pozor muallimi! Privatne i pota« nje informacije o učiteljskom teča« ju za mualime daje g. Halil Hujdu« rović, društveni podpredsjednik i mektebski referent u vakufskoj di« i rekciji u Sarajevu. Svi mualimi. ko« jima treba kakvo razjašnjenje u gornjem predmetu, neka se direkt« nć obraćaju na gornju adresu i ne« ka svaki uz pismO priloži marku od jednu krunu za odgovor. Općinski izbori u Bosni. Kako iz Beograda javljaju, naredilo je mini« starstvo unutarnjih djela, da se u Bosni i Hercegovini izvrše čim pri« je formacije općina kako bi se u najkraće vrijeme moglo da pristupi izborima. Što se tiče Vojvodine ta« mo već postoje općine, pa će se od« mah nakon što se izvrše izbori u Bosni, Hercegovini i 'Crnoj Gori, raspisati izbori i tamo. Značajni istup. Kako ovdašnja »Jugoslavija« javlja, istupio je do« sadašnji predsjednik Hrvatske te« žačke stranke g. fra .lozo M^kušić iz stranke. Za žrtve arnautske invazije. Mi« ; nistar ishrane, u sporazumu sa mi« nistrom unutrašnjih djela, tražio je ! kredit od 80.000 dinara za ishranu , sirotinje i bjegunaca koji su morali napustiti svoje domove spašavajući se od arnautske invazije. Doktorati izdajica. . Akademski senat sveučilišta u Zagrebu zaklju« čio je. da se oduzmu doktorati na« rodnim izdajicama Franku. Saksu i .Galjardiju, jer se nalaze u tuđin« skoj službi i rade s onim našim ne« prijateljima, koji nam oduzimaju našu teritoriju i podjarmljuju i u« gnjetavaju naš narod. Šegrtski dan. Hrvatski Radiša i Srpska Trgovačko-zanatlijska omla­ dina u Sarajevu priređuju na 5. sep­ tembra o. g. »Šegrtski dan«. Isti dan iza podne daje se velika zabava u gradskoj bašči. Čist prihod namenjen je u korist siromašnih šegrta. Prepo­ ručujemo građanima, da se na taj dan , svaki koliko može novčanim prilozi­ ma sjete siromašnih šegrta. Hajduci u Kozari planini. — Od nekoliko dana pojavila se u Kozari planini kraj Čajniča četa haj« duka, koja po starinskom, sada 'Sa« mo još u Arnautluku i Macedcniji uobičajenom načinu pljačka put« nike. U ponedjeljak je ova banda na raskršću” u planini ustavila kola put« nika„među kojima su se nalazili i sarajevski državni odvjetnik g. I« konić, te đak trgovačke akademije Vojislav Marinković, koji je puto« vao tf Sarajevo, da nastavi studije. Razbojnici odveli su kočijaša u o« bližnju kavanu, gdje su pregovarali s njime i tražili od njega novce. Pošto ih nije imao, napali su na putnike: »Pare van!« Oduzeli su ne samo i sav novac putnicima, nego su im skinuli još prstenje sa ruku, oteli im I satove i sav putni, prtljag. Ko je imao bolje odijelo ha sebi, tomu su ga skinuli.. Ova sudbina zadesila je i g. Ikonića. Razbojnici, kojih je bilo desetak, imali su na sebi vojnička odijela, oboružani su vojničkim puškama i bajonetima, a aa glavi »ose šajka« �Strana 4 Ст»«а Brei 194 — Epoi ЛКАУВА"— „МРАВДА* će. Oni su počinili.već više nasilja u tome kraju. Jučer je iz Sarajeva otišao u Ko« žaru planinu jači odred žandarmć« rije, da pohvata hajduke. Škota za zdravstveno prosvjedi; vanje. Zdravstveni odsjek zemalja ske vlade šalje nam slijedeće: »Po; četkom oktobra o. g. otvara Zdrav; stveni Odsjek Zemaljske Vlade ve; černju školu za zdravstveno pro; svjećivanje (higijenu). Predavače se ovi predmeti higijene: 1. Javna (opća) i socijalna higijena: 2.) Škol« ska i obrtna higijena (hig. rada); 3.) Rasna higijena u vezi sa zakonom nasljednosti; 4.) Individualna (oso« bna) higijena: 5.) Higijena seksu; aln.og života. Seksualna pedagogija i seks, etika. Higijena braka, trud; noće i porođaja; 6.) Higijena dje« teta: »d rođenja do puberteta. So= cialna zaštita djece; 7.) Predohrana zaraznih bolesti u vezi sa bakteri; ologijom: 8.) Tuberkuloza; 9.) Ve; neričn bolsti; 10.) Alkoholizam; 11) Paraziti i parazjtarne bolesti i 12.) Njega bolesnika i prva pomoć. Svih ovih dvanaest predmeta bi; će podijeljni u dva kursa po šest predmeta. Svaki predmet predava« će se dva put nedljno. a jedan kurs trajaće od 6—8 nedjelja. Predava; nja će s držati živa sata dntvno o« sim nedjelje оЛ 7 u veće u zgra; di Velike Gimnazije. Predavanja su javna i besplatna te će ih moći po= sjećivati svako ko 'se za ov ustvar intercsuje. Predavanja će biti uz' prikzivanje slika projekcionim apa ratom. Za ova predavanja angažovana su za predmete ova gg.: 1. Dr. Ku; šn, 2. Dr. Mandić, 3. Dr. Jeremić, 4. Dr. Lukač, 5. Dr. Krulj, 6. Dr. Prašek;Calszynska, 7. Dr. Prašek, 8. Dr. Vučićević, 9. Dr. Stopa, 10. Dr. Stjepanović, 11. Dr. Kaunic, 12. Dr. Luke. Dan otvaranja škole, početak predavanja i detaljni ras; pored časova objaviće se kasnije. Preporučujemo našim cijenjenim pristašama, članovima i čitaocima ovaj korisni kurs i tpolimo ih, da se u što većem broju upišu u njeg. »Tehnički List«. Udruženje Jugo; slavenskih Inženjera i Arhitekta i; zašao je 15 broj sa slijedećim sa;« držajem: P r o f. ing. Jefta Ste; f a n o v i ć : Prilog računanju oluka kod lučnih jezičaka na skretnica« ma. HenriFayol: Načela in; dustrijske administracije. — Ing. V. P.: Katašter puteva. Ing. Stj. Savić;Noosan : Podmorski tu« ne! između Francuske i Engleske. Javnatehničkaslužba: Ka; ko moramo urediti pri nas tehnič« no službo. Tehničko š k o l; s t v o : Geodetski inženjerski odio na tehničkoj visokoj školi u Zagre; bu. Stručne vesti: Hidro; električna centrala u Plitvičkim J?« zeriam. — Beogradski vodovod. — ■ Razne vesti: Ovlašteni civilni inženjeri i arhitekti. Građevna djelatnost u Beogradu. — Izgradnja 500.000 stanova u Parizu. — Konfe« rencija o gradnji gradova, т- Ras; pis natječaja za uređenje i prošire« nje Pariza. - - Natječaj za učitelj« ska mjesta u tehničkoj stručnoj školi u Sarajevu. •— Bibliografija. »Tehnički List« izlazi dvaput mjesečno. Godišnja predplata 80 dinara ili 320 kruna. eer|tralqa drogerija Braća Šahjnagić Sarajevo, štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAP1RN1CA HAMDIJE Ponuda za ženidbu. Jedan činovnik musliman, stalno namješten u Sarajevu, 26 godina star, samac i neženjen želio bi se oženiti uz prethodno lično poznanstvo sa dje\ојкот ili udovicom od 18 do 25 go­ dina, muslimanske vjere, koja imade vlastitu kuću i po mogućnosti nešto bašče u Sarajevu. Ponude s tačnom oznakom ulice i kućnog broja, treba1 slati na admini­ straciju »Pravde«. Diskrecija strogo zajamčena. Ogiašujte u „Pravdi" Krovni crijep (Dachziegel) KOPČIĆA preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i toćn« Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom2oiya, Banat ^жжштжижжжжшижжмиетжишжжжжжж^ '8 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л UullllUlU II U Чг!Па!рП11 UUI UjuiU. . .■ ■ Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrafl, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i find za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. \ Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu Prima kn glano zastupstvo za B. i H. Hssicurazioni gtierali i Pmg »mtes društva za nslguraa|E pntlr nzzgika i šteta, sve vrsti osiguranja. OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica „Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojađisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseće na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se. pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod upisivanja 5Oo/0, a ostalo 50% mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. 111. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. е IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo kroz 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijenosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem 6°, kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu po gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 11. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dd. u Težnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Šamac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu, i nje­ 15. Muslimanske prometne banke đ. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. • 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. . i. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 1^ Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. 7. Muslimansku kreditne b^ke d. d. u Foči. . Sarajevo, dne 15. augusta 1920. ' Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u SarajevuAhmetašrvie Sezfraga, član 1.1. H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašagić Dr. Safvetbeg, književnik. Blčakčić Edheniaga, vlasnik t t. Bičakčić i Slinić. Cenglć Ibrahimbeg, veletržac. Dagallć Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć. Snlejnanbeg, baka!. • II. JiHufaglć Muhamedaga. član t. t. Braća H. Jusufagić. H. Hasanović Uzelraga, član t. t Tašaković i H. Hasandvić. Odgovorni urednik: F. Šalaku. Masliinatiska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžlkadfć Dr. Atil, profesor. Karkut Huk Ih, glavni urednik »Pravde«. Maftić Sallin sf., muftija. Omanovlć Ниие1и, direktor Muslimanske trg.' i obrt, banke za B. i H. Haraj IIć Šemeudin, gradski činovnik. Spaho Dr. Mehmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžuković Mujaga, sahaćija. Šerlć AIim«d, posjednik. Vlauik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daski A A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0935db0cfb8836e4c2fb316f5a19b8d6.pdf 46e16fba5c21b7660c9b2b1e2528bcfa PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređaje ndabcioni uBw. Pretplata godiš. 180 kntna, na pola godine 90 kr»na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovat račun pošt.stedionicelH9. Broj 90 (195) Sarajevo, subota 4. septembra 1920. (20. zilhidže 1338.) Deklaracija gosp. Vesnića. Gospodo! Kako po svojemu stra« načkom i ličnom sastavu, tako niti po svojim političkim težnjama vla« da, koja vam se predstavlja, da« nas ne razlikuje se od prošle, da bi bilo potrebno, da pred privremeno narodno predstavništvo izlazimo s kakvom novom izjavom. Mi osta« jemo dakle na onom, što smo ov« dje izjavili 26. maja o. g., a to jest, da svojom glavnom zadaćom sma« tramo što skorije, potpuno slobod« ne i ničim ne sprečavane izhpre za ustavotvornu skupštinu i doneše« njem ustava za našu kraljevinu. Ja držim ipak, da mi je dužnost, da vam bar s nekoliko riječi razložim uzroke trajanja posljednje krize, te da vam u isto vrijeme saopćim na. čin, na koji smo te uzroke otklo« nili, nadam se u tolikoj mjeri, da ćemo bez daljnjih ozbiljnih teško, ća moći izvršiti zadaću, koju smo primili od krune’ i za koju računa, mo na vašu iskrenu suradnju. Jedna od velikih teškoća, s ko« jom je imala da se bori prošla vla. da kao i one, koje su joj predhodi. le, nalazila se u sređivanju agrarnih odnosa u našoj zemlji. »Ja želim, rekao je kraljević na« mjesnik, u svojoj proklamaciji od 24. .decembra 1918.. godine, da se ukinu kmetstva i veliki zemljišni posjedi. U oba ova slučaja zemlja će se podijeliti među siromašne ze. mljoradnike s pravičnom nakna. dom dosadanjim njezinim vlasnici, ma. Neka svaki Srbin, Hrvat i Slo« venac bude na svojoj zemlji gospo, dar. U slobodnoj državi našoj mo. že da bude i biće samo slobodnih vlasnika zemlje. Zato sam pozvao svoju vladu, da odmah obrazuje ko. misiju, koja će spremiti riješenje agrarnog’pitanja, a seljake, kmeto« ve pozivam, da sa povjerenjem u moju kraljevsku riječ mirno saće, kaju, da im naša država zakonskim putem preda zemlju, koja će una. prijed biti samo Božja i njihova, kao što je to već odavna u Srbiji. U cilju izvršenja određenog za. datka, te prema samoj svojoj pri. rodi, privremena današnja vlada je riješena pridržati se u svom radu na ovom pitanju osnova istaknutih u ovoj proklamaciji, sve dok se ono zakonodavnim putem ' definitivno ne riješi. Na taj način će ona pored ostalog postupno iskupljivati obeća, nja kao Krune, tako i ranijih vlada prema onim našim državljanima, koji su ovom reformom pogođeni, odnosno interesovani. Iskupljujući ovu vladalačku svečano zadanu ri« ječ, vladi je u ovoj prilici stalo do toga da izjavi, da u njenim očima agrarno pitanje nije vjersko, već socijalno i ekonomsko. To riješe, nje, kao i u svakom drugom, naši državljani bez razlike vjere kod nje će naći jednaki postupak i zaštitu. Osnivanje naše opće domovine je veliki, težak i ozbiljan posao. Za njegovo uspješno izvršenje treba mnogo predanosti i obazrivosti, ali je taj uspjeh prvi i neodložni uvjet zajednička, na uzajamnom povjere« nju osnovana suradnja. Mi ponov« no ulazimo u posao s gotovošću za ozbiljan rad i za uzajamna potrebna popuštanja. Mi smo se sporazumje« li o svim pitanjima, kojima će ima. ti da se bavi sadašnja vlada bilo sama, bilo uz saradnju sa privre« menim narodnim predstavništvom. Po primjeru državne, obrazovaće se, u koliko to već nije učinjeno, sporazumno pokrajinske vlade, od kojih očekujemo i zahtijevamo, da rade u pomirljivosti ne imajući u vidu stranačke već opće pokrajin« ske, a preko njih i drž. i narodne in« terese. Kao i u ostalim, tako i u na. šoj zemlji ogroman ratni potres os« tavio je za sobom jedno izrovno stanje, za čije je sređivanje potreb. no mnogo vremena, strpljenja i pre« danog rada, ali je rat neminovno pojačao i izvjesne protudržavne nagone, protiv kojih se mora bori« ti svaka vlada, koja je svijesna svo. jih dužnosti. Za ovaj rad mi Vam ne možemo za sada razlagati opšir« no programe. Možemo Vam među« tim reći toliko, da ćemo imati pred očima jedino rad i red u našoj zem« lji, a s tim u vezi suzbijanje ničim neopravdane skupoće. Prinuđeni da hitamo izvršenju svoje glavne zada« će, mi ćemo se uskoro obratiti tra« ženjem ovlašteja, da uredbom sa zakonskom snagom možemo koriš« no voditi ove državne potrebe. Od kad se naš parlamenat po« sljednji put sastao, u međunarcd« nom životu desili su se važni doga« đaji, koji nisu mogli ostati bez utje« čaja na interese naše otačbine. Po« sljednji rusko.poljski sukob bacio je u veliku brigu evropsku diploma, čiju, koja se morala njime ozbiljno baviti. Mi smo samo mogli žaliti Ovo bezciljno prolijevanje krvi dva« ju bratskih naroda i prirodno smo ostali neutralni u toj borbi. Od tu« da je došlo, da je i jadransko pita« nje, koje nas interesuje u najvećoj mjeri, za to vrijeme bilo potisnuto u drugi red. I ako u ostavci vlada međutim nije prestala ni jednog tre« nutka posvećivati ovom pitanju svo« ju brigu, te je nastojala, kod naših saveznika i prijatelja oko njegova što skorijeg riješenja. Ona je bila prinuđena činiti ovo tim prije, što su nemli događaji, koji su se desili u posljednje vrijeme u Splitu. Zad« ru, na Rijeci, u Trstu i po drugim mjestima, o kojima je u ovom do« mu već bilo govora još jednom naj« očiglednije dokumenatovati nemo« gućnost stanja stvorenog kako pri« mirjem s bivšom Austro«Ugarskom tako naročito avanturama D’Anun« zievim i njegovih saučesnika. O gornjim nemilim i teškim događa« jima i njihovim krivcima i repara« cjama vode se oregovor s tajijan« skom vladom, te se možemo nadati da će i oni pripomo« ći da še u Rimu utvrdi što prije uvjerenje, da naši naizmjenič« ni interesi nalažu podjednako obje« ma stranama dužnost, da ove po« slove uredimo sporazumno što prije u duhu što boljih susjednih odno« sa. Mi vjerujemo da je svaka po« litika rđava, koja računa samo s te« škoćama svojih susjeda i zagovor« nika, koja računa tako reći, isklju« čivo s negativnim činiocima. Ja se nadam dakle, da će italijanski i naši predstavnici moći uskoro nadove« zati pregovore ondje, gdje su ih pre« kinuli u Palanci i da ćc taj posao dovršiti na korist, i ako ne na pot« puno trenutno zadovoljenje obiju naroda. Italijanska vlada zna da smo mi gotovi obnoviti te pregovo« re u svakom trenutku. U Rimu se znade također, da mi imamo dosta strpljenja, te da za docnije riješenje ovog pitanja ne će ni u koliko utjecati na dogradi« vanje i utvrđivanje nkše narodne zgrade, u kojoj poslovi idu poteško više zbog naše snage i bujnosti, nego zbog kakove stvarne slabosti. Naši prijatelji i saveznici znaju takođe, da mi nismo nikad podcje« njivali ulogu Italije u svjetskom ra« tu i ako niko ne treba da zaboravi, da smo mi prvi još pri kraju 1914. godine oborili vojni ugled Austro« Ugarske i da smo u prvom redu mi, a u društvu s Cehoslovacima i Ru« munjima, razorili njenu vojnu i političku organizaciju. Izjave, koje su u posljednje vrijeme učinili po« zvani i mjerodavni italijanski dr« žavnici, ulivaju nam osnovnu nadu, da se i u Rimu počinje gledati pra« vilnije na naše odnose, što sam ja očekivao od državničke mudrosti i patriotizma gospodina Giolittija. Naši susjedi Arnauti, koji bi i« mali biti naši prijatelji, jer smo se mi uvjek vladali prema njima kao prema takovima, počeli su u posljed« nje vrijeme zauzimati prema nama otvoreno neprijateljski stav i siste« matski napadati demarkacionu li« niju, koja nas ima dijeliti dok god se među nama ne utvrde stalne gra« niče. Te napade mi smo morali od« biti i mi smo ih odbili. Nadati se je, da se ovi napadi ne će više po« navijati. Ako se to ipak desi, mi ćemo biti prinuđeni poduzeti protiv napadaču još energičnije mjere, ali vjerujem, da će se i Arnauti urazu« miti, ako samo budu u stanju, da svojim očima gledaju svoje životne interese, koji su u prijateljstvu s nama. Naš pojačani položaj u međuna« rodnoj zajednici nameće nam duž« Godina II. nost starati se što ozbiljnije za ob« ranu naših državnih i narodnih in« teresa. Danas mi više ne smijemo ostavljati velikim silama silom bri« gu o održanju mira među nama i našim susjedima, već tu obvezu moramo uzeti na sebe. Na tom pu« tu mi smo učinili prvi korak. Potpis sali smo s vladom bratske Cehoslo« vačke ugovor o strogo obranbenom savezu u duhu i prema odredbama pakta o društvu naroda i mi ćemo ga savjetu saopćiti u što kraćem roku. Kr. je vlada bila sretna, što je ovaj značajan čin mogla izvršiti u punom skladu misli sa vladom predsjednika Masaryka, starog i o« svjedočenog prijatelja cjelukupnog našeg naroda. Naš međunarodni položaj zavisi i zavisiće u prvom redu od toga, koliko budemo i u svome domu uređeni i učvršćeni. S toga vas mi pozivamo na saglasan rad oko najpotrebnijih zakona. Dajte nam potrebne kredite, izgla« sajte izborni zakon, kako bi u naj« kraćem roku mogli pozvati sloboda ne građane naše mile otadžbine pred glasalačke kutije, da svijesni svojih prava i dužnosti odluče kako o svom novom uređenju, tako i o lju­ dima, kojima će povjeriti odgovor, nost njihovog pravog uvođenja u život. (Burno dugotrajno pljeskanje i gromki uzvici živio!). Had hot. odbora naše organizacije u Tuzli. (Svršetak). ' [ ; i I : I ' i j 1 ; ; : i i , (Skupštine po selima). Poslije izrečenih govora razvila bi se nevezana diskusija o nabačenim pitanjima, u kojoj bi sudjelovalo vi« še seljaka stavljajući svoje gdjekad neumjesne, ali gdjekad i oštroumne primjedbe. Tad bi im se to pitanje i s te strane objasnilo i seljak nije mogao otići, samo ako je htio pi« tati i primjećivati, a da mu pitanje nije potpuno leglo u glavu. Stavlja« no je naivnih i intersantnih primje« daba, kojima se je dakako na zgo« dan način odgovaralo. U Vukovija« ma nam jedan seljak veli, da ih fa« brički radnici odvraćaju od organi« zacije, jer da organizacija hoće kra« lja Petra i vojsku. Dakako da im je na razumljiv način rastumačena kraljevina i republika i da je za na« še prilike najpodesnija kraljevina, kojom upravlja narodni vladar iz proslavljene narodne dinastije Ka« radorđevića, koju mi dinastjju Iju« bimo tim više, što je sadanji vla« dar, Nj. V. Kralj Petar I. cijeli svoj život proveo radeći na oslobođenju i ujedinjenju jugoslavenskog naro« da, čije plodove mi danas beremo. Mi hoćemo vojsku samo iz nužde ne da s tom vojskom otimamo tu« đe, nego da branimo svoje, kao što pošten čovjek nosi ružje uza se kad gdje putuje, ne da ubijaju koga pu« tem sretne, nego da ga upotrebi sa« mo u slučaju da bi ga napao razboj« nik. I radnička je organizacija za voj sku. Eno njihovi vođe i prvaci u Rusiji vode rat kao što ga je i car. vodio, svejedno što se njihova dr« žava zove republikom a ne kralje« vinom. Govor o potrebi školovanja naše mladeži nailazio je na prigo« vor kod starih, konservativnih se« Ijaka i njihovi prigovori bili su vr« lo naivni i smiješni. Jedni vele, da se u školama uče nemuslimanski vjerski zakoni. Jedan misli, da je škola isto što i crkva, a jedan veli, da ne može dozvoliti, da mu sin bude pametniji i učevniji od njega. Nakon preslušanja svih prigovora, koji se iznose proti školi, mufti ef. bi na vrlo popularan način sve te prigovore obeskrijepio. »Braćo — rekao bi — ja pojmim vaš otpor prema školi, jer su vas tako naši dušmani obmanjivali i jer ste ne« znani, a ljudi su neprijatelji onomu što ne shvaćaju. Da li vi imate po« vjerenje u me? (Imamo). Drži« te li, da ću vas navratiti na zlo ? (Bože sačuvaj !) E, onda ću vam ja reći šta je škola. Škola i mekteb je jedno, samo se po nazivu razlikuju. Mekteb je ono mjesto, gdje se uči čitati i pisati, a to je škola. U školi se ne uče ino« vjerski zakoni, nego ono, što je svakom čovjeku bez razlike vjere najnužnije. Tu se osim čitanja i pi« sanja uči račun, gospodarstvo, po« znavanje životinja, trava i drugih korisnih i štetnih stvari, koje niču iz zemlje. Tu se uči, jednom riječi, o svemu, što je čovjeku za njegov -život najpodesnije. I nauki vjere daje se dostojno mjesto tako, da učenik, koji ne zna vjeronauke, ne može preći u viši razred makar je polučio odličan uspjeh u svim os« talim predmetima. Ja vam. dakle velim, da je škola isto što i mekteb i polaziti je dužnost je svakom pra« vom muslimanu. Ja sam muftija i ja znam čitati i pisati i latinicu i ćirilicu, pa mi to ne samo ne škodi, nego čak služi na čast. Vi da znate što je škola, vi bi je i cijenili, ali vi ne znate, pa otud i vaše opiranje. Mi moramo s ovim biti na čisto: ili ćemo ovdje živjeti kao ljudi ili kao bespravno roblje. Hoćemo 1 živjeti kao ljudi, a ne kao roblje, moramo u školu, na nauku, jer bez toga će nas i dost i dušmanin pregaziti! Iza ovih riječi moglo se jasno vidjeti na licima prigovorača, da popuštaju. Pripomoć vjerskim službenicinla je jedno nesimpatično pitanje za seljaka. On se naučio da mu hodža uči djecu, obavlja imamske pošlo ve za stotinu groša godišnje i dhb para, što je davao hodži nije tib« jeftinila, dok kod ostalih stvari ina joj tačno cijenu. On se izpričaVg. da hodže ne vrše u redu svoje duž« nosti, a »zaboravlja« da je hodža liqu �Stran« 2 Страаа „Р«А¥*А* — .ПРАВДА' morao pobrinuti se za svoju opskr* bu, jer drugi nijesu o tom vodili brb gu po onoj: »Svejedno je svijetu što je hodža bos«. Ovo pitanje mjesti* miče se je tretiralo po cijeli sahat uz živahno sudjelovanje mnogih se* ljaka. Kad bi se u diskusiji iscrpili svi prigovori, onda bi Ahmetaga Kovačević te prigovore jedan za drugim obeskrijepio, a za tim do* dao, da pripomoć vjerskim službe* nicima ne samo da nije nemoguća, nego nije niti teška. On je 0 Lu* kavcu sve vjerske službenike u za* jednici sa džematlijama prilično o* sigurao. Pžematlije su već u tu svr* hu obećali 1400 kg žita i neki već i dali. Nijednom čovjeku nije mno* go ako svom hodži. koji mu uzgaja evlada i koji obavlja ostale vjerske poslove, dade jednom u godini od svoje ljetne privrede prama svom imovnom stanju od 10 pa dalje ki* lograma žita. To njemu nije ništa, a hodža bi bio opskrbljen i ne bi se mogao ispričavati, ako uredno ne vrši svoje službe, na kućnu po* trebu. Razlaganja su biia ubjedlji* va, ali seljaku se je teško rastati «а novcem ili zahirom, pa eto. Do duše ovako ne misle svi. niti veći* na. ali eto odupiru se neki, pa rad u tom pravcu koči. Trebalo bi va* ljanih džematbaša, kojih na žalost vrlo malo imamo, i stvar bi se dala privesti kraju. Inače seljaci su neopisivo veseli i radosni, što se je medu njih došlo. Ovake skupštine bi trebalo po či* tavoj zemlji obavljati bar svake go* dine jednom. Naš je seljak čestit i dobar samo mu fali znanje. Zna* пјеш će se moći oboružati, ako se među njeg zalazi i živom riječi dje* luje. Sam ovaj pohod među seljake vrijedan je neizbrojivog blaga. Dok seljaci jave izbor novih od* bora, sazvaće se kotarska skupština u Tuzli da izbere novi odbor i do* ■ese potrebne zaključke za daljnji rad u pravcu promicanja ciljeva or* •anizacije. Bilo sretno. —h— h— položaj u mračne svrhe jedne skra* hiranc partije izrabljujući i doček Njeg. Kralj. Vis. Regenta u partij* ske svrhe. Tuzlanski okružnik Dimitrije Grudić nije mogao propustiti ni o* vu zgodu, kada Njeg. Visoč. Re= gent dolazi u posjete svojoj Bosni i svojim Bosancima, da ne pokaže svoju provokatorsku ćud i svoj par* tizanski bijes, da ga ne iskali na muslimanima tuzlanskog okružja, koji su listom pristaše naše organi* zacije, nazivajući ih kompromitova* nim, te da ne mogu sudjelovati pri Regentovu dočeku. Imamo pred so* bom masu pritužaba iz raznih kra* jeva ovoga okružja, gdje nam se tuže pojedini ljudi, koje Je narod izabrao, da u ime njegovo sudjelu* ju kod dočeka Kraljevićevog, a Gru* dić je to zabranio i odredio, da idu njegovi trabanti, koji niti što zna* če, niti koga predstavljaju. Njego* vo je ludilo besprimjerno, te već prevršuje sve mjere. Mi nemamo dovoljno riječi, sa kojima bi žigosa* li ovo provokatorske djelovanje o* kružnika Grudica. Odakle on dola* zi, da žigoše jednu patriotsku or* ganizaciju, koja reprezentuje više od pola milijona b'os.*herc. musli* mana, da je kompromitovana. Sa* mo mahnit čovjek može proglasiti tolike mase kompromitovanim . j i Regent ne dolazi Grudicu, već nama svima, bez razlike vjere i bez razlike, kojoj partiji ko pripada. On je Kraljević namjesnik sviju nas, a mi smo Njegovi. Zemaljska je vlada na jednu pri* tužbu iz Bijeljine zapriječila ovo Grudićevo izazivanje, koje nijesmo mogli propustiti bez javnog pro* testa, neka cio svijet vidi, kako o< vaj čovjek nijeti ljubav naroda pre* ma kralju i dinastiji. Lijep primjer moralne snage na* šega muslimanskog težaka. Pripo* vijeda nam jedan prijatelj ovo: U Sarajevskom Polju u raznim selima ima jedan uvaženi sarajevski gra* đanin više begluka i zemlje pod kmetovima. Naravno kmetovi pra* voslavne vjere ne daju mu haka već od prevrata, a kmetovi muslimani daju kao obično. 1 ove je godine došao i ponudio zemljovlasniku nje* gov hak. Njegov zemljovalsnik, i* nače plemenit čovjek time ponov* no zadivljen rekne kmetu muslima* nu, kad mu pravoslavni ne daju ha* ka, neka i on ostavi to svojoj djeci. »Ja ću ti ga predati kako sam i do* sada radio, a ti ga onda ako hoćeš prospi. Ja neću tuđega haka. Bože, da i ovo svoje sa halalom potro* šimo!« Oslobogjenje Egipta. Bilješke. Jedna provokacija. Još nas krat* ko vrijeme dijeli od dolaska našeg Kraljevića Namjesnika, čijem se dolasku svi iskreno veselimo i želi* mo, da Njegov boravak među nama bude što prijatniji. To je želja sva* kog patriote i cijelog našeg naroda bez razlike vjere i bez razlike stra* načke boje. Sva naša mjesta su pri* premila deputacije, koje će se po* kloniti pred našim Kraljevićem, ko* je će u ime svoje i svojih sugrađana izjaviti čuvstva duboke privrženo* sti i nepokolebive odanosti prema Njemu, Njegovu uzvišenom Ocu i Njegovu Domu. Ali ni ovo veselje nije moglo o* stati nepomućeno. Našao se jedan provokater. te nije mogao propusti* ti ni ovu zgodu, da u nju ne ubaci žalac svoje otrovne duše. Našao se jedan denuncijant, koji zlonamjer* »o zloupotrebljuje svoj činovnički ; I 1 1 i । i | j S»»j — Broj 1 >5 ; | j i : Već mnogo prije svjetskog rata je nicala buna protiv Evropljana sad u jednoj a sad u drugoj musli* ■anskoj zemlji, za vrijeme rata je nekoliko muslimanskih naroda po* kušalo da strese sa sebe tutorstvo evropskih velikih sila, poslije veli* kog rata poče da vrije među svi* ma muslimanima, a danas jarkim plamenom gori u cijelom musliman* skom svijetu od rifskih gora do svetih valova Gangesovih i od Kri* ma do Dar*el*Salama. Ruska sov* jetska vlada dolijeva ulja i — zlata tomu opasnomu požaru, koga u o* čaju i opaljenih ruku guše svi im* perijalisti, od najvećeg — Engleske, pa do najmanjeg — Grčke. Ali tek što na jednom mjestu plamen na kratko obamre, na drugom se vine u nebo. Engleska gleda da popuštanjem spase što se spasti dade, držeći se one »bolje j₽ i kasno nego nikada«. Tako i Egiptu priznađe slobodu, da spase suezki Kanal i Indiju. U vezi s vijestima o oslobođenju Egipta ispod engleskog protektora* ta biće zanimljivo ako iznesemo tok razgovora, koji je u Kajiru s naj* starijim egipatskim muftijom ne* davno vodio Lord Millner, pred* sjednik velikobritanske komisije u pregovorima s egipatskom opozici* jom. »Otkako sam posljednji put bio ovdje, mnogo su se promijenile pri* like u Egiptu, zagovorio je poslije pozdrava Lord Milner. Muftija: Da, mnogo se je izmi* FELJTON. A. Hltei Bjetevac: Rene Logotetides. (73) j XXVII. Vozeći se prema Jildizu razmišljala je Nesime kako će početi stvar. Znala je, podje li Izetu, da će tražiti od nje ucjenu, a podje li sultanu ne će opet ništa svršiti bez Izeta. Ljubomora, koju je u prvi čas osjetila pretvorila se pod dojmom Renina pisma u želju, u dužnost, da spasi svoju suparnicu i neprijatelja Turske. A ako je to upitaju? No oni ne te uzeti stvar tako ozbiljno! Njezin je grijeh što je pobjegla iz zatvora. Braniče je, a na koncu predložiće pomilovanje. Možda bi to i u Grčkoj tumačili kao znak zbižavanja i jedan korak naprijed u izglađenju još uvijek napetih odnosa između dva su­ sjeda. U tom su se već kola zaustavila i Nesime se uputila lzetbeyu. Ovoga puta bila je nesigurna, pla­ šila se i bojala. Kada su je najavili Izet je ustao i sam joj otvorio vrata. Nesime ga pogleda da vidi njegovo raspoloženje. Prisiljen osmjeh zapazio je tada Izet na Nesiminim usnama. Ostavši na noga­ ma kraj njegova stola ispričala mu je sultanija svoju Želju. »Renu Logotetides osloboditi... pomilovati?« upita iznenađen izet. | j i ! ; i jenilo, za vas na gore, a za vas na bolje. Lord: Egipat, uopće govoreći, po* kazuje veliki progres. Muftija: Da. osobito napreduje revolucijonarni nacijonalizam. Lord: Možebit da je tako. Ja sam opazio uznemirenost u narodu, ali ne mogu da joj nađem uzroka. Muftija: Uzrok joj je posve pri* rodan. Sjetite se, da egipatski na* rod čeka, da se dogodi ono, što su savezne sile svečano obećale naro* dima. Mi hoćemo nezavisnost i slo* bodu. Lord: Ja bih rekao da je engleski protektorat u interesu Egipta, jer vas brani od nasilja. Muftija: Egipatski narod osjeća nasilje samo s vaše strane. Vaš protektorat?! Čuvao vuk jagnje. Lord: Zar egipćani ne shvaćaju, da interesi Velike Britanije i Egip* ta zahtijevaju protektorat. Vaša nezavisnost bi prijetila našim inte* resima u Egiptu i na orijentu. Muftija: Egipćani znaju interese i vaše i drugih sila, ali najbolje svo* je. Bliža je koža od košulje. Mi se ne možemo pomiriti s protektora* tom. Jedino realno riješenje kon* flikta je samostalnost Egipta, uz garantiju zaštite stranih interesa. Lord: O svem tom je nužna dis* kusija. Muftija: Nijedan egipčanin se ne će upustiti u diskusiju, osim uz po* godbu samostalnosti. Lord: Ja sam uvjeren, da ima e< gipćana, koji bi htjeli pregovarati s nama, ali se nekako boje. Muftija: Svaki narod ima izdaji* аа, ali će svi patrioti s prezirom •aibiti vaš poziv na diskusiju. Zatim Lord Millner okrenu raz* govor na bojkot, "koji su predstav* nici egipatskoga naroda objavili nad engleskom komisijom. Lord: Ne bi li Vi mogli uvjeriti vaše sugrađane o tom, da je disku* šija nužna i da će donijeti bolje plodove nego bojkot. Ne zaborav* ljate, da smo mi najjača država na svijetu. Niko nam se ne može odu* prijeti. I tim, što predlažemo disku* siju, mi pokazujemo da smo vam prijatelji. Ja mislim, da nije u va* šem interesu da nas silite,’ da vam nametnemo našu volju. Muftija: Ja kao vrhovna vjerska glava ne mogu uvjeravati naroda o takvim interesima, kad sam i sam uvjeren o sasvim protivnom. Cio narod traži samostalnost i govoriti o čem drugom, znači mlatiti praznu slamu. Ja ne zaboravljam na vašu moć, ali ako prisilite Egipat, da se pred njom pokloni, on će tim više misliti o revolti. U ostalom, svaka je sila za vremena. Lord: Sve to ne isključuje lojalnu diskusiju. Ulema mi je poslala bo* jovitu poruku pa stoga bih ja ras* pravljao s vama. Muftija: Poruka neoružana naro* da ne može nikad biti boj ovita, već je bojovita vaša proklamacija pro* tektorata. Mi ne ćemo pregovarati s vama, dok ne dignete protekto* rata. I Egipćani zaista nisu pregovara* li, dok god Engleska nije ispunila conditionem sine qua non, t. j. pro* glasila slobodu Egipta. Istina, tu slobodu tišti nekoliko klauzula, ali je egipatski narod ipak postigao vr* lo mnogo. Za Englesku to znači poraz. Tre* ći veliki poraz od pobjede nad Nje* mačkom. Prvi je poraz pretrpila u ljeto prošle godine, kad se je Afga* nistan oslobodio njezina protekto* rata i — zaključio savez sa Sovjet* skom Rusijom, a drugi, kad je pod pritiskom buna u sjeverozapadnim provincijama Indije i u centralnoj provinciji Radžputani morala pri* stati na pokrajinske parlamente u Indiji. Nema sumnje, da j-u iza o* vog trećeg poraza u Egiptu, čeka i četvrti u Irskoj. O manjim porazima da i ne go* vorimo, kao što je fiasco engleske politike u Buharskom Hanstvu, na Kavkazu, Zakavkazju i Perziji. »Jugoslavenski List«. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Naš teritorij očišćen od Arnauta. Iz Beograda javljaju: Pošto su na* šim četama došla pojačanja, to je 27. pr. mj. poduzet napadaj, da se naš teritorij oslobodi od Arnauta. U samu zoru počela je artiljerija strašno djelovati na arnautske po* ložaje i to tako, da se Arnauti nije* — Renu Logotetides i osloboditi i pomilovati... I da se je nečega sjetio, a onda se okrenuo Nesimi odgovori Nesime odlučno, kao da zapovijeda, a ne I rekavši: moli. — To je nekadašnja ljubavnica Ihsana Surur»To nije u mojoj moći sultanijo Nesime. . . j zađe... Njezin je imetak prodala država, a on ga je kupio. I novac ćemo joj povratiti...« Nesime se osmjehne ironički i reče: Nesime ga je pogledala besćutno, srdito i ne — Nije u tvojoj moći? Nije... Sve... Ovaj Jilslušajući šta je govorio. Izet napisa još jedan nalog diz, čitava Turska, pa i sam sultan!.. glavnoj carskoj riznici, koji je glasio: »Vi mislite. .. A ja sam rob svega toga, pa i »Reni Logotetides isplatiti prodajom njezina sama sebe.., Da sam tako moćan vi znadete... imetka postignutu kupovinu...“ Nesime ga pogleda, pa se ponovno osmjehne Za tim stavi svoj potpis na oba naloga i pre­ jednim osmjehom u kojem je bilo i cinizma i prijedajući ih Nesimi reče: gora. »Nadam se, da sam iskupio. . . Izet opetova: — Reci sultanu, da sam pristala. .. »Vi znadete visosti. . . Ja da imam toliko moći uzeo bih vas... Izet je pogleda, jednim pogledom punim strasti i požude pred kojim Nesime opet pocrvenje, posta­ — »Je li to ucjena?« upita Nesime pocrvenivši de joj vruće, pa ne rekavši ni riječi ostavi kabinet u licu kao da ju je krv oblila. i izađe. Izet je pogleda i reče primaknuvši se stolu: Izet izađe za njom, ali se Nesime ne okrenu »Ako želite.. . Onda mogu. ..» ii na njegov poklon ni na njegov osmjeh. Brzo, kao Nesime se uspravi, pređe rukom preko čela kao da se je nečega plašila dođe kolima i naredi, da je da se brani od nekakve nagle misli, koja ju je osva­ odvedu na mejdan Sultana Ahmeda. jala pa reče odlučno: — Neka bude!.. *4a«t«viće se). Na Izetovu licu zasja radost. Kao pobjeditelj, kao da čini najveće djelo, najveću dobrotu priđe stolu i napiše »Po najvišem nalogu oslobađa se zatvora i kazne Rene Logotetides, koja je zatvorena u Orhanovoj tvrđavi. Carska naredba slijedi za ovom. Ovo treba odmah izvršiti...« No prije nego je metnuo potpis na nalog kao Muslimani, čitajte i širite „Pravdu^! �Up*j 145 — Br*j ■ - „МЛ^А, Domaće vijesti. ne čete odrezale su im svaku vezu I burga i prispjela u Grodno da stupi su mogli nikako povući, jer je i to »ii« artiljerija priječila. Poslije ar« »i uništile transporte. Wrange! go« I u crvenu armiju. To je, veli ured, tiljerijske pripreme prešlo se u 8 sa« spoduje danas samo još na Krimu. I novi dokaz zašto Moskva polaže Rade s Njemačkom nego s dru« i toliko važnosti u to, da ostane u ti a dva pravca u napadaj tukući Dar Hercegovine Regentu. Kako Aruaute sa obje strane. Napad je gim državama. Po listovima koji su direktnom odnošaju sa Berlinom. je već poznato zaključili su u Mo« bio tako snažan, da su Arnauti od« prispjeli iz Moskve izrekao je Troc« staru, da se Regentu u znak ljubavi Da ostanu u susjedstvu Njemač« mah izgubili prisutnost duha i da je kij četama, kada su odlazile na polj« ke čine Rusi najveće napore. Kako pokloni skupocjena sablja. Sablja zavladala u njihovim redovima stra« ski front, govor u kojem je istakao: iz Varšave javljaju, sva njihova ak« je već gotova, pa su radnju na sve« šna panika. U prvom naletu su na« Mi smo optuženi, da smo oruđe Ni« I čija na sjeveru uperena je sada pro« opće zadovoljstvo izveli braća Do« še čete osvojile Konjarevo i Selce jemaca. Ova optužba ne treba ni tiv tvrđave Osowiec, koju Poljaci der. Balčak te sablje u obliku lavlje i prebacile Arnaute preko riječine vas ni mene da zabunjuje. Mi ra« nanovo utvrđuju. Na ovaj način ho« glave izrađen je od čistog zlata. U Gušterice. Sutra dan nastanio se na« đe kooperišemo sa Njemačkom na ■ će Rusi da održe komunikaciju sa sredini balčaka izrađena je Kruna pad još jačom žestinom, tako da su uništenju imperijalista cijelog svi« istočnom Pruskom, odijelivši Polj« Karađorđeva i slovo A u bfiljanti« Arnauti bili spriječeni, da svoje od« jeta, nego da budemo uz vlade t. . sku cd Litavske. ma. Oštrica je od belgijskog da« rede skupe i organizuju. Naše lijevo zv. slobodnih zemalja. Nama je masširanog čelika sa natpisom: Kra« Glavne tačke poljskih mirovnih Ijeviću Oslobodiocu vjerna Herce« krilo zauzimajući Trebište nanijelo lakše oduprijeti se njemačkim im« ' perijalistima samim, nego da ima« I uslova. Poljaci su po jednoj Kopen« je neprijatelju velike gubitke i pre« govina 1920. Korice su od srebra, a mo sami protiv sebe imperijalistič« I haškoj vijesti postavili ove glavne bacujući ga preko Crnoga Drina i« preko njih se obvija tanka srebrena uslove: 1. Priznanje izvanje i unu« pantljika, ku Francusku, Englesku itd. malo je jači otpor kao i kod Piško« ukrašena lovorovim liš« peje, gdje su Arnauti nastojali svim Jadno stanje u Petrogradu. Iz Hel« tarnje neodvisnosti Poljske; 2. Pri« ćem. Na srebrenoj pantljici urezane silama, da uz svaku cijenu zadrže singforsa javljaju »Stockholm Tid« znanje istočne granice, po kojoj svi su sve glavnije pobjede Njegovog lijevu obalu rijeke. Kod Glogova su nigenu«: Stanje u Petrogradu se po« I krajevi sa pretežno poljskim pu« Visočanstva Regenta Aleksandra. satrveni cijeli odredi Arnauta, ne« goršalo. Trgovačke slobode nema čanstvom ili poljskom kulturom i« Travnik za »Radišti« i »Napre« ■lajući mogućnosti, da se povuku i više, veći broj radnja je zatvoren. . aaaju pripasti Poljskoj; 3. Trajna đak«. Primili smo iz Travnika sli« preko rijeke pređu. 30. pr. mj. su i Svi vrijednosni predmeti su zaplje« pripadnost istočne Galicije Polj« jedeću noticu, koju rado uvrštuje« posljednji odredi Arnauta bili pre« njeni. Općenito nezadovoljstvo se I skoj; te najzad zahtjev da se po« mo. »Radiša i »Napredak« priređu« bačeni na desnu obalu i naš je teri« izražava čestim manifestacijama, - ‘ granične ruske države stave pod ju 5. septembra o. g. veliku narodnu torij potpuno čist od arnautskih koje boljševici ugušuju na jedno« j zaštitu Saveza Naroda, jer inače svečanost i koncerat. Na koncertu četa. stavni način pucajući u masu ili hva« i postoji opasnost, da bi te države sudjelovaće gđa dra Čalete i g. Mi« Razgraničenje u Štajerskoj. Jav« tajući kolovođe i strijeljajući ih. bile odvisne od sovjetske Rusije. lan Ćurčić, poznati koncertni solis« ljaju iz Maribora: Članovi komisije Italija i Amerika u rusko«polj« ti iz Sarajeva. Biran, umjetnički Saznaje se također da se među voj« za razgraničenje otputovali su ju« nom posadom razmahala protu« skom pitanju. Prema jednoj depeši program pobuđuje već od sada ži« čer na Muto, otkud su otišli u pod« boljševička agitacija. Profesor Sy« iz Washingtona ministarstvo ino« vahan interes, te se očekuju posjet« ručje, u kojem se ima provesti raz« ahmatov, znameniti ruski filolog, stranih djela objavilo je notu, ko« nici i iz svih obližnjih mjesta. Rado graničenje, da na licu mjesta pre« umro je od bijede i gladi. jom izjavljuje da je talijanska vla« konstatiramo, da i naši sugrađani gledaju teritorij i da saslušaju za« Njemački oficiri u službi crvene da potvrdila Sjedinjenim Država« muslimani lijepo doprinesoše u na« stupnike pojedinih općina i pojedi« armije. Poljski dopisni ured sazna« ma da se obje vlade stvarno slažu ravi i novcu za luku sreće i buffet. ■ih posjednika u pogledu njihovih je iz najboljeg izvora, da je jedna u pogledu rusko«poljskog pitanja. Ova naklonost i darežljivost pobu« želja. njemačka vojna misija, koja se sa« U toj se noti još dodaje, da je i đuje pouzdanu nadu, da će »Radi« Plebiscit u Koruškoj. Iz Celovca stojala od 80 oficira, otišla iz Inster« Poljska dala isto uvjerenje. ša« u krugovima naših muslimana javljaju, da će prema odlukama ple« i nadalje naći bratskog odaziva i biscitne komisije izborne listine bi« susretljivosti. Braća muslimani ne« ti zaključene 15. o. mj. Nakon to« će i ne mogu zaboraviti, da je »Ra« ga započeće reklamacioni postupak. diša« do danas porazmjestio 70 mu« Glasače se na bijelim i zelenim gla« slimanske djece u razne zanate. sovnicama. Bijele glasovnice odre« Pozivaju se imami svih mahal« Osim ovoga odjeljenja otvara se »Radiša« nas svojim zamašnim đcne su za Jugoslaviju, a zelene za skih džamija, da nefaljeno dođu u za naše ženskinje polje privrede još radom i nastojanjem sviju zadužu« Austriju. Na bijelim glasovnicama sjednicu dne 6. septembra o. g. u ; u ovom mjesecu i u Islamskoj štam« je. Na 5. septembra pruža nam se bič«, naslov Jugoslavija, a na žele« ponedeljak u 5 sati poslije podne u pariji, koja ovih dana dobiva stro« prigoda, da mu olakšamo tešku, ali nim Oesterreich. Dan glasanja od« sjedničkoj dvorani vakufskog sa« jeve za svoju tvornicu papirnatih vrlo važnu zadaću u pridizanju na« reden je za 1. oktobra. bora, a da se dotle raspitaju u svo« kesica. Za taj posao odrediće Akci« šeg esnafa i jačanju gospodarskog Pred ostavkom dra Trumbića? jim mahalama o siromašnim musli« ja u sporazumu s »Merhametom« stanja. Time ćemo ujedno nedvoj« mankama koje znaju raditi na šiva« ■ ženske radne snage ех offo, koje beno i dostojno pokazati, da želi« Beogradski »Balkan« javlja: G. dr. A. Trumbić, ministar 'spoljnih po« ćim mašinama i koje bi trebalo u« se za taj posao neće sada na novo mo bolju i sretniju budućnost u za« prijavljivati. slova, ove nedjelje vraća se u Beo« posliti, pa bilo u njihovim kuća« jedničkoj oslobođenoj domovini. * grad. Odmah po njegovu dolasku ma, ako same imaju šivaće stroje« Jedan besavjestan činovnik u po« Najvažnije uposlenje musilman« - licijskoj direkciji, koji u pomanjka« održaće se naročita sjednica mini« ve ili u Akcijinoj šivaćoj radionici, starstkog savjeta, na kojoj će g. dr. ako iste svoje šivaće mašine ne« skog ženskinja već je na pomolu i nju svake savjesti i čuvstva odgo« čita se u ova tri broja »Pravde« maju. Trumbić izložiti spoljnu situaciju i vornosti zlorabi svoj zvanićni po« * prospekt za tvornicu rublja, potpi« ložaj kao i zloglasni Latinović, zo« tok vođenih pregovora. Kako sa« san od 10 — 15 naših uglednih lično« i znajemo iz krugova bliskih prijate« ve se Nikola Dakić, kotarski pred« Prema gornjem izgleda, da Akci« i lja g. dr. Trumhića, on će položiti ja već počinje s poslovanjem. Jest. sti sa naše dvije banke na čelu. stojnik. Ovaj je neozbiljni činovnik Tvornica rublja ! naše poduzeće, ostavku na položaju ministra spolj« radi poznate afere sa jednom po« Akcjja se pobrinula makar i za ma« nih poslova. nji posao (šivački) dok ne dođe do koje sa silnim poslovnim naporom štenom gospođicom, na koju je i« Poslovnik za konstituantu. Iz Beo« njezina glavnog djelovanja u tvor« hoćemo u najkraćem vremenu da mao veliki merak pa je htio u kan« grada sc javlja: Na jednoj od idu« nici rublja. Ali ne privremeno da ostvarimo, zove sve naše mogućni« celariji da ljubi »službeno«, te još ćih sjednica parlamenta iznijet će će ova grana poslovati, nego će i ke i patriote, da potpišu dionice za radi uobičajenog napastovanja žen« neki poslanici predlog da se ovlasti ova kao sporedna trajno ostati u nju. Po pravilima dolaze od Akcije skog svijeta bio jednom maknut i »Merhameta« delegati u ravnatelj« sa svog mjesta i poslan u Nevesinje vlada, da izradi poslovnik za usta« rukama Akcije, kao jedno njeno ▼otvornu skupštinu, dok si ona sa« posebno odjeljenje. U ovom odje« stvo i nadzorno vijeće ove tvorni« na popravak, gdje je pokazao svoju ma poslovnika ne izradi. Taj se ljenju predviđeno je i zauzeto jed« ce; »Merhamet« ima pravo, da kroz »kulturu« na muslimanima, pa ga predlog motivira time, da može u« no opsežno poslovanje, u kojem će pet godina prekupi sve dionice ovo« je to valjda i prpeoručilo, da se vra« ga poduzeća i da tvornica tada bu« ti u Sarajevo. Ovdje mu je dat re« stavotvorna skupština odmah zapo« se moći stalno zaposliti odmah 30 de posve njegova, u ovu tvornicu ferat javnog morala, koji on svojim četi svoj redovni rad. Ministar za do 40 muslimanki, a po vremenu i primaju se u posao radnice (radni« sablaznjivim postupcima »krasno« konstituantu dr. Marković umolio više, naročito kad se uz šivaće spo« ci) koje preporuči u prvom redu štiti. je sve vladine stranke, da podupru ji i krojačko odjeljenje. Prijave za i Akcija, drugom redu »Merhamet« ovaj predlog. No nas se najviše tiče moral mu« uposlenje u ovom odjeljenju prima , a tek u utrećem redu ostali; preko slimanki, koje Dakić i njemu slični Njemački diplomatski predstav« upravitelj Akcie Šemsuddin Šaraj« I 6% dividende i ostalih potrošnji iz nik u Beogradu U cilju obnavljanja lić, a što prije uslijede, tim će si« > silom gone u nemoral, premda bi može glavna skupština do« kao referent morala morao on sam normalnih diplomatskih odnosa po gurnije se zaposliti. Za ovo odje« bilance pitati neki postotak čistog dobitka izvršenoj ratifikaciji versailleskoga biti glavna prepreka širenju nemo« ljenje dobila je Akcija od vakufske I ugovora o miru Fridrich von Heller direkcije gornji boj Buzadži H. Ha« ј i za »Merhamet« i t. d. Pa samo ovo rala. Mi smo ovoga gospodina do« njemački predstavnik predao je 31. sanova mekteba, koji se ovih dana kad se uzme u obzir, koliko lijepih sada promatrali mirno, ali odsele povoljština imaju Akcija i »Merha« ćemo bez obzira žigosati svaki nje« pr. mj.*na naročitom prijemu za« opravlja. A potrebne strojeve za । met« im osnivači samoprije« gov ispad protiv morala musliman« stupniku ministarstva inostranih radionicu Akcija je već predvidila : gorno koje daju u tvornici rublja, onda djela ministru trgovine i industrije da kupi. Samo pošto će ovaj opra« ' ki. Danas iznosimo jedan slučaj, bilo srce od kamena, koje ne bi koji se desio jednoj muslimanki sa dr. M. Ninčiću svoja preporučna pi« vak, kao i strojevi stati Akciju ' bi pohitjelo da uzme sada što više di« sma kojima se određuje za otprav« Hrida. Jedan podvornik kod jednog mnogo novaca, a već je Akcija u ! nika poslova njemačkog poslanstva konkretnom slučaju u početku svog i onica tvornice rublja, da je što ja« sekcions«šefa oblijetao je oko jed« če ispravimo i osiguramo već jed« u našoj kraljevini. prvog poslovanja, to bi bilo nužno, norti poštenu zaradu našem vrlo si« ne muslimanke i našiljao čak i pro« vodadžije, ne bi li mu oni pomogli da joj se sada uplate svi potpisani j romašnom ženskinju. koje nevolja VANJSKI POLOŽAJ. prilozi, kao i nove priloge da pot« ; nagoni i na takove niske puteve ži« izvesti njegovu nepoštenu namjeru, pa kad mu je sve uzaludno bilo, tu« pišu i uplate svi oni, koji obećaše Turski nacijonalisti i boljševici. pred kojim svakom čovjeku ži je Dakiću, da je tobože nepošte« dobru pomoć čim Akcija počne ra« ■ vota, Prema jednoj depeši, ko ju je »New od obraza krv u lice udara. Da im na. Dakić je poziva i naređuje, da York Herald« primio iz Carigrada, diti. Eto već radi, pa neka se sada osiguramo zaradu jednom za uvijek se imade podvrći viziti kod dokto« utvrđeno je da su turski nacionali« i obećanja ispunjen! od zbilje, pa da poslije ne bude vi« ra. To ova odbije, ali Dakić je po« sti primili veliku količinu oružja, še trzavica! Gajret braćo! novno poziva za heftu dana, da ima« municije i novac od sovjeta. Bekir de na vizitu ići. Na ovaj je nekva« Sami i jedan od šefova turskih na« lificirani način vođenja referata jav« cionalista nalaze se ovog momenta nog morala, mnoga muslimanka mo« u Moskvi. ralno uništena i zlonamjerno uvr« Austrijski komunisti. List »Die Današnja „Srpska Zora‘; po prijetnji svog direktora, donesi štena među bijelo roblje. Protesti« Rote Fahnc« donosi Lenjinovo pi« rajući protiv ovakog sramotnog po« smo komunističkoj stranci u Austri« svoju dosada najvežu senzaciju, napadaj na knjižara stupka Dakićeva tražimo od gosp. ji, u kojem poziva da sudjeluje kod Alberta Kajona iz Sarajeva iz iskusnog pera'čuvenog novinarskog Ljeskovca, da Dakića makne s tog općinskih izbora i izbora za narod« pehlivana, patološkog pobornika Istine, Pravde i Morala, Žurnapoložaja, jer mi nećemo mirno gle« su skupštinu. Radi toga poziva ko« liatičkog apaše (liske), kome nema ravna itd, itd. vrlo uvaženog i dati kaljenje našeg morala. munisti će revidirati svoj zaključak, surevnjivog plaćaoca svojih dugova Gjorgja A. Ćok orila! Beograd—Spljet. U ministarstvu P* će kao stranka učestvovati kod saobraćaja gotovi su planovi, te bi izbora. se doskora imalo odstupiti gradnji Wrangel na Krimu. Wolfov ured pruge Beograd—Spljet. javlja, da je ruski delegat Kame« Gradska aprovizacija izdaje se Za mnogobrojnu kupnju moli ■jev primio brzojavku, prema kojoj samovo ulje I«a (prve presije) svo« su Wrangelovi transporti, koji su Albert Kajon, kajižar. jim trgovcima za podmirenje gra« se htjeli iskrcati na kubanskom tori« đanstva, koje se u datalju prodaje toriju, bili potpuno uništeai. Crve« Iz akcije. Kupujte „Srpsku Zoru**! Potpomaže „Srpska Zoru" dobrovoljnim prilozima. �Stalna 4 СфШ 55 kruna na litar. Ovo je ulje izvrs» ne kakvoće, pa upozorujemo П№ slimane, da se za zimu snabdiju sa njim i to za vremena, dok se nije rasprodalo posvema. Koje Ra mu= šterije ne inognu kod svoga trgovca dobiti, dobiće ga u maloprodaji ap< rovizacije dok zaliha traje. Umro od gladi. Javljaju nam iz Mostara: Muhamed Haljevac umri. Saliha iz Mostara imao je nekoliko kuća kmeta u Raškoj Gori kot. Mo» star, koji mu od god. 1916. nijesu dali nikakovog haka. Isto tako imao je kmetove u Bijelom Polju kot. Mostar, ali na njegovu sreću pro< dao ih je u god. 1912. za 7000 K. Od tih 7000 K živio je i proživio kubureći ovih 8 godina odnosno os vih 6 ratnih godina na taj način, da kroz spomenuto virjeme nije kus pio u svoju kuću niti 14 klg mesa ni masla, nego je jeduć suh hljeb gladovao, i šta mislite; na 9. o. mj. umro od gladi! Umrli Muhamed Haljevac je je* dan od najboljih mostarskih famis lija, a stat je bio oko 70 god. bez ikakvog zanimanja, jer je bio ne* sposoban za rad. Muslimani Sjetite se „Gajreta“. .алдуал" — .иравда* Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega „Merhameta". Import! Broi 195 — Врој Export! Alija Begovi^ veletrgovina satno ne veliko manufakturne i koloni« jalne robe u Zagrebu, p»trinjska ulica br. 30. Interurban telefon 19-98. Brzojavni naalov: RegniB-Zagreb. Centralna drogerija Braća Šalpnagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svib droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. trgovina koža ♦ :: HAMDIJE KOPČIĆA Prijedor. i Preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta kože, kao i po­ trebnog pribora za obućare. Razašilje svaku količinu poštom. Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. < ► preporučuje «voje bogato »Uvarište ž J * svih vrste papira, kancalarijskog i T < ► školskog pribora. — Naručbe se ♦ <> obavljaju brzo i točno ! > Cijene umjerene. Jedan činovnik musliman, stalne namješten u Sarajevu, 26 godina star, samac i neženjen želio bi se oženiti uz prethodno lično poznanstvo sa dje­ vojkom ili udovicom od 18 do25gedina, muslimanske vjere, koja imade vlastitu kuću i po mogućnosti nešto bašče u Sarajevu. Ponude s tačnom oznakom ићм i kućnog broja, treba slati na adsetaistraciju »Pravde«. Diskrecija strogo zajamčena. Kraća Stojanović Krovni crijep ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAP1RNICA Ponuda za ženidbu. Z ž < > Sarajevo, Štrosmajerova tri. Tel. 619 л ! 4►♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦* (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsombolya, Banat ■nslimansha trgneažba I obrtnička Ma za Basnu i Нжвдвта (d. d.) a Sarajeva. Dionici М к ntm teatonta mlntii«. нЗД I рвнВДв1 toallnitn Ш, I в taniatfvu. snikt м Blatni кпрИс« I tškuc« hnhi I вквпн^ 0 к>ПмЦпЏв. 01иф ni mjsnlatMpMloj« I bunara ивр 8 a,m.m _ __________________________ Podružnica u Bos. Novome.____________________________ BancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgorta banlta, Sarajevo - Interurban telefon: Zli OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica „Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu". I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojadisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseče na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se. pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod > upisivanja 50»/°, a ostalo 50°/0 mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. HI. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo krož 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijenosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem в°/, kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu pb gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 11. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dd. u Tešnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Samac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu i nje­ 15. Muslimanske prometne banke d. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 6. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 19. Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. 7. Muslimansku kreditne banke d. d. u Foči. Sarajevo, dne 15. augusta 1920. 7 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u Sarajevu. Ahmeta&ević Nezlraga, član 11 H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašaglć Dr. Safvetbeg, književnik. Bičakčič Edhemaga, vlasnik t t. Bičakčić i Slinić. Čenglć Ibrahlmbeg, veletržac. Dagallč Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć Sulejmaubeg, bakal. H. Jusufagić Muhamedaga, član t t. .Braća H. Jusufagić. Н. Haaanovlč Uzeiraga, član t. t Tašaković i H. Hasanović. Odgovorni urednik: F. šalaka. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžikadlć Dr. Atit, profesor. Korkut Bakib, glavni urednik »Pravde«. Muftlć Balim ef, muftija. Omanovič Husein, direktor Muslimanske trg. i obrt, banke za B. i H. Barajllč Bemsudin, gradski činovnik. Spaho Dr. Mebmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžukovič Mnjaga, sahačija. Serlč Ahmed, posjednik. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/46a2d9ee50fa8270bb804ac1c7001159.pdf 805f3ccde5f45533967fa480f145e0ae PDF Text Text ■«u estsvom п!в<*ла. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedabcloni ite Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulioi. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice UK). Broj 91 (196) Opet stare brige. Ne prođoše ni pune dvije godine, od kako se nebrojeni vojnici, koji preživješe do sada nečuvene tego« be velikog i dugotrajnog rata, po« vratiše svojim domovima, da na« stave svoj stari posao i da obnav« ljaju ono, što im je rat porušio; ne prođoše ni pune dvije godine od to« ga radosnoga časa, a po našim gra« dovima i selima izbiše objave, ko« jima se opet velik broj vojnika zo« ve pod oružje. Traže se opet od na« roda konji i volovi za komoru. O« pet se pojaviše stare brige, šta će biti s kućom, djecom i ostalom po« rodicom. I te su brige ovaj put mno« go teže za onoga, na koga padaju. Zemljoradnik nije svršio svojih poljskih poslova, ljetina slabo rodi« la, marve jedva nešto skupio, a -dr« žava mu traži najbolju radnu sna« gu, uzima mu jedinoga konja ili vola, koga je teškom mukom naba« vio iza kako mu je prijašnja vojna uprava i pošljednje goveče rekviri« rala. Zanatlija i radnik nijesu još ispunili ni onih velikih praznina, koje im je rat u kući i poslu ostavio, još nijesu nabavili ni najprečih stvari, što im ih je žena ili majka za vrijeme rata isprodavala da pre« hrani gladnu djecu, a opet moraju da ostave praznu kuću i porodicu u najvećoj oskudici. Država se sada ne brine za one, koji ostaju; ne daje više prinosa za uzdržavanje porodica vojnika, koje poziva na dužnost. U pozivima se govori istina samo o dvomjesečnoj vježbi, a svatko znade da se radi dvomjesečne vježbe ne dijeli pot« puna ratna oprema. Već dolaze tuž« ni glasovi — istina još nepotvrđeni — da su neki od nedavno pozvanih na albanskim brdima i poginuli. Nu ne samo to. Vojni zakon kra« Ijevine Srbije, koji je proširen na čitav teritorij naše države, nije ni« kada kod nas po zakonu objavljen. Naši su poslanici tražili nekoliko puta, da se taj zakon objavi, da svatko znade, kolika je njegova dužnost. Svatko znade, da su po tom neobjavljenom zakonu hranio« ci porodica oslobođeni od vojne dužnosti, a nitko ne zna, do koje granice to oslobođenje ide i kako se ono postizava, kome treba mol« bu predati i koje dokumente treba za to priložiti. Mi nikako ne može« mo vjerovati, da se po tom zako« nu može oduzeti zemljoradniku i jedini konj ili vo, bez koga se ne može nikako biti. Ministar vojni od« govorio je našim poslanicima, da je zakon o ustrojstvu vojske i pravilo o regrutaciji otštampan u tolikom broju primjeraka, da ih pri ruci i« maju bar komande i ustanove, koje po njima imaju da rade. Nu to nije dosta. Svatko, koga se ovaj zakon tiče, a vojni zakon stavlja svim dr« žavljanima najteže dužnosti, imade Sarajevo, utorak 7. septembra 1920. (23. zilhidže 1338.) prava po ustavu svake države da traži, da se taj zakon publikuje o« nako, kako se publikuju i ostali za« koni; svakome mora biti omoguće« no da na lahak način sazna njegov sadržaj. Iz odgovora vojnog mini« stra našim poslanicima razabiremo da ministru vojnom nije ni jasan pojam publikacije zakona, i ako je publikacija svagdje ustavom propi« sana. Ovu krupnu pogrešku treba po« praviti, ali još prije toga treba o« lakšati terete i brige onima, koje država poziva pod oružje. Ili treba hranioce ..osloboditi od vojne duž« nosti ili njihovim porodicama dati uzdržavanje iz državne blagjane. dok oni vrše dužnost; inače će pa« sti mnoge porodice u najtežu nevo« Iju u vremenu ove do sada nečuve« ne skupoće. Brašno, ogrijev i sve ostalo dostiglo je cijene, koje za« prepašćuju i one, koji su se dosele brojili među imućne, a šta će da radi i kako da živi žena s nekoliko djece, kojoj hranioc ode u vojsku. Konje i volove treba ostaviti onima koji bez njih ne mogu biti, jer će drukčije ne samo oni pasti u nevo« Iju, već će i naša poljoprivreda iza i onako slabe ljetine još više da strada. Sarajevo, 6. septembra. U eri špijunaže. U nedjelju dne 3Q. augusta vodali su polic. agenti jednog otrcanog i maskiranog indi« vidua kroz sarajevsku čaršiju. Ka« da su naišli'pokraj dućana g. Ismeta Šišića, maska je kimnula glavom našto su agenti Šišića proglasili u« hapšenim. Kada su ga doveli u po« liciju, otrcani je individuum dema« skiran, koji je izjavio, da je bio na ručku kod kuće g. Ismeta Šišića i da ga je Ismet vodio u magazu i po« kazivao mu bombe koje je pripravio za urotu proti Regenta. Šišić je za« tvoren u samicu i držan je sve do petka 3. o. mj., a međutim je za to vrijeme provedeno mnogo kućnih premetačina kod sarajevskih građa« na muslimana i vrlo mnogo svijeta predvedeno na policiju. Naravna stvar da se nije moglo ništa usta« noviti i ništa pronaći. Mi se ne možemo načuditi, kako naša policija ovako lakoumno i ne« prestano nasjeda kojekakovim ne« ozbiljnim provokatorima! Prosvje« dujući protiv ovakog postupka, ko« jim se naše mirno, uvijek svojoj državi i dinastiji lojalno građan« stvo izvrgava neugodnostima ušli« jed nečijih provokatorskih težnja. tražimo,( da se ovake stvari sa po« trebnom ozbiljnošću i opreznošću uzimaju i izvode. Također tražimo od polic. direkcije, da ovake provo« katore progohi svom strogošću za« kona, kako se neće više nikada u« suditi, da se nabacuju blatom na tuđe poštenje i državljansku vjer« nost. Godina IL Jedna dužnost. Muslimanima grada Sarajeva na« metnuta je ovih dana jedna odgo« vorna dužnost. Akcija za zaštitu morala privela je kraju sve pred« radnje za osnutak tvornice, u kojoj bi naše siromašno ženskinje moglo naći zarade i na taj način sačuvati svoj obraz i — naše poštenje. Da naše poštenje. Jer: »fukarluk is« tom što nije ćufur« veli naš Dev« letlija (a. s.). I kad on vodi ćufuru naravna je stvar, da vodi i drugim opačinama, kao što je raskalašenost i moralni pad. Treba ga dakle suz« biti, moramo ga suzbiti. Farz nam je to, farz! Pri vršenju ovog farza ne treba nikakovih žrtava. Kupiti koju dio« niču tvornice rublja ne znači poklo« niti taj novac, nego ga korisno ulo« žiti. Glavnica ti sigurna, imaš dio dobitka i uz to opet — daješ pomoć svojoj zajednici. Ne može li ti poći od srca, da koju dionicu kupiš na račun naše »Akcije« ili »Merhame« ta«, kupi je sebi, svom djetetu. I« pak moramo naglasiti da bi bilo mnogo bolje, kad bi svak prema svom haddu kupio nekoliko dionb ca u korist tih naših dviju ustano« va, jer i najtanjem čovjeku nije mnogo dati 400 kruna u ovako ha« jirli poduzeće. I onako bacamo mi« lione na kojekakove besposlice, a kupnja dionice ne iznosi više od dvomjesečnog duhanjenja, da je i ne uspoređujemo sa pet šest litara rakije, kojom uništavamo i svoje zdravlje i svoju obiteljsku sreću. Smilujmo se sebi i svojoj obitelji, pomislimo na svoju budućnost i iz« vršimo ovu dužnost! Natječimo se u ovoj svetoj požrtvovnosti prema svojoj zajednici i njenoj bijednoj sirotinji i razveselimo joj lice obil« nim kupovanem dionica za »Akci« ju« i »Merhamet«! Osvjetlajmo o« braz i pokažimo svoj islamski osje« čaj bratstva i ljubavi prema siroti« nji, bez kojeg nam je uzaludno i klanjati i postiti! Gajret! Kuenovština na pomolu. BEZRAZLOŽNA INTERNACIJA U CAJNICU. - UPAMTIO BI TI DA TI NIJE ROĐAKA. - PRIJETNJE OKRUŽNKA RUŽIĆA. - OBERPREDSTOJNIK U ČAJNICU. - SISTEMATSKE ŠIKANA« ČIJE. Naš mjesni odbor u Cajniču bio s g. Midžićem, kadijom i još dvoji« je, kao i ostali odbori, odlučio pro« com trojicom ljudi da se oprosti, te slaviti dan naše organizacije u for« upravo kad je htio da sjedne u fi« mi teferiča, pa se je obratio na rad« jaker i pođe, došao ga je sluga pred« ni odbor, da im pošalje jednog iza« stojnikov zvati, da dođe odmah k slanika, koji bi ih informisao o ra« njemu. Sastavši se na ulici s pred« du organizacije i političkom polo« stojnikom reče mu ovaj, da danas žaju. Stoga je delegiran g. Ahmed ne može ići i da ide u hotel, gdje Kulenović, upravitelj našeg lista, mora čekati g. okružnika Ružića iz koji je otputovao 31. pr. mj. da mo« Sarajeva, dok se vrati s Metaljke. gne sutradana teferiču prisustvova« Rekao mu je da ne smije niko« ti. Došavši u Cajniče doznao je da ga od muslimana primati, je teferič odgođen, jer su ,se poja« niti skimopćiti ni usmeno vile komitske bande koje su u oko« n i p i s m e n o ili kuda iz hotela ići, lini Cajniča počinile tri umorstva i to da je okružnikov nalog s Metalj« opljačkale masu naroda. Nakon ve« ke. Išao je i dalje pa je pred hotelom čere otišao je posjetiti kadiju gosp. na cesti postavio jednog špijuna, Buturovića u društvu s učiteljem g. da hoda i gleda da ne bi kogod na« Midžićem. Dok su sjedili kod kadi« šem izaslaniku došao. Taj dan u je zovnuo je jedan žandar s ulice mrak došao je okružnik s Metalj« kadiju i rekao da predstojnik zove ke, te odsjeo u istom hotelu. »onog gospodina što je došao«. Već oko 11 sati zapitao je gosp. Kad je g. Kulenović izišao na u« Kulenović predstojnika, koji je mi« licu, dočekao ga je kot. predstojnik mo njegov sto prolazio, zašto ga o« Popović sa dvojicom oružnika i pri kružnik već ne zove, a ovaj mu od« karbidnoj lampi pretražio i pomno vrati da sad ne može, nego da će pregledao sve njegove papire i pri« sutra to učiniti prije podne. No ni vatna pisma, koje je imao u svojoj sutra prije podne nije ga zvao, već lisnici. Videći, da se je strašno bla« je otputovao u Sarajevo. Istom oko mirao (ako se onaki ljudi uopće 4 sata po podne pozvao ga je pred« mogu blamirati) i da ostade bez že» stojnik u ured i davši mu »Gebun« Ijenog »corpusa delicti«, rekao mu dene Marschroute« za Sarajevo je da ide u hotel spavati, ne dopu« proglasi ga slobodnim od taočke stivši mu ni da uzme kutiju s ciga« dužnosti, te izjavi da se može slo« retama iz kadijina stana, nego je bodno po čaršiji kretati i s građa« poslao žandara po nju. Sutra dan nima družiti. Na upit Kulenovića, prije polaska sastao se je Kulenović zašto ga je interenirao u hotelu i Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i i) u Sarajevu. Oliiiaa Ibnlsa I 3.1ШИ Ba|i menite I ipmteacnsh Mite. - Bupoli I иттуттвбгл m mte rabe, i poglavito m Iteatea nelnlši. bbeIfbIci. ____________________________ Podružnica ц Bos. Novome. ___________________ [ Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijeno - 8rznja»i: Trpoiatea baalia, Sarajevo ■ Interurban telefon: ZIV । �Stran* 2 Croana pretražio, nije dao odgovora, nego je rekao da bi mu bilo i gore, da njegova dva rođaka nijesu pred« stojnikovi školski drugovi. Da objasnimo ovaj drakonski postupak iznosimo ove interesantne pojave. Taj dan prije podne pozvao je okružnik u kotarski ured nekoliko uglednih muslimana i rekao im, a« ko neće — komitama stati na put, da ih čekaju zle posljedice, te da će poslati vojsku koju će oni mo> rati hraniti, a šta ona u Cajniču u« čini, da on za to ne odgovara. Na« dalje je rekao, da će se i agrarno pi« tanje na veliku našu štetu riješiti i ako je izgledalo da će se praved« no i po nas povoljno likvidirati. Po« slije je pozvao pravoslavne građa« ne, ali ne znamo šta je njima rekao. Kako dolazi g. okružnik do ova« kih zaključaka i odakle crpi svoje krive informacije? Stvar je jedno« stavna. Predstojnik čajničkog kota« ra nije g. Popović, nego hoteljer Milović i još nekoliko članova pra« voslavne čajničke čaršije. Evo je« dan dokaz. Naš izaslanik Kulenović sjedio je u hotelu s hotcljerom Mi« lovićem, a u taj čas dođe poštar tražeći predstojnika sa brzojavkom. Predstojnik nije bio u hotelu, te ga je poštar na polju našao. Odmah za tim došao je predstojnik s brzo« javom u ruci u hotel, te je izazvao pred hotelska vrata g. Milovića, po« kazao mu brzojav i nešto s njim govorio. Vrativši se Milović k sto« lu, saopćio je našem izaslaniku sa« držaj brzojava. Pobjeglo, reče, de« setak vojnih obvezanika muslima« na i odmah dodade svoj komentar: Sad će se pritegnuti njihove famili« je i izaći će na srijedu vinovnici i učesnici počinjene pljačke. Na dla« ku isti postupak kao u Nevesinju, gdje se optužišc muslimani, a mo« radoše kazniti Šiljegović i družina! Držimo da je ovim primjerom do« voljno osvijetljena predstojnička kvalifikacija g. Popoviča, a ima ih još isto tako jakih. Njegovi tajni savjetnici i doglavnici i inače de« nunciraju i sumnjiče nevine čajnič« ke muslimane. Dovoljno je da koji od njih štogod izmisli i — odmah’ musliman žrtva. Slučaj Hamzabega Batotića govori dosta. Brača Bato« tići imaju vrlo lijep posjed i zgra« de u Milijeni nekoliko kilometara od Cajniča. Došle komite i odnijele pčele iz pčelinjaka, a kad je Ham« zabog čuo lavež psa pobjegao je iz kuće i sakrio se u pilani koja je na tom posjedu i tako glavu spasio. Cajnička pravoslavna čaršija s Mi« lovićem na čelu neće tako, nego vele da Batotići daju komitama ve« čere, i — Hamzabeg se zatvara, premda, što se kaže, ne bi znao po« kazati četiri strane svijeta. Pitamo vladu: dokle će ovako? BiljEšlis. Prijedorski lager. U 87. broju »Pravde« objelodanjena je bilješka pod naslovom »Gdje su stvari pri« jedorskog lagera?« Na upite u toj bilješci mogli bi osim bivšeg inten« danta Josefa Rakosa iz Budimpešte (Višegradi uteza), najtačnije odgo« vore dati Dr. Vaso Glušac, predsjednik narodnog vijeća u Pri« jedoru, sada direktor u Tuzli i Mi« lan Čeklić, koji je bio povjerenik nar. vijeća za željeznicu Steinbeiss i Ijubijski rudnik. Zli jezici govore, da su mnoge stvari dovažane kuća« ma nekih članova narodnog vijeća, koji su ih zadržali kao svoje. Ako se hoće, da te stvari ne propanu i da se država ne ošteti, svakako bi bila moralna dužnost dra Glušca da izvijesti, gdje su te stvari, da se one pokupe, odnosno naplate. Ova se stvar ne smije i ne može u interesu zemlje i naroda ostaviti na stranu, jer se tu radi o narodnim milijunima, a što je najvažnije i o osvjictljenju značaja ljudi, koji su se postavili kao suvereni, da uprav« !jaju i rukovode s tom imovinom. Javnost imadc pravo da traži nak« nadno polaganje! računa od ljudi, koji su uzeli u onom kaosu na svoju dušu i savjest narodni imetak. Ri« ječ ima g. dr. Vaso Glušac i Milan Ceklić! Muslimani Sjetite зе „Gajreta". .ffAVDA’ „ПРАКДА* Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. ZAŠTO JE ODGOĐENA MUALIMSKA SKUPŠTINA? - JESU LI NAM POTREBNE MEKTEBI.IPTIDAIJE POGLEDOM NA KULTURNI POLOŽAJ B. H. MUSLIMANA? - UČITELJSKI TEČAJ ZA MUALLIME. U 84. broju »Pravde« od ove go« dine, centralni je odbor muallim« skog udruženja kratkom noticom javio mualimima, da se odustaje od saziva ovogodišnje glavne skupšti« ne i tom prilikom najavio, da će se posebnim izvještajem obavijestiti muallimi o razlozima, koji su ruko« vodili odbor, da skupštinu odgodi. Prema poslovici »E1 va’du dejnun« odbor bi morao to dosad učiniti; ali pošto je spao samo na dvojicu odbornika (na pisca ovih redaka i blagajnika Prašu), to bi njegov iz« vještaj i svaki zaključak toga-smje« ra bio bez zakonskog karaktera. Da mualimi ne budu dalje u po« ložaju neizvjesnosti, preuzimam na se dužnost, da ih u kratkim crtama izvijestim o odgodi skupštine. Od« velo bi me daleko, kad bi opisivao cijeli historijat mualimske borbe za poboljšanje materijalnog i urede« nje pravnog im položaja, koja je bila povodom njihovoj staleškoj or« ganizaciji, te ću ukratko reći, da je njihova borba bila teška, žilava i ustrajna sve dok oružje te borbe nije prešlo u ruke ljudi živahnijeg temperamenta, koji su jednim ener« gičnim jurišem osvojili tvrđavu, ko« ja je bila opsijedana dugi niz godi« na. Nada, da će se u toj tvrđavi naći »Karunovo blago« bijaše is« prazna; odbor je našao dobrohotno lice njezinih upravljača i — praznu kesu.... — A gdje su pare? — upitat će koji naivni mualim. Dragi brate, okani se iluzija! Evo neka ti na to pitanje odgovore gole cifre: Vakufsko«mearifska centra!« na zaklada u glavnom sastoji se iz 10%«tnog t. zv. mearifskog prireza, vulagrno: hodžai;ine, koji iznosi go« dišnje 740.000 K, drugim manjim prihodima od 642.000- K, u svemu dakle 1,412.570 K. Iz te svote pod« miruju se potrebe: ureda saborskog odbora, sabora i saborskog odbora, kot. povjerenstava, medresa, mek« tebbiptidaija, ulema medžlisa i muf« tijskih ureda, vakufskog sirotišta, konvikata, stipendija, džamija, sib« jan mekteba, uzapćenih vakufa, te« kija, uzdržavanje zakladnih nekret« nina, mirovinskih fondova itd. itd. Poznavajući raspoloženje i dobru volju predstavnika sadanjeg vakuf« skog sabora, odbor bi bez sumnje uspio, da se mnoge gorenavedene potrebe u korist mualima upotrije« be, ali ne samo time da se muali« mirna ništa ne bi pomoglo, nego kad bi se i cijeli prihod centralne zakla« de upotrebio u mualimske svrhe, o« pet bi to bila samo jedna kap u more, prema današnjoj skupoći i vladajućim prilikama. Da se mualimi plate samo onoli« ko, koliko imade jedan državni pod« vornik i da se mektebisiptidaije podmiruju kako treba, potrebno je u najmanju ruku 10 milijuna kruna! A odakle da se tolika svota na« makne ? ... Recimo neka se udari namet na vilajet, drugim riječima neka se me« arifski prirez poveća. To bi istina bilo idealno, al ako se promisli re« alno, taj bi se prirez morao pove« ćati ništa manje nego blizu 150%, da se gornja svota namakne. Kad se uvaži okolnost, da naš narod i inače stenje pod drugim raznim po« režima i prirezima i da teškom mu« kom plaća i sadašnji 10%«ti mea« rifski prirez, logično je, da je ap» surdum i misliti -na povišenje toga prireza. A šta sad? Da se mualimsko sta« nje uredi na način istaknut u gor« njim recima, morao bi odbor ana« logno prvašnjoj borbi — stupiti u borbu protiv još jednoj mnogo ja« čoj tvrđavi, koju bi branili i ljudi mnogo jače otporne snage; borba bi bila mnogo teža i dugotrajnija te dok bi sc ta osvojila, sadašnji bi mualimi bili pepeo crne zemlje. Ta je tvrđava negativno šeriatsko pra« vilo: »La jubau ve la jurhenu«, a borba bi se vodila da se to pravilo pretvori u pozitivno. Poznavajući mentalitet čuvara toga šeriatskog pravila, koji i svaku drugu sitnicu vežu za zastarjelo «jedžuzu i la je« džuzu«, što rekao jedan napredni poslanik vakuf, sabora, rade napu« štam borbu i polažem oružje, a dr« žim da moje mišljenje dijeli i ve« čina sadanjeg odbora. Osim toga da se takva borba uz« mogne uspješno voditi, potrebne su — što no rekao nekakvi vojskovo« da — tri stvari: pare, pare i pare; jer bez para nam je oružje nemoć« no, snaga slaba i ruke vezane. Svaka organizacija pa makar i či« sto kulturna, potrebna je, da imade svoj društveni organ, kao polje, u kojem će svoje staleško pitanje slo« bodno tretirati i svoje interese jav« no štititi. Za jedan takvi organ potreban je u današjem vremenu kapital od naj« manje 100.000 K, a odakle muali« mirna tolika svota? Kad bi, recimo, pretvorili članarinu u din^-sku vri« jednost, ona bi iznosila samo jednu hiljadu kruna mjesečno, a to je to« liko, da se ne bi mogle podmirivati niti najnužnije režijske potrebe društva, bolje rekuć ništa. U pomanjkanju staleškog orga« na, sadašnji odbor nije mogao raz« viti kakvu opsežniju akciju oko raz« vijanja staleške svijesti, tretiranja stručnih problema i inače moralnog i intelektualnog unapređenja dru« štvenih članova; nije mogao javno istupati onakvom energijom, kak« vom bi u protivnom slučaju mogao učiniti.*) Rad sadašnjeg odbora kroz cijelu godinu u -davnom se je sastojao na izvršivanju glavnijih zaključaka prošlogodišnje skupštine a između svega je najživahniju akciju vodio za otvorenje učiteljskog tečaja za mualime i to mu je napokon pošlo za rukom o kojem ću u slijedećim recima posebno govoriti. Po za« ključku ove skupštine, odbor je pi« sao predsjedništvu »Džemijjeti«il« mije« radi razvrgnuća zajednice i radi povratka društvenog kapitala, ali na takve podneske odbor nije dobio nikad odgovora; pisao je ne« što i bogatijim muslimanima, da nas materijalno potpomognu i da nam omoguće pokrenuti društveni organ — ali odziva nije nikakva bilo. Ra« di pomanjkanja materijalnih sred« stava, nije se moglo, a odbor nije držao niti oportunim, da svoj organ izdaje u prilogu »Pravde« jer i to je bilo skpočano s jedne strane ve« likim troškovima, s druge pak i mo« ralnim žrtvama. U ovaj odbor, koji je, kako jednom prilikom neko u javnosti reče, sastavljen iz mlađih sila mnogo se je polagalo i od njega iščekivalo više, nego što je to bio u stanju učiniti, a nitko se sa strane od starijih i iskustvom bogatjih mualima nije micao, da ga u nje« govom teškom pozivu moralno pot« pomogne niti ga je poticao na kak« vi intenzivniji rad i po dužnosti sta« rijeg.u njegovom radu direktive da« vao. Upućen sam na se, odbor je radio energijom svojih sila i koristeći se svojim službenim položajima borio sc i zauzimao za interese mualima gdjegod je to bilo potrebno; a što u nečemu moguće nije uspijevao, krive su zapreke, koje su mu na pu« tu stajale. Odbor je očekivao mno« go više interesovanja muallima za njihovo pitanje, ali je ostao ražo« čaran. Na javni proglas, da se sami mu« alimi pismeno izjasne, jesu li zado« voljni privremenim uređenjem nji« hovih beriva, hoće li stupiti u pasiv« nu rezistenciju ili ne, nije se niti je« dan mualim javio. Da li je to skraj« na indolencija ili je bijedno stanje dotjeralo ih u stanje takve apatije, da ne mare niti za svoje najvitalhi« je interese? — ja neznam. Bilo jed« no ili drugo, rekao sam u predaš« *) »Pravda« bi, kao što smo jed« nom prilikom izjavili nekim odbor« nicima, rado ustupila izvjestan pro« stor za tretiranje ovih pitanja. Ur. BlW) — Bre| 196 njim recima, a to opet velim, da je svaka daljna borba beskorisna. To je jedan razlog, a drugi je pak sib no poskupljenje podvoza, koji bi onemogućio pristup ogromnoj ve« čini mualima, te se ne bi mogla odr« žati valjana skupština. Radi toga je bilo potrebno, da se odgodi saziv glavne skupštine i da se privreme« no poluči oružje borbe. Društvena imovina u koliko je i« madc, ostaće i nadalje koristonosno uložena, a pisac ovih redaka obe« ćaje da će u granicama mogućnosti ići na ruku svakom mualimu koje« mu bude od potrebe i sve dok sc bude nalazio u svome sadašnjem službenom položaju štititi interese mualima. Nu ako mualimi nisu zadovoljni ovakim zaključkom, od volje im stoji pismeno zahtjevati saziv skupštine, koju će odbor odmah sazvati i drage volje prepustiti vod« stvo u ruke novoga odbora, koji će možda znati i htjeti bolje raditi i interese mualima bolje čuvati. НаШ Hujdurović. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Dr. Beneš o savezu Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske. Dr. Be« neš je saopćio u jednom brzojavu na pariški »Matin« osnovne razlo« ge, koji su doveli do entente izme« đu Jugoslavije, Rumunjske i Ceho« slovačke. On je rekao: Od primirja nalaze se male države centralne Ev« rope u jednom nervoznom stanju, koje je proizašlo iz mnogostrane o« pasnosti iz vana, naročito iz stra« ha, da ne izgube teško iskupljenu nacionalnu slobodu. Mala će enten« ta dakle stabilizirati normalne od« nošaje u centralnoj Evropi i njezini će narodi tim savezom dobiti više pouzdanja u svoje vlastite snage. Osim toga mala će ententa politič« ki uspostaviti također red u eko« nomskim vezama. Politika Cehoslo« vačke, Jugoslavije i Rumunjske jest politika mira i pacifiziranja Central« ne Evrope. Zajednički rad ovih tri« ju država osniva se na sprovađanju mirovnog ugovora u Trianonu. Zbog toga su ova tri naroda odluči« li, da ovaj ugovor sa Madžarskom najodlučnije brane, ako bi se poka« žalo ma bilo s koje strane, da se njegove klauzule izmijene. Isto 4e tako zapriječiti ovaj savez svim mo« gućim sredstvima, da u buduće ma« džarska država ne ostane i dalje ognjište konflikata za svoje su« sjede. Ovim ne znači, da mala en« tenta ima prema Madžarskoj kako« ve agresivne namjere, naportiv, o» na će sa svoje strane nastojati da među Madžarskom i njenim susje« dima dođe što prije do normalnih i prijateljskih veza. Vodećim kru« govima ovoga novoga saveza ozbilj« na je namjera, da pokažu velikim silama Evrope, da nije bila nikako« va pogrješka, što se je austro«ugar« ska monarhija uništila, kao što isto tako savez balkanskih država i Ce« hoslovačke republike potiskuje u pozadinu potrebu namjeravane po« dunavske konfederacije, jer mala ententa u srednjoj Evropi mnogo će više doprinijeti svjetskom miru nego li sve druge političke kombi« nacije. Komentari našeg saveza sa Čeho« slovačkom. U političkim krugovi« ma Rima tumači se naš savez sa Ce« hoslovačkom na slijedeći način: O« branbeni savez između čehoslovač« ke republike i Jugoslavije imade ta« kav karakter, zbog kojega se ne mo« že njemu priključiti rumunjska dr« žava. To slijedi i iz toga, što je Ru« munjska poslušala savjet francuske vlade, koja traži načina da se Ru« munjska približi Madžarskoj. Na« dalje se u Rimu drži, da se Jugosla« vija — pošto je okružena sa nepri« jateljima i zbog toga, što trpi na unutarnjim krizama — ne će moći oduprijeti provađanju londonskoga pakta. Njezin savez sa Čehoslovač« kom imade samo obranbeni karak« -ter protiv Madžarske. Italija se ne može od ovoga saveza uplašiti i ona će konzekventno ustrajati u svojim zahtjevima glede Jadrana. Odlazak naše vojne misije u Prag. Iz Beograda javljaju: Naro« čita vojna misija otputovati će na« skoro u Prag, da tamo s čehoslovač« kom delegacijom utvrdi detalje voj« ne konvencije. �Okršaji sa bugarskim komitama. Ministarstvo unutrašnjih djela služ« beno saopćuje: Noću između 27. i 28. augusta jedna grupa bugarskih četnika naišla je na jedno odjelje« nje naših graničara u okrugu kuma« novskom i u zametnutoj borbi tro« jica su ubijeni, a dvojica su pobjeg« la u Bugarsku. Naši nisu imali gu« bitaka. VANJSKI POLOŽAJ. Borbe u Tripolisu. Kako zapravo izgleda u ovoj »talijanskoj« koloni« ji opisuje jedna vijest »Petit Pari« siena« iz Rima: Ramahdan el Šetuj, šeik plemena Misurata, koji je od uvijek bio jedan od najvećih nepri« jatelja Talijana u Tripolitaniji i ko« ji se još pred kratko vrijeme ista« kao ubijanjem talijanskih oficira i činovnika, ubijen je. Koncem pr. mj. napao je Ramahdan na čelu 2000 ljudi pokrajinu plemena Orfe« lah, jer su ovi prijatelji-Talijana, i zauzeo glavni grad Beniulid. Kad su se Orfelasi opet prikupili, oštro su napali i opet osvojili grad. Zarobili su oko 700 Misurata a ostale su pro« tjerali i poubijali. Sam Rahmadan bio je zarobljen, a ubio ga je jedan Orfelah hicem iz revolvera. Emir Fejsal u Luzernu. Baselski listovi javljaju, da je emir Fejsal sa svojom brojnom pratnjom prispio u Luzern. Lloyd George ga je oba« vijestio, da je pripravan sastati se s njime. Listovi vele, da je Lloyd George odlučio da još i ovu sedmi« cu ostane u Luzernu usprkos lošeg vremena. Rezerva sovjeta: 4,700.000 ljudi? Po agenciji »Evropske novosti« službeni organ sovjetske vlade na« viješta probuđenje masa u Rusiji. Svugdje se vježbaju novi vojnici. Crvena armija raspolaže sa 4,700.000 ljudi rezerve, koji će ovih dana biti potpuno izvježbani i disciplinova« ni, a onda će se postepeno mobili« zovati. Engleska ne popušta u irskom pi» tanju. Švajcarska brzojavna agen« čija javlja: Engleska vlada neće promijeniti svoje stanovište u pi« tanju Irske. Ni pitanje načelnika grada Corka ne daje za to povoda. Novo oružanje Germanije? — »Echo de Pariš« donosi otkrića ne« kih francuskih inžinira, da u Ger« maniji uništavaju stari r^tni mate« rijal, ali izrađuju novi, i to ne samo u tvornicama Krupa nego i u dru« gim, a osobito u Meppenu, gdje se; čine i eksperimenti sa novim spra« vama. Tu imadu već 380 novih og« romnih topova, koji se lako pokre« ću, a pucaju bez dima i bez buke. Bacaju kugle dalje od sviju topova do sada poznatih. Izrađuju također zračne torpede i topove proti aero« planima. Još javljaju, da Nijemci sada kušaju i neki novi zagušljivi plin. Zasijedanje Saveza naroda u Že« nevi. Švajcarska brzojavna agenci« ja javlja: U svrhir priprava za na« redno zasijedanje Saveza Naroda u Ženevi došla su onamo četiri člana tajništva Saveza Naroda. Vlada je prepustila Savezu Naroda za vrije« me zasijedanja, kojem će prisustvo« vati 39 država, jednu veliku dvora« nu i 80 manjih dvorana. Svaka dr« žava imaće svoju dvoranu. Iz naše organizacije. Proslava dana naše organizacije. PROSLAVA U BOS. KRUPI. Naša je mila Krajina prva pro« govorila. Progovorila je onako, ka« ko to dolikuje potomcima naših vi« teških junaka, koji su stoljećima branili serhat od dušmana. Potom« ci Hrnjice Muje i brata mu gojenog Halila i drugih tolikom slavom ov= jenčanih i narodnom pjesmom op= jevanih junaka, prvi su nam se ja« vili kako stoje čvrsto u našim bor« benim redovima, prvi su nam po« kazali kako u njima plamti osjećaj bratstva, osjećaj solidarnosti, osje« ćaj ljubavi prema domovini. Poka« zali su, da nad njima i danas bdije genij onih serhatskih junaka, koji su cijeli svoj život provodili u bor« bi za slobodu i u ovoj vjekovnoj borbi nijesu nikada i ni pred kim uzmaknuli, nijesu se nikada i ni od koga plašili, čija će djela ostati ne« umrla svima pokoljenjima dok je svijeta i vijeka. Proslava dana naše Organizacije, što ga je priredio Krupski mjesni odbor u Bužinu Gradu, podsjeća nas na ona lijepa vremena, što su o« pjevana u narodnoj pjesmi, te nam ulijeva čvrstu nadu naše bolje bu« dućnosti, jer složna braća nove dvo« re grade. Da se vidi kako je proslava te« kla donosimo izvješće našeg mjes« nog odbora u cijelosti, izvješće glasi: Bos. Krupa, dne 28. augusta. Odazivajući se apelu našeg vod« stva mjesni je odbor u Bos. Krupi upriličio »Bajramski sastanak« u Bužimu, koji je posjećen iznad sva« kog očekivanja. I ovom prilikom pokazao je naš težački svijet koli« ko cijeni našu Organizaciju i njezin rad. Ranim jutrom u petak krenuo je cjelokupni odbor uz brojno sudje« lovanje građanstva put Bužima. Ci« jelim putem dočekani smo od naših težaka burnim ovacijama te uz pri« ključak još mnogo«brojnjh kola is« kićenih barjacima — prije džume došli smo u Bužim. Pri ulasku u samo mjesto pucanje prangija ob» javilo je naš dolazak. Staro i mlado izišlo je u susret, da dočeka svoju .braću. Klicanje: »Živjeli« i »Bajram mubarck olsun«, razlijegalo se je po prostranim brdinama i dolinama u« bave Krajine. Pri sastanku prizor je bio dirljiv sve se grli i ljubi i pita za ostale. Nakon bratskih zagrljaja i čestita« nja »Bajrama« krenusmo put Ples« ke. Sad je povorka još impozantni« ja. Preko pedeset kola kreće se vi« jugastim putem uz svirku i pjeva« Страиа 5. »НРАВДА* — ^PRAVBA, Брај 146 — Broj nje. Narod stao u špalir i pozdrav« lja goste bacajući cvijeće i pozdra« ve. Prangije neprestano pucaju. Kad se je došlo na određeno mjesto, gdje će se obdržavati skupština veselju nije bilo kraja ni konca. Vi« še nego tri hiljade (3.000) osoba pri« milo nas je u svoju sredinu. Prizor je bio tako dirljiv, da se nemože opisati. Bratskom dobrodošlicom ispred sakupljenog mnoštva pozdra« vio nas je Caušević Abdullah ef. Nakon odmora i klanjanja džu« me otvara skupštinu predsjednik mjesnog odbora u Bos. Krupi g. H. Husniaga B. Pašalić te pozdravlja prisutne i zahvaljuje se na bratskom dočeku. Zatim uzima riječ jedan član odbora, te prikazuje sakuplje« nom mnoštvu rad naše organizaci« je, svrhu njezinu i radi čega smo se organizirali kao posebna stran« ka. Svi prisutni saslušali su mimo referat i odobrili rad naše organiza« čije i njezinih vođa, te im šalju po« zdrave i mole da i dalje ustraju u svome radu za interese i dobrobit Muslimana.« Živjeli naši Krupljani! Živio mje« sni odbor, koji je znao ovako lijepo okupiti braću pod naše zastave. • Prilikom održavanja dana naše Organizacije u Bužinu sakupljeno je dobrovoljnih priloga za »Pravdu« K 1000.—, a darovala su slijedeća gospoda: po 50 K: Ahmetaga Sahi« nović i Omerbeg Kulenović; po 40 K: Mehmedaga Mesić, Caušević Hašim, Ljubijankić Suljaga, Pajalić Omer i Burzić Zajim; po 30 K: Ju« sić Hasan; po 20 K: Šahinović Os« man, Čauševrć Abdullah eff., Babić Mustafa, Isaković Alaga, Mahmić Huso, Sekić Omer, Sijambodžić Be« čir, Duranović Alija, Abazović Sa« lih, Burzić Hase, Šahinović Osma« naga, Šahinović Salih, Eminić Ha« so, Dizdarević Ej do, Lelić Husein, Mulalić Mujo, Šahinović Mahmut, Šahinović ibrahim, Šahinović Šerif, Alešević Meho, Pajalić Osman, Re« džić Omer, Mehić Sulejman, Muja« gić Mustafa, Begić Huse, Abdurah« man eff.; po 10 K: Dizdarević Os« man, Bužimkić Osman, Abazović Hase, Duranović Duran, Dizdarević Ibrahim, Sijamhodžić Salih, Halilo« vić Hasan, Caušević Bećir, Aleše« vić Mehmed eff., Avdić Ahmet, Malkić Ibro, Sijamhodžić Habib; po 6 K: Caušević Maše; po 4 K: Ravnjak Mahmut, Dizdarević Ah« met, Sijamhodžić Sejdo, Melkić Hase, Tahić Ahmet, Bajraktarević Omer. Hvala plemenitim darovateljima! Domaće vijesti. кз’ки-п п р?ду у хотслу г. Велихсра Мкловића, друга у оружју нашега Ахмета, с том разликом, да je Ахмет служио с ознаком „Р. V.“ (политички непоуздан), јер je у бањалучком процесу суђен н a r од ■ м у дана тешке тамнице и одатле одјурен у војску, дочим je Ваш информатор г. Милсвић био писар у пештанској батаљунској канцеларији I. б. х регименте као — врло повјерљива л н чност. јер je имао официрски резерват, који се je давао само људима праве црножуте пасмине. Опростите да вам не испунисмо „Gebandene Marschroutu-, јер наш Ахмет не воли црножутих остатака н јер на њој нема ћирилског текста. Задовољите се дакле овим „beriehtom* и поздравите нам Вашег доглавника г. Велу. Уредништво „Трешељка". Zbog praznika u štampariji idući broj našeg lista izaći će u subotu dne 11. o. mj. Dan naše organizacije u Sarajevu. Zbog kišovita vremena nije se mo« gao održati dan naše organizacije u Sarajevu. Pošto se počelo po ma« lo vrijeme uljepšavati, naš je mje« sni odbor odlučio, da se ova sve« čanost obavi u petak 10. o. mj. u Bijeloj Bašči na Medresetima ispod Demerdžine kule. Upozorujući na ovo Sarajlije, članove naše organi« zacije, molimo ih, da se pokažu i Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. ovom zgodom, kako su to znale u« vijek pokazati, da im leži na srcu dobrobit našega mileta. O ovome će se izdati i posebni Broj 827. dne, 27. avgusta 1920. letači. U slučaju hrđava vremena, Kod ovog općinskog poglavar« proslava se odgađa za idući petak. Građani Sarajlije! Pokažite, da stva upražnjeno je bilježničke mje« čvrsto stojite u našim neprobojnim sto koje je skopčano sa 3600 K pla« redovima, pohrlite svi u Bijelu Ba« će i 8400 K doplatka godišnje. Kompetenti, koji ovo mjesto po« šču. Pokažite svoju islamsku svi« lučiti žele imadu svoje vlastoručne jest! Iz uredništva. Naš gl. urednik g. pisane i propisno biljegovane mol« Korkut povratio se je sa tronedjelj« be najkasnije do konca septembra nog dopusta i dobro oporavljen 1920. ovom poglavarstvu predložiti i dokazati. preuzeo uredničke dužnosti. 1 .) da su bosansko«hercegovački Zgodna naredba. Ministarstvo nutarnjih djela izdalo je nalog u« pripadnici ili SHS. državljani; 2 .) da su dobrog moralnog, soci« pravi grada Beograda, da poticajni organi imaju da pripaze na pona« jalnog i političkog ponašanja; 3 .) liječničkom svjedočbom da su šanje djece i đaka na ulici i na dru« gim.javnim mjestima. Ko se zateče, potpuno zdravi; 4 .) da sii šrpsko«hrvatskom jezi« da psuje i govori sramotne i nepri« stojne riječi, ima se kazniti radi po« ku u govoru i pismu potpuno vješti. 5 .) da su vješti računarskom knji« vrede javnog morala. Mi smo više puta pisali o raskalašenosti naše govodstvu propisanom za bos.«herc. dječurlije, pa pozivamo vladu, da gradske, odnosno seoske općine, te se povede za ovim lijepim primje« perovodnoj i manipulativnoj službi. rom i izda sličnu naredbu i za Sa« Gradonačelnik: rajevo. Izzetbeg Jahić. Prijeki sud u čajničkom kotaru. Radi nedavnog razbojničkog napa« daja proglašen je prijeki sud za cijelo područje kotara Cajniče za ove zločine: protiv državne vla« sti (pobuna), javnog nasilja, umor« stva, paleža, razbojstva, davanja pripomoći kojem od pomenutih zlo« Prijedor. činstava i za zločinstvo krađe, ako Preporučuje svoje bogato stovase krađa učini osobito drzovito i na« silno. Za sva ova zločinstva se kaz« rište svih vrsta kože, kao i po­ ni smrću. trebnog pribora za obućare. RaIz Osvitanja. U patek dne 17. o. zašilje svaku količinu poštom. mj. u 3 sata poslije podne obdrža« vaće se izvanredna glavna skupšti« Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. na ovog jedinog našeg ženskog u« druženja. Dnevni je red izbor no« vog odbora, jer je pređašnji demisi« onirao. Revizija obrtnica sa strane Ureda za pobijanje skupoće dovršena je. Ured je sa svoje strane oduzeo pre« siromašnu muslimanku, koja ne­ ko stotinu obrtnica. Sada je akt-o« ma obitelji i koju nema ko uz­ Ušao odjeljenju za privredu Ze« državati, uzeo bih za obavljanje maljske vlade, koje će definitivno kućnih poslova. Bila bi kao kućno odlučiti o oduzimanju obrtnica. Vjenčanje. Naš prijatelj g._Emin čeljade. Molim da se adresa ta­ ef. Brka činovnik kod pol. direkcije kove osobe javi ured. „Pravde“. vjenčao se s gđom Sidika hanumom Sejfo Husejnagić. Ahmetašević iz Sarajeva. Želimo im sreću i srdačno čestitamo. Pronađen novi rudnik ugljena. Iz Beograda javljaju: U selu Prljeni« ma sreza Kolubarski pronađen je Moju krojačku radnju preselio sam rudnik ugljena odlične kvalitete. uHadžiRistića ul. 4 preko puta Naročita komisija ispitivača obišla Hotel Europe u kojoj izrađujem sve je rudnik i našla da ima kamenog vrsti haljina uz umjerene cijene. — uglja u velikoj količini. Eksploati« Također iz provincije se naručbe po­ ranje ovog novog rudnog blaga po« voljno primaju. čet će naskoro. S poštovanjem Natječaj. Braća Stojanović trgovina koža Jednu ženu, Preseljenje. Trešeljah. U znaku bratstva. U Travnika во drenaže kradljivci a dućan jednog voćara i beetandžije i pokrađoJo jedne noć! nefito zeleni. Sumnja pade na vojnike i uhvatile dvojica, kuji Sa to djelo izveli. Na raportu kod mjesnog koman­ danta rasabra во is imena njihovih, da jo jedan od vojnika kradljivaca musliman, a drugi pravHlami. Kad to mjesni komandant sarnađe. on ovako poče resonlrati: „Dakle, ti Srbin (govo­ reći pravoslavnom),q>a krao, na Šteta svog brata, sugrađanina i državljanina, a Sto jo „Turčin" krao, to nije čudo, on i onako nije prijatelj ove države, ali ti, ti, — to ti nijosi smio činiti". I usuda puče: dođože na zapovjed komandanta vojnici i odvalile Srbina 60 Stapova, a „Turči­ nu1* samo 6. Pre poi taj ući gosp. Komandantu i njegovoj naobrazbi suđenje o tom: ko je prija­ telj a ko neprijatelj države, čaršija komentira osudu Sto se tiče broja itapova tako, da je u cijelosti odobrava, kad — vele - - Srbi viče iz­ vlače na svim linijama, pravo jo i da broj žtapova izvuku viče. ПРИЗНАНИЦА. Господин/ Михајлу Поповићу, кот. предстојнику у Чајмичу. Част нам je обавијеститн Ваше господство, да je В a ш таоц, a наш управитељ листа r. Ахмедбег КуленивиК дне 4. о. мј. здрав н жив овамо приспио. Није га ннко опљачкао, дапаче нн напастовао. Захваљујемо Вам F. Jerlagič, akad. diplom. krojač. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA $ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preponićnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 81» �Stana 4 Сграва Broj 196 — Број »PRAVDA* — „ПРАВДА* Prospekt i poziv na potpisivanje dionica „Tvornice pokućstva d. d. u Sarajevu". I. Potpisani osnivaju po propisma trgovačkog, zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: »Tvornica pukućstva dioničarsko društvo u Sarajevu* sa sjedištem u Sarajevu. П. Trajanje društva ustanovljeno je na neodređjeno vrijeme. Ш. U djelokrug društva spada: a) da se bavi preragjivaujem i izradom svake vrsti drvenog materijala naročito u svrhu fabričkog izragjivanja pokućstva i gragjevne stolarije; b) da prodaje gotovo pokućstvo i stolarsku gragjevnu gragju: c) da preduzimlje izradbu svake vrsti drva u šumi na svoj račun te u tu svrhu kupuje i zakupljuje šume i podižp pilane. IV. Osnovana glavnica društva ustanovljuje se na 4,000.009 K koja je razdijeljena na 40.000 dionica po 100 K. Dioniee društva glase na donosioca. Dionice se ispostavljaju kao jedinice, desetice, petice, de­ setice i dvadesetpetice. V. Osnivači doprinašaju u dioničku glavnicu u smislu § 155 t. z. toč. 5. kao apport: 1, Nekretnine upisane u gr. ul. br. LVI|74 i 93 k. o. Sarajevo sastojeće se od jedne kuće tro­ katnice u Koševe ul. br. 22 zatim od jedoe velike fabrične zgrade sa drugim potrebnim nuzgrednim objektima te od neizgragjenog zemljišta u ukup­ noj površini od 4520 m', koje leže djelomično izmegju Koševo ulice i Skerlićeve ulice a djelomice na drugoj strani Skerlićeve ulice, sve ovo na temelju vještačke procjene sa vrijednošću od 1,300.000 K. 2. stolarske strojeve sa potrebnim električ­ nim motorima, potrebnim priborom i stolarskim alatom, što se sve nalazi za pogon i izradbu po­ desno u fabričkoj zgradi, i to na temelju procjene vještaka sa vrijednošću od 1,500.000 K. Prema tome doprinašaju osnivači u dioničku glavnicu uz priuzdržaj ispitivanja i obračuna po konstituirajućoj glavnoj skupštini uložak u vrijed­ nosti od 2,800.()00 K i primaju za to protuvrijed­ nost od 28.000 dionica po 100 K. VI. Preostalih 12.000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 100 K po komadu prepušta javnom upisu uz ove uvjete: Rok upisa dionica traje od 15. augusta do 15. septembra 1920. Prije početka rada imade se na svaku dio­ nicu uplaliti prilikom upisa 10 posto a ostatak prema riješenju konstituirajuće glavne skupštine ali najdalje za mjesec dana nakon obdržavanja konstituira uće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaje se upisnicima pot­ vrda pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a pošto budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privre­ mene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. Kad upisnik odnosno dioničar zadoeni sa upla­ tom, platiće za zadoenjenja б posto kamata na nepoložonu svotu od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Ko ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 t. z- za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dio­ nica odnosno potvrda, za keje uplata nije polo­ žena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos.-herc. vlade. Kad isteče očekni rok od 3 mjeseca, dotične potvrde na dionice, za koje uplata ne bude polo­ žena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju se nove potvrde, sa istim brojem i stavljaju se u promet, uplata za poništavanje potvrde, kao i višak, koji se dobi.e preko uplaćene vrijednosti za prodane nOve dionice, unosi se u rezervni fond. Dionič.arem postaje onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara. Osnivači imaju pravo, da po svom pronagjenju pojedine upise dionica sasvim otklone i upi­ sani broj dionica za pojedine upisnike smanji, a da za to ne navedu razloga. VII. U ime troškova osnivanja otpada na svaku dionicu 15 K, koja se svota imade odmah kod upisa uplatiti. VHI. Osnivači su se odlučili, da u ovo po­ duzeću dadnu vidljiv udjel svima radnicima po­ duzeća i time osigm aju skladno sudjelovanje rada i kapitala te će se od čistog godišnjeg dobitka podijeliti 33 posto svima zaposlonim radnicima u razmjeru njihove plaće. IX. Predbilježbe na dionice i plate primaju: Hrvatska Centralna banka d. d. u Sarajevu i njezine podružnice u Derventi, Mostaru, Tuzli, B. bamcu i Zenici, Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu, Hrvatska Poljodjelska Banka d. d. podružnica u Sarajevu, Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u B Novom, Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u Tuzli, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, Hrvatska Eskomptna Banka u Zagrebu, Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu, Prva Muslimanska Banka u Brčkom, Hrvatska Banka u Banjojluci, Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju, Hrvatska Kreditna Banka i Stedienica u B. Brodu, Muslimanska Banka u Banjojluci, Hrvatska Banka u Travniku, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu. X. Osnivači pridržali su sebi pravo imenovati prvo ravnateljstvo na tri godine dana (155 t. z.). U SARAJEVU, 15. augusta 1920. Hrvatska Centralna Banka za B. i H. d. d. Hrvatska Poljodjelska Banka podružnica u Sarajevu d. d. u Sarajevu. Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka u Sarajevu. d. d. u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu. Odgovorni arednik: I. 8aJnbn. Csttaata Odbor J. M. O. Šttaptah DaaM * A. К4ов, S«4»vs. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cd5dd663829b20cce2ff34652df8ed99.pdf ae51a7c5a31c21317f009d6c3d62afe9 PDF Text Text '.-r- ■■мнвуз u °°tovom alaiena. BDrugo Izdanje. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redabcioni odbor. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 92 (197) Sarajevo, subota 11. septembra 1920. (26. zilhidže 1338.) Poruka klevetnicima. Ovdašnji je »demokratski« organ u svom 309. broju iznio smjelu tvrd« nju da su vlasti »mirno sluša« le i govore — Korkutove o privremenosti naše drža« v e«. »Pravda« ga je u mojoj otsut« nosti pozvala da dokaže tu svoju tvrdnju, pa je u broju od 3. o. mj. izišao sa »dokazom« koji glasi: »Cenimo još svoj život i zdravlje da bi smo smeli preli« stavati i čitati komplete »pravde«, podsetićemo je samo na aprilsku skupštinu begova na Baš«čaršiji. Tu je pored ostalih epiteta državi i u« pravi, pored pretnja da će begovi »dovesti Lenjina da rešava agrarno pitanje«, pored podsećanja na »sta« re lepe dane, koji će se povratiti«, pala i izjava jednog od gospode go« vornika, među kojima je bio i g. K o r k u t, da je ovo »privreme« na država«.« Držim da je ’za dokaz perfidije onih oko »Glasa Naroda« dovoljan gornji citat, ali ću ga ipak popratiti sa nekoliko primjedaba. U prvom redu konstatiram 1 a ž n o s t tvrd« nje, da sam i ja bio među govorni« cima na dotičnoj skupštini. Ja sam, kao i drugi novinari, bio među slu« šateljstvom i »Glasu Naroda«, ako dokaže ispravnost svoje tvrdnje, nudim svoju mjesečnu platu. Izvo« li, gospodine Kapore, samo nemoj uzmaknuti kao što si uzmakao pri« likom polemike o fočanskoj skup« štini. Sramota je takome junaku.... Gospoda oko »Gl. Naroda« slu« že se plgralom i govore o mojim govorima. Znači dakle, da su vlasti bar dva puta slušale mo> je govore o privremenosti naše dr« žave. Ako je ljudima oko tog lista imalo stalo, do časti i obraza dužni su pružiti dokaz za svoju tvrdnju i navesti mjesto i datum tih mojih govora. Inače su prosti klevetnici i ništarije i ja ih sve tako nazivam, dok faktima ne dokažu svoju tvrd« nju ili je muževno ne povuku kao po_dvalu nesavjesnih doušnika. Kao što se »Gl. Naroda« lažno nabacuje na me i moju političku is« pravnost, tako isto perfidno izvrće i stavak u govoru g. dra Hrasnice o Lenjinu. Nije naime istina, da se je prijetilo »da će begovi dovesti Lenjina da rešava agr. pitanje«, već je istina, da je g. dr. Hrasnica — govoreći o nepravednom ine« jednakom postupanju u ovom pitanju — citirao svoju izjavu jed« npm od vođa »demokratske« zajed« niče: »Ako hoćete, dovedite i Le« njina da on riješi to pitanje; mi će« mo i na takvo riješenje pristati, sa« mo ne možemo dozvoliti d a s e o« no riješi u Bosni drukčije, a u Srbiji drukčije.« Govor je dakle uperen proti n e j e d n a« kom rješavanju agr. pitanja, a ni« pošto za komunistički nazor, od ko« jeg smo mi daleko ako ne više, ono sigurno koliko i gospoda oko »Gl. Naroda«. Kad »Glas Naroda« odgovori na ovu poruku, razgovorićemo se i o izjavi, koju je podvalio jednom od gospode govornika o privremenosti države. Sakib Korkut. Prosvjeta i šhola. Muallimsko pitanje« Piše: H. Hujdurović. JESU LI NAM POTREBNE MEK« TEBMBTIDAIJE? U prvome članku sam prikazao sadašnje financijsko stanje vakuf« sko«mearifske autonomne uprave i nemogućnost poboljšanja maulim« skih beriva u onolikoj mjeri, kako bi im se njihov položaj obezbijedio. Sada pak postavimo se na pozitiv« no stajalište i predpostavimo, da bi »revni« čuvari šeriatskih propisa dozvolili prodaju ili zalog vakufskih nekretnina, da li bi se moglo uredi« ti mualimsko pitanje? Istina onda bi; jer financijeri su proračunali vrijednost vakufskog imetka blizu jedne milijarde kruha; te kad bi se taj imetak unovčio i njime osnovala jedna vakufska banka, taj bi ogrom« ni kapital donosio godišnje oko sto« tinu milijuna kruna faiza, a iz te bi se svote bez sumnje mogle podmi« rivati u potpunoj mjeri potrebe svi« ju vjerskih službenika. ' To bi dabome bilo idealno ako polazimo sa mualimskog stanovišta nu ako pođemo sa stanovišta općeg dobra muslimanskog dijela našega naroda, onda držim da svak ko iole napredno misli, napredno osjeća i svome miletu dobro želi dolazi pred jedan veliki upitnik: dalinampostojećemekte« bi«ibtidaije donose želje« ne koristi? I ako je to pitanje, obzirom na konzervativni osjećaj muslimanske mase, delikatno, mo« ram biti iskre’n i reći ne samo da nam ne donose te koristi, nego su nam na štetu normalnom prosvje« ćivanju širokih narodnih slojeva. To govorim iz vlastitog iskustva kao bivši nastavnik mektebi«ibtida« ija, a sada u položaju gdje mi se je pružila prilika, da njihovo ustroj« stvo i temeljitije proučim. Imali smo prilike, da javno čuje« mo mišljenje naših pedagoških strukovnjaka kako se‘može vjero« naučko gradivo, koje je potrebno svakom muslimanu, svladati i kroz osnovnu školu; pa i ti, dragi muali« me, stavi se u položaj jednog na« predna muslimana, malo se dublje zamisli u prosvjetno stanje b.«h. muslimana, metni ruku na srce« i pravo po duši reci: ima li smisla, da mi i nadalje zadržavamo naše mektebi«iptidaije, kad se to isto, dapače još više i temeljitije vjer« sko gradivo može svršiti kroz os« novnu školu? ... Ima li smisla i je li pravo, da vakufska uprava za hator recimo 3 do 400 mualima žrt« vuje budućnost 600 hiljada drugih slimana i da njihovu djecu indi« rektno usporava u prosvjetnom po« gledu tri godine unazad za sugra« danim drugih konfesija? Nedavno smo imali prilike čita« ti u »Pravdi« grafički prikaz jednog našeg učitelja o prosjvetnom sta« nju muslimanskog dijela prema dru« gim dijelovima našega naroda. Sva« kog muslimana«rodoljuba, ako se je duboko zamislio u nijemi sadržaj onih brojki moralo je srce zaboljeti radi našeg tako niskog prosvjetnog stanja i sam sebe zapitati: hoćemo li pustiti, da muslimani i dalje sB« jede svoje sugrađane u takvom pro« svjetnom srazmjeru? Da uzmorgnemo jednim tempom s nima koračati držim, da je neop« hodno potrebno ukloniti sve one zapreke, koje na putu stoje nor« malnom prosvjećivanju našega na« roda. Držim, da je svaki ma i naj« topliji apel na muslimane da svoju djecu školuju — suvišan, ako se radikalno na riješi pitanje opstanka mektebi«iptidaija i ako se ne bude strogo primjenjivao zakon o obve« zatnom pohađanju škola radi hato« ra tih m.«iptidaija. Znadem da imade teoretičara, koji će reći da će tako radikalno riješenje teško ići obzirom na kon« zervativni osjećaj muslimanske ma« se i tvrditi da isto to pitanje treba rješavati putem progresa, ali ja dr« žim da je ta teorija u ovome pita« nju pogrešna, jer mi slijedeći kroz četrdeset godina taj progres i oba« zirući se šta će reći Mehaga, Mu« jega; Alibeg i Velibeg i došli smo u ovako mizerno stanje, pa ako bu« demo i nadalje takva pitanja rješa« vali prema raspoloženju mase onda ne samo da ćemo ostati gdje jesmo, nego će nas vrijeme pregaziti i to« talno ćemo propasti. Odlučujući faktori trebali bi ovo pitanje slo« bodno, radikalno i bez pesimistič« kog pogleda da čim prije riješe, jer napokon i naša je masa uvidila po« trebti školovanja, pa mnogi danas i ne čekajući da mu dijete potpuno svrši mektebi«iptidaiju, šalje ga u osnovnu školu. Ne samo da su to osjetili musli« mani građani, nego i mnoga musli« manska sela potražuju pretvaranje svojih seoskih mektebi=iptidaija u osnovne škole, a taj se korak naših seljaka može samo pozdraviti. Kao što se je počela buditi svijest i že« lja za školom kod našeg muškog spola, tako se isto vidi i kod žen« skinja. Kao jedan lijep primjer na« vodim, da sam prije nekoliko dana sreo na Keju jednu staru musliman« ku gdje-vodi svoje dijete, da ga u« piše u školu i tom ga prilikom sa« vjetuje, da uči, da sluša učitelja i da se ne lola, a ona će na svojih deset nokata zarađivati i njega hra« niti dok ne postane pravi čovjek. Tako naša baka, a ja sam u sebi mislio dok naše majke budu ovako odgajale svoju djecu, onda možemo kroz ružičaste naočale gledati u bu« dućnost svoju. Kad je već i naša stara baka uvidila potrebu škole, onda treba oboriti sve predrasude, da naš narod ne će škola. Njemu treba oduzeti samo mogućnost, da svoju djecu šalje na drugu stranu i dokazati mu, da će njegovo dije« te i u osnovnoj školi učiti vjerona« uku isto kao i u mektebu, dapače više i temeljitije, ako budu pozvani uredili podesnije udžbenike. Ovaj prelaz sličan bi bio prelazu iz starih sibjan mekteba u sadašnje m.«iptidaije. Narod je u ono vrije« me bio puno konzervativniji nego li danas i većim je nepovjerenjem gledao na te »novotarije«, nego li na današnje osnovne škole; ali kad se je osvjedočio, da djeca u tim no« vim mektebima uče i bolje i brže, počeo je listom slati svoju djecu. Danas pak kad su se i te mektebi« iptidaije po mome mišljenju poka« žale nesavremene i sa svojim na« stavnim planom skroz nepotrebne, onda neka se narodu pokaže drugi, savremeniji put, kuda treba svoju djecu da šalje i neka mu se dokaže da ga taj novi put vodi samo njego« voj sreći i boljemu blagostanju. Godina II. BiljBšliB. Detektivski Glasnik, koji se pod zvučnimi menom »Glas Težaka« u zadjje doba bavi gotovo samo do« kazivanjem naše »protudržavnosti«, zaveo je rubriku* »Čistimo austri« janštinu« u kojoj među ostalim ci« tira i ovaj stavak iz 60. broja na« šeg lista: »Zakonske se oštrice ne primjenjuju na privilegovane ele« mente, njima je slobodno sve radi« ti, slobodno im je ubijati' i klati i paliti i svako zlo činiti. Niko ih ne poziva na odgovornost, niko ih ne progoni za počinjena zlodjela. Za njih ne postoji zakon. Sudovi su postavljeni za druge, obespravljene elemente, dok se hrišćaninu ne smi« je ni suditi.« Tim citatom htio je »Detektivski Glasnik« dokazati našu protudržav« nost, jer eto, mi se opiremo neprav« di, jer smo puni — austrijanštine. Pa lijepo, recimo da je tako. Ali šta onda znači notica »Novi šef unu« tarnjeg odsjeka«, koja je izašla u istom broju tog »demokratskog« klepetala? Kad je kod nas sve u re« du, kako da objasnimo nadu go« spode oko te »patriotske« novine, da će novi šef »umjeti zavesti red u svom zapuštenom odjelje« nju i da će narod odahnuti od — nesigurnosti u ovoj zemlji i odozgo i odozd o«? Ako laže koza ne laže rep. Ako pet« lja »Pravda«, pravo govori »Glas Težaka«. A eto i on piše o nesigur« nosti koju stvara nahuškana n e» mu s 1 i m a n s k a masa (»odozdo«), jer joj u tom (»odozgo«) pogoduje zapušteno upravno odjeljenje, u ko« jem treba zavesti red. Držimo da je ovo dosta i za Iju« de, koji na licu nose debelu nasla« gu gjona, pa mećemo punkt i — pe« remo ruke. Travnički kotarski ured ima ču« dan agrarni aršin. Kad kmet hriš« ćanin ponese hak sirotoj musliman« skoj udovi sa više nejačadi, eto od« mah organa vlasti, da zabrane ovu »nezakonitost«. Nu kad m i 1 i j o« n e r Merkuš pumpa svog kmeta« muslimana, onda su ti organi i sli« jepi i gluhi. Taj kmet može mimo njih pronijeti čak i šljive. Čudni su ovi putevi naših »objektivnih« or» gana vlasti. �Strana 2 Страиа .PRAVDA* — .ПРАВДА* „Muslimani su dobri ljudi" reče jedan činovnik zemaljske vla« de pravoslavne vjere, kad inu je gospođa saopćila poruku svo« jih kmeta muslimana. Kako ovaj gospodin, tako i njegova gospođa od radosti ni jesu mogli taj dan ru» čati, nego je oboje govorilo i pri« znavalo: fakat su muslimani dobri ljudi, dobro odgojeni i jedini, što se čuvaju greha, samo ih mi ne ra« zumijemo u njihovom osjećaju, do« broti i plemenitosti. Vidiš li, M...« še, sreće naše, šta bi bilo, da su nam kmeti druge vjere? — Bilo bi ti isto, što i našim muslimanima, re» če gospođa. Kmetovska je poruka glasila: »Mi smo vaši kmeti i ostajemo sve dotle, dok se na pošten način ne otkupimo. Ako vam je na prodaju vaša očevina, koju mi obrađujemo, molimo vas. da nam javite zadnju cijenu. A ako se ne bi mogli nare« diti, onda kao i dosada: volja vam u naravi, volja u gotovu, da vam pošaljemo pripadajući hak sa vaše babovine. Nimalo se ne bojte, va« šeg haka ne ćemo prisvojiti, jer nam ne da naš vjerski edgoj, naš ponos i savjest. Odgojeni smo. da se ču« vamo tuđeg haka, tim više, što od Boga želimo, da nam Allah da bere« ket i u džanu i u našem malu. Sa otimačinom ne bi ovo mogli postići, makar vidili šta biva od naših kom« šija, koji su pohlepni za tuđim do« brom: Svaki im dan izbija po koja nesreća, nekad u hajvanu, nekad u čeljadima. Oteto prokleto!« — Mo< limo vas, da ovu našu poruku sa« općite i ostalim suvlasnicima, a naj« viša bi nam bila želja, kad bi od vas koje među nas došlo, da se o« sobno osvjedočite. I opet vas uvje« ravamo, da ne ćemo pokolebati u svojoj nakani usprkos nekakvih te« žačkih organizacija i nezakonito iz« datih Poljakovih i Krizmanovih ble« sastih i Bogu mrskih agrarnih na« ređenja. Što se tiče vašeg haka, sad ćemo vam na ovom gorkom vaktu bolje iskusuriti nego ikad prije, a znate, da je vaš pok. babo s nama uvijek raži bio, kao što i mi s njim.« Eto tako postupaju naši ljudi, a mi gornji slučaj iznosimo jedno ra« di toga, da se vidi ispravnost našeg svijeta, a drugo stoga, što jednog krupnog gospodina sa vi a« d e hoćemo da obavijestimo, da i mi znamo, kako postupa kad je u pitanju interes njegovih ljudi. Njemu naime nije palo ni na pa« met, da bi ovaj čin naših ljudi pod« vrgao korekturi i svoje rođake u« putio u »spasonosne« odredbe mini« starstva i naše pokrajinske vlade. Socijalni prevrat u Italiji; U Italiji opet je stanje takovo, da prijeti teškom unutrašnjom krizom. Agencija »Stefani« je razaslala for« malni demanti glasina, o ugroženom položaju u Italiji. »Osim u kovinar« skoj industriji — veli se u vijesti a« gencije — za koju ima nade da će doskora sva sporna pitanja biti ri» ješena, položaj u Italiji je sasvim normalan«. Kakvo je pravo stanje u Italiji može svako vidjeti iz ovog izvještaja: Pokret kovinarskih radnika za« počeo je u Milanu. Bez ikakvog o« sobitog razloga kovinarski radnici zaposjeli su 31. augusta sve tvomi« ce svoje struke. Nigdje nije došlo do incidenata, tim više što vlast ni« je poduzela nikakvih koraka protiv uzurpatora. Do sada su radnici za« uzeli oko osamdeset kovinarskih tvornica. Milanski industrijalci sastali su se odmah na konferenciju, da vije« čaju o svom držanju, ali o svojim zaključcima čuvaju tajnost. Pozna« to je samo toliki, da su odaslali ne« koliko delegata šefu policije, da pro« testvuju protiv uzurpacije i traže pomoć. Sef policije odgovorio je, da do ovog časa nije dobio iz Rima nikakvo naređenje u pogledu svog držanja prema radništvu. Na to se jedna delegacija industrijalaca upu« tila u Rim. Međutim se i u Rimu dogodilo i« sto što i u Milanu: i tamo su kovi« narski radnici zaposjeli tvornice. U Turinu je već prije toga bio proglašen »lock«ont«, isključenje radnika sa strane poslodavaca. Rad« nici, koji su na 1. o. mj. došli da ra« de u tvornicama našli su ih zatvo« rene. Vijeće kovinarskih radnika zaključilo je jedno veče prije, da se tvornice silom zauzmu. 50.000 radnika provalilo je to ju« tro u tvornice, istjeralo inžinjere, di« rektore i vlasnike, te započelo redo« vitim radom. Radnici su sami po« stavili direkciju, preuzeli blagajne i pisarne, te efektuišu i naplaćuju narudžbe. Oni se drže najstrože discipline i rade osam sati dnevno. Na tvornice objesili su crvene za« stave. U Napulju i drugim centrima ko« vinarske industrije dogodilo se isto, bez da je do sada došlo do znatni« jih incidenata. Tako se iz Ligurije javlja, da su i tamo zauzete sve ko« vinarske tvornice, naročito ona dru« štva »Societa ansaldo«. U Speziji zauzete su tvornice Fiat i San Gior« gio. Svugdje su direktori istjerani, a na nekim mjestima zarobljeni su inžinjeri. Stanje se neprestano pogoršava. Radnici, koji su zaposjeli tvornice naoružali su se i stavili tvornice u obranbeno stanje povukavši oko njih bodljivake žice, iskopavši stre« FELJTON. БроЈ — Broj 197 ljačke jarke i postavivši mitraljeze. U Turinu, u tvornici automobila »Fiat«, stoje im na raspolaganju dva tanka. Anarhistički elementi pozivlju radnike svih struka da se prikjluče pokretu, tc da zaposjednu zemlju, rudnike i ostale tvornice. U Milanu vijećali su u nedjelju vođe svih rad« nićkih organizacija, da li bi se štrajk proširio na sve branše. Zaključak nije stvoren, ali se usprkos tome na više mjesta desio slučaj, da su rad« nici protjerali vlasnike tvornica, premda ne spadaju u kovinarsku struku. Tako su u Milanu zaposjeli jednu tvornicu stakla, a u Turinu jednu tvornicu bombi kisika. U Temi za« posjeli su tvornicu i željezaru, u Pa« lermu brodogradilište. U Genovi pucali su policisti na štrajkaše, pa kada su radnički vo« đe radi toga intervenisali prijeteći generalnim štrajkom, stavljeni su oni policisti, koji su pucali, u zatvor. Na to su policisti proglasili štrajk, radi čega su uhapšeni morali biti pušteni. Milanska burza rada izdala je u« ostalom proglas kovinarskim radni« cima, da okupiraju sve tvornice, koje zaposluju preko 200 radnika. Socijalistički »Avanti« donio je proglas zemljoradnicima, da štraj« kuj uče kovinarske radnike u sve« mu podupru. U tom proglasu ape« lira se na radništvo, koje list naziv« lje uniformisanim proleteriftia, da ne podupiru buržoasku silu i ne brane radnicima da zauzmu mjesta rada. Ni u kojem slučaju pak neka ne poslušaju naloge oficira, da pu« čaju u masu. Vojnici treba da se sa ostalim proleterima slože protiv društva izrabljivača. Vlada u ovom sporu čuva apso« lutnu neutralnost, tim više što do sada do nemira nije nigdje došlo. Cijelo njeno djelovanje ograničeno je na to, da izmiri zavađene strane. Ovo njeno držanje prouzročeno je po svoj prilici izjavom socijalistič« ke partije i generalnog sindikalnog vijeća, koja je izašla neki dan u »Avantiju«, da će kako stranka, ta« ko i sindikati radnika drugih stru« ka zauzeti najoštrije držanje, ako se protiv kovinarskih radnika upo« trijebe represivne mjere. U izjavi prijeti se vladi generalnim štrajkom. Radnički vođe, barem talijanski listovi vele tako, sami uviđaju, da je ovaj pokret apsurdan, pa traže da stupe u doticaj sa industrijalcima, nastojeći da ih sklone na neke ma« nje koncesije radništvu, kako bi na ove potonje mogli utjecati, da po« vrate redovito stanje. Industrijalci su odlučni, da ni u čemu ne popu« štaju. Za samo držanje vlade veli soci« jalistički poslanik u »Avantiju«, da ga radništvo nije nikako očekivalo. Ozbiljnost situacije dade se pro« suditi najbolje, ako se uvaži, da se do sada nalazi u pokretu preko pola milijona radnika. Naši zarobljenici u Sibiriji Dobrotom g. Sinahbegi Kapela« novića iz Doboja, koji se je prije nekoliko dana povratio iz sibirij« skog zarobljeništva u stanju smo da obeselimo porodice mnogih na« ših zarobljenika u Sibiriji. Kapeta« nović je vodio tačan iskaz o svim svojim zemljacima s kojima je mo« gao doći u dodir i podijelio ih je u dvije grupe: 1. one koje je ostavto u Vladivostoku i koji bi uskoro imali doći kući i 2. one, koje je vidio u godini 1919. po raznim mjestima Sibira i o kojima sad ne« ma pobližih podataka. Mi tg podat« ke iznosimo prema saopćenju g. Kapetanovića i osjećamo dužnost, da mu se na ovoj susretljivosti za« hvalimo kako ispred »Pravde«, ta« ko i ispred obitelji dotičnih zarob« Ijenika. U PRVU GRUPU SPADAJU: Mehmed Ćurulija od Čapljine, Sa« ćir Kusturica od Bileća, Alija Sel« man, Fojnica, Omer Hodžić ili Ha« sanović, Srebrenica, Meho Durako« vić, Srebrenica, Osmftn Tanković, Srebrenica, Ibro Halilović, Foča, Seferović, Cajniče, Meho Džamdžić, Vlasenice, Ramo Memišević, Vlase« niče, Hadžo Hamidović, Vlasenice, Muharem Zulić, Kulenvakuf, Ibra« him Draganović, Prijedor, Redžo Linić, Petrovac, Smajo Musić, Ko« zarac, Husejn Hadžić, Cazin, Hu« I — Ništa Akifbey... Sve je svršeno!.. Za ta dva papira, za oslobođenje Renino prodala sam se Izetu... Znaš kako to boli!.. Ali je za nj — za njega zadnja i najteža žrtva...« — Nesime! Nesime! vikne uzbuđen ovom izja­ vom Akifbey: Nesime, za Boga... Nije moguće?« »Predaj ova dva pisma odmah Ihsanu — odmah još danas, jer će nju strijeljati, a ona ne smije biti strijeljana radi njega... Za moju odluku ne smiješ mu reći. Nagovori ga neka odmah s njom ostavi Tursku...« Akifbey je stajao bez daha ne znajući šta će reći. Borio se je sam sobom, a onda kao da se sam razgovara rekao: Ah ta ljubav kako daleko može otići, da čovj'ek pođe s njome i proti domovine,.. Ihsan je izgub­ ljen. .. Nesime opetova zadnje riječi svoga rođaka: »...i proti domovine... Ihsan je izgubljen! Ljubav je bila jača ... sejn Redžić, Otoka, Hasan Duraf« begović, G. Vakuf, Salih Mujagić, Visoko, Omer Huremović, Gračani« ca, Salih Džinić, Maglaj, Hasan Ar« tuković, Tešanj, Ramo Hasanović, Tešanj, Huso Glavaš, Bos. Gradiš« ka. U DRUGU GRUPU SPADAJU: Od Zenice: Pivić Nezir, Jusuf Bihorac, Omer BaŠić, Mustafa Ka« rahesanović, Omer Bajić, Hivzo Be« ganović. Od Cazina: Smajl Hadža« lić, Mehmed Dautović, Husnija Še« bić. Od Srebrenice: Mujo Šehić, Ma« ho Karić, Abid Kamenica, Šaćir Ri« džić, Hakija Ridžić, Atif Musić, Salih Selimović, Ibro Selimović, Se« lim Hasanković, Suljo Sulejmano« vić, Rasim Mujanović. Od Bileće: Rizvan Ćatić, Hamid Selimović, Šućrija Jaganjac. Od Banjaluke: Ibro Dervišević, Alija Šeremet, Mu« stafa Šeremet. Od Petrovca: Redžo Alivuk, Avdija Delić, Ibro Talić, Maho Golić. Od Bjeline: Muhamed Jazić. Mustafa Mulahmetović. Od Ključa: Ahmet Kulenović, Derviš Kulenović, Mustafa Hadžić, Salih Keranović. Od Ustiprače: Mujo Solok. Od Sarajeva: Mustafa Mra« horović, Mušan Čajo, Salih Jusić, Ahmet Sabljar, Ćamil Tucaković, Osman Hamzić, Meho Bujak, Is« met Hadžibajrić, Pašo Sejdić, Av« do Karačić, Mehmed Mehmedika. Izet se zbuni. Rijetko kada da se ovaj prepre­ deni lisac nije znao snaći pred sultanom sada je zastao ne znajući šta će odgovoriti. Sultan Hamid A. Hifzl Bjelevac: nestrpljivo će: »A I Izet, govori Istinu! Ovo oslobođenje mora Rene Logotetides. (7з) da je u savezu s Nesimom...« — »Veličanstvo, dosjeti se Izet — ja sam čuo XXVHl. želju službene Grčke, da se Rene Logotetides po­ miluje. ..“ Ihsana nije zatekla kod kuće. Za to je pošla Akifbey-u i-ostavila kod njega Izetove naloge, da Sultan se zamisli, pa reče: ih preda ihsanu. »Izet, odgovori mi na prvo pitanje! Ja se bo­ Akifbey je upravo razgovarao sa svojim zetom jim da su Mladoturci preko Nesime.. Dindarom o ponovnom uhapšenju Rene Logotetides Izet je opazio, da se sultan ljuti. Riječ »Mlado­ i izjavio svoju bojazan, da bi ovo moglo zahvatiti turci« izgovorio je skoro gnjevan. To je bila nje­ Ihsana. Kada mu je najavljena Nesima ustao je gova mana, da ni pred kim nije znao sakriti straha Akifbey i primio je u posebnoj sobi. Kad je doznao pred Mladoturcima i u svakom činu, u svim sluča­ o čemu se radi mahne glavom i reće: jevima gledao je samo njihove prste. »Nijesam zadovoljan rodice... Ja se bojim za »Govori istinu Izet!.. opetova sultan skupivši njega, jer će najposlije stradati...« obrve. — Ne će Akifbey... Ja ću ga i nadalje čuvati. — Kako vi zapovijedate veličanstvo: Nesime »Ne vjerujem, jer ako Izet htjedne, ako se ko­ sultan ljubi lhsanbey-a Sururzade ... načno odluči...“ Dok se je Nesima zadržala u Akifbey»ovu koSultan kao da se je htio dosjetiti metne prst — Onda ćemo propasti svi; i ti, i on, i — naku, dotlen je Izet smjerno unlšao svome gospo- , na čelo, a Izet pripovijedaše: ja!.... daru da mu sankcioniše odluku i da mu javi za j »Rene Logotetides, bila je liječnica u Peri, koju Nesimin pristanak. Akifbey je pogleda začuđeno i reče: je Ihsan ljubio...« Sultan ga je pažljivo saslušao kao uvijek, ras ­ »I ti? 1 ja?« Sultan mu upane u riječ i presiječe ga: »... jer spašavajući Renu potkopavamo našu dr­ pitivao o svim sitnicama, a onda naglo kao da se — Ihsanbey Sururzade bio je čini mi se zaru­ žavu. .. Ali je srce jače i od toga... Ja za njega, je dosjetio nečega primjetio: čen s kćeri Abdurahman paše i s tim imenom mora »Kako je to Izet? Ona je pobjegla iž zatvo­ a on za nju...« nešto to biti u savezu? Nesime nije više mogla govoriti. Čuvstva na­ ra? A? »Da veličanstvo, Nesime sultan se je danas — Jest, veličanstvo, ali je bila zavedena! .. . vale, bura koja je harala njezinom dušom pretvori zauzela za tu Grkinju.,..« se u-plač i sultanija oslanjajući se o zid zadrža se Pa jedna žena nije toliko važna... odgovori luka­ Sultan se razbjesni naglo: vo Izet. da ne padne. (Nastaviće se). »Nešto si mi govorio, da je vrlo opasna i da »Šta je Nesime? Što se s tobom događa?« upita, Akifbey gledajući je .pred sobom u suzama. je treba staviti pred prijeki sud... A?« �Epoj 197 — Broj Ahmet Stupar. Od Foče: ibro Pja« njić, Mušan Magoda. Od Doboja: Rešo Mujagić, Salih Hadžikadunić. ‘Od Vlasenice: Jahija Jahić, Omer ■Hurić, Hasan Korkutović, Mujo Fctić. Od Zvornika: Adil Terzić. Od Glamoča: Zulfo Gjugum. Dedo Hadžić, Redžo Zelković. Od Tuzle: Mustafa Zrnić, Mehmed Kukuruz, Muharem Kovačević, Alija Kukić, Ahmct Korgić, Mehmed Miraščić, Hasan Mujkanović, Ahmet Kavgić. Od Prnjavora: Hasan Ćejvan, Selim Odobašić, Ismet Sovtić. Od Bos. Gradiške: Salih Dautović. Od Tes« liča: Ibro Sivić. Od Tešnja: Hasan Kurtić, Omer Ibrišimović. Od Der« vcnte: Mustafa Bajrić, Arnautović. Od Bilaja: Mehmed Selimović, Me« ho Zulić. Od Gacka: Bećir Krva« vac. Od Ljubuškog: Bećir Latić, Tahir Sarajlija. Od Konjica: Bećir Kurtović, Salih Zlato. Od Travnika: Avdo Krajišnik, Salih Ćorbeg, Re« džo Kukić. Od Livna: Ahmet Vela« gić, Suljo Velagić, Sulejman Dizda« Tević. Od Duvna: Salih Ferušić. Od Rogatice: Adil Lutvić, Murat Šah« manija, Atif Azizović. Od Mostara: Avdo Zukanović, Muhamed Mujić, Mumin Osmanović. Od Kladnja: Fehim Hasić. Od Brčke: Bajro Ha« lović. Od Pazarića: Adem Džafić. Od Vakufa: Salih Delić. Od Više« grada: Ramo Ramović. Od Stoca: Alija Beso, Mustafa Šabanović. Od Velike: Hamzić. Od Bugojna Hiv« zo Duratbegović, Adem Aganović. Od Visokog: Šaban Kalem, Avdija Bisić. Od Čajniča: Derviš Sarajlija. Od Stoca: Mustafa Hajdarević. Od Vrašca: Ibro Halilagić. Od Ključa: Hamdija Zukanović. Od Sanskog Mosta: Sabit Kurbegović. Od Via« senice: Ramo Ferhatović. Od Liv« na: Salih Polić, ' Pol№l рггдИ. tlNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Na čemu je jadranski problem. »Giornale d'Italia« raspravlja ga svestrano, pa završuje, da se je konstatovalo -u zadnjoj sjednici ta« lijanskog ministarstva, da ne može biti bolji položaj od današnjega »za aneksiju Rijeke, izvršenje london« skoga ugovora, i još čega«. Priznaje -da su u tome Francuska i Engleska za Italiju, ali Italiji ne treba da hi« ta, jer joj se protivi Wilson, ali da ■ovaj nikako neće više biti izabran. Italija, dakle, treba da se još malo ustrpi. Poriče Jugoslaviji moć, da o» vo osujeti, jer su jqj proti Madžari, Arnauti, Bugari, Rumunji, a da unutrašnje nije sređena za rato« vanje. A mi kažemo, da se smije najslađe ko se zadnji smije. Intere« santno je svakako da i talijanska štampa priznaje, da je naša vojska konačno potukla Amaute. Svrha male antante. »Zbornik« • organ čehoslovačkog ministarstva inostranih djela piše o maloj antan« ti, da je ona stvorena da brani di« rektne zajedničke interese njenih članova, a da ne obuhvata krupna pitanja, koja su specijalno pitanja pojedinih članova antante. A kad takva pitanja budu iskrsla i tražila individualno riješenje, onda će sva« ki član antante rješavati ta svoja pitanja po svom najboljem nahođe« nju. Ministarsko vijeće o nemirima u Hrvatskoj. Na 9. o. mj. održana je sjednica Ministarskog Savjeta koja je trajala od 4 do 8.30 časova. Na ovoj sjednici pored ostalih tekućih pitanja raspravljano je naročito o neredima, koji su izbili u nekim žu» panijama Hrvatske. Utvrđene su mjere koje ima 'komandant četvrte armijske oblasti sporazumno sa ze« maljskom vladom da izvrši u cilju uspostavljanja reda. Plebiscit u Koruškoj. Kako iz Ce« lovca javljaju, izdala je plebiscitna komisija osmi oglas, u kojem obraz« laže pojam o redovitom obitavališ« tu obzirom na uvjete, na koje je vezana pravo glasovanja. Nadalje se u tom oglasu ustanovljava, da svaki, koji ima pravo glasanja, mo« ra glasati u općini u kojoj je imao svoje redovito prebivalište 1. janu« ara 1919. VANJSKI POLOŽAJ. Talijani opskrbljuju Arnaute sa municijom. Dvije talijanske lađe prije nekoliko dana istovarile su o< ružje u Draču. Arbanasi šalju mu« Страна 3. »ПРАВДА* — .PRAVDA, ničiju u Elbasan, u oblast Podgra« ca i na grčku granicu. Dvije lađe oružja u Medovi. U Medovu su stigla dva broda nato« varena oružjem, municijom i hra« nom. Fijasko „demokrata". Mjesec dana najavljivao je »Glas Naroda«, da će se 5. o. mj. u Sara« jevu održati zbor »demokratske« stranke. Među sazivačima donosio je i »popularne« potpise Ibrahima Sarića, Ševkije Gluhića, Đure Dža« monje, Milana Ćukovića, Hadžije Svrze, pa čak i — Šukrije Kurtovi« ća. Pravio je sve. moguće reklame, obraćao se na koga je god znao I jedva jedvice napunio stolice dru« štvenog doma slušateljstvom, od ko« jeg dobra polovica pripadaše — drugim strankama. Obećani dolazak g. Pribićevića izostao je radi »služ« bene zaposlenosti«, a popularnost »demokratskih« ministara ispoljila se je dočekom pedesetak ljudi i vla« dinom prijetnjom, da će proti umi« šljenim demonstrantima istupiti svom raspoloživim silom. U za« sjenku državne, mjesto stranačke, moći »demokratski« ministri i prva« ci ispucaše sve svoje fraze, ukaza« še narodu mjesec u vodi i — poku« piše like. Rezolucija, apel za bolji rad na organizovanju pristaša, obligatna, govorancija Steve Markovića i — narod listom uz »demokrate«. Da« kako, samo kad ne bi bilo i pustih želja. Sirote su dbživjeli još jednu neu« godnost. Ministar Krizman uvalio se u auto i došavši u Zenicu za vri« jeme nedjeljnog pazara našao za shodno, da održi skupštinu. Zašto no bi? Kad je Stevo od radikala i komunista napravio »demokrate«, zašto da i on ne okupira zenički srez? Sreski malo obletio čaršijom, namignuo knezovima i Krizman po« če da drži skupštinu. Prva, druga i eto radnika uz urnebesne povike »Dolje!? Okreni, obrni i Krizman otprtlja pred kotarski sud. Nu situ« acija ista. Kad je htio provocirati upitom »Ko je za Kralja?« nastade lom. I ministar pobježe, stavivši se pod okrilje žandara, koji su ga ču« vali, dok se po mraku nije usudio na odlazak. BijegdraKrizmana, eto to je uspjeh duge kampanje bijednog »Glasa Naroda«. Pa da ne čestita« mo 1... Domaće vijesti. dare, da šišiće ponovno tuku. Ca« baravdić i Bošković su intervenirali, da ne tuku ljude, žandari su udarili i načelnika Boškovića, rekavši mu, da je lopov, kad »Turke« brani. Žandari su otale poveli Sišiće i doveli ih u Visoko, pri čemu ih je Jovo Kokoruš za cijelo vrijeme pra« tio i uvijek žandare nagovarao, da ih tuku, što su žandari i činili. Ušli« jed ovih udaraca su Šišići dobili vi« še tjelesnih ozleda, koje su vidne, te su liječnički konstatovane. Ova« ko izmrcvarene su zatvorili, što je vrlo uzrujalo visočke građane, koji su odmah intervenirali kod kot. u« reda. Zahvaljujući savjesnom pu« stupku kot. predstojnika, koji se odmah zauzeo za ovo, nije se ništa dogodilo, jer je odmah Šišiće pustio iz zatvora. Brzojavni pozdrav i odgovor Re« gentov našem mjesnom odboru u Bihaću. Prigodom svečane proslave dana naše organizacije, pozdravio je naš mjesni odbor Nj. Kr. Vis. Regenta sa slijedećim brzojavom: »Njegovom Kraljevskom Visočon« stvu Regentu Aleksandru Beograd. Na današnjoj velikoj bajramskoj svečanosti J. M. O. obdržavanoj u gradu Sokocu, kotar Bihać, done« šen je jednodušni zaključak sa bur« nim pozdravima Njegovom Veli« čanstvu našem Kralju Petru I. kao i Vašem Kraljevskom Visočanstvu izraz najdubljeg poštovanja i oda« nosti. 'Za mjesni odbor J. M. O. Muhamedbeg Ibrahimpašić«. Na ovaj pozdrav je dne 26. au« gusta t. g. stigao odgovor slijedećeg sadržaja: »Njegovo Kraljevsko Vi« sočanstvo toplo zahvaljuje musli« manskoj organizaciji grada Bihaća na izjavama odanosti Kraljevskom domu. Šef kabineta Kr. V. kancela« rije: Janković«. Muslimanska trgovačka i obrtnič« ka banka za Bosnu i Hercegovinu dd. u Sarajevu javlja, da će ovih dana njezine dionice biti gotove i poslate svakome dioničaru. Izvanredna glavna skupština. — Odbor Jugosl. Must Športskog Klu« ba poziva članove na skupštinu ko« ja će se obdržavati u petak dne 17. o. mj. u 3 sata podne u društvenim prostorijama. Dnevni red: 1. Pro« mjena pravila. 2. Izbor 6 zamjenika odbora.. Prije početka skupštine obaviće se revizija članskih iskaznica. Ko iste (iskaznice) nema, neka to javi društvenom blagajniku gosp. A. K. Haliloviću. U slučaju nedovoljnog broja pri« sutnih članova skupština će se ođr« žati I sat kJsnije (§ 10, 2.). Proklanjanje džamije u Gračani« ci. U petak 17. o. mj. biće otvore« nje i proklanjanje Pašazađe džami« je u Gračanici, koju je o svom tro« šku nanovo sagradio H. Medaga Šuman. Uprava »Novog Vijeka« javlja svima pretplatnicima, da im je ob« ustavila list, koji nijesu obnovili pretplatu a ček im poslat. Trgovačko odjeljenje konzulata čehoslovačke republike u Sarajevu upozorava interesente, koji namje« ravaju posjetiti Praški velepazar, da mogu kod njega dobiti u vrije« me uredovnih sati (9—12) legitb macije i ostale potrebne isprave uz pristojbu od 25 Kč. Ujedno će dobi« ti i legitimaciju, koja ovlaštuje sva« kog posjetioca na 50% popusta na svima čehoslovačkim željeznicama i to za jedno putovanje u Prag i na« trag u kojemgod razredu osobnog vlaka i brzovlaka. Slobodno je pre« kinuti putovanje i to jedanput kod vožnje u Prag te jedanput natrag. Pristojba za visum na proputnice snižena je za posjetioce velepazara na 20 K jugosl. Osim toga pružiće se posjetiocima razne ugodnosti. Tačne informacije podjeljuje gore spomenuto odjeljenje. Velepazar će trajati od 12. do 28. septembra. Pozor mualimi! Svi mualimi, koji su predali molbe za učiteljski tečaj neka ne idu ovamo prije, nego što budu službeno obaviješteni, da su primljeni u tečaj i dok ne dobiju željezničke certifikate za popust. Oni, koji još svojih molbi nisu pre« dali, a imadu sve preduvjete, neka to odmah bez ikakva premišljanja učine. Potanje o tečaju pisaće se u slijedećim brojevima »Pravde«. Hujdurović. Otputovali. Narodni poslanici gg. dr. Hrasnica i dr. Spaho otputovali su u Beograd, da prisustvuju sjed« nicama Nar. Predstavništva. Ovom će prilikom otići i u Skoplje, da se informiraju o stanju naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Zvjerski postupak žandara. Zi« mus je provalio A. Burko u kuću Avdije Sišića u Vratnici kot. Viso« ko, uslijed čega su braća Šišići za« podjenuli proces, koji ide svojim tokom. Da im ne propane pokuć« stvo, došli su u srijedu 8. o. mj. u Vratnicu Avdija i Bajram Sišić, da dignu pokućstvo i prevezu ga kući u Vareš. Kada su došli u Vratnicu, zatekli su Burka u svojoj bašči, gdje bere šljive, koji je, čim je ugledao braću šišiće, ostavio posao i latio se koca, sin mu noža, a žena kamenja i uz psovku i pogrde navale na ŠiŠi« će. Potukli su se, i odmah iza toga otrčao Burko po žandare, koje je sreo na putu i prijavio im, da su Šišići navalili na kuću. Cim su žan« dati došli, odmah su navalili na Ši« šiće sa puškama i počeli ih tući, te su ih tukući doveli do kafane Av« dije Čabaravdića. Tu su zatekli na«’ čelnika Vašu Boškovića i Jovu ^Ко« koruša, koji je počeo huškati žan« Savez drž. namještenika saziva u nedjelju dne 12. ov. mj. u 9 sati prije podne izvanrednu glavnu skupštinu u prostorijama Apollo Kina. Dnevni red: 1. Izvještaj pred« sjednika o dosadanj em radu i us« pjehu; 2. čitanje i debata o sastav« Ijenoj rezoluciji glede nacrta prag« matike i drugih vitalnih pitanja; 3. pretres pravila o boles. blagajni za Savez i 4. eventualija. Na skupšti« nu izašilje u smislu pravila svaka organizacija po 10 delegata, a mo« ga i ostali članovi doći i zauzeti mjesto na Balkonu, ali nemaju pra« vo glasanja. Strašan potres u Italiji. Izgleda da je zemljotres učinio velike štete i mnogo žrtava u sjevernim talijan« skim oblastima. Varoš Fivizano, mjesto od 17.000 stanovnika potpu« no je razoreno.. Usljed kvara tele« fonskih Unija u izvjesnim oblastima još je nemoguće da se dođe do tač* nih podataka katastrofe. U oblasti« ma Karare, veliki mramorni majda« ni gotovo su sasvim porušeni. Ne« koliko mjesta sada su samo gomile ruševina, a izvjesna druga mjesta iako su oštećena. Kralj je otišao za Pizu. Telefan 1181. Advokat u Beogradu Dr. Milan Dan. Orelj Raacalari ja: Hnjulnje Ljubice Z. Stan: Misarska Ч. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i. većim zajmovima povoljno i brzo. HnrtiuaStncija: Srpski, Francuski, njemački I Mađankl. ♦ ♦ PAPIRN1CA I HAMDIJE KOPČIĆA t X J preporučuje svoje begato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog I T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno. X $ Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. TeL 610 * i Braća Stojanović trgovina koža Prijedor. Preporučuje svoje bogato stova­ rište svih vrsta kože, kao i po­ trebnog pribora za obućare. Razašilje svaku količinu poštom. Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Preseljenje. Moju krojačku radnju preselio sam uHadžiRistića ul. 4 preko puta Hotel Europe u kojoj izrađujem sve vrsti haljina uz umjerene cijene. — Također iz provincije se naručbe po­ voljno primaju. S poštovanjem F. Jerlagić, akad. diplom. krojač. Muslimanska Privredna Banka d. d. u Gračanici. odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te če se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. I �Strana 4 Страна Broj 197 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо.— na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi 2a upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi, 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanške trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: . b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru,. Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu . OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu" I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojadisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseče na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se: pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod upisivanja 50»/’, a ostalo 50°/» mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. III. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo kroz 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijednosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem 6% kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu po gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. • 11. Muslimanške trgovačke i poljodjelske banke dd. u Tešnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Samac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu i nje­ 15. Muslimanske prometne banke d. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. 6. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 7. Muslimansku kreditne banke d. d. u Foči. 19. Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. Sarajevo, dne 15. augusta 1920. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u Sarajevu. Ahmetaševič Neziraga, član 1.1 H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašagič Dr. Safretbeg, književnik. Bičakčlč Edhemaga, vlasnik t t. Bičakčić i SUnić. Ceiiglč Ibrabimbeg, veietržac. Dugallč Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć Sulejmanbeg, bakal. H. Jusufaglć Muhamedaga, član t t Braća H. Jusufagić. II. Hasanovlć Uzeiraga, član t t Tašaković i H. Hasanović. Odgovorni inednik: F. Šolaka. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžlkadlč Dr. Atlf, profesor. Korkut Sakib, glavni urednik »Pravde«. Muftlč Balim ef, muftija. Omanovlč Huseln, direktor Muslimanske trg. i obrt, banke za B. i H. Barajllč demsudln, gradski činovnik. Spaho Dr. Mehmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžukovtč Mujaga, sahačija. Berić Abmed, posjednik. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daaiel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6199f4f64e6f355883a731df6ebe98b1.pdf 52889dc71dab13a4955b76126849f7bc PDF Text Text u ootgvom пг* * лт A -"“X"" I ВД -u гллаип JVTOCJULBEBCKE МГРЧИЖЛЈКЖЕ ОРГАНКЗАШ^ Broj 93 (19S) Sarajevo, utorak 14. septembra 1920. (29. zilhidže 1338.) Svim kotarskim odborima! I. Obzirom na predstojeće izbore za ustavotvornu skupštinu pozivaš ju se svi kotarski odbori naše or« ganizacije, da najdalje do 5. oktobra bezuslovno održe kos tarske skupštine, na čiji se dnevni red, među ostalim, imaju staviti ovi predmeti: 1 .) Izvještaj o radu odbora. 2 .) Izbor delegata za glavnu skup« stinu. 3 .) Oznaka zgodnib kandidata za izbor u konstituantu iz okružnog i kotarskog područja. 4 .) Izbor kotarskog odbora, ako to već dosad nije učinjeno prema propisima štatuta. П. U roku od osam dana ima se ovamo predložiti obračun o prihodu i rashodu u ovoj godini i poslati go= tovina, izuzam iznos, koji je prije: ko potreban. Prihod od proslave »dana organizacije« iiha se poslati bez ikakvih odbitaka. Ш. * Od(l. oktobra htjeli bismo »Prav: du« pokrenuti kao dnevnik, pa do 25. o. mj. treba izvijestiti: 1) bi li sadanji pretplatnici dr: žali list i uz razmjerno povišenu cU jenu i . 2.) bi li se moglo naći novih pret« platnike: ko i na koliko? IV. Centralni će odbor biti sazvan o: ko 10. oktobra, a glavna skupština oko 15. oktobra. Stoga treba da se odbori ozbiljno late posla, pa da tačno održe gornje rokove i bezuslovno izvrše gornji zaključak proširenog Radnog Odbora, kako ni u kojem pogledu ne bi bilo smetnje pravilnom srede: nju predradnja za izbore. Sarajevo, 12. septembra 1920. Predsjednik Centr. Odbora: Maglajlić. Povodom saopćenja predsjedništva. 28 . novembra ima naša organiza« čija da pokaže snagu i uvjeri i do« sta i dušmana, da su njeni redovi čvrsti kao stanac kamen, da je nje: na svijest budna, a njeni zahtjevi neopozivi. Kako se odazovemo svo: joj biračkoj dužnosti i kakve ljude pošaljemo u konstituantu, taka će nam se i sudbina skrojiti. Kakva sjetva, taka žetva. Predstavništvo naše poziva sve kotarske odbore, da održe kotar: s k e skupštine i na hjima izvrše iz: bor svojih delegata za glavnu skup: štinu. Zašto to? Zato što i ovom prilikom hoće da dokumentuje naš pravi demokratizam i da narodu dadne priliku, da izrekne svoju slo: bodnu volju i istakne sve svoje že: lje. Šta je glavna skupština, kako se biraju delegati i koga treba iza: brati ? Glavna skupština je vrhovno ti« jelo naše organizacije, koje odlu: čuje o izmjeni i nadopuni progra: ma, koje odlučuje o političkom dr: žanju organizacije, bira centralni odbor organizacije i postavlja kan: didate za parlamenat. Nju sačinja« vaju izaslanici svih kotarskih od: bora u zemlji, koji se biraju tako, da kotarevi koji imaju do 250 čla: nova sa pravom glasa šalju po jednog izaslanika, kotarevi sa 251 do 500 takih članova dva dele: gata, sa 501 do 750 članova tri iza: slanika i t. d. Pravo glasa imaju oni članovi, koji su osim upisnine pla: tili još i članarinu. Izbor delegata neka se izvrši tako, da kotarski od: bor stavi skupštini više-kandidata poredavši ih tako, da naprijed po: stavi one kandidate, za koje drži da su najsposobniji. Odluka se ima prepustiti skupštini. Pri tom treba da se pazi na to, da se izaberu naj: učeniji, najiskusniji i najtrezniji na: ši ljudi, po mogućnosti ne iz jednog staleža. Kod nas nema razlike izme: đu seljaka i građanina, bega i efen« dije, age i zanačije. Svi su jednaki, svi mogu biti izabrani, ako su po: kazali ljubav prema svom milletu, pa ih skupština odlikuje svojim po: vjerenjem. Oznaku zgodnih kandidata za izbor u konstituantu traži Radni Odbor stoga, što bi htib da ima pre: gled najprikladnijih ljudi, pa da lak. Še može staviti predlog o kandida. tima. Naravna stvar, da će ova oz: naka imati savjetujući karakter, jer odluka pripada glavnoj skupštini. Izbor kotarskih odbora nužno je provesti kako radi uspješnijeg га: da prilikom izbora tako i radi toga, da se ne mora poslije sazivati ko: tarska skupština. Ako u odborima, koji su po statutu izabrani, ima Iju: di, koji ne vrše svojih dužnosti, tre: ba da se na skupštini provede dje: lomični ili potpuni izbor novog od. bora. Sad je najodlučniji momenat u radu naše organizacije i treba od: straniti sve, što bi moglo smetati tom radu. Šiljanje obračpna»i dostava nov. ca određeni su radi toga, što Radni Odbor mora imati tačan pregled o financijalnoj snazi organizacije, jer o tom ovisi odluka o pretvaranju »Pravde« u dnevnik i jer je potreb: no, da se sredstva organizacije skoncentrišu. U više je mahova naglašavana potreba, da se širenju »Pravde« po: sveti što veća briga. Jedni su kraj e. vi dobro i ispravno shvatili šta zna. či raširenpst stranačkog lista i »Pravda« je tamo dobro rasprostra. njena. No ima i mjesta gdje ona ide od ruke do ruke ili se čita samo u čitaonicama. To ne bi smjelo biti. Naročito valja istaknuti, da jedni odbori posvećuju pažnju, da »Prav: da« dolazi bar u jednom primjerku u svako selo njihova područja, do: čim drugi odbori toj potrebi ne po: svećuju pažnje pa ima kotareva, u kojima »Pravda« zalazi tek u neko, liko sela. Pošto bez dobre rašireno, sti »Pravde« baš po našim selima nema izgleda za dobar Uspjeh naše organizacije, upozoravaju se ođbo« ri, da ovu manjkavost čim prije od. strane. Naravna stvar, da su i dru. gi članovi organizacije dužni, da odbor pomognu u ovom radu i o« lakšaju mu uspjeh. Za pretvaranje »Pravde« u dnev. nik hoće se mnogo troška pa bi se pretplata morala podvostručiti. Zna. mo, da će ta povišica osjetljivo po. goditi naše pretplatnike, nu uvje. reni smo da će oni pridonijeti i tu žrtvu, jer je u interesu opće naše stvari. Da mognemo imati tačan i jasan sud o ovom pitanju, molimo sve pretplatnike, dasvom mjes. nom odboru odmah jave: biše li pretplaćivati »Pravdu* kao dnevnik. Od članova organizacije, koji dosad jiijesu držali »Pravde«, a mogli bi je držati, očekujemo da će u ovim ozbiljnim časovima iz. vršiti dužnost prema svom glasilu i da će ga poduprijeti i pretplatom i širenjem među svojim užim prija, teljima. Konačno se upozoravaju svi od. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Sređuje redataioni idbor. Pretplata godiš. .180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekova! račun pešt. štedionice 1119. Godina II. bori da pomno prate pisanje lista, naročito saopštenja Radnog Odho« ra i rubrike »Iz naše organizacije« i »Izborni glasnik«, u kojoj već da. nas počinjemo prikazivati izborni zakon i u kojoj će se donositi sva potrebna obavještenja. Bil hajr na posao! Jedna zloporaba. NEZAKONITO ŠIKANIRANJE NAŠIH VJERSKIH SLUŽBENIKA Pred nama je o d 1 u k a kotarskog oslobođavanju duhovnih lica od ureda u Travniku od 20. augusta o. vojne obaveze. Da se to spreči, a g. broj 8.786 koja glasi: »Vašoj mol. da se i inače počne uvoditi u red bi za izdanje potvrde o oprostu od muslim. verska služba i nastava na« vojne dužnosti ne može se udovo: ređujem: ljiti pošto po naređenju ministar, 1. Niti sreske niti okružne muf« vojnog i mornarice po F. G. ad broj tije nemaju više prava, da samo« 108.491 od 8. marta o. g. imadu sa. stalno postavljaju verske službeni: mo oni apsolventi medrese pravo ke (imame, hatibe, mujezine, mu« na privremeno oslobođenje, koji na derise, mualime, šejhove i t. d.) nego postavljenje čekaju četiri godine, treba da od sada svako imenovanje što kod Vas slučaj nije, jer je pro. predlože Vrhovnom muftiji te spi: pisani rok protekao. Kot. predstoj« sak svih verskih službenika, koji su nik: Tašner«. od godine 1918. do sada postavljeni. Gornja je odluka izdana g. B. 2. Verske i prosvetne službenike, M. iz Goleš.Komara, koji u tom se. koji platu od vakufa, pos: lu vrši imamsku dužnost glasom de« tavljaprimaju 2. tačka 9. Privremene kreta ulema«medžlisa od 19. aprila urendbepoo§upravi vakufa Ministar: 1915. broj 602/4293. i koji se u i. vera. Predlog za ovakova ime: mamskoj službi naFazi još od go. stvo novanja treba slati preko vrhovnog dine 1892. Naredba ministarstva vojnog i mornarice, na koju se po. muftije. 3. U medrese se nesmiju primati živa izdavač gornje odluke saopće, na je u formi dopisa komande bo. đaci, (softe, talebe) koji su prešli sanske divizijske oblasti od 22. mar« šesnaestu godinu života. 4. Nove džamije nesmeju se gra« ta Đ. Br. 4029 na zemaljsku vladu diti bez naročite dozvole Ministar« i glasi: »Komandant druge armijske ob. stva vera. Molbama za podizanje lasti sa Br. 27.243 od 19. ov. mj. tek. novih džamija treba priložiti plan godine dostavio je: Gospodin Mi. i navesti jesu li troškovi gradnje o« nistar Vojni i Mornarice sa Pov. Đ. sigurani. F. O. br. 108.491 od 8. ov. mj. tek. 5. Gde nije vakfijom izrično odre« god. dostavio je: Čast mije u pri« đeno ili gde nije teamuli kadimom logu pod 1.) dostaviti raspis Mini, utvrđeno, da u džamiji bude pose« starstva Vera pod Pov. Br. 35 od ban imam, a poseban hatib, nesme« 26. pr. mj. na upotrebu. U cilju da ju se te službe rastavljati, nego tre« se pribegnu zloupotrebe odnosno ba, da imam i hatib bude jedno li« oslobođavanja od službe u vojsci ce. Kad god se uprazni mesto hati« duhovnih lica priznatih veroispove« ba, koji nije u vakfiji predviđen tre« “sti, naređenje G. M. Vojnog i Mor« ba hitabet dati imamu dotične dža« narice F. Đ. O. Br. 79.333 od 15. ok. mije. tobra pr. god. biće dopunjeno u Izvolite mi aktom potvrditi, da sledećem: ste ovaj raspis primili, čime predu« 1. Koji nisu sveštena lica, pa sto« zimate svu odgovornost za sve zlo« ga netreba da budu oslobođeni voj« upotrebe, koje bi se od sada u ovom ne obaveze: pravcu dogodile. Ministar Vera: Dr. 2. Mujezini i derviši oslobođava« Franjo Janković«. ju se vojne obaveze samo u sluča« Kako je dakle vidi, kotarski ured ju, ako im je verska služba jedino u Travniku (a čujemo da tako po« zanimanje. Ako se pored službe u stupa i onaj u Zenici!) svjesno zlo« džamiji ili tekiji bave kakvim bilo rabi neupućenost naših imama i os« drugim poslom, koji nije duhovne porava im pravo pozivom na nare« prirode, naročito ako se bave trgovi« đenja, koja se na njih uopće ne od« nom ili obrtom nemaju pravo na nose. Stoga pozivamo zemaljsku oslobođenje. vladu, da smjesta dokine gornju i 3. Đaci medrese (softe, talibi) ko« sve slične odluke kot. ureda i da ji od sada budu primljeni u medre« jednim cirkularom spriječi ovu i su posle navršene 16. godine živo« slične zloporabe uredovne vlasti. ta, nemaju prava na oslobođenje. 4. Za apsolvirane đake medre« sa i šerijatske sudačke škole koji čekaju na postavljenje o« graničava se rok toga čekanja na četiri godine, posle koga nemaju Stanbeni ured pošao je tako da« prava oslobođenje. leko, da je počeo posizati za musH« Dostavljajući prednje da se sva. manskim kućama, u kojima nema ki slučaj zloupotrebe u ovom po. ni posebnog dvorišta, ni posebnih gledu dostavlja da bi Ministarstvo vrata, ni uopće išta, što bi moglo Vojno moglo narediti istragu i kriv« odvojiti jednog stahara od drugog. ce uzeti na odgovor, čast mi je u Tako je odredio, da se ukuću Os« prilogu dostaviti raspis Ministar« mana Durića u Arnautovića ulici stva vera, pod pov. B. Br. 35 od 26. broj 32.useli jedna tuđa familija, pr. mj. s molbom da se o ovome koja ne stoji sa Durićem ni u kak« obaveste vjerske poglavice musli« vim rodbinskim odnošajima. Fami« mana i sve civilne vlasti radi budu« lija Osmana Durića sastoji se iz ćeg upravljanja«. 7 članova, a kuća ima 4 sobe, bez i« »Raspis« ministarstva vera, na kakva posebnog ulaza i bez ikakve koji se poziva gornje riješenje glasi: zgode, kako bi se mogla Osmano« »G. muftiji. Došlo mi je više tužbi va familija zakloniti od one fami« od vojnih vlasti, u kojima se tuže, lije, koja se hoće da naseli u Osma« kako se čine mnoge zloupotrebe pri novu kuću. ВЛјЕбћв. �Strana 2 Страпа .PRAVDA* — .ПРА8ДА* Ovo je preveć. Stanbeni ured je počeo zadirati u jedno pitanje, u koje se nije usudio zadrti ni zvan ni nezvan, zadro je u pitanje islam« skog familijarnog života, koje bi zadiranje moglo proizvesti najve« ću zbrku, prouzročiti ogorčenu i ko» bnu reakciju odozdo. Prosvjeduje« mo ovaj put na ovaj način proti ovakog samovoljnog postupka stanbenog ureda, kojemu poručuje« mo, neka se nipošto ne usuđuje o» vakova šta činiti, jer ćemo proti o« vakovih anomalija zapodjenuti i najogorčeniju i najočajniju borbu, jer ne ćemo dozvoliti Mačkićima i sl„ da svoje prste turaju i u svetost našeg familijarnog života. Tražimo od šefa stanbenog ureda, da bolje pripazi na rad svojih referenata i da ih strogo opomene, da se u bu« duće ne usuđuju dirati u naše fami« lije. Tražimo od načelnika, da nam o ovom slučaju dadne objašnjenje. I to je odgovor!... Još u novembru prošle godine podnijeli su naši narodni poslanici na ministra vojnoga i mornarice o« vo pitanje: »Mi smo u mjesecu avgustu ove godine podnijeli na ministra vojnog i mornarice upit glede provađanja regrutovanja u Bosni i Hercegovini. Tada smo među ostalim pitali: po kojim se propisima ovo regrutova« nje obavlja i zašto ti propisi nisu objavljeni. Na ovo pitanje primili smo odgovor preko predsjedništva Privr. Narodnog Predstavništva br. 4374 od 21. avgusta ove godine, da će ministar vojni i mornarice na gornje pitanje odgovoriti čim pri« kupi potrebne podatke. Iza toga smo čitali u novinama, da je vojni zakon kraljevine Srbije s nekim formalnim izmjenama proširen na čitavo kraljevstvo SHS. Međutim ovaj novi zakon nije nigdje u no« vim krajevima publikovan i ne mo« že se njegov sadržaj saznati. Cak i vojni odsjek zemaljske vla4e u Sa« rajevu nema toga zakona, već ima« de samo jedan primjerak naputka glede provađanja regrutovanja. Taj naputak sadrži samo odredbe o pro« vađanju materijalnih odredaba za« kona, a iz njega se nikako ne može razabrati sam sadržaj vojnog za« kona. O sadržaju vojnog zakona kola« ju u narodu najraznovrsniji glasovi. Govori se, da su po tom zakonu o» s 1 o b o đ e n i jedinci i hrani« telji porodice, domaćini u zadrugama i t. d., ali niko ne može' da.dozna pozitivne odredbe zakona u tom pravcu.- Čak se ni molbe, koje se podnose vojnim vla« stima radi oslobođenja iz ovih razloga ne uvažavaju. Držimo da zakon koji se proširu« je na nove krajeve mora prije sve« ga biti publikovan, pa da se tek on« da može provoditi. Isto tako šire se sasvim protuslov« ni glasovi o dužnosti plaćanja op« skrbnih troškova onih, koji su po« zvani na izvršenje vojne vježbe. Pojedine kotarske i opštinske vla« sti traže od onih, koji su odslužili vojnu vježbu, da plate po nekoliko stotina kruna za opskrbne troško« ve. Međutim čitamo u zagrebačkim hovinama. da ovakva dužnost po vojnom zakonu ne postoji i da su vijesti glede plaćanja tih opskrbnih obrađuju s djecom lakše jedinice iz ibadata i amelijata na pamet; ali ogromna većina mualima, koji su svršili Darubmualimin prije njego« ve reforme kao i oni, koji ga nikako nisu svršili, teško se snalaze u na« činu predavanja tog »Ilmihala«’ te djecu jedva upoznaju samo u po« znavanju i razlikovanju pojedinih slova. Oni pak mualimi, kop su svr« šili reformirani Darubmualimin po« red sve svoje spreme, spretnosti i okretnosti, pored njihovog i najbo« Ijeg poznavanja didaktičko«meto» dičkog sistema predavanja dotič« nog »Ilmihala« — ne mogu da svla« daju toliko drugo gradivo, a ono malo vjeronaučkog štiva u ogrom« noj većini i ne dolazi u obzir. Tako naša djeca, naša uzdanica u oba slučaja prelaze u drugi razred, gdje se iste operacije nastavljaju ili pak u osnovne škole, a da sa sobom ne ponesiT nikakve vjerske spreme. Ne mogu poreći, da te nastavne knjige nijesu udešene po propisima pedagogije i da njihovo gradivo ni« je metodički raspoređeno, niti da njihov tekst u sebi ne sadržaje mo« ralnu pouku za našu djecu, ali sve kad bi to naša djeca potpuno svla« dala i potpuno shvatila, pitanje je, je li nam sve to potrebno. To isto štivo, članke koji u sebi sadržavaju još i veše moralne pouke naša dje« ca uče i kroz osnovnu školu, pa ka« kva je onda potreba, da naši mek« tebi vrše sličnu dužnost i služe sa« mo kao pripravilište za osnovne škole? Ne mogu poreći niti dobru na« mjeru onima, koji su uveli takvi si« stem obuke u našim mektebi«ipti« daijama, jer u doba, kada su bivše troškova kako od strane zemaljske vlade u Zagrebu, tako i od strane IV. armijske oblasti, kategorički demantovane. Uza sve to neke vla« sti još uvijek traže plaćanje ovih troškova. Iz ovih razloga upućujemo na g. ministra vojnog i mornarice pita« nje: zašto dosele nije bio publiko« van na propisan način zakon voj« ni, koji je proširen na čitavoj teri« toriji kraljevstva SHS i kada će taj zakon biti publikovan? Pošto se sjednice Privr. Narod« nog Predstavništva sada ne održa« vaju moramo se zadovoljiti i pis« menim odgovorom.« Istom ovih dana primio je g. dr. Spaho od ministra vojnoga ovaj od« govor: »Ukazom Nj. V. Kralja od 19. avgusta 1919. g. riješeno je da voj« ni zakoni Srbije važe p r i v r e m e= n o za sve oblasti kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Na osnovu to« ga ministarstvo vojno i mornarice je preduzelo mjere, da se vojni za« koni, a među ovima prvo zakon o ustrojstvu vojske i pravilo o i-egru« tovanju, otštampaju u tolikom bro« ju primjeraka, da ih pri ruci imaju bar komande i ustanove koje po njima imaju da rade. Još u prošloj PROSLAVA DANA NAŠE OR« godini otštampano je ćirilicom u GANIZAČIJE. nekoliko hiljada primjeraka: zakon Bihać, 28. augusta. o ustrojstvu vojske, pravilo i uputa Kako smo Vam dopisom od 19. za regrutovanje, pa je to razdijelje« no ne samo komandama, nadleštvi« o. mj. javili mi smo drugi dan Kur« ma i ustanovama koje pripadaju ban bajrama priredili dan naše or« vojsci, već i svima civilnim mini« ganizacije, kojeg smo proslavili u historičkom gradiću Sokocu. Oko 9 starstvima, zemalj. vladama i dr. . sati u jutru stigao je odbor na od« Ministarstvu unutarnjih djela stavljeno je na raspoloženje 1.500 ređeno mjesto, a iza rtfeg braća primjeraka zakona o ustrojstvu Ripčani pod barjakom udruženja vojske da podijeli opštinskim i sre« »Braća Hrnjičići«, te braća Golubi« ćani pod vodstvom uglednog Muja« skim vlastima. Zakon o ustrojstvu vojske i pra« ge Pašića, a iza ovih braća iz grada vilo za regrutovanje jesu knjige Bihaća i pojedinih sela tako, da je bez povjerljive sadržine i zaintere« grad Sokolac oko podne imao pre« sovani ih mogu dobiti iz knjižnice kodvijehiljade člapova naše ministarstva vojnog i mornarice, organizacije. Starodrevnu kulu grada Sokoca pošto ih za sada nema u tolikom broju, da se mogu dati kniižarama resio je barjak »Braće Hrnjičića« radi prodaje, kako je to ranije bilo.« dok su se o gradske zidine odbijali Mi ovaj odgovor donosimo radi zvuci tamburica »Itihada«, pomije« ravnanja našeg svijeta i čudimo se, šani sa izmjeničnim pjesmama i da je za ovako prosto saopćenje, puškaranjem. Oko podne pojavi se na tribini trebalo »kupi i podatke« ništa ma« nje nego —• deset mjeseci. To je, predsjednik organizacije, g. Muha« da prostite, mnogo i za jugoslaven« medbeg Ibrahimpašić okružen sa čestitom ilmijjom gg. Mustafa ef. skog ministra!.... Dedićem, Hfz. ef. Dupanovićem, Sulejman ef. Hadžićem, Salih ef. Sarajlićem, Huscjn ef. Mujekićem i Muharem ef. Memagićem, koji po« zdravi prisutne, rastumači cilj i svr« hu ovog sastanka, upućujući braću da pomno saslušaju govornike. Za« hvalivši se na ovako lijepu sastan« Piše: H. Hujdurović. ku daje riječ gosp. Dr. Selimbe« III. g ovi ću, koji se raduje što vidi NASTAVNI PLAN MEKTEBI« njemu i sva sila nekakvih članaka ovako velik broj braće na okupu. IPTIDAIJA. »poučnog« smjera; kao: Mekteb, Rastumačivši današnje stanje, pre« Da dokažem svoju teoriju o ne« Mudri dječak. Milo dijete, Svijet, poručuje da se posveti što više pa« Čovjek, koji se razlikuje od drugih žnje predstojećim izborima, Hvali potrebnosti današnjih mektebiđp« tidaija, moram ukratko prikazati životinja, Oči, da ih čuvamo od pra« stranačku disciplinu, a osuđuje o« njihov nastavni plan obzirom na šine i dima;JUši, da čujemo kad nas ne, koji su na smetnju islamske slo« vjerski odgoj«muslimanske mladeži. zovnu, jer ko ne čuje taj je gluh; ge i- zajednice. Upućuje na škole, Za prvi razred propisan je t. zv. Usta, da njima jedemo; Zubi, da zanate, uzorno gospodarenje i dr. H i 1 m i e f. M c h m e d a g i ć tu« »Prvi Ilmihal«, bolje rečeno: pre« njima žvačemo; Jezik, da njime ku« pisani buk var narodnih šamo kakva je hrana i — blago o« mači znamenite ajeti kerime, koji nom ko je zdravih zubi! Zatim upućuju na slogu i hadisi šerife, koji osnovnih škola, jer u njemh svega imade više, nego li onoga, što Ruke, na kojima imademo po pet se odnose na one, što traže da ome« prsti. (Kad sam kao nastavnik pre« tu zajednicu i osuđuje postupak o« je muslimanskom djetetu kao tak« vom potrebno da nauči. Na primjer davao djeci ovu metodičku jedini« nih, koji su radili proti musliman« cu, skoči jedan mališan i veli, da skoj organizaciji, što svi prisutni o« tamo ćemo naći osim običnih vjež« bi uz svaki harf (slovo) još i imena njegov otac ,imade na jednoj ruci dobravaju sa povicima: »Dolje’ iz« gradova, rijeka i voda, po kojima samo — tli plista. Poslije sam do« dajice!« Apsolvent ovdašnje velike gim« patke plivaju: šuma i planina u ko« znao da mu je otac — invalid.) No« jima golubovi guču i -5 medvjedi ge, da njima gazimo po blatu; Bje« nazije Hasan Saračević tu« ži od hrđava društva; Rad, Mali mači ■ opširno štetnost alkohola i ruču još i kradljivac, Vrijeme, Dan, Noć, njegove zle posjedicc, upućuje na Majka Fatu sitno pletijaše, Hevta, Mjesec. Godina, Proljeće, potpomaganje »Gajreta«, te potre« U petero i u devetero. Ljeto, Jesen, Zima i t. d. i t d. bu, da se što više djece daje na za« Pletenicu kako pletijaše. Od vjeronauke zastupani su član« nate. Iza toga je učenik H u s e j n Na svaku joj po dukat mećašc ci: nekoliko kratkih sureta iz Ku« Z j a k i ć«deklamovao »Savjet oče« I ovako njojzi besjeđaše... i t. d. rana (a. š.), dvije«tri dove, Musli« vima« 'od Mirze Safveta. Napokon Šta to ima saveza sa — ilmi«h a« man i Kako se klanja sabah«namaz. stupa na govornicu brat težak lom? Osim arapskog teksta za u« Istina posebnim propisima narede« g. Halil Alagić i oslovi sa ri» poznavanje arapskih slova imade u no je da mualimi kroz to gradivo ječima: Draga braćo! Od strane ne« Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. Број — Broj 198 vlasti smatrale muslimanski dio na« roda jednim trećim elementom o« vih zemalja i kada su nam svakom prilikom pokazivale smjer poseb« nog odgoja, onda je bilo moguće potrebno odgajati našu djecu u o« vakom pravcu i naše vjerske knjige pisati arapskim na naš jezik preu« dešenim slovima. Ali danas, kad smo oslobođeni,! kad smo svi uvjc« reni, da smo dio jugoslavenskog na« roda i kad imademo svoja dva na« rodna pisma, zašto ondif da učimo jedno treće pismđ? Glavnim pioni« rima toga pisma moramo biti za« hvalni, jer su nam njime naše vje« ronaučke knjige nacionalizirali, i ono nam je vršilo jednu vrlo ple/ menitu misiju, ali danas, kad je o« no svoju misiju potpuno izvćšilo, treba da ga s najvećim pietetom predamo kulturnoj historiji b.«h. muslimana. Učinimo li to i prepiše« mo li sve vjerske knjige, koje su dosad tim pismom napisane, jednim narodnim pisrtiom, učinili smo još jedan dobar korak u vjerskom od« gajanju našega naroda, jer bi se hi« ljade muslimana, koji nisu to pismo poznavali, upoznali sa izvorima svo« je lijepe vjere. • Neka se ispravi. U svome prvo« me članku mualimskog pitanja na« veo sam između ostalog, da se iz vakufskih sredstava podmiruju i — potrebe ulema medžlisa i muftijskih ureda. Mjesto »potrebe« treba da stoji »putni tro« škovi« jer druge potrebe rečenih tijela podmiruju se iz zemaljskih sredstava, što na zahtjev članova u« lema medžlisa, rado ispravljam. H. H. Iz naše organizacije. kojih ljudi, kao i nekoliko njihovih aminaša, govorilo se da je ova skup« ština begovska. To nije istina. Ovo je skupština sviju muslimana, kojj su svi braća i koji se ne smiju dije« liti. Što boli bega, agu, hodžu, tr« govca i zanatliju, boli i nas težak*.-. Braćo, ljudi koji ovako, govore, to su neprijatelji islamske zajednice. Konačno istupa na govornicu gosp. predsjednjk te zahvaljuje braći na ovako lijepom posjetu i poziva da se pošalje brzojavni pozdrav Nj. kr. Vis. Regentu Aleksandru, te da svi zajednički kliknemo kraljev« skom 'domu junačkih Karađorđevi« ća, što prisutni rado prihvaćaju sa trokratnim »Živio!«. Iza toga se prešlo na zabavu, koja je u programu istaknuta, kao baca« nje kamena s ramena, skakanje u dalj, pješačka utrka, gdje se oso« bito opazilo takmenje pojedinih boraca. Za to vrijeme rasprodava« le su se karte za tombolu. Uvaženi naš Mujaga. P a š i ć pre« dočuje slučaj Mustafa cf. Dedića I. mualima ž. m. ibtidaije, kojem je oduzeto poslovodstvo u vakufskom povjerenstvu i predlaže da se gosp. Dedić umoli da ostane kod nas, a đ/će mu se sakupiti znatna odšte« ta kao nagrada, te je ovom zgodoVn sakupljeno preko 10.000 K u goto« vom osim žita i drva u naravi. De« dić se zahvaljuje na tako velikom daru, te žali, što je obećao Glamo« čanima da će im doći i dao riječ preko koje ne može preći. Iza toga se pošlo pod. barjakom u dugoj povorci u Bihać, u kojoj se manifestirajući kroz grad dalo o« duška svom zanosu kličući živila J. M. Organizacija! živio centralni odbor! živio Jugoslavenski kralj Petar I., živio junak Regent Alek« sandar! živio muftija Maglajlić, te dolje sa protivnicima .i odipetnici« ma! Povorka je u najboljem redu ulicama ophodnju pravila sve do pred čitaonicu »Ittihad«, gdje se predsjednik ponovno zahvalio i u« molio da se bez ikakove upadice raziđu i -da nakon ohšama posjete »Gajretovu« zabavu, koja je sa vr« lo dobrim uspjehom ispala. SKUPŠTINA U DOBOJU. U petak 3. o. mj. odćžana je u Doboju skupština naše organizaci« je, koju je sazvao mjesni odbor. О/ sim građana odazvalo se je- pozivu i mnogobrojno seljaštvo. U 2 sata po podne otvara skupštinu potpred« sjednik mjesnog odbora, pozdrav« lja prisutne zahvaljujući se na broj« nom odzivu i podjeljuje riječ Dža« feru Mehmedagiću, koji tumači ka« �Број 198 — Broj „ПРАВДА " — .PRAV0A, “7------------------------ - ------ ko je došlo do naše organizacije i nas je i poslušao, te u pogledu svo« u Sarajevu odužiti cijeloj zemlji. U razlaže uzroke, zašto je osnovana je stranke nije u javnosti ništa ni tom brzojavnom naređenju, koje je na konfesionalnoj bazi naglašujući, poduzeo. Da je to čista i nepatvo« upravljeno kotarskom predstojni« da je ona nužna posljedica naših rena istina, najbolji je dokaz tome ku, izričito stoji kako se imadu bi« nesređenih prilika. Naša je želja, taj, što nije htio doći ni na skup« rati te deputacije, te se naročito is« da u javnom životu nikako ne ф’ štinu »Zemljoradničke Zadruge«, tiče, da deputacije mor^u biti slo« laži do izražaja vjerska razlika, ali koju smo namjeravali u prvom re« žene tako, da budu zastupane sve smo prisiljeni na ovakovu organi« du osnovati sa svojim rođenim ka« konfesije i sve političke stranke. zaciju od onilj, koji još uvijek ha« pitalolh. Za vrijeme skupštine, Ha« Naglašujući, da taj princip bude stoje, da na naš račun podignu svo« sandedić je rade volio biti u dru« proveden bezuslovno i pod ličnom je istovjemike, a nas stjeraju na štvu s kadijom kod gosp. predstoj« odgovornošću kot. predstojnika, u« prosjački štap. Vazda smo spremni nika u uredu.«_________________ jedno je istaknuto, da u deputaciji ne smije biti ličnosti, čija politička’ svim silama zajednički raditi za do< bro našega naroda i države sa svi« prošlost ne bi bila u suglasju s du« hom vremena. ma onima, koji u nama vide svoju braću, te prema tomu s nama i po« To brzojavno naređenje stiglo je stupaju. Za tim prelazi na tumače« IZBORNI ZAKON ZA KONSTI« kot. predstojniku za grad Mostar 12. augusta i on ga je uputio gor« nje principijelnih točaka našega TUANTU. . programa. Govoreći o dosadanjem Ukazom od 3. septembra o. g. ko« njem odboru za doček sa tim, da radu organizacije upozoruje na je« ji je objavljen u »Službenim No« sve potrebno odredi, to jest, da iza« dan veliki uspjeh, a to je, da smo vinama« od 6. septembra broj 195. bere deputaciju koja bi ispred gra« o opravdanosti svojih zahtjeva u« — kojim danom stupa na snagu — đanstva išla u Sarajevo, smatrajući vjerili i bar donekle pridobili jez« proglašen je »zakon o izboru narod« taj odbor najkompetentnijim za tu stvar. Taj dopis bio je nekim »čud« gru sve triju plemena našega naro« nih poslanika za ustavotvornu da, što nam ulijeva nadu u bolju skupštinu kraljevine SHS« i na te« nim slučajem« dostavljen na blagaj« budućnost. melju njega je drugim ukazom s a« nika toga odbora g. Kostu Kostića. \ Po tom su seljaci izrazili jedno« zvana konstituanta za nedjelju Do 2—3 dana uslijedilo je drugo na« dušni protest proti poskupljivanju 12. decembra ove godine. Time je ređenje, i to brzojavno, da se vladi monopolnih artikala i zahtijevali nakon podrugodišnjeg skanjivanja odmah saopće imena tih deputiraca. slobodno sađenje duhana za vlasti« i natezanja pružena narodu prilika, Kot. ured dostavio je prepis i ovo« tu potrebu. Predloženi brzojav da kaže svoju mjerodavnu riječ i ga naređenja odboru za doček, o« predsjedniku organizacije mufti ef. učini kraj trzavicama i vrludanju, pet preko g. Kostića, sa tim, da se Maglajliću, u kom se izražava pot« od kojeg je njegova država pretr« odmah jave imena deputiraca. Ti dopisi, koji su čudnim slučajem do« puno povjerenje vodstvu organiza« pila mnogo štete i neprilika. čije, jednoglasno je primljen uz po« Izborni zakon sadržaje 121 para« spjeli u ruke blagajnika, a ne koje« klike mufti efendiji: »Da nam ga graf i dijeli se na deset poglavlja. ga predsjednika ili tajnika odbora, Bog poživi!« Od danas počinjemo iznositi nje« doneseni su pred odbor nakon sed« Nakon što je Abdulgani ef. Gani« gov sadržaj i trudićemo se da ga miču dana, ali sa dopisom g. okruž« begović svojim govorom utješio se« prikažemo što kraće i što nika Vulovića, kojim ovaj već ime« ljake. koji su izrazili veliko ogorče« shvatljivije. Pri tom se ne će« nuje deputaciju kao odgovorna li« nje zbog raznih nepravda, uzima o« mo držati reda kojim su pojedini ca pred narodom i vlasti, navodno pet riječ Dž. Mehmedagić i govori paragrafi poredani u semom zakonu »da u tom pravcu olakša posao od« o prosvjeti. Dokazuje da je glavni nego ćemo ih svrstati tako, da bu« boru«. Ujedno je tražio od odbora uzrok dosadanjega našega nazado« du pregledniji. Pri kraju svakog pa« mišljenje o navedenim licima, dr= žeći da je što se tiče izbora deputi« vanja naš nehaj za školu i pređo« ragrafa označićemo broj, koji on čuje strašne pošljedice, koje nas nosi#u dotičnom zakonu ispuštaju« raca pogodio pravi put. G. okružnik čekaju, ako se ne osvijestimo i ne ći sve, što nema praktične vrijed« turio je u deputaciju ljude svoga, a prihvatimo za nauku. nosti za naše čitatelje, a da im pri ne narodnoga povjerenja, ljude koji Govori dalje o »Gajretu«, njego« tom ipak pružimo potpuni sadržaj ne reprezentiraju ni političke orga« nizacije niti svoj elemenat tako, da voj zadaći i djelovanju, te pozivlje ovog važnog zakona. to ne bi bila deputacija građanstva skupštinare, da se upisuju za člano« Zadaća Konsiituante. grada Mostara nego — deputacija ve »Gajreta«. Kad se je upisalo 46 Ustavotvorna skupština, koja će g. Vulovića. Dapače kod sastavlja« novih članova, pretvorena je skup« ština u »Gajretovu« skupštinu, na se sastati u Beogradu, radićesve nja liste deputiraca nije mogao za« kojoj je izabran pododbor. Nakon dok ne donese ustav, a po« tomiti svoje radikalsko srce (prem« tpga se predsjednik zahvalio skup« tom i sve zakone koji stoje u tije« da ističe, da je u Srbiji ostavio ra= snoj vezi s ustavom. Ona će đoni« dikalski program), pa je n. pr. kod štinarima i zaključio skupštinu. jeti i financijske zakone, koji ne muslimana »slučajno« pogodio n a * trpe odlaganja. Proglašenjem usta« Tako naš dopisnik. No što se nas va konstituanta se pretvara u obič« same radi k'a 1 e, a od katolika, tiče valja nam primjetiti, da nas ne ni parlamenat. Stoga će tad prestati ne priznajući »prema programu« Hrvata u Hercegovini, našao dva — zadovoljava ovako malen broj upi« njen ustavotvorni a nastati sanih članova našeg »Gajreta« i a« zakonodavni rad. Zakonodav« Dalmatinca. Kada je taj do« pelujemo na građanstvo da taj broj ni rad ne smije traja'ti više od dvi« pis g. okružnika pretresen u odbo« ru, zaključeno je da tri člana odbo« bar učetverostruči. Jer »Gajret« je je godine (§ 1.). ra odu gosp. okružniku i da mu ka« glavna tvrđava naše bolje buduć« Petnaest dana prćd izbore (koji žu — u smislu njegova dopisa i upi« nosti i niko se ће bi trebao ustezati će biti 12. decembra) i dva dana u njegovu što izdašnijem podupira« iza izbora nikakva vlast ne« mo« ta u njemu — da u izboru delegata nije pogodio pravi put, jer da se je nju. Više razumijevanja! že birače pozvati na kakve skupo« ogriješio o temeljni princip gornje« JEDNA NETACNOST. ve kao zajednički rad, kuluk i sli« ga vladina naređenja, te da pri iz« Od g. Derviš ef. Herića, učitelja čno. U to se*vrijeme birači ne mo« boru uopće nije postupao demo« u Prozoru dobismo uz gotovo obli« gu pozvati ni na vojničku kratski, obazirući se na mišljenje gatnd zakašnjenje u dostavi ove smotru (manevar) i vježbu svih građana, nego samo na želje retke, koje rado uvrštavamo: »U (ibung) osim u slučaju prijeke opas« svojih doušnika slijedeći njihove broju 73. od 20. jula t. g. Vašeg П« nosti. Dapače se u to vrijeme ne upute. G. okružnik je posve cinički sta »Pravde«, a moga političkog or« smiju pozivati ni pojedini birači jednim policijsko«birokratskim ge« gana izišla je u rubrici »Trešeljak« pred sud ili političku oblast osim u stom odbio svaki savjet i primjed« notica, koja i mene lično dohvaća. slučaju prijeke potrebe ili kad se be odbora, od koga je tražio miš« Ne u obranu, već za ljubav pravde, vodi istraga radi zločina i prestupa« ljenje. Šta više, kada je odbor i dru« istine i ozbiljne javnosti molim, da ka ili prekršaja prijevare i krađe. gi put poslao druga tri svoja člana Ako su birači bili ranije kud god g. okružniku, da posljednji put po« u Vašem cij. listu uvrstite ovu moju pozvani ili iskupljeni, moraju se kušaju spriječiti samovolju i bruku Izjavu. raspustiti najmanje šesnaest 'njegovu, odgovorio je čisto auto« Nije istina da sam se ja sve do dana.prije izbora (§ 3.). kratski: Quod scripsi — scripsi! (Nastaviće se). dolaska Hasandedićeva u Prozor Posljedica ovakvoga postupka bi« grozio proti njegovoj stranci kao ni la je (što su došaptači g. okružnika to, da sam u tome popustio, kad je i on sam valjda i htjeli) zahvala na on ovamo došao; nije mi to u obi« odborskoj časti sedmorice katolika čaju, a niti mi uzgoj dopušća, da i muslimana kao i protest, uložen tako radim« To je posao dopisnika, Mostar, početkom septembra. na zem. vladu, te ministra predsjed« kao i ono'ga činovnika, što je Ha« (Okružnik izigrava narodnu vo« nika i ministra unutarnjih posala. sandediću dobacio, kad ga je ovaj Iju.) .Kad se je prije 2 i po mjeseca Deputacija, koja bi išla na poklon šaha nadigrao, da je on (Hasande« pročulo, da će Nj. V. Regent doći u Sarajevo, imala bi predati i sablju dić) u Prozoru na svim linijama u Bosnu i da će tom prigodom i Mo« Nj. Visočanstvu. Ovaj važni mo« propao. star pohoditi, obrazovao se je je« menat htio je g. Vulović i njegovi Istina je, da sam i ja razgovarao dan odbor za doček visokoga go« došaptači da iskoriste po ljudima, s ljudima,* ali mirno i trezveno o sta. U taj odbor izabrala je svaka koji će posvjedočiti velikosrp« Hasandedićevoj stranci rekavši im, konfesija po 4 delegata, i on je od« stvo naše Hercegovine! Uslijed da je dužnost svakog poštenog čo« mah počeo pripremama za doček. istupa gornje sedmorice iz odbora, vjeka ostati kod one stranke, uz Izabrale su se sekcije, napravili pla« u kojem se niiesu dali nedostojno koju je već i pristao bar dotle, dok novi za dekoraciju grada i zaklju« šikanirati, g. Vulović se laća nevje« na lijep način ne vidi s njome ob« . čilo, da se Nj. V. Regentu prigodom rojatnih i nedostojnih sredstava sa« račun i ne ustanovi, da li ga njen posjeta glavnoga grada Hercegovi« mo da omogući put svojim ljudima rad zadovoljava i hoće li ga moći ne preda u ime cijele Hercegovine ' u njegovoj deputaciji. Obratio se je i dalje zadovoljavati. Budući nas je kao dar sablja. U tu su se svrhu po« naime brzojavno na sve predstoj« rad J. M. O. do danas zadovoljavao, ćeli kupiti po cijeloj Hercegovini nike po kotarevima u okružju, da dužnost nam je da i dalje ostane« prilozi, te je sablja nabavljena i na« mu ovi barem iz drugih mjesta iz« nude privolu od strane darovatelja mo uz nju sa uvjetom, đa je još laži se već u Mostaru. Međutim, kad je sablja već bila u priloga, da Nj. Visočanstvu preda bolje potpomognemb, nego smo to do danas činili. Ko bude drukčije Mostaru i kad su ostale pripreme sablju njegova deputacija. U Mo« činio, čini atentat na svoj zdrav ra» bile u najvećem toku dođe glas, da staru se je preko svojih ljudi obra« Nj. Visočanstvo neće doći u Mo« tio da mu pomognu i neke kulturne zum. To naše stanovište, naime tnoje, star. Domalo iza toga dođe i brzo« institucije. Mi upozorujemo Murat ef. i kadijino, kao i veliko javno naređenje od vlade, da se svoje ljude, da u tom ne na« negodovanje ovdašnje ehalije pre« kupe deputacije po cijeloj Bosni i s i i e d a j u. G. Vulović sa ovakom svojom u« ma Hasandedićevoj stranci izjavili Hercegovini za doček u Sarajevu, smo mu, čim je ovamo došao. Isti jer aa će se Regent svojim posjetom pravničkom sprenjom nekadanjeg Izborni glasnik. Maši dopisi. Страна 3. srbijanskog profesora neće daleko doći. Naš narod nije ni u danima ropstva trpio, da mu se odozgo na« tura sve pod gotovu paru, a još će manje danas dozvoliti, da ga neko priječi, da nesmetano pogleda u ii« ce svpga Kraljevića i Oslobodioca ■i da mu slobodno izrazi svoje želje, svoje nevolje i svoju, zahvalnost. I ako postoje kakove makinacije kod iz« vjesnoga dijela našega građanstva, muslimani i katolici će se najsveča« nije ograditi, makar to sankcionisao i jedan upravnik a la Vulović. Ma« kar je izvjesna štampa donijela da g. Vulović ima pravo, što ne dozvo« ljava da u deputaciji budu bivši »šuckori«, neka joj je na umirenje baš to, da čast i ponos katoličkog i muslimanskog građanstva u Mo« staru ne dopušta, da ga takovi ili slični pred Kraljevićem reprezenti« raju, zato se upravo i protive depu« taciji izabranoj od strane gosp. Vu« lovića. Gosp. Vulović se je doduše s po« četka pokazao faktičnim i susret! i i« vim, ali su ga njegovi toliko nagla« šivani demokratski nazori napustili te je, držeći da je već dosta povje« renja pobrao, stao pomalo da uvo« di praksu radikalsko«policijsku iz blaženih vremena predratne Srbije. Ali Mostar je dosta tvrd orah i ko je god kušao da ga smrska, taj je brzo polomio zube. To je valjda is« kusio i g. Vulović kod prvoga svoga pokušaja, kao što je ovaj u stvari odašiljanja deputacije. Ako je žaba pod svojom korom dosta skrivala glavu i noge, ipak, katl ih je jednom pokazala, svijet ih je ugledao i pre« poznao. Gosp. se "je Vulović grdno prevario izdavajući patriotske legi« timacije izvjesnim sumišljenicima. a prelazeći preko naroda i čitavih organizacija. Držimo, da će predpostavljena vlast u ovome reći svoju, a mi za« sad iznosimo samo ovoliko, da upo« znamo javnost sa ovom besprirrijer« nom policijskom gestom jednoga upravnika u ovim sretnim časovima prvog kraljevskog posjeta u Bosnu ponosnu i našu kršnu Hercegovinu. Drugom prilikom pozabavićemo se još malo o ovoj veličini, koja se je počela u pravoj boji pokazivati. Domaće vijesti. Iz uredništva. Radi nove godine idući broj našeg lista neće izaći. Meihametov teferip. Odbor »Mer« hametov« namjerava dati »teferič« u korist ovdašnje sirotinje, koji će se održati u petak dne 17.»ov. nr. u Bijeloj bašči u Medresetu, kod Demcrdžića kule. Mole se braća mu« slimani da u što većem broju ovaj teferič posjete. Odbor. Poživi trgovcima radi ispitivanja faktura i određivanja . iiena robi Da bi se stalo na put učestalim žal« bama trgovaca i obrtnika, komora je odazivajući se ■ želji trgovaca predložila zemaljskoj vladi listu tr« govaca sviju branša, koji će prili« kom ispitivanja faktura i određiva« nja cijena robi fungirati kao struč« njaci. U listu je unešen veći broj naših uglednih trgovaca tako, da će ista lica biti u duljim razmacima vremena pozivana Zemaljska vla« da je komorski predlog usvojila, pa se umoljavaju svi oni, koji od ure« da za suzbijanje skupoće poziv do« biju, da se pozivu tačno i na vri« jeme odazovu. Pri zaključku lista dobismo iz Tešnja ove tel. izvješća: »13. o. mj. u 9 sati izjutra napa« la je rulja težaka katolika, kako iz« glfeda nahuškana, na H. Suljagu E= minagića, dvojicu njegovih sinova, nevjestu, unuče i slugu, opkolila mu kuću u Tešnju i sjekirama osijeca« jući kuću i podmećući sa tri strane vatru vikali: »Hadžibeg sad si pogi» nuo, bacaj geveru, sad ćeš izgorje« ti«. Molio ih da ga puste na miru, no oni provale u kuću i poletiše uz basamake. On opali tri puta iz dvo« cjevke i ubije dva težaka, a trećeg ie smrtno ranio. Seljaci su se raz« bježali, a Hadži beg se sudu sam prijavio i pritvoren je. Objektivna istraga određena, a rezultat ćemo javiti. Mjesni odbor. Sada prispjela vijest da je i treći težak izdahnuo. Mjesni odbor. �Stnn< 4 Страна B raj 198 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Muslimanska Privredna Banka Gradsko poglavarstvo u Bos. Krupi Broj 1599)1920. Oglas. d. d. u Gražanici odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem . zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. Najuspješnije se oslaSuje u .,P R Д V D Г. Centralna drogerija Braća Ša^inagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene . najumjerenije. PAPIRNICA | HAMDIJE KOPČIĆA : X J preporučuje svoje bogato stovarište < svih vrsta papira, kancalarijskog I ’ ♦ školskog pribora. — Naručbe se ’ X obavljaju brzo i točno. < X a Cijene umjerene. < Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < Dne 21., 22..i 23. septembra o. g. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa • godišnji marvinski i robni sajam Svakovrsna marva iz zdravih predjela i sa valjanim marvinskim putnicama može se na taj sajam dećerati, a također i razna roba donijeti. Obznanjuje se također, da se na ovdašnjim sajmovima vrlo mnogo marve za izvoz (Export) kupuje, te je u interesu prodavaoca i kupaca, da ovaj godišnji sajam što obilnije posjete, osobito ob­ zirom na željezničku vezu svaki dan, koju je ovaj ured upravo radi ovog vašara isposlovao. U Bos. Krupi, dne 25. jula 1920. ( Gradonačelnik: \ MesiĆ. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tecući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ♦7 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (1 d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3vooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo’ povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će diO' nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000 Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Neve dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na Ime ili na donosioca, *pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potprsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je prldržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te ked: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. dr u Foči, ■ ( e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, о Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, ј) Bankovne kuće M. Mahmudb?gović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke, d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. n Visokom, n) Hrvatske kreditne banke 1 štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, • o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanlci. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgoverai urednik: F. Šahta. Vlanik: CeatraU Odbor J. M. O. Staaaparija Daiid & A. Kab>, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8083ece3a229c0016b9c1929b05c07f0.pdf 855790d8ef6b09e9bdaf75d3bbf12994 PDF Text Text POJEDIjMI I3ROJ К 1-50 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. ~ UREĐUjE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180,—, NA POLA GODINE K 90.—. UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 94 (199) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDI­ ONICE 1119. Sarajevo, subota 18 septembra 1920. (3. muharrem 1339.) Godina II. Dobro nam došao, Kraljeviću! ■ Након сјајног дочека у бијелом Загребу и питомој Многи су, Краљевићу наш, заборавили на традицију Љубљани сутра ћеш да прођеш крај древног Бобовца Тврткове постојбине. Многи мисле да je у рушевинама и примиш поклонство народа поносне Босне и кршне Бобовца покопан и понос Босне, na да не треба нимало јрј посестриме. Не ћеш, Краљевићу наш, наики на сјај штеДити осјетљивости њених синова. A ипак je она Загреба и културу Љубљане, но нека Te то нимало не срце наше уједињене краљевине, и о њену задовољству смета; бивша колонија није крива, што Ти не може у .многочем овиси стабилитет сјајног дјела, које je платога пружити. Но наићи ћеш на нешто љепше и дра- кено толиком крвљу одабраних синова нашег прострагоцјеније: Тврткови he Te потомци поздравити драгим ног краљевства, што у Теби нађоше примјер узорна срцем и оном истом љубављу и одушевљењем, којом вође и правог представника. je поздрављен триумфални улазак команданта ослоУ земљи си, гдје се, поред двију племенских, субодилачке војске у Бијели град на споју Саве и Дунава. срећу и три вјерске традиције, na нам пружи примјер Окупиће се тај двоплемени - дио нашег јединстве- апсолутне трпељивости и поучи нас све, да вјера, као ног народа око Тебе и Твоје идеологије, да се ствар савјести појединаца, не смије играти улогу у након толико стољека загледа у лице Краљевика своје грађанским и држављанским правима. Није код нас крви и да се поклони пред оствареном идејом свог сувишна ни ова подука и потребно je да се она акценславног Твртка, na и из Твојих уста чује велику ријеч тује. Потребно je да се она нагласи баш ради нас о Слободи и Јединству нашег троименог народа. муслимана и управног система, који нам не пружа ниЧуо je он ту ријеч много прије овог свечаног момента, какових олакшица и који нас, нарочито услијед екоизговарала су му je у ове двије године многа и многа номског слабљења, тјера у очај и безнађе. Хиљаде уста већих и мањих управника, но — што да тајимо наших обитељи стјеране су на просјачки штап, a да — дјела су њихова убила дојам тих лијепих ријечи и им управне власти не посвећују готово никакве пажње. ушљед тога су оне изгубиле чар и привлачивост, Просвјећивању нашег села не посвећује се никаква коју имађаху и коју би имале да није било тих дјела брига, a вјерско-просвјетна управа принуђена je да и тих поступака. Ваља их дакле поновити искренијим затвара средњошколске конвикте, na чак и једино сиротоном и већом топлином, a за ту улогу најпозванији си тиште, само да би како-тако одржала један реформии најприкладнији Ти, Краљевику. Јер Ти си први про- рани завод за одгој вјерских службеника. Њене предплакао под дојмом тих великих ријечи, кад их je изго- ставке и молбе за припомоћ леже без одговора. Исламворио бијели Загреб; из Твојих je уста изашао онај ска заједница у овим покрајинама пуна je сиротиње, о топли одјек браћи Хрватима, који je за вијеке запеча- којој мало ко води рачуна, a представници се те затио јединство и загрљај Загреба и Београда. Очекујемо једнице сусрећу с неповјерењем баш стога, што изих и ми, јер ни у чем не заост^емо за Београдом и носе њене тегобе и траже им лијека на исти начин и Србијом, Загребом и Хрватском, Љубљаном и Слове- истој висини, у којој се он даје другим конфесијама. нијом. Очекујемо их, јер нам je потребно умирење и Сумњиче се без икаква разлога. утјеха, јер нам треба подстрека и наде у боље дане Муслимани Санџака и Македоније не пролазе ништа и свјетлију будућност. И баш стога, што штујемо и боље. Њихово je стање дапаче несносније, њихове су цијенимо Твоје сузе у Загребу, морамо истакнути тегобе веће и многобројније. Опрости, Краљевићу, што ти се мало изјадасмо да си у земљи, гдје се ријеч Хрвати пише у наводницима и гдје се муслимански дио, најчишћи огранак и у овим свечаним и радосним часовима и буди увјерен, нашег јединственог народа, са свих могућих положаја да се, уза све бриге и невоље, искрено радујемо Твојој шаље — у Азију. Боли та ријеч, Краљевићу! посјети и искрено кличемо: „Добро нам дошао, јуначки наш Краљевићу!“ „Živio Regent Jugoslavije Aleksandar!“ „Живила народна династија Карађорђевића!“ �Stran* 2 Стран* »PRAVDA* — »ПРАВДА* za put i dočEh Njegovog Hraljevshog Visočanstva u Sarajevu(Prema zvaničnom saopštenju zemaljske vlade). SUBOTA 18. SEPTEMBRA sjednik opštine i pregleda se vijeć« polazak iz Beograda u 9 sati u jutro. nica. — U 11.30 č. iz vijećnice Ke< jom, Kralja Petra ulicom u srpsko« SUBOTA 18. SEPTEMBRA prav, novu crkvu. Pred crkvom po« Bosanski Brod dolazak u zdravlja mitropolit sa svešten« 14.30 časova. Na peronu počasna stvom, pri ulasku u crkvu pjeva četa. Kratki pozdravni govor pred« hor himnu. Nj. Kr. Visočanstvo u« sjednika gradske opštine. Javlja se zima mjesto na desnoj strani olta« komandant II. armije, načelnik ok« ra. Sve skupa traje 15 minuta. ruga banjalučkog i upravitelj sre« Sveštenstvo prati do vrata. ske ispostave. Voz polazi u 15.30 č. U 11.45 č. polazak Kralja Petra za Sarajevo. i Strosmajerovom ulicom do rimo« Derve'nta u 16.16 sati. Kratki kat. katedrale, gdje pred crkvom pozdravni govor predsjednika op« pozdravlja biskup sa sveštenstvom. štine. Javljaju su: vojni komandant Pri ulasku sviraju orgulje. Nj. Kr. i sreski načelnik. Polazak u 16.24 Visočanstvo staje s desne strane sati. oltara. Služba traje najviše 15 minu« D o b o j u 19 sati. Kratki pozdrav ta. Sveštenstvo prati do vrata. predsjednika opštine. Javljaju se U 12 č. polazak Ferhadijom u načelnik okruga tuzlanskog i upra« GazisHusrefbegovu džamiju. U dža« vitelj sreske ispostave. mijskoj avflji pozdravlja reiseubu« lema sa ulemom i predstavništvom NEDJELJA, 19. SEPTEMBRA. sabora. Iz džamije prate Ga do Polazak iz Doboja u 10 sati. vrata. Sve traje najviše 15 minuta. Maglaj u 10.58 sati. Kratak U 12.15 č. polazak Saračima, Baš« pozdrav predsjednika opštine. Jav« čaršijom i Aleksandrovom ulicom ljaju se: vojni komandant i sreski do hrama sefardičke bogoštovne načelnik. Polazak u 11.04 sati. općine. Pozdravlja nadrabin i po« Zavidović u 11. 56 sati. Kra« slije službe prati do vrata. Najviše tak pozdrav predsjednika opštine. traje 15 minuta. Javljaju se vojni komandant, na« U 12.30 povratak Aleksandrovom čelnik okruga travničkog i upravi« ulicom do zemaljske vlade. telj sreske ispostave. Polazak u U 13 č. intiman ručak. 12.02 sati. — Doručak u vozu. Voz Od 15.30 do 17 časova prijem ide smanjenom brzinom, da bi se deputacija i korporacija u Svečanoj svršio doručak do Žepča. dvorani zemaljske vlade. Ž e p č e u 12.26 sati. Kratak po« Primiče se: članovi Narodnog zdrav predsjednika opštine. Javlja« Predstavništva, srp.sprav. mitropo« ju se vojni komandant i sreski na« lit sa sveštenstvom i predstavnici« čelnik. Polazak u 12.33 sati. ma eparh, savjeta i crkv. škol. op« Zenica u 14.16 sati. Kratak štine, reis«ul«ulema sa ulemom i pozdrav predsjednika opštine. Jav« predstavnicima vakuf, mearif. sa« ljaju se vojni komandant i sreski bora. rim.«kat. biskup sa franjevač« načelnik. Polazak u 14.32 sati. kim provincijalom i redovnim sve« Visoko u 16.03 sati. Kratak štenstvom, nadrabin i predstavnici pozdrav predsjednika opštine. Jav« sefard, bogošt. opštine, evšng. žup« ljaju se: vojni komandant, načel« nik sa predstavnicima bogošt. op« nik okruga sarajevskog i načelnik ćine, nadrabin i predstavništvo aš= sreza. Polazak u 16.15 sati. kenaske bogošt. općine, šefovi od« Sarajevo (duhanska fabrika). jeljenia zemaljske vlade sa područ« Dolazak u 17.40. nim činovništvom do VI. razreda pod vodstvom predsjednika zemalj« U SARAJEVU. Doček: počasna četa sa mu« ske vlade, strani konzuli koji imaju zikom, predsjednik vlade i kratak eksekvaturu, gradsko zastupništvo pozdravni govor predsjednika op« pod vodstvom predsjednika opšti« ne, deputacije seljaka iz Bosne i štine, koji je na čelu opštinskog Hercegovine, trgovačka i obrtnička odbora (so i hljeb). Na dočeku: Ministri na ra« komora za Bosnu i Hercegovinu, spoloženju iz Bosne i Hercegovine, advokatska komora za Bosnu i Her« narodni poslanici, šefovi zemaljske ccgovinu, predstavnici sarajevskih društava. vlade i povjereništava, upravitelj U 20 č. svečani ručak, govor Nj. vrhovnog suda, načelnik sreza sara« jevskog, srpsko«pravoslavni mitro« Kr. Visočanstva i predsjednika ze« polit, reis«ul«ulema, rim. kat. biskup maljske vlade. i franjevački provincijal, nadrabin UTORAK, 21. SEPTEMBRA. sefardičko«bogoštovne općine, e« U 8.45 č. polazak ulicom Vojvode vang. župnik, nadrabin aškenaske bogoštovne općine, strani konzuli Putnika do ždrepčane. gdje Nj. Vi« koji imaju eksekvaturu, predsjed« sočanstvo i svita pojašu konje i na vojno vježbalište. Ostali od« nik trg. i obrtničke komore, pred« idu laže ranije. sjednik advokatske komore i sve U 9 časova revi i defile sarajev« ličnosti, što će ih predsjednik grad« skog garnizona. ske opštine naročito pozvati. Sa revije u 11 č. ulicom Vojvode PUT KROZ GRAD. Putnika u muzej, koga pokazuje Sa stanice: Mustajbegovom direktor i kustosi. ulicom. Obalom Vojvode Stepe U 11.30 ulicom Vojvode Putnika (Kej) do gradske vijećnice, Kočiće« do duhanske fabrike, koju pokažu« vom (Nova testa), Aleksandrovom je direktor. uh (Varoš) do rimo«kat. katedrale, Povratak u zemaljsku vladu ul. • zatim Strosmajerovom, kralja Petra Aleksandrovom, odakle u 13 č. A« i Aleksandrovom ulicom do zemalj« leksandrovopi i Kralja Petra ulicom ske vlade, gdje Njegovo Visočan« da Oficirskog Doma, gdje oficiri priređuju doručak. stvo ostaje. U 14.30 č. povratak u zemaljsku PRATNJA. U prvim kolima maršal dvora i vladu. U 20 č. intiman ručak. policijski direktor, fanfare i dio Poslije ručka odlazak u Oficirski garde, kola Nj. Kr. Visočanstva sa predsjednikom ministarskog savje« Dom na svečani bal. SRIJEDA, 22. SEPTEMBRA. ta, dio garde, kola sa najstarijim ministrom i predsjednikom zemalj« Vozom za Bos. Brod, gdje se sti« ske vlade, komandant.armije, pred« že do 19 č. Prelazak u voz i ručak sjednik opštine, svita Nj. Kr. Viso« u vozu. Doručak u 13 č. na putu čanstva, svi sa po jednim odgova« u vozu. rajućim licem iz zemaljske vlade. 23. septembra u 9 časova dolazak Intiman ručak bez govora u 21 sat. u Beograd. BAKLJADA. Detalji prilikom dočeka. U 22.30 časova bakljada građan« stva sa vojnom muzikom, koju Radni odbor za doček Regenta predvodi kroz varoš predsjednik poslao nam je ovaj detaljni raspo« opštine i pred zgradom vlade po« red za doček Regenta: ’ Na stanici (duhanska tvornica).' zdravlja Nj. Kr. Visočanstvo, na koji mu On odgovara. Sarajevska U kiosku i pred njim honoracije: pjevačka društva otpjevaće sve tri od kioska do slavoluka pred Mari« jinim Dvorom: Izaslanstva građan« himne, vojna muzika će svirati. stva i težaka iz Bosne i Hercegovi« PONEDJELJAK, 20. SEPTEMBRA ne i odbori sarajevskih korporacija. u 11 časova Aleksandrovom i Ko« Od slavoluka Mustajbegovom u« čiče vom ulicom do gradske vijećni« licom do Vrazove ulice: Korpora« ce. Ovdje kratko pozdravlja pred« tivne deputacije: Ruske izbjeglice iz okupiranih krajeva; Dobrovolj« ci; Pjevačka društva i Sportska dru« štva. Od Vrazove ulice Mustajbego« vom ulicom, Vojvode Stepe obalom do pred Magistrat: Građanski špa« lir bez razlike vjere i staleža. Na Obali Vojvode Stepe pred Magistratom: Muslimanke i žene drugih vjeroispovijesti (pristup mu« škarcima u ovaj prostor je zabra« njen). Od Magistrata, Kočićevom uli« com i Baščaršijom do Stare Srpske crkve: Težaci bez razlike vjere i spola. Od stare Srpske crkve Aleksan« drovom ulicom do Prednnareta: Trgovačka akademija. Ženska prc« parandija i Ženska stručna škola. Od Predimareta Aleksandrovom ulicom do rimo«katoličke crkve: Velika gimnazija. Pored katoličke crkve (Stara Pošta): Srednja škola i Zavod sv. Josipa. Od rimokatoličke crkve, Štros« majerovom ulicom i ulicom Kralja Petra do Nove srpske crkve: Veli« ka Realka. Od Srpske crkve Kralja Petra ulicom do gimnazije: Srpska ,Bogo» slovija; Provincijali bosanskih fra« njevaca; Šerijatska sudačka škola; Okružna medresa; Gazi Husref be« gova medresa i Trgovačka škola. Od gimnazije ulicom Kralja Pet« ra do Sulejmanove ulice: Viša dje« vojačka škola. Od Sulejmanove ulice, Kralja Petra ulicom i Aleksandrovom uli« com do slavoluka pred vladom: Sve djevojačke i dječačke osnovne ško« le i to: Zavod sv. Vinka, Zavod sv. Josipa, Zavod sv. Avgustina, Mek« tebi i sve gradske osnovne škole. Pred zgradom zemaljske vlade izmetu slavoluka: Članice svih go« spojinskih sarajevskih društava. Bilješke. Zaostali hak. Ministarski savjet dozvolio je u svrhu isplate preduj« niova za račun privremene rente i zaostalog haka iz 1918. godine vla« snicima zemlje u Bosnu i Hercego« vini ponovni kredit od 10 milijona dinara. Agrarna direkcija već je ot« počela potrebne predradnje tako da će se moći odmah čim stigne novac pristupiti~isplati ovih pre« dujmova. Bez komentara. Iz Ljubuškog pri« mismo jučer ovaj brzojav: Potpisa« ti odbor Jugoslavenske Musliman« ske Organizacije stavlja do znanja zemaljskoj vladi, da delegat ov« dašnjeg kotarskog ureda Hilmija Sadiković prigodom dočeka Njego« vog Visočanstva ni u kojem slu« čaju nije ovlašten da zastupa ma i jedno lice muslimanskog življa u o» vom kotaru, jer je uz ostali protiv« narodni rad tražio aneksiju Bosne Švabi. Ovakav brzojav smo danas opremili i zemaljskoj vladi. Moli« mo da ovo u »Pravdi« iznesete. — Kotarski odbor«. Agrarno pitanje u Francushoj. Pod naslovom »Le mćtayage dans les Landes« donio je pariški list' »JoumaLdes Dćbats« u svom 247. broju od 7. o. mj. članak, koji glasi: »U povodu agrarnih nemira, koji su se desili u landeskom departma« nu (okrugu) dobili smo. značajno pismo slijedećeg sadržaja: Opći ze« mljoradnički Savež izabrao je*ovaj okrug i to baš krajeve, u kojim se vodi agrikulturno, a ne šumsko go« spodarstvo, da u njima izazove i raspali* klasnu borbu. Mir, najljep« ši mir vladao je u ovim krajevima, te su odnosi između obrađivaoca (mćtayers) i vlasnika zemlje imali na sebi značaj prave familijarnosti; obrađivaoci (mćtayers) držali su i težačili istu pridržničku zemlju (la mćtairie) od nazad više generacija i može se navesti velik broj istih, čija familija nastava istu kuću a.na istoj zemlji još od vremena, koje prethodi revoluciji iz godine 1789. Ova stalnost, ova našljednost bi« le su od velike koristi za obradiva« oca (mćtayer) i valjani rad žena, staraca i dječaka za vrijeme rata stvorio je ovdje jaka gospodarstva; svaki obrađivaoc (mćtayer), ja to Број — Broj 199 velim bez iznimke, ima danas više novaca nego ga je ikad imao. I kad ispane prilika, da se prodaje jedna takova pridržnička zemlja, javi se čitava hrpa i gomila obrađivaoca (les mćtayers) da je kupe. Svi javni bilježnici mogu to po« svjedočiti. I gle! Opći zemljorad« nički savez izabrao je baš ovo vri« jeme, da uzbuni obrađivaoce (les mćtavers) proti vlasnicima zemalja. Jesu li životni uslovi landeskog ob« radivališta (le mćtayage), naročito onog u Chalos«sais«u teški i na lavovski način odmjereni? Evo tih uslova za skoro sve krajeve. Zar ne? riječ »mćtayor« potiče od sta« те francuske riječi »Moitayer« (fai« re par moitić = raditi na polovicu). U landeskom departmanu nije to tako, jer se je ovdje ta riječ izne« vjerila svojem etimološkom zna« čenju. Žitarice, pšenica, kukuruz i grah (to su glavni kalemi, jer se dobro isplaćuju) dijele se petina« ma: tri petine dobiva obrađivaoc (le metaver), a vlasnik zemlje s a« m o dvije petine. Samo se vino di« jeli napola, ali je vlasnik zemlje du« žan, da nosi sve troškove zasađiva« nja vinograda, troškove, koji su vrlo narasli uzrokom cijene lozovih kalema. Nego ima još dobra i boljeg: si« jeno se i otava, djetelina, stočna repa i ostala zelen za hajvan ne di« jele i obrađivaoc uzimlje rod tih plodina. Samo ako su livade previ« še prostrane, i to samo u nekim općinama, plaća obrađivaoc za to neznatni hak od 30 do 50 franaka na godinu. Obrađivaoc ima još pravo, da se sluzi ogrjevnim drve« tom iz gajeva, što okružuju polja, a ti su gajevi sama hrastovina. Osim toga ima obrađivaoc lijep vrto, či« ji sav rod njemu samom pripada računajući u to i grožđe od loznice (odrine), od kojega se često može da izgnječi jednu do dvije ili tri bačve od 300 litara. Kao malu od« štetu za vlasnika zemlje, dariva mu obrađivaoc neka podavanja u nara« vi: jednu šenku, jedan par gusaka, jednog purana, jednu tuku, te troje« četvero pilića. Treba uvažiti, da ob« rađivaoc podgoji velik broj peradi i da ono, što on daje vlasniku zem« lje, nije ni šesti dio peradi, koju on može prodati. Kad je hajvan vlasnikov, a to je vrlo rijetka iznimka, neki vlasnici dobivaju polovicu čiste koristi, što je hajvan baca. Neki opet drugi vlasnici uzimlju % (jednu četvrti« nu) čiste koristi od hajvana, kad ovaj nije njihov, nego vlasništvo samog obrađivaoca. To nije ništa pretjerano obzirom na tekst zako« na od godine 1889., ali u većem dije« lu krajeva obrađivaocu ostaje sva korist od hajvana, izuzev jednu % (osminu) čiste dobiti od prodatih svinja, što se mjestimice tu i ovdje mora da dade vlasniku zemlje. Čemu dakle ovaj revolucijonarni pokret? Taj je pokret po svoj pri« lici potaknut stoga, što je opći ze« mljoradnički savez, koji je politička i socijalistička organizacija, u na« kani, da sebi privuče obrađivaoce (les metayers) i da sa njima poveća redove svojih pristaša. Nemajući za tp nikakva staleškog zahtjeva od strane samih obrađivaoca (les metayers), koji bi iz njihova odno« šaja bio opravdan f mogućan, stao je iste uzbuđivati kazujući im, da su navedena podavanja jedna sra« motna uspomena prošlih vremena, i jedno ropsko služenje svojem gospodaru. Au istinu ta poda« vanja nijesu drugo nego modalitet djelidbe zemljišnog prihoda iz« među obrađivaoca i vlasnika zem« lje, modalitet tako koristan za ob« rađivaoca. Malo po malo opći je zemljorad« nički savez stavio' obrađivaocima u izgled opću eksproprijaciju zem« lje u njihovu korist; eto to je u is« tinu čarobna i primamljiva riječ i , svakom poznata tajna ove ag« rarne agitacije«. Pri završetku pisac se obara na ovu kampanju socijalista i traži da vlada učini svoju dužnost i zaštiti — tradicionalna prava vlasnika. Mi se za danas zadovoljavamo prenaša« •jem gornjeg članka, a kasnije će« mo Se na njeg opširnije osvrnuti. —....... ' ----------------—------ V 1 *' Muslimani Sjetite se „Gajreta". �K» Вро! 199 — Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA, Страна 3. iz zone A, a da se neće prije njih ili u isto vrijeme povući i talijansko vojništvo iz austrijskog područja U 91. broju »Pravde« iznijeli smo osudiše pravi zločinci. Mi konstati« u Koruškoj. Nadalje ima se povući Muslimani Sarajlije! Sjutra u 5" u jednom članku austrijski postu« ramo, da su se u ove dvije godine čitavo aktivno oruzništvo, koje ni« pak predstojnika Popovića s našim našeg samostalnog života pljačkaš« je rodom iz Koruške, te konačno sati poslije podne dolazi među nas izaslanikom, a danas donosimo slu« ke bande pojavljivale u krajevima da se imade obustaviti do plebisci« Namjesnik Prijestolonasljednik Nj. čaj osmerice. uglednih muslimana iz gdje nema ni jednog stanovnika ta vršenje nadzora nad Velikim po« Kralj. Visoćanstvo Aleksandar, bu« Cajniča. Na 4. o. mj. poduzeo je taj muslimana. Minstarstvo je raspisi« sjedima. Obzirom na to Zemaljska dući Kralj naše oslobođene domo« gospodin premetačinu kod gg. Ra« valo i ucjene na glave hajduka, pa Vlada je na izvanrednoj sjednfei vine. Da bude doček Nj. Kr. Viso« gib ef. Memiševića, predsjednika smo radoznali, ko je tamo uzrokom 15. o. mj. prije podne zaključila da čanstva što svečaniji i dostojniji Visokog Gosta, odredio je građan« našeg mjesnog odbora; Derviš ef. pljačke. Neće valjda muslimani biti dade svoju demisiju. Oko jadranskog pitanja. Iz Pa« ski odbor, da se cijelim putem, ko« Buturovića, šer. suca; Muhamed ef. vinovnici hajdučije oko Kragujev« Midžića, školskog upravitelja; Mu« ca i Čačka, te drugih mjesta u Srbi« riza javljaju: Giolitti je izjavio no« jim će prolaziti Nj. Visoćanstvo stajbega Batotića, Hasan ef. Foče, ji? Znaju li g. sreski i njegov pret« vinarima o jadranskom pitanju, da postavi špalir, u kojem će sudjelo« Ali ef. Čatića, Muhamed ef. Sabića, postavljeni, da se demoralizacija, Italifa želi da se dođe do sporazu« vati članovi sviju korporacija koje muderiza i Sulejman ef. Gorića. kao pošljedica rata, izražava goto« ma i kao pri sklapanju svih ugovora postoje u gradu Sarajevu. Između Pretraženi su im stanovi i provede« Vo u svim našim pokrajinama po« ona je gotova na pregovore i popu« ostalih sudjelovaće i vakufsko«me« na — premetačina žena, koju su o« najviše u razbojstvima i pljački? štanje. »-Journal des Debats« piše, arifski džematski medžlis pod vod« stvom džematskog predsjednika i bavile pravoslavne građanke. (Srbija, okolina Dalja, Makedonija, da su Millerand i Lloyd George riješeni, da neitervenišu u direktnim to na prostoru između Careve i Rezultat je te premetačine, da je Hercegovina, Crna Gora). naivni »upravnik« nasjeo denunci« 1 Čajnički predstojnik i njegovi pregovorima, koji će početi izme« Skenderpašine Ćuprije. Braćo muslimani! Iziđite svi iz jama svoje čaršije, što su skovane konfidenti nemaju pojma ko je u đu jugoslavenske i talijanske vlade. Opstrukcija u konstituanti one« svojih radnja i domova, svi, svi i u Milovićevu hotelu, koje je blago« bandi, što je upala u čajnički kotar, stari i mladi i dođite na određeno slovilo i jedno osvešteno lice. Na« dočim zna sigurno, da nije niko s mogućena. Iz Beograda javljaju: kon toga otišla su dvojica premeta« područja njegova kotara, a pogoto« Parlamentarni odbor raspravljao je mjesto, da iskažemo svoje duboko nih tražiti razjašnjenje i zadovolj« vo niko od muslimana. Političkoj o novom poslovniku za konstitu« poštovanje prema našem milom štinu po toj stvari. I šta reče gospo« vlasti je najlakše pomoću aparata, antu. Poslovnik je izrađen tako, da Kraljeviću, da iskažemo svoju žar« din sreski? Jednostavna izjava: »bi« koji joj je na raspoloženju, ustano« se omogući brzi rad, a onemogući ku privrženost prema Njemu, Nje« govu uzvišenom Ocu, da pokaže« li ste osumnjičeni, ali je sada sum« viti boravište svakog pripadnika opstrukcija. Antantina komisija otputovala u mo, da su muslimani vjerni građa« nja otklonjena«.... njezinog područja, pa i g. Popović Cjnički je kotar bio najsređeni« već sigurno zna, da se tu radi o u« Beograd. Iz Maribora javljaju: An» ni svoje Kraljevine i odani orivrže« ji od. svih pograničnih kotareva, ali padu razbojnika iz Crne Gore. Sto« tantini komesari za razgraničenje nici svoje narodne dinastije. Neka poslije onog komitskog upada iz« ga se za nedjela koja čine kršteni i otputovali su u Beograd, da se ta« se od fesa i saruka ne vidi ništa prostoru, neka se gleda, da neki fanatični ljudi denun« nekršteni Mehonići i Boškovići, ne mo predstave našoj centralnoj vla« drugodana uovom Sarajevu živi pretežan ciranjem građana muslimana hoće bi smjeli napastovati i odgovornim di, pa će biti više dana odsutni. Za« vidi, to se ove sedmice neće držati ni« broj muslimana. U 4 sata poslije da krivnju na silu podmetnu musli« činiti muslimani čajničkog kotara. jedna sjednica komisije za razgra« podne treba da bude svako na s r a« manima. Predstojnik i okružnik na« Pitamo nadležne: čime mogu o« mjestu. sijedaju ovim makinacijama, stoga pravdati sramni postupak čajnič« ničenje, ali će se zato intenzivno meMuslimani! Okitite cvijećem i za« istraga sliči onoj u Hercegovini, kog predstojnika i premetačinu naj« nastaviti rad tehničkog odsjeka. stavama svoje kuće i radnje kuda VANJSKI POLOŽAJ. gdje su muslimani zlostavljani i si« uglednije osmorice muslimana, me« Mala antanta. Poslije sastanka u će prolaziti Njeg. Visoćanstvo. Ijeni da priznaju tuđa nedjela kao đu kojima je jedan vjerski dosto« Svagdje treba izvjesiti samo naše svoja, dok napokon ne izađe na vi« janstveink i trojica državnih činov« Aix«les«Bainsu razgovaro je Take državne zastave. Jonescu sa Millerandom i Giolitti« djelo istina i dok se ne otkriše i ne nika? U ponedjeljak će Njeg. Visoćan« jem, u kojem im je obrazložio cilj i značaj Male Antante, o kojoj je stvo posjetiti Begovu džamiju. U rekao, da imade potpuno defenziv« 10 sati treba da *ispunj cijeli рто« ni značaj. Prema »Matinu« odgo« stor kroz Sarače, Terhadiju i ispred vorio je Millerand na pitanje, da Imareta, kuda će Nj. Visoč. proći. MJESNIM ODBORIMA. VELIKI ZBOR U CAZINU. li će podupirati takovu politiku, da Neka muallimi i hodže dovedu svu je sporazuman s njom. List javlja mektebsku djecu, koja će praviti Upozorujemo naše mjesne odbo« Povodom proslave ‘»dana naše selamluk na sofama Begove dža« re, da im je sada prva i glavna bri« organizacije u Cazinu održan je nadalje da je Millerand sporazu« mije. ga, da paze na sastav biračkih spis« veličanstven zbor, na kojem je sii« man s predlogom Jonescua, da se Braćo, osvjetlajmo obraz pred kova, koji prema propisu zakona o djelovalo preko 7.000 ljudi. Mi će« od vremena do vremena premjesti licem našeg Kraljevića! izboru nar. poslanika moraju biti mo se na taj zbor osvrnuti u kojem sjedište dunavske komisije, kako Hoće li Sarajevo1 gladovati? Sa dogotovljeni do 25. ovog mjeseca. od idućih brojeva, a danas donosi« -fto bi nitko bio zapostavljen. »Pe» Dan iza toga, t. j. 26. o. mj. moraju mo zaključak koji glasi: »Muslima« tit Parisien« piše, da je Take Jo« 15 protiv 10 glasova donešen je općine ove spiskove predati sudu ni grada i kotara Cazin, okupljeni nescu izjavio, da sve države, koje zaključak u plenarnoj sjednici grad« na potvrdu i kada ih on potvrdi, iz« na svom bajramskom zboru u Ca« sačinjavaju Malu Antantu stoje u skog vijeća ц srijedu dne lp. o. mj. iožiće se kod sviju općina, odnosno zinu nakon saslušanja govornika najboljim odnosima prema Au« da se ukine gradska aprovizacija u Sarajevu i da se pored prazne čar« striji. kot. ureda. Ovo će izloženje traja« usvajaju slijedeću Borbe Rusa i Poljaka traju. Iz šije 65.000 gradskih stanovnika pre« ti 8 dana. U ovom roku imade svak rezoluciju: Varšave javljaju: Izvještaj s fron« pusti sudbini i preko zime sami bri« pravo, da birački spisak pregleda, te od 14. o. mj.: Boljševičke čete nu kako da ?e prehrane. U debati prepiše, obznani i da ga štampa. 1 .) Najenergičnije protestiramo, kojima je uspjelo da prodru u oko« o daljnjem opstanku ili dokinuću Svako ima pravo da i za se i za dru« što vlada шзато .da nije udovoljila goga traži ispravak u spisku onoga, opravdanim zahtjevima naroda ovo« lici Rogatina, zaustavili smo na ri« aprovizacije drznuo se je »podpred« sjednik« gradske općine g. dr. Zist« što drži da je netačno ili manj« ga kotara, istaknutim u rezoluciji jeci Kvirzi. Na ostalim frontama Male Poljske vlada mir. Kod So« ler, da na temelju, posve krivih i kavo. To se mora dozvoliti. donešenoj na prošlom bajramskom kala naše su čete prešle Bug i u kr« neosnovanih tvrdnj a svali Ako opazite, da je neko u spisak zboru, nego je u našoj sredini za« na upravu gradske aprovi« unešen, a na to nema pravo, traži« držala čak i krivce krvoprolića u vavom boju zadale neprijatelju teš« krivnju zacije i njezine šefove činovnike i ke gubitke. te da se briše, a ako je neko ispuš« Peckoj. njih učini odgovornim za dosada« ten, onda treba tražiti, da se unese. 2 .) Narod se gnjuša nad životinj« nje neuspjelo poslovanje aproviza« Pazite, da u vašem području ne skim djelima izvršenim na našem čije, kao da on i njegovi drugovi bude ni jednog muslimana, koji na ženškinju od strane krstarećeg žan« iz predsjedništva i gradskog vijeća dan izbora navršuje 21. godinu, da darmerijskog voda u Vrnograču, Broj poslanika u konstituanti. nemaju narodu ništa za to odgova« ne bude uvršten u spisak. Bio čo« kojem je na čelu narednik Zateza« dosadašnjim podacima u rati. ban, bio makar ko mu drago, treba lo. Tražimo da se ova ostavština Prema će biti 429 poslanika. Jedino nas svečani momenat Re« da bude uvršten, jer je to njegovo austrijskog žandarskog sistema o« konstituanti će imati 157. Crna Gora 8, gentovog dolaska sprječava da od« najsvetije pravo, što ga imade je« davde makne, jer bi inače narod Srbija Hrvatska i Slavonija 95, Bačka i mah ne dadnemo tim nametnutim dan čovjek u državi. mogao doći u iskušenje, da preko« Baranja 25, Banat 20, Dalmacija nam Zistlerima što zaslužuju, nego Pošto je naš izborni red osnovan rači granice strpljenja.’ 21, Slovenija 40, a B o s n a i H e r« ćemo to učiniti u broju od četvrtka na tenjelju općeg prava glasa, to se 3 .) Pozivamo vladu, da ne naši« c e g o v i n a 63. Kako izborni za« i dokazati koliki su zločin činili na« ne uzima u obzir daje li ko porez, kon određuje, da na svaka 4 posla« namet«vijećnici u godini 1919. i ima li kuću, zemlju, je li zanačija jeda izvještajima svojih pojedinih nika u izbornom okrugu dolazi po ši 1920. u pitanju prehrane glavnog! ili trgovac ili je bogat ili siromah. oblasnih organa, koji po austrijskom jedan kvalifikovani, to će konsti« grada i Hercegovine, dok nasSvako, ko je navršio 21. godinu, pa sistemu iz ličnih motiva o cijelom tuanta imati najmanje 100 kvalifi« najzadBosne nijesu evo doveli nad pro<§ i vojnici, koji će na dan izbora biti ovom narodu i o vođama naroda kovanih poslanika. valiju, da stojimo pred katastrofom otpušteni, imaju pravo, da se u spi« ovoga kotara podnose lažna izvješ« Bosanski mandati. Državni je od« gladi preko zime. Pokazaćemo mi ća. — Oni idu za tim, da što više sak uvrste. bor donio zaključak o raspodjeli g. Zistleru šta znači navala na še« U idućem broju donijećemo o zabašure svoja činovnička nedjela mandata u B. i H. pa će pojedina fove (u ovom slučaja muslimane) ovome opširan izvadak zakona o iz« iz austrijskog vremena. Neka se okružja birati ovaj broj: banjaluč« ni krive ni dužne, za koje bi se borima, pa ponovno svrćemo paž« 'vlada jednom osvjedoči po nepri« ko okružje na 406.051 stanovnika htjeli da zaklonu pravi krivci iz stranim ljudima kako o lojalnosti nju naših mjesnih odbora i svib (od tog je muslimana 70.365) dobi« predsjedništva i v i j e ć a! <. članova organizacije, da dobro či« vođa tako i naroda ovoga kotara. va 13 mandata; bihaćko okružje na općine i to škandalozne navale taju naš izborni glasnik i da strogo 4 .) Tražimo da nam vlada otvori 229.588 (muslimana 90.906) dobiva predsjedništva i u javnoj sjedni« paze, da se sve tačno provodi kako •što više škola® da nam pošalje ko« 8 mandata; sarajevsko okružje na iz ci vijeća, gdje naši šefovi ne mogu. zakon propisuje. jeg učitelja muslimana. 299.075 žitelja (muslimana: 132.623) doći do izrazitog i slobodnog op» ' dobiva 10 mandata; Hercegovina na ravdanja, navale iz busije, na koju, sa nekoliko mrtvaca natrag., Sada 281.662 žitelja (muslimana: 63.666) se samo možemo zgražati! ondje vlada posvemašnji mir. dobiva 9 mandata; travničko okruž« Pravimo dakle iz ovog pitanje,: Stišan pokret u Hrvatskoj. Zad« je na 285.572 žitelja (muslimana kao i u opće iz naumljenog dokinu« nji seljački pokret, izazvan netak« 76.928) dobiva 9 mandata, a tuzlan« ća aprovizacije, o čemu ćemo već. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tičnošću vlasti utišan je posvema. sko okružje na 429.854 žitelja (mu« zauzeti svoje stanovište. Dotle upo« Protić protiv budžeta. Stojan Niodkuda nema glasa o novim ne« slimana 177.649) dobiva 14 man« zorujemo zemaljsku vladu, da do« data. bro promisli o pošljedicama doki« Protić je sudjelovao na pošljednjoj mirima. Dr. Trumbić -preuzeo poslove. nuća aprovizacije u našemu gradusjednici radikalnog kluba, te je ne« prije nego li bi potvrdila zaključak obično oštro istupio protiv oktroi« Zastupnik ministra inostranih dje« Odvjetnik gradskog vijeća, naročito sada, ka«' sanog budžeta. Protić traži za bus la dr. Momčilo Ninčić predao je da i »Konzorcija« likvidira i kada džet najmanje odobrenje financij« dužnosti dru Anti Trumbiću, mini« stru inostranih djela. ne ostaje u gradu više ni jedna in« skog odbora. stituacija, koja bi mogla regulisati Provala Madžara u Međumurje. Demisija slovenačke pokrajinske Madžarske su trupe na 13. o. mj. vlade. Ljubljanski dopisni ured ja« Otvorio je dne 15. septembra tržne cijene životnim namirnicama bacanjem robe na pijacu. ‘4 pokušale da provale u naše Među« vlja: Na sjednici održanoj 14.'ov. murje. Međutim su se namjerile na mj., zaključila je plebiscltna komi« 1920. svojti pisarnu u Mostaru, ' Privilegovana zemaljska banka za Gernica ul. 6. naše spremne čete i povratile su se šija da se naša vojska ппц povući Bosnu i -Herćgovinu obavješćuje o» Metoda ćajničhog predstojnica. Domaće vijesti. Iz naše organizacije. Izborni glasnih. PolitiJhi pregled. Dr.RadaSmoljan �Bro) 199 — Број * »PRAVDA — »ПРАВДА * Strana 4 Страна vijem sve svoje ostavljaše osta« va, da će ona kod njezine centrale u Sarajevu kao i kod njenih pod« ružnica pohranjene oblifiacije rat« nih i predratnih državnih zajmova bivše Austrougarske Monarhije, te Austrije i Ugarske sama predam ti, dati žigosati, odnosno prijaviti državnim oblastima, kako to zadnje naredbe ministra finansija propi« suju. Nu i pored toga su ostavljači obvezani prijaviti nadležnim po« reznim uredima svoj posjed gore pomenutih vrijednosnih papira uz napomenu, da se isti kod Privilego« vane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u pohrani nalaze. Proveli ste raspravu i izrekli od? luku preslušavši samo jednu stran« ku i to moga protivnika. Kada je sudski glasnik donio moju pozivni« cu radi ove stvari,-tada sam se ja na« lazio na liječenju u Kiseljaku, a moj poslovođa nije iste htjeo primiti, te ju je glasnik povratio, a ja nisam u opće ni znao kada je ročište od« ređeno, dok nijesam odluku primio. Kada sam odluku dobio, došao sam Vama u kancelariju da Vas upozo« rim na učinjenu pogrešku i neprav« du. Vi ste mi rekli nervoznim ges« tama i povišenim glasom, da st^ Vi odluku stvorili po svome ćejifu i svojoj uviđavnosti, te da ja sa mo« jom inteligencijom nisam u stanju Vas kritizirati. Ja," gospodine savjetniče, ne vi« dam u Vama nikakvog višeg bića, koje se nesmije kritizirati, a ne vje« rujem da ste nepogrešiv i nepriko« snoven, i ako se zamišljate, šta vi« še, evo Vam ja javno velim da ste neobjektivan i jedno« stran, pa ako je sa ovim Vaša nepogrešivost« povrijeđena, izvoli« te tražiti zadovoljštinu na koji ho» ćete način, ja Vam stojim na ras« polaganju. D. Vakuf, dne 7. septembra 1920. Edhem beg Miralem. MeljaL SUMORNE MISLI. Ako ne smjedoh doći na konferencija od 5. septembra kao političar, smijem sada kao ministar. U stvari je isto. Mase ne će shvatiti- da sad idem a sjeni vlasti i ja ća — makar 1 kao Stipanov alat - doživjeti po­ novni triamf u Sarajevu. Čik sada.. Turci i radikali! Svetozar Prlbićević. Bravo ministre! Da nije vlasti »ar bih ja nekad — makar i ad hoc — došao za podnačelnika? Da živi komesarijat! Dr. Ekrem Sahinović. Stan'te malo nezvane delije — Makar i od Foče i Banije — Izbori će mnogog otpuhnuti. Uredništvo „Trešeljka". Djevojčica, Oh ne g’juzel! Ja sam sasvim ozbiljan kan­ didat'. Crven fes (malo na hero), odijelo male poabano (kao u pravih mučenika), brada kesasta kao u 1 brak ima Bariću (od solufa do br­ kova ostrogana), pozdrav: temenna s tala, go­ vor: turski, jer „ne znam" srpski, zanimanje: špioniranje „Ј. M, O.“ i njenih iredentističkih saveznika Arnauta. Glasuj narode, samo nemoj upotrijebiti štapa! Ilija Boškić. *) PRIPOSLANO. Gosp. J. Stroblu, kotarskom sudcu u Bugojnu.. U stvari mojoj proti Stipe Đapića iz D. Vakufa radi pravljenja vrata na prijepornom putu, učiniliste jed« nu pogrešku odnosno pristranost, da je prava bruka za jednoga pravnoga savjetnika kao što ste Vi. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svpjih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Oglašujte u „Pravdi". Muslimanska Privredna Banka d. d. u Gražanici odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. Centralna drogerija Braća Šahinagić I koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za pouku u njemačk m jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka se izvole obratiti na administraciju »Pravde«. Rangon riže Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarlšte svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Narućbe se obavljaju brzo i točno. Ci;ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Novo otvorena radnja dobila je veću količinu ŠVELJA za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji«„Ptavde". vunenih i pamučnih fanela (zimskih košulja). Cijene umjerene. RIZ0 VRANIĆ, trgovina manufakturne I kolonijalne robe na malo i veliko. Sarajevo, Sarači ul. 31. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu I Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo.— I povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. (J tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 OOO dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari! nedioničari.uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije Izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpclja počlma 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice Ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači Ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih I uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavija se: na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke I poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimftske banke d- d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Nacdne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. đ. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, nj Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanid. Ravnateljstvo Muslimanske trgorађћв i obrtnice banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J..M. O. t4 Štamparija DanJel & A. Kajon, Sarajev«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d1c083c3a63b48513e6a5b9a74ba49c2.pdf 2212c0592e68def616f2c2d3d44a55e8 PDF Text Text -''^OVOM PLAĆENA. Pojedini broj Kl 50 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 95 (200) Sarajevo, utorak 21. septembra 1920. (6. muharrem 1339.) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. Svečani govor Regenta. — Posjeta u Begovoj Džamiji. Regentov govor. Na svečanom objedu, kojem su prisustvovali svi viši dostojanstven nici i predstavnici naroda. Regent je izrekao ovaj govor: Gospodol Bosna i Hercegovina su uvek bile drage zemlje srcu našega naroda. Odkada se za nas zna, mi braću iz ovih krajeva nismo delili od ostalih naših plemena. Kako bi moglo biti drugače? Nije li naš prvi pismeni spomenik narodnim slovom, koji se do sada sačuvan našao, delo srodni: ka Nemanjinog Kultna Bana. Zar bi se drugače moglo odbraniti počiva: nje Sv. Save u Mileševu? Nije li kralj Tvrtko želeo da produži poli: tiku i slavu Nemanjića, narodnu po: litiku, kad se je prilikom svog prvog krunisdbja za kralja, opet u Mile: ševu, pozvao na srodstvo sa njima? Nisu li Bosna i Hercegovina u isto vreme vezivale dva naša plemena Srbe i Hrvate, koji su se u ovim kra: jevima približili jedni drugima, na: ročito za vreme tuđinske azijatske vladavine, a već i pred ovom kad se Tvrtko 1390. proglasio i hrvatskim kraljem. Sam geografski položaj na: menio je međutim Bosni i Hercego: vini gotovo tragičnu sudbinu, jer su ove dve pokrajine i narod koji u njima živi,_ bili i suviše izloženi u: takmiči i šurevnjivosti Rima i Vi: zantije, Beča i Stambula, od čega su pretci vaši tako mnogo prepatili. Od kuda je došlo da su se društve: ne, ekonomske i verske prilike ov: de razvijale drugače nego po osta: lim našim zemljama i da su česti ne: redi onemogućili svaki napredak. Ali ni svi ti spoljni i tuđi, tako jaki, uticaji, nisu bili u stanju, odvojiti vaše pretke od glavnog stabla naše: ga naroda, te ih stoga vidimo, gdje se dva puta biju: na Kosovu s osta: lom braćom za narodnu nezavisnost, a već svima nam je u uspomeni, da je hercegovački ustanak od 1875. bio prvi moćni podstrek za narodno oslobođenje i ujedinjenje, i da mi njemu u velikoj meri imamo da zah: valimo, što se možemo u oslobode: nom Sarajevu, sastati oko ove trpe: ze, te zahvaliti Svevišnjemu, što nam je ovu sreću i čast dodelio, a zatim setiti se i junaka i mučenika za našu opštu stvar, koji živote svo» je prineše na oltar otadžbine zbra: timljeni u toj velikoj i plemenitoj misli bez obzira na to, da li se i ka» ko se krste, ili se klanjaju proroku. I u ovom trenutku Ja sam naročito srećan, što fam mogu doneti poz: drav Moga Uzvišenog Roditelja, Njegovog Veličanstva Petra I. Kra: 1ja Srba, Hrvata i Slovenaca, koji se, kao što svi znate, borio po krševima vašim i za vašu slobodu, onako isto kako su se borili za nju i vaši veli: kani Luka Vukalović, Don Ivan Mu: sić, Husein Kapetan i Ali paša Riz: vanbegović. Uz ovaj topao pozdrav, Kralj vam preko Mene šalje u isto vreme poruku da se čuvate među: sobnih razdora, koji su bili toliko pogibeljni vašim starijim pokolenji: ma i koji su ponajčešće bili ubaciva: ni među vas iz tuđine. Delo našeg ujedinjenja, gospodo i braćo, jedan je od najveličanstve: nijih uspeha velikog svetskog rata i to tim pre, što je ovaj otpočet sa potpuno protivnom namerom, pošto je, kao što znate, imao za zadaću, da nas komada i još većma podjar: mi. Ali, kao što je čitav ovaj stra: šan rat, tako je naše narodno ujedi: njenje praćeno uzastopce neizdrži: vim društvenim i ekonomskim tež: njama, o kojima i mi moramo vo: diti najozbiljnijeg računa. Ti neiz: bežni društveni i ekonomski preob: ražaji ne idu bez teškoća, a često i bez potresa, te zadaći njihovoga sređivanja mi svi moramo pristupiti, oslobođeni svih predrasuda i preda: ni jedino službi opštem dobru, tru: deći se da se pri tom ne ogrešimo ni o velike državne i narodne inte: rese, ni o osnovne pojmove i oseća: je o pravdi i pravici, tako duboko usađene u duši našeg naroda. Moja je želja, da se u ovom duhu izvode sve važnije reforme u našoj zemlji, a to je i u пагћегата Moje Vlade. To nam uostalom zapovedno nala: žu i neocenjive žrtve koje su podne: li svi saveznici, pa i naš narod u cilju što šire, što slobodnije i što pravednije narodne vladavine. Sa ovim mislima. Ja sam došao u vašu sredinu, te se koristim ovom srećnom prilikom da vam izrazim svoju želju, da bratski rame uz ra: me prionete svi na opštem zajednič: kom narodnom delu. Ako i idemo u razne hramove da se Bogu moli: mo, nas je sve rodila i na grudima svojim odgajila ista mati, šapćući nam miloštu, i pevajući nam pesmu uspavanku istim našim divnim je: zikom. Pod ovim čarobnim pod> nebljem, od koga na svetu nema lepšeg, mi svi zajednički živimo; pod njim treba da obrađujemo ovu dra: gu nam zemlju, koja je veliki hram naše zajedničke, teške ali slavne prošlosti i pouzdana nada naše sjaj: nije i lepše budućnosti. Zahvaljuju: ći besprimernim žrtvama našega naroda i naše junačke vojske, Bo: sanci i Hercegovci moći će od sad, na svojim domovima i u krugu svo: jih porodica raditi na podizanju svoga blagostanja, te više neće mo: rati napuštati svoju milu rođenu grudu. Ma da se i ovde kao i svugde u ozbiljna vremena, pred nas ističu velike teškoće, Ja živim u nadi, da ćemo i mi savladati, kao što smo već uspeli učiniti na drugim poljima i po drugim krajevima naše prostrane zajednčke otadžbine. Zato nam je pouzdano jemstvo u velikim podob: nostima naše braće iz Bosne i Her: cegovine udruženo sa uverenjem, da će svi umeti i hteti sa toplom usrd: nošću gledati otadžbinu i preko ku: beta, tornjeva i munareta, i da će im same molitve njihove pomoći, da njoj iskreno i predano posluže. U toj misli Ja upućujem zbratimlje: nim građanima svih vera ovih Bo: gom blagoslovenih nokrajina, Svoju Vladahčku zdravicu i pozivam ih da dignu svoje čaše za sreću i na: predak Bosne i Hercegovine. Poslije ovoga jezgrovitog i otadž: beničkog govora Kraljevića Namje: snika razleglo se je burno odobra: vanje a gardijska muzika na gale: riji intonirala je narodne himne. Govor predsjednika vlade. Predsjednik Zemaljske vlade g. Dr. Srškić pozdravio je Regenta U: jepim govorom, u kojem je istakao radost našeg naroda što je dočekao sretni čas, ostvarenje svojih zavjet: nih, stoljetnih misli. Spomenuo je tradicije koje vežu naš narod sa slavnom dinastijom, koja je bila i jeste vazda nosilac narodne ideje. »Narod Bosne i Hercegovine — rekao je — vezan je trajno i neraz« dvojno uz prejasni Dom Karađor: đevića, osjećajima sinovlje lubavi i nepokolebive odaničke vjernosti i odanosti, kao i dugom neizmjerne blagodarnosti i priznanja, o čemu se je Vaše Kraljevsko Visočanstvo u svakom gradu, svakom selu, sva: kom kutiću ove zemlje moglo uv: jeriti«. Naročito je naglasio, da će ovaj narod vazda biti najpouzdaniji os: Ion svoje omiljene narodne Dina: stije Karađorđevića, vazda gotov, da gine za Kralja i Otadžbinu i da ih brani od svakog bezumnog i pu: stolovnog pothvata, dolazio ma sa koje strane. Svoj govor završio je g. dr. Srš: kić riječima: »Neka živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I.! Neka živi Njegovo Kraljevsko Visočan: stvo Namjesnik Aleksandar! Živio! Gardijska muzika intonovala je uz burne poklike »Živio« narodne himne. Prisutni su ispili čašu u zdra: vije Njegovog Veličanstva Kralja Petra 1. i Njegovog Kraljevskog Vi: sočanstva Regenta Aleksandra. Poslije dinera prešlo se u salone, gdje se razgovaralo uz crnu kafu i cigarete. Nešto prije 24 sata raži: šli su se uzvanici, a Kraljević Na: mjesnik pošao je na počinak. Pred Begovom Džamijom, Jučer o podne prispio je Regent sa svojom pratnjom pred Begovu: džamiju. Pred vratima dočekao je Regenta presvjetli gospodin Reis: Ulema Džemaludin eff. Čaušević sa Mutevelijom Gazi Husrefbegova Vakufa g. Mutevelićem i drugim dostojanstevnicima. Gosp. Reis U: lema i muftija sarajevski g. Mag: lajlić pozdravili su Kraljevića, na: što ga je Reis uzeo ispod u ruke i uveo u harem džamije na naročito za to opredjeljeno mjesto. Sakup: Ijeno veliko mnoštvo naroda odu: ševljeno je klicalo. Tu je Reis oslovio Kraljevića o: vom dobrodošlicom: Vaše Kraljev: sko Visočanstvo! U ovom svečanom času prva mi je dužnost istaknuti da Muslimani Bosne i Hercegovi: ne imaju najiskreniju ljubav prema Vašem Kraljevskom Visočanstvu a i prepia cijelom Vladalačkom Do: mu Slavne Dinastije Karađorđevića. Ljubav prema domovini nalaže mi da naglasim da Muslimani u Bosni i Hercegovini žele da uzvišenoj o= sobi Vašeg Kraljevskog Visočan: stva vide izvor potpune jednakosti i ravnopravnosti. U to ime pozdrav: ljam Vaše Kraljevsko Visočanstvo i od srca kličem: »Dobro došao naš mili Kraljeviću, vijekove te sreća pratila sretno, sjajno dug niz godi: na živio!« Narod je oduševljeno prihvatio ovaj poklik i gromko se zaorilo: »Ži: vio!« Po tom je g. Reis sa Regentom ispod ruke ušao u džamiju, gdje su ga prisutni dočekali sa »Živio!« U džamiji bila je prostrta duga crve: na halija od vratijm do mihraba. Na lijevoj strani džamije bilo je na is: točnjački način pripravljeno mjesto za Regenta: na podiju skupocjenim ćilimima i tkivima okićeno prije: stolje. S desne strane stajale su najugled: niji muslimanski građani iz Sara: jeva i sa strane koji su došli da pri: sustvuju ovoj rijetkoj svečanosti. Odmah uz prijestolje stajali su mu: ftije i šerijatski suci. G. Reis uzveo je Regenta do treće stepenice pri: jestolja. Regent je stao držeći u jednoj ruci kapu, a drugu je podbo: čio na sablju. G. Reis po svom obi: čaju rastumačio je svrhu današnje dove. G. Reis proučio je na arap: skom jeziku dovu, u kojo se moli zaštita Allaha za Regenta i za sre: ću u svim Njegovim poduzećima. Time je svečanost bila dovršena i Njegovo Visočanstvo sa svojom svitom napustio je drevnu Gazi Husrefbegovu džamiju. Na polju ga je svijet opet dočekao sa burnim poklicima. Odavle je pohod otišao u sefardičko:jevrei<u sinagogu. �Strano 2 Стразз i Sarajevo, 20. septembra. Težak je temelj ovoj državi, on joj je glavni oslonac, ona na težaku sto­ ji« čujete iz usta svih naših političa­ ra. Svaki dan i u svim prilikama ču­ jete i čitate te riječi; svak se živ raz­ bacuje tim praznim frazama. No kada dođe do ostvarenja tih napirlitanih laskanja, onda se postupa sasvim druk­ čije, onda je seljak deveta rupa na svirali. Najlošiji primjer u tom pogle­ du pružio nam odbor za smještanje stranih gostiju prilikom sadanje na­ rodne svečanosti. Seljaci ne samo da nijesu dobili pristojnih stanova, nego su im na nekim mjestima falili čak i pokrivači. Prostriješe im nešto slame i Bog te veselio. Misle zar ljudi, da »gedžo« ne bi umijo leći u pristojnu postelju i da je pokrivač nuždan sa­ mo gospodi iz gradova. Čudnovato poimanje, i kad nas ovaj postupak ne bi srdio, mi bi smo ga zabilježili samo kao primjer naopakog shvaćanja. 0vako moramo proti tomu najodlučnije protestirati. Slično se je postupalo i sa prima­ njem seljačkih deputacija. Najprije se je htjelo da se pred Kraljevića uvede samo malen broj seoskih delegata, a kad je taj postupak naišao na oprav­ dane proteste zbubani su u salu svi članovi tih deputacija tako, da je već tehnički onemogućno ovoj jezgri na­ šeg naroda, da se otvoreno porazgovori sa svojim Kraljevićem o prilika­ ma u kojima živi, kamo li da se na­ rodu pruži prigoda, da iznese svoje tegobe i svoje želje. Dva tri uj du­ ri san a kratka pozdrava, zatim po­ vici živio i to je sve. Ovaku je para­ du pravio i čuveni Potemkin, nu to mu nimalo ne služi na čast: njegove se ujdurme spominju kao primjer ob­ manjivanja i niko se pametan ne po­ vodi za njegovim primjerom. Kod nas je vrlo u modi riječ »de­ mokracija« nu djela govore sasvim nešto drugo. Predstavnik jednog Ve­ ličanstva došao je drugom, pa je mje­ sto ceremonije trebalo pružiti priliku, da se ta dva veličanstva nesmetano porazgovore i upoznaju. To bi bilo demokratski, ovako smo doživjeli sa­ mo jednu praznu paradu, s kojom ne­ će biti zadovoljan ni narod ni njegov Kraljević. Manje parade, gospodo!... Pozdravi našeg novinstva. Povodom svečanog slavlja, koje slavi Sarajevo i cijela Bosna i Herce­ govina, gotovo sva naša štampa do­ nosi pozdravne članke, pa neće biti na odmet. ako prenesemo markant­ nije stavove iz tih pozdrava. Radikalska »Srpska Riječ« is­ kočila je, čini nam se, iz okvira svog programa. Ili možda tačno tumači taj program kad veli da je Bosna danas ponosna, jer je (ne znamo kojim ak­ tom) p r i s ajedi n j e n a Srbiji« i jer je Regent ostvario misao čitavih generacija i vekova — „ujedinjenje Srpstva i D u ša n o v o g carstva.« Zahvalni Srbi znaju šta si Ti i Tvoj narod prepatio dok si nam donio slo­ bodu, koju dve godine uživamo. Nisi se plašio najtežih muka, junački si pošao putem Golgote, dok Tvoje čelo nij^ovenčano lovorom Slave. Veliko Tvoje delo još nije završeno jer srp­ ski Skadar, hrvatska Rijeka i slovenačka .Gorica još stenju pod teškim jarmom robovanja i čekaju dan, kada će Tvoji orlovi da polete munjevitom brzinom u pomoć našoj zarobljenoj braći, koja Tebe čekaju da im doneseš slobodu zlatnu. U tome času si­ novi Bosne ponosno stupaće pod Tvoje slavom ovenčane barjake i паpraviće čudesa od junaštva. Zovi, zovi, samo zovil... Potomče Crnoga Đorđa i junački sine Petra Mrkonjića, koji se puškom borio za našu slo­ bodu, pobedniče, osloboditelju naš i Vojvodo nepobedive srpske armije — u ime Tvojih vernih Srba iz Bosne i Hercegovine, koji će biti najjači stub Tvog uzvišenog prestolja, mi Srbi triju vera pozdravljamo te u srcu srpske Bosne, uveravajući te i ovom prilikom o našoj nepokolebivoj vernosti i homogijalnosti Tebi i Tvom uzvišenom ocu, našem Kralju Petru I. , »Demokratski« organ »Glas Na­ reda«, koji bi Imao da dadne izražaja svom jugoslavenstvu, jer bi imao da govori ispred Srba i Hrvata, nekako je bojažljiv, nekako maglovit. Čudno zvuče strune nj^ove lire, nejasne su i riječi njegov“uvoda, koji glasi: .PRAVDA* — .ПРАВПА* »Njegov dolazak u Bosnu znači jedan istorijski datum. Bosna, mučena tolike vekove, podjarmljena od Turaka, zatim rastrzana od austro-madžarskih okupatora, imala je uvek u duši jedan san o oslobođenju i strpljivo je iščekivala čas kada će na njena vrata ući oslo­ bodilac da mu se preda jed­ nom za uvek. Datum Regentovog dolaska predstavlja taj radosni čas u koji će se i zvanično uspostaviti si­ lom prilika prekinute, veze s junačkom Srbijom i njenom slavnom dinastijom.« U nastavku veli dalje: »Radost s Njegovog dolaska je sasvim posebne vrste. I do sad su u Bosnu dolazili vladari, ali to su bili tuđinski vladari, kost druge kosti i krv druge krvi, uzurpatori narodnih prava i tirani. Ovaj što danas dolazi u našu sredinu, On je kost od naše kosti i krv od naše krvi, prvi narodni vladar, sav iznikao iz naroda i sav predan narodu. U toliko je naša radost veća, spontanija i svečanija. On ne dolazi kao nametnuti, nego kao dugo išče­ kivani. On ne dolazi samo što želi da vidi ovaj toliko namučeni narod, nego što je njegov sin koji razume Sve strune narodnih osećaja, koji živi s narodom u njegovim radostima kao i njegovim bolovima. Beli Orle, dugo iščekivani, Ti si čvrsta mišica narod­ na, Ti si sve njegovo najlepše i naj­ bolje i u Tebi je usredotočeno ono o čemu je narod snevao, umirući.« Interesantno je da ni ovaj, inače ratoborni borac za narodno jedinstvo nije ukazao farbe, pa se je i on kao i »Srp. Riječ« zadovoljio okvirom od crnih šara. Sigurno s toga što su izbori na pragu ... „Hrvatska Sloga«, glasilo hrv. tež. stranke«, napominjući iskreni do­ ček u Zagrebu i Ljubljani veli: To će isto uvjerenje Kraljević-regent steći i u Sarajevu, a daće mu ga čitav bo­ sanski i hercegovački narod uopće, a Hrvati napose. Hrvati u ovoj zemlji, kao god i njihova braća preko Save, vide u Kraljevića Aleksandra i idealnog čovjeka i idealni simbol. Čovjeka, iz čije se spoljašnosti izvija vjera, iskrenost i dobrota, koja iza­ zivlje harmonične korelate: povjerenje, poštovanje i ljubav. Simbol, koji uje­ dinjuje troimeni, a istokrvni narod, štono živi u raznim krajevima, u jednu vidljivu vitešku cjelinu. Pet stotina hiljada Hrvata katolika — četvrtina stanovništva ovih zemalja — radostno i poufano đarovaše svoja srca i povjepiše svoju sudbinu KraIjeviću-regentu Aleksandru, kao što radostno i poufano u Njega vjeruju i u Njega se nadaju. Oni u Njega vje­ ruju, jer znaju, da se baš Njemu ima zahvaliti državno ujedinjenje našeg troimenog naroda. A u Njega se na­ daju, jer s pouzdanjem očekuju, da će baš On — oslobodivši ih od tu­ đinskog gospodstva — pravedan i nepristran osloboditi ih također i od onih domaćih zala i isku­ šenja, štono su na putu jedinstvu i sreći jugoslavenskog naroda.« Glasilo hrv. pučke stranke »Jugo­ slavija* veli između ostalog: »U našoj državi traje još proces konsolidacije. Javljaju se još uvijek fragmentarni ljudi, koji ne mogu da budu jedna­ ko pravedni prema svim našim kra­ jevima. Ali jezgra je naroda zdrava. Jezgra je naroda sprema, da svu svoju ljubav, svu svoju moralnu i fizičku snagu stavi na raspolaganje onima, koji jednako velikom jugoslavenskom ljubavlju obuhvaćaju Srbe, Hrvate i Slovence. Koji će državu urediti tako, te nijedna pokrajima ne bude ni za­ postavljena i protežirana. Koji će već u početku shodnim zakonima onemo­ gućiti hegemoniju i centrifugalne tež­ nje. 1 socijalna konsolidacija naše dr­ žave bit će teška. Kod nas se također opaža težnja zastupnika velikog ka­ pitala, da se nametnu radnomu na­ rodu kao neki privilegovani plutokrat­ ski stalež. Ali naša je država demo­ kratska država. Jer ju je stvorila demokratska težnja oslonjena na nadčovječne napore našeg naroda. Kao što je narod oborio feudalne stupove društva, tako se s pouzdanjem okreće reprezentantu svoje snage očekujući od njega, da će se uvijek oslanjati na suverenu volju seljaštva i radništva, jer su oni krvlju svojih žila iskupili tu vlast i položili je u njegove ruke, jer je on član dinastije, koja je pri­ mila vlast voljom naroda — jer je on demokratsko koljeno. li tom znaku pozdravlja Te, svijetli Kraljeviću, jediostvena duša Tvog na­ roda, duša zemlje ove. Pozdravlja Te duša kršne Bosne, u kojoj se imaju riješiti temeljni problemi naše Jugo­ slavije. U toj zemljj će se dovršiti proces našeg ujedinjenja istom onda, kad prodre u sve slojeve živa svijest, da su Hrvati i Srbi doista jedan na­ rod, da imaju iste želje i iste interese. Bosna je razmeđa triju kultura, triju religija, čvorište naših narodnih aspi­ racija. Na njezinom će se teritoriju riješiti I problem naše jedinstvene kul­ ture, bez koje nema jedinstvenog na­ roda. »Nova Otadžbina«, organ sa­ veza dobrovoljaca za B. i H- u du­ gom članku slavi viteštvo Kraljevića, i ističe patnje što su ih dobrovoljci preturili »uz braću s one strane Dri­ ne i Save« pa nastavlja: „А ko od nas može izraziti ono zadovoljstvo i onu sreću, kad smo Te našli i na onome mestu, odakle smo se spre­ mali na teški put u porobljenu Otadž­ binu? Ko će shvatiti našu radost, što smo mi, Tvoji vojnici, danas u stanju videti Te opet u svojoj sredini, ali danas u drugim prilikama, u prilika­ ma koje smo s Tobom stvorili. No ove prilike’ još nisu onake, kakve si Ti i kakve'smo mi želeli i želimo. Još zemlja osim političke slobode, ne­ ma onih željenih uslova za napredak i razvoj, koji će je staviti među ostale napredne države. Mnogo još rana ima na našem državnom, nacionalnom i ekonomskom telu. Bes rata i destruk­ cije; apetiti proždirarja slabijih i neotpornijih, još vladaju- Evropom i sve­ tom. Još ima naše braće koji sad nisu osetili slast slobode, još ima ne­ prijatelja koje treba svladati i kojima treba pokazati našu volju da živimo. Još ima pitanja, koja nisu rešena, još ima golih i gladnih, porušenih i po­ tištenih, koji čekaju da budu nahranjeni, koji žele da budu pomilovani. Sve su ove dužnosti na Tebi, Kralje­ viću! Velike su one i teške, ali je ve­ lika i jaka vera naša, da ćeš Ti hteti, znati i moći dokrajčiti ono delo, koje je Tvoj otac sa našim očevima za­ počeo, a koje smo mi s tobom nasta­ vili*. „Izložba bijede«. Jedan Priječanin umeračio da dozna čiji su onoliki ćilimi u Kočićevoj (prije Nova teste) ulici. „Krasno iskićeno, divno, uređeno, govori svom pratiocu.« — Da, zaista divno. Vidi se da ovaj muslimanski svijet ima ukusa i veli­ ka smisla za antikne stvari. Pogledaj­ te, molim vas, na one bakrene tanju­ re, pa na one vaze i male tepihe. Sve je nekako privlačivo. — Eto vidite, umiješa se treći mi­ mohod, eto vidite njihovog sjaja, a opet se tuže na narodni režim i nije im. pravo, što im seljak ne da trećine i što hoće svoje begluke. — »E zbilja imate pravo*, zazinu Priječanin, nu ne može dovršiti jer se umiješa jedan iz mase. — Laže ti, gospodine, otpoče naš čovjek. Ovo nije od jogunluka iznešeno na pazar, niti je kakva izložba. Ovdje je ulica, što se kod vas rekne, za staretinare, a mi reknemo telali. Samo mi ne vičemo po ulici »Stare stvari«, već ovdje sjedimo 1 kupujemo od islamske sirotinje, pa prodajemo ovoj novoj gospodi da kiti duvarove. — Ali odakle sirotinji ovaka roba? — Hehe, gospodine! Mi imamo novu sirotinju, koja je do pre­ vrata dijelila i bila, prva, a sad pro­ daje i cvili, jer joj oteše i kmete i begluke, pa ni živjeti ni umrijeti. Ova je antika njihov djedovski amanet, ali je glad ćorava, a vlada gluha, pa se i to mora prodavati. • — Dosta mi je, zbogom gospodine ja više ne mogu da gledam ovu izožbu bijede reče Priječanin i ne po­ gledavši u svog nezvanog provodadžiju. Iznesosmo ovaj razgovor radi toga, što držimo da bi se g. ministar-predsjednik Vesnić trebao ozbiljno poza­ baviti ovom „izložbom bijede* i u njoj naći najbolji odgovor na svag­ danje laži „demokratske* štampe o toj božijoj nepravednosti „feudalskih* zahtijeva. Zavirite u tu izložbu, ras­ pitajte ko prodaje a ko kupuje u te­ Број — Broj 200 lalima, pa će vam biti jasno zašto se „Pravda* odupire Krizmanovom bolj­ ševizmu. Odgovor na učitBljshu rezoluciju. • Da poštena javnost i neobaviješteno S. H. S učiteljstvo ne bi bilo zavedeno rezolucijom, diktovanom od nekoliko tendeciozno zavedenih uči­ telja grada Sarajeva i njegove oko­ lice, usvojenom na njihovoj vanrednoj skupštini od 11./9. 1920. glede naumIjenog postavljanja apsolvenata Darulul-mualimina učiteljima narodnih osnovnih škola« odbor mualimskog udruženja smatra se pobuđenim izja­ viti, da se ta rezolucija osniva na skroz netačnim pretpostavkama: 1. Nije istina, da vlasti misle di­ rektno postavljati mualime apsolvente Darul-ul-mualimina, učiteljima narod­ nih osnovnih Škola, nego se oni mi­ sle u prvome redu za to zvanje usposobiti šestomjesečnim tečajem, a nakon toga postavljati ih po jednom §-u školskog zakona kraljevine Sr­ bije t. zv. »privremenim učiteljima« kako je to već u samom natječaju, objelodanjenom u službenim i drugim novinama izričito navedeno. 2. Odbor mualimskog udruženja se čudi, da sarajevsko učiteljstvo u tome aktu vidi atentat na njihove staleške i školske interese, kada se misli dati pravo učiteljskog naziva ljudima koji su svojom spremom, stečenom u Darul-ul-mualiminu ako ne više, ono bar ravni bivšem učiteljstvu srpskih komunalnih škola, koji su također sličnim tečajem ili čak samim hospitiranjem primljeni u status državnih učitelja, a da sarajevsko učiteljstvo taj akt nije smatralo „činom, koji je podoban da ponizi u javnosti ugled učiteljskog staleža*. 3. To isto učiteljstvo šutke je akceptiralo u svoj status i ratne matu­ rante, koji su i s dva razreda niže srednje škole kratkim tečajem ospo­ sobljeni za učitelje i koji su iz rata donijeli razne nastranosti, podobne da ih usade u mlada srca povjerene im mladeži a protive se u svoj stalež primiti ljude, koji su dobar dio svoga života proveli u nastavi r moralnom odgajanju svojih istovjernika, a kroz to svojim lijepim vladanjem nisu se nikada ogriješili o narodno jedinstvo, čime se ne može pohvaliti svaki, a naročito učiteljski stalež. 4. Sarajevsko učiteljstvo u svojoj sredini trpi ljude, koji su samo s os­ novnom školom osposobljeni za uči­ telje; a protive se primiti one, koji su, osim lijepe stručne spreme, mnogi još svoje ime ovjekovječili na polju lije­ pe, stručne i poučne književnosti, jer u tim ljudima vide »zapreku uređenja pravnog im položaja, koji bi naškodili ugledu narodnih osnovnih škola i os­ labili uspjeh njihovog prosvjetnog dje­ lovanja* (?!) 5. Sarajevsko učiteljstvo u svojoj rezoluciji „smatra za svoj prvi zada­ tak obranu prava učiteljskog staleža* koja ali ničim nisu niti ugrožena — mjesto da u prvom redu sipatra tak­ vom zadaćom uklanjati silni analfabe­ tizam našeg naroda, koji nas u kul­ turnom svijetu predstavlja kao — div­ ljake. Žalosno! To isto učiteljstvo, koje je poz­ vano, da u dječija srca usađuje klicu patriotizma: da je svaki Sovjek dužan svoje lične interese u svako doba žrt­ vovati, ako to zahtijeva opće dobro naroda; ono svojim djelom obratno dokazuje i ovakovom izjavom uvjera­ va nas, da mu je posve svejedno u kakvom se prosvjetnom stadiumu na­ lazi naš narod uopće, a muslimanski dio napose. Mjesto da pozdravi ovaki plemenit čin naših vlasti i raširenih ruku primi u svoje kolo nove suborioce protiv našeg najvišeg neprijatelja — našeg žalosnog analfabetizma; sa­ rajevsko učiteljstvo u tome vidi — ugrožene interese svoga staleža. Vrlo žalosnol Danas, kada su muslimani, koji su po nesreći svojoj najizostaliji dio jugoslavenskog naroda, osjetili potrebu škole više nego ikad, i kada im se ta potreba može prilično nado­ mjestiti ako se sadašnji nastavnici njihovih autonomnih zavoda pomoću tečaja osposobe za učitelje, te njihovi zavodi budu pretvoreni u narodne os­ novne škole, nalazi se ljudi, koji po­ kušavaju osujetiti to plemenito djelo �Spoj 200 — Broj i nadalje ostaviti taj dio naroda u ta­ mi neznanja ne predviđajući, da taj dio sačinjava nerastavni dio cjelokup­ nog jugoslavenskog naroda, koji bi kao takav u očima stranog i kulturnog svijeta bacao hrđavu sjenu i na dru­ ge svoje dijelove. Mualimi, kao članovi toga dijela osjećali su se pozvanim, da mu po­ mognu i da ga prosvjetno podiju te su radi toga tražili od vlasti, da im se omogući vršiti tu plemdnitu misi­ ju, a te su vlasti — imajući- u vidu dobrobit i blagostanje cjelokupnog na­ roda — rado izašle u susret njihovim željama. Što se tiče same njihove spreme, odbor mualimskog udruženja časti se izjaviti, da su to ljudi, koji su apsol­ virali Darul-ul-muallimin (muslimansku autonomnu preparandiju) koji je svo­ jim nastavnim planom ravan nižim srednjim školama i pokraj kojeg su još i pedagoški osposobljeni za vrše­ nje nastavničkog zvanja u musliman­ skim početnim školama te su mnogi u svome zvan;u stekli i takvu prak­ tičnu spremu, da bi se mogli i bez posebnog učiteljskog tečaja postav­ ljati učiteljima narodnih osnovnih ško­ la. — Istup sarajevskog učiteljstva, da im onemogući vršiti prosvjetnu misiju, daje povoda mualimskom udru­ ženju, da u tome vidt samo konfe­ sionalnu intolerantnost, što baca hrđa­ vu sjenu na narodne prosvjetitelje, koji su na prvome mjestu pozvani, da takvu intoleranciju među, našim narodom iskorjenjuju. Za odbor mualimskog udruženja: H. Hujdurović. Regenta doćeh. Kao što se je moglo naslutiti, Regentov dolazak u našu domovinu po­ budio je opće veselje i neoposivo odu­ ševljenje naroda bez razlike vjere i plemena. I staro i mlado i muško i žensko hiti da mu iskaže svoju ljubav i svoju privrženost. Nas veseli naro­ čito to, što se je ovim pohodom mu­ slimanskom dijelom našeg troimenog naroda pružila prilika, da pokaže ko­ liko su niske i koliko bezrazložne op­ tužbe izvjesne klike i njene štampe o tobožnjoj protudržavnosti i protudinast'čnosti tog u svakom pogledu i ispravnog dijela naroda. Laž je bila ručala, ali će večeru tražiti kod svoje majke u crnoj špilji. Regentov doček duž pruge i u glav­ nom gradu, pri kojem su muslimani sudjelovali u zamjernom broju, naši iskreni poklici Nosiocu ideje narod­ nog jedinstva dokumentovani isklju­ čivim ižvješivanjem državne zastave najbolji su dokaz da borba naše or­ ganizacije nije uperena proti dinastiji ili državi, već proti hrđavom uprav­ nom sistemu. Nek se poboljša taj si­ stem, odmah je nestalo povoda našoj oporbi, odmah će prestati žalbe i pro­ testi. Toliko imadosmo reći kao uvod, a sad ćemo da ukratko prikazemo pohod svog Regenta. Na beogradskoj stanici s koje je krenuo u subotu u 9.50 iskupili su se svi ministri, predsjeda ništvo Narodnog Predstavništva i brojni narodni poslanici, predstava nici državnog savjeta, oficirski i di« plomatski kor, više činovništvo i velika masa građanstva. U Regentovoj pratnji nalaze se ministar predsjednik Dr.Vesnić, mi« nistar Dr. Trifković, Pribićević i Dr. Kukovec, u zastupstvu ministra vojnog admiral Priča, te prvi adju« tant general Zečević. Putem kroz Hrvatsku Regent je pozdravljan vrlo srdačno. U Bos. Brodu. Pred Nasljednika Prestola izišao je do Broda komandant druge ar» mijske oblasti general Hadžić. Ne« pregledna masa svijeta pozdravila je burno Nasljednika Prestola, koji je zahvaljivao. Tu ga je pozdravio predsjednik brodske opštine Grga Potušek, a jedna djevojčica preda« la mu je kitu. U 14.45 krenuo je dvorski voz put Doboja. U Derventi, gdje se je na stanici iskupilo neko« liko hiljada težaka i građana bez razlike vjere, pozdravio je Kralje« vica Namjesnika predsjednik op« štine g. Šemsibefi Abdulahefcndić, „ПРАВДА* „PRAVDA, pjevačka družina otpjevala je sve svijet, koji je burno pozdravljao tri himne, a narod je frenetički kli« Njegovo Kraljevsko Visočanstvo. cao očito ganutom Kraljeviću Na« V Zenicu mjesniku. Jedan dirljiv momenat bio je kad je Kraljeviću Namjesni« je stigao dvorski voz u 14.16 čašo« ku predan istorijski barjak iz bune va. Jedan topovski metak oglasio popa Jovice Ilića od godine 1834., je ulazak dvorskog voza u stanicu. koji se kao vrijedna starina čuvao • Na samoj stanici bilo je preko 3000 u porodici Trifkovića u Prnjavoru. duša građana i težaka, a između že« Ijezničke ćuprije i kaznionice isku« Najoduševljeniji doček bio je pilo se mnogo muslimanskih žena. na stanici Kotorsko Kad je Regent izišao iz voza po« pred Dobojem. Jedna nepregledna zdravio Ga je predsjednik opštine masa težaka dočekala je otvorenom Osman ef. Mutampić, poslije čega i nevezanom radošću Kraljevića je Kraljevsko Visočanstvo upravi« Namjesnika, koji je izišao iz voza lo nekoliko pitanja na predsjedni« i ušao u narod, gdje je duže vreme« ka opštine. Hrvatsko pjevačko dru« razgovarao sa starcima i staricama, štvo »Zvečaj« otpjevalo je narodne koji su u ovoj rijetkoj radosti pla« himne, a gromke poklike iz hiljade kali. Kraljević Namjesnik razgova« grla popratio je jedan topovski me« rao je sa dobrovoljcima, interesu« tak. Po tom je srpsko pjevačko dru« jući se za njihov današnji položaj. štvo »Dečanski« otpjevalo narodne Kad se je dvorski voz krenuo, himne. Nakon što su vjerske pogla« narod je jurnuo za vozom i leteći viče predstavljene Kraljevskom Vi« uz voz u masama slao je oproštajne sočanstvu, upustio se Kraljević Na« oduševljene pozdrave svome Kra« mjesnik u razgovor s dobrovoljci« ma, a po tom je prošao kroz na« Ijeviću. koji ga je neprekidno aklami« Oko 19.30 prispio je dvorski voz rod, rao sa poklicima »Živio!« U 14.30 u Doboj. časova krenuo je voe dalje, što je Čitavu stanicu i ogroman prostor također oglasio jedan topovski me« oko nje prekrio je silan svijet iz tak. Doboja, Tešnja, Gračanice, a naro« čito iz Tuzle. Kad je voz stao pro« lamao se zrak od gromkih poklika iz nekoliko hiljada grla. Predsjed« Otac je Karađorđa Petrovića. Pe« nik dobojske opštine Mehmed Ha« tarPetrović, za koga nema po« džimujagić pozdravio je Kraljevića Namjesnika, a pjevačka družina in« dataka o godinama rođenja, a koji tonovala je sve tri narodne himne. je ubijen negdje oko 1787. Njegova Po tom se Kraljević Namjesnik u« supruga Marica umrla je oko 1800. Karađorđe je rođen 1762. u Vi« pustio u razgovor s narodom i o« stao pune tri četvrtine sata u srdač« ševci. Od 1804. do septembra 1813. nom razgovoru interesujući se za bio je vrhovni vođ srpskog naroda. opšte prilike srezova. Oko 20 sati Ubijen je u Radovalju kod Smeđe« servirana je u vozu večera, a zatim reva noću između 12. i 13. juna 1817. je Kraljević Namjesnik poslije таг« Njegova supruga Jelena, kći obor« govora s pratnjom pošao na poći« kneza Nikole Jovanovića iz Maslo« ševa umrla je 1842. u Beogradu. nak, koji je udešen u vozu. Njihova su djeca: kći Sava, Sara, U nedjelju se uputilo odaslanstvo predsjedništva dobojske opštine u Pola, Simka, Stamenka, Aleksa i A« dvorski voz, gdje je Kraljeviću pre« leksandar Karađorđević, koji je ro« dalo dar gradske opštine dobojske: đen u Topoli 29. sept. 1805., postao sliku dobojske tvrđave, koju je’ iz« knez Srbije i umro 3. maja 1885. u radio profesor tuzlanske gimnazije Tcmišvaru. Njegova supruga bila je Timšišin. Kraljević Namjesnik iz« Persida, kći vojvode Jevrema Ne« razio se vrlo pohvalno o ovom da« nadovića. Njihova su djeca: Alek« ru. Odaslanstvo zamolilo je Kralje« šija, koja je bila udata za srp. mini« vića, da ispuni želju naroda, koji strom i istoričarom Konstantinom se na ovaj svečani dan sakupio u Nikolajevićem, Kleopatra, koja se Doboju i da mu dade prilike dš ga vjenčala sa Milanom A. Petrovićem, vidi. Na najljubazniji način oda« srp. kapućehajom u Carigradu, A« zvao se Kraljević ovoj želji i stao lefcsa (umro 1841), Svetozar (umro sa svojom pratnjom na jednu uzvi« 1847), Jelena, koja se vjenčala sa sinu, kraj koje je narod svrstan u Đorđem Simićem, ministrom, An« povorku prošao kličući svom oslo« drija (umro 1864.), Jelisaveta (rođ. boditelju. Oko 10 sati krenuo je voz 1856.), Đorđe (rođ. 1856.), Arsen ro« uz oduševljene manifestacije iz do« đen 1859. u Temišvaru vjenčan u Kijevu sa Aurorom kneginjom San« bojske stanice. U Maglaj prispio je dvorski voz Donato. Knez Arsenov je sin Princ Pavle, u 10.47. Na stanici sakupili su se predstavnici vlasti i velik broj te« koji je rođen u Petrogradu 1896. žačkog naroda, koji je oduševljeno i Petar I., rođen 1844. u Beogradu, manifestovao svoju ljubav za ju« kralj Srbije od 2. jula 1903., kralj načkog Kraljevića. Tamburaški države Srba, Hrvata i Slovenaca od zbor odsvirao je sve tri himne. 1. decembra 1918. Supruga Zorka, Sreski i općinski načelnik pozdra« kći kralja (prije kneza) Nikole I. vili su Kraljevića Namjesnika, koji umrla je na Cetinju 1890. Djeca Nj. Vel.’Kralja Petra I. je« je izišao među narod i razgovarao se sa težacima i dobrovoljcima. U su velika kneginja Jelena, rođena na 10.56 nastavio ie dvorski voz uz Rijeci 1884., vjenčana za velikog oduševljeno klicanje sakupljenog kneza Jovana Konstantinovića«Ro« šanova, koga su boljševici ubili naroda svoj put. U 11.46 stigao je dvorski voz 1918. godine: Milena umrla na Ce« tinju 1887.; Kraljević Đorđe, rođen u stanici Zavidović, na Cetinju 1887., zahvalio se na koja je bila krcata svijetom, naro« prestolonasljedstvu 1909.; Andrija čito težačkim. Kraljevića Namjes« rođen i umro na Cetinju i Aleksan« nika pozdravio je okružni načelnik dar, rođen na Cetinju 7. decembra i predsjednik zavidovićke opštine. 1888., nasljednik prestolja od 27. Jedna djevojčica, Muslimanka, pre« marta 1909., regent od 1914, dala je Kraljeviću Namjesniku kitu cvijeća uz riječi: »Dobro nam do« šao mili Kraljeviću!« Kraljević se je upustio u razgovor s narodom Na proputovanju kroz Zagreb u naročito s dobrovoljcima, interesu« jući se za njihovo ekonomsko sta« subotu je ministar vanjskih pošlo« nje. U 12.2 krenuo je voz put Žep« va dr. Trumbić dao neke interesan« tne podatke o podjeli bivše austrij« ča uz veličanstvene manifestacije ske mornarice između nas i kralj. oduševljenog svijeta. Italije. Ovo je pitanje sada konač« U Žepče no riješeno na konfereniciji dra došao je dvorski voz oko 12.30 ve« Trumbića i talijanskog delegata ličanstveno dočekan ogromnim bro« Bartolinia, te je još samo potrebno, jem naroda. Školska djeca i milo« da taj sporazum, radi formalnosti, srdnice iz rimo«katoličkog samosta« potvrdi vrhovno savezničko vijeće. na otpjevale su himne. Kraljević Od sveukupne flote mi primamo Namjesnik izišao je na peron, gdje sve one brodove, kojima su vlasni« mu je predsjednik opštine Hadži ci naši ljudi, dok Talijani dobivaju Hasaga Ćatić izrekao dobrodošlicu. one brodove, kojima su vlasnici Tri djevojčice predale su Mu kitu Talijani iz bivše Austro«ugarske uz cvijeća. Regent je otišao među na« višak odštete za tonažu, koju je Ita« rod propitujući se za njegove ži» lija izgubila u ratu, a koja iznosi do votne prilike. Deset časaka iza to« 80.000 tona. Tonaža cjelokupne ga nastavio je dvorski voz put. flote koja bi se po ovom ključu i« Duž čitave pruge između Žepča mala podijeliti iznosi 650.000 tona, i Zenice iskupio se je silan težački a mi dobivamo u naše vlasništvo HodoslovIjB па в dinastije. Naša mornarica. Страна 3. 180.000 tona. Po razdiobi s obzirom na nacionalitet pripast će nama sli« jedgća parobrodarska društva: »O« ceana«, »Ungaro«Croata« (ova za obalnu i slobodnu plovidbu), nada« lje dubrovačko paroborodarsko društvo, Račić, Dalmacija, Austro« Croata i sva mala parobrodarska društva, koja su imala svoja sijela na Krku, te hrvatskoj i dalmatin« skoj obali. Od lađa bivše austro« ugarske ratne mornarice, koje su joj služile u razne prometne i teh« ničke svrhe, primamo brod »Cik« lop«, jedan veliki brod od 2000 to« na, nadalje jaht »Dalmacija« i dva najveća broda — cisterne od bivše austr. bojne flote, tender »Gigant« i tri broda koja su pripadala biv« šoj dalmatinskoj’ financijskoj obla« sti, a to su: »Dubrovnik«, »Split«, »Zadar«. Konačno će nam pripasti još i naš školski brod bakarske na« utike »Vila Velebita«.' Definitivna odluka reparacione komisije, koja će bez sumnje pot« vrditi ovaj naš sporazum, biće na« skoro donešena, a najkasnije za mjesec dana nakon ovog odobre« nja dignuće naši brodovi na svojim jarbolima našu državnu za« stavu i pod njom ploviti na Ja« dranu i izvan njega. Savezno s ti« me sve će se lađe registrovati u svim onim pristaništima, koja se nalaze pod jurisdikcijom naše dr« žave. Sva pak ona parobrodarska poduzeća kojima pripadaju lađe po ovom sporazumu moraju se regi« strovati kod-sudova u našoj zem« lji. Konačno administracije i direk« čije tih društava imadu biti u na« šoj državi. Velik je to korak naprijed, jer će kroz malo dana nekoliko stotina brodova ploviti sa našom državnom zastavom i od sviju vlasti biti tre« tirani kao l»đe naše države, a mi tako postati priznatom pomorskom državom. Ovim sporazumom po« stigli smo velike prednosti u kabo« taži, jer izim brodova bivšeg »Lloy« da«, koji je postao talijansko dru« štvo i prema tome pripao Italiji, te nekoliko brodova na zapadnoj oba« li Istre, sva ostala kabotaža pripala je našoj državi. Prema ovome mi postajemo državom koja raspela« že najvećom kabotažom na Ja« dranu. Iz naše organizacije. Naš mjesni odbor u Kupresu proslavio je »dan organizacije« na vr­ lo svečan način. Drugi dan KurbanBairama okupili su se svi članovi na­ še organizacije, te je ušljed prisutno­ sti svih naših pristaša proslava sasvim uspjela. Predsjednik mjesnog odbora g. Nuribeg Alajbegović pozdravio je prisutne, a zatim je tajnik g. Abas Mandžuka obrazlagao statut naše or­ ganizacije. Kad je blagajnik g. Naimaga Karaosmanovič izvijest^) o finansijskom stanju odbora, digao se je ugledni građanin g. Mustajbeg Bećirbegović i izjavio da su svi članovi organizacije potpuno odani vodstvu i potpuno zadovoljni s njegovim radom. Svi prisutni odobriše te riječi i izja­ više povjerenje vodstvu. Tom prilikom igrala se tombola, koja je našem listu donijela 500 kruna. Privilegovana zemaljska banka za B. i H. u Sarajevu javlja ovijem svo« jim klijentima, koji su od iste uzeli u najam Safedepozit pod klju« čevima, da izvole izvaditi iz tih do« lafa (pretinaca) sve svoje ratne i predratne zajmove bivše Austro«U» garske Monarhije, Austrije ili Ugar« ske, pa da te papire ako ih imaju, još u pravo vrijeme prijave odnosno da ih podnesu kompetent« nim vlastima na žigosanje. Za propuštene prijave banka ne preuzima ni u kojem slučaju odgovornost, pošto se ondosni do« lafi (pretinci) ne mogu otvoriti bez ključeva, koji se nalaze u pojedine stranke. Odvjetnik Dr.RadaSmoljan otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. 6. �Broj 200 — Број »PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 4 Страна Muslimani sjetite se ,,GAJRETA“! Natječaj. Rangon riže ŠVELJA Djevojčica, stalni sekretar i Trgovačkom udruženju za grad I Sarajevo potreban je za odmah vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za. pouku u njemačkom jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka Upitati u administraciji ' se izvole obratiti na administraciju „Pravde". »Pravde«. za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. PAP1RNICA preporučnje svoje bogato stovarište ф svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. ♦ Cijene umjerene. Novo otvorena radnja ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ i Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ♦ Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. dobila je veću količinu vunenih i pamučnih fanela (zimskih košulja). Cijene umjerene. Riza VHflHIĆ, trgovina manufahturnE i kotanijainE robe na malo i veliko. Sarajevo, Sarači ul. 31. Muslimanska trgosačka i obrtnička banka za Bosno i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000«— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva-puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.00©.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7» Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da. naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će 'se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanib i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (đ.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu'Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanshe trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranusvake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f1266d6c1686c494d98901df0536b27d.pdf fd9072f73b5885fe5545ac3e2e93b3a5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K150 ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 96 (201) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1«0, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE Štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 23. septembra 1920. (8. muharrem 1339.) Regentova oproštajna riječ, Pri ostavljanju Sarajeva odnosno Bosne i Hercegovine uputio je Re« gbnt, putem novinarske poklon« stvene deputacije ovu poruku: »Sa kakvim sam osećajima došao u Sarajevo, rekao sam sinoć u zdra« vici. Znao sam, da sam govorio iz srca svih, koji istinski vole ovu zem« Iju, kad sam istakao svoju želju, da svi bratski, rame uz rame,- prionu na zajedničkom narodnom delu. Odlazim iz Sarajeva očaran do« čekom. U ljubavi, kojom Me je na« rod, još od ulaska u Bosnu, tako o« bilno okružio, ja nalazim jemstva na našu budućnost, a posebice za budućnost Bosne i Hercegovine. Po drugi put sam već u glavnom Vašem gradu, ali još nisam mogao proći kroz zemlju. Želim da mi se ta prilika što pre ukaže. Poziv na glavnu skupštinu Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora« zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa« zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central« nog Odbora glede političkog dr« žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo« tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventuallja. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od« bori, da bezuslovno do 5. ok« t o b r a održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj J98.) polo« žiti račun o dosadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštini^ Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu« njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izVan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati- poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod« nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 2^0 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki-broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup« štiha vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. S a r a j e v o, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglailič. Koče li Sarajevo gladovati ? U 199. broju našega lista najavi« smo, kako je gradsko vijeće zaklju« čilo sa 15 protiv 10 glasova, da se dokine gradska aprovizacija i kako je u toj sjednici potpredsjednik g. dr. Zistler svalio krivnju za slab rad aprovizacije na njezine upravne činovnike. Iz ovoga napravismo pi» tanje, a čemu moramo reći svoju odlučnu riječ. ■ Kad je koncem godine 1918. po«' ч stavljen u sarajevsku općinu vladin komesarijat od više lica u mjesto jednog povjerenika do tada i ti se brzo razdijelili u odbore, najavio je aprovizacioni odbor odmah da preuzima svo rukovanje s a p r o vi z a c i j o n i m poslovi« , m a u s v o j e r u k e. I to nije bilo puko obećanje, jer su od tada u isti« r.u i išli svi poslovi aprovizacije pred odbor na pretres, naročito što se tiče nabavki i kupovanja te re« gulisanja plaća namještenika. A kad su u prvom semestru o. g. ti odbot« nici izgubili svaki interes za apro« vizaciju našega grada i prestali do« laziti u sjednice, odlučivao je pred« sjednik aprovizaciong odbora krat« kim putem, kad se sjednice nijesu mogle obdržavati, koja će se kada roba nabaviti i pošto se smije naba« viti kao i u drugim svim važnijim pitanjima, što se imade činiti. Osim toga su principijelna, a često i de» taljna pitanja iznošena pred grad« sko vijeće na pretres, što se sve može sa bezbroj primjera doka« zati. Iz ovoga proizlazi, da je gr, vije« će pridržalo sebi sva prava odluči« vanja u poslovima aprovizacije i da su upravi ureda bile potpuno vezane ruke. Nego su njoj ostajali na izvr« šavanje poslovi, koje je odbor već u smjernice postavljao, da ih samo promeće i dokončava. Pa i same kalkulacije robe, pošto se koja ima prodavati, odbor je često ispitivao i zaključivao. Ovo je najbolji dokaz, kako je samo gradsko vijeće u glavnom ru« kovalo sa aprovizacijom, a rukuje njom i dan danas, dok odlučuje o njezinnom dnevnom i daljnjem po« slovanju. Pridržavši sebi vijeće sva prava u poslovanju aprovizacije, razum« ljivo je po sebi, daje preuzelo na se i dužnostti proučavanja prilika ko« je proživljujemoi -i prema kbjim treba da se upravlja i način pošlo« vanja aprovizacije; preuzelo je da« kle na se i davanje inicijative. Ali unatoč toga, uredovna uprava nije nikad stajala previjenih šaka, neijo je baš ona u prvom rćdu stav« ljala odboru predloge za nabavke, za prehranu i opskrbu građanstva, davala često inicijativu i nosila te« žište posla na svojim plećima tim mučnije, što su joj bjle vezane ru« ke i — što joj se nijesu na« makla potrebna sredstva. Čija je bila zadaća, da namakne potrebna sredstva za poslovanja a« • provizacije? Svakako gradskog vi« jeca, koje je preuzelo čitavo ruko« vanje s aprovizacijom. Ovo je mo« glo da namakne sredstva za druge potrebe od mnogo manjeg zamaša« ja, nego li pitanje prehrane grada. I tu je prvi zločin nehaja prema gra« đanstvu, koji je sadanje gradsko vi« ječe počinilo! Jer, da je gradsko vi« banaka u godini 1919. isposlovalo samo po pola milijuna kruna kredi« ta za aprovizaciju i omogućilo da u« red taj kredit 'upotrebljuje pa po« trebi, Sarajevo bi bilo uvijek do« voljno' opskrbljeno hranom i t o t a« ko jeftinom, da nam pre« hrana ne bi zadavala nika« k v i h briga. Ali kad to nije uči« nilo,« nego prepustilo građanstvo, naročito siromašnije, dnevnom trgu i plaćanju skupih cijena, onda je po« činilo drugi zločin tim, što za ovo osiromašivanje građanstva nije po« vuklo konzekvencije i ustupilo svo« ja mjesta narodnim izabranicima, koji bi imali više smisla i ljubavi u pitanju grla svojih sugrađana. gl Treći zločin u pitanju prehrane počinilo je gradsko vijeće time, što je krivnjom potpredsjednika dra Vite Alkalaja prošle jeseni u svojoj plenarnoj sjednici odbilo predlog u« reda, da se kupi dvije stotine vago« na pšenice po -'jednu krunu i šezdeset helera na kilogram. G. dr. Alkalaj je kazao tom prili« kom, da ima jeftiniju ponudu, a pri« je 24 sata je očitovao da je nema pozitivno, ali nije odredio da se o« bavi kupnja po 1.60 K niti je zatra« žio bar saziv još jedne plenarne sjednice, da ova makar sličnu kup« nju zaključi, nego je aprovizaciju o« stavio na cjedilu. Brašno od ove partije pšenice moglo je građanstvo imatf po t r i k r u n e u aprovizaciji kroz svu godinu donove žetve, a ušljed ovog propusta gr. vijeća plaćalo ga je — kako svi zna« mo — prosječno po deset kruna. To znači da je sirotinja morala sa če« trnaest milijuna kruna ni kriva ni dužna da plati pogrešku svoga na« met«gradskog vijeća! Možda će se prigovoriti, da je tržište od nove go« dine bilo općenito skuplje. Nu to se Sarajeva ne bi ticalo, kad bi ono (do nove žetve zatvoreno za izvoz) imalo u aprovizaciji dovoljne zali« he, preko kojih ni jedan siromah ne bi bio upućen na tržište. Zločin je dakle tu i zanijekati se ne može! Četvrti zločin u prehrani počinilo je gradsko viječe, što je dokinulo gradsku mesaru, instituciju, koja o« sim slučaja krađe volova pri prevra« tu nije nikad bila na teretu grad« skoj aprovizaciji, a gradskoj općini uopće nikada! Ostavši čaršija bez bitnog ■ regulatora cijena mesu, koji izlaganjem robe reguliše čije« ne, penjala se iza dokinuća mesare u cijeni mesa qd deset postepeno na trideset kruna po kilogramu. Mogu« će, da po deset kruna ne bi ostalo meso ni uz gradsku mesaru, ali je sigurno, da pored nje ne bi ni vrlo skupo bilo, pa i tu tereti gradsko vijeće sva plaćana viša razlika u cijenama kao i na brašnu, koju su siromašni slojevi građanstva morali da snose od svoje i onako slabe za« rade. Peti zločin u prehrani počinilo je sadašnje gradsko vijeće, što je u godini 1919. dokinulo »narodnu (pučku) kuhinju« u kojoj su gradski siromasi i nemoćnici mogli da se prehranjuju uz cijenu od jedne kru« ne po obroku. Pa kpd bi bilo i dvi« je, pa i tri krune, to bi bilo još uvi« jek bolje, nego što je sirotinja tim dokinućem ostavljena na ulici i u« pućena na prehranu uz pet puta skuplje cijene po obroku! Istina, o« va je institucija teretila financije naše gr. aprovizacije, ali nije nikad teretila općinskih financija. Pa i a« Godina II. provizacione financije ako bi imala da tereti konačno, ne bi ih baš morala teretiti, jer bismo mi prvi bili, koji bi dragovoljno dozvolili da se taj deficit zaračuna u kalku« laciji druge robe na teret konzume« nata. Šesti zločin u prehrani počinilo je sadanje gradsko vijeće, što ove go« dine od jula do septembra, kroz pu» na dva mjeseca, nije htjelo uzeti u pretres predstavke aprovizacionog odbora i njegova ureda o daljnjem intenzivnijem poslovanju, reducira« nju ili dokinuću aprovizacije, koju je prouzrokovalo saopćenje mini« nistarstva ishrane, da se aproviza« čija može snabdjeti hranom u se« kvestriranim mlinovima u Bana« tu. Bačkoj i Baranji, U ovim mlinovima, dok stoje pod dr« žavnom sekvestracijom, zasigur« no bi se mogla aprovizacija jef« tino snabdjeti hranom, jeftinije ne« go igdje u našoj kraljevini, što nam potvrđuje i slučaj, koji čitasmo pred 20 dana u beogradskim listovima, da je iz njih dobila beogradska op« ćina hiljadu vagona brašna. Narav« no, da bi dobila i naša općina raz« mjeran dio, možda više nego li i Beograd, pošto leži u pasivnim kra« jevima prehrane i to uz povoljne kondicije, posredstvom države ta« ko, da se roba pri podizanju sukce« sivno plaća, a vrlo^Šerojatno i na« kon prodaje -trgovcima od utrška, dokle bi se imala smatrati u lom« bardu. Ah sve badava, kad su pre« ma namjeri predsjedništva o doki« nuću aprovizacije svezane ruke i odboru i :;redu za te velike zuključ« ke i kad su nakon promašena dva djeseca (jer se u pitanju sekvestri« ranih mlinova radilo o tomu: ko prije stigne) svi ti dobri izgledi pali u vodu! Sad je više isključeno, da se te povoljštine postignu i Saraje« vo će opet morati da kuburi sa pre« hranom i to strašno kuburi, a sve krivnjom svoga namebgradskoga vijeća! Sedmi zločin u prehrani grada Saraje.a činile je gradsko vijeće svojim zaključkom na 15. septem« bra ove godine, da se aprovizacija potpuno dokine, ne uzevši u obzir ni predloge odbornika g. Bogdano« vića i prof. Markoviča, da ostane bar za siromašne familije, koje ima« ju manje mjesečnog prihoda od dvi« je, tri odnosno četiri hiljade kruna. Tek malo zdravijeg pogleda u situ« aciju loših prehranbenih prilika u dolazećoj zimi diktovalo bi nemino« van zaključak za daljnji opstanak aprovizacije i namaknuće sredstava za njezin rad pošto po to! Ogrijev skup, hrana skupa, transportne pri« like mizerne, svi izgledi užasni za sirotinju u predstojećoj zimi, da nam se s njih hvata mrak pred oči« ma. Ukini im još i aprovizaciju, tu jedinu nadu, da će makar ona moći da dobavlja i izdaje hranu na vfi« jeme, a kao reorganizovana i ogri« jev, e onda je to zločin nehaja i ne« mara, koji se nikad oprostiti ne mo« že! I baš s toga, što se to ni pod ko« je žrtve ne smije izvršiti, pozivamo zemaljsku vladu, da taj ćoravi za« ključak općinskog vijeća smjesta poništi i da izađe našoj aproviza« čiji izdašnom pomoći u susret: da joj se potpuno osiguraju financijal« ni temelji, da joj se ide na ruku kod prevoza njezine Yobe prvenstveno odmah iza vojske, da joj priteče u pomoć kod novog prepisa pučan« stva u svrhe njezine reorganizacije, da joj zabranom izvoza osigurava dovoljne zalihe robe što treba za građanstvo, da joj kod susjednih pokrajinskih vlada ishodi brzo iz« ručivanje robe deklarirane pa nje« zinu adresu i t. d. — ukratko, da joj �Strana 2 Стоапа u svemu pomogne, što bi je čim prije osnažilo ii njezinom intenziv« nijem poslovanju. Ovim nijesmo iznijeli sve pogre« ške općinskog vijeća u pitanjima prehrane glavnog grada naše po« krajine. Ostala su još neriješena pi« tanja Kostić i Alkalaj«Stupareva šećera, pitanje šećera u komisiji sa bankama, kafe u komisiji sa trgov« cima, nabavke kafe i šećera iz ino« zemstva uz proviziju, koju je imao izvesti odbornik g. Makale i t. d. Ali, »mrtvoj se kobili ne zaviruje u zube« kaže naš narod, pa bi i mi nekako prešli preko svega što je već za leđima uz kratku presudu: loš je odbor, pa je loš i posao! Glavno je da nam se buduća pre« hrana osigura kako treba. A to tra« žimo i od vlade i od općine da bu« de, pa uz koje žrtve bilo da bilo! (Svršiće se.) Sarajevo, 22. septembra. Na adresu ministarskog savjeta imamo upraviti jednu primjedbu, za koju bismo htjeli da se dobro za« pamti -i da sć jednom za uvijek u« •čini kraj neupućenosti, koja bi se — ako se ponovi — mogla uzeti i kao neko zabadanje. Radi se o pasusu Regentovog govora: »da li se i kako se krste ili se klanjaju — proroku«. Mi ne ćemo da se na dugo upu« štamo u razlaganje apsolutnog i naj« čišćeg monoteizma naše religije i konstatiramo samo to, da Muhamed (a. s.) nije idol, kojem se može kla« njati, već Božiji Poslanik, a nipošto kakav prorok. Sramota je da i šu« ster ministar, a kamo li ministar« ski savjet, pokazuje ovako malo ra« zumijevanja o vjeri, koja je u našoj državi i priznata i ravnopravna s drugim konfesijama, a još je žalcs« nije, da je ovako nepoznavanje na« šio izražaja u jednom svečanom ak« tu, kao što je govor našeg Kralje« vića. Gornji pasus može samo izazvati negodovanje i mi kategorički tra« žimo da se on na zgodan način is« pravi, a u buduće da se ovaka deli« katna mjesta podvrgnu i cenzuri vjerskih oblastIPMi se ne damo ba« gatelisati, a kamo li da bismo pre« sli šutke preko očitih uvreda, na koje bi moglo upozoriti i dijete iz osnovne škole. Kog će onda vraga ministarstvo vera? Regentou doček. U nedjelju, dne 19. o. mj. doziv« jelo je Sarajevo neobično slavlje, jer je doživjelo čas posjete našeg Kraljevića Regenta Aleksandra. Već samim jutrom su oživjele sara« jevske ulice, koje su bile okićene za« stavama, ćilimimg,, slavolucima, cvijećem i zelenilom. Naročito je lijep izgled davala naša čaršija, ko» ja je bila iskićena sve samim jugo« slavenskim zastavama, ćilimima, narodnim vezivom i cvijećem, te je davala cjelovitu sliku, jednog pre« krasnog slavoluka. Pred duhanskom fabrikom. Najviše naroda sakupilo se pred duhan, fabrikom, na mjestu gdje se imao obaviti svečani doček Re« genta. Ljudi, koji su iz svih kraje« va pohrlili u Sarajevo, da se poklo« ne Kraljeviću Osloboditelju, nisu mogli propustiti priliku, da vide ka« ko će ga dočekati njegove Sarajli« je. Građanski redari, imali su naro« čito na ovom mjestu vrlo mnogo posla. Oko tri sata poslije podne bile su već sve korporacije na svom nije« stu, zaokruživši veliki prostor od kioska duž ograde duhanske tvor« niče do Marijinog dvora i tribina, koje su se počele puniti, jedna obi« teljima viših činovnika, a druga, mnogo veća, odaslanstvima teža« ka, koja su iz cijele pokrajine, na« ročito iz najbližih seoskih općina, u velikom broju pohrlili u Saraje« vo, da prisustvuju historičkom ča« su, kada Kraljević Osloboditelj do« laži u srce Bosne i Hercegovine. Pred čekaonicom lokalne željez« niče podignut je slikoviti kiosk, o« kićen zelenilom, a iznutra narodnim bojama. Iznad ulaza u kiosk postav« Ijen je narodni grb, a povrh njega vije se u zraku državna zastava. Oko tri sata počeli su u kiosk pridolaziti visoki dostojanstvenici svjetski i vjerski: .PRAVDA* — .ПРАВДА* Predsjednik Zemaljske Vlade g. dr. Milan Srškić s načelnicima: gg. Vidojem Mišovićem, dr. Milivojem Simićem. Sćepanom Grđićem, Mi« lanom piažekov.ćcm, dr. Urošem Kruljom, Perom Jankovićem, Vik« torom Pogačnikom, Pajom Zurov« ccm, delegatom ministra finansija dr. Dušanom Sijanom i predsjed« nikom senata Pajtonijem. Zatim ministri na raspoloženju gg. dr. Spa« ho, dr. Alaupović i Šefkija Glu« hić, te svi narodni poslanici koji se nalaze u Sarajevu. Engleski i čeho« slovački konzul, predsjednik opštin« skog odbora g. Aristotel Petrović sa potpredsjednicima i članovima odbora, Reis«ul«ulema sa članovima rijaseta i vakufsko«mearifskog sab. odbora, mitropoliti Zimohjić, Po« pović i Radonić; biskupi: Šarić, Mi« šić i Garić, nadrabini dr. Vesel i dr. Levi, te pastor Sefer. S desne strane postavio se je cjelokupni oficirski kor sa koman« dantom Bosanske Divizije g. pu» kovnikom Čedom Markovićem na čelu. U prvom redu bilo je i neko« liko viših ruskih oficira, među ko« jima i general Adamović, koman« dant ruskog kadetskog korpusa u Sarajevu. Dolazak dvorskog voza. Tačno u 5.30 s. došla je lokomo« tiva sa jednim vagonom — bijaše to avizo=voz. Tačno deset minuta iza toga vidjelo se gdje dolazi cvi« jećem i zastavama okićena lokđmo« tiva, a za njom vagon po vagon dvorskog voza. Jedan vojnik dao je signal — sve oči su se zasjale i voz sa Regentom na prozoru ušao je na mjesto dočeka. Gromki poklik: »Živio Regent Aleksandar!« zaorio je iz tisuća, tisuća grla. Vagon u i^jem je došao Regent bio je pun cvijeća. Muzika je intonirala sve tri himne, koje su saslušane mirno. Prvi pozdrav. Kraljević Namjesnik izišao je iz voza sa svojom pratnjom: mini« strom predsjednikom g. Drom Ves« ničem, ministrima Drom Trifkovi« ćem, Pribićevićem. Drom Kukov« cem i Ivicom Kovačevićem, te admi« ralom Pričom i generalom Hadži« ćem. Predsjednik Zemaljske vlade g. Dr. Srškić izrekao mu je dobro« došlicu. Kraljević je iza toga primio raporte komandanta Bosanske Di« vizije g. pukovnika Cede Markovi« ča i komandanta mjesta g. pukov« nika Stankovića. Pozdrav gradonačelnika. Po tom se povratio kiosku, gdje Mu je predsjednik gradske općine sarajevske izrekao ovaj pozdrav : »Vaše Kraljevsko Visočanstvo ! Dopustite da kao predsjednik op« ćine glavnog grada oslobođene Bo« sne i Hercegovine pozdravim Vaše Kraljevsko Visočanstvo i podnesem Vam po našem narodnom običaju hljeb i so i da Vam u ime blagodar« nog Sarajeva kliknem: Dobro nam došao Viteški sine Velikog našeg Kralja Oslobodioca, dobro nam do« šao junački Vojvodo nepobjedivih srpskih armija«. U kiosku predstavljeni su Kralje« viču prisutni dostojanstvenici, sko« jima se je na najljubazniji način rukovao. Međutim se dvorski voz yeć po« vratio na stanicu. Pred kiosk do« vezao se cvijećem okićeni šestero« preg, šest bjelaca vođena kočijaši« ma u bosanskom i narodnom odi« jelu. Pred šesteropregom jašio je banderij, četiri konjanika u skupo« cjenom, zlatom izvezenom bosan« skom odijelu, a iza kola još trojica. Neposredno iza njih stajao je još jedan eskadron gardijske konjice. U času kad je Regent izašao iz kioska, opet su zaorili urnebesni poklici oduševljenog naroda, koji je davao izražaja svojim simpati« jama prema mladom Kraljeviću i uzvišenom Kraljevskom Domu. To« povi sa žute Tabije zagrmjeli su, a muzika je po treći put intonirala himne. Sa ministrom predsjednikom Ve« snićem ušao je Kraljević Namjes« nik u kola, koja su čas prije djevoj« ke u bosanskoj narodnoj nošnji,— a bile su i dvije u lijepom češkom narodnom kostimu — obasule cvi« jećem. Kola su krenula, a pred si a« volukom pošao je i tamo smješteni eskadron gardijske konjice, koji je otvarao pohod. Kroz veličanstveni slavoluk pred Marijinim Dvorom ušao je Kra« Бро| — Broj 201 Molimo Vaše Kraljevsko Viso« Ijević Aleksandar u Sarajevo uz o» duševljeno i burno klicanje razdra« čanstvo, da blagoizvoli reći svome uzvišenom Gospodaru Ocu, da mu ganog naroda. je Sarajevo nepokolebivo, vjerno, Prolaz kroz grad. odano i blagodarno, i da će Ga vje« Neposredno za konjičkim eska« čno slaviti kao Svoga Osloboditelja. dronom išla su kola sa ministrom Sretni smo, da Vas možemo po« Drom Trifkovićem i predsjednikom zdraviti i kliknuti iz dna blagodat« vlade g. Drom Srškićem, iza ovih ne duše: kola sa prvim ađutantom, general« Da živi Njegovo Veličanstvo nim'ađutantom i dežurnim ordonan« Kralj Osloboditelj! som, a iza ovih u svakim kolima po Da živi Njegovo Kraljevsko Vi« jedan ministar sa jednim povjere« •sočanstvo Prestolonasljednik Re« nikom vlade, te po jedan član svite gent! sa jednom ličnošću iz Sarajeva. Da živi slavna Dinastija Kara« Duž cijelog puta, kao ogroman ' ubav vijenac, slegao se svijet u špa« đorđevića! prihvatili su klicanje, lir, koji je svuda održan. Na Kra« a Sakupljeni sa žute Tabije pala su tri hica. Ijevića Namjesnika osula se kiša Oduševljenje kao da nije htjelo je« cvijeća, a neprekidno klicanje uz pjati. Tek kada je Regent počeo go« mahanje maramama i zastavicama, voriti nastao je duboki muk, da se orilo se kao grmljavina. Sa žute onda dvostrukom silom opet po« tabije grmili su. topovi. • Vrlo je lijepo i dirljivo bilo vi« novi. U svom odgovoru rekao je Re« djeti duž puta školsku mladež na« gent, da je rado došao među svoje ročito u Aleksandrovoj »ulici iz za« Sarajlije, kojima nosi pozdrav svo« voda bijelih sestara. Stotine i sto« ga oca, Kralja Petra. Zahvaljuje se tine djece obučene u bijelo sa ju« Sarajlijama što su srdačno dočekali goslavenskim zastavama u rpci a njegovu vojsku, koja ih je oslobo« svrstane u uzornom redu pozdrav« dila od tuđina. Naročito je zahva« ljalo je visokim dj'ečjim grlima svog lan na srdačnom i impozantnom do« Kraljevića, a on im se smiješio i čeku. odzdravljao, gledajući u toj djeci Iza Regentovih riječi nije odu« buduće generacije, gledajući u njoj ševljenju bilo ni kraja ni konca. buduću uzdanicu domovine. Još dugo vremena stajao je svijet U dvoru. pred dvorom dajući oduška svojim simpatijama spram mladog Kralje« Kad je' Kraljevsko Visočanstvo stiglo pred dvor intonovala jc inu« vića. Regent se više puta pokaži« zika narodne himne, a postrojene vao na balkonu, zahvaljujući se nu čete odale su počast. Nepregledna ovacijama. Oko 10 sati prije podne započeo masa svijeta zaorila je »Živio!« Kraljević je ljubazno odzdravljao je pred zgradom Zemaljske Vlade na sve strane. Na ulaznim stepeni« gdje se nalazi Dvor Kraljevića Na« čama još je jedanput zahvalio, a mjesnika dolazak i svrstavanje gar« po tom je s pratnjom otišao u dijske konjice, koja je imala da su« dvor. No oduševljeni svijet nije se djeluje pri svečanom pohodu Kra« micao. Neprekidno klicanje nastav« Ijevića Namjesnika u Gradskoj Vi« Ijeno je još burnije. Kraljević Na« j’ećnici i bogomoljama. U 10.40 ušao mjesnih* tri puta se pojavio na bal« je Kraljević u šesteropreg pred ko« konu, a sa osmjehom zahvaljivao jem je kao i pri prvom pohodu jašio razdraganom općinstvu. Po tom se banderij u slikovitim bosanskim svijet počeo razilaziti, ponijevši- so« nošnjama. Po gradskim ulicama bom neizbrisive, silne impresije jed« gdje je imao Regent da prolazi svr« nog rijetkog, veličanstvenog do« stani su pojedini odredi gardijske pješadije i čete ovdašnjeg garnizo« čeka. na. Mnoštvo svijeta po ulicama o« Intimna večera. duševljeno je klicanjem pozdrav« ljalo Kraljevića Namjesnika koji Po dolasku Regentovom u dvor bila je intimna večera, kojoj je su« je u polakom vozu preko Aleksan« djelovalo 46 uzvanika i 2i članova drove i Kočićeve ulice otišao u , svite. Među uzvanicima bile su muf« Gradsku Vijećnicu. tije, visoko svećenstvo rimo«kato« U gradskoj vijećnici. ličko i srnsko«pravoslavno, mini« Čim se pojavio pred zgradom po« star Dr. Spalajković, viši, časnici, zdravilo ga je mnoštvo tamo sakup« nekoliko trgovaca, težaka itd. Ijenog svijeta burnim poklicima. Predsjednik grad, općino izišao mu Bakljada i iluminacija. ie u susre^pozdravivši ga ovim rije« Na večer bili su rasvijetljeni svi čima: Kraljevsko Visočanstvo! prozori i dućanski izlozi, a mostovi Sretni V^še smo, da Vas u našem domu su u konturama bili okićeni nebro« dočekasmo slobodni građani. jenim svjetiljkama. Pred gradskom Dobro nam kao došli!« U vestibilu do« vijećnicom svrstavala su se društva čekali su Regenta gradski odbor« i korporacije u impozantnu, nepre« • glednu povorku, koja je predvode« nici. Kraljević Namjesnik sa svojom na banderijem na konju i glazbom sa nebrojenim bakljama i lampijo« svitom i predstavnicima gradske op« štine otišao je preko ukusno deko« nima oko 9 sati krenula ulicama do risanih stuba u veliku dvoranu Regentovog dvora. Kada se Regent pojavio na bal« Gradske Vijećnice, koja je naroči« konu, zaorilo je iz nebrojeno grla to u tu svrhu preuređena. Kad je Regent ušao zaorilo je bur« oduševljeno klicanje. Pjevačka dru« štva intonovala su sve tri himne, no »Živio!« Predsjednik opštine predstavio je Kraljeviću Namjes« iza čega je predsjednik opštine g. niku pojedine članove radnog od« Petrović održao ovaj govor: bora s kojim se Kraljević vrlo Iju« Vaše Kraljevsko Visočanstvo! bazno rukovao. Pošao je po dvora« U istoriji gradi Sarajeva biće dva ni i dao si predstaviti više ugled« dana zapisana zlatnim slovima: 6. nih ličnosti te sa svakim pojedinim novembar 1918. kad nam stiže he« izmijenio nekoliko riječi rojska srpska vojska i današnji dan, Iza toga je otišao u srpsko«pravo« gdje nam Bog dade, da vidimo u slavnu i rimo«katoličku crkvu, se« punom Kraljćvskom sjaju Vaše ferdičku sinagogu i Begovu džamiju. Kraljevsko Visočanstvo, junačkog U 13 i po sati bio je u Dvorp sina našega JCralja Osloboditelja, doručak, lovorom okićenog vođu oslobodila« čkih ratova, potomka slavne narod« na kome je osim ministara i svite ne dinastije Karađorđevića, našeg bilo oko 60 uzvanika. Doručak je dičnog Prestolonasljedni« završen u 15 sati. Poklonstveni prijem. ka Regenta. Čekali smo pet vjekova na ovaj Zatim je Njegovo Kraljevsko veliki dan, čekali i Boga molili, evo Visočanstvo primalo audijencije. Bog sp smilova te ga dočekasmo. Najprije su bili primljeni na« Sreća se danas razlijeva glavnim rodni poslanici, po tom vjerski gradom Bosne i Hercegovine: Veli« predstavnei i predstavnici bogošto« ko i malo, svi smo tronuti od sve« vnih opština, opštinski sarajevski čanog uzbuđenja, kad ugledasmo odbor,-Trgovačka i obrtnička ko« Vaše Kraljevsko Visočanstvo! Mi mora i sliĆne korporacije. vidimo u Vama ostvarene naše na« Najimpozantniji bio je prijem rodne ideale, mi vidimo u Vama delegacija težaka iz cijele zemlje. glavni stup i simbol našeg jedin« Oko 1000 težaka iz cijele zemlje, stva, mi vidimo u Vama zalog naše svih plemena i vjera Ušlo je u veli« srećne i ponosne budućnosti. ku svečanu salu. Kad je maršal dvo-. Bog svemogući neka štiti Vaše ra objavio dolazak Njegovog Kra« Kraljevsko Visočanstvo na slavu Ijevskog Visočanstva, nastala je ti« naše mlade Kraljevine i na sreću šina. Kad se Kraljević Namjesnik Vašeg za navjek ujedinjenog troi« pojavio, zaorio se trokratni gromki menog naroda. »Živio!« �Бро| 201 — Broj Poslije težačkih delegacija prim« Ijene su delegacije gradova, prtd« stavnici svih sarajevskih društava kulturnih, prosvjetnih, dobrotvor« nih i drugih. Dvije Istranke, izbjeg« lice, u krasnoj nošnji svoga kraja predale su Kraljeviću Namjesniku lijepu umjetničku sliku. Ovaj pri« jem trajao je do 17.20. Prisutni su nekoliko puta burno aklamovali Njegovo Visočanstvo. Time je za« vršen poklonstveni prijem. Po završenom prijemu sjeo je Kraljević Namjesnik u auto i izve« zao se u okolinu. U 20 sati priređen je u dvoru gala«diner Učestvovali su osim ministara i svi« te gg. ministar Spalajković, pred« sjednik vlade dr. Srškić,' general Hadžić, ministar na raspoloženju Dr. Spaho, svi narodni poslanici, ničelnici zemaljske vlade, Reis«ul« ulema, članovi našeg vodstva gg. mufti' ef. Maglajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Karamehmedović, Alibeg Biš« ćetić, Osman Vilović i Hamidbeg Kurbegović. Kao predstavnik va« kufsko«mearifskog saborskog odbo« ra, bio je naš tajnik g. Ahmed Še« rić, zatim poglavice i predstav« nici drugih vjera, mnogobrojni te« žaci, predstavnici gradova i korpo« racija. (pršiće se.) Iz naše organizacije. SVIM KOTARSKIM ODBORIMA I PRISTAŠAMA! . I. Predsjednici kotarskih odbora, koji još ne udovoljiše III. taćkl po« živa od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) najozbiljnije* se upozoravaju da se ni jednog časa ne može odla« gati obračun o prihodu i rashodu. Isto se tako obzirom na pretvara« nje »Pravde« u dnevnik, te druge izdatke, s kojima je skopčan uspje« šan rad Radnog Odbora u ovo iz« borno doba, pozivaju predsjednici kot. odbora, da smjesta dostave svu raspoloživu gotovinu. Budući posebna korespondencija iziskuje i mnogo truda i suvišan tro« šak, bićemo prisiljeni, da odbore, koji ne udovolje ovom pozivu, putem lista pozovemo na vršenje dužnosti. To naročito vrijedi za od« bore, od kojih еуо mjesec dana ne dobismo nikakva izvještaja. Sadanje vrijeme ne trpi odlaga« nja, pa neka se niko ne ljuti, ako njegov nehaj priopćimo javnosti. II. Upozoruju se svi odbori i prista« še na § 14. Statuta naše organizaci« je, gdje je jasno odregjeno, da po« stavljanje kandidata za parlamenat i odluka o političkom držanju orga« nizacije spada jedino i samo u kompetenciju glavne skupštine, koju će sačinjavati delegati iz svih kotareva. Nadalje se upozoruju svi pododbori, da se ni s kim i ni u kojem slučaju ne upuš« taju u pregovore glede zajedničkog istupa kod izbora i da ne prave ni« kakvih kompromisa za postavljanje i izbor kandidata. . Osim toga se upozoruju svi istak« nutiji pojedinci, da za sebe ne pra« ve nikakav teren, dok se ne postave kandidati. Inače će morati posije« diče ustanova statuta sami sebi pri« pisati. Ova se poruka osobito stav« lja na srce svakom odboru i pristaši naše zajedničke stvari i nadamo se, da se u ovim predstojećim sudbo« nosnim historijskim političkim do« gođajima ni jedan pristaša J. M. O. ne će ogriješiti o stranačku discipli« nu, Eto za kratko vrijemb naše glavne skupštine, pa ćemo na istqj bratski bez obzira na ličnosti posta« viti kandidate, sporazumiti se o kompromisu i o svemu drugom što će služiti na dobrobit muslimana. Ko god pozove koji odbor na kako« ve pregovore nek ga uputi na cen« tralni odbor. Odvjetnik Dr.RadaSmoljan Otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. в. . »ПРАВДА* — .PRAVDA. Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. Piše: H. Hujdurović. IV. UČITELJSKI TFČAJ ZA MUALIME. selam, Sarajevo (uslovno i bez štiU svom prvom članku obećao sam pendije); 2. Mašić Izet, Sarajevo (bez da ću o ovoj temi opširno i potanko Stipendije); 3. Toromanović Mehmed pisati u namjeri, da time prikažem Tržac (Cazin); 4. Kurt Mehmed, Sa­ važnost tečaja za mualime i njegov rajevo, 5. Ajanović Derviš,Rogatica; 6. kulturni značaj po muslimanski dio Sulejmanović Ahmed, Velino Selo (Brč­ našega naroda. Ali pošto sam u ovaj ko); 7. Kozličić Husejn, Orašac (Bos. mah opterećen službenim poslom, a Petrovac); 8. Merdanović Selim, Kapredmet je take aktuelne naravi, da kanj-Doboj (Visoko), 9. Basara Musrtse ne da odgađati, prisiljen sam da fa, D. Vakuf (Bugojno); 10. Begić Absvoju namjeru ograniči samo na ono, dulah, Kakanj-Doboj (Visoko); 11. SuIjić Salih, Suha (Tuzla, uslovno); 12. što je najnužnije. Jedpa od najslavnijih zadaća, koju Alibegović Alija, D. Moštre (Visoko); je odbor mualimskog udruženja sta­ 13. Nović Salih, Ljubuški; 14. Hodžić vio sebi u dužnost, jest akcija za i Derviš, Jablanica (Konjic); 15. Ibrahiotvorenje učiteljskog tečaja za mua- mović Mehmed, Derventa; 16. Hotić lirtie. Poznavajući financijsko stanje j Salih, Duvno; 17. Fazlić Džemal, Seovakufsko-mearifske autonomne upra­ na (Tuzla); 18. Imamović Ramiz, Sa­ ve, da se mualimima s te strane ne rajevo (uslovno); 19. Salihović Nazif, može ništa pomoći, odbor je radio Jaruške, općina Turije (Tuzla, uslovsvim silama, da dođe do ostvarenja , no); 20. Babić Šemsuddin,Sokolović, ovoga tečaja, jer u njemu je jedino (Rogatica); 21. Husika Mehmed, Kavidio spas za mualime u materijalnom, kanj (Visoko); 22. Lemeš Alija, Bos. a veliku dobit za sve b.-h. muslimane I Petrovac; 23. Berbić Abdulah, Tuzla, 24. Bogunić Ibrahim, Brda (Rogatica), u prosvjetnom pogledu. ■ 25. Devedžić Hasib, Moranci (GračaNesređene prilike i razne političke । nica, uslovno), 29. Omerović Kasim, trzavice u našemu kraljevstvu bile su i Seona-Miričina (Tuzla,uslovno); ЗО.Миuzrokom, da do ostvorenja ovoga te­ lić Abdulah, Sarajevo; 31. Pašić Musčaja nije došlo prije, ali moramo biti Nevesinje; 32. Islamović Muhamed, zahvalni, da je i sad došlo do nje­ lija, Hadžići (Sarajevo); 33. Haračič Meh­ gova ostvarenja, kad pomislimo kakve med, Kakanj (Visoko), 34. Dreca Der­ su nam se sve zapreke stavljale, pa viš, Cvilna (Foča); 35. Jahić Mustafa, i u najzadnjem vremenu šta je sve Miljanovci (Zvornik,uslovno), 36. Jusufpokušano, da se on osujeti. begović Mehmed, Sutjeska (uslovno); Kako je već svima mualimima iz 37. Ibrekić Atif, Kozarac (Prijedor). Oni, službenog natječaja poznato, tečaj koji su još molili, a u ovom iskazu počima na 1. oktobra ove godine. U nisu navedeni, biće privatno obavije­ njega će se primiti samo 44 kandi­ šteni jesu ii primljeni. data i to 40 sa, a 4 bez vladine štiZa sve gornje kandidate danas će pendije, koja u svemu iznosi po 200 K na mjesec. Pošto je to na današnjim se spremiti certifikat za popust na skupim prilikama vrlo neznatna po­ željeznici te isti imadu po primitku moć, tražio sam od vakufsko-mearif- . toga odmah ovamo krenuti. U vlasti­ ske autonomne uprave, odnosno v. m. tom interesu neka svaki ponese, ako saborskog odbora, da i on u tu svrhu mu je to moguće, što više životnih materijalno nešto doprinese. I ako je namirnica, a s tim zajedno postelju i financijsko staoje vakufske uprave u pokrivač, jer se to pored najbolje vo­ poznatom lošem stanju, saborski je lje i nastojanja nije imalo odakle pri­ odbor u granicama mogućnosti naj- baviti. Oni pak kandidati, koji svojo; mol­ pripravnije izašao u susret mojoj mol­ bi. Po tom se zaključku svima mua­ bi nisu priložili dokumente, primljeni limima, koji su primljeni u tečaj, a su u tečaj uslovno, t j. ako dopri­ nalaze se u mualimskoj službi, ostav­ nesu dotične dokumente, te radi toga lja njihova potpuna plaća i u spo­ neka se ti kandidati u vlastitom inte­ razumu sa ulema medžlisom, podje­ resu za to pobrinu. Ujedno se dodaje, ljuje im. se šestomjesečni dopust, kroz da će svi oni kandidati, koji - nisu koje će.ih vrijeme u mektebu zastu­ pregledani po zvaničnom liječniku, đa pati II. odnosno IIL mualimi; a gdje su ne samo tjelesno zdravi, nego i za takvih nema, onda posebni supstituti, učiteljsko zvanje sposobni — biti podkojima će se doznačiti primjereni ho­ vržeiji novoj pregledbi te se radi toga norar. Dozvolom istog saborskog od­ upozoruju na ovu okolnost: nije do­ bora,, tečaj će se obdržavati u prosto­ voljno, da je kandidat samo zdrav, rijama G. Husrevbegove m.-ibtidaije, nego mora biti i bez ikakve tjelesne a kandidati će biti ukonačeni u nje­ mane; t'. j. ne smije biti sakat u ruku govim medresama, gdje će imati svoju ili nogu, slijep ili previše kratkovidan, posebnu kuhinju, u koiu je svrhu sa­ gluh, grbav ili da imade takvu tje­ borski odbor poklonio svu zalihu hra­ lesnu manu, koja bi izazivala smijeh ne i ogrjevnog materijala, koji je pre­ među djecom4 jer će svi takvi kandi­ ostao od bivšeg Dar-ul-mualimina, te dati bezobzirno biti povraćeni natrag. ujedno obećao, da će čak i eventualni Oni pak mualimi, kojima neće biti deficit te kuhinje podmirivati iz va­ suđeno, da ovaj tečaj polaze neka se kufskih sredstava. tješe, jer po svoj prilici ovaj tečaj U tečaj su dosad primljeni slije­ neće ^iti jedini. deći kandidati: 1. Jelečković Abdu- Muslimani I Brinite se da budete upisani u birač* ke spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost. Izborni glasnik. - Izborni zabon za Konstituantu. KAKO ĆE SE BIRATI? Biranje poslanika ne će se vršiti razdijeljeno na pojedine vjere, kao što se je prije biralo kod nas u B. i H., već će pripadnici svih vjera bi« rati zajedno. Isto se tako ne će birati pojedini zastupnici, već se ima glasati za koju od listi. Što će ih istaknuti pojedine političke stran« ke. U Bosni i Hercegovini birače pojedina okružja svako za sebe i to: banjalučko okružje 13 posla« nika, bihaćko 8, sarajevsko 10, mos« tarsko 9, travničko 9, a tuzlansko 14 zastupnika. Tako će biti i u Sandža« ku i u Makedoniji s tim izuzetkom, da će okruži prijepoljski, plevaljski, bjelopoljski i beranski sačinjavati jedan izborni okrug, a tako isto će se spojiti okruži zvečanski i raški. Crna Gora u starim granicama sa« činjava jedan izborni okrug. Gra« dani i seljaci biraju zajedno, a ne odijeljeno kao do' sad u B. i H. (5 4.) U pojedinim kotarevima biće više birališta, pri čemu će se postu« pati tako, da se na svakih 800 bira« ča odredi posebno biralište. Koliko će manjih općina glasati zajedno, na koliko će se birališta razdijeliti veći gradovi i gdje će biti pojedina birališta — odrediće državni odbor i ta će se njegova odredba slpžbe« no objaviti. Taj ć§ odbor odrediti i ko će biti predsjednik izbornog odbora (§ 8.). Broj zastupnika, koji otpada na pojedina okružja odregjen je prema popisu nufusa od god. 1910. i to ta« ko. da na svakih 30.000 stanovnika dogje jedan mandat. Ako višak sta« ■ novnika bude veći od 17.000, onda Страна 3. se na taj višak bira još po jedan poslanik (§ 5.). Ko može birati, a ko ne može? Pravo biranja ima svaki muška« rac, kojr je do početka sastavljanja biračkih spiskova navršio 21 g o« dinu i u tom času bio državljanin naše kraljevine. Državljanima se smatraju svi, koji su do 1. decem« bra 1918. bili državljani Srbije i Cr« ne Gore ili imali državljanstvo u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, ili imali domovinsko pravo (zavičaj« nost) u kojoj općini ili dijelu opći« ne drugih jugosl. zemalja, koje su pripale u vlast naše kraljevine. Ko« načno se državljanima smatraju svi Slaveni po rodu i jeziku, koji su se do početka sastavljanja biračkih spiskova stalno nastanili u kojoj općini kraljevine SHS. Stanovnici kraljevine SHS iz«, van Srbije i Crne Gpre, ko« ji po mirovnom ugovoru sa Nje« mačkom, Austrijom i Madžarskom imaju pravo opcije za svoje nacio« nalne države, kao i oni koji su se iselili iz Južne Srbije prije no« vembra. 1915., a dotle bijahu turski podanici — nemaju izbornog prava za konstituantu. (§ 9.) Isto tako nemaju prava glasanja oficiri aktivni i izvan službe, te voj« nici pod zastavom (aktivni). U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni oficiri i civilni činovnici voj. struke. (§ 10.) Nadalje ne mogu birati: 1. koji su” osuđeni radi kakvog zločina, u koliko se ne radi o političkom zločinu, učinjenom do obrazovanja kraljevine SHS, dok traju s osudom skopčane posije« diče: 2. koji su osuđeni radi prestu« p a ili prekršaja, učinjenog iz koristoljublja (krađa, pronevjere« nje, prevara, lihva) ili inače neča« snih djela (prosjačenje, vagabunda« ža, svodstvo), dok ne prođu tri go« dine nakon izdržane ili zastarjele kazne. U krajevima Srbije i Crne Gore ne mogu birati: 1. koji su osuđeni na robiju, dok se ne povrate u pra« va; 2. koji su osuđeni za prestup na gubitak građanske časti za vrijeme dok traje ta kazna; 3. koji su sudskom presudom o« suđeni, što su zloupotrebljavali svo« je vlasti, ili silom ili prijetnjom, ili poklonom, ili obećanjem poklona, radili da budu izabrani oni ili da ko drugi bude ili ne bude izabran za narodnog poslanika; 4. koji su sudskom presudom o« suđeni što su primili poklon, da bi« rački glas dadu ili da se od biračkog glasa uzdrže. Ni u jednom dijelu naše kraljevi« ne nemaju prava da biraju posla« nike: 1. koji se nalaze na izdržava« nju sudske kazne i oni koji su u ro« bijašnici (zavodima sa prinudnim radom); 2. koji su pod stečajem (iflas); 3. koji su pod starateljstvom (o« činskoj vlasti, tutorstvom i kura« teli); 4. koji su bež dopuštenja vlade stupili u službu strane države i 5. koji su siidskom presudom o« suđeni, što kao pristalice neprizna« tih vjera nisu vršili svoje građanske * i vojne dužnosti. (§ 11.) (Nastaviće se). Domate »ijesti. Odlazak Regenta. Mnogo prije 7 sati počele su se sarajevske ulice puniti svijetom, kojeg je osobito mnogo bilo pred zgradom zemaljske vlade. U 7 sati navijestili su topovi sa žute tabije odlazak Kraljevićev. Oko 8 sati izišao je Kraljević sa svojom svitom iz zgrade i rukovao se sa dostojanstvenicima, koji su se tamo nalazili. Narod je burno klicao. Tom prilikom je Kraljević nagradio svojim priznanjem direk« tora policije g. I.jeskovca radi u« zornog reda, koji je Vladao u gradu prilikom Njegovog boravka. U pr« vi automobil sjeo je Kraljević sa predsjednikom viade g. Drom Srš« kićem, a u ostale automobile posje« dala je pratnja. Gdje god je Regent’ prolazio, svugdje ga je veliko rano« štvo naroda pozdravljalo klicanjem. Pred gradskom vijećnicom ustavio se Regent i izrazio svoje zadovolj« stvo i hvalu građanstvu na sjajnom dočeku predsjedniku opštjjic gosp. �& PRAVDA* — .ПВАВДА' Strana 4 Страна Petrovjću, koji se tamo nalazio sa Rekvenjiju — malo više sa vj gradskim odbornicima. Kod Da Ri« sti i pravednosti! ve još jednom se zaustavio automo« Deficit prehranbenog ureda u Sa« bil. Tu su .školska djeca iz” zavoda rajevu. Ovih dana stigla je u Beo« milosrdnih sestara priredila Kralje» grad bilanca povjereništva za pre« viču oproštajne ovacije. Regent je hranu u Sarajevu. Bilanca iskazuje ganuto stiskao dječici ruke ... deficit od samo nešto neko 15 mili« (»J. L.«) 'juna (petnaest milijuna) kruna, i to Zakon o sastajanju. Ministarski za vrijeme od prevrata pa do konca je savjet zaključio, da se srbijanski mjeseca lipnja ove godine. U ovaj zakon o sastajanju protegne na či« deficit nije unešen ni jedan heler od tav teritorij naše države. izvozničarske robe (sode, špirita i Tečaj za naobrazbu majstora t. d.) već je taj deficit nastao od one pruge ovih je dana završio obuku robe (životnih namirnica), koju je sa jednim ispitom, na komu se zbi« vlada kupovala i preprodavala. lo ono, što se zbiva u nas svagdje Vjenčanje. Danas se vjenčaje i svuda kao po nekom proračuna« naš prijatelj g. Kasimaga Korić iz tom planu. Na ispitu su naime sko« Kotor Varoša sa gospođicom Vah« ro svi nastavnici bili otvoreno pri« detom, kćerkom g. Riza ef. Mude« strani i razumije se na štetu kandi« rizovića. Tom je prigodom mlado« data muslimana. Tečaj je pohađalo ženja darovao u dobrotvorne svrhe 12 muslimana, a 3 pravoslavna. Mu« 400 K i to: po 100 K »Pravdi«, slimana je palo 6, a od pravoslav« »Merhametu«, »Gajretu« i »Akciji nih nitko. Svih ovih 6 muslimana za zaštitu morala«. Mladencima že= imali su kao prednaobrazbu mo» Hmo sreću i bračnu slogu! starsku zanatlijsku školu, dok su od pravoslavnih dvojica samo sa os« novnom školom; a treći sa 3 razre« da zanatlijske škole. Od pravo« slavnih je jedan čak dobio i odliku, Hercegovačka sablja — Timeo Danac« et dok su je dvojica muslimana sas« dona ferente«! vim neopravdano izgubili. Sta znači jedan ovakav ispitni re« zultat? Jesu li muslimani jedna ma« Muslimani i musli­ sa, za čiju se kožu nitko ne brine? Jesu li pravoslavni dobri đaci samo manke grada Sara­ za to, jer su dobrovoljci, čime su prkosili za vrijeme cijeloga tečaja? jeva. sjetite se vaše­ Mi ćemo se na ovu stvar još osvr« ga „Merhameta". nuti, a sada poručujemo gg. savjet« niku Rado, nadinženjeru Starku i Тгв§в1јаћ Broj 201 — Број Telefon 1181. Rangon riže Advokat u Beogradu vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Dp. Milan Dan. Orelj lancutarlla: RnJeglnlB Ljubici Z. Stan: MiJareha I. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i većim zajmovima povoljno i brzo. Honspindenclju: Srpski, Francuski, ИјгааШ i Balanbl. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. • Djevojčica, Oglašujte u „Pravdi" koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za pouku u njemačVbm jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka se izvole obratiti na administraciju »Pravde«. PAPIRNICA : HAMDIJE KOPČIĆA I I preporučnje »voje bogato stovarište ; svih vrsta papira, kancalarijskog I • školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. . ‘ ■ I Cijene umjerene. I Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 1 ŠVELJA za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji „Pravde". ^жжж^«штшижж»жжж1жжжжшижжж^жжж<ж<^ privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | TpntnalA Ubllll UlU II U Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispoitave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnil^, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, ЧаПЛЈОПП UUl Uj&VU. - Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. — Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna I Redovite rezerve I fond zo sigurnost založnlca 13 milijuna kruna Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prime kao slavno lostapitn u L I R. Hssicnrrzioni gnirili I Pmg mopftg dniitia u osiguranje protiv nezgoda i tteta, nt vrsti osiguranja. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupžtina Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajeva, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 1.1. družtvenih pravila poviženje dioničke glavnice - od K 3,000.000-— na K 1o,ooo.ooo.— - i povjerila ravnateljstvu, da' ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim,/ ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravOm na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo/blagajničke potvrde (međutomniče), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. -Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji [e se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, 0 Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, 0 Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Težnju, i ij Narodne kreditne banke d. d. U Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samca, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. a Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradižci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HaonateljstBD Muslimanske trgaračhe i obrtničke banke za B. IH. (d. d.) u Sarajevo. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3abf367ea462d29120ee617ba84431da.pdf b29c84d5a548cfdb2caf8781824f08e7 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. knVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 97 (202) Pojedini broj K150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 25. septembra 1920. (10. muharrem 1339.) Godina II. ■ Poziv na glavnu skupštinu. Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora, zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav. na skupština naše organizacije sa. zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central, nog Odbora glede političkog dr» žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo. tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od. bori, da bezuslovno do 5. ok. tobra održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) polo« žiri račun o doeadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni. je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. , Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu. njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod, nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko> jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa. da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup, ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. Sarajevo, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglajlit. Povodom Regentove posjete. Dopisnik »Agence Havas« gosp. še organizacije. U Begovoj džamiji, Poligue imao je prilike, da od pred« gdje se najeklatantnije odražava sjednika kraljevske vlade g. dra volja islamskog dijela našeg naro« Vesnićš dozna kakav je utisak u« da, ne bijaše nikakvih drugih, već činio sarajevski doček na Kraljevi« samo naših korporacija. Tu se ća Namjesnika. G. dr. Vesnić izja« Sarići, Kurtovići, Hasandedići, Ma« vio je dopisniku, da su i on i Regent hinići i slični ne smjedoše ni poja« vinreano zadovoljni sjaj« viti. Bilo bi-stoga dobro, kad bi i nim i oduševljenim dočekom u Sa« »demokrati« shvatili stvarnost ka« rajevu. Naročito su muslimani afir« kva jest i kad bi se prošli suvišnog mirali svoju duboku lojalnost i — i uzaludnog napora, da raznin\ narodno jedinstvo.« smicalicama krivotvore volju naro« Tako glasi saopštenje presbiroa i da. mi ga primamo na znaje s onim i« Pomirivši se sa stanjem kakvostim mirom i ozbiljnošću, kojom jest, mnogo bi lakše ispunili želju smo, u stotinama prigoda, odbijali našeg Regenta »da svi bratski, nesavjesne ' insinuacije izvjesne r a m e u z rame, prionemo štampe, kojoj su prednjačili »demo« na zajedničkom narod« kratski« listovi. Dobro o tom pri« n o m d e 1 u«. Jer zaludu su svi na« mjećuje zagrebački »Obzor« u bi« pori: narod naš, naročito islamski Iješci/ koju nadovezuje na gornje dio njegov, ne će i n e m o ž e pri« saopćenje presbiroa, pa je prenosi« hvatiti dosadanje ideologije »demo« mo u cijelosti. Ona glasi: »Ovaj put krata«, niti hoće i može slijediti vjerojatno, biti će izjava g. Vesnića metode, kojima se je služio musli« dosta mjerodavna o lojalnosti Ju« manski dio »demokrata«. Mi ne će« goslavena muslimanske vjere, što mo i ne možemo trpjeti podrede« najbolje svjedoči govor g. Čauševi« nosti, mi ne ćemo i ne možemo do« ća i oduševljenje muslimanskog di« žvaliti, da nam se kapa kroji bez jela. Dobro je, da se o tome može našeg pitanja. I kao što Regent na« osvjedočiti i g. Pribićević, pa se je laži jamstvo naše budućnosti »u nadati, da »demokratska« i mnoga ljubavi, kojom Ga je narod, još druga štampa ne će više tražiti ne« od ulaska u Bosnu, tako obilno o« prijatelja države ondje, gdje ih kružio«, tako bi i »demokrati« mo« najmanje može naći.« rali napustiti metodu intrasigentno« Da, među muslimanima Bosne i sti i odbijanja i zamijeniti je Iju« Hercegovine, koji gotovo listom bavlju i većim razumijevanjem za pripadaju našoj organizaciji, nema tegobe i patnje potpuno lojalnog i ne može biti protudržavnosti ten« muslimans"kog dijela našeg jedin« dencija. Govor g. reis«ul«ulme Čau« stvenog naroda. Samo se putem jednake ljubavi i ševića, koji ne pripada našoj organizaciji, najkompetentniji je bratskog susretanja može ići sret« ustuk proti Pribićevićevim makina« nijoj budućnosti, samo se hladnim cijama, koji nam je u svojoj mega« i trezvenim radom može postići n a« lomaniji pripisivao nesamo antidr« rodno zadovoljstvo, bez žavne težnje, nego i nijekao legiti« kojeg nema ni jake države ni sret« maciju, da možemo govoriti ispred nije budućnosti. I nas će osobito ovdašnjih muslimana. I nama je vr» veseliti, ako se djelom pokaže lo milo, što možemo konstatovati, iskrenost divne misli, koja nalazi iz« da su se njegovi »napredni« i »de« ražaja u stavu uvodnika »Glasa Na« mokratski« elementi mogli pojaviti roda« od 23. o. mj. koji glasi: »Ispratili smo ga s uverenjem, da samo u korporacijama raznih ko« mesarijata, dočim su se predstavni« Njegov kratkotrajni boravak u na« štva biranih tijela i korporacija šoj sredini ima značaj i uspeh ta« sastojala isključivo od pristaša na« van Njegovim velikim dosadanjim dehma. Onje uneomeđu nas Svoje duboko i pravo shvatanje na« rodnog jedinstva braće, koja su »i ako idu u razne hramove da se Bo« gu mole, ipak svi deca jedne grude, koje je odgojila i« sta majka, pevajući im istu pe« srnu uspavanku istim divnim narod« nim jezikom.« Ova svetla misao mora nas voditi na svakom koraku našem i u svima delima našim. Raz« like koje su tražene, a koje nikad nisu nalažene nego uvek na. silno stvarane, moraju bezuslovno pasti pred špoznanjem braće, koja vekovima živi pod istim krovom, slave iste radosti, muče iste patnje, boluju iste boli.« Kad »Glas Naroda« ovako otvo« rerio govori o traženim a nikad ne« nađenim i nasilnostvaranim razlikama, onda bi po našem miš« ljenju morao poći i korak dalje pa — prekinuvši sa dosadanjom ideo« logijom, koja se pomlađuje u biju« tavom piskaranju »Glasa Težaka« — povesti se potpuno za lekcijom našeg Regenta i koregirati svoj na« strani nazor o agrarnoj reformi. Jer zaista nije nikakva pretjeranost na« še isticanje, da je dosadanji sistem našeg ekonomskog slabljenja hilja« de naših obitelji stjerao na pro« sjački štap. To stanje ne može o« stati i država mu mora naći lijeka. Kako? I tu nam je Regent pokazao do« bar put, samo treba da ga svi i po« slušamo. On veli, da zadaći sredi« vanja neizbežnih društvenih i eko« nomskih potresa »mi svi moramo pristupiti oslobođeni svih predrasuda i predani jedino službi opštem dobru, trudeći se da se pri tom ne ogriješimo o velike državne i narodne interese, ni o osnovne pojmove i osećaje o pravdi i pravici, tako duboko usađene u duši našeg naroda. Moja je želja, da se u ovom duhu izvode sve važ« nije reforme u našoj zemlji«. Naše želje ne idu preko ove Re« gentove i vrlo bi nas veselilo, kad bi se to shvatilo i sa strane, koja ima u rukama izvedbu agrarne re« forme. Sarajevo, 24. septembra. U »Jugosl. Listu« izišao je razgo. vor sa g. Vladom Besarovićem, glavnim aranžerom Regentova do« čeka, iz kojeg razgovora prenosi« mo ove značajne stavke, koje se odnose na držanje nas muslimana. Besarović veli: »Prestolonasljednik je za vrijeme bala u Oficirskom Domu posjetio spontano islamske predstavnike Bo« sne i Hercegovine, koji su se okupi« li u malom salonu i probđravio s nji« ma u prijatnom intimnom razgovo« ru više od pola sahata. Ova uz više« na pažnja pobudila je veliko intere« sovanje. Naša braća Muslimani, ko» ji su vrlo mnogo doprinijeli, da je doček ispao ovako srdačno, bili su blaženi. Iskusni i oprobani srpski po« litičari, što održavaju bratske veze sa Muslimanima kroz decenije i ko* ji su se borili godinama zajedno sa njihovim prvacima protiv svirepog austro.ugarskog režima te i time do« kazali pred cjelom Evropom, da je Bosna naša, dobili su sjajnu zado« voljštinu, a mladi, pošteni ali neis« kusni političari Srbi iz Bosne i Her. cegovine blagu očinsku opomenu sa najvišeg mjesta. Naša (srpska. Op. ured.) rđava skroz pogrešna politika spram naše jednokrvne braće Muslimana od oslobode« nja do danas dostigla je u zadnjih nekoliko mjeseci svoju kulminaciju. Čas dvanajesti iskueava: Radikali i Demokrati Srbijanski, sinovi naše proslavljene majke Srbije, položili su za oslobođenje Bosne i Hercego. vine na osveštani oltar otadžbine vi. še od milijon žrtava i prolili naj» čistiju krv svojih blagorodnih šino, va. pa sada pomozite još jednom, prionite i izvucite kola bosanske vlade iz gliba, u koji su, na žalost, zaćerana. A nadam se da ćemo mi Bosanci«Srbi biti barem u buduće obazriviji. Radimo zajedno i složno rame uz rame sa našom braćom Muslimanima i Hrvatima. To nam preporučuje u Svojoj dekla« raciji Sarajevskim novinarima i naš mudri Vladar, najotmeniji i najis. kreniji prijatelj države i naroda Sr« ba, Hrvata i Slovenaca.« Čitajte današnji „Izborni glasnik0. Hoće li Sarajevo gladovati? (Svršetak.) A sad malko da se obazremo na potpredsjednika općine g. dra Zi« stlera. Ime mu nekakp švapski zvu« či, pa već odatle odmah ne vjeruje« mo, da nam je dobar prijatelj i da bi nam ga braća Hrvati katolici mo« gli označiti kao svoga govornika. On reče u javnoj sjednici vijeća od 15. o. mj. da luči aprovizacioni od« bor, koji se vazda ne može sastati za odluku od činovničke uprave a« provizacionog ureda, koja onda po« slove poduzima i loše izvodi, odno« sno pravi propuste, koji se poslije grdno svete. Za primjer navodi: kako su gradski volovi krepavali u snijegu, a da se uprava nije za njih pobrinula, kako su činovnici apro« vizacije išli da nabavljaju hranu i po deset puta se vraćali ne obavivši posla; kako krivnjom uprave nije zaključena kupnja pšenice po kru« nu i šezdeset helera, nego je kasni« je kupovano mnogo skuplje; kako u proljeću o. g. kupljeno kukuruzno brašno leži u magazinima, a da ga niko neće; kako je sa kapitalom a« provizacije (navodno četiri miliju« na kruna) mogao jedan trgovac na« praviti godišnji promet od 50 mili« juna kruna; kako je uprava sa svo« jom manipulacijom poskupljivala čak i monopolne ariikle, kako apro« vizacija daje u dobrotvorne svrhe samo po 3.000 kruna Zadrugi Jugo« slavenki, t. j. 36.000 kruna godišnje i ništa više, kako troškovi aprovi« zacije (krivnjom uprave) »na pla« će, pisarničke potrebe, papir i tin« tu«, prema jednom izvješću od gr. računarskog odjela iznose za godi« nu dana preko 400.000 kruna; kako je gradska aprovizacija u deficitu i prema tome za općinu — hoće reći — jedno pasivno poduzeće i t. d. To govori jedan potpredsjednik općine sa predsjedničke tribine, nota bene doktor prava. Da, i jedan advokat. A njegovi drugovi iz pred« sjedništva na to šute! — A na ko« ga se to odnosi? Na šefove- aprovi« zacije i to: B. ef. Mehmedbašića od početka 1919. do jula o. g. te Š. ef. Sarajlića od jula o. g. do danas. Šta, misli g. dr. Cisler, muslimani su, pa se može na njih krivnja obaliti za sve, bez daljnih pošljedica. A sa koliko istine? Tvrdnja, da aprovizacioni odbor �nije vazda pravovremeno aktivno djelovao u aprovizaciji potpuno je neosnovana, kako se to objasnilo i naprijed u ovom članku, nego baš na protiv odbor i vijeće su o svemu odlučivali. Po tome nema onda više krivice pri upravi ni za event. loše poslovanje i propuste. Tvrdnja, da su pored nehaja uprave krepavali volovi aprovizacije u snijegu tako« đer je neosnovana. A i kad bi bila, za gradsku je mesnicu fungirao je« dan očinski mjernik kao referent i on je za mjesec i po dana s početka godine 1919. (dalje nije ni opstojala mesara) direktno odgovarao odboru za poslovanje, a uprava je u to do« ba, kako je bilo naviješteno doki« nuče mesare, bila zadužena, da vo» di brigu o drugim poslovima. Među« tim, odbor je od uprave bio upozo« ravan na slabu prehranu volova, ali o tom pozitivno nije odlučivao više, nego li je pokušavao da ih proda i konačno kazao da se pokolju. Tvrd« nja, da su činovnici sami trčali da nabavljaju hranu. može upravi (i odboru i šefu) da služi na čast, kako su se ma i na taj način starali za opskrbu građanstva, dok tvrdnja, da su se vraćali ne obavivši posla ni u jednom od pet slučaj e« vanije osnovana. Tvrdnja, da krivnjom uprave nije zaključena kupnja 200 vagona pšenice po 1.60 K, posvjedočiće i g. dr. Alkalaj, da je neosnovana, a mi bi mogli na« vesti i još mnogo drugih primjera, gdje uprava nije kriva za propuste povoljnih zaključaka. Tvrdnja, da u proljeću kupljeno kukuruzno bra«« šno leži i truhne u magazinu tako« đer je neosnovana, jer u magazama gradske aprovizacije nema nigdje ni pola vagona kukuruznog brašna, koje bi čekalo na mušterije. To je g. dr. Zistler mogao doznati i od tr» govaca, koji u magaze zalaze, ako već neće da se interesira kod same aprovizacije za njezine zalihe i po« slovanje. Tvrdnja za kapital apro« vizacije od 4 milijuna također je neosnovana za godišnje poslovanje, jer ni dugovi ni krediti nijesu stal« no jednaki, niti se vazda mogu u vremenu da podudaraju, nego nji« hove cifre zavise od momenta, a momenat nije nikad baza, dok tvrd« nja za promet od 50 sa 4 milijuna može da bude istinita, pa dapače i više dopuštamo, kao što bi dopustio i g. dr. Zistler, da mu je poznato ono što je već i vani odavno po« znato, naime, da je i gradska apro« vizacija, može se reći s ništa kapi« tala, pravila oko 100 milijuna kruna prometa u godini 1919. Tvrdnja, da je uprava doprinosila poskupljiva« nju i monopđlnih artikala također je neosnovana, jer opće je poznato, a to bi morao da zna i jedan advo« kat, kako vlada u službenom listu objavljuje svake nove cijene mono« polnim artiklima, kako duhanu, ta« ko i soli i šibicama, bilo za prodaje na veliko ili u detalju i da niko tih cijena ne smije prekoračiti ni za je« dan heler. Neosnovana je i tvrdnja, da aprovizacija u dobrotvorne svr« he izdaje samo 3.000 kruna mje« sečno, jer ona za to izdaje godišnje na stotine hiljada kruna i mi ćemo vidjeti ove godine g. dra Zistlera o« dakle će nabaviti drva i ćumur za sirotinju grada Sarajeva, ako ne bu« de više aprovizacije! Tvrdnja, da su troškovi aprovizacije preveliki krivnjom uprave također je neos« novana, jer plaće namještenika u regulativu odobrava gradsko vijeće, a kako u svim trgovačkim poduze« cima, tako i u aprovizaciji mora da su u dobitku od rčbe pokriveni i svi režijski troškovi. Međutim aprovi« zacija ima i svoje zasebno knjigo« vodstvo (neka nam oprosti g. Zi« stler, ako ga o tom podučavamo), gdje jedan potpredsjednik općine može doznati pravo stanje stvari, a ne tražiti izokola manjkavih infor« macija, koje nemaju podloge. Nije istina, da je aprovizacija u deficitu i pasivna,za općinu, nego je istina, da je prošle godine pokrila deficit iz godine 1918. i završila godinu 1919. sa lijepim dobitkom, a aktivna je i ove godine do sada. To, kao i sve drugo, trebao je g. dr. Zistler najprije konstatovati kod same a« provizacije, pa tek onda govoriti. Ovako pak, kad sa predsjedničke tribine iznosi proti svojih činovnika tvrdnje, od kojih su sve i jedna ne« osnovane, a pošto su ti činovnici u ovom slučaju naši, muslimani, moramo to shvatiti izazovom i u« Bpol — Broj 202 .PRAVO** — .ПРАВЛА* Sirana 2 Стоача zori ih u zaštitu pred nepravednim samo oni isticali austrijske zastave? stvenom i oduševljenom do« objedama i napadajima potpred« Što mi znamo, ćesarska se je zasta« čeku, koji je priredio naš narod sjednika g. dra Zistlera, koji se drz« va vijala baš na domovima današ« svom sijedom vladaru, Nj. Veiič. nu, da u njih nedužne upre prstom njih »velikih patriota«, a o klicanju Franji Josipu .1. u maju 1910 go» masi i građanstvu da bi, kod sviđa« Franji Josifu mogao bi govoriti dine.« nja kakvih obračuna, među njima svak, samo ne »Srpska Riječ« i nje« »Taj osjećaj lojalnosti i pošto« tražili krivce i njihove glave razbi« ni redaktori. Jer baš je u njihovom v a n j a prema vladaru bili su vaz« jali. To je Skandalozan napadaj pr« organu od 25. juna 1914. izišao u« da svijetle odlike srpskog na« ve vrste ja«ga na vezana slabijega, vodnik, u kojem, među ostalim, sto« roda«, stoji dalje u tom uvodniku to je nemealno, gospodine dok« je i ove »patriotske« riječi: »Naš »Srpske Riječi«, a mi ne ćemo da srpski narod imao je vazda pravo dalje citiramo, jer bi sirota «Nao= tore! I I nad tin^ se mi zgražamo! Ako shvatanje homogijalnih dužno« kolo« — ako ima stida i obraza — je g. dru Zistleru namjera, sti prema Vladalačkom Domu«. — propao u crnu zemlju. Žao nam je da rehaBilitira svoga šo« »Ovom osjećaju davao je naš na« što svoje stupce zaprljasmo i ovim gora g. savjetnikaBradača, rod otvoreno i iskreno iz« citatima, pa svojoj koni poručuje« onda to može činiti ina r a z a u svakoj datoj prilici, što se mo da drugi put ne zabada trna u drugi način, a ne ovako manifestovalo najjasnije u veličan« zdravu nogu.... preko leđa naših šefova! To mi ne dozvoljavamo! Ne mogavši više na ovaj način nositi odgovornosti za poslovanje gr. apravozacionog ureda, čujemo u okrugu ili varoši svoje službe. da je sadanji šef aprovizacije Šem« Bivši policijski činovnici ne mogu sudin Sarajlić podnio ostavku i za« (Nastavak.) se kandidovati u okrugu ili varoši, molio da mu se dadne drugi referat. A uza nj idu i šefovi prometnog o« KO MOŽE BITI IZABRAN, A KO gdje su u tom svojstvu služili, ako njihova policijska služba u tom djela i knjigovodstva aprovizacije. NE MOŽE ? kraju nije prestala najmanje mjesec Ne dadnu li Sarajliću mirnijeg refe« Ko nema prava da bira, taj ne dana prije ukaza o izborima narod« rata, radije će se žrtyovati i na iz« može biti ni izabran za poslanika. nih poslanika. Služba se ima sma« laz iz općinske službe, nego li uz o« 12.) trati prestalom danom predaje služ« ovakve okolnosti ostati dalje upra« (§ Za poslanika može biti izabran benih poslova predstojniku dotič« viteljem aprovizacije. samo onaj, ko osim uslova za pra« nog ureda. (§ 17.) Ovo već prevršuje mjeru. Najod« vo biranja, ima još i ove uslove: lučnije protestiramo protiv držanju SASTAV I ISPRAVAK BIRAČ« 1. da uživa sva građanska i poli« predsjednika gradskog vijeća što je tička prava; KIH SPISKOVA. u javnoj sjednici dopustio neoprav« 2. da stalno živi u kraljevini SHS, U roku 18 dana poslije ukaza dane navale na naše činovnike pa izuzimajući one, koji se stalno bave o izborimaod (dakle najkasnije do 25. ma od koga dolazile i odlučno traži« na strani po državnome poslu; septembra) imaju se napraviti bi« mo d^ im se u prvoj narednoj jav« 3. da je navršio 25 godina rački spiskovi, u koje će se abeced« noj sjednici pruži potpuna zadovolj« i da zna čitati i pisati i nim redom unijeti imena svih bira« ština, a u buduće da se ovako ne« 4. ako je prirođen, da je najmanje koji su u dotičnoj općini nasta« opravdani i netaktični napadaji ni« deset godina od dana prirođenja ča, najmanje šest mjeseci. Ako kad više ne dozvole, ako neće, da stalno nastanjen u kraljevini SHS. njeni općina bude razdijeljena na dva im slijedećeg dana ne osvane pola (§ 13.) ili više birališta, onda će se za sva« Sarajeva sa žestokim prosvjedom Na svakoj kandidatskoj listi iz« ko biralište sastaviti poseban birač« na općinskim vratima! Naši činovnici služe sistemu, a bornoga okruga mora biti kao kan« ki spisak. Pri upisivanju valja dobro da se ne uvede niko, ko nema ne pojedincima u općini i nijedan didat najmanje po jedno li« paziti pojedinac ne smije da se igra sa nji« c e, koje pored ostalih pogodaba izbornog prava. U taj će se spisak unijeti hovom časti! Mi čvrsto stojimo iza ima još Г naročitu pogodbu, da je njih na obranu njihovih prava i svršio koji fakultet u zemlji ili i vojnici, koji će do dana preporučujemo gr. vijećnicima ne« na strani, ili koju višu stručnu ško« izbora odslužiti svoj rok. Pri kraju spiska označi se slo« ka ne zabadaju trna u zdravu nogu, lu, koja stoji u redu fakulteta. Izborni okruži, koji biraju više od vima broj upisanih birača i broj nego neka prelaze na stvaran, pozi« tivan rad u općini ako mogu i za četiri poslanika sa općim pogodba« listova tog spiska. Za tim će se sta« grad srca imadu. A ako ne mogu i 1 ma, imaće na kandidatskim listama viti datum kad je spisak zaključen, nemaju, neka se pokupe i odu iz onoliko kandidata sa tim naročitim udariti broj urudžbenog zapisnika, općine, kad i onako znadu da su pogodbama, koliko se puta broj če« muhurleistati i potpisati. (§ 20.) Sastavljanje biračkih spiskova u uzurpatori vlasti, koju drže otetu tiri sadrži u broju poslanika sa op« štim pogodbama, koje ti okruži bi« srbijanskim i crnogorskim krajevi« od pravih narodnih zastupnika. raju. Svaki kandidat sa naročitim ma vršiće opštinski sudovi, a u dru« • gim pokrajinama općinski uredi Opaska. U prvom dijelu članka pogodbama mora imati i svog kva« (gradska poglavarstva), te varoške pogrešno smo spomenuli, da je u lifikovanog -zamjenika. (§ 14.) Činovnici i svi, koji se inače na« i seoske općine. U mjestima Bosne inozemstvu trebao kupiti kafu i še» i Hercegovine, koja nisu organizo« ćer g. odbornik Makale. To nije tač« laže u državnoj službi, kao i pred« vana u općine, spiske će sastaviti sjednici općina (načelnici, knezovi, no. Radi se o drugoj osobi, pa tu nadležni kotarski ured. nehotičnu pogrješku ispravljamo iz predstojnici), ako bi bili izabrani za Poslove oko ispravka biračkih vlastite pobude žaleći, da smo gosp. narodne poslanike i toga se manda« Makaleu učinli krivo ovom netač« ta prime, gube svoj položaj. spiskova vršiće opštinski sudo« Predsjednici općina smatraće se da vi, odnosno u našim krajevima, gdje nom konstatacijom. su na odsustvu od dana, kada ib su organizovane općine pa imaju nadležni birački odbor proglasi za općinska vijeća — općinski izabrane, dok Ustavotvorna Skup« predsjednik (načelnik, knez, ština ne odobri njihov izbor. Izu« džemadbaša) ili njegov z a m j e« zetno zadržavaju svoje činovničke nik u društvu sa dva općin« s k a vijećnika, što ih u tu svr« Mala paralela. Muslim. Centralna položaje zajedno sa poslaničkim hu izabere općinsko vijeće. U ne« Banka darovala je narodnom pozo« mandatom ovi činovnici: 1. ministri organizovanim našim općinama taj rištu lijep iznos od 25.000 kruna. u službi i na raspoloženju i 2. profe« će posao vršiti kotarski sud. (§§ 31. Tešto, neka se podupiru prosvjetno« sori pravnog fakulteta. (§ 15.) Činovnici, spomenuti u § 15., koji i 32.) kulturne institucije. No kako da o« Zaključeni spisak ima se 26. sep« značimo ovu darežljivost, ako se o« su izabr'ani za narodne poslanike, tembra u dva primjerka poslati na usporedi sa darom te banke na« ne mogu za vrijeme trajanja posla« nadležnom prvostepenom sudu (kod šim kudikamo humanijim i potreb« ničkog mandata biti penzionisani nas: okružni sud) radi potvrde. nijim institucijama, kao što su niti premješteni u drugo mjesto ili Sud će u roku od pet dana pregle« »Merhamet« i »Akcija«. Stid nas je drugu službu bez njihova pristanka, dati spisak i uvjeriti se je li sastav« iznositi bankine priloge ovim dvje« niti otpušteni bez osude redovnih Ijen prema zakonu. Za tim će jedan ma institucijama i pozivamo upra« ili disciplinarnih sudova. No ako primjerak potvrditi i povratiti pre« vu banke, da čim prije ispravi ovu takav činovnik bude po svom pri« ko nadležnih političkih ureda, a stanku, a za vrijeme trajanja posla« pogrješku svog ravnateljstva. drugi zadržati u svojoj arhivi. Ako Inače ćemo biti prisiljeni, da ovaj ničkog mandata, unapređen, presta« u zakonitom roku spisak ne bude postupak pođvrgnemo oštroj kritici je biti poslanik. predložen sud če zatražiti da se i usput izenesmo i bankin dar »O« Gube mandat poslanici, koji za predloži u roku od 5 dana i ujedno svitanju«. vrijeme trajanja poslaničkog man« pobrinuti da propust bude po Glupo zabadanje. Kad »Srpskoj- data rade sa državom predu« be zakonu kažnjen. (§§ 21. i 22.) Riječi« ne pođe za rukom, da pro« zimačke i liferantske poslove, ili bu« Potvrđeni spisak mora se izložiti turi kakvu svoju željicu, onda lu« du koncesionari povlašćeni od dr« čem traži razlog, kojim bi napako« žave, ili su direktori i njihovi po« kod općine i suda, koji ga je potvr­ stila onima, što ne će da rade po moćnici, upravnici (članovi uprav« dio i mora punih osam dana sta­ njenom befelu. Desetak je dana gr« nog i nadzornog odbora) p o v 1 a š« jati na raspolaganje da ga svak može mila da Sarajevo ima pokazati svoj ć e n i h trgovačkih, industrijskih ili pregledati i prepisati, obznaniti, isključivo srpski karakter i sad smo bankarskih preduzeća, ili uopće ma štampati i svak mu prigovoriti i joj mi krivi, što u duhu svog pro« kojeg poduzeća, koje radi sa drža« tražiti ispravak bilo gleda sebe, grama o jedinstvenosti vom. Isto tako gube mandat posla« bile glede drugoga. (§ 23). Općinski sud (poglavarstvo, odnosno naše države i troplemenog nici, koji u svojstvu advokata naroda izvjesismo — državne za« rade poslove, čije riješenje zavisi kot. ured) mora izlaganje spiska ob­ od vlade i pojedinih ministara, kao javiti odmah čim ga izloži na uvid. stave. Mjesto da se veseli ovoj pojavi, i oni narodni poslanici, koji se više Ta se obznana u varošima i varoši­ kao što joj se je veselio Regent i od šest mjeseci nalaze u nekoj ho« cama vrši pismenim objavama, koje se imaju prilijepiti na općinskom ure­ svi pametni državnici, ona prosto norisanoj misiji. (§ 16.) kipti od jeda i govori o »taze«drža« Policijski (politički) činovnici ne du (sudnici) i po ulicama. Po seoskim votvorcima«, koji su »u ogromnoj mogu se kandidovati za poslanike. se općinama mora obznaniti još i či­ većini do 1918. isticali austrijske za« Predsjednici pokrajinskih vlada ne tanjem samog spiska na općinskom stave i klicali Franji Josifu«. smatraju se političkim činovnicima i seoskom sastanku. Gdje nijesu uo­ Recimo da je tako, Recimo da u smislu ove odredbe. Predsjednici, bičajeni taki sastanci, onda će se ob­ muslimani nijesu izvješivali bosan« odnosno predstojnici i sudije držav« znana izvršiti na način koji je oubiske zastave. Ali je pitanje: jesu li nih sudova, ne mogu se kandidovati čajen u dotičnom selu. U toj se ob­ Izborni glasnik. izborni zahon za Ronstituantu. . Bilješke. �»ПРАВДА* Нг-oi 202 — Broj znani mora izriCito naglasiti, da će moći glasati samo oni koji su uve­ deni u spisak. (§ 24.) Ispravak Se mora tražiti neposred­ no kod općinskog ureda (poglavar­ stva, načelnika, kneza, kot. ureda) bilo pismeno, bilo usmeno. Us­ meni se zahtjev mora staviti u zapi­ snik. Uz traženje ispravka moraju se podnijeti i dokazi, za koje mogu slu­ žiti samo službene isprave. Ured kod kojeg se traži ispravak dužan je — ako to stranka zahtijeva — dati i pismenu potvrdu lo traženom isprav­ ku (§ 25.) Podnešeni prigovor mora se rije­ šiti u roku od 24 sata i riješenje se predaje onom, ko je tražio ispravak i to odmah čim se javi. Ako se tako riješenje tiče druge osobe i bude na njenu štetu, mora se i ona obavijestiti. Predaja takog riješenja izvršiće se u svemu onako, kako naređuje zakon o postupku sudskom u građanskim parnicama. Za slučaj, da se interesovano lice ne pronađe, riješenje će mu se za drugih 24 sata prilijepiti na dom pred dva pismena svjedoka, koji će se potpisati na dostavnicu zajedno sa zvaničnikom, koji je riješenje na dom prilijepio. Ako se ne zna ni gdje je dom interesovanog lica, te mu se pre­ daja riješenja ne bi mogla izvršiti ni na jedan od izloženih načina, onda će se riješenje prilijepiti na opštinski dom (ured). Oni, koji su odbijeni, što uz tra­ ženje nisu podnijeli dokaze, kakvi se traže u čl, 25. ovog zakona, mogu ponova tražiti ispravku i podnijeti doka­ ze, ako rok za traženje ispravka ne bude uopšte istekao. Ako općinski sud (ured) u određe­ nom roku od 24 sata ne donese ri|ešenja smatraće se da je prigovor od­ bijen i prigovaraču stoji pravo, da se prituži na prvostepeni (kod nas ok­ ružni) sud. (§ 26). 0 svima ovakvim riješenjima op­ ćinski sud (ured) mora u roku od tri dana ustupiti na ocjenu prvostepenom (okr.) sudu zajedno sa svim spisima, koji se odnose na to riješenje. Okru­ žni (prvostep.) će sud u roku od tri dana ili potvrditi to riješenje ili ga preinačiti i to će svoje riješenje isti dan poslati općinskom sudu (uredu). Ovo je riješenje izvršno i punova­ žno, pa ako sadržaje izmjenu biračkog spiska, ima se unijeti u birački spi­ sak, koji se nalazi kod tog suda u pohrani (§ 28). Kako onaj koji traži ispravak spis­ ka, tako i onaj koga se tiče taj is­ pravak imaju pravo, da se u roku od 24 sata nakon primitka riješenja žale nadležnom prvostepenom (okruž­ nom) sudu. Ta se žalba predaje pis­ meno ili usmeno u zapisnik. Stranke imaju“pravo, da traže potvrdu o tom, da su se pritužile, a napadnuta stran­ ka može navesti i dokaze u svoju korist (§ 27). Za poslovanje oko ispravka birač« kih spiskova ne smije se na« platiti nikakva taksa. Isto se tako ne smije naplatiti biljeg za potvrde, koje su potrebne prigova« raču, kao izvadak iz nufusa, sudska potvrda o kažnjavanju i slično. Via« sti su dužne, da ovake potvrde iz« daju u roku od 24 sata. (§ 29.). Šezdesetog dana po ukazu (8. no« vembra) mora se birački spisak za« ključiti i u njeg unijeti sva lica, ko« jima je pravomoćnim riješenjem priznato pravo glasanja, a brisati sva lica kojima je eventualno to pravo oduzeto. Tako ispostavljeni spisak ima se odmah ustupiti prvo« stepenom (okružnom) sudu na po« novnu potvrdu, koji ga onda ima sravniti sa svojim spiskom i kad se uvjeri, da je u redu, ima ga potvr« diti i u roku od tri dana povratiti. (§ 30.) Eto to su propisi zakona koji su sad najvažniji, pa preporučujemo svim odbornicima i članovima orga« nizacije da ih dobro upamte i prema njima se ravnaju. " Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „Merhameta". , Naši dopisi. . Banja Luka, 9. septembra. 2. o mj. kasno poslije podne pro« nio se našom čaršijom glas, da će istu večer vlakom doći naš omiljeli sugrađanin, predsjednik »J. M. O.« prosvijetli gospodin H. H. Ibrahim ef. Maglajlić. Prem se za ovo vrlo kasno doznalo, ipak je lijep broj odličnih građana izišao na kolo« dvor, da dočeka svoga sugrađanina i vođu. Na kolodvoru je ispred na« roda pozdravio mufti ef. g..Hadži Mustafa ef. Nurkić, muftijski taj« nik i u kratkom i lijepom govoru istaknuo osobito naše veselje, što nas je sa svojom posjetom počastio. G. Maglajlić se je zahvalio svojim sugrađanima na lijepom dočeku i još ljepšem pozdravu. Pred kolo« dvorom se sakupilo mnoštvo građa« na koji su burno pozdravili gosta, a odlični naš pristaša Hamzaga Hu« seđinović pozvao presvijetlog k se« bi u goste, te ga sa svojim fijake« rom u pratnji većeg broja su^rađa« na svoioj kući kao gosta odveo. U ретак cijelo prije podne g. mu« fti ef. Maglajlić besprekidno je pri« mao posjetnikc, svoje sugrađane. Naš dični starina sa svakim se naj« prijaznije ispitao, interesirao se za naše prilike uopće, a napose se je informirao o našoj organizaciji. Isti dan je održana sjednica od« bora organizacije, kojoj je prisu« sustvovao i presvijetli mufti ef. te je zaključeno, da se 5. o. mj. ima održati javna skupština. Skupština se je imala održati u Medreskoj baš« či, te se je u nedjelju odmah posli« je podne svijet počeo skupljati, ali se skupština nije mogla početi, ka« ko je određeno^ u 2 sata, nego istom u 3 i po poslije podne, jer je mufti ef. Maglajlić, što satrven od dugog pufa, što od nazebe, bio naumio iz« ostati od skupštine, ali na molbu prijatelja zapostavio je i svoje zdravlje za naš opći interes, te je došao na skupštinu, gdje je od pri« sutnih bio burno pozdravljen. Na skupštini je bilo nekoliko stotina osoba, među kojim je bilo i našeg ženskog svijeta, a sigurno bi bilo i puno više, da se nije pročulo, da je mufti ef. slab, te su se mnogi vra« tili držeći, da se skupština ne će o« držati. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog odbora naše organizacije g. Dr. Ali Kjamilbeg Džinić i pred« ložio za predsjednika iste presvijet« log gospodina H. H. Ibrahim ef. Maglajliča, što je sa velikim odušev« ljenjem primljeno. Nakon što je g. Maglajlić zauzeo predsjedničko mjesto podijelio je riječ g. Mustafa begu Kapetanovi« ću, sudbenom savjetniku, koji je kratkim govorom pozdravio g. Ma« glajlića osobito istaknuvši, da se mi možemo dičiti, da u ovim velikim historičkim vremenima imamo čo« vjeka tako dalekovidna i duboka mislioca, koji je već davno opazio da nastaje -novo poglavlje svjetske historije i odmah nakon prevrata pozvao nas na ujedinjenje i rad prema današnjem vremenu. Napo« menuo je neumornost našega vođe i istaknuo kako on ne izbjegava ni od kakve žrtve u radu za svoj na« rod. Pozivlje prisutne da svoga vo« đu nagrade time, da se u njega u« gledamo u radu, požrtvovnosti i us« trajnosti za svoj narod i ističe da će ovo njemu biti najdraža nagrada. Govor Kapetanovića bio je burno pozdravljen. Sada je ustao sam presvijetli mufti ef. Maglajlić, zahvalio se pri« sutnima na iskazanim mu počasti« ma i onda u vrlo krasnom govoru prikazao važnost »J. M. O.« i raz« bistrio današnje političke prilike. U kratko rečeno njegov govor bio je sjajan i dostojan jednog narod« noga vođe, da su mu morali i poli« tički protivnici to priznati (bilo je naime na skupštini »demokrata«, radikala i pristaša drugih stranaka). Iz govora g. Maglajliča osobito mi je istaknuti, da je u prvom redu na« glasio da smo mi muslimani oni, koji smo prvi nakon prevrata zdu« šno pozdravili naše oslobođenje i ujedinjenje, istaknuo je da smo mi i danas najoduševljenije pristaše narodnog jedinstva, ali je osudio da se to od nekih strana nama hoće da poreče. Mufti ef. je naglasio da j se mi zapostavljamo na svim polji« I PO »v« ma javnoga života, da se prema na« ma ne postupa kao prema drugima, da nas se hoće da drži nekim podre« đenim građanima, te je muževno naglasio da ćemo se protiv te pri« stranosti boriti svim zakonitim sredstvima sve dotle, dok nam na« ši sugrađani ne pruže bratsku ruku, koju ćemo mi kao prkva braća pri« miti. Isti je bio tokom svoga govo« ra više puta prekinut sa povicima »Živio!« i burnim aplausom. Nakon mufti ef. g. H. Mustafa ef. Nurkić podrobno je i razgovjetno prikazao pravila i program naše or« ganizacije. Nakon govora Nurkića ponovno je uzeo riječ g. H. H. ef. Maglajlić i pozvao prisutne, da na« še redove stisnemo, da se složimo i da se -čim više u organizaciju upi« šemo. Nakbn ovoga zahvalio se je Maglajlić ponovno, skupštinarima i skupština sc je u najboljem redu razišla. U kratko budi rečeno skupština je vrlo dobro uspjela, a posjeta pre« svijetlog g. Maglajliča nas je za na« šu-zajednicu pravo rekuć elektrizi« rala. Što nije bilo upisano u organi« zaciju sad uprav hrli da se upiše, jer iza njegovog posjeta svi hoće nesamo da budu pristaše organiza« čije nego i članovi prinosnici. 7. o. mj. ostavio nas je naš sta« rina H. H. ef. i mnogi su se na nje« ga pohatorili zato, što je tako brzo otišao između nas, a mnogi zato što su želili da ga i oni u svome do« mu počaste. Folitićhi pregled. Talijani u Boci Kotorskoj. »La Vedetta« ima dopis iz Šibenika o prilikama u Boci Kotorskoj. Tu je svakih izmišljotina, kao da se ne« prestano tuku Hrvati i Srbi, i da Sr« bi progone Hrvate, jer su katolici, koji traže autonomiju Boke, ili da dođu pod Italiju. Dosta je ovo da se shvate laži, jer baš u Boci žive bratski Srbi i Hrvati. Na čelu je bo« keških katolika biskup Uccellini, uzvišen kao patriot i kao odušev« Ijeni zagovornik bratske sloge, na« rodnoga jedinstva i vjerske toleran« čije. Ali rodoljubima u Boci ipak služe- za uspomenu ove zlobne izmi« šljotine, da se čuvaju intriga, jer Talijani pišu ono što bi željeli. Boljševička agitacija u Turkesta« nu. Službeni organ sovjetske vlade »Izvestija« javlja, da je na »crveni istok« otišao transport propagandi« sta, koji su posebnim vlakom upu« ćeni u Turkestan. Propagandisti i« maju misiju, da rašire boljševičke ideje između naroda u Maloj Aziji. Oni raspolažu ogromnim novčanim sredstvima. Turski brodovi napadaju Wran« gelove transporte. U London stigao je sa zakašnjenjem radio iz Moskve u kojem se veli: »Turski ratni bro« dovi napali su u Crnom moru trans« portne parobrode, koji su vukli o« ružje i municiju armiji generala Wrangela«. U Lončlonu se misli, da se radi o nacijonalističkim brodo« vima. Domaće vijesti. Javna zahvala. Prilikom posjete Njeg. Kr. Visočanstva Regenta A« leksandra u našem šeher«Sarajevu, muslimani građani su potpuno shva« tili želju vakufsko«mearifskog dže« matskog medžlisa, te su, kako kiće« njem svojih dućana i čitavih ulica, tako i svojim mnogobrojnim sudje« lovanjem pri špalirima, bakljadi i t. d. nesamo ovo narodno slavlje uve« ličali, nego su još dokazali, da pot« puno shvaćaju svoju podaničku vjernost i domovinsku ljubav. U« jedno su dokazali i to, da je šeher« Sarajevo u pretežnom dijelu musli« manski grad. Zato u ime vakufsko=mearifskog džematskog medžlisa izričem svima učesnicima muslimanima najljepšu zahvalu. Živilil Sarajevo, 22. septembra 1920. Predsjednik vak.«mear. džemat. medžlisa: SejidsAlibeg Filipović. Učiteljski tečaj za mualime. U zadnjem su broju ispuštepa imena Сграиа 3. slijedećih kandidata, koji su tako« đer primljeni u učiteljski tečaj: 1. Durić Salih, Tupković«Gračanica (Tuzla); 2. Kudić Mustafa, Todoro« vo (Cazin) i 3. Prašo Munib, Sara« jevo (uslovno). Osim toga su primljeni naknadno ovi kandidati: Begić Šaban, Šaraje« vo (uslovno); Ibilić 'Emin, Maglaj i Jahić Munir, Tuzla, te je time ko« načno popunjen broj kandidata za ovaj tečaj. H. H. Još jedan razbijen »demokratski« zbor. Predsjednik mjesnog odbora »demokratske« stranke u Travniku, pop Rade, u dogovoru sa »demo« kratskim« eksponentom kot. pred« stojnikom Tašnerom, zakazao je na 13. o. mj. veliki »demokratski« zbor pod otvorenim nebom kod Kestena. Kako je među težaštvom bila raz« vijena silna agitacija za taj zbor, naravno preko načelnika, muhtara i knezova (kojima je prije na tri da« na u dvorištu kot. ureda prvi prija« ’telj i doušnik Tašnerov pop Rade naložio, da na zbor potjeraju iz svo« jih općina sve težake) — očekivalo se je da će taj zbor što sc tiče po« sjete uspjeti i koliko toliko popra« viti neuspjeli ministerijalni zbor u Sarajevu i eksministerijalni u Ze» nici. Osvanu trinaesti nema nikoga, dođe podne — opet nikoga! Tako i Travnik doživje jedan razbijen »de« mokratski« zbor. Sjutra dan se je iza zatvorenih vrata predstojnikove sobe čulo kako jad jaduju na ruše« vinama »demokrat.« tvrđave dvoji« ca dobrih prijatelja i političkih dru« gova: pop Rade i njegov kum Ta« šner. Kakvi su Grudićevi saradnici vr« lo zgodno liustrira jedan t u z 1 a n« ski sudac u 195. broju ovdašnje »Hrv. Sloge«. On navodi da je de« tektiv Ivezić napastovao jedno dru« štavnee sudaca u kafani »Bristol«, a onda nastavlja: »Jao onome, koji kriv ili nedužan zapadne u tuzlan« ski zatvor! Nijedan nije iz njega izašao, a da ga Ivezić nije istukao do krvi. Čamila Mulahasanovića, koji je ni kriv ni dužan zapao u haps istukao je tako, da je ovaj glasomliječničkognalaza z a d o b i o o z 1 j e d e batinom po leđima, uslijed kojih je 15 dana bolovao. Nekog mla« dića Krekovića istukao je tako, da se je htio od boli ubiti. Ivezić ide i dalje. Čuvši da je ne« ki sudija, po predlogu državnog od« vjetnika, preslušao svjedoke o tome, da li je Ivezić jednoga hapšenika batinao, osvetio se je na slijedeći način: Imajući pik na tog sudiju (višeg činovnog razreda), došao je dne 8. o. mj. u 10 sati na večer pred njegovu zaključanu spavaću sobu u pratnji policijskog uhode Hajvana i jednog stražara, te je pred komši« lukom vikao, da imade obaviti pre« metačinu sobe. Dotični sudija, znajući da se pre« metačina smije obaviti samo na temelju sudskog naloga, a bez sudskog naloga samo na teme« Iju naloga kotarskog ureda, ako po« stoji opasnost u zatezanju i ako se radi o zločinu, a za premetačinu kod činovnika treba — ako se ne radi o zločinu — i dozvola zemalj« ske vlade, protumačio im je to kroz vrata, no naređeni junaci vikali su, da će vrata silom btvoriti i njega još iste noći odvesti u zatvor. Na to je sudija — popuštajući sili i bezako« nju — otvorio svoja vrata. Na riječi sudije, da će ga prijavi« ti vladi, odgovorio je Ivezić: »Haj« demo dole na ulicu, tamo možemo obračunati«. Prije izlaza iz sobe, pri« stupivši Ivezić sudiji, prijetio mu je: »Gospodine, Vi vodite protiv mene izvide radi batinanja; okanite se Vi mene, jer ja sam u stanju stupiti u Vašu kancelariju, te Vas pri Vašem pisaćem stolu ubiti«. U nastavku svog dopisa sudac ci« tira i neke prijave policijskih age« nata, iz kojih se jasno vidi, da se okružni načelnik Grudić mnogo sta« ra o tom da potkopa ugled sudaca, miješajući se preko svojih agenata čak i u privatni život pojedinaca. I onda se neko čudi, što naši sudovi gube jednog po jednog suca i što mlađi pravnici bježe od sudačkog zvanja! Skrajnje je vrijeme da vla« da jednom učini kraj Grudićevom glupom upravljanju i da ga pošalje u Tibet, gdje spada po svojoj» spre« mi« i upravničkim sposobnostima. Nama ga je i previše. �Broj 202 — Број .PRAVDA- — „ПРАВДА* Strana 4 Страна Rangon riže Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajetu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Telefon 1181. Advokat u Beogradu Dr. Milan Dan. Orclj Haraste riju: Hnjeglnji Ljubice l. Stan: Hliarsha I. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i većim zajmovima povoljno i brzo. Bortipondsaclja: Srpski, Francuski, njemački I Mađarski. stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. Švelja za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji „Pravde". Ko oglašuje taj napreduje! Centralna drogerija Braća Šalpnagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje tvoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 Prodaje se štednjak (Sparherd) i nekoliko peći Upitati u uprav? Islamske dioničke.štamparije, Careva ulica od 9—12 i 3—6. Muslimgnsha trgopačkд i obrtnička banha za Bosnu i Hercegopiru (d. d.) u Sarajcpu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо — na K 1o9ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni-e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti providene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potp:sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjeibu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružrtice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d; u Gračanici. Ravnateljstva MuslimanshB trgavaihE i obrtnice banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. --------------------------------------------------------------------------- (------------------- ----------------------- Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d0879413e34d0b8e3bbbbdeaa8a68d42.pdf 377b49f277cdb88e48876690afc45088 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К150 Г -ило ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 98 (203) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA! GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 28. septembra 1920. (13. muharrem 1339.) Poziv na -glavno skupštinu. Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or= ganizacije Radni je Odbor u spora: zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa: zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central, nog Odbora glede političkog dre žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo« tvomu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od« bori, da bezuslovno do 5. o k= t o b r a održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) polo« žiti račun o dotadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stitnantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu« njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već sp mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod« nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (qa svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup« ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. Sarajevo, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: MaglajiH. Iz Sandžaka I Makedonije. NASILJA KOD OPĆINSKIH IZBORA U BIJELOM POLJU. Kad »Pravda« ili »Hak« donesu da postavim.ovo pitanje i da zamo« kakvu pritužbu sandžačko«makedon« lim gospodina! ministra, da mi izvo« skih muslimana, žuta je štampa li odgovoriti na slijedeće: 1) Je li poznato gospodinu mini« (sad joj prednjači plaćenički »Glas Težaka«) odmah hazur, da ospe či« stru unutrašnjih djela, da su pravo« tavom pregršću grdnji i podvala o slavni ■ odbornici opštine bjelopolj« protudržavnosti naših vođa i zlo« ske u oči samog sređivanja glasač« činačkoj težnji za rušenjem teme« kih spiskova nasilno izbacili iz lja naše države. Stoga dajemo ri« opštinskog odbora odbor« ječ Srbinu pravoslavnom, da on ko« nike muslimane, njih 9 .na ju prozbori. Narodni poslanik g. broju? 2) Da li gospodin ministar zna, T. Žugić podnio je 15. o. mj. ovu da su odbornici pravoslavne vjere značajnu interpelaciju: »Javna bezbjednost i poredak u — pravili glasačke spiskove, iz ko« oikrugu bjelopoljskom nalazi se is« jih su protuzakonito! izba« pod svake kritike. Ovo naročito va« čili većinu glasača musli« ži ža muslimanski ž i v a 1 j, mana? 3) Da li je gospodin ministar izvi« koji je u ogromnoj većini u tome okrugu. Od oslobođenja toga kraja ješten o nepravilnosti izbo« krajem 1918. godine od strane ne« ra opštinskih časnika u Bijelom Po« prijatelja, nastali su strašni dani po Iju, gdje su 150 pravoslavnih kuća dobile cjelokupnu opštinsku upra« život i imanje muslimanskog sta« vu sa odbornicima, dokle su 500 mu« novništva. izvjesni .predstavnici dr« slimanskih, kuća ostale bez ijednog žavne vlasti u tome okrugu iš» predstavnika u opštini? i 4) Želim pozitivan odgovor od li su svjesno na ruku pojedinim pro« palim kriminalnim tipovi« gospodina,ministra unutrašnjih dje« m a, koji su pod vidom srbizma i la: šta misli da preduzme po ovoj partijske maske, za svoje lične in« stvari. i da li će gospodin ministar terese i da bi od živih svjedoka sa« biti voljan, da zaštiti zakonska pra« krili svoje stare grijehe, nemilice i va većine bjelopoljskih građana od krvnički satirali muslimane, ubijaju« ovakvih učinjenih nepravilnosti i da ći ih javno i tajno i pljačkajući im li će u buduće tome muslimanskom njihova imanja. Da su tamošnji mu« življu obezbijediti prava, koja mu slimani vanzemaljskih za« Ustav i zakoni ove zemlje daju?. Odgovor želim usmen u prvoj na« k o n a govore jasno i sadašnji izbo« ri predsjednika i odbora opštinskih rednoj sjednici«. » u pomenutom okrugu. Eto! takim izrazima i • takim to« U Bijelom Polju, gdje se nalazi oko 500 domova muslimanskih a je« nom govori o tamošnjim prilikama dva 150 domova pravoslavnih, na jedan Srbin pravoslavni. Mi ne će« naknadnom opštinskom izboru koji mo /dodavati svog posebnog ko« se je prije nekoliko dana izvršio u meptara i zadovoljavamo se sa kon« Bijelom Polju — 'nevjerovatno ali statacijom, da je taj tori oštriji istinito! — cijelu upravu i sve od« o d n a š e g, da je optužba strasnija bomiko dobili su pravoslavni glasa« od naše i da je' izdajnička či. Iz , ovoga se može zaključiti: ka« kampanja »Glasa Težaka« osuđena ko je teško i nesnosno stanje mu« sa strane Srbina i Srbijanca. Pita« je samo, hoće li crnožuti tipovi slimana u Bijelom Polju i kako su j nje isti Hšeni zakonskih prava, koja i« oko. tog -»demokratskoga reptila i« da i ovu optužbu po« maju kao , i ostali građani ove drža« mati obraza, prekriti plaštem svoje »veli« ve. Da bih na ovo skrenuo pažnju kušaju gospodinu ministru tinutrašnjih dje« ke brige« za »interese« države! Mi la i ako u IZ času, bio sam slobodan smo znatiželjni. Sarajevo, 27. septembra. Površno kako se uopće kod nas svuda radi sastavio je ministar fi« nansija novi finansijski zakon, u kome je predočio mnoge nove i sta« re povišene poreze. Taj je zakon predložen narddnom predstavniš« tvu, finansijski ga je odbor- uzeo u raspravu, a vlada nije ni čekala, da naredno predstavništvo rekne svo« ju riječ, već ga je ukazom stavila na snagu i objavila u »Službenim Novinama«. Ovo je skroz nezakonit postu« pak i u ustavnim državama dosele nečuven. Bezi privole narodnog pred« stavništva uvćtde se mnogi novi po« rezi, što se protivi osnovnim načeli« ma ustavnosti. U tom finansijskom zakonu, ko« ga zapravo ne bi smjeli nazvati za« konom, predviđen je i porez na po« . Godina II. slavni obrt, koji bi prema objavi delegata mininstra finansija i imao stupiti na snagu na 25. o. mj. J/eći« na finansijskog odbora u parlamen« tu izjavila se je odlučno proti ovom porezu, jer je u većem dijelu naše države zbog nepismenosti naroda neprovediv. On će postojati samo za to, da porezne vlasti mogu ljude — m krive ni dužne, što im vlada nije dala mogućnosti da nauče pisati — pretjeranim globama globiti. Ministar finansija, znajući da ve« čina parlamenta-ne odobrava ovoga poreza, ipak se odlučio da ga pro« vede. Naši su poslanici već davno — kad je izašao predlog finansijskog zakona.— upozorili članove finan« sijskog odbora, s kojim zajedno ra« de u parlamentu, da se ovakav po« rez nf može kod nas provesti. Zašto јв sud izgubio autoritet? Prije 16 godina kupio je Hadži Agan ef. Vehabović, urođeni sin sela Brijesnice, gdje ima svoju dje« dovinu, na javnoj sudskoj dražbi neke nekretnine u tom selu, koje su njemu po sudu iza dražbe bile, pre« dane u posjed i koje je on od tada neprekidno uživao na taj način, što ih je po svojne bratiću Omeru Ha« biboviću obrađivao i svake godine preko ljeta stanovao u kući, koja se na tim nekretninama nalazi. Ovo je stanje trajalo 16 godina, dok ni« jesu I. H., njezin suprug R. i rođak S. M. dne 23. aprila 1919., kad su mislili da je došlo vrijeme pljačka« nja i otimanja, u času kad je kuća bila prazna, u istu silom uljegli i u« jedno prihvatili i uzorali jedan dio spomenutih nekretnina. Zbog ovog smetanja posjeda tužio ih je vla« shik kod kot. suda u Gračanici, koji ih je osudio, da moraju prihvaćene nekretnine vlasniku predati. Ovu je osudu potvrdio i okružni kao pri« zivni sud u Tuzli svojom osudom od 17. jula 1920. Pr. 146/19=6. Na temelju ovih osuda zatražio je vlasnik kod kot. suda u Gračani« ci ovrhu prisilnim odstranjenjem svojih protivnika sa uzurpiranih ne« kretnina. Isti pak čim su osudu okr. suda dobili, isposlovali su od kot. ureda u Gračanici, a da isti ni vla« snika niti njegovog zastupnika u predmetu preslušao nije, odluku od 28. augusta o. g. br. 4114/20, kojom se svekolike nekretnine,* što ih H. Agan ef. Vehabović posjeduje u Brijesnici. dakle osim onih gore spomenutih još i njegova djedovi« na ustupaju na privremeno obradi« vanje gornjoj trojici uzurpato« ra i vlasniku se zabranjuje doslov« ce: »do konačnog riješenja agrarnog pitanja smetati R. H. i drugove u posjedu spomenutih nekretnina« uz dodatak, da će svak biti najstrožije kažnjen, ko od stranaka bude ura« dio nešto protiv te odredbe. Ovu odluku izdao je kot. upravitelj Ber« ničević nakon što je pročitao gore označenu prizivnu osudu. Ova odluka podvrgava pod agrar« nu reformu nekretnine, koje pod istu ni po kojoj postojećoj zakon« skoj uredbi ne spadaju. Upitne ne« kretnine nisu nikad bile pod kme« tom niti su ikada njihovi u z u r p a« tori obrađivali ih kao zakupnici, pridržnici ili slični, te zato po ured« bi ministarstva, za agrarnu reformu od 11. maja 1920. br. 48. komad XXII zbornika zakona i naredaba za B. i H. ostaju slobodne od ag« rame reforme, dok se potrebni te« žaci mogu podmiriti zemljom od državne ili javne zemlje, što će se svakako moći ustanoviti tek prigo« dom provađanja agrarne reforme. . Sada nastaje pitanje: Je li gosp. Ber« ničević, izdajući gornju odluku, znao za gornju po Njegovom Viso« čanstvu Regentu Aleksandru potpi« sanu zakonsku uredbu i za nju nije mario, ili moguće gosp. Berničević . i ne zna temeljne, propise agrarne reforme? Pita se također, je li gosp. Berničeviću poznat čl. 8. uredbe o pobiranju priroda u 1919. god. sa beglučkih ziratnih zemljišni u B. i H. br. 60 komad XXXVII zb. zak. i-nar. za B. i H., koji određuje, da se zemljoradniku, koji je poslije 27. februara 1919. u« šao u posjed zemlje otima« njem, imade prirodsa z e m« lje, koju bespravno drži u posjedu, oduzeti i predati vlasniku, pa ga valja i u buduće isključiti od bi a« godati agrarne reforme? Svojom odlukom kot. ured u Gra« čanici, nesamo da mimoilazi i krši načelne zakonske propise, već svo« jim postupkom dovađa kako stran« ke tako i sud u položaj, čije su se posljedice za kratko vrijeme nemi« novno morale pokazati u formi, ko« ja je kadra, da potkopa pravnu si« gurnost i ruši ugled suda kao i sa« mog kotarskog ureda pred narodom i time najštetnije djeluje po držav« ne interese. Evo do šta je radi toga došlo i moralo doći: Na temelju označenih sudskih o« suda dozvolio je sud u Gračanici zemljo vlasniku zamoljenu ovrhu prisilnim odstranjenjem uzurpatora i predajom zemlje vlasniku, te je za obavu ovog uredovanja izišlo na li« ce mjesta sudsko povjerenstvo. Po« što su se ovršenici uredovanju protivili, zatražio je uredujući sudac asistenciju oružnika od oruž« ničke postaje u Gračanici, te je na licu mjesta čekao na patrolu. I za« ista nakon kratkog vremena stiže patrola, ali ne da sucu pruži pomoć kod uredovanja, već da mu pokaže nalog kot. ureda u Gračanici od is« tog dana, koji je tako značajan, da zaslužuje, da se doslovce odštampa. Komandiru žandarm. stanice u Gračanici. R. H. i dr. iz Brijesnice pritužuju mi se, da je danas otišla u Brijesnice sudska^komisija, koja hoće da Hali« lovića Istjera iz posjeda nekih ne« kretnina, koje je kot. ured odlukom od 28. augusta 1920. br. 4114/20 dao na privremeno obrađivanje prituži« telju. Pritužitelj navodi, da sudska komisija hoće, da to svoje uredova« �Strana 2 Стран« .PRAVDA* — „ЦРАВДА* nje silom, naime žandarm. asisten« vi za stanovište Stojana'Protića i za čijom, provede. U povodu toga pri« > njegov nacrt ustava, onda je moguć lažem Vam ovdje pomenutu odlu« i daljnji zajednički korak parla« ku, iz koje ćete viditi što je odre« mentame zajednice, a to je spora« đeno glede tih nekretnina, pak Vam zum za izbore. Pošto su jugoslavcn« nalažem, da za slučaj, ako ska pučka stranka i Narodni klub sudska, ili bilo koja vlast, dotično Hrvatska Zajednica auto« ne htjcdne ovu odluku re« nomističke stranke, a pošto nacrt š p e k t i r a t i, upotrebi te pro« ustava Stojana Protića dolazi bar ti bilo.kome, sva ona sred« stva, kojima ćete najlakše i najbrže odredbe ove ob« lastiizvršiti. — Kotarski ured. Berničević.« MJESNIM ODBORIMA. Sudac je naravno nakon toga ob« ustavio daljnje uredovanje i otišao. Mi smo u 94. broju našeg lista od Množina svijeta, koja je tome pri« 18. o. mj. upozorili naše mjesne od« zoru prisustvovala, ostala je okame« bore, da im je sada najglavniji rad njena od ovakog slučaja i može se i najpreča dužnost, da paze na sa« misliti, koji je utisak isti kod nje stav biračkih spiskova i da paze, da ostavio. se u njih unesu svi muslimani, koji na 28. novembra t. g. navršuju 21. Prijatelj, koji nam šalje gornje godinu. Ovi su spiskovi trebali da retke veli da na ovaj njegov prikaz budu gotovi 25. o. mj. ali mnoge op« možomo dodati svoju kritiku. Če« čine i kotarski uredi nijesu to učinili mu? Prikaz veli sve i mi pitamo sa« u pravđ vrijeme, nego su zakasnili, mo to, hoće li šef pravosuđa ispra« čekajući tobožnje instrukcije. Zato viti ovu rugobu ili će se povući? treba budno paziti na ovo i čim se opazi, da se ovaj posao radi, treba da svaki mjesni odbor odredi jed« nog ili više svojih povjerenika, koji će uzimati uvid u ove spiskove i po« punjavati ga, ako opaze kakve Manje potrpavanja! Čujemo da manjkavosti. je povodom potrage za pljačkašima /~Svaki državljanin naše kraljevine, u čajničkom kotaru na Miljenu na« ikoji u jedno; općim ffalnoboravi đena »Srpska Zora« od 15. augusta, šest mjeseci, a na 28. novembra, t. ali se taj značajni fakat hoće da j. na dan ižFđra navršuje 21. godinu — potrpa i zabašuri. Pri tom potr« imade pravo biranja i on se mora pavanju vodi glavnu riječ'Samoilo uvrstiti u spisak birača. To pravo Davidović, koji je bio crnogorski pripada i vojnicima, koji će na dan sreski načelnik, a sada je sudionik izbora biti otpušteni, t. j. koji će firme »drvarska radnja u Čajniču«. biti otpušteni 28. novembra t. g. Ovaj se gospodin ističe ‘osobitom Prepišite spiskove, pa pozovite mržnjom na muslimane, koju je za I muhtare i druge ljude, koji poznaju vrijeme crnogorske okupacije na * svijet u vašem području, pa im ф šihistoćnih krajeva zasvjedočio stra«/ tajte i raspitujte, da li je ko izostav« čnn Krnipm interniranih i х 11 A1 — je i* šno velikim brojem interniranih i' Ijen. Ako opazite, Jda zatočenih muslimana. JSiaklifinZtaŽitfi da se un I nakon prevrata »odlikovao« se vidite, da je neko un n, a nema denunciranjem i — podgovaranjem na tđ prava, tražite da se briše. Akj^ pravoslavnih građana, da traže pro« vam trebaju kakvi dokumentr za~ gon nekih muslimana (ističemo slu« ; nekoga, m pr. za nečiju sf3r6šr~ffi" čaj Ragib cf. Memiševića, Mustafa ! jjgpPfbčndst, to s~tr~VrtTTFduzLić sve ef.i Jajčanina, muderisa Sabićj, Mu« vlastrTTH J.pflnSgcr'kcrfars’ke i sud« stajbega Praše, Mujage H. Smajlo« | ske, izdalfu roku oci 24 ~šataT~Ne vića i drugih). Mi skrećemo osobi« ’ treba za to biljeg^Tir pula'. Sve se tu pažnju vlasti na ovog mutikašu i izdaje besplatno bez ikakva troška i tražimo, da se — obziromina to, ■ i sve u roku od 24 sata. Bude li vas da se sumnjiči naša organizacija — i ko u tome smetao ili vam pravio unese više svjetla u. podzemni rad f neprilike, ili vas ne htio poslužiti u g. Davidovića i njegovih kotapanjo« j pravo vrijeme, treba proti take oso« na. 'Strašno je da se u tamošnji mir« I ђе podnijeti prijavu nadležnom su« ni kraj unosi zublja razdora, a još 1 du radi progona. je strašnije ,što pojedinci mogu da - Nemojte se šaliti sa ovim, jer je« na svoj način zavode vlasti na kri« dan čovjek može odlučiti o izboru, vu stazu i. prave račun, koji moraju a izbori će odlučiti o našoj sudbini, da plate nevini muslimani. Manje odlučiće o tom, da li ćemo živjeti potrpavanja! kao ljudi svoji u svome ili ćemo biti »Obzor« za izborni kompromis. tuđe sluge, koje će ostati bez svoje U broju od četvrtka donosi »Ob« volje, bez imovine — bez igdje išta. Proslava dana naše organizacije zor« članak, u kojem govori o po« trebi idejnog raščišćenja u radikal« u Derventi i Kotorskom. Mjesni od« noj stranci i završava ovim riječi« bor naše organizacije u Derventi ma: »Ako se radikalna stranka izja« priredio je drugi dan Kurban«bajra« Бро< — Brci 203 donekle toj ideologiji u susret, on« da je takav zajednički istup moguć. Ako i ne dođe do zajedničke listi« ne, al može da dođe do izbornog sporazuma, a što je važnije, može se u konstjtuanti nastaviti rad par« lamentame zajednice. Riječ ima ra« dikalna stranka.« Iz našB organizacije. Bilješke. I FELJTON. A. Hifzl Bjelevac: Rene Logotetides. (74) — »Nesime se zauzimlje za neprijatelje moga carstva. Ona, šuruje s Mladoturcima!.. Da, da ona je posredovala i zaAbdurahmanpašu,paje isjan *)bio..." Izet je čas zašutio, da se sultan smiri, a onda počeo: »Ja nisam mogao odbiti... Veličanstvo, ja sam izdao nalog u vaše ime...« . — G6zum gormesun!. ).** vikne Ijutito sultan, a Izet se polako, ponizno, ropski odmakne i stane do vrata. Sultan je skočio sa sjedala i prišao prozoru. Bijes, strah, — zloduh je zavladao njim, da nije mogao ni misliti, ni govoriti. Izet je čuo samo mr­ mljanje sultanovo: „Mladoturci... Mladoturci... Ihsan Surur... Abdurahman... Logotetides ... Nesi­ me. . .«------ ---------------------- —----------------Najednom se okrene i vikne: »Izet!..« Izetbey uniđe polagano, ropski, ponizno, učini temenah i stade pred sultana: »Vašeg veličanstva najpokorniji sluga i rob moli milosti . .« — Izdaj nalog neka se odmah zatvore Ihsan Sururzade, Rene Logotetides, Nesime, AkifbeyI. . Jesi li tazumio? Čekaj I Dr. Dževdet, Dindar Haki, Arifbeyl.. Jesi li razumio?« — Milost veličanstvo!.. • „Ovoga časa! .. — Milost! Sultaniju Nesimu, Renu Logotetides i Ihsana Sururzade nemojte zatvoriti...“ •) „Odmetnuo »e“. ••) „S očiju!. . Nek te mole oči ne videl. ■vijek zadnja riječ sultanova kada se je razjario. bila je ma proslavu dana naše organizaci« je, koja je bila čedna i jednostavna, ali je uspjeh i moralni i materijalni bio posve dobar. Sastanak se odr« žao u bašči uglednog derventskog građanina i vrijednog člana naše I organizacije g. Avdage Husejinče« hajića u 5 sati poslije podne. Šasta« nak je otvorio predsjednik mjesnog ; odbora g. Osmanbeg Osmanbego« ! vić pozdravnim govorom, u kojem j je istaknuo svrhu sastanka. Iza nje« I ga je član odbora prof. g. Šukrija • Alagić u najmarkantnijim crtama prikazao važnost današnje prošla« ve, uzroke osnivanja »Jug. Musi. Organizacije«, dosadanji rad i nje« zinu zadaću do izbora za konstitu< antu. Govoreći o zadaći i svrsi kon« stituante te o važnosti izbora apeli« rao je na sve članove i pristaše or« ganizacije, da se ne daju ni od ko« ga zavarati, nego da u odsudnom času budu potpuno svjesni, odlučni i složni, jer nam je spas jedino u složnom i zajeničkom radu svih i jer samo tako možemo postići svoj glavni cilj i postati jedanput jedna« kopravni građani naše slobodne kraljevine. Tom je prilikom palo dobrovolj« nih priloga preko K 5.000. Treći dan Kurban«bajrama odr« žan je u istu svrhu sastanak u Ko« torskom, na koji su od mjesnog odbora iz Dervente otišli gg. Smajil ef. 'Halepović, H. Mustafa Havur« dić i 5. Alagić. Kako je Kotorsko čisto muslimansko selo, a svi su pri« staše naše organizacije, to su na skupštini, koja se održala iza džu« ®c«uamaza, bili svi Kotorani, koji su najvećom pozornošću pratili raz« laganja gosp. Alagića o radu i za« daći organizacije kao i o dužnosti« ma njenih pristaša. I ovdje je sa« kupljena lijepa svota dobrovoljnih priloga u iznosu od 2.230 K. Zbog neupućenosti našeg seljač« kog svijeta u Kotorskom do sada nije bilo ni škole ni mekteba, prem« da selo broji oko 270 kuća sa 1300 duša isključivo muslimana. Stoga im je g. Alagić u lijepom govoru obrazložio, da su danas vremena drukčija nego li prije i da se bez nauke i škola u svijetu čovjek ne može nikud maknuti, pa ih molio, da odmah zatraže, da im se škola otvori. Ovaj je goyor naišao na li« jep prijem, jer su se i oni, koji su »Ja sam rekao.. . Izdaj nalog ovoga časa!..“ — Veličanstvo, milost za Nesimul „Ne, i ona neka ide s njima!. . 1 ona je ne­ prijatelj moje države!.. — Onda, — poče drhtavo Izet — onda molim, da me milostivo otpusti veličanstvo, jer ja ne mo­ gu... Ja sam dao u ime vašeg carskog veličanstva nalog po kojem je pomilovana Rene Logotetides...“ Sultan mahne rukom i bijesno vikne: Gdzum g6rmesunl“ Izet se pokloni i ponizno ropski, kao uvijek udalji se iz sultanove sobe. Sultan otvori pokrajna vrata, a na njima se pojavi Devretbey, prvi tajnik sultanov. „Izetbeya premješćam u Bagdat. Izdajte mu o tome naređenje i drugi nalog prefektu policije, da se zatvore Ihsan Sururzade, sultanija Nesime, Rene Logotetides, Akifbey, Doktor Dževdet, Dindar Haki i ArifbeyI Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo", odgovori Devretbey. — Sultaniju Nesime neka zatvore u Ihlamur palačiI., Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo.. . — Kada bude sve izvršeno treba me o tome odmah obavijestiti I Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo — odgovori ponovo Devret držeći ruke sklopljeno pred Hamidom. Sultan ga otpusti i vrati se u svoj kabinet, ljut, mrk, nervozan kao što nije nikad do sada bio. XXIX. Jedan dio skrajnjeg carigradskog starog -tvrdavnog pojasa zapremaju Jedi kule s Orhanovom bastilom. To je skup zidina još iz bizantijskog do­ ba, koje su na pola već porušene, pa nisu ni posjednute vojskom. Obrasle mahovinom sada su leglo štakora, predmet proučavanja arkeologa i slikarastranaca, koji Ih najviše i posjećuju. Pred njima su velika prostrana groblja s visokim čemprezima pod najkonzervativniji, uvjerili o po« trebi škole i obećali, da će se odmah latiti posla i zatražiti školu. Time je završena ova impozantna skupština, na kojoj se sjajno mani« festovala moć i snaga naše orglni« zacije i jednodušnost njezinih pri« staša. Mjesni odbor u Ljubuškom pro« slavio je »Dan organizacije« na vr» lo svečan način. Čitaonica »Gožulj« bila je dupkom puna građana i te« žaka. Zbor je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Dr. Hasan Mahić i razložio značenje i potrebu naše organizacije. Govorio je dalje o na« rodnom jedinstvu, te su ga prisutni nagradili burnim oplauzom. Iza nje« ga je Kasim cf. Sadiković održao predavanje »O kulturnoj misiji Is« lama<w istaknuvši naročito zasluge Arapa u procvatu znanosti i ocrtav« ši njihovu civilizaciju. Iza toga se igrala tombola i kupili prilozi za »Pravdu« i »Gajret«. »Pravdi« je pripalo 2016 K, a »Gajretu« 1420 K, koje nam je uručio član mjesnog odbora g. Hasanaga Gujić. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom teferiča naše organizacije sakupile su dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, Fadile hanuma Topalbe« gović i Zejre hanuma Krehić u Travniku, svotu od K 2039, a daro« vaše slijedeća gospoda. Po K 200: Uzejirbeg Hrustanpašić i Salihaga Džulabić; po K 160: Salihaga Mulić; po K 100: Besimbeg Teskeredžić; po K 80: Muhamed ef. Arnautović; po K 50: Hf. Teufik ef. Vareniko« vić, Salihaga Sujoldžić i Salih ef. Alihodža; po K 40: Bećirbeg Idris« begović, Hamdaga Alibašić, Ibra« himaga Sujoldžić, Salihaga Šehaga« nović, Jpkubaga Čatić, Jusufbašić Mehmedalija, Hamidaga Samokov« lić, Ahmedaga Čatić i Kadraga Ko« rić; po K 30: Salihaga Alagić; po K 20: Ahmedaga Sujoldžić, M. Sof« tić, Hamidaga Mujkić, Salihaga Šeć« kić, Ibrahimaga Hadžabdić, Omera« ga Heldo, Hamzaga Nurko, Salih« aga Pinjo, Ahmedaga Terzić, Uzejr« aga Alihodža, Hamdo Hadžisetimo« ’dć, Mustafa Bambić, Salihaga Riz« vanović, Mehaga Zukić, Omeraga Terzić, Muharemaga Hadžiosmano« vić, Derviš ef. Korkiit, Muharema« ga Salaković i Anto Malić; po K 10: Mehaga Korić, Mahmudaga Džula« bić, INazif Tabak, Hasanaga Feru« šić, Hamidaga Arnautović, Mahmud Sivro, Hasan Beganović, Mehaga Stanić, Jakub Salaković, Zajko Muj« čić, Salihaga Agačević, Hamdaga Pinjo, Avdo Buljubašić, Omer Sej«. fić, Nezir Kargić, Omer Šehić, Ala« ga Arnautović, Muhamed Simičić, Sulejman Bojić, Omer Alagić, Mu« harembeg Hadžalić, Muhamed Ha« sanbašić, Alaga Agić, Sulejman ef. Kajmak, N. N., Harmandić Ibrahim Ahmed Nikšić, Suljo Hadžiselimo« vić, Omeraga Brajić, Smajić, M. ha« kojima počivaju kosti svih onih bezimenih vojnika još iz doba osvajanja Carigrada, pa do najnovijeg datuma. Putem od Jedrenskih vrata među poruše­ nim zidinama nalazi se Orhanova bastila u koju su za doba janjičara hapsili carigradske prvake, a za doba Mahmutova i prvake samih janjičara. Neki ra­ čunaju i Orhanovu’ bastilu među Jedi kule, pa nije ni poznata pod ovim imenom. U zadnje”vrijeme po­ novo je popravljena i sultan Hamid je odredio, da se i u nju zatvataju Mladoturci, kako ih je lakše mo­ gao neopaženo otpremati preko Marmare u Aziju. Naseljena od, jednog malog odjela vojnika bila je kao neko strašilo za prolaznike, jer straža nije ni­ kog pušćala u njezinu blizinu, a razlog je bio što je bilo tu i spremište municije. Zidovi mjestimice obrasli bršljanom, a mjestimice izrovani, pocrnjeli okruživali 'su tvrđavicu pred kojom su za ljetnih dana sjedili vojnici čisteći puške i razgovarajući u teškom anadolskom nariječju kada će ih već jed­ nom otpustiti kućama. U poderanim odijelima, mr­ šavi, s teškim borama na licu zaneobriveni doimali se čovjeka teško i mučno, a podnosili su svoju sud­ binu i vojničko robovanje po sedam i deset godina, jer je »devlet« *) uvijek u ratu s đaurom. Ti ljudi, koji nisu u sebi osjećali čovjeka, a ni Turcima, koji su gledali u sultanu jedno više biće, koje drži svećevu sablju i bajrak pokoravali su se slijepo i bez roptanja jildiskom silniku. U njihovim rucima i ako su bile mile one male kućice razasute po prostra­ nom Anadolu bila je jača moć i sila onog vjerskog ubijeđenja da je to volja sultanova i da je on naj­ preči. Ovim poimanjem bila je obavljena njegćva silnička osoba za koju su se ti ljudi svaki dan mo­ lili, a koja je već davno bila okaljana i poprskana nevinom krvlju... •) Kratka oznaka za Tursku.'Pod ovim se razumi sultan. (Svršiće se). �Ерој 203 — 8roj numa Ljubović i Abdulah ef. Va« reniković; po K 8: Derviš Arifagić; po K 7: Hf. Salih ef. Begović i N. N.; po K 6: Hakija Kurtalj; po K 5: Mujo Turušlija, Rešid Šabić i N. N.; po K 4: Hasan Seper, N. N., N. N. i N. N. Iskrena hvala plemenitim daro« vateljima. Gajretov glasnih. Budući da je Gajret ove godine proširio svoj rad preuzimanjem va« kufskih konvikata, morao se je ob« ratiti na sve strane i apelirati na patriotizam svih ljudi, koji osjećaš ju potrebu da se pomogne našoj si« romašnoj mladeži. Iz Sandžaka je Gajretov odbor dobio vesele vi« jesti, da je u tamošnjim krajevima, a naročito u Priboju, već osnovan Gajretov pododbor i da živo radi oko'upisivanja članova i sakuplja« nja priloga i članarina za Gajret. Gajretovim prijateljima iz Priboja i drugih krajeva Sandžaka, Gajre« tov Centralni odbor najljepše zah« valjuje i moli ih da budu ustrajni u toj plemenitoj akciji. Gajretov Centralni odbor dobiva vijest'iz Stoca, da je Gajretova ideš ja prodrla i među muslimansko žen« skinje, te da su neke hanume u.Stos cu osnovale ženski Gajretov pod« odbor. Neka bude hvala tim hanu« mama na tom plemenitom koraku, koji treba da služi kao uzor za dru« ge naše sestre i majke po čitavoj Bosni i Hercegovini! * Neki Gajretovi odbornici obrati« li su se na svoje poznanike i prija« telje u Americi kao i na tamošnje »Prosvjetine« pododbore sa zamol« bom, da se i tamo među našim Iju« dima poduzme akcija za potporna« ganje Gajreta. Sada Centralni Od« bor Gajreta dobiva iz Amerike та= dosne vijesti, da je i tamo pokrenu« ta akcija i da se intenzivno radi za naš Gajret. Nadamo se da ćemo u brzo dobiti lijepe pomoći z' Gajret od naše braće preko Oceana. Gajretov Glavni Odbor je preko novina, posebnim dopisima na po« vjerenike i izašjljanjem svojih de» legata na sve kotareve potakao mi« sao o sakupljanju hrane za Gajretov ve konvikte. Gajret uzdržaje da« nas 6 konvikata sa blizu 350 pito« maca i pitomica, koje treba opskr« biti sa hranom preko čitavih 10 mje« seci. Zato se ponovno obraća čije« lom pučanstvu Bosne i Hercegovi« ne, a naročito onim kotarevima gdje su povjerenici i pododbori di« rektno pozivani da kupe hranu u naravi, neka jave Glavnom Odbo« ru koliko je hoje hrane do sada sa« kupljeno i koliko će se još moći sa« kupiti. Neka to pododbori odnos« no povjerenici jave odmah, da im Glavni Odbor može- odmah dati uputu za otpremanje hrane. • Doznajemo da je i u Nevesinju otpočeo intenzivni rad za Gajret. Tamo se dosad nije za Gajret ra« dilo, ali kako je došao mladi šer. sudac g. Derviš ef. Korkut i jedan mladi musi, veterinar počeli su bu« diti ideju Gajreta i za ovu plemenitu stvar zainteresovali svijet, od čega se nadamo lijepom uspjehu za Gaj« ret. • Interesantna polemiha. U prošlom broju donesosmo iz« vadak iz razgovora, što ga je g. Via« do Besarović imao sa urednikom »Jugosl. Lista«. Pošto je povodom tog razgovora nastala vrlo intere« santna polemika, držimo da ne će biti na odmet,/ako pred naše čitate« lje iznesemo neka markantnija mjesta. S/lužbeni list naše zemaljske vlade, u broju od petka veli, da je ovlašten izjaviti: »da uopšte u ze« maljskoj vladi nije postojao nikakav odbor za doček, a još manje da mu je bio šef g. Vlado Besarović; da je cijeli doček 'aranžovalo i vršilo predsjedništvo zem. vlade u koliko\nije bila angažovana općina i građanstvo. G. Vlado Besarović uportrebljen je od predsjedništva zemaljske vlade za izvjesne pripre« ПРАВДА' PRAVDA, me'čisto tehničke prirode.- Pred« na odgovornost, a njemu ne konve« sjedništvo zemaljske vlade imalo je nira, da si na jedan od spomenutih dosta Neprilika, da otkloni eventu« načina pribavi zaddvoljštinu, nego alne kobne posljedice, koje su mo« istražuje onoga, ko piše o njemu, gle nastati nepozvanim miješanjem da mu, valjda, prebije dvoje re« g.. Vlade Besarovića u dje'pkrug os« bara. talih nadležnih faktora, za što nije Osim toga Cupurdija kao »dobar« bio ovlašten ni kao političar ni kao Srbin i novopečeni patriota na si« organ vlasti. Predsjedništvo zemalj« ’ lu stvara nepouzdane državljane i to ske vlade imalo je mnogo važnijih među najmirnijim i najlojalnijim poslova i nije imalo vremena za to, državljanima: među muslimanima. da pazi, da li će se povrijediti ovom On je 17. ov. mj. vratio iz Doboja prilikom1 nerazumljiva osjetljivost natrag u Tuzlu Mujagu Hadžiefen« gospodina Vlade Besarovića. Jav« dića, člana građanske deputacije, nost će se osvjedočiti sa koliko se koja je imala kao neoficijelna depu« je savjesnosti i nepristranosti postu« tacija pokloniti se u Sarajevu Nj. palo (pri predlaganjima za odlikova« Visočanstvu Regentu. Ova je de« nja i druga priznanja onda, kad ova putacija sastavljena sporazumno sa stvar budg definitivno riješena. okružnim načelnikom i gradonačel« Drugi, mnogo važniji i mjerodav« nikom i kotarski im ured izdao put« niji faktori, pozvani su da rcknu niče, ali Cupurdija to ne priznaje svoj sud, dalisuiukolikosu i čovjeka vraća iz Doboja iz razlo« upala u blato vladina kola, ga, što je u »crnom tefteru«, jer da i da odrede ko ih je dužan izvla« se kao bivši željezničar navodno čitL.Za prvo je najmanje pozvan g. Vlado Besarović, a za drugo se, bar nije htio zakleti kralju Petru. To je zasada, neće na njega niko obra« sve što mu je Cupurdija na dušak izgovorio i. s mjesta ga vratio na« ćati«. Na taj komunike zemaljske vlade trag. Mi poznamo Mujagu kao vrlo odgovara g. Besarović u nedjelj« čestita i mirna čovjeka, koji se do« nom broju »JugosL Lista« između sad nije nikad ogriješio o zakon ni ostalog i ovim riječima »Komunike o građansko i državljansko pravo. u «Narodnom Jedinstvu« od 24. Na denuncijaciju iza prevrata oba« septembra nije ni tačan ni istinit vljana 'mu je premetačina stana i i nosi na sebi pečat kolebljivog nije mu. se ništa našlo, za što bi mo« gao biti povučen na odgovornost. inspiratora, koji je od Protića do Sto se tiče ustezanja zakletve, to Korkuta ostavio na cjedilu svakog, ko je s njime radio. Prepao se ne« također je izmišljotina, jer da je ko, da mu ja ne otmem slavu, /ta« ustegao zakletvu, ne biše mu davali man kao da sam ja »Dr. Nikola«, penzije, nego biše ga jednostavno otpustili iz službe. Jedini mu je gri« onaj čarobnjak, Što ga je uvijek samOm svojom pojavom'naćerao da jeh, što je musliman i vrijedan član počini kakvu novu nepromišljenost. naše Jug. Musi.'Organizacije. Ovim »Za incidenat za vreme vojne re« je činom Cupurdija htio postići dva vije nc može zemaljska vlada da cilja: kompromitovati muslimana i preuzme odgovornost.« Zaista uzor u isto vrijeme J. M. O. Mujaga, kao od jedne vlade pa makar to bila i i naša organizacija znače pribaviti današnja bosanska. Ona sve nagra« sebi zadovoljštinu na mjerodavnom de, sve pohvale prima, samo odgo« mjestu i Cupurdija će imati vreme« vornost ne. Pa dobro, primam je ja, na da se kaje radi ovog izazovnog ne samo za se nego i za sve moje čina, samo ako bude potpadao i on saradnike za vrijeme cijelog posla. pod postojeće zakone. Drskost je od Cupurdije, da u Mogao bih o ovome više reći, ali hoću da ostanem konzekventan, pa drugog traži trun u oku. a u svom neću ni po ovoj stvari, da govorim nc vidi brvna. On je pazio na red u javnosti otvoreno kao što bih mo« kad su dolazili u Bosnu njegovi cr« nožuti vladari, iz čijih se je jasala gao. »Narodno Jedinstvo« konačno hranio i njima zakletvu polagao, i veli, da se neće niko obraćati na kad bi se na to pazilo, onda on ne Vladu Besarovića, da izvlači vladi« bi smio ne samo paziti na red, nego na kola, ako su i u koliko upala u ni blizu biti Nj. Visočanstva Re« blato. A ja na to odgovaram hvala, genta. Ovaj postupak Čupurdijin po sto puta hvala Bogu kad neće, znači na silu stvaranje buntovnika i jer ja dobro znam, da teško onome, to ondje, gdje ih se ne smije tražiti. koji ih bude izvlačio iz gliba. Da je Njemu je stalo do toga, da kod proganjanja muslimana može u svo« to tako, svako vidi ko oči ima«. ju obranu uzeti činjenicu, da su mu« slimani nepouzdan elemenat, jer su htjeli na račun ‘ deputacije da pro« kriomčare jednog »anarhistu«. Po« trudićemo se da mu ta ne upali. Za ovaj slučaj činimo odgoornim Tuzla, 20. septembra 1920. i okružnog načelnika Grudića, koji (Cupurdino vrijeđanje muslima« umije simulirati suze kad govori o na). Šta mi sve trpimo od Čupurdi« svojoj »žarkoj ljubavi« prema mu« je i njegove sile, ne da se opisati. slimanima i njihovoj »nezahvalno« Njegova mržnja prema muslimani« sti« prema njemu, zašto je dozvo« ma prelazi sve granice. Makar se to« lio, bivši glavni aranžer u Doboju, liko pisalo o njemu i iznošeni kon« da se ovom muslimanu, a preko nje« kretni dokazi o njegovoj krivnji, ga i cijelom muslimanskom građan« mjerodavni ne nađoše sbodnim ni stvu učini ova sramota. —h« h«. da povedu makar formalne izvide o njegovim nedjelima. Ovaj postu« pak viših vlasti prema jednom Cu« purdiji, koji na svojoj duši nosi to« liko grijeha ne možemo shvatiti drukčije nego da su sa svim tim UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. sporazumni li da našim iznešenim tužbama ne vjeruju. Red je kod svih VLADA I OVLASTI. Uspr« kulturnih naroda, da se daje puna kos akcije protiv zakona o uredba« važnost javnoj štampi i da se oz« ma misli ga vlada u utorak iznijeti biljno vodi računa o njezinu piša« pred parlamenat. Iz vladinih krugo« nju. a to kod nas, na žalost, nije va saznaje se, da je vlada uvjerena, slučaj. Mi možemo da pišemo šta da će svi klubovi primiti ovaj zakon god hoćemo, a da onom koga se tim više što će u njemu biti pojedi« tiče ne bude ništa. Ovim ne misli« načno navedene sve uredbe, koje mo, da se pisanje štampe uzme od« vlada misli donijeti. mah pod gotov groš, ali hoćemo i HRVATSKA PRED PARLA« tražimo, da se povedu izvidi i kriv« MENTOM. — Danas će na redov« ci, ako se krivica ustanovi, po za« noj sjednici parlamenta vlada sluzi kazne. Ako je pak tko nevin odgovoriti na interpelaciju narod« napadnut, treba da si pribavi zado« nog poslanikaBukšega o nemirima voljštinu ispravkom, ih tužbom ili u Hrvatskoj. U vezi s tim pozvan oboma zajedno. Mi smo u Cupur« je u Beograd ban Dr. Laginja, kojeg dijinom pitanju prisiljeni da vjeru« se dolazak očekuje sutra. Ban ima jemo doslovno u sve ono, što se je da podnese posebne podatke na os« o njemu pisalo, jer niti je to ikad novu kojih će biti redigovan odgo« demantovao, niti nas je tužio sudu. vor na interpelaciju. Mi smo čekali jedno ili drugo, pa VANJSKI POLOŽAJ. da nastupimo *sa dokazima i izne« semo još koji novi slučaj, kojeg do« TALIJANSKI ZAHTJEVI. Grof sad nijesmo upotrijebili, kao na pr. Sforza izvijestio je na sjednici vlade jedan misteriozno naplaćeni putni o jadranskom pitanju. Parlamentar« trošak i t. d„ ali sve badava. Pret« na komisija za inostrana djela za« postvljeni ga, valjda, ne pozivaju vršila je svoj rad. Komisija se slo« Raši dopisi. Političhi pregled. Страна 3. žila u ove dvije tačke: 1. Komisija ovlašćuje vladu na direktne, prego« уоге sa Jugoslavenima i 2. apsolutno je potrebno za Italiju, da si osigu« ra istočne granice i neophodno po« trebiti prestiž u Dalmaciji polažući važnost na talijanske interese, te u« zajamne trgovačke i ekonomske od« nošaje s Jugoslavijom. Italija u novoj neprilici. Listovi talijanski donose opširne izvješta« je o žestokim borbama između A« rapa i Berbera u Tripolitaniji, sa priznanjem, da su ove borbe jako opasne i za vlast talijansku u onim predjelima. Pred novom ofenzivom generala Vrangela. Kako javljaju iz Helsings« forsa, organizovala su se sada u Poljskoj dva cijela armijska zbora Rusa. Ovi dobivaju direktivu od poljskog komisara u Varšavi. Ove četp nastupiće u ofenzivu četa ge« nerala Vrangela, koja će naskoro započeti. 02inate vijesti. Dobra lekcija, f Javljaju Inam iz Kupresa, da je »Glasu Težaka« dne 14. o. mj. odaslano ovo pismo: »Na ovdašnju mektebi iptidaiju usprkos svih opomena i danas stižu! primjer« ci vašeg lista na rasprodaju. Pošto su svi kupreški muslimani pristaše Jugosl. Musi. Organizacije«, te je« dino »Pravdu« smatraju/pravim gla« silom muslimana, to vaš list sasvimbagatelišu svi ovd. muslimani, te ga nijedan ne čita. Antecedencij a i (prošlost,| po kojoj se može suditi sadašnjost. Op. ur.) vođa vaše stranke najbolje svjedo« či da su to ljudi puni ambicije, koji fingiranim pisanjem u »Glasu :Te« žaka« gledaju omiliti svo« jim »demokratski m« d o« bročiniteljima, zavađajuć ne« znani svijet i pokušavajući napra« viti razdor u »J. M. O.«. Ali go« spodo, džaba vam muka, jer svaki musliman koji pozna vaš cilj i cilj »Jugosl. Musi. Oroganizacije« (pri« staša je jedino »J. M. O.« Ovo vam stavljamo'do znanja, te najenergič« nije osuđujemo onako brutalno pi« sanje u vašem »Glasu Težaka« pro« ti »Pravdi« te gg. - Maglajliću, Dr. Spahi i Hrasnici i ogorčeni smo radi zavađanja neznana svijeta«. Nova uprava »Osvitanja« na iz« vanrednoj glavnoj Skupštini ovog društva od 24. septembra o. g. iza« brana je od ovih lica*. Upravni odbor: Esma h. Spaho, Habiba h. Bušatlić, Nafia h. Šarajlić, Aiša h. Korkut, Aiša h. Rašidagić, Esma h. Ruždić, Fatima h. Hadžikadić, Fata H. Karić, Fatima h. Ahmeta« šević i Nura h. Bakarević; a z a«, mjenice: Hajrija h. Arifhodžić, Manira h. Dizdar, Aiša h. Hadžialić, Sejda Cajo, Habiba h. Spaho, Ražija Đulbegović i Mula h. Berberović. Časni sud: Hajrija h. Biserović, Šemsa h. Smailbegović, Latifa h. Hasibović, Šerifa h. Kobić i Derviš« h. Tulić; a zamjenice su im: Behija h. Jakubović, Emina h. Še« rić, Aiša h. Fočo, Rabija h, Sijerčić, i Ata H. Karić. Nadzorni od« bor: Ahmed ef. Šerić, Šemsuddin ef. Sarajlić, Husein ef. Omanović, Ragib ef. Bakarević, Ahmedaga H. Omerović i Edhemaga Đulizarević. Revizioni odbor: Dr. Meh« med ef. Spaho, Fehim ef. H. Bašča« ušević i Sulejman ef. Šerbić. Upravni odbor se u svojoj prvoj sjednei konstituisao ovako: Spaho Esma h. predsjednica, Hadžikadić Fatima h. podpredsjednica, H. Ka« rić Fata I. tajnica, Sarajlić Nafia h. II. tajnica, Bušatlić Habib h. bla« gajnica (a zamjenjuje ju u odsustvu Hajrija b. Arifhodžić) i Korkut Ai» ša h. kućna nadzornica. Bilo, sretno! Putovanje u Beograd radi novča« ne pomoći. Kod ministarstva za go« cijalnu politiku u Beogradu dnevno se javljaju ljudi, koji traže novčanu pomoć. Mnogi dolaze bez zarade u nadi, da će im ministarstvo pružiti poveću novčanu pomoć, dok ne na« đu zaradu, ili traže zajmove za sa« niranje svojih bijednih prilika. Budući da za pojedine kategori« je molilaca (dobrovoljce, invalide, izbjeglice iž zaposjednutih krajeva, nezaposlene radnike i t. d.) već op« �Brci 203 — Број .PRAVDA* — .ПРАВДА' Strana 4 Страна stoje zasebne ustanove u pojedi« nim ipokrajinama naše kraljevine, ministarstvo neće u buduće'dijeliti novčanih potpora ni trenutnihh ni trajnih, jer dotični molioci treba da se. obraćaju na svoje nadležne vlasti. Ta odluka ministarstva daje se na znanje svim prijateljima naroda s molbom, da interesente upućuju kotarskim uredima, koji će na os« novu propisa njihove molbe slati nadležnim odjeljenjima pdlkrajin« ske vlade. Takav postupak biće od koristi moliocima samim, jer se bez tačnih zvaničnih podataka o imo« vinskim prilikama molilaca ne mo« že ispravno da ureduje. Čestitamo! Kadija u Cajniču g. Derviš ef. Buturović 'oženio tee je ovih dana'kćerkom*našeg prijatelja g. Edhemage Salihagića iz Fojnice. Bilo s hajrom! Zahvala. Ovim se najljepše za« hvaljujemo knjižaru gosp. Hamdiji Kopčiću, koji nam je darovao 36 li« jepih poučnih knjiga za našu kućnu biblioteku. Ujedno preporučujemo našim drugovima, da sve svoje po« trebe kod našeg darovatelja podmi« ruju, gdje će moći uvijek biti lijepo posluženi. Hvala također mede. g. A. Musakadiću, koji je darovao za siromašne drugove potpuni šestar i risaćeg pribora. Ovo neka vrijedi kao primjer ostalim našim imućni« cima, da se sjete siromašnog musi, đaštva i neka se ugledaju i slijede ovaj plemeniti primjer.. Pitomci »Gajretova«1 konvikta. » 1^1=-..... '■ Trešeljah. PAP1RNICA : HAMDIJE KOPČIĆA $ PABIRCI 8 vanredne učiteljske skupštine. Mi tratimo, da ie i učiteljicama povjeravaju •prava osnovnih tkola. Po dosadainjoj praksi to sa pravo imali samo muškarci, pa još sada kad se postave i ti mubalimi — mulalimi, ka­ ko U ik sova — onda moramo doći i pod njiba ... Jedna učiteljica. Cijene umjerene. . Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 Ja во inim, gospodo, što nas je ovako malo — obasirnći se desno i lijevo voli Druga učiteljica s naočalima. Moalimi posjeduju taku spremu, da sa u austrijskoj vojsoi postavljani a rangu kapetana, a učitelji su morali slutiti kao prosti vojnici. Referent IHd. Taj čin podoban ugled učitelja . . . je da u javnosti ponisi Galeb. Oglašujte u „Pravdi". Rangon riže Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Дајем овим на свеопће знање, да сам са својом женом Катицом Смиљанић кбр. 29 из Вос.*Костајнице растављен те да с њоме у заједничком кућанству не живим стога за њу не плаћам никакове дугове које би она направила. Перо Смиљанић, кбр. 29 гостионичар у Б. Костајници. Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.20. ».н„. 3 ' ■a^laa«n»n—Mf Kod Salihage Mirice, trgovca vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. ■ X J 2 2 2 ( preporučnje »voje bogato stovarište ( svih vrsV papira, kancelarijskog I ; školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Muslimani Sjetite se »Gajreta". ■*=... J Privilegovana Zemaljska Banha za Bosnu i Hercegovinu { Centrala u Sarajevu. Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. — Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrti uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstva ia Bosnu I Hircigoiinn Bssicurazioni generali i Pmg sveopćeg društva u osiguranje protiv nezgoda 1 štita, sva vrsti osiguranja. —■ -....... . 2 ........................... Muslimanska trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ооо.ооо na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijeđnostr tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom espjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g/ 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, 1) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. I Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Dervesti, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnatBljstvo Muslimanske trgovale i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniti & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/12691606634ca3db6435adb33c8b1304.pdf daf822bb490519cfc9503260f9cbeace PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAMENA. Pojedini broj K150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1»0, NA P.OLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГуОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 99 (204) TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, Četvrtak 30. septembra 1920. (15. muharrem 1339.) Jedna interesantna osuda. U prošlom broju iznesosmo jedan vrlo markantan slučaj ponižavanja sudstva od strane političke vlasti, a danas ćemo da registrujemo jedan primjer, po kojem sud sam sebi da« je lošu svjedodžbu. Stvar je u o« vom: Jovo Vidić i drugovi odnesoše (opljačkaše) dne 1. aprila 1919. trideset i dva metra kukuruza iz k6» šane u selu Grku H. Hamidage H. OmerbegovićaJOnih tuži okružnom sudu u Banjaluci radi naknade i taj sud izdaje ovu osudu, koju donosi, mo u cijelosti: Tužitelj odbija se sa svojim zah« tjevom stavljenom u tužbi od 15. Sovembra 1919. br. P. 1334/19. te nade platiti tuženima parbeni да 120 K obređeni trošak u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe. Razlozi: Činjenično stanje. U svojoj tužbi i tekom postupka tvrdi tužitelj, da su tuženici iz njegovoga čardaka iz Košane odnijeli u društvu 32 metra kukuruza, pa pošto račina kg. kukuruza po 2 K 40 h to su ga tuženici oštetili za svotu od 7680 K, stoga stavlja zahtjev, da mu tu« ženici imadu solidarno naknaditi tu svotu. Tuženici t v r d e, da su se u jese« ni god. 1918. nalazili još u vojsci, a njihove su žene na zahtjev tuži, teljev davale hak u kukuruzu sa njihovih kmetovskih nekretnina. Kada su se tuženici iz vojske vra« tili uzeli su natrag taj kukuruz uz dozvolu samoga tužitelja. Tvrde da su svakako manje od 26.6 met. ku« kuruza Adnijeli, nego su im žene u ime haka tužitelju predale. U do« kaz toga da je tužitelj pristao na to, da tuženi hak u kukuruzu vra. te, pozvali su se tuženici na više svjedoka. Tužitelj je priznao, da preporni kukuruz potiče sa kmetovskih se« lišta tuženika, nu tvrdi, da pošto je taj hak bio već primljen, dakle u posjedu 'tužitelja, da tuženici nisu bili ovlašteni da ga vrate. Pravno razlaganje. Kraljevim ma< nifestom te agrarnom reformom ukinut je odnošaj kmetstva već za godinu 1918. Tim su momentom prestali kmetopravni odnošaji a kmetovi postali su Samovlasnici svo« jlh kmetovskih selišta. Davanje ha. ka dospjelo je sa 31. decembra 1918. za godinu 1918:, a pošto je kraljev manifest izašao i p rogi a« šen bio u mjesecu decem« b r u to je očito, da je tužitelj pri. mio nešto na što nije bio ovlašten, pa je stoga dužan ono povratiti što je na taki način primio. Među tužiteljem i tuženicima je« ste momentom manifesta na« stao obligatorni odnošaj, po kojem je nastala na strani tužiteljevoj du» žnost povratka onoga što je neov« lašteno primio. Stoga, jer su tuže« nici svoj indebitum sami sebi po« vratili ne može nastati za tužitelja još pravo i ovlast, da traži oštetu premda je pravno ‘nesumnjivo, da je isti primitkom kukuruza u tom slučaju indebitime — postao i vlasnik istoga. Valjalo je stoga, tužitelja sa zah« tjevom kao pravno neutemeljenim odbiti. Tužitelj kao nadvladana stranka dužan je nositi parbene troškove. Tuženici jesu doduše o» sobno sudjelovali u parnici, nu tro« šak im se mogao priznati samo o« naj kojega bi imali da su se u mje« stu sudovanja poslužili pravdoza. stupnikom. Stoga im je obređen tro. šak na 120 K jer taj nebi bio veći da su se poslužili odvjetnikom. — Okružni snd. Banja Luka 7. juna 1920. Predsjedatelj senata: (Potpis nečitljiv). Eto tako glasi ta osuda. Pitanje je sada: sa koliko se prava može sud pozivati na kraljev manifest. Mi ćemo citirati odnosne stavke manifesta, a na vladi je, da stvar sređuje. Manifest veli: »Ja želim, da sc odmah pristupi pravednom rješenju agrarnog pitanja i da se uki« nu kmetstva i veliki zemljišni po« sjedi. U oba slučaja zemlja će se podijeliti među siromašne zemljo, radnike uz pravednu odštetu dosa« danjim vlasnicima njezinim. Neka svaki Srbin, Hrvat i Slove« nac bude na svojoj zemlji gospodar. U slobodnoj državi našoj da bude i biće samo slobodnih vlasnika zem« lje. Za to sam pozvao Moju vladu, da odmah obrazuje komisiju, k oj a će s p r e m i t i riješenje agrarnog pitanja, a seljake kmetove pozi« vam, da sa povjerenjem u Moju kra« Ijevsku riječ mirno sačekaju, da im naša država zakonskim putem preda zemlju, koja će unapri. jed biti samo božija i njihova, kao što je to davno već u Srbiji«. Jasno je dakle, da manifest nije ništa riješib, nego samo obećao i navijestio — zakonsko riješe« n j e o predaji zemlje, koja će u« naprijed biti težačka. Uostalom valja konstafovati i to, da je mani« fest datiran sa — 6. j a n u a r a 1919. pa je prema tomu potpuno neis« pravna tvrdnja, da se hak »koji je dospio na 31. decembra« nije imao na temelju čega‘primiti. A upravo je žalosno, da okružni sud ne zna ni za datum manifesta i da ga vra« ća u decembar sa tendencijom, da može — na temelju iskrivljenog da« tuma — reći da tužitelj nije bio ov« lašten na primanje. Kako da na« zovemo ovako postupanje, gospodi, ne Simiću? O drugom dijelu »pravnog razla« ganja« suvišno je i govoriti, jer smo gore konstatirali da ne odgovara činjenicama glavna baza ove osudS. Karakteristično je pri ovoj osudi i to, da sud ne zauzima nikakva sta. novišta o prigovoru tužitelja, da Prethodne Odredbe ne djeluju u« nazad. i................ .i, ■ , Sarajevo, 29. septembra. Sarajevska okolica opet je u zad« nje doba postala poprištem napa« daja, prijetnja i izgona muslimana s njihovih imanja i iz njihovih ku« ća. Razni elementi i podstrekači se« ljaka protiv muslimana hoće da ih pridobiju za se i za svoju partiju, govoreći im da izvode nasilje na ne« vinim muslimanima i njihovu imet« ku, koji im .je iza famozne agrarne reforme još preostao. Osmanaga Abadžić iz Sarajeva iselio se je koncem juna o. g. u Za« brđe općina Crnotina da obradi svoju ljetinu. Na 26. o. mj. došao je seljak Gaja Brežar sa Lazarom Lantošom, te je počeo napadati i psovati Osmanagu i njegovu fami, liju govoreći, da odmah mora seliti iz kuće i da njegovo ondje ništa nije, Po tom su se udaljili, te kad se je smračilo došla su pred kuću druga dvojica seljaka i prijetili đa niko od Osmanagine čeljadi neće do sutra živjeti. Obilazili su oko kuće te su u svom bijesu prevrnuli kola. U isto doba pojavio se je na drugoj i strani kuće Milan Buhač i Lazar i Lantoša, koji su se počeli groziti re< I kavši, da moraju sami za vazda oti« ći s njihova imanja. U to je nadošla rulja od dvadesetak seljaka sa sje« kirama i koljem, te je jedan od njih bacio kamen na kućni krov Abadži« I ■ Godina II. ćev i provalio ga. Iz kuće nije niko smio izaći, a napadači su pred ku« ćom psovali i bih odlučili da kuću zapale, u čemu ih je spriječio jedan trezniji težak, koji je došao da vidi zašto su se okupili. Kako bi bilo, da se ova stvar malo raščisti? PposjatenjB težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). Kao seljak težak hoću da progo« vorim o velikim prijateljima nas te« žaka na papiru i u frazama. Kada uzmem glasilo koje političke stran« ke koja računa na težačke glasove kao: »Glas Naroda«, »Glas Slobo« de« i »Srpsku Riječ«, pa pročitam šta sve o nama težacima pišu, od« mah mi se pred očima ukaže težač« ki raj i najveće blagostanje nas te« žaka. No kad pomislim ko su ti Iju« di, što pišu u spomenutim listovi, i ma, dobivam savim drugi sud o nji« I hovu pisanju. To su većinom isti Iju« di koji su za vrijeme zloglasne i propale Austrije i u vrijeme rata sa zloglasnim Tiszom nama težacima mnogo zuluma i nepravdi učinili. Za vrijeme rata bila je srpsko»hr« vatska koalicija na vladi u Zagre« bu, a njen je član i glavni stup bio gosp. Svetozar Pribićević. Kao ta« kav, on je sa svojim društvom na vladi izvršavao sve naredbe zloglas« noga Tisze, svoga u politici učitelja, pa kao uplitmi član stranke, ono vrijeme, taj tobože naš težački pri« jatelj, je li išta u obranu nas težaka, u najteže vrijeme, kada težak nije mogo snositi natovareno mu breme, ama išta učinio u obranu nas? Jok, nije! On je samo pokorno Beč i Pe« štu slušao! Kao član vladajuće stran« ke u ono vrijeme nije htio ili nije smio sa svojim društvom izjaviti se za narodno jedinstvo sve dotle, dok nijesu naši vojnici na talijan« skoj fronti puške pobacali i dok srpsko«francuske čete nijesu probile bugarsku frontu. Kada je vidio da je Austro.Madžarska propala, tek onda se je ko riba u vodi koprcnuo, te u hrvatskom saboru dao poznati predlog, da hrv. sabor kida svaki odnošaj sa Austro.Ugarskom. Tako je bilo do prevrata. Kada je nastupio prevrat Pribiće« vić je utekao u Narodno Vijeće, koje po narodu nije izabrano i koje je sa srpskom vladom u Beogradu utanačilo ugovor kako se ima vlada« ti u našoj novoj državi do konsti« tuante. Kod sastavljanja ministar« skog vijeća u Beogradu, postao je ministrom unutrašnjih poslova bez narodnoga povjerenja. Kao takav došao je u Sarajevo sa lozinkom, da iz sviju političkih stranaka sa« stavi privremeno narodno prestav« ništvo. Kako sam čuo, naredio je svojim pristašama koga imaju po« zvati u sarajevsku općinu na sasta« nak, da slušaju ministrov program, odnosno program »demokratske« stranke. Kada je počeo svoj centra« lizam apsolutistički prisutnim nari« vati, odmah je pametan čovjek vi« dio, da će prestati narodno veselje koje je nastalo prevratom. Od ta« da se je jugoslavenska voda zamu« tila, u kojoj su Pribićevićevi pri« staše, zvani »demokrati«, »izvozni« čari« i razni »patriote« mnogo ribe ulovili na račun državni odnosno narodni. Kada je g. Pribićević u Sarajevu bio, muslimanska je jugoslavenska organizacija bila provedena skoro u svoj zemlji. Kao takova je po svima . delegatima iz zemlje izabrala pripa« dajući joj broj poslanika u privre. meno narodno prestavništvo, te je poslala svoja dva delegata u sara, jevsku općinu, da saopće g. ministru Pribićeviću listinu izabranih, i da primi izbor na znanje. Ali Pribiće« vić ne htjede ni da čuje nego je po« čeo tražiti među ostalim muslima. nima sebi poćudne ljude i pokorne sluge. Kako sam čuo prvi je Pribi» ćeviću na divan stao Šukrija Kur« tović i rekao: gospodaru ja ću za tvoju volju i za volju mandata tebe pokorno slušati! FalaBogu kada je došlo vrijeme, da se može biti na. rodni poslanik bez narodne volje i glasa, inače ne bi drukčije mogao biti narodni poslanik! Samo jedan mali uvjet, gospodaru, da mi kod izbora a naročito kod izbora na »Gajretovoj« skupštini dadneš, kao ministar unutrašnjih poslova, poli, cijsku i žandarsku pomoć, da uz« mognem usprkos 98% organizovanih muslimana svoju i tvoju volju na« metnuti i izabrati u odbor nama po. ćudne ljude i time ćemo svoju stran« ku proširiti. Gosp. Pribićević: Tau« glich! uzet si! Samo moraš biti vje« ran stranki. Bogme i meni. Kurtović: »Hoću, gospodaru! Nesamo poko« no slušati, nego i sve napadaje, koji budu u muslimanskom glasilu »Prav, di« na te iznešeni, najenergičnije u tvome listu »Glasu Naroda« po« bijati pa bili oni istiniti jli ne!« I tako se javilo još deset musliman« skih namet.zastupnika, koji su sa« činjavali muslimansku »demokrat« sku« stranku. Kada su namet zastup« nici otišli u Beograd i za vrijeme prvog zasijedanja »narodnog« pred« stavništva, muslimani Bosne i Her« cegovine su skoro svi preko svojih izabranih mjesnih odbora brzojav« no na ministra predsjednika prote« stirali i izjavili nepovjerenje »na« met« zastupnicima. Kada suje pred predstavništvom protestni brzojavi čitali, naši su namet zastupnici, tu« rili ham«pamuka u uši i nijesu se stidili svojih kolega i dalje kao za« stupnici ostali, jer svaki inteligen« tan, pametan i pošten čovjek neće da proti naroda i njegove volje bude njegov zastupnik, nego mu njegova čast nalaže, da se kao takav i po« vuče. Osobito onda kada se na nje. govim istovjemicima na čiji račun došao kao zastupnik i koje tobože zasupa, čine zlodjela kao što se je to činilo na bos. herc, muslimanima. Kada je g. Pribićević vidio, da njegovi slugani, koji su došli u pre« stavništvo na račun muslimana, ne« maju povjerenja muslimanskog ele« menta, odmah je uskratio financi« jalnu pomoć listu »Jednakost«, te je preko noći umrla a tako se je isto raspala »muslimanska demokratslaa stranka«. Gosp. Pribićević je opet počeo tražiti među muslimanima se» bi novih pristaša i vjernih sluga, te mu je opet uspjelo kao i prije, jer u svakom žitu ima kukolja. Sad je na« šao nečuvenog Hasandedića, učite, lja, Jakića kadiju i Dr. Novu ured«, nika »Glasa Težaka«, koji su na pa7 piru organizovali »muslimansku te« žačku stranku«. Narod govori, da su spomenuta gospoda pod tim uvje« tom pristupili gosp. Pribićeviću, da �SUana 2 Стоана .PRAVDA* — .ПРАВДА* ♦ im »demokratska« stranka list ft« koje su izgubile u ratu svoje hrani« nancira, kojim će unositi neslogu i telje i svoju marvu i skoro sve, pa razdor među islamskim elementom. ipak nisu kao takve ništa dobile, jer Sva su t^gospoda na jednom posta« su težačke i seljačke familije. »De« li »težaci« misleći, da je dosta što mokratska« vlada, davala je izvoz« su uzeli naslov stranki »Musliman« niče pravoslavnim gazdama i-trgov« ska težačka stranka«, a ja kažem to cima, koji imaju ugleda u masi i to je filijala »demokratske« stranke. isključivo svojim pristašama, i zato, Narod nije ćorav i zna šta znači po« da im ovi masu na izborno biralište stupak onih, što su počeli veličati kao krdo ovaca dovedu, te da za »demokratsku« uredbu u pogledu njih glasaju. Kada bi vlada bila na« begluka i što odobravaju pravoslav« rodna i državna, i pravo svoju duž« nim njihovo nasilje i otimačinu mu« • nost vršila, trebala bi uzeti sve one slimanskog dobra, te paljenje, ubi« artikle na koje je izvoznice davala janje i napadaje na muslimane. U« li svoje ruke kao so, sodu, drva, špi« .pravo je sramota, što su ti »težaci« rit, šljive, trenicu, hranu i t. d., te počeli upućivati naše poštene musli« se truditi i po najboljpj cijeni spo« mane težake, da to i oni čine, i što menute artikle prodati, pa u sporne« kao muslimani zaboravljaju na pro« nutu stavku nadomiriti. Toliko o pri« piše uzvišenog Kurana, koji strogo jateljstvu »demokrata« prema nama zabranjuje svojim sljedbenicima či» težacima. (Nastaviće se.) niti nasilje na drugim, paliti, ubija« ti, varati, krasti itd. Kao muslimani trebali bi da dobro znaju, da je ote« to prokleto i da otimačina mora o« tići istim putem kojim je došla. Mi Proslava dana »J. M. O.« u Trav« muslimani težaci nikad nećemo oti« mati tuđeg vlasništva, nego ćemo niku. Drugi dan Kurbambajrama čekati da nam zakonito i po narodu o. g. priredio je kot. odbor »J. M. izabrano predstavništvo kao i za« O.« u Travniku veliki teferič konita centralna vlada potrebnu na Bunarbaši, koji se s punim pra« zemlju dadnu zakonitim putem, a vom može nazwati pravom mani« »demokratima« poručujemo da mi fe štaci jomjugoslavenske težaci ne tražimo njihova prijatelj« misli muslimanskog d i j e « stva nego ih javno pitamo, koliko la našega naroda, koji se su za svoje vladavine podijelili iz« jeokupio pod bajrak »J. voznica težacima, kada su ih izda« M. O.« Usprkos ružnog vremena vali svojim pristašama pod lozin« pohrlilo je na teferič staro i mlado, kom potpore« postradalim u ratu. veliko i malo, sa sela i grada, da Lahko je biti patriota i prijatelj nas proslavi dan našega bratstva i jed« težaka na račun tuđega dobra i vla« podušnosti- i manifestuje snagu na« sništva i obećavati nam tuđu zemlju se čvrste volje za izvojštenjem jed« ne gledajući je li to pravo i kosi li nakosti, pravednosti i tolerancije se sa zdravim razumom i sa posto« sviju vjera i plemena u oslobođenoj jećim zakonima, samo da dobiju za Jugoslaviji. tuđu zemlju naše glasove na izbori« U 2 sata po podne otvori teferič ma. Za ovu moju tvrdnju dokaz je tajnik mjesnog odbora naše or« najbolji što »demokratsko««izvozni« ganizacije g. A. Dautbegović poz« čarska vlada, kada je pašovala u dravnim govorom, dajući oduška našoj mladoj državi, te izdavala ču« svojemu veselju nad narodnim oslo« vene svoje izvoznice, nije davala bođenjem i ujedinjenjem, kojeg su seljacima težacima, premda je te« jedino muslimani u Jugoslaviji is« žački seoski narod najviše nastra« pravno shvatili vrstajući se u redo« dao u ratu i najviše zasluga stekao. ve »J. M. O.«, koja je izvjesila na Ipak nije mogao od svojih novih bajrak demokraciju, slobodu, jed« prijatelja zvanih »demokrate« nika« nakost, pravednost i toleranciju. Za kve potpore niti milosti dobiti, a tim ističe svoje veliko veselje, što nastradali muslimani uopće nisu do« su muslimani prvi istupiti sa svo« bivali nikakvih izvoznica, premda jom organizacijom protiv elemena« svak zna, da su u više kotareva kao ta nereda, kpji str umišljali da su Višegrad, Rogatica, Vlasenice, Fo« oni jedina državotvorna kasta, ko« ča, Bileća, Goražda i t. d. muslima« ja imade samo prava, a ostali sa« ni kao i pravoslavni u ratu nastra« mo dužnosti. Vrijeme i događaji dali. dali su nam. pravo. Ako smo se o« Ako je »demokratska« vlada uze« borili svom žestinom protiv nezva« la za princip pomoći samo pravo« nih i po sebi nametnutih upravni« slavne, trebala je bar predvidjeti u ka, koji su doveli zemlju našu sko« državnom budžetu jednu stavku, iz ro na rub propasti — služili smo u koje bi se davale potpore nastrada« korist naše otadžbine, netom oslo« lim u ratu uz tačnu informaciju ko» bodene Jugoslavije. Kada je go« tara i dotične općine, u kojoj moli« vornik; nastavio govoriti o fanatič« telj stanuje, da li je potreban za kom i prema muslimanima do skraj« potporu ili ne. Jer pravoslavnih fa« nosti neprijateljskom administra« milija u više seoskih općina imade, tivnom sistemu, kojeg su zaveli ne« Iz naše organizacije. F E L .1 TON. ■ i ■ -- Ж.1 ■ 7. = A« Hifzl Bjelevac: Rene Logotetides. (7W (Svršetak). Jednog lijepog jesenjeg dana negdje iza podne kada su vojnici sjedili kraj otvorenih vrata pred bastilom i razgovarali dojahao je u brzom kasu'jedan časnik u odori miralaja i zaustavio se pred vratima. Vojnici su brzo skočili na »selamldk« *), a on odmahnuvši rukom skoči s konja i pođe vratima. Vojnik, koji je stajao na straži podigne pušku i opet je spusti u znak pozdrava. Časnik mu reče: »Trebam odmah zapovjednika, dolazim iz »MaBeina«**).,. Vojnik podigne pušku i opet je spusti u znak odobrenja, a miralaj, Sururzade lhsanbey brzo prođe preko vrata i izgubi se u prostranom dvorištu. Jedan vojnik prihvati za uzde usplahirenog i oznojenog konja i stane ga tamo-amo vodati. Niz kbnja je tekao znoj kao da je vodom poliven, konj je hrkao na nozdrve. Drugi vojnici stajali su još na nogama iznenađeni ovim dolaskom. Jedan šapne po­ lako svome drugu na uho: »Nešto je opet...« — Da nije rat?», upita ga drugi, a on će na ovo: »Znaće onaj drug na vratima.. , .S njime je go­ vorio. ..« Djugi su šutili oslonivši se o zid čekajući dok se povrati miralajbey, da ne moraju ponovo ustajati. Prošlo je više od po sata. Vojnik je vodao mlralajeva konja tamo amo, a drugi su već bili po•) Vojnički pozdrav, «•) Dvor. bpot — Broj 284 I g prijatelji našeg pravog istinskog jedinstva — oduzima mu izaslanik vlasti riječ. Iza njega govorio je član Radnog Odbora i glavni urednik našega li« sta gosp. S. Korkut o slozi i brat« štvu, o zajedničkom radu i među« sobnom uzajamnom potpomaga« nju, o izborima i važnosti naše or« ganizacije u političkom, gospodar« skom i socijalnom pogledu za nas muslimane. Gosp. Korkut je govo« rio više od sahata stvarno i tiho, njegova je riječ zvučila poput nad« naravnog tajinstvenog glasa ukle« savajući se u srca i duše prisutnih. Izaslanik vlasti g. Matković više je puta govorniku upadao u riječ, ta« ko da je tim svojim upadicama po« stao smiješnim i nerazumljivim? Stranačko kretanje. I »NARODNO DJELO« ZA IZBORNU KOOPERACIJU. U prošlom broju pribilježismo miš« rese, a s druge strane omogućivalo ljenje »Obzora« o .izbornoj koope« uništavanje svakog auto« raciji stranaka parlamentarne za« riteta oblasti, mora da pre« jednice, a danas donosimo još je« stane. dan glas, za tu kooperaciju. »Na« Kakvi su rezultati dosadašnjeg re» rodno Djelo«, organ Medakovićeve formiranja u agraru, to na žalost, grupe razvija tu mi$ao u uvodniku osjećamo svi, ali stručnjačkog pro« »Prevarene nade«, iz kojeg vadimo učavanja tih posljedica nema, na« ove markantnije stavove: prosto za to, jer je agrar postao ne« »Konferencija glavnog odbora kqm zvaničnom domenom demo« radikalne stranke započela je svoja krata, koji se naravski čuvaju, da vijećanja i stvorene su odluke, koje stala uslijed dosadašnjih metoda. će primiti izaslanici svih zemaljskih , Utješno je, što se iz općega raz« organizacija stranke. Odluke su voja naših političkih prilika vidi, da stvorene sporazumno — i tako su se te metode nailaze na osudu i u pri« u ništa rasplinule sve nade demo« vrednom i u političkom pogledu. kratskih organa, koji su svojim Sastanak radikalne sUahkc, u kojem vjernima bajali o nekoj krizi u su zastupane mnogobrojne ofgani« stranci, o protivštinama između Pa« zacije iz svih naših krajeva, nov je šioa i Protića, pače o otvorenom dokaz za to. Ništa ne će pomoći g. rascjepu radi incidenta sa »zakon« Miloradu Draškoviću, da istupe ra= skim uredbama«. Demokratski li« dikalnih prvaka nazivlje reakcijom. stovi donose sami vijesti o konfe« Ujltovo je komično, da isti ljudi, renciji, pa konstatuju, da je na njoj koji su radi raspusta zagrebačkog primljen nacrt ustava g. Protića, ali gradskog zastupstva dizali kuku i »sa izmjenom, da država ima biti motiku na »reakcionarcc«, danas jedinstvena« (kao da je Protić u-op« reakcijom krate otpor protiv dona« će i mogao i htio svoj nacrt osnivati šanja zakona naredbenim putem. na ikakvoj drugoj bazi!). U odluci Da, doista se u narodu rađa reakci« glede agrarne reforme podcrtavaju ja, ali ne reakcija u idejnom smislu demokratski listovi, zaključak kon« te riječi, nego otpor protiv jedne ferencije, da se razdijeljena zemlja fikcije: Demokrati geriraju se, kao imade platiti posjednici« da i za njih doista stoji broj pučan« m a, t. j. da nikakvo reformiranje stva razmjeran prema onom broju, ne smije stubokom okrenuti načelo do kojega su u Narodnom Predstav« privatne svojine, koje je srpskim gra ništvu došli.- Sad se međutim u danima zagarantovano ustavom i Dalmaciji vidi, da demokrati imadu koje i u svakom budućem ustavu doduše dnevnik, ali nemaju mora biti naglašeno. Demokratima pristaša, pa su prisiljeni sakri« nije pravo, što je i ovom odlukom vati se iza izvanstranačkih leđa. U radikalne stranke ptvrđeno ponov« Sloveniji je njihova skupština d o« no, da ona na legalni način vršila s krahom. »Slovenski želi provesti agrarnu reformu, a ne Narod« prestao je biti demokratski bezvlađem i anarhijom, kpja je na« organ, a netom javiše sami njihovi stala uslijed dosadašnjih metoda«. listovi, da će se politici Protićevoj Današnje stanje, koje je omogu« priključiti i g. Hribar, vođa liberala« čilo s jedne strane najdemagoškiju ca u Sloveniji i poslanik naš u Pra« agitaciju, bez obzira na opće inte« gu- sjedali i prešli na svoje prijašnje razgovore. Sunce je naginjalo zapadu i zlatilo svojim svijetlom vrhove čempresa u groblju pred tvrđavom. Vladao je mir, koji je presijecan cvrkutom ptića ili glasnijim go­ vorom vojnika. Najednom glas: *). »Selam-durl ..« Vojnici se okrenu i skoče na noge. Na vratima se pojavi onaj prijašnji časnik praćen jednom ženom visoka rasta u sivom kaputu s kapicom od platna na glavi ispod koje su se prosuli,pramenovi crne kose i krili velike oči orošene suzama. Za njima je išao zapovjednik tvrđave topnički časnik Ahmedbey praćen liječnikom doktorom Dževdetom. Izašavši pred vojnike pogleda konja i reče ženi koja je sta­ jala kraj njegar »Pješke?« ... — Da, odgovori tiho ona i pogleda vojnike, a onda se okrene doktora Dževdetu i pružajući mu ruku reče: »Hvala! Do viđenja« ... Vojnik privede konja miralaju, a on ga primi za uzde, pozdravi vojnički zapovjednika i doktora i pođe nekoliko koraka. Vojnici su ih radoznalo posmatrali. Najednom se očuje tutanj, a zatim štropot kola po kaldrmi. Ihsan se okrene ženi koja je stajala do njega I rekne: ’ »Možda su čija kola Rene. Pričekaćemo i uzeti ih« ... »Ihsan! 1 opet sam na slobodi!... Na zavoju se pokazaše kolar koja su pratili voj­ nici na konjima s jednim časnikom i brzo se pri­ bližili Orhanovoj bastill. , Kočijaš zaustavi naglo konje, a iz kola izađe jedan činovnik Ma-Belna I odmah pristupi Ihsanu i Beni: •) Na pozdrav! Iza govora gosp. Korkuta odsvi« rala je muzika sve tri naše himne za kojima je slijedio pravi teferič s na« rodnim, igrama sve do mraka. Tom je prigodom palo za naš organ »Pravdu« 2039 K, a za naš izborni fond oko 2000 K. Živili naši svjesni Travnjaci. Fehim. Skupština u Počitelju. Na' 13. au« gusta t. g. održala sc skupština na« še organizacije u Počitelju, te je i« zabran mjesni odbor u koji su do« šla slijedeća gospoda: Predsjednik: g. Muhamedbeg Kapetanović, pod« predsjednik: g. Muhamcdaga Resu« lović, tajnik: g. Muhamedaga Bc gić, blagajnik: g. Mnhamedaga Ala« gić, odbornici: Halilaga Šabanović, Sabitaga Kapetanović, • Mehmed Čulić i Omer Veledor. »Ihsanbey Sururzade i Rene Logotetides...« Ihsan protrne. Činovnik izvadi naređenje i reče: »Po najvišem nalogu sultana Abdul Hamida, čija je riječ neopoziva ja vas oboje hapsim...« Ihsan korakne nazad i povuče Renu, pa reče: — »Ista ta riječ sultana oslobodila je.. . Ja se ne ću predati despotskom sultanu, koji ne poštuje ni svoje riječi... • ' • Činovnik opetova: »Ja vas hapsim. . . Ihsan trgne sablju i zakloni Renu lijevom stra­ nom svoga tijela. Ona ga čvrsto uzme za ruku i priljubi se uzanj., Činovnik še okrene časniku i vojnicima davši im znak rukom, a onda ponovo reče: »Sururzade lhsanbey, vi ste uhapšeni...« — »Samo me mrtva možete uhapsiti...« od­ govori ponosito Ihsan. Časnik komandova. Vojnici stadoše unaokolo i nategoše puške. Rene se stisne Ihsanu i reče polako: »Ihsane... To je nagrada za slobodu...« Šest vojnika opali prvi put u zrak. Časnik za tim pristupi Ihsanu s revolverom: »Predati se!..« Ihsan mahne sabljom a,u isto vrijeme revolver opali. Rene krikne i prihvati se rukom za grudi. I Ihsan osjeti krv. Tane je proletilo kroz njegovu ruku i pogodilo Renu. Časnik opali još jednom. Rene pane onesviještena u krvi u Ihsanovo naručje. On je po­ lako spusti na osušenu travu, a onda se ispravi, otpaše sablju i baci je pred vojnike, koji su stajali zapanjeni pred kapijom: »Evo vam sablja, pa operite ovu nevinu krv, koja je ovdje prolivena.. . Dr. DŽevdet pristupi Reni. Ihsan se spusti po­ lagano do nje, podmetne joj svoju krvavu ruku pod uzglavlje i klone. .. �Bpoj 204 — Bro] Svaki dan — što se više približe« vamo izborima — javljaju se simp« tomi. koji kažu, da će reakcija pro« tiv fikcije o demokratskoj snazi kod izbora uroditi za njih sasvim neže« Ijenim rezultatom. Ako stranke par« lamcntarnc zajednice, kako je i po« trebno, nađu platformu z«a izbornu kooperaciju, od te fikcije ne će ostati ništa. Konferen« čija radikala pokazala je put — i sad treba da o tom vode računa i ostali klubovi. Većina budućeg par« lamcnta, koju će nesumnjivo postići sporazumnim radom .stranke par« lamentarne zajednice, treba da bu« de na čisto glede svoga radnog pro« grama u konstituanti bar u te« meljnim potezima. Radika!« na stranka dala je svojom konfe« rencijom primjer ispravnog shvaća« nja. Rezultati njezini ne mogu os« tati bez korisnoga ploda«. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Regent dolazi opet u Hrvatsku. Javljaju iz Zagreba, da je sigurno, da će im u oktobru opet doći Re« gent na dulji boravak, i to prilikom 50»godišnjice hrvatske opere. On je tu želju izrazio nedavno, kada je bio u Zagrebu na povratku iz Pari« za. — Još javljaju, da će Regentova popularnost koju je stekao svuda u dodiru s narodom, • djelovati blago« tvorno baš uoči izbora, i da će ga cijela Hrvatska primiti objeručke i ^srdačno dočekati, i time još jednom dokumentovati privrženost našoj državi i ideji, narodhg jedinstva. , VANJSKI POLOŽAJ. Engleski glas o našim pregovori« ma s Talijanima. Iz Londona javlja« ju: »Daily Telegraph« donosi čla« nak diplomatskog dopisnika pod na« slovom »Italija i Srbija« u kome se veli, da je vijest o obnavljanju pre« govora o jadranskom pitanju prim« Ijena sa zadovoljstvom u svim di« plomatskim krugovima. Postoji skepticizam radi izhoda tih prego« vora, jer beogradska vlada neće pri« znati D’Annunzijevo regenstvo na Rijeci i Kvaerneru, a grof Sforza dao je obvezu parlamentarnom komite« tu za spoljne poslove, da će čuvati talijanska prava i interese u Dalma« čiji. Osim toga Italija će tražiti ne« zavisnost Albanije u granicama od 1913. godine, a Srbija se neće htjeti odreći potraživanja, koja su joj da« ta još 1918. godine tako zvanom D’Espereyevom linijom. Madžari za Habsburgovce. »Pra« vo Lidu« otkriva detalje o madžar« skoj propagandi, koja ide na to da ocijepi Slovačku od češke, da je prisajedini Madžarskoj i da vrati Habzburšku dinastiju na prijesto. Vođa madžarske propagande je mađarski poslanik u Beču Grac. Njegov je najvredniji saradnik pu« kovnik Rajči i bivši sovjetski ko» mesar Mandl, novinar. »Pravo Lidu« donosi tajni raport koji je mađarsko poslanstvo u Be» ču uputilo peštanskoj vladi, u ko« me se nalaze svi podatci o propa« gandi i o špijunaži u Čeho«Slovač» koj u cilju, da se izvede pobuna u Slovačkoj. Velike sume novaca bi« le su upotrijebljene na kupovanje listova. U tome raportu pukovnik Rajči dostavlja da je kupovina beč« koga lista mađarskih emigranata, »Beči Mađar Ujnjar« učinjena po« moću francuskoga kluba, i da simpatije Francuza za Madžarsku postaju sve jače. Francuzi či« ne presiju na Mađarsku, da pristupi sporazumu sa Rumunijom, čiji mo« narh nije protivan ponovnom do« lasku dinastije Habzburgovaca. Strane misije u Beču u intimnim su vezama sa mađarskim poslan« stvom, koje dobiva informacije o svakome pokretu Renera. • Odvjetnik Dr.RadaSmoljan Otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. S. v „правда- — »PRAVCA,1 Maši dopisi. Doboj, 20. septembra. Regentov doček u Doboju bio je, što se tiče srdačnosti, jedan od naj« veličanstveni)ih dočeka, a glede or« ganizacije jedan od najzbrkanijih i najgorih. Nije ni čudo, jer je i u to umiješao svoje prste tuzlanski ok» ružni načelnik Grudić i u zadnji čas cijeli raspored na svoju ruku pro« mijenio i napravio taku zbrku da je uprav bio Skandal. Vide se od« mah nespremni ljudi makedonskog kova i mi protestujemo, da se je ovakom jednom čovjeku povjerilo, da nešto ovakog aranžira. Među pri« sutnim korporacijama i deputacija« ma, premda je Grudić radio i ruka« ma i nogama da ovom dočeku dad« ge čisto mrišćanski karakter, upao je u oči ogroman broj muslimana i elite i seljaštva. Naročito je bio do« bro zastupan Tešanj, jer nesamo da su zastupane korporacije, nego se može reći, da niko kod kuće nije ostao. I druga mjesta također su dobro bila zastupana. Njegovo Kra« Ijevsko Visočanstvo rukovalo se je sa avim deputacijama i razgovara« lo. Kod našeg tešanjskog odbora in» teresovao se je Regent koliki je broj članova, a kad Mu je rečeno, da su svi muslimani tešanjskog kotara u našim redovima vidilo Mu se je na licu zadovoljstvo. Kad se je Nje« govo Visočanstvo udaljilo od na« šeg tešanjskog odbora, pristupio je našem tajniku Abasu Ajanoviću predsjednik ministarstva g. Vesnić i upitao ga: »Kakve su prilike kod vas?« A j a n o v i ć : Jadne i očajne. Sve mi se čini da se nalazimo u tre« ćoj fazi anarhije. Upravni aparat ne valja ništa. Da je se prema nama pokazalo imale? bratskog osjećaja, da nam se je jeflnim aršinom mje« rilo bar za hator, što smo kroz 400 godina sačuvali slavenski značaj o« vih pokrajina, mi bi bili, najzado« voljniji i najhamiji podanici. Do sad je na nepravedan način od nas oti« mato, naše je stotinu siročadi uš« Ijed te nesretne agrarne reforme od gladi umrlo, pa su i skoro tri ljudske žrtve pale. Dapače ima slučajeva, da se od muslimana težaka otima nje* gova vlastita zemlja. I kod nas ima«' ju tri«četiri taka, a i više slučajeva. Gospodine ministre 'predsjedniče, prilike su očajne i nesnosne. — Ministar predsednik: A što Vi to ne izložite preko Vaših narodnih poslanika? Imate valjda poslanike? , — A j a«n o v i ć : Nažalost samo dvojicu. Ovo je stotinu puta kroz rezolucije, deputacije, memorandu« me i pedstavke kraljevskoj vladi do znanja stavljeno, no do danas nam nije pomognuto. — Ministar predsjednik: Stotinu puta, biće za godinu i po dana pretjerano. — Ajanović; Baš, gospodine ministre predsjedniče, stotine" pu« ta, jer i ja sam ovo odlučujućim krugovima prikazivao. — Ministar predsjednik: Ko su vaši poslanici? — Ajanović: Dr. Hrasnica i Dr. Spaho, a drugi su nam nametnu« ti i komandiram. U narodu bukti i vrije radi nepravdi upravnog apa« rata, jer ima slučajeva, gdje agrar« na direkcija stvar prfcudi, a vlada izvršenje presude zabranjuje i dru« go određuje. • — Ministar predsjednik: Strpite se! Vaša je dužnost zaći me« đu narod” i miriti ga. Sve će se po« praviti. — Ajanović: Mi smo uvijek među narodom i mirimo ga, jer da nije toga, do sad bi svašta bilo. Nek drugi onako iskreno među narodom rade kao mi, pa ne će biti mirnije, veće i sretnije držav^ od naše dra« ge Jugoslavije. Gospodin ministar predsjednik oprostio se od našeg tajnika dubo« ko dirnut i otišao dalje među na« rod. Kod ovog razgovora nastojao je jedan uniformisani individium smetati našeg tajnika, upletajući se 'u arzgovor: »Nije sve tako«, a oko« lo stojeći muslimani povladili su A« janoviću: Jest! onako je sve i još Šore. Сграна з. Muslimani I Brinite se da budete upisani u birat* ke spiskove, jer o tom ovisi vala budućnost! , Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Damaće vijesti. Drva na prodaju. Odbor za zaš« titu i nadzor muslimanskih groblja u Sarajevu zaključio je da po grob« ljima postojeće nepotrebno i šteto« nosno drvlje posiječe i pretvori u gorivo drvo dviju vrsti: cjeplju i ob« liku. Na tom radu već se je otpo« čelo na Kovačima. Drvo će biti na licu mjesta složeno u metre i klaf« tere, te će se mušterijama proda« vati. Tko želi ovoga drveta kupiti, ne« ka se odmah obrati odborskom taj« piku g. Tašakoviću u Sarači ulici U dućanu. Nepravedna razdioba oružnih li« stova u Tuzli. Ni u jednom kraju naše zemlje ne čine se tolike s v j e« s n e nepravde muslimanima kao u okružju tuzlanskom. Nema dana da nam ne stižu tužbe iz pojedinih tuz« lanskih kotareva, gdje vape za po« moć proti samovolji i partajičnosti Grudićevoj. Pritužbe ne pomažu ništa, jer se upućuju okružnom na« čelstvu na nadležnost, a kako ta nadležnost izgleda, to' smo iskusili nebrojeno puta na našim leđima. Kad na primjer jedan on naših Iju« di zamoli oružni list na navede razlog, da mu oružje treba za gra« bežljivu zvjerad i za obranu od raz« bojnika, molba se ne rješava, nego se molitelj globi radi širenja ne« istinitih vijesti sa 200 K globe, jer mu nije uspjelo dokazati, da u nje« govom srezu ima razbojnika ... Kad su muslimani Bijeljine tra« žili da se povede istraga zašto je Čupurdija ubio na pravdi Boga dva naša mladića ni kriva ni dužna, Grudić vodi istragu ko je vikao: »dolje policija«, a što su platili gla« vom dva jedinca sina bez ikakvog razloga i potrebe, o dom ni riječi 1 U namjeri da prikrati muslimane u pravu na nošenje oružja i posjed eružnh listova, Grudić ih je đutu« re predstavio kao ljude n e p o u z« dane i opasne za državu, a ako se još kogod ističe u našoj or« ganizaciji, onda po gotovo lista do« biti ne smije. Od tri stotine novih molbi odbio je skoro sve muslima« ne, dok su Srbi pravoslavni dobili listove od reda, kako je tko molio. Ogorčenje je usljed toga neopisi« vo. Ako je predstojnik Defterda« rević koga našeg preporučio, taj je konsekventno odbijen, dok Stakić bez pre.dloga i službenog puta podjeljuje oružne listove svojim miljenicima, podvornicima i osobama koje su opetovano kažnji« ve. Tako u Puračiću od 15 srpskih familija njih 14 posjeduju oružne li« stove, među njima i čuveni Mika Elektrika, koji je iz Sarajeva pro« tjeran radi izgreda i pijanstva i 20 puta policajno kažnjen! Ali je on rođak sreskog načelnika Stakića i ovaj mu je izdao oružni list iz ru» ke u ruku, jer je znao, da ga kot. ured nikad ne bi preporučio. A kako se stalo s muslimanima? Od 400 muslimanskih kuća, u Pura« čiču posjeduju samo 6 oružni list, pa jeli onda čudo, da je i staro i mlado i kuka i motika ustalo proti ovakom režimu i proti ovako »sa« vjesnih« i »nepartaičnih« upravnika kao što je Grudić i Stakić? Gospo« dine Miloševiću, istražite ove sluča« jeve, ako Vam je do pravde i na« rodnog jedinstva! Novi »moral«. Čitamo u »Glasu Slobode«: »U broju od subote »Ju« goslavenski List« je donio oglas sle« deće sadržine: »Gospođica mlada i 1 i j e p a traži se za jednu špedici« ju. Posao samo narudžbe i telefon. Upitati Jeftanovića ul. br. 8.«. Ovaj mali oglas najvernija je sli« ka »visokog morala« zadriglih, sitih trgovačkih trutc»a, kojima nije do« voljno što sirotinju oguliše, već 'po« staju i toliko drski, da se usuđuju da javno pozivaju kćeri te sirotinje da im za te pare prodaju svoju mla« dost i lepotu. O bezočnosti izvesnih ovdašnjih trgovaca, pisano je u ov« . dašnjoj štampi, a iznošeni su i pri« meri kako su se pojedini trgovci svojim bogatstvom toliko osilili da njihovoj bestidnosti nema kraja i da se oni ne žacaju, ističući svoju zadriglost i svoje bogatstvo, na naj« sramniji način nasrćati čak i na de« cu koja još nisu propala u trulež i nemoral koji su do u srž zahvatili ovo društvo u procesu dekompozi« čije i .propadanja. Trgovci i uopšte poslodavci su do sada ri oglašavanju da im je potreban neki nameštenik, tražili samo školske, poslovne i druge stručne kvalifikacije. Sada im je. pak, to nepotrebno: oni traže le« pog i svežeg tela! Da je ovo bez« obrazluk to niko ne može poreći: jer šta sa poslovima imaju telesne kvalifikacije, ovakve prirode kao što je.lepota? Šta lepota ima za« jedničkog sa poslom narudžbe i te« lefona! Konstatujući da ovaj oglas sači« njava najbestidniji prekršaj javno« ga morala, mi zaEI^vamo da on ne srne ostati nekažnjen. Da bi se za« drigli besni gulikože sirotinje na« vikli da razumevaju da se »posao narudžbe i telefona« može obavljati i bez lepote i mladosti i da bi se ovaj "bezobrazluk poučio stidljivosti i po« štovanju sirotinjske časti, mi, u in« teresu javnog morala, zahtevamo da se on najstrožije kazni i da se nje« govo ime javno objavi na istom . mestu na kome je izvoleo počiniti ovu drskost. To je dužnost policije, a to je dužnost i »Jugoslavenskog Li« sta«, kao što je i dužnost Saveza Privatnih Činovnika i Nameštenika, da u interesu časti svojih” članova, nad ovim zadriglim bestidnikom proglasi bojkot«. Mi se sa ovim Zahtjevom »Glasa Slobode« potpuno solidarišemo, pa i sa svoje strane tražimo da se uči« ni kraj ovakim bczobrazlucima. Jer zaista je uva drskost prevršila sva« ku mjeru T morala bi se kazniti baš na taj način, da se njen počinitelj stavi na srarrmi stub. Na adresu državne zaštite djece. U mjesnim odborima za zaštitu djece, treba da pored »Prosvjednih« i »Napretkovih« povjerenika budu i »Gajretovi«. Tako bar mislim, jer u dopisu (nesjećam se datuma i broja) odbora u Sarajevu na jedan mjesni odbor glasaše ... prema va« • šem izvještaju vidimo, da u vašem m^stu nema povjereništva »Pros« vete«, »Napredka«, »Gajreta«, »Ra« * diše« i »Privrede«, jer nijednog po« vjerenika istih društava u izvješta« ju i konstituisanom odboru ne vi« dimo«. Tako pisaše, a baš u tome mjestu postoji i »Gajretov« i »Prosvjetin« povjerenik — nu kod »Prosvjete« se ispravilo ali kod »Gajreta« još nije, ali da vidimo. Mjesto nećemo za sada imenovati, ali ako se kroz krat« ko vrijeme ne ispravi ta pogreška, ondj ćemo još uz to napisati: Neka centr. odbor izvoli ispraviti! Jedan Gajretov povjerenik. Barbarstvo deli«Čokorila. Kako je poznato, gremij sarajevskih knjigo« tiskara zaključio je, da neće štam« pati »Srpsku Zoru«, organ famoz« nog Donkihota Đ. A. Čokdrila, dok ovaj ne dade zadovoljštinu gremiju radi nanešene mu uvrijede. Čokorilo je radi toga imao naročiti »pik« na ovdašnjeg knjižara i štampara g. A. . Kajpna, odbornika gremija. Ne mo« gući mu se osvetiti, napao je jučer na prostački način jednu uglednu gospođu, Srpkinju, radi toga što je bila u društvu sa sestrom g: Kajo« na. Dobacio joj je, kako se ne stidi ići sa »čifutkinjom«. Gospođa za« pitala ga je što mu je, jer je deli« Čokorilo izgledao kao da je mahnit. Kako je bilo gđici Kajon, djevojci finog odgoja, lako je zamisliti. To još nije bilo dosta barbarskom pro« štaku. Zatrčavši se od ostrag na gđicu Kajon htio ju je udariti bati« nom, koju uvijek nosi uza se. Na« mjerio se na krivu adresu. Gđica Kajon opalila mu je tako »zdravi« �Broj 204 — Број .PRAVDA" — .ПРАВДА" Strana 4 Страна šamar, da su mu štetili nabčari s no< sa, a kad mu još ni to nije bilo do« sta, bacila ga je na zemlju. Za čas' se sakupio sfijet, koji se zgražao i oštro osuđivao ovakav postupak na zemlji ispruženog delije nazivajući ga huljom. Pred protestom radi o» vog podlog napadaja na slabu ženu, Cokorilo je brže bolje odmaglio. Gornju vijest prenosimo iz »Ju> goslavenskog Lista« i najoštrije o« suđujemo ovaj ispad g. Cokorila. Sramota! Trcšeljak. Sloboda Zamaranja. U danjom prak­ tičnom život« imajo dvije slobode. еакипека, fdje м pred aakonom ne pravi raelika nikom* i nova, keja uilvaja ievjeeni ljudi, a mogla bi •e osnaćiti imenom aloboda iameranja! 2a prvu ■loboda male ke ana u Tu ali, ali je ва t« buj­ na aloboda Zamaranja, koja ,blagodej«t»uje“ pod okriljem Gradića i Čnpurdije. Blagodareći rodimo, kojeg au inaugariaala ova dva junak« u Tu ali i okolici mi ćemo naakoro po ata ti jednaki Rćipetarima, a poito tamo raaliku među ljudi­ ma do Čini druitveni položaj nego fiaička anaga, to ćo i kod naa savladati .fiaićki" aakoa. Poito jo aada aloboda iamaranja monopoliairaва i, poput iavoaaica, ograničena ва iavjoatan broj Dalih .osloboditelja*, to ćo ta ogranićeooet nalom aaimilaeijom »a Šćipotarima preoteti i i maće tu aloboda ovako, a onda . . onda . . . ■ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ na adravljo Čupurdija! ;• PAPIRNICA Onda noće Čupurdija amjeti leuti gluvnom ulicom aa Oincom, koji „velikoduino" dijeli ia:> HAMDIJE KOPČIĆA 5 mare po hotelu Briatolu i aateie revol­ ver, niti će Dr. Branko ttakić, bivii odvjet­ !! preporučnje »voje bogato slovarište • nički perovođa, a nakon oalobođonja provrnut aa aroakog načelnika, amjeti ia mar at i putnike j! svih vrsta papira, kancelarijskog i J ■ voiu (ieljeanici) oalanjajaei ao na »voje: .ko '; Školskog pribora. — Narućbe ae ♦ aam ja, anal li, ti brof!" Onda raane Nođo i obavljaju brzo i točno. 1 Modo ne će amjeti iamarati 70-godiinjih ihti! Cijene umjerene. 2 jara, pa makar i njihove (nekad noaretne, a aada aretne) vjero bio. Staro ljude troba polto! Sarajevo, Štroamajerova ul. Tet. 819 Z vati, a ko ih joi kamara, treba da oojoti toiinu agrćone pijeoti na dobu. Poito živimo n herojako doba, gdje modu tolikim brejotn oaeloinih potamnjava pojedinac, teiko je biti pravedaa i »oboleiiti* koga hero­ jem. Nu nal nam novinanki aanat no da, da proko tega jednostavnu pređemo i da aa naio potomke niita u amanet no ootavimo, pa amo počeli pomno ietraiivati djela ia taknetih ljudi, podvrgavajući ih atrogoj ocjeni. Uatanovili amo kao najroćo savremano herojstvo: i a m a r anjo nemoćnih. Budući da jo Dr. Stakić Umarao učitelja ia M (dakle potćinjenog), Predimaret br. 16. Cinco opet katolika (dakle Ariavljaaina II. ro­ da), a Modo Jovanović Lasa Jovanovića (dakle 7t-godiknjeg atarca), to oru trojicu junaka po kroničarskoj duinoeti bilježimo Herojima naleg doba, a poito je audbina taka, da voliko Ijudo nikad no cijene nitkovi savromonici nego tok kaanije generacije, to i mi svoje sasad tr­ pamo n saaluini kut Treieljka. Centralna drogerija Braća Šatiinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato Skla­ dište svih droga i medikamenta, •te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani sjetite se „Gajreta*! Kod Salihage Mirice, trgovca izdaju se — Telefon 809. krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po Fnruke uredništva. K 2.-. Н. Ж. Jajce. Vaieg dopisa nijeamo primili. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .*. razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. ■----------------------------------------- - ----- =---------------- -Ч' 1 1 Iliri......................... ■■■■■■■■ Hl ■■■■»——<t II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1929. zaključila ja na temelju ustanova § 11.društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000 — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tak., da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dmnica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ae izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je prave opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, • pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. g Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači Ime i prezime, na koje bi potpisane dionice Imale glasiti. Ravnateljstvo <si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske, banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović a B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, * m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d.' d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostar«, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d, d. ■ Gračanid. Kavnatiljstio Muslimanshr fpgorath i obrtničke banke za B. i H. (d.d.] u Sarajevu. Odgevee^ i i i Л g. IbAMsZ VUanfc ОаММ Odbor J. M. Q. Staavarija Dadd A A. КаЈм. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8a14fd3c621c56321890c6300a0f9d28.pdf acffb851d0e19248e1883158b3f98f65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj l^ 1.5C Ж HE ^Шж Hl uA Мм W izlazi subotom, JF И ж fB e> B II КгЧбп ВМШВД HEflF EH Кн ■v’ 1 МИ1 'V Д JBHL W* ШЖ В">Ш Ш W ВИ ■■ GODIŠNJE К NA POLA GODINE К 90. мИ «ИИМ ВД Ш мК Ш вЛ ЛЛ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 100 (205) Sarajevo, subota 2. oktobra 1920. (17. muharrem 1339.) Poziv na glavnu skupštinu. л Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora; zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa; zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central« nog Odbora glede političkog dre žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavoe tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Ode bora i / 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski ode bori, da bezuslovno do 5. oke tobra održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od .12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) poloe žiti račun o dotadanjem radu, iza. brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopue njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tUantu označiti nc samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod; nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup, ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. S a r a j e v o, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglailii. Podzemni rad G. DRA SRŠKIĆA U AGRARNIM POSLOVIMA. Ministarstvo za agrarnu reformu Dr. Milan Srškić ne propušta ni najmanju zgodu, da svoje neraspo« najavilo je već instrukcije1) u pita« loženje prema posjednicima i dje« nju procjene roda sa beglučkih ze« lom pokaže. Osim mnogih nezako« malja za god. 1920. Te inštrukcije nitih njegovih uplitanja i svojevolj« još dobio niješam. Međutim dok te nih( poništavanja legalnim putem do. ne stignu izdaj te uputstva podre« nošenih agrarnih presuda i odluka, đenim organima, da stranki, koja njegova je krivica, da su se u zad« traži procjenu roda, ako je u izgle. nje vrijeme na nekoliko mjesta do« du, da će komisionalno procjenji« godili otpori seljaka protiv agrarnih vanje roda izazvati ogorčenje i ot« komisija, koje su na temelju »Ured« por seljaka, prema organima vlasti, be« od 22. jula 1919. kotarski uredi savjetujete, da ne traži te procje« izašiljali u svrhu ustanovljenja ko« ne, i u tim slučajevima sistirajte ličine' plodova na slobodnim »beg« izašiljanje komisije dclk od vlade zatražite uputstva, jer je vrla neu« lučkim« zemljama. / U svakoj pravnoj državi ovakovi godno po auktoritet vlasti, da komi« bi se javni otpori i tvorni napadaji sije u sela 1г1дге pa pred otporom seljaka protiv službenih organa vla« seljaka uzmiću i uklanjaju se, kako sti morali kvalificirati kao javno na« se to na nekoliko mjesta desilo, a silje i' državne vlasti bi morale, ja neću da se tim povodom sve učiniti, da se otpor onemogući upotrebljavaoružanasila. S toga komisiopalne procjene, ra« i njegovi začetnici kazne, da se na taj način osigura i utvrdi auktoritet đe neka se određuju do daljnjeg na« državne vlasti. No ta se metoda ne ređenja, samo tamo, gdje su sfran« dopada gospodinu dr. Srškiću, jer ke sporazumne, ili gdje je sigurno, bi na taj načjn makar neki zemljo« da uredovanje ne će izazvati ne« vlasnici došli do svog prava i do rede. .U svim drugim slučajevima kakove bilo koristi od svoga slo« neka se komisije za procjenu roda bodnog imetka. A to i jest baš ono, ne izašilju dok u svakom konkret« što dr. Srškić neće. Taj gospodin u nom slučaju ne dobijete uputstva svojoj zaslijepljenoj mržnji prema od zemaljske vlade?) Stižu i pritužbe sa mnogih stra« zemljovlasnicima gazi i svoju juri« dičku spremu, omalovažav i sa« na, da se moja naređenja od 19./3. mi auktoritet državne vlasti, te bez 1920. da zemlju drži do daljnje od« znanja ministarstva, i sasma na svo« redbe onaj, koji je lanjske godine ju ruku, izdaje svima okružnim držao, mnogi kotarski uredi ne pri« predstojnicima šifriranu brzojavnu državaju. Svratite pažnju potčinje« naredbu od 20. aug. broj 237/20 pre« nim sreskim načelnicima, da se ovog naređenja, pod vlastitom odgovor« zidijal, koja glasi: »Prema vijestima sa svih strana nošću sreskog načelnika, svi uredi gruntovni sopstvenici be« moraju strogo držati. Predsjednik gluka, koje seljaci obrađuju, ;traže zem. vlade: dr. M. Srškić«. po smislu naredbe od 22./7. 1919. ko« ‘) Ove će instrukcije valjada stići misionalnu procjenu roda sa beg« u decembru, dok snijeg zemlju po« lučkih zemalja. Seljaci u mnogo slučajeva odupi« . krije i seljaci plodove unovče. ’) To će reći: pošaljite spise na ru se ovakoj procjeni, te tom prili« kom dolazi do izgreda i proljevanja , vladu i čekaćete najmanje 6 mjese« ci, dok se povrate. krvi. Eto to je sadržaj te najnqvije »tajne« naredbe dra Srškića, ko« ja nije ništa drugo, nego atentat na zemljovlasnike, iz koga se sasma ja« sno razabire, da taj gospodin ide samo za tim, da zemljovlasnicima onemogući ma išta dobiti sa njiho« vih slobodnih zemalja, ne bi li što prije poskapali od gladi. A sada da malo prorešetamo tu Srškjćevu na« redbu: U prvom redu upada u oči, da g. dr. Srškić naziva zakonite vlasnike i posjednike slobodnih »beglučkih« zemalja tek »gruntovnim sopstve« nicima«. S ovim g. dr. Srškić onako furtimaški kuša da ospori, ili bar -omalovaži, snagu privatnog prava vlasništva zemljoposjednika nad ' tim slobodnim posjedima. Vidi se dakle, da je i g. dr. Srškić pošao stopama Korača i Poljaka, koji su vlasnike kmetovskih selišta nazvali tek »nosiocima prava«. I su« više je prozirna tendencija te »bolj« ševičke« grupe naših »usrećitelja«. Nu neka sigurni budu, da su s dru« ge strane i zemljovlasnici potpuno svjesni jačine svojih, zakonima za« jamčenih i ni s čim neosporenih po« sjedovnih prava, kako svojih slo« bodnih zemalja, tako isto svojih kmetovskih selišta, te ćese svim legalnim sredstvima bori« ti, da im se njihovi slobodni po« , sjedi, koji su čisto »privatno pravo vlasništva« netaknuti ostave u slo« bodnom i neograničenom uživanju, a da se kmetovska selišta u smislu Regentovog obećanja i po predlogu Udruženja Zemljoposjednika stav« Ijenom u memorandumu od 28. no« vembra 1919. pravedno riješe. Treba da su ta gospoda na čistu, da zemljoivlasnici ne će i ne mogu nikada pristati, da im se njihovo pravo vlasnosti ni na kmetovskim selištima gazi i uništava! Zemljo« vlasnici su potpuno svjesni, da je njihovo pravo vlasnosti i na kme« toVskim selištima neosporno i za« jamčeno posjedovnim »gruntovnim zakonom«, koji mora da se rešpek« tuje sve dotle, dok drugo le« gal no 'z a k o n o d avno tijelo ne donese drugi zakon i onaj prvi ne proglasi ništetnim. Za to ako su zemljovlasnici pristali na propise Predhodnih Odredaba, đa se »kmet« stvo« ima smatrati ukinutim, jer im je nosioc vladalačke dužnosti Nj. V. Regent’ svojom Vladalačkom ri« ječju garantovao, da će se to pitanje riješiti na pravedan način po obadvije zainteresovane stranke, to još ne znači, da su se zemljovlasnici odrekli svog po« sjedovnog prava na te kmetovske zemlje i prema tome oni smatraju svkku promjenu gruntovnog stanja protuzakonitim aktom isto onako, kako bi recimo smatrao gosp. dr. Srškić kada bi mu kogod brisao nje« govo poSjedovno pravo na vlasti« tu kuću, ili bi recimo neko ospora« vao g. Koraću pravo vlasnosti na njegove »teškom mukom« stečene milijune. • Što še pako tiče slobodnih posje« da »begluka«, o tome još manje mo« že da bude diskusije, jer su prava zemljovlasnika na te zemlje po svim zakonima puno i puno jača od pra« va ratnih bogataša i kojekakvih obilno nagrađenih »mučenika« nad njihovim zgrnutim imetkom. Za to u ova prgva ne smije nitko, pa ni dr. Krizman i dr. Srškić, dirati ako su voljni, da u našoj mladoj državi zavlada red i mir, jer neka budu UREDNIŠTVO 1 UPRAVA u NA- carevoj TELEFON BROJ ČEK0 vstE^onicEp^ Godina 11. sigurni, da zemljovlasnici ta svoja zakonom zajamčena prava zaštite i očuvaju. G. Dr. Srškić u svom obrazlože« nju gore citirane naredbe veli: »da on ne će da protiv otpora seljaka upotrijebi oružanu silu«. To drugim riječima znači: Ja gazim i svo« jevoljno uništavam i mi« nistarske naredbe i aukto« ritet državne vlasti, jer mi je želja, da mase seljačkog naroda još više razdražim i nahuškam pro« ' tiv zemljovlasnike, da im onemogu« ćim svaki i najmanji prihod sa nji« hovih slobodnih posjeda. Dakle g. dr. Srškić se stavlja nad sve posto« jeće državne vlasti i u svojoj zašli« jepljenosti naprosto gazi i svetost privatnog prava vlasništva i prestiž drž. vlasti, te daje mig neukim ma« sama naroda, da jednog lijepog da« na zaredaju otimačine i pljačke i po dućanima, magazama i privatnim pa i javnim zgradama. Za što ne bi, " kada znadu da dr. Srškić »neće« da protiv buntovnika upotrijebi oružanu silu? Ostali dio Srškićeve »Naredbe« i odviše je jasan, a da bi mu tre« balo 'daljnjeg komentara. Samo je zaboravio u zadnjem stavku, gdje prijeti sreskim načelnicima da se imadu strogo držati njegovog nare« đenja, da zemlju drže oni, koji su je lani držali, da se to odnosi samo na težake pravoslavne vjere, a ni« pošto i na muslimane, jer nam o tome jasno svjedoče mnoge Srški« ćeve svojevoljne odredbe, kao n. pr. kod Alije Jelke, Bukovače i mnogih drugić muslimana, koji su lanjske godine svoju zemlju sobom obrađivali, a ove godine su im te iste zemlje od pravoslavnih po« otimane i ne mogu naći načina kako da te zemlje opet u svoj posjed dobiju. S. Sarajevo, 1. oktobra. U »Trešeljku« donosimo objaš« njenje »odbora četvorice«, koji je utrne sarajevskog »gradskog veća« imao podnijeti vladi obrazlože« nje ostavke ovog slavnog i pre« slavnog veća ljudi, koji po vlasti« tom priznanju nemaju ni povjere« nja naroda, ni povjerenja vlade. Da pravo reknemo, nama je neugodno, što se makar u šaljivom tonu, mo« ramo osvrtati još i na te trice. Te trebao je feldvebel Alija biti u fi» jaktru ili bar voditi paripa, te tre« balo je Hodžića uputiti na tribinu mjesto pod! tribinu, te trebalo je Ekremu uz pridjevak »ad hoc« dati i koju paricu, te Caleti ta čast, te Makalu ta mast, te Pešutu pršut, te Zistleru vo ili to. Podajte im, šta god žele, samo ne zaboravite pakračkog dekreta i ot« pravite ih što pre. Zar samo tako ćete ih spasiti od ponovne bruke, da poližu što su »svečano« zaklju« čili i ne zaplaču što gube jednu ti« tulu. Smilujte im se, gospodine Mišo« viču i pazite da ne nasjednete Mar« kovićevim »osnovama«: izvana je, istina, bubanj, no iznutra je šušanj i te kakav šušanj. Čuvajte se, jer i kod nas se narod budi, pa biste mo« gli imati kakvih većih neprilika. Jer narod je gladan, a aprovizaci« ja prazna. Otvorite oči i manite glu« maca. Izbore gospodine I... Muslimani! Brinite se da budete upisani u biračke spiskove, Jer o tom ovisi vaša budućnost! ♦ IM . •* - , •.'ФжЗИ-лЈв! ..... IbftiA-v ' . . ....... •/. �Strena 2 Страиа .PRAVDA" — .ПРАВВА" РгобјаСвпјв težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). (Nastavak.) Da sad ukratko prikažemo pri« jateljstvo radikala prama nama te« žacima. I radikali licitiraju, ali malo pametnije, nego demokrati. Valjda čuvajući ugled naše mlade države prama vani. Ali kako se brinu za nas težake najbolje će se viditi iz člančića koji je izašao u 135 broju »Glasa Slobode«. Clančić nosi na« slov: »Profit od 133. milijuna kru« na« i glasi: »Bivši radikalski mini« star finansija osnovao je središnju zadrugu kao izvoznu centralu. '1 a centrala, koja jedva postoji, načini« la je izvozni posao od 2000 vagona kukuruza i zaslužila po vagonu 67.000 kruna, što sve ukupno čini o«‘ rijašku dobit od 133У. milijuna kru« na. Akcioni je kapital te zadruge 7 milijuna dinara ili 28 milijuna kru« na znači, ta je radikalska banka ra» dila sa 470% profita i to u par nije« seci i to sve na kukuruzu kojeg su pod jeftine cijene od seljaka poku« povali«. »Glas Slobode« donio je taj člančić radi kritike pjpti jednoj političkoj stranci, a nije da uzme težačke interese u zaštitu. Gospoda »demokrati« i radikali na jednoj strani oslobađaju kmeta od nemoćnog age i bega, a na dru« goj strani stvaraju državnoga kme« ta. Država imade moć i snagu gnja« viti težaka više i jače nego aga.i beg i meću svoju jaku ruku na težaka tako, da gospoda, sjedeći u fotelji« ma, zarade preko središnje zadru« ge više na težačkim zemaljskim pro« izvodima, nego sam težak, koji se kupa u znoju radeći na svojoj zem« Iji. Tako je koncentraciona vlada, ako se ne varam, izdala naredbu na kotarske urede, da težaci ne smiju prodavati nove hrane do izvjesnoga ’ vremena. Zar to nije diktirati teža« I ku i praviti ga kmetom? Mi težaci poručujemo gospodi uzurpatorima, da ne ćemo dozvoliti, da budemo zavisni u našim težačkim proizvodi« ma, ama od koga bilo. Mi državi pls« timo propisane poreze na svoje ze« maljske proizvode, pa hoćemo da budemo svoji na svome, slobodni težaci. Država nam mora ići na ru« ku, a ne da nas čini zavisnim. Sada da pređem na prifiteljsrvo bos. herc, komunista prima nama težacima. Oni zovu nas tež ike u svoju partiju, govoreći nam, da je naš spas jedino u radničkoj komu« nističkoj partiji i da su naši težački interesi jednaki sa interesima indus« trijalnih radnika. Da vidimo je li tako. Kada je rat počeo svi su po« litički listovi u B. i H. ako se ne va« ram, bili po vlasti zabranjeni, osim bivšeg »Hrvatskog Dnevnika«. U godini 1916. ili 1917. ako se ne va« ram opet je počelo izlaziti glasilo socijahkomunista »Glas Slobode«. Kako sam čuo sa dozvolom i potpo« rom bivše Austrougarske vlade. Svak znade kakav je tada bio hal bosansko«hercegovačkog i hrvat« skog težaka i to od 1914.—1918. go« dine, kada je morao ratovati i ma« lom i džanom i evladom, kada^mu se je sve njegovo prisilno rekviri« ralo i to skoro badava. Jeli u to po težaka najteže vrijeme komunistič« ko glasilo »Glas Slobode« ili njiho« vo vodstvo išta poduzelo u obranu težaka? Jok nije, nego je na protiv socijabkomunističko vodstvo rado unišio u nekakvo prehranbeno vije« će, koje je sastavljeno po bivšoj up« ravi. To vodstvo je u svom organu kao i u prehranbenom vijeću traži« lo najenergičnije od bivše vlade, da sve, iživotne namftnice vlada rekvi« rira i posatvi maksimalne cijene. A nijesu nikad socjal.komunisti od vlade tražli, da se sve u našoj zem« lji što se zateklo do 1915. godine, bilo to zemaljski težački proizvodi bilo to industrijalni proizvodi, što komunisti proizvađaju, rekvirira, i postave maksimalne cijene pa 'da proizvodi svih staleža idu u cijena« ma usporedo. Isti su tražili da se samo težački proizvodi rekviriraju i maksimalne im se cijene postave kao na marvu i svu hranu, dakle I .......... BiljEšhE. sve težačko. U to je vrijeme vod« stvo komunista (tada socijalista) sa generalom Sarkotićem u prehranbe« noto vijeću pašovalo i određivalo težacima, odnosno njihovim žena« ma koliko će raditi, a koliko smiju jesti mjesečno. Uz nadzor žandara težaci su morali raditi od svanuća do smrknuća, a jesti su smjeli sa« mo mjesečno osam kila po osobi. Višak su im prisilno oduzimali žan« dari uz cijenu po 35 helera na kilo« gram. Međutim se je od rekvirirane hrane industrijskim radnicima dava« lo dnevno po jednu kilu pečena hljeba, valjda zato, da mogu više ratnog materijala proizvađati. Ko« munisti su rado skoro badava pri« mali i jeli jifanu vojničkih familija, ne gledajući i ne misleći jesu li voj« ničke familije dostatno opskrbljene hranom, koju su same svojim zno« jem proizvele. > Dakle vojničke 'žene i djeca mo« rali su prisilno gladne raditi, da se industrijalni radnici mogu dobro hraniti, a ovi mjesto zahvalnosti za datu im hranu pravili su po fabrika« kama ratni materijal, topove, puške, šrapnele, bombe i svu municiju, ko« jom su ubijani njihovi sinovi i očevi. Svi industrijalni radnici, danas zvani komunsiti, bili su u ratno vri«* jeme po raznim fabrikama enthebo« vani i ratni materijal kako sam go« re rekao proizvađali. Također sya gospoda, koja se kupe oko sporne« nutih listova koji pričaju i piskara« ju da su tobože prijatelji nas teža« ka, bila su za vrijeme rata entl^e« bovana ii? namještena kod pojedinih magazina a težački se narod skoro isključivo sam borio u ratu i pa« tio, a da se za njega niti za njegovu familiju nije niko u ono vrijeme bri« nuo. Tako je težački narod skoro sve izgubio. Kad je prestao pucati top i puška, odmah se pojaviše na« ši tobožnji prijatelji i nude nam na papiru sve moguće, samo zato, da im poklonimo glasove. Iz ovoga ja« sno proizlazi da težački interesi sa interesima gospode koja se kupe o= ko »Glasa Slobode« nisu i ne mogu nikada biti jednaki, jer hranu pro« izvađa seljak, a oni je troše tražeći da bude što jeftinija. Da interesi spomenutih staleža nijesu jednaki, najbolje dokazuje to, što industri« jalni radnici hoće da rade u 24 sata samo 8 sati odnosno 7, dočim te« žak radi u ljetno doba 14—16 sati. Kada bi težak isto tako radio samo 8 sati dnevno, ko bi hranio gore spo« menute naše prijatelje, odnosno ne« prijatelje. Zemljoradnički proizvodi posko« čili su samo 15 do 20 puta, dočim su radnički proizvodi poskočili 60 do 100 puta. U normalno je vrijeme kila kukuruza bila 20 helera, a da« nas je 3—4 krune, meso je bilo 1 K 60 hel. a danas je od 20—24 krune, dočim su industrijski proizvodi po« skočili mnogo više. Tako na prim« jer jedna šibica u mirno vrijeme bi« jaše 2 helera, a danas 2 krune, me« tar beza u mimo vrijeme od 30—40 helera a danas od 50—80 krun. Ta« ko je i s basmom i svim jjomaćim radničkim proizvodima kao-sol, ću« mur, cigla, crijep, trenica i t. d. So je bila na kg u mirno vrijeme 18 do 20 helera, a danas je 16—20 kruna, cigla je bila 1000 komada 7—8 K a danas je. 1500 kruna, ćumur je bio na metar u mimo vrijeme 70—80 helera a danas je 50—60 kruna, eri« jep je bio u mirno vrijeme 1000 ko« mada 80 K, a danas je 3000 K, treni« ca je bila u mirno vrijeme na kubik 18—20 K a danas je 1800—200 km« na. To su Sve proizvodi komunista, koji traže visoke blaće i zajedno s vladom postavljaju cijene svojoj robi, ne vodeći računa o tom, da tu rbbu težaci trebaju kao što i komu* ništi težačku hranu. Neka se vidi iz gornjih brojki postojećih cijena je« su li interesi težaka sa interesima in» dustrijalnih radnika i mogu li ikad biti jednaki. Toliko o prijateljstvu komunista, (Svfšiće se). ■ I I Spol — Broj 293 . ■' Muslimani sjetite se „Gajreta“! Šta veli agr. direkcija na ovaj in« teresantan slučaj: »U selu Garani« ma, kotar Konjic prodala je Manda Golemac tri parcele zemlje, na ko« ju joj je muž imao kmetovsko pra« vo. Ona je ovu zemlju prodala za K 3000,— Marku Kostiću i napla« tila. Između se su sklopili pismeni u« govor čim se njoj zemlja dadne, da će mu ona takrir dati. Kad su je pitali zašto je prodala ove tri par« ćele, ona je rekla: za ovih polu para mogu cijeli čifluk isplatiti. Iznesosmo ovaj od mnogobrojnih primjera ove vrsti i pitamo agr. di« rekciju: što misli o ovakim ugovo« rima? Povodom članka »u eri'špijunaže«, što je iznešen u 91. (196.) broju »Pravde«, dobismo od policajne di« rekcije saopćenje, da je Ušanović, kojega su iskazi pred vlastima bili povod pretresanju nekih dućana na Baščaršiji, dana 6. o. mj. predan državnom odvjetništvu u Sarajevu na nadležni postupak, među osta« lim i zbog zločina potvore na štetu Ismeta Šišića, Saliha Cebelića, Av« de Pilava, Edhema Pilava, Mahmu« ta Mačkovića i Saliha.Sokolije, svih iz Sarajeva. Zanimalo bi nas znati: odakle je taj (Jšanović i na temelju čega se je moglo povjerovati njegovom is« kazivanju. Držimo naime da se sumnjičenje i pretres ispravnih'gra« dana mora osnivati na jakim teme« ljima. Batinanje u derventshoj policiji. 19. septembra pokradena je der« sentskom trgovcu g. Aronu Hajo« nu pšenica. 20. septembra stala je policija hapsiti sve one, koji su bili prijavljeni, da su upleteni u tu stvar, među ostalim i Muhu Cava« lića, Mujku Bobana, Vejsila Cavali« ća i braću Mehu i Mahmuda Hu« sejnćehajiće. Istragom je ustanov« Ijeno, da nijedan od njih nije su« djelovao u krađi nego da su je po« činila sasvim druga petorica ljudi? koji su priznali djelo. Spomenuta petorica nevinih doduše su odmah pušteni na slobodu, isto tako Muho Džikić, ali će Meho Husejnćehajić. Muho Cavalić, Mujko Boban i Mu« ho Džikić dobro zapamtiti, kad su bili na policiji. Evo zašto: ■ Kad su dovedeni u karaulu, str« pali su ih u jednu sobu, a onda su jednog po jednog vodili u sporednu sobu pred policajnog narednika T. Čamparu, koji ih je nagovorio da priznaju krađu. Kad oni, kao nevi« ni, nisu htjeli ni mogli priznati, stao ih je Čamparin pomoćnik Pavo No« vokmet nemilosrdno tući v o Го v« s k o m žilom. Novokmet je na« tjerao Mehu Husejnćehajića, da se nagne, a onda mu je stisnuo glavu među svoje krake i ošinuo ga devet puta žilom po zadnjici (prije toga mu je zagrnuo kaput), a udario ga je i 5 puta po rukama. Iza toga- je Ćampara naredio policajcu Vladi Pijevcu, da ga vodi i diflje bije, ali ga je ovaj ošinuo samo jednom lah« ko po lijevoj plećki, a kad ga je iz« veo ispred Ćampare, pustio ga je u miru. Kod šibanja je bio prisutan derventski građanin Jovo Rankić, koji se je zauzimao za šibane mo« leći policajce, da ih puste kao nevi« ne i poštene ljude, a u sporednoj su sobi svi čuli strašnu pomagljavinu onoga, koji je bio batinan. Meho Husejnćehajić otišao je liječniku, koji je ustanovio ozlede (te se i sad vide:, ispucane masnice po dlanovi« ma i modrice kao čivit po debelom mesu), ostali na žalost nisu, i ako su izjeli veliku vatru, osobito Muho Čavalić, koji je strašno isprebijan. Tražimo energično da se odmah stane na put ovom barbarskom postupku policije, kojoj se mora jednom za uvijek zabraniti, da na svoju ruku kažnjava ljude, koji po nesreći zapanu u karaulu. Trebalo bi već jednom odrediti, šta policija smije nositi i, šta joj je dopušteno činiti, jer gledajući derventsku po« liciju, 'čovjek bi rekao, da je propi« san za policajca-, i krbač i pletena ja« hačka kandžija i volovska žila, te da smiju udarati kome god hoće »19 i 6« ne bojeći se kazne, pošto to sve čini derventska -policija (ovaj joj slučaj nije prvina), pa nikom ništa. Stranačko kretanje. ZBLIŽENJE DVIJU HRVATSKIH STRANAKA. Pišući o neuspjelom pokušaju vrijeme regentova boravka u Bosni, Mandićevih pristalica »Hrv. Sloga« kao što dokazuju slučajevi: mostar« od 30. sept. iznijela je i ovo: »Stb ska afera radi sablje, ekskluzivitet se tiče zajedničkog istupa u izbori« tuzlanskog »okružnika« te drugih u« ma za konstituantu, bio pi ovaj sa« pravnika (n. pr. onog kotarskog stanak popuno suvišan, jer se — predstojnika u Zenici), ili pak ma« kako prisutni pristaše HPS (hrv. hinacije srpske manjine u Sandžaku, pučke stranke) i HTS (težačke) iz« koja čini nasilja nad muslimanskim javiše — na tome već od ne« življem, kako je to glavom Srbin koliko dana najozbiljni« član narodnog predstavništva £u« je radi«. gić iznio u svojoj jednoj interpela« Pitanje je sad na kojoj bi se ba= čiji. Takovo nastrano držanje po« zi prdveo taj zajednički istup? jedinaca pa i većih skupina jedno »Hrv. Sloga« daje razumjeti tu bazu je veliko zlo, koje treba odstranji« po uvodniku »Na okup — u bor« vati. b u«, u kojem između ostalog veli Jedno je i važno i temeljito isti« doslovce: nito: hrvatski dio naroda osjeća se OJavna težnja — ujedinjenje tro« u svojoj rođenoj državi zapostav« imenog naroda — postigla se, i sada Ijenim, i osjeća, da ga neki dio dru« otpadaju, odnosno morale bi otpa« '■gog plemena ne smatra jednako« sti velikosrpske i velikohrvatske po« pravnim. I kada to hrvatsko pleme sebne težnje, a sva briga imala bi osjeća na sebi, ono mora da traži se posvetiti tome, kako se ima naša lijeka tome zlu zajedno sa svi. država da uredi iznutra. Što ma onijna, koji su voljni se tiče hrvatskog dijela našeg na« d^ porade o tome, da se to roda, on se je već »našao u novim zlo odstrani. To zahtijeva in« prilikama. To nije ni čudo, jer je on teres države naše, jer inače ona ne ■ bio odgajan za ovakovo ujedinje« će moći uslijed trzavica i groznica, njđ. Dok je u hrvatskom dijelu na« što nastaju od te bolesti, onako na« roda prije postojala stranka hrvat« predovati, kako bi morala napredo« skog državnog prava, koja je dizala vati. A nazaduje ono, što ne napre« u narodu samosvijest i držala ga ta« duje onim tempom, kakovim bi mo« ko otpornijim protiv težnja bivših ralo«. »Hrvatska Težačka Stranka u tirana, dotle je u isti mah u nas Hr« vata bilo i struje, koja je plovila ju« svom programu stoji na stanovištu potpune plemense 1 jednakopravno« goslavenskim vodama. Srpski dio našeg naroda nije mo« sti, i hema sumnje, da će njezini č1a< gap biti tako odgojen i on se nije novi kao i svi drugi Hrvati u Bosni sav mogao posvema snaći u novgm i Hercegovini htjeti i znati da izvr« vremenu, te ih je bilo, a i ima ih, še svoju patriotsku izborničku duž« koji još ne mogu da se otresu starih- -not, scijcsni toga, da će svaki biti nazora. Staro je i nesavremeno na« izdajica narodne i državne koristi, ime sve, što se ne podudara ko ne bude pristupio na izbore. posvema s idejom narod« JEDAN UZALUDAN POKUS. nog jedinstva i posvemaš« .»Jugoslavenski List« javlja, da je nje ravnopravnosti. A tih starina vidimo svagdje i na svakom uoči četvrtka u prostorijama ovdaš« mjestu. One su izbile dapače i za njeg »Trebevića« održan sastanak �Број 205 — Broj Hrvata, koji stoje izvan tadanjih dviju hrvatskih stranaka. Sazivači (anonimni!) imaju namjeru, da oži« vc bivšeg civilnog doglavnika g. dra Nikolu Mandića. Zbor je bio slabo posjećen i valjda je pod dojmom tog neuspjeha izabaran odbor od tri lica, koji će doći'u doticaj sa obima hrv. strankama, u svrhu zajednič« kog istupa na izborima. Govorkalo se poodavno, da bi se dr. Mandić imao priključiti hrv. pučkoj stranci, no »Jugoslavija« u uvodniku od četvrtka dosta jasno odbija tu kombinaciju. Ona naime veli: »Još manje je na mjestu, kad ljudi, koji sudosadšutilii pre« zirno se smiješili promišljenom i in« tenzivnom radu pojedinih političkih stranaka, najednom sada ustaju i stvaraju nove [ftograme, nove kom« promisnc predloge — riječju novu zbrku, koja je tim kobni ja, što nam je upravo sada neophodno psi treban jasan pregled rada pojedinih stranaka i političara. Upravo stoga se i mi najodlučnije protivimo po« novnom uskrisivanju i oživljavanju starih i preživjelih programa, koji imaju samo historičku važnost i »političkih mrtvaca«, kojima je sva javnost već davno jednoglasno ot« pjevala opijelo.« »Hrv. Sloga« (broj 205.) otvoreno osuđuje taj pokušaj i veli: »Poznata je stvar, da je naša stranka bila vaz« da za slogu Hrvata. I njezin organ ve£ svojim imenom pozivlje ih na slogu. Ali da neko u ime-sloge uz« diže g. dra Nikolu Mandića, koji je pred godinu i po dana samo radi svojih interesa razbio slogu Hrvata, za to naša' stranka neće nikada biti.« S Mandićem smo dakle — kvit. . »JEDNAKOST« NA POMOLU. Ima desetak danS kako se održa« vaju povjerljivi sastanci sa svrhom da se oživi skrahirana »stranka« o« portunista (mehkiša), koja je u svoje vrijeme tako jadno svršila šašavom akcijom sa »Jednakosti«. Pokretači »Obrane«, veli se, već su 'pristali na obustavu svog lista, a i Hamid Svrzo pristade, da opet spili ■ sa šerifom i pokuša hudu sreću — novom o r i j e n t a c Fj o m. Spo« razumna su s tom akcijom i pozna« ta dva »borca« za naša pogažena prava: Ševkija Gluhić, nazvan mini« starska mumija i »slavan« po skup« Stini u Visokom, i — Dr. Zečević. Šuška se i o privoli stambolskog putnika Ibrahimkadije Sarića. Tešto, /tešto. Nije zgorega, ako prilikom izbora imadnemo i malo šale, gledajući kako se jedna za dru« gom prostiru ove »veličine«. Još ako ih vrag natenta, pa se pojave u San« džaku....... »ПРАВДА* — .PRAVCA, direktni pregovori između Italije i Jugoslavije otpočeće u najkraćem roku. Italijanska vlada diskutovaće na bazi sporazuma, do kojega se došlo u Palanci pod vladom Nittia. Da li Narodno Predstavništvo smatra Radića svojim članom? Iz Zagreba javljaju da je u stvari pro« testa Radića sto sedmorice kao vr« hovni sud, koji se bavi ništovnom žalbom Stjepana Radića, stvorio'za« ključak, da se upita Narodno Pred« stavništvo u Beogradu, da li smatra Stjepana Radića svojim članom, na« dalje aa li je njegov zastupnički« mandat, koji je dobio nominiranjem svoje stranke, u kreposti. Općinski izbori u Koruškoj. Iz Ljubljane javljaju: U zadnje vrije« me su održani u Koruškoj općinski izbori, koji su protekli vrlo intere« santno. U općinama vilske dohne, koje su po saint.germainskom ugo« voru pripale Austriji bez plebiscita dobili su Slovenci do sada trinaest općina, koje su prije imali NijerAci. Radi takih nepovoljnih rezultata, Nijemci su obustavili daljnje izbo« re u svim općinama, gdje bi Sloven« ci mogli pobijediti. Priprave za plebiscit u Koruškoj. Javljaju iz Celovca: Za buduću ne« djelju 3. oktobra i na dan plebisci« ta 10. oktobra zabranjeno je svako točenje alkoholnog pića na plebis« citnom području u zoni A. Gostio« niče moraju već uoči toga dana biti zatvorene u 8 i po sati na večer. Nitti za sporazum s Jugoslavijom. »Associated Press« . javlja intervju svoga rimskoga dopisnika sa Nitti« jem, koji je o jadranskom problemu kazao: »Uvijek sam želio izravan sporazum s Jugoslavenima. Evrop« ski rat bio je veliki dvoboj među (germanskim i slavenskim rasama. I« talija je radi ideala pravde prešla iz saveza sa germanskim rasama sla« venskim, pa može li Italija sad spre« mati nove sukobe sa slavenskim ra« sama. Smatram dobrim jedino ono riješenje, koje će se temeljiti na spo« razumu, a svaki nametnuti položaj bio bi uzrokom rata«. Poljski političar u Zagrebu. Već nedjelju dana zadržava se u Zagre« bu poznati poljski političar g. Sta« nislav Roskovski, jedan od istaknu« tih članova poljske radničke stran« ke. Roskovskoga poslala je njegova stranka da se na licu mjesta upozna sa političkim odnošajima u Kralje« vini Srba, Hrvata i Slovenaca. VANJSKI POLOŽAJ. Debata o Pečuju i Baranji u ma« džarskom parlamentu. Iz Budimpe« šte javljaju: U narodnoj skupštini interpelisao je zastupnik Perlaki o raboti eksponenata Karolijevog re« volucionarnog režima u predjelu Ba« ranje i Pečuja. Ovi predjeli su od Vrhovnog Vijeća obećani Madžar« skoj, ali od Srbije nijesu još ispraž« njeni. Međutim su se tamo ugnijez« dili komunistički elementi, koji pod izgovorom protiv bijelog terora raz« UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. vijaju crveni teror. Ministar pred« Amnestija za Bosnu i Hercegovi« sjednik Teleki izjavio je, da je po« nu. Službeni list je u vanred« sredovao radi toga kod jugoslaven« nom izdanju donio ukaz o amnesti« skog poslanika u Budimpešti i pri« ji prilikom prvog zvaničnog borav« kazao čitavo tamošnje stanje antan« ka Regenta Aleksandra u našoj po« tinoj misiji. On je upozorio poslani« krajini. Po ovom ukazu opraštaju ka da trpljenje komunističkog dje« se kazne svima onima, koji su kaž« lovanja u neposrednoj blizini ugro« njeni po IX. i X. gl. srp. kazn. zak. žava i beogradsku vladu, pa je radi ili za zločinstvo odnosno prestupak toga i urgirao upražnjenje ovih pre« davanja pripomoći, te prestupak djela te da jugoslavenska vlada ba« protiv javnog mira i reda i za one rem preda civilnu upravu madžar« koji su*kažnjeni po kaz. zak. za B. skim vlastima. On je ovo pitanje i H. Dalje se oprašta: zločinstvo potaknuo i kod velevlasti pa od nj i« krađe drva u erarskim šumama; de« hovog koraka u Beogradu ovisi us« likti iz koristoljublja onim koji još Pjeh. nisu bili kažnjeni i ako kazna ne Rumunjska u svim zgodama na premašuje 6 mjeseci; polovica kaz« strani Italije. Iz Rima se' javlja: Na ne žena za čedomorstvo. Jednako dineru priređenom u rumunjskom se obustavlja kazneni progon za sva poslaništvu u čast Take Jonescu«a, djela, koja spadaju u amnestiju, a kojem su prisustvovali Sforza, Tit« počinjena su prije 21. septembra toni i članovi diplomatskog zbora, o. g. naglasio je u svome govoru Jonescu, Državni odbor je utvrdio člano« da će Rumunjska uvijek i u svim ve biračkih komisija, te će odmah prilikama stajati na strani Italije. .odrediti mjesta, gdje će se izbori w Sforza je odgovorio, da se smatra bavljati. sretnim, što može u Rimu pozdra« Pašić ne ide na pregovore. Do viti zastupnika bratskog naroda i sada nisu nastupili nikakvi novi bratsko jedinstvo obaju naroda. momenti u pregovorima s Italijom. Grožnja Japana sa istupom iz Pašić je definitivno odbio sudjelo« Saveza Naroda. Iz Pariza javljaju: vanje na pregovorima sa Drom Po vijestima iz Tokia namjerava ja« Trumbićem. Zastupaće ga po svoj panska vlada ponovno iznijeti na prilici jedan član vlade. Savez Naroda princip rasne jedna« O direktnim pregovorima između kosti. Ako se ovo pitanje neće u« Jugoslavije i Italije. Iz Pariza se jav, vući u debatu grozi se Japan sa is« lja: Prema izvjesnim informacijama tupom iz Saveza Naroda. Pol№i pregled. Utisak njemačkog izvještaja. Iz«, vještaj njemačke delegacije na bru« xelleskoj konferenciji o teškom pri« vrednom stanju Njemačke učinio je veliki utisak na parišku štampu i uništio iluziju, da Njemačka može sve platiti. Neki pariški listovi do« puštaju da je stanje za Francusku opasno zbog njemačkih finansija, ali se uz to nastavlja kampanja štampe; da se eventualno zauzme oblast Ruhra. Izjavu amerikaflskih delegata u Bruxellesu, prema kojoj je vrlo oslabljena nada u američke kredite za Evropu, njemački izvje« štaj iz Bruxellesa jako podvlači i služi kao dokaz da je potreban za« jednički privredni rad sviju evrop« skih država. Drži se, da će ameri« kanska izjava djelovati i na. fariz. Kitaj i sovjetska vlada. »Times« javlja iz Pekinga, da se tamo odig« rava interesantna komedija. Oda! slanik sovjetske vlade u Verhnij U« dinsku, Jurin, došao je, da započne pregovore za uspostavu trgovačku) odnošaja i bio primljen po jednom funkcionaru ministarstva inostranih djela. »Times« veli, da Jurin nije ni« ko drugi veg veliki komesar Zeval« tovskij, koji je za vlade Kerjensko« ga,zauzimao istaknut) položaj. Iz« gleda da je ovaj Jurin direktni oda« slanik moskovske vlade. Cim je do« šao, obrazložio je kitajskoj vladi, kako je od neophodne nužde, da u Pekingu bude stalni zastupnik mo« skovske vlade. Misli se* radi toga, da će se princ Kudačev i ostali broj« ni ruski konsuli na Kitaju zahvaliti na svojim mjestima. Boljševički nemiri u Meksiku. Kako javlja »Chicago Tribune«, u gradu Meksiku bili su boljševički nemiri. Boljševički agitatori navalili su na Narodnu Palaču i sa balkona držali raspaljujuće govore mnoštvu, koje se je u velikim masama skupi« lo. Narodna Palača bila je okićena crvenim zastavama. Sa svih strana zemlje poslane su čete u grad da se nemiri utišaju. Situacija je vrlo oz« biljna i to tim više pogibeljna, jer je obolio predsjednik Huerta. Rusko«poljski pregovori koji su trebali otpočeti 25. u Rigi odloženi su prema pariškim vijestima za da« nas po traženju sovjetske Rusije u« slijed smrti njihovoga vojnog eks« perta generala Polivanova. Potvrdu« je se, da boljševici žele što skorije zaključenje mira a naročito obusta« vu neprijateljstva. Ta žurba izgleda, da ima dvojaki razlog: p-vo zato, što su Poljaci zauzeli Grodno žaro« bivši veliki broj crvene vojske i ve« like količine ratnog materijala i sa« da nastavljaju gonjenje potučenih ruskih trupa sjeverno od Njemena, a drugo št.o ukrajinska vojska us« pješno nastavlja širenje svog opera« cionog fronta. Sa obustavom nepri« jateljstva boljševička komanda ne bi više bila uzhemirivana sa poljske strane i prema tome mogla bi i sa toga fronta povući svoje najbolje divizije i okrenuti se protiv Wran« gela sa nadom da ga. pobijedi do proljeća i da se onda sa novo re« grutovanim trupama povrati protiv Poljske. Sinn«feinerska urota u Londonu. Engleska vlada je doznala o velikoj zavjeri u Londonu, kojom se kom« promituje preko stotinu uglednih ti« ca. Sinn«feineri namjeravaju da dig« nu*u zrak irski i gradski ured u Lon, donu. Kako se policisti osvećuju u Ir« skoj. U Ballsigganu izveli su polici« sti strašne izgrede kao osvetu za u« bijstvo jednog agenta. Brojne rad« nje i oko trideset privatnih stanova zapaljeno je, a jedna cijela gradska četvrt uništena. Narod je pobjegao na polja i sada dolazi malo po malo u Dublin. Mnogo od njih je pobje« glo, a da nije imalo vremena ni da se obuče. Dan iza ovog strašnog naši« lja razbježali su se policisti po gra« du pucajući iz pušaka u prozore ku« ća, u kojim stanuju Sinn«feineri. Još se javlja, da su i u Newcastle«West policisti počinili slična nasilja. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Страва 3. Malo odgovori „Srpskoj Riječi". Poznati istup sarajevski!^ učitelj a, da osujete učiteljski tečaj za mua« lime, dao je povoda mualimskom udruženju, da se u javnosti oficijel« no osvrne na njihovu rezoluciju i time prikaže ko su sve ti mualimi. Taj odbor nije mogao ni sanjati, da će se naći ijedan pošten i kulturan čovjek, da bi se mogao staviti na stranu zavedenih sarajevskih učite« lja i odobriti njihov nekulturni is« tup. Ali eto, na žalost, nađe se ne pojedinac, nego čak i jedan javni organ. »Srpska Riječ« u svome 192. broju osvrćući se na taj tečaj pozdravlja »energični istup« sarajevskih učite« lja, bolje rekuć nekolicine pravo« slavnih ševena i nazivlje tečaj — atentatom na škole i učiteljstvo (?!) Dok u kulturnom svijetu javna štampa svakom prilikom i u svako doba nastoji promicati školu i pro« svjetii, dotle se eto u našoj sredini nalazi i takvih organa, koji žele pro« micati mračnjaštvo. Žalosno! »Srp. Riječ« u svojoj naivnosti ne zna koji su obziri vodili naše pro« svjetno odjeljenje, da muslimane — po njezinom mnijenju bez ikakvih kvalifikacija (?!) — prima za učite« lje i u svojoj mržnji na sve, što bi muslimane prosvjetno podiglo, ho« timično zaboravlja, da nas je 75% općenito, a među muslimanskim di« jelom i 95% nepismeih. Svako ko iole imade pameti u glavi, pa ako ćete i — njihov Niko Dunderović, može misliti, da je naše vlasti pri otvorenju učiteljskog tečaja vodila praktična strana, a nipošto kakvi politički motivi, kao što to reče re« ferent llić na vanrednoj skupštini učitelja. Da se ukloni ta silna ne« pismenost našeg naroda, potrebno je, ne samo da se — po teoriji gg. oko »Srp. Riječi« — zgodno raz« mjeste svTšene pripravnice, nego i čitava vojska prosvjetnih radnika; a taku vojsku, znajte, vi gospodo o« kd »Srp. Riječi«, nijesu u stanju naše preparandije u doglednom vre« menu liferovati. Jer kad bi se čeka« lo, da nam te preparandije d^dnu za naše potrebe dovoljan učiteljski aparatj morali bi više decenija sta« jati u svom sadanjem prosvjetnom stanju, koje nas u kulturnom svijetu predstavlja poludivljim narodom. Naše vlasti imajući to na umu od« lučile su se na ovaj korak, a vi gg. oko »Srp. Riječi« budite bez bojaz« ni, da će muslimani od škola napra« viti »mejtefe« i imajte na umu, da su oni svojom spremom ravni učite« ljima vaših bivših komunalnih ško« la. Da se o tome uvjerite, zavirite malo u nastavni plan bivšeg Dar«ul« mualimina, a raspitajte se malo i o njihovom prosvjetnom djelovanju kroz zadnja dva decenija. Njihova će vas pisana djela po« buditi, da budete — pristojniji u svom pisanju i da ne vrijeđate je« dan čitav stalež, koji je sebi stavio ičasnu zadaću i jednu plemenitu mi« siju: da svoj narod prosvjetno di?e i kulturno ojača. H. Hujdurović. Braćo u slobodnoj domoviii! Iz okupiranih krajeva stižu očajni glasovi. Narodni domovi u Gorici, Trstu, Pulju, Zadru i drugim kraje« vima neoslobođene Jugoslavije u« ništeni su. Ova žarišta narodne pro« svjete, jedina utjeha u crnim dani« ma, koje proživljuje naš narod u onim teško iskušenim krajevima, zapaljena su od pobiješnjele talija« naške rulje, poduprte po talijanskim vojničkim hordama, Na ove ispade talijanske nekulture treba odgovori« ti obnovljenim prosvjetnim radom. Potpisano Udruženje postavilo je za zadaću, da u svrhu uspostave starih i osnivanja novih pučkih knjižnica u okupiranim krajev.ma, sakupi što veći broj knjiga, pa se ovim pozivom obraća na sve na« rodne krugove, knjižnice, društva i pojedince u slobodnoj domovini, da darovanjem i sakupljanjem knji« ga doprinesu uspjehu ove akcije. Svaki pa i najmanji dar biti će zah« valno primljen, te će probuditi u �Strana 4 Страаа____________________________ ____________________ .PRAVDA* — .ИРАВЛА*_______________________________________________ 8r»| 205 — Број našim patnicima u Primorju novu ‘razumljivo, a katkad je i nepojmlji« otpornu snagu, uvjerivši ih, da nisu vo. zaboravljeni. — Darovi neka se ša« Francuski aeroplan u Pančevu. — Iju na Udruženje Jugoslavenske A« Na 30. pr. mj. se kod Pančeva spu« kademske Omladine iz Primorja. stio jedan francuski aeroplan siste« NarodnoObranbena sekcija. Zag« ma »Aero»limusine« sa 4 putnika. reb, Sveučilište. On ide iz Carigrada za Pariz. Put iz Bukarešta u Pančevo prevalio je aerqplan za 3 sata i 30 minuta. Domate vijesti. Nar. poslanik g. Dr. Spaho otpu< tovao je u Beograd, da prisustvuje sjednicama Nar. Predstavništva. Čestitamo! Naš prijatelj Ahmed M. Basara položio je administrativ« no«manipulativni vojnički ispit, pa je odmah raspoređen na službova« nje u Bos. diviz. oblasti. Naša sr« dačna čestitka! Činovnički doplatci. Na 30. pr. mj. potpisan je ukaz o dbplatcima činovnika i javnih namještenika, koji važe u krunskom području na« še kraljevine kako slijedi: Do siste« mizovane plaće od 3399 K dnevno 68 K; od 3400 -4799 K dnevno 72 K; od 4800-6399 K 76; od 6400 do 7999 K 84 K; od 8000-9999 K 88 kruna; od 10.000—15.000 kruna 100 kruna; od 16.000—18.000 kruna 120 K. Za članove porodice, među koje se osim supruge i djece računaju djed i baka, roditelji, braća i sestre u koliko ih odnosni činovnik isklju« čivo uzdržava, 12 K dnevno. Su« dije dobivaju doplatak od 450 din., a sudsko osoblje od 250 din. Ofici« ri i vojni činovnici dobivaju dosa« dašnje dodatke, ali na članove po« rodice 3 din. na dan. Zašto muslimani simpatišu sa boljševičkom Rusijom? naslov je radnji, koju ćemo od idućeg broja početi iznositi u našem listu. Radnju piše jedan nemusliman, koji je du» lje vremena boravio u Rusiji i koji dobro poznaje prilike islamskih na« roda u Rusiji i njenom susjedstvu. Mi svraćamo osobitu pažnju na« ših čitaoca na ovu zanimivu radnju, koja će objasniti tamošnje prilike i iz koje će biti sve ono, što nam ušljed manjkavih informacija, nije Gospodarstvo. Privredni krugovi u Hrvatskoj protiv poreza na poslovni obrt. U Zagrebu sastali su se u petak i su« botu zastupnici svih privrednih or« ganizacija, te izabrali uži odbor, ko« ji ima 'izgraditi konkretni elaborat o štetnosti i neprovedivosti te anti« socijalnom karakteru propisa o no« vim porezima, sa zadatkom, da sa« brane podatke u roku od 48 sati pu« tem u Zagrebu nazočnih članova fi« nancijskog odbora privremenog ria« rodnog predstavništva, podnesu na prešnu raspravu tomu odboru. U« jedno Su spomenuti članovi finan« cijskog odbora zamoljeni, da u ime svih privrednika Hrvatske najodluč« nije protestiraju protiv načina, ko« jim su ti golemi porezni tereti na« prečac uvedeni u krijepost. Državni monopol na šećer. Iz Be» ograda javljaju: Financijalni odbor usvojio je predlog ministra finan« čija o novom porezu za šećer. Dr« žava će uzeti monopol na šećer i preuzeti prodaju šećera u čitavoj zemlji kao što je provedena pro« daj a duhana. Potrošnja šećera ii« nosi godišnje 8 hiljada vagona. U Jugoslaviji proizvađa se 5 hiljada vagona u 14 tvornica. Država bi od tih tvornica kupovala šećer po 7 dl« para, dok bi ostatak kupovala u inozemstvu. Taj bi se šećer proda« vao u monopolu uz cijenu od 11 di« nara po kg. Nitko nebi smio pro« davati šećer skuplje, a preprodava« oci bili bi obvezani da uvijek ima« du šećera na skladištu. Na taj bi način potrošači imali šećer jeftini« je nego do sada, a država bi od no« vog monopola imala godišnji pri« hod od 160 milijuna, dinara. Trešeljah. Natiežai. Jedno obarjedtenje. Primamo te besplatno i bes promjeae donosimo: wOđ dana odstupa opći nekog odbora grada Sarajeva, proneeoie eo a javnoati raaai glasovi i nagađanja, Ito ave no odgovara faktičnom stanja stvari. Odbor četvo­ rico, koji je od općinskog odbora iaabran, da sastavi i preda vladi obrasloženi n^emoranđom, oviar isjavljnjot da eo taj memorandum biti prodat semaljskoj vladi u četvrtak 80. o. mj. Jedino je fakat, da an podpiaaui sajedno sa bivšim podpredajedaiclma gg, Dr. Alkalaj'om i Dr. ZiaUerom bili posvati od g. Miiovioa na­ čelnika unatarnjih poslova, koji je tom prilikom Jtorak opoinakog odbora požalio i tražio obja­ šnjenja u ovome pitanja, Što mu je obaćano, da će ao isnijetl u memorandumu. Prema tome sa ovi novinakl glasovi o rekonstrukciji odbora i predsjedništva samo kombinacije, a napadaji na pojedine dlanove bivšeg odbora pod puno neo­ snovani. '— Sarajevo, dne 80. septembra 1920, Prof. Btevo Marković v. r., Dr. Jakob Kajon v. Dr. Hamid Šahinović v. r., Dr. Rafo CaleU v. r. Šaljite odmah pretplatu Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Strosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem silinom društvu te da, je trgovačku akademiju svršio. ; ^oooooooooooooooooooooooooo 'PAPIRNICA :: HAMDIJE KUPČIĆA 2 ‘! / preporainje »veje bogato »torarište 2 ; [ svih vrsta papka, kancelarijskog I f 'Ч školskog pribora. — Narućbe obavljaju brzo i točno. se ♦ 2 2 ! Cijene umjerene. <! Sarajevo, Štrosmajerova nl. Tel. SIS 2 vrlo dobre, uz povoljne cijene uudi Muslimanska centralaa bauka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku I i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova pl. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih .fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. т-. Cijene najumjerenije. Kod Salihage Mirice, trgovca Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3tooo.ooo — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. , Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi - ' A Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualne po dioničarimi ne optirane dionice, mogu upisati dioničari! nedioničari.uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionke učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te če prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripclja počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. .8 . Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice Imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da, dionice do­ dijeli jli na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, , c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, • ’v m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, •) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Berventi, Mostaru, Ženici I Tuzli, ( pj Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanisi. Ravnateljstvo Muslimanske trgoražhe i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Staopaslia BaaM * A. Kajon. Sarajevo. OdgovenM taaduic: F. Šalaka. šSaajA'ja. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e623d492ce36bb4b25237e6f271dc9b4.pdf 638a302d2b9a2ba27c6374c2e687cf8e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj i.o IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM ' ČETVRTKOM UREĐUJh REDAKCIONl ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE K «80. NA POLA GODiNH K «f. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ nl.lCl. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 101 (206) Sarajevo, utorak 5. oktobra 1920. (20. muharrem 1339.) Jedna prešna dužnost! Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite.se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajde. Samo ć.e oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu uneseni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! Pravo da bude unesen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako- Meoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Govor narodnog poslanika dro M. Spahe, IZREČEN U SJEDNICI PRIVREMENOG NARODNOG PRED« STAVNIŠTVA OD 28. SEPTEMBRA 1920. (Po stenografskim bilješkama.) Kad je koncem prošle godine izi« smo iz obrazloženja g. interpelanta šio saopštenje u novinama, da je razabrali, da je čak bilo i oblasti, vojni zakon kraljevine Srbije pro« koje nisu imale ni jednog primjerka tegnut na čitavu teritoriju naše dr« toga vojnog zakona. Ja sam taj za« žave, onda sam očekivao, da će taj kon tražio i kod zemaljske vlade u vojni zakon, koji važi za čitavu dr« Sarajevu i nisam ga mogao naći ni žavu biti također proklamovan i u kod onog referenta, koji ima da ri» onim krajevima, gdje do sada nije ješava te stvari. Ima već preko go« važio. To je bilo učinjeno kod jed« dinu dana što sam podnio pitanje na nog zakona, koji je malo ranije bio g. ministra vojnog, a dobio sam od« protegnut na čitav teritorij; naime govor pred kratko vrijeme, iz koga kod onog dijela kaznenog zakona, mogu samo zaključiti, da ni on sam koji se odnosi na političke delikte. ne zna šta je to publikovanje zako« Kad je protegnut taj zakon na čita« na. Dozvolite mi da taj vrlo kratak vu teritoriju, on je bio publikovan odgovor pročitam. (Čita.) Ukazom Nj, Vel. kralja od 19. av» u Bosni u »Zborniku Zakona«. No to se nije dogodilo sa vojnim zako« gusta 1919. godine riješeno je, da nom. Ja sam stoga, kad je prošlo vojni zakoni Srbije važe privreme« izvjesno vrijeme, podnio pitanje g. no za sve oblasti kraljevstva SHS. ministru vojnom, jer sam smatrao Na osnovu toga ministarstvo vojno da je publikovanje zakona, koji se i mornarice preduzelo je mjere, da proteže na nove teritorije ne samo se vojni zakoni, a među ovima pr« sa gledišta zakonskog ili ustavnog, vo zakon o ustrojstvu vojske i pra« ne samo s toga formalnog gledišta vilo o regrutovanju, odštampaju u potrebno, nego i sa praktičnog gle« tolikom broju primjeraka, da ih pri ruci imaju baV komande i ustanove, dišta. Vojni zakon stavlja državljanima koje po njima imaju da rade. Još u vrlo1 velike dužnosti i svaki držav, prošloj godini odštampan je ćiri« ljanin, koji je dužan da te dužnosti licom u nekoliko hiljada primjeraka: izvršuje, ima pravo tražiti da se s zakon o ustrojstvu vojske, pravilo i tim zakonom upozna, a to će biti uputa za regrutovanje, pa je to raz« samo onda, ako se taj zakon publi« dijeljeno ne samo komandama, nad« kuje. Svaki državljanin treba da ima leštvima i ustanovama koje pripada« prilike prozreti u sam zakon, da vi« ju vojsci, već i svima'civilnim mini« di kolika je njegova dužnost. Da je starstvima, zemaljskim vladama i g. ministar vojni tom općenitom u« drugim. Ministarstvu unutrašnjih stavnom principu udovoljio, ja sam djela stavljeno je na raspoloženje uvjeren, da bi se izbjeglo mnogim 1500 primjeraka zakona o ustrojstvu nesporazumcima, koji su dali done« vojske, da podijeli opštinskim i sre« kle povoda ovim događajima. Mi skim vlastima. Zakon o ustrojstvu vojske i pra« vilo za regrutovanje, jesu knjige bez povjerljive sadržine i zainteresova« ni ih mogu dobiti iz knjižnice mini« starstva vojnog i mornarice, pošto ih za sada nema u tolikom broju, da se mogu dati knjižarima radi proda« je, kako je to ranije bilo. Ja, gospodo, ne mogu da vjeru« jem da štamparije u Zagrebu, Sara« jevu, Ljubljani i Splitu nisu bile u stanju, da zakon odštampaju tako, da svaki pojedinac, kojeg se tiče taj zakon i koji zakon svakom pojedin« cu donosi teške dužnosti, za sadržaj toga zakona dozna. Imao sam pri« like dolaziti u položaj, da su me Iju« di pitali o raznim ustanovama toga zakona, za koje su dočuli da u za« konu postoje. Ja sam čuo i držim da je to tačno, da su po vojnom za« konu kraljevine Srbije oslobođeni hranioci porodica od vojne službe, ali nikada nisam mogao da doznam, jer nisam dobio zakona u ruku pa da znadnem: u kojem slučaju se to oslobođenje može postići, kakve korake treba preduzeti, kakve doku« mente treba priložiti i koja vlast i« ma da riješi takovu molbu. Tako se događalo da su mnogi hranioci po« rodica, ne znajući blagodati toga za« kona, otišli u vojsku i služili zato,. jer možda ni komandant nije imao pri ruci zakona, pa da toga čovjeka uputi. Ja znam mnogo slučajeva, gdje su pravi hranioci bili pozvani na vojnu službu. Znam jedan slu« čaj, u kom sam se obraćao i na mi« nistra vojnog, gdje je i ministarstvo vojno ustanovilo, da [molitelju kao braniocu obitelji pripada Jo pravo i stvar je riješena kod ministarstva, ali je kod nižih oblasti čekala više mjeseci i tako je molitelj odslužio više, nego je bio dužan. Ja mislim, gospodo, da ne bi došlo do nemilih događaja u Hrvatskoj i do nesretnih događaja u Bosni, o kojima je g interpelant također go« vorio, ne bi došlo do žalbi sa strane mnogog siromašnog težaka, da je barem pismeni svijet imao pri ruci vojni zakon. Ja znam nekoliko kon« kretnih slučajeva u Bosni i Herce« govini, da je zemljoradniku oduzet njegov jedini konj. Ja ne mogu da vjerujem, da je takav zakon mogao postojati u kraljevini Srbiji, da se za vrijeme, kad nema opće mobili« zacije može oduzeti pošljednji konj od jednog siromašnog zemljoradni« ka. Taj je konj oduzet seljaku samo na potvrdu, procijenio ga je oficir, a ne stručnjaci, procijenjen je na 500 dinara, a seljak ga je kupio pri« je mjesec dana za 5000 kruna. Nije znao taj seljak, kuda da se obrati, gdje da traži svoje pravo, a nisam ni ja sam znao. Ja sam ga poslao sa pismom komandantu divizijske ob» lasti, ali to znam, da do konja nije došao i ne zna gdje i kuda bi ga tražio. Tliko sam htio da reknem o toj stvari, o kojoj je mnogo diskutova« no i ja bi ponovio svoj zahtjev, dr» žim da će se s time saglasiti sva go« spoda poslanici, da je neophodno potrebno, da se vojni zakon, koji je protegnut na čitavu teritoriju i pro, glasi na čitavoj teritoriji tako, da svaki državljanin imade mogućnost, da sazna sadržaj toga zakona. Dr« žim, da tomu mojemu predlogu ni« kakvoga prigovora ne može biti. Ja ću još nešto da spomenem. Gospodin predsjednik ministarskog savjeta spomenuo je da nije bilo shodno vrijeme, da se vojni zakon sada mijenja, jer da se to pitanje TELEFON BROJ 124 ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. sada ne bi moglo u parlamentu pre« tresati. Vojni zakon je prenešen u« redbom na čitav teritorij. Ja držim, da se već tada, kada je stvoren za« ključak, da se vojni zakon protegne na čitav teritorij, znalo koje odred« be ne će biti podesne za nove kra« jeve i da su se mogle ur^ibom te od« redbe izmijeniti i reći: vojni zakon kraljevine Srbije vrijedi za čitavo kraljevstvo sa slijedećim izmjena« ma. Jer kad je bilo moguće reći, da čitav zakon uopće važi za čitavo kraljevstvo, onda je bilo moguće re» ći i to, da on važi sa izvjesnim iz« mjenama. Ja čak znam, da su iz« vjesne izmjene to^ zakona ured« bom učinjene. Ja znam da je u po« gledu oslobođenja duhovnih lica po toj uredbi nešto izmijenjeno u to« me zakonu bar za nove krajeve. Ali prvi zahtjev, koji je ovdje postav« Ijen i sa kojim će se, držim, svi sa« glasiti, to je da zakon treba da bude publikovan. G. predsjednik ministarstva je u svome govoru kazao, da žalbe, koje se iznose, ne smiju da budu šumar« ne, nego bi trebalo da se iznose preko nadležnih faktora. On je da« lje rekao, da vlasti takve žalbe i prijave savjesno ispituju, da sudo« vi sude ondje gdje su pozvani i da se, kratka rečeno, zakoni tačno svu« da primijenjuju. Ja se sa tim navo« dima g. predsjednika ministarskog savjeta ne mogu saglasiti, a ne mo« gu se saglasiti naročito u pogledu postupka prema muslimanima, đr« žavljanima ove države. Gospodo, dosada je bilo govora u ovome domu o tome, a i u javno« sti isto tako, koliko su muslimani od novembra mjeseca 1918. godine pre« trpjeli do danas. Na njima su izvr« savana pljačkanja, ubijano je mno« go muslimana u raznim krajevima. Ti događaji nisu se događali samo u novembru i decembru 1918. godine, nego i docnije. Svi ti događaji pri« javljivani su nadležnim vlastima i vlasti su za sve te događaje na vri« jeme doznale. Mi smo očekivali, da će se krivci za te zločine pozvati na odgovornost, ali smo to uzalud oče« kivali, i malo nam je poznato sluča« jeva, da su krivci, koji su bili prona« đeni, i kažnjeni. I kad je došlo do suda, događale su se vrlo čudnovate stvari, koje su za naše društvene prilike vrlo značajne. Nedaleko od Sarajeva u proljeće 1919. godine do« godio se jedan težak zločin. Iz za« sjede su neka lica dočekala tri put« nka koja su išla sa pazara iz Sara« jeva u selo, pucali na njih, jednog ubili, opljačkali i uzeli mu novac i o« stalo. Jedan od tih krivaca uhvaćen je i predan okružnom sudu u Sara« jevu. Sud je sudio, sproveo istragu i izrečena je smrtna presuda. Ali šta je dalje bilo? Znatan dio javnosti, koja je prestavljena u ovom domu, digao se protiv te presude i pitao: kako može jedan dobrovoljac biti osuđen ha smrt? Taj zlikovac slu« čajno je bio dobrovoljac i sva jav« nost ustala je protiv toga — počev od demokratskog »Glasa Naroda«, pa do Čokorilove »Zore« — i pita, kako to može da bude? Digli su se protiv te presude i htjeli su da uti« ču na sud još prije, nego što je ta presuda postala pravomoćna. (Kur» tović: To ne stoji, to »Glas Naroda« nije pisao! Niste dobro čitali.) Ja ću Vam to pokazati da je to pisano u »Glasu Naroda«. O žalosnim događajima, koji su se desili na jugu i istoku Hercego« vine, u Bileću i Nevesinju, o silnim �Stran 2 Сгоаи« mukama, koje su muslimani morali da pretrpe, bilo je mnogo govora u našoj javnosti. Svi ti događaji pri« javljeni su i vojnim i civilnim obla« stima, i te vojne i civilne vlasti ni« su se gotovo ni micale. Morao je da bude opljačkan komandant druge armije sa svojom pratnjom, pa tek onda da se preduzmu stroge mjere protiv tih pljačkaša i zločinaca. (Kurtović: To je najbolji dokaz, da to nije upravljeno samo protivu mu« slimana.) Ja priznajem, da su stradali i pra« voslavni od tih pljačkaša, ali stra« dali su devet puta više muslimani. 5 početka su stradali samo musli« mani i vlasti nisu ništa preduzimale. (Valerijan Pribićević: To je bilo sve u »Pravdi«. — Potpredsjednik Adolf Ribnikar: Ja bih molio g. poslanika, da bude kraći u svome govoru i da se drži predmeta interpelacije.) Gospodo, proglašen je prijeki sud u nevesinjskom kotaru, uhvaćena su dva zločinca, koji su sudjelovali kod napada na generala Terzića. Čuo sam da’je još prije toga pred« sjednik zemaljske vlade u Sarajevu predlagao vladi u Beogradu, da se cio ovaj postupak obustavi, jer bi, veli, bila sramota, da se ovakav po« stupak provede. (Ministar pravde Trifković: To ne stoji.) To je glas iz Sarajeva, koji sam ja čuo, a mo« lim Vas opozovite to i ja ću primiti. (Ministar pravde M. Trifković: Je su li strijeljana ta dvojica?) Jedan je obješen, a jedan je suđen na 15 godina robije. (Kurtović: To vam treba za agitaciju!) Meni ne treba agitacije. U Sandžaku su prilike još gore, pa i danas su hrđave. (Dušan Vaši« Ijević: Tamo pravoslavni više stra« daju.) U bjelopoljskom okrugu je od konca 1918. godine pobijeno vi« še od hiljadu, blizu dvije hiljade muslimana, i za to niko nije pozvan na odgovornost (Dobacivanje: To su samo priče.) Molim vas, neka to kaže gospodin Tripko Žugić, posla« nik iz Crne Gore, koji je podnio pitanje na g. ministra unutrašnjih djela, i koje je pitanje, izgleda mi, povukao. Ja ne ću da se pozivam na ono što pišu naši listovi, ja ću se pozvati o Sandžaku na ono što pišu listovi ve« likih stranaka. Ja ću citirati dopis iz Novog Pazara, koji je donijela »De« mokatija«, u kojem se veli doslovno, da policijska vlast u srditoj nemoći stvara sa lažnim svjedocima krivice pojedinim muslimanima i odmah ih pritvara. 1 odmah zatim nabraja po« jedine slučajeve, među njima da je zatvoren i učitelj, za koga se zna da je morao za vrijeme Austrije po« bjeći iz Bosne i Hercegovine zato, što je razbijao njemačke natpise; sad se on zatvara radi izmišljenih djela. I sada je u policijskom pritvo« ru sa još oko 80 muslimana, koji su većim dijelom pritvoreni na ovaj način. Da ne bi s druge strane bilo prigovora, ja ću spomenuti šta o tim prilikama piše »Srpska Riječ«, organ radikalne stranke u Sarajevu. Ona kaže: U Beogradu se dosad prakti« kovalo, da nam amo šalju za policij« ske činovnike ljude, koje je trebalo zbog njihovih nedjelja najuriti iz državne službe. Prije par mjeseci i« mali smo za načelnika skroz nepis« menog čovjeka, koji ne bi mogao biti državni činovnik ni za vrijeme Miloševo. Ne ću ovdje da vas uma« ram šta piše o tim prilikama organ komunista, što izlazi u Skoplju »So« cijalistička Zora«. Vi bi čuli još žešću kritiku nad tim prilikama i mogli bi razabrati, koliko je musli« mana u tim krajevima stradalo. (Dušan Vasiljević. Mi smo naučeni na nepismene predstojnike.) I sama agrarna reforma, kako se kod nas u Bosni i Hercegovini pro« vodi, ne predstavlja ništa drugo, nego otimačinu onoga, što je u mu« slimanskim rukama. Već sam način, kako se počinje sa provođenjem a« grarne reforme u našoj državi, do« kazuje jasno, da je ona naperena protivu jednog dijela našeg naroda. (Dušan Vasiljević: Protiv svih aga i begova bez razlike. — Jedan glas: Je li razdijeljen imetak predsjedni« ka bosanske vlade?) Nemojte se, gospodo, uzrujavati. Ja ne uzimam u zaštitu velike posjednike, nego male, kojima otimate i pet dunuma ,Р?*ЈПЛ* — .»ПДНИ« zemlje. (Jedan glas: Mi njih imamo u vidu.) Vi njih nemate u vidu, jer oni skapaše od gladi. Gospodo, kada se raspravljalo u ministarskom savjetu o prethodnim odredbama za agrarnu reformu, on« da je predsjednik — demokratske stranke g. Ljuba Davidović donio predlog, da se agrarna reforma u o« nome opsegu kako je predviđena u prethodnim odredbama, ne odnosi na kraljevinu Srbiju u granicama od g. 1912., jer da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jeste, gospodo, ag« rarno je pitanje u Srbiji od 1912. go» dine riješeno u onome opsegu, ka« kvom riješenju niko ne prigovara. Neka se prema kraljevskoj prokla« maciji od 1918. god. dokinu kmetov« ski odnošaji i veliki posjedi, i ja na to pristajem. To i ja potpisujem. Ali, gospodo, ono što se radi u Bo« sni i Hercegovini, to je mnogo više nego što je rečeno u proklamaciji kraljevoj i mnogo više nego li ono, što je u Srbiji godine 1880. prove« deno. (Šefkija Gluhić: Lanjske godi« ne ste trebali to govoriti!) Ja sam i do sada to zastupao, ja sam potpi« sao proklamaciju od decembra 1918. godine, na kojoj su potpisani pred« stavnei svih stranaka u ovome do« mu. U Bosni i Hercegovini provodi se već, a ja tu riječ »provodi se« pod« vlačim, konsekventno načelo, da zemlja pripada onome, koji je ob« raduje. Ja bi se i s tim načelom mo« gao s vama složiti, kada bi se to na« čelo jednako provodilo u čitavoj našoj državi. Ali mi ne možemo dopustiti iznimnih zakona samo u Bosni i Hercegovini, gdje je zemlja većim dijelom u rukama muslimana. (Dušan Vasiljević: Mi ćemo svršiti.) Vi možete to svršiti, jer je sila u va« šim rukama, ali to je nasilje. (Du« šan Vasiljević: Mi hoćemo samo da izvršimo historijsku pravdu.) To ni« je pravda, gospodine Vasiljeviću, to je najveća nepravda. Ako socijalna nužda traži, da zemlja pripada ono« me, koji je radi, onda to treba da važi podjednako za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, za Dalmaciju i druge pokrajine. U Bosni i Hercegovini o« tima se i posljednjih pet dunuma zemlje od siromašnih posjednika muslimana. (Vasiljević: Ne otima se.) Otima. U Srbiji se ne dira u ne« koliko hiljada dunuma zemlje, u Hrvatskoj se ostavlja po nekoliko hiljada hektara. Jednaku, gospodo, agrarnu reformu za čitavu državu, pa ćemo svi pristati na to. Tako zva« na agrarna reforma ne zaustavlja se u Bosni na malim posjednicima mu« slimanima. U Bosni i Herceg, do« gađa se da se i muslimanskim zem« Ijoradnicima zemlja otima. (Jedan glas: Gdje?) Kod Sarajeva oteta je zemlja Aliji Jelki, koji je sam radi i sije povrće. Ja sam bi u toj stvari dva puta kod predsjednika vlade, ali nisam uspio. (Prigovori: Kod »de« mokrata«.) Vaš drug Svrzo bio je kod ministra za agrarnu reformu i isposlovao je povoljno riješenje za Jelku, ali ono nije izvršeno, i Alija Jelko ostao je sve do danas godinu dana bez svoje zemlje. Ja bih mogao spomenuti još mnogo takvih sluča« jeva, da je muslimanima zemljorad« nicima oteta zemlja, a nisu mogli naći zaštite kod vlasti. A kako se postupa sa Srbima pravoslavnim sad ću vam reći, gospodine Vasilje« viču. U kotaru gradačačkom ili br« čanskom imadc nekolika posjednika pravoslavnih i na njihovim posjedi« ma napisan je natpis »Posjed Ko« stića, Celovića i t. d.« I u te posjede niko nije smio da takne; tu je vlast znala da pribavi zaštitu. (Jedan glas: To je netačno!) To je tačno. Nićifor Kostić branio je svoju zem« Iju i plod sa nje s puškom u ruci i niko ga nije pozvao na odgovor, a u prijedorskom kotaru zatvoreno je 80 najuglednijih muslimana zato, što je jedan od njih htio da obrani dio svoje zemlje. (Podpredsjednik Adolf Ribnikar: Na dnevnom je re< du interpelacija o Hrvatskoj, ne go« vorite sada o agrarnoj reformi.) Go« spoda su me odvela upadima u riječ da govorim o ovim stvarima i ja sam to samo spomenuo. Gospodo, iz svega ovoga što sam spomenuo, a mogao bih da Vam spomenem još mnogo manjih i krup« i nijih stvari, vidite, da muslimani u — Broj 206 ho Džikić dobro zapamtiti, kad su bili na policiji. Evo zašto: Kad su dovedeni u karaulu, str« pali su ih u jednu sobu, a onda su jednog po jednog vodili u sporednu sobu pred policajnog narednika T. Camparu, koji ih je nagovorio da priznaju krađu. Kad oni, kao nevi« ni, nisu htjeli ni mogli priznati, stao ih je Camparin pomoćnik Pavo No« vokmet nemilosrdno tući v o 1 o v« s k o m žilom. Novokmet je na« tjerao Mehu Husejnćehajića, da se nagne,* a onda mu je stisnuo glavu među svoje krake i ošinuo ga devet puta žilom po zadnjici (prije toga mu je zagrnuo kaput), a udario ga je i 5 puta po rukama. Iza toga je Campara naredio policajcu Vladi Pijevcu, da ga vodi i dalje bije, ali ga je ovaj ošinuo samo jednom lah« ko po lijevoj plećki, a kad ga je iz« veo ispred Čampare, pustio ga je u miru. Kod šibanja je bio prisutan derventski građanin Jovo Rankić, koji se je zauzimao za šibane mo« leći policajce, da ih puste kao nevi« ne i poštene ljude, a u sporednoj su sobi svi čuli strašnu pomagljavinu onoga,: koji' je bio batinan. Meho Husejnćehajić otišao je( liječniku, koji je ustanovio!ozlede (te se i sad vide: ispucane masnice po dlanovi« ma i modricd kaol čivit po debelom mesu), ostali na žalost nisu, i ako su izjeli veliku vatru, osobito Muho Cavalić, koji je strašno isprebijan. Tražimo energično da se odmah stane na put ovom barbarskom postupku policije, kojoj se mora jednom za uvijek zabraniti, da na svoju ruku kažnjava ljude, koji po nesreći zapanu u karaulu. Trebalo bi već jednom odrediti, šta policija smije nositi i šta joj jei dopušteno činiti,; jer’ gledajući derventsku po« liciju, čovjek bi rekao, da je propi« san za policajca i krbač i pletena ja« hačka kandžija i volovska žila, te da smiju udarati kome god hoće »19 i 6« ne bojeći se kazne, pošto to sve čini i derventska' policija (ovaj joj slučaj nije prvina), pa nikom ništa. ovoj državi nijesu ravnopravni dr« žavljani i to je uzrok njihova neza« dovoljstva. (Glas: Mi vas smatramo ravnopravnim.) Vi nas takim srna« trate samo na papiru, i samo riječi« ma, ali nas na djelima nigdje ne smatrate ravnopravnima. (Boža Vu» kotić: Vi ste bili i ministar.) Ja sam bioi ministar, ali sam dao i ostavku, što se ovako postupalo. Mi tražimo samo da budemo ravnopravni i da se ispune riječi, što ih je Prijestolo« nasljednik izrekao za svečanim ruč« kom u Sarajevu: neka sve tri vjere budu potpuno ravnopravne. Ali ako budu svi političari ovakvi kao gosp. Vasiljević, ne ćemo biti ravnoprav« ni i nezadovoljstvo će sve više rasti. (Dušan Vasiljević: Neka svaki radi i uživa plodove svoga rada.) Ne date im da rade g. Vasiljeviću. (O« dobravanje parlamentarne zajedni« ce.) Prošli broj našeg lista zaplijenjien je oko JL sati 115 minuti, pa ne mogoemo prirediti drugog iz« danja, jerjeslogbiovećraz« v r g n u L List je1 konfiskovan i radi uvodnika,' u kojem je podvrgnut kritici postupak g. Srškića u agrar« nim sporovima. Ovo je druga zap« Ijena našeg: lista u ovom predmetu, pa ćemo se postarati da se o tom povede riječ u Nar. Predstavništvu i da se ustanovi: je li g. dr. Srškić iznad zakotna i izvan domašaja stvarne kritike, koja se temelji na činjenicama, makar g. Srškića i predstavila u ružnu svjetlu. Pobri« nućemo sdjda centralna vlada dadne obavještenja o tom, da li g. Srškić svoj protuzakoniti postupak može braniti eto ii trećim paragrafom srp« skog krivičnog zakona. Da bismo mogli završiti članak »Prosjačenje težačkih glasova«/ slo« žismo ponovno njegov nastavak iz prošlog zaplijenjenog broja, kao i neke sastavke, o kojima treba da su obaviješteni naši čitatelji. •Bilješhe. latlmji u dBrratshoj policiji. 19. septembra pokradena je der« ventskom trgovcu g. Aronu Hajo« nu pšenica. 20. septembra stala je policija hapsiti sve one, koji su bili prijavljeni, da su upleteni u tu stvar, među ostalim i Muhu Cava« lića, Mujku Bobana, Vejsila Cavali« ća i braću Mehu i Mahmuda Hu» sejnćehajiće. Istragom je ustanov« Ijeno, da nijedan od njih nije sii« djelovao u krađi nego da su je po« činila sasvim druga petorica ljudi, koji su priznali djelo. Spomenuta petorica nevinih doduše su odmah pušteni na slobodu, isto tako Muho Džikić, ali će Meho Husejnćehajić, Muho Cavalić, Mujko Boban i Mu« ’ , I I ! Konstatiramo da »Glas Naroda« sve do danas nije odgovorio na čla« nak našeg urednika »Poruka klevet« ncima«, što je štampan u »Pravdi« od 11. septembra. Iz tog slijedi, da ljudi oko tog lista nemaju dokaza za svoju tvrdnju »da su vlasti mir« no slušale i govore Korkutove o pri« vremenosti naše države«, niti po« š t e n j a, da tu klevetu povuku i da se bar sa dvije riječi izvinu radi to« ga, što su se u borbi sa političkim protivnikom poslužili jednom ovako niskom denuncijacijom. Pa lijepo. Mi to konstatiramo, a na poštenoj je javnosti, da presudi o ovakom postupku onih oko »Gla« sa Naroda«. Prosjačenje težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). (Nastavak). Da sad ukratko;' prikažemo' pri« jateljstvo radikala' prama nama te« žacima. I radikali licitiraju, ali malo pametnije, nego demokrati. Valjda čuvajući ugled naše mlade države prama vani. Ali kako se brinu za nas težake najbolje će se viditi iz člančića koji je izašao u 135. broju »Glasa Slobode«. Clančić nosi na« slov: »Profit od 133 milijuna kru« na« i glasi: »Bivši radikalski mini« star finansija osnovao je središnju zadrugu kao izvoznu* centralu. 'I a centrala, koja jedva postoji, načini« la je izvozni posao od 2000 vagona kukuruza i zaslužila po vagonu 67.000 kruna, što sve ukupno čini o» rijašku dobit od 133'/, milijuna kru« na. Akcioni je kapital te zadruge 7 milijuna dinara ili 28 milijuna kru« na znači, ta je radikalska banka ra« dila sa 470% profita i to u par mje« seci i to sve na kukuruzu kojeg su pod jeftine cijene od seljaka poku« povali«. »Glas Slobode« donio je taj člančić radi kritike proti jednoj političkoj stranci, a nije da uzme težačke interese u zaštitu. Gospoda »demokrati« i radikali na jednoj strani oslobađaju kmeta od nemoćnog age i bega, a na dru« goj strani stvaraju državnoga kme­ ta. Država imade moć i sn.igu gnja« viti težaka više i jače nego aga i beg i meće svoju jaku ruku na težaka tako, da gospoda, sjedeći na fotelji« ma, zarade preko središnje zadru« ge više na težačkim zemaljskim pro« izvodima, nego sam težak, koji se kupa u znoju radeći na svojoj zem« lji. Tako je koncentraciona vlada, ako se ne varam, izdala naredbu na kotarske Urede,: da težaci’ 'ne smiju prodavati nove hrand -do izvjesnoga vremena. Zar, to nije diktirati teža« ku i praviti ga kmetom?' Mi težaci poručujemo gospodi uzurpatorima, da‘ne ćemol dozvoliti, da budemo zavisnilu našim težačkim;proizvodi« ma, amabd koga bilo. Mi državi pla« timo propisane poreze na svoje, ze« maljsKe proizvode, pa: hoćemo da budemo svoji na svome, slobodni težaci. Država nam mora ići na ru« ku, a ne da nas čini zavisnim. Sada da pređem na prijateljstvo bos. herc, komunista prima nama težacima. Oni zovu nas tež ike u svoju partiju, govoreći nam, da je �Број 206 — Bro| „ПРАВДА* — „РОАУЕА, naš spas jedino u radničkoj komu« Zemljoradnički proizvodi posko« jnualimina, a raspitajte se malo i o nističkoj partiji i da su naši težački čili su samo 15 do 20 puta, dočim su njihovom prosvjetnom djelovanju interesi jednaki sa interesima indus« radnički proizvodi poskočili 60 do kroz zadnja dva decenija. trijalnih radnika. Da' vidimo je li 100 puta. U normalno je vrijeme Njihova će vas pisana djela po« tako.l Kada je rat počeo! svi su’ po« kila kukuruza bila 20 helera, a da« buditi, da budete — pristojniji u litički listovi u B. i H. ako se ne va» nas je 3—4 krune, meso je bilo 1 K svotn pisanju i da ne vrijeđate je« ram, bili pol vlasti zabranjeni,' osim 60 hel. a danas je od 20—24 krune, dan čitav stalež, koji je sebi’ stavio bivšeg »Hrvatskog Dnevnika«« U dočim su industrijski proizvodi po« časnu zadaću i jednu plemenitu mi« godinft 11916. ili 1917. ako se ne va« skočili mnogo više. Tako na prim« siju: da svoj narod prosvjetno diže ram opet je počelo1 izlaziti glasilo jer jedna šibica u mirno vrijeme bi« i kulturno ojača. H. Hujdurović. socijal«komunista »Glas Slobode«. jaše 2 helera, a danas 2 krune, me« Kako sam čuo sa dozvolom i potpo« tar beza u mirno vrijeme od 30—40 rom bivše austrougarske vlade. helera a danas od 50—80 krun. Ta« Svak znade kakav je tada bio bal ko je i s basmom i svim domaćim bosansko«hercegovačkog i hrvat« radničkim proizvodima kao sol, ću« CENTRALNI ODBOR naše or« skog težaka i to od 1914.-1918. go« mm, cigla, crijep, trenica i t. d. So ganizacije sazvan je na zasijedanje dine, kada je morao ratovati i ma« je bila na kg u mirno vrijeme 18 do za utorak 19. oktobra o. g. Na dnev« lom i džanom i evladom,1 kada mu 20 helera, a danas je 16—20 kruna, nom su redu predloži za glavnu se je sve njegovo prisilno, rekviri« cigla je bila 1000 komada 7—8 K skupštinu. ralo1 i to skoro- badava; Jeli u to po a danas je 1500 kruna, ćumur je bio POZIV NA GRADSKU SKUP­ težaka, najteže vrijeme komunisti^« na metar u mirno vrijeme 70—80 ŠTINU. ko glasilo »Glas Slobode« ili njiho« helera a danas je 50—60 kruna, eri« Gradska skupština pristaša »Jugo« vo vodstvo išta poduzelo u obranu jep je bio u mirno vrijeme 1000 ko« težaka? Jok nije, nego je na protiv mada 80 K, a danas je 3000 K, treni« slavenske Muslimanske Organizaci« ca je bila u mirno vrijeme na kubik je« obdržavaće se u petak dne 8. ok« socijal»komunističko vodstvo rado 18—20 K a danas je 1800 2000 kru« tobra u 1 sabat iza podne (iza dža« unišlo u nekakvo prehranbeno vije« će, koje je sastavljeno po bivšoj up» na. To su sve proizvodi komunista. ma«namaza) u avliji Kolobara hana, * ravi. To vodstvo je u svom organu Koji traže visoke plaće i zajedno s na koju se svi pristaše pozivaju da nefaljeno dođu. kao i u prehranbcnom vijeću traži« vladom postavljaju cijene svojoj lo najenergičnije od; bivše vlade, da robi, ne vodeći računa o tom, da tu Sarajevo, 27. septembra. 1920. sve; životne namirnice vlada rekvi« robu težaci trebaju kao što i komu« Predsjednik: Tajnik: rira i, postavi maksimalne cijene. A ništi težačku hranu. Neka se vidi iz Dr. Hrasnica. S. Filipović. nijesu nikad socjabkomunisti od gornjih brojki postojećih cijena je« SKUPŠTINA U VISOKOM. vlade tražli, da se sve u našoj zem« su li interesi težaka sa interesima in« U petak 2. o. mj. održana je u dustrijalnih radnika i mogu li ikad lji što se zateklo do 1915. godine, bilo to zemaljski težački proizvodi biti jednaki. Toliko o prijateljstvu Visokom dobro posjećena kotarska skupština naše organizacije. Skup« bilo to industri jalni proizvodi, što komunista. ština je držana u dvorištu »lsi. či« komunisti proizvađaju, rekvirira i (Svršiće se). taonice«, a kao izaslanik Radnog postavi maksimalne cijene pa da Odbora prisutvovao joj je glavni proizvodi svih staleža idu u cijena« urednik našeg lista g. S. Korkut. O« ma usporedo. Isti su! tražili da se sobito je upadao u oči velik broj samo težački proizvodi rekviriraju ■ seoskih delegata i drugih težaka. i maksimalne im se cijene postave Skupštinu je otvorio predsjednik као' na marvu i svu hranu, dakle Poznati istup- sarajevskih učitelja, kot. odbora! g. Ćamil ef. Mujagić sve' težačko. U to je vrijeme vod« stvo komunista (tada1 socijalista) sa da osujete1 učiteljski tečaj za mua« zahvalivši na brojnom odzivu i pri« kazavši ukratko’ rad novog kotar« generalomi Sarkotićem u’ prehranbe« lime, dao je povoda mualimskom nom vijeću pašovalo i bdređivalo udruženju, da se u javnosti oficijel« skog odbora. Iz blagajničkog izvješ« taja napominjemo to, da je odbor težacima,1 odnosno1 njihovim žena« no osvrne na njihovu rezoluciju i ma koliko će raditi, a koliko smiju time prikaže ko su sve ti mualimi. od aprila ove godine ubrao preko jesti mjesečno. Uz nadzor žandara Taj odbor nije mogao ni sanjati, da 20.000.— kruna članarine i dobrom težaci su (morali raditi od svanuća će se naći ijedan pošten i kulturan voljnih priloga. Nakon izvještaja o radu odbora do smrknuća, a1 jesti1 su smjeli sa« čovjek, da bi se mogao staviti na mo mjesečno osam kila po osobi. stranu zavedenih sarajevskih učite« uzeo1 je riječ S. Korkuti i u duljem Višak su im prisilno oduzimali žan« lja i odobriti njihov nekulturni is« govoru prikazao svrhu i cilj organi« tup. Ali eto. ma žalo&t, nade se. ne Jtacijc, te rad Centralnog i Radnog dari.uz cijenu po 35-holcr.a.i»akilo« gram. Međutim se je od rekvirirane pojedinac, nego čak i jedan javni Odbora, a za tim je opširno prika« zao važnost izbora za Konstituantu hrane industrijskim radnicima dava« organ. »Srpska Riječ« u svome 192. broju i način kako će se ti izbori obaviti. lo dnevno po jednu kilu pečena hljeba, valjda zato, da mogu više osvrćući se na taj tečaj pozdravlja Razlaganje je praćeno osobitom po« »energični istup« sarajevskih učite« zornošću i jasno se vidjelo, da su ratnog materijala proizvađati. Ko« munisti su rado skoro badava pri« lja, bolje rekuć nekolicine pravo« naši svjesni težaci potpuno shvatili mali i jeli hranu vojničkih familija, slavnih šovena i nazivlje tečaj — sudbonosnu vožnost kuglica, koji« ma ćemo, ako Bog da. učiniti kraj ne gledajući i ne misleći jesu li voj« atentatom na škole i učiteljstvo (?!) ničke familije dostatno opskrbljene Dok u kulturnom svijetu javna teškom!stanju, u kojem se nalazimo hranom, koju su same svojim zno« štampa svakom prilikom i u svako od prevrata pa do danas. Nakon to« doba nastoji promicati školu i pro« ga se prešlo na izbor dvanaest dele« jem proizvele. svjetu, dotle se eto u našoj sredini gata za glavnu skupštinu, iz čega se Dakle vojničke žene i djeca mo« nalazi i takvih organa, koji žele pro« vidi da naša organizacija u Viso« rali su prisilno gladne raditi, da micati mračnjaštvo. Žalosno! kom broji oko tri hiljade aktivnih se industrijalni radnici mogu dobro članova. »Srp. Riječ« u svojoj naivnosti ne hraniti, a ovi mjesto zahvalnosti za zna koji su obziri vodili naše pro« Iza tog se je sejjar vaiz g. Salih« datu im hranu pravili su po fabri« svjetno odjeljenje, da muslimane — begović, koji je;ovih’dana imenovan kama ratni materijal, topove, puške, po njezinom mnijenju bez ikakvih muftijom u Bijelom Polju, kratkim šrapnele, bombe i svu municiju, ko« kvalifikacija (?!) —-prima za učite« ali vrlo dirljivim govorom zahvalio jom su ubijani njihovi sinovi i lje ii u svojoj mržnji! na sve, što bi na pažnji i susretljivosti, koju su očevi. muslimane prosvjetno podiglo, ho« mu seljani iskazivah prilikom vrše« nj a njegove dužnosti, a za tim je Svi industrijalni radnici, danas timično zaboravlja, da nas je 75% zvani komunsiti, bili su u ratno vri« općenito, a među muslimanskim di« predsjednik zaključio skupštini, po« jeme po raznim fabrikama enthebo« jelom' i 95% nepismenih. Svako ko novno se zahvalivši na tako dobrom posjetu. Mi možemo,' da odboru če« vani i ratni materijal kako sam go» iole imade pameti u glavi, pa ako stitamo na ovakom uspjehu, a braći re rekao proizvađali. Također sva ćete i — njihov Niko Dunđerović, gospoda, koja se kupe oko sporne« može misliti, da je naše vlasti pri iz Visokog i sa svoje strane dovi« nutih listova koji pričaju i piskara« otvorenju učiteljskog tečaja vodila kujemo: »Hvala vam, braćo!« Samo naprijed! praktična strana, a nipošto kakvi t’u da su tobože prijatelji nas teža« :a, bila su za vrijeme rata enthe« politički motivi, kao što to reče re« bovana ili’ namještena kod pojedinih ferent Ilić na vanrednoj skupštini magazina a težački se narod skoro učitelja. Da se ukloni' ta silna ne« isključivo'sam borio u ratu i pa« pismenost našeg naroda, potrebno »JEDNAKOST« NA POMOLU. je, ne samo da se — po teoriji gg. tio, a da se za njega niti za njegovu Ima desetak dana kako se održa« familiju nije niko u ono vrijeme bri« oko »Srp. Riječi« — zgodno raz« nuo. Tako je težački narod skoro mjeste svršene pripravnice, nego i vaju povjerljivi sastanci sa svrhom da se oživi skrahirana »stranka« o« sve izgubio. Kad je prestao pucati čitava vojska prosvjetnih radnika; a taku vojsku, znajte vi gospodo o« portunista (mehkiša), koja je tu top i puška, odmah se pojaviše na« ši tobožnji prijatelji i nude nam na ko »Srp. Riječi«,' nijesu u stanju svoje vrijeme' tako jadno svršila papiru sve moguće, samo zato, da naše preparandije u doglednomjvre« šašavom akcijom sa »Jednakosti«. im poklonimo glasove. Iz ovoga ja« menuiliferovati. Jer kad bilse čeka« Pokretači »Obrane«, veli se, već su sno proizlazi da težački interesi sa lo, da nam te preparandije dadnu pristali na obustavu svog lista, a i za naše potrebe*'dovoljan učiteljski Hamid Svrzo pristade,, da opet spili interesima gospode koja se kupe o« ko »Glasa Slobode« nisu i ne mogu aparat, morali bi višel decenija:’ sta« sa Šerifom i pokušaj hudu sreću — nikada biti jednaki, jer hranu pro« jati u svom sadanjem prosvjetnom novom orijentacijom. Spo« izvađa seljak, a oni je troše tražeći stanju, koje nas u kulturnom svijetu razumna su s tom akcijom i pozn’a« ta dva1 »borca« za naša pogažena predstavlja poludivljim narodom. da bude što jeftinija. Da interesi prava: ŠevkijatGluhić, nazvan mini« Naše vlasti imajući to na umu od« spomenutih staleža nijesu jednaki, lučile su se na ovaj korak, a vi gg. starska mumija i — Dr. Zečević, najbolje dokazuje to, što industri« »slavan« po skupštini u Visokom. jalni radnici hoće.da rade u 24 sata oko »Srp. Riječi« budite bez bojaz« samo 8 sati odnosno 7, dočim te« ni, da će muslimani od škola napra« Šuška se i o privoli stambolskog put« žak radi u ljetno doba 14—16 sati. viti »mejtefe« i imajte na umu, da nika Ibrahimkadije Sarića. Tešto,'tešto. Nije zgorega, ako Kada bi težak isto tako radio samo su oni svojom spremom1 ravni učite« 8 sati dnevno, ko bi hranio gore spo« ljimapvaših; bivših komunalnih ško« prilikom' izbora: imadnemo i malo šale, gledajući kako sejedna za dru« menute naše prijatelje, odnosno ne« la. Da' se o tome uvjerite^ zavirite malo u nastavni plan bivšeg Dar«ul« gom prostiru ove »veličine«. Još ako prijatelje. Iz naše organizacije. Malo odgovora „Srpskoj Rijeti". Stranačko kretanje. Страна 3 > ih vrag natenta, pa se (pojave |u San« džaku ili Makedoniji!... JEDAN UZALUDAN POKUS. »Jugoslavenski List« javlja, da je uoči četvrtka u prostorijama ovdaš« njeg »Trebevića« održan sastanak Hrvata, koji! stofle izvan sadanjih dviju) hrvastkih stranaka.1- Sazivači (anonimni!)' imaju namjeru, da oži« ve( bivšeg civilnog doglavnika g. dra Nikolu Mandića. Zbor je bio slabo posjećen i vlajdaf je pod dojmom to(g neuspjeha izabran odbor od tri lica, koji će doći u doticaj sa obima hrv. strankama, u svrhu, zajednič« kog istupa na izborima.; Govorkalo se poodavno, .'da bi se dr. Mandić imao priključiti hrv. pučkoj stranci, no »Jugoslavija« u uvodnikd! od, četvrtka dosta jasno odbija 'tu kombinaciju. Ona naime veli: »Još manje je na mjestu, kad ljudi,, koji sudosadšutilii pre« zirno\se smiješili promišljenom i in« tenzivnom radu; pojedinih političkih stranaka, najednom sada ustaju i stvaraju: nove programe, nove kom« promisne predlogei'— riječju novu zbrku, koja je! tim kobni ja, što nam je upravo sada; neophodno po« treban jasanl pregled rada; pojedinih stranaka i političara. Upravo stoga se i mi najodlučnije protivimo po« novnom uskrisivanju! i oživljavanju starih i preživjelih programa, koji imaju samo historičku važnost' i — »političkih mrtvaca«, kojima je sva javnost već davno jednoglasno ot« pjevala opijelo«. »Hrv. Sloga«; (broj 205.) otvoreno osuđuje taj pokušaj i Veli: »Poznata je stvar, dalje naša stranka bila vaz« da za slogu Hrvata. I njezin organ već svojim imenom pozivlje ih na slogu. Ali da neko u ime-sloge uz« diže d. dra Nikolu Mandića, koji je pred goklinu i po’jdana samoradi svojih interesa razbio slogu Hrvata, zas^o naša stranka neće nikada bit i«.l ZBLIŽENJE DVIJU HRVATSKIH STRANAKA U BOSNI. Pišući o neuspjelom| pokušaju Mandićevih pristalica »Hrv. Sloga« od -30. sept. iznijela, je i ovo: Što se tiče zajedničkog istupa u izbori« ma za konstituantu, bio bi ovaj sa« stanak popuno suvišan, jer se — kako prisutni pristaše HPS (hrv. pučke stranke) i HTS (težačke) iz« javiše — na tome već od ne« koliko dana najozbiljni« je radi«. Pitanje je sad na kojoj bi se ba= z i proveo taj zajednički istup? »Hrv. Sloga« daje razumjeti tu bazu po uvodniku »Na okup — u bor« b u«, u kojem između ostalog veli doslovce: Glavna težnja — ujedinjenje tro« imenog naroda — postigla se, i sada otpadaju, odnosno morale bi otpa« sti velikosrpske i velikohrvatske po« sebne težnje, a sva briga imala bi se posvetiti tome, kako se ima naša država da uredi iznutra. Što se tiče hrvatskog dijela našeg na« roda, on se je već snašao u novim prilikama. To nije ni čudo, jer je on bio odgajan za ovakovo ujedinje« nje. Dok je u hrvatskom dijelu na« roda prije postojala stranka hrvat« skog državnog prava, koja je dizala u narodu samosvijest i držala ga ta« ko otpornijim protiv težnja bivših tirana, dotle je u isti mah u nas Hr« vata bilo i struje, koja je plovila ju« goslavenskim vodama. Srpski dio našeg naroda nije mo« gao biti tako odgojen- i on se nije sav mogao posvema snaći u novom vremenu, te ih je bilo, a i ima ih, koji još ne mogu da se otresu starih nazora. Staro je i nesavremeno na« ime sve, što se ne podudara posvema s idejom narod« nog jedinstva i posvema š« nje ravnopravnosti. A tih starina vidimo svagdje^ i na svakom mjestu. One su izbile;' dapače i za vrijeme regentova boravka u Bosni, kao što dokazuju slučajevi: mostar« ska afera radi sablje, ekskluzivitet tuzlanskog »okružnika« te drugih u* pravnika (n. pr. onog kotarskog predstojnika u Zenici), ili pak ma« hinacije srpske manjine u Sandžaku, koja čini nasilja nad muslimanskim življem, kako je to glavom Srbin član narodnog predstavništva Žu« I gić iznio u svojoj jednoj interpela« �Strana 4 Страна 8ro| 206 — Број .PRAVDA' — .ПРАВДА' čiji. Takovo nastrano držanje po« jedinaca pa i većih skupina jedno je veliko zlo, koje treba odstranji« vati. Jedno je i važno i temeljito isti« nito: hrvatski dio naroda osjeća se u svojoj rođenoj državi zapostav« ijenim, i osjeća, da ga neki dio dru« gog plemena ne smatra jednako« pravnim. I kada to hrvatsko pleme osjeća na sebi, ono mora da traži lijeka tome zlu zajedno sa svi« ma onima, koji su voljni da porade o tome, daše to zlo odstrani. To zahtijeva in« teres države naše, jer inače ona ne će moći uslijed trzavica i groznica, što nastaju od te bolesti, onako na« predovati, kako bi morala napredo« vati. A nazaduje ono, što ne napre« duje onim tempom, kakovim bi mo« ralo«. »Hrvatska Težačka Stranka u svom programu stoji na stanovištu potpuno plemenske »jednakopravno« sti, i nema sumnje, da će njezini čla« novi kao i svi drugi Hrvati u Bosni i Hercegovini htjeti i znati da izvr« še svoju patriotsku izbomičku duž« nost, cijeni stoga, da će svaki biti izdajica narodne i državne koristi, ko ne bude pristupio na izbore. Domaće vijesti. Ubojstvo u Gacku.] U subotuismo primili ovaj brzojav iz Gacka: »29. sep^. ubijen od pravoslavnih u selu Mirovica-’Džafer Pašić iz Avtovca idući, iz'šume. Pismo slijedi opšir« no. — Arif Pašić«. Donosimo, a komentar očekuje« mo u — »Glasu Naroda«. Jer mož« da se opet radi o »par zapljačkanih koza« ... Mjesto inspektora. U musliman« skom odljeljenju ministarstva vjera u Beogradu popuniće se mjesto in« spektora, za koje je određena godi« nja plata od 4.500 dinara sa pripa« dajućim dodacima na skupoću. Ime« novanje je ukazno, a molbe treba poslati na ministarstvo vjera najka« snije do 31 oktobra o. g. i priložiti niji nesporazum nastao je uslijed štamparske pogreške u »Službenim im svjedodžbu, da je molitelj: 1. državljanin kraljevine ŠHŠ i da Novinama«. Proti novom porezu. Svi porezov« je musliman; 2. da je svršio pravni fakultet ili koju muslimansku višu nici grada Travnika na svom sastan« bogosloviju (šerijatsku sudačku ško» ku jednodušno zaključiše da kod lu ili idžazet) ili pak koji drugi za« ministra predsjednika i predsjedni« vod, u kojemu se može steći ovakva ka Nar. Predstavništva prosvjedu« ju proti svim novouvedenim pore« sprema; 3. da je najmanje četiri godine zima. U svom protestu izjavljuju, služio u muslimanskoj vjerskoj (va« da navedene poreze ne mogu plati« kufsko«mearifskoj) upravi kao či« ti iz jednostavnog razloga, što bi novnik ili u kojem višem bogoslov« tim bile Uzdrmane, a djelomično i skom zavodu ili srednjoj školi kao porušene mogućnosti za opstanak nastavnik, te da je potpuno u govo« poslova i familija. Ovaj porez je Же« ru i pismu vješt srpsko«hrvatskom održiv i nepravedan i po tome, što jeziku. nije protegnut na cijelu državu, pak Molioci koji su u državnoj službi traže da se odmah opozove i o tom treba da svoje molbe pošalju preko obavijeste porezni uredi, jer se čine već priprave za nasilno utjerivanje svoje predpostavljene vlasti. Donosimo gornji natječaj u nadi, poreza. da će se za ovo važno mjesto natje« cati svi naši mlađi ljudi, a od ule« ma«medžlisa tražimo, da se pobrine, kako se ovo važno mjesto ne bi po« Trgovačkom, udruženju za grad punilo protekcijom kojekakvih Re» baca, već da se povjeri ispravnom i Sarajevo potreban je za odmah sposobnom čovjeku. Zašto muslimani simpatišu sg boljševičkom Rusijom? naslov je radnji, koju ćemo od idućeg) broja početjiznositi'j našem listu. Radnju Ponude sa uvjetima slati na gosp. piše jedan nemusliman, koji je du« lje vremena' boravio u Rusiji i koji Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio d®bro poznaje prilike islamskih na« roda u Rusiji i njenom; susjedtsvu. više godišnju praksu u kojem sličnom Mi svraćamo; osobitu pažnju na« društvu te da je trgovačku akademiju ših čitaoca na ovu/zanimivuitradnju, svršio. koja će objasniti tamošnje prilike i iz koje će biti jasno ono, što nam ušljed manjkavih/informacija,' nije razumljivo, a katkad je i nepojmlji« vo. Predimaret br. 16. Natječaj, stalni sekretar PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA i preporučnje evoje bogato atovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Kod Salihage Mirice, trgovca Gospodarstvo. Izvoz bez obezbijeđenja valute. Trgovačkoj je i obrtničkoj komori na telegrafski upit naknadno javljc« no, da se prema raspisu C. O. broj 51.125 od 13. avgusta 1920. mogu bez obezbjeđenja valute izvoziti suhe šljive i pekmez od šljiva. Ra« izdaju se — Telefon 809. krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegoviru (d. d.] u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3vooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prenfa potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio* nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K IJO.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionin, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31 oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržaio pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime iii na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Đerventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanshe trgorathe i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f7838c104d3dd8f2eec042e307fd135.pdf 3fb531ee4be939ff7d054ec9d3a8abb0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj к. iZLAZi SUBOTOM, UTORKOM • ČETVRTKOM * IIREĐUJ- KEDAKCIONt ODBOR PPE ' . \тд GODIŠNJE K ISO, Ч -'OLA GO ' '> K u(;. Uxh" LAZr ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broi 102 (207) Sarajevo, četvrtak 7. oktobra 1420. (22 muharrem 1339.) ŠTVO UPRAVA NAU Ч sRE. )J ulici. IELEFON KRo? 124 ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠIEUiONICE 1119. Godina II. Jedna prešna dužnost! Ovih će še dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko-> ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti rli kakve fajde. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih* zastupnika, koji budu unešeni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. j Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Zašto upozorujemo na važnost biračhih spiskova ? Kao što je poznato, naš list ne< prestano. upozoruje na sudbonosnu važnost upisa u biračke spiskove i više puta je pozvao mjesne odbore •i sve članove naše organizacije da se pobrinu kako ni jedan član ne bi ostao neupisan. Taj je upis, kako sm® već više puta objasnili, važan g'am toga, što će ee pripustiti glasa« nju samo oni, koji budu uvršteni u glasački spisak. Ne budeš li unešen ugt&j spisak u određenom r o« k u, ne će ti koristiti nikakav kasni« ji prigovor i ti ćeš biti vraćen sa bi« rališta bez obzira na to, što imaš pravo biranja- A zašto je tako va< žan svaki pojedini glas pri ovim iz« borima? Evo čuj i dobro upamti! Upamti i neprestano tumači i kazuj svakom s kim dođeš u razgovor! Mi smo već u prikazivanju izbor« nog zakona (vidi broj 96. »Pravde«) 1 naglasili, da se kao dosad ne će gla« sati odijeljeno po pojedinim vjera« ma, već će svi glasači jedinog okruž« ja glasati zajedno, bez obzira na ple« me i vjeru. Ne će se kao dosad gla« sati ni za pojedine kandida« t e, ne/o se ima glasati za listu po« litičke stranke. I o tom, koliko se za koju listu predadne glasova, ovisi i broj poslanika, što će ih dobiti do« tična stranka. Da to razjasnimo jed« nim brojčanim primjerom. Uzećemo za primjer tuzlansko okružje. (Na drugom mjestu današnjeg broja do« nosimo statistiku stanovništva Bo« sne i Hercegovine, pa se prema do« njem računanju može lahko napra« viti pregled i za ostala okružja.) Tuzlansko okružje broji 425.496 žitelje i prema tomu će izabrati 14 zastupnika. Muslimana ima 177.649, pa bi im pripalo 6 mandata, pravo« slavnih Srba 183.213 sa 6 manadata, a Hrvata katolika 60.130 pa im spa« daju 2 mandata. Taj bi račun bio tačan samo onda, kada bi sve tri konfesije imale i srazmjeran broj glasača, te kad bi se sve tri jednako odazvale svojoj dužnosti da dođu na biralište. No ko će sad tačno znati, da li je poginulo više musli« ' mana ili Srba ili Hrvata katolika? I ko će znati, da li je sad više mu« slimanskih muškaraca ili pravoslav« nih? To se, naravno, zasad ne zna, i moći će se ustanoviti tek onda, kad budu definitivno za« vršeni birački spiskovi. Upišemo li u te spiskove sve svo« je birače, onda smo i očuvali svoje glasove. Obihmalimo li ili se ne bu« član^ naše islamske zajednice, da u« pregne sve sile, kako'nijedan naš glasač ne bi ostao neupisan u birač« demo brinuli za;,taj upis, može nam kl spisak. Budemo li propustili ovu se trefiti da izgubimo na stotine bi« svetu dužnost, o kojoj ovisi naša rača, a radi toga i — kojeg narod« bolja budućnost, onda nemamo ko« nog zastupnika. Jer treba da neka ga kriviti: ni Gradića ni predstojni« stranka imadne samo jedang las više ka, ni muhtara ili kneza; nikog, ni« i naš mandat propada u njezinu ko« kog, već sami sebe i svoju nemar« rist. Eto, u tom je ta velika važnost nost. Jer svaka se pogrješka u bi« upisa u biračke spiskove. ručkom spisku može i mora ispra« Ne pobrinemb li se dakle, da sć1 viti. Samo treba na vrijeme za« u svakom kotaru upišu svi naši tražiti njezin ispravak. Koji ec od« birači, i ne budemo li se dobro bor ili član organizacije bude držao interesirali za biračke spiskove i našeg nesretnog »Nemelazum!«, taj ispravili ih u pravo vrije« nosi na vratu i krivnju, što bismo me, mogu nas drugi preteći i time radi tog nehaja i propusta mjesto nam oduzeti jedan, pa i dva man« 22 nftgli ostati samo sa 15 ili i manje data. Evo kako: U tuzlanskom o« narodnih zastupnika. kružju mi muslimani nemamo ni« Stoga na posao svak, i odbori i jednog svog kot. predstojnika. O« svi pojedini članovi organizacije; kražnik Grudić otvoreno radi proti svak neka vrši ovu dužnost, jer bi našoj. organizaciji. Nek dadne na« sadanji nehaj mogao izjaloviti sve log predstojnicima i onima što sa« naše dosadanje nastojanje. Kako se stavljaju spiskove, da ispuštaju prigovora netačnim biračkim spisci« što više naših ljudi, nek se osim to« ma, može se svak uputiti iz članka ga rekne muhtarima i ljudima kod »Sastav i ispravak biračkih spisko« kojih će biti izloženi birački spis« va«. kovi, da ne o b j a v 1 j u j u tih spis« Još jednom: svak na posao! kova т- mi smo izgubili pa stotine birača. Treba samo još to da se naši od« bori i ostali članovi ne pobrinu za ispravak tih hotimičnih pogrješaka i — ode mandat, odoše ako hoćete Gradska skupština pristaša »Jugo« i dva! Jer za druge će se pobrinuti sama vlast i, može biti, upisati i o« slavenske Muslimanske Organizaci« ne koji nemaju biračkog prava. Za je« obdržavaće se u petak dne 8. ok« nas se moraju brinuti mjesni odbo« tobra u 1 sahat iza podne (iza džu« ri i svi mi sami. Kako? To smo ka« ma«namaza) u avliji Kolobara hana, zali u 97. broju »Pravde«, no tu u« na koju se svi pristaše pooivaju da putu opet doncjdmo, na drugom nefaljeno dođu. Sarajevo, 27. septembra. 1920. mjestu današnjeg broja, a ovdje ćemo upozoriti kako se može izgu« Predsjednik: Tajnik: biti zastupnički mandat. Dr. Hrasnica. S. Filipović. Recimo tahmina, da će u tuzlan« skom okružju biti srazmjeran (pod« Sarajevo, 6. oktobra. jednak) broj birača i da će svaki Nakon beogradske konferencije deseti stanovnik imati pravo glasa« nja. U tom bi slučaju muslimani i« bosanski radikali udaraju u malo mali 17.700 birača, pravoslavni sitnije žice. Nema sad one bahato« 18.300, a katolici 6.000.' Nek nam sti, kojom je o nama pisala »Srpska Grudićevi predstojnici ispuste sa« Riječ«, niti se osjeća zadah Andri« mo desetog birača u gradovima, a ćeve tjesnogrudnosti, kojom je bio osmog u selima, naš će broj glasa« protkan njegov »državnički« govor ča spasti na 15.000 i mjesto šest za« proti našoj organizaciji. Lijepa po« stupnika dobićemo samo pet. Je« java i mi se radujemo, što nakon dan ode u korist pravoslavnih (n a 5—6 mjeseci .možemo iz »Srp. Rije« onih 300 što prelazi 18.000) i či« opet da preštampamo koju sim« oni mjesto šest dobiše sedam. Mi patičnu riječ prema muslimanima. U broju od ponedjeljka donosi izgubismo dvostruko: hem nas je manje, hem je više koji »demokra« »Srpska Riječ« ovaj značajni pod: ta« ili Čokorilovac! Dupla glavobo« uvodnik: »Na velikoj radikalnoj konferenciji, održanoj dne 26. sep« lja! Stoga je sveta dužnost naših od« tembra, govoreći o muslimanima bora, a bogme i svakog pojedinog rekao je g. Nikola Pašić među osta« Poziv na gradshu skup­ štinu. lim i ovo: »Odnos između nas i mu« slimana važna je činjenica za našu stvar. Za vrijeme okupacije svi su sporazumno s nama radili i gotovi su bili ustanak podići protivu A u« strije. Naši su čekali lozinku iz Sr« bije, a mi im nismo mogli to dati zbog tadašnjih prilika. Zbog lo» k a 1 nih prilika ne treba dovo« diti u pitanje naše odnose s musli« manima. U agrarnom pitanju rekao sam muslimanima, da oni po nezna« nju rade što liči na austrijsku poli« tiku. Austrija je to pitanje tamo is« takla da nas zavadi s muslimanima. Muslimanska i naša organizacija u Bosni vršena je sporazumno s nama. Mi moramo naći neku vezu s musli« manima, inače će biti to od velike štete. Zemlja se mora dati seljaci« ma, ali uz naknadu. Kad se govori o muslimanima nemojte uzimati sa« mo rđave primjere. Ako se s njima sporazumijemo Bosna će biti naša jaka tvrđava. Trebadaimiiz« mijenimo svoje d.ržanje i onda će to učiniti i musli« mani.« Da, da. Treba da poput g. Pašića i bosanski radikali jedijom za uvijek uvide, da se politika ne može i ne smije osnivati na izigravanju i kr» šenju obveza; treba da upamte, e se bez nas. a kamo li proti nas, ne mo« že vladati bez velikih opasnosti. Treba da »izmene svoje držanje« i da još više dadnu riječ onima, koji su ih mnogo prije upozoravali na nemogućnost pređašnje protumusli« manske orijentacije. Jer, što da kri« jemo, teško je kad se hoće glavom kroz zid. Teško je....... Upit nar. posl. dru M. Spahe na min. unutarnjih djela. Zbog prešnosti u stvari stavio je Dr. M. Spaho ovo pitanje na mini« stra unutarnjih djela o pokolju u selu Pesočani, srez ohridski: »Na 14. septembra o. g. progoniH su žandarmi u blizini sela Pesočani srez ohridski neke odmetnike. Do« šio je i do pucanja između žandar« ma i odmetnika, pa je tom zgodom ubijen i jedan žandarm. Dva daha iza toga došao je u ovo selo sreski pisar iz Ohrida sa žandarmima i s naoružanim pravoslavnim seljacima iz okolice i zatražio na svaku kuću po 10 zlatnih lira, jer da će im ina« če sve kuće popaliti. Preplašeni se« ljaci skupili su teškom mukom po 10 lira, ali sreski pisar nije bio s ti« �Strana 2 Стпана me zadovoljan, već je tražio više. Seljaci gu davali, dok su još imali novaca, a kad je nestalo novaca, onda su sreski pisar i žandarmi po« palili sve kuće u selu, jedan je dio stanovnika sela pobjegao od stra« ha, a ostale su — 40 ljudi, 2 žene i 3 djece — zatvorili u džamiju. Na« kon što je selo popaljeno, započelo je klanje pred džamijom i vriska i jauk, koje je to klanje izazvalo. Рг» vog su izveli seoskog kmeta Destan« agu, koji je odmetnika prokazao žandarmima, i zaklali ga uz jauk i pisak ostalih. Iza njega je došao na red hodža Kamil ef. i tako redom .PRA«DA* - „ПРАВДА* sve do posljednjega djeteta. Sve su pobacali u jamu pred džamijom, u kojoj se i danas nalaze. Pisar, žan« darmi i seljaci, koji su ovaj nečuve« ni zločin izvršili, opljačkali su svu imovinu poklanih. Zgražajući se nad ovim strašnim zločinom, pitam g. ministra unutraš> njih djela, šta je preduzeo da se zlo« činci po zakonu kazne i kada će ovakva grozna djela prestati u o« nim krajevima? Molim pismeni od« govor. Beograd, 1. oktobra 1920. Dr. M. Spaho narodni poslanik.« Sastav i ispravak biračkih spiskova. BpoJ — Broj 207 va; 2. koji su osuđeni za prestup na gubitak građanske časti za vrijeme dok traje ta kazna; 3. koji su sud« skom presudom osuđeni, što su zlo« upotrebljavali svoje vlasti, ili silom ili prijetnjom, ili poklonom, ili obe« ćanjem poklona, radili da budu iza« brani oni ili da ko drugi bude .ili ne bude izabran za narodnog poslani« ka: 4. koji su sudskom presudom o« suđeni što su primili poklon, da bi« rački glas dadu ili da se od biračkog glasa uzdrže. Ni u jednom dijelu naše kraljevine nemaju prava da biraju poslanike: 1. koji se nalaze na izdr« žavanju sudske kazne i oni koji au u robijašnici (zavodima sa prinud« nim radom); 2. koji su pod steča« jem (iflas); 3. koji su pod staratelj« stvom (očinskoj vlasti, tutorstvom i kurateli); 4. koji su bez dopuštenja vlade stupili u službu strane države i 6. koji su sudskom presudom osu« đeni, što kao pristalice nepriznatih vjera nisu vršili svoje građanske i vojne dužnosti. Popis nufusa u Bosni i Hercegovini Prosjačenje težačkih glasova Ио može birati. a ho ne može? data Broj man ­ Da našim mjesnim odborima i о« simo ovdje ■ statistiku stanovništva stalim članovima naše organizacije u B. i H„ prema kojoj je odmjeren (Izvadak iz izbornog zakona.) bude jasnija važnost današnjeg u« broj poslanika u pojedinim okruž« U roku od 18 dana poslije ukaza stva, načelnika, kneza, kot. ureda), vodnika »Zašto upozorujemo na jima. važnost biračkih spiskova?«, dono« o izborima (dakle najkasnije do 25. bilo pismeno, bilo usmeno. Usmeni se zahtjev mora staviti septembra) imaju se napraviti bi« rački spiskovi, u koje će se abeced« u zapisnik. Ukupni Broj Froj Srba Uz traženje ispravka moraju se | Broj musli­ pravoslav­ nim redom unijeti imena svih bira« Hrvata broj K e i a r mana ča, koji su u dotičnoj općini nasta« podnijeti i dokazi, za koje mogu iiteljstva nih katolika njeni najmanje šest mjeseci. Ako služiti samo službene isprave. Ured općina bude razdijeljena na dva kod kojeg se traži ispravak dužan 3.505 27.907 Bihać ..................................................... 18 342 10 864 ili više birališta, onda će se za sva« je — ako to stranka zahtijeva — 86.426 3.323 ^ОО 46.357 Caain.................................................... dati i pismenu potvrdu o traženom Ključ ................................................ 9.894 2 .718 31.189 1.96'.! ko biralište sastaviti poseban birač« 15.332 Krupa .................................................... 28.886 213 44.185 ispravku. ki spisak. Pri upisvanju valja dobro 6.428 Petrovac.............................................. 32.826 2.1 ТЗ 1.011 Podneseni prigovor mora se rije« paziti da se ne uvede niko, ko nema Banski Most......................................... 9.984 23.598 38.422 4.78.3 siti u roku od 24 sata i riješenje se izbornog prava. Bihaćko okružje 90.906 125.468 8 12.336 229.071 U taj će se spisak unijeti i vojni« predaje onom, ko je tražio ispravak Baajalaka......................................... 9.024 45.108 4 17.982 73.160 ci, koji će do dana izbora odslužiti i to odmah čim se javi. Ako se ta« Boa. Dubica......................................... 2.635 41.384 1’402 25.794 ko riješenje tiče druge osobe i bude svoj rok. « 4.839 80.143 Boa. GradiJka....................... 5.777 41.868' Sastavljanje biračkih spis« na njenu štetu, mora se ona obavi« • Boa. Novi.............................................. 5.338 22.889 , 1.576 29.433 9.068 Dervcnta............................................. •. 23.170 32.448 65.784 kova u srbijanskim i crnogorskim jestiti. Kotor-VaraJ ......................................... . 4.238 Г .088 4.452 . 23.780 Predaja tog riješenja izvršiće se krajevima vršiće opštinski sudovi, 26.150 Prijedor......................................... 13.512 4.047 44.256 a u drugifh pokrajinama općinski u« u svemu onako, kako naređuje za« 28,202 Prnjavor 8.578 9.111 46.314 redi (gradska poglavarstva), te va« kon o postupku sudskom u građan« 18.138 24.626 Telanj........................................ . 10 052 £3.418 roške i seoske općine. U mjestima skim parnicama. Za slučaj, da se in« Banjalučko okružje 286.266 70.865 403.817 86.847 13 Bosne i Hercegovine, koja nisu or« teresovano lice ne pronađe, riješe« 8 450^ Sarajevo grad................................... 18.460 17.922 51.919 ganizovana u općine, spiske će sa« nje će mu se za drugih 24 sata pri« Čajniču............................................... 13.537 6.396 300 20.271 lijepiti na dom . pred dva pismena staviti nadležni kotarski ured. Foča....................... ..... 25.955 13.589 39.980 352 svjedoka, koji će se potpisati na do« Fojnica . ............................. 554 8.061 14.882 23.550 Poslove oko ispravka bi« Rogatica 17.287 17.774 479 35 772 račkih spiskova vršiće opštinski su« stavnicu zajedno sa zvaničnikom, 15.844 Sarajevo (aela) ................................... 28.631 4.830 47.519 dovi, odnosno u našim krajevima, koji je riješenje na dom prilijepio. Visoko.................................................... 21.533 9.352 13.357 44.750 gdje su organizovane općine pa i« Ako se ne zna ni gdje je dom inte« Vitngrad ............................................... 11.459 11.839 698 24.350 maju općinska vijeća — općinski resovanog lica, te mu se predaja ri« Sarajevsko okružje 132.623 94.098 52 820 288.061 10 predsjednik (načelnik, knez, dže« jesenja ne bi mogla izvršiti ni na • ngojno............................................... 14.929 15.289 16.001 46 293 madbaša) ili njegov zamjenik u dru« jedan od izloženih načina, onda će Glamoč............................................... 8 848 15.795 1.135 20.445 štvu sa dva općinska vijećnika, što se riješenje prilijepiti na opštinski Jajce..................................................... 9.074 15.932 8.703 33.B13 Livno............................. . . . ‘ . .3.305 21.507 40.661 ih u tu svrhu izabere općinsko vi« dom (ured). Prokor . .... 7 ... , 4.745 35 7.759 12.6« Oni, koji su odbijeni, što službe«1' ječe. 15.099 4 140 Travnik ............................................... 17,503 37.268 U neorganizovanim našim opći« nih isprava nijesu podnijeli, mogu Varcar-Vakuf................................... 2.564 19.599 2 447 2-1 620 16.069 Zenica . ............................................... 5.276 7.044 28.849 nama taj će posao vršiti kotarski p o n o v a tražiti ispravku i podni« jeti dokaze, ako rok za traženje is« Žepče ..................................................... 5.997 .2.597 1 8.402 17.729 sud. i Žapanjac . .................................... 1.798 1.122 19.407 22.341 pravka ne bude uopće istekao. Potvrđeni spisak mora se izložiti Ako općinski snd (ured) u odre« Travničko okružje 76.928 95.602 109.968 284.561 9 kod općine i suda, koji ga je đenom roku od 24 sata ne denese Bijelina............................................... 13.362 40 925 1 662 58002 potvrdio i mora punih osam dana riješenja smatraće se da je pri« 16.332 Brčko............................................... 18.649 22.473 57.71« stajati na raspolaganje da ga svak govor odbijen i prigovaraču stoji Gračanica................................... 18.465 13.079 253 31 898 može pregledati i prepisati, obzna« pravo, da se prituži na prvostepeni Gradačac . .......................................... 18.656 20.491 18.013 67.283 Kladanj ............................................... 6.673 3480 976 11.215 niti, štmpati i svak mu prigovoriti i (kod nas okružni) sud. 11.672 15.832 3 022 29.569 “ •gUj ............................................... tražiti ispravak bilo glede sebe, bilo Kako onaj koji traži ispravak Srebrenica ......................................... 15.596 15.432 175 31.285 glede drugoga. Toala (grad) ...... 5.859 1.976 3.839 12.353 spiska, tako i onaj koga se tiče taj 39.959 Tusla (sela)......................................... 7.293 10.166 57.469 Općinski sud (poglavarstvo, od« ispravak, imaju pravo, da se u roku 12,887 ▼laaeniea............................................... 10.169 239 30 928 nosno kot. ured) mora izlaganje od 24 sata nakon primitka riješenja Zvornlk ............................................... 20.906 26.169 282 47.756 spiska objaviti odmah čim ga izloži žale nadležnom prvostepenom (o« Tuzlansko okružje 177.64» 183.213 60.130 425.496 14 na uvid. Ta se obznana u varošima .kružnom) sudu. Ta se žalba predaje c Bi leće..................................................... | 15.978 8.437 218 19.661 i varošicama vrši pismenim objava« pismeno ili usmeno u zapisnik. 5 291 9.667 Gacko.................................................... 137 15.107 ma, koje se imaju prilijepiti na op« Stranke imaju pravo, da traže po« 15.129 3.989 Ronjic.................................................... 8.922 28.Q73 ćinskom uredu (sudnici) i po ulica« tvrdu o tom, da su se pritužile, a 2.153 8.527 Ljubinje........................................ . 3.916 14.606 ma. Po seoskim se općinama mora napadnuta stranka može navesti i Ljubutki . ......................................... 2.846 231 39.211 42.297 Meštar (grad) 7.212 4.518 . 4 307 16.392 obznaniti još i čitanjem satnog spi« dokaze u svoju korist. 7.923 6.925 Mostar (sola).................................. , 37.276 60.226 ska na općinskom i seoskom sastan« Za poslovanje oko ispravka bi« 13.650 917 Nevesinje............................................... 5.773 23.283 ku. Gdje nijesu uobičajeni taki sa« račkih spiskova ne smije se napla« 9.468 9.101 Stolac . . % ................................... 15.973 84.L63 5.889 16.294 stanci, onda će se obznana izvršiti titi nikakva taksa. Isto se-tako ne Trobinje ............................................... 1.143 22.830 na način, koji je uobičajen u dotič« smije1 naplatiti biljeg za potvrde, 68.666 90 781 112.020 Mostarsko okružje 267.038 9 nom splu. U toj se obznani mora iz« koje su potrebne prigovaraču, kao ričko naglasiti, da će moći glasati izvadak iz nufusa, sudska potvrda samo oni koji su uvedeni u spisak. o kažnjavanju i slično. Vlasti su Ispravak se mora tražiti neposred« dužne, da- ovake potvrde izdaju u no kod općinskog ureda (poglavar« roku od 24 sata. • (Svršetak.) staše »demćkrata« i radikala, pa im Još nešto o prijateljstvu »demo« treba ići na ruku. Još nešto. Čuo sam, da ti trgovci uzimaju od krata« i radikala, odnosno koncen« tracione vlade kao i'naše bosanske seljaka težaka šljive po 60—70 he« Pravo biranja ima svaki muš« (aktivni). U ovaj izuzetak ne dolaze vlade prama nama težacima. Ove lera i to ne će na kilu nego na staru k a r a c, koji je do početka sastav« rezervni oficiri i civilni činovnici godine rodile su u nekim krajevima oku, dočim,kako se čuje ove godine ljanja biračkih spiskova navršio voj. struke. Nadalje ne mogu bi« tuzlanskog kotara šljive, pa težaci šljive sirove vrijede na 1 kg po 1 K trebaju drva za sušenje. Šta mislite, 40 helera. 21 godinu i u tom času bio d г« rati: Eto taki su ti naši težački novi 1. koji su osuđeni radi kakvog kako je postupano? Vlada koja je ž a v 1 j a n i n naše kraljevine. Državljanima se smatraju svi, ko« zločina, u koliko se ne radi o proizašla iz gore spomenutih parti« prijatelji t. j. »demokrati«, radikali, ji su do 1. decembra 1918. bili dr« političkom zločinu, učinjenom do ja po svojim šumarima zabranila je komunisti i njihovi za svoj vlastiti žavljapi Srbije i-Crne Gore ili imali obrazovanja kraljevine SHS, dok težacima usjeći drva u državnoj šu« interes pristaše. Jasno je sad sva« državljanstvo u Hrvatskoj, Slavo« traju s osudom skopčane posije« mi i ondje, gdje imaju pravo servi« kom, zašto su uzurpatori uzeli vlast tuta za kućnu potrebu i za sušenje u svoje ruke i piskarajući u svojim niji i Dalmaciji, ili imali domovin« dic^: 2. koji su osuđeni radi p r e s t u« šljiva. To nije činila čak ni bivša listovima .zavadili naš troimeni na« sko pravo (zavičajnost) u kojoj op« čini ili dijelu općine drugih jugosl. pa ili prekršaja, učinjenog iz crnožuta vlada. Šumari zabranjuju rod; svak sad vidi zašto se skoro zemalja, koje su pripale u vlast na« koristoljublja (krađa, pronevjere« dapače i ležeće suho drvo, koje ba« dvije godine međusobno po Beogra« nje, prevare, lihva) ili inače neča« dihavp truhne, govoreći im »ne srni« du svađaju i zašto prave nepotrebne še kraljevine. / Stanovnici Južne Srbije, koji su šnih djela (prosjačenje, vagabunda« jete ni suha drveta vući kući dok krize i time narodu život i napredak, se iselili prije novembra 1915., ža, svodstvo), dok ne prođu tri go« šljive ne prođu!« Što to znači? Pro« kao i slogu oteščavaju tako, da su a dotle bijahu turski podanici -- dine nakon izdržane ili zastarjele dajte težaci svoje šljive trgovcima doveli i narod i državu u taki kaos, u kace, jer ne možete sušiti! Ne da« da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. nemaju izbornog prava za kon« kazne. U krajevima Srbije i Crne Gore mo vam drva, niti suhih, a kamo li Svakim danom oni svojim uredba« stituantu. Isto tako nemaju pra« va glasanja oficiri aktivni i izvan I no mogu birati: 1. koji su osuđeni sirovih. Neka trgovci prave milijo« ma, naredbama i progonjenjem či« službe, te vojnici pod zastavom ' na robiju, dok se nč povrate u pra« ne na narodnoj grbači, jer su pri« novnika, osobito muslimana, stva« �Spoj 207 — Bro) raju u narodu nezadovoljstvo i čak narodu i prkose. Oni nimalo ne za« rezuju narodnih želja, i kad narod ‘ cijelog jednog kofara preko svojih zakonito izabranih predstavnika za« moli zemaljsku vladu ili ministar* st*5o, da mu ostave na mjestu pred* stojnika, koji je više godina služio na zadovoljstvo naroda i korist dr« . žave, i to po nekoliko puta zamole, oni usprkos svih narodnih molbi, opet samovoljno i bez ikekvih o« pravdanih razloga dotičnoga činov* nika premještaju samo zato, što je musliman ili katolik. Pa zar to nije prkositi narodu i praviti u državi nezadovoljstvo? I opet ti ljudi ima* ju obraza po svojim listovima piša* ti i drugim dobacivati, da su nepri* ■ jatelji države, separatisti, crnožuti i t. d. Još nešto gore i smiješnije. Gore spomenuta gospoda svojim govori* ma prostom narodu na skupštinama i pisanjem u svojim listovjma, kao i crni Čokorilo, nahuškali su težake • pravoslavne, pa su počeli napadati, ubijati, otimati, paliti vrijeđati i t. d. Ti su huškači uz-to metnuli i mu* slimanski imetak na telala, pa ko za njih glasuje obećaju mu dati »tur* ski« imetak i uz to će još postati veliki Srbin i patriota. Sto su još učinili »demokrati«? Oduzeli su 20% gotovine, u uredima napravili nerede premještajući svo* jevoljno činovnike muslimane i ka* tolike koji-su po više godina služili i praksom se potpuno usavršili, i na* mještajući na njihova mjesta mlade i neiskusne ljude, i to samo pravo* slavne ili pristaše svoje stranke. Ti« me su ubili autoritet državnoj- vla« sti. Pa zar ovakim ljudima, težače, dati glas?* Jok! Bože sačuvaj! Po« šten težak ne će nikada dati svoga glasa onima, koji samo prose od njega glas i zavaravaju ga pisanjem i govorima, a nikad se za njega i njegove interese ne zauzeše. Njima je za nevolju prositi težačke glaso« ve, jer znaju da su radili bez naro« da, odnosno proti naroda, pa se bo* je na izborima, da ne dođu drugi i u istinu pravi narodni ljudi, koji će možda po zahtjevu svojih birača njih grješnike i uzurpatore u budu« ćem zakonitom predstavništvu pod optužbu staviti. A to mora biti kad narod jednoć na usta svojih zako« nitih prestavnika progovori. Ukratko rečeno, brate težače, ni* pošto ne daj glasa onim ljudima, koji nisu do danas ništa držali do tebe i tvoga interesa! Oni, koji da« , nas prose tvoj glas, za volju i ha« tor gosp. Pribićevića, a još više u vlastitom ,svom interesu, uvukli su se u narodno predstavništvo i skoro dvije godine ništa ne rade nego se svađaju* i primaju masne plaće, a sve na tvoj račun, težače. Oni su se svađali samo za tvoj glas, brate težače, a nijesu se svađali za tvoju bolju budućnost i tvoj interes. Svak dobro znade od kad su ti uzurpato« ri, ti naši »usrećjtelji«, uzeli samo« »voljno vlast u svoje ruke, koliko su našem narodu i državi nanijeli šte* te i sramote prema vani. Oni ne sa« mo, da su napravili nered u našoj mladoj državi, nego su i našim vanj« skim neprijateljima davali dobrog materijala pišući jedni protiv dru« gih. Ti su ljudi zavadili cijeli naš troimeni narod, zavadili pojedine konfesije, staleže i sve, tako da je mnogi brat od svoga istokrvnog brata bio ubijen. Ti su se ljudi igra« li, a i danas se igraju čašću, imet« kom i životom našega naroda. Jer huškanje jednoga na'drugog mora uroditi zlim posljedicama. Stoga dragi težače, biraj i glasuj za one ljude, u kojih je čista i neokaljana prošlost,, a osobito one,',koji se od prevrata do danas nijesu politički uprljali i u mutnu lovili, nego su. s bolom u duši pratili sve nemile do« gađaje u našoj mladoj državi, žale* ći što se jednokrvna braća zbog ne« moralne politike međusobno taru i nastojeći, da poprave što se je mo« glo i koliko se je moglo. Ti su ljudi narodni prijatelji, jer su riječima i djelom, u koliko su prilike dopušta« le, nastojali, da pomirljivo djeluju među zavađenom braćom. I tim Iju« dima, brate težače, podaj svoj glas i svoje povjerenje. • ПРАВДА' Crpam 3 , PRAVCA, Iz naše organizacije. DAN ORGANIZACIJE U BRČKOM. Dan naše J. M. O. na drugi dan ljubiti svoju domovinu, svoga bra« Bajrama proveden je, i kod,nas do«' ta, pa rfia koje on vjere bio, to su sta dobro. I tom je prilikom svakom dokazali nebrojeno puta, a dokaza« u oči pala stranačka disciplina, Iju« li su isto da se nedaju tiranizirati i bav i bratstvo. U bašči g'. Husein zapostavljati, pa su se proti tomu i ef. Trebinčevića, gdje je Hasan dizali. B. h. muslimani su sa puškom Trebinćević sa ostalim odbornici« u ruci ustali proti okupatorske Au« ma već sve potrebno bio priredio, strije pa su radi toga strašno i stra« kao klupe stolove, šatore za tombo« dali i mnogi bili vješani i mušketa* lu i drugo, počeo se je svijet od« ni. Mnogi su otišli u azijske močva« mah iza podne skupljati. Oko 2 sa« re, kao Ankaru gdje i mačke groz« ta došao je odbor organizacije, kao nica hvata, samo zato, jer nisu mo« i dosta svijeta iz općina i sela. Oso« gli. trpiti zuluma austrijske uprave. bito su se pozivu odazvali Orašljani, Za vrijeme rata trpili su i opet a bilo ih je dosta iz sela Brke, Mao« najviše muslimani, jer im se je, sve če, Rahića, Broda, Vražića i Palan« oduzimalo i rekviriralo, a naš cvi« ke. Da je vrijeme bilo роЛ>1јпо bi« jet, naša mladost posijala je kosti •lo bi još, dvaput više svijeta, ali i po ruskim i drugim pustarama. Do« usprkos zla vremna i opet je bilo šio je oslobođenje, trula se Austrija oko 500 članova, osim omladine iz raspala i muslimani opet skočili me« Brčkog. Svi ugledni građani grada đu prvima, da srpsku hrabru voj« Brčkog i sva omladina došla je da sku, te bele Orlove dočekaju. Ali provede dan organizacije i da pro« rte puškom u ruci, nego sa solju i teferiči. Predsjednik našeg odbora hljebom, sa pjesmom i veseljem o« Dr. Bukvica otvorio je sastanak sli« nako, kako dočekuje samo brat bra« jedećim govorom: ta, kojeg je dugo' pogledao. Od sr« »Draga braćo! Bajram Vam naj« ca i svom iskrenošću 'pozdraviše srdačnije čestitam' želeći, da ovakih muslimani svoju braću, pozdraviŠe dana uzdejčekujemo još puno i puno oslobodioce sa potpunim uvjere« godina u bratskoj ljubavi i slozi, bo« njem da su došli dani sreće, slobode, Ijem rahatluku i zadovoljstvu. Ve« bratstva, sloge i jednakosti. Nu lim boljem’1 zadovoljstvu, jer ove kratko iza toga ispupoljiše se šove« mubareć dane, od kako smo se oslo« ni i oni, koji su zadojeni mržnjom bodili, nismo provodili u potpunom na sve što je muslimansko i dobaci« zadovoljstvu, jednakosti i bratstvu. še nam nazive »cmo«žuti, konfi« Nije se sloboda shvatila1 onako ka« đenti, šuckori«. I udri po nama. ko treba, jer ima među nama u na« Tražismo i mblismo, da se iznesu šoj ujedinjenoj otadžbini nebraće, spisi crnog kabineta, da se vidi ko koji hoće, da se na naš račun, na ra« je vjera, a ko nevjera, ali dosad to« čun b. h. muslimana podignu. Ima ga ne bi: Ne bi zato, jer sam uvje« braće, koja hoće da1 nas muslimane ren, da je nas među ovim najmanje. u svakom pogledu zapostavi, hoja (Tako je! Živio!) Tražismo, da se hoće da nam i zadnju koru hljeba stave pred sud svi, koji Su se o na* iz usta otme. Posjednicima osim pri* rod hotimično ogriješili. I šta vidi« hoda kmetova oduzima se i lono smo? Osim nekoliko sarajevskih malo slobodne zemlje što je ostalo hamala i liski, ne vidjesmo nijednog i ona zadnja njivica, koja je preos« našeg uglednog građanina pred su« tala. Imamo primjera, gdje su neki dom. Pa usprkos svega toga pretr* kao Zvaničnici govorili »Tur« pismo od prevrata do danas, a i sad činu valja oduzetu sve i pomesti ih još trpimo, progone, zapostavljanja u svakom njihovom radu«. i šikanacije. Planuše mnogi naši Muslimani- činovnici zapostavlja*’ čardaci, mnogi dragocjeni život na ju sfe i velim da je žalosno, što su pravdi Boga ugasnu, a materijalna muslimani predstojnici većinom sju* je šteta na milijone i milijone. Eto, reni u Sarajevo, sigurno zato, jer su braćo, to je uzrok što se organizo« onim na vladi' nepovjerljivi. U na* vasmo u jednu skupinu pod imenom šoj višoj upravi nemamo ni jednog J. M. O. Da nije ovog svega bilo, muslimana, premda ih za ta mjesta da su nam naša domaća braća bili ima dosta sposobnih pa i sposobni« kao prava braća ne bi mi trebali jih od drugih. Našim trgovcima ne na^e posebne organizacije. Danas ide se na ruku kao drugim, a što je bi mi bili svi u jednoj stranki, me« braćo najgore, imamo primjera u đu »demokratima« (Povici: »Dolje našem brčanskom kotaru,' g^je se demđkrate!«) ili radikalima, ali ova« je nastojalo i našem težaku ko nas je sila prilika natjerala da muslimanu zemlju oduže« se ujedinimo, i da uzmemo pravi ti i dati je bratu pravoslavnom (slu* stav prema svakom, ko dira u naše čaj sa seljacima u Celiću). Pa ne sa« svetinje i u naša građanska prava, mo to, nego smo još morali i to do« koja nas idu i po Bogu i po zakoni* živiti,. da su počeli i naše ugledne ma. Naši štatuti izričito vele, da smo građane nizašto u haps zatvarati, kao što je to tahni demokrata Dr. za monarhiju pod narodnom dinasti« Ikić, dok je bio naš sreski, učinio jom Karadorđevića; da smo za je« sa H. Orhanbegom H. Muhamedo« dinstvo države b,ez, hegemonije, da vičem1 i njegoivim sinom. Kod nas smo svi jednaci i da u našoj državi se u Brčkom oduzimaju oružni li« nema građana prvoga i’drugoga re* stovi prvim i uglednim građanima da. Mi smo muslimani'Jugoslaveni, muslimanima, a na drugoj se strani a ta je baza za naše jedinstvo prih« daju i onim, koji ih ne bi smjeli do« vaćena od svih trezvenih plemena« biti. Našu J. M. O. i njene članove ta, ali i opet se nama podvaljuje da nastoje prikazati kao protudržavnu, smo anacionalni. Nu rekao je veli« pratudinastičnu i prevratnu. Svrha kan Ante Starčević još onda, kada je svemu ovom ta, da se naši redovi su nas preko Save i Drine nazivali razbiju, da se mi pocijepamo pa će »Turcima« ove značajne riječi: onda našim dušmanima biti lakše, »Kakvi Turci u Bosni i Hercegovi« da s nama postupaju i rade kako bi ni! Ne, ono nisu Turci, ono su ljudi najčistije slavenske krvi, Muhame« oni htjeli. Da su b. h. muslimani najlojalniji dove vjere, i ako nestane među na« elemenat, da su odani i vjerni našoj ma Slavena, tražite ih među tim narodnoj dinastiji, to su već više bosanskim Turcima, tu ćete naći puta dokazali, a biće naskoro vre* našu krv,. pravu slavensku krv«. Da smo vjerni svome kralju i svo« mena, gdje će se naši diišmani još bolje moći osvjedočiti o našoj lo* joj otadžbini, čiji je svaki ku^jć na* jalnosti i ljubavi za našu ujedinjenu •ša krv zalila, dokaz je i to, da osta« otadžbinu. Dokaz je tomu i ovo: B.« jemo ovdje svoji na svome usprkos h. muslimani su pravo autohtono povika »U Aziju Turci!« Nama je žiteljstvo ovih zemalja, to su staro* samo ovdje mjesto i mi ćemo svoje sjedioci 'drevnoga grada Bobovca, čuvati i braniti svim silama, to su pravi potomci Kulin Bana, mi ćemo svoga kralja ljubiti, pa Borića i Tvrtkovića. Povješću je ut« ako ustreba i krv proliti. Nek nas vrđeno, da je pri zauzeću Jajca po samo pozove, pa će se svako osvje« sultanu Fatihu oko 70.000 paterana dočiti o našoj privrženosti. (Povici: prešlo na našu svetu vjeru Islam i Živio kralj Petar, živio Aleksandar!) sačuvali sva prava, kao i ondašnje Ko ne će s nama, ko je proti nama bogatstvo, koje sve do dana današ« neka ide kuda hoće, ali mi ostajemo njeg datira. Crna je i prevejana laž, ovdje.' (Glasovi: Tako je! Živio!) Molim vas, ne zaboravite, da smo da je oteto ono, što danas muslima« ni imaju. Da b. h. muslimani znaju jako zaostali: ima nas preko*90% analfabeta. Stoga treba da tražimo škole po selima i pridonosimo sve žrtve, koje su moguće za škole, jer narod bez škola sirotinja gola. Pot« pomažimo naša humana i kulturna poduzeća kao »Gajret«, »Osvitanje« i Akciju za zaštitu morala u Sara« jevu, a ovdje društvo »Islahijet« i zajedničko društvo žena SHS, od kojeg1 ćemo imati velike koristi. Ču* vajmo našu omladinu, dajmo joj dobre duševne i moralne hrane, ne dopustimo da naša omladina zalazi u pušljive kavane i smrdljive birti« je, nego je pripravimo, da budu do« bri građani, dobre patriote i korisni članovi ljudske zajednice! Živimo u slozi i ljubavi i u iskrenom potpo« maganju sa našom braćom drugih vjera, pružimo obje ruke pomimice, ali držimo se i dostojno i ne dajmo se gaziti! Ustrajmo u borbi za naša prava! Tuđe poštujmo, a svoje ču« vajmo i poginimo za svoje! Ima muslimana, koji nisu u našoj zajednici, u organizaciji, ali zato ih ne prezirimo,' lijepo s njima živimo, jer će se i oni, kao i naši dušmani osvjedočiti o našem iskrenom radu, koji je uperen jedino i izričito za boljitak naše oslobođene i ujedinje« ne države. Pri koncu velim vam: iz navedenih razloga ne slavimo ovaj dan, kako rekoh, potpuno zadovolj« ni, a kad ova sva prava stečemo i budemo potpuno u svemu jednaki i ravnopravni, onda će nam ovaki dani biti slatki, biti dani sreće i za« dovoljstva, a nadam se, da ćemo i to naskoro doživjeti, jer će nam ta prava dati naš uzvišeni vladar, daće nam ih naš plemeniti regent Alek« sandar, koji jednako ljubi sve svoje podanike. Neka Bog pozivi našeg vladara kralja Petra 1. i regenta A« leksandra na diku i ponos njegovih podanika. Živio! Svi prisutni popratiše jednodušno trokratni povik: živio naš vladar. I« za toga je bila tombola, a tamburaš« ki zbor »Islahijeta« zabavljao je go» ste sviranjem. Bila je utakmica no« gometa, kao trke i bacanje kamena pa su se gosti kasno u mrak vratili sa teferiča zadovoljni, jer su izmi« jenili mnoge korisne misli. Materi« jalni 'prihod bib je, štood tombole što pd dobrovoljnih priloga, oko K 5000. S. ----------- a. PoiitiCHi pregled. Slovenski socijaliste za federativ« no uređenje države. Ljubljanski »Naprej« donosi programatički dri* žavopravni članak, u kojem se zau« c, zima za organizaciju naše države po engleskom uzoru. U članku se kaže, da će socijaldemokratska stranka tražiti u konstituanti federativno u« , ređenje države sa suverenim pokra« jinama. Predsjednika pojedinih po« krajina birat će narod, a isto tako i sve više državne činovnike. U ok« viru pokrajina tražiće se i za op« čine što šira autonomija. Državne vlasti neka imaju samo pravo nad« zora nad autonomnim korporaci« jama. Makinacije Italije i Austrije radi plebiscita u Koruškoj. Čim se više približuje dan plebiscitnog glasanja opaža se kampanja u austrijskim i talijanskim listovima, da taj ple« bi^cit odgode, jer je sigurno, da će ispasti u korist Jugoslavije. Tako ja« vljaju iz Beča, da je austrijska vla« da predložila konferenciji Atnbasa« dora, da plebiscitno područje u Ko« ruškoj posjednu međusavezničke čete ili pak na svaki način neutralne čete. U tom bi slučaju došla u ob« zir Nizozemska, Švedska i Švicar« ska. Posjesti bi se imalo područje Pliberka i Rožeka. Međutim milan« ski »Corriere dela Sera« zahtijeva da međusavezničke čete posjednu zo« nu A. Ako bi to bilo prekasno neka se na želju Austrije glasanje odgodi. Glasanje o priključku Austrije Njemačkoj. Iz Beča javljaju: Aus« trijska narodna skupština primila je I. o. mj. jednoglasno predleg, da se ima u Austriji izvršiti pučko glasa* nje u pogledu priključka Austrije Njemačkoj. U trećem čitanju bio je odobren zakon o promjeni Austrije u federativni savez država sa glav* nim gradom Bečom kao samostal« nom saveznom državom. �Strana 4 Cvpaaa --------------------------------- б----------------- 5ta je Čupurdija? О ovom tuzlanskom satrapčiću, koji j'e nedavno prouzročio smrt ne« koliko naših mladića u Bjelini, bilo je u našem listu (a i drugim novina« ma) i previše govora. Iznošena su proti njemu taka gravamena, da bi radi njih u svakoj pravnoj državi bio strpan u haps i osiiđen na ro< biju. Nu zaludu pritužbe, kad ih kod nas nema ko slušati. Čupurdija ima nekakva zaštitnika, i to jaka zaštit« nika, i zaludu je iznositi njegova zlodjela. Ko bi ga mogao štititi? Ako ne okružnik Grudić, koji je neka vrsta obervlade, mi ne znamo ko bi dru« gi. Jer samo ga je Grudić slao po 'nećakinju na Raču, samo on uredu« je na njegove prijave i samo je on — promijenio mišljenje o ovom na« silniku. Da, samo je Grudić promi« jenio to mišljenje, jer je u decem« bru 1919. sasvim drukčije mislio o ovom nasilničkom tipu. Evo kako glasi Grudićeva rezervatna prijava od 26. decembra 1919. broj 27 Pov., koja je upravljena na prvo odjelje« nje zemaljske vlade: »Dostavljeno mi je da g. Milan Čupurdija, inspektor ovdašnje po« Hcije, nije uredan na dužnosti. Ovo sam odmah proverio i utvrdio, da 25. o. m. ceo dan nije bio na duž« nosti i da je toga dana bio na Kreki u napitom stanju, gde je pu< cao iz revolvera i napit tukao jednog socijalistu. Noću iz« među 25. i 26. o. m. ni jednog poli« cajca nije bilo u patroli i varoš je bila bez organa javne bezbednosti. Organi javne bezbednosti su la« bavi u vršenju službe i bez ikakve discipline i sa takvim .organima ne« da se mnogo uspeha postići. Molim da se zbog radenika na Kreki i so« lani, na koje treba obratiti najveću pažnju zbog njihovih protivdržav« nih ideja, postavi za inspektora po« licije u Tuzli kapetan g. Svetozar Zrnić, koji je sada u Bos. Brodu. za Broi 207 — Bpoj, .PRAVDA* — .ПРАВДА’ koga sam izvešten da je dobar služ« benik.« Kad stvar ovako stoji, pitanje je: šta onda veie g. Grudića uz ovaj kriminalni tip? I ko je kriminalniji: Grudić ili Čupurdija? To 'pitamo nadajući se, da će nam g. Mišović dati pozitivan odgovor. ’ i ПотаСб vijesti. Regentov put po Jugoslaviji. Iz Beograda javljaju Regent će posje« titi tijekom ovog mjeseca Hrvatsku, a nakon toga stići će u Srijem -i Bosnu. Odziv Foče na našu skupštinu. Jučer smo primili ovaj brzojav: Fo« ča 4. oktobra Danas održana kotar« ska skupština naše Organizacije. Po« sjeta izvanredna. Uz najveće odu« ševljenje izabrano osam delegata za glavnu skupštinu u Sarajevu. Mjesni odbor. Uvažena ostavka predsjednika općine. Zemaljska vlada uvažila je ostavku predsjednika gradskog op, ćinskog odbora g. Aristotela Petro« vića i pozvala ga. da svoje agende preda podpredsjedniku g. Dru Čist« leru. Natječaj za Kuršumliju i Hani« kah. Uprava Gazi Husrevbegovih medrsa u Sarajvu objavljuje, da će se iste na 16. oktobra otvoriti i sa predavanjem nauke otpočeti. U o« vim medresama popuniće se 19 mje« sta sa učenicima i t^ sa prijamnim ispitom, koji će se obdržavati na gornji dan otvorenja t. j. 16. oktob« ra 1920. Molitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije podne i pri« javiti se upravi medresa. Da moli« telj bude pripušten prijamnom is» pitu treba da posjeduje slijedeće u« vjete: I. da zna učiti ukuranu i da bude svršio narodnu osnovnu školu ili da zna potpuno na svom jeziku čitati i pisati; 2. da ne bude životno doba moli« telja manje od 12, a više od 16 go« dina i da bude zdravstveno sposo« ban: 3. molitelji, koji su učili,u kojoj drugoj medresi pripustiće se ispitu bez obzira na životno doba, ali će polagati ispit iz sarfa i vjeronauke koja se obučava u nižim razredima dotičnih medresa i imaju da dopri« nesu svjedodžbe svojih medresa o pristojnom ponašanju; 4. isto tako imade velija svakog pitomca zajamčiti, da će naknaditi višak opskrbnih troškova što bi iz« našali mimo onaj iznos, kojeg mu vakuf daje a koji se satoji za sva« kog pojedinog softu dnevno 4 samu« na i 36 K mjesečne Stipendije; r 5. primljeni učenici imadu donije« ti sa sobom čisto i čitavo odijelo kao i tri para rublja sa potrebnim vešom. * Obrtnici i trgovci! Trebate li do« bra šegrta iz Like, pišite na Pod« ružnicu Hrv, Radiše u Gospić. Uje« dno‘javite uvjete, uz koje primate naučnika u zanat. Ženidba. Naš prijatelj Šalim cf. H. Baščaušević, trgovac vjenčao se ovih dana sa gospođicom Munirom Imamovića iz Sarajeva. Tom prili« kom darovao je sto kruna kao do« brovoljni prilog za našu »Pravdu«. Mladenchna želimo u njihovom bračnom životu svaku sreću i na« predak. Oglašujte u „Pravdi". Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku e i Gružu. Brzojavi: ^uslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, , te svih fotografskih potrebštlna Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučnje »voje bogato eto vari Ste svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Narnčbe se obavljaju brzo i točno. Cf ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova uL Tel. 619 Kod Salihage Mirice, trgovca Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimansha trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Horcegoviru (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice , od K З.ооо.ооо na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput, ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javou« supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti takp, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7.000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodiieljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se oznaćit', da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1u20. te će prema tome biti *oviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (medutomnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti’izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100,’člionica, 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potp sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dpstaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo I točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2- ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zakoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanslftcentralnebankeu Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u .Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d u, Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke .i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgouathB i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1a38f3645d0e2acd0270c2cf267923b9.pdf a6bf4eccfcfbf0cd375dcbb66ec43fd5 PDF Text Text POŠTARINA Uf GOTOVOM PLAĆENA Pojedini broj K 150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM < ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 40. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 103 (208) Sarajevo, subota 9. oktobra TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 11J9. 920. (24. muharrem 1339.) Godina 11. Jedna prešna dužnost! Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajde. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu uneseni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobpo pregledajte! Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen- u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro -pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Sarajevo, 9. oktobra. Danas vršimo ugodnu dužnost bilježeći jednu pametnu i ozbiljnu Od nekog vremena »Glas Teža« j. da svi seljaci, bez obzira na vjeru, akciju, koju namjerava naše mini« ka« ne piše ni o čem drugom, već o uđu u jedno demokratsko kolo.« starstvo provesti u svrhu umrivanja našoj organizaciji. Sikće, kipti, pri« Kako sć vidi, Nježić se vrlo žuri, Amauta. Milo nam je, da se ipak jeti se, nabacuje se blatom na naše da zgusne prorijeđene redove svoje jednom i naše ministarstvo uvjerilo istaknutije predstavnike; kratko re« stranke, pa u toj hitnji ne umjede , o istinitosti one zlatne riječi: Lijepa čenoc jede se živ,'što se niko ne o« ni traga sakriti. Otkri opašičare svo« besjeda i gvozdena vrata otvara. O« svrće na njegovo pisanje i što niko je nakane i neka mu je ža’ sobrto je utješno, da’su mjerodavni ne sluša njegovih »dubokoumnih« to naša hvala i iskreno priznanje. uvidjeli, da se kundakom i batinom savjeta. Da pravo reknemo, nama Neka mu je hvala i priznanje radi he uvodi red i mir ni u jednoj dr« je ugodno, što ova plaćena sku« toga, što će sad i malom djetetu žavi, pa da se od nasilnog režima pina nekolicine crnožutih tipova biti jasno, zašto se za izlaženje vraćaju opet zakonitom postupku i prelazi svaku granicu pristojnosti i »Glasa Težaka« interesuje jedan I« blagoj riječi, jer su se sjetili one: što je ovako bijesna na »izdaj« brahim Sarić i.zašto onaj šeširlija Kome zakon leži na topuzu, trago« ničku »Pravdu«. Znak je to, trčkara za Alijom Kurtovićem i tra« vi mu smrde nečovještvom. To sa« najbolji znak, da smo na pravom ži sporazum. Ta radi se o tom, da općenje glasi: putu i da je naš neustrašivi rad za ne zagori »demokratska« tava! Stalno ugrožavana javna bezbed« dobro muslimana bez razlike stale« Hvala »zadrtom Živku« i još na nost u našim južnim krajevima, na« ža — ob e zu mio gose onih, što jednom priznanju. On nam naime terala je mjnistra unutarnjih dela da su opružili svoje jdrljave jezičine, pa u svom pismu otkriva još jednu u« više razmišlja o merama, koje tre« im uši ne čujn š.a žvalje izbacuju. logu »Mutež« stranke, jer je u pri« ba preduzeti pa da se ustalasane ar« Neka ih, neka sikću; neka ih, neka kazivanju naše organizacije upotri« nautske mase smire i tako povrati glamataju. Šta drugo i mogu plaće« jebio i ove riječi: »O njoj je bilo red i mir. Toga radi, ministar-je iz« nički tipovi ala Mahinić i Hasande« govora napred. Pisanje njenog or« radiošjedar/ referat, upućen ministar« dić? Mi se na to pisanje ne osvrće« gana »Pravde« prisiliće državnu u« skom savetu. u kome se odustaje od mo radi ovih plaćenika već stoga, pravu na mjere, koje neće nimalo dosadašnjih metoda i neposrednih što hoćemo, da utvrdimo potpunu goditi — siromašnim muslimanskim policijskih mera za održavanje reda tačnost našeg pređašnjeg prikaza б slojevima. Zato je krajnje vrijeme u tim krajevima. Na mešto toga, ulozi i prljavim' nakanama vođa da muslimani seljaci, zanatlije i ma«« preporučuju se druge nove mere, »Mutež« stranke. Mi smo rekli, da li trgovci okrenu ovoj organizaciji kao što su, sistematska kolonižaci« je njihova zadaća, da pokušaju leđa i da pristupaju demokratskoj ja, prpsecanje nr^ih i opravka. sta« razbiti čvrstoću islamske Stranci ili direktno ili posredstvom rih puteva, otvaranje škola i t. d. zajednice i navesti vodu na »Gajreta«, »Budućnosti« ili preko G. Drašković, naročito je istakao jednu od tih mera, koja se sada i »demokratski« mlin. Nije 'trebalo muslimanske seljačke stranke.« dugo čekati i mi dobismo kompe« On nam se dakle i prijeti. Pa li« na praksi pokazala kao v^rma opor« tentnu potvrdu o istinitosti ove na« jepo. Samo nek ne zaboravi, da sva« tuna i efikasna. Pre izvesnog vre« še tvrdnje. Dade nam je predsjed« ka motka ima dva kraja i da u na« mena, pristupilo se dograđivanju nik glavnog odbora »demokratske« šoj organizaciji ne će naći ljudi, koji puta kroz čuvenu rugovačku klisu« stranke za B. i H., dr. Živko Nježić, će stuknuti pred njegelvim prijet« ru (put Peć—Andrijevica), koju na« koji u jednom blcsastom pismu, što nj ama. Naše oko nije Mahinićevo, seljava najdivljiji arnautski eleme« izlazi u više brojeva ‘ovdašnjeg pa da štrca radi bojazni pred austro« nat, i koju dobro patnje i sve naše »Glasa Naroda«, evo ovim riječima filskim držanjem; naša borba nije izbeglice iz vremena povlačenja.. crta ulogu »muslimanske« težačke Hasandedićeva, pa da se boji izvr« Taj put bio je toliko ugrožen od Ar« stranke i njena glasila: nutpg čanka; naša uloga nije Sarić« nauta, da je žandarmerija i vojska »Muslimansku seljačku (!) Kurtovićeva, pa da se vrti oko udob« tamo jedva održavala red. Međutim stranku osnovali su mlađi i napred« na položaja. Mi smo sasvim drugi sada, otkako se put pravi i otkako ni muslimani, da muslimanske se« ljudi. Kakvi, o tom će se, ako Bog je na tim radovima zaposleno goto« ljačke mase otrgnu ispod begovskog da, vrlo brzo uvjeriti predsjednik vo sve samo arnautsko stanovni« vodstva i da ih privedu demokratiji. izvozničarske bande, kad moradne štvp, tamo je od jednom zavladao Sa’ ovakovom se metodom ja lično polagati račun d — vagonima sode red i mir. Amauti su čak izjaviti da ne slažem, jer mislim, da4 se musli« i špirita. Hoće li on 1 i č n o doći pod će oni sami od sada biti najverniji mani, ma da šu najviše zaostali, mo« optužbu, ovisi o tom, koliko će biti, čuvari reda u ćelom tome kraju, jer gu demokratisati neposredno pristu« istine u tvrdnji nekih listova, da jđ1 ■su uvideli da za državu, od koje i« pom u demokratsku stranku i ako i dr. Živko upleten u aferu sode ili maju koristi, moraju i da se založe. Videći od kakvog je značaja Ovaj su u opšte nužne za njih kakve pri« špirita.... posao, g. Drašković je u sporazumu preme, to su taj zadatak mogle us« Toliko imademo reći na Živkovu sa ministrom građevina naredio da pješnovršitimuslimanske prijetnju, a što se tiče njegova ot« kulturne ustanove »Gaj« krića, još mu jednom zahvaljujemo se i po drugim mestima pristupi ra< dovima na opravci puteva. r e t«, »B u-d u ć n o s t«, a nikako nije trebalo u tu svrhu pokretati još na. priznanju, da je »Mutež« stran« i posebnu političku stranku, najma« ka filiala izvozničarske »demokrat« nje seljačku, jer se time postizava ske« zajednice. baš obrnuto od onog što se želi, t. Đr, Hježić о zadaći „Glasa Težaka" Oglašujte u „Pravdi". Zašto muslimanski narodi simpatišu s boljšBvičhcm Rusijom?^ gf MJESTO PREDGOVORA. Veliki svjetski rat, koji je uzdr« mao države gotovo cijelog svijeta, samo je na oko likvidiran. On još uvijek traje — na novim frontama između drukčije nego dosad grupi« sanih država i naroda. Uzrok svjet« skomu ratu bio je imperijalizam ev« ropskih država, a posljedice su mu nacijonalne i socijalne revolucije na svim krajevima zemljjne kugle i s njima skopčani ratovi. Muslimanski narodi zagaziše u svjetski rat razdijeljeni na oba ne« . prijateljska tabora. Jedan dio musli« manskog svijeta, brojno i ekonom« ski slabiji, ali u ono doba politički daleko važniji, stupi u borbu rame uz rame s centralnim silama, jer su ga k njima vukli i nacijonalni i po« litički i ekonomski interesi. Drugi dio muslimanskih naroda, brojno kudikamo jači t finansijski snažniji, ali politički, osm u Egiptu, u ono vrijeme gotovo bez značenja, nađe se u kolu antantine koalicije — ne po svojoj volji, već pod pritiskom političkih, za muslimane krajnje ne« povoljnih faktora. 1 ovi bi musli« manski narodi, da su mogli udariti putem, kđji im je pokazivalo srce, bili stupili u kolo onih prvih. Muslimanski saveznici centralnih država, u prvom redu Turci, padoše porazom tih država u tešku opću krizu. Njihove osnovane nade u bo« Iju budućnost, ako borba okruni u« spjehom oružje centralnih cfražava i Turske, legoše u grob zajedno s njemačkim planovima. Pobjednici sa zapada i njihov privjesak na bal« Jcanskom jugu baciše se kao glad« ni vuci na prostrane turske zemlje. Muslimani antantine sfere ne po« želješe stupiti u borbu za antantu, ali moradoše. Koncesija, koju im antanta priznade: da ne će biti istu« reni ni na kakav front, gdje bi se mogli sukobiti s muslimanskim ar« mijama, nije ih zadovoljila, ali ipak muslimani Maroka, Alžira, Tunisa, Tripolisa, Egipta, Kavkaza, Perzije, carske Rusije i Indije biše prisiljeni da gusto ispune redove antantinih armija. Dakako, njihovo srce i nji« hove nade bile su s onu stranu tran« Seja. Ipak uza sve to muslimanski narodi antantine sfere u ta teška vremena, generalno govoreći, ne da« �o Strana 2 Страна doše povoda, da ih iz Londona, Pe« trograda, Pariza di Rima upozore na lojalnost. Makar i ranjena srca i sti« snutih zubi, ti muslimanski narodi ostadoše pokorni čak i onda, kad je — mnogo prije nego što je Amerika stupila u rat — trebalo samo malo jače udariti nogom o pod, pa da na ratnom kantaru prevagnu utezi cen« tralriih sila. Još jednom, uprkos to« likom gorkom iskustvu, ti muslima« ni povjerovaše, da će vlade Engle« ske, Francuske i Italije iskupiti ri« ječ, kao što je privikoše iskupljivati muslimani. Da u te evropske države nema vjere, upozoravali su već s prvog početka rata izabrani sinovi musli» manskog istoka, ali je trebalo krva« vog iskustva velikog rata, da do tog saznanja dođu i široke mase. An« tantin blok je iz prve faze svjetskog rata izišao kao pobiednik. ali musli« manski narodi tog bloka, koji krvlju i bogatstvom svojih zemalja bitno dopriniieše toj pobjedi — doživješe da ih Englezi. Francuzi i Talijani tretiraju kao pobijeđene. Muslima« ni saveznici pobijeđenih centralnih sila i muslimani pobjedničke antan« tine kaolicije nađoše se u istom po« ložaju. Pobjednica antanta im od« mjeri jednim aršinom. Muslimanski narodi, koje iz Londona, Pariza i Rima, dok su zapadni saveznici bili u škripcu, pozvašc u boj kao ravne sebi, spadoše poslije rata na ono, što su i prije njega bili: robovi. Ta« kav rezultat donese veliki rat musli« manskim narodima, jer im je kroji« la sudbinu i dijelila pravdu — Ev« гора, grabljiva zvijer. (Nastaviće se). ПвшоћгаТбћа pravednost? Нс. — Biće poznato našim čitao« cima, da je još lanjske godine de« mokratsko«socijalistička vlada u iz« vršivanju predhodnih odredaba za provedbu agrarne reforme donijela bez odobrenja parlamenta jednu na« redbu, prema kojoj je t. zv. četvr« tarima u Hercegovini stavila na vo« Iju, da zemljovlasniku spadajući dio dohotka t. j. četvrtinu od ploda grožđa dadnu ili u novcu ili mjesto te četvrtine plate trideseterostruki iznos godišnjeg desetinskog paušal« nog poreza, koji se na dotičnu par« ćelu plaća. Služeći se ovom pogod« nosti i činjenicom, da zemljovlasnik ni u jednom ni drugom slučaju nije mogao doći do svoga prava ovrš« nom presudom kotarskog ureda, ve« čina ovih »četvrtara« nije dala zem«' Ijovlasnicima spadajućeg im dohot« ka ni u kojem obliku, a zemljovla« snici su, razumije se, morali platiti državi propisane poreze. Mi smo svojevremeno protiv ove drakonske naredbe u članku »Če« tvrtari« protestvovali i zatražili o« poziv ove naredbe. Mostarski pododbor udruženja pemljovlasnika u brizi za eksistenci« ju mnogih zemljovlasničkih obitelji, koje su ovom naredbom teško po« gođene, zatražio je ove godine u jednoj predstavci na agrarnu direk« čiju, da se ova naredba ukine i »če«. tvrtarima« naredi, da uobičajenu četvrtinu ove godine zemljovlasnici« ma u naravi izdaju. Ovaj je zahtjev potpuno opravdan, jer četvrtame zemlje nijesu kmetovske i jer se vi« nogradi obzirom na visoku cijenu grožđa (10—12 K po kg) vanredno dobro rentiraju i konačno zbog to« ga, jer je većina ovakovih zemljo« vlasnika nasilnim oduzimanjem kmetovskih čiftluka i begluka do« vedena na prosjački štap, a naroči« to danas u vrijeme ove silne krize Tada i nečuvene sveđer rastuće sku« poče. Ali »vrana vrani očiju ne va« di!« Agrarna direkcija mjesto da u« dovolji ovom potpuno opravdanom zahtjevu, izdala je naredbu, kojom jsc i četvrtarski vinogradi proglašu« ju kao kmetovski, te je zemljovlas« nicima ukazala samo tu »milost«, da je naredila, da «od ove godine četvrtari poreze plaćaju. i Boljem se nijesmo mogli ni na« dati od g. dra Luje Novaka, tog »modernog socijologa« i inicijatora one razbojničke naredbe o begluci« ma. Kako pak u praksi izgleda ova socijalna jednakost naših demokra« ta, neka posluži slijedeći primjer: .PRAVO*" — .HPABflA" Franjo Sarae, bogataš, čiji se ime« tak cijeni oko dva milijona, drži u Ljutom Docu kod Mostara jedan vi« aiograd pod četvrtinu, koji je vlasni, štvo malodobne djece r. Muhameda Jonića. Otac ovo dvoje nejake žen« ske djece (starijem je 7, a mlađem 5 godina) poginuo je u Italiji 1917. godine, a majka im malo prije toga umrla. Kad bi ovaj »četvrtar« ovoj djeci, kojima je proslavljena Po« Jjakova agrarna »reforma« otela sve kmetstvo, a Krizmanova bcglučka .uredba sav begluk' — te danas dje« ta prosjače — dao njihov dohodak po Božijoj pravdi, zapalo bi ih oko 7000 K u gotovom, a kad bi im dao po »demokratskoj« pravdi (desetin« ski paušalni porez), dobili bi 324 K! Ali g.'Franjo je pod zaštitom g. Lu« je i drugih križara XX. vijeka, a djeca su »turska«, pa po pravdolju« bivosti naših »demokrata« trebaju da pocrkaju. Zbilja odlična metoda za vođenje krstaških ratova XX. vijeka. pored prijetnja glasati za našu J. M. O„ koj#ide za olakšanjem narodnih tegoba. Га ti ne pah, g. Grudiću! Stranačho hretanje. Ministar dr. Korošec održao je na sastanku pouzdanika Slovenske Ljudske Stranke u Mariboru govor, u kojem je razvio program strankd obzirom na skore izbore. Njegova stranka traži da sva tri plemena bu» du ravnopravna i da nijedno od njih nc bude nad drugim. Zato treba da porezi budu svuda jednaki, da dr« žavna briga za škole, bolnice i či« novništvo svuda bude jednaka i da bodno obogaćivati, dočim verižno sve vjeroispovijesti budu jednake oporezovanje nosi samo privremenu pred državom« U izbornoj borbi u korist državnom fiskusu, a svim Sloveniji radiće se kao i drugdje o svojim teretima nišani jedino na si« pitanju državne uprave. Demokrat« romašnu masu konzumenata, koji i ska stranka bila je sve do pred iz« onako pod jadnim životnim mini« bore strogo centralistička, htijući mutnom životari te je tako postepe« da se sva uprava vrši iz Beograda. no lišava mogućnosti, da bude uopće Sada je i ona zapala među separati« potrošačem, t. j. da bude onim fak« ste. Komunisti su centraliste. Stari torom iz čijeg neposrednog i eko« socijaliste vele, da su za autonomi« nomskog odnosa i saobraćaja crpe ju, ali teško im je vjerovati da li su svoju životnu snagu maloobrtnik i iskreni, jer njihovi srpski i hrvatski trgovac, najglavniji objekt držav« drugovi zagovaraju centralizam. nog poreza i faktori državnog žiijjj« Što se tiče Slovenske Pučke Stranke ta, a u čijem posrednom odnosu vi« treba naglasiti, da je ona za jedin« di proizvodnja i trgovina na veliko stvoi države, dakle otklanja triali« svoje glavne životne uslove. zam, otklanja federalizam i uopće 5. U ovom verižnom oporezova« svaki separatizam, koji bi slabio nju u Čehoslovačkoj, gdje nem» a« snagu države. Mi zahtijevamo da se nalfabeta, tek što je tamo kao to« država radi brže, bolje i zgodnije božnji spas državnih finansija uve« uprave razdijeli na više pokrajina. deno bilo, primjotili su opasnu kli« Mi nismo u principu za to, da se cu socijalnog i ekonomskog razvra« razdioba provede po plemenskim 'ta države, te su ga odmah i ukinuli. razlikama, jer bi to bilo nemoguće Glasoviti fiskalni operatori države kod Hrvata i Srba. Neka budu kod nazrijevali su u ovom porezu dođu« njih mjerodavni zajednički goso« še uspjelu operaciju, ali nisu mogli darski i kulturni interesi, ali što se za nju naći snažan obiekat u pri« tiče Slovenaca, gdje je dosadašnji vrednim krugovima niti u krugovi« gospodarski i kulturni razvitak pod« ma konzumenata, koji bi imao toli« jednak, tražimo da se svi slovenski 'ku otpornu snagu, pa da uzmogne krajevi odrede kao jedna upravna ovoj operaciji odoljeti. Cjelina. Vodstvo samostalnih stvari 6. Naša par excellence agrarna dr« neka se povjeri pokrajinskoj vladi, žava sa ogromnim brojem analfa« koja će biti odgovorna pokrajin« beta, u kojoj treba stvoriti prosječ« skom parlamentu, U izbornoj borbi ,ni opći eksistencijalni minimum bez biće jedno vrlo važno pitanje mo< obzira na kulturne zahtjeve naroda, narhija ili republika. Demokratska a kamo li uslove za eksistencijalni stranka ponaša se kao jedina zaštit« minimum kulturnog čovjeka i gra« nica monarhističke ideje u državi, i đanina, ne može niti smije skrajnje ako svi znamo, da je većina demo« potrebne životne uslove najširih krata u svojoj unutrašnjosti repu« slojeva naroda još za ovaj super« blikanskog uvjerenja. Za narod je plus indirektnih poreza smanjiti, a glavno da je ustav demokratski, da da ovi najhitniji uslovi narodnog i narod sam odluči o svojoj sudbini, državnog opstanka ne postanu su« naročito o ratu i miru. Nije svejed« višnim luksusom života. no ko predsjeda narodu i ko drži 7. Što teži i opsežniji porezi, tim neke najvažnije funkcije. Na Bal« teže njihovo tehničko provedenje i kanu su sve države osnovane na mo« kontrola, te tim i veća prilika — ob« narhističkom principu. »Ja sam, veli žirom na prirodni nagon za samo« Korošec, monarhista i svaki patrio« održanjem — za rafiniraniji način ta republikanac mora mi priznati, zloupotrebe odnosno korupcije, ka« da još nismo zreli za republiku. Da ko sa strane porezovnika (naročito je Regent demokratski čovjek, sto« nepismenog porezovnika) tako i’ sa ji izvan svake diskusije. Odnosi iz« strane izvršnih i nadzornih organa među crkve i države moraju se’ ure« države. diti nanovo. Odlučiće se hoće li u Sakupljeni predstavnici na osno« Školama ostati krst ili neće. Odluči« • vu navedenih glavnih motiva i raz« će se, smije li svećenik u crkvi go« loga jednoglasno protestuju protiv voriti slobodno ili ne. Mora se od« uvođenja spomenutih poreza, te rediti, hoće li država štititi zakon« smatraiu građanskom i rodoljub« ske propise različitih konfesija, ili nom dužnošću upozoriti vladu na neće. Zatim je govorio o antimili« neizbježivu opasnost, koja prova« tarizmu svoje stranke, o momenta« danjem • ovih ukaz»zakona prijeti noj potrebi vojske, te navodi, da iz« čitavom organizmu države i naroda. vor nezadovoljstva i separatizma u našoj državi leži u carinarnicama i postupku soldateske, koja bi mora« la da bude pametna, čovjekoljubiva i moderna. ' Povodom ovoga Koroščeva govo« Gradić agitira. Jednog uredovnog ra donosi ovdašnja »Srp. Riječ« od dana izišli su u lov na zvjerad gg. 7. o .mj. uvodni članak, u kome me« sreski i okružni načelnik: Borić i đu ostalim veli i ovo: Grudić. Kad im lov na zvjerad nije »Što se tiče nas Srba u Bosni, mi uspio, pokušali su da šta ulove za bi bili kakvim novim paktom majo« »demokratiju« među seljacima. U rizirani u našoj rođenoj zemlji, ko« Puračiću ih je upitao za oružni list ja i po božijem i ljudskom pufačićki načelnik Muminović Mu« zakonu pripada samo i je« jaga, našto mu je Grudić odgovorio, dino Srbiji, čiji je ona sa« da otužnog lista neće dobiti zbog stavni deo. Naš je državoprav« togag Što pristaje uz — muftiju i s. ni položaj rešen pobedom Srbije, a njime održaje skupštine. tako i položaj svih srpskih pokraji« No uza sve to ovdje neće dobiti na. Mi ne tražimo ništa više nego lovine. Naši ljudi znaju, da ničija da se što tešnje spojimo nije do sabaha dogorila, pa neće ni sa Srbijom i u upravnom po« Grudićeva. a njegova prijetnja sa gledu. Mi smo zato protiv svih po« oduzimanjem i nepodjcljivanjcm krajinskih vlada, jer smatramo, da oružnih listova slabo je agitaciono je time nanesena nepravda Srbiji i sredstvo. Naš narod zna, da ishodi« načelima našeg narodnog Ujedinje« šte izbora za konstituantu navješ« nja. Nama je više nego dovoljna o< ćuie istrjcbljenje namet»upravnika i kružna samouprava i savez ekonom« i silnika, navješćuje ozdravljenje da« ski jače vezanih upravnih jedinica 1 pašnjih nesnosnih prilika, pa će i u administrativno«ekonomskom po« Konferencija centralnih tugovali!) i obrtničkih organi• zacija proti novim porezima. U ponedjeljak dne 4. oktobra o. g. održali su predstavnici svih obrt« nih i trgovačkih grupa u Bosni i Her« cegovint bez razlike političkih stra« naka u dvorani Trgovačke i obrt« ničke komore u Sarajevu .plenarnu konferenciju sa dnevenim redom: Stanovište trgovaca, maloobrtnika i konzumenata spram novih poreza: trošarine i poreza na poslovni obrt. Aktualna tema, o kojoj su opširno i detaljno referisali govornici sa sta« novišta zanatlija, trgovaca, gostio« ničara i konzumenata iz najširih slojeva naroda, izazvala je svojim sadržajem i važnim značajem živah« nu diskusiju. Nije bilo, na žalost, zahvalnije teme, nad ovu, koju su ugledni i iskusni predstavnici na te« melju prethodnih specijalnih ?nketa pojedinih organizacija na ovoj kon« ferenciji iscrpili. Privredni život našeg naroda pri« je rata, za rata i iza državnog pre« vrata bio je tu prikazan tako živah« nim bojama, da nije bilo ni jednog učesnika konferencije, kome ne bi referenti iz dna duše govorili, na« roč;to kad su u kaleidoskopu ne« brojnih poreza, prireza, nameta i drugih državnih i općinskih doća prikazali neizbježive katastrofalne posljedice novih poreza: trošarine i poreza na poslovni obrt, koji su bez volje nar. predstavništva i bez prethodnog mišljenja mjerodavnih privrednih krugova naređeni. Ova je plenarna konferencija ma« loobratnka i trgovaca bila ujedno i prvom etapom za konsolidiranje najširih privrednih krugova uz de« vizu poštenog rada za svestrani pro« cvat i napredak mlade države i nje« zino narodno jedinstvo. Rezolucija, koju je naročita de« putacija predala zemaljskoj vladi i Trgovačkoj komori, i koja je posla« ta Ministarskom Savjetu i Narod« nom predstavništvu, glasi: 1. Izdati porezni ukaz«zakoni i to o trošarinskom porezu i porezu na poslovni obrt jesu u apsurdnom od« nosu spram same porezne i Tinan« sijalne politike držaVe, budući da su zasnovani bez obzira na stručnjač« ko mišljenje i iskustvo privrednih krugova i bez obzira na produktiv« nu, izvoznu i uvoznu snagu, kao'i bez obzira na vjerodostojnu stati« stičku brojku koflzumne snage dr» žave, te su i tehnički neprovedivi. 2. Zasnovani porez trošarine pre« ma stručnjačkoj statistici konzuma, daleko nedmašuje budžetnu kvotu, koja ministru finansija treba za sa« niranje državne ekonomije, potro« stručavajući je već kod glavnih ar« tikala, kao što je šećer, špirit i pivo o ostalim konzumnim artiklima i ne govoreći. 3. Porez trošarine pored postoje« ćih visokih monopolskih taksa i ci» jena (vozarina, pošta, brzojav, ću« mur, sol i t. d.), koje su Smanjile već i onako znatno skraćeni eksistenci« jalni minimum najširih a time i naj« brojnijih slojeva naroda, povećava niz. indirektnih poreza, a smanjuje konzum i proizvodnju robe, te time na štetu države smanjuje vrelo po« reza i neizbježivo' prouzrokuje i pomnožava socijalne pokrete, koji se u radništvu i seljaštvu usljed ne« podnbsive skupoće pojavljuju. 4. Porez na poslovni obrt je neo« graničeno verižno oporezovanje svekolike robe i životnih namimi« ca, koje je u svojim posljedicama puka analogija verižne trgovine s tom razilkom, što je subjekt verižne trgovine bio nevidljiv, te se je mo« gao na štetu državnog poreza a na nezadovoljstvo narodnih masa slo« fipol — Broj 208 Bilješke. �fino! 208 — Broj gledu, ali da se igramo države u dr« žavi i. da cepamo njen suverenitet, na to nikada ne možemo da prista« nemo. Ne možemo, jer je ovo upe« rcno u akademskoj formi protiv Sr« bije.« Nakon ovakih izjava držimo, da će više i »S. R.« uvidjeti, koliko se iznevjerila ideji narodnog jedin« stva, jer ovako pisanje najočitiji je dokaz plemnskog separatizma, koji se slaže u bitnosti sa načelima »Ka« ra«Zore« izraženim u njezinu motu: Svi Srbi Srbiji. Konstatiramo, da se ovakim cnuncijacijama dolazi u proti vriječje sa revidiranim progra« mom nar. radikalne stranke, koja je napisala na svoj barjak narodno i državno jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca pozivajući' pod svoju za« stavu svakog brata Srbina, Hrvata i Slovenca. Ni beogradska »Tribuna« ne raz« likuje se mnogo od svoje drugarice, jer ovako piše o bosanskim musli« manima: »Ta čista srpska rasa pot« puno je u opasnosti, da se od nas odvoji i ide u.tuđi zagrljaj. A nama nije svejedno hoće li otići u Beo« grad ili u Zagreb«. U istom broju »Tribuna« piše: »Treba svim silama ostvariti narod« no ujedinjenje«.... ' »Obžšor« od 4. o. mj. govoreći u svom dopisu iz Sarajeva o partij« skom komešanju u Bosni donosi iz« među ostalog o našoj organizaciji ove laskave riječi, koje će, ako Bog da, na izborima potvrditi naše pri« staše, jer mi tvrdo vjerujemo u svi« jest naših pristalica, koji će nam o« braz osvjetlati. »Obzor« veli ovo: »Najviše se pokazuje uspjeh kod Jugoslavenske muslimanske organi« zaoije. još prije moglo se je kon«. statovati, da ova partija raspolaže sa apsolutnim povjerenjem musli« manskog dijela. Ako se računa stranački uspjeh pojedinačno, onda se može predpo« staviti sa sigurnošću, da’će ЈМО. iz« nijeti najviše mandata. Svi tznaiS govore da niti radikali, a naročito demokrati, ne mogu imati nikakvog uspjeha kod muslimana. Zbog toga nema materijalnog razlbga, da bi o« va strenka u izborima sa kojom dru« gom kooperisala, ako već ne dođe možda do stvarne fuzije sa onom grupom oko »Obrane«. Muslimani u demokratskoj stranci smatraju se u Bosni generalima bez vojske. Haši dopisi. Tuzla, 2. oktobra 1920. (Naš novi seoski kot. predstoj« .nik.) Ovih dana je od g. dra Ah« jnetbega Defterdarevića preuzeo seoski kot. ured Ahmet Borić. Tre« bali smo po običaju da javimo in« Stalaciju i nastup novog predstojni« ■ka i da ga preporučimo pažnji na« šeg seoskog naroda, ali smo to od« godili sve do sada iz više razloga, koje nećemo ovdje navoditi. Nu g. ,»sreski« se je za nreporuku i pred« Stavljanje pobrinuo sam. On se , predstavio: ko je i šta je, načelnici« ma, muhtarima i knezovima jednog uredovnog dana na »tembihu«. »Tembih« počinje u 10 sati, a on nastupa pred seoske glavare u pola 12, a da im se što više omili, zatvo« rio je sobu, u kojoj su seoski glava« ri čekali na »tembih« i u kojoj su imali i klupe za sjedenje, pa sad Čekaju po hodniku i valjaju se po tlima i prahu. Misliće tko, da je go« spodin »sreski« bio zaokupljen ne« odgodivim službenim poslom, pa nije mogao u pravo vrijeme doći na ptembih«. Jok, nego je imao u au« dijenciji ex«ministra Glphića, koji je izabrao baš uredovni dan, da za« bavi j a g. »sreskog«; a glavare da o< ganisava. Kad su mu to glavari pred« bacili i protestirali što ih gnjavi, ■objasnio im je na sasvim »demo« kratski« način šta j« on, a šta su oni, te kako ih može, ako budu ro« goborili, razriješiti zvanja, koja im je narod povjerio. Stoga su agitator ji, koji su već počeli po obližnjim eelima čarkari proti naše organiza« čije, govoreći između ostalih đoz« .ПРДНМ’ — „PRAVCA. bajadžiluka da su im promijenili drugog predstojnika, dobivali odgo« vor, da oni žale Dra Defterdarevića, jer je bio jnnogo bolji od sadanjeg. Agitaciona parola s Borićem je jed« ■no jako sredstvo za učvršćivanje ■redova naše organizacije. Izvolite gospodo »demokratska« s tim paro« lama kroz Sva sela, da nam olakšate posao. Mi ćemo se o g. »sreskom« jed« nom zgodom malo više pozabaviti, a sad nam je bila namjera tek to, da ga predstavimo. Iz naše organizacije. Pouzdanički sastanak u Bos. Gra« diški. Konačno se i Bos. Gradiška već u dvanaestom času priključi na« šoj organizaciji i organizova se na našem programu. Premda su naši Gradisčani sa udivljenjem proma« trali rad naše organizacije i borbu njenu za naša prava i opstanak, o« stali su do sada po strani, čekajući zgodu, da.se uhvate u bratsko kolo i popune naše redove sa još nekoli« ko hiljada duša. Predsjednik naše organizacije, tu« zlanski muftija presvijetli gospodin H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, po« sjetio je ovo ubavo mjesto na Savi i održao u njem pouzdanički sasta« nak u ponedjeljak dne 27. pr. mj. u prostorijama muslimanske čitaoni« ce. Na sastanku je sudjelovalo mno« gobrojno građanstvo od sviju sta« »leža i sviju zvanja, i sve se je izja« vilo za naš program i odobrilo do« sadanji rad našeg vodstva i naših narodnih poslanika. Sastanak je otvorio kao sazivač g. Mehmcd Varmaz, a predsjedao mu je g. mufti ef., koji je u vrlo krasnom govoru razvio program or« ganizacije kao i njene ciljeve u bor« bi proti onih elemenata, koji s na« ma postupaju kao sa tuđinskim na« rodom i ako smo se kao autohtoni elemenat borili za slobodu proti tu« đinskog jarma. Naša je borbalegal« na i konačna joj je svrha dotle, dok nam naša braća riebraća ne pruže pravu bratsku ruku, koju ćemo mi vrlo rado primiti. U odbor su izabrana slijedeća go« spoda: Predsjednik g. Mustafa Zuh« di Hodžić,' podpredsjednik: g. Ab» dul«Aziz Bošnjak, odbornici: gg. Osmanaga H. Alagić, Hasan Ger« zić, H. Mehmed ef. Sokol. Mehmed Bešić .Mehmed Varmar, Kadir Sof« tić, Smailaga Smailagić i Husein Bogić. a Ро11Ш1 pregled. ' UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Pripreme za pregovore sa Talija« nima. Na sjednici ministarskog od« bora za inostrana djela izrađen je izvještaj o pitanjima, koja će se ras« pravljati na pregovorima sa Talija« nima. Prema izvještaju tiče nas se albansko pitanje samo u koliko se kosi sa interesima naše države. Pi» tanje Crne Gore smatra naša vlada riješenim Glede zaključaka o riječ« kom i dalmatinskom pitanju čuva se duboka tajnost. (»J. L.«) Hrvatska zajednica traži koopera« čiju. Pokušaj da se postigne spora« zum između Hrvatske zajednice i Radićevaca izjalovio se. Usprkos tomu prekjučerašnji »Hrvat« po« življe sve Hrvate na zajednički is» tup prilikom izbora za konstituan« tu, te obećava da će Hrvatska za« i ednica stvoriti takav program, sa kojim bi se svi Hrvati pod geslom: »Jedan narod, jedna država na te« prelju federacije« mogli okupiti. (»J. L.«) Ko dobivji zemlju agrarnom refor« piom. Ministarstvo za agrarnu re» .formu objavljuje povodom podjele zemlje dobrovoljcima, da se među njih imadu da broje i oni, koji su za vrijeme rata predavši se srpskoj ili kojoj drugoj savezničkoj vojsci, stupili u srpsku žandarmeriju. To se obrazlaže time, što su i oni rizi« kovali, da se u Austriji postupa s njima kao sa dobrovoljcima. Jed« nako dobivaju zemlju i izbjeglice iz Istre i Dalmacije. (»J. L.«) »Hrvat« napada Dra Srškića. »Hr< vat« donaša dugi dopis iz Sarajeva u kojem se najžešće napada pred« sjednik vlade Dr. Srškić radi nje« govog držanja spram posjednika. U dopisu se veli, da je on zaslijepljen mržnjom na posjednike, krivac ag« rarnih nemira u Bosni. («J. L.«) Podjela monitora. Iz Beograda se javlja: Vijest o podjeli monitora, koje je naša vojska zaplijenila, izaz« vala je veliko negodovanje u svima našim političkim krugovima. I ako naša vlada još nije donijela odluku o tome da li će pristati na tako ne« pravednu podjelu ipak se može srna« trati kao pouzdano, da će ti moni« tori biti prije potopljeni nego pre« dati raznim »međunarodnim« komi« šijama u Pešti. Iz plebiscitnog područja. Oko Ve« likovca zavaravaju protivnici sld« venski narod na taj način, da ga u« pućuju da glasa sa zelenim glasov« nicama, otrgnuvši prije toga jedan komadić, koji neka ponesu sa so« bom, jer će na njega dobiti svaki platu. Na taj način nastoje uništiti vrijednost naših glasova. Plebiscit« na komisija ne vidi što rade naši protivnici. VANJSKI POLOŽAJ. Kuga na Rijeci jenjava. Prema iz« vještaju riječkog gradskog fizikata, zadnjih par dana nije se pojavio ni jedan novi slučaj kuge. Ako tako potraje dalje, misli se, da će se u ponedjeljak moći ukinuti sve mjere poduzete za očuvanje grada od dalj« njeg širenja te pogibeljne zaraze. Glasanje u zoni »B«. Kako iz Ljubljane javljaju, na zadnjoj sjed« nici, koja se je održala od 11 do 13 sati, odlučila je plebiscitna komisija da se glasanje u zoni »B« održi 31. oktobra. (Saintgermainski ugovor mira u 50. članku kaže: Ako glasa« nje u zoni »A« ispadne u prilog SHS države, izvršiće se glasanje u drugoj zoni u roku od 3 sedmice nakon ob« jave rezultata glasanja u prvoj zoni i to'na dan koji odredi komisija.) Prema tomu jasno se vidi, da plehis« citna komisija za zonu »A« drži, da je ova za austrijsku republiku već izgubljena. Borbe po atenskim ulicama. Jav« lja se iz Soluna: U Ateni je prilikom proslave pobjede ujedinjenja svih Grka došlo do manifestacija u po« čast Vcnizelosa. Pristaše kralja Kon« statina nisu to mogli da mirno gle« daju, pa su izazivali, tako da je do« š!o‘ do oštrih sukoba, gdje je bilo i žrtava. Opoziciji su se priključile i radničke mase. Po službenim poda« cima ima 147 žrtava. Njemačkosruski koridor? Iz Lon« dona javljaju: »Daily Telegraph« javlja iz pouzdanoga vrela, da je u septembru bila u Šavli južno od Mi« tan«a konferenca između Trockija, generala Polivanova, generala von der Goltza te rusko«njemačkog ofi« čira Bermond«Avalova. Konferenca bavila se pitanjem koridora između istočne Pruske i sovjetske Rusije. Svrha tome koridoru leži u vojnič« kom i gospodarskom značenju za slučaj neprihvatljivih uslova pobje« donosne Poljske sovjetskoj Rusiji. Komunistička rovarenja u Čeho« slovačkoj. Iz Praga se javlja: Iz Bratislave se javlja,’ da je komunista Pfifferling izagnan jer je na nedo« pušten način rovario protiv republi« ke. Komunisti zahtijevali su od mi« nistarstva unutarnjih djela, da opo« zove izagnanstvo, jer će inače u Bra« tislavi ax odmah drugi dan iza toga nastupiti generalni .štrajk. — Povo« dom komunističkih rovarenja * izdao je narodni savez čehoslovačkih le» gionera u Pragu proglas na pučan« stvo i republikanski misleće radni« štvo, da se uzdrži svakoga štrajka u vremenu od 1. do 15. oktobra dok vlada ne protjera opasne i sumnjive strance. Ехсаг Vilim nada se u povratak u Berlin. Kako pariški »Matin« iz pouzdanog diplomatskog vrela sa« znaje, posjetila je jedna visoka nje« mačka osoba bivšeg njemačkog ca« ra, pa je izjavila slijedeće: Bivši car nalazi se u potpunom duševnom i tjelesnom zdravlju, pa je izjavio da za budućnost goji najbolje nade, pa da neće više dugo potrajati, dok se opet povrati u Berlin. Сграии 3. Napad Turaka u Armeniji. Kako doznaje »Times« iz Carigrada, po« tvrđuje se vijest, da je Kjasim»Kara Bekjir sa 15—20.000 regularnih tru« pa prešao armensku granicu i-po« sjeo Bolti. U Armeniji vlada silna uzbuđenost. Armenska vlada može postaviti protiv napadača jedva po« lovinu svojih četa, a da ne oslabi svoje pozicije na sjevero«istočnoj i južnoj granici. Crnci u rajnskoj oblasti. Berlinski listovi javljaju iz Karlsruhe, da sa« veznici ne samo da nisu snizili broj svojih četa na lijevom brijegu Raj« ne, već je u rajnsku oblast 30. sep« tembra stiglo još više crnačkih for« macija. Gubitci crvene vojske. U razgo« voru sa dopisnikom »Berliner Tage« blatt««a poznati sovjetski general, koji je prešao njemačku granicu, a sada je interniran u Konigsbergu, iz« javio je: »Gubici crvene vojske na poljskom frontu su ogromni. Apso« lutno je nemoguće nadoknaditi gu« bitak municije i ratnog materijala.« OomatE vijesti. Inna billah.... U srijedu dne 7. o. mj. preminuo je naglom smrću naš prijatelji ugledni sarajevski gra« đanin i trgovac Alijaga Šabić. Mer« hum je bio jćdna vrlo simpatična ličnost, kakvih se među našim gra« đanstvom može naći. Uz ožalošćenu familiju oplakuje ga i sarajevska si« rotinja, koioj je bio prava majka. Mevla rahmet ejlesun! Vladin povjerenik — »čokorilo« vac«. Saznajemo iz «Glasa Naroda«, da je vladin povjerenik za grad Sa« rajevo pozvao preda se predsjedni« ka gremija ovdašnjih štamparija i zaprijetio mu ništa manje ni više, nego da će oduzeti koncesije štam« parima, ako ne htjednu da štampa« ju Čokorilovu »Srpsku Zoru«. I to možda još u ime javne sigurnosti i javnoga reda, do kojega bi moralo da je stalo u prvom redu samom g. povjereniku. Ali njemu se čini, kao da »Srpska Zora« nije dosada naru« šavala i te koliko puta i javni, mir i red, a njezin direktor je u svojoj ekscentričnosti išao tako daleko, da je na javnu sablazan napadao žene po ulicama. I sada hoće vladin po« vjerenik kao čuvar javnog mira i reda da i sam podupire uznemiriva« nje javnosti i nered. .Čestitamo Sa« rajevu, koje ima ovako odličnog zaštitnika »opće bezbednosti«. Tako piše »Jugoslavija«, a u čar« šiii se govori, da je sam predsjed« nik bos. vlade g. dr. M. Srškić po« sredovao u stvari ovoj, da »Srp. Zo« ra« opet može izlaziti i da je želi svakako spasiti, jer bi valjda bila šteta, kad bi gazde ostale bez Čo» korila. Čini se, da vođa radikala baš hoće 'da na taj način svoje redove radikalizira i — stisne. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom ženidbe g. Ejuba Man« džukcA Kupresu sakupili su gg. A« bazaga Mandžuka i Mustafabeg S. Bečirbegović svotu od K 176 dobro« voljnih priloga za »Pravdu«, a daro« vaše slijedeća gospoda: po 20 K: Hamidbeg Idrizbegpvić, Zaimbeg Kosterovic, Musfafabeg Bečirbego« vić; po 10 K: Naimaga Karaosma« nović, Mustafabeg Z. Bečirbegović, Ahmetbeg Husjenbegović, Iza ha« numa Alajbegović, Zlatka hanuma Mandžuka, Atifa han. Bečerbigović; po 5 K: Aasim Mandžuka, Mujo Keško i drugi po nižu svotu. Mi se darovateljima iskreno zahvaljuje« mo, a mladencima želimo svaku sreću! ) * PRIPOSLANO. G. Hilmiji Sadikoviću Ljubuški. Ja ne pišem radi sebe, jer ste me Ti i Tvoj kompanjon već prevarili. Meni je najbolja zadovoljština to, da Ti žig varalice mogu pristisnuti na čelo. Ja znam, Hilmija Sadikovi« ću, da si Ti u društvu sebi ravnih to časniji, što si bolju »patku ubio« (kako oni vole reći), ali vjeruj, da *) Za sadržaj pod ovim naslovom uredništvo ne odgovara. �Strana 4 Страна Broi 208 — Број »PRAVDA* — „ЛРАВДА* još ima poštenih ljudi, u čije dru« štvo Ti nećeš smjeti stupiti. A to je moje zadovoljština, koja nije sku« pa ni onih 35.000 K, što si ih. sa me« ne oderao. Ja ovo pišem radi sirotinje, koja bi mogla doći u istu priliku, da bude prevarena, kao što se je dogodilo već jednome invalidu, a možda još j mnogim drugim. Hilmija Sadiko« ,vić je brat moje majke, bio je dulje vremena tutor moj i mog rahmetli .brata, a koliko je dobra od mog oca i starijeg brata vidio, to će on sam najbolje znati. On je uvijek fingi« rao neko prijateljstvo prema našoj obitelji, te sam mu ja to uistinu i vjerovao. U to sam mu ime ja pre« dao, da mi proda zadnji komad na« še zemlje, da podmirim dugove, koje sam kod proglašenja punodob« nosti preuzeo. Pa šta je on učinio: On je koristeći. se nepoznavanjem prilika s moje strane (pošto sam •dulje vremena boravio u tuđini na studijama) i mojim vjrovanjem u njegovo poštenje združio se sa po« •znatim špekultantom Semizom Pe« rom, te su zgulili sa mojih leđa .70.000 K. Ovaj dostojni drug njegov •i ne bavi se ničim drugim, nego da poput šakala obilazi svoje žrtve, kojima u zgodnom času kožu sadi« re. Zakoiia pisanog za ovake zlo« čince, kojima nije ništa sveto, do« duše nema, ali Bog ne plaća svake subote. Svako vidi sada, na koje je grane spao H. Sadiković, pa prema tome neka se i čuva! Postidi se, ako još možeš, Hilmija Sadikoviću! Ljubuški, 2. oktobra 1920. Zijah Mahić, stud. tehn. u ve» • Principom, na svim fotografijama 1 filmovima (a i na banketim ) ovuda vidim Aliju Kurtovića. Jeli sanduk, eto ti Alije, jeli depu­ tacija, eto Alijo — prosto mi so popeo na mo> sak A ja sam toga istoga Aliju JKurtoviea gle­ dao 1914., kako u snak velike žalosti sa Fer­ dinandom i Sofijom, on jedini od svih muslimana nosi — crni flor sa fonom. Jesi li me sada rasumio? Molim te dakle, ostavi me na miru, jer sam sit svega .. . Ja sam sa pritajio da dujem završetak, ali nisam »iše ništa čuo. Išao sam kući i nabrajao sve funkcijo Alijo Kurtovića član Oblasnog Glavnog Odbora demokratske stranke, predsjed­ nik „Gajreta" i ‘„Buđnćnostl", vicedirektor Šte­ dionice, gradski vijećnik, brat nar. poslanika Šukrije i t. d i t. d. Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajeiu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Aoj. Bosno, sirotice kleta Alija ti po obrazu Seta!' o Centralna drogerija Braća Šahinagić Ттф! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikSttnenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Sinoć »m aloiKo orsj rt »govor: — Hoćemo li n ImperijMl-Kino du gledamo Principa i đragove? — sapita jedan Srbin omladinac drugoga. „Noću" oaiiećo ovaj. - Kako? ne ćeš da gle­ daš Principa? sapita ga prvi u čudo. „More, mani me. Neću*. — A каМо neće?? „Eto neću jer ao avijek naljutim, kad gledam ove patri•tako mani lesu čija u arajevu, njihove fotogra­ fijo i filmove. Na svim ovim Klikama, koje au Šaljite odmah pretplatu f.₽rp. R.) PAP1RN1CA ♦ 1 HAMDIJE KOPČI.ĆA I preporučnje svoje bogato etovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno« X X J * Ci епе umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 X X Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.j u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice na K 1o,ooo.ooo.- od K З.ооо.ооо i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (medutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest te se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. . 4. Nove diotji e učestvovat -će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. ■> 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, trebzt da osim toga čitljivo i točjp naznači ime i prezime, na koje bi potpisane | dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. ' 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralnebankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, • f) Prve Muslimanske banke’ d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske. Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgoiatkE i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) a Sarajevu Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilamo siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. Šalaks. Vlasnik: (centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeve. / � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ff2b6aeaf0b845dbd62f34bf058b398.pdf 56904f9312f324ecd4d080cb7bb53b74 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К1-50 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM • ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONi ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO Г UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. тћАСИЛО југославенске муслиманске организације. Broj 104 (209) Sarajevo, utorak 12 oktobra 1920. (27. muharrem 1339.) • Postupah vlasti prema muslimanskom težahu. »Zemlja onoga, ko je obrađuje«, glasi parola pod kojom su istupile sve naše stranke i strančice, misle« ći da će ovom blještavom frazom zaslijepiti oči naših težaka, da ih predobiju za svoju partiju i tako pokupe njihove glasove. Mi smo u« vijek isticali neiskrenost te parole i dokazivali da tim strankama nije na srcu riješenjc agrarnog pitanja ra» di njegove važnosti za nacionalno ćkonomski razvitak našega težaka, nego su se svi skupa uhvatili za ovo pitanje ^licitirali su jedni druge sa« mo u svrhu agitacije, samo u tu svrhu, da na prevaran način dobiju težačke glasove. Mi smo naveli mno« go primjera iz prakse, iz kojih se vidi, da se naše agrarno pitanje tre« tira sa stranačkog stanovišta, a ne sa stanovišta nacionalno«ekonom« skog, a specijalno u Bosni da se ide za tim, da se muslimani potjeraju sa sela u grad i da im se otme zem« lja. Na nišanu je velimo, musliman« ski posjednik, ali ne prolazi bolje ni muslimanski težak. Evo novih pri« mjera: • Numan Isić iz Hrankovića, kotar Tešanj, naslijedio je prije 30 godina iza svoje majke kat. čest, broj 697/4, koju je cijelo to vrijeme kao težak sam obrađivao i svoju djecu branio. Numanovi susjedi Gavro i Ilija ©u« rić, koji su bili kmetovi Muje Kara« begovića iz Rankovića kot. Tešanj, stave nasilnim načinom ogradu oko jednog dijela Numanove njive. Na upit Numanov kako mogu ogradi« vati njegovu zemlju, odgovore mu: »Nama je preče. Vidiš da si došao nad našu kuću. Prošlo je vaše, sada j ć naše pravo i ne ćeš više ovamo!« Na prosvjed Nu« manov, Gjurići su se latili kamenje i počeli se nabacivati na Numana, koji se kao trezven težak nije htio tući, nego je došao u Tešanj i stvar prijavio kod kotarskog ureda. Kotarski je predstojnik na inter« venciju tajnika našeg mjesnog od« bora u Tešnju obećao, da će stvar izviditi, te je uistinu poslao žandar« me, koji su ispitivajući stvar na licu mjesta rekli Numanu: »Ih zašto se ti pritužuješ, baš si bezobrazan. Kud ćeš ovamo? Zar ti je malo ta« mo?« I prirodno da su oružnici pod« nijeli izvješće u ovom smislu, što je Numana prisililo, da je još jedan« put otišao kotarskom predstojniku. No on do dana današnjega nije na« šao za vrijedno, da spriječi ovu o« "timačinu težačke zemlje. Nije ovo jedini slučaj, gdje se od strane obijesnih, nevaljalom agita« čijom pokvarenih pravoslavnih te« žaka otima zemlja muslimanskih težaka. Na isti je način oteta zem« lja od Huse i Ibre Memića, Sulje Ka« rabegovića, Hasana, Mehmeda i Ah« meda Karabegovića, Gane Isića, molodobne Hatke Isić kćeri Zaimo« ve, Sulje i Idriza Karabegovića, Mehmeda Isića i malodobne djece Gjulage Mehmedovića, svi iz sela Hrankovića. Ovo su činjenice, koje se ne daju pobijati, a koje govore i potvrđuju sve što smo mi tvrdili i zašto smo se borili. Muslimanima se, misle oblasti, mora zemlja oteti, po« što poto, pa kad postanu beskućnici, onda ćemo lahko s njima dbraču« nati. Na naše se pritužbe ne uzima ob« žira, dapače i sam sud ne vrši ili ne će da vrši svoje dužnosti. Hoćete li i za to primjera? Evo jednoga izme« đu mnogih: Mihajlo Lipić iz Hran« kovića prisvojio je prije godinu i po zemlju Huse i Ibre Memića iz istog sela, koji su zapovrgli sudbeni pro« ces proti Lipića. Ovaj je proces ko« štao braću Memiće toliko, da su is« prodavali sve svoje blago pamičeći se i izvodeći komisije, te su tako o« siromašili, da danas nemaju za što soli kupiti. Pa da je to urodilo kak« vim uspjehom, ni po muke. Sud je doduše izrekao osudu u korist Me« mića,- uveo ga u posjed i oborio je« dan dio ograde, što ju je Lipić uda« rio oko Memića zemlje, ali Memići nijesu s time došli u posjed svoje zemlje, jer Lipićne će ni da čuje za pravorijek s u da, nego i dan danas nasilno obrađuje zemlju težaka muslimana Memića. I mjesto da ga sud zatvori, da ga stavi pod optužbu, nije ničem ni mu« kajet. Eto tako izgleda stvar, pa se na« damo da nam cenzura g. dra Srški« ća ne će začepiti usta bar u slučaju, kad se radi o vrsti nepravdi, koje se izvršuju na muslimanskom težaku, kad je već tako oštra proti članci« ma, koji'služe obrani beglučkog i drugog posjeda. Iz gornjih primjera jasno se vidi, da je kod nas na nišanu svaki mu« slimanski zemljišni posjed. Nema razlike da li je on u rukama građa« nina, koji ga »ne će« da obrađuju (jer mu to onemogućuje nedovolj« na zaštita od strane oblasti) ili se« ljaka muslimana, za kojeg se ne mo« že reći da je gotovan i da živi o tu« đoj muci. I baš stoga, što se ni u tom ne pravi nikakva razlika, dola« zimo do zaključka, da se radi o šis« tematskom potiskivanju nas musli« mana: najprije sa sela u gradove a onda će nakon što se proleteri« zuju — sami od sebe prhnutisa s^o« je grude, da bude šire mržnjom i la« komošću zaslijepljenoj nebraći. Je li onda začudno, što se opiremo o« voj oprobanoj metodi, koja je »istje« rala tursko uho iz pređašnje Srbije«? Je li besmisao što upozoruiemo na« šeg posjednika i našeg težaka, da su im interesi zajednički/ jer će samo u čvrstoj zajednici obraniti danas jednu, a sutra drugu svojinu? Muslimanski težak tačno uviđa o« dakle vjetrovi pušu, on zna da mu je sigurnost u zajednici i čvrstoj fa« lanzi pa stoga 1 stoji ovako čvrsto u redovima naše organizacije. Ne, nijesmo se dobro izrazili. Treba re« ći u redovima svoje organizacije, jer je u našoj zajednici tek šesti dio građanskog svijeta, a pet šestina sa« činjava naš težak, pa prema tomu može da vodi glavnu riječ. O n j e i vodi, jer prema našem potpu« no 'demokratskom Statutu ima sva prava kao i građani. I kad god se biraju naši kotarski odbori, seljak naš i te kako odlučuje o njihovu sa« stavu. Naša im organizacija "ne mo« že naturiti ni mjesnih ni drugih od« bora i kad se sastane naša glavna skupština svak će se uvjeriti da će i u njoj biti pretežan broj seljačkih članova. * Lažni »prijatelji« muslimanskog težaka oguliše se vičuć proti »be« govskoj« Pravdi i neprestano doka« zuju da naš islamski težak, uživa sve blagodati novog stanja. Zašto ne žigošu bar ove i ovako zločine, što se izvode na imetku težaka musli« mana? Lahko je brbljati o »zločina« čkoj« politici »Pravdaša« i hvaliti Krizmantovexuredbe. Lahko je bla« titi poštene ljude i prikazivati, da kod nas teče med i mlijeko, no teš« ko jc u ulozi negdašnjeg »Bošnja« ka« biti pošten i reći istinu, koja ni« šta ne uvija i koja ne zna za pu« ne ili prazne čanke. Sarajevo, 11. oktobra. Na infamije »Srpske Zore«. Bi« jedni listić još bjednijeg Cokorila donio je u broju od 7. oktobra ovaj Sastavak: »Jedan tajni letak koji se delio od ruke do ruke poverljivo među muslimanima, koji p r i p a« daju jugoslavenskoj mu« si im a niskoj organizaciji, došao je do ruku vlasti. U tome se letaku veli (»kako Enver«paša juri pod crvenom zastavom, da oslobo« di ceo muslimanski svet i da ponc« vo podigne na visinu presto kalife... I mi muslimani u ovim zemljama moramo nastojati da še о^« lobodimo srpskog nasilja i njilhova g o s p os t v a ...« — Eto kavih nesavjesnih ljudi ima, ko« ji ovakim niskim podvalama dovo« de u iskušenje mnoge poštene i če« štite muslimane! Izgleda da su ovi letači štampani u S k a d r u, te prema tome ne bi bilo teško prona« ći krivce i ući u trag tajnoj pošti koju održaju neki naši mu« TELEFON BROJ ,124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. s 1 i m a n i sa onim u Skadru i Meto« hiji...« . . л t Mi pojmimo, da se jedan Coko« rilo i sad bavi špijunažom, jer je taj »časni« zanat tjerao i pod Au« strijom, pa kao agent provokater služio njenim tajnim ciljevima pro« ti ovom narodu. I s te strane nima« lo ne zamjeravamo: šta dikla na« vikla! Nu ne pojmimo i ne možemo da pojmimo, odakle on i sad dola« zi do ovakih otkrića vlasti, pa da ih baš on može iznositi u javnost. Ta nije zar »Srpska Zora« poluzvaničan organ te vlasti! I zar ta vlasf mora upotrebljavati baš austrijske agen« te? Dobro, dobro. Peljajte vi preko Cokorila povjerljive iredentiste iz J. M. O.. pa ćete daleko dotjerati. Samo naprijed tim špijunskim pu« tem od Skadra, pa da vidimo dokle će dovesti ova »mudra« politika fa« brikacije državnih izdajnika! Što se nas tiče, mi se ovim glu« pim podvizima možemo samo os« mjehnuti: naprijed prazne glave sa još praznijom ideologijom! Imaće« te se kad i kajati. To toliko. Znajte samo da nam je sasvim svejedno: hoćete li ili ne ćete stati na kraj o« vim izazivanjima; znajte da nam je bir r demantovali vi tc bljezgarije ili se blamirali radi svoje sumnjičavo« sti. Po volji!... Iz Sandžaka i Makedonije. MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. I. a Pojedini dijelovi ljudskog dru« Prenesimo ovaj zaključak na biće štva u težnji za sigurnost opstanka države: Pojedinim udovima držav« i mogućnost razvitka, upućeni su 6« nosdruštvenog bića nfogu se srna« snivati uža i šira udruženja, pa i dr» trati slojevi pučanstva, a organima žave. Države se osnivaju, razvijaju, administrativni i sudski aparat. Tež« žive ili umiru prema zahtjevu i pri« nje i međusobni odnosi pojedinih rodi želje i potrebe puka, koji ih sa« slojeva pučanstva, oblik i način ad« činjava i osniva. ministrativnog i sudskog aparata — Državi je u izgledu dug ili kratak, daju izraz i sliku države, daju joj bujan ili kržljav život, prema tome, dušu, daju joj ustav. u koliko je njena konstrukcija u Koji su to pojedini slojevi pu« skladu ili protuslovlju sa svojim čanstva? osnovnim zadatkom, potrebi i želji Ovi se mogu klasificirati i razliko« njenih osnivača, državljana. Ovo je vati prema srodnosti i odnosu me« pravilo važilo za sve države, za ko« đusobnih materijalnih interesa i du« je nam historija pripovijeda da su ševnih težnja pojedfhaca i pojedi« negda postojale i izumrle; ovo vri« nih skupina državljana, kao što su jedi za države koje i danas egzisti« n. pr. zemljodjelci, zanatlije, najam« raju, kao i za one koje se nanovo ni — fizički ili umni — radnici, po« osnivaju. Naša država Srba, Hrvata duzetnici u raznim kategorijama i t. i Slovenaca spada u/ovaj posljednji đ., te oni koji se razlikuju, ili su niz. I kao što nam stara predenja srodni, po »tepenu i pravcu m:sao« vele, da je Bog (dž. š.) od zemlje nu.osjećam !i »pos.Jmnti . težnja. stvorio figuru prvog čovjeka. Ade« Puk koji se po zanimanju i shva« ma (a. s.), a kasnije ga obdario du« ćanju dijeli u te razne klase, po šom sa kojom je postao-— živi svom razmještaju i upućenosti jed« stvor, tako je i dosadašnja pojava nih na druge, jako je međusobno naše države bila u figuri, bez duše. prepleten i nemoguće je da rad i Duša je države njezin ustav, kojeg nastojanje jednih ne bude bez svog naša država S. H. S. još nema. učinka i utjecaja na rad i nastoja« Ustavotvorna skupština, za koju nja drugih. Regulator u težnjama i su već raspisani izbori, daće našoj međusobnom učinku i odnosu tih državi njezin ustav, s kojim će ona pojedinih — materijalističkih ili i« tek da postane potpuno živi orga« dejnih — klasa je svijest zajednice. nizam. Kakav bude ustav, u koliko I prema tome, koliko je ova zdrava bude odgovarao težnji i potrebi nas i jaka, koliko je više međusobne državljana i zahtjevu osnovnog za« popustljivosti i trpeljivosti, toliko datka jedne savremene države; ka« je i cjelokupni državno»društveni ko bude nadahnuto biće naše drža« život i razvitak zdrav, bujan i har« ve, zlo ili dobro, o tome će ovisiti moničan; naprotiv, gdje je svijest vrijednost i opstanak iste. zajednice slabo i neskladno razvije« Duša, vele, nije od tijela zasebno, na, tu je i društveni i državni život samostalno biće, ma kakove sup« u neprekidnim trzajima i stalnom stancije i ma kojeg oblika, nego je komešanju, tu se najveća količina skupni izraz i rezultat funkcija po« energije utroši na jalovom pasiv« jedinih organa i udova tijela te nji« nom polju, mjesto plodonosnom ra« hovog međusobnog odnosa. Prema du, za koji ima još mnogo netak« ovom gledištu zaključuje se, da je nutog materijala i terena. zdrav razum, zdrava duša — u zdra« Kao što kod čovjeka mozak, pre« vom tijelu. ko u njemu skoncentrisanih i iz nje« �Strana 2 Страна ga proizašlih organa, prima dojmo« ve od tijela i okoline i ravna sa nji« ma, tomu slično; i državno«društve« no biće ima svoj mozak koji je pri« vidni ravnatelj države, a stvarni tu« mač i izvršitelj narodne volje, crp« Ijene iz zahtjeva i naklonosti poje« dinih udova — klasa društvenih. Taj državni mozak je parlamenat. u sadašnjem slučaju Ustavotvorna Skupština! Rezumirajmo sve do sada nave« deno: Država se osniva i upravlja u obliku i okviru volje i potrebe na« roda. Duša je države njezin ustav i ostali zakoni koji su rezultat, iz« raz i sprovodnik težnja njezinog pučanstva. Prostor, kakvoća i traj« nost države ovisi o jačini prilagod« ljivoeti ili suprotnosti težnja raznih klasa i slojeva pučanstva. Mozak, sjedište duše, države, jest parlame« nat. Kakve budu naklonosti pojedi« nih udova države, društvenih klasa, i kakvi budu spovodnici i ravnatelji tih naklonosti, poslanici koji u par« lamentu zastupaju narod — o tome će ovisiti cjelokupni život države i naroda. U državnosdruštvenom organiz« mu vrlo je važan činilac — osobna vrijednost narodnih zastupnika. Ra« di toga trebamo najveću svoju bri« gu posvetiti izboru samih osoba, ko« je ćemo opunomoćiti da tumače i promiču volju i težnju naroda. Naša država dosada je egzistirala kao figura, kao skelet od države, bez ustava, bez svoje duše. Osobe koje ćemo birati i spremiti, kao svo« je zastupnike, u konstituantu, na« dahnuće joj tu dušu, dati će joj u« stav. Koliko ti ljudi budu znali i vjerno predstavljali potrebe i tež« nje pojedinih slojeva pučanstva, koliko budu umjeli dovesti u sklad te želje i potrebe — drugim riječi« ma: kakva bude osobna vrijednost i sposobnost samih poslanika koje ćemo birati — onoliki i onakvi će biti i rezultati njihova rada. Treba dakle umjeća, dalekovidnosti, pro« nicavosti, volje, energije i predano« sti radu majstorima, našim poslani« cima, koji će na prigotovljenom zemljištu iz pribavljenog materijala sagraditi nam državnu zgradu, ta« kovu, koja će u najvećoj mjeri i na najbolji način odgovarati našim po« trebama i težnjama našim i naših potomaka. Skopčano je sa velikim naporima i dugotrajnim nastojanjem pretre« sati i, pregrađivati zgrade, a još s te« žim rušiti i ponova zidati, preude« šavati ih u oblik, raspored i okvir kakav ti hoćeš onda, kada si već jednom izrabio zemljište i građevni materijal. Zato treba još prije nego se smjesti i stroši materijal i zapre« mi zemljište dobro razmisliti i va« ljano rasporediti šta će se i kako zi« dati; kome će se povjeriti plan, rad i nadziranje. Mi sada sagrađujemo svoju dr« žavnu kuću. Neimari će joj biti Iju« di koje ćemo <i ustavotvornu skup« štinu odabrati. Izaberimo oprobane, valjane i čestite neimare! Čuvajmo se zavodnika! 5./Х. 1920. Tevfik Tahirbegović. Na adresu »Obzora«. U prošlom broju prenesosmo iz »Obzora« je« dan stavak o šansama naše organi« zacije, koji završava riječima: »Zbog toga nema materijalnog raz« loga, da bi ova stranka (J. M. O.) u izborima sa kojom drugom koope« risala ako već ne dođe možda do stvarne fuzije sa onom grupom oko — Obrane.« Nije to Bog zna velika omaška »Obzorova« izvjestitelja, nu valja nam je ispraviti jer bi mo« gla unijeti kakvu zabunu. »Obzor« je naime vezan nekom neshvatljivom simpatijom prema bivšem predsjedniku bosanskog sa« bora, pa svakom prilikom nastoji dati neku važnost osobi i poduzeći« ma ovog gospodina. To je učinio prilikom ostavke bivšeg vakufskog direktora, forsirajući u više sastava« ka kandidaturu g. Bašagića, a izlio je tu svoju simpatiju i prilikom po« kretanja »Obrane«. Da li iz vlastite pobude ili po inspiraciji, to je za nas .PRAVDA- — „ПРАВДА* sporedna stvar. Glavno je na što ho» ćemo da svratimo »Obzorovu« $až» nju, da se bavi jalovim poslom i da je sasvim neumjesno, što se na ovaj način miješa u naše interne stvari. No kad je povukao »Obranu« u po« novnu kombinaciju valja da upam« ti da je taj list životario i — premi« nuo. Dr. Bašagić je prisaldumio' Se« rifu Amautoviću i sad ostade ni na nebu ni na zemlji: odmaglio iz »O« brane«, a do mandata mu je isti put, kao i prije formalnog solidarisanja sa kombinacijom o Serifovoj oportunističkoj »stranci«. Toliko »Obzoru«, a čitatelje moli« mo za oproštenje, što i ovoliko pro« govorismo o živim mrtvacima. Iz naše organizacije. BRATSKO SE KOLO SIRI. Kao što je poznato, našoj se je organizacij već davno priključila ci« jela naša pokrajina izuzam Gradiš« ke, Više^rada i Gacka. Gradiška se je tu skoro također priključila, a iz Višegradš smo u subotu primili ovaj brzojav: »Jučer održan sastanak gradskih i seoskih povjerenika ov» dašnje muslimanske kotarske orga« nizacije, na kojem je jednogla« s n o usvojen vaš programa i odo« bren vaš dosadašnji rad. Pismo sli« jedi. Pododbor saveza: Tvrtković, Muratbcg Cengić, Mustafaga Ha« džić, Muhamed ef. Pašić, Hasanaga Cico«. Time je završen predzadnji pri« ključak i sad je reda na našim pri« stašama u Gacku, da i oni iziđu iz rezerve i stiipe u bratsko kolo udru« ženih muslimana cijele Bosne i Her« cegovine. Čekati dalje nema nikak« va smisla. VELIKA SKUPŠTINA U MAGLAJU. U prošlu srijedu održana je u Ma« glaju velika skupština naše organi« zacije, na kojoj je bilo oko hiljadu i po seljaka i građana. Uime Radnog Odbora prisustvovali su joj nar. po« slanik g. Dr. Hrasnica i glavni ured« nik našeg lista g. Korkut. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog od« bora’g. Uzeirbeg Uzeirbegović zah« valivši se na tako brojnom odzivu i jakim riječima naglasivši važnost organizacije i njenu korist za islam« ski dio našeg naroda. Iza toga je podijelio riječ g. dru Hrasnici koji je govorio o političkoj situaciji osvrnuvši se u prvom redu na nepravdu, koju su nam Srbi obih partija i demokrati i radikali, učinili prilikom određivanja poslanika ’ za Privr. Nar. Predstavništvo. Ušljed ove nepravde mi nijesmo mogli dje« lovati na razvoj prilika, no to se je osvetilo i drugima. Zatim je govorio o radu naše organizacije i njena predstavništva, te objasnio važnost konstituante i veliku zadaću, koja čeka naše zastupnike u tom narod« nom predstavništvu. Pri koncu je govorio o našoj agrarnoj poin.ci i naročito se osvrnuo na stajalište na« še organizacije u pitanju kmetov« skog odnošaja. Pri završetku govo« ra bio je pozdravljen burnim odo« bravanjem. Iza g. dra Hrasnice uzeo je riječ urednik Korkut i u skoro dvosatnom • govoru prikazao naše težnje i naše ciljeve. Već na početku govora, kad je naglasio našu težnju i čvrstu odlu« ku, da na svom u svom izvojujemo potpunu ravnopravnost, koju nam krati jedan dio našeg naroda i sa« danja nametnuta^uprava, upao mu je u riječ — g. sreski načelnik, dokazu« jući da u našoj državi vlada potpu« na jednakost i ravnopravnost. Ovo je razlaganje g. sreskog pobudilo op« ću veselost, a kad mu je g. Korkut odgovorio iznesavši činjenice, koje govore o svemu prije nego li jedna« košti, g. sreski uvuče jezik za zube, a Korkutova replika udari na burno odobravanje. Kad je dalje tumačio šta je to demokratska i ustavna vla« davina i kad je povukao praktičnu u« poredbu i prikazao silnu razliku iz« medu apsolutiste Franje Josipa i us« tavnog našeg vladaoca kralja Petra, narod je sam od sebe i bez ikakvog nukanja sa strane iz hiljadu grla zaorio: Živio kralj Petar! Ova spon« tana manifestacija narodnih osjeća« ja vrlo je ugodno djelovala, pa je o» čarala i samog gospodina sreskog. Korkut je za tim govorio o potre« bi sloge i jedinstva, te temeljnom načelu naše organizacije o zaštiti privatnog prava vlasništva. Bez ika« kva laskanja i uvijanja objasnio na« še stanovište u agrarnom pitanju, u« vedavši težake u formalnu diskusi« ju o odšteti za kmetovska selišta i zaštiti prava vlasništva na beglučki posjed. U dialogu, što ga je vodio sa jednim kmetom muslimanom izbila je sva čistoća naših poštenih selja« ka, koji se svi bez razlike izjaviše, da nije pravo oduzeti beglučki pos« jed od njihovih vlasnika. Još nešto interesantnije: kmet ne traži džaba zemlje, a slobodni težaci svi rekoše, da im je ne treba besplatno dati, već nek se sami otkupe. »I ja sam, reče jedan težak, kupio svoju zemlju. Pa kad Hasan (kmet), nije meni poma« gao pri kupnji, zašto da ja poma« žem njemu i plaćam državi veći po« rez, da ga ona otkupi? Nek se ot« kupi sam, jer može«. — »Tako je!« potvrdiše svi skupštinari, a jedan adže dodade: »Ako je ne će on ku« piti, hoću ja«. U daljnjem nastavku g. 'Korkut je opširno i vrlo slikovito prikazao važnost i« način izbora za Konstitu« antu. Jeste li razumjeli? pita Kor« kut. — Jesmo, odgovaraju težaci i građani. — E'dobro, da vidimo reče g. Korkut i pozva jednog starca, da prikaže kako se meće ruka u izbor« nu kutijicu. Starac ustaje i ponav« lja sve na dlaku, a kad pri koncu re« če: »Eh, kamo ti Ciganka?« nastade opća veselost, kojoj učini kraj Korkut svojim zaključnim apelom, i molbom da se svi birači osvjedoče jesu li upisani u birački spisak, da svi nefaljeno dođu na biralište i da svi zajedno drže za jedan konopac, jer nam je spas samo u iskrenoj bratskoj solzi i međusobnom potpomaganju. Kad reče hvala, braćo, na pažnji, o« dobra vanju ne bijaše kraja ni kon« ca. (Mnogi plaču). Iza toga su neki težaci iznosili svo« je tegobe, a Korkut ih je uputio na mjesni odbor i još jednom pozvao na slogu i žilav rad. Zatim je pred* sjedatelj zaključio ovaj impozantni sastanak zahvalivši se još jednom na ovako dobroi posjeti. , VELIČANSTVENA SKUPŠTINA U ZENICI. Vrativši se iz Maglaja naš je ured* nik Korkut prisustvovao još većem slavlju naše organizacije: veličan* stvenoj skupštini u Zenici. Nije tu trebalo udešavati zbor na pazarni dan, kao što to učiniše »demokra« ti«, nego su naši svjesni težaci i bez toga pohrlili na' skupštinu, koja je u petak iza podne održana na Jaliji. Ne ćerho nimalo pretjerati ako us* tvrdimo da je na toj skupštini bilo oko tri h i l'j a d e naših istomišlje« nika. Zbor je otvorio predsjednik našeg kotarskog odbora g. Caršima* nović, zahvalivši na ovakoj posjeti i predstavivši izaslanika Radnog Od* bora našeg gL urednika g. Korku* ta, koji uzima riječ 'da u dvosatnom govoru objasni naš program, rad na* šeg predstavništva' i nade, što ih na* ša organizacija polaže u sudbonosne izbore za Konstituantu. Sigurno razlaganje i neumoljiva logičnost kojom je g. Korkut doka« zao potpunu ispravnost našeg ra« da i programa neodoljivom je sna* gonj djelovala na slušateljstvo tako, da mu nijesu upadali ni »demokra* ti«, ni komunisti, pa čak ni predstav* nik radikala, čije je vrludanje pod* vrgao 'neomiljenom bičevanju. Ka« ko se je dojmilo ovo razlaganje vi« di se najbolje po tom, što je jedan katolik«težak izjavio: »U nas nema ovakih ljudi. Možemo li i mi glaso* vati s vama i za vaše ljude?« Ističe« mo karakterističnu konstataciju g. Korkuta, da se danas traže i dozi* vaju na jednoj strani Hrvati katoli« ci, a na drugoj »Srp. Riječ« figanji da je u opasnosti srpski karakter Bosne, pa na okup poziva sve Srbe« pravoslavne. A mi se čudimo toj ra« boti i izgledamo poziv na izbornu kooperaciju stranaka parlamentarne zajednice... Kad su, nakon Korkutova govora, Spol — Вт»ј M9 težaci htjeli da govore o nepraved« nosti novih poreza, a on predložio da se u tom pravcu usvoji rezolu« čija, umiješao se je g. sreski i zabra« nio taki zaključak. Nije bilo druge, pa je Korkut savjetovao težacima, da to učine na posebnoj skupštini, koju bi trebali održati svi građani i težaci bez razlike na vjeru i politič* ku pripadnost. Iza toga je skupština zaključena. NASA SKUPsTINA U PAZARICU. , , U petak dne 8. o. mj. održala se impozantna izborna skupština u Pa« zariću, na kojoj su učestvovali teža* ci iz Hadžića, Pazarića, TarČina, Korče i Raštelice. Skupština je bila mnogbrojno posjećena, a održala se kod same džamije neposredno iza džuma namaza, te se je i ovom zgo* dom manifestovala potpuna harmo< nija naših narodnih slojeva sa vod« stvom i temeljnim principim naše Organizacije. Naš težak potpuno razumije naše ciljeve, on ih slijedi sa potpunom predanošću i ne će da zna ni za koga ko ne slijedi naš program i ko nije pristaša naše Or« ganizacije. Milo nam je i ponosni smo, što i ovom zgodom možemo ovo zabilježiti. Ejvala našim svjes« nim težacima! Kao delegati našeg mjesnog od« bora izaslani su na ovu skupštinu tajnik mjesng odbora g. Sejid Ali« beg Filipović i tajnik centralnog od* bora g. Ahmed šerić, koji su naro« du na vrlo popularan način rastuma* čili rad i ciljeve Organizacije i važ« nost predstojećih izbora. Rastuma* čili su narodu i izborni red i pozvali ga, da u zgusnutim redovima naše Organizacije slijedi njezino vddttvo i da 28. novembra t. g. dođu svi kao jedan na biralište i dadml svoje gla« sove za našu listu. Težaci su sa ve« likim interesom i potpunim razumi« jevanjem pratli gornje razlaganje, na koje su stavljali svoje primjedbe, koje su im naši izaslanici odmah ra« stumačili i potpuno osvijetlili. Po« slije toga se razvilo vrlo lijepo sije« lo u pazaričkoj Islamskoj čitaonici, gdje su naši izaslanici proveli u naj« ugodnijem razgovoru sa težacima sve do ićindije. Zašto muslimanski narodi simpatišu s bol šivišhini Rusijom1 (Nastavak). U isto vrijeme, kad javno mnije« nje cijelog kulturnog svijeta istaknu princip, da narodi sami odlučuju o svojoj sudbini— što znači da svi na« rodi budu slobodni — muslimanskim narodima Evropa odreče pravo na slobodu. Pa ni to joj ne bi dosta, nego pođe u organizovanu pljačku u muslimanske zemlje i na musli* manske narode. Francuski, engleski, talijanski i grčki vojnički odredi — usprkos zaključenom primrju — atakovaše demobilisanu Tursku Francuzi i Englezi stadoše harati po Siriji, Palestini i Kilikiji, Grci po či« tavom primorju Male Azije, Talija« ni po crnomorskim obalama, a svi zajedno po Carigradu. Turski na« rod, koji časno ispuni sve pogodbe primirja, postade žrtvom grube sile i najteže nepravde. Perzija, koja je Englezima kriva jedino tim, ili već tim, što je živa, pada na prevari u šake engleskih džentlemena. Meso« potamija u rođenoj krvi iskusi koli« ko vrijedi svečano obećanje engle, skog vicekralja u Indiji. Arabija u užasu vidje, kako daleko može da dođe velikobritanska nezahvalnost. Indijskim se muslimanima za krv, koju potocima proliše na bojištima Francuske, odužiše iz Londona voj« ničkom diktaturom i prijekim sudo« vima, koji hiljade patriota popeše na vješala. Afganistanu, koji u veli« kom ratu ostade vojnički neutralan, uzvratiše Englezi tim, što mu najne« .čovječnijim ratom što se je ikada vodio, htjedoše nametnuti za vla« dara — izdajicu. Egiptu je valjalo proći kroz tri godine krvavih buna i sahraniti stotine žrtava engleskih mitraljeza i nekoliko puta dupkom napuniti kazamate malteških kula, pa da vrati samo dio prava, koja mu ote Velika Britanija. • , �Број 2>9 — Bref___________________________________________ . 11РАВДА' — ,PRAVDA._______________________________________________Сграва 3 Šta nam je danas najpreče? Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajd^. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu unešeni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! ' Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez Maroku, umjesto priznanja za ne« potvrđene djelima. Muslimanski na« utralnost, uništiše i posljednje zna« rodi Rusije, koji su u carska vreme« kove samostalnosti. Alžir dragocje« na prosto bili kao stoka u torovima nom krvlju svoje omladine plati po« gubernatora i generalgubematora, kret za priznanje — elementarnih danas imaju svoje države, potpuno ljudskih prava. Tunis doživje istu slobodne i potpuno ravnopravne. To sudbinu. Te tri velike zemlje, koje su države kazanskih Tatara, Baški« su za vrijeme rata hranile dobru tre« ra, Kirgiza velike horde i musliman« činu Francuske, dočekaše od »drža« skih naroda Turkestana. Te drža« ve slobode, bratstva Г jednakosti« ve su po svojoj volji članovi sovjet« mjesto priznanja brutalne represije. ske federacije. Peta muslimanska dr« Kako Italija »vlada« u Tripolisu, žava sovjetske federacije danas je znamo svi, a znamo i kako Grci momentano pogažena odredima dik« »uvode red« u turskim provincija« tatora ruske kontrarevolucije, baro« na Vrangelja, prije lakeja Nikoje ma. II., sad egzekutora anglofrancuske Evropa se je digla da generalnom bankokratije. atakom dotuče muslimanske narode, Na teritoriji sovjetske Rusije or« koje je stotine godina davila. I njoj, Evropi, se žuri. Zato, jer je musli« ganizuju se brojne armije, čija je manski svijet iznenada pokazao o« zadaća oslobođenje muslimana is« pasne znakove otpora, ali još više pod evropsih država. Stotine hilja« zato, što je akcija muslimanskih na« da muslimanskih boraca, ruku pod roda dio zajedničke akcije sa So« ruku s Rusima već tuku teškim zve« vjetskom Rusijom. Nova Rusija i kitom u vrata Sejistana, Vazirista« muslimanski svijet istupaju zajedno na, sjeverne i istočne Perzije. Od« na arenu historije za prava, koja im redi kavkaskih sovjetskih armija već stisnuše bratsku ruku ustašama poriče Evropa. u zapadnoj Perziji i pružaju ruku Dvije i po godine su prošle, ot» turskoj vojsci u Anadolu. Arapi en, kako je u Moskvi grupa predstavni« tuzijazmom, kakvog davno ne po« ka muslimanskih naroda prvi put kazaše, dočekaše muslimanske iza« povela pregovore sa sovjetskom vla« slanike sovjetske Rusije,. Opet se dom o koordinaciji intemacijonalne oštre sablje u Siriji, pune puške u politike Rusije i muslimnaskih na« Indiji. Već kipi boj na Tigrisu i gru« roda. Otad su u Rusiji održana još vaju topovi na Vanu. Ustalasao se tri velika zbora muslimana cijeloga je i muslimanski svijet Afrike. Qg« svijeta. Izrađeni su detaljni planovi romno more muslimansko šiba bura. akcije, nađena su sredstva, pošle su Mi ćemo u nekoliko na brzu ruku na posao hiljade učitelja i agitatora, napisanih refleksija, bez ikakve rastureni su milijoni knjiga i brošu« pretenzije na potpunost ili nepo« ra. Tri hiljade i šest stotina pred« grješivost, projuriti historijom glav« Stavnika od tri stotine i žezdeset mi« nih mđslimanskih naroda, spo« lijona muslimana od Gangesa do menuvši samo najmarkantnije peri« rifskih gora i od Kazana do nilskih jode i posvetivši tek nekoliko re« vrela — najbrojniji parlamenat, što đaka čak i onim pojavama, koje su ga je ikad zabilježila historija — na dostojne da ispune debele .knjige. zboru u Moskvi jednoglasno kon« Onda ćemo, opet vrlo kratko, prika« statovaše da je jedini put koji će zati savremene političke i socijalne muslimanske narode povesti i dove« prilike u muslimanskim državama i sti k slobodi: zajednički istupaše So« zemljama, istaknuvši momente, ko« vjetskom Rusijom protiv antante — ji muslimanskim narodima dadoše Evrope. povoda, da u internacijonalnoj' po« Svi članovi velikog muslimanskog litici uzmu rusku orijentaciju. S ne« kongresa, koji je prošlog mjeseca o« koliko riječi ćemo upozoriti i na držan u Baku na Kavkazu, hiljadu motive, radi kojih moskovska vlada dvije stotine i šedmadeset i tri de» dosljedno provodi politiku oslona na legata u ime svoje i naroda koji su muslimanski istok, Upozorićemo na ih poslali, položiše na šezdeset i dva ulogu, koju će u bliskoj budućnosti jezika svečanu zakletvu, da će se os« igrati u svjetskoj politici musliman« vetiti Evropi — antanti. ski narodi ma koliko se zapad tje« Sovjetska je Rusija, istakoše ti šio varavom nadom, da će vode is« delegati, jedina velika država, koja toka, koje se preljevaju, ubrzo sjek« prirfcip slobodđ naroda proteže i nuti natrag u staro korito pa i dalje pa muslimane. To je sovjetska vla« svojom neiscrpivom silom tjerati K. M. da već tri puta jasno izjavila pred mlinove zapada. cijelim svijetom. I njezine su riječi (Nastaviće se). Revidirani program „Narodne Radihalne Stranke". Koncem prošlog mjeseca održana je u Boegradu zemaljska konferen« čija radikalne stranke, o kojoj je u našoj štampi bilo mnogo govora. Mi se' nijgsmo htjeli osvrtati na ovaj zbor iz razloga, što smo očekivah objavu zaključaka ove važne kon« ferencije. Držasmo naime da je naj« ispravnije dati mjesta zaključcima, a ne pojedinim govorima i tumače« njima. »Samouprava«, glavni organ oves franke donijela je te zaključke u 176. broju od 6. o. mj., pa ćemo da ih prikažemo u najglavnijim crta« ma. U uvodu se veli, da je R. Stranka u svom programu od godine 1881. imala u vidu: »unutra narodno bla« gostanje, a s polja državnu nezavis« nost te oslobođenje i ujedinjenje i Ostalih dijelova — Srpstva«. — Ona tada nije mogla obuhvatiti cio naš narodni problem ni zbog unutarnjih i drugih prilika Srbije, a ni stoga, što nije bilo moguće provesti spo« razum sa ostalim dijelovima našeg naroda, koji su imena hrvatskoga i slovenačkoga, jer su mnogi njihovi prvaci bili mišljenja, da »treba uje« diniti naš narod sva tri imena, Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak.' Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Kako se prigovara objasnismo u 102. broju „Prav­ de". Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju' bolju budućnost! Na intenzivan rad! koji je živio pod Austro«Ugarskom u okviru same Austro«Ugarske«. No tokom vremena R. Stranka je poli« tički i kulturno pripremila teren za izvođenje cjelokupnog narodnog programa, a kad je došlo vrijeme, ona je prednjačeći razvila o« tvoreno zastavu oslobođenja i uje« dinjenja cjelokupnog našeg naroda. Od 1903. činila je to u potpunoj sa« glasnosti s krunom. Danas, poslije izvršenog ujedinjenja ma i pri« vremeno (jer ne može održati glavnog partijskog skupa) »čini smo« tru nad svojim programom« i hoće da vidi i procijeni: šta se ušljed iz« mijenjenih prilika i evolucije same stranke ima da izmijeni i dopuni. Glavna je izmjena u tom, što stranka ima da i formalno postane ono, što je ona faktički već postala: Narodna R. Str. Kraljevine SHS, u koju je »slobodan pristup, svagda pozdravljen dobrodošlicom, svakom bratu Srbinu, Hrvatu i Slovencu«, kao i svakom drugom bratu Slove« ninu ili drugom lojalnom građaninu naše države, ma kakve narodnosti i vjere bio, samo ako iskreno pri« hvati i hoće predano da služi načeli« ma, koja zastupa radikalna stranka! Ističući da je politiku ujedinjenja svih Srba, Hrvata i Slovenaca obja« vila još u novembru 1914., a po tom u jtilu 1917. manifestovala i na Krfu, stranka naglasuje da i sad stoji na načelima krfske d ekla« racije, pa će se založiti za ispu« njenje tih načela. Naročito se na« glasuju ove tačke te deklaracije: , 1) »Država SHS biće slobodna, nezavisna kraljevina s jedinstvenom teritorijom i jedinstvenim držav« ljanstvom. Ona će biti ustavna, de« mokratska i parlamentarna monarhija na čelu sa dinastijom Ka« rađorđevića koja je dala dokaza da se s idejama i osećajima ne dvoji od naroda i narodnu slobodu i volju stavlja vrh svega. 2) Država će se zvati: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a vlada« lac: Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca. 3) Ona će imati jedan državni' grb, jednu državnu zastavu, jednu krunu. Ovi državni emblemi biće Sastavljeni iz naših sadanjih, po« sebnih emblema. Državna cjelina obilježavaće se državnim grbom i državnom zastavoim Državna za« stava, kao simbol jedinstva, istica« ćc se na svima nadleštvima kralje« vine. 4) Posebne zastave: srpska, hr« vatska i slovenačka, ravnopravne su i mogu se isticati i slobodno upo« trebljavati u svima prilikama. I gr« bovi posebni mogu se isto tako upo« trebljavati slobodno i u svima pri«, likama. 5) Sva tri narodna imena: Sr« bi, Hrvati i Slovenci, potpuno su ravnopravna na cijeloj teritoriji kraljevine, i svako ih može slobod« no upotrebljavati u svima prilikama javnog života i kod svih vlasti. 6) Obje azbuke, ćirilica i latinica, također su ravnopravne i svako ih može slobodno upotrebljavti na ci« jeloj teritoriji. kraljevine. Sve dr« žavne i samoupravne vlasti dužne su i u pravu upotrebljavati i jednu i drugu azbuku, saobražavajući se u tome — želji građana. 7) Sve priznate vjeroispovijesti vršiće seslobodnoijavno. Pra« voslavna, rimokatolička i muhame« danska (Ne bi bilo zgorega, kad bi se ovaj neumjesni izraz zamije« nio sa »muslimanska« ili »islamska« Op. ur.) vjeroispovijestjcoje su po broju sljedbenika najjače u našem narodu, l^ićejednakeiravno« p r a v n e p r e m a d r ž a v i. Na os« novu ovih principa zakonodavac će se starati da se čuva i o d r ž a« va konfesionalni mir, koji dtigovara duhu i prošlosti cjelo« k u p n o g našeg naroda. 8) Svi građani (državljani) na ci« jeloj teritoriji jednaki su i ravno« pravni prema državi i pred zako« nom. л 9) Izborno pravo za izbor narod, nih poslanika za Narodno Pred« staVništvo, kao i izborno pravo za opštine i druge upravne jedinice je« ’dnako je i opšte, i vršiće se nepo« srednim i tajnim glasanjem po op« štinama. 10) Ustav, koji će poslije zaklju« čenja mira donijeti Ustavotvorna Skupština, izabrana na osnovu op« šteg i jednakog, neposrednog i taj« nog prava glase, biće osnova čije« lom državnom životu, izvor i u« toka svih vlasti i prava, i po njemu će se uređivati cjelokupni državni život. Ustav će dati narodu i mogućnost, da razvija svoje posebne energije u samoupravnim jedinicama, obilje, ženim prirodnim, socijalnim i eko« nomskim prilikama. Ustav se ima primiti u cjelini u Ustavotvornoj Skupštini brojno kvaiifikovanom većinom. I ustav i drugi zakoni, ko, je bude donijela Ustavotvorna Skupština, stupaju u život — kada ih Kralj sankcioniše. (Svršiće se). Politiihi pregled. Opet hoće da nam snize ratnu od« štetu. Iz Beograda javljaju: U oba« Vještenim se krugovima tvrdi, da je i onaj mali dio odštete, kojf Srbija treba da dobije, došao ponovno u pitinje. Izgleda, da naši saveznici — i Francuzi i Englezi —koji su spo, razum o odšteti bih potpisali, sada traže, da mi pristanemo na smanje« nje procenta. Zbog toga je žurno pozvan u Beograd g. Mate Bošković, predsjednik naše reparacione komi, sije u Parizu. Amerika nam ne bi pomogla. Jav, lja se iz Washingtona, da je pred, sjednik Wilson uputio jedno pismo republikanskom senatoru Lodgeu u kojem demantuje tvrdnju, što ju je ; učinio Lodge prilikom izborne kam, panje, naime da je predsjednik Wil« son obećao vojnu pomoć Rumuniji i Srbiji u slučaju da te zemlje budu napadnute. Međunarodna dunavska konfe« rencija sastala se je 6. o. mj. da vije« ća o statutu dunavske plovidbe: Pri prvome čitanju usvojila je tekst članka, koji se odnose na pravni i poslovni djelokrug međunarodne dunavske komisije u pogledu rada oko održavanja i poboljšavanja pio« vnosti rijeke kao i uslova pod ko« jim bi se taj rad vršio te formal« nosti koje bi imale da ispune du« �Bro| 209 — Bpoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 4 Страна naveke države u slučaju kad bi htje« le da preuzmu obranbene radove protiv poplava ili upotrebu hidrau« ličkih snaga, te navodnjavanje. Na idućoj sjednici biće proučavani članci, koji se odnose na takse o pio« vidbi. Loše finansijalno stanje evropskih država. Prema vijestima lista »Duet« sche Allgemeine Zeitung« iz Bruxel< lesa ističe izvještaj prve komisije fi« nansijalne konferencije da tri če« tvrdne država zastupanih u konfe« renciji računaju sa deficitom u na« rodnom gospodarstvu. Tim država« ma moraju se u svrhu konsolidacije dozvoliti sve moguće olakšice. Ko« misija je izradila želju da bi se vi« ječe Saveza Naroda što prije spora« zumilo sa raznim vladama obzirom na ograničenje općeg naoružanja i da bi se vlade već jedanput okanile svih odredaba kojima pred stanovni« štvom pokrivaju svoj gospodarski položaj. Izvještaj komisije bavi se također pitanjem dozvole kredita. Primirje između Rusa i Poljaka. Primirje koje je potpisano u Rigi između Poljaka i Rusije trajaće ka« ko pariški listovi javljaju, 20 dana. Uslovi primirja još nisu poznati, ali prema vijestima iz Varšave Polja« ci su dobili potpuno udovoljenje u svim tačkama, naročito u pitanju granica. Engleski dopisnici u Rigi javljaju da će se pregovori o miru voditi i potpisati bilo u Parizu, bilo u Londonu. Boljševička opasnost u Armeniji. »Times« javlja iz Carigrada, da je tursko«boljševička ofenziva protiv Armenije započela. Neregularne kurdske formaciji pod komandom turskih oficira već su prešle armen« ske granice, dok boljševici sakuplja« ju čete a druge strane, u neutralnoj zoni. Socijalistička stranka u Arme« niji uputila je iz ovog razloga poziv svim sindikalistima u Evropi i Ame« rici, u kojem se. protestuje protiv politike moskovske vlade. Skupštine crvenih vojnika. Agen« čija Havas javlja iz Narve preko Helsingforsa, da crveni vojnici na zapadnom frontu održavaju velike 'skupštine na kojim traže mir. To podsjeća živo na doba Kerjenskog, veli Havas. Domaće vijesti Krađa hajvana. Tuže nam se se'« ljaci iz općine Romanije i Pale, da su .pošljednje vrijeme opet učestale krađe hajvana sa ispaša. Tako je o= vih dana ukradeno više goveda sa ispaša sela Bogovića i Zečića. Krade se isključivo muslimanski hajvan, a oružnička postaja u Palima nije ni čemu ni mukajet. Ona ne pokazuje ni malo volje, da ovome zlu stane na put i da zlikovce lovi. Upozoru« jemo g. Perkovića, zapovjednika o« ružničke postaje u Palima, neka se ugleda u rad oružriičke postaje u Prači, u čijem se području očistila sva guba iz torine zahvaljujući va« ljanom i ispravnom radu njezinih zapovjednika. Skupština protiv novih poreza u Ljubljani. U četvrtak sazvale su go» spodarske organizacije iz Slovenije, javnu protestnu skupštinu protiv novih poreza koji se nameću našem gospodarstvu provizornim finansij« skim zakonom za 1920—1921. Skup« ština je zaključila opširan memo« randum, koji će se predložiti vladi. U memorandumu se konstatvje da je finansijalni zakon bio proglašen neustavnim putem te se traži da prometni porez bude ukinut. Spo« menica otklanja plaćanje potrošači« ne u zlatu i protestuje protiv speci« jalne otrošarine za Sloveniju i Lju« bljanu. Nadalje traži spomenica da se potrošarina djelomice ukine a djelomice ublaži. Na koncu skupšti« ne bila je primljena rezolucija koja uoči predstojeće jadranske konfe« rencije naglašuje naše narodno sta« jalište. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prilikom sastanka u Sanskom Mostu, sakupili su naši prijatelji i pristaše u korist »Pravde« svotu od K 1115, koju darovaše slijedeća gospoda: Po K 100: Huseinbeg цСе« kić, Huseinbeg Čekić Bačvanski iz S. Mosta, Braća Hadžiahmetović iz St. Majdana i Mustafa Hromalić iz S. Mosta. Po- K 50: Bego M. Mujić, Alija Hasanagić iz St. Majdana, te Mustajebg Džumišić i Sulejmanbeg Čekić iz S. Mosta. Po K 40: Sulej« man Bilalbegović, Moho Avdagić iz S. Mosta i Ahmedaga Pašalić iz St. Majdana. Pp K 30: Muhamedbeg Biščević, Hasanbeg Cerić, Hadži Huscin Kljunić iz S. Mosta, tc Ah« med Suljanović iz Džcvara. Po K 25: Ahtjied Sarić iz St. Majdana. Po K 20: Omer Bilalbegović, Smail Ja« kupović, Gale Ramić, Hasan Muj« djić, Ahmcdbeg Kurbegović, Alibeg Biščević, Muhamed Cerić, Hamid Cerić i Alibeg Čekić iz S. Mosta i Husein Sarić iz St. Majdana. Po K 10: Ibrahim Topalović, Salih Jo« hovac, Meho Kadić iz St. Majdana. Darovateljima sc bratski zahvalju« jemo. Živjeli! U Bos. Samcu prilikom svad« be kod g. Ibrahima Fodalovića tr» govca u Bos. Samcu sakupio je naš prijatelj g. Esad H. Alibegović svo« tu od 580 K za »Pravdu« i »Gajret«, od koje pripada »Gajretu« 300 K, a »Pravdi« 280 K. — Najljepše se zahvaljujemo sakupljaču i darova« teljima. Živjeli! Oglašujte u „Pravdi PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje evoje bogato stovarile svih vrsta papira,, kancalarijskog 1 školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. , Cijene umjerene. SarajeVo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar. Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba'da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje .svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Kod Sallhage Mirice, trgovca Pređimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila'povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi • К 7,ooo.ooo.— , Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K tA—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali jSš ne izdanim dioničama, na kojim če se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari.uz emisioni tečaj K 115.—. * 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionbe učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravopi na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdžtemo blagajničke potvrde (međutom- ' niče), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. —; Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljen^ dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, П Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke’d.’d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livmg j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke Lštedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel A A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/135b357006f157493e7f7826f0aef225.pdf 4ccf3096e3d0704c80b1cfe921ba1de4 PDF Text Text ---------------------- ------ ЈТЧ A FnnVDA * POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Pojedini broj K 1.50 - -------,---------IZLAZI SU30T0M, UTORKOM • ČETVRTKOM. UREĐUJb REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA PQLA GODINE K W. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAĆUi* POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 14. oktobra 1920. (29. muharrem 1339.) Broj 105 (210) Iz Sandžaka i Makedonije. Tragedija u Pesočanima. Na pis« nieni upit nar. poslanika g. Dra Meh« meda Spahe o žalosnoj tragediji u na sela Pesočane, okruga ohridskog«. Što smo ga objelodanili u 102. bro« ju »Pravde« od 7. o. mj., odgovorio je ministar unutarnjih djela g. Draš« ković predsjedniku Privr. Nar. Predstavništva slijedeće: Gospodi« ne Predsjedniče, U odgovor na Vaš akt br. 4495 od 1. tek mjes. odnosno pitanja narodnog poslanika g. Dr. Mehmeda Spahe »o pokolju građa« na sela Pesočane, okrug ohridskog«, čast mi je izvijestiti Vas, da ću na isto odgovoriti, kada mi inspektor, koga sam povodom toga događaja u okrug ohridski poslao, bude podnio iscrpan izvještaj. Gajret. Neki su dan došla u Gajretov konvikt đva predstavnika američke misije, koji su bili na putu za po« granične krajeve da tamošnjoj širo« tinji dijele robu. Pri ulazu u sam konvikt, bili su kao začarani kras« nim cvijetnjakom u dvorištu, a red i čistoća u samim prostorijafna kon« vikta učinili su na njih najugodni« ji dojam. Lijepe slike koje«su na zgodan i umjetan način ponizane po zidovima dale su im povoda da se uvjere da se u konviktu daje veli« ka važnost njegovanju ukusa i estet« skih osjećaja, koji s# glavni temelj finoće, uglađenosti, i uopće moral« ne kulture. Osvjedočili su se da se u mlada srca đaka usađuje i pomno odgaja klica uljudnosti, pristojnosti i humanosti. Vidjeli su da se nastoji oprezno iščupati i iskorijeniti sve ono što je grubo, surovo i neotesa« no u ljudskoj prirodi. Obzirom na duboki mir i tišinu koja je vladala dok su bili u hodniku, mislili su da u zgradi nema ni žive duše, ali kad ih je g. prefekt uveo u učionice, te kad su vidjeli da za vrijeme te gro« bne tišine u razredima sjedi i uči preko stotinu đaka, bili su izvanred« no zadivljeni i prosto nijesu mogli da nađu izraza svom divljenju. Iz neke ugodne znatiželjnosti, zahti« jevali su da vide sve prostorije, te sii zašli u kuhinju, ćilar, banje i sve ćoše i budžake, pa kad su vidjeli čistoću i urednost koja jvuda vla« da rekli su da se higijenskim propi« sitna može samo ovoliko udovoljiti. Vidjelo se je očito da njihovo čuvstvo divljenja sve više i više ras« te, te kad su sve pregledali to je divljenje doseglo svoj vrhunac, će« mu su dali izražaja na taj način da su srdačno pružili ruku vrijednom prefektu«pcdagogu \ g. Ibrahim ef. Vrepcu i čestitali mu na tako sjaj« nom uspjehu, kojega je on postigao na kulturnom terainu. Doslovce su rekli: »Ovaj bi internat mogao s po« nosom parirati i s američkim inter« natima. Mi u ovom konviktu vidimo budućnost'bosanskih muslimana ko« ji će se — ako samo vi i vaši drugo« vi ustrajete j dalje — zamjernom br« zinom evropeizirati i dostići visoki niveau kulturnog zapada. Budite u« strajni na ovom putu, ne umorite se, ne klonite duhom i neka vam bude najveća nagrada moralna sa« tisfakcija vaše savjesti, te ona vječ« na zahvalnost i priznanje što će vam bez sumnje podijeliti vaše buduće generacije«. Iza toga su otišli u Gajretov žen« ski konvikt gdje su dobili isti dojam kao i u' muškom. Da dadnu i vidljiva izražaja svo« joj ugodnoj impresiji rekli su g. Vrepcu da izvoli poslati jedna kola na željezničku stanicu, gdje se na« laže vagoni puni razne robe, koju dijeli ta misija našoj sirotinji. Kola su sa štacije došla puna rublja, o« dijela, kondenziranog mlijeka, safu« na i još druge robe. Ovo sa ponosom ističemo da ovim povodom javno izrazimo duboku zahvalnost kulturnim i plemenitim Američanima koji su iz čisto hu« manitarnih motiva obratili svoju blagonaklonu pažnju našoj siromaš« noj učećoj omladini. U isto vrijeme crpimo iz ovoga pouku kbja se može generalizirati na sve grane ljudskog života: »Pokaži svojim djelom da si sposoban, da nešto znaš i vrijediš, pa će drugi o« braćati pažnju na te i potpomagaće te«. Država, banka, fabrika, svako poduzeće i svaki pojedinac traži od svog podređenoga svjedodžbu, tra« ži sposobnost u djelu i hoće najpri« je da vidi koliko on na poslu vnje« di, pa tek onda uzimlje u obzir nje« gove zahtjeve i uvjete. Za malu Bel« giju i za njezin žilavi narod svak znade, i o njoj cijeli kulturni svijet vodi računa i svakome bi žao bilo da je ona propala, iz čega slijedi da svak ^impatiše s njome i potpo« maže je; jer je svojom kulturom pokazala svoju vanrednu sposob« nost, da se Albanija, koja je pro« stranija od nje smatra kao mali«mej« jit i uvijek je predmet licitacije. Nastavimo samo dalje ovako, i svi bez razlike staleža i polit, mišlje« nja potpomažimo zdušno našu in« štituciju Gajret, i gledajmo u nje« mu svoj kulturni centar, pa ćemo kroz kratko vrijeme izbrisati iz ne« muslimanskih glava one po nas uv» redljive, rasude, da smo »glupi, li« jeni i nekulturni«. Radeći na ovom putu razuvjerićemo svakoga ko o nama loše misli, i ulićemo u njega uvjerenje, da smo i mi jedan aktiv« ni i valjani dio u državnom organiz« mu i da smo i mi jedna grana na stablu kulturnog čovječanstva. Zlgtnim slovima će se napisati da« tum prošle Gajretove skupštine, na kojoj se kategorički odlučilo da se iz Gajreta izbaci svaka politička natruha i da se odlučno pozove na rad oko Gajreta svaki pojedinac, koji osjeća u sebi volje i sposobno« sti. Kao sretna posljedica toga sret« nog događaja, danas ne samo da niko ne priječi Gajretov rad, nego svak ga sa simpatijom prati, inte« resira se i potpomaže ga tako, da Gajretov .odbor odatle crpi veliku moralnu snagu. Slanje dobrovoljnih priloga i kup« ljenje hrane u naravi znak je veli« kog interesa za Gajret. Vakuf, pre« dajući svoje konvikte Gajretu, o« mogućio mu je da u tim vakufskim zgradama, po planu i kalufu sara« jevskog konvikta uredi dotjera i one konvikte u provinciji i da osi« gura pohađanje škole stotinama đaka. Riječ Gajret, koja znači: trud, na« por i nastojanje, sad je tek dobila Svoj puni sadržaj, koji se iz apstrak« tnog pojma prenosi na konkretno djelovanje. Pozivamo svu braću neka podvo« struče svoj interes za Gajret, neka imadnu pred očima njegovih šest konvikata i one stotine naše djece, što se odgajaju u njima, nek se sje« te da je zima pred vratima Gajre« tovih konvikata i neka im pohrle u pomoć što obilnijim prinosima. ■__________ V. S. Zašto maslimanslii narodi simpatišu s boljMom Rusijom? . (Nastavak.) Nekoliko refleksija o prošlosti i sa« dašnjosti muslimanskih naroda. Grandijozni pokret, koji je od vremena mladoturske revolucije malo po malo obuhvatio preko tri stotine milijona muslimana na og« romnoj teritoriji triju kontinenata i koji danas prima jasne forme, po« sjeća svijet, da su se muslimani, gdje god ih ima, probudili iza sna od ne« koliko vijekova, otresaju se zapad« nog tutorstva i da kidajući lance, u koje ih sputaše evropski narodi svih triju vjera, traže mjesta, koje im među narodima i pripada. Musli« manr erjelog svijeta manifestuju bu« nama, ratovima, političkim i kultur« nim pokretima u znak protesta pro« tiv evropske eksploatacije. Evropa sa strahom gleda u susret događajima, koji se razvijaju na muslimanskom istoku, a antantin blok, od nezasitnog engleskog kolo« sa pa do nadute grčke žabe,, u užasu gleda, kako muslimanski istok, ko« ga varvarskim ekspedicijama i za zelenim stolohi u komade iskasapi« še, prebije sve muke i diže glavu. »Bolesnik« ustaje s postelje, u koju ga položiše razni »prijatelji« i »do« brotvori«. Muslimanski narodi, koje evropski grobari htjedoše žive za« kopati, razgone grobare. Evropa je bila uvjerena, da će lanci, u koje njezina vojna sila i diplomacija ste« gnuše muslimanski istok, još na du» gi niz godina osigurati njezinu vlast nad istokom — ali je nada i Vjera ljuto prevariše. ... . Godina II. Kulturna zasotalost muslimanskih naroda, ma koliko imala svojih uz« roka u samim narodima, ipak je do« brim dijelom rezultnta smišljene ak« čije zapada. Zapad je s jedne stra« ne smetao direktno i indirektno sve, što bi islamskom svijetu omogućilo progres, pomažući ujedno punom parom sve destruktivne faktore u muslimanskoj sredini, a sdruge je strane unosio ц muslimanski svijet, milom ili siloni, sve negativne ele« mente zapadne kulture. Narodi zapada, koji se hvale, da su bili i da jesu nosidci kulture i cl« vilizacije na muslimanski istok, faks tično su unosili tamo samo grubu silu ili zašećereni otrov. Na žalost, često su i same vlade muslimanskih država bile svjesno oruđe u rukama nemuslimanskih ugnjetača i eksplo« atatora, a narodni predstavnici mu« slimana pod imenom zastupnika, delegata i poslanika (— naturenih narodu, naznačenih odozgo ili sa« mozvanih — bili su one zaprjeke, koje su progresu muslimanske ma« se smetali često više nego kamenje, koje su muslimanima bacali pod no« ge heterodoksni tuđinci. (Nastaviće se). Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U LIVNU, DUVNU, KUPRESU 1 BUGOJNU. Mjesni odbor naše organizacije u Livnu, sazvao je na 3. o. mj. skup« štinu, na koju je brzojavno pozvan član našeg vodstva gosp. Hamid Kurbegović i Mustafa ef. Bukvica. I ako se skupština obdržala u 9 sati na večer, ipak je posjet bio iznad svakog očekivanja. Naročito je nuž« no istaknuti, da braća težaci u svoj« stvu naših partijskih povjerenika ne požališe ni te žrtve, što su radi ta« ko kasnog vremena morali prenoći« ti na čemu im svesrdna hvala. Skup« štinu je otvorio predsjednik mjes« nog odbora gosp. Delalić, i umolio Kurbegovića, da izloži principe na« še politike kao i korist, koja proizla« zi iz njihova ostvarenja. Kurbegović u svom ozbiljnom'go« voru najprije ističe patriotizam i borbenost Livnjaka. Ni u jednom 1 pokretu Livnjaci nijesu kolebali, već Narodi i rase, kao i pojedinac čo« su odmah ustali na branik pogaže« vjek, bdiju i spavaju, rade i odma« nih prava svojih i svoga naroda i raju se. Samo u pojedinca to ide na domovine. O tom nam priča proš« dane i noći, a u naroda na vijeko« lost i one porušene zidine i tabije ve. I što je intenzivniji bio rad. tim starodrevnog i viteškog grada Liv« je dublji i dulji san. Muslimanski su s kojih se pucalo na najvećeg narodi prespavali cijele historijske na, perijode, a sad odmoreni trljaju oči našeg dušmanina: na austro«mađar« skog soldatesku. Iz livanjske sredi« i ustaju iza sna. Dok su muslimanski narodi spa« ne nikao je* poznati narodni borac vati ili u slabosti polusna se nesi« Ali beg Firdus, koji nam je uzor u gurno snalazili u novini prilikama, budućem radu. Pravdaši računaju na stvorenim bez njihova učešća, Ev» Lijmo kao najtvrđu svoju kulu s ob« ropa im nametnu jaram. Jedne mu« žirom na njegovu prošlost. Neka 'slimanske narode zarobi Evropa e« Livnjaci ne zaostanu za svojom konomski, druge politički, treće izo« prošlosti, jer bi to značilo njeno de« lira kulturno^ ali većinu prignječi mantovanje. Govoreći o programu i politici u sva tri pogleda. Jedni narodi i ne zamijetiše, kako odjednom postado« »J. M. O.« veli, da je naša životna še robovi, u drugih se taj proces potreba, boriti se i biti u njenim dovrši malo po malo, a ima malen redovima. Muslimani imaju jakog broj i takovih muslimanskih naro« protivnika svoga opstanka, što do« da, u koji je taj proces istom u ne« kazuje današnj upravni sistem. Ng davnoj prošlosti počeo. Neki mu« slijedi to samo iz agrarne, već i iz slimanski narodi, makar i u lancima, prosvjetno«ekonomske politike. Na ipak koracaše naprijed, sve mučan svim se stranama najkonzekventni« korak po korak; neki se ne makoše je provodi načelo: »u Aziju Turci«, ni s mjesta dva ili tri vijeka; a ima. što nam ga dobaci jedan fanatički ih, koji — s tolikim lancima — nači« vjerski proselita. Mi smo muslimani niše dug put u nazad. bespravan elemenat. 'Ovakom sta« — �Strana 2 Страма »PRAVDA* — .ПРАВДА* nju, какоур je danas naše, teško je borni spisci? Ovaj ga je uputio u sobu br. 72. Kad ih tamo nije na« naći primjera u prošlosti/ To su šao uputiše ga bašmuhtarima, pa pokretači naše Organizacije u nas kad ih ni tu nije našao bio je upu« prijed predviđali. Za to su osnova« Kamo birački »pisci? Na drugom ćen gore, gore ud drugi kat. I na li »J. M. O.«, koja je odmah u po« mjestu donosimo službeno saopće« koncu povratio sc, a da spiskova četku svog osnivanja nazvana od nje sarajevskog općinskog predsjed« nije ni vidio. naših ugnjetača »protudržavnom«. ništva. da su birački spisci počam Upozorujemo ovijem okružni sud, Ali to nije moglo smesti, naše vod« od jučer u 9 sati u vijećnici kroz o» da s mjesta poduzme istragu protiv stvo da ne nastavi započeti rad. jer sam dana građanstvu na uvid izlo« krivaca u smislu čl. 22. i 23. izbor« je to izbačeno zlonamjerno. Htjeli ženi. Međutim nije nigdje objavljen nog zakona i to da se po zakonu su protivnici, da provedu naše uni« broj sobe u kojoj bi imali spisci iz« bezuvjetno ktznc oni, koji su već štenje na lahak način i bez otpora i loženi biti. prvoga časa naše općinstvo prikra« • trebalo je taj otpor onemogućiti. Kako je stvar od velike važnosti tili u najdragocjenijem pravu, koje Držali su, da će to najlakše postići, jučer se iza 9 i po sati u općinu upu« uživa svaki građanin jedne ustavne ako nabace jednu objedu, za koju tio jedan član naše redakcije. Kako -države. S osobitom pozornošću ćemo pra« nemaju dokaza. Ali trud im bijaše u općinskom predvorju nije bilo u * lud i naš je otpor tu. Naša je uopće nikakova oglasa u pogledu iz« titi u ovom pogledu svaki korak sr aga organizovana i samo treba bornih spiskova, ovaj sc obratio por« zvaničnika koji su u tom poslu za« tiru sa upitom, gdje su Izloženi iz« posleni. čvrsto ustrajati. Niko od nas nesmije kolebati i sumnjati u ostvarenje naših načela. Ono, što mi tražimo, nije neosnova« (Svršetak.) no, već neosporno naše pravo. Ako to i ne postignemo preko noći ili Tački o jedinstvenosti države da« tio pravilno, pravično i kroz kratak razmak vremena, po« je' se ovo tumačenje: »Pod jednom zdravo riješenje njegovo. stići ćemo u duljoj borbi. Samo me« jedinstvenom državom mi razumije« Po mišljenju Radikalne Stranke, đu nama nesmije biti kolebanja i ne« mo državu s jednim parlamentom, agrarnom pitanju u nas ima da bu« odlučnosti. Ko bi kolebao i bio ne« kojem odgovara jedna državna vla« dc zadatak: odlučan, taj , i nehotice pomaže na« 1) Oslobođenje seljaka od feudal« da i koji s krunom ima nepodijelje« šeg protivnika. nu suverenu, zakonodavnu vlast za nih stega i davanje seljaku u sop« stvenost one zemlje, koju je obra« cijelu zemlju. Kao dalju karakte« Izbori su na pragu i mi trebamo ristiku ove jedinstvene države R. S. đivao pod feudalnim teretima i ob« sve i jedan na izbore. Taj dan mi moramo pokazati našu snagu i ma« smatra samoupravni prin« licima; 2) Davanje zemlje dobrovoljcima, nifestovati svoja načela. Sad je pri« c i p, proveden kroz cijelu državnu lika da pokušamo ostvariti ono, što i društvenu mašinu sa širokom lo« ali istinskim dobrovoljci« ni a, prema kojima je država i u o« želimo« pa možda više nikada. Ko kalnom upravom, ili kako mi obič« bavezi, kao i davanje zemlje širo« no kažemo samoupravom t. j. s pu« ne dojde na dan izbora, da izvrši nim učešćem naroda u upYavi, u op= mašnim zemljoradnicima i porodi« svoje pravo i dužnost prema svojoj stini i oblasti, s tim da je za veličinu čama koji budu zemlju izgubili iz« zajednici, taj je naš protivnik. On oblasti mjerodavan isti taj princip vršenjem tačke pod 1, sa svim ili u ne želi dobra sebi, ni svojoj poro« samouprave: t, j. oblast treba da je tolikoj mjeri da im ostatak nije do« ’dici. ni narodu a dosljedno ni dr« toliko velika, da on, ovaj princip, voljan za život; žavi. Nema prava poslije kukati, može doći do istinskog izražaja svo« 3) Ovo davanje zemlje u koliko ako mu bude tijesan čulah, što mu ga s jedne strane, a s druge strane nije slučaj pod 1 trebadabude ga budu skrojili. Svak može a i tre« da ona svojom veličinom i nadlež« vezano s unutrašnjom ko« ba. da pristupi na izbore, ako želi nošću ne stasi u pitanje jedinstve« Ionizacijom u prvom redu i promjenu današnjeg upravnog sis« ’ nost države. na prvom mjestu onamo, gdje je to Radikalna Stranka je još 1881. go« za pojačanje našeg narodnog, ele« tema. Ljudi, koji budu izabrani na I dine uviđala principijelnu važnost menta naročito potrebno, pri čemu 28. novembra, udariće temelje drža« vi i izraditi zakone, pri čemu mora« veličine samoupravne jedinice za is« se mora paziti da naseljavanje bu« mo i mi sudjelovati ako hoćemo da finsko izvođenje samoupravnog de u jačim kompaktnim grupama i principa, pa je još tada u drugom sa planom izvođene. osiguramo valjane uvjete našeg raz« 4) Najprije se ima davati zemlja vitka u budućnosti. Ako pristupimo odjeljku svoga programa rekla: »i svi redom na izbore, moći ćemo to opštine i srezovi da se urede po na« državna i opšte narodna, a u koli« čelu samouprave, a srezovi'da bu» ko nje nema dovoljno, davače se i postići. du dovoljno veliki, kako bi finan« privatna zemlja. Prevelika pri« Za tim je g. Bukvica progovorio sijski bili dovoljno jaki, da što us« vatna imanja u ovom pogledu izjed« nekoliko riječi o potrebi naše sloge pješnije vrše ekonomne, prosvjet« načuju se sa državnom zemljom. i jedinstva, bez čega nema našeg na« ne i zdravstveno«policiskc zadatke«. 5) Oni, koji dobiju zemlju mogu pretka. Samo ako budemo složni, .Stranka dalje »ne čini pitanje od je otuđiti samo po odredbama za« vrijedićemo i kao dobri građani i toga, da li će Nar. Predstavništvo kona. kao dobri muslimani«. biti sastavljeno iz jednog ili dva do« 6) Onima, kojima se zemlja uz« Sutra dan je Kurbegović u društvu ma« i ne nalazi potrebe, da se i da« me, bilo za ciljeve agrarne reforme, lje zadrži VeNka Narodna Skup« bilo za druge potrebe državne, m o« s Bukvicom, krenuo natrag kući pre« ko Duvna, gdje je usput održao štin, koja bi imala odlučivati o pi« ra se dati naknada čiju ve« tanju ustava. O instituciji Državnog ličinu'ima da odredi za« vrlo uspjelu skupštinu. Isto tako Savjeta misli da je korisna i slobo« k o n. navratio se u Kupres i Bugojno, gdje doumna ustanova. 7) Država može zakonom odre« je također održao brojno posjećene U vanjskoj p o 1 i t i c i »treba diti preko koje veličine zemlja ne skupštine. Na skupštinama se govo« može biti u opšte predmet kupova« rilo o programu »J. M. O.« i važnosti čuvati i njegovati tradicije Srbijine nja i prodaje, to jest biti u privatnoj izbora za konstituantu. Svugdje je spoljne politike, te prijateljstva i svojini. saveze, koji su pomogli da se dođe program naše partije usvojen kao 8) Naknadu za uzetu zemlju daje do oslobođenja i ujedinjenja na« naša životna potreba, od koje se ne rodnog, ne odbijajući i druga prija« država. smije ni za dlaku odstup:ti. 9) Seljaci, odnosno sela i opštine, teljstva, kad i u koliko dobro shva« Livno, Duvno i ravno Skoplje — ćeni narodni i državni interesi naše koje nemaju dovoljno pa« Se i šume imaju dobiti od držav« to će biti najtvrđe kuie naše orga« otadžbine to zatraže«. O agrarnom pitanju zauze« ne, opšte narodne zemlje i šume, ra«nizacije. Izbori će to dokazati. la je stranka ovo stajalište: »U no« zumjevajući ovde i imovinske šu» SKUPŠTINA U BOS. KRUPI. voj našoj otadžbini mi smo se na« me i zemljine zajednice. 10) Izvođenje agrarne reforme i« šli pred jednim krupnim pitanjem Dne 6. oktobra t. g. održata je u privredno«dru4tvenog karaktera, ko« ma se što prije postaviti na zakon« Bos. Krupi skupština naše organiza« je zahtijeva ibrzoipametnoi sku osnovu i obezbijediti njegova čije, koja je bila osobito posjećena, mudro riješenje u interesu i našeg objektivnostipravičnost. te je kao prvi govornik uzeo riječ zdravog i pravilnog ekonomskog Ono što prije mora biti uzeto iz ru« prosvijetli Mufti cf. Maglajlić prika« razvitka, kao i u interesu unutraš« ku političke vlasti i njenih organa, zujući političko stanje od prevrata njega reda, bezbjednosti i p r a vn o« u koliko oni nisu stavljeni pod si« do danas, te histdrijat i postanak »J. ga p o r e t k a. To je pitanje agrar« gumu kontrolu suda. M. O.« radi čega su se ©torali musli« no. Obim ovoga pitanja može bi« S obzirom na osobeni karakter ag« mani posebno grupisati. Nakon ob« rarnih odnosa u Bosni i Hercegovi« ti r a z 1 i č a n prema zadatku koji razlaganja presvljctlog Muftieff. o se hoće da postigne. Ovo može i« ni, radikalna stranka ističe ovaj za« načinu glasanja i svrsi predstojećih mati i karakter društveni, refor« datak agrarnoj reformi u tom kraju: izbora uzima riječ gosp. Hasan Milj« Potpuno oslobođenje seljaka od mu samoga pitanja svoji« ković. Govoreći o izborima tumači ne zemlje, a može imati i ka« feudalnih tereta i davanje seljaku u njihovu važnost i način kako će se rakter oslobođenja. privatne sojine sopstvenost one zemlje, koju je on provoditi a i kako je potrebno, da zemlje od stega i veza feudalnoga obrađivao kao kmet, ili koja mu je svi muslimani kao jedna duša istu« karaktera i davanje zemlje onim pripadala kao bivšem kmetu, te ko« pc na 28. novembra, da mognu osi« siromašnim zemljoradnicima, koji je ju drži kao priorac ili pridržnik. Na« gurati svoj opstanak i svoju buduć« nemaju ili je imaju u vrlo oskudnoj dalje davanje u sopstvenost begluč« mjeri, te im nije dovoljna za život. ke zemlje seljacima mještanima u nost. U nas Su, nažalost, oba ova karak« koliko oni nemaju dovoljno zemlje Sav se je narod jednodušno izja« tera pomiješana, i u riješavanju o« za život, i ako spahija ovu zemlju .vio za našu Organizaciju, te nema voga pitanja pošlo sepogreš« nije do sada radio u vlastitoj režiji. ni jednog muslimana u našem ko« nim putem. Još je više za žalje« Naknadu za uzetu beglučku zemlju taru bilo na selu, bilo u gradu, da ne nje, što se ono posmatralo sa partij« i za oslobođenje kmetova platiće odobrava pravac i rad naše organi« skoga gledišta i u njega unosio ele« država. zacije. O tome će Vas uvjeriti pre« menat partijsko«politički koji je, po« U daljnjem dijelu zaključaka na« svijetli Mufti ef. kada se povrati ta« • red elementa nesigurnosti i nereda glašava se da treba posvetiti osobi« mo. I u rješavanju toga važnog i osjetlji« tu pažnju razvoju i usavršavanju I vog pitanja, sasvim poreme« zemljoradnje pomoću jeftinog zc« Bilješke. Htiidiraii program „Narodne KadibahE Stranke. Бро| — Broj 21 © mljoradničkog kredita te podupire« njem zadrugardva. Dalje treba raz« vijati industriju, naročito onu, za koju ima u zem ji dovoljne sirovi« na. Osobitu pažnju treba posvetiti zdravoj trgovinskoj politici i dobro je organizovati, kako bi služila na korist narodne cjeline. I domaćim Zanatima treba posvetiti dobru bri« gu razvivši i tu zadrugarstvo i daju« ći jeftini kredit. Poreze treba iivesti progresivno štedeći ekonomsku sna» gu naroda i njegujući državni kre« dit, naslonjen na javnost. »Princip borbe društvenih klasa nije princip na kome se može zashovati narodna i državna zgrada«. Zato valja težiti za tim, da se radničkim zakonodav« sivom ostvari društvena solidarnost i u njenom okviru zaštite pravedni interesi radništva. Visokoškolske Stipendije. Za ovu godinu podijelila je ze« maljska vlada 501 Stipendiju za raz« ne visoke škole kod nas i na strani u iznosu od 4,756.000 K. Najviše Stipendija otpa'da pa medicinu i pravo. Muslimani su dobiji 113 štipendi« ja u iznosu od 1,069.000 K ili 22—%. Prema našem broju morali bi musli« mani dobiti 1,585.000 K, te smo i o« vaj put prikraćeni za 516.000 K ili za 11%. Za m e d i c i n u su dobili po 10.000 K: F. Ahić, I. BaUć, K. Dil« berović, H. Džemanović,-S. Hadži« mulić, H. Hasanbegović, M. Hodžić, S. Kapetanović, A. Musakadić, S. Omerhodžić, H. Rizvanbegović, H. Saračević, S. Serbić, H. Simitović, S. Spahalić, A. Drače (farmaciju), S. ^bdagrć, A. Borić, M. Kundurović, A. Tomić, A. Alikalfić, Z. Biščević, I. Dedjć, I. Džananović, F. Idrizbe« gović, S. Tatarević i S. Sefić; po 5000 K: J. Ćustović, O. Bahtijare« vić i H. Raljević. Za pravo po 10.000 K: A. Ba« bajić, H. BaAgić, H. Behmen, M. Beširević, A. Bešlagić, A. Bužaljko, Z. Ćustović, S. Delić, A. Džindić, M. Dizdarević, A. Glavović, A. Gruhonjić, I. Hadžioman, V. Had« rović, M. Husić, F. Hadžihasanović, H. Kapić, M. Kapić, R. Kršlak, A. Krupić, R. Kurtagić, I. Ljutović, Dž. Mehmedagić, A. Mehmedbašić, A. Pašić, M. Pašić, A. Rizvanbegović, E. Softić, H. Tataragić, Dž. Vuko« tič, A. Zahirović, S. Zečević i J. Ta« nović; po 5000 K: J. Jašaragić. Za visoku trg. školu po ’IO.OOO K: S. Bajraktarević, A. Ben« men, O. Ćustović, H. Hadžihasano« vić, A. Kulenović, H. Loga, F. Vo« i lić i H. Hromalić. Za t e h n i k u po 10.000 K: H. Biščević, S. Huscdžinović, Z. Ma« hi.ć, H. Muftić, Hilm. Muftić, O. Muftić, S. Muftić, H. Nikšić, I. So« kolović, M. Tabakovići A. Biščević. Za agronomiju po 10.000 K: S. Bubić, M. Balić, S. Efendić, M. Fazlagić, I. Filipović i F. Kurtagić. Za filozofiju po 10.000 K: S. Alikadić, N. Čejvan, A. Drljević, M. Džinić, H. Humo i A. Seremet. Za šumarstvo po 10.000 K: M. Balić, M. Đulepa, R. Bećiragić, M. Imširagić. M. Kapić, S. Sefero« vić i I. Torlić. Z» rudarstvo po 10.000 K: S. Halilović, H. Hmjičević, I. Šaćira« gić, i Ć. Ugljen. Za veterinu po 10.000 K: Bi« ial S., I. Krupić i A. Sadiković. Kako gore rekosmo, prikraćeni smo ove godine za 11% ili za 516.000 K u visokoškolskim Stipendijama, pa ako eventualno nije bilo molite« lja, zašto se ta svota nije dala kao Stipendije našim srednjoškolskim đacima, koji sa Stipendijom od 160 do 200 K, ne mogu ni živjeti ni um« rijeti i na taj način omogućilo, da mogu pohađati školu. To bi školski 9dsjek morao učiniti našoj omlađi« ni već i poradi toga, što je učenike drugih vjera osigurao otvarajući im menzu, koja reprezentuje dva puta veću vrijednost nego ono 200 K, što ih dobivaju muslimani sred« njoškolci. Srednjoškolska omladi« na je kadcr iz kojega se rekru« tuju visokoškolci, pa ako je gospo« di na vladi iole stalo do toga da i muslimanski dio našega naroda bude obasjan sa svjetlom znanosti, ne bi smjela da ovako postupa, ne« go bi morala jednakim arširom mje« < �Bfoj 210 — Broj „PRAVDA, Сгрзна 2 Pazite na biračke spiskove! Od jučer su izloženi svakome na uvid birački spiskovi za grad Sarajevo u belediji i kod okruž­ nog suda. Rok je za prigovore postavljen od 13. do 21. o. mj. Samo će oni imati pravo biranja na­ rodnih zastupnika, koji budu unešeni u birački spi­ sak. Stoga ga dobfo pregledajte! Pravo da bude unesen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer za­ kon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. riti, a ne na račun naš drugima šti« pendije dijeliti. Žao nam je, što i ovaj put moramo dignuti svoj glas proti nejednakom postupanju naše vlade prema našoj učećoj mladeži. Tražimo, da se odmah među naše srednjoškolce podijeli svota od K 516.000.—, da ne gladuje naša mla« dež na nečiji račun. Lihvarima. X—ć. Sva su komunistička i socijalistička glasila puna do bljutav vosti pogrda i napadaja na kapita« liste i buržoaziju kako nabijaju ci« jene i gule radni narod. Isto tako su i njihove skupštine ispunjene o« vim pogrdama i frazama nastojeći da tom opsjenom patenciraju ne« zadovoljstvo u masama-proti istaka nutih ljudi u građanskim partijama. Napadajući na današnje nesnosno stanje i upirući prstom u kapitaliste i buržoaziju kao jedine uzročnike ovih nesnosnih prilika, nastoje so» cijaliste i njihovi voždovi da obma* nu i zavaraju masu da napušta gra« danske partije i priključuju se nji* hovim, kako bi demagoški voždovi, preko te obmanute mase došli na vlast pa da je onda »usreće« dikta« turom. Mi znamo da socijalistički voždo« vi u svojoj štampi'i na skupština* ma obmanjuju svoje pristaše, kad ovu skupoću prisvajaju isključivo kapitalistima i buržoaziji. Gramzi« vost za novcem i udobnom življenju prirođena je jednako i socijalistima kao i buržoaziji i kad je u izgledu zarada na lak način, nema te soci« jalističke savjesti, koja ne bi izra* "bila tu priliku i ogulila težaka poput najvećeg kapitalističkog lihvara. Da ovo nijesu puste riječi i da mi ne fraziramo, evo konkretnih dokaza. Industrijalni radnici, koji su jezgra socijalizma i komunizma svakog ča« ва prave štrajkove u svrhu pobolj« -šanja svojih plaća, a svaka poviši« ca njihovih plaća pada na leđa baš tome siromašnom našem težaku, za koga se oni ko bajagi zauzimaju. Industrijalni radnici, uživaju osim velikih plaća i pogodnosti ko!d tvor« nica u pbgldu obskrbljivanja. Oni dobivaju brašno šećer i ostale na« mirnice po predratnim cijenama, a odmah čim te artikle preuzmu u svoje ruke, prćdaju ih težacima po najvećoj lihvarsko«švercerskoj čije« ni. Fabrika amoniaka u Lukavcu već od dulje vremena ne radi, ali radnici za to neće da znaju, nego podižu svojć »gebire« i prodaju ih svojim komšijama, težacima, koji nemaju te sreće, da »pate« kao nji« hovi »nesretni« socijalisti. Na pr. o« ni »fasuju« šećer svakog mjeseca po 1 kg na svakog člana Svoje porodi« ce uz cijenu od 1 K po kilogramu, a prodaju ga od 60—80 K, dok su ga prije 4—5 mjeseci, kad je br, skuplji, prodavali od 100—120 K. Brašno »fasuju« od 40—60 hclera po, kilogramu, a odmah ga iz ruke u ru« ku prodaju svome komšiji od 16 do 18 K. Prema tomu prodani*! sve os« tale namirnice, koje od tvornice »fa, ши«. Povrh ovoga oni primaju još «losta masne dnevnice.. Kad se ovo ima pred očima, onda se čovjek pro« sto snebiva, kako mogu biti ti vajni komunisti tako bezobzirni i na dru« gog vikati da guli, a sami to čine. Ako nije po onoj »narodnoj: »Sjela ruga pokraj puta, pa se svijetu ru« ga«. * Pitamo vođu tuzlanskih komunis« ta uču Trifunovića, da li on smatra ovaj postupak svojih »drugova« lih« varstvom ili se to po komunističkoj praksi ne smatra lihvarstvom. Tri« funović ne umije nigdje na skupšti« ni govoriti, a da se svim komunis« tičkfm terminima pogrda ne obori na mnoge poštene ljude radi tobož« njeg isisavanja, izrabljivanja, i gu« ljenja radnog naroda, pa ga poziva« mo, da na prvoj slijedećoj skupšti« ni zauzme svoje stanovište prema ovoj vrsti proleterskih lihvara. Politički pregled. Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi obio ispušten ni jedan član naše organizacije. Kako se prigovara objasnismo u 102. broju „Pravde“. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! dosadanji posao, jer om znaju, dok je Trifkovića biće vazda muslimani za njih žrtve, što je najgrdnije još, da je trafika nevoljniku muslimanu oduzeta, a u isti čas podijeljena tr« govcu Gazdi Trifkoviću koji i ona* kq, od izobilja nema šta drugo da radi, nego bistri evropsku politiku. Mi molimo Ministarstvo financi« ja da se ovom invalidu čim prije po« vrati trafika i sa time omogući hjegovo daljnje življejne, a ujedno, da nam se dosadanji komandir fi« nancijskfe postaje čas prije svrata skine,'a ako nam se i dalje ostavi, smatramo d je upravo postavljen, za sistematsko ubijanje muslimana i bićemo prisiljeni latiti se i najočaj« nijih sredstava, da se kurtarišemo ovoga nasilnika i zatornika musli« mana. ke odbio od traženja i ovim će ima« ti pravo da se žali neposredno ok« ružnom sudu u Sarajevu. Jevrejska skupština. Pri zaključ« ku lista dopade nam ruku ovaj le« tak, kojega uvršćujemo sa primjed« bom, da nam ne ide u glavu, da bi moglo ministarstvo unutarnjih dje« la proti jasnom slovu zakona lišiti jednu masu naroda najsvetijih i najvažinjih prava, što ih državljani imaju. Letak glasi: Jevreji! Minis* tarstvo unutrašnjih djela kani ne« ispravnim tumačenjem zakona o iz« boru nrodnih poslanika za ustvot« vornu skupštinu da nas liši izbor« noga prava, koje nam po zakonu neosporno pripada. Ova nečuvena nepravda ministarstva izazvala je među Jevrejima naše Otadžbine op» ravdano ogorčenje. Smijemo li do« pustiti, da se stavi jednim potezom pera izvan zakona nas, državljane i pripadnike ove države, koji ovdje živimo niz stoljeće te s ovdašnjim narodom od vajkada dijelimo sreću i nesreću, dobro i zlo? Svim sred* stvima moramo nastojati da se ova nečuvena nepravda što prije ukine. Dodirno stoga svi na protestnu skupštinu koja će se obdržava* ti u četvrtak 14. oktobra 1920. u 6 sati poslije podne u velikoj dvorani »Društvenog Doma«, da jednoglas« no protestvujemo proti povredi na« ših najvažnijih građanskih prava. Diplomatski ručak kod Regenta. U subotu, je Regent priredio diplo«matski ručak, na kome je prisustvo« vala i princesa Jelena. Ručku je još prisustvovao ruski poslanik sa go« Birački su spisci izloženi. Javlja spođom, ruski vojni ataše, čehoslo« vački poslanik i poljski poslanik sa nam gradsko poglavarstvo, da je gospođom. Od ministra bio je pri« abecedni birački spisak grada Sara« sutan Pribićević, Jovanović i Trif« jev potvrdio okružni sud u Sraje« ković. vu i počam od srijede 13. oktobra Regent u Subotici. Preetolona« t. g. punih 8 dana stavlja se u smislu sljednik otpirtovao je u nedjelju U zakona o izboru narodnih poslani« jutro u Suboticu, gdje je prisustvo« ka za ustavotvornu skupštinu na ug< vao trkama. Masa naroda iz Bačke led građanstvu. Po § 22 istog zako« burno je aklamovala Regenta. Po« na svaki ima pravo u gornjem ro« slije trka otišao je kraljević automo« ku da spisak pregleda, prepiše, abz* Jugoel. muslimanski športski klub bilom u Novi Sad, odakle je u noći nani i štampa i da bilo za sebe bilo u Sarajevu poziva na izvanrednu vozom stigao u Beograd. glavnu skupštinu koja će se obdr« Konferencija predetavnfca trgo« za drugog traži njegovu ispravku u žavati dne 15. o. mj. u društvenim onom, što on nalazi da treba činiti. večko*obrtničkih komora. U nedje« prostorijama u 2 i po sata pos. p. Svako to može činiti za vrijeme u« Iju prije podne bila je na poziv mi« Dnevni red: 1) Otvaranje skupšti« nistre financija konferencija pred* redovnih sati kod gradskog pogla« ne, 2) Izvješće tajnika, 3) Izvješće etavnika svih trgovačkih i obrtnič* varetva t. j. od 9—14 sati. Ujedno se ovim javno obznanju« blagajnika, 4) izvješće kapetana i kih komore. Na konferenciji se vi* starješine sporte, 5) izvješće revi? .ječalo o načinu, kako bi se mogao je, da će u smislu propisa § 24. iz« zora, 6) promjena pravila, 7) podje« ubirati obrtni porez. bornog zakona na izborima moći la apsohjtorija dosadašnjem odbo« Općinski izbori u Bugarskoj. Pri« glasati samo oni, koji su u spisak u« likom djelomičnih općinskih izbora vedeni, pa da je stoga dužnost sva« ru, 8) eventualije, 9) izbor novog koji su izvršeni 3. o. mj. u 300 opći« koga, da se obavijesti dali je u spi« odbora. Pristup je dozvoljen uz po« kaz članske karte. U slučaju nedo« na dobila je prema dosadašnjim iz« sak uveden. voljnog broja prisutnih članova vještajima po selima ogromnu ve« Po § 25. izbornog zakona ispravak skupština će se obdržati 1 sat kas« činu zemljoradnička stranka Stam« spiska traži neposredno pismeno ili bolijskog na štetu komunista i gra« usmeno kod gradskog poglavarstva nije. danskih partija. Zašto nije bilo vode a Sarajevu? iH okružnog suda u Sarajevu, ali kod okružnog suda samo pismeno. I 'z Jedan komunikej građevnog odsje« traženje ispravaka moraju se pod« ka gradskog poglavarstva otkriva nijeti dokazi. Za dokaze mogu slu« nam razlog zatvaranja vodovoda od žiti samo punovažne isprave a po 24. septembra do 6. o. mj. Prema o« § 29. istog zakona za sve isprave, rom komunikeju ustavio je 24. sept. Gračanica, početkom oktobra 1920. vlasnik pilane Danilo Granzov vodu Jedan vapaj. Kod nas je ovih da« uvjerenja, potvrde itd. koje su po* i naveo je na pilanu, koja uslijed ne« trebne kao d< ’ azi za ova traženja na oduzeta trafika jednom invalidu stašice vode nije mogla raditi. Kada neće se naplaćivati nikakva taksa, a (bez jedne do ramena ruke) i to ini« je vidio da se istražuje razlog po« cijativom nama dozlogrdilog ko« nadležne vlasti dužne su ih izdati manjkanja vode, opet je zatvorio potraživaocu u roku od 24 sata. mandira financijske postaje Trifko« zapor ne otvorivši zračnih ventila. Po § 26. izbornog zakona oni ko« Uslijed ove manipulacije pukle su •vica. ji su odbijeni što uz traženje nijesu vodovodne cijevi na pet mjesta, a Da uputimo javnost kako se to zbilo, navešćemo slijedeće: u augus« podnijeli dokaze kakvi se traže u § na tri mjesta izbačeni su kolčaci. tu ove godine uhvaćeno je kod pe« 25. ovog zakona, mogu ponovno tra« Šteta nanešena gradskoj općini iz« žiti-ispravku i podnijeti dokaze, ako naša 106.000 K od vodovoda i torice trafikanata, da su prodavali duhan skuplje nego li je cijena. Tom rok za traženje ispravke'ne bude u 220.000 K od elektrane, dakle svega 326.000 K. Danilo Granzov je uhap« istom prijrko'm uhvaćen je invalid opšte istekao. Protiv riješenja gradskog pogla«, šen. — Ovaj jedinstveni slučaj ne« R. Tahirojvić da je crveni paklić prodao za 6 K, jer svi trafikanti po varstva prigodom potraživanja is« kulturne i za općenitost štetne ma« to prodaju, što je kao pošten čovjek pravaka po § 27. izbornog zakona nipulacije valja najstrože osuditi. Ovo je opet dokaz što su stanoviti i sam priznao, izgovarajući se, da je svako ima pravo u roku od 24 sata ljudi kadri da učine iz aajobičnijeg pri prijema riješenja žaliti se okruž« to njegova jedina zarada, a da to nom sudu u Sarajevu, a žalbe se I koristoljublja. U komunikeju se ve« više učiniti neće. Ii, da će od sada opet biti vode. predaju usmeno ili pismeno grad« U mjesto, da se ovaj invalid po* učio ukorjo ili novčano kaznio, o» skom poglavarstvu. Izvanredna glavna skupština Ud« duzeta mu je trafika i tako onemo* Ako gradsko poglavarstvo potra« I ruženja bakalskin i špecerajskih tr« gućeno daljne življenje njegovo, ženog ispravka spiska ne donese ni« : govaca u Sarajevu. U petak 15. o. dočim navedena četvorica trafika* kakvo riješenje smatraće*se po’§ 26. i mi. u 2 sata poslije podne u Grad« nata tjeraju i dalje mirne .duše- svoj istog zakona, da je potražioc isprav« i skoj bašči (Aleksandrova ulica) ob» Domaće vijesti. Raši dopisi. �Brof 210 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 <арана državeće se izvanredna glavna skup« ština ovoga udruženja sa ovim dnevnim redom: 1) stanovište baka« la i špecerajskih trgovaca prema od« ređivanju cijena pojedinim artikli« ma, 2) ujedinjenje udruženja sa Trgovačkim društvom u Sarajevu, Odbor poziva članove ovoga udru« ženja, da ovoj skupštini nefaljeno prisustvuju. Predsjednik: Alagić v. r., tajnik: Mutić v. r. Uprava »Novog Vijeka« obavješ« čuje svoje pretplatnike, da će 10. i 11. br. lista skupa izaći, jer vlasnik i odgovorni urednik g. Bjelevac je već preko mjesec dana na putu. . PRIPOSLANO. ) * Gosp. Josefu Diamantu. nadglednik tvrtke »Eeuberger i sin« u R Palima. Napali ste me u mojoj otsutnosti pred više osoba na 5. okt. o. g. na •) Za riječi i sadržaj ne preuzi« ma uredništvo nikakve odgovorno« i ati. željez. stanici Koran, sa najpogrdni« jim riječima i psujući .mi svetinjeOpsovali ste mi oca i mater b a« 1 i/n s k u, te Boga i sveca »Tursko« ga«. Tb sam dobio kao zahvalu, što sam Vam uslugu učinio«. Ovakim prostačkim i balavim riječima dali ste dokaz Vaše »inteligencije« i du« ševne fukaraštine, a najmanje ima« te pravo, da me Vi, kao naduti ku« feraš koji mrzi sve što je naše, kao domaćeg sina ovakim riječima ča« štite. Ovo iznosim, da naš narod upo« zna još jednog, koji je kao i ostali što su nam davali »sikter teskere«, i slali nas u Aziju, ali hvala Bogu prije oni kufer iznesoše. Stvar sam dao na kot. sud, pa ćemo se vidjeti. Pale, 8. oktobra 1920. Ibrahim Šehić, nadlugar u Palima. Oglašujte u „Pravdi". Muslimani sjetite se „Gajreta"! umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno ktspuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкдсу u Ljubljani^ Kranjska, za 5 omota. Stoji 50 kruna poštom. Onda: PAPIRNICA ► ! HAMDIJE KOPČIĆA I preporučuje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancelarijskog I ► Školskog pribora. — Naručbe se 1 obavljaju brzo i točno. I Cijene umjerene. i Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. . svrbe2> kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prdb svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 15 K kod ljekarne Тгпкосу, Ljubljana ClM Šaljite odmah pretplatu Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. II. , EMISIJA * Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo.^ i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na Jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.—' kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi . Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: • 1. Posjednici starih dionica Imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice -dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, ■■ h) ) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne binke d. d. u Llvnu, ј) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici j Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnatEljstvo MuslimanshE trgovale i obrtničke banke za B. i H. (d. 1) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c07b27a1c7764bd3a1a200169ccad011.pdf dc1fa9ef34e6be7c857889f1998e2d77 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 1.50 IZLAZI SU8OTOM, UTORKOM ' ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ON1 ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 106(211) Sarajevo, subota 16. oktobra 1920. (1. safer 1339.) Prosvjetna poli№ u Bosni. Otkako je g. Šćepan Grđić zasjeo na stolicu šefa našeg školskog ode sjeka, naš je list nebrojeno puta u« pirao prstom u protivnarodni i proe tivumuslimanski rad tog žalosnog načelnika prosvjete? ali su pozvani faktori ostali gluhi' na sve glasove naroda, jer su j sami došli do veli« kih položaja bez pitanja i protiv volje većine našega naroda. Toga se pravila drži i g. Grđić te i dalje žari i pali u prosvjetnom odjelenju po svojoj nezasitnoj i neutaživoj želji, da nam što više nanese štete u ovim mutnim prilikama. On vidi da se primiče kraj i njegovoj samo« volji i tvrdoglavosti i da će mu na. uvijek odzvoniti kao i drugim nas metljivcima, koji zauzimaju visoka mjesta protiv volje većine bos. herc, naroda, čim ta većina proogvori. I prva osuda narodna tražiće, da se uklone ljudi Grđićeva kova, koji mrze- u duši svojoj sve što nije pra« voslavno i kojima se hvata mrak pred očima, kad moraju'da vode ra« čuna još o željama i tužbama ne« pravoslavnih, a naročito muslima« na ne mogu ni čuti ni vidjeti pa ih traktiraju kao kvantite negligeable i toga se bez imalo stida uvijek drže. To je osobito pokazao g. Šćepan Grđić kao načelnik prosvjete. Lani smo dokazali njegovu mržnju i ne« savjesnost prema muslimanima tim faktom, što je oteo iz usta mus slimanske sirotinje par stotina hi« ljada kruna i dao tu ogromnu svo« tu svojim pravoslavnim kao štipens dije na visokim školama, dok je nas ša siromašna omladina morala da ostane bez škole i prosvjete i da ode u pisare. Ovu sramotnu činjenicu nije g. Grđić ni pokušao pobijati u javnosti, valjda ne drži potrebnim još o tome razbijati glavu i davati »Turcima« objašnjenje o onom, čes mu nije nužno nikakvo tumačenje, jer samo po sebi sve kazuje i otkris va dušu začetnikovu. Još taj nekuls tumi akt Grđićev nije ni zaboravs Ijen, a on pokazuje još očitije svoj plan prigodom podjele ovogodišnjih stipendija visokoškolcima tim, što prikraćuje duplo muslimansku širo* tinju i otima joj ništa manje nego pola milijuna kruna i daje svojim pravoslavnim. To je dakle njegov odgovor na naše pritužbe! Doista rječit te mu ne treba komens tara! Za dvije godine prikratiti mu« slimane na samim stipendijama go« tovo za milijun kruna, to može samo čovjek Grđićeve kulture i mentaliteta. Da je ovo jedina žalost, ne bi ni po muke bilo. Ali g. Grđić takav je na svakom koraku: zakinuti musli« mane njegov je princip. Neda im ni osnovnih škola ni tamo, gdje traže i nude sav materijal, kao n. pr. u Lukavici (Gračanica), koje selo broji 1300 duša i daje zemljište i materijal i irgate, a diže školu svos iim pravoslavnim u selu Vojkovići kod Ilidže, premda, broji samo 266 pravoslavnih žitelja i 2 katolika. Gr« đić ovu školu daje još s_yečano os« veštati (!), kao da je to jedna vjer« ska zgrada, čime kod drugih vjera pobuđuje nesklonost i nepovjere« nje prema svemu svome radu i »prosvjeti«, kad miješa školu sa vjerom i politikom. Da g. Šćepan Grđić ovakim svo« jim postupkom sije razdor i mržnju prezir među našim narodom, to jasnos vakome, a razumljivo je svi. ma koji poznaju Grđića kao profe« šora i novinara. Kao profesor on je redovito progonio đake nepravosla« vne i ocjenjivao ih besavjesno, a kao političar on je bio stalna smet« nja sporazumu Srba i Hrvata u Bo« sni, jer je on shvaćao ravnoprav« nost u riječima »srpski p a hrvatski, ćirilica p a latinica«, dok su drugi tražili mjesto onog »pa« da dođe »i« ali to g. Grđić nije dopustio i zato se ,sloga razbijala. Toga se načela drži i danas nakon deset godina iskustva g. Grđić i unosi svoju mržnju i nes trpeljivost i u prosvjetnu politiku na sramotu našeg bratstva i jednas kosti. Tipovi a la Grđić uvijek će biti pravi kamen smutnje narodne, zato ih narod mora odbaciti i osu« diti. I to mislimo nije daleko i čuče se narodni sud! Dotle neka javnost zapamti, kakva žalosnog načelnika prosvjete imade nesretna Bosna, kos ji prosvjetu upreže u službu svojih principa: fanatizma, mržnje i netos lerancfte i kao državni činovnik po« kazuje svoje neraspoloženje krateći muslimanima školu i otimajući musi, siromašnoj omladini zalogaj iz usta. Iz Sandžaka i Makedonija. MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. 11. Pojedine — obrtne i idejne — drus pitanje; ali je faktično stanje s ko« štvene dijelove puka i države uspos jim se mora računati, da je sada redili smo sa udovima tijela, i rekli naš puk podvojen, i to baš u te i ta« smo, da cjelokupni .državni i drus kove polovine — muslimansku i srp« štveni život ovisi koliko o samim sko«pravoslavnu. Nimalo nije pogrešna oznaka ni težnjama i potrebama tih klasa, to« liko i o njihovd međusobnom odnos kod prve, što je samo »musliman« su. Ako težnje društvenih klasa bu« ska«, ni kod druge, što je povrh du umjerene i razumno rukovođene »srpske« i — »pravoslavna« i fo u svim linijama i (nal svim poljima ako njihov međusobni odnos bude skladan i što manje sukobljiv i op» javnog rada — strogo i jako — pra« rečan, biće i društvenosdržavni ži» voslavna. I jedna i druga polovina našeg pučanstva nije na te glavne vot više zdrav i harmoničan. Kod nas se u Sandžaku mogu u klase razdijeljena samo po svom najizrazitijim crtama za sada pri« duševno«osjećajno(m mentalitetu, mijetiti samo i jedino dvije društ« nego i po svom naziranju materijal« vene klase: muslimanska i srpsko« nih interesa i nastojanju oko pro« micanja i zadovoljenja tih svojih pravoslavna. interesa. Podvojenost našeg stanovništva To su fakta, kojima«treba bez u ove i ovakve jedinice može biti nezdravo i nesavrem "o treba to mreže pred očima ravno u lice po« otkloniti i nivelirati — lv je zasebno gledati i koja kao stvarnost sači« njavaju, najglavniji motiv i predmet političkog rada. Pod turskom vladavinom musli« mani 'su imali položaj — da tako rečem — obostranog sina, a pravo« slavni pastorčeta; zato su prvi bili bez iskrene prijateljske rodbine, bez ikakve razumne brige i pažnje glavnih stupova porodice, raznježe« ni i raskalašeni, inače dobroćudni; a drugi, i ako bez prave porodične ljubavi, ipak okretni i prepredeni, bili su stalno krijepljeni i štićeni od svojih — po slučaju prilika ili krvnih — rođaka. Prvi su uživali to« božnju naklonost i ljubav u držav« noj zajednici, ali. i obavljali sve sa pogibelju i rastrojenošću skopčane i skončane službe; drugi su bez pre« teških obveza i tereta u nerazumno i nebrižno upravljanoj zajednici u« živali dosta mogućnosti, da mnoge pogodnosti prokrijomčare, koje su ih koliko mu drago osposobile, da se uzdignu pouzdavajući se u svoju snagu i vještinu na stepen samostal« na čovjeka. Kako je prije i drugdje bilo, to ne znam, ali tokom posljednjih 12 godina turske vladavine u Sandža« ku, koje su mi u živoj slici još u sjećanju, nepobitno je. da je polo« žaj muslimana i pravoslavnih bio u navedenom obliku. Т|рти je svjedok materijalno sta« nje pravoslavnih porodica, onih po varošima i onih po selima, gdje ih je bilo mnogo više od muslimana sa većim kapitalom^ pokretnim i ne« pokretnim, sa velikim brojem po. rodičnih članova, sa stokom, stoč« nim i agrarnim proizvodima; tomu je svjedok i to,1 što su pravoslavni mogli po miloj volji i slobodno ot« varati i osnovne i srednje škole, u njima bez ikakve 'kontrole preda« vati kakav hoće nastavni materijal. Dotle su muslimani prelazeći iz .muazafa u ihtijat, redifu, ilavu, a u sijedim danima svoga života u mu« stafezu, trošeni i umirali, po Albani« ji, Makedoniji, Durziji, Kurdistanu, Jemenu i Fizanu, nikad nemajući vremena i prilike da se ekonomski i kulturno osove i podignu. Ko je dakle bio stvarno privilegi« san? Muslimani ili pravoslavni? Pripisuje se to nama, a što je naj« nezgodnije, i mnogi od nas dijeli to mišljenje! Koliko li griješe oni, ko« ji nam pripisuju tu privilegisanost, a koliko trpimo i štetujemo mi, što povlađujefno tom grijehu?! Svaki udarac, koji smo od g. 1912. do da« našnjih dana osjetili nad svojim ži« votom, i još mnogi, koji nam se pri« premaju, nosi na sebi pečat toga gri« jeha i »opravdanja« našom neraz« boritošću! Pomenuh udarce, koje podnosismo tokom netom minulih 8 godina, po« menuh i slomih pero, neka ne za« bada u te duboke rane, od kojih na« še žiće krvari ... krvari... Nije namjera ovih redaka podgrij avati strasti i povređivati teške bolove, nego je moliti i — koliko se umije —. proučavati ‘njihovo liječenje u ime samilosti prema klonulom bo« lesniku, u ime — ako ne prošlosti, a ono buduće naše zajednice te u ime fizičke i duševne, narodne i držav« ne cjelokupnosti i jednodušnosti! Pristupajući ispitivanju i liječenju našh rana, prvo, što treba da zapa« zimo i uvažimo, jest, da smo mi sa« mi najpozvaniji i najdužniji iskre« no se brinuti oko naših nevolja, i predano tražiti im lijeka i izlaza. Ma koliko mi polagali nade i pouzdanje u Sarajevo, Zagreb i Beograd, ma koliko ovi pokazivali dobre volie prema nama, ipak na prvom redu mi smo oni, koji treba najviše da TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. pridonosimo svome napretku i sre« ći. Sarajevo, Zagreb i Beograd go« tovo su cijeli absorbovani oko svo« jih briga i nevolja, bez kojih na ža« lost ni oni nijesu, i nama samo toli« ko pažnje mogu pokloniti, koliko je mogu i smiju uskratiti sebi, a ovo je tako nedostatno, da mi to u pra« vom smislu ni osjetiti nećemo. Na« še dvogodišnje jalovo iščekivanje tomu su najbolji svjedok. Dakle pri« stupimo sami na posao! Pa šta je naša nevolja, ili koje su naše bole« sti? Jesu li istinito konstatovane? Kada bismo izlagali sve pojave i faze naše bolesti, morali bismo oti« ći daleko i ponova povrijediti bolo« ve i uzbuditi gorke uspomene, a to nije shodno. Zbog toga zadovolji« mo se tim, da ih svaki za se hladno i trezveno predočimo i sigurno ćemo doći do jednodušnog zaključka, i reći, da je naša nesreća: međusob« na zagrižljivost, netrpeljivost i ne« povjerenje; manjkavost kulture i te« gobnost ekonomskog pridizanja. Ovo vrijedi za nas i pravoslavne na« pose i za međusobni naš odnos u« opće. Jest, to Je naša nevolja, to su na« še bolesti! To i ništa drugo. Sve nje« zine faze i pojave nose znak te pri« rode. Sada dolazimo do tačke, kako će« mo najkraće i najuspješnije liječiti te bolesti? Kako ćemo osigurati, da bude što manje, što snošljivijih na« stupa do definitivnog oporavka i izlječenja? To i jest ono, što je naj« glavnije u našem problemu, o kome naši poslanici u ustavotvornu, skup« stinu imaju poći, određenog pravca. Osobe, koje ćemo u konstituantu birati, treba da nam svojom osob« nom vrijednošću jamče, da će htje« ti i umjeti naći najshodnijeg lijeka i načina za liječenje naše bolesti. Biljke. Škola bez vjeroučitelja. U selu Trnovu, kot. Sarajevo postoji os« novna škola, koju pohađaju djeca muslimanske ‘i pravoslavne vjere. Vjeroučitelj g. Smail ef. Mahmuto« vić je poradi terora sa strane upra« vitelja škole g. Milana Mačka dao ostavku i sada muslimanska djeca nemaju obukle u vjeronauci. Škol« ska odjelenja nav lađi morala bi u« putiti dotičnog starješinu škole, da svoj postupak prema nastavničkom osoblju promijeni, a mi tražimo od vlade, da odmah imenuje vjerouči« telja za islamsku vjeronauku, jer to zahtijeva sam škoiski red, a da i ne spominjemo pritužbe, koje nam svaki čas stižu od naših težaka. Ina« če ćemo ovo smatrati prostom pro« vokacijom, da se našem i onako konzervativnom težaku omrzne ško< la, pa da u nju ne da svoje djece, jer je notorno, da musliman neda svoga djeteta ondje, gdje će mu di« jete ostati nevaspitano iz vjerona« ukc. »Unaokolo«. Naša se seja »Srp« ska Riječ« tuži na svoju komšinicu »Pravdu«, što se »često tuži na haj« dučiju u Sandžaku, a naročito na ličnu bezbijednost u Plevljima«. Da« jući »komšinici« donekle pravo, podsjeća je, da je »zaboravila spo« menuti da među hajducima u San« džaku sačinjavaju ogromnu većinu muslimani«. Mi smo vrlo zahvalni našoj do« brodušnoj »Srpskoj Riječi« što nas je podsjetila, da vaistinu »u Sandža« ku sačinjavaju ogromnu većinu« hffMuci d-daklc slijedi da imade mnogo i hajduka pravo« •lavnih. Ovo nam priznanje daje �,PRA^OA‘ — .ПРАКаА* Strana 2 Страаа povoda, da upitamo našu blagogla« goljivu seju zašto se pravoslavni od« meću u hajduke i spadaju li oni me« đu šuckore, koji su »za muslimanske (?) okupacije učestvovali u politič« koj akciji, da se Sandžak prisajedini Austriji«? Našoj su se blentavoj se« ji uslijed poremećenosti u mozgu počele pojavljivati vizije »musli« manske okupacije«, u kojoj učestvu« ju šuckori muslimani i pravoslavni. ' . Što se tiče prave istine c ■ ?-< ■ i nosti u Sandžaku, konstatujemo, da je naša matuh«seja potvrdila sve naše izvode nedavno u jednom do« I pišu iz Sjenice, gdje je našla uzroke u nevaljalom činovničkom aparatu, 1 koji mjesto da upravlja, on buni i teroriše, uslijed čega je jadni svijet , prisiljen, da se odmeće u goru. Za« ista se ne odmeće od medenih kola« i ča, nego od zla i nevolje. Iz naše organizacije. Svi su se prisutni izjavili sa veli« KOTARSKA SKUPŠTINA kim oduševljenjem za složni brat« U DERVENTI. Dne 1. o. mj. održana je skupsti« j ski rad u redovima naše Organiza« čije, te je izabran kotarski odbor na naše Organizacije u Derventi, kake slijedi: iz Sarajeva Dr. Halid« na kojoj su bili izaslanici seoskih beg Hrasnica, Đr. Mehmed Spalio, odbora iz Kotorskog. Velike, Du« Dr. Mamdiia Karamehmedović, Dr. bočca. Kukavica, Potočana, Luža,« ,na, Begluka i Omeragića. Cijele | Atif Hadžikadić, Muhamed ef. Ka« đić, Seiid Alibeg Filipović. Ibrahi« prostorije društva »Jedintsvo« kao i svi hodnici bili su puni građana i ' maga Hadžibaščaušević, Muhame« težaka. Skupštinu je otvorio i pred« i đaga Ii. Jusufagič, Mujaga H. Ka« sjedao g. Osmanbeg Osmanbegović j pet^nović, Osman A. Sokolović, a govorili su gg. Derviš M. Korkut, ; Mustafa cf. Aganović, iz sela: Mu« Mustajbeg Jusufbegović, Rizabeg 1 hamed Grbo, Ahmed Gljiva, Arif Abdulahefendić i prof. Šukrija Ala« [ ef. Pekić. Zaimbeg Glođo, Muha« gić. Govorilo se o djelovanju naše : medaga Kolar, Hafiz ef. Mahmuto« Organizacije, a specijalno o djelo« ' vić, Muhamed Fejzić, Ibrahim Đu« favac, Zaimbeg Babić, Scrver ef. vanju ovog vrijednog mjesnog od« bora i njegovim zaključcima. Pre« Šuvalija, Atif ef. Brkanić, Silihbeg .tresalo se o izboru, o historijatu na« | Beglerović i Hrustembeg Ablako« šeg oslobođenja, te o postanku i I vić. razvoju naše Organizacije, o konsti« | SKUPŠTINA GRADA SARA« tuanti i načinu izbora za nju. Svi su i JEVA se prisutni izjavili jednodušno za 1 U petak dne 8. o. mj. održala se naš program. Prema tome je Der« ' mnogobrojno posjećena skupština venta jedna naša nepobjediva tvr« ! naše Organizacije za grad Sarajevo đava. koja će na izborima istupiti I u Kolobari, čije je veliko dvorište složno za našu listu. bile dupkom puno naših Sarajlija. KOTARSKA SKUPŠTINA U SA« Skupštinu je otvorio i predsjedao RAJEVU. joj g. Dr. Halidbeg Hrasnica, na, Na 13. ov. mj. održana je u 2 sa« ' ko’oj se istaklo mnogo govornika, ta poslije podne u ovdašnjoj Kira« ; koji su obrazlagali naše stanovište ethani sarajevska kotarska skupsti« I u pogledu predstojećih izbora za us« na naše Organizacije, na kojoj je Itavotvornu skupštinu. Svi do jedno« osim građana sudjelovalo preko o« ga su izjavili, da stoje nepokolebi« samdeset težaka iz sviju seoskih op« vo uz Organizaciju i da poklanjaju čina. Skupštini je predsjedao g. Se« 1 svoje povjerenje njezinu vodstvu. jid Alibeg Filipović, koji je na vrlo U odbor su izabrana gg.: Dr. H. Hrasnica, Osman A. Sokolović, Su« popularan način rastumačio rad i program naše Organizacije kao i lejman ef. Krivošić, Mahtnud ef. Mi« svrhu skupštine. Govorio je g. Uzej« sirlija, Mujaga Sudžuka. Edhemaga raga H. Hasanović o zajedničkom Đulizar, Ibrahim ef. Šahinagić, U« radu muslimana građana i težaka, zejraga H. Hasanović, Hamdi ef. a naročito je naglasio, da je ova Rašidagić, Hafiz Mustafa ef. Kovač« bratska sloga potrebna sada prili« Mujezinović i Mehmedbeg Đulbe« kom izbora za konstituantu. gović. Zašto muslimanski narodi simpatišu s boljševičkom Rusijom? 2 Islamski svijet nije uvijek bio na • ovom relativno vrlo niskom nivou kulture i civilizacije, na koji je pao posljednje dvije«tri stotine godina. Historija zna za vremna, kad je u muslimanskim zemljama evala pu« nim cvijetom civilizacija i kultura, znanost i umjetnost. I ta su vreme« i na trajala ne decenije, nego mnogo i vijekova. Nekako pred pojavu Muhameda i istok i zapad preživljavahu peri« jod opadanja. Samo dok se je taj perijod na zapadu otegao duboko u srednji vijek i vratio Evropu u sta« nje potpunog varvartsva, istok se je brzo uspravio na noge i pod baj« .rakom islama postao čvrstim stu« pom kulture i civilizacije. Pa čak i u vrijeme kratkog zajedničkog opa« danja sa zapadom, kad je nauka is« lama slavila tek svoje prve pobje« de i još nemala krupnijih plodova — istok je, kalameći novu ideju na pio« dno stablo svoje drevne kulture, stvorio beskrajno otmenije forme razvitka nego zapad sa svojom ne« ukrotivom i surovopi i primitivnom silom germanskih 1 slavenskih ple« mena. Dok je politeistička i hrišćanska Evropa bila međusobni boj i razdio jeljena na bezbroj plemenskih drža« va davila se u krvi i anarhiji i kad varvartsvo sa sjeveroistoka zapljus« nu čak i daleko na jug Evrope te u vremenu od jedva stotinu godina zali neprolaznim blatom svu rimsku civilizaciju i pokri debelom praši« nom svu drevnu kulturu — na is« toku je islam već u prvo vrijeme svoje stvorio jaku državu na prav« nim osnovama i udario solidne 'te« melje jednoj od najoriginalnijih ci« vilizacija i najbujnijih kultura. Kad antični grčko«rimski svijet utonv. u varvarskom moru german« skih i slavenskih osvajača, muslima« ni Arapi primiše baklje prosvjete i progresa iz ruku grčkih i rimskih fi« lozofa, istraživača, pjesnika i um« jetnika pa je dostojno pronesoše kroz vijekove, osvjetljavajući crnu pomrčinu divljaštva i neznanja, u koju oviše Evropu seobe naroda, s njima skopčane perturbacije, na« silno krštenje cijelog niza evropskih naroda i duboki pad morala. Za ne« vjerovatno' kratko vrijeme islam je stvorio državu, koja baca u sjenu državu Aleksandra Velikog, ako za« mijeniš grčko»evropski dio s dijelo« vima sjevernoafričkfm. Već prva tri halifa ujediniše ne samo narode A« rabije nego i čitav istok do Central« ne Indije, sjevernu Afriku i Hispani« ju. Šta je ekspanzija hrišćanske im« perije Karla Velikog prema tom pobjedonosnom vjetru musliman« skog porasta? , Religija Ozirisa; Iside, ma koliko kulturan i silan bio narod, koji ju je ispovijedao, nije mogla da uhvati korjena dalje od obale Nila. Fara« oni Totmes, Ramzes i njihovi nas« Ijednici dugo su i čvrsto držali u ru« kama svu zemlju od Sahare do In« da, ah ni jedna od osvojenih drža« va ne primi vjere pobjednika. Ju« dejska religija ostade vječno og« raničena na jedan narod. Asirci po« klopiše i Palestinu i Egipat, ali vie« ra ovih zemalja osta netaknuta. Re< ligiju Rima ponesoše sa sobom rim« ski osvajači i koloniste na sve četi« ri strane svijeta, ali ona ostade og« raničena na Rimljane. Uistinu, ne« ma poglavlja u historiji svijeta, ko« je bi dostojnije bilo divljenja nego ono« koje bilježi širenje islama. Dok se je religija Budhe, Brahme i Hri« sta tek malo po malo u borbi od mnogo vijekova s teškom mukom primicala ono« mv opsegu, koji danas ima — islam ie kao orkan jednim mahom osvo« lio pokrajine, zemlje i države, ple« mena. narode i rase. U prvo je vrijeme držala na oku« pu muslimanske narode po ogrom« nom prostoru od Hcrkulesavih stu« pova do himalajskih klanaca osim religije još i čvrsta političkovojnič« ka organizacija. Ali otkako se dr« žava halifa u toku historijskog raz« vitka podijeli na dijelove iz kojih je nastala, ostade jedinom, ali tim čvršćom vezom koja obuhvata sav muslimanski svijet: islam, vjera ko« ja sve do naših dana ne samo što obuhvaća te zemlje, nego se je od tog vremna raširila još preko kud i kamo daljih krajeva sve do duboko u Tibet i Kitaj, daleko na hladni sjever Rusije i još dalje na žarki jug Afrike. Islam je religija, koja sve svoje pristaše i dan danas veže u jednu veliku cjelinu, uprkos svim historijskim, političkim i rasnim di« ferencijama naroda, koji mu se po« kloniše. Nikakva druga religija ni« je bila kadra to u takoj mjeri uči« niti. Islam postade osnovom novoj kulturi, koja divnim beharom pro« cvjeta u bagdadskom halifatu u vrijeme, kad je zapad za ere frana« čkih i saskih kraljeva tek počeo pro« bijati kao okno k civilizaciji i kul« turi, koja ostade u povojima još ci« jelih tri stotine godna, dok joj tri« naesti i četrnaesti vijek humanizma i renesanse ne dade poticaja uskrs« nulom iz groba drevnom grčkom i rimskom prosvjetom. Pa i tom ve« ličanstvenom preporodu klasične ■kulture i civilizacije utrše put musli« manski narodi, u prvom redu Ara« pi. Da nije bilo cijeloga kola musli« manskih učenjaka enciklopedista, kojima se rodiše takmaci tek u pred« rcvok.cijskoj epohi Francuske, Ev« ropa bi se preporodila istom mno« go vijekova kasnije, a možda bi o« no« što mi razumijemo pod huma« nizmom i renesansom, i sasvim izo« stalo. Ko ne zna za sjajna vremena di« nastija Abasida, Fatimida, Tahirida i cijelog niza drugih? Ko nije ma« kar čuo za zlatno doba Omajida, Bu« jida, Ihšidita? Filozofija, prirodne nauke, geografija, historija; medici« na procvaše cvatom; kakvog nema« doše od vremena Empedokla, Ari« stotela i Tacita. Muslimanski Arapi izgiješe na sunce duhovno bogat« stvo Atine, Teba, Korinta, Rima i Aleksandrije a spasoše od zaborava i civilizaciju dalekih vremena Vavi« Iona, Ninive, Medije, Perzije i E« gipta. Potpuno je opravdan naziv spasitelja i čuvara antične prosvje te, koje njemački učenjaci dadoše Arapima. I muslimanski su narodi to dra« gocjeno nasljedtsvo ne samo očuva« li, već su ga i nadopunili novim ot« krićima na svim poljima nauke i iskitili raskošnim cvjećem nenatkri« ljivc pojezije. Astronomiji r mate« matici utvrdiše muslimanski Arapi onaj temelj, na kom se i danas drže, a na perzijskoj i arapskoj pojeziji će se. dok god bude svijeta, grijati srce čovječije. I materijalna kultura drevnih, ra« sa nađe u muslimanskim narodima doraslog premca. Arhitektura Kor« dovc, Alhambre, Sevile i cijelog niza gradova na pirenejskom poluostrvu, ostaci arapskih građevina po cijeloj sjevernoj Africi, monumentalne gradnje Egipta muslimanske ere, djela arapsih majtsora po Siriji i Mesopotamiji, raskošne ruševine dvoraca i bogomolja Tamcslanskog vremena u Samcrkandu i po Ferga« ni, džamije po Perziji i po Buhari, ostaci grandijoznih irigaciionih sus« tava na teritoriji Kara i Teketurk« mena, ruševine akvedukata i ogrom« hih vodnih rezervoara po bivšem taškentskom, kokandskom i meros« kom hanstvu, grobnice hanova- po kitajskoj Kašgariji, nedostiživa or« namentika hiljade svakovrsnih gra« devina po svim krajevima prostra« ne Indije, njihovi kolosalni razmje« ri, harmonija kompozicije i original« noet strukture mora drevnih, napu« štenih ili renoviranih gradova o<J Inda do Gangcsa — eve je to, makar i u fragmentima, neoboriv znak, da muslimanskim narodima pripada vi« dno mjesto u historiji kulture i ci« vilizacije. Fno' — Broj 211 I , | 1 1 Ko. je bio makar i samo u neko« liko starih muslimanskih prosvjet« nih centara u Indiji, pa vidio n. pr. palače Timurida u Agri, bisernu džamiju u Ak-barabadu; ko jc vidio Tadž«Mah^l, najljepšu zgradu u cijeloj Aziji, a valjda i na svijetu, načinjenu iznajrjeđeg mramora fan« tastičmh boja i načičkanu s vrha do dna mozajicima iz ahata, jaspisa i smaragda; ko je bio pred grobnicom /\kbara Velikoga u Sikandri, vidio krasotu od tri stotine džamija u Be« naresu, тгаЛогпц mošeju u Ahine« dabadu, ukrašenu ornamentima iz slonove kosti, bisera, srebra i dra« gog kamenja, pa ccnotaf u Alaha« badu, minareta u Hajdarabadu — kako će mu se običnim činiti Vene« čija, Verona, Napulj pa čak i Rim. Sav svijet se čudom čudi kosom tornju u Pizi — a u samom Samar« kandu jc šest kosih tornjeva i to mnogo viših. Sa sviju dijelova zem« ljinc kugle hiti svijet da se divi ve« nccijanskomu campanile — a toranj u Delhi jc dvaput viši i deset puta veličanstveniji. O palači duždeva u Mlecima je napisano preko stotine debelih knjiga gotovo na svim ev» ropskim jezicima, a šta je ona pre« ma carskim mauzolejima i kulama u Lahoru ili prema dvorcu silnog Džehangira. Bez zrnca pretjerivanja možemo reći, da je mletačka palača prema ovoj indijsko«muslimanskoj što i sarajevski konak prema dvori« ma bivših austrijskih ćesara. Slikovito je rusko Kijevo, ali zar mu Kahira s oceanom mošeja nije dostojan takmac? Sijaju pod sun« čevim zrakama pozlaćene kupole moskovskih katedrala, ali šta je taj sjaj prema blijesku s prsta debelog zlata na minaretima i krovu džami« je u Mešhcdu? Ako hrišćanski za« pad s ponosom gleda u bečku Ste« fanovu crkvu, u kelnsku sabornicu i u Petrovu baziliku u Rimu — zar je manje dostojna, divljenja veli« čanstvena džamija Šah«Zade«Abdub Azim kod Tcherana sa zlatnim ku« betom i jedinstvenom ornamenti« kom nad grobnicama vladaj uće po« rodice i nekolikih potomaka Muha« medovih, ili džamija sultana Hasi« nina i Ašar«džamija sa više nego 400 stupova u Misr«el«Kahiri, pa dža« mija Okba u Tuneziji s 300 stupova iz mramora i porfira, ili džamija Se« limija u Jedrenama s porfirnim ku« betom šest metara višim od kubeta Aja«Sofije pa cijeli niz carigradskih džamija: Sulejmana. Ahmeta, Mu« hameda, Mahmuda, Selima i mnogih drugih, pa onda medresa Sir«Dar i mauzojel Šah«Zinda u Samarkandu. Parkovi Luja XIV. se ne mogu takmiti s baščama Džehangira u Lahoru s 450 šedrvana i svim vrsta« ma flore sa polovice svijeta. Ostaci arapske umjetnosti na Sići« liji su prava pravcata dragocjenost usred svakakvih osrednjih i niže ne« go osrednjih tvorevina hispanskih. Kad su normanski osvajači ugledali pred sobom čuda arapske arhitek« ture na Siciliji, neizreciva radost is« puni njihova primitivna srca i — o« korjeii ratnici se rasplakaše pa oslo« bodiše sve arapske zarobljenike, koje je inače čekala smrt. Ostaci arapske muslimanske arhitekture u Čefalu pokazuju savršenstvo, kako« vo više nigdje ne ćete naći. Mozai« ci u Čefalu i Monrealu blješte u ne« opisivoj ljepoti. Predstavite sebi džamiju iz mramora od vrha do te« melja iskićenu i ispisanu riječima iz kurana u zlatu, srebru i divnim bo« jama istoka. O džamiji u Kordovi vele i Nijemci i Francuzi i Englezi, da jc valjda najljepša i najveličan« stvenija zgrada na svijetu. Hiljado i dvije stotine prekrasnih stupova nose svodove kojima nema ravna. Putnici se čudom čude a arheolo« zi u zvijezde kuju etrurske i rimske iskopine Herkulana i Pompeja, dva« ju gradova ... a koliko je nesrav« njivo više i mnogo savršenijih um« i’etnina otkriveno u cijelom nizu is« :opanih gradova muslimanske ere po nepreglednom prostranstvu Bi« hara, Vrise, Misora, Redžputane, Pendžaba, Behavalpura, Sinda i Kajpura u Indiji pa u okolici Kala« ta u Beludžistanu, po Horasanu, Kirmanu i Ispahanu u Persiji, a tako i u Termezu, Mervu, Buhari i buk« valno svud po srednjoj Aziji. I šta se još sve krije pod pješčanim plaš« tom sunčanih krajeva Arabije i Su« dana? �tinm 211 — Rrot »ПРАВД** — Страи* 3 PF" Muslimani! Brinite se da budete upisani u birale spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! Ali kao da postoji tajni dogovor između vlada, akademija i univer« siteta Evrope, da se rezultati nauč« nog istraživanja kulture i civilizaci« je muslimanskih naroda ne publiku« ju za cio svjet, već samo za malu porodicu zapadnih profesora — spe« cijalista. U nečijem je interesu, da stranice historije, koje govore o pro« šlosti islamskih naroda budu tabula rasa ili u najboljem slučaju iznesu krnjave i animozne prikaze histo« rije muslimanskog svijeta. Ža čitava dva pokoljenja su evro« pejci učeni putnici, baveći se u mu« slimanskim zemljama'istraživanjem prošlosti islamskih naroda, bezob« zirno tvrdoglavo i s prezrenjem od« bijah saradnju muslimanskih kul« turnih organizacija i učenih musli« mana pojedinaca. U zemljama pod vlasti ili pod kontrolom cvropejaca nije se trpjelo da muslimani sabiru, čuvaju i restauriraju svoje historij« ske i kulturne tekovine. Evropa ne želi da se muslimanski ponos ogri« je na slavi prošlosti ni da se svijest muslimanskih naroda probudi u us« pomenama na mrtve kapitale. Bilo je čak i takovih učenih kapaciteta zapada, ljudi s velikom reputaci« jom, koji poslije izučavanja istoka cijeli svoj vijek, ustvrdiše, da je is« lam isto što i odricanje progresa i da je karakteristična osebina musli« manskih naroda fanatizam. Najzna« menitiji između tih »priznatih« is« traživača je Francuz Renan. Taj ev« ropejac tvrdi ni pet ni šest, nego da je tnuslimanski fanatizam sramota za čovječanstvo. Ovom prilikom mi samo ukratko konstatujemo/da islam i musliman« ski narodi nikad nisu znali za fana« tizam, u kakvom se je davila ЕЛо« pa vremena Filipa II. hispanskog, retra Groznog Kastilskog ili Pija V. Vele, da je islam mržnja na zna« nje i personifikacija reakcije. Ali . i ' I : I I : i I islam nc'zna za borbu, какоуи je protiv progresa u divljem bijesu vodio hrišćanski zapad, niti zna za užase španske inkvizicije. Nikad islam nije zakivao čovječji mozak kao što je to činila zapadna crkva, niti je metao smetnje tankoj misli, rafiniranom čuvtsvu i racijonalnom istraživanju. Sve oružane sukobe musliman« skih naroda s hrišćanskim država« ma zapad je uvijek karakterisao kao ataku islama na hrišćanstvo, pri« pisujući islamu u grijeh krajnju ne« tolerantnost, čiji su tragovi krv, škrgut zubi i svakojaki drugi užasi. I to veli ona išta Evropa, koja je svirepošću, kojoj nema ravne, na« gonila u hrišćanstvo saska plemena, šenlučila u vartolomejskim noćima, istrijebila u znaku vjere cijele naro« de u Amerići i krstaškim ratovima unijela takove grozote u musliman« ske zemlje, da se i dželatu mora kosa naježiti.. Ispred »tolerantnih« hrišćana Jevreji su masama grnuli iz Evrope u — Tursku. Krstaške vojne »u ime Hrista i pravde« donesoše u nekoliko maho« va na istok smrt i uništenje, a osta« više za sobom ruševine, zgarišta i pepeo. Pod cijenu potoka krvi odbi« še muslimanski narodi udarce i teš« kom mukom spasoše u to vrijeme duboko civilizovani istok od za« padnih varvara. Tad se Evropa i muslimani, zapad i istok, licem u li« ce upoznaše — jer oni, istina česti ali samo trenutni ili djelomični su« kobi u ranija vremena ne otkriše jednog drugomu — i vidješe, kako dubok jaz dijeli kulturu i civilizaci« ju istoka od neznanja i varvarstva zapada. Krstaški ratovi pokazaše, koliko su hrišćanski narodi bili za« ostali iza muslimanskih blagom i duhovne i materijalne kulture. (Nastaviće se). Mea culpa. Dvije godine bijah »oslobođen«, a danas istupam iz reda »oslobode« nih«. Moje je ime bez ikakve važ« nosti za javnost, ali pošto je slučaj tipičan, mislim, da ga treba čuti. Prije dvije godine dana, na vr« huncu nacijonalne opijenosti a u prvom poljupcu sa »oslobođenjem« izlih svoja čuvstva na papir u jed« noj maloj raspra vici, koja je do danas ležala u fijoci, a u kojoj se nalazi ovo mjesto: .»Uočivši dakle duboku religijoznost mase, snagu svešteničkog prestiža i feudalnog staleža i moć islamske tradicije la« ko je razumljivo, što su se naši muslimani i u politici i u kulturnom i u socijalnom radu grupisali, a gru« pišu i danas s a mo ko n f esi j a 1« no... Sve ovo, što je rečeno, ima tu svrhu, da dokaže, kako je danas opravdan i utemeljen pojam, pun svježe snage i jasno zaokružen kao vrhovno geslo više od pola milijona Jugoslavena: Mi muslimani. U interesu je jedinstvenosti naše dr« žave, da taj pojam što prije iščezne. To će biti najodlučnija, ali ujedno i najteža zadaća muslimanske inte« ligencije. U prvom redu musliman« ske, ali pošto ona broji tek desetak svijesnih i radenih tipova, to bi ima« la vrlo skromna i spora uspjeha. Treba bratski, svojski i intenziv« ne pomoći od svih jugoslavenskih kulturnih radenika, ali naročito sa srpske strane, sa strane onoga na« šeg plemena, koje je četiri stotine godina živilo i stenjalo pod utica« Jem ovog istog Istoka, koji je u nje« mu i stvorio naše muslimane. Te četiri stotine godina utisnute su si« lom u srpsku dušu mnoge i mnoge simbole Istoka, koji su danas kod naših muslimana bitnost njihovog karaktera. Radi se dakle o oživljeniu jedne dosta velike napola obamrle grane jugoslavenskog stabla«. Tako je mogao pisati samo jedan takozvani čisti nacijonalizovani mu« sliman, koga od muslimanske zajed« niče rastavlja velika distancija. I problem se počeo uistinu riješe« vati po mome rccentu, ali na kakav način! Na jedan sasvim originalan . način, kojim dosada nije niko od I postanka svijeta nacijonalno osvi« ješten: otimanjem bratske svojine i prolijevanjem bratske krvi. Daleko prije nego je »Pravda« po« čela izlaziti, došle su prve vijesti, radi kojih je nastalo zastrašeno sa« šaptavanje među muslimanima. I mene je zaboljelo onih stotinjak op« ljačkanih i popaljenih begovskih i« manja, ali kako sam već stajao na gore spomenutoj distanciji, to re« koh: »Raja se sveti spontano, revo« lucijonarno svojim vjekovnim, feu« dalnim tiranima«. Onda je počela »Pravda« da puni iz dana u dan svoje stupce slika« njem užasnih događaja, koji mi se silom ucijepiše u mozak. Nisam to mogao više opravdavati revoluci« jom, jer se je vuklo neprestano kroz dvije godine, ali rekoh: »Pravda« pretjeruje, petlja i laže!« Čekao sam, jer kad se u javnosti tvrdi, da se cijela sela sistematski is« trebljuju klanjem i ubijanjem, a da državne vlasti ne čine ono, što bi mogle, da to spriječe, to sam držao neizostavnom dužnošću svake vlasti, ne samo svake evropske, da se što prije ispitaju ti navodi i naravno kao izmišljeni (čvrsto vje« rovah u to) prikažu na onom istom mjestu, gdje su iznešeni. Ali u og« romnoj većini tih slučajeva vlasti su se činile, kao da su gluhe, a u onima najužasnijim, pred kojim se nisu mogle oglušiti, izmotavale su se, kojekako sa običnim refrenom: »Mi smo nemoćni i ne smijemo da upotrijebimo oružja protiv onih, o čijoj smo lojalnosti najubjeđeniji«. Tada se preda me, preko moje vo« lje i kao daveći me, postavilo pita« nje: »Kako se mogu osjećati oni, nad kojima se vrši narodna volja tih najlojalnijih?« No to sam pitanje progutao i svrnuo pogled na onu stranu, oda« kle se imalo na lijep način rastuma« čiti oslobodiocima, da su braću os« lobodili i oslobođenim, da su ih bra« ća oslobodila! Na štampu, naročito na srpsku, a najnaročitije na demo« kratsku! I vidio sam, da je osnovna nota te štampe, kad se već dotle ponizi, da piše o takovim sitnicama, uvijek Naša vojska unišla u Korušku. ista: »Pravda« svojim turskim piša« »Slovenski,Narod« javlja: Dne 14.; njtin izazivlje gnjev narodni i time ov. mj. u 3 i % sati unišla je naša pogoršava stanje, na mjesto da ga vojska sa svojim prvim odjelima u poboljša«, a jedan od gla-nih prva« Korušku. Odjeli se nalaze u Sent ka oslobodioca pisao je čak pod svo« Jakovu, Rožu, Rožeku, Borovlju, jim punim imenom, da će pisanje Grabštajnu, Velikovcu i Pliberku. »Pravde« prisiliti državne vlasti na Na čitavoj crti preuzeli su službu mjere, koje će biti štetne po mu« također naši oružnici. siimanske siromašnije slojeve. Izjave skadarskih emigranata. Opet me je davilo u grlu i opet Iz Beograda javljaju: U Beogradu je iskočilo preda me pitanje: »Sta se bave već nekoliko dana nekoliko mogu osjetiti na primjer oni, koji« emigranata, sveštenika, trgovaca, u« ma se, kad se dreče što im se siječe čitelja iz Skadra, koji su došli ova« ruka, prijeti, da će im se odsjeći i rfio da budu tumači Skadra i cijele glava, ako se budu i dalje drečili pri Zadrimlje za sporazum s našom toj operaciji; a šta će istom osjetiti kraljevinom. Oni izjavljuju da je oni siromašniji, koji se ne dreče, a« danas Skadar pod uticajem Italijana li kojima se prijeti, s toga, što im i da Arbanasi očekuju da naša kra« rođenog brata pod nožem stoji dre« Ijevina potpomogne njihovo oslobo« ka?<< đenje. Isto tako otvoreno vele da Pa i to sam pitanje progutao i ok« ako ne bude Albanija nezavisna »sa renuh uši spram one strane, gdje sestrinskim naslonom na braću Sr« sjede narodni predstavnici, ne nih be, koji su dali Albaniji prvu slobo« li čuo s toga najvišeg mjesta riječi, du«, da žele biti u sastavu naše kra« koje bi mi pomogle. I čuo sam, ali Ijevine. Je li Stj. Radić poslanik? Iz Beo« šta! Kad jedan Jugoslaven musli« manske vjere ustade i poče, da ja« grada javljaju: Ministar Pravde u« putio je pitanje Narodnom Pred« dikujc nad tim zulumima, kojima se gnječi c i o muslimanski dio j u« stavništvu: da li se g. Stjepan Radić goslavenskog, ne turskog na« smatra za narodnog poslanika, pošto je protivu njega podignuta nova tu« roda, dobaci mu jedan oslobodioc: žba za veleizdaju. »Pa to smo već čitali u »Pravdi«!, VANJSKI POLOŽAJ, a drugi, još uza to demokrat: »T o je istorijska nuždaimi će« Mezopotamija ugrožena. 'Kako mojeizvršiti«. javlja »Agencija Havas« :z Carigra« Čime sam se mogao braniti, a da da, dolaze iz Mezopotamije nepo« ne iskoči preda me i ovo pitanje: voljne vijesti. Boljševici ugrožava« »Zar oslobodioci tim vršenjem »is« ju zemlju sa sjevera, dok na drugim torijske nužde« ne zasjenjuju Ama« mjestima napadaju turski r.aciona« ute sa njihovom jednostavnom b e« liste. som krvne osvete, jer ta isto« Poljaci ponovno zauzeli Vilnu. rijska nužda oslobodioca sveti se za Ne priznavajući poljsko«litvanski dje^, koja su drugi činili, a sveti sporazum poljski general Zeligov« se na onoj svojoj krvnoj braći, ko«, ski, poreklom Litvanac, praćen vjer« ja je samo druge vjere, a kojoj su nim trupama prešao je, kako iz Var« .oslobodioci govorili od 1878. do šave javljaju, primirjem utvrđenu li« godine preko Drine: »Mi ćemo niju i zauzeo Vilnu, glavni grad Vam donijeti oslobođenje?«. Litvanije. Kad su poljske čete pro« Ovo me pitanje za malo ne za« drle u litavski glavni grad, zgrozili davi, ali s teškom mukom i njega su se svi Litavci i inostranci nad tim, progutah. Drugi to ne bi nikad mo« što se Poljaci ne drže ugovora o mi« gao, ali ja, kako'rekoh, stajah u o= ru. Litva je prema vijestima iz Kov« noj distanciji od muslimanske zaje« na uložila u toj stvari najoštriji pro« dnice i imađah jednog zaista iskre« test, u kojem veli da neće priznati nog prijatelja među oslobodiocima, ni jednu drugu vladu osim one u koji me je volio. Jer šta me se na« Kovnu. U Vilnu je krenuo posebni pokon tiče i oslobođeni i njihovi os« voz, da preveze u Kovno tamo za« lobodioci, kada meni 1 i č n o ide do« ostale inostrane misije. bro i tamo i ovamo! Ojađen dakle, tim gornjim pita« njima dođoh prijatelju, da mu se izjadam. Kao individualnost i sto« ječi na toj distanciji, nisam s njime Birački spiskovi. Gradsko pogla« nikad, pa ni ovaj put, govorio o varstvo u Sarajevu nam javlja, da nama muslimanima, nego o n j i« m a, o bos.«herc. muslimanima. Bra« je abecedni birački spisak općine nio sam ih. kao što samo Jugosla« grada Sarajeva za sve 7 kotareva ven može braniti Jugoslavene. A izložen od petka na ugled gradan« moj mi dobri prijatelj i priznade na« -stvu i za prijavu ispravaka u zgradi pokon: »Nema fajde, ima ih i među •gradskog poglavarstva soba broj 70, 71, 72 i 73, što se ovim javno Vama čestitih!« Moj me je najbolji prijatelj otje« obznanjuje. Merhametova skupština. Danas u rao s moga distanciranog mjesta i silom me zatjerao među oslobode« 3 sata poslije podne obdržavaće se »Merhametova« skupština, na koju ne I Tako sam, gospodine uredniče u« se pozivaju svi prijatelji Merhame« vadio, da nikako ne spadam u oslo« tovi, jer se radi o vrlo važnim stva« bodioce, zgriješio sam, mea culpa. rima. Skupština će se održati u Be« govu mektebu. Zahvaljujem na prostoru i primi« Protestna skupština Jevneja. Prek« te selam. Oslobođeni. sinoć je u Društvenom domu bila iz« vanredno dobro posjećena protest« na skupština jevrejskih građana protiv naredbe ministra unutrašnjih djela, da se Jevrejima oduzimlje pravo glasa prilikom izbora za kom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. stituantu. G. Avram Majer Altarac Regentov dolazak u Zagreb. Nje« otvorio je skupštinu, kojoj je pred« govo Kraljevsko Visočanstvo Re« sjednikom izabran g. inž. Sumbul. gent Aleksandar dolazi ovih _ dana Kratkim, ali jezgrovitim riječima o» na odulji boravak ц Zagreb. Kralje« crtao je ovaj cilj skupštine, istak« .vić Namjesnik stanovaće u Grad« nuvši naročito, da je ovo prva pro« skoj kući, gdje je biovu svoje vri« testna skupština Jevreja u Bosni, jeme istorijski kraljevski dvorac. te se ne pamti, da su Jevreji ikada Jučer je boravio u Zagrebu uprav« u Bosni održali protestnu skupšti« nik dvora Raketić da udesi posljed« nu. Danas se u eri demokratizma' nje pripreme za boravak. Dan do« lišavaju najsvetijih građanskih pra« laska Kraljevića Namjesnika nije va i prave građanima drugog reda, još definitivno ustanovljen, no drži dočim kod naplaćivanja poreza su se, da bi imao doći ili ove subote Jevreji te kako prvorazredni gra« ili najkasnije sredinom naredne sed« dani. miče. Regent će ostati u Zagrebu Svi su govornici oštro osudili pro« otprilike tri nedjelje, te će upotre« tuzakonito naređenje ministra poli« biti tu priliku da se tačnije upozna čije, kojim se krši zakon, kojega je sa našim kulturnim ustanovama i donijelo Privremeno Nar. Predstav« sa okolicom grada Zagreba. Sad se ništvo, a sankcionisalo Nj. Kr. Vi« dovršuju posljednje radnje oko u« sočanstvo. Ovo se naređenje ne mo« ređenja dvora, da bude u svakom že održati, jer se vlasti moraju dr« pogledu dostojno boravište Kralje« žati zakona, te ova naredba ne vri« vića Namjesnika. ' jedi za naše okružne sudove. Svi Domaće vijesti. Politici pregled. �Srof 211 •— Број „PRAVDA* — .ПРАВДА* Stmaa 4 Сцрана narodi moraju imati jednaka prava, kad imaju i jednake dužnosti. Skupština je bila jedna sjajna ma«« rdlkstacija proti samovoljnog krše« nja zakona, te je donešena i sa ve« likim oduševljenjem prihvaćena sli« jedeća rezolucija: Jevreji grada Sarajeva sakupljeni na velikom protestnom zboru u Društvenom Domu u Sarajevu 14. oktobra 1920. svom odlučnošću pro« testu; u protiv nezakonitog narede« nja Min. Unutrašnjih Djela, koje im uskraćuje temeljno građansko pravo — pravo izbora za Ustavo« tvornu Skupštinu. Ovo naređenje ,ne samo da vrijeđa moderna demo« kratska načela, na kojima treba da ■bude poput i ostalih kulturnih dr« žava sazdana naša proširena otadž« bina, što više ono se kosi i sa jas« nim slovom zakona, sa člankom 9. izbornoga reda kako je primljen u Narodnom Predstavništvu. Iz tog zakona jasno proizlazi da pravo gla« sa imadu bez razlike svi državljani, što je i posve naravno, jer držav« ljanska prava nijesu vezana za na« rodnost. Jevreji protestu ju protiv toga, da bi se pravila ma kakova razlika između njih i ostalih držav« ljana naše Kraljevine, te smatraju teškom povredom' naređenje, kojim se statuiraju za njih posebne pre« postavke za uživanje najelementar« nijeg državljanskog prava. Ne nalazeći za potrebno posebno naglašavanje svoga domoljublja prema rodnoj grudi, za koju se ču« te isto tako kao i ostali sugrađani, čvrsto i istinski vezani dugogodiš« njim tradicijama i dubokom ljubav« Iju, Jevreji ovih zemalja ne prose i ne traže nikakvo pravo — ovo im se i onako ne može na temelju po« stojećih zakona osporiti — nego je« dnodušno i odlučno zahtijevaju, da se vrši zakon primljen u Narodnom Predstavništvu i sankcionisan Re« gentovim potpisom. Dižući svoj glas protiv pokušaja da nekonpetentne vlasti jednostav« nim naređenjima očigledno krše za« kon i time otvaraju opasan preče« dens pri primjenjivanju zakona u našoj Kraljevini, Jevjreji grada Sa« gradske ulice, tako se zanemaruje rajeva traže od mjerodavnih fakto« i sajmište, odakle naša beledija crpi ra, da se b’ezodvlačno opozove na« neizmjerne koristi sa leđa naših te « ređenje Ministra Unutrašnjih Djela. žakav Otvaranje škole za zdravstveno Nama se pritužuju težaci, koji do« prosvjećivanje moralo se je radi ne« gone na sajmište sitnu stoku, da je predviđenih poteškoća odgoditi na nemaju gdje sklonuti. Goveda Ima« izvjesno vrijeme. Kada su bile već du svoj odio, svinje imadu torove, sve pripreme učinjene pozvata su dok se sa sitnom stokom nema kud. tri predavača na dvomjesečnu voj« Zašto se i za sitnu stoku nebi po« nu vježbu i time otvaranje* škole za gradili torovi, gdje bi se sklonula, neko vrijeme onemogućeno. Kad bu« da se .pruži zgoda i dogoniocima i du zapreke uklonjene otvaranje kupcima, da sklonu svoju stoku u škole biće pravodobno objavljeno. ,kraj, da se ne mora na svakog ovna ili kozu mećati po jedan čuvar? Tra« Gradska aprovizacija upozoruje rajonske trgovce da mogu još dobi« zimo bezuslovno, da se ovo uzme u ti izvrsnog zejtina i na kante za obzir i da se na sajmištu napravi o= podmirenje mušterija, koje je tako lakšica našim težacima. dobro, a bez mirisa, da u svemu Regulisanje penzije ratnim inva« može maslo zamjenjivati. Ovaj zej« lidima i'udovama i siročadi. Vladin tirr, koji je prema maslu za polovi« povjerenik za zemaljski glavni grad cu jeftiniji, bio je u dobrom dijelu Sarajevo nam šalje na uvrštenje sli« rezervisan za zimsku potrebu našeg jedeće: Radi regulisanja penzije i siromašnog građanstva, ali se sada doplataka ratnim invalidima, udovi« mora odmah staviti u promet, pa cima i siročadima iza poginulih i upozorujemo naše siromašnije gra« nestalih vojnika, naredilo je Mini« đanstvo, da se s njim za zimu od« starstvo socijalne politike, .povjere« mah podmiri, jer će poslije na dru« ništvo za Bosnu i Hercegovinu, da gom mjestu mnogo skuplje i slabiji se o njima predlože izkazi Ministar« zejtin plaćati. Ko ga ne dobije kod stvu. Izkazi za grad Sarajevo sastav« svoga rajonskog trgovca, može do« ljaju se kod vladinog povjerenika, biti koliko treba u maloprodaji ap« te se pozivaju svi I. ratni invalidi i rovizacije (Aleksandrova ulica broj invalidi dobrovoljci; II. porodice 30) dok zaliha traje. palih, umrlih ili nestalih vojnika i Sa našeg sajmišta. Naša se grad« dobrovoljaca; III. siročad bez oca i ska općina brine samo kako će što majke iza u ratu poginulih vojnika više nametnuti namet na vilajet, da ili nestalih vojnika i dobrovoljaca; pokrije svoju skroz nevaljalu upra« IV. bivši internirani i konfinirani vu, a ako se radi o tome, da se pru« građani, koji su zaista siromašni i ži kakova olakšica građanstvu, da zadobili su ozlijedu ili bolest; V. sa« i ne govorimo o kakvoj udobnost, mo ona lica odista siromašnih po« ona je i gluha i slijepa. Dosta je, da rodica, koje je neprijatelj usmrtio sjedi u njoj takozvani i samozvani iz političkih razloga, kao i onih li« odbor, da je zatjera u veći glib, ne« ca, koja su pomrla za vrijeme in« go je ikada bila. Dosta je, da ovi terniranja ili docnije, a zbog bolesti ljudi sjede u dobnim stolicama, ta tada zadobivene ili pogoršane; VI. građanski invalidi, koji su prilikom koće o narodu voditi računa? Sramota je pogledati na naselili« vojnih .operacija osakaćeni; VII. ce, našu rasvjetu, kanalizaciju itd. •strani državljani invalidi i porodice itd. i da nas nije usrećilo Nj. Kr. palih vojnika, pozivaju se, da do 25. Visočanstvo Regent Prijestolonaš« oktobra 1920. kod ovog ureda oz« Ijednik, ne bi se moglo koraciti gla« načeni u tački I—III i VII u sobi vnim ulicama. Pokrajnim se ne ino« broj 75, a oni iz tačke IV do VI u že proći od rupetina, blata i smetlja. sobi broj 10, da se uvjere, da li su I kako god se zanemaruje grad i u iskazu popisani ili ne. Г i »♦♦<>«♦♦♦* <►♦♦*»♦<>♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA | A H Л M DI j E K O P ČIĆ A ž X preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i T školskog pribora. — Naručbe se ♦ a obavljaju brzo i točno. X X X ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ X Cijene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebile moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 10.—, za žohare ruse i Švabe. Posebno jaka vrsta K 20.—.Osobito jaka tinktura za stjenice K 12.—. Za moljce po K 10, prašak za buhe po K 10 — i K 20'—, pra­ šak za ISi u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 10'—, Mast za uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 12'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3, III. kat. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Traži se jedan krojački 'pomoćnik Ponude sa uvjetima treba slati na Hilmiju Sunagića u Konjic. SE Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i HErcogovinu (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ооо.ооо — na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi , K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Musl^nanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Mpslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanlci. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampala DarM & A. Какж, вага>»»о. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2183c69abad9e9d64e16edfb620dde44.pdf 40d75b6ee0a7d9c9daab85c281b65c52 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREEMJJ-. -&EDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO' I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI Ц VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 19 oktobra 1920. (4. safer 1339.) Broj 107 (212) Dvomjesečni! vježba — obustavljena. Ministar vojni i mornarice donio bra do 3. novembra, s tim je pod fdj broj 16.909 od 5. o. mj. daše više ne v r a ć a j u n a ovo riješenje: Obzirom na član 3. vježbu; zakona o izborima narodnih posla« 4, rezervne oficire, koji dobrovolj« nika za ustavotvornu skupštinu, kao no žele ostati na vježbi, zadržati na i na finansijske i ostale okolnosti, a službi s tim, da im se prema članu i u vezi moga naređenja fdj br. 10.035 3. zakona o izborima narodnih pq« od, 11. avgusta naređujem: slanika za ustavotvornu skupštinu Г. da se više ne pozivaju na dvo« dade odstustvo zbog izbora; mjesečnu vježbu oficiri obveznici; 5. za slučaj neophodne potrebe 2. rezervnim oficirima i ob ve » mogu se činiti predloži u najograni« n i c i m a koji su pozvati na vježbu, čenijem broju za poziv na dvomje« a još nisu stupili na istu, odmah o= sečnu vježbu u zakonskom roku bustaviti dolazak i više ih ne pozi« poslije izvršenih izbora za ustavo« vati na vježbu; tvornu skupštinu, rezervnih o f i c i« 3. da se svi rezervni oficiri i o b= г a po struci, pravnika, Ijekara, apo« veznici, koji se nalaze na dvo« tekara, veterinara i inžinjera (arhb mjesečnog vježbi, otpuste sa tekti i tehnički činoviiici). iste u vremenu od 27. o k t o« -i Mlata snage — mlata generacija. Š«in. Na 21. o. mj. sastaje se na« sobnije! Iz zemlje <h vadite, samo Ša glavna skupština delegata iz či« ih danas kako treba dostavite tu, da tave zemlje, da izabere kandidate kod udaranja temeljnih državnih za ustavotvornu skupštinu (patla« zakona u novom parlamentu bude« menat), kao i novi centralni i radni mo zastupljeni kako treba. I samo odbor naše organizacije. U danas« topli patriotizam i istinska žarka njim prilikama to nije pitanje obič« ljubav za svoju po vjeri braću, sestre ne važnosti, nego je to pitanje up« i sudbinu podmlatka i nejačadi, ravo sudbonosno po naš budući ži« sklonuće naše kandidate da uoče, vot ovdje, pa je, smatram, upravo kgkone može biti drukčije, nego da sveta dužnost, da se o njemu kgže se moraju pokoriti kocki, koja na i jedna intimnija riječ prije skup« njih pada, da budu, ne kao u drugim štine upućena delegatima na razmi« prilikama neka viša klasa narodnih sijanje. Raščlanićemo ga prema re« poslanika, nego zapravo žrtve svo« du riječi iz početne rečenice: jih mandata Za narod. 21. oktobra 1920. je datum koji Jer naša ustavotvorna skupština, pada samo na pet hefti prije izbo« taj novi parlamenat, koji će zamije« ra, datum dakle vezan na vrlo krat« niti sadanje Privremeno Narodno ko vrijeme, u kojemu treba da se Predstavništvo u Beogradu, imade sav ogromni izborni materijal pre« toliko materijala da obradi, da će pariše do povoljnog isturenja glaso« vjerovatno iz dana u dan trajati va na 28. novembra o. g. Na ovaj njegove sjednice dvije godine da« kratki razmak ne smije niko da za« na. I da’Jbi samo ta dužnost bila .boravija! našim poslanicima, da sjednicama Skupština delegata, rukovođena ,samo prisustvuju, ni po muke! Ne« u pažnji na ovaj kratki rok do iz« ,go tu valja i u poslu sudjelovati i bora, ne bi se smjela upuštati u duge kod svake točke, svakog članka i diskusije one vrsti poslova, koji ni« svakog predmeta braniti i zastupati jesu vrlo prešne naravi i koji će interese u prvom redu naše, musli« kasnije svojedobno doći u pre« manske, a u drugom redu savjesno tres pred Klub naših narodnih i objektivno i interese svih žitelja poslanika, odnosno centralni odbor, kraljevine po najboljoj uviđavnosti. osim ako bi trebalo postaviti nove I to je tek jedan dio posla! A smjernice u pitanjima, koja nijesu mnogo veći dio posla obavlja« istaknuta u sadašnjem programu« J. će naši poslanici u radu Kluba naših zastupnika u parlamentu, gdje će M. O._ Naročito što se tiče postavljanja sve i jedan morati preuzeti funkcije kandidata za ustavotvornu skupsti« i referate. Ovo je vrlo važno, pa za« nu (parlamenat) skupština delegata služuje pobližu pažnju: treba, da pokaže mnogo smoprije« . Prije svega ne smijemo zaboravi« gora svojih pojedinih članova, pa ti da po našem statutu vodstvo po« da se nipošto ne ešofiraju za ugled« . lirike J. M. O. prelazi ha Klub na« ne ljude iz svoga mjesta, ako ih u ših narodnih poslanika, gdje će tomu ne bude podupirala i ogrom« .predsjednik i jedan tajnik imati pu« na većina skupštinara, koji su os« ne šake posla, jer će pošta donosi« vjedočeni u sposobnost aotičnika, ti svaki dan nove teške komade za da bi njihova prisutnost u parlamen« rješavanje (a daj Bože, da nam bo« tu u istinu i nužna bila.’Jer, za sre« lje bude, pa da se prevarim u ovom računu i da tih komada mnogo ne đenje sadanjih rastrovanih prilika u administrativi naše kraljevine i bude!). Jedan drugi tajnik sa pot« za postavljanje novih temeljnih za« predsjednikom, jer se poslovi mora« kona, apsolutna je potreba, da u no« ju, zbog pravilnog fUnkcionisanja vi parlamenat dođu samo sposobni razdijeliti, imaće pune šake posla i što radeniji ljudi, koje će — ka« sa sređivanjem i prometanjem po« ko nedavno reče »Obzor« — trebati slova parlamenta u njegovom unu« moliti, da se te preteške dužnosti tarnjem radu. A ostali poslanici mo< prime. I to je istina, da će svaki sa« rače preuzeti referate i njima biti vjestan čovjek, pouzdan inače da zaokupljeni potpuno kao i istaknuti se u to kolo uhvati, videći pod ko« funkcionari. I to sve po jedan za. liku odgovornost ulazi, zastati i stupnik pravilno da stoji naprama jednoj grani državne uprave, ne pt. reći: Jok! uzmite sposobnijeg, uz« mite još sposobnije, uzmite najspo« posebno referat politike, posebno U-, I ------------------■■------------ 1 ■ '----------------- дг* Muslimani! Brinite se prosvjete, posebno agrara, posebno prehrane naroda, pa saobraćaja, so« cijalne Skrbi, pravosuđa, • gospodar« stva, vanjska politike, vojske, trge« .vine i obrta, šuma i rudff i t. d. A osim toga jedan naročiti za dono« šenje novih zakona i naročiti jedan opet, da u tim zakonima nađu do« voljne zaštite sva naša vjersko pro« svjetna pitanja. I ne samo statistič« ki podatci i študije tih referenata do sjednica Kluba da će piti njihova teška zadaća, nego još k tomu do« laži i dnevno čitanje svoje rubrike u glasilima svih stranaka iz čitave kraljevine, da se pomno Mati, kak« vo koja stanovište zauzinfe u poje« dinim pitanjima do potpunog stabi« liteta naše politike, koji moramo i« mati. Međutim će jedni naši poslani« ci morati putovati^ulo u parlamen« tarnim komisijama ili u interesu specijalno naše stvari po kraljevini, drugi budu koji dan spriječeni i bo« lesni, pa jedan bi trebao biti skoro stalno u Sarajevu za intervencije i bliže veze sa radnim i centralnim odborom i t. d. Jednom riječju naši poslanici biće potpuno zauzeti parlamentarnim po« slovima, tim više, kad uočimo, da ćemo ih na izborima u najsretnijem slučaju dobiti u B. i H. samo devet« naest. Kažem s amo l9, jer je to u istinu mali broj prema velikom bru« ju referata i njihovih funkcija u.par« lamentarnom radu. I na njih na jspo« sobnije, malo šta više možemo raču« nati u drugim našim poslovima. Za to bi u naš novi centralni, a naroči« to radni odbor moralo u pretežnom dijelu doći mnogo novih' drugih snaga za dnevno pravilno vođenje, a što je nužno i proširivanje pošlo« va J. M. O. u zemlji. 1 njih čeka vrlo važno polje rada, naročito u go« spodarskom pogledu, a i u kontroli rada Kluba naših poslanika, koji je po štatutu odgovoran centralnom odboru za sve svoje zaključke. A hoćemo li moći naći posebne podesne ljude za izbor po redu u jednS i druga tijela, a da za te ne moradnu ipak neka trpiti, ili će trpi« ti, ako budu u prttežnom dijelu jed« na te ista lica na pr. i u parlamen« tu i u vakufskom saboru, u centra!« nom i radnom odboru, u vakufskom saborskom odboru i t. d. To je eto pitanje, o čijem sretnom rješenju ovisi sve, što veže za našu buduć« nost! Jer, na sve strane nas čeka mnogo posla, a mi opet imamo vrlo mali broj neovisnih, odnosno onih, koji bi mogli potpuno zarizikati sa svojom službom, obzirom na svoju porodicu, pa da stoje isključivo u službi naroda. 1 ako naša skupština delegata, u« zevši sve gornje pred oči, sretno riješi ovo pitanje, ja ću to smatrati tolikim uspjehom, kakovog nikad do sada ne poluči J. M. O. u stvarnom radu na našem preporodu! Delegati skupštine pak neka ni« kad ne šture s uma duboko iskustvo koje će kod riješenja ovo« pitanja sada steći, pa neka Am odgajaju kolo mlađeAeneracije, koja bi bili pripravljana ! pripravljena za pre'« uzimanje po redu i po potrebi pošlo« - va ovih, koji se sada na kormilu na« laže. Takvog kola još mlađe gene« racije ja ne vidim u pripravi iza nas, (Manje pesimizma! Op. ur.) a moralo bi biti, ako nećemo, da se pri kakvom izboru do dvije i do pet godina ne nađemo u još težem po« ---------- ----------------------------------------------------------------------- ‘ 11 Godina П. ■ ložaju, nego što ga imamo sada. Jer, ljudski je vijek kratak, ljudi, a na« I ročito oni s mnogo napora brzo izu« miru, pa bi za njih trebalflla imamo ; zamjenike i nasljednike. Možda ih i i imademo, ali da su nam njiheve 1 snage nepoznate. Te bi morali iz« I vući iz rezerve, jer možda u njima tinja mnogo vrijedne eneržije i ra« I dine sposobnosti, koj'a bi nakon ma« I lo vježbe i sadanje istaknute lično« ' sti natkrilila. Neka istupaju, neka se izbruse, sveta ih dužnost na djelo« vanje poziva, a kako sadašnjost ta« ko je i budućnost njihova tih svje« žih narodnih mlađih snaga — mlađe generacije. Sarajevo. 18. oktobra. Pekmezli ištah. Nekakav dosad nepoznati, nečuveni Jusuf Kazazić iz Mostara razaslao je ovih dana letak pod naslovom: »Sanžermenski ugo« vor verificiran«, u kojem objavlju« je pokretanje 'lista »Samoodrede« nje« i njegov program: 1) potpuno i neograničeno pravo narodnog sa« moodređenja kod — nutarnjeg ure« đenja države i 2) sve »dosadanje ti« red'be u agrarnom pitanju u B. i H. nemaju pravne zakonske moći sve dotlen, dok je u krijeposti san žer« menski ugovor«. Nas se, naravna stvar, ne tiče ni - Kazazić ni Pekmez ef. i njegovi pri« jatelji Englezi i Francuzi, ne bi nas se ticalo dapače ni isticanje, da se već izrađuje memorandum, koji će ! biti predan u Pariš početkom no« vembra. To je stvar Pekmez efendi« je, koji se je i dosad nezvan mi« jašao u političke poslove. No tiče nas se i te kako, što g. Kazazić ve« li, da njegov list »mora izaći na prvi novembra, da pomogne Jugo« slavenskoj muslimanskoj organizaciji u izborima«. Čast svačijoj političkoj naklonosti, no ove i ovake potpore mi niti tra« žimo, niti je možemo primiti. Mi i« mamo svoj program, mi imamo švo« je glasilo i nije nam potreban hi Pekmez ni njegovo »Samoodređe« nje«. Muslimanima je danas potreb« na sloga i jedinstveno istupanje, a posebne akcije onogu samo navesti vodu na tuđi mlin. Stoga otklanjamo ovu »prijatelj« sku« uslugu i »skromnim« pokreta« čima, koji ne će tražiti za posjed« ničku organizaciju nego »samo dva mandata« poručujemo jednom za uvijek, da će o postavljanju naših kandidata za konstituantu odlučiti glavna skupština naše organizacije, koja nije nikad gledala niti će ikad .gledati u zanimanje i stalež svojih predstavnika, već u čvrstoću volje, nesbičnost karaktera i predanost u borbi za neosporno pravo islam« skog dijela našeg naroda da u s v o« j o ј domovini bude potpuno slobo« dan i sasvim ravnopravan^sa osta« lim dijelovima našeg troimenog na« roda. Naši će predstavnici ići i biti u Beogradu, a daleko smo i od po« misli da bi mogli i raspravljati, a kamo li usvojiti uvjet g. Kazazića, pardon Mehmed ef. Spahića, sve i onda kad bi on uistinu mogao go« voriti uime Mostaraca, odnosno svih Hercegovaca, kako to s a m o v 1 a« s n o ističe u svom letaku. »Putuj igumane i ne brigaj za — mandate, jer oni će, ako Bog da, doći u požvane i — potpuno d o z v a n e ruke. ............ ........ ------------------------A-------- da budete upisani u biračhe spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! �Број — Broj 212 .PRAVDA* — .ПРАВЛА' Strana 2 Crpan* j račiću 91. a broji oko 1200 stancv« ' nika, u Lukavcu 110, a broji oko ! 1890 stanovnika itd. U Gradačcu Proživljujemo ozbiljne časove. I školu pohađa 234 islamske djece od Nađosmo se t^vojoj novoj mladoj ; 3000 musi, stanovnika, u Gračanici državi. Već se osjeća, da se jače j| 190, u Zvorniku 137, u Bijeljini 174, u Odžaku 78 islamske djece itd. Sa krećemo, bistrije razmišljamo i — Posavljacima takme se Hercegovci žurimo se na posao. Što se prije u istom broju. To znači, ako ovaki mnogo koješta važna propustilo, vas ljudi zađu i po cijeloj našoj domo« lja sada da oporavimo. Sada su jas« vini, da će se onda dobro probuditi niji naši ciljevi, opredjeljeniji naši zahtjevi. Jasniji su nam sada uslovi J naš narod u Krajini i srednjoj Bo« za opstanak. Jasno nam je i to: ko« ' sni. Svuda je naš narod bistar, svuda razlogu odan, samo mu eto treba liko ko umije bolje da te uslove tumača, odanog prijatelja, da mu shvaća, toliko se uspješnije i bori. stvar razjasni. A u svemu igra ulogu u prvom redu Pođimo još i dalje. Na ovom us, kultura. Bez kulture nema ništa, a kom krugu ne će ostati kulturna njoj je prvi uslov prosvijećenost. misija prijatelja naroda. Ovako Pitanje prosvijećenosti danas je na* će se narodu tumačiti i potreba ze« še najvažnije pitanje. mlioradničkih, mljekarskih i voćar, Dosada smo govorili i pisali samo o našoj zapuštenosti, o našoj ne« I> skih zadruga. Usput se povede i prosvijećenosti. Ljetos iznesosmo !•’ stručnjak u ove svrhe koji odmah kobnu školsku statistiku koja naro« I »gvožđe kuje dok je vruće«. Pro« čito za nitisjimane mnogo Znači. O« ■; pagiraće se među omladinom po na nas je udarila u obraz. U njoj ’ gradovima ideja Sokolstva koja po« se*vidjela naša dosadanja neman | bija ljutu zmiju — alkohol. Propa« nost, naša strašna nebriga za svoju ! giraće se i inače rad, posao, da se našemu svijetu jasno rastumači ona djecu. kulturna: Koliko i kako ko radi, o« I evo otada ne prođošc ni puna no'iko i vrijedi. A ako i ko, to će dva mjeseca, već prevrćemo drugi naš dio-naroda shvatiti... list, bolji i utjcšljiviji. Naš se narod Učitelj. počeo buditi'. O školi imamo sada pravi pojam. Akademske omladine dosada u nas bijaše vrlo malen broj. Ove se godine čuju u nas lijepi glas sovi. Preko 200 akademičara musli« mana iz naše domovine danas uče Šta su i kakvi su naši, bosansko, na visokim školama u Zagrebu, Be« hercegovački, izvozničari vrlo zgod« ogradu. Češkoj itd. Naše srednje« no opisuje glavni zagrebački organ školske omladine daleko je jači broj »demokratske« zajednice, »Riječ« Sam »Gajret« danas izdržaje na od 12. oktobra, ©na, nakon što je srednjim školama preko 500 naših uprla prstom u rastvorni rad Čoko, omladinaca. Znatan ih je broj koji rila, veli o izvozničarima: »S druge se školuju o svome trošku a i sa strane na račun narodnog mučeni« pripomoću zemaljske vlade, naruči« štva navalili su na zemaljsku to na učiteljskim školama u Derven« kasu i stali se trgati o iz, ti i u Mostaru. voznice baš oni, koji su za Ogroman je trošak što ga snosi narodnu stvar najmanje podnijeli i naš »Gajret« izdržavajući u ovim najmanje ’štetovali«. skupim vremenima toliki broj mla« Drago nam je što makar nakon dića. Zato nije ni ^udo, što zahti« dvije godine možemo konstatovati, jevamo da se i među nama musli« da i »demokratski« organ priznaje manima nađe oveći broj »Gajreto« zločinačku rabotu svojih ekspone« vih« dobrotvora sa znatnim vasijje« nata Ate Šole, Šćepana Grđića i tom (zavještajem). Među našim tr« družine. Kad smo mi podvrgavali govcima danas je dosta milijunaša, oštroj kritici ovo rasipanje narodne pa ne ćemo da izostaju iza pravo« imovine »Riječ« se je bunila i na« slavnih i katolika. »Prosvjeta« broji zivala nas — protudržavnim ele« na milijune dinara samih za« mentom. Danas svira uz druge diple vještaja, a »Napredak« onomadne i mi njeno naknadno priznanje o podiže velebnu zgradu. Dužnost je našoj ispravnosti bilježimo ne sto« naša i naše inteligencije da na to ga, što bismo htjeli dokumentirati upozori naše imućne ljude. svoju ispravnost, već stoga, što bi« A tek kako su istom pune naše smo htjeli znati: hoće li i ljudi oko narodne osnovne škole! Ima u nas »Riječi« pristati na zahtjev, da se malih mjesta i sela pa nas zadivlju« ovi pljačkaši stave pred sud i da im ju, kako krasno shvataju potrebu i se oduzme ugrabljena narodna imo« važnost školovanja svoje djece. Ne vipa? će više ni bosanski muslim, da mu »Glasu Slobode« je krivo, što ko« djeca ostanu slijepa kod zdravih o« munisti nijesu mogli razbiti i našu čiju. ,Ljudi već shvataju, da školu skupštinu u Zenici, pa u broju od treba kako naš zanačija, bakal, tr« 16. oktobra donosi dopis »težaka govac, hodža i hadžija tako i naš muslimana«, u kojem se na najne« težak. Svaki posao traži umijeće dostojniji način izvrće govor našeg u duhu svoga vremena, traži pro« urednika, kojeg označuje »čuvenim svijećenosti, a nju daje škola i to reakcionarom«. Ostavljamo na stra« u ljudskoj mladosti. Bez škole se ne nu, što »Glas Slobode« laže o broju pristaje danas ni na ulicu. skupštinara i hoćemo da se osvrne, U nas je još vrlo malen broj mo na njegovu podvalu, da je »leni škola. Nešto ih je oko 530, a naša efendija« držao »besraman i čini« je mlada kraljevina, pa još nakon čan gcA-or« o — potrebi veli, rata istrošena, istom u razvitku i sto« k i h poreza. Istinoljubivi »Glas ga opterećena silnim potrebama. Slobode« ide u bestamnosti tako Svjesni ljudi i to donekle razumješe daleko, da našem uredniku podme« i u potrebi doskočiše. Eno u nekim će ove riječi: »Protivu poreza koji našim selima narod traži, da se u vlada određuje niko ne treba da se dosadašnjim mektebima otvore ško« buni. Vlada je u č e v n a i ona beli le. Pitaju za to g. reis«ul«ulemu i naš ' zna šta radi. Radnici i .seljaci naro, vakuf, a ovi naravno, idu im u sus« čito moraju biti zadovoljni sa ubi, ret. Dašto, mektebi i škola, je jed« ranjem poreza, jer iz tih poreza pla« no. Glavno je, da naša djeca uče o« čaju se žandarmi i policajci i kotar, no što će im u životu t?ebati kao ski predstojnici koji nas — čuvaju ljudima i muslimanima. od svakog napadaja«. Šta da se rekne na ovako izvrta, U zadnje vrijeme upada u cči još nje činjenica? Ostavićemo na stra« jedna krasna pojava,, koja rodolju« nu bjelodani fakat, da se baš »Prav« bivo srce usplamćuje i žari. To je kulturna misija naše J. M. O. Naro« da« najviše tuži na predstojnike i čito se tu ističe predsjednik Orga« žandarsko«policajske nepravde, o« stavićemo na .stranu činjenicu, da nizacije g. Hafiiz I. cf. Maglajlić. Sijedi starac ide od sela do sela, od se baš »Pravda« najodlučnije bori grada do grada širom naše domovi, proti bezglavosti naš^’d i 1 e t a n t« s k e uprave i zadovoljićemo se jed« ne i propagirajući ideju bratstva, nom konstatacijom, koja će valjda ljubavi, sloge i rada, nc zaboravlja moći natjerati rumenilo i u lice Iju«' ni naše prosvjete. Gdjegod dođe di oko »Glasa Slobode«: U »Prav, govori o potrebi mektoba i školo« vanjn. I ne govori džabe. Bistar je di« od 12. oktobra stoji i ovaj sta« naš svijet.'Polagano tumači narodu, vak u izvještaju o zeničkoj skupšti« a narod ga shvata. I eto kuda je on ni: »Kad su, nakon Korkutova go« prošao kazuju nalbolic primjeri. U vora, težaci htjeli da govore o ne« pravednosti novih poreza, a on Posavini u ovoj školskoj godini po« predložio dese u tomprav« laži školu u selu Kalcsiji, 102 musli« c u usvoji rezolucija, umije, manske djece, premda Kalesija ne šao se je g. sreski i zabranio taki broji više od 1000 stanovnika, u Pu« Utješljive pojave. (Bilješke. zaključak. Nije bil® druge, pa je Korkut savjetovao težacima, da to učine* na posebnoj skupštini, koju bi trebali održati svi građani i teža« ci, bez razlike na vjeru i političku pripadnost«. Ove su riječi štampa« ne u »Pravdi« od 12. oktobra. Kon« statiramo tu činjenicu i idemo dalje. »Gl^s Slobode« veli da su radnici prosvjedovali proti izvodima našeg urednika — »burom negodovanja«. Znači dakle, da su bili u iščezava« jućoj manjini, ergo, da je rAša skup, ština potpuno uspjela. Inače bi navalili na skupštinare. Jer oni su taki. Koliko je istine na tvrdnji o »buri negodovanja« može se zaklju« čiti po gore prikazanoj istinoljubi« vosti. Treba u ostalom, da Zeničani znadnu na koji se način laže i ob« manjuje, pa im gornju tvrdnju »Glasa Slobode« prenosimo radi to« ga, da se znadnu ravnati prema — obećanjima komunista, a vala i da se malo nasmiju. Jer svak živ zna, da nijedan komunista nije ni usta otvorio, kamo li đa je došlo do bure negodovanja. Na koncu iznosimo veselu vijest redakciji »Glasa Slobode«: Korku, tov je govor tako »odbio« naše te« žake, da su od petka do srijede uru« čili kotarskom'odboru samo — o« sam hiljada kruna upisnine i članarine. Eto tako izgleda taj »ne« uspjeh«, a izbori će ga još jače iš» taknuti. A vi samo lažite, gospo« d o oko »Glasa Slobode«..... ToddFB, sa zla na gore. Od kako je ujedinjena naša na« čija imali smo svu silu kršenja i mi« moilaženja zakonskih propisa. Svu silu i svaku vrst vladinih presizanja u građanska, prava. No ono, što je počinio sadanji ministar unutarnjih djela — prelazi sve granice. Drugi su rušili utanačen ja i nasrtali na građanska prava, jer nije bilo pozi« tivnog zakona, koji bi im zabranio taki postupak. Ali Drašković ide i korak dalje, pa ruši i sasvim pozi« tivan zakon. Radi se o § 9. izbornog zakona, što je potpuno redovitim putem prošao kroz parlamenat i na jedan, sasvim ustavan način dobio sankciju. Po tom paragrafu pravo biranja u Konstituantu ima »s v a k i muš« karac, koji je-do početka sastavlja« nja biračkih spiskova navršio 21. godinu i koji je u tom času bio d г» ž a v 1 j a n i n kraljevine SHS«. Ko je državljanin? I to sasvim jasno i precizno određuje ovaj paragraf izbornog zakona pa veli: »U smislu ovog zakona smatraju se državljani, ma kraljevine svi, koji su bili držav« ljani Srbije i Crne Gore do 1. de« cembra 1918. i svi oni koji su do 1. decembra 1918. imali državljanstvo u Hrvatskoj,.Slavoniji i Dalmaciji, pripadništvo u Bosni i Hercegovini ili domovinsko pravo (članstvo, zavičajnost) u ko« joj od opština ili dijelova opština drugih jugosl. zemalja, što su pripa« le u vlast kraljevini SHS.« Zakon dalje daje pravo svim Slovenima, koji su se stalno naselili u našoj kra« Ijevini, a onda veli; »Oni stanovnici kraljevine SHS izvan Srbije i Crne Gore, koji po ugovorima o miru sa Njemačkom Austrijom i Madžarskom imaju pravo op« pije za svoje nacionalne države.... nemaju izbornog prava u^mislu o« vog zakona.« Paipak je ministar Drašković na« šao za potrebno, da »tumači« taj potpuno Jasni propis i da pomoću sanžermanskog ugovora odreče pra« vo glasanja onim bosanskim pripad« nicima, koji nijesu Slaveni, pa jed« nim proizvoljnim gestom pogodi i Jehudije, koji u ovoj zemlji žive od stoljeća i stoljeća. Ostavljamo na stranu, što su baš sanžermanskim ugovorom (vidi § 7. i 8.) zaštićena građanska i politička prava naših državljana bez obziranarasu, jezik i vjeru, pa se sa tim et« ničkim, vjerskim i jezičnim manji« nama ima postupati na isti način kao i sa državljanima naše nacije, već pitamo g. Draškovića: odakle mu pravo, da bez znanja parlamen« ta daje »autentično tumačenje« sve i onda, kada bi bio nejasan koji propis izbornog zakona? Nijesmoq valjda u srednjem vijeku, pa da mo< že raditi šta ko hoće i kako ko ho« će? Ako se gospodinu Draškoviću $ muti u mozgu radi neuspjeha nje« goves tranke, pa mu nije jasno ne« što, što je jasno i malom djetetu, onda je trebao pitati za« k o n o d a v c a, a ne sam po sebi izdavati »tumačenja« i — blamirati nas pred čitavim kulturnim svije« tom. Blamaže nam je i onako dosta. Utješljiva je pojava, što se je pri« likom ovog bezakonja probudila sudačka savjest, koja ne će da prizna ovih i Ovakih nasrtaja na neosporna prava naših sugrađana Jehudija. No uza sve to osjećamo dužnost, da i sa svoje strane još jednom osudimo Draškovićev nasr« taj i zamolimo svoje sugrađane Je« hudije, da ovaj ludi čin zaslijepi je« noga strančarstva ne pripišu cijelom našem narodu. On je u velikoj ve« ćini, a naročito njegov islamski dio, daleko i od pomisli, da bi se mogao solidarisati sa ovakim nezakonitim postupcima i osuđuje ovaj nasrtaj istom iskrenošću i odlučnošću, ko« jom ga je osudila sarajevska pro« testna skupština. • Vrlo nam je začudno, što se i »Srpska Riječ« povodi ,za ovom za« bludom »demokratskog« ministra« satrapa. Bezakonjem i terorom no će se učvrstiti temelji naše mlade države, a još manje ima mjesta na« silnom posrbljivanju elementa, koji je i u daleko kulturnijoj sredini o« čuvao svoju individualnost. A u« pravo je žalosno, što je »Srpska Ri« ječ« Mogla napisati: »Mi mislimo, da bi ovi naši sugrađani *najlakše postigli svoj cilj, ako se povedu za svojom braćom u Srbiji i priznaju — da su Srbi. To je najkraći i n a j« rentabilniji put i — u n o p a« žaro«. Baš naprotiv. Tako je piša« nje najkraći put, da Jehudije okrenu leđa i srpstvu i njegovim propaga« torima. Malo više takta ne bi škodi« lo ni listu, koji hoće patenat na iz« grSdnju naše države. Bez zamjerke, gospodo radikali^što govorite i pi« šete u srcu — Jugoslavije. Zašto muslimanslii narodi simpatišu s MjšESičhom Rusijom? в> 3 Poslije punih osam vijekova in« tenzivnog rada na svim poljima pro« gresa stade energija muslimanskih naroda brzo opadati i muslimanski svijet pade u iperijod stagnacije, koju su nekoliko puta silno ali bez« uspješno drmali vojnički i diplomat« ski uspjesi Turaka. Istok je htio da se odmori. Taj fakt stagnacije ne poriču ni muslimanski pisci, već se staraju, o» sobito od početka prošloga vijeka, da joj nađu uzroke i lijek. Nekoji evropski istraživači misli« še da su našli glavni uzrok stagna« ciie i riješenje tog problema u dok« trini o Kismetu, koja veli, da je progres među muslimanima parali« zovan vjerom u to, da je sve, što se događa, unaprijed određeno pa da je uzaludna svaka energija, qsim a« ko slučajno udari sretnim pravcem. Ma da ta'teorija jma u sebi i isti« ne, ipak ona ne motivira stagnaci« je. Kismet zemalja istoka nije apso« lutan gospodar duhovnog i materi« jalnog života muslimanskih naroda. Kao što god Kantov determinizam i doktrina o slobodnoj volji para« lelno gospodare čovječanstvom za« pada, tako se isto ne može tvrditi, da muslimani tumače sve, što se do« gađa, nepromjenjivom i unaprijed određenom sudbinom, ma da mo« menat predestinacije u muslimana igra veću ulogu nego na zapadu. Nasilje, eksploatacija, socijalna ne« pravda, nacijonalna i vjerska neto« lerantnost, zakonom dozvoljena pljačka — sve je to mnogo rjeđe na muslimanskom istoku nego na ет< �Број 212 — Bro] ropskom zapadu, što u velikoj mje« ri dokazuje, da muslimanski fatafi« zam nije ni blizo onako dominantan, kako se obično, na zapadu misli. Istočni anali i historija musliman« •skih .naroda puni su primjera mu< ževa s energijom, ambicijom, širo« kih koncepcija, točno izrađenih shema i duboko zasnovanih doktri« na — a to sve ne bi bilo moguće, da je kismet ono, što na zapadu ve« le da je. Od prvih dana islama pa sve do u nedavnu prošlost historija je mu« slimanskih naroda puna velikih ka« raktera. Napoleonovom vojničkom talentu, i vještini državničkoj, nje« govom ličnom junaštvu i željeznoj energiji muslimani mogu o bok sta« viti Timurlenka, Nadir«šaha, Meh« meda. Ahmed«šaha, s tom razlikom da su vojske svakog W bve četvori« ce osvojile kud ikamo više svijeta nego Napoleonove. S Napoleonom padoše i države, koje je stvorio, ali imperije one četvorice preživješe dugo svoje osnivače. Turska je ima« la Sulejmana Velikog, koji je u sve« mu takmac Fridrihu Velikom. Fra« nački Karlo Martel ili Nijemac Bar« barossa nije ni blizu ono, što je Ta« rik«ben»Zijad, koji dade ime Gib« raltaru (Gebel«al«Tarik znači Tari« kovo brdo). Zar je diplomatska vje« ština velikog vezira Mehmeda So« kolovića i u čem manja od majsto« rije Talejrana i Meterniha? Ako je Kolumbo otvorio Evropi srednju A« meriku, Koliko više su otkrili arap« ski, perzijski i indijski putnici na istoku? Dok je hrišćanskoj Evropi sve do Karla Velikog čitav svijet izim centralne i zapadne Evropi bio tabula rasa, muslimanski su geogra« fi tačno znali Pamir, Turkestan. Af« ganistan, himalajske krajeve, Indiju, njen arhipelag i gotovo polovicu Kitaja. Do duboko u srednji vijek hrišćanski je zapad znao o istoku santo onoliko, koliko je vidio po o« balama Levanta i Crnog Mora, kud ga je vukla želja za blagom istoka — a koliko su se prije toga musli« mani historičari, geografi, filozofi, i smjeli putnici svake ruke upoznali sa svim tajrfama unutrašnjosti isto«, ka ! I najposlije među velikim umovi« ma i misliocima Evrope ima mnogo takovih, koji vjeruju u nauku o pre« destinaciji, koja je u svojoj bitnosti potpuno analogna kismetu. Mnogi učeni ljudi nalaze jedan od uzroka stagnacije u progresu muslimanskih naroda u njihovoj kozervativnosti. Istina je, da su svi elementi konzer« vativnosti: duboko poštovanje sta« rine, neobična uporn^t starih miš« ljenja, vjerovanja i ntfrika — pred# rasude mulimanskog istoka, ama sve su to bile univerzalne predrasude i u Evropi čak do u šestaesto stolje« Ј1РАВДА* — „PRAVDA, sali i popravljali na sve strane, pro« odbornici gg: Ibro Šahinović, Šerif strijevši se i na takove zaostale ze« Gerzić, Ramo Alimamović i Ramo mije kao što su ultrakatolička His« Bašić. panija i ultrapravoslavna Rusija. A« Pouzdanički sastanak u Turskim li muslimanski svijet, izuzevši do Dubravama. nekog stepena evropsku Tursku i Naš čestiti prijatelj i pristaša g. Egipat, ostade tim pokretom nedir« Huso Hatić sazvao je u svoju kuću nut. Dok je ljudski um išao napri« dne 6. o. mj. u Turskim Dubravama jed postepeno ali čvrstim koracima, pouzdanički sastanak, na kojem je razdirući veo nad prirodom, obara« vrijedni sazivač obrazložio naše ne« jući zastarjele društvene forme, dok snosne političke prilike i pozvao, da se je javni duh uzburkano talasao se ljudi priključe našoj organizaciji. — muslimanski, narodi su spavali, Svi su je’dnoglasno i jednodušno bezbrižni, neosjetljivi za utiske od pristupili i upisali se u organizaciju, ostalog svijeta, u posljednja dva vi« te su izabrali ,odbor, u koji su ušla jeka bez jakih duhova, koji bi je slijedeća gospoda: Predsjednik Hu« potresli, ležala je kao mrtva ogrom« so Hatić, podpredsjednik Omer Ko« na muslimanska masa, osamljen vačević, tajnik Agan Fajković, bla« svijet, zadrijemali ostatak osjećanja • gajnik Ibrahim Fajković; odbornici i znanja prošlih vijekova. gg.: Ramo Galić i Muharem Pivač. Bezobzirnost evropejskih država Pouzdanički s^tanak u Rovinama sve je te negativne osobine .musli« sazvao je imam Arif ef. Ćatić u svo« mansikh naroda nemilosrdno i do joj kući, na kojem je Arif ef. pri« krajnjih granica iskoristila. kazao važnost organizacije i pozvžo (Nastaviće se). prisutne, da joj pristupe i upišu se kao članovi, čemu su se svi bdazva« li i upisali u naše redove. U odbor su izabrani: Predsjednik g. Arif ef. Ćatić, podpredsjednik g. Ahmed Glavna skupština naše orga­ Lović i član g Osman Lović. Kotarska skupština u Bos. Gradišci. nizacije održaće se u KiraetDne 6. o. mj. održala se u prosto« ћап1, a počinje u četvrtak u rij ama muslimanske čitaonice u Bos. I 10 sati prije podne. Gradišci kotarska skupština, na ko« i joj su sudjelovali članovi i delegati BRZOJAV IZ NEVESINJA. Nevesinje, 15. oktobra 1920. Do« sviju mjesnih odbora iz grada i sa laže na skupštinu dvojica delegata. sela. Iz tajničkog se refrata konsta« tuje, da je za ovo nekoliko dana naš Oduševljenje težaka i građana za vrijedni odbor upisao 385 aktivnih organizaciju izvanredno. članova u našu organizaciju i da su Mjesni odbor. sva sela organizovana, kako smo to SKUPŠTINA U ŽEPČU. naprijed iznijeli. Izabrana su dvoji« Na 1. o. mj. odžala se kotarska ca delegata za glav. skupštinu u Sa« skupština naše oragnizacije u Žep« rajevu i to jedan iz grada, a jedan ču, koju je sazvao predsjednik g. sa sela. Ko članovi kotarskog odbora iza« Nezir Hadžinalić, kraljevsko«srpski učiftlj u ostavci. Skupština je odre« brani su: za predsjednika g. Musta« dila trojicu delegata za glavnu skup« fa Zuhdi Hodžić. za podpredsjedni« štinu u Sarajevu i stavila svoje pred« ka g. AbdulsAziz Bošnjak, za.tajni« ka g. Mehmed Varmaz, za blagaj« loge Centralnom odboru. ' g. Hasan Gerzić, za revizore RAD NAŠEG MJESNOG ODBO« nika gg. H. Mehmed ef. Sokol i Sejfuddin RA U BOS. GRADIŠKOJ. ef. Kuloglić, za odbornike: gg. Su« Mi smo nedavno javili, da je naš ljaga Softić, Huso Hatić, ibrahim predsjednik presvijetli gospodin Jaran, AbdubKadir Softić, Smailaga Hadži Hafiz ibrahim ej. Maglajlić Smailagić, Osman H. Alagić i Meh« posjetio Bos. Gradišku i dne 27, pr. med Bešić. mj. održao pozudanički sastanak, SKUPŠTINA U GRADAČCU. na kojem je provedena organizaci« Iz Gradačca smo 15. o. mj. dobili ja (grada Bos. Gradiške i izabran mjesni odbor. Danas smo u položa« slijedeći brzđjav: Dr. Bukvica odr« ju zabilježiti radosnu vijest, da je žao je skupštinu Jugoslavenske Mu« naš vrijedni i marni mjesni odbor slimanske Organizacije, na kojoj je sa najvećom požrtvovnošću proveo bilo prisutno mnogo naroda iz seta. organizaciju cijelog gradiškog kota« Svi jednodušno pristaju uz organi« ra, obišavši sva sela, u kojima su zacijii. Za glavnu skupštinu izabra« izabrani mjesni odbori i učinio sve na su četiri delegata. H. Gradašče« pripreme, koje su potrebne za izbo« vić. SKUPŠTINA U BIJELJINI. re. Ni najmanja sitnica nije propu« štena, da se nije predvidilo i za nju U petak 8. o. mj. održala se skup« ština naše organizacije u Bijeljini, pobrinlilo. koja je izabrala delegate Г stavila Skupština u Orahovoj. predloge glavnoj skupštini. Delegati Dne 3. o. mj. održan je javni zbor Ističući pojam da su sve istine, će doći iz Bijeljine, Janje, Koraja, u dvorištu g. Suljage Softića u Ora« koje su najvažnije da se znaju, već Janjara, Atmačića i Glinja. Izabran hovoj, na kojem je bilo prisutno poznate, te su predrasude gušile o« je ujedno i novi mjesni odbor, u ne težnje i potkopavale ono pleme« sve što se paše muškim pašom. Zbo« koji su ušla slijedeća gospoda: mu« ru je predsjedao g. Mustafa Zuhdi nito vjerovanje u budućnost, bez deris Salih Rifki ef. H. Jusufović, kojeg se ništa stvarno ni veliko ne Hodžić iz Bos. Gradiške, koji je pri« Mehmedbeg Fidahić, Ahmed ef. H. sutnima obrazložio svrhu naše or» može izvršiti. Narodi, koji suviše Salihović, Izetbeg Salihbegović, Zi« rado gledaju u prošlost, ne će se ni« ganizacije i njezinu važnost u da« jabeg Pašić, Osmanbeg M. Salihbe« našnjim političkim prilikama, te ka,d dovoljno intenzivno postarati gović, Mujaga Ismić, Mujaga H. Be« o radu za sadašnjost i budućnost i njezin pravac i program. Kad je upi« ganović, Saćir Dragić, Alija Ham« tao da se izjave: jesu li za organiza« često će jedva vjerovati, da je pro« zić, Alija Berberović, Alijaga Ima« gres moguć. Njima je starina šino« čiju, svi su jednoglasno izjavili, da mović, Dervišaga Lipničević i Ah« jesu. Iza toga je izabran odbor, u nim mudrosti a svaka popravka — med Avdagić. opasna novotarija. U tom je stanju koji su ušla slijedeća gospoda: Pred« SKUPŠTINA U TUZLI. sjednik g. Suljaga Softić, podpred« Evropa proboravila mnugo vijeko« U .Tuzli se održala naša skupština va, a do nedavna i muslimanski svi« sjednik g. Osman Avdić, tajnik g. Sejfuddin Kuloglić, blagajnik g. Su« dne 9. o. mj., koja je odredila 20 de« jet. Otuda je dugo vremena karakte« Ijo Gabelić, odbornici gg.: Jusuf legata za glavnu skupštinu. VELIKE SKUPŠTINE U JAJCU ristika dobrog dijela muslimanskih Sejkić, Zaim Mašić, Alija Čehajić i I VARCAR VAKUFU. naroda bila mlitavost, nesposobnost Hasan Begić. akomodacije, otsustvo nade i inici« Skupština u Mokricama i Čikulama. Ц srijedu i četvrtak održane su u jative, što ih je u novije preduzim« Na dan 5. o. mj. sazvao je muhtar Jajcu i Varcar Vakufu izvanredno ljivo doba izoliralo od civilizacije i Ramo Trešnjić javnu skupštinu, ko« ' uspjele skupštine, na koje, su izasla« kontakta s kulturom zapadnih na« ja se održala u dvorištu Mahe Ger« ni delegati Radnog Odbora gg. Dr. roda. Uvjereni da se malo može u« zića u Mokricama. Na ovoj skup« Hrasnica i urednik Korkut. Na obje činiti, oni se ni maloi nisu žurili da štini su prisustvovali naši vrijedni je skupštine pristupio veliki broj to učine. Vjerujući da je znanje, ko» Gradiščani Mehmed ef. Sokol i Mu« Srba pravoslavnih- i Hrvata katoli« je su naslijedili, veće od ma kojeg stafa Zuhdi Hodžić, koji je i pred« ka, pa ćemo o njima — radi po« koje mogu steći, oni su se držali od« sjedao skupštini. I na ovoj su skup« « manjkanja prostora — izvijestiti op« luke da svoju umnu tekovinu oču« štini bili prisutni svi muslimani iz širnije u budućem broju. vaju cijelu i nedirnutu, bojeći se da Mokrica i Čikula. Gospodin je Ho« joj i najmanja izmjena ne umanji džić rastumačio program organiza« vrijednosti. Zadovoljni onim, što čije, njezinu svrhu, zasluge i važ« su iz koljena u koljeno naslijeđivali, nost, te su se svi izjavili, da stupaju ne uviđajući potrebe da se nasljed« u organizaciju i da će se boriti u stvo, ma kako ono bilo dragocjeno, njezinim redovima. Izabran je od« Naši delegati za pregovore s Hali« dopuni i usavrši, oni su ostali po mah m;esni odbor, u koji su ušla jom. U subotu je održana sjednica strani od velikih evropskih pokre« slijedeća gospoda: Predsjednik g. ministarskog savjeta, na kojoj su ta, koji'su se od početka srednieg Ibro Jaran, podpredsjednik g. Ra« određeni za punomoćrie delegate za vijeka stalno nizali jedan za drugim mo Trešnjić, tajnik g. Muharcm Sa« pregovore sa Italijom dr. Vesnić .potresali stare predrasude, reformi« rač, blagajnik g. Salko Halilbvić; predsjednik ministarskog savjeta, Iz naše organizacije. Politički prcglEd. . ________________________ Страна 3. dr. Trumbić ministar inostranih djo la i dr. Košta Stojanović ministar fi« nansija. Oko -jadranskog pitanja. Grof Sforza izjavio je rimskom dopisniku kopenhagenskoga »Berlingske Ti« dende«, da je on kao i Giolitti pro« žet najboljom voljom i živom že« Ijom, da se sporazumi s kraljevinom SHS u jadranskom pitanju, dodavši da bi on želio također da vidi Alba« niju potpuno nezavisnu. Prema vije« stima, koje-je donijela talijanska štampa, pregovori bi se vodili u San Paulu, 60 kilometara od Rima. Zašto je naša vojska prodrla u Korušku? Kako je 10. oktobra izvr« šeno glasanje u zoni, određenoj saintgermainskim ugovorom za ple« biscit i kako je po nahođenju ple« biscitne komisije, sastavljene od članova savezničkih sila, to glasanje izašlo u korist Austrijske Republi« ke. kraljevska vlada donijela je ove odluke: Da se plebiscitnoj komisiji dade uvjerenje, da je naša vojska ušla u zonu A sa zadatkom, da za« štiti naše sunarodnike i naše činov nike od partizanske osvete i da se uz proteste za zloupotrebe u zoni A plebiscitnoj komisiji preda admini stracija plebiscitne zone, što je o« na tražila na osnovu člana 5Cf. siant« germainskog ugovora. Austrijski protest odbijen. Iz Be« ča je objavljen telegram, prema ko« me je austrijski otpravnik poslova uložio protest kod beogradske vla« de povodom ulaska srpskodirvat sko«slovenačke Vojske u plebiscitnu zonu. Povodom toga beogradski je presbiro ovlašten izjaviti, da je au« strijski otpravnik poslova doista 15. o. mj. učinio protest, o kome je rt' ječ i da usmeni protest kao neumje« stan, nije primljen od beogradske vlade iz razloga, što pitanje o ple« biscitnoj zoni uopće* dolazi u nad« ležnost ne bečke vlade, nego jedne međunarodne ustanove, kakva je plebiscitna komisija. Prijetnja antante. Bečki dopisni ured javlja: Poslanička konferencija u Parizu uputila je akreditiranim poslanicima Austrije i Jugoslavije u Parizu note, koje imaju jednak tekst. U njima se izvodi da se je. prema informacijama, bojati da se sprema nasilno riješenje zaključakt međunarodne plebiscitne komisije u času, kad bude proglašen uspjeh glasanja u Koruškoj. Poslanička konferencija upozorava«na teške zt« pletaje, koje bi mogao prouzrokova« ti svaki pđkušaj spriječenja plebis« velikih sila i međunarodne plebi.« citne komisije, u koliko izviru iz v.« govora o miru. Velesile otklanjaju da budu postavljene pred svršeni čin, pa bi u takvom slučaju morala za sebe pridržati slobodu postupa« nic. Domaće vijesti. Naknadni natječaj za Kuršumliju i Honikah. Uprava Gazi Husrevb ч govih medresa objavljuje, da će te popuniti 15 odnosno 12 mjesta sa učenicama i to na prijamnom ispit::, koji će se obdržavati na 1. no« vembra t. g. Molitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije p- ‘ dne i prijaviti se upravi medresa. Da molitelj bude pripušten prijam nom ispitu, treba da posjeduje si ■ jedeće uvjete: 1. da zna učiti u Ku?« anu i da bude svršio narodnu osne « nu školu, ili da zna na svom jeziku čitati i pisati; 2. da ne bude životu > doba molitelja manje od 12 a vSe od 16 godina i da bude zdravstva« no sposoban; 3. isto tako ima veli a svakog pitomca zajamčiti, da će na« knaditi višak opskrbnih troškova, što bi iznašali mimo onaj iznos, ko« jeg mu vakuf daje, a koji se sastoji za svakog pojedinog softu dnevr o 2 somuna i 36 K mjesečne štipendi« je; 4. primljeni Učenici imadu dor i« jeti sa sobom čisto i čitavo odije o kao i tri para rublja sa potrebnim vešom. Umoljavaju se čitatelji, Ua ovaj natječaj priopće nepismeni n roditeljima odnosno skrbnicima a nauku sposobne i valiane djece. »Nepristranost« naše ifinancijs'C vlasti vidi se h'jepo iz ovog slučc >, koti se je skoro zbio u našem gl -v« nđm gradu na oči svih naših g »« dana. Neki dan je naime oduz t* trafika u Abadžiluk ulici od jedu J �Broi 212 — l^poj .PRAVDA* — „ПРАВДА" Strana 4 Страна malodobnog muslimana, kojega je familija već 40 godine živjela od prihoda te trafike i od malo zemlje. »Socijalna pravda« mu je otela zad« nji komadić zemlje, pa je kao jedi« no vrelo' egzistencije cijeloj familiji ostala trafika, koju također u ime »ravnopravnosti« oduže financijska uprava, a dade jednom tobožnjem invalidu Nikoli- Krajini, kojeg kao kelnera sav grad poznaje i koji ina« če uživa »dobar« glas kod našega svijeta, o pumu znadu pričati i spisi kod okružnog suda. 1 Tako »jednako« i »pravedno« po« stupanje naših vlasti u svakom slu« čaju, kad se radi o muslimanima, neće baš uroditi dobrim plodom ni« ti će učvrstiti narodnog i državnog jedinstva. Stoga tražimo, da se ova stvar strogo ispita i učinjena ne« pravda ispravi. Općinski činovnici neokupiranog dijela Dalmacije stupili su u štrajk, jer nije uvažen njihov zahtjev u pogledu plata. Splitski općinski či« novnici kojima je uprava već pove« ćala platu, štraj kovali su iz solidar« nosti dva sata. Primanje stranaka u željez. direk« čiji. Daje se interesentima na zna« nje, da vršioc dužnosti direktora, gOsp. inž. Gartner Josip i pomoćnik direktora, gošp. inž. Alačević Jerko primaju stranke utorkom, četvrt« kom i subotom od 10 do 13 sati. TrešBljat Prazna nada. „Srpska ZoA“ govoreći o eknpštiui Jwr«ja veli, đa zaista imaj« pravo, jer „kad ле već daje pravo isticanja konfe­ sionalnih Kata u izborima — muslimanima, saSto se to nebi dalo i Jevrejima? Ili u pro­ tivnom, ai muslimani no bi smeli imati toga prava, nego bi i nj ih trebalo uputiti da glasaju ili sa . Srbima ili sa Hrvatima«. Lijepo jo od „Srpsko Zore“ sto pokazuje svoje papke, »mo je žalosno, ito nema pojma o tom, da su muslimani K o ovog srpsko-hrvatskog naroda. Uostalom treba da zna, da se ■ama nije ništa dalo niti nam ee Šta možo oduzeti: п svom smo i na erom,' pa kome pravo kome krivo. A glasaćemo baš kako ona nalazi za munasib; za Hrvate (Hrasnico), Srbe (Karamebmedoviće) ili Srbo-Hrvate. kakvim se osjećaju i jedni i drugi i — treći. Za velikosrbe ne damo ni jodnog glasa, a isto tako ni za velikohrvate. \Vissen Sie, Herr Crocodillof / Miševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10;—, za štakore i miševe K 10.—, za žohare ruse i Švabe. Posebno jaka vrsta K 20.—.Osobito jaka tinktura za stjenice K 12 —. Za moljce po K 10, prašak za buhe po K 10—.i K 20’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 10'—, Mast za uši ria blagu K 6 — i 10‘—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 12'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ui. br. 3, III. kat. Traži se jedan krojački pomoćnik Ponude sa uvjetima treba slati na Hilmijn Sunagića u Honjic Oglašujteu „Pravdi". ♦ I PAPIRNICA 5 HAMDIJE KOPČIĆA I preporučnje svoje bogato stovarište Z Y svih vrsta papira, kanćalarijskog I Y ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ Ф obavljaju brzo i točno. a Cijene umjerene. o * 4 Sarajevo, Štrosmajerova ui. Tel. 619 ф ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦Ф4444444 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo’stftsmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza 1 tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačha i obrtnička banka za Bosnu i Herccgoviru (d. dJ u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog iruštva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice $ od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. ,0stalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K.115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi’ potpisane dionice imale glasi.ti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na оче dionice'obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, ф g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, ♦ k) Težačke banke dt d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke' d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d.. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banhB za B. i H (d.dj u Sarajevu. J Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion, društvo u Sarajevu Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000, Pupilarno siguran. — Prima uloške .na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdajje kreditna pisma, Daje sezonske i /. razne druge kredite. kvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. ■ Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/213536687f3da38a7392af1b7d9c7d32.pdf 56aa4009af39dd8d6151309a11947850 PDF Text Text реагмикл u gotovom plaćena. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJ.-: RE15AKCION1 ODBOR.' PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 108(213) Sarajevo, četvrtak 21. oktobra 1920. (6. safer 1330.) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE t119. Godina II. Muslimani! Brinite se da budete upisani u birale spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! Bilo sretno i berićetno! Danas se u deset sati sastaju po« Mi živimo u vrlo ozbiljnim vre« krajinski delegati naše organizacije, menima, kad svaki čas Znači godinu ida na glavnoj skupštini pretresu naš i više, kad mala grješka može imati politički položaj i dadnu direktivu sudbonosno značenje. Otvorimo oči ,našem budućem predstavništvu u ; smjelo pogledajmo zbilji u zjeni« Konstituanti i novom Centralnom i cu;«zbijmo redove, slijmo srca i ma« Radnom Odboru. Nije^Jednostavan nifestirajmo ono što je danas najpo« i lahak zadatak ove skupštine, pa trebnije: samoprijegor, uzd?žljivost pjena članovi moraju biti svjesni, da i apsolutnu predanost svih pojedina« su u njihovo držanje i njihove za« • ca i svih slojeva, da žilavom bor* ključke uprte nesamo oči svih b.«h. bom i apsolutnom solidarnošću o= muslimana, nego i pogledi naših o= bezbijede naše pravo, da u svojoj staiih prijatelja, a bogme i — nepri« domovini budemo slobodni i potpu« no ravnopravni građani. jatelja. Treba dakle dobro otvoriti oči; , Mi smo više nego uvjereni, da će glavna skupština biti pravi od« treba svaku izvagati ne jednom, već naša raz bratstva, sloge i solidarnosti svih deset puta. Jer poslije boja kopljem klasa islamskog dijela našeg naroda, u trnje, poslije učinjene pogrješke pa u to ime kličemo našim delegati« ili propusta teško je naći naknadni ma: »Dobro nam došli i Bog vam lijek. Da, vrlo teško. bio na pomoći!« Iz Sandžaka i Makedonije, MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. III. Prije nego što se pristupi istraži« nj a što više i što boljih, naročito vanju kako bismo uklanjali nezdra« osnovih, škola; trudeći se da svako ve pojave koje kod nas i oko nas doraslo dijete uredno pohađa i svrši kruže, kako ćemo umanjiti i ublaži« šoklu, te da školsko gradivo i na« ti nezgode koje potiču od samih bo» stavna metoda budu savremenog lesti i koje te nastupiti pri liječenju pravca. Školski program treba da istih, trebamo strogo uvažiti ovo ne« odgovara svojoj svrsi, pa se naša koliko činjenica: Svaki lijek sadr« djeca trebaju odgajati u musliman« žava u sebi elemenata koji proizva« skom, jugoslavenskom i čovječan« daju gorčinu, koji su ponešto i o« skom duhu; nipošto kao vjerski fa« trovni; ali jer je sama bolest nesno« natici, plemenski zagrižljivci i na« šljivija i opasnija po opstanak, od< cionalni šoveni. U našem podmlat« važno i rade se prima gorki lijek ne» ku treba uzdizati čovječanske sklo« go li se trpe muke bolesti nosti, buditi toplu ljubav prema ju« Muslimansko i pravoslavno ste« goslavenskoj zajednici i pored toga novništvo našeg Sandžaka ne samo krijepiti veze muslimanskog brat« da su shičajne komšije nego su i — stva. To bi imala biti prva tačka na« sticajem prilika, obostranom neraz« šeg radnog progftirna. boritošću i tuđim smućivanjem za« A druga je: omogućiti i pospješiti vađena — krvna rodbina. A znamo, ekonomsko podizanje i razvitak na« da je komšijski hak težak, teži ne« šeg pojedinca i naše pokrajine. A« go li i bratski, a pogotovo ' brata ko su nauka i moral zrak i sunce komšije najteži Muslimanski i pra« društvenog organizma, privreda je voslavni živalj našeg Sandžaka pče« krv, a prevozna sredstva — željez« le su jedne košnice, koje se ne srni« nički, kolski i ini putevi — su dama« ju međusobno nositi i kositi, jer bi ri, kroz koje ta krv kola i razilazi se se izgnijeČile, već moraju raditi u svaki kutić tijela, da ga krijepi i složno i zajednički, da sebi nabave obnavlja. Promet je Tirana, koja je potrebitu hranu, da budu jake i jača u koliko je viši izvoz a manji ispremne odbiti svaku eventualnu uvoz. Gdje je jača hrana — snažniji nvahi pčela iz drugih košnica i stra« izvoz ekonomskih proizvoda — tu nih pčelinjaka i ne dadnu im se po« je zdravija i obilnija krv, privreda; moriti i svoj privrijeđeni med raz« gdje su dobri i svestrano raspleteni dainari, prevozna sredstva, tu je i jagmiti. • To saznanje i ta dužnost nalažu kolanje krvi, privreda, veća i ured« nam da budemo najobazriviji i naj« nija. Čovjek bez damara, -krvi i susretljiviji jedni prema drugima i hrane ne može opstojati; ni narod samo na toj osnovi možemo sa ve« uznapredovati bez valjanih puteva, ćim izgledom u uspjeh poći putem privrede i pretežno izvoznog pro« meta. liječenja naših bolesti. Kako je kod nas sa putevima, sa Na prvom mjestu što je potrebno i zdravom, a pogotovo bolesnom, prometom, sa ekonomskim proizvo« biću, jest: čistoća zraka i dovolj« dima? J.adno i čemerno! nost sunca. Moral i nauka su zrak i Ni jednog željezničkog .kraka, ni sunce društvenog organizma- ulaze jednog čestitog kolskog druma; a i pročišćavaju se kroz jedan‘te isti ono par konjskih i kozijih puteva prozor — kroz školu. Više puta smo vidjeli po koji cvi« u vlasti razbojnika, drumskih ili — jet, po koje drvo u haluzi i hladu, što bi kazao g. Žugić — uniformisa« kako je zaostalo, kržljavo i jedva nih. Naravski da pri takom stanju živo pa ne može dati nikakva pio« stvari ne može biti ni govora, ne o da i mirisa. Isto je tako bezvrijedan razvitku, nego ni o začetku indu« čovjek i narod koji ostane u haluzi strije i obrta u većem stihu. Za naše ekonomsko pridignuće i hladu neznanja i nemorala. Pretežni dio svoga napora mora« prijeko je nužno da se spoji željez« mo dakle usredotočiti oko podiza« ničkom prugom najsjevernija i naj« južnija fačka Sandžaka, Priboj i ka, kao što nemamo ni jednog čo« 'Mitrovica; da se sva okružna i sre« .vjeka koji je ikad imao s’ čim a da ska mjesta prepletu dobrim kolskim nije kupio i đa ne 'posjeduje bar drumovima i — ovo je osobito važ« nešto zemlje, jer »zemlju nije mos no za cjelokupni život u Sandžaku gao odnijeti ni vuk ni hajduk«. Ali evo došlo vrijeme, da zemlja — da se iz osnove izmijeni i preina« či administrativno«sudski aparat i bude najpogibeljniji posjedovni ar« sistem. O administrativnom urede« tikal i mi treba da smo skloni i pri« nju misliin u zasebnom jednom pravni pomiriti se s vremenom, na« članku malo opširnije govoriti, jer ravno uz preduvjet, da nas ne pre« je najvažnija tačka programa, sa kosi i ne satare. Prije godinu dana, na sastanku u kojim trebaju naši narodni poslani« Prijepolju, izaslanici su posjednika ci poći u ustavotvornu skupštinu. A sada još kojmo jednom od na« jednog dijela našeg Sandžaka po« ših ekonomskih pitanja, najaktuel« veli diskusiju o tome, koje stanovi« , jem i najvažnijem našem problemu, šte da zauzmu naši posjednici u koji tako duboko zasijeca u sve slo« predmetu agrarne reforme. Ali po« što na tom sastanku nisu bili zastu« jeve našeg naroda —o agraru.... svi naši krajevi i pošto prisut« Makar da su agrarno pitanje i od« pani ni izaslanici ne bijahu dobili dovolj« nosne reforme suženi samo na kra« no instrukcija od svojih izbornika, jeve, gdje su posjednici i vlasnici ne mogaše se u tom pitanju đoni« zemlje u pretežnoj većini muslima« jeti zaključak radi toga se odgodi ni, u Herceg«Bosni, Sandžaku i Ma« zbor i zakaza iponovni za kedoniji; makar da je ovo pitanje mjesec kasnije, kako bisastanak mogli — naročito kod nas — stavljeno u .prisustvovati izaslanici iz mu cijele ob» brigu posve pristranih i nestručnih lasti i kako bi dobili potrebite po« Hčnosti i da je još u početku svoga datkc za stalno i konačno stanovi« riješavanja skliznulo sa baze soci« šte. Međutim nikako nije išlo u vo« jalnih zahtjeva i pravičnosti i uzelo Iju i račun nekom i nekom, da se pravac agitacionog sredstva za vr« i slični sastanci održavaju, da bovanje zavedenih izbornika; ma« ovaki se sam narod o svojim stvarima bri« kar što cijeli niz neparlamentarno ne i međusobno savjetuje, te se raz« i nezakonito izdatih uredaba i nare« nim makinacijama osujeti taj đo daba prvenstveno odiše ciljem, ka« mjesec dana zakazani sastanak. No ko da se muslimanima onemogući što je propušteno valja da se na« ekonomski razvitak i opstanak u knadno učini. I danas nije izlišno krilu naše otadžbine, s kojom su sra« održati zbor posjedničkih izaslani« sle naše boli i naše veselje, koju ka naše oblasti, koji bi bio najpo« smo-vijekovima branili i gajili na« zvaniji u ovom pitanju riješiti s kog šom krvlju i našom ljubavlju; ma« stanovišta da se pođe i do kojih . kar sve to tako bilo, mi ipak ne granica da se popusti. Pri takvoj smijemo malaksati u vjeri i nadi, da zgodi ja bih predložio: će u našem državnom vodstvu pre» 1. da se agrarna reforma proteže vladati razbor, mudrost i zdrav ra« samo na čifluke, i to one, na koji« zum, pa da će se ovo pitanje svesti ma je dotični mustedžir (ratarska o« u granice pravde i socijalne nužde. bitelj) stalno nastanjen od nazad Napravićemo se gluhi i slijepi 10 godina, u koliko odnosnim idžar« prema činjenici, da su agrarni od« u*istidžar«ugovorom nije precizira« nqsi nesavremeni također i u onim no, da je predmetna zemlja »beglu« pokrajinama naše države, u kojima ku« sličnog značaja; su zabašureni sa dnevnog reda rije« 2 u koliko gornjim riješenjem šavanja. Mi razumijemo i osjećamo pojedini posjednici budu ostali bez potrebu reforme agrarnog pitanja dovoljno zemlje za vlastito obradi« kod nas, željni smo i pripravni udo« vanje, da im se prepusti jedan cio voljiti istoj, ali sa preduvjetom, da njihov čifluk, kojeg budu oni oda« ta reforma bude rukovođena obzi« brali; rima pravde i potreba obostranih 3. da se oduzeti čifluci isplate po interesenata, vlasnika kao i ratara faktičnoj vrijednosti. (čifčija). 10. oktobra 1920. Naši agrarni odnosi zasebnog su Tevfik Tahirbegović. karaktera i drugačijih pravnih pod« loga od onih u Herceg»Bosni i onih Sarajevo, 18. oktobra. u Makedoniji. Zemlja, kao jedini Kako su radile onako su i prošle sigurni i stalni artikal, u koji smo mi i naši pređi ulagali sav svoj ime« — kukavne ulizice g. Pribićevića. tak i prištednju, nije kod nas u ve« Kad je bila muka svagdje išo Duka, Jikim kompleksima, da bi se mogla no sad, kad bi trebalo da se honori« koristonosno osobna obrađivati, ne« ra bar Kurtovićeva izdajnička piša« go u manjim parcelama, raštrkanim nija po »Demokratiji« i »Glasu Na* i međusobno udaljenim, radi čega roda« ili Sarićev šamar u privr. je vlasnik nije mogao obrađivati o« Predstavništvu — niti se zovu, niti sobno (ili u vlastitoj rgžiji), već ju ,im se daje kakova bilo nagrada. Sad je davao pod j d ž a r u (č i f č i« se traže drugi, a iscijeđenim limuno« luk) na dulji rok. Ima je i u vima nema ni moralne utjehe, da bi većim komadima, ali ne tolikim, da makar kao Stipanov alat mogli biti bi mogli zadovoljiti potrebi i enagi na košiji. Nije nam nimalo žao o« jedne obitelji pa da se na njih na« vih ispucanih lumbardi i pišemo o stani i svoje zanimanje jedino ob» ovim pakračkim dekretima samo radi fctih posveti. Radi toga je išla radi toga, da i na ovom, primjeru pokažemo neiskrenost »demokrat« na »prisjev«. Treća je vrsta zemlje ona, koju je sam vlasnik skih« voždova i silnu razliku »preda se« obrađivao, zanimaju« njihovih riječi.i djela. Dasad su proglase »damokratske« ći se uzgred i svojim zanatom u va« roši. Kod nas nije proveden valjan stranke potpisivali svi njihovi mu« kataster zemlje, niti je ista označe« slimanski praporci, no ovaj put su na »bćglukom« ili »kmetovstvom*. tu »čast« ukazali samo Svrzi, napi« Dobar dio naših ratara slobodni su sayši mu naopako ime (Hamid Ha« vlasnici zemlje koju obrađuju. Mi dži Svrzo!) i — Šefkiji Gluhiću, sta« nemamo niti jednog veleposjedu!« vivši ga na zadnje mjesto valjda �Strana 2 Страна stoga, što je i inače u svemu bio zadnji. Ostalih nema na proglasu. Zašto? Zato,’što Su postali teret i balast i što je Pribcu mnogo, da is= takne više od dva »turska« imena. Neprestano se isticalo, da je jed« na od temeljnih ideja »demokrat, ske« stranke, da se ne pazi na ple« me i vjeru. Koliko vrijedi ta »ideja« vidi se iz gornje činjenice, a još je bolje ilustrira informacija »Obzo« ra«, koji govoreći o skorašnjem po, uzdaničkom sastanku »demokrata« u Sarajevu, iznosi ovu značajnu po> javu: »Na tom sastanku upitao je Pribićević zastupnike Šefkiju Glu« hica, dra Mehmedbašića, Ibrahima Sarića i Suknju Kurtovića, jesu li se izgledi demokratske stranke me, đu muslimanima poboljšali? Kada su mu odgovorili, da se stanje nije na bolje okrenulo, te da oni ne mo« .PRAVDA* — .иРАВДА* I I I | gu misliti na to, da se pojave u mu, jasno, da je glavni i opravdani cilj slimanskim kotarevima, kod izbo« .Franctiske osigurati sebe protiv nje« ra, rekao im je Sv. Pribićević otvo, mačkog revanša. Da 11 je u tu svrhu reno: »Kada je stvar takova, onda potrebno kidanje. Njemačke, tako ,vam gospodo moram saopćiti, da _,da se Bavarska. Austrija i Madžar/ ; ,vas ne možemo ni mi na ,ska slože u jedan savez, ili se hoće ' naš račun primiti niti kandidovati ■savez između Poljske, Madžarske i I u srpsko/pravoslavnim i katoličko, .Rumunjske ne mijenja mnogo na hrvatskim izbornim kotarevima.« .stvari, dosta je da znamo, da Fran, Kako se vidi i kod ovih ljutih bo, cuska na nas ne računa, pa da nas raca za »narodno« jedinstvo igra .prema tomu neće nigdje ni pomaga« glavnu ulogu — konfesija. I kad bu« ti. Doduše službene novine demen, I de stani phni, čak i notorni švercer •tiraju tajni ugovor između Francu« ■' Damonja nosi barjak pred stambol, .ske i Madžarske. Uza sve' to postoji I skim putnicima! Hoće li Kurtovići jasna nakana Francuske i Beč i Pe« i Sarići shvatiti: šta znače riječi »ne Štu upotrebiti za svoju politiku. možemo vas ni mi na naš račun Tim ostaje Jugoslavija izvan inte, primiti, to je sasvim drugo pitanje, resne sfere ove politike. Dobro. To bez važnosti za njih, no i te kako ne bi bila, nesreća kad bi naša poli« I važno za svakog, ko ima mozga i tika računajući sa tom situacijom savjesti. I stoga im posvetismo ovaj kušala da iz svoje izolacije izađe, i da na Balkanu uredi svoje odnose prostor i ovoliku pažnju. tako, da nam ne će ni u kojem slu« .čaju biti ugrožena leđa. Danas je si« tuacija nepovoljna, u ovoj diplomat« skoj igri, danas stojimo bez jake za« štite jer Rusije nema, a Wilsonova Zar smo, gosp. uredniče, tako da, ■zvijezda zapada, pa bi se moglo do, leko došli, da nam se agrarna refor, goditi, da se pregovori u Italiji pre« ma proteže i na grad Sarajevo, ili je Rinu zato, jer će Italija stavljati pre, ta ista naredba o agrarnim reforma, velike zahtjeve, koje mi pa da smo ma tako elastična, da se dade raste, ovaj čas i još slabiji, ne bi mogli pri« zati kako je god volja pojedinih ■hvatiti. Mi se nadamo, da naša vla« vladinih organa? Svakom je pozna, da nikako neće ići ispod onog mini« to, da se ista proteže samo na teri, muma, koji je u javnosti poznat, no torije izvan gradova, a nipošto na ,isto tako da i neće pristati da se pre« nekretnine ležeće u gradu. Ali eto, govori uz koju god izliku zavuku. vlada veli drugačije! Po gornjoj ri, Ili će Italija na našu ponudu prista« ješidbi zemaljske vlade potpale bi ■ti, ili su pregovori s naše strane do« i sve naše kuće i bašče pod udar a« vršeni, a antanta neka izvoli odre« ■diti riješenje jadranskog problema grarne reforme. t .kako znade i hoće. Da ta odluka ni Smiješno riješenje. Stoga Vas najljepše molim, gosp. ;i Koruškoj, ni u Dalmaciji ni na uredniče, da ovo donesete u Vašem Rijeci ne će biti u našu korist to je cijenjenom listu, * našoj »Pravdi«, posve iasno, no to je mnogo manje boljerekuć našem tanku, jer što je zlo nego da sami pristanemo uz sra« bilo oružje u vojničkim rukama, ko, .motne uvjete ili da se pitanie i za je bije sa tanetom, plinom i sličnim, daljnju godinu dana odgodi. Pravo« to je danas naša »Pravda«, Vaš ci« .rijek antante nije odluka božja, ko« jenj. list, kome svaki musliman mo« ja se ne da mijenjati, a mi ćemo ju ra biti pretplatnik i na svakom ko« ■mijenjati, pošto će nam biti nari« .raku potomagati ga i čitati, a njene nuta. prvom prilitom koja će nam ljude, bolje rekuć Vas .saradnike, ■se pružiti. Prama međunarodnom da poštiva, u Vas gleda i Vašem se položaju čini se, da ne ćemo trebati . migu pokorava, a u nuždi da još dugo čekati. Za to se ne bojimo to« koju doprinese, a naročito u pogle, Jiko tih svih pregovora, samo neka du sada predstojećih izbora, kako bude čim prije gotovo, da znademo jednih tako i drugih. Uz mahsus se, na čemu smo i da možemo prema lam M. T. tomu svoju politiku udesiti. Jedno interesantno pismo. Gosp. uredničc! Slučajno mi do, đc do ruke spis v. m. povjerenstva, kojim Vakufska uprava moli zemalj, sku vladu, da pogrešno upisano gro, bije opet upiše i prenijeti dade na pravog vlasnika u korist vakufa Džamije Hadži Jahja u Sarajevu, na što vlada vakufu odgovara slijedeće: Zemaljska Vlada za B. i H. Broj 97.515/19,V,5. U Sarajevu 24. maja 1919. Pritužba radi priznanja pra, va vlasništva na česticu LXXXVII/34 u mahali H. Jahja u korist vakufa dža« mije Hadži Jahja u Saraje, vu. K lyoju 4784 od 9 maja 1919. Riješnjem Zemaljske Vlade od 31. marta 1911. br. 62008/"V,5 obaVi, ješćen je naslov, da je konačno ri, ješnje predmetno molbe odloženo do vremena, dokbudeodobre« no provađanje agrarnih reforama, kojom prilikom će se pretresati sve mplbe i potraživanje na državne zemlje. Napadnuto ri, ješenje ostaje dakle u krijeposti, bez da prejudicira konačno riješe, nje molbe. Načelnik odjelj. za poljoprivredu: R. Smijawynsky, v. f. 0 Jadranskom problemu Bilješke. .donio je »Obzor« u broju od 17. 6. šli nikog koji bi nam mogao pomd, O Srškićevoj skupštini u Više« ći. Koncepcija male antante slomila .gradu raspisala su se oba organa ov» mi. ovaj- značajni članak: »Dr. Trumbić provezao se jutros se onim časom kad se vidjelo dad/. dašnjih Srba. Po »Srpskoj Riječi« kroz Zagreb, da negdje u Italiji pre« Beneš hoće maloj antanti dati dru, ■Višegrad je uz radikale, a po. »Gla« govara sa talijanskim državnicima ди zadaću nego Take Jonescu i kad su Naroda« uz »državotvorne« ele« o jadranskom problemu. Položaj dr. | se konstatiralo, da ni jedan ni dru, .mente. Nije prvi put da se ova dva Trumbićeva i Vesnićeva kabineta gi usprkos lijepih riječi nisu naišli lista ovako diametralno razilaze, pa vrlo je težak. U početku naših pre, да odobrenje Francuske, koja vodi .nas to toliko i ne zanima. Više nas govora glede Jadrana u Parizu bila sasma drugu politiku u Evropi. Mi je zanimala tvrdnja »Srpske Riječi«, je naša država od cijele antante vr« ■imamo neki defeitzivni savez sa da su i tamošnji muslimani uz radi« lo dobro pažena. I Engleska i Fran, (Češkom i nešto slično sa Grčk»m. kale, pa smo se informisali i u stanju cuska a ponajviše Amerika zauzi, ■Akoprem tekst tih pregovora nije smo. da donesemo ovaj telefonski male su se za nas tako te Italiji ne .poznat ipak je sigurno, da ni Grčka izvještaj: samo nije uspjelo, da nam narine ni Češka ne kane a i ne mogu u ja, »U Višegradu se je održavala u londonski ugovor nego je doživlja, dranskom pitanju uplivati na Italiju. isto vrijeme skupština radikalne i Rumunjska uza sve dobre odnose vala baš radi nas i blamaže, pa su demokratske stranke. Muslimani su pe počele mijenjati vlade dok nije više simpatizira s Italijom nego s sudjelovali kao posmatrači. .uskrsnuo opet stari »lisac« (ne mi, nama, a za Madžarsku i Austriju je Bila je strašna buka s jedne i s dru« plimo to pogrdno) Giolitti, koji je prilično jasna stvar. Ove dviie dr, ge strane tako, te su jedni drugima svojom vještinom zapriječio gra« žave, kakogod su u kaosu i kakogod omeli skupštinu. »Demokrati« su vi, danski rat i pokušao uzdrmano po, su nemoćne da bi nam pomogle kad kali pogrdne riječi — proti musiima, vjerenje Francuske i Italije opet bi i htjele sigurno će s velikim vese« pima, a i Srškićev ih se govor doj« steći što mu je u glavnom i uspjelo. Jjem pozdraviti naš eventualni ne, ,mio vrlo loše, tako, da su muslimani Nesumnjivo je Italija svoj položai u uspjeh u jadranskom pitanju. Ma, dobili jednak dojam o radikalnoj i Parizu i Londonu popravila i doče, .džari tobože simpatiziraju sa Bco, o »demokratskoj« stranci. Srškić je kala potpuni pasivitet Amerike (što gradom, hoće da šalju deputacije i govorio vrlo žestoko protiv a« joj je vrlo važno). Time što je pri, da »obnove« prijateljstvo, a u isti ga i begova, Je se je n ri j e t i o m u« stala na izravne pregovore isključila čas skupljaju čete i vrebaju kako bi sli m a ni m a, da će vrlo loše pro« je jadranski, problem iz evropske mogli provaliti u Hrvatsku ili Voj« ći, ako ne stupe u radikalnu stan« politike, barem za neko vrijeme što vođinu. Na pola normalni odnosi s ku.« svakako ide njoj u korist, jer Italija Austrijom poremećeni su plebisci« Eto tako naš izvjestitelj, a mi se drži zaloge Dalmaciju i Rijeku u ,tom u Koruškoj i moraju se pogor, nimalo ne čudimo ni »Srpskoj Ri« šati, ako Austrija ne ponudi kom, svojoj ruci. ječi« ni »Glasu Naroda«; ako lažu S druge pak strane mi smo u ovu promis u što mi dvojimo. Komisija ■imaju i — kriva računa. pntante u kojoj čini se talijanski u« posljednju godinu svoj položaj po, goršali, u prvom redu vlastitom p1iv prevladava, nastojati će na sve krivnjom jer nismo znali i mogli moguće načine, da izazove konflikt konsolidarisati naše unutarnje pri« između antante i nas, jer Talijanima like,/U drugom redu što nismo naš bi išlo u račun, da antahta otvoreno ondos ni prema Francuskoj ni pre, istupi protiv nas, i recimo dade Ita« KAKO I SVE OSTALO OD GO. SA »OBRANE«. *) ma Engleskoj znali poboljšati, tako liji mandat, da njene odredoe koje te je Engleska danas prama našoj ,mi ne bi htjeli provesti pokuša si« Taj list često (?) izlazi; predzad« državi sasvim ravnodušna a Fran« lom provesti. Antanta koja nijedi« nji broj izišao je pred dolazak Nj. cuska sasvim nerspoložena, Potpo« -rala u D'Annunzia koji je dao po« Vis. Regenta Aleksandra, a zadnji ги Amerike i antante koju smo za (Strijeljati njene časnike, mogla bi vrijeme pregovora u Parizu u vrlo .zauzeti protiv nas odlučnu gestu, *) Puštamo ovaj članak prijatelja velikoj mjeri uživali, ne ćemo više u, ,već zato da tim Italiji olakša polo« izvan redakcije, premda smo uvje« iivati, osim u koliko to ide i/ravno žaj. reni, da i inače niko ne bi vjerovao Uza sve nastojanje Millerandovo u istinitost »Obraninog« pisanja. u račun Francuske ili Engleske/U« mjesto potpore antante nismo na« da ne pokaže svoje osnove, ipak je Ur. Smiješno, Бр«) — Вмј 2t» 16. oktobra, biva pred izbore za konstituantu. Pa ipak nije mogao i, mati kakva drugog havadisa, da se ispuni, dok se nije tendenciozno o« češao o vakufsku upravu i musli« manska groblja, u oduljoj notieipod naslovom: »Nevjerovatno — ali istinito«. Koliko su u vakufske stvari upu« ćeni autori »Obrane« najbolje svje« doče ta njihova novinska klepeta, nja. Ta eto sirote još ne znaju, da vakufska uprava nema nikakva po« sla sa muslimanskim grobljima; ne znaju da je, nakon njihove propasti kod vakufskih izbora, ustrojen sa, mostalni mezaristanski od< b o r, sa neograničenom vlasti, koji je uzeo za zadaću:’ upravljati meza, ristanima ,po svqjoj uviđavnosti i bez da zašto upita vakuf ili koga drugoga. Autori »Obrane« znaju do, bro, u kakvom su halu bili svi naši mezaristani iza prevrata, znaju da su (zaslugom pređašnjeg »marlji« vog« povjerenstva. Op. ur.) bili svi odgrađeni i pretvoreni u svijetska smetljišta, pašu hajvana i krmadi; po njima su vatre ložene, pečena ja« njad na ražnju i t. d., o čemu svemu tome svjedoče mnoge prijave od« bora kod policajne direkcije, pa su to sve »Obranaši« za dobro vidjeli i nikad ni beknuli nijesu. Mezaristanski je odbor, došavši na tu, takorekuć pustinju, otvorio »iane tefter«, sakupio nekoliko hi« ljada kruna od muslimana i pomoću toga — makar i primitivno — ogra« dio do sada sva groblja u opsegu Sarajeva. Obzirom na iane«tefter valja nam napomenuti, da niti jedan »Obranaš« nije u taj tefter niti he« lera dao, a ipak imadu obraza tikati i tendenciozno kritikovati vrijedno poslovanje mezaristanskog odbora! Nakon uspostave ograde oko groblja na Nadkovačima počeli su inovjerci ograde razvaljivati, ulaziti u groblja, brati di-Лје trešnje, dude, orahe i šljive tako, da su se ograde morale u hefti po dva puta na grob« ljima popravljati. S jedne strane to a sa druge opet nakana odbora, da ova groblja dostojno otrijebi, da popravi povaljane nišane, iskorijeni nevaljalu travu po grobljima, koja je uslijed prevelika hlada podivlja« la, te je zamijeni sa lijepom sitnom i plemenitom travom, i uopće da provede melioracije kakove su do« stojne grobljima Islama — dovela je odbor do zaključka, da po sre« dini groblja naraslo dnto posiječe.i rasproda, što je i učinjeno. • Rasprodaja drva oglašena je u novinama, koje redovito izlaze (vi« di »Pravdu« broj 99 (204) od 30. sep« tembra) a i svestrano kroz telala. Da niko od »Obrane« nije čitao »Pravde« i čuo telala, nije krivnja mezaristanskoga odbora. U »Obra« ni« nije se moglo ni oglasiti, dok joj se ne zna vrijeme kada će izaći. Ni« je dakle istina, da je odbor radio bez objave. Nije istina, da je drvo iz groblja prodavano ispod cijene, niti je isti« na, da su ga kupovali ljudi iz dže« matskog medžlisa, kao ni to, da se je za sječu potrošilo više, nego se je kupovnine za drvo dobilo. Za sječu drveta platilo se je po 200 K na 1 klafter, koji su na licu mjesta prodavani preko 400 K granje, a cjepka do 800 K na klafter. To se može dokazati i knjigom odbotsko« ga tajnika Sejfage Tašakovića, u kojoj je prodajna cijena drveta za« bilježena. Pri tom valja uzeti u ob« zir da je drvo vrlo slabe kvalitete, da ima unutra miješano mnogo vr« bovine, trešnje, šljive i oraha. Pošto je drvo tek usječeno, to ga naravski i osušiti valja, a kada to bude, jedva će ga biti suha i 3 me« tra, mjesto današnjeg 'klaftera, pa pe i po tom vidi kako je »jeftino« rasprodano. 17, oktobra naveo je predsjednik mezaristanskoga odbora g. odvjeb« nik Biserović jednoga člana odbora »Obrane« u groblje na Nadkovači« ma, pokazao mu vrstu drveta i čije« nu pošto je prodavalo, te će ovaj moći i druge »Obranaše« informi« sati o kakvoći i cijeni prodanoga ' drveta. Piscu je bio najveći ures dr« veće po grobljima, a nama je to pu« stinja, dok debla i žile drveta razva« Ijuju grobnice naših pređa. Ako »O« branaši« trebaju sebi za ures tako« vog drveća, neka Idu onamo, od kuda «u i došli, pa im neće žao biti. �Spaj 213 — Broj Još se mora napomenutu da me> zaristanski odbor kani sa ovim za ,drvo dobivenim novcem na prema« Ijeće sagraditi jednu kuću na Grli« čiča brdu za grobara i tako osigu« rati vječitu kuću sarajevskim mm slimanima, među koje — valjda — spadaju i autori »Obrane«, da tako budu sačuvani u vječitosti od napa« sti, hajvana i ostalog. »ПРАВДА' — »PRAVDA. _»Qbranaši«, eto sad vidite da iz prazne pucate na vakufsku upravu, a ako ste islapiske patriote, stupite i vi u mezaristanski odbor, koji vas rado poziva, pomozite mu moralno i materijalno, da se naša groblja što ljepše urede pa da se ne stidimo pred našim sugrađanima drugih ује« ra, a ne brbljajte iza kulisa kao.... i prođite se od grobalja praviti ures grada. Zašto muslimanski narodi simpatijo s boljševičkom Rusijom? (6) - Poslije mnogo stoljeća punih- e« ncrgije, kad se muslimanske mase kao vjetar pronesoše preko Egipta, Tripolisa, Tunisa, Alžira i Maroka, ispuniše Hispaniju sve do pirenej« skih gora i preko Balkana i Ugarske segnuše do pod zidove Beča i u Lbm« bardiju, sa Krima i Kavkaza u srce Poljske, iz beskrajnih stepa turke« stanskih u Moskvu, Kazan i Kitaj, a pod Tamerlanom čak na jug Indi« je, ostavivši tragove duboke civili« zacije gdje im je noga kročila: u Hi« spaniji, na Siciliji, duž cijele Afri« ke, u Arabiji, Danjasku, Bagdadu, Perziji, Samarkandig Kitaju, Indiji muslimanski svijet je zasnuo da se odmori od truda i posla, umstve« nog u svima granama znanosti, u« tnj etničkog u svem što uzdiže srce i veseli oko, poslije rada u vrijeme, kad je sav hrišćanski svijet, punih se deset vi jekova krveći s drevnim religijama Rima, Slavena i Germa« na, čamio u neznanju i divljaštvu, vodio ratove protiv istoka i samog sebe, a Vizantija u paralizi fizičkoj a duševnoj umirala i umrla, predavši nasljedstvo svetih ratova protiv »ne, vjernika« pravoslavnom sjeveroisto« ku i katoličkom jugu i zapadu Ev, rope. Treba razlikovati opadanje i pad muslimanskih država od zastoja u progresu muslimanskih naroda. Uz« rok ovom posljednjem, kako u ne, koliko iznijesmo, .u glavnom je opći zakon o odmoru čovječanskih rasa. Uzroka rđavom stanju, opadanju i padu muslimanskih država ima ne« koliko. Heterogeni elementi, koji u vrije« me apsorbacije silnih muslimanskih duhova čisto vojničkim poduzeći« ma, pomoću lukavosti, puzanja; am« bicije ili sticanjem prilika, pružiše prste u sve ostale grane državnog života i u sve slojeve 'društva — ra« di svojih interesa pljunuše na df« žavne. Grci, Jermeni, Gruzini i dru« gi nemuslimanski elementi, koje mu« slimanske vlade priviše njedrima s liberalnošću, s kakvom hrišćanske države nikad nisu izilazile u susret muslimanima, gurnuše, došavši do vlasti, nož u srce državama, koje su ih smatrale ravnima svojim podani« cima muslimanske vjere. Izdaje, mito, prevare, nesavjesnost, lijenost — sve Де bolesti državnog organiz« ma uvukoše se preko nemusliman« ske birokrati je i malo po malo ras, trovaše cijeli upravni sistem. Evrop« ske velike i neke male sile sistemat« skim su burgijanjem svud i svugdje, pa i razvijanjem korupcije u musli« manskim državama, potkopavale te« melje muslimanskog istoka. Evrop, ske vlade konsekventno su svim mogućim smicalicama ometale sve refonne, koje su preduzimale vlade muslimanskih država. Istini za ljubav moramo priznati, da je i neizmjerno bogatstvo i opće blagostanje, koje se u nebrojenim pobjedonosnim ratovima nagomila« lo u muslimanskim centrima, ubrza« lo opadanje istočnih država, kao što je gotovo bez iznimke bilo u svim drugim državama. Političke i socijalne neprilike, in« teresi brojnih neprijatelja, koji su musBmanske narode razdvajali a -često i rtapravili jedan protiv dru, gog, mnogo dopriniješe tomu, da ti narodi izgubiše na nekoliko vijeko« va svoje vidno mjesto u svijetu. Uplitanje stranih vlada, naturiva« nje sveg rđavog što imaju zapadni narodi, vjerske, političke i ekonom« ske najezde pa vojnička osvajanja, nasilno uvođenje tuđih religija, za« kona i običaja — sve je to smetalo ;normalnomu razvitku muslimanskih naroda. Pa i uza svu stagnaciju u progresu ne može se reći, da muslimanski na« rodi poslije zlatne ere u svojoj hi« storiji nisu dalje zidali na zgradi ljudskoga razvitka. Istina, udio nji« hov u ovo doba nije bio ravan ud je« lu hrišćanskih naroda, ali je kud i kamo veći od udjela hrišćanskih na« roda u vrijeme muslimanske kultur« ne supremacije. A ako nije bilo kontinuiteta u progresu musliman« skih. naroda poslije kulminacije o« nako, kako je bilo u evropskom pro« gresu počevši od posljednja dva .stoljeća srednjega vijeka — dubljem istraživaču je jasno, da ga nije ni moglo J>iti. Osim eruptivnih najez, da nemuslimanskih naroda iz dubi« ne i s krajnjeg istoka Azije, smetale su mu neprekidne atake manje ili više udružena zapada. Ali uprkos svim destruktivnim faktorima ostade jezgra musliman« skih naroda zdrava i netaknuta. Sa« mo ona zaspa. Tako i sloboda samo usnu. Ona je živjela, makar i teško ranjena. Ona je živjela, makar i ne uvijek u potpunoj svijesti mush« manskih naroda. Duh, koji provede muslimanski svijet onako slavno kroz mnoge vijekove i okruni ga so« lidnim uspjesima, ostade, ma da je do nedavno umoran drijemao. 3. Evo je prošlo osam vijekova, ot» kako je muslimanski svijet stalno objekat ataka zapada. Nekad uže a nekad šire koalicije ne dadoše mira muslimanima. Mnoga duboka rana u tijelu muslimanskog svijeta duge je i duge godine isticala krvlju. O» gromne prostore odsjekao je zapad od islamske zajednice. Današnji događaji pokazuju, da se istok vra« ća na pozornicu svijeta s podmlađe, nom energijom. Istok se budi. Istok sa svojom nepokolebivom vjerom, dubokom intuicijom, originalnim i dubokim pogledima na život i smrt, žeđom za idealom. Sve premise za progres, koje je i dosad imao — o« sim kolektivne energije masa. Da« nas je jasno, da je i ta energija po, tekla žilama naroda istoka. I jasno je, da je moralo doći vri« jeme, kad će se narodi, koji su tako srdačna ljubili slobodu, dignuti da osvete svoja prava. Morao je kuc, nuti čas, kad će se muslimanski na, ■ rodi prenuti iza sna kao kakav go, rostas i, raskinuvši lancg, u koje ga okovaše gorj od njega, mahnuti ši« rokim krilima, silnim mahom. Taj pokret muslimanskih naroda ide pa, ralelno i ugovoreno s velikim kreta« njem brojno najjače indogermanske rase, u čijoj sredini i s njom ispre« miješano žive mnogi milijoni musli« mana. Pokret islamskog svijeta ima danas saveznika u ruskim armija, ma od mno'go milijona, koje nišane na iste dušmane, na koje i musli« manski milijoni. Hiljade delegata sa sviju krajeva svijeta gdje ima muslimana, već su se nekoliko puta sastajali u ROsiji i ustanovili plan zajedničke akcije. Već ima primjera krupnih Uspjeha: Afganistan se je otresao engleskog protektorata, Egipat se je oslobo« dio, Perzija se oslobađa. Turska tre« se okovima. U ruskoj su se federa« čiji organizovale četiri muslimanske države: republike kazanskih Tata« ra, Kirgiaa veljke orde, azerbejdžan« skih Tatara i Turkestana. Ruski je narod osudio carsku ru, sku politiku prema muslimanskim narodima i državama i dao joj pri« jateljski pravac s principom ravno« pravnoeti. Tri stotine milijona muslimana miču se u isto vrijeme, kad stotinu milijona Rusa, njima najbližeg ne« muslimanskog naroda po karakteru, mentalitetu, analogiji tradicija, iš» prepletenom historijom i ispremije« šanom krvlju — probijaju vrata u Evropu, Neka im je sretnoj K. M. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U ZVORbtlKU. U četvrtak 14. o. mj. održana je ovdje impozantna i brojno posjeće« na kotarska skupština, kojoj je pri« sustvovao i predsjedao izaslanik iz Tuzle g. Muhamed ef. Zahirović. Skupština je održana u velikoj sali medrese, koja je bila dupkom pu« na građana i seljaka'iz svih sela na« šeg kotara. Skupštinu je otvorio potpredsjednik kot. odbora g. Hu« sejnaga Ćumavić predstavivši iza« slanika g. Zahirovića, te izaslanika političke vlasti g. Škrivaneka i za« hvalivši se najtoplije skupštinarima да ovako sjajnom odzivu. Predlaže za skupštinskog predsjedatelja g. Zahirovića, što se jednoglasno usva« ja. Zahvalivši se na izboru predsje« datelj daje riječ g. Ćumaviću, da u otsutnosti tajnika i blagajnika izvi, jesti o dosadanjem radu odbora, ko« ji, i ako nije potpuno verziran, u kratkim potezima i razgovjetno iz« laže stanje blagajne i dosadanji rad odbora, koje izvješće skupština pri« ma na znanje i odboraje rad odbora. Zatim je uzeo riječ Muhamed ef. Zahirović i u govoru, koji je trajao sahat i po, razložio je historijat, uz« roke i cilj organizacije tumačeći pri tom naš program u tančine i na vr« lo razgovjetan način. Zatim je op» širno govorio o predstojećim izbori« ma i njihovoj važnosti za opstanak muslimana u ovim zemljama i nji« hovu — bolju budućnost, te o zlim posljedicama, ako bi bili nehajni i ne .htjeli kompaktno i svi do zad« njeg stupiti na biralište i glasati za listu naše organizacije. Onda je tu« maćio kako se postupa pri pregledbi biračkih spiskova a i reklamaciji, te kako će se obavljati izbori. Kod to« ga je g. Ćumavić izvadio dvije kuti« je i zorno pokazao način biranja razlažući pri tom odnosne propise. Nakon što su izabrani delegati za glavnu skupštinu u Sarajevu, uzima riječ g. Ćumavić i u'-kratkom ah pu« nom sadržine govoru osvrće se na tragični slučaj, koji se desio musli« mani ma u ohridskom srezu te veli, da su tamo prilike grozne i jezovite, аН da i naša sudbiba nije mnogo bo« lja, jer se i mi koljemo tupim oruž« jem, koje ne daje krvi. Mi se na svim poljima sistematski progonimo i ubijamo gospodarski, prosvjetno i u svim drugim pravcima. Ovo je bi« la aluzija na nesnosne prilike, koie su inaugurisala dva satrapa: sreski »upravitelj« Rogić i policajni nared« nik Savić, koji poput harambaša ha« rače po tom kotaru, da je skoro do« šio dotle, da svijet bježi u goru od njihova zuluma. Džemal ef. Hulusić je u svom go«^ veru hrabrio, da se prigodom izbo« ra ne boje ničijih prijetnja i zastra« šivanja. Biće toga, veli, pa će se pri« jetiti oduzimanjem oružnih listova i sličnog, ali se toga ne treba bojati. Pošto ste čuli program naše organi« zacije i razumjeli za čim ona ide, onda vas nikakva sila niti prazna i neostvariva obećanja neće moći skloniti da dadete svoj glas za koju drugu stranku osim naše. Pri svršetku skupštine n^ predlog ,Hafiz Ibrahim ef. Mehimagića, šer. vježbenika upisuju se članovi za »Gajret« i kupe dobrovoljni prilozi. Odmah se je upisalo 60 članova i sa« kupilo K 1450 dobrovoljnih priloga, a vrijedni i agilni starina Ibrahim ef. Šehić, šer. sudija izriče nađu, da će u najkraće vrijeme moći osnovati i »Gajretov« pododbor. Pošto se više niko nije javio za riječ, predsjeda« telj zaključuje skupštinu. Ovo je u najkraćim potezima tok skupštine, koja je u svakom pogle« du sjajno uspjela. Poslije skupštine razgovaralo se neobvezatno i tu se je moglo čuti jezovitih primjera na» silja i progona, koji se vrše nad mu« slimanima u zvorničkom kotaru. Ta« mo i sad pravoslavni poput Alba« nije ubijaju muslimane i otimaju njihova dobra, a po Zvomiku na« rednik Savić sa svojom jadnom po« licijom što no riječ žari i pali i sve pritužbe muslimana proti ovom po« bješnjelom policajcu ostale su bez uspjeha. Vlada ga dapače unapre« đuie u XI. činovni razred za polic. podnadzomika. Ovo je u najmanju ruku izazov muslimanima od vladi« ne strane, ako su joj do ruku dola« žile sva one tužbe, a ako nijesu on« a l. da ćemo joj mi u najskorije vrije« me putem našeg lista javno podni« jeti, pa da vidimo kako će se držati. O sreskom »upravitelju« Rogiću, na čiji se blentavi postupak i »mu« dru upravite*jednoglasno tuže i gra« dani f seljaci muslimani, plačemo posebno, a sada konstatujemo, da je jedna strašna blamaža, da vlada prepušta upravu kotara jednom p i« saru, koji je svršio nauke izdajući pašoše na goveda i naplaćujući re< sum na goveđem sajmištu. Skandal! X, Y. Političlii pregled. Izbori se nikako neće odložiti. Iz Beograda se javlja: Pošto je rad Državnog Odbora naišao na izvjee« ne smetnje, proturavale se u јау« nost vijesti, kako će radi toga biti odgođeni izbori za konstituantu. Kako sada beogradska »Pravda« e pouzdane strane javlja, ne može se ni pomišljati na to, da će vlada od« ložiti dan izbora. Komisija za istragu o nemirima u Hrvatskoj. U Zagreb stigla je an» ketna komisija, koja će ispitati uz« roke minulih nemira u Hrvatskoj. Kod hrvatske vlade pregledati će i sva akta, koja se odnose na te ne« mire. Kemalistički pokret u Albaniji hvata, kako iz Korice javljaju, sve više korjena naročito uslijed prido« laska turskih oficira. Poslije Vehib« paše i Edhem«paše u Albaniju treba da dođe još 280 turskih oficira Ar< banasa, koji se u Carigradu sprema« ju na akciju u Albaniji. Ekskralj Konstantin na djelu. Javljaju iz Berna: Bivši kralj Kon« stantin priprema se da iskoristi situ« aciju u Grčkoj, stvorenu opasnom bolešću svoga sina. Namjerava da se vrati opet u Grčku i — stupi na prestolje. Švajcarske vlasti pređuze, le su potrebne mjere, da osujete za« vjeru, koja se u Svajcarekoj prmre« ma protiv današnjeg režima u Grč« koj. Domaće vijesti. Reisuloulema otišao u Beograd. Prekjučer je g. reisubulema otputo« vao u Beograd, da se zahvali na od« likovanju ordenom Sv. Save prvog stepena. Veseli nas ovaj odlazak, koji je od strane naših predstavnik ka preporučen još u prošloj godini i nadamo se, da će g. reisuhulema upotrijebiti ovu priliku i za to, da mjerodavne faktore informira o sla» bom materijalnom stanju naše v,«m« centralne zaklade. Baš je ovih dana g. dru Vesniću uručen memorandum vakufske di» rekcije, pa se nadamo, da će ga g. reisul»ulema i sa svoje strane izdaš« no poduprijeti. Opet Petrić. Javljaju nam iz Mo« stara: »Došao opet pristav Petrić. Počeo progonima muslimana. Za« tvorio 30 muslimana«bakala radi ba» jagi prekoračenja maksimalnih čije« na ne čekajući ni odgovora na utok. Daljnja zatvaranja slijede. Veli pri« stav: Pa šta im škodi 10 dana u za« tvoru! Opširan dopis slijedi.« Satrap Rogić. Sramota, koju vlada trpi držeći još i sada na upravi jed« nog velikog kotara famoznog Rogi« ća, pisara, prelazi u škandal, koji ee ne da više podnositi. Intelektual« na mješina, fanatizirani pravosla« vac, zadojen neiskazanom mržnjom na sve što je muslimansko, on je prosto pomahnitao. Ne ističući za« sada ona mnogobrojna bezakonja, koja ovaj naduveni pisarčić u ulozi .upravitelja kotara čini nad nezašti« /onim muslimanskim dijelom naro da, hoćemo ovaj put da upozorimo .zemaljsku vladu na jedan najnoviji atak na muslimansku kulturno«pro« svjetnu instanciju, učinjen od etra« ne Rogića. On je ovih dana izdao odluku kot vakuf, mearifskom po« ,.v;erenstyu i Muslimanskoj Čitaonici »Sloga«, u kojoj traži pod prijete ,njom deložacije i s pravom na utok od 3 dana, da čitaonica ustupi svoje prostorije Milki rođenoj Nikolić, u» datoi Cesarović, čija braća imadu svoiih zgrada i prostorija, da bi j’e mogli smjestiti, a da se Rogić nije trebao laćati ovih skrajnjih sređstrf« va. Cak Milkina braća imadu jednu �Зкааа * Оцрмд Broj 213 — Број »PRAVDA* — „НРАВДА* dosta prostranu kuću, u kojoj im во poieo Bjaličak prijetiti, aatim jo napisao „Veliko Reži", da na копсв konca iside sa — Stanuje sluga. Konstatiramo li jod i amaotekim plaftilom. Teik>, Hito, „lijupi" itijoto, da je to jedino muslimansko dru« po i slatki" Milaae, imaeeto so kad i plimaaiti itvo u Zvorniku i da bi se uselje« radi ovo i ovakvo kratkovidnosti. Samo napri­ дјет Milke moralo rasuti, te da u jed! Da nali iitaiolji namogna desnati kakvim nam se kaučima prijeti organ bosaD»kih radikala, ,tim prostorijama još od god.-1901. prenosimo в cijelosti njegova biljotka „Nova ,postoji "čitaonica pod raznim nazi« muslimanska stranka11 koju jo ,,Srpska Biješ" vime, onda je i previše naglašena donijela u broju od atorka. Ta so Voli: „Demokratski nar. poslanik g. dr. (!) fcofkija protuzakonitost, pristranost i bez« obrazluk Rogićeve odltikc. Štošta Gluhi« istupio jo ia demokratske stranko — kao ito javlja.taalanskl „Opitinski Glasnik'1 i Osno­ naduvena mješina i karikatura od vao jo a VusU sa g. đrom Bahrijom Kadićom upravitelja kotara nije take odluke novu muslimansku stranku, koja će istupati dao srpsko«pravoslavnom društvu? samostalno na iaborima. Kako deanajomo u «i• 3to li to baš za jednu Milku bi dr« joloj so semlji (?) osjoća jak pokrot među mu­ da so otvori uova stranka, koja ee ■žavna nužda, da se raspe jedno je« slimanima, nate muslimane približiti državi i neće stva­ dino musi, društvo, koje je okupilo rati od njih neprifatelje ove zemlje. Kao lio preko 130 članova, većinom omladi« dosnajemo na Ćelo (hopa, mala! Op. ur.) ovo ne? Valja pokazati moć i silu upra« nove muslimansko stranko stupio bi.g. Šerif a organ stranko iaaeićo iduće ne­ vitelja kotara poput Ciganina, koji Amaatovie Pokretače novo stranke rukovodi ova idoja: je, kad mu je zapalo carstvo, svog djeljo. Muslimanski olemouat no može da ostane u bu■oca ubio. daćom političkome divota osamljen i bos ikaOdbor je, međutim u otvorenom kovib jačih oslona, muslimanski olomenat mora n prvom, roda, da svojim radom dokaže privr­ -roku uložio redovitim putem utok ženost i iskreno prijateljstvo naprama ovoj đr< na načelstvo okruga u Tuzli, pa će« šari, treba pod svaku cijenu da manifestujo ,mo vidieti, hoće li se viša vlast so« svoju državotvornu svijest i time učini svoju Jidarisati s ovim glupim i protuza« prvu drčavljunsku dužnost, pa na osnova to isvrieno dužnosti da traži od državo ваkonitim riješenjem naduvenog Ro« svojo svojih prava, koja mu se moraju očuvati. gića. Ne bude li se poništila odluka itita Nerazboritom opozicijom i postavivli so u Rogićeva, Zvorničani će znati naći neprijateljski tabor naprama (Denuoiraj samo put i sredstvo, kojim će Rogiću pre« šerife, to Ti je sanat!) državi razrješava se ,više bodljikave rogove stući, da mu država eo ipso dužnosti, da zaštiti i obezbipravo ■ dotičnog dijela njezinih državliana više neće nikad pasti na um, da ih jedi i u ovakovom odnosu mora da bude ugrožena ' uperava proti muslimanskoj kultur« budućnost toga elementa. Mije korisno, a ni no«prosvjetnoj instituciji. Vladu lijepo natvarati oči pred istinom, no treba mah­ ,pak pozivamo, da već jednom po« nitom i beskorisnom opozicijom zavoditi narod labirint i goniti ga, da glavom raz­ šalje za upravitelja kotara akadem« ubijapolitički zid, nego froba poći stasom opreznosti (kao .sko obrazovana čovjeka, da ovaj 6to jo, na primjer, postupano pri rekviziciji blesavi pisarčić ne pravi nad nama bakra!) i razboritosti, pa u opiti narodni život unijeti elomono i savromeni metođ političkog upravnih eksperimenata. — Tim putem hoće da udari nova mu­ Filmovi za propagande« M’» aa« života. slimanska stranka." rodnog Zdravlja sprema radio»icu Iznesosmo „program", a sad očekujemo hoću za izradu filmova koji •• .odužiti li doći lisae, da ma akaiemo — kiselo groŽgjo... zdravstvenom prosvjećSva»j« »a« ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ roda« I PAPIRNICA I HAMDIJE TFEšBljak. 8*kl Data »p«t вева8ит«1јвв držanjem «▼•)• кове „Pravde*. Njeiin „iekljoćeni" uredaik, ■iajer Btijepo ed Dabrornik-građa, nijaiie твlikoerpakof „kata*, pa ma ae čini da će njejovom вагов preplatiti i пав oke „ Pravde" i na­ tjerati nas в ćor-sokak nekog plemenskog aoparatUaaa. Dijelio nam je najprije savjete, onda KOPČIĆA o i t preporučuje »voje bogato stOTarište ,, svih vrsta papira, kancelarijskog i ■' ( ♦ školskog pribora. — Narućbe se 1 ’ 2 obavljaj« brzo i točno. i t Cijene umjerene. '> * Sarajevo, Štrosmajerova nt. Tel. MP i > !! Domaća industrija!! Pm jugoslavenska hurnica rdiatlohuma i hopiha u Sarajevu, Izrađuje najbolje vrste RAHATLOKUMA u luksuznim kuti­ jama i sandučićima, razne čajna i desertne KEKS-E, te TATIAN HALVU. — Dnevno razašiljanje u provinciju. —. Narudžbe na: Arifović'Predimaret, br. 47, Sarajevo Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova, ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani < Sjetite se „Gajreta H. Hafiz flbđalsb uf. Tabnh Os. 1069/18. 53. OGLAS. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat če dne 16. novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača-mulk nekret umrlog Server ef.Svrze iz Sarajeva i to: l. У2 kuće i bašće u površini od 1 d< 389 m. u Ulomjenici gr. ul. br. LXXIV/10; 2 cijelu kuću u Tubegovićevoj'ulici u kojoj se nalazi glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo u površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. uj. broj 231 i 238 kat, opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, ajreća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI ŠERIATSKI SUD. U Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Traži se jedan krojački pomoćnik Baručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 16. Talefon 27S. Ponude sa uvjetima treba slati na HilmijD Sundglća o Hoajlc. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skue&tina Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, odriana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо. na K 1o.ooo.ooo. I povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. 4 ’ / Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali jo? ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno ,po dioničarima ne eptirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničarl, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti provlđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31..oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji če se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je prlđržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dioiMca glasom tačke 2. ovih usta­ nova prldržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje I uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (đ.d.) u Sarajevu I njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice uTuzli, c) Muslimanske trgovačke I poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. 4- u Bjelini, a) Muslimanske banke 4, d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u. Tešnju, i) Narodne kteditne banke d. d. u Livnu, б Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, Težačke baifke d. d'. u Cazinu,, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u DerVenti, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. < Ravnateljstvo Muslimanslie trgoratke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odtfovorni urednik: F. Selaka. Vlasnik: Centralni Odbor J> M. ®. štatamll ВмМ & A. IMoa, Sa^vo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9900f4e715eca135e000bd8daa7c67d9.pdf a518f23330533a3c769bfa3811e5d6b9 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj ^ЧННВ^ ИГ в ИГг^ Ј|ж ^HL 9 B ЈВ ЛЛ jB В> ■ ■ f® jsb 1ИДОЦ^ I Н BS izlazi №&ИГ BN Kl ЈКЈМ ■■ af НЖ VHV КД |В ■■ ^ВЖ Ef ЖИ la JML^^ar h M Лк JML V ■* 4Mb ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 109 (214) PF* Muslimani! Brinite lU« Sarajevo, subota 23 oktobra 1920. (8. safer 1339.) sb ^^00" PRETPLATA: GODIŽNJE К UREDNIŠTVO I NA- laže se u kralja petra ulici и vakufskoj palačl . Godina 11. da budete upisani u Iriračhe spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! jim su udareni čvrsti temelji ovoj našoj organizaciji. U isto vrijeme kada smo mi na nađe sa svojim roditeljima za koje ovom mjestu održavali svoju veliku je držao, da ih nikad više neće vi« skupštinu, na kojoj je bila zastupa« djeti. Ovo je veselje bilo iskreno i na većina našihTnjeata održavao je neusiljeno, jer su muslimani i pre« g. Svetozar Pribićević u svečanoj već gorko iskusili na svojim leđima dvorani beledije skupštinu, na kojoj tiraniju austro.madžarsku, a naro« je udario temelj »demokratskoj« čito tečajem dugih i teških ratnih stranji. Ton g. Pribićevića, kao i godina. Bos-na je pod Austrijom njegov programni govor, vrlo .je lo« smatrana jednom prostom koloni« še djelovao na naše delegate, a na« jom, koju su tuđinske rase upotreb« rpčito njegova nesusretljivost pre« ljavale u svoje privredne, koloniza« ma nama muslimanima, jer je jed« torske i ratne svrhe. Bosna je bila nostavnim gestom odbio predloge zemlja, u koju je useljavan i naše« naših delegata, koji su sa punovaž« ljavan ološ, koji nije mogao pro« nim punomoćima već tada zastupa« sperirati u svojoj domovini, s jedne li 70% muslimana Bosne i Hercego, strane, dok je s druge strane bila vine. On je pošao i korak dalje, pa domena tuđinskog duševnog prole« nam je sasvim otvoreno navijestio , tarijata, iz kojeg se rekrutovalo či« borbu do istrage. Za pomagače u toj novništvo, koje nam također ni u borbi javila mu se grupa mladih za« kojem pogledu nije bilo prijazno. bludjelih, neiskusnih ljudi, koja se Ovo i ovako činovništvo sa čita« pod tajnim rukovanjem glavnog vim jatom doseljenih trgovaca, o« stupa Autro«Madžarske bijaše oku« brtnik* i drugih staleža stavilo se pila, oko »Jednakosti«. Oni nijesu bilo na našu narodnu grbaču, gulilo znali niti su mogli shvatiti svu za« nam kožu i na sve načine iskorišći« mašnost i težinu položaja, u kojem valo prirodno bogatstvo naše zem« smo se nalazili, pa nam je pomoću lje. A šta da reknemo o mukama, njih g. Pribićević naturio kojeka« koje smo podnijeli u ratu? Opusto« kve Sariće, Kurtoviće, Svrze, Gluhi« šiše nam sela i gradove, odvedoše će i sve, koji su se^naprosto odrekli sve i staro i mlado u vojsku i ko< svoga islamskoga elementa i bezu« moru, oduzeše nam hranu i stoku, vjetno se predali u naručaj jednog te nas oguliše tako, što se kaže, da silnika, koji nam je navijestio naj« trn povučeš, ne bi imao zašto za« oštriju borbu. Ovi su se nesretnici peti. Bojne su poljane bile poštrca« rugali svemu što je naše i omalova« ne našom krvlju, leševi su naših zavali našu borbu. I kada su u Bi« vojnika pokrivali razbojišta na leći, Nevesinju i u mnogim drugim svim frontama, jer smo se morali našim mjestima i krajevima frcale boriti svagdje u prvim redovima. muslimanske glave, oni su nam se Naš je vojnik morao na sebi iznije« rugali i govorili da se bunimo zato, ti prvu vatru, on je morao prvi gi« što su se u Bileću ukrale dvije tri koze. Do pada »demokratske« vla« puti. Morao ginuti. U tim i takvim časovima buknuo de morali smo izdržati jednu tešku je prevrat i mi smo bili oni, koji su i mučnu borbu, punu samoprijego« se svom iskrenošću svoje duše pre« r^. Prijetilo nam se hapsom, progo« dali u naručaj ^vome bratu i sugra« mma; naš se rad izvrtao, naše se đaninu, držeći da ćemo naći bratsku kretanje naopako tumačilo. Ali što susretljivost i bratsko ponašanje pri je najinteresantnije: od početka na« izgradnji svoje nacionalne držJve. še borbe pa do danas nijesu nas Dok smo se spremali za zajedničku prestali nazivati elementom, koji je akciju, da protjeramo tuđina iz svo« protiv države, protiv monarhije i je kuće, izgledalo je da su sve opre« proti svakog reda i poretka. Nas to ke među nama izravnate i da ćemo nije nimalo smetalo, jer u njedrima se bratski i zajednički svi založiti njesmo imali nikakvih oraha. Juri« za svoju slobodu, koja nas je staja« šali smo nekad otvorenom vatrom, la tolikih žrtava, tolikih jada. Ali... nekad drukčije: kako je kada vrije« Ali već prvi dan oslobođenja bi« me iziskivalo. I evo nas, Bogu hva« jaše za nas prvi dan — ponovnog la, na drugoj skupštini delegata na« mukotrpnog iskušenja, goreg i žalo« še organizacije, koja se razlikuje snijeg nego smo ga ikad igrali. Na« od one prve u tom, što ova pred« ša nebraća umjesto da nam pruže stavlja 59 naših dobro organizova« bratsku ruku, da je stisnemo i da nih mjesnih odbora, koji predstav« svi složno radimo za svoju sreću, ljaju okb osamdeset hiljada organi« svoju zajedničku domovinu, digoše zovanih i dobro disciplinovanih čla« zločipačku ruku proti nas i prvi nas nova. Ova skupština reprezentuje dan počeše ubijati, paliti, pljačkati dakle volju jedne impozantne ple« i sva nam moguća zla činiti. Sustegli jade boraca, koji su spremni sve žrt« smo se prvih dana, držeći da se to ve doprinijeti za slobodu opstanka učinilo u prvoj oslobođeničkoj groz« • i ravnopravnost muslimana. nici i da će to prestati čim se du» Disciplina je u našim redovima hovi smire i uspostavi neki red. Ali do sada bila izvrsna, a nadam se u se, braćo i gospodo, prevarismo u buduće inšalah da će biti i sve bolja, računu, jer što je išlo dalje, to je jer nas baš sada čeka najveća za« za nas bivalo gore, pa smo se, htjeli daća, da svoj rad okrunimo uspje« ne htjeli, morali okrenuti oko sebe hom, pa da se naš glas ne samo ču« i sporazumjeti se kako da se posta« je, nego i uvaži. O nekim našim vimo uobranbeni stav. Naš mjesnim odborima ne mogu se na dični predsjednik i prvak naše or» žalost izraziti najpovoljnije. Ima ih, ganizacije, prosvijetli g. mufti -ef. koji su se konstituisah i nijesu se Maglajlić, naši poslanici Dr. Hras« više nikad sastali, ima ih koji još nica i Dr. Spaho, naš glavni urednik nijesu ni računa položili i koji su Korkut i mnogi drugi snašli su se nas slabo materijalno potpomagali, dosti) brzo i udarili prve temelje no ima i velik broj koji su do naj« muslimanskoj organizaciji, krenuvši manjih tančina vršili svoju dužnost, dvama putevima, da se odmah na« nama o svakoj pari položili račun, đu i dne 15. februara 1919. na velikoj te nijesu propustili ni najmanje sit« skupštini, na istom ovom mjestu, niče, da nam je nijesu dojavili i pi« provedu stapanje i ujedinjenje, kp« tali za savjet i sporazum. Da je i - Naša glavna skupština. . Znate Ii šta znače riječi: sloga, bratstvo i jednakost? Ako ne znate, pitajte onu masu naših delegata iz svih krajeva naše pokrajine, što se prekjučer sastado« še u islamskoj čitaonici, da na našoj glavnoj skupštini saslušaju izvještaj predstavništva naše organizacije i dadnu mu pravac u daljnjem njego« vu radu za dobromaše mlade države i njenih pripadnika što ispovijedaju uzvišeni Islam. Znate li šta je požrtvovnost, jed« nodušnost i odlučna riješenost, da pomogne brat bratu, da ga očeliči i podupre svim što može i kako mo< že? Znate'li? Ako ne znate, trebali ste biti na toj skupštini, da vidite one ljude iz krvave Krajine i kršne Hercegovi« ne, kojima daleki put nije niukoliko narušio veselog raspoloženja; treba« lt ste da čujete izlaganje naših go« vornika i pratite lica, koja vele: »Dobro jel«, te usne koje su govo« rile: »Tako jel«. Trebali ste da ču« jete izjavu: »Mi hoćemo slobodu, pravdu i jednakost u ovoj svojoj državi!« i da vidite oduševljenje, kojim su te riječi popraćene od svih skupštinara bez razlike dobi i zani« manja. Trebali ste, braćo, da pro« matrate našeg inteligenta i sijedog sarukliju, kako jedan drugom tepa i guguće; da pratite kretnju građani« na i njegova brata težaka, pa da vam bude jasna sva besmisao tvrd« nje, da im nijesu interesi zajednički i da im se treba razdijeliti. žnate li kako se svršavaju narod« ni poslovi i kako braća trebaju da vode razgovor? Ako ne znate, trebali ste da bu« dete na našoj skupštini, pa da se osvjedočite, kako so i šest i šezde« set kandidata može izabrati za dva« tri sata; kako težak dragovoljno i iz vlastite pobude promeće naprijed svoje školovane ljude i kako svje« eno govori: to su naši sinovi. Da, da, gospodo oko plaćenih »demokrat« skih« i drugih glasila, svi vi koji si« jete smutnju u našim redovima, tre« bali ste tamo biti i čuti narodni glas, pa da vam bude potpuno jasna sva uzaludnost vašeg izdajničkog nasto« janja i sva niskost uloge, koju vam namijeniše protivnici islamskog na« „ pretka i bolje nam budućnosti. ’ Mi smo ponosni ovakom skupšti« nom i zahvaljujemo Bogu na ova« kom Njegovu daru i nimetu. • * Skupštinu je oko 10 sati otvorio dični naš predsjednik, časna naša' starina, g. muftija Maglajlić, krat« ’ kim govorom u kojem je istaknuo svu važnost ovog satanka i zaželio da nas svemogući uputi pravcem, koji će biti na sreću i spas naše kra« Ijevine, a naročito islamskog dijela njenih državljana. Njegove su rije« ći išle iz srca u srce i učinile jak i svečan dojam na sve skupštinare. Kad je svršio svoj govor bio je po« zdrayljen burnim i oduševljenim klicanjem, a zatim je podijelio riječ tajniku centralnog odbora, g. Ahme« tu Seriću, da podnese ovaj TAJNIČKI IZVJEŠTAJ. Muslimani B. i H. pozdravili su •elobođenje i narodno ujedinjenje onim iskrenim veseljem i oduševlje« njem, kakovo se može pojaviti sa« aao ■ sretnom času, kada se čovjek Шш Ш 2.“” kod nas bilo nedostataka bez svake je dvojbe, ali pri tom treba uzeti u obzir, da su naša dva poslanike bila kao dva navita točka. Sad su u Beo« gradu, sad u Sarajevu, u nepresta« nom trčkaranju, a u redakciji i taj« ništvu samo dva čovjeka, koji su morali uz poslove, koji su potrebni oko lista neprestano trčkarati po raznim vladinim odjelima i u inter« vencijama gubiti dane i dane. Financijalne prilike stranke nije« su baš povoljne, jer ono što je do sada ulazilo u našu stranačku bla« gajnu, to su bili većinom sitni do« prinosi naše sirotinje, dok se naši mogućnici nijesu sjećali da nas po« dupru sa ovećim svotama, a bez no« vaca se ne mbže maknuti, naročito sada u ovim teškim i skupim prili« kama. Naš list, naša »Pravda«, vršila je svojju dužnost sjajno i njezinu piša« nju imademo zahvaliti najveći dio uspjeha, koje smo polučili. Njezino je pisanje našlo odražaja u svim na« šim slojevima a na mjerodavnim mjestima se prosuđuje kao sasvim ispravno i mjerodavno. Svojim is« pravnim i dostojanstvenim drža« njem prodrla je »Pravda« i na naj« više mjesto, otvorila sebi vrata i u kraljevski dvor, te se čita i na naj« višem mjestu. Zasluge su našeg li« ste goleme, one se ne mogu ni pro« cijeniti. Naš je list ogledalo našeg rada, koji nam može služiti samo na diku i njemu imademo zahvaliti, da se danas muslimani promatraju sa nekog višeg stanovišta i za nas se danas otima svako ispravan, kao za jednu čistu djevicu. Uza sve to ipak moram Istaknuti da naš list nema ni iz daleka onoliki broj pret« platnika, koliki bi ih trebao da ima. Jer ne bi smjelo biti ni jednog mu« slimana, koji znade čitati i pisati, da je ne drži, da s® na nju ne pret« plati i da je ne čita, jer ćeu njoj naći sve što mu je potrebno, te će iz nje crpiti sve potrebne pouke i o« bavještenja. Apelujemo na Vas braćo. (Ne brigaj!) Od 15. februara 1919. do danas održano je 5 sjednica C. O., koje su svaki put trajale po više dana. Na ovim sjednicama pretresana su naša najveća i najpreča životna pi« tanja i ustanovljivana naša politič« ka orijentacija. Radni se odbor sa« stajao svake hefte, a nekada i više puta. Njegov se rad kretao oko svi« ju naših najprečih potreba i on je učinio mnogo sitnih i krupnih stva« ri, koje su zasijecale u naša politič« ka, kultumo«ekonomskar socijalna i mnoga druga pitanja. Nije bilo skoro ni jednog dana, kada se nije pritužio koji pojedinac ili deputaci« ja, koje su uvijek sa najvećom su« sretljivošću predvođene pojedinim vladinim odjelima i interveniralo se za njihove želje, tegobe,'muke i za« htjeve. Centralni i Radni Odbor posveći« vao je mnogo pažnje skupštinskom pokretu, jer se na skupštinama naj« bolje uzgaja u narodu volja za rad i za našu islamsku zajednicu, te su pojedini naši članovi održali mno« štvo skupština u svim krajevima B. i H„ gdje se narodu rastumačilo šta hoćemo i kako treba da se držimo. Naš dobri predsjednik g. mufti ef. Maglajlić u svom je radu stekao ne« umrlih zasluga, uslijed čega će nie« • govo ime biti zapisano zlatnim slo« vima u historiji b.«h. muslimana. (Živo odobravanje i buran,pije« sak.) (Nastaviće se.) �S'rana 2 Стоач» .PRAVDA* Prva nagrada na trci u honstituantu. Naredni izbori u zakonodavna ti« jela uvijek su period političkih ot« krića i iznenađenja. To je period, u kome svaka politička grupa mora otvoreno pokazati čime misli pređo« biti za se blagonaklonost biračkih masa; a kako je u natjecanju za bi« račku blagonaklonost potrebno po« goditi najskrovitije i na i vruće želje biračke, to se tim događanjem i ne« hotice daje javnosti onakva slika psihe birača, kakvu sebi zami« šljaju vođe pojedinih političkih grupa. U ovim danima, kad je no« vinska izborna agitacija za konsti« tuantu već u punom jeku, javljaju se jasne konturc’raznih slika, te je upravo uživanje, čitati iz redaka i iz« među redaka različitih programa i programatičnih članaka, kako oni • sebi zamišljaju da izgleda narodna duša, kad je gola. Mislio sam, da poznajem svoj na« rod, ali danas na svoje veliko izne« nađenje vidim, da je moja slika o njemu sasvim drukčija, nego ona njegovih današnjih političkih vođa, koji tvrde, da ga najbolje poznaju. Sve naše političke partije iznose već na javu nagrade svojim birači« ma, ako ih iznesu prve na cilj u trci za konstituantu. Ovaj puta me inte« resuju nagrade onih partija, u koji« ma pravoslavni vode glavnu riječ. Najoriginalnija je nagrada srpske narodne organizacije, koju je u nje« no ime isturio Čokorilo u »Srpskoj Zori«. Tu sc govori direktno i indi« Tektnot »Konstituanta SHS će po« gaziti srpski JJstav, uvrediti srpsku Dušu, uprljati srpsku Zavetnu Mi« sao i t. d.« Prevedeno na čisto srp« ski to znači: Mi ćemo da rasteramo tu jugovinu! I zaista za sve one, ko« ji drže, da iz prava pravoslavnog dijela našeg naroda na potpunu slobodu u ovoj državi proističe i pravo ograničavanja slobode svih drugih u državi, ima ta Čokorilova nagrada magičnu privlačivost. Ali nadam se, izbori .će pokazati, da srp« ska narodna organizacija ne pozna psihe svojih birača. Kakvu nagradu obećavaju radika« li, a kakvu demokrati? Centralizam ili decentralizam? Demokrati, ima« jući na umu, da pravoslavni birači do'bro znaju, kako je to nova parti« ja i kako među njima ima i katoli« ka, smatraju nužnim naglasiti riječ centralizam to jest: nadmoćnost pravoslavnih u svim dijelovima Jugoslavije, a radikali, uzdajući se u prestiž svoga imena slobodniji su i smiju da izbace samo jednu fra« z u: jedinstvenost države i lokalne autonomije. To^c fraza, jer »lokal« na« autonomija (samouprava) mo« že da bude na pr. u seoskoj općini i obzirom na srez, isto tako kao što može biti, da govorimo groteskno, autonomija zemaljske kugle »lokal« na« s obzirom na svemir. Centrali« zam i decentralizam su uopće dva toliko široka pojma, da u jednoj dr« 'žavi može da znači decentralizam, što je u drugoj centralizam i obrat« no. Državopravna pitanja su inače u Evropi najvažnija agitaciona sred« stva među biračkim»masama, jer se zna, da se poglavito njima stvaraju ili ometaju ravnopravnosti svih gra« dana u državi, ali kod naših partija, u koiima pravoslavni vode glavnu riječ, .jedino je Čokorilo obilježilo sasvim precizno svoje državonrav« no stanovište s obzirom na Bosnu i Hercegovinu: B. i H. pored još ne« kih drugih »srpskih« zemalja ima da sa predratnom Srbijom sačinja« vaju jedno pokrajinsko«zakondavno tijelo, drugo Hrvatska, a treće Slo« venija. Međutim je vjerovatnije, da * radikali i demokrati vjernije zamiš« ljaju psihu pravoslavnih birača u Bosni i Hercegovini, držeći, da to što je Čokorilo reklo nije ni po« trebno naročito isticati. Oni znaju, da je svaki pravoslavni danas,' po« slije svoga oslobođenja, a priori čvr« sto uvjeren o svojoj političkoj nad« moćnosti u državi, te da je potpuno suvišno pričati mu, kako istom kon« stituanta ima da izvojšti tu nadmoć« nost. *) Pisac je onaj isti što je u 106. broju našega lista napisao članak »Mea kulpa«. I ovaj mu članak pu« štamo bez ikakve izmjene. Ur. - .ПРАВДА* Bppl — Вг<Ј 214 pare platiti.« Priča se, da će Divljan još ponajljepše od svih iskititi svo« ju nagradu; on se sprema, da i »vla« štitu režiju« smakne sa života i da muslimanu ostavi toliko zemlje, ko« liko je isključivo on sam može da obradi vlastitim rukama i nogama. Dakle sve partije B. i Н.» u kojim pravoslavni vode glavnu riječ, ista« kle su kao prvu nagradu svojim bi« račima kožu sa muslimana sa jedi« nom razlikom, .što jedni obećavaju * kože s glavom, a drugi bez glave. Kakvu dušu kod svojih birača za« mišljaju sva ta gospoda, kad se na« daju, da će ih takovim obećanjima predobiti za se, to će moći i sami čitaoci prosuditi. Mene lično pri po« misli, da živim usred te družine, za« tre$e jeza, slična od prilike onoj, ka« kva je mogla trepti one prve Evro« pejce u Americi, kad bi panuvši u ropstvo Indijancima, vezanih ruku morali gledati, l^ajco ih skalpiriju redom jednog ,po jednog. I ovaj put Vam, gospodine ured« niče, najljepše zahvaljujem na pro« storu i molim da primite m. selam. Oslobođeni. Državopravno uređenje domovi« ne po ćeifu pravoslavnih birača ni« su dakle otvoreno, istakle ni demo« kratska ni radikalna partija kao pr« vu nagradu biračima. Prva je nagra« da darivanje muslimanske . z e m 1 j e pravoslavnim biračima. ^Та nagrada mora da ima u sebi naj« više cara za oči pravoslavnih bira« ča i s tog se ona danas opisuje i ne« prestano proširuje, da ne može biti ljepše. Pri tome su, mora im se pri« znati, demokrati mnogo milosrdni« je ruke. Oni su čisto u neprilici, ne bi li se još šftogod, te još štogod moglo obećati. Nakon toga, što su obećali ne samo »beglučku« zemlju, DRA. SRŠKIĆA U AGRARNOM PITANJU; nego i zemlju kmetstvu »sličnih« odnošaja, kao »prioraca« i »pridrž« ne samo svoje »spahije«, nego uop« »Srpska Riječ«, glavni organ b.«h. nika« obećavaju u najnovije doba će muslimane, pa i ženskinje i nevi« Radikala, donijela je u svom 204. još napose nekakve »četvrtare« i nu djecu. Što ne spomene žalosne broju od 13. o. mj. uvodni članak »hodalice«-. pod naslovom »Agrarno pitanje i događaje u Gacku, Sarajevu, Bileći, Uzgred spominjem, da sve parti« »Hrvat«, u kojem se napada na »Hr« Bitolju, Bijelom Polju, Ohridu i t. je, u kojima pravoslavni vode glav« d., gdje su razjareni i protiv musli« vat«, što je u 190; broju objelodanio nu riječ, baš tim nazivima kao što mana nahuškani pravoslavni poči« članak pod gornjim naslovom. su begluk, kmetstvu sličan, priorac, Gospoda oko »Srpske Riječi« ne« nili toliko zla, da se ni opisati neda? vlastita režija, hodalica i t. d. daju majući nikakvih argumenata, da po« Mi svakako mislimo, da su i ona svjedočanstvo bizantiskog' duha biju tvrdnju o podzemnom radu dva žalosna slučaja u Duvnu i Te« među sobom, jer oni tim pojmovi« šnju, na koja »Srpska Riječ« upire dra. Srškića, nego se laćaju svoje ma ni u jednoj naredbi državnih stare taktike, da izvrtanjem činje« prstom, plod buškanja sa strane vlasti ne dadoše nikad nikakve de» pravoslavnih, i da se nad njima nica prikažu rad svoga vođe korekt« finicije, tako da bi sc napokon zna« zgražaju i osuđuju ih svi svijesni nim i u današnjim prilikama savrc« lo, šta to sve znači. / katolici u užoj nam domovini. menim i.umjesnim. U prvom redu se kuša prikazati, da ovdašnja Hr« • »Srpska Riječ« kuša na silu da Radikali se ovaj puta nisu smjeli prikaže, kako je u članku »Podzem« vatska Težačka Stranka na svojim pouzdati u prestiž svoga imena. I zborovima i u štampi prikazuje se« ni rad« pod jednu kapu strpano i oni odbaciše masku i rekoše otvo« ljacima, da iskreno vodi brigu o in« kmetsko pitanje, kao i pitanje beg« reno, što misle o svojim biračima. luka, t. j. naših slobodnih posjeda, teresima seljačkog svijeta i da će Stojan Protić je tu nekada po pri« poraditi svim silama, da se zaplete« . pa tvrdi, da se ne bi našao ni najo« čanju zaprijetio nekoj težačkoj de« korjeliji »feudalac«, da pod taj čla« no agrarno pitanje pravedno i na putaciji iz Bosne i Hercegovine, 'da nak stavi svoj potpis i s tim ustvrdi, korist seljaka riješi, dok glavni or« će poslati na njih vojsku, ako se gan matice tih Hrvata, zagrebački da su obje te vrste zemalja čisto pri« budu bunili, i muslimani pomisliše, da je to on htio njih uzeti u zaštitu, »Hrvat«, donosi gore spomenuti čla« vatnopravna svojina, koje »spahija« nak protiv rada dra. Srškića u ag« ma« moraju' ostati u slobodnom i pošto su oni i bili jedini izvrgnuti rarnom pitanju. S time bi »Srpska neograničenom posjedu. Ovo je svim mogućim pobunama. Vojska Riječ« htjela, da konstatira neku skrajnja drzovitost gospode oko nije nigdje slata, da uzme musltma« disharmoniju između naših bos.« »Srpske Riječi«, jer se u spomenu« ne u zaštitu, a pisanje »Samoupra« ve«, glavnog organa radikalne par« herc, pristaša Hrvatske Zajednice i tom članku jasno i bistro veli o njihove matice,' t. j. centralnog od« kmetovskim selištima, da zemljo« ti je, posljednjih je dana iskreno po« vlasnici i ako su potpuno svijesni bora te stranke u Zagrebu. Nu i sa« kazalo, da Protić pod anarhijom mi« ma priznaje, da je i vođama i prista« svojih posjedovnih prava na njima, slio vo: ako Mitar, koji ima 50 du« neće nikada dozvoliti, da im se to numa zemlje, od Pavla, koji ima šamh ovdašnje Hrvatske Težačke pravo ništi, dok ne dobiju praved« Stranke glavni princip, da se naše 150, otme 50, da imaju oba po 100, agrarno pitanje riješi pravedno i nu odštetu, ali su ipak, crnčivši so» to je onda anarhija. A nije anarhija, dakako na korist seljaka. Ovaj prin« ’ cijalnu nuždu i današnji duh vreme« ako pet Mitara, koji imaju po 100 na, pristali da se na temelju »Pred« cip »pravedno« riješenje našeg ag« dunuma zemlje, od Muje, koji ima rara, jest i ostaje glavni princip i hodnih Odredaba« imade smatrati isto 100, otmu po 20, tako da Mujo svih zemljoposjednika kao i svih kmetstvo dokinutim, jer im je no« nema ništa a oni po 120. Na ovaj muslimana u našoj državi, pa se o» sioc vladalačke dužnosti Njeg. Vi« zaključak mi daje pravo osim toga datle ne može izvoditi kakova raz« sočanstvo Regent svojom vladalač« i novi program radikalne partije, da lika и principima b.«h. Hrvata i nji« kom riječi garantovao, da će se to i ne govorimo o administraciji bos.« hovih glavnih odbora i organa u u« pitanje riješiti na pravedan način herc, vlade, koja je zakonodavno po »obje zainteresovane stranke.« žoj Hrvatskoj. tijelo za se. Nagrada i demokratske i radikal« Iz ovoga se jasno vidi, da su se Samo je razlika u pojmu praved« ne partije kulminuje u tome, da će nosti između Hrvata katolika i mu« zemljovlasnici sasrria pomirili s ti« se dati zemlja onome, ko je radi. slamana sa jedne strane i naših pra« me, da »kmetstva« nestane i da se S tim bi se principom mogao neka« to pitanje jednom za vazda digne voslavnih sugrađana sa druge stra« ko složiti i koji Evropejac, ali vrlo ne. Jer dok muslimani i katolici ri« sa dnevnog reda, i ako je svakome revolucijonaran. pretpostavivši, da ječ »pravedno« tumače tako, da se poznato, da u Bosni i Hercegovini čita programe i novine samo onih prrriješavanju jedne socijalne nuž« i nije nikada bilo kmetstva u pra« partija, u kojima pravoslavni vode de ne smije ni jednoj strani krivo voin smislu riječi, nego da su to glavnu riječ, jer u njima može da činiti, da se ne smije od jednog nje« zemlje, koje su čisto privatnoprav« čita i o »krštenim begovima«, tako govo privatno vlasništvo naprosto na svojina pojedinaca, davane pod da mu to sve izgleda kao kakvo ra« oteti i drugome badava dati, da se trajne zakupne ugovore. Naziv dikalno nacijonalizovanje tla. Da dakle ne smiju stvarati novi prole« ■ »kmet« i »kmetsko pravo« naturila to nacijonalizovanje znači « uistini teri i prosjaci, nego da se imade sva« je bivša austro«ugarska vladavina i konfesijonalizovanje mo« kom jednakom mjerom mjeriti, — to za kompenzaciju oiiima, koii su gao bi se taj Evropejac uvjeriti sa« dotle bi naši sugrađan^ pravoslavne za vrijeme okupacije vikali: »Dođe mo onda, kad bi zašao u zemlju, na vjere htjeli, da je »pravda« tuđe o= Švabo, dođe babo!« — a koji su pak ! sela; i vidio kao se to u praksi pro« teti i drugom dati, bez obzira, da li to vikali, valjda će znati gospoda : vađa. Najprije je nahuckano pra« će onaj potonji uslijed toga stradati oko »Srpske Riječi«. Što se pak tiče slobodnih posjeda, voslavno, a djelomično i katoličko i pasti ira prosjački štap. Neka go» težaštvo, da slobodno otima'svaku spoda oko »rSpske Riječi« samo »begluka«, to se mora smatrati či« zemlju muslimansku, a to je ovo i pročitaju rezoluciju organizacije stim posjedom privatnopravne na« činilo i moglo učiniti u svakom slu« Hrvatske Težačke Stranke u Der« ravi i neka budu gosnoda oko »Srp« čaju, osim u onome, gdje su se vla« venti, objelodanjenu u »Obzoru« ske Riječi« uvjerena, da ćemo se za snici opirali oružjem i gubeći ži« od 3. januara ove godine, pa -će se tu našu svojinu boriti svim sredstvi« vote. (Muslimansko težaštvo nije u osvjedočiti, kakav imaju pojant o ma i da smo pripravni na sve even« tome sudjelovalo, niti je moglo sve tualnosti, jer smo potpuno svijesni pravdi naši težaci Hrvati, i odmah da je htjelo, pošto je i ono siste« , će doći do uvjerenja, da ne postoji svojih prava, kao što smo i odveć matski pljačkano i plijenjeno.) Za« ni najmanja razlika u mišljenju i ra« dobro prozreli namjere naših sugra« ’ tim su iznijeli parolu: Zemlja je o« du hrvatskih vođa u Bosni i Herce« dana pravoslavne vjere, koji bi' noga, ko je radi. Drugim riječima: govini i onih u Hrvatskoj. htjeli da od nas naprave novo rob« ima da se sankcijonišc prosta oti« »Srpska Riječ« u potkrepljivanju lje, te da nas na taj način istrijebe svojih tvrdnja spominje i ona dva iz naše djedovine. mačina. Vrlo je smiješna tvrdnja »Srpske To i jeste najjači razlog, zašto je žalosna slučaja u Duvnu i Tešnju, i muslimansko težaštvo uz Jugosla« gdje su Seljaci katolici digli ruku na Riječi«, da pravo vlasništva zemljo« svoje spahije, a ne će da spomene posjednika na slobodne zemlje ne vensku Muslimansku Organizaciju, jer kad se stotinama muslimana te« na hiljade sluča'eva po čitavoj na« spada u kategoriju privatnopravne žaka otima silom zemlja, kako će Soj državi, gdje su i seljaci i građa« svojine, nego da je javnopravne na« ravi, pa da svoju tvrdnju učini vje« ni pravoslavni dizali ruku i ubijali moći biti uz'one, koji je otimaju i rodostojnom, potkrepljuje ju i sa kliču: »Zemlja je onog, ko je radi!« *) Ovaj članak prenosimo iz za« šeriatsko«pravnim shvaćanjem. O» I težačka organizacija kao partija grabečakog »Hrvata« od 19. o. mj. i stavljajući da tu tvrdnju »Srpske pravoslavnih težaka a i »Slogrf« Gr« zahvalni smo redakciji tog cijenje« Riječi« kasnije pobijemo, sa čvr« đića'i Ljubibratića obećavaju svo« nog lista, da je omogućila polemiku stim dokazima konstatujemo, da je jim biračima is.tu nagradu samo još i tu skoro donijela članak radi kojeg pisac sa tom svojom tvrdnjom istr« nešto poljepšanu; jer oni kažu: čao pred rudu i dokazao svoje pot« je naš list bio konfiskovan.' Bilo bi »Za tu zemlju, koju ste vi već oteli, dobro, kjad bi cenzura i nama do« puno nepoznavanje ne samo prav« mi ćemo da skrojimo lijepo i zakon, nih propisa, nego da ne poznaje ni zvolila raspravu u ovom nitanju. da je vaša, i ne samo to, nego ne Uredništvo. najprimitivnijeg historijskog raz« ćete za nju ni naknadno nikome ni > Podzemni rad ) * �Број 214 — Broj voja Bosne i Hercegovine. Jer da i« ma iole pojma o historiji naše do« movine, ne bi se usudio, da posjeda nicima zemalja osporava njihova prava i sa »porijeklom«. Zato ćcm° u jednom članku govoriti i o tome »porijeklu«, pa ćemo vidjeti, tko je u nas došljo, a tko je starosjedioci Drago nam je, da i »Srpska Ri« ječ« sama priznaje, da se je njezin vođa dr. Srškić izdigao i nad sam ministarski savjet, pa je sistirao po« stojeće sankcionirane ministarske naredbe i druge po svom ćejfu iz« davao, a činjenica, da su te njego« ve tajne i zlonamjerne naredbe ka« snije nailazile na odobrenje mini« stra dra Krizmana ne mijenja ništa na stvari, jer je svakome poznato, da je i dr. Krizman zakleti neprija« telj posjednika, a i svih muslimana uopće, isto tako kao i dr. Srškić, te bi i jedan i drugi najvoljcli, kad bi u našoj državi uopće iščezlo ime muslimana, što ali neće doživjeti! Da još Kojim faktom dokažemo, da dr. Srškić radi samo proti musti« mana, navesti ćemo ovo: U vreme« hu njegove vlade dogodilo se, a i sada se događa, da pravoslavni oti« maju zemlje muslimanima težacima, pa gdje se je dr. Srškić pobrinuo da to zapriječi i nepravdu ispravi?! Eto u samom tešanjskom kotaru o« teli su pravoslavni od muslimana težaka na više mjesta*njihove zem« lje, pa šta je dr. Srškić uradio? S druge strang, kada dr. Srškić ne do« zvoljava više ropstva i kmetstva i kada ide za tim, da se i begluci pre« daju seljacima, a da posjednici od njih ništa ne dobivaju, kako onda mogu razne gazde Kostići, Kujun« džići i mnogi drugi primati hakove od svojih posjeda, a da ne mogu Muje, Mehe i Alije? Na ovo je sa« srna kratak i jednostavan odgovor: jer su prvi pravoslavni, a drugi mu« slimani! Eto na kakav pravedan način naš usrećitelj dr. Srškić raskida sve ono, što liči na sredovječne feudalne ste« ge. Nije li tako, gospodo oko »Srp« ske Riječi«?!... . Ali da završimo sa ono mnarod« Ali da završimo ea onom narod« dok i tvojoj kuli reda dođe!... Naši dopisi. Tuzla, 16. oktobra 1920. (Nova musi. »stranka«. ~ Pokre« tači ex=ministar Gluhić i Dr. Bahri« ja Kadić: odluka u 12. času.) Sinoć se održao incijativom gg. Šefkije Gluhića i Bahrije Kadića u kancela« riji potđnjcg pouzdanički sastanak u svrhu osnivanja nove musliman« ske »stranke«. Tom su sastanku pri« sustvovali većinom »političari<c«mu« slimani iz radikalne i »demokrat« ske« stranke i oni dosad još »neo« predeljeni«. Dr. Kadić, kao sazivač i domaćin objasnio je svrhu sastan« ka i »potrebu« osnutka nove musli« manske »stranke«,’ koja bi okupila oko sebe »sve muslimanske intelek« tualcc«, a koja bi bila pristupačna svim slojevima muslimanskog elementa. Razlozi za osnutak nove musi, »stranke« su: bir, »iz dana u dan »povećava« se broj muslimana (?). koji ne mogu da odobre taktiku i način borbe J.-M. O., kojima se mu« sPimanskom elemntu više škodi ne« go li koristi. Ići, organ J. M. O. »Pravda« načinom i tonom svog pi« sanja nije nikako u stanju, da mje« rodavne ličnosti (a, tako?) i našu ši« ru javnost uvjeri o tom, da je mu« slimanski narod u ovoj zemlji drža« votvoran elemenat i t. d. Uč, rad vodstva J. M. O. prošao je posve ne« gativnim pravcem i svojim skraj« njim radikalizmom izgubio svaki o« slon,u državnoj vlasti (nu, opet vla« sti!). Istaknuvši razloge za novu »stranku«, koje mi u glavnom svr« stasmo u tri tačke, sizavač ih je stao »pravnički« analizirati otprilike o« vako: »Nerazboritom opozicijom i postavivši se u neprijateljski tabor prema državi (ne državi, nego reži« mu i nametnutim vlastodršcima. Op. dop.) razrješava se država eo ipso dužnosti, da zaštifi i obezbijedi pravo dotičnog dijela njezinih dri žavljana....« Kad smo istakli »dovoljno« ob« razloženu potrebu nove musliman« »ПРАВДАГ — .PRAVDA. ske »stranke«, dužnost je da rečemo nešto i o njezinu cilju. Pošto u »kul« tumo«prosvjetnom, gospodarskom, privrednom i socijalnom životu mu« slimanskog naroda u našoj državi ima vrlo mnogo bolesnih tačaka (i« ma li i zapeta?) .onda prva dužnost vođa musi, naroda mora da bude briga oko liječenja tog nezdravog stanja«. Ne treba svijet zavaravati, ne treba voditi beskorisne opozicije i zavoditi narod u politički labirint i goniti ga, da glavom razbiia zid, nego treba poći stazom oprezno« s t i i razboritosti, pa u opći narodni život unijeti savremenc elemente i savremeni metod političkog života. (Kakav li je to adžeba? Da nije mehkišluk?) Tim putem hoće da u« dari nova muslimanska stranka.« Ovo smo popabirčili sa nekim svojim primjedbama iz tuzlanskog »Opštinskog Glasnika« od 16. okto« bra 1920, broj 5. I ovo je 1 i c e osnutka nove musi, »stranke«. Naličje je, naravno, drugo. Šefkija je Gluhić iza prevra« ta vrludao: iz naše organizacije na nelijep način u »Jednakost«, a oda« tle u »demokrate«, jer je tu uz ja« kog Pribićevića vidio siguran man« dat, koji mu je donio i ministarstvo. On zna da se.»opreznim i razbori« tim putem unosi u opšti narodni ži« vot savremeni metod političkog «i«. vota«, pa je odmah tim putem i kre«' •nuo. Na tom je putu htio i dalje ostati i počeo je po našim selima sa Mikom Blagojevićem agitirati za »demokrate« i za se. Govori se da je bio kupio konja i taljige, da ne mo« ra mnogo trošiti, ali mu »demokrat« ska« konferencija u Brčkom pomrsi sve račune, jer ga ne stavi u svoju listu kandidata za tuzlanski okrug. J. M. O., posve naravno, ne vodi računa o njemu, pa mu je i tamo mandat propao. Šta sad? Osnivaj novu muslimansku »stranku« na konfesionalnoj podlozi. Istina, on je strašno napadao uvlačenje vjere u politiku, ali je kao »iskusan« po« litičar pronašao »savremeni metod« i »savremeni elemenat«, koji će, valjda, moći paliti kod mase, jer »niie lijepo zatvarati oči pred isti« nom«. Dobro je, da makar u skraj« njoj nuždi priznaje indirektno naše stanovište u tom pravcu. Mi smo, dakle, imali pravo. Da se Šefkija u dvanaestom času kuša dići na povr« šinu, nije nimalo čudno, jer mu se je osladila vlast i čast, ali narh je, iskreno govoreći, čudo za Dra Bah« riju, koji je malo dulje ostao u na« šoj organizaciji i koji je na jo?g do« sad neobjašnjen način otklonio iz« bor za narodnog poslanika u Privr. Nar..Predstavništvo, koje mu je na« ša glavna skupština u februaru 1919. poklonila. Istina, naših poslanika ni« ’ jesu primili, ali se to onda nije mo« glo pozitivno znati, a i kad se je moglo znati, njemu je to bilo naj« veće priznanje od musi, naroda. On je to povjerenje bagatelisao i po« vukao se iz organizacije. Sad, je li baš njemu stalo do poslaničke sto« lice ili je rad da kolegu Gluhića u« stoprlji na nju, ne znamo. Ako mu je bilo stalo do poslaničke stolice, nije mu je bilo potrebno na ovaj način tražiti; mogao ju je dobiti ti« me da je ostao u našoj organizaciji. Nama nije ni jedan musliman su« višan i bezvrijedan, a pogotovo a« kademski obrazovan, pa ni Dra Bahriju ne bismo manje cijenili ne« go što vrijedi. Ali bi gospoda htjela nešto više i sigurnije. Ni Gluhić ni dr. Bahrija nijesu ni« čim zadužili islamski narod, da im pokloni svoje povjerenje. Od pre« vrata ovamo, kad je islamski narod ovih zemalja proživljavao najcrnje dane svoga udesa, kad je morao da se organizuje samo da obrani svoj goli život, tada je i kroz cijelo fo vrijeme Gluhić iz »demokratske« stranke i preko »demokratskih« gla« sila blatio naš islamski narod, cinič« ki mu se smijao i odobravao one sramne poklike: »U Aziju!«. On je, što više, opravdavao one nebratske napadaje Srba«pravoslavnih na mu« slimanc i njihov imetak, ako ne zborom, a ono ćutanjem. Dr. Bah« rija je opet kao slabić i strašivac povukao dušu u se i sve ovo bez« brižno promatrao, radeći u svojoj kancelariji. Kad se je naša organi« zacija strane izvjesnih političara i njihove štampe proglašavala anti« dinastičnom, antidržavnom i šepa« ratističkom, naravno, da je bilo ris« kantno biti članom take organizaci« je, a pogotovo joj biti na čelu, jer se časom moglo omastiti ličinu ili doći s onu stranu brave. Ni jedno ni dru« go Dr. Bahrija nije mogao žrtvo« vati. No sad, kad bi se dalo štogod u« ćelepiriti bez velikog rizika, makar po jedan mandat, nuđaju se ove dvije veličine tome islamskom na« rodu za vođe, kao da narod ne zna njihove skore prošlosti. Narod je naš toliko svjestan, da će im jedno« stavno reći: »Kamo vas do sad da nam pomognete? Ne trebamo vas ni sada, idite onamo gdje ste prije bili!« Da se posluže »savremenim ele« mentom« i »savremenim metodom« političkog života, neće da budu o« samljeni, bez jakog oslona, osniva« ju — muslimansku stranku! O tem« pora, o mores!... »Savremenost« i »neosamljenost« nije, valjda, u stranci osnovanoj na vjerskoj pod« lozi, nego’ u narodnoj, »drž ivotvor« noj« — kako vi velite — sastojećoj od cijelog našeg naroda bez razlike vjere i plemena. Ta zar to nije ono, što st« vi nama jako zamieravali govoreći nam, da je to u današnje vrijeme nesavremeno i čak izazov« no, da se politički grupišemo po vjerskoj pripadnosti? Mi vam veli« mo, gospodo advokati, da ste zle sreće, jedno što ste skroz na skroz zakasnili, drugo što ste ušeprtljili, pa ni sami ne znate šta biste i treće što su redovi naše organizacije tako čvrsti, da ih ni mnogo veća'sila od vaše ne može pokolebati. Politični pregled. Talijanska štampa o jadranskim pregovorima. Prema vijestima iz Rima talijanska konzervativna štampa jasno se izražava protiv svakog ponovnog preduzimanja pre« govora o jadranskom pitanju. Taj dio štampe drži.da je predhodno po« trebno usostaviti red u unutrašnje« sti Italije, inače bi se Italija našla u situaciji inferiornosti prema protiv« niku i smatra da bi odlaganje tih pregovora bilo ujedno izvrsno rije« šenje. Obratno tome poluzvanične vijesti nagovještavaju da bi bilo moguće, da mjesto sastanka bude Isola Bella blizu Palanze. Izdajnici Koruške, Beogradska »Epoha« pod naslovoSi: »Izdajnici Koruške donosi, da je po izvješta« ju našeg predstavnika u plebiscit« noj komisiji Jovanovića utvrđeno, da je iz raznih magacina ministar« stva ishrane u Slovenačkoj prodava« na veća količina hrane austrijskim Nijemcima, koji su ovo upotrebili kao agitaciono sredstvo, razdavajuć! je stanovništvu u zonama »A« i »B«. Ministar Trumbić predložio je ministru finansija obrazovanje ko« misije da ove zloupotrebe ako ih ima ispita. Komisija biće sastavlje« na od predstavnika ministarstva is« hrane, spoljnih poslova i financija krenuće uskoro u Korušku. Pitanje ratne odštete. Iz Beogra« da se javlja: Vlada ponovno je po« zvala u Beograd g. Matu Boškovića, predsjednika naše delegacije u rc« paracionoj komisiji u Parizu. On će imati da podnese izvještaj, šta je sve do sada učinjeno, da Srbija do« bije ratnu odštetu. »Politika« ovom dodaje, da se u obavještenim krugo« vima tvrdi, da se vlada neće poko« riti odlukama reparacijone komisije, da naša kraljevina vrati jedan dio zaplijenjenog željeznog voznog par« ka i monitora. Isto tako vlada odbi« ja, da na račun odštete Srbiji, pri« mi jedan dio ratnog materijala na« ših saveznika u Solunu i Francus« koj. Oko Male Antante. Iz Londona javljaju: Tace Jonesku stigao je u London 14. o. mj. Njegova posjeta je u vezi ša pitanjem Male Antante između Grčke, Rumunije, Čehoslo« vačke i eventualno drugih susjednih država. Jonescu je šaglasan sa Bene« šom i Venizelosom u glavnim pita« njima te je već iznio svoje planove francuskoj i talijanskoj vladi. Po« slije razgovora u Londonu će čitav plan dobiti određeniju formu. Jo« nescu nije protivan da Bugarska i Mađarska uđu u antantu. On će dis« kutovati i pitanje da se dobiju en« gleske lađe za dunavsku plovidbu. Страна 3 Kavkaska republika i Kemalisti. Javljaju iz Carigrada: Vlada Geor« gije poslala je notu šefovima Kema« lista, u kojoj veli, da će svaki po« kušaj prelaza nacijonalista na geor« gijsku teritoriju biti smatran uzro« kom rata. Izjava exkralja Konstantina. Iz Pariza javljaju: »Petit Parisien« ja« vlja iz Ženeve: Upitan o svojim namjerama odgovorio je bivši kralj grčki Konstantin ovim telegramom: »Ne bih primio regentstvo, ali su moji projekti isti, kako projekti mo» ga naroda«. Republika Bijela Rusija? »Times« javlja iz Varšave: Pošto su boljše« vici evakuisali Minsk, u kojem se sada nalaze poljske čete, postaje sve veća mogućnost, da će biti progla« šena nezavisna republika Bijela Ru«. šija. Može se očekivati, da će no« va država biti prijateljski raspolo« žena prema Poljskoj. Bjeloruska de« legacija u Rigi izrazila se uostalom da je nužno poljsko«bjelorusko pri« jateljstvo. Ukrajinska sovjetska vlada se preselila. Ruska agencija u Carigra« du javlja, da je ukrajinska sovjet« ska vlada dala nalog, da se svi so» vjetski uredi iz Kijeva premjeste u Karkov. U okolici Kijeva i u sa« mom gradu došlo je do krvavih uz« buna. Domaće vijesti. Fiasko »demokrata« u Bugojnu. ’ U nedjelju dne 17. o. mj. sazvali su »demokrati« skupštinu u. Bugojnu, kojoj je prisustvovao gosp. dr. Stje« pan Kukrić i Sime Eraković kao iza« slanici glavnog »demokratskog« par« tijskog odbora. Na skupštini je bilo ■ 4—500 slušatelja što građana što te« žaka, od kojih je samo jedna ne« znatna manjina bila uz »demokra« te«. Najprije je uzeo riječ gosp. dr. Kukrić i govorio o prosvjetnom i zdravstvenom dijelu »demokrat« skog« programa. Iza njega je govo« rio Simo Eraković o stanovištu »demokrata« u agrarnom pitanju. Veli, da je još u bosanskom saboru u društvu sa poznatim Kočićem po« veo borbu1 za riješenje kmetskog pitanja na osnovi otimanja zemlje od vlasnika. Provalom svjetskog ra«, ta ta je borba obustavljena. Iza o« slobodenja sastala se njih nekolici« na u Beogradu i počeli su pregova« rati sa svim partijama. Jedino je »demokratska« stranka usvojila gle« dište, koje su oni u tom pitanju za« stupali. Radikali su im rekli, da vo« de — višu politiku i da s tim treba za sada očekati. Druge stranke izja« vile su se za riješenje tog pitanja, ali na drugoj osnovi, koja nije mo« gla zadovoljiti njega i njegove dru« govc. On i drugovi nijesu htjeli u stranku, gdje sjede bogataši i gro« fovi. (Glas: Nego među izvozniča« re.) Govori dalje o podjeji slobod« nih posjeda u Bosni. Spominje ko« risti po težaka ako se sprovede beg« lučka uredba, koja je djelo njegovo i drugova rhu. Nastoji pobiti tvrd« nju tla oni vode protumuslimansku politiku, jer u »demokratama« ima i muslimana. (Glas: Samo Kurtovi« ći, koji nemaju ni kokoši za sobom.) Veli, da će »demokrati« voditi bor« bu za težaka. (Glas: U toj borbi ste eto tako i »omršavili«.) Svršava s apelom na težake, da glasaju za onu stranku, koja se bori za njih, a to su — »demokrati«. Mjesto odobravanja nasta buka i zviždanje. Čuju se samo povici: »Kamo izvoznice? Kuda ste pro« švercovali 15.000 vagona, žita?« U« čitelj Lapčević dobacuje Subašiću, da je on izvozničar i pokazuje na jednu ženu, kojoj je on — navodno — oduzeo zemlju. Padaju glasovi sa svih strana: »To je naručeno«. U to ugledni težak Marijan Dra« gun sa grupom težaka diže na rame« na g. Hamida Kurbegovića i nosi ga do tribine, da govori. Kurbegović uz odobravanje velike većine teža« ka počima govoriti, a međutim ob« lasni izaslanik raspušta skupštinu. Dr. Kukrić i Eraković s blijedim Lapčevićem ostavljaju govornicu, a za njima krene veoma mnogo te« žaka i građana te uz zvizgu i buku doprate ih sve do hotela. Tako su »demokrati« doživili fia« sko, kakav nisu ni u snu snili. �3>гал. 4 Страи«__________________________________________ .PRAVDA* — »ПРАВДА* ________________________________ Bro|213 — Број Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. POZIV izvanrednu glavnu skupštinu na .Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici*, koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 »ati (5 »ati poslije podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000.—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. 8 poštovanjem •» Ravnateljstvo Muslimanshe privredne banhe (d. d.) v _______ Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do 1. novembra 1920. položiti. [Muslimani i muslimanke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „jMerhameta". Hasan Pobrič, ЗТ godina star iz Velagića kotar Ključ, služio je do prevrata u Ga­ beli i čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za njeg ništa ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na i adresu: SulEjmanbEg Filipovlć, Rljuć. Oglašujte u „Pravdi". Н. Hafiz Miilali at. Tabak.Д - -.... .... -Г-------- =------- - ЈД Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Naručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 15. Telefon 276. Os. 1069/18. 53. Centralna drogerija Braća.Šahinagić OGLAS. • Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat će dne 16. novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača mulk nekret. umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva i to: 1. У, kuće i bašće u površini od 1 d. 389 m. u Ulomjenici gr. ul. br. LXXIV/10; 2. cijelu kuću u Tubegovićevoj ulici u kojoj se nalazi glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo u površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. ul. broj 231 i 238 kat. opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, a treća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI. ŠERIATSKI SUDU Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. ♦ Sarajevo, ŠtroAnajerova PAP1RN1CA ul. Tel. 61b < • * I hamdije kopiC• ića : obavljaju brzo 1 točno. preporučnje bogato stovarile < Ci evo enejeumjerene. svih vrsta papira, kancelarijskog i ' ; školskog pribora. — Naručbe se * Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. * II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog'društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od И 3,000.000 — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (meOTtomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisatiSdioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionj e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1V20. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, p.a svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koj* će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, • f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M.Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, ' m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostara, Zenici I Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlaanik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daaiai & A. Kajoa. Sarajeva, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8cce2b50e528241313eb5a7f18f04855.pdf 6aa3116fce8d3ab5b118a63364785e97 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAGv PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 110(215) Sarajevo, utorak 26. oktobra 1920. (11. safer 1339.) Naša glavna skupština. Referat g. dra M. Spahe. Braćo! Sastali smo se u jednom od najsudbonosnijih časova da po« ložimo temelje našoj boljoj buduć« eoeti. Na 28. budućega mjeseca o» baviće se izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj je zadaća da našoj mladoj državi dadne stalno urede« nje, da stvori ustav. Mi smo u ovu državu unišli s opravdanim odušev« ljenjem, bili smo sretni, kad smo se otresli teškog bremena austro« mađarske uprave, od koga smo mi najviše trpjeli, naročito u pošljed« ajim godinama rata. Široke mase muslimanskog svijeta najviše su patile od toga, jer smo mi najvećim .dijelom slani na fronte i vojne ra« dove, od nas je gonjeno i pošljed« nje goveče, nama je skidan i poš« Ijednji bakrli kotao s ognjišta. Ja i moj drug dr. Hrašnica bili smo i članovi Narodnoga Vijeća u Zagrebu kao i glavnog odbora u Sarajevu, a ja povrh toga i član Na« rodne Vlade za Bosnu i Hercegovi« bu. Očekivali smo, da ćemo u zajed« alčkom radu kod'svoje braće dru« Jih vjera naći onu predusretljivost, koju brat bratu duguje. Htjeli smo tla u bratskoj slozi i međusobnom sporazumu izgrađujemo zajedno o« vu našu zajedničku državu, koju svi jednako ljubimo. Ja sam u toj namjeri unišao i'u prvu centralnu vladu, koja se je u decembru 1918. obrazovala od svih stranaka u na« •oj državi. Na žalost sam se i su« više brzo razočarao. Ni jesu prošla ■i puna tri mjeseca, a ja sam mo» r a o dati ostavku, jer nijesam mogao dopustiti, da se za Bosnu i Hercegovinu donose iznimne agrar« ■e uredbe i da se ovo pitanje kod Bas drukčije rješava nego u ošta« lim dijelovima naše države — na« ravno samo stoga, što je ovdje zem« lja najvećim dijelom u rukama mu« alimana. Dao sam ostavku i sto£a, Što nijesam mogao odobri« ti nečuvenog zuluma, koji je ovdje u februaru 1919. na nama počinjen, kad su neki nametnuti vlastodršci dijelili mandate za Pri« vremeno Narodno Predstavništvo. Vi vrlo dobro znate, da je tada vaš glas ostao potpuno nečuven i da su za t. zv. narodne predstavnike mu« •limana postavljeni ljudi, kojima vi i ostali muslimani ne bi nikada po« klonili povjerenja. Još je veća ne« pravda izvijena tada na ostalim muslimanima u našoj državi, jer su oni dobili samo dvojicu poslanika, i ako bi ih po broju išlo mnogo vi« še. Uporedo s ovim ponavljali su *o vama dobro poznati napadaji na život, slobodu i imovinu muslimana, •od kojih su napadaja najviše stra« vitla naša braća u istočnim krajevi« ■a Bosne i Hercegovine, da i ne govorim o stradanju muslimana u Sandžaku i po Makedoniji. U takvim prilikama nije preosta« lo našoj organizaciji ništa drugo, već da prema ondašnjoj vladi stu« •imo u opoziciju i da se i javno ža« Smo na velike nepravde kojo smo morali podnositi. Radi ovakog na« šeg držanja osuli su na nas raznim ■apadajima sa svih strana i poče« li au nas nazivati čak i protudržavnim. A šta amo tražili? Tražili smo samo da bude« mo jednakopravni s državljanima drugih vjera, da nam se dadne za« štita života, slobode i imovine, da« Ha aamo ono, što avaka država svojim državljanima daje. (Burno odobravanje). Braneći se od ovih napadaja i tražeći lijeka teškome stanju, u ko« je su zbog svega toga muslimani došli, nastojali smo da nađemo b 1 i« žega doticaj a s drugim ve< ćim strankama, koje imadu jačega uticaja na državne poslove. I to nam je privremeno pošlo za ru» kom. Kod stranaka, što su se u dru« goj polovici prošle godine okupile u parlamentarnoj zajednici, našli smo razumijevanja za naše nevolje i do« bru volju, da se isprave nepravde, koje su nam nanešene. Odlučnom i neumornom radu ovog parlamen« tarnpg bloka pošlo je za rukom, da u februaru ove godine sruši de» mokratsko«socijalističku vladu, ko« ja je svojim apsolutističkim reži« mom toliko zla nanijela i nama i državi. Na svom izdisaju donijela je ova vlada i poznatu uredbu o be« glucima, kojom se samo kod nas o» duzima i pošljednji komadić slo« bodne zemlje muslimanskog posje« dnika. Vlada g. Davidovića, koji je godinu dana ranije tražio da se u Srbiji ne diraju ninajveći posjedi, riješila je da musliman« ski posjednik u Bosni ne može imati ni pedlja zemlje, rko je sobom ne obrađuje. Kad je iza pada ove vlade obra« zovana vlada parlamentarne zajed« niče, u kojoj su bili zastupani radi« kalna stranka te narodni i Jugosla« venski Klub, mi smo od te vlade prema obećanjima predstavnika o« vih stranaka očekivali da će ispra« viti nepravde, koje su nam nane« šene. Obećali su nam, da će se is« praviti beglučka uredba, da će i mu« slimani sudjelovati u bos. vladi i da /е se i stanie ostalih muslimana u državi poboljšati Nu ono, što su nam mjerodavni predstavnici radi« kalne stranke u Beogradu obećali, nije htio da ovdje ispuni njihov eks« ponent: dr. Srškič. Ova je vlada donekle ublažila odredbe beglučke uredbe, ali to nije htio da izvrši predsjednik zemaljske vlade dr. Srš« kić. On je u svom pogodovanju jed« nom dijelu naroda išao tako daleko da je dopuštao, da pravoslavni se« ljaci smiju otimati zemlju težaka muslimana. Držanje dra Srškića spriječilo je i naš ulazak u bosan« sku vladu. Te se prilike nijesu pro« mijenile ni danas. Moj i moga druga dra Hrasnice rad u Privremenom Narodnom Predstavništvu poznat vam je ve» ćim dijelom iz novina. Vi ćete nam možda prigovoriti, da smo malo us« pjeha polučili. Taj bi prigovor bio osnovan, da nam nije učinjena ona velika nepravda, pri podjeli manda« ta. Šta smo više mogli nas dvojica polučiti među 290 poslanika? Jedi« na svijetla tačka u radu narodnog predstavništva je izborni zakon, koji je makar i vrlo kasno donešen. On nam daje mogućnost, da izabe« remo za svoje poslanike one, koji« ma po njihovoj sposobnosti i pro« šlosti možemo povjeriti da nas predstavljaju (Odobravanje). Na vama je, braćo, da svoje izborno pravo, a i svoju državljansku duž« nost izvršite onako, kako ćemo naj« bolje osigurati svoju budućnost. A sada da reknem nekoliko rije« či o našim pogledima na buduće uređenje naše države, na pitanje u« stava, što će ga donijeti skupština, Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONi ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1в«, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKt ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. To vrijedi i za t. zv. muslimansku koju ćete i vi na 28. budućeg mjese« ca birati. Prvo i glavno, što ćemo težačku stranku, u kojoj — nema radi dosadašnjeg gorkoga iskustva težaka. Ono što smo mi od osnutka morati tražiti, je to, da ravnoprav« ove stranke tvrdili, potvrdio nam nost državljana bude jače zagaran« je ovih dana i sam »Glas Naroda«, tovana nego je to dosele bilo. Ne Sjući da će Muslimanska Te« stranka u izborima ići zajed« ćemo nikada dopustiti da budemo, kao dosele, građani nižega reda. no s »demokratima«. (Burno odobravanje). Tražićemo da Među te nove stranke treba ubro« i pravna zaštita života, slobode i i« jiti i apetit Šerifa Arnautovića za movine državljana bude jače zaga« mandatom. I on hoće da pod svaku rantovana nego dosele i da oni, ko« cijenu uđe u ustavotvornu skupšti« ji se ogriješe o ovaj osnovni prin« nu. I on nam-— као i Gluhić — cip svakoga ustava, budu sigurno predbacuje da je naša organizacija na odgovornost pozvani i da osjete protiv države, da bi trebali najprije posljedice svoga protupravnog ra« da se pokažemo vjernim državi, pa da. Ne ćemo da kao dosele mognu da onda tražimo svoja prava. Mi predsjednici vlada gaziti zakone i smo na tu viku navikli već iz vremo poništavati i pravomoćne osude. na, kad je Šerif htio da oživi preko (Burno odobravanje). pokojne »Jednakosti«. Mi smo te Javnost najviše zanima buduće napadaje i u ona burnija vremena unutrašnje uređenje naše države. sretno prebrodili. Zar pošten čovjek Puno se piše i govori b centralizmu, može nazvati protudržavnom stran« decentralizmu i separatizmu, sve ri» ku, koja svagdje ističe da je za mo« ječi, čije značenje nije mnogome narhiju i dinastiju? Ili možda ti jasno. Mi smo za jedinstvo države, ljudi smatraju, da braniti se od zu» ali u isto vrijeme i za široke auto« luma i nepravdi, koji se na nama nomije. Mi smo za monarhiju i za vrše, znači raditi proti državi? Mi narodnu dinastju Karađorđevća, ka« smo uvjereni, da smo svim tim pri« ko je to i u našem programu reče« govorima oduševljenim dočekom na. (Burno odobravanje). Protivni našega Prijestolonasljednika (ŽL smo plemenskim autonomijama; a vio!) za vazda začepili usta (Burno za autonomiju smo pokrajina po odobravanje). dosadašnjim geografskim granica« Namjera je svih tih pokretača ma. Ovo naše gledište plod je do« novih stranaka jasna: oni hoće sa« sadašnjeg iskustva. Upravni aparat mo da razbiju slogu muslimana, ko« centralne vlade u Beogradu poka« ja je u našoj organizaciji ostvarena. zao se je dosele nesposobnim, da I kad vam ti ljudi dođu i zatraže dobro upravlja svim poslovima u vaše povjerenje, upitajte ih samo: pojedinim pokrajinama. Do toga gdje su bili onda, kad su muslimani zaključka došli su i najpozvaniji u raznim krajevima naše države stručnjaci u državnom i upravnom Stradali i kada su proti tome svoj pravu, koji su to pitanje u pojedi« glas digli; upitajte ih, gdje su bili, nim pokrajinama proučavali. I za kad se je po Bileći, Rogatici, Neve« nas su u tom pogledu mjerodavni sinju i drugim mjestima proljevala samo ovi stvarni razlozi. naša krv i pljačkala naša imovina; Mi smo dakle za jedan parlame« upitjte ih naročito vi težaci, kojima at, koji će rješavati o pitanjima, ko« će oni najviše laskati, zašto tada ne ja su cijeloj državi zajednička, r’ta istupiše, da vas brane, već sada pred pokrajinske sabore, koji će da rje« izbore (Burno odobravanje). Na šavaju o ostalim pitanjima i kojima nas su bacali i drvlie i kamenje, što će pokrajinske vlade odgovarati. smo se pod pritiskom najtežih pri« Dosada su šefovi pokrajinskih vla« lika organizovali na vjerskoj bazi, da bili hpsolutni gospodari i izdava« a sada oni to isto čine samo za to, li su naredbe o pitanjima, koja se jer im se hoće poslaničkih manda« po općenito priznatim načelima mo, ta. Oni su samo eksponenti drugih gu samo zakonom rješavati. Bolje stranaka, jedan Pribićevića, a drugi je da ta pitanja rješavaju od naro« dra Srškića. I takvim ljudima, koji da izabrani predstvnici pokrajina, samo radi svojih mandata kušaju da nego narodu neodgovorni faktori. razbiju našu slogu, treba da dovik« (Odobravanje). nete svi jednodušno: Na stranu ne« Naš odnošaj prema velikim dostojni! (Burno odobravanje). strankama, koje će ući u ustavo« Mi imamp samo jednu svoju tvornu skupštinu, određivaćemo strank^ a to je naša organizacija. prema predilsretljivosti, koju nam Ona je sviju nas, i u njoj imademo one budu iskazivale, držeći se na« svi jednaka prava. Vi ćete danas ravno osnovnih tačaka našega pro« kao izabrani izaslanici iz svih kraje« grama. Bosne i Hercegovine da odluči« Kao vazda pred izbore tako i sa« va slobodno, kome muslimani treba da niču nove stranke, pa ću da te da poklone svoje povjerenje, da ih progovorim i o novim musliman« zastupa u ustavotvornoj skupštini. skim strankama — ako one uopće Vas je zapala zadaća teška i puna to ime zaslužuju. U Tuzli pokreće odgovornosti, pa da je savjes« dosadašnji »demokratski« poslanik no izvršite. Samo treba tako ćete da osi« Šefkija Gluhić novu stranku. Ta gurate svoju budućnost, budućnost nam vijest dolazi nekako u isto vri« djece, budućnost svojih poto« jeme, kada novine donose vijest, da svoje maka. (Burno odobravanje). je ministar Pribićević rekao dosa« dašnjim muslimanskim »demokrat« skim« poslanicima — među njima i Sarajevo, 25. oktobra. Šefkiji Gluhiću — da ih ne može Ograničenje slobode zbora. Doš« kandidovati na račun glasova Srba« pravoslavnih i Hrvata«katolika, kad la nam je ruku ova »uredovna dpo« im šanse među muslimanima tako mena« kot. upravitelja u Travniku, slabo stoje. Ističem da u isto vrije« g. Manojlovića: »Doznao sam da se u mom (!) me, kad Gluhić pokreće novu stran« ku, beogradska »Demokratija« do« srezu pod firmom pouzdaničkih sa« nosi izborni proglas »demokratske« stanaka i izleta obdržavaju političke stranke, na kome je i Gluhić potpi« skupštine, koje se prema § 2. zako« san. Nigdje još nije javljeno, da je na o sakupljanju moraju prijavlji« Gluhić istupio iz »demokratske« vati ovom uredu kao nadležnoj up» stranke pa bi prema tome ta njego« ravnoj oblasti. Da se u buduće ova« va nova stranca bila samo filijala ko šta ne bi dogodilo, to stavljam do znanja, da se i pouzdanički sas« »demokratske«' stranke. �.PRAVDA* — .ЛРАВДА* Strana 2 Стран« tanci, koji prema današnjoj praksi nisu ništa drugo, negoli skupštine, imaju ovom uredu prijaviti ispuniv« ši sve zahtjeve zakona o sakupljaj nju. Bude li i nakon ove opomene tko bez ovouredskog odobrenja držao skupštinu, ili pouzdanički sastanak, to će se kazniti najstrože po posto« jećem zakonu o sakupljnju«. Ne ćemo da kritikujemo ovu o« pomenu g. sreskog, jer se po svemu vidi da je upravni novajlija, čitaj: nečiji miljenik, već pitamo vladu, hoće li zvaničnim cirkularom orno« gućiti slobodu kretanja i sastajanja bar u ovo izborno doba. Hoće li? Naši kandidati za Honstituantu. Rukovođen željom, da sve važni« rajevo, 3.) Mujo Šehović, težak iz je stvari rješava u sporazumu sa ši» Orahovica (Foča), 4.) Derviš Ome« rokim slojevima našeg naroda. Cen« 4 rović, sudac iz Žcpča, 5.) Osman ef. tralni je Odbor naše organizacije, Valjevac, muallim iz Radovlja( Vi« kao što je poznato, pozvao sve naše soko), 6.) Salih Remzi Muftić, upra« mjesne odbore, da na kotarskim .vitelj musi, banke, Foča, 7.) Hafiz skupštinama ispitaju narodnu želju Rašid Tvrtković, svršeni nuvablija, i prema njoj stave svoje predloge o Višegrad i 8.) Ibrahim Dupovac, te« ljudima, koji bi se imali postaviti žak iz Drozgometve (Sarajevo). B) Kandidati prema § 14. izb. za« kao naši kandidati za Konstituantu. U sjednicama od 19. i 20. o. mj. kona: 1.) Dr. Hrasnica, 2.) Prof. Dr. Centralni je Odbor pretresao sve te Atif Hadžikadić, Sarajevo; zamje« predloge i izradio nacrt svog pred« nici: 1.) Osman A. Sokolović; pod« loga o tim kandidaturama. No da tajnik trg. komore, Sarajevo, 2.) bi još jednom mogao uzeti narodno Šukrija Alagić, profesor, Derventa. mišljenje. Centralni je Odbor odr« ZA MOSTARSKO OKRUŽJE: žao i posebne, odijeljene, konferen« A) Kandidati prema § 13. izb. za« čije sa delegatima pojedinih okruž« ja iznesavši im svoj predlog o kan« kona: 1.) Sakib Korkut, 2.) Prof. Sa« đidatima za dotično okružje. Na lih Baljić, Mostar, 3.) Mustafabeg tim se je konferencijama, koje su Kapetanović, sudski savjetnik, Ba« tekle vrlo mirno i bratski, povela njaluka, 4.) Hajdar Colić, težak iz rasprava o svakoj listi i pošto je sa Kruševica (Mostar), 5.) Haf. Ahmed delegatima postignut potpun spora« ef. Kasumović, muderris, Konjic, 6.) zum i saglasnost o kandidatskim li« Muharemaga Alikadić, posjednik stama, stavljen je Glavnoj Skup« iz Ostrošca (Konjic) i 7.) Mehmed« štini konačni predlog, po kojem je beg Bašagić, posjednik iz ■ Neve« I ona jednoglasno zaključila, da sinja. B) Kandidati prema § 14. izb. za« .se ispred naše organizacije postave kona: 1.) Dr. Hamdija Karamehme« ove kandidature: dović, 2.) Prof. Velija Sadović, Sa« I ZA BANJALUČKO OKRUŽJE: rajevo: zamjenici: 1.) Dr. Hasan ; A) Kandidati prema § 13. izb. za« Mahić, liječnik, Ljubuški i 2.) Mah« kona: 1.) Muftija Maglajlić iz Tu« mudbeg Hrasnica, sudski savjetnik, i zle, 2.) Dr. Mehmed Spaho, Saraje« Travnik. vo, 3.) Profesor Velija Sadović, Sa« ZA TRAVNIČKO OKRUŽJE: rajevo, 4.) Alibeg Biščević, gradona« A) Kandidati prema § 13. izb. za« čelnik iz Bos. Novog, 5.) Dr. Ham« kona: 1. Sakib Korkut, 2.) Hamid dija Karamehmedović, 6.) Derviš M. Kurbegović, trgovac, D. Vakuf, 3.) Korkut, preparandijski vjeroučitelj, Nezir Nalić, bivši kr. srpski učitelj, 7.) Dr. Abdulahbeg Bukvica, liječ« Žepče. 4.) Avdibea Ibrahimpašić, nik, Brčko, 8.) Dr. Hasan Mahić, li« posjednik, Travnik, 5.) Mustafa ef. ječnik, Ljubuški, 9.) Atifaga Sitni« Bukvica, umirovljeni kadija, Bugoj« ca, posjednik, Kozarac i 10.) Husref« no, 6.) Murad ef. Nuhefendić, mual« beg Kapetanović, posjednik iz Pri« lim. Prozor i 7.) Izetbeg Kapetano« jedora. vić, posjednik, Županjac. B) Kandidati prema § 14. izb. za« B) Kandidati prema § 14. izb. za« kona (kvalifikovani): 1.) Hamzalija kona: 1. Dr. Hrasnica, 2.) Prof. Dr. Ajanović, svršeni filozof iz Tešnja, Atif Hadžikadić, Sarajevo; zamjeni« 2.) Profesor Dr. Atif Hadžikadić, ci: 1.) Husejn Mašić, auskultant, Sarajevo, 3.) Derviš Omerović, su« Sarajevo, 2.) Prof. Šukrija Alagić, dac, Zepče. Zamjenici: 1.) Profesor Derventa. Husejn Alić, Koprivnica, 2.) Profe« ZA TUZLANSKO OKRUŽJE: sor Šukrija Alagić, Derventa i 3.) Dr. Mustafa Kadić, liječnik. Bos. A) Kandidati prema § 13. izb. za« Dubica. kona: 1.) Muftija Maglajlić, 2.) Dr. Hrasnica, 3.) Ahmedaga H. Kovače« ZA BIHAĆKO OKRUŽJE: vić, težak. Lukavac (Tuzla), 4.) Ah« A) Kandidati prema § 13. izb. za« med Šerić, tajnik .). M. O., Sarajevo, kona: 1.) Muftija Maglajlić, 2.) Ha« 5.) Šemsuddin Sarajlić, činovnik san Miljković, svršeni pravnik, Vel. gradske općine, Sarajevo, 6.) Fehim« Kladuša, 3.) Prof. Husejn Alić, Ko» beg Kurbegović, upravitelj kot. su« privnica, 4.) Nurija Pozderac, po« da. Bos. Petrovac, 7.) Nazif Begano« sjednik, Cazin, 5.) Ahmed Šarić, te« vić, težak iz Celića (Brčko), 8.) Der« žak iz Starog Majdana (Sanski viš M. Korkut, Derventa, 9.) Ham« Most) i 6.) Ahmed Balić, težak iz zalija Ajanović, svršeni filozof, Te« Gate (Bihać). šanj, 10.) Hifzibeg Gjumišić, posjed« B) Kandidati prema § 14. izb. za« nik, Bjelina i 11.) Ibrahim Dedić, te« kona: 1.) Džaferbeg Kulenović, od« žak iz Miljevića (Kladanj). vjetnički perovođa, Bihać i 2.) Ibra« B) Kandidati prema § 14. izb. za« him Pajazetović, veterinar, Cazin. kona: 1.) Osman Vilović, gradona« Zamjenici: 1.) Husejn Mašić, aus« čelnik, Tuzla, 2.) Dr. Abdulahbeg kultant, Sarajevo i 2.) Dr. Mustafa Bukvica, liječnik, Brčko, 3.) Prof. Kadić, liječnik, Bos. Dubica. Husejn Alić, Koprivnica; zamjeni« ci: 1.) Mustafabeg Kapetanović, ZA SARAJEVSKO OKRUŽJE: sudski savjetnik, Banjaluka, 2.) Prof. A) Kandidati prema § 13. izb. za« Velija Sadović, Sarajevo i 3.) Dža« kona: 1.) Dr. Mehmed Spaho, 2.) ferbeg Kulenović, odvjetnički pero« Sejdalibeg Filipović, posjednik. Sa« vođa iz Bihaća. Zašto muslimanshi narodi simpatišu s boljšEBičhom Rusijom 1 (7) MUSLIMANSKE DRŽAVE NA TERITORIJI BIVŠE CARSKE RU« SIJE. Otkako su u Rusiji, u oktobru 1917., vlast uzeli u ruke sovjeti, ko» raknuše muslimanski narodi Rusije, koji su do tog vremena bili građani drugog i trećeg reda, divovskim ko» rakom naprijed. Već u prvom svom proglasu .»Narodima Rusije« 3. no« vembra 1917. godine objavi moskov« ska sovjetska vlada princip, da svi narodi, koji žive u granicama Ru« sije, treba glasanjem da odluče o svojoj sudbini i po svojoj slobod« noj volji riješe kakvu državnu for« mu žele. U koliko se taj proglas ti« cao muslimanskih naroda, bilo je kazano, da pravo glasa imaju svi slojevi muslimanskih naroda osim onih muslimana, koji su u carska vremena služili kao oficiri i činov« nici. Svi muslimanski narodi s vese« Ijem pozdraviše proglas ruske во« vjetske vlade i na prijedlog Cen« tralnog Izvršnog Komiteta ruske re« publike poslaše već početkom 1918. godine predstavnike na zbor u Mo< skvu. Na tom zboru bi jednoglasno zaključeno, da muslimanski narodi u Rusiji organizuju pet samostalnih država, koje će s centrom u Moskvi biti u tijesnom političkom, vojnič« kom i ekonomskom savezu. Odbo« ru od stotinu lica, u koji uaiđoše te« žaci, radnici i delegati inteligencije, bi povjereno da izradi plan organi« zacije novih muslimanskih država, prelazne norme i modalitete te da primi sve mjere, kako ne bi stvara« nje novih država bilo od rđavih, a možebit i sudbonosnih posljedica po zajedničku federaciju u vrijeme^ kad se je digla sva Evropa, da po« moću ruske kontrarevolucije povra« ti carska vremena. Povratak tih vre« mena za muslimanske bi narode Rusije značio pad u staro ropstvo i stare muke. Ujedno je određeno da se dignu na noge tri stotine hiljada muslimana vojnika i pruži ih u po« moć sovjetu narodnih komesara. Vojska treba da bude dobrovoljač« ka i samo ako se ne javi toliki broj dobrovoljaca, treba armiju nadopu« niti mobilizacijom. Rezultat poziva, što ga odbor objavi muslimanskim . narodima, prijeđe svako očekivanje. Preko pet stotina hiljada muslima« na javi se pod barjak sovjetske fe» dcracije. Muslimanski narodi Ru« sije, koji su u carska vremena bje« žali od vojske kao od kuge — sta« više na noge veliku oduševljenu ar» miiu, koja, podijeljena na tri pod« jednaka dijela, stupi na obranu slo« bode ruske i muslimanskih naroda po frontovima Arhangelska i Fin« landije, Petrograda i Estonije, Ukra« jine i Besarabije, Kavkaza, Trans« kaspija i Fergane, Urala i Sibirije. Dvije i po godine, krvave ali slavne, biju muslimanski narodi ruske fede« racije ljuti boj s imperijalističkom reakcijom Rusije i cijeloga svijeta. Dok su muslimanske armije, koje već u proljeće 1919. godine nara« stoše do šest stotina hiljada ljudi, branile granice domovine, narod je kod kuće organizovao države. Ko« misije i odbori su, u tijesnom i is« krenom prijateljskom kontaktu s moskovskim centralnim izvršnim komitetom, savjetom komesara i glavnim štabom crvenih armija, pretresli i riješili sva pitanja, koja isturi na tapet formacija slobodnih muslimanskih država na teritoriji bivše carske Rusije. Ni trunka ne« povjerljivosti i nikakva nesporazu« ma ne bi pri pregovorima. Uz pri« jatcljsku susretljivost s obje strane i svjesnost zajedničkih interesa pre« govori u ljeto 1919. biše privedeni kraju. Već u augustu te godine stupiše u život i formalno i faktično dvije muslimanske države sovjetske fede« racije: država kazanskih Tatara i država, turkestanskih naroda. U de« cembru iste godine bi proglašena slobodna država Kirgiza velike orde i država Baškira»Nogajaca. Slobod« nu državu krimskih Tatara proglasi općemuslimanski centralni izvršni komitet u Ufi 1. januara 1920. godi« ne istaknuvši tvrdu nadu, da će Krim, po kom privremeno haraju i pljačkaju bijele garde ruske i ev« ropske kontrarevolucije, ubrzo biti slobodan i stupiti u krilo ostalih muslimanskih naroda velike federa« čije. Koliko je politika sovjetske vla« de bila i jest povoljna po musliman« ske narode, jasan je dokaz već taj fakat, da od momenta kad sovjeti uzeše u Rusiji vlast u ruke pa do današnjeg dana u taboru ruske kon« trarevolucije ne bi ne samo nijedne muslimanske armije, već ni najma« nje čete. Spomenute četiri muslimanske dr« žave sovjetske federacije su potpu« no suverene u svakom pogledu i potpuno ravnopravni članovi fede« racije. Uprava, sudovi, finansije, promet — sve je to u rukama mu« slimana. Velike socijalne reforme su provedene bez svakih trzavica — , upravo čudo neviđeno. Mimo pro« vađenje njihovo bilo je moguće — i to u vrijeme kad je po čitavoj Ru« šiji jarkim plamenom gorio građan« ski rat i najjače države svijeta s ci« jelim nizom prirepaka atakovale sovjetsku federaciju — zato, jer je muslimanima bila dana mogućnost, da te reforme provedu bez tuđeg u« plitanja. Agrarno pitanje u musli« manskim državama sovjetske fede« racije riješeno je savremeno: od« stranjene su zastarjele institucije u Број — Broj И5 koliko su smetale ekonomski razvi« tak naroda i države, ali privatne vlasništvo na zemlju, taj temelj so« lidnoj državnoj zgradi i apsolutan preduvjet ambiciji, dakle i napretka širokih narodnih slojeva, ostade netaknuto. Kad je jedan permski socijalista, »čovjek iz naroda«, na zboru u Ka« zanu primjetio bombastićno«dema» goškom frazom, da zemlja bez sva« kih klauzula pripada onomu ko je obrađuje, odgovorio mu je Tatarin iz uraiskih planina: »Ako banda drumskih razbojnika protjera me« ne, vlasnika triju oranica, sa zemlje, pa te oranice obradi ili ih stane ob< rađivati — zar je i onda zemlja vh* sništvo tih razbojnika?« (Nastavićc se.) Bilješke. Glavni birački odbori u Bosni i Hercegovini. Državni odbor odre« dio je kockom predsjednike glav« nih biračkih odbora u Bosni i Her« cegovini i ujedno postavio za čla« nove ovih odbora slijedeća lica: Banjalučki izborni okrug: za pred« sjednika Jovana Stankovića, člana Državnog Savjeta; za člana Emila Navratila, predsjednika okružnog suda u Banjaluci. Bihaćki izborni okrug: za pred« sjednika Peru Petrovića, člana Dr« žavnog Savjeta; za člana Cvetka Radovića, predsjednika okružnog suda u Bihaću. Mostarski izborni okrug: za pred« sjednika Mihaela Gabrielčića, dvor« skog savjetnika pri Višem Zemalj« skom Sudu u Ljubljani; za člana Ti« ta Koleckog, predsjednika okružnog suda u Mostaru. Sarajevski izborni okrug: za pred« sjednika Josipa Pobora, vijećnika banskog stola u Zagrebu; za člana Josipa Ilnickog, predsjednika okruž« nog suda u Sarajevu. Travnički izborni okrug: za pred« sjednika Frana Milčinskog, riječni« ka stola sedmorice odjeljenja B u Zagrebu; za člana Josipa Kazimura, predsjednika okružnog suda u Trav« niku. , Tuzlanski izborni okrug: za pred« siednika dr. Julija Srkulja, vijećnika banskogs tola u Zagrebu: za člana Nikolu Nardelija, predsjednika o kružnog suda u Tuzli. Iz naše organizacije. KOT. SKUPŠTINA U ROGATICI. Dne 4. oktobra održana je u Ro» gatici kotarska skupština, kojoj je prisustvovalo 114 delegata iz sviju se oskih općina, kotara Rogatice i velik broj građana. Skupštinu je otvorio predsjednik Hasanbeg Sahinpašić, pozdravivši delegate i tumačeći svr« hu današnjeg satanka. Zatim podje, Ijuje riječ tajniku g. Husejinu Čami, da izvijesti o radu odbora. Tajnik izvješćuje šta je sve mje« sni odbor poduzimao i kako je na« stojao i u većini slučajeva uspio, da se muslimanima nanešene nepravde isprave i da se sa muslimanima po« stupa kao sa ravnopravnim građani« ma. Nadalje ističe rad Centralnog Odbora, na što prisutni jednoglasno jzrazuju Centralnom Odboru kao i mjesnom odboru neograničeno po« vjerenje. Zatim je tumačio svrha današnje skupštine kao i važnost iz« bora za konstituantu, gdje treba svaki musliman, da izvrši svoje bi« račko pravo i da dade svoj glas sa« mo kandidatima »Jugoslavenske Muslimanske Organizacije«. Izvješ« čuje, da u kotaru naša organizacija ima 2.836 članova, a od toga ih je 2.614 aktivnih. Iza toga je položio račun o finam cijalnom stanju odborske blagajne, prema kojem ukupni prihod u godi« ni 1920. iznosi K 35.683.— koji se sa« stoji od: 1.) upisnine (K 5.672), 2.) članarine (K 17.147), 3.) dobrovolj« nih priloga, prihod »Dana Organi« zacije (K 12.364) i 4.) od kalendara (K 500). Izdaci su iznosili K 12.697.10, a sa« stoje: 23. marta 1920. spremljeno Centr. odboru upisnine K 5.228; 21. maja 1920. za kalendare K 500; 22. maja 1920. upisnine K 284; 22. maja od članarine K 4.000; troškove жјев« I nog odbora K 2.685.10. �Брвј 215 — Broj Prema tome sadanja gotovina iz* nosi 22.985 K 90 h, od čega se ima spremiti Centralnom odboru: upis« nine K 160 i prihod od »Dana Orga« nizacije« K 12.364, pa će prema to« me ostati mjesnom odboru gotovine 10.461 K 90 h. Ako bude od potrebe, moglo bi se još Centralnom odboru poslati prema odobrenom našem proračunu sadašnji pretek od po pri« lici 4.000 K. Skupština prima jedno« glasno i bez ikakva prigovora izvje« šće na znanje i iskazuje svoje zado« voljstvo na radu mjesnog i Central« nog odbora. Delegata za glavnu skupštinu u Sarajevu trebalo bi birati prema broju aktivnih članova 10, ali obzi« tom na skupoću putovanja, biraju se samo četvorica i to: Hasanbeg Sahinpašić, Osmanaga Akšamija, Zajimaga Karahmet i Bajramaga Hota, Iza toga se je prešlo na oznaku kandidata za Konstituantu, pri če« mu je predsjednik istaknuo kako baš ti kandidati ne moraju biti po« stavljeni za kandidate, nego će se stalno postaviti kandidati na glavnoj skupštini u Sarajevu, a naša je duž« »ost, da svi glasujemo za te kandi« date, što svi jednoglasno obećaju i obvezuju se da će svim silama na« stojati, da svaki musliman birač do« đe na biralište i da dade svoj glas za kandidate »J. M. O.«. Zatim je tumačio način izbora i upozorio prisutne da nastoje, da niko od mu« slimana ne nasjedne agitatorima protivnicima naše Organizacije. Svi prisutni sa velikim oduševlje« njem saslušali su ovo tumačenje i razišli se u najvećem oduševljenju. Iznoseći gornji izvještaj osjeća« mo svojom dužnošću, da rad ovog vrijednog odbora istaknemo kao u« zoran primjer svim drugim našim odborima. Rad, ustrajnost i agil« nost ovog odbora u kraju, koji je tako rekuć, uništen i poharan raz« nim nedaćama pruža najbolju sliku, šta sve može da učini bratska Iju« bav i islamska svijest. Živjeli naši Rogatičani, Žvio naš svjesni odbor u Rogatcil SKUPŠTINA U SANSKOM MOSTU. Predsjednik naše Organizacije Presvijetli g. Hadži Hafiz Ibrahim ef. Maglajiić bio je dne 12. o. mj. u Sanskom Mostu i održao sjajno posjećenu skupštinu, na kojoj su sudjelovali i građani i težaci musli« mani. Skupštini je predsjedao sam g. mufti ef., te je održao krasan govor o svrsi Organizacije, njezi« nim ciljevima i programu. Govor je primljen sa velikim odobrava« njem i svako se izjavio za Organi« zaciju, te je vodstvu iskazano ne« ograničeno povjerenje. Iza mufti ef. govorio je g. Hasan Miljković o slozi i jedinstvu. Naročito je rastu« mačio izborni zakon i biračka pra« ▼a te opširno govorio o zadacima listavotvorne skupštine. I ovaj je govornik pozdravljen burnim odo« bravanjem. — Iza toga se izabrao mjesni odbor, u koji su unišla sli« jedeća gospoda: Alibeg Čekić, Sa« bit ef. Kondžić, Bećiraga Hromalić, Hamid Alagić, H. Husein Kljunić, Ahmet Losić, Zulfo Aganović, Mu« stafa Talić, Maho Kamber, Asim« beg Biščević, Hasanbeg Alajbego« vić, Hasan Ćordić, Hasanbeg Alaj« begović mlađi, Vahidbeg Krupić i Omer Zukić. U kotarski su odbor izabrana sli« jedeća gospoda: Abdurahman ef. Velić za selo Gorice, Jusuf Vuko« lić za selo Naprelje, Alaga Džafić za selo Kamengrad, Salih ef. Begić za selo Trnovo, Latif Mabić za se« lo Kijevo, Ibro Kenjar za selo Hljcvci, Džaman Subašić za selo Sk. Vakuf, Ali ef. Omanović za selo Čaplje, Hamid Mušić za selo Tomi« ne, Bego Avdagić za-selo Lužani, te iz S. Mosta Hasanbeg Alajbego« ▼ić, Hasan Ćordić, Bećo Hromalić, Vahidbeg Krupić i Alibeg Čekić. • SKUPŠTINA U LIVNU. Dne 18. o. mj. održana je kotar« «ka skupštna naše Organizacije u J.ivno, na kojoj se naročito poka« zao osobiti interes za našu Organi« zaciju, te se može reći mirne duše, da je njihova privrženost organici« zaciji našla svoju kulminaciju. U kotarski su odbor izabrana gospo« dg: Predsjednik g. Ahmetaga Brkić, .ПРАКДА* — .PRAVDA, podpredsjeđnik Omer ef. Čehić, taj« nik Mehmed Ljiibunčić, blagajnik Abdulah Delalić, odbornici: Ahme« daga Fehimović, Mehmed Mulić, Mahmutaga Mulalić, Mustafa Mula« lić, Alija Zijadić iz Gubera, Nurija Hodžić iz Grboreza, Bećiraga Mi« lak iz Komordna, Gjulić Bajrakta« rević iz Golinjava, Nuko Žunić iz Podhuma, Zaim Šeremet i Salih Gušo iz Livna. no svoje pravilo o zemlji. Pogotovo, kad mi ne tražimo, kao drugi, da se od vlasnika otima, nego samo da se u naše ne dira. Ovaj slučaj nasilja na opstanak čitavog sela muslimanskog nije o» samljen, nego' je isti gospodin, veli se, po vladinoj naredbi i Velečevu, najoskudnijem selu s paškulom, o« duzeo dobar dio ispaše i dao je do« brovoljcima. Seljak musliman. SKUPŠTINA U JAJCU. Vlasenica, početkom oktobra. Na impozantnoj skupštini, što su Cvili, rajo, al’ ti fajde nije, je održali naši delegati nar. poslanik Jer nepravda odozgor se sije! g. dr. Krasnica i gl. urednik našeg Ovako ili slično bi uzviknuo čo» lista g. Korkut na 13. o. mj. u Jajcu vjek, koji poznaje prilike i neprili« izabran je kotarski odbor naše Or« ke raje u ovom sretnom zakutku, ganizacije, u koji su došla slijede« što pod upravom gimnazi« ća gospoda: Predsjednik g. Abdul« jalca Krstića (sadačuvenog u ulozi sreskog lah ef. Moranjak muderis, podpred« načelnika) već pune godine sjednik g. Ibrišimbeg Aganović,- sno^i njegov balkanski dvije despotizam. tainik g. Sado Sardupalović, blagaj« Svi pokušaji, da se ovome stane na nik g. Hafiz Abid Zjajo; odborni« kraj, ostaju bez uspjeha. Šta više, ci: gg. Husein ef. Menzildžić, Mah« on to nastavlja i dalje u puno većoj mudbeg Kapetanović, Mehaga H. mieri. Javnost je više puta bila oba« Osmanović, Fadilbeg Zaćiragić, Ru« o tom, te je iz navada« šidbeg Kožbeg, Hadžo Burek, Said viještavana istinitih slučajeva mogla stvoriti Spahić, Bcćir Makić, Hasan hodža nih sud o spomenutom gospodinu. Vinčević, Smail Ganibegović, Stnail pravi (Šutnja je priznanje!) A bilo bi vri« Julardžija, Mustafa hodža, Fejzić, jemc, da se i mjerodavni zaintere«' Muharem hodža Šahman, Ibrahim suju više za ovog »upravnika«, koji Imamović, Derviš Talić i Salih Ko« po prvi puta iza pevrata dolazi na kič. ovako odgovorno mjesto i već evo SKUPŠTINA U TRNOVU. dvije godine sjedi na njemu, bez da U petak dne 15. o. mj. održata je se je itko ozgor na mjestu uvjerio (ili pokušao uvjeriti) o njegovoj u« skupština naše organizacije u Tr» novu (kotar Sarajevo), na kojoj je pravničkoj sposobnosti. Zar je do« učestvovalo oko 300 svjesnih naših voljno, da se zove Jovo, Tane ili članova iz općina Trnova i Zijamet« Pero, da je bio zatvaran, progonjen Crna Riieka.Skupštinu je održao ili patenik kojegod naravi, pa da mu naš izaslanik Sejid Alibeg Filipović, se daje ovakova ili slična sinekura, koji je na popularan način prisutni« makar i nemao kvalifikacije, koje cima rastumačio važnost organiza« se od drugoga strogo traže?! Naš Tane ima sigurno dobro za« čije i potrebu zajedničkog i složnog istupa svih muslimana pri dojdućim lede, ima kumove i rođake kudgod izborima za konstituantu, što su svi se krene; ta valjda mu je i sam pred« prisutni pomno saslušali i potpu« sjednik neki rođak ili kum, jer ga pred par dana vidjesmo u Sarajevu, no odobrili. gdje se vozika u državnom autu, SKUPŠTINA U GORNJOJ VO« kao da je i Sarajlijama htio poka« GOŠĆL zati, da je On vlasenički »sreski«. Prije dva«tri dana, odmah iza nje« U petak dne 22. o. mj. održata je skupština naših pristaša iz općine gova putovanja u Sarajevo, počelo Gornja Vogošća (kotar Sarajevo), se dijeliti rublje, koje je Amerika na koioj je sudjelovalo do 200 na« ' poslala za sirotinju. I tu su se isku« ših svjesnih težaka muslimana. Iza« pili kume i kumovi, prijatelji i po« slanik naše organizacije g. Sejid A« znati. Roba se noću nosila, a libeg Filipović i na ovoj skupštini prava sirotinja, koje na žalost ima je prisutnicima prikazao važnost or« dosta, slabo se okoristila. Moguće ganizacije i zajedničkog istupa mu« da će javnost reći da se samo mu« slimana pri dojdućim izborima, što, slimani tuže na nepravde, jer među su prisutnici, ne samo pomno sa« njima ima najviše sirotinje; ali bi se ta javnost i prevarila, jer cvili i slušali nego i potpuno usvojili. pravoslavna sirotinja, koja je ovaj puta ostala kratkih rukava zajedno s drugom sirotinjom. Tako je jedan siromašni pravoslavni seljak upozo« rio sreskoga na nepravedno dijelje« nje, a on mu je odgovorio, da je u Ključ, početkom oktobra. njega vlas.t u rukama i d a č i n i Naše mjesto i kotarsko područje štahoće, a kad drugi dobije vlast bilo je prema ostalim mjestima u u ruke, neka čini, što može. Ovdaš« nekoliko pošteđeno od presizanja nji jedan građanin musliman otišao pojedinaca kao i službenih organa. je da traži štogod za svoju sestru i To nas je relativno činilo i zado« njezino 4 nejake i neopskrbljene voljnima, te smo i šutjeli. No u djece, koja ne posjeduju ništa osim zadnje doba se javljaju pojave, ko« kuće, u kojoj stanuju i njivice zem« je ruše onaj dosadanji mir i zado« lje od 2—3 dpnuma; no iz »našega« voljstvo, pa da stvar ne ostane po« je Tane provalila ona prava balkan« znata samo među nama iznosimo je ska mržnja, koja je tokom godina u javnost i uppzoravamo na nju bila zatomljena. Ona sa četvero dje« mjerodavne faktore. Radi se o sa« ce nije siromašna, a on, g. sreski, je movolji našeg geometra, koji na siromah. Siromah je i Beato« svoju ruku hoće da uvede metode, vić, koji ima veleprodaju što se praktikuju samo ondje, gdje solii veleprodaju duhana, se gaze principi prava i nastoji za« siromašni su oni, koji imaju toča« vesti stanje, koje je čak i u boljše« rinske dozvole i maloprodaje duha« vičkoj Rusiji danas neodrživo. U na, zatim oni, koji posjeduju selu Častovičima naselio se je prije 500 dunuma zemlje, a uz. to dva mjeseca jedan Ličanin. To selo još i pedesetak glava ro« graniči sa našim selom Rejzovići« gate marve. A tada je slijedila ma, te je dotični ugovorio s geo« povorka dobrostojećih građana, ku« metrom da mu dođe i dadne u po« mova, kuma/kumica i t. d. Vlada je sjed našu paškulu. Dotični gospo« istina poslala i jednog činovnika, da din došao je, te je na svoju ruku podijeli to rublje, koji je, kako mi odmjerio naše ispaše, a da nije ni« se čini, htio da pravedno razdijeli, kog od seoskog odbora ni zvao, da ali i taj je siromah nasjeo. Ta samo se o stvari informiše. Ne znamo, je trebalo doći, da se vidi, tko dijeli da li je geometar to učinio po na« i kome se dijeli! Ulaze mnogi, upo« logu kot. ureda ili na svoju ruku. zoruju, da se ne bi na kojeg »jadni« Kako bilo da bilo, stvar je samovolj« ka« zaboravilo! na i nezakonita, pošto se naše selo I dijeljenje rublja već se svrši. služi od svog postanka s tom pašku« Mnogi će dugo i dugo spominjati lom. Ameriku, a mnoga će sirotinja i da« Naše selo ima 40 kuća, te držimo lje kukati na nepravde. Zato ovoga da i po novostvorenom »principu« puta pitamo zemaljsku vladu, da li o zemljišnom posjedu ta ispaša pri« je dijeljena roba došla za »mučeni« pada nama, a ne prije dva mjeseca ke«, koji su se i inače dosta nagra« doseljenom čovjeku iz druge pokra« bili državnoga dobra, potpora i iz« jine naše države. Stoga upozorava« voznica, ili je roba došla za onu si« mo i pozivamo našu vladu, da ovu rotinju, koja je uistinu ratom na« stvar popravi i da barem ovdje na stradala, te koja i danas strada gola nas muslimane seljake primijeni o« i bosa pod oVakim »pravednim« na« Maši dopisi. Crpatu 3 metnicima, koji jadni narod do pro« pasti tjeraju! A da je istinita naša tvrdnja o zavađanju istokrvne braće dviju vjera i sijanju mržnje među njih od strane »našega« Tane najbolji je do* kaz izjava poštenjačine Riste Suči« ća, koji mu je u brk rekao po prilici ovako: »Ja ne znam, šta ti radiš. Mi smo prije s muslimanima živjeli kao braća, a od kada ti dođe u Vlaseni« cu, zavadi nas!« Do viđenja! Birčak. • Dodatak uredništva. O ovom g. sreskom pisali smo i previše. Zašto ga vlada trpi i zašto se ne ustanove njegove pristranosti? Hoće li se jed* nom čovjeku žrtvovati sloga čita« vog jednog kotara? Ta pitanja stav« ljamo g. Mišoviću uz zahtjev, da se informira o svim dosadanjim prituž« hama. Vrijeme je. Poiitičhi pregled. Iseljenici turske narodnosti. Iz Beograda se javlja: Ministarstvo u« nutrašnjih djela izdalo je naredbu, da se iseljenici turske narodnosti, koji su poslije balkanskih ratova svojevoljno iselili sa svoga zemlji« šta, pa se sada vraćaju, nemaju srna« rrati našim podanicima. Isto vrijedi i za iseljenike hrišćane, izuzevši o« ne, koji su odgovorili dužnostima kao naši građani za vrijeme rata. Istup iz demokratske stranke. — »AgramerTagbalt« javlja, da je iz Demokratske stranke istupio narod« ni poslanik i bivši ministar dr. Po* ljak.‘ Reaktiviranje oficira osuđenih u solunskom procesu. Zagrebačka »Ri« ječ« doznaje iz Beograda da će ovih dana izaći u »Službenim Novinama ukaz, kojim se reaktiviraju neki o= ficiri koji su bili osuđeni u pozna« tom solunskom procesu. Položaj Poljske. Iz Pariza javlja« ju: Juče je doš^o iz VaršaVe gene« ral Henri, šef francuske vojne misi« je. U razgovoru s predstavnicima štampe izjavio je da je položaj Polj, ske odličan. Boljševička opasnost vjerovatno je za duže vrijeme od« klonjena, a sigurnost Poljske obez« bjeđena. Odnosno okupacije Vilne iskazao je uvjerenje, da će taj do« gađaj biti u skorom vremenu skinut s dnevnog reda. Dnevna zapovjed Trockoga pro« tiv Wrangela. Iz Moskve se javlja: Službeni organ sovjetske vlade ob« jelodanjuje najnoviju dnevnu za« povjed Trockoga, koja glasi: Pre« liminami mir s Poljskom je potpi« san. Ovaj mir je iskupljen-krvavim žrtvama crvene vojske. Da na jugu nema Wrangela, da nas bi konačno bili oslobođeni rata. Veći dio vojske bio bi demobilizovan, a radnici i seljaci mogli bi se povratiti na miran rad. Za kratko vrijeme bi mogli osi« gurati obnovu naše zemlje, kad nam ne bi prijetili novi ratovi. Vojnici crvene vojske i mornarice! Jedini Wrangel nam još preostaje! Mora« mo ga ugušiti! Tko hoće mir i rad, neka ga uništi! Tko hoće mir i rad, neka ide na južni front«. Protuboljševički pokret u Sibiriji, List crvene armije »Bojevala Prav« da« javlja o velikom protuboljševič« kom pokretu u Sibiriji. Po ovom li« stu naredila je izvanredna komisija brojna uhapšenja u glavnim građo« vima Sibirije. Tako je u Tomsku u« hapšeno 326 osoba, u Krasnoj arsku 100, u Irkutsku 100 i u Cerjabinsku 100'osoba. Churchill o boljševizmu i irskom pitanju. Engleski ministar vojni Winston Churchill održao je neki dan u Dundee govor u ko* jem je između ostaloga rekao: »Ru« šija umire od gladi, a boljševizam je za to odgovoran. Ako se ikada pro. budi, učiniti će to ruski seljaci otre* savši se upliva Lenjina.« Govoreći o Irskoj oštro je napao što se ova zemlja daje voditi od bande uboji« ca. Ali ako ovi zločini nisu djela ir* skih patriota i ako zemlji radi njih prijeti teror, onda je dužnost Veli« ke Britanije, da joj pomogne. Kra* Ijevina raspolaže neograničenim sredstvima da spase Irsku i da je pridigne na noge. Japanci zauzeli Sahalin. Jedan ra* diogram iz Moskve javlja, da su Ja* �Strana 4 Страна »PRAVDA* — »ПРАВДА* panci zauzeli otok Sahalin. Okupi« rali au telegrafske linije i radiograf« eku stanicu. Kako je poznato po ru» sko«japanskom mirovnom ugovoru dobili su Japanci u svoje doba južni dio Sahalina. ОатаЕв vijesti. Netačna informacija. U pretproš. lom broju donesosmo vijest da je presvij. g. reisul«ulema otputovao u Beograd radi zahvale na odlikova« nju ordenom sv. Save prvog stepe« na. Kako ee je jedan.član naše re» dakcije razgovarao sa g. reisul«ule« mom, u stanju smo izjaviti da ta vi« jest nije tačna, jer je putovanje us« lijedilo na brzojavni poziv ministra vjera, a ne radi zahvale. Na viso« kom se odlikovanju g. reisul«ulema zahvalio prilikom Regentova bo« ravka u Sarajevu. Položio ispit. Naš prijatelj i po« slanički kandidat naše organizacije, g. Husejn Alić, položio je dne 20. o. mj. profesorski ispit na sveučiliš« tu u Zagrebu. Naše iskreno čestita« nje. Prodaja drva. Danas će se u 2 sata poslije podne prodavati drvo za gorivo iz groblja Nadkovačima, pa se mušterije pozivaju da na tu dražbu dođu. Mezaristanski odbor. Komandant policijske karaule u Bistriku, neki Andrić, pravi se veli« kim gospodinom i pod zaštitom g. Mandića terorizira svakog, ko ne će da igra po njegovom taktu, što je još gore taj se gospodin ljuti na muslimane koji ne će da pred hjeg izvode svojih žena. I njegova ne« vjenčana »supruga« napravi« la se je tutoricom u mnogim našim kućama, posreduje kod razvjenča« vanja i vjenčavanja, prima boščalu« ke, uvodi »muža« u mnoge naše ku= .će i t d. Svraćamo na ovu pojavu pažnju ulema«medžlisa i naše Akcije i tra« žimo od policijske direkcije, da An< drića pouči redu i uputi ga na vrše« nje njegovih pravih dužnosti. Zasada ovoliko. Izmjena financijalnog zakona. Iz Beograda javljajii: Ministar finan« šija Košta Stojanović poslao je svim ministrima izmjene finanaij« skog zakona. Drrr Kapor na izbornoj skupštini u Travniku. Pišu nam: Dne 19. o. mj. prispio je Dr. Kapor u Travnik, da prisustvuje »demokratskoj« iz« bornoj skupštini, koja se je imala obdržavati isti dan. Prije na 2—3 dana razlctjelo se je nekoliko do« brovoljaca po selima, da što više seljaka i težaka dovedu na skupšti« nu. Govorili su im, da će se toga dana dijeliti— »turska« zem« 1 j a, pa kogod želi što više zemlje neka dođe u Travnik. Kada su vi« djeli, da im naši svjesni seljaci ne vjeruju i da im okreću leđa, prijetili su im da će ih dati po žandarima o« tjerati, jer tako vlada hoće. Usprkos svih lažnih obećanja i prijetnja naši svjesni seljaci ostaše kod svojih kuća. Kad je g. Kapor vidio, da će se razbiti namjeravana skupština — da ne doživi blamažu svoje stranke — obdržao je u 6 sati na večer pouzdanički satanak u ka« fani »Jugoslavija« na kojem je bilo ni manje ni više nego 15 »demokrat« skih« telića i to većinom stipendista akademičara. Šta ćeš doktore, kad vas svijet ne razumije, a još manje vam vjerujel O činovničkim konsumima. Iz Be» ograda javljaju: Prema uredbi o u« redovanju činovničkih plaća ima« de se pod državnom upravom os« novati činovnička konzumna za« druga, koja bi dobivala dovoljne subvencije iz državne blagajne, a opskrbljivala bi iz centrale sve či« novnike konzumne zadruge po ci« jeloj zemlji. Za ovu je zadrugu bio potreban kredit od 25 miliju« na dinara, kojega nije radi slabih državnih financija mogao da da« de ministar financija, nego je na« šao drugo vrelo za potporu ovih činovničkih konzumnih zadruga. On je naredio, da se prigodom is» plate liferantima, trgovcima i in« dustrijalcima zadržava 1 po sto od isplatne sume, a sami će činovnici davati po 10 po sto svoje plaće za ovu zadrugu. ' Zakon o izboru narodnih poslani« ka za ustavotvornu skupštinu kra« Ijevine SHS oštampan je u posebnoj knjižici džepnog formata. Ovaj za« kon je sada pred izborima narodnih poslanika neophodno potreban svim izbornicima, da iz njega upoznaju svoje pravo i dužnosti, radi toga se preporučuje svim izbornicima da ga nabave. Zakon se može dobiti u svim knjižarama u Sarajevu uz ci« jenu od 2 dinara. Narudžbe iz po« krajine prima knjižara Alberta Ka« jona u Sarajevu. Prilozi »Pravdi«. Naš prijatelj i istomišljenik Omerbeg Cerić iz Bos. Dubice predao nam je svotu od K 2925 kao prilog listu, a darovaše ova gg.: Po K 600: Tabaković Sulej« man; po K 500: Cerić Omerbeg; po K 400: N. N.; po K 100: Pezić Os« managa, Cerić Sulejman Fehmibeg, Dr. Mustafa Kadić, Pezić M. Muja« ga; po 80 K: Skopljak Alija; po K 50: Dizdar Karanfil, Seferović Be« ćir i Pezić Hasanaga; po K 40: Sev« lić Salko,« Čehaić Fehim, Ajvaz Smail, Caušević Zajim, N. N., Ba« šić Ahmo, Zubović Mustafa, Klajić Zaim, Obrvaš Adem i Talić Husein; po K 22: N. N.; po K 20: Alendarc« vić Hasan, Kljajić Hasan, Dolić Mehmed, Cuturić Smail ef., Tabako« vić Smail i Islamović Uzeir; po K 12: Caušević Smajo; po K 10: Šerić Hf. M„ Hadžić Avdo, Metić Murat, Caušević Husein. Horozović Meh« med, Alibašić Suljo, Međed Hasan, Hatibović Hasan, Bečirević Osman, Petrovac Omer, Tabaković Ahmet, Arapović Hasan, Cehajić Ibro, Kriv« dić Mustafa, Hasić Osman, Emina« gić Ibro, Seferović Mehmed i Bejto« vić Mujo; po K 8: Krivdić Mujo; po K 7: Topić Pašo;.po K 6: Seferović Omer; po K 4: Logo Mehaga i Ali« bašić Bećo. Darovateljima i sakupljaču srdač« no se zahvaljujemo na ovoj pažnji i kličemo: Živjeli! Brol 215 — Spoj H. Hafiz flbdulah ef. Tabak. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Naručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 16. Telefon 276. PAPIRNICA HAMDIJE I preporučuje svoje bogato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i т Sarajevo, ul. Tel. 619 školskog Štrosmajerova pribora. — Naručbe se % ♦ Cijeno umjerene. X obavljaju brzo i točno. X Hasan Pobrić, 37 godina star iz Velagića kotar Ključ, služio je do prevrata u Ga­ beli i Čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za njeg ništa ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na adresu: Sulejmanbeg Filipović, Ključ. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. —• Cijene najumjerenije. Muslimanska trgopačka i obrtničha banka za Bosnu i Нвгсвдорјр.и (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu- i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajeva, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o9ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio■ička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovl: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionie učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koj'u vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane U dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržaio pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih ustaA.va pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu I Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu I nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo MuslimanshB trgovah i obrtničke banke za B. i H. [d. d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlaanik: Centralni Odbor J. M. O. I KOPĆIĆA I Suomarija Dani.) k A. Kaloti. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9bcbc7058711b79c115763751050ad85.pdf 6f9805253c8f82449ab8a09bc36ddf0b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. • UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. Н. Ahmed Hamdi ef. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA’ KRALJA PETRA SKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Broj 111 (216) Sarajevo, četvrtak 28. oktobra 1920. (13. safer 1339.) Šta to znači? (NA ADRESU G. MINISTRA VOJNOG I MORNARICE). Premda je izašla naredba vojnog ministarstva, da se do izbora za kon, stituantu obustavljaju svi pozivi za vojnu vježbu, ipak je ovih dana po, zvano iz Banjeluke 120 muslimana a samo jedan pravoslavni i jedan katolik. Između ovih pozvan je i Kasim Mešinović, trgovac kožom, radi to« ga što je u trgovačkom poslu bio odsutan, premda je za tu otsutnost dobio usmeno odobrenje vojnog referenta. Mešinović je zakasnio eamo dva dana i za to je na prijavu istog vojnog referenta osuđen da služi još 20 dana usprkos toga, što je donio i svjedodžbu općine, da je bio u trgovačkom poslu zapriječen. Interesantno je i to, da je iz Ba, njaluke samo'iz jedne ulice pozvato 5—6 muslimana cipelara a ostavljen jedan mlađi pravoslavni Srbin. Pitamo ministra vojnog i morna« riče: šta znači ovaki postupak? Ra« đi li vojni referent u Banjaluci po svom ćejfu ili možda postoji r e, servatna uputa, na temelju koje se obilazi naređenje o obustavi daljnjeg pozivanja na dvomjesečnu vježbu? Mi smo još s jedne strane čuli da še krše propisi ministarske naredbe o obustavi vojnog poziva, nja pa stavljamo ovaj upit uz kate, goričan zahtjev, da se bar s vojnič« ko strane ne Vodi protumusliman« ska politika. Naša glavna skupština GOVOR G. DRA HRASNICE. ma. Đumruci imaju svrhu ili da za« štđe domaću industriju i zemljo, radnju ili su samo vrelo državnih prihoda. U prvom pravcu đumruci su opće korisni, jer domaću indu« striju zaštićuju od vanjske konku, rencije. No ovu svrhu nemaju naši đumruci, nego služe skoro isključi, vo onoj drugoj t. z. fiškalskoj svrhi, da njima država namakne sredstva za pokriće svojih potreba. Ovako, vi đumruci poskupljuju životne potrebe i nijesu opće korisni, jer o« vim načinom plaćaju porez držav, ljani ne po razmjeru njihove porez« ne snage, nego po svojim potreba, ma. Još jedan momenat moram ov« đje da istaknem, koji se uplivao i upliva još i danas na naše ekonom, ske prilike. To je valutno pitanje. Ovo pitanje najjače tišti nas, koji živimo u tako zvanom krunskom području, jer je centralna vlada u Beogradu, uzevši omjer 1 : 4 uništila tri četvrtine naše gotovine a da no, va novčanica nije dobila jače ku, povne snage. Meni je poznato, da su naše pojedine pokrajine morale založiti Narodnoj banci za fundira, nje novih krunsko«dinarskih nov, čanica svoje šume u razmjeru, ko, liko se je u pojedinoj pokrajini na« šio krunskih novčanica austro»ugar, ske banke. Kad je tako, zar sp nije mogla uzeti blaža relacija, i zar se nijesu mogle krune izmijeniti al pa« ri, da i ne spominjem onih 20% go, tovine što nam ih ie država oduže« la prilikom štempliranja. Kako vi, dite, braćo, dosadan! a politika vla, do nije nikako pogodovala ekonom, skom podizanju naše države, pa će biti najpreča briga onih, koje bude, te poslali u konstituantu, da ovu lo, šu gospodarsku politiku centralne vlade skrenu u sigurnije vode. Hoću sada da rečem i koju o ag, raru, o čemu se puno govori a još više piše. Naše je stanovište u ovom pitanju određeno. Mi stojimo na tom da-kmeti posta i u vlasnici zem, ljišta, koje su do sad obrađivali, ali dau isto doba dosadnji vlasnici do« biju punu odštetu što u većoj mjeri treba da vrijedi za male posjednike. Sto se tiče ostale zemlje, koja nije opterećena kmetskim pravom ne možemo dozvoliti da se to pitanje kod nas riješi i z n i m n o i posebno za Bosnu i Herceg.,,već neka se ri, ješi jednako za cijelu drža« v u pa se u takom slučaju ne bismo Braćo! Ja ću početi gdje je svršio aoj drug g. Dr. Spaho, ali ću se u glavnom držati ekonomske strane našega javnog života i rada centra!« ae vlade u Beogradu i Privremenog narodnog predstavništva na tom polju. Ekonomija ili privreda jest aauka, koja nam kaže kako se stiču dobra za život, kako se ta dobra proizvađaju te kako se prerađuju i porazdijeljuju među pojedince, koji ih trebaju. Govoriću dakle o prili, kama, koje su uplivale na trgovinu i industriju te o agrarnom pitanju. Slom AustrcUgarske monarhije dogodio se je upravo u jesen a naša prva centralna vlada u Beogradu obrazovala se je početkom zime go, dine 1918. Vlada je bila sastavljena iz onih elemenata koji su izvršili narodno ujedinjenje, dakle prije nego se je veći dio članove vlade partijski opredijelio. Vlada se je ta obrazovala u znaku složnog patri« 'otskog rada. Što dalje, išlo je sve gore i sve više ponestajalo potrebne složnostl u vladi, dok u prolieće,-os» nutkom »demokratske« stranke, ni« lesu nastale posve vidljive opreke. U ovo doba pada period izvozni, čarske trgovine. Znalo se je naime, da naša država ima znatnu količi« nu životnih namirnica, koje bi se mogle zamijeniti za one industrijske produkte, koje mi nemamo a s dru« ge je strane trebalo čuvati da se ne izveze previše hrane, kako ne bi do« šla u pitanje prehrana u državi sa, moj.. Da se bajagi udovolji ovim gore istaknutim potrebama, centra!« na je vlada, u kojoj su »demokrate« imali pretežnu većinu, držala svu iz, voznu i uvoznu trgovinu u svojim rukama, te je svojim partijskim Iju«, dima dozvoljavala uvoz i izvoz, bez ikakovog sistema, koji je diktovao interes same države. Radi toga se pojaviše »trgovci« koji se nikad nijesu bavili tim poslom i nagomilaše nebrojeno blago, dok su solidni trgovci potisnuti u pozadinu. Radi toga je naša trgovina silno stradala i strada još i danas, a po« sljedice se toga pokazuju u sve većoj skupoći, koja uprav davi najšire slojeve našega naroda. Radi ove skupoće rastu neminov« no i potrebe države uz još druge uzroke o kojima ovdje ne ću da govorim. Država povisuje poreze a osobito đumruke i željezničke tari« fe, te time u većoj mjeri pogoduje dizanju cijena životnim namirnica« protivili čak ni tom, da se primije« ni princip, po kojem bi zemlja pri« pala onom koji je radi. U protiv, gramatičnog razlaganja uvidjećete; begiučkog pitanja na dosadanji na, čin samo za B. i H. deposediranjem muslimanskog dijela našeg naroda, proti čega ćemo se .boriti svim do« pustivim sredstvima. Iz ovoga pro« • gramatičnog rdzlaganja uvidjećete, braćo, da je kleveta i ništa drugo nego li kleveta i podvala, kad se na« ša organizacija naziva samo »agin, skom i begovskom strankom«. Pro« tivnici naši hoće to, da nas pocije« paju, pa da onda s nama rade po svom ćejfu. No mi tom njihovom ćejfu ne ćemo ugađati, nego ćemo punom snagom braniti interese svih muslimana u našoj državi. Da mi nijesmo »begovska« «arti« ja vidi se i iz našeg programa i iz našeg rada, jer jednakim žarom branisido i branimo interese naših težaka, kojima smo posvetili osobi, tu pažnju i za koje ćemo se boriti isto onako, kao i za interese ostalih klasa islamskog dijela našeg naro« da. Ne treba se povoditi za lukavim riječima i praznim frazama, već tre, ba gledati u rad pojedinih parti« ja. A koja to stranka uze u zaštitu muslimanskog težka izuzam naše? Ko otima zemlju slobodnog težaka muslimana a ko je brani bolje od nas i naše organizacije? Uzaludne su sve riječi: naš težak osjeća i zna za nšu brigu i pomoć, on je svijes« tan, da ćemo se samo mi pobrinuti za njegovo bolje življenje i zna, da mu je mjesto samo u našim brat« skim redovima. I stoga ih i drži o« vako čvrsto, stoga i čini jez, gru naše organizacije. Naš težak dobro znade, da u na« šem programu stoji: »Svaki zemljo« radnik mora dobiti zemlje i to toli« ko, koliko mu je potrebno«. On zna da naša organizacija zastupa stano« vište da je državnu meru n a j p r e« če dati našemtežaku. On zna da se je baš naša organizacila najviše isticala u obrani pokretnog i nepokretnog težačkog imanja, na koje bijahu bacili oko neki »dobro« voljci« i njihovi pomagači. Naš te, žak dobro zna, da je samo naša or« ganizacije stavila u program zahtjev, da država plati teret našeg zaduže, nog težaka i potpomogne ga onako, kako hoće da potpomogne kmeta i ■ ostale svoje štićenike. On vidi, da se njemu ne mjeri istim aršinom, kojim se mjeri njegovom komšiji Jovi i Peri; on osjeća da nije sa nji, ma jednak čak ni u plaćanju poreza, jer se on cijedi bez milosrđa, a drfi, gima se traži i nađe stotinu olak, šica. ■On tačno vidi, da mu je sudbina vezana uz njegovu braću iz grada i potpuno je svijestan, da mu valja s njima zajedno zbiti i zgusnuti redo« ve, ako hoće da ne bude pregažen, isto onako, kako je nekad pregažen njegov brat u drugim krajevima na« še današnje države. I ja se ponosim što mogu da govorim na ovakom zboru, gdje većinu sačinjava naš brat lsa sela. Ja sam svršio. (Pije, Sarajevo, 27. oktobra. »Muteža« se stide i — »demokra, ti«. »Glas Naroda« ub roju od 19. oktobra donio je na čelu lista ovaj komunike: »Sve napredne stranke u Bosni i Hercegovini uviđajući veo. ma veliku, sudbonosnu, važnost iz, bora za Ustavotvornu Skupštinu koja će doneti temeljni zakon, ustav za našu državu, smatrale su da je potrebno povesti akciju, da udruže. POŠTANSKE 1119. tio^ina 11. ne stupe ii borbu, da bi se osujetio rad svih nazadnjačkih stra, naka. Pregovori, koje su vodili opu« nomoćeni delegati uspeli su. Demokratska Stranka, Savez Te« žaka i Muslimanska Težačka Stran« ka stupaju u predstojećoj izbornoj borbi jedinstveno. Jedinstvena država, radikalno rc šenje agrarnog pitanja temelj je, na kome se postigao ovaj složan rad na, prednih stranaka u izborima, koji su na pragu. Javljamo ovo svima orga« nizacijam i članovima navedenih stranaka. Sav rad oko izbora treba od sada svagde u svima okružnim, sreskim i mesnim organizaci’ama da vode sporazumno sve organizacije, . koie su u ovome državotvornome bloku. U Sarajevu obrazovan je od de« legata stranaka u ovome bloku je, dan Centralni Odbor, koji će svu akciju oko izbora vršiti«. Gornje su saopćenie potpisali: Dr. Nježić, Vasilj Grđići Lu, јо Novak ispred »demokrata«, te Đ. Perin, Nikola Divljan i Dr. Ri, sto Jeremić ispred »saveza težaka«. »Glas Naroda« nije iznio imena predstavnika »Mutež stranke«, a Grđić je pošao i korak dalje, pa je u gornjem komunikeu, koji je štam« pao na uvodnom mjestu 2. broja svoie »Sloge« — ispustio čak i ime »Mutež« stranke. Drugi odlomak tog komunikea glasi naime u »Slozi« o« vako: »Demokratska stranka LSa« vez težaka stupaju« i t. d. Grd* se dakle stidi i »stranke«, kamo li nje« nih »predstavnika« dra Zaima Sar« ca i neispitanog »inžinjera« — Haj, dar ef. Čekre. Šta je uzrok ovakom postupku? Da li mržnia Grđićeva i njegovih drugova na muslimane uopće, ili bo« jazan, da bi ih ostavili »tolerantni« seliaci pravoslavni kad bi se pojavili u društvu sa »Turcima«? Ili je uz« rok možda u tom, što se stide Haj« dara Čekre. koji je u aprilu bio taj, nik mjesnog odbora naše organiza« čije, u julu pisao članke u »Obrani«, a sad se na jednom stanjio u »Mu, tež« stranci? Bilo šta bilo: jedno, drugo ili treće — ili, što je najvje« rovatnije — sve troje skupa, mi konstatujemo fakat, da se »Mu« tež« predstavnika stide čak i izvoz« ničari ala Nježić i karijeristi ala No« vak. vak. I — čestitamo im na ovom »od, likovanju«... Razgovor sajosp. reisululcmom Швшсел. Povodom boravka pres. g. reisul, uleme u Beogradu, urednik tamoš« nje »Pravde« našao je za potrebno, da ga intervjuiše, pa u 223. broju od 24. oktobra donosi taj razgovor ko« ji prenosimo bez ikakve izmjene. Jedino smo podvukli značajnije mjesta. Razgovor glasi: »Kao što je našim čitaocima poz, natb, u Beogradu je nekoliko dana boravio reisulema Džemaludin ef. Čaušević, vrhovni verski poglavica bosanskih muslimana. S obzirom na istaknuti položaj, koji Čaušević’C, fendija zauzima među svojim jed« novernicima i u našoj državi u opšte smatrali smo da ne treba propustiti a da mu se neobratimo pitanjem o utiscima, koje je u prestonici stekao i -o njegovom mišljenju ..... ......... —■—■—o rprilikama muslimana u našoj državi. Prvo pitanje, koje je naš sarad, nik uputio reis«ulemi glasi: — Kakav utisak čini na Vas Beograd, reis»e« �— Brei 21* .PRAVDA* — .ПРАНЛА* fendija, a kakav utisak pojedini dr, žavnici i javni radnici u pogledu u« ređenja naše zemlje? — Navraćao sam u Beograd, rekao je rcs«ulema. 1903. god. kao slušaoc pravničkog fakulteta u Carigradu. Zatim sam dolazio 1910. godine kao profesor šerijatsko«sudske škole u Sarajevu. Opazio sam veliku razli« ku između sadašnjeg i prijašnjeg stanja Beograda. Grad je očevidno mnogo pretrpeo u toku rata u sva« kom pogledu, ali se sa sigurnošću može tvrditi da će se kroz kratko vreme sve urediti, jer rapidno na« preduje. Njegov'krasni položaj, ko« ji dosta liči na položaj Carigrada pruža mu sve preduslove jedne veli« ke prestonice. Što se tiče naših državnika i jav« nih radnika, o mnogima sam slušao lepih stvari i pohvala, ali po onoj arapskoj poslovici: »Lejselhaberu kjeUjan« (nije čuveno kao viđeno), njihova susretljivost i iskrenost u svakom je pogledu n a d m a« šila moje očekivanje. I ako sam poglavito raspravljao s njima o verskim i versko«prosvetnim po« slovima bos.«herc. muslimana, ipak mi je pruženo dovoljno prilike d a stečem čvrsto uverenj e u dobru volju i iskrenu že« Iju merodavnih faktora za urede« nje naše države, naročito u versko« prosvetnome pogledu na osnovu verske ravnopravnosti. — Reis«efendija, kakvo je sada ra« spoloženje vaših vernih i u koliko odgovaraju istini vesti o nezado« voljstvu muslimana u našoj državi? Ako ga ima, koji su mu uzroci, i kako se ono može odstraniti; ovde naročito mislim na Vaše razgovore sa članovima vlade prilikom sadaš« nje posete u Beogradu? ___ — Što se raspoloženja muslimana u Bosni i Hercegovini tiče, mogu vam reći da su oni dovoljno mani« festirali svoje dobro raspoloženje prema državi, koju oni vide utelov« Ijeuu u svome vladaru. Nj. Kr. V. Regentu. Što. se tiče glasova o neza« dovoljstvu muslimana, ja Vas uve« ravam da to nezadovol’tsvo — kako rekoh — nije prema državi, nego o« no potiče jedno stoga, što potčinje« ne vlasti u nekim krajevima i sluča« jevima ne rade po intencijama preb postavljenih i neobaziru se dovolj« no na rodne potrebe i — verske obi« čaje. Drugi je uzrok stupan;e na snagu nekih ozbiljnih reformi koje su se po mom mišljenju počele primje« njivati bez prethodnog svestranog ispitivanja dotičnih pitanja. Uzroke toga nezadovoljstva istakao sam na merodavnim mestima. Bilo je govo« ra i o načinu odstranjenja istih. Pri« znajem sa Zadovoljstvom da sam stekao uvjerenje, da su moja razla« ganja od svih faktora sa velikim itv teresovanjem saslušana i u najviše tačaka podudarala su sa niihovim mišljenjem. Uveren sam da će se sve učiniti u koliko to spada u nji« hovu kompetenciju, da se. ti uzroci nezadovoljstva odstrane, ali, veruj« te, opet će zavisiti veoma mnogo od konstituante jer će mnoga pita« nj a istom tada moći da se dovedu u red. — Jesu li, reis«efendija, tačne ve« sti nekih listova o nekom pokretu u Hercegovini, koji ide na to da ta« mošnjim muslimanima naturi ose« ćanje, da su — narodna manjina, koja treba da traži za se povlastice čl. 51. senžermenskog ugovora? — Pri polasku za Beograd proči« tao sam neki letak, izdat u Mosta« ru, koji upozoruje muslimane na čl. 51. s.«žerm. ugovora i poziva ih da se koriste mirne. Iskreno da Vam re, čem, ja to ne smatram nikakvim pokretom' o kom treba voditi raču« na, jer se muslimanski deo našeg naroda služi legalnim putem, kojim će postići svoja potraživanja, te će tako prestati potreba pozivanja na rečeni čl. 51. — Šta inače mislite o razvitku pri« stalica Islama u našoj kraljevini?« — O tome mogu Vam reći ovo: Glavni uslovi za sretnu budućnost Islama u našoj državi već su tu. Pr« vo: ravnopravnost svih vera i dru« go: sjedinjenje vjerske i vakuf, up« rave u celoj državi, ili tako reći cen« tralizovanje verske uprave koje predstoji. Verujući u dobru volju pretpostavljenih vlasti i požrtvova« nje muslimanskog dela našeg naro« da, gajim najlepše nade u sjetnu bu« dućnost Islama u našoj državi. • Izvjesna dva lista neprestano ope« rišu tobožnjim neraspoloženjem g. reisubuleme prema vođenju naše politike načinom, kojim jc vodi na« ša organizacija. Bijedni »Glas Te« žaka« oguli se živ dokazujući da je naš svijet zadovoljan i da ga »Prav« daši« zavode u svrhu, da ga upreg« nu u begovska kola. U toj kampa« nji on naročito upire prstom na g. reisukulemu, htijući na svaki način ustanoviti njegovo razilaženje sa našom politikom, pa tim povodom uvjeriti svijet o potrebi, da se razbi« ju zbiieni muslimanski redovi. Gor« nji intervju najjasniji je dokaz, da »Glas Težaka« iskrivljuje pravo stanje stvari, jer iz tog razgovora jasno proviruje potvrda g. reisubu« leme, da je naša borba i po« trebna i opravdana. Mi smo s intervjuom potpuno za« dovoljni i osjećamo dužnost, da se radi njega iskreno zahvalimo svom vjerskom poglavici. Jer kad on u svom visokom neutralnom po« ložaju ovako govori, onda uvjera« vanja plaćeničkog »Glasa Te« žaka« ne piju vode i rasplinuće se kao obični vodeni mjehurići. Još jednom hvala presvij. gospodinu re« isubulemi. Rad oko handidatskih listi. Glavna je skupština donijela za« ■ključak o postavljanju naših kandi« data pa je vrijeme, da naše odbore, a i ostale pristaše pobliže obavijesti« mo o radu oko postavljanja kandi« datskih listi. U ovom ćemo članku, kojeg odbori imajushva« titi z v a n i č n i m saopšte« njem Radnog Odbora, izni« jeti sve zakonske propise, koji se odnose na kandidatske liste, pa će se ušljed toga odborima dostaviti više primjeraka ovog, broja »Prav« de«, kako bi ih svojevremeno mogli uručiti našim predstavnicima za po« jedina biračka mjesta. Da najprije objasnimo za čim ide izborni zakon svojim odredbama O KANDIDATIMA SA KVALI« FIKACIJOM. U § 14. određuje taj zakon, da »na svakoj kandidatskoj listi izbor« nog okruga mora biti kao kandi« dat najmanje po jedno lice, koje pored ostalih pogodaba ima još i naročitu pogodbu, da je svršio koji fakultet u zemlji ili na strani, ili koju višu stručnu školu, koja stoji u redu fakulteta«. U izbornim okruzima sa osam za« stupnika moraju se kandidirati po dva ovaka kvalifikovana zastupnika sa dvanaest po tri i t. d. Tim pro« pisom teži zakon za sigurnošću i jamtsvom, da bar četvrtina poslani« ka bude iz redova inteligencije, ka« ko bi se time oblakšao pravilan rad parlamenta. Da osigura izbor ova« Novi predsjednik bosanske vla« kih kvalifikovanih poslanika, zakon de. Zadnjih se dana pronosi vijest, ie u § 35. propisao da se poslanici da će namjesto g. dra Srškića doći koji se kandidiraju kao »kvalifiko« za predsjednika bosanske vlade na« vani« moraju odijeliti od drugih, pa rodni poslanik g. Vojislav Š o 1 a, i se radi toga poslanički kandidati to po predlogu radikalskog kluba u moraju rastaviti na dvije grupe: U Beogradu, koji je predlog preporu« prvu grupu (pod brojem 1.) meću čio i sadašnji predsjednik g. dr. se kandidati sa općim pogodbama, Srškić. To niie bilo pravo našim a u drugu (pod brojem 2.) kandida« bosanskim, radikalima pa su u pro« I ti koji moraju imati kvalifikaciju. šli ponedjeljak održali sastanak, na Samom tom razdiobom ne bi se kojemu su zauzeli stanovište pro« ispunila želja zakonodavca, koji t i v postavljenja g. Šole i o tomu iz« hoće da zaštiti i n t e 1 i g e n« vijestili mjerodavne faktore u Beo, c i j u, pa je stoga u § 80. određeno, gradu. da se imaju obaviti dva s k r u t i n i« Taj su svoj korak motivisali ti« j a, to jest: da se traži poseban ko« me, što bi Šolino postavljenje bilo ličnik za kandidate sa općim pogod« nezgodno u sadašnje izborno doba, bama, a poseban za kvalifikovane jer je g. Šola »prijatelj begova a i kandidate. Da se to lakše shvati, po« sam je veleposjednik«. Interesantno s’užićemo se primjerom na tuzlan« je da je tom sastanku prisustvovao skom okružju. U tom okružju ima glavom i sam g. dr. Srškić i — kako 177.649 muslimana, 183.213 pravo« je vazda konsekventan — nije mu slavnih Srba i 60.130 Hrvata kato« ništa smetala njegova ranija prepo, lika, a mogu svi skupa izabrati 14 ruka, da se sada saglasi sa svojim poslanika. Koliko će koja stranka političkim drugovima protiv po« dobiti mandata sada se sigurno ne štavljenja g. Šole. zna, a ne će se ni znati sve dok, ne Milane, Milane, daleko si otišao. budu provedeni izbori. To sad mo« Tvornica karbita u Tajcu dala je že samo nagađati, jer će taj broj tamošnjem potpornom društvu »og« ovisiti o tom, kako koja stranka bu« roman« prilog od K 500 (pet sto« de organizovana i kako se njene tina kruna). Ovaj zavod stoji u pristaše odazovu svojoj bi« tuđinačkim rukama i znojem našeg račkoj dužnosti. Mi ćemo ov« gladnog radnika puni kese nje« dje'pretpostaviti, da će biti samo tri mačkih kapitalista, zgrćući im mili« grupe i da će se sve tri jednako o« jone i bez ikakve protuusluge isko« dazvati te ćemo uzeti da će glasati rišćujući vodenu snagu naše Plive. svaki deseti birač. U tom bi sluča« I mjesto da bude harna za nepro« ju bilo predano 17.764 musliman« cjenjive koristi, što ih ima od naše zemlje i našeg naroda, mjesto da potpornom društvu dopita bar pet. hiljada mjesečnog doprinosa, direkcija ove tvornice zbija šalu sa Makar je svjesnim ljudima ispod odborom potpornog društva i daje mu iznos, koji se u sadanje doba ne časti odgovarati na brbljanje, poje, dinaca, osobito o stvarima, koje na daje ni prosjaku. Iznosimo ovaj škandalozni postu« dlanu stoje, kao što su bila naša pak na javu i pozivamo direkciju, groblja uz prevrat i danas, ipak je da ispravi svoju pogrješku, jer će« potpisani odbor, radi šire javnosti, mo inače biti prisiljeni istupiti sa ja« odlučio — na denuncije »Obrane« — odgovoriti slijedeće: ' čim argumentima. Istipa je, da se je nezaboravljivi Burgijanje »demokratskih« repti« la u Kreševu. Povjerenik Težačkog H. Hafiz Hasan ef. Hadžefendić po« Saveza u Kreševu Ivo Malenić i u« brinuo sa svojim odborom, da naša čitelj Marko Pavičić burgijaju me« groblja ogradi i uzme u zaštitu, ali je đu težacima, da ne daju haka mu« istina i to, da je njegovim odlaskom slimanim i to im je potpuno uspjelo, u Gračanicu taj odbor prestao i vi, te kreševski težaci kato’ici ne daju še nikad poslije osnovan bio nije. haka muslimanima, dočim ga k a, Potom je poslove mezaristana pre« tolicimaposjednicimada« zelo vakufsko povjerenstvo, ali ga ju drage volje i bez ikak« je predalo u ruke vašem Sariću, ko« ji je grobljima gospodario. va ustezanja. Kada ste vi i bivši vakufljani, na Demokratska se »pravda« prote« že eto na svakog samo ne na mu« vakufsko meariskim izborima hljos« slimane, jer ih treba iskorijeniti i nuli i kada su svjesniji ljudi došli, protjerati u Aziju. Bez komentara. vakufskoj upravi na kormilo, vidje« li su, da šale nemogu izaći na kraj ni sa drugim po staroj upravi zamu« ćenim i do ništice dotjeranim admi« Muslimani nistrativnim i' financijalnim poslovi, Sjetite se „Gajreta". ma — a kamoli, da se i tužnim me, zaristanima brinu*— te su zamolili ska glasa, 18.321 pravoslavnih i 6.013 katoličkih. U k u pn odakle 42.098 glasača. Kako će se sad razdijeliti manda« ti? Svega ima 14 poslanika dakle 3 kvalifikovana (prema § 14. izb. zako, na) i 11 sa opććim pogodbama (pre» ma § 13. izh. zakona). Stoga će se ukupni broj glasača razdijeliti naj« prije sa 11 i taj broj, 3.827, daje tako zvani »količnik«, pre, ma kojem će se razdijeliti mandati na pojedine grupe. U tom bi sluča« ju muslimani dobili pet mandata (na četiri količnik a ina ost a« tak od 2456 glasova) pravoslav« ni pet (na četiri kohčnika i ostatak od 3.013 glasova), a katolici — je« dan mandat, jer bi preko tog mandata imali najmanji ostatak 2.186 glasova, pa na taj ostatak ne mogu dobiti i drugi mandat. A šta jc sa kvalifikovanim kan« didatima? I za njih će se tražiti ko« ličnik i to na taj način, da se ukup« ni broj glasača, t. j. 42.098, razdijeli na 3 (jer je toliki broj kvalifikova« nih mandata). Taj bi količnik izno« sio 14.032, pa bi prvi mandat pri, pao pravoslavnim (propalo bi im 4.289 glasova), drugi muslimanima (propalo bi im 3.732 glasa), a treći — k a t o 1 i c i m a, jer je broj njiho« vih glasača veći i od pravoslavnog i od muslimanskog ostatka. Ovaj je primjer ujedno i najbolja ilustracija: koliko vrijedi svaki po« jedini glas. Jer Hrvati ha 6.013 gla, sača tuzlanskog okružja dobivaju dva mandata ugrabivši jedan man, dat pomoću 1.724 glasa kojim su brojem u odjeljku 2. natkrilili vi, šak propalih pravoslavnih glasača, koji iznosi samo 4.289 glasova. Pomoću tog viška katolici bi dak« le spasili jedan mandat. Inače bi ostali sa jednim zastupnikom na 6.013 glasača. Nek se slabije odazo« vu od Srba i muslimana, ugrožen im je još drugi mandat. Nek mi izo« stanemo, ode naš mandat. I tako da« lje. Pošto kandiati sa fakultetskom spremom imaju također i opće po« godbe, naravna je stvar, da se taki kandidati mogu metnuti i u 1. odje« ljak kandidatske liste. Tako sm» mi na primjer kandidirali dra Hras« niču na travničkoj i sarajevskoj listi kao prvog u odjeljku 2, a u tuzlan« skoj listi, kao drugog u odjeljku 1. Prođe li on na sva tri mjesta, onda će se odreći dvaju mandata i zadr. žati samo jedan. -Napusti li sarajev« ski ili travnički mandat, onda će mjesto njega doći dr. Hadžikadić, napusti li tuzlanski, onda bi ga za« mijenio šesti kandidat u odjeljku I. Mandat pripada naime onom kan« didatu, koji dolazi na red u odjelj« ku, iz kojeg je istupio koji poslanik tako, da zamjenici kva« lifikovanih kandidata mogu dobiti mandat samo enda, kad odstupi ili umre poslanik iz odjeljka kvalifi« kovanih poslanika dotične liste. (Svršiće se). Ha novu denunciiu „Ођгапв" pojedince izvan stranaka, da se pri« me poslova oko uređenja, kako i sami »Obranaši« priznaju, opusto« šenih mezaristana, pa se je tako sa, stavio Mezaristanski Odbor, koji je na tim mezaristanima poradio neu« momo i harikul — ade, što mu je od cjelokupnog Islama priznato, samo eto ne od 3—4 »Obranaša«. Odbor ne smatra gg. H. Baščau« ševića i H. Šabanovića »Obranaši, ma«, nego valjanim trgovcima iz čaršije, koji se u politiku ne miješa, ju, niti traže masnih sinekura. Prostačka je kleveta »Obrane«, da je tko od odbora kuće gradio na vakufskim zemljištima, samo je iz odbora jednom od vakufske komi, sije ponuđeno bilo, da jedan koma« dić, više nizašto neupotrebljivog zemljišta u površini od 1. m. i 25. cm. upotrijebi sa svojim zemljištem pod svoju zgradu, uz plaćanje mu, kate, a ta se mukata redovito plaća, i ta okolnost dokazuje se knjigama v. m. uprave u Sarajevu. Vakufljani i članovi mezarista«, skoga odbora, neće imati kada, na premaljeće, kontrolirati poslove o �Spoj 216 — Broj gradnji čuvarske kuće na Grličića brdu, jer će ako Bog da, u to doba kontrolirati poslove i financije ne« zakonitog općinskog vijeća u Sara« jevn. Stoga se vi »Obranaši« opet pozivate, da sva trojica ili četvori« ca vas stupite u mezaristanski od« bor, ili ako to nije moguće,- odabe« reto bar jednog i pošaljete u odbor, koji će to rado primiti, pa da sa ab» destom kontrolirate rad odbora, jer se drugačije u groblja ne ulazi. Mezaristanski odbor. IHualimsko pitanje. Pod gorn'im naslovom u našoj cijenjenoj »Pravdi« broj 91. pod« predsjednik naše organizacije piše, ako muallimi nisu zadovoljni ova« kim zaključkom koje on razlaže u svojim člancima govoreći od volje im stoji pismeno zahtjevati saziv skupštine, koju će odbor odmah sa« zvati. Mi mual'imi grada Sarajeva traži« mo da se što prije sazove glavna skupština. Uz to pozivamo sve ko« lege, da se i oni izjave bilo brzo« javno, ili u javnosti našem Central« nom odboru t. j. Halilu Hu’durovi« ću v. direkcija Sarajevo, i to što pri« je, jer nam odbor nije bio u stanju još ni pravila da uredi, a kamo ii šta dru Po. Pošto je strašna skupoća zavla« dala, to će biti težak saziv, ali ne« ka seoski uponomoće kotarske, a ovi okružne muallime, te tako iz šest okružja kada dođu po dva mualli« ma, može se održati skupština. U Sarajevu 25. oktobra 1920. Muallimi greda Sarajeva: Fazlić Hafiz Hasib, Fočo Abdullah, Zeče« vić Mustafa, A. Hadžimulić, Muez« zinović H. Mustafa, Smaiš Hafiz lb« rahim, Selimović Sulejman, Polić Mehmed, Habibija Ahmed, Tulić Mustafa, Sirćo H. Asim, Smajiš Haf. Tbrahim. — Učiteljice rada: Čajić Sejda, Berberović Mulija, Latas Marija i Čamila. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U GLAMOČU. Dne 4. o. mj. sazvao je naš mjes« ni odbor u Glamoču kotarsku skup« štinu, na koju se odazvalo sve što je moglo doći. Predsjednik g. Husein ef. Berberović izvijestio je skupšti« nu o dosadanjem radu Organizaci« je, što ;e primljeno sa odobravanjem i jednoglasno izabran novi odbor, u koji su unišla slijedeća gg. Pred« ejednik Husein ef. Berberović, pod« predsjednik Hafiz Adil ef. Omera« gić, tajnik Muharem Bajrić, blagai« nik Nasko Kovačević, odbornici: Hafiz Džemal ef. Kršlak, Muhare« maga Omerhodžić, Bećir Čolić i Ša« čir Zeljković. Pošto je ljetos izgorjela glamočka čitaonica, u kojoj je bilo i sjedište mjesnog odbora, pali su žrtvom po« žara i svi spisi organizcije, te se moli Radni Odbor, da se pošalju potrebne knjige i tiskanice. SKUPŠTINA U.ODŽAKU. Na 1. o. mj. održana je u Odžaku vrlo dobro posjećena skupština, ko» joj je predsedao g. H. Sulejman ef. Fazlić, koji se zahvaljuje na odzivu i daje riječ potpredsedniku H. A. Hodžiću. H. Adem Hođžić obrazla« že razlog osnutka naše organizacije, te ističe između ostaloga da je od« bor a napose on sam mnogo trnio od ovdašnjeg bivšeg upravitelja is« postave Dolića. Iza toga uzima riječ H. Arif Dža« nanović tajnik, i izvješćuje skupšti« •nu o radu odbora između ostaloga, da je odbor poduzimao mnogo in« tervcncija među kojima su mnoge usp;ele, te je napravljeno i poslato »em.v lađi za 72 dvije familije u Odžaku i 69 familija iz Jakeša molbi, da im se podijeli erarne zemlje za obrađivanje ali do danas nijesu ri« ješcne. Osim toga napravljeno je 19 molbi za Odžačku a 9 za Jakešku sirotinju za potporu iz zemaljskih sredstava, koje su poslate »Oblas« nom odboru za zaštitu djece« za B. i H. u Sarajevo. I ove su također vrlo slabo uspjele. Na koncu je is« taknuo afem sa bivšim upravite« Ijem ispostave Dolićem, koji nas je Страва 3. »ЛРАВДА* — »PRAVO*. vrijeđao i nedužne ljude hapsio i nezakonito kažnjavao narod batina« njem. Prisutni sa odobravanjem pri« maju izvješće na znanje. Izabire se aklamacijom mjesni odbor kako slijedi: Predsjednik: H. Adem Hodžić, podpredsjednik: Hadži Ćainil ef. Jupić, taj« nik: H. A. Džananović, bla« gajnik: Sadik ef. Karić, odbor« nici bez frnkcije: Alaga Ademović, Dcdo Delić, Huso Šabanović i Ha« dži Hasan Piragić. Za ši r i o d b o r: Tahir Zahirović i. Muharem Muja« ković oba iz Jakeša. Muho Tcrzić iz Odžaka prižalja« va se, da se pokraj mnogih općin« skih rabota naređuje i od ovd. po« litičke vlasti, da se uređuju jarci (hendeci) pokraj državne ceste, ko« ja se nalazi između kuća, pa moli odbor, da se zauzme ispred naroda, da se umanje ove rabote. Meho Šogorović iz Odžaka pred« laže, da se odbor zauzme kod vla« sti, da se zabrani držanje kelnerica po ovdašnjim gostionama i hotelu jer one daju povoda kvarenju mla« deži. Mehmed Hamzić iz Odžaka moli, da se odbor zauzme za njega kao invalida i siromaka, da mu se od strane vlasti podijele erarni konji, jer on nije u stanju osobno ništa ra« diti. SKUPŠTINA U KREŠEVU. Naši prijatelji i istomišljenici u Kreševu održali su 24. o. mj. lijepo posjećenu i vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je predsjedao uvaženi krešev« ski građanin g. Asifaga Čizmić. Ot« varajući skupštinu, Asifaga se zah« valio prisutnicima, što su se tako lijepo odazvali sazivačima, te je ob» razložio potrebu osnutka mjesne organizacije, dodajući kako se svu« gdje braća muslimani ujedinjuju, te je od. prijeke potrebe, da se i musli« mani u Kreševu organizuju, da ne ostanu za ostalom svojom braćom. Obrazlažući svrhu i cilj naše Or« ganizacije, predlaže da se organizu« ju na temelju našeg programa, što svi prisutni bez iznimke prihvćaju i odmah izaberu odbor, koji-se kon« stituisao ovako: Predsjednik g. A« sifaga Čizmić, podpredsjednik g. I« lijas Musić, tajnik g. Ibrahim Fej« zagić, odbornici bez funkcije: gg. Hafiz M. ef. Granić, Avdaga Čiz« mić, Salihaga Skopljak, Husejnaga Nuhić i Hasan ef. Čizmić. Tjnik g. I. Fejzagić moli prisutne da po svojoj mogućnosti prilože dobrovoljne priloge kao i članarinu i da zamole Centralni Odbor, da po« šalje jednog delegata, da održi skupštinu i protumači program Or« ganizacije, te uputi narod o izbori« ma. Članarine i dobrovoljnih prilo« ga je palo K 600.—, a doprinesoše slijedeća gg: po 66 K Ismet i Hamdi« ja Fejzović; po 58 K: Asifaga Čiz« mić; po 38 K: Uijas Musić: no 28 K: Avdaga Čizmić, Mehmed Fejzagić, Atif Fejzagić, Ibrahim Fejzagić i lb« rahim Skopljak; po 30 K: Uzejir i Vejsil Ahbabović i Braća Nuhić; po 20 K: Salih Čizmić i Atif Čizmić; po 14 K: Sulejman Lisovac; po 12 K: Hasan Čizmić i Šaćir Nuh'ć; po 10 K: Nezir Ahbabović, Meho Ku« čuk, Salih ef. Skopljak i Meho Li« šovac; po 8 K: Tajib Čizmić, Mušan Skopljak, Sabit Čizmić, Halt.n Čiz« mić, Mehada Maglajlić, Mujo Mus« tać, Junuz Ahbabović, Ibrahim Nu« hić, Smajo Skopljak, Ibrahim Bej« tić, Takir Bejtić, Sa’ih Karapašić, Salih Adžobić, H. Mustfa Berbić i Ibrahim Kambur. Naši dopisi. Rogatica, 18. oktobra. (Kako g. Predsjednik Vlade drži »skupštine«?) U nedjelju 16. o. mj. obdržavao je kod nas skupštinu ra« dikalne partije predsjednik vlade g. Dr. M. Srškić u bašči vojnog lagera. Skupštini je prisustvovalo oko 50 do 60 što građana što seljana, pri« brojivši još desetak«petnaest naših pristaša. O bok g. predsjedniku vla« de bio je naš »obljubljeni« (čuli se ne vid’eli se. Op. ur.) sreski načelnik Madžar Geza Naszlopi, pa rogatič« ki pop i Mića Kojić. Istom što je g. Dr. Srškić zazinuo, počeše mu se« Ijaci odmah upadati u riieč stavlja« jući kojekakva pitanja. Prvo su pi« tali: »Oćemo li davati ak sa beglu« ka?« — »Aaa! Haka nikome!« odgo« vori g. predsjednik. Ko obrađuje zemlju, njegova je, a ko treba zem« lje neka traži od države«. — »A šta ćemo s porezom, gospo« dine? Mi ne možemo četverostruko porez plaćati« dodade drugi. »Porez ćete platiti — jedno« struk. Povišicu su vam naturili demokrate, koji i onako varaju i lažu« odgovori g. predsjednik i — okrenuvši se birtaš-u Savi Cvije« tiču — reče mu neka odmah ide po« rezniku i kaže da naplaćuje jedno« struk porez. Čujemo, da je poreznik bio pametniji od predsjednika, pa otporučio, neka mu g. predsjednik pošalje naredbu centralne vlade. — »Oćemo li vikati živila velika Srbija, doli Jugoslavija?« upade o« pet u riieč jedan od skupštinara. G. predsjednik malo zašutje, a Vuka« din iz Prače dobaci da to ne viču, što i g. Milan nekako potvrdi. Iza toga istupi jedan seljak i po« kaza odluku g. predsjedniku veleći: »Evo'gospodine, odluke kojom me je osudio ovaj (pokazavši prstom na sreskog načelnika) da dam »ak« o« vomu«. Tu je upro prstom na — Mi« ć u K o j ić a, desnu ruku gospodina predsjednika. No on ne dođe u ve« liku nepriliku: okrenuv se sreskom načelniku Naszlopiu i reče: »To ne smijete činiti!« Sreski mu odgovori, da su take naredbe i stvar kvit. Ko« je i čije, javne ili — tajne, nije se moglo čuti ni doznati... »A hoćemo li vikati živio kralj Petar i Aleksander«.pitaju opet se« Ijaci. (Glasovi: Aleksandru treba fes). Na to je g. predsjednik zašutio i п»је ništa odgovorio. Bijaše zar preneražen o v a k i m pitanjem i primjedbama iz težačkih usta. Oh ti »demokrati«! Opet se svrnu raz« govor na pitanje o beglucima, našto je g. Dr. Srškić rekao, da »na begluk ne smije niko doći!« G. predsjednik je nastavio dalje govoriti ali su mu seljaci nepresta« no upadali u riječ, a jedan između njih poviče, pokazavši prstom na gazdu Miču Kojića: »Eto ga, gospo« dine, kod vas koji nosi uvijek fes, pa još crven, taj ne pripada nam a«. G. predsjednik vlade go« vori, dalje, da biraju samo onog, ko« ji će im i čelom pritisnuti na one riječi, koje im govori. Neka ne bi« raju njega, ali što on rekne, to će i izvršiti. I tako se je svršila ova »im« pozantna« skupština iza koje se je g. predsjednik povukao u sobu, te primao razne pritužbe i žalbe! U petak 22. o. mj. vikao je telal u Prači, da sve kućne starješine do« đu u nedjeFu u Praču i da se u pod« ne nađu na skupu. Oko podne je do« šao u Praču g. dr. Srškić na zbor, ali ni'e više našao g. Vukadina, koji ga je prije pratio u Višegrad i Rogaticu huduć siromah bijaše zatvoren, jer da je pokrao neke malenkosti, kao vola i nekake cerade. Stvar je suda, da ispita koliko je istine na prijavi, kojom se dovodi u pitanje poštenje Vukadinovo, a mi to ističemo da se samo zna kako ie tekao zijaret g. predsjednika u naše »sretne« kraje« ve. Neka ga, neka je došao. A. Smrt grčkog kralja Aleksandra. (Izvorne vijesti »Jugoslavenskog Lista«.) " Atena, 26. olnobra. Jučer poslije podne u 4 sata i 40 minuta premi« nuo je grčki kralj Aleksandar. * Beograd, 26. oktobra. Regent A« leksandar po svoj prilici odlazi su« tra u 7 sati u jutro u Atenu, da pri« sustvuje pogrebu kralja Aleksandra. Sa njim putuje šef civilnog kabineta Drag. Janković i ministar vojni ge« neral Jovanović, a do Soluna pratiti će ga grčki vojni ataše. Regent će PolitičKi pregled. Radikalski prvaci u Zagrebu. Iz Zagreba javljaiu, da će između 6. i 10. novembra stići u Zagreb gg. Ni« kola Pašić, Stojan Protić i ministar« predsjednik Milenko Vesnić. Svrha njihova dolaska su stranački po« slovi. Skupština seljačke stranke u Za« grebu. U nedjelju obdržavala je se« ljačka stranka u Zagrebu svoju iz« bornu skupštinu, na kojoj je posta« vila svoje kandidate. Kandidirani su svi njezini poznati članovi. Radića kandidira stranka u Zagrebu i Sri« jemu. Predsjednik Predavec razvio je program stranke, te traži hrvat« sku .državu unutar granica Jugosla« vije, država ima da bude republi« kanska i neutralna. Svaku izbornu kooperaciju bilo sa Hrvatskom Za« jednicom bilo sa strankom prava seljačka stranka odbija. Pokret protiv Italije u Tripolisu. Iz Tripolisa javljaju: Među doma« ćim stanovništvom opaža se sve ve« će gibanje koje je upereno protiv Italije i njezinih oblasti. Poglavice tamošnjih plemena sakupljaju se na kongres na teritoriju, koji je nezavi« san od Italije i na kojem hoće da stvore odluku o daljnjem svom dr« žanju. Ovaj pokret unaša veliku za« brinutost među talijanske političke krugove. Napredovanje kemalista u Arme« niji. »Times« javlja iz Carigrada, da su po vijestima iz sigurnog izvb« ra turski nacijonalisti zauzeli Igdir, grad udaljen 40 kilometara od Eč« mijadzina. Igdir je centar georgij« ske crkve u Armeniji, gdje se nala« zi knjižnica od vrlo velike vrijed« nosti i mnoge druge vrijedne histo« rijske uspomene. Po zadnjim vije« stima armenci su napustili Novo« Selim, iza oštre bitke, ali su ustavili napredovanje bivše 3. i 12. divizije redovite turske vojske, koja je na« predovala u kraju Gola. Talijanska intrasigentnost. Rim« ska »Epoca« donaša članak jednog valjda biti jedini suveren, koji će sudjelovati pogrebu. * Atena, 26. oktobra. Jučer je vla« da izdala proglas narodu u ko jem se veli, da je zakoniti nasljednik pre« stoija princ Pavle, ali još nije pro« glašen kraljem, jer se ne zna, da li će tu čast primiti. U četvrtak sa« staje se raspuštena grčka Narodna skupština, koja ima da imenuje na« mjesnika. Po svoj prilici će biti iza« bran admiral Konduriotis. jadranskog stručnjaka o strateškoj važnosti Dalmacije za Italiju, nagla« šujući potrebu da Italija mora po« sjedovati Dalmaciju. Čitav članak kreće se u duhu dosada iznešenog stanovišta talijanske intrasigent« nosti. Domaće vijesti. Iz uredništva. Članak »Rad oko kandidatskih listi« morali smo pre« kinuti radi tehničkih poteškoća. Stipendije gradske općine. Odbor gradskih odbornika za raspodjelu Stipendija za đake završio je svoj rad. Ove godine votirano je za šti« pendije 200.000 K, dakle dva puta toliko koliko prošle. Odbor je ovaj iznos rasporedio na najpotrebnije đake u Sarajevu. Novi povjerenik poljoprivrede. Zemaljskoj vladi stigao je ukaz od 22. o. mj. kojim se postavlja za po« vjerenika odsjeka poljoprivrede i voda zemaljske vlade u Sarajevu, činovnik toga odsjeka g. dr. Josip Andrić. Novi povjerenik je prista« ša Hrvatske pučke stranke. Maksimalne cijene. Skoro svaki dan čitamo u našem službenom lis« tu, kako je po koji trgovac ili bakal kažnjen zbog pretjeranih cijena ili što nije ha vidnu mjestu istaknuo maksimalne cijene robi. Gledasmo svojim očima, kako se jedan put natežu jedan detektiv i jedan stra« žar sa jednim siromašnim voćarom pretrgom, što mu je sav njegov du» ćan i kapital u onoj korpi, jer nije tobož istaknuo cedulje s cijenom, a on se zaklinje da mu je oborio vje« tar i kiša. I nije pomogao izgovor, globljen je. Pa neka, zakon je tal^i, ama sad nastaje pitanje, zašto se taj zakon ne primjenjuje na sva« kog? Naši seljaci kroje cijenu svojim tovarima drva po svojoj miloj vo« lji. Dok se je prošle zime i tek mi« nulog ljeta kupovao tovar drva bu« kovih naiviše 35 K, a jelovih 26 do 30 K, sad nikakva ne možeš dobiti ispod 50 K a naravno ima slučaj e» �Stmna 4 Стпана Broj 215 — Bpoj »PRAVDA* — »ПРАВДА* va gdje traže i po 60 do 70 za to* var, ali je fakt, da se ispod 50 K ee može kupiti ni najslabiji. Za to ne* ma maksimalnih cijena. Još nešto: u nas je kukuruznom brašnu udarena maksimalna cijena 6 K, a seljaci prodaju nasred čarši« je svoje kukuruzno brašno po 7 K. Za njih nema maksimalnih cijena. Šta više, za njih uopće nema nikak* vih propisa, trgovci plaćaju dućan* sku kiriju i tečevinu, a prodaju_bra* šno na kilu, nije pravo nit je no propisu, da i seljak krčmi brašno na čaršiji ne plaćamći tih daća. Ali o» ni uistinu prodaju sve na kilu i na dvije, jer trgovcima je premalena ci* jena po 6 K. i ne smiju ga skuplje prodavati, pa ga za to i ne drže u dućanu i ne prodaju ga i zato je on* da sirotinja upućena a seljaka, za koga nema propisa. Žalosna nam ma;ka kad su nam ovaki gradski oci! JugosL musi, sportski klub u Sa* rajevu priređuje »zabavno veče« na 29. oktobra u petak u 6 sati na večer u društvenim prostorijama sa bira* nim rasporedom, na koje se poziva* ju svi članovi i prijatelji kluba. »Cehoslovački konzul primaće da* nas na dan narednog oslobođenja u prostorijama konzulata ovdašnje dostojanstvenike od 11 do 1 sat, a deputacije čehoslovačkih društava odnosno podanika (češke i njemač* ke narodnosti) od 4—5 sati poslije podne. Prilog »Pravdi«. Prigodom obdr* žavanja kotarske skupštine šaku* pljeno je K 2.970,— a darovaše: po K. 1.000.—: Husejn M. Džafić iz O* rašja: po K 403.—: Alija Beširović iz Orašja i Rašid Ibrahimović iz Če< lića: po K 100.—: Đulaga Mulahme* tović iz Celića, Ba'ro Abdić iz Šato* rovića i Muhamed Abadžić iz Brč* kog; po K 60.—: Hadžaga Bakić iz Celića i Mustafa H. Ibrahimović iz Brezova Polja; po 50 K: Osman Krajnović iz Begovače, Dedo Dedić iz Palanke. Smail Mujkić iz Brčkog Ibrahim H. Egrić iz Brezova Polja; po 40 K: Salko Brodić iz Begovače, t Ahmet Ahmedbašić iz Palanke, Mu* Os. 1069/18. 53. la Ibrahim Bečić iz Maoče, Dr. A. Bukvica iz Brčkog, Mujo Dervišević iz Brezova Polja i Bajro Djedović iz Brke; po 20 K: Mujkan Abdić iz. Satorovića, Omer Bajrić iz Maoče, Huso Dervišević iz Brezova Polja, Bego Husić, Mešan Hasičević, Meh*. med ef. Kadić i Mujo Karamujić iz Broda, Ibrahim Husić, Jusuf Husić i Abdo Arifović iz Repinog Brda te H. Mumin Ramić i Abid Junuzo* vić iz Ratkovića; po 10 K Ahmet Primača iz Orašja, Suljo Lejlić. Fe« him Ahmedbašić i Meho Đonlić iz Palanke. Haf. Mehmed Hamidović iz Broda, Emin ef. Vražić i Meh* med Mujanović iz Ratkovića. Hvala, živjeli! G. Avdija Zukić iz Trcštenice (Tuzla) sakupio je kao dobrovoljni prilog svotu od K 170.—. Živio! Svetislav 8. Protić, advokat radi sve advokatsko poslove. BEOGRAD, čika Ljubi na ulica br. 16. do Grand Hotela. H. Hafiz Bbdulah ef. Tabak. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Kad tvrgjave padaju ... „Ргрвкв Riječ* od J6. o. mj. broj 215 donoei ovaj brsojav: „Kljać, 25. oktobra. Piije dva dana pokušao itvosnićar dr. Nježić, nekadašnji naš iaabtani poslanik, da održi n Kljtfča demokratsku skupštinu. Na nju je dužio 29 ljudi, od kojih je većina s’lom dovedena Propast Njeiića je potpuna. Odbor,* Jo li onda sač-dno, što je 4Srp. Riječ" nud ovaki braojav stavila niastan naslov: „Dr. Nježić propao’? . . . Л!’ ne lozi vraže, o istoj toj stvari ima vi­ jest i u „Glasu Naroda" Ukođar od 26. o. mj. (broj 356) koja nosi naslov „l emikratska skup­ ština u Kljuca" i glasi ovako: »Primamo ovaj telegram: Radikalska tviđava Ključ pade jučo (23. o. roj ) u ruko -demokrata. Demokratska skupština sjajno uspjela. Organiaseija sprove­ dena. Opširnije pošiom. Predsednik Bovan“. ' E sad, ljudi Bož ji, dajte se snađite u ovakoj prilici« Da reknemo: lažo „St paka Riječ* nije pravo, jer bude i istine u njezinim stup­ cima. Eto, na primjer, on<baš u uvodniku istog tog broja — glede jba — sasvim pravo ka­ že: „Vaš jo vođa dr. Nješić javno pozvao „Ju­ goslavene na okup", ali u Bosni ■ ema Jugosla­ vena, nema ih naročito među 'rbima težacimst koji su najvećom bi godamošću i suzama radosnicama dočekali — Srbija naša". Ds kaže­ mo: laže ,,Glus Naroda** nije pravo, jer i on katkad rekne istino, pa bi se morli ogriješiti. I u njegovoj su redakciji „žarnalisken auch”, pa stvar isnosimo pred popa Prptića, da je on provjeri. Dotle ćemo dizati da lažu — oba od­ bora, a siroto novinari oaruo polaguju . . . : ! I i Naručbe oba vljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 15. Telefon 276. i OGLAS. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat će dne 16 novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača mulk nekret. umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva i to: 1. У, kuće i bašće u površini od 1 d. 389 m.u Ulomjenicigr. ul. br.LXXIV/10; 2 cijelu kuću u Tubegovićevoj ulici u kojoj še nalazi'glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo e površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. ul. broj 231 i 238 kat opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, a treća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI ŠERIATSKI SUD. U Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. ...«««««.«♦♦»♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAP1RN1CA ♦ i HAMD1JE KOPČIĆA * * preporučnje »voje bogato stovarište $ svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ф obavljaju brzo i točno. $ Ci ene umjerene. * T ♦ X £ Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 £ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Hasan Pobrič, Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. 37 godina star iz' Velagića kotar Ključ. služio je do prevrata u Ga­ beli i Čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za nje£ ništa, ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na adresu: Oglašujte u „Pravdi". I SulBjmanbEg Filipouić, RljuL Muslimansha trgovaca i obrtnica banka za Bosno I Hercegovi"« (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke I obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice na K 1o.ooo.ooo.— od K З.ооо.ооо i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emlsioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni-e iičestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i. 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene 'će se dionice ispo­ staviti i potp'sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi petpisane I dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca, 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na'blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, * d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, ii Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d.'d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke I štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnateljstiD MusIimanskE trgovačke i cbrtnitlie banke za B. i H. (đ.i] u Sarajccu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e95ed8d3078f1b21b62911fc642d138.pdf 51baa7b695805dbdb9f583037b8fe300 PDF Text Text P—TAMNA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K IH, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 112(217) Sarajevo, subota 30. oktobra 1920. (15. safer 1339.) Svim kotarskim odborima. U članku »Rad oko kandidatskih listi«, što je štampan u prošlom i današnjem broju »Pravde« objaš« njeno je šta sve imaju raditi poje« dini odbori u jednom od najvažni« jih izbornih poslova: sređenju kam didatskih listi. Kao što se vidi iz do« tičnog članka, kao i napomene što je odborima stavljena u pismu na« šeg tajništva, ovaj posao ne trpi nikakvaodlaganja pa se od« bori umoljavaju da mu posvete što veću pažnju i da ga izvrše š t o j e moguće brže. Odbori u mjestima, koja su oda« Ijena od okružnog sjedišta, pa radi toga nije sigurno da će njihovi do, piši stignuti na pravo vrijeme, ima« ju se poslužiti telefonom, a ako toga nema, onda brzojavnim izvještajem po ovom formu« laru: »Predstavnicima liste označite za biralište Bratunac Salku Meša« novića, težaka iz Podgore, za Vu« kovije Ibrahima Suljića, muđUima iz Velike« i t. d. Pri predaji brzojava treba umoliti dotičnog činovnika da pripazi na tačan oitpravak brzojava. Pored brzojavnog izvještaja treba i« pak poslati i pismeni i z v j e« š t a j okružnom povjereniku i rad« nom odboru naše organizacije. Od« bori se, naravna stvar, mogu poslu« žiti i posredovanjem pouzdanih Iju« di, ako bi slučajno krenuli u okruž« no mjesto. Radi jedinstvenijeg rukovanja o« vim poslom, Centralni je Odbor za« ključio, da' kotarski odbori u ovim stvarima imaju općiti sa ovim iz« bornim povjerenicima: Za Banjalu« ku: Hamzaga Huseđinović, trgovac (telefon br. 70.); Bihać: Muhamed« beg Biščević, gradski načelnik (te« lefon broj 8.); za Mostar: Muhamed ef. Butum, posjednik: za Sarajevo: uredništvo »Pravde« (telefon 138.); za Travnik: Abdibeg Ibrahimpašić; za Tuzlu: Osman ef. Vilović, grad« ski načelnik (telefon broj 68.). RADNI ODBOR. Riječ na svom mjestu. (U SPOMENAR VOĐI OBERRADIKALA G^JRU MILANU SRŠ« KIČU). »Samouprava« se u broju od 22. tanje »oglase-nadležnim — dva i vi« o. mj. bavi pitanjem plebiscita u še ministarstava i donose n e j e d « Koruškoj i iznosi razloge, radi ko« n a k e odluke, ili pak da se pitanje jih su mnogi Slovenci glasali proti upućuje iz jednog ministarstva u prisajedinjenju sa našom Kraljevi« drugo, i da se n i j e d n o ne oglašuje nom. Ova su njena razmatranja vr« kao nadležno«. lo poučna i vrlo karakteristična, pa Kao logična, veli »Samouprava«, i ćemo ih u glavnim crtama iznijeti u neminovna posljedica ovako nesre« našem listu, kako bismo još jednim đeno-g stanja javlja sc: pokolebano kompetentnim priznanjem potvrdi« uvjerenje (pouzdanje op. ur.) u dr« li, ispravnost našeg stajališta, da žavne vlasti, slabljenje pravne svi« ■boljševički način agrarne reforme — jesti kod naroda, te postepeno ru« šteti interesima naše- države. še n j e pravnog poretka t. j. Ne poričući, da je na ovako na« onih pravnih osnova, na kojima ba« opak ispad plebiscita mogla djelo« žira država. Kao jedan zao primjer vati — kako obično objašnjava dne« tog zlog djelovanja ističe »Samou« vna štampa —i nelojalna agitacija prava« našu — agrarnu »refor« od strane Austrije, nepravilnosti pri« m u«, o kojoj iznosi ovaj doslovan likom glasanja i okolnost, da u Au« etriji nema opće vojne obvezatno« sud: »U riješenju agrarnih pftanja u sti kao kod nas i t. d. »Samoupra« va« ističe da sve to nije pravi Bosni i Hercegovini imamo jedan uzrok. Izlažući taj pravi uzrok »Sa« eklatantan dokaz, da u našoj zemlji mouprava« veli doslovno: »Držimo ne postoji ni pravna svi« da se ne ćemo prevariti kad tvrdi« jest opojmu svojine, ni mo, da naš neuspjeh leži u našem pravna zaštita iste. Kada — hrđavom državnom ure« smo, prije punih 40 godina, poslije đen j u i u posljedicama, koje oda« srpsko«turskog rata, imali da riješa« tlc proističu«. Ona za tim sasvim vamo isto pitanje, mi smo napravi« otvoreno konstatuje da »haos koji li agrarni zajam: da bi agama je prije dvije godine postojao i koji dali naknadu, a kmetovima omogu« je tada mogao biti razumljiv, po« čili postepenu otplatu. Danas, posli« stoji i danas i to još u jačoj mjeri«. je 40 godina, mi rješavamo to pi« Ostavimo, velf »Samouprava«, spor tanje na način, kako bi se ono rije« o federativnoj i jedinstvenoj drža« šilo u jednoj k u lt u r n o j d r« vi, pustimo u miru republikanske žavi: — deposediramo age bez i« teorije, no »kod nas su ostala ne« kakve naknade, i kmetovima preda« sređena i sva ostala državopravna jemo zemlju besplatno. I kada se pitanja«. Tu sad upozoruje »Samo« zapitamo otkuda je to riješenje, on« uprava«, da nije riješeno pitanje da dobijamo interesantan odgovor: nadležnosti centralne vlade i pokra, Kmet ga nije tražio. On je jinskih vlada, pa potonje često pu« bio zadovoljan, da se zavede obli« ta ne ćc da slušaju Beograd; onda gatan otkup i da mu se omogući a« ističe kako su neuređeni odnosi i inortizacija za duži niz godina i uz između pojedinih hnših'Spinižih dr« povoljne uslovc. Predlog za onako žavnih i samoupravnih vuafti, pa ra, Fa 'k o m i s 1 e n o i bespravno di toga’ stranke nijesu nikad sigur, riješenje, pri kome se od kmetova ne, da će biti izvršeno i pravomoć« ništa ne traži, a agama ništa ne da« no riješenje (presuda) viših vlasti, je, potekao je od lakomislenih par« jer sc lahko može dogoditi da ga iz« tijskih agitatora, koji su mislili da vršna niža vlast može odbiti s mo« će na taj način pridobiti za se kme« tivacijom, da ga je izdala nenadlež« tove, odnosno njihove glasačke ku« glice. Ne možemo tvrditi da li su ti na vlast. Ništa bolje nije ni među pojedi« agitatori postigli svoj cilj; ali da nas nim ministarstvima, jer še dešava način na koji se rješava ovo pitanje svaki dan, da se za jedno te isto pi. prezentira kao jednune« ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. pravnu zemlju, to je van ma, te da što skorije uredimo ovu našu lijepu i bogatu zemlju«. svako sumnje«. • U nastavku svog članka ističe »Sa« Prenesosmo gornju »gorku pilu« mouprava«, da su životne namirni« ce skuplje kod nas nego li u Austri« lu«, da je podnesemo pod nos gosp. ji, u koju ih mi izvozimo, govori o Srškiću i njegovoj kratkovidnoj tom, da naša štampa stoji na vrlo »Srpskoj Riječi«, a vala ako hoćete i niskom nivou, a onda donosi ovo — »Samoupravi«, čiji ministar bija« še iznio predlog, da bi zulume i pod« završno razmatrnje: mitljvost činovnika u Sandžaku i »Svojim rđvim državnim urede« Makedoniji trebalo kažnjavati time, njem i svojom još gorom štampom, što bi se uništavala čitava sela i mi smo bili u Koruškoj najbolji a« naselja ...______________________ gitatori u — korist Austrije. Tamoš« nje stanovništvo, čija je nacionalna Sarajevo, 29. oktobra. svijest slabo razvijena, odlučivalo U govoru g. dra Hrasnice, što je se prema momentalnoj koristi. Iz« štampan u prošlom broju našeg li« bor nije bio težak: dok se naša kra« sta, ušljed isprometanog Ijevina prezentirala kao još neure« sloga nije jasan jedan vrlo važan đena država, sa poremećenim pasus, pa molimo gospodu čitatelje pravnimporetkom, ukojoj da taj pasus (počam od trećeg ret, suiličnaiimovnabezbjed, ka na trećem stupcu lista) isprave nost vrlo slabo zajamče« kako slijedi: n e. dotle je Austrija, i pored svih »LJ protivnom slučaju smatramo gubitaka u ratu,« davala sliku ipak rješavanje beglučkog pitanja na do« jedne uređene, pravne države. sadanji način, samo za B. i H„ de« Nile mnogo čudno, što se to stano« posediranjem musliman« vništvo za nju izjasnilo! skog dijela našeg naroda, Da završimo s jednom naporne« proti čega ćemo se boriti svim do« nom: Plebiscit u Koruškoj dao nam pustivim sredstvima. Iz ovoga pro« je jednu gorku pouku; pravo je aa gramatičnog razlaganja uvidjećete, se tim skupo plaćenim iskustvom braćo, da je kleveta i ništa drugo koristimo, i da pregnemo svima sila« nego li kleveta i t. d.« Rad oho handidatskih listi. (Svršetak). O BIRALIŠTIMA (GLASAČKIM MJESTIMA). Prema izričitom propisu § 8. iz« bornog zakona Državni je Odbor bio dužan, da najdabe za 35 dana računajući od dana ukaza kojim će se odrediti izbori«, dakle do 13. oktobra, ustanovi: »koliko će u kojoj općini biti glasačkih mjesta, odnosno koliko će se općina sasta« viti u jedno glasačko mjesto i ko« ja će lica fungirati kao predsjedni« ci biračkih odbora«. Kao svi ure« dujući organi Jugoslavije, tako je i ovaj odbor zakasniou svom ra« du, pa je tek prekjučer javljeno da je dogotovio svoj posao. Bilo bi i čudo, kad bi se kako drukčije de« silo !... Gdje je zapeo ovaj posao ne će« mo da ispitujemo i prelazimo na to, kako se određuje opseg birališta. O tom izborni zakon propisuje slije, deće: Biralište (glasačko mjesto) ne smi, je biti u kojoj bogomolji, već se u tu svrhu ima uzeti bcledijanska zgra da ili, ako sc glasanje vrši na više mjesta, školska ili druga zgrada, ko, ju odredi poglavarstvo općine (op, štinski sud), odnosno kotarski ured. Ako zgrada, u kojoj se obavlja gla« sanje, nije sama dovoljno'prostra« na, onda mora imati ograđeno dvorište, koje se inože zatvoriti. Pri određivanju birališta zakon je uzeo u obzir pravilo, da se birališ« ta imaju udesiti tako, da bude lakše biračima. Tako se na primjer, u § 50 veli: »Ako su do« movi jedne opštine mnogo udalje« ni od zgrade, u kojoj bi se imalo obaviti glasanje, pa će biračima biti teško doći na biralište. Državni Od, bor može i manje općine razdijeliti u odjeljke. U većini općina koje imaju preko 800 birača, glasanje se mora vršiti na više mjesta, po odjeljcima i prema mjestu, gdje bi« rači stanuju. Svaki taki odjeljak či« ni jedno posebno glasačko mjesto i mora imati poseban birački od« bor. No ta olakšica ne može ići do« tle, da svako i najmanje selo ima svoje biralište, već Državni Odbor može, ako je to potrebno, spojiti dvije manje općine (nahije, džema, ti), i dati im jedno glasačko mjesto. No u tom slučaju ne smije biti ud« ruženo više od 800 glasača. Mjesto glasanja i zgradu, u kojoj će se vr, šiti glasanje moraju općinski, odnos« цо kotarski uredi obznaniti narodu najmanje na deset dana prije izbora. O ustanovljenju broja glasačkih mjesta odlučuje Državni Odbor na predlog pokrajinske vlade, a vladi su opet stavili predloge kotarski u« redi. Oni dakle znaju koja će i koja sela zajedno glasati, te koliko će bi> rališta biti u gradu. A pošto nije pri, like, da će Drž. Odbor mijenjati nji« hove predloge, naši se odbori tre« baju odmah obratiti na kotarski ured i zatražiti da ih obavijesti o načinu kako su i gdje određena po« jedina birališta. To je nužno radi toga, što se naši odbori moraju već sada brinuti za dobar SASTAV BIRAČKIH ODBORA o kojem umnogo čem ovisi uspjeh naše organizacije. Jer ako se sasta«vu tih odbora ne posveti osobita pažnja, može se lahko dogoditi za« buna među našim prištašama, a va« la i kakva hilla, koja se kasnije ne« da ispraviti. Zakon naime veli, da će na svkom mjestu, gdje sc vrši glasanje biti birački odbor, koji će se sastaviti na ovaj način: Predsjednika će imenovati Dr« žavni Odbor i to tako, da za svako glasačko mjesto odredi u prvom re« du po jednog suca, odnosno sudskog činovnika ili svršenog pravnika. A« ko u kotaru ne bude dovoljan broj takih ljudi, onda se za predsjedni, ke imaju u prvom redu postaviti Iju« di koji su svršili koji fakultet, a ako nema dovoljno ni njih, onda ljudi koji su svršili koju bilo stručnu ško« lu uz uvjet da nijesu u poli« tičkoj službi. Osim predsjednika ulazi u ovaj birački odbor jedan općinski vijeć, nik, kojeg izabere općinsko vijeće (u �S” кпч I . • -------------------------------------------------- d) ispod toga: imena, prezi« neorganizovanim našim općinama m’esto tog vijećnika vršiće birač tnena, boravište i zanimanje dvojice dotične općine, kojeg odredi o k» predstavnika liste za glavni o k« ružni sud), a u slučaju da bude ružni birački odbor i dvoji« spojeno više općina u jedno glasač« ce njihovih zamjenika; e) imena i prezimena, zanimanje ko mjesto, onda se iz svake općine izabere po jedan vijećnik odnosno i boravište po jednog predstavnika birač, ako nema organizovanc opći« bste i. po jediiog njegova zamjeni« ka za svaka glasačko m j e« ne. Osim toga dolazi u ovaj birački sto svihikotareva dotičnog okružja; f) ispod avega toga potpisaće se odbor po 'edan predstavnik sviha kandidatsklh listi, na kojima je bio jiredlagači liste kojih mora biti naj. označen takav-stranački pouzdanik. manje stotinu; g) na zadnjoj strani ovakih listi Neko će reći: »pa što će nam ti po« vjerenici, kadete stvar voditi su«" treba da ostane praziia prostora za potvrdu suda.j dao«. Ali nije tako. Članstvo: u birač« Dg se pobliže osvrnemo na gornje kom odboru vrlo je važno za poje« jline stranke, a naročito za našu or< tačke. 'lačke a, b, c riješene su na glavnoj skupštini i.ojijima se ,pe< ganizacijd. Evo zašto: 1. Taj predstavnik može kontro« ma šta raditi? Tačku (d) imaju izvr« lirati da li je u redu predan birački siti naši kotarski odbori u o k r u ž« spisak, jesu li u redu glasačke kuti« n i m mjestima označivši po moguć« je, a što je najvažnije, on ima pra« nosti ljude sa akademskom spre« vo da uzme sebi treći ključ od naše mom. Tačka (e) zahtijeva ponajviše glasačke kutije i ustanovi je li u re» rada i na njoj moraju sarađivati svi du pnlijepljena naša lista na našu naši kotarski odbori. Ko ika je duž« nost ovih predstavn.ka objasmli smo kutiju. 2. On potpisuje sve biračke zapis« u pređašnjem poglavlju, a ovdje u« nike i ima pravo da prigovori svakoj pozorujemo kotarske odbore, naro« nepravi’nosti koju bi učinio pred« čito one iz udaljenih krajeva, da je S’cdnik ili koji drugi član biračkog potrebno ovaj posao odmah izvrši« ti i o tom brzojavno obavije« odbora. 3. On ima pravo, da biračima ka« sliti našeg povjerenika u okružnom že kojoj partiji pripada koja kutija, mjestu. Tačku (f) izvršiće odbori u okruž« pa na taj način može pomoći našim pristašama, da se ne bi zabunili kod nom mjestu, pri čemu valja paziti na slijedeće propise: Potpisaće se glasanja. 4. On može kontrolirati da koji oba pr.mjerka originalne (liste, a birač ne bi glasao pod tugiim ime« mogu ih potpisati samo ljudi, koji nom i da ne bi bio vraćen koji naš su unešeni u birački'spisak. Nepis« mene birače potpisaće uz'njihov pri« birač. 5. On može kontrolirati je li od« stanak kogod drugi, ali se mora i on mah nakon svršenog ižbora zaklju« potpisati. (Na primjer: Mujo Sal« čena kutija, iz koje se vade biračke kič po: Ahmetu Rašidagiću; Ibro Se« kuglice, a osim tog ima dužnost, da limović po Sulji Malkiću itd.). Na sobom izbroji kuglice iz naše ku» tim primjerima mora se potpisati najmanje stotinu birača, no odbori tije. 6. On ima konačno pravo, da pra« u okružnim,mjestima imaju se po« ti predsjednika biračkog odbora, brinuti da našu listu potpiše bar kad bude glavnom odboru ponio dvije stotine ljudi, kako ne bi bilo kakvih neprilika pri eventualnoj spise o biranju. smrti ili opozivu potpisa. Pri tom Kako se vidi članstvo u biračkom se odbori upozoruju da potpis može odboru nije mala stvar, pa naši od« osporavati samo onaj, čije je ime bori trebaju upregnuti sve sile, ka« potpisano. ko bi u te odbore izabrali naše naj« 2. ) Predlagači su dužni, da uz listu vještije i najokretnijc ljude. Ovdje podnesu sudu i pismenu potvrdu nam valja prinrietiti, da se u birač« svakog pojedinog' kandidata, da pri« ke odbore mogu izabrati samo oni staje na kandidaturu. — O ovoj birači, koji spadaju dotičnom gla« stvari brine se tajništvo Radnog sačkom mjestu. Nije dakle do« Odbora, a naši se kandidati urno« z v o 1 j e ivo, da se u seoske biračke ljavaju da o a m a h udovolje pisme« odbore metnu gragj.ini ili seljani iz noj zamolbi što im je u tom pogle« drugog glasačkog mjesta. To ce u du oviti dana upućena od strane tog nekim mjestima zadavati malo ne« tajništva. prilika, ali dobra volja sve postiga« 3. ) Uz dva pisana primjerka ori« va, pa će naši odbori prebroditi i tu ginalne liste, predlagači su dužni po« zapreku. dmjeti sudu još i onoliko š t a m» Pošto zakon veli, da se niko ne p a n i h primjeraka biračke liste, ko« smije bez privole označiti predstać« liko u dotičnom izbornom okru« tukom liste ili njegovim zamjeni« g u ima glasačkih mjesta, te po vr» kom, odbori su dužni, da se u tom hu još i ova štampana primjerka za sporazume sa ljudima, kos sud. je žele označiti našim Ova se štampana lista ima razli« predstavnicima, odnosno nji« kovati od originalne u tom, što je hovim zamjenicima. Ko bude ozna« na njoj zabranjeno stavjati i« čen bez privole ima pravo, da od mena predlagača i što će na vrhu suda zahtijeva brisanje svog imena morati nositi oznaku: »Za glasačko i sud mora udovoljiti ovakom zah« mjesto...« inače se mora potpuno tjevu i o brisanju izvijestiti jednog podudarati sa tačkama a—d origi« od donosioca liste. naine liste. O načinu štampanja ove Posao oko oznake ovih predstav« Lste sporazumjeće se tajništvo rad« nika trebaju odbori svršiti što mo« nog odbora sa izoorniin povjereni« guče prije, jer o pravilnom i preš« c.ma za pojedina okružja. nom izvršenju ovog posla ovisi i Štampane liste moraju se također pravovremena prijava kandidatskih potvrditi cd strane suda. Ta potvr« listi. Stoga je dužnost svih članova da ima glasiti: »Pošto se potpisani naše organizacije, da odborima u uvjeno da su imena predloženih li« tom pogledu budu što više od po« ca saglasna originalnoj listi, to istu, moći. A sad da prikažemo kako će a na osnovu člana 39. izbornog za« se postaviti kona, potvrđuje. Br.......... Predsjednik KANDIDATSKE LISTE. mjesec (Muhur) Suda Ok« Kandidatske liste moraju se pod« dan, godina mjesto ruga N. N. N. nijeti okružnom sudu na potvrdu. Ove liste igraju vrlo važnu ulogu To se mora učiniti u roku od 12. do 22. novembra, a da lista bude prim« pri izborima, jer se u roku od tri Ijena, valja da se ispune ove for« ! dana imaju razaslati općinama, da ih upute onom glasačkom mjestu, malnosti: 1 .) Ima se u dva primjerka kojem je pojedini primjerak nami« sastaviti »originalna lista«, ko'a će jenjen, pa ili predsjednici biračkih biti pisana i koja mora sadrža« odbora moraju uoči izbora prilije« piti na posebnu biračku kutiju. vati: a) na čelu: ime izbornog okru« One su dakle neka vrst -putovođe ga i dan izbora, za koji vrijedi li« izbornicima. Ovd,e nam valja svratiti pozor« sta: b) p o d odsjekom I: imena i nost naših odbora, a i svih drugih prezimena, miesto življenja i zani« članova naše organizacije na jednu ntunic predloženih kandidata, koji vrlo važnu okolnost, koju ne bi imam opće pogodbe prima § smjeli gubiti s vida. U mnogim će mjestima biti n№ih prijatelja ne« 13. izb. zakona: c) pod odsjekom U.: imena muslimana, kojima će se bolje i prezimena, bira’ište i zanimanje sviditi naši kandidati, nego li kandi« kvalifikovanih kandidata i dati drugih stranaka. Po § 40. izb. zakona »svaka kandidatska lista, ko« njihovih zamjenika: — .НРАВДА* ja bude po ovim pravilima utvrde« na, imaće na dan izbora svoju za« stbnu kutiju na svim glasač« kim mjestima«. Prema tome ćemo mi imati svoje kutije i ondje, gdje ne mislimo dobiti ni jednog glasa. Zakon dapače daje i tu oblak« šicu da »za predlagače liste nije obavezno, da na listi koju pred« lažu/naznače predstavnika i zamje« n.ka za ono glasačko mjesto, ža ko« jc nemaju svojihdjudi..(§ 35XTa je okolnost nredviđena i u § 55. gdje se veli »Ako predstavnika ili nje« govog zamjenika nema, bilo što ni« je došao, bilo što nije naznačen, predsjednik biračkog odbora uzeće i treći ključ«. No lista će se prilije« piti na kutiju bez obzira na to, što fali predstavnik toje liste. 4.) Na gornji način uređena dva primjerka originalne kandidatske liste, te štampane liste, i privole kandidata odnijeće okružnom sudu radi potvrde najmanje pet potpisnikai uručiti ih predsjed« niku ili njegovu zamjeniku, koji će im o d m a h izdati povrdu (revers), da su Lste predali. Tada će sud ispi« tati: jesu li potpisnici liste upisani u birački spisak, ima li ih dovoljan broj i je li priložen pismeni prista« nak svih kandidata. Kad se sud vv« jeri da je sve u redu, potvrdiće oba primjerka liste i na njima napisati: »Potpisani se uvjerio, da su predla« gači ove liste ispunili sve uslove ko« ji se traže po članu 33., 34., 35., 36., 37. i 39. izbornog zakona i zato, a na osnovu člana 38. istog zakona potvrđuje ovu kandidatsku listu s tim, da su oba podnešena primjer« ka potpuno saglasna jedan kao drugi. Br.... Predsjednik dan, mjesec i (Muhur) Suda Ok« godina mjesto. ruga N. N. N. Jedan primjerak na gornji način potvrđene liste mora se vratiti do« nosiocima urokuod24sata na« kon predaje, a drugi če čuvati sud pod svojim nečatom i na sigurnu mjestu, a prepis će bez imena pred« lagača odmah poslati upravi držav« ne štamnariie u Beogradu, da se ob« javi u službnom listu. Time je prikazan cijeli rad oko postavljanja kandidatskih listi, a sad nam valja upozoriti odbore, da se naše liste ne će zvati listama J. M. O., niti će ikoje druge nositi na« slov svojih stranaka (radikalska, de« mokratska i t. d.) nego će ih pred« sjednici biračkih odbora, a i naši predstavnici, morati zvati prema propisu § 66. izb. zakona. Taj pa« ragraf glasi: »U izbornim okruzima lista će se zvati imenom onih dva« ju lica koja su na n'ima prva za pisana jedno pod 1. a drugo pod II.« Prema tome će se naša lista u ba« njalučkom okružju zvati: lista Mae« lajlić—Ajanović; u bihaćkom: li« sta Maglajlić—Kulenović; u sara« jevskom lista: Dr. Spaho—dr. Hras« nica; u mostarskom: lista Korkut— dr. Karamehmedović; u travničkom lista Koskut—dr. Hrasnica, a u tuz« lanskom: lista Maglajlić—Vilović. hpoi — Broj 217 To u ostalom ne će.unositi nikak« ve zabune, jer su nosioci naših li« sti poznafi u našem svijetu. A sad braćo na posao: odbori na rad, a č anovi na pripomoć. Ve billahit« tevfik! A & SiSješ:iE. Ko to laže? Čitamo u jučerašnjoj »Hrv. Slozi« ove retke: »Ovdašnji je demokratski organ donio onoma« dne vijest, da su predstavnici demo« kratske stranke, saveza težaka pod vodstvom Divljana i dra Jercmića te muslimanske težačke stranke ug< lavih sporazum za izbore. .Objelo« danjena su dapače i saopćenja- o to« me te čak i »manifesti« na narod » potpisima predstavnika tih skupina. I mi smo po kroničarskoj dužnosti javili tu stvar — nu evo sada »Glaa Težaka«, glasilo muslimanske težač« ke stranke, oorovrgava taj glas i doslovno piše: Demokratska stran« ka i Savez težaka izdali su proglaa na narod, javljajući, da te stranke zajednički stupam u predstojećim izborima za konstituantu. Taj smo proglas mi prenijeli iz »Glasa Na« roda« u prošlom broju našega Hsta. »Težački Pokret« donio je taj isti proglas supotpisan po gg. dru Zai« mu Šarcu i inž. Hajdaru Čekri is« pred naše, Muslimanske Težačke Stranke. Nas je to jako iznenadilo, jer znamo, da taj proglas gornja dvojica nijesu potpisala ni u ime svoje, a po gotovo ne u ime naše stranke, jer ih na to nije niko ovla« stio. U ostalom g. Cekro i ne pripa« da odboru naše stranke, te već ti« me nije mogao ni zastupati nas. Is« tina, mi smo vodili pregovore po dvojici drugih naših delegata sa ob« jema prvim strankama, da zajedni« čki istopimo pri ovim izborima i mi bi se s njima lahko sporazumjeli za to, jer imamo iste nazore i poglede na narodno i državno jedinstvo, ali sc nijesmo mogli složiti baš u tom proglasu, kojim se stvara novi pro« gram zajedničkog rada, a taj se pro« gram, u agrarnom pitanju posve ra< zilazi'od našeg programa i zato se mi nijesmo mogli s tim proglasom solidarisati i potpisati ga. Prema to« me taj proglas po našoj stranci nije potpisan«. Teško je sad ustanoviti ko to ta« ko krupno laže: »Muteži« ili »demo« krati«, jer »Glas Naroda« od čet« vrtka u svom izvještaju o skupštini u Ključu donosi i ove retke: »G. Nježić ipak je govorio i objasnio g'avne tačke programa demokratske stranke, obavestivši ujedno birače o postignutom sporazumu sa Savezom težaka, sa Muslimanskom težačkom strankomisa Hrvatskom Obno« vom,š to su birači sa zadovoljstvom primili na znanje«. Ko to dakle tako strahovito laže: predsjednik glavnog odbora »demo« kratske« stranke ili »Glas Teža« ka«?... I opet Sršhiće« podzemni rad. Dr. Srškić kojeg »Srpska Riječ« onako vatreno brani i dokazpje nje« govu nepristranost i ispravnost u ag« rarnim poslovima, počinio ie baš u« oči samog odlaska sa vlade, opet jednu grubu nepravdu i pokušao da nanese štetu jednom muslimanu te« žaku. U našem je listu nekoliko puta pi« sato o slučaju Alije Jelke, kojem su oteli zemlju sinovi i rođaci bivšeg njegovog kmeta, koji su po zanima« n;u — željezničari! sa kojima se je on prije više godina nagodio. On je ušljed te nagodbe dobio je« dan dio zemlje i preuzeo ga na obra« du, te kroz toliko godina pa i god. 1919. sam sobom obrađivao. No u proljeće 1920. napali su mu i na zemlju i na kuću gore spomenuti že« Ijezničari, te zemlju na silu zao« rali, a kuću zaposjeli pri čemu su mu uništili pokućstvo, ratarsko oru« đe i zalihu hrane, u vrijednosti od nekol.ko hiljada kruna. , Jelko je radi ove proste otimačine čitavo ljeto po raznim uredima i vladi trčao i lijeka tražio, a s ovim se je i samo ministarstvo bavilo dok je napokon dobio odluku kotar« skog ureda u Sarajevu od 3. avg. 1920. broj 12.902/20. kojom mu se javlja, da je zemaljska vlada na te« melju tačnih izviđa, kao i prizna« ma samih stranaka pronašla, da su Kneževići pr ot uf ravno na zemlju i kuću napali i da se imadu odstraniti, te zemlju i kuću Jelki u« ručiti, kao i sve faktične troškova platiti. ~ Alija Jelko je na temelju ove pra« vomoćne odluke zem. vlade, kojoj je kumovalo i ministarstvo za ag« rarnu reformu (jer su spisi u Beo« grad slati) zatražio deložaciju oti« mača, aljje na svoje veliko čudo saznao d* j e dr. Srškić opet s .v e s pIR s e b i d o b a v 1 j a o i kot. uredu naredio, da u •« voj stvari ponovno odre« di nekakvo ročište. Ako ovo nije skrajnja drzovitost i izlijev mržnje protiv mus'imani« ma, onda mi ne znamo šta bi dru« go bilo. Ovdje se bar ne radi o kak« vom »feudalcu« ili begu nego o čis« tom težaku za kojeg svak u Sara« jevu znade, da se od svog djetinj« �»DOi 2'7 — Broj stva bavio obrađivanjem svoje zem, lje i đa spada u onu vrst bostandži« ja, koji naš grad opskrbljuju sa po« vrčem. Stoga najodlučnije protesti« ramo protiv ovog Srškićevog pod, zemnog rada i tražimo da se na temelju pravomoćne presude zem« lja i kuća od otimača odmah oduz« me i Jelki predaju. Gajretov glasnih. Prva zabava u Sandžaku. Podod, bor u Priboju priređuje u nedjelju 7. decembra o. g. veliku zabavu sa jednim kraćim pozorišnim koma« dom, koncertom i tombolom. Ugle«, dali se u ovaj lijepi rad za Gajret i drugi naši ljudi u Sandžaku. Darovi u naravi. G. Kasim Dža« nović, koji se iskreno brine za našu školsku omladinu i koji se za Gajret više zauzima nego drugih 50 boga« taša, darovao je Gajretovu ženskom konviktu jedan nov pisaći sto, je« dan pult, dvije školske table, jedan veliki pisaći sto i jednu stalažu za knjige. Da ie Gajret ove stvari mo< rao kupovati i za njih novac broji« ti, sigurno bi ga to stajalo mnogo više od 10.000 K, ali ovako je svi« jesni radnik, ljubitelj prosvjete i napretka g. Džanović uštedio Ga>, retu taj veliki teret. Živio, sretan bio i drugima poslužio kao uzoran primjer! Zanatlijsko društvo »Hurrijiet« u Sara'evu na svom jednom teferiču sjetilo se našeg Gajreta, te mu ie poslalo 40 kg pekmeza, ^vile naše sviiesne zanatlije! Trgovina Mešinović Bajraktare« vić, poslala je Gajretovu kon« viktu 100 kg nirinča, na čemu joj se u ime naše učeće mladeži, najljepše zahvaljujemo. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U PRIJEDORU. Predsjednik naše organizacije, Kesvijetli g. H. Hafiz Ibrahim ef. agladić, održao je dne 11. o. mj. vrlo uspjelu skupštinu naše organi« zaeije u Prijedoru, na kojoj je uče« etvovalo mnogobrojno građanstvo i seljaštvo iz Prijedora, Kozarca, Puharske, Carakova, Cejreka, Ham« barina, Ljubije i drugih musliman« ekih sela. Mufti ef. je održao lijep govor, rastumačio ciljeve organiza« čije, važnost izbora za Ustavotvor« nu Skupštinu i protumačio izborni zakon. Naročito je apelovao na na« šu težačku braća, da kod predsto« jećih izbora omoguće našoj organi« zaciii, da bude dostojno zastupana u budućem državotvornom radu ka« ■ ko to dolikuje muslimanima. Skup« štinari su primili ovo razlaganje sa najvećom pomnjom i razišli se puni samosvijesti i oduševljenja za našu organizaciju i njeno predstavništvo. RAD NAŠEG MJESNOG ODBO. RA U TREBINJU. Naši vrijedni Trebinjci proveli su organizaciju na temelju naših štatu« ta i upisano je oko 600 aktivnih čla« nova. Kada se uzme u obzir, da je u trebinjskom kotaru malen broj mu« slimanskog nufusa, onda je ovaj broj članova golem. Tako stoji ovaj kršni hercegovački grad sa svojom okolicom kao nepredobitna kula na« še organizacije. IZVJEŠĆE NAŠEG MJESNOG ODBORA U DOBOJU. Dne 13. januara 1919. provedena je organizacija u Doboju i izabran je odbor. Tokom godine držalo se sedam odborskih sjednica i dvije skupštine. Osim redovitih poslova, izvršeno je šest pritužbi i interven, čija kod vojnih i civilnih vlasti, koje su većinom obavljene sa uspjehom. U decembru 1919. g. i u januaru 1920. g. odbor je u smislu štatuta o« bavio popis članova. Koncem janu« ara o. g. držana je skupština i iza« brat mjesni odbor. Nakon što su po selima održane skupštine i izabrani odbori sazvana je kotarska skupšti« na i izabrat je kotarski odbor. Kroz čitavu godinu držane su redovite sjednice od obrva odbora, zatim skupštine na kojima se je narod u« .ПРАНК.А" pućivao i razlagana mu svrha i po« treba organizacije. Naša organizacija broji u našem području preko pet stotina članova. Na poziv radnog odbora održana je kotarska skupština, na kojoj su izabrani delegatima za glavnu skup« štinu u Sarajevu g. Derviš ef. Smail« begović i Ahmedaga Mulalić. SKUPŠTINA U BUGOJNU. Obavješćuje nas naš mjesni od« bor, da ;e na 6. o. mj. održana jav, na skupština naše organizacije u Bugojnu, koja je bila vrlo dobro po« sjećena od strane seljaštva i bugo« janske ehalije. Na njoj je aklamaci« jom izabrat ovaj mjesni odbor: Predsjednik g. Muhamedbeg Sulej« manpašić, potpredsjednik g. Abid ef. Učanbarlić, tajnik g. Mehmed Mlaćo, blagajnik g. Ahmet Tupo, obornici gg. Hamdija Mutevelija, Muharem Karadža, Šaćir Hrgić, Mu« šo Dževahirić i Mujo Bajrić. Zamje« nici: gg. Tahir Bosto, Tahir Ćatić i Remzibeg Abdalajbegović. flaši dopisi. D. Vakuf, 14. oktobra. Mi se iz našeg mjesta ni jesmo već od dugo vremena javili kojim do« pisom, u kojem bi se potužili na naše prilike, pa prema tom izgleda, da kod nas vlada red i pravda i da nam tako rekuć teče med i mlije« ko. Ali nije tako. Kod nas su prili« ke gore nego u mnogom mjestu na« še »blažene* Jugoslavije, a što smd šutili razlog je što smo mislili i oče« kivali, da će već jednom prilike na bolje krenuti, da će se već jednom prestati sa protekcijama i nepravda« da, da će se naši sugrađani pravo« slavne vjere opametiti i manuti se zagrižljive čokorilovštine, u kojoj se guše. Ali toga još ne doživjesmo. Naši sugrađani pravoslavni uz po« moć bivšega sreskoga načelnika u Bugojnu I. Lučića, učinili su nekoli« ko slučaieva nepravde i samovolje, da smo mi svi ovdašnji muslimani ■ time duboko povrijeđeni, jer nam se očito krše i gaze naša građanska prava, daiući nam razuljeti da ni« jesmo ravnopravni sa pravoslavnim. Kod nas se usprkos našeg prote, sta, oduzima malo«prodaja soli mu« slimanu trgovcu bez ikakva razloga i ako je ovaj preko petnaest godi« na ima, te se daje pravoslavnom i to ne trgovcu nego jednom — b r i« ci. Tako na ruglo naše »moderne« i »demokratske« uprave ovaj »tr« govac« u jednom lokalu brije i so prodaje. Ja mislim da ovake ured« be ni u Tunguziii nebi mogli naći. Isto se tako oduzima liceticija še, ćera od uglednoga trgovca muslima, na i daje se pravoslavnom i to pro« palici prvoga reda, kojega je nje, gov rođeni otac razbaštinio u s 1 j e d njegove nesređenosti. Kad kod nas straža sigurnosti za, tvori pijane individue radi rušenja javnoga reda i mira, tada dolazi — sveštenik i nalaže komandantu straže, da ih smjesta pusti. I on slu« ša jer se radi o pravoslavnim. Ovaj »patriota« naravno ne zna, da time čini zločinstvo prve vrsti na svojoj vlastitoj državi, jer ubra i onako slabi auktoritet vlasti, ali njemu je glavno da pokaže svoju moć i da pravoslavni budu nad zakonom. Kod. nas se premiešta učitelj mu, sliman sa uprave škole i šalje tamo, gdje će biti potčinjen, premda je već deset godina na upravi škole, a postavlja se za upravitelja pravosla« vac, koji istom godinu i po služi na nar. osn. školi, te koji apsolutno ne, ma spreme i prakse a osim toga ne, uživa simpatije većine građanstva. Naša se škola ostavlja bez 1 jedne učiteljske sile muslimanske v'ere, premda smo mi ovdje u apsolutnoj većini. Što je najgore, ovaj premje« štaj najavbuje prije službenoga u, kaza, ovdašnji jedan gazda, inače prijatelj Šćepana Ma'oga, razmećući se i hvaleći da on može svakoga pre, mjestiti ko mu nije po ćudi. Naši »Čokorilovci« uslied silne ali bezrazložne mržnie, gledaju na sva, ki način da nam neprilike prave. Oni daiu protest na zem. vladu proti zaključku ovdašnjeg opć. vijeća, ra, đr novčane potpore jednoj našoj kulturnoj ustanovi. Oni osujećuju nastup službe na izgubljeno mjesto • Ч.ТРАИО 3. .PRAVCA, općinskog bilježnika, jednom musli, manu, koji je potpuno nevin sus« pcndovan od strane jednoga austrij, skog zulumćara za vrijeme rata. Sve se to kod nas dešava i mi mu, slimani uzalud očekujemo, da nas makar malo ogriju zrake pravde, jer ih sve više i više prekriva gusti mrak tmine. Mi prosto ne znamo zašto su naši sugrađani ovoliko zagrižlji, vi i zašto nas ovoliko mrze, jer im nijesmo apsolutno nikada nikakova zla učinili. Dapače ni u kobnoj 1914. godini kod nas ni’e niti jedan pro« zor razbijen, niti je ma ko sa jed« nom riječi povrijeđen bio. Prvih da« na iza narodnog oslobođenja, vla, dala je ovdje prava bratska sloga i solidarnost, dok ne pođoše da rova, re i mržnju siju pojedine gazde i gazdinice, pope i popadije, kojima nije u interesu, da narod obiju vje« ra živi u slozi i ljubavi. Ako je na, šoj današnjoj vladajućoj klasi. Sr« bima pravoslavnim, istinito i iskre« no stalo do sretne budućnosti ove države, treba da imaju obzira prama potlačenim, jer vele da zemlja sva« šta može trpjrti ali zuluma ne! Jugoslaven. leđna umjesna naredba. POLITIČKI ČINOVNICI NE SMIJU SE MIJEŠATI U IZBORNU AGITACIJU. Zemaljska je vlada ovih dana iz, Dostavljajući ovo okružnim na, dala ovu naredbu: čelnicima i policijskom direktoru, Vladi je do sada dostavljeno ne, vlada im stavlja u dužnost, da sa o« koliko žalbi, koje pokazuju da se iz« vim upoznaju sve svoje organe i da vjesni organi upravne vlasti na njihov rad u ovom pogledu obra, miješaju u izbornu agitaciju, svaka, te najveću pažnju. Čim primietite, ko u namjeri, da time utiču na iz« da koji od njihovih organa postupa borne rezultate, i ako je to zakonom protivno ovom naregienju, provešće izrično zabranjeno. Povodom ovoga te najbržu istragu i akta istrage sa zemaljska vlada smatra za potrefe, svojim mišljen’cm dostavljaćete što no da objavi, da je zakonom za* prije vladi. I prestavke, primljene od garantovano, da izbori narod, pojedinaca, bilo od partijskih orga, nih poslanika, koji se imaju izvršiti nizaciia itd., uzimaće se u hitan po, 28. novembra tek. god., budu a p s o, stunak i u svakom konkretnom slu, lutnoslobodni, kako bi njihov čaju provešćete najhitnije istragu, rezultat pokazivao potpuno slobod« na ćete akta istrage sa svojim miš, nu volju i pravo raspoloženje na« ljenjem što prije slati amo. roda. Uopće za striktno izvršenje ovog Zakonom je propisano, da se or, naregjenja nosiće u prvom redu od, gani upravne i policijske vlasti apso« govornost okružni načelnici odnos, lutno ne smiju miješati u izbornu no polici’ski direktor. O prijemu o« agitaciju i uopće uticati, ma na koji vog naređenja kao i o n’egovom sa, način, na izbore, a naročito je zako, općenju područnim organima pod« nom zabranjeno, da svoju vlast i nijeti vladi pismeni izvještaj«. svoj službeni položaj upotrebljuju, • da ovoj ili onoj partiji pri izborima Priopćujući gornju naredbu pozi« pomažu ili odmažu. Protivno postu« panjo povlači kazne: novčane, zat« vamo sve mjesne odbore kao i sve članove naše organizacije, da nam vor pa i gubitak službe. brzojavno prijave svaki prekršaj ove Objavljajući ovo, vlada naglašava naredbe i bez ikave bojazni optuže da će u već dostavljenim joj sluča, svakog žandara, svakog kan« jevima, a i u buduće u svakom do« celistu, agenta, predstojnika i ok« stavljenom joj slučaju miješanja ružnika, koji bi se usudio da se og« organa upravne ili policijske vlasti riješi o slobodu izbora. U jednom u izbornu agitaciju i u opće utica, ođ idućih brojeva mi ćemo donijeti nja na izbore, bez ikakvih obzira i propise izbornog zakona o kažnja« učiniti da odgovorni organ bude van,јu onih, koji se ogriješe o zlobo« na;strožije kažnjen. đn izbora. Рв11Ш1 pregled. Rad komisije za razgraničenje s Austrijom. Slovenski Narod« jav« lja: Komisra za razgraničenje po, vratila se je iz Radgone, gdje je pre, gledala međe kod Mure, natrag u Maribor. Talijanski zastupnik u toj komisiji, bio ie odmah, nakon po, vratka u Maribor, pozvan u Graz, kamo je i otišao. Komisija je misli, la da ove zime preseli u Graz, no konačno je zakijučeno da ostane u Mariboru. Drži se, da će komisija završiti svoj rad do proljeća. Talijani postaju drzoviti. Iz Ljub« Bane javljaju: »Slovenski Narod« piše, da iz Bohinjske Bistrice jav, Ijaiu, da su Talijani odkad smo iz« gubili Korušku postali sasvim drzo, viti, te prelaze bez obzira na de« markacionu liniju na naš teritorij bez ikakve dozvole. To je uzrok da se kod našeg naroda šire vijesti, da će Tali’ani okupirati Bohinjsko je, zero. Na našo j granici se nalazi pre, malo našeg vojništva. Nijemci se osvećuju. Na bečkoj visokoj školi za poljoprivredu bio je ovih dana isključen jedan slušač ove škole, pripadnik Koruške iz Sv. Jakova kod Roža, Gregor Svitar, ra, di denuncijacije koruškog Heimats« diensta, jer je navodno agitovao za Jugoslaviju. Princ Pavle grčki. Grčka vlada proglasila je zakonitim nasliedni, kom prestolja grčkog najmlađeg si, na raskralja Konstantina Pavla. O, vom prilikom »Excelsior« podsjeća na nedavnu izjavu Konstantinovu: »Po ustavu nema nego jedan kralj grčki, a to sam ja!« Isti list saznaje iz posve sigurnog vrela, da će se Konstantin svim silama oduprijeti, da na prestolje dođe njegov sin Pa« vle i da Konstantin misli, da je do, šao čas. kada će se povratiti na prestolje. Jedan govor njemačkog državnog kancelara. Iz Berlina javljaju pod 27. o. mj.: Državni zbor je danas raspravljao o pokriću državnih tro« škova. Državni kancelar Ferenbach izjavio je u svom govoru, da je Nje, mačka danas vojnički posve bez i« kakve snage. Predstavnica militariz« ma danas je Francuska. Francusko oboružavanje nrema n'emačkom ne može se ni usporediti. On ie izrazio nadu, da bi razoružanje Njemačke bilo početak jednog sveopćeg ražo« ružavanja. Nadalje se je u svom go« voru bavio pitanjem neovisnih soci« ialista i njihovog priključka trećoj internacionali, kod čega je izjavio, da će se vlada sa svim raspoloživim sredstvima boriti protiv eventual« nim građanskim ratovima. Konačno je opomenuo komuniste, da izbjega« vaju nerede, koji bi bili upereni protiv opstanka državnog reda. Značajni govor belgijskog mini« stra. Iz Tourneva javljaju da je ta, mo belgijski ministar Vandervelde održao govor irkojem je izjavio, da se protiv razoružane Njemačke ne smije voditi agresivna politika. Na« dalje je osudio boljševizam obzirom na kojeg je kazao, da je za to naj« bolji primjer englesko radništvo. Ubijanje Sinnđeinera u Irskoj. »Matin« javlja: U Drogheda došli su neku noć na teretnim automobi« lima pomoćni policisti i počeli pu« cati na sve strane. U gradiću nasta« la je panika. Policija je uhapsila 8 ljudi. U Ballygaru kucali su iatu noć policisti na vrata jednog Sinn«fci« nera. Kada je ovaj izašao, ubili su ga. U Tipperary ustrijelili su polici« sti dva brata u prisustvu njihovih roditelja. U Ruanu ubijena su tri Sinn«feinera bez prethodnog euđe« nja kao represalija za ubijstvo triju agenata. Oglašujte u „Pravdi". �Str>nn 4 Страна Brol 217 — Bpoj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Domaće vijestiIZ UREDNIŠTVA. Radi blagda­ na u štampariji, ne će izaći broj na­ šeg lista od utorka. Svečanost u Zgošći. U petak 8. novembra biće svečano otvorenje mektebi ibtidaije u Zgošći (kotar Visoko). Pošto će tom prilikom biti održana i velika seoska skupština naše organizaeije, molimo svijet iz obližnjih mjesta, da dođe na tu skupštinu, na kojoj« će govoriti i jedan delegat našeg Radnog Odbo« ra. Prilike u Gacku. Primamo i dono­ simo bez ikakva komentara: »Kako smo vam već brzojavno javili Džafer Pašić iz Avtovca poginuo je na 29. prošlog mjeseca kod sela Milovića nedaleko od sela za 10 minuta. Isti je Džafer brao drva sa 3 mu­ slimana pa su pošli u večer sa praz­ nim volovima i konjima u musli­ mansko selo Zagradce, da prenoće pa kada su bili blizu spomenutog pravoslavnog sela, sreo ih je jedan nepoznat pravoslavni, naoružan pu­ škom i revolverom u ruci i — jednom bombom. Kad ih je sreo prinio je revolver Džaferu pod grlo i zavi­ kao »stoj«. poprativši taj povik velikom psovkom. Dvojica drugova bila su sa Džaferom ,a treći je bio malo dalje, koji je odmah pobjegao. Zločinac je zavikao drugu Džaferuvu, da Džafera veže koji je to i uči­ nio, zločinac je zatim istog druga privezao uz Džafera a trećem, dje­ čaku koji je bio sa Džaferom, nare­ dio da potjera volove pred njim. Kad je on potjerao volove, Dža­ Porube uredništva. fer se odriješio i pošao da volove ot­ me. Zločinac je opalio iz revolvera na Džafera i pogodio ga u glavu. Kad je Džefar panuo pucao je opet zločinac velikom puškom, pogodiv­ ši Džafera u srce, te je ostao na mje­ stu mrtav. Zločinac je utekao. Na taj je način, od prevrata do danas, u našem kotaru puno musli­ mana iizgjinulo. Uvijek smo vlasti pri’avili ali se još niko nije kaznio. O pljačkanju od prevrata do da­ nas da i ne govorimo jer su u ovome kotaru skoro svi seljaci muslimani o prevratu opljačkani. Musliman ko­ ji je god otišao u šumu da ubere drva uvijek je strahovo od ovako sudbine kao što se sa Džaferom do­ godilo. U mnogog su oteti u šumi konii ili volovi, a dosta ih je i gla­ vom platilo od pravoslavnih. Mi muslimani nismo slobodni u drva niti u mlin otići, niti smo i u čem ravnopravni s pravoslavnim. Zato tražimo zaštitu, slobodu i jednakost. Molimo da kod vlasti zatražite da se zločinci strogo kazne i da nam se zajamči sigurnost života i imet­ ka te da smo ravnopravni drugima. Mjesnom odboru u Kladnju. Ne štampasmo ispravka na kladanjski dopis u »Glasu Težaka«, u kojem se govori o porazu g. Maglajlića, jer ne nalazimo za shodno, da isprav­ ljamo krivu Drinu. Svak zna šta su i kakvi su, pa se i vi zadovoljite šut­ njom. Prezir jc najbolji odgovor o-voj čeljadi. TrešeljaL karta Primili ime od ielieanidko direkcije u Sarajera novi red roinj« na natim ieljaanicama. Na njemu je od i ta npana i aamljopiana karta Boe ne i Hercegovino ■ okolicom, na kojoj •• nalaao ovo ioljeanićko proge. Uered Boeoe na toj aa karti »ovo jodna atuniea Pliva q a o 11 e. Nala Uidda oo bovo Ilidia*Banja-Had. No eto ako to Ivapdarenjo nekako i prekorimo naloj direkciji, koja ne mole da aaboravi etaroga vakta. no raaumlje* mo, aa Siju volja »a ava imena naklh mjesta po Dalmaeiii raatnmadena i — talijanaki, van ako ljudi nemaju namjero da podupru ta­ lijanski apetit. AH ni to ne noiemo raaumjeti, ier nije rastumaien sam Zadar u Zarn ni Ši­ benik a Sebonieo. nogo su i ava nesporna mjeata tako potalijandona, to jo i D«brovnik-Ragusa i Grni-Gravosa, pa бак i Kotor-Cattaro. Interesantna Pri zaključku lista Centralna drogerija Braća Šahinagić dobismo iz Višegrada ovu telefon­ sku vijest: »Danas ovdje zakazana skupštine naše organizacije sjajno uspjela. Prisustvovalo joj više od hiljadu građana i težaka. Govor dra Spahe naišao na burno odobravanje i dopadanje. Pokušaj komunista i »demokra­ ta«, da razbiju tu našu skupštinu os­ tao je bez uspjeha«. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Svetislav S. Protić, advokat radi sve advokatske poslove. BEOGRAD, Čika Ljubina ulica br. 16. do Grand Hotela. PAP1RN1CA HAMDIJE KOPČIĆA p-eporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. SU Muslimnnslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo.“ i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.“ Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (medutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioničama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane 1 , i dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje I uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Poći, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, , n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici I Tuzli, p) Muslimanske privredna banke d, d. u Gračanici. Ravnateljstvo IMimanshE trgoraćke I obrtniChe banhe za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Danlel & A Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c0ddda4c8a3bb6010eaedd571ab9a4e.pdf c0cbb1a6887b2dad417e24e0e9f2745c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM i četvrtkom: UREĐUJE REDAKCION! Odbor. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 113(218) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE * ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 4. novembra 1920. (20. safer 1339.) Izigravanje biračkog prava. je« dokaz su da se i među nama pošlo nešto da radi, no nama se či« ni, da je sve to maleno, tiho i skop« čano sa nekom — bojažljivoš« ć u.« Stoga će »tek sada da se u ovoj borbi osjeti malo jači život i među muslimanima, jer iz čitave provin« čije stižu glasovi o nezadovoljstvu izbornika sa mnogim postavljenim Godina II. kandidatima na objavljenim lista« ma »J. M. O.« Mutićemo, misli Šerif effendija, pa ja da se šta ulovi. Tešto, tešto. Samo da po čem ne ulovi peša, pošto naš svijet mnogo dura, ali i zadugo pamti. Na »prvu riječ« tog lista osvrćemo se malo i u uvodnom članku. VOJNE VLASTI NE VRŠE MINISTARSKOG NAREĐENJA. IMA LI KOD NAS PRAVA I ZAKONA? U rukama nam je poziv sarajev« vrijedi i za drugih osam dana. — ske pukovske okružne komande od Ako su birači bili ranije kudgod pos 22. oktobra broj 9198, potpisan po zvani ili iskupljeni, moraće se pukovniku Milutinu M. (prezime raspustiti najdalje šesnaest das nečitljivo) kojim je S. Z. iz Saraje« na prije izbora« (dakle 11. novtems va pozvan da se na 1. novembra u bra). 8 sati rano zbog — dvomjeseč« _ I eto, pored sveg jasnog i imperas ne vježbe lično predstavi dotič« tivnog zakonskog naloga, pored »DEMOKRATI« I RADIKALI N E MIRUJU. - ZAVADI PA VLA« noj komandi. Ovake su pozivnice potpund precizne naredbe ministar« DAJ. - AKCIJA ŠERIFA ARNAUTOVIĆA I ONIH OKO »O= izdane još mnogim Sarajlijama, a stva vojnog i mornarice, koje je nas BRANE«. - U KRAJ NEDOSTOJNI! kako čujemo, izdaju se i u provin« redila potpunu obustavu pos čiji i to gotovo samo — m u s 1 i« zivanja — obrazloživši je f i n a ns Što se više bliže izbori i sve jače laži sa »Pravdaškim«, jer mi hoće« m a n s k i m obvezanicima. S i j s k i m i degim okolnostima — i vidnije manifestuje potpuna mo, da sva naša sporna pitanja Mi smo u 107. broju našeg lista i koje je naredno, da se najkašnje sloga muslimana, okupljenih u raspravljamo bratski i prija« donijeli naređenje ministra vojnog do 3. novembra imaju otpustiti našoj i džemijjetskoj organizaciji, teljski sa ostalim dvanaest mili« i mornarice od 5. oktobra broj fdj svi obveznici, koji se nalaze na vje^s sve su nestrpljiviji sadanji vlasto« jona stanovništva naše kraljevine, antidržavnom 16.909, kojim jeobziromna§3. bi — niže vojne vlasti naređuju pos dršci i sve jače apeluju da se već a »Pravda« hoće izbornog zakona kao i obzL zivanje i još se prijete zakonskim jednom pokrene akcija, kojom bi se politikom i nekulturnom bor« razbili naši črvsto zbijeni redovi. b o m, što ne bi bilo opravdano ni rom na finansijske i ostale os posljedicama, ako se kogod ne bi kolnosti određena obustava svakog odazvao ovom njihovom nezakonis Vladi i njenim strankama ne ide u onda, kad bi u državi bilo nas mu« pozivanja na vojnu vježbu. U tačci tom pozivanju! Ni po muke, da se račun žilavost i otpornost naše or« slimana dvanaest a nemuslimana 2. tog naređenja stoji: »rezervnim pozivaju od reda i da se mjeri jeds ganizacije; njoj se ne dopada naša jedan milijon, ili da su Kjemal pa« oficirima i obveznicima koji su nim aršinom! Ali jok .Te vlasti pos težnja, da muslimanskom dijelu na« ša i Lenjifi sa svojom osvajačkom p o z v a n i na vježu, a još nisu stu« zivaju gotovo isključivo — muslis šeg troimenog naroda izvojštimo vojskom na domaku Bosne.« pili na istu, treba odmah o b u s t as mane i daju jasna dokaza, da se ras jednakost i ravnopravnost sa osta« Naši će nam čitatelji oprostiti, viti dolazak i — više ih ne di o sabotiranju samo našeg izbor« lim sugrađanima, pa je uprla sve što ćemo se malo pozabaviti ovim Sile, kako bi nas, makar u zadnjem stavkom Šerifove deklaracije. Pu« pozivati na vježbu.« Nareds ničkog prava. ba ide 1 daije, pa u tačci 3. određuje: Mi se zgražamo nad ovakim pos Času, oslabila i pocijepavši štamo na stranu potpunu nepisme« »da se svi rezervni oficiri i obveznis stupkom i odlučno tražimo, da g. naše redove, omogućila svojim nost tog stavka i osvrnućemo se sa« ci, koji se nalaze na dvomjesečnoj ministar vojni učini kraj ovim nes čankolizima, da se još jednom pop« mo na idejnu njegovu šepavost. Pu« vježbi, otpuste sa iste u vremes zakonitostima, izdavši ujedno nas nu na našu grbaču i poput propalih štamo u miru i Kjemalpašu. jer on nu od 27. oktobra do 3. novembra s log, da se kazne svi koji na ovakav Svrza i Sarića, Gluhića i Kurtovića sirota nije kriv Arnautovićevoj ne« tim, dasevišenevraćajuna grub način krše zakon i krnje naša — omalovažuju naše zahtjeve i ce« logičnosti i pitamo: kakva je to vježbu.« građanska prava. Pred zakonom rekaju se nad našim patnjama i ne« borba, koja se sastoji ii bratskom i prijateljskom — raspravljanju? Što maramo biti svi jednaki. A pošto u voljama. Izborni zakon u § 3. veli o ovas Dvije glavne srpske partije, radi« mi znamo, ćeretanje niko ne naziva kom pozivanju slijedeće: »Za vrije« ovom slučaju postoji delikt iz § 92. i »demokratska«, koje se ina« borbom i biće da se je ovaj izraz me poČev od petnaestog dana prije izbornog zakona, jer pojedini kos I kalna izbora, dakle od 12. novembra, pa mandanti »nasiljem, a ne za« če ne mogu ni očima pogledati, i d u izmakao g. Arnautoviću. A kad on do trećeg dana nakon izbora, dakle konskim putem, sprječavaju jednog ruku o ruku u ovoj akciji proti već hoće da zastupa »politiku« 2. deeembra, ne može nikakva ili više građana da upotrijebe svoje našoj orgahizaciji. Jedni mute pre« bratskog i prijateljskog raspravlja« vlast pozvati birače pojedis biračko pravo«, jasna je stvar, da ko »Glasa Težaka« i Gluhićeve ak« nja, onda je trebalo da bar u prvom nih općina ni na kakve skupove, potpadaju pod udar zakonske kaz« čije oko osnivanja nove »musii« broju ne protuslovi sa tom izjavom, kao: na zajednički rad, ili kuluk; ili ne zatvora od jednog mjeseca do- m a n s k e« stranke. Drugi su proti pa da izbaci pasus svoje prve riječi, nama naperili — ispucanu lumbar« koji glasi: »Ono jadno privid« na vojničke smdtre i vježs dvije godine. banja osim slučaja prijeke opass Znatiželjni smo: hoće li se u ovom du, misleći da će i naš svijet prijeći no prijateljstvo »Pravde« sa — ne ulazi u obzir, nosti; a tako isto ne može pozivati slučaju izvršiti propis zakona, a sve, preko Šerifove tamne prošlosti, kao Fankovcima nam situaciju samo pogoršava.« ni pojedine birače, osim u koji budu na ovakav način pozvani, što to učiniše neobaviješteni Beo«’ jer Taki način pisanja nije u duhu nje« slučajevima neodložne potrebe ili u upozorujemo da se odazovu pozivu, građani. Što je najsramnije, ovi se ljudi ne gova »programa«, sve kad bi bila i slučajevima 'išljeđivanja zločina i ali istodobno ulože protest proti os istinita ta tvrdnja. Međutim je sva« prestupaka ma koje vrsti kao i pre« voj nezakonitosti i kod predstojnis zastidiše učiniti pokušaj, da i neu« kom poznato, da »Pravda« nema ni« kršaja krađe i prevare. — U općiš ka i kod dotičnih vojnih referenata. tralnog našeg vjerskog poglavicu u« kakvih veza sa Frankovcima, izu« nama, u kojima ne bi bio izvršen iz» Vladu pak pitamo: ima li zakona u vuku u »rtlog ove akcije. Šta više, zam slučaj, da g. »Neču doči« nema oni spremiše'i materijalna sredstva bor dana, određenog ukazom, ovo ovoj zemlji?... pojma o razlici između Frankovaca za razbijanje naših redova. Nama i »Narodnog Kluba«, koji svom sna« je osobito milo, što su sa te strane gom pobija pogubni separatizam Radi njene politike 600 hiljada b.«h. dobili odlučan i doličan odgovor. Sarajevo, 3. novembra. muslimana nema »nikog ko prija« Reis im naime otvoreno reče, da ove Šačice političkih usijanaca. Ili »Domovina«. Ovako se zove novi teljski o nama misli. Nemamo ni« nezadovoljstvo jmuslimana, koji su nas je možda g. Arnautović htio i »nezavisni muslimanski list«, što je kog ko bi htio s nama bratski i pri« skoro bez iznimke okupljeni u na« na taj način obijediti protudr« uoči iz boga počeo izlaziti u Sas jateljski progovoriti i naše oprava šim redovima, nije proti državi već žavnošću? To su uostalom spored« rajevu pod uredništvom dra Avde dane i minimalne zahtjeve sa« proti lošem sistemu. On je na pitanja. Glavno je u ovom: Kad Hasanbegovića, a vlasnik mu je g. sljjšati i uvažiti.« Stoga izlazi On, izgovorio i krupniju riječ, da se na« »Pravda« vodi antiđržavnu politiku, Šerif Arnautović. U »prvoj riječi« Spasitelj, jer »v e 1 i k o d u š n i Beo« ime »muslimanski dio našeg naroda kako je onda moguće, da se pro« ističe g. Arnautović, da je »podles grad, duša i centar naše kraljevine, služi legalnim putem, kojim će gram g. Arnautovića »u glavnom ne gao prijateljskom pozivu« (g. dra voljan je, da prema muslimanima postići svoje potraživa« razilazi • od programa »Pravdaša«? Milana Srškića) i »ukabulio odreći povede bratsku politiku; voljan je, n j e, te će tako prestati potreba po« ' Jedno ili drugo; oboje ne može biti, se svog rahatluka i spokojstva«, kas da zaboravi vratolomne skokove i zivanja na čl. 51. sanžermanskog u« dragi Šerif effendija!.... ko bi spriječio »očito zlo sviju nas«, netaktičnosti »Pravde« i njeneor« govora«. Da nijesu slijepi i gluhi, to • u koje vodi »vratolomna politika ganizacijo- Ko li ga je to umekšao, bi im bilo sasvim dosta. I Bašagićeva je »Obrana« bacila »Pravde«. S početka se je ustruča« ne govori g. Arnautović. Treba sa« No teško je našim vodećim dr« foju. Saburila, saburila.i — na jed« vao »primiti tu tešku odgovornost« mo biti mehke kičme, veli da« žavnicima izbiti iz glave ono, što su nom eksplodira. Praska,' psuje, viče, spašavanja, ali »kako je »Pravda« lje g. Arnautović, i udesi ti »takt i jednom upiljili. I tako se je u subo« kara; i ovako progovara: Dva man« jednako išla ša zla na gore«, tako je rad prema novim prilikama«, pa tu pojavila Amautovioeva »Domo« data; samo dva mandata, pa ćemo pritisak prajafelja bio veći da se »spašavati ono, što se u doba revo« vina«, da nastavi ondje, gdje je pre« pristati na fuziju. Malo naklonosti makne, da »osujetimo očitu pros lucije i demokratizacije« dade sp£» stala pokojna »Jednakost«: da blati prema Bašagiću i Halilbašiću, dva« past«. siti. Ne smije se ustajati protiv o» našu organizaciju i podmeće joj — ma oprobanim borcima, pa ćemo se Programa mu »ni uz najbolju vo» nih, koji »o našem položaju i — protudržavne težnje. Da odmah složiti. Za dra.Ekrema ne Iju njje bilo moguće iznijeti«, jer su opstanku u državi odlučuju«. kogod ne bi pomislio e je to jedna tražimo ništa; on je sad i onako vaš: mu istomišljenici »raštrkani na sve Kako se vidi, list će ploviti potpu« naša kriva predpostavka, evo mu dali ili ne dali, to je nama bir. Tako strane po svim oblastima naše kra« no mehkiškirrt vodama, a flavni mu odmah dokaza iz »prve riječi«, pod je glasila njihova poruka. , Ijevine bez ikakve organizacije. je cilj: proturiti g. Arnautovića u kojom je potpisan g. Arnautović. Kod nas, naravna stvar, nije mo« Stranka i organizacija će se konstru« konstituantu, kako bi se vlada mo« On veli: »Kako se iz ovoga vidi naš glo biti šeprtljanja i vrludanja: Ko isati iz ovog našeg — lista«. »Do« gla bar nečim pokrivati. Ta Beograd je program kratak i jasan. On se u je podrugu godinu dana bio po stra« movina« je puna napadaja na naš je tako veledušen. Stoga list već u glavnom ne razilazi od ni, konijehtioujatokadje list i našu organizaciju, koja je »svo« prvom broju puca na. nas iz svih programa »Pravdaš a«, ali se bilo tijesno i duša u kotla« jim destruktivnim radom dovela kalibara i veli:- »N e k o 1 i k o odr« naš takt (misli valjda: taktika! Op. c u, može i dalje zastranjivati. I re« muslimansku politiku u ćor«sokak«. žanih skupština »J. M. Organizaci« ur.) i način borbe diametralno raži« kosmo: Jok; to tako ne ide. Ne mo« Velihi I mali halibri. �S-'-an* ? Стоан» že se biti — jekden binbaša. Valja auli općinske palače 5. novembra u se očeličiti, okaliti, s j a t i t i, pa tek petak u 2 sahata poslije podne. Tu onda u medžlis. Kad smo se mi or=. > ćemo se, vele »Obranaši«, musli« fianizovali i radili, vi ste htjeli manski i bratski porazgovoriti, kan« na akšamluke pa makar vam i ne đidacione liste sataviti i organi« dali. Kad smo mi izdržavali najbje« zovati za — izbore (Ah, ti iz« snije navale, vi ste bili u mišijim bori!), da barem nekoliko ljudi spre« rupama i tražili svojoj glavi se« mimo u ustavotvornu skupštinu, ko« lameta. Pred smrt se ne naklanjava. ji će znati i umjeti svojim glasom Mi ne idemo u Konstituantu, da se i uplivom zastupati interese islam« trzamo i sređujemo između se, već skog elementa. U njihovoj prošlosti da istupimo jedinstveno i odlučno. tražićemo jamstvo za budućnost.« Onako, kako smo i do sad činili. U Tako sada nariče »Obrana«. Ta« klubu se hoće potpuna sloga i čvr« ko se sada, uoči izbora, preporu« sto međusobno povjerenje: jodna čuju Bašagić i Halilbašić. Pa lijepo. volja, jedna misao vodilja, jedna Dođite ljudi, ako imate merak da jedinstvena taktika. Sad se nemamo poduprete cijepanje musli« kad objašnjavati i izglađivati, sad manskih redova i da, za Iju« treba rada i, discipline, jedinstveno« bav nekoliko ištahlija za manda« sti i potpune harmonije. S vama bi tom, porušite slogu i zamutite mir« se trebalo tek obikavati. Ja se sla« nu vodu, kako bi nekoliko ribara gati, ja ne slagati. A to sad, u ovim štogod ućelepirilo. Dođite, ljudi. ozbiljnim časovima, ne ide i ne mo« Naša je savjest čista, naša je ambi« že ići. Sabur malo. Ako se razdani, čija umjerena, i ako vas bude po lahko se je naći. dva iz svakog kotara, koji ćete I »Obrana« zasu ko iz rukavice. predstavljati bar po stotinu ljudi, U subotnjem broju izdade poziv mi ćemo vam odstupiti ne dva, ne« na skupštinu. »Posebna boja J. M. go pet i deset mandata. Samo ćete O.« najednom je — »m r a č n i d e« u tom slučaju preuzeti i odgovor« magoški karakter«. J<ezado« nost za šepavo vođenje narodnih voljstvo »s nametnutim kandidati« poslova. Mi međutim ponovno na« ma opaža se po cijeloj z em« glašujemo, da se danas ne radi o 1 j i« i malo po malo (za ciglu heftu Hasi i Husi i njihovim mandatima, dana!) prelazi u pokret, kome je već o disciplini i harmoniji, koju je svrha, da se bez obzira na političke tako divno pokazala naša organiza« stranke biraju u konstituantu naši čija. Slijepe je igre bilo dosta; vri« najviđeniji i najistaknutiji ljudi.« jeme je da svak obuzda svoju am« Musi, narodna stranka »smatra biciju i ne pomaže našim mnogo« se pozvanom, da u ovim važnim ča« brojnim neprijateljima. I Stoga do« sovima (Ljudi, radi se o mandati« vikujemo neznanim i nezvanim sa« ma!) zamoli širom domovine sve zivačlma. kao i njihovim suborioci« pristaše, istomišljenike i — n e z a« ma iz »Domovine«: dovoljnike s izbornim listama »U kraj, nedostojni, sad nije vri« J. M. O., da dođu u Sarajevo na jeme zamućivanja, već rada i uvi« skupštinu, koja će se obdržavati u đavnosti!« Pred izbornim nasiljima. »Zvono« Jove Šmitrana, koji je kod lanjskih prvomajskih događaja igrao ulogu glavnog špijuna i određivao ko će u haps a ko ne će, u 86. broju od 30. oktobra donosi o« vaj sastavak pod naslovom »Protu« državni komplot otkriven«:' »Napokon se pronađoše vinovni« ci crnogorskih hajdučija, albanskih upada i čajničkih razbojnika. Ono, što se u javnosti prikriveno i s re« zervom isticalo, pokazalo se kao zgoljna istina. U železnoj blagajni člana Jugoslavenske Muslimanske Organizacije Abdurahmana Prcića u Tuzli nađeni su važni dokumenti, iz kojih je veza J. M. O. sa Italijom i Albanijom za upad u našu otačbi« nu potpuno dokazana. Prcić je pre ovog nalaza utekao u Rim. I uhap« šeni Mehmed ef. Spahić zvan Pek« mezefendija i Kazazić bili su uple« teni u ovaj komplot. Slede mnogo« brojna senzacionalna uhapšenja. Radi same istrage, donećemo potan« kosti posle. Mi se ovome ni najmanje ne ču« dimo. Begovat je već pre nekoliko stotina godina radi zemlje okreno Bilješke. Opreznost je zlatna. Šta žele i za čim idu pokretači »Domovine« yidi se iz ovih njenih redaka: »Mi se ne otimljemo za mandate, ovo naroči« to ponavljamo i podvlačimo, ali daljnja pasivnost s naše strane pri« vlači na nas veliku mjeru odgovor« nosti pred Allahom i narodom. I naša će grupa možda u mnogim mjestima istaknuti svoje kandidate i to ne radi mandata, nego da de« monstriramo protiv naopake takti« ke »Pravdaša« i da poštenoj javno« sti dokažemo da muslimani nisu ne« prijatelji ove države, nego da je * ogroman^broj onih, koji hoće da za« jednički i složno rade sa našom jed« nokrvnom braćom Srbima i Hrvati« ma pri konsolidovanju i izgradnji ove naše zajedničke države.« Opreznost vrijedi zlata. Prođu li gdjegod, kao što se nadaju dobiti koji mandat u Sandžaku, dobro i jest: jaki su i čvrsti. Hljosnu li, ni« kom ništa: nijesu ni htjeli proći, već samo pravili demonstraciju. Mudar »takt«, zar ne?....... , Izborna parola hrv. pučke stran« ke, kako je masnim slovima iznosi Бро! — Broj 218 »PRAVDA* — »ПРАВЛА* ] verom, služio je svakome, pa će i opet izdati i prodati svakoga, ko dirne u njegova »prava«. Ovo neka upamte njegovi najverniji prijatelji: radikali, a i težački narod, oko ko« jeg radikalski voždovi sada obleću.« i I ; j i j I Iznosimo gornje »otkriće« špiju« na oko »Zvona« i ne dajemo mu ka« kva velika komentara. Konstatuje« mo samo to, da je g. Prcić bio u Sa« rajevu i dana, kad>je gornji špijun« ski podnesak bio štampan u »Zvo« nu«, a u Sarajevu je i danas, kad mi pišemo ove retke. On ne igra nika« kve uloge u našoj organizaciji. Ako međutim neko misli, da će nas za« plašiti ovakim »otkrićima« i da će pomoću podmetanja ili i otvorenog nasilja začepiti naša usta onda se grdno vara. Mi stojimo na bilježi u svako doba dana i noći i ne plašimo se nikakvih »dokumenata« ni iz ka« se, niti s kakva drugog mjesta. Mi idemo svojim putem, a na špijun« ske provokacije i nečije p^ste želje samo se smješkamo. Jesmo li se ra« zumjeli? mostarski organ te stranke glasi o« vako: ’ »U izbore k drugu drug Za hrvatstvo, k r i ž i plug.« Ovoj lozinci daje se na drugom mjestu lista ovaj dodatak: »I male« ne stranke, ako su poštene, mogu mnogo dobra učiniti. Pučka stranka nesamb što je poštena, nego je i najjača stranka izvan Srbije. Stupi« mo svi u nju, da hrvatska, k r š ć a n« s k a j seljačka vojska odnese kod izbora što veću pobjedu.« Intere« santno je da se »Jugoslavija« ne slu« ži ovakom parolom. Valjda bi htje« la da izgleda malo modernija.... Jedna denuncija »Domovine«. U članku »Država — opšte dobro« na« iđosmo na ove retke o radu naše organizacije: »Na tačnom vršenju dužnosti prema državi od strane dr« žavljana leži napredak i snaga dr« žave. Cim je država napredna i snažna napredni su i snažni i njeni članovi. Onaj, ko sć usteže da dade državi ono što drugi daju, nema prava da od nje traži ma štabilo, ninajmanjiobzir, U državi se mora raditi, a ne jauka« ti, tužiti se, i čekati skrštenih ruku da dođe sve iz vazdiiha. Oni, koji to i tako rade, najveći su neprijatelji državi, jer svojim neradom, svojim prkosom slabe državu, isto tako svjesno, kao što to čini neprijatelj s polja.« Te su riječi malo uvijene i opće« nite, no iz daljenog odlomka jasno se vidi kuda ciljaju i na što smjera« ju. Nastavak naime glasi: »Pq oslo« bođenju nametnuli su se muslima« nima za vođe nepozvani ljudi, koji nisu marili za to da kod muslimane omile dužnosti prema državi. Oni su samo tužili, opadali, jaukali, dok su drugi radili. Oni su takvim ra« dom medu muslimanima htjeli da stvore nehaj prema dr« žavi i njenim potrebama. Oni su vidjeli jedno veliko dobro za musli« mane u — b o 1 j š e v i z m u, a nisu to vidjeli u zajedničkom radu sa svojom braćom po jeziku i krvi, naj« bližim, kao članovima iste države, po zajedničkim potrebama. Njima su bili bliži Jevreji iz Rusije, nego njihova braća. Pa šta su time učinili za muslimane u Bosni i Hercegovi« ni? Kako su dobro vidjeli muslima« ni od nerada i od nesarađivanja u pozitivnom izgrađivanju države? Neka upru prstom u najmanju sit« niču, koju su svojom politikom do« nijeli muslimanima. A ipak su učinili Za dvije godine učinili su to, da nas ostali smatraju jedno isto s Frankovcima. Učinili su da nemamo od devetnaest mini« stara nijednog muslimana. Učinili su da o nama niko ne vodi računa pri svima velikim događajima u dr« žavi. Učinili su da muslimane zava« de sa svojim komšijama, s kojima muslimani moraju živjeti kao što žive braća. Učinili, su najposlije to, da su mnogo otcšČali posao onima, koji danas istupaju među muslima« ne, da im otvore oči, onima, koje boli duša pri pomisli, da bi muslima« ni mogli biti neprijatelji ove države, za koju su dali mnogo svojih šino« va, po Aradu i u dobrovoljcima u srpskoj vojsci.« Iznosimo gornje odlomke, a sud o ulozi »Domovine« prepuštamo ob« jektivnoj javnosti. Ne ljutimo se, niti se zgražamo, jer znamo s kim imamo posla. Konstatiramo samo to, da se ista ova potvora ponavlja i u članku »Važnost izbora«, a sve radi toga, što »Pravda« donosi in« formativne članke: »Zašto mu« slimanski narodi simpatišu s boljše« vičkom Rusijom«. Ištahlijama za mandatom što se kupe oko samozvane »Obra« ne« nije jasno, zašt^smo odbili nji« hovu ponudu o fuziji, pa na jednom udariše u dreku i halabuku. Saziva« ju i nekakvu skupštinu. Nije nam drago voditi polemiku, no ovaj put moramo, da odstupimo od ^>g pra« vila i gospodi oko tog lista posveću« jemo još nekoliko redaka osim o« nog> što im posvetismo u članku »Veliki i mali kalibri«. Prvi je razlg našeg odbijanja u tom, što »Oranaši« nemaju progra« ma. Oni su naime već u prvom bro« ju svog lista svečano izjavili, da ne će stalna programa, između ostalih razloga i radi toga, što hoće slobod« ne ruke i što ne će da »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ru« ke sveže i da se toga programa dr« ži«. Mi, naprotiv, imamo stalan pro« gram i čvrsto stojimo na svima nje« govim tačkama. Oni u svom prvom broju naglasiše da »vrlo moderno misle«, a naš list da zastupa »jedno previše konzervativno stanovište«. Stoga su preuzeli ulogu, »da ne oba« raju izgrađeno, nego da dograđuju i — popravljaju«. Sto su se tako br« zo osanisali te uloge nije dobar znak za njihovu istrajnost, pa već radi te mahane nijesu pouzdani,za upotre« bu pri mnogo težem poslu, koji na« šu organizaciju čeka u Konstituanti. Drugi je razlog u tom, što ta gru« pa ima samo jednog predstavnika, koji bi nekako, gledajući mu kroz prste, pp svojoj formalnoj kvalifi« kaciji mogao ući u kombinaciju. To je g. dr. Safvetbeg Bašagić. N®ko je pozornije pratio njegove članke d lenskim i baštinskim motivima, koje unosi u raspravu o agrarnoj reformi, jasno mu je, da bi ovakav zastupnik bio klubu više na teret nego li od koristi. Ima još jedan razlog, radi kojeg je g. dra Bašagića nemoguće kandidovati u Konstituantu, a to je: njegova prošlost, po kojoj i sama »Obrana« hoće da traži jamstvo za budućnost. Mi ne ćemo opširnije is« ticati potpune jalovosti njegova za« stupnikovanja u bosanskom saboru i zadovoljićemo se samo dvama ka« rakterističnim momentima: on je brao predsjedničke dnevnice i on« da, kad je bivši bosanski sabor bio raspušten, a što je još gore, on je sa smiješkom prešao preko — nepo« vjerenice svojih birača, zaklonivši se za jedno formalno slovo zakona. Bašagićevi izbornici u banjaluč« kom okrugu uputiše mu u novembru 1P13. nepovjerenju, u kojoj rekoše: »Kroz tri godine dana ne čusmo Va« šeg glasa u saboru u obranu naših interesa, kroz tri 'godine ne nađoste za vrijedno u našu sredinu doći i na« še mukc4'tegobe ispitati, a kamo li doći i kazati djelovanje svoje i us« pjeh istog na korist nas. Vaših iz« bornika.« Dalje mu rekoše: »Nismo Vas izabrali za svog zastupnika sa« ,mo za to, da Vam dademo hljeb u ruke, nego da branite naše interese, a Vi obratno, hoćete na našu štetu da nove poreze na nas penjetc. Sto«ga osuđujemo Vaš nehaj za naše in« terese, i Vašu nemarnost kroz ove tri godine, te Vas pozivamo, da svoj potpis sa poznate rezolucije smjesta opozovete ili da položite mandat, jer u naše ime ne smijete pristati ni na kakve poreze.« Kako se je držao g. dr. Bašagić prema toj poruci? Opozvao potpis ili položio mandat? Jok. Ni jedno, ni drugo, već se jed« nostavno mašio pera i napisao da mu nije hitnja polagati mandat »jer ja po ustavu s mandatom raspola« žem, a ne raspolaže s njime niko drugi, dapače ni moji izbornici.« On je dapače napisao i ove retke: »Kad biše mi svi izbornici izdali nepovje« renicu, opet bih zadržao mandat, jer ne bih mogao dozvoliti, da hiljade mojih izbornika nasjedne intriga« ma« i t. d. Pitamo sada: smije li se u ovako ozbiljnom času dati mandat čovjeku ovakih nazora? Mi smo na čisto o tom, da ne smije i stoga odbismo ponudu o fuziji pod ovakim uslovi« ma. Treći je razlog u tom što »Obra« naši« vide'dlaku u tuđem oku, a u svom ne vide ni brvna. Njima je naša organizacija najednom — men« ka i kukavna, a predstavnici joi, g. dr. Spaho i dr. Hr'asnica, slabići i puzavci. Bez svake šale. »Obrana« to sasvim ozbiljno tvrdi u uvodnom članku i doslovno veli, da naši nar. poslanici »nijesu nikada, bilo td htjeli ili smjeli, da prigodom koje debate ustanu, progđvore i svrate pozornost ostalih predstavnika na sitne i krupne zulume, pašovanja (!) Šole i Srškića; nego su vječno šutili kao ribe u vodi i čekali na — ministarske stolice.« Eto tako se dr« lja i piše nakon odbijenice. I to da ko, već ljudi koji se ne mogu da od« lijepe ni sa stolica u sarajevskoj op« ćirti, nego se nagađaju sa onim istim SrškiĆem, iz čijih ruku, nakon pre« kršaja datih obveza, mi ne htjedo« smo primiti ni povjereničkih mjesta u vladi! »Čekali na ministarske stolice«, veli se dru Spahi, koji je u tu stolicu udario nogom odmah nakon hille, koja je nama i Sandžačko»makedon« skim muslimanima učinjena prili« kom sastava Privr. Nar. Predstavni« štva i Koraćevih prethodnih odre« daba o agrarnoj reformi. I to im veli list dra Bašagića i Halilbašića, koji« ma izbijeliše oči za kakvim mansi« bom! Oni idu i dalje, pa se usuđuju dijeliti “i lekcije. Vele nam:» Pro« šlost te cijele kamarile (!) ne daje nam jamstva, da će znati i umjeti dostojno zastupati nas u Konstitu« anti i s dovoljno energije stati na braniku islamskih interesa. Oni da« pače pjtaiu, o'dakle našim poslanici« ma dru Spahi i Hrasnici smjelost, da stupe pred narod, onim poslani« cima, koji održavaju najbrojnije i najveličanstvenije skupštine u na« šoj zemlji! Pa da se čovjek ne o« smjehne.... O »kritičkom« razmatranju »O< brane« glede nekih naših kandidata �Број 218 — Broj ne ćemo da govorimo. Naročito se ne možemo upuštati u razmatranje o izreci: »Na kandidacionoj listi i« ma kandidata čak i vrlo odvratnih lica«. Neka ta»finoća« služi na čast njenom desperatnom autoru, a mi ćemo da završimo zahvalom, što »Obrana« priznaje vrijednost ma> kar samo dra Karamehmedovića. Nijesmo eto ni u njenim očima pot« puno crpi. Od koga je, dosta je i toliko priznanja.... Ho je hriv? Objašnjujući nesnosno stanje, u kojem su se nalazili muslimani Ju« goslavije, ovdašnja »Domovina« iz« nosi ovaj »patriotski« razlog tim događajima: »J. M. O. je svojim de« struktivnim radom dovela musli« mansku politiku u ćor«sokak. O nje« nom dobrom ili rđavom radu i po« litičkom taktu u mnogom je zavisi« lo držanje odgovornih i neodgovor« nih faktora prema nama muslimani« ’ma. Ona mjesto da trezveno udesi držanje prema duhu vremena, poče« la je sprva početka neopravdanim nepovjerenjem i nekulturnom i ne« državničkom borbom ustajati pro« tiv sviju, koji o našem položaju i opstanku u državi odlučuju. Zar može stati u pamet i polutrezvena čovjeka, da u prvoj godini pobjedo« nosnog ulaska srpske vojske u B. i H. jedini muslimanski list piše o »ženskim'gaćama Srpkinja«? Zar imalo trezvena pamet može pisati o — Srbiji i o Srpstvu kao o istorij« ski zloglasnim »Firaunima«? Zar normalan čovjek može, o Srbima — koji su jedan i po milijon svojih najboljih sinova žrtvovali za Bosnu — pisati pogrdno »Pravoslavci«? Držimo da je dosta tužbi, jer ih svi znamo; svježe su i krv nam se bu« ni, kad počnemo misliti o svim is« padima, koji su našu braću — iza« zvali do krvne osvete.« Od oslobo« đenja do sada učinjeno je nama muslimanima od odgovornih i ne« odgovornih faktora mnogo grdnih nepravda; stradali smo na svim li« nijama, ali za to stradanje veoma mnogo nose odgovornost — J. M. O. i njen list »Pravda«. Gornje riječi prenosimo iz uvod« nika, koji nosi potpis g. Arnautovi« ča. Kako se vidi/ on čini odgovor« nim napadnute, a za napadače ne« ma ni jednog oštra izraza. On da« kle zauzima pozu vuka, koji je kaz« nio janje radi toga, što mu je »za« mutilo vodu« stojeći na donjem kra« ju rijeke. On se još ljuti na nas, što smo se tužili na pljačke i ubojstva1 i, šta više, pravda taj barbarluk — prvom godinom pobjedonosnog u« laska srpske vojske. Nije naša stvar da g. Arnautovića upućujemo kako bi se trebao izražavati o vojsci, i njenoj zadaći i citiramo gornje nje« gove riječi samo kao primjer dokle može dovesti povrijeđena taština jednog političkog vampira. Lupetaj samo, gospodine Arnautoviću, de« nunciraj samo, Potiorekova i Sarko« tićeva ahbabino!.... Mi se ne ćemo braniti od ovih i sličnih denuncija i iznosimo ih sa« ma zato, da g. Šerifa imamo u što obmotati, kad ponovno dođe u mu« zealno spokojstvo i vra^i se svom rahatluku, koji je obezbijediO slu« žeći Austriji i Madžarima.... Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U VIŠEGRADU I RUDOM. Nar. posl. g. Dr. Mehmed Spaho održao je u Višegradu u petak dne 29., a u Rudom u Subotu dne 30. pr. mj. dvije sjajne i vrlo impozantne skupštine, koje su bile dvije velike manifestacije naše organizacije. Je« dna i druga skupština je bila vrlo dobro posjećena, u Višegradu bilo je bilo preko 3000 duša složnih i dobro disciplinovanih muslimana građana i težaka. Mi ćemo donijeti u idućem broju opširniji prikaz ovih dviju skupština, dok u Trešoljku donosimo »fiasko Sakiba Korkuta-u Višegradu«. SKUPŠTINA U DOBOJU. Naš predsjednik požrtvovni i ne« umorni g. mufti ef. Maglajlić odr« „ПРАВДА" — »PRAVDA, žao je u petak 29. pr. mj. u Doboju vrlo uspjelu skupštinu, koja ?e sa«' stojala pretežno od naših težaka iz dobojskih sela. Skupština je bila je« dan uzor sloge i’jedinstvenosti mu« slimana, te su naši težaci sijedom našem borcu napravili silne ovacije. SKUPŠTINA U KRASNICI. Nar. posl. g. Dr. Halidbeg Hras« nica odžao je u prošli petak skupšti« tlu u Hrasnici, na koju se bilo uvu« klo sa strane nekoliko izroda i iz« dajica svoga naroda, da skupštinu ometu. Svjesni naši Hrasničani su odmetnike odstranili, te su saslušali govor Halidbegov, kojega su odo« brili i izjavili, da svi stoje nepoko« lebivo u redovima naše organiza« čije. MAGLAJLIĆ I DR. KRASNICA U GRAČANICE Javljaju nam iz Gračanice: U ne« djelju dne 31. pr. mj. na prolasku u Gradačac uvratio nam se H. mufti ef. sa g! Dr. Krasnicom te smo ih na stanici vrlo sjajno dočekali. Bilo nas je preko 150 građana. Kadija g. Kapetanović je pozdravio goste na« kon čega smo krenuli u Kiraethanu, a gosti kadiji na večeru i u 7 sati došli u Kiraethanu, gdje se skupilo mnoštvo građana. Tuđe je održan satanak na kojem je i muftija i Hra« snica opširno izvijestio o svrsi i ci» Iju organizacije, te o načinu izbora, što su svi prisutni jednoglasno usvo« jili i primili izvještaj i nakon toga klicanju nije bilo ni kraja ni konca. Noćivši tu večer u kadije Kapeta« novića otišli su g. muftija i Hrasni« ca jutros u 8 sati put Gradačca gdje će u Srnicama danas održati skup« štinu, a u putu između Gračanice i Srnica biće pozdravljeni na dva 1 mjesta i to u Sokolu i Doborovcima. Ovdje će izići na doček obližnja se« la. Šanse organizacije su u ovom ko« taru sjajne. Političfii pregled. Utješljivo pisanje. (Hrv. Zajedni« ca za jedinstvo države.) »Hrvat«, or« gan »Hrv. Zajednice« piše u broju od subote: »Mi danas možemo i mo« ramo reći: Naš je program Jugosla« vija, i više nego program — naša je država Jugoslavija, i više nego dr« žava, naša je domovina Jugoslavi« ja. Mi Hrvati u Jugoslaviji potpuno rješavamo u svoju korist sva tri hi« storijska svoja najteža pitanja: Pre« ma Mađarima s potpunim oslobode« njem, prema Nijemcima s potpu« nom emancipacijom, a prema Italiji dobivatno, s potpunim oslonom na Srbiju, prirodno uporište, da se taj naš spor s Italijom mora svršiti pra« vedno«. U drugoj prestonici otomanskog carstva. Specijalnom odaslaniku pa« riškog »Excelsiora« uspjelo je, da dođe u Angoru i da stupi u doticaj sa šefovima druge turske vlade, ko* ja ne priznaje sevreski mirovni ugo« vor. U svom listu objelodanjuje novi« nar fotografije iz Angore i svoja o« pažanja. U Maloj Aziji, gdje vlada Mustafa Kemal je potpuni mir, Iju« di idu za svojim poslom, hrane ima dosta. Angorskoj vladi uspjelo je, da nađe pokrića za sve svoje izdat« ke i tako ona nema pasivni budžet, dok carigradska vlada ne zna odakle da pokriva svoj kolosalni deficit. Mustafa Kemal upravo reorgani« žira svoju vojsku i postavlja čete očekujuti novu ofenzivu Grka. U krajevima, koje su okupirali Turci vodi se komitadžijska borba. Regu« lamih četa ima 150.000, a osim toga je vrlo velik broj dobrovoljaca iz svih islamskih krajeva. Sada ih oružjem i municijom op« skrbljuju boljševici preko Bakua i Nahirčevana. Osim toga je u cijeloj Maloj Aziji veliko kriomčarenje o» ružja i municije. U unutrašnjosti i to u Sivasu i Koniji osnovane Su tvornice municije, koje rade posve u redu. » Uopće dok su u cijeloj Evropi do« vršeni ratovi, izgleda da u Maloj A« ziji tek počimlju. U Angori nalaze se poklisarstva Afganistana, Bedžis« tana, nacijonalističke Perzije. Aser« bejdžana, Buhare i Turkestana. U Angori su, veli odaslanik »Ех« celsiora«, sve lice pune šaranih go« mila, predstavnika svih potlačenih naroda u Aziji od Indijaca do Kita« jaca i čovjek se pita, ako se jednog dana sav ovaj nedisciplinovani na« rod, kojeg boljševici hqpe da naoru« žaju, digne, što će biti sa svjetskim mirom! Svi ovi ljudi sastali su se po prvi puta na azijskom kongresu u Baku. Mustafa Kemal, da uništi mirovni ugovor s Turskom hoće da zapali sve engleske kolonije п Aziji i radi dan i noć u ovom cilju. »J. t.« N acijonalistićki kongres u Erze« , rumu. Po vijestima iz Angore, sa« stati će se doskora nacijonalistički kongres u Erzerumu, kojemu će sudjelovati Enver«paša i drugi istak« nuti mlado«turski vođe. Drži se, da će Mustafa Kemal ovom prilikom proglasiti raspust sadašnjeg parla« menta, jer je radi nesuglasica, koje su u njemu izbile, rad nemoguć. Armenija odbija pregovore sa so« vjetima. Agencija »Hgvas« javlja iz Carigrada, da je armenska vlada ka« tegorički odbila pregovore sa sovjet« skom, koje je ova potonja ponudi« la. Trebalo se raspravljati o primir« ju i odstupu turskih četa sa fronta pod uslovom da Armenija prizna sovjetsku vladu. Izjava princa Pavla. Prilikom de« marša grčkog ppslanika u Bernu kod princa Pavla, izjavio je princ, da bi grčki presto primio samo u slučaju, kada bi helenski narod izjavio da ne želi povratak raskralja Konstan« tina i da isključuje princa Đorđa od nasljedstva prestolja. Kitaj protiv sovjeta. Agencija »Havas« javlja iz Pekinga, da je ki« tajska vlada desavuisala generala Čauga i konsula Čua, koji su bili u Moskvi, da povedu pregovore sa so« vjetskom vladom. Njih dvojica do« bili su instrukcije, da što prije odu i? Rusije i da se povrate u Kitaj. • Engleska se osigurava. Rimska i londonska štampa već nekoliko ne« djelja piše o zbliženju između En« gleske i Njemačke. Engleska računa s padom Wilsona i Lenjina i želi da se sporazumije s Berlinom, da u predstojećim političkim događa« jima i poremećenju svjetske ravno« teže ne bude osamljena. Po smrti načelnika grada Corka znatno su se umnožali atentati u Ir« skoj. Engleske novine svaki dan do« našaju cijeli registar novih nasilja. Engleske vlsti počele su prena« šati političke krivce iz Irske u En« glesku. U Dublinu je policija oba« vila kućnu premetačinu u stanu gra« donačelnika. Za vrijeme premetači« ne policija je zatvorila sve ulaze u ulice, koje vode spram Mausion Ho« use (gradonač. residencije). Jaki • vojni odredi bili su smješteni po u« licama, a oklopljeni automobili krs« tarili su okolo. Osim kod gradona« čelnika bile su premetačine u mno« gim privatnim stanovima. Sva kola ustavljena su i pregledana da ne no« se municiju. Svršena misija de Valere. »Mor« ning Post« javlja, da je na sinnfei« nerskom kongresu u Glasgowu pro« čitana poslanica iz Dublina, u kojoj se veli, Ma je misija »predsjednika irske republike« od Walere u Ame« rici dovršena. Dr. Valera imao je zadaću, da zainteresuje Savez naro« da za Irsku da dobije službeno priz« nanje irske republike sa strane a« meričke vlade, i napokon da dobije zajam za republiku. Wrangelov ministar kod Milleran« da. Kako »Zadnje Ruske Novosti« javljaju, primio je predsjednik Mil« lerand u odulju audijenciju ministra inostranih djela Južne Rusije Stru« va. Predsjednik je pomno saslušao ekspozej ministra o političkoj situ« aciji na Krimu. Drži se, da je ova audijencija u mnogo čemu približila Wrangela Francuskoj. Izjava generala Vrangelja. Lyon« ski radio javlja: Pri svečanom pri« manju visokog komisara francuskog De Martela izjavio Je general Vran« gelj između ostaloga: Mi smo odluč« ni da nastavimo borbu do skrajnosti ne zato jer smo obuzeti raspolože« njem za ratovanje, već da oslobodi« mo ruski narod od tiranije i dademo mu priliku, da sam odluči o svojoj sudbini. De Martel je odgovorio, da će Francuska dati Rusiji svaku mo« ralnu i materijalnu pomoć. Municija za Wrangela. Pariški li« stovi javljaju, da je municija, koja Страна 3. je bila određena za generala Wran» gela i trebala biti ukrcana u savez« nički parobrod »Teslakoklen« u Marsilju, ostala tamo, jer mornari nisu htjeli,'da je ukrcaju. Parobrod je natovaren raznom robom otpio« vio u Crno More. Domaće vijesti. NAŠ GLAVNI UREDNIK IN« TERNIRAN. Sinoć u pet sati, kada je naš list bio u mašini, dobismo te« lefonsku vijest iz Konjica, da je naš glavni urednik g. Sakib Korkut in« terniran i da će sa detektivom biti dopraćen u Sarajevo vlakom u 10 sati na veSer. Valjda pokušavaju, da i Korkuta uvuku u aferu Pekmez ef. Spahića. Nije isključeno da se ra« di o jednom običnom triku naših protivnika, koji misle, da se mećka sa rešetom plaši. Žandarska nasilja: Pišu nam iz Visokog: Došla 30. oktobra žandar« ska patrola iz Breze u Gračanicu i po nagovoru Krste Stojanovića, Ri« ste Paranovića i Jove Nogića iz Podvinaca, koji su bili sa patrolom u društvu; navališe na nevine mu« slimane Avdu i Muhameda Lerneša iz Gračanice pod izlikom, da pre« daju revolvere, koje oni'tobože i« maju. I ako su nevini ljudi molili, da ih ne tuku, jer da nemaju zašto, pošto isti nemaju tobožnjega oruž« ja, nije im uspjelo. Avdi su izbili zdrav zub, a kundacima od pušaka isprebijali ih obojicu da će ćutiti o« bojica dok su živi. Zvjerski postupak ove žandarske patrole nije se ni na tom svršio, ne« go su provalali još i u kuće nevinih ljudi, te pošto su pretražili sve bu« džake u kućama i porazbijali san« duke, da kanom nađu sumnjivo o« ružje, povezali su sinove izbatina« nih otaca i to Nazifa Lerneša sina Avdina i Osmatja Lerneša sina Mu« hamedova i otjerali u Brezu, bati« najući i njih pod izlikom, da imaju oružje. Nijesu se ni s tim zadovo« ljili, nego su još i dalje pošli, pa su psovali najviše svetinje, a vođa pa« trole je vikao: Ovo je Srbija, nema više aga ni begova, ja ću vas sviju popržiti. Ovo mi ozlijeđeni i izbatinani iz« nosimo u javnost, da se vidi kako postupaju organi sigurnosne straže u dvadesetom vijeku. Zar smije je« dna patrola žandarska u ovolikoj mjeri tući i krive ljude, a kamo li mirne i poštene građane ove države, kojima se ne može dokazati, da su ičim okaljani. Što je još interesantnije, patrola je došla bez prisutnosti načelnika općine ili njegova zamjenika. Ako je imala šta uredovati, tome se mo« ra svak pokoriti, ali se vidi da se je išlo baš za tim da se nevini ljudi na ovaj način zlostavljaju. Mi koji smo pretrpjeli te silne udarce traži« mo od vlade da poduzme stroge mjere proti krivcima i da ih kazni onom kaznom koju su zaslužili. Mi na temelju liječničkih svjedočbi pre« dajemo stvar kaznenom sudu. Svje« doci ovog groznog nedjela su oče« vidci i to: Šerif Brkić i Nikola Pa« vić, oba iz Trnovaca. Gluhićeva propast u Biljeljini. Br« zojavljaju nam iz Bijeljine: Konjho« džić i Muradbeg Zajimović pokuša« li su ovdje održati skupštinu Gluhi« ća stranke, te su doživjeli strašan fiasko. Muradbega prijatelji i roda« ci izbaciše iz čitaonice sa riječima: »Huljo, izdajico, ti da razbijaš na« šu slogu, a Konjhodžića natjeraše kantamš i zviždanjem preko pijace u općinu. Dopis slijedi. Odbor Organizacije. Premetačina u našem uredništvu. Naš glavni urednik g. S. Korkut ot« putovao je u utorak 2. o. mj. vozom u 2.45 poslije podne u Konjic u svr« hu izborne agitacije i neposredno iza njegova odlaska, došla je polici« ja u njegov stan u Avdage Zildžića ulici i provela premetačinu kuće. I« sta je polic. komisija došla i u naše uredništvo i obavila premetačinu, te je odnijela čitav paket'članaka, dopisa, feljtona, pisama od naših mjesnih odbora i drugih. Naš tajnik g. Ahmed Šerlć, koji je vodio re« dakciju u otsutnosti našeg glavnog urednika, prosvjedoavo je proti pre« metačine uredništva i konfiskacije �uredničkih spisa, čija je tajnost u« stavom zagarantovana, te ni sam sud nema prava otkrivati uredničke tajne, a ne kamo li policija. I us« prekos toga, što je policija imala nalog da obavi kućnu i tjelesnu pre« metačinu našeg glavnog urednika, pri kojoj imade naročito tražiti sumnjivu korespondenciju prema dobivenim uputama, ona je ipak »kao sumnjivu korespondenciju« pokupila uredničke članke itd. — stvari kojima ustav obezbjeđuje taj« nosi. Ni u crno Kallay«evo vrijeme ni« jesu se ovaki zulumi pravili. Premetačine i uhapšenja naših prijatelja. U isto vrijeme, kada je kod nas obavljena premetačina, iz« vršena je kućna premetačina kod naših prijatelja i istomišljenika gg. Sejid Alibega FilipoviA, Atif ef. Soče, Nazif ef. Svrze i Hamdibega Muteveliča, koji su odmah uhapše« ni i cijelu noć su ispitivani, te ljudi nijesu mogli cijelu noć oko na oko sklopiti, niti su se imali našto na« sloniti, niti našto leći. Sjutra rano posjetio je uhapšeni« ke nar. posl. g. dr. Mehmed Spaho i s njima seTazgovarao, a iza toga je posjetio sa tajnikom organizacije g. Serićem predsjednika Izemaljske vlade g. dra Srškića u njegovu pri« vatnom stanu, te su prosvjedovali protio vakog postupka policije, koja je ljude cijelu noć stavila na muči« la. ne davši im ni kreveta ni tople sobe. Novi vozni red na prugama sarajevske željezničke direkcije. Od 1. novembra vrijedi ovaj vozni red: Brzi vozovi Brzi voz 10002 odlazi iz Sarajeva u 13 sa­ ti, dolazi B. Brod 23.5, sa priključkom za Beograd dolazi 6.50 i Zagreb dolazi 5.42. Brzi voz iz B. Bsoda 10001 sa odlaskom u 225 dolazi u Sarajevo u 12.55 sa vezom iz Zagreba polazi u 20, a iz Beograda polazi u 18 sati. Pruga Sarajevo—B. Brod. Putnički voz 10012 polazi iz Sarajeva u 7.30, dolazi B. Brod 19.25, sa priključkom za: Vareš dolazi 11.30; Jajce dolazi 19 sa­ ti; Tuzla dolazi 19.20; Beograd dolazi 6 sa­ ti. Natrag p. voz 10011 polazi iz B. Broda u 10.5 sa vozom iz Beograda polazi u 23.35; iz Tuzle polazi 9.50; iz Jajca polazi 11.50. Putnički voz 10014 polazi iz Sarajeva u 23 Broj 218 — Број .PRAVDA* — ,ПРАВДА” Strana 4 Страна sata, dolazi B. Brod 10.28 sa priključkom za Tuzlu dolazi 10.18; za Beograd dolazi u 20 i 22.35; za Zagreb dolazi u 21.37 i na­ trag voz 10013 iz B. Broda u 17.30 dolazi u Sarajevo 5.40 sa vezom iz Zagreba u 7.28 ili 9.20; iz Beograda odlazi u 7 sati; iz Tu­ zle odlazi u 15^5. Mješoviti voz 10032 odlazi iz Sarajeva u 16.5 s-ati, dolazi u Zenicu u 20.10, sa pri­ ključkom za Vareš dolazi u 20 sati, u Trav­ nik dolazi u 21.40 i natrag voz 10031 polazi iz Zenice u 3 sata, dolazi u Sarajevo 7.10, sa vezom iz Travnika u 2 sata, iz Vareša u 3.28 sati. Pruga Sarajevo—Gruž. Putnički voz 10112 odlazi iz Sarajeva u 6.45, prolazi Konjic u 10.40, Mostar u 14 sati, dolazi u Oruž u 20.55, sa priključkom za Metković dolazi u 16. sati, u Trebinje do­ lazi u 22.25; natrag voz 10111 polazi iz Oruža u 6.30, dolazi u Sarajevo u 21.15, pro­ lazi Mostar u 11.30, Konjic 15.50, sa vezom iz Trebinja polazi u 4.45. Putnički voz 10114 polazi iz Sarajeva u 17.15 sati, dolazi u Oruž u 7.20, prolazi Ko­ njic u 21.20, Mostar u 24.50, sa priključkom za Trebinje dolazi u 9.5, za Zeleniku dolazi u 11.45 i natrag voz 10113 polazi iz Gruža u 20 sati, dolazi u Sarajevo u 10.35, prolazi kroz Mostar u 2.20, kroz Konjic u 6.10, sa vezom iz Zelenike polazi u 15 sati, iz Tre­ binja polazi u 18.25 sati. Mješoviti voz 10132 polazi iz Sarajeva u 14.45, dolazi u Metković u 4.40, prolazi kroz Konjic u 19.30, kroz Mostar u 24.5 i stoji tamo do 2.40, i natrag voz 10131 polazi iz Metkovića u 18.55, prolazi Mostar u 21 sat, Konjic u 2.30 i dolazi u Sarajevo u 7.20 sati. Teretni vozovi sa otpremom putnika. Izim ovih vozova biće stavljeni n promet sledeći teretni vozovi sa otpremom putnika: Voz 10072 polazi iz Sarajeva u 6 dolazi u Zenicu u 12.27 vraća se kao voz 10041 u 15. 46 dolazi u Sarajevo u 21.45. Voz 10236 odlazi iz Sarajeva u 13.45 do­ lazi u PraČu u 16.35 voz 10265 odlazi iz Sarajeva u 23.10 dolazi u PraČu u 2.36 1 natrag voz 10265 odlazi iz Prače u 17.29 dolazi u Sarajevo u 20.25 i voz 10261 po­ lazi iz Prače u 4.15 a dolazi u Sarajevo u 8 sati. PRI ZAKLJUČKU LISTA. • Sinoć u 9 i po sati doveden je nas glavni urednik g. Korkut uz asistent čiju detektiva i nakon premetačine džepova i prtljage uz asistenciju žandara sa nataknutim bodovima u Sarajevo, gdje je preslušan u po* licajnoj direkciji i nakon potpisa zapisnika pušten na slobodu. Na Konjičkoj stanici ispratilo ga je najodličnije građanstvo, a omlas dina se bijaše spremila za demons stracije protiv nedoličnom postupku konjičkih vlasti. Trešeljak Kobna štamparska pogrješka. „vrpikoj Riječi" • 218. broja od 80. oktobra desila se je strašna neprilika. Kobasica joj odnesena na nekakvu skupštinu, da malo zamezete njeni korteŠi Laso Dimitrijevls i terabiju, a glavat urednik, hodajući ,,u n a o k o 1 o“, nabasa na urednički koš i nagje povjerljivi izvještaj © vinogradskoj skupštini — g. dra Srškića. Sjedne na bastal i onako „eor-eatak" prihvati za pero da * „ofarba' taj izvještaj. Okrsni dolje, obrni gore: * nikad na kraj. Kad se je već pjan namučio, supe mu u glavu ,,sjajna Ideja'1: mjesto da petljam i lažem o uspjehu g. dra Srškića svijet će i s većem ponornošću pročitati i prijo vje­ rovati da je propao Korkut, nego li da je uspio Siškić. Zgrabi pero, umoči najprije u glavicu luka v onda u tintarnicu i jedva jedvica uspije da mjesto Srikićova imena umetne Korkutovo. Kad je bio gotov, dado rukopis u štampu i na taj način osvanu u spomenutom broju „Srpske Riječi11 ova originalna bilješka: „Korkutov fijasko u Višegradu. Jutros smo dobili telefonsku vest iz Višegradu da je kan­ didat Jugoslavenske Muslimanske Organizacije i urednik muslimanskog konzervativnog lista „Pravde", g. Sakib Korkut hteo jučer održati u Višegradu skupštinu, ali je bio izžviždan. Na­ ročito veliko nezadovoljstvo izazvalo je kod sa­ kupljenog sveta to, Što se je na govorničku tri­ binu popeo da „govori" i jedan bivši šuckor. Čim se je Korkut pojavio bio je pozdravljen jednim pljuskom psovki i pogrda. Sama njegova pojava u Višegradu izazvala je u građanstvu silno ogorčenje, i da se Korkut nije blagovre­ meno uklonio bio bi napadnut. Da nije do toga došlo, ima se zahvaliti je­ dino našim istaknutijim ljudima, koji su shva­ tili u kako se teškoj situaciji nalazi Korkut pa su ga Ispred raspaljenog naroda uklonili. Na njegove reči: „da živi Jugoslavija!" odgovorio je narod urnebesnim klicanjem: „Živila velika Srbija!" Višegradski muslimani sa svojim gradona­ čelnikom listom prelaze u radikalnu stranku". Kako će se ponašati direktorska kobasica kad je vrate doma i kažu joj, da Korkut nije ni išao u Višegrad, toje stvar g. ,,Unaokola", i ređakeioneg odbora „Srpske Riječi '. * Mi je ne ćemo radi te laži mnogo napastovati: nije joj prva, a ni pošljednja. Neka laže i uži­ va u timi lažima. Samo je prijateljski upozorujemo, da drugi put laže — pristojnije. Jer, mogla bi pobuditi čiju zavist, pa bi onda Kobasica mogla i po drugi put biti šupirana... Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Svetislav 8. Prutić, advokat radi sve advokatske poslove. BEOGRAD, Čika Ljubi na ulica br. 16. do Grand Hotela. Gradsko poglavarstvo Sanaki Most. Br. 846,- 9./10.1920. Oglas. Gornje poglavarstvo iznajmljuje sa danom 15. januara 1921. općinski hotel sg svim prostorijama, namje­ štajem, nuzzgradama i baščom. U hotelu nalaze se 4 sobe za strance te 1 soba za kasino i sve nužne pro­ storije za redne goste. Ponude imadu se slati na općinski ured do 15. novembra 1920. koji dan će se obaviti javna licitacija. Za gradonačelnika: Povjerenik: Alajbegović. I PAPIRNICA I j HAMDIJE KOPČIĆA I X preporučuje svoje bogato stovarište X i I svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ a obavijaju brzo i točno. Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 a Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. Poziv na izvanrednu glavnu skupštinu ,Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici”, koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 sati (5 sati poslije podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000.—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioniiari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem • . Ravnateljstvo Muslimansfte privredne banhe (d. d.) _______ Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do 1. novembra. 1920. položiti. * Odgovorni urednik: F. Šalaka. , Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, .Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a326ae7a74106fd7c88f3e65c4487f8b.pdf e6b693c36b59a017e9577b0679b6f541 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Drugo izdanje. Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 114(219) Malo pouke. »Nerazboritom opozicijom i po« stavivši se u neprijateljski tabor prema državi razrješava se država eo ipso dužnosti, da zaštiti i obez« bijedi pravo dotičnog dijela njezi« nih državljana.« Ta tvrdnja jednog muslimana, koja se odnosi na Ju« goslavensku Muslimansku Organi« zaciju, izbija vrlo često i u veoma raznovrsnim oblicima na površinu. Pravoslavna štampa i pravoslavno društvo su nju već davno lansirali u svijet, tako da pomenuti musli« man nije trebao drugo, nego da ru» kom zahvati malo zraka i uhvati tu misao. To im je lansiranje, čini še, toliko uspjelo, da će svaki inovjer« ni, koji ne čita »Pravdu«, odmah i« mati pri ruci sličan odgovor, kad se državi prigovara maćuhinsko postu« panje s muslimanima Jugoslavije. U tu svrhu se osniva, kako javlja »Srpska Riječ«, i neki novi »musli« manski« list »Domovina«, koji ima da muslimane »približi« državi. To jest u tu svrhu, da u javnom mišlje« nju još jače utvrdi pravoslavne predrasude, da su muslimani u ne« prijateljskom stavu prema državi. Stoga neće biti zgorega, da se poka« že kako su te predrasude prazne i neosnovane. Prije svega treba s nekoliko riječi razbistriti osnovne pojmove o teo« riji državnog prava, koje mora da je, za čudo Božije, ishlapilo iz moz« gova mnogih pravnika u Jugoslaviji. Neka pogledaju na pr. »Osnove pravne teorije o državi« od Slobo« dana Jovanovića, srpskog kapacite« ta. Na str. 44. te knjige stoji ovo: »Ako država nije u stanju, da u svakom slučaju obezbedi materijal« no izvršenje svojih zapovesti, onda je još manje u stanju, da u svakom slučaju izazove kod nas unutrašnje uverenje, da njene zapovesti treba vršiti.« Na str. 46. stoji: »Ako se državna vlast ne bi mogla vezati svojim vlastitim pravnim poretkom, jedna takova vlast, kao sudska, koja ima da sudi strogo po zakonu, bila bi nemogućna. Isto tako bila bi ne« mogućna i modema uprava, čija se radnja mora osnivati također na za« konu.« G. Jovanović veli dalje: »Pravo se ne može odvojiti od drža« ve.... Ono je državna volja, skup pravila, kojima je država dala sna« gu.... Niti može biti prava bez države, a ni države bez prava.« Treba te riječi dobro utuviti i on« da pročitati onaj famozni tajni cirkular predsjednika bos.«herc. rla« de, kojim zabranjuje upotrebu za« konitih sredstava za održanje prav« nog poretka i izvršavanje sudskih presuda u zemlji, gdje je nasilje kod kuće. Kakove predstave o državi mogu da niču u glavi onih, nad koji« ma je izvršeno nasilje i koji, kao neku otštetu, imaju u rukama pra« vomoćne sudske odluke, ali ništa dalje od tih odluka? Komad papira, kao i svaki drugi, kojim se ne da opet uspraviti popaljeno ognjište i povratiti oteta njiva i oteto blago.... Šta je zadatak države? Općenito, da posreduje, interveniše, a sa prav« nog gledišta, da održi pravni pore« dak na svojoj oblasti. Pravni pore« dak jesu tako regulisani društveni odnošaji, da je iz njih isključena u« potreba nemoralnih sredstava. Po individualističkoj teoriji, kao eks« tremno pravnoj, državno bi posre« dovanje bilo samo u toliko oprav« dano, u koliko se bez njega ne bi mogao učiniti kraj privatnim naši« Sarajevo, subota 6. novembra 1920. (22. safer 1339.) ljima. U Bosni i Hercegovini vlada interveniše u svim mogućnim sluča« jevima, gdje pojedinci imaju duž« nosti prema državi, to jest kad su podanici; ali u onim slučajevi« ma, gdje oni imaju prava prema dr« žavi, to jest kad su građani, tu ona ne interveniše, i to principijel« no ne interveniše onda, kad musli« mani pokušaju da se osje« te kao građani: kad traže za« štitu od države zbog privatnih na« silja. Ili, prema individualističkoj teoriji, baš onda kada država ima da ispunjava svoju jedinu o« pravdanu zadaću. Pa ipak, pored svega toga, nisu muslimani neprijatelji ove države, niti mogu to bitu Elementi svake države jesu: 1. oblast, teritorij; 2. skup ljudi, narod na tome teriitori« ju i 3. jedna zajednička vlast, kojoj se svi pokoravaju. Kako bi muslimani mogli biti ne« prijateljima ovom teritoriju, koji im je domovina i za koji su vezani vjekovnim tradicijama? I pogotovo kako bi mogli biti neprijatelji sa« mom sebi? Ta i oni su integralni dio ovog skupa ljudi, južnoslovenskog naroda, koji živi na tom teritoriju! Ali prema nepravednosti vlasti bi mogli biti neprijatelji i jesu to u o« nim slučajevima, u kojim su samo objekt vlasti, t. j. kad vlast neće da ima nikakvih obveza pravnog ka« raktera prema njima. Glavna obve« za državne vlasti prema pojedinci« ma u pravnim državama jeste ta, što je upravljanje i vladanje svede« no u granice zakona, a ne lične volje pojedinca, ili neke klase, konfesije, reda i t. d. Muslimani svojom borbom protiv uprave, koja nije u granicama zako« na manifestuju volju, da se i ova dr« žava sastoji iz elemenata, bez kojih se ne da zamisliti pravna država. Po tome, oni žele da ne postanu ne« prijatelji države i onda su oni, go« spodo pravnici, »eo ipso« jedan »dr« žavotvorni elemenat« par excellen« ce. Oslobođeni. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. Povodom izvoznice g. dro Živka Nježića. Naša je štampa u više navrata , motivacija. Jer mi na primjer pozi« istaknula kako i predsjednik glav« tivno znamo, da se je soda davala nog odbora »demokratske« stranke i tuzlanskom mitropolitu g. Ilarionu za B. i H., g. dr. Živko Nježić, spa« Radoniću! Op. ur. »Pravde«.) a Na« da u red »mučenika«, koji su se za« rodno Veće i Narodna Vlada Sr« glibili u lukavačkoj sodnoj bari i s bima stradalnicima, da se narodne grbače otkinuli lijep iznos pomognu. Eventuelne z 1 o u p o trebe Narodne Vlade ne v za teferiče i gospodsko uživanje. »Glas Naroda« bijaše se udajanio i du na moju adresu, jer po ne« podeljenoj oceni tadašnjeg javnog pravljaše se gluh i nijem na sve vi« jesti koje su iznošene o dru Nježiću mišljenja, među one, koji su patili, i njegovoj družini. No kako je »Srp« spadao sam i ja i kao takav bio ska Riječ« u zadnje doba počela sam legitimisan, da se kori« mnogo operirati sa tim izvozničar« stim ovim državnim dobrom, u ko« stvom i pomoću toga bataliti izbor« liko to bude išlo na podmirenje naj« ne račune g. dra Nježića i drugova, nužnijih potreba moje porodice i nije mu preostalo drugo, nego da moga posla. Samo u toliko i samo u učini jedan »patriotski« gest i po« toj meri, ja sam se koristio, žara« vrati u mutno vrijeme ugrabljenu divši pri tome svotu, koju narodnu imovinu. Na taj je način Vam ovim šaljem.« Puštamo sad malo na stranu stvar došlo do Nježićeva pisma upravi invalidskog fonda u Beogradu, ko« g. dra Nježića i hoćemo da se žaba« jim je obavješćuje da je Srp. centr. vimo nečim drugim. On govori o banci u Sarajevu dao nalog, da tom eventualnim zlouporaba« fondu doznači 32 hiljade kruna. m a »narodne vlade« i odmah do« Pošto se u pismu g. dra Nježića daje da te zlouporabe ne idu na nje« otkriva dosta koješta, mi ćemo ga govu adresu. Polahko, g. Nježiću. priopćiti u glavnim izvadcima. In« U »narodnoj vladi« haračili su u teresantan je već sami početak, glavnom Vaši stranački istomišrie« gdje veli da prilog od 32.000 kruna nici, naročito Ato Šola i Sćepan Gr« nadmašuje njegove sile »ali on ipak đić, kojeg ste uslijed strašne novin« podnosi taj teret, jer podnoseći ske kampanje morali maknuti sa njega — skida sa sebe jedan drugi: povjereništva za ishranu. Pa kad ste teret moralni«, koji je na njeg već i prije konstituante nabacili to natovarila »nesavesna štampa poli« pitanje, i to u javnosti, onda tičkih protivnika«. Tu se sad g. dr. ne ćete i ne možete izvući like sa« Nježić jada na svoje patnje i pro« mo time, što ćete se lično udariti u gone, što ih je pretrpio kao »malo prsa i položiti svoj »zarađeni no« koji od Srba u Bosni«, govori o ra« vac«. Vi i sami priznajete, da ste sulu svoje advokatske kancelarije, taj »m oralniteret« zbacili pod a onda doslovno navodi: »U novem« pritiskom štampe i da Vam je bru 1918. g. vratio sam se u Otadž« vlada imala dati — »z a j a m«. I binu bez sredstava. Tadanje Narod« kad je tako, odakle sad vraćate na Vlada u Sarajevu, ceneći moj »zaradu« na izvoznici ne intere« rad pre oslobođenja i muke koje sirajući se i o tom, da kao predsjed« sam podnio, — u oskudici gotova nik pokrajinskog odbora »demo« novca, koji bi mi dala pod povolj« kratske« stranke ustanovite: šta će nim uslovima kao zajam — po« se raditi i kako će sć postupati sa nudila mijenaprodaju 114 v a« ostalim članovima »demokratske« gona ljute sode, da je pre« partije, koji su eventualno također p r o d a m i na taj način da dođem opterećeni »grijehom, koji do neba do sredstava u onoj meri, u koliko vapije«. Od Vas nije dosta dati iz« mi je potrebno da počnem raditi. javu, da ćete platiti i kamate na iz« Ovo prodavanje sode uobičaje« vozničarski novac, kojim ste se do« no je za vreme rata. Sodu je sad služili, već morate koračiti i davala bivša austrijska uprava u malo dalje pa unijeti više svjetla u Bosni svojim miljenicima za zaslu« ovo pitanje. ge, (Ne bismo rekli da je tačna ova Valja naime u prvom redu usta« �St’ana 2 Стоан« noviti: ko je sve i koliko narodne imovine digao putem izvozničar« stva, ko je i koliko ućario na pođi« jeljenim izvoznicama, te ko je i ko« liko ućelepirio pri podjeljivanju tih izvoznica. Ovo nije mala stvar, jer je poznato, da se izvoznicama nije« su koristili pravi mučenici i istinski stradalnici, a što je još gore, izvoz« ničarskim su kajmakom neki ljudi učinjeni pravim gavanima. Rukovo« đeno pristrano i klikaški, izvozni« čarstvo je postalo predmetom pljačkanja narodne imo« vine i najsramnijim sredstvom stranačke kortešacije. Što je naj« strasnije, od tog narodnog imetka naši težaci iz poharanih krajeva ni« jesu imali nikakve koristi; nesamo muslimani, nego i Srbi pravoslavni. Tu su imovinu razgrabili stranački korteši i kumovi pojedinih vođa »demokratske« i radikalske partije, a sad je gladni narod namiče — pretjeranim porezima i Bog zna hoće li biti u stanju, da i na taj način zajazi rupu, koja ušljed nesavjesnog i nerazumnog gospoda« renja sve više zja u državnom ргб« računu. Valja dakle ovu aferu izvesti pot« puno na čistac i ustanoviti sve pljač« kaše, koji su svoj ugrabljeni zvanič« ni položaj iskoristili u svoje sebične svrhe. Stoga ćemo da ovoj stvari posvetimo posebnu pažnju, a ovdje kategorički demantujemo tvrdnju g. dra Nježića, da mu izvozničar« skog posla nije »niko u greh upisi« vao«. Boš, dragi gospodine dokto« re. Sva je nezavisna štampa od pr« vog početka osuđivala ovaj graba« džijski metod naših namet«upravni« ka i nesamo tražila njegovu obusta« vu, nego i zahtijevala kaznu svih, koji su na koji bilo način sudjelova« Ii u ovom nečasnom poslu. U toj je kampanji ’ odlučno sudjelovala da« pače i »Srpska Riječ«, a što je ona najednom zamuknula, ne znači da je i ova prijava afera postala čistom i časnom. To može značiti samo da je jedan borac klonuo iz sebičnih interesa i jer se je i sam uprljao. I« nače ništa više........ * Da bismo ovu stvar oteli zabora« vu i onemogućili njeno utrpanje, prenosimo uvodni članak »Glasa Naroda«, kojim je popraćeno Nje« žićevo pismo na upravu invalidskog fonda. Članak nosi naslov: »Gde su izvozničari?«, a glasi doslovno: »Protivnici demokratske stranke ne biraju sredstava u svojoj borbi i napadanju na nas. Njima je svako sredstvo, dozvoljeno i nedozvolje« no, dobro došlo. I kad jedan od njih izmisli (?) štogod, odmah drugi to prihvaćaju oberučke. Takvi je slučaj i sa izvoznicama. Našim je protivnicima najmilije da nas krste imenom izvozničara i ako dobro znaju da taj epitet pripa« da pre svakom drugom nego nama. U ono vreme kad su kod nas da« vane izvoznlce, radi kojih nas na« padaju, na upravi Bosne i Hercego« vine bilo je Narodno Veće u кбте su bili predstavnici sviju predratnih stranaka i sviju vera. (Pitanje je samo: u kojem razmjeru i sa ka« kvim uplivom na zaključke? Op. ur. »Pravde«.) Izvoznice u Beogradu davalo je minsitarstvo trgovine, ko« jim je upravljao prijatelj radikala i član Parlamentarne Zajednice Sto« jan Ribarac, a vlada je bila koncen« traciona pod predsedništvom Proti« ćevim. Što se tiče Bosne, izvoznice su postojale i za vreme rata. Austrija je davala k r i š o m sode i špirita svojim ljudima, kojima je verovala i koje je smatrala kao svoje. Pored stranaca tu su bili i neki domaći Iju« di, koji nisu danas u demo« kratskoj stranci. Posle oslobođenja zateklo se na stovarištu dosta sode i špirita. Veliki broj Iju« di, koji su se vratili kućahia, a koji su bili ili kao taoci ili internirani, progonjeni, zatvarani i na razne na« čine materijalno unropašćeni, bili su u bednom i očajnom stanju. Narod« no Veće, mislilo je da treba tim, Iju« dima, koji su stradali i upropašćeni, pomoći koliko bilo i izvući ih iz ve« like nevolje. Radi toga je rešilo da im priskoči u pomoć. Novaca nije bilo. Tada je Narodno Veće rešilo da im pomogne na taj način, što će im dati dozvolu da mogu da proda« du manje količine sode i špi« .PRAVDA* — „ПРАВДА* rita i da tako dođu do najpotrebni« jih sredstava za prvo vreme. U Na« rodnom Veću sedeli su, kako smo već rekli i kako je svakome pozna« to, ljudi iz sviju stranaka i sviju vera. Naši protivnici znaju sve to vrlo dobro. Ali za njih cilj opravdava sredstvo, i oni se ne stide niti pre« zaju od podvaljivanja i neistina. O« ni su sigurno imali u rukama i ima« ju i spisak onih lica koja su 'dobila, izvoznice. A1 im ne konvenira da ga obelodane. Znaju oni dobro da je danas više od dve trećine tih lica u radikalnoj stranci, pa se boje svoje vlastite bruke. (Kad je tako, zašto ga onda ne objavi »Glas Naroda«? Op. ur. «Pravde«.) Demokratska stranka nije ni« kadaodobravalataj način pomaganja. Ona ga ni danas ne odobrava. Širiti vesti i tvrditi da mi odobravamo sistem izvoznica vi š e je nego nemoralno. Nazivati nasjzvozničarima samo je agitacio« no sredstvo kojim se pokušava u« biti ugled demokratske stranke u narodu. I upravo takve vesti i tvrdnje iznose ljudi koji su najviše kompromitovani izvoznicama. A sada malo statistike iz ere izvoz« ničarske. Izvoznice su davane na sodu u vremenu od 29. novembra 1918. g. do kraja aprila 1919. U fabrici sode u Lukavcu, izdano je za to vreme u svemu oko 108 vagona (1,827.757 kg) amonijak«sode, kristalne sode, ljute sode i sodebikarbone. O d toga je izdato apotekama i ljudi« ma koji su se i pre rata bavili pro« dajom sode 75.796 kg; za potrebe pojedinih kotara i ispostava 67.994 kg; za gradnju katoličke crkve 3000 kg; po naređenju mi« nistarstva trgovine 71.500 kg; za fa» brike koža, papira, hemikalija, sa« puna i stakla na molbu pojedinih fabrika i po traženju hrvatske vlade 63.000 kg; za potrebe dal« m a t i n s k e vlade 20.000 kg; za Hrvatsku Centralnu Banku i za Hr« vatske i Srpske Zemljoradničke Za« druge 86.183 kg. U svemu dakle 387.483 kg ili nešto više od 38Va va« gona. Ostatak od 695.274 kg ili oko 70 vagona podeljeno je među 219 oso« ba iz ćele Bosne i Hercegovine. Pro« sečno na jednu osobu dolazi po 3174 kg ili manje od jedne trećine vagona. Pojedine osobe dobij ale su obično po 5, 10, 20, 30 kvintala, a najviše 2 vagona (gosp. Kašiko« v i ć). Kad se uzme u račun pošto je prodavana u to vreme soda i ko« lika je zarada bila na prodaju, onda se vidi da su pojedinci dobijali u ogromnoj većini po 1280, 2560, 5120, 7680 kruna, i samo nekolicina po deset ili nešto više hiljada. Naši protivnici, kojih je ogromna većina na spisku lica koja su dobila izvoznice, trebali bi da povuku kon« sekvcncijc i da se ne nabacuju na druge kojekakvim neistinama. A o« sobito »Srpska Riječ«, jer za radi« kalnog režima u Bosni dobiva jedan jedini njihov čovek izvoznicu na 11 vagona (slovom jedanaest vago« na) sode i to čovek k o j i nd j e z a r a t a p os t r a d a o ni najma« n j e. To je upravo koliko 34«tvorica onih kojima je davalo Narodno Veće i na osnovu rešenja toga Ve« ća, ili više od sedmine celokupne sume, koliko je izdano svima 219 o« sobama!« I Šerif hoće u Honstituantu... Zagreb, 1. novembra. Pored svih poteškoća i borbe za opstanak akademska omladina nije izgubila interesa za našu opću stvar, unutrašnje uređenje naše države, o kojem ovisi sreća ili nesreća svih . društvenih slojeva, zadovoljstvo -svih plemena i ravnopravnost sviju vjeroispovijesti. Izbori su za ustavo« tvomu skupštinu na pragu. Pojedi« ne stranke rade punom parom da uvjere birače kako je njihov pro« gram najbolji i najpodesniji za so« luciju naših unutrašnjih prilika. To je obična pojava pred izbore u sva« koj zemlji, a sada kod nas pogoto« vu, jer udaramo temelj državi, a na« ša konstituanta ima da donese u« stav, o kojem će ovisiti naša buduć« nost i sreća za stoljeće i više. U ovo predizborno vrijeme po« javljuju se na sceni i ljudi, za koje smo mislili da su i sami došli do u« vjerenja, da su svoju ulogu u poli« tičkom životu odigrali — da su mrt« vi. Pogotovo s obzirom na pjihovu rabotu prije rata i pred slom Austri« je, držali smo, da su otišli u miro« vinu i iščezli iz javnog života. Među« tim u ovdašnjem »Jut. Listu« od ju« čer čitamo vijest, da je izišao prvi broj »Domovine«, organa Šerifove »stranke«, u kojem je on napisao uvodnik i u njem napada rad J. M. O., koju naziva antidržavnom. Riječ »antidržavna« treba podvu« ći, jer dolazi od Šerifa Arnautovića. Ko poznaje Šerifa i njegov rad pri« je i za vrijeme rata, a naročito pri« je našeg oslobođenja, taj će sigurno — iako nije detaljnije upućen u rad i politiku J. M. O. — nakon ovog njegovog »istupa« doći do uvjere« nj a, da je rad i politika njena, kako po one koji je sačinjavaju, tako i po sve državne interese ispravna i realna. Ona traži jednakost i rav« nopravnost svih građana Jugoslavi« je pretpostavljajući, da je temelj svakoj društvenoj organizaciji red, ravnopravnost i zadovoljstvć nje« zinih članova, a državi pogotovo. Bez toga nema ni sreće ni napretka. I baš stoga stoje na čelu »J. M. O.« svi, koji su u doba najvećeg Šerifo« vog protunarodnog djelovanja u brk izjavili austro«madžarskom eks« ponentu Tiszi ono, što žele i oni L čitav narod srpsko»hrvatski u Bosni. Zato »J. M. O.« i predstavlja musli« manski dio toga naroda. Kako da se onda uzdrma ta organizacija po«' moću onog Šerifa, čiji se sadanji »patriotizam« i »srpstvo« ne može nikad i nikako dovesti u sklad sa njegovim protunarodnim radom do Tiszinog dolaska u Sarajevo, a na« ročito njegovom izjavom Tiszi i putešestvijima u Peštu i Beč za spa« savanje monarhije? Da oživi kao mrtvac politički, podvaljuje antidržavnost stranci, u kojoj se je usredotočio sav musli« manski dio našeg naroda, čijom je pomoći Šerif nekad došao do vrlo važnog političkog položaja, s kojeg je radio po uputi raznih Pittnera na antagonizmu i stvaranju mržnje među našim narodom u Bosni. Kao revanš narodu, što ga je kao općin« skog pisara bez ikakvih kvalifikaci« ja — kod toliko kvalifikovanih — doveo na položaj politički i inače vrlo važan, pomoću kojeg je od pro« letera postao bogataš — milijoner, naziva organizaciju, koju taj isti na« rod sačinjava antidržavnom. Iza« brao je ovu metodu kako bi dobio simpatije onih, koji su ovaj kobni sitem inaugurisali i da bi mu pomo« gli da se rehabilituje i uskoči u kon« stituantu. Pošto je »J. M. O.« opasan rival sadanjim njegovim prijateljima, bo« sanskim radikalima, prate ga njiho« ve simpatije, jer se nadaju da bi se njihove izborne šanse popravile i da bi muslimani zaboravili na ne« pravde, koje im neprestano čini nji« , hov vožd, pa dali svoje kuglice nji« ma. Uzaludan napor, jer je Šerif, kako kod muslimana, tako i kod svakog ko pošteno misli — umro. Njegov rad, njegov lični interes, tr« govanje s narodom, nikakve kvali« fikacije, nikakve moralne i intelek« tualne vrijednote ispisaše mu slova: »Irtihali đari beka, Šerif ef.« i ne dopuštaju da bude neimarom pri izgradnji naše državne zgrade. Po oslobođenju bio je poslat “u arheo« lošku galeriju muzeja, pa ga treba tamo i zadržati, da ga buduća po« koljenja mognu gledati kao vođu njihovih zavedenih predaka u doba bečko«peštanskog gospodstva u Bo« sni. , Ovo je mišljenje svih muslimana akademičara s kojima sam govorio o tom istoričkom političaru i neka« danjem »voždu« narodnom. Svak ga je odbacio, a bosanski radikali ga uzimaju, ne bi li im izborna kola kolikogod’napred pomakao. Notre felicitation cordiale, mes« sieurs lef Radicauxl A. K. Rpoj — Broj 219 Bilješke. Odjek pisanja »Domovine«. Iz Banjaluke primismo prekjučer ovaj brzojav: »Danas došla u našu kira« ethanu Šerifova »Domovina«. Zbog izdajničkog pisanja šerifova ogorčeni članovi kiracthane spališe javno na čaršiji »Domovinu« u pri« sutnosti mnogo svijeta i uz poklike: »Dolje Šerif!« — Članovi kiraetha« ne.« — Eto tako sudi narod, a mi dodajemo: »Samo naprijed Potiore« kov druže!« Glavnog uredništva Šerifove »Domovine« primio se je poznati »prijatelj« nas muslimana, propali radikalski kandidat za povjereništ« vo socijalne politike, čuveni »novi« nar« g. Dušan Maksimović. Ovaj je tip dobro poznat muslimanima još iz pokojne »Jednakosti«, u kojoj ni« je bilo gotovo ni retka, u kojem se nijesu blatili muslimani i njihova organizacija. Našla vreća zakrpu, pa i Šerif svog pjanog Dušana. „Ženske gaće Srpkinja". G.'Arnautović ponovno'podgrij a« va »aferu o dimijama«, pa je iznosi kao važan razlog neraspoloženju Srba pravoslavnih proti muslimani« ma i radi toga čini odgovornim »Pravdu« i našu organizaciju. Da bismo jednom za uvijek začepili u« sta ovom austro«madžarskom čan« kolizu i odvratnom političkom šar« latanu, prenosimo u cijelosti dotične bilješke, kako su štampane u 5. bro« ju »Vremena« od 25. januara 1919. One glase: »Ozbiljni znaci. Poslije podne u nedjelju 19. o. mj. sakupljali se se« ljaci na mejdanu Nadkoivačima. Bi« lo ih je oko stotinu, kojima su prido« lazili drugi iz raznih ulica i hanova. Bila je i straža, koja je gledala sa strane. Šaputalo se u uho i kao da je već ugovoreno. Pošli su u velikoj masi, njih oko tri do četiri stotine. Straža, koja je »pazila na red«, o« stala je. Na Vratničkom mejdanu počeli su —' pljačkati muslimanske dućane i razbijati prozore. U ovoj rulji prepoznati su: Gavrić Đorđo Krstin, Cincar Petrović Nikolin, Handžić Mladen, Miljušević Ostoja, svi iz Hreše. Ta je rulja u svojoj razjarenosti opljačkala 13 dućana na Vratniku i ranila kamenjem 3 o« sobe. Međutim je i Mejra Cavrk ra« njena kod oka, koje smo i liječnič« ku svjedodžbu gledali. Kad je ta rulja prošla kroz kapiju, počelo je pucanje. Žene, koje subileutoj rulji, vadile su ba« jonete i revolvere iz dimija i davale muškima. Za to imamo svjedoke. Poslije su demolirali han Janjoša Ahmeta, kuću Almase Čono, Rami« ća han, kuću Imamovića Mušana i Nazifa Ljuće. Otišli smo pregledati neke kuće i vidili smo:, na tovare: kamenja na« bacano je. Ko je sve ovo izazvao, mislimo da ne treba ovdje sporni« njati. Zna svak! Poslije je zašla ne« kakva komisija, da popiše štete. Mi se u čudu pitamo šta će se iz ovoga sve izroditi?! Ovi seljaci su pozvani od urednika »Srpske Zore«, te g. Kobasice, kojisjediuuredni« štvu »Jednakosti« i još od nekih gazda, da dođu opet na Savin« daTl u Sajajevo i da — p r o t e s t u« juproTivujedinjenjasvih Jugoslavena, te da traže da se Bosna pripoji Srbiji. Nemajući ni« šta protiv toga, da seljaci opet dođu u Sarajevo i da manifestuju kako hoće tražimo da se kod toga poštedi tuđa imovina, osobna sigurnost i da se na malti pri ulazu u Sa« raje v o pretraže muški i ženske, te da im se oduzme oružje. Toliko valjda smijemo tražiti od g. direkto« ra policije.« Gornja je vijest bila u cijelosti zapljienjena odstrane preventivnog ceftzora, a odmah iza nje ostala je nezaplijenjena ova vijest: »Malo se miču. Policajna direkcija za B. i H. javlja nam, da je u nedjelju 26. i u ponedjeljak 27. januara o. g. t. j. uoči i na dan sv. Save zabranjeno svim gostionama, kavanama i si. (izuzevši lokale prvog reda) točiti ili prodavati alkoholna pića. Ko se o« griješi o gornju zabranu biće kaž« njen. — Ne zaboravite još �pretražiti dimije pravo« slavnih se 1 j akinj a«..... pouzdaničko sijelo; 8. u selu Bileti« ćima za sve općine Donjeg i Gor« njeg Brotnja dne 31. oktobra. Prva vijest, kako rekosmo, bila je u cijelosti zaplijenjena, a druga je propuštena možda baš zato, da se mogne napadati na naš list. Tako je i bilo. Serifova je »Jednakost« toj notici odmah sutradan posvetila či« tav članak, htijući iz nje napraviti čitavu aferu i prikazati nas i z a' z i« vačima proti Srbima pravoslavni« ma. Naravna stvar, da nije mogla upaliti kod vlade i policije, jer su o« ne imale i zaplijenjenu bilješku, ali je i te kako upalila kod srpske jav« posti, izrabljujući to u svakoj danoj i nedanoj prilici. Ti su zbirovi išli tako daleko, da su ovaj slučaj, na« ravno u svom svjetlu, prikazali — svim ministrima, pa čak i Štojanu Protiću, tadanjem predsjedniku mi« nistarstva. I mjesto da poklopi uši i zastidi se svog nečasnog posla, g. Arnauto« vić i danas podgrij ava tu stvar; i da« nas hoće da pomoću nje sije razdor među nama i Srbima pravoslavnim. Na čast mu ta i taka rabota. Svuda su skupštine (sastanci) bile brojno posjećene, a naročito ona na Rečicama, te su razlaganja naših de« legata svuda bila pozorno saslušana i na najbolji prijem naišla. Dosa« dašnjem radu naših izaslanika i du« boko uvriježenoj političkoj svijesti naših čestitih težaka ima se zhvali« ti, da je svaka riječ naših delegata saslušana s najvećim odobrava« njem, te je gotovo jedini zadatak naših delegata bio, da birače upute o načinu biranja. Sami težaci su potpuno disciplinovani članovi već od početka života naše organizaci« je. Ideja islamske zajednice duboko • je uhvatila korijena u njihovim sr« cima, te sve makinacije naših pro« tivnika ne mogu nam ni pera odbiti. Kad bi htjeli da potanje osvijetlimo svijest naših težaka, najbolje bi je ocrtali u pojedinim primjerima i in« timnim razgovorima s našim dele« gatima. Tako se je u jednom od na« vedenih sela digao jedan starac si« jede brade i drhtavim plačnim gla« som rekao: »Da Bog da mu se ona skamenila, čija se ruka u organiza« cijinoj kutiji ne otvorila!« Primije« titi nam je da je Šerif Arnautović sa svojom koterijom bio počeo do« laziti u dodir sa nekim našim građa« nima i težacima i opipavati bilo, ali je bio odbijen svjesnim pitanjem od strane naših težaka: »Šerif e« fendija, gdjesidosadbio?« Iz naše organizacije. IZVJEŠTAJ IZ MOSTARA. Po zaključku kot. odbora «J. M. O«. u Mostaru zakazane su i dosad održane stranačke skupštine naše organizacije u slijedećim mjestima: 1. u selu Raštanima dne 17. oktobra; 2. u Humilišanima za dvanaest bje« lopoljskih sela dno 22. oktobra; 3. u selu Pologu 24. oktobra; 4. na selu Zimlje pouzd. satanak 28. oktobra; 5. na Rečicama za sve mostarske i stolačke Dubrave dne 29. oktobra; 6. u selu Drežnici dne 29. oktobra; 7. u selu Jablanici dne 29. oktobra Naš okružni povjerenik dobiva iz svih kotarskih mjesta hercegovač« kih najpovoljnije vijesti o dobrom stanju naše organizacije. Gacko, koje dosad nije organizovano, p o« ručilo nam je da izašalje« mo naše delegate. Tako će i posljednji kotar naše najuže domo« vine biti u našim redovima. Slom abcije onih oho „Obrane" Potajni kompanisti Šerifa Arnau« tovića, što u prošlom broju »Obra« ne« navijestiše rat našoj organizaci« ji — doživješe potpuni krah. Nešamo da im se nije oda« zvao n i k o iz provincije, nego ni iz samog Sarajeva ne mogoše dovesti na skupštinu ni dvadeset ljudi. Pro« matrali smo lica njihovih vođa i mo« žemo izvijestiti, da je boja tih ge« nerala bez vojske odavala — »jedan mračni demagoški karakter«. Bij a« hu, da prostite, bijesni i nevoljni, jadni i utučeni. Prema izdanoj paroli našeg mje« snog odbora, Članovi naše organiza« čije zauzeli su mirni stav motrioca. Četrdesetak naših ljudi bijaše se is« kupilo da sejri ovu »manifestaciju nezadovoljstva i ogorčenja provin« čije« i kad su vidjeli da je to samo maštanje'ishlapljenog pjesnika, sta« doše zbijati šalu sa šačicom protes« Страна 3. „ПРАВДА* — „PRAVCA, Број 219 — Broj nika. Kad su se siti našalili, opazi je« dan crn bajrak, što se je vijao na vi« jećnici i misleći da je to znak korote muslimanskih »vijećnika«, diže ru« ke i izgovori jednu kratku mersiju (tužaljku). Nijesmo je čuli, ali drži« mo da je glasila ovako: »Mirza naš, koji bijaše u bosanskom saboru, ni« jesi za konstituante, jer si se pro« igrao kao najodaniji sluga Šerifov. Sjedio si misleći da ne treba ništa govoriti; dizao si plaću misleći da je ne treba ničim zaraditi. Zgriješio si, ali ti mi praštamo, jer često puta ni« jesi mogao znati štajadiš. Pokoj ti i rahatluk izvan konstituante kao i tvom gosi Šerifu u sjeni Avdine sla« ve i pamjati. Na vječnaja!« Kad je svršio ponoviše se glasovi: »Na vječnaja«, a jedan dodade: »I tvom dru^u Muji i tvom drugu Mu« ji Begu Halilbašiću!« Da, da, i njegovu drugu Muji!... ojačala netolerancijom i terorom lo« ših upravnika tako, da će je »ure« dovne opomene«, javne i tajne »za« povijedi« i »nalozi« gosp. sreskog upravitelja prije ojačati, nego li o« slabiti. Mi koji smo zašli u narod, radili u njemu i potpuno uspjeli da provedemo čvrstu organizaciju, znamo najbolje šta nam ide u pri« log. Lijepo karakteriše. jedan naš list, govoreći o narodnom nezado« voljstvu koje je prouzročeno lošom upravom, kad kaže, da je moćniji i uplivniji u narodu hrvatskome je« dan Stj. Radić u tamnici, nego svi ministri u službi i na raspoloženju, nego svi jugoslavenski političari. To je živa istina. Jer otakako je do« šao ovamo na stolicu sreskog načel« nika nekakav Manojlović i Matko« vić i kako su počeli zabranjivati po« Uzdaničke sastanke i kažnjavati is« taknutije članove organizacije, sav je muslimanski svijet osim 15—20 ljudi stupio u njezine redove. To dobro znade ona šarena dru« žina, koja obija pragove sreskog u« reda denuncirajući i objedujući na« še ljude. No pored svega toga mi pozivamo okružnog načelnika gosp. Perkovića, kojeg do sada poznava« | smo kao nepristranog činovnika, da malo pripazi na svoje novajlije i po« uči ih o propisima zakona o sakup« ljanju. Mi ćemo također budnim o« kom pratiti rad ove dvojice novaj« lija, sakupljati njihove nekorektno« sti i onda ih metnuti na sramni stup administrativnog aparata zemaljske vlade. Upozorujemo naročito na to, da se u ovo izborno doba provodi rekrutovanje i to gotovo samo mu« slimana i pitamo: na temelju čega se obavlja ova nezakonitost? Ža sad ovoliko. Vahid. Domaće vijesti. NAŠI ZAROBLJENICI U ŠIBI« RIJI. Na 25. pr. mj. došao je iz Si« birije Alija Omić iz Kulen Vakufa, koji je bio u ropstvu punih šest go= dina, te nam javlja, da je iza sebe ostavio i vidio ove naše zemljake: AHju Pozderca iz Cazina, Saliha Hasića iz Kladnja, Ragiba Hodžića iz Rogatice, Ejuba Bilkića iz Cazina, Osmana Sarajlića iz Gračanice, Ha« kiju Rizića iz Srebrenice, Aliju Dri« nu iz Hadžića, Ahmeta Sabljara iz Sarajeva, Sulejmana Dizdara i' Ah« ■ meta Velagića iz Livna, Saliha Dau« tovića iz Bos. Gradiške, Haskića iz Prijedora, Mujkanovića iz D. Tuzle, Saliha Husadžića iz Bos. Petrovca, Fadila Terzića iz Bjjeljine. Sviju sam ostavio zdrave u Sibiriji, te će i oni najzad kroz mjesec dana, ako Bog da, stići svojim kućama. Državna Masna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i I januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60 000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje, 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 800.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijena srećaka za svaku Masu: Naši dopisi. Travnik, 28. oktobra. Ograničavanje slobodnih izbora. Sresko načelništvo u Travniku za« daje veliku brigu našoj pokrajinskoj vladi u Sarajevu. Kroz ove dvije zadnje godine izmijenilo se na ovoj stolici i palo u nemilost sijaset sre« skih upravnika, jer ni jedan nije bio u stanju, da izvrši povjerenu mu mi« siju s kojom je bio ovamo poslat: uzdrmati temelje »Jugosl. Muslim. Organizacije« u čijim su redovima svi muslimani ovoga kotara, i poći« jepati »H. T. S.«, koja je opet oku« pila sve čestite Hrvate katolike. A to je bila glavna zadaća, koju je morao gosp. »sreski« u prvome re« du riješiti — ako nije htio pasti u nemilost svojih gosa — a onda na ruševinama ovih dviju glavnih stra« naka sazidati »demokratsku« ili »ra« dikalnu«, već prema tome s koje je strane bio poslat. To ne bijaše nimalo zahvalan po« sao za gospodu sreske načelnike u Travniku. Jer ovaj stari vezirski grad zapamtio je i preturio mnoge careviće i kraljeviće, vezire i baro« ne, Dželalije i Rukavine, među ko« jima je bilo vukova i duljih repova od današnjih kojekakovih »sreskih« novajlija, pa ih je ipak — večernji povjetarac ša Vlašića otpuhnuo. Stoga'je i svaka protunarodna akci« ja »sreskih« udarila uvijek na reak« čiju, a čgsto puta u Travniku i na akciju, koja je snažno parirala pot« hvate »sreskoga«, te našu organiza« čiju tako učvrstila, da ona sviješću .svojih članova i unutarnjom disci« plinom može da bude uzor svim organizacijama i strankama u zemlji To će potvrditi i naredni iz« bori za konstituantu. Radi toga nas nimalo ne straši do« lazak nekakvog Manojlovića, Srbi« na,.sigurno nečijeg protckcionskin« da i miljenika, kojemu je zapovije« đeno da izvlači iz gliba one, koji su do sada žarili i palili, pa se konačno uglibili. Badava je stotinu Manojle« vića: oni se već duše u vlasfitome glibu, pa bi mogli za sobom povući i svoje prišipetlje Manojloviće, a« ko ovi za vremena ne otpanu od njih. Njihovi tajni i javni »befehli« pofčinjenima u svrhu ograničavanja slobodnih izbora ne će nimalo upa« liti, a vjera je i Bog, ni pokolebati čvrstu volju naših izbornika, jer oni dobro znaju da upravnici — zvali se veliki ili mali — samo su sitni crvići u službi naroda, koji ih on na svojim žuljevima izdržaje. Naša se je organizacija rodila u progonima, okalila nepravdom, a — 11 srećka Dinara VE ili Kruna I9Z IZ srećke Dinara ZV ili Kruna 9E IV srećke Dinara IZ III Kruna V8 1 8 srećke Dinara б ili Brunu ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi ME9UN9H0DNil ШНЛ D. D. Na adresu zemaljske vlade. U na« šem listu smo jednom upozorili ze< maljsku vladu, da seljaci pravoslav« ni neprestano napadaju na kuću Os« mana Abadžića iz Zabrđa kod Sa« rajeva. No vlada još nije našla za munasib, da u tome išta poduzme, valjda iz razloga, što se radi o jad« (Nastavak teksta na 4. stranici.) odio razredne lutrije. W Zagreb K Mali brojevi od 1—200, dobivaju se isključivo samo kod gornje glavne kolekture. �nim muslimanima. Abadžić nam se tuži, da ti napadaji neprestano tra* ju i skoro svaku noć se ponavljaju. Pitamo g. Mišovića: je li voljan već jedan put ovoj obijesti seljaka učiniti kraj, ili čeka dok jedno jutro u Zabrđu osvane koja mrtva glava. »Udruženje šeriatskih sudaca i vježbenika za Bosnu i Hercegovi« nu« nakon što su društvena pravila ovih dana odobrena, konstituisalo se je i svoj rad počelo. Gg. članovi se umoljavaju, da počam od 1. na« vembra o. g. članarinu šalju na dru« štvenog blagajnika. Hasan ef. Kadi« ća, šeriat. suca u Sarajevu i to po 48 K šeriatski suci, a po 24 K šeriat. vježbenici godišnje, te upisninu po 5 K i po 1 K mjesečno'za Savez dr« žavnih činovnika i namještenika za Bosnu i Hercegovinu. Konferencija zanatlija. Pozivaju se svi organizovani obrtnici grada Sarajeva, da neizostavno dođu na konferenciju, koja će se održati u nedjelju 7. novembra u 2 sata po podne u prostorijama trgovačke i obrtničke komore. Dnevni red: 1. odluke i zaključci kongresa; 2. čita« nje pravila i 3. ižbor provizornog mjesnog odbora. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova EIsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« Broi219 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Страна rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. izvrsna naravna njega kose. Želite li racionalno njegovati lice, rake; odstraniti prižtiće, •njedice; hrapavu opora koža učiniti svježom i elastičnom, upotrsbljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNE-PASTILE, 1 kutija K 10 60. Pemada na usnice po K 2*— i 4'—. Poraet koso unapregjujo, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerano sjedine čava FELLEROVA TANNOCH1NA POMADA ZA PORAST KOSE „EL8Ae, 1 veliki porculanski lončić K 15'—. JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MaGJARBKI BRKOMAZ po K 6 - 18'-, NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K 6 —, velika K 80'—, ŠAMPON za pranje kose K 4'—. Ideal svih sapuna. jait FELLEROV LJILJ1NOV MLIJEČNI SAPUN K 19'—, TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12*- i 15’—, najfiniji glicerin K 6’— i 30’—. Vaselin po K 3'—, 7'— i 12*—. Neškodljivi puder ta lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 29'—. TrcšEljah. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV WELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Što je ELSA-FLU1D, to se zna! Puder gospogje, boja se u to razumije- 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42-. jest pravi Dra KLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24* — Kurje uči Za usta t zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljite i brao FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM вЕ1ваи u kutijama po K 6*— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa*, 1 bočica K 10*—. Hega-zubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20'—, Dra Heidera prah za zube 1 kutija K 6'—, Elsa-vođa za usta K 80, četke za žabe počamži od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca pe K 40'—; na vagu prema količini poćamii od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15'—. Tinktura za stjenice K 80*—. Naftalin počam&i od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K 2*—, Lysoform K 30, pravi Lysel K 30'—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kuglo K 5'—, arnika po K 6'—■ i 30'—, Crnogoričin miris za sobu K 35, Malinov sok K 80'—, Kineski Čaj po težini počamči od K 3'—• Miševi I štakori! Otrov za miieve K 8'—, otrov za šta­ kore K 8'— i 10’—. Omot 1 poštarina Kod upita računaj« se POSEBNO, ali što jsftiaije. Što viie se na jedan puta naruči, to ee manje ovim troškovima poskupljuje roba. treba svagda priložiti poitanske biljega za odgovor. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. URA! ♦ PAPIRN1CA I I HAMDIJE Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svaka kove po* trebstine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigaći, novčarke itd. sve dobro i Jeftino 1 Tražite cijenik od tvrtke preporučnje svoje bogato stovarište 4 svih vrsta papira, kancalarijskog I J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ 4 obavljaju brzo i točno. 8. Sattner D Ljflbijani ђгој 706, KOPČIĆA Centralna drogerija Braća Šahinagić ♦ koja čini trajno veselje ? Samo Suttaerova ura ! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene .najumjerenije. X T X Cijene umjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 4444444444444444444444444444 Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. Poziv na izvanrednu glavnu skupštinu »Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici", koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 sati (5 sati poslije, podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000,—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem Ravnateljstvo Muslimanske privredne banke (1 d.) Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do1. novembra 1920. položiti. „PROMET" trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Odgovorni urednik: F. Šalaka. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. ' Ovlašteno carinsko posredništvo. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Intb. Telef. Z9. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ad0b4ad587440b6da9eff73e75bb49a.pdf bde2268eb2f7345a54a905a2f018ef31 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Drugo izdanje. PRAVDA Pojedini broj K 2-— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 115 (220) Sarajevo, utorak 9. novembra 1920. (25. safer 1339.) Zar baš i u Minja? U subotu smo primili ovaj brzo« javni izvještaj našeg odbora u Tre«' binju: »Pokolj muslimana u Ora« hovcu. Jutros dobismo telefonsku vijest, da su Hamid i Mehmed Sal» ković nađeni zaklanL Otjeran cjelokupni hajvan, 190 brava i 9 go» veda dobro ugojenih. Tko su zli« kovci nije zasada poznato. Među muslimanskom ehalijom u Trebinju vlada ogorčenje, a u Korjenićima, gdje j ei Orahovac, neopisivi strah. Potankosti ćemo poslati dok usta« novimo«. л Tako glasi taj tužni izvještaj iz Trebinja, o kojem smo dosad dono« sili samo lijepe vijesti i bratske od« nose između tamošnjih Srba pravo« slavnih i muslimana iznosili kao u= zoran primjer drugim mjestima u našoj pokrajini. I eto, na jednom dobismo konstemirajuću vijest i iz ovog kraja, u kojem je dosad tako divno cvalo bratstvo, ljubav i sloga. Pošto su Korjenići na crnogorskoj granici, držimo da se u ovom sluča« ju radi e upadu njihovih bandi, što na kapama nose znak »N. I.« i ape« liramo na sve trezvenije ljude u tre« binjskom kotaru, da ovoj pošasti u> čine kraj izdašnom pripomoći kako bi vlast ušla u trag ovom zločinu Nb kitinih plaćenika. Stoga braći u Ko» renićima savjetujemo da se potpu« no pouzdaju u objektivnost svog kotarskog predstojnika, a Trebinj« ce upućujemo da mjesto ogorčenja, hladnim i trezvenim držanjem pri, nesu svoj obol zadržanju doeadaš« njih bratskih odnosa sa svojim is« pravnim sugrađanima. To velimo u tvrdom uvjerenju, da ovaj zločin nije izveden od strane naših domaćih ljudi. Mislimo da se u toj pretpostavci nimalo ne vara« mo i s nestrpljenjem očekujemo daljnji izvještaj našeg mjesnog od« bora. Jedan trezven glas. I. »Srpska Riječ«, koja se inače ni« kad nije odlikovala kakvom pameću i pronicavošću u tretiranju odnosa između muslimana i Srba pravoslav« nih, učinila je jednu iznimku i u bro?1 ju od 6. o. mj. donijela vrlo trije« zan članak. U predpostavci, da je pisac dr. Milan Jojkić, mi ćemo se njime pozabaviti opširnije i učiniti nekoliko svojih primjedaba. U prvom redu osjećamo svojom du« žnošću, da g. piscu zahvalimo na objektivnosti, a sada ćemo da ga malo citiramo. Gospodin gost »Srpske Riječi« vrlo je dobro i pravilno uočio, da »ima već skoro dvije godine, kako u našoj državi postoji, međri osta« lim krupnim pitanjima, i musliman« sko pitanje. Nije to pitanje u vjerskom smi#1 u, t. j. nije nastalo radi toga, što muslimani m:» sle da je ugrožen islam i slobodno ispovjedanje vjere, već za to, što se muslimani, kao građani i državljg« ni naše nove države, osjećaju zapo« stavijenim i progonjenim. Kada je krajem 1918. došlo oslobođenje, mu« slimani su sa najvećim oduševlje« njem, dočekali srpsku, voj« sku. I njima je, kao i nama svima, propašću Austrije pao težak, silni teret sa srca, i oni su se osje« tili oslobođeni od neprijatelja, ko« ji ih je jednakokaoinas pro« gonih i pritiskivao. Kada je Austri« ja ušla u Bosnu da jć okupira, baš su muslimani bili oni, koji su, sto« pu po stopu, branili svoju (i Vašu gospodine! Op. ur. »P.«) domovinu od tuđina — okupatora. Austrijan« ci i Mađari mislili su da je dosta jedna vojnička muzika da okupira Bosnh, a morali su poslati 200.000 vojnika, dok su skršili otpor musli« manskih ustaša. Mnogo je tada žrtava palo po bojnim poljima, a mnogi su viđeni muslimani platili svoj otpor i svoju ljubav za domovinu životom pod kur« š u m i m a i vješalima. Sasvim ob« ratno su dočekali muslimani srpsku vojsku. Sa cvijećem i suzama u oči« ma su pozdravljali srpske vojnike«. Mi s osobitim zadovoljstvom pre« nosimo ovu izjavu i konstatiramo da se ona u'cijelosti podudara sa stanovištem i držanjem naše or« ganizacije. Drago nam je što ova« ku izjavu Srbina pravoslavnog mo« žemo donijeti u istom broju, u ko« jem Citiramo i provokater« sko piskaranje onih oko »Domovi« ne«. Ko naime ovu konstataciju sra« vni sa sramnim podmetanjem u »Domovini«, pružen mu je odmah i uzrok radi čega se naša org. jed« nako gnjuša nad austrijskim ostaci« ma iž »Domovine«, kao i nad — njihovim saveznicima, što danas vode politiku bosanskih radi« kala, Konstatujući da je bilo ta k o ra« spoloženje muslimana iza oslobode« nj a, g. J. veli da »kratko vrijeme za tim nastaje preokretu njihovim redovima. Osjetilo se nezadovolj« stvo i —} a z o č a r a n j e«. Sasvim tačno; jer zaista je nastao preo« k r e t i zaista smo se mi razočarali nad postupkom i držanjem Srba pravoslavnih, kao i vlade, koja je u glavnom bila u njihovim ruka« ma. Sasvim je tačno, što veli dalje g. J. u svom članku, da su se u »n e« kimkrajevima zemlje, a naro« čito u Sandžaku, dešavali pojedini slučajevi lične osvete«. Samo ih bi« jaše mnogo i premnogo. Tačno je i što veli da je u tim slučajevima os« vete »dosta muslimana platilo gla« vom a nekom je čardak izgoreo«. No nije tačno da »u zemlji nije bi« lo organizovane vlasti«, jer je musli« man tu vlast osjećao i onda, kada se je pokušao braniti a i onda, kada je trebao biti zatvoren na denunci« je pojedinaca. Za muslimana jetavlastpostojala o d p r< » vog mo men t a, samo je »nije bi« lo«, ka dga je trebalo zaštiti. Kao markantan dokaz ove tvrdnje isti« ćemo prvomajske događaje iz 1919. koji su pokazali da je ta vlast imala sve što joj je trebalo da manifestu« je svoju snagu. Samo je u is t o d o» b a »nije bilo« kad se je radilo o tom da se spriječe pljakče u sara« jevskom polju ili nađu krivci zvjer« stva, što je izvršeno na obitelji Ali« je Halvadžije. Napominjemo još slučaj zatvaranja muslimana u ma« sama, što je izvršeno u Prijedoru i idemo dalje. Dopuštamo da razrijeđena srpska vojska »nije mogla svakom po« jedincu pružiti dovoljno zaštite, osobito po selima i u zabitnim brd« skim krajevima«. Dopuštamo da se »pljačkaške bande uvijek u ovakim vremenima pojavljuju«. Ali mora« mo naročito akcentirati da i sam g. J. priznaje, da su one, osobito u pograničnim* krajevima, napadale »v e ć i n o m na muslimanske kuće«. Žao nam je samo, što se g. pisac nije upustio u opširnije objašnjenje ove stavke svog članka, kako bismo mogli znati: je li preko ovog vrlo važnog stavka prešao radi toga, što možda ima kakvog razumijevanja za ovu tamnu pojavu ili stoga, što nije imao kuraži, da otvoreno osudi ovo nebratsko postupanje. U tom je, po našem shvaćanju, gor« dijski čvor nejasnog i zbrkanog na« šeg nacionalizma; u tom je i ključ za riješenje »muslimanskog pitanja« u našoj kraljevini. Preko tog se ne može prijeći jednim nejasnim ges« tom: valja u to duboko zaroniti i ’ odgovoriti nam na pitanje: »Kako to, da i pravoslavni p 1 j;a č k a š i udaraju najviše na muslimane?« Nije i ne može biti slučaj, da opljačkani i ubijeni muslimani stoje prema opljačkanim pravoslavnim u omjeru 20:1. Da, dvedeset naprama — jedan. Nije i ne može biti svejed« no: ko je krivac ovakog mentalite« ta tim prije, što je notorno pozna« to, da su u uskomešanim krajevima skoro u pravilu glavnu riječ vodili — popovi, učitelji i drugi inteligenti. To su fakta i njih treba objasniti, jer su se odražavala čak i pri sas« tavu vlade i raspoređivanju činov« ništva, kako višeg tako i nižeg. I nama bi bilo vrlo drago, kad bi se TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. g. J. ošvrniio na ovu pojavu i iznio svoje mišljenje o ovom kardinalnom pitanju. Što se nas tiče, držimo da su mu« slimani imali potpuno pravo, kad su te »pojedinačne« slučajeve — jer su postali pravilom — shvatili tako, »da se hoće da progoni ceo milet«. I pot« puno su u pravu, kad su radi tog po« stupka bili nezadovoljni, jer se ni u doba potpunog našeg približenja radikalnoj stranci nije niko trsio, da ispravi učinjene nam nepravde. Naprotiv, Hoćete i dokaz, je li de, gospodine dre Joj« kiču? Pa lijepo, poslužićemo jednim primjerom najnovijeg datuma. Sarajevo, 8. novembra. Prošli broj našeg lista bio je za« plijenjen radi toga, što naše uredni« štvo »nije umjelo« da odgonetne pravog smisla vladinom saopštenju od 5. novembra, koje glasi ovako: »Izvjesne pojave posljednjih dana u Mostaru i nekim drugim mjestima dale su povoda, da se preduzme išle« đenje o svim ovim pojavama. Z a« 1 i j e t a n j e (!) štampe u ovu akci« ju vlasti, u koliko, je prešlo granice žurnalističkog registrovanja, mora« će se spriječiti jer je ono štetno po samo isleđenje i jer je — protivno zakonu. Treba imati vjeru u vlast i sačekati rezultat isleđenja«. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu. Dionička glavnica Ц, 3,000.000 Podružnica u I3os. JMovome Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne nalog?. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovaca hanha, Sarajevo.- Interorban telefon: ZU �Strana 2 Страш .PRAVDA* — .ПРАВДА* Iz Sandžaka i Makedonija. IZBORNA NAS ILJA U SANDŽAKU. Varaju se gospoda sandžačko«ma« U nedjelju smo iz Prijepolja do« bili ovaj brzojav: »Demokratski agi« kedonski zvaničnici, ako misle da će tator Mihailo Kurtović (Zar i tamo« pri verifikaciji mandata proći ona« šnji Kurtovići idu Šukrinim tragom? ko jeftino kao što prođoše pri dek« retiranju članova Privremenog nar. Op. ur. »Pravde«), učitelj i p o v j e« renik agrarne reforme za predstavništva. Ovaj put ih ne će ujesti ista buha i mi ćemo se pobri« plevaljski okrug pokušava da psov« nuti da iznesemo svako i najmanje kom i prijeteći — paljevinom nasilje, što će se izvesti nad tamoš« i ubistvima ograniči slobodu njim muslimanskim biračima. Stoga opredjeljivanja muslimanskog živ« pozivamo braću iz Sandžaka i Ma« lja prilikom idućih izbora. Žalbe kedonije, da stresu sa sebe plašt po« podnete vlastima. Pismom opširni« vučenosti i nebrige i da svačijim na« siljima suprotstave svoje pravo, što je. Molimo objavite«. Mi se nimalo ne čudimo ovakom im ga daje zakon. Dosta je što su postupku, jer »demokrati« ovu zem« prepustili nesrazmjerno .velik broj Iju drže svojom kolonijom i misle da svojih mandata predstavnicima stranke, koja dosad nije imala ni« im je tamo slobodno raditi sve šta kakva razumijevanja za njihove te« im srce zaželi. Ali nam je začudno gobe pa je vrijeme, da nezasitnim da se zvaničnici usuđuju upo« trebljavati ovaki metod pri propagi« apetitima učine jednom kraj i od« ranju slobode i jednakosti, o kojoj lučno izjave: »Dovle, ali ne dalje!« toliko trabunjaju baš gospoda »de« Mi ćemo drage volje iznositi sve mokrati«. Zar taj vajni učitelj i ag« pritužbe naše braće iz Sandžaka i rarni povjerenik ne zna za propise Makedonije i ponovno ih upozoru« našeg izbornog zakona i zar misli, jemo da u eri demokracije, koja is« da ćemo ga mi smatrati jednom đi« ključuje tiraniju. Nijeste osamljeni, dom, kojom naša država ima brilji« rati u inostranstvu? braćo. zadovoljila time, da pod proglas mjesto potpisa stave: »Musi. Težač« ka stranke, Dem. stranka, Savez Težaka«. Šta ih je vodilo pri o< vakom potpisivanju, nije teško od« gonetnuti: ispred »Mutež« stranke nema se ko potpisati^er Mahnić i Hasandedić ne smiju potpisati radi toga, da od »Muteža« ne odbiju i ono stotinjak zavedenih ljudi. Pakt sa »demokratima« objašnja« va »Glas Težaka« u članku pod na« slovom »Naša stranka i izbori«, u kojem donosi i ovo objašnjenje: »Dem. stranka i Savez Težaka iz« dali su jedan proglas na narod.zNa« ša stranka nije sarađivala na tom proglasu i nije ga potpisala. U tom proglasu, koji principijelno p o t p u« no odgovara našim pogle« dima, nije dovoljno istaknuto na« čelo zaštite malih posjednika i oba« veze države, da im dade naknadu za obezbijeđenjc života. Mi smo u« vjereni, da bi to bilo unešeno, d a smo bili pozvani na saradnju toga proglasa, jer ni Savez Težaka ni Demokratska stranka — nijesu protivni tomu.« Kako se vidi »Mutežima« je do« voljno, da ih kogod primi u dru« štvo makar i bez poziva na zdogo« vor i premda »detalji sporazuma nijesu još utvrđeni«, oni vele da je dužnost njihovih ljudi, da »svuda sporazumno rade sa ovim stranka« ma i da nađu sporazumno s njima najbolji način, kako da ojačaju na« predne redove, a oslabe protivnič« ke, nazadne.« Kako se iz svega vidi, odgovor na naše pitanje: »ko to strahovito la« že«, može glasiti samo ovako: »Sla« gaše oni oko .Mutež »stranke«. Bilo im na čast!... Propast tvoja od tebe. ЗвгИова „Domosino"! U .pretprošlom broju prikazasmo pravac novog »nezavisnog musliman skog« lista i donesosmo nekoliko iz« vadaka iz njegova prvog broja. Od danas ćemo redovito pratiti taj list u ovoj posebnoj rubrici i donsićemo »cvijeće« iz njegovih članaka i sa« ISTINA O »ODLASKU« MEHMEDPAŠE BAJROVIĆA U SAN« stavaka, ne preuzimajući, naravna DŽAK. stvar, nikakve odgovornosti ni za stil ni za gluposti sastavaka, koji će Beogradska »Politika«, u kojoj se Kad god je došao sudski upit: može se citirati u toj rubrici. Mi nosimo istovaraju sve »demokratske« laži li se otpustiti iz bolnice, odgovorne odgovornost za komentarisanje tih o stanju u pojedinim pokrajinama, bolnice i liječnika glasio: »Ne mo« citata. Rubriku uvodimo iz dva raz« donijela je u 4.508. broju od 4. no« že. Bolestan je«. Sandžački sudovi, loga. Prvo stoga, što hoćemo da »na« vembra ovaj »dopis« iz Sarajeva: koji »ne mogu« raditi kad je po sri« cionalizujemo« naSu povjest i mje« jedi oslobođenje na razne denunci« sto Herostrata i Efijalta pružimo »Pre neki dan otišao je odvade u je uhapšenih muslimana, u ovom su našem budućem pokoljenju još Novi Pazar zloglasni Mehmed«paša slučaju pokazali osobitu marljivost Bajrović koga prvostepeni sudovi iz grozniji primjer bolesne ambicije i i savjesnost, pa su dva puta izaslali narodnog izdajništva. Drugi je raz« Sandžaka već punu godinu dana tra« svoje p os ејз ne liječničke že da odgovara zbog nedela koja je log uvođenju ove rubrike taj, što komisije, kak® bi se osvjedočili počinio za vreme austrijske okiipa« hoćemo da za bliski- parlamentarni da počem ovdašnja bolnica nije or, čije. Bajrović je za ćelo to vreme rad imadnemo gotov materijal, koji tak ovog »zloglasnog« čovjeka. Oba bio sk-1 o n j e n u Sarajevu — kao da ćemo pljusnuti u »časno« lice onih, izaslanstva potvrdiše iskaz ovdaš« što će naskoro morati da našoj or« je ovo druga država — i da to ne njih liječnika i saglasiše se sa nj : ho« bi ličilo na otvoreno odmetanje, on ganizaciji pruže ruku pomirnicu i da je s vremena na vreme pokazivao vim negativnim mišljenjem. Ušljed zatraže nejnu saradnju. Jer, Šerifovi toga je paša ostao u bolnici. lekarsko uverenje kako je bolestan će se napadaji i podmetanja raspli« No to nije godilo nekom i nekom, i kako zbog toga ne može da pre« nuti kao mjehurići safuna; on će još pa ovih dana osvanu u državnoj duzme toliki put. jednom i to za vječnost, dobiti glo« bolnici policajni agent sa zahtje« gov kolac, pa će njegovi sadanji ja« Ali sada kada su se približili izbo« vom, da mu se g. Bajrović :zruči. ri, Bajrović se ipak k r e n u o u No« Kad je od upravitelja odjelenja do« taci, stupivši pred nas, biti i čedniji vi Pazar pa ipak ne pod oružanom bio odgovor, da on bolesna čovjeka i sramežljiviji. Toliko kao uvod, a sad da pređemo na stvar. stražom, kako zakon propisuje za ne će i ne može izruč'ti, agent je sve zločine, nego u društvu jednog U uvodniku drugog broja veli donio pismeni nalog policijske di« sarajevskog advokata. Račun je »Domovina« g. Arnautovića: »Kad rekcije, kojim se zahtijeva izruče« prost. Ili će sud uhapsiti Bajrovića, nje g. Bajrovića bez obzira na se govori di piše o muslimanima, i onda će to biti vrlo zgodna agita« to, da li je njegovo puto« onda' treba uvijek i svakom zgodom čija za draženje muslimana kako ih vanje opasno pe zdravlje strogo lučiti muslimanski elemenat ova država goni, ili će se vlasti po« od njegova vodstva, koje mu se u i život. Upravitelj odjelenja upu« bojati da ne draže muslimane sada tio ga je direktoru bolnice, koji je najviše slučajeva — naturalo i pred izbore pa će Bajrovića ostaviti konačno popustio pred ovim naši« silom htjelo da ga pred« nekažnjenog. U svakom slučaju živa Ijem i g. Bajrovića izručio. Mi ne stavlja«. Ovaj pasus imao bi se zgoda i za pašu Bajrovića, i za nje« ćemo da sad podvrgavamo kritici odnositi na vodstvo naše organiza« gove zaštitnike u Sarajevu«. postupak g. Jerenrća i zadovoljava« čije, no slučajno je njime ocrtana mo se time, da »Polit.ku« još jed« — prošlost g. Arnautovića, koji je Da poštena javnost ne bi bila za« vedena u bludnju ovom lažnom nom uglavimo kao stovarište naj« u zdravlju Pittnera, Kollasa, Sarko« inspiracijomu »Politici«, srna« besramnijih oficijelnih laži i izvr« tića i drugih predstavnika austrijske sile plivao čitavih deset godina i tramo svojom dužnošću, da ovaj tanja. »odlazak« prikažemo u pravom Sa koliko je opravdanja ovo bar« sve do uoči sloma Austrije govorio svjetlu. Nije istina, da se je g. Baj« barstvo vidi se učinjeno po tom, što * kao tobožnji predstavnik 99% mu« rović »krenuo« u Novi Pazar, nego je g. Bajrović — »došavši« u Novi slimana. Nestalo austrijskog kunda« je istina da je on tamo — otjeran Pazar — predan na k u ć n u n i e g u, ka i on se slegao kao mušemali fe« na jedan najbarbarskiji način. G. jer ga^je i tamošnja liječnička ko« njer. Zavukao se u mišiju rupu i Bajrović je više od pola godine le« misija pronašla bolesnim i izjavila sprijateljio se s nekoliko srpskih o« ficira, kako bi očuvao živu glavu. žao u ovdašnjoj državnoj bolnici. da se ne može staviti u zatvor. Držeći da je siguran, daitas se o« pet pomalja iz mišije rupe i pušta »Mutež« stranke i da ih ne htjedoše u svom listu čak i sastavak »Ko iznijeti u izbornom proglasu na na« plače za Austrijom«, u kojem se rod. U slijedećem (112.) broju veli: »Bolest i pokvarenost ljudska »Pravde« prenesosmo »jedno objaš« u današnjem našem društvu do« U raboš g. dru Krizmanu. Jedna njenje« iz »Glasa Težaka«, u kojem segl^ je do kulminacije. Ljudi, da udovica u Sarajevu, naravno musli« je izjavljeno, da gg. Čekro i šarac bi zabašurili svoje grijehe, svoju manka, primila je od kotarskog u« nijesu bili ovlašteni na potpis pro« mračnu i podzemno«! ezuitsku pro« reda u Visokom poštanskom naput« glasa, jer da su pregovore vodila šlost, Лр o ktiš a v a j u da ocrne nicom K 2 (slovom dvije k r u« »druga dvojica delegata«, ali se ni« druge pred javnosti. Takvih eleme« n e). Na kuponu je napisan ovaj ob« jesu mogli složiti »baš u tom pro« nata mi imamo danas u našoj kra« račun: glasu, kojim se stvara novi program Ijevini veoma mnogo. Oni s jednu Predujam na privr. rentu zajedničkog rada, a taj se pro« prikrivaju, a.s drugu naba« za godinu 1918. . . . 3 K 60 h gram u agrarnom pitanju stranu čuju se blatom na muslimanski ele« Poštarine.......................... 1 » 40 « posve razilazi od našeg menat Bosne i Hercegovine.« Pa« programa«. »I zato se, veli se metni redaktori »Domovine« nijesu Netto . , . 2 K 20 h dalje u tom objašnjeju, mi nijesmo ni osjetili, da su gornjim svojim ri« Ovih 20 h odbila je pošta valjda mogli s tim proglasom solidarisati i ječima dali fotografski sni« 'za dostavu tako, da je ova udovica potpisati ga.« mak svogvođe. A ipak je tako. dobila u ime te rente u svemu — Tako je pisano prije heftu dana. Arnautović zaista nastoji zabašuri« dvije krune. Primjećujemo, da Međutim »Glas Težaka« od 30. ok« ti svoju sramnu prošlost i &oje gri« ova udovica u visočkom kotaru po« tobra donosi na čelu lista objavu o proti ovom narodu i zemlji, sjeduje četiri čifluka (kme» izbornom sporazumu, koja nosi da« jehe što ih je počinio radeći za pripoje« tovska selišta) a i begluk joj je uz« tum od 15. oktobra i koja je — isto« nje Bosne Madžarskoj. On bi htio urpiran. Bez komentara. vjetna sa proglasom što ga je donio i da utrpa svoje veze sa Pittnerom, Pa ipak odoše. U 111. broju našeg »Glas Naroda«, a mi prenijeli u 111. dbk je još bio općinski pisar, kao i* lista donesosmo sastavak u kojem broju našeg lista. Razlika je samo u mračnu prošlost, koju je onako konstatirasmo, da se Grđićeva »Slo« tom, što u »Glasu Težaka« nijesu iz« strašno razgolitio Hasan Rebac u ga« i »demokratski« organ »Glas nešena imena predstavnika pojedi« beogradskoj »Pravdi«, gdje je reče« Naroda« stide svojih kompanista iz nih stranaka, nego su se gospoda no da je^>. Arnautović bio znanac Bilješke. Rpot — Broj 220 i srbijanskog dispozicionog fonda. Ali eto sadanjoj nesposobnoj vladi trebaju i tipovi ovake prošlosti, pa jč vaskrsnuo i g. Arnautović, kojeg vlada upotrebljava u prljavoj ulozi, da se nabacuje blatom na musi, ele« menat, , prikazujući našu organiza« čiju neprijateljem države i naroda. Ta pokvarenost ide još dalje, pa tom i takom Šerifu namjenjuje čak i časnu ulogu predstavnika musli« manskog elementa u ovim pokraj i« nama. Zaista kulminacija pokvare« nosti!... Pitate kako nas Šerif prlja u dru« gom broju svog glasila. Evo nekoli« ko citata: »Po svojoj prirođenoj duševnoj crti — junak, ratnik, ri« ter u pravom smislu riječi i kao takav voli junake, pa ma se to od« nosilo na pojedinca Цј na ceo na« rod, muslimanski elemenat kao ta« kav ne bi mogao nikada poreći Sr« bima i hrabroj, srpskoj vojsci veli« činu njena učinjenog djela. To mo« gu da učine samo oni bijednici, sli« jepci i kukavice u redovima vodstva Musi. Jugosl. Organizacije, a to či« ne s jednu stranu, što su to izrodi našeg elementa, a s drugu, što mi« ^le, da time pogoduju instinktima masa, računajući na njihovo neza« dovoljstvo zbog napre.d navedenog, pa da to iskoriste u svoje lične, bo« lesne i vratolomne ambicije. Kakim je elanom i oduševljenjem musli« manski elemenat u Bosni i Hercego« vini susreo i dočekao našu oslobodi« lačku vojsku, to je poznato svako« me; simpatije za srpsku vojsku ni« su se ni danas ni u koliko smanjile u tome elementu — i ako ih je bi« lo, što moramo priznati — iz da« našnjeg vodstva Musi. Jugosl. Or« ganižacije, koji su savjetovali na« šem elementu u provinciji, da se prilikom ulaska srpske vojske u 1Лše krajeve dr« že prema toj vojsci povu« čeno i rezervisano.« U svojoj provokatorskoj ulozi »Domovina« ide i korak dalje, pa prikazavši viteštvo i ljupkost srbi« janskih oficira veli, da su to »vi« djeli i osjetili i oni muslimani, koji danas nastoje, da našu narodnu vojsku one mile muslimanima i da srpskoj vojsci poreku njene velike i po naše oslobođenje jedine zasluge. A kad bi oni bili pravi pri« jatelji muslimanskog mileta, morali bi radošću pozdraviti, da smo dobili vojsku i da ne moramo da je sr/ara« mo iznoya. Morali bi biti presretni, da mi danas stvaramo našu narodnu vojsku na srpskoj vojsci, najslavni« joj u svijetu i najoprobanijoj u bra« njenju domovine. Njoj se dive Francuzi, Englezi, Američani i pri« znaju joj, da je na Balkanu odluči« la, a time najviše doprinijela rije« šenju ratne nadmoćnosti. Njoj ski« daju kapu generali i ministri, i kažu, da je prva vojska na svijetu. Što bi bilo razumljivije, nego da i dojakp« šnji vođe muslimanskog mileta b» dadu priznanje oslobodiocima. Šta bi bilo bliže pameti, nego da organ Jugoslavenske Muslimanske Orga« nizacije, »Pravda«, dade srpskoj vojsci prvo mjesto među faktorima našeg oslobođenja i da musli« manski milet ne odvraća od današnje naše vojske.« Eto to i tako piše organ g. Šerifa Arnautovića, koji se je tokom rata �Број >220 — Broj najviše interesirao o tom, kad će bi« ti satrvena Srbija i »zdrobljeno leg« lo naših zakletih dušmana«. To veli organ onog Šerifa, koji je u doba prevrata plakao u klubu i govorio da će na Seherćehainoj ćupriji »va» trom dočekati srpsku vojsku, samo da pogine i ne dočeka tog užasnog poniženja«. To veli organ onog Še» rifa, koji .je na opomene uviđavnih ljudi, da se prođe besplodne madža« rofilske politike, odgovarao riječi« ma: »Ne mogu. Kad me dovedu i nad mrtvo tijelo Madžarske i rek« nu mi: Okreni se od nje ili ćeš i ti s njom poginuti; odgovoriću: »Ne ću se ni od mrtve otkrenuti pa ma« kar propao!« Zaista je nečija pokvarenost na kulminaciji.... V Страна 3. »ПРАВДА* — .PRAVDA. • Treći broj »Domovine« ne piše mnogo o »Pravdi« i našoj organiza« čiji. Šerif se ovaj put pjenuši na Hr» vate i njihova dva ovdašnja lista, a na nas se osvrće samo u domaćoj vijesti »Hapšenja u Sarajevu«, u ko» joj među ostalim iznosi da je odne« šen »odulji naramak spisa iz »Prav« de« i iz posjedničke organizacije«. — »U ovom savezu je, veli dalje »Domovina«, i Sakib ef. Korkut po« vraćen u Sarajevo sputa — pre« ma Dalmaciji, kamo je kako zli jezici (i špijuni iz »D.«) govore, htjeo strugnuti.« Drago bi ti bilo, Šerif Effendijal... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U GRADAČCU. U ponedjeljak 1. ov. mj. održao je presvijetli gosp. muftija Maglaj« lić sa doktorom Hrasnicom skupsti« nu, koja je bila od sveg građanstva kao i od težaka te okolišnih sela najsjajnije posjećena. Iskreni jedan govor, što ga je .održao naš pošto« vani muftija učinio je jak utisak i na protivnike naše organizacije, a mnogi su do suza bili dirnuti. Iza njega je govorio g. dr. Hrasnica, ko» li je .podrobnije razložio program naše organizacije i način glasanja te pročitao listu nših kandidata. Skuj« ština je burnim odobravanjem tera« žila svoje povjernje vođama i mi svi stojimo čvrsto uz organizaciju. Neki agitatori »oživjelog« Šerifa, koji su ovoj skupštini prisustvovali u nadi, da makar nešto čopnu od organizacije, vidjevši našu čvrstoću i odlučnost — povratil su se pora« ženi svojim klientima u Modriču, da bar njih očuvaju za se. U nedjelju 31. oktobra održate su u našim selima Srnicama i Kerepu skupštine, kojim je predsjedao pre« svjetli g. Maglajlić. Obje skupštine su usprkos oštre studeni iz svih oko« lišnih sela bile vrlo dobro posjeće« ne. Naš obljubljeni predsjednik i kandidat držao je lijep govor o je« dinstvu, svrsi organizacije i izbori« ma što smo i mi težaci potpuno ra» zumjeli. Iza njega je govorio g. dr. Hrasnica koji nam je podrobnije razložio program organizacije i na« čin glasanja te pročitao listu naših kandidata. Mi se našim vođama naj« srdačnije zahvaljujemo da su se i u naša sela potrudili svi listom čvr« sto stojimo uz organizaciju. SKUPŠTINA U DONJOJ ZGOŠ« ĆL U donjoj Zgošći kod Kakanj Do« boja obavljeno je otvorenje nove mektebi ibtidaije u petak dne 5. o. mj. kojom je prilikom održana i naša vrlo uspješna skupština, na ko« joj su govorili članovi našeg radnog odbora Dr. M. Spaho i dr. A. Ha« džikadić. Mnogobrojni težaci, sa« kupljeni na toj skupštini, pošto su saslušali govore naših izaslanika iz« javili su s oduševljenjem, da ih ni« kad ništa ne može rastavljati od J. M. O. i da među njima nema čo» vjeka, koji ne bi bio u zajednici sa svim muslimanima. Predsjednik mjesnog odbora Hodža Šehagić sa« kupio je nakon skupštine oko 1.500 kruna za dogradnju novog mekteba, za koji se mnogo starao od početka gradnje. Živio Hodža! KOTARSKI ODBOR U VARCAR VAKUFU. Na kotarskoj skupštini J. M. O. u Varcar Vakufu održanoj 14. ok« tobra 1920., kojoj su prisustvovali članovi Centralnog Odbora, narod« ni poslanik Dr. Halidbeg Hrasnica i gl. urednik »Pravde« g. Sakib eL Korkut, izabran je kot. odbor naše Organizacije u Varcar Vakufu kako slijedi: Predsjednik g. Šaćir Šeho« vić, tajnik g. ^hmed Dedić; blagaj« nik g. Muharem Šehić; članovi gg.: Ahmedaga Medić, Smailbeg Kule« nović, i Salih Sehović. Gornja šesto« rica sačinjavaju mjesni odbor. Kao podpredsjednik kot. odbora i član za općinu Bilajce izaburan je g. Ha« saubeg Kulenović. Dalje su izabra« ni članovima kot. odbora: Derviš« beg Kapetanović za općinu Bočac, Omer Hadžić za općinu Baljvine, Sulejman Pivelić za općinu Vlasi« nje, Ćamil Hodžić za općinu Drag« njićsPodove i Sulejman Ćuk za op« ćinu Trnovo. Na sjednici Kot. Odbora držanoj 14. oktobra t. g. kako je navedeno konstituisali smo se izabrali izasla« nike za glavnu skupštinu, koja se obdržala 21. oktobra t. g. u Sarajevu i na kojoj su prisustvovali naši iza« slanici Hasanbeg Kulenović i Ah« med Dedić te nas o istoj izvijestili, koje smo izvješće sa zadovoljstvom primili na znanje. Rad oko upisiva« nja članova i uplaćivanja članarine započeli smo, te ćemo Vas svoje« vremeno izmjestiti. Izbor srpshog patrijarha. Službene Novine od 27. o. mj. do« nijele su ukaz kojim se određuje, da se Izborni Sabor za biranje pa« trijarha ima sastati 12. novembra u sabornoj crkvi. U istom je broju objavljena i uredba o izboru prvog srpskog patrijarha, koja ima 24 pa« ragrafa i bavi se u glavnom načinom izbora. Prema § 3. uredbe, članovi su tog sabora osim raznih sveštenič« kih predstavnika još i ova civilna lica: predsjednik ministarskog savje« ta i svi bivši ministri predsjednici, predsjednik i potpredsjednik nar. predstavništva i svi- pravoslavni sve« štenici koji su članovi parlamenta, zatim vojvode, predsjednik drž. sa« vjeta, kasacionog suda, glavne kon« trole i općina Beograd, Skoplje, Kar« lovci i Peć: rektori univerziteta te dekdhi i redovni profesori bogoslov« skog fakulteta i predsjednik Aka« demije nauka pod uvjetom, ako su ta civilna lica istočno«pravoslavne vjere. Po § 12. svi se članovi imaju za« kleti svemogućim Bogom i svim, što im je najsvetije i na ovom svijetu najmilije, da će pri savjetovanju i izboru srpskog patrijarha imati u vi« du »samo blago sv. pravoslavne cr» kve, kralj a i otadžbine« i da će svoj glas dati samo za onoga o kome su uvjereni, da će najdostoj« nije vršiti dužnost srp. patrijarha.« Izborni sabor bira patrijarha iz« među trojice kandidata, što ih pred« loži arhijerejski sabor srpske patri« jaršije. Izboru mora prisustvovati više od polovicu članova izb. sabo« ra, a glasa se tajno i ceduljicama. Izabran je onaj, ko dobije bar jedan glas više nego li iznosi polovica u« kupnog broja prisutnih članova, a ako niko ne dobije tu većinu, pristu« pa se užem izboru između ^dvojice kandidata koji su dobili veći broj glasova. Poslije glasanja izborne se cedulje imaju uništiti. Ime izabra« nog patrijarha objavljuje predsjed« nik, a kad kralj izbor potvrdi onda se na predlog mnistra vjera izdaje ukaz. Potvrdu i ukaz ministar vjera ima isti dan saopćiti saboru. Zatim se izbor ima proglasiti u sabornoj crkvi, onda slijedi ustoličenje i čla« novi izb. sabora idu kućama, pri« mivši iz državne kase putne troškove i dnevnice isto kao i da su članovi parlamenta. Interesantno je da se patrijarh zove srpskim, a ne srpsko«pravo« slavnim, premda ima Srba katoličke i muslimanske vjere. Naši dopisi. Stari Majdan, 30. oktobra. U 22. broju »Glasa Težaka« ili, kako ga ovdje zovu, »Novina klepe« tala«, pročitah dopis iz Sanskoga Mosta od 12. o. mj. pod naslovom »Kako pravdaši kortešuju na svojim skupštinama?«, kojim kukavni do« pisnik uobičajenim sredstvima svo« jih vođa i istomišljenika — drskom i bezobraznom laži i petljanjem prikazuje tobožnji fiasko presvij. g. Mufti ef. Maglajlića prigodom bo« ravka u Sanskom Mostu. Poznava« jući onu narodnu »utopljenik se i za slamku prihvaća«, mišljah da se na ovake bljezgarije i ne osvrćem, ali ipak se osjetih dužnim, da kao skupštinar unesem pravo svijetlo istine u podle laži »Novihog klepe« tala« i njegovog dopisnika, te da is« tini za volju, a ne u svrhu korteša« čije, opišem boravak Mufti efendije medu nama. Dana 12. o. mj. povrvile su hrpe kola i fijakera punih raznog svijeta u selo Čaplje, kojih 7—8 km pred Sanskim Mostom, da tamo iščeka i pozdravi našeg Mufti ef., koji je taj dah imao iz Kljuca prispjeti u San« ski Most. I ako je ovog dana padala nesnosna kiša i vrijeme postajalo sve neugodnije, nije se ipak ni na čijem licd primijetio ni tračak ne« zadovoljstva. Svak je sa radošću čekao čas, kad će se vrijedni naš starina među nama pojaviti. I zbilja u 3 sata po podne stiže naš vrijedni predsjednik, naš Mufti ef, a dugi špalir raznolikog svijeta zaori tro« kratni »Živio!«. U sred špalira po« zdraviše ga iskrenom dobrodošli« com imam g. H. Babić, a. ispred Staromajdanaca g. A. Šarić, na što se naš Mufti ef. kratkim govorom, popraćenim sa burnim »Živio!«, svi« ma prisutnima zahvalio. Poslije o« vog pozdrava krenuo je Mufti ef. put Sanskog Mosta u društvu sa svojim pratiocima te Krajine gg. H. Miljkovićem,' M. Biščevićem, S. Fi« lipovićem i drugima, a za njihovim kolima nizala se duga kolona fija« ra i kola, punih našeg svijeta iz raz« nih staleža. Nije istina, da je bilo samo 10 begova kao što to tvrdi do« pisnik »Novinog klepetala«. Tik pri ulazu u varoš dočekala je našeg Mufti ef. velika skupina te« žačkog svijeta; pozdravila ga brat« skom dobrodošlicom i burnim »Ži« vio naš starina! Živila naša Organi« zacija!« Zahvalivši se ukratko na bratskom prijemu, Mufti ef. je kre« nuo sa cijelom pratnjom kroz varoš do Musi. Čitaonice, gdje je naš sta« rina također mnogobrojno dočekan i burno pozdravljen. U čitaonici je održan pouzdanički sastapak, a su« tra dan, 13. o. mj., održana je skup« ština u dvorištu džamije, kojoj je prisutvovalo mnoštvo svijeta raz« nih vjera i staleža, a ne samo neko« liko prolaznika, kako tvrdi dopisnik ili bolje reći lažov u »Novinom kle« petalu«. Na skupštini je govorio naš Mufti ef. te g. H. Miljković i ne« koliko skupštinara, a ti su govori naišli na posvemašnje odobravanje sviju skupštinara, jer sve što se go« vorilo, samo je faktična istina, a ne ono, čim se služi dopisnik kao i svi Novine vci. Na skupštini je izabran mjesni odbor kao i izaslanici na sarajevsku glavnu skupštinu naše organizacije, a poslije toga otputovao je naš vri« jedni Mufti ef., praćen opet sa mno« go kola i fijakera, punim našeg svi« jeta, put Prijedora, a njegovi pratio« ci iz Krajine otputovaše sutra dan, ponesavši dobre uspomene i sigurne garancije za uspjeh naše organiza« čije u ovitg krajevima kao i u dru« gim širom naše domovine. Ovako i nikako drukčije proteče ova naša skupština i boravak našeg Mufti ef. među nama, a ti, lažni do« pisniče, stidi se da u vašem klepeta« iu izlaze onake laži. I onaj (ako ih ovdje takih uopće ima) koji je mi« slio da u vašu »mutež stranku« stu« pi ili ako ste nekog već prevarili i sebi ga privukli, okrenuće vam le« đa čim tvoj »jalan dopis« pročita, jer u njemu će da vidi koliko ste is« kreni. Zapamti, da narod ne pokla« nja svoje povjerenje kojekakvim lašcima i izvozničarima, a najmanje vama gospodo oko »Novinog kle« petala«. Ne vjerujete li, pokušajte vi sazvati skupštinu, pa ćete onda vidjeti koliko vaša »mutež stranka« kod našeg svijeta vrijedi i koliko ovdje pristaša imate. Ali vi to ne ćete učiniti jer to je malo »škaklji« vo«. Bolje je pisati »o silnom na« predovanju vaše mutež stranke«, pa makar i a bianco, jer se bojati, da vam vaš Novo ne pane u nemi« lost svojih »Befehlinhabera« kao što je njegov renome pao kod nas Krajišnika. Znamo mi dobro pre.d kakvom alternativom stojite vi No« vinovci pa vani kličemo: »Odzvo« nilo vam je, gospodo!« Sve vaše pi« sanje ne vrijedi kod nas ništa, mi u njemu naziremo samo golotinju du« še vaše i ogledalo niskog i pokva« renog karaktera, pa bi dobro bilo Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.OOQ. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. �Strana 4 Страна »PRAVDA* — »ПРАВДА* TELEFON NAŠEG UREDNIŠ. TVA. Od jučer je naše uredništvo dobilo svoj poseban telefon pod brojem 842. Obraćamo na to pažnju naših prijatelja u provinciji uz na« pomenu, da na isti "broj treba zvati za to gledajte da se odmah — izme« i kad se želi govoriti sa tajništvom đu nas izgubite«. Tabelaux! Radnog Odbora. Darovi »Merhametu«. Gg.: Mu« jaga H. Baščaušević i Teskeredžić Murat Sabljica, invalid s Vratni« darovaše 100 kg pirinča i 159 meta« ka (Sarajevo), koji se bavi donoše« ra razne basme, tvrtka Mešinović i njem mlijeka sa sela išao je prije Bajraktarević 103 kg pirinča. Mu« heftu dana iz Faletića noseći mlije« hamedaga Aganović 2 sanduka sa« ko. Za njim je išla žena mu, koja je funa i 2 vreće cikorije, a tvrtka H. također nosila mlijeko. Nedomak Abdaga Nanič, Šehić i Hafizović Vasina hana sreli su ih Risto Šućur, sin Mićin i Miloš Plakalović sin Ni« 50 kg cikorije. Živjeli! Izvrsna osnova igre državne raz« kolin, oba iz Bioskog. Sa Muratom redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« su se lijeno pozdravili, ali kad su su« ja svijeta ne može iskazati, zajam« sreli njegovu ženu, zavikaše oboji« ca: »Otkrij se. Ako ne ćeš sama, ot« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti krićemo te mi, jer se sad više žene će posve sigurno u najkraće vrije« ne smiju pokrivati«. Pošto se žena me razgrabljeno. Neka se stoga sva, nije pokorila njihovoj komandi po« požuri da sam ili zajedno sa dru« lete obojica put žene. Ona zaporna« ko govima osigura poželjnu srećku, že. Čuvši joj muž pomagljavinu vra« dok zaliha još traje. Pobliže u da« ti se natrag u pomoć (bio je pred našnjem oglasu državne glavne ko« njom podobro izmakao), ali ga do, lekture: Međunarodna Banka d. d. čekaju gornja dva »junaka«, navale odio drž. razredne lutrije, Zagreb, na njeakamenjem i izubijaju ga na Gajeva ul. 3, više mjesta. Izrazbijali su mu i đugume i pro« lili mlijeko, napravivši mu na taj način štetu od kojih 500 kruna. Н. B., Sarajevo. Atlf »f. je u втот daćana. Stvar je odmah prijavljena žandar, ва Srnom moiei govoriti a kiraethani. Glede skoj postaji u Koševi, ali se do da« adućana obrati ee matevoliji Hamdibegu, koji nas nijesu poveli nikakvi izvidi. Pi« uređaje u vakufskoj direkciji, soba broj 7. tamo državnđ odvjetništvo, da li će Špijunu Sirriji Abdaglću preporučujemo radi ovog napadaja na savjest i i« da »o okani naieg odgovornog urednika. Svoje njuikanje ia hiljadama »koje ва uručene Soči movinsku sigurnost sirotog Sabljice FHipoviću- mole obavljat^ na dragom mjestu. povesti potrebno uredovanje i napa« ili Nastavi li вато joi jedan, rasgovor ва nalim đače poučiti da je u ovoj zemlji slo« odg. urednikom, nek pripremi svoj brovsing, jer bodna vjeroispovijest i lična sigur« bi inače mogao da opipa namečena leđa ili da mu engleska lola postane sastavni dio lica. nost? Jedno očitovanje. Od Salke Ka« zaza, muhtara iz općine Knežine (kot. Vlasenica) primismo ovu izja« vu: »Ja dolje potpisani očitujem, da Mi dolje podpisane učenice, drži, je moje ime potpisano bez moga znanja za Musi. Tež. S., te izjavlju« mo za svoju dužnost ovime izraziti jem da uvijek ostajem članom J. M. najljepšu zahvalnost »Univerzal« O. a nikako ne ću da budem od os« školi za krojenje i šivanje, koje smo talih muslimana rastavljen«. tečaj pohađale, osobito gđ. učitelji« Donosimo ovo očitovanje za ha« ter potpisniku, a ne radi toga, što čama te gosp. upravitelju Š. Rosiću prinisujemo kakvu vanžost pisanju koji nam je dodijelio dobre učitelj« organa »Mutež stranke«. ske sile, te smo za šest sedmica do« Komunisti na selu. U selu Gornja bar uspjeh postigle. Vinča opć. D. Prača kotara rogatič« Pozivamo i ostale naše sestre ši« kog, sakupilo se jednog dana više rom cijele domovine, da nastoje o« seljana iz obližnjeg komšHuka, da ukopaju jedno umrlo dijete. Uprav vu školu svršiti, jer nam je jedan kad su se sakupili i htjeli krenuti na od najpreči uskrva za dobru doma« groblje, ugledaju trojicu uznojenih ćicu znati krojiti i šivati. stranaca, gdje hite putem u selo. Do Hatidža Sadiković, Jaha Henić, Mu« šavši u selo i opazivši onoliki broj nira Avdagić, Vasfija H. Selimbe« sakupljenog seljaštva strancima za, gović, Ešrefa Selimbegović, Kadi« sja radost na licu i nemadavši kada ra Babić, Aiša Jakubović, Habiba ni odahnuti od teška umora, zazva« Medić, Naja Crnalić, Munira Crn« še sakupljene seljane k sebi. Kada Hć. Bisera Crmdić, Hanka Crnfkić, se ovi okupiše, poče jedan od doš, Halima Džananović, Emina Hergić, ljaka da govori kako su se eto oni Hajrija Crnalić, Nura Kapetanović, žrtvovali da prohodaju kroz sva se« Šamija Kapetanović, Derviša Vele« la, da seljacima otvore oči i da ih tanlić, Sevleta Crnalić, Zehra Cr« poduče, kako će se spasiti od gule« nalić, Ženika Mustajbegović, Muni« nja bogataša, aga, begova i gazda, ra Cerić. Nura Kapetanović, Midžić te da pristupe u komunističku stran, Tifa, Hajrija H. Selimbegović, Naja ku. koja ide za tim, da se nagomila« Dakovac, Fatima Mandić, Alija ni imetak od bogataša ima oteti i Mandić, Makbula Kovačević, Asija među sirotinju razdijeliti. Na to će Badić, Katarina Balić, Bertha Seide« jedan između seljaka: mann, Olga Latal, — Ama molim te, komšija, od ko« Odbor prijedorskih muslimana za ga su ti naki bogataši pootimali taj održanje tečaja »Univerzal« škole imetak? Komunista: Pa od nas sirotinje! pridružuje se gornjoj izjavi i očituje Seljak: Ama zaboga zašto ste dali svako priznanje i zahvalnost otimati? Ja, vjeremi, ne bih šale Predsjednik odbora: dao oteti ni jednog pileta. I kada bi Sadiković, mi ko došo da otme, ja bih mu gla« . šerijatski sudac. vu raseopo! Komunista: E moj dragi, mi nije« Prijedor, dne 23. oktobra 1920. smo do sada bili osviješćeni i ujedi« njeni, ali za to sada treba da i mi Centralna drogerija od njih otmemo! Seljak: Aja bogme! Zar bi vi htje, Braća Šahinagić li da mi seljaci postanemo otimači, Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 biva otvoreni lopovi. To mi nećemo, (prije Rudolfova) — Telefon 319 jer nam to vjera zabranjuje mi zna« mo da je oteto prokleto! preporučuje svoje bogato skla­ Drugi seljak: Ama molim te, kom, dište svih droga i medikamenta, šija, ja koje Ste vi vjere kada tako te svih fotografskih potrebština govorite? Posluga brza i tačna. — Cijene Komunista: Kod nas je, dragi, najumjerenije. vjera sasma sporedna stvar. Svatko može biti koje vjere hoće; mi ra« dimo za našu komunističku ideju. PAPIRNICA Drugi seljak: Aha, otuda mi dođi, 'brajane. Vi biva nemate vjere i za HAMDIJE KOPČIĆA to hoćete da otimate. Sada vas pot« pdno razumijemo. Ali'sada čujte i preporučuje ivo je bogato stovarište naš odgovor: »Mi smo muslimani i svih vrsta papira, kancelarijskog i vjera nam je nada sve. Sa onima, (kolskog pribora. — Naručbe se koji do vjere ne drže ništa, kao što obavljaju brzo I točno. eto ti kažeš, nećemo ni da se u putu Cijene umjerene. sretnemo, jer znamo da oni, koji ne, Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 zna za vjeru, ne zna nj za Boga, ni za poštenje ni za obraz ni zašto, pa Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. kad biste tim prestali, jer mi eto s vama nećemo, mi vama, kao ni va« šem Novi dugog ovratnika, baš ni« malo ne vjerujemo. Za sad basta. Težak sa Krajine. Bajretov glasnih. Pododbor u Priboju. Agilni rade« nik za Gajret g. Fevzija H. Hamzić, pravnik iz Priboja, osnovao je sa ostalim našim prijateljima Gajretov pododbor, koji se je konstituisao na slijedeći način: Predsjednik Fevzija H. Hamzić, pravnik; tajnik Aziz Hasanagić, trgovac; blagajnik Omer Zlatariić, trgovac; I. revizor Dragiša Jovanović, upravnik pošte, a II. re» vizor Zahirbeg Prašo, trgovac. Že« limo dobar uspjeh. Dobrotvori u Priboju. Kao dobro« tvori upisala su se slijedeća gospo« da: Sukrija H. Hamzić, Hamdibeg Hasanagić, Salihaga H. Hamzić, Ju« suf Zlatanić i Aziz Hasanagić. Darovi u naravi. Povjerenik u Ne« miloj g. Burzić, šef tamošnje stani« ce, sakupio je za Gajret 700 kg žita i javlja da će nastaviti sa sakuplja« njem priloga u naravi. Povjerenik iz G. Vakufa g. Os« man Cepalo sakupio je 114 kg pše« niče i poslao upravi sarajevskog konvikta. Podoodbor u Priboju sakupio je među tamošnjim hanumama i osta« lim gospođama drugih vjera: 36 ru« baca, 7 marama, 31 čevru, 2 para čarapa, 1 rukave, 1 salvetu, 1 bošču, 4 vezena svitnjaka, 1 košuljtf! 1 bos« čaluk od 6 komada, svega u vrijed« nosti K 4.200. Salih Gjerzić iz Gara (Maglaj) sakupio je 106 kg zobi, 10 kg gra« ha, 20 kg šljiva i Ш kg krompira. Muslimanska centralna banka da« rovala je Gajretovu konviktu u Sa« rajevu 1 vreću pirinča, a konviktu u Tuzli 200 kg pirinča. Dobrovoljni prilozi. Upravnom odboru prispjeli su slijedeći dobro« voljni prilozi: G. Sulejmanbeg Fili« pović. Ključ, od prodatog namješta« ja činovničke čitaonice 2.140 K, gradsko poglavarstvo, Varcar«Va« kuf 1000 K, Muhamed Merdan, O« lovo, prigodom vjenčanja 80 K, pododbor, Bugojno, članarine i pri« hoda od zabave 2822 K, Ahmet Ša« rić, Stari Majdan, sakupio dobro« voljnih priloga 340 K, gradsko po« glavarstvo, Gračanica 200 K, grad« sko poglavarstvo. Bos. Novi 800 K, Kadraga Kunosić, Tuzla, od svoje« ga zekjata 3000 K, općinski ured, Tržačka Raštela (Cazin) 100 K, pododbor, Derventa, sakupio do« brovoljnih priloga 5172 K, općinski ured, Modrič 500 K, Muhamed Ha« džić, prigodom vjenčanja 100 K, gradsko poglavarstvo, Ljubinje 5230 K, čitaonica »Iršad« Ljubuški, 2.000 K, činovnici duhanske režije, Sara« jevo, umjesto vijenca Eugenu Peli« cariću 125 K, Gojačić Ibrahim, Kla« danj, sakupio dobrovoljnih priloga 700 K, Sabrija Limić, Ustikolina, sa« kupio dobrovoljnih priloga 536 K 20 h, Milan Vidaković, Prozor, sa* kupio priloga 398 K, Policajna di« rekcija, Sarajevo, dar 80 K, Mujo Cimić Stolac, prilog 100 K, Husnija Kosović, Sarajevo, mjesto odgovo« ra prijateljima prigodom vjenčanja 20 K, Jugoslavensko d. d. za šumar« stvo i industriju Sarajevo 1000 K, op ćinski ured, Velika Kladuša 100 K, Adem Salković, Trebinje 500 K, pododbor, Bos. Brod, od priređene zabave 11.200 K, M. Ibrahimpašić, Bjelaj, dar 150 K, Fahrudin Agano« vić, Jezero 175 K, pododbor, Bos. Novi, od zabave 3.633 K, pododbor Bos. Brod od priloga 500 K, Hilmija Sadiković, Ljubuški, dobrotvor 2000 K, ibrahimbeg Filipović, Jeze« ro, sakupio dobrovoljnih priloga 830 K, Mehmed' Odobašić, Bos. Brod 150 K, Sejdo Sardupalović, Jajce, dar 50 K, Abdulazi« Tafro, Zenica, članarina i darovi 2016 K. Domaće vijesti. Poruke uredništva. Zahvala. Broj 220 — Број Državna Klasna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i V. januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka i 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,200.000,150.000, 100.000, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po. 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 1 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600,000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160 000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: hl srećka Dinara 18 III Kruna 19Z l/Z srećke Dinara Z4 III Kruna 96 VI srećke Dinara IZ Ili Kruna 98 18 srećki •Dinara 6 III Kruna Zf Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprav^ poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolektiiri IHEBUNDRODNil ВДМКД D. D. odio razredne lutrije. «Zagreb » Mali brojevi od 1—200, dobivaju se isključivo samo kod gornje glavne kolektore. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0270067da512946089bc6bfb60fb2431.pdf 413e882fd5033d5cf0f9daa71620d6e5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GQDIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. . UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛДДЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 11. novembra 1920. (27. safer 1339.) . Broj 116(221) Utjeh a. • Xs — U 1914. godini, u Trebinju, kada je inkviziciona vlada generala Brauna zadavala strah i trepet svim pravoslavnim Srbima, kada ih je sva ki dan po nekoliko ljuljala na kono« pu, kada je potpaljivala njihova se« la, kada je odrasle ljude listom in« ternirala i u taoce uzimala a njihovu djecu i ženskinje s hajvanom zajed« no dogonila sa sela u grad i trpala u vojničke barake, dakle kada su naj« cmiji dani osvićali za pravoslavne Srbe, jedan je musliman zatekao svqg pravoslavnog komšiju na njivi gdje se bijaše sakrio ujcukuruz. — Dobro jutro, Jovo! — Dobra ti sreća, H... aga! i us« tane na noge. — Ama šta ti je, bolan Jovo, šta si se prepao, šta se treseš,- Šta li se kriješ, ama ti Bož’ju vjeru zadajem da se u našem selu ne će nijednom rišćaninu nikakva zla dogoditi, sa« mo ako budu nas muslimane zvali da svjedočimo o vama, ne boj se... IH., .aga sjede u kukuruz, s Jo« vom zajedno zapali cigaru i sa još nekoliko riječi utješi Jova i osokoli ga. Jovo, kao i svi trebinjski Srbi pravoslavni, koji su se tih paklenih dana sakrivali u mišije rupe i sa zeb« njom u srcu očekivali kada će ih zgrabiti neumoljiva Braunova pan« dža, Jovo taj, čuvši svog komšiju muslimana gdje mu tako prijazno govori i tješi ga, obraduje se kao da ga je sunce ogrijalo, jer tih dana jedna lijepa riječ bijaše za njega nešto vilo dragocjeno, milo i utje« šljivo. Taj isti Jovo, za vrijeme ra« ta, pa i poslije nikad nije zaboravio tih slatkih riječi svoga komšije, uvi« jek mu je ostao zahvalan prema os noj staroj »Prijatelj se u nevolji po« znaje!« Danas je, nažalost, u sličnom po« ložaju musliman, koji iskreno ljubi svoju braću muslimane a ni najma« nje ne.iprzi svoju braću nemusli« mane, koji iz dna duše želi da se o« va država čvrsto izgradi i solidno uznapreduje, pa da barem njegova djeca i unučad budu sretna u toj dr« žavi, da s ponosom upru prstom u nju i glasno doviknu Francuzu, Ta« lijanu, Nijemcu i svakom strancu: »То*ђе moja država, ja sam njezin građanin; to je moja domovina, do« bra, lijepa, sretna, uzvišena kao i vama vaša!« Jer kad musliman koji je prožet tim i sličnim osjećajima, pomno promatra kakve su se sve nepravde odigrale nad njegovom braćom kroz ove dvije godine, kolu ko je zločina izvršeno nad životom i imetkom njegove braćo, srce mu se mora cijepati od tuge i boli, a ta tuga se još povećaje kad vidi da drugi ne osuđuju tu nepravdu, nego šute ili još opravdavaju. Što je naj« gore,.ako se ko zauzme, progovori i potuži na te nepravde, odmah za« spu grdnjama, navale klevetama i vele: »Šutite vi, neprijatelji drža« 9e!« Stoga je tome muslimanu jed« na velika utjeha uvodni članak »Mu« slimapi« koji je izišao u »SrpBkoj Riječi«, glasilu ogromne većine bo« sanskih Srba pravoslavnih. Čovjek, videći da ipak ima ljudi koji pošte« no, plemenito misle i prosuđuju sve što se je muslimanima dosad učini« lo, k tomu još otvoreno i iskreno to priznaju, govore i pišu, osjeća neku utjehu, dičnu onoj koju je Jov<? u kukuruzu osjetio kad mu je musli« •man«komšija došao i onako se slat« ko s njim porazgovorio. • Potpuno je ispravno, kad pisac tog članka veli da se muslimani nije« su okupil u jednu grupu, da brane svoju vjeru, jer svaki musliman vi« di i zna da mu nije Vjera u opasno« sti: ne brani nikoju džamiju ići i klanjati, na munaru izići i okujisati; sjutra, kad se otvore putevi ne će niko braniti ni na Meku ići, nitt ce se sprečavati da se uspostavi vjert ska veza sa Hilafetom. O tomu je svaki musliman na čistu. Samo de« magozi, sebičnjaci i intereščije mo« gu da tumače smisao muslimanske Organizacije, kao da je ona tu zaj to, da trubi kako je vjera u opasno« sti i da je treba braniti. Demagozi, koji kroz ove dvije godine, uprljaše i profanisaše uzvišenu ideju demo« kratizma misle da i musi. Organiža« čija zlorabi 'i profaniše uzvišenu i« deju religije. Misle da svak barata svetinjama kao i oni. Rekosmo: »silan broj muslimana odjednom pade na prosjački štap i nema šta da večera; imate li srca i u srcu malo osjećaja čovječnosti prema tim bijednicima? Oni doče« kaše: hoćete da podržavate srednjo« vječne feudalne odnošaje, hoćete da vam kmet robuje, a vi da ljenčarite; šutite i budite zahvalni da ste ostali živi. A ako vam je krivo, idite u A« ziju 1 Rekosmo: »poklaše ljude u Bile« ći i drugim mjestima a katili slo« bodno hodaju; kakva je ovo upra« va, što se jednom ne učini ovomu kraj?« Ortl zasuše: Ukradeno je par koza i ništa više, šta galamite vi antidržavni elementi? Rekosmo: U Cazinu i drugim mje« stima otimlju zemlju muslimanskog težaka; kakva je ovo jednakost, za« što se bar muslimanski težak ne u« zima u zaštitu? Valjda za to što je musliman?« Zaurljaše: Lažete, jer težaku je muslimanu dobro kao i nemuslimanu; vi age i begovi, hoće« te od agrarnog da napravite vjer« ’sko pitanje«. Rekosmo: »uzeše duhansku doz« volu iz ruku jedne siromašne mu« slimanke i dadoše je jednom pra« voslavcu koji ima i drugo zanima« nje i lijepo življenje; zar je to pra« vo?« Oni dočekaše: Šutite azijate, šta uvijek ističete muslimana, mu« slimanku i islam? Ukratko: nepravda na svakom ko« raku, udarac s; desna, udarac s lije« va, zapostavljanje u svim granama državnog i narodnog života. To je osjetio svaki musliman: bio po« sjedovnik, težak, trgovac, činovnik i uopće kojoj kategoriji pripadao da pripadao.Ta je li čudo, što se oku« piše u jedno kolo, kad vidješe da su izloženi udarcima neko u jed« nom, neko u drugom, neko u trećem pravcu? Okupiše se, ne zato da bra« ne vjeru, nego da brane sebe kao ljude koji pripadaju toj vjeri, jer vidješe da su svi bez razlike staleža u istom tužnom položaju. I šta traže u tom kolu? Kakvi su njihovi zahtjevi, jesu li neudovolji« vi? Traže li posebnu državu Bosne? Očekuju li sultana? Rade li da oži« vi Austrija ili se nadaju pomoći iz Rima? Jesu li valjda tako ekscen« trični njjhovi zahtjevi? Apsolutno ništa toga po srijedi. Neka muslimanski život i imetak bude zaštićen od ubijanja i pljačke, nek se agrarno pitanje riješi u čije« loj državi jednako, nek se musliman činovnik ne zapostavlja, n^k se mu« sliman trgovac ne šikanira, nek se muslimanu težaku ne otimlje zemlja već nek i on osjeti blagodati riješe« nj a agrarnog pitanja, neka i musli« mani sudjeluju u upravi... i t. d. Eto to su zahjevi muslimana koji su se okupili u kolo što nosi ime J. M. O. I kad oni istaknu te zahtjeve, kad se potuže na režim koji neće da udovolji tim opravdanim zahtjevi« ma, isprsava se izvjesna grupa de« magoga i grakće epitetima: neprija« telji države, antidinastični elementi, Ijenčine, paraziti i slično. Pošto smo se već od dvije godine navikli slu« sati take klevete i odgovore jedne nemoralne klike, je H čudo što smo osjetili neku utjehu, kad ц spomenu« tom članku »Srpske Rijeci« vidjes« mo da ima ljudi koji vide položaj muslimana onako kakav on jest, i prosuđuju ga sa čisto bratskog i hu« manitamog gledišta. Naša je vruća želja, da broj' fakih ljudi bude što veći pa ćemo u buduće lahko pru« žiti ruku jedni drugima i početi u djelo provađati iskreno bratstvo. A i sa demagozima ćemo se ako Bogda vidjeti u konstituanti. Sarajevo, -9. novembra. Radikalska štampa, ovdje i u Beo« gradu, puna je oduševljenja radi Senfove akcije i rastapa se nad u« mišljenim uspjehom ovog ohronu« log pehlivana. U svojoj zaslijeplje« nosti ova štampa potpuno zaborav« lja na prljavu ulogu, što ju je Šerif igrao u bliskoj i daljoj prošlosti, pa mu dapače pjeva hvalospjeve. Bez obzira na to, što prošlost ne daje g. Arnautoviću nikakva prava na igra« nje kakve uloge u sadašnjosti, već TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. ga tjera iz svakog narodnog kola, ova štampa prelazi u — ofenzivu proti našoj organizaciji i piše o na« ma tonom, koji bi vrlo lahko mo« gao popaliti sve mostove između nas i radikalne stranke. Da to čine samo neodgovorni li« stovi, ni pola muke, ali kad i »Sa« mouprava« gubi ravnotežu, pa se povodi za potpuno krivim informa« cijama o šansama g. Arnautovića, •onda nam je dužnost, da je pravo« vremeno upozorimo na pošljedice ovakog nerazboritog pisanja i naj« ozbiljnije skrenemo pažnju vođa njene stranke, da i naša ustrpljivost ima granice. Ovom prilikom hoće« mo da učinimo još jednu naporne« nu. Kad je učinjen prvi korak za na« še približenje radikalnoj stranci, mi smo bez ikakva okolišanja i sasvim jasno izjavili da je nemoguće i na« še približenje, a kamo li zajednički rad sa g. Amautovićem. Nijesmo tražili da i radikalna stranka ima prekinuti svoje veze sa tim gospo« dinom i u tom pogledu stavismo sa« mo uvjet, da ta stranka u našoj e« ventualnoj borbi sa g. Arnautovi« ćem ima biti — neutralna. To je radikalna stranka prihvatila i,mo< ra se priznati, do najnovijeg vreme« na ostala vjerna toj obavezi. Sad odstupa od tog principa. I nesamo to, nego još i pomaže g. Arnauto« vića paleći na nas. Nas toliko ne smeta njena pot« pora, jer znamo da Arnautovića može od propasti spasiti samo Bog čudotvorac, ali moramo staviti pi« tanje: zašto nam se navješćuje bor« ba bez objave? Što mi znamo, u na« šem držanju nije nastupio nikakav preokret, niti smo ičim dali povoda za novo grupiranje gospode iz Beo« grada. Držimo da nas gospoda ra« žurniju, pa pitamo: je li po srijedi naša otpornost ili je krivo naše is» kreno jugoslavenstvo? U ostalom mi ćemo se opširnije pozabaviti pisanjem »Samouprave« u idućem broju. Dotle bi nam mo« gla štagod kazati i »Srpska Riječ«. х ----- Sarajevo, 10. novembra. Gospoda oko »Domovine« razba« čuju se svojom snagom i velikim brojem pristaša u Mostaru i cijeloj Hercegovini. Govore o basnoslov« nim ciframa pa ih pitamo: Kako bi bilo, da pođu u Mostar na skupšti« nu naše organizacije, koja će se ob« državati u subotu 13. o. mj. iza po« dne? Tako će najlakše omjeriti svo« ju i našu snagu, a ujedno im je to i zgodna prilika, da osvijeste svijet i odvrate ga od »vratolomne politi« tike »Pradaša«. U Ostrošcu ćemo držati skupšti« nu u petak« 12. o. mj., pa se mogu i tamo navratiti, kako bi spasili »za« vedeno« seljaštvo. S naše strane mogu biti potpuno sigurni i za’slo« bodu govora i za osobnnubeZbjed« nost. Bujrum, Šerif Efendija!... Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dl) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.00$ Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. . — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Стран» Jedan trezven glas. .PRAVDA* — „ПРАВДА* ko zaslijepljeni, da taj ništavni raz« log zaodijevaju jednim svijetlim ru« hom i govore o glavnim načelima — Islama. Ovi razbijači islamske slo« ge i zajednice, bez imalo stida, pišu naime slijedeće: »Sloga, ljubav i bratstvo — glav« na su načela Islama. Stotine ajeta i hadisa preporučuju i bodre šljed« benike islama na zajedničku akciju, kad se radj o.općenitim pitanjima, koja se tiču jedne islamske zajedni« ce. Stavljajući se na to uzvišeno stanovište, »Obrana« nije nikada dala povoda stranačkoj borbi, nego preporučivala slogu u više navrata. Svi znamo da najviše stradamo ra« di nesloge, da nikakova koraka ni« gdje ne možemo poduzeti radi ne« sloge, da ekonomski i politički nisko stojimo radi nesloge, pa uza sve to neki ambicionzni »političari« iz vodstva M. J. O. ograđuju se kine« skim zidom, pračakaju se i nogama i rukama prpti svakom pokretu, ko« ji bi vodio slozi svih muslimana kod budućih izbora. Njihovo ambićiož« no držanje izaziva proti sebe sve, šte^vojom glavom misli — sve. što neće da vjeruje u sposobnost i pa« triotizam kamarile, koja se isčahu« rila iz lakovjernosti naših neobavi« ještenih masa. Ta lakovjernost je njezino sve znanje, s kojim se raz« težaka, čiji je interes isti kao i teža« II. Naš državni odvjetnik plijeni is« ka pravoslavnog i katoličkog. Uzrok to onako, kalao je plijenio za vrije« opštem nezadovoljstvu kod musli« mana leži ne u principu već u naći« me Šohno: ne da prigovoriti pred« nu kako se to pitanje rcšavaJB, i u sjedniku vlade, pa svršen đon. Mi tome, što su, valja priznati, mnoge stoga moramo da u daljnjoj polemi« do skora imućne muslimanske poro« ci vodimo osobita obzira prema o« diče, usljed naglog preokreta došle vom raspoloženju g. drž. odvjetni« na prosjački štap. Komuniste ka i g. nam Jojkić ne će zamjeriti, što ćemo sad više citirati nego li i demokrate su na sav glas trubili, da zemlju treba oduzeti od bivših primjećivati. Potpun odgovor dobi« aga i begova bez ikakve naknade. I će ondje, gdje ne dosiže vlast našeg to je izazvalo sve muslimane, »državnog«, ondje, gdje ćemo se paitauslimane — težake, pod zaštitom imuniteta moći slo« koji su se solidarisali sa svojim jed« bodnije izjadati. Ovdje moramo ići novjernim agama i begovima. ispod žita, jer je govor o agrarnoj Tako je raslo neraspoloženje i ne« reformi, radi koje je naš list do« živio evo četvrtu zapljenu. Da za« zadovoljstvo iz dana u dan. Pred grizemo u tu kiselu jabuku i Achilo« činjenicama netreba za« vu petu našeg slatkog Milana. tvara.ti oči. Ono što je na sun« Taćno veli g. J., da je drugi uzrok cu, ne treba i nekorisno je, stavljati našeg nezadovoljstva: agrarno pi« u sjenu. Istina je i ne može se sa« tanje. Ali nije taćno, što kaže da je kriti, da su muslimani kao cjelina ne« taj uzrok »mnogo važniji« od onog, zadovoljni sa današnjim stanjem i što o njem govorismo u prvom član« da se smatraju građanima drugoga ku, jer nigdje na svijetu, pa valjda reda«. . ni kod nas, nije preča imovna slo« Drugim riječima: pisanje »Prav« boda od lične. Mi smo u svim pred« de« nije ni lažno ni hinjeno. Ona stavkama i svim razgovorima uvijek iznosi »ono što je na suncu« i š t o na prvo mjesto stavljali zahtjev o je »nekorisno stavljati u ličnoj sigurnosti, pa to i ovdje po« s j e n u« pomoću — provokatorskog novno naglasujemo. i izdajničkog pisanja »Glasa Teža« Što se tiče agrane reforme, g. J. ka« i »Domovine«... tačno zapaža kad veli: »Ministri za Nama, vjerujte, može biti sasvim agr. reformu smatrali su da se agr. svejedno, hoće li radikali — a naro« pitanje mora riješiti što brže, tako JEDNA KLEVETA. čito bosanski — shvatiti važnost i reći preko noći«. I mi, kao i g. J., značenje gornjih duboko promišlje« U 2. broju »Domovine«’štampa« neprestano naglašavamo smiješnost nih i bratski proćućenih riječi sim« no je jedno »Pismo iz unutrašnje« i smušenost vladina nastojanja, da patičndg gosta »Kobasičine sti«, u kojem nekakav J. podvrga« ovako »krupno i zamašno pitanje« I Riječi«. Jer mi nesamo da smo uv« riješi jednim potezom pera. I mi I jereni, da će nam se obezbijediti li« va kritici kandidovanje g. Nezira smo,_ od prvog početka — čna sloboda i ravnopravnost u sve« Nalića ističući da je on »denunci« rao malo«zvorničkog imama koga kao što to čini g. J. u dvanaes« mu, pa i u agrarnom pitanju, već je, malo poslije toga, neki Nezirov tom času — neprestano upozora« smo uvjereni i o tom, da nam se to drug, komita, i ubio«. Dalje reče vali da je strašna stvar, kad mini« mora obezbijediti, jer je to zahtjev stri za agr. reformu« bez velikog po« ■ demokratskog vremena i mjesta, na spomenuti J., da je g. Nalić »bio u« i u poznatu Solunsku aferu, znavanja stvari« od ovog »čisto so« kojem se nalazimo. Mi tačno vidi« • miješan zbog koje je i osuđivan na du« cijAnog pitanja« prave »pitanje mo da ne će i ne može biti parla« stranačko i sredstvo za agitaciju i menta, цkojem će se s nama postu« ž u robiju. Pošto ,je pomilovan, otvoreno je počeo da ispovijeda re« za pridobijanje pristaša«. Stoga nas pati kao u sadanjenr privremenom publikanske ideje«. Istovarivši te može samo veseliti, kad g. J. otvo« nar. predstavništvu; mi znamo i svoje klevete, g. J. slavodobitno kli« reno konstatira da je »jedna stvar potpuno jasno naziremo, da vlada če: »Eto kakve ljude hoće »Prav« koja je bila tako jasna, da se težaku mora iskupiti Regentovu riječ iz daiši« da pošalju u Konstituantu«. mora dati onoliko zemlje, koliko proklamacije od 6. januara. Prema No sirota je zaboravio, da su u laži mu je potrebno z a život, i tome nam je sasvim svejedno ho« kratke noge, pa gdje ruča, da ta« da se kmet mora osloboditi, a da će li »S. Riječ« i dalje petljati ili će mo ne večera. I tako je laži«domo« se onom kome se zemlja oduzme se prikloniti realnom sudu g. J. koji vina dobila ovih dana Ovaj ispra« ima platiti pravedna odšteta — po« veli, da se pravedna odšteta ima da« vak od g. Nalića: stala u rukama onih ministara sred« ti »onima kojima se bude morala o« »Nije istina da sam ja svojim ra« stvo za omrazu između muslima« duzeti zemlja«. Da, težacima treba dom u Malom Zvorniku dolazio na i Srba«. dati zemlju i oni »mogu biti smire« Stalno u sukob sa mesnim muslima« Tačno je i što g. J. dalje veli o ni, da će se to pitanje riješiti u nji« nima i da sam radio protiv tamoš« tom pitanju,’ pa ćemo da bez ogra« hovu korist«, ali i »druga strana ne njih prvaka, a papose imama Meh« de prenesemo jedan čitav odlomak smije biti oštećena i zapostavljena«. med ef. Imširovića. Pogotovu nije njegova članka. On kaže: »Niko oz« 1 to nesamo pri isplati odštete za istina, da sam gaja denuncirao. Na« biljan ne slrvata olako agrarno pi« zemlju, koja se bude morala oduže« proti v\je istina, da sam ja sa’musli« tanje. Ono je jedno od najvažnijih ti već i u tom slučaju ako ta »druga manima u M. Zvorniku živio u do« pitanja, koja potresaju našom drža« strana« htjedne ostati na svojoj dje« brom i iskrenom prijateljstvu, što vom. Niko uviđavan, pa i među dovini da je obrađuje. Pa i u sluča« najbolje znade cijela chalija M. muslimanima ne zatvara oči ju, ako je htjedne »davati pod za« Zvornika, na koju dopisnika nepo« pred sadašnjicom i svak znade, da kup«, a taj način eksploatacije tla ne sredno upućujem. Ćela ehalija M. duh vremena kategorično zahtjeva, bude dokinut u svima krajevima Ve Zvornika najbolje zna, da ja ni sen« da se ukinu zastarjeli i preživjeli fe« like Srbije, Velike Hrvatske ili Ju« ke ne nosim krivnje za ubistvo udalni odnošaji. Nema ni jednog goslavije... Mehmed Hodže Imširovića, šta vi« muslimana, koji danas ne bi shva« I baš stoga, što bi radikali tre« še njegov se ubicS znade. tio, da se duhu vremena valja pri« bali malo realnije gledati na svoje Svaki građanip kako M. Zvornika, klopiti. Veliko socijalno načelo, da odnose prema nama muslimanima, tako i okolice znade da ga je ubio svaki zemljoradnik treba da ima prenijećemo još nekoliko redaka iz komitski narednik Božo Milosavlje« dovoljno zemlje, da može od trijeznog članka g. Jojkića koji veli: vić pri vršenju vojničke službe, ka« znoja svojih ruku mirno živjeti i »Da se to pitanje ovako riješi, ne da je dobio naređenje, da ga spro« imati ono, što sva’ ’ radin čovjek zahtjeva samo pravda već i veliki vede u Loznicu. Potanje o tom, ako mora da ima, našlo je punog ra« državni interesi. Muslimana ima u želi dopisnik upućujem ga na nad« zumjevanja i kod ogromneve« našoj državi preko jedan i po mili« ležne vojne vlasti. čine muslimana. Ne bi dakle to na« juna, i oni se moraju osjećati u njoj Neistinito je prikazana i solunska čelo smjelo biti pravi razlog što su kao u svojoj pravoj otadžbini«. afera. Na protiv ja sam samo su« muslimani, kao cjelina, nezado« Na apel g. J. što ga je upravio na okrivljen i nasmrt optuživan, ali se voljni sa današnjim stanjem, jer i adresu braće muslimana osvrnuće« to sve rasplinulo pred forumom među muslimanima ima vrlo mnogo mo se u idućem broju. pravde, pa i ako sam u istražnom za« tvoru odrapio 9 meseci, ipak sam de države, da u mutnom lovi; zfto rešenjem Vojnog Suda za Oficire S. Br. 31048, od 4. novembra 1917. g. izmišlja razne meke, da namami na« nevinim pronađen i pušten u slobo« rodne mase, koje će ga iznijeti na du. površinu kao predstavnika; samo • Zepče, 8. novembra 1920. Zašto se kostruše »Obranaši« ? ne zna svak da to reče, nego se osla« Nezir H. Nalić«. Pišući o povodu i razlpzima, radi nja na druge — po njegovom miš« kojih se kostruši šačica ljudi oko ljenju pametnije — koji u ime nje« ODJEK U PROVINCIJI. »Obran^«, mi smo u 113. broju rekli govo pišu i govore u javnosti.« Iz Prijedora dobismo ove brzoja« da sč tu radi o pomršenim računima Zaista, da je »Obrana« uvijek bila ve: »Muslimani Prijedora, građani i nekolicine ljudi, pa da je sva hala« pametna, ovaj put je totalno beda« težaci, saslušavši na svome, današ« • buka radi neudovoljenog ištaha za sta i »stranka« neće biti nimalo za« mandatima. Da smo tačno uočili si« .hvalnaonom, što je ovaj put u nje« njem sastanku razlaganje izaslanika Kulcnovića i drugih govornika, o« tuaciju vidi se iz jednog stavka, što no ime pisao i govorio u javnosti. dobriše rad i program naše organi« ćemo ga da prenesemo iz 27. broja Dokle dovodi ambicija ljudi oko zacije. Osudiše izdajnički rad Ar« »Obrane« od 9. o. mj. U uvodnom »Obrane« vidi se najbolje po zbrci nautovića i javno spališe njegovu članku »Obrane« stoji naime i ovaj u mislima, .koja je nastala nakon »Domovinu«. Mjesni odbor«. pasus: »Ono što nas dijeli u stran«' sloma i potpunog neuspjeha njihove »Na skupštini prijedorskih građa« ke i strančice nije ništa drugo ne« skupštine od prošlog petka. Oni i na i težaka danas javno spaljena go — ambicija pojedinih osoba, ko« sami priznaju, da ih od nas dijeli je se glože među se. Svak hoće u o« samo neudovoljena a m b i« izdajnička Šerifova »Domovi« na«. Hasan Memić«. vpm nesređenom stanju naše mla« čija pojedinih osoba, pa ipak su ta« ft Број — Broj 221 meće kao politička i nameće kao je« dino spasavajuća stranka.« Ta čeljad nalazi za potrebno, da po prvi put objasni šta imaju znJ« čiti riječi: »mi vrlo moderno misli« mo«, koje su iznijeli u prvom svom broju, pa svoj prekjučerašnji uvod« nik završuju ovako: »Mi smo vjerovali vazda, i doga« đaj po događaj svaki dan nas sve više uvjerava, da su nazovi hodže, miješajući se u politiku, povele sve islamske države i narode n a r u b P r o p a s t i, pa će najposlije dove« sti i nas, ako tenazadnjake za vremena ne uklonimo s političkog poprišta. Pred« sjednik MJO. je hodža Maglajlić,.a njezin spiritus infernalis nazovi ho« dža Korkut. Dokle će nas dovesti —•‘historija islamskih naroda bilježi nam na svakoj stranici po jednu ne« pobitnu činjenicu, da i mi slijepo i« demo istim putem, kud su otišli mno gi islamski narodi pod vodstvom nazadnjaka, doživićemo politički fiasko, kakav u mašti ne mogu pred« staviti usijani moždani kvalifikova« nih pravdaških perjanica.« Držimo da ovom bjesnilu uistinu Usijanih moždana ne treba kakva ko mentara, pa se zadovoljavamo mol« bom: »Oprosti im, Bože, ne znaju šta buncaju!« ..i. • Propast tioja od tebe, Šerif ova „Domotino"!. Eilješlie. Iz Bos. Kostajnice nam telegrafi« šu: »Muslimani Bos. Kostajnice sa« slušavši izaslanike Biščevića i Ku« lenoVića na pouzdaničkom sastanku od 7. o. nsj. u cijelosti usvojiše pro« gram naše organizacije, odobriše cio rad našeg vodstva i osudiše naj oštri« jp pokret i z d a j ni k a Arnautovi« ća i drugova. Predsjednik: Rasim Ferhatović«. i Iz Mostara nam poslaše ovaj br« zojavni izvještaj: »Dvjesta kućnih starješina muslimana Blagaja i o< kolnih sela spalili Šerifovu »Domo« vinu« na istom mjestu, s koga je 1910. godine Šerif narodu govorio.« Tako ti prolazi slava svijeta! Iz Srebrenice primismo ovaj br« zojav: »Jučer održana ovdje skup« ština naše organizacije u prisustvu Maglajlića i dr. Hrasnice. Na skup« štinu je grnulo sve, kako nikad Src« brenica nije zapamtila. Jednoglas« no primljena lista naše organizacije sa najvećim oduševljenjem na veli« ku žalost Šerifa i drugova. Molimo vas recite Šerifu, neka šuti. Dosta je u Mostaru i jednog Pekmez ef. Nije mu naša organizacija kriva, što nema više grofa Tisze. — Od« •bor.« • PONOVNO SIKTANJE. Ako ste zaboravili kakp sikće zmija u procijepu, pročitajte članak »Mahnitanje »Pravde«, što je izišao u 5. broju »Domovine«. Tu se izme« đu ostalog veli: »Ko je viši špijun i ko je ogavniji vladinovac od »Pravdaških« prvaka?« Pozivajući se za tim na željezne verige, koje su jednog prostog pisarčića po^dile na stolicu vakufskog direktora, da uništi vakuf i pomoću svog položa« ja zgrne silu blaga, jadna »Domovi« na« hastavlja: »Pa zar da tako pokvareni i dege« nerišani« tipovi danas pišu o nama i osuđuju naš pokret? Ako musli« manski svijet hoće da tako lahko zaboravi na desetgodišnja špijun« ska zlodjela tih pokvarenih tipova — mi protiv toga nemamo ništa; ne« ka čvrsto stoji uz njih, .ali neka pret« hodno dobro promozga, kuda će ih ti šarlatani odvesti i doklen su već do sada doveli. Ozbiljna su Vreme« na pred nama. Svaki gest može biti sudbonosan za naš opstanak, pa svakom preporučujemo, da pomno promozga, o onom što će da radi. Nas nj najmanje ne smeta; šta više zahvalni smo im za napadaje, jer baš iz njihovih napadaja vidimo, da jć naš rad pravilan.« BAŠ IM PRISTAJE. Izbezumljena postupkom Banja« lučana pohitila je i »Domovina«, da u .5 broju donese ovu domaću vi« jest: »Odjek pisanja »Pravde«. Iz Modriča danas primismo ovaj br« zojav: »Danas došla u našu kiract« hanu Sakibova »Pravda«. Zbog glu« pavog i razbojničkog njenog piša« nja ogorčeni članovi kiraethane i o« �Број 221 — Broj stali muslimanski građani spališe javno na čaršiji »Pravdu« u prisut« uosti mnogo svijeta i uz poklike: »Dolje Sakib! Dolje prdekter Ma« glajlić!« Da je ne bi kogod uzeo na trehu radi ovog nemoćnog ispada njena neubrojivog Hadži«Zemana, redak« čija »Domovine« dodala je toj vi« jesti ovu primjedbu uredništva: »O« vo je kanda revanš na banjalučku glupost, nu mi držimo, da ova sred« stva nisu za pohvalu, jer ako partij« ske strasti budu tako daleko išle, doživjećemo mnogo iznenađenja.« Vidjela žaba gdje ,se konji kuju.... AVDIBAŠINA PRIJETNJA. U uvodnom članku 5. broja veli »D«. o islamskom dijelu našeg naro« dao уо: »Mj — specijalno mi musli« mani — do sada smo veoma malo radili na tome, da u našim masama uzgajamo naš određeni nacionalni tip. Sva lijepa svojstva, koja su na« šega čovjeka iz mase krasila još u primitivno doba, kao na pr. »čoje« stvo«, »junaštvo«, »blagodamost« i t. d. danas se gube i potrpavaju, jer u tome nijesu vaspitani većina onih, koji hoće danas da vode i vaspita« vaju naše mase.« Osudivši na pasja preskakala na« ' še vođe, završava dr. Hasanbegović svoj članak ovim riječima: »Ti i ta« ki ljudi su neprijatelji ovog naroda i ove države, a to Oni i javno ispo« vijedaju. Mi volimo ovu državu, jer je naša i jer smo je ovaku htjeli, pa nećemo dozvoliti nikome ni da pokuša što prt>tiv*nje da se učini, a najmanje ćemo to dozvoliti onima, koji za’nju nikada ništa ne učiniše. Mi smo .se borili za ovu državu i bo« rićemo se još ako ustreba, pa zato vas i opominjemo da u nju ne di« rate.« s Strepite ljudi, govori dr. Avda.... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE OKO MOSTARA. Upetak, dne 5. novembra, održa« na je skupština u Podveležu, selo Svinjarina. Bila su zastupana sva o« kolna sela, oko 150 kućnih starješi« na. Delegati su rastumačili važnost izbora i uputili narod u način gla« sanja. Svi tamošnji ljudi stoje čvr« sto u našoj organizaciji. Čak je i je« dan pristaša Šerifove grupe, koji bi« jaše jedini u svim mostarskim seli« ma, prešao u bratsko kolo. U ne« djelju dne 7.’ novembra prije podne održan je pouzdanički sastanak za Bunu i okolna sela, koja pripadaju biralištu Buna. Viđeuiji težaci i mješćani poučeni su u načinu gla« sanja i svi su obećali da će na si jeli« ma svoje seljane upućivati. Svijest o jedinstvenom istupu muslimana u izborima duboko je zahvatila i u najmanjem seocu. Niko ne može zavarati našeg svjesnog i poštenog težaka. Nakon toga su delegati krenuli u Blagaj, gdje su u 1 i^o sata po pod« ne održali velebnu skupštinu. Bila su zastupana sela: Gnojnice, Kru« žanj, Dračevice, Kokorina, Malo Polje, Vranjevići, Kosor i mjesto Blagaj. Prisutno preko 200 kućnih starješina muslimana i još nekoliko pristaša »Hrv. Tež. Stranke i »Srp« ske Rad. Stranke«. Predsjedavao je Jusuf ef. Dizdarević i otvorio skup« štinu. Delegati su održali oduhe go» vore. Rastumačili su stanovište naše organizacije u pogledu političkih, gospodarskih, kulturnih i opće na« rodnih pitanja. Ocrtali su u kratko tad naše organizfcije i njenog vod« stva kroz 2 godine u parlamentu i li narodu. Nadalje su razjasnili za« daću ustavotvorne skupštine i važ« host pristupa na biralište na dan iz« bora. Prisutni su s odobravanjem pratili razlaganja naših delegata. S najvećim ushićenjem i ponosom slu« šahu naše delegate, koji su s nepo«. bitnim činjenicama osvijetlili is« pravno i patriotsko stanovište naše organizacije i njenog vodstva u po« 'gledu narodnog i državnog jedin« stva. Nakcfn nekohko izmijenjenih upita i odgovora plfdsjcdnik je za« ključio skupštinu uz najveće odo« bravanje prisutnih, koji iskreno ma« nifestiraše svoje odlučno pristaja« nje uz program, rad i vodstvo naše organizacije. Delegati su potom o« „ПРАВДА",— .PRAVDA, stavili Blagaj uz burno pozdravlja« nje i najbratskiji. oproštaj. KOT. SKUPŠTINA U PRNJAVO« RU. Iz Pmajavora primismo prekjučer ovaj brzojav: »Sa kotarske skupšti« ne, držane 7. o. mj. primite izraz čvrste i nepokolebive vjernosti i o« danosti 500 članova naše organiza« čije ovoga kotara. Vodstvu naše stranke iskazujemo potpuno povje« renje muslimana ovoga.kotara, a i nosiocima kandidatske liste banja« lučkog okruga naše stranke. Izvje« šće o toku skupštine slijedi. — Ko» tarski odbor.« » SKUPŠTINE U POSAVINI. Nar. poslanik g. dr. Hrasnića po« vratio se je iz Posavine, pa ćemo u idućem broju donijeti opširniji iz« vještaj o tamo održanim našim skupštinama. Ovdje uzgred ističe« mo, da su vijesti »Domovine« o to« božnjem fiasku u Tarevcima, Mo« driču itd. puka izmišljotina, udeše«na radi toga, da se Šerifu omogući bar istaknuti listu. O tom imamo iz« vještaj i u današnjem »Trešeljku«, a kako stoji ova jadna Šerifova ak« čija vidi se najbolje po današnjim domaćim vijestima iz Mostara. « . Naši dopisi. Bijeljina, 2. novembra. (Nečuven fiasko Gluhićevaca u Bijeljini.) Kako je poznato, cijenje« nim čitateljima »Pravde«, Šefkija Gluhić je u sporazumu s nekim pro« palim bivšim veličinama (kao Seri« fom) pokrenuo akciju za osnivan^ nove »muslimanske« stranke, koja će okupiti »ždrave i savremne« e« lemente i makar u dvanaestom ča”su spasiti muslimansku politiku, koja je dospjela u ćor«sokak zbog nespo« sobnosti vodstva J. M. O. Ovako od prilike vele novi apostoli musli« manskoga naroda i misle da će ti« me svakome zalijepiti oči. Zbilja su oni naivni, kad misle, se islam« ski dio našeg naroda jos i sada da« de zavaravati kojekovim bomba« stičnim frazama. Naivni su ovi »spasitelji« i zato, što su dopustili kojekakovim Pribićevićima, da ih vuku za nos dokle hoće a onda ih opet ćušhu. Znamo da je njihovo razočaranje teško. Razumijemo i njihovu bol, ali ih ipak strogo osu« đujemo, što zbog svoje ambicije ho« će da naškode čitavom musliman« skom dijelu naroda u našoj državi, jer ga — cijepajući ga u kojekakve stranke i strančice — sve više os« lebljuju. Da im još i to kažem: ni najmanje ih se ne bojimo, jer smo i previše jaki, a da bi nam mogli biti opasni kojekakovi ljudi, koji se nalaze u posljednjim trzajima svo« ga političkoga života. A sada da prijeđem na povod naslovu. U nedjelju je brzojavno obavije« šteno »vodstvo« ovdašnje musli« manske težačke stranke (dva piša« ra, muhtar i podvornik), da u Bi« jeljinu dolaze dva političara iz Tu« zle sa svrhom, da u ponedjeljak o« drže skrpštinu. »Vodstvo« se odmah dade na agitaciju, kako bi skupština bila što veličanstveni ja. Mi »Prav« daši« s velikom napetošću očekiva« smo te »političare« i njihovu skup« štinu. Dođe i žuđeni čas. Pomoliše se ti polićari, pardon političari. Gle« damo a ne vjerujemo očima. U tim najavljenim »političarima« vidimo »« austrijskog hohštaplera Muratbega Zaimovića i nekakvog općinskog ćatu Konjhotjžića. Gledajući u njih u sebi Smo neprestano govorili: Ja« dna Ti i žalosna majka, Gluhiću, kad si muhtač ovakim ljudima. Sad smo znali s kim imamo posla, ali smo ipak odlučili otići na skupštinu i prislušati govorancije ovih »poli* tikusa«, pogotovo, kad smo bili duž« ni uzvratiti posjetu g. Zaimoviću, koji nas je prije skupštine počastio svojim posjetom ii kiraethani i po« zvao nas, da vučemo za uši g. Glu« hića. A kad mu mi poččsmo izno« siti gijehove g. Gluhića, onda nam on veli: »Pa ni ja ga ne branim.« Hele nejse mi dođosmo na skup« štinu. U sobi »napredne« kiraetha« ne, gdje se je skupština održala za« tekosmo nekoliko težaka, koje je muhtar Hajrić iz svoje mahale ne« kako skuckao. Mi dođosmo u toli« kom broju, da dupkom napunismo sobu pa gospodi »političarima« zvrknu oko, jer’su mislili da smo svi njihova tevabija. Skupština se'o« tvori i riječ dobi g. Konjhodić. Oa se najprije uozbilji, da bi učinio što veći efekat na skupštinare, a onda poče zboriti počevši od Kulina ba« na pa ga zbog toga osim nas opo« menu i g. sreski načelnik, rekavši da prijeđe na stvar. Kolo naokolo i g. govornik- dođe na glavnu stvar: obori se na našu organizaciju i po« moću svoje logike proglasi je ni ma« nje ni više nego protudržav> л o m. Te su riječi, naravna stvar, kod nas izazvale negodovanje i mi smo počeli na njih reagirati, tražeći od g. govornika, da to dokaže. To dade povoda »vođama« težaka da zatraže od g. sreskog načelnika, da nas — odstrani sa skupštine, jer je to skupština »težačke« stranke. G. sreski načelnik nam uljudno reče, da s₽ udaljimo, što mi i učinismo. Ušljed našeg odlaska na skupšti« ni ostade tamam ravnih t r i n a« e s t »težaka«?.... »Skupština« se je iza toga brzo svršila, jer je valjda g. govornik iz« gubio apetit za go^prom. Šta je još iza nas govorio ne znamo pozitivno, ali mislimo da je zbog nemoćnog bijesa palo još dosta pogrda na na« šu organizaciju. Muratbeg je ipjk toliko drzak, da je opet došao u na« še društvo, ali smo mu mi pokazali put pa i njega i njegova druga ispra« tili onako, kako to zaslužuju narod« ne izdajice i prodane duše. Ovaj je • neuspjeh Gluhićevaca potpuno po« mrsio njihove osnove i oni su svo« je putešestvije, koje su mislili pro« duljiti do Zvornika, odmah skratili i vratili se odakle su i došli. Ako su živi i danas im nije dobro. Tako se svrši Gluhićev salto mor« tale п Podrinju. Mi mu čestitamo na uspjehu uz savjet, da se još sad poč« ne pomalo opraštati sa slatkom ti« tulom »ministar na raspoloženju«. Na koncu još napominjem, da nam je g. Zaimović rekao da ne zna ni 1 imena ni programa stranke za koju radi, ali su se ipak odali, jer su se obratili na »demokrate«. Dakle dr« vo še na drvo oslanja, a »demokra« ta« na »demokratu«. —ul— -------- t------------------- РоИ1 pregled. Šta hoće Talijani? »J. L.« dono« si: »U Piccolo« donaša odulji izvje« štaj sa sastanka jugoslavenskih de« legata sa talijanskim. List veli, da će talijan. delegacija tražiti grani« cu preko julijskih Alpa i to od Tri« glava uzduž brijegova istočno od 1« drije, te kraljevskog brda do Snjež« nika po londonskom ugovoru sa iz« lazom ha Jadransko more. Italija bi ustupila samo kut Logatca, zadržav« ši kotar Postojnu, te ogranak željez, ničke pruge Svetog Petra na Krasu, južno od Julijskih Alpa.. Nije po« znato da li će Italija tražiti.vrlp važ« ni trokut Aslinga sa željeznicom. U pogledu Rijeke tražiće Italija priznanje sadašnjeg stanja uz teri« torijalni kontinuitet Rijeke s Itali« jom. Glede Krka nisu poznate služ« bene namjere, ali prema pouzdanim vijestima može se zaključiti, da o» tok neće pripasti Hrvatskoj. Što se tiče Cresa ne radi se viš^ o odrica« nju, a isto i glede Raba, koji je ad« ministrativno već dodijeljen Istri. Dok svi ti zahtjevi donekle odgo« ' varaju, veli list, nikako ne može u« miriti, što se talijanska delegacija kani odreći Dalmaciffe. To ne mo« že usprkos nekih »ali« i »ako« te iznimaka za Zadar, koji da će se o« duzeti Dalmaciji i priključiti Istri, zajedno sa nekim maznjim otocima, kao Visom i možda kojim korčufan« skim otokom. Talijanska delegacija zahtijevati će doduše jamstvo pro« tiv oružanja Šibenika, ali će to biti samo komadić papira, kojeg će Ju« goslaveni razderati u slučaju prve svjetske konflagracije. Tamne su, dapače nejasne namje« re delegacije u pogledu Albanije i Crne Gore, ali u svakom slučaju Skadar neće biti priznat Jugoslaviji. Ovo, pa izjave ministra inostra« nih djela grofa Sforze, koje jučer donesosmo, jasno pokazuje s kojim namjerama ulaze Talijani u prego« vore. Da li će se moći na ovakovoj bazi doći do sporazuma, u to sum« Страна 3 njamo. Za sada vjerujemo nepre« stanom uvjeravanju, da su obje de« legacije »čvrsto odlučne na врфа« zum i spremne na> popuštanja«. _ Bugari protestuju proti zaposjed« nuća Caribroda. Iz Beograda jav« ljaju: U subotu, uvrijemc kad su naše vojne i civilne vlasti primale nove krajeve od Bugarske, zastup« nik sofijskog ministra predsjednika, ministar unutrašnjih djela Dimitri« jev uputio je našoj vladi jedan te« legram kojim protestvuje protiv o« kupacije teritorija dodijeljenih nam Nejskim ugovorom. Iznosiće u tome telegramu da pkupacija Caribroda može da une« se zlu krv između nas i Bugara i da naškodi našim budućim odnosima, Dimitrijev na kraju veli da je oku« Racija prŠtivna 29. članu*Nejskog ugovora. Što hoće Radićevci? Zagrebački »Hrvat« prima vijest iz Gospića, da su 7. o. mj. tamo održali skup« štinu pristaše seljačke stranke. Glavni govornici na skupštini izja« vili su, da će njihova stranka ići na konstituantu u Beograd i tamo se boriti za svoj program jugoslaven« ske federativne republike. Pašić u Zagrebu. U Zagreb pri« spio je vozom iz Banja Luke vođa radikalne stranke g. Nikola Pašić. Izazovi zadarskih Talijana. Iz Zadra javljaju: Admiral Milio po« zvao je nakon povratka iz Rima se« bi vođe ovdašnjih Talijana i saop« štio im važne vijesti, a što, to se ne zna. Jedino je poznato da je histo« rik profesor Brunelli kazao, da bi bilo bolje da ih nije ni znao. Prili« kom godišnjice dolaska prve tali« janske torpiljarke izdala je nacio« nalistička zadruga proglas, u kojem grđi Jugoslavene i naziva ih »bal« kanskim kozarima«, koji neće opo« ganiti venecijanske ulice. U progla« su prijete, da će zapaliti hramove i balače te obojiti neprijateljskom krvlju ulice, polja i planine. Interc« santno je, da je ovaj proglas prošao cenzuru pukovnika Dannina i onda bio afiširan. Borbe u Armeniji. »Times« javlja iz Carigrada, da je akcija kemalista u Armeniji u punom jeku. Pošto su osvojili Kars, nastoje da dođu do željeznice koja vodi u Merdenek. Kemahpaša bacio je u borbu dvije nove divizije. Armenci se bore očaj« no, pri čemu im izvrsno pomažu do« duše malobrojna ali dobro organi« zovana zračna flota. Englezi ne daju Cipar. »Matin« javlja iz Londona, da je onamo pri« spjelo odaslanstvo uglednih ličnosti sa Cipra, koje traže pripojenje o« vog otoka Grčkoj. Odgovoreno im je, da vlada nikako ne namjerava promijeniti statut otoka Cipra i da se nema više što reći. Francuska štampa o saiut«ger« mainskom ugovoru. Iz Pariza jav: ljaju: Mark Епгу piše u listu »E« clair«: Događaji su jasno pokazali pogriješke ugovora o miru, koje su na područje bivše austro«ugarske države prouzrokovale gospodarske i geografske zbrke, jer su se upotre« bili samo negativni uvjeti saint»ger» mainskog ugovora, dok su uvjeta, koji predviđaju stanovite obveze nasljednih država u korist Austrije, ostali mrtva slova. Austriji preosta« je samo ova mogućnost: ili dunav« ska konfederacija t. j. uspostava prijašnjeg austro«ugarskog organiz« ma u bilo kojem federativnom ob« liku ili priključak Austrije Njemač« koj. Drugog izlaza nema. Bez revi« zije francuske politike ne mogu se ugovori ispuniti. Harding o Poljskoj. Javljaju iz New«Yorka: Prije izbora razgova« rao je Harding %a’delgacijjm sme> ričkih Poljaka i izjavio ovo: Ja ne« ograničeno dijelim sveopštu simpa« tiju Amerike prema pravednim as« piracijama Poljske. Mi smo sretni nad obnovom Poljske i želimo nje« zinu konsolidaciju i sigurnost. Mi želimo da se njezine aspiracije o» stvare, jer ona na njih ima pravo -kao veliki narod i velika zemlja. Mi želimo, da učinimo za Poljsku sve što nam je moguće. Poljska ima is« ključivo pravo da sama odredi svoje granice bez strane intervencije. Odnošaji između Italije i Wran« gela. Danas bi, prema vijesti »L’In« formation« trebao talijanski senator Garroni da ode preko Carigrada u Sebastopolj i da uspostavi odnošaje �' Brol 221 — Бро| .PRAVDA-* — .ПРАВДА* Strana 4 Страна između Italije i vlade generala MJangela. Koliko je poznato V ran« gel je zamolio talijansku vladu, da uspostavi s njime političke i trgo« vačke odnošaje, na što je Italija po primjeru ostalih velsila osim r'ran« cuske izjavila, da je pripravna stu« piti u trgovačke odnošaje, dok bi se politički za sada odgodili. Domaće vijesti »Osvitanje«, udruženje musliman« ki u Sarajevu otvara 15. o. mj. u svojim prostorijama Džinina ul. br. 10, školu za šivanje i krojenje (šnaj« deraj) te će primati na izradu sve vrste rublja i odijela i uKdno podu, čavati u krojenju i šivanju. Prepo« ručujemo našim prijateljima, da u« pućuju naše hanume da svoje po« trebe u šivanju podmiruju samo kod gornjeg društva. Tim će se po« moći zaposlena naša sirotinja u dru« štvu i jeftinije proći. Svoj svome! »Težak« Varvarić (Hasandedić) u Mostaru. Pišu nam: Ovamo je pri« spio čuveni težak, vaš Hasandedić, a naš Varvarić. Vidjesmo ga na »It» tihad««ovoj zabavi: Zatražio je po« časno mjesto na zabavi kao novi« nar, ali ga odborska cenzura odbi. Primjetilo se da je bio u ćeifu. Svi« jet govori da je došao u Mostar, da samo zaračuna masne । korteške dnevnice. U narod — među težake — nema kud. Pozivan je od naših pristaša, da pođe na skupštinu na« še organizacije u Blagaj i na Bunu, ali reče da tamo njemu nema mje« sta i da je njemu jedino put u Bje« lemiće. Razumijemo, jer će troškov« nik izaći bolji, kad ode naokolo pu« tovati, nego da je direktno pošao u Bjelemiće. Naš Smajica u poslu. Otkako se je počelo raditi o izborima, uhvati« la je i našeg Smajicu izborna groz« nica. Najprije mu se je prohtjelo, da ga muslimani biraju u Ustavo« tvomu Skupštinu na radik. progra« mu, »jer bi mu osobito pogodovalo, da bude izabran od strane muslima« na«. (Vanredna diplomatija!) Počeo kupiti preko službenog osoblja op« štinskog potpise, pa kad mu nije u« spjelo, napustio je taj skupi šport. Sad se je dao na drugi posao. Do« laže u kortešaciju radikalski mini« stri, a on im je provodadžija. Vje« čito je zaposlen — opštinski fija« ker i Smajica se vozika sad u Ne« vesinje, sad u Stolac. (Te još vele: »Nema džabe fijakera!« Ima i te kako, pa makar opština i nemala para.) Usprkos tomu, što se Smaji« ca pokazuje s ministrima, ne uspi« jeva mu, da ikog predobije od mu« sHmana. Sad očekujemo, na kakvu će se treću pustolovinu baciti, kad mu ni ova ne uspijeva. Adjunkt Petrić u Mostaru. Pišu nam iz Mostara: Naš Mostar je uvi« jek bio neka iznimka u načinu polit, uprave, a obično su tražene poseb« ne »sposobnosti« pojedinih polit, či« novnika. Ja ću ovdje samo da bacim malo svijetla na našega adjunkta gradskog kot. ureda, Petrića, o ko= jem je skoro »Pravda« iznijela jed« nu malu noticu. Da počnem: Ovaj pred 20 dana pozvao preda se 37 bakala muslimana i katolika i kaznio ih (da im je svima pravo) po deset dana zatvora zato, što nijesu imali od gradske općine potvrđena cijenika. Rasprave je tobož vodio, ali nijedna stranka nije smjela go« voriti, niti se pravdati. Najbolje se to vidi iz toga, što je kroz 2 sata proveo sve te rasprave. Koji su po« kazali potvrđenajeačune, rekao im je, da to nije ništa, to je izdato pri« je 20 dana, a kad mu se je prigovo« rilo da to još vrijedi, jer da je roba još tu, odgovorio bi: »Ja ne ću da to istražujem, to moja stvar nije, ti moraš u zatvor!« Jedan se baka'l poziva na svjedo« ke, da mu se baš roba istovarivala, kad ga je policist potpisao, ali Pe« trić, »mudra glava«, »mudro odgo« vara«: »Dok se no potvrdi račun, robu ne smijete pregoniti u rad« nju!« Ta neće valjda u vagonu ili na cesti stati izložena ležarini i krađi. Jednom bakalu opet izreče osudu, a kad ovaj reče da će praviti utok, on ga zlopogledno promjeni i reče: »Kad ćeš praviti utok, onda da imaš radšta, povisujem ti kaznu zatvora na dvostruko«. Dakle se i zakonom dozvoljeni utok oteščava! Jedan mu se opet ihtijar tuži da ne može ležati i da u svojih 60 go« dina nikad ni globe nije platio, a nekmoli-da leži u zatvoru, na što mu »mudri« odgovori: »Pa šta udi, ako odležiš 10 dana, nećeš — kre« pati,« Kako gore rekoh, ja sam tek za« počeo, ali pošto ovog materijala i« ma dosta, nast^iću drugi put. Dr. Murat Sarić. Bijaše s počet« ka pristaša »demokrata«, kad ne do« ,bi mandat od Pribićevića i Dra Kru« ђ’а, nego jedan drugi Gačanin, Su« krij a Kurtović, prede usprkos Kru« Iju u radikale. Pošto vidje da ga ra« dikali ne meću na listu, stade raditi za Šerifa, samo da dođe na njegovu listu. Pošto i tu bi hude sreće, svijet govori, da naš Murat i Šerifa ostav« lja. Sad.promišlja, gdje bi i pjevu« ca: »Oj, oj, Bože moj, gdje ću naći stanak svoj!« — Kako mu svugdje ide zlo, tako ide zlo i našoj sirotinji, naročito onoj, koja umire. Toliko je kivan na muslimane, da im ne da dozvolu, da svoje mrtve na vrijeme pokopaju, te mora mejjit čekati po 24 sata. Како se vidi, da nije baš halissradikal, pa bi g. -Vulović mo« gao mirne duše uredovati. Zanatlijsko Udruženje u Saraje«^ vu objavljuje svojim članovima konstituisanje privremene mjesne uprave kako slijedi: Upravni odbor: Predsjednik g. Branko Hrisafović, krojač; potpredsjednik g. Franjo Moravec, graditelj; tajnik g. Dragu« tin Rošek, obućar; blagajnik g. Jo« sip Taubman, stolar; članovi bez funkcije 6g. Nikola Sučić, sobosli« kar. Johan Haberl, pokrivač, Risto Čelić, pekar, Anton Liše, kovač i I« van Lederefe, brijač. Nadzorni od« bor: Predsjednik g. Hamid Jelečko« vić, obućar; članovi: gg. Avgust Ta« bori,' stolar i Mihael Rezić, elektri« čar, Šta je Čokorilo vitli se najbolje ,iz ovog pisma barona Kolasa na biv« šeg mitropolita Leticu: »Pozivomna‘vrlo cijenjeno pismo Vaše Pre« uzvišenosti od 14./1. o. mj. čast mi je javiti Vama po nalogu Preuzvi«' šenog gospodina zemaljskog pogla« vara, da je g. Cokorilu, koji je to« kom zadnjih mjeseci prošle godine od strane zemaljske vlade primio preko 600 K honorara za manje članke u Sarajevskom Listu, odob« ren daljnji honorar od 200 K. Go« spodin Čokorilo obaviješten je o toj odluci Njegove Preuzvišenosti s primjedbom, da obzirom na visinu dotacije službenog lista eventualni novi hođorar ne bi mu se mogao doznačiti prije početka drugog kvartala ove godine. Tom prilikom čast mi je naglasiti, da je odobravajući ovaj izdatak bi« la intencija Njegove Preuzvišenosti (Potiorek) da ne samo pomogne čo» vjeku, koji je ostavio stranputice, te se je povratio na politički ispra« van put, nego da u prvom radu u» dovolji i želji njegovog vrlo štova« nog zagovornika. Preuzvišeni gospodin zemaljski poglavar je nadalje da pruži novi dokaz svoje osobite simpatije pre« ma Vašoj Preuzvišenosti, tc svoje naklonosti prema pravoslavnoj cr« kvi odredio, da se .sveštenik Blagoje Kozomarić iz Bilješeva na Vaš za« govor oslobodi uopće dužnosti tao« ca.« * Gđrnje pismo donijela je subot« nja »Srpska Riječ« izloživši njegov original u svom uredništvu. Znati« željni smo, što će na to »mučenik« Čokorilo. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog koje*g bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H, Suttner, Ljubljana br. 706. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi« cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« kovih zlih časova Fellerov pravi El« safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« cijalne boce 42 krune. Državt^ tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr« sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa«pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatska. B. F Trešeljah NA ZNANJE! Budući prošlog petka nije dozvoljeno obdržavanie naše skupštine, to će se ista obdržati u idući petak dne 12. o. mj. u 2 sata po podne u prostorijama »Muslimanskog Kluba«, Koturova ulica broj 8. na koju se svi istomišl0iici i prijatelji pozivaju. U imes tranke (Musi. »Narodne«): Mustajbeg Halilbašlć. Dr. Setvetbeg Bašaglć EPOHALNI DOGAĐAJI U TUZLI. »Kolo sreće u okoli« ... Mrtvi se vampi, re, živi pokopavaju. Šerif.se kandiduje, i ako — sBože zakloni! — »n merari« za mandatom; Šefkija se zabacuje, i ako mu — Bog mu bio u pomoći! — od meraka srce puče. Šta ćemo: Kjako čovjek ne bi htio, udešen ie svijet cio.... Ko prezire žensko društvo, sve Zuleihe za njim teže, a kb bi im dušu pio, čak i babe od njeg bježe...« Siromah šefkija! Iza prevrata bijaše se nortačio sa Šerifom pod firmom »Jedna­ kost«, na kojoj se brzo poklaše i Šerif ode u radikale, a Šefkija u »demokrate« za mi­ nistra brda i dolina. Ovoj dvojici starih ahbaba nije smetalo što su ove dvije frke iz­ među se vodile ljuti boj, ahbapstvo je ostalo ierunde. Šta je'Šerif sa svojim pasavitetom, a šefkija eksponentstvom učinio ovom oja­ đenom islamskom miiletu, nećemo ovdje is­ ticati, jer to je i najmanjem djetetu pozna­ to, nego ovdje hoćemo da prikažemo tok pouzdaničkih satanaka, koje su ova dva ahbaba kod nas održali. I ako je bio pristup zabranjen »Pravdašima« ipak se moglo ne­ što anlaisati, pa evo blijede slike sa tih sa­ stanaka: * Prvi sastanak, u petak uvečer. Otvara ga Šefkija i u zabuni ili »ugrijanosti« naziva ga skupštinom! Stenjući i žvačući jedva je mo­ gao kazati zašto su se sastali. Valjda ga je stid hala, u koji je dopao ušlied pohlepe za mandatom. Iza njega je govorio Šerif obore­ nih očiju preda se, kao da se i on stidi gle­ dati po svijetu, premda mu davno rekoše, da je don-obraz. Njegov je govo^bio repro- dukcila »Prve riječi« u 1. broju njegove »Domovine« i malo refleksije na svjetlije momente svoje prošlosti: na internaciju, haps i triumfalni izlazak iz hapsa. Završio je poput lisice, koja ne mogaše dokučiti grozda, da — ne želi mandata. Tu večer izabran je odbor, koji će sutra u isto doba predložiti kandidate. Dragi »astank u subotu uvečer. Šefkije ne­ ma. Sastanak otvara Muratbeg Zaimović, austrijski dobrovoljac proti — Srb®, (kole­ ga dra Avde Hasanbegovka). Čita listu, šerif nasioc liste, a onda se redaju po izbor »iskusni« političari kao H. Salihaga Kučukalić i njemu slični. Ustaje Šerif i objaš­ njava ožalošćenoj gospodi, šta ie uzrok, pa nema među kandidatima »obljubljenog« Šefkije (a Bogme ga nema ni na sastanku; ma­ kao čovo!) Šta biste rekli da je uzrok? Še­ rif tužna srca veli doslovno: »Dobio sam brzojavne i telefonske proteste iz okružja, da se Šefkiia ni pod koju cijenu ne kandiduje. Inače istupaju iz »Stranke«. Meni je žao da svijet ne razumije cijeniti rad Šef­ kije.« Nastade grobna tišina — — — Rasta­ nak bi čemeran. Šefkije neće ni šaka nje­ govih ljudi usprkos njegova »rada« i Šerifova »autoriteta«. Sad »pristaše« traže sto­ tinjak potpisa. Samo stotinu potpisa, a za kugle oni unapred znaju, da ih neće dobiti. SUMORNE MISU. Da ne iznesosmo laži o 600 potpisa в Mo­ stara, Šerif ne bi imao popudbine za »konierenciju« tT Tuzli. »Domovina«. Domovine ne izdaiem ja, nego Šerif. To Dr. Hasanbegović. ie njegov zanat. Da mi nije žao birača i dnevnica, ovaj put no bih nikako kandidirao. Agilni Sakrila. Meni je naižaliie šib viš» neću ići u Stambol i što mi nijesu kazali za § 34. izb. za. kona, koji traži da kandidat mora sabrati 100 potpisa. Zar nije bilo dovoljno tri potpi­ sa, pa da i ja mognem bar kandidirati? Ibrahlmkadija. Meni je naižaliie što se svijet bavi najno­ vijom istorijom, pa povlaći u raspravu i mojii nepovjerenicu. Mirza BekrL Tako je Salvete. I ja bih volio da pođu malo dalje u prošlost, pa makar i preko Alipašina Mosta u arhiv okružnika Pittnera. Koji im je vrag, da potrzavaju moju izjavu pred ulazak srpske vojske? Zar nije dosta, što sam danas srpski patriota. • Ali-Šprli-Raljević. Aferin, draže! Ja bih volio da iznesu i moje rušvete pri izdavanju dekreta, nego 1Г da obejane moju crnožutu prošlost i špiju* niranje rahmetli Firdirsa. Mahinić. Belu vala. Bolje da pišu i o aferi Mičijević, nego li da pitaju za peći i olovo. Cekro. Ja tako ne mislim. Volio bih da objave Г moje švneovanje, pa i pirinač i šećer, nego li da malo dalje odu u moju prošlost. Hasandedić. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih' fotografskih potrebština Posluga brz^ i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPĆIĆA I, preporučuje svoje bogato stovarište ; J svih vrsta papira, kancalarljskog I • > školskog pribora. — Naračbe se 11 ” obavljaju brzo i točno. 11 Cijene umjerene. I j Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegoumu Pontnala II Uullllulu U *>ЛПЛ10ПП UuldJuVU« filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave:.Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. • Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. — Zastupstva: — Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica. Sanski Most, Srebrenica. Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruna Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavne zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu Ossicurgzlonl generali I Prvog »zopćtg druitva zs osiguranle protiv nezgoda I itita, in vriti oilguran|a. □ Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. Ml O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1561c703cd34232583c866832d10474a.pdf 80ca1d2a8c2c94954eb4b5f59f0ef8df PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Dru«o izdanje. Pojedini broj K. 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 117 (222) Sarajevo, subota 13. novembra 1920. (29. safer 1339.) Naša veličanstvena skupština u Sarajevu. CIJELO SARAJEVO ZA NAŠU ORGANIZACIJU. - JEDNO. DUŠNOST MUSLIMANSKIH TEŽAKA I GRAĐANA. - 5-6000 LJUDI NA SKUPŠTINI. — STRAHOVIT ODGOVOR SARAJEVA IZDAJICAMA OKO »DOMOVINE«. J. M. O. sazvala skupštinu u 1 po gim pokrajinama jedan gazda, mo» popdne u auli općinske zgrade. Ci* že imati po dvije hiljade jutara zem* tava je aula bila dukpom puna, svi lje koju nije nikad sam obrađivao, hodnici i svi araluci između stupova a da se kod nas u Bosni otme i zad* grcali su od svijeta. Cijeli balkon nji pedalj slobodne zemlje, to ne bio je natrpan. Pred zgradom bilo trpimo. (Ovaj pasus govora biće da je onoliko svijeta koliko u zgradi. je strašno veleizdajničkog sadrža* Bez imalo pretjerivanja bilo je ja, jer politički izaslanik vlasti, preko 5000 prisutnih. Bilo je kato« lujava se, ne da govorniku da dalje lika, pravoslavnih, jevreja i uopće govori i traži od predsjednika da mu šeširlija preko dvije stotine. oduzme riječ. Masa koja je u blizini Ona stisnuta,. ogromna i nepre* tribine, giba se i uzrujano pita: za gledna masa svijeta upilila oči u tri« što mu oduzimate riječ? Uzruja* bunu i nestrpljivo čeka otvorenje nost, kao ustalasana voda sve se vi* skupštine. I Politički izaslanik izlazi še širi dok ne obuhvati cijelu skup* na tribinu, traži predsjednika Hras* štinu. Sa svih strana viče se iz svega niču kaže mu: »Molim Vas neka se grla: govori! govori! nastavi dalje!) ništa ne govori o ovim najnovijim Predsjednik zvoni i umiruje skupšti* hapšenjima!« — Ali gospodine, to je nu, govornik nastavlja dalje: Pa po* sastavni dio političke situacije, to ne gledajte kako je sastavljena naša možemo izostaviti iz programa! vlada, sve su stranke u njoj zastu« Malo iza toga predesjđnik Hras* pane, samo od muslimana nema ni* nica otvara skupštinu ва riječima: ko (politički izaslanik ustaje i dre* »Gospodo i braćo! Mi smo odmah či: Raspuštam skupštinu! Raziđite iza oslobođenja stvorili našu orga* se, skupština je raspuštena. Dr. Spa* nizaciju, i dobro se sjećate kada smo ho se okreće njemu i pita: ama zaš« na ovako jednoj impozantnoj skup, to raspuštate, šta se reklo, kakva je štini u društvenome domu udarili to nepravda? uostalom ja ću govo« temelj našoj stranci. Stranku smo riti pa me vi zatvorite. To ču neko osnovali za to da osiguramo sbi ono iz mase pa doviknu: Zatvorite nas pravo i onaj položaj kojeg uživaju svijeh, svi .ćemo zajedno, mi smo ne* naša braća drugih vjera. Mnogo se razdruživi. Polit, izaslanik i dalje in« napadaja izvršilo nad nama musli* zistira i viče raspuštam skupštinu). manima. Trpjeli smo dosta neprav« Cijela skupština viče: jok! jok! ne di i to nas je prisililo da se posebno ćete raspustiti skupštine! neka go» grupišemo. Naši su protivnici istica« vori, živio govornik, živio Dr. Spa* li da državna vlast ne raspolaže sa ho!) Spaho nastavlja dalje: Ako će dovoljno snage i da ono što se zbi« sva zemlja pripasti zemljoradniku, va nad nama nije drugo nego pri* mi na to pristajemo, ali u svim po* rodna posljedica revolucijo. Mi smo krajinama jednako. Ali da negdje to slušali ali i iz dana u dan podno« mogu gazde i dalje gazdovati i da sili sve uvrede i napadaje. To nas mu drugi obrađuje zemlju, a da se u je prisililo da se okupimo u jedno Bosni oduzme i zadnji komad u mu« kolo i da zbijemo redove. Organi« slimana to ne dozvoljavamo (Ni* zacija naša, koja je od početka do kad, nikad, viču muslimanski tdža* danas iz dana u dan postojala sve ci koji k tomu dodaju: i od nas će jača i snažnija, dotjerala je dotle da se oduzeti, ako se ovako bude dalje su se danas svi muslimani okupili u nastavilo, svi ćemo braniti naša pra« njoj. Neki smutljivci kušaju va i boriti se protiv te nepravde). pred izbore da razbiju... (publika Nastavlja Spaho dalje: Koliko je ne da dovršiti, razliježa se glas: Do* slučajeva bilo gdje se iz musliman* lje izdajice, dolje Šerif i drugi pla« skih sela oduzimaju ispaše i daju ćenici! Niko neće moći razbiti naše se štićenicima izvjesne konfesije. redove, svi smo za jednoga a jedan Mi tražimo da se sa svakim bez raz* like vjere postupa jednako i da i za sve). Iza toga daje riječ Dru Spahi koji muslimanski težak uživa blagodati počima ovako: Svi muslimani bez agrarne reforme (urnebesno: živio! razlike staleža okupili su se u našoj traje više od tri minute). Organizaciji, jer svaki pojedini mu* Iza toga govornik prelazi na važ« sliman osjeća potrebu sloge i jedin* nost izbora i veli: Svi vi koji ste ov» stva; samo nekoliko podmićenih, di došli, a kažite i onima koji njesu niskih i podlih duša kušaju da raz* došli, trćba da shvatite ogromnu va* biju naše redove (gromki odjek: do* žnost predstojećih izbora, i da svi lje Šerif i druge izdajice). Nastavlja dođete na biralište tako da ne bi dr.-Spaho dalje u vrlo blagom i u* nijedan muslimanski glas propao. mjrujućem tonu: Danas su se prili* Na ovim izborima mi ćemo udari* ke hvala Bogu u mnogo koječemu ti teme* budućnosti za našu djecu poboljšale, nema napadaja kao što i našu unučar. Nemojte se zastra* je bilo sprva, ne pale se kuće- i ne šivati, nemojte se dati zavesti kak* događaju se otimačine u onoj mjeri vim obećanjima kojekakvih smutlji* kao prije. Ali još predstoji za nas vaca koji kušaju da unesu razdor dosta borbe dok izvojujemo pravo među nas (dolje Šerif,4olje izdaji* koje nas spada kao prvoredne gra* ce! ori se glas cijele skupštine). dane. Naši su zahtjevi skromni: nek se agrarno pitanje riješi u čitavoj državi jednako; ali da u Srbiji i dru* (Do« lje apsolutizam. Policijski izaslanik eksplodira-kao bure baruta: Rafpuš* tam skupštinu, oduzimam riječ go« vorniku, raaiđite se, nema više skup« štine ... Svijet se već do skrajnosti uzrujao, iz hiljada grla ori se glas: Neka govori, hoćemo da govori! ži« vio govornik!... Izaslanik sve više diže glas i kategorički raspušta skupštinu, uisto vrijeme razmahiva rukama na sve strane i viče raziđite se, gleda onamo prema portirovoj sobi, nešto namiguje i nekoga do« življe. Na koncu je ona silna masa pred beledijom, jednodušno urnebesnim vikanjem izrazila ogorčenje proti iz« dajničkom postupku plaćenog Seri« fa, njegovu pačavku »Domovinu« digla u zrak i svečano je spalila. ♦ S druge smo strane dobili tako* đer jedno izvješće, koje niže dopo* simo: Jučer su svjesni muslimani Šaraj* lije kao valovi tihe rijeke dolazili nila je svjetina na skupštinu na« še organizacije, za par časaka napu« nila je je svjetian cijeli oktogon, sve kuloare, terasu na prvom katu i još je puno ostalo vani, što nije moglo stati. Bilo je prisutno 5000 duša. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. U 1 i po otvara skupštinu pred* sjednik mjesnog odbora, narodni zastupnik g. dr. Halilbeg Hrasnica. Podsjeća skupštinu na prvi sastanak prije 2 godine kad je udaren temelj organizaciji, napominje razloge, ko* ji su nas rukovodili pri tom, kad su se počinjena zla djela počela pro* puštati nekažnjena. OrganizovaK smp se da branimo naše interese, da kažemo, da smo i mi državljani ra* vnopravni s drugim. Sada smo se e* vo satsali da pred izbore za usta« votvornu skupštinu damo izražaja negodovanju za djela, koja se nama čine. Cijela je provincija uz nas, ali ipak u svakom žitu ima kukolja, pa tako i u nas se našla grupa ljudi, koji neće s nama i s našom organi« zacijom nego odobravaju sve ne* pravde, što se nama čine (Silna vi* ka: dolje izdajice, dolje, dolje!) Go* vornik na to daje riječ dru Spahi. G. dr. Spaho napominje skupšti* nu delegata naše org. iz sviju mjesta naše domovine koja je prije dva* estak dana onako sjajno manifesto« vala našu stranačku svijest, došvši u Sarajevo riješila mnogo važnih pi« tanja, izabrala sporazumno kandi« date za izbore u konstituntu. Naša organizacija svojom borbom još ni* je postigla naše ravnopravnosti, is» tina krenulo je malo na bolje, al još pred nama ima dosta borbe, a naj* veća nas borba čeka 28. novembra na dan izbora. Taj dan treba da po* kažemo svoju svijest, da pokažemo da mi tražimo da ova država bude i naša kao i drugih (silna vika i odobravanje: Tako je, živio!) Za to se mi svoje pravo moramo boriti, da budemo ravnopravni, i kad to postignemo, onda ćemo se grupisati i sa drugim strankama (slino odo« bravanje). Za tim govornik govori o agrarnoj reformi, kojom se zemlja oduzimlje samo nama, i od našeg si« romašnog seljaka oduzima se, pa se više puta daje kakvom gazdi u dru* gom selu, dok u Srbiji jedan boga« taš ima i po 10.000 hektova zemlje da mu se ne dira u nju. Kad se u Hrvatskoj dijele veliki posjedi, vlas« niku se ostavlja na hiljade hektara... Na to vladin povjerenik bez i jedne riječi prije toga raspušta skupštinu. Dr. Hrasnca mu objašnjava, da go« vornik nije ništa rekao protiv zako« na, u skupštini silno negodovanje protiv zabrane održavanja skupšti« ne, protesti, galama... i skupština se opet nastavlja. Dr. Spaho opominje skupštinare, da se ne daju zavarati, pitajte ih, veli, kad dođu, da vas mole da gla« sujete za njihovu listu, za što ne pristupe našoj organizaciji, gdje su svi muslimani okupljeni. Za to ne dajte se zavesti ni obećanjima, ni novcem, naši će se neprijatelji po« služiti svim sredstvima (glasovi: do* lje izdajice, dolje Šerif!) Mi braćo, treba da budemo svjesni .svog pra* va i svoje dužnosti, da dođemo na izbore, i ni jedan razlog ne može nas ispričati da ne dođemo na izbo* re. Vi vidite braćo, kako nas musli« mana nema nigdje u upravi, i ono što ima naših upravnih upravnih či« novnika potisnuto je u kraj, da ne može utjecati na upravu. Vladin izaslanik opet raspušta skupštinu, na tribini nastaju prepir* ke, u skupštini silno negodovanje i protesti protiv ograničavanju slobo« de govora, ali na sve to vi. povje« renik ostaje nepopustljiv, jednako raspušta skupštinu i daje znak lije« �Stran* 2 Страва .PRAVDA* — „ПРАВДА* vim kuloarima. Dr. Spaho nastavlja. U taj čas povjere« nit opet raspušta skupštinu ■ noj stisci padaju protesti, čuju se povici: Živila sloboda, živila Jugo« slavija ... „Samouprava", glavni organ radikalne stranke do« dikalna stranka dala je do sada nijela je u 202. broju od 5. o. mj. bezbroj svjedočanstava o svojoj dva članka u kojima veliča akciju toploj želji, da u novom redu stva« g. Arnautovića i njegov rad iznosi ri olakša i ublaži položaj onih koji kao uzoran primjer za vođenje po« su slobodom naroda prekraćeni, a lirike »braće muslimana« u B. i H. do ovih je da svojim razložnim i Uvodni članak »Bosanski Muslima« razboritim držanjem olakšaju naš ni« bavi se isključivo agranim pi« rad i omoguće što brže i što skorije tanjem. Pošto smo se mi istom te« skidanje s dnevnog reda tog veli« mom pozabavili u prošlom i danas« kog spora. Nov pokret Muslimana, njem nastavku članka" »Jedan trez« izgleda, da je shvatio taj preokret ven glas«, ne ćemo se upuštati u i obećava da će svojom trezvenošću daljnji pretres tog pitanja i zado« utrti put razumnoj poetici našega voljavamo se time, što ćemo preni« zbliženja koju mi najiskrenije i naj« jeti nekoliko odlomaka »Samoupra« tcjplije želimo. Temelji ove' naše vina« uvodnika. Ona veli: zemlje moraju se zasnivati na uza« »Mi ovdje moramo da priznamo jamnoj iskrenosti i predusretljivo« da naša braća Muslimani u Bosni i sti, a iz njih će lako da se rodi jed« Hercegovini imaju podosta no opšte zadovoljstvo, koje je naj« razloga da se potuže na sigurniji oslonac svih zajednica«. svojusudbinu. Mi znamo vrlo Eto tako je »Samouprava« pbjas« dobro, da su njima činjene i d a nila novu eru svoje politike u ag« im se čine nepravde. Ali ni« rarnom pitanju i već gladi bradu od ko ne smije da tvrdi, da je ponaosob zadovoljstva, što će pomoću Šerifa radikalna stranka išla za tim, da se i njegove »patriotske« akcije skinu« stvori takvo stanje. Mi smo od uvi« ti s dnevnog reda spor g. Prorića jek žalili i osuđivali svako nasilje, i dra Srškića o § 6. i 7. Krizmano« koje se ma na kom građaninu ove ve uredbe. Ona dapače zamišlja da zemlje vrši i naročito onda, kada su je islamski dio našeg naroda tako u pitanju bila naša braća Muslima« naivan, da će i svoj opstanak žrtijp« ni. Što ipak nije mnogo učinjeno vati radi sloge i harmonije u radi« da se otklone sve nepravde nije kri« kalnoj stranci. No idemo da vidimo vica do nas, nije krivica ni do dr« kako će se to sve splesti i rasplesti. žave. Dobra volja i iskrena želja da 28. novembra nije daleko, pa može« sa braćom Muslimanima odnosi na« mo ovo poglavlje završiti. ših težaka budu najbolji postojala • je od uvijek i mi smo često puta o U članku »Nova musi, stranka u tome dali živog i nepobitnog doka« Bosni« osvrće se »Samouprava« na za. Što ipak nije bilo onako ka« ko smo mi željeli i kako mi želimo, Šerifovu »prvu riječ« i veli da nema nije krivica do nas, nego u samim razloga »da s radošću ne pozdravi prilikama čija haotičnost i nesređe« ovakav pokret« jer on može biti »istinski razlegza ljepše međusob« nost je van naših snaga i moći«. Nastavljajući, govori »Samoupra« ne odnose između braće — tri vje« va« o teškim pošljedicama rata, pra« re, Muslimana, Katolika i Pravo« vu težaka na ekonomsko oslobode« slavnih«. Koliko je stvarnosti u o« nje, toj »svetinji, koju je demokr. voj njenoj neiskrenoj nadi vidi se Srbija htjela da osigura« svoj oslo« po tom, što je Šerifov pokret odluč« no osuđen od obiju hrvatskih gru« bodenoj braći i da ih riješi feudalnih pa, pa se »Domovina« radi toga na« stega i veza, a onda veli: »Ovo re« laži u ratnom stanju i s »Hrv. Slo« volucionisanje dosadašnjih odnosa, bez sumnje da je mnoge Muslima« gom« i s »Jugoslavijom«. No ta stvar ne spada ovamo, pa idemo da« lje pogodilo, ali tome 11 j e k a lje na prikaz. nije moglo biti, bar ne onak« Istaknuvši bez ograde Šerifovu vog kakvog su neki zamišljali i željeli, koji su još uvijek pomišljali podvalu, da je dosadanja politika na stare privilegije koje im je Au« muslimana najviše »nosila karakter strija (!!) davala, ne zato što ih je nepomirljivosti i nerazložnog pro« tivljenja svemu što. u ovoj novoj voljela, nego zato da mržnju i jaz među braćom što jače raširi. Radi« zajednici predstavlja državni ele« menat«, »Samouprava« dodaje ovaj kalna Stranka, tražeći pravedno za« dovoljenje težačkih težnja, nije ni« originalni stavak: »Dosadanja mu« slimanska politika palila je za so« jednog trenutka pomišljala da revo« lucionarno doba iskoristi za unište« bom sve mostove i zauzela prema ostalom stanovništvu jedan nepri« nje i ekonomsko iskasapljenje Mu« jateljski stav koji ni najmanje nije slimana. Ona je pružajući težaku ono što mu po ljudskom i božjem dokaz političke zrelosti i želje is« pravu pripada, htjela i hoće da osi« . finskog čuvanja muslimanske budu« gura poštenu naknadu i dosadaš« ćnosti. Mjesto da traži veze i stva« ra mogućnost za otklanajanje ne« njim posjednicima, ne samo zato pravdi koje se muslimanima čine.'o« što to smatra pravednim, nego i zato jer ne želi da sa grubim mje« na je netrpeljivo odbijala svaku ruku koja joj se pružala i svđ dub« rama napravi od naše braće Musli« lje otvarala jaz između Muslimana mana nepomirljive nezadovoljnike i ostalog stanovništva«. i neprijatelje ove države. Naša mla« da država nema interesa da stvara Čast »Samoupravi« i njenoj sim« proletere, naša država, naprotiv, pariji prema g. Arnautoviću, ali nas mora da ide onim pravcem, koji će ovakav način prikazivanja sili, da ga obezbijediti svima građanima ove označismo nesamo nelojalnim pre« zemlje ne samo potpune političke ma našoj organizaciji, nego i potpu« slobode, nego i mogućnost zadovolj« no protuslovnim sa faktičnim sta« nog života«. njem stvari. Mi se ne ćemo poziva« Vjerna tom stanovištu, veli dalje ti na riječi g. dra Vesnića, što ih je »S.«, radikalna je stranka »stavila u dao prilikom Regentove posjete u svoj program davanje odštete — Sarajevu, jer su u odveć velikoj op« Muslimanima, čija imanja prelaze u reci sa sadanjim pisanjem »Samo« ruke težaka«. Muslimani treba da u« uprave«. Dosta je ako istaknemo, da vide kako im j« nemoguće održati je naša organizacija već godinu da« »povlastice iz austrij. vremena, pa na bila u savezu sa strankama parla« će oni koji suizbačeniizsvo« mentarne zajednice, u kojoj su gla« jih dosadašnjih posjeda vnu riječ vodili radikaU. A ističe« najpametnije učiniti, ako se pomb mo i to, da se Beograd sve do ovih r e sa sudbinom i traže moguć« zadnjih dana nije slagao sa drža« nosti, da se uokvire što bolje mo« njem ovdašnjeg radikalskog vod« guće u nov red stvari«. stva i da je uvijek krivio svoje Iju« Iznoseći svoje gore označeno n o« de, a ne našu organizaciju. Što sad v o gledište o agrarnom pitanju, ve« najednom spočitava našoj organiza« ledušna »Samouprava« nalazi ,i ne« čiji d je »palila mostove« i zauzi« koliko toplih riječi za ljude, kojima mala »nepomirljiv stav« znak je da meće nož pod grlo, pa dodaje: »Ra« I su i Beograđani glumili dvije ulo« Бро! — Brol 222 do mjesta kao i na mjestu gdje se ge: jednu prema nama, a drugu pre« ma g. Arnautoviću, koji — kao je skupština obdržala. Braća, koja jeftin i bez ikakvih ušlo« nakon džume listom pohrliše na eta« va — bolje konvenira ovim »iskre« inicu da dočekaju milog nam Dra Mehu, kojih bijaše oko 3.000 i koji nim prijateljima braće muslimana«, pisanih sa veliko' M, ali tretiranih svojom množinom pokriše sve pu» građanima drugog reda. teve pohitili su dru Spahi, kako će Da su se gospođa oko »Samoupra« koji bliže njega biti i dobrodošlicu ve«prebacila u svom računu, poka« mu nazvati. Vidjelo so na stotine zaće izbori; a da na našoj strani ni« starih bradatih muslimana kako liju je bilo ništa novo, što bi trebalo i« suze radosnjce i dovu čine našem zazvati neraspoloženje radikala vi« doktoru i vodstvu oko organiza« di se po tom, što je naš ost prema čije. Nar. Klubu u istom stanju, u kojem Oko 1 i po sat popodne bili smo je bio i prije šest mjeseci. Među« svi na mjestu gdje je agilni pred« tim nije loše, što smo doznali da je sjednik mjesnog odbora g. Hafiz R. naš most prema radikalima bio na — Tvrtković otvorio skupštinu vrlo sr« čekmu s onu stranu, pa ga oni mo« dačnim riječima i preporukom o slo« gu dizati i spuštati prema svom će« zi muslimana. Već tom zgodom se ifu, ne obavijestivši nas i ne upitav« čuo poklik jednog poznatog galam« ši. Drugi put ćemo bolje pregle« džije demokrata: »Dolje šuckorski dati oba kraja i ne ćemo se osla« sine, to je vjersko, što ti pričaš«. Iza njati samo na izjavu neimara. Na tu njega stajaše negdje u zakutku naj« opreznost pobuđuje nas nesamo o« više jbš 5—6 njih, koji su ga po vo pisanje »Samouprave« nego i či» gdjekada u galami pomagali. Valjda njenica, da je Suljaga Salihagić po« ase siromasi bili spremili, da ometu stavljen tek na četvrto, peto Ii mje« skupštinu njih 5—6 galamdžija na« sto u radikalskoj listi za banjalučki ma, kojih bijaše oko 3.000. okrug. Mi kao i uvijek — dok ne pregu« sti — ostadosmo mirni, a nekad te nekad, gdje je zatrebalo, odvratismo i njima po koju masnu. Bijaše smi« jeha, a onda se prešlo n,a dnevni red pa je predsjednik mjesnog odbora Rodila majka šeprtlju. »Glas Te« predložio našeg vrijednog muderiza primilo sa klicanjem: »Živio naš žaka« u 25. broju od .6 o. mj. dono« Mustafa ef. Kapetanovića za ravna« si na uvodnom mjestu ovu vijest »Iz telja skupštine, što se jednoglasno stranke«: »Sporazum uglavljen između De« muderiz ef.« Ovaj se zahvalio na izboru i dao riječ našem milom Dru teokratske Stranke, Saveza Težaka Mehi. Hiljade grla kliču: »Živio Dr. i naše stranke, nije se mogao odr« ■žari u svim okružjima uslijed toga, Spaho« i to tako dugo, dok ih on ne što se kod Saveza Težaka pojavila morade zamoliti da može govoriti. Dr. Spaho je u svom duljem i jaka opozicija i taj sporazum uništi« la u svima okruzima osim u mostar« jezgrovitom govoru upoznao prisut« ne sa programom »J. M. O.« te nje« skom. Tim i naša stranka ima slo« bodne ruke i udesiće svoje držanje nom svrhom i potrebom, a onda je obrazložio važnost izbora za konsti« na izborima, kakobudenajbo« tuantu i prikazao način glasanja sa ljeodgovaraloideji,zako« ju r a d'i i interesima nje« kuglicama i kutijama itd. Za vrije« n i m. Detaljno ćemo izvijestiti o me govora bio je mnogo puta pre« tom u idućem broju našega lista. kinut burnim odobravanjem naše Dotle upozorujemo naše prijatelje braće i klicanjem: »Živio Dr. Spaho u svima okruzima, da rade marljivo i vodstvo naše organizacije«. i da jačaju stranku. Neka nas o sve« Neki od demokrata na čelu im šumar Risto Čekrlija, a na veliko mu odmah pismeno obavijeste«. Mi smo dosad ustanovili dva sta« čudo i neki od komunista dobaciva« novišta ove »stranke« u pitanju iz« hu nam, da smo protudržavni, da ne bora za konstituantu, pa donosimo kličemo Kralju Petru i t. d. Drugi opet dovikuju: »Vi se organizujete i ovo treće ne jamčeći, da i ono ne će biti promijenjeo. Rodila majka na vjerskoj bazi«, ali je ovome od« šeprtlju... govorio naš tajnik Muratbog Cen« (O našoj skupštini). Možebit bi« gić riječima: Natjeraše nas prilike smo se i zadovoljili onim malim iz« i taki kao što ste Vi«. Dr. Spaho im vješćem »Pravde« o toku i uspjehu odgovara: Cim budemo ravnoprav« naše skupštine, koju je održao naš ni sa vama, prestaće J. M. O. Čuo mili gost g. Dr. Spaho sa najvišim se je i po koji povik: Dolje ag^, be« govi, šuckori, fesovi itd. uspjehom i na sveopće zadovoljtsvo svih nas, — da se ne pojavi nekakav Kad je vrijeme bilo Dr. Spaho je izvještaj u »Srpskoj Riječi«, kojeg spomenuo našeg sijedog i vrijednog je sadržaj po svoj prilici izvjesti« vladara Kralja Petra I. i pozvao pri« telj ili urednik usnio, pa mu se do« sutne, da mu kliknu: Živio Kralj Pe« pao i htio ga eto i na javi prikazati. ' tar, što su svi naši nekoliko puta u« A možda se je siromah i zabunio, činili. Oni pak, koji su nas prije na to podsjećali — kada nije bilo vri« pa umjesto imena Dra Srškića iznio jeme od toga— ostadoše sada sa ime Sakiba Korkuta, jer se upravo onako dogodilo sa Drom Srškićem, kapama na glavi i nijedan ne otvori usta, da i on kralju klikne, nego tu« kada je ovdje htjeo radikalnu skup« riše prste u usta, pa zviždahu kao štinu da održi. Da je Sakiba zamije« nio sa Drom Spahom ne bismo re« budale. Eto tako poštuju vladara kli, jer ako nije bio gluh, onda je oni koji sa Čekrlijopi galame. U 3 sata po podne skupština je morao čuti, kako se iz hiljade grla kliče: Živio Dr. Spaho. dovršena, pa je Dr. Spaho u pratnji Eto radi gornjeg ćemo, da se op« uglednih i vrijednih građana i selja« širnije javimo o toj stvari. Čjm se ka pošao na šetnju, mehabeteći, a ovdje čulo, da će nam doći Dr. Spa« onda su pošli u gostoljubivi dom ho i Sakib Korkut da održe našu Mustafaga Hadžića trgovca i vele« skupštinu — munjevitom se je brzi« posjednika i bili večerom počašće« nom raširila ta radosna vijest do ni. Iza večere je bilo priređeno sijelo svakog kutića ovog kotara, u kojem u Muslimanskoj Čitaonici. Oko 9 ima muslimana. Svak je nestrpljivo sati pošao je Dr. Spaho na počinak očekivao čas, kad temo vidjeti i ču« u hotel »Višegrad«, ali ga je čitavo ti te vrijedne i opće obljubljene go« sijelo iz čitaonice dopratilo tamo, ste u našoj sredini. Dnevno se pita« gdje se je opet morao odazvati op« lo sa svih strana: kada će nam doći, ćenitoj molbi i nakon serenade, ko« hoćemo li pred njih u Sarajevo ili ju mu priredi pjevački i tamburaški samo u susret i t. d. Teškom mu« zbor Musi, čitaonice nastavilo se si« kom je pošlo za rukom mjesnom jelo u hotelu »Višegradu«. Tom zgo« odboru, da u petak dne 29. oktobra dom se je Dr. Spalio ponovno zah« smanji na deset broj Ijudifr koji su valio na velikom dočeku i iskazanoj pošli na Međeđu pred naše vrijedne mu počasti pa se je sijelo u 12 sati goste. Toga se dana već ranim jut« razišlo. rom vidjelo kako braća muslimani, Idućeg dana u subotu prije podne, okupljeni i zaorljeni, dolaze od svih bio je naš Doktor sa pratnjom gra« sela, da vid* i čuju svoje vođe. dana i seljaka pogošćen ručkom Dok se je džumamamaz sklanjao kod g. Nailbega Tvrtkdvića trgovca naši su ljudi sa Drom Spahom sa i posjedenika, pa se uputio sa istima Mcdeđe javili da dolaze i da nam u Rudo, da i tamo braću muslimane Sakib nije mogao doći ušljed jače zadovolji svojom posjetom. Na pu» prehlade. Pris^eše oko 1 po popod« tu prema stanici sretoše našeg dok« ne i prije nego je voz ušao u stani« tora dvojica deda, pa mu plačući cu na jednom se zaorilo iz hiljade pođoše ruci i učinišc hajirdovu kad grla: Živio Dr. Spaho, živilo vodstvo je onaki prijatelj muslimana. To jo »J. M. O.« To se opetovalo i putem bio vrlo dirljiv momenat. Biljke. �»ПРАВДА* — .PRAVDA,* >’«• 222 — Rro| U 12 sati prispjeli su u Rudo gdje su muslimani bili već okupljeni u najvećem redu, pa je imam iz Ru» dog Strojilović Salih ef. zahvalio dr. Spahi na požtrvovnosfi i posjeti, a onda otvorio skupštinu i podjelio mu riječ. Klicanju Dru Spahi i vod« stvu nije bilo kraja ni konca. Dok« tor je govorio u istom smislu kao i u Višegradu. Iza njegea je govorio Hafiz Tvrtković predsjednik mjes< nog odbora, a onda i agilni član De« daga Bahtović seljak iz Mioča. Ovdje nije bilo nikakovih upadi« ca, što dokazuje, da su braća drugih vjera u Rudom trezveniji od Čekr« lije i njegove družine u Višegradu. Oko 3 /sata po podne uputio se Dr. Spaho prema Sarajevu, gdje je praćen od naših ljudi do na Međe« đu i tu se oprostili. Eto tako je bilo i nikako drukčije, a ko god drukčije kaže i piše, beli onamo on laže. Teš« ko onom ko laže. Adžeba, šta li će sada onaj, koji je to izvjestio, od« nosno unio u »Srpsku Riječ«. Biće i crvenila i znoja, ako nije obraz postao đon, što bi lako moglo biti Član — posmatrač Jedan trezven glas. III. »I ovom prilikom, veli pri koncu svog članka g. J., dužnost nam je, naročito obzirom na neke nemile pojave, koje su se desile u zadnje vrijeme, da našoj rođenoj i jedno« krvnoj braći muslimanima kažemo nekoliko iskrenih riječi«. Vrlo nam je drago, što se našao bar neko, ko će nam reći tih nekoliko riječi, ali.nam je ujedno vrlo žao, što obzi« rom na cenzuru ne može'mo da se kako treba ogradimo proti pasusu o nemilim pojavama, koje su se desi« le »u zadnje vrijeme«. Nije nam na« ime dozvoljeno, da govorimo o tim pojavama onako, kako bi trebalo govoriti, pa neka stoga g. J. primi na znanje samo to, da su krivci ovih pojava — izvan naših redova. Do« či će vrijeme, kad ćemo i to objas« niti. A sad da pređemo na te iskre« ne riječi gospodina J. »Mi smo, veli g. J., jedno i samo nas vjera dijeli. A među Srbima pravoslavnim i muslimanima zbog vjere nikada nije dolazilo do mrž« nje i nesporazuma«. Ovih riječi ne bismo mogli potpisati. Tačno je da smo jedno, ali nije tačno, da nikad nije radi vjere dolazilo do nespora« zuma. Mi ne ćemo ići u daleku pre« šlost i zadovoljićemo se sa nekoli« ko primjera najnovijeg datuma. Je« dan' bivši ministar reče usred parla« menta: »dosta smo vas 500 godina trpjeli; ne ćemo više«. Predpo« stavimo da se te riječi odnose baš samo na muslimane posjednike, o« pet stoji pitanje: šta to progovara iz Kruljevog povika? Drugi prim« jer: »Turci u Aziju!« poklik je koji se čuje nesamo na selu i običnoj čaršiji, nesamo u »Zvonu« i »Srp« skoj Zori«, nego i u daleko ozbilj« niјцп krugovima, nego i u listovima, koji hoće prvenstvo u kulturnosti i prefinjenosti. Recimo, da su i to tri« ce, pa poslušajmo jednog odličnog prvaka radikalne stranke. Šta zbo« ri i kako o toj toleranciji misli pred« sjednik odbora te stranke za okrug Sarajevo g. dr. Tomo Popović? Ako g. J. nije čitao, mi ćemoi mu ovdje servirati neke odlomke Vidovdan« skog slova g. dra Popovića, kako je izašlo u službenom listu naše zemaljske vlade. U »Narodnom Je« dinstvu« od 30. juna o. g. broj 130. stoje i ove riječi g. dra Popovića: »No sa propašću srpske države na polju Kosovu, sa krvlju palih ju« naka za vjeru i otadžbinu, koji« ma danas dostojan pomen učinismo posijana je u srce srpskog naroda ideja oslobođenja i ujedinjenja. To sjeme narodne ideje zalijevali su i njegovali vrijedni narodni vrtlari: srpski sveštenici s krstom a srpški guslari s guslama u ruci«. G. J. će sigwrno pitati: kako će. se narodno ujedinjenje njegovati s krs« tom u ruci?, Lijepo, ali to pitanje ne ide na našu adresu, već na adre« su stranke u kojoj tako vidno mje« sto zauzima čovjek ovakog menta« liteta. Nek pita makar i sama g. dra Popovića, a mi ćemo da još malo citiramo iz tog njegova slova. On reče: »Vjera, gusle i pjesma održa« le su i odnjegovale tu ideju u srcu i duši srpskoga naroda, dok se ona nije potpuno razvila u p r a v u s rp« sku ideologiju, dok nije obra« ■zovala■ potpuno jedan posebni mentalitet — mentalitet srpskog na« roda. Zbog toga u mentalitetu, u shvatanju našega naroda odražava se vjersko i narodnosno kao jedno. Ono što je vjersko i narodnosno je, a što je narodnosno i — vjersko je. Vjerski običaji postaju narodni, a narodni običaji postaju vjerski. Ta« ko pravoslavna vjera prožeta na« rodnim duhom postaje narodnom vjerom, a pravoslavna crkva posta« je narodnom srpskom crkvom«. Držimo da pri ovakom stanju stvari nema smisla i »nekorisno je stavljati u sjenu ono, što je na sun« cu« pa je nužno najveću pomnju posvetiti baš njegovanju vjerske snošljivosti, jer je u Bosni religija igrala glavnu ulogu daleko prije, ne« go li je u nju došao Turčin i Islam. Po našem mišljenju u našoj domo« vini postoji »muslimansko pitanje« baš radi toga, što postoji mentalitet g. dra Popovića i što srpska inteli« gencija nema nimalo volje, da širi misao «brat je mio, koje vjere bio«. Prema tome neslogu nije ubacila sa« mo tuđinska uprava, nego i »prili« ke, u kojima smo kroz stoljeća ži« vili«, a kojih gotov niko ne nastoji izmijeniti izuzam našu organi zaci« ju. Ona je i samo ona svoje mase pripravila na zajednički rad, ali nam vođe radikala više puta naglasiše, da još ne mogu s nama držati zajednič« kih skupština, jer da je teško nji« bove težake privesti »Turcima«. Nas veseli što g, J. prekida s o« vom bojažljivošću svojih stranačkih drugova i vođa, pa stoga rado citi« ramo daljnje njegove riječi koje gla« se: »Krajnje je vrijeme, da tome bude kraj. Danas živimo slobodni u svojoj slobodnoj, zajedničkoj o« tadžbini. Nikuda nemamo iz nje i nigdje ne možemo, ako se mi sa« mi ne sporazumijemo i ne složimo u spornim pitanjima. Niko nam ne će i ne može biti veći prijatelj od samih nas«. To je živa istina, koju mi naglasujemo od prvog početka naše organizacije, samo nas naža« lost mnogi n e ć e da razumiju i dr« že da je zahvalniji posao lupetati proti nama, nego li raditi mnogo te« ži posao oko izgradnje dobrih i brat skih odnosa među oba plemena i sve tri vjere našeg jedinstvenog naroda, G. J. nastavlja: »I agrarno pitanje će se riješiti i to što je moguće pri« je. A kad se to pitanje pravedno riješi, šta ima još da nas dijeli i zavada?« Čini nam se, da je g. J. malo prebrzo prešao na daljnji dio svog apela, pa ćemo da dodamo jed« nfl napomenu. Agrarno se pitanje mora pravedno riješiti. I to nesa« mo glede odštete za kmetovska se« lišta, već i obzirom na potrebu, da potrebni dio zemlje ostane i u mu« slitnanskim rukama. Pri tom treba dobro paziti, da naopako i pristra« no riješenje ’agrarnog pitanja ne ostavi gorčine u islamskim srcima, jer je inače nemoguće ići dalje. Pre« gaziti nas ne može niko, o tom smo mi potpuno načisto. No treba zna« ti, da bi i kakav pokušaj rastrovao naše odnose i minirao naše brat« stvo. Jer, pri glavi i oca po glavi. Ni« šta ne bi bilo štetnije i opasnije, nego kad bi Srbi pokušali obespra« viti naš svijet i proletarizovati ga makar i u vidu »pravedne odštete«. Mi ne ćemo samo švapskih dronja ili papira bez pokrića; nama se ho« će zemlje, majke naše kao i drugih. Mi se borimo više za nju, nego li za odštetu i ne ćemo nikad dopustiti da se ona oduzme samo nama i opet samo nama. Mi nijes« mo slijepi, da ne vidimo šta se ho« će. I svak treba, da je na čisto o tom, da našeg slobodnog posjeda ne će oteti ni pod kojom maskom i fiškalskom izmotacijom. Dobri su odn'ošaji mogući samo i jedino u tom slučaju, ako se Srbi postave na stanovište, da zemlju treba ostaviti i njenim sinovima islamske vjere; samo i jedino u slučaju, «ko u Bo« sni ne bude jedan aršin, a u Srbiji i Hrvatskoj drugi. Nije dosta priznati »da onom ko« ji čeka, nije lako čekati« i reći »ali valja promisliti, da su prilike takve bile, da se agr. pitanje nije moglo do sada riješiti«. Jer ako se to pita« nje nije moglo odmah riješiti, nije se smjelo dogoditi ni to, da vlada mirno gleda, kako »mnoge doskora imućne muslimanske porodice, us« Ijed naglog preokreta spadoše na prosjački štap«. Nije se naročito smjelo dogoditi to, da hiljade naših maloposljedničkih udova i siročadi skapava od gladi i svake nevolje, a da se državna vlast'pravi i gluha i slijepa na te nevolje. Zar nije zlo« čin, kad se. jednoj udovi za*hak od četiri kmetovska selišta i sav oteti begluk doznači K (dvije kru« ne)? A koliko ih je još takih, go« spodine Jojkiću... Mi znamo da je »valjalo graditi kuću iz temelja«. No ne možemo se složiti s time, da gladni i goli ljudi Страна 3 ’mogu zadržati hladnokrvnost. Lah« ko je govoriti »ne treba se dati za« vesti stranputicom« i dodati da »to trebai da važi za sve nas, jer nam je ova država zajednička i jedina o« tadžbina«. No teško je to kazati o« nom, koji se previja od gadi i koji na svakom koraku vidi, da naša vlada jednima daje kapom, a drugi« ma ne da nesamo šakom, nego ni među prstima. Stoga podvlačimo izreku gospodina J. »to treba da va« ži.za sve nas« i odlučno izjavljuje« mo: Teži li vlada za slobodnom iz« gradnjom naše države, treba da u« dari drugim putem. Mjesto sile i terora, na koji smo mi i otprije na« vikli, valja da vlada razbor i Iju« bav; mjesto protekcije ravnoprav« nost, a mjesto izigravanja i provo« ciranja iskreno nastojanje, da se već jednom izađe u susret našim opravdanim zahtjevima«. Samo je to pravi put. Propast tvoja od tebe, Šerifои „Domovino"!... PORUKA ŠERIFU ARNAUTO« VIČU. Jedan put za uvijek poručujemo ovom »oprobanom karakteru«, da se nas muslimana prođe za sva vre« mena jer se mi držimo uzvišenih ri« ječi: »Musliman se neda dva puta ujesti iz jedne stupice«. On je jedan put bio na mjestu, gdje smo mu na« še neograničeno povjerenje bili po« klonili. Sada jasno vidimo šta nam je to njegovo povjerenje donijelo — teško razočaranje. Samo se pose« bi razumije, da ni njegov organ »Domovina« ni sve što je njegovo među nama korjena uhvatiti ne može. Ovo mu još jednom svečano poručujemo. Trebinje, 9. novembra 1920. Članovi odbora J. M. O.: Jusuf ef. Fetahagić, imam; Mah« mud Zubčević, trg., Smajlaga Haj« darhodžić trg., Adem Čermaja, Ha« džahasanović Avdo, Junus Zubče« vić, Huso šahović, Alija Salahović, Omer Meh. Tičić, Mehmed Sedonić. Višegrad, 4. novembra 1920. Mostarska »Narodna Sloboda« donosi ovu značajnu izjavu: »U najnovije se doba zagovorom nekih mojih prijatelja i poznanika u krugovima islamskog dijela naše« ga građanstva povela riječ o potre« bi stupanja na iduće izbore za kon« stituantu sa jednom vanstranačkom listom, na kojoj bi ja imao da za« uzmem prvo mjesto. U svrhu toga preduzeti su već i neki koraci, a rezultat je tih predu« zeća. između ostaloga i pismeno o« čitovanje jednog znatnog dijela na« šega građanstva, da će glasati sa« mo za onu listu, na kojoj ja budem ubilježen kao nosioc iste. Pa i ako je ovim aktom mojih pri« jatelja i potpisnika dotičnog očito« vanja mojoj malenkosti iskazana najviša pažnja, tim više, što pri is« kazivanju svoga povjerenja, ne tra« žetpikakovih pismenih ili usmenih Politici pregled. NAŠA DELEGACIJA PRIHVA ČA USLOVE TALIJANA. Jug. de« legacija provela je na savjetova« nju vrijeme od sinoć, na cijelu noć i danas u srijedu cijelo prije podne. Talijanski odgovor predat je u 9 sa« ti i glasi, da Italija pristaje na rekti« fikaciju granica. Na sjeveru daje nam Idriju i Logatec sa 7.000 duša, ali traži i dalje kopneni dodir sa ri« ječkom državom i suverenitet nad Zadrom. U 11 sati otišao je naš po« slanik u Rimu g. Antonijević grofu Sforzi, a u 12 sati posjetio je dr. Trumbić Sforzu. Iza toga nastavila se je sjednica delegata. Naša je de« legacija najzad prihvatila talijanske zahtjeve. Pristali smo, da Italija do« bije suhozemnii granicu sa Rijekom, koja ima da bude slobodna država. Pristali smo također na talijanski suverenitet nad Zadrom. Mi dobiva« mo Vis i sve ostale otoke osim Cre« sa, Lošinja i Lastve. * Santa Margheritta, 11. novem« bra. (12 sati.) Jučer u 5 sati poslije podne sastala se jugoslavenska i ta« lijanska delegacija na plenarnu obaveza s moje strane, kako je to u naše vrijeme običaj, ipak ću biti slobodan, da (i bez prethodnog' sporazuma s njima) iz mnogo razlo« ga, koje ovđe ne ću da navedem, smjerno i s mnogo blagodamosti, otklonim njihovu ponudu. Na koncu najučtivije molim svo« je prijatelje i istomišljenike, da ovu moju odluku prime na znanje. U Mostaru, 5. novembra 1920. Husein Ćišić. Šerif Arnautović denuncira naše činovnike. U 6. broju »Domovine« piše Šerif slijedeću denuncijaciju: »Ko potkopav državu? — Glavnu akciju u frankovačko»pravdaškim krugovima vode danas mnogi i mno« gi činovnici. Oni uređuju »Hrvatsku Slogu«, »Pravdu« i »Jugoslaviju«. O« ni pišu protiv države, vojske, naro« da i hoće da obore današnji red stvari. Oni su odmah po polo»enoj zakletvi Kralju Petru I. pisali protiv srpske vojske i time pogazili zak« letvu svome Kralju, pogrdivši Nje« govu vojsku. Oni grde i napadaju srpski dio naše? naroda, nazivaju ga sokačkim imenima. Zato uživaju nagradu kao državni činovnici uzi« majući svakog prvog platu za svoja podzemna rovarenja. Ima među nji« ma profesora, sudaca, političkih či« novnika itd. Pa kad oni tako mrze i vojsku i Srbe, kako kao činovnici mogu vršiti savjesno svoju dužnost. Krivokletnici!« Zar ovđ nije vjerna slika Šerifova karaktera? Nesebičnost Dra Hrasnice. Špijun ska »Domovina« pod gor. nasl. pi« še, da je g. Dr. Hrasnica otputovao na bajram sa drom Sunarićem u Be« ograd »u stvari jedne izvjesne indu« strijske pljačke (Oskar bšron Kor« ner i Dr. Krauz. Mi ćemo se na ovu stvar posebno osvrnuti, a sada smo u položaju, da izjavimo, da g. Dr. Hrasnica nikako ne poznaje ni Нбг« nera ni Krauza, niti se je ma kada ili ma gdje s njima sastajao. sjednicu, koja je trajala do kasno u noći. Ovoj sjednici prisustvovao je po prvi puta voditelj zapisnika, koji je stilizovao pojedine zaključke pre« ma sporazumu stvorenom dan prije. Pošto je postignut definitivni spora« zum u pitanju granica na Julijskim Alpama i teritorijalnog spoja neza« visne države Rijeke s Italijom pre« šio se na raspravu o ostalim proble« mirna. U kasno doba noći sjednica je prekinuta i tek danas prije podne nastavljena. Debata je s obje stra« ne bila vrlo živa. Danas se pregovori imaju dovršiti, a na večer putuje Dr. Vesnić natrag u Beograd. »J. L.« Domaće vijesti. Na adresu naše pošte. Iz Banja« luke smo dobili ovaj brzojavni upit: »Sve sarajevske novine dolaze osim »Pravde«. Šta je na stvari?« Pošto mi list redovito otpremamo, uprav« ljamo gornje pitanje na adresu pog« tanske direkcije i tražimo da stvar uredi. G. Dušan Maksimović demantu« je našu vijest, da se je on primio �glavnog uredništva »Domovine«. Veli da za »D.« nije još napisao rii jednog retka. Primamo na znanje i bilježimo po kolegijalnoj dužnosti, žaleći da smo Duška izazvali na ri« tanje, Duška, koji se je toliko pu« ta očešao o nas i naš list na daleko žešći način. Muči U Vas glavobolja? Zubobo« lja? Trganje u kostima? Malo Feb lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. . C. Tpešeljak. SUMORNE MISLI. (U odnutnoeti gl. urednika.) Moj nekldainji put ii Konjica do Sarajeva bio mi je najsigurniji put u mom životu. K o r k i i. Kad ae je šake tati, ja ве i«pnim ispred 8arije, a kad je lauieti masno mjesto, onda ве Sarija isprsi ispred mene. Š u k r i j a. Da ne bi kamara u parlamentu, ne bi bilo masna mjesta u ministarstvu. Ibr ahi mk a d i j a. Centralna drogerija Braća Šahinagić Broi 222 — Број „PRAVbA* — .ПРАВДА* Strana 4 Страна Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. ^560/20. Sarajevo, 10./Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državljanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu, školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao makar čast kaplara, 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su z# neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjesečno, a za oženjene K 2.120 osim odjela i obuče. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno biljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno izvadak iz re­ gistra rođenih, 3. domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno kršte­ nice (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga.brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦« PAP1RNICA I HAMD1JE KOPCiĆA 4 1 preporučuje evoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 4 obavljaju brzo 1 točno. X Cijene umjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Policijski direktor: u. z. G j u r o c i. ------------ ?г Opet nešto za Vas! Muči U Vas glaroboljat Trganje n kostima 1 Boli od uloga, od reumatizma i Besanlcaf Jeste ti nervozni? VI kašljetel Za probavu! 81 us ot stran,uje, kašalj utašuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9.— K, Hego kolačići (prsno postile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. — K. Fiakerski prah 8,— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepis 41,— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4,— K, Boda biearbonica 3.— К, Sol sa čišćenje želudca 6.— K, Karlibađska sol 6.— K, REGENEROL 8А MARKOM „HEGA* (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 katija 25,— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. т K. Pa stile od tamarinda 2.60 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesbleter i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja? Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV BEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE*! 2.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv gro»nice 30.— K. Traže se sva godišta .BISERA* i .BEHARA* ako nema sve onda bar nekoji • brojevi. Slati na adresu Zubobolja) Zubne kapi š.— K. Zeleno ulje 30*— K. Voda sa oči 5*— K. Svrbljenje, evrab. Elsa šećerne paetile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo tjeme protiv glista, čisto ili ва Šećerom, po težini počamši od 4.- K. Proljev, Dlarejat В ai t ler o▼ e kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melirav« kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žeste, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) sa žene 30 — K. Sredstva za životinje. Hranivi .prah sa marvu 1 katija 7.50 K, Mašilo sa konje 25.— K. Arnika 6.-- i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuča so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i isnose sa pojedina roba manje. treba priložiti poštanske biljeg« sa od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. Г1ОС1 C Vli Snk&B 0. smer о ijukljaiii bi. 706. svih vrsti fino izrađene razašilie tvornica cipela Žepče. jeftino! Fra Grge Martića trg br. 1. Protiv glista! Mast protiv Bvraba 12.— K, Naftolova mast Д6.— i 20.— K. Sumporna mast 12.-— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.-i 12.— K. Mast sa rane 15.— K, Mast sa djecu, Kamforna šesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv osebline 15.—. Diahilon-flaštor, rubnflašter 2.— K i 4.— K. Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Mehmedalija Catić, Najpouzdanija ura le Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pisteMe, naušnice, svakojaki, dara vi i potrebstine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaći, dlamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke Sarajevo, Slabokrvnost? Teknći željesni ekstrakt 20.— K, Željesni albuminat 40.— K- Us lijedaički prepis: ARSOFERRINrTEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu n Beču 25.— K. HEGA FERRIN 45.— K. KreĆno-željezni sirup 20.— K. Blauđove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovite riblje nije иЕ1вам 85.— K. Kod upita Želite li kupovati dobro i trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Oj. kako 4eU biti zadovoljni, ako pokn- * tato FELLEK.VE PRAVE ELSA-PILULE! Te вц uistinu debre! 6 katija 18 — K. BAGRA DA BARBER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDČANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov baham 15.— K- T» poknUjt. i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUlD. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Eliafloid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalno boce 42.— K. Prah i tableto protiv reume 15.—. Aspirin praici lb K. 4444444444444444*444444444« „PROMET** Nije II Vam želndac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? Od pokvarena apetita? ,Čevliarska Zadruga’ Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Zahtjevaite cjenik. Muslimani sjetite se „Gajreta"! drva, идЈјвпајшпод ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. 1 Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb.TelBf.Z9. Muslimanska trgovačku i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. . Podružnice u 0. Brodu i 0. ftlovom Dionička glavnica K, 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i nurzovne naloge. / Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Intsrurban telefon: Zli Odgovorni urednik: F. falaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0c395b320a8397f3ba0675ea113ba23c.pdf abe079f980560b0fd7fe1df07f2fcf98 PDF Text Text POŠTARINA T’ GOTOVOM PLAČNA. Pojedini broj К 2— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ГЛ> j' 1 ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 118 (223) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 16. novembra 1920. (3. rebijulevel 1339.) Slom „demokratskog" jugoslavenstva. Iz Srbije stižu glasovi, da će na« svako drugo, imalo samo politički prednjaci i liberali, koji se bijahu okvir bez i najmanjeg oslonca u r&« stopili u demokratsku partiju istu« rodnim kulturama. piti na zborima pod svojim starim Pošto se dakle politička prošlost firmama. Nakon cigle dvije godine svih Srba u vodstvu demokratske života raspada se eto ona partija, stranke kreće u potpuno izgrade« koja je htjela za se patentovati dr« nom srpskom nacijonalizmu, to se žavotvornost, a sve druge partije ne može ni sada povjerovati tim optuživala radi manje ili više diver« ljudima, kad propovijedaju jugosla« gencije od: državnog jedinstva. Ras« venski nacijonalizam i mora se doći padanje demokratske partije, može do zaključka, da njihovo toliko iz« kao školski primjer poslužiti za do« vikano - jugoslavenstvo ima i danas kaz općenito priznatog pravila, da čisto politički okvir, kao i prije, sa« za stvaranje narodnosti nije dovo« mo s tom razlikom, što je prije Ju« ljan samo akt državne vlasti, nego goslavenstvo imalo svoj politički da se tu traži prije svega uticaj vre« okvir u zajedničkoj borbi protiv tu« mena i jedinstvo kulture. đinaca, a danas u bratskoj borbi iz« Kako se je mogla uopće i pojaviti među Srba i Hrvata, u borbi srp« ta partija sa tako jakim brojem po« skog nacijonalizma protiv hrvatsko« slanika u narodnom predstavništvu? ga — i to na taj način, što pomaže Prije dvije godine, neposredno srpskom nacijonalizmu, da ždere poslije stvorenja naše države, raz« hrvatske elemente. Kako to i zašto lio se u neobičnoj snazi preko hr« ne obrnuto? Zbog toga, što u našoj vatskog dijela' našeg naroda val ju« državi nema (historijskih odnosno goslavenskog nacijonalizma. Da je momentano administrativnih jedi« to bio samo jedan časoviti val, mo« nica, u kojima žive isključivo Hrva« gli su još tada spoznati trijezniji po« ti, kao što ima predratna Srbija i litičari i temeljiti poznavaoci naše Crna Gora, u kojima ona mala pri« historije, koja ideju jugoslavenstva mjesa Bugara i velika primjesa pro« iznosi na svoju pozornicu samo kao svjetno zaostalih Turaka i Arnau« politički okvir borbe Srba i Hrvata ta ne natrunjuju ni najmanje čisto protiv raznih tuđinskih jarmova — srpskog karaktera tih zemalja. J u« izuzevši naravno Štrosmajerov po« goslaven u Srbiji ne može kušaj osnivanja jugoslavenske kul« p r o t e ž i r a tiHrvata,aJugo« ture, koji propada odmah poslije sliven u jB oshiiHefceg o v i« njegove smrti radi nedostatka nje« ni, Hrvatskoj i Slavoniji i ga dostojnih nasljednika. Momenat Dalmaciji može prgteži« oslobođenja 1918. godine izazvao je riti Srbima. U tome je ležala kod Hrvata spontano osjećaj zah« osovina, oko koje su se dosada vrt« valnosti prema Srbima, ali pošto1 i« jeli Srbi demokratske partije. Nu pak ta zahvalnost nije išla dotle, pogreška Pribićevićeva računa sa« da se odreknu svoga hrvatskog ime« kriva se u tome, što je duboko pot« na, to je jedan jak dio njihove in« cjenjivala otpornost hrvatskog na« te’ligencije iskreno! oduševljeno pri« cijonalizma, a previsoko uzimao sna hvatio ideju jugoslavenstva, misleći gu srpskog Beograda, kao admini« u svojoj političkoj naivnosti, da će strativnog centruma cijele države. se i Srbi malo po malo odricati svo« Ono, čemu se politički školovaniji ga plemenskog imena. Hrvati još i radikali nadaju istom poslije kultur« danas sačinjavaju u demokratskoj ne i ekonomske borbe kroz decenije partiji onaj njezin sastavni dio, ko« i decenije, misle postići demokrati ji istinu govori, kad kaže, da im je za par godina političkim trikovima, jednako drago i srpsko i hrvatsko i Postigli su u istini to, da je danas ime. nakon dvogodišnjeg života ove dr= Drugi, brojno jači, sastavni dio žave, koju mnogi rado nazivaju Ju« demokratske partije čine Srbi. Kod goslavjjom, jugoslavenski nacijona« onih Srba u demokratskoj partiji, lizam deset puta mršaviji, nego li koji su prije rata u Bosni i Herce« je bio u času njena rođenja. Dođu« govini politički djelovali, pada u oči še demokrati to nisu ni htjeli druk« čudna stvar, da je to gotovo skroz čije, i ako im je firma na to glasila, grupa bivših »Narodovaca«, nacijo« ah pošto nisu postigli ni ono, što je nalnih šovena, koji su negirali hr« od njih zahtijevao srpski dio našeg vatsko ime, kao što su Frankovci naroda, naime napredovanje hege« negirali srpsko. Demokrati iz pred« monije srpske u svim dijelovima dr« ratne Srbije sastoje se iz prijašnjih žave, to ih sada svi napuštaju: Hr« samostalaca, naprednjaka i libera« vati kao prevareni, a Srbi opet kao laća, sve ljudi, koji nisu nikad imali razočarani Radikalfta partija, kao nikakvih Ini kulturnih ni .političkih vrelo današnjeg srpstva, izgleda,da veza sa idejom Jugoslavenstva. Sr« je odlučila da demokrate, kao ne« bi iz Hrvatske i Slavonije, koji su sposobne, makne sa tog odgovor« danas u demokratskoj partiji, jesu nog mjesta, avangarde Srpstva. Da članovi bivše srpsko«hrvatske koali« će to tako i biti, pokazaće izbori u čije, čije je jugoslavenstvo, kao i konstituantu. Dosadašnje izborno kretanje pokazuje strašno padanje demokrata za račun rjdikala, a o tom se može svako uvjeriti jednim običnim razgovorom sa Srbinom bi« račem van predratne Sitije. Kad mu oba kandidata, i demokratski i radi« kalski, obećavaju jednako, naime da će od »Turčina« oduzeti što se više može, pa njemu dati, to će taj bi« rač zapitati: »a ko ste vi?«, da bi znao, čijem obećanju može vjero« vati. Demokrata će morati petljati, a radikal ima jasan odgovor: »Mi smo za te ratovali, mi smo te oslo« bodili, mi smo Pašić i Protić«. Tako će se Srbin birač izvan Srbije lako opredijeliti Naglo raspadanje demokratske partije opažS se na svim stranama. A tako je i bolje. Njjhov pad će biti spasonosan po državu, jer će se njime završiti ova era histerične na« cijonalne podmuklosti, koja bi go« milajući nezadovoljstvo u državi, dovela nas do sudbonosnih posije« dica. Jakost i zdravlje naše države ne ovisi o tome, koliko će nas se zvati Jugoslavenima, nego o tome, koliko će nas biti zadovoljno sa svo« jim vanjskim materijalnim životom, a koji radi toga zadovoljstva ne će Željeti drugog stanja. U ovo vrije« me opće svjetske užasne materijal« ne bijede ona latinska izreka: Gdje mi je dobro, tu mi je domovina, — ima toliko istine u seoi, koliko je nikad prije nije imala. Oslobođeni. Sarajevo, 15. novembra. Oko članka g. Jojkića. »Srpska Riječ« dijeli nam savjet, kako se i« maju prosuđivati šifrirani članci pa veli da je članak »Muslimani«, o ko« jem smo mi ilapisali svoju seriju »Jedan trezveni glas« pisao — član radikalne stranke, a ona se s njim slaže jer nije stavila nikakve pri« mjedbe. Bilježimo ovo da se vidi dokle ide preuzetnost ljudi iz ured« ništva »Srp. Riječi«, a sad ćemo da im objasnimo jednu zabludu. »Srp. Riječ« veli da mi hoćemo da prika« žemo kao da je taj članak pisan od čovjeka, koji je samo gost »Srp. RL ječi«. Boš, gospodo! Da umijete čitati onda bi vam bi« lo sasvim jasno, da je naš uvod u« pućen na adresu uredništva »Srp. Riječi«, koje se »nikad nije odliko« jalo kakvom pameću i pronicavošću u tretiranju odnosa između musli« mana i Srba pravoslavnih«. A što smo članak pripisali g. dru Jojkiće — usput konstatiramo, da to ne is» pravija ni »Srp. Riječ« — znak je da smo u stanju lučiti trezvenost od praznog glamatanja, kojim se odli« kuje g. Kobasica i njegovo društvo iz redakcije. Uostalom napominjemo da smo mi govorili na adresu g. dra Jojkića, pa ne shvaćamo što u tom istrčava pred rudo jedna Kobasica, jedna hitka g. dra Srškića, čijem članku ili Godina II. inspiraciji ne bismo nikad posvetili one pažnje, koju posvetismo uvod« niku pod naslovom »Muslimani«. Mi svoje članke »Jedan trezven glas« napisasmo na adresu g. Jojki« ća ne samo stoga, što je njegov čla« nak.»Muslimani« pobudio opću paž« nju muslimanske javnosti već i sto« ga, što znamo da nam je iskren pri« jatelj i plemenit čovjek. Pa iako se s njegovim izvodima ne mogosmo u cijelosti -saglasitl ipak ne ćemo i ne možemo nikad zaboraviti, da je on u najkritičnijem vremenu, za vrije« me prevrata, otvoreno i hrabro istu« pao proti svim prohtjevima, koji su išli na štetu nas muslimana. Mi zna« mo i pamtimo njegov rad i nastoja« nje u Narodnom Vijeću i štovali bi« smo njegove nazore i onda, kad se sa njim ne bismo nikako dodirivali. Međutim moramo ponovno naglasi« ti da ni naš uvodnik »Utjeha« nije potekao iz kakvih spekulativnih motiva; on je iskren izražaj naših osjećaja i žao nam je što sa sličnim raspoloženjem ne možemo pisati o rušitelju naših odnosa prema radi« kalima, g. dru Milanu Srškiću, ili or« ganu oberradikala i njihovim jata« cima u »Samoupravi«. Tekst jugoslavenskotalijanskog sporazuma. Jz Santa Margherite stigao je o« vaj mjestimice manjkavi brzojav: Noćas je potpisan ugovor, koji gla« si: Italija i kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca međusobno ustanovljuju režim iskrenog prijateljstva i srdač« nih odnosa za zajedničku korist o« baju naroda. Kraljevina Italija pri« znaje konstituciju susjedne države, postignutu kao najuzvišeniji cilj ra« ta, koji je ona vodila. 1. Između obje kraljevine odredu« je se ova granica: od visine Poš (kota 1511) do visine Javlovec, pa preko planine Ponikva razvodnicom Save i Soče do visa Triglava (kota 2863), pa do visa Kuka preko kote 2086, odavde prema visu Oreven i Blegaš, tako da željeznice pripadaju nama. Zatim preko Belka (?) (kota 1050), planine Bičke Gere, Pleteša (kota 1699), Gliza putem istočno od Sniježnika (kota 817, 660, 502 do kolskoga puta koji ide dolinom do Astovele); 2. Zadar, porezne općine Arbana« si, Crno, Pohanjac i jedan dio opći« ne Dikla priznaju se kao sastavni dio Italije. Posebnim konvencija« ma utvrdiće se uzajamni odnosi; 3. Isto tako priznaju se Italiji o« strva Cres, Lošinj, Lastovo i Pela« gruž. Sva ostala ostrva pripadaju Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca; 4. Italija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca priznaju slobodnu i ne« zavisnu državu Rijeke, koju sačinja« va cijeli »Corpus separatum«. Na. teritoriju Istre pogranična linija je Muslimanska trgovačka i obrtnička banka, za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u 3 Brodu i g. |\lgvom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ib najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i -aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, ’a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interufban tilcfon: ZH �Strana 2 Стоап« koja polazi od Kastva i izlazi na drum Sv. Matija—Rijeka. Sknoči i Cesti pripadaju nama kao i cijeli kolni put od Zlosenice koji preko Matulja (kota 377) vodi na Rijeku. Na zapadu izlazi linija ispod Prel« nika. Granice teritorija o kojima je riječ u prednjem članku biće odre« đene od komisije za razgraničenje;' 5. Kroz 2 mjeseca nakon ove kon« ferencije sastaćc se konferencija stručnjaka, koja ima da podnese o» bim vladama predlog o svim pita« njima za uspostavu najsrdačnijih ekonomskih i finansijskih odnosa između obiju zemalja; 6. Kraljevina Srba, Hrvata i Slo« venaca priznaje talijaaskim držav« ljanima na njezinom teritoriju sve koncesije dobivene do 12. novem« bra 1920. godine. Talijanski držav« ljani bivši podanici Austro«Ugar« ske, imadu pravo opcije kroz go« dinu dana; 7. Vlade su sklopile rekurenciju u cilju ojačavanja kulture duša. (O« vaj dio brzojava potpuno je nera« zumljiv!); 8. Ovaj ugovor satavljen je u dva primjerka: u talijanskom i srpsko« hrvatskom jeziku. . ' Bilješke. Zagrebački »Hrvat« u broju od 10. o. mj. donio je u cijelosti naš poduvodnik, što je bio zaplijenjen u 114. broju »Pravde« od 6. o. mj. U narednom broju donio je zapli« jenjeni članak »Hrv. Sloge« u kojem je bilo govora o programu J. M. O. Drago nam je, što je javnost makar iz »Hrvata« mogla čuti naš glas, kao i glgs onih, za koje se veli da su proti našoj organizaciji. Bilo bi do« liro,'kad bi gose onih oko »Domo« vine« pročitali gornje sastavke. Osječki »Hrv. List« donio je po« vodom pritvaranja naših prijatelja vanredno topao članak o nama i na« šim tegobama. Žao nam je što ga ne možemo prenijeti i kolegama iz gornjih dvaju listova toplo zahva« Ijujemo na iskazanoj pažnji. »Pravdaška banka«. »Glas Teža« ka« nije mogao, a da se u nekoliko navrata ne nabaci i na ovaj čisto muslimanski zavod — kao što se na« bacuje blatom uopće na sve musli« mansko. »Glasu Težaka« dobro je poznato, da su ovaj zavod osnovali muslimani B. i H. bez obzira na stranke, te da u ravnateljstvu kao i ' nadzornome vijeću toga zavoda i« ' ma članova, koii ne pripadaju našoj organizaciji. Znaju li Varvarići i | komp. da je jedan od osnivača ovo« ‘ ga zavoda, g. Ing. Čekro, njihov stup i da je on za banku od H. Ju« sufagića i prostorije iznajmio? Šta je onda razlog ovim’' napadajima? Jednostavno to, što Varvarić i nje« gova kompanija nijesu u njoj našli | dobre jasle. Evo dokaza: Odmah | po izlasku prvih brojeva »Glasa Težaka« došao je g. Dr. Novo i tra« žio oglas. Direktor nije udovoljio tom zahtjevu, ne znamo iz kojih razloga, a držimo stoga, što je po« znavao njega (afera Vlaho — Dr. Novo u Gjdru, te slanje bolesnih vojnika koji nijesu mogli platiti na frontu) kao i njegovo društvo, te nije htio islamskim novcima potpo« magati protumuslimansku rabotu. Time je naravno onoj čeljadi dat povod da se banka napadajima pri« sili da oglašuje u »Glasu Težaka«. Ili je modža uzrok u tom, što je jednog dana pokušao jedan propa« lica iz njihova društva, da od banke podigne oveću svotu uz jamstvo je« 'dnoga čestitoga trgovca, koji ga nije poznavao, pa kad je dobio informa« čiju o tome »težaku«, odustao od ži« riranja? Zahvalio se na izboru. Na okruž« noj konferenciji radikalne stranke za okrug mostar^i jednoglasno je izabran za poslaničkog kandidata naš odlični prijatelj g. Smail Ćema« lović, član ‘Glavnog Odbora za o« krug mostarski. G. Čemalović je .b|agodario na tom povjerenju i paž« -nji, ali je izjavio da žali što se ne može primiti izbora. Cijela konfe« renciia je sa žaljenjem primila ovu izjavu. G. Ćemalovi^je bilo ponu« đeno mjesto na komfti bio izabran za poslanika, ali je on pretpostavio da se ne kandiduje ostajući i dalje .PRAVDA* — .ПРАВДА* da radi revnosno kao i do sada za uspjeh radikalne stranke i njenih vođa na izborima. Gornju bilješku prenosimo iz »Srpske Riječi« od 15. o. mj., a po« što nije jasna, dodaćemo joj malo komentara. Sada odlični prijatelj radikala, a prije mjesec dana »na« rodni prvak Hercegovine«, g. Smaji« ca Čemalović, nije se primio kandi« dature stoga, što mu je ponuđena oglodana kost, t. j. četvrto mjesto, pa nije htio da hljosne. No ipak se je našao neko, ko je pristao da bude čak i kao Stipanov alat: dr. Murat Sarić, onaj isti Murat, koji nikad ni« je bio vojnik, nego oficir, general, naravno bez vojske..... . „Šta su muslimani?" Da se vidi kakav pojam imaju-o nama ljudi u. Beogradu, donosimo bez ikakve izmjene donji sastavak, što je štampan u 2,164. broju polu« radikalske »Tribune« od 1. oktAra o. g. Učinili smo u’ članku samo tu korekturu, #da smo neka njegova mjesta štampali razmaknuto. Inače smo ostavili sve kako je štampano u »Tribuni«. Članak glasi: »Do pre rata znali smo da su mu« slimani u Bosni Srbi, koji su posle Kosova ostavili pravoslav« 1 j e i postali Muhamedovi vernici, ali koji nisu zaboravili svoj srpski jezik. Znali smo da su naša braća, dugo udaljena od svoga starog ognjišta, dosta žabo« ravili šta su ranije bili i iz njihovih usta čuli spao reči, koje su bolele. Nada nam je ležala u budućnosti, koja će nas jednoga dana spojiti i tada će doći renesans nacionalne svesti. Ali da dođe do«tog renesan« sa potrebno je ne samo ostvariti na« rodno ujedihjenje već leći s odu« ševljenjem na posao, koji je teži ne« go svi dosadanji. Jer je mnogo div« Ijih i zlih trava izrtslo i plemenito cveće će še ugušiti ako ne dođu gradinari! Jer šta su sada Muslimani? Budimo iskreni i priznajmo da su oni daleko od toga da budu Srbi. Ta čista srpska rasa je u opasnosti da se potpuno odvoji ođ nas i da ide u tuđi zagrljaj. Žalosno ja da naši ljudi danas tako slabo nacionalno misle, da ne razumeju jedan od centralnih problema naše rase, a to je: čija ćebitiBosna? Muslimani su danas na raskrsni« ci. Ko im pruži ruku, oni će s njime poći. A nami nije svfe jedno da li će otići u Zagreb ili u Beograd. A.« • Pa još svijet veli da je samo Čo« korilo grobar narodnog i državnog jedinstva sve triju plemena našeg naroda! Bilo bi smiješno, kad bismo se upuštali u ozbiljno raščinjanje gornjeg članka i puštamo ga bez i« kakve daljnje primjedbe. Ako ni« šta, vrijediće historičaru, koji bude pisao o ograničenosti naše današnje sredine... Propast tvoja od tebe, Šerif ova „Domovino “•I • • • Mostar. Poziv našeg mjesnog od« bora u Mostaru, kojim je sazvana naša skupština od subote, završava se ovim riječima: »Braćo! Pokažite svojim učešćem snagu i jakost naše organizacije. Manifestujte svoje o« gorčenje nad onim izrodima, koji hoće da poc^epaju naše redove i da na nesreći braće muslimana zadovo« lje svoje gadne i niske ambicije!« Dodamo li, da idu pod šilte sva Šerifova ručna pisma, kojima pozi« va »stare prijatelje«, da rade za nje« gova kandidata Husagu Cišića i da ga se je Husaga svečano odrekao iz« javom u »Nar. Slobodi«, koju smo donijeli u prošlom broju, onda je ilustrovano i raspolAenje Hercego« vine, koja ne će ni da čuje za ovog nekad velikog Austjo«Madžara, a danas jednog i sitnog Srškićeva li« žisahana. Njegova obezglavljenost odraža« va se pak u tom, što pisma šalje čak I i našim — kandidatima za Konsti« i tuantu. Sarajevo. Skupština od petka sa« zvana je posebnim pozivom mjes« nog odbora u kojem se veli: »Braćo muslimani! Dođite svi na ovu skup« stinu, pa svojom mnogobrojnom po« sjetom i ovom prilikom pokažite da je Sarajevo nepredobiva kula naše organizacije. U prošli petak bijašfe na istom mjestu zakazana skupština onih, što radi svojih ličnih koristi •pokušavaju da razbiju našu slogu i razrijede naše zbijene redove. Valja im pokazati, da Sarajevo osuđuje rovarenje »Obranaša« isto onako, kako osuđuje provokatorsku ulogu Pitner«Sarkotićeva štićenika, skrahi« ranu austrijsku veličinu, Šerifa Ar« nautovića. On ruje i izdajnički mini« Ta temelje naše organizacije, on je obmanuo »veledušni Beograd«,. da je Bosna uz njega, a proti našoj or« ganizaciji. Treba razbiti ovu njego« vu petljaniju, treba ušutkati njego« vu lažnu »Domovinu« i s gnjuša« njem odbiti njeno- izdajničko piša« nje. Sarajevo je srce Bosne, pa tre«. ba da prema tom svom, položaju i progovori. Muževno i trijezno, mir« no i dostojanstveno.« Zvornik. Šaljem jedno pismo Še« rifa Ajnautovića, što ga je upravio odličnom članu naše organizacije g. Hilmibegu Fidahiću. Štampajte ga uz poruku, da u Zvorniku nema iz« dajica. Pismo glasi: »Dragi Hilmi« beg! Jg Vas pozivom na naše staro prijateljstvo molim, da pomognete moju kandidaturu, koja je za tu« zlanski okrug postavljena. Ja se za Zvornik pouzdavam u Vas i u Smailbega da ćete pomoći, da moja kandidacija uspije u Zvorniku, jer ste Vas dvojica u koje Zvornik gle« da i sluša. Ujedno Vas molim, da mi brzojavno javite koga ćemo iz zvorničkog kotara na listu postaviti. M. selam Šerif.« Molimo gg. čitatelje da nam o« proste što štampamo i ovako srnu« šene stvari. Iz principa ne mijenja« mo historijskih dokumenata. Bos. Novi. U znak pftitesta pro« tiv izdajničkom i nemuslimanskom istupu^erifa Arnautovića protiv Ju« goslavenske Muslimanske Organi« zacije i njena vodstva po diktatu najzakletijih neprijatelja musliman« skoga dijela našega naroda, koji su se više puta i u praksi pokazali, mu« slimnska omladina Bos. Novog kao dokaza gnjušanja i prezira, spalila je njegovu »Domovinu« sa jedno« glasim uzvicima: »Dolje izdajnik i rušitelj naše sloge!« Muslimanska omladina. Kladanj. Šaljem pismo koje do« bih od »Šerifa«, a ujedno javljam, da smo sve brojeve njegove »Do« movine« povratili sa primjedbom: »Ne prima se«. Silu je brojeva raža« slao u Kladanj, ali smo sve povra« tili. Naš kotar i mjesto sve je uz J. M. O. Drugim »prijateljima« nema mjesta. Pismo glasi: Šerif Arnautović, Sarajevo. Dragi prijatelju! Molim Vas prijateljski, da poradi« te za kandidacionu listu, na kojoj sam ja nosilac. Ja se pouzdavam u naše prijateljstvo, da ćete se svojski i energično zauzeti, da ova lista u tamošnjim krajevima prođe i uspi« ja, a to će ovisiti o Vašem radu i vo« lji za rad. Ujedno Vas molim, da nam za »Domovinu« sakupite i po« lam. Sarajevo, 7./Х1. 1920. -Šerif. Sanski Most. Danas muslimanski nogometni šport, klub »Sana« spa« lio »Domovinu«, Šerifov list na jav« noj pijaci. Odbor. Lijep primjer mara i požrtvovnosti. Ovdašnja stara zlatarska radnja »Braća Zlatar« pošla je u svom za« natu sasvim savremenim i hvale vri« jednim putem, te može da bude svi« jetao primjer mnogim našim zanat« lijama, kako treba raditi na korist svoju, svoga zanata a i općinstva. Članovi ove ugledne sarajevske zlatarske radnje riijesu se htjeli og« raničiti, da proizvađaju samo stare nakite i rade na način, kako su vL Epoi — Brol 223 djeli i naučili od svojih pređa: »da pletu kotac kao otac«, nego su se odlučili da rade prema duhu vre« mena, te sp je jedan od članova u« savršivao u inozemstvu dulje vre« mena, a prije nekoliko su mjeseci nabavili moderne mašinerije i ure« dili sasma modernu radnju, gdje iz« raduju sve vrste zlatnog i srebre« nog nakita po najnovijim modelima i ukusu. Braća Zlatar stavili su sebi ujedno u dužnost, da uposle naše i onako na žalost slabo zbrinuto mu« -slimansko ženskinje, te su u tu svr« hu u svojoj glavnoj radionici os« novali pored odjela za izradu prste« nja, lanaca i broševa još i naročiti odio za-'izrađivanje ručnih pletenih torbica od srebra i zlata, t. zv. »taš« ni« svih, pa i najmodernijih fazo« na. U ovom odjelu je sada zaposle« no desetak naučnica, koje i ako po« četnice, dobivaju od ove radnje do« ličan honorar, koji iznosi od 500 do 600 K mjesečno. Ovaj lijepi primjer modernizira« nja jednog od naših zanata, a ujed« no patriotski gest ove firme mogao bi služiti kao uzor većini naših za« nata i zanatlija, da se naime ne tre« ba u zanatu i u poslu ograničiti sa« mo na se i na dosadašnji način ra« da i poslovanja, nego da treba ži« vjeti i raditi u duhu vremena. Mi ovu našu sasma modernu i solidnu radnju najtoplije preponi« čujemo braći muslimanima a i pri« jateljima muslimanskog napretka. Ujedno skrećemo pažnju mjeroda« vnih faktora, da bi bilo skrajnje vri« јете, da se povede življa akcija, kako bi se naši i onako sasma za« nemarem zanati čim prije spasili bi« lo tako, da se što veći broj mladih zanatlija pošalje na državni trošak u one krajeve našeg kraljevstva, gdje bi se mogli u svom zanatu u« savršiti, ili da se u tu svrhu odre« de stručnjačke komisije, da prouče način moderniziranja naših starih zanata pa da se onda od strane vla« sti poduzmu potrebni koraci. Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U HERCEGOVINI. U petak je dr. Karamehmedović održao skupštinu u Ostrošcu, na kojoj je bilo preko 1500 naših teža« ka. U Jablanici je isti dan skupšti« nu održao naš urednik Korkut, a prisustvovalo joj je oko 200-težaka. U suibotu je u dupkom punim pro« storijama »Hrvoja« u Mostaru odr« žana velika skpuština, kojoj je predsjedao naš kandidat g. Musta« fabeg Kapetanović, a govorili su gg. dr. Karamehmedović i Korkut uz burno odobravanje i silno odušev« ljenje. U nedjelju je dr. Karameh« medović održao vrlo dobro posjeće« nu skupštinu u Stocu, a u veče je na povratku izmijenio misli s našim ljudima u Čapljini. U Stolac ga je pratio g. Hakija Čemalović iz Mo« stara« Kandidati prof. Baljić i Kapeta« nović otputovali su u Nevesinje, a možda će se navratiti i u još koje mjesto. Održane skupštine uspjele su izvanredno, a detaljnije ćemo ih prikazati u idućem broju. Ovdje bi« Iježimo, da se je Mostar odazvaoistim oduševljenjem kao i Sarajevo, a svijest hercegovačkog težaka do« stojna .je svakog divljenja i pošto« vanja. Svugdje se ori »Dolje Šerif!« SKUPŠINA U KNEŽINI. Iz Kladnja dobismo ovaj brzojav: »Skupština u Knežini izvrsno uspje« la. Svuda ovamo nepokolebivi redo« vi organizacije. Sarajlić, Dedić.« SKUPŠTINA U KREŠEVU. U Kreševu je održana dne 12. o. mj. u petak vrlo dobro posjećena i potpuno uspjela skupština, na koju je na poziv mjesnog odbora izaslan član Radnog Odbora dr. A. Hadži« kadić. Mnogobrojni težaci iz svih okolnih sela kao i mještani, pošto su saslušali odulji govor našeg izasla« nika o programu i borbi n’aše orga« nizacije te o važnosti izbora, izjavili su oduševljeno, da čvrsto stoje uz našu organizaciju-i da ih niko nc će rastaviti pd zajednice sa ostalim muslimanima, koji se u ogromnoj većini okupiše u redovima J. M. O. Poslije skpuštine svi se prisutni ne« članovi upisaše za članove J. M. O. da time pruže i vidljiv znak šlaga« �Fpol 223 — Broj ® nja i odobravanja rada J. M. O. Predsjednik mjesnog odbora A« sifaga Ćizmić sa ostalim odbornici« ma pripremio je sve nužno i obavi« jcstio okolona sela, da dođu na skupštinu, na čemu im pripada sva« ka hvala. POUZDANIČKI SASTANAK U KOVAČEVCIMA. Vrijedni predsjednik našeg mje« snog odbora u Glamoču g. Husein ef. Berberović održao je pouzdanič« ki sastanak u općini Kovačevcima dne 7. o. mj., na kojem su bili pri« sutni svi muslimani ove općine. G. Berberović je rastumačio prisutni« ma rad naše organizacije i borbu, koju je za ove dvije godine izdržala u obranu muslimana. Razložio je potanko program i sve što je u Sa« rajevu prigodom naše glavne skup« štine čuo iz usta naših narodnih po« slanika i drugih članova našega vod« stva. Prisutni su ovo izlaganje g. Berberovića potpđno odobrili i iz« javili svoje oduševljenje za organi« zaciju i njezino vodstvoc. Tom je prilikom skupljeno za »Pravdu« 620 kruna dobrovoljnih priloga, koje na drugom mjestu donosimo. Kaši dopisi. Rečica (kot. Stolac) u novembru. Tuđi agenti iz Mutež stranke, u svom klepetalu, kao da su pobješ« njeli radi blamaže i neuspjeha što doživljuju na sve strane. Umislili se kao neke narodne vođe, pa u sva« kom broju tog demokratskog -pri« repka sikću, kleveću i petljaju, iz« mišljaju sve moguće laži i blateći sve poštene muslimane koji nijesu ni najmanje spr^nni da se prodaju kao što su se i oni prodali. Taj analfabetski listić i nema dru« gog materijala nego da izlijeva mržnju na sve one muslimane koji se nedaju za nos voditi u izdajnički posao kojeg oni vrše na štetu mu« slimana. Tu neki dan očešao se je taj pro« dani listić i o naš mjesni odbor i po« kušao da oblati našeg vrijednog va« iza g. H. Asim ef. Zupčevića, kojeg oni pogrdno prozvaše »Hodža Zu« bac« ne bi li na taj način privukli kojeg seljaka u stranku Varvara— Čekro-—Mahinićevu. Oni tvrde da su naš mjesni odbor i »Hođža Zubac« pozivali narod da dođe na skupštinu radi vakufskih stvari i vele da je na skupštini sve« ga bilo 61 prisutnih i to sa odborom zajedno. Take krupne laži mogu iz« valiti samo nemoralni ljudi koji se kupe oko tog klepetala i koji se ne stide šta će im reći oni ljudi koji su bili na skupštini, kad u njihovu listu pročtaju taku la'ž. Nek ti demokrat« ski hizmećari zavire u naš skupštin« ski zapisnik, pa nek tu vide koliko je uistinu bilo prisutnika na našoj skupštini i kako je ona tekla. Uostalom zašto se ti prodani e« lementi ne sjete naše veličanstvene skupštine na kojoj su gg. Maglajlić i Korkut onako triumfalno pobrali lovorike slave, i na kojoj su svi Sto« čani onako jednodušno manifesti« rali slogu i privrženost Organizaciji. Jedan posmatrač. r aiititRi pregled. Engleski listovi o sporazumu. »Timesov« dopisnik u Santa Mar« gheritti misli, da za uspjeh valja blagodariti dobrim odnosima izme« đu Trumbića i Sforze kao i dobroj volji obiju strana. Dopisnik »Daily Newsa« iz Santa Margheritte veli, da je značaj riješenja mnogo veći, nego što je svijet mislio dok pitanje nije bilo riješeno. Postojala je opas« nost sukoba i nemogućnost trgovi« ne, koja je oteščavala ekonomske odnošaje jugoistočne Evrope. Itali« ja je dobila strategijsku bezbjed« nost, a Jugoslavija dovoljnu garan« čiju za izlaz na more. Uspjeh valja blagodariti Sforzi i Trumbiću. Egipatsko pitanje. Iz Londona ja« vljaju: Lord Milner naišao je u brit« ekom kabinetu veliki otpor u pita« nju dignuća protektorata nad Egip« tom. U izvještajujorda Milnera se predlaže, da se Egipat konstituira „ПРАВДА* — .PRAVDA. U idućem broju donijećemo opširnu uputu o načinu glasanja i dužnostima predstavnika kandidatskih listi. kao nezavisna nacija sa garancijama za sigurnost Suezkog kanala. Izvje« štaj ne sadržaje nikakovih predio« ga za egipatski ustav, izjavljuje ali da je stvar samih Egipćana, da si organiziraju režim, pod kojim žele živjeti. Neki engleski ministri kao lord Curzon i Churchil drže, da predloži .lorda Milnera idu predaleko. Promjene u albanskoj vladi. Iz Korče javljaju: U ovdašnjim arba« naškim krugovima se tvrdi da su članovi sadašnje arbanske vlade u Tirani Coba i Kadri Hodža istupili. Oni su bili umiješani u događaje, koji su prošlog ljeta doveli do na« pada albanskog pa srpsku granicu. Domaće vijesti. Jedna greška. U prošlom je broju nekom pometnjom dopis iz Više« grada donesen u rubrici »Bilješke«, pa molimo gg. čitatelje da nas izvi« nu radi ove omaške. Još jedan Grudićev kurban. Iz Bijeljine dobismo ovaj brzojav: Ju« čer je nakon groznih muka u ovdaš« njojl bolnici preminuo Hasan Ha« džić, starac od 67 godina. Hadžić je podlegao ranama, što mu ih prije mjesec dana zadade Vidak Stanoje« vić, žandar iz Skoplja, koji je došao ovamo na dopust. Ubojica je na slo« bodi. Odbor. •— Donosimo gornju vijest i pitamo: Šfa je sa Čupurdi« jom i drugim njegovim sukrivcima? Hoće li se državno odvjetništvo maknuti i uhapsiti Stanojevića? Ho« će li se povesti kakvi izvidi proti Grudiću i njegovim organima? ' Uzaludno traganje. Pišu nam: Dne 4. novembra o. g. u 4 sata po« slije podne došao je nenadano ov« dašnji kot. predstojnik Mrzljak sa kancelistom kot. ureda M. Serdare« vičem, dvojicom opć. vijećnika Bo« škom Bijelićem i Aganom Grebom te stražarom Markom Samardžićem u trgovinu ovdašnjeg trgovca Der« višage Bakšića,. gdje su se nalazili neki građani. Predstojnik je zatra« žio da se dotični građani odstrane, što su isti i učinili, a zatim je u za« tvorenom dućanu nastala pomna premetačina D. Bakšića najprije tje« lesna, zatim dućansldh prostorija te napokon i stana istog. Predstojnik je prije premetačine rekao: »Po na« logu starije vlasti ima se obaviti pre« metačina«. Poslije obavljene preme« tačine kancelista je pokupio sve knjige i spise koji su se nalazili kod Dervišage kao člana centralnog od« bora posjedničkog udruženja te kao predsjednika mjesnog odbora u o« vom kotaru i sa sobom ponio te svi gore navedeni sa ipomenutim trgov« cem uputiše se u kotarski ured, gdje su ostali do 7 sati u večer. Sastav« Ijen je zapisnik, da je premetačina ostala bezuspješna ali usprkos tomu Dervišaga je stavljen pod policajni nadzor i ujedno mu saopćeno, da se ne smije iz mjesta nigdje udaljiti, te se i danas tako nad njim postupa. Ovoliko u javnost da se zna šta se sve i u našem malom Ljubinju događa i izvršava na muslimanima. Jedan zločin u B. Luci. U noći na 26. pr. mj. u 1 sat po ponoći izbo« den je ovdašnji posjednik Suljaga Čejvan sa vojničkim bodežom, te je ozlijeđen na četiri mjesta. Oteto mu je tom prilikom 320 K. Slučaj se je zbio u varoši pred duhanskom fabrikom, kada se je Suljaga vraćao sa svoje bcglučke zemlje sa kolima žita iz kojih je istom izišao i poslao ih sa momkom kući, htijući on pje« šice ići da se malo ugrije. Marljivim istraživanjem policije uspjelo je • pronaći krivce u četvorici vojnika ovdašnjeg vojnog slagališta. • Izborna nasilja počinju. Iz Zvor« nika smo u četvrtak primili ovaj brzojav: '»Na 7. o. mj. u noći poli« cijski je podnadzornik Sveta Savić podvaliujućim planom sa svojim policistima i povjerljivima osobama podmetnuo vojničku pušku u štalu g. Huseina Cumavića, podpredsjed« nika mjesnog odbora J. M. O. u na«. * »u I. 1 mjeri, da omete započeti rad naše organizacije u predstojećim izbori« ma, te da omete slobodu izbora. U« potrijebivši svoj službeni položaj u ovoj stvari, sproveo je g. Čumavi« ća sa prijavom i podmetnutom puš« kom u zatvor. G. Cumavić je nakon izdržanog zatvora od 22 sata bio preslušan od kot. ureda i pušten na slobodu. Istraga je u toku, opširan izvještaj slijedi. Molimo podužrtiite hitne korake na nadležnom mjestu. Mjesni odbor. Donosimo bez komentara. Izgubljen sahat. Kada je policija razjurila našu sarajevsku skupštinu, u onoj velikoj stisci i gužvi izgubio je jedan naš prijatelj sat iza poja« sa, na kojem piše London, a na srebrenom lancu vise tri muhura. U« moljava se nalaznih, da ga preda Salih ef. Karavdiću u Saračima ulici broj 15. Točno na minutu idu Stittnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706., Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra« vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci« jalne velike boce 42 krune. Državni trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra« vim Elsa«pilulama! 6 kutija 18 kru« na. Švedska žeiudčana tinktura 1 ve« lika boca 20 kruna. Omot i poštari« na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh- Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga, sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. , Gajretov glasnih. Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Husnija Ćatović darovao je 50 do« lara: Mehmed Prelimovac 30 dolara; po 20 dolara: Osman Ćatović, Half! Kurtović, Jozo Željko; Pašo Ćeri« nagić 15 dolara. Po 10 dolara: Omer Resulović,. Hasan Ramić, Salih Lju« bović. Salih Hasanbegović, Meh« med Kapetanović, Hamid Demiro« vić, Lutfija Volić, Mustafa Sarić, Mujo Avdić, Husein Omeragić, Vejsil Zabela, Abdullah Bajgorić, Hama Arnautović, Nazif Pošković, Ahmet Avdić, Omer Šuko, Hašim Demir, Jusuf Habeš, Smajo Kravić; po 5 dolara: Nazif Sarić, Asim Bu« dala, Mihailo K. Mutka, Avdulah Željo, Hasan Hasanbegović, Smail Baraković, Mahmut Kantarević, Sa« bit Šehović, Husein Purić, Alija Će« rinagić, Begler Ćerinagić. Mustafa Ćerinagić, Mustafa Riđešić, Hašim Ramić, Mehmed Zubčević, Selman Avdić, Sulejman Busuladžić, Re« džep Omeragić, Derviš Grizović, Hakija Ljubović, Halil Ramić, Zaim Ramić, Hamdija Kapetanovič, Alija Omeragić, Agan Korić, Mrs Магу Volić, Sulejman Nurković, Nasuf Jaganjac, Sulejman Koraica, Sabit Busuladžić, Derviš Ćefo, Hamza Mehaković, Mahmut Hajirlić, Šaćir Poturović, Mehmed Bajgurić, Meh« med Čekro. Mehmed Krpo, Arif Sa« ri,ć Aćim Kijac, Mahmud Jaganjac, Ivan Antunović, Mustafa Bošković, Sabit Pervan, Muhan Šabić, Bajro Bašić, Nazif Kapičić, Ibrahim Ba» raković, Muharem Serdarević, Hu« sein Serdarević, Ibrahim Robović, Alija Osmanović; po 4 dolara: Riz« van Ćerimagić, Mehmed Ćosić, po Сграна 3 3 dolara: Sejdo Busuladžić, Nuri Dželadin, Husein Bekir, JozoCirko, po 2 dolara: Alija Beširević, Ibra« himToromanović, Ibrahim Redžep, Jure Čović, Ignjat Radulović, Vinko Krajina, Mijo Željko, Sulejman Ha« sanbegović, Alija Ibrahimpašić, Ha« san Karadžić; Božo Sučić 1.50 dola« ra. — Plemenitim darovateljima pre« ko dalekog oceana neka je najsr« dačnija hvala! Dobrovoljni prilozi. Upravnom odboru prispjeli su dalje ovi prilozi: Musi. . udruženje »Itihad« Bihać 2.000 K, Muslimanska čitaonica Ne« vesinje 354 K, Kasim Riđešić Trebi« nje, sakupio priloga 339 K; podod« bor Stolac od održane zabave 5.206 K 80 hel.; Nazif Resulović Gornji Rahić, od održane zabave" 500 K; is« ti darovao 130 K; Huso Gruda Ne« vesinje sakupio 330 K; pododbor u Bos. Petrovcu sakupio 400 K; P. Grabovac. Čapljina 40 K; Opštinski ured Odžak 500 K; pododbor Gac« ko, od održane zabave 7.827 K; Ab« dulah Gruhonjić Janja od održane zabave 1695 K; Opštinski ured Ro« gatica 1000 K; Opštinski ured Moda rić utemeljačina 500 K; Opštinski ured Cazin dar 100 K; Džemal Taf« ro Zenica sakppio 600 K; Opštinsko poglavarstvo Derventa 1000 K; Ab« diirahman Čelinić Goražde sakupio 248 K; Braća Širbegović Doboj 100 K; Hilmija Sadiković Ljubuški, sa« kupio 200 K; pododbor Rogatica, sakupio 1.305 K; Bećir Krvavac B. Brod, sakupio 1830 K; Smail Emina« gić i F. Dervić Tešanj, dobrovoljni •prilog 400 K; pododbor Ljubinje, dobrovoljnih priloga 230 K; podod« bor Konjic, od prodatih kurbanskih kožica 539 K; pododbor Maglaj, čla« narine i priloga 768 K; Abid Keso« vić, Jeleč 135 K; pododbor Sanski Most, sakupio 2.500 K; Z. Mehme« dagić Doboj, sakupio 701 K; Musta« fa Čalkić, Gornji Vakuf sakupio 411 K; Kadri ja Hajdarović i dr. do« brovoljni prilog 176 K; Zaim Hađo« vić Trebinje 1.000 K; Abdulfetah Kadić Ostrožac od kurbanskih ko« žica 582 K; pododbor Rogatica do« brovoljnih priloga 2122 K; podod« bor Maglaj, dobr. pril. 5000 K: Alija Šuljak Trebinje sakupio 395 K; Ne« zir Dervović Bijelopolje dar 4000 K; M. Tarabar Zenica sakupio 330 K; Adem Salković Rogatica dar 24 K; Hamid Filipović Rogatica dar 104 K; Dr. Karamehmedović Sarajevo, dar 1000 K; Fejzaga Salković Sara« jevo, dar 20 K; Muhamed Fočić Ro« gatica dar 260 K. Gospodarstvo. MUSL. TRG. I OBRTNIČKA BANKA ZA B. I H. S veseljem konstatujemo, da se o« vaj naš mladi novčani zavod po« voljno razvija. Razvija se povoljni« je nego smo mogli i očekivati obzi« rom na prilike, u kojima je osnovan, a koje i danas vladaju. Odmah nakon prevrata 1918. go« dine uvidjela se prijeka nužda, da se osnuje jedan jak novčani musliman« ski zavod, koji bi bio neki centar za financijalno«trgovačko> i gospodar« stveno pridizanje ■našeg elementa u cijelom kraljevstvu. Svi naši dale« kovidniji patrioti zagovarali su os« nutak takovog zavoda kao jednu ži» votnu potrebu našu, premda su se prilike borile proti toga i predviđa« la gotovo nemogućnost uspjeha ta« kovog pothvata. No zahvaljujući a« gilnosti naših prijatelja pregazile su se sve poteškoće i 17. marta ove go« đie otpočela je svoj rad Musliman« ska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Saraje« vu. Njezin osnovni kapital bijaše is« prva K * 3,000.000, od kojeg je pri početku njezina poslovanja bilo u« plaćeno tek 50% (K 1,500.000). Sa tom svotom otpočeo je taj mladi novčani zavod svoje djelovanje i pod mudrom upravom svog ravna« teljstva i svog vrlo valjanog činov« ništva postigao do danas uspjehe, koje mi ni jesmo, da iskreno rečemo, ni očekivali. 9. augusta o. g. kad bi« jaše zadnji rok uplate dionica prve emisije — konstatovano je da je di» onička glavnica od K 3,000.000 pot« puno uplaćena. Na izvanrednoj skupštini ovog zavoda, držanoj 2. septembra ove godine zaključeno je povisiti temelj« �nu glavnicu (u smislu pravila) na K 10,000.000 i prepustiti ravnatelj« stvu, da to povišenje provede pre« ma svojoj uviđavnosti. Ravnatelj« stvo je odredilo da se to povišenje provede raspisom dviju emisija di» onica tog novčanog zavoda. Prvo povišenje je (II. emisija) od tri na sedam milijona kruna. Ta je emisija trajala do konca prošlog mjeseca. Sa zadovoljstvom konstatujemo da je ova emisija potpuno uspjela i da potpuno uplaćena d i o n i č« ka glavnica ovog zavoda iznaša sada K 7,000.000 Stoga je u toku treća emisija dionica za povišenje dioničko glavnice od se« dam milijona kruna na deset melijo« na već u toku i trajaće do konca ove godine. Po dosadanjem razvoju treće e« misije uspjeh joj je potpuno osigu« ran, pa će tako Muslimanska trgo« vačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu 31. de« cembra ove godine imati 10,000.000 kruna potpuno uplaćenog dioničkog kapitala. Ako se uzmu u obzir abnormalne financijalno«privredne prilike i per« manentna općenita financijalna kri« za, koja nas sviju guši od prevrata do danas, mora se reći da je gornji uspjeh više nego dobar. Ovaj je zavod u augustu ove go= dine otvorio svoju podružnicu u Bos. Novom, 20. ovog mjeseca o« tvara podružnicu u Bos. Brodu, a u decembru ove godine u Bogojnu. Prema izričitoj želji macedonskih muslimana otvoriće u najkraće vri« jeme i u Skoplju (Uskjub) svoju po« družnicu. Središnijca Muslimanske trgo« vačke i obrtničke banke kao i sve njezine podružnice bavi se svim u bankovnu struku zasijecajućim po« slovima, a osim toga trgovanjem za vlastiti i tuđi račun. Podružnica u Bos. Brodu ima i svoje posebno spe« diciono odijeljenje, koje se bavi pri« manjem, pretovarom, otpremom i Carinjenjem robe. Kancelarija i ma. gazini ove podružnice nalaze se u blizini bos. brodske željezničke sta« niče, vis«a«vis hotela Jugoslavije. Svim našim prijateljima preporu« čujemo Muslimansku trgovačku i o« obrtničku banku za Bosnu i Herce« govinu d. d. u Sarajevu i sve njezi« ne podružnice kao kulantan, solidan i povjerljiv novčani zavod. его|223 - Edoi VraVP«" — St-'nS 4 СтГ?.«» Zavikah na sluškinju: Nosit o njeso! Baci ga kokošima! Ona ode začepljena nosa, a mi u sobi skočimo, otvorismo prozore, te sobu »izluftirasmo« — a vjera ti je i izhladismo, samo ne bil’ duša na mjesto došla. Sluškinja veli da ni kokoši nijesu htjele taj dan toga mesa jesti. Horpz Jđjucnuo jedan­ put, pa počeo glavom otresati i odveo ko­ koši na drugu stranu. Patke su ga sutradan požderale, kad se je tu večer na vani izmrzlo. Samo se je bojati, da im neće u prolje­ će, kad pronesu, jaja zaudarati. Ljudi božiji, kad »O. muteža«' ovako tesni na taze govedinu, ja kako li ga snose dži­ gerice onih, koji ga pišu, čitaju, šire i pla­ ćaju! Ja mišb'ah, evo džaba papira, pa zijanih mnogo. Odoše mi 24 K za meso i čitava vatra drva dok sobu prozračih, a nek stoji, što napatih sebe, kućane, sluškinju, mačku i * horoza. — Pošto je u ćuruk imama pod »Mutežima« bila i »Domovina«, bojati se da bi i nju mogla spopasti ista kokija, kao i moju govedinu, te da okuži prostorije, u koje uni­ đe i da pokvari »apetit« i horozu i mačka­ ma, a kamo li ljudima, jer je pošla istim sto­ pama i šire je isti ćuruk imami! Chamerani — Posavina. PAP1RNICA НАМШЈЕ KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište . svih vrsta papira, kancelarijskog i ; školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova u!. Tel. 619 Traže se sva godišta BISERA* i »BEHARA ako nema sve onda bar nekoji brojevi. Slati na adresu Mehmedalija Ćatić, Žepče. Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. 3560/20. Sarajevo, 10 /Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državhanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao makar čast kaplara, 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjeisečno, a za oženjene K 2.120 Osim odjela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno tllljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno izvadak iz re­ gistra rođenih, 3. domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno kršte­ nice (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Odgovorni urednik: F. Šalaka. od 60 000 do 600.000 dinara Ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 .(prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Poziv Pozivaju se svi dioničari Kreditne banke d. d. U Livnu, da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom pošljedica § 7. društvenih pravila. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće’lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. eak. a prva i druga uplata njihova smatra se propalom u korist diuitvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Hitne banke d. d. u Livnu svih vrsti fino iz­ rađene razašilje • t tvornica cipela Cevljarska Zadruga Vrbovec pri Mozirju, Staija Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. loo.ooo srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija u. z. G j u r o c i. Centralna drogerija Braća Šahinagić Zahtjevajte cjenik Prvo vučenje 3. i 4. januara 1921. Svake druga srećka mora dobiti! Muslimani sjetite se „Gajreta“! CIPELE LUTRIJA Policijski direktor: Wjak. Jedan tuh^f. Pođoh na pijacu, da kupim štogod za kuću. Kad ja tamo a jedan, ajptur sujlemekj, samozvani imam, i bez brade i bez saruka, u visokim cipelama, dobro za­ petljanim više članaka, nešto nudi seoskim hođžama i kanderisava ih, da uzmu. Oni ru­ kama odmahuju, nećkaju se i viču: »Ne će­ mo mi tih šejtanskih ćageta. Pa još za to da i pare dajemo!« Kad on ču ovu riječ zavika: Evo vam ih, br’te, džaba. One i meni do­ laze džaba. Oni rekoše: Nećemo ih brate ni džaba. Na to priđem i ja k njima i zapitam: šta je to? Imam malo pocrveni i pokaza »Glas muteža«, a pod njima bijaše i »Do­ movina« sa »prvom riječi«. Ja na to zapitah ćuruk imama: Zar se to dijeli i džaba? On odgovori: Meni je rečeno: Tko hoće neka plati, a tko neda para, da dadnem i džaba. Meni pade na um, da moram na kasapnicu. Stoga rekoh ćuruk imamu: Kad može bit džaba, daj i meni dva komada. On mi ih dade smiješeći se. Uzmem od kasapa kilu mesa, na koju on metnu i malo džigerice kao namet. Ja mu dadoh »Glas muteža«, u koji on to sve zamota i sa mnom po dje­ tetu posla mojoj kući. Kod kuće rekoh sluš­ kinji, da džiglericu dade mački, a nek meso uredi za večeru. Sluškinja odmah izvadi džigericu i baci pred mačku. Mačka skoči, uze je u usta i ponese preko kuće nekoliko ko­ raka, pa je izbaci iz usta i ode otresajući glavom. Nama čudo, jer je komad bio lijep. Ja odoh u sobu. Ne bi malo, eto ti sluškinje, začepila nos i viče: Ja o ovom mesu ne mo­ gu deverati. Nekoliko sam ga isjecala, pa više ne mogu. Nekako tuhaf udara. Ja u sluškinju pogledah u čudu. Znam, meso taze, pa šta će mu biti, čime će vonjati? Ne potraja dugo, a i soba zaudara. Mislim, šta li je ovo? Soba međutim još gore zaudara raz­ nim udovima!... Ja se sjetih šta je. Iz »Glasa muteža« u taze meso se uvukla Vaivarovština, demokraština, »tajnikovština«, a povrh toga i mali Meho iz Fojnice bacio fofu. Ti se razni kokuli plinovi razvili u vru­ ćoj sobi. Ušćuhla se da se ne može dahnuti Državna klasna bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,20^.000,150.000, 100.600, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000," 6O0.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.U00 kruna itd. bez odbitaka! ШЈвпг srećaka za svaku klasu: 1'1 srećka Dinara 98 ili Kruna 19Z IZ srećke Dinara Z9 Ili Kruna 96 19 srećke Dinara IZ Ili Kruna 98 1/8 srećke Dinara 6 ili Kruna Z9 Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEĐUNARODNn BflHH U D. D. odio razredne lutrije. Zagreb ST Najveći Izbir brojeva! ST Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7ffbede496ab2615bbbe8fdd46a9bb2e.pdf 892a940785b0d5ab7846e26b477231a5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ј^И ДН|Д KS HLgdKF ^ИВи 1ж| f№ ^9 РР wk 4Ж "’VBT 11» Кчгл B 0 Wn S B Wa ®®jST ЖМиу |Ж» S. MR 90» ЛИи ®И Inf w Pojedini broj K 2. »KM IH № КИ EP MM Pm јДПеД HM № wa ИнЗ ж^ЈК® кУ lj^W® O 0 I аЈНИН^^ B 01 №H 400 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 119 (224) 1 UREĐUJE Umoljavaju se svi okružni izborni povjerenici, da odmah i bez ikakva odlaganja odašalju kotar­ skim odborima štampane primjerke naše kandidatske liste; a kotarski se odbori umoljavaju, da te primjerke odmah dostave predstavnicima naše liste za pojedina birališta. Predstavnici se listi umoljavaju, da tu listu po­ kažu biračima svog sela (gradskog rajona), a onda neka je ustupe i drugim selima svog birališta, da bi i oni zapamtili kako ta lista izgleda. Listu treba čuvati, kako bi se i na dan izbora mogla još jed­ nom pokazati svima biračima. Svim kotarskim odborima. U današnjoj „Pravdi" izdajemo uputu o izbo­ rima. Svi će kotarski odbori dobiti potreban broj primjeraka „Pravde", kako bi je mogli dostaviti u svako i najmanje seoce. Molimo sve odbore, da se svojski pobrinu, kako bi se po jedan primjerak lista u prvom redu odmah dostavio svim našim predstavnicima liste i svim njihovim zamjenicima, a onda i našim pismenim ljudima u svakom selu. Na posao! Radni Odbor. Uputa o načinu izbora. Sta znači 28. novembra? kralj nije apsolutni vladar kao Fras njo Josip i on ne vlada samo po mi« losti Božijoj, već i po volji naroda. To znači da on bez pristanka većine narodnih zastupnika ne može izdati nikakva zakona niti navaliti kakva tereta na narod. On je ustavan, to jest i on i vlada moraju se držati Ustava i ne mogu učiniti ništa, što je protivno tom temeljnom zakonu naše kraljevine. Ustavom će se odrediti i to, na koji će se način upravljati našom državom: hoće li se svi poslovi rje­ šavati samo u jednom saboru(skup« štini, parlamentu) ili ćemo imati i svoje pokrajinske sabore, u kojima bi se riješavali neki manji ih i krupa niji poslovi. Ko se makar malo promisli o o» vim zadaćama Konstituante, jasno će mu biti zjašto mi neprestano g№ vorimo o sudbonosnoj važnosti ovih sadanjih izbora: prođu li naši kan« didati ima dobra izgleda da će sva« nuti i nama muslimanima. No pro« đe li i jedan Serlfove, Kurtovićeve ili Hasandedićeve puzave kom­ panije mi ćemo ne samo ocrniti svoj obraz, nego se izložiti i opasnosti, da nas protivnici tuku ovim prlja« vim oruđem, da nam opet doviknu: narod nije s vama, već s ovim »pra« vim« prijateljima naroda, a vi ste narod samo prevarili i zaveli. Stoga, brate muslime, dobro otvo« ri oči, pomno pročitaj, što ti ovdje pišemo i ne daj da te još jednom peene guja iz rupe, iz koje te je jed« nom pecnula. I bolestan dođi na iz« bore, jer o jednom glasu može ovi« siti uspjeh i povoljan izbor kojeg zastupnika. Pročitaj dobro, pa će ti biti jasno, da je ovo čista i zgoljna istina. Do sad si čvrsto stajao uz na« šu organizaciju; sav će taj trud pro« pasti ako se na 28. novembra razlije« niš i obihmališ, pa ne dođeš da pre« daš svoju izbornu kuglicu. Uvaži to i dobro upamti; upamti to i nepre« stano upućuj svuakog, s kim dođeš u razgovor. Čitaj i pričaj, kazuj i u« pućuj! A sad da vidimo: redakcioni odbor. PRETPLATA: GODIŠNJE К 180, na pola godine к 9о. uredništvo i uprava naLAŽE SE 1' KRALJA ULICI U VAKUFSK0J PETRA PALAČI. TELEFON Сек0™те«^^ Sarajevo, četvrtak 18. novembra 1920. (5. rebijulevel 1339.) Izbornim povjerenicima. U drugu nedjelju stupićeš, brate muslime, na biralište, da predaš svoju glasačku kuglicu i tom predaš jom kažeš: kojojstranci i kos Jim ljudima poklanjaš povjerenje, da te zastupaju u velikoj narodnoj skupštini, Konstituanti. To je dan, kad će narod izraziti svoju volju i svoju želju; dan kada će moći da kaže: kakvu hoće državu i kakvu želi vladu. To je jedan od rijetkih časova, kad stupa na snagu načelo, da je narod gospodar u svojoj, drs žavi: da je on izvor i utoka svake, i najniže i najviše, vlasti u ovoj svojoj zemlji i svojoj državi. Nije moguće ,da cijeli narod sam upravlja državom. Jer kako bi se sas stao, kako li bi donio zaključke? Stoga je nađen način, da cio narod izabere svoje zastupnike, svoje ves ćile, koji će u njegovo ime postav­ ljati vladu, a bogme je i mijenjati i obarati, ako ne bude radila na korist i dobro naroda. Osim toga ti će nas rodn izastupnici krojiti zakone, ods lučivati o porezima i vojsci, iznositi narodne želje i tegobe; kratko rečeš no: će u ime naroda riješavati sve državne stvari, pa i rat naviješćis vati. Izbor poslanika za Konstituantu ima još jednu osobitu važnost Oni će skrojiti temeljni državni zakon, Ustav, u kojem će se ustanoviti pras va narodnog parlamenta (sabora, skupštine) i prava, našeg kralja. U sadanjoj našoj državi nije kao pod Austrijom, da o pravima narodnog sabora odlučuje samo kralj. Jok. Sad je drukčije. Sad će se narod (preko svojih zastupnika) pogađati sa kraljem i kralj će imati samo onos liko prava, koliko mu dadnu nas rodni zastupnici. Jer naš narodni IZLAZI !бСЕТУВТКОМГ°ККОМ Godina II. zakon kao i za te. I njeni će člano« vi u t&m slučaju ići u haps. Oni to znaju, ali znaj i ti, brajko, koji se spremaš na majstorluke i — ruke sebi! Budi pošten! 4. Glasati se može »samo za u« t v r đ e n u (odobrenu) k a n d i« datsku listu« znači da se sad ne glasa za pojedine ljude kao pri« KO MOŽE GLASATI? je, već za pojedine stranke i gru« Glasati može svak, ko je navršio pe. Ako si član naše organizacije, 21 godinu, ako nije aktivni voj« nemoj se ni za živu glavu prevariti nik, ako nije kažnjen tamnicom u da se povedeš za našim protivnici« Zenici, a još traju pravne pošljedi« ma, koji će te kao šejtani oblij etati ce te osude i ako nije u tri zadnje sa svih strana i nastojati da te od« godine kažnjen radi prljavih i ne« vrate od naše liste. Naročito se ču« vaj onih, koji će ti govoriti: »vala i časnih djela (krađa, pronevjerenje, prijevara, lihvarenje; prosjačenje, ja sam uz organizacija, ali ne bege« nišem što nije metnut ovaj mjesto svodstvo, klatarenje i slično). Dalje ne mogu glasati ljudi koji su pod tu« onoga, jer je sposobniji i pametni« ji«. ®vih se čuvaj kao šugave ovce, torstvom. jer to su ili naši munafici ili ljudi iz GDJE ĆE SE GLASATI? protivničkog tabora, koji će nasto« Mjesto gdje će se glasati i zgradu, jati, ako te ne mognu privući sebi, u kojoj će se glasati obznaniće ko«* da te bar odvrlje od naše organiza« tarski ured oglasom (u gradu) ili čije. Ovake ljude i odbij i upozori preko muhtara (u selu). druge, da ih se dobro čuvaju. Nji« ma je na jeziku med, ali im je u sr« KAKO ĆE SE GLASATI? cu otrov i jed, pa ih odgurni i upo« Birač može glasati samo na svom zori druge, da ih se čuvaju. Znaj glasačkom mjestu ili biralištu, samo dobro, da je naša organizacija pra« jednom, samo lično i samo za koju vi prijatelj naroda i čuvaj se svakog od odobrenih kandidatskih listi. ko ti šta drugo šapće i kazuje. Na« Tako veli zakon. A šta to znači? ročito se čuvaj onih, što će ti žaliti 1. »Na svom glasačkom mjestu« organizaciju i isticati manjkavosti znači: ako si upisan kao birač u Lju« njezine liste/Što su sladi,*sve su o« binju onda ne mcžeš glasati u Sa« pasniji. Znaj, da naša organizacija rajevu ili Mostaru; ako je tvoje se« hoće da u konstituantu pošalje i lo spojeno sa drugim, valja ti ići ta« doktora i hodža i težaka i posjedni« mo, pa makar ti bilo i p<xlaleko. ka; znaj da se ona brine za sve nas 2. Može se glasati »samo jed« jednako i da joj je na srcu dobro n om«, znači da zakon ne trpi pet« svih muslimana u ovoj našoj kra« ljanije, pa ne dozvoljava da poku« Ijevini. Pročitaj naše kandidate za šaš zavesti izbornu komisiju kako sva okružja, pa ćeš se uvjeriti da ti bi dva puta glasao. Ovakog petljan« govorimo čistu istinu. Slušaj samo ca zakon progoni i veli da će se kaz« upptu naših odbora iz grada i sela i niti globom od 50 do 500 dinara i ne ćeš nikad zastraniti. zatvorom od jednog do šest mje« Biće ih, koji će ti govoriti: Kud seci Čuvaj se petljanja! slijepo srljaš za ljudima, što .su 3. »Samo lično« znači, da se proti ovoj državi i ovom narodu? ne može glasati ispred drugog, pa Iznosiće ti razne nevolje, koje će ni bolesnik (a kamo li zdrav čovjek) te snaći ako budeš uz organizaciju; ne može dati punomoći da kogod bajaće ti o nekakvim selametima, drugi za njeg glasa. Ako možeš idi ako budeš uz njih i njihove kandi« sobom na biralište; ako ne možeš, date. Ali se ne varaj i pitaj te smut« tvoj je glas propao. Šta će biti sa ćo« ljivce: a gdje ste bih onda, kad nas ravim, gluhim, nijemim i sakatim je organizacija branila? Ne daj se biračima, koji ne mogu glasati? Nji« zastrašiti i odlučno reci: »Laž je da ma je zakon dao polakšicu pa kaže: je naša .organizacija proti državi. ako ovaki ljudi hoće da glasaju, Ona se bori samo proti nepravda« treba ih dovesti na biralište, a oni ma sadanje vlade, koja nije jedno onda imaju pravo, da pred izbor« sa državom. Baška naša država, a nom komisijom opunomoće nekog baška vlada g. dra Srškića. Možda drugog, da za njih glasuje. Ako će ih biti i takih, koji će ti prijetiti i htjedneš biti taki majstor, da jed« koji će te htjeti prisiliti da igraš ka« nom glasaš na svoje ime, a drugi ko oni sviraju. Neboj ih se, jer te dobro štiti zakon i reci inf otvoreno: put mjesto koga drugoga; da biva izjutra dođeš u jednom odijelu, a IZBORI MORAJU BITI SLO« iza podne u drugom ili na koji drugi BODNI. način prevariš ili samo i poku« Da, izbori moraju biti slobod« šaš prevariti izbornu komisiju, te« ško ti se tebi! Zakon propisuje da ni i čisti, jer tako hoće zakon, jer se ovaki »majstor« kazni zatvorom je tako naredio Regent. Ti više ni« od tri mjeseca do jedne godine. Ču« jesi rob Austrije, već slobodan gra« vaj se, pebro, jer se zakon ne šali. đanin Jugoslavije, koja ima vrlo do« On je dapače predvidio i stupicu bar izborni zakon i ne dozvoljava za ovake majstore pa kaže: Ako se nikom, da guši i gnječi prava njenih o jednom biraču porodFsumnja u državljana. Evo šta propisuje taj biračkom odboru, donijeće se pose« naš lijepi zakon: ban zaključak hoće li se taki čovjek 5. Bira se tajno. To znači, da pripustiti glasovanju. A ako se ta« ne moraš kao prije, pod Austrijom, ko prekijafeti, da ga niko od komb kazati komisiji za koga ćeš glasati, sije ne poznaje ili im baš bude ui» pa da te onda, progoni žandar ili stinu svima nepoznat, onda će ga predstojnik, ako nijesi glasao po opisati kao đa mu daju pasoš, a njegovom ćejfu. Sad je taki pro« predsjednik može odrediti i da se gon zabranjen, jer zakon propisuje, — fotografira (uslika, ulentra). A da nikakva vlast ne smije ni fotografija se ne šali, pa se ne šali upitati birača za koga je glasao, a ni ti i prođi se svake petljanije. A« kamo li da ga može u kojem bilo ma meni će komisija potegnuti ha« slučaju progoniti radi toga; što je tor i progledati kroz prste. Aja glasao kako je on htio. Zakon kaž« bogme, slab ti je račun. Može se na« njava ovake ljude i veli: »Oni, koji ći kogod, da to prijavi, pa onda ode nasiljem ili prijetnjama spriječe jed« i ti i komisija. Jer i za komisiju ima nog ili više građana, da upotrijebe �Strana 2 Стоан« svoje glasačko pravo, kazniće se zatvorom od jednog mjeseca do dvije godine«. To stoji u § 92. iz« bornog zakona, a u $ 96. zabranjuje se policijskim (političkim) činovni« cima i oficirima u aktivnoj službi svako sudjelovanje pri isticanju kandidata za poslanike i propisuje kazna odpusta iz službe. Zakon ide još dalje pa veli: koji organ općinske vlasti propusti ili ne htjedne na vrijeme izvršiti dužnosti ili spriječi koga u njegovu pravu, kazniće se zatvo« rom od 30 dapa do 6 mjeseci i glo« bom od 300 do 3000 dinara, ako za takav čin još teža kazna nije odre« đcna. A ako to učini sudski ili koji drugi državni činovnik, kazniće se zatvorom do dvije godi« ne te gubitkom biračkog prava od 5 do 6 godina. Zakon čuva slobudu izbora i time, što propisuje da 6. na biralište ne smije niko stupiti pod oružjem ili sa oruđem, koje se može upotrijebiti za boj (kao sjekira, nož, kolac i slič« no). Dapače to ne smiju učiniti ni državni ili samoupravni službenici, koji inače po svom zvanju nose o« ružje. Dakle, kad žandari ili policaj« ci dolaze da glasaju, moraju biti bez oružja kao i ostali svijet. Ko prekrši ovaj propis zakona, kazniće se za« tvorom od mjesec dana do jednu godinu, a predsjednik je biračkog odbora dužan, da ovake ljude o d« mah odstrani sa birališta. Pošto se za red na biralištu ima bri« nuti samo predsjednik birač« kog odbora, zakon veli, da će se za« tvorom od jedne do pet godina i globom od 500 do 2000 dinara kaz« niti svak, ko bez predsjednikova po« živa naredi ili bez njegove naredbe dovede oružanu silu na biralište. Kako se vidi zakon je u pogledu iz« bora oduzeo svaku vlast i predstoj« nicima i žandarskim zapovjedni« štvima i hoće da se vlast nikako ne miješa u pravo građana, da slobod« nom voljom odlučuju koga će iza« brati. Ovaj zakonski propis treba dobro upamtiti, a valja znati i to, da se svaki birač može,pritužiti k a« ko za se tako i za drugoga. Pritužiti se može nesamo sudu na« kon izbora, već i predsjedniku bi« račkog odbora, za vriieme izbora, koji je dužan, da izazivača odmah ■odstrani sa birališta. Osim što izborni zakon traži da izbori budu potpuno slobodni traži on još i to, da IZBORI MORAJU BITI ČISTI. Nije naimedostatno, da se izbor« nici zaštite od nasilja i pritiska dr« žavnih vlasti, nego je nužno da se zaštite i od prljavština i prevare drugih nesavjesnih ljudi. Stoga je izborni zakon donio i propise o či« stoći izbora, pa zabranjuje: 7. podmićivanje izborni« k a kako pri potpisivanju kandidat« ske liste tako i pri samom glasanju. Ovo je podmićivanje zabranjeno u svakom obuku, jer zakon veli: »Ko biraču dadne ili obeća p o k 1 o n; ko mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u javnoj ili privatnoj službi u svrhu, da ga navrati na glasanje za koju kandidatsku listu ili ga odvrati od glasanja za tu listu — kazniće se za« tvorom do jedne godine i globom od 30 do 500 dinara. Istom će se kaznom kazniti b i« т a č, koji za svoje glasanje primi bilo poklon, bilo obećanje poklona. Ako bi kogod pri takom podmićiva« nju upotrijebio silu ili prije t« n j u, kazniće se zatvorom od dva mjeseca do dvije godine i globom od 400 do 4.000 dinara. Ako bi se' takav čin izvršio zloupotrebom vla« sti, onda će se krivac kazniti najve« ćom mjerom gornje kazne. Prijet« njom se smatra to, kad se birač u« grožava da će se njemu ili bliskim č'anovima njegove obitelji učiniti nešto, što se kažnjava kao zločin, ili prestupak (ubiću te, zanaliću ti očevu kuću, isprebijaću ti brata, u« biću ti vola i slično) ili se biraču ori« ieti gubitkom m'esta u javnoj služ« bi (kao da predstojnik ili sudac za« prijete pisarima da će ih otpustiti) ili privatnoj službi, kao kad bi trgo« vac zaprijetio kalfi ili šegrtu, ili no« gatiji seljak svom čobaninu. 8. I izborna agitacija mo« ra biti dostojna i na visini. Ko na biralištu radi agitacije pronosi laž« .PRAVDA* — .ПРА8ДА* ne vijesti ili protura slike, plakate i druga sredstva za agitaciju, kazniće se zatvorom od dva do šest mjeseci. Istom će se kaznom kazniti i oni Iju« di, kou bi vikom ili prijetnjama smeta!’’ biračkom odboru ili pojedi« nim biračima u njihovom radu. Predsjednik je biračkog odbora du« žan, da ovake ljude odstrani s bira« lišta, bilo sam od sebe, bilo na za« htjev kojeg člana biračkog odbora ili birača. Ako bi ovake nedozvoljene agita« čije činilo više ljudi zajedno, ili ih više došlo pod oružjem i zabranje« nim oruđem ili zajednički činili pri« tisak, da birač primi mito, onda će svaki pojedinac te skupine biti kaž« njen zatvorom od tri mjeseca do dvije godine. Kako se vidi, zakon je u ovom pogledu vrlo strog, pa upo« zorujemo svoje pristaše, da na bira« lištu budu mirni i da se po moguć« nosti klonu svake agitacije. 9. Povreda izbornog ma« t e r i j a 1 a kazni sc još strožije. Za« kon veli: »Ko hotimično povrijedi, uništi ili odnese kakvu bilo ispravu o izborima ili ma kakav predmet, koji služi za izbor, ili pokvari broj glaso« va, davanjem, oduzimanjem ili mi« ješanjem izbornih kuglica ili kako drukčije, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina i gubitkom gra> danske časti. Tako će se kazniti i o« naj, koji pokuša jedan od gornjih činova. Na ovu kaznu upozorujemo naročito predstavnike naših kandi« datskih listi. Neka se čuvaju da ih ne pogodi, ali nek se brinu da pogo« di svakog, ko bi sc usudio da to po« kuša ili učini. Ako je stroga i dobra je. jer će se svak čuvati da se ne o« griješi o svoju dužnost! Pripomi« njemo da će se ovako kazniti i stra« žar, koji će biti određen da čuva bi« račku sobu, ako bi kome bilo dopu« stio da učini ovaj prekršaj. U povredu izbornog materijala ubraja se i pokušaj, da neko hoti« mično krivo vodi glasački spisak i izborne zapisnike ili ih nakon pot« piša članova izbornog povjerenstva ispravi ili u,njih štogod umetne. O« vaki postupak kazni se zatvorom od šest mjeseci do dvije godine. Ko dakle bude određen za pisara, nek dobro otvori oči. 10. Zabrana pića. Pošto je piće izvor zla i nereda, izborni se je zakon pobrinuo, kako bi i tom zlu stao na put, pa je propisao ovo: »Točenje ili davanje ma na ka« k a v način alkoholnih pića za« branjeno je na dan izbora, na dan prije izbora i na dana poslije izbo« ra«. Ta se zabrana ima obznaniti, a ko joj se ne pokori, već kroz to vri« jeme toči ili na koji bilo način daje alkoholna pića, kazniće se zatvorom od 15 dana do šest mjeseci i glo« bom od 100 do 500 dinara. Ičkijaši u pamet i oprez 1... 11. Smetanje izbornog po« vjerenstva također je kažnjivo. Za« kon veli: »Birač, koji se pri glasanju bude nepristojno ponašao ili ne će da nakon glasanja ode iz zgra« de u kojoj se obavlja izbor, kazniće se zatvorom od jedan do šest mje« seci i globom od 300 do 2000 dinara. Predsjednik je uz to dužan, da o« vako zanovijetalo odstrani kako na zahtjev kojeg člana biračkog odbo« ra, tako i na zahtjev kojeg birača. Pod ovaku kaznu potpada i onaj, koji stoii na biralištu, a nije unešen u glasački spisak, pa se ne htjedne udaljiti na prvu opomenu predsjed« nika. Ko dakle ne će da bude izvrg« nut ovakoj kazni, nek se besposlen ne zadržava u zgradi birališta. U gornjem prikazu iznesosmo sve što naši birači trebaju znati o izbo« ru uopće, te svojim pravima i duž« nostima, a sad ćemo da prikažemo kako će se postupati pri samom gla« sanju. NAČIN GLASANJA vrlo je jednostavan i ne treba mno« go pameti pa da svaki birač nauči taj način glasanja. Mi ćemo taj na« čin prikazati onako, kako će se naj« lakše razumjeti. Već smo rekli, da sad ne će biti glasačkih listi, koje su se prije dijelile izbornicima, ne« go će se glasati kuglicama, koje će se bacati u biračke kutije. Pa kako će se to raditi? Vrlo jedno« stavno. Gore smo napomenuli da će bira« či biti obaviješteni gdje je njihovo biralište i u kojoj će se zgradi obav« ljeti glasanje. Ako to još ne znaš, upitaj imama, muhtara, kneza ili što je najbolje, kojeg odbornika na« še organizacije u svom selu Onda dalje znaj, v - :? f/ or obaviti u drugu nedje. a, -... цо.^ш« bra, a počinje u sedam sati izjutra (ala turka: oko sahat tri) a traje ne« prekidno cijeli dan sve do šest sati u večer (ala turka: do bir bučuka). Ne će te niko mahsus zvati; dođi sam od sebe. Pri glasanju, kao što smo gore upozorili pod tačkom 8., ne smije biti buke i vike, a kamo li svađe i tučnjave, pa se čuvaj i ukla« njaj svakom razgovoru a kamo li i« nadu. Prilazi glasačkoj sobi mirno i bez~guranja. Ako si došao deseti, nije pravo, da se proturiš i glasaš peti. Čekaj svoju suru i znaj, da se u sobu za glasanje ulazi redom i to' po jedan ili najviše pet glasača. Kad uđeš u sobu vidjećeš čitavu komisiju za jednim stolom, a među njima će biti i predstavnik na« še liste. Dalje ćeš na hastalu opaziti više kutija. Na svakoj je pri« lijepljeno po jedno ćage, na kojem su štampana imena pojedinih kan« didata. Onda ćeš opaziti pred pred« sjednikom još jednu kutiju, u ko« joj su glasačke kuglice. Nemoj se nimalo zbuniti i dobro pazi šta će te pitati i šta će ti kazivati. Čim uniđeš u sobu valja ti gla« sno kazati ko si i šta si Valja ti biva kazati: ime, prezime i zanima« nje. Ako imaš kakav pridjevak, va« lja ti i to kazati. U gradovima, gdje ima više glasačkih mjesta, valja ti kazati još i ime ulice i kućni broj. Kad to kažeš, valja ti pričekati dok predsjednik vidi jesi li upisan u tef« ter birača. Ako te nađe u tefteru, daće ti biračku kuglicu; ako te ne bude u tom tefteru reći će ti: »Haj« de kući, ne možeš glasati«. Nemoj se ljutiti ako te htjedne vratiti, već mirno i uljudno zatraži, da još jed« nom dobro pregleda tefter. U tom će ti pomoći i naš povjerenik u ko« misiji. I ako ti opet obojica kažu, da te nema u tefteru, onda im reci da to zabilježe u zapisnik i ejsaha« dile. Ne ljuti se i mirno idi kući, jer ako budeš galamio, možeš biti glob« Ijen ili uhapšen. Jer, glasati mogu samo oni, koji su unešeni u tom tef« teru (biračkom spisku). Ako te nađu u tefteru, onda će predsjednik izvaditi jednu kuglicu i dati ti je da je ostaviš u koju ti ho» ćeš kutiju. Ama ja ne znam čitati, a htio bi da glasam za našu bratsku organizaciju. PoJahko, braco! I za nepismene se je zakon pobrinuo kao i za pismene. On je naredio, da ti" predsjednik ili kogod od članova komisije mora glasno kazati koje je čija kutija. Dapače, ako si nepi« smen, možeš zahtijevati, da ti se pročitaju sva imena na pojedinim kandidatskim listama. To ti bezbel« li nije potrebno znati i nema smi« sla, da to tražiš od komisije. Dosta ti je da znaš koje je naša kutija. Stoga dobro upamti ovo: Kutija se zove imenom dvojice glav« nih kandidata. Prema tome će je svi predsjednici komisija u b a n j a« lučkom okružju zvati: kutijom H.- Hafiz Ibrahim ef. Maglajlića i Hamzalije Ajanovića; u bihaćkom okružju: kutijom H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlića i Džaferbega Kuleno« vića: u sarajevskom okružju: kuti« iom Dra Mehmeda Spahe i Dra Ha« lidbega Hrasnice; u Hercegovini: kutijom Sakiba Korkuta i Dra Ham« dije Karamehmedovića; u travnič« kom: kutijom Sakiba Kprkuta i Dra Halidbega Hrasnice, a u tuzlan« skom okružju: kutijom H. Hafiz I« brahim ef. Maglajlića i Osmana Vi« lovića. Svi naši ljudi treba da dobro upamte imena svojih glavnih kan« didata i čim im predsjednik kaže, da je to i to njihova kutija, nek je dobro upamte i nek samo u nju ba« ce svoju kuglicu. Šta ću, po Bogu si brat, ako žabo« ravim koje je naša kutija? Ne boj se, pobro, zakon ti i u tom. ide na ruku. Pitaj, veli zakon. Ko pita ne zalazi. Pitaj još jednom, a komisija ti je dužna opet kazati. Pitaj ako hoćeš i našeg povje« renika u komisiji, jer i on ima pravo, da ti kaže kojsj stranci pri« pada koja kutija. I on može da ka« ie: ovo je kutija naše organizacije, ovo je kutija radikalne stranke, o« vo demokratska, ovo komunistička ovo Šcrifova i t d. Rpol — Broj 224 Da našim nepismenim biračima bude lakše upamtiti koje je naša kutija, mi smo se pobrinuli da im to oblakšamo na taj način, što smo svoje liste štampali ili na zelenom ćagetu ili zelenom tintom. Osim to« ga će ih naši povjerenici obavijesti« ti na kojem će mjestu po redu sta« jati naša kutija. Dok ovo pišemo poznato nam je da će naša kutija u sarajevskom okružju biti na prvom mjestu, u Hercegovini na trećem, a u Banjaluci na drugom. U idućem broju javićemo ta mjesta za sva okružja i opširnije opisati naše liste. Eto, kazasmo ti kako će se dozna« ti koje je naša lista, a sad da te još uputimo KAKO SE GLASA ? Kazasmo, ako te nađu u tefteru, da će ti predsjednik dati izbornu kuglicu. Ona je poput krupna Iješnika ili sitna oraha, a izrađena je od gume ili druge stvari, koja ne će zvečiti kad se spusti u kutiju. Sve su kuglice jednake i na svakoj je grb naše kraljevine. Izborne kutije biće od lima ili drugog pri« kladnog materijala. Na njima će bi« ti tri brave i udešene su (obložene) tako, da se ne će čuti kad se u njih spusti kuglica. One će biti nalik na švapski mlin, biva od dva dijela ta« ko, da će gornji biti sveden, kako ti ne bi mogao izvaditi prije ubače« nu kuglicu. Nema hille ni u čem, pa ni u tom. Osim toga kutija će imati i, grljak, benzer na sulunar, u koji ćeš moći turnuti ruku, pa da niko ne može vidjeti jesi li otvorio ruku i spustio kuglicu. Što li je to tako u« dešeno? Kazali smo ti gore, ali će« mo opet ponoviti. To je stoga, što se mora tajno birati A tajno može biti samo onda, ako se n e vidi kad otvaraš ruku i ako se n e čuje kad spustiš kuglicu. Kako vi« diš ovaj je zakon mudriji i od Šva« binog, a da je pošten mogao si se uvjeriti po svemu, što smo ti do sad kazali. Je li dosta za tajnost glasanja o« no, što smo ti dosad kazali? Jest, ve« liš ti. A boš, nije tako. Ja kako je? Evo čuj! Sve jedno što kuglice ne zveče, što kutija ne šobonji i što se ruka ne vidi. Kad bi htio, ti bi opet mogao javno glasati. Dosta je samo da zgrabiš kuglicu, prikučiš se na« šoj kutiji, gurneš ruku, ostaviš ku« glicu i izvućeš ruku, pa je praznu pokažeš komisiji. Sve jedno što nije zveknulo niti se vidjelo kad si ru« ku otvorio; opet se tačno zna, da si kuglicu ostavio. A zakon toga ne će. On veli ako voliš sakriti kad glasaš proti volji predstojnika, ne ćeš mu se prodavati i uliskivati ni ako si glasao po njegovoj volji. Motaš gla« sati tajno! A ako ne ćeš onda se drži. Onda ću — globiti od 10 do 100 dinara svakog birača koji ne će da glasa u svaku kutiju ili koji glasa javno, ili na koji bilo način povrije« di tajnost glasanja. No ako kasnije kažeš za koga si glasao, onda nema globe. Kako vidiš, moraš turiti ruku u svaku kutiju i na neki se na« _ čin poigrati prstena sa izbornom komisijom. I kao što pri igranju pr« stena turaš začepljenu ruku pod svaku čarapu a ostavljaš — u kojoj hoćeš, tako ćeš i pri glasanju u sva« ku kutiju turiti i izvaditi stisnutu šaku. Ostavićeš bezbelli u našoj ku« tiji. Kad si turio šaku i u zadnju ku« tiju, onda moraš otvoriti ruku, da se zna da si za nekog glasao i da ni« jesi ukrao kuglicu, da je poneseš djeci za sigranje. • Kuglica se mora metnuti ude« snu ruku, a dužnost je komisije da pazi kako niko ne bi sakrio kuglicu i sa sobom je odhio. Čim si glasao, valja da ideš iz zgrade za biranje. Inače te može poklopiti kakva kaz« na. DOKLEN TRAJE IZBOR? Gore smo rekli da traje do jaci je, ali ako se radi kakva nereda izbor moradne prekinuti više od jednog sahata, onda će se zadnii rok za u« puštanje birača produljiti onoliko, koliko je vremena trajalo prekinuće izbora. U šest sati ne će se više u« puštati novi birači, no oni koji su se u to doba zatekli u zgradi ili avliji birališta moraju se pripustiti glasa« nju, pa makar izbor trajao i do sa« baha. Znaj i pamti! < �6poi 224 — ВУо| UVREDA BIRAČKOG ODBORA Ko uvrijedi birački odbor ili kojeg njegova člana, kazniće ee za« tvorom od 30 dana do 6 mjeseci. A ko bi n a p a o na taj odbor ili kojeg člana tog odbora kazniće se zatvo« rom od tri mjeseca do dvije godine, ako se taj postupak ne kazni i ve« ćom kaznom od gore propisane. Dragi biraču! Kazasmo ti sve što ti je potrebno znati ako hoćeš, da te ne stigne kazna, a sad ćemo završiti jednom naročitom poukom: Dobro pazi, da ti kuglica ne ispane u koju drugu kutiju. Popišmaniti se nema, niti ko može pomoći u takom neu« godnom položaju. Ona je onog, u čiju kutiju padne, pa htio tako bi« rač ili ne htio. Taka se pogrješka ne inože ispraviti: i nepažnjom dakle, možeš pomoći svom protivniku. O« tvori oči i dopusti da sad koju ka« žemo О DUŽNOSTIMA NAŠIH PRED« STAVNIKA U BIRAČKOM OD. BORU. Prvo što treba da znaju jest to, da izborna komisija može raditi i /bez nj.ih. Oni su naši povjere« nici i pomažu nama, a ne državnoj vlasti. Oni stoga imaju dužnost: 1. da nadziru rad predsjednika izb. komisije. Stoga će najprije ustanoviti, je li u redu predsjednikov dekret, kao i dekret ostalih članova izborne ko« misije. Prvom izdaje dekret Držav« ni Odbor u Beogradu, ao stalim op» ćinsko poglavarstvo ili nadležni sud. Dalje će paziti da predsjednik ob» jektivno drži red i da bez potrebe ne upotrebljuje oružane sile. Treba da stalno sjedi u komisiji (kad mo« ra izaći nek ostavi svog zamjenika) i pazi da za biračkim stolom budu najmanje dva člana kom i« sije, među kojima mora uvijek bi« ti predsjednik ili općinski odbornik ili njegov zamjenik. Treba dalje da pazi kako bi biračima bilo objašnje« no koje je čija kutija i da ne dozvoli da se ova formalnost mi« moiđe, jer bi se kasnije moglo radi toga prigovarati izboru. Ako se kojem našem biraču rekne da ga nema u biračkom spisku, treba da se naš predstavnik osobno uvjeri je li to istina. Ako je birač nepoznat, treba paziti, da se tačno opiše njegova vanjština. Na« ročito treba paziti da kogod ne bi glasao piše puta ili pod tuđim ime« nom. Dalje treba da pazi kako pred« .siednik ne bi b i g aj r i h a k kaz« nio kojeg našeg birača ili trpio ka« kvo nasilje nad našim biračima. 2. Treba da pazi na urednost izbor« nog materijala. U tom pogledu iznosimo propise izbornog zakona koji određuje ovo: »U oči dana izbora u tri sata po podne svi članovi biračkog od« bora ili njegovi zamjenici sastaće se u zgradi, gdje će biti glasanje i tu će primiti na revers od općin« skog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, azbučni spi« .sak birački, knjigu za upisiva« nje glasača, knjigu za vođenje zapisnika, kandidatske liste, općinski pečat i ostalo, što treba. Kutije će pregledati, uvjeriće se da li su tačne (prazne) i da su usta kv« tije sa platnenim prorezom, kroz koji kuglice prolaze, dobro otvore« na, i nezaptivena, pa će ih onda u« tvrditi (pričvrstiti) za zaseban sto, a prema stolu, za kojim će sie« diti članovi biračkog odbora: zatim će sva tri ključa zatvoriti i z a p e« č a t i t i tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan će ključ uzeti predsjednik biračkog odbora, drugi općinski odbornik, a treći predstavnik ili'njegov zamje« nik dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika ili njegovog za« mjenika nema, bilo što nije došao, bilo što ni;e naznačen, predsjednik biračkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutiji spolja prilijepiće se kandidatske lista. Kad birački odbor bude ovo sve uradio i bude izabrao potreban broj pisara i drugih pomagača, i uopće pripremio sve, što će mu sutra dan trebati za primanje glasova, on će o svemu tome napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka, u kome će naročito označiti ibroi svake kutije, i kandidatsku listu, koja „ПРАВДА* — .PRAVDA. uz nju ide; kao da su i sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj će zapisnik potpisati svi članovi bi« račkog odbora i zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključati je, udariti pečat na vrata i ključ će uzeti predsjednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stražu, koja će ogradu, u kojoj će biti glasanje neprekidno čuvati. Na dan izbora u sedam sati prije podne sataće se birački odbor u zgradi za biranje pred vratima gla« sačke sobe, otvoriće je i ući u nju, i kad se uvjeri da su kutije i sanduci sa kuglicama kao i sve ostalo u redu, onda će sataviti zapisnik u kome će nađeno stanje potvrditi i otvoriti usta kutija, pa zabilježiti i to u za« pisnik. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje gla« sova.« Za sve vrijeme glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude de« silo, i što ma koji od članova birač« kog odbora bude našao za vrijedno da se zabilježi. Svi članovi odbora moraju se potpisati na zapisniku, ali ako se predstavnici kandidatskih li« sta ne bi potpisali, zapisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član od« bora može odvajati mnijenje i sta« viti svoje primjedbe. 3. Treba da nadzire rad izbornog povjerenstva. Kad se »vrši glasanje, veli zakon, odmah će se zaključati i z a p e č a« t i t i sandučići, iz kojih je predsjed« nik vadio kuglice i davao ih birači« ma. Ključ će ostati kod predsjed« nika. Zatim će se prebrojiti po glasač« kom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj 'će se broj zapisati slo« vima na dnu glasačkog spiska, pa će se ispod toga potpisati svi članovi biračkog odbora. Kad se to izvrši, zabilježiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za« ključeno, koliko je svega glasača glasalo prema glasačkom spisku, kao i sve ostalo što se odnosi na tok iz« bora, a ranije nije zabilježeno. Svi članovi biračkog odbora potpisaće se, a svaki od njih ima pravo odvo« jiti mnijenje i staviti primjedbu. Poslije svega ovoga pristupiće se otvaranju kutija i brojanju kuglica onim redom kako su kutije postavljene. Prvo će se otvortii jedna kutija i iz nje izručiti sve kuglice u jedan sud. Predsjednik biračkog odbora pred svima članovima odbora pre« brojava sve kuglice. Cim odbroji 100, on ih predaje članu odbora op« ćinskog da ih Mm prebroji, a ovaj ih predaje dotičnom predstavniku kandidatske liste, te ih i on po treći put izbroji. Tako biva sa svakom stotinom, dok ne budu izbrojene sve kuglice. Zatim se odmah u za« pisniku zabilježi slovima broj kuti« je, za koju je kandidatsku listu ta kutija primila glasove i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi članovi odbpra potpisaće se ispod ove zabilješke. Na ovaj način prebrojaće se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve o« vo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici, a poredtoga utvrdiće se i općinskim peča« tom. Odvojena mnijenja i primjedbe o radu odbora ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spisak i azbučni birački spisak met« nuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresovati glavnom okruž« biračkom odboru i ostaviti na stolu biračkog odbora. Pošto še sve ovo svrši, odbor će izaći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana i postaviti stražu da čuva sobu nepre« kidno u kojoj su izborna akta osta« la, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavlje« na straža neće nikoga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. Sutradan po svršenom glasanja u 7 sati prije podne, svi članovi birač« kog odbora, sastaju se pred vratima biračke sobe, otvaraju je i ulaze u nju. Pošto se uvjere da je sve u re« du, i onako kako je bilo ostavljeno, vratiće sav izborni materijal općin« skom sudu i od njega uzeti natrag revers. Ako primijete kakvu neu« rednost, oni će o tom sastaviti na« ročiti zapisnik, koji će se sa ostalim izbornim aktima predati glavnom biračkom odboru. Zatim će pred« sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni birački odbor i krenuti se na put, da ga preda glavnom biračkom odboru. S predsjednikom zajedno imaju prava ići i predstavnici kandi« datskih lista, ili njihovi zamjenici, koji od njih želi.« 4. Treba da pazi i na se, jer izborni zakon veli, da će se čla« novi biračkog odbora kazniti za« tvorom od 1 do 6 mjeseci: a) ako sa znanjem dopuste da glasa neko, ko nije unešen u azbuč« ni spisak, ili da kogod glasa dva ili više puta; b) ako bez opravdana uzroka skrate ili produlje zakonom odrede« no vrijeme za primanje glasova, i c) ako promijene određeno mje« sto glasanja. Naravna stvar, da osim ggrnjih kazni i za članove odbora vrijede sve kazne, koje smo opisali prili« kom prikazivanja slobode i čistoće izbora, s tim dodatkom, da se kod njih može dodati kazna o zloporabi uredovne vlasti. Sarajevo, 17. novembra. Smutljivcima oko »Glasa Težaka« nije pravo, što u 115. broju našega lista donesosmo izvještaj o pokolju u Trebinju i što ga popratismo do« datkom, u kojem smo — obzirom na zasvjedočenu prijaznost tamoš« njih Srba pravoslavnih — izrazili mišljenje, da su pokolj izveli Niki« tini plaćenici. Nije im pravo ni što apeliramo na Trebinjce i Korjenića« ne, da se pouzdaju u korektnost svog kotarskog predstojnika i da hladno prosuđuju ovaj nemili do« gađaj, pa nam pripisuju nakanu, da huškamo na novi napad neosvije« štenog i politički nezrelog pravo« slavnog seljaka. Pitate kako taj list dolazi do tog zaključka. Odgovor je kratak: jer mu se hoće da huška proti »Pravdi« i da napakosti musli« manima, pa makar se pri tom služio i najnedostojnijim izvrtanjem. On naime ispušta početak na« šeg izvještaja i u svom članku veli da »Pravdina« vijest glasi: »Pokolj muslimana u Orahovcu. Jutros do« bismo telefonsku vijest, da su Ha« mid« i t. d. Na temelju tog izvrtanja »Glas Težaka« sumnja u vjerodo« stojnost naše informacije dodajući, da će se pobrinuti kako bi doznali »kako je ta vijest glasila na telefon«, t jer su »uvjereni da nam je ona bila tačno dostavljena kao i njima«. Najprije konstatiramo, da taj list uopće nema svog telefona; dalje konstatiramo, da je isključena mo« gućnost, da bi se naš mjesni odbor mogao obratiti još i na prljavi »Glas Težaka«, a što je najvažnije, konstatiramo da je taj list na naj« bezočniji način izvrnuo naš izvje« štaj. U tom izvještaju ispustio je »Glas Težaka« ovaj početak: »U subotu smo primili ovaj brzojavni izvještaj našeg odbora u Trebinju«. Kako se dakle vidi, mi smo tačno naveli izvor naše telegrafske informacije, a telefonski izvje« štaj primio je naš trebinjski odbor, a ne »Pravda«, kako to prikazuju petljanci oko »Glasa Težaka«. Kon« statiramo ovaj falsifikat i mećemo tačk*| Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U GOR. RAHIĆU. U petak, 5. o. mj., održali su u Gor. Rahiću skupštinu naše organi« zacije gg. Dr. Bukvica, Avdaga Ku« čukalić i muderis ef. Ibrahimbego« vić. Na skupu je bilo do 200 musli« mana, kojima je Dr. Bukvica u glavnim potezima protumačio pro« gram organizacije te svrhu i važ« nost predstojećih izbora. Apeluje u više navrata na prisutne, da se lije, po paze sa našom braćom drugih vjera. U govoru je bio više puta prekidan izrazima nepokolebive privrženosti i neograničenog povje« renja njemu i vodstvu J. M. O. Av« daga Kučukalić govorio je o eko« nomškctrgovačkom pitanju nas muslimani i toplo preporučuje rad i samo rad, ma u kom pogledu bilo. Muderis ef. Ibrahimbegović ističe potrebu prosvjećivanja nas musli« mana i naročito moli, da se što vi« še prihvatimo škole. Ovom prilikom nije zaboravljen ni naš »Gajret«, te je za nj sabra« Страна 3 no K 1160, a darovaše slijedeći: po 100 K: Avdaga Kučukalić i Flašima« ga Kasimagić; 80 K: Stj. Korade; 60 K: Seiko Ikanović; po 50 K: Mu« harem Ibrišimović i Ibrahim Bećić; po 40 K: Dr. Bukvica, Emin Zlatić, Ibrahim Zlatić, Ibrahimbeg H. Ibra« himbegović, Abazbeg Sećerbegović i Avdo Musić; po 20 K: AbdubGani ef. Ibrahimbegović, Hodža Ikano« • vić, Muharembeg Isabegović, Meh« medbeg Hasanbegović, Ibro Glo« đić, Hasan Ibranović, Salko Dizda« rević, Osman Zahirović, H. Hulusi« ja ef. M. Halilović, Ibrahimbeg Za« imović, Fetah Osmanović, Uzeti Bašić, Salko Beganović, •fdrisbeg I« sabegović, H. Turk, Agan Pekić, Husejin ef. Lišić, Meho Đonlić, Ha« sanbeg Hasanbegović i Sulejman Bekrić; ptf 10 K: Numan Lišić, Os« mo Halilović, H. Hasib ef. Imamo« vić, Abid Adžikić, Hadžib Atić, Bego Ibrić, H. Bajro Ahmedbašić i Haso Imamović. Damatc vijesti. Grudić opet na djelu. »Hrv. Slo« ga« piše: »Famozni načelnik Grudić održao je na 8. ov. mj. skupštinu u Požarnici. Na toj skupštini tumačio je Grudić sakupljenom narodu pro« grame pojediriih političkih stranaka pa je tumačeći program Hrvatske Težačke Stranke ustvrdio, da je to stranka, koja želi da se uspostavi — nova austrijska vlada. Mi se ne« ćemo osvrtati na riječi ovoga bez« umnika, koji je ruglo i sramota na« še uprave i najtačnija karakteristi« ka sistema u kojem živimo. U znak prosvjeda proti tome najnovijem »državotvornom činu« ovoga »od« ličnoga« upravnika upravismo na ministarstvo unutarnjih djela slije« deći brzojav: »Protestiramo proti okružnika tuzlanskoga Grudica, ko« ji je na javnoj skupštini u Požarni« ci 8. novembra 1920. razdraživao narod proti naše stranke riječima, da želimo uspostaviti novu austrij« sku vladu. Tražimo progon u smi« slu vaše naredbe.« Anketa o stanbenom pitanju bila je u petak u zemaljskoj vladi, pod predsjedništvom načelnika odjelje« nja za unutrašnje poslove, a prisus« tvovali su joj predstavnici gradske općine, pravosudnog odjeljenja, re« ferent za stanbeno pitanje kod ze« maljske vlade, predsjednik stanbe« nog ureda, predstavnici Udruženja kućeviasnika, udruženja graditelja, inžinjera i arhitekta,- građevinske direkcije, trgovačke komore i činov, ničkog udruženja. Poslije dugih ob« jašnjenja i razlaganja konferencija je zaključila, da se zemaljskoj vla« di preporuče ove mjere, kojt^bi mo« gle imati pozitivnih rezultata za po« boljšanje stanbenog pitanja: 1. Da se gradnje i dogradnje novih kuća ostave na slobodno raspolaganje ku« ćevlasnika, oslobođeno svih prisil« nih mjera u pogledu izdavanja sta« nova; 2. da zemaljska vlada nađe načina, da se bogataši, koji posje« duju stanove drugih a koriste se naredbom o zaštiti kirajdžija pri« moraju da grade sebi stanove, na is« ti način i banke. Na anketi je upo« zoreno, da su je jednake mjere pro« vele sa velikim uspjehom u Zagrebu, i Ljubljani; 3. da se žandarmerija iz Koševa i sa Keja premjesti u ka« samu; 4. da se duhanska direkcija iz Kralja Petra ulice smjesti u tvor« niču; 5. da se ponovo provede revi« zija svih ureda u svrhu, da se uredi koji su sada smješteni u privatnim zgradama smjeste u državne zgrade i 6. da se ponovo provede revizija stanova po jednoj mješovitoj ko« misiji, u kojoj da sudjeluje i pred« stavnik oficirskog udruženja radi pregleda stanova, koje posjeduju o« ficiri. Javna zahvala. Ovijem putem za« hvaljujem se svima prijateljima i rođacima, koji se za vrijeme bolo« vanja’ moje jedinice kćeri Asime in« teresiraše za njezino zdravlje i koji mi prigodom njezine smrti iskazaše usmeno ili pismeno saučešće te koji ju ispratiše do hladnoga groba. Naročito se zahvaljujem primar« nom liječniku naše gradske bolnice gosp. Dru Mujezinoviću, koji se je sa najvećom požrtvovnošću dao na liječenje moje jedinice. Ja mu se zahvaljujem ovim putem, a neka �ga Svemogući Alah iz svoje neiscr. pive blagajne nagradi onako kako on najviše želi. Banjaluka, 25. oktobra 1920. Hamdibeg Džinić. Тгв5в1јаИ. Sa pouzdanlčkog sastanka, gdje je kapudžibaša bio Adem Biso:.... Možda Vam upada u oči što na ovoj listi nema Šefkije Gluhića. Ni uz najbolju našu volju on se nije mogao metnu^, jer sam ja dobio iz provin­ cije više brzojavnih i telefonskih vijesti, da će naše pristaše iz »stranke« istupiti, ako on bude na listi. Neka vas to ništa ne smeta. Ml ćemo nastaviti istu njegovu politiku! Ići ćemo njegovim stopama! šerif. SAVREMEN1 AFORIZMI. (Iz Tuzle.) Naša »Obrana« je rekla, da na listama J. »M. 0. ima vrlo odvratnih lica. Tuhaf! Tko li je to od Pravdaša ma i malo na me nalik? M. Halllbašić. Kako su sada na špijunske denuncijacije zaredale premetačine i kod nevinih, kuku meni, ako dođe do premetačine mozga kod mene i mog Ćupurdije. Gradić. Ne boj se, osloni se na nas. Dva Adema. Tko ide (misli sebe) za mandatom 1 stoli­ com, da Bog da mu se stolica izlupala o glavu. Šeri! (u hotel Bristolu na pozudaničkom sastanku.) Amin! Brol 224 — Epoj .PRAVDA" — .ПРАВДА" Strana 4 Страна U hotelu ... bez abdesta.... možda i među tahresuzima.... čudnovato, taku dovu činiti.... Ta znao je »On«, da Bog nje­ gove dove neće ukabuliti, pa makar mu I Muratebg i Konjhodžić vikali: Amin! Trobeg. Ja nisam kao Biso, pa da mislim na man­ dat i da u to ime oblijećem odbornike »Sena-ata«... Jok!!... Dajte vi meni rakije! Temlm Makija — Tamani Rakija oslobođeni dobrovoljac. Tako je her kulega! Aalija Čokalj. I t PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ ♦ preporučuje svoje bogato stovarište t svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ Škollkog pribora. — Narnčbe se X obavljaju brzo i točno. a J ♦ £ Ci ene umjerene. ? Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporućuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muratbeg, Konlbodžić. Poziv. Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. 3560/20. Sarajevo, 10./Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba «ko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državljanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao 'makar čast kaplara« 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjesečno, a za oženjene K 2.120 osim odjela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno biljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno Izvadak iz re­ gistra rođenih, 3; domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno krštenke (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Policijski direktor: u. z. G j u r o c i. Pozivaju se evi dioničari Kreditne banke d. d. u Livnu, da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom pošljedica § 7. društvenih pravila. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. zak. a prva i druga uplata njihova smatra se propalotji u korist di uštvene redovne pričuvne zaklade. fl OPI P SEBURA iz fabrike Hinha Franca sinovi, Zagreb, preporučuje se,J,za tursku crnu kavu kao najeavršeniji dodatak i zamsna zrnato kave. Dobije ee u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namješteni« kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. svih vrsti fino izrađene razašilie tvornica cipela .Čevljsrska Zadruga* Ravnateljstvo Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Kreditne ћапћв d. d. u Livnu. Zahtjevaite cjenik. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - ____Jit_______ HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo? Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupllarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekd 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Salaka. VlMnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajoo, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c3a944ee6a6c6596f252acd1c1ca126.pdf 228629b2a7b8620399642531e5b80dcf PDF Text Text Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE Štedionice 1119. Broj 120 (225) Sarajevo, subota 20 novembra 1920. (7. rebijulevel 1339.) Jedna velika opasnost. *) Jugoslavenska muslimanska orga« nizala ujedinjuje i ima za sobom sve muslimane Bosne i Hercegovi. ?e j o je danas van svake sumnje, te da su izbori za konstituantu ob« vezatrn, moglo bi se potpuno sigur« no očekivati, da će J. M. O. dobiti s v e muslimanske glasove. Ah izbo, on od 28. novembra nisu obvezatni, a našim biračima stoje na putu mnoge zapreke, na koje je, mislim, neobično važno skrenuti pažnju svih muslimana Bosne i Hercego« vine. Muslimani se od uvijek vrlo ne« rado miješaju sa državnim organi« ma, osim kad ih zvanična pozivnica na to sin. 28. novembra će mnogi i mnogi musliman, • koji možda u svom cijelom vijeku nije došao u doticaj sa državnim organima, mo« rata iz vlastite pobude poći na bi« ratište i pomiješati se sa javnošću. Nu na to ga neće zvati pozivnica. K toj prirođenoj povučenojti prido« laži danas još i zastrašenost, kojom je uhvaćen naš mnogi i mnogi birač, a naročito iz onih krajeva, gdje se desiše razni zulumi i gdje mu dr« žarvni organi ne pružaše dovoljno zaštite. I.to će ga odbijati od bira« lišta, jer ni onda, kad je išab da moli i prosi pomoći za se, nije mu hasnilo, pa kako će sada biti osvje« dočen o nekoj fajdi, kad se njegovo zastrašeno biće ne usuđuje više ni moliti, a kamo li ići vršiti neko svo« je pravo, kojim on može da sudi tim istim državnim organima? Na mnogim mjestima će ga ustav« ljati nepogode zimske, da ne ode na biralište. Muslimanska su sela većinom planinska, a 28. novembra mogu mnoge staze s planine do bi« rališta biti snijegom zasute i bez prtine. Daljnja jaka zapreka muslimanu biraču na putu do birališta jest nje« gova kulturna zaostalost, kojom za« ostaje i za svojim sugrađanima pra« voslavnim i katolicima. A parlamen« tarne istorije pokazuju općenito zajedničku pojavu, da je učestvova« nje naroda u biranju tim življe, što je narod prosvjećeniji. Stoga ako se muslimani budu ustezali od gla« sanja i uzevši u obzir, da će na pr. Bosna i Hercegovina dobiti 63 po« slanika sasvim neovisno od toga, da li će muslimani glasati ili ne, to bi poslije naši .protivnici mogli us« tvrditi, da su i muslimani za njih ♦) Donosimo ovaj članak kao na« pomenu našim mjesnim odborima, premda smo uvjereni, da nema mje« sta pesimizmu g. pisca. Naš će svi« jet, o tom smo potpuno uvjereni, kako treba ispuniti sv>iu dužnost, jer je svjestan, da će mu bolji dani osvanuti samo onda, ako bude imao dovoljan broj svojih zastupnika. Ur. glasali, jer’ se ne zna, ko za koga glasa. Nu najjača će mu zapreka biti te« ror i nasilje, kojim će u veoma mno, go slučajeva pokušati naši protivni« ci ili spriječiti našeg birača, da ne dođe na biralište ili mu nasilno na« ređivati, da ne glasa u našu kutiju. Neka nam protivnici nimalo ne za« mjere ovu zlu slutnju, ali nemogu« će je pretpostaviti, da će dosadanja nasilja prestati jednim časom i to baš onda, kad bi ti protivnici naj« voljeli, da nas uopće nema. Sve se eto koinoeti stiču pri izbo« rima na 28. novembra u jedan pra« vac: da smanje broj glasova, datih za Jugoslavensku muslimansku or« ganizaciju i prema tome smanje broj muslimana poslanika u konsti« tuantL Među te okolnosti ne mogu se ubrojiti pokušaji »Obrane« i »Domovine«; baš naprotiv, ljudi o« ko tih listova svojim govorom i pi» sanjern, svojim radom i neradom Spodići će mnogog muslimana, da glasa za J. M. O, koji se inače ne bi u svojoj komociji ni potrudio do birališta. »Pravda« je više puta pisala' o važnosti dana 28. novembra. O to« me su svi organizovani članovi J. M. O. poučeni i osvjedočeni, ali treba voditi računa, da po strani i« ma i jedan velik broj nepismenih muslimana, koji odobravaju rad J. M. O, ali koji radi te nepismenosti slušaju samo na — živu riječ. Stoga imajući u vidu gore iznešene okolnost i, treba svaki musliman čitalac »Pravde« na svakom kora« ku i u svakoj prilici pot> sjećati na važni dan 28. no« vAibra sve svoje poznate u gradu i na selu, da tako ot« kloni jednu veliku opasnost po se i sve muslimane: jer kad ne bi svi muslimani došli na biralište, to bi ona poslanička mjesta, koja' bi po pravu njih išla — zapala drugima, a jedina je Muslimanska jugosla« venska organizacija svojim dvogo« dišnjim radom i borbom pokazala, da joj je dobro muslimana jedna svetinja. Svaki'naš pristaša treba da neprestano potsjeća svu svoju muslimansku okolicu, da će tim, što će na 28. novembra glasati za J. M. O., očitovati svoju volju, da već jednoć proživi uistini slobodnim i punopravnim životom. Treba sva« kog upozoravati, da sredi svoje po« slove, tako, da 28. novembra ne mo» radne nikud^putovati i da se mogne naći na biralištu; svaki birač mora biti čvrsto uvjeren u to, daniko nećeznati, u koju će on kutiju spustiti svoju kuglicu, jer to ne m o ž a n i k o ni čuti ni viditi. Zato ondje, gdje mu se silom prije« ti, gdje je odasvuda okružen pro« tivnicima, neka slobodno obećava, šta hoće, ah ujedno i zna šta da ra« dl jer kad jači upotrebljuje silu, tu slabiji ima pravo na varku. Oslobođeni Hoće li Tursha potvrditi?! Pod gornjim naslovom pariški »Le Temp« od 13. ov. mj. donosi o« vaj uvodnik: »Tursko pitanje pro« dužuje još uvijek svoje »kretanje«, ali se kreće kao Sizifova stijena. ) * Na 10. augusta mislilo se da će se postići željeni cilj: našli bili u Čari« gradu vrlo pokornu vladu, koja je pristala da potpiše mirovni ugovor i zaista su to njeni delegati i učinili potpisavši Severski mir. Malo prije potpisa čitale su se razne zapovije, daj uče i nesmislene formule, kao: »Sadanji ugovor," sastav« Ijen na francuskom, engle, skomitalijanskomjeziku, odmah se mora potpisati« — »Potpisugovora će biti u Parizu i to u najkraćem roku.« No već u drugoj polovini mjeseca oktobra pala je vlada koja je potpisala taj ugovor i zamijenje« na je drugom. Uslijedt oga su savez« nicl makar i dockan, promijenli svoju politiku i doveli je u sklad sa našim višekratnim pisanjem; uda« ljivši s položaja Darnad Ferid pašu i dozvolivši da dođu ljudi kao mar« šal Izzet t, j. ljudi, koji su sposobni da pregovaraju sa turskim naciona« listima iz Anatola, Od ove nove vlade očekivalo se, da će potpisati ugovor kojeg je i bivša vlada pot« pisala, ah evo vrijeme prolazi, a Turskaništanepotpisuje. Nestrpljiva antanta, u čežnji za svršetkom, poslala je tu skoro je« dan demarš carigradskoj, vladi, po« zvavši je da potvrdi mirovni ugo« vor bez okluevanja. Turska je vla« da odgovorila da ne može potpisati ugovora, dok se prethodno ne spo« razumi sa nacionalistima iz Anato« la, tražeći produljenje roka za od« go^>r bar mjesec dana. Šta će sada aliirane sile odgovoriti na turski za, htjev? Eto, dokle se je Sizifova sti« jena dokotrljala! Ako aliirane sile žele da ubrzaju rajificiranje mirovnog ugovora, on« da se mora otvoreno reći da nema mjesta čekati dok carigradska vla« da dovrši pregovore sa Mustafa Ke« mal pašom. Sef nacionahsat Musta« fa Kemal, neće naime ni da čuje o Severslfom miru. On će doći u doti« Caj s carigradskom vladom jedino onda, ako ona obeća sigurnu reviziju tog mirovnog u« g o v o r a. S druge je strane opet si, gumo, da carigradski Turci ne će *) To jest, kad Evropa misli da je uspjela, Turska se vrcne i zadaje joj nove brige i nevolje. Godina II. protiv anatolskih Turaka braniti je« dan mirovni ugovor, koji raspačava Trusku. Za jednoga, koji poznaje Istok jasno je da će sultanova vla« da raditi svim mogućim sredstvima, da dokine aliirske koncesije u Tur« skoj posluživši se pri tom presijom Kemalpašine vlade i zakloniviši se * tim njezinim pritiskom. Tražeći da« kle potvrdu mirovnog ugovora, ne« će se moći postići ništa, osim da se ponovo stavi na tapet pitanje vrije« di li potpis, što su ga pređašnji tur« ski delgati stavili? Sizifova stijena neće dakle ništa drugo učiniti osim što će se još malo niže spuštati. Ne preostaje drugo, nego zahtije« vati da se odmah ugovor povrdi i to 'nezavisno od svih pregovora izme« đu carigradske i Kjemalpašine vla« de. Ali da ses tavi takav zahtjev, treba ga moći i provesti. A kako će se to učiniti? Da bi se turski ministri primorali na potpis ugovora prošlog su ljeta poslate grčke čete. No grčka je sa« da zabavljena nesamo izborom kra« lja već is trašnom unutarnjom kri« zom, koja dovodi u pitanje njen op« stanak. Je li vrijeme da od nje za« tražimo novu pomoć u Aziji?! O« lakšajmo onda zadatak gosp. Veni« zelosa! Ima, istina, još jedno sredstvo, kojim bi allirci mogli provesti svoj zahtjev. Oni se mogu pozvati na 36. tačku mir. ugovora, gdje se kaže, da-se Turskoj ostavlja Carigrad, uz dodatak, da aliirane sile mogu to i preinačiti »... u slučaju, ako Tur« ska ne izvrši ili ne htjedne izvršiti pojedine tačkeo vog ugovora«. Mo« glo bi se carigradskoj vladi reći: ako ne potpiše i ne potvrdi ugovora, da će Turska izgubiti Carigrad i da će sultan biti preseljen u Aziju. Ovo bi izagnan je bilo u skladu sa tradi« čijom g. Gladstone«a i toliko puta naglašenom željom Engleske. AJi je pitanje, hoće li Engleska imati ko«. risti kad bi primila na se tu odgo« vomost?' Jedan od najistaknutijih muslimana Indije — poznat kao do« bar prijatelj Engleza — publikovao je dva kuražna pisma u »Times««u od prošle nedjelje, koja zaslužuju osobitu pažnju AghasHan piše: »Mi smo sa prevelikom zebnjom opazili politički kaos, i azijatske avanture, koje se iz dana u dan sve više ispo« Ijuju, a naša centralna vlada, kojoj smo u svemu poslušni, nema o tom ni pojma...« Aga«Han dalje kaže, da je vrlo opasno, što se indijske truj>e neprestano šalju u daleke kra« jeve, a Indija ostavlja bez obrane, jer se na ovaj način sa Indijom res« kira. Nije isključeno, da ušljed to« ga jednog dana u Indiji zavlada — boljševizam. Napokon Aga«Han traži, da se smjesta evakuiše kako Perzija, tako i Mezopotamija osim Basre. Bi li u takim prilikama bilo oportuno, da se Aga«Hanu odgovo« ri: »Naprotiv, mi ćemo protjerati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Podružnice u B Brodu i Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvo SHS. i u inozemstvu. PrimaMoška na knjižice i tekuće raćune i nkamaćuie ib najpovolj­ nije, Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. . Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgopačha banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �' .PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 2 Страна Turke iz Carigrada, a ako naiđemo na tegobe, mi ćemo upotrijebiti in« dijske trupe, da te tegobe odstra« ne?!«... Evo šta još komplicira situaciju: Turski su nacijonalisti odlučili d^ izvojuju pobjedu nad Ermenskom, a ako smo dobro razumjeli smisao tursko«ermcnskog primirja, čiji je tekst predat engleskim vlastima u Carigradu, Ermenskoj prijeti opas« nost da bude uništena i rasparčana s dvije strane, a u jedno te isto do« ba. Na sjeverozapadu ermenske prijestolnice Turci su okupirali A« leksandropol io kolicu, presjekli že, Ijezničku prugu koja veže Ermeniju sa Tiflisom i sa Crnim morem. Na jugoistoku Erivana ermenske se trupe povlače prema zapadnoj obali Arpa«Caja. Na taj se način Turci u« vlače između ermenske teritorije i perzijskog Azerbejdžana, zauzevši liniju Агах. Sevreski mir u 89. para« grafu predviđa, da aliirane sile: »ri« ješavaju da se pod upravom pred« sjednika Američke Unije postave granice između Turske i Ermenije.« Predpostavimo li da će se mirovni ugovor potvrditi, pitanje je: kako ćemo izvršiti ovaj njegov stavak? Kako ćemo dalje primorati Tur« ke, da poštuju 88. paragraf tog u« govora, u kom se kaže: »Ermenija se smatra kao jedna nezavisna dr« žava«? Kako se vidi, Turci ostvaruju ne« što savim drugo. Mi smo upozora« vali na sve što se danas događa, ali su aliirske vlade potcijenile tursku snagu i potpisale ugovor sa jednom potpuno nemoćnom vladom. Stoga danas imaju u svojim rukama — je« dan prazan ugovor. Ovu nespretnu politiku savezni« ka danas skupo plaćaju Armenci i drugi mali narodi, koje je Evropa po svom orijentalnom kalufu stvo« rila. Englezi koji su praktičniji od nas zasigurno će udesiti svoju poli« tiku prema stvarnim prilikama. Uz« dajmo se, da će znati svoje interese spasiti i naša Francuska u kojoj je mnogi od nas predvidio ovo što se na Istoku događa, predvidio i vladu uzaludno upozo« rio. Ad. Bilješke. Situacija u Hrvatskoj. Nekim mi« nistrima izgleda da je situacija u Hrvatskoj mutna, pa je u ministar« skom savjetu zaključeno, da se ona« mo »gdje prijeti opasnost, da će do« ći do izbornog kreševa« odašalju — jaki odredi vojske i žandara. In« teresantno je da se žandari šalju baš u Hrvatsku, gdje nimalo ne cvatu izborne ruže g. Svetozaru Pribićevi« ću i uopće strankama, koje držahu kormilo naše države. Mi se nadamo, da će ova asistencija žandara biti suvišna i da će opržiti baš one, koji su donijeli ovaj zaključak. Verifi« kaci ja mandata ne će teći onako ka« ko je tekla u privr. predstavništvu. Nasilja će se skršiti i — kazni« ti; o tom će,se uvjeriti i Svetozar Pribićević. Držanje Radićevaca. Pronose se vijesti, da će vođa hrv. težačke stranke, g. Stjepan Radić, biti oslo« boden još prije izbora. Da će biti izabran u Konstituantu, to je sigur« na stvar. Govori se i o promjeni po« litike njegove stranke, jer je Dr. Horvat na jednoj skupštini izjavio, da je ta stranka za jedinstvenu dr« žavu pod dinastijom Karađorđevića i za jedinstvenost našeg tropleme« nog naroda. Premda su republikan« ci, ipak drže da za to još nije došao pravi čas. Bez naslova. U krugovima »J. M. O.« znalo se to, koliko je trebalo vremena, dok već poodavno, da Šerif sa svojom je narod progledao očima i uvidio šačicom nešto snuje i kuje protivu ko ga vuče za nos. nas^a naročito protivu naše organi« Šerifov budžakliiski sporazum, zacije, koja je našla svoj minimalni koji nema nigdje oslonca u narodu zahtjev u svom utvrđenom i već niti igdje, ispoljava se iz svakog ret« davno objelodanjenom programu. ka njegove »Domovine«, pa se nije Znalo se i za njegove internalne ni čuditi što mu je sada i »Beograd spletke i šurovanje sa odgovornim i veledušan«, samo je daleko zabraz« neodgovornim elementima protivu dio, kad se onom i onolikom žesti« naše organizacije, ali se znalo i to nom oborio na vodstvo naše organi« da ni on, ni njegova šačica pristaša zacije, jer mi dobro i predobro zna« nisu u stanju inscenirati ni toliku mo, što ga vodi, ko mu kormani i kampanju, o kojoj bi trebalo pove« na čija solila pada. On se do duše sti riječ, riječ ozbiljnu, riječ koja bi obraća onom istom narodu, koji mu ih mogla podići dotle, da s njima je okrenuo leđa, poziva ga da opet treba računati. njega slijedi i ne žaca se što to čini I tako ti elementi, koji su vječno u ovoj izbornoj žari, jer njegov ko« i slijepo služili Pešti i Beču, a koji« rak pada baš neposredno u izborne ma je sada Beograd veledušan, izmi« dane, skoro uoči izbora, radi čega je liše sa svojom džeridom, koju pro« izišao na mavi ćage, jer mu je |pn« zvaše »Domovina«. dencija i previše prozirna i jasna. Nikome ne osporavamo pravo, da Ova njegova žurba, ova naglost i hi« se miješa u politiku, šta više imamo trina. i sa izlaskom lista i sa svime, uvjerenje, da svaki slobodan i is« upravo je kuriozna. U časovima, pravan član jedne društvene zajed« kada muslimani u cijeloj Jugoslaviji niče ima prava, da vodi računa o proplakaše i zacviliše nad ložačom javnim poslovima, da se miješa u svojih stoljetnih prava i državnih politiku i da propovijeda svoja po« garancija, Šerif i njegova družina litička uvjerenja. Na tome neospori« skloniše se u mišije rupe. Šta više, vom pravu zasnivaju se sva ostala čuje se kako se ismijavao klubski čovječanska i građanska prava. političar i, ako je istina, čak govo« Stari ljudi kažu, da sa godinama rio nešto krupno, vrlo krupno . . . Pa kad narod sada pita klubskog dolazi i pamet. Mi samo to mislili i za Šerifa i nadali se, da će makar u političara Šerifa i ono njegove dru« -ovim ozbiljnim časovima odbaciti- žinice: gdje ti, brate, bi kada mi plakasmo i kukasmo, šta li će Šerif svoje dosadanje jogunasto držanje spram svojih političkih protivnika na to reći? i udariti stazom koja je pristupačna, Čovo zaćorio, ne obzire se ni de« stazom pristojnosti. Ali ko se nau« sno, ni lijevo, zaboravlja da ovo ni« čio blatiti, teško mu je udariti čisti« je Švabino vrijeme, kada se on mo« nom, pa i Šerif odmah blati i kleveta gao preko prezidi! al biroa drmati svoje političke protivnike izdajst« i načelničkim stolicama i po opći« vom i antidržavljanstvom. Poput nama zadavati jada predsjednicima Cokorila bjesni prostotom igrača, opština, pa se nudi i javlja u časovi« koji je unaprijed vidio da će izgubi« ma, kada se naši legalni branioci ti igru. Ako uvažimo njegovu pro« pojaviše kao legalna korporacija, šlost i pogledamo njegovu sadaš« sastavljena iz najboljih elemenata njost, ne bi se trebali čuditi, jer mu muslimanskog dijela naroda, i obe« je narod okrenuo leđa i doviknuo ća’e da će isto kao i J. M. O. zastu« »dur more«, pa izgleda da mu se pati interese »muslimanskog naro« duša savija od bola, jer on najbolje da«, samo ga narode glasuj, pa ma« zna, šta znači imati narod uza se. kar Gluhić i Mutevelić ostali. Pored svega toga ipak je krajnje U predizbornoj groznici čovo za« vrijeme, da se naučimo pristojnoj boravio, da se može pasti lakše« ne« borbi u našem vlastitom inetresu. go dići. Mi se ne brinemo, mi već Velim u našem je interesu, jer mi < znamo kome će se muslimani •oda« svi znamo, da je među nas kult lič« zvati. Nisu oni ludi. Oni imaju do« ne borbe unio glavom Šerif i niko voljno pameti i znače da se za is« drugi. Znamo mi dobro, da on za lamski dio naroda ove kraljevine ne drugo nije ni sposoban, ali znamo i bi mogao Šerif boriti ni blizu onako. O Број — Broj 225 uzela prostorije uz kiriju od 3.000 kako to može, smije i umije da se kruna, iako bi se za te prostorije bori jedna ogromna narodna orga* putem licitacije postigla godišnja nizacija. Šerif se sam tie bi mogao kirija od 50.000 K. Lijepo. Nek »Gl. boriti ni onda, kada bi mu bile čiste Težaka« ponudi vakufu tu kiriju i namjere, jer mi smo najbolje na »Pravda« će odmah prtljati. Sto se vlastitoj koži osjetili dokle ide Šeri« tiče zaista »stručnjačke« laži, da fova borba.... Ovo je za nas tako su »Pravdaši« dali Braći H. Jusuf« jasna'činjenica, da je je suvišno i agić priliku, da zgrnu 103.000 kruna ponavljati. sa prostorija u donjem boju vakuf« Ali ima drugih činjenica na koji« ške palače valja nam izjaviti ovo: ma se je vrijedno zadržati. kiriju za bankine prostorije ubire Bože dragi, zašto li Šerif i njego« ured sab. odbora, a glede dućanskih va družina tako radi, zašto li to ta« ko piše? Zašto oni baš stvaraju iz« prostorija u kojima je radnja Braće H. Jusufagića podignuta je tužba i nova jednu atmosferu nesigurnosti, najam sudbeno otkazan. Bićcmo za« mržnje, podvala, sumnjičenja i pri« hvalni g. »stručnjaku«, ako za dućan jetnji? Zašto sc hoće i od njihove nađe mušteriju i za 70.000 kruna. strane, izmišljanjem neke pogibelji za našu mladu državu, vratiti neki .Ujedno ga molimo da se nauči zbra« jati, jer K 47.000 i K 103.000 ne iz« teror nad ovim jadnim i obesprav« nosi ni pola milijona, a kamo li Ijenim muslimanima, koji su i ona« K 1,500.000! Kad petlja, neka bar ne ko nečuveno pretrpjeli i nastradali upotrebljava cifara, jer one ne daju za ovo nekoliko vremena, da kraja lagati. Ovako je smiješan. nema. Ovaj teror, ovaj način borbe, Konačno bismo upitali »Glas Te« ove podzemne metode jćš više u« žaka«: Kad je toliko zabrinut za va« bi ja ju ugled naše same države. Sa« kufsko dobro, bi li nam znao kazati mo luđak, idiot i cinik može reći, da koliko njegpv g. inžinjer Cekro pla« se opaža u pisanju naše »Pravde« ča za vakufsku kuću, u kojoj on sta« kakva tendencija protivu države. A« nuje? Je li kiriju podigao na pri« ko bi to postojalo i najmanje, onda mjerenu visinu ili se služi vladinom državni tužilac ne vrši svoju duž« naredbom, pa svakog mjeseca za«« nost i treba ga pozvati na odgovor« kida vakufu bar 800 kruna? Pristaje nost. A kako toga nema i kako toga li g. Cekro, da se i te prostorije dad« apsolutno ne može biti, jer nije niko nu na licitaciju? pao na glavu, a još manje je ko po« bjesnio, hoće se silom da kleveta i izvrće. Otvoreno i vedra čela ispovije« dam, da je baš J. M. O. najbolje »Jugosl. List« donosi ovaj članak: pokazala, šta više, pružila najbolji Iz Armenije dolaze vijesti, koje će primjer, kako treba voditi borbu le« zasigurno naći odjeka za zelenim galnim putem. Pa kadroga nema i stolom u Ženevi, gdje zasijeda Sa« kad toga apsolutno ne može biti, za« vez naroda, koji se opetovno bavio što tolika bjesomučna Cokorilov« ska navala na vodstvo naše organi« sudbinom ove nesretne zemlje i njezinog naroda, koji je tokom isto« zacije, zašto se širi lažno i drsko, rije prošao tolike silne kušnje. da se stvori neraspoloženje protivu Kemalisti u zajednici sa boljševi« nas, protivu svoje rođene braće?l Zar nije dosta, što se moramo boritr cima osvojili su gotovo cijeli terito« rij mlade republike. Pošto su zapo« sa stotinama drugih neprilika, jada sjeli Kars idu sada spram Erivana, i belaja? Imate li duše, imate li sr« glavnog grada republike i Tiflisa. ca, pa da pogledate što se od mu« U ovim prilikama vrijedno se sje/ . slimana za ovo nekoliko mjeseci titi nemoći antante u armenskom uradilo i učinilo?! pitanju. Mandat nad Armenijom Ispovijedam nadalje, da musli« ponuđen je raznim velesilama, ali manska organizacija ne poznaje ni ni jedna ga nije primila. Tako biv« jednog muslimana, koji ne bi iskre« še turske nrovincije, koje joj spada« no podupro najveću slogu sa svima, ju po sevreskom mirovnom ugovo« samo ne sa ljudima, koji su tako da« ru, nisu nikad ni došle u posjed Ar» leko zabrazdili i kojima je lozinka menije. Raskućiti muslimane: musliman ne Da skinu sa sebe odgovornost, sa« smije imati ništa, muslimani u Azi« veznici su 11. aprila upravili apel Sa« ju i t. d. i t. d. (Svršiće se.) vezu naroda, koji je međutim pot« puno nemoćan, jer mu ne stoje na raspolaganju nikakva materijalna Sredstva u tu svrhu. Sada tek u ča« Tako glasi članak u 26. broju «GL su kad se mala Erivanska republika Težaka«. Osvrćemo se na taj čla« nalazi na rubu propasti zabaviće nak, jer je njime prevršena svaka se njome Savez naroda, koji će granica pristojnosti i jer zgodno ilu« donijeti riješenje po svoj prilici tek strirg svu plitkost naših kritičara iz kada vojnici Mustafe Kemala i Le« tog neuračunljivog lista. Zapeo im njina budu dovršili svoje djelo. za oko naš telefon, pa vele ni ma« Na granicama Cilicije u neposre« nje ni više, nego da će raditi »tele« dnoj blizini francuske sfere izvrše« fon pod brojem 842, koji je u va« ni su ponovni pokolji nad Armen« kufskoj palači i to ne za vakuf već cima; a tako »i se mogli dogoditi za »Pravdu«, a na vakufsku štetu i novi masakri, kada Erivan padne u na vakufsko upropašćivanje«. Jadni ruke neredovitim i nedisciplinova« »Stručnjak« u vakufskim stvarima nim bandama, koje ga ugrožavaju. žali, što »Pravda« taj izdatak od Pariški »Matin« uočivši ovu opas« K 10.000 »čini pored svega toga, što nost veli, da to za antantu ne bi bio u istom uredu postoje još dva tele« samo nečasni moralni poraz, nego fona«. Siromah Cekro misli, da su ako Armenija padne prije nego što »Pravdaši« ljudi njegova tipa, pa da je ikako stvorena, bio bi to opasan iz vakufske kirije nabavljaju sebi noriv kako za boljševike tako i za telefon, kao što je on nabavljao čak Kemaliste u Maloj Aziji.. i — sprave za polijevanje bašče; Turska vlada izjavila se nemoć« kao što je on za svoj račun kupo« nom da silom istupi protiv Mu« vao kreč, da ga pod skupe pare pro« stafe Kemala, a on nema nika« daje vakufskim poduzetnicima; kao ko volje, da je izvuče iz neprilike. što je on radio sa Mićijevićem i dru« Kada još osvoii Armeniju, onda je gim poduzetnicima; posredovao uz njegov položaj tako siguran, da o« proviziju pri iznajmljivanju vakuf« sim ogromnih žrtava neće napustiti skih objekata i t. d. i t. d. svoje d’elovanje, Armenja je most »Stručnjak« se bavi i iznajmlje« između boljševičkog dijela južno« njem prostorija, u kojima je sad kavkaskog i Anatolije i te dvije si« naše uredništvo pa veli da »Pravda« le, kada se spoje zadaće jak uda« — »nikako ne javlja da su redakcija rac ugledu antante u Aziji. »Pravde« i Radni Odbor J. M. O. Ćazim Bećir zapovjednik Kemali« preselili u prostorije ureda v. m. sab. sta na Gokčanskom jezeru zahtije« odbora«. Svašta bismo mogli očeki« va razoružanje Armenije. Slično je vati od jednog Cekre, no da može zatražila Sovjetska vlada u republi« ci Georgiji, koja leži na granici iz« i ovako drsko izvrtati činienice, to nijesmo mogli očekivati čak ni od među Rusije i Armenije. Georgijci njega. Međutim en veli i dafiu da je su to odbili i proglasili mobilizaciju, noć. Jer sVakom je poznato, da na a jednako i Armenci, koji su odlu« čelu našeg lista sve počam od čili da sc bore do skrajnosti. 19. o k t o b.r a stoje riječi: »Uredni« Napadački duh Kemalista, vele štvo i uprava nalaze se u Kralja Pe» engleski listovi, mogao bi se ustaviti tra ulici u — vakufskoj palači«. I na sjeveru stvaranjem jake Arme« pored svega toga Cekro se usuđuje- nije,'kao što se to učinilo na jugu napisati gornje riječi. akcijom Grka. Sada saveznici stoje Taj »stručnjak« »znade« i računa« pred dilemom: ili da pripomognu Armeniju što će bez sumnje stajati ti. On veli da je »Pravda« mučke Poraz Егшвпа. „Pravdln tslefon".. �Број 225 — Broj ogromnih žrtava, ili da se izlože ve« Jikoj opasnosti u Maloj Aziji. Pri tom se ne smije zaboraviti da su Ke» malisti već u Batumu, a poraz Ar» menaca izgleda da je potpun. Naši dopisi. Bos. Novi, 12. novembra (Jedan sraman slučaj.) Slučaj, ko< ji predajemo javnosti, da o njem svoj sud karže, ne može se dogoditi nigdje, gdje koliko toliko vlada red i disciplina. Da policijski stražari u maju prava provoditi arnautske me< todc'batinanja i mrcvarenja nevinih Ijddi, to je za nas novost i nismo vjerovali da se ovo i ovako može i kod nas dogoditi. Dne 11. o. mj. unišao je u Šurlanovu gostionu (ta« mo muslimanima i nema mjesta. Op. ur.) Mustafa Cerić, želj. stražar ne znajući da se u njoj nalaze sva« lovi na gozbi. Unišavši unutra istje« rao ga je šef policije Bogdanović, odvezavši mu šamar i rekavši, da za njeg nema rhjesta. Ovaj je ofišao kući i oko 11 sati došli su stražari po njeg i poveli ga na policiju. Pu« tem su ga toliko tukli, da su se ne« koji ljudi iz obližnjih kuća probu« dili ušljed njegova plača i jauka. U policiji su ga tukli tako i toliko da je sav otekao i pomodrio kako po licu tako i po hrptenjači i ostalom tijelu. Od udaraca mu je udarila krv na oči i na nos. Ljječnička svje« dodžba najbolje svjedoči taj var« varski čin. *Ne upuštajući se u to, da li je o« vaj nesretnik kriv kakvog policij« skog prekršaja ili ne, konstatiramo da policija ne smije nigdje gdje vla« da red upotrebiti ovu metodu, nego podnijeti prijavu protiv prekršitelja 'ili eventualno ga do predvođenja vlasti zatvoriti. U zemljama gdje se poštuje slo« boda i postoje kulturni zakoni i pro« piši, krivac se kažnjava propisanim kaznama, a ne ovakim torturama i mrcvarenjima. I protiv lica, krivih najviših zločina upotrebljava se moć zakona i legalne kazne, a ne o« vake zločinačke metode mrcvarenja od strane policista, a da prije toga ne prijave stvar kotarskom pred« stojniku. Stvar saopćena g. Gajiću, kotar« skom predstojniku, koji je obećao krivce ovog zločina kazniti i even« tualno ih predati sudu na isleđenje. Radosno konstatiramo da je naš predstojnik odlučan protivnik ova« kih metoda, te se nadamo da će ov« dašnju policiju naučiti pameti i vr« šenju njezine dužnosti. Da se divljaštvo ovdašnje polici« je bolje ilustrira navodimo i slučaj, koji se je danas odigrao na našoj čaršiji. Policija je danas bez potre« be sabljom nasjekla jednog vojnika pravoslavne vjere koji se nalazi na odsustvu. Primjećujemo, da je Novi najmirnije mjesto u ovom kraju, pa pored svega čim se spusti mrak, po« lici ja je toliko drska, da najčestitije građane zaustavlja, kao da su suin« njivi stranci u rodnom mjestu. Ovo u raboš g. Mišoviću! х. Propast tvoja od tebe, Šerifova „Domovioo “I■ • • • Janja. Naš vrijedni, neumorni i obljubljeni Dr. Bukvica održao je ovdje skupštinu u petak 12. o. mj. prije podne, koja se sastojala veći« nom od janjarskih težaka. Skupšti« na je sjajno uspjela. Govorilo se o mnogim današnjim prilikama, a na« ročito o radu »veleumnog« g. Šerifa Arnautovića, koji je toliki »prija« telj« uzvišenog Islama, da ga hoće srušiti i uništiti svojim prijateljskim i »trezvenim« radom. Ni onda, ka« da se on mogao nadati da imamo povjerenje u njega, nismo ga imali, a pogotovo danas, kada je svakom jasno šta hpće naš »dragi« g. Šerif Arnautović. Oduševljeni za Šerifov »rad« usvojismo jednoglasno slije« 'deću rezoluciju: Od nazad nekoliko godina, a oso« bito iza prevrata pa do danas stoji Šerif Arnautović i njegovo raštr« kano društvo jedino na tom, da pli« vaju na površini i zavađaju musli. dio našega naroda. Radi toga ga javno osuđujemo i izjavljujemo da on i oni nisu nikako zastupnici musi, dijela našeg naroda i da svojim dje« lovanjem štete nesamo nama mu« slimanima, nego i državi. Zato ga mi predajemo javnom narodnom preziru i javno spaljujemo njegov šarlatanski list »Domovinu«, koji list po našem uvjerenju piše direkt« no u antidržavnom smislu.« Kulen Vakuf. Danas u 10 sati pri« je podne spalili su članovi musli« manske čitaonice Šerifovu »Domo« vinu« radi njenog protivislamskog pisanja, te napadanja na naše vod« stvo. »Domovinu« smo brzojavno obavijestili da ne šalje list. Odbor. Cazin. Na skupštini, držanoj 14. ovog mjeseca, gdje su bili.svi odbori ovog kotara, Arnautović s gnjusa« njem osuđen. Njegova »Domovina« spaljena. — Mjesni odbor. Šerifov letak. Pretprošlog petka dijeljen je Itod nekih seoskih dža« mija u tuzlanskom okružju jedan letak, u kome stoji i ovaj odlomak: »Muslimani! Nama je učinjeno mnogo nepravda, ali vas zavarava svako ko vam kaže, da se to na na« ma čini samo zato, što smo musli« mani’, svu odgovornost za te teške nepravde nose samo tvoje vođe iz Jugoslavenske Muslimanske Orga« nizacije, jer oni svojim postupkom izgubiše svaki oslpn kod državnih vlasti i proigraše sve one simpatije, koje su gojene naprama nama mu« slimanima naročito u našoj prije« stolnici Beogradu.« Iz naše organizacije. puno, a vidjelo se i,seljaka i građa« na drugih vjera. Govornici S. ef. Sa« rajlić i g. M. Zahirović burno su po« zdravljeni poklicima: »Zivili!« Tom su prilikom svi strančari a la Šerif i Muteži osuđivani izrazima negodo« vanja: «dolje izdajice!« Cijeli grad i četrdest sela našeg kotara, čvrsto stoji uz Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju! SKUPŠTINE U KUPRESU. Mjesni odbor J. M. O. u Kupresu održao je skupštine u općinama: Kupresu i Zloselu u petak 12. i su« botu 13. o. mj. Obadvije su skupšti« ne bil esjajno posjećene. Predsjed« nik mjesnog odbora u Kupresu g. Nurbeg Alajbegović govorio je u objema skupštinama o važnosti na« še sloge, te kad je razložio značaj i svrhu naše organizacije, skupljeni težaci i građani odobriše rad vod« stva radnog, centralnog i svog mje« snog odbora J. M. O. Predsjednik je zatim rastumačio skupštinarima važnost јЛога. Tokom govora čuli su se izrazi negodovanja onim od« rodima, koji se pojavljuju s namje« rom da našu slogu razbiju: dolje Se« rif, dolje Gluhić! Tim su skupštine svršene, a skupštinari su razišli pot« puno zadovoljni s tokom i rezulta« tom njihovim. SKUPŠTINA U KLADNJU. Na dan 15. o. mj. održana je skupština u Kladnju. Gg, Šemsudin Sarajlić, član centralnog odbora J. M. O. i Muhamed Zahirović iz’Tn« zle održaše ovu sjajno posjećenu skupštinu, na kojoj sobe i hodnici ovdašnje medrese bijahu pune. Se« ljaštva iz svih sela Kladnja bilo je Страиа 3. »ПРАВДА* — »PRAVDA, Politici pregled. Nova nota saveznika Turskoj. »Morning Post« javlja iz Carigrada, da su saveznici predložili ponovnu notu turskoj vladi, prema kojoj tra« že da se .odmah ratifikuje sevreski mirovni ugovor. Notom se odbija navod turske vlade, da sa ratifikaci« jom valja pričekati dok dođe do re» zultata u pregovorima sa kemalisti« ma. Primirje između Turaka i Arme« nača. Agencija Havas javlja iz Ca« rigrada: Po-službenom komunikeju armenske vlade potpisano je primir, je sa kemalistima. Armenske čete e« vakuisale su zapadnu obalu Apaj« kija, a za vrijeme pregovora Turci su zaposjeli Aleksandropol i okoli« cu. Turci su garantovali, da će dr« žati red i čuvati sigurnost stanovni« štva. Do primirja je došlo radi po« bune muslimana kraja oko Aleksan« dropola, koji su htjeli da podu u pomoć kemalistima. Armenci radi toga nisu mogli da ga održe. Prema jednom komunikeju kemalista ušli su ovi u Eri van, glavni grad armen« ske republike. Domaće vijesti. Od rente se ne smiju naplaćivati porezi. Unatoč telegrafskog narede« nja ministarstva za agrarnu reformu i naredbe agrarne direkcije, koju je izdala u sporazumu sa delegacijom ministarstva* fieansija, da se ne smije od rente, koja sačinjava mini« mum egzistencije ništa odbijati za poreze, porezni ured u Prijedoru od« bija od rente sve poreze bez privo« le posjednika, koji moraju uslijed toga Skapavati od gladi. Upozoruje« mo na ovo agrarnu direkciju, kao i delegaciju ministarstva finansija, da izda brzojavno naređenje, kojim će se ova anomalija ukinuti. Otvaranje škole za zdravstveno prosvjećivanje biće u subotu 20. o. mj. u 5 sati poslije podne, u zgradi velike gimnazije sa uvodnim preda« vanjem Dr. Uroša Krulja. Redovna predavanja počeće zatim u ponedje« Ijak 22. o. mj. i obdržavaće se svaki dan od 5—6 sati poslije podne (osim nedjelje) na istom mjestu sa ovim rasporedom: Ponedjeljkom: javna i socijalna higijena, Dr. Ku« šan; utorkom: rasna higijena, Dr. Jeremić; srijedom: inđfvidu« alna higijena, Dr. Lukač; četvrt« kom: tuberkuloza, Dr. Vučičević; petkom: paraziti i parazitarne bolesti, Dr. Kaunic; subotom: venerične bolesti, Dr. Stopa. Kada se poslije izvjesnog broja časova završi jedan predmet, biće na .njegovo mjesto uvršten odmah kao nastavak jedan od drugih šest predmeta sve dok se ne iscrpi cjelo« kupno gradivo. Povlačenje novčanica. Ovoga mjeseca će se — kako doznaje »S. R.« — započeti sa povlačenjem banknota bivše austro«ugarske ban« ke od jednu i dvije krune. U Beč odlazi iz Beograda naročita komi« šija, da prezume novu partiju naše« ga metalnoga novca, koji se tamo izrađuje. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebate li blago, pouzdano tjera« juće sredstvo? Fellerove prave Elsa« pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna.,— Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boea 20 kruna. — Omot i poštarina poseb« no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatska. E. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski' glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubliana br. 706. Nešto i za Vas! Kaclonalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priJtioe, sujedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, npotrsbljujte FELLEROVU PRAVU POMADU Z.A LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 —. ELSA TOALETNE-PA8T1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada sa usnice po K 2’— i 4'—. Ideal svih sapuna. jeat FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJILJANOVO ■MLIJEKO K 18i 15*—, najfiniji glicerin K 6'— i 30’—. Vaselin po K 3’—, 7 — i 12’—. Neškodljivi puder sa lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 20*—. Izvrsna nšravna njega kose. Porast kose unapregjuje. koiu na glavi krijepi, od ćelavosti ©prerano sjedine čuva FELLEROVA TANNOGH1NA POMAD\ Z\ PORAST KOSE ,EL8a“, 1 veliki porculanski lončić K 15 —. JAKI KATRANOV 8APUN Z\ GLAVU K 14, M \GJAR8KI BRKOMAZ po K 4 — i 8'-, NEŠKODLJIVA ulja sa kosu, orahovo ■lje, mala boca K 5—, velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K 4'—. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV »ELSA*PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10-50. Što je ELSA-FLU1D, to se zna! Fudcr oospogjE, hoja st u to razumije, jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije К24' — 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42*—. Kurje oči Za usta 1 zube! bradavice, l.ljc od.tranjnje se teme* ljito i brao FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM .Elsa" n kutijama po K 5‘— i 7 60 i FELLEROVOM TURISTIČKOM T1NK TUROM ,Elsa“, 1 bočica K 10 —, Hega-subni prah sa kisikom, 1 kutija K 20*—, Dra Heidera prah sa sube 1 kutija K 6'—, Elsa-voda sa usto K 30, četke sa sube počamči od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40*—; na vagu prema količini podam 4 i od K 20'—; 8achet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjenica, rusa, djeluje pousdano i temeljito EL8A-PR4H ZA GAMAD. Velika kutija K 15*—. Tinktura sa stjenice K 30*—. Naftalin počamii od K 2*—. Šta se svaki dan treba! Engleski melem K Ly«oform K 30, pravi Lysol K 30'—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kugle K 5* , arnika po K 6 — i 80*—, Crnogoričin miris sa sobu K 35, Malinov sok K 80'—, Kineski čaj po težini počamči eđ K 3'—* Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljega sa odgovor. Miševi i štakori! Otrov sa miševe K 8'—, otrov sa šta­ kore K 8'— i 10'—. 1 Omot i poštarina računaju se PO EBNO, ali Sto jeftinije. Što viče se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. f IDFI F svrađene *h vrst*razašilie нп°' tvornica cipela ,Čevljarska Zadruga* Vrbovec pri Mozirju, Zahtjevaite cjenik. Slovenija. �8ro| 225 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Страва Muslimani sjetite se „Gajreta"! URA? Apsolvent SEBURA iz fabrike Hinha Franca sinovi, Zagreb, preporučuje se za koja čin* trajno veselje ? Samo Suttnerova ura! trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse Od nikla, ocjell, srebra, zlata, u svakoj cijeni — I vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove po trebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke Itd. sve dobro i jeftino I Tražite cljenik od tvrtke traži namieštenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. l Snttner d Ljobljani b’oj ZOB. PAPIRNICA ♦ HAMDIJE JKQPČIĆA • Poziv. preporučuje svoje bogato stovarište Z talili crnu kavu svih vrsta papira, kancalarijskog i J Školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 л kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Pozivaju se svi dioničari Kreditne banke d. d. u da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom posljedica § 7. društvenih pravila. , Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. вак. a prva i droga uplata njihova smatra se propalom u korist diuštvene redovne pričuvne zaklade. Livnu, Ravnateljstvo [Muslimani i muslimanke grada Sara­ Kreditne banke d. d. u Livnu. jeva, sjetite se vašega „|Vlerhameta“. „PROMET" trgovačkt^ i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet * Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telet Z9. MUSLIMANSKA PRIVREDNA BANKA D. D. U. GRAČANICI. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici, održana dne 7. novembra 1920. zaključila je na temelju usta­ nova § 12. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 5OO.OOO.— na K 2,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema pbtrđbi na jedanput ili više puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 5000 dionica po K 100.— nominalne vrijednosti tako, da će dionička glavnica po provedenju povišenja iznositi / K 1,000.000.— Za upisivanje dionica ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dio- niču preuzeti jednu novu uz tečaj K 108.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim ali još neizdanim dionicama, na kojima će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Po dioničarima neoptirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 112.—. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova oko povišenja dioničke glavnice pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovati će na poslovno uspjehu od 1. januara 1921. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice) na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice sa brojevima 5001 do 10.000 i glasit će na ime. • • 6. Supskripcija počima od dana prvog uvrštenja ovog poziva u služ­ benim novinama i traje do 31. decembra o. g. 7. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim uplate od 5O»/o nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dioničar po K 8.— a svaki novi dioničar po K 12.— za svaku upisanu dionicu. Ostatak od 5O"/o nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku jednog mjeseca računajući od zadnjeg dana roka određenog za supskripcijl novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplala dospjela. Ko ne položi uplate za 30 dana po izmaku roka, gubi upisano stečeno pravo na uplate, koje je do sada uložio, ali jamči dalje u smislu § 158. trgovačkog zakona. Dionice ovakih dioničara uništuju se i mjesto njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. Uplate na uništene dionice kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodate nove dionice unose se u pričuvnu zakladu. Ravnateljstvo Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/93d34753d3cd56cd95aa4f27de114b72.pdf c3ec68038f1cff66cf1bf43a513c0035 PDF Text Text POŠTARINA P GOTOVOM PLAĆENA Drugo izdanje. Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČE ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 121 (226l TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Saraievo, utorak 23 novembra 1920. (10. rebijulevel 1339.) Godina Ii Naše kandidatske liste. U U U U U U okružju okružju okružju okružju okružju okružju Banjaluka naša je lista zelena, a stajaće na trećem mjestu; Bihać; ružičasta, na petom mjestu; Sarajevo: svijetlo zelena, na prvom mjestu; Mostar: zelena sa varakli slovima, na trećem mjestu; Travnik: zelena, na ptvom mjestu; Tuzla: bijela sa zelenim slovima, na sedmom mjestu. MNlidun-ubiji (a. s.) Stojiš, brate muslime, pred godiš* njicom rođenja svog Devletlije; ro* đenja najodabranijeg Božijeg Miloš* nika, što ti je ukazo put spasa i na ovom i na onom svijetu. Otrijezni se i dođi sebi; pokaj se i osjeti slast .uzvika, što će se širom svijeta raz* lijegnuti iz više stotina milijona bratskih srdaca i grla: Meviaje salli ve sellim, daimen, ebeden, Ala Habibikje, hajril halki kjullihimi!!... ■ ■ Poruka braći u Sandžaku. Šta čini pusti ištah za mandatom pokazuje najbolje postupak »vođa« grupe oko bivše »Obrane«. U pret* prošli petak stade cijela stranka u jednu sobu »musi, kluba« i nakon pretresa situacije razidoše se kud koji. I eto uza sve to »vođe« kandi* duju i kupe potpise na kandidacio* nu listu. Mi o tom ne bismo trošili riječi: hoćel judi da hljosnu i da protivnike islamske budućnosti po* dupru sa nekoliko glasova. I svršen đon. Neka im bude na — opameće* nje. No oni idu i malo dalje. Da zave du sarajevske birače oni se hvale ti* me, što je g. dru Bašagiću ponude* na kandidatura u Sandžaku i hoće pod svu silu da proture lažnu vi* jest, kao da su sandžačkosmakedon* ski muslimani proti našoj organiza« čiji. Mi ovim slijepcima ne ćemo da otvaramo oči; to je i suvišno i uza* ludno. Do mjesec dana ćemo da se porazgovorimo. Sad ćemo da kon* statiramo ove činjenice. Predstavnici sandžačko»makedon» skih muslimana sklopili su u Beo* gradu izborni sporazum sa radikalima, pema kojem su uglav« liena kandidatska mjesta za pojedi* ne okruge, a izbor ličosti prepušten je odborima dotičnog okruga. Taj je sporazum u nekim okruzima naišao na otpor i s jedne i s druge strane. Među take okruge spada i prijepolj« ski sa njemu priključenim trima ok» ruzima. Tu je pored zvanične dže* mijjetske liste iskrsnula i jedna dru* ga, također muslimanska lista. Zva* ničnu bi imao nositi bivši član privr. nar. predstavništva dr. Aleksa Sta* nišić, a drugo mjesto i mjesto kva* lifikovanog poslanika pripalo bi mu* slimanima. Povodom tog utanačenja naš je Centralni Odbor dne 5. no* vembra dobio pismo četrnaetsorice tamošnjih odličnika, među kojima ie potpisan i plevaljski muftija g. Šećerkadić, u kojem između ostalog vele, da na prijepoljskom sastanku muslimanski delegati pojedinih ka* saba nisu mogli doći do jednoduš* riog zaključka pa nam stoga uprav« l'aju ovaj apel: »Ovim vas molimo, da nam nađete jednog kvalifikova* nog i njegova zamjenika i z v a š i h r e d o v a što bismo najzadovoljniji bili sa g. drom Mehmed ef. Spa* hom«. S druge strane dobismo pro« tuzahtjev. Šta nam je preostalo či» niti? Ono, što bi učinila svaka is* pravna islamska stranka: Među zavađenu braću — ne ćemo da ulazimo!... Tako smo i učinili, obavijestivši i jedne i druge. Pri tom smo ostali i onda, kad je Spahina kandidatura zamoljena i preko presvij. g. reisul* uleme. A kako se je držao g. dr. Bašagić? Dograbio se te ponude ko ćelav kape i odmah potrčao na ok* ružni sud, da dadne privolu. Nije mu smetalo ni to, što će mu zamje* nik biti famozni — dr. Mehmed Zil* džić. I kao što je sretan u svemu, tako se je i ovaj put namjerio na ahbabinu: drugo mjesto iza dra Sta* nišića, zašehatila je »patriotska« fi» gura — Šerifa Arnautovića! Bašagi* ću to, naravno, ništa ne smeta i gla* vno je da se kako bilo dočepa man* data. On nas međutim toliko i ne inte* resuje, koliko nas interesira činjeni« ca, da je na listu u Sandažku ipak prošvercan i jedan Šerif Arna* utović. Neka nam oproste gospoda potpisnic pisma od 5. novembra što moramo da im nakon ovog postup* ka upravimo javan apel, da trgnu s pravca, kojim su u zadnje vrijeme udarili i da ne hrane guje, koju smo mi nakon velika okapanja učinili neškodljivom. Mi smo bili potpuno bitaraf u njihovoj borbi sa Midhat* begom Hodžićem i nijesmo ga htjeli poduprti ni jednom riječju, premda smo imali dosta razloga, da to uči* nimo. Ni danas ne ćemo dopustiti da se štampaju dopisi, kojim se brani njegova kandidatura ili napa* daju neki potpisnici pisma od 5. no* vembra. Mi ćemo da budemo iznad tih razmirica, ali moramo da usta* novimo ovo: Bašagić je samo štro* man g. Stanišića, a Amautović mo* že biti samo kamen smutnje između nas i Sandžaklija. Mi ne možemo .nikad zaboraviti njegove strašne prošlosti pod Austrijom i njegove sramne uloge u »J e d n a k o s t i«, nikad mu ne opraštamo pisanja u »Domovini« i nikad ga ne ćemo pri* miti u društvo, jer je — nedostojan. Stoga ih molimo, da se dobro pro« misle prije li se radi jedne šuše u* puste u bratozavadnu borbu: ni de» set Stanišića, ni hiljadu Šerifa nije vrijedno, da se za njih upravi mrk pogled na brata, a kamo li rekne koja gorka riječ. Šta vam je donio dr. Stanišić, gdje je dosad bio Ama* utović? Mi rekosmo svoju, a na bra* ći je u Sandžaku, da ne cijepaju svo* jih redova i da svojim izborom o« moguće skladan i zajednički naš rad. Budite oprezni, braćo, i znajte: kad bi Šerif šta valjao, ne bi ga lanetleisao cio naš svijet. Pa kad mi ne radimo proti vama, ne radite ni vi proti nama. Ljubav za ljubav, braće !... Dva pitanja nar. zastupnika g. dra M. Spahe na ministra unutrašnjih djela. I. Policijska direcija u Sarajevu na 2. o. mj. zatvorila je Atif ef. Soču, Nazif ef. Svrzu, Hamdibega Mute« veliča i Seid Ali bega Filipovića. Prva su trojica puštena na slobo« du nakon nekoliko dana, a Seid Ali bega. Filipovića drži policijska di* rekcija još uvijek u kućnom zatvo* ru pod nadzorom jednog policajnog agenta. Ovo ograničenje slobode građana stoji u opreci sa zakonom a naročito sa § 186. kaznenog po* stupnika za Bosnu i Hercegovinu, prema kojem policijske vlasti mora* ju osobe koje stave u pritvor, preda* ti sudu za 48 sati. Međutim se Fili* pović nalazi u policijskom pritvo* ru — jer se kućni zatvor mora sma« trati jednakim ograničenjem slobo* de — preko 14 dana, a ne predaje sa sudu. Stoga stavljam pitanje šta namje* ravate preduzeti proti onim organi* ma, koji na ovakav protuzakonit način ograničavaju slobodu držav« ljana. Molim pismeni odgovor. II »Na 12. o. mj. održala je »Jugo* slavenska Muslimanska Organizaci« ja« u Sarajevu svoj zbor u auli grad* ske vijećnice, na kojem je bilo pre* ko 5000 učesnika. Policijski izasla* nik je ovaj zbor raspustio i ako za to nije imao razloga. Razlogom za raspuštanje smatrao je on to, što sam ja u svom govoru spomenuo, da se muslimani ne smatraju ravno* pravnim državljanima i to dokazi* vao načinom provađanja agrarne reforme u Bosni i Hercegovini, ko« je se provađanje bitno razlikuje od provađanja u ostalim dijelovima na« še države, zatim sastavom zemalj« ske vlade u Sarajevu. Osim toga je policijski izaslanik smatrao razlo« gom za raspuštanje skupštine i to, što sam ja rekao, da se našim pri« stašama ograničava sloboda kreta« nja na temelju jedne iznimne na* redbe iz godine 1914. Pošto Narodno Predstavništvo ne održava sjednica molim pismeni od« govor. Sarajevo, 17. novembra 1920. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. Sarajevo, 22. novembra. »Sloga« Braće Grđića, Vasilja i Šćepana, koji se je za vijeki vjekova »proslavio« svojim izvozničarst* vom, govori o neprijateljima drža« ve, pa je tom prilikom i našoj orga* nizaciji posvetila uvodno mjesto, nazivajući nas »šuckorima, koji su se udružili pod imenom Jugosl. Mu« slimanske Stranke«. Mudri Šćepan u toj svojoj labuđoj pjesmi veli, da smo klerikalci, koji se »preko hodža deru: »Aman din je u opasnosti« čak i onda, kad »kakva begovska kobila slomije nogu na rđavu putu.« Gatački dripci, u svojoj velikoj Iju* bavi za narodnu slogu, vele ni ma« nje ni više, već da se je naše raspo* loženje prema Srbima osetilo u 1914. godini. »Austrijskim vlastima nije ništa drugo trebalo, nego da im da« du oružje i džebanu i ovi su šuckori kao bjesomučni udarili na goloruke Srbe da ih tuku i ubijaju i da im oti* maju imanje.« Dalje veli taj list: »Mislili su da će zatrijeti Srbe i već su govorili: nesta krsta od tri prsta!« U tom se pravcu niže kleveta za kle« vetom, a kulmen je tih bljezgarija u tvrdnji, da državu nazivamo — privremenom, da izvrgavamo ruglu srpske svetinje, da napadamo srpsku vojsku i t. d. Iznesosmo ovo sa svrhom, da u« kažemo prstom: gdje su pravi sijači razdora i mržnje, a glavna stvar, ra« di koje pišemo ove retke, odnosi se na shvatanje ove gatačke čeljadi o našoj državi i narodnom jedinstvu. Grđići su do nedavna bili glavni stupovi »demokratske« stranke u o« vim pokrajinama. I evo kako govo« re o tom jedinstvu i kako shvaćaju �Stfaoa 2 crna’ .ек»*ол* — ulogu kraljevine Srba, Hrvata i Slo« treba da iz njihova rada naučimo koliko nam treba još više pregnuti venaca: »Ali svi ovi neprijatelji države ne i podikatiti da ih pobijedimo onako, bi mogli mnogo naškoditi kad bi bili kako se pobjeđuje onaj koji ti o složni pravi prijatelji države. Imade glavi radi. Bog će se smilovati, pa — hvala Bogu — dosta prosvijećen će i za nas nastupiti vedriji dani, nih sinova Hrvatskog i Slovenačkog dani u kojima ćemo i mi biti dionici dijela naroda koji su od vazda bili one slobode. neprijatelji ovih klerikalaca. Njiho« vu borbu treba s v i S r b i da prigrle kao svoju u interesu države i držan va je spašena. Da radikali nijesu u« činili veliku grešku i ove ljude don veli na vladu bili bi oni bezopasni i i već danas mnogo mekši nego su. i Treba znati: u čem god se sami Srbi slože u ovoj državi to će biti. Uzmi« mo samo valutu. Sjetimo se koliko su galamili ovi klerikalci pa i još neki Slovenci i Hrvati protiv zamjen ne dinara u četiri krune. Ali čim se S r b i s 1 o ž i š e na toj osnovi, to se je provelo i sada nema uopšte nin koga da što prigovara. Neka se sjutra Srbi slože da un ređenje države bude jedinstveno sa centralnom upravom u Beogradu, biče i niko neće pr^ovaratr. Demon kratska ]e stranka bez razlike da li su u njoj Srbi, Hrvati ili Slovenci sva za takovo riješenje. Treba samo da na to pristanu i Srbi radikali i stvar je uređena. Demokratska je stranka odlučno protiv klerikalaca. Treba da budu protiv njih u interen su države i radikali pa da ovi neprin jatelji države prestanu vršljati kako su naučili. Ovim posljednjim pokušajem, ja Radikalska je stranka učinila je« za stalno držim, Šerif je i družina dan veliki grijeh što je klerikalce mu sebi posljednji smrtni udarac dovela na vladu, a mnogo, mnogo zadala. Dobro mi vidimo, da su os veći će učiniti ako ih nadalje bude vo posljednji trzaji. Kada ne bi bili držala, jer bi njihova uloga mogla posljednji trzaji, kako bi mogao pri« da bude sudbonosna ako se nađe i seban čovjek, čovjek koji hoće da Srba koji ih budu pomagali. Naj« iznova zaigra veliku rolu i čak da skori i a će nam budućnost pokazati povede narod, kako bi mogao takav da li će ovaj grijeh prema državi čovjek priznati se i izložiti kao ve« radikali ponoviti iza izbora.« liki promjenjlivi igrač riječi. Ako Tako zbore ljudi oko »Sloge«, ta« ne to, onda jamačno on svoj poziv ko se kod nas propovijeda — h e« ispunjuje ne obazirući se na činje« g e m o n i j a jednog plemena nad niče, koje su danas među nama i ostalim... nama svima poznate. Stari lisac, a još stariji grešnik, nije se mogao ni pod Starost otresti svoje drskosti, pa sve jednako pros vodi japansko umjetno jongleniras (Svršetak.) nje. Ko god usčita »Domovinu« i os ne lične napadaje na vodstvo orgas Ludo bi bilo od nas muslimana, a nizacije, koja uživa povjerenje naj« još luđe od našeg vodstva, da nismo uočili i dobro upoznali svoju pogi« manje 90% isE dijela našeg naroda, taj se mora uvjeriti, da on svojim belj, a najbolje smo upoznali odakle pisanjem sumnjiči i kleveće preko nas tuče led. Mi dobro znamo svoje po milijuna muslimana. Tako to vitalne interese, pa s toga što to sve mora svako razumjeti, jer je to oči« znamo, treba da naši neprijatelji za ta tendencija. Neka se on koliko vazda upamte i imaju uvijek na u« hoće izmotava i tvrdi, da tako nije, mu, da mi nikad i ni u kome slučaju da tako ne misli, očiti se meram vidi nećemo dopustiti i prignuti šiju, da nam se odreže glasa. Nema te vla« i jasno prezire. de, koja će nas moći sputati, kao što U svojoj prevelikoj mržnji na« nas je austrougarska vlada sputavaš sparm vodstva J. M. O., koju otkri« la, vezivala i našu krv pila. Mi smo va svaka njegova riječ u »Domovi« potpuno svjesni svoga položaja. Šta ni«, dvojbe nije, on kani osporiti, a više, mi smo više nego uvjereni, da donekle već i osporava sve, što je to od nas ne može niko svjestan ni do sada poduzelo vodstvo J. M. O., tražiti, pa čak vjerujemo da i neće. braneć svoj obespravljeni dio jugo« Pa kad ovo vjerujemo i ispovijedaš slavenskog naroda. Ljuto se je pre« mo, kažemo otvoreno, da nas srce vario, još će se ljuće pokajati nad boli i da upravo osjećamo fizičku tim poduzećem, jer nije to šala, već bol, kada se uvjerimo, i kada vidiš je to najveća sramota i grijehota, mo, da se među nama još i danas da se narod kleveće, sumnjiči i pod« nađe po gdjekoje lice u ljudskoj valiuje mu se čak i ono, što mu nje« spodobi ala kadija Sarić, Šerif, Ha« gova uzvišena vjera zabranjuje. Za« mid, Kurtović, pa još i Gluhić, koji boravlja on i njegovo društvo, da su u stanju da podupru sve naše ne« smo svoja prava branili i protivu sa« prijatelje, moga Stambola! Ne ćeš nas više vu« ći za nos. Mi znamo dobro, da ćemo se pomoću vlastitih sila, pomoću sa« danjeg i u budućnosti još boljeg vodstva, podići i dokazati našim u« gnjetačima, da se naša prava mora« iu respektirati. Vama je slobodno, da i dalje prosjačite čiju hoćete mi« lost, ier ste tome svikli i obikli. Ta« kova borba, kakovu vi zavodite nije dostojna čovjeka, koji se čovjekom zove, a znak je najvećeg kukavičlu« ka i najniže servilnosti, kada se slu« ži onome i kada se prosi od onoga, Bez naslova. Neka Šerifa i družine mu, Bog im platio. Neka njihove hajke na nas; Bog nam ih je namusallatio, a mi Široko vam polje; intrigirajte bez« dušnici zajedno sa Čokorilom, pri« ređujte denuncijantske hajke proti« vu nas, samo ne zaboravite, da je bezdušno optuživanje i denuncira« nje, u kojem bilo smislu u jednoj zemlji, a naročito gdje se ovoliko nepravdi' dogodilo, svakako jedna HFASrtA' najpodlija rabota. Podla rabota ne dolikuje čovjeku, koji hoće javno da vodi riječ, a još manje čovjeku od pera, jer svi oni, koji podvaljuju i koji denunciraju, sami sebe brišu iz redova onih, koji imaju pravo da javno djeluju i da perom vode jav« nu riječ. Žalosno je da vas ni vlastita vaša pokojna »Jednakost« nije osvijesti« la i dovela pameti. Nezir H. Nalić. Sirote »demokrati«, koji su u ne« ko doba govorili da je sva Bosna uz njih i njihove prvake, spali su na to. da u izbornoj agitaciji kriju čak i — svoje ime! U Herce« govini naime kandiduie njihov don Juraj Bijankini, a da bi mogao ima« ti kakva bilo uspjeha, njegovi se »demokratski« predlagači zakuku« ljiše u »Hrv. agrarnu stranku te« žačkog saveza«. Ti predlagači ima« ju i malo »pjesničke« žice, pa na koncu proglasa vele: »Živio nam Ju« raj Bijankini, što govori Hercego« vini!« Puštamo na stranu ovaj šepavi pjesnički umotvor i pribilježićemo samo neke druge stvarčice. Najpri« je se ističe Bijankinijeva briga za kruh i bolje plaćanje duhana, radi čega da su ga Švabe silno zamrzile »pa su plaćali silne svote samo da ga — ko ubije!« Naravno uzalud, jer je don Jure »znao uvijek n;ih prevariti i iznijeti živu glavu«. Da« lje se veli da je Bijankini Dalma« tinac »pa i ako je sromah i ne po« bire redovine, ipak je — najpamet« niii i nainošteniji u Jugoslaviji!!« I« ma i bedastijih stvarku tom progla« su: duhan će se bolje plaćati, žito i bpq| — Broj 226 Sve što trebamo biče jeftinije, pore« ze će plaćati oni koji novaca imaju a ne oni koji ih nemaju! Da ga je pisao Šerif ne bi ovaj proglas bio gluplji i šašaviji! Ima još nekoliko điđa: Za popa Jurja treba glasati jer su — fratri prevarili narod, spremali ga da ide u rat i da gine. Pop Juraj »ne dobi ni fale, ni plate, ni od koga, pa ni ordena (nikšana)«, dočim fra Didak Buntić »dobio je orden sv. Save«. I kraljevo se odlikovanje ističe da« kle kao jedan noksanluk, jedna ma« hana... Unaljetkovasmo ovo nekoliko »kitica« iz ovog »demokratskog« proglasa i znatiželjni smo šta će na sve to patriotski »Glas Naroda« ili Grđićeva »Sloga«. Iz Mutež »stranke«. »Glas Teža« ka« od 20. o. mj.. donosi saopćenje, da će »Muteži« istupiti samostal« n o u tuzlanskom i mostarskom ok« rugu, a u sarajevskom okružju kan« dididiraju u zajednici sa »de« mokratima« ostalih farbi i dlaka. Nosilac je sarajevske liste — Š u k« rija Kurtović, kojeg vodstvo kandidujs »radi velikih zasluga o« vog našeg nacionalnog radnika«. Zašto ne kandiduju u bihaćkom, banjalučkom i travničkom okružju? I za to imaju smišljen odgovor. Ve« le, stoga jer se tamošnje »pristaše« ne odazvaše u dovoljnoj mjeri po« živu odbora, da pošalju priloge za izborni fond. Oni ko bajagi imaju svoj fond! Kao da svijet ne zna s kojih jasala zoblju ovi »patrioti«; kao da svijet ne shvaća odakle puše ovaj vjetar proti jedrima naše orga« nizacije! Samo naprijed, patrioti« čna gospodo! Petljajte, lažite, ob« manjujte. Još pet šest dana, pa će biti svršena i komedija o »stranci« težaka kojoj je svrha, da razbije muslimanske redove... Propast tvoja od tebe. Senfova „Domovina"!. Bjelina. Na javnom zboru naše organizacije, održanom na 12. o. mj. nakon pretresa pogubnog rada Šeri« fa Arnautovića i njegovog pisanja u »Domovini« usvojena je nakon spalenja »Domovine« jednoglasno slijedeća . rezolucija: Osuđujemo tendenciozno i proti« islamsko pisanje Šerifa Arnautovi« ća i njegova glasila »Domovine«. Ovako lažno pisanje »Domovine« dovodi nas do toga zaključka, da Šerifu stoji jedino do mandata i na« ših alasova. Njegovo pisanje ne sa« mo da je protuislamsko nego i pro, tudržavno, jer baca ljagu na nas, kao dio našega naroda, podvaljuju« ći nam protudržavno držanje. Dolje Šerif i njegova pačavra »Domovi« na«! Junak svakog dana. U tuzlan« skom okrugu širi »Odbor« (čitaj Še« rif!) proglas, u kojem se veli: »Mu« slimani! Kucnuo je dvanaesti čas, kada još uvek imadete priliku da skrenete s pogrešnog puta, da od« kažete poslušnost onim ljudima, ko« ji vas zavedoše u ludu borbu i n e« prijateljskistav naprama ovoj našoj državi.« Spas je moguć, veli se dalje, samo na taj na« čin, ako kod prestojećih izbora da« demo povjerenje i naš glas našoj n o v o(!)državotvornoj stranci, ko« ju je poveo naš prvi narodni bo» rac za vjersko«prosvjetnu autono« miju. Taj naš vođa je Šerif Arnau« tović. Da bi Šerif izgledao još na« rodniji, »Odbor* veli dalje: »U naj« težim danima tuđinske uprave imao je jedini Šerif Arnautović odvaž« nosti, da se založi za prava nas mu« -slimana, nije se bojao tamnice i teš« kih progona, pa je on zaslužio, da mu svi dademo svoj glas i svoje po« vjerenje, pogotovo, kada smo čvrsto uvjereni, da će njegovim istu« p o m u politici nastati novi i s r e ć« n i j i (!) dani za nas muslimane.« Da bismo upotpunili gornje »od« like« g. Arnautovića dodajemo ove činjenice: Šerif se je borio za vj.«pr. autonomiju, kako bi od pisara po« stao vakufski direktor; od siromaha bogataš. Lance mu je narod pozla« tio. Šerif se je »borio« za vakuf, ali je lanjske godine iz njeg izbačen, jer ga je — 0 b o r i o. Što je zaslužio to je i dobio. Šta je učinio kao političar vidi se najbolje po tom, što je slavan kao politička vjetrenjača,.koja se je o« kretala prema svima vjetrovima. Sr« be je ostavio sklopviši pakt s Hrva« tima; Hrvate, sklopivši divlji brak sa Madžarskom. Sad izdaje i te sa« veznike i priselembetio je radikali« ma, da ih blamira i omrazi među muslimanima. I eto, ta i taka pet« ljančina traži narodno povjerenje i čvrsto se nada, da će se probiti u Konstituantu. Osobita nam je čast, što nas o« vaka sorta objeduje neprijatelj« stvom prema državi i nadamo se da će se uskoro crveniti svi, koji se o« prljaše time, što se nazivlju šerifo« vim drugovima. Zagrebački listovi o našoj organizaciji. »Hrvat« gl. gasilo Nar. Kluba, donio je u broju od 17. o. mj. članak pod naslovom »Sabljama protiv mu« slimana« koji glasi: �tpoj 226 — Broj Hrvati su to već pokazali i onda, Ikad je austrijanska aždaja svojim terorizmom htjela da utuče braću Srbe na veleizdajničkom procesu. Uz veoma rijetke iznimke, hrvatski je narod, zadojen slobodarstvom, ustao protiv tog nasilja. Hrvat, da« nas jednako ustaje protiv sličnog sistema sa našom jednokrvnom mu« slimanskom braćom. Braća musli« mani nek znadu da ih Hrvat katolik nikada napustiti neće. Slobodarstvo s jedne strane, a osjećaj o jednoj rođenoj krvi s druge strane biće u« vijek onaj poriv koji će nas tjerati na obranu potlačene braće. U kolo! Jedno kolo, koje će raži« grati slobodno, a u igri će ga pratiti pijev pravde, glazba jednakosti po ritmu ravnopravnosti za svakoga. Ustrajte braćo! Kukavice, odmetni« ke pravda, jednakosti i ravnoprav« nosti, ulizice i malodušnike odgur« niti za na vijek! « »Obzor« od 18. o. mj. donosi pri« 'kaz situacije u Bosni u kojem, me« ■đu ostalim veli: . Međutim ne će biti zgorega, da podsjetimo javnost, kako su dosada nastojali demokrate, a u dobroj mjeri i radikali, da bosansko«herce« govačke muslimane privuku sebi, jer su računali sa činjenicom, d a će baš muslimani b i t i o« naj jezičak na vagi, koji će odlučiti, koja će strana prevagnuti i kakav će karakter izborima u Bosni i Hercegovini dati. Poznato je, da Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini stoje listom na stanovištu, da se ovim pokrajinama imadc dati autonomna, da svoje u« nutrašnje stvari samostalno riješa« vaju. Kompaktnost Hrvata, koja je razbijena dvoličnošću pučke stran« ke ne će biti time, bogzna kako u« grožena. ali ipak će biti barem u to« liko nancšena šteta, što će na izbo« rima dva mandata manje dobiti Hr» vati, nego bi ih bili dobili, da su kompaktno istupili. Demokrati nije« su mnogo radili, da Hrvate zadobiju za sebe, glavno im je bi!o srpske mase imati uza se. Manevrirali su sa agrarnom refor« mom na na’demagoškiji način. Mu« slimane su s prezirom odbijali od sebe i javno se na zborovima usudi« vali douškivati na adresu bosansko« hercegovačkih muslimana, da se a« grarno pitanje imade riješiti onako, kako je u Srbiji pred pola stoljeća riješeno. Demokrati dakle nijesu htjeli ni da ču’u za muslimane ispo« ređuiući ih jednostavno sa dahija« ma u Srbiji. Nije im bilo žao dirati u osjetljivost muslimanskog življa, koje te po krvi i jeziku Jugoslaven« sko. Sve su to demokrati radili u na« .ИРАВДА' - .PRAVDA. di, da će lakše srpske seljačke mase lan iz Radešine, Mustafa Tiro iz Ri< privući sebi. Kad eto jada iznenada. | bića; Bešo Ćosić iz Ribića; Salko Ono što su već bili za sebe dobili Delalić iz Ostrošca, Omer Ramić iz odbjegnu listom od njih, kada su Ostrošca, Ramo Ramić iz Ostrošca; dr. Nikola Stojanović i Đoko Perin Salko Kovačević iz Ribića. osnovali zemljoradničku stranku, Poduzeti su koraci da se sruši Mu« radikali su svoje pristaše u varoši« tež kutija. Seljaci su strašno kivni. ma i na selima već dovoljno disci« Čovjek ih mora da smiruje. Vele: plinovali, da demokratima s te stra« »Ko će mene potpisati, da sam ja ne ostaje posao jalov, da novih pri« proti Maglajlića!« staša steku, a ono što su držlia u ru« Još nešto: Kurtović prošao u Mo« ci odbježe u zemljoradničku stran« star. Hasan Zahirović, učitelj bio u ku. Jedina nada demokrata ostado« Jablanici. Ništa nije uspio. U srije« du imamo skupštinu na Bivolju br« še braća Grđići i dr. Nježić, koji u bosanskoj krajini imade dosta pri« du i Rečicama. Lista Muteža je svijetlo zelena. Izdan je pro« staša. glas i upute, da se svijet ne zabuni, Sada ih i oni napuštaju, pa na taj ako ostane njihova kutija na bira« način kud bi demokrati, nego da se okrenu muslimanima. Kušali su mi« lištu. lom, a kad im to nije upalilo, okre« nuše silom. Jugoslavenska musli« manska organizacija, u kojoj su o« kupljeni svi muslimani iz Bosne i Hercegovine, uzeta je na nišan. S jedne strane džilita se famozni Šerif VELIKA SKUPŠTINA U TEŠ« NJU. Arnautović, da izbije koji mandat, sa druge demokrati preko par svo« Na 18. o. mj. došli su u Tešanj jih pristaša muslimana nastoje mu« predsjednik naše organizacije mufti slimansku sirotinju odalečiti iz Ju« ef. Maglajlić i narodni poslanik, g. gosl. muslimanske organizacije. Sve dr. Spaho, da se odazovu davnaš« im je uzalud. Muslimani u Bosni i njoj želji stanovništva cijeloga ko« Hercegovini, pa u Makedoniji, Sta« tara i da održe skupštinu. Već od roj Srbiji i Crnoj Gori ostaju kom« ahšama čekalo je građanstvo pred paktno uz ovu jedinu muslimansku čitaonicom svoje goste, koji stigoše stranku, koja je istinski za« istom oko jacije. Sutra dan je iza stupala njihove interese. džume održana na musali velika skupština, na kojoj je bilo preko tri hiljade učesnika, većinom težaka iz svih sela tešanjskoga kotara koji dođoše da čuju i vide svoje buduće poslanike, i još jednom javno poka« žu svoju prokušanu privrženost or» ganizaciji. Skupštinu je otvorio g. Hamzalija Ajanović lijepim govorom i kojim je zahvalio narodu na odzivu i poz« dravio goste te predložio za pred« Iz Mostara smo primili telefonsku sjednika mufti ef. Maglajlića. Skup« vijest, da su »Muteži« podnijeli kan« ština je ovaj predlog uz burno odo« didatsku listu sa lažnim potpisima. bravanje prihvatila. Bili su naime tako drski, da su na Mufti ef. se je najprije zahvalio na svoju kandidatsku listu za mostar« povjerenju a onda je u poduljem sko okružio potpisali oko stotinu govoru razložio postanak i svrhu članova naše organizacije. Naši Iju« organizacije, te značenje i način di u Mostaru doznadoše za ovu pri« provađanja izbora. Zatim je dr. jevaru, pa su se informisali o imeni« Spaho protumačio politički i priv« ma »potpisnika«, došli u Ostrožac redni program naše stranke i objas« i jučer do podne najavili 30 opozi« nio naše odnošaje prema drugim va. U toku je informiranje daljnjih strankama. Kad je spomenuo agrar« potpisnika, pa će lista ostati bez nu reformu, mnogi su težaci zavi« predlagača. I tako će kandidat no« kali: »I našu zemlju otimaju«! Te« silac Alija Kurtović, hljosnuti prije žaci su jednodušno osudili tzv. mu« nego li se je i pojavio na izbornom slim. težačku stranku, kojoj nije mezevu. svrha da brani muslimane težake, Mi iznosimo gornji postupak da već samo da razbije muslimansku se pošteni svijet malo zaibreti, a ne slogu. Jedva što je dr. Spaho izgo« radi toga, što bismo htjeli kazneni vorio_jme »Domovine« a iz skup« progon ovih smutljivaca. Dosta im štine se zaori jednodušni poklik: je što su spali na ovako niske grane. »Dolje Šerif«. £ Zatim je Hamzalija Ajanović go» Kad su gornji retci bili štampani vorio o zadaći ustavotvorne skupšti« primismo ovaj dopis o postupku tih ne i važnosti izbora, a Abas Ajano« vić o nekim smutljivcima, koji se desperatera: potajsno uvlače u seoski svijet i na« »Musi. Težačka Stranka« u nesta« šici svojih pristaša potpisala je bez stoje da ga zavedu. Prisutni su te« žaci jednodušno osudili ovaj pod« znanja članove naše organizacije zemni rad, a jedan dosjethivi težak kao predlagače na svoju listu. Slu« dobaci duhovito: »Za takve mi ima« žili su se i varkom. U Konjicu je mo hrastića«. opažen arak, koji nosi natpis Jugosl. Skupštinari su pozorno saslušali Musi. Organizacija« i devet punkti« ranih linija, gdje bi imala biti imena- razlaganje svih govornika i često ih kandidata, a ispod toga je potpisa« burnim odobravanjem prekidali, a na svršetku nije bilo kraja odobra« no 120 imena*"iz Ostrošca, Dobro« gošća, Ribića, Dragansela, Višnjev« vanju. SKUPŠTINA U КОИЛСи. viče, Žuglića, Rodica, Gorice, Vrha, U petak je držana naša skupština Luga, Orahovice i Mrakova, sve po Hasanu Zahiroviću, vjerou« u Konjicu, kojoj je prisustvovalo preko 1200 težaka i građana. Govo« čitelju. rio je naš glavni urednik i nosilac Naše su pristaše odmah obaviješ« tene i danas su već poslali okruž« hercegovačke liste g. S. Korkut upu« nom sudu u Mostar protest protiv tivši svijet o ciljevima i programu naše organizaeiie, o našem dosada« ovakog nostupka i zatraži’i da ih niem radu, značenju i važnosti sada« sud pobriše. Dosad je odaslano 30 potpisa, a daljnii slijede, kako prido« njih izbora i potrebi sloge i čvrstoće u danima bliske borbe za naša pra« laže. Protes glasi ovako: »Mi dolje va i slobodu. »Tražeći vaše povje« potpisani iz'avljujemo, da niiesmo renje ne obećajem vam nikakvih se« potpisali niti ikog opunomoćili, da lameta; dajem vam samo riječ, da nas potpiše kao redlagače liste Mu« tež Stranke i smatramo taj čin drs« će se naša organizacija neustrašivo zalagati za načelo ravnopravnosti kim. Putem suda tražićemo ostupak proti onoga, koji se je zaigrao svih državljana bez razlike vjere i ištem od. vas riječ, da ćete našom č aš ć u«. kontrolisati naš rad i podupirati ga Ostrožac. 21. nov. 1920. ako bude u skladu sa našim progra« Smajo Delalić, Huso Delalić, Mumin Bešić. Ibro Delalić, Alija Begić, Ra« mom. Ne idemo na teferič već u mo Hamza, Salih Hamza, Avdo De» borbu; budite spremni i odlučni, a dao Bog. pa nam ne trebalo te bor« lalić svi iz Ostrošca. — Bećir Zečić, be. Dao Bog pa sve išlo onako kako Huso Zečić iz' Dobrigošća. — Omer bi trebalo da ide među braćom jed« Mujo, Bećir, Smajo, Salko, Ibro i A« ne krvi i jednog naroda!« lija Bešić, Alija Džino, Mustafa Skupština je nrotekla vrlo mirno i Džino svi iz Papraska. — Hasan Ja« dostoianstveno, a prisustvovao joj palak iz Zuglića; Falan Mumin iz je i priličan broj Hrvata«katolika i Rodića: Avdo Gabela iz Gorice; Avdo KeŠko iz Gorice; Dervo Jab« Srba»pravoslavnih. Može se reći da’ Iz naše organizacije. IMi —falztfiMoFi... Страма 3 je Konjic jedna od najjačih kula naše organizacije. Hvala Bogu i marljivom odboru. SKUPŠTINA U RAKOVOJ NOZI U petak 19. o. mj. obdržana je skupština naše organizacije u Rako« voj Nozi (kot. Sarajevo) na kojoj su učestvovali iz Sarajeva gg. H. Hamdi ef. Berberović, Mujaga H. Kapetanović, Bećiraga Goro i naš tajnik Ahmed Šerić. Usprkos silne mećave, usprkos toga što sniježna vijavica nije dala oka otvoriti isku« pili su se rodoljubivi i požrtvovni težaci Rakove Noge, Ozrena, Sred« njeg. Ćifluk Crne Rijeke, i Sudića u tako velikom broju, da se uopće ne pamti, da je ikada bilo tako mnogo svijeta kod džamije u Rako« voj Nozi. H. Hamdi ef. Berberović i Ahmed Šerić govoriil su narodu kako treba da žive u slozi i ljubavi i kako se trebaju vladati, te su rastumačili program i ciljeve naše organizaci« je, razjasnili izborni zakon i važ« nost izbora, upozorili na štetu, koja bi muslimane zadesila ako ne bi svi učestvovali u izborima. Narod je sve ovo sa najvećom pomnjom sas« lušao, te se je vidjelo i mnogo suz« no oko dobrog našeg težaka, koji se je naprosto hranio sa razlaganjem naših izaslanika. Svi su jednodušno odobrili pravac i rad naše organiza« čije i obećali, da će svi doći na bira« lište i glasati za našu listu. Razišli su se blagosivajući naše delegate, koji su ih obišli i progo« vorili im bratsku riječ. POUZDANIČKI SASTANAK U SANSKOM MOSTU, Dne 15. o. mj. održali su tamo gg. Alibeg Biščević i Ahmedbeg Ku« lenović pouzdanički sastanak, na kojem je bio sakupljen velik broj građanstva a i težaka je bilo iz svih sela ovog kotara koji su na sasta« nak došli u neočekivano visokom broju. Alibeg je govorio o izboru u konstituantu i o izbornom pravu a poslije njega Ahmedbeg o važnosti izbora, poučivši prisutne o pristupu na izbore i postupku kod istih. Oba su govornika pozdravljena po neko« liko puta sa hurnim živio. Danas su mili nam gosti otputo« vali dalje vlakom, a do kolodvora ih je ispratila mnogobrojna svjeti« na. vijesti. KANCELARIJA AGITACIO« NOG ODBORA NAŠE ORGANI« ZACIJE za grad i kotar Sarajevo radi svaki dan od 8 sati u ju« tro do 6 sati na večer u pro« storijama Islamske kiraethane, gdje može svako tražiti i dobiti potreb« ne upute, koje se odnose na izbore, a naročito na kojem će biralištu ko glasovati. Umoljavaju se naše pri« stase, da se u svim izbornim pitanji« ma obraćaju na ovu kancelariju. Mevludi šerif u Gazi Husrevbeg®« voj džami'i, učiće se po običaju da« na 12. RebiuLevela 1339. u srijedu iza podne. Posebni se pozivi ne će slati. G. Živojin M. Ružić — advokat. Penzionisani sarajevski okružnik g. Ružić otvorio je u Beogradu (Ke« sovska ulica broj 5) advokatsku kancelariju, pa obraćamo na to paž« nju naših ljudi u uvjerenju, da će u g. Ružiću naći pouzdana i solidna zastupnika. Razbojnici u južnoj HercegovinL »Jugosl. List« javlja: U subotu su razbojnici između Bastoš i Huma oboružani karabinjerima i ručnim granatama orobili mnogo ljudi, koji su polazili u Foču na sajam. Na« padnuti su opljačkani za više stoti« na tisuća kruna. Zemaljska vlada je brzojavno umoljena za pomoć pro« tiv razbojnika. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« ciialista za ženske bolesti, ordinira od 19—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« �droi 226 — БОО1 „Pravda* — .правда' Strana 4 Страна ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pihile! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najiača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa=preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka« ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa« fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držite se samo Fellerovih pravih Elsa«pilula! 6 kutija 18 kruna. — Želudčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eu0en V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr« vatska, CIPELE svih vrsti fino iz­ rađene razašilje tvornica cipela ,Čevliarska Zadruga* Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Zahtjevajte cjenik Muslimani sjetite se ,,Gajreta“t Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse SEBURA traži namješteni e kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. iz fabrike ♦ PAPIRN1CA I HAMDIJE KOPĆIĆA I 2 ▲ preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se * obavljaju brzo 1 točno. X T ♦ * ♦ t Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Teh 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. > Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursliii crnu kavu g kao najsavršeniji dodatak i zamcna zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000.000 Podružgice u g Brodu i JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Hancelirija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. ■ Brzojavi: Trgovačka banka, Sanjivi. - Interurban tslefoi: Ш MUSLIMANSKA PRIVREDNA BANKA D. D. U GRACANICI II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici, održana dne 7. novembra 1920. zaključila je na temelju usta­ nova § 12. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 5oo.ooo na K 2,000.000.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili više puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 5000 dionica po K»100.— nominalne vrijednosti tako, da će dionička glavnica po provedenju povišenja iznositi K 1,000.000 Za upisivanje dionica ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dio­ nicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 108.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim ali još neizdanim dionicama, na kojima će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Po dioničarima neoptlrane' dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 112.—. Razlika između nominalne vrijednosti I emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova oko povišenja dioničke glavnice pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovati će na poslovno uspjehu od 1. januara 1921. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice) na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice sa brojevima 5001 do 10.000 i glasit će na ime. i. Supskripcija počima od dana prvog uvrštenja ovog pozivahu služ­ benim novinama i traje do 31. decembra o. g. 7. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim uplate od 50% nominalne vrijednosti položiti još i to: Svaki stari dioničar po K 8.— a svaki novi dioničar po K 12.— za svaku upisanu dionicu. Ostatak od 50% nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku jednog mjeseca računajući od zadnjeg dana roka određenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplala dospjela. Ko ne položi uplate za 30 dana po izmaku roka, gubi upisano stečeno pravo na uplate, koje je do sada uložio, ali jamči dalje u smislu § 158. trgovačkog zakona. Dionice ovakih dioničara uništuju se i mjesto, njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. Uplate na uništene dionice kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodate nove dionice unose se u pričuvnu zakladu. Ramteljitn Muslimanske privredu banke d. d. u Gračanici Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/095aaae5a976edb6cad3638a215f91d1.pdf 4dcaa1e3f95b84e4177e7d8edd9ff72f PDF Text Text pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA. ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 122 (227) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 25. novembra 1920. (13. rebiul-evvel l339.) Godina П. _ Članovi naše organizacije U mnogim su mjestima pripremili kola, a u selima nosila za sakate, gjuturume i bolesne birače. Zašto? Zato, što će ovi izbori odlučiti o našoj budućnosti i jer bi naša organizacija Samo radi jednog glasa — mogla izgubiti koje zastupničko mjesto. Nek se sva mjesta ugledaju u ovu islamsku svijest i nek svak dogje na biralište. To je jedna islamska dužnost, jedan farz. ----- «-------- Kakve su naše liste i na kom će mjestu biti naše izborne kutije? U banjalučkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Hamzalije Ajanoviča i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U bihaćkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Džaferbega Kulenovića a stajaće na petom mjestu. Na njoj je ružičasta lista. U sarajevskom okružju naša se kutija zove po imenu dra Spahe i dra Hrasnice i stajaće na .prvom mjestu. Na njoj je s v i j e 11 o-z e I e n a lista. U Hercegovini naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Karamehmedovića i slajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U travničkom okružju naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je zelena lista. U tuzlanskom okružju nosi ime muftije Maglajlića i Osmana Vilovića i stoji na sedmom mjestu Na njoj je lista na bijelu papiru i zelenim slovima. U ovom okružju treba dobro paziti na broj kutije, jer je blizu nje * erifova. Važnost svako izborne huglice. Mi smo dosta puta upozorili na važnost izborne kuglice, no ne će biti zgorega, ako to još jednom po= novimo. Sadanji izbori n i j e s u kao prijašnji izbori za bosan« ski sabor, kad su muslimani birali posebno, katolici posebno, a pravo« slavni posebno. Danas se ne glasa odijeljeno po vjerama niti se zna koliko treba da bude muslimanskih, a koliko opet katoličkih i pravo, slavnih zastupnika. Danas glasaju svi zajedno i o broju muslimanskih zastupnika odlučiće broj glasača, koji svoju kuglicu bace u izbornu kutiju naše organizacije. Ako na glasanje dođu svi člano. vi naše organizacije, dobićemo ono. liko mandata, koliko nam pripada po broju našeg nufusa. Ako dođe manje naših birača, odmah će se to osjetiti na broju naših — posla, n i k a. Jer sadanji je izbor nalik na trgovačku kompaniju: koliko ko u. loži glavnice, toliko će mu i ćara pripasti. Kod glasanja glavnicu sa« činjavaju predane izborne kugli, ce, pa će se prema njima dijeliti i poslanička mjesta. Uložimo li u tu kompaniju sve svoje kuglice, dobi, ćemo i sve poslanike koji otpadaju na muslimanski dio našeg naroda; uložimo li ih manje dobićemo i ma. nje svojih zastupnika. Da to objas. nimo primjerom. U sarajevskom okružju, koje bro. ji 288.000 stanovnika izabraće se deset poslanika. U tom okružju ima nas muslimana gotovo polovica (133.000), Srba pravoslavnih ima o» ko 94.000, a Hrvata katolika 52.000. Koliko će biti birača to se ne zna. Mi ćemo uzeti da će svaki deseti i. mati pravo glasa, pa bi prema tomu bilo 13.300 muslimanskih birača, pravoslavnih 9.400, a katoličkih 5.200. Kad bi se svi jednako odaz. vali svojoj biračkoj dužnosti ohda bi bilo lahko, mi bismo dobili 5 mandata i gotova stvar. No moglo bi se i drukčje dogoditi, pa da na biralište dođe samo 8.000 muslima. na, 9.000 pravoslavnih i 4.000 katoli. ka. Hoće li se i u tom slučaju nama dati pet mandata? Jok, brate, mi bismo u tom slučaju dobili samo četiri mandata, pravoslavni četiri, a katolici dva. Moglo bi i još gore ispasti. Kad bi muslimani rekli »Ne. me lazum«, a i katolici se razlijenili, pa muslimana došlo ispod polovice (6.000), katolika nešto preko dvije trećine (3.900), a pravoslavni svi do pošljednjega (9.400), onda bi se mandati razdijelili tako, da pravo, slavni dobiju pet mandata, musli« mani tri, a katolici dva. Kako se vidi svaki glas može od. lučiti kojoj će stranci pripasti man. dat, a kad ima više stranaka onda se može pomoću jednog glasa i — u ć a r i t i. Smije ii dakle musliman ostati kod kuće? Smije, ako mu ni. je nimalo stalo za islamskom zajed« nicom i ako mu je svejedno hoće li se i njegovo dijete, unuče i praunu. бе ponositi time, što pripada islam, skoj zajednici. Ovi će zastupnici udariti nesamo temelje našoj državi, nego će joj izgraditi i gornje bojeve. Prepusti, mo li taj posao tuđim neimarima ili pošaljemo svoje, ama nevješte i ne. pouzdane — kao što je Šerif, Halil. bašić, Rašagić, Kurtović i tevabija — ne će nam biti fajde od kasnijeg vanjkanja i pišmanluka. Poslije bo. ja kopljem u trnje. Stoga, ako ne želimo svoju propast, moramo doći na biralište svidojednogaisvi do zadnjega ostaviti kuglicu samo u kutiju muslimanske organizacije. Nemojte, braćo, da ostanemo rezil; ne dopustite da se iko osmjehne našem javašluku i da se mogne po. hvaliti: ja dobih mandat radi »tur. ske« lijenosti. Pri ovom glasanju mjeri se naša svijest, naša ljubav prema domovini i naša požrtvovnost za islamsku za. jednicu. Nek niko ne odvrlji od is. lanskog jata, nek se niko ne povede za došaptavanjima, onih, koji svim sredstvima nastoje razbiti našu slo« gu! Otvorite oči, braćo, i nemojte smetati s uma, da će bolji dani na= šoj zajednic svanuti samo u tom slučaju, ako se sve vaše kuglice na. đu u našoj izbornoj kutiji. Dobro otvorite oči, braćo !... Sarajevo, 24. novembra. Izborna agitacija Muteža prelazi svaku granicu pristojnosti i uljudbe. Malo im je što su preko Grđića raspustili m u a 11 i m s k i kurs, kako bi dobili nekoliko plaćenih agi. tatora, već su se bacili i na profani, sanje religije, samo da kako bilo o. čuvaju svoje ugrožene pozicije. No. sioc njihove liste svemu musliman, skom žiteljstvu dobro poznati Šuk. rija Kurtović, hoda po selima, uzi. ma abdest i — klanja d ž u« me. I turkesa: »Je li izun, imam efendi, da progovorim nekoliko ri. ječi?« Evo što bi Šukrija klanjao, ali odakle dođe na to, da svoje kor. teše upućuje na učenje sala. vata kad — oblače cipele? Ovo je skrajnja demagogija i utvrđujemo je sa svrhom, da se Šukria ne bi mogao kasnije razmetati. Glavno nam je da utvrdimo jeHnu drugu njegovu besramnost. Nakladom Mutež »stranke« štam« pan je u tiskari »Bos. Pošte« jedan letak u kojem se na najbestidniji nčin navaljuje na »Pravdaške« Iju. de, koji su težacima i malim posjed« nicima »i do sad dolazili, sve mo« guče obećavali a uvijek lagali«. Da« lje nam se podmeće nasilan upis ratnih zajmova, kupljenje dobro« voljaca, mirno gledanje, kad se je otimalo i žito i hajvan i bakar i zla« to našeg siromašnog naroda i t. d. Muteži vele da smo uništili va« kuf, ukinuli sirotište i plate svim se« oskim hodžama, da se ne brinemo za hareme, džamije, mektebe me« drese i t. d. U svojoj pokvarenosti idu tako daleko, da nam predbacu. ju i grijehe svog kompanista Ar. nautovića, pa na naš teret svaljuju iznajmljenje Morića hana, Kolobare Brusa bezistana pa čak i — Hotel Centrala, radi kojeg je njihov Č e k r o, utužio braću H. Jusufagić radi provizije pri posredovanju. Eto tim i takinf sredstvima agituju proti našoj organizaciji ljudi, koji i ne znaju šta je vakuf, a kamo li bi bili u stanju, da ga urede i spase od pro« pasti, u koju ga je doveo Šerif Ar« nautović i njegova desna ruka Haj« dar Čekro, koji nastoji da nama podbaci svoja kukavičija jaja. Sram vas bilo, Šarci i Kajtazil... Muslimani Sjetite se „Gajreta". �strada 2 Ctdsrb.PRAVDA* — „ПРАВДА*Fpo1 — Rr«' 227 Koji god musliman ne dogje na biralište, ugrožava muslimanske interese i pomaže našim protivnicima, da ugrabe koje naše poslaničko mjesto. Braćo muslimani, budite oprezni i čuvajte se da vas radi tog nemara ne bude pratila kletva sadanjeg i budućeg našeg naraštaja. O vašem odzivu zavisi naša bolja budućnost. Izbori su potpuno slobodri. Iz nekih mjesta dobismo vijesti kako se korteši težačkog saveza prijete našim seljacima, da im ne će valjati ako se usude glasati za našu organizaciju. Mjptimice ima i nedozvoljene agitacije sa službe« ne strane: tu se javi kakav pred * i stojnik sa svojim nasihatom, ondje i »prijateljski« poručuje adjunkt da i se glasa za Šerifa ili Kurtovića, a i javi se i po koji žandar, da i on dad« ne svoje mjerodavno mnijenje o o« I voj ili onoj stranci. ' Da naš svijet ne bi nasio ovim makinacijama naših protivnika po * navijamo još jednom, da ovi izbori moraju biti potpuno slobod« ; ni i da nikakva vlast ne smije ni upitati birača za koga je glasao, a kamo li g progoniti rdi toga, što je glasao kako je on htio. Politički, sudski ili koji drugi činovnik, koji bi se usudio da kojeg birača s p r i« ječi u slobodnom glasanju kažnjava se zatvorom od dvije do | pet godina, otpustom iz službe i gu« bitkom građanskih prava najmanje na pet godina. Ko bi se usudio, da nasiljem ili prijetnjom spriječi birača u njegovu pravu slobodnog glasa« nja kazniće se od jednog mjeseca do dvije godine. Gdje se korteši ili članovi težačkog saveza prijete na« šim ljudima, da moraju glasati s nji« ma a ne s nama, nek se dotični Iju« di prituže sudu i zatraže da ih zaš« titi. Naravna stvar, da za ovaku tuž« bu treba imati i svjedoke. Plašiti se ne treba nikog, jer je izborni zakon strog i pravedan. Uostalom izbor je tajan, pa se nema smisla svađati sa drugim strankama. »Moraš sa mnom!« veli ti radikal ili ko bilo. — »Peke, brate!« odgovori mu na tu prijetnju, a kad dođeš pred iz« bornu komisiju, znaš gdje je naša kutija. Muteški falsifikatori o čijim smo prevarama donijeli op« šimiji prikaz u prošlom broju našeg lista zapliću se sve više i više. Pa« daju sve niže i niže. Pored 35 opo« živa, što smo ih iznijeli u prošlom broju podnešeno je tokom jučera * njeg dana još 50 opoziva tako da je njihova kandidaciona lista za Hercegovinu potpuno oborena. O njihovim sramnim makinacijama doznaiemo još i to, da su zloupo« trebili i 90 potpisa, što su bili sakup * Ijeni za listu g. Husage Ćišića. Kad se je doznalo za ovu prijevaru u Mostaru je nastalo silno komeša« nje i među tim potpisnicima, pa ni« je isključena mogućnost, da se i ve« ći dio tih ljudi, premda su većinom ovisni o komesaru općine Smaji Će« maloviću, izjavi proti upotrebi nji« hovih potpisa. Interesantno je da naši ljudi, tra« žeći raščišćenje, nailaze na izvje« sno mrgođenje, da ne rekne« mo i zapreke. No zaludu je svako štićenje: Muteži su fertig, a Aliji ćemo Kurtoviću opet metnuti crni šerit oko fesa, samo širi nego li je onaj, što ga je postavio za Franjom Ferdinandom. Jer nesamo da će hljosnuti Alija, nego je pokopana i Šukrina »stranka«, koja nosi naziv »Muslimanska težačka« valjda sto« ga, što je bila sevep, da i Šukrija uzme abdest i okrene se prema ju« goistoku. Kad smo već kod ovog predmeta, da prikažemo i »d e m o« k r a t s k u« listu, koju je u sara« jevskom okrugu postavila u spora« zumu sa Mutež »strankom«. Nosioci su joj Šukrija Kurtović i — Vasilj Grđić. Drugo mjesto za« premio je referent eparhijskog savjeta dr. Savo Ljubibratić, a tre« će — muderis iz Visokog Mustafa cf. Basic. Tobelerosum; ko kakva klerikalska lista! Odakle muderis na listi? He, he, treba da bude de« finitivan da dobije kakvu službicu. Jer kad Džumhur može biti kazas« ker — bez ikakve kvalifikacije, za« što, misli muderis, ne bi i on bio bar mulla od Vranduka 1... Na četvrtom je mjestu Emilijan Blažeković, inspektor poljoprivre« de. onda — Munib Osmana« g i ć, što no ljetos pozdravi Čokori« la, zatim terzija Branko Hrisafo« vić, a onda šumarski inžinir Omer Kaitaz i Derviš Tafro, profesor — bez ispita. Iza Grđe zlopoglede do« laži kao drugi kvalifikovani direk« tor gimnazije Milan Ćukove, a za« mjenici su im dr. Zaim Šarac i dr. Bećir Novo valjda stoga, što se prvi mora naučiti kako se govori, a dru« gom treba da se prođe — alkohola... A gdje ostadoše muslimanski te« žaci? pitaju muteški korteši He, he, zar zna balija šta je halija — misle vođe Muteža i uza svu svo« ju podlost i lažljivost imaju još ku« raži, da se pojave u islamska sela i nas prikazuju protivnicima teža« ka; nas, koji smo na sigurnim mje« stima kandidirali četiri«pet težaka. Arnautovićeva Domovina. *) Koja? Da li ona od Soče do Var« dara, ili Bosna i Hercegovina? Ili ona od žličice do gornjeg mu dije« la nogu? Koju misli od te tri, on ne kaže. On je tu zagonetku osta« vio da je riješe oni, kojima je on na ogled poslao svoju i svoga do« brovoljca Dra Avde štampanu »Do« movinu«. Da reknem, da on misli na onu od Soče do Vardara, ne da mi nje« gova dvogodišnja šutnja iza ćorso« kak«madžarofilske politike sve do pred sami prevrat i njegovi neopro« štivi grijesi iza borbe, u koju on prs« tom upire. Da reknem da je to Bo« I ’ ; j ; *) Donosimo ovaj članak prija« telja iz provincije, premda Šerif ne zaslužuje ovolike pažnje. Ur. I sna i Hercegovina ne da mi to ustvr« diti njegovo direktovanje u vakufu. Da reknem da tim misli na muslima« ne ovih krajeva i njihov Islamijjet, ne da mi tašlihanska mes’ela pa ho» tel Central i njegovi razni ahbabi, kojima je nagađao davanjem vakuf« skih magaza, hotela, dućana, zema« lja i kuća i time oštetio »braću« muslimane kao cjelinu i njihovu vjcrsko«proevjetnu autonomiju. Ne« da mi to reći ni prvi broj njegove pisane »Domovine«, jer u njoj na jednom mjestu veli, da oni ne idu za mandatima, ali da će onamo nje« gova grupa u mnogim mjestima is« taknuti svoje kandidate, da de« monstrira protiv »Pravdaše« i da »poštenoj javnosti dokažu, da muslimani nijesu neprijatelji drža« ve«. Dakle muslimanska javnost ni« je poštena, jer iz duha tog odlomka izlazi da on pod riječi »javnost« smatra i misli druge ljude, osim bra« će muslimana! Aferim ti bilo Šerife! Predaleko te ie pamet odvela. E baš si pravi prijatelj svoje braće, od ko« je svakim retkom svoje »Domovi« ne« tražiš da te pošalju u historisku konstituantu, ali ti firaunluk ne da, da im to otvoreno rekneš, nego u« vijaš i zavijaš svoju mizernu želju u napadaje na ljude, kojima ti ni« jesi u stvaralačkom duhu ni do ko« Ijena. U konstituantu trebaju ići Iju« di jakog stvaralačkog duha, učeni i obrazovani kakvih ima dosta u našim listama, a ne samo jakog ka« kotnjaka, koji je jedino tvoje obi« Iježje! Tvoj i tvojih ahbaba stvara« lački duh i inačiluk na žalost je gor« ko iskušen u vakufu. Lezi gdje si i do sad ležao i ne petljaj se u Ijud« ske poslove. Iz ovog odlomka se vidi, da si pametniji kada šutiš, a muslimani su i bez tebe dokazali da ' nijesu neprijatelji države, a ponaj« bolje prigodom dočeka Regenta A« loksandra. Muslimani su bili i osta« ju protiv režima, a nipošto protiv države. Ta je tvrdnja prosta iftira i laž i od tebe i od sviju drugih, koji tako kao ti tvrde i govore. Šerif dakle i njegovi hoće da de« monstriraju protiv »Pravdaša«, ko« jih ima preko 90%. Drugim riječi« ma: on hoće da demonstrira protiv gotovo sviju muslimana B. i H., a donekle i onih iz drugih krajeva ove države, jer su na istom našem pro« gramu i u doticaju s nama. Prema tome gori i od »demokrata« i od Čo« korila. Ovi se u glavnom zadovolje« vaju demonstriranjem protiv samih naših 6—7000 posjednika, a onamo on zahalapušio sve muslimane, pa demonstrira protiv sviju. Takih mi dostova nađi bre! No varaš se, ako misliš da ćeš se drekom i vikom kurtarisati svoje političke grobnice, makar ti taka smrt bila teža i od obične smrti! Nema više džaba fi« jakera! Tvoja »demonstracija« nije demonstracija, u to ne vjeruje nit« ko, nego pokušaj ne bi li kakogod o« živio! Ako hoćeš da oživiš, možda bi ti pomogao ovaj recept: Uzmi tahret i abdest, očisti tijelo i odije« lo, pokaj se za sve svoje dosadanje« a i sadanje grijehe, učini tobei ne« suh, pa se nadaj afvu. Inače sva je prilika, da će te politički kašalj, za« duha i sušica dovesti na tanke gra« ne i da ćeš uvehnuti. Da ti se je mozak počeo suštii i da si dobio političku zaduhu, dokaz je najbolji, prvi broj tvoje »Domo« vine«. Opake bljezgarijc nadrljati može samo sušičav i zaduhljiv mo« zak. Nemoj se ljutiti nego pročitaj ti sam tu svoju »Domovinu«, ama polahko i kritički kao da nije tvoja, pa ćeš ovo sve i sam priznati. Dođu« še onako- pisati je sramota i za čo« vjeka, koji ima samo osnovnu školu, ali bilo — bilo; šta ćeš, povratiti se ne može. Nu moglo bi ti biti od has« ne za buduće, ako mogneš bljezga« rije i glupe misli iz svog ćorsokač« kog mozga izbiti. Nastoj, sinak, o» p'ametiti se, možda će ti valjati jer ti nijesi još sasvim omatorio. Evo ću ja sa tobom kao sa svrše« nikom osnovne škole, da malo pro« hesabim onu tvojii »demonstraciju«. Ti češ postavit svoju listu u tuzlan« skom okružju, gdje ima najviše mu« slimana. Za nju će ti agitirati reci« mo u Brčkom Rico Dubinović demo« krata i sabrati po svoj prilici jedno 33 glasača. U Modriču Ćazimbeg o< ko 43‘/г; u Samcu kadija Halilović 17.%; u Tuzli Adem Kurbeg sa GIu« hićem, Bisom i Konjhodžićcm i Ha« kijom, pardon, Rakijom Temimom oko 39, u Maglaju znam da je Mah« mudbeg umro, ali eto recimo 5. To je svega skupa 139%. Ako te glaso« ve metnemo u demokratsku relaci« ju 1:4, biće 557. Nu recimo da su to ljudi a ne krune i dinari pa se za to ne može kod njih uzimati u obzir relacija 1:4, nego to treba ofrlje pomnožiti. Pomnožimo to sa 10, on« da će izaći ravnih 1392%. E opet količnik čikmaz, posao boš, hesab janliš, ako nećemo iz bogate fanta« zije dodavati »nule« dok ne rekne« mo: dosta je, da bi se rahatnije noć prospavala. Uzmemo li poprijeko računati svaki kotar po 100, opet 10 kotara 1000 glasova, dakle još ma« nje! Tih 1000 glasova je »demon« stracija« tvoja protiv »Pravdaša«, t. j. protiv cjelokupnih muslimana. Od tog je tebi »mafiš«, muslimanima šteta, a čija korist? Ja to znam, a znaš i ti. To je u korist zloglasnih islamoždera Čokorila, P *i bićevića, Srškića, Krizmana, Korača i dr. Ako si ti taki, da voliš njih i i njima, nego li braći muslimanima, onda neka đavo nosi i tebe i sve one, koji bi za tvoju »demonstraci« onu« listu glasali, skupa sa tim tvo« jim Srškićima«Marškićima i nez« nam, kako se oni još sve zovu! Zar ti nijesi vidio, šta uradi je« dan Pribićević od potpuno sebi rav« nog Šefkije Gluhića i cijelog njego« vog društva. Jednostavno im otka« za ljubav i izbaci ih iz »demokrat * ske« liste, premda su mu, često i pre« ko srca, sve odobravali i potpisivali i premda ih je on namamio u stran« ku svojom tobožnjom »nekonfesio«. nalnošću«. A i čemu demonstrirati? ■Sra settiTJ pttgovoriti spremi i agi!« nosti ljudi kao što su: Mufitja Mag« lajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Spaho, Dr. Karamehmedović, Dr. Bukvica. Dr. Mahić, Dr. Hadžikadićj profesori: ј Alić, Baljić, Alagić i drugi akademi« čari kao M. Hrasnica, M. Kapetano« vić, Vilović, Šerić, Dž. Kulenović, F. Kurbegović, Pajazetović, Derviš -ef. Korkut, H. Miljković i drugi, te Sakib ef. Korkut i druge nuvablije, onda Nalić, od seljaka Kovačević i drugi? Daj Bože da nam svi pro« đu. Svi bi ti ljudi bili i kod tebe do« bri, da ti nijesu politički protivnici. Ti bi ih sam u zvijezde kovao, da su ti u zaleđu, ali pošto nijesu eto ti neda tvoj nesretni egoizam, da isti« nu priznaš. ' Ti bi, je li, zamijenio Dra Hras« niču sa Šefkijom Gluhićem? Ali šta bi s tim dobio neobazirući se na sko« ru prošlost i »rad« toga Sefkije čak i kao ministra? To je tvoja samo lična simpatija i antipatija. Taki su ti i svi drugi tvoji ahbabi, kada se omjere sa lujdhna s naših lista. Nu ovdje se ne smije zaboraviti, da su u mnogo i mnogo slučajeva ljudi iz naših redova mnogo jačeg karaktć« ra od mnogih tvojih ahbaba, jer su se od prevrata ovamo mnogi od njih pokazali previše ljubitelji samo svog džepa. Istina, ima iznimaka, kao što ' je Salihagić, ali su oni rijetki. Ti u svojoj »Domovini« prizna« ješ da je »Pravdaški« program do« bar i moderan. Ali ni ti ni tvoji ah« babi oko »Obrane«, nećete progra« ma, nego hoćete slobodne ruke. Drugim riječima: vi hoćete diktatu« ru, hoćete da radite po svom ćejfu — hoćete, da budete vi program is« lamskom milletu. Vi nećete nikakve kontrole nad sobom. Iz tog izlazi da vam je nepoćudna i kritika. A to ne ide. To se je preživjelo. Ti nas govorom g. N. Pašića ma« miš u radikale. Hvala lijepo! Mi ho« ćemo, da vidimo kod izbora koliko vrijedimo sami. Nek nas nitko ne precjenjuje, a i ne potcienjuje. Mi smo riječi g. Pašića dobro zapam« tili. Vakti var - vidjećemo se iza izbora. Samo ti prišapni svojim pri« �6pol 227 — Broi .прдвтв« pp*vn» Страна 3 Ко glasa za Šerifovu, Halilbašičevu ili mutešku listu ne pomaže njima, nego Pribićeviću i Srškiću. Istodobno odmaže muslimanima, jer ugrožava naše kvalifikovane kandidate i one kandidate, koji će proći pomoću većih, a pasti radi manjih razlomaka. Uvažite to, braćo! . . . jateljima iz radikalskih redova kao n. pr. g. dru M. Srškiću da musli« mani odnosno svi »Pravdaši« drže: haška g. Pašić, a baška bosanski ra« dikali, jer što se tiče nas muslimana držimo da je razlika između »demo« krata« i g. Pašića, a između »demo* krata« i bosanskih radikala, skupa sa njihovim vodom g. Drom Srški« ćem, razlika je samo u imenu! Vi ste sada stavljeni pred alter« nativu: da odbacite inačiluk i ne smetate »Pravdašima« u ovom zad« njem času neumjesnim »demonstra« cijama«, nego makr i preko volje poduprete njihove liste i sami za njih glasate, ili da mutite među mu* slimanima i odgulite koju stotinu njihovih glasova bilo za se, ili za radikale ili »demokrate«. U ovom drugom slučaju — ako bi radili za , se — nećete sebi koristiti, jer nema nikakva izgleda, da biste mogli ma* kar jedan mandat izguliti tim više, što nije čitava zemlja jedan izborni kotar. Pa kad biste i dobili jedan mandat, takav bi poslanik izgledao kao Stipendista. Morao bi ili među »Pravdaše«, primvši njihov pro* grflb, ili otfrljiti u koju drugu stranku, čiji su nam programi poz« nati. Nu ako biste radili za koju drugu ncmuslimansku stranku iz simpatije prama njoj ili iz antipati« je prema pojedinim licima na list našoj, tim biste hotimice nanosili štetu muslimanskom milletu. Svat* ko bi vas držao tuđinskim plaćenici* ma i izdajicama vlastte braće. Bili biste manji od makova zrna i u oči* ma naših najvećih protivnika: Ka* pora, Srškića, Cokorila, Nježića. E* rakovića, Grudića, Krulja i sličnih. Osim toga će vas gristi savjest — ako imate savjesti — odmah onog časa, kad spustite kuglicu u drugu kutiju, jer je to momenat, u kojem maljem udarate po glavi one mu* slimane, koje do tog momenta bra» ćom nazivaste. Neće bit na odmet spomenuti ov» dje i komesarijatsku aferu g. Će« malovića u Mostaru. On je Srbin na kubus. Alim u to ne pomože kod braće Srba, već ga nevina baciše iz općine. Pa tko diže glas za njeg u Mostaru? Da li nacionalni Srbi, bi« lo radikali ili demokrate? Ne, ne ! Nego njegovi politički protivnici, Muslimani »Pravdaši«. Stoga pa* met u glavu bar u odlučnom mo« mentu, bacite lične antipatije na« prama pojedinim ličnostima iz na* še liste. Poslovica veli: S tuđeg ata u po blata! Da mi stojimo pred alternativom, pred kakvom stojite vi, osobito ob* žirom na vidljivi neuspjeh — ne vjerujem, da bi se među nam našlo i jedno srce, osbito kod ljudi, koji stvar razumiju, kojć bi poseglo za sličnom demonstracijom, kakvu vi mislite i eto poduzimate, pa makar se u vašem taboru, a osobjto u li« sti nalazili najve a naši lični i poli« tički protivnici. Možda najviše, što bi moglo (bit jest to, da iznimni pojedinci ne biše pristupili biralištu, što je pak teško pomisliti kod uvi« davnih ljudi. Jer ovi izbori nijesu ni u čem nalik na bivše izbore za bo« sanski sabor. Mi smo tada imali stalna 24 mandata. Tada inad i »de* monstracije« u glavnom nijesu bile uperene protiv muslimana kao cje« line i nijesu.mogle biti od materijal* ne koristi našim protivnicima. A danas jesu. Danas demonstracija, koja bi nas oštetila bila bi veselje i mandat više Cokorilu, Srškiću ili Pribićeviću. Pa bujrum! učini ono, na što si se o d 1 u č i o i u agitaciju pošao 1... Ja odoh predaleko od Arnauto« vićevih domo« na Bar sada da se malo opet na njih vratim. Kad ne mogu reći da on svojom i svog do* brovoljca Dra Avde pisanom »Do* movinom« misli na domovinu od Soče do Vardada, niti ha B. i H., niti na bos. herc, muslimane, onda hoćeš«nešeć, moram priznati da mi« sli na onu od njegovih bedara do prsa i žličice, koju može svaki čas i desnom i lijevom plehnuti. To je sada njegovo najviše veličanstvo. On je poodavna »dobar« trgovac, ali ne onaj, koji sjedi na dućanu i pošteno mjeri metrom ili na po ki« le, nego koji hoda naokolo i gepi poveću sumu u džep. Za ovaku tr» govinu je-potrebna 1) reklama, 2) lahak skok, 3) dobra volja i 4) slo« bodno vrijeme. On je vazda imao za taki posao dobru volju i lahak skok. Vakufsko direktorstvo mu je bila dobra reklama, a slobodno je vrijeme imao, jer je stari vak. sa* bor prevario, te mu je dozvolio, da sam sebi može dopuste podjeljiva« ti, Stoga se ej onako često i viđao po Beču, Pešti i Zagrebu kao vakufski direktor u »trgovačkim« poslovi« ma. Sad se nekako ponajbolji trgo* vački poslovi prave u veledušnom Beogradu. On ima slobodna vreme« na, staru dobru volju i lahak skok, samo mu fali još dobra reklama. — Oh, a ta bi bila mandat — m»a«a*an* dat mannndgtt i t. d., što on može izgovoriti na 19 različitih načina u raznim srez*kotarima ili kotar«sre« zovima tuuuzlannnnskooog Kurbeg adem—Gradić—Ghihić—Čupurundi ja okruglog—okružja. — Istina, mo« že se živjeti i sa manjom trgovi* nom: ali što je više*više, što je bo« lje»bolje. Eee brajko! Mandatli tr* govac, radikalno*hercegovačkog po* rijetla može iz veledušnog Beogra« da izvesti preko sinjeg mora u (ne= znam kako bih je nazvao) dobru« mrsku Italiju iz bos. šuma po 100 vagona drveta. Nije to šala! Pošteni Husaga Ćišić, nek i dalje klanja i živi u svojoj političkoj neodređe* nosti, kako je živio — Šerif zna šta radi! On pjeva: Lijepa moja »do« movina« i — po njoj se plehne ... Cham. Jedna senzacija. Pod naslovom : »Četiri sto hiljada franaka, da bu« de nosioc radikalske kaniddatske li* ste« i podnaslovom: »Šerif Amau* tović i Dr. Safetbeg Bašagić kandi* dati radikala«, donijela je jučeraš* nj a »Hrv. Sloga« ovu vijest: »Saznajemo iz pouzdana vrela, da su radikali ponudili našemu reisu Džemaludinu ef. Cauševiću, kad je nedavno boravio u Beogradu, svotu od 400.000 franaka, pod uvjetom da bude nosiocem jedne radikalsko* muslimanske kandidacione liste. Reis je dakako odbio takovu nečas« nu ponudu, jer neće da bude izdaji* com svoga islamskog elementa, bu* duć da je svjestan, da bi radikalska Velika Srbija donijela muslimani« ma potpunu propast. Nu dok ovo s pohvalom za g. rei« sa bilježimo, dođe nam vijest da su radikali i muslimani u Novom Pazaru i Makedoniji stvorili izborni' sporazum, te u tim krajevima istu« paju jedinstvenim listama u izbo« re. Na jednoj takvoj listi nalazi se među kandidatima sa općom nao« brazbom Šerif efendija Arnautović na drugom mjestu, a Dr. Safetbeg Bašagić kao prvi kvalifikovani. I nehote nam se ovom zgodom na« meće pitanje: Koliko su ovima dali radikali? — Jadni naši muslimani kod ovakih svojih ljudi!« Tako taj list. Je li nužno ponovno naglasiti »Muslimani na oprez«? »Snažna demokratska zajednica«, čiji su ministri bili do u zadnje vri« jeme uvijek u većini i dapače se nosili (mišlju, da zavedu diktaturu — gine i uzmiče na svim linija« ma. (Stisnula se kao makovo zrnce: mirna, čedna i tiha. Ni trunka one samodopadnosti i drzovitosti, ni traga onoj nekadanjoj silovitosti i bahatosti. Kandiduje na četiri načina: u Tuzli s a mo s ta Ino, is« tičući firmu Ljube Davidovića; u Sarajevu u zajednici sa Mu« t e ž »strankom« nosi Šukriju Kurs tovića. Naš svijet dobro poznaje o= vog pauna, no ipak ćemo iznijeti njegov opis i po »Glasu Naroda«. Taj list veli da je Šukrija: novinar, dobrovoljac i narodni poslanik. U prvo i zadnje ne vjerujemo, no vje« rujemo da je bio dobre volje, a i sad je naročito za mandatom. U Hercegovini istupaju »demokrati« u sporazumu sasavezomtežaka i dobrovoljaca, noseći Doku Peri« na i dra Ristu Jeremića, ljude, koji su potisnuti iz odbora težačkog sa« veza. U ostala tri okružja kandidu« ju u sporazumu sa savezom do« brovoljaca. Interesantno je kako su postupa* li sa svojim »turskim« robljem: u Bihaću kandidu ju dra Hamida Svr* zu kao prvog kvalifikovanog, jer su za taj mandat nesigurni, pa vo* Ijedoše »dekovati« svog Živka Nje* žića. Da zavedu Krajišnike i učite* l je metnuli su na peto mjesto ripač« kog učitelja Osmana Redžića. Ibra* hima Sarića kandiduju u Banjaluci na petom mjestu. Ko vele: ako radi totalne nesposobnosti bude zbačen sa stolice načelnika u mini* starstvu vjera, nek mu se bar može štucati za mandatom. Pa nije ni na odmet ova kombinacija 1... U Her* cegovini ističu na četvrtom mjestu težaka Mehu Isakovića iz Stoca, do* čim u tuzlanskom i travničkom ok* ružju ne 'kandiduju nikog od mu« slimana. No zato su p r a z nu sara* jevsku listu prepustiti Mutežima, dodijelivši im i 8. i 7. i 5. pa i 3. mje* sto medu nekvalifikovanim kandi« datima i oba — zamjenička mjesta među kvalifikovanim. Kaj« mak su zadržali Vasilju Grđiću i dru Ljubibratiću. No izgleda da će se i oni zadovoljiti surutkom. U ovoj listi upada u oči još i to, da su težacima data sporedna mje* sta, a prva su ugrabili advokati, pro« te, eparhijski referenti, inžinjeri ’ druga gospoda. Dvije 'su se godine razgulili pjevajući težacima pjesmu hvalospjevku, a sad pokazaše da to bijaše — uspavanka... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U KNEŽICI, KLAD* NJU, VLASENICI, NOVOJ KA* SABI I OLOVU. Naši kandidati za konstituantu Šumsudin Sarajlić i Ibrahim Dedić u zajednici sa izaslanikom iz Tuzle, Muhamed ef. Zahirovićem, održali su skupštine J. M. O. u gornjim mjestima dne 12., 15., 16., 17. i 19. o. mj., koje su posve mirno protekle i potpuno uspjele. Narodu, koji je u velikom broju u svakom mjestu prisustvovao skupštinama tumačili su govornici svrhu, program i štatut naše orga* nizacije, onda im razlagali važnost predstojećih izbora, način kako će se glasati te veliku odgovornost i težak rad onih naših poslanika, koji će otići u Ustavotvornu Skupštinu, a koji svojim biračima ne obećaju ništa, što bi nadilazilo njihovu sna« gu, već samo to da će raditi savje* sno i s punom voljom da brane u prvom redu interese svojih birača, a onda i svega naroda. I kada su nakon ovakvih saopće* nja pitali na svakoj skupštini na* rod: da li odobrava program, dosa* dašnji rad vodstva i listu kandidata J. M. O., svagdje je slijedio j e d« n o d u š a n odgovor da se odobra* va i da će svi glasati za kandidate J. M. O. Potpuna sloga i svijest o čvrstom udruženju U našoj organi* zaciji svuda se opazila, jedino u kladnjskom kotaru istakoše težaci, da poznaju trojicu ljudi iz raznih mjesta, koji bi glasovali možda za nekog drugoga na predstojećim iz* borima i u Knežini (kot. Vlaseni« ce) što su neki ljudi bili, po njiho* vim izjavama, zavedeni, da ne bu* du u našoj organizaciji — u islam« skoj zajednici. Ali nakon skupsti* ne u Olovu, ona trojica iz kladanj* skog kotara ostadoše čvrsto uz nas, a skupština opet u Knežini dokaza da svi muslimani iz toga mjesta (o« sim 5—6 ih na broju) posve solidar« no osjećaju i misle sa drugima iz naše cjeline, a nadaju se opet, da će se i onih 5—6 povratiti po vre* menu, čim vide, da je pravo mje* sto i za njih u našoj organizaciji. Pri koncu svake skupštine upući* vali su naši govornici muslimane, neka i dalje kao i do sada žive u slo* zi i ljubav sa braćom težacima i su* građanima drugih vjera i odgova* rali im na razna pitanja, koja su na njih stavljana glede izbora i prijet« nje na nekim stranama, da bi mu* slimani morali glasati u zajednici sa drugim vjefama i t. d. O uspjehu koje druge liste u ova dva kotara, osim kandidata J. M. O. ne može biti govora, nit su ljudi htjeli da se u opće o njima govori, samo su isticali zabrinutost i to je* dinu, da im se pri izborima ne učini kakvo nasilje ili prijevara. Na to im je naravno tumačeno, da to ne smije biti po zakonu, da su po sve« mu izbori osigurani kao tajni i slo* bodni, da se ne plaše nikakvih pri« jetnja, jer to čine samo oni, da ma* lo zastraše, koji bi željeli da njiho* ve glasove dobiju za svoje stranke Pojedini mjesni odbori naše or* ganizacije rukovodili su gornje skupštine uzorno, a u Kladnju, Via« senicama i Novoj Kasabi prisustvo« vali su im osobno i kotarski pred* stojnici jedne, kao što je to običaj... Novoj Kasabi i t r i patrole žandara mjesto jedne, kao što je to običaj... SKUPŠTINE U BIJELJINSKOM KOTARU. Na 12. o. mj. u petak prije podne održao je Dr. Bukvica sa Hifzi be* gom Đumišićem skupštinu J. M. O. u Janji, koja je bila jako dobro po* sjećena. Skupštinu je otvorio mude* riz kao predsjednik mjesnog odbo* ra i zamolio Dr. Bukvicu, da razlo« ži program i štatut J. M. O. Dr. Buk* vica je potanko razložio program naše organizacije, a osobito je po* tanko razložio kulturni dio našeg programa i govorio o potrebi otva« ranja i pohađanja škola po musli* manskim selima te o potrebi našeg »Gajreta«. Naročito je istakao po« trebu, da se naši članovi čuvaju al= kohola i kartanja, te da svim sila* ma prihvate za rad i podizanje na* šeg dijela naroda. Apelirao je na slogu, ljubav i međusobno potpo* maganje. Molio da prezru i odbiju svakog, ko bude pokušao da razbi* je ovu bratsku slogu. (Povici: »Do* lje Šerif, izdajica, denuncijant!« (Na koncu je razložio važnost izbora i zamolio skupštinare, da svi dođu na glasanje i svoj glas dadnu onom, u koga imaju povjerenje. Govor dr. Bukvice skupštinari su pomno sa* slušali i jednoglasno odobrili, rekav* ši da će samo u ovom pravcu raditi. Iza toga spaljena je denuncijantska »Domovina« u znak javnog prote* sta i usvojena rezolucija u tom smi« slu. Isti dan po podne u 2 sata održa« na je skupština u Bijeljini, koja je bila izvanredno posjećena, tako, da ovaka skupština nije odavna bila. Od strane vlasti prisustvovao je is* toj g. sreski načelnik. I ovdje je Dr. Bukvica potanko razvio program J. M. O. naročito njegov politički, e« konomski i prosvjetni dio. Kod eko* nomskog dijela istakao je naročito to, da mi stojimo na tom, da se za kmete ima dati pravedna odšteta, jer mislimo da ni država ne će do* zvoliti da oko 30.000 familija malih posjednika padne na prosjački štap, a i Regent nam je to svojom kra« Ijevskom riječi zajamčio. Govori, kako se nama oduzima i ono malo slobodne zemlje i to nesamo od po« sjednika, nego i od težaka. Navodi da u brčanskom kotaru ima oko 15 pustara, koje nije niko ni prstom darnuo, jer su u posjedu višestrukog milionera gazde Ćelovića (preko �Strana 4 Страца 2000 D) pa Neškovića, Koštica, Ko« lakovića jt. d. ijersunanjima tablesa oznakom: »Imanje firme Neškovića itd. U Sr« biji imaju mnogi po nekoliko hilja« da dunuma zemlje, pa nikom ne pade na um, da im se to oduzme. Mi u tom pravcu tražimo samo jedna« ku mjeru i ništa više. Nadalje ističe kako nam se pod« meće da smo proti jedinstva države pa čak i proti dinastije u čemu se u zadnje doba najviše ističe otpad« na »Domovina« (Poklici: »Dolje Se« rif, izdajica roda svoga!«) Neka nam se dokaže čim bilo, da smo proti države ili dinastije. Ja naprotiv tvr« dim, da smo baš mi pravi lojalni dr« žavljani jer tražimo red i mir u svo« joj domovini i hoćemo da budemo u svemu (javnopravni. Mi muslima« ni poštujemo tuđu svetinju, sveti« nju vjere, kućnog praga i ličnu i i« movinsku sigurnost, pa tražimo da se i nama to vraća. Ako iznosimo slučajeve nepravdi i ako plačemo, ne plačemo za propalom Austrijom koju smo s puškom u ruci dočekali, nego plačemo za svojim imetkom, kojeg smo znojem stekli kao i drugi, pa i više nego drugi. Neka se s na« ma postupa jednako i ravnopravno, pa će naša država imti u nama naj« lojalnije i najharnije građane. (O« dobravanje i pljesak). Mi se svim državnim dužnostima odazivamo veoma rado, pa tražimo, da nam dr« žava dade i prava kao i drugim. Ne tražimo nikakovih privilegija, nego samo pravednost i jednakost. I kulturni je dio programa podrob no razvio apelirajući na izdašno po« dupiranje »Gajreta« i siromašnih đaka. Pri koncu je zamolio da se svi odazovu i dođu na izbore te opšir« nije govorio o važnosti ustavotvor« ne skupštine. Skupštinari jednoglas« no odobriše program J. M. O. i spa« liše javno izdajničku »Domovinu«, usvojivši jednoglasno protestnu re« soluciju protiv političkog šarlatana Šerifa Amautovića. (Donesosmo je u prošlom broju. Op. ur.). Na 13. o. mj. u subotu zaputio se je Dr. Bukvica sa Hifzibegom Đumišićem u Janjare gdje je tako« đer održao brojno posjećenu skup« štinu, razvio program naše organi« zacije i govorio o važnosti izbora. Svi su skupštinari jednoglasno odo« brili rad J. M. O. i svi bez iznimke pristaju i čvrsto stoje uz organiza« čiju, odobravaju listu kandidata i vele da će samo za tu listu glasati. Na 14. o. mj. u nedjelju prije pod« ne održana je skupština u Koraju, koja je bila veoma dobro posjeće« na. I tu je dr. Bukvica govorio u is« tom smislu i naročito apelirao, da se što više pohađaju škole i moder« ni zanati a što bolje podupre »Gaj« ret«, kako prilozima u naravi tako i u novcu. Istaknuo je, da mu je veoma drago, što se tamošnji musli« mani slažu sa braćom pravoslavni« ma i što u ovome kraju nije bilo ni« kakovih trzavica između njih. Moli da muslimani tu ljubav i slogu i na« dalje zadrže i da se bratski potpo« mažu, jer u toj bratskoj slozi i Iju« bavi leži spas naroda i napredak države. Svi skupštinari sa zadovolj« stvom odobriše rad J. M. O. i jedno« glasno izjaviše da će dati svoj glas jedino za kandidate organizacije i da ne će nikom dozvoliti, da tu nji« hovu slogu razbije. Dalje su naj« energičnije osudili pogubni i denun« cijantski rad Šerifa Arautovića. Ta« ko se može reći da su naši Korajci jedna jaka kula J. M. O. Isti dan u podne bio je pouzda« nički sastanak u ćeliću, gdje pošte« ni naši težaci jednodušno pristaju uz našu organizaciju i odobravaju njezin rad. Mole, da im se ispravi nepravda, koju im je učinio bivši sreski načelnik dr. Kostić, oduzev« ši im polje Fehimbega Zaimovića, o kojem je živjelo oko 30 kuća, a danas nemaju ni pedlja svoje zem« lje. Isto polje oni obrađuju već ne« kih 50 godina. Ovo im je polje odu« zeo g. dr. Kostić i dao seljacima iz Mrtvice, koji su prije bili kmetovi, a sad se oslobodili i uz to još pođi« jelili begluk H. Abazbega Zaimovi« ća u Mrtvici, koji iznosi oko 4.000 dunuma, pa mnogi ne mogu ni svoje zemlje obraditi, nego je daju dru« gima na obrađivanje. Pored svega toga hoće još i ovo polje, da otmu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Broj 227 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* siromašnim Ćelićanima. Valja napo« menuti da su Ćelićani od ministar« stva za agrarnu reformu dobili do« zvolu, da mogu to polje i na dalje obrađivati, no uza sve to nisu još u posjed uvedeni, jer to ne daju mrtvički seljaci. Rečeno im je da u svom zahtjevu idu samo legalnim putem i da će sa« mo mirnim držanjem i legalnim putem doći do svoga prava. ZBQR U SOPOTNICI. Na želju okolnih težaka i mjes« nog odbora u Zenici Radni je Od« bor poslao dvojicu svojih delegata na skupštinu, koja se održavala u petak 19. o. mj. kraj džamije u selu Sopotnici kod Modrinja. I ako je bilo vrijeme loše i snijeg počeo da pada, prisustvovalo je ovoj skupšti« ni pored delegata iz Zenice i Saraje« va oko 80 seljaka, što iz Sopotnice, što iz okolnih sela. Pošto je skup« ština bila prijavljena vlastima, po« slaja je ova pored izaslanika, još še« Storicu žandara, valjda da »okite« ovu skupštinu. Izaslanik mjesnog odbora otvorio je iza gjume skupšti« nu, predstavio delegate Radnog Od« bora, te izaslanika vlasti. Izloživši svrhu skupštine, podijelio je riječ delegatu g. O. A. Sokoloviću, koji je razložio svrhu naše organizacije i istaknuo da je ona osnovana sasma na demokratskom načelu, pa da pro« ističe iz naroda, a ne kao većina stranaka, koje postoje bez pristaša. Govornik je počeo da navodi ne« pravde, koje su nam dosada od stra« ne vlasti učinjene, nu bio je pozvan od izaslanika vlasti, da prekine kri« tikovanje, jer da će inače skupštinu raspustiti, Da se ne bi »kita« prosula i da ne bi skupština bila raspuštena, govor« nik je počeo da tumači važnost iz« bora za konstituantu i pozvao pri« sutne, da svi neizostavno dođu na biralište. Ujedno ih je zamolio, da do izbora upućuju i druge, kako ni jedan muslimanski glas ne bi ostao nepredat za našu organizaciju. Pri« sutni su sa vilikim interesovanjem salušali govornika i izjavili mu da će svi i do zadnjega doći na birali« šte, na što je predsjednik zaključio ovu skupštinu. Sarajevska birališta. I. U Lom gradskom kotaru: 1 U Belediji glasaju oni birači, čija prezimena počinju sa slovima A, B, V, G, D, Đ (gj), E, Ž, Z, I,. J, K, L, Lj. Predstavnik je naše liste Asimbeg Dugalić, a zamjenik mu Mustafa Kumašin. 2. U zgradi jevrejske općine u prostorijama IV. narodne osnovne škole u Sulejmanovoj ulici glasaju birači, čija prezimena počinju slo« vima M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, C, C, Dž i S. — Predstavnik je naše liste Ešref ef. Rašidagić a zamjenik Neziraga Ahmetašević. vić, I. gradski kotar počinje is« pred Kiraethane pa ide kroz Kra« čule, a onda Aleksandrovom uli« com, pa iza stare banje P^trakinom ulicom do Mandića ville, zauzima Tubegovicu, presijeca Buku, uzima Kadračić, pa ide kroz gornji park i izbija između realke i zem. štam« parije na Miljacku i onda se vodom vraća natrag, II. U II=om gradskom kotaru: 1. U zanatlijskoj školi glasaju bi« rači, čija prezimena počinju slovi« ma A, B, V, G, D. — Predstavnik je naše liste Husejn ef. Omanović, a zamjenik mu Ali ef. Šahinagić. 2. U V=oj narodnoj osnovnoj ško« li u Marijinu dvoru glasaju birači čija prezimena počinju slovima Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J, K, L, Lj. - Pred« stavnik je naše liste Edhem ef. Mu« labdić, a zamjenik mu Alijaga Bre« kalo. 3. U duhanskoj fabrici, gdje je kuhinja u Mutevelinoj ulici glasaju birači, čija prezimena počinju slovi« ma M, N, Nj, O, P, R. — Predstav« nik je naše liste Husejn ef. Mašić, a zamjenik mu Omer ef. Jerlagić, 4. U VIII-oj narodnoj osnovnoj školi kod željezničke stanice glasaju birači čija prezimena počiniu slovima S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Pred­ stavnik je naše liste Jusufaga Ablakovič a zamjenik mu Halid ef. Ku­ mašin. . II. gradski kotar počinje od realke i onda od Koševo ulice sve što je na desnoj obali Miljacke naniže do na dolačku maltu, obuzimajući i Goricu i Novo Sarajevo. III. U Ill-em gradskom kotaru: 1. U tehničkoj stručnoj školi u Nemanjinoj ulici (na Čekaluši) gla­ saju birači, čija prezimena pučinju slovima A, B, V, G, D, Gj (gj), E, Ž, Z, 1, J. — Predstavnik je naše liste Ragib ef. Bakarević a zamjenik mu Mustafa ef. Tulić. 2. U zavodu sv. Josipa (kod seka) na Banjskom Brijegu glasaju birači, čija prezimena počinju slovima K, L, Lj, M, N,Nj,O, Р,—Predstavnik je naše liste Atif ef. Sočo a zamjenik mu Mehaga Ćosić. 3. U kahvi na Mejtašu glasaju birači čija prezimena počinju slovima R, S, T, U, F, H, C, Č, C, Dž, Š. — Predstavnik je naše liste Sejid ef. Ku­ mašin a zamjenik mu Eminaga Šećič. III. gradski kotar počinje od Koševo ulice, koja ostaje II. kotaru pa ide međom 1-og kotara do iza ba­ nje, ostavlja Hadži Mulića ulicu IV-om kotaru i onda ide Macinim potokom preko Budakovića sve dokle ima grad­ skih kuća. IV. U IV-om gradskom kotaru: 1. U ruždiji na Bendbaši glasaju birači čija prezimena počinju slovima A, B, V, G, D, Gj. — Predstavnik je naše liste Edhem Gjulizar a zamje­ nik mu Mahmut ef. Misirlija. 2. U šerijatskoj školi (mektebi nuvabu) glasaju birači čija prezime­ na počinju slovima E, Ž, Z, i, J, K, L, Lj. — Predstavnik je naše liste Nazif ef. Svrzo a zamjenik mu Osman Kasumagić. 3. U Sinanovoj tekiji glasaju bi­ rači čija prezimena počinju slovima M, N, Nj, O, P, R. — Predstavnik je naše liste Veli ef. Sadović a zamje­ nik mu Mehmedbeg Gjulbegović. 4. U vakufskom sirotištu glasaju birači čija prezimena počinju slovima S, T,EU, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š — Pred­ stavnik je naše liste ibrahimaga Koldžo a zamjenik mu Hasan ef. Gafić. IV. gradski kotar počinje na gor­ njoj strani od malte na Bendbaši pa ispod žute tabije ide gradskim bede­ mom do kule na Ploči, a onda osta­ vlja dio Ploče ulice što je uz bedem i po prilici po polovicu H. Šabanovića i H Jamakovića ulice petom kotaru i opet izbija gradskom bedemu ondje, gdje ulica Sumbul česma izbija na Baklje sokak. Onda ide bedemom, dokle ima gradskih kuća. S donje strane počinje ispred Kiraethane i ide granicom prvog kotara do iza stare banje, pa onda H. Mulića ulicom granicom trećeg kotara. U ovom ko­ taru ima najviše muslimana. U V-om gradskom kotaru. 1. U Hendinom mektebu na Vratniku glasaju birači, čija prezi­ V. mena počinju slovima A, B, V, G, D, E, Ž, Z, I, J, K. — Predstavnik je naše liste Dr. Mehmed Spaho a za­ mjenik mu H. Ahmedaga Kujundžija. 2. U kući čuvara vodovoda kod žute tabije na Jekovcu glasaju birači, čija prezimena počinju slovima L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je liste Mujaga Sarajlić a zamjenik mu Hašimaga Delić. V. gradski kotar sačinjava Vratnik t. j. sve što je u gradskom bedemu i još izvan bedema onaj dio Ploče, koji ne spada IV-om kotaru, a s gornje strane još Tabijska ulica i Nevjestina mahala. U VI-om gradskom Kotaru; U sirotinjskoj kući na Bi­ striku glasaju birači čija prezimena VI. 1. počinju slovima A, B, V, G, D, Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J, K, L, Lj. — Predstavnik je liste Dr. Atif Hadžikadić a zamje­ nik mu Sejfaga Tašaković. 2. U mektebu na Bistriku niže sirotinjske škole glasaju birači čija Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. prezimena počinju slovima L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, C, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je liste Hamdi ef. Rašidagić a zamjenik mui H. Šaćiraga Denišlija. VI. gradski kotar počinje na lijevoj obali Miljacke s gornje strane grada i pruža se do Careve džamije, pa zaokreće Bistrikom do kapije ispod ćilimske fabrike. Na domak franjevač­ kog samostana skreće brdu ispod Hulusine ulice, pa presijeca Bistrik prema Basamaci ulici. Zatim presijeca Balibegovicu kod Bistričkog potoka i ide Komatinskim potokom do više željez­ ničke pruge, a onda skreće ispod Pastrme, ide kraj Okrugle ulice i iz­ bija pokraj džamije i greblja na Begovac, koji većim dijelom ostaje sed­ mom kotaru. VI U Vll-om gradskom kotaru: U novoj vatrogasnoj ka­ I. 1. sarni glasaju birači čija prezimena počinju slovima A, B, V, G, D, Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J. — Predstavnik je naše liste Hafiz Hamdi ef. Berberović, a zamjenik mu Abdulah ef. Ćatić. 2. U šerijatskoj gimnaziji u Tereziji glasaju birači čija prezimena počinju slovima K, L, Lj, M, N, NJ, O, P, R. — Predstavnik je naše liste Ihrahim ef. Šahinagić, a zamjenik mu Mehaga Pašović. 3. U VI-oj narodnoj osnpvnoj školi (kod Protestantske crkve) gla­ saju birači, čija prezimena pojinju slovima S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je naše liste Hamdija Spaho a zamjenik mu Ibrahimaga Jusufspahič. VI I. gradski kotar počinje od donje granice Vl-og kotara i ide na­ niže sve dok ima gradskih kuća na lijevoj obali Miljacke. Izjava. Ovdašnji »Jugoslavenski List« donosi da je Mustajbeg Halilbašić prijavio svoju kandidacionu listu pod naslovom »V eleposjed« ničkaStranka«sa grupom oko »Obrane«. Iz ovoga bi se dalo zak« “Ijučifi kao da iza Halilbašića stoji »Udruženje zemljoposjednika za B. i Hr. Da se ne bi tako razumjela ta kandidatura, to ovim izjavljuje« mo da niti mjesni, a niti radni od« bor Udruženja zemljoposjednika nema nikakve veze sa kandidatskom listom Halilbašića, a da li tko od pojedinaca zemljoposjednika, stoji uz Halilbašića, to nam nije poznato. Sarajevo, 24. novembra 1920. Za Udruženje zemljoposjednika Predsjednik: Tajnik : Sočo. S. A. Filipović. Muteži i narod. Jučer dobismo ove retke: »Molim uvrstite mi ovo nekoliko riječi u naš list, jer mi je krivo: Do« šao ovamo agitator od »Glasa Te« žaka« i donio mi njihovo klepetalo; predstavlja mi Šukriju Kurtovića kao nosioca liste i traži da im bu« dem kod lonca bez mog ikakva zna« nja. Ja kao musliman volim da me naši predstavlnici, kao Halidbeg Hrasniea i njegovi drugovi, bace u vodu nego Sukrija i njegovi dru« ,govi izvade iz vode. M. selam! Trnovo, 22. novembra 1920. Šerif Hadžić. Trzšeljah. ŠTA BI ŠERIF ŽELIO ? (Is „Domovine* broj 10.) Mi ве nadamo, da će pri itboru »vi evijesni Muslimani •arajevekog okružja »postiti svoju kaglica a kutiju kaudidecione liste, koje je noailac — Mustajbeg Halilbašić. \ lito tako očekujemo od svih svijesnih ma* alimaua banjalučkog okružja, da će »puatiti svoja kaglicu a kutija kandidacione liate a kojoj sa — Nikola P. Padlć i Saljaga Sallhagić. Pousdavamo se a svijest Muslimana taslan* akog okružja, da će svi 1 i • t o m »pustiti svoja kuglica a katija kandidacione liate, koje je nosilac — Aorif ef. Arnautovlć. Svim moalimanima okruga l’levljanskog, Prijepoljskog i Beranskog najtoplije preporu­ čujemo, da spuste svoje kuglice a katija kan­ didacione liate, a kojoj ae nalaai — dr. Avdo Haaanbegovlć. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1dd143a94e0b92b484e259b6ff52032b.pdf afab6392e5bb0d19ad72e5249a4e00e2 PDF Text Text pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCLONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 123 (228) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 27. novembra 1920. (15. rebiul-evvel 1339.) Godina II. Koji god musliman ne dogje na biralište, ugrožava muslimanske interese i pomaže našim protivnicima, da ugrabe koje naše poslaničke mjesto. Braćo muslimani, budite oprezni i čuvajte se da vas radi tog nemara ne bude pratila kletva sadanjeg i budućeg našeg naraštaja. O^ašem odzivu zavisi naša bolja budućnost. U banjalučkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Hamzalije Ajanoviča i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U bihaćkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Džaferbega Kulenovića a stajaće na petom mjestu. Na njoj je ružičasta lista. U sarajevskom okružju naša se kutija zove po imenu dra Spahe i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je s v i j e 11 o-z e 1 e n a lista. U Hercegovini naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Karamehmedovića i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U travničkom okružju naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je zelena lista. U tuzlanskom okružju nosi ime muftije Maglajlića i Osmana Vilovića i stoji na sedmom mjestu Na njoj je lista na bijelu papiru i zelenim slovima. U ovom okružju treba dobro paziti na broj kutije, jer je blizu nje Šerifova. Izrabljivanje „Gajreta" »Glas Težaka« je mnogo puta na« ne smije uvlačiti nikakva politika. padao na našu organizaciju radi t os Da obranimo ovo jedino ispravno b o ž n j e naše pasivnosti prema os načelo mi smo se zadovoljili sa dva voj našoj kulturnoj ustanovu On je mjesta u glavnom odboru društva i mnogo puta iskrivljivao činjenice, a radi toga riskirali i komešanje u nikad, ni jednim slovom nije htio redovima naše stranke. Kroz cijelo spomenuti fakat, da se je na svim vrijeme rada novog odbora nijesmo našim većim skupštinama govorilt napravili nikakve primjedbe, pa ni o »Gajretu« što se može ljepše i onda kada je došlo do oštre »Obra« povoljnije. Bilo je slučajeva, da su nine« navale na postupak pri pod« na našim skupštinama ubrane i li« jeli Šukrine diplome. Mi smo se suz« jepe svote dobrovoljnih priloga za držali i tom prigodom, a ne htjedo« »Gajret«, a ipak o tom nije done« smo se ograditi ni onda, kad smo šen ni jedan redak u »Glasu Teža« doznali da pisanje »Glasa Težaka« ka«, sve u bojazni, da se ne potam« o »Gajretu« nadahnjuju istaknutiji ni'nečija slava i da se ne poljulja članovi glavnog odbora. No mora« optička varka, po kojoj se rad za mo ustati proti tomu, da Alija Kur« tu našu instituciju ima pripisati sat tović kandiduje kao predsjednik molagilnosti Centralnog Odbora, »Gajreta« i da se uz »veliko« ime odnosno izvjesnim licima u tom od« kandidata Hamida Kukrića ističe da boru. Nas to nije nimalo smetalo, je poslovođa »Gajreta«. To je ne« dostojno i nedopustivo već radi to« niti nas je zavelo da istim mjeri« lom postupamo prema ljudima iz ga, što se sigurno zna da će ti kan« »Gajreta«, koji nijesu naši politički didati svečano kljosnuti, pa se »Gaj« retova« etiketa meće na sasvim ne« Istomišljenici. Mi smo o »Gajretu« solidnu robu. To znači profanaciju pisali mnogo više od ljudi oko »Gajreta« i njegove etikete; to je »Glasa Težaka« i mnogo laskavije kao da bi se Šihtov safun podvalji« nego li su to činili l ti razmetljivi vao svijetu kao »Đirit«. »Gajret« »novinari«. Nedostojnu njihovu kampanju se mora štediti od ovakih poniže« nastojali smo obrnuti prijateljskim nj a. Organ »treće dinastije«, Šukrije i usmenim upozoravanjima.iDava« Alije Kurtovića, donio je u pošljed« li su nam obećanja, da ih pogaze i opet pogaze. No mi smo uza sve njem broju i jedan reklamski čla« to ostali mirni i ni jednom riječju nak o »Gajretu«, u kojem se sa pro« nijesmo uvukli »Gajreta« u naša zimom političkom tendencijorfi isti« stranačka obračunavanja sa politič« če zasluge Muteža za razvitak »Gaj« kom deriščadi oko vajnog »Glasa reta«. U tom članku ima dapače i ovaj stavak: »Oni (Kurtovićevi Iju« Težaka«. Danas moramo da odstupimo od di) su nam najbolja garancija, da tog pravila i da se ogradimo proti će »Gajret« napredovati bez gala« nedostojnoj igri , što je zavodi jed« me j odmora, ne razmećući se na na neznatna šačica uobraženih veli« način kako to čine .neradni i dembeli, koji preoteše vakufe u čina. Ne činimo to možda stoga, što bismo se plašili kakvog uspje« svoje ruke, da ga pljačkaju i zatva« ha ove političke nedonoščadi već raju sirotište i konvikte, a trubeći stoga, što bismo htjeli obratiti nji« na sve strane, da su oni spasitelji hovu pažnju, da bi ova igra mogla »islama«. U domaćoj vijesti »Gaj« štetiti samom društvu i ponovno i« j ret« pljuju ovi »ljudi« i na s v o« zazvati trzavice, koje smo na jed« je svečano obećanje, da ne će spominjati pređašnje prepirke o vene jade prebrodili. Stajali smo, stojimo i uvijek ćemo »Gairetu«, ;pa vele doslovno: »Sa stajati na načelu, da se u »Gajret« kakvim obrazom mogu sada »Prav« daši« opravdati onu ogavnu kampa« nju, koju su u prošloj godini vo« dili ai danasunekimmjesti« ma vode protiv »Gajreta« i nje« gova vrijednog odbora? Trutovi i dembeli ne vole rada, oni su protiv njega«. Uzme li se u obzir, da je program Muteža »kratko i jasno« zbijen u vrlo dobru izreku: »Muslimanima je spas u radu«, doda li se uz to, da se njena lista u Hercegovini prepo« ručuje riječima: »Glasajmo svi za listu kojoj je nosioc — predsjednik »Gajreta« g. Alija Kurtović« — on« da je potpimo jasno i to, da je »Gaj« ret« nezakonito upregnut u Kurtovićeva klimava kola i da je agilni odbor učinio grješku, koja ne će nimalo poslužiti popularisanju »Gajreta«. ♦ Izborna je groznica tako djelova« la na sirotu Kurtovića, da je zatra« žio indat čak i od svog političkog protivnika g. Arnautovića. Bijedna »Domovina« sa žalošću donosi iz« vještaj »G ajretove« uprave »da još uvijek iz nekojih mjesta do« laže vijesti, da mnoge pristaše J. M. O. vode odvratnu i izdajničku kam« panju protiv »Gajreta« i bojkotuju ga. Ti »narodni ljudi« idu u ovome čak tako daleko, da im to služi i kao sredstvo — parola — u agitaciji za svoju stranku. Jedan advokat, koji je predsjednik jednog Gajretova pododbora javlja, da on u svojoj sredini i sa svojim pododborom ne može za »Gajret« ništa učiniti iz razloga toga, što pravdaši u ovome mjestu šire kojekakve laži o »Gaj« retu« i njegovoj upravi«. Iza ovog izvještaja »Gajretove« uprave slije« di čitava hrpa pogrda onih oko »Do« movine, kojima se nabacuju na a« zijatski mentalitet »Pravdaše« i u« pozoruje svijet na njihovu pogub« nost. Čitajući ove paralelne navale u »Domovini« i »Glasu Težaka«, sjećamo se priče o drugovanju vra« ne i goluba, koje je jedan mudrac objasnio time, što su oba druga bila — topalasta. No makar se Kurtovići i podudarali sa Šerifom u potpunom bankrotstvu, ipak je začudno, da su Kurtovići zaboravili svoj letak pro« ti Šerif—Halilbašićevoj zločinačkoj upravi u »Gajretu«. Da se je bar navršila godina... « Iznoseći gornje pogrješke glavnog odbora nije nam nipošto namjera, da koga odbijemo od »Gajreta«. Naprotiv mi idemo za tim, da učini« mo kraj ovoj anomaliji i da baš u interesu »Gajreta« apeliramo na o« ve zaslijepljene ljude, da se prođu svog zastranjivanja bar kad je u pi« tanju naše miljenče »Gajret«. Da su mjesto »Domovini« svoj izvješ« taj saopćili našem Radnom Odboru sigurno bi — ako je tačno što se na« vodi — mnogo bolje uspjeli nego li onako, blamiravši nekakvog advo« kata. Sapienti sat. Sarajevo, 26. novembra. »Pravdaški skandal«. List junaka s Alipašina Mosta počeo se baviti i —- moralom. U jučeranjem broju iznosi ništa manje i ništa više, ne« go jedan Skandalozan nemoralan čin g. dra Spahe i direktora banke Omanovića. Omanović poveo iz fo« čanskog sirotišta trinaestgodišnju djevojčicu, da mu bude sluškinja, ostavili je on i Spaho »u sobi sa dva kreveta, a oni otišli na »akšamluk«. Vrativši se oko 10 sati »dobro na« kresani«, Spaho ode spavati u sobu sa jednim krevetom, a Omanović u drugu sa dva kreveta, legne, na« kon nekoliko dekika ustane i »poč« ne hvatati za ženska nevina prsa i« ....... D j e v o j č i c a se odluč« no branila« i »izvjesnim slučajem djevojka je »izbjegla iz sobe i ođletila u prizemlje i zapomagala«. Kako smo naknadno obavješteni, veli Domovina (Ovdje bi bilo na mjestu njezino hercegovačko ime — Domuzovinal), vlast je povela iz« vide radi pokušanog silovanja i da osveti rz i obraz ove nevine is« lamske žrtve od »Pravdaških« mo« ralno pokvarenih perjanica«. Prikazasmo eto kratak sadržaj članka »Pravdaški Skandal«, što je štampan u jučerašnjoj »Domovini«. O njemu će biti govora i na dru.- �Stran« 2 Страна'______________ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Rpoi — Broj 228 Članovi naše organizacije u mnogim su mjestima pripremili kola* a u selima nosila za sakate, gjuturume i bolesne biračel Zašto? Zato, što će ovi izbori odlučiti o našoj budućnosti i jer bi naša organizacija Samo radi jednog glasa — mogla izgubiti koje zastupničko mjesto. Nek se sva mjesta ugledaju u ovu islamsku svijest i nek svak dogje na biralište. To je jedna islamska dužnost, jedan farz. Som mjestu, jer ne ćemo dopustiti ovako« načina borbe, pa makar po. ticao i od najočajnijeg političkog u« topljenika. Arnautović se ovaj put ne će sakriti za leđa Alije Raljevića, jer ie on ovu klevetu rastelalm ci« jelom »musi, klubu«. Radi poštene javnosti imamo izjaviti ovo: Radi se o tom, da curica, koja je bila povedena u hizmećarstvo, nije htje« la da ide dalje od Goražde, da je plakala i pobjegla u vremenu, kad je g. Omanović bio otišao u Čaj« niče. O teroru, a kamo li pokušaju silovanja, nema ni govora. Po srije« di je ćor fišek Šerifa Arnauto« vića, kojim je htio baciti u lagum našu organizaciju. No to ne upalju« je, junačino Alipašinog Mosta — Sličan pokušaj učinio je »Glas Težaka« jednim kmušenim otvore« nim pismom Sulje Mržljaka, iz ko« jeg se ne može razabrati šta za« pravo hoće. Radi se o navodnom ko« raku našeg krajiškog kandidata Ha« sana Miljkovića koji ju je jučer po« vukao na silu, da mu bude supruga«. Kad dobijemo izvještaj osvrnuće« mo se na stvar opširnije. Zasad mo« žemo reći to, da se i ovdje radi o mu« teškoj kortešaciji, ne bi li bar na ovaj način štogod ućelepirili u — Hercegovini, kad u Krajini ne mogo« še ni liste postaviti. MutešliB laži o upravi vakufa. U prošlom se broju ukratko os« vrnusmo na laži, što su ih o vakuf« | skoj upravi iznijeli muteži u svom izbornom proglasu, a danas nam je konstatovati da su taj pamflet do« | nijeli i na čelu svog lista od 24. no« I vembra. Mi smo stvar objasnili i I ne nalazimo za potrebno, da je po« j navijamo. Osvrnućemo se na jedan ! drugi članak u istoj stvari, koji no« si naslov: »Pravdin telefon« i u ko« I jem »Glas Težaka« citira odlomak iz izjave svog kandidata za Herce« I govinu, g. Haj dara Čekre. U tom odlomku stoje i ove riječi: »Dakle, ako koji bilo član »Pravdaškog« od« bora rekne, da sam ja ... ikad u va« kufu bilo kome kakav vakufski ob« jekt pod najam izdao ili da sam ikad i jednog helera od koga bilo na ime toga posredovanja primio«. Polahko Hajdar efendija! Više svje« tla »težačka« gospodo! Možemo priznati da je ova izja« | va, kako je napisana, možda j i tačng, no ne možemo dozvoliti | da se g. Čekro izvlači fiškalskim do« skočicama i da ispod naše optužbe ' pobjegne pomoću ovih stilističkih I izmotacija. Mi smo ustvrdili da je g. Čekro među ostalim »posredovao uz proviziju pri iznamljivanju va« kufskih objekata«. Inkriminirasmo dakle posredovanje uz proviziju, a nijesmo tvrdili da je g. Čekro po« sredovao kod g. Smailbegovi« ć a, niti smo rekli da je primio proviziju, kako bi se htio izmotati. Uglavljujemo taj pokušaj igranja s riječima i prelazimo na dokaz, da je g. Čekro zaista petljao sa provi« zijom pri iznajmljivanju. U posje« du smo ovjerovljenog pre« piša Čekrine tužbe, primljene kod sarajevskog okružnog suda dana 28. oktobra 1919. pod brojem P 2065/19, zastupane po odvjetniku g. dru Pre« mužiću, a podignute proti Braći H. Jusufagić. Tužba glasi: »Veleslavni sude! Kad je vakuf« ska direkcija svojedobno raspisala licitaciju za zakup »Hotel Central« protivnici su mi dali nalog, da u njihovo ime posredujem, te su mi se tom prigodom a u za« jeđnici s njihovim kumpagnjonom I.ajošom Pintarićem obvezali ispla« titi 15100 K honorara, ako po licitaciji bude dotični hotel njima dat u zakup. Dokaz: svjedok Lajoš Pintarić iz Sarajeva, te moje preslu« šanje poput svjedoka. Protivnicima je dotični hotel za« ista po licitaciji bio od vakufske di« rekcje i dan u zakup. Dokaz: zakup« ni ugovor, koji se nalazi kod vakuf« ske direkcije. Kompanjon je protivnika, LajošPintarić, razvrgao zajednicu s pro­ tivnicima, te im je isplatio 7500 K kao na nj otpadajući dio a conto moga ugovorenoga honorara od 15 hiljada kruna, s nalogom, da mi tu svotu i u r u č e. Dokaz: svjedok La« još Pintarić iz Sarajeva te moje pre« slušanje poput svjedoka. Protivnici mi pak ove ugovorene svote neće da isplate. Nadležnost suda temeljim u § 17. grpp. — Tužim ih i molim veleslav« ni sud. da na ovu tužbu ureče ro« čiste, na isto obje stranke pozove, te makar iz ogluhe za pravo izreče: Tuženi su Muhamedaga i Avdaga Jusufagić dužni tužitelju Hajdar eff. Čekri platiti svotu od 15.000 K sa 6% kamata od dana tužbe do is« plate i naknaditi mu parnični trošak sve to solidarno i u roku od 14 da« na pod prijetnjom ovrhe«. Iznoseći gornju tužbu očekujemo kako će se držati Mutež »stranka« nakon ovog poraznog dokumenta; hoće li iz swojih redova izbaciti o« vako strašna »patriotu« ili će i na« kon ovog dokumenta imati obraza, da se petlja u vakufske stvari i sta« vi j a nekog pod optužbu. Original tužbe može g. Šarac vidjeti u arhi« vi okružnog suda, a svakom je na raspolaganju uvid našeg ovjerovlje« noga prepisa. Bude li od potrebe — nastaviće« mo otkrića, premda je i ovo dosta za vječnu sahranu g. Čekre. Maglajsha čuda i pokore. Dopao nam je ruku prepis »pre« sude« sreskog načelstva u Magla« ju od 19. novembra o. g. broj 537/20, prez, kojeg iznosimo bez ikakve preinake, a na stvar ćemo se osvr« nuti kad okružno načelstvo riješi utok, što mu je proti ovoj »presu« di« podnesen u srijedu 24. novem« bra. Riješenje sreskog glasi: »Presuda. Izrečena dne 18. novembra 1920. a proglašena dne 19. novembra 1920. Okrivljeni Uzeirbeg Uzeirbegović, Osman Muradbašić, Arif Terzime« hić, Mehmedalija Smajlagić i Suljo Numanović svi iz Maglaja krivi su ' I I I prekršaja kaon svedeno u pri« j a v i i razlozima presude, počinje« mo time, kao istaknuto te se radi toga u smislu zakona (naredbe zem. vlade) od 22. aprila 1886. broj 18402/1 kazne novčanom globom svaki po 3.000 kruna u korist opće zaklade globa odnosno u slučaju ne« ućerivosti zatvorom od 30 dana. Ostale odredbe presude jesu: da se okrivljeni Began Karahusić iz Maglaja kazni sa ukorom sto« ga što ie ma i naknadno saznavši za otposlati brzojav, šnjime se po« mirio, dok se prima na znanje da je tada otsutan bio i da nije djelo« vao na odaslanje pritužbe. Proti ovoj presudi prost je utok u roku od 8 dana putem ovoga ure« da na okružno načelstvo u Tuzli. Sreski načelnik: u. z. Bosančić, s. r. Da »presuda« bude jasna valja nam dodati da se delikt osuđenih sastoji u tom, što su se na okružni sud obratiti brzojavnim podneskom u stvari — ispravka biračkih spisko« va. Oni naime nijesu dobili riješe« nja prve instancije, pa su se poslu« žili petom alinejom § 26. izbornog zakona, koja veli: ako prva inštan« čija ne donese nikakva riješenja a podnešenim prigovorima »smatraće se da je potražioca ispravke odbila od traženja i ovaj će tada imati prava, da se žali neposredno prvostepenom sudu«. Što je još interesantnije »presu« da« je izdana »za članove Mu« slimanske Jugoslavenske Organiza« čije na ruke predsjednika iste U« zeirbega Uzeirbegovića...« • Kad smo već kod ovog sreskog, neka su nam dozvoljena dva pita« nja na zemaljsku vladu: 1) može li i smije li se držati up« ravni činovnik ovake spreme? 2) je li g. okružnik Grudić izvi« jestio, vladu o Pupićevoj manipula« čiji sa 30.000 kruna općinskog nov« ca. Ne ćemo da dublje zalazimo u ovu aferu i radi bismo bili znati sa« mo to, da li je ova stvar utrpana? Ako jest, pitamo: šta će vlada po« duzeti proti g. Grudiću; ako nije, tražimo da se o stvari informira i donese svoje riješenje. Bilješke. Suvišna briga. Senfova se »Do« movina« zabrinula šta će biti od Hercegovine. Ne će Šerifa, Husaga se odreko, a iz pojedinih joj mjesta javljaju »da je među muslimanima veliko nezadovljstvo sa obadvje« ma istaknutim musi. kand. listama i da su veoma mnogi izbornici od« lučili da nikako ne glasaju«. Kako be, pa šta bi drugo i radili? Nema te be, pa šta b drugo i radili? Na dru« gom mjestu javlja da će se oba na« ša kandidata zahvaliti: Korkut, jer voli travnički mandat, a dr. Kara« mehmedović« jer ne će nikako da ide u konstituantu i da svoju unosnu Iječničku praksu zanemari«. Odgo« varamo mu srpskom narodnom: Putuj igumane i ne brigaj za mana« stir... Zao mu i Sarajeva. Spaho će, veli primiti banjalučki mandat, pa će mjesto njega ostati Sejidalibeg Fili« pović. Sirota Šerif ne zna, da će u Sarajevu proći pet naših kandidata. Vrtoglava mu se, nije ni začudno. Ražalilo mu se i na Travnik, što će Iga zastupati Sakiib- Korkut pa dovikuje: »Kukavni travnički okru« že, zar primaš mjesto Firdusa — Budalinu Talu?« Aferim ti bilo, Še« rif efendija! Zar jadan ne vidiš da ovakim izražavanjem tučeš sebe u glavu: Kad je od tebe i tvog dru« štva bolji i Budalina Tale, ja šta ste onda vi? Ima falsifkata i osim družine Ali« je Kurtovića. Krokodilo također — pođe njihovim stopama, pa iz Žep« ča primismo jučer ovaj brzojav: »Danas je Izet Imamović poslao ok« ružnom sudu u Travniku izjavu, da je bez njegove privole potpisan kao predstavnik Čokorilovoj listi. Od« bor«. Čestitamo na društvu, gospo« dine fcldveble ... Izrabljuju i mevlud. Iz Mostara dobismo ovu telefonsku vijest: Mu« teži pokušali održati skupštinu u Rečici. Zakazali, da će biti — mev« lud. Došao Kurtović s nekoliko mla« dića iz Stoca i sjeli u kahvu. Seljaci se nijesu odazvali. Kahvedžija nije mogao da sluša, šta govore, pa ih počeo goniti. U to došo Baljić s 50 seljaka, a Kurtović odmah ušutio. Kad je počeo govoriti Baljić, Kur« tović s društvom pobjegao. Politički pregled. Priključak Austrije Njemačkoj, koji se sa obje strane propagira vr« lo velikim sredstvima, na.lazi sa strane saveznika na najžešći otpor. Što ovaj priključak znači za nas iz« jasnio je Dr. Trumbić u svom veli« kom ekspozeju u Narodnom pred« stavništvu. Sada se u njemačkim parlamentarnim krugovima pronosi vijest, da će predstavnici svih stra« naka njemačkog rajhstaga osnovati zajednički odbor, kojemu bi bila za« daća da »uzdržava ideju priključka Austrije Njemačkoj«. Položaj u Grčkoj. Pariške vijesti o situaciji u Grčkoj javljaju slijede« će: Ralisova vlada dala je naredbu svima sudovima da izriču presude u ime kralja Konstantina. Manife« stacije se nastavljaju. Gomila je is« takla u kući Venizelosovoj sliku kraljice Sofije. Francuzi koji nisu htjeli da pozdrave Konstantinov portret bili su napadnuti na ulici. Stanovništvo je ubjeđeno, da sa« vezničke vlade neće imati energije da Grčkoj nametnu svoju volju, ne« go jedino plaše revisijom ugovora u Sevru. — »Temps« doznaje, da grč« ka vlada hoće hitno da sazove skup« štinu za 25. novembra u cilju da ponovo ratifikuje ugovor u Sevru strahujući od revizije istog. — Grčki prinčevi Andreja i Kristifor otputovali su u Atinu. O odlasku Venizelosa iz Grčke. Iz Malte javljaju: Posada krstaša »Centauer«, koja je pratila lađu na kojoj je Venizelos ostavio Grčku pripovijeda, da je Venizelosa kod njegovog odlaska slijedio neki ta« jinstveni auto. Također je sa strane jednoga torpeda razarača učinjen pokus da se spriječi Venizelosov od« lazak iz Grčke, no to nije uspjelo. Ulične borbe između Konstanti« novaca i Venizelista u Carigradu. Javljaju iz Carigrada, da je poraz Venizelosa na izborima tamo proiz« veo veliko veselje. Turski oficiri otvoreno izjavljuju, da Sevreski mi« rovni ugovor sada nije nego komad papira. Oni vele, da će Turska sada dobiti nove granice sve do Tesali« je. Grci u Carigradu, koji su većim dijelom pristaše Venizelosa, vrlo su potišteni. Svađa između oficira pri« staša Konstantina i vojnika koji su uz Venizelosa dovela je neki dan do prave ulične bitke, pri čemu je više gostiona potpuno demolira« no. Bitka ie dovršena tek kada su intervenisale savezničke čete. Bilo je nekoliko mrtvih i više ranjenih. Iz pregovora u Rigi. Iz Varšave javljaju: Poljska brzojavna agenci« ja javlja iz R-ige: U razgovoru sa ne« kim novinarom izjavio je predsjed« niM poljske mirovne delegacije Domlbski, da su se radovi u pojedi« nim odsjecima samo privremeno prekinuli. Ruska nota oslanja se na netačne informacije. U zadnjim vi« jestima sa fronte javlja se, da su se poljske čete počele približavati dr« žavnoj granici. Uvjeren je, da bi ru« ska delegacija opet počela sa radom, kad bi znali, da su te vijesti istinite. Za žaliti je što su prekinuti prego« vori, koji bi koristili obim stranama. Poslije poraza generala Wrangela, Iz Pariza javljaju: Francuska štam« �Fnot 228 — H'ol pa javlja, da je.francuski komesar de Martel u pratnji francuske vojne misije 19. o. mj. stigao u Carigrad, a isto tako i general Wrangel sa po« sljednjim izbjeglicama. Broj po« sljednjih iznaša oko 130.000. Kažu, da će civilne osobe razmjestiti po Carigradu, Bugarskoj, Rumunjskoj i Kraljevini Srba, Hrvata i Slovena« ca. Kozaci na broju oko 40.000 će ići u Brusu, a drugi vojnici na Galipolj. Domaće vijesti. PROMJENA BIRALIŠTA. Ov« dašnje gradsko poglavarstvo javlja: »U V. gradskom kotaru određuje se za II. glasački odjelak na mjseto zgrade čuvara vodovoda kod žute bastione — zgrada u neposrednoj Blizini i to gostiona Josipa Hele« branda pred ulazom u kasarnu Voj« vode Stepanovića«. Molimo birače da to uvaže. Pušten na slobodu. Naš prijatelj g. Sejdalibeg Filipović pušten je u utorak na slobodu. To je učinjeno na taj način, da je odazvan detek« tiv, koji je s njim sijelio. Na vladi nam rekoše da će g. Filipović biti predan sudu, pa boš. O blažena slo« bodo 1... Muteži protiv autoriteta vlasti i pravičnosti suda. »Gl. Tež.« u br. 27 od 20. nov. 1920. donosi kilometri« čan dopis iz Visokog. Mi se na ovo prazno mlaćenje slame ne bi ni os« vrtali, da ovi »državotvorni« ele« menti na jednom mjestu ne kušaju uzdrmati i onako slabi autoritet vlas sti, pa čak i suda. Tako pripisuju jednom čestitom težaku Agi Silaj? džiji — samo za to što je naš pri« staša'— ni manje ni više, već da je potkupio sve od »vakmajstora pa do predstojnika i suca«. Predbacuju mu i njegov spor s nekim težacima za provod vode kroz njegovu vla« štitu zemlju. Eto kako Muteži hoće da jednu običnu parnicu, koja se vodi posve po zakonu, izrabe u svo« je stranačke svrhe, pa se pri tomu ne žacaju, da ruše čak autoritet i nezavisnost samog suda. Grudićeva »ispravnost«. Mi smo svojevremeno iznijeli kako je malo« dobni Fadil Ibrišimović na policiji u Tuzl bio prisiljen od Čupurdije, da klanja, te mu je tom prilikom kod vršenja vjerskog obreda udareno to« liko štapova, kaliko se je god puta nagnuo, odnosno kleknuo. Na našu prijavu I odredilo je ministarstvo strogu istragu koju je Grudić sobom proveo. A znate kako? Pozvao detektiva Ivezića i rekao mu slijedeće: Desila se je neprijat« na stvar i vi znadete kako ćete iska« zati. Jeli da nije Ibrišimović bio bi« jen na policiji? — Bezbeli da nije, odgovori Ivezić. Grudić onda pozo« ve dva svjedoka. Radu Peleša i još jednoga, te u njihovom prisuću sa«, stavi jedan lažan zapisnik, gdje Ivezić očituje da mu od svega togg nije ništa poznato. Ibrišimović je međutim potvrdio pred svjedoci« ma, da se je stvar doista tako de« sila, kako smo mi iznijeli. Pitamo vladu i ministarstvo: dokle će trpiti da Grudić nesamo tjera samovolju, nego i da utiče na svjedoke da laž« no iskazuju i da onda šalje kriva izvješća na viša mjesta? Tražimo da se u ovom predmetu svi svjedoci pred sudom preslušaju, o gor« njim okolnostima, za koje mi imamo sigurne dokaze u rukama! Mato Boškić pušten na slobodu. Prekjučer je bila kod vrhovnog 'su« da radi priziva državnog odvjetni« štva rasprava protiv bivšeg suca Mate Boškića, koji je bio okrivljen radi nasilja protiv Srba, za vrijeme rata. Boškić je u svoje doba pred o« kružnim sudom riješen krivnje, a prekjučer je vrhovni sud potvrdio ovaj pravorijek. Boškić je odmah pušten na slobodu i jučer je otputo« vao iz Sarajeva. Povratal4 kontiskovanih hiljadar« ki. Naređenjem delegacije ministra finansija imaju se vlasnicima, koji« Страна 3. .ПРАВДА* — »PRAVOA. ma su hiljadarke svojevremeno bile konfiskovane, natrag povratiti. Po« zivaju se svi vlasnici ovakovih hilia« darki, da u roku od mjesec dana mogu uz prikaz reversa o oduzetim hiljadarkama podići ih kod pore« skog ureda. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« cijalista za ženske bolesti, ordinira od 10—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Izvrsna osnova igre državne raz. redne lutrije, kakovu ni jedna hitri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Imadate li boli? U licu? U cijelo« me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 Velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite ii od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Pro« tiv toga pomažu Fellerove prave Elsaspilule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. A. Tuzlanski trešEljak Da ti pripovljdam pripovijest! Ono ti bio jedan odbor, pun svakakvih ljudi: ško­ lovanih bez pameti, pametnih bez škola, učenih-preučenih, mozgali-premozgali, zgod­ nih prezgodnih, hodžastih-prehodžastih, pjanih-prepjanih, političara-prepolitičara, radikalnih-preradikalnih, demokratnih-predemokratnih, pa, brajko moj, budalastih-prebudalastih i šta ću ti duljit, bilo ih je na broj malo — ali svake sorte — svakakih. Tu je bilo dvokatova i njihovih solicitatora, trgovaca, prijašnjih žuto-crnih đonullna, a sada u crveno-plavo-bijelo izvraćenih boškafali Adema, moderli brkesuz, dekretsuzusmeno imenovanih okružnih školskih nad­ zornika, ugursuza, koji već te titule pod svojim »Biše« ima na letačima kajte, halis rakija oslobođenih dobrovoljaca, visoko bojli ćumurdžibaša, hodža — honjli — gaskantali — diplomati — amova diplomat Salih — gazetandžiia i još dva-tri eto đozlukli, što đozluksus aga beg-efendija ! Medu njima su bila na dugo i široko ču­ vena dva Adema — kao da si jabuku razrezo — ama hah na dlaku jednakih pa­ meti. Jedina je razlika kod njih, što je je­ dan bio »svečani« radikal, a drugi obični radikal-izvozničar, koji voli demokrate, ašikuje sa komunistima, namiguje zvonašima. Tako mu, brate, reče »Zvono« i on to lo­ jalno prešutje. Dernek priznade, da voli onog, koji da više, što no reko on »faz edelum«, da je on taki, ama ja hu, zašto on proglasi Srbe rišćanima, kad se ono među njima poče govoriti o »kandidatima« i kandidatskim listama za konstituantu? I kako no on tada sa punom šubarom glave gnjavatorskim korakom (Kad te počne gnjavit Biše — Uzmi pušku i ubi se! Mirza) pristupi jednom »crno-žutom« »muftijancu« i prišapnu mu, da su vlasi pravi rišćani i da bi on s -toga sada u Organizaciju? Pa pobogu brate, kad mu muftijanac odgovori, da može, ali samo kao »vojnik«, (a ne kao »general«) on ohmulji nos i ode ko po.... i krh letak pun starih i od Čokorila pre­ žvakanih izvrtačina, u kom nazva muftiju. Čekića, Vilovića i Kovačevića najvećim »Švabinovcima« i crno-žućim — meazallah — i od njegova najboljeg dosta, druga i prijatelja Arnautovića,. te Oazim bega, Muratbega 1 ljubljenog svog dobrog brata istomišljenika i iste pameti i sposobnosti, čuruk idžazetli Adembeg-hodža-efendija Kurbegovića i cijelog tuzlanskog »Šerifa Arnautovića« odbora! Uz to u jednoj bakalnici pred nekojim čaršilijama proglasi sebe da je »nad svim školama u ovom okružju pa i više...«, i pod »letakom« na navodno »obećanje« g. Š. Orđića »usmeno« imenova sam sebe sa »usmenim« dekretom »okruž­ nim školskim nadzornikom«. E belli mu ova valja groša, pa makar to kasnije Grđić za hater i iskrpio! — Jezičnu i moralnoduševnu stranu svog »letaka« upravio je bitimajućem, a za sad još samo po »usme­ nom« dekretu »Njemu« podvrženom, cije­ lom učiteljstvu, da vidi i unaprijed znade sa kakvim će možda predpostavljenim stručnim »autoritetom« imati posla. Pošto bi mogao on kao »okružni« hodočastit po okrugu, tuzlanski trgovci svih vjera i nacija preporučuju handžijama, ho­ telijerima, kahvedžijama, aščijama i svojim kolegama, da na vidljivim mjestama izvje­ se tablje sa natpisima: »Čast svakome, ve­ resije nikome« pa se neće kajati. —- On se u letaku ljuti, što »Turci« neće da gla­ suju nekakvih Srbijanaca Davida i Momčila i »onih« koje oni preporuče. Stoga im na kraju prijeti, da im »on« neće štediti »osje­ ćaja«. Muje tvrdokorne, pa ga ne slušaju već hoće muftiju i njegovo društvo. Pri­ jetnji se smiju i viču: Tresu se brda, rodiće se miš« Daleko me odvede »letak-dekretli ok­ ružnog« od započete pripovijesti. Đavo ga odni(o. Ta spomeni onu čaršijsku : »Kurbeg selamsuz, Biše ugursuz«, pa hajde dalje... Oni su se sabrali i proglasili jednom — strankom na »vjerskoj« bazii jer vodstvo muftine stranke ne valja — pa ne valja. — Da, braco si mi dragosni, stranka hazur, ama nema vođe! Bahrija neće da se primi, a neće ni u stranku !... Valjali očima, okretali se tamo-amo... nema nikog po­ desna! Brinuli se. odhukivali, fajda jok, — hesab boš, količnik čikmaz! Da im je ka­ kav krupan, jak, da ih povede! Nema ga! Dok su oni tako bili u nervozi, netko iz »veledušnog« nožnim prstima malo gudne u kičmu zaspalog nekakva Šerifa ili Šerira i on se »makne«! Oni svi sretni, razvesele se i zavlču: Eli, evo ga! — pa i ako nije visok, krupan i jak kolik’ naš ćumurdži­ baša Alija. Ruke taru od veselja, a »Nje­ mu« oči od krmeUa. Ližu ga. pušu ga, nose ga u dubak, uzimaju mu tahret, tepaju mu. »On« kao odrastao čovjek, iznenada »mak­ nut« nogom iz »veledušnog« i iza sna iz­ nenađen ovim prijaznim dočekom — još u buncu — krh među njih. Viče: Pošto me u kičmi od »veledušne« noge još tesiri, ja ’ neću na stolicu. Ako za njom pođem, da Bog da mi se ona, o glavu razlupala. ./..Samo demonstraciju — demonstraciju za hater ove veledušne noge! Gleda malo namrgođen preda se, pipa se po kičmi, vidi se da je bio bihuzur, pa nastavlja: Zadnji su časovi, dajte listu, mećite koga bilo — koga( hoćete. Za kvalifikovane ja imam hazur doktora Avda. Šimširbega, Lahkibega. Imam glavonju agu Hadžalijagića i kadiju Halilovića. Ja ću nositi listu. (Tada mu se štucnu, sav se potrese i opet se plpnu po kičmi). Vi g. Konjkodžiću i Muratbeže m e tni te koga iz Bi j eH in e ! Eto to ih je već sedam. Vi, moji slavni odbor­ nici, nađite još drugih 7, te s brda s dola sakupite još 100 potpisnika i predajte listu! Ja idem pisati agitaciona pisma. Sješću na šilte, jer mi neda kičma na stolicu!« Oni to sve prime sa »amin i amen« i on šmudnu u željeznicu. Oni ostanu opet u brizi — raskolačenih očiju. Sutradan sabirahu potpise. Seljak, hamal, tko ie da je. Krk kruna bir potpis! Pošalju habere na sve kotare i pitaju: hoće li se kogod pri­ miti mannddaahta? — Nitko se ne javlja! U oči subote u 12 sahata noći sastanu se u medžlis i hoćeš-nećeš, rekavši: »kad neće drugi, hoćemo mi« — pocopaju se sva sed­ morica u listu. Oštampaju je po noći i to »huve hu« kao listu J. M. O. ne bi li se tkogod zabunio, pa tamo kuglicu bacio. Na toj listi imade ih svakakih, ima: ćumurdžibaši Alija, Muratbega, Konjhodžića, Ćazimbega, Adema Kurbega, Avda doktora, Š.bega i ma halakalah dvonožnih tipova. Pa ako su živi, i danas su ioš »usmeni okružni« 1 Jedan, koji ima »letak« i »listu«. Ko glasa za Šerifovu, Halilbašićevu ili mutešku listu ne pomaže njima, nego Pribićeviću i Srškiću. Istodobno odmaže muslimanima, jer ugrožava naše kvalifikovane kandidate i one kandidate, koji će proći pomoću većih, a pasti radi manjih razlomaka. Uvažite to, braćo! . . . Državna klasna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i 1 januara 1921. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60 000 do 600 000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1'000.000 (jedan milijun) ili kruna 4'000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400 000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120 000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Сјјвпв srEćaha za svaku hlasu; Pl SFEĆha Dinara V8 11Г Kruna 19Z I/Z ЗГЕСђВ Dinara ZV ili Kruna 96 IV SFEĆhE Dinara IZ Ili Kruna V8 18 srećhE Dinara 6 ili Kruna ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEDUNDRODND BANKA D. D. odio razredne lutrije. W Zagreb И Najveći izbor brojeva! �Struns 4 Стрзда Opet nešto za Vas! Muči 11 Vas glavobolja 1 Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma I Besanica! Jeste li nervozni? Muslimani Sjetite se „Gajreta". Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite 11 od slabe probave? Od pokvarena »petita? Vi ka«ljetni Za probavu! Slus ot stran juje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI SOK 9.— K. Hego kolačići (prene pamtile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca podani ši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8,— K. Fiaker« eki prah 8.— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepis 40,— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4.— K, Sada bioarbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6,- K, Karlsbadska sol 6.- K, REGEMEROL SA MARKOM „HEGA“ (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 kutija 25.— K. Najfin’je Ricinovo ulje po 6 — i 30. K. Pastile od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senezbleter i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja i Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „EL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. BRIJOL Nlabokrvnost? Zuhobolja ! Svrbljenje, svrab. Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za talili crnu kavu kao na.jsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Protiv glista! Mast protiv svraba 12.— K. Naftolova mast 16,— i 20 — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.— i 12.— K. Mast za rane 15.— K, Mast za djecu, Kamfora a šesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K I 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. iz fabrike Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se p i K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Tekući željezni ekstrakt 20.— K, Željezni albuminat 40 — K Uz liječnički pre is: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu a Beču 25.— K. HEGA FERR1N 45.— K. Krečno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblja ulje „Elsa" 85.— K. Zubne kapi 5.— K. Zeleno ulje 30'— K. Vođa sa oči 5’— K. SEBURA jRjetiaiStjŠtjKatjftSiStSftištjfltjei Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE ELSA-PILULE! Te su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. 8AGRADA BARBER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDČANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.-K. Pravi eehoferov balzam 15,— K- Тл pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI EI.EA-FLUlD. Dirit ćete se i hvaliti Fellerov Eleiflaid kao dobra prijatelja a crnim danima. 6 dvostrukih Ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci 15 K. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Rudolfa Loebela Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. u Maglaju. Proljev, Dlarejat Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kaplji^, cimetove, melisove kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Sredstva za ŽBOtinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K, Mazilo za konje 25— K» Arnika 6,- i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali Što jeftinije. Preporuča so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Kod upita treba Srci 228 — Epoi »PRAVDA* — »ПРАВДА* priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feiler, ljekarna, Zulfe Nuhanovića, Stabica donja, Elsa rg br. 310 Hrvatska. koja obavlja sve popravke civilnih O" pušaka i revolvera Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". ♦ PAPIRNICA • * HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ • ♦ * preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavijaju brzo i točno. ф J ♦ * tatno i precizno. Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Popravci se obavljaju samo uz priklop otužnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, Ispod Budahovića 3. Ci ene umjerene. > X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * Ф Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. „PROMET** trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namještenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. drva, ugljana, drmog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.)u Sarajevu Dionička glavnica K. 7,000.000 Podružnice u g Brodu i g. frlovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzoj av i: Trgoiaiha banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovorni urednik: F, Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајоп, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d0486631f70cfe7025eba4e3eb6ba650.pdf 6ce9bc55c15b6727bfe7bb23e88a7ad6 PDF Text Text PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. .>уИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације. ВгоМ24 (229) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 30. novembra 1920. (18. rebiul-evvel 1339.) Godina II. Sjajna pobjeda naše organizacije. Totalan poraz Arnautoviea, Halilbašiea i Muteža. — Propast „demokrata". — Propali i Kurtovići i Gluhie i Sarić i Hamid Svrzo. — Živjela islamska svijest! " Р?ђп1а saopćenju zvaničnog dopisnog ureda ukupni uspjeh izbora u Bosni i Hercegovini pokazuje ovaj rezultat: Najjača je naša organi­ zacija, koja je dobila 25 mandata. Za njom su po jačini: radikali i Savez Težaka, koji dobiše po 12 mandata, onda hrv. težačka stranka sa 7, ko­ munisti i hrv. pučka stranka sa po 3 mandata i jadni „demokrati44 sa 1 (slovom: jedan) mandat U pojedinim okružjima stoje stranke u ovom razmjeru: Banjaluka: Mi3 mandata, radikali 4, Savez Težaka 3, hrv. težačka 2, a komunisti i ,,demokrati-* po jedan mandat. ’ Bihać: Mi 4, Savez Težaka 3 i radikali 1 mandat Mostar: Mi 3, hrv. pučka 3, a radikali, Savez Težaka i hrv. težačka po 1 mandat. Sarajevo: Mi 6, radikali 2, a Savez Težaka i komunisti po 1 mandat. Travnik: Mi 3, hrv. težačka 3, a radikali, Savez Težaka i komunisti po 1 mandat. Tuzla: Mi 6, radikali i Savez Težaka po 3, a hrv. težačka 1 mandat. Bili bismo neozbiljni, kad bismo likovali nad ovakim ispadom izbora, no moramo naglasiti da je on u cijelosti potvrdio naše stalno isticanje, da je J. M. 0. istinska i jedina predstavnica islamskog dijela našeg naroda. Ovom nam je prilikom dužnost izreći potpuno priznanje i neizmjernu zahvalnost braći sa sela i našeg grada, koji pbkazaše i dokazaše kako privrženost svojoj organizaciji, tako i neprispodobivu svijest o građanskoj i državljanskoj dužnosti. Naše pisanje i rad naših odbora, kako mjesnih tako i glavnoga, shvaćen je potpuno trijezno i ispravno: Mi govorismo i pisasmo: „Svak na izbore!' i eto se sva braća i odazvaše Kad smo govorili i pisali o toj potrebi, isticasmo važnost izbornih razlomaka i apelirasmo na što brojniji odziv. I eto, u zdravlju tog odziva, naša je organizacija osvojila četiri mandata (među njima i mandate kvalifikovanih: u Banjaluci, Mostaru i Travniku). Neka je to ponos i dika našim izbornicima, ali i opomena, da čuvamo svoje zbijene re­ dove, jer nam je sloga i ljubav jedini zalog svjetlije budućnosti. Da žive naši birači, da živi islamska sloga i naša Organizacija! Saopćenje presbiroa o rezultatu izbora. Izborni rezultati u Bosni i Herce« govini ne mogu se u ovome momen« tu na dlaku t a č n o odrediti, jer iz nekih srezova fale rezultati sa po* jedinih birališta. Ali kako će ovi rezultati vrlo malo djelovati na pro« porcije, koje su određene dosada« njom brojčanom snagom pojedinih lista, to se može prevariti za jedan, a najviše za 2 mandata. Dosadanji rezultati su ovi: OKRUŽJE MOSTAR: Jugoslavenska i Muslimanska Or= ganizacija 11.511, Hrvatska Pučka Stranka 9948, Radikali 8840, Savez Težaka 6842, Hrvatska Težačka Stranka 6805, Komunisti- 2765, Dc» mokrati 908, Socijalni demokrati (Zvonaši) 174. Prema tome bi Jugo* slavensku Musi. Org. zapalo tri man* data, Hrv. puč. stranku tri manda* ta, a Radikalnu, Savez Težaka i Hrv. Težačku po jedan. OKRUŽJE BANJALUKA: Radikalna stranka 18.940, Jugosl. Musi. Organizacija 11297, Savez Te* žaka 9957, Hrv. Tež. Stranka 7767, Demokrati 6196, Komunisti 3012, Hrv. Pučka Stranka 2364 i Socijal* demokrati 915. Prema tome bi otpa* lo na Radikalnu Stranku 4 mandata, na Jugosl. Musi. Organizaćciju 3, na Savez Težaka 3, na demokrate 1, na Hrv. Tež. Stranku 2, i na komuniste jedan. OKRUŽJE TRAVNIK: Jugosl. Musi. Organizacija 13.900, Hrv. Težačka 10.960, Radikalna stranka 5139, Savez Težaka 4311, Komunisti 3581, Hrvatska Pučka Stranka 3005, Čokorilovci 1810, »de* mokrati« 966. Prema tome pripada Jugosl. Musi. Organizaciji tri man* data, Hrv. Težačkoj tri, a Radikali* ma. Savezu Težaka i Komunistima po jedan. OKRUŽJE BIHAĆ: Jugosl. MusL Organizacija 15,405, Savez Težaka 9297, Radikali 5264, Hrv. Tež. 1401 .»demokrati« 1330, Socijaldemokrati 450 i komunisti 400 glasova. Prema tome pripada J. M. O. 4 mandata, Savezu Težaka 3, a Radikalima jedan. • OKRUŽJE TUZLA: Jugosl. MusL Organizacija 26.222, Radikali 9080. Savez Težaka 9020, Hrv. Tež. 4499, komunisti 3107, »de* mokrati« 3085, Čokorilovci 1672, Musi. Tež. Stranka 497 i Zvonaši 437 glasova. Stoga na J. M. O. otpa* da 6 mandata, po tri na Savez Te* žaka i Radikalnu stranku a 1 na HrV. Tež. Stranku, dok 1 mandat ostaje sporan između Komunista i »demo* krata«, no izgledi su za »demokra« te«, jer još nisu poznati rezultati ne* kih birališta u kojima su »demokra* ti« jači od komunista. (Ovaj doda* tak otpada! Op. ur. »Pravde«.) OKRUŽJE SARAJEVO: Jugosl. Musi. Organizacija 21520, Narodna Radikalna Stranka 5789, Težački Savez 5209, Komunisti 4432, Hrvatska Težačka Stranka 1906, Hrvatska Pučka Stranka 1720, Srp* ska Narodna Organizacija (Čoko* rilovci) 1014, »demokrate« (Sukrija Kurtović) 722, Socijaldemokratska �Strana 2 Страва Stranka »Zvono« 476, Musliman« sova mi dobismo 1.213, komunisti ska »vanstranačka lista«, nosilac 476, radikali 470. U V r b a n j i, na« Halilbašić 276. vodnoj kuli Suljagc Salihagića mi Prema gornjim rezultatima dobila dobismo 139, a radikali 9. Na H. bi Jugoslavenska Muslimanska Or« Hivzinu biralištu u Banjaluci palo u ganizacija 25, Radikalna Stranka 12, svemu 36 glasova za radikale. U B. Savez Težaka 12, Hrvatska Tcžačk Novom dobismo 632, u Dubici 604, 6, Hrvatska Pučka 3, Komunisti 3, au Gradiškoj 460 glasova. ili 4, a Demokrati 1 ili 2. U svemu Bos. D u b i c a, 28. nov. 10 h 20. 63 mandata. Izbori su izvršeni, izu« Za našu organizaciju palo 619 gla« izevši neke neznatne incidente, u sova, u B. Novom 639, u Gradiškoj potpunom redu i miru, a naročito 460, u Orahovoj 146, a u Bos. Ko« iznenađuje veliki procenat birača, stajnici 146. koji je najveći u Hercegovini, gdje Kladanj, 28. nov. Sjajan us« ni u jednom srezu nije išao rpocenat I pjeh organizacije. Od 2330 glasača ispod 70. (Ova razdioba neće biti za organizaciju glasalo 1456. — Ruš« tačna i mi držimo, da je tačniji naš ćuklija. obračun, što ga izncsosmo u uvod« Kreševo, 28. nov. Na biralištu nom prikazu. Op. ur.) Kreševo i Muslcmin ukupno 108 gla« sova imala naša lista. — Cizmić, Fej« zagić. B i j e 1 j i n a, 29. nov. U kotaru i gradu Bijeljini rezultat izbora: srp« Busovača, 28. nov. 9.30 h. Bi« ' ska težačka 1866, radikali 1878, »de« rači muslimani zaposjeli cijelo bira« I mokrati« 1544, komunisti 203, hrvat« lište tako, da od njih ne može niko ska težačka 67, socijalisti 35, musli« da priđe biračkoj žari. manska organizacija 2187, Šefkija M a g 1 a j, 28. nov. 10 h. Svi musli« 88, Čokorilo 142, Šerif 16, hrvatska mani, i mladi i stari i bolesni, bez i« pučka 58. — Mjesni odbor. kakve agitacije pristupaju biralištu. P r o z o r. 29. nov. 1 ćoravi i sakati Uzdamo se u Boga, da ćemo odnije« muslimani bijahu na biralištu. Naša ti veliku pobjedu. organizacija primila 1023, komuni« K r u p a, 28. nov. u 6 h 15 minuta. sti 84, radikali 16, savez težaka 16, Mole me članovi organizacije da »demokrati« 7, pučka 293, Čokorilo raspitam kako je tamo. Ovdje pri« 21, hrvatska težačka 1131 glas. — stupa svak ig lasa samo za organi« Mjesni odbor. zaciju. Iz cijele Krajine dobismo vi« Gornji V a k u f. 29. nov. Svi jesti, da sve listom glasa za organi« izbornici muslimani grada i okolice zaciiu uz silno oduševljenje i brat« glasaše za našu listu Hrasnice i Kor« sku ljubav. kuta, koja dobi 892 glasa. — Mjesni Most a r, 28. nov. 8 sati. U Bla« odbor. Vareš, 29. nov. Naša ispostava gaju mi 430, mutež 3, radikali 28, hrv. pučka 3, Bijankini 43, Tež. Sa« za listu Spahe 485 glasova. — Ara« vez 28. hrv. tež. 3, socijalisti 0, Mar« : pović. T e š a n j, 29. nov. Komunisti 763, janović 1. — Mostar grad na jednom Savez težaka 1047, mi 2997, »demo« biralištu mi 280, a radikali 118. Višeg rad, 28. nov. 9 h 15 m. krati« 357, hrv. pučka 602, radikali Mi u gradu 164, komunisti 67, hrv. 2190, hrv. težačka 88, »Zvonaši« 181. pučka 2, radikali 79, hrv. tež. 7, Gračanica, 29. nov. Mi 4012, »Zvonaši« 3, Halilbašić 1. Višegrad, težački savez 1625, radikali 730, Glu« Tetima, Vlahovići, Drinak, Rudo, hić 135, Šerif 24. Srnica: Mi 942; Strpci 1; Drinsko mi Gradačac, 29. novembra. Sa« 101, radikali 4, Čokorilo 23, Mutež vez težaka 1463, radikali 732, »de« 1, komunisti 1. mokrati« 445, komunisti 186, hrv. Maglaj 28 nov. 9 h 20. Grad težačka 2.375, Zvonaši 65, mi 3216, Maglaj na tri birališta: Tež. savez Mutež 52, Čokorilo 189, Šerif 254, 216, radikali 24, »demokrati« 43, ko« hrv. pučka 568. munisti 178, »Zvonaši« 13, mi 775, Ljubuški, 29. novembra. Naša Mutež 15, Šerif 6, Čokorilo 12, hrv. stranka dobila 567 glasova. Pristup članova izboru vrlo dobar. Opširno pučka 157. B i j e 1 i i n a, 28. nov. 9 h 30. Re« izvješće slijedi. — Odbor. K a 1 i n o vi k, 29. nov. Naše bira« zultati izbora u gradu: tež. savez 3, radikali 355, »demokrati« 80,_komu« lište organizacija 191 glas. — Sulej« ništi 113, mi 894, Gluhić 63, Čokori« mar.. lo 1, Šerif 1. U Janji i Atmačićima: Rogatica, 29. nov. Naša orga« tez. savez 164, radikali 162, »demo« nizacija (bez dvije općine, o kojima krate« 297, komunisti 38, mi 678, nemamo izvještaja) 2088, komunisti 24, hrv. pučka 20, Savez težaka 1208, Mutež 3, Šerif 2. B a n j a 1 u k a, 28. nov. 10 sati: U hrv. težačka 36, radikali 670, Zvona« gradu Banjaluci od 1300 musi, gla« ši 73. Halilbašić 15. Naši izvještaji. Šerif i Bašagić hljosnuli i u Sandžaku. Iz Priboja primismđ ovaj telefon« ski izvještaj: Lista »demokrate« Vu« kosavljevića dobila je 9.018 glasova, bjelopoljskog muftije Salihbegovića 6079, radikala Stanišića 2197, Crno« gorča Žugića 1355, a Stanićeva 372 glasa. U okrugu se ima izabrati četiri po« slanika. Prema tome je Vukosavlje« vića lista dobila tri mandata (dva o« bična i jedan kvalifikovani), a četvr« ti je pripao listi g. Salihbegovića, ko« ja je kao kvalifikovanog nosila Mar« ka Cemovića. Cemović je propao, a Бро| — Broj 229 »PRAVDA* — »ПРАВДА* muftija prošao. Pošto je uglavljeno, da se muftija ima zahvaliti u korist Midhatbega Hodžića, to nam je o= vaj izbor priveo još jednog druga. Stanišić je propao, a s njim i nje« gov kvalifikovani dr. Bašagić, a ta« ko se isto blamira Stanić sa nekvali« fikovanim Šerifom i »kvalifikova« nim« Avdom Hasanbegovićem. Bilo im na zdravlje! Iz Pribojia primismo i vi jest, da su u Novom Pazaru izabrana dva mu« slimana i jedan radikal. Na jedan bratski glas.*) 1. je »Pravdi na prigovore«, .a štampan G. dr. Milan Jojkić bio je tako je u »Srp. Riječi« od 19. o. mj. Is« Ijubczan, da u ovoj vrevi stranač« kreno da reknemo, nama je vrlo kog komešanja i bezdušnog podva« drago, što nam se posredstvom g. ljivanja pusti u javnost još jedan ' dra Jojkića pruža prilika, da još je« trezven glas. Ne, nije dobro rečeno; dnom objasnimo uzroke spora, koji on je digao nesamo trezven, nego i je — u potpuno krivoj pretpostavci bratski glas, na koji se je vrijed« — oživio jednu nemoguću figuru i koji bi, ako se još više zaoštri, mo« no osvrnuti i s kojim bi se trebala sa« gao dovesti do silnih neugodnosti i glasiti cijela srpska javnost, ako joj na jednoj i na drugoj strani. je stalo do izmirenja s jednim obes« G. dra Jojkića poznajemo kao is« nravlienim dijelom našeg naroda. krena prijatelja i potpuno ispravna Taj članak g. dra Jojkića napisan je • čovjeka i može biti siguran, đa pot« povodom naših članaka »Jedan puno vjerujemo u istinitost njego« trezven glas«, štampanih u 115., 116. vih riječi, da je članak »Muslimani« i 117. broju našeg lista, naslov mu pisao stoga, što je od uvijek mislio onako, pa je mogao pisati punim sr« •) Radi izbornog gradiva ovaj je čem i dubokim uvjerenjem. Uosta« članak morao biti odložen, premda lom mi smo to naglasili i u polemici je trebao izaći u broju od četvrtka. sa »Srpskom Riječi«, što štampana Ur. i u »Pravdi« od 16. o. mj., dakle prije, I nego li je štampan njegov odgovor i na naše članke. Da sad pređemo na meritum. Svojim odgovorom g. dr. Jojkić znatnome je približio našem shvata« nju. Ncsamo u agrarnom pitanju, već i u pitanju uzroka, koji su do« veli da »ima već skoro dvije godine, kako u našoj državi postoji, među ostalim krupnim pitanjima, i m u« slimansko pitanje.« No пто« ramo naglasiti da je ipak malo suz« držljiv i da je nužno otvorenije go« voriti. Što nije učinio on, učinićemo mi, jer smo uvjereni, da se samo na taj n a č in može ostvariti za« jednička nam težnja, da na snošlji« vosti i bratstvu, ljubavi i pomirlji« vosti izgradimo solidne temelje na« šoj mladoj državi. G. Jojkić misli, da ćemo se najlakše sporazumjeti na taj način, da ne istražujemo, šta smo sve jedni drugima zadali jada; bolje je da tražimo puta, da se jedni drugima približimo i da se razumi« jemo.« Mi pak mislimo da se ne možemo razumjeti, što se nećemo objasniti, a objasniti se ne možemo dok se jedan drugom ne istuži« moineizjadamo. Pri tom tre« ba uvažiti naročito tu okolnost, da nijesmo u istom položaju, jer i sam g. dr. Jojkić priznadc u svom prvaš« njem članku, da muslimansko pita« nje naše države »nije u vjerskom smislu t. j. nije nastalo radi toga, što muslimani misle da je ugrožen Is« lam i slobodno ispovijedanje vjere, već zato, što se muslimani, kao građani i državljani naše nove države, osjećaju zapo« stavljenim i progon je« n i m.« Mi smo zapostavljeni i progonje« ni. O tom nema sumnje i to se ne može zanijekati. To priznaje i g. dr. Jojkić, pa ćemo najprije, s osobitim zadovoljstvom, prenijeti to njegovo priznanje. On veli: »Da se osvrnem na neke »Pravdine« prigovore. Ona mi zamjera, što se nisam dublje u« pustio u stvar, kad sam govorio o nasiljima i pljačkama izvršenim nad muslimanima. Nisam stoga, što se u jednom članku ne može obaz« reti na sve pojedinosti, 'a još više zato, što nisam htio da dublje zadi« rem u još nezaliječenu ranu. Moja je namjera bila da blažim opreke, a ne da pooštravam. Mislim da je do« voljno kad kažem, da me svako na« silje i svaka nepravda, ma kome na« nešena. učinjena ona pojedincu ili jednoj skupini, jednako boli i jed« nako vrijeđa. Svako nasilje i svaka nepravda mora uroditi zlim plodom i ide na štetu cjeline i države. Najbolji nam je primjer za to Austrija. Mi svi moramo ići za tim. da u našoj državi bude drukčije. Pravilno shvaćena sloboda je naj« veće blago svakog čovjeka i svakog naroda. Pravo slobodne kritike ne smije se ni jednom građaninu odu« zeti. Ja sam za to protivnik zaplje« na novina i poticajnog tutorisanja. Ali jasno je, da svako pravo nosi sa sobom i izvjesne dužnosti: Slo« boda i pravo kritike ne smije se zloupotrebiti. A toga je bilo na ža« lost dosta, svi smo se o to č e« sto ogriješili, pa i »Pravda« nije zaostajala. Da ne bih pao u is« tu pogrešku, nisam hteo i neću da istražujem šta smo sve jedni drugi« ma zadali jada; bolje je da tražimo puta da se jedno drugome približi« mo i da se razumijemo. Neću s toga da se upuštam niti da mjerim na vagi, koji je uzrok n e z ado« voljstvu muslimana važ« n i j i, da Ii nasilja i pljačke ili ag« rarno pitanje. Kad »Pravda« veli da je lična sloboda preča od imo« vine, i ja to rado podvlačim i pot« pisujem. Ali je istina, da sve dotle, dok se u Bosni ne riješi agrarno pi« tanje konačno i onako kako zahje« va duh vremena i državni interes, neće ovdje nikad biti mira i neće moći doći do prave sloge i iskrenog sporazuma između muslimana i Sr« ba pravoslavnih«. Kad se ovako govori, onda se može i slušati i uvažiti napomena, pa i oštar bratski prijekor. No kad se dr. Srškić osloni na bajonet, do kojeg je došao — našom pomoći; kad se »Samouprava« postavi u po« zu tutora i Ikomanduje način zastupanja muslimanskih intereša, izvrćući pri tom činjenice; kad se radikalska štampa zavede krivim i pogrješnim inspiracijama i pjeva hvalospjeve jednoj političkoj mje« šini ala Šerif Arnautović ili nepo« znanici ala Avdo Hasanbegović, on« da je efekat sasvim drukčiji. On ne samo da je nepovoljan, nego i p.o« razan. Jer mi nijesmo ni djeca ni slabići, već zreli ljudi, koji znaju i šta hoće i šta predstavljaju; i šta mogu i koliko teže. Kofrčenje nam nije nikad imponiralo, a još se ma« nje bojimo prijetnji i podvala. Današnji predsjednik sutrašnji — krivac. BlljeM Šta to znači? Prigodom Srškićeve kortešacije u kotarevima predsjed« nik je zemaljske vlade kotarskim u« redima zabranio da naplaćuju hak sa beglučkih zemalja, premda je to zakonom predviđeno. Radi eventu« alne konfiskacije iznijećemo ovu stvar na drugom mjestu a zasada pitamo samo to, da li zakon veže sve građane i službenike jednako ili su vlasnici begluka izvan zakona? Profanisanje svetinja. Iz Čapljine dobismo ovaj brzojav: »Muteži za« kazali skupštinu razglasivši da je — mevlud. Došlo pedeset težaka. Nakon džume došli Čekro i Kurto« vić u pratnji desetak stolačko«čap« ljinskih ferdi vahida u kavanu. Svi« jet nije dao progovoriti. Kahvedži« ja ih tjera ovan. Izviždani i osramo« ćeni otišli u Čapljinu. Naši delegati burno pozdravljeni«. I »demokrati« falsifikuju. Od glavnog odbora Saveza Težaka pri« mismo ovu izjavu: »Glas Naroda«, list demokratske stranke donio je u svom broju od 24. i 25. ov. mj. da je kandidatska lista okruga mostar« skog u kojoj je Đoko Perin nosilac, postavljena u sporazumu demokrat« ske stranke sa Savezom Težaka i Savezom Doborovoljaca. Glavni Odbor »Saveza Težaka« izjavljuje, da je ta lista utvrđena na okružnoj konferenciji »Saveza Težaka« u Mo« staru dne 1. novembra 1920. bez ikakva sporazuma sa demokratskom strankom. Prema tome je ovakav postupak »Glasa Naroda« jedna najprostija podvala«. • Bez komentara, jer je suvišan! Iz Sandžaka i Makedonije. .HAK« O DRŽANJU DŽEMIJETSKOG VODSTVA. Skopski »Hak« u broju od 21. o. tiji, ne bi to značilo ništa drugo ne« mj. donosi uvodni članak, u kojem go slijepo pristati na njihov pro« naglašuje da su tamošnji muslima« gram. Međutim nesamo da nije do« ni stranački neutralni pa će i voljno ni jednoj muslimanskoj vjer« njihovi zastupnici zadržati isto dr« skoj, narodnosnoj hi prosvjetnoj žanje u Konstituanti. List ističe da potrebi, nego nema ni sigurnih zna« su delegati džemijetskog centralnog ko.va, da će se taj propust i naknad« odbora sklopili izborni pakt s ispraviti. Kako da se onda mogne« radikalima radi toga, što su »demo« mo 'definitivno opredijeliti?« Na« krati « odbili njihove zahtjeve, pa stavljajući, piše »Hak« dalje: onda nastavlja: »Kao početnicima »Koji je od imenovanih poslanika u parlamentarizmu, muslimanima se progovorio i jednu riječ o potreba« ne imože opravdano zamjeriti, što ma ovdašnjih muslimana, koji je su uzdržljivi i neodlučni u svom stavio makar kakav prcdlog u našu stranačkom opredijeljenju. Oni vi« korist? Za cijelo vrijeme svog po« de, da se do danas nije povoljno ri« slarukovanja oni su se držali po« ješilo ni jedno pitanje, koje zasije« strance. Oni nikad ne progovorišc o ca u njihov siguran život i opsta« našim mukama, tegobama, patnja« nak. I kad bi se u ovim sudbonos« ma. i nevoljama, nikad se ne zauze« nim prilikama priključili kojoj par« še za naše zahtjeve, pa dapače ni u �Spo) 229 — Broj pogledu mekteba i nastave, e kamo li da uzmu u obranu naša druga po« gažena prava. Sjcdnički su zapisnici na mejdanu: ko je govorio? Pa zar da ponovno i svoju sudbinu položi« mo u ruke ovakih liudi? Zar da i od novih doživimo isti postupak? Ne, iskustvo prošlosti urodilo je o« vim ubjeđenjem: Mi ee muslimani ne smijemo rasuti po partijama, već moramo biti u skupu i zastupnike izabrati iz svoje sredine. Pošto će njihova srca kucati za nas i pošto ćeo sjećati naše tegobe, naravna je stvar, da će se pobrinuti za sve naše potrebe i promicati sve naše težnje. Eto to je razlog, zašto se naš cen« tralni odbor drži u'neutralnosti prc« ma svima strankama. A pošto cio narod želi da džemijjet i dalje po« stoji, ia muslimani (budu samostalni i neutralni prema strankama, iza« slanstvo se centralnog odbora oda« zvalo ovoj narodnoj želji i svoje dr« žanje udesilo prema ovom narod« nom zahtjevu. Stoga'i naše utana« čenjc sa glavnim odborom radikal« ne stranke ima samo karakter i z« bornog sporazuma. Naši za« stupnici neće biti ni radikali ni de« mokrati, niti će biti iukoliko vezani uz te partije, nego potpuno samo« Stalni i nezavisni. ISve druge vijesti prosta su laž ujdurisana samo zato, da prozuroči metež i neorijentira« nost.« Tako »Hak«. Nama jc drago, što i ovim kompetentnim dokazom mo« žemo utvrditi tačnost naše tvrdnje u članku »Poruka braći u Sandža« ku«, što je štampan u broju od prošlog utorka. Šta će sad reći naši protivnici? Страна 3 „ПРАВДА* — .PRAVCA. Turci, u Smirnu će boljševici dovu« ći topove, i posljednji Englez će iza« ći iz Persije, i pred vrata Evrope će banuti Boljševik, strašniji od Hani« bala, ako Evropa ne primi pomoć koju joj nudi Turska. Sjedinjenih država od antante u koliko bi se sudjelovanje Amerike ■u antanti odnosilo na izvršenje ugo« vora o miru. Republikanci traže na« dalje, da se odmah uspostavi mirov« no stanje sa bivšim neprijateljima i •to na temelju kongresa, te da se stu« pi sa Njemačkom i Austrijom u pre« •govore u pogledu uspostave prija« teljskih odnosa. Američko radništvo protiv boljše« IZBORI U SRBIJI I HRVATSKOJ vizma. »Newyork Herald« javlja, da je izvršno vijeće američkog rad« također su urodili iznenađenjima. •ničkog saveza primilo borbu protiv Presbiro nam saopćuje, da je o iz« tajnih komunističkih sila. Vijeće je borima u Čačku, Pirotu, Toplici i ti« izdalo manifest svojim pristašama, imočkom okrugu rezultat nepoznat. kojim upozoruje, da nemaju što o« U starim granicama Srbije radikali ičekivati od revolucionarnih princi« su dobili 37, demokrati 24, zemljo« pa. Nova republikanska vlada i se« radnička stranka 12, komunisti 9, nat neće učiniti nikakvog ustupka Ribarac 1 mandat. Još nije defini« radništvu, ako prihvati revolucijo« tivno. U Maćedoniji su u većini ko« narnu taktiku. Vladini tajni agenti, munisti, a u Vojvodini radikali. ■koji istražuju agitaciju treće inter« U županiji Bclovarskoj demokra«. nacijonale u Americi vele, da je ti su dobili 8012 glasova, Hrvatska ona postala mnogo intenzivnijom Zajednica 1229, Radić 47,634, radi« od poraza Wrangela. kali 485, Hrvatska pučka stranka Pred mogućnošću novog rata iz« 607, komunisti 902, Frankovci 908, među Rusije i Poljske? Kako javlja seljački savez 310. U virovitičkoj »Times«, čičerin je obavijestio fran« županiji do sada demokrati 1 man« cusku vladu, da Poljska nastavlja dat, Hrv. Zajednica 1. Radić 9, radi« svojim napadima na Sovjetsku Ru« kali 1, komunisti 2, hrv. pučka 1. siju, pa potpomaže generala Petlju« Zadnja vijest glasi: Približan re» ru. Radi toga ne može sovjetska zultat izbora u Hrvatskoj: Radić 50, vlada s Poljskom živjeti u miru. »demokrati« oko 20, Hrv. Zajednica »Express Telegraph« javlja iz Ri« 6, Pučka ništa. ge, da je Joffe izjavio, da Rusija Posljednja riječ naše vlade u pi« traži mir usprkos pobjede nad Vran« tanju ratne odštete. Iz Beograda se gelom, Petljurom i Balakhovićem. javlja: Naš delegat kod reparacio« Međutim »Daily Telegraph« javlja, ne komisije g. Mato Bošković otpu« da sovjetska »Pravda« donosi, da tovao je za Pariz. U političkim se se Rusija pripravlja na zimsku voj« krugovima vjeruje, da će i ovo pi« nu. Jednim ukazom pozivlju se pod tanje biti.uskoro skinuto s dnevnog oružje svi muškarci od 36 godina dalje. U industriji imaju žene nado« reda i da će biti u našu korist rije« mjestiti mobilizovane muškarce. U šeno. Po danim instrukcijama da se slutiti, da je naša vlada dala po« kraju između Moskve i Vitebska formiše se 15 novih divizija. sljednju riječ. Čitamo u ' »Jugoslavenskom Lis« Ministar=predsjednik Vesnić o Wrangel o svom porazu. Čari« tu«: Glavni pariški listovi pišu, daje crnogorskoj debati u engleskom gradski dopisnik »Daily Newsa« i« vrlo interesantan rad zvaničnih parlamentu. Iz Beograda javljaju: mao je na parobrodu »Kornjilov« predstavnika Turske u Parizu. Još Povodom ponovljenih pitanja u en« intervju sa generalom Wrangelom. jednom odlikuje se osmanlijska di« gleskom donjem domu o stanju u Ovaj parobrod je u pratnji ruskih plomacija. Oni rade smišljeno, i ra« Crnoj Gori, predsjednik Ministar« brodova prispio u Marmarsko mo« zvijaju propagandu za jedan veliki skog Savjeta i ministar inostranih re, a na njima su bili između ostalih plan, od kada su grčki vojnici u djela nalazi se pobuđenim izjaviti, i najbolji vojnici poraženog genera« Smirni dali znak, da nijesu pouzda« da je kraljevska vlada u najmanju la, od kojih će biti obrazovana jez« ni. Ovi vojnici su umorni i neće vi« ruku iznenađena ovakvim insistira« gra jedne protuboljševičke vojske, še. da se biju, a vojska Kemal paše njem. Srbija i njen narod smatraju, koja će se boriti na ma kojem fron« još je na okupu, i mogla bi se ne« da su zaslužili drugojače ponašanje tu. General je rekao, da je držanje nadno oboriti na one Grke. Agenti prema njima sa strane njihovih sa« saveznika prouzročilo njegov poraz. velikoga vezira u Parizu izrabljuju veznika. Srbi, Hrvati i Slovenci dr« »Brojčana premoć, rekao je gene« ovu situaciju, da bi se promijenio že da su žrtvama svojim stekli pra« ral, pobijedila nas je i mi svaki čas Sevreski ugovor, na korist Turske, a vo na svoje oslobođenje i ujedinje« čekamo, da ponovno preduzmemo utječu osobito na Francuze radi ne« nje. Poštovani član engleskog parla« svoju ofenzivu protiv crvene armi« stalnoga položaja njihove vojske u menta jamačno ne'zna da su Crno« je«. Ciliciji, i na Engleze, da im oni mo« gorči bar u onolikoj mjeri Srbi u Za stvaranje novog Saveza Nare« gu najviše pomoći ili odmoći u In« kolikoj su Jorkširci Englezi. Još ma« da. Iz Newyorka javljaju: Senator dijama, već prema tome, bude li Ke« nje to zna raskralj Nikola, posljed« Mac Cormick otputovati će u Ev« mal paša za ili proti boljševicima. nji tiranin u Evropi, koga je rat uk« ropu, da privatno vodi pregovore sa Ruska pogibelj svaka tri mjeseca lonio s pozornice. Kao i ostali gra« vodećim državnicima i stvara teren uplaši zapadnu diplomaciju. A Tur« dani naše države, stanovnici ranije za novi Savez Naroda po planu Har« ei ovako govore: Strah, da bi Rusi Crne Gore imaće priliku da se slo« dingovu. mogli saći na Dardanele uzalud je bodno izjasne. Poljska i boljševici. Pariški listovi nagonio Tursku god. 1914. da se u Kako je opozicija zavarala Veni« primaju iz Varšave, da se je pučan« francusko«ruski savez unese, da je zelosa? »Temps« donosi, kako stvo u prvi mah uplašilo na prijet« Turskoj obezbijeđen Carigrad. kako su prigodom izborne borbe u nje boljševika, ali ih sada ne smatra Za to je Turska, razlogom ili ne, Grčkoj pristaše opozicije zavarali ozbiljnim. • Izgleda po svemu, da smatrala, da je ugrožena, i odlučila Venizelosa. Vođe opozicije dali su iz Germanije umjetno šire glasove o je da se brani od Rusa. A sada je, svojim pristašama uputu, da svagdje skoroj ofenzivi boljševika, samo da poslije 6 godina, ista situacija, hvala prave ovacije za Venizelosa. Veni« uplivišu na pučanstvo gornje Šleske, sevreskome miru. Radi toga turski zeliste ćutili su se tako sigurnim, da gdje se, na 28. januara, ima obaviti diplomate nude antanti snagu voi« ' su još o podne na dan izbora tvr« plebiscit, hoće li biti poljska ili ger« ske Kemal paše, i šapću joj, da ona dili, da se čini, da opozicija ni ne manska. Stižu izvještaji, ako je so« uzme Kemala u svoju službu, a da prisustvuje izboru. Međutim to je vjetska armada potukla Vrangela, će oni posredovati, protiv boljševi« bio samo manevar opozicije, jer su ne prekratkoj fronti, ne bi bila u ka. Kemalova vojska, ako i nije iz« poslije podne njeni izbornici osva« stanju da izdrži novi rat s Poljaci« vrsna, još je uvijek jaka, i već go« nuli u potpunom broju i odlučili po« ma, na fronti od 1000 kilometara. spodar nad Jermcnijom, tom ženi« bjedu. Trocki je već razumio, da mu je ■ Američki republikanci traže za« com antante. lakše operisati s vojskom po Istoku Predlažu dakle, da im ponude Ke« sebni mir. »Chicago Tribune« javlja i plašiti antantu, nego protiv Polj« mala, da s vojskom dođe do obala da su republikanci koji su protiv ske, gdje je već jednom bio razoča« Sredozemnoga mora, da muslimane Wilsonovog mira, zatražili od Har« ran pod Varšavom. Jedina pogibelj približe antanti protiv sovjetske Ru« dinga, da u tom smislu postupa naj« prijeti Poljskoj što se čini, da po« sije, zašto traže, da Grci ostave radikalnijim načinom t. j. da otka« stoji neki sporazum između Pruske Malu Aziju, a da se Turskoj povra« •že potpis versailleskog ugovora o i boljševika, ali u tome slučaju stvar miru, te da proglasi odcjepljenje ti Tracija i Smima. Inače, govore Poljske je ujedno i cijele Evrope. Politički pregled. Tunsha diplomacija. U Irskoj se nastavljaju nasilja. »Matin« javlja iz Corka, da je ta« mo navodno radi umorstva jednog policijskog agenta došlo do ponov« nih nasilja protiv Iraca. Policija je provalila u nekoliko gradskih četvr« ti i počela da kolje SimFeinere. U« bijena su tri čovjeka, a mnogo ih je ranjeno. Policisti su opalili više bombi, koje međutim nisu prouzro« Čile znatnu štetu. . Domaće vijesti. SLUŽBENI REZULTATI IZBO« RA U SARAJEVU Jugoslavesnka Muslimanska Or« ganizacija (nosilac Dr. Mehmed Spaho) 3049, Komunistička Stranka (nosilac Gjaković) 2101, Narodna Radikalna Stranka (nosilac Dr. Mi« lan Srškić) 1346, Hrvatska Pučka Stranka (nosilac Dr. Milan Marako« vić) 422, Jugoslavenska Demokrat« ska Stranka (nosilac Šukrija Kurto« vić) 280, Socijaldemokratska Stran« ka »Zvono« (nosilac Bogdanović) 208, Hrvatska Težačka Stranka (no« silac Dr. Ivan Pavičić) 164, vanstra« načka muslimanska lista (nosilac Mustajbeg Halilbašić) 127, Srpska Narodna Organizacija (nosilac ge« neral Magdalenić) 92, Težački Savez (nosilac Nikola Divljan) 71. IZ UREDNIŠTVA. Broj od če= tvrtka neće izaći radi blagdana u štampariji. Stanbeni ured. O ovom čudovištu, u kome se zrcali sva nesposobnost naše uprave pisali smo već toliko, pa nije potrebno stare jade opeto« vati. Dodaćemo, da se je sad usta« novio stanbeni ured u drugoj in« stanciji, kojega vodi jedan »Crno« gorac«, na pola analfabet, koji je svojim »uredovanjem« dotjerao še« fa sadanjeg stanbenog ureda, da se zahvali na službi. Kako se postupa u tom uredu vidi se i iz ove sličice: Dok sva sila državnih službenika čeka mjesece na stan, ,p r e d s j e d« ništvovladed odjeljuje le« dičnom uredniku »Domovine«, Av« di Hasanbegoviću, koji je tek do« šao — dvije sobe i kuhinju, a dosa« danjem vlasniku koji je familija« ran, ostavlja jednu sobu i zajed« ničku kuhinju sa Hasanbegovićem. No zato na primjer Srškićeva tetka, gospođa Krista Kraljević, raspolaže za 7 soba koje joj ne trebaju, jer je sama samcata u kući. Pa da ni« jesmo u eri jednakosti i slobode!... Oružni listovi za godinu 1921. Po« licijska direkcija javlja, da će mol« be za produženje odnosno podjelje« nje listova za god. 1921. primati u zapisnik počevši od 1. do 15. decem« bra o. g. od 9 do 12 sati i od 15 do 17 sati u sobi broj 30. Molitelji imaju sa sobom ponijeti stari oružni list i bi« Ijeg od 2 dinara na molbu, a za sva« ki komad oružja svotu od 4 dinara u ime biljega. Na temelju tih molbi izdane oružne listove moći će stranke podignuti kod istoga ureda U sobi broj Зо od 5. do 15. januara 1921. Oružni listovi, koji se u gor« njem roku ne produlje, gube svoju valjanost. O ubojstvu Hasanbega Hadžića, o kojem smo u broju od 16. novem« bra donijeli brzojavni izvještaj, pri« mismo iz Bijeline ove retke: Kako smo vas već izvijestili, na 11. o. mj. umro je u bijeljinskoj bolnici pošte« ni i uvaženi starina, težak Hasan« beg Hadžić iz tur. Trnove, koji je 'podlegao ranama i udarcima zlikov« ca Vidaka Stanojevića iz Suhopo« lja, što sad služi kao žandar u Skop« Iju. Stvar se je desila ovako: U go« Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 7,000,000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z19 �Strana 4 Страра ■dini 1912. prodao je Vidak Stano« jević 150 dunuma svoje zemlje u« mrlom Hasanbegu, a jedan dio je već otac Vidakov još prije prodao. Ta zemlja graniči sa tur. Trnovom i imanjem Hasanbegovim i on ju je sve do prevrata sam sobom obradi« vao. Iza prevrata pritisla su tu zem« Iju Vidakova braća i na zor je obra« đrvali. Ove godine su se nagodili sa Hasanbegom, da mu dadnu treći« nu i pozvali ga da istu odvuče. Ha« sanbeg je otišao po trećinu, ali u to doba izbije na dopust zloglasni žan« dar Vidak Stanojewić i pozove Ha« sanbega, sa puškom u ruci, da ide pred njim. Pošto su sa puta odma« kli u jednu šikaru poviče Vidak: »Znaš li balijo, da sam molio toliko vremena čika Peru, da dođem i da te bijem, zakoljem i štajahoćuod tebe izradim!« Iza toga je tražio od Hasanbega deset hiljada dinara pa da ga živa pusti. Ovaj je imao uza se samo hiljadu kruna, izvadio ih i dao Vidaku. Ali se zlikovac nije zadovoljio nego ga jalmanom uda« ' ri nekoliko puta po rukama tako, da su mu obje ruke bile na tri mje« sta prebijene. Zatim ga je oborio na zemlju i skakao po ovom jadnom starcu mrcvareći ga na taj način, kako je umrli iskazivao, preko dva sata. Konstatirano je da su umrlom Hasanbegu prebijena tri rebra. Pošto se je ovaj zlikovac svoje žrtve nazadovoljio, otišao je dalje i odnio sa sobom onih hiljadu kru« na. Iza toga su seljaci našli Hasan« bega i odvukli ga u bijeljinsku bol« niču, gdje je nakon devetnaest da« na neizrecive patnje podlegao ozle« dama. Valja znati, da se zlikovac Vidak i nadalje slobodno kreće, da nije pritvoren i da se čak prijeti mu« slimanima u Trnovi kako će ih sve poubijati. Ovo iznosimo na javnost, da se vidi ko poremećuje mir i po« redak u državi, da li mi članovi J. M. O. ili ko drugi. O sucu u Čajniču dobismo iz Go« ražde ove retke: »Tuže nam se mno« ge stranke, da su u srijedu 10. no« vembra, dakle na uredovni dan za gruntovnicu ,išle u Ćajniče radi tak« rira ali da nijesu posla svršile jer gruntovna komisija nije zasijedala. Reklo im se da g. sudac sa gruntov« ničarom — pečerakijupadane mogu raditi. Tako isto smo slušali pritužbe stranaka iz najudaljenijih krajeva našega kotara da ih g. sudac u prošli utorak, dakle opet na ure« dovni dan. nije htio primiti jer da mu je došao nekakav doplatak pa da se v e s e 1 i i časti. Kada se uz« me kolika je udaljenost nekih sela našega kotara naročito ispostave, od sjedišta suda, kad se uvaži tegoba puta trošak i danguba, onda se mo= ramo čuditi tolikoj smjelosti i ne« obazrivosti našeg g. suca. To nije njegova jedina nekorekt« nost, nego bismo ih mogli nabrojiti mnogo više, a danas ćemo navesti samo ove: Često smo puta slušali prigovore što se stranke pozivaju sudu uz mu« bareć dane. Dobro nam je u haturu, da je g. sudac lanjske godine na sa« mi bajram držao ročište sa musli« manskim strankama. Gosp. sudac ne samo da ne poštuje naredaba, nego se više puta ne drži ni samog zako« na. Tako je 15. novembra 1920. dr« žao ročište sa više muslimanskih glasača čak iz Drine i ako to izbor« ni zakon za ustavotvornu skupštinu izričito zabranjuje. Napomenuti nam je još i česte iz« lete g. suca sa gruntovničarom po .selima, koji im, kako se veli, dono« se veliku korist. Govori se da su i ,šljive za spomenutu rakiju plod tih izleta. Nu svakako je od toga sve« ga najupadniji intimni odnošaj g. su« ca sa sestrama Bajić koje se upliću u mnoge stvari. Govorka se svašta pa bi vlada ovu stvar trebala pod« vrgnuti naročitom ispitivanju. U vezi s tim bilo bi interesantno znati zašto je g. sudac pored nared« be o jednokratnoj frekvenciji od« redio za gruntovnički i šeriatski sud, da ovi i iza podne čak do pet sati ureduju, kao i to u kakvu se svrhu svaku večer priređuju — si« ,j e 1 a u g r u n t o v n i c i i na čiji se račun troše drva i gas. Ovo napi« sasmo, da svratimo pažnju nadlež« nih faktora, ne bi li se ovim neko« rektnostima stalo već jedanput u Odgovorni urednik: F. Salata. Brol 229 — Бро1 »PRAVDA* — »ПРАВДА* kraj, jer su narodu izašle na vrh glave. Riječ ima g. dr. Simić. Tarifa za tehničke sudske vješta« ke. Mjesto zastarjelih normi u tom predmetu izradila je posebna komi« šija Udruženja inženjera nove ta« rife. Pošto se tu radi o veoma važ« nim ustanovama za sve inženjera i arhitekte, to je odbor Udruženja Inženjera zaključio da se ove norme iznesu pred plenum. U tu svrhu u« rečen je mjesni sastanak za utorak 30. novembra o. g. u 5 sati na večer u društvenim prostorijama. Radi važnosti predmeta pozivaju se svi članovi da dođu što mnogobrojnije na sastanak. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« cijalista za ženske bolesti, ordinira od 10—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. CIJENE PADAJUI Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa« kovanje se ne plaća. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi« cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« kovih zlih časova Fellerov pravi El« safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« cijalne boce 42 krune. Državna tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr, sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa«pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, vatska. B. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije, me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namieštenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. SEBURA iz fabrike Hinha Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimani Sjetite se „Gajreta". Državna klasna LUTRI3A Prvo vučenje 3. i I. januara 1921. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! ♦ PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA X i* preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1'000.000 (jedan milijun) ili kruna BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, -posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100.600, 80.000, 70:000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600:000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: I I srećka Dinara 48 III Kruna 19Z l/Z srećke Dinara Zl III Kruna 96 I4 srećke Dinara IZ III Kruna 48 18 srećke Dinara 6 III Hruni Zl Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi Zulfe Nuhanovića, koja obavlja sve popravke civilnih МЕЗШШМ вдш D. D. pušaka i revolvera odio razredne lutrije. tažno I precizno. И' Zagreb M Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Popravci se obavljaju samo uz prlklop oružnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, Ispod Budakovića 3. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Najveći izbor brojeva! Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/dad4a0283e378d191ae5c0bf702bde28.pdf c62ea7d5211551a7618857f1cf4a4ab2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K, 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 125 (230) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 4. decembra 1920. (22. rebiul-evvel 1339.1 0 događajima u Gachu. Evo dva dana se Sarajevom pro« nose vijesti o paljevinama i ugroža« vanju lične slobode muslimana u Gacku i okolini. Mi smo u srijedu primili brzojav, da su peterica ljudi bili izmlaćeni i da je u Avtovcu za« paljeno pet štala sa sijenom i haj« vanom, usljed čega je muslimanima nanesena šteta od preko milijun kruna. Stvar smo odmah priopćili vladi. Interesantno je da ona dotle nije imala obavijesti, no načelnik nam je g. Mišović izjavio da će pro« vesti stroge izvide. Kasnije smo do« bili telefonsku vijest iz Mostara, da se u Gacku vrši strašan teror od strane težaka i da je zapaljena dža« mija i mekteb. Vijest smo odmah priopćili vladi uz kategoričan za« htjev, da se učini kraj ovim nasilji« ma i teroriziranju. Izviješteni smo, da su vijesti pre« tjerane. Bilo je nekoliko napadaja na pojedince, među kojima je i kan« celist Čampara, no vijest o zapalje« nju džamije i mekteba potpuno je izmišljena. Vlada je naredila stroge mjere, uputila odrede žandara i no« vog kotarskog predstojnika i uvje« rava nas, da će krivce privesti zaslu« ženoj kazni. Potvrđuje se vijest, da je kadija g. Hodžić, koji bijaše pred« sjednik na jednom biralištu, mogao otići iz Gacka samo uz pratnju 12 žandara. Toliko za sad o ovoj nemi« loj pojavi u rodnom mjestu braće Grđića, kojima poručujemo, da Gacko više ne predstavlja mumija Kurtović, već organizacija, čiji će predstavnici malo .gromkije tražiti računa o nasiljima, što ih podbada njihova »Sloga«. Nemojte tako, braćo!.... U izvanrednom izdanju od 29. no« vembra »Srpska je Riječ« napisala ove retke: »Kao što se iz svega vidi, ovi izbori nisu pravi izraz volje srp« skoga naroda, jer Bosna bi po njima izgubila svoj srpski karakter«. Prema ovoj jadikovki za srpskim karakterom Bosne čitamo u »Hrva« tu« od 30. novembra ove retke: »Iz« bor u Bosni donio je još i jednu drugu historičku istinu, a ta je. da su Hrvati katolici i muslimani — apsolutna većina zemlje. Od 62 mandata iznijeli su preko 34 manda« ta. To je činjenica, kojoj se treba pokloniti ne samo kod konstatacije broja, već i kod podjele vlasti, što se do sada nije htjelo da uradi.« Istina zagrebački se list nije izjas« nio onako otvoreno kao »Srpska Ri« ječ«, ho ipak se i u njegovim riječi« ma može nazreti plemenska nesnoš« ljivost, radi koje je zahvalan nama muslimanima. Stoga moramo izjavi« ti, da su oba shvatanja, u koliko se odnose na nas muslimane, i netačna i neumjesna. Uspjeh naše organizacije ima se shvatiti u prvom redu tako, da je muslimanski dio našeg trop leme« nog naroda sit ugnjetavanja i da je odlučio učiniti kraj svojoj zapostav« Ijenosti. U drugom redu znači to, da se je izjavio za potpunu be= smisle ikP s t p 1 e m e n s k o g se« p a Mit i z m a i da prihvaća .jedino ispravno stanovište, da nakon našeg oslobođenja i narodnog ujedinjenja nema mjesta nikakvoj državoprav« noj* ili plemenskoj politici. Srpstvo i hrvatstvo dva su brata blizanca; ne, oni su i bliže: oni su potpuno jedno te isto. Kvačenje i trvenje radi p 1 e» m e n s k o g imena, na kojem je tu« đin gradio svoje gospodstvo nad o« vim našim krajevima, treba da pre« stane jednom za uvijek: taka borba treba da bude predana zaboravi i da se sadanjoj i budućim generacijama sačuva kao stranputica, ođ ko« je se imaju čuvati kao od ljute zmi« je. Mi smo jedno i moramo njego« vati samo ono, što će nas zbližiti i omogućiti da se čim prije zaborave pošljedice lude prošlosti. To imadosmo reći na ove neumje« sne ispade i molimo naročito »Srp« sku Riječ«, da ovo primi na znanje i po tom se ravna, ako želi biti stvar« na i objektivna. Plod naše sloge. Velikim je berićetom urodila na« ša sloga. Samo su najveći optimiste u našim krugovima proricali ovaj sjajni rezultat na izborima; rezultat tako svijetao, tako sjajan, đa prosto oči zablještuje te našim pristašama i prijateljima nagoni na oči suze ra« dosnice. Kako i ne bi, kad prodane duše i odmetnici, što se još u oči izbora latiše blata i đubieta, kojim htjedoše izvršiti atentat na čast i o= braz naših najistaknutijih ljudi — leže oboreni i totalno poraženi te od sve braće prezreni i pregaženi. Mi se ne ćemo oholiti ni nadimati već velimo: ovo je Bažiia pravda, ovo je Božija nagrada i Božija — kazna. Nije uzalud rečeno: »Zna Halik što je za koga laiik« i stoga nikad nije« smo posumnjali u Božiju milost i u opravdanost našeg pokreta i rada. Veseli se, brate muslime, što si pobijedio. No ne pregoni u veselju, nego budi umjeren, ali u isto vrije« me uzmi ibret i crpi pouku iz ovo« ga rezultata. I zapamti jednom za uvijek, da samo složna braća nove kule grade, a nesložna da i stare o« baraju. Pamti to dobro!... Znate li zašto smo ovako sjajno prošli na izborima? Ni zašto drugo, nego za naš husni«nijjet, za našu dobru namjeru. Ovo je nagrada za iskrenost pokretača naše organiza« čije, ovo je naplata za našu dobru želju, da se pomogne braći musli« manirna. Vođe J. M. O. nijesu do« sada pokazali, niti su mogli pokaza« ti bogzna kakvih materijalnih zaslu« ga za svoju braću muslimane. Ali je« su pokazali čistu dušu i dobru na« mjeru, bez ikakvih pritajenih ten« dencija. Prije dvije godine u jednoj maloj grupici okupismo se oko »Vreme« na«, fuzionirasmo se sa grupom iz Tuzle i udarismo temelj današnjoj organizaciji. Dobro se sjećamo o« nog svečanog dana u čitaonici, kad se je postigla fuzija. Sa svih strana se Halidbegu Hrasnici nudi pred« sjedništvo organizacije, a on, taj »ambicijozni beg«, taj »famozni dželat«, taj »pohlepni feudalac« čeđ« no otklanja i upirući prstom u sije« dog Maglajlića, svečano izjavljuje: »Kad je ovaj časni starina među na« ma, predsjednička čast pripada sa« Godina II. mo njemu, a.ja ću kao i sva druga 1 uzalud: naša organizacija napreduje braća biti sretan, da iga slijedim kao i jača. Cvate i buja. nefer«. To je bio izraz poštene duše Što je još začudnije i neki od o» i čistog srca koje nije natrunjeno nih, koji su nam bili pružili prija« nikakvim sebičnjačkim pomislima. teljsku ruku, uvrijediše nas, veoma I drugi članovi koji su bfli izabrani nas uvrijediše time, što počeše na u vodstvo J. M. O. bili su prožeti ta« nas pucati jednim oblaćenim i za« ko plemenitim osjećajima. Sjeme rđalim oružjem. Nađoše ga u mu« naše organizacije nije dakle bilo zeumu, gdje li! Pokrenuše tu staru topjnu, namazaše je i uperiše protiv gnjilio ni trulo, nego čisto i zdravo. Naša je organizacija zakuhana kva« nas! Ne znadoše da danas ta lum« barda više ne pogađa cilja i da je scem plemenite namjere. Sa svih strana počeše dolaziti gla« mogla biti upotrebljena samo u ov« sovi o nemilim događajima, koje dašnjem srednjem vijeku, kad je sada ne ćemo spominjati i koji se, ovim divnim krajem vladala pokoj« ako Bog da, neće više nikad pono« na Austrija. • Viti. Svi ti nemili događaji nalazili Naši težaci i građani izvršiše svo« su svoj odjek u srcima vođa J. M. O. Svaki zločin koji bi se izvršio ju dužnost i impozantnim svojim nad kojim muslimanom, žestoko bi .pristupom na biralište osvjetlaše zabolio sVe one koji se kupe oko svoj obraz. O njima se može govo« »Pravde« i taj bi se bolni osjećaj riti samo s priznanjem i divljenjem. odmah odrazio u njenim stupcima. Oni učiniše svoje, a sad je na iza« To bi mogao vidjeti svaki musliman branim zastupnicima, da učine svoje i čitao bi u »Pravdi« ono, što potje« i da opravdaju povjerenje, koje im če iz njegove duše. Ono, što leži na je narod iskazao. Dao Bog, pa se srcu ogromne većine muslimana, bi« . pokazali vrijednim tog povjerenja i lo je napisano u »Pravdi«. Muslima« doprinijeli solidnoj izgradnji naše ni su u »Pravdi« vidjeli ogledalo državne zgrade. Primili su tešku svoje duše. I zato je »Pravda« uhva« dužnost, punu historijske odgovor« tila duboka korjena i spustila žile u nosti, pa im je potrebna nesamo iz« najšire slojeve muslimanske mase. dašna pomoć svih naših pristaša, Ko su te pravdaške vođe? Jezgru već i još više Božiji tevfik, bez ko« joj čini inteligencija. Po narodnosti jeg je uzaludan svaki napor. ih ima Srba i Hrvata, no svi su is« kreno zadojeni idejom našeg narod« Sarajevo, 3. decembra. nog jedinstva, svi su iskreni Jugo« slaveni, koji jednako osjećaju i za Rezultat izbora u B. i H., kako ga srpstvo i za hrvatstvo i koji se ne donesosmo u prošlom broju našeg slažu sa ekstremima ni jednog ni lista nije tačan. U prvom redu valja drugog smjera. Ima hodža. Ali kod nam ispraviti broj naših mandata ovih nema ništa, što bi se moglo na« za sarajevsko okružje. Mi smo u zvati »klerikalizmom«, jer je taj tom okružju dobili pet, a ne šest smjer Islamu nepoznat pa oni ne u« mandata, pa bi ukupni broj naših nose ništa, što bi moglo kočiti kul« mandata u Bosni i Hercegovini iz« tumi napredak prema zahtjevu sa« nosio 24. Međutim ima gotovo si« vremeniti ideja, ima posjednika. No guma izgleda, da će naša organiza« oni u agrarnom pitanju ne traže ni« čija dobiti u Tuzli sedam, a ne šta drugo nego aršin jednakosti, ko« šest mandata, pa bismo opet zadr« jim se ima jednako mjeriti u svim žali prije javljeni ukupni broj svo« pokrajinama našeg kraljevstva. Ima jih poslanika. Radikali, kako izgleda, neće zadr« težaka, koji su veseli i sretni što će uživati blagodati agrarnog riješenja, žati 12 mandata, a »demokrati« bi ali koji neće da otimlju nego hoće možda mogli proći i u Tuzli, pa bi da putem zakona dođu do svojih se njihov broj podigao na dva po« prava. Sve ove klase ljudi složiše se slanička mjesta. No to još nije si« prije dvije godine i okupiše u J. M. gurno. Isto su tako još nesigurni brojevi O. Vidjevši nepravde koje se hoti« mično ili nehotice čine muslimani« o mandatima u ostalim pokrajinama ma, bilo navalom na osobnu sigur« kraljevine, pa stoga ostavismo ob« nost, bilo ugrožavanjem eksistenci« javu dok budu sigurno utvrđeni svi je kao što je na primjer bilo otima« rezultati izbora. No prema dosada« nje zemlje od musi, posjednika i te« njim rezultatima već je sigurno, da žaka, šikaniranje musi, trgovaca, za« će konstituanta biti vrlo mješovita postavljanje musi, činovnika, nedo« i trebaće dosta mudrosti i samopri« zvoljavanje da muslimani sudjeluju jegora, dok se skalufi jaka većina. u vladi i t. d. »Pravdaši« dizahu svoj Jedno se pitanje može smatrati rije« glas protesta i s ogorčenjem pitahu: šenim: monarhične stranke imaju zar je to pravda, zar je to jednakost, preko dvije trećine glasova, pa je zar je to bratstvo? Taj glas bijaše pitanje republike — na vrbi svirala. glas svih muslimana u B. i H. Radi toga postadosmo »antidržavni«, »protudinastični« i »separatisti«, ko« je treba protjerati u Aziju. Počeše nas zastrašivati i prijetiti globom, Dvije slike. Putovah vozom za hapšenjem i drugim progonima. Ali nije nimalo hasnilo. Ljudi oko Sarajevo. Na stanici Kakanj u 4Vh »Pravde«, svijesni svoje dužnosti i sata izjutra (pred sabah na dva sa« čvrsto osvjedočeni u ispravnost ta!) uniđe jedan mladić sa torbi« svog programa i rada, sve su se više com na leđima, za njim drugi, pa jačali i čeličili u borbi. Bilo je i kan« treći. Malo kasnije i četvrti, nazvav« đerisavanja pa i mito je nuđeno sa« ši selam. Vrlo uljudni. »Kuda vi to mo da se napusti rad oko »Pravde«, ranije?« pitam jednog od njih. — U školu, odgovori mladić. — Koju ? ali sve uzalud. Protivnici ne klonuše, nego poku« — Gimnaziju u Visokom. — Sigur« šaše da drugim sredstvima razbiju no ste iz Kaknja? pitah dalje. — našu organizaciju. Potplatiše neke Da. Dvojica smo u četvrtom, jedan naivne, mlade i neiskusne derane u drugom, a jedan u prvom razre« koji se zadovoljavahu blistavim fra« du. Pohvalili mladiće i pade mi na zama i dobačenim mrvicama sa »de« um, da je kakanjski učitelj musli« mokratske« sofre. Preko njih osno« man. I razmišljah: kad li će doći vaše »Musi. Tež. Stranku« i, gledaj« vrijeme, da u svakom svom većem te nelogičnosti, za tu stranku do« selu imadnemo ovake učitelje? Kad zvoliše konfesionalnu bazu! Ali sve li će se naš svijet uvjeriti da nam Na dohvat. �Strana 2 Страв» je sad najpreče svojom djecom nas puniti preparandije pomoću kojih ćemo dobiti dobre kulauze na nas šem zapuštenom selu? Hoće li se buduća »Gajretova« skupština baviš ti ovakim pitanjima? * Idem na jedna korteško sijelo u Sarajevu. Na prozoru jedne lijepe moderne zgrade stoji nekakva že» na, a iz sobe se jasno čuje ženski djetinji glas, kako izgovara ajete. Pamti sabah. Mala je napravila po« grješku. »Vellezine ineahu« ču se glas žene, a mala ponovi i pođe da« lje. Uči vrlo dobro. Bio sam potres šen i razmišljah: ili je ispravljala »PRAVDA* — /’PABflA* majka ili guvernanta? Bilo kako bis I stane, nek bude početak novog slo« bodnog razvoja naše braće, koju se lo, dobro je i jedno i drugo. Kad spojih ove dvije lijepe slike | je sa stanovite strane već davno za« učini mi se da se nalazim u zlatnom boravilo bilo smatrati rav^oprav« nim građanima. ‘v’ . vremenu islamske civilizacije, kad Čast braći Muslimanima!« nauka i znanje bijahu glavna i prs va odlika svakog muslimana i mu« slimanke i kad je svak znao za uz« višene riječi našeg Dcvletlije: »Kad prolazite pokraj rajskih vrtova — uzberitel (Upitaše: »Šta su ra jski vr« tovi?« a on reče:) »To su naučni Odjek u Sandžaku. Povodom sastanci«. Dao Bog, pa se što prije umnožas sjajne pobjede naše organizacije do« la i jedna i druga slika i protegnus bismo iz Priboja ovaj brzojav: »Že« le se na sva naša sela i sve naše leći uspjehe u budućem vašem ra« du za napredak ovog naroda, najsr« domove. dačnije vam čestitamo narodno po« vjerenje kojeg ste neumornim i sjaj« nim radom zaradili. — Ibrahim Ha« dži Hamzić, Husein Hasanagić, Sa« lih Hadži Hamzić.« Fala braći na ovoj pažnji. se ne da pobiti, da se svijest solidarnosti među muslimani« Glas omladine. Iz Sanskog Mo« ma, zbog agrara i gorenavedenih sta dobismo ovaj brzojav: »28. no« pojava, s pravom ili nepravom, to je vembrao tvbrio nam je svima oči, a za osećajc masa indiferentno, tako rezultat izbora neka je svjedodžba probudila, da su skoro kao jedan da smo svi uz vas. Živjela probude« čovek glasali za svoju muslimansku na islamska svijest! — Muslimanska stranku. To se može nazvati da je | Omladina.« reakcionarno, nazadno i kako se ho« I će, ali to je tako; aupoliticise । Bez naslova. Čitamo u »Hrv. Slo« računa sa faktima, a ne sa zi« ove retke: »Doznali smo iz sa« nekim umišljenim pretpostavkama i svim pouzdanog izvora, da je g. Še« računima, koji vrlo lepo izgledaju rif ef. Arnautovie nekoliko desetaka na papiru, ali ne odgovaraju životu । dana prije izbora ponudio jednom i stvarnosti.« ovdašnjem listu sumu od 1,200.000 Zatim se list osvrće na »neuspjeh« 1 kruna (jednog milijuna i dvijesta hi« Srba, a onda veli: »Izlišno bi bilo ' ljada kruna), da mu se predade za pred ovim faktom kukati i jadiko« izbornu agitaciju. Vlasnik lista od« vati. Ovi su izbori ponovo dokazali, I bio je sa gnušanjem tu ponudu. da samo velike i jake, dobro vo« U slučaju, da bi ko htio demanto« đene i dobro organizova« vati ovu vijest, mi ćemo donijeti i« nestranke imaju izgleda na ve« me lista i odnosnog vlasnika. Moli« like uspehe. Manje stranke, bez ja« mo muslimansku »Pravdu« neka da« ke podloge u narodu, ne mogu ni de naslov ovoj notici.« kraj proporcionalnog izbornog reda da se afirmišu i da uspiju.« i List dalie govori o uzrocima ne« I uspjeha radikalne stranke, a onda veli: »A osim svega treba istaći još jedan momenat. Intcresovanje za izbore i disciplina, bile su mnogo Tuzla, 29. novembra. Dosada slabije u svih drugih stranaka, nego prelazi 30.000 glasova za našu listu u J. M. O. Nijedna stranka nije ni u tuzlanskom okrugu.. ^zultat će« apsolutno ni relativno izvela toliko mo javiti. “ W birača na glasanje kao J. M. O. Ona Travnik, 29. novembra. Pre« ! je zato požnjela uspjehe, a ostale ma prispjelim vijestima u travanj« neuspjehe. Ako ima smisla i pa« skom okružju glasalo je za J. M. O. meti među vođama naših strana« 14.350, za komuniste 3.700, za radi« ka, nek im to bude opomena i po« kale 6000, za savez težaka 4500, za uka za budućnost.« hrvatsku pučku 3100, za Čokorila « 3800, za hrvatsku težačku 11.790. — Odbor. »Hrvat« u broju od 30. novembra Kl j u č, 29. novembra. Rezultat iz«, donosi članak »Pobjeda Muslima« bora našeg kotara sjajan. Svijet na na«, iz kojeg vadimo ove stavove: »Muslimana u našoj državi imade hrpe pristupio uz opće zadovolj« preko milijun i pol. Da se vidi ka« stvo. Radikali dobili 1470, srpska te« ko su ta naša braća po vlastodršci« žaoka 1815, muslimanska org. 1837, komunisti 211, hrvatska težač« ma bila potiskivana i zapostavljana, ističemo, da su u današnjem Narod« ka 101, demokratska 71, socijaldc« mokrati 43. — Mjesni odbor. nom Predstavništvu bili zastupani Prnjavor, 29. novembra. Re« samo sa deset mandata. Potpuno zapostavljeni i proganja« zultat izbora našeg kotara: komuni« sti 52, savez težaka 1920, »J. M. O.« n i proveli su oni željeznu organiza« čiju i dokazali evo cijeloj državi, 776, demokrati 986, hrvatska pučka naročito onima, koji su ih zapostav« 524, radikali 2043, hrvatska težačka liali, da je njihova svijest duboko 930, socijalisti 120. — Mjesni odbor. Bos. Novi, 29. novembra. Naša razvita, Njihov sjajan uspjeh — iz« ni jeli su 28 mandata — jasan je do« organizacija u kotaru dobila 1084 glasa. — Biščević. kaz nepravednosti, koja im se je po« B i h a ć, 30. novembra. Za četiri činjala. Milijun i pol tog našeg živ« I lja, samo zato, jer nije htjelo da i« mandata u bihaćkom okružju smo gra do pogubnoj muzici demokrat« sigurni. — Muhamedbeg Biščević. G la m o č, 30. novembra. Prva sko«Pribićevićevog centralizma, ba« i čilo se bilo u stanje bespravnog kirtiia kuglica 644. Selam. — Berbe« rović. j robija. Most ar, 3(J. novembra. Izbori u Uspjeh ovih izbora u Bosni iznio je Muslimane kaonaijači ele« Hercegovini pokazuju ova> rezultat: m e n a t, a s time i njihovu Jugo« Radikali 9244, hrv. pučka 10.019, n a« slavensku Muslimansku Organizaci« ša organizacija 11.521, Bian« ju kao najjaču stranku. Pa ipak za kini 1053, hrv. težačka 7635, tež. sa« cijelo vrijeme opstanka naše ujedi« vez 7135, Zvonaši 177, komunisti njene države nijedan Musliman ni« 2889, Mutež 511. Zenica, 30. novembra. Mi do« ic-imao učešća u vladi. Zašto? Jer ih se ie smatralo građanima drugog bismo 3017, komunisti 1161, radikali reda, koji treba da plaća porez u kr« 292, savez težaka 49, »demokrati« vi i novcu, da mu se otimlje, da ga 88, hrv. pučka 277, Čokorilovci 496, se strijelja i zatvara. Da, dobacivalo hrv. težačka 191. im se je: U Aziju! Na taj izazovni pogrdni poklik odgovorili su braća Mus’imani, kako oni zapravo imadu najviše prava, da u Bosni govore i — vladaju. Zagrebački listovi donose inter« Ovom uspjehu naše jednokrvne vju sa Stjepanom Radićem obzirom braće mi se od srca veselimo i po« na njegovo odnosno njegove stran« zdravljamo sviiesne muslimanske ke držanje u konstituanti. Radić je izjavio slijedeće; Obzirom na našu izbornike i njihove vođe, koji su (Hrasnica i' Spaho) znali, da u naj« stranku i njezino sudjelovanje u konstituanti' odlučiće glavni odbor, tjesnijoj vezi sa svojđm hrvatskom koji se sataje 7. decembra. Kad smo braćom u Narodnom Klubu, brane i pošli u izbore postavili smo se na le« štite potlačene suvjernikc od baha« galan put, pa ne možemo biti za na« tog nasil'a. Nova era, koja nakon ovog rezultata u Bosni mora da na« silje. Jedino narodu priznajemo pra« Bilješke. Novinstvo o našem uspjehu. Sjajna pobjeda naše svijesti i nas še organizacije izazvala je silno — iznenađenje. U društvu, na ulici, u kafani. svagdje, ama svagdje se gos vori gotovo samo o našoj organiza« čiji i njenoj briljantnoj disciplini. Svak se čudi, pa se čudimo i mi. No mi se ne čudimo svom uspjehu, već neobaviještenosti drugih, koji svojim čuđenjem ne pokazuju ništa drugo, nego li savršeno nepo« znavanje prilika, u kojima žive ov« dašnji muslimani. Ta zar je i mogao biti drukčiji rezultat, kad se uzme u obzir, da je vodstvo naše organizaci« je u rukama svjesne inteligencije, duhovne i svjetovne, okupljene na jednom zdravom principu i udruže« ne sa svrhom da skine lance s ruku i nogu svoje obespravljene braće? Zar je i moglo biti drukčije, kad na« še vodstvo ima potpuna smisla za interese i tegobe svakog našeg bra« ta: i onog iz dućana, i onog sa sela ili radionice? .Naš je uspjeh potpu« no prirodan i potpuno razumljiv: on je plod rada i žilave akcije, on je i — plod pritiska, kojeg je dosad osje« ćao svaki sloj islamskog dijela na« šeg naroda. On je bio i bjelodan, jer se je snaga naše organizacije potpu« no odražavala u stupcima »Pravde«. I da njeni izvještaji nijesu prosudi« vani kao i ofarbani izvještaji dru« gih stranaka, niko se sad ne bi ču« dio, niko se ne bi iznenadio našim uspjehom. No da čujemo šta vele drugi. I. »Srpska Riječ« u broju od 30. no« vembra donijela je uvodni članak »Poslije izbora«, u kojem između o= stalog stoje i ove riječi: »Danas je već poznat rezultat izbora u Bosni i Hercegovini. Priznati valja da je donio velika iznenađenja. Fakat koji se osporiti neda jeste, da je jugoslavenska muslimanska orga« nizaci ja, odnela pobedu na svima linijama. Ona je dobi« la dvadeset i pet, a ni jedan direkt« ni njen protivnik među muslimani« ma, nije dobio ni jednog mandata. Pobeda J. M. O. je tim veća, što i o« na sama nije mogla računati sa više od 20 mandata; jer toliki bi broj mandata prema procentu musliman« skog stanovništva imao da pripadne udruženim muslimanima u Bosni i Hercegovini, pod predpostavkom, da svi glasaju za J. M. O. Ona je dakle dobila još pet poslanika pre« ko očekivanog broja. Šta je uzrok tom uspehu? Nesumnjivo je, da je J. M. O. bila najjače organizovana stranka u zemlji. Pune dve godine je vodstvo stranke organizovalo svoje pristaše, da joj niko među mu« slimanima nije smetao. Musliman« ska težačka stranka, čedo demo« krata, sa Šukrijom Kurtovićem, ni« je imala ni toliko snage, da bi ioj mogla oteti ma i samo cigli jedan mandat. A Šerifova je akcija i suvi« šc kasno došla. Ono što su uviđavni ljudi već davno predviđali, da se među muslimanskim težakom, ba« rem za sada, ne može operisati ni sa kakvim demagoškim šlagerima u pi« tanju agrara, a što gospoda demo« krati u svojoj kratkoj pameti, nisu htjeli da vieruju, obistinilo se: Mu« slimanski težaci su shvatili, da su niihovi zajednički interesi osobito zbog pogrešnog i jednostranog po« stupanja u agraru i zbog nemilih do« gađaja koji se dešavahu iza oslobo« đenja u nekim krajevima, jači i pre« či, od nekoliko dunuma zembe ma« nje ili više. Bilo je glasova koji su upozoravali na to. ali ih niko nije hteo da posluša. Činjenica je, koja Naši izvještaji o rezultatu izbora. RadićBua izjava. Rpo' — Broj 230 Jedan dohumenat. U prošlom broju iznesosmo Ček« rinu tužbu radi isplate 15.000 kru« na uime ugovorene p. r o v i z i« ј c za posredovanje pri iznamljenju Hotel Centrala. Pošto je g. Čekro u svojoj izjavi zanijekao »da je ikad za vakufske novce kupovao sprave za ipolijevanje bašče«, iznosimo o tom z v a n i č a п dokumenat uz na« pomenu, da ćemo se pri potrebi os« vrnuti i na ostala Čekrina hašanja. Riješeni em direkcije broj 12.627, koje nosi sadržaj »Ivan Kasparek šalje račune za popravke v o« d o v o d a u vak. mear. dvoru, Elka« meru i dr.« i riješenje »Brm računo« vodstvu da priložene račune isplati. Sar. 4. sept. 1919. Čekro, Arnau« tović«, isplaćen je račun Ivana Kas« pareka od 21. jula 1919. o ovim »ipo« pravcima« u kući u Halilbašića ul. uz konvikt: 7./7. novu pipu 12 mm sa helenderom za marpić K 65.—, mufna %X’/a i nipel a/aX’/a montirao K 13.—, desetmetara marpića iz b o t a n a K 180.—, jedna štrcaljka za marpić K 70.—, 11./7. bateriju od kupališne peći odmontirao, 2 nova sica napra« vio i opet montirao K.30.—. Ukup« no K 358.—. Veleštovahjem Johann Kasparek, vidio Čekro«. Računovodstvo je isplatilo raču« ne 5. oktobra, a po strani ima još jedan« paraf g. Arnautovića, pisan olovkom, a glasi: »Neka se isplate unutrašnji računi. Arnautović«. To je očit znak, da ga je računovodstvo upozorilo na protuslovlje između re« ferata i priloženog računa, jer je među »popravke« uvršten i ra« čun o .nabavi sprava za polijevanje Čekrinog vrta. vo na revoluciju, kad ovaj bude na nju prisiljen. Kako smo mi prihvati« li zakonita sredstva,, to ćemo svoje pristaše odvraćati od revolucije. Mi ostajemo i nadalje republikanci, jer mi ne ćemo drugo, nego da inter« pretiramo volju naroda. U sam na« crt ustava treba da uđu sve one u« stanove, koje državu čine seljač« kom. U daljnjem razgovoru izjavio je Radić, da je moguće da će se u kon« stituanti složiti i oprečne struje. Hr« vatskim zastupnicima trebalo bi pre« pustiti, da si oni izaberu bana, da postave hrvatske činovnike i organi« zuju čitavu upravu. U Beogradu bi morali potvrditi sve zaključke. Go« voreći o strankama izjavio je, da je on od svih po programu i po ljudi« ma najbolja demokratska, jer se u njoj nalaze odlični muževi. Ako u demokraciji u istipu budu demo« krati, onda ćemo se u 9% pitanja naći sporazumni. Ujedno će zastup« nici Seljačke Stranke sarađivati i sa srpskim zemljoradničkim zastupni« cima, samo je kod njih ta pogrje« ška, što su prerevni monarhiste. U pogledu naše budućnosti imade naj« bolje nade, jer će se naći pametni ljudi, koji će znati i htjeti spora« zumjeti se, te je on pripravan na sporazum, dapače i na kompromis, ako se uvaže načela Seljačke Stran« ke. pirr'ci REZULTATI IZBORA. Zagreb, 2. decembra. Večeraš« nja »Riječ« donaša iz Beograda ove rezultate izbora: demokrate 95, ra« dikali 93, komuniste 54, Rađićevci 45, zemljoradnici 30, muslimani 27, klerikali 25, socijaliste 9, Samostoi« na kmeti jska 8, Hrvatska težačka 7, republikanci 5, Bunjevci 4, Hrvat« ska zajednica 4. Рпша Hrvoj 4, na« rodni socijaliste 2 te po jedan: Trumbić, Ribarac i frankovci. Rad i trajanje konstituante. Iz Beograda javljaju: Prvi posao kon« stituante će biti, da verificira man« date, a nakon toga će se preći na ustav. Taj posao će trajati 4 do 6 mjeseci, pa će se ustavotvorna skup« ština pretvoriti u zakonodavnu i trajati će dvije godine. Naredni iz« bori će biti koncem god. 1922. ili početkom god. 1923., ako ne bude potrcb/i, da se prije obave. Uslovi KemaLpaše. Agencija Ha« vas javlja iz Carigrada, da su se �Crpa-u 3 Fpoi 230 — Broj onamo povratili odaslaniti turske mija imati veliku ulogu u borbi sa boljševizmom, koji se neće zadovo« vlade, koji su u Angori pregovarali sa Kcmahpašom. Kod velikog vezi« ljiti uspjesima postignutim na ju* ra bila je odmah konferencija mini* gu Rusije, nego će težiti osnovnom stara i delegata, na kojoj se rasprav* zadatku, da izazove svjetski požar: ljalo o rezultatima njihovog putova* teško je reći, na koju će stranu bolj« nja. Kako se saznaje Kemalpaša sta« ševici sada udariti. Ja sam predao vio je kao uslov svog odstupa, da armiju, flotu i stanovništvo pod po* antanta ublaži sevreski ugovor ta* krovitđjstvo Francuske, jedine ve* ko, da otomanskoj vladi bude osi« like sile, koja shvaća svjetski značaj guran opstanak. Veliki vezir Tev« naše borbe. fik«paša referisao je o tomu sultanu. Borbe u Maloj Aziji započele. — Glavni stan grčke maloazijske voj« ske započeo je opet izdavanjem rat* Gospodine uredniče! 'nih komunikeja sa maloazijskog Slučajno me neko upozori, da se fronta, iz kojih proizlazi, da je vob ska Mustafa Kemala opet započela je »Domovina« u 13. broju mene ta* ofenzivom. Komunikei javljaju, da kla. Stoga molim dopustite mi, da se s par riječi operem toga dodira. O» su napadi turske nacijonalističke voj ske odbijeni. Na više mjesta razju* sim toga je na istom mjestu i moj dobar znanac g. Muhamedaga H. reni su pojedini odredi Turaka. Ge« neral Paraskevopulos. dosadašnji Jusufaigić okaljan seksualno»moral* komandant na ovom frontu smije* nim blatom, te i ako to blato više njen je. Na njegovo mjesto došao je prlja onog, ko se njime nabacuje, ipak se osjećam u ovom slučaju duž* general Paptilas. ‘ Borbe u Armeniji. Kako iz Ango* nim prema Muhamedagi, da izjavim те javljaju u Carigrad, započele su ovo: Nije istina da mi je Muhamed* aga ikada ponudio »jednu vrlo lije* opet borbe između Turaka i Arme* pu djevojku od 15—16 godina.« Ka« *naca, pošto ovi potonji nisu htjeli 'da ispune zahtjev Turaka glede ra* ko je i zašto konstruisana ta potpu« 'zoružanja. Po jednoj vijesti iz аг» na izmišljotina, znače valjda jedino knenskog izvora, armenske čete za* redakcija »Domovine«, ali kojim jpočele su jaku protuofenzivu, pa im političkim rezultatima vodi tretira« je uspjelo da zaposjednu Aleksan* nje takovih tema i takvim tonom, to zna danas, poslije izbora, svako di* kiropol. Kemalistički general Kjazim jete, osim jedinog vlasnika »Domo« Karabekir se povlači. Povratak Konstantina u Grčku. vine«. Sarajevo, 3. decembra. Iz Basela javljaju: Svečani dolazak Dževad Sulejmanpašić. Kralja Konstantina u Atenu odgo* đen je za 12. decembra. Parlamen* ’) Donosimo iz obzira prema g. tama deputacija putuje u Luzern, da primi kralja, koji će putovati pre, piscu, a nipošto stoga, što bismo s »Domovinom« Junaka s Alipašina ko Italije u Grčku. Lloyd George za povratak Kon* Mosta htjeli polemisati još i o — moralu. Ur. stantina. U londonskim diplomat* skim krugovima govori se, da je Llovd George sporazuman sa po* vratkom Konstantina na grčko pre« stolje, na kojem bi ostao čovjek Engleske, jer hi njoj imao da zahva* Liječnička predavanja u Velikoj li svoj povratak. Lloyd George na* da se, da bi ga za neko vrijeme mo* gimnaziji. Kako smo voć javili, naši gao skloniti, da uzme Venizelosa za domaći liječnici počeli su obdržava* ministra predsjednika. Po mišljenju ti svoja poučna predavanja o čuva« Lloyd Georgea, bilo bi ovakovo ri» nju zdravlja. Ova su predavanja vr« ješenje bolje od revizije sevreskog ј lo korisna. Osobito će dobro doći mirovnog ugovora, ali je moguće, da našem neukom svijetu, a u današ« nje dane tim više, što su se, kako će se obvezati Konstantin, da učini se već opaža, u Sarajevu počele ši« ustupke Turcima, pa i Bugarima. riti razne prolazne i opasne bolesti. General Wrangel o svom neuspje* hu. 19. pr. mj. primio je general Koliko se dosada vidi u rasporedu, Wrangel u Carigradu na krstarici teme (predmeti predavanja) su vrlo »Komilov« predstavnike svjetske interesantne, a predavači su mahom štampe, te im je ocrtao uzroke svog stručnjaci svaki u svojoj liječničkoj struci. poraza i povlačenje sa Krima. Stoga ova predavanja najtoplije Po njegovom izvještaju glavni je uzrok velika brojčana nadmoć cr« preporučujemo našemu svijetu. vene vojske. Protiv njegovih 5 di« Predavanja su besplatna a obdrža* vizija koncetrirali su boljševici 28 vaju se u zgradi Velike gimnazije divizija, a protiv njegovih 4500 ko« svaki dan osim praznika od 5—6 sa« njanika imali su oni 25.000. Boljše« ti poslije podne. Pristup je slobodan vici uložili su sve, da zauzmu Pere* svakome. Radiotelegrafski promet sa Au* kopske položaje, pa ih je u tome sil* strijom i Njemačkom uveden je po« no potmogala Ogromna artilerija, koju su doveli s poljkse 'fronte. U sredstvom Radiostanice u'Sarajevu. svojim navalama bacali su u borbu U tom saobraćaju mogu se primati državni i privatni telegrami, za koje uvijek svježe čete, pa mu je bilo jasno, da se ne može održati, jer mu se imade naplaćivati kod predaje i je armija što na mrtvim, ranjenim to za državne telgramc obična tele* grafska taksa (za Austriju 12 centi* i nesposobnim za borbu izgubila ma = 1 K 44 fil. po riječi nu najma* preko polovicu. Videći, da je dalnja nje 1 franak 20 cent. = 14 K 40 fil., borba bezsmislena dao sam nalog za a za Njemačku 22.5 cent. = 2 K 70 evakuaciju Krima. fil. po riječi) dočim će se za privatne Na upit jednog novinara, kako se držalo stanovništvo poslije njego* telegrame naplaćivati trostruka pristojba običnog telegrama. — Kod vog odlaska odgovorio je Wrangel: svih ovih telegrama imade se u opa* — Mogu Vam reći, da su ostav. Ijena skladišta granata tri dana ču* ski naznačiti »Radi o« označivši smjer Sarajevo, odakle će se bezžič* vali radnici, kojima je bilo dato oruž je. Lučki radnici su uređivali brodo* nim putem dalje otpremiti. ve, pa se i njima mora zahvaliti, da Muslimanska Centralna Banka za je evakuacija išla u redu. Jedna de« B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« putacija radnika došla je k meni i šenjem ministrstva financija broj molila da i njih evakuišemo. ali to 6543 od 19. novembra 1920. na trgo* niic bilo moguće radi pomanjkanja vanje devizama, izdavanje čekova tonaže. Da je bilo dosta brodova ot* na inostranstvo i izdavanje »Uvere« putovalo bi s nama čitavo stanov« nja za obezbedu valute« za carinar* ništvo. Izvezlo se svega 130.000 Iju* niče uvoznicima i izvoznicima. di, od kojih je 70.000 vojnika (30 hi* MANUFAKTURNE (i luksuzne) ljada boraca i 40 hiljada službeni« ROBE SVAKE VRSTI nrodaje sa* mo na veliko Muslimanska Central« ka u pozadini), oko 7000 ranjenika, a ostalo je građansko stanov« na Banka za Bosnu i Hercegovinu ništvo. Sitni j evo Na pitanje o sadašnjim njego« Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) vim namjerama odvratio je Wran« bez ikakovog odbitka, iznaša naj* gelj: Ja ću ostati s vojskom i dalje veći zgoditak, koji sesajednom živjeti na krstarici. Vlada je znatno srećkom dobiti može. Vučenje smanjena, pa će se zanimati pita* državne razredne lutrije već na 3. i njem, kako da se izađe iz ovog sta« 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« nja. Sva predstavništva u inostran« žave neka se uprave na glavnu ko« stvu ostaju na svojim mjestima. Ja lekturu: Međunarodna Banka d. d. sam uvjeren — završio je general — odio drž. razredne lutrije. Zagreb, Gajeva ulica 8. da će u skoroj budućnosti naša ar« Pismo uredni itvi*) Točno na minutu idu Suttnerovi [ satovi, svjetski glasovita marka ! »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa*pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa*pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* pote jesu: Fellerova Elsa*pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel* lerova Tannochina*pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel* ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Muči li Vas glavobolja? Zubobo* lja? Trganje u kostima? Malo Fel* lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko* liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po* sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. Poruke uredn štua. Piscu članka »Trgovina s politikom«. Ne možemo štamnati, jer ne ćemo da sa Šerirom opširnije polemišemo. Dosta mu je nje­ gove muke. Selam! SsiMtt vijesti. Državna hlasna LUTRlia Prvo vučenje 3. i 4. januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60.000 do 600 000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva milijutia četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju NATJEČAJ. dinara 5000 kruna nagrade onome, ko dokaže, da je letak što se širi iz Tuzle s potpisom Adema Biše pisao jedan školski nadzornik, a re obični fakin. Jedan TeŠnJak. 1,000.000 DOBRA PRILIKA! kruna Prodajemo najboljem nudiocu jednu kom­ pletnu novinarsko-političku garnituru sastojeću se od: 1 .) jednog vlasnika i sposobnog političkog vođe (bez pristaša) koji govori »više« jezi­ ka. Svršio je osim tri razreda osnovne još i »Lisken Schule« u Mostaru. Veima sposo­ ban za podvaljivanie, radi čega je pri svjet­ sko? utakmici odnio rekord u laganju. Zna pjevati »O mein Oesterreich« i »KoŠut LayoŠ«, solo i uz pratnju na zvečećem glaso­ viru. Čovjek bez karaktera, bez savjesti i poštenja — demamgog prve vrste — sposo­ ban za sve i sva. 2 .) Glavnog urednika — junaka, koji umi­ je čitati i pisati latinicom i ćerilicom. 3 .) uniformiranog glavnog urednka, immer šljigovitz trinken, govori »njemački«, »ma­ džarski« i t. d. Sve za bagatelu! Čudo jefti­ noće! Cijenjene ponude slati na uredništvo »Telala«. Oiaho |f авАммм hakndap izgleda haJOnOV za 19ZI. VI. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski bajram (IV. dan). 20 Sllverije Ponedeljak 21 26. Недеља 7 Теодот, еп. Понедељак 8 9 22 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20:..000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30 000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po Ц 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaha za svahu Masu: 11 srećha Dinara 48 ili Kruna 192 1 2 srećke Dinara ZV III Kruna 9Б srećke Dinara IZ lii Rruna 18 1 3 srećke Dinara 6 ili Kruna ZV Недеља Теодор Стр. Уторак Alojzije vel. Utorak (jedan milijun) ili Točna i brza isplata sviju dobitaka Pavlin Sreda Кирило ал. Среда zajamčena! 23 10 Sidonija Četvrtak Тимотије, п. Чегвртак Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi 24 11 Ivanđan Petak Вартолн В. Петак 25 Prosper Subota 26 Jeremija Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski : Tamuz 5680. Hukat Vejivtah 12 Онуфр и П. Субота 13 Акнлина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K 30’— Na više komada: od 10 do 20 po K 25 , od 20 do 50 kom. K 24.-, od 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— Iranko Sarajevo Narudžbe prima I Izvršuje: Papirnica Danici S U. Rajon, Sarajeuo Ttlifoa iottnrbai br, 17. Brnjlii; Kajižara Kajem MEDUN9H0DN9 ВДННДП. D^ odio razredne .lutrije. K Zagreb T" Najveći izbor brojeva! �Hroi 230 -- Upo; .PRAVDA* — ЈРАНДА' §tmna 4 Страда Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prištiće, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15’—. ELSA-TOALETNE-PAST1LE, 1 kutija K 10 50. Pomada za usnice po K 2’— i 4’—. Ideal svih sapuna. jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12- i 15’—, najfiniji glicerin K 6*— i 80’—. Vaselin po K 3‘—, 7’— i 12‘—. Neškodljivi puder za lice u vrećicama po K 5’—. Rumenilo, 10 omotića K 20’—. Puder gospogje, koja se u to razumijejest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, roea. Velike elegantne kutije K 24‘ Izvrsna naravna njega kose. Porast kose unapregjuje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCHINA POMAD\ ZA PORAST KOSE ?EL8A“, 1 veliki porculanski lončić K 15 — JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MAGJAR8KI BRKOMAZ po K 6 — i 8’-, NEŠKODLJIVA ulja za kosa, orahovo ulje, mala boca K 6'—, velika K 80’—, ŠAMPON za pranje kose K 4’—, Zulfe Nuhanovića, Protiv tjelesnoga znojenja koja obavlja sve popravke civilnih djeluje pouzdano FELLEROV „ELSA*PRAH ZA POSlPANJE, 1 kutija K 10 50. pušaka i revolvera Što je ELSA-FLU1D, to se zna! tatno i precizno. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42’—. Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „Е1иа“ u kutijama po K 5'— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa“, 1 bočica K 10’-. Hega-zabni prah sa kisikom, 1 kutija K 20’—, Dra Heidera prah za znbe 1 kutija K 6'—, Elsa-vođa za usta K 30, četke za zube počamši od K 20 —. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40’—; na vagu prema količini počamši od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić za rubenina) K 8’—. kao muha, boba, stjenica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15 —. Tinktura za stjenice K 30*—. Naftalin po­ čamši od K 2*—. Popravci se obavljaju samo uz priklop oružnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, hpod Budahovića 3. SEBURA Šta se svaki dan treba 1 Engleski melem K 2* — , Lysoform K 30, pravi Lysol K 30’—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kugle K 5’ — , arnika po K 6*— i 30’—, Crnogoriein miris za eobt? K 3b, Malinov eok K 30’—, Kineski čaj po težini počamši ed K 3'—’ Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljega za edgovor. Miševi i štakori! Hinha Francfea sinovi, Zagreb Omot i poštarina preporučuje se za računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Sto više se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. turshu crnu havu EUGEN V. FELLER, ljekarna kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVlCA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (belukjaga', bakama za gnšu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriel mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i percellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namještenje kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. „PROMET** Jedini i nepatvoreni hrijol je ouaj što ga proizvađa ljekarna kao najsavršeniji Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. MUSLIMANSKA APOTEKA Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. iz fabrike Otrov za miševe K 8‘—, otrov za šta­ kore K 8*— i 10'—. Narudžbe adresirati na: Prva novostvorena BRUOL dodatak i zamena zrnate kave. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Žtrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Rudolfa Loebela u Maglaju. ЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖ ж ж iji Muslimani $ * Sjetite se „Gajreta". Ж Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. жжжжжжжжжжжжжж Oglašujte u „Pravdi". I KO SUTTNER URA? PAPIRNiCA ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. 619 koja čini trajno veselje? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, < oževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke itd. sve dobro I jeftino I Tražite cijenik od tvrtke л J ♦ < X > H. MOH n Ljubljani b oj 7G6. trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Fra Grge Martića trg br. 1. Brzojaui: Promet. Ovlaštena carinsko posredništvo. Intb. Telef. 29. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovJenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u £3 Brodu i £3. Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Hnnceiarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevu. - Internrban telefon: Zli Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/42b523e0bcc137a9d0870f97dd3e7a3d.pdf ab18660e6f977389166a2e4a972981bd PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, ■ Кк '■A Al . ИИИ^ 'H ■ iAHL* ^М ^А МИА ^А ЛКЖ MM A^A Ж ^А Ш Ш ^Ak Ш *Ш ^ЖА VA VA ^МП ^М ^А ЛА АА W Pojedini broj K НН vHk № мк Ml ■■ jfl| А^М КИ М a аВ ВН ■« ■ |П Hv Ш Ж M izlazi (ČETVRTKOM. ' NA POLA GODINE К ^М М. AA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Згој 126 (231) U musliman nije mogao da nađe prav« ne zaštite, ako mu je pravoslavni o« teo zemlju. Pri provađanju agrarne reforme — u koliko se ona nije pro« (ZAŠTO SE VEĆ NE PROGLAS UJE AMNESTIJA U SANDŽA« vodila jednostavnim odobravanjem KU I MAKEDONIJI?) prostoga otimanja — na muslimane Službeni je presbiro 28. novem« tuje, a kamo li još progoni. Riječ je težake nije nitko ozbiljno ni pomi« o Sandžaku i Makedoniji, koji kroz šljao, i ako je svakome bilo dobro bra donio ovaj izvještaj iz Zagre« ba: »Njegovo Visočanstvo Regent cijelo vrijeme narodnog ujedinjenja poznato, da baš muslimanski težaci Aleksandar potpisao je ukaz o op> ne doživješe nikakve amnestije i a« imaju najmanje zemlje. Uza sve to širnoj amnestiji, u koju su bolicije; riječ je o Sandžaku i Make« su se ispaše u muslimanskim selima uključeni i mnogi politički delikti. doniji, krajevima, gdje se ljudi za« davale bogatim pravoslavnim selja« Ova amnestija obuhvata takva kaž« tvaraju radi prisilnog upisa au« cima i gazdama, te se na taj način njiva djela, za koja je bio optužen stro«madžarskih ratnih zajmova. dopuštalo, da se od muslimana te« Stjepan Radić. Na temelju ove am« Ovdje hoće da vodi glavnu riječ je« žaka otima zemlja. nestije saopštio je predsjednik sud« dan od najvećih agitatora za te zaj« Musliman radnik bio je u svim dr« benog stola dr. Vajić danas u 514 move, a tamo se progone i mali Iju« žavnim poduzećima, a naročito kod sati optuženome Stjepanu Radiću, di, što moradoše da ih upisuju. državnih željeznica zapostavljen; da je amnestiran i da se smjesta Gdje je tu pravda, gdje moral? unapređivani su pravoslavni s 2—3 stavlja na slobodu. Pošto je Radić Upozorujemo centralnu vladu, da godine rada u radionicu a zapostav« saslušao riješenje, uskliknuo je: Žk za vremena udovolji našem oprav« ljani su muslimani s 10—15 godina vio Regent Aleksandar, te se je za« danom zahtjevu o proglašenju am« rada. putio odmah na biralište«. nestije i abolicije i u tim krajevima. Pod imenom suzbijanja skupoće Čudna je stvar, da se je vlada — Bila bi sramota, kad bi nas njen pro« otklonivši drakonske mjere g. Dra« pust prisilio da se već u prvim sjed« policijske su vlasti progonile gotovo škovića — sjetila samo nekih pokra« nicama konstituante moradnemo samo muslimane male trgovce i o« brtnike; jednom je prilikom policij« jina. Pa i pokrajine, koja je prilikom potužiti na ovu nejednakost. ska direkcija u Sarajevu htjela čak Regentova boravka u Zagrebu dobi« * i to, da u potpunoj opreci s osnov« la vrlo opsežnu amnestiju. Zar je sa« mo u Hrvatskoj i starim granicama Zar nije žalosno kad i nakon go« nim zakonskim propisima — oduz« Crne Gore bila potrebna vlada« re spomenutih amnestija možemo I me velikom broju i obrtnice. reva amnestija i zar su samo u dobiti i ovaki brzojav iz Prijepolja: I mi bi mogli ovako da redamo ne« njoj provođena nasilja? Što mi zna« »Moj dobri otac Muradbeg Hašim« pravdu za nepravdom, koje su nam mo, u našem kraljevstvu ima još po« begović, jnčer je preselio na ahiret činjene. Mi smo se na sve te ne« krajina, koje bi trebale znati za kra« nakon devetm jesečnog zindanskog pravde žalili i u javnosti i u narod« Ijevsku naklonost; ima pokrajina, u zatvora u Novom Pazaru?« Zar to nom predstavništvu, i vladama u kojima se kao zločin progone čini, nije grozno, da se toliko vremena Beogradu i u Sarajevu. Mjesto is» radi kojih, u drugim pokrajinama, može čamiti bez osude navodno pravljanja tih nepravdi doživjeli nikom ne pada ni na um, da ih ispi« stoga, što fali sudačkih sila ?... smo, da nas vlastodršci nazivaju ne« prijateljima države, nas, koji smo u svakoj zgodi pokazali da jednako volimo ovu državu kao i drugi i koji samo taržimo, da ova država bude Još se nisu navršile ni pune dvije pravoslavni raznih partija; kasnije zajednička domovina svih nas, i godine dana, od kako nekolicina Iju« su došli u vladu i Hrvati katolici naša kao i svih drugih, da u njoj u« di, koji se bijahu dočepali vlasti, ne svih partija, a o muslimanima u ve« živamo svi jednaka prava i izvrša« vodeći ni malo računa o volji i ras« likodušnom Beogradu nije nitko vamo jednake dužnosti. Ona je i položenju naroda odrediše zastupni« htio ni da čuje. Sta više, većina či« prostrana i bogata, da nas sve može ke Bosne i Hercegovine za Privre« novnika muslimana bačena je s is« zadovoljiti, samo ako ne tražimo meno Narodno Predstavništvo. Na« taknutijih mjesta, s uprave kotare« jedni nad drugima ni vjerske ni ple« ma je tada učinjena grozna neprav« va i okruga u kakve vladine kance« menske nadmoći, ako ne tražimo da da: ne samo što muslimani ne dobi« larije i oduzeta im svaka mogućnost jedan imadne više prava kod vlasti zato što je pravoslavne vjere, a da še onog broja poslanika, koji odgo« uticaja na upravu. vara broju muslimanskog stanovni« Zločini, što se počiniše na musli« drugi podnosi veće terete zato što je musliman. štva, nego su od muslimana odredi« manima u raznim krajevima naše Ovo gorko iskustvo, što su ga mu« vani za poslanike samo oni, koji stu« zemlje ostaše većim dijelom nekaž« piše u tada tek osnovanu »demo« njeni. Od toga je najviše pretrpio slimani u ove dvije godine stekli, kratsku« stranku. naš seoski svijet. Mjesto progona zbilo nas je u čvrste redove, stvorilo Mi smo se na tu tešku nepravdu pravih zločinaca na životu, slobodi je našu organizaciju. Nijesmo se mi žalili, ali Narodno Predstavništvo i imetku muslimana, zaredaše pro« organizovali na vjerskoj osnovi sto« ga, što hoćemo tako, već stoga što nije uvažilo naših žalbi i mi smo goni nedužnih muslimana. Provađanje agrarne reforme u Bo« su nas drugi na to prisilili svojim ne« morali podnositi i tu nepravdu. Narodno Predstavništvo, u kome sni i Hercegovini pretvorilo se je u pravednim postupkom prema nama. smo mi imali samo dvojicu svojih pravu otimačinu muslimanske ne« I došao je dan, koji je jednom i« zastupnika, nije mnogo radilo; nu pokretne imovine. Nesamo što je a« pak morao doći i koji smo mi željno zato su radile vlade, koje su proizla« grama reforma kod nas provađana i s nestrpljenjem očekivali. Narod žile iz ovog privremenog parlamen« po sasvim drugim načelima nego u je morao doći do riječi. 28. novem« ta, a rad svih tih vlada, s neznatnim ostaloj državi, nesamo što je vlada bra o. g. odgovorili su muslimani izuzecima, bio je uperen proti nama. Ljube Davidovića begluekom ured« složno kao iz jednoga glasa, da je Od obrazovanja prve centralne vla« bom pogazila i kraljevu proklamaci« dosta bilo nepravdi, da treba učiniti de u Beogradu — 20. decembra 1918. ju od decembra 1918., koju su pot« kraj dosadašnjem dijelenju držav« — pa sve do danas nije bilo ni jed« pisali ministri predstavnici svih ljana u više klasa. Preko 110.000 gla« noga muslimana u bosanskoj vladi, stranaka, već je vlada dra Srškića sača dalo je nama povjerenje i time i ako mi sačinjavamo jaku većinu pošla i dalje, pa je muslimanima u se legalnim putem pridružilo našem stanovništva. S početka su šefovi pitanju zemljišnog posjeda uskrati« protestu proti dosadašnjem sistemu vladinih odjeljenja bili sami Srbi la svaku pravnu zaštitu. Ni težak u državi. Narod je progovorio - pravda je pobijedila. 1 UPRAVA NAKRALJA PETRA ulici u vakupskoj palači. telefon ČEK0W^ Sarajevo, utorak 7. decembra 1920. (25. rebiul-evvel 1339.) Jedan irčin, gospodo!... — Godina II. Narod je napokon progovorio i svojom odlučnom'i jednodušnom ri« ječi ispravio onu prvu nepravdu o podjeli poslaničkih mjesta u Privre« menom Narodnom Predstavništvu. Ona je bila izvor svih ostalih ne« pravdi; stoga treba da i one sada prestanu. Znamo da to neće moći biti od jednom i odmah, znamo da za to treba mnogo truda i rada, ali se nadamo da je pravim prijatelji« ma ove države kao i nama mnogo stalo do toga, da naša država bude izgrađena na načelima pravde, jed« nakosti i ravnopravnosti državljana. Mi se stoga nadamo, da će svi pravi prijatelji države rado prihvatiti na« šu saradnju i s nama zajedno isprav« ljati nepravde, koje smo mi dosele podnosili. To će oni učiniti, jer to iziskuje interes naše države, i mi stoga već sada možemo reći, da je narod progovorio, a pravda pobije« dila. Sarajevo, 5. decembra. Novinske patke. Na drugom mje« stu donosimo vijest presbiroa o to« božujem odlasku dra Spahe i dra Hrasnice u Zagreb, a istodobno či« tamo u »Jutarnjem Listu«, da naša organizacija vodi pregovore sa radi« kalima posredstvom g. dra Jojkića. Ni jedna ni druga vijest ne odgova« ra istini i molimo nezvane tutore, dan as poštede ša svojim riiunasibi« ma. Mi nijesmo stranka, koja vrlu« da između dvaju polova, već pot« puno staložena i tačno orijentisa« na grupa, kojoj nijesu potrebna ni kakva putovanja ni kakvi zakulisni pregovori. Najmanje smo grupa, ko« ja bi imala Janusovo lice. Povodom ovih vijesti dužnost nam je upozoriti naše pristaše, da nipošto ne nasjednu ovakim smica« licama. Neka se kao i dosad slobod« no pouzdaju u vodstvo naše orga« nizacije i neka se drže informacija, što će ih donositi naš list, koji ni dosad nije ništa ukrivao. Osobito ih upozorujemo da se ču« vaju lažnog i tendencioznog piša« nja Šerifove »Domovine«, koja laže i sikće radi toga, jer je njezin goso ponovno osuđen, da se vrati u svo« ju vampirsku špilju. Njegovo mah« nitanje sasvim je prirodno, njegov je bijes sasvim umjestan, jer i ka« ko bi se drukčije mogla držati pra« zna mješina, u kojoj nema ni moz« ga, ni ljudskog dostojanstva. Da ni« je đon«obraz, zar bi se nakon ova« kog kraha smio pojaviti u javnost? Arapska poslovica veli: »Iza jeisel insanu tale lisanuhu — kad ko pa« ne u očaj opruži jezičinu«, pa se stoga ne treba uzrujavati radi Šeri« fova siktanja. Na njegove izazove i burgije, na njegovo blaćenje i ri« ganje otrova treba odgovoriti onom grčkog filozofa: »Zar ću se ljutiti, a« ko me i magarac očepi kopitom?« ili arapskom: »Ko će pametan gri« sti psa, kad ga on nakolje?« Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička ghvnica K, 7,000.000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i, prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - loterurban telefon: ZN �Strana 2 стран; Rpo' — Broj 231 »PRAVDA* — „ЛРАВДА' Mcrhum H. M. Hazim ef. HofM Sutra će se navršiti tri hefte od časa, kada se je okupio cio Travnik, da s ruke na ruku i suzom u očima spusti u hladni grob jednu svoju veliku dragocjenost: svijetlog pred* stavnika islamske nauke i neprispo« dobivu inkarnaciju islamskog mo, rala i uljudbe, mcrhum šejh Hazi« ma. Ko je muftija Korkut nije nuž« no tumačiti našem svijetu: zna ga i poštuje i naše malo dijete, a ka* mo li oni, koji su imali čast, da iz njegovih usta čuju blagu riječ utje« he i ljubavi prema vjeri i islamskom milletu. Blag i miroljubiv, pomirljiv i saburli nadvladao je neoprav« danu mržnju i najljućih svojih protivnika pa se i oni odazvaše po* živu savjesti, da makar u zadnji čas iskažu počast ovom velikanu uma i srca, alimu bez premca, islamskom dobroželitelju bez primjera i tak* maca. Njegovoj se sjeni pokloniše i su* građani drugih vjeroispovijesti, a njegov našljednik na muftijskoj stolici bijaše toliko dirnut, da je gotovo plačnim glasom izgovorio jedan dirljiv govor nad njegovim kaburom. A nekad bijahu politički protivnici !... * Merhum je rođen u Travniku go« dine 1249. po hidžretu, gdje je svr« šio i nauke primivši idžazet od svog oca i učitelja merhum Šejh M. Der« viš ef. Korkuta, glasovitog travnič« kog muftije. Još za života ovlastio ga je otac na izdavanje fetvi u godi* ni 1292. i označio svojim našljed* nikom u muftijskom zvanju Mer« hum Hazim efendija osim muftilu* ka preuzeo je i zvanje muderrisa u Fejzijje medrese, te je kroz to vri* jeme tri puta dao idžazet, usposo« bivši uz to i mnoge druge talibe. Bijaše učenjak prvog reda, oso* bit stručnjak u fikhu i istočnim književnostima, vladajući perfektno arapskim, perzijskim i turskim jezi* kom. Za njeg se može reći da je Numan svog vijeka i najpriznatiji poznavaoc naročito perzijske knji« ževnosti. U mlađim je godinama i sam pjevao na arapskom jeziku. Iz* vanredno bistar i oštrouman vladao ogromnim brojem hadisa, a uz to je bio i dobar poznavalac tefsira. Bio je vrlo dobar govornik, pun do* sjetljivosti i duhovitosti, skroman a* li vrlo odlučan. Osobito se je odli* kovao darešljivošću prema siroti* nji bez razlike vjere. Bio je šejh Nakšebcndijske sekte i ostavio je mnogo murida, dapače i među žen* skinjem. Uzor musliman, uzor otac i učitelj. Neka je rahmet njegovoj pleme* nitoj duši, a rodbini i poštovaocima dao Bog sabri džemili! Post festum. O —i. Dvije godine su oni svetko* vali, dvije godine smo mi račune plaćali za njihove svečanosti, koje se 28. novembra završiše jednim ne* svečanim načinom. Vjetar ih je raz* nio na sve četiri strane. Izvrsno je rekao Nijemac Borne: »Vlade su jedra, narod je vjetar, država je la* đa, a vrijeme je more«. Narod je razbucao »demokratska« jedra na lađi, da im se ni za trag ne zna, a pošto je more uzburkano, treba la* đi drugih jedara, čvršćih i jačih, ko* ja će podnijeti udarce vjetra i si* gurno dovesti lađu u luku. Ko su oni i šta su radili, to niko ne bi mogao istinitije odgovoriti, nego li je odgovorio sam narod u Bosni i Hercegovini, u ovoj nesret* noj zemlji, u kojoj su »demokrati« u svoje vrijeme najbjesnije haračili i najbezobzirnije gazili ljudska pra* va. »Demokrati« (ta riječ znači pri* stase vladanja narodne mase) dobi* še u Bosni i Hercegovini 1 mandat, koji može poslužiti kao monstrum iz tih ružnih prošlih vremena i na* rod Bosne i Hercegovine je svojom riječi kazao toj švercerskoj, izvoz* ničarskoj i nacijonalno histeričnoj bandi, da on kod njih vidi najmanje demokracije i ako se zvaše demo* krati. I ko još tu bude imao obraza tvr* diti, da su »demokrati« bili protiv* nici jedino »begovatu«, a da su ra* dili jednako i za muslimanskog i za kršćanskog, a specijalno pravoslav* nog težaka, taj neka pogleda koliko je muslimanskih seoskih općina gla* salo za njih. A znali su se u javnosti drečiti, koliko ih grlo nosi: Zemlja je onog, koji je radi!... Njihova se dvogodišnja sveča* nost završuje početkom naše sve* čanosti, koja ne će biti iskićena ni izvoznicama, ni korupcijom, ni pro* tekcijonarstvom, ali pri kojoj ne će također ni naše radovanje moći biti čisto radi nesretne sudbine, što smo njihovi nasljednici i što nam zbog toga glavna zadaća ne može biti podizanje novoga, već podiza* nje onog, što su oni kroz dvije go* dine srušili. Ne da se ni približno izračunati, u kako duboku ekonom* sku bijedu su »demokrati« gurnuli nas muslimane i koliki su naši gu* bici radi toga i u narodnom zdrav* Iju i u moralu. Nu daleko preciznije, nego nede* mokraći ju »demokraci je«, dokazali se izbori u B. i H. ispravnost i one naše toliko puta opetovane tvrdnje, da njihove luđačke agrarne ne soci* jalne, nc nacijonalno, nego kršćan* ske, i to specijalno pravoslavne re* forme nisu nikada bile zahtjev ni i I ' j | j i I i , I naroda, ni vremena, ni općih inte* resa i da je tolika prolivena krv i to* liko uništeno i opljačkano musli* mansko imanje samo rezultat njiho* vog pdomuklog huškanja. Mi ćemo to uračunati u čast pravoslavnog di* jela našeg naroda, što je tako savr* šeno poštenim gestom bacio od se* be te vinovnike mnogobrojnih kr« vavih sukoba između pravoslavnih i muslimana, u kojima su muslimani silom prilika izvlačili stalno tanji kraj. Srpski narod ne želi oimačine! To treba sada da pamte radikali i da o* no iskustvo, koje je »demokrate« poslalo u grob, upotrijebe za vlasti* to ozdravljenje. Radikali biše puno bolje prošli na izborima i pravo* slavni bi puno življe učestvovali na njima, da se radikalske perjanice ni* su povele za »demokratima« i na* rodnu naklonost htjeli dobiti time, što su i oni obećavali otimačinu mu* slimanskih slobodnih posjeda. Ali srpski narod ne želi otimačine! Srpski narod je još nešto očito* vao, čemu se mi iskreno radujemo. On je svojim bagatelisanjem osvi* jetlio svu duševnu mizernost Čoko* rilovštinc i pokazao, da realno i mu* dros hvaća život i da ne misli živiti samo od jaukanja, lelekanja i vrišta* nja »Srpske Duše radi oskvrnjenja Srpske Zavetne Misli« i još koje* čega. Radikali kao najjača nacijonalno srpska partija u B. i H. treba da ra* žurniju riječi, koje im je rekao srp* ski narod na 28. novembra i da pre* ma tome udese i svoju politiku u budućnosti tako, kako bi sigurno predobili za se i one, koji zalutaše u savez težaka, a zagrijali za opću stvar i one, koji radi nezadovolj* stva a u znaku protesta ne htjedoše ni glasati. Takva će se politika bez* uvjetno kretati onim stazama, na kojima se mi nalazimo već dvije go* dine dana, a to je politika pravde i ravnopravnosti svih u zemlji. »Demokrati« su nas dugo držali za perčin i tukli kuda su htjeli: oni su pokvarili i radikale; oni su pot* kopavali poštenje pravoslavnog na* roda u B. i H.; oni su u ove dvije godine kod nas porušili toliko toga, koliko će se jedva i za deset godina moći popraviti. Ali ne će ih ta dvo* godišnja svetkovina mititi tako, kao da nije ništa ni bilo, nego udri .lovo na novo! Poslije svakog ćeifa dolazi mahmurluk, pa ni poslije dvogodiš* njeg »demokratskog« teferičovanja ne smije izostati odgovarajući mah* murluk, koji ćc ih mnogog i mnogog s nogu oboriti. Muslimani sjetite se „Gajreta"! Ama informaciaj! Naš presbiro donio je u subotu ovaj originalni brzojav: »Zagreb, 3. decembra. Da* nas su stigli (!) ovamo narodni poslanici dr. Spaho i dr. Hrasnica te ministar pošta dr. Drinković«. Konstatiramo li, da su oba naša doktora i sad u Sarajevu, presbiro nam je dužan odgovor. Kome se je to prisnilo? Politiku g. Pribićevića osuđuje sad i »Beogradski Dnevnik«. Bez sve ša* le. U broju od 3. decembra piše Kr* sta Cicvarić ove retke: »G. Pribiće« vić, rival g. Radićev u Hrvatskoj i demagog kao i g. Radić, ali sa manje sreće nego g. Radić, predsta* vio nam je ovoga kao nepomirlji* vog protivnika naše države i kao ploitičara, koji je sa svojim pristali* čama u Hrvatskoj u vrlo neznatnoj manjini. Kod nas, u Beogradu, gosp. Pribićević, — koji nam je inače i kao ilčnost i kao demagog n e s i m* p a t i č a n, koji je »austrijski dri* pac«, kako ga je nazvao g. Protić, — kod nas, u Beogradu, g. Pribićević se održavao kao političar isključivo radi toga, što je on davao obećanja, da će u Hrvatskoj moći da parališe sve separatističke pokrete i da poli* tički sasvim onemogući ljude kao što je g. Stjepan Radić. Pokazalo se, međutim, da g. Pri« bićević ne samo da nije paralisao g. Radića, nego je, svojom »veštinom« i svojim »autoritetom«, gotovo sve Hrvate naterao u tabor g. Radićeve stranke! U neku ruku može se reći, da je kralj Milan stvorio Nikolu Pa* šića; na isti način Svetozar Pri* bićević stvorio je Stjepa* na Radića! I kao nekad sa g. Pašićem, sad se mora vrlo ozbiljno računati i sa g. Radićem i mora se pokušati, da se s njim napravi neki kompromis, ako je mogućno«. Tako biva, kad čiji magarac kre« ne nizbrdo. Onda ga i Cicvarić pod* vrgava kritici. A nekad ga je kovao u zvijezde ... Novinstvo' o našem uspjehu. II. kao jedan čovjek, da u Beograd po« Glavni organ radikalne stranke, šalju svoje pouzdane ljude, da po* beogradska »Samouprava« donosi u mognu ispravljati nepravde, da bi 225. broju od 3. decembra dugačak bili i oni zadovoljni. A t o j e u i n« članak g. Stojana P r o t i ć a pod na* teresu i države! slovom: »Izborne karakteristike i Ovim ne kažemo, da su im oprav* kuriozumi« u kojem taj odlični po« dane sve tužbe, ima ih i pretjeranih. litičar i radikalski prvak p našem Ali stavimo ruku na srce, pa se pi« uspjehu veli ovo: »Sedma je karak* tajmo, zar im se nije učinilo i ne« teristika da su Muslimani u Bosni pravda? Mi ćemo i za agrar reći i« dobili 25 mandata! Prema broju stinu, smionošću koju nam daje či« svom oni su dobili u Bosni više ne* njenica, da je naš list bio uvijek za go što bi se moglo očekivati sudeći riješenje agrara, da se i u tome po« prema broju mandata koji su dobili šio daleko. Da, zemlja treba da pri* Srbi sviju političkih boja i nijđnsa. padne onome, koji je obrađuje, ali To im je donela sloga, dobra orga* treba li, da umre od glada i onaj, nizacija i vrednoća, ustalaštvo. Srbi koji je dosada od đje živio? Tu se su brojno u Bosni za čitavu trećinu pravedna otšteta nameće po sebi. jači od Muslimana pa ipak jedva Pravo je seljaka, da mu se dade ako su dobili jedan mandat više od zemlja, ali je i vlasništvo neko pra« njih! vo, da se nikome ne otimlje, bez i« Primer Muslimana pokazuje još kakove pravedne naknade, što su dve vrlo važne činjenice. Prvo ko* nama u »četiri oka« često priznavali liko su važni oni elementi koje Bis* i najoduševljeniji, ugledni demo* mark zove imponderabilijama (ne* krati. probojnost. Op. ur.) u praktičnoj Još nešto traže muslimani, sa nji« politici i životu naroda, i drugo: k o* ma i velika većina naroda: da nam likosu tonetačno cenili se u ovoj državi, pa i u Bosni po« bosanski Srbi i demokratska vrati auktoritet vlasti, a da se to stranka, koja jeinavelasvebo* zbude treba da prestane svaka pro* sanske Srbe na jednu pogrešnu tekcija. Što traže danas svuda po dr« politiku i s gledišta opšteg, narod* žavi, tražimo osobito u Bosni, jer nog, i s gledišta užih plemenskih in* Bosna je središte narodnoga jedin« teresa srpskih, i s gledišta partijskih stva, i kada je dobro u njoj, dobro interesa i radikalne i demokratske je za svu državu. U Beogradu tre* stranke«. balo bi da ovo shvate i da se požure Milo nam je i osobito ugodno, da što prije, odmah, za povratak vjere ovaki sud čujemo iz usta jednog u auktoritet vlasti, i u nas, i to, od Stojana Protića, koji je bio glavni najveće do najniže, i sviju bez raz« protivnik obmane g. dra Milana Srš* lika, ali bez ikakvih obzira na čarši* kiča, da bi se pomoću akcije jednog je, na partizane, već jedinim obzi* Šerifa Arnautovića mogla uzdrmati rom na državni interes i na javno snaga naše organizacije. On je kon* dobro. Ovo je možda najviše nagna« sekventno bio proti toj opasnoj a* lo naše muslimane, da svi pohrle na vanturi neiskusnih bosanskih politi* birališta, a mnoge druge, pa i Srbe da cara i milo nam je što je dobio ova* se ustegnu. Jedni su htjeli da pro* ku satisfakciju, kao što nam je u* svjeduju na dosadanje stanje, drugi godno i to, da ovako objektivno ug* ne htjedoše da ga potvrde, naročito lavljuje faktično stanje. Trebao je mnogi Srbi šumsku i rudarsku poli« doći 28. novembra, pa da se ljudi tiku, za koju pada odgovornost na vrate realnosti i hoćeš ne ćeš pri« izvjesne ministre. znanju činjenica, da su Srbi, a naro« Zlo upravljanje osvetilo se u Bo* čito radikali, upućeni na dobre i is« sni, kao svuda. Ostali su bez man« krene odnose prema našoj organi« data i mnogi bivši poslanici, ali je zaciji. Sud. g. Protića pokazao se dobro što u konstituantu dolaze je potpuno tačnim, njegovo potiski« mnogi novi ljudi, nekompromitova* vanje bezrazložnim pa će mu i na« ni izvoznicama, afarizmima, niti ika* še držanje omogućiti da još jednom kvim panamama«. pobjedonosno uglavi činjenicu, da Pripominjemo usput, da je ovaj je naša organizacija blaćena i ozna* čena protudržavnom samo radi to« list dosad mnogo plivao »demokrat« ga, što se nije dala pod jaram gosp. skim« vodama, doduše pod firmom Svetozara Pribićevića. Jer, ona je »vanstranačkog« organa . .. « državotvorna u potpunom smislu te riječi... Ima i ludih glasova. Primjerice či* • tiramo beogradski »Pokret«, organ Ovdašnji »Jugosl. List« donio je zanatlija i svih naprednih ljudi, koji o nama ove retke: »A šta da u 180. broju od 3. decembra dono« rečemo o našim muslimanima ? si ove retke: »Korkut i Hrasnica, na* Vazdašnji konzervativni elemenat ročito posljednji, ne bi bili ni po* ozloglašen je, đa je destrukti« znati, da ih ne izvikašc kao 1 o p o* van! Jer su dali oduška neza« ve i ubice. Narod ih ne bi fer« dovoljstvu kako se postupa s njima, mao, ali im pronađoše prljavštine pretjerava se da istupaju proti dr« iz prošlosti, poštenjakovići im uda« žavi. A baš stoga dokazuju, da su j riše žig srama na čelo, udariše dan* državotvorni. Nijesu se odvrgli u gu i sav narod listom pođe za njima. komuniste, da stvara ju neprilike dr* Dvadeset i pet volova vuku oni žavi, nijesu se ustegli od izbora, a sa sobom u Beograd i strašan će biti mogli su jer su kompaktni, da time muk njihov preko groblja nesret« demonstrativno kažu Evropi, da ih nc čestite dccc, koja uzalud padoše za ovu državu ništa ne veže. za narodni ideal, za ujedinjenje«. Nezadovoljni, tužeći se na mnoge Konstatiramo, da četrnaest tih nepravde, svi su došli na birališta. Pokrctovih, »volova« posjeduje — �Epoj 231 — Broj ,ПНАвДл akademsku spremu, a njiho« vo će držanje uskoro pokazati koli« ko je opravdana i bojazan za narod« ni ideal. * Čokorilova »Srpska Zora« sva je izvan sebe. U broju od 5. decembra donosi uvodni članak »Prokleti da ste«, u kojem se žestoko obara na srpske državnike, optužujući ih što »uništiše svetu vezu Srpske Duše sa Njenim Telom« i što »u pozi pobed« nika ponosito ulaze u hram Krfske Veštice, u Pakao Srpskog Naroda, u — Konstituantu Eshaes«. Na dru« gom mjestu donosi članak »Iz izbor« nog zerzevata«, u kojem se o našem uspjehu izrazu je ovako: »Korkut je jedini zadovoljan onako, kako trc« ba. Zamotao je zelenu ahmediju, pa odozgo bijelu, da se Vlasi ne dosje« te. Podvio noge bivakarce, pa srka« jući fildžan kahve merka na Trebe« vić, pa mu se ponekad učini da se na onim torovima viju zelene zasta« ve. A kad vidi da je janliš, on zapali drugu cigaru, uzme »Pravdu«, da se uvjeri ima li ih baš onoliko. U čaršiji vlada neka osobita sve« čanost kao da će odmah prošetati Padišah kroz Sarajevo. Naiđe je« dan od vojnika kroz Sarače, a kao refren njihovog topota »traka«ča« ča« odieknuše s ćefenaka »ne će bit’ šajkača«. Međutim sa žute ta« bije počeše odjekivati pucnji »vlaš« kih« topova, a njihov eho zvučaše: »U čijoj su ruci gusle — u tog je i- snaga!« Citirasmo gornju glupost, da se vidi dokle može otići luđačka mrž« nja i nezajažljivi bijes radi izgublje« nih — mandata, a drugi put ćemo nastavit daljnjim citatima. Politički pregled. O demisiji vlade. Kako se iz Beo« grada javlja, vlada neće prije dati ostavke, dok ne stignu svi izvještaji glavnih biračkih odbora o konačnim rezultatima, a to bi moglo biti u ne« djelju. Vladina ostavka ne će biti uvažena prije konstituisanja usta« votvorne skupštine. Za sve to vrije« me kruna će imati vremena za sa« vjetovanje sa političarima. U tom cilju sve će uglednije ličnosti dopu« tovati ovih dana u Beograd. Raspust privr. Nar. Predstavni« štva. Ministarski savjet ukazom od 28. novembra riješio je, da se raspu« šta privr. Narodno Predstavništvo naše kraljevine. Isto je tako ukazom od 28. novembra zaključeno, da se raspušta Narodna Skupština bivše kraljevine Srbije i sabor bivše kra« Ijevine Hrvatske i Slavonije u Za« grebu. Ujedno se ovim ukazom srna« traju raspuštenima svi ostali pokra« jinski zemaljski sabori. Predstojeća demisija bana. Lagi« nje. Iz Zagreba javljaju: Pošto je Hrvatska Zajednica izgubila skoro sve mandate, to se dnevno očekuje ostavka bana Laginje. Pomilovanje političkih krivaca u Crnoj Gori. Iz Beograda javljaju: Prijestolonasljednik Regent Alek« sandar potpisao je ukaz, kojim su pomilovani svi politički krivci pri« tvoreni u Podgorici i na Getinju, od« metnici od vlasti i bjegunci u Italiju. Francuska i engleska vlada potpi« sati će rapallski ugovor. Iz Beogra« da javljaju: Francuska i engleska vlada zatražile su na evidenciju ra« pallski ugovor. One će na nj staviti svoje potpise, kako bi skinule s dnevnog reda londonski pakt, koji ih je do sada vezao. Nikitina propaganda u inostran« stvu. U Ženevi je neku večer bilo predavanje čudnih agitatora za Ni« kitu, nekog Taubera i Avenniera, koji su tražili pravo samoodluke za Crnu Goru u pitanju kralja. Više crnogorskih studenata prekidali su govor, a jedan se digao odlučno u obranu narodnog jedinstva, izjaviv« ši da Crnogorci neće da imaju kra« lja izdajicu. Nikitinci, koji su bili u dvorani, započeli su vikati, pa je »predavanje« bilo obustavljeno. Završetak d’Annunzijade. D’An« nuzio, oduševljeni mornar, kako on sam sebe naziva, a u očima cijele ev« ropske javnosti prosti arlekin, za« vršava svoju riječku pustolovinu tragikomičnim načinom. On ne pri« znaje rapallskog ugovora, kojim se Rijeci daje autonomija. Talijanska ratna mornarica krstari pred Rije« kom, da ga mirnom blokadom do« zove pameti, nu on šalje котав« dantu mornarice pozdrav sa riječi« ma: »Shvaćam potpuno veliku ža« lost mornarice, । što se nalazi pred Rijekom, a ne pred Splitom!« Ako je Italiji uistini stalo do održanja njenog ugleda u svijetu, kao jedne velesile, mogla bi veoma lako učini« ti kraj toj djetinjariji. S toga je teš« ko vjerovati u ozbiljnost poziva ge« nerala Caviglia d’Annunzijevim če« tama, da se predaju, jer tu bi tre« balo samo nekoliko pušaka ispraz« niti, i njegova bi se deriščad razbje« gala kud koje. Ali bilo to par dana prije ili poslije, d’Annunzio će ipak morati popustiti i oduševljeni mor« nar vratiće se opet svome starome zanatu, pjevanju nježnih lirskih pjesama. Austrija je dne 2. o. mj. jednogla« sno primljena u Ligu Naroda. Tajni ugovor Turske sa boljševici« ma. Iz Londona javljaju, da je obje« lodanjen tajni ugovor između Tur« ske i boljševika. Sadržaj mu je sli« jedeći: 1. Turska će u svim pokraji« nama, koje nastavaju Turci sačuva« ti svoj integritet; 2. Osiguran je pro« tektorat Turske preko Arabije i Si« rije; 3. boljševičkim agitatorima ne« će se priređivati nikakove poteško« ćqj 4. Rusija i Turska stavljaju si za zadaću sve muslimanske države o« sloboditi i zajamčiti im njihovu slo« bodu; 5. Rusija se obvezuje Tursku sa novcem i vojskom podupirati; 6. neprijateljstva protiv antante mogu se nastaviti bez odobrenja narod« nog predstavništva. Neuspjeh londonske konference. Iz Ziiricha se javlja: Francuski mi« nistar predsjednik Leygues povra« tio se nenadano iz Londona, navod« no zato, da se prikrije neuspjeh, koji je francuska diplomacija doži« vila u Londonu. Engleska odbila je francuske zahtjeve u pogledu grč« kog pitanja i povratka Konstantina, a izgleda, da je to učinio i talijanski ministar inostranih djela Sforza. I« talija je navodno za povratak Kon« stantina, ali ujedno za djelomičnu reviziju sevreskog mirovnog ugovo« ra. Svakako londonska konfcrenca dokazala je, da antanta ima u mno« gočemu posve oprečne interese. — .PRAVDA.« Страна 3 ____________________ Domaće vijesti. IZ UREDNIŠTVA. Radi blagda« na u štampariji idući broj našeg li« sta izlazi u subotu. NAŠI SARAJEVSKI POSLANI« Cl putuju za Beograd u četvrtak br« zim vlakom, koji polazi iz Sarajeva u 1 sat iza podne. Priključiće im se i ostali naši poslanici iz provincije. Bio im Bog na pomoći i sretan im put! Neotesan službenik. G. Alcksa Petrović, policijskoj direkciji dodi« jeljeni predstojnik prisustvovao je prekjučer sjednici za odmjerivanje cijena povrću i voću. Kod cijene bi« jelom luku članovi su komisije za« stupali mišljenje, da je treba podig« nuti, no velemožni se je gospodin usprotivio tom mišljenju ovim ori« ginalnim obrazloženjem: »Ne dam podizati. Vi ste izglasali da je Bo« sna vaša, ali nije. Ona je naša, ja ne dam podići cijene, a vi tužite kud hoćete« ... Kako bi bilo da se ovaj usijanac malo osvijesti i pouči, da sud o iz« borima pripada narodu i njegovim ljudima, a ne malim sreskim olina« ma? Provađanje agrarne reforme. Iz Beograda se javlja: Provađanje ag» rame reforme, prekinuto radi izbo« ra, ponovno se nastavlja. Počelo je premjerivanje zemljišta. S naše pošte. Pišu nam iz Tuzle: Bošnjaku Ibrahimu, gruntovničaru u Tuzli, poslat je iz Duvna jedan pa« ket, koji je po oznaki pošte u Duv« nu vagao 3 kg 700 g. Dostavljač pa« keta u Tuzli donio je istome rečeni paket u ured dne 18. novembra i od« mah nakon potvrde izišao iz ureda. Bošnjak je nakon toga počeo da pa« ket otvara u prisutnosti svoje četvo« riče kolega, a međutim su kolege u« stanovile, da je paket pokvaren i da nije onoliko težak koliko je na pa« ketu označeno. Bošnjak je odmah nakon toga odnio paket u poštu i stvar prijavio. Poštanski je činov« nik izvagao paket, a isti je bio te« žak samo 2 kg; dakle 1 kg i 700 gra« ma manje. Sa Bošnjakom je uzet pismeni zapisnik kod uprave pošte, ali mu je rečeno da neće po svoj pri« lici moći dobiti tražene oštete, jer nije dostavljača upozorio. Dakle ne vrijede 4 svjedoka činovnika, a ova« kovi će škandali na našim poštama i dalje trajati. U paketu fali vrijed« nog veša. Šta će na ovo pošt. direkcija. Sjednica trg. obrt, komore. Redo« vita XXIX. plenarna sjednica trgo« vačke i obrtničke komore održavaće se u ponedjeljak 20. decembra 1920. u 3 sata poslije podne sa ovim dnev« nim redom: saopćenje predsjedni« štva; izvještaj komorskog ureda; proračun, izvještaj o porezu na rat« nu dobit; izvještaj o porezu na po« slovni obrt; uređenje zanatlijskog o« brta i personalije u vezi sa proraču« nom. Stipendije sarajevske općine po« dijeljene su u zdravlju bivšeg opšt. vijeća na ovaj način: I. Za visokoškolce: Z a Z a g r e b: po K 10.000: Bravo Hamdija, medicinar, Nikola R. Pc« trović, pravnik, Hamza Tanković, filozof, Milan Božić, pravnik i Ah« med Abadžić, medicinar. Po K 6000: Josip Gaon, medicinar i Draga To« Sava. za konscrvatorij. Po K 5000: laniel Kabiljo, tehničar i Ema Montiljo, medicinarka. Z a B e č: Po K 10.000: Avram Altarac, veterinar i Ivan Waldinger, tehničar. Z a P r a g: Po K 10.000: Adolf Zamolo, Radoslav Budimlić, Junuz Mehmed« agić za medicinu, te Kažimir Kami« kowski i Dragutin Korda za tehni« ku. Za B r n o: Jakob S. Levi, poli« tehnika, 10.000 K. II. Za srednje škole u Sarajevu: Zanatlijska škola: Saćir Glibo i Ibrahim Kutijar po 500 K. Trgova čka škola: Zarif Šaha« čić, Rajko Šušljić, Kamila Raguz, I« lijas Bajraktarević, Salamon Papo, Rifka Altarac, Elijas Levi, Husein Hadžić, Rafael Levi, Isak Altarac, Moise Papo, Ivo Ramljak, Hifzija Rašidagić, Avram Rabcno, Ljubo Učukalo, Mordehaj Altarac i Du« šan Radović po 500 K. Viša d j e« vojačka škola: Ester Pinto, Ramiza Kemura, Dragica Lazarević, Dragica Cučić, Marija šeremet, Mi« lena Injac, Vasilija Divčić, Milena Cović, Vjera Janković, Marija Šta« ka, Rena Maestro, Sinjora Montiljo, Draga Vulešić i Sara Altarac po K 500. Velika gimnazija: Muhamed Ruždić, Vukosava Prija« ković, Nikola Peršić, Milica Guče« vac, Vejsil Hadžibegić, Šaćir Bukre« šević i Olga Cvjetković po K 500. te Slavko Šljivić, Đorđo Josipović i Ljubica Bikaljević po K 1000. V e« lika realka: Rajko Jovanović, Dušan Kosmajac, Branko Janković, Jovanka Trifunović, Nadežda Gru« bišić, Momčilo Nikolić, Jaroslav Ćemy, Dušan Jakšić, Moric Pinto i Ismet Šakić po K 500, te Fehim GjulbegovićK 1000. Ženskapre« parandij a: Milena Derikonjić, Edita Altarac, Zada Berberović, Marija Kamikovski, Natalij'a Šljivić, Ljubica Lazić i Emilija Ljubić po K 1000. Trgovačka a k a d e mi« j a: Marko Grgić i Ahmed Kemura po 1000 K. U ime jednokratnih potpora za putni trošak podijeljena je među raznim visokoškolcima svota od 15.000 kruna. Tako zvanično saopćenje, a mi bi« smo upitali: koliko je bilo musli« manskih molitelja, jer nam se neka« ko čini, da je dr. Alkalaj zlorabio svoj podnačelnički položaj u korist svojih suvjernika. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nja za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. MANUFAKTURNE (i luksuzne) ROBE SVAKE VRSTI prodaje sa« mo na veliko Muslimanska Central« na Banka za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju sc odmah; pa« kovanje se ne plaća. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćana dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .’. razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. �čuvstvo donijete Vam Fellerov pra* vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 s.peci» jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Cesto povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra* vim Elsaspilulama! 6 kutija 18 kru« na. švedska želudčana tinktura 1 ve* lika boca 20 kruna. Omot i poštari« na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb Opaha halendar izgleda 1\аЈОПО> za 1921. preporučuje se za VI. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski bajram (IV. dan). tursku crnu kavu 20 Silverlje Ponedeljak 21 Alojzlie vel. Utorak 22 Pavlin Sreda 23 Sidonija Četvrtak 26. Недеља Недеља 7 Теодот, еп Понедељак kao najsavršeniji 8 Теодор Стр. Уторак 9 Кирило ал. Среда 10 Тимотије, п. Четвртак 24 11 Ivandan Petak 25 Prosper Subota 26 Jeremija Вартол и В. Петак Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski’: Tamuz 5680. Hukat Vejivtah dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 12 Онуфр. и П. Субота 13 Акилина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K 30*— Na više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 do 50 kom K 24.-, M 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima i izvršuje: Papirnica Danici £ В. Rajon, Sarajevo Telefon interurban br, 17. Broj 231 — Eooi »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Стрзда Brzojavi: Knjižara Kajon. ZEMALJSKA VLADA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. Br. 187.817/19. ad. Otvaranje zimske poljo­ privredne škole na Butmiru (llidža). Poljoprivredno odelenje zemalj* ske vlade otvara na Butmiru (Ilidža) 1. januara 1921. zimsku tromjeseč« nu poljoprivrednu školu, u kojoj će za ovu godinu predavanja trajati od 1. januara do konca marta 1921. U školu će se primati težački si* novi, koji su svršili osnovnu školu, a nijesu mlađi od 15 godina. Učenici imaju u školi besplatan stan i hranu. Primite se svega 30 učenika. Sva* ki učenik mora sobom ponijeti naj* manje 2 para rublja, čitavu obuću i odjeću. Molbenice za ova mjesta sa krs* nim ili rodnim listom, svjedočan* stvom osnovne škole i liječničkom svjedodžbom treba najdalje do 15. decembra t. g. poslati zemaljskoj vladi. Prvenstvo imadu oni mladići, koji su od zemljoradničkih zadruga pre* poručeni. Načelnik Poljoprivrednog odelenja: Dr. J. Andrić. Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) bez ikakovog odbitka, iznaša naj­ veći zgoditak, koji se sa jednom srećkom dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i 4. januara 1931. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na glavnu kolekturu: Međunarod a Banki d. d. ♦ PAPIRNICA ♦ ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ Ф preporučuje svoje bogato stovarište ф J svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova yl. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglašujte u „Pravdi". Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca” Baščaršija, Hotel Ghazl АНМЕОА TA.TAREVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučaje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (belukjaga’, bakarna za gofiu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle mašite starije osobe, katran saji-voda protiv kailja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miSeve, serail po mada i percellan pomada. Sve ove artikle dobija trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosm etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm,, Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa odio drž. razredne lutrije. ljekarna ZAGREB, Gajeva ulica 8. Rudolfa Loebela Odgovorni urednik: F. Šalaka. u Maglaju. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju Ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice * od H 3,000.000-na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica š K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ži K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4100 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti providene prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (medutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i H0 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31. decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase Ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. j 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: > b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, 'n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, u o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod ( p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J, M. O. Štamparija Daniel i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ecd795be497e20595e5dd689833bf67d.pdf 9c14c9b96ca315eee5ea9201b25e58d2 PDF Text Text POSTA^NA u gotovom plaćena. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM i Četvrtkom. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Згој 127 (232) Sarajevo, subota 11. decembra i920. (29. rebiul-evvel 1339j Slom jedne politike. *) Sve do izbora kod nas su mnogi političari vjerovali, da je »pučina stoka grdna« i da se sa njom može raditi što se hoće, naročito ako se ima vlast u rukama. Međutim rezul« tat izbora je kategorički demanto« vao ovo nastrano mišljenje mnogih naših političara, a naročito onih »demokrata«, koji su sve do jučer bili najjača stranka u parlamentu i imah gotovo svu vlast u svojim ru« kama. Na ovim izborima nam troi« meni narod dokazao je nesamo da se razumije u politici, nego da zna zauzeti odlučan stav u svima vaza nim pitanjima, koja diraju u živac njegove životne interese. Ništa bolje od izbora za koristi« tuantu ne dokazuje nam da nije isto imati dobre ideje u politici i voditi dobru i praktičnu politiku. Voditi mudru i realnu politiku znači umjeti ocijeniti duh vremena i raspoložen nje naroda, te svoje ideje tako vje« što naturati narodu, da on nikako ne opaža da su tuđe, nego da mu se čini, da je to niklo iz njega samog. Politika »demokratske« stranke, a naročito Sv. Pribićevića nije imala spomenute aksiome u vidu, nego se u svome djelovanju služila k o m i t« skim metodama i našu državu kao i narodno jedinstvo dovela u ćornsokak. Kada smo mi u svojim mnogobrojnim člancima, publiko« vanim u »Srpskoj Riječi« i »Samou« pravi«, osudili ovakav način politi« ke, nama se je reklo sa mjerodavne »demokratske« strane, da smo još mladi, pa da se previše zalijećemo. Međutim rezultat izbora u Bosni i Hrvatskoj dozvoljava nam da mi danas »demokratskim« glavarima možemo odvratiti, da slon živi sto godina, pa opet umre kao slon. Komitska politika »demokratske« stranke u Bosni i Hrvatskoj preživ« jela je jedan strahovit poraz. Ni« gdje narod nije gore demantovao svoje dosadanje nazovi vođe kao u ovim dvjema pokrajinama. Cijela »demokratska« štampa, žuta i zva« nična, bila je digla hajku na Radića u Hrvatskoj i muslimane oko »Prav« de« u Bosni. Svi intelektualci i cio državni aparat metnuo se bio u po« kret, da kompromituje ove dvije stranke, da ih onemogući u narodu. I gle čuda! Dođoše izbori i narod dade većinu baš ovim »izdajnicima« i »reakcionarima«. Muslimani su naša braća, aRadićje sinnašekrvi, prematome mi ne smijemo postupati s njima kao sa tuđima ina b o Ijševički način otimati •) Pisac je stari znanac naših gg. čitatelja i mi smo mu zahvalni, što je i pored putnog umora (vraća se iz Crne Gore) bio Ijubezan, da se odazove našoj molbi i napiše nam ovaj članak. Ur. im imovinu imećatiihu lance samo zato, što n e m i« s 1 c k a o mi. Strašne i neoprostive uvrede »demokrati« su učinili pre« ma Radićevoj seljačkoj stranci i ju« goslavenskoj muslimanskoj organi« zaciji. Nikakvo kajanje, ako ga bu« de bilo, ne može zagladiti ovaj gri« jeh i izviniti ih za sjeme razdora, koje su bacili u narod, u jednokrv« nu braću. Rđavo razumjevši političku stvar« nost i istorijisku zbilju »demokrate« su svojom akcijom i propagandom doveli narodno i državno jedinstvo u opasnost, spremali, vjerujemo ne« hotice, državni udar i raspad naše države. Ako je istina da je Radić iz« dajnik i separatista, kao što to tvr« de »demokrati«, onda je on trebao još 29. novembra proglasiti Hrvat« sku nezavisnom republikom, jer je dobio ogromnu većinu na izborima za konstituantu. Međutim mi vidi'« mo iz izjava g. Radića, da nesamo da on nije separatista, nego će ići u Beograd i raditi na narodnom je« dinstvu zadržavajući sebi pravo sa« moopired'iljeljenja u pogledu forme države i njenog unutarnjeg urede« nj a. Što se tiče agrarne politike »de« mokratske« stranke, ona se može definisati sa jednom riječi: dema« gogija. Na kakvom naučnom siste« mu je bazirana agrarna politika »de« mokratske« stranke? Kakve intelek« tualne snage se nalaze iza njihove agrarne ideologije i koje su njihove doktrine? Uzalud ćemo postavljati ova pitanja, jer na njih ne možemo dobiti pravog odgovora. Kada su i« šli u široke mase narodne, da agitu« ju, »demokrati« nisu vodila računa o dobru naroda, a još manje o dru« štvenoj pravdi i potrebnim socijal« nim reformama, nego jedino o svom partijskom interesu i uspjehu. Svo« jom paklenom agitacijom oni su razvijali megalomanske prohtjeve kod naroda u Bosni i nudili mu i o« bećavali i ono, što on ne traži. Ni« šta nije lakše bilo, nego navesti se« ljaka na tuđe njive i polja i reći mu, da ih obrađuje kao svoje, ali ono što je teško, to je učiniti socijalnu .pravdu, riješiti tako agrarno pita« nje, da vuk bude sit i koza čitava, t. j. zemljoradnik podmiren, a bivši feudalni gospodari i zemljovlasnict posve neogoljeni. Ni jedan korak naprijed ne bismo pošli u demokra« tiji, ako bismo liječili jednu siroti«' nju stvaranjem druge. »Demokrat« ska« agrarna politika je bila pogrje« šna i nama je jako žao što moramo s bolom u duši konstatovati, da su bosanski radikali često puta bili žr» tve »demokratske« agrarne demago« gije i da su se u agrarnom pitanju često puta razilazili sa radikalima u Srbiji. Ali ipak sa zadovoljstvom napominjemo, da se došlo do spo« razuma i da sadanji agrarni pro« gram narodne radikalne stranke Godina II. Ako skinu dosadanje svoje po« može zadovoljiti i zemljoradnike i zemljovlasnike, jer vodi računa o grješne đozluke i kritičnije pogleda« socijalnoj pravdi, o interesima i jed« ju u život, naš rad i naše metode, bi« nih i drugih. će im sav.im jasno, da je njihova Priznavajući nam slom »demo« kritika bila sasvim promašena i da j kratske« politike u Bosni i Hrvat« su, mjesto negativnim, trebali ići I skoj, neko će reći da su oni dobro pozitivnim putem isravljanja naših prošli u Makedoniji. Zaista »demo« eventualnih nedostataka i pogrješa« krati« su imali uspjeha u Makedo« ka. Prazno glamatanje, koje ruši niji, ali to je n e p a t r i o t s k i us« sve — i ono što valja i ono što je pjeh. Tamo se agitovalo protiv ra« nedostatno — ne vođi nikakvom ci« Iju niti će od njeg biti kakve koristi. dikala tako, što se reklo da je Pa« Isto je tako besmisleno misliti, da šić potekao Turke i Bugare, pa da dobro potječe samo s jedne strane, oni t. j. Turci i Bugari ne treba da a još je besmislenije, da to dobro glasaju za stranku čiji je on vođa, jer im je razorio nacionalne države. monclpoliše jedna iščezavajuća ma« »Demokratska« stranka, koja je i« njina, sve i onda, kad bi predstave mala u svojim rukama nesamo po« ljala najbolje i najjače intelektuaL liciju i veći dio štampe, nego sve što ce. Da naša organizacija raspolaže treba jednoj stranci za uspjeh, ipak s jačim snagama od onih oko »Gla« sa Težaka«, držimo da će priznati i je propala, jer je bila nenarodna i radila protiv životnih , oni sami i stoga završiujemo riječi« interesa i dubini osjećaja ma: Dobro došla ovaka objektivna širokih masa narodnih. Na« kritika i svaka incijativa za poziti« van rad. rodna radikalna stranka, koja je i« malla protiv sebe sve, prema kojoj su njeni protivnici bili neobazrivi u upotrebi agitatorskih sredstava, do« živjela je pobjedu na izborima, jer je bila i ostaće uvijek pravi i jedini prijatelj naroda. Novinari — politi« Zagrebački »Jutarnji List« u bro« čari treba da imaju u vidu rezultat ju od 5. o. mj. donio je ovaj razgo« izbora za konstituantu, pa ako hoće vor svog sarajevskog dopisnika sa da budu prijatelji nareda i vjerni nar. zastupnikom g. drom M. Spa« tumači njegove volje, valjalo bi da hom: »Vaš dopisnik je intervjuisao izvrše reviziju svojih mišljenja i u« danas predstavnika J. M. O., narod« dešavaju svoje pisanje u budućnosti prema iskazanom raspoloženju na« nog poslanika dra Mehmeda Spahu. Gosp. dr. Spaho je bio ljubazan, da roda. — Sarajevo, 7. decembra. mi odgovori na pitanja, koja danas Krsta Marić. najviše interesuju javnost. — Govori se, gosp. poslaniče, da Sarajevo, 9. decembra. će J. M. O. sklopiti kompromis sa »Glas Težaka« donio je u broju radikalnom strankom u Bosni. od 4. o. mj, članak »Poslije izbora«, — Ja sam već na našoj zemaljskoj u kojem konstatira: »možemo jasno skupštini dne 20. oktobra o. g. re« ustvrditi, da nema nikoga u kao, da će naša stranka vrlo rado za« parlamentu, koji ne će ovu državu u jednički raditi sa svakom drugom današnjem njenom opsegu i koji bi strankom, koja nas muslimane is» htio da je cijepa i uništi.« — »Mi kreno prizna potpuno ravnoprav« trebamo sada, veli dalje taj list, da nim državljanima. Naravno, da se situaciju mjerimo onako kakva je. ne možemo zadovoljiti sa dosadaš« Muslimani su dali vodstvu J. M. O. njom ravnopravnošću, koja je po« puno povjerenje — to je fa« stojala na papiru, već ćemo morati kat i nije pitanje sada, kako su oni, tražiti da se ona pokaže i u djelima do toga povjerenja došli.« Citiraju« vlade. Najveća zapreka za naš spo« ći ove stavove hoćemo da konstati« razum sa većinom stranaka moglo ramo, da je gornjim riječima bez i« bi biti agrarno pitanje u Bosni i Her« kakve ograde povučena glavna ba= cegovini. No ta zapreka ne leži na za, sa koje su u svom radu polazili našoj strani, jer mi ne tražimo ništa naši protivnici iz ovog malog tabo« drugo, već potpuno jednako riješe« ra: nije dakle istinita njihova tvrd« nje agrarnog pitanja u čitavoj drža« nja, da je naša organizacija antidr« vi i u skladu s načelima, što su izre« žavna i protunarodna. čena u kraljevskoj proklamaciji od To nas priznanje veseli i držimo mjeseca decembra 1918. godine, ko« ga dobrim znakom za budući rad o» ju su potpisali predstavnici svih nih oko »Glasa Težaka« kojima na« stranaka u državi. kon ovog priznanja možemo vjero« — Držite li, da će Hrv. težačka vati da će u buduće »svoj rad teme« i Hrvatska pučka stranka tražiti sa« ljiti na moralnim zasadama«. Ovoj vez sa vašom strankom i podupirati su izjavi ostali vjerni već u prikazu vaš rad? događaja u Gacku, pa ih pozdrav« — To ovisi o njima samima. (O tom pitanju razgovarao je vaš do ljamo u nadi, da ćemo u njima u bu« duće naći objektivna i lojalna pro« pisnik i sa jednim drugim i članom tivnika, koji će biti daleko od sram« vodstva J. M. O., koji mu je rekao nih metoda onih oko »Domovine«. ovo: Naš odnošaj .prema Hrvatima I 1 ' ! Jedna izjava g. dna M. SpahE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (Li) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u Brodu i B- JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - IiKiliFlji: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interarban telefon: Zri �»PRAVDA' — »ИРАВДА" Strana 2 Страв« bio je uvijek ispravan. Mi smo uvi« jek željeli, da oni idu zajedno. Bilo bi dobro, kad bi uvidjeli pogrješku bar sada nakon ovih izbora i s nama zajedno potražili načina, kako bi se zajednički sa trijeznim elementima na srpskoj strani utro put za izgla« đenje trzavica.) — Hoće. Dosadan; i sastav bosan« stav bosanske vlade i u kojem smje* ru? — Hoće. Dosadanji satav bosan« ske vlade, sve od obrazovanja prve centralne vlade u Beogradu, znači za muslimanski narod jednu od najve« ćih nepravda. Mi ćemo nastojati, da se kao i do sada respektira pri sasta« vu vlade razmjer stranaka u Bosni i Hercegovini, jer se je prije sastav« lialo prema strankama u Narodnom Predstavništvu a ne prema njihovoj faktičnoj snazi u narodu. — Kojoj će se grupi J. M. O. pri« ključiti u konstituanti obzirom na administrativne zahtjeve i na čiju potporu računa? — Najbolji stručnjaci u admini« straciji države iz svih krajeva naše države došli su dosadanjim dvogo« dišnjim iskustvom do osvjedočenja, da je upravni centralizam nemoguć. Mi ne ćemo tražiti decentralizaciju u upravi zbog kavih političkih raz« loga, već samo s toga, da uprava bu« de bolja, jer smo mi od loše uprave najviše trpjeli. Samo se po sebi ra« žurnije, da decentralistička uprava mora stajati pod narodnom kontro« lom, pa već stoga je potrebno, da pokrajine imaju svoja predstavni« štva. Po dosadanjem stanju pokra« finske vlade stoje pod vrlo slabom kontrolom centrale de i riješa« vaju mnoga pitanja ibenim pu» tem, koja bi se po općenitom parla« mentarnom principu morala riješa« vati samo putem zakona. Nadamo se, da ovo naše gledište ne će biti zapreka sporazumu sa drugim stran« kama. U tom pogledu je bi o dosa« dašnje iskustvo najbolja škola. — Po jutrašnjim sarajevskim no« vinskim vijestima, vi ste gosp. dok« tore jučer stigli u Zagreb, da prisu« stvujete konferenciji sa Hrvatskom Zajednicom? ~ Da. To su »pouzdane« novin« ske informacije. Kako vidite, mi sje« dimo u Sarajevu. Ja i svi moji kole« ge putujemo u četvrtak dne 9. o. mj. u Beograd, gdje će poslanici J. M. O. na naročitoj konferenciji donijeti definitivnu odluku o držanju u kon« stituanti. U Zagrebu nije još održa« na nikakova konferencija, pa su sve novinske vijesti netačne. Moram da naglasim, da mi hoćemo da budemo jednako bliski Zagrebu i Beogradu.« Novinstvo o našem ispjehu. III. cegovini policijski goniti i podme« tati im “ veleizdaju. Bezumnici! »Hrv. Sloga«, glasilo hrv. težačke Rušitelji naše države! I muslimani stranke u 258. broju od 2. decembra im odgovoriše složno kuglicama, te napisa ove retke: »Druga je senza« staviše na svoje čelo Hrasnicu i čija ogroman broj muslimanskih Korkuta! Šta će sad »demokrati«? mandata, ogroman i neočekivan. Moraće im se pokloniti, i još te ka« Sta se s izvjesne strane nije sve ra« ko duboko!« dilo, da se prorijede i razbiju musli« Ovdje moramo ispraviti jednu za« manski redovi! Milijuni su se na to bludu »Balkana«: u »bezumnike«, potrošili! Potkupiše ljude, uplivne u koji su nas policijski gonili spada i muslimanskom narodu, ali eastične dr. Srškić sa svojom tevabijom, a savjesti i gramzive na paru, i opskr« valja naglasiti i to, da se radikalska biše ih obilnim fondovima za agita« »Srpska Riječ« u zadnje doba nije čiju, za mito, za osnivanje novih li« nimalo razlikovala od žute štampe, stova .... i sve zaludu! Muslimanski elemenat pregazio ih je s takom la= j o kojoj govori »Balkan«. koćom, a u isto doba i s takim pre« U broju od 5. decembra govori žirom, da ne samo što nije niti je« »Balkan« o istinama, koje su pomo« dan od njih bio izabran, već su nji« I ću izbora izbile na javu, pa veli: hove listine pobrala najsmješniji i »Prva je, koju niko više i ne spori, najmizerniji brojčani rezultat. S da nacija nije dala jaku većinu ni tom sjajnom pobjedom naša jednoj političkoj stranci. Ni jedna su braća muslimani očitovala s jed« sama ne bi mogla parlamentarno ne strane svoju političku svijest, a s vladati. Narod se time izjasnio pro« tivu svemoći, protivu diktature ma druge svoj pošteni karakter, na koji zlatno tele nema utjecaja. koje stranke. Narod je shvatio, da Muslimanska pobjeda potvrđuje suviše veliko poverenje samo u jed« još jednom po milijunti put onu nu stranku, da suviše jaka vlast sa« staru političku maksimu, biva: da mo jedne stranke vodi u iskušenje zloupotrebe i poverenja i v asti. I sila, doduše, kola lomi, ali da srce ne slomi nikad. Ona potvrđuje historij« tako će naše stranke i njihovi prva« skim iskustvom stečenu istinu, da ci, ma da su se uzajamno toliko gr« se u borbi protiv ideja smije samo dili, bitiprinuđeni da jedni ideja i jedino ideja upotrebljavati. drugimapružeruku. Narod neće ničiju diktaturu: ni Pribićevi« Kojemudrago drugo sredstvo mora ćevu, ni Pašićevu, ni Radićevu, ni da naiđe na otpor, koji je to žešći, što je žešći pritisak. Taj se nauk Korkutovu, ni komunističku. Mora« dade crpiti iz ono 25 muslimanskih će se bar trojica sporazumeti da bi mandata.« mogli stvoriti glavni uslov parla« « mentame vladavine. Narodi se da« Radikalski »Balkan« (Beograd) o« nas i u unutrašnjem i u spoljašnjem životu kreću putem kompromi« svrnuo se je na naš uspjeh u dva maha. Prvi put j registrirao, da je u sa, pogađanja i međusob« Bosni i Hercegovini oko polovicu n o g popuštanja. Nikome pre« mnogo sile, jer ljudi su grešni, pa se sviju predatih glasova palo za Jugo« ^slavensku Muslimansku Organizaci« od nje pomame, ako im se sva dade! Pribićević će se morati pokloniti ju. Onda je istakao pogreške, koje Protiću, a obojica zajedno Radiću i su u pogledu Bosne učin jene, a koje Korkutu!« sudjelovale, da se sav muslimanski živalj u ovim zemljama stavio u je« Druga je istina, ističe »Balkan«, da dan front, kako bi se zaštitio od ga« je poražena »demokratska« partija, njanja. O persekucijama proti mu« a o trećoj se izražava ovim riječi« slimanima piše: »Počelo je n e r a« ma: »Treća je istina da su ovi izbori, z u m n o ganjanje muslimanske koji se mogu smatrati kao plebiscit, braće. Demokrati su im, zloupotreb« poraz Srpstva u Bosni i Hercegovi« Ijuiući zaštitu Beograda, bili objavili ni. Tamo ne samo da su demokrati rat za istrebljjenje. Počelo je jedno uništeni, negoje i Srpstvo tu« razbojničko i anarhističko otimanje č e n o. Ove dve divne srpske po« njihove zemlje pod lažnom dema« krajine, koje je Srbija dobila na boj« goškom firmom borbe protivu be« nom polju, kuglicama su, na izbori« gova. Plaćena žuta štampa nadala je ma za konstituantu otete od Srp« bjesomučnu 'divljačku viku na »age stva! Reći će naivni da se tamo ver« i begove«. Aga i beg bio je svak, ko ski opredeljavalo. Jest, verski, ali nije bio poklonik — Pribićevića. protivu Srpstva! Ona divljačka Šiljanc su zločinačke poruke, da hajka naših »državotvora« »za kulturu nepotrebni« muslimani c a« odmah po ujedinjenju pa sve mogu da sele u — Aziju! Kad je g. do danas protiv braće muslimana Stojan Protić proljetos, kao držav« nije mogla ni donijeti ka« nik, htio da u svoju vladu uvede i k a v b o 1 j i plod. Svi oni musli« bega Hrasnicu, ovi politički šarla« mani u Bosni, Ikoji su bili gonjeni, tani pod demokratskom firmom fa« čije su zemlje i kuće razbojnički o« rizejski pištahu: Hrasnica, Hrasni« timane, ne bi bili ljudski stvorovi, ca! I da bi 1 u d i 1 o bilo još kobnije, već bi bili viša bića, kad bi drukče pred same izbore počeše fpojedinc odgovorili. U Bosni i Hrcegovini na« muslimanske prvake po Bosni i Her« ša uprava od dve godine pokrila se I neuspesima i sramotom. Neka i dalje viče: Hrasnica! Hrasnica! pa I će dočekati i veće zlo.« 0 Prešli put smo pod ovim nasio« vom citirali dvije gluposti, pa ćemo 1 i sad jednu. Šmitranovo »Zvono« i bjesni na ovaj način: »Zamislite i drugovi! Bosna i Hercegovina šalju ; u konstituantu 27 čalmi! Ove čalme i treba da budu tumači osvetničke bosanske raje, one treba da reše a« grar i da donesu ustav. Principova Bosna i Hercegovina ispraznila je sve mejtefe i kavane, rešila se svih trutova i danguba, rešila se haram« baša i razbojničkih iataka od Čaj« niča, Hercegovine i Sandžaka: šalje ih u prestemički Beograd, da kroje ustav i stvaraju državu!« Ne ljutimo se. Nek gazda Jovo zvrnda, ako nema drugog posla........ Što se babi htilo, to se babi snilo. »Srpska Riječ« od 10. o. mj. javlja, kako se među članovima J. M. O. pojavila neka »pocijepanost«? Do« duše sa upitnikom, ali ipak javlja. To je njena skromna željica. Ta ko« liko puta ćemo joj morati opetovati da sve dotle, dok se muslimani pot« puno ne izjednače prema svim akti« ma državnih instancija sa ostalim građanima, da sve dotlen ne može ni lud čovjek pomišljati na ma ka« kve nesuglasice među članovima vodstva J. M. O. U vodama »Srpske Zore«. Srbi« janski radikali sigurno nikad ne či« taju, šta im mrči Stjepo Kobasica u svojoj »Srpskoj Riječi«, jer da zna« ju, ne bi dozvolili, da taj list, koji se zove radikalni list, donosi bedasto« će, kao one što ih čitamo u 245. bro« ju. U rubrici »Unaokolo« prijeti nam se Čokorilovim tonom »da će kuglice iz pušaka popraviti ono, što su pokvarile kuglice na izborima«. Prvo, napominjemo Stjepi, da je do« sele uvijek tvrdio, kako je Srbija I jedna od onih zemalja, u kojima ■ vlada narodna volja i dru« go, upezorujemo ga, da su kuglice iz pušaka obično pokvarile ono, što su . stvorile kuglice na izborima, kad su htjele da popravljaju. U bilješci »Pravdina maslinova grančica« podvaljuje nam, da smo provodili izbornu agitaciju sa paro« lom »islam je u opasnosti«. Da je na svijetu milijon takvih kobasica, kao što je Stijepo, ne bi ipak mogle Islamu ni zasmrditi, jer Islam, a to valjda i on zna, nije jugoslavenska, već svjetska, brojem najjača religi« ta, a mi bos.«herc. muslimani njen sasvim sićušan sastavni dio. Mi smo pri izborima isticali, da su m u s 1 i« maniJugoslavijeu opasnosti, što smo sa hiljadama fakata i doka« zali i tvrdimo, da će sve dođe biti u opasnosti, dok javnost srpska bude spominjala puščane kuglice i time navodila pravoslavne na nova naši« Jja. Što se tiče »ćorsokaka« naše po« litike, neka se Stijepo za nj ne bri« ne i neka misli samo na to, da smo mi idući »ćorsokacima« poslali 25 poslanika u konstituantu. Još nam predbacuje, da se zauzi« mamo za jugoslavenski nacijonali« zam, srdi se, što hoćemo da posre« dujemo između Srba i Hrvata i po« učava nas, da bi »mnogo korisnije bilo po nacijonalizam (čiji ?), kad bismo se nacijonalizovali«. Ako je Stijapin nacijonalizam onakav, ka« ko ба je satirički obilježio Karl Kraus, naime: »Mrzim te, što te nije rodila moja mati, a ponosim se, što ne pripadam drugoj naciji«, to on onda nema one doze čovještva, bez koje mi ne ćemo da radimo i na« ravno ga ne možemo akceptirati. Toliko na adresu »Srpske Riječi«, a one iznad nje podsjećamo na na« rodnu izreku: »Što jedna budala o« batali ne može popraviti ni stotina pametnih«. Stoga je vrijeme, da u svoju redakciju unesu malo razbo« ra, jer će odgovarati i za — gluposti sinjora Stipc. Odjek našeg uspjeha. Iz Skoplja (Ušćupa) primismo 6. o. mj. ovaj brzojavni pozdrav: »Čestitamo us« pjeh Bošnjaka. Udruženje Južne Srbije.« Hvala na bratskom pozdra« vu. Rpnt — Broj 232 ; Iz Sandžiha i Mafiedonije. ZAŠTIĆIVANJE PLJAČKE. i : i 1 j .1 1 i : I ; ’ ; Dobili smo jedan vrlo značajan dopis. Radi se, istina, o sitnici: otet je konj jednome muslimanu, ali ci« jeli tok događaja nosi na sebi bilje« ge, koje obično vidimo na svim po« stupcima upravnih vlasti, kad se ra« di o ispravljanju muslimanima na« nešenih nepravdi. Mile Novković iz Ljepojevića, srez Nova«Varoš uzeo je konja Omera M. Ibrovića iz Kladnice, srez Sjenica, s tim, da se kao predsjednik općine kladničke »njime posluži do Sjenice i natrag«. To je bilo u novembru 1918. god. i poslije dvije godine dana upotrebe, i danas se njime služi — porodica Novkovićeva, pošto je on radi raz« nih lopovština zatvoren u Čačku. Ibrović je molio sve nadležnim putem, prvo Novkovića, da mu vra« ti konja, a kad ga je ovaj odbio, re« dom načelnika sreza sjeničkog, na« čelnika okruga Raškoga, ministra u« mutrašnjih djela, zatim ponovno, kad je molba zabačena, načelnika okruga Raškoga, načelnika sreza sjeničkog ј —gospodina ministra u« nutrašnjih djela 12. septembra ove godine. Sve uzalud. Uvjereni smo da tužba Ibrovića ne bi išla dalje od kladničke opštine, da je slučaj« no Ibrović »uzeo« konja od Novko« vića. Ovako se stvar rasteže, pa pi« tamo g. ministra: misli li je kad pri« vesti kraju? Na dohvat. Crkva i demokratija. Glavni or« gan demokratske partije »Demokra« tija« donosi u 428. broju pod gor« njim naslovom među ostalim i ove značajne riječi: »Reč je o pravoslav« noj crkvi. — No ma kakih veroispo« vesti bilo u našoj državi, one mora« ju svoje ciljeve upravljati u skladu s državom. Pravoslavna je cr« k v a bila nosilac jedinstva narod« nog i ona mora i u buduće b i t i v o đ u ovom pokretu. — Isto tako sveštenicinaši, koji su kroz vekove bili budni čuva« ri, moraju sada biti apostoli na kul« turnom pre.porođenju naše nove dr« žave i duhovno naš narod ujediniti. — Sa jačanjem duhovnim i crkve« nim i država će se razvijati rapid« no, jer....« Nije riječ o mnogo ismijavanoj islamskoj zajednici, nego o pravo« slavnoj crkvi. Niti to ne piše kakav popovski list, kao što je Pravda »ho« džinska«, nego to piše organ demo« kratskih jugoslavenskih nacijonali« sta! Dar Alija, ide balija! Pod ovim inadbvcm donosi beogradski »Ju« gosl. Narcd« u broju od 30. no« vembra ove retke: »U tuzlanskom dkrugu kad prilazi balija glasač« kom stolu, na kome su povrstane glasačke kutije, onda mu se ovako Objašnjava: Ova ti je, (prva demo« kratska, Pribićevićeva), vala i bilah, švapeka; ova ti je, beli, kutija (radi« kalska) vlaška, a ova ti je kuzum (jagnjc) kutija sultanova (musli« manska), glasaj za nju, neka ti je airli. »Avaj, Bosno, sirotice kleta«. — Ili kako bi rekao rahmetli Zem« i bilj«efendija: »Osu se nebo zvezdama, I gordi Beograd hamidijama.« Bilježimo da se vidi jugoslaven« ј stvo ovog lista i da se zna kakvo glupo mišljenje još i sad vlada u Beogradu, prestonici i nas, mušli« manskog dijela srpsko»hrvatsko«slo« venačkog naroda. Velik gubitak. Preksinoć nam sti« že tužna telefonska vijest iz Bas. Novog:? Naš drug u borbi, uvaženi građanin i načelnik Novski Alibeg Biščević naglom smrću ostavi svi« jet. Naš dobri Alibeg ostavlja nas, kad nam je tako potrebna pomoć svakog nas pojedinca. U njemu iz« gubismo vrijedna druga i jaka borca za narodna prava. Što je našeg Ali« bega najbolje resilo, jest blaga nje« gova narav i mehko srce. On bijaše jedna- dobrota za svoju okolicu i svoj narod. Alibegu bijaše oko 45 godina, bi« jaše zadnjih godina načelnik u svom �Fpoj 232 — Broj Страна 3 »ПНАВДА* — ,PRAVDA* rodnom mjestu, od osnutka naše or« ganizacije bijaše elan našeg cen« tralnog odbora i jedan revan član i pristaša naše organizacije. Pa i prije bijaše on u svakom narodnom po« krctu za svaku za narod korisnu i« deju. U svom rodnom mjestu Ali« beg je dosta učinio u buđenju naro« da na prosvjećivanje i za svaki na« predak. Bio je i član upravnog vije« ča u novije doba osnovane muslim. trg. i obrtničke banke u Sarajevu, a u sadanjim izborima narod mu naš također dade svoje povjerenje iza« bravši ga svojim zastupnikom za našu konstituantu. Ali eto mu ne bi suđeno, da i tu što učini za svoj na« rod. Preča Božija nego ičija. Fah« metullahi alejhi rahmeten vasiah! Odlazak naših poslanika. Prekju« cer, u četvrtak, krenuli su odavde naši narodni poslanici put Beogra« da, da budu na okupu s drugim po« slanicima, kad se otvori konstituan« ta 12. o. mj. Prije podne se već po« čeo sipremati silan naš svijet na ko« lodvor da ih isprati. Ali oni su sami zaželjeli, da se s našim građanstvom oproste u kiracthani, a da se izosta« vi svaka pratnja na štaciju. Zato u kiraethani već u 11 sati ne bijaše mjesta, sve stolice, sva sredina, bi« jaše zapremljena, pa i predsoblje i obe siporedne sobe bijahu dupkom pune. Kako je koji poslanik dolazio, bio je burno pozdravljen. U 12 sati oprosti se u ime naših poslanika Scjd Alibeg Filipović lijepim govo« rom od naše zajednice. Na to je go« vorio u istom smislu Sakib ef. Kor« kut, a za njim i dr. Spaho. Sva tri su govornika svojim govorima tako d jelovali na nas, da je mnogi od slu« ' šatelja suze pustio, a sve ih je to« kom govora burno pozdravljalo, po« vlađivalo i na svaku njihovu riječ svesrdno davali izražaja svojoj ja« koj svijesti za stranku i obećanju, da će vjerno slijediti one, kojima dadosmo svoje povjerenje. Dirljiv b jaše rastanak u kiraethani. Posla« nici posjedaše u fijakere, koji su če« kali napolju, i odvezoše se na kolo« dvor praćepi pok'ikom iz stotine gr« la: Allah emanet! Pred odlazak vlaka oko 1 sat na« đe se i na kolodvoru golem skup pratilaca. Srdačan bijaše i tu njihov rastanak. Uz naše zastupnike iz Sa« rajeva: Hrasnicu, Spahn, Filipovića, Serića, Korkuta, Karamehmedovića, Sadovića i Sarajlića tu vidjesmo i naše ugodne poslanike Muju Seho« vida, težaka iz Foče, Saliha Baljlća, profesora iz Mostara, Mustafa ef. Salihbegovića, muftiju iz Plevalja i Midhatbega Hodžića. Kad se vlak krenuo zaori opet iz mnogobrojnih grla srdačni: Allah emanet! Na putu će se našim poslanicima pridružiti i drugi naši poslanici iz o« stalih okružja. Otvoreno pismo gosp. Mehmedu ćišiću u Mostaru. Baš uoči izbora, zadojen stranačkom mržnjom htio si, da ispališ zadnji fišek proti J. M. O., te si izdao letak, u kome tvrdiš, da sam se »u junu mjesecu 1913. baš na sv. Antu vjenčao po katoličkom obredu u katoličkoj crkvi« i »da sam se pokrstio i primio ime Ante« i da sam »pokrstio svoju djecu«. Radi Tebe samog ne bih ni odgovorio na tu tešku objedu, jer je i Tebi i Tvo« jim kompanjonima najdostojnije odgovorio naš svijesni islamski ele« menat, koji u onako impozantnom broju — odlikujući se dostojnim dr« žanjem — glasaše baš za listu, na kojoj je i moje ime. Ali ću da ispra« vim data o mom vjenčanju slijede« ćim: Ja sam se vjenčao 1914. godi« ne, po propisima Uzvišenoga Šcria« ta u Bihaću, akt Šeriatskog suda br. 1998/14 — šer. potpisan po šeriat« skom sudiji gosp. H. Ibrahim ef. Re« džiću. Da su mi djeca muslimanska, to je poznato svakomu (jer to slijedi iz senatskoga braka), a u nufusu su u« nešena, prvo dijete pod imenom'. Dudija«Zlata, a drugo dijete pod i« menom: Mustafa«Narcis (Nerkjez). Pripominjem Ti, da sam mjeseca travnja, svibnja i lipnja god. 1913. boravio na moru (na malom Loši« nju) radi plućnog katara kao đak trećeg godišta filozofije na bečkom sveučilištu. Uostalom stvar sam predao sudu, pa Te na vrijeme upozorujem, da pokupiš dokaze o svojim tvrdnja« ma, ako hoćeš, da ne ispane osuda na Tvoju štetu i sramotu. — Mostar, 29. studena 1920. Prof. Salih Baljić. (»Narodna Sloboda«.) Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nj a za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« n;a u Tuđi sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisarnu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) bez ikakovog odbitka, iznaša naj« veći zgoditak, koji se sa jednom srećkom dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« žave neka se uprave na glavnu ko« lekturu: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije. Zagreb, Gajeva ulica 8. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. . Trebate li blago, pouzdano tjera« juće sredstvo? Fellerove prave Elsa« pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. — Omot i poštarina poseb« no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatrka. E. Poruke uredništva. G. Aklf ef. Biserovlću. Žao nam je što radi druzih važnijih stvari ne možemo po­ svetiti toliko pažnje »Koteriji oko »Domo­ vine!« Tim. što Vas ona napada, ne mo­ žete ništa izgubiti, nego dobiti u očima muslmanskog naneda. Mi s njom uopće ne želimo polemisati. Opet nešto za Vas! Muči II Vas glavobolja! Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma! Besanlca! Jeste 11 nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUlD. Divit ćete ве i hvaliti Fellerov Eisafluid kao dobra prijatelja, a crnim danima. 6 dvcetrukih ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Nije Ii Vam želudac u redul Tr­ pite li od slabe proOavel Od pokvarena »petita) Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FE^LEROVE PRAVE ELSA-P1LULE! Te eu uistinu dobre! G kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12,— K. ŠVED­ SKA ŽELUDĆANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov balzam 15. - K- Vi kaAtjet«1! Za probavu! Sluz otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI BOK 9.— K, Hogo kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od elada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8.— K. Fiakerski prah 8.— K. Guajakohirup uz liječ­ nički prepie 4Ф,— K. Lipov čaj 8,— K. Probavni prašak 4.— K, Soda bisarbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6.— K, Karlsbađska sol 6.- K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA“ (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 kutija 25,— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. — K. Pastile od tamarinda 2.50 K. ^АЈ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesblster i Muterblcter počamši od 3.— K. Glavobolja 1 Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV WELBA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv groznice 30.— K. Zubobolja! Zubne kapi 5.— K. Zeleno ulje 30 — K. Voda za oči 5*— K. Slabokrvnost! Tekući željezni ekstrakt 20.— K, Željezni albuminat 40.— K- Uz liječnički prepie: AR8OFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K. HEGA FERR1N 45.— K. Krečno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85.— K. Svrbljenje, svrab. Mast protiv evraba 11.— K, Naftolova mait 16.— i 20 — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.— i 12,— K. Mast za rane 15,— K, Mast sa djecu, Kamforna žesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K i 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K, Mazilo »a konje 25 — K. Arnika G. - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Kod upita treba priložiti poštanske bilježe za od­ govor. Protiv glista! Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. Proljev, Dlareja! Bastlerove kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melisove kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuča во, naručiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja. Elsarg br. 310 Hrvatska. Muslimani sjetite se „Gajreta“! Najbolju kremu za cipele A. H., Dulje! — Jezero. Predsjednik je odbora postupao prema našoj telefonskoj uputi. Hvala Vam, što ste se odazvali uputi vodstva. M. selam! ARAP Manufakturne (i luksuzne) robe svake vrsti izrađuje prodaje samo na veliko _- Ratković i drug Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, Kraljevića ulica. SARAJEVO. „PROMET" trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Prodaja: drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. i Intb. Tclef. Z9. �мппа 4 Стобна PRAVDA* — „ПРАВДА* Ovsho I# ј 4^ 4^ta kalendar Izgleda ЛаЈОПОУ ZQ 19ZL Vil. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski ba)ram (IV. dan). 20 Silverije Ponedeljak 26. Недеља Недеља 7 Теодот, еп Понедељак 21 8 Alojzije vel. Utorak Теодор Стр. Уторак 22 9 Pavlin §reda Кирило ал. Среда 23 10 Sidonija Četvrtak Тимотије, п. Чегвртак 24 11 Ivandan Petak Вартол и В. Петак 25 Prosper Subota 26 Jeremila Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski : Tamuz 5680. Hukat Vejivtah 12 Онуфр. и П. Субога 13 Акилина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K80*— Na više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 do 50 kom K 24.-, od 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima I izvršuje: Papirnica Danici E P. Rajon, Sarajevo Telefon interurban br, 17. ♦ i Brzojavi:Knjižara Кајоп. PAPIRNICA HAMDIJE KOPĆIĆA X preporučuje svoje bogato stovarište Y svih vrsta papira, kancalarijskog i Naručbe se ♦ školskog pribora. a obavljaju brzo i točno. X X Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merham eta“. SEBURA iz fabrike Hinha Franch sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Od£ov.nu tajnik: F. tnUka. Prči 222 - Ecol Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, 1. novembra 1920. I Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice od H3,000.000na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica ž K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ii K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, г.а svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4*00 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920. do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđene prvim kupanom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase :li na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrva*«'’ kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za 8. i H. (d. d.) u Sarajevu. OhakrAd Odbor J. M. O. Državna klasna LUTRIJA Pm vučenje 3. i V januara 1921. I00.000 sr e ta ka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 49ooo.ooo (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,200.000,150.000, 100.000, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30.000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za ssahu Masu; И srećka Dinara V8 Ili Hruna I9Z I/Z srećke Dinara ZV III Hrunn 96 IV srećke Dinara IZ III Hruna VB 1/8 SFEĆha Dinara 6 ili Hruna ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturl МЕаиНДНОПМП ВДНКД 3.0. odio razredne lutrije. W Zagreb Nijveči izbic brojeva! Štamparija Dankl & A. Кајсв. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e2761d7d2c127c14cc3d836aca69a08.pdf 32f47c4088251d49b98dea60a3f308c6 PDF Text Text Drugo izdanje. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 128 (233) pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORK»M 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE ŠE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 14. decembra 1920. (1. rebijulahir 1339.) Plodovi mržnje.*) Događaji u Sarajevu i po svim krajevima, gdje stanuju muslimani pomiješani sa Srbima, i ako bolno djeluju na svakog prosvijetljenog čovjeka, oni paraju srce svakom Hrvatu preko Save. Mi Hrvati ne« kako instinktivno osjećamo imutra« šnju krvnu vezu s muslimanima. To nije plod hi politićko=nacijonab ne propagande, niti posebnih inten« čija, da se muslimani privedu u ko« lo Hrvata. To je osjećaj bratstva. Taj osjećaj bratstva se u nama jav« ljao i onda, kad su braća Srbi bili izloženi progonima nekoliko godi« na prije početka rata. Od obala ja« dranskoga mora do Drave svaki po« šten Hrvat osjećao se je solidarnim sa nevino proganjanima nosti kao i mi, to ćemo sigurno vrlo brzo naići i na simpatije kod svih onih, koji su humani i pravični. Nu to ne sačinjava jezgru našeg zadovoljstva. Naše zadovoljstvo raste do neobične visine istom on« da, kad gledamo lica muslimana. Kako se sjaju ta lica! Kako se vese« lo i bezbrižno nose i bijedne prnje na tijelu! Kako je oživjela riječ! Ko« liko se čuje radosna smijeha! Musli« mani su kroz ovih pet šest dana po« slije naše sjajne pobjede na izbori« ma postali daleko svjesniji svojih građanskih prava, nego li su ikada prije bili. Naskoro će se pokazati, da li će se patriotizam naših muslimana mo« Godina 11. ći održati na ovoj visini, do koje je tako silno i spontano narastao. I mi, naučeni dvogodišnjom praksom, sumnjamo, da se sa mračnjačkih strana već ne snuju atentati, koji bi naše sjajno narodno raspoloženje pretvorili u jad i čemer i koji bi iz tog jada i čemera htjeE ponovno konstruisati našu »antidržavnost«. Ali i ako sumnjamo, to se ovaj puta ne bojimo. Jer ne samo da danas svako zna, da govorimo jednodušno opunomoćeni od naroda, nego će nam se i iglas, kojim ćemo ustati protiv svakog bezakonja, u kojoj god ono formi bilo, mnogo jače i mnogo dalje čuti, nego dosada. Otvorenje honstituante. Osijek, 23. studeni 1920. Kerubin Šegvić, narodni poslanik. Sarajevo, 13. decembra. O nama se dosada malo pisalo, a što se i pisalo, bilo je gotovo skroz izvraćeno i s očitom namjerom, da se i staro i mlado u državi i van nje uvjeri, kako smo mi ne samo »anti« državni«, već uopće po istorijskoj nuždi nesposobni za svaki progres. Danas se o nama mnogo govori i piše. Preokret se zbio preko noći, kao da smo se preko noći preporo« dili i postali drugi ljudi, koji puno više važe, nego oni dojučerašnji. Kad nas danas napadaju, razlijeva im se žuć od jeda. Prema takvim ćemo se držati Bismarckove, koju je doviknuo nekoć u rajhstagu soci« jalistima, kad mu se zgadilo na nji« hove. posvke: »Zbijmo gušće redo« ve, začepimo nosove i napred!« Kad nas hvale, to jest kad s nama nešto kombiniraju, obično ponavljaju i prežvaču naš toliko i toliko puta bezuspješno i beznadno dizani glas, da nismo »antidržavni«. Sve su to dobri znaci. Što se jače bude jugoslavenska javnost intere« sovala za nas, tim će nas, kao što je prirodno, sve bolje upoznavati i ra« zumijevati, jer će mnoge glavne uši čuti naše jadikovke, koje dosada bi« jahu glas vapijućeg u pustinji. A kako nikad ne zahtijevasmo više, nego samo ravnopravnost sa svima državljanima, koji imaju iste duž« Prenosimo iz »Jugoslavenskog Li« sta«: Beograd, 12. dec. Beograd se danas zaodio u svečano ruho, ku« će su okićene jugoslavenskim, srp« skim, hrvatskim i slovenskim zasta« vama. Okićenje kuća nije ali onako brojno, kako se to očekivalo. Već za rana jutra opažala se u beograd« skim ulicama neobična žurba, jer je došlo mnogo ljudi iz provincije da prisustvuje prvoj sjednici konstitu« ante. Već jedan sat prije otvorenja sjednice skupio se pred zgradom konstituante silan svijet uzbuđeno raspravljajući. Oko pola 10 započe« ie su dolaziti pojedine grupe posla« nika tu i tamo pozdravljane od mnoštva sakupljenog svijeta. U samoj zgradi konstituante bilo je već prije 10 sati vrlo živahno. Ga« lerija je bila puna općinstva. Diplo« matske i novinarske lože bile su ta« kođer popunjene. U Beogradu nije nikad bilo toliko diplomata i novi« nara kao danas. Nekoliko minuta iza 10 sati počeli su ulaziti u dvo« ranu poslanici. Prvi je ušao radikal« ski poslanik Mika Marjanović, a za« tim radikalski i demokratski posla« nici izmiješani. Oni su zauzeli cen« tar i to radikali desno, demokrati li« jevo. 1 U oči je upao ulazak komunista, koji su ovaj put nastupili kao orga« nizovana četa: svi sa velikim crve« nim karanfilima u zapuoku. U ži« vahnom razgovoru zauzeli su kraj« nje lijevo krilo. Između njih i de« mokrata smjestili su se zemljorad« nici i republikanci. Desno od radi« kala sjeli su socijaldemokrati. Kad je započela sjednica ušli su članovi jugosl. muslimanske organi« zacije i pučke stranke, koji su za« posjeli skrajnje desno krilo. Dr. Laginja se je sa nekoliko svo« jih ljudi postavio u pozadini iza ra« dikala. Jedino nijesu bila popunjena sje« dala Radićeve stranke, tako da je na sjednici bilo prisutno 350—360 poslanika. Na sjednicu su došli i svi članovi vlade, pa i sam Ivica Kovačević. Prvi je ustao i uzeo riječ dr. Milan R o j c te predložio za dobnog pred« sjednika g. Nikolu P a š i ć a, što je s burnim odobravanjem i pljeska« njem primljeno. Burno pozdravljen popeo se Pa« šić sa očitim uzbuđenjem na pred« sjedničku stolicu te uz svečanu tiši« nu kuće pozdravio sakupljene spo« menike ovim govorom: Gospodo poslanici! I ako sam po« zvan poslovnikom da zauzmem ovo žnačajno mjesto, blagodareći na« rodnom povjerenju i Bogu, ja vas molim, da mi dozvolite, da vam o« vom prilikom kažem nekoliko rt« ječi. Gospodo poslanici! U historiji na« šeg troimenog naroda nije bilo zna« čajinijeg i većeg momenta historij« skog od ovoga, u kojem se sada na« lazimo. Naš narod pozvan je preko svojih poslanika da utvrdi temelje naše buduće države i da osigura sva politička i građanska prava našeg troimenog naroda bez razlike na sve građane, koji živu u našoj domovi« ni. Naša mila domovina živila je dugo razdvojena u tuđe države, slu« žila tuđe gospodare i radila za tuđe narode. Sada je, hvala Bogu, proli« venoj krvi i pomoći naših savezni« ka, oslobođena i mi smo sc ujedinili. (Burno odobravanje i klicanje ži« vio! Sudbina naše buduće države i na« šeg naroda postavljena je u vaše ruke. Ako budemd umni i rukovo« dili sc iskustvom i historijom, mi ćemo moći naći put našeg napred« ka i razvitka, put koji će nas brzo dovesti u redove najnaprednijih naroda, put, koji će brzo stvoriti slobodu i blagostanje u našem na« rodu. Posao dosta težak, ali ako je dobra volja kod svih nas, da stvori« mo jednu osnovu, koja će dati mo« gućnost razvijanju svih naših sugra« dana, onda se taj posao može svt« šiti, ako se pri tom rukovodimo bla« gošću i iskustvom i ako budemo us« trpljivi i saslušamo svakog našeg brata u ovom Domu. Ja držim go« spodo poslanici, da će naš troimeni narod koji je toliko prepatio, upo« trijebiti ovaj momenat, kad je sud« ba u njegovim rukama, da stvori jednu državu naprednu i slobodnu, jednu državu, koja će zadovoljiti potpuno naš narod i sve napredne narode, koji žele da se rukovode na« pretkom i slobodom ostalih naroda, da će zadovoljiti naše saveznike i da ćemo uliti strah onima, koji mi« sle, da će nas razjaditi i raskrojiti. (Pljeskanje i odobravanje). U to i« me ja želim našoj konstituanti sre« ćan rad, na slavu i sreću kako po« slanika tako i našeg naroda. Iza toga imenovao je sekretarima najmlađe poslanike parlamenta i to: Ninka Perića, dra Svetislava Mija« tovića, Borislava Stavljanina i Via« dimira Pušenjaka. Nakon toga pozvao je poslanike da predadu svoje vjerodajnice i za« ključio sjednicu urekavši drugu za ponedjeljak u 4 sata poslije podne, �»PRAVDA- — »ПРЛВДА* Strana 2 Страаа na kojoj bi se imao izabrati verifi« 1 nik Većeslav Vidler zaviknuo je: »Živila Jugoslavija!«, a komunisti kacioni odbor. odgovorili poklikom: »Živila sovjet« Uz burne poklike predsjedniku stali su se poslanici razilaziti. Posla« ! ska republikal« Iz Sandžaka I Makedoniji. ZULUMI U VUČITRNU. Skopljanski »Hak« u svom 103. br. od 27. oktobra donosi dopis iz Vučitrna, iz kojeg vadimo ovo: »15. o. mj. došli su mi u radnju žandari, naredili da je pritvorim i odveli me, sa moja dva sinčića, koji su se zadesili u radnji, u moj stan. Taj je bio opkoljen s 200 vojnika i nekoliko žandara pod komandom vojničkog i žandarmcrijskog zapo« vjednika. Ne davši mi ni da zapi« tam za razlog opsade moje kuće, za« povjediše svoj kućnoj čeljadi, žen« skinju i nejakoj djeci, devet nas na broju, da napustimo kuću, i pod u« darcima kundaka, nečovječnim po« grdama provedoše nas kroz čaršiju i zatvoriše u mjesnu tvrđavu. U po« četku sam mislio, da sam samo ja i moja familija izvrgnuti ovom bije« su i nasilju, ali sam zatekao u tvr« davi još 10—15 familija, djece i že« na, koje kao i nas batinaše. Pucanj toljaga, jauk i lelek djece i žena bio je užasan prizor. Kada smo poslije pola sata pušteni, od rana i bolova jedva smo mogli doputovati kući, gdje mi i danas leže bolesni 8«godi« šnji sinčić i 6«godišnja djevojčica. Do sada nismo smjeli nikome ni kazati a kamo li potužiti se na ove i mnoge druge zulume, koje podno« sismo, ali nam je mjera već prevrši« la i bez obzira na posljedice ne mo« žemo dalje trpi ti i šutjeti. Tobožnji je razlog ovih zuluma bio moj sin Muharem, koji se nije odazvao pozivu na vojničku službu. Međutim je moj sin još za vremena austr.«ug. okupacije iselio u Čari« grad radi školovanja, gdje se i da« nas nalazi, a što je dobro poznato i našem opštinskom sudu i u službe« ne knjige zavedeno. Kada se ovako postupa sa jednim uglednim trgov« cem bez ikakvih stvarnih razloga, nije teško zamisliti, što podnosi si« romašni i neuki svijet, kao n. pr. što je bio slučaj sa dvije mlade kćerke Na dohvat. Ahmet na minaretu. U jednom beogradskom listu čitamo ovu crticu V. Velička: »Dvadeset mi je već godina, reče sam sebi Ahmet, a još nikad nisam bio na minaretu!« I od« mah se naš Ahmet ispe na viti mi« naret. A pred njim se, kao na dlanu, raširi ćela varoš: kuće, trgovi, tavne grupe platana.... Vrve ljudi tamo amo, prolaze kola.... A sa one visi« ne jedva se vide i ljudi, i stoka... — E gle, molim te samo: dvadeset godina živim na ovom svetu, usklik« nu on u tom času, a tek sad videh, stojeći na ovoj visini, kako je ništa« van rod ljudski, kako su prema meni svi mali i neznatni!... A daleko od džamije igrahu se deca, ugledaše Ahmeta, i govorahu među sobom: »Glete, glete, šta je ono tamo na minaretu? I odluči čitav dečiji hor: »V r a« b a c! Vrabac se popeo na džami« ju!« .... Zgodna i savremena priča.... U znaku konfesionalizma? Piše nam jedan vojnik: »Služio sam na dvomjesečnoj vježbi kod II. puka I. bataljona I. div. teške artiljerije u Dalmaciji. Komandir nas je silio, da ulazeći u kancelariju i za vrijeme predavanja skidamo šajkače, radi čega je nastalo nezadovoljstvo na« ročito među Albanezima, na koje je ova odredba silno djelovala. Došlo je i do formalnih protesta, radi ko« jih su mnogi došli u pritvor.« Čudnovato, da se u našoj vojsci još ni sad ne poštuju islamski osje« čaji i da se neki komandiri povode za svojim -osjećajima, mjesto da se drže naređenja. Kako bi bilo, da se ulcma«medžlis zainteresuje ovom pojavom? Ibrahimage Madžuna, koje su, u pri« sutnosti opetinskih činovnika jedan žandarmerijski oficir i 2—3 redova odveli i zatvorili u »zasebnu hapsa« nu«. Slični zločini izvršivani su i nad drugim muslimanima, i ovo je bilo sve po volji i ćeifu jednog kapetana. što je kasnije i sam izjavio — je« dino radi zlostavljanja muslimana. Mi smo sa liječničkim svjedodž« bama podnijeli nadležnoj vlasti tuž« bu, a Vas, g. uredniče, molimo, da objelodanite ovo pismo i da se za« uzmete, kako se ne bi više ponavlja« li slični zločini.« Upozorujemo na strašivi i blagi ton, kojim se iznosi u javnost taj balkanski postupak, koji bi po svo« joj težini u svakoj zaista pravno u« pravljanoj državi bio kulturni škan« dal prvog reda. ZAŠTO SU USPJELI KOMUNI« STI? Iz Skoplja javljaju beogradskim listovima, da komunisti za svoj veli« ki uspjeh u Macedoniji i Staroj Sr« biji imaju da zahvale ovim okolno« stima: 1. Od bugarskih komitskih četa naloženo je pučanstvu, koje inače nema političke svijesti, da glasuje za komuniste. 2. Svi Bugaraši, Grci, Turci, A r n a u t i i Kucovlasi, koji u ovim krajevima imaju svi pravo glasa, a ima ih oko 40 po sto, glasovali su za komunističku listu. 3. Komunisti su kao nosioce svo« jih lista istakli ljude većinom poštene i ugledne, koji su dobro poznati u okolici, gdje su kandidovali. Radikali i demokrati pokušavali su proturati ljude tamo nepoznate, kao i one, koji su rđavog glasa. 4. I radikali i demokrati u svakom su okrugu istakli po nekoliko lista, što ih je znatno slabilo. Maši dopisi. Tuzla, na dan izbora. Danas mi dođe do ruku Šerifova »Domovina« od 26. o. mj. br. 12., u kojoj mi zape za oko kilometrički dopis iz Tuzle potpisan sa S«(alko) K«(onjhodžić, Karo). Najprije sam jeo, da ne izgubim apetita i zasu« kah rukave, pa počeh čitati. Bože mili, ja šta ti taj »patriota« proti »Musavata« sve ne drobi! Drobi čo« vo ko karača, ne može da se zausta« vi. Pjeva ode Šerifu, staroj Musi. Narodnoj Organizaciji i njezinim vođama, a satire i hidžvije proti »naprednjaka« iz »Musi. Svijesti« i »samostalaca« iz »Musi. Sloge«. Do« duše prešutio je spomenuti »Musi. Slogu«, a zašto, on zna, a i mi ćemo to niže navesti. Borbeni stav je za« uzeo proti »Pravdi« i J. M. O. i pri navali, poput cara Vilima, ne drži se haške ni ženevske konvencije, nego juriša li, juriša. Stani, bolan Karo, i mi imamo pero i mastilo. Polahkb, brate, nije biće, znamo se; ti si vojnik za pare, šta te je briga hoćeš li gosi moći osvojiti koju for« tiču; glavno je da si u poslu, da ti se nadnica računa i gotovo. Mi zna« mo, da ti je Šerif »pao«, ali, brate, sa« svim malo. Čujemo, dali je dao cig« lih 5000 K, a to je mala malenkost, osobito za te, koji umiješ gospodski da živiš. Mi za tu malenkost ne bi« smo dali privole ni za kandidaturu na Šcrifovoj listi, a kamo li da ono« liki članak napišemo. Hajde i to bi se dalo nekako ispričati kokuzlu« kom, jer nužda zakon mijenja, ali te ne možemo da ispričamo, niti da shvatimo osim ako priznaš, da si pobudalio — kako si mogao onako sam proti sebi pisati. To je, »radi« kalski« brate, neshvatljivo. Mi znamo, a znaš i ti, da si uredi« vao »samostalnu Muslimansku Slogu« i iz nje kao iz busije pucao na Šerifa i na Srbe. Mi znamo, a znaš i ti, da si od onda do sad »u svom životu i političkom djelovanju preživio brojne metamorfoze« i da je kod tog metamorfoziranja inte« resantna stvar, da nikad nijesi imao svog uvjerenja, nego vazda bio nad« ničar i uvjerenje mijenjao prema poslodavcu. Mi znamo, a znaš i ti, da si politički šarlatan i da si mome, nat iza oslobođenja upotrijebio da se lažima i zavaravanjem rehabili« tuješ i popneš na grbaču ovog ispa« ćenog naroda. Bio si, ko đoja, radi« kal, a pisao si u »Pravdi« nekoliko članaka proti strahovladi okružnog načelnika Grudića, ili kako ti ova« ko naše pisanje nazivaš »proti po« stojećeg državnog uređenja«. Je li to šarlatanstvo, neka prosude dru« gi, a tebi savjetujemo, da uvučeš je« zičinu, jer će te tvoj smrad ugušiti. Sjećaš li se riječi, kojima te je »po« častio« okr. načelnik Grudić radi nespretne stilizacije članka u »Op« štinskom Glasniku« o samoubojstvu Smilje? Ti na te sve »epitetone« ni« si reagirao, nego samo drhtao po« put mladice. Crvenio se nisi, jer ti je obraz davno odcbljao i pocrnio. Mi to znamo, a znaš i ti, a eto i Gru« dič te je za,kratko vrijeme upoznao i opisao te točno kakav si. I ako je Grudić jedan savršeni policajac, i« pak mu je bilo gadno i odvratno, kako si mogao tako nisko pasti u podlosti, pa nije mogao, a da te tim ne pljusne po licu. Svoju si »politič« ku« karijeru proigrao kod svakog i niko ti više ne vjeruje osim Šerifa. I Šerif te zna i on ti ne vjeruje, ali njemu treba denuncijanata kao što ic i sam, pa čim svrši svoj posao, o« krenuće ti leđa. Veliš na početku svog dopisa: »Pravdu« je plaho nekako zabrinu« la akcija Šerifa Arnautovića i drugo« i va....«, a mi velimo, da to nije. Nas I ne brine »akcija Šerifa Arnautovića I i drugova«, nego se čudimo, kako to društvo smije da se pojavi pred po« šteni narod, pa da mu se još natura i za vođe. Naš je pošteni narod sil« nih žrtava dao, dok je upoznao »Še« rifa Arnautovića i drugove«, pa je ••toliko svjestan, da neće opet to svo« *e iskustvo pogaziti i pijavice svo« jom rukom staviti sebi na vrat, da mu krv piju. Naša prognoza u ovoj stvari pokazala se je tačna. Narod ih je bagatelisao i kloni ih se kao vraga. Da li su ove riječi tačne, osta« vičemo kuglicama, da one potvrde, jer danas kutija »Šerifa Arnautovi« ća i drugova« ima da izreče smrtnu osudu svojim gosama. Vlastito pri« ’ znanje najbolji je dokaz. Pri kraju i završetku ove pisanije hoćemo da upozorimo Salku Karu, da ne pokazuje svojih papaka, ako još koji put uspiše u »Domovini«, jer mi znamo mnogo koješta o nje« mu, pa bi njegova fotografija mogla i drukčije izgledati. I ovaj put, da njegovo »sočinjenije« nije nosilo o« znake mjesta, htjeli smo reći, da je Sakib Korkut prošvercovao »kefan« čiju« proti Salki Kari, patrioti proti »Musavata«, a kad tamo, a ovaj si« roti Karo napisao svoju autobiogra« fiju. Pazi Karo, da sam sebe ne karaš! I . — h. h. — Avtovac, 3. decembra. Na dan poslije izbora došao je gatački načelnik Hamid Kurtović mome puncu Osmanagi Ciloviću, starcu od 85 godina i kazao mu jav« no, da će se objesiti 8 Gaćana a pred njima on Osmanaga zato, što su radili za jugoslavensku musli« mansku organizaciju. To je Osman« agu tako prestrašilo, da je pobjegao preko brda i kao lud došao k meni u Avtovac, gdje je i prenoćio. Mi smo ga tješili i slobodili, ali on ni« kako nije smio sam da se povrati, te smo se mi, nekoliko komšija i ro» đaka iskupili i odveli ga kući u Gac« ko. Tamo jc pitao načelnika, zašto da ga vješaju, a on mu odgovorio: »Zato, što si Korkutovac!« Molim uredništvo, da ovo iznese u »Prav« di«, neka se vidi, kakvih muslimana ima kod nas. Selam. Hamdija Pašić. Бро! — Broj 233 Gajretov glasnih. ' Dobrovoljni prilozi. Upravnom fodboru prispješe dalje ovi prilozi: Bećir Omer Softić, Rogatica, 100 K; Muhamed Akšamija, Rogatica, 100 K; Muhamed Hrelja sakupio 868 K; Mehmed Fazlagić, Čapljina, šaku« pio 1900 K; Ibrahim Gavranović sa« kupio 201 K; pododbor Jajce 1000 K; Omer Halilhodžić, Ljubinje, 200 K; Mujaga Nurković, Orašje, 300 K: Ćazim Rušćuklić, Kladanj, 200 K; H. AvMaga Dclić, Sarajevo, 33 K, Muhamed ef. Džumhur, Nevesinje, sakupio 800 K, Bcćirbeg Pašić, Ne« vesinjc, sakupio 331 K; općinsko poglavarstvo Foča 300 K; Ahmed Sarić, Stari Majdan, sakupio 170 K; pododbor Bos. Samac sakupio 630 K 80 h; pododbor Stolac od održa« vane zabave 5130 K; pododbor J. M. O., Ljubuški, sakupio 1420 K; J. Dorić, .Uvac, sakupio na sijelu 50 K; općinski ured Žepče 500 K; Smail Bećiragić, Žepče, sakupio 245 K; kotarski ured Fojnica (za Ibrahima Pocilića) 300 K; Ragib ef. Hasanbe« gović, Avtovac, sakupio 160 K; E« sad H. Alibegović. Bos. Samac, pri« godom svadbene svečanosti kod g. Fodotovića sakupio 300 K; akadem« ska omladina, Bos. Novi, od prire« đene zabave 1900 K; Alija Omersof« tić, Maglaj, sakupio za Gajret 100 K, 63 kg pšenice, 14 kg raži i 69 kg kukuruza; Društvo »Hurijet«, Sara« jevo, 40 kg pekmeza; Mešinović i Bajiraktarević 100 kg pirinča, Kasim Džanović za Sarajevski ženski kon« vikt: 1 pisaći sto, 1 pult, J veliki pi« saći sto, dvije velike školske table i 1 stalažu za knjige, sve u vrijedno« sti oko 10.000 K; Mujaga Sudžuka predao je jednu Gajretovu kašicu od pododbora u Brčkom sa 4 K 17 h u sitnom novcu. Književnost. »Naša djeca«. Koliko puta čestiti roditelji budu u neprilici, šta će dati svome djetetu da čita. Kao što je za nas odrasle važno pitanje: dobra duševna zabava, naročito dobra knjiga ili dobar književni list, tako je to i još važnije za djecu. I ona žele štiva, samo to štivo mora biti napisano prema njihovom shvata« nju, a naročito žele takove sadržine, koje će dovoljno pobuđivati njiho« vu pažnju, buditi maštu, njegovati osjećaje za ljepotu, za dobro i po« štono, za nacionalne i vjerske osje« ćaje itd. Ljudi, koji naročito žive među djecom i prate ih i s ove stra« ne, pričaju nam, da su djeca više pu« ta bolji kritičari knjiga pisanih na« ravno posebno za njih, nego što smo mi odrasli za nas. Naročito je dječiji ukus vrlo osjetljiv. Nužna im je dakle knjiga, koja će ih u prvom redu zainteresovati i pobuditi im vo« Iju za čitanjem, a osim toga treba, da ta knjiga bude odgojna, da djecu oplemenjuje. Eto u tome smislu naša je dječija srpsko»hrvatska literatura dosta o« bilna u pogledu knjiga, a u pogledu dječijih listova gotovo oskudna. O« davna u Zagrebu izlazi »Smilje«, list za djecu, što ga izdaje Hrv. ped.« knjiž. zbor. U srpskoj literaturi iz« laže dva«tri dječija lista, ali ni jedan, kao što ni »Smilje«, koje se najbolje uređuje, ne udovoljavaju potpuno svoj našoj dječijoj publici. »Smilje« kao i ostali dječiji listovi pišu većinom za djecu kršćanskih roditelja. To je obzirom na svoje ■posebne prilike i opravdano, ali se radi toga muslimanskoj djeci nisu mogli ovakvi listovi preporučiti. U« šljed toga je bila dugo godina nasta« la praznina, jer nije bilo dječijeg li« sta, koji će svojom sadržinom odgo« varati svima zahtjevima, pa da ga mogu čitati sva djeca bez razlike vjere i plemenskog imena naše na« čije. Ovih dana je u tom pogledu kre« nulo na bolje, jer je u Beogradu po« čeo izlaziti list za djecu »Naša de« ca«, koji, gledajući na prve dvije sveske, nastoji, da ovu prazninu is« punjava. List se štampa latinicom i ćirilicom posebno, prema želji čitao« ca. I lijep je to dječiji list. Gradivo mu je bijano: priče interesantne, po. učne, a i s estetske strane su lijepe. �. fepoj 232 — Broj Svi slavniji -momenti u pričama i pjesmama su i naslikani. Slike su u bojama, dosta lijepe i s umjetničke strane prilično odgovaraju. Svakako je taj list u nas novost. Ima nešto i pogrešaka i nedostataka, ali ćemo ih izostaviti, nadajući se, da će se to s vremenom sve poboljšati. Uostalom marljivo ćemo pratiti taj list. »Naša deca« izlaze mjesečno je« danput. Godišnja mu je pretplata 8 »ПРАВДА* — .PRAVDA* du dosljednd pokušali, da oživotvo« re taj program, to naša kraljevina stoji bez sumnje pred veoma sud« bonošnim događajima. Šta sve može da bude, o tome piše beogradska ! »Politika« od 10. o. mj. ovo: »Dva ! su rešenja moguća: Stati na zakon« sko gledište da niko nema prava ce« pati pojedine oblasti od ove drža« ve, sačekati mimo dela i primeniti zakon u slučaju potrebe, ili ostaviti Radića Hrvatskoj i Hrvatsku Radi« ću, ali ne istorijsku Hrvatsku nego onu stvarnu Hrvatsku bez i j e d« nog srpskog, bez tjednog slovenačkog sela; svesti je na te granice i ostaviti je njenoj sudbini.« Međutim Radić tvrdi, »da škol. mjesta 4 — 8 sati hoda, broji o« je plebiscit u Bosni i Hercegovini Mi smo nepismen narod. To je to« dokazao, da ni one nisu srpske zem« liko puta dokazano statističkim po« ko 1200 stanovnika (sve većinom muslimani), a u toj općini nema hra« lje«. Mi vrlo sumnjamo, da će Radić đacima, a ko dobro gleda, to mu se ostati isti i na djelu i na riječima, ali dokazuje svaki čas. Ništa nas toliko ma prosvjete. Tu dolazi na red i op« kako god bilo, ne možemo ni pod ne dira, toliko ne zabrinjuje, kao 'čina Tuhobić, koja broji 10 sela sa 1.400 stanovnika, a nema škole, pa koju cijenu dopustiti, da se u Bosni kad konstatujcmo strašnu nepisme« i Hercegovini ašikuje sa krvavim nost, neprosvjećenost cjelokupnog općine Gorani sa 1600, Dragočaj sa revolucijonarnim pokretima. G. Ra« našeg naroda u Bosni i Hercegovini. 880, Krušćica sa 850, Lug sa 1000, Često se govori i piše o raznim ne« Orahovica sa 1500, Župa sa 900 sta« dić treba da zna, da nekoliko njego, vih batinanih pristaša nisu podnije« voljama, manama i pogreškama na« novnika i t. d. U svim tim općinama li ni deseti dio muka i patnja, koje šega svijeta i uvijek se svodi na to, živi naš jadni seljak, posve zapu« je podnio muslimanski narod u Bo« što je neprosvjećen. Kada razmiš« šten. primitivnim životom, i da ga ljamo o tome, strah nas još više se nikad niko nije sjetio kroz 40 go« sni i Hercegovini, ali koji se uza sve dina Švabinc uprave. A koliko ta« to ne prijeti »puščanim kuglicama«, hvata u pomisli na našu budućnost. Puščane kuglice među braćom bile Školska statistika narod, osnov. ško« kih općina i sela ima u našoj cijeloj domovini! bi smrtonosne za oba brata i Srbina la iz šk. god. 1917./18. iznosi, da je te godine u svoj B. i H. polazilo na« Naša je mlada kraljevina istom u i Hrvata, ali mi ni u kom slučaju ne ćemo da zapanemo među dvije va« rodne osnovne škole 10.889 musli« I svome prvome razvitku, zatekla je tre i sva ćemo sredstva upotrijebiti, inanske, 20.385 srpskowpravoslavne i 1 većinom sve naše pokrajine ispod da se ti eventualni nepromišljeni 18.750 katoličke djece. Ukupni broj Svabine uprave u ovakim prilikama. djece od tri glavne konfesije, koja Teško će biti u skorije vrijeme eksperimenti još u klici uguše. su polazila osnov. školu u toj Škol. Amnestija u Dalmaciji. Prenosi, popuniti sva prazna mjesta, gdje godini, iznosi dakle oko 50 hiljada. škole nema, ali je dužnost naše u« mo iz »Srpske Riječi«: Potpisan je Ako se uzme u obzir, da se u B. i H. prave pa i samoga naroda, da se po« ukaz, kojim su oproštene uopšte ne« računa okruglo oko 1,800.000 sta« stepeno sve više podižu škole ba« izvršene kazne, odnosno neizvršeni novnika, onda je gornji broj školo« rem odmah u onim mjestima, gdje deo kazni i pravne posledice skop, vane djece upravo strašan. Za malu je narod u materijalnim prilikama čane po zakonu sa dotičnom krivič« utjehu prošle je škol. god. taj broj nešto jači, da uz pomoć uprave i nom osudom, a ovo zadnje i u slu« nešto poskočio, a ove još jače, ali sam doprinosi materijal za svoju čajevima, u kojima je kazna izvr« velikoga koraka u napredak još ne« školu. Naročito mi ovdje ponovno šena, svima licima, koja su u Dal« ma. Nema ga, niti ga može biti, kad upozortijemo muslimanski dio naše« maciji za vreme okupacije izvesnih nam fali prije svega škola. Negdje ga naroda, da gdje god nema škole, krajeva naše kraljevine sa strane skoro iznesosmo ovdje slabe škol« a ima podesna mektebska zgrada, Italije osuđena zbog krivičnih ske prilike u gradu Sarajevu. U ba« da tu otvori školu i od zemaljske radnja političkog i voj« jagi glavnom gradu ne može se zbog vlade zatraži učitelja i škol. namje« ničkog karaktera, poći« nestašice škola da provede zakon o njenih na štetu našekra« štaj. Toliko smo puta stručnjački obaveznom pohađanju škola, a ka« dokazali, da se u školi mogu mime 1 j e v i n e a u korist kralje« mo li će se u provinciji. Koliki se 'duše djeca zajednički učiti i u vje« vine Italije ili zbog krivičnih Broj jadne, besposlene djece vuča ronauci i u škol. predmetima. Eno radnja, čiji je povod u vezi sa reče« po Sarajevu zbog toga razloga, nije baš u pomenutom konjičkom srezu nom okupacijom i naređeno je da nužno ni konstatovati. O tome go« zgodna su za to mjesta Repovci, se za takove radnje ne zavada sud« vore svaki dan policajni izvještaji, gdje se već od lani sprema narod da sko=krivični postupak, a ako je za« čaršija, ulice i naši listovi. veden, da se obustavi. — I ovaj put je sam podigne. Osim toga, kada smo već uzeli za primjer konjički skrećemo pažnju gospodinu mini« U Bosni i Hercegovini fali mnogo pravde na Sandžak i Makedo« škola. Cijele općine, nizovi naših se« šrez, napomenuti nam je, da i tome stru niju. da poradi na tom, kako bi se la, čame u neznanju, jer nemaju srezu od 30 hiljada stanovnika tre« podijelila amnestija i za tamošnje ba još jedna škola u samome Ko« hrama prosvjete. njicu, gdje će dječaci imati priliku, političke krivce, koji su strpljivo čekali, dok se je milost obredala po Da bolje ilustriramo naše žalosne da nastave nauke ili da se u kojem svima redom i koji su danas jedi« prilike u tome pogledu, navešćemo zanatu dalje naobraze. U Konjicu n i, koji na tu milost još čekaju. samo ovdje škol. prilike u jednome je n. pr. za jednu zanatsku školu go« tova i zgrada vojne kasarne, koja bi našem srezu na pr. u konjičkom. U VANJSKI. tome srezu živi oko 16 hiljada mu« se mogla lahko udesiti za školu. Šta je savez naroda? Na prvim slimana, oko 9 hiljada rimo«katolika Prema gornjem primjeru biće još zgodnih mjesta u B. i H., gdje bi se sjednicama Saveza Naroda, koji sa« i oko 4 hiljade pravoslavnih, što iz« da zasijeda u Ženevi zahtijevali su nosi ukupno oko 30 hiljada stanov« zgodnim načinom mogle što prije Englez lord Robert Cecil i Šveđanin nika. Narodnu osnovnu školu u to« podići škole, jer je to naša najviša Branting bezodvlačnu pomoć za Ar« me srezu imaju ova mjesta: Konjic, potreba. Upozorujemo na to narod« mence. koji da su u borbi s četama Oštrožac, Seonica, Jablanica, Borci rodnu potrebu i da će se zdušno da« Kjemal paše osuđeni na brzu i pot« i Bjelimići sa svojim okolicama, u« če i naši narodni poslanici, svi bez kupno dakle šest narod, osnov. ško« razlike, imati na umu ovu silnu na« punu pogibiju. Ali Savez Naroda nije mogao naći među svojim člano, rodnu potrebu i da će se sdušno da« la, koje računaju u svoja područja vima nijedne države, koja bi se u šest općina. Cijeli drugi niz općina ti pretresanju o načinu, kako da maloazijskom nepristupačnom tere« se što prije i što više otvori narod, sa velikim brojem sela u tome srezu nu mogla uspješno boriti protiv osnov. škola u našoj domovini. Ako nemaju svoje škole. A ta su sela do« Kjemala. Ni moralni utisak prijet, bro udaljena od spomenutih šokl. Ičemu, ono ovoj je narodnoj potrebi nje, koji su 41 država poslale Kje« mjesta. Eno na pr. općina Umolja« blizu dvanaesti čas. Učitelj. malu u obliku note, čini se da ne će ni, koja je udaljena od najbližeg biti ni od kave praktične vrijedno« sti. Viviani, franceski delegat, pri« znao je, da je Savez Naroda jedna glajlića, a podpredsjednika dra Hra, snicu. Ovaj potonji je izjavio jed« skupština bez moći. Nemoć Saveza Naroda ilustrira osim toga nom novinaru, da se njegova grupa izričitog priznanja i onaj paragraf ne će podijeliti u dvije frakcije, te njegov, koji kaže, da je za stvaranje će ostati prama svom programu mo« UNUTARNJI. narhistička i zastupati stanovište zaključaka potrebno j e d n o g 1 a s« j e. Savez Naroda nije dosada ništa Naša organizacija u Beogradu. državnog jedinstva. Prekjučer u 8 sati sastali su se na po« Ministri Drinković i Kovačević pozitivna učinio, ako se ne računa ziv bana Laginje predstavnici klu« jučer su konferisali sa Nikolom Pa« za pozitivno priiem Njemačke Au, ba pučke stranke sa predstavnicima ustrije za člana, koji je i naš delegat šićem. jugoslavenske muslimanske organi« Spalajković preporučio, a koji će i« Vjerojatno je da će nova vlada mati za posljedicu samo dvoje: 1. zaci je. Ban Laginja je zastupao Hrv. biti sastavljena od demokrata, radi, spriječiti težnje Nijemaca, da se Zajednicu. Vijećalo se o političkoj kala, Koroščeve grupe, zemljorad« situaciji. Sjednica je trajala do ka« ničke stranke i jugosl. muslimanske sjedine Njemačka i Njemačka Au« strija u jednu državu i 2. mjesto 41 sno u noć pa je postignut načelni organizacije. (»J. L.«) sporazum. Sve ove stranke stoje na države biće u Savezu Naroda — 42. monarhističkim principima, samo se Engleska za reviziju sevreškog Sudbonosni časovi. Našim je či, donekle razilaze o unutranjem ure« taocima sigurno dobro poznat tok ugovora. Iz Rima se javlja: Kores, đenju države. podent Agencije Stefani javlja iz Radićeve skupštine održane 8. o. Večeras se ovi klubovi sastaju sa mj. u Zagrebu, jer su sve novine Londona: Rezimirajući rad konfe« predstavnikom radikala, da s njime donijele o njoj iscrpne izvještaje. rencije izlazi, da je jedini praktični izmijene misli o uzajamnom radu u Radićeva seljačka stranka zove se rezultat postignut time, što je En« konstituanti. odsele hrvatska republikanska se« gleska privoljela na reviziju Sevreš« kog ugovora. Jugoslavenska muslimansa orga« ljačka stranka. Iz njenoig naziva iz« nizacija jučer se konstituisala i iza« bija <f glavnim crtama i njen pro« Pregovori turske vlade sa Kemal« brala za predsjednika muftiju Ma« gram. Ako pedeset Radićevaca bu« pašom. Iz Carigrada se javlja: O« dinara ili 32 krune, a na po godine 4 krune ili 1 dinar. Svakako čije« na vrlo umjerena u današnje doba, Narudžbe sa pretplatom šalje se ti Beograd, Kosmajska ulica 22. List se toplo preporučuje svoj na« šoj mladeži, jer će svako naći u nje« mu sebi lijepe zabave, a nema ništa da mu vrijeđa ma kakve bilo osje« ćaje. H. M. Školske prilike u Bosni i Hercegovini. Po№i pFEglEd. i j i j Страна 3 — Strana đavle je otputovala komisija za pre« govore s KemaLpašom u Angoru. Među njima je ministar vanjskih poslova Izzet«paša, ministar moma, riče Salih«paša kao i ministar trgo, vine Kiazinbeg. Emir Faissal u Londonu. U Lon« don je stigao navodni sirijski kralj Emir Faissal, pa je na kolodvoru do« čekan od zastupnika kralja, te mno« gobrojnih engleskih i arapskih pri« jatelja. Njegov dolazak u vezi je s konačnim uređenjem sirijskog pi« tanja. Oko abdikacije Konstantina. — »Daily Express« doznaje iz Atine, da je grčka vlada uputila Konstanti, nu dugu depešu, moleći ga da pred držanjem Antante, a u ime patrio« tizma i ljubavi prema Grčkoj abdi« čira na grčki presto u korist najsta, rijeg sina. Patrijarh je također upu, tio hitan apel Konstantinu u istom smislu. Izgleda, da je rumunjska kraljica savjetovala kralju da se od, luči na abdikaciju. Međutim Kon, stantin nije raspoložen, da se odre« če krune koju mu nudi grčki narod. On je izjavio jednom engleskom novinaru, da će se odlučiti čim saz« na potanji rezultat plebiscita. On se nada, da će moći otići odmah na front, pošto provede samo nekoli« ko dana u Atini u cilju, da primi ko, mandu nad vojskom. To je njegova najtoplija želja. Talijani protiv iskrcavanja Vran« gelovih četa u Kotoru. Javljaju iz Rima: 2 poslanika Kolona i Cezaro stavili su u parlamentu upit na mi, nistra inostranih djela, šta misli via, da učiniti obzirom na iskrcavanje jednog dijela Vrangelievih četa u Kotoru, što ugrožava jadransku si, tuaciju, te se očito protivi ustanova« ma rapallskog sporazuma. Uvjeti D’Annunzia talijanskoj vladi. Kako sč javlja iz Rima, poslao je D’Annunzio talijanskoj vladi svoje zahtjeve za riješenje riječkog pitanja. On Zahtjeva: 1. Priznanje talijanske kvarnerske Regenze. 2. Zajednicu regularnih četa i riječkih legionaša na Krku i Rabu do izvr, šenja rapallskog ugovora. Ministar, ski savjet održao je sjednicu na ko, joj se je raspravljalo o Rijeci, pa je izjavio, da priznaje riječku Regen« zu. Djelovanje macedonskog revolu« cionarnog komiteta. Iz Atene javlja, ju: Makedonski revolucionarni ko, mitet izgleda, da je stupio u spora, zum s turskim i jedrenskim revolu, cionarnim komitetom za slanje čete u Trakiju. Bugarske komite djelo, vale bi u Zapadnoj Trakiji i bile sa« stavljene poglavito iz macedonskih četnika i ovdašnjih emigranata. Ek« splozija municionog slagališta u Gu, mildžini prije nekoliko dana pripi« suje se komitetu. Nemiri u Indiju Pukovnik Vedž, vud koji je otišao da ispita stanje u Indiji izjavio je: Indijski ekstremi« sti nisu u nepravu jer je engleska birokratija ekstremnija u svojoj tu« posti i nerazumijevanju. Otpočeo je niz nesporazuma i ogromna mržnja, koja će dovesti do krvi, klanja, te, rora i anarhije. Imalo bi izgleda za mir ako bi engleska dala odmah In« diji Hom Rjul (samoupravu), stvo« rila indijsku narodnu vojsku i do« pustila muslimanima obnovu njiho« ve sile. Uskoro će se održati kon« gres u Nagpuru. Ako na njemu ne dođe do definitivnih pomirljivih odluka, sve je propalo i Indija će biti bačena u anarhiju. Ako Engle« ska istraje u svome nerazumijeva« nju, tada će indijskim ekstremisti, ma prići indijski umjereni elementi, pa za njima radnici Engleske i naj« zad i svi pravi Iberali. Шшш ffijKti. DVOSTRUKO UBIJSTVO. U selu Ćela, kotar Prijedor, ubije, ni su dva muslimana težaka Ibro Ramič i Meho Kiličić na strahovit način. Obojica su bila na sijelu kod Redže Kiličića, čiji je komšija Osto, ja Dimić toga dana slavio krsnu sla, vu. Bilo je veselog pucanja iz puša« ka, ali ta vesela zrna smrtno pogo« diše Ramića i Kiličića. prvoga na namazu, a drugoga na kućnim vrati, ma. O potankostima ćemo javiti. Ovu vijest smo dobili brzojavno 23. �Бос; 232 — Hroi .ПРАбДА' — »PRAVDA* Стоана 4. Stran* novembra, ali je radi opće izborne uzrujanosti nismo htjeli odmah iz« nositi, jer bi se sigurno reklo, kako i ljudske živote upotrebljujemo za izbornu agitaciju. Imena naših poslanika. Prema zvaničnim podacima izabrani su 28. novembra od naše organizacije ovi poslanici: Dr. Mehmed Spaho, taj« nik trg.«obrt. komore, Sejd Alibeg Filipović, posjednik, Mujo Šehović, težak, Derviš Omerović. sudac, Dr. Halidebg Hrasnica, advokat (u sa« rajevskom okružju); Sakib Korkut, novinar. Salih Baljić, profesor, Dr. Hamdija Karamehmedović, primar« ni liječnik, (u mostarskom okružju); H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, muftija, Dr. Mehmed Spaho. Hamzalija A« janović, apsolvent filozofije, (u ba« njalučkom okružju); H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, Dr. Halidbeg Hrasni« ca, Ahmetaga Kovačević. trgovac, Ahmet Šerić. novinar, šemsudin Sa« rajlić, općinski činovnik, Osman Vi« lović, gradski načelnik u Tuzli, (u tuzlanskom okružju); Sakib Korkut, Hamid Kurbegović. trgovac, Dr. Halidbeg Hrasnica, (u travničkom okružju) i H. H. Ibrahim ef. Maglaj« lić, Hasan Miljković, općinski na« čelnik u Vel. Kladuši, Husejin Alić, profesor. Džaferbeg Kulenović, od« vjetnički perovođa, (u bihaćkom o» kružju). Pošto su Dr. Hrasnica i muftija Maglajlić izabrani u tri, Dr. Spaho i Korkut u dva okužja, a mogu zadr« žati samo jedan mandat, to će pre« ostalih šest mandata nakon verifi« kacije gornjih 18 i nakon izjave ove četvorice poslanika, koji mandat . zadržavaju, zapasti onim kandidati« ma našim, koji stoje po redu na listi iza izabranih. Pažnji agrarne direkcije. Tuže nam se posjednici kmetskih selišta iz mnogih kotareva da im se ne is» plaćuje renta za bivše kmete, ni za« ostali hak iz 1918. god. U Maglaj je još u septembru doznačena svota od 100.000 K u tu svrhu, nu do da« nas niko ništa ne prima, i ako je ta renta jedna puka milostinja, koja ne sačinjava ni pedeseti dio faktične vrijednosti nekadašnje trećine. Pažnji oblasne državne zaštite djece u Sarajevu. Tuže nam se iz Glamoča na tamošnjeg upravitelja, koji je kotao za kuhanje kakaoa za siromašnu djecu u zaštiti djece upo« trijebio za klanje praseta i po tom u neopranu i još krvavu kotlu dao kuhati kakao djeci, od koje ima sto« tina muslimanske. Taj je postupak silno uvrijedio vjerske osjećaje mu« slimana i mi upozorujemo nadležne, da u ime javnog mira odmah otstra« ne tu nepodopštinu. Saziv vakufskog sabora. Kako doznajemo vakufski je sabor sa« zvan na redovito zasijedanje na 28. decembra, a saborski odbor na 22. dcembra. Povjerenstva su poodav« no pozvana, da u naikraćem roku predlože proračune za ovaj kotar. Pošto se radi o kratkom roku, na« damo se, da će povjerenstva izvršiti svoju dužnost i velimo: Bil hajr! »Merhamet« poziva na izvanred« nu skupštinu, koja će se obdržavati u petak dne 17. decembra o. g. u 1 i pol sati poslije podne uprostorija« ma lsi. Čitaonice (Kiraethane). Dnevni red: Promjena pravila. Po« što je za promjenu pravila potreb« na barem 1 petina svih članova dru« štva, to se mole gg. članovi, da u što većem broju ovu skupštinu posjete. Odbor. Na znanje mualimimal Na 28. de« cembra o. g. sastaje se Vakufski sa« bor. Da mualimi ne bi mislili, da je odbor uslijed poznatih razloga na« pustio svaki rad i djelovanje oko : I I I I poboljšanja njihovog materijalnog joj nipošto ne bi smio biti blag. Na stanja to se ovim stavlja do znanja, dan izbora razlupali su pravoslavni težaci na bralištu Trbuk glavu pred« da je odbor i pokraj svega toga po« duzeo nužne korake, da se muali« sjedniku biračkog odbora Arsenovi« ću i onemogućili biranje. Krivci su mirna, ako ne potpuno udovolji njihovim zahtjevima istaknutim u zatvoreni i poslije četiri dana pušte, prošlogodišnjoj predstavci, a ono ni na slobodu. Skrećemo pažnju bar da im se pruži što izdašnija kancelista Bosančića na 92. član za« kona o izboru nar. posl., koji za ta« materijalna pomoć. Obzirom na to, da se je financijsko stanje vakufske kva izborna nasilja određuje kaznu uprave nešto popravilo, izgledi su, od 1 mjesca do dvije godine dana, da će vakufski sabor rado izaći u da i ne govorimo o tjelesnoj ozledi susret opravdanim željama muali« Arsenovića. ma. — Odbor Mualimskog udruže« Jedna upravna kukavica. U Viso« nj a kom su za vrijeme izbora činili iz« Izdavanje obrtnih i drugih dozvo« grede neodgovorni elementi u slavu 'ia, naplata poreza. Vladin povjere« »Velike Srbije« i tom prilikom spa« nik pod brojem 39.998/20 dostavlja lili državnu zastavu. Tu se je desio nam slijedeće: Privremeni financij« kotarski predstojnik p4. Zdunich, ali ski zakon za godinu 1920. 21. propi« nije smio da spriječi te izgrede, ne« suje odredbom čl. 107., da državne go se držao posve pasivnim, kad je vlasti ne smiju nikome izdati do« rulja tražila, da se sa općinskog ure« zvolu za obavljanje bilo kakve rad« da skine državna zastava. Šta više nje ili zanimanja, kao i uopće ka« gledao je, gdje su je poderali, po« kvu bilo dozvolu, koja za sobom po« pljuvali i onda spalili uz urlikanje vlači onoga, kome se izdaje, kakvu Čokorilu i Velikoj Srbiji. bilo vrstu primanja ili zarade, dok« Ovaj predstojnik misli, da se u« len dotična lice ne dokaže, da je prava sastoji u tome, da bezuvjetno platilo porez za ranije godine i te« amina Čokorilovcima, dok je sve kuće polugodište. Sve stranke se u« drugo za njega bespravno i podre« pozoruju. da kod predavanje pod« đeno. Tako n. pr. diktira njemu ne« nesaka odnosno molbi u svakom suđeni poslanik Gjokić, koje osude slučaju priklope dokaz, da su dr« smije izvršiti, a koje ne i tako se de« žavni porezi uplaćeni, inače podne« šava, da pravomoćne osude u agrar« sci neće se riješenju privesti. nim stvarima leže kod predstojnika, koji se ne usuđuje, da ih dostavi Administrativna podjela zemlje. Iz Beograda se javlja: Komisija mi« strankama. Ako ih na jedvene jade nistarstva za konstituantu, kojoj je- ipak dostavi, ne će da ih provede i izvrši, jer mu to Gjokić zabranjuje. povjereno da izvrši administrativ« Uslijed toga je došlo do više sluča« nu podjelu zemlje, otputovala je u jeva samoobrane, a pravno je stanje Zagreb radi studija. Iz Zagreba ko« u kotaru tako liesigirrno, da će auto« misija će otputovati u Sarajevo. Cio ritet vlasti pasti još više, ne bude li rad komisija treba da završi za vrlo zemaljska vlada ovoga kukavicu u kratko vrijeme. interesu mira i reda što prije mak« Odjeljenje za štampu u predsjed« nula. ništvu ministarstva. Iz Beograda ja« vljaju: Kod predsjedništva ministar« Tuzlanski D’Annunzio. Ko bi mo« stva obrazovano je naročito odje« gao biti drugi, nego Dimitrije Gru« ljenje, koje ima zadaću da iz svih dić? Kao što se D’Annunzio na Ri« ministarstava pribavlja vijesti vanj« jeci smatra većim od talijanske vla« ske i nutarnje politike, te ih tako de, tako se i naš Dimitrije Grozni skupljene daje na raspolaganje , smatra većim od zemaljske vlade u štampi. Sarajevu. Kako nam javljaju iz Tu« Smještanje ruskih izbjeglica. Ka« zle, —edložio je jedan posjednik ko saznajemo postavljen je za vr» Kina svoju koncesiju na produlje« nje. Grudić je predložio dalje na hovnog komesara oko poslova za vladu sa predlogom, da se odbije smještanje ruskih izbjeglica g. Fe« »iz razloga koje ne može navesti«. him ef. Spaho, načelnik u ministar« stvu vjera u Beogradu, a dodijeljeni Dakako da vlada nije mogla pristati na ovako glup predlog, te je zatra« su mu kao poznavaoci ruskih prili« ka i jezika gg. Košta Mandić i Ha« žila svjedodžbu o moralnom i poli« kib Hadžić. Dosada stiglo je u Du« tičkom vladanju moliteljevu. Grad« brovnik oko 9000 izbjeglica. Dobar ski je kotarski ured ispostavio naj« dio izbjeglica biti će smješten u bolju svjedodžbu. Grudić u svojoj Bosni i Hercegovini. U samo Sara« nedokučivoj pronicavosti i pameti jevo neće se smještati izbjeglice us« predlaže ponovno ovu molbu ali na« lijed nepovoljnih stanbenih prilika. vađa, da on znade iz pouzdana vre« Poduzete su sve policajne i sanitar« la, da je ponašanje moliteljevo ne mjere, pa će sve izbjeglice mora« skroz nemoralno i nepouzdano! Via« ti proći kroz karantenu, da se ne u« da se nije mogla na nesigurno vrelo vuku bilo kakve bolesti. obazrijeti, te je koncesiju produlji« la i izdala. Nu sada dolazi najljepše. Maglajski apsolutista. Tamošnji Grudić vraća koncesiju vladi natrag policijski kancelista Milan Bosančić i piše doslovce: »Dokle god sam ja zatvorio je šestoricu uglednih i pot« u Tuzli okružnik, dotle ne ću izdati puno ispravnih težaka muslimana, ove koncesije«. Vlada je međutim a pristaša J. M. O. iz sela Činovići, na prpstu objedu sumnjivih indivi« bila drugoga mišljenja, te je Grudi« ća strpala radi naposluha pod disci« dua. da su nagovarali svijet na ne« plaćanje poreza. Oni čame već dvi« plinarnu istragu i naredila mu, da stranci uruči koncesiju u roku od 24 je nedjelje u negrijanom zatvoru, a kotarski ured ne čini niti prijave su« sata. Ako bude tuzlanski D’Annun« du. Naš dopisnik piše o tome među zio konsekventan, daće ostavku, a ostalim ovo: »Mjesto sudu otposla« mi ćemo ga onda ovjekovječiti na ta je prijava okružnoj oblasti, a ko jednom filmu, kojega će prikazivati je u Tuzli, ne treba isticati. Stoga posjednik tuzlanskog Kina i Jova« novićev konkurent, za čiji je hator Vas najskrušenije molimo, da se Grudić u svojoj poznatoj objektiv« smilujete, ako nikome, a ono bar nosti predložio molbu da se odbije. dječici ovih nevinih stradalnika i da Kako li će još dugo ova bruka od intervenišete na mjerodavnom mje« uprave potrajati? stu, kako bi se ova drska samovolja Policija šamara. Kasim Šemić vra« naših policajnih vlasti i mučenje tih ljudi čim prije dokrajčilo.« Tome ćao se prošlog petka na večer oko dva sata kući tiho pjevajući. U Če« apsolutističkom polstupku suprot« stavljamo jedan veoma blagi postu« kaluši ulici je iznenada iskočio pred pak istoga kancelista u stvari, u ko« njega jedan policajac i uz poklik: »Stoj!« odmah ga i ošamario. Kasi« mu je pao fes s glave, te kad se je sagnuo, da ga digne, policajac ga je povukao za sobom i dotjerao na bjelavsku karaulu, gdje je s njime uzet zapisnik. Skrećemo pšžnju g. policijskom direktoru, da pouči svo« je ljude i najstrožije kazni toga svoga divljaka. Policija ne smije ni u kakvom slučaju šamarati. Mostarski stanbeni ured. Tuže nam se iz Mostara, da je u toj mla« doj instituciji već zavladalo politič« ko partizanstvo, pa se traženi loka« li i stanovi ne doznačuju po redu prijave, nego po političkoj boji. Skrećemo pažnju g. okružnog na« čelnika, da malo zaviri u taj ured i da raščisti što je za čišćenje. Prilog »Pravdi«. Jasim Midžić sa« kupio Je na jednom sastanku u Biš« ćanima (Prijedor) K 318.—, a daro« vaše: po K 80: Mehmed Kadić i Ha« san ef. Memić; K 40 Jasim Midžić; po K 20: Ademaga Ergelić, Mustafa Kadić i Salko Porčić; po K 10: Fejzo Kadić, Mile Zekanović, Ahmedbeg H. Selimbegović, Sulejman ef. Ha« džalijagić i Sejdo Kadić, a po K 4: Hasan Selimović i Meho Kepić. Ži« vjeli! Dobrovoljni prilozi »Merhametu«. Edhem ef. Foćo sakupio je na sijelu kod Mahmut ef. Bičakčića 705 K; Abdaga Nanić sakupio je na sijelu kod sebe 810 K; ukupno K 1515. Sa« kupljačima i darovateljima odbor »Merhametov« najljepše se zahva« Iju je. Živili! Zahvala. Kao bivši član društva »Ittihada« u Zenici zahvaljujem se svima prijateljima i članovima isto«, ga na njihovom prijateljskom go« stoprimstvu. — Latif Tafro, Foča. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji 'je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« biti je, umoljavaju se naročito za« robjenlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša. želj. stanica Šurmanci (Hercegovina). U prošlom broju »Pravde« ispao je naslov »Domaće vijesti« radi po« mutnje kod prelamanja sloga, a trebao je da stoji nad noticom »Ve« lik gubitak« u rubrici »Na dohvat«. Molimo gg. čitaoce, da nam to ne zamjere. Ur. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nja za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« nja u Tuzli sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisarnu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa« kovanje se ne plaća. Piruke uredništva. Ćoso, Gradačac. Uvažujemo Va« še mišljenje, da »prostor »Pravde« treba puniti važnijim gradivom«, nego li je polemika sa Šerifovom »Domovinom« i stoga nam oprosti« te što ne možemo donijeti ni Vaše« ga dopisa, koji je pun Šerifa. M. se« !am. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Horcogovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu 8HS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ib najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u 0, Brodu i g. jMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - fcntiliriji: Uniji Pitn ulica Z griviaii,Ujno. - Inojni: Trgovačka banka, Sanjan. - lotirorkan tilifoi: IH � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2939e351db3f864528061abe7d104622.pdf 228d2bbf5ef3cf5a4df09fea02442c65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Г1Т* đ VFb A ~ л\1i v JL/il ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. pojedini broj К 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION) ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 16. decembra 1920. (3. rebijulahir 1339.) Broj 129 (234) Živio Regent Aleksandar! Sutra naš Regent navršuje 32. godinu. I ako u mladenačkim godinama, On je pokazao kroz ove dvije godine postojanja naše kraljevine toliko dr­ žavničke mudrosti, da je njom osvojio sva srca. Naša srca je osvojio Svojim viteškim duhom i Svojom visokom humanošću. Videći u Njemu i dalje onoga, koji je najjača zaštita slabijim i si­ gurna nada obespravljenim, kličemo Mu iskreno i srdačno: Dugo živio zdravo i veselo! Nek Mu je cijelog vijeka sretno vladanje na­ šom lijepom i žarko ljubljenom otadžbinom! х Iz našeg poslaničkog kluba. KONSTITUISANJE. - POLUČENA AMNESTIJA I ABOLICIJA POLITIČKIH DELIKVENATA U SANDŽAKU I MAKEDONIJI. - KADIJSKI DOPLACI. — SITUACIJA. - MAKEDONSKI MU­ SLIMANI. - RAD KONSTITUANTE. vog kabineta. Vlada ne poduzima Beograd, 12. decembra. nikakvih koraka, i izgleda, da je za« U petak prispjeli su ovamo naši okupljena situacijom u Hrvatskoj, poslanici: Maglajlić, Dr. Hrasnica, koja je nastala Radićevim izborom. Dr. Karamehmedović, Dr. Spaho, Općenito uzevši, oko Radića se vrti Vilović, prof. Baljić, Omerović, Fi« cijela politika i on je danas glavni lipović, Šehović, Kovačević, Šerić, junak dana. Štampa je puna vijesti Sarajlić, prof. Alić, Kulenović i A* o njegovom držanju i komentira ga janović, a danas su prispjeli još i i žučno i — bojažljivo. Mnogi se H. Kurbegović i Miljković. U petak prijete, no on i haje i ne haje. Pr« je u 3 sata održana prva sjednica, vom žrtvom njegove politike bio je na kojoj se je klub konstituisao pod ban Laginja, koji je u subotu po po« nazivom »Jugoslavenski Musliman* dne podnio ostavku. Nijesu da« ski Klub«, te su provizorno izabra* kle istinite vijesti »demokratske« ni za predsjednika Maglajlić, za štampe, da je ban smijenjen ili ka« potpredsjednika Dr. Hrasnica i Dr. ko ona »otmjeno« veli — najuren. Karamehmedović, za tajnika Šerić, Držanju našeg kluba također se a za blagajnika Sarajlić. posvećuje dosta pažnje. Štampa je, Odmah na prvoj sjednici done« kao i obično, vrlo neupućena o na« šen je zaključak, da se poduzmu šim prilikama. U tom se »odlikuje« koraci oko isposlovanja amnestije i naročito žuta i »demokratska« štam« abolicije za Sandžak i Makedoniju. pa, koia u svojoj smiješnosti ide ta« U tu je svrhu odaslana deputacija daleko, da trabunja čak i o — vladi, u koju su izabrani Maglajlić, ko Ove vijesti, naravno, iza« Dr. Spaho, Dr. Hrasnica, Dr. Kara« rascjepu. zivaju samo smiješak u našem klu* mehmedović i Korkut. Izaslanstvo bu i shvataju se kao izraz tajne že« se je oko 5 sati zaputilo predsjed* naših starih »prijatelja«, da po« niku ministarskog g. Dru Vesniću, lje zavade sviđaju svoje račune. koji ga je primio vrlo Ijubezno i moću se samo po sebi, da će se obećao, da će taj zahtjev izdašno Razumije želje kao i dosad rasplinuti, jer podupirati. Sjutra dan izaslanstvo uovenašem klubu ne sjede lutke ala je bilo kod ministra pravde g. Dra Sarić, Svrzo i Kurtović. Osobitu Tirfkovića, kod kojeg je također djelatnost proti našem klubu razvi« naišlo na vrlo ljubazan prijem i naj* iaju činovnici ministarstva vjera veću susretljivost. Još dok su naši Sarić i Kulenović, koji se nepresta* poslanici razgovarali sa g. mini« no vrte oko sandžačko«makedon« strom,' bio je gotov koncept pred« skih muslimanskih poslanika i svim loga o amnestiji i još isti dan pod« silama nastoje, da oni ne bi došli u Inešen je ministarskom savjetu. Sa« uži dodir sa članovima našeg kluba. vjet ga je usvojio i možda je kad U tom im je pogledu nažalost već ovo pišem dobio i Regentovu šank« nasio bjelopoljski muftija g. Salih« čiju. Susretljivost vlade u ovom pi» begović, kojem se pripisuje nakana, tanju vrlo je simpatično primljena da osnuje muslimanski demokratski u našem klubu i smatra se dobrim klub, u koji bi po njegovu mišljenju znakom za budućnost. trebali unići svi sandžačko«make« Prilikom posjete kod g. Trifkovi« donski muslimanski poslanici. ća potaknuto je i pitanje kadijskih Međutim ovo nastojanje nema ni« doplataka. G. Trifković je i u tom pitanju bio vrlo susretljiv pozvav« kakva izgleda na uspjeh, jer ne od« ši referenta, da se informira. On govara stranačkom opredjeljenju. mu je referisao gotovo riješenje, Od 15 tamošnjih muslimanskih po« kojim se priznaju kadijski doplatci slanika jedan je komunista (Šaraj« i ministar ga je odmah potpisao. lija Bulbulović), jedan radikal (pri* zrenski poslanik Musabeg Šehzade), Tako je uređeno i to pitanje. sedam ne opredijeljenih dže« Politička situacija nije se nimalo mijjetskih poslanika, a samo šest ih razbistrila. Službenih pregovora još je izabrano na zajedničkoj listi sa nema, nego je cio rad usredotočen »demokratima«. Džemijjetski su u zakulisnom nastojanju dviju naj« poslanici:/Kumbaradži Zađe Emin većih partija, da oko sebe okupe bey za Skoplje^Ali Šefikbey za Štip, manje grupe, kako bi pomoću njih mogle dobiti nadmoćnost, pomoću ^lusejn Ali Rizabey za TikvešpMah* koje bi dobile mandat za sastav no« mudbey za Kumanovo, Jšejtullah Redzeb za Kosovo, Kjenan Zijabey za Bitolj i novopazarskUmuftija. U sporazumu sa »demokratima« iza* brani su/Bajram Šerif za Prizren, ^Ćamil Jašar za TetovoJSejfuddin* beg Mahmudbegović 4—Ismetbcg. Karabegović-ga Peći.^Salihbegović i Nsmetbeg Karabe/ović za Peći, Sa* ЦкШЗДшЗСгга Bijelo Polje iLRamuš za Kosovo. Ima izgleda, da će za Skuplje doći još jedan, komunista, Ferid'Bajram. jer je njegov prvi drug biran na dva mjesta. Ni sami »demokratski« zastupnici nijesu o* predijeljeni (neki nijesu još ni do* šli), dočim je više nego sigurno, da će džemijjetski kandidati ili ići s nama ili sc priključiti radikalima, s kojima su istupili i u izborima. »De« mokrati« ham nijesu' još napravili posjete, dočim su džemjjetski po« slanici bili kod nas već dva puta. Čine dobar utisak, no. izgleda da su slabo obaviješteni o političkoj si* tuaciji. Ovih dana dolazi ovamo i Ne* džibbey Draga, pa je prilika, da će njegov dolazak u Savezu sa defini* tivnim opredijeljenjem džemijjet* ske grupe. Jedno krupno pitanje, koje intere« suje natročito manje stranke, sači* njava izmjena privremenog poslov* nika. Ovaj je poslovnik i reakciona* ran i neopravdan, jer onemogućuje slobodno djelovanje ne samo poje* dinih poslanika, već i samih grupa. Što je najgore, ovaj poslovnik i za primanje Ustava traži samo običnu većinu glasova. Stoga su proti nje* mu sve manje grupe. Komunisti će u sutrašnjoj sjednici podnijeti pred* log, da se ovaj poslovnik suspendu« ju, aisto će se tako proti njemu odi* jeljeno ograditi Narodni, naš i Ko* roščev klub. Težački Savez također je proti ovom poslovniku, a valjda će biti i socijalistički poslanici. Za sutra se očekuje i vladina o« stavka, a kad završujem ovo pismo primih vijest, da su džemijjetski po* slanici unišli u radikalni klub kao posebna grupa. Nijesam imao vremena, da kontroliram ispravnost ove vijesti. Godina II. Sarajevo, 15. decembra. Prije par dana donijele su neke novine vijest iz Beograda, da će za šefa bosanske vlade biti postavljen Dr. Nikola Stojanović. U prvi mah smo bili zapanjeni ovom »demo« kratskom« drskošću, da poslije to* talnog poraza svoje politike u Bosni i Hercegovini još uvijek imaju obra« za, da tako šta i misle, ali nam je odmah zatim postala jasnom ten* dencija te glasine, da se naime i da* lje nastavlja sa draženjem muslima* na, kojima se radi tolikih pretrplje* nih jada, nanešenih sa »demokrat* ske« strane, danas krv na oči navla« či, kad se samo spomene »demokra« čija«. Iz cijele provincije smo povo* dom toga dobivali neprestano uzru« jane upite i jedva smo dospjeli, da svakog pojedinog umirimo. Među* tim pendent tim upitima bio je u* pit, zašto ne bi bio postavljen za šefa naše pokrajinske vlade član na* še organizacije, što su obrazlagali time, što mi imamo daleko veći broj poslanika nego ijedna druga partija u Bosni i Hercegovini. Nu ne samo muslimanske nego i drugovjerne krugove zanima danas to pitanje. Dr. Spaho je, kako smo već javili, izjavio, da će naša organizacija sva« kako tražiti učešće u bos. vladi. O šefu vlade nije bilo govora i to će ovisiti o tome, da li će naša organi« zacija ući u centralnu vladu. Ali pc* vodom i samih glasova o tome htje* li bismo nešto konstatovati unapri« jed. Poznavajući dobro naše sugra« dane drugih vjera, očekujemo, da će nacijonalizam i srpski i hrvatski ovom prilikom imati tešku borbu sa vjerskim predrasudama u masama i da će mu biti veoma naporan posao pokazati, da mu je jezgra ono, što i sačinjava svaki nacijonalizam, na« ime naša narodna: »Brat je mio, ko* je vjere bio!« Mi rado uviđamo o* pravdanost prigovora naših protiv* nika. da se uprava jedne evropske države ne smije u dvadesetom vije* ku obrazovati po vjerskom ključu i priključujemo se njihovom mišlje« nju, da u modernoj državi imaju da vladaju one parlamentarne partije, koje su općim, tajnim i jednakim narodnim izborom dobile najviše narodno povjerenje. Iz Sandžaka i Makedonije. Teror. Prije nekoliko dana donijela je beogradska »Republika« jedan veo* ma objektivan prikaz prilika u Ma* kedoniji. Pošto se i naši izvještaji otuda potpuno slažu s tim prikazom, to iz njega vadimo slijedeće: »Jeste li bili u Makedoniji? Ako niste, idite da vidite kako izgleda Sibir XX. veka. Ako se može jed« nom rečju da obeleži izgled jedno« ga kraja, onda se za Makedoniju mora reći da je smrznuta zemlja. Suva hladnoća vas udari od prvog koraka koji učinite u toj nesrećnoj sredini. Sve vas oči posmatraju sa ledenim n ep ove r e nj em, i ako imate u sebi još malo građan« ske čestitosti, vi ćete morati pocr« veniti pred onim, što ti studeni po* gledi znače. I vi ćete morati uzdrh* tati kad budete osetili koliki je užas u kome taj svet živi. U ovome što ja ovde govorim ne* ma nikakvih preteranosti. Ja sam imao prilike da nešto malo prođem kroz makedonska mesta, i video svestrašnoštosetamora* di. Zabolela me je činjenica, da se u ime Šumadijino i pod njenom fir« mom, u Makedoniji čine ona ista nedela, koja su nekada Sumadiju sa« mu nagnala u revoluciju. I dajući je« dnu zbijenu sliku svega mračnoga, što sam tamo video, ja hoću da za« dovoljim svoju pobunjenu šumadij« sku savest. Video sam, pre svega, žandarme, žandarme, premnoge žandarme, či« tave stotine. U krajevima kroz koje sam ja prošao prirodna javna bez« bednost je idealna, ili bolje reći idi* lična. Po uveravanju sudije jednog od prvostepenih 'sudova makedon* skih, u tome kraju kriminalnih dela u opšte i nema. Za pune dve godine od kako se rat svršio, nijednog u« bistva, nijedne krađe! Jedinu krađu kojom se sud imao da bavi izvršili su bili vojnici iz drugoga kraja naše zemlje. I onda se nameće pitanje: čemu treba da služe bata* Ijoni nasrtljivih! obesnih žandarma? Odgovor je prost. Oni su neposredni sprovodnici jed* nog nasilničkog režima ko« j i t a m o v 1 a d a. Našoj vlasničkoj �Si««** 2 Oee** .PRAVDA* - gospodi nije dovoljno što je Make« poditički pristanak, ima van sumnje donija svojevoljno i dragovoljno da iskusi blagodati pomenutih vele« pristala da bude satavni deo jugo« Izdajničkih paragrafa. Video sam slavenske celine, od koje je više ni« kako se opozicioni skupovi u zatvo« šta, pa čak ni nasilje, ne mogu otrg« renom lokalu r as ter uju nao« nuti. Oni bi hteli da Makedonija r u ž a n i m žandarmima, i ka« prestane da bude Makedonija, da ko žandarmi zlostavljaju one od pri« Makedonac prestane da se oseća sutnih koji ropću na takvo nasilje. Video sam nečuvenu š p i j| u« Makedoncem; oni bi hteli, u svome nezajažljivome v e li k osrb iz mu n a ž u, i sam lično, za vreme bo« da Makedonija poštene srpskom, i ravka u jednoj makedonskoj varošt, da se sve ne samo tradicionalne, imao sam u svojoj pratnji, bez svo« nego i nesumnjive etničke razlike ga pristanka, jednog oprobanog po« licijskog agenta. I sve se to radi u i« zbrišu jednim potezom pera. me Srpstva! • I da bi imali razloga da povedu I video sam, najzad, kako se na« borbu u tome pravcu, oni su i z m i« šljali »bugarizam«. U suštini, ni« še vlasti prema makedonskom živ« Iju ponašaju manje čovečno nego šta sramnije nego optuživati Make« 'doniju bugarskim raspoloženjem. što se u kulturnome svetu tretiraju životinje. Žila i kundak rade Pokušajte da govorite s Makedon« cem o Bugarima! On je imao do« na sve srane! U žandarmskim voljno prilike da se razočara u bu» ustima je uvek spremna najgadnija garskom režimu, isto onako, kao psovka, i sreća je još ako se sve svr« ši na »oca makedonskog« ili »majku što se razočarao i u srp« s k o m. Ono što on danas hoće, to bugarsku«. Rođenim ušima sam slu« je da njegova Makedonija ne bude šao ovo što pišem. Rođenim očima sam, isto tako, video kako je na ve« ni srpska ni bugarska, nego da ima leškoj. stanici žandarm pesnicom u« svoju makedonsku slobo« dario po sred lica jednog starog i duu velikoj jugoslavenskoj zajed« nici. I tu svoju le g i t i m n u i r o« iznemoglog muslimana, zato što doljubivuželjuon danas mo« se gurao pri ulazu u voz! I onda bi se moglo govoriti još o ra da plaća skupocenim žrtvama. raznim ucenama, pljačkama On se pravi odgovornim za svaku pojavu razbojnika i pljačkaša koji i podmićivanjima! Moglo bi iz Bugarske'zalutaju pod imenom se govoriti na koji se način jedan »komita«, i ako je baš on, Makedo« posao kod vlasti svršava za pola sa« ta, a kako opet taj isti posao može nac, taj koji je svakog takvog raz« da se proteže i nekoliko meseci, I bojnika prvi prokazao našim vlasti« moglo bi se reći kako se u tom »in« ma. Njega vlasti optužuju za buga« timnem« opštenju vlasti sa naro« rofilstvo zato što govori make« donskim jezikom, jer drugo« dom sve računa na turske ga nezna, a te iste vlasti, u svome i« lire. Najmanja taksa, pet lira! I ko dijotstvu, ne vide da su baš one te zna šta bi se sve moglo reći! Bože moj, koliko još stvari koje ja za tri koje idu na ruku Bugarima kad ma« dana nisam mogao videti! kedonski jezik nazivaju »bugaraš« kim«. I da bi »srbizirali« Makedoni« ju, vlasnici vrše nasilja. O« tuda su tamo toliki žandarmi. Srp« ske »komitske čete«, koje su p u« tem terora pronosile Srbizam, zamenjene su sada t. zv. »letećim« žandarmskim odredima. I teror »Pravda« je svojedobno kratko vlada neprestano. registrovala napadaje na Osmana Video sam, dalje, da u Makedo« Abadžića, muslimana težaka iz Za« niji građani nemaju ni na j o s« brda, pokraj Rajkovića. Događaj je n o v n i j i h građanskih slo« i suviše užasan, te ga ovdje iznosi« boda. Makedonac se iz mesta u mo u cijelosti. Za vrijeme sloma mesto, iz sela u selo, ne može da bivše monarhije komšije Abadžića, krene bez policijske objave. U celoj pravoslavni težaci, podijelili su nje« zemlji sistem »objava« je ukinut, gov slobodni posjed medu se jedno« ali u Makedoniji on posto« stavnom otmicom. Na kućuAbadži« j i j o š, i korumpiranim vlastima ća je na podstrek kneza Iliša izvr« vrlo zgodno služi kao povod najraz« šeno 8 napadaja, dok ga deveti put novrsnijim u c e n a m a. Isto tako, ; nisu s posljednje njive koljem i ka« Makedoncu posle osam sati u veče menjem istjerali i zabranili mu da« zabranjeno je svako kretanje lje orati. Početkom mjeseca novem« van kuće. U ovome pogledu jedino bra orao je Osmanaga Abadžić sa izuzetak može biti da čini Skoplje. svojim slugom Uzeirom Mulavdi« Ali otiđite u Kavader, ili u Štip, ili ćem jednu njivu. U to se pomole na u Radovište, pa ćete videti da je u njivu trojica Mijatovića s koljem i tim mestima posle sedam sati sve Boško Lontoš s revolverom u ruci. apsolutno mrtvo. Jezovita tišina, Došavši do Abadžića, Lazar Mija^ narušavana samo koracima bezbroj« tović je udario šamar (Jzeiru s rije« inih žandarmskih patrola, pokazuje čima: »Izvadite plug iz oranja, vaše vam pokorenu zemlju u ko« je prestalo, nema vam više orati!« joi caru je strah. Zatim su se oborili na Abadžića i O političkim slobodama očevidno ćuškajući, udarajući i psujući sve nije ni misliti. Svaka nepokornost što je sveto, istjerali ih na cestu. O« Makedonaca prema političkim vlas« ni su se dali u bijeg, na što su ih zli« ničkim partijama tumači se kao pro« kovci kamenjem progonili. Abadžić tivdržavni akt. Ko j eproti v po« je pobjegao u kuću Pere Gjakovića, m i r e n i h r a d i k a 1 a i demo« a rulja doleti pred kuću Abadžića, k r a t a, taj je tamo protiv misleći, da se sakrio u svoju kuću, države! Makedonski Jugoslave« počeli su podavirati vrata i bacati ni u masama teže naprednim parti« kamenje na krov i prozore. Pošto se jama, koje im otvoreno garantuju iz kuće niko nije javljao, te osvje« makedonsku slobodu u Jugoslaviji. dočivši se da nikoga u njoj nema, Ali se svaki njegov javni gest u to« donijeli su jedan naramak sijena, da me smislu odmah podvodi na po« je potpale. Opazivši to žena Pere seban način pod zlogalasne para« Gjakovića, Janja, zapomaže iz sveg grafe 84. i 85. Ako nisi radikal, ti si glasa, da će i njezina kuća izgoriti, služio neprijatelju, i u ime zakon« potrči i razbaca sijeno. Na to joj skoga paragrafa 85., idi u aps! Ako reče Boško Lontoš: »Ne boj se Ja« nisi demokrata, ti si bio bugarski nje, mi ćemo njegovu zapaliti, a (vojnik, i po 84., idi u aps! I gore još, tvoju spasiti!« Ona je i nadalje po« dotle dok nekoga smatraju radika« magala i branila, da ju ne zapale, o» lom. ili demokratom, on je ispravan dustali su od namjere, te odlučili, Srbin, a čim se posumnja da simpa« da potraže sakrivenog Abadžića i tiše republikancima ili komunisti« da ga ubiju. Saznavši gdje se sakrio, ma, on postaje izdajnik. Video sam prvi je Boško Lontoš s revolverom kako susreskipolicijski or« u ruci odgurnuo vrata sobe i za vra« g a n i tražili od jednog republikan« tima našao Abadžića, gdje je drh« skog kandidata da se odrekne kan« tao u smrtnom strahu, te su odmah didacije, inače da će biti uhapšen osuli psovanjem: »Mi ćemo tebi, hu« po paragrafu 84. Međutim, isti čo« Ijo, suditi, sada ne sudi ni Karlo ni vek je pune dve godine bio smatran Srbija, nego mi!« Zapovijedili su za demokratskog prvaka, i u njego« mu, da se postavi na sred sobe dav« vo rodoljublje se nije sumnjalo! Vi« ši mu cigaru, da silom puši, metnuli deo sam još kako žandarmi mu nategnuti revolver pod vrat. Vi« nose zvanične spiskove djevši to Abadžić pao je u nesvi« Raznih predlagača lista ili čuvara ku« jest. Na ponovno zapomaganje Ja« tija radikalsko,demokratskih odre« nje Gjaković: »Prođite ga se, vidite, đenim građanima na potpis. Ko se da je mrtav!«, osvijestio se je Aba« usprotivi da tako besavesno da svoj ■džić. Za ono vrijeme, dok je Aba« Rješavanje agrarnog pita­ nja kod nas. .ГНМОДА* džić onesviješten ležao, šta su ovi zlikovci od njeg činili, može se sa« mo po sebi suditi, jer je Abadžić bio ogreznuo u krvi. Pošto se osvi« jestio, rekao mu je Lazar Mijatović: »Osmane, ti si nas prijavio kad smo ti kuću za vrijeme prevrata porobili i razrušili. Ovo što god smo od tebe učinili ne smiješ nikom kazati, te a« ko kažeš, neka znaš, posjeći ćemo te, jer nam je data sablja odavle do knezove kuće!« Za tim su izašli iz sobe, otišli u Abadžića avliju i po« čeli ogradu avlije rušiti. Isprebijani Abadžić leži i danas bolestan, te se sumnja da će moći rane preboljeti. Poslije toga događaja, na 19. no« vembra seljaci su na inicijativu kne, Milana Iliša uselili u kuću Abadži« ćevu Peru Tadića, prijatelja kneže« va, koji je ostavio svoju vlastitu zemlju i kuću i tu se naselio. Na tužbu Abadžića ko« tarskom uredu poslata je 6. o. mj. žandarska patrola, koja je izbacila Tadića iz kuće. Na 7. o. mj. došlo je seljačko odaslanstvo na kotarski sud zahtijevajući, da se izbačeni Tadić opet useli u kuću. Kot. sud ih je odbio i uputio ih na zemaljsku vladu. I velikodušna vlada poništi osudu kot. suda i naredi, da se Ta« dić opet useli. Metnuli smo‘ovome dopisu nat« pis »Rješavanje agrarnog pitanja kod nas«, ali bi puno bolje odgova« rao natpis »Rušenje državnih teme« lja«, jer prvo isprebijan je na mr« tvo ime nevin čovjek, a zlikovci se slobodno šeću i drugo vlada pro« stim potezom pera ništi sudske od« luke, te jedine naše ustanove, čiji auktoritet se dosada kako tako odr« žavao, ali koji će uz ovaku upravu naskoro da padne. Naši dopisi. Tuzla, početkom decembra 1920. (Svašta pomalo.) Rad oko izbora bacio je mnoge i baš važne stvari u pozadinu. Izbori su, po našem mi« šljenju, bili od najvažnijih naših pi« tanja, o kojima ovise i vise sva o« stala pitanja. Taj naš rad, hvala Bo« gu, bio je okrunjen uspjehom i nije nam ni malo žao, ako smo neka ma« nje važna pitanja momentano gur« nuli u pozadinu. Dvogodišnji naš rad sastojao se je u provođenju or« ganizacije i osvješćivanju našeg progonjenog i upropašćivanpg is« lamskog naroda, kojeg čeka bolja budućnost samo i jedino u složnom i zajedničkom radu. Tim smo us« pjeli. Sada će nas, bos.«herc. musli« mane zastupati, našom nepatvore« nom voljom izabrani ljudi. Dužnost je opet naših zastupnika, da svim Raspoloživim silama pređu na reali« zovanje našeg programa. Naš je upravni sitem, ovakav ka« kav je sada, neodrživ. Uprava kota« reva u mnogo slučajeva povjerena je ili skroz nesposobnim ili partizan« ski do paroksizma fanatiziranim li« cima. Među ovima ogromnu većinu sačinjavaju »demokrate«, koji su svojim apsolutističkim upravlja« njem i ugušivanjem svake slobodne misli i riječi profanisali riječ demo« kracija. Medu ove »demokratske« upravnike -spada u prvom redu naš okružnik Grudić, o čijoj se je »u« pravničkoj« i »demokratskoj« vla« davini pisalo toliko, da bi ga davno, da smo u kulturnoj državi, makli iz našeg okruga, kad su njegovi gig« seri i albanske manire i najmanjem djetetu poznate. Badava je svo pi« sanje, badava su protesti proti nje« govih ispada, on se sveđer šepiri po zgradi okružne oblasti. Za njim spo« minjemo zloglasnog policijskog ko« mandanta Cupurdiju, koji na svojoj duši osim mnogih grijeha nosi i dvi« je nevino ubijene muslimanske žrt« ve, pa se i on usprkos toga svega dr« ži na istom položaju, da svojom po« javom izaziva krv na licima musli« manskog robija, koje prepušteno o« voj zvijeri na milost i nemilost. On je sa najvećom islamskom sveti« n)am, namazom, pravio amfiteatral« ne zabave i kad ga se prijavilo, Gru« dić ga je branio i stvar nastojao za« bašuriti. Ovo napisasmo tek toliko, da na« šim poslanicima tazeleišemo one na« še neprestane tužaljke, od kojih do« sad ne imadosmo fajde. fipel — Ar»t 234 Javnost se bavi gatačkim događa« jiima za vrijeme ižbora i neki listovi hoće da svale krivnju na tobožnje huškanje od strane vodstva naše organizacije. Ma da niko ne polaže kakve važnosti na izdajničko piša« nje izvjesnih listova, koji bi htjeli, da crno prikažu bijelim i obratno, mi ćemo kao repliku tomu navesti ono, što se kod nas događa. 9. no« vembra. g. napali su osmerica pra« voslavnih seljaka iz Dubnice Salka Avdića iz Kikaca, invalida sa šaka« tom desnom rukom. Išao je u Ciga« ne, da pokleplje plužno gvožđe. Na« išavši izvan sela na njivi na tu gru« pu, nazove im Boga i za zdravlje is« pita. Prolazeći mimo njih zaišće je« dan od njih, da zapali, a kad je Sal« ko rekao, da nema duhana, jer ne puši, zaiskao je <^vaj, da mu ukreše, te kad je on rekao, da nema ni šibi« ce, dobacio je drugi onome prvom: »Pa ukreši mu ti!« i dok se je Salko obazreo, već ga je kolje počelo tu« ći. Siromah je stao bježati braneći se jednom golom rukom brateći ih, da ga se okane, jer im ništa nije kriv. Tukući ga na dostig odgovara« li su mu, da on nije njihov.brat psu« jući mu istodobno Boga i najveće vjerske svetinje. Kad je klonuvši pod neprestanim udarcima pao, na« tjerali su ga, da ustane i da ih sve redom izljubi u noge i ruke uz kli« canje kralju Petru I. i Regentu A« leksandru. Poslije ove procedure je« dan ga pojahao, a drugi šamarao po licu sileći opet na klicanje kralju i regentu. Uznesavši ga tako uza stra« nu njive, pustili su ga, da ide dalje kud je pošao. Stvar je prijavljena sudu, i očekujemo šta će od toga biti. • Zašto je vazda napadnut musli« man, a napadač pravoslavni? Ko je huškač? Da smo mi huškači, onda bi situacija bila obratna. Mjesto da •ti izdajnički i plaćenički listovi u« pru u pravog huškača, oni nas de= nunciraju. Spomenimo još jedan primjer tobožnjeg našeg nahuška« vanja. Pravoslavni seljaci iz kla« danjskog kotara, Vukaljevići i Jo« kići, napali su na Hasana Suljkića iz Gvozdevića, kot. Tuzla, nasred njegove njive natežući revolver na njega. Uzrok je napadaju, što im je neko ubio krme, koje bez čobana harači po okolnim ziratima kao »de« mokrate« po agrarnom pitanju. I mjesto da krme čuvaju i da iznađu . pravog ubojicu krmeta, napadaju Suljkića govoreći mu, da je ubio. Ovaj se branio, da nije, jer nema razloga, pošto mu nije činilo zijana. Na to su mu napadači rekli: »Ne smijete ga ubiti ni onda, kad bi vam kruh sa ognjišta jelo«. Ko li-je ovi« <ma kazao, da je ovo srpska zemlja, a da su muslimani roblje, za koje nema zakona, koji ga štite ni koliko pravoslavno krme. Mi valjda?! Oni ■znaju, da smiju raditi šta ih je vo« jja i da se ne trebaju bojati posije« dica, a eto naši muteži i izdajice htjeli bi nas za to potegnuti na od« govornost. Ako mi iznesemo faktič« ne slučajeve, koji se nikad ne de« mantuju, onda nam vele, da je naše pisanje protudržavno. Ako mi tra« žimo jednak aršin za sve, vele nam, da zahtijevamo više nego imamo prava. Treba, vele, šutiti, a »vele« dušni« će se Beograd, kad vidi (a on za ovo ne zna) naše stanje, naj« veledušnije smilovati. A ne znaju jadnici, da mi ne prosimo ničije mi« lostinje kao oni, nego tražimo samo ono, na šta imamo pravo. Milosti« nje i mrvica sa trpeze ne ćemo. Oni su »veledušno« plaćeni za svoj pod« zemni i protinarodni rad, pa misle da i mi na tako veledušje reflektira« mo. Za svoje pravo nikog ne moli« mo, nego ga zahtijevamo, a ako nam se uskraćuje, onda se za njeg borimo. Md. PolitičM pregled. UNUTARNJI. Vlada falzifikuje potpise minista« ra? U 275. broju »Službenih Novi« na« od 10. dec. publikovan je pri« vremeni poslovnik za ustavotvornu skupštinu sa potpisom Regenta i svih 18 ministara. Povodom toga pi« še zagrebački »Hrvat« od 11. dec.. da taj »ukaz nosi potpise i dvojice �Fdoi 234 — Br*| ministara, kojitih potpisani« su dali na taj spis«. Ili jc laž, što »Hrvat« kaže, ili su potpisi za« ista fabrikovani, te je stoga po sri« jedi svakako jedna Skandalozna a« fera, koja se mora što prije rasvijet« liti. Nama bi u interesu državnog tauktoriteta milije bilo, da se doka« že »Hrvatova® laž, pošto nas u oča« janje baca i sama pomisao, da bi bio mogućan ovakav javni prestupak naših najviših činovnika. Kombinacije o pokrajinskim vla« dama. Iz Beograda javljaju: Premda pregovori za sastav nove centralne vlade nisu pravo ni započeli u poli« tičkim se krugovima govori već o promjenama kod pokrajinskih vla« da u Ljubljani i Sarajevu. U Ljub« ljani bi, kako se čini, imao doći za predsjednika dr. Žerjav ili koji pri« stasa slovenske težačke stranke. U Bosni bi odluka imala pasti između dva kandidata: dra Nikole Stojano« vića i radikala Dobre Mitrovića, ad< vokata iz Beograda. Za povjerenika bi nutarnjih poslova u Sarajevu i« mao doći vjerojatno jedan pred« stavnik muslimanske jugoslavenske organizacije. Bosanske šume. Bečki list »Borse« donio je razgovor svoga urednika sa Dr. Barcckom, vođom zajednič« kog ministarstva finansija bivše laustrosugarske monarhije u likvida« jciji, u kojem u pogledu naših šuma stoji ovo: »Dr. Bareck tvrdi, da još nije potpuno objaš« njeno, kako bi se imala smatrati Bosna u državno« pravnom pogledu: kao ko« 1 o n i j a, k a a K o n d o m i n i u m, ili kao j, e d a n treći manje vrijedan sudionik. Premda mirovni ugovor ustanov« Ijuje načelo, da vrijednosti prelaze u posjed (valjda vlasništvo?) onih .narodnih država, na čijem se terito« riju iste nalaze, svejedno nema sum« nje, da su Austrija i Ugarska i na« dalje pravni posjednici bivših bo« sanskoAercegovačkih državnih do« mena. U prvom redu dolaze u obzir bosanske šume. Prigodom aneksije ovih zemalja ibio je turski sultan digao prosvjed proti monarhiji, ali je tada svejed« no uspjelo (osobito uslijed nastoje« nj a Engleske) sklonuti sultana da prizna aneksiju. Ali pošto se je na anektiranom zemljištu nalazilo vrlo mnogo državnih dobara, koja su po turskom pravu bila sultanova svoji« na, to su austrijska i ugarska vlada ponudile i isplatile sultanu odštetu od dva i pol milijuna turskih funti. To je evo dakle neka vrst otkupa. St. Germainski ugovor sadrži glede ovoga jednu posebnu ustanovu. Po šestoj alineji čl. 208 pripadaju bivše turske državne domene, za koje su austro«ugarske ylade platile dva i pol milijuna funti, i nadalje Austri« ji, a pogledom na bivšu zajednicu i Ugarskoj. Ove šume predstavljaju danas vrijednost od više milijarda. Pitanje je, kako će se ovo pitanje riješiti u praksi. Pošto se ne može pretpostaviti, da će Austrija i Ugar« ska samo upravljati ovim dobrima, to se samo od sebe nameće riješe« nje, da će austr. i ug. vlada tražiti od Jugoslavije, da im isplati vrijednost ovih dobara. Naravno, da ovdje ne može biti ni govora o prvotnim 2 i pol milijuna funti, nego o vrijedno« sti, koju ova suma predstavlja da« nas, dakle o milijardama. Komisija za reparacije imati će da odluči, ho« će li se ova svota isplatiti u gotovom ili će se ista odobriti Austriji a con« to po reparacijonoj komisiji. Dr. Bareck rekao je konačno, da su predradnje za riješenje ovog pi« tanja već dovršene te da su već do« gotovljena vještačka mišljenja o dr« ПРАВДА žavno«pravnom pitanju o aneksiji i o unovčenim bivših državnih dome« na, pa će komisija za reparacije i« mati skoro da uzme u pretres i ovo pitanje.« Ne znamo, u koliko su ispravne' tvrdnje Barcckove s obzirom na Sen«žermanski ugovor, ali pošto »Borse« nije nikakav šaljivi list, ne« go koji iznosi ozbiljne namjere beč« ke vlade, da nas ošteti za milijarde, to upozorujemo našu vladu, da od« mah predusretne toj opasnosti, ako to već nije učinila. Odlazak talijanske vojske iz oku« piranog područja. lž Šibenika jav« ljaju, da talijanska vojska već po« stepeno napušta okupirane krajeve. Iz Knina, iz Drniša, iz okolnih mje« sta dolazi vojska, te prosljeđuje u Zadar. Prevozi se artilerija. Iz Zad« ra pak idu dalje u Italiju. U Šibeni« ku se već osjeća nov uzduh. Vidi se sve to manje talijanskih trobojnica. S našim svijetom postupa se prija« teljski. Neki talijanaški vođe spre« maju se na polazak. VANJSKI. Položaj na Rijeci. Sa Rijeke se ja« vlja: Kako javljaju iz vodećih kru« gova došlo je do konflikta između riječkih rektora i D’Annunzia. Kad su ovi htjeli odstupiti zagrozio se je D’Annunzio, da će na njihova mjesta imenovati 6 časnika. Rektori su u interesu građanstva prisiljeni da ostanu i nadalje na svojim mje« stima. Osobna sigurnost i sigurnost imovine svaki je dan manja. Veliki dio građanstva preno je svoje vri« jednosne predmete u strahu pred ar« ditima na lađu »Dante Algieri«. Englesko«ruski pregovori. Kako engleski listovi javljaju, ruska sov« jetska vlada saopćila je u Londonu, da prima glavne tačke englesko«rus« kog trgovačkog ugovora. Ona urno« ljava ali za jednu novu konferencu između engleskih i ruskih delegata, da se prije konačne ratifikacije u« govora posavjetuju o nekim pojedi« nostima. Englezi zabrinuti radi svoje flote. Iz Londona javljaju: U »Fourthnig« hily Revieu« izjavljuje poznati mornarički stručnjak sir Arhibald Hurt, da će g. 1924. ratna mornarica Sjedinjenih Država nadseći britan« sku za 31 po sto. Britska flota će dapače stajat za japanskom. On u« pozoruje na ovu opasnost, pa pozi« va, da se odmah pođe na rad, kako bi se zadržalo gospodstvo na moru. Pisma na naše poslanike neka se šalju na adresu »Ustavotvorna skupština — Jugosl. Musi. Klub«. Molimo članove naše organizaci« je, koji putuju s kakovim bilo po« slom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. Ovozimska »Gajretova« zabava u Sarajevu. 13. ov. mj. sazvao je od« bor u klubu »Budućnosti« sastanak naših viđenijih građana u svrhu pri« oreme ovozimske »Gajretove« za« bave. Odziv je bio odličan a prisu« stvovali su izaslanici mnogobrojnih sarajevskih kulturnih društava, kao Zadruge Jugoslavenki. La Lyra, i dr. Dan zabave je određen za 5. febru« ar 1921. Da materijalna dobit od zabave bude što viša, izabran je i širi priređivački odbor, u koji su pristupili i predstavnici naših kul« turnih društava, osim »Elkamera«. PRAVBA |U ime toga društva izjavio je Dr. IŠahinović, da ono ne može učestvo« (vati radi lanjskih nesuglasica sa »Gajretovim« odborom i radi no« vinskih napadja povodom toga. Upozorujemo našu javnost, da (»Gajretov« ovogodišnji proračun pokazuje ogroman rashod i da je stoga patriotska dužnost svakog, da što više doprinese materijalnom us« pjehu te zabave. Sarajevska poticajna direkcija od« nijela nam je pri prošloj zapljeni li« sta i prilog (oglase), koji je bio na« pose štampan. Na našu molbu, da nam ih vrati, nije to htjela učiniti pravovremeno, te smo radi toga po« stupka materijalno jako oštećeni. Iznosimo to u nadi, da se drugi put neće opetovati. Cijenjenu gg. dopisnike umolja« vamo, da u buduće sve dopise, koje nam šalju na uvrštenje, pišu čitljivo mastilom, a ne olovkom, pošto nam štamparija olovkom pisane dopise, a pogotovo one koji su pisani t. zv. tinteštiftom i proviđeni velikim is« pravcima, vraća natrag te na taj na« čin oteščava uredništvu rad. — Mo« limo da se ovo uvaži. Ruski izbjeglice u Jugoslaviji. — Broj ruskih izbjeglica, koji dolaze u našu državu, sve je veći. Da bi se otklonila opasnost eventualnih bo« lesti, poslan je iz Sarajeva u Gruž jedan sanitetski voz sa svim potreb« nim sredstvima da se izvrši desin« fekcija svih izbjeglica, što bi moglo biti štetno kako u pogledu ishrane tako i u zdravstvenom pogledu, sve su izbjeglice raspoređeni po raznim krajevima Jugoslavije. Tako je u Bakar i okolicu upućeno 1500, u hr« vatske županije 4950, u Bačku 2040, u Baranju 250, u Slavoniju i Srijem 1330, u Bosnu 1700, dok će u Dal« maciji ostati 2400 izbjeglica. Ukup« ni broj stiglih izbjeglica iznosi 14.170. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« birije, umoljavaju se naročito za« robjenlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša. želj. stanica Šurmanci (Hercegovina). Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i EIsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka« ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa« fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držite se samo Fellerovih pravih Elsa«pilula! 6 kutija 18 kruna. — Želudčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr« vatska. Hnjižmist »Novi Život«, nedjeljni list, izla« zi svake subote. Knj. II., sv. 6. Via« snik i direktor Dr. M. Ninčić. Sa« držaj: I. Politika: Prvi saziv Lige Naroda, od Dr. L. Markovića. — O nacionalnoj politici u industriji, od Dr. A. TresićasPavičića. — Pouke sa Izbora, od Dr. D. Aranđeloviča. — II. Finansije i narodna privreda: Berzanski izvještaj, od N. — Na« rodna banka kraljevine Srba, Hrva« ta i Slovenaca. — Stanje na dan 22. novembra 1920. godine. — III. Knji« ževnost: Odmetnici, od Ž. M. Pau« novića. — Prvi rat Lige Naroda, ro« man od Roberta Elena. — Bilješke. — Pretplata na »Novi Život« iznosi 21 din. tromjesečno. Pojedini broj 2.50 din. Iz UFcdiiitia. Naš dosadanji odgovorni urednik Fehim Šalaka riješen je te dužnosti, te stoga upozorujemo gg. pretplat« nike u Sarajevu, da on nema više ovlaštenja primati kakve bilo upla« te za »Pravdu«, pa to bilo i na naše blokove. Neka mu se u ime »Prav« de« uopće ništa više ne uplaćuje. Natječaj. Policijska direkcija u Sarajevu traži liferanta za prehranu policijskih hapšenika. Broj hapšenika iznosi dnevno 62— 180, a moraju dobiti u podne gustu čorbu ili varivo i 0.40 kg kruha dostavno polic. zatvor. Interesenti, koji žele preuzeti gor­ nju liferaciju, neka pošalju svoje po­ nude ekonomatu policijske direkcije dn 20. decembra 1920. Policijski direktor: u. z. Gj’uroci. SEBURA iz fabrike Hinlia Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kovu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu s Dionička glavnica K, 7,000.000 Podružnice u 0. Brodu i 0. ftlovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti rohe, a poglavito sve životne namirnice. - - - KnuliFiji: Kralja Patri ulica Z prizemna, lijm. - Inojaii: TFjoiačka banka, бапјпв. - IntiruFban tilifoi: Zli �Muslimani sjetite se „Gajreta“! Centralna drogerija Braća Šahinagić Ofertalna licitacija u Bosni i Hercegovini. Na osnovu odluke Upravnog Odbora Samostalne Monopolske Uprave od 18. septembra ove g. M. broj 16.033, i odobrenja go­ spodina Ministra Finansija od 26. ovog meseca Br. 5212 Uprava Državnih Monopola objavljuje, da će se na dan 21. decembra ove godine održati ofertalna licitacija za davanje pod zakup prava velikoprodaje duvanskih preragjevina po prodajnim reonima u Bosni i Hercegovini za dve go­ dine, t. j. 1.—I. 1921. godine do zaključno 31. decembra 1922 god. Oferti će se primati i javno otvoriti na dan 21. decembra ove godine u 11. časova pre podne u sednici Upravnog Odbora Uprave Državnih Monopola u Beogradu, do kog se roka zaključno i mogu podneti oferti. Posle tog roka podneti odnosno predati, oferti neće se otvarati, niti uzimati u ocenu. Kaucija 1% od godišnje potro­ šnje, označene u uslovima licita­ cije, polaže se nu Depozitnoj Bla­ gajni Uprave Državnih Monopola u Beogradu najdalje do 20. de­ cembra 1920. godine do 5 časova po podne. Uslovi licitacije mogu se do­ biti u kancelariji Odelenja Pro­ daje u Upravi Državnih Monopola u Beogradu i u kancefarili Dele­ gata Ministra Finansija u Sarajevu. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA J X preporučuje svoje bogato stovarište ф T svih vrsta papira, kancalarijskog I T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * obavljaju brzo i točno. * £ Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61U 4 BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, naj'sigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosm etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela. Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Pr. Br. 30.003 iz Uprave Državnih Monopola 27. novembra 1920. g. u Beogradu. Rudolfa Loebela u Maglaju. Manufakturne (i luksuzne) robe svake vrsti prodaje samo na veliko Muslisansha Centralna Banka za B. i H. SARAJEVO. Pozor! Firma Pozor! Riza Vranić, Sarajevo Šarati 31 - Telefon 838 egipatske kne (misirske) pamuka za jorgane šećera kristalnog, suhog egipatskog kafe Superiort prima 1. pirinča П-а kože za poplate I. egipatske kože odpadaka kože volovske bahije kao i svih drugih potrebština za postolare, te engleskih štofova, Sifona, zefira, te druge manufakturne robe, sve uz najniže cijene. POZOR TRGOVCI: TeIefdn859 Pljačka! Ovih dana dobio sam veliku količinu muških čarapa uz cijenu od 110 i 220 K dz. Razašiljem pouzećem najmanje dz 5, a imam basme, beza, Sifona, zefira, kafaza, hampamuka (Watte), rubaca za glavu i džepnih rubaca, valiki izbor šamija debelih i tankih, safuna mirisavih, benbona itd. Naručbe obavljam brzo i tačno uz veoma umjerene cijene. Salih H. Karić, Sarajevo, Mali Mudjeliti ul. 2. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. za velikoprodaju duvana —. Broi 2?4 - Fol „PRAVDA* — ЈНЧВДА* 4 Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice od H3,000.000 - na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica A K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica 4 K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je4pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4*00 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 1*0 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase :li na ime ili na dioničara,'pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d- u Stotu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vl.anik: Oontralni Odbor J. M. O. dtamgaaVa Danlel & A. КаЈеа, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/95f0349283011b009680cb3ef258a50f.pdf d7ebd99ae73fcbd96d12042b87c374ea PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K IZLAZI SUBOTOM, UTORKBM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K IM, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИ^. Broj 130 (235) Sarajevo, utorak 21. decembra 1920. (8. rebijulahir 1339.) Oko privremenog poslovnika. Beograd, 15. decembra. Privremeni poslovnik za Ustavo. tvomu Skupštinu ’ zanima Sve poli, tičke stranke. On je bio i povod burnim scenama u drugoj sjednici Konstituante pa je vrijedno, da se tim pitanjem opširnije pozabavimo. Proti njemu su sve manje grupe, jer je reakcionaran i jer prosto guši ne samo slobodno i nesmetano dje. lovanje pojedinih poslanika, već i čitavih grupa i skupina. On naime određuje, da u generalnoj raspravi ispred grupe mogu govoriti najviše dva govornika i to najviše po po. drug sat, a- govori drugih poslanika ne smiju trajati više od jednog sa. ta. U specijalnoj raspravi govornici grupa mogu govoriti najviše jedan sat, a ostali govornici pola sata. Skupština je uz to ovlaštena, da u specijalnoj raspravi, čim bude go. vorio po jedan govornik svake gru. pe, zaključi raspravu na predlog vlade ili 20 poslanika. Predlog o za. ključenju rasprave stavlja sema gla. sanje bez pretresa i time se većini daje mogućnost, da zaguši sve go. vomike nepoćudne I manjine. Osim toga je predsjedniku data vrlo velika vlast kako pri samom ru. kovođenju sjednice, tako i u sluča. ju, kada zastupnici traži riječ na o. sobnu primjedbu. U takom slučaju on sam prosuđuje, je li zastupnik pogođen ili nije. Naproti ovom o. graničenju zastupnika vladi su pu. štene potpuno slobodne ruke, pa njeni članovi i mogu govoriti kadgod hoće i kolikogod hoće. Poslovnik je izrađen u glavnom samo za ustavotvorni rad skupštine, ali je ipak čudnovato, da nije vođen račun o § 1. izbornog zakona i fak. tičnoj potrebi, da vlada bude pod kontrolom parlamenta. Prema po. slovniku dozvoljeni su naime samo kratki upiti, na koje vlada daje od. govore utornikom, četvrtkom i su. botom. Rad o tim upitima može tra. jati u svemu najviše pbla sata, a za. tim se prelazi na dnevni red. Upiti se moraju staviti pismeno, a i mini, star odgovara pismeno izuzev slu« čaj, da se traži usmeni odgovor. Od. govorom ministra — završeno je pi» tanje. Najveće ograničenje satoji se u odredbama poslovnika glede dono. šenja Ustava. U tom pogledu čini silno ograničenje § 19, koji za pred, log ustavnog nacrta, odnosno do« datka i preinake pojedinih paragra« fa traži, da se ti predloži stave u roku od 10 dana, računajući od da« na, kad bude izabran ustavotvorni odbor,, Ovaki predloži moraju biti poduprti i potpisani od najmanje 20 poslanika. Na taj su način b riskira« ne sve manje grupe. Ovaki su pred« lozi moraju pismeno obrazložiti. O» sim toga ovaki predloži, ako ih pot« puno na usvoji ustavotvorni odbor, dolaze na glasanje tek nakon gla. sanja o predlogu odbora, ako bi on bio zabačen. Izmjene prilikom spe« cijalnc rasprave može predložiti sa. mo vlada i ustavotvorni odbor. Ako odbor ne usvoji vladine izmjene, o« na ima prednost i pred predlogom odbora. Pored gornjih ograničenja, po. slovnik sadrži ustanovu, da se može raditi, ako je prisutno više od tre. čine cjelokupnog broja članova i da je za valjanost zaključaka dovoljna obična većina prisutnih članova. I za prihvat cjelokupnog Ustava do. statna je polovina više jedan od u« kupnog broja poslanika. Ova je u« stanova glavna os, oko koje se vrte prigovori svih manjih državotvor. nih stranaka, jer radi nje postoji o« pasnost, da dvije veće grupe na« metnu svoju volju i donesu ustav, koji ne bi vodio računa o raspolo« ženju ostalih stranaka. Većina tih grupa plaše se pretjeranog centrali« stičkog uređenja države i tu ten« denciju izvode iz činjenice, da se je poslovni^ donio nakon što je bio poznat rezultat izbora. I naš je klub proti ovoj ustanovi, jer naš program zahtijeva ne samo kvalifikovanu ve« činu, nego i stavlja zahtjev, da se ustav ima donijeti sa dvije trećine glasova. To je glavni razlog ogradi našeg kluba proti privremenom po« slovniku. Najizrazitija je u tom po« gledu ograda Narodnog Kluba, koji se pozivom na krfsku deklaraciju, zaključak hrv. sabora, adresu na« Irodnog vijeća i Regentov odgovor na tu adresu zalaže za princip spo. razumnog donošenja Ustava, pri čemu ne bi smjelo biti nikakve majorizacije. I Radić se sada boji te majorizacije, pa vlada mišljenje, da 'uzrok njegove abstinencijc leži u glavnom baš u toj bojazni od nad. glasavanjia. Komunisti su se ogradili proti poslovniku pozivom na suve * renost Konstituante, kojoj niko i ni u kojoj formi ne može nametnuti svoje volje. Slično su se izjavili i re» publikanci. Prigovor Koroščeva kluba bazira u glavnom na nelegalnom donoše. nju poslovnika i razlikuje se od na. še ograde u tom, što traži izbor od. bora za donošenje novog poslovni, ka. Težački Savez je stvarno bliži Kroščevom klubu i komunistima, jer poslovniku priznaje samo 14 da. na, u kojem bi se roku imao donijeti novi poslovnik. ) * Ima još jedna drakonska mjera u ovom poslovniku. On naime odre« đuje da se verifikacija mandata ima izvršiti u roku od sedam dana i da se pretres izvještaja verifikacionog odbora ima svršiti za tri dana, pri čemu pojedini poslanici mogu go« voriti najviše po pola sata. Republikanske stranke ograđuju se naročito proti § 8 poslovnika, ko« ji određuje da poslanici ne mogu vr< šiti svoje dužnosti, dok ne polože zakletvu vjernosti prema kralju, na. rodu i jedinstvu države. Istina, do« puštena je motivacija pri ovoj za« kletvi, no ipak je to jedna velika smetnja za pristup Radićevaca, a komunisti će, kako izgleda, položiti tu zakletvu. Stvar izmjene poslovnika ne stoji baš loše. Radikali su se već načelno izjavili za tu izmjenu, a izgleda da su joj skloni i »demokrati« naročito obzirom na zahtjev njihovih kom« panijona iz Težačkog Saveza i soci« balističkih grupica. Ta probuđena svijest jamči mi, da će se on umjeti organizovati i na gospodarskom i privrednom poli.u, te postavši jak kesom, postati ujed« no i jak politički faktor u našoj do« movini. Težaku treba zorno prikazati prednosti zemljoradničkih zadruga i uvijek polaziti sa njegovih lič« nih imovinskih odnošaja. Sa« mo tako može se prihvatiti od srca nešto novoga, što zadire duboko u njegovo ekonomsko stanje. Imajući na umu dakle što lakšu shvatljivost prikaza za samog teža« *) Ogradu našeg kluba protiv pri« vremenomO poslovniku donosimo za« sebno. ka uvjeren sam, da će ovo moje iz« laganje imati uspjeha, pa ma i ne mogao sve rastumačiti onako, kak^o želim. Pisaću na osnovu iskustva, jer sam i sam osnivao u praksi zem« Ijoradničke zadruge, a i inače mno» go godina bavim se tim pitanjem. N Sarajevo, 20. decembra. Konstituanta ne može raditi sa o. bičnom većinom. Ona pogotovo ne može raditi sa onom običnom veći« nom, koja bi bila čisto plemenska — srpska, a takva bi bila koalicija radikalas, »demokrata« i zemljorad. ničkog saveza. Posljedica te koali« čije bila bi raspirivanje nacionalnog šovenstva, jer bi predstavljala go« spodstvo Srpstva nad Hrvatstvom i Slovenstvom. Srbi kao zreli politi« čari ne će htjeti vladati bez učešća plemenske braće. Centralistička struja, kao čisto srpska, mora s toga da podlegne. Najnoviji pokret unu« tar »demokratske« partije pokazuje tendenciju, koja odmiče od Pribiće. vićevog čistog centralizma, a pribli. zuje se shvatanju ogromne većine radikala uz Protića i Jovanovića, da interes države zahtjeva decentrali« stičku upravu sa širokim autonomi. jama postojećih pokrajinskih admi« nistrativnih jedinica. Pribićevićev prestiž je silno pao i u vlastitoj par« tiii, Njega i njegove pristaše nisu Hrvati gotovo nigdje birali i prema tome je njegovd Jugoslavenstvo do« živilo sraman fiasko. Na toj bazi ne može dalje da počiva ta partija i s toga se mora raspasti u grupe, koje će se opredijeliti prema naziranju na administrativno uređenje države. Neki bi, po svemu izgledu, pristupili radikalnoj partiji, s kojom ih de facto i danas ništa ne rastavlja. Sa tim pojačanim radikalnim blokom, iz kojeg bi imali da istupe s druge strane oni elementi, koji se pribli« žuju Pribićevićevom »tiemokratiz. mu«, rado bi ušle u koaliciju neke hrvatske i slovenačke grupe, naša organizacija, a možda i Radić, ako se okani samostalne hrvatske repu« blike. Taj bi blok sadržavao sve o« ne ljude, koji nisu zaslijepljeni ni« kakvim plemenskim mržnjama i ko. ji imaju pred očima interese kralje« vine i Srba i Hrvata i Slovenaca, a ne samo jednih od ovih. Koalicija, koja bi se obrazovala na taj način, poslije raščišćavanja »demokrat« ske« i radikalne partije od izrazitih cenitralističikh struja, imala bi veći« nu od dvije trećine, bila bi monar« histička, ne bi trebala kršiti suvere. nosti konstituante i prema tome bi imala sve uvjete za miran i jak dr« žavotvoran rad, koji se nimalo ne bi kosio ni sa krfskim paktom, ni sa uputom za delegate Narodnog vije« ća, koja traži dvije trećine za stvara« nje zaključaka. Pribićevićeva koterija je glavna smetnja toji spasonosnoj grupaciji naših partija. Ima znakova, da to počinje uviđati i njegova najbliža o« kolina i da će tako taj zloduh naše kraljevine biti naskoro onemogućen i njegovo strašilo od »demokracije« biti pokopano za vječna vremena. Mi smo uvijek upozoravali, da on kopa grob državi, te danas, u ovom najsudbonosnijem času, opet diže« mo svoj glas, ne bi li pripomogli štogod, da se što prije prozrije nje. govo ubitačno djelovanje. Pribiće« vić je i danas opasniji po državno jedinstvo, nego bi bili deset Radića, da ih ima! Muslimani Sjetite se „Gajreta". Godina 11. Hala agrada prati pFiw. poslivnihu. U stvari privremenog poslovnika dao je nar. poslanik g. dr. Mehmed Spaho ovu izjavu ispred našeg klu« ba: Gospodo poslanici! U ime Jugo« slavenskog Muslimanskog Kluba i. mam čast, da izjavim ovo: I mi srna, tramo, da privremeni poslovnik, ka. ko je ob javljen u »Službenim Novi, nama« i kako je ovdje nama razdi. jeljen, nije donešen u skladu sa čla« nom 121. izbornog zakona. Taj član propisuje, da je poslovnik za Usta, votvomu skupštinu trebalo donijeti u sporazumu s odborom za izborni zakon. Međutim taj. poslovnik nije donešen u sporazumu sa odborom, jer odbor u ono doba, kad je bio sa. zvan, nije postojao. Privremeno Narodno Predstavništvo raspušte« no je 28. novembra, a time je pre« štala funkcija svih njegovih odbora i članovi toga odbora više nisu bili članovi odbora, nego ljudi, koje je vlada pozvala da sasluša. Konstatujući ovu nelegalnost kod donošenja privremenog poslovnika, moram još da naglasim, da ovaj privremeni poslovnik sadrži mnogo takvih odredaba, koje naročito ma« njim grupama onemogućavaju, da sudjeluju u onoj mjeri u Ustavo. tvomoj skupštini, kako je to po općenito priznatim načelima bio običaj u svim ustavotvornim skup« štinama. Mi, gospodo, stoga očeku« jemo, da će ova Ustavotvorna skup« ština izabrati što prije odbor, još prije, nego što prede na izbor odbo. ra za pretres ustava, a koji će od« bor izraditi poslovni red, koji bi od« govarao poslovnim redovima, kako su dosele po općenito priznatim na« čelima primijenjivani u Ustavotvor. nim Skupštinama. MKFhm fllibeg BiščEVić. Naknadno smo dobili ovaj izvje. štaj o smrti Alibega Bišćevića, te ga donosimo, da se vidi, kakvog je čo. vjeka narod u njemu izgubio. Bos. Novi, 10. decembra. »Na 9. o. шј. u podne u kancelari« ji ovdašnje podružnice musi. trg. i obrt, banka za B. i H. udarila je ne. nadancl kap našeg najmilijeg i ni. kad nezaboravnog načelnika Alibe. ga Bišćevića. Vijest o njegovoj smrti je duboko kosnula naša srca. Sva se čaršija zatvorila, nastala je tišina, svijet se iskupio pred banku i suznim očima ispitivao jedan dru« goga o nenadanom događaju. Kad se vijest proširila po selima, seljaci stizahu iz svih sela, da učine zadnju počast Alibegu. U petak prije podne proučila se je hatma za rahmetlijju. Zatim je muslimanska omladina prenijela mrtvo tijelo rahmetlije iz banke u džamiju. Poslije džume klanjala se je dženaza, kojoj prisustvovaše više od 1500 duša građana i seljaka, a među njima vidilo se je mnoštvo stranaca iz ovdašnjih srezova kao Kostajnice, Krupe, Prijedora i Ba. njaluke, koji na telefonsku vijest pohrliše, da ga i oni isprate do me. žara. Povorka je krenula kroz glav« nu ulicu grada. Njoj se priključiše izaslanici svih ureda, društava, škol. ska i mektebska djeca i mnoštvo građana drugih vjera. Pred otvore, nom rakom na mezarima uze prvi riječ općinski vijećnik gosp. Dušan P. Drljača, koji se je veoma dirljivo u ime gradske općine i cijelog gra. đanstva oprostio za uvijek sa svo> jim načelnikom. Poslije njega je g. �~ M>»5 ■ Jg- L Hasan Cerić Kalenderac izrekao li« i ep oproštajni govor u ime rahmet« lijine obitelji, rodbine, prijatelja i ^svih muslimana ovog sreza. Zatim je govorio g. Mehmed ef. Jalovčić, koji je ocrtao rad rahmetlije na kul« turno«prosvjetnom polju. Konačno se je g. Hamdiibeg Džinić u ime Mu« slimanske Jugoslavenske Organiza« čije oprostio s ganutljivim riječima s Alibegom, kao njenim primjernim predstavnikom. Neka na njega podne Božiji rah« met i laka mu zemlja bila! Iz Sudiika i Haketonijs. Demokracija. »Demokratski Na« rodni Glas«, koji izlazi u Bitolju, donio je u svome broju od 27. nov. izborni proglas, u kome stoji ovo: »Pitamo mi vas žute (koji se sad izgleda ženirate vaše narodne boje crvenog fesa!). Kalašture žute! Što se ne javite u plakatima? Krijete se, jer znate da ste Šugavi od glave do pete? Vi Bećiri, Kemali, Amedi, Jusufi i dr. — — — — — Vi ste momentano digli glave za« to što smo svi mi, Srbi, i Grci i Je« vreji bili ushićeni oslobođenjem, i naši su osjećaji mnogo i mnogo ple« menitiji no vaši tursko«baliski; mi smo u ushićenju i vas — dindušma« ne svoje zagrlili, i vi ste taj zagr« ljaj kao uvek zloupotrebili i sad se vi, mesto da se osećate robovi ose« ćate gospodari (to tvrde vaši fesovi i kićanke u bitolj. opštini) blagoda« reći jednoj propaloj partijskoj klici radikalskoj, koja vas je trenutno zloupotrebila, ma i n račun sviju narodnosti u Bitolju! Ali, ne mislite da ćete se sa tim dugo ponositi. Mivamtvrdimo daćete vi uskoro osetiti ono što ste u stvari, a to je robljel I« matevidarobujete, barto« liko kolikosmo mivama robovali!— — — — — Ne, u vašem je interesu da 28. no« vembra sedite kod svojih kuća i milujete svoje bule i da ne izlazite na biralište i glasate za neke žute liste, inače vam se može desiti da vam ispadne sve žuto, pa možda i Ibrahimove gaćel« Ne trljajte oči, vi dobro čitate, to je »demokracija« uistinu napisala. Čovjek se fata za glavu i pita, zar ove željeznice i brzojavi, škole i knjige, zakoni i sudovi nisu možda fata morgana u pustari, u kojoj za« pravo vlada srednji vijek sa svojim robovanjem i krstaškim ratovima? JEDNA SVJESNA NEISTINA. Beogradska »Demokratija« u bro« ju od 14. o. mj. donosi ovu vijest: »Nar. poslanik g. Mustafa Salihbe« gović bio je prekjučer (dakle u ne« djelju 12. o. mj. Op. ur.) kod gosp. Alilorada Draškovića, ministra unu« trašnjih djela, i molio ga da podej« stvuje, da se amnestiraju politički krivci u Sandžaku, kojih ima oko 400 i koji leže u zatvoru više od go< dinu dana. G. Salihbegović je jam« čio svojim životom za nevinost po« menutih krivaca, smatrajući da, kad se može pustiti na slobodu Stipica Radić, Jedan javni buntovnik, da se mogu pustiti i ovi jadnici. G. Draš« ković je obećao g. Salihbegoviću, da će se najenergičnije zauzeti za te ljude.« Konstatujemo, da je pitanje am» nestije ministarski savjet odobrio još u subotu, dakle dan prije Salih« begovićeve posjete kod Dršakovića, pa je njegova posjeta bila potpuno suvišna. Još je smiješnije, što »De» mokratija« u tu stvar uvlači g. mini« stra unutarnjih djela, jer je poznato, da pitanje amnestije spada u djelo« krug ministra pravde. Drašković se može radi ovih hapšenja samo op« tužiti, a nipošto energično zauzeti. Toliko imadosmo reći povodom bi« Iješke u »Demokratiji«, koja bi dru« gi put trebala bolje provjeriti svoje informacije. Ovako izgleda smiješ« na i uz to pobuđuje sumnju, da svi« jesno širi neistinu sa svrhom, da tu« đi uspjeh pripiše svojim simpatija« ma. Haši dopisi. Banja Luka. 12. decembra. Ovdašnji radikalni list »Glasnik« u svom 19. broju pišući o rezultati« ma izbora za konstituantu veli me« đu ostalim ovo: »U našim krajevima braća muslimani ne održa« š e riječ, povedoše se za svojom vjerskom strujom i glasaše složno u Jugosl. Musi. Organizaciju za sebe i na taj način dobiše najveći broj mandata u Bosni i Hercegovini.« O« vu tvrdnju moram da ispravim. Ni« je istina, da muslimani »radikali« nisu održali riječ, nego je istina, da s oni riječ održali i složni svi kao jedan glasali za radikalsku ilstu. Ra« dikali su vjerovali Hodži Bajagilo« viču, da uz njih 10—12 stoji pola banjalučkih muslimana, pa otale i dolazi to silno razočaranje. Držimo, da će nam danas vjero« vati, kad im kažemo, da ni ono 10 do 12 njih, što vele, da su radikali, ne govore to iz uvjerenja, jer osim Suljage Salihagića i dra Mujezino« vića nemaju ni pojma ni o jednom programu političkih partija u B. i H. Šta više ni Hodža Bajagilović ne bi bio radikal, da nije slučajno radikal i Pero Blagojević, ovdašnji porez« nik, koji je odmjeravao porez na ratnu dobit, pa Bajagiloviću (firma braća Bajagilović) odmjerio 9.700 K, a Zaimagi Tetariću, članu J. M. O., koji je za vrijeme rata radio sve po« slove u društvu sa Bajagilovićem ni« šta manje nego 75.000 K. Kod naših banjalučkih muslimana radikala te« melji se njihovo radikalno uvjerenje na računu. Politici pregled. UNUTARNJI. Dr. Hrasnica u audijenciji kod Riegenta. U prošli četvrtak u pet sa« ti po podne pozvao je Regent u dvor potpredsjednika našeg poslaničkog kluba Dra Hrasnicu. Nj. kr. Viso« čanstvo bio je veoma ljubazan i či« je riješenje, da se bivšem crnogor« skom kralju odredila apanaža od 300.000 K. Zvanični izvještaj beo« gradskog presbiroa glasi ovako: »Na ovoj sednici je odlučeno, da se Nj. V. bivšem kralju Nikoli, koji je vla« dao više od 50 godina Crnom Go» rom i Nj. V. kraljici Mileni izdaje iz državne kase na ime apanaže 300.000 francuskih franaka godišnje. Pored ovoga rešavana su i ostala te« kuća pitanja, a na kraju je Ministar« ski Savet usvojio tekst ostavke, ko« ju će Pređsednik Ministarskog Sa« veta danas po podne predati Njego« vom Visočanstvu Kraljeviću Narne« sniku.« Ista radikalna štampa, koja je us« pjehe komunista i republikanaca u Crnoj Gori žigosala kao posljedice agitacije Nikitinih špijuna, pljuje sama sebi u lice i mirne duše piše: »Nj« V. bivši kralj Nikola«, a do jučer ga je zvala raskralj Nikita. Najkurioznije je ono isticanje 50 godina vladanja, jer da je Nikola po kojoj nesreći sjedio u Crnoj Go« ri 100 godina, to bi zemlju duplo o» pljačkao, a Vesnićeva bi mu vlada dala — 600.000 franaka apanaže. tavo pola sata je Hrasnica imao pri« like, da Mu podastre program i za« htjeve naše organizacije. Politička situacija u Beogradu. (Po izvještaju dopisnika »Jugosl. Li« sta« od 19. o. mj.). O držanju radi« kala izjavio je tome dopisniku je« dan ugledni radikalski političar, da se bez zajedničkog rada demokrata i radikala, kao najjačih grupa, ne da zamisliti nova vlada. Protić je miš« ljenja, da treba promijeniti izborni red tako, da favorizuje jake partije. Mišljenje demokrata razložio je Kecmanović. Oni računaju na ra» dikale iz istog razloga, kao i radikali na njih. Najvažnija su mu pitanja, kojim se vlada ima baviti, agrarno i činovničko pitanje. U agrarnom pi« tanju za Bosnu i Hercegovinu ne će oni ništa popuštati od dosadašnjih nazora. Što se tiče bosanske vlade, oni bi postavili vanstranačku činov« ničku vladu. Težački savez je na usta predsjednika svoga, Vojisla« va Lazića, izjavio, da oni nisu poli« tička partija, nego socijalna. O ula« zu njihovu u vladu nije još pala od« luka. Najglavniji im je zahtjev pot« puno likvidovanje agrarnog pitanja, naime podjela zemlje onome, koji je obrađuje bez ikakve odštete vla« snicima. To ima da se riješi usta« vom. Stoje na stanovištu najširih samouprava naročito po selima, te su stoga protiv ostajanja dosada« n jih pokrajinskih vlada. U ime N a« rodnog kluba izjavio je Šut« min, da'se teško osjeća odsustvo Radićeve grupe, jer time fali jedna jaka hrvatska reprezentacija. Glav« na im je zadaća, da Radić dođe u Beograd. U pitanju ustava zastupa« ju mišljenje, da bi svaka pokrajina imala dobiti svoju legislativu (zako« nodavstvo), koja bi rješavala ona pitanja, koja nisu zajednička. U pi« tanju predsjedništva bos. vlade, mi« šljenja su, da ga treba dati najjačoj grupi. O odnošajima sa našom or« ganizacfjom, rekao je Šurmin, da su najsrdačnji i da će nastojati, da se i dalje međusobno podupiru. Jugo« s 1 a v e n s k i k 1 u b stoji u pogledu ustava kao i Narodni klub. VANJSKI. Madžari Baranje hoće samoetat mu republiku. Iz Pečuja javljaju: U nedelju je ovdje održan veliki zbor, na kojem je održao dugi govor Mar« tin Lovaszy, bivši mađarski mini« star. Izrazio je želju za baranjskom samostalnom republikom. Zboru je prisustvovalo nekoliko hiljada iz grada i okoline i to radnika i gra« dana. Lovaszy ae najenergičnijim ri« ječim« izjavio protiv bijelog terora u Mađarskoj. Govorio je o budućoj Mađarskoj kao demokratskoj drža« vi i da će današnja vlada i njene te« rorističke grupe biti uništene. Cičerin ee zauzima za Grčku. Iz Moskve se javlja: Pučki komesar za izvanje poslove Cičerin poslao je engleskoj, francuskoj i talijanskoj vladi protestnu notu radi postupka ovih sila sa Grčkom. U noti se veli, da Sovjetska Rusija ne dijeli nika« kovih simpatija za vladare i kralje« ve ali ipak za narod, koji ne da, da mu se nameće politika antante. Pošto ee je grčka narod jasno izra« zio za željenu formu države, to je korak ovih triju vlasti teška povre« da samoodređenja grčkog naroda, protiv čega Sovjetska Rusija u ime samoodređenja svih naroda odluč« no protestira. O zakletvi u konstituanti do sa« .da je sigurno, da će je položiti га« "dikali, demokrati, zemljor. stranka, jugosl. muslimanska organizacija i aocijal«demokrate. Zakletvu će po« ložiti, kad se ovjere poslanička pu« nomoćja. Ovo je njezin tekst: »Ja (ime) zaklinjem se jedinim Bogom i svim što mi je po zakonu najsve« tije i na ovom svetu najmilije, da ću u svome poslaničkom radu do« bro Kralja i naroda, i jedinstvo dr« žave, po mojoj duši i mojem znanju, uvek pred očima imati«. Ograde uz zakletvu nisu dopušte« ne. Poslanik dok ne položi uredno zakletvu ne može vršiti poslanička dužnost, i (Jugosl. List«.) Za opštinu u Beogradu radikali i demokrati izabrali su delegate za složan izbor opštinskih odbornika. I za ovo bilo je dosta natezanja, ta« ko da »Samouprava« javlja, da je ovo posljednji pokušaj sporazuma. Nikitina apanaža. Posljednji akt Vesnićeve vlade prije ostavke bilo Lloyd George o Irskoj. Lloyd George izjavio je u Donjoj kući da jedno jedino krilo Sinnfeinerovaca hoće borbu do kraja. Prama ovim prijetnjama engleska vlada nije mo» gla ostati pasivna, pa je odlučila da povede dvostruku politiku u Irskoj. Na jednoj strani će »vim raspolo« živim sredstvima pobijati irsku ma« njinu, a na drugoj će voditi politi« ku, koja vodi miru i sporazumu. Dalje je izjavio da će vlada stupiti u pregovore aa onim Sinnfeinerov« cima, koji nijesu počinili kakov teš« ld zločin, da š njima raspravlja o položaju u Irskoj. U nekim prenijeli« ma Irske proglašeno je ratno stanje i naređena predaja oružja u stano« Statistika izbora u konstituantu za Bosnu i Hercegovinu. (po nvanižnim podacima „Mar. Jed.*) K a n d i d a t s k a C okroiju Nada Radikalna Hrv. pnčka lista Saven težaka dobila Demokrateka Hrv. tei. 761 9.007 1.780 6.208 4.193 7.825 10.040 7.140 2.787 (omunieti 1.333 ...... 23.126 6.431 moetarekom............................... 11.515 8.944 travničkom................................ 14.918 7.818 1.481 13.198 3,885 5.403 3.771 2 192 tu slan okom............................... 32 618 10.461 4.378 6.674 2.899 13.362 3.685 2.633 banjalučkom................................ 12 754 20.124 8.403 8.762 2.670 11.162 8.143 16 080 6 600 1.642 1.523 12.240 421 16.615 38.384 64.102 18 005 earajevekom nkupno . . 111006 49.463 Od 68 mandat« dobili . • . 24 11 nije kand. Гг” 7 ■lje kand. 20.774 3 13 4 (Utovi Čokori lovci nije kand. Zvono 528 176 599 1.1)46 »» . 474 — 1.738 ▲rnautoНаШкаНе vH nije kand. nije kand. 516 nije kand. nije kand. nije kand. 0.918 Mnel. tež. 559 304 od toga (laćale procent učoatvoтапја »/. 72.521 46.672 64 »9 nije kand. 66.236 49.832 75 »1 »• 74.958 62.111 69 u 107.010 76.350 71 39.860 68.084 68 60.586 37.990 76 471.171 831.039 70 — — — 449 nije kand. nije kand. i» ti 1.115 nepiekove unelene birača 449 — 304 — U noiluakom .kralja kaodldonli ja oalm loga Hala brr. agr. alranka (IHaaklal) i dobila 1867 glaaora, koji a« ukljaS.ai a abroj toga .kralj*. S«. tri .maolimanaka" parilja, Am.alorlA.r* a Tnall, l.Učk* a Tuli (Šafkija Globli) I a Moataaa (Alija КоПотН) i HalllbatUoaa a Загајата dobila ao okapna IBM glaaora, Ij. VW/, IH aa ulih W glaaara otpada ajlaaa »jedio — 1 gl». �-ritom roku. Kod kog«, poslije ovog rok«, bude nađeno oružje, biće u« hapšen kao buntovnik i predan rat« nom sudu. Molimo članove naše organizari« je, koji putuju e kakovim bilo po« elom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. »Ne igraj se s Mujom«. »Jugosla« vija« je u 277. broju od 15. o. mj. donijela vrlo nepristran i istinit čla« nak o nama. Mi najljepše zahvalju« jemo na-tom bratskom glasu s hr« vatske strane i citiramo iz njega o« vo: »J. M. O. je danas najveća stran« ka u Bosni i Hercegovini, bez koje se ne može i ne smije voditi uprava ove zemlje, šta više, njoj pripada 'glavna riječ u sastavu bos. vlade, s obzirom na stranačku jakost. Zato se čudimo, da se i sada govori o ne« kim Stojanovićima i t. d., kod je go« Vor o predsjedniku bosanske vlade, kao da Mujo i Mijo nijesu živi. Mujo je na izborima pokazao, da je živ, da hoće živjeti i da se ne da sa sobom šaliti, a pokuša li kogod, da nad njim vlada po uzoru Sveto« žara Pribićevića, onda će kod slije« dećih izbora Korkut i Hrasnica do« živjeti još veći triumf i dobiti još veću nagradu za svoj trud i napor.« Bojazan, koju smo izrekli u na« šem prošlom broju, da će naime i srpski i hrvatski nacijonalizam ima« ti da bije tešku bitku sa vjerskim predrasudama, kad bude aktuelno pitanje o sastavu bos.sherc. vlade, otpada tim člankom za braću Hr« vate. Mogu li braća Srbi tako pi« sati? Kako su nastajala kmetska selišta. Jedan naš prijatelj nam piše: »Bio sam sekvestrom selišta Pritoke, kot. Bihać, u god. 1918. Radeći svoj po« sao, dolazio sam u dodir sa kmeto« vima istog selišta. Jednog mi dana upade u oči muslimansko groblje u tome selištu, gdje nema muslimana -ni u blizini na 5 km. Isto je razruše« no, nišani oštećeni i t. d. Začudim se, otkuda tu muslimansko groblje, gdje nema ni u blizini muslimana. Stoga potražim najstarijeg u godi« nama seljaka, Đuru Đerića, starog preko 100 godina, ali koji se je i ako slijep dobro držao duševno i tjele« sno, te sam čuo od njega, da je ta zemlja nekada bila vlasništvo mu« slimana seljaka i kada je došao Mehmedpaša Biščević, od njih je zemlju iskupio, a oni su odselili u Malu Aziju. Pošto je zemlja ostala bez radnika, primili su pređi danas« njih seljaka zemlju od Mehmedpaše te je počeli obrađivati pod uvjetima kako i danas. Razgovarajući se sa seljacima opazio sam, da u njima žive još pravni pojmovi, pošto su me uvjeravali, da bi se oni drage volje otkupili i platili, samo da im se kojekakvim privremenim narede« njima ne smeta u tome.« Iz Plevlja smo dobili jedno odu« ševljeno pismo, koje nam čestita na sjajnom uspjehu pri izborima. Me« đu ostalim stoji u njemu: »Braćo, verujte, da i mi gledamo otvorenim očima na Vaš rad za opšte musli« mansko dobro. Mislim, da će se i u nas dići izvesne zapreke, koje su nas rastavljale od bosanskih muslimana; željno očekivam momenat, kada će« mo moći i mi stupiti u Vaše redove i s braćom deliti dobro i zlo.« Iz Nikšića smo također dobili je« dno veoma srdačno pisano pismo, iz koga citiramo: »Vi ste nam đoni« jeli koristi, da danas možemo sva« kog otvoreno i vedra čela gledati. Ponosimo se Vašim uspjehom, ko« jim ste dokazali svoju veliku spo« sobnost u radu oko ujedinjavanja muslimana. Molimo Allaha, da Vam podrži snagu i da Vas u buduće pra« ti sreća u radu za naš napredak.« Ubojica imenovan za prisjednika u kaznenim stvarima. Jovo Mrda, iz Briješća, općina Donji Butmir, koji je ležao u Zenici radi dvostrukog u« bijstva, o čijim je zločinima »Prav« da« dva tri puta pisala, mjesto da se sakriva, dag a ljudi i ne vide, bi« va imenovan za prisjednika pri ov» dašnjem kot. sudu. Proti njemu množe se neprestano prijave radi novih zlodjela, ali on, izgleda, za to i ne haje. Dosadanji prisjednik Za« imbeg Glodžo iz Hrasnice, ugledan i potpuno ispravan građanin, svrg« nut je bezrazložno sa tog počasnog mjesta na predlog Staniše Bosiljči« ća, da učini mjesto običnom zlikov« cu. Upozorujemo vladu, da takav postupak stvara zlu krv i nepovjcre« nje muslimana i prema ostalim čini« ma vlasti. Pododborima i povjerenicima Gajreta! Radi zaključka društvenih knjiga za god. 1920. pozivaju se svi podobori i povjerenici, da pošalju upravi Gajreta tačne obračune naj« dalje do konca decembra, o. g. Uz obračune treba poslati i novac, u ko» liko do danas nije dostavljeno u« pravi Gajreta. — Uprava Gajreta. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« birije, umoljavaju se naročito za« robienlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša, želj. stanica Surmanci (Hercegovina). Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je • nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« nja u Tuži sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisamu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. Imadate li boli? U licu? U cijelo« me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite li od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Pro« tiv toga pomažu Fellerove prave Elsa«pilule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. Ofertalna licitacija za velikoprodaju duvana Cigaretpapir »Samun* knjižice kutija K 160.—; u Bosni i Hercegovini. Na osnovu odluke Upravnoj Odbora Samostalne Monopolske Uprave od 18. septembra ove g. M. broj 16.033, i odobrenja go­ spodina' Ministra Finansija od 26. ■ ovog meseca Br. 5212 Uprava Državnih Monopola objavljuje, da će se na dan 21. decembra ove godine održati ofertalna licitacija za davanje pod zakup prava velikoprodaje duvanskih preragjevina po prodajnim reonima u Bosni i Hercegovini za dve go­ dine, t j. 1,—I. 1921. godine do zaključno 31. decembra 1922 god. Oferti će se primati i javno otvoriti na dan 21. decembra ove godine u 11. časova pre podne u sednici Upravnog Odbora Uprave Državnih Monopola u Beogradu, do kog se roka zaključno i mogu podneti oferti. Posle tog roka podneti odnosno predati, oferti neće se otvarati, niti uzimati u ocenu. Kaucija 1% od godišnje potro­ šnje, označene u uslovima licita­ cije, polaže se nu Depozitnoj Bla­ gajni Uprave Državnih Monopola u Beogradu najdalje do 20. de­ cembra 1920. godine do 5 časova po podne. Uslovi licitacije mogu se do­ biti u kancelariji Odelenja Pro­ daje u Upravi Državnih Monopola u Beogradu i u kancefarili Dele­ gata Ministra Finansija u Sarajevu. Pr. Br. 30.003 iz Uprave Državnih Monopola 27. novembra 1920. g, u Beogradu. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela »Samun* patent kutija K 160.—; »Club* kutija I 165.—; „Saver patent kutija K 160 —. Gaspari G Faninger, Maribor. Galanterija, sitnarija i virkovana roba. Na veliko! Ргта norootvoreaa MUSLIMANSKA APOTEKA kod »Mjeseca** Baštaršlja, Hotel Ghizi AHMEDA TATAREVIĆA •nabđjeveoa je iTima Ijekorima, pa se preporučaje svima тавНшавЈта. Ima Us« ribljeg sejtina (bslukjagal, balsama sa gala. Epilapticou protiv padavici, kopove aa knevet sa iznemogla malko starije osobe, katran suji-voda protiv kalija, plućnog katar ha i tuberkulese, Obrlol mast za skidanje dlake, otrov sa milovo, serail pomada i percellan ponsada. 8ve ovo artikle dobiju trgovci jeftinije kad usmu malo voća količina. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamcna zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. u Maglaju. Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu |_Л1 Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u g. Brodu i 0. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i uiovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Iviji: Inija Pitri ulica Z prizma, Ujno. - Gnojni: Triazačka buka, Sanjna. - Intururba n telefon: ZN �Sirana 4 Страпа Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. ARAP II. EMISIJA. Ratković i drug Sarajevo, Kraljevića ulica. (i luksuzne) robe svake vrsti Muslimanska Centralna Banha za B. i H. SARAJEVO. 1 PAPIRN1CA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište 4 svih vrsta papira, kancalarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. ž Cijene umjerene. * j Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. 619 £ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Ruđolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Prodaje se radi bolesti huća i bašča, hambar i hlanica sa nuzgrednim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David ОаПОП, Kakanj. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRG OVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih pro­ izvoda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po naj­ povoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKI POSREDNIK« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. URA? koja čini trajno veselje? Samo Suttnerova ura! Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao škare, nbievl, britve, kutije za cigarete, Dažlgačl, novčarke itd. sve dobro I Jeftino I Tražite cljenik od tvrtke H. ћШг o Ljubljani broj 706, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Poziv na upisivanje dionica od H 3,000.000- na H 10,000.000- prodaje samo na veliko HAMD1JE KOPČIĆA I Sarajevo, 1. novembra 1920. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice Manufakturne t Bdoi Najbolju kremu za cipele izrađuje ♦ Broj 235 — ..?RA VDA* - .ПРАЗДА' i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica i K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica š K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920. do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti previđene prvim kupanom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 190 dionica. 6. Subskrlpcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Basnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici' i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniei & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/320898184059111611afefb489e14634.pdf 17d0a6387c1df29e4d2b0fb620fcd04e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 131 (236) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 23. decembra 1920. (10. rebijulahir 1339.) Godina II. — Novine i narod. Naša je kraljevina _ poplavljena političkim listovima, štamparska i novinarska industrijja su u ove dvi« je godine ogromno napredovale. Kod nas inače slabo šta nova niče, ali političke novine su nicale i niču i danas kao .gljive iza kiše. Političke stranke boreći se za vlast smatraju novine za najjače oružje, kojim se predobivaju nove pristaše i uopće proturaju svoje ideje u mase. Dvije naše najjače partije radikalna i »de« mokratska« raspolažu sa desetcima dnevnika. Za izdržavanje njihovo troše se ogromne svote novaca, iz« dane su nebrojene izvoznice, a sve u misli, da onaj, koji ima najopšir« ni ju štampu, ima i narod za sobom. No u tome su se prevarili i radikali i »demokrati«. Oni su imali do iz« bora u prvremenom narodnom predstavništvu tri četvrtine man« data, bili gospodari tri četvrtine no« vina kraljevine, ali u konstituantu ne mogoše poslati zajedno ni pola mandata. , Izbori za konstituantu su poka« zali, da je naš narod daleko obazri« viji i bistriji, nego su ga sebi pred« stavljali gospoda vlasnici trbušastih i svim mogućim lažima natrpanih žurnala. Narod uopće slabo čita, jer je nepismen, ali i onih desetak po« stotaka našeg naroda, koji čita i ko« ji pročitano usmeno predaje nepis« menitn, pokazali su, da znaju rasu« đivati laž od istine, šuplju frazu od misli. Jer da su te novine djelovale na svoje čitaoce onako, kako su to zamišljale te partijske velike, ali dosta prazne tikve, to bi posredno preko njih djelovale i na široke mase narodne, te bi prema tome i izbori ispali sasvim drukčije. Narod je tim tikvama pokazao, da je dale« ko zreliji i samostalnji; on ih je svo« i»m izborom poučio, da se manu te svjetske pošasti, to jest odgajanja naroda žurnalistikom. Jasno im je kazao, da ne drži mnogo do njiho« vih lijepih i zvučnih fraza. Nu ta o« pomena, bojimo se, ne će upaliti, jer će se naše novinstvo i dalje množiti, i dalje slabiti volju za pra« vim kulturnim radom. Odveć jako razvijeno i razmahano partijsko« političko ^novinstvo nadražuje niže instinkte i uljuljkiva u tlapnju, da se čovjek iz novina može svemu na« 'učiti. U istini novinstvo na onom stepenu i u onom obimu, kako ga vidimo danas kod zapadnih evrop« skih naroda, prolabavi svaku zna« nost i strahovito smanjuje narodnu energiju. »Što smo mi Nijemci na maču dobili, to 'ćemo štampom iz« gubiti!«, prorekao je Bismarck za najmarljiviji i u znanostima naj« pedantniji narod, a ista bi se sudbi« na smjela proricati svakom narodu, koji će dopustiti, da potpadne pot« puno pod novinsko Iprosvjećivanje, kao što je to bio slučaj poglavito u bivšoj austrosugarskoj monarhiji. U Njemačkoj je za vrijeme rata bi« lo znamenitih novinara, koji su žur« nalistiku kovali u zvijezde riječima, da se svjetski rat ne da ni zamisliti, kad bi čovjek pokušao, da iz njega otstrani ulogu novinstva. I njemački narod je bio već dotle preparisan, da mu ni to otvoreno priznanje nije moglo otkriti užasnu ulogu njemač« ke štampe u sudbini njemačkog na« roda. Dakle na osnovu historijskog is« kustva, a radi bojazni za sretnu na« šu budućnost, neobično smo zado« voljni sa svjedodžbom zrelosti, ko« ju je narod dao sam sdbi davši po« vjerenje svoje ne onima, koji su i« mali najviše žvalje i najlzvučnije fraze, nego onome, koji mu je bez ikakve uvijenosti jednostavno i stvarno crtao njegove nevolje i ja« de, koji mu je zaista htjeo pomoći i koji mu je i pomagao. Živa riječ radenog i poštenog čovjeka važi kod našeg naroda daleko više, nego što mu stotine dnevnika naglagolja« ju. Narod se voli upuštati u pretre« sanje, on je kritičan, te stoga pri« rodno i vjeruje više živom čovjeku, koga je svojim prostim ali mudrim pitanjima opipao sa svih strana, ne« go komadu papira, sa kojim nema rasprave. Dužnost je svakoga, ko gleda malo dalje u budućnost, da u narodu održi što više taj njemu pri« rođeni kriticizam. I mi muslimani imamo da toj o« bazrivosti našeg glasača zahvalimo naš sjajan uspjeh na izborima. On se je divno odhrvao navali »demo« kratske« štampe, koja je iz dana u dan kapala u mozag lažna obećanja siromašnim i jednaku pravdu za sve; on je divno prozreo njeno pet« ljanje i logično smislio, da će se i njemu, kad dođe na red, desiti ono isto, što se danas dešava muslima« nima na pr. u Sandžaku. »Demokra« ti«su naučili i prisvojili sebi princip uspjelih ofenziva u svjetskom ratu: Ako hoćeš da dobiješ cijelu bitku, udri najprije na ono mjesto, gdje je najslabiji otpor. Muslimani su se oduprli »demokratskoj« najezdi jednostavnim pogledom oko sebe, ko je tučen, ko je zatvoren, ko za ništa leži mjesecima u zatvoru, a ko se ni za krupne zločine i ne pri« tvara. Ove riječi upravljamo u prvom redu našoj mladoj inteligenciji. U« pozoravamo je, da ne bi nasjela jednoglasnoj popijevci naše štam« pe, kako je ona tu, da o d g a j a na« rod. To nije istina, niti će ikada bi« ti. Narod odgaja u prosvjetnom po« gledu samo škola i dobra knjiga, a političkoj štampi je moralno oprav« dana egzistencija samo onda, kad ima za svrhu objektivnu kritiku dr« žavne uprave, i po tome dizanje svijesti građanskih prava, jačanje otpora protiv bezakonjima, uopće snaženju državnog organizma. Sarajevo, 22. decembra. Zloduh Pribićevića još uvijek da« vi konstituantu. U svim pitanjima on je najoentrafističniji, najreakci« jonarniji, a ujedno i najsmušeniji, jer kako je rekao neki naš prijatelj Francuz, centralisti počinju s urede« njem naše kraljevino ondje, gdje bi trebali da završe. U svojoj bolesnoj ambiciji i prekomjernom nacijonal« nom šovinizmu vodi on Srpstvo do ruba propasti, a htjeo bi, to mu pri« znajemo, da mu što prije pribavi dominantni položaj ne samo u Sr« biji i Bosni i Hercegovini, nego i u Hrvatskoj i Slavoniji, Slovenji i Dalmaciji. Ta nervozna užurbanost ruši iz reda sve državne temelje. On je bojažljiv i ne pouzdaje se u kuli« turnu borbu Srpstva sa Hrvatstvom. Htjeo bi sve silom da posrbi i to on naziva »demokracijom«. Za ovu strašnu stagnaciju u Beogradu nosi jedini on svu odgovornost. Radikali ne će bez demokrata, ali još više ne će bez Hrvata, Slovenaca i musli« mana, ali Pribićević stoji tvrdogla« vo na svojim zahtjevima, koje ni Hrvati ni Slovenci ni muslimani ne mogu prihvatiti, jer ih narod nije zato poslao u konsttuantu, da ruše državu, nego da svojim biračima do« nesu ono, što su im obećali, t. j. ne« smetanu mogućnost slobodnog raz« vijanja, odnosno ozdravljenje drža« ve nakon dvogodišnje njene bolesti od Pribićevičevog zloduha. Kako se javlja iz Beograda, naša organizacija i Kroščevklub ne će ni doći na iduću sjednicu, ako se ne promijeni poslovnik. Dosada je konstituanta održala tri sjednice, koje nas zastiđuju. Protesti i ništa nego protesti. Pregovori između stranaka nisu makli ni za korak u« naprijed. A kao rezultat toga svega jeste, da se tu i tamo u novinstvo proturaju vijesti, kako će biti raspi« sani novi izbori i kako ova konstitu« anta ima da zasijeda samo do augu« sta naredne godine. Cak se već pre« piru, kakav će izborni red da bude pri slijedećim izborima. I čuju se još odsada glasovi, koji bi htjeli izigrati narodnu volju i nametnuti mu takav izborni red, kojim narod ne bi mo« gao, da da povjerenje onima, koji« ma bi htjeo da da. Ali u tome smo i mi potpuno Radićevog mišljenja, da i nas kao i Radića mogu novi iz« bori poslati samo pojačane u Beo« grad, a nipošto oslabljene. Uz nas su simpatije svih muslimana San« džaka i Makedonije i mi bismo dva« put jače bili zastupani. Nu to mi ne želimo. Ne ćemo da nam se država bruka pred svijetom i da se rađa u svijetu misao, da je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bolesna država. Sav naš narod listom očekuje nešto velika od konstituante, očekuje da će već jednoć prestati to djetinjsko igranje države. Kakvo bi bilo nje« govo razočaranje i kojim bi plodom moglo, ne dao Bože, da urodi, o to« me ni ne sanja Pribićević. Ili se mi možda varamo. Možda on to baš najbolje zna i svijesno vodi našu o« tadžbinu u propast. „Srpskoj Riječi". »Srpska Riječ« je potpuno preu« zela ulogu pokojne »Srpske Zore« i duh Cokoriila kao da se povampirio u duhu Stijepe Kobasice. Ali to nas se naravno ne bi ni najmanje ticalo, da se »Srpska Riječ« ne zove radi« kalni list, da prema tome nismo pri« siljeni, da vedstv^ radikalne partije upozorimo i opet na ogromnu raz« liku pisanja »Samouprave« i »Srp« ske Riječi«. Ne bismo nipošto htjeli generalizovati i za glupo brbljanje Kobasice učiniti udgovoirnim i jed« nog Protića. Ako se dakle obazire« mo na to, to u prvom redu uprav« ljamo ove riječi na adresu vodstva radikalne partije, ma da je naslov »Srpskoj Riječi«. U svom broju od 21. o. mj. kaže »S. R.« pod naslovom »Bosanska vlada« među ostalim ovo: »Mjesto predsjednika bosanske vlade spada u naš neosporni sira« nački posjed i u stipulacije, na os« novu kojih je obrazovana šira koa« liciona vlada g. dra Vesnića. Na če« lo bosanske vlade mora da dođe Sr« bin, radikal, za to što Srbi sačinja« vaju gotovo polovinu stanovništva ove zemlje i naročitim obzirom na agrarno pitanje. Rezultat izbora ne može se nikako uzeti u obzir, jer oni kod nas ne predstavljaju narod« nu volju. Istina Muslimanska Ujedi« njena Organizacija dobila je najvi« še poslanika, ali oni, koji su se orga« nizovali na vjerskoj podlozi a žaba« čili potpuno nacionalnu — sami se« be su unaprijed osudili. Sve kad bi oni danas predstavljali i 30% sta« ■novništva naročito obzirom na nji« hoivo reakcionarno stanovište u ag« raru i nedavnu prošlost gotovo svih njihovih istaknutijih prvaka — mo« rali bi da sustegnu svoje pretenzije i da ne pucaju na visoko. Poslije njih najviše je glasova do« bila narodna radikalna stranka. O« na je dobila apsolutnu većinu svih srpskih glasova u Bosni iiHercego« vini (preko 60.000). Ona je najjača srpska stranka i sve kad predsjedni« štvo bosanske vlade ne bi spadalo u naš stranački posjed, opet bi se i po parlamentarnom pravu prema nače« lima i temeljima našeg Oslobođenja i prema socijalno«agrarnim zahtje« vima vremena i duha, moralo pod svaku cijenu birati predsjednika bosanske vlade — samo i jedino iz redova narodne radikalne stranke. — Ne treba zaboraviti, koliko smo mi radikali danas prikraćeni u vr« hovnoj zemaljskoj upravi. Isti oni kriteriji, koji su rukovodili 29. februara članove Vesnićeve vla« de prilikom imenovanja g. Dra Srš« kića predsjednikom bosanske vlade, ostaju i danas u punoj snazi poslije 28. novembra i iskustva, koje smo doživjeli ovih dana u Hrvatskoj i odjeka u Bosni. Delikatni položaj naše zemlje sa svim onim što se kod nas i oko nas javno i tajno događa, imperativno nalaže mjerodavnim krugovima da dobro otvore oči i paze kome pokla« njaju povjerenje. Neka im uvijek stoji pred očima drastični primjer bana Laginje. Mislimo, da će nas Beograd dobro shvatiti.« Mi obični »Pravdaši« mislimo, da ćemo također shvatiti bedastoću te bojazni pred »braćom« muslimani« ma i totalnog nepoznavanja naše duše, ma da stoljećima živimo za« jedno. Nu to joj se može odbiti na nedostatak intelekta. Pogreška o» bičnog rezonovanja ne može joj se oprostiti i mora joj se naglasiti ono, što je svakome poznato, da su nai« me izbori kao tajni, jednaki i opšti bili sasvim istiniti odraz narodne volje i da prema tome gube važnost i sve one »stipulacije«, koje su me« đusobno činile prije izbora one par« tije, koje nakon izbora ne predstav« ljaju više većinu naroda. Laž, da je za Srbe radikale u B. i H. glasalo preko 60.000. Ispravljamo zvaničnim podacima, da je za njih glasalo 59 hiljada i napominjemo, da je naša organizacija dobila gotovo dva« put toliko t. j. 111.006. Nemamo osobitog apetita, da pri« mimo poslove, koje je vodio Srškić i da peremo tu Augijasovu štalu, ali branimo parlamentarni princip, koji je »S. R.« smiješala u jedan koš sa »oslobođenjem i socijalno«agrarnim zahtjevima vremena i duha.« Iz to« ga nezakonitog braka pojmova na« ravno da se rada i kopile«zaključak, da se »pod svaku cijenu« »mora« »samo i jedino« iz redova radikalne stranke izabrati predsjednik bosan« ske vlade. Parlamentarni principi ne pitaju, na kakvoj se bazi — kon« fesijonalnoj, nacijooalnoj, socijal« noj ili kulturnoj — osniva program koje stranke, nego, koja je partija brojem mandata jača, ima preuzeti i upravu zemlje. O našem konfesijo« �■ drpam 2 Stran« .ПРАВДА* — .PRAVDA* nalnom opredjeljenju prisiljeni smo po sto i prvi puta da opetujemo: vi ste nas, draga braćo, konfesijonalno oredijeiili, vi ste — najprije »demo« krati«, pa onda i vi oko »Srpske Ri« ječi« — nahuškali naše mirne pra« voslavne sugrađane, da pale i pljač« kaju samo muslimane, da u svakom svome bratu muslimanu vide po jednog turskog vezira 0 Beogradu i šta je prirodnije, nego da se tučeni, paljeni, batinani i pljačkani udruže u jedno kolo, ne bi li se lakše bra« nili. I baš »naročito s obzirom na a« grarno pitanje« trebao bi da bude šefom bos. vlade član naše organi« zacije, koja se pri provađanju agrar« nih reforama ne bi dala voditi od nikakvih krvoločnih fantasta, nego samo razumnim i istinitim socijal« film zahtjevima. O mizernosti njene jadikovke, koliko su radikali »pri« krečeni« u »vrhovnoj« upravi zem« lje, ne ćemo da govorimo i čini nam ’ se suvišno, da joj turamo pod nos cifre, koje bi joj dokazale, da naša organizacija ne samo da nije u »vr« hovnoj«, nego ni u nižoj, pa ni u najnižoj upravi zemlje zastupana o« nako, kako bi imala pravo po broju — pučanstva. Mi nismo uopće zastu« pani. Vrhunac bedastoće toga član« ka jeste to, da on na jedan te isti I dušak osporava muslimanima pravo I na predsjednika bos. vlade, jer da su organizovani na vjerskoj bazi, i j daje to pravo pravoslavnim na os« I novu — vjerskog ključa, jer da ih ima malo ne pola u B. i I I. On je nas muslimane ovaj puta nekim čudnim načinom zaboravio računati u Srbe, jer govori o malo ne pola pučanstva Srba u B. i H., nu mi ćemo to pre« šutjeti, neka ostane među nama, i a« ko bi zato mogli strašno opanjkati »Srpsku Riječ« kod njenih gospoda« ra u Beogradu. r I : , I 1 I nji, pa ni donskim kozacima. Nu mi imamo jednu bližu sirotinju. Kako smo pouzdano obaviješteni u Solu« nu čekaju hiljade naših južnih Sla« vena, muslimana, da im se dozvoli povratak u domovinu. U Carigradu im se reklo da je njihova molba rije« šena i poslalo ih se na put. U Solunu im se reklo, da se ne mogu pustiti u našu kraljevinu. Razlozi nam nisu poznati. Nu mi, kako već jesmo sumnjičavi, sumnjamo i ovaj put, da se to nisu ljudi namjerno digli sa svojih domova i na putu pušteni sudbini na milost i nemilost, ne bi li što prije izginuli. Oni su smješteni po džamijama. Tifus i glad užasno haraju i kose ih. Stoga pitamo Ministarski Savjet, zar ne bi bilo preče spašavati od o« čite propasti najprije ljude naše kr« vi i jezika, a onda potrošiti 120 mi« lijena dinara za donske kozake? Ili su možda donski kozaci bliži Srbima, nego Srbi muslimani? Naši muslimani. U 289. broju »Samouprave«, glav« nc(g organa narodne radikalne stranke naš prijatelj i stari znanac g. Krsta Marić, urednik »Samoupra« ve«, publikovao je članak pod gor« njim naslovom iz koga prenosimo slijedeće: »Jugoslavenska Muslimanska Or« ganizacija i ceo muslimanski milet čitave dva'godine dana bio je pred« metom podsmeha, grdnji i uvreda. Da bi se dodvorili što više sirotinji raji »demokrate« su digli hajku na muslimane i opljačkali ih do goje kože. I oni u Bosni, kao i oni u Sta« roj Srbiji i Makedoniji bili su žrtva »demokratske« agrarne demagogije i postali kao prst goli. Današnjem muslimanskom svetu bilo je suđeno da ispaštava grehe prošlosti, kao da je sadanje pokolenje krivo, što su sve do oslobođenja zadržati feuda!« ni posedi. Sve do juče muslimani su naziva« ni separatistima, a njihov patrioti« zam dovođen u sumnju. Zbog ne« koLko hektara zemlje više ili manje »demokrati« su sipali more pogrda na muslimane. I svako, ko bi ih u« zeo ma i malo u zaštitu bio je tur« koman u očima, »demokratske« štampe i klevetan da ne može, biti gore. Interese otadžbine »demokra« te« su žrtvovali interesima partije. Koliko su od njih uzvišeniji ,i rodo« Ijubiviji bili muslimani najbolji Je dokaz o tome, ako kažemo da je pre neki dan jedan od musliman« skih vođa g. Halidbeg Hrasnica iz« javio, posle sjajne pobede Jugosla« venske Muslimanske Organizacije, da njegova stranka stoji na stano« vištu državnog jedinstva i da će se u Konst.tuaniti deklarisati kao mo« narhistička. Ali šta ćemo -sa agrarnim pita« njem, zapitaće heko? Pa to nije ta« ko teška stvar kao što se čini na pr» vi pogled. Agrarno pitanje nije sta« leško pitanje, nego državno i nacio« nalno. Kada se ono bude rešavalo na prvom mestu valja imati u vidu socijalnu pravdu, pa interese države i naroda, pa tek onda interese poje« *) To ne stoji. Nijedan musliman, posjednik slobodnog zemljišta, beg« luka, nije ga stekao na sablji, nego ili nasljedstvom ili kupnjom. — Ur. Kad će biti mir na istoku? A naši muhadžiri? »Politika« od 18. o. mi. donosi zvanično saopćenje, da je beograd« ska vlada prihvatila u načelu molbu Vrangelova štaba za naseljavanje njegovih donskih kozaka u južnim krajevima Srbije, u Drenici i Meto« hiji. Saopćenje završava ovako: »Prema tome, kozaci bi se imali naseliti poglavito u okrugu kosov« skom, u Drenici i Metohiji kao naj« plodnijim predjelima, u kojima je srpski živalj jako proređen. Broj ko« zaka, koji bi se tamo naselio iznosi oko sedam hiljada, podrazumeva« jući tu i njihove porodice. S obzirom na sve ovo, Ministar« stvo za Agrarnu Reformu moraće da u svoj budžet za iduću godinu unese sumu od 120 milijona dinara, koja je prema opštem mišljenju mi« nimalno potrebna za sprovođenje ove namere. Tako bi budžet ovog ministarstva, podrazumevajući tu i sumu određenu za naše koloniste, iznosio oko 250 milijona dinara«. Nismo neprijatelji ničijoj siroti« je otimati ceo begluk, stečen na sab« lji od nekog muslimana*), u intere« su socijalne pravde, a druge beglu« ke koji se zovu Izvozna Banka ili pomodna trgovina Gavrilović i Vu» letić, ne samo ostavljati u snazi., ne« go im davati mogućnost da se.j da« lje šire, da postaju nova feudalna i» manja. 1 Muslimani su naša braća i vred« nilsinovi otadžbine. Sakupljeni u jednu kompaktnu masu, nalazeći se u Jugoslavenskoj Muslimanskoj Or« ganizaciji, oni mogu i treba da budu korisni za sređivanje prilika i krista« lizovanje narodnog i državnog je« dinstva.« dinih staleža. Kao što smo za vre« me rata dužni da svi svoje živote prinesemo na oltar otadžbine, tako u vremenu mira mi moramo često puta stezati svoje egoistične pro« hteve, kada je u pitanju socijalna pravda i društvena zajednica. Raz« govarajući jednom sa jednim od prvaka muslimanskih o agrarnom pitanju, on nam reče: »Ako se mi sporazumemo u ostalim stvarima, ako vi budete gledali u muslimani« ma svoju rođenu braću, onda mi od agrarne reforme nećemo praviti pi« tanje. Pustite vi nas da se mi spora« zumemo sa seljacima t. j. seljačkom strankom i mi ćemo agrarno pitanje resiti i bolja i pravednije a od radi« kala i od »demokrata«. Ovakav odgovor našega prijate« lja i jednoga od vođa Jugoslavenske Muslimanske Organizacije malko nas je iznenadio, a njegovo rešenje našli smo tek danas u »B. Dnevni« ku« u razgovoru sa predsednikom parlamentarnog kluba zemljorad« ničke stranke g. Vojislavom Laži« ćem, nar. poslanikom i težakom iz VaVeva. Predsednik je sledeće iz« javio: »Mi nismo za to, da se čitavo imanje ovih (naših begova i spahi« ja) potpuno razdeli. Mi dozvoljava« mo da se begovima i spahijama o« stavi onoliko koliko je potrebno za održavanje njihovih porodica, a o« stalo da se razdeli zemljoradnici« ma«. Dakle kao što vidimo, naš do« broćudni težak, pored svega toga što je lično zainteresovan, ima više plemenitosti od »demokrata«,' jer neće da bivše zemljovlasnike do ko« že oguli. Muslimani nisu protiv agrarne re« forme, Л su protiv njenog boljše« vičkog i nejednakog rešavanja. Oni traže da se uvede minimum i maksi« mum poseda, da agrarni zakon bu« dc jedan te isti za svu zemlju. Od kmetovskib selišta oni su već davno digli ruke, ali zato traže da se beg« lučki posedi smatraju kao veliki po« sedi i da se sa njima postupi onako, kako će to biti sa svima velikim po« sedima u našoj zemlji. Nepravedno Pariški poluzvanični »Temps« do« nosi u broju od 13. o. mj. članak pod gornjim naslovom, koji u cijelosti prevodimo: »Četiri su već nedjelje prošle po« slije izbora u Grčkoj, koji su oborili Venizelosa. Uzalud su vlade antan« te odbijale kralja Konstantina: uz prkos njima pozvan plebiscitom od prošle nedjelje, sprema se on da ot« putuje u Atenu. Engleska i Italija iščekuju događaje, prva držeći u svojim rukama Carigrad i Cipar, druga otok Rhodos računajući na budućnost. A Francuska! Ona nema te privilegije, da u zavjetrini mirno čeka. Angažovana sama u uat protiv Turaka, ona nastavlja s prosipa« njem svojih milijuna i također — zašto da se sakriva? — s pogibijom svojih vojnika. Rat u Ciliciji nimalo ne sliči ev« ropskom ratu. Na istočnoj fronti gubi se čitav svijet, da se dobije ne« što terena. Tu je dalje ono mjesto, gdje se počinje s gubitkom svijeta nakon malo dobivenog terena. Ko« Iona generala Gubo«a napredovala je bez poteškoća do Niziba, blizu Eufrata, a 30. novembra je stigla u Ajntab a da nije naišla na otpor; ali dok je ona tako prodirala u istoč« nam smjeru, otprilike na 250 km do Adane, divizija Difije je u samom području adanskom stajala u teškim bojevima od 23. do 26. novembra, koji su je koštali izvjestan broj mrt« vih. Zatim se desio iznenada jedan događaj, čije detalje još ne znamo, ali čije značenje ne će izmaći niko« me. U dubini Sirije — ako se ne vara« mo, to je bilo 60 km južnoistočno od Latakija — jedna neprijateljska sila dolazeći, kako izgleda, od sje« vera, srela je neki francuski detaš« man naoružan artiljerijom i mitra« Ijezima. Bitku su izgubili Francuzi, a s njom i mrtvih, zarobljenih i rat« nog materijala. Nadamo se, da će se naskoro publikovati zvanični iz« vještaji o toj aferi i živo želimo, da se istina podudari s našim informa« cijama. Ali kad jedna neprijatelj« ska trupa može da ode s turskog »fronta«, da se spusti b arapske kra« jeve između Aleksandrete i Halepa i da napadne francusku stražu u Si« riji, onda se mora priznati, koliko« god zamašni bili franesuki gubici, da je to veoma ozbiljan događaj. Dobro bi bilo, da se osim toga zna, da li postoji kakva veza izme« đu toga napadaja turskog sa sjevera i priprema arapskog napadaja sa ju« ga, koji se, kako izgleda, čine u juž« noj Siriji. Pod konac novembra je bilo signalizirano, da se emir Abdul« lah, brat emira Fajsala, nalazi u Hammanu, otprilike 80 km južno od Deraa. On je tamo kupovao, kako se čini, opskrbu za svoju malu trupu oboružanu mitraljezima, koju je do« veo sve do Maana i po pričanju je izjavio namjeru, da maršira protiv Francuza. U isto su vrijeme ljudi, koji tvrde, da govore u ime emira Fajsala upriličili pokret protiv Fran« cuske među stanovništvom Haura« na. S druge strane opet bio je emir Fajsal u Londonu i tu su ga primili članovi britanske vlade. Mogli bj se čuditi zbog tog podudaranja i pitati se, kako se vrše vojničke pripreme protiv Francuske u Hammanu ili u Es«saltu, u mjestima engleskog pod« ručja. Ali, čini se, da u stvarnosti ni sami Englezi nisiu neosporeni go« Soci 236 — Brol spodari u svojoj domeni. Na 30. no, vemlbra je jedna »šerifinska« četa na pala na jedan trenski voz na putu iz Damasa na engleskoj zoni i o« pljačkala ga. Materijal su napadači dotjerali u'Hamman, odakle je jav, Ijcno, da se tu nalazi brat emira Faj« jsala. Vidi se, da su ta dva sina šerifa Husejina podijelili međusobno ulo« ge. Dok jedan pruža Englezima ru» ku pomimicu, dotle im drugi oduži« ma tren. Nu komedija bi se mogla izvrg« nuti u dramu. Moralo bi se biti slije« pim, pa da se ne vidi, kako se svi ti azijski problemi udružuju. Boljševi« ci pomažu turske nacijonaliste, či« ne propagandu u Indiji i ašikuju sa Kinezima. Turski se nacijonalisti sporazumijevaju sa Arapima. Ako francuska vlada ne bude na oprezu, riskira pogibiju svojih vojnika u Ci« liciji, pa i u Siriji, i to ne samo od mjesnih navala, nego i od ogromnog azijatskog požara, koji može da za, pali od jednom cijelu sjevernu Af« riku. Je li pravo ne obazirati se na te troškove i na te opasnosti, kad Francuska ima da ispuni druge tako teške zadaće: okupirati lijevu obalu Rajne i pribaviti namirnice opusto« šenim krajevima? Sigurno je, da je francuska vlada markirala svoju politiku, koju hoće da slijedi, što je izabrala generala Pelle«a za predstavnika u Carigradu. Kad se u Tursku šalje čovjek toga ranga i takovog ugleda, to je očito s toga, da se učini mir s Turskom i da se tako opet uspostavi prestiž Fran« cuske, njena prava i interesi. Ali da se učini mir sa Turskom, treba biti odlučnim za modificiranje sevre« skog mira. Ili bolje treba biti sprem« nim izreći, u najmanju ruku, da je Francuska riješila da ga modificira, ma da ga sada primjenjuje. Ne sa« mo da to ne bi bilo poniženje za Francusku, kad bi izricala te riječi, nego bi to bila čak jedna emancipa« čija; jer svako zna, da sevresski mir nije saglasan sa voljom Francuske. Jesmo li spremni da to reknemo? Ako smo spremni, koliko ćemo još čekati, da se produžuje lista naših mrtvih na istoku? Ako nismo spremni, šta bi dobra mogao reći Turcima general Pelle? Pregledajmo još jednoć situaciju. Tri se pitanja i tri odgovora uka« zuju. I. Zašto gubimo svijet na istoku? Gubimo ga prije svega s toga, što se naša vojnička okupacija proteže preko arapskih krajeva čak do Tu« raka. Mjesto da smo Turcima susje« di, a Arapima protektori, i jedni i drugi su naši protivnici. II. Zašto držimo u okupaciji Čili« čiju, gdje stanuju Turci? Nije sto« ga, da je zadržimo. Naprotiv, da je restituišemo, onako kako smo obve« zani sevreskim ugovorom, čije po« godbs mi zaista ne mislimo otešča« vati. Francuski oficiri i vojnici, koji sc ubijaju u Ciliciji, umiru dakle, da obrane ono zemljište, koje Francu« ska hoće da ostavi, kad bude u mi« ru s Turskom. III. Zašto Francuska nenja još mi« ra sa Turskom? Zato, što je za pra« vi mir s Turskom potrebno odreći se podržavanja Grka u krajevima oko Smirne i u istočnoj Traciji. U koliko Francuska ostane solidarna sa grč«" kim zahtjevima, u toliko će biti pri« siljena da vodi rat na istoku. A tur« ski nacijonalisti, izmoždeni ratova« njem, padaju sve više i više u ovis« nost od boljševčke Rusije, s kojom mi uopće ne možemo raspravljati. Zaključak: Kad žrtvujemo naše ljude i naš novac na Istoku, to je zato, da Smir« na i njena pozadina od 100 km vd mora, da Jedrena i više od 60 km o« bale Crnog mora, da Galipoli i ev« ropska obala marmarskog mora sve do na 30 km od Carigrada — pri« padnu šuri Vilhelma II. Takva je istina. Dokle ćc teći krv i novac Fran« ccske za »Tina«? Kada ćemo imati mir na istoku?« Naši dopisi. Gračanica, 14. decembra. Do izbora, kako tako! Kako izbo« ri minuše, — očaino i ncsnošljivo stanje. Ne samo, da je psovanje �Б^ој 236 — Broj muftije i s njime zajedno i sultana predmet govora u budama i rakijaš« nicama, nego je hajka zauzela toli« ke dimenzije, da ni muslimanske radnje i dućani nisu pošteđeni. Onomadne se sakupila jedna ru« lja pod prozore islamske čitaonice, psujući muftiju, sultana, džamiju i sve naše svetinje. Muslimani su рге« šutjćli i sutra dan su se potužili vlasti, a ova hesab tamo, hesab ova« mo, od svih izazivača, globi dvojicu i to jednog sa 100 K, a drugog sa 60 K. i to one, koji su se pokajali, doeim je začetnike pustila na miru. Kad je nekolicina naših čula, da vlast u ovakim slučajevima ne će ništa, počnu se dogovarati, da oni bar ovakove napadaje i bez vlasti odbiju, nu to je doznao šef ovomje« Isnog kot. ureda i egzemplarno gto« bio dotične sve po 200 K globe. Osim toga se kod nas u zadnje doba opaža neka privilegisana gru« pa ljudi, koja javno grdi i samog kralja, pa im se ništa ne dogodi, dok s druge strane tajni agenti sreskog ogovaraju nevine ljude, pa čovjek upravo na pravdi Boga radi tobože uvrede Njegova Veličanstva odleži više istrage, nego li bi osuđen bio. Primjerice za ćeif polit, kanceliste, zvanog Dr. prava, Mujdža Husari« kić otpraćen je po noći od kuće u zatvor i potpuno bezrazložno odle« žao preko mjesec dana zatvora, do« čim Skočajiću Branku, koji je u Hotel Ozrenu pred više ljudi grdio kralja, i usprkos svih dokaza, ništa ■ se ne dogodi. Je li pravda za sve ili ne! Da li će se s nama i dalje maćuhinski postu« pati? Od oslobođenja do danas ni« šta se ne poboljša, nego iz dana u dan sve gore. Nadamo se još jedino u Konstituantu. Orašje, 18. decembra. Demokratsko haračenje u Posavi« ni. U brčanskom kotaru u selu Ko« panice nalazi se posjed Avdage Ku« čukalića iz Brčkog i Mehmedage Čehajića iz Orašja, koji su oni obra« đivali sve do novembra 1919. U to vrijeme je navalio na posjed zloglasni »demokrat« i desna ruka bivšeg sreskog načelnika Kostića u Brčkom Krsto Kojić iz istog sela sa još nekoliko seljaka, te je porušio tarabe oko konaka, a zemlju oko konaka uzorao. 13. februara 1920. došlo je 8 seljaka iz Krstine kuće, te su otjerali mrjmke Kučukalića i Čehajića iz konaka, i istu noć obili hambarove i odnijeli hranu iz istih. 15. februara 1920. došlo jc nekoliko seljaka, koje je predvodio knez Mi« lan Ristanić, do konaka — to je bilo u 10 sati na večer — te su tu psovali Muhameda, džamiju i druge sveti« nje i pucali su iz pušaka. Momci, ko« ji su bili u konaku, nisu smjeli izići i to je trajalo do pola noći. Malo po« slije došla je žandarska patrola, da iizvidi puškaranie i zatekla je zapa« Ijenu stanaru malo udaljenu od ko« naka, te su oružnici izvikali momke i tako spasili zapaljenu stanaru od požara. 2. marta 1920. su zlikovci obili magazu i odnijeli svu pšenicu, što jc u magazi bila. 23. maja obijen je koš i odnesen kukuruz iz koša. 18. juna obijena je ponovno maigaza i opljač« kan grah i repica iz nje. 22. juna razgrabljen je težački alat, koji se nalazio kod konaka, a i šuma je is je« čena. 14. septemrba opet je obijena magaza i odnešena hrana. 25. okto« bra obijen je i konak, te je iz istog odnešen sav namještaj f sve drugo, što je u konaku bilo. 12. novembra izgorilo je sijeno kod konaka. 11. decembra izgorile su šupe i magaze i u šupi 26 velikih kaca za rakiju. Kod svih tih slučajeva još se ni« kad nisu krivci iznašli, a što je ioš začudni'e, u blizini Kučukalića i Će« hajća posjeda nalazi se sličan po« sjed H. Ristića iz Brčkog i ovome se dosad nije ništa dogodilo. Vlast do danas nije mogla zlikovce iznaći. Osobito nas iznenađuje to, da nije iznađen krivac izgorjelog sijena, a Krsta Kojić je sam upozoravao Ku« čukalića i Čehajića momke, da ne sadijevaju blizu njegovih sijena, jer se boji, da ne će i njegova zahvatiti plamen, ako njihova uzgore. Orašjanin. Странл 3 — Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* , j | ■ j I Naputak za osnivaaje zimljoradničMili zadruga. Piše: A. D. Uvod. Teški položaj našega težaka, koji je glavni oslon države i od čijeg bla« gostanja u državi zavisi i blagosta« nje države i njenog naroda, vazda je silio svakog misaonog čovjeka, da razmišlja, kako se on ima pomo« ći i uputiti i kako da se, gospodarski i kulturno, što jače podigne. U nas, a naročito u Bosni i Hercegovini ra« dilo se je nešto i baš, ako ne sa naj« većim uspjehom, a ono ipak sa ne« kim uspjehom i to među našom bra« ćom pravoslavnim i katolicima i os« novalo dosta zemljoradničkih udru« ga, koje su prvi i bitni osnov, da sć naš težak u gospodarskom, kultur« nom a i ćudorednom pogledu pođi« gne i da počne misliti svojom gla« vom o svojoj sreći i t. d. Ovu je za« daću časno izvršila inteligencija na« šc drugovjerne braće, pretrpiv pri tom puno pregaranja i žrtava. Re« koh časno, jer znam dobro, šta je sve podmetano toj inteligenciji od strane nesretne propale Austro«U« garske. Srbi pravoslavni osnovali su od god. 1905. do danas preko 290 zemljoradničkih zadruga i njihov savez, a Hrvati katolici od god. 1909. preko 90 zemljoradničkih za« druga sa savezom. Muslimani su o« snovali svega t r i zemljoradničke zadruge od god. 1909. do danas. Kada se usporedi broj pojedinih zadruga i kad se uzme u obzir, da je prosvjetni nivo svih težaka gotovo isti, onda se mora zaključiti, da je netko budio prvu dvojicu i putio ih njihovu dobru, zalazivši među njih i živeći s njima, a potonji, da je bio prepušten sam sebi. Ovdje ću odustati od iznošenja razloga, koji su bili zapreka našoj inteligenciji i ilmijji, da u tom prav« cu nije radila djelom, jer ne može se poreći, da nije poticala baš nika« ko na rad. Ovo ispuštam, prvo što to ne bi imalo koristi, a drugo što je naša ilmijja i inteligencija za pre« vrata uvidila donekle svoju dužnost, a i narod pokazao svoju duboku svijest, koja se manifestovala na iz« borima. Ta probuđena svijest jamči mi, da će se on umjeti organizovati i na gospodarskom i privrednom polju, te postavši jak kesom, postati ujed« no i jak politički faktor u našoj do« movini. Težaku treba zorno prikazati prednosti zemljoradničkih zadruga i uvijek polaziti sa njegovih 1 i č« nih imovinskih odnošaia. Sa« mo tako može se prihvatiti od srca nešto novoga, što zadire duboko u njegovo ekonomsko stanje. Imajući na umu dakle što lakšu shvatljivost prikaza za samog teža« ka uvjeren sam, da će ovo moje iz« laganje imati uspjeha, pa ma i ne mogao sve rastumačiti onako, kako želim. Pisaću na osnovu iskustva, jer sam i sam osnivao u praksi zem« Ijoradničke zadruge, a i inače mno« go godina bavim se tim pitanjem. (Nastaviće se.) lenu teritoriju. Delegat Švajcarske predložio je, da Švajcarska zastupa Lihtenštajn u Savezu Naroda. Nova svjetska mirovna konferen« ca. Iz Newyorka se javlja: Harding je izjavio jednom stranom diploma« tu slijedeće: »O Savezu Naroda nije vrijedno ni govoriti« Za neko vrije« me biti će položaj u Evropi takav, da će evropske države stupiti pred Ameriku s molbom, da u interesu civilizacije pomogne. To će biti mo« menat da se sazove nova mirovna konferenca za sređenjc svih pitanja u Washingtonu. Versaillerski mir bi« ti će tada izmijenjen washington« skim mirom. Dolazak Konstantina u Grčku. Iz Atene javljaju: U nedjelju u 11 sati prispio je kralj Konstantin sve« čano i oduševljeno dočekan u Ate« nu. Iz pristaništa otišao je ravno u katedralnu crkvu a zatim u dvor. — Vlade Francuske, Engleske i Italije odlučile su, da njihovi ministri osta« nu privremeno u Atinu, ne uzimaju« ći učešća ni u kakvoj ceremoniji i ne stupajući ni u kakvu vezu sa Kon« stantinom. Članovi vojnih i pomor« skih misija uzdržaće se svake veze sa dvorom. Saveznički brodovi na« pustili su grčke vode, te tako izbje« gli dužnosti pozdrava krstarice, ko« jom je došao Konstantin. Ogromna oružanja na moru. Po jednoj vijesti iz Washingtona izja« vio je američki tajnik za mornaricu, Daniels, da je protiv ograničenja o« ružanja na moru sa strane Engleske, Japanske i Amerike. Daniels je u parlamentarnoj komisiji za mornari« cu razložio svoj program glede kon« strukcije novih brodova, koje bi se imale nastaviti, dok američka flota ne postane najjača na svijetu ili dok se ne postigne sporazum o razoru« žanju. U Londonu se međutim opet sastao obranbeni savjet, koji je na« stavio vijećanje o povećanju flote. Ugroženo primirje između Polj« ske i Litavske. Iz Kovna se javlja:' Litavska brzojavna agencija javlja: Prema vijestima iz Vilne ugroženo je ponovno primirje sa Poljskom. U posljednje vrijeme stigli su u Vilnu vojnički transporti sa municijom i opremom. Očekuje se nova poljska ofenziva i to pod vodstvom načelni« ka generalnog štaba Zeligovskog i pukovnika Popizkog. U neutralnom pojasu množe se napadi Poljaka na litavske pogranične čete, koje su morale suzbijati Poljake, a to su Po« ljaci tumačili kao kršenje primirja. Trocki kao mironosac. Kopenhaš« ki »Nationaltidende« javlja iz Hel« singforsa: Trocki je na gospodar« skom kongresu u Moskvi izjavio, da će se crvena vojska smanjiti na po« lovicu dosadanje jakosti. Sovjetska vlada, da će sa svim sredstvima na« stojati uzdržati mir te doći do ko« načnog mira sa svim velevlastima pomoću raznih koncesija. Trocki je napomenuo također ozbiljne nesu« glasiće koje su u Rusiji nastale iz« među naroda i vojske. Ove nesugla« sice odstraniti će se novom organi« zacijom vojne sile. — Iz Varšave međutim dolaze posve protivne vi« jesti, iz kojih se neda zaključiti baš miroljubivost ruskih sovjeta, već u« pravo njihove vojničke namjere, jer znaju, da bi reduciranje crvene voj« ske značilo i njihovu propast. Politici pregled. Na dohvat KemaMsti i boljševici dijele Arme« niju. Javljaju iz Tiflisa, da je so» vjetska vlada upravila ultimatum vladi u Angori u pogledu njenog dr« žanja spram Armenije. Radi ovog ultimatuma zaključio je Mustafa Kemal, da odmah odašalje u Mosk« vu jednog predstavnika, koji bi i« mao razložiti tamo njegovo držanje u ovom pitanju. Albanija primljena u Savez Naro« da. Iz Ženeve javljaju: Skupština Saveza Naroda odbila je, da primi Aserbejđan i Ukrajinu, pošto ne« maju priznatu vladu i jasno odrede« nu teritoriju. Delegati Engleske, Juž« ne Afrike i Kanade tražili su prima« nje Albanije sa granicama priznatim 1913. Delegat Indije govorio je ta« kođer u prilog Albanije. Viviani i rumunjski delegat podržavaju tali« jansko gledište. Prema tome Alba« nija je jednodušno primljena. Lih« tenštajn je odbijen, jer ima prema« Kako »Balkan« rješava jugosla« vensko pitanje. »Balkan« od 12. o. mj. piše u članku o naseljavanju donskih kozaka po našoj kraljevini i ovo: »Isto tako treba naseliti Ma« loruse i po Bosni, Hrvatskoj, Slavo« niji, Sloveniji i drugim krajevima; oni bi tada, kao naši odani prijate« lji, brzo resili jugoslavensko pitanje, da nikome više ne bi padalo na pa« met, da razorava našu otadžbinu. Ne bi tada katolički popovi, kao naši najopasniji neprijatelji, trovali Hrvate i Slovence svojim pridikama i dražili protiv Srba, jer bi se oseća« li suviše slabi i mali. Kako bi to zvučilo, da je, recimo »Hrvat«, analogno tome napisao o« vo: »Isto tako treba naseliti Galici« jane i po Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori i drugim krajevima, jer bi ta« da oni kao naši odani prijatelji, br« zo riješili jugoslavensko pitanje, da nikome više ne bi padalo na pamet, da razoravu našu otadžbinu. Ne bi tada pravoslavni popovi, kao naši najopasniji nepri« j t e 1 j i, trovali Srbe svojim prođi« kama i dražili protiv Hrvata i Slove« nača, jer bi se osjećali suviše slabi i | mali.« j j Лж vijesti. Naš list ne će izaći u subotu 25. o. mj. radi blagdana u štampariji. Molimo članove naše organizaci« je, koji putuju s kakovim bilo po« slom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. Seljačke nevolje. Meho Bečić, Mi« ralem Bečić i Alija Mušinović iz se« la Modrinje, općina Viduša, srez Zenica tuže nam se na agrarnu di« rekciju, kojoj, su prije pet mjeseci predali jednu žalbu, na koju im do danas nema nikakva: riješenja i ako im o njenom povoljnom riješenju ovisi egzistencija’. Geometar je bio pitan, ali je on bez saslušanja stran« ke odgovorio, a težacima je na nji« hovo urgiranje odgovorio, da on može po svojoj volji sam da riješa«/ va. Po kome zakonu? Predmet jđ žalbe ovaj: Zenički geometar je bež ikakva prava dao Peri Stevanovićd, željezničaru, jedinu ispašu i sječu Ripišće, u kojoj je cijelo musliman« sko selo paslo svoj mal i zadovolja« valo svoje potrebe u drvetu. Dvade« set kuća težačkih bi se moralo ras« kućiti i raseliti radi toga, da se obo« gati Pero Stevanović, koji osim svo« je željezničarske plaće ima toliko zemlje, da je nije u stanju ni obra« dilti. Seljani su se tužili i sreskom na« čelniku na geometra, nu sve badava. Zahtijevamo od nadležnih, da i sre« skog načelnika i geometra odmah pozovu na odgovornost za to neo« vlašteno raspolaganje sa egzistenci« jom stanovnika jednog cijelog sela. O komandantu policijske karaule Bistrik g. Andriću, donijeli smo u 110. broju našeg lista noticu, koja ne odgovara istini, kako smo se os« vjedočli po mnogim dopisima naših uglednih pristaša, koji ga poznaju kao ispravna i korektna službenika. Smatramo za dužnost, da to javno konstatujemo. Posljedice rudarskog štrajka u Trbovlju. Iz Beograda javljaju: Di« rekcija državnjh željeznica u Beo« gradu saopštava: Zbog štrajka ru« dara u Trbovlju, direkcija državnih željeznica u Zagrebu privremeno je ukinula brze putničke vozove broj 576 između Beograda i Zagreba, ko« ji su polazili iz Beograda u 18 a sti« zali u Beograd u 6.50 sati. Direktna putnička kola za Beč i Prag dodava« će se vozovima broj 374 sa polas« kom iz Beograda u 21 sat. Također se do daljeg naređenja obustavlja prijem svekolikog bruta na otprav« ljanje sa beogradske direkcijske te« ritorije za teritorije zagrebačke di« rekcije izuzimajući živo bruto, voj« ničke pošiljke i ugalj. Primljeno bruto biće prevučeno. Islamska dionička štamparija u Sarajevu osnovala je u svojoj zgra« di tvornicu papirnih kcsica, pa je već započela radom. Tvornicu je snabdjela sa dostatnom količinom papira i materijala. Izrađuje sve vr« ste papirnih kesica razne veličine, debljine i kvaliteta, a zaposlila je do sada više muslimanskih djevojčica. Dok sc posao bolje razvije, izdrža« vaće 50—60 muslimanskih familija. Zato je dužnost svih nas, da ovo poduzeće svojski podupremo, a oso« bito naših trgovaca, da sve potrebe kesica kod naše Islamske tvornice podmiruju, tim prije što su cijene za fine dobre kesicc niže nego za kesi« ce od starog, prljavog i ispisanog papira, koje danas trgovci upotreb« Ijuju. Redukcija putničkog saobraćala. Pošto su obustavljeni na pruzi Zagreb—Beograd brzi vozovi br. 5 i 6, to će se od sutra 22. o. mi. obustaviti na prugama sarajevske direkcije ovi vozovi: Između Sarajeva i SI. Broda brzi vozovi br. 10.001 i 10.002; između Sarajeva i Oruža putnički vozovi br. 10.111 i 10.112; između Gabele i Metkovića mješoviti vo­ zovi 11.035, 11.036. 11.037 i 11.038. �Osman, Alić Suljaga, Hečo Mulaga, Ispravak. U jednom dijelu izda« Durmo Mustafa, Gogo Osman, Sof« nja našeg prošlog broja nastavljeno je pogrešno na članak »Oko privre* tić Huso. — Skupljeno 23 K. mcnog poslovnika« cd redka »Ta Točno na minutu idu Suttnerovi probuđena svijest...« 22 redka iz satovi, svjetski- glasovita marka jednog drugog članka, koji nije ni« »1KO«. Suttnerove ure u svim izrad« kako u savezu s tim. — U istom bro« bama i cijenama, kao i sve ostale ju u »statistici izbora u konstituantu dragulje i potrebštinc pokazuje za B. i H.« na mjesto broja 559 za Vam prekrasni katalog kojeg bes« listu musi. tež. stranke u tuzlanskom platno dobijete ako za poštarinu okružju treba da stoji 599, a na mje« pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, sto 599 za listu »Zvona« u istom o« Ljubljana br. 706. kružju ima da stoji 559. Na mjesto Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) zbroja glasova radikalne partije bez ikakovog odbitka, iznaša naj« 49.463 treba da stoji 59.463. Molimo veći zgoditak, koji sesajednom da se to ispravi. srećko m dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« Mjesni ogbor u Zenici sakupio je žave neka se uprave na glavnu ko= K 2.300 dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, koje darovaše slijedeća lekturu: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije. Zagreb, gospoda: Po K 100: Omeraga Mu« Gajeva ulica 8. tapčić, Mutapčić Izzet. Šestih Omer CIJENE PADAJU! Papirnici D. ef.. Salčinović H. Ibrahim, Filipović i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra Muharem. Po K 80: Serdarev.ć Ah« ul. 19., stigla je veća količina prvo« med. — Po K 60: Kratina Salih, O« merspahić Salihbeg. — Po K 50: O« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« merspahić Hasan, Fehim Imamović. tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« — Po K 40: Ceršimomović Hilmi ef., ka. tc se prodaje, dok zaliha traje, Serdarević Salihaga, Halilović Bat« po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske ro, Horovitz Emil, Gegić Nazif ef., narudžbe obavljaju se odmah; pa« Skupljeni. — Po K 30: Ibro Gjulan, kovanje se ne plaća. Akaskalić Dervišaga, Ekinović Ah« Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« med, Bošnjak Salih, Mutapčić Meh« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi, med. — Po K 25: Tafro Džemal. — cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« Po K 20: Šestić Salihaga, Hercego« kovih zlih časova Fellerov pravi El» vac Abdulah, Mutapčić Alijaga, Mutapčić, Husremović H. Šefko, U« ! safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« dovičić Salih ef., Nađaković Asim, , cijalne boce 42 krune. Državna tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr« Ramić Bećiraga, Omeragić Salko, sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Mujkić Mehmedbeg, Krehić Ferid« Pokvaren li Vam želudac od zle beg, Adolf Vaisz, Durmić Numaga, hrane? Fellerove prave EIsa«pilule Zukić Salih, Babahmetović Meh« — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 med, Džampo Pašaga, Ekinović Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« Hamdija, Hamzić Mehmed, Zukić kruna. Omot i poštarina posebno, Gjulaga, Totlić Hasan ef., Idrisbe« ali što jeftinije. Eugen V. Feller, gović Bećir, Imamović Rašid ef., vatska. B. Ibraković Hasan, Bošnjak Enis, Hu« scinspahić Ćamil, Smailović Salih Svibu helcnder 1 ef., Kadić Mula Husein, Jašarević Zaim. — Po K 14: Tafro Abdulaziz miuU ЛаЈОПОУ za 19ZI. ef. — Po K 10: Serdarević Lebib, 26. Недеља VII. Месец ЈУЛИ Sačak Mujaga, Šehalić Ahmed. Be« Nedelja Недеља Muslimanski: 3. Sevel 1388. Raagić Ejub, Sikteređik Haso, Ekino« 20 7 muzanski bajram vić Muhamed, Šestić H. Mehmed, (IV. dan). Теодот, еп SUverije Hercegovac Ahmed, Konić Petar, Ponedeljak Понедељак Salčinović H. Sulejman, Dajić Mu« 8 21 jo, Ramadanović Alija, Šuvalić Теодор Стр. Alojzije vel. Mehmed, Sarajlić Asim. Islambego« Уторак Utorak vić Ismet. Mehmedić Salih, Zilić 22 9 Mustafa, Torabar Mujaga, Babah« ' Pavlin Кирило ал. metović Mustafa, Sarajlić Sadik. O« Среда Sreda merspahić Mustafa, Šišić učitelj, 10 23 Mutapčić Enis, Sarajlić Salih, Kad« Sidonlja Тимотије. n. rić Hasib, Duvnjak flasanaga, He» Четвртак ćo Muharem, Haseljić Zaim, Bega« 1 Četvrtak 24 11 novih Husein, Šabih Ibrahim ef.. Ivandan Вартол и В. Terzih Behir, Imamović Zaim, Alić Петак Petak Ibrahim. — Po 9 K: Omeragić Ham« Muslimanski: 12 25 8. Ševal 1388 dija. — Po 8 K: Derventa Sulejman. Prosper Онуфр. и П. — Po 6 K: Šestić Suljaga, Sporo Субота Subota Jevrejskl: Daut, Alefendić Akif, Mujkić Emin, Tamuz 5680. 13 26 Arnaut Meho, Cerim Omer ef.. Si« Hukat Vejivtab Акилина Jeremija vac Derviš. — Po 5 K: Baručija Ha« šim, Karić Hašim, Poštadić Meha« Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe ga, Halilović Meho, Begimam Ra« opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar 1921. god. Cijena po komadu K30'—Na sim. — Po 4 K: Begimam Derviš Su« za više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 lejman, Imamović Hilmija, Bajra« do 50 kom K 24.-, od 50—100 kom. K 23,mović Ibrahim, Alić Ahmed ef. Po« preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima I izvršuje: dojak Mahmut, Imamović Ibrahim, Bajramović Džemil, Torakić Jusuf, Papirnica Daniti 8 B. Најоп, Sarajevo Musić Biber, Alić HaliL Beganović I Ttlifei iattrarbia br, 17. Brzojavi:Knjižara Kajon. „PROMET** trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. БвдЈ — Broj 236 IIFAbAA* 4 Страи» Muslimani sjetite se „Gajreta"! Nešto i za Vas! KncioiialiiH njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prižtide, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti nv ježom i elastičnom, upotrebljajte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNE-PA8T1LE, 1 katija K 10 50. Pamada sa usnice po K 2’— i 4*—. Ideal svih sapunn. jMt FELLEROV LJ1LJANOV MLIJEČNI SAPUN K , TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12- i 15*—, najfiniji glicerin K 6'— i 30‘—. Vaselin po K 8’—, 7*— 1 12' Nelkodljlvi puder sa lice u vrećicama po K 5*—. Rumenilo, 10 omotića K 20* — . Puder gospoglt, boja se u to razumije, jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24* ■ Izvrsna naravna njega koso. Porast kose unapregjaje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čava FELLEROVA TANNOCH1NA POMAD \ Z\ PORAST KOSE ,ELSA“, 1 veliki porculanski lončić K 15 — JAKI KATRaMOV SAPUN ZA GLAVU K 14, M AGJAR8KI BRKOMAZ po K 6 - i 8*-, NEŠKODLJIVA olja sa kosa, orahovo alje. mala boca K 6*—, velika K 30*—, ŠAMPON za pranje kose K 4 —, Protiv tjelesnoga mnjenja djelaj« paaedaoo FELLEROV ,ELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 katija K 10'50. Što je ELSA-FLUID, to se znat 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42'—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brao FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Е1ва“ n kutijama po K 5'— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINK TUROM вЕ1ва“, 1 bočica K 10*—. Hega-zubni prah ea kisikom, 1 kntija K 20*—, Dra Heidera prah za zube 1 katija K 6*—, Elsa-voda za usta K 30, četke za aube počamši od K 20—. Fin! parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40*—; na vagu prema količini poćamli od K 20*—; Sachet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8*—. kao maha, baba, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika katija K 16 —. Tinktara za stjenice K 30—. Naftalin počamti od K 2*—. Šta se svaki dan trebat Engleski melem K 2* -, Lysoform K 30, pravi Lysol K SO*- , kompletni irigatori najfiniji K 150*—, Kamfor K 3*—, Kamforne kugle K 5*-, arnika po K 6*— i 30*—, Crnogoričin miris za sobo K 3b, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počamii ed K 3*—* Kod upita tieba svagda priložiti poštanske biljega za odgovor. Miševi I štakori! Otrov za miievs K 8*—, otrov za ž*akore K 8’— i 10—. Omot 1 poštarina računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Što vite se na jedan pata nsračl, to se manje ovim troikovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 31P — Hrvatska. [Muslimani i muslimanke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „jVlerhameta". POZOR TRGOVCI: Teltfon859 Pljačka! Ovih dana dobio sam veliku količinu muških čarapa uz cijenu od 180 i 220 K dz. Razašiljem pouzećem najmanje dz 5, a imam basme, beza, Sifona, zefira, kafaza, hampamuka (Watte), rubaca za glavu i džepnih rubaca, veliki izbor šamija debelih i tankih, safuna mirisavih, bonbona itd. Naručbe obavljam brzo i tačno uz veoma umjerene cijene. Salih H. Karić* Sarajevo, Mali Mudjeliti ul. 2. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. Muslimanska trgovačha i obrtnička bunha za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružgice u g. Brodu i Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �»11РАВДА' — »PRAVDA* tippj 233 — Hml Dobrovoljni prilozi Pododbor u Tuzsli sakupio uz bajram 10 bravi* jih i 3 goveđe kože, koje su prodane za 1900 K, zatim sakupio je 200 kg »Liga Gajreta«. Članovi pododbor mesa u vrijednosti od 5000 K za ra Gajreta u Tuzli osnovali su prili* konvikt u Tuzli. — Upravnom konj održavanja svoje skupštine odboru prispješe dalje ovi prilozi: »Ljgu Gajreta«, kojoj je svrha da Gajretov povjerenik u Visokom sa* sakuplja dobrovoljne priloge, tako, kupio 275 K; Ibrahim Šehović, V. daše svaki član obveze, Vakuf, sakupio članarine 168 K; Sa« da će sakupiti izvjesnu ; brija Brajić, Derventa, sakupio 590 svotu novaca kroz i z v j e s« K 20 h; Mustajbeg Ibrahimpašić, no vrijeme. U tu legiju upisala Bjelaj, sakupio članarine 32 K; Nu* su se slijedeća gospoda, kota su se rudin Hurcmović, Sijekovac, šaku« odmah obvezala, da će do konca o* pio 142 K; Salih Djerzić, Gare (Ma< ve godine sakupiti najmanje 100 K glaj), sakupio u naravi 250 kg kuku* za Gajret: Abdulah ef. Džumhur tr* ruža, 75 kg pšenice, 106 kg zobi, 10 govae. Lutfibcg Sijerčiić trgovac, Dr. kg graha, 20 kg šljiva i 111 kg kum* Ahmcdbeg Rizvanbegović liječnik, pira; Husein Efendić, KakanjsDo* Kadraga Kunosić trgovac, Mujaga boj, sakupio članarine 184 K; Asim H. Efendić trgovac, Mehmed H. E« ef. Zaimović, šer. sudac, Ibrahim ef. fendić đak, Husejn ef. Selesković, Čamdjić i Emin Kalabić, Maglaj, dnevničar, F aki ef. Smajlović bank. sakupili 1332 K; Mehmedalija Srna* činov., Abdi lah ef. Kunosić dnevni* ilagić i Osman Kadribašić sakupili čar i Hasan Mujezinović trgovac. — 414 K; Gajretova kašica Smailagića, (Mi pozdravljamo) ovu odličnu mi* Maglaj, 18 K 80 h; Ibrahim Čejvan, išao i požrtvovnost tuzlanskog pod* Maglaj, prigodom Ramazanskog odbora i očekujemo, da će i druga bajrama sakupio 369 K; pododbor mjesta odmah slijediti tome uzor* u Bos. Petrovcu sakupio članarine nom primjeru. Ur.) 320 K; Tahir Ćatić, Bugojno, šaku* Pododbori. U Visokom je osno* pio 45 K; Rasim Čamo, Rogatica, van 15. prošl. mjes. pododbor, koji sakupio 26 K, Idriz Imamović, Der* se konstituisao na slijedeći način: venta, sakupio 266 K; Salih Čapljić, predsjednik Jusuf Muhić, učitelji; Rogatica, sakupio 350 K; pododbor tajnik Abid Frtula; blagajnik Izet u Priboju sakupio 4208 K; pododbor Hamidović; I. revizor Hi'lmibeg Ze« u Priboju sakupio 1252 K; povjere« čević; II. revizor Hasanaga Sarače* nik Huso Metilj, od držane zabav^ vić. — Na redovitoj Gajretovoj u Čapljini 10.787 K; Osman Čepalo, skupštini održanoj 6. novembra o. Prusac, sakupio 168 K i 108 kg pše« g. u Tuzli, izabran je slijedeći pod* niče; Sulejmanbeg Filipović, Ključ, odbor: predsjednik Dr. Ahmetbeg sakupio prigodom zaruka gđice Va* Rizvanbegović; tajnik Hafiz Salih silije Ilić sa Milošem Vranjiševi« Gjezić; blagajnik Džemaludin Žu* ćem 160 K; Muslimanska centralna nić; I. revizor Kadraga Kunesić, II. banka Srajevo 1 vreću pirinča; pod* revizor Muhamed Zahirović. odbor u Bos. Gradiški preostatak Gajretove zabave. Zadnjih dana .gotovine 174 K; povjerenik u Bos. održavane su dvije zabave u korist Krupi prigodom Kurban bajrama Gajreta i to u Priboju i Prijedoru. sakupio 1414 K; Smail Bećirović, Dok o uspjehu zabave u Prijedoru Velika (Derventa) sakupio 245 K; do danas uprava još nije izviješte* Kasim Džanović, Sarajevo, sakupio na. podobor iz Priboja javlja, da je u Trebinju 200 K; Mus’imanska zabava održana 7. novembra o. g. i« centralna banka za konvikt u Tuzli mala vrlo lijep moralni i materijalni 200 kg pirinča; Kotarsko vijeće uspjeh. Da je ovakav uspjeh polu^ Duvry> 100 kruna. — Ibrahim Še* , čen najviše je idoprinijela višegrad* hić, ser. sudac u Zvorniku, sakupio ska omladina (članovi višegradske je 1000 K; Nazif Resulović, Gor. čitaonice), koja je odigrala komad« Rahić (Brčko), sakupio je pri zboru »Hadži Loja« od B. Nušića, odsvi* J. M. O. 1160 K; Lutfo Zjajo, Jajce, rala desetak'sevdalinki i narodnih konviktu u Banjoj Luci kantu kar* bita od 50 kg; Muhamed Pandža iz kola. Čist prihod iznosi 15.000 K. Neka je u ime Gajretove uprave Sarajeva, muškom konviktu 100 kg najiskrenija hvala članovima više* krumpira i 31 kg crvenog luka; po* gradske čitaonice, zatim vrijednom vjierenik Osman čepalo, Prusac predsjedniku Gajretova pododbora (Donji Vakuf), sakupio je 140 K do« g. Fevzije H. Hamziću kao i svima brovoljnih priloga; povj. Ferid Le« drugima, koji doprinesoše da je ova meš, učitelj u Bosovači, sakupio je zabava imala ovakav sjajan uspjeh. među prijateljima 269 K; Faik ef. Saldiković, Ljubuški. sakupio je me* Dobrotvori Gajreta u Tuzli. U o= đu prijateljima 162 K; povj. Ahmet voj god. upisani su u Tuzli slijedeći Šarić, Stari Majdan, sakupio je uz dobrotvori: Muratbeg Zaimović, pripomoć Fehima G. Muiića na Hakibeg Džinić, Seadbeg Kulolvić, svadbi Avde Pašalića 300 K; Mu* Hasanbeg H. Alibegović. rat Čengić sakupio je prigodom sve* U temeljeći Gajreta u Tuzli. Ča* čanosti kod Derviš ef. Kartala 220 zimbeg H. Alibegović, Šahzija*ha« K; Džaferbeg Kulenović iz Bihaća numa Gradaščević, Mehmedbeg H. sakupio je 258 K; pododbor u Kulen Alibegović, Mustajbeg Salihbego* Vakufu sakupio je 1070 K; Ahmet« vić, Abdaga H. Pašić, Osman Riza aga Kovačević, Lukavac, konviktu ef. Ponjavić, Salih ef. Konjhodžić, u Tuzli 50 kg graha; Muslimanska Fuadbeg H. Prcić, Mahmutaga Ku* čitaonica 200 K; Mustafa Doglado« nosić, Ibrahimbeg Šahinpašić, Os* vić, učitelj u Opličićima (Domano* man ef. Selesković, Smajlaga Meh* viči), sakupio je među tamošnjim medagić, Pašaga H. Prcić, Abdurah* težacima 129 K; Braća Širbegović, managa H. Prcić, Šefa ef. Gluhić, Doboj, 130 K, koju je svotu sakupio Osmanaga Mulaosmanovio,. Salih* Marko Džepina iz Kotorskog prigo« aga Delibegović, Mustafa Viloivić, dom svoje krsne slave. Faik Kadić. Muratbeg Morankić, O« Svima plemenitim darivateljima mer Gluhić, Zinethanuma Gluhić, uprava Gajreta izražava duboku Ali ef. Drljević, Alijaga Salčić, Ra* hvalu i priznanje! šidc*hanuma Rizvanbegović. Страна 5 Gajretov glasnih. Pozor! Firma Pozor! Riza Vranić, Sarajevo Saraii 31 - Telefon 838 egipatske kne (misirske) pamuka za jorgane šećera kristalnog, suhog egipatskog kate Superiort prima I. pirinča П-а kože za poplate 1. egipatske kože odpađaka kože volovske bahije kao i svih drugih potrebština za postolare, te engleskih štofova, sifona, zefira, te druge manufakturne robe, sve uz najniže cijene. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, en je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je Najbolju kremu za cipele РАТКОВИћ и ДРУ Г CAPAJEBO ARAP izrađuje Ratković i drug Sarajevo, Hraljevlćz ulica. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja* i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih pro­ izvoda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po naj­ povoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čila mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. �-PRAVDA* - .ПРАВДА* W.a 5 Стпааа Cigaret« papir SamUn knjižice kutija K 160. — ; Samun" patent kutija K 160.—; „Clllb“ kutija K 165.—; $ЗУОУ patent kutija K 160 —. Baspari б Faninger, Maribor. Galanterija, sitnarija i virkovana roba. Na veliko! BRUOt Prokušano. nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela. Mag. Phann., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa Ijekarnaf Rudolfa Loebela u Maglaju. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za turshu crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјетеса" Baščaršija, Hotel Ghazi AH MEDA TATAREVICA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se ргерогабоје svima muslimanima. Ima teze ribljeg zejtina (bolukjaga', bakama za guta. Epilepticon protiv padavici, kopove za kaovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kalija, plućnog katarha i tuberkulozo, Obriol mast za skidanje dlake, otrov zu miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad usma malo veću količinu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Broi 2?5 — Боо) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA, Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Državna klasna Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice LUTRIJA od H 3,000.000 - na И 10,000.000 i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplačen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica a K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ž K 100.— nom. uz iste uslove Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti previđene prvim kupenom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na. dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se đionke ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. у Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Prvo UnČEnjE 3. i 1 januara 19ZI. loo.oco srećaka 50.000 dobitaka 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna: Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun), ili kruna 4,ooo.ooo (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20 .000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30 OOP, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: II srećha Dinara 18 III Kruna ISZ 1 Z srećke Dinara Z1 ili Umna 98 11 srećke Dinara IZ Ili Kruna 18 18 srećke Dinara 6 ili Kruna Z1 Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEĐUNARODNA BANKA D. D. odio razredne lutrije. K Zagreb K Najveći izbor brojeva! Štamparija Danlel & A. Kajon. Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe16a739a3974ea5bc05694ea6712525.pdf 5339c7cd9b66b29c5d2b543f2ed89409 PDF Text Text EubiAKirsA u Gl.uvuji Г1.АСЕЛА, pojedini broj К 2-~~ IZLAZI SUBOTOM, UTORK®M I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 110, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЈ . јУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације. Broj 132 (237) Sarajevo, utorak 28. decembra 1920. (15. rebijulahir 1339.) Opsjene se raspiruju. „let* tako Preatolonasljedaik je (pred g. Ribarom) pohvalio držanje jugoslavenske muelimaasko orgaai*aeijoc<. .. ,,Politika“ od 24. decembra. Prije prelaza na dnevni red skup« štinske sjednice od četvrtka narodni je poslanik g. dr. Spaho dao ovu o« gradu našeg poslaničkog kluba: »Na« dovezujući na izjavu, što smo je gle« de privremenog poslovnika dali u drugoj prethodnoj sjednici Ustavo« tvorne Skupštine, i ne praveći, kao monarhisti, nikakva pitanja od po« laganja zakletve, članovi Jugosl. Musi. Kluba prelaze na polaganje zakletve i izbor predsjedništva uz ovu izjavu: Pošto su radikali i »demokrati« dali obećanje, da će se izmjeni sada« njeg reakcijonamog poslovnika pri« stupiti odmah čim se izabere stalno predsjedništvo, a Savez Težaka ga je priznao samo na 14 dana, Jugosl. Musi. Klub traži, da se odmah na prvoj narednoj sjednici prijeđe na izbor odbora za izradu novog po« slovnika. Ujedno imam izjaviti, da mi je vrlo žao, što je g. predsjednik ministarskog savjeta našu prađašpju (izjavu doveo u vezu sa patriotskim osjećajima i držim, da se naša iz« java, koja je išla za tim, da se do« nese poslovnik, koji će odgovarati svrsi konstituante, nije mogla nika« ko dovesti u vezu sa patriotskim o« sjećajima.« Kad je g. dr. Spaho izrekao riječi: »i ne praveći, kao monarhisti, nika« kva pitanja od zakletve«, u klupa« ma »demokratskih« zastupnika na« stade buran pljesak i poklici »živje« li«. Pljeskahu i mnogi radikali. Sta je uzrok ovim poklicima oduševlje« nja i kakp se je moglo pljeskati baš samo našim poslanicima? Ko bude čitao samo našu izjavu, a pusti $ vi« da druge okolnosti, tome će bitr po« sve nejasno ovako držanje »demo« krata« i čudiće se njihovom postup« ku. No kome je poznato, da Beo« grad i Srbija nemaju ni pojma o na« šim pravim težnjama, ko uvaži či« njenicu, da su neki naši domaći pro« tivnici, poduprti od strane izvjesnih naših odmetnika, napravili čitave kule laži o našoj organizaciji i uspje« li da potpuno krivo mišljenje o to« božnoj našoj protudržavnosti ucije« pe ne samo srbijanskim masama, ne« go i mnogim vodećim političarima, taj će razumjeti i oduševljenje, koje se je pojavilo prilikom naše izjave. Jer zaista je neobaviještenost Srbi« janaca prešla sve granice i ne bi bi« lo nikakvo čudo, kad bi se u kojem njihovom tetu pojavio roman, u ko« jem bi bosanski »Turci« bili prika« zani ljudožderima. Opsienjvanje naših protivnika i« šio je dotle, da je unaprijed bio one« mogućen svaki ustuk našeg lista: on TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ne samo da nije sistematski praćen u kojem1 »demokratskom« dnevniku, nego je a priori bilo nemoguće otvo« riti usta u našu obranu. Na taj i sa« mo na taj je način bilo moguće, da se po »demokratiji« šepiri jedan Su« krija Kurtović, po »Pravdi« jedan Rehac, a ulogu informatora da igra jedan Hidajet Kulenović ili Ibrahim Sarić. Samo su se na taj način mo« gli publikovati bolećivi ispadi jed« nog Gostuškog i s nasladom čitati cinički sastavci jednog Cicvarića. Naše će držanje mnogome otvo« riti zasjenjene oči pa će srpska jav« nost uskoro uvidjeti, koliki su n a« cionalni zločin počinili njeni doskorašnji informatori i kakvu joj je medveđu uslugu učinila zadrlje« nost jednog Nježića i intrasigent« nost braće Grđića, Milana Srškića i ostalih demagoga. Zora puca i mi je iskreno pozdravljamo. Da se sad osvrnemo na učinak na« še ograde na drugoj strani. U istoj sjednici Konstituante uzeo je riječ predsjednik ministarskog savjeta g. Vesnić i na adresu našeg kluba upra« vio ove riječi: »Ja najprije smatram za dužnost, da izjavim radost na posljednjem dijelu izjave našeg druga' g. dra Mehmeda Spahe. Je*ni» jesam ni ranije sumnjao u pa« triotizam naše braće muslimana. I ako su oni mene u tom pogledu rđa« vo razumjeli, onda ja to rđavo ražu« mijevanje sažaljavam. Ali kako je ono bilo povod ovakovoj izjavi, ja se tome u izvjesnoj mjeri i radujem. Jer, gospodo, u trenucima, u kojima živimo i pred poslovima koji pred nama stoje, treba i zemlja naša i ono što je izvan zemlje naše da zna: sa kakvim elementima u ovoj zemlji ■ima da se r ačun a i na kakve elemente red, rad i budućnost ove zemlje treba da polažu i svo< ju vjeru i svoju nadu.« Istaknemo li, da g. Vesnić pripa« da onoj struji radikala, koja je za« kriljivala najnoviju akciju proti na« šoj organizaciji, onda smo podvukli i važnost ovog našeg faktičnog po« teza. Bilo bi d®bro, kad bi tu izjavu g. Vesnića zapamtili i ovdašnji ober« radikali. »Samouprava« je pošla još jedan korak dalje. Zabacivši potpuno gle« dište, što je u njene stupce na dosta čudan način prokriomčareno prije dva mjeseca, ona se je potpuno vra« tila Isvom pređašnjem prosuđivanju naše akcije, pa u vodniku 243. broja od 24. o. mj. donosi i ove retke: »Jugoslavenska Muslimanska Or« ganizacija dokazala je juče, to mo« ramo ovde da zabeležimo kao što je g. Vesnić to učinio u parlamentu, da je na visini svoje dužnosti i da je njeno rodoljublje i iskrenost oseća« nja za ovu zemlju iznad svake sum« nje. Ovo mi ne ističemo kao nešto, što je u našim redovima moglo da izazove iznenađenje, nego kao živ dokaz našim I političkim protivnici« ma, koji su o našoj braći muslimani« ma imali drugo i sasvim protivno mi« šljenje. Mi moramo još da naglasi« mo i to, da glavna zasluga za ovakvo dostojno držanje muslimana pripa« da radikalnoj stranci, koja je odu« vek sa najviše iskrenosti i apsolutne lojalnosti shvatala položaj i želela da izađe na susret željama i o p r a v« danim zahtevima muslimana. Ona je to naročito onda dokumen« tovala pred licem celoga našeg na« roda, kada je u vrtlogu jedne bez« dušne agitacije i licitacije, javno, čak i po cenu svoje partijske popu« larnsoti, stala na branik u g r o ž e« nih građansih prava naše braće muslimana. A oni, i ako s a pravom ogorčeni zbog mnogih nepravda, koje su im učinjene, da« nas otvoreno ulaze u red onih stra« naka koje najaktivnije hoće da uz« mu učešća u izgradnji ove naše dr« žave. To je najlepši i najveći dokaz ljubavi prema ovoj zemlji i naročito onaj deo našega naroda, koji je najaktivnijeg udela imao u oružanom stvaranju ove države zna« će stav naše braće oceniti onako kako to pristoji.« Treba li kakva komentara ovim riječima »Samouprave«? Držimo da je suvišan i citiramo ih kao po« uku — »Srpskoj Riječi«, kako bi tre« bala da piše u ovim važnim i pre« važnim časovima. I Regent i Vesnić i »Samouprava« zbore sasvim druk« čije nego li piše »Srpska Riječ«. An« laiše li to Srškić i kompanija? Vri« jeme je, skfajnje vrijeme, da to shvate i — čuju bar pljesak »demo« krata«....... Sarajevo, 27. decembra. Držanju našeg poslaničkog kluba u pitanju zakletve daju se u javno« sti razni komentari. Jedni misle, ili se prave da misle, kako taj korak znači privolu našeg kluba na Mar« kovićev nacrt Ustava. Biva, da je naš klub pristao na centralizam i u« svojio podjelu našeg kraljevstva na 35 malih oblasti. Drugi hoće da znaju, kako je taj korak našeg kluba izazvao lom u dvije grupe, od kojih jedna trči u vladu pod svaku cijenu, a druga od« bija svaki kompromis i uporno za« govara autonomizam, dapače i fede« raciju. Taj lom imao bi biti tako pp« sežan, da prijeti rascjepom u našem klubu, secesijama, odstupima i t d. Da se kakogod izbjegne tom rascje« pu, »grupe* se nekako nagodiše da se sazove Centralni Odbor, pa da on odluči. Ima i još smiješnijih na« klapanja i burgija. Da se učini kraj ovim kombinaci« jama valja nam izjaviti ovo: Cen« tralni je Odbor sazvan na 30. decem« Godina 11. bra ne stoga, što bi imao da riješi kakav spor već stoga, što je on pre« ma našem štatutu glavni forum za davanje pravca politici naše organi« zacije i jer je poslanički k’.ub vezan za njegove zaključke. O kakvom sporu među članovima poslaničkog kluba nema ni govara. Isto tako ne« ma govora ni o tom, da je naš klub prihvatio Markovićev nacrt Ustava. Pozitivan mu je uspjeh u tom, da će se danas sastati predstavnici stra« naka u svrhu vijećanja o izmjeni sadanjeg privremenog poslovnika, u kojii je svrhu predložio svoje izmje« ne. Za te ćemo se izmjene založiti svom snagom, jer ne bismo mogli pristati da se od Konstituante na« pravi sala za ćutanje i aminanje. O svemu drugom donijeće odlu« ku Centralni Odbor, a ko poznaje disciplinovanost naših redova, jasno mu je da su sva naklapanja o rascje« pu jedno pusto maštanje. Skori će dani pokazati tačnost ovih redaka i stoga po stoti put riaglašujemo, da nema nikakva povod'a za zabrinu« tost naših prija’telja. Dr. Krasnica — pitpredsjednih konstituante. KONAC JEDNE SRAMNE AFE« RE. Na petom sastanku konstituante u prošlu srijedu 22. ov. mj. obavljen je izbor predsjednika konstituante. Izabrani su: za predsjednika Dr. Ivo Ribar (demokratska partija), za I. potpredsjednika Miloš Gosić (radi« kal), za II. D r. Hrasnica (naša organizacija) i za III. Dr. Slavko Mi* letić (radikal; ovo je mjesto rezervi« sano Koroščevom klubu). I ako je naš klub po broju mandata na sed« mom mjestu, on je ipak svojim tri« jeznim i patriotskim držanjem kroz to kratko vrijeme i svoje dosadašnje najžešće protivnike razuvjerio u po« znatim predrasudama protiv musli« mana Bosne i Hercegovine. Kad je Hrasnica u svoje vrijeme bio postav« Ijen na ministarski položaj, digla se je ogromna novinska hajka protiv njega. Konstruisane su nekakve o» sude, kojima da je on presudio na smrt 25 Srba u Kragujevcu kao bivši vojni sudac u autrosugarskoj vojsci. Sjećamo se članka u »Beogradskom Dnevniku«, — tada Pribićevićevom eksponentu — kojim je Krsto Cic« varić »koji sada dijeli lekcije konsti« tuanti, zahtijevao od antante (1), da traži i Hrasnicu među onim genera« lima centralnih sila, koji se ogriješi« še o međunarodna prava. Za Cicva« rićem se je tada povela cijela »de« mokratska« štampa i Hrasnica je u očima javnosti bio ožigosan kao — dželat srpskog naroda. Ra« dikalna je štampa tome nedostoj« nom postupku asistovala time što ni« je uzela Hrasnicu u zaštitu. Čak je Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj' nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u 0. Brodu i g. JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Hucslarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. -Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Nn: 237 — Втз’ Сточчв 2 S>r»n» nabavljeno i svjedočanstvo profeso« ra Rajsa, zvaničnog istražitelja au« strijskih nedjela. I danas taj isti Dr. Hrasnica sjedi na predsjedničkom mjestu konstituante. Hrasnica je do« bio — 161 glas; za njeg su glasali 1 radikali i demokrati. Naročito treba naglasiti, da je u demokrat« skom klubu kod diskusije, da li će se primiti kandidacija dra Hrasnice. ustao Ljuba Davidović, predsjednik kluba i izjavio, da je sve laž, što se protiv Hrasnice pisalo i govorilo i da će on — prvi glasati za njega. Toi se izjavi pridružio i Milorad Draško« vić. Iz toga zaključujemo, da su is« taknuti vođi demokratske partije u vrijeme napadaja na Hrasnicu bili nečijom grubom silom onemogućeni, da ustanu protiv tadašnjeg sramnog pisanja njihove štampe. Drugi za« ključak jeste, da je ta gruba sila da« nas pala i da će prema tome i demo« kratska partija moći poći onim pu« tem, na koje je upućuje već njeno samo ime, i na kome će i nas susre« sti. One ispade, kojima »demokrat« ska« štampa još i danas nasrće na Hrasnicu. smatramo za zadnje tr« za je slomljenog zloduha, u čijim se rukama, to danas možemo sigurno ustvrditi, nalazila ta štampa. Mirno se može očekivati onaj dan, kada će držanje demokratskog kluba i Smjer »demokratske« štampe pasti u jedan pravac.A možda je tim da« našnjim napadajima na Hrasnicu u« zrok labav nadzor nad kojekakvim piskaralima, jer drukčije nam je ne« mogućno rastumačiti, da i beograd« ska »Tribuna« nazivlje Hrasničin iz« kor »Skandalom i sramotom konsti« tuante«. Za njom se je poveo i je« dan ovdašnji listić, za koji moramo pretpostaviti, da ga njegovi gospo« dari nikad ne čitaju i da stoga može da piše sve, što mu iz pera kane. „Demohratiji**. Glavni organ »demokratske« stranke »Demokratija« u broju od 21. o. mj. u članku »Grupisanje« go« vori među ostalim i o našoj posla« ničkoj grupi ovako: »Odmah se ocrtavaju fizionomije dveju glavnih grupa: — fanatici muslimani i zatucani jezuiti u društvu sa p r a v overn i m Paši« ćevim pristalicama čine jednu neo« bičnu i čudnu, da ne reknem smešnu družinu. Ovo čudo od partijske me« šavine stajalo bi pod pokrovitelj« stvom mesijske brade, uz blagoslov popa Korošeca i prizivanje A« lahbo.sanskih begova. Men« tor i teoretičar ove »homogene« gru« pe biće, zna se već, St. Protić, koji je, svakako, njen tvorac. Ali mučno da će i on, sa svim svojim teorija« ma, umeti dokazati čega ima zajed« ničkog između papskih separatista, Muhamedovih fanatika i srpskih (radikala) i hrvatskih šovi« ništa.« »Demokratsko« pamćenje mora da je vrlo slabo. Treba ih potsjetiti, da su prije par dana pisali i ovo: »Krijete se, jer ste šugavi od glave do pete? Vi Bećiri, Kemali, Amedi i Jusufi!----- Mi Vam tvrdimo, da ćete Vi uskoro osetiti ono, što ste u stvari, a to je roblje!« Na drugom mjestu: »Isto takosvešteni« c i naši (riječ je o pravoslavnoj crkvi. Pr. Ur.) moraju s a d a b i« tiapostoli na kulturnom preporođenju naše nove države i duhovno naš na« rod ujediniti.« I ta ista »demo« kracija« naziva nas »fanaticima Mu« hamedovim« i piše posprdno o Al« lahu, u koga danas vjeruje više svi« jeta, nego u Hrista. Neka nam »de« mokracija« nađe i jednu riječ, koja je tako vjerski netolerantna, kao što je to njihovo prizivanje Hristosa, da duhovno ujedinjuje naš narod i mi ćemo se smjesta odreći našeg na« živa »jugoslavenska muslimanska organizacija« i postati — »demokra« ti«. Dotle su za nas ta gospoda tje« snogrudni i ograničeni pravoslavni hrišćani, koji su zaboravili na glav« ni svoj nauk: na ljubav i milosrđe. Zaista se neobično čudimo, da i« ma danas u našoj kraljevini ljudi s akademskom naobrazbom, koji još nisu u stanju da strgaju mrenu s o« čiju i da napokon progledaju, šta se krije pod tom Pribićevićevom mas« kom »jugoslavenske nacijonalne de« mokraći je«! Beograd-Jadran. Po vijesti u »Jugoslavenskom Llovdu« od 14. decembra o. g. zavr« šene su u ministarstvu saobraćaja studi je o projektu pruge: Beograd— Jadran. Dvije su linije projektovane i to: Beograd, Zemun, Klenak, Šabac, Loznića, B. Bašta, Višcgrad, Foča, Šavnik, Nikšić, Kotor. Ova je li« nija posve lokalnog značaja, i ne bi nikada bila rentabilna. Stala bi nas silnih žrtava, a ne bi se Bosne gotovo ni dotakla. Po drugom bi projektu linija ja« dranske željeznice išla ovako: B e o« grad, Zemun, Klenak, Sabac, Loz« nica, Drinjača, Kladanj, Sara je« v o, Mostar, d o 1 i n a N e r e t« ve, ušće Neretve — Jadran. Ova je pruga posve međunarodnog značaja, a svakom na prvi pogled o« čevidna je njena ogromna značaj« nost za unutarnju i vanjsku trgovinu naše zemlje. K tomu je ova projek« tovana linija i kraća od prve, ado« linaje Neretve uvijek bila po svom prirodnom položaju jedini na« ravni izlaz, koji vodi Srbiju i Her« ceg«Bosnu na more. Ona je najduža i najusječenija braz« da, koja u centralnom položaju pre« ma zemlji siječe popriječke one ni« zove uporednih planina, što odva« jaju našu zemlju od našega mora. Zar da se ta dolina sama od sebe ne nameće, da se kroz nju slije na more sav saobraćaj iz malo ne svih krajeva naše zemlje? To je najglavnija arterija naše zemlje, pa bi baš ta jmngamorala biti najvažnija pruga u našem kra« Ijevstvu. Terensko ispitivanje ove druge li« nije povjereno je sarajevskoj željez« ničkoj direkciji, pa smo uvjereni, da će učiniti sve moguće, da dođe do izgradnje ove pruge na Jadran. Za ovu se prugu mora živo da zainte« resuje svakolika Herceg«Bosna, jer u njenoj izgradnji leži napredak čije« le naše zemlje. jst. Držan je muslimana i zemljoradnik ‘ka. »Pokret« od 21. decembra piše: »U toku pregovora najsimpatičnije držanje malih parlamentarnih stra« naka zauzimaju i muslimani i zem« Ijoradnici. Obadve stranke žele da se što pre dođe do sporazuma, i da se zemlji da ustav. Ako se sporazu« me ju demokrati i radikali, u vladu bi stupili i muslimani. Zemljoradnici ne misle sudelovati u vladi, ali će 'je potpomagati. Između muslimana i bosanskih zemljoradnika počeli su se voditi privatni razgovori o reše« nju agrara u Bosni.« Taj isti »Pokret« je u broju od 3. dec. napisao ovo: »Korkut i Hrasni« ’ca vuku dvadeset i pet volova za so« bom u Beograd i strašan će njihov muk biti preko groblja nesretne če« štite djece, koja uzalud padoše za narodni ideal, za ujedinjenje.« Stalna na tom svijetu samo mije« na jest!... Buši dopisi. Jeleč, 14. decembra. Radnička nadnica — 3 K 33 h ! — Naši komunisti podbadaju radnike često na štrajkove i onda, kad dnev« nica iznosi po 50, 100, pa i više kru« na i stoga se silno čudim, da im nije zaprlo za oko ovo grozno i nečo« vječno iskorišćivanje bijednih mu« slimanskih sirotica u ovdašnjoj tvor« nici ćrlima. Početkom jula ove go« dine obnovljen je rad u toj tvorni« ci i danas je u njoj zaposleno oko 20 naših siromašnih djevojaka i žena, koje izvrsno razumijevaju svoj po« sao, jer su i prije rata tu radile. One rade po komadu. Njih četiri rade na jednom stanu i dovrše za mje« sec dana J čilim. Uprava im plaća za taj posao - 400 K, od kojih da« kle otpada na jednu radnicu 100 K mjesečno. Te sirotice nemaju ni poj« ma, šta znači štrajk, za njih se uopće niko nc stara i stoga molim našu or« ganizaciju, da se zauzme za njih. kako ne bi poskapale od gladi i teš« kog rada. . . , , . Zelja je ovih robinja, još, da im se postavi za pisara (upravitelja) je« dan musliman, koji će ih sigurno bo« 'lje razumjeti, jer sadašnji upravi« telj Gottfried Doberer nema Ljud« skog srca a potpuno je gluh za nji« hovo jadikovanje, a sam pliva u blagostanju. On drži magazin za meso i sušenje divljih koža, štalu za hajvana, trap za krtole, tri velike sobe donjeg sprata tvornice za ra« kiiu, smreku i rulj, toči i prodaje tajno rakiju, kolje krinke i t. d. I te jadnice, koje nemaju ni dosta kru« ha. mora ju svaki dan da gledaju, ka« ko se njihovom krvlijiu obogaćuje taj nečovjek. Molim Vas, draga bra« ćo, da učinite, štogod možete, nc bi li se makar koliko poboljšalo to o« čajno staije. Mehmed Tuzlak, i Janja, 20. decembra. - Na adresu Državne Zaštite Djece i Mladeži u Sarajevu. Prije nekoliko ‘dana čitam u »Jugoslavenskom Li« stu«, da će se siromašnoj školskoj djeci u Sarajevu dijeliti odijelo i o« buća i da će se znatne količine robe otpremiti u provinciju s istom svr« hom. Pošto se je od našeg oslobode« nja više puta dijelilo odijelo* hrana i novac siromašnoj školskoj djeci i drugoj siročadi, a ovamo nikada ni« šta nije doprlo, to ću biti slobodan, 'da na ovu nepravdu upozorim D. Z. D., kako bi je mogla pravovremeno ■popraviti. Priznajem, da je potreba velika, te da joj se ni izdaleka ne može u« dovoljiti, i sasvim je naravno, da se ova pomoć mora ograničiti na naj« siromašnije. Ali po dosadašnjem is« kustvu bi se dalo zaključiti, da je ova stvar postala monopolom širo« mašne dj’ece nekih gradova ili ako hoćete i izvjesne konfesije. Da budem jasniji: U nekim su se našim većim gradovima osnovali ‘dječiji domovi, otvorene su školske ‘kuhinje, redovito se dijeli odijelo, obuća, konzervirano mlijeko, novča« ne potpore (i to, naravski, kao i sve ostale posve »objektivno« obzirom na pojedine konfesije), a u s c 1 i m a toga ništa nema. Američki kakao i konzervirano mlijeko dobili su u znatnoj količini i sarajevski srednjo« 'školski konvikti, u kojima su veći« nom odraslija djeca, pa im se nije bojati, da će zakržljaviti, a seoska sirotinja ni mirisa mu nije čula. Da i ne govorim ovdje o američkim odi« jelima, u kojima se još i danas koče kojekakvi kicoši i frajlice. Svoju ću tvrdnju potkrijepiti o« vim primjerom: Kada je početkom ove godine naša vlada odredila jed« nu priličnu svotu novaca u svrhu di« jeljenja potpora ratnoj siročadi u B. i H., ja sam, kao tadanji tajnik mje« snog odbora J. M. O., napravio is« kaz ove siročadi, jer to općina nije htjela učiniti po svojoj dužnosti i, snabdjevši ga svim potrebnim doku« mentima poslao ga preko sreskog načelstva u Bijeljini na oblasni od« bor za zaštitu djece i siročadi u S., da on prema njemu podijeli potpo« re, ali do danas ni jedno siroče nije dobilo niti jednog helera. Šta je to« mu razlog? Da li možda to, što su siročad slučajno samo muslimanska? Čovjek danas ne može proći ulicom, a da ga ne zaboli u duši, kad vidi ove nevine stvorove, kako se kupe od zime i savijaju od gladi i iz dana u dan sve više propadaju. Zato ja ovim putem u njihovo i« me apeliram na D. Z. D., da im što prije priskoči u pomoć, a naročito onima, koji idu u školu, i da ih u na« šem općem interesu bar u zadnjem času spasi od potpune propasti. Abdulah Gruhonjić. Jajce, 24. decembra. Bezakonja jajačkih žandarma. Dne 25. juna ove god. doš-li su Špi« ro, Niko i Stana Stanišić vojničkom puškom i revolverom naoružani, na moju livadu u selu Bavaru, koju sam još prije 12 godina kupio i kroz to vrijeme mirno posjedovao i sam ob« rađivao, te su mi je silom pokosili. 26. juna sam prijavio napadače kot. uredu u Jajcu i zamolio za zaštitu. Ovaj je 29. juna dao nalog žandarm« 6skoj stanici u Jajcu, da u toj stvari ureduje i na 1. jula je izišla žan« darmska patrola pod vodstvom na« rednika Nikolajevića u spomenuto selo ali nije ni pokušala da ureduje. Taj je Nikolajcvić podnio lažan iz« ,'vještaj svojoj stanici, jer je izvije« htio, da uredovanja nije mogao sto« ga provesti, što Stanišića toga dana ‘nije bilo ni u selu ni kod kuće, već 'da su navodno otišli u Dolnji Va« kuf. Istina je, da su Stanišići baš 1., 2. i 3, jula kosili moju livadu, što inogu svjedocima dokazati. Poslije toga sam u istoj stvari išao više ne« go deset puta kot. uredu i jedva dva« desetog dana je patrola dotjerala Špiru Stanišića, koji je dvadeset da« na kosio moju livadu i sijeno odno« sio. Pol. pristav je Stanišića osudio, ali samo radi neovlaštenog nošenja oružja na 14 dana zatvora, ali je pu« šten prije nego je odležao kaznu. Protiv nezakonitog postupka žan« darmske patrole pod komandom Ni« 'kolajevića podnio sam prijavu kod kot. ureda, ali je ista bez izviđa i bez preslušanja predloženih svjedoka bačena ad acta. Ne znam više, šta da radim, kad i onaj, koji je pozvan, da štiti moja prava, pušta, da mi se grabi i zadnja moja imovina. M. selam. Husejn Menzildžić. РвШ pregled. UNUTARNJI. Pašić o situaciji. »Balkan« od 25. decembra dobio je od jedne autori« tativne ličnosti ovo obavještenje: »G. Pašić smatra situaciju za ozbilj« nu. Ozbiljnost situacije čine izvesne unutrašnje teškoće, koje za ovaj momenat dolaze poglavito otuda, što je kod radikala još uvek ideja vodilja da se u pitanju donošenja Ustava po mogućnosti postigne sa« glasnost sa svima parlamentarnim grupama, koje su lojalne za jedin« stvo. Posle apstinencije izvesnog dela S’.ovenačke Pučke Stranke i Hr« vatska Zajednice ove tendencije Ra« dikalne Stranke sve se teže dadu o« stvariti. Kod ovakvog stanja g. Pa« šić je mišljenja, da jedan pun i loja« ■lan sporazum sa Demokratskam Strankom naslonjen na Jugoslaven« sku Muslimansku Organizaciju i do« nekle na Zemljoradničku Stranku, jeste jedini izlazak iz situacije. Ova« kav blok stranaka koje se u bitnim stvarima mnogo ne razlikuju ima dužnost da prvo dade vladu, pošto se između ovih grupa utanači spora« zum o ustavnom pitanju kao kapital« nom pitanju za vladu i parlamenat. Pored svih teškoća g. Pašić je još optimista i on se nada da će za vre« me nastupajućih praznika duhovi i« pak da se stalože i da će u međuvre« menu do formiranaj vlade i nastav« ka rada u parlamentu, naći se dodir« nih tačaka, te da se u parlamenat vrate i g. Korošec i njegova grupa i menu do formiran ja vlade i nastav« rad na donošenju Ustava. Nu, na slučaj da se desi da neuvi« đavnost na izvesnim stranama po« traje i duže, nova vlada i parlame« nat pristupiće radu i svršavanju po« slova i bez onih elemenata koje niko iz saradnje ne isključuje.« Intervju sa drom Matom Drinko« vičem. Saradnik »Beogr. Dnevnika« je intervjuisao dra Matu Drinkovi« ća, koji mu je izjavio među ostalim, da Vesnić nije govorio istinu, kad je govorio, da je on upozoren na po« sljedice nepotpisivanja poslovnika. O tome će on detaljno izvijestiti konstituantu, ako se promijeni po« slovnik. Gledište »gospode«, da se i sa manje od pola članova konstitu« ante smije konstituisati konstituan« ta, naziva on nečistim poslom, s ko« jim on ne će da ima veze. Članovi Hrvatske Zajednice nisu protivni zakletvi kralju, ali nikad ne će do« pustiti, da se njihovim pristankom, a u ime tobožnje državne potrebe, u konstituanti radi po poslovniku, koji isključuje svaku debatu i spo« razum. Za Hrvate nc može vrijediti ono, što »gospoda« budu bez njih odlučivala. Ono nekoliko katolika, koji su položili zakletvu, ne mogu (govoriti u ime Hrvata. Hrvati hoće, da održe na visini svoj ugled i da se održi data riječ, jer su ubjeđeni, da se time najbolje služi i narodnom je« dinstvu. �Бпг,| 227 — hrnl VANJSKI. Banat Rumuniji. Beogradski pres« biro javlja da je naša vlada naknada no potpisala ugovor o granicama iz« medu svih država nasljednica Au« strougarske. Prema tome je tako zvano banatsko pitanje riješeno za Rumuniju. Posredovanje Čehoslovačke izme« đu Jugoslavi je i Bugarske. »Čas« sa« opštava izjavu bugarskog ministra /predsjednika Stambulijskoga, koji vodi pregovore sa češkim političari« ma. On je izrazio želju, da bi Če« hoslovačka posredovala između Bu« garske i Jugoslavije. To bi posredo« vanje Cehoslovačka mogla da pri« mi samo onda, kad bi za to umolila i Jugoslavija, koja međutim dosada toga nije učinila. List kaže: Mi smo ponosni na prijateljstvo sa Jugosla« venima i rado bi posredovali, ali sa« mo da nas i oni pozovu. Stambu« lijski putuje u Beograd, te će mogu« će sporazum postići lakše direktnim pregovorima sa Pašićem nego li na« šim posredovanjem. Izzet«paša okrenuo. Iz Carigrada javljaju zanimljivu novost, da je turski ministar unutrašnjih djela Iz« zet«paša, koji je u ime otomanske vlade bio odaslan Kemabpaši na pre« govore, u Angori je postao ministar vojni revolucijonarne Turske vlade. Turska misija dolazi u Pariz. Iz Carigrada pošla je u Pariz misija o« tomanske vlade. Prije svog odlaska izjavio je Nabibeg, predsjednik mi« sije jednom francuskom novinaru nadu, da će francuska vlada potpo« moći Tursku u njenoj nesreći. Na« ročito je upozorio s kakvim ogrom« nim prirodnim bogatstvom raspola« že Turska u Maloj Aziji, radi čega bi bilo u interesu saveznika, da se s njome sporazumiju. Konstantino« va Grčka morala bi se odreći svih osvajalačkih zahtjeva u Aziji. Mala Azija neće više njemačkog utjecaja niti direktnog niti indirektnog, jer znade, da b njeno podlaganje pod Atenu značilo povratak njemačkih planova od 1914. Carigradski Grci protiv Konstan« tina. Pred uredništvom grčkog mo« narhističkog lista »Pariš« u Carigra« du sakupili su se neku večer prista« še Venizelosa i priredili demonstra« čiju. Iza toga su na zgradi polupali prozore. Svaki dan dolaze u Čari« grad oficiri, koji bježe sa maloazij« skog fronta, jer neće da služe pod Konstantinom. U nedjelju su u Carigradu pred grčkim poslanstvom bile opet velike demonstracije. Grč« ka vlada ne daje pasoše onim Grci« ma, koji hoće da odu u Carigrad. z Proces Kota protiv Vilhelma II. Pred četvrtom civilnom komorom 'zemaljskog suda u Berlinu vodi se jedan proces, koji je zainteresovao cijelu njemačku javnost. Vilhelm П. tuži knjižarski zavod Kota, što je bez njegove dozvole štampao treći svezak Bismarckovih memoara, koji 'sadrže mnoga njegova pisma veoma intimnog karaktera. Prijašnji nje« mačka car se protivi, da njemački narod danas dozna, šta je on nekoć kao mlad čovjek pisao. Memoari ni« šu još dati javnosti, ali se mnogo egzemplara ukralo iz štamparije, te su tako prve njemačke novine đoni« 'jele izvatke iz njih. Bismarck je tu srditim tonom i sa mračnim pogledi« ma u budućnost ocrtao spor između njega i cara radi držanja Njemačke ’prćtna Rusiji. Da mogne prekinuti prijateljske odnošaje s Rusijom, Vilhelm je otpustio Bismarcka. Po« vodom toga danas se bavi njemačka 'javnost pitanjem, je li bilo moguće otkloniti svjetski rat, da je Bismarck ostao dulje na službi kao državni kancelar. Komunistički nemiri u Slovačkoj. Iz Bratislave se javlja: Već kad se izjalovio komunistički štrajk u Čes« koj, pokušali su komunistički agita« tori, da izazovu u nekim gradovima Slovačke nemire. Tako su grad Vra«. bio u noći od 17. o. mj. htjeli za« posjesti 2000 štrajkujućih zemljo« radnika, ali su bili raspršeni. Drugi dan prodrlo je u grad veći broj dru« gih radnika, pa je došlo do puškara« nja, te je bilo nekoliko mrtvih. Žan« darmerija, i vojska očistila je grad od prevratnih elemenata, pa je on« da opet nastupio mir. Građanski rat u Irskoj. Iz Londo« na se javlja: Usprkos pregovora, ka« ko bi se našao izlaz iz teške irske krize, traju i dalje bojevi u većini Серлпа 2 —?S.raua .ПЈХл' — .PEAV.JA" gradova Irske. Tako se javlja iz Du« blina, da se tamo utvrđuje zgrada u kojoj je sjedište irske vlade i to bodljikavom žicom. Britske čete provalile su u samostan karmelićana i Franjevaca proveli premetačinu i uapsiti patra Dominika, kapelana bivšeg načelnika od Corka. Britske čete spremaju se, da osvoje grad« sku vijećnicu, pa u blizini iste pođi« žu barikade od bodljikave žice. U samoj Irskoj prestali su svi prego« vori glede primirja. Armenija odbij'a Sevreski ugovor. Agencija Havas javlja iz Carigrada, da armenski listovi javljaju, da je predsjednik armenske delegacije Poora, na pismeni upit nacijonalis« tičke skupštine izjavio, da će nova armenska vlada odbiti Sevreski mi« rovni ugovor, pošto je sa kemalistič« kom vladom u Angori sklopila ugo« vor, kojim potonja garantira neza« visnost i integritet Armenije. Vakufsko=mearjfski sabor sastaje se danas na redovito zasijedanje, da riješi proračun za buduću godinu i donese zaključak o uređenju naših medresa i mektjeba. Kako čujemo, sabor će raspravljati i o predlogu glede revizije sadanjeg autonomnog statuta. Bio s hajrom ovaj radi Agitacijona izložba protiv alko« hola. »Pobratimstvo« nam javlja : Kancelarija za suzbijanje alkoholiz« ma iz Zagreba šalje u Sarajevo svo« ju protiv«alkoholnu izložbu. Ta će izložba biti smještena u prostorija« ma omladinskog kluba »Budućnost« Ćukovića ulica i ostaće u Sarajevu 3 dana: utorak, srijedu i četvrtak to jest 28., 29. i 30. o. mj. Izložba će se moći posjećivati od 2—6 poslije pod« ne. Ulaz je besplatan. Verifikacija mandata. Konstitu« anta je jednoglasno primila izvještaj verifikacionog odbora, kojim se 343 mandata oglašuju za neosporne. Ra« dićevci nisu uopće ni poslali svojih punomoćj a. Protiv mostarske liste naše organizacije bila je izjavljena žalba od strane Koste Kostića i dra Mandića zato, »što je žaliocima do« šio do znanja, da su izabrani kandi« dati između sebe davali unapred o« stavke i obaveze svojim biračima i time povredili ustavni propis, koji zabranjuje imperativne mandate«. Verifikacijom odbor je te žalbe od« bacio i proglasio mandate njihove za neosporene. Jugosl. muslimanski športski klub u Sarajevu poziva na veliku zabavu, koju priređuje dne 31. o. mj. u petak u 7 i po sati na večer, u svim prosto« rij ama »Društvenog Doma« uz su« djelovanje vojne glazbe. Raspored: I. dio:T. »Ouvertura« iz opere »Nor« ma« od Bellini, izvađa vojna glazba; 2. »Domovina« od profesora Gj. Ar« nolda, deklamuje Vejsil H. Begić; 3. »Stambulska ruža«, potpuri od Leo Folla, izvađa vojna glazba. II. dio: Sirota dijete (Atafbeg i Šefika, tragedija u 3 čina od Namik Kema« la, odigravaju diletanti. Između po« jedinih činova svira vojna glazba. — Odmor. — III. dio: Tombola, biffe, nagrada ljepote i ples (igranka) do zore. — Molimo, da se ovo naše dru« štvo pomogne što mnogobrojnijom posjetom. »Džerzelezova« zabava. Ovdašnje agilno muslimansko omladinsko ud« ruženje »Džerzelez« priređuje na 7. januara veliku zabavu sa vrlo bira« nim programom. Među ostalim tač« kama programa odigravaće ovo dru« štvo Ogrizovića »Hasanagini« c u«, što je prvi slučaj, da diletanti u provinciji prikazuju ovaj popular« ni koman. Taj podhvat je najbolji dokaz, da to udruženje raspolaže dobrim diletantskim silama, na čelu kojih stoji kao režiser gosp. Muha« med ef. Kurt, bivši član zagrebač« kog kazališta; on igra i glavnu ule« gu Hasanage. Zabava će se dva put davati: na dan 7. januara po danu za musi, ženskinje, a u večer za os« talu publiku. Islanjski dobrotvor. Nazif Kapi« džić iž^ikaga poslao je musliman« skoj čitaonici u Bileću. 68.375 K, Na« zif Kapić iz PortlandsOrgan 26.000 K u svrhu gradnje društvenog doma u Bileću. Zivili uzorni dobrotvori! Izvanredna skupština »Merhame« ta« držana 17. decembra 1920. u sa« rajevskoj kiraethani zaključila je da u pogledu članarine § 6. društvenih pravila promijeni ovako: § 6. a) Počasni su članovi oni, koje na pred'log upravnog odbora imenu« je glavna skupština radi osobitih za« sluga učinjenih za društvo; b) Do« brotvori su oni članovi, koji plaća« ju društvu 40 K (10 din.) mjesečno; c) Utemeljitelji su oni članovi, koji plaćaju društvu 20 K (5 din.) mjese« čno; d) Redovni su oni članovi, koji redovito uplaćuju mjesečno i to: I. reda 16 K (4 din.), II. reda 12 K (3 din.), III. reda 8 K (2 din.), IV. reda 4 K (1 din.); e) Pomagači mo« gu biti osim muslimana i svi prija« telji islamskog napretka, koji tako« đer redovito uplaćuju mjesečno i to: I. reda 16 K (4 din.), II. reda 12 K (3 din.), III. reda 8 K (2 din.), IV. reda 4 K (1 din.). Nadalje je zaključeno, da se u § 20. ima promijeniti broj članova u« pravnog odbora i to mjesto 12 da bude 16. § 21. mijenja se ovako: »Svake godine i to najmanje za 8 dana po« slije glavne skupštine ima se uprav« ni odbor konstituisati i sebi izabrati za 1 godinu predsjednika, potpred« sjednika, I. i II. tajnika i I. i II. bla« gajnika. Ako je predsjednik zapri« ječen, zamjenjuje ga u svim njego« vim dužnostima potpredsjednik, a ako je i potpredsjednik zapriječen, onda ga zamjenjuje najstariji član po godinama od upravnog odbora«. Konačno se imaju u § 23. brisati ri« ječi: »od 100 kruna«, a mjesto toga staviti »do 400 kruna (100 dinara). Ofertalna licitacija. Trgovačka i obrtnička komora nam javlja: Upra« va Državnih Monopola raspisala je . ofertalnu licitaciju za nabavku 400.000 džakova za so za upravu so= lare u Kreki. Licitacija će se održati 10. januara 1921. u 11 časova prije podne u kancelariji Uprave Držav« nih Monopola. Kaucija iznosi za dr« žavljane kraljevine 10%, a za stran« ce 20% od vrijednosti materijala, a ima se položiti prije početka licita« čije kod pomenute uprave. Uslovi li« citacije mogu se dobiti kod Trgo« vačke i obrtničke komore u Sara« jevu. Popis u Jugoslaviji. Pitanje popisa stanovništva, stoke i zgrada, koje je trebalo da se izvrši 31. deembra ove godine, što je srećno odloženo zbog zbrke, koja je nastala prilikom oda« šiljanja potrebnih formulara, sada je privedeno kraju. Prema učinjenom rasporedu, sve pripreme treba da budu završene do kraja januara 1921. godine, tako da se u cijeloj zemlji izvrši pois na dan 31. jnauara 1921. godine. Naravno, i ovo važi samo tako, ako ne iskrsnu kakve no« ve »smetnje«. (»Politika«). Divljački napadaj na Mustafu Br« kiča s Vratnika (Podžebhana ulica 5.) izvršili su: Milan Plakalo« v i ć, K a r i š i k (ime nepoznato) i B1 a g o j e v i ć (ime nepoznato) iz Hrešc u utorak dne 21. ovog mjeseca u jutru oko 8 sati, kad je pošao u Hrcšu radi svoje stoke. Spomenuti ■ zlikovci su dočekali Mustafu i nava« lili koljem, te ga je Milan P1 a« k a 1 o v i ć udario dva puta kocem po leđima i oborio s nogu, našto su ga drugi tukli nemilosrdno gvozde« nom šipkom po ruci te su mu ruku gotovo prebili. Stvar je prijavljena policiji i liječničkom pregledbom utvrđeno, da je ruka prebijena. Zah« tijevamo najoštriju kaznu za zlikov« ce, ne bi li jednoć divljaštvo i hajdu« čija prestanuli. Dobrovoljni prilozi: Ademaga Me« šić, vcletržac iz Tešnja, darovao je za ženski konvikt 1 vreću brašna od 85 kg, 1 vreću graha od 80 kg. I vreću suhih šljiva od 100 K, 2 vre« će suhih krušaka "od 200 kg. Neka je g. Ademagi ispred pitomaca na njegovom plemenitom daru najsrda« čnija hvala. Dr. H. Mahić, Ljubuški, sakupio je K 1306.60; Salih Агра« džić,, Mostar K 703; pododbor Bos. Samac K 652; odbor J. M. O. Čap« ljina 2240; Omer Nuri Smajilagić K 100; pododbor Višcgrad K 600; Salihaga Gasal, Glamoč K>64; Faik Sadiković, Ljubuški’K 291; Osman ČepaCe, Prusac 100 K; Ajif Nuhić imam, Glamoč 310 K; povjerenik Husejin Kgjjiljagić, sakupio je prili« kom zaruka g. Cenđrića, sudije, sa gospođicom Jelenom Cubelić iz Bi« haća 250 K; a darovaše sljedeća gg: po 80 K: Husejn Kabiljagić; po 50 K: Dane Cubelić posjednik i Jusufaga Pašalić, posjednik; po 40 K: Jovan Urbanek, adm. poruč.; po 20 K: Fi« lip Cendrić; po 10 K: Ivan Knežević pristav i Nezir ef. Ezić; po 5 K: Ahmedbeg Krupić i Miralembeg Be» šircvić. Predsjednik podbora u Ko« njicu Alija S. Kadić sakupio je na skupštini čitaonice »Mirze« K 5645; darovatelji su slijedeći: Mehmed A« li ef. Hadžić 200 K; Alija S. Kadić 100 K; Salih C. Prohić 50 K; Emin« beg Bcktašević i Hilmi ef. Sunagić po K 40; Mustajbeg H. Husejino« vić 30 K; Tevfik Džumhur, Avdibeg Bektašević, Hasan ef. Softić, Salih ef. Cakić, Murat ef. Cirić, Smailbeg Ljubović, Avdulah Mulić, Jusut ef. Hadžić po 20 K; Omerbeg Agić, Šerif ef. Mvšančić K 10; Ibrahim ef. Džumhur K 5. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag« dane u crvenoj boji štampane, a sa« 'držaje sav muslimanski, srpsko«pra« voslavni, jevrejski i rimo«katolički 'kalendarium. Cijena mu je po ko« madu 30 K. — Preprodavačima ra« bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču« na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Muči li Vas glavobolja? Zubobo« lja? Trganje u kostima? Malo Fel« lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. Traljah. ,,Srpska Riječ44 u broju od 22. o. mj. predbacuje Dam, da smo glasove radikalne stranke prikratili za ravnih 10.000. i šalje nas u osnovnu školu, da učimo abrajati. Pogreška je nastala nepažnjom pri korekturi, što smo mi i ispravili prije nego nas je „S. K.“ opomenula. Na ona u istom broju krade nama ne 10.000, nego 122.000 „aveta", jer tvrdi, da smo dobili 100.000 nuvetau, a pošto čovjek ina dva„uveta“ (e čem se g. Maksimović može na sebi uvjeriti) te smo mi imali 222.000 ,,uveta“. Dakle i mi s naše strane šaljemo redakciju ,,S. R.“ u osnovnu školu, ali u prvi razred, da nauči — čitati. Ako ona možda smatra, da je samo njoj dopuštena kragja, to joj mi rado pro­ puštamo tu povlasticu. Kot. vakuf, mearifsko povjerenstvo u Bileći. Br. 89/20. Bileća, 12./ХП. 1920. Natječaj. Kod ovog kot. vakuf, mearif. povje­ renstva upražnjeno je na mektebi ibtidaiji u Bileći mjesto l-og muallima, Imama i vjeroučitelja, koje je skopčano sa imanskim doplatcima, plaćom od 1000 K mjesečno, stanom u naravi i jednirrr komadićem bašče kod džamije. Istoga če biti dužnost pored imamske službe i vazu-nasihat, te perovodje vakuf, kancelarije. Kompetenti, koji ovo mjesto žele polučiti, imaju najkašnje do 31. januara 1921. ovome povjerenstvu predložfti i dokazati: 1. Da je svršio Darul-muallimin ili koju drugu vjersku školu; 2. Da je dobrog moralnoga i poli­ tičkoga vladanja. Prvenstvo imadu oni, koji su do sada bili upravitelji mektebi ibtidaije. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bileći. Pređ.jednik: Muhamed Drljevićs. r. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana i । WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. g« у РЧлв CSEv « najbolju kremu za cipele izrađuje Ratković i drug, Sarajevo. �Svraća 4 Стр..на .JRAVDA* - Ј1РМ4ДА' A2 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. u jednoj kući od 20 dijelova svojih 7 prodajem. Kuća se na­ lazi u Hadži Šabanovića ul. 12. u blizini Ploče mahale. Ista se sastoji od 5 soba, magaze, vodovoda i bašće od 700 kv. metara zemljišta. Ahi^AI ВГжИ СВКД^| W Može se i poseban ulaz napraviti. II. EMISIJA. Upitati kod Fehim Bucalo, c рв!аг, Cirkusplac. kuća i baš^t hambar i klanica sa nuzgrednim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David Danon, Kakanj. iz fabrike Hinka Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za Mu crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Bhazi АНМЕВА TATAREVIĆA Bn*bđjevena je svima )j»kovima, pa ве preporučuje avima muslimanima. Ima taae ribljeg aejtina (belukjaga\ baleama za guču. Epilapticon protiv padaviei, kopove sa kuovet sa iznemogle mučke starije osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarba 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, eerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo voću količina. od H3,000.000- na H 10,000.000- Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica i K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciii, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica & K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. ♦ PAPJRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA 4 preporučuje svoje bogato etovarište * svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 4 obavljaju brzo 1 točno. Cijene umjerene. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svib droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja«’ u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje- jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita moogo više, uvejc je pred očima. Prdom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo pfiblikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti jiiljadama tražnja za ono štp nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Odgoyomi urednik: Ibrahim Muhić. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice BRIJOL Jedini na Balkanu * Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Prodaje se radi bolesti SEBURA :'roi 235 -- 1*1101 I 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim ć^ se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice..mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđeue prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) . Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, , fn) Muslimanske banke d. d. u Visokom, • n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podfužnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici ,1 Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u- Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danlei & A Kajon, Sarajeva, � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1920 Description An account of the resource Br. 7(112) - 132(237) Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182